Alija Izetbegović

<mediawiki xmlns="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:schemaLocation="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/ http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11.xsd" version="0.11" xml:lang="bs">
  <siteinfo>
    <sitename>Wikipedia</sitename>
    <dbname>bswiki</dbname>
    <base>https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana</base>
    <generator>MediaWiki 1.48.0-wmf.1</generator>
    <case>first-letter</case>
    <namespaces>
      <namespace key="-2" case="first-letter">Mediji</namespace>
      <namespace key="-1" case="first-letter">Posebno</namespace>
      <namespace key="0" case="first-letter" />
      <namespace key="1" case="first-letter">Razgovor</namespace>
      <namespace key="2" case="first-letter">Korisnik</namespace>
      <namespace key="3" case="first-letter">Razgovor s korisnikom</namespace>
      <namespace key="4" case="first-letter">Wikipedia</namespace>
      <namespace key="5" case="first-letter">Razgovor o Wikipediji</namespace>
      <namespace key="6" case="first-letter">Datoteka</namespace>
      <namespace key="7" case="first-letter">Razgovor o datoteci</namespace>
      <namespace key="8" case="first-letter">MediaWiki</namespace>
      <namespace key="9" case="first-letter">Razgovor o MediaWikiju</namespace>
      <namespace key="10" case="first-letter">Šablon</namespace>
      <namespace key="11" case="first-letter">Razgovor o šablonu</namespace>
      <namespace key="12" case="first-letter">Pomoć</namespace>
      <namespace key="13" case="first-letter">Razgovor o pomoći</namespace>
      <namespace key="14" case="first-letter">Kategorija</namespace>
      <namespace key="15" case="first-letter">Razgovor o kategoriji</namespace>
      <namespace key="100" case="first-letter">Portal</namespace>
      <namespace key="101" case="first-letter">Razgovor o portalu</namespace>
      <namespace key="710" case="first-letter">TimedText</namespace>
      <namespace key="711" case="first-letter">TimedText talk</namespace>
      <namespace key="828" case="first-letter">Modul</namespace>
      <namespace key="829" case="first-letter">Razgovor o modulu</namespace>
      <namespace key="1728" case="first-letter">Event</namespace>
      <namespace key="1729" case="first-letter">Event talk</namespace>
      <namespace key="2600" case="first-letter">Topic</namespace>
    </namespaces>
  </siteinfo>
  <page>
    <title>Alija Izetbegović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1669</id>
    <revision>
      <id>3938537</id>
      <parentid>3938480</parentid>
      <timestamp>2026-11-02T16:22:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>16322</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Bosanskohercegovački disidenti]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3938537</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33886" sha1="dpsryh0z6jmqj9iec81hh7gli637pe5" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                   = Alija Izetbegović
| slika                 = Alija Izetbegovic (cropped).jpg
| redoslijed            = 1. [[predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine]]
| vrijeme_na_vlasti     = 14. februar 2000 – 14. oktobar 2000.
| prethodnik            = [[Ante Jelavić]]
| nasljednik            = [[Živko Radišić]]
| vrijeme_na_vlasti2    = 5. oktobar 1996 – 13. oktobar 1998.
| prethodnik2           = ''Funkcija osnovana''
| nasljednik2           = [[Živko Radišić]]
| redoslijed3           = 1. [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]]
| vrijeme_na_vlasti3    = 8. april 1992 – 15. oktobar 1996.
| prethodnik3           = ''Funkcija osnovana''
| nasljednik3           = ''Funkcija ukinuta'' {{Small|([[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo BiH]])}}
| redoslijed4           = 9. [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|predsjednik Predsjedništva Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]]
| vrijeme_na_vlasti4    = 20. decembar 1990 – 8. april 1992.
| prethodnik4           = [[Obrad Piljak]]
| nasljednik4           = ''Funkcija ukinuta'' {{Small|([[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo Republike BiH]])}}
| redoslijed5           = 1. [[Stranka demokratske akcije#Spisak predsjednika|predsjednik Stranke demokratske akcije]]
| vrijeme_na_vlasti5    = 26. maj 1990 – 13. oktobar 2001.
| prethodnik5           = ''Funkcija osnovana''
| nasljednik5           = [[Sulejman Tihić]]
| datum_rođenja         = {{Datum rođenja|1925|8|8}}
| mjesto_rođenja        = [[Šamac|Bosanski Šamac]], [[Kraljevina SHS]]
| datum_smrti           = {{Datum smrti i godine|2003|10|19|1925|08|08}}
| mjesto_smrti          = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| puno_ime              =
| etnicitet             = [[Bošnjaci|Bošnjak]]
| politička_stranka     = [[Stranka demokratske akcije]]
| supruga               = Halida Izetbegović
| djeca                 = Troje, uključujući [[Bakir Izetbegović|Bakira]]
| obrazovanje           = [[Univerzitet u Sarajevu]] ([[Pravni fakultet u Sarajevu|Pravo]])
| zanimanje             = Političar, aktivista, pisac, filozof, pravnik
| vjera                 = [[Sunitski islam]]
| potpis                = Alija Izetbegović signature.png
| web_stranica          =
| nagrade               =
| pripadnost            = {{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}}
| vojska                = [[Datoteka:Logo of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|15px]] [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armija Republike BiH]]
| godine_službe         = 1992 – 1996.
| čin                   = [[Datoteka:20-Član Predsjedništva ARBiH 1992.png|15px]] [[Vrhovni komandant]]
| komandovao            = [[Datoteka:Logo of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|15px]] [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armija Republike BiH]]
| ratovi                = {{unbulleted list
| {{Tree list}}
* [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
** [[Bošnjačko-hrvatski sukob]]
** [[Unutarbošnjački sukob u Bosanskoj krajini]]
{{Tree list/end}}
| [[Rat u Hrvatskoj]]
}}
| ordeni                = [[Datoteka:Ribbon of a Grand Order of Queen Jelena.png|20px]] [[Veliki orden kraljice Jelene]] &lt;br&gt; [[Datoteka:Order of the State of Republic of Turkey.png|20px]] [[Orden Republike Turske]] &lt;br&gt; [[Datoteka:Order of Independence (Qatar) - ribbon bar.gif|20px]] [http://www.medals.org.uk/qatar/qatar001.htm Orden nezavisnosti Države Katar]
}}
'''Alija Izetbegović''' ([[Šamac|Bosanski Šamac]], 8. august 1925 – [[Sarajevo]], 19. oktobar 2003) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Bošnjaci|bošnjački]] [[političar]], pravnik, [[islam]]ski aktivista, deveti [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine#Spisak Predsjednika|Predsjednik]] [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]] od 1990. do 1992, zatim prvi i jedini [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjednik Predsjedništva]] [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]] od 1992. do 1996, te prvi član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] iz reda [[Bošnjaci|bošnjačkog naroda]] od 1996. do 2000. Bio je osnivač [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] 1990. i njen prvi predsjednik sve do 2001. Jedan je od najznačajnijih i najutjecajnijih bošnjačkih ličnosti 20. vijeka.

Nakon prvih višestranačkih [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990 - Predsjedništvo SR BiH|Općih izbora u Bosni i Hercegovini 1990. godine]], izabran je za predsjednika Predsjedništva [[SR Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]] kao predstavnik [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] iz redova [[Bošnjaci|bošnjačkog]] (tada [[Muslimani (narod)|muslimanskog]]) naroda, do 1992. godine. Najviše glasova na izborima osvojio je [[Fikret Abdić]], ali je konsenzusom za predsjednika Predsjedništva odabran Alija Izetbegović Od 1992. do 2000. kao i predsjednik sedmočlanog [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]]. Kao predsjednik Predsjedništva [[SR Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]] proglasio je, nakon [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|referenduma o nezavisnosti]] 1992, nezavisnost i [[otcjepljenje]] od [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]].

Govorio je [[Njemački jezik|njemački]], [[Francuski jezik|francuski]] i [[engleski jezik]]. Autor je većeg broja izdavačkih radova i studija, te knjiga među kojima su najpoznatije &quot;''Islam između Istoka i Zapada''&quot;, &quot;''Problemi islamskog preporoda''&quot; i &quot;''Islamska deklaracija''&quot;. Ove knjige prevedene su na nekoliko svjetskih jezika i objavljene u više zemalja.

==Mladost i obrazovanje==
Izetbegović je rođen 8. augusta 1925. u [[Bosanski Šamac|Bosanskom Šamcu]].{{sfn|Hamilton|2014|p=150}} Bio je treće od petero djece—dva sina i tri kćerke—oca Mustafe i majke Hibe Izetbegović. Njegova porodica je bila ugledna, ali osiromašena, a potekla je od nekadašnjeg [[Aristokratija (klasa)|aristokrate]] Izet-bega Jahića iz [[Beograd]]a koji se preselio u [[Bosanski pašaluk|Bosanski ejalet]] 1861, nakon povlačenja [[Osmansko Carstvo|osmanlijskih]] trupa iz [[Kneževina Srbija|Kneževine Srbije]]. Porodica Jahić je živjela u Beogradu stotinama godina.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://depo.ba/clanak/134526/izetbegovic-moja-porodica-je-posjedovala-adu-ciganliju-a-dedo-je-tokom-prvog-svjetskog-rata-spasio-niz-srba|title=Izetbegović: Moja porodica je posjedovala Adu Ciganliju, a dedo je tokom Prvog svjetskog rata spasio niz Srba}}&lt;/ref&gt; Dok je služio vojsku u [[Üsküdar]]u, Izetbegovićev djed Alija oženio je [[Turci|Turkinju]] imena Sıdıka Hanım.&lt;ref&gt;{{citation |last=Carmichael|first=Cathie|year=2015|title=A Concise History of Bosnia|publisher=Greenwood Publishing Group|isbn=978-1-316-39529-5|page=178}}&lt;/ref&gt; Par se eventualno preselio u Bosanski Šamac i dobio petero djece. Izetbegovićev djed je kasnije postao gradonačelnik, kada je spasio 40 [[Srbi|Srba]] od strijeljanja od strane vlasti Austro-Ugarske nakon što je [[Gavrilo Princip]] [[Sarajevski atentat|izvršio atentat na prijestolonasljednika]] u junu 1914. godine.{{sfn|Shay|2007|p=40}}

Izetbegovićev otac, računovođa, borio se u [[Vojska Austro-Ugarske|Austrougarskoj vojsci]] na [[Italijanski front (Prvi svjetski rat)|Italijanskom frontu]] tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] gdje je dobio ozbiljne povrede koje su ga ostavilo u polu-paraliziranom stanju najmanje deceniju. Proglasio je bankrot 1927. godine. Narednu godinu, porodica se preselila u [[Sarajevo]], gdje je Izetbegović prošao kroz sekularno obrazovanje.&lt;ref&gt;{{cite web|publisher=Alija Izetbegović Museum|title=Alija Izetbegović: Introduction|url=http://www.muzejalijaizetbegovic.ba/en/page.php?id=30|access-date=15. 1. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20171209084024/http://www.muzejalijaizetbegovic.ba/en/page.php?id=30|archive-date=9. 12. 2017|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Izetbegović se pridružio islamskoj organizaciji &quot;[[Mladi muslimani]]&quot;. Kada su Mladi muslimani postali rastrgani između podrške većinski muslimanskoj ''[[Waffen-SS]]'' [[13. SS oružana brdska divizija &quot;Handžar&quot; (hrvatska br. 1)|Handžar diviziji]] sa jedne strane i [[komunizam|komunističkim]] [[Jugoslavenski partizani|jugoslavenskim partizanima]] sa druge, postoje tvrdnje da je Izetbegović pristupio SS Handžaru, uprkos nedostatku dokaza.&lt;ref name=Nytimes20031020&gt;{{cite news|last=Binder|first=David|title=Alija Izetbegovic, Muslim Who Led Bosnia, Dies at 78|url=https://www.nytimes.com/2003/10/20/obituaries/20IZET.html?pagewanted=all|newspaper=New York Times|date=20. 10. 2003}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=BakirDeniesThis&gt;{{cite news|last=Jukic|first=Elvira|url=https://balkaninsight.com/2014/11/28/bosniak-presidency-member-might-sue-serb-leader/|title=Bosniak Leader Rejects 'Nazi Father' Claims|date=28. 11. 2014|newspaper=Balkan Insight}}&lt;/ref&gt; Izetbegovićeva porodica negira tvrdnje te navodi da je on bio u komunističkim partizanima.&lt;ref name=BakirDeniesThis/&gt; Izetbegovića su uhapsili [[četnici]] sredinom 1944, ali ga je otpustio četnički vojvoda [[Dragutin Keserović]]&lt;ref&gt;{{harv|Izetbegović|2005|p=23}}:&quot;Međutim, jedna grupa Srba je došla da intervenira kod tadašnjeg komandanta pukovnika Keserovića. On je bio načelnik Glavnog Štaba. Tad su mi izneli taj podatak da je moj djed spasio 40 Srba i da bi bio dužan da vrati milo za drago. I zahvaljujući toj okolnosti ja sam bio oslobođen.&quot;&lt;/ref&gt; zbog zahvalnosti na ulozi njegovog djeda koji je osigurao puštanje četrdeset srpskih zarobljenika 1914. godine.{{sfn|Shay|2007|p=40}} Nakon završetka Drugog svjetskog rata uhapsili su ga jugoslavenski komunisti i osudili na tri godine zatvora 1946. zbog kolaboracije s nacistima.&lt;ref&gt;{{cite book | url = https://books.google.com/books?id=TfQEAQAAQBAJ&amp;pg=PA12 | author-link = Marko Attila Hoare | first = Marko Attila | last = Hoare | title = Bosnian Muslims in the Second World War | page = 12 | publisher = Oxford University Press | year = 2014 | isbn = 978-0-19-932785-0}}&lt;/ref&gt; Prije zatvaranja je završio pravo na [[Pravni fakultet u Sarajevu|Pravnom fakultetu]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]].&lt;ref&gt;{{cite book | chapter-url = https://books.google.com/books?id=BleF7tl_rbUC&amp;pg=PA140 | author-link = Paul R. Bartrop | first = Paul R. | last = Bartrop | title = A Biographical Encyclopedia of Contemporary Genocide: Portraits of Evil and Good | chapter = Izetbegović, Alija (1925–2003) | page = 140 | publisher = ABC-CLIO | year = 2012 | isbn = 978-0-313-38678-7}}&lt;/ref&gt; Ostaje uključen u politiku nakon služenja kazne.&lt;ref name=&quot;Nedžad Latić, Boja povijesti&quot;&gt;Nedžad Latić, Boja povijesti, ISBN COBISS.BH-ID&lt;/ref&gt;

==Aktivizam==
{{Također pogledajte|Islamska deklaracija}}

Izetbegović je 1970, objavio manifest naziva ''[[Islamska deklaracija]]'', izražavajući poglede na veze između islama, države i društva. Manifest je zabranila tadašnja vlada.&lt;ref name=&quot;BBC obituary&quot;&gt;{{cite web|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/3133038.stm|title=Obituary: Alija Izetbegović|publisher=BBC|date=19. 10. 2003|access-date=1. 1. 2010}}&lt;/ref&gt; U ''Deklaraciji'', on je pokušao izmiriti zapadnjački napredak sa islamskom tradicijom.&lt;ref name=Ivo&gt;[[Ivo Banac|Banac, Ivo]]. [https://books.google.com/books?id=Yl3TAkJmztYC&amp;pg=PA148&amp;vq=islamic+declaration&amp;dq=The+Muslims+of+Bosnia-Herzegovina&amp;source=gbs_search_s&amp;sig=ACfU3U0tdhgWt6bYMK-8u_64XEnHuzBf7g ''Bosnian Muslims: From Religious Community to Sohttps://www.youtube.com/watch?v=025OldWcmbQcialist Nationhood and Post communist Statehood, 1918-1992''], str. 147-148.&lt;/ref&gt; Rad je uputio poziv za &quot;islamskom obnovom&quot;, bez naročitog spominjanja Jugoslavije. Ipak, on i njegovi podržavaoci su optuženi od komunističke vlasti za oživljavanje organizacije &quot;Mladih muslimana&quot; i za zavjeru uspostave &quot;islamski čiste&quot; Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=mIlCCwAAQBAJ&amp;pg=PA118|title=The A to Z of Bosnia and Herzegovina|author=Ante Čuvalo|publisher=Scarecrow Press|location=Lanham, Toronto, and Plymouth|year=2001|isbn=978-0-8108-7647-7|page=118}}&lt;/ref&gt;

Deklaracija je označila [[Pakistan]] kao državu model koji bi trebali oponašati muslimanski revolucionari širom svijeta.&lt;ref name=Perica&gt;{{cite news|url=https://books.google.com/books?id=jIoKMGRHxn4C&amp;pg=PA77|title=Balkan Idols: Religion and Nationalism in Yugoslav States|author=Vjekoslav Perica|year=2002|publisher=Oxford University Press|page=77|isbn=9780195174298|author-link=Vjekoslav Perica}}&lt;/ref&gt; Jedan od odlomaka koji su posebno izabrali njegovi protivnici tokom suđenja bio je, &quot;Nema mira ni koegzistencije između “islamske vjere” i neislamskih društvenih i političkih institucija... a država treba da bude izraz i da podržava moralne koncepte religije.&quot;&lt;ref name=BenFowkes&gt;{{cite news|url=https://books.google.com/books?id=bRZaCwAAQBAJ&amp;pg=PA88|title=Ethnicity and Ethnic Conflict in the Post-Communist World|author=Ben Fowkes|date=6. 3. 2002|publisher=Springer Science+Business Media|page=88|isbn=9781403914309}}&lt;/ref&gt; Deklaracija je ostala izvor kontroverzi. Srbi, koji su se protivili Izetbegoviću, često citiraju deklaraciju kao indikaciju namjere za kreiranjem [[Islamska republika|islamske republike]] [[iran]]skog stila u Bosni.&lt;ref name=&quot;BBC obituary&quot;/&gt;

On je sam kasnije insistirao više puta da su tvrdnje oko kreiranja islamske države hipotetičke i da nisu primjenjive na situaciju u Bosni. Uprkos tome, bosansko nemuslimansko stanovništvo uznemirilo je nekoliko njegovih izjava u njegovim spisima.&lt;ref name=Takeyh&gt;{{cite news|url=https://books.google.com/books?id=85BTay8abYsC&amp;pg=PA87|title=The Receding Shadow of the Prophet: The Rise and Fall of Radical Political Islam|author1= Ray Takeyh|author2-link=Nikolas Gvosdev|author2=Nikolas Gvosdev|year=2004|publisher=Greenwood Publishing|pages=87–88|isbn=9780275976293|author1-link=Ray Takeyh}}&lt;/ref&gt; Izetbegovićevi protivnici tokom devedesetih često su citirali dijelove deklaracije, smatrajući da je to otvorena izjava [[islamski fundamentalizam|islamskog fundamentalizma]].&lt;ref&gt;[https://www.nytimes.com/2003/10/20/world/alija-izetbegovic-muslim-who-led-bosnia-dies-at-78.html &quot;Alija Izetbegović, Muslim Who Led Bosnia, Dies at 78&quot;], ''The New York Times'', 20 October 2003&lt;/ref&gt; Ovo mišljenje je dijelilo i nekoliko zapadnih autora.&lt;ref name=&quot;Ambrosio2002&quot;&gt;{{cite book|author=Thomas Ambrosio|title=Ethnic Identity Groups and U.S. Foreign Policy|url=https://books.google.com/books?id=0bsHGrl9p4sC&amp;pg=PA108|year=2002|publisher=Greenwood Publishing Group|isbn=978-0-275-97532-6|pages=108–}}&lt;/ref&gt; Izetbegović je energično negirao ove optužbe.&lt;ref name=&quot;BBC obituary&quot;/&gt;

===Zatvor===
Izetbegović je prvi put uhapšen 1946. u 21. godini života. Osuđen je na zatvor u različitim slučajevima na ukupno 8 godina zbog članstva u organizaciji koja se bori za ljudska prava i vjerska prava.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.globalviews360.com/articles/alija-izetbegovic-journey-from-prison-to-bosnian-presidency|title=Alija Izetbegović: Journey from prison to Bosnian Presidency|last=Nalawala|first=Inshiya|publisher=Global Views 360|date=11. 7. 2020|access-date=11. 3. 2021|archive-date=16. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210416224535/https://www.globalviews360.com/articles/alija-izetbegovic-journey-from-prison-to-bosnian-presidency|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

U aprilu 1983, Izetbegoviću i dvanaest ostalih [[Bošnjaci|bošnjačkih]] aktivista (među kojima su bili i Melika Salihbegović, Edhem Bičakčić, [[Omer Behmen]], Mustafa Spahić i [[Hasan Čengić]]) suđeno je pred sarajevskim sudom zbog raznih optužbi zvanih &quot;krivična djela kao uglavnom neprijateljska aktivnost inspirisana [[Bosanski nacionalizam|bosanskim nacionalizmom]], udruživanje u svrhu neprijateljske aktivnosti i neprijateljske propagande&quot;. Izetbegović je dalje optužen za organizaciju posjete muslimanskom kongresu u [[Iran]]u. Svi kojima je suđeno su na kraju osuđeni, a Izetbegović je osuđen na četrnaest godina zatvora.{{Citation needed|date=juli 2013}}

Zapadne organizacije za ljudska prava oštro su kritizirale [[Presuda|presudu]], među kojima i [[Amnesty International]] i [[Human Rights Watch|Helsinki Watch]], koje su tvrdile da je slučaj zasnovan na &quot;komunističkoj propagandi&quot;, a optuženi nisu optuženi ni za korištenje ni za zagovaranje nasilja. Sljedećeg maja, Vrhovni sud Bosne i Hercegovine priznao je to saopćenjem da &quot;neke radnje optuženog nisu imale karakteristike krivičnih djela&quot; i smanjio Izetbegovićevu kaznu na dvanaest godina. 1988, kada je komunistička vladavina padala, on je pomilovan i pušten nakon skoro pet godina zatvora. Njegovo zdravlje pretrpjelo je ozbiljnu štetu.&lt;ref name=&quot;Nedžad Latić, Boja povijesti&quot;/&gt;

==Politička karijera==
===Osnivanje Stranke demokratske akcije===
{{Glavni|Stranka demokratske akcije}}

1990. Izetbegović, sa [[Fikret Abdić|Fikretom Abdićem]], [[Adil Zulfikarpašić|Adilom Zulfikarpašićom]] i još nekolicinom političara osniva [[Stranka demokratske akcije|Stranku demokratske akcije]] (SDA). Zbog tadašnjeg prijedloga zakona o zabrani političkih partija sa nacionalnim predznakom, SDA nema nacionalno definisani naziv, za razliku od druge dvije novoosnovane partije u SR Bosni i Hercegovini [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine]] (HDZ BiH) i [[Srpska demokratska stranka|Srpske demokratske stranke]] (SDS). Na izborima 1990. za [[Skupština Socijalističke republike Bosne i Hercegovine|Skupštinu SR BiH]] izborima za člana sedmočlanog [[Predsjedništvo Socijalističke republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] [[Socijalistička republika Bosna i Hercegovina|SR BiH]], Stranka demokratske akcije osvaja 35,85 % i time najveći broj glasova. Prvo mjesto na predsjedničkim izborima osvaja Fikret Abdić, ali nakon internih diskusija u partiji, Abdić ustupa mjesto [[Predsjednik predsjedništva Socijalističke republike Bosne i Hercegovine|Üredsjednika Predsjedništva SR BiH]] Izetbegoviću. Nakon otcjepljenja i proglašavanja samostalnosti [[Slovenija|Slovenije]] i [[Hrvatska|Hrvatske]] od Jugoslavije 1991, Izetbegović vidi mjesto Bosne i Hercegovine u ostatku Jugoslavije, u jednoj tzv. ''zdravoj federaciji'', koja bi političkom reorganizacijom, naslijedila bivšu državu. Sve do odluka nekoliko vlada evropskih država Evropske Unije 15. januara 1992, o političkom priznanju Slovenije i Hrvatske, Izetbegović pokušava izbjeći kritiku srpske politike prema Bosni i Hercegovini.

===Rat u Bosni i Hercegovini===
{{Glavni|Rat u Bosni i Hercegovini}}
[[Datoteka:Bosnian President Alija Izetbegovic and Croatian President Franjo Tudjman sign the Croat-Muslim Federation Peace Agreement - Flickr - The Central Intelligence Agency.jpg|mini|desno|Izetbegović i [[Franjo Tuđman]] potpisuju [[Vašingtonski sporazum]] 1994.]]

Politički nespretno ignorisanje sukoba i razaranja sela [[Ravno|Ravna]] kod [[Trebinje|Trebinja]], izjavom &quot;...da to nije naš rat...&quot;, Predsjedništvo RBiH pokušava izbjeći otvorene sukobe sa JNA i srpskim političarima iz tadašnjeg [[Predsjedništvo SFRJ|Predsjedništva Jugoslavije]]. Ratom u Sloveniji i [[Domovinski rat|Hrvatskoj]], te jačanjem vojnih aktivnosti [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] (JNA) i na teritoriju Bosne i Hercegovine, dolazi do odluke o [[Referendum o nezavisnosti BiH|referendumu za nezavisnost Bosne i Hercegovine]]. Na referendumu održanom 29. februara i 1. marta 1992. oko 90% stanovništva u općinama gdje je na izborima pobijedila stranka SDA ili HDZ BiH, glasa za samostalnost, dok se u općinama gdje je nakon izbora 1990. pobijedila Srpska demokratska stranka ili [[Srpski pokret obnove]] (SPO), referendum bojkotuju.

Skupština BiH objavila je deklaraciju o nezavisnosti Bosne i Hercegovine isti mjesec. Potom je uslijedilo međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine.

Kao odgovor na to, Bosanski Srbi proglašavaju tzv. ''Srpsku Republiku Bosnu i Hercegovinu'', sa ciljem zauzimanja i podjele čitave Bosne i Hercegovine. U aprilu 1992, srpski ekstremisti potpomognuti vojnim i paravojnim snagama Srbije i JNA, počinju incidente, blokade gradova i premještanja naoružanja.

Kao odgovor, Izetbegović formira [[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine|Teritorijalnu odbranu Bosne i Hercegovine]] (TO BiH) i nastavlja sa pregovorima. Po povratku sa konferencije u [[Lisabon]]u 1992, na [[Međunarodni aerodrom Sarajevo|aerodromu Sarajevo]] jedinice JNA ga zarobljavaju i traže da naredi svojim jedinicama da iz obruča u centru grada pusti generala [[Milutin Kukanjac|Milutina Kukanjca]] sa vojskom. Do sporazuma dolazi, nakon čega je konvoju dopušten prolaz do Sarajeva, kada dolazi do [[Incident u Dobrovoljačkoj 1992.|Incident u Dobrovoljačkoj ulici]]. Srbijanski predsjednik [[Slobodan Milošević]] isposlovao je kod UN-a da uvede embargo na uvoz oružja zemljama bivše Jugoslavije u sukobu, nakon čega je embargo i postavljen. Embargo na uvoz oružja išao je samo u korist srpskim vojnim i paravojnim formacijama koje su imale na raspolaganju čitav vojni arsenal JNA. U bošnjačkom narodu stvara se otpor iz kojeg izniče [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]], a Alija Izetbegović kao njen vrhovni komandant. Čitav period rata, Izetbegović provodi u Sarajevu.

Tokom rata, Izetbegović biva prisiljen predati Srebrenicu i Žepu pod kontrolu UN-a kao &quot;zaštićene zone&quot;, gdje se UN obavezao da će ih, ako zatreba, i vojno štititi. Ove dvije enklave, koje su se skoro čitavog rata odupirale srpskim napadima, kapitulirale su pred sam kraj rata, kada su razoružane jedinice ARBiH ostavljene na odluku trupa [[UNPROFOR]]-a.

Ishodi nakon kapitulacije &quot;zaštićenih zona&quot; UN-a je bio preko 8.000 ubijenih bošnjačkih civila. Vidjevši ishod ove izdaje, Izetbegović nije dozvolio snagama UN-a da istu stvar urade i sa Goraždom, gdje su najzad jedinice ARBiH uspjele odbraniti ovaj grad.

[[Datoteka:DaytonAgreement.jpg|mini|lijevo|Izetbegović potpisuje [[Dejtonski sporazum]], čime je formalno okončan rat u BiH, 1995.]]

Tokom rata, Sarajevo postaje glavni grad sa najdužom vojnom opsadom u modernoj evropskoj historiji. Razna pregovaranja dovode strane u sukobu do [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]]. U njemu nova država biva administrativno uređena kao cjelovita država u čijem se sklopu nalaze dva politička entiteta: [[Federacija BiH]], sa 51%, i [[Republika Srpska]] sa 49% teritorija. Izetbegović nikada nije bio zadovoljan ovim uređenjem.

U memoarima [[Richard Holbrooke|Richarda Holbrooka]] (To End A War) i [[David Owen|Davida Owena]] (Balkan Odyssey) opisan je Izetbegovićev tvrdokorni stav u pregovaranjima i njegova protivljenja nametnutim administrativnim uređenjem Bosne i Hercegovine koje biva primoran potpisati u zadnjem času. Umjesto njega, u [[Dayton (Ohio)|Daytonu]], na pregovore sa Slobodanom Miloševićem i Franjom Tuđmanom lice-u-lice prisustvuje [[Haris Silajdžić]], koji je učesnik u formiranju granica današnje Federacije.

Prvenstveno ishodom pregovora Harisa Silajdžića sa Slobodanom Miloševićem u Daytonu, Izetbegović biva prisiljen od strane američkih državnika da po cijenu mira stavi svoj potpis na finalni mirovni sporazum. Vidljivo nezadovoljan, na ceremoniji potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma izjavio je: &quot;Ovo nije pravedan mir, ali je pravedniji od nastavka rata.&quot; te dodaje: &quot;U ovakvoj situaciji kao što jeste, i ovakvom svijetu kakav je, bolji mir i nije mogao biti postignut.&quot; Dejtonskim sporazumom rat biva završen, a Bosna i Hercegovina počinje put ka reformama. Prema najnovijim procjenama, u ratu je prema objavljenim podacima [[Istraživačko dokumentacioni centar Sarajevo|Istraživačkog dokumentacionog centra Sarajevo]] (ICD), u Bosni i Hercegovini je od 1992. do 1995. poginulo 93.837 ljudi, što je 2,2 posto predratnog stanovništva. Prema rezultatima javno predstavljenima u 16. 12. 2005. u Banjoj Luci, poginula su 30.154 bošnjačka civila, te 30.173 bošnjačka vojnika, 1.973 srpska civila i 21.399 vojnika, te 2.076 hrvatskih civila i 2.619 vojnika.{{Izvor}}

===Poslijeratni period===
[[Datoteka:President Clinton meeting with Bosnian President Alija Izetbegovic in Tuzla, Bosnia - Flickr - The Central Intelligence Agency.jpg|mini|desno|Izetbegović sa američkim predsjednikom [[Bill Clinton|Billom Clintonom]] u [[Tuzla|Tuzli]] 1997. godine.]]

Nakon prvih poslijeratnih višestranačkih izbora 1996, Izetbegović je izabran za člana, a potom i za [[Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine|predsjedavajućeg]] [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]]. Nakon deset godina obavljanja funkcije člana Predsjedništva BiH, iz zdravstvenih razloga, u oktobru 2000. podnio je ostavku na mjesto Predsjedništva Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.predsjednistvobih.ba/hron/default.aspx?id=10074&amp;langTag=bs-BA |title=Hronologija Predsjedništva Bosne i Hercegovine |work=predsjednistvobih.ba |access-date=30. 1. 2016 |archive-date=9. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210409174048/http://www.predsjednistvobih.ba/hron/default.aspx?id=10074&amp;langTag=bs-BA |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Godine 1999. objavio je knjigu &quot;Moj bijeg u slobodu&quot;, a 2000. knjigu &quot;Sjećanja&quot; (autobiografski zapis). Dobitnik je niza priznanja i nagrada među kojima su i medalje Centra za demokratiju iz [[Washington, D.C.|Washingtona]] (SAD); titula počasnog doktora pravnih nauka za doprinos zaštiti ljudskih prava i uspostavu mira Istanbulskog Marmara univerziteta (Turska); prestižnu nagradu za unapređenje ljudskih prava foruma u Kran Montani i brojne druge.

Na Trećem kongresu SDA 13. oktobra 2001. Izetbegović je donio odluku da se ne kandiduje za predsjednika stranke nakon čega je proglašen počasnim predsjednikom. Zbog srčanih tegoba, 2002 godine mu je bio ugrađen pacemaker.

==Smrt i ostavština==
[[Datoteka:Sarajevo Alija Izetbegović Grave.jpg|mini|desno|Mezar Alije Izetbegovića na [[Sarajevo|sarajevskom]] šehidskom mezarju Kovači.]]

Izetbegović je umro 19. okrobra 2003. od [[Srčani udar|srčanog udara]] tokom oporavka na [[Klinički centar Univerziteta u Sarajevu|Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu]] od povreda zbog pada kod kuće. U toku je bila straga Izetbegovića u [[Haški tribunal|Haškom tribunalu]] , ali je prekinuta njegovom smrću.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Bosnia leader was war crimes suspect|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/3203323.stm|newspaper=BBC|date=22. 10. 2003}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=Dead Bosnia Hero Focus of War Crimes Inquiry|url=https://www.nytimes.com/2003/10/23/world/dead-bosnia-hero-focus-of-war-crimes-inquiry.html?ref=alijaizetbegovic|newspaper=New York Times|date=23. 10. 2003}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url = https://freedomhouse.org/report/freedom-world/2004/bosnia-and-herzegovina|title = Bosnia and Herzegovina|date = 13. 1. 2012|access-date = 11. 3. 2021|archive-date = 28. 4. 2019|archive-url = https://web.archive.org/web/20190428031628/https://freedomhouse.org/report/freedom-world/2004/bosnia-and-herzegovina|url-status = dead}}&lt;/ref&gt; Njegova dženaza, održana tri dana nakon njegove smrti, na 22. oktobar, sabrala je veliki broj bosanskohercegovačkih dužnosnika, uglednih osoba iz 44 strane zemlje, 105 članova [[Velika narodna skupština Turske|Velike narodne skupštine Turske]] i između 100.000 i 150.000 ljudi, dok je njegova porodica primila preko 4.000 telegrama.&lt;ref name=&quot;cazin&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.cazin.net/vijesti/pogledajte-snimak-dzenaze-alije-izetbegovica|title=Pogledajte snimak dženaze Alije Izetbegovića: Prisustvovalo 150.000 ljudi (VIDEO)|date=19. 10. 2019|access-date=19. 10. 2019|author=Azra L.|publisher=cazin.net}}&lt;/ref&gt; Preko 400 [[novinar]]a prisustvovao je dženazi tokom programa uživo na TV-u sa 37 kamera.&lt;ref name=&quot;cazin&quot;/&gt;

Nakon Izetbegovićeve smrti postojala je inicijativa za preimenovanje dijela glavne ulice u [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Ulica Maršala Tita (Sarajevo)|Ulice Maršala Tita]] i [[Međunarodni aerodrom Sarajevo|Sarajevskog aerodroma]] u njegovu čast. Nakon uslijeđenih prigovora od političara iz [[Republika Srpska|Republike Srpske]], međunarodne zajednice i UN-ovog izaslanika [[Paddy Ashdown|Paddyja Ashdowna]], obje su inicijative propale.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Bajramovic|first=Dino|title=Street Name Change Splits Bosnian Capital|url=http://iwpr.net/report-news/street-name-change-splits-bosnian-capital|newspaper=Institute for War &amp; Peace Reporting|date=21. 2. 2005|access-date=11. 3. 2021|archive-date=29. 10. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131029192524/http://iwpr.net/report-news/street-name-change-splits-bosnian-capital|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Iza njega ostali su sin [[Bakir Izetbegović|Bakir]], koji je također ušao u politiku, kao i dvije unuke (J. Izetbegović i Mirzela. E. Izetbegović).&lt;ref name=&quot;Nytimes20031020&quot; /&gt;

Na 11. august 2006, Izetbegovićev mezar na mezarju Kovači u Sarajevu je pretrpio ozbiljnu štetu od bačene bombe. Identitet bombaša ili više njih nikad nije otkriven.&lt;ref name=&quot;BBC Europe&quot;&gt;{{cite web|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/4783333.stm|title=Izetbegović grave damaged|work=BBC News|date=11. 8. 2006|access-date=1. 1. 2010}}&lt;/ref&gt;

==Nagrade i priznanja==
*1993. Nagrada &quot;Kralj Fejsal&quot; za služenje [[islam]]u,
*1995. Odlikovanje Republike Hrvatske &quot;Velered kraljice Jelene&quot;,
*1995. Ličnost godine u anketi španskog lista &quot;El Mundo&quot;,
*1996. Plaketa Hrvatske akademije nauka i umjetnosti,
*1996. Diploma počasnog doktora nauka Univerziteta u Tuzli,
*1996. Nagrada &quot;Mislilac godine&quot; Fondacije &quot;Ali Osman Hafiz&quot; iz Medine,
*1997. Državni orden Republike Turske,
*1997. Međunarodno priznanje za demokratiju Centra za demokratiju [[SAD]],
*1997. Titula počasnog doktora pravnih nauka Marmara univerziteta u [[Istanbul]]u,
*1997. Počasni doktorat Univerziteta u [[Rijad]]u,
*1998. &quot;Orden nezavisnosti&quot;, odlikovanje države [[Katar]],
*1998. Priznanje Foruma Crans Montana za razvoj demokratije,
*2000. Ličnost stoljeća u Bosni i Hercegovini, izbor lista &quot;[[Dnevni avaz]]&quot;,
*2001. Islamska ličnost godine, nagrada Ujedinjenih Arapskih Emirata.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://sdatravnik.ba/?page_id=202 |title=Alija (Mustafe) Izetbegović – Biografija |work=sdatravnik.ba |access-date= 30. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
*2017. Nagrada mira Kadesh&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://aa.com.tr/ba/dnevni-naslovi/turska-aliji-izetbegovi%C4%87u-posthumno-dodijeljena-nagrada-mira-kadesh/921819 |work=Anadolu Ajansı |title=Turska: Aliji Izetbegoviću posthumno dodijeljena &quot;Nagrada mira Kadesh&quot; |date=28. 9. 2017 |access-date= 1. 10. 2017}}&lt;/ref&gt;

== Odlikovanja i dekoracije ==

=== Međunarodna odlikovanja ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:left;&quot;
! colspan=&quot;2&quot; |Nagrada
!Država
!Dodijelio/-la
!Godina
!Mjesto
|-
|[[Datoteka:Ribbon_of_a_Grand_Order_of_Queen_Jelena.png|80x80piksel]]
|[[Veliki orden kraljice Jelene]]
|{{ZID|Hrvatska}}
|[[Franjo Tuđman]]
|1995.
|[[Zagreb]]
|-
|[[Datoteka:Order_of_the_State_of_Republic_of_Turkey.png|80x80piksel]]
|[[Orden Republike Turske]]
|{{ZID|Turska}}
|[[Süleyman Demirel]]
|1997.
|[[Ankara]]
|-
|[[Datoteka:Order of Independence (Qatar) - ribbon bar.gif|80x80piksel]]
|[http://www.medals.org.uk/qatar/qatar001.htm Orden nezavisnosti Države Katar]
|{{ZID|Katar}}
|[[Hamad bin Khalifa al-Thani]]
|1998.
|[[Doha]]
|}

== U popularnoj kulturi ==

=== Muzika ===

* &quot;Da te nije Alija&quot; ([[Dino Merlin]], 1993)

=== Serije ===

* [[Alija (TV-serija)]] (turska TV serija, 2018)

==Bibliografija==
*''[[Islamska deklaracija]]'' , 1970. godine
*''[[Islam između Istoka i Zapada]]'', 1980. godine
*''[[Govori i pisma]]'' , SDA, 1994.
*''[[Rat i mir u Bosni i Hercegovini]]'', biblioteka Posebna izdanja, vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca, 1998. godine
*''[[Moj bijeg u slobodu: Bilješke iz zatvora 1983-1988]]'', Biblioteka Refleksi, Svjetlost, 1999. godine
*''[[Sjećanja]]'', autobiografski zapis, 2000. godine

==Također pogledajte==
*[[Spisak mjesta imenovanih po Aliji Izetbegoviću]]

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{Wikicitat|Alija Izetbegović}}
{{Commonscat|Alija Izetbegović}}
*[http://archive.serbianunity.net/politics/papers/Islamic_Declaration_1990_reprint_English.pdf Islamska deklaracija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110611211939/http://archive.serbianunity.net/politics/papers/Islamic_Declaration_1990_reprint_English.pdf |date=11. 6. 2011 }} {{Simboli jezika|en|engleski}}
*[http://www.scribd.com/doc/14683785/Islamska-deklaracija-Alija-Izetbegovi ''Islamska deklaracija'', originalna verzija]

{{Predsjednici SR Bosne i Hercegovine}}
{{Predsjednici Bosne i Hercegovine}}
{{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Izetbegović, Alija}}
[[Kategorija:Alija Izetbegović]]
[[Kategorija:Rođeni 1925.]]
[[Kategorija:Umrli 2003.]]
[[Kategorija:Biografije, Šamac]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački državnici]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Političari Stranke demokratske akcije]]
[[Kategorija:Bošnjački nacionalizam]]
[[Kategorija:Političari Federacije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Pripadnici Mladih muslimana]]
[[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Sarajevu]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački disidenti]]
[[Kategorija:Jugoslavenski disidenti]]
[[Kategorija:Politički zatvorenici SFRJ]]</text>
      <sha1>dpsryh0z6jmqj9iec81hh7gli637pe5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Boris Tadić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2843</id>
    <revision>
      <id>3938561</id>
      <parentid>3896320</parentid>
      <timestamp>2026-11-02T18:35:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>16322</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Srpski političari iz Bosne i Hercegovine]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3938561</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4000" sha1="ohnxdu5gywpaztfyi1wcntwwsa2t52l" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija politički vođa
| ime                   = Boris Tadić
| slika                 = Boris Tadić (cropped).jpg
| redoslijed            = [[Predsjednik Srbije]]
| vrijeme_na_vlasti     = 11. juli 2004 – 5. april 2012.
| prethodnik            = Predrag Marković &lt;small&gt;(privremeno)&lt;/small&gt;
| nasljednik            = Slavica Đukić Dejanović &lt;small&gt;(privremeno)&lt;/small&gt; &lt;br&gt; [[Tomislav Nikolić]]
| redoslijed2           = [[Spisak ministara odbrane Jugoslavije|Ministar odbrane Srbije i Crne Gore]]
| vrijeme_na_vlasti2    = 17. mart 2003 – 16. april 2004.
| prethodnik2           = Velimir Radojević
| nasljednik2           = Prvoslav Davinić
| datum_rođenja         = {{datum rođenja i godine|1958|01|15}}
| mjesto_rođenja        = [[Sarajevo]], [[Socijalistička republika Bosna i Hercegovina|NR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička federativna republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]]
| datum_smrti           =
| mjesto_smrti          =
| puno_ime              =
| nacionalnost          = [[Srbi]]n
| etnicitet             =
| politička_stranka     = [[Socijaldemokratska stranka (Srbija)|Socijaldemokratska stranka]] {{small|(2014–danas)}}&lt;br /&gt;[[Demokratska stranka (Srbija)|Demokratska stranka]]&lt;br /&gt;{{small|(1990–2014)}}
| supruga               = Veselinka Zastavniković {{small|(1980–1996)}}&lt;br&gt;Tatjana Tadić {{small|(1997–2019)}}
| supružnik             = &lt;!-- --&gt;
| djeca                 = Maša&lt;br&gt;Vanja
| obrazovanje           = [[Univerzitet u Beogradu]], Filozofski fakultet
| vjera                 = [[Pravoslavlje]]
| potpis                = Boris Tadic signature.gif
| web_stranica          =
}}

'''Boris Tadić''' (Sarajevo, [[15. januar]] [[1958]]), srbijanski političar i bivši [[predsjednik Srbije]], te nekadašnji čelnik [[Demokratska stranka (Srbija)|Demokratske stranke]].

== Biografija ==
Rođen je [[1958]]. u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Osnovnu i srednju školu završio je u [[Beograd]]u. Diplomirao je socijalnu [[Psihologija|psihologiju]] na [[Univerzitet u Beogradu|Univerzitetu u Beogradu]]. Bio je profesor psihologije u I beogradskoj Gimnaziji.

Osnovao je i bio prvi direktor Centra za razvoj demokratije i političke vještine.

Tadić je član Demokratske stranke od [[1990]]. Za predsjednika stranke izabran je [[23. februar]]a [[2004]]., godinu dana nakon ubistva [[Zoran Đinđić|Zorana Đinđića]].

Kao ministar telekomunikacija u Vladi [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]] izabran je [[2000]].godine. A [[17. mart]]a [[2003]]. izabran je za [[Spisak ministara odbrane Jugoslavije|ministra odbrane]] tadašnje [[Srbija i Crna Gora|Državne zajednice Srbija i Crne Gora]].

Pobjedio je u drugom krugu predsjedničkih izbora zamjenika predsjednika [[Srpska radikalna stranka|Srpske radikalne stranke]] [[Tomislav Nikolić|Tomislava Nikolića]], [[27. juni|27. juna]] [[2004]], sa 53% osvojenih glasova. Na mjestu [[Predsjednik Srbije|predsjednika Srbije]] zamijenio je tadašnjeg v.d. Predraga Markovića. [[2008]]. je ponovo izabran za predsjednika Srbije.

Tadić govori [[engleski jezik|engleski]] i [[francuski jezik]]. Oženjen je i otac je dvoje djece.

== Nagrade i odlikovanja ==

* [[Datoteka:BIH_Order_of_the_Republic_of_Srpska_sash_ribbon.svg|20x20piksel]] [[Orden Republike Srpske]] na lenti (2012)&lt;ref&gt;{{Cite news|title=RS obilježila poništenu godišnjicu|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/rs_obiljezava_ponistenu_godisnjicu/24446678.html|newspaper=[[Radio Slobodna Evropa]]|date=9. 1. 2012|access-date=20. 10. 2015|first=Dženana|last=Karabegović}}&lt;/ref&gt;

==Vanjski linkovi==
{{Wikicitat}}
{{Commonscat-inline|Boris Tadić}}

{{Predsjednici Republike Srbije}}

{{DEFAULTSORT:Tadić, Boris}}
[[Kategorija:Rođeni 1958.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Srbijanski političari]]
[[Kategorija:Predsjednici Srbije]]
[[Kategorija:Političari iz Sarajeva]]
[[Kategorija:Srpski političari iz Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>ohnxdu5gywpaztfyi1wcntwwsa2t52l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vojislav Koštunica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2844</id>
    <revision>
      <id>3938542</id>
      <parentid>3938481</parentid>
      <timestamp>2026-11-02T16:26:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>16322</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Srbijanski disidenti]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3938542</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7667" sha1="rh91bt6v3pqx7q49rn4mxf2xbrudsuk" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                = Vojislav Koštunica
| slika              = Flickr - europeanpeoplesparty - EPP Congress Rome 2006 (68) (cropped 2).jpg
| veličina_slike     =
| redoslijed         = [[Premijer Srbije]]
| vrijeme_na_vlasti  = 4. mart 2004 – 7. juli 2008.
| prethodnik         = [[Zoran Živković]]
| nasljednik         = [[Mirko Cvetković]]
| redoslijed2        = [[Predsjednik Srbije|Predsjednik SR Jugoslavije]]
| vrijeme_na_vlasti2 = 7. oktobar 2000 – 7. mart 2003.
| prethodnik2        = [[Slobodan Milošević]]
| nasljednik2        = [[Svetozar Marović]]
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1944|03|24}}
| mjesto_rođenja     = [[Beograd]], [[DFJ]]
| nacionalnost       =
| politička_stranka  = [[Demokratska stranka (Srbija)|Demokratska stranka]]&lt;br /&gt;{{small|(1990–1992)}}&lt;br /&gt;[[Demokratska Partija (Srbija)|Demokratska stranka Srbije]]&lt;br /&gt;{{small|(1992–2014)}}
| supruga            = Zorica Radović &lt;small&gt;(1976–2015)&lt;/small&gt;
| djeca              =
| druga_imena        =
| zanimanje          =
| godine_aktivnosti  =
| poznat_po          =
| značajna_djela     =
| potpis             = Signature of Vojislav Koštunica.png
}}
'''Vojislav Koštunica''' bivši je [[srbija]]nski političar koji je obavljao dužnost funkciju posljednjeg predsjednika [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavije]] od 2000. do 2003. i [[Premijer Srbije|premijera Srbije]] od 2004. do 2008.&lt;ref name=&quot;kostunica&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.b92.net/info/izbori2012/kandidati.php?yyyy=2012&amp;mm=04&amp;dd=20&amp;nav_id=602358|title=Vojislav Koštunica – kandidat DSS-a|publisher=B92|access-date=15. 8. 2012}}&lt;/ref&gt; Koštunica je pobijedio na jugoslavenskim predsjedničkim izborima 2000. kao kandidat širokog saveza [[Demokratska opozicija Srbije|Demokratske opozicije Srbije]] (DOS), što je dovelo do [[Slobodan Milošević#Intervencija na Kosovu i Miloševićev pad|svrgavanja Miloševića]] i povlačenja [[Međunarodne sankcije protiv SR Jugoslavije|međunarodnih sankcija protiv]] [[Međunarodne sankcije protiv SR Jugoslavije|SR Jugoslavije]]. Strogo se protivio saradnji s [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ), a njegova stranka je napustila koalicionu vladu u znak protesta zbog odluke o izručenju Slobodana Miloševića MKSJ-u. Nakon parlamentarnih izbora u Srbiji 2003, prvih izbora nakon raspuštanja DOS-a i [[Atentat na Zorana Đinđića|atentata]] na premijera [[Zoran Đinđić|Zorana Đinđića]], Koštunica je formirao manjinsku vladu uz podršku Miloševićeve [[Socijalistička partija Srbije|Socijalističke partije Srbije]] i postao šef vlade. Bio je jedna od ključnih figura u usvajanju prvog [[Ustav Srbije od 2006.|ustava nezavisne Srbije]], kao i za proglašenje Srbije neutralnom državom. Tokom svoje druge vlade (2007–2008), protivio se potpisivanju [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju|Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju]] (SSP) sa [[Evropska unija|Evropskom unijom]], što je dovelo do pada vlade nakon godinu dana i prijevremenih izbora na kojima su pobijedile proevropske stranke.

Bio je jedan od osnivača i prvi predsjednik [[Demokratska stranka Srbije|Demokratske stranke Srbije]] od njenog osnivanja 1992. do 19. marta 2014, kada je podnio ostavku na mjesto predsjednika stranke i povukao se iz aktivne politike nakon što njegova stranka nije uspjela dostići prag od 5% za ulazak u [[Narodna skupština Republike Srbije|Skupštinu]] na izborima 16. marta po prvi put u svojoj historiji.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.balkaneu.com/kostunicas-resignation-political-retirement-serbian-euro-skeptic/|title=Kostunica's resignation: Political retirement of last Serbian Euro-skeptic|publisher=balkaneu.com|date=20. 3. 2014|access-date=3. 5. 2014}}&lt;/ref&gt; U oktobru 2014. napustio je stranku nakon neslaganja s novim stranačkim rukovodstvom oko onoga što je smatrao njihovim napuštanjem politike političke neutralnosti.&lt;ref name=vreme&gt;{{cite web|url=http://www.vreme.co.rs/cms/view.php?id=1236037|title=Vojislav Koštunica napustio DSS|publisher=[[Vreme]]|date=14. 10. 2014|access-date=1. 9. 2015|archive-date=8. 7. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180708044852/https://www.vreme.co.rs//cms/view.php?id=1236037|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U novembru 2014. bio je jedan od osnivača desničarskog euroskeptičnog &quot;Državničkog pokreta Srbije&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://dps.rs/Proglas/KompletanProglas.htm|title=Srbiji je potreban državotvorni pokret|publisher=dps.rs|date=14. 11. 2014|access-date=1. 9. 2015|archive-date=19. 10. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151019023209/http://dps.rs/Proglas/KompletanProglas.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.blic.rs/Vesti/Politika/567526/Slobodan-Samardzic-predsednik-Drzavotvornog-pokreta-Srbije|title=Slobodan Samardžić predsednik Državotvornog pokreta Srbije|publisher=[[Blic]]|date=13. 6. 2015|access-date=1. 9. 2015}}&lt;/ref&gt;

Od penzionisanja, Koštunica je veći dio svog privatnog života držao u tajnosti, rijetko se pojavljivajući u javnosti. Međutim, 15. marta 2025. viđen je kako prisustvuje najvećem protestu u historiji Srbije.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Vojislav Koštunica na protestu u Beogradu |url=https://n1info.rs/vesti/vojislav-kostunica-na-protestu-u-beogradu/ |website=N1 Info |access-date=15. 3. 2025}}&lt;/ref&gt;

==Biografija==
Rođen je 24. marta 1944. u [[Beograd]]u. Diplomirao na Pravnom fakultetu [[Univerzitet u Beogradu|Univerziteta u Beogradu]] 1966, magistrirao 1970. i doktorirao 1974. Za asistenta na Pravnom fakultetu u Beogradu izabran 1970, da bi četiri godine kasnije, u vrijeme političkih progona na Univerzitetu, morao da napusti fakultet. 1989. odbija ponudu da se kao profesor vrati na fakultet. Od 1974. radi u Institutu društvenih nauka, a od 1981. u Institutu za filozofiju i društvenu teoriju kao viši naučni saradnik i jedno vrijeme kao direktor. Objavljuje radove iz oblasti ustavnog prava, političke teorije i filozofije.

Bio je član redakcije i glavni i odgovorni urednik više uglednih pravnih i filozofskih časopisa, kao što su ''Arhiv za pravne i društvene nauke'', ''Filozofske studije'', ''Filozofija i društvo'' i ''Teorija''. Član je Srpskog PEN Centra. Koštunica se 1980-ih angažuje na zaštiti ljudskih prava, posebno u Odboru za odbranu slobode misli i izražavanja. Vojislav Koštunica je oženjen.

Koštunica je jedan od osnivača [[Demokratska stranka (Srbija)|Demokratske stranke]] 1989. i osnivač DSS čiji je predsjednik bio od 1992. do 2014. Bio je narodni poslanik u Skupštini Srbije od 1990. do 1997, djelujući u opoziciji. Kao kandidat DOS-a pobjedio je [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] na predsjedničkim izborima 24. septembra 2000. i funkciju [[Predsjednik Srbije|predsjednika SR Jugoslavije]] obavljao do marta 2003. Poslije parlamentarnih izbora u Srbiji, decembra iste godine, DSS zauzima drugo mjesto. Marta 2004, Koštunica je izabran za [[Premijer Srbije|premijera Srbije]]. Na toj ga poziciji 7. jula 2008. mijenja [[Mirko Cvetković]].

== Reference ==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{Wikicitat|Vojislav Koštunica}}
*{{Commonscat-inline|Vojislav Koštunica}}

{{Premijeri Republike Srbije}}
{{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Koštunica, Vojislav}}
[[Kategorija:Rođeni 1944.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Beograd]]
[[Kategorija:Srbijanski političari]]
[[Kategorija:Srpski nacionalisti]]
[[Kategorija:Dobitnici Ordena Republike Srpske]]
[[Kategorija:Srbijanski disidenti]]
[[Kategorija:Jugoslavenski disidenti]]</text>
      <sha1>rh91bt6v3pqx7q49rn4mxf2xbrudsuk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zoran Đinđić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4559</id>
    <revision>
      <id>3938540</id>
      <parentid>3938479</parentid>
      <timestamp>2026-11-02T16:25:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>16322</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>+[[Kategorija:Bosanskohercegovački disidenti]]; +[[Kategorija:Srbijanski disidenti]]; +[[Kategorija:Srpski političari iz Bosne i Hercegovine]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3938540</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11416" sha1="ovdidpe44irvtotj0llnjk2gjizzakt" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                = Zoran Đinđić
| slika              = Zoran Djindjic, 2002.jpg
| redoslijed         = [[Premijer Srbije|Premijer Republike Srbije]]
| vrijeme_na_vlasti  = 25. januar 2001 – 12. mart 2003.
| prethodnik         = Milomir Minić
| nasljednik         = [[Zoran Živković]]
| redoslijed2        = 67. gradonačelnik [[Beograd]]a
| vrijeme_na_vlasti2 = 21. februar 1997 – 30. septembar 1997.
| prethodnik2        = Nebojša Čović
| nasljednik2        = Vojislav Mihailović
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1952|08|01}}
| mjesto_rođenja     = [[Bosanski Šamac]], [[Narodna republika Bosna i Hercegovina|NR Bosna i Hercegovina]], [[Federativna narodna republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]]
| datum_smrti        = {{datum smrti i godine|2003|03|12|1952|08|01}}
| mjesto_smrti       = [[Beograd]], [[Srbija i Crna Gora]]
| puno_ime           =
| nacionalnost       = [[Srbi]]n
| etnicitet          =
| politička_stranka  = [[Demokratska stranka (Srbija)|Demokratska stranka]]
| supruga            = [[Ružica Đinđić]]
| djeca              = Jovana&lt;br&gt;Luka
| obrazovanje        = [[Univerzitet u Beogradu]]&lt;br /&gt;[[Univerzitet Konstanz]]
| vjera              =
| potpis             = Zoran Djindjic signature.svg
| web_stranica       =
}}
'''Zoran Đinđić''' (1. august 1952 – 12. mart 2003) bio je [[srbija]]nski političar, bivši [[Premijer Srbije|premijer Republike Srbije]] i nekadašnji gradonačelnik [[Beograd]]a. Đinđić je bio dugogodišnji opozicioni političar i doktor filozofije.

Bio je jedan od prvih trinaest obnovitelja moderne [[Demokratska stranka (Srbija)|Demokratske stranke]],&lt;ref&gt;Democratic Party official site: [http://www.ds.org.rs/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=139&amp;Itemid=491 Reforming of Democratic Party] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171226235542/http://www.ds.org.rs/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=139&amp;Itemid=491 |date=26. 12. 2017 }} {{in lang|sr}}&lt;/ref&gt; a njen predsjednik je postao 1994.&lt;ref name=&quot;djindjic&quot;&gt;Democratic Party official site: [http://www.ds.org.rs/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=140&amp;Itemid=609 Dr Zoran Đinđić (1952-2003)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090615115002/http://www.ds.org.rs/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=140&amp;Itemid=609 |date=15. 6. 2009 }} {{in lang|sr}}&lt;/ref&gt; Tokom 1990-ih bio je jedan od vođa opozicije vladi [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]], a premijer Srbije postao je 2001.&lt;ref name=&quot;djindjic&quot;/&gt; nakon [[Slobodan Milošević#Intervencija na Kosovu i Miloševićev pad|svrgavanja Miloševića]].

Kao premijer, zalagao se za prodemokratske reforme i integraciju Srbije u evropske strukture.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.nytimes.com/2003/03/14/opinion/serbia-loses-more-than-a-leader.html |title=Serbia Loses More Than a Leader |first=Laura | last=Silber |date=14. 3. 2003 |work=The New York Times|access-date=15. 1. 2010}}&lt;/ref&gt; Njegova vlada je ratificirala [[Evropska konvencija o ljudskim pravima|Evropsku konvenciju o ljudskim pravima]] i implementirala inovacije u skladu s preporukama [[Vijeće Evrope|Vijeća Evrope]], što je dovelo do uvođenja institucija za zaštitu ljudskih prava i sloboda, kao i do toga da [[Srbija i Crna Gora]] postane država članica Vijeća Evrope 2003.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.europarl.europa.eu/RegData/docs_autres_institutions/commission_europeenne/sec/2003/0343/COM_SEC(2003)0343_EN.pdf |title=Serbia and Montenegro: Stabilisation and association |date=26. 3. 2003 |publisher=[[European Commission]] |access-date=17. 11. 2019}}&lt;/ref&gt; Njegova vlada se snažno zalagala za saradnju s [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ). Nakon hapšenja pripadnika [[Crvene beretke|Jedinice za specijalne operacije]] (JSO) i izručenja MKSJ-u, JSO je organizovao [[Pobuna Jedinice za specijalne operacije|oružanu pobunu]] u novembru 2001. u Beogradu.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://balkaninsight.com/2018/07/13/mutiny-assassination-and-a-serbian-political-conspiracy-07-13-2018/ |title=Mutiny, Assassination and a Serbian Political Conspiracy |date=13. 7. 2018 |publisher=Balkan Insight |access-date=19. 11. 2019}}&lt;/ref&gt; Đinđića je 2003. ubio [[Zvezdan Jovanović]], bivši pripadnik JSO-a, operativac povezan sa [[Zemunski klan|Zemunskim klanom]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.nytimes.com/2003/03/16/weekinreview/the-world-murder-in-belgrade-did-serbia-s-leader-do-the-west-s-bidding-too-well.html |title=The World: Murder in Belgrade; Did Serbia's Leader Do the West's Bidding Too Well? |author=Steven Erlanger |date=16. 3. 2003 |work=The New York Times|access-date=15. 1. 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.nytimes.com/2003/03/28/world/2-suspects-in-murder-of-serbian-premier-are-killed-by-police.html |title=2 Suspects in Murder of Serbian Premier Are Killed by Police |date=28. 3. 2003 |work=The New York Times|access-date=15. 1. 2010}}&lt;/ref&gt;

==Biografija==
Rođen je 1. augusta 1952. u [[Šamac|Bosanskom Šamcu]] ([[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]]). Datum rođenja predsjednika [[Demokratska stranka (Srbija)|Demokratske stranke]] bio je, kako je govorio, &quot;dovoljno kasno da ne upadne pod iluziju titoizma&quot;.

Gimnaziju je završio u [[Beograd]]u 1970. Studirao je [[Filozofija|filozofiju]], 1974. diplomirao je na Filozofskom fakultetu [[Univerzitet u Beogradu|Univerziteta u Beogradu]], a 1979. doktorirao na [[Univerzitet u Constanţi|Univerzitetu u Constanţi]]. Govorio je da je studirao filozofiju 20 sati dnevno i da je istovremeno pohađao studije [[Historija umjetnosti|historije umjetnosti]], [[Sociologija|sociologije]] i [[Ekonomija|ekonomije]]. Na prvom satu na Filozofskom fakultetu sukobio se sa komunistima jer je tvrdio da veliki [[Karl Marx|Marx]] ne da nije najveći, već uopće nije filozof. Drugi veliki i značajniji sukob imao je s policijom zbog organiziranja &quot;ilegalnih aktivnosti u studentskoj organizaciji protiv komunista, zbog čega je sam putovao po cijeloj [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]]&quot;. Zbog pokušaja da osnuje autonomnu studentsku organizaciju sa liderima studenata iz [[Zagreb]]a i [[Ljubljana|Ljubljane]], uhapšen je i osuđen na godinu dana zatvora. Čak se i [[Willy Brandt]], njemački kancelar, zauzimao za njega pa se, umjesto u zatvoru, našao u [[Njemačka|Njemačkoj]]. Doktorirao je na tezi &quot;Problemi utemeljenja kritičke teorije društva&quot; kod [[Jürgen Habermas|Jürgena Habermasa]].

[[Datoteka:Zoran Đinđić and Bill Gates.jpg|mini|lijevo|Đinđić i [[Bill Gates]].]]

Bio je viši naučni saradnik u Centru za filozofiju i društvenu teoriju u Beogradu, poslanik u sva tri višestranačka saziva [[Narodne skupštine Republike Srbije]] i Vijeću republika [[Skupšina Srbije i Crne Gore|Skupštine SRJ]]. Bio je profesor na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu.
Eseji i radovi dr. Đinđića, jednog od vodećih intelektualaca [[Srbija|Srbije]], objavljivani su u &quot;Stavu&quot;, &quot;Književnim novinama&quot; i &quot;Književnoj reči&quot;. On je, također, poznat po svojim knjigama &quot;Srbija ni na istoku ni na zapadu&quot;, &quot;Subjektivnost i nasilje&quot;, &quot;Jugoslavija kao nedovršena država&quot; i &quot;Jesen dijalektike&quot;. Preveo je mnoga filozofska djela i autor je velikog broja novinskih prikaza.

Nikad nije bio član [[Savez Komunista Jugoslavije|Saveza Komunista]]. Ipak, politikom se bavio sve vrijeme, aktivno od 1989. kada je sa još dvanaest intelektualaca iniciralo obnavljanje Demokratske stranke, a na Skupštini Stranke 1990. bio je jedan od osnivača. Septembra 1990. je izabran za predsjednika Izvršnog odbora, a onda, januara 1994. postaje predsjednik Demokratske stranke.

Za Demokratsku stranku je govorio da je kao preduzeće, nikako mjesto za druženje, pojašnjavajući da svako u stranci mora da ima proizvod, &quot;a to mogu biti plakat, poruka, kritika, nastup... i mora se znati ko taj proizvod koristi, da li je njime zadovoljan&quot;. Objašnjavao je ko može da bude političar: &quot;Čovjek, da bi se bavio politikom, mora da ima jak i čvrst karakter, autoritet, da umije da presječe, da se zamjeri, kaže &quot;ne&quot; i da ga mrze, jer je to priroda politike. Neko ko i suviše ide na širenje simpatija, udvaranja i izbjegavanja sukoba mora još mnogo da nauči da bi vodio jednu ozbiljnu stranku&quot;.

Za gradonačelnika Beograda izabran je 21. februara 1997, ispred [[Koalicija Zajedno|koalicije &quot;Zajedno&quot;]] koja je na lokalnim izborima 1996. odnijela pobjedu u više gradova u [[Srbija|Srbiji]].

U sudskom sporu sa [[Premijer Srbije|premijerom Republike Srbije]] [[Mirko Marjanović|Mirkom Marjanovićem]], 20. septembra 1996. osuđen je na 4 mjeseca zatvora, uvjetno na dvije godine. Vrhovni sud Srbije 9. jula 1998. preinačio je presudu i izrekao novu u kojoj je osuđen na 7 mjeseci zatvora, uvjetno na 3 godine.

Američki sedmičnik &quot;Time&quot; u septembru 1999. uvrstio ga je među 14 vodećih evropskih političara trećeg milenijuma.

[[Datoteka:Vladimir Putin in Serbia 16-17 June 2001-5.jpg|mini|lijevo|Đinđićev sastanak sa predsjednikom Rusije [[Vladimir Putin|Vladimirom Putinom]].]]

U junu 2000. Đinđić je preuzeo funkciju koordinatora u [[SZP]], a potom postao i šef centralnog izbornog štaba i koordinator promotivne kampanje [[Demokratska opozicija Srbije|DOS-a]] za izbore koji su održani 24. septembra 2000. Na tim izborima Đinđić je izabran za poslanika u Vijeću republika Skupštine SRJ.

Dobitnik je ugledne njemačke nagrade &quot;Bambi&quot; za 2000. u oblasti politike.

Za premijera Republike Srbije izabran je 25. januara 2001. nakon pobjede DOS-a na republičkim parlamentarnim izborima u decembru 2000.

Đinđić je augustu 2002. u [[Prag]]u primio nagradu Fondacije &quot;Polak&quot; za doprinos razvoju demokratije u Srbiji. Nagrada se dodjeljuje svake godine za doprinos sprovođenju demokratskih i ekonomskih reformi u Centralnoj i Istočnoj Evropi.

Volio je takmičenja i provjere. Bio je veoma strpljiv, obrazovan i pragmatičan. Trudio se da se ne ponavlja, birao bi jednu sliku, poruku, rečenicu i oko toga gradio priču. Priznavao je da nema pretenzija da kaže nesto epohalno, ali je smatrao da će ostati upamćen po velikim stvarima. Život nije mogao da zamisli bez ljudi jer - ljudska komunikacija mu je bila potrebna kao uvjet za provjeru ideja i sposobnosti. Kod sebe je cijenio spremnost da uči i priznaje greške, kao i spremnost da ih ispravlja, a kod drugih je cijenio pouzdanost. Govorio je da nema poroka.

Đinđić je ubijen 12. marta 2003. ispred zgrade Vlade Republike Srbije. Poslije smrti Đinđića, njegova supruga [[Ružica Đinđić|Ružica]] ostala je živjeti sa dvoje djece koje su imali.{{fact}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Zoran Đinđić}}
{{Wikicitat|Zoran Đinđić}}
* [http://www.zorandjindjic.org/ Zoran Đinđić]
* [https://web.archive.org/web/20070330144325/http://www.ds.org.yu/ Demokratska stranka]

{{Premijeri Republike Srbije}}
{{Gradonačelnici Beograda}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Đinđić, Zoran}}
[[Kategorija:Rođeni 1952.]]
[[Kategorija:Umrli 2003.]]
[[Kategorija:Biografije, Šamac]]
[[Kategorija:Srbijanski političari]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački disidenti]]
[[Kategorija:Srbijanski disidenti]]
[[Kategorija:Jugoslavenski disidenti]]
[[Kategorija:Srpski političari iz Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>ovdidpe44irvtotj0llnjk2gjizzakt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Franjo Tuđman</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7025</id>
    <revision>
      <id>3938555</id>
      <parentid>3938485</parentid>
      <timestamp>2026-11-02T18:04:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>16322</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Hrvatski disidenti]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3938555</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="71757" sha1="kijttdu25k0593w8m9jykg7jq4y5i5f" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                = Franjo Tuđman
| slika              = Franjotudjman.jpg
| redoslijed         = Prvi Predsjednik Republike Hrvatske
| vrijeme_na_vlasti  = 22. decembar 1990. – 10. decembar 1999.
| prethodnik         =
| nasljednik         = Vlatko Pavletić (vršilac dužnosti)
Zlatko Tomčić (vršilac dužnosti)
| redoslijed2        = Deveti Predsjednik Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske
| vrijeme_na_vlasti2 = 30. maj 1990. – 22. decembar 1990.
| prethodnik2        =
| nasljednik2        = Stjepan Mesić
| datum_rođenja      = 14. maj 1922.
| mjesto_rođenja     = Veliko Trgovišće
| datum_smrti        = 10. decembar 1999.
| mjesto_smrti       = Zagreb
| puno_ime           =
| nacionalnost       = Hrvat
| politička_stranka  = Savez komunista Hrvatske (1942-1967)
Hrvatska demokratska zajednica (1989-1999)
| supruga            =
| supružnik          = Ankica Tuđman (vj. 1945. - nj.s. 1999.)
| djeca              = 3
| obrazovanje        = Vojna akademija u Beogradu
Sveučilište u Zadru
| potpis             = Signature of Franjo Tuđman.png
| web_stranica       = {{URL|tudjman.hr}}
}}'''Franjo Tuđman''' (14. maj 1922 – 10. decembar 1999) bio je [[Hrvatska|hrvatski]] državnik, [[Hrvatska historiografija|historičar]] i prvi [[Predsjednik Republike Hrvatske|predsjednik Hrvatske]], od 1990. do svoje smrti. Bio je na poziciji nakon sticanja nezavisnosti države od Jugoslavije. Tuđman je bio i deveti i posljednji Predsjednik Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske od maja do jula 1990.

Tuđman je rođen u [[Veliko Trgovišće|Velikom Trgovišću]]. U mladosti se borio tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] kao pripadnik [[Jugoslavenski partizani|jugoslavenskih partizana]]. Nakon rata je preuzeo dužnost u Ministarstvu odbrane, a kasnije je stekao čin general-majora Jugoslavenske narodne armije 1960. Nakon vojne karijere posvetio se proučavanju geopolitike. Postao je profesor 1963. na zagrebačkom Fakultetu političkih nauka. Doktorirao je historiju 1965. i radio je kao historičar sve do sukoba sa režimom Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Tuđman je sudjelovao u pokretu [[Hrvatsko proljeće]] koje je pozivalo na reforme u zemlji i zbog svojih aktivnosti je 1972. bio zatvoren. Sljedećih godina živio je relativno anonimno do [[Revolucije 1989.|kraja socijalističkog uređenja]], nakon čega je svoju političku karijeru započeo osnivanjem [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatske demokratske zajednice]] 1989.

Hrvatska demokratska zajednica je pobijedila na prvim hrvatskim parlamentarnim izborima 1990. a Tuđman je postao Predsjednik Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske. Kao predsjednik, Tuđman je donio novi ustav i vršio pritisak na stvaranje nezavisne Hrvatske. Dana 19. maja 1991. održan je referendum o nezavisnosti, koji je odobrilo 93% birača. Hrvatska je proglasila nezavisnost od Jugoslavije 25. juna 1991. Područja sa srpskom većinom su se pobunila, uz podršku [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]], a Tuđman je vodio [[Rat u Hrvatskoj|Hrvatsku tokom rata za nezavisnost]]. Primirje je potpisano 1992. ali se [[Rat u Bosni i Hercegovini|rat proširio]] na [[Republika Bosna i Hercegovina|Republiku Bosnu i Hercegovinu]], gdje su se [[Hrvati]] borili u savezu sa [[Bošnjaci]]ma. Njihova saradnja se raspala krajem 1992. i Tuđmanova vlada je stala na stranu [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Herceg-Bosne]] tokom [[Bošnjačko-hrvatski sukob|hrvatsko-bošnjačkog sukoba]], što je bio potez koji je izazvao kritike [[Međunarodna zajednica|međunarodne zajednice]]. U pravosnažnoj presudi na suđenju za ratne zločine bivšim visokim dužnosnicima Herceg-Bosne, [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Haški tribunal]] je naveo da je Tuđman dijelio cilj njihovog [[Udruženi zločinački poduhvat|udruženog zločinačkog poduhvata]] da uspostave entitet za ponovno ujedinjenje hrvatskog naroda koji je trebalo provesti etničkim čišćenjem bosanskih muslimana. Međutim, nije ga proglasilo krivim ni za jedan konkretan zločin.

U martu 1994. potpisao je [[Vašingtonski sporazum]] sa [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjednikom Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]] Alijom Izetbegovićem kojim su se ponovno ujedinili Hrvati i Bošnjaci. U augustu 1995. odobrio je veliku ofanzivu poznatu kao [[operacija &quot;Oluja&quot;]] kojom je efektivno okončan rat u Hrvatskoj. Iste godine bio je jedan od potpisnika [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini. Ponovo je izabran za predsjednika 1992. i 1997. i ostao je na vlasti do svoje smrti 1999. Dok pristalice ističu njegovu ulogu u postizanju hrvatske neovisnosti, kritičari su njegovo predsjedništvo opisali autoritarnim.&lt;ref name=&quot;Sadkovich2010&quot;&gt;{{cite journal|last1=Sadkovich|first1=James J.|year=2010|title=Forging Consensus: How Franjo Tuđman Became an Authoritarian Nationalist|url=https://hrcak.srce.hr/67472|journal=Review of Croatian History|volume=VI|issue=1|pages=7–13|ref=none|access-date=14. 5. 2024|archive-date=7. 9. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240907134612/https://hrcak.srce.hr/67472|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;The Rise of Competitive Authoritari&quot;&gt;{{cite journal|last1=Levitski|first1=Steven|last2=Way|first2=Lucan|date=april 2002|title=The Rise of Competitive Authoritarianism|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-democracy_2002-04_13_2/page/51|journal=Journal of Democracy|volume=13|issue=2|pages=51–65|doi=10.1353/jod.2002.0026|s2cid=6711009}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Living in the past: Franjo Tudjman'&quot;&gt;{{cite journal|last1=Deago|first1=Hedl|date=mart 2000|title=Living in the past: Franjo Tudjman's Croatia|journal=Journal of Democracy|volume=99|issue=635|pages=104–09}}&lt;/ref&gt; Istraživanja nakon Tuđmanove smrti općenito su pokazala visoku ocjenu naklonosti u hrvatskoj javnosti.

== Rani život ==
Franjo Tuđman rođen je 14. maja 1922. u Velikom Trgovišću, selu u sjevernom području Hrvatskog zagorja, u to vrijeme u sastavu [[Kraljevina SHS|Kraljevine SHS]]. Porodica se ubrzo nakon njegovog rođenja preselila u kuću označenu kao njegovo rodno mjesto.&lt;ref&gt;Žanić, Ivo. 2002. &quot;South Slav Traditional Culture as a Means to Political Legitimization.&quot; In: Sanimir Resić and Barbara Törnquist-Plewa (eds.), ''The Balkans in Focus. Cultural Boundaries in Europe'', pp. 45–58. Lund: Nordic Academic Press, p. 53.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Krile, A.B. &quot;Počasti i polemike oko rodne kuće.&quot; ''Slobodna Dalmacija'' (15 May 2003).&lt;/ref&gt; Njegov otac Stjepan vodio je lokalnu konobu i bio je politički aktivan član [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatske seljačke stranke]] (HSS).{{sfn|Sadkovich|2010|p=38}} Bio je predsjednik odbora HSS-a u Velikom Trgovišću 16 godina (1925–1941, a za gradonačelnika Velikog Trgovišća biran 1936. i 1938).{{sfn|Hudelist|2004|p=14}} Mato, Andraš i Juraj, braća Stjepana Tuđmana, emigrirali su u Sjedinjene Američke Države.{{sfn|Hudelist|2004|p=12}} Drugi brat Valentin je također pokušao emigrirati, ali ga je putna nesreća spriječila i zadržala u Velikom Trgovišću, gdje je radio kao (neškolovani) veterinar.{{sfn|Hudelist|2004|p=12}}

Osim Franje, Stjepan Tuđman je imao stariju kćer Danicu Anu (umrla kao beba), Ivicu (rođena 1924) i Stjepana &quot;Štefeka&quot; (rođena 1926).{{sfn|Hudelist|2004|p=12}} Kada je Franjo Tuđman imao sedam godina, njegova majka Justina (rođena Gmaz) umrla je rađajući svoje peto dijete.{{sfn|Hudelist|2004|p=15}}{{sfn|Sadkovich|2010|p=37}} Tuđmanova majka bila je pobožna katolkinja, za razliku od njegovog oca i maćehe. Njegov otac, kao i Stjepan Radić, imao je antiklerikalne stavove i mladi Franjo je usvojio njegove stavove.{{sfn|Sadkovich|2010|p=38}} Kao dijete Franjo Tuđman služio je kao oltarnik u mjesnoj župi.{{sfn|Hudelist|2004|p=20}} Tuđman je osnovnu školu pohađao u rodnom selu od 15. septembra 1929. do 30. juna 1933. i bio je odličan učenik.{{sfn|Hudelist|2004|p=18}}

Gimnaziju je pohađao osam godina, počevši od jeseni 1935.{{sfn|Hudelist|2004|p=23}} Razlozi prekida nisu jasni, ali se pretpostavlja da je primarni uzrok bila ekonomska kriza u tom periodu.{{sfn|Hudelist|2004|p=27}} Prema nekim izvorima, mjesna župa pomogla je mladom Franji da nastavi školovanje,{{sfn|Hudelist|2004|p=28}} a učitelj mu je čak predložio da se školuje za svećenika.{{sfn|Hudelist|2004|p=35}} Kada je imao 15 godina, otac ga je doveo u Zagreb, gdje je upoznao Vladka Mačeka, predsjednika Hrvatske seljačke stranke (HSS).{{sfn|Sadkovich|2010|p=38}} Franjo je isprva mlad volio HSS, ali se kasnije okrenuo komunizmu.{{sfn|Sadkovich|2010|p=48}} Dana 5. novembra 1940. uhapšen je tokom studentskih demonstracija povodom proslave godišnjice sovjetske [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]].{{sfn|Sadkovich|2010|p=50}}

== Drugi svjetski rat ==
[[Datoteka:Tuđman_partizan.jpg|lijevo|mini|Tuđman kao pripadnik jugoslovenskih partizana]]
[[Datoteka:Franjo_Tuđman_i_Joža_Horvat_1945.jpg|lijevo|mini|Tuđman (lijevo), s [[Joža Horvat|Jožom Horvatom]] (desno), u [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizanskoj]] uniformi, februar 1945]]
Dana 10. aprila 1941, kada je [[Slavko Kvaternik]] proglasio [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnu Državu Hrvatsku]] (NDH), marionetsku državu [[Nacistička Njemačka|nacističke Njemačke]] i [[Fašistička Italija|fašističke Italije]], Tuđman je napustio školu i sa svojim prijateljem Vladom Stoparom počeo izdavati tajne novine. U jugoslavenske partizane regrutovao ga je početkom 1942. Marko Belinić. Njegov otac je također otišao u partizane i postao osnivač [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske|Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske]] (ZAVNOH). Prema Tuđmanu, njegovog oca su uhapsile ustaše, fašistička i ultranacionalistička organizacija koja je upravljala NDH, a jedan od braće odveden u logor. Obojica su uspjeli preživjeti, za razliku od najmlađeg brata Stjepana kojeg je [[Gestapo]] ubio u partizanima 1943.

Tuđman je putovao između Zagreba i Zagorja koristeći lažne dokumente koji su ga identificirali kao pripadnika [[Hrvatsko domobranstvo|Hrvatskog domobranstva]]. Tamo je pomagao aktiviranje partizanske divizije u Zagorju. Dana 11. maja 1942, dok je nosio Belinićevo pismo, [[ustaše]] su ga uhapsile, ali je uspio pobjeći iz policijske stanice.

== Vojna karijera ==
Franjo Tuđman i Ankica Žumbar vjenčali su se 25. maja 1945. u Gradskom vijeću Beograda.{{sfn|Sadkovich|2010|p=58}} Na taj način su željeli potvrditi svoju vjeru u komunistički pokret i važnost građanskih rituala u odnosu na vjerske.{{sfn|Sadkovich|2010|p=58}} (U maju 1945. godine vlada je kreirala zakon koji je dozvoljavao građanska vjenčanja, izvodeći vjenčanja, između ostalog, izvan crkvene nadležnosti.) Oni su se istog dana vratili na posao.{{sfn|Sadkovich|2010|p=58}}

Dana 26. aprila 1946. godine pronađeni su mrtvi njegov otac Stjepan i maćeha.{{sfn|Sadkovich|2010|p=58}} Tuđman nikada nije razjasnio okolnosti njihove smrti. Prema navodima policije, njegov otac Stjepan ubio je suprugu, a potom i sebe. Druge teorije optužuju ustaške gerilce (križare) i pripadnike jugoslavenske tajne policije (OZNA).{{sfn|Sadkovich|2010|p=58}}

Franjo i Ankica su završili srednju školu tek nakon rata, u Beogradu.{{sfn|Sadkovich|2010|p=61}} On je završio Partizansku gimnaziju 1945, a ona je završila pet semestara engleskog jezika u jugoslavenskom ministarstvu vanjskih poslova.{{sfn|Sadkovich|2010|p=61}}
[[Datoteka:Franjo_Tudjman.jpg|desno|mini|Tuđman kao [[general-major]] [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslovenske narodne armije]] (1960.)]]
Godine 1953. Tuđman je unaprijeđen u čin pukovnika i premješten na mjesto načelnika kabineta načelnika štaba Saveznog sekretara za narodnu obranu. Na tom položaju 1959. postaje general-major.{{sfn|Sadkovich|2010|p=61}} Sa 38 godina postao je najmlađi general Vojske Jugoslavije. Njegovo unapređenje nije bilo ekstremno, ali je bilo netipično za Hrvata jer su viši oficiri sve češće bili Srbi i Crnogorci.{{sfn|Sadkovich|2010|p=61}} Srbi i Crnogorci su 1962. činili 70% generala vojske.{{sfn|Radelić|2006|p=397}}

Dana 23. maja 1954. postao je sekretar JSD Partizan Beograd{{sfn|Hudelist|2004|p=211}}, a maja 1958. i predsednik istog,{{sfn|Hudelist|2004|p=211}} postavši prvi pukovnik na toj funkciji (svi dosadašnji nosioci su bili generali).{{sfn|Hudelist|2004|p=211}} Na tu funkciju je postavljen kako bi riješio probleme administracije unutar kluba, posebno fudbalske sekcije. Kada je stigao, JSD Partizan Beograd je bilo svojevrsno obavještajno ratište na kome su se čelnici UDBE i KOS-a borili za uticaj.{{sfn|Hudelist|2004|p=212}} To je dovelo do toga da klubovi (iako imaju zapažene i dobre igrače) imaju loše rezultate, posebno fudbalska sekcija.{{sfn|Hudelist|2004|p=213}} Tokom njegovog predsjedavanja klubom, klub je usvojio dres na crno-bijele pruge koji se koristi do danas. Prema Tuđmanu, on je želio da stvori klub koji će imati panjugoslavenski imidž i suprotstaviti se SD Crvena zvezda koja je imala ekskluzivni srpski imidž.{{sfn|Hudelist|2004|p=215}} Tuđmana su inspirisale uniforme FC Juventus. Međutim, Stjepan Bobek (bivši igrač FK Partizana) tvrdio je da je ideja boja uniformi zapravo njegova, koju je prenio na Tuđmana.{{sfn|Hudelist|2004|p=217}}

Tuđman je pohađao vojnu akademiju u Beogradu, kao i mnogi oficiri koji nisu imali formalno vojno obrazovanje. Završio je taktičku školu 18. jula 1957. kao odličan učenik.{{sfn|Hudelist|2004|p=207}} Jedan od njegovih nastavnika bio je Dušan Bilandžić, koji će mu biti budući savjetnik.{{sfn|Sadkovich|2010|p=82}} Prije nego što je napunio 40 godina, postao je najmlađi general Vojske Jugoslavije. Bio je istaknut u prisustvu komunističke indoktrinacije dok je boravio u Beogradu, gdje je rođeno njegovo troje djece.&lt;ref name=&quot;guardian&quot;&gt;[https://www.theguardian.com/news/1999/dec/13/guardianobituaries.iantraynor Obituary] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140508002407/https://www.theguardian.com/news/1999/dec/13/guardianobituaries.iantraynor |date=8. 5. 2014 }}, theguardian.com; accessed 19 July 2015.&lt;/ref&gt;

== Institut ==
Godine 1963. postao je profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Zagrebu, gdje je predavao kolegij &quot;Socijalistička revolucija i savremena nacionalna historija&quot;.&lt;ref name=&quot;Istrapedia2&quot;&gt;{{cite encyclopedia|url=http://istrapedia.hr/hrv/1485/tudman-franjo/istra-a-z|title=Tudjman, Franjo|encyclopedia=Istrapedia|language=hr|access-date=27. 3. 2015|archive-date=2. 4. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150402165655/http://istrapedia.hr/hrv/1485/tudman-franjo/istra-a-z/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Aktivnu vojnu službu napustio je 1961. na vlastiti zahtjev i počeo raditi u Institutu za historiju radničkog pokreta Hrvatske, te ostao njegov direktor do 1967. godine.&lt;ref name=&quot;Istrapedia2&quot;/&gt;

Tuđmanovi stavovi su okrenuli protiv njega mnoge profesore sa zagrebačkog Univerziteta, poput Mirjane Gross i Ljube Bobana.{{sfn|Sadkovich|2010|p=83}} U aprilu 1964. Boban je Tuđmana proglasio nacionalistom.{{sfn|Sadkovich|2010|p=83}} Za vrijeme Tuđmanovog vodstva Institut je postao izvor alternativnih tumačenja jugoslavenske historije, što je dovelo do njegovog sukoba sa zvaničnom jugoslavenskom historiografijom.{{sfn|Sadkovich|2010|p=82}} Nije imao odgovarajuću akademsku diplomu koja bi ga kvalifikovala kao historičara. Počeo je shvatati da će morati doktorirati kako bi zadržao svoju poziciju. Njegova disertacija pod naslovom &quot;Uzroci krize Jugoslovenske monarhije od ujedinjenja 1918. do njenog sloma 1941. godine&quot;, predstavljala je kompilaciju nekih od njegovih ranije objavljenih radova. Filozofski fakultet Univerziteta u Zagrebu odbio je njegovu disertaciju uz obrazloženje da su neki dijelovi već objavljeni.{{sfn|Sadkovich|2010|p=119}} Filozofski fakultet u Zadru (tada dio Univerziteta u Zagrebu, danas Univerziteta u Zadru) ga je prihvatio i on je diplomirao 28. decembra 1965.{{sfn|Hudelist|2004|p=401}}{{sfn|Sadkovich|2010|p=119}}

U svojoj tezi je naveo da je primarni uzrok sloma Kraljevine Jugoslavije represivni i korumpirani režim koji je bio u suprotnosti sa savremenom glavnom jugoslavenskom historiografijom koja je svojim primarnim uzrokom smatrala hrvatski nacionalizam.{{sfn|Sadkovich|2010|p=119}} Bogdanov i Milutinović (obojica etnički Srbi) nisu se protivili ovome. Međutim, zagrebački izdavač &quot;Naprijed&quot; otkazao je ugovor nakon što je odbio da promijeni neke kontroverzne izjave u knjizi.{{sfn|Sadkovich|2010|p=119}} Hrvatski sabor i Savez komunista Hrvatske iz Zagreba, međutim, napali su je i Uprava zavoda zatražila je Tuđmanovu ostavku.{{sfn|Sadkovich|2010|p=147}}
[[Datoteka:Franjo_Tuđman_Institutu_za_radnički_pokret.jpg|desno|mini|Tuđman drži govor u Institutu radničkog pokreta u Zagrebu]]
U decembru 1966. Ljubo Boban optužio je Tuđmana za plagijat,{{sfn|Sadkovich|2010|p=126}} navodeći da je Tuđman četiri petine svoje doktorske teze &quot;Stvaranje socijalističke Jugoslavije&quot; sastavio iz Bobanovog rada. Boban je ponudio uvjerljive dokaze za svoju tvrdnju iz članaka objavljenih ranije u časopisu Forum, a ostatak iz Bobanove vlastite teze.{{sfn|Sadkovich|2010|p=126}} Tuđman je potom izbačen iz Instituta i prisiljen na penziju 1967.&lt;ref name=&quot;moljac2&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.moljac.hr/biografije/tudjman.htm|title=Franjo Tuđman|publisher=Moljac.hr|archive-url=https://web.archive.org/web/20130508152706/http://www.moljac.hr/biografije/tudjman.htm|archive-date=8. 5. 2013|url-status=dead|access-date=15. 5. 2013}}{{unreliable source?|date=august 2013}}&lt;/ref&gt;

Bio je poslanik u Hrvatskom saboru između 1965. i 1969.&lt;ref name=&quot;moljac2&quot;/&gt;

== Disidentska politika ==
Osim knjige o gerilskom ratu, Tuđman je napisao i niz članaka u kojima je kritikovao jugoslavenski [[Socijalizam|socijalistički]] režim. Njegova najvažnija knjiga iz tog perioda bile su ''Velike ideje i mali narodi'', monografija o političkoj historiji koja ga je dovela u sukob sa jugoslavenskom komunističkom elitom u pogledu međusobne povezanosti nacionalnih i društveni elemenata u jugoslavenskom revolucionarnom ratu (za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]).

Godine 1970. postao je član [[Društvo hrvatskih književnika|Društva hrvatskih književnika]]. Godine 1972. osuđen je na dvije godine zatvora zbog ''subverzivnih aktivnosti'' za vrijeme [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskog proljeća]]. Vlasti [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatske]] su dodatno namjeravale krivično goniti Tuđmana po optužbi za špijunažu, što je podrazumijevalo kaznu od 15 do 20 godina zatvora sa prinudnim radom, ali je Tito tu optužbu ublažio. Drugi izvori spominju da je za Tuđmanovo ime lobirao književnik [[Miroslav Krleža]].&lt;ref name=&quot;Istrapedia3&quot;&gt;{{Cite encyclopedia}}&lt;/ref&gt; Prema Tuđmanu, on i Tito su bili bliski prijatelji.&lt;ref&gt;Franjo Tuđman's {{YouTube|wDlSJixGzh4|statement on YouTube}}, ''...&amp;nbsp;s kim sam i ja bio prijatelj, i koji me na kraju spasio od progona njegovog vlastitog komunističkog režima.''&quot; (''&quot;...&amp;nbsp;[Tito] was a friend who in the end saved me from the persecution of his own communist regime&quot;'')&lt;/ref&gt; Međutim, Tuđman je kasnije Titovo kažnjavanje opisao kao &quot;autokratski [[državni udar]]&quot;.{{Sfn|Sadkovich|2010}}
[[Datoteka:Franjo_Tuđman_1971.jpg|desno|mini|Tuđman u junu 1971]]Godine 1977. otputovao je u [[Švedska|Švedsku]] koristeći krivotvoreni švedski pasoš kako bi upoznao pripadnike [[Hrvatska dijaspora|hrvatske dijaspore]].{{Sfn|Sadkovich|2010}} Njegovo putovanje je očigledno prošlo nezapaženo od strane jugoslavenske policije. Međutim, na tom putovanju dao je intervju švedskoj televiziji o položaju Hrvata u Jugoslaviji koji je kasnije emitovan.{{Sfn|Sadkovich|2010}} Po povratku u Jugoslaviju, Tuđmanu je 1981. godine zbog ovog intervjua ponovo suđeno, a optužen je za širenje &quot;neprijateljske propagande&quot;. Dana 20. februara 1981. proglašen je krivim i osuđen na tri godine zatvora i 5 godina kućnog pritvora.{{Sfn|Sadkovich|2010}} Međutim, odslužio je samo jedanaest mjeseci kazne.&lt;ref name=&quot;moljac3&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.moljac.hr/biografije/tudjman.htm|title=Franjo Tuđman|publisher=Moljac.hr|archive-url=https://web.archive.org/web/20130508152706/http://www.moljac.hr/biografije/tudjman.htm|archive-date=8. 5. 2013|url-status=dead|access-date=15. 5. 2013}}{{unreliable source?|date=august 2013}}&lt;/ref&gt; U junu 1987. postao je član Hrvatskog PEN centra.&lt;ref name=&quot;moljac3&quot; /&gt; Sa suprugom je 6. juna 1987. otputovao u Kanadu da upozna kanadske Hrvate.{{Sfn|Sadkovich|2010}} Pokušavali su da ne razgovaraju o osjetljivim temama sa emigrantima u inostranstvu strahujući da bi neki mogli biti agenti jugoslavenske tajne policije UDBA-e, što je u to vrijeme bila uobičajena praksa.{{Sfn|Sadkovich|2010}}

Tokom svojih putovanja u [[Kanada|Kanadu]] upoznao je mnoge hrvatske iseljenike koji su bili porijeklom iz [[Hercegovina|Hercegovine]] ili su hercegovačkog porijekla. Neki od njih su kasnije postali hrvatski državni službenici nakon osamostaljenja zemlje, od kojih je najistaknutiji bio [[Gojko Šušak]], čiji su otac i stariji brat bili pripadnici ustaša.&lt;ref&gt;[https://www.nytimes.com/1998/05/05/world/gojko-susak-defense-minister-of-croatia-is-dead-at-53.html &quot;The Communist Partisans led by Tito are said to have killed his father, an Ustashe officer, three months later and burned the Susak house to the ground. An elder brother was also an Ustashe officer.&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230423055518/https://www.nytimes.com/1998/05/05/world/gojko-susak-defense-minister-of-croatia-is-dead-at-53.html |date=23. 4. 2023 }}, nytimes.com, 5 May 1998; accessed 20 July 2015.&lt;/ref&gt; Ovi sastanci u inostranstvu kasnih 1980-ih kasnije su dali povoda za mnoge [[Teorija zavjere|teorije zavere]]. Prema ovim glasinama, Hrvati Hercegovine su na neki način iskoristili sastanke kako bi stekli ogroman utjecaj unutar [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ-a]], kao i nakon osamostaljenja hrvatskog režima.{{Sfn|Sadkovich|2010}}

== Formiranje nacionalnog programa ==
U drugoj polovici 1980-ih, kada se [[Jugoslavija]] bližila svome raspadu, rastrzana sukobljenim nacionalnim težnjama, Tuđman je formulirao hrvatski nacionalni program koji se može sažeti na sljedeći način:

* Primarni cilj je uspostava hrvatske [[Nacionalna država|nacionalne države]]; stoga sve ideološke sporove iz prošlosti treba baciti. U praksi je to značilo snažnu podršku antikomunističke hrvatske dijaspore, posebno finansijsku.
* Iako je Tuđmanov konačni cilj bila nezavisna Hrvatska, on je bio itekako svjestan realnosti unutarnje i vanjske politike. Njegov glavni početni prijedlog nije bila potpuno nezavisna Hrvatska, već konfederalna Jugoslavija sa rastućom decentralizacijom i demokratizacijom.
* Što se tiče gorućih pitanja nacionalnih sukoba, njegova vizija je bila sljedeća (bar u početku): tvrdio je da srpski nacionalizam, pod kontrolom [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslovenske narodne armije]] (JNA), može izazvati haos na hrvatskom i bosanskohercegovačkom tlu. JNA, prema nekim procjenama četvrta evropska vojna sila po vatrenoj moći, ubrzano se posrbljavala, i ideološki i etnički,&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Davor Domazet-Lošo|author-link=Davor Domazet-Lošo|title=How Aggression Against Croatia and Bosnia-Herzegovina Was Prepared or the Transformation of the JNA into a Serbian Imperial Force|url=http://www.nsf-journal.hr/issues/v1_n1/NSF-1-pdf/09DomazetMT_new.pdf|journal=National Security and the Future|volume=1|issue=1, Spring 2000|pages=107–152|access-date=23. 12. 2008|archive-date=4. 3. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090304174822/http://www.nsf-journal.hr/issues/v1_n1/NSF-1-pdf/09DomazetMT_new.pdf|url-status=live}}&lt;/ref&gt; za manje od četiri godine.
* Što se [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] tiče, Tuđman je bio ambivalentniji: Tuđman odvojenu Bosnu nije shvatao ozbiljno, što pokazuju njegovi komentari televizijskoj ekipi &quot;Bosna je bila tvorevina osmanske invazije&amp;nbsp;... Do tada je bila dio Hrvatske, ili je bila bosanska kraljevina, ali katolička kraljevina, vezana za Hrvatsku.&quot;{{Sfn|Tanner|2001}}

Tuđman je 17. juna 1989. osnovao [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatsku demokratsku zajednicu]] (HDZ).

== Izborna kampanja 1990. ==
Unutrašnje tenzije koje su razbile Komunističku partiju Jugoslavije navele su vlade saveznih republika da zakažu slobodne višestranačke izbore u proljeće 1990. Bili su to prvi slobodni višestranački izbori za [[Hrvatski sabor]] od 1913. godine. HDZ je svoju prvu konvenciju održao 24-25. februara 1990. kada je Tuđman izabran za njenog predsjednika. Izborna kampanja je trajala od kraja marta do 20. aprila 1990. Tuđman je regrutirao nekoliko simpatizera iz dijaspore koji su se vratili kući, od kojih je najvažniji [[Gojko Šušak]].{{Sfn|Tanner|2001}}

Tuđman je svoju kampanju bazirao uglavnom na nacionalnom pitanju. On je naveo da dinar zarađen u Hrvatskoj treba da ostane u Hrvatskoj, zamjerivši se na subvencije za manje razvijene dijelove Jugoslavije, odnosno za Vojsku Jugoslavije.{{Sfn|Tanner|2001}} Osvrnuo se na ekonomsku krizu, pozvao na obnovu tržišne ekonomije i parlamentarne demokratije i izrazio podršku pristupanju Evropskoj zajednici. Smatrao je da Jugoslavija može opstati samo kao konfederacija.{{Sfn|Sadkovich|2008}} Iako je Tuđman imao veze s desničarskom antikomunističkom dijasporom, imao je i važne kolege iz partizanskog komunističkog establišmenta, uključujući [[Josip Boljkovac|Josipa Boljkovca]] i [[Josip Manolić|Josipa Manolića]].{{Sfn|Tanner|2001}} Njegov glavni protivnik na izborima bio je [[Ivica Račan]] iz [[Savez komunista Hrvatske|Saveza komunista Hrvatske]] (SKH), koji je postao predsjednik SKH u decembru 1989.{{Sfn|Tanner|2001}}

Tuđmanovo pričanje o prošloj slavi i nezavisnosti Hrvatske nije naišlo na dobar prijem među hrvatskim Srbima. HDZ je bio žestoko kritiziran od strane srpskih medija, prikazujući svoju moguću pobjedu kao preporod [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]].{{Sfn|Tanner|2001}} [[Veljko Kadijević]], general JNA, rekao je na sastanku rukovodstva vojske i SR Hrvatske da će izbori dovesti ustaše na vlast u Hrvatskoj. Nekoliko hefti prije izbora, vojska je iz trgovina širom Hrvatske iznijela oružje [[Teritorijalna odbrana|Teritorijalne obrane]].{{Sfn|Tanner|2001}} Tokom predizbornog skupa HDZ-a u [[Benkovac|Benkovcu]], etnički mješovitom gradu, 62-godišnji Srbin Boško Čubrilović izvukao je gasni pištolj u blizini govornice. Hrvatski mediji su incident opisali kao pokušaj atentata na Tuđmana, ali je Čubrilović krajem 1990. optužen i osuđen samo za prijetnju osoblju obezbjeđenja. Incident je dodatno pogoršao etničke tenzije.{{Sfn|Tanner|2001}}

Izbori su bili raspisani za svih 356 poslaničkih mjesta u parlamentu. Tuđmanova stranka je pobijedila s apsolutnom većinom od oko 60% ili 205 mjesta u Hrvatskom saboru. Tuđman je za [[Predsjednik Republike Hrvatske|predsjednika Hrvatske]] izabran 30. maja 1990. Nakon pobjede HDZ-a, nacionalistička [[Srpska demokratska stranka (Hrvatska)|Srpska demokratska stranka]] (SDS) brzo je proširila svoj uticaj u mjestima gdje su Srbi činili veći postotak stanovništva.{{Sfn|Goldstein|1999}}

== Predsjednik Hrvatske (1990-1999) ==
[[Datoteka:Tudjman_Lenta.jpg|lijevo|mini|Prvi predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman s predsjedničkim pojasom]]
U sedmicama nakon izbora, nova vlast je uvela tradicionalnu [[Zastava Hrvatske|hrvatsku zastavu]] i [[Grb Hrvatske|grb]], bez komunističkih simbola. Izraz &quot;socijalista&quot; iz naslova republike je uklonjen. [[Ustav Hrvatske|Ustavne promjene]] su predložene uz mnoštvo političkih, ekonomskih i društvenih promjena.{{Sfn|Nazor|2001}} Tuđman je ponudio potpredsjedništvo [[Jovan Rašković|Jovanu Raškoviću]], predsjedniku SDS-a, ali je Rašković tu ponudu odbio i pozvao izabrane poslanike svoje stranke da bojkotuju parlament. Lokalna srpska policija u Kninu počela je djelovati kao samostalna snaga, često ne reagujući na naređenja iz Zagreba.{{Sfn|Ramet|2010}} Mnogi državni službenici, uglavnom u policiji u kojoj su komandne funkcije uglavnom bili Srbi i komunisti, ostali su bez posla. Ovo se zasnivalo na odluci da etnička struktura državnih službenika odgovara njihovom procentu u ukupnoj populaciji.{{Sfn|Goldstein|1999}}

Dana 25. jula 1990. osnovana je Srpska skupština u [[Srb (Gračac)|Srbu]], sjeverno od [[Knin]]a. Jovan Rašković je u augustu 1990. najavio referendum o &quot;srpskom suverenitetu i autonomiji&quot; u Hrvatskoj, koji je Tuđman označio kao nezakonit. Uslijedio je niz incidenata u područjima naseljenim etničkim Srbima, uglavnom oko Knina, poznatih kao [[Balvan revolucija]].{{Sfn|Tanner|2001}} Pobuna u Kninu koncentrirala je hrvatsku vladu na problem nedostatka oružja. Posljedice konfiskacije zaliha Teritorijalne odbrane od strane JNA djelimično je poništio novi ministar odbrane [[Martin Špegelj]], koji je kupovao oružje od [[Mađarska|Mađarske]].{{Sfn|Tanner|2001}} Kako nije imala regularnu vojsku, vlada se fokusirala na angažovanje policijskih snaga. Do januara 1991. bilo je 18.500 policajaca, a do aprila 1991. oko 39.000. {{Sfn|Marijan|2008}} Hrvatski sabor je 22. decembra 1990. ratificirao novi ustav. Srbi u Kninu proglasili su [[SAO Krajina|SAO Krajinu]] u općinama Sjeverne Dalmacije i Like.{{Sfn|Goldstein|1999}}

U decembru 1990. Tuđman i slovenski predsjednik [[Milan Kučan]] iznijeli su svoj prijedlog o restrukturiranju Jugoslavije na konfederalnim osnovama. Tuđman je smatrao da bi konfederacija suverenih republika mogla ubrzati pristupanje Hrvatske Evropskoj zajednici.{{Sfn|Sadkovich|2008}} Lideri jugoslavenskih republika održali su mnoge sastanke početkom 1991. kako bi riješili rastuću krizu. Dana 25. marta 1991. Tuđman i [[Slobodan Milošević]] [[Sastanak u Karađorđevu|sastali su se u Karađorđevu]],{{Sfn|Sadkovich|2007}} sastanku koji je postao kontroverzan zbog tvrdnji da su dva predsjednika razgovarala o [[Podjela Bosne i Hercegovine|podjeli Bosne i Hercegovine]] između [[Srbija|Srbije]] i Hrvatske. Međutim, tvrdnje su dolazile od osoba koje nisu bile prisutne na sastanku i ne postoji zapisnik o ovom sastanku koji dokazuje postojanje takvog dogovora,{{Sfn|Sadkovich|2010}} dok se Milošević naknadno nije ponašao kao da je imao dogovor sa Tuđmanom.{{Sfn|Ramet|2010}} Dana 12. jula 1991. Tuđman se u Splitu sastao s Izetbegovićem i Miloševićem.{{Sfn|Sadkovich|2007}}

=== Ratne godine ===
Dana 1. marta došlo je do sukoba u Pakracu kada je lokalna srpska policija zauzela gradsku policijsku stanicu i proglasila Pakrac dijelom SAO Krajine. Bio je to jedan od prvih većih sukoba između hrvatskih snaga i pobunjeničke SAO Krajine, uz podršku JNA. Završilo se bez žrtava i vraćanjem hrvatske kontrole.{{Sfn|Tanner|2001}} Dana 31. marta konvoj hrvatske policije upao je u zasjedu na [[Incident na Plitvičkim jezerima|Plitvičkim jezerima]].{{Sfn|Tanner|2001}} Do proljeća 1991. Tuđman je, zajedno sa slovenskim rukovodstvom, bio spreman prihvatiti kompromisno rješenje konfederacije ili saveza suverenih država unutar Jugoslavije. Nakon što je srpsko rukovodstvo odbilo njihove prijedloge, a oružane provokacije postale sve učestalije, Tuđman se odlučio na realizaciju ideje o potpunoj samostalnosti Hrvatske.{{Sfn|Goldstein|1999}} Dana 25. aprila 1991. Hrvatski sabor je odlučio da se [[Referendum o nezavisnosti Hrvatske|referendum o nezavisnosti]] održi 19. maja. [[Hrvatski Srbi]] su uglavnom bojkotovali referendum.&lt;ref name=&quot;NYTimes-Referendum-20May1991&quot;&gt;{{Cite news|work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/1991/05/20/world/croatia-votes-for-sovereignty-and-confederation.html?ref=croatia|title=Croatia Votes for Sovereignty and Confederation|first=Chuck|last=Sudetic|author-link=Chuck Sudetic|date=20. 5. 1991|access-date=12. 12. 2010|archive-date=11. 11. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121111080212/http://www.nytimes.com/1991/05/20/world/croatia-votes-for-sovereignty-and-confederation.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Izlaznost je bila 83,56%, od čega je 93,24% ili 2.845.521 glasalo za [[nezavisnost Hrvatske]]. I Slovenija i Hrvatska proglasile su nezavisnost od Jugoslavije 25. juna 1991. godine. Jugoslavenska strana optužila je dvojac za secesiju. Savezna vlada je naredila JNA da preuzme kontrolu nad graničnim prelazima u Sloveniji, što je dovelo do [[Rat u Sloveniji|Desetodnevnog rata]] u kojem je JNA pobijeđena. [[Rat u Sloveniji|Desetodnevni rat]] je okončan potpisivanjem [[Brionska deklaracija|Brionskog sporazuma]], kada je stavljen tromjesečni moratorijum na provođenje odluke.{{Sfn|Goldstein|1999}}

Oružani incidenti početkom 1991. godine eskalirali su u sveopći rat tokom ljeta. Tuđmanov prvi plan bio je da dobije podršku Evropske zajednice, izbjegavajući direktnu konfrontaciju sa JNA koju je od početka sukoba predlagao Martin Špegelj, ministar odbrane.{{Sfn|Tanner|2001}} Tuđman je Špegeljev prijedlog odbio jer bi bio štetan za međunarodni položaj Hrvatske, a sumnjalo se da je Hrvatska vojska spremna za takvu akciju.{{Sfn|Goldstein|1999}} Hrvatska vojska u nastajanju imala je samo četiri brigade u septembru 1991.{{Sfn|Sadkovich|2008}} Kako je rat eskalirao, Tuđman je formirao [[Kabinet Franje Gregurića|Vladu narodnog jedinstva]] koja je dovela članove većine manjih stranaka u Saboru, uključujući i Račanovu [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|Socijaldemokratsku partiju]] (SDP).{{Sfn|Tanner|2001}}

Žestoke borbe vodile su se u [[Vukovar]]u, gdje je oko 1.800 hrvatskih boraca blokiralo prodor JNA u Slavoniju. Vukovar je dobio ogroman simbolički značaj za obje strane. Bez toga, srpski teritorijalni osvajači u istočnoj Slavoniji bili su ugroženi. Neočekivano žestoka odbrana grada od mnogo veće vojske inspirisala je priče o &quot;hrvatskom [[Bitka za Staljingrad|Staljingradu]]&quot;. Sve veći gubici i pritužbe hrvatske javnosti zbog neuspješnog uzvrata natjerali su Tuđmana da djeluje. Naredio je [[Hrvatska narodna garda|hrvatskoj narodnoj gardi]] da opkoli vojne baze JNA, čime je započela [[Bitka kod kasarne]]. Tuđman je u septembru 1991. godine imenovao Gojka Šuška za novog ministra odbrane.{{Sfn|Tanner|2001}}
[[Datoteka:Iz_Banskih_dvora_raketiranje_1991_MGZ_080209.jpg|lijevo|mini|Izložba povodom [[Bombardovanje Banskih dvora|bombardovanja Banskih dvora]] u [[Zagreb]]u 7. oktobra [[1991.|1991]], Rezidencije predsjednika Hrvatske, od strane jugoslavenskog ratnog vazduhoplovstva]]
Početkom oktobra 1991. JNA je intenzivirala kampanju u Hrvatskoj.{{Sfn|Ramet|2010}} Dana 5. oktobra, Tuđman je održao govor u kojem je pozvao čitavo stanovništvo da se mobiliše i brani od &quot;velikosrpskog imperijalizma&quot; kojeg progone JNA predvođena Srbima, srpske paravojne formacije i pobunjeničke srpske snage. Dva dana kasnije [[Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana SFRJ|Jugoslavensko ratno vazduhoplovstvo]] [[Bombardovanje Banskih dvora|bombardovalo je Banske dvore]], sjedište hrvatske Vlade u Zagrebu, u vrijeme kada se Tuđman sastajao sa Mesićem i Markovićem, od kojih niko nije povrijeđen u napadu.{{Sfn|Goldstein|1999}}{{Sfn|Nazor|2001}} Hrvatski sabor je 8. oktobra prekinuo sve preostale veze sa Jugoslavijom i proglasio nezavisnost.{{Sfn|Nazor|2001}} Tuđman je od [[Kosovo|kosovskog]] rukovodstva tražio da tamo otvori drugi front protiv JNA i ponudio pomoć u oružju. Rukovodstvo se odlučilo protiv oružanog sukoba, ali je dalo podršku nezavisnosti Hrvatske i pozvalo etničke Albance da napuste Jugoslavensku vojsku. {{Sfn|Phillips|Burns|2012}}

U novembru 1991. okončana je [[bitka za Vukovar]] koja je ostavila grad opustošen. JNA i srpske neregularne jedinice preuzele su kontrolu nad oko četvrtinom teritorije Hrvatske do kraja 1991. {{Sfn|Tanner|2001}} U decembru 1991. SAO Krajina se proglasila [[Republika Srpska Krajina|Republikom Srpskom Krajinom]] (RSK). Do kraja 1991. godine potpisano je šesnaest primirja, od kojih nijedan nije trajao duže od jednog dana. {{Sfn|Goldstein|1999}}

Dana 19. decembra 1991. [[Island]] i [[Njemačka]] priznali su suverenitet Hrvatske. Mnogi promatrači smatraju da je Tuđmanov dobar odnos s [[Hans-Dietrich Genscher|Hans-Dietrichom Genscherom]], tadašnjim njemačkim ministrom vanjskih poslova, imao mnogo veze s ovom odlukom. {{Sfn|Tanner|2001}} Neprijateljstva u Hrvatskoj su nakratko okončana u januaru 1992. kada je potpisan Vensov plan. Tuđman se nadao da će slanje mirovnih snaga UN-a konsolidirati hrvatske međunarodne granice, ali je vojna situacija u samoj Hrvatskoj ostala nesređena.{{Sfn|Tanner|2001}}

==== Rat u Bosni i Hercegovini ====
[[Datoteka:Bosnian_President_Alija_Izetbegovic_and_Croatian_President_Franjo_Tudjman_sign_the_Croat-Muslim_Federation_Peace_Agreement_-_Flickr_-_The_Central_Intelligence_Agency.jpg|mini|Tuđman i [[Alija Izetbegović]] potpisuju [[Vašingtonski sporazum]] 1994.]]
Kako je rat u Hrvatskoj dospio u ćorsokak, situacija u Bosni i Hercegovini se pogoršavala. JNA je koristila svoju teritoriju za ofanzive na Hrvatsku, ali je izbjegavala većinsko hrvatski dio Hercegovine.{{Sfn|Marijan|2004}} Tuđman je sumnjao da bi Bosna i Hercegovina mogla preživjeti raspad Jugoslavije, ali je podržavao njen integritet ako ostane izvan jugoslavenske federacije i srpskog uticaja.{{Sfn|Sadkovich|2007}} Prve hrvatske žrtve u zemlji pale su u oktobru 1991. kada je JNA napala i uništila selo [[Ravno]]. Nekoliko dana kasnije, predsjednik Republike Bosne i Hercegovine [[Alija Izetbegović]] dao je televizijsku proklamaciju neutralnosti, navodeći da &quot;ovo nije naš rat&quot;.{{Sfn|Marijan|2004}}{{Sfn|Krišto|2011}}

Bošnjačko rukovodstvo je u početku pokazalo spremnost da ostane u krnjoj Jugoslaviji, ali je kasnije promijenilo politiku i opredijelilo se za nezavisnost. {{Sfn|Krišto|2011}} Hrvatsko rukovodstvo počelo se organizirati na područjima s hrvatskom većinom i 18. novembra 1991. osnovalo [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosna]] kao autonomnu hrvatsku teritorijalnu jedinicu.{{Sfn|Krišto|2011}}{{Sfn|Marijan|2004}} Na sastanku u decembru 1991. sa rukovodstvom [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ-a BiH]] Tuđman je razgovarao o mogućnosti priključenja Herceg-Bosne Hrvatskoj jer je smatrao da predstavnici Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine rade na tome da ostanu u Jugoslaviji. Tamo je kritikovao predsjednika HDZ-a BiH [[Stjepan Kljuić|Stjepana Kljuića]] što je stao na stranu Izetbegovića. Međutim, u februaru 1992. ohrabrio je Hrvate u Bosni i Hercegovini da podrže predstojeći [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|referendum o nezavisnosti BiH]].{{Sfn|Krišto|2011}} Izetbegović je 6. aprila proglasio nezavisnost države koju je odmah priznala Hrvatska.{{Sfn|Tanner|2001}} Na početku [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] formiran je hrvatsko-bošnjački savez, iako često nije bio skladan.{{Sfn|Christia|2012}} Hrvatska vlada je pomogla u naoružavanju i hrvatskih i bošnjačkih snaga.{{Sfn|Marijan|2004}} Dana 21. jula 1992. Tuđman i Izetbegović potpisali su [[Sporazuma o prijateljstvu i saradnji između Bosne i Hercegovine i Hrvatske|Sporazum o prijateljstvu i saradnji]], kojim je uspostavljena vojna saradnja dvije vojske.{{Sfn|Goldstein|1999}} U septembru 1992. potpisali su još dva sporazuma o saradnji i daljim pregovorima oko unutrašnjeg uređenja Bosne i Hercegovine,{{Sfn|Mrduljaš|2008}} iako je Izetbegović odbio vojni pakt.{{Sfn|Krišto|2011}} Tuđman je u januaru 1993. rekao da Bosna i Hercegovina može opstati samo kao konfederalna zajednica triju naroda.{{Sfn|Mrduljaš|2008}}

Vremenom su se odnosi između Hrvata i Bošnjaka pogoršavali, što je rezultiralo [[Bošnjačko-hrvatski sukob|Hrvatsko-bošnjačkim ratom]].{{Sfn|Christia|2012}} Bošnjačka strana je tvrdila da je Tuđman htio podijeliti Bosnu i Hercegovinu, što je stav koji je sve više prihvaćala [[međunarodna zajednica]]. To je Tuđmanu otežavalo zaštitu hrvatskih interesa i podršku Herceg-Bosni.{{Sfn|Krišto|2011}} Kako je sukob eskalirao, hrvatska vanjska politika je dostigla najnižu tačku.{{Sfn|Goldstein|1999}} Tokom 1993. međunarodna zajednica je predložila nekoliko mirovnih planova. Tuđman i rukovodstvo Herceg-Bosne prihvatili su sve, uključujući Vance-Owenov plan u januaru 1993. i Owen-Stoltenberg u julu 1993. Međutim, nije dogovoren trajni prekid vatre.{{Sfn|Sadkovich|2007}} Početkom 1994. Sjedinjene Države su se sve više uključivale u rješavanje ratova. Zabrinuli su se načinom na koji je hrvatsko-bošnjački rat pomogao Srbima i izvršili pritisak na dvije strane da potpišu konačno primirje. Rat je okončan u martu 1994. potpisivanjem [[Vašingtonski sporazum|Vašingstonskog sporazuma]].{{Sfn|Tanner|2001}} U junu 1994. Tuđman je posjetio Sarajevo kako bi tamo otvorio hrvatsku ambasadu. Sastao se s Alijom Izetbegovićem i razgovarao o stvaranju [[Federacija Bosne i Hercegovine|Hrvatsko-muslimanske federacije]] i njenoj mogućoj konfederaciji sa Hrvatskom.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://articles.chicagotribune.com/1994-06-14/news/9406150075_1_croatian-president-franjo-tudjman-bosnian-kresimir-zubak|title=Croatian President Visits Sarajevo|date=14. 6. 1994|publisher=chicagotribune|access-date=19. 7. 2015|archive-date=22. 7. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150722123848/http://articles.chicagotribune.com/1994-06-14/news/9406150075_1_croatian-president-franjo-tudjman-bosnian-kresimir-zubak|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

==== Prekid vatre u Hrvatskoj ====
Uprkos znatnim poteškoćama, hrvatska diplomatija je u narednim mjesecima uspjela postići priznanje. Hrvatska je priznata od strane Evropske zajednice 15. januara 1992, a postala je članica [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih naroda]] 22. maja.{{Sfn|Tanner|2001}} U aprilu 1992. Washington je istovremeno priznao Hrvatsku, Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu. Otkako je nova [[Predsjedništvo Billa Clintona|Clintonova administracija]] došla na vlast, ona je dosljedno lobirala za tvrdu liniju protiv Miloševića, političku poziciju koja se često pripisivala politici tadašnje državne sekretarke [[Madeleine Albright]].{{Sfn|Tanner|2001}}

Rat je izazvao velika razaranja i indirektnu štetu u turizmu, tranzitnom saobraćaju, investicijama itd.{{Sfn|Goldstein|1999}} Predsjednik Tuđman je cijenu direktne materijalne štete procijenio na preko 20 milijardi dolara, a da Hrvatska dnevno troši 3 milijuna dolara na zbrinjavanje stotina tisuća izbjeglica.&lt;ref&gt;Jane Shapiro Zacek, Ilpyong J. Kim: [https://books.google.com/books?id=9-dNe9K5h20C The Legacy of the Soviet Bloc], University Press of Florida, 1997, p. 130&lt;/ref&gt; Kada je primirje iz januara 1992. stupilo na snagu, Hrvatska se polahko oporavljala. Kako je privredna aktivnost bila u stalnom porastu, a pregovori sa čelnicima RSK-a bili beznačajni, ministar odbrane Gojko Šušak počeo je skupljati oružje pripremajući se za vojno rješenje.{{Sfn|Tanner|2001}}

Tuđman je pobijedio na [[Hrvatski predsjednički izbori 1992|predsjedničkim izborima u augustu 1992.]] u prvom krugu sa 57,8% glasova.&lt;ref&gt;[[Dieter Nohlen|Nohlen, Dieter &amp; P. Stöver]] (2010) ''Elections in Europe: A data handbook'', p. 410&lt;/ref&gt; Istovremeno su održani [[Hrvatski saborski izbori 1992|i parlamentarni izbori]] na kojima je također pobijedio HDZ. Tokom kampanje, [[Dobroslav Paraga]], ekstremno desničarski lider [[Hrvatska stranka prava (Hrvatska)|Hrvatske stranke prava]], optužio je Tuđmana da je izdao hrvatske interese neupuštajući se u sveobuhvatni rat sa srpskim snagama. Tuđman je pokušao marginalizirati svoju stranku zbog korištenja ustaških simbola, što je izazvalo kritike u stranoj štampi prema Hrvatskoj. Paraga je osvojio samo 5 mjesta u parlamentu i 5,4% glasova na predsjedničkim izborima.{{Sfn|Tanner|2001}}&lt;ref&gt;Charles Vance, Yongsun Paik: [https://books.google.com/books?id=9gGKtLTQlUcC Managing a Global Workforce: Challenges and Opportunities in International Human Resource Management], M.E. Sharpe, 2006, p. 614&lt;/ref&gt;

U januaru 1993. Hrvatska vojska je pokrenula [[Operacija Maslenica|operaciju Maslenica]] i ponovo zauzela vitalni Maslenički most koji povezuje Dalmaciju sa sjevernom Hrvatskom. Iako je Vijeće sigurnosti UN-a osudilo operaciju, nije bilo sankcija. Ova pobjeda omogućila je Tuđmanu da se suprotstavi domaćim optužbama da je bio slab u odnosima sa RSK i UN-om.{{Sfn|Tanner|2001}}

Uprkos sukobima sa snagama RSK, tokom 1993. i 1994. godine opće stanje privrede se značajno poboljšalo, a nezaposlenost je postepeno opadala. Tuđman je 4. aprila 1993. imenovao [[Nikica Valentić|Nikicu Valentića]] za premijera. Koraci antiinflatorne stabilizacije 1993. uspješno su smanjili inflaciju. [[Hrvatski dinar]], koji je uveden kao prijelazna valuta, zamijenjen je [[Kuna (valuta)|kunom]] 1994.&lt;ref&gt;Istvan Benczes: [https://books.google.com/books?id=f4R2BgAAQBAJ Deficit and Debt in Transition: The Political Economy of Public Finances in Central and Eastern Europe], Central European University Press, 2014, p. 203&lt;/ref&gt; Rast BDP-a dostigao je 5,9% 1994.&lt;ref name=&quot;unstats&quot;&gt;{{Cite web|url=https://unstats.un.org/unsd/snaama/Index|title=National Accounts - Analysis of Main Aggregates (AMA)|website=unstats.un.org|access-date=20. 5. 2024|archive-date=4. 11. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161104145619/http://unstats.un.org/unsd/snaama/dnlList.asp|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

==== Kraj rata ====
U maju 1995. Hrvatska vojska je pokrenula [[Operacija Bljesak|operaciju Bljesak]], svoju treću operaciju protiv RSK od prekida vatre u januaru 1992. i brzo zauzela zapadnu Slavoniju. Međunarodne diplomate izradile su [[Z-4 Plan|plan Z-4]], predlažući reintegraciju RSK u Hrvatsku. RSK bi zadržala svoju zastavu i imala bi svog predsjednika, parlament, policiju i zasebnu valutu. Iako je Tuđman bio nezadovoljan prijedlogom, vlasti RSK su ga u potpunosti odbile.{{Sfn|Tanner|2001}}

Dana 22. jula 1995. Tuđman i Izetbegović potpisali su [[Splitska deklaracija|Splitski sporazum]] kojim su obje strane bile obavezne na &quot;zajedničku odbranu od srpske agresije&quot;. Tuđman je ubrzo svoje riječi proveo u djelo i pokrenuo [[Operacija Ljeto '95|operaciju Ljeto '95]], koju su izvele zajedničke snage HV-a i HVO-a. Ove snage su zauzele gradove [[Glamoč]] i [[Bosansko Grahovo]] u zapadnoj Bosni, praktično izolujući Knin od Republike Srpske i SR Jugoslavije.{{Sfn|Tanner|2001}}
[[Datoteka:Signing_the_Dayton_Agreement_Milosevic_Tudjman_Izetbegovic.jpg|lijevo|mini|[[Dejtonski sporazum|Dejtonski mirovni sporazum]] 21. novembra 1995.]]
U 5:00&amp;nbsp;u petak, 4. augusta 1995, Tuđman je javno odobrio napad na RSK, kodnog naziva [[Operacija &quot;Oluja&quot;|Operacija Oluja]]. Pozvao je [[Srpska vojska Krajine|srpsku vojsku]] i njihovo rukovodstvo u Kninu na predaju, a istovremeno je pozvao srpske civile da ostanu u svojim kućama, garantujući im njihova prava. Odluka da se uputi pravo prema Kninu, centru RSK, isplatila se i do 10 sati ujutro{{Razmaci}}5. augusta, drugog dana operacije, hrvatske snage ušle su u grad uz minimalne gubitke. Do jutra 8. augusta operacija je praktično završena, što je rezultiralo ponovnim uspostavljanjem hrvatske kontrole nad 10.400 kvadratnih kilometara teritorije. Oko 150.000–200.000 Srba je pobjeglo, a nad preostalim civilima počinjeni su razni zločini. {{Sfn|Tanner|2001}} Predsjednik Sjedinjenih Država [[Bill Clinton]] rekao je da se &quot;nada da će se hrvatska ofanziva pokazati kao nešto što će nam dati put do brzog diplomatskog rješenja&quot;.{{Sfn|Tanner|2001}}
[[Datoteka:Spomen-poprsje_Franji_Tuđmanu_u_Vukovaru.jpg|desno|mini|&quot;Vukovski govor&quot; predsjednika Tuđmana nakon dolaska &quot;Vlaka mira&quot; u [[Vukovar]], 8. lipnja 1997.: &quot;''Pobjednik koji ne zna oprostiti sije sjeme novog zla. Hrvatski narod to ne želi, niti je to ikada želio.&quot;'', na slici: Tuđmanova bista u Vukovaru.]]
Uslijedila je zajednička ofanziva HVO-a i ARBiH-a na zapadnu i sjevernu Bosnu. VRS je brzo izgubila teritoriju i bile su prisiljene na pregovore. Razgovori o mirovnom sporazumu vođeni su u [[Dayton (Ohio)|Daytonu, Ohio]].{{Sfn|Christia|2012}} Tuđman je insistirao na rješavanju pitanja istočne Slavonije pod kontrolom RSK i njenom mirnom povratku Hrvatskoj na mirovnim pregovorima u Daytonu. On je 1. novembra imao žestoku debatu sa Miloševićem, koji je negirao kontrolu nad rukovodstvom regiona. Tuđman je bio spreman ometati Daytonski sporazum i nastaviti rat ako se Slavonija ne reintegrira mirnim putem. Vojna situacija mu je dala prednost i Milošević je pristao na njegov zahtjev.{{Sfn|Holbrooke|1999}} [[Dejtonski sporazum]] je sastavljen u novembru 1995. Tuđman je bio jedan od potpisnika istog, uz rukovodstva Bosne i Hercegovine i Srbije, kojim je okončan [[rat u Bosni i Hercegovini]]. Dana 12. novembra potpisan je [[Erdutski sporazum]] sa lokalnim srpskim vlastima o povratku [[Istočna Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem (1995–98)|istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srema]] Hrvatskoj, uz dvogodišnji prelazni rok. Time je okončan rat u Hrvatskoj.{{Sfn|Goldstein|1999}} Službeni podaci o ratnoj šteti objavljeni u Hrvatskoj 1996. navode 180.000 uništenih stambenih jedinica, uništeno 25% hrvatske privrede i 27 milijardi američkih dolara materijalne štete.&lt;ref name=&quot;Darko Zubrinic&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.croatianhistory.net/etf/et112.html|title=Croatia within ex-Yugoslavia|last=Darko Zubrinic|publisher=Croatianhistory.net|access-date=7. 2. 2010|archive-date=29. 7. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120729120303/http://www.croatianhistory.net/etf/et112.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Povodom egzodusa oko 150.000 krajiških Srba iz Hrvatske, Tuđman je napomenuo da su izbjeglice otišle tako brzo da &quot;nisu stigle ni da pokupe svoj prljavi novac i prljavo rublje&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Cohen|first=Roger|title=The World; Finally Torn Apart, The Balkans Can Hope|url=https://www.nytimes.com/1995/09/03/weekinreview/the-world-finally-torn-apart-the-balkans-can-hope.html|work=The New York Times|date=3. 9. 1995|access-date=20. 5. 2024|archive-date=22. 4. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240422160831/https://www.nytimes.com/1995/09/03/weekinreview/the-world-finally-torn-apart-the-balkans-can-hope.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Kasnije se svojim generalima hvalio: &quot;Riješili smo srpsko pitanje... [ne]će nikada biti 12% Srba&quot; u Hrvatskoj. &quot;Ako ih je tri ili pet posto, to nije prijetnja hrvatskoj državi&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Travis|first=Hannibal|url=https://books.google.com/books?id=y1_e3WihYBQC&amp;pg=PA120|title=Genocide, Ethnonationalism, and the United Nations: Exploring the Causes of Mass Killing Since 1945|date=2013|publisher=Routledge|isbn=978-1-13629-799-1|page=120}}&lt;/ref&gt;

=== Poslijeratna politika ===
[[Datoteka:Tuđman_i_Ana_Havel.jpg|lijevo|mini|Tuđman i novinarka Ana Havel 1997. godine]]
[[Datoteka:Predsjednički_izbori_u_Hrvatskoj_1997.png|mini|Općinski rezultati [[Hrvatski predsjednički izbori 1997|predsjedničkih izbora 1997]]. Tuđman je osvojio općine u plavom.]]
Godine 1995. održani su [[Hrvatski saborski izbori 1995|parlamentarni izbori]] koji su rezultirali pobjedom HDZ-a sa 75 od 127 mjesta u Saboru. Tuđman je [[Zlatko Mateša|Zlatka Matešu]] imenovao šestim premijerom, koji je formirao prvu [[Kabinet Zlatka Mateše|mirnodopsku vladu nezavisne Hrvatske]]. Izbori su održani u sklopu lokalnih izbora u Zagrebu na kojima su pobijedile opozicione stranke. Tuđman je odbio dati formalnu potvrdu predloženom zagrebačkom gradonačelniku, što je dovelo do [[Zagrebačka kriza|zagrebačke krize]]. Godine 1996. održane su velike demonstracije u Zagrebu kao odgovor na oduzimanje dozvole za emitovanje [[Radio 101 (Hrvatska)|Radija 101]], radio stanice koja je bila kritična prema vladajućoj stranci.{{Sfn|Ramet|2010}}

Postupanje prema medijima donijelo je kritike nekih međunarodnih organizacija.{{Sfn|Ramet|2010}} Naime, ''[[Feral Tribune]]'', tjednik hrvatski politički i satirični časopis, bio je podvrgnut nekoliko tužbi i krivičnih prijava od strane državnih službenika, kao i primoran da plati porez koji je obično rezerviran za pornografske časopise.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Tudjman tries to silence accusers|url=https://www.irishtimes.com/news/tudjman-tries-to-silence-accusers-1.159076|work=The Irish Times|date=2. 6. 1998|access-date=20. 5. 2024|archive-date=22. 4. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230422235205/https://www.irishtimes.com/news/tudjman-tries-to-silence-accusers-1.159076|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Pojedine opozicione stranke u Hrvatskoj zastupale su stav da je Tuđman, daleko od evropeizacije Hrvatske, odgovoran za njenu &quot;balkanizaciju&quot; i da se tokom svog predsjedništva ponašao kao despot. Druge stranke, naprimjer [[Hrvatska stranka prava (Hrvatska)|Hrvatska stranka prava]], tvrdile su da Tuđman nije bio dovoljno radikalan u odbrani hrvatske države.&lt;ref name=&quot;Bellamy&quot;&gt;{{Cite book|last=Bellamy|first=Alex J.|url=https://books.google.com/books?id=T3PqrrnrE5EC&amp;q=tudman+despotism&amp;pg=PA84|title=The formation of Croatian national identity: a centuries-old dream|publisher=[[Manchester University Press]]|year=2003|isbn=0-7190-6502-X|page=84|access-date=4. 2. 2011}}&lt;/ref&gt;

Hrvatska je postala članica [[Vijeće Evrope|Vijeća Evrope]] 6. novembra 1996.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.mvep.hr/en/foreign-politics/multilateral-relationsold/council-of-europe-(ce)/relations-between-croatia-and-the-council-of-europe-/|title=Chronology of Croatia's accession to the Council of Europe|website=mvep.hr|publisher=Republic of Croatia Ministry of Foreign and European Affairs|access-date=20. 5. 2024|archive-date=27. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210227231105/http://www.mvep.hr/en/foreign-politics/multilateral-relationsold/council-of-europe-(ce)/relations-between-croatia-and-the-council-of-europe-/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

U januaru 1998. Istočna Slavonija službeno je reintegrirana u Hrvatsku.{{Sfn|Ramet|2010}} U februaru 1998. Tuđman je ponovno izabran za predsjednika HDZ-a. Početak godine obilježio je veliki sindikalni protest u Zagrebu, zbog čega je vlada u aprilu usvojila zakon kojim se reguliraju javna okupljanja i demonstracije.&lt;ref&gt;Taylor &amp; Francis Group: [https://books.google.com/books?id=wGA4o-UhAfgC Europa World Year], Taylor &amp; Francis, 2004, p. 1339&lt;/ref&gt; Nakon rata, Tuđman je predlagao da se posmrtni ostaci ubijenih tokom [[Masakr u Bleiburgu|masakra u Bleiburgu]] donesu i polože u [[Koncentracijski logor Jasenovac|Jasenovac]], od čega je kasnije odustao. Ova ideja je uključivala sahranu ustaških trupa, antifašističkih partizana i svih civila zajedno, a inspirirana je [[Valle de los Caídos]] generala [[Francisco Franco|Francisca Franka]].&lt;ref name=&quot;Milekic1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://balkaninsight.com/2017/10/11/why-croatia-s-president-tudjman-imitated-general-franco-10-12-2017/|title=Why Croatia's President Tudjman Imitated General Franco|last=Milekic|first=Sven|date=11. 10. 2017|website=BalkanInsight.com|publisher=BIRN|access-date=20. 5. 2024|archive-date=10. 12. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201210213414/https://balkaninsight.com/2017/10/11/why-croatia-s-president-tudjman-imitated-general-franco-10-12-2017/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Prethodno je imenovao [[Ustaše|ustaškog]] dužnosnika [[Vinko Nikolić|Vinka Nikolića]] u Hrvatski sabor,&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Fascists Reborn as Croatia's Founding Fathers|url=https://www.nytimes.com/1997/04/12/world/fascists-reborn-as-croatia-s-founding-fathers.html|work=[[The New York Times]]|date=12. 4. 1997|access-date=20. 5. 2024|archive-date=12. 4. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200412193749/https://www.nytimes.com/1997/04/12/world/fascists-reborn-as-croatia-s-founding-fathers.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; a njegova uprava je više ulica nazvala po ustaškom političaru [[Mile Budak|Miletu Budaku]].&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Ramet|first=Sabrina P.|title=The Three Yugoslavias State-Building and Legitimation, 1918-2005|date=2006|publisher=Indiana University Press|page=389}}&lt;/ref&gt;

Tuđman je 1998. godine tvrdio da je njegov program nacionalnog pomirenja spriječio građanski rat u Hrvatskoj tokom raspada Jugoslavije.{{Sfn|Ramet|2010}}

=== Zdravstveni problemi i smrt ===
Tuđmanu je 1993. dijagnosticiran rak. Njegovo opće zdravstveno stanje se pogoršalo do kasnih 1990-ih. Posljednji put se pojavio u javnosti 1. novembra 1999. Opozicione stranke su tokom hospitalizacije optuživale vladajući [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]] da skriva činjenicu da je Tuđman već mrtav i da vlasti taje njegovu smrt kako bi osvojio više mandata na predstojećim [[Hrvatski saborski izbori 2000|općim izborima u januaru 2000]]. Tuđmanova smrt službeno je proglašena 10. decembra 1999.&lt;ref name=&quot;Death&quot;&gt;{{Cite news|date=11. 12. 1999|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/559712.stm|title=Croats mourn Croatian president|work=BBC News|quote=His organs did not function properly, he was taken off the life support system he had been attached to since his November surgery. Tudjman died at 23:14 (22:14 GMT) on Friday [10 Dec] at the Dubrava clinic in the capital Zagreb, a government spokesman said.|access-date=20. 5. 2024|archive-date=13. 7. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200713152211/http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/559712.stm|url-status=live}} [http://archives.cnn.com/1999/WORLD/europe/12/13/croatia.tudjman.02/index.html Death of Tudjman] {{Webarchive}}, cnn.com; 13 December 1999; accessed 16 May 2015.&lt;/ref&gt;

== Haški tribunal ==
[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (ICTY) osnovale su [[Ujedinjene nacije]] 1993. godine. Iako je hrvatska vlada usvojila zakon o saradnji sa Haškim tribunalom, od 1997. odnosi između MKSJ i Hrvatske su se pogoršali. Tuđman je 1999. kritikovao rad MKSJ-a, dok je glavna tužiteljica MKSJ-a [[Louise Arbor|Louise Arbour]] izrazila nezadovoljstvo saradnjom Hrvatske s Tribunalom.&lt;ref&gt;Alan Carling: ''Globalization and Identity: Development and Integration in a Changing World'', I.B. Tauris, 2006, p. 170&lt;/ref&gt;

Za Tuđmanovog života, ni [[Richard Goldstone]] ni Arbour, prvi glavni tužioci ICTY-a, navodno nisu razmišljali o podizanju optužnice protiv njega. Godine 2002. nova tužiteljica MKSJ-a, [[Carla del Ponte]], rekla je u intervjuu da bi optužila Tuđmana da nije umro 1999.&lt;ref&gt;Klaus Bachmann, Aleksandar Fatić: ''The UN International Criminal Tribunals: Transition Without Justice?'', Routledge, 2015, p. 131&lt;/ref&gt; Graham Blewitt, viši tužilac Tribunala, rekao je agenciji [[Agencija Frans pres|AFP]] da bi &quot;bilo dovoljno dokaza da se optuži predsjednik Tuđman da je još živ&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.rferl.org/content/Article/1142280.html|title=Tudjman would have been charged by war crimes tribunal|date=10. 11. 2000|publisher=Radio Free Europe/Radio Liberty|access-date=23. 12. 2008|archive-date=14. 12. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20081214215117/http://www.rferl.org/content/Article/1142280.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Britanska televizija [[Kanal 4|Channel 4]] je 2000. emitovala prilog o snimcima Franje Tuđmana u kojima je navodno govorio o podjeli Bosne i Hercegovine sa Srbima nakon Dejtonskog sporazuma. Tvrdili su da im je tadašnji predsjednik Hrvatske [[Stjepan Mesić]] dao uvid u 17.000 transkripata. Mesić, koji je naslijedio Tuđmana na mjestu predsjednika Hrvatske, i njegov Ured negirali su davanje bilo kakvog transkripta britanskim novinarima i nazvao izvještaj &quot;senzacionalističkom pričom koja nema veze s istinom&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20001103/novosti.htm|title=Britanci su od Mesića dobili samo intervju, ne i transkripte|trans-title=The British only got an interview from Mesić, not the transcripts|date=3. 11. 2000|work=[[Slobodna Dalmacija]]|access-date=20. 5. 2024|archive-date=23. 10. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20101023064322/http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20001103/novosti.htm|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Na [[Suđenje Gotovini i dr|suđenju Gotovini]], prvostepenom presudom, Sudsko vijeće je utvrdilo da je Tuđman bio ključni učesnik u [[Udruženi zločinački poduhvat|udruženom zločinačkom poduhvatu]], čiji je cilj bio trajno uklanjanje srpskog civilnog stanovništva sa teritorije Republike Srpske Krajine i ponovo ga naseliti Hrvatima.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.icty.org/sid/10633|title=TPIY: Tribunal Convicts Gotovina and Markač, Acquits Čermak|publisher=ICTY|access-date=15. 5. 2015|archive-date=19. 4. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150419060559/http://www.icty.org/sid/10633|url-status=live}}&lt;/ref&gt; U novembru 2012, Apelacioni sud MKSJ-a poništio je osuđujuće presude [[Mladen Markač|Mladenu Markaču]] i [[Ante Gotovina|Anti Gotovini]], oslobodio dvojicu bivših generala i zaključio da nije bilo planirane deportacije srpske manjine i udruženog zločinačkog poduhvata hrvatskog rukovodstva.&lt;ref name=&quot;BBC-2012-11-16&quot;&gt;{{Cite news|url=https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-20352187|work=[[BBC News]]|title=Hague war court acquits Croat Generals Gotovina and Markac|date=16. 11. 2012|access-date=16. 11. 2012|archive-date=16. 11. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121116131955/http://www.bbc.co.uk/news/world-europe-20352187|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

U maju 2013. godine MKSJ je prvostepenom presudom u suđenju [[Jadranko Prlić|Prliću]] i dr. utvrdio da su Tuđman, Bobetko i Šušak učestvovali u [[Udruženi zločinački poduhvat|udruženom zločinačkom poduhvatu]] protiv nehrvatskog stanovništva Bosne i Hercegovine. Većinom je presudilo da je svrha toga da se Herceg-Bosna ''de facto'' pridruži Hrvatskoj.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.icty.org/sid/11324|title=Six Senior Herceg-Bosna Officials Convicted|date=29. 5. 2013|publisher=icty.org|access-date=20. 5. 2024|archive-date=19. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171019035808/http://www.icty.org/sid/11324|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Sudija Jean-Claude Antoanetti, predsjedavajući na suđenju, donio je izdvojeno mišljenje u kojem je osporio pojam udruženog zločinačkog poduhvata i ocijenio da Tuđmanovi planovi u vezi s Bosnom i Hercegovinom nisu u suprotnosti sa stavom međunarodne zajednice.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/prlic/tjug/en/130529-6.pdf |title=Separate and Partially Dissenting Opinion of Presiding Judge Jean-Claude Antonetti |access-date=20. 5. 2024 |archive-date=4. 10. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181004115611/http://www.icty.org/x/cases/prlic/tjug/en/130529-6.pdf |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.novilist.hr/Vijesti/Svijet/Sudac-Antonetti-osporava-udruzeni-zlocinacki-pothvat-Tudman-se-nikada-nije-suprostavljao-medunarodnoj-zajednici|title=Sudac Antonetti osporava 'udruženi zločinački pothvat': Tuđman se nikada nije suprostavljao međunarodnoj zajednici|date=30. 5. 2013|publisher=novilist.hr|access-date=19. 7. 2015}}&lt;/ref&gt;

Dana 19. jula 2016. Žalbeno vijeće je u ovom predmetu objavilo da &quot;Pretresno vijeće nije donijelo eksplicitne zaključke u vezi sa [Tuđmanovim, Šuškovim i Bobetkovim] učešćem u UZP-u i nije proglasilo [njih] krivim ni za jedan zločin.&quot;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://eblnews.com/news/croatia/ministry-icty-confirms-croatia-wasnt-responsible-29777|title=Ministry: ICTY confirms Croatia wasn't responsible|date=19. 7. 2016|website=EBL News|archive-url=https://web.archive.org/web/20210311063609/https://eblnews.com/news/croatia/ministry-icty-confirms-croatia-wasnt-responsible-29777|archive-date=11. 3. 2021|url-status=dead|access-date=29. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://eblnews.com/news/croatia/icty-denies-croatias-request-be-included-prlic-et-al-appeal-29747|title=ICTY denies Croatia's request to be included in Prlic et al appeal|date=19. 7. 2016|website=EBL News|archive-url=https://web.archive.org/web/20210308160824/https://eblnews.com/news/croatia/icty-denies-croatias-request-be-included-prlic-et-al-appeal-29747|archive-date=8. 3. 2021|url-status=dead|access-date=29. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Dana 29. novembra 2017, ne pripisujući Tuđmanu ikakve zločine, Žalbeno vijeće je u ovom predmetu potvrdilo osuđujuće presude šestorici čelnika Herceg-Bosne i HVO-a i zaključilo da je on dijelio njihov udruženi zločinački poduhvat &quot;uspostavljanja hrvatskog entiteta koji je rekonstruirao [[Banovina Hrvatska|ranije granice]] i koji je omogućio [[Velika Hrvatska|ponovno ujedinjenje hrvatskog naroda]]&quot; koje bi se izvršilo etničkim čišćenjem bosanskih Muslimana.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.icty.org/x/cases/prlic/acjug/en/171129-judgement-summary.pdf|title=Summary of Judgement|date=29. 11. 2017|website=ICTY|page=7|access-date=20. 5. 2024|archive-date=10. 4. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180410213222/http://www.icty.org/x/cases/prlic/acjug/en/171129-judgement-summary.pdf|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.icty.org/en/press/statement-of-the-office-of-the-prosecutor-in-relation-to-the-judgement-in-the-case-prosecutor|title=Statement of the Office of the Prosecutor in relation to the judgement in the case Prosecutor vs. Jadranko Prlić et al.|date=29. 11. 2017|website=ICTY.org|publisher=International Criminal Tribunal for the Former Yugoslavia|access-date=20. 5. 2024|archive-date=11. 7. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210711102656/https://www.icty.org/en/press/statement-of-the-office-of-the-prosecutor-in-relation-to-the-judgement-in-the-case-prosecutor|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

== Ostavština ==
[[Datoteka:Franjo_Tuđman_Mirogoj.JPG|lijevo|mini|Tuđmanove povijesne riječi uklesane su na njegovom posljednjem počivalištu: &quot; ''Uvijek i sve za Hrvatsku, a našu jedinu i vječnu Hrvatsku za ništa!'' &quot;]]
[[Datoteka:Tudjman_grave_mirogoj.jpg|desno|mini|Tuđmanov grob na groblju [[Mirogoj]]]]
[[Datoteka:20130605_Split_06.jpg|desno|mini|Tuđmanov kip u [[Split]]u]]
Tuđman je prema mišljenju pristaša zaslužan za stvaranje temelja za nezavisnu Hrvatsku i pomoć zemlji da se odmakne od komunizma. Ponekad mu se daju titule &quot;otac nacije&quot; zbog njegove uloge u postizanju nezavisnosti zemlje. Njegovo naslijeđe je još uvijek snažno u mnogim dijelovima Hrvatske, kao i u dijelovima Bosne i Hercegovine s hrvatskom većinom; u nekim gradovima nazvane po njemu postoje škole, trgovi i ulice, a postavljene su i statue. U decembru 2006. po njemu je nazvan veliki trg u blizini [[Ilica|Ilice]] u zagrebačkom kvartu [[Črnomerec]].&lt;ref name=&quot;rawstory&quot;&gt;{{Cite news|title=Tudjman gets his square in Zagreb|url=http://rawstory.com/news/2006/Tudjman_gets_his_square_in_Zagreb_12222006.html|agency=dpa German Press Agency|publisher=Raw Story Media|date=22. 12. 2006|access-date=26. 9. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071127134103/http://rawstory.com/news/2006/Tudjman_gets_his_square_in_Zagreb_12222006.html|archive-date=27. 11. 2007}}&lt;/ref&gt; U junu 2015. [[Siniša Hajdaš Dončić]], ministar pomorskog prometa i infrastrukture, rekao je da će rekonstruirani i nadograđeni [[Aerodrom &quot;Franjo Tuđman&quot;|zagrebački aerodrom]] nositi ime Tuđmana.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://dalje.com/en-croatia/minister-says-upgraded-zagreb-airport-to-be-named-after-tudjman/548587|title=Minister says upgraded Zagreb airport to be named after Tudjman|publisher=dalje.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20150721181407/http://dalje.com/en-croatia/minister-says-upgraded-zagreb-airport-to-be-named-after-tudjman/548587|archive-date=21. 7. 2015|url-status=dead|access-date=19. 7. 2015}}&lt;/ref&gt;

Njegov predsjednički mandat neki su posmatrači kritički nazivali [[Autoritarizam|autoritarnim]].&lt;ref name=&quot;Sadkovich20102&quot;&gt;{{Cite journal|last=Sadkovich|first=James J.|year=2010|title=Forging Consensus: How Franjo Tuđman Became an Authoritarian Nationalist|url=https://hrcak.srce.hr/67472|journal=Review of Croatian History|volume=VI|issue=1|pages=7–13|ref=none|access-date=14. 5. 2024|archive-date=7. 9. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240907134612/https://hrcak.srce.hr/67472|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;The Rise of Competitive Authoritari2&quot;&gt;{{Cite journal|last=Levitski|first=Steven|last2=Way|first2=Lucan|date=april 2002|title=The Rise of Competitive Authoritarianism|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-democracy_2002-04_13_2/page/51|journal=Journal of Democracy|volume=13|issue=2|pages=51–65|doi=10.1353/jod.2002.0026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Living in the past: Franjo Tudjman'2&quot;&gt;{{Cite journal|last=Deago|first=Hedl|date=mart 2000|title=Living in the past: Franjo Tudjman's Croatia|journal=Journal of Democracy|volume=99|issue=635|pages=104–09}}&lt;/ref&gt; Goldstein negativno gleda na Tuđmanovu poslijeratnu politiku, napominjući da je &quot;između zdravog nacionalizma i šovinizma izabrao šovinizam, između tržišne ekonomije i klijentelizma izabrao je ovo drugo. Umjesto kulta slobode, odabrao je kult države. Između modernosti i otvorenosti prema svijetu, odabrao je tradicionalizam, koban izbor za malu državu poput Hrvatske koja se treba otvoriti radi razvoja.&lt;ref name=&quot;Milekic2&quot;&gt;{{Cite web|url=https://balkaninsight.com/2019/12/10/franjo-tudjman-strongman-obsessed-with-forging-croatias-independence/|title=Franjo Tudjman: Strongman Obsessed with Forging Croatia's Independence|last=Milekic|first=Sven|date=10. 12. 2019|website=BalkanInsight|publisher=BIRN|access-date=20. 5. 2024|archive-date=21. 5. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240521065046/https://balkaninsight.com/2019/12/10/franjo-tudjman-strongman-obsessed-with-forging-croatias-independence/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;[[Datoteka:Dr. Franjo Tuđman - poprsje u Novalji.jpg|mini|180px|Spomen-bista dr Franje Tuđmana na trgu u [[Novalja|Novalji]]]]

==Djela==
*&quot;Velike ideje i mali narodi&quot;, 1969.
*&quot;Nacionalno pitanje u savremenoj Evropi&quot;, 1981.

==Literatura==
*Nenad Ivanković: Predsjedniče, što je ostalo?
*Simpozij: Tuđman-neoproštena pobjeda, Zagreb 2003
*Antonio Soave: Moja voljena Hrvatska, Zagreb 2002
*Zdravko Tomac:Predsjednik: protiv krivotvorina i zaborava, 2004
*Darko Hudelist: Tuđman: biografija, 2004

== Reference ==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat}}
*[https://web.archive.org/web/20050905213142/http://www.hdz.hr/wbs/w3b.exe/_hr/5/34/80 Franjo Tuđman- kratka biografija]
*[https://web.archive.org/web/20050409131541/http://www.hrt.hr/tudjman/ Franjo Tuđman-povjesničar i državnik]
*[https://web.archive.org/web/20160309232935/http://slobodanpraljak.com/tudjman-govori_i_intervjui.html Tuđman-govori i interviewi]

{{Predsjednici SR Hrvatske}}
{{Predsjednici Hrvatske}}
{{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}

{{DEFAULTSORT:Tuđman, Franjo}}
[[Kategorija:Rođeni 1922.]]
[[Kategorija:Umrli 1999.]]
[[Kategorija:Hrvatski političari]]
[[Kategorija:Hrvatska demokratska zajednica]]
[[Kategorija:Generali Jugoslavenske narodne armije]]
[[Kategorija:Hrvatski partizani]]
[[Kategorija:Hrvatski komunisti]]
[[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]]
[[Kategorija:Biografije, Veliko Trgovišče]]
[[Kategorija:Hrvatski historičari]]
[[Kategorija:Jugoslavenski historičari]]
[[Kategorija:Članovi HAZU]]
[[Kategorija:Nosioci Partizanske spomenice 1941.]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena partizanske zvijezde]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena za vojne zasluge]]
[[Kategorija:Hrvatski disidenti]]
[[Kategorija:Jugoslavenski disidenti]]
[[Kategorija:Politički zatvorenici SFRJ]]</text>
      <sha1>kijttdu25k0593w8m9jykg7jq4y5i5f</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3938562</id>
      <parentid>3938555</parentid>
      <timestamp>2026-11-02T18:58:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>16322</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>+</comment>
      <origin>3938562</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="71757" sha1="37e0pswmrjpt8ma9dhjg5niuun7nlxj" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                = Franjo Tuđman
| slika              = Franjotudjman.jpg
| redoslijed         = Prvi Predsjednik Republike Hrvatske
| vrijeme_na_vlasti  = 22. decembar 1990. – 10. decembar 1999.
| prethodnik         =
| nasljednik         = Vlatko Pavletić (vršilac dužnosti)
Zlatko Tomčić (vršilac dužnosti)
| redoslijed2        = Deveti Predsjednik Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske
| vrijeme_na_vlasti2 = 30. maj 1990. – 22. decembar 1990.
| prethodnik2        =
| nasljednik2        = Stjepan Mesić
| datum_rođenja      = 14. maj 1922.
| mjesto_rođenja     = Veliko Trgovišće
| datum_smrti        = 10. decembar 1999.
| mjesto_smrti       = Zagreb
| puno_ime           =
| nacionalnost       = Hrvat
| politička_stranka  = Savez komunista Hrvatske (1942-1967)
Hrvatska demokratska zajednica (1989-1999)
| supruga            =
| supružnik          = Ankica Tuđman (vj. 1945. - nj.s. 1999.)
| djeca              = 3
| obrazovanje        = Vojna akademija u Beogradu
Sveučilište u Zadru
| potpis             = Signature of Franjo Tuđman.png
| web_stranica       = {{URL|tudjman.hr}}
}}'''Franjo Tuđman''' (14. maj 1922 – 10. decembar 1999) bio je [[Hrvatska|hrvatski]] državnik, [[Hrvatska historiografija|historičar]] i prvi [[Predsjednik Republike Hrvatske|predsjednik Hrvatske]], od 1990. do svoje smrti. Bio je na poziciji nakon sticanja nezavisnosti države od Jugoslavije. Tuđman je bio i deveti i posljednji Predsjednik Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske od maja do jula 1990.

Tuđman je rođen u [[Veliko Trgovišće|Velikom Trgovišću]]. U mladosti se borio tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] kao pripadnik [[Jugoslavenski partizani|jugoslavenskih partizana]]. Nakon rata je preuzeo dužnost u Ministarstvu odbrane, a kasnije je stekao čin general-majora Jugoslavenske narodne armije 1960. Nakon vojne karijere posvetio se proučavanju geopolitike. Postao je profesor 1963. na zagrebačkom Fakultetu političkih nauka. Doktorirao je historiju 1965. i radio je kao historičar sve do sukoba sa režimom Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Tuđman je sudjelovao u pokretu [[Hrvatsko proljeće]] koje je pozivalo na reforme u zemlji i zbog svojih aktivnosti je 1972. bio zatvoren. Sljedećih godina živio je relativno anonimno do [[Revolucije 1989.|kraja socijalističkog uređenja]], nakon čega je svoju političku karijeru započeo osnivanjem [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatske demokratske zajednice]] 1989.

Hrvatska demokratska zajednica je pobijedila na prvim hrvatskim parlamentarnim izborima 1990. a Tuđman je postao Predsjednik Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske. Kao predsjednik, Tuđman je donio novi ustav i vršio pritisak na stvaranje nezavisne Hrvatske. Dana 19. maja 1991. održan je referendum o nezavisnosti, koji je odobrilo 93% birača. Hrvatska je proglasila nezavisnost od Jugoslavije 25. juna 1991. Područja sa srpskom većinom su se pobunila, uz podršku [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]], a Tuđman je vodio [[Rat u Hrvatskoj|Hrvatsku tokom rata za nezavisnost]]. Primirje je potpisano 1992. ali se [[Rat u Bosni i Hercegovini|rat proširio]] na [[Republika Bosna i Hercegovina|Republiku Bosnu i Hercegovinu]], gdje su se [[Hrvati]] borili u savezu sa [[Bošnjaci]]ma. Njihova saradnja se raspala krajem 1992. i Tuđmanova vlada je stala na stranu [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Herceg-Bosne]] tokom [[Bošnjačko-hrvatski sukob|hrvatsko-bošnjačkog sukoba]], što je bio potez koji je izazvao kritike [[Međunarodna zajednica|međunarodne zajednice]]. U pravosnažnoj presudi na suđenju za ratne zločine bivšim visokim dužnosnicima Herceg-Bosne, [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Haški tribunal]] je naveo da je Tuđman dijelio cilj njihovog [[Udruženi zločinački poduhvat|udruženog zločinačkog poduhvata]] da uspostave entitet za ponovno ujedinjenje hrvatskog naroda koji je trebalo provesti etničkim čišćenjem bosanskih muslimana. Međutim, nije ga proglasilo krivim ni za jedan konkretan zločin.

U martu 1994. potpisao je [[Vašingtonski sporazum]] sa [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjednikom Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]] Alijom Izetbegovićem kojim su se ponovno ujedinili Hrvati i Bošnjaci. U augustu 1995. odobrio je veliku ofanzivu poznatu kao [[operacija &quot;Oluja&quot;]] kojom je efektivno okončan rat u Hrvatskoj. Iste godine bio je jedan od potpisnika [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini. Ponovo je izabran za predsjednika 1992. i 1997. i ostao je na vlasti do svoje smrti 1999. Dok pristalice ističu njegovu ulogu u postizanju hrvatske neovisnosti, kritičari su njegovo predsjedništvo opisali autoritarnim.&lt;ref name=&quot;Sadkovich2010&quot;&gt;{{cite journal|last1=Sadkovich|first1=James J.|year=2010|title=Forging Consensus: How Franjo Tuđman Became an Authoritarian Nationalist|url=https://hrcak.srce.hr/67472|journal=Review of Croatian History|volume=VI|issue=1|pages=7–13|ref=none|access-date=14. 5. 2024|archive-date=7. 9. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240907134612/https://hrcak.srce.hr/67472|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;The Rise of Competitive Authoritari&quot;&gt;{{cite journal|last1=Levitski|first1=Steven|last2=Way|first2=Lucan|date=april 2002|title=The Rise of Competitive Authoritarianism|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-democracy_2002-04_13_2/page/51|journal=Journal of Democracy|volume=13|issue=2|pages=51–65|doi=10.1353/jod.2002.0026|s2cid=6711009}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Living in the past: Franjo Tudjman'&quot;&gt;{{cite journal|last1=Deago|first1=Hedl|date=mart 2000|title=Living in the past: Franjo Tudjman's Croatia|journal=Journal of Democracy|volume=99|issue=635|pages=104–09}}&lt;/ref&gt; Istraživanja nakon Tuđmanove smrti općenito su pokazala visoku ocjenu naklonosti u hrvatskoj javnosti.

== Rani život ==
Franjo Tuđman rođen je 14. maja 1922. u Velikom Trgovišću, selu u sjevernom području Hrvatskog zagorja, u to vrijeme u sastavu [[Kraljevina SHS|Kraljevine SHS]]. Porodica se ubrzo nakon njegovog rođenja preselila u kuću označenu kao njegovo rodno mjesto.&lt;ref&gt;Žanić, Ivo. 2002. &quot;South Slav Traditional Culture as a Means to Political Legitimization.&quot; In: Sanimir Resić and Barbara Törnquist-Plewa (eds.), ''The Balkans in Focus. Cultural Boundaries in Europe'', pp. 45–58. Lund: Nordic Academic Press, p. 53.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Krile, A.B. &quot;Počasti i polemike oko rodne kuće.&quot; ''Slobodna Dalmacija'' (15 May 2003).&lt;/ref&gt; Njegov otac Stjepan vodio je lokalnu konobu i bio je politički aktivan član [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatske seljačke stranke]] (HSS).{{sfn|Sadkovich|2010|p=38}} Bio je predsjednik odbora HSS-a u Velikom Trgovišću 16 godina (1925–1941, a za gradonačelnika Velikog Trgovišća biran 1936. i 1938).{{sfn|Hudelist|2004|p=14}} Mato, Andraš i Juraj, braća Stjepana Tuđmana, emigrirali su u Sjedinjene Američke Države.{{sfn|Hudelist|2004|p=12}} Drugi brat Valentin je također pokušao emigrirati, ali ga je putna nesreća spriječila i zadržala u Velikom Trgovišću, gdje je radio kao (neškolovani) veterinar.{{sfn|Hudelist|2004|p=12}}

Osim Franje, Stjepan Tuđman je imao stariju kćer Danicu Anu (umrla kao beba), Ivicu (rođena 1924) i Stjepana &quot;Štefeka&quot; (rođena 1926).{{sfn|Hudelist|2004|p=12}} Kada je Franjo Tuđman imao sedam godina, njegova majka Justina (rođena Gmaz) umrla je rađajući svoje peto dijete.{{sfn|Hudelist|2004|p=15}}{{sfn|Sadkovich|2010|p=37}} Tuđmanova majka bila je pobožna katolkinja, za razliku od njegovog oca i maćehe. Njegov otac, kao i Stjepan Radić, imao je antiklerikalne stavove i mladi Franjo je usvojio njegove stavove.{{sfn|Sadkovich|2010|p=38}} Kao dijete Franjo Tuđman služio je kao oltarnik u mjesnoj župi.{{sfn|Hudelist|2004|p=20}} Tuđman je osnovnu školu pohađao u rodnom selu od 15. septembra 1929. do 30. juna 1933. i bio je odličan učenik.{{sfn|Hudelist|2004|p=18}}

Gimnaziju je pohađao osam godina, počevši od jeseni 1935.{{sfn|Hudelist|2004|p=23}} Razlozi prekida nisu jasni, ali se pretpostavlja da je primarni uzrok bila ekonomska kriza u tom periodu.{{sfn|Hudelist|2004|p=27}} Prema nekim izvorima, mjesna župa pomogla je mladom Franji da nastavi školovanje,{{sfn|Hudelist|2004|p=28}} a učitelj mu je čak predložio da se školuje za svećenika.{{sfn|Hudelist|2004|p=35}} Kada je imao 15 godina, otac ga je doveo u Zagreb, gdje je upoznao Vladka Mačeka, predsjednika Hrvatske seljačke stranke (HSS).{{sfn|Sadkovich|2010|p=38}} Franjo je isprva mlad volio HSS, ali se kasnije okrenuo komunizmu.{{sfn|Sadkovich|2010|p=48}} Dana 5. novembra 1940. uhapšen je tokom studentskih demonstracija povodom proslave godišnjice sovjetske [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]].{{sfn|Sadkovich|2010|p=50}}

== Drugi svjetski rat ==
[[Datoteka:Tuđman_partizan.jpg|lijevo|mini|Tuđman kao pripadnik jugoslovenskih partizana]]
[[Datoteka:Franjo_Tuđman_i_Joža_Horvat_1945.jpg|lijevo|mini|Tuđman (lijevo), s [[Joža Horvat|Jožom Horvatom]] (desno), u [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizanskoj]] uniformi, februar 1945]]
Dana 10. aprila 1941, kada je [[Slavko Kvaternik]] proglasio [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnu Državu Hrvatsku]] (NDH), marionetsku državu [[Nacistička Njemačka|nacističke Njemačke]] i [[Fašistička Italija|fašističke Italije]], Tuđman je napustio školu i sa svojim prijateljem Vladom Stoparom počeo izdavati tajne novine. U jugoslavenske partizane regrutovao ga je početkom 1942. Marko Belinić. Njegov otac je također otišao u partizane i postao osnivač [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske|Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske]] (ZAVNOH). Prema Tuđmanu, njegovog oca su uhapsile ustaše, fašistička i ultranacionalistička organizacija koja je upravljala NDH, a jedan od braće odveden u logor. Obojica su uspjeli preživjeti, za razliku od najmlađeg brata Stjepana kojeg je [[Gestapo]] ubio u partizanima 1943.

Tuđman je putovao između Zagreba i Zagorja koristeći lažne dokumente koji su ga identificirali kao pripadnika [[Hrvatsko domobranstvo|Hrvatskog domobranstva]]. Tamo je pomagao aktiviranje partizanske divizije u Zagorju. Dana 11. maja 1942, dok je nosio Belinićevo pismo, [[ustaše]] su ga uhapsile, ali je uspio pobjeći iz policijske stanice.

== Vojna karijera ==
Franjo Tuđman i Ankica Žumbar vjenčali su se 25. maja 1945. u Gradskom vijeću Beograda.{{sfn|Sadkovich|2010|p=58}} Na taj način su željeli potvrditi svoju vjeru u komunistički pokret i važnost građanskih rituala u odnosu na vjerske.{{sfn|Sadkovich|2010|p=58}} (U maju 1945. godine vlada je kreirala zakon koji je dozvoljavao građanska vjenčanja, izvodeći vjenčanja, između ostalog, izvan crkvene nadležnosti.) Oni su se istog dana vratili na posao.{{sfn|Sadkovich|2010|p=58}}

Dana 26. aprila 1946. godine pronađeni su mrtvi njegov otac Stjepan i maćeha.{{sfn|Sadkovich|2010|p=58}} Tuđman nikada nije razjasnio okolnosti njihove smrti. Prema navodima policije, njegov otac Stjepan ubio je suprugu, a potom i sebe. Druge teorije optužuju ustaške gerilce (križare) i pripadnike jugoslavenske tajne policije (OZNA).{{sfn|Sadkovich|2010|p=58}}

Franjo i Ankica su završili srednju školu tek nakon rata, u Beogradu.{{sfn|Sadkovich|2010|p=61}} On je završio Partizansku gimnaziju 1945, a ona je završila pet semestara engleskog jezika u jugoslavenskom ministarstvu vanjskih poslova.{{sfn|Sadkovich|2010|p=61}}
[[Datoteka:Franjo_Tudjman.jpg|desno|mini|Tuđman kao [[general-major]] [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslovenske narodne armije]] (1960.)]]
Godine 1953. Tuđman je unaprijeđen u čin pukovnika i premješten na mjesto načelnika kabineta načelnika štaba Saveznog sekretara za narodnu obranu. Na tom položaju 1959. postaje general-major.{{sfn|Sadkovich|2010|p=61}} Sa 38 godina postao je najmlađi general Vojske Jugoslavije. Njegovo unapređenje nije bilo ekstremno, ali je bilo netipično za Hrvata jer su viši oficiri sve češće bili Srbi i Crnogorci.{{sfn|Sadkovich|2010|p=61}} Srbi i Crnogorci su 1962. činili 70% generala vojske.{{sfn|Radelić|2006|p=397}}

Dana 23. maja 1954. postao je sekretar JSD Partizan Beograd{{sfn|Hudelist|2004|p=211}}, a maja 1958. i predsednik istog,{{sfn|Hudelist|2004|p=211}} postavši prvi pukovnik na toj funkciji (svi dosadašnji nosioci su bili generali).{{sfn|Hudelist|2004|p=211}} Na tu funkciju je postavljen kako bi riješio probleme administracije unutar kluba, posebno fudbalske sekcije. Kada je stigao, JSD Partizan Beograd je bilo svojevrsno obavještajno ratište na kome su se čelnici UDBE i KOS-a borili za uticaj.{{sfn|Hudelist|2004|p=212}} To je dovelo do toga da klubovi (iako imaju zapažene i dobre igrače) imaju loše rezultate, posebno fudbalska sekcija.{{sfn|Hudelist|2004|p=213}} Tokom njegovog predsjedavanja klubom, klub je usvojio dres na crno-bijele pruge koji se koristi do danas. Prema Tuđmanu, on je želio da stvori klub koji će imati panjugoslavenski imidž i suprotstaviti se SD Crvena zvezda koja je imala ekskluzivni srpski imidž.{{sfn|Hudelist|2004|p=215}} Tuđmana su inspirisale uniforme FC Juventus. Međutim, Stjepan Bobek (bivši igrač FK Partizana) tvrdio je da je ideja boja uniformi zapravo njegova, koju je prenio na Tuđmana.{{sfn|Hudelist|2004|p=217}}

Tuđman je pohađao vojnu akademiju u Beogradu, kao i mnogi oficiri koji nisu imali formalno vojno obrazovanje. Završio je taktičku školu 18. jula 1957. kao odličan učenik.{{sfn|Hudelist|2004|p=207}} Jedan od njegovih nastavnika bio je Dušan Bilandžić, koji će mu biti budući savjetnik.{{sfn|Sadkovich|2010|p=82}} Prije nego što je napunio 40 godina, postao je najmlađi general Vojske Jugoslavije. Bio je istaknut u prisustvu komunističke indoktrinacije dok je boravio u Beogradu, gdje je rođeno njegovo troje djece.&lt;ref name=&quot;guardian&quot;&gt;[https://www.theguardian.com/news/1999/dec/13/guardianobituaries.iantraynor Obituary] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140508002407/https://www.theguardian.com/news/1999/dec/13/guardianobituaries.iantraynor |date=8. 5. 2014 }}, theguardian.com; accessed 19 July 2015.&lt;/ref&gt;

== Institut ==
Godine 1963. postao je profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Zagrebu, gdje je predavao kolegij &quot;Socijalistička revolucija i savremena nacionalna historija&quot;.&lt;ref name=&quot;Istrapedia2&quot;&gt;{{cite encyclopedia|url=http://istrapedia.hr/hrv/1485/tudman-franjo/istra-a-z|title=Tudjman, Franjo|encyclopedia=Istrapedia|language=hr|access-date=27. 3. 2015|archive-date=2. 4. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150402165655/http://istrapedia.hr/hrv/1485/tudman-franjo/istra-a-z/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Aktivnu vojnu službu napustio je 1961. na vlastiti zahtjev i počeo raditi u Institutu za historiju radničkog pokreta Hrvatske, te ostao njegov direktor do 1967. godine.&lt;ref name=&quot;Istrapedia2&quot;/&gt;

Tuđmanovi stavovi su okrenuli protiv njega mnoge profesore sa zagrebačkog Univerziteta, poput Mirjane Gross i Ljube Bobana.{{sfn|Sadkovich|2010|p=83}} U aprilu 1964. Boban je Tuđmana proglasio nacionalistom.{{sfn|Sadkovich|2010|p=83}} Za vrijeme Tuđmanovog vodstva Institut je postao izvor alternativnih tumačenja jugoslavenske historije, što je dovelo do njegovog sukoba sa zvaničnom jugoslavenskom historiografijom.{{sfn|Sadkovich|2010|p=82}} Nije imao odgovarajuću akademsku diplomu koja bi ga kvalifikovala kao historičara. Počeo je shvatati da će morati doktorirati kako bi zadržao svoju poziciju. Njegova disertacija pod naslovom &quot;Uzroci krize Jugoslovenske monarhije od ujedinjenja 1918. do njenog sloma 1941. godine&quot;, predstavljala je kompilaciju nekih od njegovih ranije objavljenih radova. Filozofski fakultet Univerziteta u Zagrebu odbio je njegovu disertaciju uz obrazloženje da su neki dijelovi već objavljeni.{{sfn|Sadkovich|2010|p=119}} Filozofski fakultet u Zadru (tada dio Univerziteta u Zagrebu, danas Univerziteta u Zadru) ga je prihvatio i on je diplomirao 28. decembra 1965.{{sfn|Hudelist|2004|p=401}}{{sfn|Sadkovich|2010|p=119}}

U svojoj tezi je naveo da je primarni uzrok sloma Kraljevine Jugoslavije represivni i korumpirani režim koji je bio u suprotnosti sa savremenom glavnom jugoslavenskom historiografijom koja je svojim primarnim uzrokom smatrala hrvatski nacionalizam.{{sfn|Sadkovich|2010|p=119}} Bogdanov i Milutinović (obojica etnički Srbi) nisu se protivili ovome. Međutim, zagrebački izdavač &quot;Naprijed&quot; otkazao je ugovor nakon što je odbio da promijeni neke kontroverzne izjave u knjizi.{{sfn|Sadkovich|2010|p=119}} Hrvatski sabor i Savez komunista Hrvatske iz Zagreba, međutim, napali su je i Uprava zavoda zatražila je Tuđmanovu ostavku.{{sfn|Sadkovich|2010|p=147}}
[[Datoteka:Franjo_Tuđman_Institutu_za_radnički_pokret.jpg|desno|mini|Tuđman drži govor u Institutu radničkog pokreta u Zagrebu]]
U decembru 1966. Ljubo Boban optužio je Tuđmana za plagijat,{{sfn|Sadkovich|2010|p=126}} navodeći da je Tuđman četiri petine svoje doktorske teze &quot;Stvaranje socijalističke Jugoslavije&quot; sastavio iz Bobanovog rada. Boban je ponudio uvjerljive dokaze za svoju tvrdnju iz članaka objavljenih ranije u časopisu Forum, a ostatak iz Bobanove vlastite teze.{{sfn|Sadkovich|2010|p=126}} Tuđman je potom izbačen iz Instituta i prisiljen na penziju 1967.&lt;ref name=&quot;moljac2&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.moljac.hr/biografije/tudjman.htm|title=Franjo Tuđman|publisher=Moljac.hr|archive-url=https://web.archive.org/web/20130508152706/http://www.moljac.hr/biografije/tudjman.htm|archive-date=8. 5. 2013|url-status=dead|access-date=15. 5. 2013}}{{unreliable source?|date=august 2013}}&lt;/ref&gt;

Bio je poslanik u Hrvatskom saboru između 1965. i 1969.&lt;ref name=&quot;moljac2&quot;/&gt;

== Disidentska politika ==
Osim knjige o gerilskom ratu, Tuđman je napisao i niz članaka u kojima je kritikovao jugoslavenski [[Socijalizam|socijalistički]] režim. Njegova najvažnija knjiga iz tog perioda bile su ''Velike ideje i mali narodi'', monografija o političkoj historiji koja ga je dovela u sukob sa jugoslavenskom komunističkom elitom u pogledu međusobne povezanosti nacionalnih i društveni elemenata u jugoslavenskom revolucionarnom ratu (za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]).

Godine 1970. postao je član [[Društvo hrvatskih književnika|Društva hrvatskih književnika]]. Godine 1972. osuđen je na dvije godine zatvora zbog ''subverzivnih aktivnosti'' za vrijeme [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskog proljeća]]. Vlasti [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatske]] su dodatno namjeravale krivično goniti Tuđmana po optužbi za špijunažu, što je podrazumijevalo kaznu od 15 do 20 godina zatvora sa prinudnim radom, ali je Tito tu optužbu ublažio. Drugi izvori spominju da je za Tuđmanovo ime lobirao književnik [[Miroslav Krleža]].&lt;ref name=&quot;Istrapedia3&quot;&gt;{{Cite encyclopedia}}&lt;/ref&gt; Prema Tuđmanu, on i Tito su bili bliski prijatelji.&lt;ref&gt;Franjo Tuđman's {{YouTube|wDlSJixGzh4|statement on YouTube}}, ''...&amp;nbsp;s kim sam i ja bio prijatelj, i koji me na kraju spasio od progona njegovog vlastitog komunističkog režima.''&quot; (''&quot;...&amp;nbsp;[Tito] was a friend who in the end saved me from the persecution of his own communist regime&quot;'')&lt;/ref&gt; Međutim, Tuđman je kasnije Titovo kažnjavanje opisao kao &quot;autokratski [[državni udar]]&quot;.{{Sfn|Sadkovich|2010}}
[[Datoteka:Franjo_Tuđman_1971.jpg|desno|mini|Tuđman u junu 1971]]Godine 1977. otputovao je u [[Švedska|Švedsku]] koristeći krivotvoreni švedski pasoš kako bi upoznao pripadnike [[Hrvatska dijaspora|hrvatske dijaspore]].{{Sfn|Sadkovich|2010}} Njegovo putovanje je očigledno prošlo nezapaženo od strane jugoslavenske policije. Međutim, na tom putovanju dao je intervju švedskoj televiziji o položaju Hrvata u Jugoslaviji koji je kasnije emitovan.{{Sfn|Sadkovich|2010}} Po povratku u Jugoslaviju, Tuđmanu je 1981. godine zbog ovog intervjua ponovo suđeno, a optužen je za širenje &quot;neprijateljske propagande&quot;. Dana 20. februara 1981. proglašen je krivim i osuđen na tri godine zatvora i 5 godina kućnog pritvora.{{Sfn|Sadkovich|2010}} Međutim, odslužio je samo jedanaest mjeseci kazne.&lt;ref name=&quot;moljac3&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.moljac.hr/biografije/tudjman.htm|title=Franjo Tuđman|publisher=Moljac.hr|archive-url=https://web.archive.org/web/20130508152706/http://www.moljac.hr/biografije/tudjman.htm|archive-date=8. 5. 2013|url-status=dead|access-date=15. 5. 2013}}{{unreliable source?|date=august 2013}}&lt;/ref&gt; U junu 1987. postao je član Hrvatskog PEN centra.&lt;ref name=&quot;moljac3&quot; /&gt; Sa suprugom je 6. juna 1987. otputovao u Kanadu da upozna kanadske Hrvate.{{Sfn|Sadkovich|2010}} Pokušavali su da ne razgovaraju o osjetljivim temama sa emigrantima u inostranstvu strahujući da bi neki mogli biti agenti jugoslavenske tajne policije UDBA-e, što je u to vrijeme bila uobičajena praksa.{{Sfn|Sadkovich|2010}}

Tokom svojih putovanja u [[Kanada|Kanadu]] upoznao je mnoge hrvatske iseljenike koji su bili porijeklom iz [[Hercegovina|Hercegovine]] ili su hercegovačkog porijekla. Neki od njih su kasnije postali hrvatski državni službenici nakon osamostaljenja zemlje, od kojih je najistaknutiji bio [[Gojko Šušak]], čiji su otac i stariji brat bili pripadnici ustaša.&lt;ref&gt;[https://www.nytimes.com/1998/05/05/world/gojko-susak-defense-minister-of-croatia-is-dead-at-53.html &quot;The Communist Partisans led by Tito are said to have killed his father, an Ustashe officer, three months later and burned the Susak house to the ground. An elder brother was also an Ustashe officer.&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230423055518/https://www.nytimes.com/1998/05/05/world/gojko-susak-defense-minister-of-croatia-is-dead-at-53.html |date=23. 4. 2023 }}, nytimes.com, 5 May 1998; accessed 20 July 2015.&lt;/ref&gt; Ovi sastanci u inostranstvu kasnih 1980-ih kasnije su dali povoda za mnoge [[Teorija zavjere|teorije zavere]]. Prema ovim glasinama, Hrvati Hercegovine su na neki način iskoristili sastanke kako bi stekli ogroman utjecaj unutar [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ-a]], kao i nakon osamostaljenja hrvatskog režima.{{Sfn|Sadkovich|2010}}

== Formiranje nacionalnog programa ==
U drugoj polovici 1980-ih, kada se [[Jugoslavija]] bližila svome raspadu, rastrzana sukobljenim nacionalnim težnjama, Tuđman je formulirao hrvatski nacionalni program koji se može sažeti na sljedeći način:

* Primarni cilj je uspostava hrvatske [[Nacionalna država|nacionalne države]]; stoga sve ideološke sporove iz prošlosti treba baciti. U praksi je to značilo snažnu podršku antikomunističke hrvatske dijaspore, posebno finansijsku.
* Iako je Tuđmanov konačni cilj bila nezavisna Hrvatska, on je bio itekako svjestan realnosti unutarnje i vanjske politike. Njegov glavni početni prijedlog nije bila potpuno nezavisna Hrvatska, već konfederalna Jugoslavija sa rastućom decentralizacijom i demokratizacijom.
* Što se tiče gorućih pitanja nacionalnih sukoba, njegova vizija je bila sljedeća (bar u početku): tvrdio je da srpski nacionalizam, pod kontrolom [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslovenske narodne armije]] (JNA), može izazvati haos na hrvatskom i bosanskohercegovačkom tlu. JNA, prema nekim procjenama četvrta evropska vojna sila po vatrenoj moći, ubrzano se posrbljavala, i ideološki i etnički,&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Davor Domazet-Lošo|author-link=Davor Domazet-Lošo|title=How Aggression Against Croatia and Bosnia-Herzegovina Was Prepared or the Transformation of the JNA into a Serbian Imperial Force|url=http://www.nsf-journal.hr/issues/v1_n1/NSF-1-pdf/09DomazetMT_new.pdf|journal=National Security and the Future|volume=1|issue=1, Spring 2000|pages=107–152|access-date=23. 12. 2008|archive-date=4. 3. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090304174822/http://www.nsf-journal.hr/issues/v1_n1/NSF-1-pdf/09DomazetMT_new.pdf|url-status=live}}&lt;/ref&gt; za manje od četiri godine.
* Što se [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] tiče, Tuđman je bio ambivalentniji: Tuđman odvojenu Bosnu nije shvatao ozbiljno, što pokazuju njegovi komentari televizijskoj ekipi &quot;Bosna je bila tvorevina osmanske invazije&amp;nbsp;... Do tada je bila dio Hrvatske, ili je bila bosanska kraljevina, ali katolička kraljevina, vezana za Hrvatsku.&quot;{{Sfn|Tanner|2001}}

Tuđman je 17. juna 1989. osnovao [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatsku demokratsku zajednicu]] (HDZ).

== Izborna kampanja 1990. ==
Unutrašnje tenzije koje su razbile Komunističku partiju Jugoslavije navele su vlade saveznih republika da zakažu slobodne višestranačke izbore u proljeće 1990. Bili su to prvi slobodni višestranački izbori za [[Hrvatski sabor]] od 1913. godine. HDZ je svoju prvu konvenciju održao 24-25. februara 1990. kada je Tuđman izabran za njenog predsjednika. Izborna kampanja je trajala od kraja marta do 20. aprila 1990. Tuđman je regrutirao nekoliko simpatizera iz dijaspore koji su se vratili kući, od kojih je najvažniji [[Gojko Šušak]].{{Sfn|Tanner|2001}}

Tuđman je svoju kampanju bazirao uglavnom na nacionalnom pitanju. On je naveo da dinar zarađen u Hrvatskoj treba da ostane u Hrvatskoj, zamjerivši se na subvencije za manje razvijene dijelove Jugoslavije, odnosno za Vojsku Jugoslavije.{{Sfn|Tanner|2001}} Osvrnuo se na ekonomsku krizu, pozvao na obnovu tržišne ekonomije i parlamentarne demokratije i izrazio podršku pristupanju Evropskoj zajednici. Smatrao je da Jugoslavija može opstati samo kao konfederacija.{{Sfn|Sadkovich|2008}} Iako je Tuđman imao veze s desničarskom antikomunističkom dijasporom, imao je i važne kolege iz partizanskog komunističkog establišmenta, uključujući [[Josip Boljkovac|Josipa Boljkovca]] i [[Josip Manolić|Josipa Manolića]].{{Sfn|Tanner|2001}} Njegov glavni protivnik na izborima bio je [[Ivica Račan]] iz [[Savez komunista Hrvatske|Saveza komunista Hrvatske]] (SKH), koji je postao predsjednik SKH u decembru 1989.{{Sfn|Tanner|2001}}

Tuđmanovo pričanje o prošloj slavi i nezavisnosti Hrvatske nije naišlo na dobar prijem među hrvatskim Srbima. HDZ je bio žestoko kritiziran od strane srpskih medija, prikazujući svoju moguću pobjedu kao preporod [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]].{{Sfn|Tanner|2001}} [[Veljko Kadijević]], general JNA, rekao je na sastanku rukovodstva vojske i SR Hrvatske da će izbori dovesti ustaše na vlast u Hrvatskoj. Nekoliko hefti prije izbora, vojska je iz trgovina širom Hrvatske iznijela oružje [[Teritorijalna odbrana|Teritorijalne obrane]].{{Sfn|Tanner|2001}} Tokom predizbornog skupa HDZ-a u [[Benkovac|Benkovcu]], etnički mješovitom gradu, 62-godišnji Srbin Boško Čubrilović izvukao je gasni pištolj u blizini govornice. Hrvatski mediji su incident opisali kao pokušaj atentata na Tuđmana, ali je Čubrilović krajem 1990. optužen i osuđen samo za prijetnju osoblju obezbjeđenja. Incident je dodatno pogoršao etničke tenzije.{{Sfn|Tanner|2001}}

Izbori su bili raspisani za svih 356 poslaničkih mjesta u parlamentu. Tuđmanova stranka je pobijedila s apsolutnom većinom od oko 60% ili 205 mjesta u Hrvatskom saboru. Tuđman je za [[Predsjednik Republike Hrvatske|predsjednika Hrvatske]] izabran 30. maja 1990. Nakon pobjede HDZ-a, nacionalistička [[Srpska demokratska stranka (Hrvatska)|Srpska demokratska stranka]] (SDS) brzo je proširila svoj uticaj u mjestima gdje su Srbi činili veći postotak stanovništva.{{Sfn|Goldstein|1999}}

== Predsjednik Hrvatske (1990-1999) ==
[[Datoteka:Tudjman_Lenta.jpg|lijevo|mini|Prvi predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman s predsjedničkim pojasom]]
U sedmicama nakon izbora, nova vlast je uvela tradicionalnu [[Zastava Hrvatske|hrvatsku zastavu]] i [[Grb Hrvatske|grb]], bez komunističkih simbola. Izraz &quot;socijalista&quot; iz naslova republike je uklonjen. [[Ustav Hrvatske|Ustavne promjene]] su predložene uz mnoštvo političkih, ekonomskih i društvenih promjena.{{Sfn|Nazor|2001}} Tuđman je ponudio potpredsjedništvo [[Jovan Rašković|Jovanu Raškoviću]], predsjedniku SDS-a, ali je Rašković tu ponudu odbio i pozvao izabrane poslanike svoje stranke da bojkotuju parlament. Lokalna srpska policija u Kninu počela je djelovati kao samostalna snaga, često ne reagujući na naređenja iz Zagreba.{{Sfn|Ramet|2010}} Mnogi državni službenici, uglavnom u policiji u kojoj su komandne funkcije uglavnom bili Srbi i komunisti, ostali su bez posla. Ovo se zasnivalo na odluci da etnička struktura državnih službenika odgovara njihovom procentu u ukupnoj populaciji.{{Sfn|Goldstein|1999}}

Dana 25. jula 1990. osnovana je Srpska skupština u [[Srb (Gračac)|Srbu]], sjeverno od [[Knin]]a. Jovan Rašković je u augustu 1990. najavio referendum o &quot;srpskom suverenitetu i autonomiji&quot; u Hrvatskoj, koji je Tuđman označio kao nezakonit. Uslijedio je niz incidenata u područjima naseljenim etničkim Srbima, uglavnom oko Knina, poznatih kao [[Balvan revolucija]].{{Sfn|Tanner|2001}} Pobuna u Kninu koncentrirala je hrvatsku vladu na problem nedostatka oružja. Posljedice konfiskacije zaliha Teritorijalne odbrane od strane JNA djelimično je poništio novi ministar odbrane [[Martin Špegelj]], koji je kupovao oružje od [[Mađarska|Mađarske]].{{Sfn|Tanner|2001}} Kako nije imala regularnu vojsku, vlada se fokusirala na angažovanje policijskih snaga. Do januara 1991. bilo je 18.500 policajaca, a do aprila 1991. oko 39.000. {{Sfn|Marijan|2008}} Hrvatski sabor je 22. decembra 1990. ratificirao novi ustav. Srbi u Kninu proglasili su [[SAO Krajina|SAO Krajinu]] u općinama Sjeverne Dalmacije i Like.{{Sfn|Goldstein|1999}}

U decembru 1990. Tuđman i slovenski predsjednik [[Milan Kučan]] iznijeli su svoj prijedlog o restrukturiranju Jugoslavije na konfederalnim osnovama. Tuđman je smatrao da bi konfederacija suverenih republika mogla ubrzati pristupanje Hrvatske Evropskoj zajednici.{{Sfn|Sadkovich|2008}} Lideri jugoslavenskih republika održali su mnoge sastanke početkom 1991. kako bi riješili rastuću krizu. Dana 25. marta 1991. Tuđman i [[Slobodan Milošević]] [[Sastanak u Karađorđevu|sastali su se u Karađorđevu]],{{Sfn|Sadkovich|2007}} sastanku koji je postao kontroverzan zbog tvrdnji da su dva predsjednika razgovarala o [[Podjela Bosne i Hercegovine|podjeli Bosne i Hercegovine]] između [[Srbija|Srbije]] i Hrvatske. Međutim, tvrdnje su dolazile od osoba koje nisu bile prisutne na sastanku i ne postoji zapisnik o ovom sastanku koji dokazuje postojanje takvog dogovora,{{Sfn|Sadkovich|2010}} dok se Milošević naknadno nije ponašao kao da je imao dogovor sa Tuđmanom.{{Sfn|Ramet|2010}} Dana 12. jula 1991. Tuđman se u Splitu sastao s Izetbegovićem i Miloševićem.{{Sfn|Sadkovich|2007}}

=== Ratne godine ===
Dana 1. marta došlo je do sukoba u Pakracu kada je lokalna srpska policija zauzela gradsku policijsku stanicu i proglasila Pakrac dijelom SAO Krajine. Bio je to jedan od prvih većih sukoba između hrvatskih snaga i pobunjeničke SAO Krajine, uz podršku JNA. Završilo se bez žrtava i vraćanjem hrvatske kontrole.{{Sfn|Tanner|2001}} Dana 31. marta konvoj hrvatske policije upao je u zasjedu na [[Incident na Plitvičkim jezerima|Plitvičkim jezerima]].{{Sfn|Tanner|2001}} Do proljeća 1991. Tuđman je, zajedno sa slovenskim rukovodstvom, bio spreman prihvatiti kompromisno rješenje konfederacije ili saveza suverenih država unutar Jugoslavije. Nakon što je srpsko rukovodstvo odbilo njihove prijedloge, a oružane provokacije postale sve učestalije, Tuđman se odlučio na realizaciju ideje o potpunoj samostalnosti Hrvatske.{{Sfn|Goldstein|1999}} Dana 25. aprila 1991. Hrvatski sabor je odlučio da se [[Referendum o nezavisnosti Hrvatske|referendum o nezavisnosti]] održi 19. maja. [[Hrvatski Srbi]] su uglavnom bojkotovali referendum.&lt;ref name=&quot;NYTimes-Referendum-20May1991&quot;&gt;{{Cite news|work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/1991/05/20/world/croatia-votes-for-sovereignty-and-confederation.html?ref=croatia|title=Croatia Votes for Sovereignty and Confederation|first=Chuck|last=Sudetic|author-link=Chuck Sudetic|date=20. 5. 1991|access-date=12. 12. 2010|archive-date=11. 11. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121111080212/http://www.nytimes.com/1991/05/20/world/croatia-votes-for-sovereignty-and-confederation.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Izlaznost je bila 83,56%, od čega je 93,24% ili 2.845.521 glasalo za [[nezavisnost Hrvatske]]. I Slovenija i Hrvatska proglasile su nezavisnost od Jugoslavije 25. juna 1991. godine. Jugoslavenska strana optužila je dvojac za secesiju. Savezna vlada je naredila JNA da preuzme kontrolu nad graničnim prelazima u Sloveniji, što je dovelo do [[Rat u Sloveniji|Desetodnevnog rata]] u kojem je JNA pobijeđena. [[Rat u Sloveniji|Desetodnevni rat]] je okončan potpisivanjem [[Brionska deklaracija|Brionskog sporazuma]], kada je stavljen tromjesečni moratorijum na provođenje odluke.{{Sfn|Goldstein|1999}}

Oružani incidenti početkom 1991. godine eskalirali su u sveopći rat tokom ljeta. Tuđmanov prvi plan bio je da dobije podršku Evropske zajednice, izbjegavajući direktnu konfrontaciju sa JNA koju je od početka sukoba predlagao Martin Špegelj, ministar odbrane.{{Sfn|Tanner|2001}} Tuđman je Špegeljev prijedlog odbio jer bi bio štetan za međunarodni položaj Hrvatske, a sumnjalo se da je Hrvatska vojska spremna za takvu akciju.{{Sfn|Goldstein|1999}} Hrvatska vojska u nastajanju imala je samo četiri brigade u septembru 1991.{{Sfn|Sadkovich|2008}} Kako je rat eskalirao, Tuđman je formirao [[Kabinet Franje Gregurića|Vladu narodnog jedinstva]] koja je dovela članove većine manjih stranaka u Saboru, uključujući i Račanovu [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|Socijaldemokratsku partiju]] (SDP).{{Sfn|Tanner|2001}}

Žestoke borbe vodile su se u [[Vukovar]]u, gdje je oko 1.800 hrvatskih boraca blokiralo prodor JNA u Slavoniju. Vukovar je dobio ogroman simbolički značaj za obje strane. Bez toga, srpski teritorijalni osvajači u istočnoj Slavoniji bili su ugroženi. Neočekivano žestoka odbrana grada od mnogo veće vojske inspirisala je priče o &quot;hrvatskom [[Bitka za Staljingrad|Staljingradu]]&quot;. Sve veći gubici i pritužbe hrvatske javnosti zbog neuspješnog uzvrata natjerali su Tuđmana da djeluje. Naredio je [[Hrvatska narodna garda|hrvatskoj narodnoj gardi]] da opkoli vojne baze JNA, čime je započela [[Bitka kod kasarne]]. Tuđman je u septembru 1991. godine imenovao Gojka Šuška za novog ministra odbrane.{{Sfn|Tanner|2001}}
[[Datoteka:Iz_Banskih_dvora_raketiranje_1991_MGZ_080209.jpg|lijevo|mini|Izložba povodom [[Bombardovanje Banskih dvora|bombardovanja Banskih dvora]] u [[Zagreb]]u 7. oktobra [[1991.|1991]], Rezidencije predsjednika Hrvatske, od strane jugoslavenskog ratnog vazduhoplovstva]]
Početkom oktobra 1991. JNA je intenzivirala kampanju u Hrvatskoj.{{Sfn|Ramet|2010}} Dana 5. oktobra, Tuđman je održao govor u kojem je pozvao čitavo stanovništvo da se mobiliše i brani od &quot;velikosrpskog imperijalizma&quot; kojeg progone JNA predvođena Srbima, srpske paravojne formacije i pobunjeničke srpske snage. Dva dana kasnije [[Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana SFRJ|Jugoslavensko ratno vazduhoplovstvo]] [[Bombardovanje Banskih dvora|bombardovalo je Banske dvore]], sjedište hrvatske Vlade u Zagrebu, u vrijeme kada se Tuđman sastajao sa Mesićem i Markovićem, od kojih niko nije povrijeđen u napadu.{{Sfn|Goldstein|1999}}{{Sfn|Nazor|2001}} Hrvatski sabor je 8. oktobra prekinuo sve preostale veze sa Jugoslavijom i proglasio nezavisnost.{{Sfn|Nazor|2001}} Tuđman je od [[Kosovo|kosovskog]] rukovodstva tražio da tamo otvori drugi front protiv JNA i ponudio pomoć u oružju. Rukovodstvo se odlučilo protiv oružanog sukoba, ali je dalo podršku nezavisnosti Hrvatske i pozvalo etničke Albance da napuste Jugoslavensku vojsku. {{Sfn|Phillips|Burns|2012}}

U novembru 1991. okončana je [[bitka za Vukovar]] koja je ostavila grad opustošen. JNA i srpske neregularne jedinice preuzele su kontrolu nad oko četvrtinom teritorije Hrvatske do kraja 1991. {{Sfn|Tanner|2001}} U decembru 1991. SAO Krajina se proglasila [[Republika Srpska Krajina|Republikom Srpskom Krajinom]] (RSK). Do kraja 1991. godine potpisano je šesnaest primirja, od kojih nijedan nije trajao duže od jednog dana. {{Sfn|Goldstein|1999}}

Dana 19. decembra 1991. [[Island]] i [[Njemačka]] priznali su suverenitet Hrvatske. Mnogi promatrači smatraju da je Tuđmanov dobar odnos s [[Hans-Dietrich Genscher|Hans-Dietrichom Genscherom]], tadašnjim njemačkim ministrom vanjskih poslova, imao mnogo veze s ovom odlukom. {{Sfn|Tanner|2001}} Neprijateljstva u Hrvatskoj su nakratko okončana u januaru 1992. kada je potpisan Vensov plan. Tuđman se nadao da će slanje mirovnih snaga UN-a konsolidirati hrvatske međunarodne granice, ali je vojna situacija u samoj Hrvatskoj ostala nesređena.{{Sfn|Tanner|2001}}

==== Rat u Bosni i Hercegovini ====
[[Datoteka:Bosnian_President_Alija_Izetbegovic_and_Croatian_President_Franjo_Tudjman_sign_the_Croat-Muslim_Federation_Peace_Agreement_-_Flickr_-_The_Central_Intelligence_Agency.jpg|mini|Tuđman i [[Alija Izetbegović]] potpisuju [[Vašingtonski sporazum]] 1994.]]
Kako je rat u Hrvatskoj dospio u ćorsokak, situacija u Bosni i Hercegovini se pogoršavala. JNA je koristila svoju teritoriju za ofanzive na Hrvatsku, ali je izbjegavala većinsko hrvatski dio Hercegovine.{{Sfn|Marijan|2004}} Tuđman je sumnjao da bi Bosna i Hercegovina mogla preživjeti raspad Jugoslavije, ali je podržavao njen integritet ako ostane izvan jugoslavenske federacije i srpskog uticaja.{{Sfn|Sadkovich|2007}} Prve hrvatske žrtve u zemlji pale su u oktobru 1991. kada je JNA napala i uništila selo [[Ravno]]. Nekoliko dana kasnije, predsjednik Republike Bosne i Hercegovine [[Alija Izetbegović]] dao je televizijsku proklamaciju neutralnosti, navodeći da &quot;ovo nije naš rat&quot;.{{Sfn|Marijan|2004}}{{Sfn|Krišto|2011}}

Bošnjačko rukovodstvo je u početku pokazalo spremnost da ostane u krnjoj Jugoslaviji, ali je kasnije promijenilo politiku i opredijelilo se za nezavisnost. {{Sfn|Krišto|2011}} Hrvatsko rukovodstvo počelo se organizirati na područjima s hrvatskom većinom i 18. novembra 1991. osnovalo [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosna]] kao autonomnu hrvatsku teritorijalnu jedinicu.{{Sfn|Krišto|2011}}{{Sfn|Marijan|2004}} Na sastanku u decembru 1991. sa rukovodstvom [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ-a BiH]] Tuđman je razgovarao o mogućnosti priključenja Herceg-Bosne Hrvatskoj jer je smatrao da predstavnici Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine rade na tome da ostanu u Jugoslaviji. Tamo je kritikovao predsjednika HDZ-a BiH [[Stjepan Kljuić|Stjepana Kljuića]] što je stao na stranu Izetbegovića. Međutim, u februaru 1992. ohrabrio je Hrvate u Bosni i Hercegovini da podrže predstojeći [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|referendum o nezavisnosti BiH]].{{Sfn|Krišto|2011}} Izetbegović je 6. aprila proglasio nezavisnost države koju je odmah priznala Hrvatska.{{Sfn|Tanner|2001}} Na početku [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] formiran je hrvatsko-bošnjački savez, iako često nije bio skladan.{{Sfn|Christia|2012}} Hrvatska vlada je pomogla u naoružavanju i hrvatskih i bošnjačkih snaga.{{Sfn|Marijan|2004}} Dana 21. jula 1992. Tuđman i Izetbegović potpisali su [[Sporazuma o prijateljstvu i saradnji između Bosne i Hercegovine i Hrvatske|Sporazum o prijateljstvu i saradnji]], kojim je uspostavljena vojna saradnja dvije vojske.{{Sfn|Goldstein|1999}} U septembru 1992. potpisali su još dva sporazuma o saradnji i daljim pregovorima oko unutrašnjeg uređenja Bosne i Hercegovine,{{Sfn|Mrduljaš|2008}} iako je Izetbegović odbio vojni pakt.{{Sfn|Krišto|2011}} Tuđman je u januaru 1993. rekao da Bosna i Hercegovina može opstati samo kao konfederalna zajednica triju naroda.{{Sfn|Mrduljaš|2008}}

Vremenom su se odnosi između Hrvata i Bošnjaka pogoršavali, što je rezultiralo [[Bošnjačko-hrvatski sukob|Hrvatsko-bošnjačkim ratom]].{{Sfn|Christia|2012}} Bošnjačka strana je tvrdila da je Tuđman htio podijeliti Bosnu i Hercegovinu, što je stav koji je sve više prihvaćala [[međunarodna zajednica]]. To je Tuđmanu otežavalo zaštitu hrvatskih interesa i podršku Herceg-Bosni.{{Sfn|Krišto|2011}} Kako je sukob eskalirao, hrvatska vanjska politika je dostigla najnižu tačku.{{Sfn|Goldstein|1999}} Tokom 1993. međunarodna zajednica je predložila nekoliko mirovnih planova. Tuđman i rukovodstvo Herceg-Bosne prihvatili su sve, uključujući Vance-Owenov plan u januaru 1993. i Owen-Stoltenberg u julu 1993. Međutim, nije dogovoren trajni prekid vatre.{{Sfn|Sadkovich|2007}} Početkom 1994. Sjedinjene Države su se sve više uključivale u rješavanje ratova. Zabrinuli su se načinom na koji je hrvatsko-bošnjački rat pomogao Srbima i izvršili pritisak na dvije strane da potpišu konačno primirje. Rat je okončan u martu 1994. potpisivanjem [[Vašingtonski sporazum|Vašingstonskog sporazuma]].{{Sfn|Tanner|2001}} U junu 1994. Tuđman je posjetio Sarajevo kako bi tamo otvorio hrvatsku ambasadu. Sastao se s Alijom Izetbegovićem i razgovarao o stvaranju [[Federacija Bosne i Hercegovine|Hrvatsko-muslimanske federacije]] i njenoj mogućoj konfederaciji sa Hrvatskom.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://articles.chicagotribune.com/1994-06-14/news/9406150075_1_croatian-president-franjo-tudjman-bosnian-kresimir-zubak|title=Croatian President Visits Sarajevo|date=14. 6. 1994|publisher=chicagotribune|access-date=19. 7. 2015|archive-date=22. 7. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150722123848/http://articles.chicagotribune.com/1994-06-14/news/9406150075_1_croatian-president-franjo-tudjman-bosnian-kresimir-zubak|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

==== Prekid vatre u Hrvatskoj ====
Uprkos znatnim poteškoćama, hrvatska diplomatija je u narednim mjesecima uspjela postići priznanje. Hrvatska je priznata od strane Evropske zajednice 15. januara 1992, a postala je članica [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih naroda]] 22. maja.{{Sfn|Tanner|2001}} U aprilu 1992. Washington je istovremeno priznao Hrvatsku, Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu. Otkako je nova [[Predsjedništvo Billa Clintona|Clintonova administracija]] došla na vlast, ona je dosljedno lobirala za tvrdu liniju protiv Miloševića, političku poziciju koja se često pripisivala politici tadašnje državne sekretarke [[Madeleine Albright]].{{Sfn|Tanner|2001}}

Rat je izazvao velika razaranja i indirektnu štetu u turizmu, tranzitnom saobraćaju, investicijama itd.{{Sfn|Goldstein|1999}} Predsjednik Tuđman je cijenu direktne materijalne štete procijenio na preko 20 milijardi dolara, a da Hrvatska dnevno troši 3 milijuna dolara na zbrinjavanje stotina tisuća izbjeglica.&lt;ref&gt;Jane Shapiro Zacek, Ilpyong J. Kim: [https://books.google.com/books?id=9-dNe9K5h20C The Legacy of the Soviet Bloc], University Press of Florida, 1997, p. 130&lt;/ref&gt; Kada je primirje iz januara 1992. stupilo na snagu, Hrvatska se polahko oporavljala. Kako je privredna aktivnost bila u stalnom porastu, a pregovori sa čelnicima RSK-a bili beznačajni, ministar odbrane Gojko Šušak počeo je skupljati oružje pripremajući se za vojno rješenje.{{Sfn|Tanner|2001}}

Tuđman je pobijedio na [[Hrvatski predsjednički izbori 1992|predsjedničkim izborima u augustu 1992.]] u prvom krugu sa 57,8% glasova.&lt;ref&gt;[[Dieter Nohlen|Nohlen, Dieter &amp; P. Stöver]] (2010) ''Elections in Europe: A data handbook'', p. 410&lt;/ref&gt; Istovremeno su održani [[Hrvatski saborski izbori 1992|i parlamentarni izbori]] na kojima je također pobijedio HDZ. Tokom kampanje, [[Dobroslav Paraga]], ekstremno desničarski lider [[Hrvatska stranka prava (Hrvatska)|Hrvatske stranke prava]], optužio je Tuđmana da je izdao hrvatske interese neupuštajući se u sveobuhvatni rat sa srpskim snagama. Tuđman je pokušao marginalizirati svoju stranku zbog korištenja ustaških simbola, što je izazvalo kritike u stranoj štampi prema Hrvatskoj. Paraga je osvojio samo 5 mjesta u parlamentu i 5,4% glasova na predsjedničkim izborima.{{Sfn|Tanner|2001}}&lt;ref&gt;Charles Vance, Yongsun Paik: [https://books.google.com/books?id=9gGKtLTQlUcC Managing a Global Workforce: Challenges and Opportunities in International Human Resource Management], M.E. Sharpe, 2006, p. 614&lt;/ref&gt;

U januaru 1993. Hrvatska vojska je pokrenula [[Operacija Maslenica|operaciju Maslenica]] i ponovo zauzela vitalni Maslenički most koji povezuje Dalmaciju sa sjevernom Hrvatskom. Iako je Vijeće sigurnosti UN-a osudilo operaciju, nije bilo sankcija. Ova pobjeda omogućila je Tuđmanu da se suprotstavi domaćim optužbama da je bio slab u odnosima sa RSK i UN-om.{{Sfn|Tanner|2001}}

Uprkos sukobima sa snagama RSK, tokom 1993. i 1994. godine opće stanje privrede se značajno poboljšalo, a nezaposlenost je postepeno opadala. Tuđman je 4. aprila 1993. imenovao [[Nikica Valentić|Nikicu Valentića]] za premijera. Koraci antiinflatorne stabilizacije 1993. uspješno su smanjili inflaciju. [[Hrvatski dinar]], koji je uveden kao prijelazna valuta, zamijenjen je [[Kuna (valuta)|kunom]] 1994.&lt;ref&gt;Istvan Benczes: [https://books.google.com/books?id=f4R2BgAAQBAJ Deficit and Debt in Transition: The Political Economy of Public Finances in Central and Eastern Europe], Central European University Press, 2014, p. 203&lt;/ref&gt; Rast BDP-a dostigao je 5,9% 1994.&lt;ref name=&quot;unstats&quot;&gt;{{Cite web|url=https://unstats.un.org/unsd/snaama/Index|title=National Accounts - Analysis of Main Aggregates (AMA)|website=unstats.un.org|access-date=20. 5. 2024|archive-date=4. 11. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161104145619/http://unstats.un.org/unsd/snaama/dnlList.asp|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

==== Kraj rata ====
U maju 1995. Hrvatska vojska je pokrenula [[Operacija Bljesak|operaciju Bljesak]], svoju treću operaciju protiv RSK od prekida vatre u januaru 1992. i brzo zauzela zapadnu Slavoniju. Međunarodne diplomate izradile su [[Z-4 Plan|plan Z-4]], predlažući reintegraciju RSK u Hrvatsku. RSK bi zadržala svoju zastavu i imala bi svog predsjednika, parlament, policiju i zasebnu valutu. Iako je Tuđman bio nezadovoljan prijedlogom, vlasti RSK su ga u potpunosti odbile.{{Sfn|Tanner|2001}}

Dana 22. jula 1995. Tuđman i Izetbegović potpisali su [[Splitska deklaracija|Splitski sporazum]] kojim su obje strane bile obavezne na &quot;zajedničku odbranu od srpske agresije&quot;. Tuđman je ubrzo svoje riječi proveo u djelo i pokrenuo [[Operacija Ljeto '95|operaciju Ljeto '95]], koju su izvele zajedničke snage HV-a i HVO-a. Ove snage su zauzele gradove [[Glamoč]] i [[Bosansko Grahovo]] u zapadnoj Bosni, praktično izolujući Knin od Republike Srpske i SR Jugoslavije.{{Sfn|Tanner|2001}}
[[Datoteka:Signing_the_Dayton_Agreement_Milosevic_Tudjman_Izetbegovic.jpg|lijevo|mini|[[Dejtonski sporazum|Dejtonski mirovni sporazum]] 21. novembra 1995.]]
U 5:00&amp;nbsp;u petak, 4. augusta 1995, Tuđman je javno odobrio napad na RSK, kodnog naziva [[Operacija &quot;Oluja&quot;|Operacija Oluja]]. Pozvao je [[Srpska vojska Krajine|srpsku vojsku]] i njihovo rukovodstvo u Kninu na predaju, a istovremeno je pozvao srpske civile da ostanu u svojim kućama, garantujući im njihova prava. Odluka da se uputi pravo prema Kninu, centru RSK, isplatila se i do 10 sati ujutro{{Razmaci}}5. augusta, drugog dana operacije, hrvatske snage ušle su u grad uz minimalne gubitke. Do jutra 8. augusta operacija je praktično završena, što je rezultiralo ponovnim uspostavljanjem hrvatske kontrole nad 10.400 kvadratnih kilometara teritorije. Oko 150.000–200.000 Srba je pobjeglo, a nad preostalim civilima počinjeni su razni zločini. {{Sfn|Tanner|2001}} Predsjednik Sjedinjenih Država [[Bill Clinton]] rekao je da se &quot;nada da će se hrvatska ofanziva pokazati kao nešto što će nam dati put do brzog diplomatskog rješenja&quot;.{{Sfn|Tanner|2001}}
[[Datoteka:Spomen-poprsje_Franji_Tuđmanu_u_Vukovaru.jpg|desno|mini|&quot;Vukovski govor&quot; predsjednika Tuđmana nakon dolaska &quot;Vlaka mira&quot; u [[Vukovar]], 8. lipnja 1997.: &quot;''Pobjednik koji ne zna oprostiti sije sjeme novog zla. Hrvatski narod to ne želi, niti je to ikada želio.&quot;'', na slici: Tuđmanova bista u Vukovaru.]]
Uslijedila je zajednička ofanziva HVO-a i ARBiH-a na zapadnu i sjevernu Bosnu. VRS je brzo izgubila teritoriju i bile su prisiljene na pregovore. Razgovori o mirovnom sporazumu vođeni su u [[Dayton (Ohio)|Daytonu, Ohio]].{{Sfn|Christia|2012}} Tuđman je insistirao na rješavanju pitanja istočne Slavonije pod kontrolom RSK i njenom mirnom povratku Hrvatskoj na mirovnim pregovorima u Daytonu. On je 1. novembra imao žestoku debatu sa Miloševićem, koji je negirao kontrolu nad rukovodstvom regiona. Tuđman je bio spreman ometati Daytonski sporazum i nastaviti rat ako se Slavonija ne reintegrira mirnim putem. Vojna situacija mu je dala prednost i Milošević je pristao na njegov zahtjev.{{Sfn|Holbrooke|1999}} [[Dejtonski sporazum]] je sastavljen u novembru 1995. Tuđman je bio jedan od potpisnika istog, uz rukovodstva Bosne i Hercegovine i Srbije, kojim je okončan [[rat u Bosni i Hercegovini]]. Dana 12. novembra potpisan je [[Erdutski sporazum]] sa lokalnim srpskim vlastima o povratku [[Istočna Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem (1995–98)|istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srema]] Hrvatskoj, uz dvogodišnji prelazni rok. Time je okončan rat u Hrvatskoj.{{Sfn|Goldstein|1999}} Službeni podaci o ratnoj šteti objavljeni u Hrvatskoj 1996. navode 180.000 uništenih stambenih jedinica, uništeno 25% hrvatske privrede i 27 milijardi američkih dolara materijalne štete.&lt;ref name=&quot;Darko Zubrinic&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.croatianhistory.net/etf/et112.html|title=Croatia within ex-Yugoslavia|last=Darko Zubrinic|publisher=Croatianhistory.net|access-date=7. 2. 2010|archive-date=29. 7. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120729120303/http://www.croatianhistory.net/etf/et112.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Povodom egzodusa oko 150.000 krajiških Srba iz Hrvatske, Tuđman je napomenuo da su izbjeglice otišle tako brzo da &quot;nisu stigle ni da pokupe svoj prljavi novac i prljavo rublje&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Cohen|first=Roger|title=The World; Finally Torn Apart, The Balkans Can Hope|url=https://www.nytimes.com/1995/09/03/weekinreview/the-world-finally-torn-apart-the-balkans-can-hope.html|work=The New York Times|date=3. 9. 1995|access-date=20. 5. 2024|archive-date=22. 4. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240422160831/https://www.nytimes.com/1995/09/03/weekinreview/the-world-finally-torn-apart-the-balkans-can-hope.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Kasnije se svojim generalima hvalio: &quot;Riješili smo srpsko pitanje... [ne]će nikada biti 12% Srba&quot; u Hrvatskoj. &quot;Ako ih je tri ili pet posto, to nije prijetnja hrvatskoj državi&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Travis|first=Hannibal|url=https://books.google.com/books?id=y1_e3WihYBQC&amp;pg=PA120|title=Genocide, Ethnonationalism, and the United Nations: Exploring the Causes of Mass Killing Since 1945|date=2013|publisher=Routledge|isbn=978-1-13629-799-1|page=120}}&lt;/ref&gt;

=== Poslijeratna politika ===
[[Datoteka:Tuđman_i_Ana_Havel.jpg|lijevo|mini|Tuđman i novinarka Ana Havel 1997. godine]]
[[Datoteka:Predsjednički_izbori_u_Hrvatskoj_1997.png|mini|Općinski rezultati [[Hrvatski predsjednički izbori 1997|predsjedničkih izbora 1997]]. Tuđman je osvojio općine u plavom.]]
Godine 1995. održani su [[Hrvatski saborski izbori 1995|parlamentarni izbori]] koji su rezultirali pobjedom HDZ-a sa 75 od 127 mjesta u Saboru. Tuđman je [[Zlatko Mateša|Zlatka Matešu]] imenovao šestim premijerom, koji je formirao prvu [[Kabinet Zlatka Mateše|mirnodopsku vladu nezavisne Hrvatske]]. Izbori su održani u sklopu lokalnih izbora u Zagrebu na kojima su pobijedile opozicione stranke. Tuđman je odbio dati formalnu potvrdu predloženom zagrebačkom gradonačelniku, što je dovelo do [[Zagrebačka kriza|zagrebačke krize]]. Godine 1996. održane su velike demonstracije u Zagrebu kao odgovor na oduzimanje dozvole za emitovanje [[Radio 101 (Hrvatska)|Radija 101]], radio stanice koja je bila kritična prema vladajućoj stranci.{{Sfn|Ramet|2010}}

Postupanje prema medijima donijelo je kritike nekih međunarodnih organizacija.{{Sfn|Ramet|2010}} Naime, ''[[Feral Tribune]]'', tjednik hrvatski politički i satirični časopis, bio je podvrgnut nekoliko tužbi i krivičnih prijava od strane državnih službenika, kao i primoran da plati porez koji je obično rezerviran za pornografske časopise.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Tudjman tries to silence accusers|url=https://www.irishtimes.com/news/tudjman-tries-to-silence-accusers-1.159076|work=The Irish Times|date=2. 6. 1998|access-date=20. 5. 2024|archive-date=22. 4. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230422235205/https://www.irishtimes.com/news/tudjman-tries-to-silence-accusers-1.159076|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Pojedine opozicione stranke u Hrvatskoj zastupale su stav da je Tuđman, daleko od evropeizacije Hrvatske, odgovoran za njenu &quot;balkanizaciju&quot; i da se tokom svog predsjedništva ponašao kao despot. Druge stranke, naprimjer [[Hrvatska stranka prava (Hrvatska)|Hrvatska stranka prava]], tvrdile su da Tuđman nije bio dovoljno radikalan u odbrani hrvatske države.&lt;ref name=&quot;Bellamy&quot;&gt;{{Cite book|last=Bellamy|first=Alex J.|url=https://books.google.com/books?id=T3PqrrnrE5EC&amp;q=tudman+despotism&amp;pg=PA84|title=The formation of Croatian national identity: a centuries-old dream|publisher=[[Manchester University Press]]|year=2003|isbn=0-7190-6502-X|page=84|access-date=4. 2. 2011}}&lt;/ref&gt;

Hrvatska je postala članica [[Vijeće Evrope|Vijeća Evrope]] 6. novembra 1996.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.mvep.hr/en/foreign-politics/multilateral-relationsold/council-of-europe-(ce)/relations-between-croatia-and-the-council-of-europe-/|title=Chronology of Croatia's accession to the Council of Europe|website=mvep.hr|publisher=Republic of Croatia Ministry of Foreign and European Affairs|access-date=20. 5. 2024|archive-date=27. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210227231105/http://www.mvep.hr/en/foreign-politics/multilateral-relationsold/council-of-europe-(ce)/relations-between-croatia-and-the-council-of-europe-/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

U januaru 1998. Istočna Slavonija službeno je reintegrirana u Hrvatsku.{{Sfn|Ramet|2010}} U februaru 1998. Tuđman je ponovno izabran za predsjednika HDZ-a. Početak godine obilježio je veliki sindikalni protest u Zagrebu, zbog čega je vlada u aprilu usvojila zakon kojim se reguliraju javna okupljanja i demonstracije.&lt;ref&gt;Taylor &amp; Francis Group: [https://books.google.com/books?id=wGA4o-UhAfgC Europa World Year], Taylor &amp; Francis, 2004, p. 1339&lt;/ref&gt; Nakon rata, Tuđman je predlagao da se posmrtni ostaci ubijenih tokom [[Masakr u Bleiburgu|masakra u Bleiburgu]] donesu i polože u [[Koncentracijski logor Jasenovac|Jasenovac]], od čega je kasnije odustao. Ova ideja je uključivala sahranu ustaških trupa, antifašističkih partizana i svih civila zajedno, a inspirirana je [[Valle de los Caídos]] generala [[Francisco Franco|Francisca Franka]].&lt;ref name=&quot;Milekic1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://balkaninsight.com/2017/10/11/why-croatia-s-president-tudjman-imitated-general-franco-10-12-2017/|title=Why Croatia's President Tudjman Imitated General Franco|last=Milekic|first=Sven|date=11. 10. 2017|website=BalkanInsight.com|publisher=BIRN|access-date=20. 5. 2024|archive-date=10. 12. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201210213414/https://balkaninsight.com/2017/10/11/why-croatia-s-president-tudjman-imitated-general-franco-10-12-2017/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Prethodno je imenovao [[Ustaše|ustaškog]] dužnosnika [[Vinko Nikolić|Vinka Nikolića]] u Hrvatski sabor,&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Fascists Reborn as Croatia's Founding Fathers|url=https://www.nytimes.com/1997/04/12/world/fascists-reborn-as-croatia-s-founding-fathers.html|work=[[The New York Times]]|date=12. 4. 1997|access-date=20. 5. 2024|archive-date=12. 4. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200412193749/https://www.nytimes.com/1997/04/12/world/fascists-reborn-as-croatia-s-founding-fathers.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; a njegova uprava je više ulica nazvala po ustaškom političaru [[Mile Budak|Miletu Budaku]].&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Ramet|first=Sabrina P.|title=The Three Yugoslavias State-Building and Legitimation, 1918-2005|date=2006|publisher=Indiana University Press|page=389}}&lt;/ref&gt;

Tuđman je 1998. godine tvrdio da je njegov program nacionalnog pomirenja spriječio građanski rat u Hrvatskoj tokom raspada Jugoslavije.{{Sfn|Ramet|2010}}

=== Zdravstveni problemi i smrt ===
Tuđmanu je 1993. dijagnosticiran rak. Njegovo opće zdravstveno stanje se pogoršalo do kasnih 1990-ih. Posljednji put se pojavio u javnosti 1. novembra 1999. Opozicione stranke su tokom hospitalizacije optuživale vladajući [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]] da skriva činjenicu da je Tuđman već mrtav i da vlasti taje njegovu smrt kako bi osvojio više mandata na predstojećim [[Hrvatski saborski izbori 2000|općim izborima u januaru 2000]]. Tuđmanova smrt službeno je proglašena 10. decembra 1999.&lt;ref name=&quot;Death&quot;&gt;{{Cite news|date=11. 12. 1999|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/559712.stm|title=Croats mourn Croatian president|work=BBC News|quote=His organs did not function properly, he was taken off the life support system he had been attached to since his November surgery. Tudjman died at 23:14 (22:14 GMT) on Friday [10 Dec] at the Dubrava clinic in the capital Zagreb, a government spokesman said.|access-date=20. 5. 2024|archive-date=13. 7. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200713152211/http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/559712.stm|url-status=live}} [http://archives.cnn.com/1999/WORLD/europe/12/13/croatia.tudjman.02/index.html Death of Tudjman] {{Webarchive}}, cnn.com; 13 December 1999; accessed 16 May 2015.&lt;/ref&gt;

== Haški tribunal ==
[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (ICTY) osnovale su [[Ujedinjene nacije]] 1993. godine. Iako je hrvatska vlada usvojila zakon o saradnji sa Haškim tribunalom, od 1997. odnosi između MKSJ i Hrvatske su se pogoršali. Tuđman je 1999. kritikovao rad MKSJ-a, dok je glavna tužiteljica MKSJ-a [[Louise Arbor|Louise Arbour]] izrazila nezadovoljstvo saradnjom Hrvatske s Tribunalom.&lt;ref&gt;Alan Carling: ''Globalization and Identity: Development and Integration in a Changing World'', I.B. Tauris, 2006, p. 170&lt;/ref&gt;

Za Tuđmanovog života, ni [[Richard Goldstone]] ni Arbour, prvi glavni tužioci ICTY-a, navodno nisu razmišljali o podizanju optužnice protiv njega. Godine 2002. nova tužiteljica MKSJ-a, [[Carla del Ponte]], rekla je u intervjuu da bi optužila Tuđmana da nije umro 1999.&lt;ref&gt;Klaus Bachmann, Aleksandar Fatić: ''The UN International Criminal Tribunals: Transition Without Justice?'', Routledge, 2015, p. 131&lt;/ref&gt; Graham Blewitt, viši tužilac Tribunala, rekao je agenciji [[Agencija Frans pres|AFP]] da bi &quot;bilo dovoljno dokaza da se optuži predsjednik Tuđman da je još živ&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.rferl.org/content/Article/1142280.html|title=Tudjman would have been charged by war crimes tribunal|date=10. 11. 2000|publisher=Radio Free Europe/Radio Liberty|access-date=23. 12. 2008|archive-date=14. 12. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20081214215117/http://www.rferl.org/content/Article/1142280.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Britanska televizija [[Kanal 4|Channel 4]] je 2000. emitovala prilog o snimcima Franje Tuđmana u kojima je navodno govorio o podjeli Bosne i Hercegovine sa Srbima nakon Dejtonskog sporazuma. Tvrdili su da im je tadašnji predsjednik Hrvatske [[Stjepan Mesić]] dao uvid u 17.000 transkripata. Mesić, koji je naslijedio Tuđmana na mjestu predsjednika Hrvatske, i njegov Ured negirali su davanje bilo kakvog transkripta britanskim novinarima i nazvao izvještaj &quot;senzacionalističkom pričom koja nema veze s istinom&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20001103/novosti.htm|title=Britanci su od Mesića dobili samo intervju, ne i transkripte|trans-title=The British only got an interview from Mesić, not the transcripts|date=3. 11. 2000|work=[[Slobodna Dalmacija]]|access-date=20. 5. 2024|archive-date=23. 10. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20101023064322/http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20001103/novosti.htm|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Na [[Suđenje Gotovini i dr|suđenju Gotovini]], prvostepenom presudom, Sudsko vijeće je utvrdilo da je Tuđman bio ključni učesnik u [[Udruženi zločinački poduhvat|udruženom zločinačkom poduhvatu]], čiji je cilj bio trajno uklanjanje srpskog civilnog stanovništva sa teritorije Republike Srpske Krajine i ponovo ga naseliti Hrvatima.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.icty.org/sid/10633|title=TPIY: Tribunal Convicts Gotovina and Markač, Acquits Čermak|publisher=ICTY|access-date=15. 5. 2015|archive-date=19. 4. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150419060559/http://www.icty.org/sid/10633|url-status=live}}&lt;/ref&gt; U novembru 2012, Apelacioni sud MKSJ-a poništio je osuđujuće presude [[Mladen Markač|Mladenu Markaču]] i [[Ante Gotovina|Anti Gotovini]], oslobodio dvojicu bivših generala i zaključio da nije bilo planirane deportacije srpske manjine i udruženog zločinačkog poduhvata hrvatskog rukovodstva.&lt;ref name=&quot;BBC-2012-11-16&quot;&gt;{{Cite news|url=https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-20352187|work=[[BBC News]]|title=Hague war court acquits Croat Generals Gotovina and Markac|date=16. 11. 2012|access-date=16. 11. 2012|archive-date=16. 11. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121116131955/http://www.bbc.co.uk/news/world-europe-20352187|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

U maju 2013. godine MKSJ je prvostepenom presudom u suđenju [[Jadranko Prlić|Prliću]] i dr. utvrdio da su Tuđman, Bobetko i Šušak učestvovali u [[Udruženi zločinački poduhvat|udruženom zločinačkom poduhvatu]] protiv nehrvatskog stanovništva Bosne i Hercegovine. Većinom je presudilo da je svrha toga da se Herceg-Bosna ''de facto'' pridruži Hrvatskoj.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.icty.org/sid/11324|title=Six Senior Herceg-Bosna Officials Convicted|date=29. 5. 2013|publisher=icty.org|access-date=20. 5. 2024|archive-date=19. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171019035808/http://www.icty.org/sid/11324|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Sudija Jean-Claude Antoanetti, predsjedavajući na suđenju, donio je izdvojeno mišljenje u kojem je osporio pojam udruženog zločinačkog poduhvata i ocijenio da Tuđmanovi planovi u vezi s Bosnom i Hercegovinom nisu u suprotnosti sa stavom međunarodne zajednice.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/prlic/tjug/en/130529-6.pdf |title=Separate and Partially Dissenting Opinion of Presiding Judge Jean-Claude Antonetti |access-date=20. 5. 2024 |archive-date=4. 10. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181004115611/http://www.icty.org/x/cases/prlic/tjug/en/130529-6.pdf |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.novilist.hr/Vijesti/Svijet/Sudac-Antonetti-osporava-udruzeni-zlocinacki-pothvat-Tudman-se-nikada-nije-suprostavljao-medunarodnoj-zajednici|title=Sudac Antonetti osporava 'udruženi zločinački pothvat': Tuđman se nikada nije suprostavljao međunarodnoj zajednici|date=30. 5. 2013|publisher=novilist.hr|access-date=19. 7. 2015}}&lt;/ref&gt;

Dana 19. jula 2016. Žalbeno vijeće je u ovom predmetu objavilo da &quot;Pretresno vijeće nije donijelo eksplicitne zaključke u vezi sa [Tuđmanovim, Šuškovim i Bobetkovim] učešćem u UZP-u i nije proglasilo [njih] krivim ni za jedan zločin.&quot;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://eblnews.com/news/croatia/ministry-icty-confirms-croatia-wasnt-responsible-29777|title=Ministry: ICTY confirms Croatia wasn't responsible|date=19. 7. 2016|website=EBL News|archive-url=https://web.archive.org/web/20210311063609/https://eblnews.com/news/croatia/ministry-icty-confirms-croatia-wasnt-responsible-29777|archive-date=11. 3. 2021|url-status=dead|access-date=29. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://eblnews.com/news/croatia/icty-denies-croatias-request-be-included-prlic-et-al-appeal-29747|title=ICTY denies Croatia's request to be included in Prlic et al appeal|date=19. 7. 2016|website=EBL News|archive-url=https://web.archive.org/web/20210308160824/https://eblnews.com/news/croatia/icty-denies-croatias-request-be-included-prlic-et-al-appeal-29747|archive-date=8. 3. 2021|url-status=dead|access-date=29. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Dana 29. novembra 2017, ne pripisujući Tuđmanu ikakve zločine, Žalbeno vijeće je u ovom predmetu potvrdilo osuđujuće presude šestorici čelnika Herceg-Bosne i HVO-a i zaključilo da je on dijelio njihov udruženi zločinački poduhvat &quot;uspostavljanja hrvatskog entiteta koji je rekonstruirao [[Banovina Hrvatska|ranije granice]] i koji je omogućio [[Velika Hrvatska|ponovno ujedinjenje hrvatskog naroda]]&quot; koje bi se izvršilo etničkim čišćenjem bosanskih Muslimana.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.icty.org/x/cases/prlic/acjug/en/171129-judgement-summary.pdf|title=Summary of Judgement|date=29. 11. 2017|website=ICTY|page=7|access-date=20. 5. 2024|archive-date=10. 4. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180410213222/http://www.icty.org/x/cases/prlic/acjug/en/171129-judgement-summary.pdf|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.icty.org/en/press/statement-of-the-office-of-the-prosecutor-in-relation-to-the-judgement-in-the-case-prosecutor|title=Statement of the Office of the Prosecutor in relation to the judgement in the case Prosecutor vs. Jadranko Prlić et al.|date=29. 11. 2017|website=ICTY.org|publisher=International Criminal Tribunal for the Former Yugoslavia|access-date=20. 5. 2024|archive-date=11. 7. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210711102656/https://www.icty.org/en/press/statement-of-the-office-of-the-prosecutor-in-relation-to-the-judgement-in-the-case-prosecutor|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

== Ostavština ==
[[Datoteka:Franjo_Tuđman_Mirogoj.JPG|lijevo|mini|Tuđmanove povijesne riječi uklesane su na njegovom posljednjem počivalištu: &quot; ''Uvijek i sve za Hrvatsku, a našu jedinu i vječnu Hrvatsku za ništa!'' &quot;]]
[[Datoteka:Tudjman_grave_mirogoj.jpg|desno|mini|Tuđmanov grob na groblju [[Mirogoj]]]]
[[Datoteka:20130605_Split_06.jpg|desno|mini|Tuđmanov kip u [[Split]]u]]
Tuđman je prema mišljenju pristaša zaslužan za stvaranje temelja za nezavisnu Hrvatsku i pomoć zemlji da se odmakne od komunizma. Ponekad mu se daju titule &quot;otac nacije&quot; zbog njegove uloge u postizanju nezavisnosti zemlje. Njegovo naslijeđe je još uvijek snažno u mnogim dijelovima Hrvatske, kao i u dijelovima Bosne i Hercegovine s hrvatskom većinom; u nekim gradovima nazvane po njemu postoje škole, trgovi i ulice, a postavljene su i statue. U decembru 2006. po njemu je nazvan veliki trg u blizini [[Ilica|Ilice]] u zagrebačkom kvartu [[Črnomerec]].&lt;ref name=&quot;rawstory&quot;&gt;{{Cite news|title=Tudjman gets his square in Zagreb|url=http://rawstory.com/news/2006/Tudjman_gets_his_square_in_Zagreb_12222006.html|agency=dpa German Press Agency|publisher=Raw Story Media|date=22. 12. 2006|access-date=26. 9. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071127134103/http://rawstory.com/news/2006/Tudjman_gets_his_square_in_Zagreb_12222006.html|archive-date=27. 11. 2007}}&lt;/ref&gt; U junu 2015. [[Siniša Hajdaš Dončić]], ministar pomorskog prometa i infrastrukture, rekao je da će rekonstruirani i nadograđeni [[Aerodrom &quot;Franjo Tuđman&quot;|zagrebački aerodrom]] nositi ime Tuđmana.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://dalje.com/en-croatia/minister-says-upgraded-zagreb-airport-to-be-named-after-tudjman/548587|title=Minister says upgraded Zagreb airport to be named after Tudjman|publisher=dalje.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20150721181407/http://dalje.com/en-croatia/minister-says-upgraded-zagreb-airport-to-be-named-after-tudjman/548587|archive-date=21. 7. 2015|url-status=dead|access-date=19. 7. 2015}}&lt;/ref&gt;

Njegov predsjednički mandat neki su posmatrači kritički nazivali [[Autoritarizam|autoritarnim]].&lt;ref name=&quot;Sadkovich20102&quot;&gt;{{Cite journal|last=Sadkovich|first=James J.|year=2010|title=Forging Consensus: How Franjo Tuđman Became an Authoritarian Nationalist|url=https://hrcak.srce.hr/67472|journal=Review of Croatian History|volume=VI|issue=1|pages=7–13|ref=none|access-date=14. 5. 2024|archive-date=7. 9. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240907134612/https://hrcak.srce.hr/67472|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;The Rise of Competitive Authoritari2&quot;&gt;{{Cite journal|last=Levitski|first=Steven|last2=Way|first2=Lucan|date=april 2002|title=The Rise of Competitive Authoritarianism|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-democracy_2002-04_13_2/page/51|journal=Journal of Democracy|volume=13|issue=2|pages=51–65|doi=10.1353/jod.2002.0026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Living in the past: Franjo Tudjman'2&quot;&gt;{{Cite journal|last=Deago|first=Hedl|date=mart 2000|title=Living in the past: Franjo Tudjman's Croatia|journal=Journal of Democracy|volume=99|issue=635|pages=104–09}}&lt;/ref&gt; Goldstein negativno gleda na Tuđmanovu poslijeratnu politiku, napominjući da je &quot;između zdravog nacionalizma i šovinizma izabrao šovinizam, između tržišne ekonomije i klijentelizma izabrao je ovo drugo. Umjesto kulta slobode, odabrao je kult države. Između modernosti i otvorenosti prema svijetu, odabrao je tradicionalizam, koban izbor za malu državu poput Hrvatske koja se treba otvoriti radi razvoja.&lt;ref name=&quot;Milekic2&quot;&gt;{{Cite web|url=https://balkaninsight.com/2019/12/10/franjo-tudjman-strongman-obsessed-with-forging-croatias-independence/|title=Franjo Tudjman: Strongman Obsessed with Forging Croatia's Independence|last=Milekic|first=Sven|date=10. 12. 2019|website=BalkanInsight|publisher=BIRN|access-date=20. 5. 2024|archive-date=21. 5. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240521065046/https://balkaninsight.com/2019/12/10/franjo-tudjman-strongman-obsessed-with-forging-croatias-independence/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;[[Datoteka:Dr. Franjo Tuđman - poprsje u Novalji.jpg|mini|180px|Spomen-bista dr Franje Tuđmana na trgu u [[Novalja|Novalji]]]]

==Djela==
*&quot;Velike ideje i mali narodi&quot;, 1969.
*&quot;Nacionalno pitanje u savremenoj Evropi&quot;, 1981.

==Literatura==
*Nenad Ivanković: Predsjedniče, što je ostalo?
*Simpozij: Tuđman-neoproštena pobjeda, Zagreb 2003
*Antonio Soave: Moja voljena Hrvatska, Zagreb 2002
*Zdravko Tomac:Predsjednik: protiv krivotvorina i zaborava, 2004
*Darko Hudelist: Tuđman: biografija, 2004

== Reference ==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat}}
*[https://web.archive.org/web/20050905213142/http://www.hdz.hr/wbs/w3b.exe/_hr/5/34/80 Franjo Tuđman- kratka biografija]
*[https://web.archive.org/web/20050409131541/http://www.hrt.hr/tudjman/ Franjo Tuđman-povjesničar i državnik]
*[https://web.archive.org/web/20160309232935/http://slobodanpraljak.com/tudjman-govori_i_intervjui.html Tuđman-govori i interviewi]

{{Predsjednici SR Hrvatske}}
{{Predsjednici Hrvatske}}
{{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}

{{DEFAULTSORT:Tuđman, Franjo}}
[[Kategorija:Rođeni 1922.]]
[[Kategorija:Umrli 1999.]]
[[Kategorija:Biografije, Veliko Trgovišče]]
[[Kategorija:Hrvatski političari]]
[[Kategorija:Hrvatska demokratska zajednica]]
[[Kategorija:Hrvatski komunisti]]
[[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]]
[[Kategorija:Hrvatski historičari]]
[[Kategorija:Jugoslavenski historičari]]
[[Kategorija:Hrvatski partizani]]
[[Kategorija:Generali Jugoslavenske narodne armije]]
[[Kategorija:Hrvatski disidenti]]
[[Kategorija:Jugoslavenski disidenti]]
[[Kategorija:Politički zatvorenici SFRJ]]
[[Kategorija:Članovi HAZU]]
[[Kategorija:Nosioci Partizanske spomenice 1941.]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena partizanske zvijezde]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena za vojne zasluge]]</text>
      <sha1>37e0pswmrjpt8ma9dhjg5niuun7nlxj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1949.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7630</id>
    <revision>
      <id>3938509</id>
      <parentid>3936173</parentid>
      <timestamp>2026-11-02T14:55:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CommonsDelinker</username>
        <id>1478</id>
      </contributor>
      <comment>Uklanjam datoteku [[c:File:Bundesarchiv_B_145_Bild-F078072-0004,_Konrad_Adenauer.jpg|Bundesarchiv_B_145_Bild-F078072-0004,_Konrad_Adenauer.jpg]]; na Commonsu ju je izbrisao/-la [[c:User:Reinhard Kraasch|Reinhard Kraasch]]; razlog: Copyright violation; see</comment>
      <origin>3938509</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9481" sha1="7xylmp4zwpaifm0nov5ldpxdnm0ozio" xml:space="preserve">{{godina}}
{{Multiple image|image_style=border:none;|perrow=3/2/3|image1=CMB_Timeline300_no_WMAP.jpg|image4=Mao_Proclaiming_New_China.JPG|image7=Fiat_G.212_I-ELCE_tragedia_Superga.jpg|image2=NATOTreatyCopyAuthenticationPage.jpg|image5=EDSAC_(19).jpg|image8=Bundesarchiv_Bild_183-R78214,_Prüm,_Zerstörung_nach_Explosion.jpg|image3=Kemi_strikes_1949.jpg|image9=A-bomb (RDS-1).jpg|total_width=335|footer=Odozgo prema dole, slijeva nadesno: britanski astronom [[Fred Hoyle]] smišlja pojam [[Big Bang]]; potpisan je Sjevernoatlantski ugovor, formirajući [[NATO]]; Sukob policije i demonstranata tokom [[štrajk Kemi 1949.|štrajka Kemi 1949.]]; [[EDSAC]] je drugi elektronski digitalni računar sa memorisanim programom koji ide u redovan servis; Izrađena je prva sovjetska atomska bomba, [[RDS-1]]; Razaranja nakon [[eksplozije Prüm]] u Njemačkoj;
Olupina Avio Linee Italiane [[Fiat G.212]] nakon [[Superga vazdušna katastrofa|Superga katastrofe]]; [[Mao Zedong]] proglašava [[Proglašenje Narodne Republike Kine|utemeljenje]] [[Narodne Republike Kine]].}}
[[Datoteka:VW_Standard,_Bj1950_2005-09-17.jpg|mini|130x130piksel|[[17. januar]]: [[Volkswagen Buba|Buba]] u SAD]]
[[Datoteka:Flag_of_the_People's_Republic_of_China.svg|mini|130x130piksel|[[1. oktobar]]: Osnovana Narodna Republika Kina.]]
[[Datoteka:Flag_of_East_Germany.svg|mini|130x130piksel|[[7. oktobar]] : Osnovana [[Istočna Njemačka|Njemačka Demokratska Republika]].]]
[[Datoteka:Soekarno.jpg|mini|130x130piksel|[[16. decembar]]: [[Sukarno]], prvi predsjednik [[Indonezija|Indonezije]]]]
[[Datoteka:Mao,_Bulganin,_Stalin,_Ulbricht_Tsedenbal.jpeg|mini|130x130piksel|Proslava 70. rođendana Josifa Staljina (21. decembra 1949.)]]
{{Godina u drugim kalendarima}}'''1949.''' ([[Rimski brojevi|MCMXLIX]]) je uobičajena godina koja počinje u subotu po gregorijanskom kalendaru, 1949. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 949. godina 2. milenija, 49. godina 20. stoljeća i 10. i posljednja godina decenije 1940-ih.

== Događaji ==
* [[19. mart]] – Održana [[6. dodjela &quot;Zlatnog globusa&quot;]];
* [[4. april]] – Osnovan [[NATO]], Sjevernoatlanski vojni savez
* [[29. septembar]] -  [[Sovjetski Savez]] otkazao je sporazum prijateljstva s [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavijom]] koji je bio sklopljen 11. aprila 1945.
* [[1. novembar]] – Objavljeno prvo izdanje njemačkih novina [[Frankfurter Allgemeine Zeitung]].
* [[26. novembar]] – [[Indija]] prihvatila ustav kao federalna republika u okviru britanskog Komonvelta.
* [[2. decembar]] – Zvanično počeo sa radom [[Univerzitet u Sarajevu]].
* [[7. decembar]] – [[Čang Kaj-šek|Čang Kaj-Šek]] je na ostrvu [[Tajvan]] ([[Formoza]]), gde je sa ostacima svoje vojske pobjegao nakon poraza od Narodnoslobodilačke armije [[Kina|Kine]], proglasio državu i ustanovio vladu.
* [[8. decembar]] – Generalna skupština [[UN]] zatražila je od svjetskih sila da priznaju nezavisnost [[Kina|Kine]] poslije bjekstva [[Čang Kaj-šek]]a na [[Tajvan]].

== 1949. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== Rođeni ==
=== Januar===
* [[1. januar]]
** [[Nijaz Duraković]], [[bosanskohercegovački]] [[političar]]
** [[Johnny Ruger]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac
* [[10. januar]] – [[George Foreman]], američki [[boks]]er
* [[15. januar]] – [[Zsófia Balla]], [[mađarska]] [[pjesnik]]inja

=== Februar ===
* [[8. februar]] – [[Lyle Nelson]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac
* [[20. februar]] – [[Günter Bartnik]], [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] [[biatlon]]ac
* [[22. februar]] – [[Niki Lauda]], [[Austrija|austrijski]] vozač [[Formula 1|Formule 1]], trostruki svjetski prvak

=== Mart ===
* [[3. mart]] – [[Jüri Allik]], [[Estonija|estonski]] [[Psihologija|psiholog]]
* [[21. mart]] – [[Slavoj Žižek]], [[Slovenija|slovenski]] [[Psihoanaliza|psihoanalitičar]] i [[filozof]]
* [[30. mart]] – [[Krunoslav Cigoj]], [[Hrvatska|hrvatski]] [[Opera|operni]] [[pjevač]]

=== April ===
* [[6. april]] – [[Horst Ludwig Störmer]], [[Njemačka|njemački]] [[fizičar]], dobitnik [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelove nagrade za fiziku]] [[1998.]]
* [[17. april]] – [[Peter Dascoulias]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac
* [[20. april]] – [[Jessica Lange]], američka [[Glumac|glumica]]

=== Maj ===

* [[23. maj]] – [[Alan Garcia]], predsjednik [[Peru]]a

=== Juni ===
* [[5. juni]] – [[Ján Húska]], [[čehoslovačka|čehoslovački]] [[biatlon]]ac
* [[30. juni]] – [[Alain Finkielkraut]], [[Francuska|francuki]] [[filozof]] i [[esej]]ist

=== Juli ===
* [[3. juli]] – [[Masato Harada]], [[japan]]ski [[glumac]] i [[režiser]]
* [[4. juli]] – [[Slavenka Drakulić]], [[hrvatska]] [[književnica]] i publicistica
* [[21. juli]] – [[Bruno Langer]], [[Hrvatska|hrvatski]] i [[Jugoslavija|jugoslavenski]] [[Rok-muzika|rok-muzičar]]
* [[31. juli]] – [[Muris Čičić]], [[bosanskohercegovački]] profesor [[ekonomija|ekonomije]] i [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine#Predsjednici|Predsjednik Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]]

=== August ===
* [[3. august]] – [[Erato Kozakou-Marcoullis]], [[kipar]]ska [[političar]]ka
* [[14. august]] – [[Morten Olsen]], [[Danska|danski]] [[nogometaš]] i trener
* [[20. august]] – [[Ivan Čavlović]], [[bosanskohercegovački]] [[Muzeologija|muzikolog]], kompozitor i publicist
* [[28. august]] 
** [[Svetislav Pešić]] – [[SFR Jugoslavija|jugoslavenski]] [[košarka]]š i [[srbija]]nski trener
** [[Nazif Gljiva]] – [[bosanskohercegovački]] [[tekstopisac]], [[kompozitor]], [[kantautor]] i [[muzički producent]]

=== Septembar ===
* [[9. septembar]] – [[Judd Bankert]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac, koji je nastupao za [[Guam na Olimpijskim igrama|Guam]]
* [[18. septembar]] – [[Peter Shilton]], [[Engleska|engleski]] [[nogomet]]ni [[golman]];
* [[23. septembar]]
** [[Bruce Springsteen]], [[SAD|američki]] [[rock]]-[[muzičar]]
** [[Jelena Guskova]], [[Rusija|ruska]] [[Historija |historičarka]] i članica [[SANU]]
* [[25. septembar]]
** [[Pedro Almodóvar]], [[Španija|španski]] [[film]]ski [[režiser]], [[scenarist]] i [[filmski producent]]
** [[Fadil Toskić]], [[bosanskohercegovački]] [[pjevač]]
* [[26. septembar]] – [[Eloy Inos]], [[SAD|američki]] [[političar]], 8. [[guverner]] [[Sjeverna Marijanska Ostrva|Sjevernomarijanskih ostrva]]
* [[30. septembar]] – [[Flora Brovina]], [[Kosovo|kosovska]] [[političar]]ka, [[pjesnikinja]], [[Pedijatrija|pedijatrica]] i aktivistica za prava žena

=== Oktobar ===
* [[4. oktobar]] – [[Armand Assante]], [[SAD|američki]] [[glumac]]
* [[12. oktobar]] – [[Carlos Šakal]], [[venecuela|venecuelanski]] terorista
* [[20. oktobar]] – [[Rezak Hukanović]], [[bosanskohercegovački]] [[pisac]]
* [[29. oktobar]] – [[Vedrana Rudan]], [[hrvatska]] [[spisateljica]] i [[novinar]]ka

=== Novembar ===
* [[5. novembar]] – [[Alija Pirić]], [[bosanskohercegovački]] [[profesor]] [[književnost]]i i [[književna kritika|književni kritičar]]
* [[18. novembar]] –  [[Blagoje Govedarica]], [[Jugoslavija (SFRJ)|jugoslavenski]] i [[bosanskohercegovački]] [[Arheologija|arheolog]]
* [[24. novembar]] – [[Erwin Neutzsky-Wulff]], [[Danska|danski]] [[pisac]] [[naučna fantastika|naučne fantastike]] i [[horor]]-[[roman]]a

=== Decembar ===
* [[1. decembar]]
** [[Pablo Escobar]], [[Kolumbija|kolumbijski]] šef narkokartela
** [[Sebastián Piñera]], [[čile]]anski biznismen, [[političar]] i državnik
* [[6. decembar]] – [[Vlado Pravdić]], [[muzičar]] i član grupe [[Bijelo dugme]]
* [[8. decembar]] – [[Robert Sternberg]], [[SAD|američki]] [[Psihologija|psiholog]]
* [[17. decembar]] – [[Karl-Heinz Menz]], [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] [[biatlon]]ac
* [[25. decembar]] – [[Sissy Spacek]], [[SAD|američka]] [[Glumac|glumica]]

== Umrli ==
=== Januar===
=== Februar ===
* [[24. februar]] – [[Janko Leskovar]], [[Hrvatska|hrvatski]] [[književnik]]

=== Mart ===
* [[4. mart]] – [[James Rowland Angell]], [[SAD|američki]] [[Psihologija|psiholog]] 

=== April ===
* [[29. april]] – [[Slavko Rodić]], [[Narodni heroj Jugoslavije]]

=== Maj ===
=== Juni ===
* [[10. juni]] – [[Sigrid Undset]], [[norveška]] [[književnica]]
* [[19. juni]] – [[Vladimir Nazor]], [[Hrvatska|hrvatski]] [[pjesnik]]

=== Juli ===
* [[8. juli]]
** [[Riccardo Pick-Mangiagalli]], [[italija]]nski [[kompozitor]] i [[pijanist]]
** [[Joaquín Torres García]], [[urugvaj]]ski [[Slikarstvo|slikar]] i [[pisac]] o [[umjetnost]]i

=== August ===
=== Septembar ===
* [[8. septembar]] – [[Richard Strauss]], [[Njemačka|njemački]] [[kompozitor]] i [[dirigent]]

=== Oktobar ===
=== Novembar ===
* [[2. novembar]] – [[Kosta Manojlović]], [[srbija]]nski [[kompozitor]]

=== Decembar ===

== [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]]
** [[Hideki Yukawa]], [[Japan]]
* [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]]
** [[William Giauque]], [[SAD]]
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]]
** [[Walter Hess]], [[Švicarska]]
** [[Egas Moniz]], [[Portugal]]
* [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]]
** [[William Faulkner]], [[SAD]]
* [[Nobelova nagrada za mir|Mir]]
** [[John Boyd Orr]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|1949|1949.}}
* http://news.bbc.co.uk/1/hi/uk/1503721.stm
* https://web.archive.org/web/20070927222436/http://www.palkkatyolainen.fi/pt99/p990907-p2.html
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>7xylmp4zwpaifm0nov5ldpxdnm0ozio</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Depersonalizacija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>10400</id>
    <revision>
      <id>3938533</id>
      <parentid>3766449</parentid>
      <timestamp>2026-11-02T16:15:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Grondilo</username>
        <id>180038</id>
      </contributor>
      <origin>3938533</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1125" sha1="231l3wvq26y3rpeq5l2dwikx7uct3p5" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Depersonalizacija''' je specifični poremećaj doživljavanja svoje ličnosti i okoline u kojem [[Bolest|bolesnik]] ima osjećaj da se promijenio, da nije više isti kao ranije, da su promjene sve izraženije. Često se zagleda u [[ogledalo]] (fenomen ogledala) da bi utvrdio napredovanje promjena na svome licu, tijelu. Postaje sve uvjereniji da su promjene prisutne, da to svako vidi, ne vjeruje kada mu drugi kažu da ne primjećuju nikakve promjene.

Pored ovog osjećaja na fizičkom planu, bolesnik primjećuje (ili osjeća) da se sam kao ličnost nekako promijenio, sebi izgleda i samog sebe osjeća nekako drugačije, nesvakidašnje. Ove promjene su obično usmjerene u negativnom smislu, postepeno prisiljavajući bolesnika da se povlači iz svog socijalnog okruženja, stvarajući sebi svoj imaginarni svijet. Javlja se kod [[Shizofrenija|shizofrenih]] bolesnika, kao i kod [[Konverzija|konverzivnih]] i [[Panika|paničnih]] poremećaja.

Zajedno sa depersonalizacijom se uvijek javlja i [[derealizacija]].

[[Kategorija:Psihijatrija]]
[[Kategorija:Simptomi i znakovi mentalnih poremećaja]]</text>
      <sha1>231l3wvq26y3rpeq5l2dwikx7uct3p5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3938574</id>
      <parentid>3938533</parentid>
      <timestamp>2026-11-02T21:55:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Odbijena posljednja izmjena teksta korisnika [[Posebno:Doprinosi/Grondilo|Grondilo]] i vraćeno na izmjenu 3766449 korisnika Panasko: Neadekvatne izmjene - unutrašnji linkovi</comment>
      <origin>3938574</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1110" sha1="7nfpzbhfuxdphadvhxsakveaqvdfg4h" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Depersonalizacija''' je specifični poremećaj doživljavanja svoje ličnosti i okoline u kojem bolesnik ima osjećaj da se promijenio, da nije više isti kao ranije, da su promjene sve izraženije. Često se zagleda u ogledalo (fenomen ogledala) da bi utvrdio napredovanje promjena na svome licu, tijelu. Postaje sve uvjereniji da su promjene prisutne, da to svako vidi, ne vjeruje kada mu drugi kažu da ne primjećuju nikakve promjene.

Pored ovog osjećaja na fizičkom planu, bolesnik primjećuje (ili osjeća) da se sam kao ličnost nekako promijenio, sebi izgleda i samog sebe osjeća nekako drugačije, nesvakidašnje. Ove promjene su obično usmjerene u negativnom smislu, postepeno prisiljavajući bolesnika da se povlači iz svog socijalnog okruženja, stvarajući sebi svoj imaginarni svijet. Javlja se kod [[Shizofrenija|shizofrenih]] bolesnika, kao i kod [[Konverzija|konverzivnih]] i [[Panika|paničnih]] poremećaja.

Zajedno sa depersonalizacijom se uvijek javlja i [[derealizacija]].

[[Kategorija:Psihijatrija]]
[[Kategorija:Simptomi i znakovi mentalnih poremećaja]]</text>
      <sha1>7nfpzbhfuxdphadvhxsakveaqvdfg4h</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sopor</title>
    <ns>0</ns>
    <id>10622</id>
    <revision>
      <id>3938525</id>
      <parentid>3908129</parentid>
      <timestamp>2026-11-02T16:06:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Grondilo</username>
        <id>180038</id>
      </contributor>
      <origin>3938525</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1234" sha1="acd8u6q5caz38ammqsgspoxz8nftn2a" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Sopor''' je oblik kvantitativnog poremećaja [[svijest]]i. U soporoznom stanju bolesnik je kao u dubokom [[San|snu]] i reaguje vrlo teško samo na jake draži, i to kratko sa često nerazumljivim [[Verbalna komunikacija|verbalnim]] odgovorom. Eventualno može biti očuvana orijentacija prema sebi (zna ko je, kako se zove) i prema drugim osobama (prepoznaje svoje najbliže). Nakon perioda sopora prisutno je nesjećanje za to vrijeme, ili pak djelimično fragmentirano i nejasno sjećanje (zna da su ga budili, zvali po imenu, zna ko ga je budio). Soporozno stanje se javlja kod težih [[trauma]] [[Glava|glave]], kod [[politrauma]], zatim kod težih ili teških [[trovanje|trovanja]]. Trajanje je različito, od nekoliko sati do dana sa oporavkom ili prelaskom u [[Koma|komu]]. Za vrijeme sopora, pored utvrđivanja neposrednog uzroka koji je doveo do sopora, neophodno je kontinuirano praćenje bolesnika u jedinicama [[Intenzivna njega|intenzivne njege]] uz obavezan monitoring, kao i uključivanje specijalista iz drugih oblasti medicine.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Psihijatrija]]
[[Kategorija:San]]
[[Kategorija:Medicinska terminologija]]</text>
      <sha1>acd8u6q5caz38ammqsgspoxz8nftn2a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>12290</id>
    <revision>
      <id>3938591</id>
      <parentid>3934927</parentid>
      <timestamp>2026-11-03T00:07:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-58398-14</username>
        <id>187570</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>3938591</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="48293" sha1="qzgj1v2vuocvnb9pxbg8h7hiog7obw8" xml:space="preserve">{{Druga upotreba|bivšu socijaldemokratsku političku stranku|Socijaldemokratska stranka Bosne i Hercegovine}}
{{Infokutija stranka
| ime_bosanski     = Socijaldemokratska partija
| izvorno_ime      = Bosne i Hercegovine
| logo             = Logo of the SDP BiH.svg
| skraćenica       = SDP BiH
| predsjednik      = [[Nermin Nikšić]]
| predsjednik_osnivač = &lt;!--Ako je predsjednik i osnivač ista osoba--&gt;
| potpredsjednik   = {{Složiv spisak|title=''Vidi spisak''|[[Adnan Šteta]]&lt;br&gt;[[Zukan Helez]]&lt;br&gt;[[Vojin Mijatović]]}}
| predsjedavajući  = 
| generalni_sekretar = [[Edis Dervišagić]]
| sekretar         = 
| glasnogovornik   = 
| osnivač          = [[Nijaz Duraković]]
| osnovana         = 27. decembar 1992.
| raspuštena       = 
| prethodnik       = [[Savez komunista Bosne i Hercegovine|Savez komunista BiH]]
| nastala_iz       = &lt;!--U slučaju da se odvojila iz neke stranke--&gt;
| nasljednik       = 
| spojena_u        = &lt;!--U slučaju da se spojila u novu stranku--&gt;
| slogan           = Jedna država. Jedan tim.
| himna            = Internacionala
| sjedište         = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| adresa           = Alipašina 41
| novine           = Glas slobode
| mladi_ogranak    = Forum mladih (FOM)
| ženski_ogranak   = Forum žena (FOŽ)
| seniorski_ogranak = Forum seniora (FOS)
| broj članova     = 85 000
| politička_pozicija = [[Lijevi centar]]&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Bosnia and Herzegovina: the world's most complicated system of government?|url=https://www.theguardian.com/news/datablog/2014/oct/08/bosnia-herzegovina-elections-the-worlds-most-complicated-system-of-government|newspaper=The Guardian|date=8. 10. 2014|access-date=18. 9. 2023|issn=0261-3077|language=en-GB|first=Alberto|last=Nardelli|first2=Denis|last2=Dzidic}}&lt;/ref&gt;
| ideologija       = [[Socijaldemokratija]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://parties-and-elections.eu/bosnia-herzegovina.html|title=Parties and Elections in Europe|website=parties-and-elections.eu|access-date=26. 6. 2023|archive-date=20. 11. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231120014934/http://www.parties-and-elections.eu/bosnia-herzegovina.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;[[Proevropejstvo]]
| religija         = nema
| nacionalno_članstvo = [[Trojka (koalicija)|Trojka]] {{Malo|(od 2020)}}
| regionalno_članstvo = 
| evropsko_članstvo = [[Partija evropskih socijalista]] {{Malo|(pridruženi član)}}
| međunarodno_članstvo = [[Socijalistička internacionala]]&lt;br&gt;[[Progresivna alijansa]]
| prazna_oznaka1   = 
| prazni_podaci1   = 
| prazna_oznaka2   = 
| prazni_podaci2   = 
| boje             = {{colorbox|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} Crvena
| sestrinske_stranke = SDP Hrvatske
| skupština1       = [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom BiH]]
| broj_mandata1    = {{Infokutija stranka/mandati|5|42|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| skupština2       = [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom FBiH]]
| broj_mandata2    = {{Infokutija stranka/mandati|14|98|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| skupština3       = [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Dom naroda FBiH]]
| broj_mandata3    = {{Infokutija stranka/mandati|11|80|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| skupština4       = [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodna skupština RS]]
| broj_mandata4    = {{Infokutija stranka/mandati|3|83|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| skupština5       = [[Skupština Brčko distrikta]]
| broj_mandata5    = {{Infokutija stranka/mandati|1|31|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| skupština6       = [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|Skupštine kantona FBiH]]
| broj_mandata6    = {{Infokutija stranka/mandati|34|289|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| skupština7       = [[Spisak gradonačelnika i načelnika općina u Bosni i Hercegovini|(Grado)načelnici]]
| broj_mandata7    = {{Infokutija stranka/mandati|9|145|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| skupština8       = 
| broj_mandata8    = 
| zastava          = 
| veb-sajt         = {{URL|sdp.ba}}
}}
'''Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine''' ('''SDP BiH'''), jednostavnije '''Socijaldemokratska partija''' ('''SDP'''), jeste [[Socijaldemokratija|socijaldemokratska]] [[politička stranka]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].

Nastala je transformacijom bivšeg [[Savez komunista Jugoslavije|Saveza komunista Bosne i Hercegovine]] i u svom programu je preuzela moderniju [[Lijevi centar|lijevu]] [[Proevropejstvo|proevropsku]] orijentaciju.

Prvi predsjednik (po raspadu [[Savez komunista Jugoslavije|Saveza komunista Jugoslavije]]) bio je [[Nijaz Duraković]]. Trenutni predsjednik je [[Nermin Nikšić]].

== Historija ==

=== Nastanak ===
SDP BiH vuče korijene iz [[Socijaldemokratska stranka Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratske stranke Bosne i Hercegovine]], osnovane 1909.

Neposredno nakon [[Aneksijska kriza|aneksije]] [[Bosna (regija)|Bosne]] i [[Hercegovina|Hercegovine]] od strane [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], u oktobru 1908, vodeći ljudi radničkog pokreta započeli su rad na osnivanju [[Socijaldemokratska stranka Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratske stranke Bosne i Hercegovine]]. Pripremljen je i program na [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom]] i [[Njemački jezik|njemačkom]] jeziku koji je sarajevska radnička skupština podržala krajem godine, dok je u januaru naredne godine organizovan privremeni stranački odbor. U aprilu 1909. počinje sa objavljivanjem lista &quot;Glas slobode&quot; kao glasilo stranke koja zvanično još nije bila oformljena iako je već bila prisutna u društvenom i političkom životu radnika. Sredinom godine bili su ustanovljeni gotovo svi uslovi za djelovanje socijaldemokratske stranke, te je osnivački kongres konačno održan u [[Sarajevo|Sarajevu]] 28. i 29. juna 1909.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Anđelić|first=Neven|url=https://sdp.ba/upload/documents/publikacije/Crvena_Knjiga_Web_izdanje.pdf|title=SDP - Prvih 100 godina|publisher=[[Forum lijeve incijative]]|year=2009|location=[[Sarajevo]]}}&lt;/ref&gt;

Dana 20. aprila 1919. Socijaldemokratska stranka postala je dio [[Savez komunista Jugoslavije|Saveza komunista Jugoslavije]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.sdp.ba/historija/|title=Historija SDP BiH|website=SDP BiH|language=bs-BA|access-date=18. 9. 2023}}&lt;/ref&gt;

=== Prijeratni period ===
Na [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|prvim višestranačkim izborima u BiH]], održanim 18. novembra 1990, [[Savez komunista Bosne i Hercegovine|Savez Komunista BiH]] nastupila je pod nazivom Savez komunista BiH – Stranka demokratskih promjena (SK BiH - SDP). Nakon pada [[Komunizam|komunizma]] u [[Istočna Evropa|Istočnoj Evropi]] i promjenama koje su nakon toga nastupile 90-ih godina 20. vijeka, SK BiH je tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]]&lt;ref&gt;[http://www.nezavisne.com/forum/index.php?topic=4323.0;wap2 Nezavisne novine]{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://vidiportal.ba/drugi-piu/69-politika/808-sdp-duguje-vladi-fbih-milione-km|title=Arhivirana kopija|archive-url=https://web.archive.org/web/20110903003854/http://www.vidiportal.ba/drugi-piu/69-politika/808-sdp-duguje-vladi-fbih-milione-km|archive-date=3. 9. 2011|url-status=dead|access-date=9. 5. 2012}}&lt;/ref&gt; transformirana u današnji SDP BiH koji je pravni nasljednik SK BiH.

Na izborima za [[Skupština Socijalističke republike Bosne i Hercegovine|Skupštinu SR BiH]] SK BiH - SDP osvojila je 19 mandata, od čega su 15 u [[Vijeće građana Socijalističke republike Bosne i Hercegovine|Vijeću građana]], a 4 u [[Vijeću općina Socijalističke republike Bosne i Hercegovine|Vijeću općina]]. Također su na izborima osvojili mjesto gradonačelnika [[Tuzla|Tuzle]], te načelnika općine [[Vareš]] i [[Novo Sarajevo]]. To su jedina tri mjesta gdje nisu tzv. ''nacionalne stranke'': [[Stranka demokratske akcije]] (SDA), [[Srpska demokratska stranka]] (SDS) i [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] (HDZ BiH) osvojile najviše glasova.

SDP BiH je službeno ponovno uspostavljen 27. decembra 1992.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

=== Poslijeratni period ===
Na prvim [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996.|poslijeratnim izborima u Bosni i Hercegovini]] 1996. godine, SDP BiH je nastupio u koaliciji sa još pet stranaka u [[Združena lista|Združenoj listi]]. Kandidati za [[Bošnjaci|bošnjačkog]] i [[Hrvati|hrvatskog]] člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]] [[Sead Avdić]] i [[Ivo Komšić]] nisu pobijedili.

[[Zlatko Lagumdžija]] je 6. aprila 1997. izabran za novog predsjednika SDP-a BiH. Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2000.|općim vanrednim izborima 2000.]] SDP BiH je osvojio najviše mandata u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH]]. [[Božidar Matić]] je 22. februara 2001. imenovan za [[Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|predsjedavajućeg]] [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeća ministara]].

Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006.|općim izborima 2006.]] [[Željko Komšić]] izabran je za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Ponovo je izabran četiri godine kasnije, na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010.|općim izborima 2010]].

Za predsjednika stranke 7. decembra 2014. izabran je [[Nermin Nikšić]] koji je naslijedio Lagumdžiju.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/nermin-niksic-je-novi-predsjednik-sdp-a/141205141|title=Nermin Nikšić je novi predsjednik SDP-a|website=www.klix.ba|language=hr|access-date=18. 9. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://balkans.aljazeera.net/news/balkan/2014/12/6/niksic-novi-predsjednik-sdp-bih|title=Nikšić novi predsjednik SDP-a BiH|website=Al Jazeera Balkans|language=bs|access-date=29. 2. 2024}}&lt;/ref&gt; Uoči [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2020.|lokalnih izbora 2020.]] SDP BiH je ušao u trostranačku liberalnu koaliciju sa strankama: [[Narod i pravda]] (NiP) i [[Naša stranka]] (NS), takozvana &quot;Trojka&quot;.

Koalicija, koju su podržavale stranke [[Savez za bolju budućnost Bosne i Hercegovine|Savez za bolju budućnost]] i [[Narodni evropski savez]], najavila je kandidaturu [[Denis Bećirović|Denisa Bećirovića]] za bošnjačkog člana Predsjedništva uoči prestojećih izbora.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/denis-becirovic-zvanicno-kandidat-opozicije-za-clana-predsjednistva-bih/220521012|title=Denis Bećirović zvanično kandidat opozicije za člana Predsjedništva BiH|website=www.klix.ba|language=hr|access-date=18. 9. 2023}}&lt;/ref&gt; Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|općim izborima]] održanim 2. oktobra 2022, Bećirović je izabran u Predsjedništvo BiH sa 57,37% glasova.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/becirovic-dobio-116-hiljada-glasova-vise-od-izetbegovica-a-cvijanovic-sama-vise-od-svojih-protukandidata-skupa/221023007|title=Bećirović dobio 116 hiljada glasova više od Izetbegovića, a Cvijanović sama više od svojih protukandidata skupa|website=www.klix.ba|language=hr|access-date=18. 9. 2023}}&lt;/ref&gt; Nakon izbora, SDP BiH je postigao dogovor o formiranju nove vlasti uz podršku koalicije [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|Saveza nezavisnih socijaldemokrata]] (SNSD), [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice BiH]], Naroda i pravde, Naše stranke i [[Demokratski narodni savez|Demokratskog narodnog saveza]] (DNS).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/bih-dobila-novo-vijece-ministara-drzavnu-vlast-sada-cine-snsd-hdz-sdp-nip-ns-dns/230125037|title=BiH dobila novo Vijeće ministara, državnu vlast sada čine SNSD, HDZ, SDP, NiP, NS, DNS...|website=www.klix.ba|language=bs|access-date=18. 9. 2023}}&lt;/ref&gt;

== Ideologija ==
Socijaldemokratska partija BiH smatra se [[Ljevica|ljevičarskom]] [[Demokratija|demokratskom strankom]]. Programska vizija odgovara vrijednostima i idejama [[Socijaldemokratija|socijaldemokratije]] u [[Evropa|Evropi]] i svijetu. SDP BiH se također smatra i građanskom strankom, koja je posebno zainteresirana za poboljšanje socijalnog statusa radnika, seoskog stanovništva, studenata, omladine, boraca, žena, penzionera i građana Bosne i Hercegovine, kako u državi, tako i u [[Dijaspora|dijaspori]].

== Spisak predsjednika ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; |#
! colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;2&quot; |Predsjednik
! colspan=&quot;3&quot; |Mandat
|-
!Od
!Do
!Trajanje
|-
!1.
|[[Datoteka:Nijaz Duraković.jpg|bez okvira|100px]]
|[[Nijaz Duraković]]&lt;br&gt;{{Malo|(1949–2012)}}
|27. decembar 1992.
|6. april 1997.
|4 godine, 3 mjeseca i 11 dana
|-
!2.
|[[Datoteka:Zlatko Lagumdžija (2013-02-15) (cropped).jpg|bez okvira|100px]]
|[[Zlatko Lagumdžija]]&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1955)}}
|6. april 1997.
|7. decembar 2014.
|17 godina, 8 mjeseci i 2 dana
|-
!3.
|[[Datoteka:Nermin Nikšić 2018 (cropped).jpg|bez okvira|100px]]
|[[Nermin Nikšić]]&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1960)}}
|7. decembar 2014.
|''trenutno''
|{{ayd|2014|12|7}}
|}

== Izbori ==

=== Opći izbori ===

==== Predsjedništvo ====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+[[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]]
!Godina
!#
!Kandidat
!Broj glasova
!%
!Konstitutivni
narod
!Izabran?
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|1996.]]{{Efn|SDP BiH je na općim izborima 1996. nastupila u političkom savezu &quot;[[Združena lista]]&quot; sa, [[Unija bosanskohercegovačkih socijaldemokrata|UBSD]], [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]], [[Muslimanska bošnjačka organizacija|MBO]] i [[Republikanska stranka Bosne i Hercegovine|RS BiH]].|naziv=Napomena 1|grupa=Napomene}}
|''2.''
|''[[Ivo Komšić]]{{Efn|Član [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|Hrvatske seljačke stranke BiH]].|naziv=Napomena 4|grupa=Napomene}}''
| style=&quot;text-align:center;&quot; |''37.684''
|''10,1''
|''[[Hrvati]]''
| rowspan=&quot;5&quot; style=&quot;text-align:center;background-color:#FF7F7F;&quot; |Ne
|-
|4.
|[[Sead Avdić]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |21.254
|2,3
|[[Bošnjaci]]
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|1998.]]
|2.
|[[Gradimir Gojer]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |113.961
|31,8
|[[Hrvati]]
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|2002.]]
|3.
|[[Alija Behmen]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |90.434
|17,5
|[[Bošnjaci]]
|-
|7.
|[[Mladen Grahovac]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |22.852
|4,5
|[[Srbi]]
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|2006.]]
|1.
|[[Željko Komšić]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |116.062
|40,0
|[[Hrvati]]
| style=&quot;text-align:center;background-color:limegreen;&quot; |Da
|-
|4.
|[[Jugoslav Jovičić]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |22.245
|4,1
|[[Srbi]]
| style=&quot;text-align:center;background-color:#FF7F7F;&quot; |Ne
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|2010.]]
|1.
|[[Željko Komšić]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |337.065
|60,6
|[[Hrvati]]
| style=&quot;text-align:center;background-color:limegreen;&quot; |Da
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|2014.]]
|4
|[[Bakir Hadžiomerović]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |75.369
|10,0
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Bošnjaci]]
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;background-color:#FF7F7F;&quot; |Ne
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|2018.]]
|2.
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Denis Bećirović]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |194.688
|33,5
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|2022.]]
|1.
| style=&quot;text-align:center;&quot; |330.238
|57,37
| style=&quot;text-align:center;background-color:limegreen;&quot; |Da
|-
|3.
|[[Vojin Mijatović]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |38.655
|6,1
|[[Srbi]]
| style=&quot;text-align:center;background-color:#FF7F7F;&quot; |Ne
|}

==== Državni nivo ====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+[[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]]
!Godina
!#
!Broj glasova
!%
![[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]]
![[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda]]
!Status
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996 - Parlament Bosne i Hercegovine|1996.]]{{Efn|SDP BiH je na općim izborima 1996. nastupila u političkom savezu &quot;[[Združena lista]]&quot; sa, [[Unija bosanskohercegovačkih socijaldemokrata|UBSD]], [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]], [[Muslimanska bošnjačka organizacija|MBO]] i [[Republikanska stranka Bosne i Hercegovine|RS BiH]].|naziv=Napomena 1|grupa=Napomene}}
|4.
| style=&quot;text-align:center;&quot; |136.203
|5,68
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|2|42|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|15|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;background-color:#FF7F7F;&quot; |Opozicija
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998 - Parlament Bosne i Hercegovine|1998.]]
|5.
| style=&quot;text-align:center;&quot; |159.876
|9,26
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|4|42|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|1|15|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2000 - Parlament Bosne i Hercegovine|2000.]]
|1.
| style=&quot;text-align:center;&quot; |268.270
|18,00
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|9|42|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|3|15|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;background-color:limegreen;&quot; |Vlast
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002 - Parlament Bosne i Hercegovine|2002.]]
| rowspan=&quot;2&quot; |4.
| style=&quot;text-align:center;&quot; |128.212
|10,43
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|4|42|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|1|15|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;background-color:#FF7F7F;&quot; |Opozicija
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006 - Parlament Bosne i Hercegovine|2006.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |143.272
|10,15
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|5|42|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|1|15|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010 - Parlament Bosne i Hercegovine|2010.]]
|1.
| style=&quot;text-align:center;&quot; |284.435
|17,33
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|8|42|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|4|15|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;background-color:limegreen;&quot; |Vlast
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014 - Parlament Bosne i Hercegovine|2014.]]
|7.
| style=&quot;text-align:center;&quot; |108.501
|6,65
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|3|42|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|15|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;background-color:#FF7F7F;&quot; |Opozicija
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018 - Parlament Bosne i Hercegovine|2018.]]
| rowspan=&quot;2&quot; |4.
| style=&quot;text-align:center;&quot; |150.453
|9,08
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|5|42|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|1|15|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - Parlament Bosne i Hercegovine|2022.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |129,499
|8,15
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|5|42|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|15|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;background-color:limegreen;&quot; |Vlast
|}
&lt;timeline&gt;
ImageSize  = width:900 height:70
PlotArea   = width:800  height:50 left:20 bottom:20

DateFormat = dd/mm/yyyy
Period     = from:01/01/1996 till:01/01/2024
TimeAxis   = orientation:horizontal
ScaleMajor = unit:year increment:1 start:01/01/1996
Legend     = columns:3 left:40 top:75 columnwidth:90

# there is no automatic collision detection,
# so shift texts up or down manually to avoid overlap

Colors=
  id:Vlast   value:green   legend:Vlast
  id:Opozicija  value:red     legend:Opozicija

Define $dx = 25 # shift text to right side of bar
Define $dy = -1 # adjust height

PlotData=

  bar:Govern. color:blue width:25 mark:(line,black) align:center fontsize:10

  from:01/01/1996  till:22/02/2001 shift:($dx,$dy)    color:Opozicija
  from:22/02/2001  till:23/12/2002 shift:($dx,$dy)    color:Vlast
  from:23/12/2002  till:12/01/2012 shift:($dx,$dy)    color:Opozicija
  from:12/01/2012  till:31/03/2015 shift:($dx,$dy)    color:Vlast
  from:31/03/2015  till:25/01/2023 shift:($dx,$dy)    color:Opozicija
  from:25/01/2023  till:end shift:($dx,$dy)           color:Vlast
&lt;/timeline&gt;

==== Entitetski nivo ====

===== Federacija Bosne i Hercegovine =====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+[[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine]]
!Godina
!#
!Broj glasova
!%
![[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]]
![[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Dom naroda]]
!Status
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996 - Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|1996.]]{{Efn|SDP BiH je na općim izborima 1996. nastupila u političkom savezu &quot;[[Združena lista]]&quot; sa, [[Unija bosanskohercegovačkih socijaldemokrata|UBSD]], [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]], [[Muslimanska bošnjačka organizacija|MBO]] i [[Republikanska stranka Bosne i Hercegovine|RS BiH]].|naziv=Napomena 1|grupa=Napomene}}
| rowspan=&quot;2&quot; |3.
| style=&quot;text-align:center;&quot; |105.897
|7,93
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|11|140|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|4|65|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;background-color:#FF7F7F;&quot; |Opozicija
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998 - Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|1998.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |126.635
|13,65
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|19|140|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|10|72|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2000 - Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|2000.]]
|2.
| style=&quot;text-align:center;&quot; |226.440
|26,09
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|37|140|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|37|81|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;background-color:limegreen;&quot; |Vlast
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002 - Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|2002.]]
| rowspan=&quot;2&quot; |3.
| style=&quot;text-align:center;&quot; |111.668
|15,96
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|15|98|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|9|53|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;background-color:#FF7F7F;&quot; |Opozicija
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006 - Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|2006.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |130.204
|15,17
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|17|98|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|12|58|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010 - Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|2010.]]
|1.
| style=&quot;text-align:center;&quot; |251.053
|24,53
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|28|98|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|21|58|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;background-color:limegreen;&quot; |Vlast
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014 - Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|2014.]]
|5.
| style=&quot;text-align:center;&quot; |100.626
|10,14
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|12|98|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|10|58|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;background-color:#FF7F7F;&quot; |Opozicija
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018 - Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|2018.]]
| rowspan=&quot;2&quot; |2.
| style=&quot;text-align:center;&quot; |145.458
|14,53
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|16|98|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|12|58|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|2022.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |131.323
|13,46
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|15|98|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|15|80|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;background-color:limegreen;&quot; |Vlast
|}
&lt;timeline&gt;
ImageSize  = width:900 height:70
PlotArea   = width:800  height:50 left:20 bottom:20

DateFormat = dd/mm/yyyy
Period     = from:01/01/1996 till:01/01/2024
TimeAxis   = orientation:horizontal
ScaleMajor = unit:year increment:1 start:01/01/1996
Legend     = columns:3 left:40 top:75 columnwidth:90

# there is no automatic collision detection,
# so shift texts up or down manually to avoid overlap

Colors=
  id:Vlast   value:green   legend:Vlast
  id:Opozicija  value:red     legend:Opozicija

Define $dx = 25 # shift text to right side of bar
Define $dy = -1 # adjust height

PlotData=

  bar:Govern. color:blue width:25 mark:(line,black) align:center fontsize:10

  from:01/01/1996  till:12/03/2001 shift:($dx,$dy)    color:Opozicija
  from:12/03/2001  till:14/02/2003 shift:($dx,$dy)    color:Vlast
  from:14/02/2003  till:17/03/2011 shift:($dx,$dy)    color:Opozicija
  from:17/03/2011  till:31/03/2015 shift:($dx,$dy)    color:Vlast
  from:31/03/2015  till:28/04/2023 shift:($dx,$dy)    color:Opozicija
  from:28/04/2023  till:end shift:($dx,$dy)           color:Vlast
&lt;/timeline&gt;

===== Republika Srpska =====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+[[Narodna skupština Republike Srpske]]
!Godina
!#
!Broj glasova
!%
!Broj mandata
!Status
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996 - Narodna skupština Republike Srpske|1996.]]{{Efn|SDP BiH je na općim izborima 1996. nastupila u političkom savezu &quot;[[Združena lista]]&quot; sa, [[Unija bosanskohercegovačkih socijaldemokrata|UBSD]], [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]], [[Muslimanska bošnjačka organizacija|MBO]] i [[Republikanska stranka Bosne i Hercegovine|RS BiH]].|naziv=Napomena 1|grupa=Napomene}}
| rowspan=&quot;2&quot; |7.
| style=&quot;text-align:center;&quot; |22.329
|2,10
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|2|83|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| rowspan=&quot;7&quot; style=&quot;text-align:center;background-color:#FF7F7F;&quot; |Opozicija
|-
![[Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 1997.|1997.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |14.954
|2,67
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|2|83|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998 - Narodna skupština Republike Srpske|1998.]]
|8.
| style=&quot;text-align:center;&quot; |19.892
|2,7
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|2|83|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2000 - Narodna skupština Republike Srpske|2000.]]
|6.
| style=&quot;text-align:center;&quot; |31.176
|5,00
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|4|83|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002 - Narodna skupština Republike Srpske|2002.]]
| rowspan=&quot;2&quot; |9.
| style=&quot;text-align:center;&quot; |17.227
|3,4
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|3|83|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006 - Narodna skupština Republike Srpske|2006.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |14.079
|2,50
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|1|83|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010 - Narodna skupština Republike Srpske|2010.]]
|7.
| style=&quot;text-align:center;&quot; |19.297
|3,05
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|3|83|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014 - Narodna skupština Republike Srpske|2014.]]
|9.
| style=&quot;text-align:center;&quot; |12.471
|1,88
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|83|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;background-color:#F99;&quot; |Vanparlamentarna
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018 - Narodna skupština Republike Srpske|2018.]]
| colspan=&quot;5&quot; style=&quot;text-align:center;background-color:#ddd;&quot; |''Nije učestvovala''
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - Narodna skupština Republike Srpske|2022.]]''{{Efn|SDP BiH je na izbore 2022. za [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnu skupštinu]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]] nastupio u koaliciji &quot;[[Pokret za državu]]&quot; sa strankama: [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBIH]], [[Stranka demokratske akcije|SDA]], [[Savez za bolju budućnost Bosne i Hercegovine|SBB]], [[Demokratska fronta|DF]], [[Građanski savez Bosne i Hercegovine|GS]], [[Pokret demokratske akcije|PDA]], [[Socijaldemokrate Bosne i Hercegovine|SD BiH]], [[Narodni evropski savez|NES]] i [[Bosanskohercegovački zeleni|BHZ]]. Mandate su osvojili: SDP (3), SDA (1) i BHZ (1).|naziv=Napomena 3|grupa=Napomene}}''
|5.
| style=&quot;text-align:center;&quot; |36.652
|5.73
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|3|83|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;background-color:yellow;&quot; |Podrška vlasti
|}

==== Kantonalni nivo ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; width:72%; line-height:126%; margin-bottom:0&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; |Godina
! colspan=&quot;11&quot; |[[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine]]
|-
![[Datoteka:Coat_of_arms_of_Una-Sana.svg|28x28piksel]] [[Skupština Unsko-sanskog kantona|USK]]
![[Datoteka:Coat_of_arms_of_Posavina.svg|28x28piksel]] [[Skupština Posavskog kantona|PK]]
![[Datoteka:Coat_of_arms_of_Tuzla_Canton.svg|31x31piksel]] [[Skupština Tuzlanskog kantona|TK]]
![[Datoteka:Coat_of_arms_of_Zenica-Doboj_Canton.svg|31x31piksel]] [[Skupština Zeničko-dobojskog kantona|ZDK]]
![[Datoteka:Coat_of_arms_of_Bosnian_Podrinje.svg|33x33piksel]] [[Skupština Bosansko-podrinjskog kantona Goražde|BPK]]
![[Datoteka:Coat_of_arms_of_Central_Bosnia.svg|33x33piksel]] [[Skupština Srednjobosanskog kantona|SBK]]
![[Datoteka:Coat_of_arms_of_Herzegovina-Neretva.svg|28x28piksel]] [[Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona|HNK]]
![[Datoteka:No_coats_of_arms.svg|28x28piksel]] [[Skupština Zapadnohercegovačkog kantona|ZHK]]
![[Datoteka:Coat_of_arms_of_Sarajevo_Canton.svg|28x28piksel]] [[Skupština Kantona Sarajevo|KS]]
![[Datoteka:No_coats_of_arms.svg|28x28piksel]] [[Skupština Kantona 10|K10]]
!'''Ukupno'''
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996 - kantonalne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine|1996.]]{{Efn|SDP BiH je na općim izborima 1996. nastupila u političkom savezu &quot;[[Združena lista]]&quot; sa, [[Unija bosanskohercegovačkih socijaldemokrata|UBSD]], [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]], [[Muslimanska bošnjačka organizacija|MBO]] i [[Republikanska stranka Bosne i Hercegovine|RS BiH]].|naziv=Napomena 1|grupa=Napomene}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|1|50|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|20|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|9|50|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|4|59|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|1|31|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|2|55|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|1|50|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|31|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|8|45|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|15|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|26|406|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998 - kantonalne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine|1998.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|3|50|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|1|30|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|10|50|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|11|50|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|5|31|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|5|50|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|3|50|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|31|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|11|45|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|1|30|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|50|417|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2000 - kantonalne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine|2000.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|6|30|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|4|19|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|16|35|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|11|35|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|8|25|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|6|28|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|4|28|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|21|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|14|35|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|1|23|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|70|279|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002 - kantonalne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine|2002.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|4|30|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|3|21|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|11|35|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|6|35|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|5|25|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|3|30|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|3|30|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|23|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|10|35|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|1|25|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|46|289|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006 - kantonalne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine|2006.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|6|30|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|2|21|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|11|35|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|5|35|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|6|25|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|3|30|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|2|30|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|23|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|7|35|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|1|25|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|43|289|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010 - kantonalne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine|2010.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|8|30|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|1|21|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|13|35|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|10|35|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|7|25|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|6|30|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|5|30|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|23|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|10|35|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|1|25|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|61|289|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014 - kantonalne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine|2014.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|4|30|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|1|21|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|6|35|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|4|35|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|2|25|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|4|30|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|3|30|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|23|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|4|35|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|1|25|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|29|289|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018 - kantonalne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine|2018.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|4|30|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|3|21|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|10|35|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|6|35|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|2|25|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|5|30|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|3|30|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|23|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|4|35|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|1|25|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|36|289|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - kantonalne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine|2022.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|3|30|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|1|21|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|8|35|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|5|35|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|2|25|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|4|30|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|3|30|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|23|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|6|35|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|2|25|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|34|289|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
|}

=== Lokalni izbori ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; width:72%; margin-bottom:0&quot;
!Godina
!Predsjednik
!(Grado)načelnici
!Gradovi/Općine
! style=&quot;width:5%;&quot;|+/-
|-
![[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 1997.|1997.]]
| colspan=&quot;4&quot; rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;background-color:#ddd;&quot; |''U ovom periodu načelnici i gradonačelnici birani su preko općinskih i gradskih vijeća''
|-
![[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2000.|2000.]]
|-
![[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2004.|2004.]]
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Zlatko Lagumdžija]]
|{{Infokutija stranka/mandati|13|144|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
|[[Bihać]], [[Bosansko Grahovo]], [[Centar (Sarajevo)]], [[Gračanica]], [[Gradačac]], [[Kakanj]], [[Novi Grad (Sarajevo)]], [[Novo Sarajevo]], [[Tuzla]], [[Vareš]], [[Živinice]], [[Vukosavlje]], [[Brčko]]
|{{Nema promjena}}
|-
![[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2008.|2008.]]
|{{Infokutija stranka/mandati|10|144|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
|[[Bihać]], [[Centar (Sarajevo)]], [[Gračanica]], [[Kakanj]], [[Novi Grad (Sarajevo)]], [[Sarajevo]], [[Tuzla]], [[Vareš]], [[Živinice]], [[Vukosavlje]]
|{{Gubitak}} 3
|-
![[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2012.|2012.]]
|{{Infokutija stranka/mandati|10|143|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
|[[Bosanska Krupa]], [[Centar (Sarajevo)]], [[Doboj Jug]], [[Gračanica]], [[Gradačac]], [[Ključ (općina)|Ključ]], [[Srebrenik]], [[Trnovo (Federacija Bosne i Hercegovine)|Trnovo (FBiH)]], [[Tuzla]], [[Živinice]]
|{{Nema promjena}}
|-
![[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2016.|2016.]]
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Nermin Nikšić]]
|{{Infokutija stranka/mandati|8|144|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
|[[Bosanska Krupa]], [[Gračanica]], [[Gradačac]], [[Ključ (općina)|Ključ]], [[Lukavac]], [[Maglaj]], [[Tuzla]], [[Živinice]]
|{{Gubitak}} 2
|-
![[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2020.|2020.]]
|{{Infokutija stranka/mandati|11|145|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
|[[Bosanska Krupa]], [[Goražde]], [[Gračanica]], [[Gradačac]], [[Jablanica]], [[Ključ (općina)|Ključ]], [[Maglaj]], [[Novo Sarajevo]], [[Sarajevo]], *''[[Stari Grad (Sarajevo)]]'', [[Tuzla]]
|{{Povećanje}} 3
|-
![[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2024.|2024.]]
|{{Infokutija stranka/mandati|8|145|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
|[[Bosanska Krupa]], [[Bugojno]], [[Donji Vakuf]], [[Goražde]], [[Novo Sarajevo]], [[Stari Grad (Sarajevo)]], [[Tuzla]], [[Vukosavlje]]
|{{Gubitak}} 3
|}
&lt;sub&gt;* - Gradovi/Općine koje su na prijevremenim izborima dobile novog (grado)načelnika.&lt;/sub&gt;

== Također pogledajte ==

* [[Savez komunista Jugoslavije]]
* [[Savez komunista Bosne i Hercegovine]]
* [[Spisak političkih stranaka u Bosni i Hercegovini]]

== Napomene ==
{{Napomene}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
*[http://www.sdp.ba/ Službena stranica]

[[Kategorija:Političke stranke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|*]]
[[Kategorija:Političke stranke osnovane 1992.]]
[[Kategorija:Socijaldemokratija]]
[[Kategorija:Lijevi centar]]
[[Kategorija:Punopravne članice Socijalističke internacionale]]
[[Kategorija:Progresivna alijansa]]
[[Kategorija:Stranke povezane s Partijom evropskih socijalista]]
[[Kategorija:Proevropske političke stranke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Sekularizam u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Socijaldemokratske partije u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Socijaldemokratske partije u Evropi|Bosna i Hercegovina]]
[[Kategorija:Socijaldemokratske partije]]
[[Kategorija:Združena lista]]
[[Kategorija:Trojka (koalicija)]]</text>
      <sha1>qzgj1v2vuocvnb9pxbg8h7hiog7obw8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3938596</id>
      <parentid>3938591</parentid>
      <timestamp>2026-11-03T07:01:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3938596</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="48626" sha1="1z8gil0v58a10b2icr2rn3z63h408gd" xml:space="preserve">{{Druga upotreba|bivšu socijaldemokratsku političku stranku|Socijaldemokratska stranka Bosne i Hercegovine}}
{{Infokutija stranka
| ime_bosanski     = Socijaldemokratska partija
| izvorno_ime      = Bosne i Hercegovine
| logo             = Logo of the SDP BiH.svg
| skraćenica       = SDP BiH
| predsjednik      = [[Nermin Nikšić]]
| predsjednik_osnivač = &lt;!--Ako je predsjednik i osnivač ista osoba--&gt;
| potpredsjednik   = {{Složiv spisak|title=''Vidi spisak''|[[Adnan Šteta]]&lt;br&gt;[[Zukan Helez]]&lt;br&gt;[[Vojin Mijatović]]}}
| predsjedavajući  = 
| generalni_sekretar = [[Edis Dervišagić]]
| sekretar         = 
| glasnogovornik   = 
| osnivač          = [[Nijaz Duraković]]
| osnovana         = 27. decembar 1992.
| raspuštena       = 
| prethodnik       = [[Savez komunista Bosne i Hercegovine|Savez komunista BiH]]
| nastala_iz       = &lt;!--U slučaju da se odvojila iz neke stranke--&gt;
| nasljednik       = 
| spojena_u        = &lt;!--U slučaju da se spojila u novu stranku--&gt;
| slogan           = Jedna država. Jedan tim.
| himna            = Internacionala
| sjedište         = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| adresa           = Alipašina 41
| novine           = Glas slobode
| mladi_ogranak    = Forum mladih (FOM)
| ženski_ogranak   = Forum žena (FOŽ)
| seniorski_ogranak = Forum seniora (FOS)
| broj članova     = &gt;50.000&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://euronews.ba/bosna-i-hercegovina/bosna-i-hercegovina/28517/u-toku-9-kongres-sdp-a-bih-ocekuje-se-odluka-o-izborima-za-predsjednika|title=U toku 9. kongres SDP-a BiH, očekuje se odluka o izborima za predsjednika {{!}} Euronews|date=2025-05-07|website=euronews.ba|language=en|access-date=2026-11-03}}&lt;/ref&gt;
| politička_pozicija = [[Lijevi centar]]&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Bosnia and Herzegovina: the world's most complicated system of government?|url=https://www.theguardian.com/news/datablog/2014/oct/08/bosnia-herzegovina-elections-the-worlds-most-complicated-system-of-government|newspaper=The Guardian|date=8. 10. 2014|access-date=18. 9. 2023|issn=0261-3077|language=en-GB|first=Alberto|last=Nardelli|first2=Denis|last2=Dzidic}}&lt;/ref&gt;
| ideologija       = [[Socijaldemokratija]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://parties-and-elections.eu/bosnia-herzegovina.html|title=Parties and Elections in Europe|website=parties-and-elections.eu|access-date=26. 6. 2023|archive-date=20. 11. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231120014934/http://www.parties-and-elections.eu/bosnia-herzegovina.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;[[Proevropejstvo]]
| religija         = nema
| nacionalno_članstvo = [[Trojka (koalicija)|Trojka]] {{Malo|(od 2020)}}
| regionalno_članstvo = 
| evropsko_članstvo = [[Partija evropskih socijalista]] {{Malo|(pridruženi član)}}
| međunarodno_članstvo = [[Socijalistička internacionala]]&lt;br&gt;[[Progresivna alijansa]]
| prazna_oznaka1   = 
| prazni_podaci1   = 
| prazna_oznaka2   = 
| prazni_podaci2   = 
| boje             = {{colorbox|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} Crvena
| sestrinske_stranke = SDP Hrvatske
| skupština1       = [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom BiH]]
| broj_mandata1    = {{Infokutija stranka/mandati|5|42|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| skupština2       = [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom FBiH]]
| broj_mandata2    = {{Infokutija stranka/mandati|14|98|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| skupština3       = [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Dom naroda FBiH]]
| broj_mandata3    = {{Infokutija stranka/mandati|11|80|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| skupština4       = [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodna skupština RS]]
| broj_mandata4    = {{Infokutija stranka/mandati|3|83|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| skupština5       = [[Skupština Brčko distrikta]]
| broj_mandata5    = {{Infokutija stranka/mandati|1|31|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| skupština6       = [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|Skupštine kantona FBiH]]
| broj_mandata6    = {{Infokutija stranka/mandati|34|289|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| skupština7       = [[Spisak gradonačelnika i načelnika općina u Bosni i Hercegovini|(Grado)načelnici]]
| broj_mandata7    = {{Infokutija stranka/mandati|9|145|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| skupština8       = 
| broj_mandata8    = 
| zastava          = 
| veb-sajt         = {{URL|sdp.ba}}
}}
'''Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine''' ('''SDP BiH'''), jednostavnije '''Socijaldemokratska partija''' ('''SDP'''), jeste [[Socijaldemokratija|socijaldemokratska]] [[politička stranka]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].

Nastala je transformacijom bivšeg [[Savez komunista Jugoslavije|Saveza komunista Bosne i Hercegovine]] i u svom programu je preuzela moderniju [[Lijevi centar|lijevu]] [[Proevropejstvo|proevropsku]] orijentaciju.

Prvi predsjednik (po raspadu [[Savez komunista Jugoslavije|Saveza komunista Jugoslavije]]) bio je [[Nijaz Duraković]]. Trenutni predsjednik je [[Nermin Nikšić]].

== Historija ==

=== Nastanak ===
SDP BiH vuče korijene iz [[Socijaldemokratska stranka Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratske stranke Bosne i Hercegovine]], osnovane 1909.

Neposredno nakon [[Aneksijska kriza|aneksije]] [[Bosna (regija)|Bosne]] i [[Hercegovina|Hercegovine]] od strane [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], u oktobru 1908, vodeći ljudi radničkog pokreta započeli su rad na osnivanju [[Socijaldemokratska stranka Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratske stranke Bosne i Hercegovine]]. Pripremljen je i program na [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom]] i [[Njemački jezik|njemačkom]] jeziku koji je sarajevska radnička skupština podržala krajem godine, dok je u januaru naredne godine organizovan privremeni stranački odbor. U aprilu 1909. počinje sa objavljivanjem lista &quot;Glas slobode&quot; kao glasilo stranke koja zvanično još nije bila oformljena iako je već bila prisutna u društvenom i političkom životu radnika. Sredinom godine bili su ustanovljeni gotovo svi uslovi za djelovanje socijaldemokratske stranke, te je osnivački kongres konačno održan u [[Sarajevo|Sarajevu]] 28. i 29. juna 1909.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Anđelić|first=Neven|url=https://sdp.ba/upload/documents/publikacije/Crvena_Knjiga_Web_izdanje.pdf|title=SDP - Prvih 100 godina|publisher=[[Forum lijeve incijative]]|year=2009|location=[[Sarajevo]]}}&lt;/ref&gt;

Dana 20. aprila 1919. Socijaldemokratska stranka postala je dio [[Savez komunista Jugoslavije|Saveza komunista Jugoslavije]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.sdp.ba/historija/|title=Historija SDP BiH|website=SDP BiH|language=bs-BA|access-date=18. 9. 2023}}&lt;/ref&gt;

=== Prijeratni period ===
Na [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|prvim višestranačkim izborima u BiH]], održanim 18. novembra 1990, [[Savez komunista Bosne i Hercegovine|Savez Komunista BiH]] nastupila je pod nazivom Savez komunista BiH – Stranka demokratskih promjena (SK BiH - SDP). Nakon pada [[Komunizam|komunizma]] u [[Istočna Evropa|Istočnoj Evropi]] i promjenama koje su nakon toga nastupile 90-ih godina 20. vijeka, SK BiH je tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]]&lt;ref&gt;[http://www.nezavisne.com/forum/index.php?topic=4323.0;wap2 Nezavisne novine]{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://vidiportal.ba/drugi-piu/69-politika/808-sdp-duguje-vladi-fbih-milione-km|title=Arhivirana kopija|archive-url=https://web.archive.org/web/20110903003854/http://www.vidiportal.ba/drugi-piu/69-politika/808-sdp-duguje-vladi-fbih-milione-km|archive-date=3. 9. 2011|url-status=dead|access-date=9. 5. 2012}}&lt;/ref&gt; transformirana u današnji SDP BiH koji je pravni nasljednik SK BiH.

Na izborima za [[Skupština Socijalističke republike Bosne i Hercegovine|Skupštinu SR BiH]] SK BiH - SDP osvojila je 19 mandata, od čega su 15 u [[Vijeće građana Socijalističke republike Bosne i Hercegovine|Vijeću građana]], a 4 u [[Vijeću općina Socijalističke republike Bosne i Hercegovine|Vijeću općina]]. Također su na izborima osvojili mjesto gradonačelnika [[Tuzla|Tuzle]], te načelnika općine [[Vareš]] i [[Novo Sarajevo]]. To su jedina tri mjesta gdje nisu tzv. ''nacionalne stranke'': [[Stranka demokratske akcije]] (SDA), [[Srpska demokratska stranka]] (SDS) i [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] (HDZ BiH) osvojile najviše glasova.

SDP BiH je službeno ponovno uspostavljen 27. decembra 1992.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

=== Poslijeratni period ===
Na prvim [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996.|poslijeratnim izborima u Bosni i Hercegovini]] 1996. godine, SDP BiH je nastupio u koaliciji sa još pet stranaka u [[Združena lista|Združenoj listi]]. Kandidati za [[Bošnjaci|bošnjačkog]] i [[Hrvati|hrvatskog]] člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]] [[Sead Avdić]] i [[Ivo Komšić]] nisu pobijedili.

[[Zlatko Lagumdžija]] je 6. aprila 1997. izabran za novog predsjednika SDP-a BiH. Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2000.|općim vanrednim izborima 2000.]] SDP BiH je osvojio najviše mandata u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH]]. [[Božidar Matić]] je 22. februara 2001. imenovan za [[Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|predsjedavajućeg]] [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeća ministara]].

Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006.|općim izborima 2006.]] [[Željko Komšić]] izabran je za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Ponovo je izabran četiri godine kasnije, na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010.|općim izborima 2010]].

Za predsjednika stranke 7. decembra 2014. izabran je [[Nermin Nikšić]] koji je naslijedio Lagumdžiju.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/nermin-niksic-je-novi-predsjednik-sdp-a/141205141|title=Nermin Nikšić je novi predsjednik SDP-a|website=www.klix.ba|language=hr|access-date=18. 9. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://balkans.aljazeera.net/news/balkan/2014/12/6/niksic-novi-predsjednik-sdp-bih|title=Nikšić novi predsjednik SDP-a BiH|website=Al Jazeera Balkans|language=bs|access-date=29. 2. 2024}}&lt;/ref&gt; Uoči [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2020.|lokalnih izbora 2020.]] SDP BiH je ušao u trostranačku liberalnu koaliciju sa strankama: [[Narod i pravda]] (NiP) i [[Naša stranka]] (NS), takozvana &quot;Trojka&quot;.

Koalicija, koju su podržavale stranke [[Savez za bolju budućnost Bosne i Hercegovine|Savez za bolju budućnost]] i [[Narodni evropski savez]], najavila je kandidaturu [[Denis Bećirović|Denisa Bećirovića]] za bošnjačkog člana Predsjedništva uoči prestojećih izbora.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/denis-becirovic-zvanicno-kandidat-opozicije-za-clana-predsjednistva-bih/220521012|title=Denis Bećirović zvanično kandidat opozicije za člana Predsjedništva BiH|website=www.klix.ba|language=hr|access-date=18. 9. 2023}}&lt;/ref&gt; Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|općim izborima]] održanim 2. oktobra 2022, Bećirović je izabran u Predsjedništvo BiH sa 57,37% glasova.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/becirovic-dobio-116-hiljada-glasova-vise-od-izetbegovica-a-cvijanovic-sama-vise-od-svojih-protukandidata-skupa/221023007|title=Bećirović dobio 116 hiljada glasova više od Izetbegovića, a Cvijanović sama više od svojih protukandidata skupa|website=www.klix.ba|language=hr|access-date=18. 9. 2023}}&lt;/ref&gt; Nakon izbora, SDP BiH je postigao dogovor o formiranju nove vlasti uz podršku koalicije [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|Saveza nezavisnih socijaldemokrata]] (SNSD), [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice BiH]], Naroda i pravde, Naše stranke i [[Demokratski narodni savez|Demokratskog narodnog saveza]] (DNS).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/bih-dobila-novo-vijece-ministara-drzavnu-vlast-sada-cine-snsd-hdz-sdp-nip-ns-dns/230125037|title=BiH dobila novo Vijeće ministara, državnu vlast sada čine SNSD, HDZ, SDP, NiP, NS, DNS...|website=www.klix.ba|language=bs|access-date=18. 9. 2023}}&lt;/ref&gt;

== Ideologija ==
Socijaldemokratska partija BiH smatra se [[Ljevica|ljevičarskom]] [[Demokratija|demokratskom strankom]]. Programska vizija odgovara vrijednostima i idejama [[Socijaldemokratija|socijaldemokratije]] u [[Evropa|Evropi]] i svijetu. SDP BiH se također smatra i građanskom strankom, koja je posebno zainteresirana za poboljšanje socijalnog statusa radnika, seoskog stanovništva, studenata, omladine, boraca, žena, penzionera i građana Bosne i Hercegovine, kako u državi, tako i u [[Dijaspora|dijaspori]].

== Spisak predsjednika ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; |#
! colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;2&quot; |Predsjednik
! colspan=&quot;3&quot; |Mandat
|-
!Od
!Do
!Trajanje
|-
!1.
|[[Datoteka:Nijaz Duraković.jpg|bez okvira|100px]]
|[[Nijaz Duraković]]&lt;br&gt;{{Malo|(1949–2012)}}
|27. decembar 1992.
|6. april 1997.
|4 godine, 3 mjeseca i 11 dana
|-
!2.
|[[Datoteka:Zlatko Lagumdžija (2013-02-15) (cropped).jpg|bez okvira|100px]]
|[[Zlatko Lagumdžija]]&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1955)}}
|6. april 1997.
|7. decembar 2014.
|17 godina, 8 mjeseci i 2 dana
|-
!3.
|[[Datoteka:Nermin Nikšić 2018 (cropped).jpg|bez okvira|100px]]
|[[Nermin Nikšić]]&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1960)}}
|7. decembar 2014.
|''trenutno''
|{{ayd|2014|12|7}}
|}

== Izbori ==

=== Opći izbori ===

==== Predsjedništvo ====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+[[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]]
!Godina
!#
!Kandidat
!Broj glasova
!%
!Konstitutivni
narod
!Izabran?
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|1996.]]{{Efn|SDP BiH je na općim izborima 1996. nastupila u političkom savezu &quot;[[Združena lista]]&quot; sa, [[Unija bosanskohercegovačkih socijaldemokrata|UBSD]], [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]], [[Muslimanska bošnjačka organizacija|MBO]] i [[Republikanska stranka Bosne i Hercegovine|RS BiH]].|naziv=Napomena 1|grupa=Napomene}}
|''2.''
|''[[Ivo Komšić]]{{Efn|Član [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|Hrvatske seljačke stranke BiH]].|naziv=Napomena 4|grupa=Napomene}}''
| style=&quot;text-align:center;&quot; |''37.684''
|''10,1''
|''[[Hrvati]]''
| rowspan=&quot;5&quot; style=&quot;text-align:center;background-color:#FF7F7F;&quot; |Ne
|-
|4.
|[[Sead Avdić]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |21.254
|2,3
|[[Bošnjaci]]
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|1998.]]
|2.
|[[Gradimir Gojer]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |113.961
|31,8
|[[Hrvati]]
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|2002.]]
|3.
|[[Alija Behmen]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |90.434
|17,5
|[[Bošnjaci]]
|-
|7.
|[[Mladen Grahovac]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |22.852
|4,5
|[[Srbi]]
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|2006.]]
|1.
|[[Željko Komšić]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |116.062
|40,0
|[[Hrvati]]
| style=&quot;text-align:center;background-color:limegreen;&quot; |Da
|-
|4.
|[[Jugoslav Jovičić]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |22.245
|4,1
|[[Srbi]]
| style=&quot;text-align:center;background-color:#FF7F7F;&quot; |Ne
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|2010.]]
|1.
|[[Željko Komšić]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |337.065
|60,6
|[[Hrvati]]
| style=&quot;text-align:center;background-color:limegreen;&quot; |Da
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|2014.]]
|4
|[[Bakir Hadžiomerović]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |75.369
|10,0
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Bošnjaci]]
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;background-color:#FF7F7F;&quot; |Ne
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|2018.]]
|2.
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Denis Bećirović]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |194.688
|33,5
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|2022.]]
|1.
| style=&quot;text-align:center;&quot; |330.238
|57,37
| style=&quot;text-align:center;background-color:limegreen;&quot; |Da
|-
|3.
|[[Vojin Mijatović]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |38.655
|6,1
|[[Srbi]]
| style=&quot;text-align:center;background-color:#FF7F7F;&quot; |Ne
|}

==== Državni nivo ====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+[[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]]
!Godina
!#
!Broj glasova
!%
![[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]]
![[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda]]
!Status
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996 - Parlament Bosne i Hercegovine|1996.]]{{Efn|SDP BiH je na općim izborima 1996. nastupila u političkom savezu &quot;[[Združena lista]]&quot; sa, [[Unija bosanskohercegovačkih socijaldemokrata|UBSD]], [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]], [[Muslimanska bošnjačka organizacija|MBO]] i [[Republikanska stranka Bosne i Hercegovine|RS BiH]].|naziv=Napomena 1|grupa=Napomene}}
|4.
| style=&quot;text-align:center;&quot; |136.203
|5,68
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|2|42|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|15|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;background-color:#FF7F7F;&quot; |Opozicija
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998 - Parlament Bosne i Hercegovine|1998.]]
|5.
| style=&quot;text-align:center;&quot; |159.876
|9,26
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|4|42|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|1|15|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2000 - Parlament Bosne i Hercegovine|2000.]]
|1.
| style=&quot;text-align:center;&quot; |268.270
|18,00
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|9|42|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|3|15|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;background-color:limegreen;&quot; |Vlast
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002 - Parlament Bosne i Hercegovine|2002.]]
| rowspan=&quot;2&quot; |4.
| style=&quot;text-align:center;&quot; |128.212
|10,43
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|4|42|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|1|15|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;background-color:#FF7F7F;&quot; |Opozicija
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006 - Parlament Bosne i Hercegovine|2006.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |143.272
|10,15
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|5|42|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|1|15|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010 - Parlament Bosne i Hercegovine|2010.]]
|1.
| style=&quot;text-align:center;&quot; |284.435
|17,33
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|8|42|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|4|15|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;background-color:limegreen;&quot; |Vlast
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014 - Parlament Bosne i Hercegovine|2014.]]
|7.
| style=&quot;text-align:center;&quot; |108.501
|6,65
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|3|42|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|15|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;background-color:#FF7F7F;&quot; |Opozicija
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018 - Parlament Bosne i Hercegovine|2018.]]
| rowspan=&quot;2&quot; |4.
| style=&quot;text-align:center;&quot; |150.453
|9,08
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|5|42|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|1|15|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - Parlament Bosne i Hercegovine|2022.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |129,499
|8,15
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|5|42|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|15|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;background-color:limegreen;&quot; |Vlast
|}
&lt;timeline&gt;
ImageSize  = width:900 height:70
PlotArea   = width:800  height:50 left:20 bottom:20

DateFormat = dd/mm/yyyy
Period     = from:01/01/1996 till:01/01/2024
TimeAxis   = orientation:horizontal
ScaleMajor = unit:year increment:1 start:01/01/1996
Legend     = columns:3 left:40 top:75 columnwidth:90

# there is no automatic collision detection,
# so shift texts up or down manually to avoid overlap

Colors=
  id:Vlast   value:green   legend:Vlast
  id:Opozicija  value:red     legend:Opozicija

Define $dx = 25 # shift text to right side of bar
Define $dy = -1 # adjust height

PlotData=

  bar:Govern. color:blue width:25 mark:(line,black) align:center fontsize:10

  from:01/01/1996  till:22/02/2001 shift:($dx,$dy)    color:Opozicija
  from:22/02/2001  till:23/12/2002 shift:($dx,$dy)    color:Vlast
  from:23/12/2002  till:12/01/2012 shift:($dx,$dy)    color:Opozicija
  from:12/01/2012  till:31/03/2015 shift:($dx,$dy)    color:Vlast
  from:31/03/2015  till:25/01/2023 shift:($dx,$dy)    color:Opozicija
  from:25/01/2023  till:end shift:($dx,$dy)           color:Vlast
&lt;/timeline&gt;

==== Entitetski nivo ====

===== Federacija Bosne i Hercegovine =====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+[[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine]]
!Godina
!#
!Broj glasova
!%
![[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]]
![[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Dom naroda]]
!Status
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996 - Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|1996.]]{{Efn|SDP BiH je na općim izborima 1996. nastupila u političkom savezu &quot;[[Združena lista]]&quot; sa, [[Unija bosanskohercegovačkih socijaldemokrata|UBSD]], [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]], [[Muslimanska bošnjačka organizacija|MBO]] i [[Republikanska stranka Bosne i Hercegovine|RS BiH]].|naziv=Napomena 1|grupa=Napomene}}
| rowspan=&quot;2&quot; |3.
| style=&quot;text-align:center;&quot; |105.897
|7,93
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|11|140|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|4|65|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;background-color:#FF7F7F;&quot; |Opozicija
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998 - Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|1998.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |126.635
|13,65
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|19|140|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|10|72|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2000 - Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|2000.]]
|2.
| style=&quot;text-align:center;&quot; |226.440
|26,09
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|37|140|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|37|81|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;background-color:limegreen;&quot; |Vlast
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002 - Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|2002.]]
| rowspan=&quot;2&quot; |3.
| style=&quot;text-align:center;&quot; |111.668
|15,96
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|15|98|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|9|53|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;background-color:#FF7F7F;&quot; |Opozicija
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006 - Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|2006.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |130.204
|15,17
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|17|98|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|12|58|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010 - Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|2010.]]
|1.
| style=&quot;text-align:center;&quot; |251.053
|24,53
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|28|98|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|21|58|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;background-color:limegreen;&quot; |Vlast
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014 - Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|2014.]]
|5.
| style=&quot;text-align:center;&quot; |100.626
|10,14
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|12|98|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|10|58|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;background-color:#FF7F7F;&quot; |Opozicija
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018 - Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|2018.]]
| rowspan=&quot;2&quot; |2.
| style=&quot;text-align:center;&quot; |145.458
|14,53
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|16|98|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|12|58|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|2022.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |131.323
|13,46
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|15|98|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|15|80|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;background-color:limegreen;&quot; |Vlast
|}
&lt;timeline&gt;
ImageSize  = width:900 height:70
PlotArea   = width:800  height:50 left:20 bottom:20

DateFormat = dd/mm/yyyy
Period     = from:01/01/1996 till:01/01/2024
TimeAxis   = orientation:horizontal
ScaleMajor = unit:year increment:1 start:01/01/1996
Legend     = columns:3 left:40 top:75 columnwidth:90

# there is no automatic collision detection,
# so shift texts up or down manually to avoid overlap

Colors=
  id:Vlast   value:green   legend:Vlast
  id:Opozicija  value:red     legend:Opozicija

Define $dx = 25 # shift text to right side of bar
Define $dy = -1 # adjust height

PlotData=

  bar:Govern. color:blue width:25 mark:(line,black) align:center fontsize:10

  from:01/01/1996  till:12/03/2001 shift:($dx,$dy)    color:Opozicija
  from:12/03/2001  till:14/02/2003 shift:($dx,$dy)    color:Vlast
  from:14/02/2003  till:17/03/2011 shift:($dx,$dy)    color:Opozicija
  from:17/03/2011  till:31/03/2015 shift:($dx,$dy)    color:Vlast
  from:31/03/2015  till:28/04/2023 shift:($dx,$dy)    color:Opozicija
  from:28/04/2023  till:end shift:($dx,$dy)           color:Vlast
&lt;/timeline&gt;

===== Republika Srpska =====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+[[Narodna skupština Republike Srpske]]
!Godina
!#
!Broj glasova
!%
!Broj mandata
!Status
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996 - Narodna skupština Republike Srpske|1996.]]{{Efn|SDP BiH je na općim izborima 1996. nastupila u političkom savezu &quot;[[Združena lista]]&quot; sa, [[Unija bosanskohercegovačkih socijaldemokrata|UBSD]], [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]], [[Muslimanska bošnjačka organizacija|MBO]] i [[Republikanska stranka Bosne i Hercegovine|RS BiH]].|naziv=Napomena 1|grupa=Napomene}}
| rowspan=&quot;2&quot; |7.
| style=&quot;text-align:center;&quot; |22.329
|2,10
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|2|83|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| rowspan=&quot;7&quot; style=&quot;text-align:center;background-color:#FF7F7F;&quot; |Opozicija
|-
![[Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 1997.|1997.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |14.954
|2,67
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|2|83|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998 - Narodna skupština Republike Srpske|1998.]]
|8.
| style=&quot;text-align:center;&quot; |19.892
|2,7
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|2|83|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2000 - Narodna skupština Republike Srpske|2000.]]
|6.
| style=&quot;text-align:center;&quot; |31.176
|5,00
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|4|83|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002 - Narodna skupština Republike Srpske|2002.]]
| rowspan=&quot;2&quot; |9.
| style=&quot;text-align:center;&quot; |17.227
|3,4
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|3|83|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006 - Narodna skupština Republike Srpske|2006.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |14.079
|2,50
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|1|83|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010 - Narodna skupština Republike Srpske|2010.]]
|7.
| style=&quot;text-align:center;&quot; |19.297
|3,05
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|3|83|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014 - Narodna skupština Republike Srpske|2014.]]
|9.
| style=&quot;text-align:center;&quot; |12.471
|1,88
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|83|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;background-color:#F99;&quot; |Vanparlamentarna
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018 - Narodna skupština Republike Srpske|2018.]]
| colspan=&quot;5&quot; style=&quot;text-align:center;background-color:#ddd;&quot; |''Nije učestvovala''
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - Narodna skupština Republike Srpske|2022.]]''{{Efn|SDP BiH je na izbore 2022. za [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnu skupštinu]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]] nastupio u koaliciji &quot;[[Pokret za državu]]&quot; sa strankama: [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBIH]], [[Stranka demokratske akcije|SDA]], [[Savez za bolju budućnost Bosne i Hercegovine|SBB]], [[Demokratska fronta|DF]], [[Građanski savez Bosne i Hercegovine|GS]], [[Pokret demokratske akcije|PDA]], [[Socijaldemokrate Bosne i Hercegovine|SD BiH]], [[Narodni evropski savez|NES]] i [[Bosanskohercegovački zeleni|BHZ]]. Mandate su osvojili: SDP (3), SDA (1) i BHZ (1).|naziv=Napomena 3|grupa=Napomene}}''
|5.
| style=&quot;text-align:center;&quot; |36.652
|5.73
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|3|83|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;background-color:yellow;&quot; |Podrška vlasti
|}

==== Kantonalni nivo ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; width:72%; line-height:126%; margin-bottom:0&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; |Godina
! colspan=&quot;11&quot; |[[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine]]
|-
![[Datoteka:Coat_of_arms_of_Una-Sana.svg|28x28piksel]] [[Skupština Unsko-sanskog kantona|USK]]
![[Datoteka:Coat_of_arms_of_Posavina.svg|28x28piksel]] [[Skupština Posavskog kantona|PK]]
![[Datoteka:Coat_of_arms_of_Tuzla_Canton.svg|31x31piksel]] [[Skupština Tuzlanskog kantona|TK]]
![[Datoteka:Coat_of_arms_of_Zenica-Doboj_Canton.svg|31x31piksel]] [[Skupština Zeničko-dobojskog kantona|ZDK]]
![[Datoteka:Coat_of_arms_of_Bosnian_Podrinje.svg|33x33piksel]] [[Skupština Bosansko-podrinjskog kantona Goražde|BPK]]
![[Datoteka:Coat_of_arms_of_Central_Bosnia.svg|33x33piksel]] [[Skupština Srednjobosanskog kantona|SBK]]
![[Datoteka:Coat_of_arms_of_Herzegovina-Neretva.svg|28x28piksel]] [[Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona|HNK]]
![[Datoteka:No_coats_of_arms.svg|28x28piksel]] [[Skupština Zapadnohercegovačkog kantona|ZHK]]
![[Datoteka:Coat_of_arms_of_Sarajevo_Canton.svg|28x28piksel]] [[Skupština Kantona Sarajevo|KS]]
![[Datoteka:No_coats_of_arms.svg|28x28piksel]] [[Skupština Kantona 10|K10]]
!'''Ukupno'''
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996 - kantonalne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine|1996.]]{{Efn|SDP BiH je na općim izborima 1996. nastupila u političkom savezu &quot;[[Združena lista]]&quot; sa, [[Unija bosanskohercegovačkih socijaldemokrata|UBSD]], [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]], [[Muslimanska bošnjačka organizacija|MBO]] i [[Republikanska stranka Bosne i Hercegovine|RS BiH]].|naziv=Napomena 1|grupa=Napomene}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|1|50|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|20|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|9|50|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|4|59|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|1|31|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|2|55|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|1|50|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|31|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|8|45|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|15|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|26|406|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998 - kantonalne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine|1998.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|3|50|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|1|30|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|10|50|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|11|50|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|5|31|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|5|50|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|3|50|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|31|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|11|45|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|1|30|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|50|417|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2000 - kantonalne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine|2000.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|6|30|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|4|19|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|16|35|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|11|35|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|8|25|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|6|28|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|4|28|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|21|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|14|35|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|1|23|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|70|279|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002 - kantonalne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine|2002.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|4|30|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|3|21|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|11|35|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|6|35|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|5|25|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|3|30|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|3|30|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|23|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|10|35|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|1|25|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|46|289|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006 - kantonalne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine|2006.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|6|30|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|2|21|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|11|35|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|5|35|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|6|25|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|3|30|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|2|30|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|23|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|7|35|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|1|25|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|43|289|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010 - kantonalne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine|2010.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|8|30|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|1|21|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|13|35|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|10|35|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|7|25|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|6|30|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|5|30|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|23|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|10|35|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|1|25|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|61|289|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014 - kantonalne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine|2014.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|4|30|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|1|21|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|6|35|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|4|35|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|2|25|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|4|30|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|3|30|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|23|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|4|35|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|1|25|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|29|289|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018 - kantonalne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine|2018.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|4|30|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|3|21|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|10|35|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|6|35|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|2|25|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|5|30|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|3|30|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|23|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|4|35|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|1|25|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|36|289|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - kantonalne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine|2022.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|3|30|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|1|21|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|8|35|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|5|35|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|2|25|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|4|30|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|3|30|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|23|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|6|35|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|2|25|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|34|289|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
|}

=== Lokalni izbori ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; width:72%; margin-bottom:0&quot;
!Godina
!Predsjednik
!(Grado)načelnici
!Gradovi/Općine
! style=&quot;width:5%;&quot;|+/-
|-
![[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 1997.|1997.]]
| colspan=&quot;4&quot; rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;background-color:#ddd;&quot; |''U ovom periodu načelnici i gradonačelnici birani su preko općinskih i gradskih vijeća''
|-
![[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2000.|2000.]]
|-
![[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2004.|2004.]]
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Zlatko Lagumdžija]]
|{{Infokutija stranka/mandati|13|144|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
|[[Bihać]], [[Bosansko Grahovo]], [[Centar (Sarajevo)]], [[Gračanica]], [[Gradačac]], [[Kakanj]], [[Novi Grad (Sarajevo)]], [[Novo Sarajevo]], [[Tuzla]], [[Vareš]], [[Živinice]], [[Vukosavlje]], [[Brčko]]
|{{Nema promjena}}
|-
![[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2008.|2008.]]
|{{Infokutija stranka/mandati|10|144|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
|[[Bihać]], [[Centar (Sarajevo)]], [[Gračanica]], [[Kakanj]], [[Novi Grad (Sarajevo)]], [[Sarajevo]], [[Tuzla]], [[Vareš]], [[Živinice]], [[Vukosavlje]]
|{{Gubitak}} 3
|-
![[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2012.|2012.]]
|{{Infokutija stranka/mandati|10|143|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
|[[Bosanska Krupa]], [[Centar (Sarajevo)]], [[Doboj Jug]], [[Gračanica]], [[Gradačac]], [[Ključ (općina)|Ključ]], [[Srebrenik]], [[Trnovo (Federacija Bosne i Hercegovine)|Trnovo (FBiH)]], [[Tuzla]], [[Živinice]]
|{{Nema promjena}}
|-
![[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2016.|2016.]]
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Nermin Nikšić]]
|{{Infokutija stranka/mandati|8|144|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
|[[Bosanska Krupa]], [[Gračanica]], [[Gradačac]], [[Ključ (općina)|Ključ]], [[Lukavac]], [[Maglaj]], [[Tuzla]], [[Živinice]]
|{{Gubitak}} 2
|-
![[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2020.|2020.]]
|{{Infokutija stranka/mandati|11|145|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
|[[Bosanska Krupa]], [[Goražde]], [[Gračanica]], [[Gradačac]], [[Jablanica]], [[Ključ (općina)|Ključ]], [[Maglaj]], [[Novo Sarajevo]], [[Sarajevo]], *''[[Stari Grad (Sarajevo)]]'', [[Tuzla]]
|{{Povećanje}} 3
|-
![[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2024.|2024.]]
|{{Infokutija stranka/mandati|8|145|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}}
|[[Bosanska Krupa]], [[Bugojno]], [[Donji Vakuf]], [[Goražde]], [[Novo Sarajevo]], [[Stari Grad (Sarajevo)]], [[Tuzla]], [[Vukosavlje]]
|{{Gubitak}} 3
|}
&lt;sub&gt;* - Gradovi/Općine koje su na prijevremenim izborima dobile novog (grado)načelnika.&lt;/sub&gt;

== Također pogledajte ==

* [[Savez komunista Jugoslavije]]
* [[Savez komunista Bosne i Hercegovine]]
* [[Spisak političkih stranaka u Bosni i Hercegovini]]

== Napomene ==
{{Napomene}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
*[http://www.sdp.ba/ Službena stranica]

[[Kategorija:Političke stranke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|*]]
[[Kategorija:Političke stranke osnovane 1992.]]
[[Kategorija:Socijaldemokratija]]
[[Kategorija:Lijevi centar]]
[[Kategorija:Punopravne članice Socijalističke internacionale]]
[[Kategorija:Progresivna alijansa]]
[[Kategorija:Stranke povezane s Partijom evropskih socijalista]]
[[Kategorija:Proevropske političke stranke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Sekularizam u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Socijaldemokratske partije u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Socijaldemokratske partije u Evropi|Bosna i Hercegovina]]
[[Kategorija:Socijaldemokratske partije]]
[[Kategorija:Združena lista]]
[[Kategorija:Trojka (koalicija)]]</text>
      <sha1>1z8gil0v58a10b2icr2rn3z63h408gd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Postshizofrena depresija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>14751</id>
    <revision>
      <id>3938543</id>
      <parentid>3807264</parentid>
      <timestamp>2026-11-02T16:27:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Grondilo</username>
        <id>180038</id>
      </contributor>
      <origin>3938543</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="881" sha1="4gvk53rp9g0lf85cquzfbxwers5svqq" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Postshizofrena depresija''' je podtip [[Shizofrenija|shizofrenije]] u kojoj je prisutna [[Depresija (raspoloženje)|depresivna]] epizoda koja može biti produžena, a javlja se kao posljedica shizofrene [[Bolest|bolesti]]. Neki pozitivni ili negativni [[Simptom|simptomi]] moraju biti pristni, ali ne preovladavaju duže u kliničkoj slici.

Depresivna stanja povećavaju rizik od [[samoubistvo|samoubistva]]. U slučaju da nema više shizofrenih simptoma, depresivna epizoda se mora dijagnostikovati kao F32.-. Ako su pak shizofreni simptomi floridni i naglašeni, treba zadržati dijagnozu odgovarajućeg podtipa shizofrenije (F20.0-F20.3).
[[Antipsihotik|Antipsihotici]] mogu dovesti do ispoljavanja depresije kod liječenih shizofrenih bolesnika.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Shizofrenija]]</text>
      <sha1>4gvk53rp9g0lf85cquzfbxwers5svqq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Edukacijska psihologija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>15437</id>
    <revision>
      <id>3938532</id>
      <parentid>3936752</parentid>
      <timestamp>2026-11-02T16:12:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Grondilo</username>
        <id>180038</id>
      </contributor>
      <origin>3938532</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1072" sha1="7u0udm60n7hg5la2917z6yi5kjgcsa9" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Šablon:Psihologija bočna traka}}
[[Datoteka:Kugleramme.jpg|mini|desno|180px|Abakus služi za učenje apstraktnih koncepata.]]
'''Edukacijska psihologija''' se bavi izučavanjem ljudskog ponašanja i učenja na različitim uzrastima i u različitim uslovima odgojno-obrazovne sredine.
To je grana primijenjene [[Psihologija|psihologije]], čiji je cilj unapređivanje tih procesa i njihovog podizanja na jedan viši i kvalitetniji nivo, u smislu optimalnog razvoja sposobnosti i osobina ličnosti učenika.
Također imamo i definiciju školske psihologije: ona otkriva zakonitosti koje nastaju u odgojno-obrazovnom procesu. Njen je osnovni zadatak da ustanovi što efikasnije nastavne metode u proučavanju, posebno one koje se odnose na [[Motivacija|motivaciju]] i [[učenje]].

== Također pogledajte ==
* [[Kognitivna nauka]]
* [[Motivacija]]
== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.ipf.unze.ba/index.php?id=461 Pedagoška psihologija]

{{Psihologija}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Edukacijska psihologija| ]]</text>
      <sha1>7u0udm60n7hg5la2917z6yi5kjgcsa9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kršćansko-demokratska unija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>16082</id>
    <revision>
      <id>3938508</id>
      <parentid>3685460</parentid>
      <timestamp>2026-11-02T14:55:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CommonsDelinker</username>
        <id>1478</id>
      </contributor>
      <comment>Uklanjam datoteku [[c:File:Bundesarchiv_B_145_Bild-F078072-0004,_Konrad_Adenauer.jpg|Bundesarchiv_B_145_Bild-F078072-0004,_Konrad_Adenauer.jpg]]; na Commonsu ju je izbrisao/-la [[c:User:Reinhard Kraasch|Reinhard Kraasch]]; razlog: Copyright violation; see</comment>
      <origin>3938508</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6974" sha1="mzeh1ipfht1rb0lhuvxs2cc57awvee0" xml:space="preserve">[[Datoteka:CDU logo.svg|mini|desno|CDU]]
'''Christlich Demokratische Union Deutschlands (CDU)''' (''Kršćansko-demokratska unija'') je [[njemačka]] narodna politička stranka. Sebe predstavlja kao kršćansko-socijalnu stranku, liberalnu ali i donekle konzervativnu narodnu stranku.&lt;ref&gt;''Grundsatzprogramm der CDU Deutschlands'', 3. decembar 2007, Hannover, preambula, str. 5.&lt;/ref&gt;

Na mjestu predsjednika stranke od 22. januara 2022. je [[Friedrich Merz]]. Na evropskom nivou, CDU je članica Saveza evropskih narodnih stranaka (EVP). Po broju članova, CDU je druga po veličini stranka u Njemačkoj. Takozvani ''istočni CDU'' kao bivša stranka istočnog bloka spojila se 1990. godine u jedinstveni CDU na nivou današnje Njemačke. Zajedno sa, po programu bliskom, bajernskom strankom CSU čini zajedničku frakciju u [[Bundestag]]u. Za prvog predsjednika CDU na saveznom nivou izabran je [[Konrad Adenauer]] 1950. godine. Trenutno u Bundestagu ima 152 zastupnika od ukupno 736.

==Historija==
===Njemačko carstvo 1870–1918===
Osnivanje stranke je počelo u [[Njemačko carstvo|njemačkom carstvu]] oko 1870 godine. Tada je [[DZP]] (Deutsche Zentrumspartei) bila najutjecajnija kršćanska stranka. Uzroci za potrebom nove i jake kršćanske stranke su između ostalog bili: [[liberalizacija]] i okretanje njemačkog stanovništva od crkve. Uz to nakon je raspadom njemačkog carstva nakon [[austrijsko-pruski rat|austrijsko-pruskog rata]] [[Katoličanstvo|katoličko]] stanovništvo na [[jug]]u Njemačke ([[Bavarska]]) bilo izloženo [[Protestantizam|protestantskoj]] većini sa [[sjever]]a. Dok je njemačko carstvo postojalo u parlamentu je vladala zastupljenost po paritetu (proporciji) konfesije.&lt;ref&gt;[http://www.kas.de/wf/de/71.8750/ Faza nastanka od 1870-1918 na stranici njemačke fondacije Konrad Adenauer] učitano 10.02.2014 [[Njemački jezik|njem.]]&lt;/ref&gt;

===Vajmarska republika 1918–1933===
[[Oktobarska revolucija|Crvena revolucija]] je u [[1918.]] godini izazvala šok kod njemačkih građanskih stranaka. Liberalna sredina u parlamentu nije bila u stanju da reaguje. Političari iz sredine poput Joseph Wirtha su prešli u socijaliste. Kao reakcija na to je osnovana Bavarska narodna stranka [[BVP (stranka)|BVP]] ([[Njemački jezik|njem.]] Bayerische Volkspartei) . Osnivači si bili Georg Heim i Sebastian Schlittenbauer no ova inicijativa je dovela još veću pometnju među katoličkim stanovništvom Bavarske. Šef kršćanskih sindikata Adam Stegerwald je uspio ujediniti birače osnivanjem nove stranke CVP koja je imala dodatak kršćanska ([[Njemački jezik|njem.]] christlich) ali se je zvala jednostavno i centar. BVP i CVP su 1919 ušle u parlament sa 16,4 % glasova. Vladajuće stranke su bile [[SPD]] i DDP tzv. Vajmarska koalicija. Budući da je Njemačka izgubila [[Prvi svjetski rat]] te nakon [[Versaillski mir|Versailskog mira]] morala da preuzme cjelokupnu odgovornost. Pobjednici posebno [[Belgija]] i [[Francuska]] tražili su nadoknadu za ratne štete. Uz to je [[Heinrich Brüning (kancelar)|kancelar Brüning]] uveo mjere štednje koje su pogoršale situaciju. Nezadovoljstvo stanovništva je sve više raslo. Stranka neonacista [[Nacistička stranka|NSDAP]] je dobila veliki priliv birača.&lt;ref&gt;[http://www.kas.de/wf/de/71.8751/ CDU za vrijeme Vajmarske republike  od 1918-1933 na stranici njemačke fondacije Konrad Adenauer] učitano 10.02.2014 [[Njemački jezik|njem.]]&lt;/ref&gt;

===Drugi Svjetski rat i NSDAP na vlasti 1933–1945===
Kada je NSDAP došao na vlast mnogi političari iz centra su napustili Njemačku. Među njima se našao i bivši kancelar Brüning. Ukinuta je Vajmarska republika i proglašen [[Četvrti rajh]]. Iako je lokalno katoličko stanovništvo u početku s nacistima simpatiziralo, NSDAP je smatrao ''politički katolicizam'' kao neprijatelja. NSDAP je oficijelno zabranio rad kršćanskih sindikata i ostalih udruženja. Svrgnuti su svi funkcioneri SPD, DDP kao i BVP sa vlasti čime su pored gubitka egzistencije proglašeni i izdajnicima. Počela su masovna hapšenja. Simpatizeri [[socijaldemokratija|socijaldemokrata]] kao i kršćanski nastrojenih organizacija počeli su sarađivati u otporu protiv nacista. Posebno su se ovdje istakli [[Jakob Kaiser]] i [[Wilhelm Leuschner]] koji su održavali sastanke u [[Berlin]]u.
&lt;ref&gt;[http://www.kas.de/wf/de/71.8752/ Dolazak NSDAP na vlast od 1933-1945 na stranici njemačke fondacije Konrad Adenauer] učitano 12.02.2014 [[Njemački jezik|njem.]]&lt;/ref&gt;

===Nakon Drugog svjetskog rata 1945–1949===

Kraj [[Drugi svjetski rat|Drugog Svjetskog rata]] obilježen je procvatom kršćanskih stranaka kako u Njemačkoj tako i u susjednim državama:[[Austrija]] ÖVP ( Österreichische Volkspartei), Belgija CVP/PSC (Christelijke Volkspartij/Parti Social Chrétien), Francuska  MRP (Mouvement Républicain Populaire), [[Italija]] DC (Democrazia Cristiana), [[Luksemburg]] CSV (Chrёstlech-Sozial Vollekspartei),  [[Norveška]] KrF (Kristelig Folkeparti). 
U njemačkoj južnoj [[pokrajina|pokrajini]] [[Baden-Württemberg|Baden Würtemberg]] osnovana je ''kršćansko socijalna stranka'' CSU (njem. [[Christlich Soziale Union]]). CDU i CSU  definisale su njemačku kulturu kao: konzervativnu, kršćansku, patriotsku. U istočnom dijelu Njemačke koji je bio pod nadzorom [[Crvena armija|Crvene armije]] osnovana je ljevičarsko orijentisana stranka pod nazivom ''jedinstvena socijalistička stranka Njemačke'' SED (njem. [[Sozialistische Einheitspartei Deutschlands]]).&lt;ref&gt;[http://www.kas.de/wf/de/71.8753/ Kršćanske stranke nakon završetka Drugog Svjetskog rata 1945-1949 na stranici njemačke fondacije Konrad Adenauer] učitano 14.02.2014&lt;/ref&gt; [[SAD]] uvodi [[Maršalov plan]] za oživljenje privrede u zemljama razrušene Evrope.&lt;ref name=&quot;hdg&quot;&gt;[http://www.hdg.de/lemo/html/Nachkriegsjahre/WiederaufbauUndWirtschaft/marshallPlan.html Maršalov plan na stranici njemačke fondacije Haus der Geschichte] učitano 18.02.2014 [[Njemački jezik|njem.]]&lt;/ref&gt;

===Prva pobjeda na saveznom nivou 1950–1966===
Prva pobjeda CDU stranke na saveznom nivou (Bundestag) ostvarena je [[1950.|1950]] godine. Kancelar je bio [[Konrad Adenauer]]. Vladala je koalicija ''Union ''([[Bosanski jezik|bos.]]&lt;nowiki/&gt;unija) koju su činile: CDU, CSU, DP i [[FDP]]. Birači CDU/CSU su bili pretežno u [[selo|ruralnim]] područjima. Politika se orijentisala na jačanje tzv. Zapada u odnosu na Istok kojim je tada dominirao [[Sovjetski Savez]]. Ovaj vremenski period se naziva i njemačkim privrednim čudom ([[Deutsches Wirtschaftswunder]]). Zaposlenje na novoizgradnji porušene zemlje bilo je znatno visoko.&lt;ref&gt;[http://www.kas.de/wf/de/71.8754/ Prva pobjeda na saveznom nivou 1950-1966 na stranici njemačke fondacije Konrad Adenauer] učitano 18.02.2014 [[Njemački jezik|njem.]]&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
+{{Commonscat-inline|Christlich Demokratische Union Deutschlands}}

[[Kategorija:Političke stranke u Njemačkoj]]</text>
      <sha1>mzeh1ipfht1rb0lhuvxs2cc57awvee0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Konrad Adenauer</title>
    <ns>0</ns>
    <id>18026</id>
    <revision>
      <id>3938507</id>
      <parentid>3746738</parentid>
      <timestamp>2026-11-02T14:55:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CommonsDelinker</username>
        <id>1478</id>
      </contributor>
      <comment>Uklanjam datoteku [[c:File:Bundesarchiv_B_145_Bild-F078072-0004,_Konrad_Adenauer.jpg|Bundesarchiv_B_145_Bild-F078072-0004,_Konrad_Adenauer.jpg]]; na Commonsu ju je izbrisao/-la [[c:User:Reinhard Kraasch|Reinhard Kraasch]]; razlog: Copyright violation; see</comment>
      <origin>3938507</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1647" sha1="6slhzbc4vprwj7psl7mcthmxwkubl9r" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                = Konrad Adenauer  
| slika              =
| redoslijed         = [[Njemački kancelar]]
| vrijeme_na_vlasti  = 15. septembar 1949 – 11. oktobar 1963.
| prethodnik         = 
| nasljednik         = [[Ludwig Erhard]]
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1876|01|05}} 
| mjesto_rođenja     = [[Köln]], [[Njemačko Carstvo]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1967|04|19|1876|01|05}} 
| mjesto_smrti       = [[Bad Honnef]], [[Zapadna Njemačka]]
| politička_stranka  = [[Kršćansko-demokratska unija]]
| potpis             = Konrad Adenauer signature transparent.png
}}
'''Konrad Hermann Josef Adenauer''' (5. januar 1876 – 19. april 1967) bio je [[Njemačka|njemački]] državnik, od 1949. do 1963. prvi [[Njemački kancelar|kancelar Savezne Republike Njemačke]]&lt;ref&gt;{{Cite web|title = Konrad Adenauer {{!}} chancellor of West Germany|url = http://www.britannica.com/biography/Konrad-Adenauer|website = Encyclopedia Britannica|access-date = 21. 2. 2016}}&lt;/ref&gt; kao i Ministar vanjskih poslova između 1949. i 1955.

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{Commons|Konrad Adenauer}}
*[http://www.dhm.de/lemo/html/biografien/AdenauerKonrad Biografija] {{Simboli jezika|de|Njemački}}

{{Hladni rat}}
{{Osobe Hladnog rata}}
{{Njemački kancelari}}
{{Dobitnici Karlove nagrade}}
{{Osoba godine magazina &quot;Time&quot;}}

{{stub-biog}}

{{DEFAULTSORT:Adenauer, Konrad}}
[[Kategorija:Rođeni 1876.]]
[[Kategorija:Umrli 1967.]]
[[Kategorija:Biografije, Köln]]
[[Kategorija:Njemački političari]]
[[Kategorija:Njemački kancelari]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena zvijezde Afrike]]</text>
      <sha1>6slhzbc4vprwj7psl7mcthmxwkubl9r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dobroslav Paraga</title>
    <ns>0</ns>
    <id>21096</id>
    <revision>
      <id>3938490</id>
      <parentid>3748019</parentid>
      <timestamp>2026-11-02T14:14:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>16322</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Jugoslavenski disidenti]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3938490</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4076" sha1="6yn2fcrreh34rd5yszeq50xj8xadidj" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Dobroslav Paraga''' ([[Zagreb]] [[9. decembar]] [[1960]].), je [[Hrvatska|hrvatski]] [[političar]], prvi predsjednik [[Hrvatska stranka prava (Hrvatska)|HSP-a]], osnivač i predsjednik stranke [[HSP 1861]], te vrhovni komandant [[Hrvatske odbrambene snage|Hrvatskih odbrambenih snaga]] od 1991. do 1993.

==Biografija==
[[Osnovna škola|Osnovnu školu]] i [[gimnazija|gimnaziju]] pohađao je u Zagrebu. Nakog gimnazije u istom gradu upisuje studij [[pravo|prava]] i laičke [[teologija|teologije]]. Godine [[1980]]. je uhapšen zbog potpisivanja peticije za amnestiju političkih zatvorenika, te osuđen na četiri godine zatvora. Kaznu je odslužio u [[Lepoglava|Lepoglavi]] i na [[Golo ostrvo|Golom ostrvu]]. Služi vojsku u kninskom garnizonu [[1986]].

Njegovog najboljeg prijatelja Ernesta Brajdera likvidirala je [[UDBA]] bacivši ga kroz prozor sa četvrtog sprata zgrade u [[Novi Zagreb|Novom Zagrebu]]. Godine [[1986]]. podnosi tužbu protiv [[SFRJ]] zbog mučenja i zlostavljanja u zatvoru. O monitiranim procesima i političkim zatvorenicima Paraga počinje pisati u slovenskoj Novoj reviji, a potom i u ljubljanskoj Mladini. Uskoro odlazi u [[Ljubljana|Ljubljanu]], gdje dobija poziv njemačkog predsjednika Richarda von Weiszeckera za posjetu [[Njemačka|Njemačkoj]], na osnovu čega mu [[Slovenija]] izdaje pasoš. Paraga denuncira SFRJ u više zapadnih zemalja: [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Švedska|Švedskoj]], [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]], [[Kanada|Kanadi]], [[Austrija|Austriji]]. U [[Toronto|Torontu]] organizuje protivjugoslavenske demonstracije. Godine [[1989]]. u američkom Kongresu ishodi Rezoluciju broj 169 američkog Senata kojom se traži bezuvjetna [[amnestija]] političkih zatvorenika u SFRJ i slobodno udruživanje građana. Februara [[1990]]. godine izabran je za vršioca dužnosti predsjednika obnovljene [[Hrvatska stranka prava (Hrvatska)|Hrvatske stranke prava]] (HSP), a iste godine prima ga [[Vaclav Havel]]. Iduće godine Paraga je i službeno izabran za predsjednika stranke. [[Franjo Tuđman]] poziva HSP da uđe u [[Hrvatski demokratski blok]] protiv [[Koalicija narodnog sporazuma|Koalicije narodnog sporazuma]], a u Paraginom odsustvu [[Ante Paradžik]] uvodi HSP u blok. Početkom rata Paraga osniva [[HOS]] ([[Hrvatske odbrambene snage]]). Nakon pada [[Vukovar]]a Dobroslav Paraga, [[Ante Prkačin]] i komandant odbrane Vukovara [[Mile Dedaković]] optuženi su i uhapšeni ''zbog terorizma i rušenja demokratski izbrane vlasti''.

Hrvatska vlast organizuje veliku policijsku raciju u prostorijama Hrvatske stranke prava. Uskoro dolazi do raskola u stranci između Paragine i Đapićeve frakcije, a Ministarstvo uprave presuđuje kako pravo na naziv stranke ima [[Anto Đapić]]. Paraga svoju frakciju preimenuje u [[Hrvatska stranka prava 1861]].

Krajem [[1997]]. Paraga je [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnom sudu za ratne zločine na području bivše Jugoslavije]] u [[Haag]]u podnio prijavu protiv tadašnjeg predsjednika Republike Hrvatske [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]], ministra odbrane [[Gojko Šušak|Gojka Šuška]] i još nekoliko osoba iz državnog i vojnog vrha zbog podjele agresije na BiH, političkih ubistava itd. Nakon toga se našao na meti državotvornih medija kao ''izdajnik domovine'', a Državno tužilaštvo optužilo ga je da je kaznenom prijavom i njenim objavljivanjem počinio kazneno djelo širenja lažnih vijesti. Pred istražnim sudijom Paraga je ostao kod svojih tvrdnji. Septembra [[2000]]. podnosi kaznene prijave protiv [[Vice Vukojević]]a, [[Smiljko Sokol|Smiljka Sokola]] i [[Hrvoje Šarinić|Hrvoja Šarinića]].

Oženjen je suprugom Nevenkom.

== Vanjski linkovi ==
{{Proširiti sekciju}}

{{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}

{{DEFAULTSORT:Paraga, Dobroslav}}
[[Kategorija:Hrvatski političari]]
[[Kategorija:Oficiri Hrvatskih odbrambenih snaga]]
[[Kategorija:Biografije, Zagreb]]
[[Kategorija:Hrvatska stranka prava]]
[[Kategorija:Hrvatska stranka prava 1861]]
[[Kategorija:Jugoslavenski disidenti]]</text>
      <sha1>6yn2fcrreh34rd5yszeq50xj8xadidj</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3938491</id>
      <parentid>3938490</parentid>
      <timestamp>2026-11-02T14:16:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>16322</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Politički zatvorenici SFRJ]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3938491</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4119" sha1="f1evdivpmgo3nh3udm5hpiny2v1aep6" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Dobroslav Paraga''' ([[Zagreb]] [[9. decembar]] [[1960]].), je [[Hrvatska|hrvatski]] [[političar]], prvi predsjednik [[Hrvatska stranka prava (Hrvatska)|HSP-a]], osnivač i predsjednik stranke [[HSP 1861]], te vrhovni komandant [[Hrvatske odbrambene snage|Hrvatskih odbrambenih snaga]] od 1991. do 1993.

==Biografija==
[[Osnovna škola|Osnovnu školu]] i [[gimnazija|gimnaziju]] pohađao je u Zagrebu. Nakog gimnazije u istom gradu upisuje studij [[pravo|prava]] i laičke [[teologija|teologije]]. Godine [[1980]]. je uhapšen zbog potpisivanja peticije za amnestiju političkih zatvorenika, te osuđen na četiri godine zatvora. Kaznu je odslužio u [[Lepoglava|Lepoglavi]] i na [[Golo ostrvo|Golom ostrvu]]. Služi vojsku u kninskom garnizonu [[1986]].

Njegovog najboljeg prijatelja Ernesta Brajdera likvidirala je [[UDBA]] bacivši ga kroz prozor sa četvrtog sprata zgrade u [[Novi Zagreb|Novom Zagrebu]]. Godine [[1986]]. podnosi tužbu protiv [[SFRJ]] zbog mučenja i zlostavljanja u zatvoru. O monitiranim procesima i političkim zatvorenicima Paraga počinje pisati u slovenskoj Novoj reviji, a potom i u ljubljanskoj Mladini. Uskoro odlazi u [[Ljubljana|Ljubljanu]], gdje dobija poziv njemačkog predsjednika Richarda von Weiszeckera za posjetu [[Njemačka|Njemačkoj]], na osnovu čega mu [[Slovenija]] izdaje pasoš. Paraga denuncira SFRJ u više zapadnih zemalja: [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Švedska|Švedskoj]], [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]], [[Kanada|Kanadi]], [[Austrija|Austriji]]. U [[Toronto|Torontu]] organizuje protivjugoslavenske demonstracije. Godine [[1989]]. u američkom Kongresu ishodi Rezoluciju broj 169 američkog Senata kojom se traži bezuvjetna [[amnestija]] političkih zatvorenika u SFRJ i slobodno udruživanje građana. Februara [[1990]]. godine izabran je za vršioca dužnosti predsjednika obnovljene [[Hrvatska stranka prava (Hrvatska)|Hrvatske stranke prava]] (HSP), a iste godine prima ga [[Vaclav Havel]]. Iduće godine Paraga je i službeno izabran za predsjednika stranke. [[Franjo Tuđman]] poziva HSP da uđe u [[Hrvatski demokratski blok]] protiv [[Koalicija narodnog sporazuma|Koalicije narodnog sporazuma]], a u Paraginom odsustvu [[Ante Paradžik]] uvodi HSP u blok. Početkom rata Paraga osniva [[HOS]] ([[Hrvatske odbrambene snage]]). Nakon pada [[Vukovar]]a Dobroslav Paraga, [[Ante Prkačin]] i komandant odbrane Vukovara [[Mile Dedaković]] optuženi su i uhapšeni ''zbog terorizma i rušenja demokratski izbrane vlasti''.

Hrvatska vlast organizuje veliku policijsku raciju u prostorijama Hrvatske stranke prava. Uskoro dolazi do raskola u stranci između Paragine i Đapićeve frakcije, a Ministarstvo uprave presuđuje kako pravo na naziv stranke ima [[Anto Đapić]]. Paraga svoju frakciju preimenuje u [[Hrvatska stranka prava 1861]].

Krajem [[1997]]. Paraga je [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnom sudu za ratne zločine na području bivše Jugoslavije]] u [[Haag]]u podnio prijavu protiv tadašnjeg predsjednika Republike Hrvatske [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]], ministra odbrane [[Gojko Šušak|Gojka Šuška]] i još nekoliko osoba iz državnog i vojnog vrha zbog podjele agresije na BiH, političkih ubistava itd. Nakon toga se našao na meti državotvornih medija kao ''izdajnik domovine'', a Državno tužilaštvo optužilo ga je da je kaznenom prijavom i njenim objavljivanjem počinio kazneno djelo širenja lažnih vijesti. Pred istražnim sudijom Paraga je ostao kod svojih tvrdnji. Septembra [[2000]]. podnosi kaznene prijave protiv [[Vice Vukojević]]a, [[Smiljko Sokol|Smiljka Sokola]] i [[Hrvoje Šarinić|Hrvoja Šarinića]].

Oženjen je suprugom Nevenkom.

== Vanjski linkovi ==
{{Proširiti sekciju}}

{{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}

{{DEFAULTSORT:Paraga, Dobroslav}}
[[Kategorija:Hrvatski političari]]
[[Kategorija:Oficiri Hrvatskih odbrambenih snaga]]
[[Kategorija:Biografije, Zagreb]]
[[Kategorija:Hrvatska stranka prava]]
[[Kategorija:Hrvatska stranka prava 1861]]
[[Kategorija:Jugoslavenski disidenti]]
[[Kategorija:Politički zatvorenici SFRJ]]</text>
      <sha1>f1evdivpmgo3nh3udm5hpiny2v1aep6</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3938558</id>
      <parentid>3938491</parentid>
      <timestamp>2026-11-02T18:07:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>16322</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Hrvatski disidenti]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3938558</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4153" sha1="6tw8v720xrhn8oo7w0e5oyi2cxgh81m" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Dobroslav Paraga''' ([[Zagreb]] [[9. decembar]] [[1960]].), je [[Hrvatska|hrvatski]] [[političar]], prvi predsjednik [[Hrvatska stranka prava (Hrvatska)|HSP-a]], osnivač i predsjednik stranke [[HSP 1861]], te vrhovni komandant [[Hrvatske odbrambene snage|Hrvatskih odbrambenih snaga]] od 1991. do 1993.

==Biografija==
[[Osnovna škola|Osnovnu školu]] i [[gimnazija|gimnaziju]] pohađao je u Zagrebu. Nakog gimnazije u istom gradu upisuje studij [[pravo|prava]] i laičke [[teologija|teologije]]. Godine [[1980]]. je uhapšen zbog potpisivanja peticije za amnestiju političkih zatvorenika, te osuđen na četiri godine zatvora. Kaznu je odslužio u [[Lepoglava|Lepoglavi]] i na [[Golo ostrvo|Golom ostrvu]]. Služi vojsku u kninskom garnizonu [[1986]].

Njegovog najboljeg prijatelja Ernesta Brajdera likvidirala je [[UDBA]] bacivši ga kroz prozor sa četvrtog sprata zgrade u [[Novi Zagreb|Novom Zagrebu]]. Godine [[1986]]. podnosi tužbu protiv [[SFRJ]] zbog mučenja i zlostavljanja u zatvoru. O monitiranim procesima i političkim zatvorenicima Paraga počinje pisati u slovenskoj Novoj reviji, a potom i u ljubljanskoj Mladini. Uskoro odlazi u [[Ljubljana|Ljubljanu]], gdje dobija poziv njemačkog predsjednika Richarda von Weiszeckera za posjetu [[Njemačka|Njemačkoj]], na osnovu čega mu [[Slovenija]] izdaje pasoš. Paraga denuncira SFRJ u više zapadnih zemalja: [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Švedska|Švedskoj]], [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]], [[Kanada|Kanadi]], [[Austrija|Austriji]]. U [[Toronto|Torontu]] organizuje protivjugoslavenske demonstracije. Godine [[1989]]. u američkom Kongresu ishodi Rezoluciju broj 169 američkog Senata kojom se traži bezuvjetna [[amnestija]] političkih zatvorenika u SFRJ i slobodno udruživanje građana. Februara [[1990]]. godine izabran je za vršioca dužnosti predsjednika obnovljene [[Hrvatska stranka prava (Hrvatska)|Hrvatske stranke prava]] (HSP), a iste godine prima ga [[Vaclav Havel]]. Iduće godine Paraga je i službeno izabran za predsjednika stranke. [[Franjo Tuđman]] poziva HSP da uđe u [[Hrvatski demokratski blok]] protiv [[Koalicija narodnog sporazuma|Koalicije narodnog sporazuma]], a u Paraginom odsustvu [[Ante Paradžik]] uvodi HSP u blok. Početkom rata Paraga osniva [[HOS]] ([[Hrvatske odbrambene snage]]). Nakon pada [[Vukovar]]a Dobroslav Paraga, [[Ante Prkačin]] i komandant odbrane Vukovara [[Mile Dedaković]] optuženi su i uhapšeni ''zbog terorizma i rušenja demokratski izbrane vlasti''.

Hrvatska vlast organizuje veliku policijsku raciju u prostorijama Hrvatske stranke prava. Uskoro dolazi do raskola u stranci između Paragine i Đapićeve frakcije, a Ministarstvo uprave presuđuje kako pravo na naziv stranke ima [[Anto Đapić]]. Paraga svoju frakciju preimenuje u [[Hrvatska stranka prava 1861]].

Krajem [[1997]]. Paraga je [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnom sudu za ratne zločine na području bivše Jugoslavije]] u [[Haag]]u podnio prijavu protiv tadašnjeg predsjednika Republike Hrvatske [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]], ministra odbrane [[Gojko Šušak|Gojka Šuška]] i još nekoliko osoba iz državnog i vojnog vrha zbog podjele agresije na BiH, političkih ubistava itd. Nakon toga se našao na meti državotvornih medija kao ''izdajnik domovine'', a Državno tužilaštvo optužilo ga je da je kaznenom prijavom i njenim objavljivanjem počinio kazneno djelo širenja lažnih vijesti. Pred istražnim sudijom Paraga je ostao kod svojih tvrdnji. Septembra [[2000]]. podnosi kaznene prijave protiv [[Vice Vukojević]]a, [[Smiljko Sokol|Smiljka Sokola]] i [[Hrvoje Šarinić|Hrvoja Šarinića]].

Oženjen je suprugom Nevenkom.

== Vanjski linkovi ==
{{Proširiti sekciju}}

{{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}

{{DEFAULTSORT:Paraga, Dobroslav}}
[[Kategorija:Hrvatski političari]]
[[Kategorija:Oficiri Hrvatskih odbrambenih snaga]]
[[Kategorija:Biografije, Zagreb]]
[[Kategorija:Hrvatska stranka prava]]
[[Kategorija:Hrvatska stranka prava 1861]]
[[Kategorija:Hrvatski disidenti]]
[[Kategorija:Jugoslavenski disidenti]]
[[Kategorija:Politički zatvorenici SFRJ]]</text>
      <sha1>6tw8v720xrhn8oo7w0e5oyi2cxgh81m</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Međunarodni aerodrom Sarajevo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>22532</id>
    <revision>
      <id>3938530</id>
      <parentid>3929728</parentid>
      <timestamp>2026-11-02T16:11:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ljiljan90</username>
        <id>120511</id>
      </contributor>
      <comment>/* Statistike */ Broj putnika za mjesec Septembar 2026 objavljen</comment>
      <origin>3938530</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23163" sha1="3wtz59vkpbtul65ltli7noxpximi5pp" xml:space="preserve">{{Infokutija aerodrom
| ime             = Međunarodni aerodrom Sarajevo
| izvorno ime     = 
| izvorno ime-a   = 
| izvorno ime-r   = 
| slika           = Sarajevo Airport 1 2024.jpg
| slika-širina    = 
| opis            = 
| IATA            = SJJ
| ICAO            = LQSA
| vrsta           = 
| vlasnik-operator = [[Direkcija za civilno zrakoplovstvo Bosne i Hercegovine]]
| vlasnik         = [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine]]
| operator        = 
| grad            = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]]
| lokacija        = [[Butmir]], [[Ilidža]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]]
| izgrađen        = 2. Juni 1969
| upotreba        = 
| visina-m        = 521 m
| koordinate      = {{coor dms|43|49|29|N|018|19|53|E|type:airport}}
| website         = [http://www.sarajevo-airport.ba/ Službena stranica]
| metar-visina    = 
| metar-r         = 
| r1-broj         = 12/30
| r1-dužina-m     = 2.700
| r1-površina     = Asfalt
| r2-broj         = 
| r2-dužina-m     = 
| r2-površina     = 
| h1-broj         = 
| h1-dužina-m     = 
| h1-površina     = 
| h2-broj         = 
| h2-dužina-m     = 
| h2-površina     = 
| stat-god        = 
| stat1-naziv     = Br. putnika u 2024. 
| stat1-podatak   = 1.821.762&lt;ref name=&quot;statistika&quot;&gt;{{cite web|title=Međunarodni aerodrom Sarajevo - Statistika|url=https://www.sarajevo-airport.ba/tekst.php?lang=bos&amp;id=94&amp;kat=2&amp;sub_kat=0|publisher=http://www.sarajevo-airport.ba|access-date=14. 8. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180506124142/http://www.sarajevo-airport.ba/tekst.php?lang=bos&amp;id=94&amp;kat=2&amp;sub_kat=0|archive-date=6. 5. 2018|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; &lt;span style=&quot;color: #0c0; font-size: larger;&quot;&gt;▲&lt;/span&gt; 33,8 %
| stat2-naziv     = Br. putnika u 2023.
| stat2-podatak   = &lt;span style=&quot;color: #0c0; font-size: larger;&quot;&gt;▲&lt;/span&gt;1.362.007
| stat3-naziv     = Br. putnika u 2022.
| stat3-podatak   = &lt;span style=&quot;color: #0c0; font-size: larger;&quot;&gt;▲&lt;/span&gt;1.377.349
| fusnota         = 
}}
'''Međunarodni aerodrom Sarajevo''' ({{jez-en|Sarajevo International Airport}}) {{aerodrom kodovi|SJJ|LQSA}}, sa sjedištem u [[Butmir]]u, [[Sarajevo]], glavni je i najveći [[aerodrom]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Po osnivanju aerodrom se zvao ''Aerodrom Sarajevo-Ilidža''.&lt;ref name=&quot;historija&quot;&gt;{{cite web|title=Međunarodni aerodrom Sarajevo - Historijski razvoj aerodroma|url=https://www.sarajevo-airport.ba/tekst.php?lang=bos&amp;id=6&amp;kat=2&amp;sub_kat=0|publisher=http://www.sarajevo-airport.ba|access-date=14. 8. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180506124216/http://www.sarajevo-airport.ba/tekst.php?lang=bos&amp;id=6&amp;kat=2&amp;sub_kat=0|archive-date=6. 5. 2018|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; [[Ujedinjeni narodi]] su koristili aerodrom za dostavljanje humanitarne pomoći tokom rata.

Sa 957.969&lt;ref name=&quot;statistika&quot;/&gt; prevezenih putnika i 2.956.988&amp;nbsp;kg cargo tereta, uz obavljenih 12.775 avio operacija u 2017. godini,&lt;ref name=&quot;statistika&quot;/&gt; Međunarodni aerodrom Sarajevo je najveći aerodrom u Bosni i Hercegovini.
Mjesečni rekord po broju prevezenih putnika aerodrom je ostvario u julu 2018. godine kada je taj broj iznosio 159.380 putnika i najveći je od osnivanja aerodroma.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Međunarodni aerodrom Sarajevo - Rekordan broj opsluženih putnika|url=https://www.sarajevo-airport.ba/vijest.php?id=620|publisher=http://www.sarajevo-airport.ba|access-date=14. 8. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180906054030/https://www.sarajevo-airport.ba/vijest.php?id=620|archive-date=6. 9. 2018|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
=== Početak ===
Prvi službeni letovi za Sarajevo počinju 1930. godine upotrebom piste u naselju Butmir kada domaći avioprevoznik [[Aeroput]] otvara redovnu liniju povezujući [[Beograd]] i [[Podgorica|Podgoricu]] preko Sarajeva.&lt;ref name=&quot;aeroput&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.europeanairlines.no/drustvo-za-vazdusni-saobracaj-a-d-aeroput-1927-1948/|title=Drustvo za Vazdusni Saobracaj A D – Aeroput (1927–1948)|publisher= European Airlines|access-date=24. 1. 2019}}&lt;/ref&gt; Godinu kasnije, Aeroput otvara novu liniju koja povezuje Beograd i [[Zagreb]] preko Sarajeva, [[Split]]a i [[Rijeka (grad)|Rijeke]]. 1935. godine, Aeroput leti tri puta sedmično na relaciji Beograd–Sarajevo, a godinu dana poslije linija je proširena i na [[Dubrovnik]]. Godine 1937. postoje redovni letovi Sarajevo–Zagreb, a 1938. Aeroput postaje međunarodan proširenjem linije Dubrovnik–Sarajevo–Zagreb na [[Beč]], [[Brno]] i [[Prag]].&lt;ref name=&quot;aeroput&quot;/&gt; Aerodrom u Butmiru ostaje u upotrebi do 1969. godine. Potreba za novim aerodromom u Sarajevu s asfaltiranom pistom prepoznata je sredinom 60-tih kada JAT (Nacionalni avioprevoznik Jugoslavije) počinje nabavljati mlazne avione, a nakon što je odbijen prijedlog da [[Sokolac]] (35&amp;nbsp;km od Sarajeva) dobije aerodrom. Izgradnja novog aerodroma počinje 1966. godine na lokaciji gdje se i danas nalazi, nedaleko od mjesta starog aerodroma.

Aerodrom Sarajevo je otvoren je 2. juna 1969. godine za unutardržavni saobraćaj. Godine 1970. veza sa [[Frankfurt]]om postaje prva međunarodna linija. Većinu vremena aerodrom je bio posredna stanica za ukrcavanje putnika koji su putovali za Zagreb i Beograd i dalje na međunarodne destinacije. Vremenom, obim saobraćaja je naglo porastao sa 60.000 na 700.000 putnika godišnje. Prvo renoviranje aerodroma došlo je pred [[Zimske olimpijske igre 1984.]] godine kada je pista proširena za 200 metara, unaprijeđen navigacijski sistem i izgrađena nova zgrada terminala dizajnirana da primi milion putnika godišnje.

Na početku rata u Bosni, aerodrom je držala [[Jugoslavenska narodna armija]] (JNA). Kada su obustavljeni regularni letovi, JNA je evakuisala približno 30.000 ljudi, većinom žena i djece, koji su bili supruge i djeca oficira JNA, sklanjajući ih tako iz [[Opsada Sarajeva|opkoljenog Sarajeva]]. Prve pošiljke humanitarne pomoći, koje su poslale [[SAD]] i [[Francuska]], također su stigle u tom periodu.&lt;ref name=&quot;Two Days Till Peace - A Sarajevo Airport Story&quot;&gt;{{Cite web |url=http://twodaystillpeace.com/book.html |title=Arhivirana kopija |access-date=2. 2. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110831162049/http://twodaystillpeace.com/book.html |archive-date=31. 8. 2011 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Nakon odlaska JNA, aerodrom je neko vrijeme bio pod kontrolom snaga [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] i u junu 1992. godine ove snage su predale aerodrom [[UN]]-u da ga koristi u humanitarne svrhe. U najvećoj humanitarnoj operaciji u historiji UN-a, a koja je uslijedila tokom rata u Bosni, oko 13.000 letova prenijelo je i dostavilo preko 160.000 tona humanitarne pomoći opkoljenom Sarajevu,&lt;ref name=&quot;Two Days Till Peace - A Sarajevo Airport Story&quot;/&gt; što je premašilo trajanje zračnog mosta nakon Drugog svjetskog rata, kada su saveznici opskrbljivali [[Zapadni Berlin]].&lt;ref name=&quot;historija&quot;/&gt; 
Aerodrom je ponovno otvoren za civilni saobraćaj 16. augusta 1996. godine i tada je renoviran. Od [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]], aerodrom je poslovno napredovao ostvarujući saradnju sa [[Austrian Airlines]], [[Lufthansa]], [[Air Serbia]], [[Croatia Airlines]], [[Turkish Airlines]], [[Germanwings]] i drugim.

=== Razvoj u 2000-im ===
2004. godine, 397.000 putnika prošlo je kroz Međunarodni aerodrom Sarajevo, a 1996. godine, ta cifra je iznosila oko 25.000 putnika.

Dana 18. oktobra 2005. [[Paddy Ashdown]], [[visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini]], suspendovao je odluku domaćih vlasti da preimenuju aerodrom u ''[[Alija Izetbegović]] International Airport'', po [[Predsjednici Bosne i Hercegovine|prvom predsjedniku Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]], naglasivši da takvo preimenovanje može podriti proces pomirenja jer je diskriminirajuće za građane nebošnjačke nacionalnosti.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.ohr.int/ohr-dept/presso/pressr/default.asp?content_id=35695|title=High Representative Suspends Decision Renaming Sarajevo International Airport|date=26. 9. 2007|website=Web.archive.org|access-date=24. 1. 2019|archive-date=26. 9. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20070926234242/http://www.ohr.int/ohr-dept/presso/pressr/default.asp?content_id=35695|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; 
Godine 2005. Evropski ogranak Međunarodnog aerodromskog vijeća dodijelio je nagradu aerodromu u Sarajevu za najbolji aerodrom do milion putnika.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.aci-europe.org/upload/Excellence%20in%20airport%20operations%20-%201st%20ACI%20EUROPE%20Best%20Airport%20Awards.pdf|format=PDF|title=Excellence in airport operations : 1st ACI EUROPE Best Airport Awards|website=Web.archive.org|access-date=24. 1. 2019|archive-date=7. 7. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100707024229/http://www.aci-europe.org/upload/Excellence%20in%20airport%20operations%20-%201st%20ACI%20EUROPE%20Best%20Airport%20Awards.pdf|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;
Godine 2013. Međunarodni aerodrom Sarajevo je imao 665.638 putnika, što je bilo više nego su imali svi ostali aerodromi u državi zajedno, a za 14,7% više nego u 2012. godini što je bio najveći broj putnika u poslijeratnom periodu. Naredne godine, 26. decembra, Sarajevski aerodrom dočekuje svog sedamstohiljaditog putnika na njegovom putu za Beč preko [[Austrian Airlines]]a, let broj OS758.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.sarajevo-airport.ba/vijest.php?id=330|website=Sarajevo-Airport.ba |title=Međunarodni aerodrom Sarajevo|access-date=6. 6. 2015}}&lt;/ref&gt;
U maju 2015. počeli su radovi na proširenju aerodroma. Radovi su se odnosili na proširenje kapaciteta za slijetanje aviona i dolaske putnika i to postavljanjem većeg broja štandova za kontrolu pasoša i reorganizacijom cijelog prostora tako da bude komforniji za putnike. Potom slijedi proširenje dijela za ukrcavanje putnika koje će uključivati i tri nova šaltera za prijem, a što će sa već postojećim činiti ukupno 15. Do kraja godine aerodrom će početi sa proširenjem platforme i izgradnjom brzih prilaza aviona na pistu kao i brzog napuštanja piste nakon slijetanja, a završetak radova planiran je sredinom naredne godine. Za 2017-tu godinu je bilo planirano renoviranje piste i prostora za manevrisanje. Sva renoviranja i proširenja aerodrom je finansirao iz vlastitih sredstava. 
Šestog juna 2015. godine, Sarajevo je posjetio [[papa Franjo]] došavši avionom Alitalia Airbus A320-200 sa [[rim]]skog aerodroma Fiumicino. Doček za papu Franju održan je na Sarajevskom međunarodnom aerodromu.

Aerodrom je služio i kao baza za domaćeg avioprijevoznika [[B&amp;H Airlines]] do juna 2015. kada je ovaj avioprijevoznik prestao sa radom.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.ch-aviation.com/portal/news/38492-sarajevo-to-shut-down-bh-airlines-citing-mounting-debts|title=Sarajevo to shut down B&amp;H Airlines citing mounting debts|website=Ch-aviation.com|access-date=24. 1. 2019}}&lt;/ref&gt;
Tokom decembra 2015. godine u Sarajevu je bilo dosta [[smog]]a i vidljivost je bila izrazito loša. Oko 40% letova je otkazano što se odrazilo na broj putnika i uzrokovalo finansijske gubitke za aerodrom. Tog decembra bilo je svega 28.167 putnika od 50.000 planiranih. 
Jedan od najvećih faktora ograničenja za Međunarodni aerodrom Sarajevo jeste planinski teren koji zahtijeva veliku pristupnu preciznost kao i veliki ugao nagiba u proceduri neuspješnog pristupa i slijetanja. Vlado Jurić, šef Ureda za bezbjednost u avijaciji Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BH ANSA), istakao je postojanje ovih problema. Za implementaciju ILS (Instrumental landing system) kategorije II ili III, teren ispred piste bi trebao biti oslobođen od fizičkih prepreka u dužini od najmanje 1000 metara. Ovo znači da bi RWY 12 (uzletno-sletnu stazu) trebalo smanjiti za 200 metara, a takvo rješenje je neprihvatljivo. Smanjenje dužine piste u svrhu poboljšanja procedure za slijetanje nije moguće i zato je neophodno tražiti drugo rješenje. 
Najveći problem za aerodrom u Sarajevu je smog. Glasnogovornik Međunarodnog aerodroma Sarajevo, Nermin Zijadić, izvijestio je da postoji konkretan plan za rješenje ovog problema. Također je izvjestio o budućim planiranim projektima na aerodromu od kojih je jedan od najvažniji rekonstrukcija sistema za osvjetljenje piste.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.sarajevo-airport.ba/vijest.php?id=426&amp;lang=eng|title=Sarajevo-Airport.ba - Međunarodni aerodrom Sarajevo|website=Sarajevo-airport.ba|access-date=8. 2. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20181014165007/https://www.sarajevo-airport.ba/vijest.php?id=426&amp;lang=eng|archive-date=14. 10. 2018|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

U 2016. [[Qatar Airways]] najavio je novu liniju koja će povezivati [[Doha|Dohu]] i [[Sarajevo]]. Prvobitni termin je odložen i letovi na ovoj relaciji počeli su 10. oktobra 2017. sa četiri leta sedmično.&lt;ref name=&quot;qatarairways.com&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.qatarairways.com/us/en/destinations.page |title=Arhivirana kopija |access-date=8. 2. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160824125732/http://www.qatarairways.com/us/en/destinations.page |archive-date=24. 8. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U decembru 2016. godine aerodrom je poželio dobrodošlicu osamstohiljaditom putniku na letu za Beograd JU113 s avioprijevoznikom [[Air Serbia]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.sarajevo-airport.ba/vijest.php?id=487|title=Sarajevo-Airport.ba - Međunarodni aerodrom Sarajevo|website=Sarajevo-airport.ba|access-date=8. 2. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20181215174800/https://www.sarajevo-airport.ba/vijest.php?id=487|archive-date=15. 12. 2018|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Trećeg maja 2017. aerodrom je najavio proširenje terminala. Vrijednost najavljenog projekta je bila 20 miliona KM i kraj realizacije je zakazan za 2018. Nova zgrada terminala imat će površinu od 9000 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; i sastojat će se od četiri nivoa i bit će spojena s postojećom. Nova zgrada terminala će imati kapacitet da primi 2 miliona putnika godišnje i bit će opremljena sa četiri avio-mosta.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.klix.ba/biznis/privreda/pogledajte-kako-ce-izgledati-novi-terminal-sarajevskog-aerodroma-vrijedan-38-miliona-km/170503033|title=Pogledajte kako će izgledati novi terminal sarajevskog aerodroma vrijedan 38 miliona KM (FOTO)|website=Klix.ba}}&lt;/ref&gt;

U 2017-toj godini Međunarodni aerodrom Sarajevo je ugostio šest novih avioprijevoznika i sedam novih destinacija: Atlas Global ([[Istanbul]]), [[Wizz Air]] ([[Budimpešta]]), [[Wataniya Airways]] ([[Kuvajt]]), [[Nesma Airlines]] ([[Rijad]]), TUI fly Belgium ([[Brisel]]), Flydubai ([[Podgorica]]), Qatar Airways ([[Doha]]).&lt;ref name=&quot;sarajevo-airport.ba1&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.sarajevo-airport.ba/timetable.php?lang=eng|title=Sarajevo-Airport.ba - Međunarodni aerodrom Sarajevo|website=Sarajevo-airport.ba|access-date=8. 2. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20181215174834/https://www.sarajevo-airport.ba/timetable.php?lang=eng|archive-date=15. 12. 2018|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Godine 2017, 28. novembra, međunarodni aerodrom Sarajevo imao je svog 900.000-itog putnika te godine, što je bio rekordan broj dotad. Već naredne godine 5. decembra aerodrom je prvi put dočekao milionitog putnika u jednoj godini.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Sarajevski aerodrom ispratio milionitog putnika u ovoj godini (FOTO) |url=https://www.klix.ba/biznis/sarajevski-aerodrom-ispratio-milionitog-putnika-u-ovoj-godini/181205030 |website=Klix.ba}}&lt;/ref&gt;

== Kompanije i destinacije ==
[[Datoteka:SJJ-CTW.jpg|thumb|Kontrolni toranj aerodroma]]
Od [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]], Sarajevski aerodrom postao je međunarodni aerodrom. Aviokompanije koje lete za Sarajevo jesu [[Austrian Airlines]], [[Lufthansa]], [[Air Serbia]], [[Croatia Airlines]], [[Turkish Airlines]] i ostali.

== Stalni letovi ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Kompanija
! Odredišta
|-
| [[Air Arabia]]
| {{ZD|UAE}} [[Sharjah]] (sezonski)
|-
| [[Air Serbia]] 
| {{ZD|SRB}} [[Beograd]]
|-
| [[AnadoluJet]]
| {{ZD|TUR}} [[Istanbul]] – [[Međunarodni aerodrom &quot;Sabiha Gökçen&quot;|&quot;Sabiha Gökçen&quot;]]&lt;br/&gt;{{ZD|TUR}} [[Antalya]] (sezonski)&lt;br/&gt;{{ZD|TUR}} [[Bodrum]] (sezonski)&lt;br&gt;
{{ZD|TUR}} [[Ankara]] 01.07.2026

|-
| [[Austrian Airlines]]
| {{ZD|AUT}} [[Beč]]
|-
| [[Croatia Airlines]]
| {{ZD|HRV}} [[Zagreb]]
|-
| [[Eurowings]]
|{{ZD|NJE}} [[Stuttgart]]&lt;br/&gt;
{{ZD|NJE}} [[Köln]]&lt;br/&gt;
{{ZD|NJE}} [[Hamburg]]&lt;br/&gt;
{{ZD|NJE}} [[Düsseldorf]] (2026)&lt;br/&gt;
{{ZD|NJE}} [[Berlin]] (2026)

|-
| [[FlyDubai]]
| {{ZD|UAE}} [[Dubai]]
|-
| [[FlyNas]]
| {{ZD|SAU}} [[Rijad]] (sezonski)&lt;br/&gt;{{ZD|SAU}} [[Džida]] (sezonski)
|-
| [[Gulf Air]]
| {{ZD|BHR}} [[Manama]] 
|-
| [[Jezzera Airways]]
| {{ZD|KUV}} [[Kuvajt (grad)|Kuvajt]] (sezonski)
|-
| [[Kuwait Airways]]
| {{ZD|KUV}} [[Kuvajt (grad)|Kuvajt]] (sezonski)
|-
| [[Lufthansa]]
| {{ZD|NJE}} [[Frankfurt na Majni]]
|-
| [[Norwegian Air Shuttle]]
| {{ZD|ŠVE}} [[Stockholm]]&lt;br/&gt;{{ZD|ŠVE}} [[Göteborg]] (sezonski)&lt;br/&gt;{{ZD|NOR}} [[Oslo]] (sezonski)&lt;br/&gt;{{ZD|DAN}} [[Kopenhagen]] (sezonski)
|-
| [[Nouvelair]]
| {{ZD|TUN}} [[Monastir (grad)|Monastir]] (sezonski)
|-
| [[Pegasus Airlines]]
| {{ZD|TUR}} [[Istanbul]] – [[Međunarodni aerodrom &quot;Sabiha Gökçen&quot;|&quot;Sabiha Gökçen&quot;]]
|-
| [[Swiss International Air Lines]]
| {{ZD|ŠVI}} [[Zürich]] (sezonski)&lt;br/&gt;{{ZD|ŠVI}} [[Ženeva]] (2026)
|-
| [[Turkish Airlines]]
| {{ZD|TUR}} [[Istanbul]]
|-
| [[Wizzair]]
| {{ZD|UK}} [[London]]&lt;br/&gt;      {{ZD|ITA}} [[Rim]]&lt;br/&gt;
{{ZD|NJE}} [[Berlin]]03.12.2026&lt;br/&gt;
{{ZD|SLK}} [[BRATISLAVA]]03.12.2026&lt;br/&gt;
{{ZD|CZE}} [[Prag]]18.12.2026&lt;br/&gt;
|-
| [[Ryanair]]
|{{ZD|BEL}} [[Bruxelles]]&lt;br/&gt; 
{{ZD|ŠVE}} [[Göteborg]]&lt;br/&gt;{{ZD|ITA}} [[Milano]]&lt;br/&gt;{{ZD|NJE}} [[Memmingen]]&lt;br/&gt;{{ZD|UK}} [[London]]&lt;br/&gt;
{{ZD|ŠVE}} [[Stockholm]]&lt;br/&gt;
{{ZD|GRČ}} [[Solun]]&lt;br/&gt;
{{ZD|ŠPA}} [[Girona]] &lt;br/&gt;
{{ZD|FRA}} [[Paris]]&lt;br/&gt; 
{{ZD|NJE}} [[Düsseldorf]]&lt;br/&gt;
{{ZD|NJE}} [[Karlsruhe]]&lt;br/&gt;
|- 
| [[Flydeal]]
| {{ZD|SAU}} [[Rijad]]&lt;br/&gt;{{ZD|SAU}} [[Džida]]
|-
| [[Qatar Airways]]
| {{ZD|KAT}} [[Doha]]
|-
| [[Nile air]]
| {{ZD|EGI}} [[Hurghada]] (sezonski)
|-
| [[LOT]]
| {{ZD|POLJ}} [[Varšava]] (sezonski)
|-
| [[Air Aegean]]
| {{ZD|MAK}} [[Skoplje]]&lt;br/&gt;{{ZD|GRČ}} [[Atina]] (sezonski)
|-
| [[Sunnexpres]]
| {{ZD|TUR}} [[Antalya]]&lt;br/&gt;{{ZD|TUR}} [[İzmir]]
|-
| [[Transavia]]
| {{ZD|FRA}} [[Pariz]]
|- 
| [[Easyjet]]
| {{ZD|ŠVI}} [[Ženeva]]&lt;br/&gt;22.04.2027
{{ZD|ŠVI}} [[Basel]]&lt;br/&gt;10.05.2027
|-

== Kargo-letovi ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Kompanija
! Odredišta
|-
| [[Icar air]]
| Ancona
|-
| [[Solinair]]
| Beograd, Ljubljana
|-
| [[Air Trade]]
| Zagreb
|}

== Statistike ==
Ukupan mjesečni broj putnika iznosi:&lt;ref name=&quot;statistika&quot;/&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! '''Godina / Mjesec'''
! Januar
! Februar
! Mart
! April
! Maj
! Juni
! Juli
! August
! Septembar
! Oktobar
! Novembar
! Decembar
! Ukupno godišnje
! Promjena %
|-
|2026.
|121.762
|110.164
|136.258
|177.186
|202.074
|213.178
|284.301
|306.949
|231.725
|
|
|
|'''1.783.597'''
| +0,54%
|-
|2025.
|116.283
|105.463
|112.056
|185.911
|197.260
|230.771
|292.574
|311.827
|221.966
|181.426
|137.953
|133.202
|{{Rast}}'''2.226.692'''
| +22,2%
|-
|2024.
|77.454
|75.112
|82.926
|133.822
|151.252
|202.515
|269.161
|259.017
|188.040
|148.402
|123.146
|111.033
|{{Rast}}'''1.821.762'''
| +33,8%
|-
|2023.
|61.068
|56.979
|76.193
|89.580
|115.976
|133.945
|196.195
|208.570
|144.013
|119.458
|83.139
|76.891
|{{rast}}'''1.362.007'''
| {{smanjenje}}'''3,2%'''

|-
|2022.
|56.521
|50.475
|70.292
|94.690
|132.590
|154.887
|210.954
|217.253
|143.824
|110.580
|68.243
|67.039
|{{rast}}'''1.377.349'''
| +88,01%
|-
|2021.
|13.229
|10.836
|18.115
|17.106
|31.925
|71.985
|136.017
|151.309
|99.950
|84.462
|61.989
|70.200
|{{rast}}'''767.133'''
|&lt;nowiki&gt;+207,2%&lt;/nowiki&gt;
|-
|2020.
|58.397
|51.969
|28.249
|929
|367
|3.629
|13.345
| 22.014
| 21.011
| 21.416
| 14.949
|13.367
|{{Smanjenje}}'''249.642'''
|&lt;nowiki&gt;-78,2%&lt;/nowiki&gt;
|-
|2019.
|53,485
|53,130
|67,893
|89,843
|74,178
|119,205
|180,929
|178,943
|105,370
|95,628
|67,358
|57.718
|{{rast}}'''1,143,680'''
|&lt;nowiki&gt;+9,27%&lt;/nowiki&gt;
|-
|2018.
|54.147
|48.986
|65.991
|86.995
|81.026
|92.997
|159.380
|159,506
|98,227
|83,660
|62,253
|53,417
|{{rast}}'''1,046,635'''
|  + 9,2%
|-
|2017.
|43.377
|41.122
|57.381
|79.796
|84.137
|78.170
|140.025
|144.166
|100.923
|80.769
|57.887
|50.218
|{{rast}}'''957.969'''&lt;ref name=&quot;statistika&quot; /&gt;
|  + 34,94%
|-
|2016.
|41,208
|42,567
|53,438
|68,085
|85,738
|66,429
|109,141
|118,350
|91,123
|71,360
|47,352
|44,183
|{{rast}}'''838,968'''
|  + 8,5%
|-
|2015.
|43,700
|39,908
|50,273
|63,064
|80,143
|74,855
|89,319
|101,307
|79,120
|71,255
|51,793
|28,167
|{{rast}}'''772,904'''
|&lt;nowiki&gt;+ 8,8%&lt;/nowiki&gt;
|-
|2014.
| 36.114
| 35.435
| 45.789
| 56.611
| 71.513
| 74.976
| 74.948
| 88.591
| 71.168
| 64.844
| 46.833
| 43.079
|{{rast}}'''709.901'''
|  + 7,36%
|-
|2013.
| 33.437
| 30.399
| 44.631
| 56.918
| 65.495
| 72.949
| 69.699
| 79.796
| 66.721
| 64.387
| 44.446
| 36.760
|{{rast}}'''665.638'''
|  + 14,75%

|-
|2012.
| 33.247
| 26.278
| 36.765
| 49.709
| 55.107
| 62.491
| 69.346
| 60.787
| 60.323
| 52.115
| 38.612
| 35.278
|{{smanjenje}}'''580.058'''
| – 3,32%
|-
|2011.
| 30.484
| 34.148
| 40.803
| 49.489
| 56.812
| 62.994
| 81.042
| 59.042
| 59.074
| 52.957
| 39.785
| 33.348
|{{rast}}'''599,978'''
|  + 6,5%
|-
|2010.
| 31.746
| 28.850
| 37.657
| 39.907
| 51.398
| 59.636
| 72.615
| 60.475
| 54.753
| 51.137
| 40.912
| 34.180
|{{rast}}'''563.266'''
|  + 6,2%
|-
| 2009.
| 28.117
| 27.266
| 33.909
| 41.390
| 45.921
| 57.588
| 67.930
| 60.746
| 48.802
| 46.773
| 39.494
| 35.979
|{{rast}}'''533.915&lt;ref name=&quot;statistika arhiva&quot;&gt;{{cite web|title=Međunarodni aerodrom Sarajevo - Statistika, arhiva|url=https://www.sarajevo-airport.ba/statistika/statistika_arhiva.pdf?rnd=1231256|publisher=http://www.sarajevo-airport.ba|access-date=14. 8. 2018}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; '''
|  + 4,7%
|-
| 2008.
| 23.909
| 27.121
| 34.896
| 38.052
| 46.974
| 55.391
| 62.524
| 61.560
| 42.752
| 46.094
| 34.089
| 32.913
|{{rast}}'''506.398'''
|  + 0,2%
|-
| 2007.
| 32.235
| 28.028
| 35.168
| 42.297
| 43.633
| 53.281
| 59.436
| 57.381
| 45.113
| 43.980
| 31.952
| 32.735
|{{rast}}'''505.269'''
|  + 8,4%
|-
| 2006.
| 26.743
| 24.292
| 30.484
| 37.380
| 44.290
| 49.987
| 56.504
| 54.811
| 45.394
| 38.690
| 28.166
| 29.287
| '''466.186'''
| -
|-
|}

== Također pogledajte ==
* [[Međunarodni aerodrom Tuzla]]
* [[Međunarodni aerodrom Mostar]]
* [[Međunarodni aerodrom Banja Luka]]
* [[B&amp;H Airlines]]
* [[Spisak aerodroma u Bosni i Hercegovini]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Sarajevo International Airport}}
* [http://www.sarajevo-airport.ba Službena web stranica] {{bs simbol}} {{en simbol}}

{{Aerodromi u Bosni i Hercegovini}}
{{Sarajevo}}

* [https://parkingsarajevo.ba/blog-aerodrom-sarajevo-zanimljivosti-neke-od-prica-i-4-anegdote-32 Aerodrom Sarajevo – zanimljivosti i anegdote] (blog tekst sa pričama i manje poznatim detaljima)

[[Kategorija:Aerodromi u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Građevine u Sarajevu]]
[[Kategorija:Aerodromi osnovani 1930.]]
[[Kategorija:Saobraćaj u Sarajevu]]
[[Kategorija:Građevine na Ilidži]]</text>
      <sha1>3wtz59vkpbtul65ltli7noxpximi5pp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kontrola rađanja</title>
    <ns>0</ns>
    <id>23897</id>
    <revision>
      <id>3938541</id>
      <parentid>3915123</parentid>
      <timestamp>2026-11-02T16:26:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Grondilo</username>
        <id>180038</id>
      </contributor>
      <origin>3938541</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1739" sha1="rr7woflxc7f9zs33412pypf5c91u6sg" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Kontrola rađanja''' je uopšteni naziv za više različitih postupaka u svrhu sprječavanja začeća djeteta ili sprječavanja rađanja već začetog [[fetus]]a. Mehanizmi koji se koriste u svrhu sprječavanja začeća se obično nazivaju [[kontracepcija]], što je različito od pojma [[abortus]], koji predstavlja uklanjanje već začetog [[Embriologija|embrija]] ili [[fetus]]a što uzrokuje njegovu [[smrt]].

Kontrola rađanja je dosta kontraverzna tema u mnogim dijelovima [[Svijet|svijeta]], što je uzrokovano običajnim ili [[Religija|religioznim]] razlozima. Različiti su stepeni protivljenja kontroli rađanja, tako da postoje stanovišta da je neprirodan bilo koji vid te kontrole, do stanovišta koja se protive samo [[abortus]]u odnosno nasilnom prekidu već začetog [[života]].

== Historija kontrole rađanja ==
{{Proširiti sekciju}}

== Metodi kontracepcije ==
[[Datoteka:Condoms on table.jpg|mini|300p|desno|Kondomi u različitim bojama]]
* Uzdržavanje od [[seks]]a u potpunosti ili [[celibat]] (ovo ustvari i nije kontraceptivna metoda jer ustvari uopće i ne postoji mogućnost začeća)
* Ne[[vagina]]lni [[seks]], kao što su
** seks bez [[penetracija|penetracije]]
** [[analni seks]] i [[oralni seks]]
* Ispiranje vagine poslije [[Snošaj|snošaja]] ([[spermicid]]ima ili [[Voda|vodom]]
* [[Prekinuti snošaj]] (coitus interruptus)
* Metode barijere (često kombinovane sa [[spermicidi]]ma)
** [[Kondom]]
** [[Dijafragma]]
* [[Hemija|Hemijske]] metode
** [[Kontraceptivna pilula]]
* Intrauterne metode
** Intrauterni uložak
* [[Metod plodnih dana]]
* [[Sterilizacija]]

{{Commonscat|Contraception}}

[[Kategorija:Medicina]]
[[Kategorija:Seksualnost]]
[[Kategorija:Reproduktivna prava]]</text>
      <sha1>rr7woflxc7f9zs33412pypf5c91u6sg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tubularni karcinom dojke</title>
    <ns>0</ns>
    <id>26611</id>
    <revision>
      <id>3938521</id>
      <parentid>3309537</parentid>
      <timestamp>2026-11-02T15:58:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Grondilo</username>
        <id>180038</id>
      </contributor>
      <origin>3938521</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="791" sha1="1kinapvozgbmqopzyy57ow5uqzxp2nk" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Tubularni karcinom dojke''' (''Carcinoma tubulare mammae'') je [[Invazivna vrsta|invazivni]] [[karcinom]] [[Dojka|dojke]] porijeklom od [[Duktalni invazivni karcinom dojke|duktalnog]] epitela. Rijetko se javlja.

== Makroskopski izgled ==
To je pojedinačan tumor veličine '''do 3&amp;nbsp;cm'''.

== Mikroskopski izgled ==
Mikroskopski se vide  tubularne formacije ograničene jednim ili više redova malignih ćelija. Stroma je oskudna, a česte su kalcifikacije u tumoru i fibrovaskularnoj stromi.

Tubularni karcinom dojke ima povoljniju prognozu od [[skirozni karcinom dojke|skiroznog karcinoma dojke dojke]] jer '''kasno''' daje '''limfogene''' [[Metastaza|metastaze]].

== Također pogledajte ==

*[[Tumori dojke|Ostali tumori dojke]]

[[Kategorija:Tumori dojke]]</text>
      <sha1>1kinapvozgbmqopzyy57ow5uqzxp2nk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Janez Janša</title>
    <ns>0</ns>
    <id>28840</id>
    <revision>
      <id>3938488</id>
      <parentid>3923589</parentid>
      <timestamp>2026-11-02T13:45:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>16322</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Jugoslavenski disidenti]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3938488</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19652" sha1="i2ug071w05dhdfi3l5s5f23e244c4t0" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
|ime                   = Janez Janša
|slika                 = Janez Janša official portrait 2026 (cropped 3).jpg
|redoslijed            = [[Premijer Slovenije]]
|vrijeme_na_vlasti     = 4. juni 2026 – 
|prethodnik            = [[Robert Golob]]
|nasljednik            = 
|vrijeme_na_vlasti2    = 3. mart 2020 – 1. juni 2022.
|prethodnik2           = Marjan Šarec
|nasljednik2           = Robert Golob
|vrijeme_na_vlasti3    = 10. februar 2012 – 20. mart 2013.
|prethodnik3           = [[Borut Pahor]]
|nasljednik3           = Alenka Bratušek
|vrijeme_na_vlasti4    = 3. decembar 2004 – 21. novembar 2008.
|prethodnik4           = Anton Rop
|nasljednik4           = Borut Pahor
|datum_rođenja         = {{Datum rođenja i godine|1958|09|17}}
|mjesto_rođenja        = [[Grosuplje]], FNRJ
|nacionalnost          = 
|politička_stranka     = [[Slovenska demokratska stranka]]
|supruga               = Silva Predalič &lt;br&gt; Urška Bačovnik &lt;small&gt;(2009–trenutno)&lt;/small&gt;
|djeca                 = 4
|obrazovanje           = [[Univerzitet u Ljubljani]]
|vjera                 =
|potpis                =
|web_stranica          =
}}
'''Ivan Janša''' (rođen 17. septembra 1958), kršten i najpoznatiji kao '''Janez Janša''', [[Slovenija|slovenski]] je [[političar]], ratni veteran Slovenske vojske 1991. i aktualni [[premijer Slovenije]] od 2026. Ovu funkciju prethodno je obavljao od 2004. do 2008, od 2012. do 2013. i od 2020. do 2022. Od 1993. je predsjednik [[Slovenska demokratska stranka|Slovenske demokratske stranke]].

== Biografija ==
Političku karijeru počeo je 1980-ih kao novinar i disident tokom komunističkog režima u bivšoj [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji]]. Bio je aktivan u novinskim i intelektualnim krugovima koji su se borili za političke slobode i demokratske reforme.

Nakon osamostaljenja [[Slovenija|Slovenije]] 1991. postao je jedan od ključnih vođa u novoj državi. Služio je kao ministar odbrane i kasnije kao ministar vanjskih poslova u različitim slovenskim vladama.

U međuvremenu, 1993, osnovao je [[Slovenska demokratska stranka|Slovensku demokratsku stranku]] (SDS), konzervativnu stranku koja je postala jedna od najvažnijih političkih snaga u Sloveniji. Janša je bio glavni lider stranke i sudjelovao je u više parlamentarnih izbora.

Bio je izabran za predsjednika slovenske vlade četiri puta: 2004, 2012, 2020. i 2026. Tokom mandata suočavao se s različitim izazovima, uključujući privrednu krizu, reforme, borbu protiv korupcije, pandemiju uzrokovanu koronavirusom.

Diplomirao je 1982. na Fakultetu društvenih nauka Univerziteta u Ljubljani iz područja odbrambenih nauka, što je bilo u skladu s njegovom kasnijom karijerom u vojsci i politici.

Njegova politika često je bila usmjerena na očuvanje nacionalne suverenosti, snažniju ulogu države u privredii jačanje slovenskog identiteta, ali je često bila i predmet kontroverzi, a njegove odluke i stajališta izazivali su podjele u slovenskom društvu.

Ostao je važan politički lider u Sloveniji s dugogodišnjom političkom karijerom i nastavlja djelovati kao jedan od ključnih aktera u slovenskoj politici.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://biografija.net/janez-jansa/|title=Biografija Janeza Janše|access-date=22. 7. 2023|archive-date=22. 7. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230722004122/https://biografija.net/janez-jansa/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Politička karijera ==

=== 1980-e ===
Nakon diplomiranja, Janša je postao pripravnik u tadašnjem Republičkom sekretarijatu za odbranu, gdje je položio svoj stručni ispit. Krajem 1982. godine, je imenovan za predsjednika Komiteta za osnovnu narodnu odbranu i socijalnu samopomoć unutar okvira bivše omladinske organizacije (SSOS). Njegovo iznošenje kritičkog stava o uslovima unutar Jugoslovenske narodne armije, koji su označeni kao kontrarevolucionarni, označava početak Janševe opozicije. Nakon toga, Janša i njegovi saradnici bili su pod strogim nadzorom od strane Državne službe za sigurnost, izloženi političkim sankcijama i ograničenjima, te im je onemogućeno javno djelovanje.

Politička ograničenja koja su nametnuta Janezu Janši prožimala su sve aspekte njegovog života, te je tako izgubio mogućnost zapošljavanja u državnim institucijama ili kompanijama. Između 1985. i 1986. godine, odbijen je u 250 slučajeva kada je aplicirao za javno oglašene pozicije za koje je bio potpuno kvalificiran.

U tom periodu, Janez Janša postao je politički aktivan u novo nastajućim pacifističkim i ekološkim pokretima, koje su vlasti smatrale &quot;društveno poremećenim&quot;. Zarađivao je pišući računarske programe i obavljajući povremene &quot;visokogorske&quot; poslove zajedno s prijateljima iz planinarskog kluba.

Krajem 1986. godine, Janša postaje sekretar mjesečnika &quot;Časopis za kritiko znanosti&quot;, koji je izdavala studentska organizacija Univerziteta u Ljubljani, a koji je počeo obrađivati teme koje su tada bile smatrane politički nepoželjnim.

Godine 1987. došlo je do djelomične liberalizacije uredničkog odbora Mladine, glavnog izdanja SSOS-a, što je omogućilo Janši da piše i objavljuje kritičke komentare i priloge na teme kao što su demokratija i nacionalni suverenitet.

U proljeće 1987. godine, Janez Janša i Igor Omerza osnovali su malu računarsku kompaniju pod nazivom MikroAda, koja se uskoro pretvorila u vrstu tehničke službe za novonastale političke alternative i društvene pokrete.

Tu je tajno pripremljen i dnevnik Stane Kavčiča, bivšeg predsjednika vlade Slovenske republike koji je 1972. godine odstranjen s funkcije od strane komunističkih vlasti zbog previše liberalnih stavova (urednici Janez Janša i Igor Bavčar). Dnevnik je objavljen 1988. godine i izazvao veliki interes - prvo izdanje rasprodano je u roku od nekoliko sati.

Na isti način, u aprilu 1988. godine na MikroAdi pripremljen je i radni papir za Ustav Slovenije, koji su napisali slovenski pisci, pravnici i sociolozi. Radni papir je oštro osuđen od strane predsjednika Centralnog komiteta Saveza komunista Slovenije, Milana Kučana, i visokih zvaničnika Jugoslovenske narodne armije. Ipak, radni papir u cijelosti je poslužio kao osnova za sadašnji Ustav Slovenije, usvojen 1991. godine.

Rano ujutro 31. maja 1988. godine, Janez Janša je uhapšen od strane agenata Državne službe za sigurnost. Takođe su uhapšeni zastavnik [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] [[Ivan Borštner]], novinar [[David Tasić]] i urednik [[Franci Zavrl]]. Tako je započelo poznato suđenje Četvorici, koje je bilo suđenje od strane komunističke nomenklature protiv novonastale opozicije i izazvalo snažan odgovor slovenske javnosti. Počeli su se pojavljivati zahtjevi za promjenom u višestranačku demokratiju, što je bio jedan od glavnih poluga procesa nezavisnosti Slovenije.

Mase demonstracija u Ljubljani i upis desetina hiljada građana u novoformirani Odbor za zaštitu ljudskih prava karakterizirali su ono što je postalo poznato kao Slovensko proljeće.

Na suđenju održanom zatvorenog vrata, tokom kojeg optuženi nisu imali pravo na pravnu zastupljenost, Janša je osuđen na 18 mjeseci zatvora. Nakon što je presuda postala pravomoćna u maju 1989. godine, Janša je ponovno uhapšen od strane komunističkih vlast i poslan na izdržavanje kazne u zatvoru maksimalne sigurnosti u Dobu pri Mirni; tek nakon javnog negodovanja Janša je prebačen u otvoreni zatvor u Igu.

Na tim demonstracijama pročitana je Majsk deklaracija 1989. godine - deklaracija u kojoj je opozicija zahtijevala demokratsku i suverenu Sloveniju i poštovanje ljudskih prava. Zbog ogromnog javnog pritiska, Janša je pušten iz zatvora tokom ljeta 1989. godine nakon što je odslužio trećinu svoje kazne.

Nakon izlaska iz zatvora, Janša je postao glavni urednik opozicijskog tjednika Demokracija, gdje je ostao do maja 1990. godine. Demokracija je postala neslužbeni glas ujedinjene opozicije poznate kao Demos.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.sds.si/en/about-sds/president|title=Počeci njegove karijere|access-date=22. 7. 2023|archive-date=12. 1. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200112050935/https://www.sds.si/en/about-sds/president|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== 1990–2000. ===
[[Datoteka:Igor Bavčar in Janez Janša.jpg|mini|Igor Bavčar i Janša (1991)]]
U maju 1990. Janša je postao ministar odbrane. Igrao je ključnu ulogu u stvaranju sposobnog odbrambenog sistema koji je omogućio zemlji da se u junu 1991. suprotstavi agresiji jugoslovenske vojske s relativno malo gubitaka i konačno proglasi potpunu nezavisnost, preko Manevrske strukture narodne odbrane i transformacije Teritorijalne odbrane u prave Slovenske Oružane Snage.

Dužnost ministra odbrane obavljao je do 1994; tokom četverogodišnje vladavine on i njegovi saradnici formirali su vojnu strukturu koja je omogućila Sloveniji da potpiše Program partnerstva za mir s NATO-om. Kao ministar odbrane, Janša je imao ključnu ulogu u uključivanju Slovenskih oružanih snaga u druge međunarodne mehanizme kolektivne sigurnosti te je uspostavio parlamentarnu kontrolu nad vojskom kao osnovni demokratski standard.

Godine 1993. predložio je osnivanje Saveza veterana rata za Sloveniju, koji obuhvata patriote koji su aktivno pružali otpor jugoslavenskoj dominaciji i agresiji između 1990. i 1991.

U martu 1994., Narodna skupština Republike Slovenije, na zahtjev premijera dr. [[Janez Drnovšek|Janeza Drnovšeka]], razrešila je Janeza Janšu dužnosti Ministra odbrane. Razlog dat za smjenu bio je navodni prekoračaj vojnog sektora u civilnom okruženju. Skoro godinu dana kasnije, Državno tužilaštvo i Parlamentarni odbor za zakonodavstvo i pravna pitanja donijeli su jednoglasnu odluku da su vojne vlasti postupale u skladu sa slovenskim zakonom.

Tokom rasprave o razrješenju Janše s pozicije ministra odbrane, hiljade njegovih pristalica demonstriralo je ispred zgrade parlamenta zahtijevajući vladavinu prava i okončanje korupcije u državnoj službi.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.sds.si/en/about-sds/president|title=Janez Janša - Ministar odbrane Slovenije|access-date=22. 7. 2023|archive-date=12. 1. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200112050935/https://www.sds.si/en/about-sds/president|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

U proljeće 1992. Janša se pridružio Socijaldemokratskoj stranci Slovenije pod vodstvom dr. Jožeta Pučnika. Na izborima 1992. godine, Janez Janša je ponovno izabran za zastupnika, a u maju 1993. godine izabran je za predsjednika Socijaldemokratske stranke Slovenije na trećem stranačkom kongresu. Janez Janša je ponovno izabran za predsjednika Socijaldemokratske stranke na stranačkim kongresima održanim 1995., 1999., 2001. i 2005. godine.

Godine 1996. ponovo je izabran za zastupnika, a Socijaldemokratska stranka postala je vodeća opozicijska stranka u Sloveniji.

Od januara 1997. do jula 1998. također je bio šef slovenske parlamentarne delegacije u Sjevernoatlantskoj skupštini (NAA).

Od juna do oktobra 2000. obavljao je dužnost ministra odbrane u vladi kojom je predsjedavao Andrej Bajuk. Tokom tog perioda on i njegovi saradnici izradili su rezoluciju o nacionalnoj strategiji bezbjednosti Republike Slovenije, najvažniji strateški dokument u oblasti odbrane, a na njegov prijedlog, Vlada je također usvojila Doktrinu odbrane Republike Slovenije.
[[Datoteka:Flickr - europeanpeoplesparty - Fillon-Molterer-Jansa.jpg|mini]]
Tokom svog mandata, Ministarstvo odbrane realno je procijenilo sprovođenje osnovnih programa razvoja odbrambenih snaga za period od 1994. do 2003. te usvojilo plan za njihovu djelomičnu restrukturiranost, koja je trebala biti završena između 2000. i 2003; pripadnicima Slovenskih oružanih snaga također je bilo omogućeno pravo na duhovnu brigu.

U vrijeme kada je Janez Janša bio Ministar odbrane, Slovenija je pripremila svoj drugi akcioni plan za punopravno članstvo u [[NATO]]-u i bila je prva među zemljama kandidatima koja je dostavila zahtjev Lordu Robertsonu, tadašnjem generalnom sekretaru NATO-a u Briselu.

Na izborima za Narodnu skupštinu održanim u oktobru 2000. godine, Janez Janša je izabran za zastupnika Narodne skupštine po treći put, a Socijaldemokratska stranka postala je druga najveća politička stranka u Sloveniji.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.sds.si/en/about-sds/president|title=Predsjednik SDS-a|access-date=22. 7. 2023|archive-date=12. 1. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200112050935/https://www.sds.si/en/about-sds/president|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== 2004. ===
Dana 9. novembra 2004. Janša, nominirani kandidat za mandat da formira novu slovensku vladu, izabran je za predsjednika Vlade Republike Slovenije sa 57 glasova.

3. decembra 2004. nova Vlada je položila zakletvu u Narodnoj skupštini Republike Slovenije i sastala se pod vodstvom Janeza Janše za svoju konstitutivnu sjednicu tog istog dana.

Vlada Republike Slovenije, koju vodi Janez Janša, sastoji se od sljedećih koalicijskih partnera: [[Slovenska demokratska stranka]], [[Nova Slovenija - Krščanska ljudska stranka]], [[Slovenska ljudska stranka]] i [[Demokratska stranka umirovljenika Slovenije]].

19. novembra 2007. Narodna skupština Republike Slovenije održala je glasanje povjerenja koje je zatražio premijer Janez Janša u vezi predstojećeg slovenskog predsjedavanja [[Vijeće Europske unije|Vijećem Europske unije]] i potvrdila mandat Vladi.
[[Datoteka:Flickr - europeanpeoplesparty - EPP Summit 15 December 2005 (21).jpg|mini|Janez Janša na EPP samitu]]
Neki od glavnih postignuća Vlade Republike Slovenije od decembra 2004. do decembra 2007. godine su i mjere koje su direktno uticale na živote građana Republike Slovenije, donoseći izuzetan ekonomski uspjeh, veći stepen zaposlenosti i najnižu stopu nezaposlenosti do tada. Većina mjera definiranih u Okviru ekonomskih i socijalnih reformi za povećanje blagostanja u Sloveniji i poboljšanje standarda života su implementirane, što Sloveniju svrstava među najuspješnije države članice [[Evropska unija|EU]] u postizanju ciljeva Lisabonske strategije. Vlada je regulirala poreze i uklonila niz administrativnih prepreka na modern način koji je međunarodno usporediv i društveno održiv. Uvedene su mjere za smanjenje tereta na ekonomiju i povećanje konkurentnosti na domaćim i stranim tržištima.

Tokom Janez Janšinog mandata, [[Slovenija|Republika Slovenija]] postala je prepoznatljiv i uspješan član Europske unije: 1. januara 2007. godine usvojila je jedinstvenu [[Euro|europsku valutu]]; 22. decembra 2007. godine eliminirala je unutarnje granice i pridružila se [[Šengenska zona|Schengenskom području]]; a 1. januara postala je prva nova država članica koja je preuzela predsjedavanje EU.

U svojstvu premijera, Janez Janša je posjetio Sjedinjene Američke Države, Kinu, Rusiju, Francusku, Veliku Britaniju, Saudijsku Arabiju, Kuvajt, Irak, Tursku, Italiju, Austriju, Hrvatsku, Estoniju, Litvaniju, Latviju, Poljsku, Češku Republiku, Slovačku, Mađarsku, Vatikan, Portugal, Nizozemsku, Bosnu i Hercegovinu, Ukrajinu, bivšu Jugoslovensku Republiku Makedoniju i Luksemburg.

Nacionalni izbori u septembru 2008. doveli su slovensku političku situaciju do nove dimenzije. Tri tjedna prije izbora, u saradnji s finskim novinarom Magnusom Berglundom, tadašnja opozicija (i sadašnja vlada) pokrenula je optužbe za korupciju protiv tadašnjeg premijera Janeza Janše. Lažne tvrdnje da je Janša primio mito od finske kompanije imale su svoje posljedice - Socijaldemokratska stranka pobijedila je sa uskim postotkom razlike.

Slučaj je kasnije detaljno objašnjen u članku »''Slučaj Janša-Patria (ili potjera): Izazov za kriminologiju medija''« uglednog finskog stručnjaka dr. Johana Bäckmana (izvanrednog profesora sociologije na Univerzitetu u Helsinkiju i izvanrednog profesora kriminologije na Univerzitetu u Turku).

Europska narodna stranka jednoglasno je osudila slučaj u svojoj rezoluciji o Sloveniji.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.sds.si/en/about-sds/president|title=Prvi premijerski mandat|access-date=22. 7. 2023|archive-date=12. 1. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200112050935/https://www.sds.si/en/about-sds/president|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== 2008. ===
[[Datoteka:Dmitry Medvedev in Khanty-Mansiysk 26-27 June 2008-4.jpg|mini|Janez Janša i tadašnji predsjednik [[Rusija|Ruske Federacije]], [[Dmitrij Medvedev]] (2008.godina)]]
Na sljedećim parlamentarnim izborima održanim 21. septembra 2008. godine, vladajuća koalicija izgubila je većinu u parlamentu, a Janšina vlada je zamijenjena vladom koalicije koju su vodili Socijaldemokrati.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://mondo.ba/Info/Region/a26113/Borut-Pahor-novi-slovenacki-premijer.html|title=Borut Pahor novi slovenački premijer}}&lt;/ref&gt;

=== 2011. ===
Na prevremenim parlamentarnim izborima održanim u decembru 2011. godine, SDS je postala druga najjača politička snaga. Janši je uspjelo formirati centar-desnu koaliciju s četiri manje stranke, a ponovno je postao premijer.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/slovenski-premijer-pahor-ostao-bez-vecine-jansa-trazi-izbore-278602|title=Janša traži izbore}}&lt;/ref&gt;

=== 2013. ===
Godine 2013. Janša je optužen za korupciju u poznatom slučaju nazvanom &quot;Patria afera&quot;. Izgubio je premijersku poziciju nakon što je izgubio povjerenje u parlamentu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://balkans.aljazeera.net/news/balkan/2015/12/2/afera-patria-zvanicno-otisla-u-sudsku-zastaru|title=AFERA PATRIA}}&lt;/ref&gt;

=== 2014–2020. ===
Janša je ostao u političkoj areni kao oporbeni lider. SDS je sudjelovala u parlamentarnim izborima i ostvarivala značajan politički utjecaj.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://mondo.ba/Info/Region/a493738/Slovenci-glasali-za-Stranku-Mire-Cerara.html|title=Slovenci glasali za Stranku Mire Cerara}}&lt;/ref&gt;

=== 2020-e ===
[[Datoteka:Janez Janša in Brussels 26.jpg|mini|Janez Janša i predsjednik [[Francuska|Francuske]] [[Emmanuel Macron]] na samitu u Briselu 2021.]]
Nakon ostavke premijera Marjana Šareca u januaru 2020. godine, Janši je uspjelo formirati koaliciju od četiri stranke i postati premijer po treći put. Nakon izbijanja pandemije uzrokovane [[koronavirus]]om, Janez Janša je postao predmetom kritike zbog represivnih mjera koje je uveo.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/jansa-eu-priprema-blokadu-zracnog-prometa-zbog-nove-varijante-korone/2321244.aspx|title=Janša: EU priprema blokadu zračnog prometa zbog nove varijante korone}}&lt;/ref&gt;

Na [[Parlamentarni izbori u Sloveniji 2022.|Parlamentarim izborima]] održanim 24. aprila 2022. godine, Janez Janša je osvojio 27 mandata u Parlamentu Slovenije, što nije bilo dovoljno da produži premijerski mandat koji je osvojio [[Robert Golob]] sa osvojenim 41 mandatom i time je posato novi Premijer Slovenije.

== Privatni život ==
Otac je četvero djece: Žana, Nike, Črtomira i Jakoba. U slobodno vrijeme igra nogomet i golf, bavi se skijanjem i snoubordingom, planinarenjem u slovenskim planinama, gdje je upoznao svoju suprugu, doktoricu Uršku Bačkovnik.

==Reference==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
*{{Commonscat-inline|Janez Janša}}

{{Premijeri Slovenije}}
{{Evropsko vijeće}}
{{Predsjednici Vijeća Evrope}}
{{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Janša, Janez}}
[[Kategorija:Rođeni 1958.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Ljubljana]]
[[Kategorija:Slovenski političari]]
[[Kategorija:Slovenski premijeri]]
[[Kategorija:Jugoslavenski disidenti]]</text>
      <sha1>i2ug071w05dhdfi3l5s5f23e244c4t0</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3938489</id>
      <parentid>3938488</parentid>
      <timestamp>2026-11-02T13:57:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>16322</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Politički zatvorenici SFRJ]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3938489</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19695" sha1="nvfx4kuevx1hnusd838sayy5vvnw71e" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
|ime                   = Janez Janša
|slika                 = Janez Janša official portrait 2026 (cropped 3).jpg
|redoslijed            = [[Premijer Slovenije]]
|vrijeme_na_vlasti     = 4. juni 2026 – 
|prethodnik            = [[Robert Golob]]
|nasljednik            = 
|vrijeme_na_vlasti2    = 3. mart 2020 – 1. juni 2022.
|prethodnik2           = Marjan Šarec
|nasljednik2           = Robert Golob
|vrijeme_na_vlasti3    = 10. februar 2012 – 20. mart 2013.
|prethodnik3           = [[Borut Pahor]]
|nasljednik3           = Alenka Bratušek
|vrijeme_na_vlasti4    = 3. decembar 2004 – 21. novembar 2008.
|prethodnik4           = Anton Rop
|nasljednik4           = Borut Pahor
|datum_rođenja         = {{Datum rođenja i godine|1958|09|17}}
|mjesto_rođenja        = [[Grosuplje]], FNRJ
|nacionalnost          = 
|politička_stranka     = [[Slovenska demokratska stranka]]
|supruga               = Silva Predalič &lt;br&gt; Urška Bačovnik &lt;small&gt;(2009–trenutno)&lt;/small&gt;
|djeca                 = 4
|obrazovanje           = [[Univerzitet u Ljubljani]]
|vjera                 =
|potpis                =
|web_stranica          =
}}
'''Ivan Janša''' (rođen 17. septembra 1958), kršten i najpoznatiji kao '''Janez Janša''', [[Slovenija|slovenski]] je [[političar]], ratni veteran Slovenske vojske 1991. i aktualni [[premijer Slovenije]] od 2026. Ovu funkciju prethodno je obavljao od 2004. do 2008, od 2012. do 2013. i od 2020. do 2022. Od 1993. je predsjednik [[Slovenska demokratska stranka|Slovenske demokratske stranke]].

== Biografija ==
Političku karijeru počeo je 1980-ih kao novinar i disident tokom komunističkog režima u bivšoj [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji]]. Bio je aktivan u novinskim i intelektualnim krugovima koji su se borili za političke slobode i demokratske reforme.

Nakon osamostaljenja [[Slovenija|Slovenije]] 1991. postao je jedan od ključnih vođa u novoj državi. Služio je kao ministar odbrane i kasnije kao ministar vanjskih poslova u različitim slovenskim vladama.

U međuvremenu, 1993, osnovao je [[Slovenska demokratska stranka|Slovensku demokratsku stranku]] (SDS), konzervativnu stranku koja je postala jedna od najvažnijih političkih snaga u Sloveniji. Janša je bio glavni lider stranke i sudjelovao je u više parlamentarnih izbora.

Bio je izabran za predsjednika slovenske vlade četiri puta: 2004, 2012, 2020. i 2026. Tokom mandata suočavao se s različitim izazovima, uključujući privrednu krizu, reforme, borbu protiv korupcije, pandemiju uzrokovanu koronavirusom.

Diplomirao je 1982. na Fakultetu društvenih nauka Univerziteta u Ljubljani iz područja odbrambenih nauka, što je bilo u skladu s njegovom kasnijom karijerom u vojsci i politici.

Njegova politika često je bila usmjerena na očuvanje nacionalne suverenosti, snažniju ulogu države u privredii jačanje slovenskog identiteta, ali je često bila i predmet kontroverzi, a njegove odluke i stajališta izazivali su podjele u slovenskom društvu.

Ostao je važan politički lider u Sloveniji s dugogodišnjom političkom karijerom i nastavlja djelovati kao jedan od ključnih aktera u slovenskoj politici.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://biografija.net/janez-jansa/|title=Biografija Janeza Janše|access-date=22. 7. 2023|archive-date=22. 7. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230722004122/https://biografija.net/janez-jansa/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Politička karijera ==

=== 1980-e ===
Nakon diplomiranja, Janša je postao pripravnik u tadašnjem Republičkom sekretarijatu za odbranu, gdje je položio svoj stručni ispit. Krajem 1982. godine, je imenovan za predsjednika Komiteta za osnovnu narodnu odbranu i socijalnu samopomoć unutar okvira bivše omladinske organizacije (SSOS). Njegovo iznošenje kritičkog stava o uslovima unutar Jugoslovenske narodne armije, koji su označeni kao kontrarevolucionarni, označava početak Janševe opozicije. Nakon toga, Janša i njegovi saradnici bili su pod strogim nadzorom od strane Državne službe za sigurnost, izloženi političkim sankcijama i ograničenjima, te im je onemogućeno javno djelovanje.

Politička ograničenja koja su nametnuta Janezu Janši prožimala su sve aspekte njegovog života, te je tako izgubio mogućnost zapošljavanja u državnim institucijama ili kompanijama. Između 1985. i 1986. godine, odbijen je u 250 slučajeva kada je aplicirao za javno oglašene pozicije za koje je bio potpuno kvalificiran.

U tom periodu, Janez Janša postao je politički aktivan u novo nastajućim pacifističkim i ekološkim pokretima, koje su vlasti smatrale &quot;društveno poremećenim&quot;. Zarađivao je pišući računarske programe i obavljajući povremene &quot;visokogorske&quot; poslove zajedno s prijateljima iz planinarskog kluba.

Krajem 1986. godine, Janša postaje sekretar mjesečnika &quot;Časopis za kritiko znanosti&quot;, koji je izdavala studentska organizacija Univerziteta u Ljubljani, a koji je počeo obrađivati teme koje su tada bile smatrane politički nepoželjnim.

Godine 1987. došlo je do djelomične liberalizacije uredničkog odbora Mladine, glavnog izdanja SSOS-a, što je omogućilo Janši da piše i objavljuje kritičke komentare i priloge na teme kao što su demokratija i nacionalni suverenitet.

U proljeće 1987. godine, Janez Janša i Igor Omerza osnovali su malu računarsku kompaniju pod nazivom MikroAda, koja se uskoro pretvorila u vrstu tehničke službe za novonastale političke alternative i društvene pokrete.

Tu je tajno pripremljen i dnevnik Stane Kavčiča, bivšeg predsjednika vlade Slovenske republike koji je 1972. godine odstranjen s funkcije od strane komunističkih vlasti zbog previše liberalnih stavova (urednici Janez Janša i Igor Bavčar). Dnevnik je objavljen 1988. godine i izazvao veliki interes - prvo izdanje rasprodano je u roku od nekoliko sati.

Na isti način, u aprilu 1988. godine na MikroAdi pripremljen je i radni papir za Ustav Slovenije, koji su napisali slovenski pisci, pravnici i sociolozi. Radni papir je oštro osuđen od strane predsjednika Centralnog komiteta Saveza komunista Slovenije, Milana Kučana, i visokih zvaničnika Jugoslovenske narodne armije. Ipak, radni papir u cijelosti je poslužio kao osnova za sadašnji Ustav Slovenije, usvojen 1991. godine.

Rano ujutro 31. maja 1988. godine, Janez Janša je uhapšen od strane agenata Državne službe za sigurnost. Takođe su uhapšeni zastavnik [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] [[Ivan Borštner]], novinar [[David Tasić]] i urednik [[Franci Zavrl]]. Tako je započelo poznato suđenje Četvorici, koje je bilo suđenje od strane komunističke nomenklature protiv novonastale opozicije i izazvalo snažan odgovor slovenske javnosti. Počeli su se pojavljivati zahtjevi za promjenom u višestranačku demokratiju, što je bio jedan od glavnih poluga procesa nezavisnosti Slovenije.

Mase demonstracija u Ljubljani i upis desetina hiljada građana u novoformirani Odbor za zaštitu ljudskih prava karakterizirali su ono što je postalo poznato kao Slovensko proljeće.

Na suđenju održanom zatvorenog vrata, tokom kojeg optuženi nisu imali pravo na pravnu zastupljenost, Janša je osuđen na 18 mjeseci zatvora. Nakon što je presuda postala pravomoćna u maju 1989. godine, Janša je ponovno uhapšen od strane komunističkih vlast i poslan na izdržavanje kazne u zatvoru maksimalne sigurnosti u Dobu pri Mirni; tek nakon javnog negodovanja Janša je prebačen u otvoreni zatvor u Igu.

Na tim demonstracijama pročitana je Majsk deklaracija 1989. godine - deklaracija u kojoj je opozicija zahtijevala demokratsku i suverenu Sloveniju i poštovanje ljudskih prava. Zbog ogromnog javnog pritiska, Janša je pušten iz zatvora tokom ljeta 1989. godine nakon što je odslužio trećinu svoje kazne.

Nakon izlaska iz zatvora, Janša je postao glavni urednik opozicijskog tjednika Demokracija, gdje je ostao do maja 1990. godine. Demokracija je postala neslužbeni glas ujedinjene opozicije poznate kao Demos.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.sds.si/en/about-sds/president|title=Počeci njegove karijere|access-date=22. 7. 2023|archive-date=12. 1. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200112050935/https://www.sds.si/en/about-sds/president|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== 1990–2000. ===
[[Datoteka:Igor Bavčar in Janez Janša.jpg|mini|Igor Bavčar i Janša (1991)]]
U maju 1990. Janša je postao ministar odbrane. Igrao je ključnu ulogu u stvaranju sposobnog odbrambenog sistema koji je omogućio zemlji da se u junu 1991. suprotstavi agresiji jugoslovenske vojske s relativno malo gubitaka i konačno proglasi potpunu nezavisnost, preko Manevrske strukture narodne odbrane i transformacije Teritorijalne odbrane u prave Slovenske Oružane Snage.

Dužnost ministra odbrane obavljao je do 1994; tokom četverogodišnje vladavine on i njegovi saradnici formirali su vojnu strukturu koja je omogućila Sloveniji da potpiše Program partnerstva za mir s NATO-om. Kao ministar odbrane, Janša je imao ključnu ulogu u uključivanju Slovenskih oružanih snaga u druge međunarodne mehanizme kolektivne sigurnosti te je uspostavio parlamentarnu kontrolu nad vojskom kao osnovni demokratski standard.

Godine 1993. predložio je osnivanje Saveza veterana rata za Sloveniju, koji obuhvata patriote koji su aktivno pružali otpor jugoslavenskoj dominaciji i agresiji između 1990. i 1991.

U martu 1994., Narodna skupština Republike Slovenije, na zahtjev premijera dr. [[Janez Drnovšek|Janeza Drnovšeka]], razrešila je Janeza Janšu dužnosti Ministra odbrane. Razlog dat za smjenu bio je navodni prekoračaj vojnog sektora u civilnom okruženju. Skoro godinu dana kasnije, Državno tužilaštvo i Parlamentarni odbor za zakonodavstvo i pravna pitanja donijeli su jednoglasnu odluku da su vojne vlasti postupale u skladu sa slovenskim zakonom.

Tokom rasprave o razrješenju Janše s pozicije ministra odbrane, hiljade njegovih pristalica demonstriralo je ispred zgrade parlamenta zahtijevajući vladavinu prava i okončanje korupcije u državnoj službi.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.sds.si/en/about-sds/president|title=Janez Janša - Ministar odbrane Slovenije|access-date=22. 7. 2023|archive-date=12. 1. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200112050935/https://www.sds.si/en/about-sds/president|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

U proljeće 1992. Janša se pridružio Socijaldemokratskoj stranci Slovenije pod vodstvom dr. Jožeta Pučnika. Na izborima 1992. godine, Janez Janša je ponovno izabran za zastupnika, a u maju 1993. godine izabran je za predsjednika Socijaldemokratske stranke Slovenije na trećem stranačkom kongresu. Janez Janša je ponovno izabran za predsjednika Socijaldemokratske stranke na stranačkim kongresima održanim 1995., 1999., 2001. i 2005. godine.

Godine 1996. ponovo je izabran za zastupnika, a Socijaldemokratska stranka postala je vodeća opozicijska stranka u Sloveniji.

Od januara 1997. do jula 1998. također je bio šef slovenske parlamentarne delegacije u Sjevernoatlantskoj skupštini (NAA).

Od juna do oktobra 2000. obavljao je dužnost ministra odbrane u vladi kojom je predsjedavao Andrej Bajuk. Tokom tog perioda on i njegovi saradnici izradili su rezoluciju o nacionalnoj strategiji bezbjednosti Republike Slovenije, najvažniji strateški dokument u oblasti odbrane, a na njegov prijedlog, Vlada je također usvojila Doktrinu odbrane Republike Slovenije.
[[Datoteka:Flickr - europeanpeoplesparty - Fillon-Molterer-Jansa.jpg|mini]]
Tokom svog mandata, Ministarstvo odbrane realno je procijenilo sprovođenje osnovnih programa razvoja odbrambenih snaga za period od 1994. do 2003. te usvojilo plan za njihovu djelomičnu restrukturiranost, koja je trebala biti završena između 2000. i 2003; pripadnicima Slovenskih oružanih snaga također je bilo omogućeno pravo na duhovnu brigu.

U vrijeme kada je Janez Janša bio Ministar odbrane, Slovenija je pripremila svoj drugi akcioni plan za punopravno članstvo u [[NATO]]-u i bila je prva među zemljama kandidatima koja je dostavila zahtjev Lordu Robertsonu, tadašnjem generalnom sekretaru NATO-a u Briselu.

Na izborima za Narodnu skupštinu održanim u oktobru 2000. godine, Janez Janša je izabran za zastupnika Narodne skupštine po treći put, a Socijaldemokratska stranka postala je druga najveća politička stranka u Sloveniji.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.sds.si/en/about-sds/president|title=Predsjednik SDS-a|access-date=22. 7. 2023|archive-date=12. 1. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200112050935/https://www.sds.si/en/about-sds/president|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== 2004. ===
Dana 9. novembra 2004. Janša, nominirani kandidat za mandat da formira novu slovensku vladu, izabran je za predsjednika Vlade Republike Slovenije sa 57 glasova.

3. decembra 2004. nova Vlada je položila zakletvu u Narodnoj skupštini Republike Slovenije i sastala se pod vodstvom Janeza Janše za svoju konstitutivnu sjednicu tog istog dana.

Vlada Republike Slovenije, koju vodi Janez Janša, sastoji se od sljedećih koalicijskih partnera: [[Slovenska demokratska stranka]], [[Nova Slovenija - Krščanska ljudska stranka]], [[Slovenska ljudska stranka]] i [[Demokratska stranka umirovljenika Slovenije]].

19. novembra 2007. Narodna skupština Republike Slovenije održala je glasanje povjerenja koje je zatražio premijer Janez Janša u vezi predstojećeg slovenskog predsjedavanja [[Vijeće Europske unije|Vijećem Europske unije]] i potvrdila mandat Vladi.
[[Datoteka:Flickr - europeanpeoplesparty - EPP Summit 15 December 2005 (21).jpg|mini|Janez Janša na EPP samitu]]
Neki od glavnih postignuća Vlade Republike Slovenije od decembra 2004. do decembra 2007. godine su i mjere koje su direktno uticale na živote građana Republike Slovenije, donoseći izuzetan ekonomski uspjeh, veći stepen zaposlenosti i najnižu stopu nezaposlenosti do tada. Većina mjera definiranih u Okviru ekonomskih i socijalnih reformi za povećanje blagostanja u Sloveniji i poboljšanje standarda života su implementirane, što Sloveniju svrstava među najuspješnije države članice [[Evropska unija|EU]] u postizanju ciljeva Lisabonske strategije. Vlada je regulirala poreze i uklonila niz administrativnih prepreka na modern način koji je međunarodno usporediv i društveno održiv. Uvedene su mjere za smanjenje tereta na ekonomiju i povećanje konkurentnosti na domaćim i stranim tržištima.

Tokom Janez Janšinog mandata, [[Slovenija|Republika Slovenija]] postala je prepoznatljiv i uspješan član Europske unije: 1. januara 2007. godine usvojila je jedinstvenu [[Euro|europsku valutu]]; 22. decembra 2007. godine eliminirala je unutarnje granice i pridružila se [[Šengenska zona|Schengenskom području]]; a 1. januara postala je prva nova država članica koja je preuzela predsjedavanje EU.

U svojstvu premijera, Janez Janša je posjetio Sjedinjene Američke Države, Kinu, Rusiju, Francusku, Veliku Britaniju, Saudijsku Arabiju, Kuvajt, Irak, Tursku, Italiju, Austriju, Hrvatsku, Estoniju, Litvaniju, Latviju, Poljsku, Češku Republiku, Slovačku, Mađarsku, Vatikan, Portugal, Nizozemsku, Bosnu i Hercegovinu, Ukrajinu, bivšu Jugoslovensku Republiku Makedoniju i Luksemburg.

Nacionalni izbori u septembru 2008. doveli su slovensku političku situaciju do nove dimenzije. Tri tjedna prije izbora, u saradnji s finskim novinarom Magnusom Berglundom, tadašnja opozicija (i sadašnja vlada) pokrenula je optužbe za korupciju protiv tadašnjeg premijera Janeza Janše. Lažne tvrdnje da je Janša primio mito od finske kompanije imale su svoje posljedice - Socijaldemokratska stranka pobijedila je sa uskim postotkom razlike.

Slučaj je kasnije detaljno objašnjen u članku »''Slučaj Janša-Patria (ili potjera): Izazov za kriminologiju medija''« uglednog finskog stručnjaka dr. Johana Bäckmana (izvanrednog profesora sociologije na Univerzitetu u Helsinkiju i izvanrednog profesora kriminologije na Univerzitetu u Turku).

Europska narodna stranka jednoglasno je osudila slučaj u svojoj rezoluciji o Sloveniji.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.sds.si/en/about-sds/president|title=Prvi premijerski mandat|access-date=22. 7. 2023|archive-date=12. 1. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200112050935/https://www.sds.si/en/about-sds/president|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== 2008. ===
[[Datoteka:Dmitry Medvedev in Khanty-Mansiysk 26-27 June 2008-4.jpg|mini|Janez Janša i tadašnji predsjednik [[Rusija|Ruske Federacije]], [[Dmitrij Medvedev]] (2008.godina)]]
Na sljedećim parlamentarnim izborima održanim 21. septembra 2008. godine, vladajuća koalicija izgubila je većinu u parlamentu, a Janšina vlada je zamijenjena vladom koalicije koju su vodili Socijaldemokrati.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://mondo.ba/Info/Region/a26113/Borut-Pahor-novi-slovenacki-premijer.html|title=Borut Pahor novi slovenački premijer}}&lt;/ref&gt;

=== 2011. ===
Na prevremenim parlamentarnim izborima održanim u decembru 2011. godine, SDS je postala druga najjača politička snaga. Janši je uspjelo formirati centar-desnu koaliciju s četiri manje stranke, a ponovno je postao premijer.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/slovenski-premijer-pahor-ostao-bez-vecine-jansa-trazi-izbore-278602|title=Janša traži izbore}}&lt;/ref&gt;

=== 2013. ===
Godine 2013. Janša je optužen za korupciju u poznatom slučaju nazvanom &quot;Patria afera&quot;. Izgubio je premijersku poziciju nakon što je izgubio povjerenje u parlamentu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://balkans.aljazeera.net/news/balkan/2015/12/2/afera-patria-zvanicno-otisla-u-sudsku-zastaru|title=AFERA PATRIA}}&lt;/ref&gt;

=== 2014–2020. ===
Janša je ostao u političkoj areni kao oporbeni lider. SDS je sudjelovala u parlamentarnim izborima i ostvarivala značajan politički utjecaj.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://mondo.ba/Info/Region/a493738/Slovenci-glasali-za-Stranku-Mire-Cerara.html|title=Slovenci glasali za Stranku Mire Cerara}}&lt;/ref&gt;

=== 2020-e ===
[[Datoteka:Janez Janša in Brussels 26.jpg|mini|Janez Janša i predsjednik [[Francuska|Francuske]] [[Emmanuel Macron]] na samitu u Briselu 2021.]]
Nakon ostavke premijera Marjana Šareca u januaru 2020. godine, Janši je uspjelo formirati koaliciju od četiri stranke i postati premijer po treći put. Nakon izbijanja pandemije uzrokovane [[koronavirus]]om, Janez Janša je postao predmetom kritike zbog represivnih mjera koje je uveo.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/jansa-eu-priprema-blokadu-zracnog-prometa-zbog-nove-varijante-korone/2321244.aspx|title=Janša: EU priprema blokadu zračnog prometa zbog nove varijante korone}}&lt;/ref&gt;

Na [[Parlamentarni izbori u Sloveniji 2022.|Parlamentarim izborima]] održanim 24. aprila 2022. godine, Janez Janša je osvojio 27 mandata u Parlamentu Slovenije, što nije bilo dovoljno da produži premijerski mandat koji je osvojio [[Robert Golob]] sa osvojenim 41 mandatom i time je posato novi Premijer Slovenije.

== Privatni život ==
Otac je četvero djece: Žana, Nike, Črtomira i Jakoba. U slobodno vrijeme igra nogomet i golf, bavi se skijanjem i snoubordingom, planinarenjem u slovenskim planinama, gdje je upoznao svoju suprugu, doktoricu Uršku Bačkovnik.

==Reference==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
*{{Commonscat-inline|Janez Janša}}

{{Premijeri Slovenije}}
{{Evropsko vijeće}}
{{Predsjednici Vijeća Evrope}}
{{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Janša, Janez}}
[[Kategorija:Rođeni 1958.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Ljubljana]]
[[Kategorija:Slovenski političari]]
[[Kategorija:Slovenski premijeri]]
[[Kategorija:Jugoslavenski disidenti]]
[[Kategorija:Politički zatvorenici SFRJ]]</text>
      <sha1>nvfx4kuevx1hnusd838sayy5vvnw71e</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3938557</id>
      <parentid>3938489</parentid>
      <timestamp>2026-11-02T18:07:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>16322</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Slovenski disidenti]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3938557</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19730" sha1="i1dnpfnvod2aujtznx72kubm2xwldot" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
|ime                   = Janez Janša
|slika                 = Janez Janša official portrait 2026 (cropped 3).jpg
|redoslijed            = [[Premijer Slovenije]]
|vrijeme_na_vlasti     = 4. juni 2026 – 
|prethodnik            = [[Robert Golob]]
|nasljednik            = 
|vrijeme_na_vlasti2    = 3. mart 2020 – 1. juni 2022.
|prethodnik2           = Marjan Šarec
|nasljednik2           = Robert Golob
|vrijeme_na_vlasti3    = 10. februar 2012 – 20. mart 2013.
|prethodnik3           = [[Borut Pahor]]
|nasljednik3           = Alenka Bratušek
|vrijeme_na_vlasti4    = 3. decembar 2004 – 21. novembar 2008.
|prethodnik4           = Anton Rop
|nasljednik4           = Borut Pahor
|datum_rođenja         = {{Datum rođenja i godine|1958|09|17}}
|mjesto_rođenja        = [[Grosuplje]], FNRJ
|nacionalnost          = 
|politička_stranka     = [[Slovenska demokratska stranka]]
|supruga               = Silva Predalič &lt;br&gt; Urška Bačovnik &lt;small&gt;(2009–trenutno)&lt;/small&gt;
|djeca                 = 4
|obrazovanje           = [[Univerzitet u Ljubljani]]
|vjera                 =
|potpis                =
|web_stranica          =
}}
'''Ivan Janša''' (rođen 17. septembra 1958), kršten i najpoznatiji kao '''Janez Janša''', [[Slovenija|slovenski]] je [[političar]], ratni veteran Slovenske vojske 1991. i aktualni [[premijer Slovenije]] od 2026. Ovu funkciju prethodno je obavljao od 2004. do 2008, od 2012. do 2013. i od 2020. do 2022. Od 1993. je predsjednik [[Slovenska demokratska stranka|Slovenske demokratske stranke]].

== Biografija ==
Političku karijeru počeo je 1980-ih kao novinar i disident tokom komunističkog režima u bivšoj [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji]]. Bio je aktivan u novinskim i intelektualnim krugovima koji su se borili za političke slobode i demokratske reforme.

Nakon osamostaljenja [[Slovenija|Slovenije]] 1991. postao je jedan od ključnih vođa u novoj državi. Služio je kao ministar odbrane i kasnije kao ministar vanjskih poslova u različitim slovenskim vladama.

U međuvremenu, 1993, osnovao je [[Slovenska demokratska stranka|Slovensku demokratsku stranku]] (SDS), konzervativnu stranku koja je postala jedna od najvažnijih političkih snaga u Sloveniji. Janša je bio glavni lider stranke i sudjelovao je u više parlamentarnih izbora.

Bio je izabran za predsjednika slovenske vlade četiri puta: 2004, 2012, 2020. i 2026. Tokom mandata suočavao se s različitim izazovima, uključujući privrednu krizu, reforme, borbu protiv korupcije, pandemiju uzrokovanu koronavirusom.

Diplomirao je 1982. na Fakultetu društvenih nauka Univerziteta u Ljubljani iz područja odbrambenih nauka, što je bilo u skladu s njegovom kasnijom karijerom u vojsci i politici.

Njegova politika često je bila usmjerena na očuvanje nacionalne suverenosti, snažniju ulogu države u privredii jačanje slovenskog identiteta, ali je često bila i predmet kontroverzi, a njegove odluke i stajališta izazivali su podjele u slovenskom društvu.

Ostao je važan politički lider u Sloveniji s dugogodišnjom političkom karijerom i nastavlja djelovati kao jedan od ključnih aktera u slovenskoj politici.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://biografija.net/janez-jansa/|title=Biografija Janeza Janše|access-date=22. 7. 2023|archive-date=22. 7. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230722004122/https://biografija.net/janez-jansa/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Politička karijera ==

=== 1980-e ===
Nakon diplomiranja, Janša je postao pripravnik u tadašnjem Republičkom sekretarijatu za odbranu, gdje je položio svoj stručni ispit. Krajem 1982. godine, je imenovan za predsjednika Komiteta za osnovnu narodnu odbranu i socijalnu samopomoć unutar okvira bivše omladinske organizacije (SSOS). Njegovo iznošenje kritičkog stava o uslovima unutar Jugoslovenske narodne armije, koji su označeni kao kontrarevolucionarni, označava početak Janševe opozicije. Nakon toga, Janša i njegovi saradnici bili su pod strogim nadzorom od strane Državne službe za sigurnost, izloženi političkim sankcijama i ograničenjima, te im je onemogućeno javno djelovanje.

Politička ograničenja koja su nametnuta Janezu Janši prožimala su sve aspekte njegovog života, te je tako izgubio mogućnost zapošljavanja u državnim institucijama ili kompanijama. Između 1985. i 1986. godine, odbijen je u 250 slučajeva kada je aplicirao za javno oglašene pozicije za koje je bio potpuno kvalificiran.

U tom periodu, Janez Janša postao je politički aktivan u novo nastajućim pacifističkim i ekološkim pokretima, koje su vlasti smatrale &quot;društveno poremećenim&quot;. Zarađivao je pišući računarske programe i obavljajući povremene &quot;visokogorske&quot; poslove zajedno s prijateljima iz planinarskog kluba.

Krajem 1986. godine, Janša postaje sekretar mjesečnika &quot;Časopis za kritiko znanosti&quot;, koji je izdavala studentska organizacija Univerziteta u Ljubljani, a koji je počeo obrađivati teme koje su tada bile smatrane politički nepoželjnim.

Godine 1987. došlo je do djelomične liberalizacije uredničkog odbora Mladine, glavnog izdanja SSOS-a, što je omogućilo Janši da piše i objavljuje kritičke komentare i priloge na teme kao što su demokratija i nacionalni suverenitet.

U proljeće 1987. godine, Janez Janša i Igor Omerza osnovali su malu računarsku kompaniju pod nazivom MikroAda, koja se uskoro pretvorila u vrstu tehničke službe za novonastale političke alternative i društvene pokrete.

Tu je tajno pripremljen i dnevnik Stane Kavčiča, bivšeg predsjednika vlade Slovenske republike koji je 1972. godine odstranjen s funkcije od strane komunističkih vlasti zbog previše liberalnih stavova (urednici Janez Janša i Igor Bavčar). Dnevnik je objavljen 1988. godine i izazvao veliki interes - prvo izdanje rasprodano je u roku od nekoliko sati.

Na isti način, u aprilu 1988. godine na MikroAdi pripremljen je i radni papir za Ustav Slovenije, koji su napisali slovenski pisci, pravnici i sociolozi. Radni papir je oštro osuđen od strane predsjednika Centralnog komiteta Saveza komunista Slovenije, Milana Kučana, i visokih zvaničnika Jugoslovenske narodne armije. Ipak, radni papir u cijelosti je poslužio kao osnova za sadašnji Ustav Slovenije, usvojen 1991. godine.

Rano ujutro 31. maja 1988. godine, Janez Janša je uhapšen od strane agenata Državne službe za sigurnost. Takođe su uhapšeni zastavnik [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] [[Ivan Borštner]], novinar [[David Tasić]] i urednik [[Franci Zavrl]]. Tako je započelo poznato suđenje Četvorici, koje je bilo suđenje od strane komunističke nomenklature protiv novonastale opozicije i izazvalo snažan odgovor slovenske javnosti. Počeli su se pojavljivati zahtjevi za promjenom u višestranačku demokratiju, što je bio jedan od glavnih poluga procesa nezavisnosti Slovenije.

Mase demonstracija u Ljubljani i upis desetina hiljada građana u novoformirani Odbor za zaštitu ljudskih prava karakterizirali su ono što je postalo poznato kao Slovensko proljeće.

Na suđenju održanom zatvorenog vrata, tokom kojeg optuženi nisu imali pravo na pravnu zastupljenost, Janša je osuđen na 18 mjeseci zatvora. Nakon što je presuda postala pravomoćna u maju 1989. godine, Janša je ponovno uhapšen od strane komunističkih vlast i poslan na izdržavanje kazne u zatvoru maksimalne sigurnosti u Dobu pri Mirni; tek nakon javnog negodovanja Janša je prebačen u otvoreni zatvor u Igu.

Na tim demonstracijama pročitana je Majsk deklaracija 1989. godine - deklaracija u kojoj je opozicija zahtijevala demokratsku i suverenu Sloveniju i poštovanje ljudskih prava. Zbog ogromnog javnog pritiska, Janša je pušten iz zatvora tokom ljeta 1989. godine nakon što je odslužio trećinu svoje kazne.

Nakon izlaska iz zatvora, Janša je postao glavni urednik opozicijskog tjednika Demokracija, gdje je ostao do maja 1990. godine. Demokracija je postala neslužbeni glas ujedinjene opozicije poznate kao Demos.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.sds.si/en/about-sds/president|title=Počeci njegove karijere|access-date=22. 7. 2023|archive-date=12. 1. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200112050935/https://www.sds.si/en/about-sds/president|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== 1990–2000. ===
[[Datoteka:Igor Bavčar in Janez Janša.jpg|mini|Igor Bavčar i Janša (1991)]]
U maju 1990. Janša je postao ministar odbrane. Igrao je ključnu ulogu u stvaranju sposobnog odbrambenog sistema koji je omogućio zemlji da se u junu 1991. suprotstavi agresiji jugoslovenske vojske s relativno malo gubitaka i konačno proglasi potpunu nezavisnost, preko Manevrske strukture narodne odbrane i transformacije Teritorijalne odbrane u prave Slovenske Oružane Snage.

Dužnost ministra odbrane obavljao je do 1994; tokom četverogodišnje vladavine on i njegovi saradnici formirali su vojnu strukturu koja je omogućila Sloveniji da potpiše Program partnerstva za mir s NATO-om. Kao ministar odbrane, Janša je imao ključnu ulogu u uključivanju Slovenskih oružanih snaga u druge međunarodne mehanizme kolektivne sigurnosti te je uspostavio parlamentarnu kontrolu nad vojskom kao osnovni demokratski standard.

Godine 1993. predložio je osnivanje Saveza veterana rata za Sloveniju, koji obuhvata patriote koji su aktivno pružali otpor jugoslavenskoj dominaciji i agresiji između 1990. i 1991.

U martu 1994., Narodna skupština Republike Slovenije, na zahtjev premijera dr. [[Janez Drnovšek|Janeza Drnovšeka]], razrešila je Janeza Janšu dužnosti Ministra odbrane. Razlog dat za smjenu bio je navodni prekoračaj vojnog sektora u civilnom okruženju. Skoro godinu dana kasnije, Državno tužilaštvo i Parlamentarni odbor za zakonodavstvo i pravna pitanja donijeli su jednoglasnu odluku da su vojne vlasti postupale u skladu sa slovenskim zakonom.

Tokom rasprave o razrješenju Janše s pozicije ministra odbrane, hiljade njegovih pristalica demonstriralo je ispred zgrade parlamenta zahtijevajući vladavinu prava i okončanje korupcije u državnoj službi.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.sds.si/en/about-sds/president|title=Janez Janša - Ministar odbrane Slovenije|access-date=22. 7. 2023|archive-date=12. 1. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200112050935/https://www.sds.si/en/about-sds/president|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

U proljeće 1992. Janša se pridružio Socijaldemokratskoj stranci Slovenije pod vodstvom dr. Jožeta Pučnika. Na izborima 1992. godine, Janez Janša je ponovno izabran za zastupnika, a u maju 1993. godine izabran je za predsjednika Socijaldemokratske stranke Slovenije na trećem stranačkom kongresu. Janez Janša je ponovno izabran za predsjednika Socijaldemokratske stranke na stranačkim kongresima održanim 1995., 1999., 2001. i 2005. godine.

Godine 1996. ponovo je izabran za zastupnika, a Socijaldemokratska stranka postala je vodeća opozicijska stranka u Sloveniji.

Od januara 1997. do jula 1998. također je bio šef slovenske parlamentarne delegacije u Sjevernoatlantskoj skupštini (NAA).

Od juna do oktobra 2000. obavljao je dužnost ministra odbrane u vladi kojom je predsjedavao Andrej Bajuk. Tokom tog perioda on i njegovi saradnici izradili su rezoluciju o nacionalnoj strategiji bezbjednosti Republike Slovenije, najvažniji strateški dokument u oblasti odbrane, a na njegov prijedlog, Vlada je također usvojila Doktrinu odbrane Republike Slovenije.
[[Datoteka:Flickr - europeanpeoplesparty - Fillon-Molterer-Jansa.jpg|mini]]
Tokom svog mandata, Ministarstvo odbrane realno je procijenilo sprovođenje osnovnih programa razvoja odbrambenih snaga za period od 1994. do 2003. te usvojilo plan za njihovu djelomičnu restrukturiranost, koja je trebala biti završena između 2000. i 2003; pripadnicima Slovenskih oružanih snaga također je bilo omogućeno pravo na duhovnu brigu.

U vrijeme kada je Janez Janša bio Ministar odbrane, Slovenija je pripremila svoj drugi akcioni plan za punopravno članstvo u [[NATO]]-u i bila je prva među zemljama kandidatima koja je dostavila zahtjev Lordu Robertsonu, tadašnjem generalnom sekretaru NATO-a u Briselu.

Na izborima za Narodnu skupštinu održanim u oktobru 2000. godine, Janez Janša je izabran za zastupnika Narodne skupštine po treći put, a Socijaldemokratska stranka postala je druga najveća politička stranka u Sloveniji.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.sds.si/en/about-sds/president|title=Predsjednik SDS-a|access-date=22. 7. 2023|archive-date=12. 1. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200112050935/https://www.sds.si/en/about-sds/president|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== 2004. ===
Dana 9. novembra 2004. Janša, nominirani kandidat za mandat da formira novu slovensku vladu, izabran je za predsjednika Vlade Republike Slovenije sa 57 glasova.

3. decembra 2004. nova Vlada je položila zakletvu u Narodnoj skupštini Republike Slovenije i sastala se pod vodstvom Janeza Janše za svoju konstitutivnu sjednicu tog istog dana.

Vlada Republike Slovenije, koju vodi Janez Janša, sastoji se od sljedećih koalicijskih partnera: [[Slovenska demokratska stranka]], [[Nova Slovenija - Krščanska ljudska stranka]], [[Slovenska ljudska stranka]] i [[Demokratska stranka umirovljenika Slovenije]].

19. novembra 2007. Narodna skupština Republike Slovenije održala je glasanje povjerenja koje je zatražio premijer Janez Janša u vezi predstojećeg slovenskog predsjedavanja [[Vijeće Europske unije|Vijećem Europske unije]] i potvrdila mandat Vladi.
[[Datoteka:Flickr - europeanpeoplesparty - EPP Summit 15 December 2005 (21).jpg|mini|Janez Janša na EPP samitu]]
Neki od glavnih postignuća Vlade Republike Slovenije od decembra 2004. do decembra 2007. godine su i mjere koje su direktno uticale na živote građana Republike Slovenije, donoseći izuzetan ekonomski uspjeh, veći stepen zaposlenosti i najnižu stopu nezaposlenosti do tada. Većina mjera definiranih u Okviru ekonomskih i socijalnih reformi za povećanje blagostanja u Sloveniji i poboljšanje standarda života su implementirane, što Sloveniju svrstava među najuspješnije države članice [[Evropska unija|EU]] u postizanju ciljeva Lisabonske strategije. Vlada je regulirala poreze i uklonila niz administrativnih prepreka na modern način koji je međunarodno usporediv i društveno održiv. Uvedene su mjere za smanjenje tereta na ekonomiju i povećanje konkurentnosti na domaćim i stranim tržištima.

Tokom Janez Janšinog mandata, [[Slovenija|Republika Slovenija]] postala je prepoznatljiv i uspješan član Europske unije: 1. januara 2007. godine usvojila je jedinstvenu [[Euro|europsku valutu]]; 22. decembra 2007. godine eliminirala je unutarnje granice i pridružila se [[Šengenska zona|Schengenskom području]]; a 1. januara postala je prva nova država članica koja je preuzela predsjedavanje EU.

U svojstvu premijera, Janez Janša je posjetio Sjedinjene Američke Države, Kinu, Rusiju, Francusku, Veliku Britaniju, Saudijsku Arabiju, Kuvajt, Irak, Tursku, Italiju, Austriju, Hrvatsku, Estoniju, Litvaniju, Latviju, Poljsku, Češku Republiku, Slovačku, Mađarsku, Vatikan, Portugal, Nizozemsku, Bosnu i Hercegovinu, Ukrajinu, bivšu Jugoslovensku Republiku Makedoniju i Luksemburg.

Nacionalni izbori u septembru 2008. doveli su slovensku političku situaciju do nove dimenzije. Tri tjedna prije izbora, u saradnji s finskim novinarom Magnusom Berglundom, tadašnja opozicija (i sadašnja vlada) pokrenula je optužbe za korupciju protiv tadašnjeg premijera Janeza Janše. Lažne tvrdnje da je Janša primio mito od finske kompanije imale su svoje posljedice - Socijaldemokratska stranka pobijedila je sa uskim postotkom razlike.

Slučaj je kasnije detaljno objašnjen u članku »''Slučaj Janša-Patria (ili potjera): Izazov za kriminologiju medija''« uglednog finskog stručnjaka dr. Johana Bäckmana (izvanrednog profesora sociologije na Univerzitetu u Helsinkiju i izvanrednog profesora kriminologije na Univerzitetu u Turku).

Europska narodna stranka jednoglasno je osudila slučaj u svojoj rezoluciji o Sloveniji.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.sds.si/en/about-sds/president|title=Prvi premijerski mandat|access-date=22. 7. 2023|archive-date=12. 1. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200112050935/https://www.sds.si/en/about-sds/president|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== 2008. ===
[[Datoteka:Dmitry Medvedev in Khanty-Mansiysk 26-27 June 2008-4.jpg|mini|Janez Janša i tadašnji predsjednik [[Rusija|Ruske Federacije]], [[Dmitrij Medvedev]] (2008.godina)]]
Na sljedećim parlamentarnim izborima održanim 21. septembra 2008. godine, vladajuća koalicija izgubila je većinu u parlamentu, a Janšina vlada je zamijenjena vladom koalicije koju su vodili Socijaldemokrati.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://mondo.ba/Info/Region/a26113/Borut-Pahor-novi-slovenacki-premijer.html|title=Borut Pahor novi slovenački premijer}}&lt;/ref&gt;

=== 2011. ===
Na prevremenim parlamentarnim izborima održanim u decembru 2011. godine, SDS je postala druga najjača politička snaga. Janši je uspjelo formirati centar-desnu koaliciju s četiri manje stranke, a ponovno je postao premijer.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/slovenski-premijer-pahor-ostao-bez-vecine-jansa-trazi-izbore-278602|title=Janša traži izbore}}&lt;/ref&gt;

=== 2013. ===
Godine 2013. Janša je optužen za korupciju u poznatom slučaju nazvanom &quot;Patria afera&quot;. Izgubio je premijersku poziciju nakon što je izgubio povjerenje u parlamentu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://balkans.aljazeera.net/news/balkan/2015/12/2/afera-patria-zvanicno-otisla-u-sudsku-zastaru|title=AFERA PATRIA}}&lt;/ref&gt;

=== 2014–2020. ===
Janša je ostao u političkoj areni kao oporbeni lider. SDS je sudjelovala u parlamentarnim izborima i ostvarivala značajan politički utjecaj.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://mondo.ba/Info/Region/a493738/Slovenci-glasali-za-Stranku-Mire-Cerara.html|title=Slovenci glasali za Stranku Mire Cerara}}&lt;/ref&gt;

=== 2020-e ===
[[Datoteka:Janez Janša in Brussels 26.jpg|mini|Janez Janša i predsjednik [[Francuska|Francuske]] [[Emmanuel Macron]] na samitu u Briselu 2021.]]
Nakon ostavke premijera Marjana Šareca u januaru 2020. godine, Janši je uspjelo formirati koaliciju od četiri stranke i postati premijer po treći put. Nakon izbijanja pandemije uzrokovane [[koronavirus]]om, Janez Janša je postao predmetom kritike zbog represivnih mjera koje je uveo.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/jansa-eu-priprema-blokadu-zracnog-prometa-zbog-nove-varijante-korone/2321244.aspx|title=Janša: EU priprema blokadu zračnog prometa zbog nove varijante korone}}&lt;/ref&gt;

Na [[Parlamentarni izbori u Sloveniji 2022.|Parlamentarim izborima]] održanim 24. aprila 2022. godine, Janez Janša je osvojio 27 mandata u Parlamentu Slovenije, što nije bilo dovoljno da produži premijerski mandat koji je osvojio [[Robert Golob]] sa osvojenim 41 mandatom i time je posato novi Premijer Slovenije.

== Privatni život ==
Otac je četvero djece: Žana, Nike, Črtomira i Jakoba. U slobodno vrijeme igra nogomet i golf, bavi se skijanjem i snoubordingom, planinarenjem u slovenskim planinama, gdje je upoznao svoju suprugu, doktoricu Uršku Bačkovnik.

==Reference==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
*{{Commonscat-inline|Janez Janša}}

{{Premijeri Slovenije}}
{{Evropsko vijeće}}
{{Predsjednici Vijeća Evrope}}
{{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Janša, Janez}}
[[Kategorija:Rođeni 1958.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Ljubljana]]
[[Kategorija:Slovenski političari]]
[[Kategorija:Slovenski premijeri]]
[[Kategorija:Slovenski disidenti]]
[[Kategorija:Jugoslavenski disidenti]]
[[Kategorija:Politički zatvorenici SFRJ]]</text>
      <sha1>i1dnpfnvod2aujtznx72kubm2xwldot</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Endokrinologija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>37223</id>
    <revision>
      <id>3938544</id>
      <parentid>3782193</parentid>
      <timestamp>2026-11-02T16:28:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Grondilo</username>
        <id>180038</id>
      </contributor>
      <origin>3938544</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="738" sha1="p7jxasfz06w17nj2bw3a5aul7fs7yfb" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Endokrinologija''' se klasično definira kao nauka o [[žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem|žlijezdama s unutrašnjim izlučivanjem]] i njihovim proizvodima, općim [[hormon]]ima i poremećajima [[Endokrini sistem|endokrinog sistema]].

[[Hormon|Hormoni]] su informacijske biomolekule koje se izlučuju iz jednih, a koje utieču na funkciju drugih [[ćelija]]. Hormoni djeluju samo na [[Ćelija (biologija)|ćelije]] s odgovarajućim [[hormonski receptor|hormonskim receptorima]] i to pretežno u smislu &quot;kojim intenzitetom treba raditi, a ne što treba raditi&quot;.

== Također pogledajte ==
* [[Hormon]]

{{Commonscat|Endocrinology}}

[[Kategorija:Endokrinologija]]
[[Kategorija:Medicina]]
[[Kategorija:Hormoni]]</text>
      <sha1>p7jxasfz06w17nj2bw3a5aul7fs7yfb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>482. p. n. e.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>40126</id>
    <revision>
      <id>3938565</id>
      <parentid>3801361</parentid>
      <timestamp>2026-11-02T19:56:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3938565</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1848" sha1="0bqml1fej427pn3hygbblohe7wk9rku" xml:space="preserve">{{godina PNE|482}}Godina 482. p.n.e. bila je godina predjulijanskog rimskog kalendara. U to vrijeme bila je poznata kao Godina konzulstva Vibulana i Julija&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20240213132449/https://www.unrv.com/government/consuls.php|archive-date=13. 2. 2024|url-status=dead|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties &amp; Powers {{!}} Britannica|date=4. 2. 2024|website=www.britannica.com|language=en|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=20. 12. 2021|language=en-US|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt; (ili, rjeđe, godina 272. Ab urbe condita). Oznaka 482. p.n.e. za ovu godinu koristi se od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini postala prevladavajuća metoda u Evropi za imenovanje godina.{{Godina u drugim kalendarima}}
== Događaji ==
{{Proširiti sekciju}}

== 482. p. n. e. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Smrt|Umrli]] ==
{{Proširiti sekciju}}
== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}{{Refspisak}}

{{Commonscat|482 BC}}</text>
      <sha1>0bqml1fej427pn3hygbblohe7wk9rku</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>483. p. n. e.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>40127</id>
    <revision>
      <id>3938566</id>
      <parentid>3801362</parentid>
      <timestamp>2026-11-02T19:57:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3938566</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1850" sha1="2mn5udp7bo75rpnprxc64pk74ch0ufp" xml:space="preserve">{{godina PNE|483}}Godina 483. p.n.e. bila je godina predjulijanskog rimskog kalendara. U to vrijeme bila je poznata kao Godina konzulstva Vibulana i Potitusa&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20240213132449/https://www.unrv.com/government/consuls.php|archive-date=13. 2. 2024|url-status=dead|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties &amp; Powers {{!}} Britannica|date=4. 2. 2024|website=www.britannica.com|language=en|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=20. 12. 2021|language=en-US|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt; (ili, rjeđe, godina 271. Ab urbe condita). Oznaka 483. p.n.e. za ovu godinu koristi se od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini postala prevladavajuća metoda u Evropi za imenovanje godina.{{Godina u drugim kalendarima}}
== Događaji ==
{{Proširiti sekciju}}

== 483. p. n. e. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Smrt|Umrli]] ==
{{Proširiti sekciju}}
== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}{{Refspisak}}

{{Commonscat|483 BC}}</text>
      <sha1>2mn5udp7bo75rpnprxc64pk74ch0ufp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>484. p. n. e.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>40128</id>
    <revision>
      <id>3938567</id>
      <parentid>3785922</parentid>
      <timestamp>2026-11-02T19:58:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3938567</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1836" sha1="dnd121wpyqwfumkjlpl3znei09i4e0q" xml:space="preserve">{{godina PNE|484}}Godina 484. p.n.e. bila je godina predjulijanskog rimskog kalendara. U to vrijeme bila je poznata kao Godina konzulstva Mamerka i Vibulana&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20240213132449/https://www.unrv.com/government/consuls.php|archive-date=13. 2. 2024|url-status=dead|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties &amp; Powers {{!}} Britannica|date=4. 2. 2024|website=www.britannica.com|language=en|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=20. 12. 2021|language=en-US|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt; (ili, rjeđe, godina 270. Ab urbe condita). Oznaka 484. p.n.e. za ovu godinu koristi se od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini postala prevladavajuća metoda u Evropi za imenovanje godina.{{Godina u drugim kalendarima}}
== Događaji ==
{{Proširiti sekciju}}

== 484. p. n. e. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Smrt|Umrli]] ==
{{Proširiti sekciju}}
== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

{{Normativna kontrola}}
{{Commonscat|484 BC}}</text>
      <sha1>dnd121wpyqwfumkjlpl3znei09i4e0q</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>486. p. n. e.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>40131</id>
    <revision>
      <id>3938568</id>
      <parentid>3657421</parentid>
      <timestamp>2026-11-02T19:59:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3938568</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1853" sha1="fbq8u9u7z3o7k977mpeirw4rxlq290a" xml:space="preserve">{{godina PNE|486}}Godina 486. p.n.e. bila je godina predjulijanskog rimskog kalendara. U to vrijeme bila je poznata kao Godina konzulstva Viscelina i Rutila&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20240213132449/https://www.unrv.com/government/consuls.php|archive-date=13. 2. 2024|url-status=dead|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties &amp; Powers {{!}} Britannica|date=4. 2. 2024|website=www.britannica.com|language=en|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=20. 12. 2021|language=en-US|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt; (ili, rjeđe, godina 268. Ab urbe condita). Oznaka 486. p.n.e. za ovu godinu koristi se od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini postala prevladavajuća metoda u Evropi za imenovanje godina.{{Godina u drugim kalendarima}}
== Događaji ==
{{Proširiti sekciju}}

== 486. p. n. e. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Smrt|Umrli]] ==
*[[Perzija|Perzijski]] kralj [[Darije I]]
== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}{{Commonscat|486 BC}}</text>
      <sha1>fbq8u9u7z3o7k977mpeirw4rxlq290a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>487. p. n. e.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>40132</id>
    <revision>
      <id>3938569</id>
      <parentid>3927083</parentid>
      <timestamp>2026-11-02T20:00:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3938569</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1832" sha1="ftnbjx3ctmu1nbqyan13vritd44jglx" xml:space="preserve">{{godina PNE|487}}487. p. n. e. bila je godina predjulijanskog rimskog kalendara. U to vrijeme bila je poznata kao Godina konzulstva Sicinija i Akvilija&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20240213132449/https://www.unrv.com/government/consuls.php|archive-date=13. 2. 2024|url-status=dead|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties &amp; Powers {{!}} Britannica|date=4. 2. 2024|website=www.britannica.com|language=en|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=20. 12. 2021|language=en-US|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt; (ili, rjeđe, godina 267. Ab urbe condita). Oznaka 487. p. n. e. za ovu godinu koristi se od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini postala prevladavajuća metoda u Evropi za imenovanje godina.{{Godina u drugim kalendarima}}
== Događaji ==
{{Proširiti sekciju}}

== 487. p. n. e. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Smrt|Umrli]] ==
{{Proširiti sekciju}}
== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}{{Commonscat|487 BC}}</text>
      <sha1>ftnbjx3ctmu1nbqyan13vritd44jglx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>492. p. n. e.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>40137</id>
    <revision>
      <id>3938570</id>
      <parentid>3920532</parentid>
      <timestamp>2026-11-02T20:00:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3938570</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3017" sha1="iqykqyi32tnq3vr9gc88iadcbk9lnsb" xml:space="preserve">{{godina PNE|492}}{{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''492. p. n. e.''' je bila godina [[rimski kalendar|predjulijanskog rimskog kalendara]]. U [[Rimsko Carstvo|Rimskom Carstvu]] bila je poznata kao '''Godina konzulstva Macerina i Augurina&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|access-date=13. 2. 2024|archive-date=13. 2. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240213132449/https://www.unrv.com/government/consuls.php|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties &amp; Powers {{!}} Britannica|date=4. 2. 2024|website=www.britannica.com|language=en|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=20. 12. 2021|language=en-US|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;''' (ili, rjeđe, '''godina 262. ''[[Ab urbe condita]]'''''). Oznaka 492. p. n. e. za ovu godinu se koristila od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] postala glavna metoda u zapadnoj Evropi sa označavanje godina.

[[Datoteka:Perserkriege.jpg|mini|Grčko-perzijski ratovi; Mardonijev pohod označen smeđom bojom]]
== Događaji ==
* Perzijski kralj [[Darije I]] naređuje da se pokrene prvi pohod protiv [[Antička Grčka|Grčke]] kako bi se njeni polisi kaznili zbog pomaganja maloazijskim Grcima u [[Jonski ustanak|nedavno ugušenom ustanku]], a što označava početak [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskih ratova]]. Na mjesto [[Artafern]]a, satrapa [[Lidija|Lidije]], postavljen je [[Mardonije]] koji dobiva i komandu nad pohodom. Perzijska vojska pod Mardonijem prelazi [[Helespont]], osvaja [[Trakija|Trakiju]] i [[Antička Makedonija|Makedoniju]]. Međutim, kada je 300 brodova izgubljeno u oluji kraj [[Sveta gora|Atosa]], Mardonije je prisiljen odustati od daljeg napredovanja i vratiti se u Malu Aziju.
* [[Hipokrat od Gele|Hipokrat]], [[tiranin]] grada [[Gela]] na [[Sicilija|Siciliji]], započinje rat protiv [[Sirakuza|Sirakuze]] kako bi je kaznio zbog pomoći pobunjenoj [[Kamarina|Kamarini]]. Sirakuške snage su poražene na rijeci [[rijeka Heloros|Heloros]] a Sirakuza opsjednuta. Međutim, intervencija [[Korint]]a tjera Hipokrata da sklopi mir.
== 492. p. n. e. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Smrt|Umrli]] ==
{{Proširiti sekciju}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>iqykqyi32tnq3vr9gc88iadcbk9lnsb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>517. p. n. e.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>40163</id>
    <revision>
      <id>3938572</id>
      <parentid>3657417</parentid>
      <timestamp>2026-11-02T20:28:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <comment>/* Događaji */</comment>
      <origin>3938572</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="856" sha1="ncktk58kkec9tzdp46avk1xfc03ylhk" xml:space="preserve">{{godina PNE|517}}

{{Godina u drugim kalendarima}}
== Događaji ==
* Samos, Chios i Lesbos pod upravom Perzije.
* Darius I završava prevagu nad svojim rivalima, i ojačava svoj autoritet nad nezavisnim satrapima, koji su se predali tokom nemira koji su uslijedili nakon smrti Cambyses-a II. On širi vlast perzijanaca preko Hajberskog prolaza, sve do rijeke Ind. Perzijanci i dalje vladaju Egiptom, Malom Azijom i teritorijama između njih, uključujući i Jerusalem.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.fsmitha.com/time/bc3.htm|title=World History Timeline: 1000 to 501 BCE (BC)|website=www.fsmitha.com|access-date=2026-11-02}}&lt;/ref&gt;

== 517. p. n. e. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Smrt|Umrli]] ==
{{Proširiti sekciju}}
== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>ncktk58kkec9tzdp46avk1xfc03ylhk</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3938578</id>
      <parentid>3938572</parentid>
      <timestamp>2026-11-02T22:38:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3938578</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="907" sha1="60lmkel6jz7alkqgufel0my4gfirphx" xml:space="preserve">{{godina PNE|517}}Ovaj članak se odnosi na godinu 517. prije nove ere.{{Godina u drugim kalendarima}}
== Događaji ==
* Samos, Chios i Lesbos pod upravom Perzije.
* Darius I završava prevagu nad svojim rivalima, i ojačava svoj autoritet nad nezavisnim satrapima, koji su se predali tokom nemira koji su uslijedili nakon smrti Cambyses-a II. On širi vlast perzijanaca preko Hajberskog prolaza, sve do rijeke Ind. Perzijanci i dalje vladaju Egiptom, Malom Azijom i teritorijama između njih, uključujući i Jerusalem.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.fsmitha.com/time/bc3.htm|title=World History Timeline: 1000 to 501 BCE (BC)|website=www.fsmitha.com|access-date=2026-11-02}}&lt;/ref&gt;

== 517. p. n. e. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Smrt|Umrli]] ==
{{Proširiti sekciju}}
== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>60lmkel6jz7alkqgufel0my4gfirphx</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3938579</id>
      <parentid>3938578</parentid>
      <timestamp>2026-11-02T22:41:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3938579</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1482" sha1="o6vbduvrxpnttt5anqfvml6r2mg6yjm" xml:space="preserve">{{godina PNE|517}}Ovaj članak se odnosi na godinu 517. prije nove ere.{{Godina u drugim kalendarima}}
== Događaji ==
* Samos, Chios i Lesbos pod upravom Perzije.
* Darius I završava prevagu nad svojim rivalima, i ojačava svoj autoritet nad nezavisnim satrapima, koji su se predali tokom nemira koji su uslijedili nakon smrti Cambyses-a II. On širi vlast perzijanaca preko Hajberskog prolaza, sve do rijeke Ind. Perzijanci i dalje vladaju Egiptom, Malom Azijom i teritorijama između njih, uključujući i Jerusalem.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.fsmitha.com/time/bc3.htm|title=World History Timeline: 1000 to 501 BCE (BC)|website=www.fsmitha.com|access-date=2026-11-02}}&lt;/ref&gt;
* U Kini se prva zabilježena borba pijetlova održala 517. godine prije nove ere.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://taiwantoday.tw/news.php?unit=12,20,29,33,35,45&amp;post=22471#:~:text=The%20first%20recorded%20cockfight%20in,Chi-sun%20and%20Hou%20clans.|website=taiwantoday.tw|access-date=2026-11-02}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Cutter|first=Robert Joe|url=https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/9789622014176|title=The brush and the spur: Chinese culture and the cockfight|date=1989|publisher=The Chinese University Press|isbn=978-962-201-417-6|location=Hong Kong}}&lt;/ref&gt;

== 517. p. n. e. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Smrt|Umrli]] ==
{{Proširiti sekciju}}
== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>o6vbduvrxpnttt5anqfvml6r2mg6yjm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>583. p. n. e.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>40229</id>
    <revision>
      <id>3938577</id>
      <parentid>3935926</parentid>
      <timestamp>2026-11-02T22:36:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <comment>/* Događaji */</comment>
      <origin>3938577</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1083" sha1="8fupvowt3gu5pe6jk3jdhuavmu52tk4" xml:space="preserve">{{godina PNE|583}}Ovo je članak o 583. godini p. n. e.{{Godina u drugim kalendarima}}

== Događaji ==
=== Grčka ===

*luka Lepanto (Nafpaktos) u Korintskom zalivu uništena u zemljotresu

=== Babilon ===

*Babilonski Kralj Nebuchadnezzar II osvojio Kraljevstvo Edom.
*Babilonci započinju opsadu Tira.&lt;ref name=&quot;v198&quot;&gt;Vogelstein 1950–51, p. 198&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;g179&quot;&gt;Garstad 2016, p. 179&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;e186&quot;&gt;Ephʿal 2003, p. 186&lt;/ref&gt;

=== Kina ===

*Zhou Dinastija osvaja kraljevstvo Wu, Pokrajina Jiangxi.
'''Batus II iz Kirene''', koji se ponekad naziva ''Eudaimon'' (''Blaženi'') ili [[Latinski jezik|latinski]] ekvivalent ''Feliks'', ({{jezik-el|Βάττος ὁ Εὐδαίμων}}   ; vladao od oko 583. pne. do 560. pne.) bio je treći grčki kralj [[Kirenaika|Cirenaike]] i [[Cyrene, Libya|Cirene]] i član [[Battiadae|dinastije Batijada]].

== 583. p. n. e. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Smrt|Umrli]] ==
{{Proširiti sekciju}}
== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>8fupvowt3gu5pe6jk3jdhuavmu52tk4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>584. p. n. e.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>40230</id>
    <revision>
      <id>3938571</id>
      <parentid>3935925</parentid>
      <timestamp>2026-11-02T20:07:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* 584. p. n. e. u temama */</comment>
      <origin>3938571</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="602" sha1="9pfcq6koxed299ciefi3gx12n88gvvs" xml:space="preserve">{{godina PNE|584}}Ovo je članak o 584. godini p. n. e.{{Godina u drugim kalendarima}}

== Događaji ==
{{Proširiti sekciju}}

== 584. p. n. e. u temama ==
Riječ '''Hellènes''' u širem smislu, po prvi put se pojavljuje u vrijeme posveta Échembrote-a, koji se zahvaljuje Heraklu za njegovu pobjedu na Javnim igrama. Tekst se odnosi na XLVIII-tu Olimpijadu, što čini mogućim da datira iz 584. p. n. e.

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Smrt|Umrli]] ==
{{Proširiti sekciju}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}{{Commonscat|584 BC}}</text>
      <sha1>9pfcq6koxed299ciefi3gx12n88gvvs</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3938575</id>
      <parentid>3938571</parentid>
      <timestamp>2026-11-02T22:27:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <comment>/* Događaji */</comment>
      <origin>3938575</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="677" sha1="8327cl2tiomo7eb9zq23n4fxzbmgq9x" xml:space="preserve">{{godina PNE|584}}Ovo je članak o 584. godini p. n. e.{{Godina u drugim kalendarima}}

== Događaji ==
{{Proširiti sekciju}}

* država Zheng

:* vladar Cheng, (584–581 p. n. e, 581–571 p. n. e.)

== 584. p. n. e. u temama ==
Riječ '''Hellènes''' u širem smislu, po prvi put se pojavljuje u vrijeme posveta Échembrote-a, koji se zahvaljuje Heraklu za njegovu pobjedu na Javnim igrama. Tekst se odnosi na XLVIII-tu Olimpijadu, što čini mogućim da datira iz 584. p. n. e.

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Smrt|Umrli]] ==
{{Proširiti sekciju}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}{{Commonscat|584 BC}}</text>
      <sha1>8327cl2tiomo7eb9zq23n4fxzbmgq9x</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3938576</id>
      <parentid>3938575</parentid>
      <timestamp>2026-11-02T22:30:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3938576</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2418" sha1="01nwdsmwt06hbb2qs2mzv9768r0aq1k" xml:space="preserve">{{godina PNE|584}}Ovo je članak o 584. godini p. n. e.{{Godina u drugim kalendarima}}

== Događaji ==
{{Proširiti sekciju}}

* država Zheng

:* vladar Cheng, (584–581 p. n. e, 581–571 p. n. e.)
:* '''Cerro del Villar''', smješten na ušću [[Rijeka Guadalhorce|rijeke Guadalhorce]], u južnoj Španiji,&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Sánchez Ruiz|first=Marcelino|date=25 July 1996|title=Resolución de 14 de mayo de 1996, de la Dirección General de Bienes Culturales, de la Consejería de Cultura, por la que se incoa expediente de declaración de zona arqueológica, como bien de interés cultural, a favor del yacimiento denominado &quot;El Cerro del Villar&quot;, situado en la desembocadura del río Guadalhorce, en Málaga.|url=https://www.boe.es/buscar/doc.php?id=BOE-A-1996-17103|journal=[[Agencia Estatal Boletín Oficial del Estado]]|language=es|issue=179|pages=23228–23230|access-date=3 September 2019}}&lt;/ref&gt; bio je [[List of Phoenician cities|feničanski]] grad osnovan u devetom &lt;ref&gt;{{Cite book|last=Delgado Hervás|first=Ana|url=http://datos.bne.es/edicion/a4340972.html|title=Contactes: Indígenes i fenicis a la Mediterrània occidental entre els segles VIII i VI ane|publisher=[[Universitat Pompeu Fabra]]|year=2008|pages=69–88|language=es|chapter=Cerro del Villar, de enclave comercial a periferia urbana: dinámicas coloniales en la bahía de Málaga entre los siglos VIII y VI a.C.|access-date=3 September 2019|chapter-url=http://upf.academia.edu/AnaDelgado/Papers/474641/Cerro_del_Villar_de_enclave_comercial_a_periferia_urbana_dinamicas_coloniales_en_la_bahia_de_Malaga_entre_los_siglos_VIII_y_VI_a.C|via=[[Academia.edu]]}}&lt;/ref&gt; ili osmom vijeku prije nove ere.&lt;ref&gt;{{Citation|last=Jiménez|first=Javier Martínez|date=2022|title=Rome and the Colonial City|pages=244|series=Rethinking the Grid|publisher=Oxbow Books|isbn=978-1-78925-780-9|accessdate=2022-12-06}}&lt;/ref&gt; Napušten je vjerovatno 584. godine prije nove ere.

== 584. p. n. e. u temama ==
Riječ '''Hellènes''' u širem smislu, po prvi put se pojavljuje u vrijeme posveta Échembrote-a, koji se zahvaljuje Heraklu za njegovu pobjedu na Javnim igrama. Tekst se odnosi na XLVIII-tu Olimpijadu, što čini mogućim da datira iz 584. p. n. e.

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Smrt|Umrli]] ==
{{Proširiti sekciju}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}{{Commonscat|584 BC}}</text>
      <sha1>01nwdsmwt06hbb2qs2mzv9768r0aq1k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>660-e p. n. e.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>40824</id>
    <revision>
      <id>3938580</id>
      <parentid>3653874</parentid>
      <timestamp>2026-11-02T22:43:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <comment>/* Ličnosti */</comment>
      <origin>3938580</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2474" sha1="nkkllowvclgf24k6q6nohpwp97v0ggf" xml:space="preserve">{{Decenija PNE|67}}

Ovaj članak se odnosi na period od 669. do 660. godine prije nove ere.

== Događaji ==
* [[669. p. n. e.]] — [[Ashurbanipal]] nasljeđuje svog oca [[Esarhaddon]]a kao kralj [[Asirija|Asirije]].
* [[668. p. n. e.]] — [[Ashurbanipal]] počinje vladati.
* 668. p. n. e. — [[Shamash-shum-ukin]], sin [[Esarhaddon]]ov, postaje kraljem [[Babilon]]a.
* 668. p. n. e. — [[Historija Drevnog Egipta|Egipat]] diže ustanak protiv [[Asirija|Asirije]].
* 668. p. n. e. — Procjena: [[Niniva]], glavni grad [[Asirija|Asirije]] postaje najveći grad na svijetu, preuzevši primat od [[Teba (Egipat)|Tebe]] u [[Drevni Egipat|Egiptu]].[http://geography.about.com/library/weekly/aa011201a.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160818124242/http://geography.about.com/library/weekly/aa011201a.htm |date=18. 8. 2016 }}
* [[667. p. n. e.]] — [[Bizantij]] osnovan od strane [[Megara|megarskih]] kolonista na čelu s [[Byzas]]om. (tradicionalni datum)
* 667. p. n. e. — [[Asirci]] osvajaju [[Egipat]].
* [[664. p. n. e.]] — Prva [[pomorska bitka]] u [[Grčka|grčkoj]] pisanoj historiji, između [[Korint]]a i [[Korkira|Korkire]].
* 664. p. n. e. — [[Ashurbanipal]] osvaja i pustoši [[Teba (Egipat)|Tebu]].
* 664. p. n. e. — [[Psametih I]] nasljeđuje [[Neho I|Nehoa I]] kao kralj [[Donji Egipat|Donjeg Egipta]].
* 664. p. n. e. — [[Taharqa]] imenuje svog nećaka [[Tantamani]]ja kao nasljednika u [[Gornji Egipat|Gornjem Egiptu]].
* [[663. p. n. e.]] — [[Ashurbanipal]] osvojio [[Drevni Egipat]].
* [[11.2.]] [[660. p. n. e.]] — Tradicionalni datum osnivanja [[Japan]]a od strane [[Car Jimmu|cara Jimmua]].
* [[660. p. n. e.]] — Prvo poznato korištenje [[Demotsko pismo|demotskog pisma]].
* 660. p. n. e. — [[Psametih I]] istjeruje [[Asirija|Asirce]] iz [[Egipat|Egipta]].
* 660. p. n. e. — Mitsko osnivanje [[Japanska carska porodica|japanske carske porodice]].

== Ličnosti ==

* 668. p. n. e. — Smrt [[Esarhaddon]]a, kralja [[Asirija|Asirije]]; početak vladavine [[Ashurbanipal]]a
* 664. p. n. e. — Smrt [[Neho I|Nehoa I]], kralja [[Historija Drevnog Egipta|Egipta]]
* 663. p. n. e. — Smrt [[Taharqa|Taharqe]], kralja [[Historija Drevnog Egipta|Egipta]]
* 660. p. n. e. — Vladavina [[Car Jimmu|Jimmua]], prvog cara [[Japan]]a, počinje.
=== Rođeni ===
{{Proširiti sekciju}}

=== Umrli ===
{{Proširiti sekciju}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}{{Commonscat|660s BC}}</text>
      <sha1>nkkllowvclgf24k6q6nohpwp97v0ggf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1230-e p. n. e.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>43052</id>
    <revision>
      <id>3938593</id>
      <parentid>3937530</parentid>
      <timestamp>2026-11-03T01:48:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3938593</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1456" sha1="76r1wbqlc62rgr6vdrr0yz7vd5gej12" xml:space="preserve">{{Decenija PNE|124}}

1230-te godine prije nove ere su decenija koja je trajala od 1239. do 1230. godine prije nove ere.

== Događaji ==
* [[Egej]], legendarni [[kralj Atene]], dobija lažnu poruku da je njegov prijestonasljednik [[Tezej]], sin iz braka s [[Etra|Etrom]] iz [[Trezena|Trezene]], mrtav. [[Tezej]] je bio poslan gospodaru [[Minos]]u iz [[Krit|Krete]] kao žrva [[Minotaur]]u. [[Med (grčka mitologija)|Med]], [[Egej]]ev sin sa [[Medeja|Medejom]] od [[Kolhida|Kolhide]]), je bio [[egzil|prognan]] u [[Azija|Aziju]] te će postati legendarni predak [[Medijci|Medijaca]]. Vjerjujući da više nema nasljednika [[monarh|kralj]] čini [[samoubistvo]] nakon vladavine od 48 godina. Nasljeđuje ga [[Tezej]], koji je zapravo živ. [[Egejsko more]] je nazvano u njegovu počast.
* 1230. pne. – Bitka kod Nihrije&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Jr|first=Walter C. Kaiser|url=https://books.google.com/books?id=dy9DDwAAQBAJ&amp;pg=PT694|title=A History of Israel: From the Bronze Age through the Jewish Wars|last2=Wegner|first2=Paul D.|date=2017-11-20|publisher=B&amp;H Publishing Group|isbn=978-1-4336-4317-0|language=en}}&lt;/ref&gt;
* 1234. pne. – Tezej iz Atine započinje svoju 30-godišnju vladavinu (ako se prihvati kao kraj njegove vladavine 1204. pne.).

== Ličnosti ==
* [[1231. p. n. e.]] — [[Kralj Telef od Mizije]] rođen u Arkadiji.
=== Rođeni ===
{{Proširiti sekciju}}

=== Umrli ===
{{Proširiti sekciju}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>76r1wbqlc62rgr6vdrr0yz7vd5gej12</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Aleksandar Ranković</title>
    <ns>0</ns>
    <id>46890</id>
    <revision>
      <id>3938553</id>
      <parentid>3938483</parentid>
      <timestamp>2026-11-02T17:58:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>16322</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Srbijanski disidenti]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3938553</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8544" sha1="imkrvj5o35r62toly349ifxyyzvyx0i" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba 
| ime                = Aleksandar Ranković
| slika                = Aleksandar Ranković (1).jpg
|  veličina_slike     = 
|  opis               =  Aleksandar Ranković oko 1960.
| datum_rođenja= {{Datum rođenja|1909|11|28}}
| mjesto_rođenja     = Draževac, [[Obrenovac]], [[Kraljevina Srbija]]
| datum_smrti= {{Datum smrti i godine|1983|8|19|1909|11|28}}
| mjesto_smrti       = Dubrovnik, SFRJ
| nacionalnost       = Srbin
| druga_imena        = 
| zanimanje          = političar
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
| supružnik            = Anđa Ranković, Vladislava Slavka Ranković
| djeca                = Miroslav i Slobodan Ranković
}}
'''Aleksandar Ranković''' ([[Draževac (Obrenovac)|Draževac]] kraj [[Obrenovac|Obrenovca]], 1909 - [[Dubrovnik]], 1983), član Politbiroa i bliski saradnik [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]]. Nakon [[drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] bio je čelni čovjek obavještajne zajednice u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]], te je u to vrijeme proveo srbizaciju upravnog kadra u obavještajnoj upravi. Za vrijeme sovjetsko-jugoslovenske krize 1948. godine, Ranković je bio za centralizaciju. No, nije otpremljen u zatvor na [[Goli otok]] kao većina [[Tito]]vih protivnika, već je samo smijenjen sa dužnosti.&lt;ref name=&quot;yutimes&quot;&gt;[http://www.yutimes.de/aleksandar-rankovic-narodni-heroj-ili-domaci-izdajnik/ Aleksandar Ranković. Narodni Heroj ili domaci izdajnik.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131207011055/http://www.yutimes.de/aleksandar-rankovic-narodni-heroj-ili-domaci-izdajnik/ |date=7 Decembar 2013 }}''yutimes.com'',objavljeno; 26.10.2012;pristupljeno: 7.10.2014 {{sr simbol}}&lt;/ref&gt;

Aleksandar Ranković jedan je od najodgovornijih lica za teror jugoslavenske tajne policije i masovna ubijanja nakon Drugog svjetskog rata protivnika socijalističkog sistema.

==Djetinjstvo i obrazovanje==

Rođen je 28. novembra 1909 u Draževcu (Obrenovac) gdje je i završio osnovnu školu. Nakon toga odlazi 1922. u Beograd na zanat. Veoma rano pristupa radničkom pokretu. 1924. postaje član sindikata. 1927. postaje član podružnice svih krojačkih i tekstilnih radnika, te upoznaje svoju buduću suprugu Anđu i biva primljen u [[Savez komunističke omladine Jugoslavije]]. Nakon toga postaje sekretar Mjesnog komiteta SKOJ za Beograd.

== Rad u Partiji==
1928. postaje sekretar Pokrajnskog komiteta SKOJ Srbije, tada je već bio član KPJ. Zbog izdavanja letaka Ranković, po prvi put u svom životu, biva uhapšen.

===Šestojanuarska diktatura===
Dok je boravio u zatvoru u Glavnjači bio je mučen ali nije izdao imena drugih članova SKOJ-a. Osuđen je na 6 godina robije u [[Sremska Mitrovica|Sremskoj Mitrovici]] i [[Lepoglava|Lepoglavi]]. Za vrijeme boravka u tamnici Ranković radi na širenju revolucionarnih ideja. 1935. Ranković se pušta na slobodu i ide na odsluženje vojnog roka. Vraća se u Beograd, nakon vojne službe, te radi u radničkom pokretu Srbije. Bio je pod prismotrom policije, u ilegali je radio pod imenom &quot;Marko&quot;. U maju 1939 učestvuje na Zemaljskom savjetovanju komunista ispod [[Šmarnta Gora|Šmarnte Gore]], a kasnije i na [[Peta zemaljska konferencija|Petoj zemaljskoj konferenciji]] u [[Zagreb]]u. Ranković se izabira u Politbro [[Centralni komitet komunističke partije Jugoslavije|CK KPJ]].

==Drugi svjetski rat==
{{Glavni|Drugi svjetski rat}}
U trenutku izbijanja Drugog Svjetskog rata, nalazi se u Zagrebu. 1941. opet biva uhapšen nakon što je učestvovao u miniranju radio-stanice u Beogradu. [[Gestapo]] ga je mučio u zatvoru, zbog povreda ležao je u bolnici, tu situaciju koriste 30. jula [[Spasenija Cana Babović]] i [[Đuro Strugar]] i izbavljaju ga. Od tada radi u ilegali. Tokom boravka u [[Bihać]]u, saznaje da mu je supruga [[Anđa Ranković|Anđa]] poginula kod [[Gacko]]g. U toku [[Narodnooslobodilačka borba|NOB]] obavlja dužnost člana Vrhovnog štaba NOV i POJ. Kao organizacioni sekretar KPJ postaje [[Josip Broz Tito|Tito]]v bliski saradnik.

==Osnivanje OZNE==
{{Glavni|OZNA}}

13. maja 1944. na Visu se osniva Odsjek za zaštitu naroda (OZNA) čiji načelnik postaje Ranković. U novembru biva izabran za potpredsjednika Narodne skupštine Srbije. U službi zamjenika Tita, izdaje naređenje za proboj Sremskog fronta 1945. 24. marta 1946. pred Narodnom skupštinom izjavljuje da je [[Draža Mihajlović]] uhapšen. Poslije toga je znatno ojačao aparat državne represije. Optužio je [[Sreten Žujović Crni|Sretena Žujovića Crnog]] i [[Andrija Hebrang|Andriju Hebranga]] za antipartijski rad i pokušaj razbijanja KPJ, njih dvojica se hapse. Od 1946-1966 radi kao ministar unutrašnjih poslova FNRJ i šef svih policijskih i tajnih službi. [[Dobrica Ćosić]] izvještava Rankovića o položaju zatvorenika na [[Goli otok|Golom otoku]]. Nakon Rankovićeve posjete 1951. stanje se donekle poboljšalo. Ranković 1963. pušta u rad [[Autoput Bratstvo i jedinstvo|autoput &quot;Bratstvo-Jedinstvo&quot;]] (E-57) koji je vodio od preko [[SR Slovenija|SR Slovenije]], [[SR Hrvatska|SR Hrvatske]], [[SR Srbija|SR Srbije]] i [[SR Makedonija|SR Makedonije]].

==Afera prisluškivanja==
{{Glavni|Brionski plenum}}
1966. Tito otkriva u svom radnom kabinetu (Užička br. 15 Beograd) uređaje za prisluškivanje. Isti su pronađeni i u rezidenciji njegove supruge [[Jovanka Broz|Jovanke]]. Osniva se komisija da ispita slučaj. Na sjednici Izvršnog komiteta, održane 16. juna 1966. Tito zakazuje [[Četvrti brionski plenum]] za 30 juni. Tokom sjednice Brionskog plenuma Ranković, usljed velikog pritiska, gubi svijest i prisutni ljekar ustanovljava blagi [[infarkt]]. 1. jula zvanično se otvara Četvrti Brionski plenum.

Tu se donosi odluka o reorganizaciji organa bezbjednosti i traži se ostavka Rankovića na funkciju člana CK SKJ.

==Isključenje iz SKJ i čistka kadrova==

Na sjednici CK SK Srbije održane 15. septembra, Spasenija Cane Babović predlaže isključenje Rankovića iz SKJ. U oktobru se Ranković isključuje iz SKJ. Nedugo nakon toga slijedi uklanjanje simpatizera Rankovića: [[Svetislav Stefanović Ćeća]], [[Vojin Lukić]], [[Slobodan Krstić]], general [[Milan Žeželj]], general [[Miloje Milojević]] kao i drugi.&lt;ref name=&quot;yutimes2&quot;&gt;[http://www.yutimes.de/aleksandar-rankovic-narodni-heroj-ili-domaci-izdajnik/2/ Aleksandar Ranković:Narodni heroj ili domaći izdajnik? II.dio]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}''yutimes.de'', pristupljeno 7 .2.2015 {{sr simbol}}&lt;/ref&gt;

==Povlačenje iz javnosti i smrt==
Aleksandar Ranković se povukao u vilu u [[Dubrovnik]]u od javnosti. Tu je analizirao svoje dnevne zabilješke. U noći 18-19. augusta 1983, Rankoviću je pozlilo dok je stajao na hotelskoj terasi. Doktor koji je stigao ustanovio je Rankovićevu smrt. Njegovoj sahrani na Novom groblju u Beogradu prisustvovalo je 100.000 ljudi.&lt;ref name=&quot;yutimes2&quot;/&gt;

==Privatni život==
Iz svog prvog braka s Anđom je imao sina Miroslava. Ponovno se oženio s Vladislavom Slavkom, s kojom je imao sina Slobodana. Ima i unuku Anju Ranković koja radi kao novinarka i voditeljica.&lt;ref name=&quot;yutimes2&quot;/&gt;

==Odlikovanja&lt;ref name=&quot;yutimes2&quot;/&gt;==
* Nosilac partizanske spomenice
* Orden junaka socijalističkog rada;
* Orden Narodnog oslobođenja;
* Orden partizanske zvijezde;
* Orden zasluga za narod;
* Orden Bratstva i jedinstva I reda;
* Orden za hrabrost;

== Zanimljivost &lt;ref name=&quot;yutimes&quot;/&gt;==
Aleksandar Ranković je vjenčani kum Josipa Broza Tita, a general [[Ivan Gošnjak]] je kum Jovanke Broz.

== Također pogledajte ==
* [[OZNA]]
* [[Uprava državne bezbjednosti]]
* [[Savez komunista Jugoslavije]]

== Reference ==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{commonscat|Aleksandar Ranković}}
*{{sr simbol}} [http://www.novosti.rs/dodatni_sadrzaj/clanci.119.html:277752-Pucanj-u-Kardelja  Pucanj u Kardelja]
*{{sr simbol}} [https://www.blic.rs/riznica/istorije/jovanka-protiv-slavke-zene-zavadile-tita-i-rankovica/2rv5z50 JOVANKA PROTIV SLAVKE Žene zavadile Tita i Rankovića]
*{{hr simbol}} [https://www.nacional.hr/feljton-titov-covjek-za-specijalne-misije-koji-je-sredio-rankovica/ FELJTON: Titov čovjek za specijalne misije koji je sredio Rankovića]

{{Narodni heroji iz Srbije}}
{{Ljudi na Jugoslavenskom frontu}}
{{Članovi Vrhovnog štaba NOV i POJ}} 
{{Predsjednici CK SK Srbije}}

{{DEFAULTSORT:Ranković, Aleksandar}}
[[Kategorija:Biografije, Obrenovac]]
[[Kategorija:Rođeni 1909.]]
[[Kategorija:Umrli 1983.]]
[[Kategorija:Srbijanski disidenti]]
[[Kategorija:Jugoslavenski disidenti]]</text>
      <sha1>imkrvj5o35r62toly349ifxyyzvyx0i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Borislav Pekić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>59428</id>
    <revision>
      <id>3938546</id>
      <parentid>3938482</parentid>
      <timestamp>2026-11-02T16:31:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>16322</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Srbijanski disidenti]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3938546</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32893" sha1="rwhgko93lggc1rxwhohfb8cu97tihr7" xml:space="preserve">{{Istaknuti članak}}
{{Infokutija osoba 
| ime                = Borislav Pekić
| slika              =
| veličina_slike     =
| opis               = Borislav Pekić
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1930|2|4}}
| mjesto_rođenja     = Podgorica, Kraljevina Jugoslavija
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1992|7|2|1930|2|4}}
| mjesto_smrti       = London, Ujedinjeno Kraljevstvo
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = 
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}

'''Borislav Pekić''' (4. februar 1930 – 2. juli 1992) bio je [[Srbi|srpski]] i [[SFRJ|jugoslavenski]] [[književnost|književnik]] rođen u [[Podgorica|Podgorici]]&lt;ref name=&quot;BP&quot;&gt;[http://www.borislavpekic.com/p/bio.html#C2 Biografija Borislava Pekića na web strani borislavpekic.com] {{Simboli jezika|sr|srpski}} {{Simboli jezika|en|engleski}}&lt;/ref&gt;, [[roman]]opisac, [[drama|dramski]] [[pisac]], [[film]]ski [[scenarist]] i jedan od glavnih osnivača postkomunističke srbijanske [[Demokratska stranka (Srbija)|Demokratske stranke]].&lt;ref name=Politika&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Tema-nedelje/Porodicno-stablo-demokrata/Osnivachi-Demokratske-stranke.lt.html Osnivači demokratske stranke (&quot;Politika&quot;, 23. marta 2008.)]&lt;/ref&gt; Jedan je od najznačajnijih pisaca savremene srpske književnosti. Svoje najveće djelo, ''[[Zlatno runo]]'', pisao je u izbjeglištvu u [[London]]u od 1971.

==Biografija==
===Mladost===
Rodio se u [[Podgorica|Podgorici]] 1930. godine. Njegov otac Vojislav D. Pekić je u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]] bio visoki državni činovnik, tako da su od Borislavovog rođenja do 1941. živjeli u [[Bečej|Starom]] i [[Novi Bečej|Novom Bečeju]], [[Mrkonjić Grad]]u, [[Knin]]u i [[Cetinje|Cetinju]]. Početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], italijanske okupacijske vlasti ih protjeruju iz [[Cetinje|Cetinja]] za Srbiju. Njegova porodica se nastanila u [[Bavanište|Bavaništu]] u južnom Banatu, a 1945. se sele u [[Beograd]]. Po preseljenju u Beograd 1945, obrazovanje nastavlja u Trećoj muškoj gimnaziji, gdje je maturirao 1948. Zbog članstva u organizaciji [[Savez demokratske omladine Jugoslavije]] iste je godine uhapšen.

{{Citat|...Bio sam član ilegalne studentsko-gimnazijske organizacije koja se zvala Savez demokratske omladine Jugoslavije. Uhapšen sam 7. novembra 1948, maja 1949. osuđen po Zakonu o krivičnim djelima protiv naroda i države, na prvostupanjskom Okružnom sudu na 10 godina, a potom mi je na Vrhovnom sudu (Narodne Republike Srbije 26. juna 1949. godine) kazna povećana na 15 godina zatvora s prisilnim radom i izvjesnim brojem godina gubitka građanskih prava nakon izdržane kazne. Pomilovan sam 29. novembra 1953. godine...&lt;ref name=&quot;BP&quot; /&gt;}}

Kao pripadnik [[Socijaldemokratska omladina Jugoslavije|SDOJ]]-a je osuđen na petnaest godina robije s prisilnim radom. Izdržavao je kaznu u zatvorima [[KPD Sremska Mitrovica]] i [[KPD Niš]]. Pomilovan je nakon pet godina 1953. godine. Za vrijeme tamnovanja začete su mnoge ideje koje je poslije razvio u svojim glavnim romanima. Boravak u zatvoru opisao je u trotomnom romanu ''[[Godine koje su pojeli skakavci]]''.

Studirao je od 1954-58. godine [[Eksperimentalna psihologija|eksperimentalnu psihologiju]] na [[Univerzitet u Beogradu|Filozofskom fakultetu u Beogradu]].

Godine 1958. oženio se inženjerkom arhitekture Ljiljanom Glišić, sestričinom dr. [[Milan Stojadinović|Milana Stojadinovića]], koji je bio predsjednik vlade Jugoslavije (1935-39) i ministar financija. Godinu dana kasnije rodila im se kći Aleksandra. Godina 1959. je također godina kada je Pekić napisao svoj prvi od preko dvadeset originalnih filmskih scenarija za glavne filmske kuće u Jugoslaviji, među kojima i ''[[Dan četrnaesti]]'' koji je predstavljao Jugoslaviju na [[Kanski filmski festival|Kanskom filmskom festivalu]] 1961. godine.

[[Datoteka:04 - 1964-A.Obrenovic-Bg-01.jpg|mini|lijevo|250px|Borislav Pekić 1964.]]
Pod pseudonimima ''Adam Petrović'', ''Borislav Petrović'' i ''Dimitrije Petrović'', objavljuje članke u časopisima ''[[Vreme (časopis)|Vreme]]'' i ''[[Vidici]]''&lt;ref name=&quot;BP&quot; /&gt;. Godinama je Pekić radio na nekolicini romana a kada je prvi od njih ''[[Vreme čuda (roman)|Vreme čuda]]'' (1965.), objavljen privukao je pažnju velikog broja čitatelja kao i književnih kritičara. Ovaj roman je 1976. izdan na engleskom od strane ''Harcourt Brace Jovanovic'' u [[New York]]u kao ''Time of Miracles''. Preveden je na francuski 1986, na poljski 1986, rumunski 1987, italijanski 2004. i grčki jezik 2007. Pekićev prvi roman jasno je ukazao na dvije važne karakteristike njegovog rada, oštar antidogmatizam i konstantni skepticizam u pogledu mogućeg &quot;progresa&quot; čovječanstva koji je dostignut tokom svoje historije.

U razdoblju između 1968-69, Pekić je bio jedan od urednika beogradskih [[Književne novine|Književnih novina]]. Njegov drugi roman ''[[Hodočašće Arsenija Njegovana]]'' (1970.) u kojem je pored ostalog, dao sliku studentskog prosvjeda 1968. u Jugoslaviji. Iako se ideološki distancirao od ovog opozicijskog pokreta, nova politička klima je dalje komplikovala njegov odnos s vlašću, tako da je godinu dana bio bez putnih dokumenata. Roman je ipak dobio [[NIN-ova nagrada|Ninovu nagradu]] kao najbolji jugoslavenski roman te godine. Engleski prijevod pod naslovom'' Houses of Belgrade'' (Beogradske kuće) se objavio 1978. u izdavačkoj kući ''Harcourt Brace Jovanovic'', a kasnije je bio preveden na poljski, češki i rumunjski.

=== Emigracija ===
Nakon Pekićeve emigracije u [[London]] 1971, jugoslavenske vlasti su ga smatrale [[persona non grata|personom non grata]] i niz godina su osujećivali izdavanje njegovih djela u Jugoslaviji. Najzad se 1975. pojavilo ''[[Uspenje i sunovrat Ikara Gubelkijana]]'' koje je kasnije prevedeno na poljski 1980, mađarski 1982, češki 1985. i francuski jezik 1992. godine.

Godine 1977. poslao je rukopis [[sotija|sotije]]'' [[Kako upokojiti vampira]]'' na anonimni književni natječaj Udruženih izdavača Jugoslavije koji su prepoznali u njemu najbolje pristiglo djelo i tako je knjiga štampana. Kasnije je prevedena na češki 1980, poljski 1985, italijanski 1992, a engleski prijevod se pojavio 2005. Baziran djelomično na Pekićevom vlastitom izskustvu u zatvoru i istrazi, roman pokazuje metode, logiku i psihologiju modernog totalitarnog režima.

''[[Obrana i posljednji dani]]'' (1977) saga-[[fantazmagorija]] prevedena je na poljski i mađarski 1982, na češki 1983, francuski 1989. i švedski 2003. Ova tri romana bazično se bave raznim vrstama i na raznim razinama kolaboracije u Jugoslaviji za vrijeme Drugog svjetskog rata.

Nakon više od dva desetljeća priprema, studija i proučavanja, prvi tom Pekić sedmotomovne fantazmagorije ''[[Zlatno runo]]'' se 1978. godine pojavljuje pred čitaocima. Slijede zatim i ostalih šest tomova tokom 1978-86. godine. Tim dijelom Pekić se uvrstio u najznačajnije srpske književnike. Za ovu [[saga|sagu]] Pekić je 1987. dobio [[Njegoševa nagrada|Njegoševu nagradu]], označujući ga kao jednog od vrhovnih suvremenih proznih pisaca u Jugoslaviji. Prema mišljenju žirija Televizije Srbije, taj roman je ušao u izbor deset najboljih romana, napisanih na srpskoj jeziku u razdoblju od 1982-92. godine. ''[[Zlatno runo]]'' je uspoređivana od strane inozemnih kritičara sa [[James Joyce|James Joycovim]] ''[[Uliks]]om'' po strukturi naracije klasičnog mita, sa [[Thomas Mann|Mannovim]] [[Budenbrokovi]]ma po dugačkoj porodičnoj historiji i evoluciji predratnog društva, kao i sa [[OlAldous Huxley|Aldous Huxleyevim]] ''[[Kontrapunkt života]]'' po unutarnjoj [[tenzija|tenziji]] koja prolazi kroz labirint konfliktnih perspektiva. Međutim, ipak je'' Zlatno runo'' slavljeno kao jedinstveno. Jedna od očiglednih odlika je i ogroman opseg i tematska kompleksnost. '' Zlatno runo'' opisuje lutanje generacija Njegovan i kroz njih istražuje historiju [[Balkan]]a. Prvi, drugi i treći tom izdan je na francuskom 2002, 2003. i 2004. godine.

Osamdesetih Pekić je napisao nešto sasvim novo. Sakupljao je materijal za pisanje knjige o izgubljenom otoku ''[[Atlantida|Atlantidi]]'', sa namjerom da da jedno novo objašnjenje za korijene, razvoj i propast naše civilizacije. I pored klasičnih izvora koji su inspirirali njegov antropološki interes, Pekić je odlučio da ocrta svoju novu viziju budućnosti i time izbjeći restrikcije historijskog modela s kojim je on nesumnjivo morao suočiti u starim mitovima. Iz toga su proizišle tri knjige: žanr-roman'' [[Besnilo]]'' (1983), antropološki roman ''[[1999 (roman)|1999]]'' (1984) i epos ''[[Atlantida (roman)|Atlantida]]'' (1988). Ove knjige su doživjele veliki broj izdanja u Srbiji i Jugoslaviji, a'' Besnilo'' je bio [[bestseler]]. '' Besnilo'' je prevedeno na španski 1988 i na mađarski 1994, a'' Atlantida'' na češki 1989. Za'' Atlantidu'' Pekić je dobio &quot;[[Goranova nagrada|Goranovi nagradu]]&quot; 1988. Ovaj roman je 1983 izabran za najčitaniju knjigu domaćeg autora te godine i dobio je nagradu [[Beogradski pobjednici]].

Pekićeva ''Odabrana djela u 12 tomova'' izdata su krajem 1984. a za njih je dobio [[Nagrada Udruženja književnika Srbije|Nagradu Udruženja književnika Srbije]].

''[[Godine koje su pojeli skakavci]]'' u tri toma, izdane su između 1987-90. Dva odlomka prve knjige su prevedena na engleski i publicirana u književnim časopisima Velike Britanije. Ovo je Pekićeva autobiografsko-memoarska proza ​​s ocjenom i objašnjenjem poslijeratnih dana, životom i proganjanjem buržoazije pod komunističkim režimom. Ove knjige nisu samo autobiografske u klasičnom smislu riječi, pošto se Pekić bavi i općim stanjem Jugoslavije poslije Drugog svjetskog rata, kao i drugim zemljama i njihovim penalnim sustavima. On slika zatvorski život kao jedinstvenu civilizaciju, a civilizaciju &quot;slobode&quot; kao specijalan vid zatvora. Ova trilogija je odabrana kao najbolja memoarska proza ​​i za njih je Pekić dobio [[Nagrada &quot;Miloš Crnjanski&quot;|Nagradu &quot;Miloš Crnjanski&quot;]] 1989. godine.

Pisao je članke i objavljivao u književnim časopisima: [[Književnost (časopis)|Književnost]], [[Književne novine]], [[Književna reč]], [[Savremenik (Srbija)|Savremenik]].

=== Film, pozorište i radio ===

Pekić se sedamdesetih godina 20. vijeka, izdvojio kao jedan od najboljih savremenih dramskih pisaca Srbije i Jugoslavije. Redovito je pisao radio-drame za [[Westdeutscher Rundfunk]], u [[Köln]]u, kao i za [[Süddeutscher Rundfunk]] u [[Stuttgart]]u. Od 27 drama koje su izvedene i/ili štampane u Srbiji sedamnaest su imale svoju premijeru u Njemačkoj. Mnoge su bile transformirane u pozorišne i/ili televizijske drame, i dobivale su brojne nagrade. Šesnaest drama su objavljene u njegovim ''Odabranim djelima'' 1984. Njegova drama'' [[Generali ili Srodstvo po oružju]]'' (1969.) se može naći u svakoj antologiji srpske savremene drame. Dobila je [[Nagrada Sterijinog pozorja|Nagradu Sterijinog pozorja]] za komediju godine 1972, kao i [[Nagrada Knjeginja Milica|Nagradu Knjeginja Milica]] pozorišta u Kruševcu 1991. Pekićevi pozorišni komadi su bili vrlo popularni i hvaljeni, a najpoznatiji od njih ''[[Cincari ili Korešpodencija]]'' (1979.), koja je bazirana na četvrtom tomu ''Zlatnog runa'', igrala se 280 puta u [[Atelje 212|Ateljeu 212]] u Beogradu u razdoblju od 23 godine. Dobio je prvu nagradu [[Radio Zagreb]]a za dramu ' [[186. Stepenik]]'' (1982) kao i prvu nagradu na festivalima u [[Ohrid]]u i [[Varna|Varni]] za ''[[Kako zabavljati gospodina Martina]]'' (1990).

Tokom svoje karijere Pekić je radio na mnogim filmovima, napisao je više od dvadeset originalnih scenarija i adaptirao neke pd svojih romana za film. Film ''[[Vreme čuda (film)|Vreme čuda]]'' je bio izabran da predstavlja [[SFRJ|Jugoslaviju]] na [[Kanski festival|Kanskom festivalu]] 1991. gdje je [[Goran Paskaljević]] dobio nagradu za režiju, a kasnije film sudjeluje na festivalima u [[Glasgow]]u, [[Moskva|Moskvi]], [[Montreal]]u i [[Vrnjačka Banja|Vrnjačkoj Banji]]. Nagrada kritičara dodijeljena je u [[San Sebastian]]u 1990. '' [[Đavolji raj]]'' (1989) (''That summer of white roses'') rađen po sagi-fantasmagoriji ''Odbrana i posljednji dani'' i dobio je nagradu na [[Filmski festival u Tokiju|Filmskom festivalu u Tokiju]] 1989. i bio je selektiran iste godine da reprezentuje Jugoslaviju na festivalu u [[Montpellier]]u ([[Francuska]]), [[Pula|Puli]] (Hrvatska), [[San Sebastian]] (Španija), [[Los Angeles]]u i [[San Francisco|San Franciscu]] (SAD).

Kao honorarni komentator Jugoslovenskog odjela Svjetske sekcije [[BBC]] u Londonu (1986–91) Pekić je čitao svoja &quot;[[Pisma iz Londona]]&quot; svake sedmice; ova Pisma su poslije štampana u Jugoslaviji kao ''[[Pisma iz tuđine]]'', ''[[Nova pisma iz tuđine]]'' i ''[[Posljednja pisma iz tuđine]]'' (1987-91). Svaka knjiga je sadržavala pedeset pisama sa duhovitim i inovativnim zapažanjima o Engleskoj i engleskom narodu. Pisma su bila emitirana za jugoslavenske i srpske slušaoce, za koje je Pekić naročito uživao napraviti brojne i humoristične usporedbe između engleske i naše vlasti, države, običaja i ljudi. Za ove knjige dobio je [[Nagrada &quot;Jaša Ignjatović&quot;|Nagradu Jaša Ignjatović]] u Mađarskoj 1991. Pekić je također na istom programu [[BBC]] imao seriju o historiji Velike Britanije, koja je izdana posthumno sa naslovom ''[[Sentimentalna povest Britanskog carstva]]'' (1992). Za ovo djelo je dobio [[Počasnu nagradu BIGZ-a|Počasnu nagradu]] [[BIGZ]]-a, izdavača knjige. Djelo je štampano nekoliko puta i imalo je velikog uspjeha.

Djela su mu prevedena na engleski, njemački, francuski, italijanski, španski, holandski, poljski, češki, slovački, mađarski, rumunski, retoromanski, makedonski, slovenski, albanski, grčki, švedski i ukrajinski jezik.

===Kraj života i smrt ===
[[Datoteka:18a - 1991.jpg| mini | desno | 250p | Borislav Pekić na prvim masovnim demonstracijama protiv režima [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]], [[Demonstracije u Beogradu 1991.|9. marta 1991]].]]
Godine 1989. zajedno sa još dvanaest srbijanskih intelektualaca obnovio je rad [[Demokratska stranka (Srbija)|Demokratske stranke]], da bi sljedeće, 1990. godine, postao njen potpredsjednik i član Glavnog odbora, kao i jedan od urednika obnovljenog opozicijskog lista &quot;[[Demokracija]]&quot;. Godine [[1991]]. bio je kandidat Demokratske stranke za narodnog zastupnika u [[Narodna skupština Republike Srbije|Skupštini Republike Srbije]] u [[beograd]]skoj općini [[Rakovica (općina)|Rakovica]] kada je pobijedio njegov protukandidat [[Vojislav Šešelj]].

Pekić je bio potpredsjednik srpskog PEN centra od 1990. do 1992. godine i član engleskog [[PEN|PEN centra]]. Bio je dopisni član [[SANU|Srpske akademije nauka i umjetnosti]] od 12. decembra 1985. godine &lt;ref name=&quot;SANU&quot;&gt;[http://www.sanu.ac.rs/Clanstvo/IstClan.aspx?arg=1160, Borislav Pekić na stranici SANU]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} {{Simboli jezika|sr|srpski}} {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Simboli jezika|fr|francuski}}&lt;/ref&gt;, kao i član [[krunski savjet|Krunskog savjeta]] princa [[Aleksandar Karađorđević (prijestolonasljednik)|Aleksandra Karađorđevića]] 1992. godine.

Aktivan kako kao autor tako i kao javna ličnost do posljednjeg dana, Pekić je umro od raka pluća u svom domu u Londonu, 2. maja 1992. Kremiran je u Londonu, a njegova urna se nalazi u [[Aleji zaslužnih građana]] na [[Novo groblje u Beogradu|Novom groblju]] u Beogradu, zajedno s drugim uvaženim ličnostima iz socijalnog, političkog i kulturnog reda građana. Posthumno 1992, ga je [[Aleksandar Karađorđević (prijestolonasljednik)|prestolonasljednik Aleksandar]] odlikovao Kraljevskim ordenom dvoglavog bijelog orla prvog stupnja, kao najvišeg odlikovanja dodijeljenog od srpskog pretendenta na poziciju monarha.

=== Jubileji i izložbe ===
[[Datoteka:Borislav Pekic Serbian Literature Great Men Stamps.jpg|mini|desno | 250p | Poštanska marka s likom Borislava Pekića, dio serije maraka pod imenom &quot;Velikani srpski književnosti&quot; koju je izdala Srbijamarka, PTT Srbija, 2010. godine]]
[[Datoteka:Borislav Pekic Vracar 3.jpg|mini|desno|[[Statua Borislava Pekića u Beogradu|Statua Borislava Pekića]] na [[Vračar]]u u Beogradu]]
[[SANU|Srpska akademija nauka i umjetnosti]] u Beogradu održala je 1. i 2. maja 2000. godine naučni skup povodom sedamdesetogodišnjice rođenja Borislava Pekića. Referati sa tog skupa objavljeni su u ''Spomenicima Borislava Pekića'' 2003. godine. Narodna biblioteka Srbije je septembra 2000. godine organizirala izložbu pod naslovom &quot;Borislav Pekić ili vrijeme reči&quot; zajedno sa [[Fond Borislav Pekić|Fondom Borislava Pekića]] i [[Narodna biblioteka Kraljevo|Narodnom bibliotekom Kraljeva]]. 17. aprila 2007. godine u [[Biblioteka grada Beograda|Biblioteci grada Beograda]] bila je otvorena izložba o životu i djelu velikog pisca povodom 80 godina od njegovog rođenja. Izložba je pod pokroviteljstvom [[Ministarstvo kulture Vlade Republike Srbije|Ministarstva kulture]] Vlade Republike Srbije putovala je kako po Srbiji ([[Jagodina]], [[Novi Sad]], [[Zlatibor]], [[Niš]],...) Tako i po mnogim gradovima Evrope i Kanade. Gostovala je u [[Budimpešta|Budimpešti]], pa u [[Sarajevo|Sarajevu]] maja 2007, u [[Pariz]]u 25. marta 2010, 16. novembra 2010. u [[Zagreb]]u, 2011. u [[Pula|Puli]]. [[Gradska općina Vračar]] i [[Biblioteka grada Beograda]] je ovu izložbu u nešto drugačijem obliku prikazala 19. aprila 2010. godine.

Zbornik ''Poetika Borislava Pekića: preplitanje žanrova'' nastao je kao rezultat istoimenog naučnog skupa koji je održan u Beogradu 19. i 20. novembra 2008. godine. Međunarodni naučni skup, posvećen poetici i žanrovskim aspektima Pekićevog dijela, pripremljen je u okviru projekta &quot;Savremene književne teorije i njihova primjena: nove diskursivne prakse književnoteorijskih proučavanja&quot; koji se realizira u Institutu za književnost i umjetnost - Beograd. Organizacioni odbor su činili: dr. [[Vesna Matović]], direktor Instituta, [[Ljiljana Pekić]], supruga Borislava Pekića, dr. [[Milan Radulović]], rukovodilac Projekta u Institutu, dr. [[Gojko Tešić]], dr. [[Petar Pijanović]], rukovoditelj skupa, dr. [[Aleksandar Jerkov]] i mr [[Igor Perišić]]. Skup je otvoren 19. novembra 2008. U svečanoj Sali Skupštine grada uz prigodne riječi dr. [[Vesne Matović]], [[Nebojše Bradića]], ministra za kulturu u Vladi Republike Srbije i dr. [[Petra Pijanović]]. Naučni skup je okupio proučavaoce i tumače Pekićevog djela iz Srbije i inozemstva ([[Njemačka]], [[Rusija]], [[Francuska]], [[Engleska]], [[Poljska]], [[Ukrajina]], [[Italija]], [[Bosna i Hercegovina]], [[Crna Gora]], [[Hrvatska]], [[Makedonija]]).

Novembra 2010. godine, Pekić je uvršten u seriju maraka [[PTT Srbije]] &quot;Velikani srpski književnosti&quot;, čiji je dizajn uradila [[Marina Kalezić]]. Kolekcija je postala [[filatelist]]ička rijetkost.

Također, 2002. godine izgrađena je osnovna škola na Bežanijskoj kosi u Beogradu koja je dobila ime po Borislavu Pekiću. U Beogradu, na Vračaru, imenovana je Ulica Borislava Pekića, a 2012. godine ogranak Biblioteke grada Beograda u ulici Svetozara Markovića dobio je ime po Borislavu Pekiću.

Godine 2006. njegova supruga Ljiljana Pekić, koja je bila priređivač njegovih posthumnih dijela, počela je da uređuje blog Borislava Pekića na kojem se mogu naći kako publicirana tako i neobjavljena djela ovog pisca. Godine 2012. njegova unuka Mari-Luiz počela je Facebook stranicu s Pekićevim odabranim citatima &lt;ref&gt;[http://www.facebook.com/Borislav.Pekic.Face.Page Borislav Pekić: Službena facebook stranica]&lt;/ref&gt;. Briga o publiciranju Pekićevih rukopisa, kako objavljenih tako i onih iz ostavštine, preuzele su njegova supruga Ljiljana Pekić i kći Aleksandra Pekić.

Borislav Pekić je rehabilitiran odlukom Okružnog suda u Beogradu od 17. decembra 2007. godine. Na [[Cvetni Trg|Cvetnom trgu]] u [[Beograd]]u je 2. marta 2016. otkriven [[Statua Borislava Pekića u Beogradu|spomenik Borislavu Pekiću]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.politika.rs/scc/clanak/350330/Otkriven-spomenik-Borislavu-Pekicu-na-Cvetnom-trgu|title=Откривен споменик Бориславу Пекићу на Цветном тргу|work=Politika Online|date=2. 3. 2016|access-date=3. 3. 2016}}&lt;/ref&gt;

=== Posthumna izdanja ===
Veliki dio Pekićevih djela su publicirana posthumno. '' Vreme reči'' 1993;'' Odmor od istorije'' 1993;'' Graditelji'' 1994;'' Rađanje Atlantide'' 1996;'' Skinuto sa trake'' 1996;'' U traganju za Zlatnim runom'' u tri toma 1997;'' Izabrana pisma iz tuđine'' 2000;'' Političke sveske'' 2001;'' Filosofske sveske'' 2001;'' Korespondencija kao život I'' i ''Korespondencija kao život III'', 2002-03;'' Sabrana pisma iz tuđine'' 2004,'' Roboti i sablasti'', (zbirka neobjavljenih drama) 2006,'' Izabrane drame'' 2007,'' Izabrani eseji, 2007,'' Moral i demokracija'' (zbirka intervjua i eseja) 2008,'' Marginalije i moralije'' (zbirka misli iz objavljenih i neobjavljenih djela), 2008.

Borislav Pekić je za sobom ostavio ogroman korpus književnih manuskripata koji se sastoje od kompleksnih komentara o nastanku i razvitku tema u'' Zlatnom runu'','' Atlantidi'','' 1999'', sa filozofskog, antropološkog i povijesnog stajališta. Prisustvo autobiografskih sadržaja može se zapaziti u nekim njegovim djelima u vidu sjećanja na godine provedene u političkom zatočeništvu kao iu knjigama eseja povodom života u Velikoj Britaniji. Njegova opsesija temama osobne slobode provlači se kako kroz djela tako i kroz dnevnike kao odgovor na gušenje i opresiju komunističkog režima u bivšoj Jugoslaviji. Njegova supruga i kći su 2012. objavile djelo &quot;[[Stope u pesku]]&quot; koje sadrži govore i predavanja koje je Pekić držao diljem svijeta.

=== Fond &quot;Borislav Pekić&quot; ===
Poslije Pekićevi smrti, u julu 1993, u [[Beograd]]u, je osnovan Fond &quot;Borislav Pekić&quot;, čiji su osnivači srpskog PEN-centar, [[SANU]], Ministarstvo kulture Republike Srbije, [[Branko Dragaš]], [[Udruženje književnika Srbije]] i [[Ljiljana Pekić]], koja je i direktor Fonda. Cilj Fonda je promocija i publikovanje Pekićevih dijela, skrb o piščevoj zaostavštini kao i projekti &quot;Borislav Pekić našoj djeci&quot; i dodjela [[Nagrada &quot;Borislav Pekić&quot;|Nagrade &quot;Borislav Pekić&quot;]] za književna djela u nastajanju. Fond redovito objavljuje i publikaciju ''Anali Borislava Pekića''. Pisci koji su dobili nagradu Fonda &quot;Borislav Pekić&quot; za nova djela vremenom su postali afirmirani stvaratelji suvremene srpske književnosti. Među njima su [[Svetislav Basara]], [[Dragan Velikić]], [[Goran Petrović]], [[Bladislav Bajac]], [[Mileta Prodanović]], [[Igor Marojević]], [[Sreten Ugričić]], [[Gojko Božović]], [[Jasmina Lukić]], [[Saša Jelenković]]. Ovo je jedinstvena književna stipendija u Srbiji za djela u nastajanju. Nagrada i stipendija se dodjeljuju svake godine 2. jula, na dan Pekićeve smrti. U'' Analima'' Borislava Pekića svake godine se tiskaju kritike i studije o raznim aspektima Pekićevog stvaranja, kao i ulomci iz romana nagrađenih pisaca i iscrpna Pekićeva bibliografija, koja se svake godine ažurira.

==Nagrade==
* 1970. [[NIN-ova nagrada]] za roman '' Hodočašće Aresenija Njegovana'';&lt;ref name=&quot;SANU&quot; /&gt;
* 1972. Nagrada za komediju godine na [[Sterijino pozorje|Sterijinom pozorju]];&lt;ref name=&quot;SANU&quot; /&gt;
* 1972. [[Nagrada Udruženih izdavača]];&lt;ref name=&quot;SANU&quot; /&gt;
* 1982. [[Nagrada Radio Zagreba]];&lt;ref name=&quot;SANU&quot; /&gt;
* 1984. [[Nagrada Beogradski pobjednici]] za najčitaniju knjigu;
* 1984. Godišnja [[Nagrada Udruženja književnika Srbije]] za sabrana djela;&lt;ref name=&quot;SANU&quot; /&gt;
* 1987. [[Njegoševa nagrada]] za'' Zlatno runo'' (sedam tomova);&lt;ref name=&quot;SANU&quot; /&gt;
* 1987. [[Nagrada &quot;Miloš Crnjanski&quot;]] za drugi tom romana ''Godine koje su pojeli skakavci''; 
* 1988. [[Goranova nagrada]] za roman ''Atlandida''; 
* 1990. Prva nagrada na filmskom festivalu u [[Ohrid]]u;
* 1990. Prva nagrada na filmskom festivalu u [[Varna|Varni]];
* 1991. [[Nagrada &quot;Jakov Ignjatović&quot;]], [[Budimpešta]];&lt;ref name=&quot;SANU&quot; /&gt;
* 1991. [[Nagrada &quot;Kneginja Milica&quot;]] kazališta u [[Kruševac|Kruševcu]];
* 1991. [[Orden zasluga za narod|Orden zasluga za narod sa srebrnom zvijezdom]] za doprinos u kulturnom stvaralaštvu;&lt;ref name=&quot;SANU&quot; /&gt;
* 1992. [[BIGZ-ova nagrada]];
* [[Nagrada &quot;Miroslav Dereta&quot;]];
* Povelja RTS-a za radio drame;
* Nagrada filmskog festivala u Herceg Novom;

== Bibliografija  ==
{{refbegin|2}}
*'' [http://www.worldcat.org/title/vreme-cuda-povest/oclc/297442347 Vreme čuda]'', povest, Prosveta, 1965, 1983; Beograd: Narodna Knjiga, 1997; Titograd: Grafički zavod, 1969; Novi Sad: Solaris, 2006; Beograd: Laguna, 2012
*'' Hodočašće Arsenija Njegovana'', roman, Beograd: Prosveta, 1970, 1971, 1991; Beograd: Nolit 1981; Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, 2002; Beograd: NIN i Zavod za udžbenike, 2004; Beograd: Euro-Đunti, 2010
*'' [http://www.worldcat.org/title/uspenje-i-sunovrat-ikara-gubelkijana/oclc/55130446&amp;referer=brief_results Uspenje i sunovrat Ikara Gubelkijana]'', novela, Beograd: Slovo Ljubve, 1975; zajedno sa novelom Obrana i poslednji dani: Beograd: Rad, 1984; Beograd: Narodna knjiga, 1996; Novi Sad: Solaris, 2001 (zajedno) ; Beograd: Srpski književna zadruga, 2009 (odvojeno). [{{ISBN|867560002X}} 9788675600022]
*'' Kako upokojiti vampira'', sotija, Beograd: BIGZ, Rad, Narodna knjiga, 1977; Beograd: Nolit, 1982; Cetinje: Obod, 2000; Novi Sad: Solaris, 2002; Beograd: Laguna, 2012
*'' Odbrana i poslednji dani'', novela, Beograd: Slovo Ljubve, 1977; zajedno sa Uspenje i sunovrat Ikara Gubelkijana, Novi Sad: Solaris, 2001.
*'' Zlatno runo'', fantasmagorij, Beograd: Prosveta, 1978 (tom I &amp; II), 1980 (tom III &amp; IV), 1981 (tom V), 1986 (tom VI &amp; VII); Sarajevo: Svjetlost, 1990, Beograd: Dereta, 2005 (tom I-VII), i 2006 (tom I-VII) cijeli komplet je u kožnom povezu;
*'' [http://www.worldcat.org/title/besnilo-zanr-roman/oclc/494895530&amp;referer=brief_results Besnilo]'', žanr-roman, Zagreb: Sveučilišna naklada Liber, 1983, 1984; Beograd: BIGZ, 1985, 1987; Beograd: Dereta, 1993; Novi Sad: Solaris, 2002; Beograd: Novosti, 2004; Beograd: Laguna, 2011. [OCLC Number 494895530]
*'' 1999'', antropološka povest, Ljublijana, Zagreb: Cankarjeva založba, 1984; Beograd: Nolit, 2001; Novi Sad: Solaris, 2006; Beograd: Laguna, 2011.
*'' Godine koje su pojeli skakavci'', uspomene iz zatvora ili antropopeja (1948-1954), Beograd: BIGZ, 1987, 1988, 1991 (tom 1), 1989, 1991 (tom 2), 199, 1991 (tom 3 ); Novi Sad: Solaris, 2004 (tomovi 1,2, 3), Beograd: Službeni glasnik 2010 (tomovi 1,2, 3).
*'' Pisma iz tuđine'', Zagreb: Znanje, 1987; Belgrade: Narodna knjiga, 2000.
*'' Novi Jerusalim'', gotska hronika, Beograd: Nolit, 1988; Beograd: Srpski književna zadruga, 199, 1997; Beograd: Politika, Narodna knjiga, 2004; Novi Sad: Solaris, 2001; Beograd, Laguna, 2012
*'' Atlantida'', epos 0,2 toma, Zagreb: Znanje, 1988, 1989; Novi Sad: Solaris, 1995, 2001, 2006; Podgorica: Vijesti, 2007; Beograd: Laguna, 2011.
*'' Nova pisma iz tuđine'', Zagreb: Mladost, 1989.
*'' Posljednja pisma iz tuđine'', Beograd: Dereta, 1991.
*'' Sentimentalna povest Britanskog carstva'', povest, Beograd: BIGZ, 1992, 1993, 1995; Novi Sad: Solaris, 1999, 2002,2006; Beograd: Službeni glasnik, 2010.
*'' Vreme riječi'', zbirka intervjua, priredio Božo Koprivica, Beograd: BIGZ i Srpske književna zadruga, 1993.
*'' Odmor od istorije'', priredio Radoslav Bratić, Beograd: BIGZ, 1993.
*'' Graditelji'', Beograd: BIGZ, 1995.
*'' Rađanje Atlantide'', priredila Ljiljana Pekić, Beograd: BIGZ, 1996.
*'' Skinuto sa trake'', dnevničke bilješke i razmišljanja, priredio Predrag Palavestra, Zagreb: Školska knjiga, 1996.
*'' U traganju za Zlatnim runom'', priredila Ljiljana Pekić, Beograd: BIGZ, 1997.
*'' Pisma iz tuđine'', odabrana priredio Vladeta Janković, Zagreb: Školska knjiga, 2000.
*'' Političke sveske'', priredila Ljiljana Pekić, Novi Sad: Solaris i Stylos, 2001.
*'' Filosofske sveske'', priredila Ljiljana Pekić, Novi Sad: Stilos, 2001.
*'' Korespondencija kao život I'', prepiska s prijateljima, priredila Ljiljana Pekić, Novi Sad: Solaris, 2002; Beograd: Službeni glasnik 2011.
*'' Korespondencija kao život II'', prepiska s Ljiljanom i Aleksandrom, priredila Ljiljana Pekić, Novi Sad: Solaris, 2003; Beograd: Službeni glasnik 2011.
*'' Sabrana pisma iz tuđine'', Novi Sad: Solaris, 2004; Beograd: Službeni glasnik 2010.
*'' Roboti i sablasti'', drame, izbor Svetislav Jovanović, Novi Sad: Solaris, 2006.
*'' Izabrani eseji'', izbor Lidija Mustedanagić, Novi Sad; Solaris, 2007.
*'' Izabrane drame'', izbor Lidija Mustedanagić, Novi Sad: Solaris, 2007.
*'' Moral i demokracija'', priredio Marinko Vučinić, Beograd: Demokratska stranka, Istraživačko-izdavački sektor, 2008.
*'' Marginalije i moralije'', priredila Ljiljana Pekić, Novi Sad: Solaris, 2008.
*'' Na ludom belom kamenu'' (Generali ili srodstvo po oružju + U Edenu, na istoku): Beograd, Atelje 212, 
*'' Generali'' (u Antologija TV drame), Beograd, RTVB, 1969
*'' Generali'' (u Antologija suvremene srpskom drame-S. Selenić) Beograd, SKZ, 1977
*'' Argonautika''; Beograd: Srpski književna zadruga 1989.
*'' Intervju s Dragomirom Stojadinovićem''; Beograd: Institut za suvremenu povijest, 2007.
*'' Život na ledu''; Beograd: Zavod za udžbenike, 2009.
*'' Cincari ili Korešpodencija''; Beograd: Udruženje dramskih pisaca Srbije i Kazalište &quot;Moderna garaža&quot;, 2009.
*'' Kako zabavljati gospodina Martina'' (u Antologija srpskih radio drame od M. Jokić-Z. Kostić, br. 2, 1939 do 2003, Beograd, RTS, 2004
*'' Remek-djelo ili Sudbina umjetnika''; Beograd: Narodno pozorište, 1979
* B. Pekić / Mihiz Atelje 212:'' Cincari ili korespondencije'' Beograd, Atelje 212, 1980
* B. Pekić / Mihiz Ateljea 212:'' Zakleti spasilac davljenika''; Beograd, Atelje 212, 1985
* B. Pekić / Mihiz Atelje 212:'' korespondencije + Spasilac''; Beograd, Atelje 212, 1986
* B. Pekić Teatar u podrumu Atelje 212:'' Vreme čuda'' (u programu su komentari o Pekiću); Beograd, Atelje 212,
* B. Pekić Sinteza 26,'' obešenjak'' u Kruševačkom kazalištu, Kruševac, Bagdala, 1984, 1993
* B. Pekić Kruševačko kazalište,'' obešenjak'','' Generali'', Kruševac, Kruševačko kazalište, 1996
*'' Anali'', odlomci iz ostavštine, kritike i bibliografija Beograd: Fond Borislav Pekić, 2004 (br. 1); 2005 (broj 2); 2006 (broj 3); 2007 (broj 4); 2008 (broj 5) ; 2009 (broj 6); 2010 (broj 7)
===Edicije odabranih djela===
* '''Odabrana djela Borislava Pekića''', u 12 tomova, Beograd: Partizanska knjiga, 1984. Sadrži:
: * Tom 1:'' Uspenje i sunovrat Ikara Gubelkijana'';'' Odbrana i poslednji dani''.
: * Tom 2:'' Vrijeme čuda''.
: * Tom 3:'' Kako upokojiti vampira''.
: * Tom 4:'' Hodočašće Arsenija Njegovana''.
: * Tom 5:'' Zlatno runo 1''.
: * Tom 6:'' Zlatno runo 2''.
: * Tom 7:'' Zlatno runo 3''.
: * Tom 8:'' Zlatno runo 4''.
: * Tom 9:'' Zlatno runo 5''.
: * Tom 10:'' Na ludom, bijelom kamenu'': odabrane komedije; sadrži između ostalih sljedeće drame:'' Na ludom, bijelom kamenu ili bulenje vampira'', Razaranje Gorova, Umjetnost i stvarnost, Tko je ubio moju besmrtnu dušu?, Kako se kalio jedan gospodin, Bermudski trokut,'' Stoosamdesetšesti stepenik'','' Generali ili srodstvo po oružju''.
: * Tom 11:'' U Edenu, na istoku'': odabrane farse; sadrži između ostalih drame:'' U Edenu, na istoku'','' Kako zabavljati gospodina Martina'','' Kategorički zahtjev'', ' 'Siva boja razuma'','' Rđav dan na Stock Exchange-u'','' obešenjak'','' Tezeju'','' Jesi li ubio Minotaura?'','' Rajnske zadušnice''.
: * Tom 12:'' Tamo gdje loze plaču'': eseji, dnevnici.
* '''Izabrana djela''' Borislava Pekića u 6 tomova, Beograd: Prosveta 1991.
: * Knj. 1:'' Uspenje i sunovrat Ikara Gubelkijana'':'' Obrana i posljednji dani'': novele.
: * Knj. 2:'' Vrijeme čuda'': povest.
: * Knj. 3:'' Hodočašće Arsenija Njegovana'': roman.
: * Knj. 4:'' Kako upokojiti vampira'': sotija.
: * Knj. 5:'' Besnilo'': žanr-roman.
: * Knj. 6:'' Novi Jerusalim'': gotska hronika.
{{refend}}

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Commonscat|Borislav Pekić}}

{{Srpska književnost}}
{{Dobitnici NIN-ove nagrade}}
{{Crna Gora portal}}

{{DEFAULTSORT:Pekić, Borislav}}
[[Kategorija:Borislav Pekić| ]]
[[Kategorija:Rođeni 1930.]]
[[Kategorija:Umrli 1992.]]
[[Kategorija:Biografije, Podgorica]]
[[Kategorija:Srbijanski scenaristi]]
[[Kategorija:Srbijanski pisci]]
[[Kategorija:Članovi SANU]]
[[Kategorija:Dobitnici NIN-ove nagrade]]
[[Kategorija:Dobitnici Njegoševe nagrade]]
[[Kategorija:Dobitnici Goranove nagrade]]
[[Kategorija:Dobitnici Nagrade &quot;Miloš Crnjanski&quot;]]
[[Kategorija:Srbijanski disidenti]]
[[Kategorija:Jugoslavenski disidenti]]
[[Kategorija:Politički zatvorenici SFRJ]]</text>
      <sha1>rwhgko93lggc1rxwhohfb8cu97tihr7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nancy Ajram</title>
    <ns>0</ns>
    <id>61054</id>
    <revision>
      <id>3938640</id>
      <parentid>3833201</parentid>
      <timestamp>2026-11-03T11:49:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3938640</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4440" sha1="8y5cti98a2j75u51v1lsjqglmsveib0" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
|ime_muzičara    = Nancy Ajram&lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{simboli jezika|ar|arapski}} نانسي نبيل عجرم&lt;small&gt;
|žanr            = [[pop muzika|arapski pop]], world
|bgcolour        = solo_izvođač
|slika           = Nancy Ajram signing ceremony.jpg
|država          = {{ZD|LIB}} [[Liban]]
|karijera        = 1998 - danas
|rođenje         = {{Datum rođenja i godine|1983|5|16}}&lt;br /&gt;[[Bejrut]], [[Liban]]
|smrt            = 
|instrument      = vokal
|izdavač         = EMI Arabia, Megastar, In2Musica, Arabica
|zanimanje       = 
|angažman        = 
|URL             = http://www.nancyajram.com
|najnoviji_album = 
|godina3         = 
|album2          = 
|godina2         = 
|album1          = 
|godina1         = 
}}
'''Nancy Ajram''' (fon. ''Nensi Ažram'') [[liban]]ska je pjevačica&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.nancyajram.com/en/#!/biography|website=www.nancyajram.com|access-date=29. 9. 2022|title=Arhivirana kopija|archive-date=16. 12. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191216084933/http://www.nancyajram.com/en/#!/biography|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; rođena 16. maja 1983. u [[Bejrut]]u u [[Liban]]u koju je [[Spotify]] nazvao &quot;Kraljicom arapskog popa&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |title=23 years ago, the queen of Arab pop #NancyAjram debuted her first studio album |url=https://www.instagram.com/p/CRKo6I_FNFi/  |archive-url=https://ghostarchive.org/iarchive/instagram/spotify/2615082450880352610 |archive-date=23. 12. 2021 |url-access=subscription|website=Spotify |access-date=11. 7. 2021}}{{cbignore}}&lt;/ref&gt; Jedna je od najslavnijih arapskih pjevačica. Arapskom svijetu postala je popularna nakon što je izdala svoj album &quot;Ya Saalam&quot; i hit singl &quot;Akhasmak Ah&quot;. Jedna je od najbogatijih arapskih pjevačica sa oko 16 miliona dolara na računu.

== Biografija ==
Nancy je rođena u porodici maronitskih kršćana u Libanu,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://x.com/NancyAjram/status/187959640636669954|title=@FARFIE36 am christian orthdox|last=Nancy Ajram [@NancyAjram]|website=Twitter|access-date=2026-11-03}}&lt;/ref&gt; od oca Nabila i majke Rimonde. Njena sestra [[Nadine Ajram]] je glumica, a brat [[Nabil Ajram]] također je pjevač.&lt;ref&gt;{{cite web|title=بالصّور- تعرّف إلى شقيق نانسي عجرم وشقيقتها|url=http://www.mbc.net/ar/programs/arab-idol-s3/news/articles/%D8%A8%D8%A7%D9%84%D8%B5%D9%91%D9%88%D8%B1--%D8%AA%D8%B9%D8%B1%D9%91%D9%81-%D8%A5%D9%84%D9%89-%D8%B4%D9%82%D9%8A%D9%82-%D9%86%D8%A7%D9%86%D8%B3%D9%8A-%D8%B9%D8%AC%D8%B1%D9%85-%D9%88%D8%B4%D9%82%D9%8A%D9%82%D8%AA%D9%87%D8%A7-.html|website=MBC|language=ar}}&lt;/ref&gt; Kada je imala 12 godina, prijavila se na takmičenje &quot;Kass Al Nujom&quot;. Pobijedila je u Tarab kategoriji.

Prvi album je bio neuspješni &quot;Mihtagalak&quot;, koji je izdala 1998, drugi &quot;Sheel Oyoonak Anni&quot; također je prošao neuspješno, a naslovni singl i pjesma nisu imali neki uspjeh. Trećim albumom &quot;Ya Salam&quot; Nancy postaje mega popularna. Posebno pjesma &quot;Akhasmak Ah&quot; koja je imala provokativan video spot. Ostali hitovi sa ovog albuma bili su &quot;Yaay Sahr Oyoono&quot; i &quot;Ya Salam&quot;.

Četvrti album &quot;Ah W Noss&quot; je također drugi uspješni album u Nancyinoj karijeri. Pjesma &quot;Oul Tany Keda&quot; sa ovog albuma bila je podloga reklami [[Coca-Cola|Coca-Cole]].

Početkom 2006. izdala je singl &quot;Enta Masry&quot;, koji je odpjevala na otvaranju Afšričkog Kupa Nacija u Egiptu.

Slijedeći album bio je &quot;Yaa Tabbtab Waa Dalaa&quot;, album je bio jako popularan u arapskom svijetu, posebno pjesme &quot;Ya Tabbtab Waa Dalaa&quot;, &quot;Ehsas Jdid&quot;, &quot;Mo'egaba&quot;, &quot;Elli Kan&quot; te &quot;Ana Yali Bahibak&quot;.

Nakon veoma uspješnog albuma &quot;Shabkhat Shabakhet&quot;, koji je bio namijenjen djeci, u Augustu 2008 izdala je popularni album &quot;Betfakar Fe Eih?&quot;. Sa albuma je skinuto nekoliko spotova, uključujući &quot;Men Elly Nseek&quot;, &quot;Mashi Hadi&quot;, &quot;Betfakar Fe Eih&quot;, &quot;Zaman Kan Albi&quot;, te mnogo drugih. Praćeno velikim uspjehom albuma, Nancy je dobila WMA za 2008. Godine 2010. izdala je album koji je jednostavno nazvala &quot;No.7&quot;.

2008 udala se za libanskog zubara Fadi Hachema, a na svoj rođendan, 2009 rodila je djevojčicu kojoj je dala ime Mila. Ubrzo nakon što je izdala album &quot;No.7&quot;, rodila je i drugu kćerku.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
* [http://www.nancyajram.com/ Službena stranica]

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Ajram, Nancy}}
[[Kategorija:Rođeni 1983.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Bejrut]]
[[Kategorija:Libanski pjevači]]</text>
      <sha1>8y5cti98a2j75u51v1lsjqglmsveib0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Veterinarska medicina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>64109</id>
    <revision>
      <id>3938538</id>
      <parentid>3343831</parentid>
      <timestamp>2026-11-02T16:23:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Grondilo</username>
        <id>180038</id>
      </contributor>
      <origin>3938538</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1422" sha1="18oh7fxdecuv51nagi94amqapp4d56l" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Veterinarska medicina''' ili '''veterina''' je grana [[medicina|medicine]] koja se brine o [[zdravlje|zdravlju]] [[domaće životinje|domaćih]] i divljih [[životinja]], kao i [[kućni ljubimci|kućnih ljubimaca]]. Primarno se bavi preventivom, [[dijagnostika|dijagnosticiranjem]] i [[Lijek|liječenjem]] oboljenja i poremećaja kod [[Životinje|životinja]], kao i suzbijanjem širenja [[zoonoza]] i [[zarazna bolest|zaraznih oboljenja]]. Veterina se bavi i kontrolom, skladištenjem i distribucijom [[hrana|hrane]] životinjskog porijekla namijenjene ishrani ljudi.

Veterinarska medicina stara je koliko i prva veza između [[čovjek]]a i životinje, ali je posljednjih godina u eksponencijalnom porastu zahvaljujući napredovanju [[Dijagnostika|dijagnostike]] i terapijske tehnike za većinu životinja.

== Vanjski linkovi ==
* http://books.google.com/books?id=2CUbc0RXvb8C
* http://books.google.com/books?id=PQcWZ8DWencC {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121112124616/http://books.google.com/books?id=PQcWZ8DWencC |date=12. 11. 2012 }}

== Također pogledajte ==
* ''[[Nomina Anatomica Veterinaria]]''
* [[Hamdo Lokvančić]]
* [[Kalij bromid]]
==Vanjski linkovi==
* [https://www.youtube.com/watch?v=aLfue27VI8U Veterinari bez granica - Zvanični kanal]
{{stub-med}}
{{Commonscat|Veterinary medicine}}
{{Medicina}}

[[Kategorija:Medicina]]
[[Kategorija:Veterinarska medicina| ]]</text>
      <sha1>18oh7fxdecuv51nagi94amqapp4d56l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vuk Drašković</title>
    <ns>0</ns>
    <id>64665</id>
    <revision>
      <id>3938502</id>
      <parentid>3746353</parentid>
      <timestamp>2026-11-02T14:43:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>16322</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Jugoslavenski disidenti]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3938502</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5722" sha1="bd1fglfm75f995vkuekew8fz32udfm3" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija osoba 
| ime                = Vuk Drašković
| slika              = Vuk Drašković.jpg
| veličina_slike     = 
| opis               =  
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1946|11|29}}
| mjesto_rođenja     = Međa, FNRJ
| datum_smrti        = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--&gt;
| mjesto_smrti       = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = 
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}
'''Vuk Drašković''' je srbijanski političar i pisac, predsjednik nekada najjače srbijanske opozicione stranke - [[Srpski pokret obnove|Srpskog pokreta obnove]].

==Biografija==
Drašković je rođen [[1946]].godine u selu [[Međa]] u [[Vojvodina|Vojvodini]] ([[Srbija]]) . Međutim, njegova porodica se ubrzo vratila u [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]], gdje je Drašković završio osnovnu i srednju školu. U [[Beograd]]u je diplomirao na Pravnom fakultetu [[Univerzitet u Beogradu|Univerziteta u Beogradu]] krajem 60-ih. Tokom sedamdesetih radio je kao novinar i jedno vrijeme bio je dopisnik [[TANJUG]]-a iz [[Afrika|Afrike]]. Početkom 80-ih, posvjećuje se književnosti i objavljuje nekoliko romana od kojih su najpoznatiji &quot;Sudija&quot; i &quot;Nož&quot;.Tada postaje otvoreni protivnik socijalizma i postaje jedan od poznatijih disidenata.

Politikom se počeo baviti [[1989]]. godine, kada je sa [[Vojislav Šešelj|Vojislavom Šešeljem]] osnovao Srpsku narodnu obnovu, stranku sa otvorenim [[Četnici|četničkim]] programom. Samo par mjeseci kasnije, raskida saradnju sa Šešeljem i početkom [[1990]]. godine osniva Srpski pokret obnove čiji se program malo razlikovao od njegove prethodne stranke. Drašković je kao svoj najvažniji zadatak postavio smjenu režima [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]]. Vrlo brzo SPO postaje najjača opoziciona stranka Miloševiću, koji je za [[9. decembar]] 1990. raspisao prve višestranačke izbore u [[Srbija|Srbiji]]. Drašković, kao predsjednički kandidat, više nego ubjedljivo gubi od Miloševića, a SPO osvaja 19 zastupničkih mjesta u srbijanskom parlamentu.

Povrijeđen porazom i naljućen hajkom koju je Miloševića televizija neprestano vodila protiv SPO, Drašković za [[9. mart]] [[1991]]. godine zakazuje opozicioni skup u centru Beograda. Skupu je prisustvovalo više desetina hiljada ljudi,a policija je vrlo brzo napala demonstrante što se pretvorilo u žestoki sukob na beogradskim ulicama. Tokom tog sukoba, dvije osobe izgubile su život. Na Miloševićev zahtjev, tenkovi [[JNA]] zaposjeli su Beograd, a Drašković je prvi put lišen slobode. Pušten je nakon par dana, poslije protesta studenata beogradskog Univerziteta.

U jesen 1991. godine, u doba nacionalističke histerije u Srbiji i rata koji je bjesnio u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], Drašković osniva svoju paravojnu grupu pod nazivom '''Srpska garda''' i šalje je na ratište.

Tokom [[1992]]. i [[1993]]. godine, Draškovićev SPO postaje okosnica novoformirane opozicione skupine pod nazivom ''DEPOS'' (Demokratski pokret Srbije). Na izborima za srbijanski parlament, koji su održani dva puta zaredom '92. i '93. godine, DEPOS ne ostvaruje veći uspjeh.

Pred savezne i lokalne izbore, u jesen [[1996]]. godine, Drašković sa [[Zoran Đinđić|Zoranom Đinđićem]] (liderom DS) i [[Vesna Pešić|Vesnom Pešić]] (predsjednicom Građanskog saveza Srbije) osniva ''koaliciju Zajedno'', koja je izgubila na saveznim, ali je pobjedila Miloševićevu koaliciju na lokalnom nivou. Milošević odbija priznati poraz, te nastaju tromjesečni protesti po Srbiji koji su se završili februara [[1997]]. godine, kada je opoziciji priznata pobjeda.

Prvi pokušaj ubistva Draškovića dogodio se oktobra [[1999]]. godine na Ibarskoj magistrali u blizini Beograda. Drašković je ostao živ, ali su četiri njegova bliska saradnika nastradala. Drugi pokušaj ubistva desio se juna [[2000]]. godine u [[Budva|Budvi]], ali je Drašković ponovo preživio atentat.

U međuvremenu Drašković je učestvovao u osnivanju nove opozicione skupine protiv Miloševića - ''Demokratska opozicija Srbije'' (DOS). Međutim, u ljeto iste godine povlači se iz koalicije i odlučuje sam učestvovati na vanrednim saveznim predsjedničkim izborima koji su održani [[24. septembar|24. septembra]] 2000. Njegov kandidat osvaja vrlo mali broj glasova, a kandidat DOS-a [[Vojislav Koštunica]] pobjeđuje Miloševića. Nakon što je Milošević odbio priznati poraz, DOS [[5. oktobar|5. oktobra]] na silu zauzima najvažnije državne institucije i svrgava Miloševićev režim.

SPO učestvuje na vanrednim izborima na Skupštinu Srbije, decembra iste godine, ali ne osvaja nijedno zastupničko mjesto.

Nakon tri godine pauze, decembra [[2003]]. godine, SPO uspjeva ući u parlament osvojivši (u koaliciji) 22 zastupnička mjesta. Drašković ne zauzima položaj u srbijanskoj Vladi (koju je formirao Koštunica), već u Savjetu ministara [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] aprila [[2004]]. godine, kada je izabran za ministra spoljnih poslova SCG. Na toj dužnosti ostao je i poslije raspada SCG, maja 2006.

Dužnost ministra spoljnih poslova Srbije vršio je do izbora nove Vlade Srbije, maja 2007.

Trenutno je posvećen književnosti.
{{commonscat|Vuk Drašković}}

{{Srpska književnost}}
{{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}

{{DEFAULTSORT:Drašković, Vuk}}
[[Kategorija:Rođeni 1946.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Međa]]
[[Kategorija:Srbijanski političari]]
[[Kategorija:Biografije, Žitište]]
[[Kategorija:Srbijanski pisci]]
[[Kategorija:Srpski nacionalisti]]
[[Kategorija:Jugoslavenski disidenti]]</text>
      <sha1>bd1fglfm75f995vkuekew8fz32udfm3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3938560</id>
      <parentid>3938502</parentid>
      <timestamp>2026-11-02T18:10:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>16322</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Srbijanski disidenti]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3938560</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5758" sha1="1zjzktnwdo39wvm9ikog3wqj4fx6yxl" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija osoba 
| ime                = Vuk Drašković
| slika              = Vuk Drašković.jpg
| veličina_slike     = 
| opis               =  
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1946|11|29}}
| mjesto_rođenja     = Međa, FNRJ
| datum_smrti        = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--&gt;
| mjesto_smrti       = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = 
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}
'''Vuk Drašković''' je srbijanski političar i pisac, predsjednik nekada najjače srbijanske opozicione stranke - [[Srpski pokret obnove|Srpskog pokreta obnove]].

==Biografija==
Drašković je rođen [[1946]].godine u selu [[Međa]] u [[Vojvodina|Vojvodini]] ([[Srbija]]) . Međutim, njegova porodica se ubrzo vratila u [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]], gdje je Drašković završio osnovnu i srednju školu. U [[Beograd]]u je diplomirao na Pravnom fakultetu [[Univerzitet u Beogradu|Univerziteta u Beogradu]] krajem 60-ih. Tokom sedamdesetih radio je kao novinar i jedno vrijeme bio je dopisnik [[TANJUG]]-a iz [[Afrika|Afrike]]. Početkom 80-ih, posvjećuje se književnosti i objavljuje nekoliko romana od kojih su najpoznatiji &quot;Sudija&quot; i &quot;Nož&quot;.Tada postaje otvoreni protivnik socijalizma i postaje jedan od poznatijih disidenata.

Politikom se počeo baviti [[1989]]. godine, kada je sa [[Vojislav Šešelj|Vojislavom Šešeljem]] osnovao Srpsku narodnu obnovu, stranku sa otvorenim [[Četnici|četničkim]] programom. Samo par mjeseci kasnije, raskida saradnju sa Šešeljem i početkom [[1990]]. godine osniva Srpski pokret obnove čiji se program malo razlikovao od njegove prethodne stranke. Drašković je kao svoj najvažniji zadatak postavio smjenu režima [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]]. Vrlo brzo SPO postaje najjača opoziciona stranka Miloševiću, koji je za [[9. decembar]] 1990. raspisao prve višestranačke izbore u [[Srbija|Srbiji]]. Drašković, kao predsjednički kandidat, više nego ubjedljivo gubi od Miloševića, a SPO osvaja 19 zastupničkih mjesta u srbijanskom parlamentu.

Povrijeđen porazom i naljućen hajkom koju je Miloševića televizija neprestano vodila protiv SPO, Drašković za [[9. mart]] [[1991]]. godine zakazuje opozicioni skup u centru Beograda. Skupu je prisustvovalo više desetina hiljada ljudi,a policija je vrlo brzo napala demonstrante što se pretvorilo u žestoki sukob na beogradskim ulicama. Tokom tog sukoba, dvije osobe izgubile su život. Na Miloševićev zahtjev, tenkovi [[JNA]] zaposjeli su Beograd, a Drašković je prvi put lišen slobode. Pušten je nakon par dana, poslije protesta studenata beogradskog Univerziteta.

U jesen 1991. godine, u doba nacionalističke histerije u Srbiji i rata koji je bjesnio u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], Drašković osniva svoju paravojnu grupu pod nazivom '''Srpska garda''' i šalje je na ratište.

Tokom [[1992]]. i [[1993]]. godine, Draškovićev SPO postaje okosnica novoformirane opozicione skupine pod nazivom ''DEPOS'' (Demokratski pokret Srbije). Na izborima za srbijanski parlament, koji su održani dva puta zaredom '92. i '93. godine, DEPOS ne ostvaruje veći uspjeh.

Pred savezne i lokalne izbore, u jesen [[1996]]. godine, Drašković sa [[Zoran Đinđić|Zoranom Đinđićem]] (liderom DS) i [[Vesna Pešić|Vesnom Pešić]] (predsjednicom Građanskog saveza Srbije) osniva ''koaliciju Zajedno'', koja je izgubila na saveznim, ali je pobjedila Miloševićevu koaliciju na lokalnom nivou. Milošević odbija priznati poraz, te nastaju tromjesečni protesti po Srbiji koji su se završili februara [[1997]]. godine, kada je opoziciji priznata pobjeda.

Prvi pokušaj ubistva Draškovića dogodio se oktobra [[1999]]. godine na Ibarskoj magistrali u blizini Beograda. Drašković je ostao živ, ali su četiri njegova bliska saradnika nastradala. Drugi pokušaj ubistva desio se juna [[2000]]. godine u [[Budva|Budvi]], ali je Drašković ponovo preživio atentat.

U međuvremenu Drašković je učestvovao u osnivanju nove opozicione skupine protiv Miloševića - ''Demokratska opozicija Srbije'' (DOS). Međutim, u ljeto iste godine povlači se iz koalicije i odlučuje sam učestvovati na vanrednim saveznim predsjedničkim izborima koji su održani [[24. septembar|24. septembra]] 2000. Njegov kandidat osvaja vrlo mali broj glasova, a kandidat DOS-a [[Vojislav Koštunica]] pobjeđuje Miloševića. Nakon što je Milošević odbio priznati poraz, DOS [[5. oktobar|5. oktobra]] na silu zauzima najvažnije državne institucije i svrgava Miloševićev režim.

SPO učestvuje na vanrednim izborima na Skupštinu Srbije, decembra iste godine, ali ne osvaja nijedno zastupničko mjesto.

Nakon tri godine pauze, decembra [[2003]]. godine, SPO uspjeva ući u parlament osvojivši (u koaliciji) 22 zastupnička mjesta. Drašković ne zauzima položaj u srbijanskoj Vladi (koju je formirao Koštunica), već u Savjetu ministara [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] aprila [[2004]]. godine, kada je izabran za ministra spoljnih poslova SCG. Na toj dužnosti ostao je i poslije raspada SCG, maja 2006.

Dužnost ministra spoljnih poslova Srbije vršio je do izbora nove Vlade Srbije, maja 2007.

Trenutno je posvećen književnosti.
{{commonscat|Vuk Drašković}}

{{Srpska književnost}}
{{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}

{{DEFAULTSORT:Drašković, Vuk}}
[[Kategorija:Rođeni 1946.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Međa]]
[[Kategorija:Srbijanski političari]]
[[Kategorija:Biografije, Žitište]]
[[Kategorija:Srbijanski pisci]]
[[Kategorija:Srpski nacionalisti]]
[[Kategorija:Srbijanski disidenti]]
[[Kategorija:Jugoslavenski disidenti]]</text>
      <sha1>1zjzktnwdo39wvm9ikog3wqj4fx6yxl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vojislav Šešelj</title>
    <ns>0</ns>
    <id>64670</id>
    <revision>
      <id>3938554</id>
      <parentid>3938484</parentid>
      <timestamp>2026-11-02T18:03:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>16322</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>+[[Kategorija:Bosanskohercegovački disidenti]]; +[[Kategorija:Srbijanski disidenti]]; +[[Kategorija:Srpski političari iz Bosne i Hercegovine]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3938554</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9828" sha1="s7842s0f6ej9s44k42fkqs5eupugv3c" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Preuređivanje}}
{{Infokutija politički vođa
| ime                = Vojislav Šešelj
| slika              = Vojislav Šešelj (2016).jpg
| redoslijed         = [[Opozicija (Srbija)|Lider opozicije]]
| vrijeme_na_vlasti  = 3. juni 2016 – 3. august 2020.
| prethodnik         = Bojan Pajtić
| vrijeme_na_vlasti2 = 24. oktobar 2000 – 22. januar 2001.
| prethodnik2        = [[Vuk Drašković]]
| nasljednik2        = [[Slobodan Milošević]]
| vrijeme_na_vlasti3 = 3. decembar 1997 – 24. mart 1998.
| prethodnik3        = [[Vuk Drašković]]
| nasljednik3        = [[Vuk Drašković]]
| vrijeme_na_vlasti4 = 25. januar 1993 – 1. februar 1994.
| prethodnik4        = [[Vuk Drašković]]
| nasljednik4        = [[Vuk Drašković]]
| redoslijed5        = [[Narodna skupština Republike Srbije|Član parlamenta]]
| vrijeme_na_vlasti5 = 3. juni 2016 – 3. august 2020.
| vrijeme_na_vlasti6 = 24. oktobar 2000 – 24. februar 2003.
| vrijeme_na_vlasti7 = 25. januar 1993 – 24. mart 1998.
| redoslijed8        = [[Potpredsjednik Vlade Republike Srbije]]
| vrijeme_na_vlasti8 = 24. mart 1998 – 24. oktobar 2000.
| prethodnik8        = [[Dragan Tomić]]
| nasljednik8        = [[Nebojša Čović]]
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1954|10|11}}
| mjesto_rođenja     = [[Sarajevo]], [[NR Bosna i Hercegovina]], [[FNRJ]]
| datum_smrti        = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| mjesto_smrti       = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| nacionalnost       = [[Srbi]]n
| politička_stranka  = [[Savez komunista Bosne i Hercegovine]] {{small|(1971–81)}}&lt;br&gt;[[Srpski pokret obnove]] {{small|(1989–90)}}&lt;br&gt;[[Srpska radikalna stranka]] {{small|(1991–danas)}}
| supruga            = Vesna Mudreša&lt;br /&gt;Jadranka Šešelj {{small|(1992–danas)}}
| djeca              = 4
| obrazovanje        = [[Univerzitet u Sarajevu]] ([[pravo]])&lt;br /&gt;[[Univerzitet u Beogradu]]
| vjera              = [[Srpska pravoslavna crkva]]
| potpis             = 
| web_stranica       = {{URL|vseselj.rs}}
}}
'''Vojislav Šešelj''' ([[Sarajevo]], 11. oktobra 1954) [[srbija]]nski je političar i [[ratni zločin]]ac. Predsjednik je [[Srpska radikalna stranka|Srpske radikalne stranke]], a sudilo mu se u [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Haškom tribunalu]] za ratne zločine počinjene u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i [[Vojvodina|Vojvodini]] u periodu 1991–1993. Prema prvostepenoj presudi objavljenoj 31. marta 2016, Haški tribunal oslobodio ga je po svim tačkama optužnice. Naknadno, 11. aprila 2018. prema drugostepenoj presudi, osuđen je na deset godina zatvora, koje je već odležao tokom sudskog procesa.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/vojislavu-seselju-izrecena-kazna-od-10-godina-zatvora/180411060|title=Vojislavu Šešelju izrečena kazna od 10 godina zatvora (FOTO)|publisher=|access-date=5. 5. 2018}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Rođen je 1954. u [[Sarajevo|Sarajevu]], gdje je 1976. završio [[Pravni fakultet u Sarajevu|Pravni fakultet]]. Magistrirao je 1977, a doktorirao 1979. na beogradskom Pravnom fakultetu. Od 1981. do 1984. bio je asistent na sarajevskom Pravnom fakultetu. Zbog sukoba sa vodećim funkcionerima [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]], uhapšen je i osuđen 1984. na osam godina zatvora. Kazna mu je ubrzo smanjena na samo dvije godine, pa je 1986. pušten na slobodu. Tada odlazi u [[Beograd]], gdje uspostavlja veze sa tadašnjim srbijanskim nacionalističkim krugovima. Krajem 80-ih, držao je predavanja Srbima po [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] i zemljama zapadne [[Evropa|Evrope]].

Politikom se počeo baviti 1990, kada je formirao Srpski slobodarski pokret, koji se u martu iste godine ujedinio sa pristalicama [[Vuk Drašković|Vuka Draškovića]] u Srpski pokret obnove. Dva mjeseca kasnije, Šešelj prekida saradnju s Draškovićem i osniva Srpski četnički pokret, koji su srbijanske vlasti zabranile. U jesen iste godine uhapšen je zbog pokušaja rušenja [[Kuća cvijeća|Kuće cvijeća]]. Iako je bio na izdržavanju zatvorske kazne, u decembru 1990. bio je kandidat na prvim izborima za predsjednika [[Srbija|Srbije]] i osvojio je peto mjesto.

Srpsku radikalnu stranku osnovao je u februaru 1991, a u junu iste godine izabran je za zastupnika u Skupštini Srbije. U to vrijeme javno je prijetio [[Hrvati]]ma i [[Bošnjaci]]ma. Organizirao je slanje dobrovoljaca na ratište u Hrvatsku i kasnije u Bosnu i Hercegovinu. Njegova SRS na prvim izborima za Skupštinu [[Savezna Republika Jugoslavija|SRJ]], u maju 1992, osvaja drugo mjesto i Šešelj postaje jedan od najvažnijih političkih faktora u Srbiji. Njegovim zalaganjem, oboren je prvi premijer SRJ - [[Milan Panić]], decembra iste godine. Šest mjeseci kasnije, u junu 1993, Šešeljevom inicijativom smijenjen je i prvi predsjednik SRJ [[Dobrica Ćosić]]. Međutim, septembra iste godine, dolazi do raskida saradnje Šešelja i [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]]. Režimski mediji tada kreću u hajku protiv Šešelja, koji doživljava poraz na vanrednim izborima za srbijanski parlament u decembru 1993. Tri godine kasnije, na saveznim i lokalnim izborima, Šešeljev SRS doživljava uspjeh. Sam Šešelj tada postaje predsjednik Skupštine općine [[Zemun]].

U jesen 1997, na izborima za predsjednika Srbije, Šešelj u drugom krugu pobjeđuje Miloševićevog kandidata [[Zoran Lilić|Zorana Lilića]] ali režim to odbija priznati (zbog nedovoljnog broja izašlih birača) i ponovo organizira izbore. Na ponovljenim izborima, novi Miloševićev kandidat - [[Milan Milutinović]] - pobjeđuje Šešelja. I pored toga, SRS na parlamentarnim izborima te godine osvaja veći uspjeh i Šešelj učestvuje u pregovorima o formiranju nove srbijanske Vlade koji su završeni marta 1998. kada je Šešelj izabran za potpredsjednika nove Vlade Srbije, koju su pored radikala činili socijalisti i partija Miloševićeve supruge - Jugoslovenska ljevica.

Poslije [[NATO-ovo bombardiranje SR Jugoslavije|NATO bombardovanja SRJ]], juna 1999, Šešelj i njegovi ministri podnose ostavke u Vladi zbog potpisivanja [[Kumanovski sporazum|Kumanovskog sporazuma]] i povlačenja srbijanskih vojnih i policijskih snaga s [[Kosovo|Kosova]]. Međutim, ubrzo su ostavke povukli i ostali na svojim dužnostima pravdajući to nacionalnim interesima. SRS tada bilježi pad popularnosti, što se odrazilo na vanrednim saveznim predsjedničkim izborima u septembru 2000. Tada je Šešeljev kandidat i zamjenik predsjednika SRS, [[Tomislav Nikolić]], osvojio vrlo mali broj glasova. Tri mjeseca kasnije, na vanrednim izborima za Skupštinu Srbije, Srpska radikalna stranka osvaja samo 23 zastupnička mjesta. Dvije godine kasnije, u vrijeme vlasti [[Zoran Đinđić|Zorana Đinđića]], Šešelj na novim izborima za predsjednika Srbije (septembar 2002) osvaja nešto veći broj glasova i popravlja rejting svoje stranke.

Haški tribunal podigao je optužnicu protiv Šešelja u januaru 2003. On se dobrovoljno predao tribunalu [[24. februar]]a iste godine. Suđenje mu je počelo 7. novembra 2007, a okončano 31. marta 2016. uz oslobađajuću prvostepenu presudu. Pušten je na privremenu slobodu, zbog pogoršanog zdravstvenog stanja 12. novembra 2014.

Vojislav Šešelj napisao je veliki broj knjiga, pamfleta i članaka.

=== Incidenti ===
Vojislav Šešelj je na srbijanskoj političkoj sceni, tokom devedesetih, bio poznat po mnogobrojnim incidentima. Najprije je 1992. mlatarao pištoljem na protestima beogradskih taksista i studenata ispred saveznog parlamenta. Nakon svađe sa Miloševićem, septembra 1993, incidenti se redaju - maja 1994. počupao je mikrofone i potukao se sa obezbjeđenjem u saveznom parlamentu zbog čega je osuđen. Septembra iste godine ponovo je osuđen zbog vrijeđanja Miloševića i njegove supruge i to na godinu dana zatvora. 1997, prilikom učestvovanja u televizijskoj emisiji s beogradskim advokatom Nikolom Barovićem, dolazi do svađe među njima nakon čega Šešeljev tjelohranitelj nanosi teške tjelesne povrede Baroviću.

Nakon 2000, Šešelj pravi incidente najviše u Skupštini Srbije prilikom sukoba sa zastupnicima tada vladajućeg DOS-a. Njegovi zastupnici su dva puta (2001-2002) polili vodom tadašnje predsjednike parlamenta (Dragana Maršićanina i Natašu Mićić), a sam Šešelj je kažnjavan višemjesečnim zabranama u učestvovanju rada parlamenta.

== Također pogledajte ==
* [[Srpska radikalna stranka]]
* [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]]

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Vojislav Šešelj}}

{{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}

{{DEFAULTSORT:Šešelj, Vojislav}}
[[Kategorija:Srbijanski političari]]
[[Kategorija:Srpska radikalna stranka]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Srbijanski publicisti]]
[[Kategorija:Srbijanski pravnici]]
[[Kategorija:Rođeni 1954.]]
[[Kategorija:Ratni zločinci u ratu u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Ratni zločinci u ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Osuđeni pred Haškim tribunalom]]
[[Kategorija:Srpski nacionalisti]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Političari iz Sarajeva]]
[[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Sarajevu]]
[[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Beogradu]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za ratne zločine]]
[[Kategorija:Srbi osuđeni za ratne zločine]]
[[Kategorija:Srbi iz Bosne i Hercegovine osuđeni za zločine protiv čovječnosti]]
[[Kategorija:Srbi osuđeni za zločine protiv čovječnosti]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački disidenti]]
[[Kategorija:Srbijanski disidenti]]
[[Kategorija:Jugoslavenski disidenti]]
[[Kategorija:Politički zatvorenici SFRJ]]
[[Kategorija:Srpski političari iz Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>s7842s0f6ej9s44k42fkqs5eupugv3c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hiperkalemija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>65551</id>
    <revision>
      <id>3938529</id>
      <parentid>3750093</parentid>
      <timestamp>2026-11-02T16:10:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Grondilo</username>
        <id>180038</id>
      </contributor>
      <origin>3938529</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="946" sha1="ky6atm8nadvu3fmdh1xqs8fcf5e8vsp" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Hiperkalemija''' ili '''hiperkalijemije''' je višak [[kalij]]a u [[Organizam (biologija)|organizmu]]. O hiperkalijemiji se govori kada koncentracija [[Kalij-acetat|kalija]] u organizmu pređe 6,0&amp;nbsp;mmol/l. Uz koncentraciju kalija veću od 7&amp;nbsp;mmol /l , javljaju se trnci u [[Ruka|rukama]] i [[Noga|nogama]], dolazi do usporenja rada [[srce|srca]] pa čak i do zatajenja rada srca. Hiperkalemija nastaje zbog nekontrolisanog uzimanja [[diuretik]]a, kao posljedica [[povraćanje|povraćanja]] i [[proljev]]a, [[dijabetes]]a ili [[Akutna bubrežna insuficiencija|akutne bubrežne insuficiencije]]. Očituje se mišićnom slabošću, oslabljenim tetivnim refleksima, poremećajima u srčanom ritmu.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}{{stub-med}}

[[Kategorija:Hitni medicinski slučajevi]]
[[Kategorija:Poremećaji elektrolita]]
[[Kategorija:Nefrologija]]
[[Kategorija:Kalij]]</text>
      <sha1>ky6atm8nadvu3fmdh1xqs8fcf5e8vsp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Piletina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>77024</id>
    <revision>
      <id>3938547</id>
      <parentid>3776743</parentid>
      <timestamp>2026-11-02T16:32:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Grondilo</username>
        <id>180038</id>
      </contributor>
      <origin>3938547</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1433" sha1="qu4za8ofo7xoyw2yhze2b8oy66lo17i" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Cooking Food material Chicken Legs.JPG|mini|desno|300px|Svježi pileći bataci]]
'''Piletina''' je naziv za [[meso]] dobijeno od domaćih [[kokoš]]ki. Piletina je najčešća vrsta [[perad]]arskog [[Meso|mesa]] u [[Svijet|svijetu]]. Za proizvodnju mesa najvažnije su &quot;teške&quot; pasmine, zatim kombinovane ([[jaja]] i meso), a rjeđe lake pasmine (koriste se više za proizvodnju jaja).

Piletina se stavlja u promet u trupovima ili komadima, ohlađeno na temperaturu ispod 4&amp;nbsp;°C ili smrznuto na nižoj temperaturi od -12&amp;nbsp;°C.

Piletina, kao i meso ostalih peradi, se brzo i lako priprema, servira i ima poželjna organoleptička svojstva. [[Mišić]]na vlakna su nježna i bez teškoća se vare u [[probavni trakt|probavnom traktu]].

== Podjela ==

Piletina, prema propisima, se razvrstava na:

* Mlada piletina (tzv. [[brojleri]]), starosti do 2,5 mjeseca
* Piletina starosti 2,5 do 6 mjeseci
* Meso mladih kokoši starosti od 6 mjeseci do 1 godine
* Meso starijih kokoši preko 1 godine

== Djelovi trupa ==

Pileći trupovi nakon klanja se režu na sljedeće dijelove: glava, vrat, krila, leđa, karlica, prsa, karabataci, bataci i nogice.

Osim mesa jestivi dijelovi kokoške su također i [[srce]], [[jetra]] (džigerica) i [[želudac]] (bubac).

{{stub-hrana}}
{{Commonscat|Chicken dishes}}

[[Kategorija:Meso]]
[[Kategorija:Piletina]]
[[Kategorija:Kokoš]]
[[Kategorija:Vrste hrane]]</text>
      <sha1>qu4za8ofo7xoyw2yhze2b8oy66lo17i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Međunarodni aerodrom Banja Luka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>78161</id>
    <revision>
      <id>3938535</id>
      <parentid>3901896</parentid>
      <timestamp>2026-11-02T16:19:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ljiljan90</username>
        <id>120511</id>
      </contributor>
      <comment>/* Kompanije, letovi i broj putnika */ Broj putnika objavljen</comment>
      <origin>3938535</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7290" sha1="cev5pyyumpp21z8si0fhqywtsyi03ej" xml:space="preserve">{{Infokutija aerodrom
| ime             = Međunarodni aerodrom Banja Luka
| izvorno ime     = Међународни аеродром Бања Лука
| izvorno ime-a   = 
| izvorno ime-r   = 
| slika           = Blairport.jpg
| slika-širina    = 
| opis            = 
| IATA            = BNX
| ICAO            = LQBK
| vrsta           = Javni
| vlasnik-operator = Aerodromi Republike Srpske
| vlasnik         = 
| operator        = Direkcija za civilno zrakoplovstvo Bosne i Hercegovine (BHDCA)
| grad            = 
| lokacija        = [[Mahovljani]], [[Laktaši]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]]
| izgrađen        = 1976
| upotreba        = 
| visina-m        = 122 m
| koordinate      = {{coor dms|44|56|29|N|17|17|51|E|type:airport}}
| website         = 
| metar-visina    = 122 m
| metar-r         = 
| r1-broj         = 17/35
| r1-dužina-m     = 2.500
| r1-površina     = Asfalt
| r2-broj         = 
| r2-dužina-m     = 
| r2-površina     = 
| h1-broj         = 
| h1-dužina-m     = 
| h1-površina     = 
| h2-broj         = 
| h2-dužina-m     = 
| h2-površina     = 
| stat-god        = 
| stat1-naziv     = 
| stat1-podatak   = 
| stat2-naziv     = 
| stat2-podatak   = 
| fusnota         = 
}}
'''Međunarodni aerodrom Banja Luka''' {{aerodrom kodovi|BNX|LQBK}}&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.world-airport-codes.com/bosnia-and-herzegovina/banja-luka-590.html|title=Banja Luka International - Bosnia and Herzegovina|newspaper=World Airport Codes|language=en-US|access-date=28. 3. 2017}}&lt;/ref&gt; ([[ćirilica]]: ''Међународни аеродром Бања Лука''), poznat i kao '''Aerodrom Mahovljani''', po [[Mahovljani|obližnjem istoimenom selu]], je [[aerodrom]] koji se nalazi 23&amp;nbsp;km od [[Banja Luka|Banje Luke]], administrativnog sjedišta [[Republika Srpska|Republike Srpske]] i drugog po veličini grad u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Aerodrom je primio 17.622 putnika 2006. 20 godina poslje, Aerodrom bilježi najuspješniju godinu sa rekordnim brojem od 485.409 putnika.

== Historija ==
Izgradnja Međunarodnog aerodroma Banja Luka počela je 1976.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.banjaluka-airport.com/index.php/lat/o-nama|title=O NAMA|last=User|first=Super|website=www.banjaluka-airport.com|language=sr-yu|access-date=28. 3. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170512120308/http://www.banjaluka-airport.com/index.php/lat/o-nama|archive-date=12. 5. 2017|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U skladu sa razvojnim planovima, izgrađeni kapaciteti čini su BNX aerodromom sekundarne važnosti, ograničenog na domaći saobraćaj na teritoriji [[SFRJ]].

Nakon političkog i teritorijalnog raspada [[Jugoslavija|Jugoslavije]], i nakon [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], koji je završen potpisivanjem [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]], formiran je entitet Republika Srpska unutar Bosne i Hercegovine. Ova činjenica dala je Aerodromu Banja Luka novi značaj i potpuno drugu ulogu. Međunarodni aerodrom Banja Luka je otvoren za civilni zračni saobraćaj 18. novembra 1997.
Od 1999. do 2003, aerodrom je služio kao glavno čvorište kompanije [[Air Srpska]], koja je bila službeni aero-prevoznik u Republici Srpskoj. Kompaniju su osnovali Jat Airways i Vlada Republike Srpske. Kompanija je prestala sa radom 2003. zbog velikih dugovanja i povlačenja kompanije Jat Airlines iz partnerstva.

Aerodrom je izgrađen u području općina [[Laktaši]] i Gradiška, u širokoj dolini [[Vrbas (rijeka)|Vrbasa]], šireći se sve do [[Lijevče polje|Lijevče polja]]. Povezan je sa glavnim putem između [[Banja Luka|Banje Luke]] i Gradiške, a povezan je s [[autoput]]em.

== Letovi ==
Tokom godina, aerodrom je imao letove koji su povezivali Banju Luku sa [[Beograd]]om, [[Zürich]]om, [[Beč]]om i [[Tivat]]om, većinom zahvaljujući kompaniji [[Sky Srpska]], čija je baza bila na tom aerodromu. Od 9. novembra 2007, [[srbija]]nska kompanija Air Serbia nastavila je svoje letove između [[Beograd]]a i [[Banja Luka|Banje Luke]] nakon pauze od dvije godine.

== Kompanije, letovi i broj putnika ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|Air Serbia
|Beograd
|-
|Freebird Airlines
|'''Sesonski charter:''' Antalya
|-
|Ryanair
|Beč (od 4. 6. 2021), Bergamo (od 3. 7. 2021), Berlin, Charleroi, Göteborg, Hahn, Memmingen, Stockholm-Arlanda (od 2. 11. 2021.)
|-
|Wizz Air
|Basel/Mulhouse (od 6. 6. 2021), Dortmund (od 3. 6. 2021), Eindhoven (od 7. 6. 2021.), Malmö (od 7. 6. 2021), Stockholm-Skavsta (od 6. 6. 2021.)
|}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
!Godina
!Jan
!Feb
!Mar
!Apr
!Maj
!Jun
!Jul
!Aug
!Sep
!Okt
!Nov
!Dec
!Ukupno
|-
|2010
| -
| -
| -
| -
| -
| -
| -
| -
|497
|432
|602
| -
|'''4,798'''
|-
|2011
|560
|422
|640
|719
|680
|536
|1,209
|942
|707
|830
|545
|577
|'''8,367'''
|-
|2012
|791
|424
|178
|408
|402
|377
|589
|688
|610
|642
|550
|765
|'''6,424'''
|-
|2013
|518
|448
|400
|431
|601
|530
|844
|893
|713
|824
|434
|2,201
|'''8,837'''
|-
|2014
|1,522
|1,352
|1,566
|1,942
|2,201
|2,797
|3,457
|4,011
|2,633
|2,503
|1,661
|1,991
|'''27,636'''
|-
|2015
|1,830
|1,154
|1,327
|2,090
|2,353
|2,085
|2,554
|2,591
|2,185
|1,782
|1,078
|1,771
|'''22,800'''
|-
|2016
|1,484
|875
|1,368
|1,581
|2,298
|2,094
|2,835
|2,807
|1,905
|1,905
|n/a
|n/a
|'''21,694'''
|-
|2017
|1,484
|875
|1,171
|2,013
|2,033
|2,023
|2,533
|2,613
|2,048
|1,934
|997
|1,143
|'''20,867'''
|-
|2018
|1,203
|717
|1,144
|1,806
|1,671
|2,294
|3,109
|3,295
|2,528
|1,876
|8,272
|8,265
|'''36,180'''
|-
|2019
|8,838
|7,805
|9,962
|12,460
|12,780
|14,190
|17,073
|14,976
|12,485
|13,174
|12,354
|13,596
|'''149,693'''
|-
|2020
|11,538
|14,079
|6,458
|19
| 265
| 490
| 1,419
| 3,636
| 1,582
| 1,073
| 1,629
| 1,587
|'''43,775'''
|-
|2021
|883
|271
|346
|385
|646
|10.367
|27.829
|28.273
|17.773
|17.964
|16.834
|18.315
|'''139,886'''
|-
|2022
|10,855
|42
|16,792
|31,243
|31,774
|35,871
|44,637
|43,441
|36,263
|32,671
|29.523
|29.876
|'''342,988'''
|-
|2023
|34.488
|28.244
|30.698
|46.997
|44.274
|45.416
|51.649
|53.248
|43.191
|41.035
|20.488
|20.992
|'''460.720'''
|-
|2024
|20.482
|18.516
|21.270
|36.377
|40.408
|37.490
|42.173
|42.347
|38.293
|37.758
|31.360
|32.699
|'''399.173'''
|-
|2025
|28.210
|27.321
|33.122
|46.269
|46.359
|44.887
|50.621
|50.239
|42.882
|49.773
|30.507
|35.204
|'''485.409'''
|-
|2026
|30.510
|25.569
|32.284
|36.802
|38.401
|38.787
|41.362
|43.523
|33.892
|
|
|
|'''321.130'''
|}

== Također pogledajte ==
* [[Spisak aviokompanija u Bosni i Hercegovini]]
* [[Međunarodni aerodrom Sarajevo]]
* [[Međunarodni aerodrom Mostar]]
* [[Međunarodni aerodrom Tuzla]]
* [[B&amp;H Airlines]]
* [[Spisak aerodroma u Bosni i Hercegovini]]

== Reference ==
{{Refspisak|}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Banja Luka International Airport}}
* [http://www.banjaluka-airport.com/ Međunarodni aerodrom u Banja Luka, službena stranica]
* [https://web.archive.org/web/20081014092133/http://www.banjaluka.rs.ba/_e/ Banja Luka, službena stranica]
* [http://www.bhdca.gov.ba/index.php/bs/ Direkcija za civilno zrakoplovstvo Bosne i Hercegovine]

{{Aerodromi u Bosni i Hercegovini}}

[[Kategorija:Aerodromi u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Građevine u Banjoj Luci]]
[[Kategorija:Aerodromi osnovani 1976.]]
[[Kategorija:Saobraćaj u Republici Srpskoj]]
[[Kategorija:Saobraćaj u Banjoj Luci]]
[[Kategorija:Građevine u Laktašima]]</text>
      <sha1>cev5pyyumpp21z8si0fhqywtsyi03ej</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Međunarodni aerodrom Mostar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>78164</id>
    <revision>
      <id>3938539</id>
      <parentid>3924744</parentid>
      <timestamp>2026-11-02T16:23:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ljiljan90</username>
        <id>120511</id>
      </contributor>
      <comment>/* Broj putnika */ Broj putnika objavljen</comment>
      <origin>3938539</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7799" sha1="neu0o3seq5q0bzl2l9ygabaafiu4tqb" xml:space="preserve">{{Infokutija aerodrom
| ime             = Međunarodni aerodrom Mostar
| izvorno ime     = Međunarodna zračna luka Mostar
| izvorno ime-a   = 
| izvorno ime-r   = 
| slika           = OMO4.jpg
| slika-širina    = 175 
| opis            = 
| IATA            = OMO
| ICAO            = LQMO
| vrsta           = Javni/civilni
| vlasnik-operator= J.P. Međunarodna Zračna luka - Aerodrom Mostar d.o.o.
| vlasnik         = Grad Mostar 88%, Aerodrom Zagreb 12%
| operator        = 
| grad            = Mostar
| lokacija        = [[Mostar]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]]
| izgrađen        = 1965.
| upotreba        = 1965.
| visina-m        = 48
| koordinate      = {{coor dms|43|16|59|N|17|50|45|E|type:airport}}
| website         = 
| metar-visina    = 
| metar-r     = 
| r1-broj     = 16/34
| r1-dužina-m = 2.400
| r1-površina = Asfalt
| r2-broj     =
| r2-dužina-m = 
| r2-površina = 
| h1-broj         = 
| h1-dužina-m     = 
| h1-površina     = 
| h2-broj         = 
| h2-dužina-m    = 
| h2-površina     = 
| stat-god        = 
| stat1-naziv     = 
| stat1-podatak   = 
| stat2-naziv     = 
| stat2-podatak   = 
| fusnota         = 
}}
'''Međunarodni aerodrom Mostar'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bhdca.gov.ba/index.php/en/regulations-and-areas/airports|title=Airports|website=BHDCA|language=en-gb|access-date=3. 9. 2025}}&lt;/ref&gt; (eng. ''Mostar International Airport'', ([[Hrvatski jezik|hr]]: ''Međunarodna zračna luka Mostar'') {{aerodrom kodovi|OMO|LQMO}} je [[aerodrom]] blizu [[Mostar]]a, [[Bosna i Hercegovina]].

== Historija ==
Aerodrom Mostar je otvoren za civilni saobraćaj 1965. godine samo za domaće letove. 1984. godine, Aerodrom Mostar postao je Međunarodni aerodrom Mostar, te je objavljeno da je on alternativa [[Međunarodni aerodrom Sarajevo|Međunarodnom aerodromu Sarajevo]] tokom [[Zimske olimpijske igre 1984.|Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu]] 1984. Aerodrom je postao popularan i za ljude koji koji dolaze na hodočašće u [[Međugorje]]. U 2012. kompanija je ostvarila rast prometa od 112% u odnosu na 2011.

== Novosti ==
Implementiran je novi sistem prijema putnika. Međunarodni aerodrom Mostar član je Adratic IPA projekta,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://ba.ekapija.com/news/629882/zracna-luka-mostar-redovni-charter-letovi-za-trst-i-bari-pokrenuti-u|title=Zračna luka Mostar: Redovni charter letovi za Trst i Bari pokrenuti u okviru Projekta IPA Adriatic CBC - AIR.NET|website=ba.ekapija.com|language=bs|access-date=3. 9. 2025}}&lt;/ref&gt; kojem je cilj bolje prometno povezivanje zemalja Jadranske regije (Italija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Albanija). Članovi projekta su: Aerodromi italijanske regije Appulia, regija Abruzzo, Aerodrom Friuli-Venezia-Giulia/ Trst, Aerodrom Split, Međunarodni aerodrom Mostar, Aerodrom Konstantin Veliki/Niš, Aerodrom Podgorica.

== Kompanije i destinacije ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Avikompanije !! Destinacije
|-
| [[Aeolian Airlines]]|| '''Sezonski čarteri:''' [[Athens International Airport &quot;Eleftherios Venizelos&quot;|Atena]]
|-
| [[Darwin Airline]]|| '''Sezonski čarteri:''' [[Geneva|Geneva International Airport]], [[Lugano Airport|Lugano]], [[Abruzzo Airport|Pescara]], [[Federico Fellini International Airport|Rimini]]
|-
| [[Livingston Compagnia Aerea|Livingston]]|| '''Sezonski čarteri:''' [[Il Caravaggio International Airport|Bergamo]], [[Bologna Guglielmo Marconi Airport|Bolonja]], [[Malpensa Airport|Milano]], [[Turin Airport|Torino]], [[Verona Villafranca Airport|Verona]]
|-
| [[Meridiana]]|| '''Sezonski čarteri:''' [[Il Caravaggio International Airport|Bergamo]], [[Cagliari-Elmas Airport|Cagliari]], [[Catania-Fontanarossa Airport|Catania]], [[Naples International Airport|Naples]], [[Olbia Costa Smeralda Airport|Olbia]], [[Leonardo da Vinci-Fiumicino Airport|Rome-Fiumicino]], [[Verona Villafranca Airport|Verona]]
|-
| [[Mistral Air]]|| [[Bari Karol Wojtyła Airport|Bari]], [[Bologna Guglielmo Marconi Airport|Bologna]]&lt;br&gt;'''Seasonal:''' [[Naples International Airport|Naples]], [[Lamezia Terme International Airport|Lamezia Terme]], [[Tarbes–Lourdes–Pyrénées Airport|Tabers/Lourdes]], [[Trieste – Friuli Venezia Giulia Airport|Trieste]]&lt;br&gt;'''Sezonski čarteri:''' [[Catania-Fontanarossa Airport|Catania]], [[Pisa International Airport|Pisa]], [[Leonardo da Vinci-Fiumicino Airport|Rome-Fiumicino]], [[Turin Airport|Turin]]
|-
| [[Neos Air]]|| '''Sezonski čarteri:''' [[Malpensa Airport|Milan-Malpensa]], [[Turin Airport|Turin]]
|-
| [[Trade Air]]|| '''Sezonski čarteri:''' [[Abruzzo Airport|Pescara]], [[Tarbes–Lourdes–Pyrénées Airport|Tabers/Lourdes]], [[Vienna International Airport|Vienna]], [[Aerodrom Zagreb|Zagreb]]
|-
|[[Go2Sky]] operira za [[Mistral Air]]|| '''charter''' [[Malpensa Airport|Milan]]
|-
|[[Croatia Airlines]]
|[[Zagreb]]
|-
|[[Lumiwings]]
|[[Foggia]]
|}

*sezonski letovi se odnose na letove u periodima, npr. Mostar-Napulj linija počinje 1. aprila, a završava 1. novembra, znači sezonski i oni su nešto slično kao redovni letovi.
*čarter letovi su takozvani ekskurzije letovi organizirani od strane putničkih agencija i oni se pokreću kada putnička agencija skupi dovoljan broj ljudi za putovanje.

== Broj putnika ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Godina
!Januar
!Februar
!Mart
!April
!Maj
!Juni
!Juli
!August
!Septembar
!Oktobar
!Novembar
!Decembar
!Ukupno
!Promjena
|-
|2026.
|2.018
|1.661
|2.409
|5.560
|7.693
|8.269
|8.700
|12.645
|10.205
|
|
|
|'''59.160'''
|
|-
|2025.
|2.320
|1.965
|2.289
|2.747
|6.757
|8.314
|9.198
|14.840
|10.795
|6.393
|2.761
|3.978
|'''72.314'''
| +116,2%
|-
|2024.
|788
|868
|929
|1.771
|4.767
|5.431
|6.378
|10.149
|6.039
|4.740
|2.652
|3.037
|'''47.544'''
| +131,4%
|-
|2023.
|5
|30
|4
|874
|1320
|1514
|2576
|5837
|3737
|2617
|992
|1022
|'''20.544'''
| +91,8%
|-
| 2022.
| 6
| 39
| 21
| 110
| 189
| 942
|2.151
| 4.623
| 1.914
|711
| 5
|n/p
| '''10.711'''
| + 693,2%
|-
| 2021.
| 2
| 16
| 2
| 12
| 17
| 76
| 218
| 253
| 664
| 324
| 153
| 205
| '''1.942'''    
| + 41,34%
|-
|2020.
|384
|267
| 133
| 0
| 0
| 0
| 0
| 76
| 190
| 11
| 25
| 288
|'''1.374'''
| -95,81%
|-
|2019.
|163
|294
|289
|1.291
|2.423
|4.029
|4.677
|8.369
|6.218
|3.512
|931
|670
|'''32.866'''
| +15,46%
|-
|2018.
|0
|171
|448
|1.557
|3.881
|4.004
|3.173
|7.561
|4.963
|1.654
|570
|481
|'''28.463'''
| -33,9%
|-
|2017.
|290
|493
|1.014
|3.741
|5.406
|5.765
|5.201
|8.876
|7.437
|4.121
|379
|395
|'''43.118'''
| -19,5%
|-
|2016.
|226
|24
|1.122
|3.797
|6.139
|7.178
|8.411
|10.788
|10.225
|4.692
|n/a
|n/a
|'''53.618'''
| -28,5%
|-
|2015.
|775
|186
|2.425
|6.680
|11.867
|9.696
|9.715
|13.305
|11.502
|6.718
|852
|1.303
|'''75.024'''
| +10,3%
|-
|2014.
|395
|117
|1.575
|5.817
|9.689
|9.288
|8.831
|10.691
|10.499
|7.731
|1.426
|1.921
|'''67.980'''
| -1,3%
|-
|2013.
|155
|7
|2.453
|7.737
|9.082
|9.146
|6.665
|11.103
|9.599
|7.602
|3.339
|2.058
|'''68.939'''
|−13,2%
|-
|2012.
|177
|318
|2.139
|9.169
|8.677
|11.922
|9.921
|13.737
|10.839
|6.360
|2.923
|1.873
|'''78.055'''
| +212,0%
|-
|2011.
|554
|0
|696
|2.193
|4.029
|5.087
|4.343
|4.644
|8.432
|4.265
|1.086
|1.478
|'''36.807'''
| +206,0%
|-
|2010.
|–
|–
|–
|–
|–
|986
|1.800
|4.255
|3.712
|1.879
|544
|–
|'''17.833'''
|N/A
|}

== Također pogledajte ==
* [[Spisak aerodroma u Bosni i Hercegovini]]
* [[Spisak aviokompanija u Bosni i Hercegovini]]
* [[Međunarodni aerodrom Banja Luka]]
* [[Međunarodni aerodrom Sarajevo]]
* [[Međunarodni aerodrom Tuzla]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.mostar-airport.ba/ Službena stranica]

{{stub-aerodrom-bih}}
{{Commonscat|Mostar International Airport}}

{{Aerodromi u Bosni i Hercegovini}}{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Aerodromi u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Građevine u Mostaru]]
[[Kategorija:Aerodromi osnovani 1965.]]
[[Kategorija:Saobraćaj u Mostaru]]</text>
      <sha1>neu0o3seq5q0bzl2l9ygabaafiu4tqb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Oportunistička infekcija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>87302</id>
    <revision>
      <id>3938548</id>
      <parentid>3779671</parentid>
      <timestamp>2026-11-02T16:33:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Grondilo</username>
        <id>180038</id>
      </contributor>
      <origin>3938548</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1946" sha1="rwy51ogs4v2lf0v1056a0fr1yteagwc" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Oportunistička infekcija''' ([[francuski jezik|fr.]] opportunité, odnosno [[latinski jezik|lat.]] opportunitas) je [[infekcija]] uzrokovana [[patogen]]ima koji obično ne uzrokuju [[Bolest|bolesti]] ako je [[imuni sistem]] zdrav. Ugroženi imuni sistem, predstavlja pogodnu priliku za infekciju datim [[Patogen|patogenom]].

== Uzroci ==
Više faktora može uzrokovati imunodeficijenciju, tj. smanjenje [[imunitet]]a:
* Neuhranjenost
* Česte [[Infekcija|infekcije]]
* Lijekovi za smanjenje imuniteta koji se daju pacijentima kojima je izvršeno presađivanje organa
* [[Hemoterapija]] kod oboljelih od raka
* [[Sida|SIDA]] ili [[HIV]] infekcije
* [[genetika|Genetske]] predispozicije
* Oboljenja i oštećenja kože
* Liječenje [[Antibiotik|antibioticima]] 
* Medicinski zahvati
* [[Trudnoća]]

== Vrste infekcija ==
Između ostalih, to su:

* [[Pneumocystis pneumonia]] ili PCP, (napada [[pluća]], i [[Limfni čvor|limfne čvorove]], [[Slezena|slezenu]], [[Jetra|jetru]] ili [[Koštana srž|koštanu srž]]) 
* ''[[Candida albicans]]''
* ''[[Staphylococcus aureus]]''
* ''[[Streptococcus pyogenes]]''
* ''[[Pseudomonas aeruginosa]]''
* ''[[JC virus|Poliomavirus]]'', virus koji uzrokuje [[Progresivna multifokalna leukoencefalopatija|progresivnu multifokalnu leukoencefalopatiju]].
* ''[[Acinetobacter baumanni]]''
* ''[[Toxoplasma gondii]]''
* ''[[Cytomegalovirus]]''
* ''[[Aspergillus]]''
* ''[[Kapošijev sarkom]]''

== Tretman ==
Tretman zavisi od vrste oportunističke infekcije, obično uz upotrebu različitih antibiotika.

== Tretman u veterinarstvu ==
Oportunističke infekcije uzrokovane virusom pseće leukemije i virusa pseće imunodeficijencije tzv. [[retrovirus]]ne infekcije se liječe imunološkim modulatorom T-limfocitnih ćelija.

== Također pogledajte ==
{{Commonscat|Opportunistic infections}}

[[Kategorija:Medicina]]
[[Kategorija:Imunologija]]
[[Kategorija:Poremećaji imunološkog sistema]]</text>
      <sha1>rwy51ogs4v2lf0v1056a0fr1yteagwc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Krajnici</title>
    <ns>0</ns>
    <id>87494</id>
    <revision>
      <id>3938536</id>
      <parentid>3915478</parentid>
      <timestamp>2026-11-02T16:20:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Grondilo</username>
        <id>180038</id>
      </contributor>
      <origin>3938536</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2084" sha1="fm505w2ljz116okgij0osdu8s3wheld" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Throat with Tonsils 0011J.jpeg|mini|Od vrha prema dnu: Tvrdo nepce, mehko nepce, resica, krajnik, jezik]]
[[Datoteka:Tonsillectomy tonsils.JPEG|mini|Krajnici izvađeni hirurškim zahvatom]]

'''Krajnici''', '''tonzile''' ili '''glandule''' su dio [[limfni sistem|limfnog sistema]] i nalaze se na obje strane [[Grlo|grla]]. Najčešće postajemo svjesni krajnika kada se [[infekcija|inficiraju]] i osjetimo [[bol u grlu]]. [[Infekcija]] krajnika je [[patologija|patološko]] stanje i naziva se [[tonzilitis]].

Kao i drugi dijelovi [[Limfni sistem|limfnog]] sistema, tonzile su dio [[Imunološki sistem|imunološkog sistema]] i pomažu u odbrani protiv [[infekcija]]. Tvrdi se da imaju ulogu u spriječavanju [[infekcija]] [[ždrijelo|ždrijela]] i gornjeg [[Respiratorni sistem|respiratornog sistema]] zbog svog strateškog položaja na samom početku trakta. Oni su prva linija odbrane od [[mikroorganizam]]a prisutnih u [[Zrak|zraku]] i drugih štetnih tvari.

== Vrste ==

Razlikujemo tri grupe tonzila:

* nepčane tonzile - [[latinski jezik|lat.]] ''tonsilla palatina'' 
* ždrijelna tonzila - lat. ''tonsilla pharygeus'' 
* jezična tonzila - lat. ''tonsilla lingualis''

== Veličina i komplikacije ==
Tonzile, svoju najveću veličinu dostižu oko [[Pubertet|puberteta]] i nakon toga postepeno atrofiraju. U proporcionalnom odnosu s prečnikom grla mlađe djece tonzile su najveće. Uklanjanje tonzila preporučuje se kada otežavaju protok zraka ili [[gutanje]], a naročito kod gnojnih [[angina]] jer tada postaju još veće. Kod starijih pacijenata, [[asimetrija]] u veličini tonzila može upućivati na infekciju [[Virus (biologija)|virusom]] ili [[tumor]].

Uklanjanjem tonzila odstranjeno tkivo se ne obnavlja. Nedostatak tonzila ponekad može oslabiti ukupnu odbrambenu sposobnost [[Imunost|imunog sistema.]] Naravno, hirurško odstranjivanje u slučajevima iz prethodnog paragrafa je opravdano ili preporučljivo te nephodno kod malignih oboljenja.
{{Commonscat|Tonsils}}

[[Kategorija:Limfni sistem]]
[[Kategorija:Imunološki sistem]]</text>
      <sha1>fm505w2ljz116okgij0osdu8s3wheld</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Epruveta</title>
    <ns>0</ns>
    <id>96046</id>
    <revision>
      <id>3938583</id>
      <parentid>3937358</parentid>
      <timestamp>2026-11-02T22:57:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3938583</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1091" sha1="2an7i4egslcyi9vvdd2j6y4o7voe92v" xml:space="preserve">[[Datoteka:4tubes.jpg|mini|153x153px|Epruvete u stalku]]
'''Epruveta'''&lt;ref&gt;https://web.archive.org/web/20060518135424/http://catalog.miniscience.com/catalog/Glassware/Test_Tube.html&lt;/ref&gt; je dio [[laboratorijsko posuđe|laboratorijskog posuđa]] koju čine prstolika [[staklo|staklena]] tuba s otvorom na vrhu i zaobljenim dnom u obliku slova [[U]]. Često je na vrhu proširenje, koje pomaže pri presipanju [[tečnost]]i iz epruvete u neku drugu posudu.

Epruvete su različitih veličina, od mikroepruveta do velikih za hemijske reakcije i pohranu hemikalija. Najčešće se upotrebljavaju epruvete duge najmanje 15 cm, a prečnika najmanje 15 mm. Mogu biti gradirane, tj. podijeljene na [[milimetar|milimetre]] i njihove desete dijelove ili [[mililitar|mililitre]], te negradirane, tj. bez oznaka za količinu tvari.
[[Datoteka:Louis Lumiere with microscope and test tubes.jpg|mini|241x241piksel|Louis Lumiere s mikroskopom i epruvetama]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}{{Commons|Category:Test tubes}}

[[Kategorija:Laboratorijsko posuđe]]</text>
      <sha1>2an7i4egslcyi9vvdd2j6y4o7voe92v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Oksimoron</title>
    <ns>0</ns>
    <id>101280</id>
    <revision>
      <id>3938592</id>
      <parentid>3793042</parentid>
      <timestamp>2026-11-03T01:27:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-58372-02</username>
        <id>187573</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>3938592</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1041" sha1="8jngyf03u7rbczni1kjk242d95ejtfz" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Oksimoron''' ([[Grčki jezik|grč]]. ''oxýmōron'': ''oxys'' = oštar + ''moros'' = lud; doslovno: oštroumna ludost) je jezička figura (posebna vrsta antiteze) u kojoj se spajaju dva nespojiva, kontradiktorna pojma (antonimi).

== Primjeri oksimorona ==
* oštroumna ludost
* glasna tišina
* luda pamet
* tiha buka
* mlada starost
* pametna glupost
* živi mrtvac
* mudra budala
* skromna raskoš
* kaznena medicina

Oksimoron se koristi i u svakodnevnom govoru, a da toga nismo ni svjesni:

* malo mnogo
* originalna kopija
* konstantna promjenjiva
* virtualna stvarnost
* siguran rizik
* tamna svjetlost
* napola gotovo
* živi fosil
* stopostotna šansa

== Također pogledajte ==
* [[Ironija]]
* [[Paradoks]]
* [[Sarkazam]]

{{Commonscat|Oxymoron}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Humor]]
[[Kategorija:Paradoksi]]
[[Kategorija:Fraze]]
[[Kategorija:Retoričke tehnike]]
[[Kategorija:Semantika]]
[[Kategorija:Igre riječi]]
[[Kategorija:Dvosmislenost]]</text>
      <sha1>8jngyf03u7rbczni1kjk242d95ejtfz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bosanska kuhinja</title>
    <ns>0</ns>
    <id>102310</id>
    <revision>
      <id>3938510</id>
      <parentid>3923736</parentid>
      <timestamp>2026-11-02T14:57:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3938510</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11152" sha1="htjfz6h8hinpxhv1fx1w0q90pnjc9rd" xml:space="preserve">{{Kultura Bosne i Hercegovine}}
'''Bosanska kuhinja''' je, pored svojih specifičnosti, poprimila u znatnoj mjeri uticaj pojedinih  [[Sredozemlje|mediteranskih]] i zapadnoevropskih kuhinja. 
Jela bosanske kuhinje su slična jelima [[Turska kuhinja|turske]], [[Grčka kuhinja|grčke]] i drugih sličnih kuhinja. Zbog dugotrajne [[Austro-Ugarska|austrougarske]] uprave, u njoj se osjete i uticaji [[Srednja Evropa|centralne Evrope]]. Tradicija ishrane na bosanskohercegovačkim prostorima datira još od antičkog doba, klasičnog [[Rim|Rima]], preko osmanskog i austrougarskog perioda do savremenog doba. Specifičnost bosanskohercegovačkih jela proizilazi iz prehrambenih običaja koji imaju izvorište u različitim vjerama. Zbog mješavine autentičnih bosanskih jela i različitih običaja bosanska kuhinja se razlikuje od drugih, iako u njoj postoje jela koja potiču iz drugih kuhinja. Odnos prema hrani bio je odraz narodnih vjerovanja, običaja i društvenih normi. Hrana se izuzetno poštovala i nikada se nije bacala, a jedno od glavnih pravila bilo je da se uvijek podijeli s gladnima i onima u potrebi. Bosansko jelo može biti izvorno ili voditi porijeklo iz drugih kultura, a u Bosni se priprema na specifičan način. U tradicionalnoj bosanskoj kuhinji večera je glavni obrok i obilnija je od ručka. Autentični objekti u kojima se služe tradicionalna jela su [[Aščinica|aščinice]], [[Ćevabdžinica|ćevabdžinice]] i [[Buregdžinica|buregdžinice]]. Koristi se posebno suđe, kao što su sač, peka, dagara, lonac i tepsija. Namirnice su se pripremale i skladištile na različite i specifične načine. Kako u prošlosti nisu bili prisutni frižideri, hrana se čuvala u tzv. magazama koje su bile veoma hladne.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite book|last=Lakišić|first=Alija|url=https://www.worldcat.org/title/54314107|title=Bosanski kuhar: tradicionalno kulinarstvo u Bosni i Hercegovini|date=2002|publisher=Svjetlost|isbn=978-9958-10-446-6|location=Sarajevo|oclc=54314107}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite book|last=Hadžiosmanovic|first=Lamija|title=Bosanski kuhar|date=2007|publisher=Sejtarija|isbn=978-9958-39-045-6|series=Biblioteka Posebna izdanja|location=Sarajevo}}&lt;/ref&gt;

Bosanska kuhinja koristi mnogo začina, obično u malim količinama. Većina jela su blaga, kuhana s malo vode. Sosovi su gotovo u potpunosti prirodni. Tipični sastojci jela bosanske kuhinje su: [[paradajz]], [[krompir]], [[Crveni luk|luk]], [[bijeli luk]], [[paprika]], [[krastavac|krastavci]], [[mrkva]], [[kupus]], [[gljive]], [[špinat]], [[tikvica|tikvice]] i [[grah]]. Od začina najčešće se koristi mljevena [[paprika]], [[biber]], [[peršun]], [[lovor|lovorov list]] i [[celer]]. Kao dodatak jelima u bosanskoj kuhinji često se koriste [[mlijeko]], [[kajmak]] i [[pavlaka]]. Slatkim jelima se dodaju [[cimet]] i [[klinčić]]. Jela od mesa su od [[piletina|piletine]], [[govedina|govedine]] ili [[janjetina|janjetine]]. Za bosansku kuhinju specifično je pripremanje jela ispod [[sač]]a, pri čemu se pripremljene namirnice, poklopljene metalnim zvonom, spremaju u [[žar]]u.

Regija [[Hercegovina]] je pogodna za uzgajanje [[vino]]ve loze i proizvodnju [[Vino|vina]], dok se u ostatku [[Bosna i Hercegovina|Bosne]] [[rakija]] dobija od [[šljiva]] i [[jabuka]], ali dunje, kruške itd.. [[Kahva]] se pije iz [[fildžan]]a, uz obavezan [[rahatlokum]].

Osnovna karakteristika bosanske kuhinje je lagani način pripremanja, s puno strpljenja, pažnje i ljubavi. Značajna karakteristika ove kuhinje je velika upotreba domaćih sirovina, kao što su slatki kajmak, [[Šljiva|šljive]] i [[Jabuka|jabuke]]. Također, meso se sušilo u domaćinstvima, sirće se rijetko kupovalo, a slatko od voća i [[Pekmez|pekmezi]] su se isto tako pravili u kući i čuvali za hladne dane. U pravilu se vrlo malo koristi tzv. zaprška. U bosanskoj kuhinji nema puno umaka već se oni stvaraju u samom jelu tokom pripreme. Kuhana i dinstana jela su lagana, kuhaju se i dinstaju sa malo vode, u pravilu juhe-fonda (temeljca), na tihoj vatri, te imaju prirodan sok. U ovom pogledu bosanska kuhinja pokazuje sličnosti sa francuskom. Značajno mjesto u jelovniku zauzimaju pite (slatke i slane). Salate imaju određene specifičnosti i mnogo se upotrebljava kiselo mlijeko. Posebnu grupu jela čini meza, koja se servira uz piće kod večernjih sjediljki.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;[[Datoteka:Cevapcici.JPG|mini|[[Ćevapi]]]]

== Supe i čorbe ==
* [[Begova čorba]] - čorba koja sa pravi od mesa i povrća;
* [[Bamija (čorba)]] - čorba od [[bamija|bamije]];
* [[Pače]] - jelo od telećih nogica;

== Sarme i dolme ==
* [[Punjena paprika]] - paprike punjene mljevenim mesom i rižom;
* [[Sogan dolma]] - luk punjen mljevenim mesom;
* [[Sarma]] - meso i riža umotani u listove kiselog kupusa, vinove loze ili hraštike. 
* Šarena dolma - paprike, tikvice, patliđan punjeni mljevenim mesom, uz koje se može dodati sarma i sogan dolma.    

== Pite ==
* [[Burek]] - jufka punjena mljevenim mesom, koje se tradicionalno umotava. Burek se može praviti i sa sjeckanim mesom. Isto jelo sa sirom se naziva [[sirnica]], sa špinatom i sirom [[zeljanica]], a s krompirom [[krompiruša]]. Sva ova jela se u Bosni nazivaju [[pita]]ma; 
*[[Sirnica]] - pita od [[sir]]a, koje se mota u tanko razvučeno tijesto jufke
*Zeljanica - pita od špinata ili blitve koja se mota u tanko razvučeno tijesto jufke 
*Krompiruša - pita od krompira koja se mota u tanko razvučeno tijesto jufke 
*Tikvenica - pita od tikve kja se mota u tanko razvučeno tijesto jufke
*Furdenjača - specifična vrsta pite koja se pravi od telećih iznutrica o mota u tanko razvučeno tijesto 

== Jela od mesa ==
{{div col|colwidth=30em}}
* [[Ćevapi]] - jelo od mesa koje se peče na roštilju, a pravi se od janjećeg i goveđeg mesa. Služi se s lukom u [[somun]]u;
* Grah - tradicionalno jelo od [[Buranija|buranije]] ili [[grah]]a s mesom;
* [[Musaka]] - jelo koje se pravi od slojeva krompira, mljevenog mesa i preliva;
* [[Bosanski lonac]] - čorba s mesom koje se može kuhati na otvorenom plamenu;
* [[Sudžuk]] - suha začinjena [[kobasica]]
* [[Pljeskavica]] - jelo od mljevenog mesa koje se najčešće peče na [[roštilj]]u
{{div col end}}

== Jela od povrća ==
{{div col|colwidth=30em}}
* [[Kljukuša]] - tradicionalno jelo od tijesta sa [[Pavlaka|pavlakom]] ili kiselim mlijekom i bijelim lukom. U nekim područjima pravi se od ribanog krompira.
* [[Đuveč]] - povrtni gulaš
* [[Kačamak]] - tradicionalno bosansko jelo od kukuruznog brašna i krompira
* [[Sataraš]] - povrtno varivo u kojem je glavni sastojak paprika uz dodatak paradajza, crvenog i bijelog luka, a često i tikvice ili  patlidžana. 
* [[Turšija]] 
* [[Buranija]]
* [[Bamija]]
{{div col end}}

== Peciva ==
*[[Somun (pecivo)|Somun]] - vrsta peciva od bijelog brašna okruglog oblika
* [[Pogača]]
* Kifla  
* Paklama - tradicionalno bajramsko pecivo 

== Sirevi ==
{{div col|colwidth=30em}}
*[[Vlašićki sir|Vlašićki]] ili [[travnički sir]] - bijeli sir koji liči na fetu iz [[Travnik|travničkog]] kraja i sela sa planine [[Vlašić]];
* [[Duvanjski sir]], tvrdi sir iz [[Duvno|Duvna]]
* [[Livanjski sir]] - suhi, žuti tvrdi sir iz [[Livno|Livna]];
* [[Trapist (sir)|Trapist]] - polutvrdi, žuti sir
*[[Blatnički sir]] - bijeli sir sa Vučije planine i [[Blatnica|Blatnice]];
*[[Kajmak]] -  [[Mlijeko|mliječni]] proizvod mekane, kremaste konzistencije i blago kiselog ukusa
*[[Pavlaka]] -  vrsta [[Mlijeko|mliječne]] kreme
{{div col end}}

== Salate ==
* [[Crveni luk|Mladi luk]] - dvogodišnja zeljasta [[biljka]] iz porodice ''Alliaceae''
* Lukmira - tradicionalna salata koja se priprema od mladog luka i pavlake (u koju se može dodati i mladi sir)
* [[Zelena salata]] - vrsta hrane, koja se obično jede kao prilog uz glavno jelo
* [[Kupus|Kiseli kupus]] 
* [[Krastavac|Krastavci]] - biljna vrsta iz porodice [[Cucurbitaceae]]
* Turšija

== Slatka jela ==
{{div col|colwidth=30em}}
* [[Tufahije]] - kuhane jabuke punjene orasima i šlagom;
* [[Baklava]] - lisnato tijesto punjeno orahsima, natopljeno šećernim sirupom ili [[med]]om;
* [[Ružica]] - slična baklavi, ali se peče u malim rolnicama;
* [[Hurmašica]] - tijesto u obliku hurme, natopljeno slatkim sirupom - agdom;
* [[Rahatlokum]] - poslastica od kukuruznog škroba i šećera, s orasima ili drugim aromama;
* [[Sutlijaš]] - slatko jelo od riže;
* [[Tulumbe]] - prženo tijesto zaslađeno slatkim sirupom;
* [[Kadaif]] - tanko i vlaknasto tijesto, zaslađeno slatkim sirupom;
* [[Halva]] - slatko jelo od brašna, šećera i masnoće;
* [[Uštipci]] - pržene kuglice od tijesta poput krafne;
* [[Jabukovača]] - kolač od tijesta punjenog jabukama;
* [[Đunlari]] - kolač od tijesta s kajmakom;
* [[Lokumi]] - suhi keksi;
* [[Rahvanija]] - kolač od tijesta zaslađenog slatkim sirupom;
* [[Tatlije]] - kolač od griza zaslađen sirupom;
* [[Šljivopita]] - kolač od šljiva, brašna i šećera;
* [[Gurabije]] - suhi kolači;
* [[Ćetenija]] - poslastica slična bonbonima;
* [[Paprenjaci]] - slatko krušno tijesto;
{{div col end}}

== Kompoti ==
* [[Kompot]] - kuhano voće;
* [[Pekmez]] - tradicionalna voćna poslastica
*[[Ajvar]] - vrsta namaza, napravljena od crvene [[Paprika|paprike]], [[patlidžan]]a i ljute paprike
 
== Bezalkoholna pića ==
*[[Kahva]] - topli napitak od mljevenih prženih zrna kafe
*[[Boza]] - bezalkoholno i osvježavajuće piće koje se pravi od [[kukuruz]]a 
*[[Salep]] 
*[[Šerbe]]  - piće koje se priprema se od voća ili latica cvijeća, a u nekim slučajevima od vode, šećera i začina (klinčići)
 
== Alkoholna pića ==
*[[Rakija]] - žestoko piće
*[[Vino]] -  [[Alkoholna pića|alkoholno piće]] koje se dobija [[Alkoholno vrenje|vrenjem]] [[Grožđe|grožđa]] ili grožđanog soka
*[[Liker]] - slatko [[alkoholno piće]] 
*[[Medovina]] - najstarije [[alkoholno piće]] koje je čovjek otkrio
 
== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Cevapcici in somun.jpg|[[Ćevapi]] u [[Somun (pecivo)|somunu]]
Datoteka:Bosanskilonac.jpg|[[Bosanski lonac|Bosanski Lonac]]
Datoteka:Baklava - Turkish special, 80-ply.JPEG|[[Baklava]]
Datoteka:Livanjski Cheese with label.JPG|[[Livanjski sir]]
Datoteka:Tufahiija in Morića Han 2.JPG|[[Tufahija]]
Datoteka:Bosnian coffee and Croatian Bajadera.JPG|Bosanska [[kahva]]
Datoteka:Begova Čorba (Baščaršija in Sarajevo, Bosnia).JPG|[[Begova čorba|Begova Čorba]]
Datoteka:Tulumba (cross section).JPG|[[Tulumbe]]
Datoteka:Punjene paprike (stuffed paprikas) (2).JPG|[[Punjena paprika|Punjene paprike]]
Datoteka:Lahana sarma.png|[[Sarma]]
Datoteka:Motani burek 1.gif|[[Burek]]
Datoteka:Halva.jpg|[[Halva]]
Datoteka:Mousakas.jpg|[[Musaka]]
Datoteka:Tulumba and more.jpg|[[Tulumba|tulumbe]] (desno)
Datoteka:Качамак со кисело млеко и парче сирење.jpg|[[Kačamak|Pura]]
Datoteka:La crema agria.jpg|[[Pavlaka]]
Datoteka:Bosnian alcoholic beverages.jpg|Bosanska [[Alkoholno piće|alkoholna pića]]
Datoteka:Sharbat.JPG|[[Šerbe]]
&lt;/gallery&gt;

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Cuisine of Bosnia and Herzegovina}}
* [http://www.kuhar.ba Bosanski kuhar]{{Mrtav link}}

{{BiH po temama}}

[[Kategorija:Bosanska kuhinja|*]]</text>
      <sha1>htjfz6h8hinpxhv1fx1w0q90pnjc9rd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kim Eric Drexler</title>
    <ns>0</ns>
    <id>125814</id>
    <revision>
      <id>3938641</id>
      <parentid>3852989</parentid>
      <timestamp>2026-11-03T11:54:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3938641</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6826" sha1="gpty8dnfr3ebxur36hx3ua9x93qq1hj" xml:space="preserve">[[Datoteka:Eric_Drexler_2007.jpg|mini|desno|220px|Dr Kim Eric Drexler je popularizator nanotehnologije.]]

'''Dr. Kim Eric Drexler''' (rođen 25. aprila, 1955. u Alameda, Kalifornija) je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[inženjer]] najviše poznat po popularizaciji potencijala molekularne [[nanotehnologija|nanotehnologije]], u 1970-im i 1980-im.

Njegova doktorska disertacija sa [[Masačusetski institut za tehnologiju|MIT]]-a,&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://e-drexler.com/d/09/00/Drexler_MIT_dissertation.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=13. 6. 2011 |archive-date=17. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110717173117/http://e-drexler.com/d/09/00/Drexler_MIT_dissertation.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; iz 1991. je revidirana i izdata kao knjiga &quot;Nanosystems Molecular Machinery Manufacturing and Computation&quot; (Proizvodnja pomoću nanosistemskih molekularnih mašina i računarstvo) (1992) koja je iste godine dobila nagradu Američkog udruženja izdavača za najbolju knjigu iz oblasti računarskih nauka. On je također autor izraza &quot;grey goo&quot;.

Bio je pod snažnim utjecajem ideja o [[Ograničenja rasta|ograničenjima rasta]] početkom 1970-ih. Tokom svoje prve godine na [[Masačusetski institut za tehnologiju|Tehnološkom institutu u Massachusettsu]], tražio je nekoga ko je radio na [[Korištenje vanzemaljskih resursa|vanzemaljskim resursima]]. Pronašao je [[Gerard K. O'Neill|Gerarda K. O'Neilla]] sa [[Univerzitet Princeton|Univerziteta Princeton]], fizičara poznatog po svom radu na [[Prstenovi za skladištenje|prstenovima za skladištenje]] za [[Akcelerator čestica|akceleratore čestica]] i svom značajnom radu na konceptima [[Kolonizacija svemira|kolonizacije svemira]]. Drexler je učestvovao u NASA-inim ljetnim studijama o svemirskim kolonijama 1975. i 1976. Izradio je [[Tanki film|tanke metalne filmove]] debljine nekoliko desetina nanometara na voštanoj podlozi kako bi demonstrirao potencijale visokoperformansnih [[Solarna jedra|solarnih jedara]]. Bio je aktivan u svemirskoj politici, pomažući [[L5 Society|Društvu L5]] u suprotstavljanju [[Ugovor o Mjesecu|Ugovoru o Mjesecu]] 1980.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=March 1980 |title=Moon Treaty Update |url=https://nss.org/l5-news-moon-treaty-update-march-1980/ |website=National Space Society}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;McCray&quot;&gt;{{cite book|last1=McCray|first1=W. Patrick|title=The Visioneers: How a Group of Elite Scientists Pursued Space Colonies, Nanotechnologies, and a Limitless Future|date=2013|publisher=Princeton University Press|isbn=978-0691139838|url=https://archive.org/details/visioneershowgro0000mccr|url-access=registration|access-date=6 September 2016|language=en}}&lt;/ref&gt;{{rp|137}} Osim što je ljeti radio za O'Neilla, gradeći prototipove [[Masovni pogonski uređaj|masovnih pogonskih uređaja]], Drexler je održao radove na prve tri konferencije [[Svemirska proizvodnja|o svemirskoj proizvodnji]] u Princetonu. Radovi iz 1977. i 1979. napisani su u koautorstvu s [[Keith Henson|Keithom Hensonom]], a patenti su izdani za obje teme, proizvodnju parne faze i svemirske radijatore.

== Djela ==
* ''[[Engines of Creation]]'' (1986)
** Dostupna [http://www.e-drexler.com/d/06/00/EOC/EOC_Cover.html online na e-drexler.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090108152007/http://www.e-drexler.com/d/06/00/EOC/EOC_Cover.html |date=8. 1. 2009 }}
** Dostupna online na ruskom kao [https://web.archive.org/web/20080219220912/http://mikeai.nm.ru/russian/eoc/eoc.html МАШИНЫ СОЗДАНИЯ: Грядущая эра нанотехнологии]
** Dostupna online na kineskom kao [https://web.archive.org/web/20061118004131/http://www.oursci.org/lib/engine/index.htm 创造的发动机]
** Dostupna online na italijanskom kao [https://web.archive.org/web/20110726035027/http://estropico.org/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=118:-motori-di-creazione-lera-prossima-della-nanotecnologia-di-k-eric-drexler&amp;catid=36:nanotecnologie&amp;Itemid=73 MOTORI DI CREAZIONE: L’era prossima della nanotecnologia]
* ''Unbounding the Future'' (1991; sa [[Christine Peterson]] i Gayle Pergamit) ({{ISBN|0-688-12573-5}})
** Dostupna online uz slobodan download na [http://www.foresight.org/UTF/Unbound_LBW/ Unbounding the Future: the Nanotechnology Revolution] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110605084818/http://www.foresight.org/UTF/Unbound_LBW/ |date=5. 6. 2011 }}
* [http://www.e-drexler.com/d/06/00/Nanosystems/toc.html ''Nanosystems: Molecular Machinery Manufacturing and Computation''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191008162657/http://e-drexler.com/d/06/00/Nanosystems/toc.html |date=8. 10. 2019 }} (1992)
** Pojedina poglavlja i sadržaj su dostupni [http://www.e-drexler.com/d/06/00/Nanosystems/toc.html online na e.drexler.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191008162657/http://e-drexler.com/d/06/00/Nanosystems/toc.html |date=8. 10. 2019 }}
** Drexler-ova doktorska teza, ''Molecular Machinery and Manufacturing with Applications to Computation'', rana verzija teksta je postala ''Nanosystems'', dostupna je [http://e-drexler.com/d/09/00/Drexler_MIT_dissertation.pdf online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110717173117/http://e-drexler.com/d/09/00/Drexler_MIT_dissertation.pdf |date=17. 7. 2011 }}
* [https://web.archive.org/web/20140810022659/http://www1.appstate.edu/dept/physics/nanotech/EnginesofCreation2_8803267.pdf Engines of Creation 2.0: The Coming Era of Nanotechnology - Updated and Expanded], K. Eric Drexler, 647 stranica, (Februar 2007) - ilustrovano pdf izdanje, slobodno preuzimanje (download)
* Radical Abundance: How a Revolution in Nanotechnology Will Change Civilization, maj 2013, {{ISBN|1-61039-113-6}}

== Reference ==
{{refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
* http://crnano.org/Debate.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110709032908/http://crnano.org/Debate.htm |date=9. 7. 2011 }}
* http://www.nap.edu/catalog/11752.html
* http://www.sff.net/people/mberry/nano.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20011121205427/http://www.sff.net/people/mberry/nano.htm |date=21. 11. 2001 }}
* https://web.archive.org/web/20030220060859/http://www.redherring.com/mag/issue22/world.html
* http://www.wired.com/wired/archive/12.10/drexler.html
* http://www.e-drexler.com/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061018183427/http://e-drexler.com/p/04/04/0404drexlerBio.html |date=18. 10. 2006 }}
* http://www.nanotech-now.com/whos-who.htm
* https://www.youtube.com/watch?v=uTqueBdAW68
* http://vimeo.com/66622880
* http://metamodern.com/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130613143644/http://metamodern.com/ |date=13. 6. 2013 }}
{{Nanotehnologija}}

{{DEFAULTSORT:Drexler, Kim Eric}}
[[Kategorija:Inženjerstvo]]
[[Kategorija:Nanotehnologija]]
[[Kategorija:Američki naučnici]]</text>
      <sha1>gpty8dnfr3ebxur36hx3ua9x93qq1hj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Limfociti</title>
    <ns>0</ns>
    <id>129729</id>
    <revision>
      <id>3938534</id>
      <parentid>2878063</parentid>
      <timestamp>2026-11-02T16:17:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Grondilo</username>
        <id>180038</id>
      </contributor>
      <origin>3938534</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1125" sha1="g06nedhzcaxucpjyyc4dwit5tx6kgh7" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:SEM Lymphocyte.jpg|mini|desno|200p|Humani limfocit viđen elektronskim mikroskopom]]
'''Limfocit''' je najmanja [[ćelija]] vezivnog [[Tkivo|tkiva]] koja ima odbrambenu ulogu tako što, u zavisnosti od vrste, proizvodi [[antitijelo|antitijela]] ili na različite načine učestvuju u [[Imunost|imunom ćelijskom odgovoru.]] Kod odraslih nastaju u [[Koštana srž|koštanoj srži,]] a kod djece i u [[grudna žlijezda|timusu]] (neposredno ispod prsne kosti).{{izvor}}

Postoje tri osnovne grupe limfocita koji se morfološki ne razlikuju već su razlike samo funkcionalne:

* B-limfociti su odgovorni za humoralni imunitet
* T-limfociti učestvuju u ćelijskom imunitetu
* O-limfociti ili ćelije ubice, nulte ćelije (ćelije prirodne ubice ili NK-ćelije), o kojima se najmanje zna i smatra se da bi mogle biti odgovorne za sprječavanje razmnožavanja nenormalnih ćelija, posebno [[rak (bolest)|tumorskih]].
{{Commonscat|Lymphocytes}}

{{krv}}

[[Kategorija:Citologija]]
[[Kategorija:Limfociti]]
[[Kategorija:Limfne tečnosti]]
[[Kategorija:Limfni sistem]]
[[Kategorija:Imunološki sistem]]</text>
      <sha1>g06nedhzcaxucpjyyc4dwit5tx6kgh7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Socijalna izolacija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>129782</id>
    <revision>
      <id>3938523</id>
      <parentid>3459631</parentid>
      <timestamp>2026-11-02T16:02:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Grondilo</username>
        <id>180038</id>
      </contributor>
      <origin>3938523</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1311" sha1="hick85yvngahd98oojhow1rzor1ozf4" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Socijalna izolacija''' je dobrovoljno ili prinudno izdvajanje iz socijalne sredine i prekid kontakta sa drugim ljudima. Izdvajanje može biti zbog [[Psihološka distanca|psiholoških]] razloga (stid, osjećanje krivice, osjećanje manje vrijednosti, nepovjerljivost) ili situacionih uzroka ([[rat]], [[zatvor]]). Ljudi izuzetno teško podnose socijalnu izolaciju, što pokazuju i eksperimenti socijalnih [[Psiholog|psihologa]].

==Vanjski linkovi==
* [http://www.wrongdiagnosis.com/sym/isolation.htm Simptomi izolacije]
* http://www.rsp.hr/ojs2/index.php/rsp/article/view/417 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180602113651/http://www.rsp.hr/ojs2/index.php/rsp/article/view/417 |date=2. 6. 2018 }}
* https://web.archive.org/web/20130610102119/http://www.psihijatrija.com/SVJETLO%20RIJECI/SVJETLO%20RIJECI/SVJETLO%20RIJECI/18%20soledad%20samoca.htm
* http://www.inkluzijakurs.info/modul.php?headerbar=4&amp;m=5&amp;p=31&amp;t=k&amp;kp=63{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}
* www.socioloskaluca.ac.me/PDF14/Ceranic,%2520G.,%2520Socijalna%2520iskljucenost%2520i%2520karakter%2520kompetitivnosti%2520drustvenog%2520sistema%2520Crne%2520Gore.pdf
* www.dzbijeljina.com/sajt/doc/file/2009/Juli/12072009/SOCIJALNA%2520IZOLACIJA.pdf    
{{Stub-med}}

[[Kategorija:Psihologija]]</text>
      <sha1>hick85yvngahd98oojhow1rzor1ozf4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bruklinski most</title>
    <ns>0</ns>
    <id>166887</id>
    <revision>
      <id>3938584</id>
      <parentid>3937873</parentid>
      <timestamp>2026-11-02T22:59:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3938584</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1022" sha1="n9aua1rq6iezzagvg48t9czbla3zm6s" xml:space="preserve">{{Očistiti jednostavne linkove}}
[[Datoteka:Brooklyn Bridge - New York City.jpg|mini|Bruklinski most]]
'''Bruklinski most'''&lt;ref&gt;https://www.nyc.gov/html/dot/downloads/pdf/dot_bridgereport15.pdf NYC DOT Bridges &amp; TunnelsAnnual Condition Report 2015&lt;/ref&gt; ({{jez-en|Brooklyn Bridge}}) jedan je od najstarijih visećih mostova u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Njegova dužina je 1.825 metara.&lt;ref&gt;https://s-media.nyc.gov/agencies/lpc/lp/0098.pdf&lt;/ref&gt; Spaja [[New York|njujorške]] općine [[Manhattan]] i [[Brooklyn]] preko rijeke [[East River]]. Pukovnik [[John Robling]] zaslužan je za izgradnju mosta.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Brooklyn Bridge}}
* http://collections.mcny.org/MCNY/C.aspx?VP3=SearchResult_VPage&amp;VBID=24UP1GTRW4XB&amp;SMLS=1&amp;RW=1202&amp;RH=743 (en)
* http://www.beautyofnyc.org/TheBrooklynBridge%5B2-a%5D.pdf (en)

[[Kategorija:Mostovi u Sjedinjenim Američkim Državama]]
[[Kategorija:New York]]
[[Kategorija:Mostovi na East Riveru]]</text>
      <sha1>n9aua1rq6iezzagvg48t9czbla3zm6s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Depresija (raspoloženje)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>172978</id>
    <revision>
      <id>3938545</id>
      <parentid>3921326</parentid>
      <timestamp>2026-11-02T16:30:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Grondilo</username>
        <id>180038</id>
      </contributor>
      <origin>3938545</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1368" sha1="sm2t9mlv88g6kz36di7l8p9be089jha" xml:space="preserve">{{Nedostaju_izvori}}
{{Preuređivanje}}
'''Depresija''' je stanje niskog [[Raspoloženje|raspoloženja]] i averzije prema aktivnostima što može dovesti do negativnih efekta na [[Misao|misli]], [[ponašanje]], [[Emocija|emocije]], pogled na svijet te tjelesno stanje osobe. Depresivne osobe se mogu osjećati [[Tuga|tužno]], [[Anksioznost|anksiozno]], prazno, bez nade, zabrinuto, bespomoćno, bezvrijedno, iritabilno, povrijeđeno ili nemirno. Mogu izgubiti interes za aktivnosti koje su im nekada bile ugodne; doživjeti gubitak [[apetit]]a ili [[prejedanje]]; imati poteškoća sa [[Koncentracija|koncentracijom]], prisjećanjem detalja ili donošenjem odluka. Može doći do razmišljanja o [[samoubistvo|samoubistvu]] ili pokušaja samoubistva. [[Nesanica]], pretjerano spavanje, izmorenost, gubitak energije, [[bol]]ovi ili problemi sa [[Probava|probavom]] koji su otporni na tretman mogu biti prisutni.

Depresivno raspoloženje nije nužno [[psihijatrija|psihijatrijski poremećaj]]. To je normalna reakcija na određene životne događaje, [[simptom]] određenih medicinskih stanja, te nuspojava određenih tretmana. Depresivno raspoloženje je također primarna odlika određenih psihijatrijskih [[sindrom]]a kao što je klinička depresija.

== Također pogledajte ==
* [[Tuga]]
* [[Melanholija]]

[[Kategorija:Psihologija]]
[[Kategorija:Mentalna stanja]]</text>
      <sha1>sm2t9mlv88g6kz36di7l8p9be089jha</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dobrica Ćosić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>202635</id>
    <revision>
      <id>3938487</id>
      <parentid>3896518</parentid>
      <timestamp>2026-11-02T13:42:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>16322</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Jugoslavenski disidenti]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3938487</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21720" sha1="dk878kow37fhw7uepiu24yhx8q6xtm3" xml:space="preserve">{{Preuređivanje}}
{{Infokutija politički vođa
|ime                   = Dobrica Ćosić
|slika                 = S.Kragujevic, Dobrica Cosic 1961.JPG
|redoslijed            = 1. [[Predsjednik Savezne republike Jugoslavije]]
|vrijeme_na_vlasti     = 15. juni 1992 – 1. juni 1993.
|prethodnik            = 
|nasljednik            = [[Zoran Lilić]]
|redoslijed2           = 
|vrijeme_na_vlasti2    = 
|prethodnik2           = 
|nasljednik2           = 
|redoslijed3           = 
|vrijeme_na_vlasti3    = 
|prethodnik3           =
|nasljednik3           =
|datum_rođenja         = {{Datum rođenja|1921|12|29}}
|mjesto_rođenja        = [[Velika Drenova]], [[Trstenik]], [[Kraljevina SHS]] 
|datum_smrti           = {{Datum smrti i godine|2014|5|18|1921|12|29}}
|mjesto_smrti          = [[Beograd]], [[Srbija]]
|puno_ime              = 
|nacionalnost          = [[Srbi]]n
|politička_stranka     = 
|supruga               = 
|djeca                 = 
|obrazovanje           =
|vjera                 = 
|potpis                =
|web_stranica          =
}}
'''Dobrica Ćosić''' (29. decembar 1921 – 18. maj 2014)&lt;ref name=&quot;SANU&quot;&gt;[http://www.sanu.ac.rs/Clanstvo/Clan.aspx?arg=1349 Dobrica Ćosić na službenoj stranici SANU]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; bio je jugoslavenski i [[Srbi|srpski]] pisac, romansijer i esejista, politički i nacionalni teoretičar i redovni član [[SANU]]. Bio je prvi [[Predsjednik Savezne Republike Jugoslavije|predsjednik]] [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]] od 1992. do 1993. Ranije je bio narodni poslanik u skupštinama [[skupština Srbije|NR Srbije]] i [[Skupština SFRJ|SFRJ]] od 1945. do 1957. Ćosić je ponekad nazivan &quot;ocem nacije&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.danas.org/content/article/856320.html &quot;Palanačka filozofija&quot;, Radio Slobodna Europa, 24. august 2005.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.yurope.com/zines/republika/arhiva/2001/259/259_9.html &quot;Treba li Srbi da se poklone papi&quot; Republika]&lt;/ref&gt; Više od 50 godina bio je u braku sa suprugom Božicom, do njene smrti 2006. Godine 1954. dobio je kćer Anu i ima dvoje unuka: Milenu (1981) i Nikolu (1982). Zbog bolesti, 9. maja 2013, izjavio je da se povlači iz javnosti, te da neće više davati intervjue, niti komentarisati zbivanja na političkoj sceni Srbije, riječima:

{{Citat|...Sve što sam imao da kažem, napisao sam u svojim knjigama. U njima su svi moji stavovi...&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.pressonline.rs/info/drustvo/272249/dobrica-cosic-se-povlaci-iz-javnosti-zbog-bolesti.html |title=Članak Dobrica Ćosić se povlači iz javnosti zbog bolesti na web portalu Press online |access-date=11. 5. 2013 |archive-date=10. 6. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130610120019/http://www.pressonline.rs/info/drustvo/272249/dobrica-cosic-se-povlaci-iz-javnosti-zbog-bolesti.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;}}

== Biografija ==
===Školovanje===
Dobrica Ćosić je rođen 29. decembra 1921. u selu [[Velika Drenova]] kod [[Trstenik]]a. Školovao se u srednjoj Poljoprivrednoj školi &quot;Sveti Trifun&quot; u [[Aleksandrovac|Aleksandrovcu]] župskom, ali je prekinuo školovanje za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], maturski ispit je položio 16. oktobra 1942. u Srednjoj poljoprivednoj školi u Valjevu&lt;ref&gt;[[Miloš Mitrović]], ''Iz života valjevske Srednje poljoprivredne škole'', str. 106, u publikaciji ''Kolubara, veliki narodni kalendar za prostu 2003. godinu'', [[Valjevo]], 2003. godine&lt;/ref&gt;

=== Politički angažman===
Kasnije je završio Višu političku školu &quot;Đuro Đaković&quot;. Tokom [[NOB|Narodnooslobodilačke borbe]] bio je [[politički komesar]] u [[Rasinskom NOP odred|Rasinskom partizanskom odredu]], urednik lista ''[[Mladi borac]]''&lt;ref name=&quot;SANU&quot; /&gt; i član Pokrajinskog komiteta [[SKOJ]]-a za Srbiju. Poslije oslobođenja bio član [[AGITROP]]-a Centralnog komiteta [[KP Srbije]], a republički i savezni poslanik bio je 12 godina. Za zastupnika je prvi put izabran 1945, dobivši oko 6.800 glasova, ispred kandidata Zemljoradničke stranke sa 4.000 i kandidata [[Demokratska stranka (Srbija)|Demokratske stranke]] sa 3.000 glasova. Jedan je od rijetkih koji su se javno usprotivili političkoj likvidaciji [[Aleksandar Ranković|Aleksandra Rankovića]].&lt;ref name=&quot;Riznica&quot;&gt;{{Cite web |url=http://riznicasrpska.net/knjizevnost/index.php?topic=119.0 |title=Biografija Dobrice Ćosića na portalu riznicasrpska.net |access-date=10. 5. 2013 |archive-date=25. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160325193112/http://riznicasrpska.net/knjizevnost/index.php?topic=119.0 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Od 14. februara do 26. aprila 1961, Dobrica Ćosić je, kao član državne delegacije, bio suputnik predsjedniku Jugoslavije [[Josip Broz Tito|Josipu Brozu Titu]] na brodu ''Galeb'' kojim su obilazili [[Afrika|afričke zemlje]]. Godine 1968. otvara pitanje [[SAP Kosovo|SAP Kosova]] čime izaziva pozornost članova iz [[CK SKJ]]. Postao je jedan od najpoznatijih opozicionara [[Josip Broz Tito|Josipu Brozu Titu]] poslije razmimoilaženja s njim. Godine 1984. osnovao je [[Odbor za obranu slobode misli i izražavanja]], koji je ustajao u zaštitu političkih protivnika [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] ([[Janez Janša]], [[Alija Izetbegović]], [[Dobroslav Paraga]], [[Vojislav Šešelj]]).&lt;ref name=&quot;NIN_1&quot; /&gt; Tokom 1989. i 1990. pomagao je u osnivanju srpskih nacionalnih stranaka u [[SR Hrvatska|SR Hrvatskoj]] i [[SR Bosna i Hercegovina|SR Bosni i Hercegovini]]. Prvi predsjednik [[SRJ]] odlukom Savezne skupštine postaje 15. juna 1992. godine. Smijenjen je godinu dana kasnije (31. maja 1993.) tajnim glasanjem oba vijeća Saveznog parlamenta poslije sukoba sa [[Slobodan Milošević|Slobodanom Miloševićem]]. Ćosić je svoju borbu protiv [[Komunizam|komunizma]] nastavio i poslije smjenjivanja s mjesta predsjednika SRJ. Bio je jedan od rijetkih akademika koji su se osmjelili da govore na protestnim skupovima 1996-97. Godine 2000. Dobrica je ušao u [[Narodni pokret &quot;Otpor&quot;]], ali je kasnije je izjavio, da to ne bi učinio da je znao da je ''Otpor'' financiran iz inozemstva. Dobrica Ćosić se otvoreno zalagao za podjelu [[Kosovo|Kosova]] još devedesetih&lt;ref&gt;Dobrica Ćosić: ''Trajno i pravedno rješenje za Kosovo - razgraničenje''&lt;/ref&gt; Ćosić se u svojoj knjizi''Kosovo'' (2004). bavi ovom temom. Ovaj prijedlog je podržao i [[Noam Chomsky]] u maju 2006. godine.&lt;ref name=&quot;NIN&quot;&gt;'' NIN, 11. maja 2006. Naslovna strana: &quot;Dobrica Ćosić i Noam Chomsky: Da li je podjela rješenje&quot;&lt;/ref&gt; Povodom Ćosićevog 80-og rođendana čestitke su mu uputili premijer Srbije [[Zoran Đinđić]] (nazvavši ga pritom ''Srpskim Thomasom Mannom'') i predsjednik [[SRJ|Savezne Republike Jugoslavije]] [[Vojislav Koštunica]]. Tadašnji [[Predsjednik Srbije]] [[Boris Tadić]] je decembra 2005. izjavio da se često konzultira s Dobricom. [[Slobodan Milošević]] je na suđenju u [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Hagu]] nazvao Ćosića ''najvećim srpskim živim piscem''.

===Članstvo u SANU===
Dobrica Ćosić 28. maja 1970. postaje dopisni član [[SANU]]&lt;ref name=&quot;SANU&quot; /&gt;, a redovni član Odjeljenja jezika i književnosti SANU postaje 22. aprila 1976.&lt;ref name=&quot;SANU&quot; /&gt; U svom govoru &quot;Književnost i istorija danas&quot; u [[SANU]] 29. marta 1978. izjavio je: {{Citat|...Ni posle nekoliko godina razmišljanja još nisam uspeo književno da pojmim najbitnije: s kojim je sve moranjima i htenjima, u ime kakvih je sve ciljeva i zabluda Srbija žrtvovala skoro polovinu sebe u ljudskom izginuću Prvog svetskog rata? Jer, mora dugo, dugo da se ćuti nad sedmocifrenom brojkom mrtvih: 1.257.000... Kakav smo mi to narod, kakvi smo mi to ljudi, koji u ratovima toliko ginu za slobodu da samim pobedama ostanu bez nje?... Kako to da ljudi toliko dostojanstveni, ponosni, hrabri u ratu, pristaju u miru da traju poniženi i pokorni? Posle pet decenija od Prvog svetskog rata, mi o tom događaju više ne možemo da razmišljamo u duhu nacionalne mitologije, u duhu nacionalne romantike, u duhu nacionalnog pseudofolklora, niti sa stanovišta dve ideologije – poražene i pobedničke (komunističke i četničke). Da li je zaista bilo neminovno da se gine tako rasipnički i necelishodno, da se gine neuporedivo više od ostalih naroda savezničkog fronta, da se tako skupo plaća sloboda, država, ujedinjenje? Tolikoj smrti, svejedno što je herojska, smem li da se divim?” (...) Bitke izgubljene u duhu moraju se za budućnost u duhu i dobiti - stvaranjem...&lt;ref name=&quot;NIN_1&quot;&gt;[http://starisajt.nspm.rs/PrenetiTekstovi/2006_cosic_int1.htm Intervju u NIN-u]&lt;/ref&gt;}}

===Književni rad===
Dobrica Ćosić je započeo svoj književni rad romanom ''[[Daleko je sunce]]'' 1951, u kome evocira svoje ratničko iskustvo iz [[Narodnooslobodilačka borba|narodnooslobodilačke borbe]] i slika moralnu i psihološku krizu osobnosti u uvjetima rata. Dok je ovaj roman za sadržinu imao najsvježije događaje nacionalne historije, drugi roman ''[[Koreni]]'' koji je objavljen 1954. uzima građu iz stvarnosti [[Srbija|Srbije]] s kraja 19. vijeka. To je slika raskola u jednoj patrijarhalnoj porodici, ali i raskola u narodu. Ovdje je Ćosić pažljivoj [[psihološka analiza|psihološkom analizom]] razotkrio mentalitet srbijanskog sela, uočio začetke i uzroke političkih previranja, predočio nekoliko upečatljivih karaktera. Nakon kultnog romana ''[[Koreni]]'' slijedi djelo ''[[Sedam dana u Budimpešti]]'' (1956), potom roman ''[[Deobe]]'' (1961), u kome se Ćosić ponovo vraća [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]. Središnja tema ovog romana je dioba u narodu, dioba na [[partizani|partizane]] i [[četnici|četnike]], te posljedice ove podjele. Sa književno-umjetničkog stanovišta, ovaj roman donosi niz novina, osobenu kompoziciju, dominaciju unutarnjeg monologa, otkrivanje umjetničkog funkcioniranja poliloga kao sredstva za ispoljavanje mase kao književnog junaka, unošenje dokumentarnog materijala, stilsku raznovrsnost i iznimno slojevitu leksiku.

Godine 1964. Ćosić piše eseje ''Akcija'' i 1966. eseje ''Odgovornosti''. Te iste godine Ćosić objavljuje tzv. [[Roman parabola]] koji nosi naziv ''Bajka'', a potom ponovno eseje pod nazivom ''[[Moć i strepnje]]'' (1971). U razdoblju od 1972. do 1979. Ćosić se vraća epskoj temi i piše historijski roman ''Vreme smrti'' u četiri knjige. To je roman o [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]], široka [[freska]] vremena, događaja i ljudskih sudbina. Tako, nastavljajući priču o pojedincima iz obitelji Katića iz sela preraste, započetu u romanu ''[[Koreni]]'', Ćosić ispisuje sagu ne samo o obitelji Katić nego i o Srbiji koja je doživjela golgotu.

Odjel za književnost i jezik [[SANU|Srpski akademije znanosti i umjetnosti]] predložilo je 1972. Ćosića za ''[[Oktobarska nagrada|Oktobarsku nagradu]]'' Beograda za prvi dio romana ''[[Vreme smrti 1|Vreme smrti]]''. Izvršni odbor gradske konferencije Socijalističkog saveza i Predsjedništvo Gradskog vijeća Sindikata Beograda usprotivili su se ovome, jer je Ćosić tih godina već bio u žestokom sukobu s politikom [[SKJ|Saveza komunista Jugoslavije]]. Ćosić nagradu nije dobio.

Godine 1982. objavljuje još eseja pod nazivom ''[[Stvarno i moguće]]'', a potom trilogiju ''[[Vreme zla]]'': (''[[Vernik]]'' 1984, ''[[Grešnik]]'' 1985. i ''[[Otpadnik]]'' 1986), koja se može odrediti kao [[politički roman]], u kojem Ćosić nastavlja priču o pojedincima iz iste obitelji, ali i o ličnostima koje su započele svoj romaneksni život u ''[[Vreme vlasti|Vremenu smrti]]''. Tako je ''Vremenom smrti'' i ''[[Vreme zla|Vremenom zla]]'' popunjena praznina između romana ''[[Koreni]]'' i romana''[[Deobe]]'' i ostvarena kontinuirana historija o Srbiji, Prerovu i dvjema Prerovskim porodicama. Kao kruna svega, 1996. dolazi djelo ''[[Vreme vlasti]]'', u kojem se nastavlja historija započeta romanom ''[[Koreni]]''.

U razdoblju od 2001. do 2008, u šest knjiga objavljuje''[[Piščevi zapisi|Piščeve zapise]]''. To su prije svega piščevi zapisi pisani u dnevničkoj formi. [[Piščevi zapisi 1951-1968.|Prva knjiga]] obuhvata razdoblje od 1951. do 1968. i njena kompozicija je problemsko jedinjenje oko ključnih događaja i ličnosti, s asocijacijama koje pružaju kontekst pretpostavki i posljedica. Jezik je i književno-literarni i filozofsko-historijski s  kolektivno-psihološkim analizama. [[Piščevi zapisi 1951-1968.|Druga knjiga]] obuhvata razdoblje 1969 - 1980. koji je Ćosić proveo u opoziciji [[Tito]]vom režimu, a [[Piščevi zapisi 1981-1991.|treća]] od 1981. do 1991, odnosno godine u kojima je Ćosić bio nosilac ili učesnik gotovo svih opozionih inicijativa u Srbiji. [[Piščevi zapisi 1992-1993.|Četvrta knjiga]] ''[[Piščevi zapisi|piščevih zapisa]]'', za razliku od prethodne tri koje obuhvataju razdoblje od četiri desetljeća, ova se ograničava na razdoblje od samo dvije godine (1992 - 1993), u kojima su zbivanja bila vrlo burna i dramatična. Ova knjiga je uzbudljiv prikaz faktičkog razdoblja Ćosićevog državničkog života i njegovih ideja i predstavlja upečatljiv primjer historijske ekspozicije u velikoj drami kraja minulog stoljeća.

Godine 2002. izlazi Ćosićevo djelo ''[[Pisci moga stoleća]]'', a od 2002. do 2003. piše i objavljuje u dvije knjige''[[Srpsko pitanje]]''. Godine 2004. izlazi knjiga ''[[Kosovo]]'', 2005. ''[[Prijatelji (roman)|Prijatelji]]'', zatim 2007. ''[[Vreme vlasti 2]]'', koji nadograđuje priču o porodicama Katić i Dačić, obuhvatajući vrijeme vladavine [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]], koji se inače u romanu pojavljuje kao literarno uobličen junak, a završava 1998, kada su, kako je Ćosić jednom prilikom to rekao, Walkerovi verifikatori okupirali Kosovo. Pretposljednji Ćosićev roman izašao je 2009. i nosi naziv ''[[Vreme zmija]]''. U ovom romanu, riječ je o dnevničkim bilješkama koje su nastale u vrijeme [[NATO]] bombardiranja od 21. marta 1999. do 1. januara 2000. Posljednji roman je izašao 2011 ''[[U tuđem veku]]''; ''U tuđem veku'' je dnevnik bivšeg predsjednika Savezne republika Jugoslavije i književnika Dobrice Ćosića. On u dnevniku iznosi svoje stavove prema aktualnim društveno-političkim temama u Srbiji i svijetu.

Dobrica Ćosić je nominiran za [[Nobelova nagrada|Nobelovu nagradu]] tri puta: 1983. i 1989. od strane francuskih i britanskih institucija.&lt;ref&gt;[http://www.b92.net/zivot/nauka.php?nav_id=368390 B92, 29. jula Press, 11. oktobar 2010.]&lt;/ref&gt; i 2011. 6. oktobra, došlo je do višečasovne kontroverze, kada je više medija, uključujući [[RTS]], [[B92]], ali i britanski [[Guardian]], prenijelo pogrešnu vijest da je Ćosić zapravo dobio Nobelovu nagradu.&lt;ref name = &quot;autogenerated1&quot;&gt;{{cite web|url = http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2011&amp;mm=10&amp;dd=06&amp;nav_category=12&amp;nav_id=547433|title = Vijesti - Pometnja zbog Nobela i Ćosića|publisher = B92|​​date =6. 10. 2011|access-date=12. 12. 2011}}&lt;/ref&gt; Kada se saznalo da je pravi dobitnik švedski pjesnik [[Tomas Tranströmer]], odgovornost za ovu dezinformaciju je preuzela skupina &quot;samoorganizovana web aktivisti&quot;, koja se protivi navodnom &quot;opasnom utjecaju političara i pisca Dobrice Ćosića&quot;.&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot;/&gt;

Nacionalisti iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske u javnosti manipulišu citatom iz Ćosićevog djela iz domena fikcije ''Deobe''.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://standard.rs/2020/10/27/n-pivas-falsifikovanje-d-cosica-o-lazi-kao-vidu-srpskog-patriotizma/|title=N. Pivaš: Falsifikovanje D. Ćosića o laži kao vidu srpskog patriotizma |date= 27. 10. 2020|website=Novi Standard|language=sr|access-date=27. 4. 2022}}&lt;/ref&gt; Ćosić piše ''... Laž je vid našeg patriotizma i potvrda naše urođene inteligencije. Lažemo stvaralački, maštovito, inventivno. '' U delu romana gdje piše &quot;našeg&quot; prilikom citiranje se stavlja &quot;srpskog&quot; te dodaju četiri rečenice o &quot;laži kao srpskom državnom interesu&quot;, &quot;laži u samom biću Srbina&quot;, &quot;zemlji u kojoj sve laži postaju istine&quot; i &quot;Srbima koje spasava laž&quot; kreirajući narativ o &quot;srpskoj laži&quot; o kojoj navodno piše Ćosić.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

== Nagrade i priznanja ==

* 1954 - [[NIN-ova nagrada]], za roman ''[[Koreni (roman)|Koreni]]'';&lt;ref name=&quot;SANU&quot; /&gt;
* 1961 - [[Sedmojulska nagrada]], za roman ''[[Deobe]]'';&lt;ref name=&quot;SANU&quot; /&gt;
* 1961 - [[NIN-ova nagrada]], za roman ''[[Deobe]]'';&lt;ref name=&quot;SANU&quot; /&gt;
* 1986 - Nagrada [[Udruženje književnika Srbije|Udruženja književnika Srbije]] za [[Nagrada Udruženje književnika Srbije za izuzetan značaj za književno stvaralaštvo|za izuzetan značaj za književno stvaralaštvo]];&lt;ref name=&quot;SANU&quot; /&gt;
* 1986 - [[Njegoševa nagrada]] za'' za troknjižje ''[[Vreme zla]]'';
* 1991 - [[Nagrada &quot;Jakov Ignjatović&quot;]], [[Budimpešta]];
* 1991 - Specijalna [[Nagrada Vukove zadužbine]];
* 1991 - Nagrada [[Narodna biblioteka Srbije|Narodne biblioteke Srbije]] za [[Nagrada za najčitaniju domaću knjigu|najčitaniju domaću knjigu]], za roman ''[[Vernik]]'' &lt;small&gt;(odbio primiti)&lt;/small&gt;;&lt;ref name=&quot;SANU&quot; /&gt;
* 1993 - [[Nagrada &quot;Zlatni krst kneza Lazara&quot;]];&lt;ref name=&quot;SANU&quot; /&gt;
* 1996 - [[Nagrada &quot;Laza Kostić&quot;]], za roman ''[[Vreme vlasti]]'';
* 1996 - [[Nagrada &quot;Kočićevo pero&quot;]], za roman ''[[Vreme vlasti]]'';&lt;ref name=&quot;SANU&quot; /&gt;
* 1996 - [[Nagrada Meša Selimović (Srbija)|Nagrada &quot;Meša Selimović&quot;]];&lt;ref name=&quot;SANU&quot; /&gt;
* 1997 - Nagrada [[Narodna biblioteka Srbije|Narodne biblioteke Srbije]] za [[Nagrada za najčitaniju domaću knjigu|najčitaniju domaću knjigu]], za roman ''[[Vreme vlasti 1|Vreme vlasti]]';&lt;ref name=&quot;SANU&quot; /&gt;
* 1997 - [[Nagrada &quot;Svetozar Ćorović&quot;]];
* 1998 - [[Zlatni krst despota Stefana Lazarevića]];
* 2010 - [[Nagrada &quot;Puškin&quot;]];&lt;ref&gt;[http://www.rtv.rs/sr_lat/kultura/dobrici-cosicu-urucena-nagrada-puskin-u-moskvi_189975.html ''Dobrici Ćosiću uručena nagrada &quot;Puškin&quot; u Moskvi'' Prilog na eb portalu RTV Vojvodine]&lt;/ref&gt;
* 2010 - [[Zlatni vitez za književno stvaralaštvo]];&lt;ref&gt;[http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/189973/Cosicu-urucene-medalja-Puskin-i-nagrada-Zlatni-vitez Blic, 18. maja 2010.]&lt;/ref&gt;
* 2010 - Jubilarna medalja ruske ambasade u Beogradu ''65 godina pobjede u Velikom Domovinskom ratu od 1941. do 1945. godine'';

== Bibliografija ==
* [[Daleko je sunce]] (1951)
* [[Koreni (roman)|Koreni]] (1954)
* [[Deobe]] 1-3 (1961)
* [[Akcija (djelo Dobrice Ćosića)|Akcija]] (1964)
* [[Bajka (djelo Dobrice Ćosića)|Bajka]] (1965)
* [[Moć i strepnje]] (1971)
* [[Vreme smrti]] 1-4 (1972-1979)
* [[Stvarno i moguće]] (1982)
* [[Vreme zla]]: [[Grešnik]] (1985)
* [[Vreme zla]]: [[Otpadnik]] (1986)
* [[Vreme zla]]: [[Vernik]] (1990)
* [[Promene]] (1992)
* [[Vreme vlasti]] 1 (1996)
* [[Piščevi zapisi 1951-1968.]] (2000)
* [[Piščevi zapisi 1969-1980.]] (2001)
* [[Piščevi zapisi 1981-1991.]] (2002)
* [[Piščevi zapisi 1992-1993.]] (2004)
* [[Srpsko pitanje]] 1-2 (2002-2003)
* [[Pisci moga stoleća]] (2002)
* [[Kosovo (djelo Dobrice Ćosića)|Kosovo]] (2004)
* [[Prijatelji (roman)|Prijatelji]] (2005)
* [[Vreme vlasti]] 2 (2007)
* [[Piščevi zapisi 1993-1999.]] (2008)
* [[Piščevi zapisi 1999-2000: Vreme zmija]] (2009)
* [[Srpsko pitanje u XX stoljeću]] (2009)
* [[U tuđem stoleću (knjiga)|U tuđem stoleću]] (2011) &lt;ref&gt;{{cite web|author = B. Đ.|url = http://novosti.rs/vesti/kultura.71.html:332857-Predstavljena-nova-knjiga-Dobrice-Cosica|title = Predstavljena nova knjiga Dobrice Ćosića (&quot;Večernje novosti&quot;, 2. Lip 2011)|publisher = Novosti.rs|date=19. 10. 2011|access-date=12. 12. 2011}}&lt;/ref&gt;
* Bosanski rat (2012)

== Djela o Ćosiću ==
* [[Pjesnik revolucije na predsjedničkom brodu]], (1986) - [[Danilo Kiš]]
* [[Čovjek u svom vremenu: razgovori s Dobricom Ćosićem]], (1989) - [[Slavoljub Đukić]]
* [[Autoritet bez vlasti]], (1993) - [[Svetozar Stojanović|prof. dr. Svetozar Stojanović]]
* [[Dobrica Ćosić ili predsjednik bez vlasti]], (1993) - [[Dragoslav Rančić]]
* [[Što je stvarno rekao Dobrica Ćosić]], (1995) - [[Milan Nikolić]]
* [[Vrijeme pisca: životopis Dobrice Ćosića]], (2000) - [[Radovan Popović]]
* [[Lovljenje vjetra, politička ispovijest Dobrice Ćosića]], (2001) - [[Slavoljub Đukić]]
* [[Vrijeme i Roman: Eseji o romanima Dobrice Ćosića]], (2001) - [[Miroslav Egerić]]
* [[Zavičaj i Přerov Dobrice Ćosića]], (2002) - [[Boško Ruđinčanin]]
* [[Gang of four]], (2005) - [[Zoran Ćirić]]
* [[Knjiga o Ćosiću]], (2005) - [[Dragoljub Todorović]]
* [[Dobrica Ćosić: Bibliografija]], (2010) - [[Dejan Vukićević]]
* [[Prepiska 1991-1999.]], (2011) - [[Miroslav Majkl Đorđević]]
* [[Moj beogradski dnevnik: susreti i razgovori s Dobricom Ćosićem 2006-2011.]] (2012) - [[Darko Hudelist]]
* [[Bosanski rat Dobrice Ćosića]] (2013) - [[Muhamed Mujkić]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjske linkovi ==
{{Commonscat|Bobrica Ćosić}}
* [http://www.sanu.ac.rs/Clanstvo/Clan.aspx?arg=1349, Biografija na stranici SANU]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot}}

{{Srpska književnost}}
{{Dobitnici NIN-ove nagrade}}
{{Nagrada &quot;Meša Selimović&quot; (Srbija)}}
{{Generalni sekretari Pokreta nesvrstanih}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Ćosić, Dobrica}}
[[Kategorija:Rođeni 1921.]]
[[Kategorija:Umrli 2014.]]
[[Kategorija:Biografije, Trstenik]]
[[Kategorija:Članovi SANU]]
[[Kategorija:Srbijanski pisci]]
[[Kategorija:Predsjednici Jugoslavije]]
[[Kategorija:Jugoslavenski partizani]]
[[Kategorija:Dobitnici Nagrade &quot;Svetozar Ćorović&quot;]]
[[Kategorija:Dobitnici Nagrade &quot;Kočićevo pero&quot;]]
[[Kategorija:Dobitnici Njegoševe nagrade]]
[[Kategorija:Politički komesari NOVJ]]
[[Kategorija:Generalni sekretari Pokreta nesvrstanih]]
[[Kategorija:Jugoslavenski disidenti]]</text>
      <sha1>dk878kow37fhw7uepiu24yhx8q6xtm3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3938556</id>
      <parentid>3938487</parentid>
      <timestamp>2026-11-02T18:05:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>16322</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Srbijanski disidenti]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3938556</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21756" sha1="k5an848igitstnbx83qj0fykjzp5q1y" xml:space="preserve">{{Preuređivanje}}
{{Infokutija politički vođa
|ime                   = Dobrica Ćosić
|slika                 = S.Kragujevic, Dobrica Cosic 1961.JPG
|redoslijed            = 1. [[Predsjednik Savezne republike Jugoslavije]]
|vrijeme_na_vlasti     = 15. juni 1992 – 1. juni 1993.
|prethodnik            = 
|nasljednik            = [[Zoran Lilić]]
|redoslijed2           = 
|vrijeme_na_vlasti2    = 
|prethodnik2           = 
|nasljednik2           = 
|redoslijed3           = 
|vrijeme_na_vlasti3    = 
|prethodnik3           =
|nasljednik3           =
|datum_rođenja         = {{Datum rođenja|1921|12|29}}
|mjesto_rođenja        = [[Velika Drenova]], [[Trstenik]], [[Kraljevina SHS]] 
|datum_smrti           = {{Datum smrti i godine|2014|5|18|1921|12|29}}
|mjesto_smrti          = [[Beograd]], [[Srbija]]
|puno_ime              = 
|nacionalnost          = [[Srbi]]n
|politička_stranka     = 
|supruga               = 
|djeca                 = 
|obrazovanje           =
|vjera                 = 
|potpis                =
|web_stranica          =
}}
'''Dobrica Ćosić''' (29. decembar 1921 – 18. maj 2014)&lt;ref name=&quot;SANU&quot;&gt;[http://www.sanu.ac.rs/Clanstvo/Clan.aspx?arg=1349 Dobrica Ćosić na službenoj stranici SANU]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; bio je jugoslavenski i [[Srbi|srpski]] pisac, romansijer i esejista, politički i nacionalni teoretičar i redovni član [[SANU]]. Bio je prvi [[Predsjednik Savezne Republike Jugoslavije|predsjednik]] [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]] od 1992. do 1993. Ranije je bio narodni poslanik u skupštinama [[skupština Srbije|NR Srbije]] i [[Skupština SFRJ|SFRJ]] od 1945. do 1957. Ćosić je ponekad nazivan &quot;ocem nacije&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.danas.org/content/article/856320.html &quot;Palanačka filozofija&quot;, Radio Slobodna Europa, 24. august 2005.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.yurope.com/zines/republika/arhiva/2001/259/259_9.html &quot;Treba li Srbi da se poklone papi&quot; Republika]&lt;/ref&gt; Više od 50 godina bio je u braku sa suprugom Božicom, do njene smrti 2006. Godine 1954. dobio je kćer Anu i ima dvoje unuka: Milenu (1981) i Nikolu (1982). Zbog bolesti, 9. maja 2013, izjavio je da se povlači iz javnosti, te da neće više davati intervjue, niti komentarisati zbivanja na političkoj sceni Srbije, riječima:

{{Citat|...Sve što sam imao da kažem, napisao sam u svojim knjigama. U njima su svi moji stavovi...&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.pressonline.rs/info/drustvo/272249/dobrica-cosic-se-povlaci-iz-javnosti-zbog-bolesti.html |title=Članak Dobrica Ćosić se povlači iz javnosti zbog bolesti na web portalu Press online |access-date=11. 5. 2013 |archive-date=10. 6. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130610120019/http://www.pressonline.rs/info/drustvo/272249/dobrica-cosic-se-povlaci-iz-javnosti-zbog-bolesti.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;}}

== Biografija ==
===Školovanje===
Dobrica Ćosić je rođen 29. decembra 1921. u selu [[Velika Drenova]] kod [[Trstenik]]a. Školovao se u srednjoj Poljoprivrednoj školi &quot;Sveti Trifun&quot; u [[Aleksandrovac|Aleksandrovcu]] župskom, ali je prekinuo školovanje za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], maturski ispit je položio 16. oktobra 1942. u Srednjoj poljoprivednoj školi u Valjevu&lt;ref&gt;[[Miloš Mitrović]], ''Iz života valjevske Srednje poljoprivredne škole'', str. 106, u publikaciji ''Kolubara, veliki narodni kalendar za prostu 2003. godinu'', [[Valjevo]], 2003. godine&lt;/ref&gt;

=== Politički angažman===
Kasnije je završio Višu političku školu &quot;Đuro Đaković&quot;. Tokom [[NOB|Narodnooslobodilačke borbe]] bio je [[politički komesar]] u [[Rasinskom NOP odred|Rasinskom partizanskom odredu]], urednik lista ''[[Mladi borac]]''&lt;ref name=&quot;SANU&quot; /&gt; i član Pokrajinskog komiteta [[SKOJ]]-a za Srbiju. Poslije oslobođenja bio član [[AGITROP]]-a Centralnog komiteta [[KP Srbije]], a republički i savezni poslanik bio je 12 godina. Za zastupnika je prvi put izabran 1945, dobivši oko 6.800 glasova, ispred kandidata Zemljoradničke stranke sa 4.000 i kandidata [[Demokratska stranka (Srbija)|Demokratske stranke]] sa 3.000 glasova. Jedan je od rijetkih koji su se javno usprotivili političkoj likvidaciji [[Aleksandar Ranković|Aleksandra Rankovića]].&lt;ref name=&quot;Riznica&quot;&gt;{{Cite web |url=http://riznicasrpska.net/knjizevnost/index.php?topic=119.0 |title=Biografija Dobrice Ćosića na portalu riznicasrpska.net |access-date=10. 5. 2013 |archive-date=25. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160325193112/http://riznicasrpska.net/knjizevnost/index.php?topic=119.0 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Od 14. februara do 26. aprila 1961, Dobrica Ćosić je, kao član državne delegacije, bio suputnik predsjedniku Jugoslavije [[Josip Broz Tito|Josipu Brozu Titu]] na brodu ''Galeb'' kojim su obilazili [[Afrika|afričke zemlje]]. Godine 1968. otvara pitanje [[SAP Kosovo|SAP Kosova]] čime izaziva pozornost članova iz [[CK SKJ]]. Postao je jedan od najpoznatijih opozicionara [[Josip Broz Tito|Josipu Brozu Titu]] poslije razmimoilaženja s njim. Godine 1984. osnovao je [[Odbor za obranu slobode misli i izražavanja]], koji je ustajao u zaštitu političkih protivnika [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] ([[Janez Janša]], [[Alija Izetbegović]], [[Dobroslav Paraga]], [[Vojislav Šešelj]]).&lt;ref name=&quot;NIN_1&quot; /&gt; Tokom 1989. i 1990. pomagao je u osnivanju srpskih nacionalnih stranaka u [[SR Hrvatska|SR Hrvatskoj]] i [[SR Bosna i Hercegovina|SR Bosni i Hercegovini]]. Prvi predsjednik [[SRJ]] odlukom Savezne skupštine postaje 15. juna 1992. godine. Smijenjen je godinu dana kasnije (31. maja 1993.) tajnim glasanjem oba vijeća Saveznog parlamenta poslije sukoba sa [[Slobodan Milošević|Slobodanom Miloševićem]]. Ćosić je svoju borbu protiv [[Komunizam|komunizma]] nastavio i poslije smjenjivanja s mjesta predsjednika SRJ. Bio je jedan od rijetkih akademika koji su se osmjelili da govore na protestnim skupovima 1996-97. Godine 2000. Dobrica je ušao u [[Narodni pokret &quot;Otpor&quot;]], ali je kasnije je izjavio, da to ne bi učinio da je znao da je ''Otpor'' financiran iz inozemstva. Dobrica Ćosić se otvoreno zalagao za podjelu [[Kosovo|Kosova]] još devedesetih&lt;ref&gt;Dobrica Ćosić: ''Trajno i pravedno rješenje za Kosovo - razgraničenje''&lt;/ref&gt; Ćosić se u svojoj knjizi''Kosovo'' (2004). bavi ovom temom. Ovaj prijedlog je podržao i [[Noam Chomsky]] u maju 2006. godine.&lt;ref name=&quot;NIN&quot;&gt;'' NIN, 11. maja 2006. Naslovna strana: &quot;Dobrica Ćosić i Noam Chomsky: Da li je podjela rješenje&quot;&lt;/ref&gt; Povodom Ćosićevog 80-og rođendana čestitke su mu uputili premijer Srbije [[Zoran Đinđić]] (nazvavši ga pritom ''Srpskim Thomasom Mannom'') i predsjednik [[SRJ|Savezne Republike Jugoslavije]] [[Vojislav Koštunica]]. Tadašnji [[Predsjednik Srbije]] [[Boris Tadić]] je decembra 2005. izjavio da se često konzultira s Dobricom. [[Slobodan Milošević]] je na suđenju u [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Hagu]] nazvao Ćosića ''najvećim srpskim živim piscem''.

===Članstvo u SANU===
Dobrica Ćosić 28. maja 1970. postaje dopisni član [[SANU]]&lt;ref name=&quot;SANU&quot; /&gt;, a redovni član Odjeljenja jezika i književnosti SANU postaje 22. aprila 1976.&lt;ref name=&quot;SANU&quot; /&gt; U svom govoru &quot;Književnost i istorija danas&quot; u [[SANU]] 29. marta 1978. izjavio je: {{Citat|...Ni posle nekoliko godina razmišljanja još nisam uspeo književno da pojmim najbitnije: s kojim je sve moranjima i htenjima, u ime kakvih je sve ciljeva i zabluda Srbija žrtvovala skoro polovinu sebe u ljudskom izginuću Prvog svetskog rata? Jer, mora dugo, dugo da se ćuti nad sedmocifrenom brojkom mrtvih: 1.257.000... Kakav smo mi to narod, kakvi smo mi to ljudi, koji u ratovima toliko ginu za slobodu da samim pobedama ostanu bez nje?... Kako to da ljudi toliko dostojanstveni, ponosni, hrabri u ratu, pristaju u miru da traju poniženi i pokorni? Posle pet decenija od Prvog svetskog rata, mi o tom događaju više ne možemo da razmišljamo u duhu nacionalne mitologije, u duhu nacionalne romantike, u duhu nacionalnog pseudofolklora, niti sa stanovišta dve ideologije – poražene i pobedničke (komunističke i četničke). Da li je zaista bilo neminovno da se gine tako rasipnički i necelishodno, da se gine neuporedivo više od ostalih naroda savezničkog fronta, da se tako skupo plaća sloboda, država, ujedinjenje? Tolikoj smrti, svejedno što je herojska, smem li da se divim?” (...) Bitke izgubljene u duhu moraju se za budućnost u duhu i dobiti - stvaranjem...&lt;ref name=&quot;NIN_1&quot;&gt;[http://starisajt.nspm.rs/PrenetiTekstovi/2006_cosic_int1.htm Intervju u NIN-u]&lt;/ref&gt;}}

===Književni rad===
Dobrica Ćosić je započeo svoj književni rad romanom ''[[Daleko je sunce]]'' 1951, u kome evocira svoje ratničko iskustvo iz [[Narodnooslobodilačka borba|narodnooslobodilačke borbe]] i slika moralnu i psihološku krizu osobnosti u uvjetima rata. Dok je ovaj roman za sadržinu imao najsvježije događaje nacionalne historije, drugi roman ''[[Koreni]]'' koji je objavljen 1954. uzima građu iz stvarnosti [[Srbija|Srbije]] s kraja 19. vijeka. To je slika raskola u jednoj patrijarhalnoj porodici, ali i raskola u narodu. Ovdje je Ćosić pažljivoj [[psihološka analiza|psihološkom analizom]] razotkrio mentalitet srbijanskog sela, uočio začetke i uzroke političkih previranja, predočio nekoliko upečatljivih karaktera. Nakon kultnog romana ''[[Koreni]]'' slijedi djelo ''[[Sedam dana u Budimpešti]]'' (1956), potom roman ''[[Deobe]]'' (1961), u kome se Ćosić ponovo vraća [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]. Središnja tema ovog romana je dioba u narodu, dioba na [[partizani|partizane]] i [[četnici|četnike]], te posljedice ove podjele. Sa književno-umjetničkog stanovišta, ovaj roman donosi niz novina, osobenu kompoziciju, dominaciju unutarnjeg monologa, otkrivanje umjetničkog funkcioniranja poliloga kao sredstva za ispoljavanje mase kao književnog junaka, unošenje dokumentarnog materijala, stilsku raznovrsnost i iznimno slojevitu leksiku.

Godine 1964. Ćosić piše eseje ''Akcija'' i 1966. eseje ''Odgovornosti''. Te iste godine Ćosić objavljuje tzv. [[Roman parabola]] koji nosi naziv ''Bajka'', a potom ponovno eseje pod nazivom ''[[Moć i strepnje]]'' (1971). U razdoblju od 1972. do 1979. Ćosić se vraća epskoj temi i piše historijski roman ''Vreme smrti'' u četiri knjige. To je roman o [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]], široka [[freska]] vremena, događaja i ljudskih sudbina. Tako, nastavljajući priču o pojedincima iz obitelji Katića iz sela preraste, započetu u romanu ''[[Koreni]]'', Ćosić ispisuje sagu ne samo o obitelji Katić nego i o Srbiji koja je doživjela golgotu.

Odjel za književnost i jezik [[SANU|Srpski akademije znanosti i umjetnosti]] predložilo je 1972. Ćosića za ''[[Oktobarska nagrada|Oktobarsku nagradu]]'' Beograda za prvi dio romana ''[[Vreme smrti 1|Vreme smrti]]''. Izvršni odbor gradske konferencije Socijalističkog saveza i Predsjedništvo Gradskog vijeća Sindikata Beograda usprotivili su se ovome, jer je Ćosić tih godina već bio u žestokom sukobu s politikom [[SKJ|Saveza komunista Jugoslavije]]. Ćosić nagradu nije dobio.

Godine 1982. objavljuje još eseja pod nazivom ''[[Stvarno i moguće]]'', a potom trilogiju ''[[Vreme zla]]'': (''[[Vernik]]'' 1984, ''[[Grešnik]]'' 1985. i ''[[Otpadnik]]'' 1986), koja se može odrediti kao [[politički roman]], u kojem Ćosić nastavlja priču o pojedincima iz iste obitelji, ali i o ličnostima koje su započele svoj romaneksni život u ''[[Vreme vlasti|Vremenu smrti]]''. Tako je ''Vremenom smrti'' i ''[[Vreme zla|Vremenom zla]]'' popunjena praznina između romana ''[[Koreni]]'' i romana''[[Deobe]]'' i ostvarena kontinuirana historija o Srbiji, Prerovu i dvjema Prerovskim porodicama. Kao kruna svega, 1996. dolazi djelo ''[[Vreme vlasti]]'', u kojem se nastavlja historija započeta romanom ''[[Koreni]]''.

U razdoblju od 2001. do 2008, u šest knjiga objavljuje''[[Piščevi zapisi|Piščeve zapise]]''. To su prije svega piščevi zapisi pisani u dnevničkoj formi. [[Piščevi zapisi 1951-1968.|Prva knjiga]] obuhvata razdoblje od 1951. do 1968. i njena kompozicija je problemsko jedinjenje oko ključnih događaja i ličnosti, s asocijacijama koje pružaju kontekst pretpostavki i posljedica. Jezik je i književno-literarni i filozofsko-historijski s  kolektivno-psihološkim analizama. [[Piščevi zapisi 1951-1968.|Druga knjiga]] obuhvata razdoblje 1969 - 1980. koji je Ćosić proveo u opoziciji [[Tito]]vom režimu, a [[Piščevi zapisi 1981-1991.|treća]] od 1981. do 1991, odnosno godine u kojima je Ćosić bio nosilac ili učesnik gotovo svih opozionih inicijativa u Srbiji. [[Piščevi zapisi 1992-1993.|Četvrta knjiga]] ''[[Piščevi zapisi|piščevih zapisa]]'', za razliku od prethodne tri koje obuhvataju razdoblje od četiri desetljeća, ova se ograničava na razdoblje od samo dvije godine (1992 - 1993), u kojima su zbivanja bila vrlo burna i dramatična. Ova knjiga je uzbudljiv prikaz faktičkog razdoblja Ćosićevog državničkog života i njegovih ideja i predstavlja upečatljiv primjer historijske ekspozicije u velikoj drami kraja minulog stoljeća.

Godine 2002. izlazi Ćosićevo djelo ''[[Pisci moga stoleća]]'', a od 2002. do 2003. piše i objavljuje u dvije knjige''[[Srpsko pitanje]]''. Godine 2004. izlazi knjiga ''[[Kosovo]]'', 2005. ''[[Prijatelji (roman)|Prijatelji]]'', zatim 2007. ''[[Vreme vlasti 2]]'', koji nadograđuje priču o porodicama Katić i Dačić, obuhvatajući vrijeme vladavine [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]], koji se inače u romanu pojavljuje kao literarno uobličen junak, a završava 1998, kada su, kako je Ćosić jednom prilikom to rekao, Walkerovi verifikatori okupirali Kosovo. Pretposljednji Ćosićev roman izašao je 2009. i nosi naziv ''[[Vreme zmija]]''. U ovom romanu, riječ je o dnevničkim bilješkama koje su nastale u vrijeme [[NATO]] bombardiranja od 21. marta 1999. do 1. januara 2000. Posljednji roman je izašao 2011 ''[[U tuđem veku]]''; ''U tuđem veku'' je dnevnik bivšeg predsjednika Savezne republika Jugoslavije i književnika Dobrice Ćosića. On u dnevniku iznosi svoje stavove prema aktualnim društveno-političkim temama u Srbiji i svijetu.

Dobrica Ćosić je nominiran za [[Nobelova nagrada|Nobelovu nagradu]] tri puta: 1983. i 1989. od strane francuskih i britanskih institucija.&lt;ref&gt;[http://www.b92.net/zivot/nauka.php?nav_id=368390 B92, 29. jula Press, 11. oktobar 2010.]&lt;/ref&gt; i 2011. 6. oktobra, došlo je do višečasovne kontroverze, kada je više medija, uključujući [[RTS]], [[B92]], ali i britanski [[Guardian]], prenijelo pogrešnu vijest da je Ćosić zapravo dobio Nobelovu nagradu.&lt;ref name = &quot;autogenerated1&quot;&gt;{{cite web|url = http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2011&amp;mm=10&amp;dd=06&amp;nav_category=12&amp;nav_id=547433|title = Vijesti - Pometnja zbog Nobela i Ćosića|publisher = B92|​​date =6. 10. 2011|access-date=12. 12. 2011}}&lt;/ref&gt; Kada se saznalo da je pravi dobitnik švedski pjesnik [[Tomas Tranströmer]], odgovornost za ovu dezinformaciju je preuzela skupina &quot;samoorganizovana web aktivisti&quot;, koja se protivi navodnom &quot;opasnom utjecaju političara i pisca Dobrice Ćosića&quot;.&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot;/&gt;

Nacionalisti iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske u javnosti manipulišu citatom iz Ćosićevog djela iz domena fikcije ''Deobe''.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://standard.rs/2020/10/27/n-pivas-falsifikovanje-d-cosica-o-lazi-kao-vidu-srpskog-patriotizma/|title=N. Pivaš: Falsifikovanje D. Ćosića o laži kao vidu srpskog patriotizma |date= 27. 10. 2020|website=Novi Standard|language=sr|access-date=27. 4. 2022}}&lt;/ref&gt; Ćosić piše ''... Laž je vid našeg patriotizma i potvrda naše urođene inteligencije. Lažemo stvaralački, maštovito, inventivno. '' U delu romana gdje piše &quot;našeg&quot; prilikom citiranje se stavlja &quot;srpskog&quot; te dodaju četiri rečenice o &quot;laži kao srpskom državnom interesu&quot;, &quot;laži u samom biću Srbina&quot;, &quot;zemlji u kojoj sve laži postaju istine&quot; i &quot;Srbima koje spasava laž&quot; kreirajući narativ o &quot;srpskoj laži&quot; o kojoj navodno piše Ćosić.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

== Nagrade i priznanja ==

* 1954 - [[NIN-ova nagrada]], za roman ''[[Koreni (roman)|Koreni]]'';&lt;ref name=&quot;SANU&quot; /&gt;
* 1961 - [[Sedmojulska nagrada]], za roman ''[[Deobe]]'';&lt;ref name=&quot;SANU&quot; /&gt;
* 1961 - [[NIN-ova nagrada]], za roman ''[[Deobe]]'';&lt;ref name=&quot;SANU&quot; /&gt;
* 1986 - Nagrada [[Udruženje književnika Srbije|Udruženja književnika Srbije]] za [[Nagrada Udruženje književnika Srbije za izuzetan značaj za književno stvaralaštvo|za izuzetan značaj za književno stvaralaštvo]];&lt;ref name=&quot;SANU&quot; /&gt;
* 1986 - [[Njegoševa nagrada]] za'' za troknjižje ''[[Vreme zla]]'';
* 1991 - [[Nagrada &quot;Jakov Ignjatović&quot;]], [[Budimpešta]];
* 1991 - Specijalna [[Nagrada Vukove zadužbine]];
* 1991 - Nagrada [[Narodna biblioteka Srbije|Narodne biblioteke Srbije]] za [[Nagrada za najčitaniju domaću knjigu|najčitaniju domaću knjigu]], za roman ''[[Vernik]]'' &lt;small&gt;(odbio primiti)&lt;/small&gt;;&lt;ref name=&quot;SANU&quot; /&gt;
* 1993 - [[Nagrada &quot;Zlatni krst kneza Lazara&quot;]];&lt;ref name=&quot;SANU&quot; /&gt;
* 1996 - [[Nagrada &quot;Laza Kostić&quot;]], za roman ''[[Vreme vlasti]]'';
* 1996 - [[Nagrada &quot;Kočićevo pero&quot;]], za roman ''[[Vreme vlasti]]'';&lt;ref name=&quot;SANU&quot; /&gt;
* 1996 - [[Nagrada Meša Selimović (Srbija)|Nagrada &quot;Meša Selimović&quot;]];&lt;ref name=&quot;SANU&quot; /&gt;
* 1997 - Nagrada [[Narodna biblioteka Srbije|Narodne biblioteke Srbije]] za [[Nagrada za najčitaniju domaću knjigu|najčitaniju domaću knjigu]], za roman ''[[Vreme vlasti 1|Vreme vlasti]]';&lt;ref name=&quot;SANU&quot; /&gt;
* 1997 - [[Nagrada &quot;Svetozar Ćorović&quot;]];
* 1998 - [[Zlatni krst despota Stefana Lazarevića]];
* 2010 - [[Nagrada &quot;Puškin&quot;]];&lt;ref&gt;[http://www.rtv.rs/sr_lat/kultura/dobrici-cosicu-urucena-nagrada-puskin-u-moskvi_189975.html ''Dobrici Ćosiću uručena nagrada &quot;Puškin&quot; u Moskvi'' Prilog na eb portalu RTV Vojvodine]&lt;/ref&gt;
* 2010 - [[Zlatni vitez za književno stvaralaštvo]];&lt;ref&gt;[http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/189973/Cosicu-urucene-medalja-Puskin-i-nagrada-Zlatni-vitez Blic, 18. maja 2010.]&lt;/ref&gt;
* 2010 - Jubilarna medalja ruske ambasade u Beogradu ''65 godina pobjede u Velikom Domovinskom ratu od 1941. do 1945. godine'';

== Bibliografija ==
* [[Daleko je sunce]] (1951)
* [[Koreni (roman)|Koreni]] (1954)
* [[Deobe]] 1-3 (1961)
* [[Akcija (djelo Dobrice Ćosića)|Akcija]] (1964)
* [[Bajka (djelo Dobrice Ćosića)|Bajka]] (1965)
* [[Moć i strepnje]] (1971)
* [[Vreme smrti]] 1-4 (1972-1979)
* [[Stvarno i moguće]] (1982)
* [[Vreme zla]]: [[Grešnik]] (1985)
* [[Vreme zla]]: [[Otpadnik]] (1986)
* [[Vreme zla]]: [[Vernik]] (1990)
* [[Promene]] (1992)
* [[Vreme vlasti]] 1 (1996)
* [[Piščevi zapisi 1951-1968.]] (2000)
* [[Piščevi zapisi 1969-1980.]] (2001)
* [[Piščevi zapisi 1981-1991.]] (2002)
* [[Piščevi zapisi 1992-1993.]] (2004)
* [[Srpsko pitanje]] 1-2 (2002-2003)
* [[Pisci moga stoleća]] (2002)
* [[Kosovo (djelo Dobrice Ćosića)|Kosovo]] (2004)
* [[Prijatelji (roman)|Prijatelji]] (2005)
* [[Vreme vlasti]] 2 (2007)
* [[Piščevi zapisi 1993-1999.]] (2008)
* [[Piščevi zapisi 1999-2000: Vreme zmija]] (2009)
* [[Srpsko pitanje u XX stoljeću]] (2009)
* [[U tuđem stoleću (knjiga)|U tuđem stoleću]] (2011) &lt;ref&gt;{{cite web|author = B. Đ.|url = http://novosti.rs/vesti/kultura.71.html:332857-Predstavljena-nova-knjiga-Dobrice-Cosica|title = Predstavljena nova knjiga Dobrice Ćosića (&quot;Večernje novosti&quot;, 2. Lip 2011)|publisher = Novosti.rs|date=19. 10. 2011|access-date=12. 12. 2011}}&lt;/ref&gt;
* Bosanski rat (2012)

== Djela o Ćosiću ==
* [[Pjesnik revolucije na predsjedničkom brodu]], (1986) - [[Danilo Kiš]]
* [[Čovjek u svom vremenu: razgovori s Dobricom Ćosićem]], (1989) - [[Slavoljub Đukić]]
* [[Autoritet bez vlasti]], (1993) - [[Svetozar Stojanović|prof. dr. Svetozar Stojanović]]
* [[Dobrica Ćosić ili predsjednik bez vlasti]], (1993) - [[Dragoslav Rančić]]
* [[Što je stvarno rekao Dobrica Ćosić]], (1995) - [[Milan Nikolić]]
* [[Vrijeme pisca: životopis Dobrice Ćosića]], (2000) - [[Radovan Popović]]
* [[Lovljenje vjetra, politička ispovijest Dobrice Ćosića]], (2001) - [[Slavoljub Đukić]]
* [[Vrijeme i Roman: Eseji o romanima Dobrice Ćosića]], (2001) - [[Miroslav Egerić]]
* [[Zavičaj i Přerov Dobrice Ćosića]], (2002) - [[Boško Ruđinčanin]]
* [[Gang of four]], (2005) - [[Zoran Ćirić]]
* [[Knjiga o Ćosiću]], (2005) - [[Dragoljub Todorović]]
* [[Dobrica Ćosić: Bibliografija]], (2010) - [[Dejan Vukićević]]
* [[Prepiska 1991-1999.]], (2011) - [[Miroslav Majkl Đorđević]]
* [[Moj beogradski dnevnik: susreti i razgovori s Dobricom Ćosićem 2006-2011.]] (2012) - [[Darko Hudelist]]
* [[Bosanski rat Dobrice Ćosića]] (2013) - [[Muhamed Mujkić]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjske linkovi ==
{{Commonscat|Bobrica Ćosić}}
* [http://www.sanu.ac.rs/Clanstvo/Clan.aspx?arg=1349, Biografija na stranici SANU]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot}}

{{Srpska književnost}}
{{Dobitnici NIN-ove nagrade}}
{{Nagrada &quot;Meša Selimović&quot; (Srbija)}}
{{Generalni sekretari Pokreta nesvrstanih}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Ćosić, Dobrica}}
[[Kategorija:Rođeni 1921.]]
[[Kategorija:Umrli 2014.]]
[[Kategorija:Biografije, Trstenik]]
[[Kategorija:Članovi SANU]]
[[Kategorija:Srbijanski pisci]]
[[Kategorija:Predsjednici Jugoslavije]]
[[Kategorija:Jugoslavenski partizani]]
[[Kategorija:Dobitnici Nagrade &quot;Svetozar Ćorović&quot;]]
[[Kategorija:Dobitnici Nagrade &quot;Kočićevo pero&quot;]]
[[Kategorija:Dobitnici Njegoševe nagrade]]
[[Kategorija:Politički komesari NOVJ]]
[[Kategorija:Generalni sekretari Pokreta nesvrstanih]]
[[Kategorija:Srbijanski disidenti]]
[[Kategorija:Jugoslavenski disidenti]]</text>
      <sha1>k5an848igitstnbx83qj0fykjzp5q1y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Keaweʻīkekahialiʻiokamoku</title>
    <ns>0</ns>
    <id>392034</id>
    <revision>
      <id>3938552</id>
      <parentid>3859334</parentid>
      <timestamp>2026-11-02T17:42:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-58338-79</username>
        <id>187554</id>
      </contributor>
      <comment>/* */ anachronism, out of scope</comment>
      <origin>3938552</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3620" sha1="597ouwc83qv5ikeqjvbikkvxxgab0gj" xml:space="preserve">{{Infokutija Vladar
| Ime                  = Keaweʻīkekahialiʻiokamoku
| Titula          =''Aliʻi Nui'' 
| Slika           =
| Opis slike      =
| Supružnik              =[[Kalanikauleleiaiwi]]&lt;br/&gt;[[Kanealai]]&lt;br/&gt;[[Lonomaaikanaka]]
| Djeca                = [[Kalaninuiamamao]]&lt;br/&gt;[[Keeaumoku Nui]]
| Otac                 = Kanaloaikaiwilewa 
| Majka                =[[Keakealaniwahine]]
| Datum rođenja        =o. [[1665]]
| mjesto rođenja       = 
| Datum smrti          =[[1725]]
}}
[[Kralj]] '''Keaweʻīkekahialiʻiokamoku''' [Keaveikekahialiiokamoku] bio je kralj [[Ostrvo|ostrva]] [[Havaji]] na [[drevni Havaji|drevnim Havajima]].&lt;ref&gt;[[Abraham Fornander]], ''An Account of the Polynesian Race: Its Origin and Migrations'', Rutland, VT: Charles E. Tuttle Company, 1969.&lt;/ref&gt;

Njegovi roditelji su bili [[Keakealaniwahine|kraljica Keakealaniwahine]]&lt;ref&gt;Martha Yent (February 15, 2003). ''Hōlualoa 4 Archaeological District nomination form for site 05000542''. ''National Register of Historic Places''.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.royalark.net/Hawaii/hawaii.htm ''The Ancestors of King Kamehameha the Great'']&lt;/ref&gt; i njen muž Kanaloaikaiwilewa; Keaweʻīkekahialiʻiokamoku je bio unuk [[Keakamahana|Keakamahane]]&lt;ref&gt;Edith Kawelohea McKinzie. ''Hawaiian Genealogies: Extracted from Hawaiian Language Newspapers''.&lt;/ref&gt; i [[Iwikauikaua|Iwikauikaue]].&lt;ref&gt;[http://www.royalark.net/Hawaii/hawaii2.htm ''Genealogija havajskih poglavica'']&lt;/ref&gt;

Nakon šta je Keakealaniwahine umrla, Keaweʻīkekahialiʻiokamoku, znan i kao '''Keawe II''', naslijedio ju je.

Keawea se smatra jednim od [[:Kategorija:Havajski vladari|najvećih havajskih vladara]]. On je uspio ujediniti Veliko ostrvo te je putovao po drugim havajskim ostrvima.&lt;ref&gt;[http://www.sacred-texts.com/pac/lku/lku01.htm Kumulipo and Keawe]&lt;/ref&gt;

Od njega su potekle mnoge havajske porodice.

== Supruge i djeca ==
Keawe je [[Poligamija|imao mnogo žena]]; predak je mnogih Havajaca koji danas žive.

On je [[Incest|oženio svoju polusestru]] [[Kalanikauleleiaiwi]], koja mu je bila i suvladarica. Ona je bila višeg ranga od njega.

Keawe je ojačao svoju političku moć brakom sa kraljicom [[Molokai]]ja [[Kanealai]],&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.kekoolani.org/Pages/Kekoolani%20Genealogy%20Database%20(PAF)/pafg37.htm#1870 |title=Kane'alai |access-date=25. 7. 2015 |archive-date=3. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303231529/http://www.kekoolani.org/Pages/Kekoolani%20Genealogy%20Database%20(PAF)/pafg37.htm#1870 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; a još je oženio i [[Lonomaaikanaka|Lonomaaikanaku]], kćerku princeze [[Maui]]ja [[Piilaniwahine]]. Brak sa Lonomaaikanakom je smirio odnose između Keawea i porodice [[ʻI]]; porodica ʻI i Keaweova majka bili su neprijatelji.

Keawe je oženio i ʻUmiʻulu (majka kraljice [[Kamakaimoku]]), a imao je i mnoštvo konkubina, te je sa svima njima začeo velik broj djece, a ovo su imena djece preživjela do danas:
*[[Kalaninuiamamao]]&lt;ref&gt;''[[Kumulipo]]''&lt;/ref&gt;
*Kekohimoku
*[[Keeaumoku Nui]]
*Kekelakekeokalani
*Hao
*ʻAwili
*Kumukoa
*Kaliloamoku
*Kekaulike
*Ahuʻula
*Kaolohaka
*Kanuha
*Kauhiololi
*Kaoio
Njegov najslavniji potomak bio je [[Kamehameha I|kralj Kamehameha I]].

{{S-start}}
{{Redoslijed|
|prije =[[Keakealaniwahine]] 
|naslov=[[:Kategorija:Havajski vladari|kralj Havaja]]
|poslije= [[Kalaniʻōpuʻu]]
}}
{{S-end}}

{{S-start}}
{{Redoslijed|
|prije =?
|naslov=[[:Kategorija:Havajski vladari|kralj Molokaija]]&lt;br /&gt;''zajedno sa [[Kanealai]]''
|poslije= [[Kekaulike]]
}}
{{S-end}}

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Dinastija Keawe}}

[[Kategorija:Havajski vladari]]</text>
      <sha1>597ouwc83qv5ikeqjvbikkvxxgab0gj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>MediaWiki:Testnidizajn.css</title>
    <ns>8</ns>
    <id>396157</id>
    <revision>
      <id>3938563</id>
      <parentid>2637119</parentid>
      <timestamp>2026-11-02T19:31:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Maintenance script</username>
        <id>76256</id>
      </contributor>
      <comment>Use thumb.wikimedia.org for thumbnails ([[phab:T427465]], Operator: Ladsgroup)</comment>
      <origin>3938563</origin>
      <model>css</model>
      <format>text/css</format>
      <text bytes="4118" sha1="epbtodkv66gftkqep34v2hn4tekhpzm" xml:space="preserve">/*
 * Stil za vlastitu različitu početnu
 */

#mw-content-text {
    margin: 0 auto;
    max-width: 125em;
}

.mp-panel {
    margin-top: 1em;
    padding: 1em;
    overflow: hidden;
    -moz-box-shadow: 0.25em 0.25em 0.5em rgba(0, 0, 0, 0.05);
    -webkit-box-shadow:  0.25em 0.25em 0.5em rgba(0, 0, 0, 0.05);
    box-shadow:  0.25em 0.25em 0.5em rgba(0, 0, 0, 0.05);
    border-style: solid;
    border-width: 1px;
    border-color: #E0E0E0 #B1B1B1 #B1B1B1 #E0E0E0;
    background-color: #FAFAFA;
    background-image: -moz-linear-gradient(top right, #F2F2F2, #FAFAFA);
    background-image: -o-linear-gradient(top right, #F2F2F2, #FAFAFA);
    background-image: -webkit-linear-gradient(top right, #F2F2F2, #FAFAFA);
    background-image: linear-gradient(to bottom left, #F2F2F2, #FAFAFA);
}

.mw-body .mp-h2 {
    border-bottom: none;
    margin: -1em -1em .6em -1em;
    padding: .5em 1em .2em 1em;
    line-height: 1.3;
    text-shadow: 0.1em 0.1em 0.2em rgba(0, 0, 0, 0.1);
    background-color: #E0E0E0;
    background-image: -moz-linear-gradient(left, #E0E0E0, #F2F2F2);
    background-image: -o-linear-gradient(left, #E0E0E0, #F2F2F2);
    background-image: -webkit-linear-gradient(left, #E0E0E0, #F2F2F2);
    background-image: linear-gradient(to right, #E0E0E0, #F2F2F2);
}

#mp-tfa-h2,
#mp-tfl-h2,
#mp-tfp-h2 {
    background-color: #CEF2E0;
    background-image: -moz-linear-gradient(left, #CEF2E0, #F2F2F2);
    background-image: -o-linear-gradient(left, #CEF2E0, #F2F2F2);
    background-image: -webkit-linear-gradient(left, #CEF2E0, #F2F2F2);
    background-image: linear-gradient(to right, #CEF2E0, #F2F2F2);
}

#mp-itn-h2,
#mp-otd-h2 {
    background-color: #CEDFF2;
    background-image: -moz-linear-gradient(left, #CEDFF2, #F2F2F2);
    background-image: -o-linear-gradient(left, #CEDFF2, #F2F2F2);
    background-image: -webkit-linear-gradient(left, #CEDFF2, #F2F2F2);
    background-image: linear-gradient(to right, #CEDFF2, #F2F2F2);
}

#mp-dyk-h2 {
    background-color: #E0CEF2;
    background-image: -moz-linear-gradient(left, #E0CEF2, #F2F2F2);
    background-image: -o-linear-gradient(left, #E0CEF2, #F2F2F2);
    background-image: -webkit-linear-gradient(left, #E0CEF2, #F2F2F2);
    background-image: linear-gradient(to right, #E0CEF2, #F2F2F2);
}

#mp-bae-h2 {
    background-color: #F2E0CE;
    background-image: -moz-linear-gradient(left, #F2E0CE, #F2F2F2);
    background-image: -o-linear-gradient(left, #F2E0CE, #F2F2F2);
    background-image: -webkit-linear-gradient(left, #F2E0CE, #F2F2F2);
    background-image: linear-gradient(to right, #F2E0CE, #F2F2F2);
}

#mp-topbanner {
    padding: 0;
}
#mp-topbanner-inner {
    max-width: 960px;
    margin: 0 auto;
    padding: 1em;
    overflow: hidden;
    background-image: url(//thumb.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/51/Wikipedia-logo-v2-o20.svg/250px-Wikipedia-logo-v2-o20.svg.png);
    background-position: 1em 1em;
    background-repeat: no-repeat;
    background-size: 250px auto;
}
@media (-webkit-min-device-pixel-ratio: 1.5), (min-resolution: 1.5dppx) {
    #mp-topbanner-inner {
        background-image: url(//thumb.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/51/Wikipedia-logo-v2-o20.svg/375px-Wikipedia-logo-v2-o20.svg.png)
    }
}
@media (-webkit-min-device-pixel-ratio: 2), (min-resolution: 2dppx) {
    #mp-topbanner-inner {
        background-image: url(//thumb.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/51/Wikipedia-logo-v2-o20.svg/500px-Wikipedia-logo-v2-o20.svg.png)
    }
}
#mp-topbanner-left,
#mp-topbanner-right {
    font-family: &quot;Linux Libertine&quot;, &quot;Nimbus Roman No9 L&quot;, &quot;Times New Roman&quot;, Times, serif;
    font-size: 17px;
    line-height: 1.3;
}
#mp-topbanner-left img {
    opacity: .8;
}

@media only screen and (max-width: 64em), only screen and (max-device-width: 64em) {
    .mp-flex {
        display: block !important;
    }
    .mp-margin-left {
        margin-left: 0 !important;
    }        
    .mp-float-left,
    .mp-float-right,
    #mp-topbanner-left,
    #mp-topbanner-right {
        float: none !important;
        width: auto !important;
        text-align: center !important;
    }
}</text>
      <sha1>epbtodkv66gftkqep34v2hn4tekhpzm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Grdijevići</title>
    <ns>0</ns>
    <id>397045</id>
    <revision>
      <id>3938597</id>
      <parentid>3938413</parentid>
      <timestamp>2026-11-03T07:16:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Odbijena posljednja izmjena teksta korisnika [[Posebno:Doprinosi/~2026-57971-74|~2026-57971-74]] i vraćeno na izmjenu 3921701 korisnika InternetArchiveBot</comment>
      <origin>3938597</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4029" sha1="bwd4tw1dinebn3ebiytvtbljn2qjnkw" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                          = Grdijevići
| vrsta                        = Naseljeno mjesto
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| službeni_naziv               = 
| slogan                       =
| nadimak                      = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava                      = 
| grb                          = 
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| općina                       = [[Foča (Republika Srpska)|Foča]]
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 43.3797
| dužina_stepeni               = 18.9125
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
&lt;!-- *** Površina *** --&gt;
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo grad            = 22
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 58
| matični broj                 = 227943&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=16. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 20613
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Grdijevići u Bosni i Hercegovini
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                 = 
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka                     =
}}
'''Grdijevići''' su naseljeno mjesto u općini [[Foča (Republika Srpska)|Foča]], [[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Historija ==
Preko noći sa 20. na 21. oktobar 1942, [[četnici]] su u Grdijevićima, Pješovcima i Homaru ubili 26 [[Bošnjaci|Bošnjaka]].&lt;ref&gt;{{cite book|last=Čekić|first=Smail|date=1996|title=Genocid nad Bošnjacima u Drugom svjetskom ratu|url=http://www.znaci.net/00003/446.pdf|location=|publisher=Udruženje Muslimana za antigenocidne aktivnosti|page=|isbn=|access-date=16. 3. 2019|archive-date=15. 10. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201015034712/http://www.znaci.net/00003/446.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==

{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Grdijevići
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 227943
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = 
| g1991_izvor              = 
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 16. 10. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 16. 10. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 22
| g2013_srbi               = 22
| g1991_ukupno             = 106
| g1991_muslimani          = 28
| g1991_srbi               = 78
| g1981_ukupno             = 146
| g1981_muslimani          = 50
| g1981_srbi               = 96
| g1971_ukupno             = 250
| g1971_muslimani          = 91
| g1971_srbi               = 159
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.opstinafoca.rs.ba/ Zvanični sajt općine Foča] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210419065529/http://www.opstinafoca.rs.ba/ |date=19. 4. 2021 }}

{{Općina Foča (Republika Srpska)}}</text>
      <sha1>bwd4tw1dinebn3ebiytvtbljn2qjnkw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Miozin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>410569</id>
    <revision>
      <id>3938501</id>
      <parentid>3924003</parentid>
      <timestamp>2026-11-02T14:40:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Animalsandpets1</username>
        <id>168970</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Ispravka nepravilno napisanih riječi, strukture teksta i dodavanje linkova</comment>
      <origin>3938501</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7530" sha1="qf63meu6ky5vaqdhaswz7fju1db6qe2" xml:space="preserve">[[Datoteka:Miosin conformational change.gif|thumb|right|450px|Molekule miozina  prolaze kroz konformacijske promjene u realnom vremenu. Slika je napravljena pomoću hibridne tehnike [[mikroskop atomskih sila|AFM]] [[fluorescentni mikroskopom|fluorescentnom mikroskopijom]].]]

'''Miozin''' ([[grčki jezik|grč.]] μῦς, genitiv μυός  - ''mios'' = mišić), jedna je  od dvije  esencijalne [[bjelančevine]] u sastavu [[mišić]]a i mišićnog sistema u cjelini. Uz [[aktin]], omogućava elastičnost i kontrakciju mišića. Čini oko polovine suhe tvari u mišiću.&lt;ref&gt;Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-10-222-6}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Warrell D. A., Cox T. M., Firth J. D. (2010): [http://otm.oxfordmedicine.com/ The Oxford Textbook of Medicine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120321002102/http://otm.oxfordmedicine.com/ |date=21 Mart 2012 }} (5th ed.). Oxford University Press&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R.,  Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-1-8}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (1996): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-10-686-8}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Hadžiselimović R. (2005): Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-2-6}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kapur Pojskić L., Ed. (2014): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2. izdanje. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|978-9958-9344-8-3}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Hadžiselimović R., Pojskić N. (2005): Uvod u humanu imunogenetiku. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-3-4}}.&lt;/ref&gt;

Miozin je vrlo velika [[molekula]], sa relativnom [[Molekulska masa|molekulskom masom]] od oko 500.000. Satavljena je  od šest [[polipeptid]]nih lanaca. Molekule miozina spontano se udružuju u vlaknaste polimerne strukture, koje stvaraju  miozinske niti. Grčenje (kontrakcija)  mišića počiva na međusobnom &quot;uklizavanju&quot; debljih miozinskih i tanjih aktinskih niti. Posljedica toga je promjena konformacije miozina, koju pokreće hidroliza [[ATP|adenozin-trifosfata]] (ATP).

== Struktura==
[[Datoteka:Myosine.gif|mini|300px|Dio strukture miozina II. Atomi u teškom lancu su crveni (lijevo), a u lahkom lancu su narandžasti i žuti]]
[[Datoteka:Sarcomere.svg|thumb|min|400px|Model mišićne kontrakcije]]
Miozin je [[ATPaza]], odnosno, [[hidroliza|hidrolizira]] [[adenozintrifosfat]] (ATP)  da formira [[adenozin difosfat]] (ADP)  i [[fosfat|P&lt;sub&gt;i&lt;/sub&gt;]], u reakciji mišićne kontrakcije.

Miozin se sastoji od dva identična teška lanca, svaki od po 230 kDa (''kilodaltona'')  i 4 lahka lanca od po 20 kDa. Molekula ima loptasto područje glave,  dvostruko vezane za dugu spiralu. Svaka glava spaja dva različita lahka lanca. Svi miozini imaju  sekvencu:

&lt;center&gt; [[Glicin|Gly]] - [[glutamat|Glu]] - [[serin|Ser]] - [[alanin|Ala]] - Gly - [[lizin|Lys]] - [[treonin|Thr]]&lt;/center&gt;

– koja  je slična sekvenci  u aktivnom mjestu drugih [[ATPaza]]. [[Lizin]]  se vezuje za alfa fosfat ATP.

Struktura [[alfa Heliks|α-heliksa]] je neprekidna do repa miozina, čemu  pogoduje odsustvo [[prolin]]a u intervalima od više od 1.000 ostataka i mnogo  [[leucin]]a, [[alanin]]a i [[glutamat]]a.

Dio [[kvartarna struktura|loptastog miozina]] ima miozin ATPaznu aktivnost i u kombinaciji sa [[aktin]]om. Dva lahka lanca su identična  (po jedan u svakoj glavi) i mogu  se ukloniti bez gubitka ATPazne aktivnosti. Druga dva lahka lanca nisu identični i potrebni su  za ATPaznu aktivnost, kao  i za vezanje miozina za [[aktin]].

Miozini se mogu razlagati [[tripsin]]om  u dva fragmenta koji se zovu  '''lahki meromiozin'''  i '''teški meromiozin'''.

Vlakna lahkog   meromiozina  nemaju  ATPaznu aktivnost i ne kombiniraju se  s aktinom. To  je dvostruko uvijen  lanac alfa spirale, dug  850 [[Ångström]]a. Teški meromiozin katalizira hidrolizu [[ATP]], veže se  za aktin, ali ne gradi  vlakna i ne generira snagu za mišićne kontrakcije. Sastoji se od kratkog  štapića,  u prilogu dva loptasta domena, koji  su glave miozina. Teški meromiozin se  cijepa [[papain]]om u  dva štapićasta subfragmenta, pod nazivom S2. Svaki fragment ima mjesta S1,  s ATPaznom  aktivnosti i sposobnost vezivanja za aktin.
Svaki miofibril se sastoji od više miofilamenata koji su tanje  ili deblje niti, koje se sastoje od dva posebna proteina, aktin i miozin. U miofilamentima,  miofibrili ne pokrivaju puni obim mišićnih vlakana, već  su podijeljeni u pregrade zvane [[sarkomera|sarkomere]].

Grupiranje tankih aktinskih miofilamenata stvara svijetlije  poprečne  pruge, dok grupe  miozinskih miofibrila formiraju tamnije. Prvi su poznati kao '''I trake''', a drugi kao '''A trake'''. Ovi bendovi su naizmjenični. I i A trake zajedno se nazivaju [[sarkomera]]. Osim tanjih  miofilamenata  aktin, postoje i  dvije druge molekule proteina:  tropomiozin i troponin, koji su  su uključeni u reguliranje kontrakcije mišića.

Sarkomera A je odvojena od drugih,  uskim područjima gustog materijala koji su označeni kao  '''linije Z'''. Tanke niti su fiksne u Z linijama i projiciraju se  u oba smjera.
Osim toga,  aktin, u tankim miofilamentima sadrži dva proteina i mjesta miozinskih receptora. Svaki miozinski  filament ima male projekcije pod nazivom mostovi, koji u  interakciji s aktinskim  vlaknima izazvaju  kontrakcije.

Debeli miofilamenti  se međusobno dodiruju sa slobodnim krajevima tankih miofilamenata,  zauzimajući  A bend i sarkomeru. U sredini ove trake se vidi zona H.  Molekule miozina  koje ga čine imaju zone  koje se mogu vezati za aktin i druge molekule, AV pokretima  aktinskog  filamenta F.&lt;ref&gt;Walker M. L. , Burgess S. A. , Sellers J. R., Wang F., Hammer III J.A., Trinick J.,  Peter J. Knight P. J.  (200): Two-headed binding of a processive myosin to F-actin. Nature, 405, 804-807. http://www.fbs.leeds.ac.uk/research/contractility/myosinv/index.htm&lt;/ref&gt;

==Također pogledajte==
*[[Aktin]]
*[[Mišić]]

==Reference==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{Commons|Myosin}}
{{Commons|Myosins}}
*http://www.mechanobio.info/modules/go-0003774#2_go-0003774 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304084112/http://www.mechanobio.info/modules/go-0003774#2_go-0003774 |date=4. 3. 2016 }} MBInfo – Myosin Isoforms]
*http://www.mechanobio.info/modules/go-0008570#2_go-0008570 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160415182824/http://www.mechanobio.info/modules/go-0008570#2_go-0008570 |date=15. 4. 2016 }} MBInfo – The Myosin Powerstroke]
*http://www.banyantree.org/jsale/actinmyosin/index.html Myosin Video] A video of a moving myosin motor protein.
*{{MeshName|Myosins}}
*https://wayback.archive-it.org/all/20090924163125/http://www.mrc-lmb.cam.ac.uk/myosin/myosin.html The Myosin Homepage]
*http://cellimages.ascb.org/cdm4/item_viewer.php?CISOROOT=/p4041coll12&amp;CISOPTR=101&amp;CISOBOX=1&amp;REC=2{{Mrtav link}} Animation of a moving myosin motor protein
*http://www.pdbe.org/emsearch/myosin*{{Mrtav link}} 3D macromolecular structures of myosin from the EM Data Bank(EMDB)]
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Proteini]]
[[Kategorija:Motorni proteini]]
[[Kategorija:Citoskelet]]
[[Kategorija:Mišići]]
[[Kategorija:Lokomotorni sistem]]
[[Kategorija:Fiziologija]]
[[Kategorija:EC 3.6.4.1]]</text>
      <sha1>qf63meu6ky5vaqdhaswz7fju1db6qe2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ibrahim-paša Pečevija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>411427</id>
    <revision>
      <id>3938590</id>
      <parentid>3645028</parentid>
      <timestamp>2026-11-02T23:40:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-58324-96</username>
        <id>187567</id>
      </contributor>
      <comment>/* Porijeklo */</comment>
      <origin>3938590</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2462" sha1="1zva0ks8cs1w7o4p4u4qo4nbyqo0f08" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija osoba
| ime                = Ibrahim-paša Pečevija
| slika              = Ibrahim Pecevi statue.jpg
| alt_slike          = 
| opis               = Statua Ibrahim-paše Pečevija u Pečuhu
| ime_pri_rođenju    = 
| datum_rođenja      = 1572.
| mjesto_rođenja     = [[Pečuh]], [[Osmansko Carstvo]] (danas [[Mađarska]])
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1650|||1572||}}
| mjesto_smrti       = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| nacionalnost       = [[Bošnjaci|Bošnjak]]
| druga_imena        = 
| zanimanje          = Historičar
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajni_radovi    = ''Tarihi-i Peçevi''
}}
'''Ibrahim-paša Alajbegović Pečevija''' ([[1572.|1572]]-[[1650.|1650]]) ([[Osmanski turski jezik|osmanski turski]]: پچوى إبراهىم افندى) bio je osmanski historičar [[Bošnjaci|bošnjačkog]] porijekla.

== Porijeklo ==
Rođen je u mađarskom gradu [[Pečuh]]u te otud i nosi nadimak Pečevija. Govoreći o sebi, on kaže da je i po majci Bošnjak, a njegova majka bila je sestra [[Lala Mehmed-paša Sokolović|Lala Mehmed-paše]] i [[Gazi Ferhad-paša Sokolović|Ferhad-paše Sokolovića]]. Sin je malo poznatog Ali-bega, a po očevoj strani praunuk je spahije Kara Davud-age, koji je bio u službi osmanskog [[sultan]]a [[Mehmed II|Mehmeda II]].&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Tarih-i Peçevi|last=Peçevi|first=İbrahim Efendi|publisher=|year=|isbn=|location=|pages=29}}&lt;/ref&gt; Na 186. stranici svog djela ''Tarihi-i Peçevi'' on kaže da podjednako dobro govori hrvatski, [[turski jezik|turski]] i [[bosanski jezik]].&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Tarih-i Peçevi|last=Peçevi|first=İbrahim Efendi|publisher=|year=|isbn=|location=|pages=186}}&lt;/ref&gt;

== Život i djelo ==
Radio je kao službenik u mnogim dijelovima tadašnje države. Poznat je po svom djelu iz dva toma ''Tarihi-i Peçevi'', u kojem obrađuje historiju [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] u svom vremenu. On se ubraja u prve osmanlijske historičare koji su u pisanju svojih djela koristili i evropske izvore.

Prema drugom velikom osmanlijskom historičaru, [[Katib Čelebi|Katibu Čelebiju]], Ibrahim-paša je umro [[1650]], mada postoji i mišljenje da je umro godinu ranije.

== Reference ==

{{DEFAULTSORT:Pečevija, Ibrahim-paša}}
[[Kategorija:Rođeni 1572.]]
[[Kategorija:Umrli 1650.]]
[[Kategorija:Osmanski historičari]]
[[Kategorija:Osmanlije bošnjačkog porijekla]]
[[Kategorija:Biografije, Pečuh]]</text>
      <sha1>1zva0ks8cs1w7o4p4u4qo4nbyqo0f08</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3938595</id>
      <parentid>3938590</parentid>
      <timestamp>2026-11-03T06:57:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Poništena izmjena [[Special:Diff/3938590|3938590]] korisnika/-ce [[Special:Contributions/~2026-58324-96|~2026-58324-96]] ([[User talk:~2026-58324-96|razgovor]])</comment>
      <origin>3938595</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2454" sha1="ek5qkxwzr56tdptjtc1cmpaj7x71df2" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija osoba
| ime                = Ibrahim-paša Pečevija
| slika              = Ibrahim Pecevi statue.jpg
| alt_slike          = 
| opis               = Statua Ibrahim-paše Pečevija u Pečuhu
| ime_pri_rođenju    = 
| datum_rođenja      = 1572.
| mjesto_rođenja     = [[Pečuh]], [[Osmansko Carstvo]] (danas [[Mađarska]])
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1650|||1572||}}
| mjesto_smrti       = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| nacionalnost       = [[Bošnjaci|Bošnjak]]
| druga_imena        = 
| zanimanje          = Historičar
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajni_radovi    = ''Tarihi-i Peçevi''
}}
'''Ibrahim-paša Alajbegović Pečevija''' ([[1572.|1572]]-[[1650.|1650]]) ([[Osmanski turski jezik|osmanski turski]]: پچوى إبراهىم افندى) bio je osmanski historičar [[Bošnjaci|bošnjačkog]] porijekla.

== Porijeklo ==
Rođen je u mađarskom gradu [[Pečuh]]u te otud i nosi nadimak Pečevija. Govoreći o sebi, on kaže da je i po majci Bošnjak, a njegova majka bila je sestra [[Lala Mehmed-paša Sokolović|Lala Mehmed-paše]] i [[Gazi Ferhad-paša Sokolović|Ferhad-paše Sokolovića]]. Sin je malo poznatog Ali-bega, a po očevoj strani praunuk je spahije Kara Davud-age, koji je bio u službi osmanskog [[sultan]]a [[Mehmed II|Mehmeda II]].&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Tarih-i Peçevi|last=Peçevi|first=İbrahim Efendi|publisher=|year=|isbn=|location=|pages=29}}&lt;/ref&gt; Na 186. stranici svog djela ''Tarihi-i Peçevi'' on kaže da podjednako dobro govori i [[turski jezik|turski]] i [[bosanski jezik]].&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Tarih-i Peçevi|last=Peçevi|first=İbrahim Efendi|publisher=|year=|isbn=|location=|pages=186}}&lt;/ref&gt;

== Život i djelo ==
Radio je kao službenik u mnogim dijelovima tadašnje države. Poznat je po svom djelu iz dva toma ''Tarihi-i Peçevi'', u kojem obrađuje historiju [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] u svom vremenu. On se ubraja u prve osmanlijske historičare koji su u pisanju svojih djela koristili i evropske izvore.

Prema drugom velikom osmanlijskom historičaru, [[Katib Čelebi|Katibu Čelebiju]], Ibrahim-paša je umro [[1650]], mada postoji i mišljenje da je umro godinu ranije.

== Reference ==

{{DEFAULTSORT:Pečevija, Ibrahim-paša}}
[[Kategorija:Rođeni 1572.]]
[[Kategorija:Umrli 1650.]]
[[Kategorija:Osmanski historičari]]
[[Kategorija:Osmanlije bošnjačkog porijekla]]
[[Kategorija:Biografije, Pečuh]]</text>
      <sha1>ek5qkxwzr56tdptjtc1cmpaj7x71df2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mišićna vlakna</title>
    <ns>0</ns>
    <id>413147</id>
    <revision>
      <id>3938503</id>
      <parentid>3831778</parentid>
      <timestamp>2026-11-02T14:48:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Animalsandpets1</username>
        <id>168970</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Ispravka nepravilno napisanih riječi i netačnih informacija (miofibrili, odnosno mišićna vlakanca nisu isto što i mišićna vlakna)</comment>
      <origin>3938503</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9796" sha1="mia6wk51kdn9bjofa6omxp9u9acklgq" xml:space="preserve">{{Infokutija anatomija
| Ime     = Mišićna vlakanca&lt;br&gt;(Myofibrilla)
| Latin       = | Greek       = 
| GraySubject = 
| GrayPage    = 
| Image       = Blausen 0801 SkeletalMuscle.png
| Caption     = Skeletni poprečno prugasti mišić sa miofibrilima (koji su označeni gore desno)
| Width       = 180px
| Image2      = 
| Caption2    = 
| ImageMap    = 
| MapCaption  = 
| Precursor   = 
| System      = 
| Artery      = 
| Vein        = 
| Nerve       = 
| Lymph       = 
| MeshName    = Myofibrils
| MeshNumber  = 
| Code        = {{TerminologiaHistologica|2|00|05.0.00007}}
| Dorlands    = 
| DorlandsID  = 
}}
[[Datoteka:Myofibril.svg|180px||thumb|Dijagram strukture miofibrila.]] 
[[Datoteka:Sarcomere.svg|180px||thumb| Klizno-filamentni model mišićnog skupljanja.]]
'''Mišićna vlakanca''' ili '''miofibrili''' su osnovne štapićasto-trakaste jedinice [[mišić]]ne ćelije.&lt;ref&gt;{{cite book|last=McCracken|first=Thomas|title=New Atlas of Human Anatomy|url=https://archive.org/details/newatlasofhumana0000unse|year=1999|publisher=Metro Books|location=China|isbn=1-5866-3097-0|pages=[https://archive.org/details/newatlasofhumana0000unse/page/n247 1]–120}}&lt;/ref&gt;  Mišići su građeni od cjevastih ćelija [[miocit]]a, poznatih kao '''mišićna vlakna''' [[poprečnoprugasti mišić|poprečnoprugastih mišića]]. Ova vrsta ćelija sadrži mnoge lance miofibrila. Miofibrili se stvaraju tokom [[embriogeneza|razvoja embriona]], u procesu koji je poznat kao [[miogeneza]].

Miofibrili se sastoje od dugih [[protein]]a, među kojima su: [[aktin]], [[miozin]], [[titina]] i drugi proteini koji ih održavaju zajedno. Ovi proteini su organizovani u debele i tanke niti pod nazivom [[miofilament]]i, koji se ponavljaju po dužini miofibrila u sekcijama pod nazivom [[sarkomera|sarkomere]]. [[Kontrakcija mišića|Mišići se skupljaju (grče)]] međusobnim [[teorija kliznih filamenata|uklizavanjem debljih (miozin) i tanjih (aktin) vlakana]].&lt;ref name= &lt;“Campbell“&gt;{{cite book|author=Campbell  N. A.  et al.|year=2008|title=Biology. 8th Ed. |publisher=Person International Edition, San Francisco|isbn=978-0-321-53616-7}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&lt;&quot;Alberts&quot;&gt;{{cite book|author=Alberts B. et al.|year=2002|title= Molecular Biology of the Cell, 4th Ed.|publisher= Garland Science|isbn=0-8153-4072-9}}&lt;/ref&gt;

== Struktura ==
Vlakna miofibrila, odnosno [[miofilament|miofilamenti]]a, sastoje se od dvije vrste, debelih i tankih niti:
* Tanka vlakna sastoje se uglavnom od proteina [[aktin]]a, namotanog sa [[nebulin]]skim vlaknima. Kada je polimeriziran u vlakna, aktin, čini &quot;ljestve&quot; po kojima se &quot;uspinju&quot; miozinske niti za stvaranje pokreta.
* Debela vlakna se sastoje uglavnom od proteina [[miozin]]a, a održavaju se u mjestu putem [[titin]]skih vlakana. Miozin je odgovoran za jačanje mišiča. Sastoji se od loptaste glave sa [[ATP]] i mjestom aktinske veze i dugog repa koji je uključen u polimerizaciju u miozinskim vlaknima.

Kompleksi proteina koji su sastavljeni od aktina i miozina ponekad se nazivaju &quot;aktinomiozin&quot;.

U prugastim mišićima, kao što su [[skeletni mišić|skeletni]] i [[srčani mišić|srčani]], aktinska i miozinska vlakna imaju posebnu i stalnu dužinu reda od nekoliko [[mikrometar]]a, što je daleko manje od dužine izduženih mišićnih ćelija (nekoliko milimetara u slučaju ljudskih skeletnih mišićnih ćelija). Vlakna su organizovana u ponavljajuće podjedinice uzduž protezanja miofibrila. Ove podjedinice se nazivaju [[sarkomera|sarkomere]]. Mišićna ćelija je skoro puna miofibrila koji su međusobno paralelni sa osom ćelije. Sarkomerne podjedinice jednog miofibrila su u gotovo savršenom poklapanju s onima u miofibrilu pored njega. To dovodi do određenih [[Optika|optičkih]] svojstava koje uzrokuju da se ćelije pojave kao prugaste ili izbrazdane. Ovog poravnanja nema u ćelijama [[mišić|glatkih mišića]], zbog čega nemaju očigledne brazde, pa se takve ćelije nazivaju glatkim.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://muscle.ucsd.edu/musintro/fibril.shtml |title=Muscle Physiology - Myofilament Structure&lt;!-- Bot generated title --&gt; |access-date=11. 6. 2016 |archive-date=19. 6. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170619064227/http://muscle.ucsd.edu/musintro/fibril.shtml |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Izložene mišićne ćelije pod određenim uglovima, kao što su [[meso|rezovi mesa]], mogu pokazati [[strukturno obojenje]] ili [[iridescencija|iredescenciju]] zbog ovog periodičnog poravnanja vlakana i sarkomera.&lt;ref name=foods&gt;{{cite journal | url=http://www.mdpi.com/2304-8158/2/4/499 | journal=Foods | title=Iridescence in Meat Caused by Surface Gratings | date=novembar 2013 | author=Martinez-Hurtado, J L | volume=2 | pages=499–506 |doi=10.3390/foods2040499 | issue=4| last2=Akram | first2=Muhammad | last3=Yetisen | first3=Ali }}&lt;/ref&gt;

== Nastanak mišićnog vlakna ==
Istraživanja razvoja mišića nogu u 12-dnevnih embriona pileta uz korištenje [[Elektronska mikroskopija|elektronske mikroskopije]], ukazuju na mehanizam razvoja miofibrila. Razvijajuće mišićne ćelije sadrže deblja (miozin) vlakna, prečnika 160-170 [[Angstrom|Å]] i tanka (aktin) vlakna sa 60-70 Å. Mladi miofibrili imaju omjer 7:1 tankih i debelih vlakana. Uz duge osi mišićnih ćelija ispod dijela sarkoleme (mišićbog omotača), slobodni miofilamenti postaju usklađeni i spojeni u heksagonalno pakovane nizove. Ovi agregati se stvaraju, bez obzira na prisustvo materijala Z ili M traka. Agregacija se javlja spontano, jer tercijarne strukture aktinskih i miozinskih monomera sadrže sve &quot;informacije&quot; ionske snage i koncentracije [[ATP]] u ćelijama za agregaciju u vlaknima.&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Fischman, Donald A. |title=An electron microscope study of myofibril formation in embryonic chick skeletal muscle|journal= The Journal of Cell Biology|volume= 32|year=1967|pages= 558–575|doi=10.1083/jcb.32.3.557|pmc=2107275|pmid=6034479}}&lt;/ref&gt;

== Ispoljavanje ==
[[Datoteka:sarcomere.gif|thumb|180px|Prikaz snage ([[elektronska mikrografija]]) male područja ćelije skeletnih mišića.]]
Imena raznih sub-regija sarkomera su data na osnovu relativno svjetlijeg ili tamnijeg ispoljavanja kada se gledaju pod svjetlosnim  [[mikroskop]]om. Svaka sarkomera je odvojena sa dvije vrlo tamne trake pod nazivom Z-diskovi ili Z-linije (od [[Njemački jezik|njemačke riječi]] ''zwischen''' = između). Ovi Z-diskovi su gusti proteinski diskovi koji ne dozvoljavaju lahki prolaz [[svjetlost]]i. U ovoj oblasti se nalazi [[T-tubula]]. Područje između Z-diskova je dalje podijeljena na dva svjetlije trake na oba kraja, poznatih pod nazivom I-bendovi (trake) i tamnije, sivkaste trake u sredini, zvane A trake.

I bendovi su svjetliji zbog toga što ova područja sarkomera uglavnom sadrže tanka aktinska vlakna, čiji manji promjer omogućava prolaz svjetlosti između njih. A bend s druge strane, sadrži uglavnom [[miozin]]ske filamenate, čiji veći promjeri ograničavaju prolaz svjetlosti. [[Anizotropnost]] i [[izotropnost]] su oznake koje se pozivaju na optička svojstva živih mišića kao što se ispoljava pod [[polarizirana svjetlost|polariizirajućim]] [[mikroskop]]om. Dijelovi traka koji se naslanjaju na I trake su popunjene aktinskim i miozinskim vlaknima (gdje se interdigitiraju kao što je opisano gore). Također u okviru traka je relativno svjetlijeg središnjeg područja pod nazivom H-zona (od njemačkog ''Helle'' = svijetle) u kojoj ne postoji preklapanje aktina/miozina kada je mišić u opuštenom stanju. Konačno, H-zona je prepolovljena tamnom središnjom M-linijom (od njemačkog ''Mittel'' = srednji).

== Akcija ==
[[Miozin]]ske glave stvaraju krstaste mostove sa [[aktin]]skim miofilamentima. Ovo je mjesto gdje se izvršava akcija 'veslanja' miozina uz aktin. Kada su mišićna vlakna opuštena (prije skupljanja), glava miozina ima [[ADP]] i za njega vezani [[fosfat]].

Kada stigne nervni impuls, Ca&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt; ioni izazvaju promjenu oblika troponina. Ovo pomjera dalje kompleks troponin + tropomiozin, ostavljajući otvorene miozinske veze.

Glava miozina tada se veže za aktinske miofilamente. Energija u glavi miozinskog miofilamenta pomjera glavu, koji dalje klizi u prošli aktin. Time se oslobađa [[ADP]]. ATP se ispoljava kada prisustvo iona kalcija aktivira miozinsku [[ATPaza|ATPazu]], a miozinse glave odvajaju iz zahvata aktina s ATP. ATP se zatim razlaže u ADP i fosfat. Oslobođena energija se čuva u glavi miozina, koja se koristi za kasnije kretanje. Glave miozina tada se vraćaju u svoje uspravne opuštene položaje. Ako je prisutan [[kalcij]], proces se ponavlja.

Kada se mišić skuplja, aktin se povlači duž miozina prema središtu [[sarkomera]] do potpunog preklapanja aktinskih i miozinskih niti. Zona H postaje sve manja i manja, zbog sve većeg preklapanja aktinskih i miozinskih vlakana, a mišić se skraćuje. U slučaju kada je mišić u potpunosti zgrčen, H zone više nisu vidljive. Treba imati u vidu da aktin i miozin sami ne mijenjaju dužinu, već uklizavaju jedni između drugih. Ovo je poznato kao teorija klizanja vlakana kod mišićnog skupljanja.&lt;ref&gt;Marieb, E. N., Hoehn, K., &amp; Hoehn, F. (2007). Human Anatomy &amp; Physiology. (7th ed., pp. 284–287). San Francisco, California: Benjamin-Cummings Pub Co.&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
*[https://web.archive.org/web/19970720143944/http://www.nismat.org/physcor/muscle.html Muscle Physiology Primer]
*[https://web.archive.org/web/20081217143932/http://msjensen.cehd.umn.edu/1135/Links/Animations/Flash/0008-swf_sarcomere_shor.swf Animation of sarcomere contraction]
{{Commons|Myofibrile}}

{{Ćelija}}
{{Ćelijske strukture i organele}}

[[Kategorija:Organele]]
[[Kategorija:Proteinski kompleksi]]
[[Kategorija:Mišići]]
[[Kategorija:Anatomija eukariotske ćelije]]</text>
      <sha1>mia6wk51kdn9bjofa6omxp9u9acklgq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>El-Mu'min</title>
    <ns>0</ns>
    <id>450103</id>
    <revision>
      <id>3938594</id>
      <parentid>3870876</parentid>
      <timestamp>2026-11-03T02:05:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Atcovi</username>
        <id>66425</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>mujawwad --&gt; murattal</comment>
      <origin>3938594</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3781" sha1="8y9cregt0om0aj2wm2et11slq6ht2ng" xml:space="preserve">{{Infokutija sura
|Ime sure                = El-Mu'min
|Arapski naziv           = غافر
|zvuk                    = Chapter 40, Ghafir (Murattal) - Recitation of the Holy Qur'an.mp3
|Prikaz sure             = Sura40.pdf
|Tekst                   = Prva stranica sure ''El-Mu'min''
|Klasifikacija           = ''[[Mekanska sura|Mekanska]]''
|Značenje naziva         = ''Vjernik''
|Druga imena             = 
|Broj sure               = 40.
|Džuz                    = 
|Vrijeme objave          = 
|Broj ajeta              = 85
|Broj riječi             = 
|Broj slova              = 
|Harf-e-Mukatta'at       = 
|Broj ajeta po oblastima = 
|Broj sedždi             = 
}}
'''[[Sura]] El-Mu'min''' ({{jez-ar|غافر}}) jest 40. sura [[Kur'an]]a.Sastoji se od 85 [[ajet]]a i ubraja se u ''[[Mekanska sura|mekanske sure]]'', sure objavljene u [[Meka|Meki]].

U suri se spominju dvojica od pet Ulul-'azm [[Poslanici u islamu|poslanika]]: [[Nuh]] i [[Musa]].

== Karakteristike ==
Jedna je od 29 sura koje počinju sa karakterističnim početkom, odnosno odvojenim harfovima. Predvodi grupu od sedam kur’anskih sura u nizu (u rasponu od 40. do 46. sure) koje počinju sa karakterističnim znakom ''Ha-mim'' (ostale sure su: [[Fussilet]], [[Eš-Šura]], [[Ez-Zuhruf]], [[Ed-Duhan]], [[El-Džasije]] i [[El-Ahkaf]]).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.mucizeler.com/2011/05/ha-mim-baslangiclari-ve-19/|title=Ha-Mim - početak sura|work=mucizeler.com (na turskom)|access-date=20. 11. 2018|archive-date=16. 5. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180516160045/http://www.mucizeler.com/2011/05/ha-mim-baslangiclari-ve-19/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.islamskazajednica.ba/images/stories/GLASNIK/3-4-2010/ahmed-adilovic.pdf|title=Karakteristični počeci kur’anskih sura |work=islamskazajednica.ba|access-date= 20. 11. 2018}}&lt;/ref&gt;

== Sadržaj ==

Nakon karakterističnog početka, sura govori o Knjizi koja se objavljuje i njenim ajetima o kojima pojedini raspravljaju. Tema u kojoj narodi kojima je poslan [[Poslanici u islamu|poslanik]] i objava traže od poslanika dodatne dokaze i raspravljaju o Objavi je česta kur'anska tema i uglavnom se veže uz neke od poslanika. U slučaju ove sure kao takav primjer navodi se [[Nuh]]ov narod. U nastavku se govori o [[Melek|melecima]] koji drže [[Arš]] i koji Gospodara slave, [[kafir]]ima koji će tek kada ih zaslužena kazna stigne povjerovati ali za njih će biti kasno i završiti će u [[džehennem]]u. Od 15. do 22. ajeta govori se o uzvišenosti Gospodara, o ''Bliskom danu'' (Jevmul-Azife) što je jedan od naziva za [[Sudnji dan]], ''kada nevjernici ni prisna prijatelja ni posrednika neće imati koji će uslišan biti''.
Obraćajući se posljednjem Poslaniku, kazuje se i o [[Musa|Musi]] koji je od naroda kojemu je poslan također smatran lažnim. U nastavku dio sure kazuje o događaju između Musaa i faraona i faraonovom konačnom porazu kada će biti uvedeni u ''patnju najtežu''.

== Također pogledajte ==
* [[Kur'an]]
* [[Tefsir]]
* [[Tefsir Ibn-Kesira]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Ghafir}}
{{Wikizvor|El-Mu'min}}

* [http://www.ummet.at/html/multimedia/tefsir/040.pdf Tefsir sure El-Mu'min] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201025111558/http://www.ummet.at/html/multimedia/tefsir/040.pdf |date=25. 10. 2020 }}
* [http://tanzil.net/#40:1 Sura El-Mu'min] sa prijevodom na bosanski (od Korkuta), na tanzil.net
* [http://www.thequranrecitation.com Sura El-Mu'min s audiozapisom]

{{Sure|Ez-Zumer|Fussilet}}

[[Kategorija:Kur'an]]
[[Kategorija:Mekanske sure]]
[[Kategorija:Sure]]
[[Kategorija:Sure u kojima se spominju poslanici]]
[[Kategorija:Sure sa karakterističnim počecima]]
[[Kategorija:Sure u kojima se spominju drevni narodi]]</text>
      <sha1>8y9cregt0om0aj2wm2et11slq6ht2ng</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Snošaj</title>
    <ns>0</ns>
    <id>467317</id>
    <revision>
      <id>3938516</id>
      <parentid>3917436</parentid>
      <timestamp>2026-11-02T15:52:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-58341-94</username>
        <id>187549</id>
      </contributor>
      <origin>3938516</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8837" sha1="k1juepbuwnc2t9g61x9wghac9ik7vu2" xml:space="preserve">[[Datoteka:Paul Avril - Les Sonnetts Luxurieux (1892) de Pietro Aretino, 2.jpg|thumb|upright=1.3|Seksualni odnos; [[misionarski položaj]], prikaz [[Édouard-Henri Avril|Édouard-Henrija Avrila]] (1892)]]
[[Datoteka:Kamasutra5.jpg|thumb|280px|Jedan od položaja u spolnom općenju]]
'''Snošaj''' ili '''spolni odnos''', kopulacija ili koitus, poznat i kao spolno općenje, spolni akt ili spolni čin i u mnoštvu popularnih varijanti, je  fizičko spolno vezanje dvoje ljudi putem [[spolni organi|spolnih organa]]. Spolnim odnosom najčešće se smatra tjelesni kontakt putem penetracije [[penis]]a u [[vagina|ženski spolni organ]]. U suvremenoj literaturi, pojam također obuhvaća i druga seksualna penetrativna djela (poput analnog seksa, oralnog seksa, prstenjačenja ili upotreba seksualnih pomagala) koja mogu  primjenjivati i heteroseksualni i homoseksualni parovi ili više partnera.&lt;ref name=&quot;Kent&quot;&gt;{{Cite book| author =Michael Kent| title = Advanced biology| isbn = 978-0199141951| publisher = Oxford University Press| year = 2000 |pages =250–253|url=https://books.google.com/books?id=8aw4ZWLABQkC&amp;pg=PA250|access-date=21. 10. 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Thorpe&quot;&gt;{{Cite book| author = Showick Thorpe| author2 = Edgar Thorpe | title = The Pearson General Studies Manual 2009, 1/e | publisher = Pearson Education| year = 2009 |page = 1.79 | isbn =978-8131721339 |url=https://books.google.com/books?id=oAo1X2eagywC&amp;pg=RA1-PR17|access-date=21. 10. 2015}}&lt;/ref&gt;[[Datoteka:Missionary sex position.jpg | mini | desno]]

== Spolni nagon ==
[[Datoteka:Napoli-museomosaico3.jpg|thumb|250px|&quot;Dogy&quot; (pseći) položaj općenja]]
Potreba za seksualnim odnosom nalazi se visoko u prioritetima fizioloških potreba ljudskog organizma, koju neki stavljaju odmah iza primarnih potreba ([[hrana]], [[piće]]m [[mokrenje]] i [[defekacija]]).
[[Datoteka:Erotic_scenes_Louvre_G13_n4.jpg|thumb|250px|Antička erotske scene]]
[[Sigmund Freud]] je smatrao da se suzdržavanjem od spolnih odnosa, spolni nagon mogao pretvoriti (sublimirati) u neku višu umnu djelatnost, kao naprimjer [[ljubav]] prema [[nauka|nauci]], [[umjetnost]]i, i drugim stvaralačkim oblastima. Ipak, pošto se spolna energija ne može prenijeti na drugo područje ljudskih aktivnosti, današnji psiholozi odbacuju tu Freudovu tezu uspoređujući ju sa željom alhemičara da od [[metal]]a stvore [[zlato]]. Freud je u svojim radovima objavio i teze o značaju učestalosti spolnih odnosa, kako o nijednom (u [[celibat]]u), jednom i mnogobrojnim (koje je analizirao kroz [[Taoizam|taoistički]] stav da je [[muškarac]], koji u jednoj noći ima odnose s više od deset žena na putu mudrosti, jer spaja svoju mušku snagu sa ženskom)
Spolni nagon, iako je jedan od urođenih, ipak nije puki primitivni poriv, jer je u bliskoj vezi s  [[emocija]]ma i psihičkim životom. Premalo spolnih odnosa, život čine nepotpunim kao što i pretjerana potreba za spolnim odnosima (poput ovisnosti) može ukazivati na neki od psihičkih poremećaja. Vrlo je važno pronaći ravnotežu spolnih odnosa među partnerima za skladan život, a njihov broj može izrazito varirati, ponekad učestaliji, a povremeno rjeđi.&lt;ref name=&quot;Intimate&quot;&gt;{{Cite book|vauthors=Strong B, DeVault C, Cohen TF |title=The Marriage and Family Experience: Intimate Relationship in a Changing Society| publisher = Cengage Learning|year = 2010|access-date=8. 10. 2011 |page = 186| isbn = 978-0-534-62425-5|url=https://books.google.com/books?id=qjvoSOMB5JMC&amp;pg=PA186}}&lt;/ref&gt;
Ženama se spolni nagon povećava približavanjem [[Ovulacija|ovulaciji]], odnosno sredinom [[Menstruacija|menstruacijskog]] ciklusa, kao i nekoliko dana prije toga. Snošaj kojem je prethodila duga predigra i uvod u sam snošaj pruža daleko veće zadovoljstvo  ljubavnom paru.  Partneri na početku veze obično imaju veći broj spolnih odnosa, a s vremenom se taj broj prorijedi. Na spolne odnose utiču i vanjski faktori, poput hrane, pića ([[alkohol]] ima vrlo negativan učinak), temperature (često je ženama potrebna viša temperatura i otkrilo se da lakše postižu [[orgazam]] kada im stopala nisu hladna). Također, tjedni broj spolnih odnosa ovisi o stresnim faktorima, psihofizičkoj kondiciji, starosti, s tim da ih je kod muškaraca najviše do 25. godine života, da bi se nakon 55. osjetno prorijedili.

Ako se nakon snošaja pojavi umor, to bi mogao biti pokazatelj da je spolnih odnosa previše i da bi možda broj trebalo smanjiti, ali ako se pojavljuje ugoda i smirenje, onda oni nisu preučestali.

Pretjerivanja su manje štetna za [[Žena|ženu]] nego za muškarca, jer kod muškaraca je moguća pojava  [[Prostata|prostatne hiperemije]].
Poremećaj [[hiperseksualnost]]i kod žena naziva se [[nimfomanija]], a kod muškaraca [[satirijaza]].

Umjerena spolna aktivnost blago podstiče stvaranje [[testosteron]]a, a česti spolni odnosi udvostručuju njegovo izlučivanje. [[Prostata]] luči direktno u [[krv]] hormonsku tvar koja u [[testis]]u podstiče izlučivanje muških spolnih [[hormon]]a, povećavajući spolni nagon. Za vrijeme snošaja u tijelu se pojačano izlučuje feniletilamin koji potiče [[Nadbubrežna žlijezda|nadbubrežne žlijezde]] na izlučivanje [[adrenalin]]a, [[noradrenalin]]a i [[dopamin]]a. Već na samom početku spolnog odnosa, ovi hormoni  uzrokuju tjelesne promjene u mišićima, [[Srce|srcu]], krvim žilama i disajnom, pa i u čulnom sistemu. Kod žena nadbubrežne žlijezde i jajnici također luče i androgene hormone, a one koje imaju više testosterona lakše doživljavaju orgazam; orgazam je za vrijeme ovulacije je intenzivniji.&lt;ref&gt;{{Cite book|authors=Herbert L. Petri, John M. Govern| title = Motivation: Theory, Research, and Application| year = 2012 | publisher = Cengage Learning |page= 24 | isbn = 978-1285401515|url=https://books.google.com/books?id=DbwKAAAAQBAJ&amp;pg=PA24}}&lt;/ref&gt;
Zbog povratnog odgovora između hormonskog i nervnog sistema, za vrijeme velikih spolnih uzbuđenja iz [[jajnik]]a se može izvanredno osloboditi jajna ćelija i započeti [[ovulacija]] (pa kalendar plodnih dana kao metod [[kontracepcija|kontracepcije]] može postati nepouzdan).

== Predigra ==
Spolna ili ljubavna predigra je vrlo važna u spolnom odnosu i ako nije odgovarajuća, tijelo i spolni organi ne stignu se opzimalno pripremiti za sam snošaj.
[[Životinje]] prije parenja imaju pripremni obred, ljubavni ples ili droge oblike spolnog ponašanja. Iz fizioloških razloga i ljudski rod treba predigru, muški spolni organ ([[penis]]) se treba ukrutiti za [[erekcija|erekciju]], a žensko tijelo pripremiti za njegovo prodiranje u [[Vagina|vaginu]], jer u suprotnom, snošaj za ženu može biti neugodan ili čak i vrlo bolan.&lt;ref name=&quot;Balcombe&quot;&gt;{{Cite book|last=Balcombe| title = Pleasurable Kingdom: Animals and the Nature of Feeling Good| year = 2006 |publisher = Palgrave Macmillan |pages= [https://archive.org/details/pleasurablekingd00balc_0/page/106 106]–118 | isbn = 978-0230552272|url=https://archive.org/details/pleasurablekingd00balc_0|url-access=registration}}&lt;/ref&gt;

Predigra obično započinje grljenjem i poljupcima koji inače podstiču osjećaj bliskosti i želju da za priljubljivanjem uz direktan kožni kontakt uz partnera. Varijante ovih aktivnosti su različite i individualno i populacijski.  Kod [[Inuiti|Inuita]] nema poljubaca, nego slične efekte postižu trtljanjem [[nos]]eva. Grljenje i ljubljenje nadopunjavaju se raznim oblicima maženja, posebno erogenih zona.

== Magnetsna rezonanca snošaja ==
[[Datoteka:Coition of a Hemisected Man and Woman.jpg|mini|[[Leonardo da Vinci]] je prvi proučavao unutrašnjost spolnog odnosa i pretpostavio da je penis je usmjeren ravno za tokom cijelog spolnog odnosa]]
Septembra [[1992]]. obavljeno je prvo snimanje snošaja [[Magnetna rezonanca|magnetnom rezonancom]], čija su istraživanja objavljena u časopisu &quot;British Medical Journal&quot; &lt;ref&gt;[http://www.bmj.com/cgi/content/full/319/7225/1596]&lt;/ref&gt; Ppokazalo je da se kod spolno stimulirane [[Žena|žene]] [[vagina]], a pogotovo njen prednji dio, produžuje, [[maternica]] se postavlja prema gore, [[mokraćni mjehur]] se puni, a područje [[klitoris]]a, kojie je bogato nervnim  završecima (procjena oko 8.000), izdužuje se preko otvora mokraćnog kanala i povećava se osjetljivost cijelog prednjeg dijela vagine. [[Penis]], za razliku prijašnjeg vjerovanja da stoji usmjeren ravno, za vrijeme spolnog odnosa poprima oblik [[bumerang]]a, savijajući se  u odnosu na korijen za približno 120 stepeni.

==Također pogledajte==
*[[Seksualno uzbuđenje]]

== Reference==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Sexual intercourse in humans}}

[[Kategorija:Seksualnost]]
[[Kategorija:Ženski reproduktivni sistem]]
[[Kategorija:Muški reproduktivni sistem]]
[[Kategorija:Zdravstveni rizik]]
[[Kategorija:Seksologija]]
[[Kategorija:Plodnost]]</text>
      <sha1>k1juepbuwnc2t9g61x9wghac9ik7vu2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fokalna segmentna glomeruloskleroza</title>
    <ns>0</ns>
    <id>475805</id>
    <revision>
      <id>3938519</id>
      <parentid>3885556</parentid>
      <timestamp>2026-11-02T15:55:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Grondilo</username>
        <id>180038</id>
      </contributor>
      <comment>/* growthexperiments-addlink-summary-summary:2|0|1 */</comment>
      <origin>3938519</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16280" sha1="k706lqswms7gr2r4ypl973cfufj3bal" xml:space="preserve">{{Infokutija bolest
| ime            = Fokusna segmentna glomeruloskleroza
[[slika:Focal segmental glomerulosclerosis - high mag.jpg|thumb|300px|center| Svijetla [[mikrografija]] fokalne segmentne glomeruloskleroze, hilarna varijanta. [[biopsija bubrega]]. [[PAS boja]]]].
| ICD10           = {{ICD10|N|00||n|00}}-{{ICD10|N|08||n|00}} (with .1 suffix)
| ICD9            = {{ICD9|581.1}}
| OMIM            = 603278
| OMIM_mult       = {{OMIM|603965||none}} {{OMIM|607832||none}} {{OMIM|612551||none}} {{OMIM|613237||none}} {{OMIM|600995||none}}
| MedlinePlus     = 000478
| eMedicineSubj   = med
| eMedicineTopic  = 2944
| MeshID          = D005923
| SNOMED CT       = 236403004
}}
'''Fokalna segmentna glomeruloskleroza''' (FSGS), znana i kao '''fokalna glomeruska skleroza''' ili '''fokalna nodularna [[glomeruloskleroza]]''', je histopatološki nalaz ožiljaka [[skleroza|skleroze]] [[glomerul]]a i oštećenja bubrežnih [[podocit]]a.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;Rosenberg, Avi Z.; Kopp, Jeffrey B. (2017-03-07). &quot;Focal Segmental Glomerulosclerosis&quot;. ''Clinical Journal of the American Society of Nephrology''. '''12''' (3): 502–517. [[Doi (identifier)|doi]]:10.2215/CJN.05960616. [[ISSN (identifier)|ISSN]] 1555-9041. [[PMC (identifier)|PMC]] 5338705. PMID 28242845.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:15&quot;&gt;D'Agati V. The many masks of focal segmental glomerulosclerosis. Kidney Int. 1994 Oct;46(4):1223-41. doi: 10.1038/ki.1994.388. {{PMID|7861720}}.&lt;/ref&gt; Ovaj proces oštećuje filtracijsku funkciju [[bubreg]]a, što rezultira gubitkom proteina u mokraći.  FSGS je vodeći uzrok prekomjernog gubitka proteina – [[nefrotski sindrom]] – kod djece i odraslih.&lt;ref name=&quot;:12&quot;&gt;Kitiyakara C, Eggers P, Kopp JB. Twenty-one-year trend in ESRD due to focal segmental glomerulosclerosis in the United States. Am J Kidney Dis. 2004 Nov;44(5):815-25. {{PMID|15492947}}.&lt;/ref&gt; Znakovi i simptomi uključuju [[proteinurija]], zadržavanje vode i [[edem]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;Rydel JJ, Korbet SM, Borok RZ, Schwartz MM. Focal segmental glomerular sclerosis in adults: presentation, course, and response to treatment. Am J Kidney Dis. 1995 Apr;25(4):534-42. doi: 10.1016/0272-6386(95)90120-5. {{PMID|7702047}}.&lt;/ref&gt;  Česta dugoročna komplikacija bolesti je [[otkazivanje bubrega]].&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;Korbet SM, Schwartz MM, Lewis EJ. Primary focal segmental glomerulosclerosis: clinical course and response to therapy. Am J Kidney Dis. 1994 Jun;23(6):773-83. doi: 10.1016/s0272-6386(12)80128-4. {{PMID|8203357}}.&lt;/ref&gt; FSGS se može klasificirati kao primarni nasuprot sekundarnom, ovisno o tome može li se određeni toksični ili patološki stresor prepoznati kao uzrok.&lt;ref name=&quot;:13&quot;&gt;Haas M, Meehan SM, Karrison TG, Spargo BH. Changing etiologies of unexplained adult nephrotic syndrome: a comparison of renal biopsy findings from 1976-1979 and 1995-1997. Am J Kidney Dis. 1997 Nov;30(5):621-31. doi: 10.1016/s0272-6386(97)90485-6. {{PMID|9370176}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Dijagnoza se postavlja biopsijom bubrega,&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;Kiffel J, Rahimzada Y, Trachtman H. Focal segmental glomerulosclerosis and chronic kidney disease in pediatric patients. Adv Chronic Kidney Dis. 2011 Sep;18(5):332-8. doi: 10.1053/j.ackd.2011.03.005. {{PMID|21896374}}; PMCID: PMC3709971.&lt;/ref&gt; a tretman predstavljaju glukokortikoidi i drugi regulatori imunog sistema.&lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;Campbell KN, Tumlin JA. Protecting Podocytes: A Key Target for Therapy of Focal Segmental Glomerulosclerosis. Am J Nephrol. 2018;47 Suppl 1(Suppl 1):14-29. doi: 10.1159/000481634. Epub 2018 May 31. {{PMID|29852493}}; PMCID: PMC6589822.&lt;/ref&gt; Odgovor na terapiju je varijabilan, kod značajnog broja pacijenata koji prelaze u završnu fazu zatajenja bubrega. Procjenjuje se da se FSGS javlja kod 2-3 osobe na milion, a muškarci i afrički narodi imaju viši rizik.&lt;ref name=&quot;:14&quot;&gt;Tucker JK. Focal segmental glomerulosclerosis in African Americans. Am J Med Sci. 2002 Feb;323(2):90-3. doi: 10.1097/00000441-200202000-00006. {{PMID|11863085}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kitiyakara C, Kopp JB, Eggers P. Trends in the epidemiology of focal segmental glomerulosclerosis. Semin Nephrol. 2003 Mar;23(2):172-82. doi: 10.1053/snep.2003.50025. {{PMID|12704577}}.&lt;/ref&gt;

== Znaci i simptomi ==
Najčešći simptomi rezultat su abnormalnog gubitka proteina iz bubrežnih [[glomerul]]a i uključuju: 
* Pjenasti urin (zbog viška proteina)
* Prekomjerno zadržavanje vode (skeletni [[edem]], zbog gubitka serumskih [[albumin]]a)
* Podložnost infekciji (zbog gubitka serumskih [[antitijela]])

Uobičajeni znakovi su i zbog gubitka proteina u krvi u [[glomerul]]ima bubrega, uključujući: 
* Proteini u urinu ([[proteinurija]], često u opsegu [[Nefrotski sindrom|nefroze]] od &gt; 3,5 g/dan)
* Niski serumski [[albumin]] (&lt; 3,5 g/dl)
* Nizak nivo serumskih [[antitijela]]
* Visok [[holesterol]] (kompenzator [[Jetra|jetre]] za nadoknadu niskog seruma za [[osmotski pritisak|onkotski pritisak]])
* [[mokraćni gips|Masni gips]] u urinu (sekundarnozbog hiperholesterolemije)

== Uzroci i patofiziologija ==
[[slika:Bowman's capsule and glomerulus.svg|thumb| Bubrežni [[glomerul]]i sastoji se od skupa kapilara iz kojih se krv filtrira u [[Bowmanova kapsula|Bowmanov prostor]]. Velike molekule, poput proteina, obično su prevelike da bi se filtrirale i umjesto toga zadržavaju se u [[kapilar]]ima.]]
FSGS je prvenstveno bolest bubrežnih [[glomerul]]a, mjesti filtracije iona i otopljenih tvari.&lt;ref&gt;Wallace MA. Anatomy and physiology of the kidney. AORN J. 1998 Nov;68(5):800, 803-16, 819-20; quiz 821-4. doi: 10.1016/s0001-2092(06)62377-6. {{PMID|9829131}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Pollak MR, Quaggin SE, Hoenig MP, Dworkin LD. The glomerulus: the sphere of influence. Clin J Am Soc Nephrol. 2014 Aug 7;9(8):1461-9. doi: 10.2215/CJN.09400913. Epub 2014 May 29. {{PMID|24875196}}; PMCID: PMC4123398.&lt;/ref&gt; Podociti su specijalizirane ćelije koje oblažu [[Bowmanova čahura|Bowmanovu čahuru]] koje doprinose filtracijskoj barijeri, sprečavajući filtriranje molekula većih od 5&amp;nbsp;nm.&lt;ref&gt;Tojo A, Kinugasa S. Mechanisms of glomerular albumin filtration and tubular reabsorption. Int J Nephrol. 2012;2012:481520. doi: 10.1155/2012/481520. Epub 2012 May 20. {{PMID|22685655}}; PMCID: PMC3363986.&lt;/ref&gt; FSGS uključuje oštećenje bubrežnih podocita, tako da se veće molekule, posebno proteini, filtriraju i gube kroz bubreg.&lt;ref&gt;Nagata M. Podocyte injury and its consequences. Kidney Int. 2016 Jun;89(6):1221-30. doi: 10.1016/j.kint.2016.01.012. Epub 2016 Mar 19. {{PMID|27165817}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Wang CS, Greenbaum LA. Nephrotic Syndrome. Pediatr Clin North Am. 2019 Feb;66(1):73-85. doi: 10.1016/j.pcl.2018.08.006. {{PMID|30454752}}.&lt;/ref&gt;

U histologiji, FSGS se manifestuje kao oštećenje ([[skleroza]])] na segmentima glomerula; štaviše, zahvaćen je samo dio glomerula.&lt;ref&gt;Ichikawa I, Fogo A. Focal segmental glomerulosclerosis. Pediatr Nephrol. 1996 Jun;10(3):374-91. doi: 10.1007/BF00866790. {{PMID|8792409}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;Nagata M, Kobayashi N, Hara S. Focal segmental glomerulosclerosis; why does it occur segmentally? Pflugers Arch. 2017 Aug;469(7-8):983-988. doi: 10.1007/s00424-017-2023-x. Epub 2017 Jun 29. {{PMID|28664408}}.&lt;/ref&gt; Fokalna i segmentna priroda bolesti koja se vidi na histologiji pomaže u razlikovanju FSGS od ostalih tipova [[Glomeruloskleroza|glomerulske skleroze]].

FSGS se može klasificirati prema navedenim uzrocima oštećenja podocita. Primarni FSGS uključuje slučajeve u kojima nije lahko utvrditi uzrok.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;De Vriese AS, Sethi S, Nath KA, et al. Differentiating Primary, Genetic, and Secondary FSGS in Adults: A Clinicopathologic Approach. J Am Soc Nephrol 2018; 29:759.&lt;/ref&gt; Pretpostavlja se da u ovim slučajevima skup neidentificiranih faktora cirkulacije u krvi doprinosi oštećenju [[podocit]]a.&lt;ref&gt;Rennke HG, Klein PS. Pathogenesis and significance of nonprimary focal and segmental glomerulosclerosis. Am J Kidney Dis 1989; 13:443.&lt;/ref&gt;

Sekundarni FSGS uzrokovan je prepoznatljivim stresom ili toksinom koji ozlijeđuje podocite. Mnogi uzroci sekundarnih FSGS-a doprinose ozljedi podocita usljed hiperfiltracije, što je scenarij suvišne filtracije bubrežnim glomerulima.&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;Helal I, Fick-Brosnahan GM, Reed-Gitomer B, Schrier RW. Glomerular hyperfiltration: definitions, mechanisms and clinical implications. Nat Rev Nephrol. 2012 Feb 21;8(5):293-300. doi: 10.1038/nrneph.2012.19. {{PMID|22349487}}.&lt;/ref&gt; Hiperfiltracija može biti uzrokovana pretilošću ili gubitkom kontralateralnog bubrega, između ostalih uzroka.

Sekundarni FSGS također mogu uzrokovati toksini, uključujući steroide i [[heroin]].&lt;ref&gt;Dubrow A, Mittman N, Ghali V, Flamenbaum W. The changing spectrum of heroin-associated nephropathy. Am J Kidney Dis 1985; 5:36.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kasiske BL, Crosson JT. Renal disease in patients with massive obesity. Arch Intern Med 1986; 146:1105.&lt;/ref&gt;

Brojni geni uključeni su u FSGS. To uključuje: ''NPHS1'', koji kodira protein [[nefrin]] uključen filtracijsku barijeru;&lt;ref&gt;Philippe A, Nevo F, Esquivel EL, Reklaityte D, Gribouval O, Tête MJ, Loirat C, Dantal J, Fischbach M, Pouteil-Noble C, Decramer S, Hoehne M, Benzing T, Charbit M, Niaudet P, Antignac C. Nephrin mutations can cause childhood-onset steroid-resistant nephrotic syndrome. J Am Soc Nephrol. 2008 Oct;19(10):1871-8. doi: 10.1681/ASN.2008010059. Epub 2008 Jul 9. {{PMID|18614772}}; PMCID: PMC2551572.&lt;/ref&gt; '' NPHS2 '', koji kodira protein [[podocin]] koji se nalazi u podocitima;&lt;ref&gt;Boute N, Gribouval O, Roselli S, Benessy F, Lee H, Fuchshuber A, Dahan K, Gubler MC, Niaudet P, Antignac C. NPHS2, encoding the glomerular protein podocin, is mutated in autosomal recessive steroid-resistant nephrotic syndrome. Nat Genet. 2000 Apr;24(4):349-54. doi: 10.1038/74166. Erratum in: Nat Genet 2000 May;25(1):125. {{PMID|10742096}}.&lt;/ref&gt; i ''INF2'', koji kodira protein koji veže [[aktin]]ski [[Formini|formin]].&lt;ref&gt;Brown EJ, Schlöndorff JS, Becker DJ, Tsukaguchi H, Tonna SJ, Uscinski AL, Higgs HN, Henderson JM, Pollak MR. Mutations in the formin gene INF2 cause focal segmental glomerulosclerosis. Nat Genet. 2010 Jan;42(1):72-6. doi: 10.1038/ng.505. Epub 2009 Dec 20. Erratum in: Nat Genet. 2010 Apr;42(4):361. Tonna, Stephen J [added]. {{PMID|20023659}}; PMCID: PMC2980844.&lt;/ref&gt;

== Dijagnoza ==
Dijagnoza FSGS postavlja se bubrežnom biopsijom koja uključuje najmanje 15 serijskih rezova s najmanje osam glomerula.&lt;ref&gt;Fuiano G, Comi N, Magri P, et al. Serial morphometric analysis of sclerotic lesions in primary &quot;focal&quot; segmental glomerulosclerosis. J Am Soc Nephrol 1996; 7:49.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;Schwartz MM, Korbet SM. Primary focal segmental glomerulosclerosis: pathology, histological variants, and pathogenesis. Am J Kidney Dis 1993; 22:874.&lt;/ref&gt; Histološke karakteristike uključuju [[skleroza|sklerozu]] (ožiljke) dijela (prosjek: 15%) glomerulsog prostora, pri čemu samo dio glomerula ima bilo kakvu sklerozu. Ostali testovi koji pomažu u dijagnozi uključuju proteine urina, analizu urina, serumske albumine i lipide u serumu.  Klinička slika proteinurije, niske razine proteina u krvi (albumin, antitijela) i povišeni [[holesterol]] u krvi podržavajući dijagnozu FSGS-a, iako oni ne pomažu u razlikovanju FSGS-a od drugih uzroka [[proteinurija|proteinurije]].

== Klasifikacija ==
 [[slika:Collapsing glomerulopathy - very high mag.jpg|thumb| [[Mikrografija]] kolapsirajuće varijante FSGS (kolapsna glomerulopatija). Srušeni [[glomerul]] vidi se na vrhu, desno od sredine. [[PAS boja]];[[biopsija bubrega]].]]
Prema patološkim nalazima viđenim u [[bubreg|bubrežnim]] [[biopsija]]ma, može se razlikovati pet međusobno isključivih varijanti fokalne segmentne glomeruloskleroze:&lt;ref name=&quot;thomas&quot;&gt;{{cite journal|vauthors=Thomas DB, Franceschini N, Hogan SL, etal|year=2006|title=Clinical and pathologic characteristics of focal segmental glomerulosclerosis pathologic variants|url=https://archive.org/details/sim_kidney-international_2006-03_69_5/page/920|journal=Kidney Int.|volume=69|issue=5|pages=920–6|doi=10.1038/sj.ki.5000160|pmid=16518352}}&lt;/ref&gt;
# Varirajuća varijanta
# Varijanta lezije glomerularnog vrha
# Mobilna varijanta
# Perihilusna varijanta
# NOS, ako inače nije drugačije naznačena

Prepoznavanje ovih varijanti može imati [[Prognoza|prognostičko]] značenje kod osoba sa primarnom žarišnom segmentnom glomerulosklerozom. Varirabilna varijanta povezana je s većom stopom progresije u [[krajnji stadij bubrežne bolesti]], dok varijanta lezije glomerularnog vrha kod većine pacijenata ima nisku stopu napredovanja do završnog stadija bubrega.&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;Fogo AB. Causes and pathogenesis of focal segmental glomerulosclerosis. Nat Rev Nephrol. 2015 Feb;11(2):76-87. doi: 10.1038/nrneph.2014.216. Epub 2014 Dec 2. {{PMID|25447132}}; PMCID: PMC4772430.&lt;/ref&gt; Ćelijska varijanta pokazuje sličnu kliničku prezentaciju s varijantom kolapsa i glomerularnog vrha, ali ima srednje rezultate između druge dvije varijante

== Liječenje ==
Liječenje prve linije za primarni FSGS sastoji se od protuupalnih lijekova. Konkretno, [[glukokortikoid]]i započinju kod pacijenata koji se manifestuju sa [[nefrotski sindrom|nefrozama]] – proteinurija opsega ( &gt; 3,5 g / dan).&lt;ref name=&quot;:9&quot;&gt;Chen YM, Liapis H. Focal segmental glomerulosclerosis: molecular genetics and targeted therapies. BMC Nephrol. 2015 Jul 9;16:101. doi: 10.1186/s12882-015-0090-9. {{PMID|26156092}}; PMCID: PMC4496884.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:10&quot;&gt;Raina R, Wang J, Sharma A, Chakraborty R. Extracorporeal Therapies in the Treatment of Focal Segmental Glomerulosclerosis. Blood Purif. 2020;49(5):513-523. doi: 10.1159/000506277. Epub 2020 Feb 19. {{PMID|32074606}}.&lt;/ref&gt; Za pacijente koji održavaju proteinuriju nefrotskog opsega, uprkos glukokortikoidima ili za pacijente koji pokazuju intoleranciju na glukokortikoide, započinjudjelovati  [[inhibitori kalcineurina]] (npr. takrolimus). Uspješno liječenje definira se kao pad u proteinuriji do subnefrotskog raspona.

Liječenje sekundarnog FSGS uključuje rješavanje određenog toksičnog ili stresnog agensa.

== Prognoza ==
Većina neliječenih slučajeva FSGS napredovat će u [[hronična bolest bubrega|završnu fazu bolesti bubrega]].&lt;ref&gt;Deegens JK, Assmann KJ, Steenbergen EJ, Hilbrands LB, Gerlag PG, Jansen JL, Wetzels JF. Idiopathic focal segmental glomerulosclerosis: a favourable prognosis in untreated patients? Neth J Med. 2005 Nov;63(10):393-8. {{PMID|16301760}}.&lt;/ref&gt; Važni prognostički faktori uključuju stupanj proteinurije i početni odgovor na terapiju.

Pacijenti sa proteinurijom nefrotskog opsega (&gt; 3,5 g / dan) imaju preko 50% stope progresije do završne faze bubrega u 10 godina,  Samo 15% pacijenata sa subnefrotskom faziom, rasponi proteinurije napreduju do završne faze bubrežne insuficijencije nakon 10 godina.

Početni odgovor na terapiju također nalaže dugoročne ishode. Oni koji imaju definiciju &quot;potpunog odgovora&quot; obično pokazuju proteinuriju od &lt; 300 &amp;nbsp;mg/dan; oni s &quot;djelomičnim odgovorom&quot; pokazuju subnefrotski raspon proteinurije &lt; 3,5 g/dan.&lt;ref name=&quot;:11&quot;&gt;Troyanov S, Wall CA, Miller JA, Scholey JW, Cattran DC; Toronto Glomerulonephritis Registry Group. Focal and segmental glomerulosclerosis: definition and relevance of a partial remission. J Am Soc Nephrol. 2005 Apr;16(4):1061-8. doi: 10.1681/ASN.2004070593. Epub 2005 Feb 16. {{PMID|15716334}}.&lt;/ref&gt; Either complete or partial response is associated with 80% kidney survival at 10-years, compared with about 50% among non-responsive patients.&lt;ref name=&quot;:11&quot; /&gt;

== Epidemiologija ==
FSGS čini 35% svih slučajeva nefrotskog sindroma, što ga čini jednim od najčešćih uzroka nefrotskog sindroma u Sjedinjenim Državama. FSGS čini 2% svih slučajeva zatajenja bubrega. Afroamerički pacijenti imaju 4 puta veću vjerovatnoću da razviju FSGS. Muškarci imaju oko dva puta veću vjerovatnoću da razviju FSGS u odnosu na žene.

==Također pogledajte==
* [[Glomerulonefritis]]
* [[Nefrotski sindrom]]
*[[Glomerul]]
*[[Bowmanova čahura]]

==Reference==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

{{Glomerulska bolest}}

{{DEFAULTSORT:Focal Segmental Glomerulosclerosis}}
[[Kategorija:Bolesti bubrega]]
[[Kategorija:Kanalopatije]]
[[Kategorija:Poremećaji koji uzrokuju edem]]
[[Kategorija:Sindromi]]
[[Kategorija:Tumori]]</text>
      <sha1>k706lqswms7gr2r4ypl973cfufj3bal</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Spisak fobija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>487777</id>
    <revision>
      <id>3938518</id>
      <parentid>3904144</parentid>
      <timestamp>2026-11-02T15:53:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Grondilo</username>
        <id>180038</id>
      </contributor>
      <comment>/* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */</comment>
      <origin>3938518</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26478" sha1="su5mqtcc38a5qtpdumxfv2iffuosl26" xml:space="preserve">Ovo je spisak [[fobija]].

{{compact ToC|side=yes|top=yes|num=yes}}
==A==
*Ablutofobija – strah od pranja ili kupanja
*Akarofobija – strah od svraba ili insekata koji ga svrbe
*Acerofobija – strah od kiselosti
*Ahluofobija – strah od tame
*Akustikofobija – strah od buke
*Akrofobija – strah od visine
*Aerofobija – strah od propuha, gutanja zraka ili štetnih tvari u zraku
*Aeroakrofobija – strah od otvorenih visokih mjesta
*Aeronauzifobija – strah od povraćanja uslijed zračne bolesti
*Agateofobija – strah od ludila
*Agliofobija – strah od bola
*Agorafobija – strah od otvorenih prostora ili od gužve na javnim mjestima poput pijaca Strah od napuštanja sigurnog mjesta
*Agrafobija – strah od seksualnog zlostavljanja
*Agrizoofobija – strah od divljih životinja
*Agirofobija – strah od ulice ili prelaska ulice
*Aihmofobija – strah od igala ili šiljastih predmeta
*Ailurofobija – strah od mačaka
*Albuminurofobija – strah od bolesti bubrega
*Alektorofobija – strah od pilića
*Algofobija – strah od bola
*Aliumfobija – strah od češnjaka
*Alodokafobija – strah od mišljenja
*Altofobija – strah od visine
*Amatofobija – strah od prašine
*Amaksofobija – strah od vožnje u automobilu
*Ambulofobija – strah od hodanja
*Amnesifobija – strah od amnezije
*Amihofobija – strah od ogrebotina ili ogrebotina
*Anablefobija – strah od pogleda gore
*Ankraofobija – strah od vjetra (Anemofobija)
*Androfobija – strah od muškaraca
*Anemofobija – strah od propuha ili vjetra (Ankraofobija)
*Anginofobija – strah od angine, gušenja ili uskosti
*Anglofobija – strah od Engleske ili engleske kulture itd
*Angrofobija – strah od bijesa ili ljutnje
*Ankilofobija – strah od nepokretnosti zgloba
*Antrofobija ili antofobija – strah od cvijeća
*Antropofobija – strah od ljudi ili društva
*Antlofobija – strah od poplava
*Anuptafobija – strah  da ne ostanu slobodni
*Apeirophobia – strah od beskonačnosti
*Afenfozmfobija – strah od dodira (Haphephobia)
*Apifobija – strah od pčela
*Apotemnofobija – strah od osoba s amputacijama
*Arachibutyrophobia – strah od putera od kikirikija koji se lijepi za krov [[usta]]
*Arahnefobija ili Arahnofobija – strah od pauka
*Aritmofobija – strah od brojeva
*Arenfobija – strah od muškaraca
*Arzonfobija – strah od vatre
*Astenofobija – strah od nesvjestice ili slabosti
*Astrafobija ili Astrapofobija – strah od groma i groma (ceraunofobija, keraunofobija)
*Astrofobija – strah od zvijezda ili nebeskog svemira
*Asimetrifobija – strah od asimetričnih stvari
*Ataksiofobija – strah od ataksije (mišićna nekoordinacija)
*Ataksofobija – strah od nereda ili neurednosti
*Atelofobija – strah od nesavršenosti
*Atefobija – strah od propasti ili ruševinaBacilofobija – strah od mikroba
*Atazagorafobija – strah od zaborava ili ignoriranja ili zaboravljanja
*Atomosofobija – strah od atomskih eksplozija
*Atihifobija – strah od neuspjeha
*Aulofobija – strah od flaute
*Aurofobija – strah od zlata
*Aurorafobija – strah od sjevernog svjetla
*Autodisomofobija – strah od onoga koji ima loš miris
*Automatonofobija – strah od lutki ventrilokvista, animatroničnih stvorenja, voštanih statua – svega što lažno predstavlja živa bića
*Automizofobija – strah od prljavštine
*Autofobija – Strah da budete sami ili od sebe
*Aviofobija ili aviatofobija – strah od letenja

==B==
*Bakteriofobija – strah od [[bakterija]]
*Balistofobija – strah od projektila ili metaka
*Barofobija – strah od gravitacije
*Batmofobija – strah od stepenica ili strmih padina
*Batofobija – strah od dubine
*Batofobija – strah od visine ili blizine visokih zgrada
*Batrahofobija – strah od vodozemaca, kao što su žabe, tritoni, daždevnjaci itd
*Bazofobija ili bazifobija – nesposobnost za stajanje Strah od hodanja ili pada
*Belonefobija – strah od igle i iglama (Aihmofobija)
*Bibliofobija – strah od knjiga
*Blenofobija – strah od sluzi
*Bogifobija – strah od bauka ili bauk
*Boljšefobija – strah od boljševika
*Botanofobija – strah od biljaka
*Bromidrozifobija ili Bromidrofobija – strah od tjelesnih mirisa
*Brontofobija – strah od groma i groma
*Bufonofobija – strah od krastača

==C==
*Cainolofobija ili Cainofobija – strah od bilo čega novog, novost
*Cenofobija ili Centofobija – strah od novih stvari ili ideja
*Ceraunofobija ili Ceraunofobija – strah od groma i groma (Astrafobija, Astrapofobija)
*Cibofobija – strah od hrane (Sitofobija, Sitiofobija)
*Ciklofobija – strah od bicikla
*Cimofobija ili kimofobija – strah od talasa ili pokreta poput talasa
*Cinofobija – strah od pasa ili bjesnoće
*Cipridofobija ili Ciprifobija ili Ciprianofobija ili Ciprinofobija – strah od prostitutki ili venerične bolesti

==D== 
*Dačofobija – strah od Holanđana
*Decidofobija – strah od donošenja odluka
*Defekaloeziofobija – strah od bolnih pokreta crijeva
*Deipnofobija – strah od razgovora za ručkom ili večerom
*Dekstrofobija – strah od predmeta na desnoj strani tijela
*Dementofobija – strah od ludila
*Demofobija – strah od gužve (Agorafobija)
*Demonofobija ili demonofobija – strah od demona
*Dendrofobija – strah od drveća
*Dentofobija – strah od zubara
*Dermatofobija – strah od kožnih [[lezija]]
*Dermatosiofobija ili Dermatofobija ili Dermatopatofobija – strah od kožnih bolesti
*Didaskaleinofobija – strah od polaska u školu
*Dijabetofobija – strah od dijabetesa
*Dikefobija – strah od pravde
*Dinofobija – strah od vrtoglavice ili vrtloga
*Diplofobija – strah od dvostrukog vida
*Dipsofobija – strah od pijenja
*Dishabiliofobija – strah od svlačenja pred nekim
*Dismorfofobija – strah od deformacije
*Dispozofobija – strah od bacanja stvari Nagomilavanje
*Distihifobija – strah od nesreća
*Doksofobija – strah od izražavanja mišljenja ili primanja pohvala
*Domatofobija – strah od kuće ili boravka u kući (eikofobija, oikofobija)
*Dorafobija – strah od krzna ili kože životinja
*Dromofobija – strah od prelaska ulice

==E==
*Eikofobija – strah od kućnog okruženja (domatofobija, oikofobija)
*Eizoptrofobija – strah od ogledala ili od gledanja sebe u ogledalu
*Ekclesiofobija– Strah od crkve
*Ekofobija – strah od kuće
*Ekvinofobija – strah od konja
*Elektrofobija – strah od struje
*Eleuterofobija – strah od slobode
*Elurofobija – strah od mačaka (Ailurofobija)
*Emetofobija – strah od povraćanja
*Enetofobija – strah od igle
*Enohlofobija – strah od gužve
*Enosiofobija ili enisofobija – strah od činjenja neoprostivog grijeha ili kritike
*Entomofobija – strah od insekata
*Eozofobija – strah od zore ili dnevnog svjetla
*Efebifobija – strah od tinejdžera
*Enofobija – strah od vina
*Epistaksiofobija – strah od krvarenja iz nosa
*Epistemofobija – strah od znanja
*Eremofobija – strah od toga da li je sam ili od usamljenosti
*Ereuthrophobia – strah od crvenila
*Ergasiofobija – 1) Strah od rada ili funkcionisanja 2) Strah hirurga od operacije
*Ergofobija – strah od posla
*Eritrofobija ili eritofobija ili ereutofobija – 1) Strah od crvenih svjetlosti 2) Crvenilo 3) Crvena
*Erotofobija – strah od seksualne ljubavi ili seksualnih pitanja
*Eufobija – strah od čuvanja dobrih vijesti
*Eurotofobija – strah od ženskih genitalija

==F==
*Fagofobija – strah od gutanja ili jedenja ili jedenja
*Falakrofobija – strah od ćelavosti
*Falofobija – strah od penisa, posebno uspravan
*Farmakofobija – strah od uzimanja lijekova
*Fazmofobija – strah od duhova
*Fengofobija – strah od dnevnog svjetla ili sunca
*Filemafobija ili Filematofobija – strah od ljubljenja
*Filofobija – strah od zaljubljivanja ili zaljubljenosti
*Filozofobija – strah od filozofije
*Fobofobija – strah od fobija
*Fotoaugliaphobia – strah od blještavih svjetala
*Fotofobija – strah od svjetlosti
*Fonofobija – strah od zvukova ili glasova ili vlastitog glasa; telefona
*Fronemofobija – strah od razmišljanja
*Febrifobija ili fibrifobija ili fibriofobija – strah od vrućice
*Felinofobija – strah od mačaka (Ailurophobia, Elurophobia, Galeophobia, Gatophobia)
*Frankofobija – strah od Francuske ili francuske kulture (Galofobija, Galiofobija)
*Frigofobija – Strah od hladnoće ili hladnih stvari (Himafobija, Himatofobija, Psihrofobija)
*Febrifobija ili fibrifobija ili fibriofobija – strah od vrućice
*Felinofobija – strah od mačaka (Ailurophobia, Elurophobia, Galeophobia, Gatophobia)
*Frankofobija – strah od Francuske ili francuske kulture (Galofobija, Galiofobija)
*Ftiriofobija – strah od uši (Pedikulofobija)
*Ftiziofobija – strah od tuberkulozeFrigofobija – strah od hladnoće ili hladnih stvari (heimafobija, heimatofobija, psihrofobija)

==G==
*Galeofobija ili gatofobija – strah od mačaka
*Galofobija ili Galiofobija – strah od Francuske ili francuske kulture (Frankofobija)
*Gamofobija – strah od braka
Geliofobija – strah od smijeha
*Gelotofobija – strah od toga da će mi se smijati
*Geniofobija – strah od brade
*Genofobija – strah od seksa
*Genuphobia – strah od koljena
*Gefirofobija ili Gefidrofobija ili Gefizrofobija – strah od prelaska mostova
*Germanofobija – strah od Njemačke ili njemačke kulture
*Geraskofobija – strah od starenja
*Gerontofobija – strah od starih ljudi ili od starenja
*Geumafobija ili geumofobija – strah od ukusa
*Gimnofobija – strah od golotinje
*Ginefobija ili ginofobija – strah od žena 
*Glosofobija – strah od javnog govora ili od pokušaja govora
*Gnosiofobija – strah od znanja
*Grafofobija – strah od pisanja ili rukopisa

==H==
*Hadefobija – strah od pakla
*Hagiofobija – strah od svetaca ili svetih stvari
*Hamartofobija – strah od grijeha
*Hafefobija ili Haptefobija – strah od dodira
*Harpaksofobija – strah od pljačke
*Hedonofobija – strah od osjećaja zadovoljstva
*Heliofobija – strah od sunca
*Helenologofobija – strah od grčkih izraza ili složene naučne terminologije
*Helmintofobija – strah od zaraze crvima
*Hemofobija ili hemafobija ili hematofobija – strah od krvi
*Herezifobija ili hereiofobija – strah od izazova službenoj doktrini ili radikalne devijacije
*Herpetofobija – strah od gmazova ili jezivih, puzavih stvari
*Heterofobija – strah od suprotnog spola (Seksofobija)
*Hetofobija – strah od kose
*Heksakosioiheksekontaheksafobija– Strah od broja 666
*Hierofobija – strah od svećenika ili svetih stvari
*Hipofobija – strah od konja
*Hipopotomonstroseskvipedaliofobija – strah od dugih riječi
*Hobofobija – strah od propalica ili prosjaka
*Hodofobija – strah od putovanja cestom
*Hormefobija – strah od šoka
*Homihlofobija – strah od magle
*Homilofobija – strah od propovijedi
*Hominofobija – strah od muškaraca
*Homofobija – Strah od istosti, monotonije ili homoseksualnosti ili postajanja homoseksualcem
*Hoplofobija – strah od vatrenog oružja
*Hidrargiofobija – strah od živih lijekova
*Hidrofobija – strah od vode ili bjesnoće
*Hidrofobofobija – strah od bjesnoće
*Hijelofobija ili hijalofobija – strah od stakla
*Higrofobija – strah od tečnosti, vlage ili vlage
*Hilefobija – strah od materijalizma ili strah od epilepsije
*Hilofobija – strah od šuma 
*Heimafobija ili Heimatofobija – strah od hladnoće (frigofobija, psihofobija)
*Hemofobija – strah od hemikalija ili rada sa hemikalijama
*Herofobija – strah od radosti
*Hipengiofobija ili hipegiafobija – strah od odgovornosti
*Hipnofobija – strah od sna ili hipnotizacije
*Hipsifobija – strah od visine Hiraptofobija – strah od dodira
*Hiroptofobija– Strah od šišmiša
*Horofobija – strah od plesa

==I==
*Ihtiofobija – strah od ribe
*Ideofobija – strah od ideja
*Iligofobija – strah od vrtoglavice ili vrtoglavice kada se spusti pogled
*Iofobija – strah od otrova
*Insektofobija – strah od insekata
*Izolofobija – strah od samoće, biti sam
*Izopterofobija – strah od termita, insekata koji jedu drvo
*Itifalofobija – strah od viđenja, razmišljanja ili uspravnog penisa

==J==
*Japanofobija – strah od Japanaca
*Jatrofobija – strah od odlaska liječniku ili ljekarima 
*Judeofobija – strah od Jevreja

==K==
*Kakofobija – strah od ružnoće
*Kaliginefobija – strah od lijepih žena
*Kancerofobija ili karcinofobija – strah od raka
*Kardiofobija – strah od srca
*Karnofobija – strah od mesa
*Katagelofobija – strah od ismijavanja
*Katapedafobija – strah od skakanja sa visokih i niskih mjesta
*Katizofobija – strah od sjedenja
*Katoptrofobija – strah od ogledala
*Kiberfobija – strah od računara ili rada na računaru
*Kionofobija – strah od snijega
*Kirofobija – strah od ruku
*Klaustrofobija – strah od zatvorenih prostora
*Kleitrofobija ili Kleisiofobija – strah od zatvaranja u zatvoreno mjesto
*Kleptofobija – strah od krađe
*Klimakofobija – strah od stepenica, penjanja ili pada od dolje
*Klinofobija – strah od odlaska u krevet
*Klitrofobija ili kleitrofobija – strah od zatvaranja
*Knidofobija – strah od uboda
*Koimetrofobija – strah od groblja
*Koitofobija – strah od koitusa
*Kolerofobija – strah od bijesa ili strah od kolere
*Kometofobija – strah od kometa
*Konsekotaleofobija – strah od štapića
*Kontrafobija – Prednost fobije za strašne situacije
*Kontreltofobija – strah od seksualnog zlostavljanja
*Koprastazofobija – strah od zatvora
*Koprofobija – strah od izmeta
*Koulrofobija – strah od klauna
*Kremofobija – strah od provalija
*Kriofobija – strah od velike hladnoće, leda ili mraza
*Kristalofobija – strah od kristala ili stakla
*Krometofobija ili hrematofobija – strah od novca
*Kromofobija ili hromatofobija – strah od boja
*Kronofobija – strah od vremena
*Kronomentrofobija – strah od satova
*Kakorafiofobija – strah od neuspjeha ili poraza
*Katagelofobija – strah od ismijavanja
*Katizofobija– strah od sjedenja
*Kacaridafobija – strah od žohara
*Kenofobija – strah od praznina ili praznih prostora
*Keraunofobija ili keraunofobija – strah od groma i groma (Astrafobija, Astrapofobija)
*Kinetofobija ili kinezofobija – strah od kretanja ili kretanja
*Klaustrofobija – strah od malih unutrašnjih prostora/lifta i sl.
*Kletofobija – strah od krađe
*Koinonifobija – strah od soba
*Kolpofobija – strah od genitalija, posebno ženskih
*Kopofobija – strah od umora
*Koniofobija – strah od prašine (Amatofobija)
*Kosmikofobija – strah od svemirskog fenomena
*Kimofobija – strah od talasa (Cimofobija)
*Kinofobija – strah od bjesnoće
*Kifofobija – strah od saginjanja
*Ksantofobija – strah od žute boje ili riječi žuta
*Ksenoglosofobija – strah od stranih jezika
*Ksenofobija – strah od stranaca ili stranaca
*Kserofobija – strah od suhoće
*Ksilofobija – 1) Strah od drvenih predmeta 2) Šume
*Ksirofobija – strah od žileta
*Kvadrafobija – strah od broja četiri
*Kvadriplegifobija – strah od kvadriplegičara ili strah da postanemo kvadriplegičari
*Kvintafobija – strah od broja pet

==L==
*Lahanofobija – strah od povrća
*Laliofobija ili lalofobija – strah od govora
*Leprofobija ili leprafobija – strah od gube
*Leukofobija – strah od bijele boje
*Levofobija – strah od stvari na lijevoj strani tijela
*Ligofobija – strah od tame
*Lisofobija – strah od bjesnoće ili ludila 
*Ligirofobija – strah od glasnih zvukova
*Lilapsofobija – strah od tornada i uragana
*Limnofobija – strah od jezera
*Linonofobija – strah od žica
*Litikafobija – strah od tužbe
*Lokiofobija – strah od poroda
*Logizomehanofobija – strah od računara
*Logofobija – strah od riječi
*Luifobija – strah od luesa, sifilis
*Lutrafobija – strah od vidre

==M==
*Makrofobija – strah od dugog čekanja
*Mageirokofobija – strah od kuhanja
*Maieusiophobia– Strah od porođaja
*Malaksofobija – igra se strah od ljubavi (Sarmasofobija)
*Manijafobija – strah od ludila
*Mastigofobija – strah od kazne
*Mehanofobija – strah od mašina
*Medomalakufobija – strah od gubitka erekcije
*Medortofobija – strah od uspravnog penisa
*Megalofobija – strah od velikih stvari
*Melisofobija – strah od pčela
*Melanofobija – strah od crne boje
*Melofobija – strah ili mržnja prema muzici
*Meningitofobija – strah od bolesti mozga
*Menofobija – strah od menstruacije
*Merinthofobija – strah od vezivanja ili vezivanja
*Metalofobija – strah od metala
*Metateziofobija – strah od promjena
*Meteorofobija – strah od meteora
*Metifobija – strah od alkohola
*Metrofobija – strah ili mržnja prema poeziji
*Mikrobiofobija – strah od mikroba (Bacilofobija) Mikrofobija –
strah od malih stvari
*Mizofobija ili mizofobija – strah od kontaminacije prljavštinom ili klicama
*Mnemofobija – strah od sjećanja
*Molizmofobija ili Molizomofobija – strah od prljavštine ili kontaminacije
*Monofobija – strah od samoće ili samoće
*Monopatofobija – strah od određene bolesti
*Motorfobija – strah od automobila
*Motefobija – strah od moljaca
*Musofobija ili murifobija – strah od miševa
*Mikofobija – strah ili odbojnost prema gljivama
*Mikrofobija – strah od malih stvari
*Miksofobija – strah od sluzi (Blennofobija) Miktofobija – strah od tame
*Mirmekofobija – strah od mrava
*Mitofobija – strah od mitova ili priča ili lažnih izjava

==N==
*Nebulafobija – strah od magle (Homihlofobija)
*Nekrofobija – strah od smrti ili mrtvih stvari
*Nelofobija – strah od stakla
*Neopharmaphobia – strah od novih lijekova
*Neofobija – strah od bilo čega novog
*Nefofobija – strah od oblaka
*Niktohilofobija – strah od tamnih šumovitih područja ili šuma noću
*Niktofobija – strah od mraka ili noći
*Noktifobija – strah od noći
*Nomatofobija – strah od imena
*Nozokomefobija – strah od bolnica
*Nozofobija ili nozemafobija – strah od bolesti
*Nostofobija – strah od povratka kući
*Noverkafobija – strah od maćehe
*Nukleomitufobija – strah od nuklearnog oružja
*Nudofobija – strah od golotinje
*Numerofobija – strah od brojeva

==O==
*Obesofobija – strah od debljanja (pokreskofobija)
*Ohlofobija – strah od gužve ili rulje
*Ohofobija – strah od vozila
*Oktofobija – strah od figure 8
*Odontofobija – strah od zuba ili zubne kirurgije
*Odinofobija ili Odinefobija – strah od bola (Algofobija)
*Oikofobija – strah od kućnog okruženja, kuća (Domatofobija, eikofobija)
*Olfaktofobija – strah od mirisa
*Ombrofobija – strah od kiše ili kiše
*Ometafobija ili Omatofobija – strah od očiju
*Omfalofobija – strah od pupova
*Oneirofobija – strah od snova
*Oneirogmofobija – strah od vlažnih snova
*Onomatofobija – strah od čuvanja određene riječi ili imena
*Ofidiofobija – strah od zmija (Snejkofobija) Oftalmofobija –
strah od zrenja 
*Opiofobija – strah se doktora da propišu potrebne lijekove protiv bolova za pacijente
*Optofobija – strah od otvaranja očiju
*Ornitofobija – strah od ptica
*Ortofobija – strah od imovine
*Osmofobija ili osfresiofobija – strah od mirisa ili mirisa
*Ostrakonofobija – strah od školjki

==P==
*Pagofobija – strah od leda ili mraza
*Pantofobija – strah od patnje i bolesti
*Panofobija ili Pantofobija – strah od svega
*Papafobija – strah od pape
*Papirofobija – strah od papira
*Paralipofobija – strah od zanemarivanja dužnosti ili odgovornosti
*Parafobija – strah od seksualne perverzije
*Parazitofobija – strah od parazita
*Paraskavedekatriafobija – Strah od petka 13.
*Partenofobija – strah od djevica ili mladih djevojaka
*Patofobija – strah od bolesti
*Patroiofobija – strah od nasljedstva
*Parturifobija – strah od poroda
*Pekatofobija – strah od grijeha ili izmišljenih zločina
*Pedikulofobija – strah od uši
*Pediofobija – strah od lutki
*Pedofobija – strah od djece
*Peladofobija – strah od ćelavih ljudi
*Pelagrofobija – strah od pelagre
*Peniafobija – strah od siromaštva
*Pentarafobija – strah od svekrve (Noverkafobija)
*Pireksiofobija – strah od vrućice
*Pirofobija – strah od vatre 
*Plakofobija – strah od nadgrobnih spomenika
*Plutofobija – strah od bogatstva
*Pluviofobija – strah od kiše ili kiše
*Pneumatifobija – strah od duhova
*Pnigofobija ili Pnigerofobija – strah od gušenja, da bi me neko ugušio
*Pokreskofobija – strah od debljanja (Obesofobija) Pogonofobija –
strah od brade
*Poliosofobija – strah od zaraze poliomijelitisom
*Politikofobija – strah ili nenormalna nesklonost političarima
*Polifobija – strah od mnogih stvari
*Poinefobija – strah od kazne
*Ponofobija – strah od prekomjernog rada ili bola
*Porfirofobija – strah od ljubičaste boje
*Potamofobija – strah od rijeka ili tekuće vode
*Potofobija – strah od alkohola
*Proktofobija – strah od rektuma
*Prosofobija – strah od napretka
*Pselizmofobija – strah od mucanja
*Psihofobija – strah od uma
*Psihrofobija – strah od hladnoće
*Pteromerhanofobija – strah od letenja
*Pteronofobija – strah da vas perje ne škaklja
*Pupafobija – strah od lutaka

==R==
*Radiofobija – strah od zračenja, rendgenskih zraka
*Ranidafobija – strah od žaba
*Rektofobija – strah od rektuma ili pravca
*Rabdofobija – strah od najoštrijeg kažnjavanja ili premlaćivanja šipkom ili od stroge kritike Također strah od magije (štapića) 
*Ripofobija– Strah od defekacije
*Ritifobija – strah od nastanka bora
*Rupofobija – strah od prljavštine
*Rusofobija – strah od Rusa

==S==
*Samhainofobija – strah od Noći vještica
*Sarmasofobija – igra straha od ljubavi (Malaksofobija)
*Satanofobija – strah od sotone
*Selahofobija – strah od morskih pasa
*Selafobija – strah od bljeska svjetlosti
*Selenofobija – strah od mjeseca
*Seplofobija – strah od raspadajuće materije
*Seskvipedalofobija – strah od dugih riječi
*Seksofobija – strah od suprotnog spola (Heterofobija) Siderodromofobija – strah od vozova, *Sfeksofobija – strah od osa Skabiofobija – strah od šuge
*Skatofobija – strah od fekalnih materija
*Skelerofibija – strah od loših ljudi, provalnika
*Skiofobija, Skiafobija – strah od sjene
*Skolecifobija – strah od crva
*Skolionofobija – strah od škole
*Skopofobija ili Skoptofobija – strah da će vas vidjeti ili zuriti u njih
*Skotomafobija – strah od sljepila u vidnom polju
*Skotofobija – strah od tame (Ahluofobija)
*Skriptofobija – strah od pisanja u javnosti
željezničkih pruga ili putovanja vlakovima
*Siderofobija – strah od zvijezda
*Sinistrofobija – strah od lijevice ili ljevoruke
*Sinofobija – strah od kineskog, kineske kulture
*Sitofobija ili sitiofobija – strah od hrane ili jedenja (Cibofobija)
*Socerafobija – strah od svekra
*Socijalna fobija – strah od negativne procjene u socijalnim situacijama
*Sociofobija – strah od društva ili ljudi uopće
*Somnifobija – strah od sna
*Sofofobija – strah od učenja
*Soteriofobija – strah od zavisnosti od drugih
*Spacefobija – strah od svemira
*Spektrofobija – strah od sablasti ili duhova
*Spermatofobija ili spermofobija – strah od klica
*Stasibasifobija ili stasifobija – strah od stajanja ili hodanja (Ambulofobija)
*Staurofobija – strah od križa/krsta ili raspeća
*Stenofobija – strah od uskih stvari ili mjesta
*Stigiofobija ili stigiofobija – strah od pakla
*Surifobija – strah od miševa
*Simbolofobija – strah od simbolike
*Simetrofobija – strah od simetrije
*Singenezofobija – strah od rođaka
*Sifilofobija – strah od sifilisa

==T==
*Tahofobija – strah od brzine
*Taeniofobija ili Teniofobija – strah od pantljičara
*Tafefobija, Tafofobija – strah od toga da li će biti sahranjen živ ili od groblja
*Tapinofobija – strah od zaraze
*Taurofobija – strah od bikova
*Tehnofobija – strah od tehnologije
*Teleofobija – 1) Strah od određenih planova 2) Vjerska ceremonija
*Telefonofobija – strah od telefona
*Teratofobija – strah od rađanja deformiranog djeteta ili strah od čudovišta ili deformiranih ljudi
*Testofobija – strah od polaganja testova
*Tetanofobija – strah od čeljusti, tetanus
*Teutofobija – strah od Njemačke ili njemačkih stvari
*Tekstofobija – strah od određenih tkanina
*Tazofobija – strah od sjedenja
*Talasofobija – strah od mora
*Tanatofobija ili tantofobija – strah od smrti ili umiranja
*Teatrofobija – strah od pozorišta
*Teologikofobija – strah od teologije
*Teofobija – strah od bogova ili religije
*Termofobija – strah od vrućine
*Tiranofobija – strah od tirana 
*Tokofobija – strah od trudnoće ili porođaja
*Tomofobija – strah od hirurških operacija
*Tonitrofobija – strah od groma
*Topofobija – strah od određenih mjesta ili situacija, poput treme
*Toksifobija ili toksofobija ili toksikofobija – strah od otrova ili od slučajnog trovanja
*Traumatofobija – strah od ozljeda
*Tremofobija – strah od drhtanja
*Trihinofobija – strah od trihineloze
*Trihopatofobija ili Trihofobija – strah od kose (Hetopfobija, Hipertrihofobija)
*Triskaidekaphobia – strah od broja 13
*Tropofobija – strah od pomicanja ili promjene
*Tripanofobija – strah od injekcija
*Tuberkulofobija – strah od tuberkuloze

==U==
*Uranofobija ili uranifobija – strah od neba
*Urofobija – strah od mokraće ili mokrenja

==V==
*Vakcinofobija – strah od vakcinacije
*Valonfobija – Strah od Valonaca 
*Venustrafobija – strah od lijepih žena
*Verbofobija – strah od riječi
*Verminofobija – strah od klica
*Vestifobija – strah od odjeće
*Vikcafobija: Strah od vještica i čaranja 
*Virginitiphobia – strah od silovanja
*Vitrikofobija – strah od očuha

==Z==
*Zelofobija – strah od ljubomore
*Zeusofobija – Strah od Boga ili bogova
*Zemifobija – Strah od velikog pacova/miša
*Zmijofobija – strah od *Zmija (Ofidiofobija)
*Zoofobija – strah od životinja
&lt;ref&gt;[http://phobialist.com/ Spisak fobija]&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commons category|Phobias}}
* [http://phobialist.com/ The Phobia List]
* [http://www.nursingdegreeguide.org/2010/100-weird-phobias-that-really-exist/ Nursing Degree Guide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191002012944/http://www.nursingdegreeguide.org/2010/100-weird-phobias-that-really-exist/ |date=2. 10. 2019 }}

{{DEFAULTSORT:Fobije, spisak}}
[[Kategorija:Fobije|Spisak fobija]]
[[Kategorija:Medicinski spiskovi]]
[[Kategorija:Psihološki spiskovi]]</text>
      <sha1>su5mqtcc38a5qtpdumxfv2iffuosl26</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mišićna atrofija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>491940</id>
    <revision>
      <id>3938495</id>
      <parentid>3915504</parentid>
      <timestamp>2026-11-02T14:23:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Animalsandpets1</username>
        <id>168970</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Ispravka nepravilno napisanih riječi</comment>
      <origin>3938495</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30115" sha1="iu97vsx61xhtxvthwqby1hpwjb2kael" xml:space="preserve">{{Infokutija zdravstveno stanje
| naziv                    =
| sinonimi                 = 
| slika                    = 1025 Atrophy.png
| opis_slike         = Smanjuje se veličina mišića, kao posljedica toga dolazi do gubitka snage i [[pokretljivost]]i.
| veličina_slike           = 300px
| alt                      =
| izgovor                  = 
| specijalnost             = [[Fizioterapija]] i rehabilitacija
| simptomi                 =Preovlađujući simptom je pojačana slabost, poteškoće ili nemogućnost obavljanja fizičkih zadataka, u stajanju iz sjedećeg položaja, hodanju ili penjanju uz stepenice i može uzrokovati povećanu učestalost padova. Atrofija mišića grla može uzrokovati poteškoće pri gutanju, a atrofija [[dijafragma|dijafragme]] može uzrokovati otežano [[disanje]].
| komplikacije             = 
| pojava                   = Bilo koja dob
| trajanje                 = 
| vrste                    = 
| uzroci                   =Mnoge bolesti i stanja mogu dovesti do ove neravnoteže, bilo kroz samu bolest ili kroz promjene apetita povezane s bolešću. Uzroci [[atrofija]] mišića, uključuju nepokretnost, [[starenje]], pothranjenost, određene sistemske bolesti ([[kancer]], [[kongestivna srčana insuficijencija]], [[hronična opstruktivna bolest pluća]]; [[AIDS]], bolest [[jetra|jetre]], itd.), deinervacija, unutrašnja bolest mišića ili lijekovi (kao što su [[glukokortikoid]]i); neravnoteže između normalne usklađenosti između [[sinteza proteina|sinteze]] i [[proteoliza|razgradnje proteina]]. Ovo uključuje složenu [[ćelijska signalizacija|ćelijsku signalizaciju]]
| rizici                   =Nepokretljivost, dugotrajno ležanje
| dijagnoza                = 
| diferencijalna_dijagnoza = 
| prevencija               = 
| tretman                  = 
| lijek                    = 
| prognoza                 = Uz liječenje, normalan život
| frekvencija              = 
| smrtnost                 = 
}}
'''Mišićna atrofija''' je gubitak [[skeletni mišić|skeletno-mišićne]] mase. Može biti uzrokovana nepokretnošću, [[starenje]]m, pothranjenošću, lijekovima ili širokim spektrom ozljeda ili bolesti koje utiču na mišićno-koštani ili [[nervni sistem]]. Atrofija mišića dovodi do slabosti mišića i uzrokuje invalidnost.

Nekorištenje uzrokuje brzu atrofiju mišića i često se javlja tokom ozljede ili bolesti koja zahtijeva imobilizaciju ekstremiteta ili mirovanje u krevetu. Ovisno o trajanju neupotrebe i zdravstvenom stanju pojedinca, ovo se može potpuno poništiti aktivnošću. Pothranjenost prvo uzrokuje gubitak [[masti]], ali u dugotrajnom gladovanju može napredovati do atrofije mišića i može se poništiti nutritivnom terapijom. Nasuprot tome, [[kaheksija]] je sindrom iscrpljivanja, uzrokovan osnovnom bolešću kao što je rak koji uzrokuje dramatičnu atrofiju mišića i ne može se potpuno poništiti nutritivnom terapijom. [[Sarkopenija]] je mišićna atrofija [[Starenje|povezana sa starenjem]] i može se usporiti vježbanjem. Konačno, bolesti mišića kao što su [[mišićna distrofija]] ili [[miopatija]] mogu uzrokovati atrofiju, kao i oštećenje nervnog sistema, kao što je [[povreda kičmene moždine]] ili [[moždani udar]]. Stoga je mišićna atrofija obično nalaz ([[znakovi i simptomi|znak ili simptom]]) u bolesti, a ne bolest sama po sebi. Međutim, neki [[sindromi]] mišićne atrofije su klasifikovani kao spektri bolesti ili entiteti bolesti, a ne samo kao klinički sindromi, kao što su različite [[spinalne mišićne atrofije]].

Mišićna atrofija je posljedica neravnoteže između [[sinteza proteina|sinteze]] i degradacije proteina, iako su mehanizmi nepotpuno shvaćeni i variraju ovisno o uzroku. Gubitak mišića može se kvantificirati naprednim slikovnim studijama, ali se to ne provodi često. Liječenje ovisi o osnovnom uzroku, ali često uključuje vježbanje i adekvatnu prehranu. [[Anabolički steroidi|Anabolički agensi]] mogu imati određenu efikasnost, ali se ne koriste često zbog nuspojava. Istražuje se više tretmana i suplemenata, ali još uvijek postoje ograničene mogućnosti liječenja u kliničkoj praksi. S obzirom na implikacije atrofije mišića i ograničene mogućnosti liječenja, minimiziranje nepokretnosti je kritično kod ozljeda ili bolesti.

==Znakovi i simptomi== 
[[slika:Photograph of young girl with muscular atrophy Wellcome L0034939.jpg|alt=Fotografija pacijenta|thumb|Teška mišićna atrofija koja dovodi do mršavljenja kod mlade djevojke sa hroničnim [[reumatizam|reumatizmom]]]]
Glavni znak atrofije mišića je gubitak čiste mišićne mase. Ovu promjenu može biti teško otkriti zbog [[gojaznost]]i, promjena u masnoj masi ili [[edem]]a. Promjene u težini, udovima ili obimu struka nisu pouzdani pokazatelji promjena mišićne mase.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Dev R | title = Measuring cachexia-diagnostic criteria | journal = Annals of Palliative Medicine | volume = 8 | issue = 1 | pages = 24–32 | date = januar 2019 | pmid = 30525765 | doi = 10.21037/apm.2018.08.07 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

Preovlađujući simptom je pojačana slabost koja može rezultirati poteškoćama ili nemogućnošću obavljanja fizičkih zadataka, ovisno o tome koji su mišići zahvaćeni. Atrofija mišića trupa ili nogu može uzrokovati poteškoće pri ustajanju iz sjedećeg položaja, hodanju ili penjanju uz stepenice i može uzrokovati povećanu učestalost padova. Atrofija mišića grla može uzrokovati poteškoće pri gutanju, a atrofija [[dijafragma|dijafragme]] može uzrokovati otežano [[disanje]]. Mišićna atrofija može biti asimptomatska i može proći neotkrivena sve dok se ne izgubi značajna količina mišića.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Cretoiu SM, Zugravu CA | title = Nutritional Considerations in Preventing Muscle Atrophy | journal = Advances in Experimental Medicine and Biology | volume = 1088 | pages = 497–528 | date = 2018 | pmid = 30390267 | doi = 10.1007/978-981-13-1435-3_23 | publisher = Springer Singapore | isbn = 9789811314346 | veditors = Xiao J }}&lt;/ref&gt;

==Uzroci==
[[Skeletni mišić]]i služe kao mjesto skladištenja [[aminokiselina]] koje se mogu koristiti za proizvodnju energije, kada su zahtjevi visoki ili zalihe niske. Ako metabolički zahtjevi ostanu veći od sinteze proteina, mišićna masa se gubi.&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;pmid8049126&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Seene T | title = Turnover of skeletal muscle contractile proteins in glucocorticoid myopathy | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-steroid-biochemistry-and-molecular-biology_1994-07_50_1-2/page/1 | journal = The Journal of Steroid Biochemistry and Molecular Biology | volume = 50 | issue = 1–2 | pages = 1–4 | date = juli 1994 | pmid = 8049126 | doi = 10.1016/0960-0760(94)90165-1 | s2cid = 27814895 }}&lt;/ref&gt;

===Nepokretljivost===
Nekorištenje je čest uzrok atrofije mišića i može biti lokalni (zbog ozljede ili gipsa) ili opći (mirovanje u krevetu). Stopa atrofije mišića nakon neupotrebe (10–42 dana) je otprilike 0,5–0,6% ukupne mišićne mase dnevno, iako postoje značajne varijacije među ljudima.&lt;ref name = &quot;Wall_2013&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Wall BT, Dirks ML, van Loon LJ | title = Skeletal muscle atrophy during short-term disuse: implications for age-related sarcopenia | journal = Ageing Research Reviews | volume = 12 | issue = 4 | pages = 898–906 | date = septembar 2013 | pmid = 23948422 | doi = 10.1016/j.arr.2013.07.003 | s2cid = 30149063 }}&lt;/ref&gt; Starije osobe su najosjetljivije na dramatičan gubitak mišića s nepokretnošću. Većina utvrđenih studija istraživala je produženu neupotrebu (&gt;10 dana), u kojoj je mišić ugrožen prvenstveno padom u stopi sinteze mišićnih proteina, a ne promjenama u razgradnji mišićnih proteina. Postoje dokazi koji ukazuju na to da može doći do aktivnijeg razlaganja proteina tokom kratkotrajne nepokretnosti (&lt;10 dana).&lt;ref name = &quot;Wall_2013&quot; /&gt;

===Kaheksija===
Određene bolesti mogu uzrokovati složeni sindrom gubitka mišića poznat kao [[kaheksija]]. Često se viđa kod karcinoma, [[kongestivne srčane insuficijencije]], [[Hronična opstruktivna bolest pluća|hronične opstruktivne bolesti pluća]], [[hronične bolesti bubrega]] i [[AIDS]], iako je povezan s mnogim procesima bolesti, obično sa značajnom inflamatornom komponentom. Kaheksija uzrokuje kontinuirani gubitak mišića koji nije u potpunosti poništen nutritivnom terapijom.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Evans WJ, Morley JE, Argilés J, Bales C, Baracos V, Guttridge D, Jatoi A, Kalantar-Zadeh K, Lochs H, Mantovani G, Marks D, Mitch WE, Muscaritoli M, Najand A, Ponikowski P, Rossi Fanelli F, Schambelan M, Schols A, Schuster M, Thomas D, Wolfe R, Anker SD | display-authors = 6 | title = Cachexia: a new definition | url = https://archive.org/details/sim_clinical-nutrition_2008-12_27_6/page/793 | journal = Clinical Nutrition | volume = 27 | issue = 6 | pages = 793–9 | date = decembar 2008 | pmid = 18718696 | doi = 10.1016/j.clnu.2008.06.013 }}&lt;/ref&gt; [[Patofiziologija|Patofiziološki profil]] nije u potpunosti shvaćen, ali se smatra da upalni [[citokini]] imaju centralnu ulogu. Za razliku od gubitka težine zbog neadekvatnog unosa [[kalorija]], [[kaheksija]] uzrokuje pretežno gubitak mišića umjesto gubitka masti i ne reagira tako na nutritivne intervencije. Kaheksija može značajno ugroziti kvalitet života i funkcionalni status i povezana je s lošim ishodima.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Morley JE, Thomas DR, Wilson MM | title = Cachexia: pathophysiology and clinical relevance | url = https://archive.org/details/sim_american-journal-of-clinical-nutrition_2006-04_83_4/page/734 | journal = The American Journal of Clinical Nutrition | volume = 83 | issue = 4 | pages = 735–43 | date = april 2006 | pmid = 16600922 | doi = 10.1093/ajcn/83.4.735 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Peterson SJ, Mozer M | title = Differentiating Sarcopenia and Cachexia Among Patients With Cancer | journal = Nutrition in Clinical Practice | volume = 32 | issue = 1 | pages = 30–39 | date = februar 2017 | pmid = 28124947 | doi = 10.1177/0884533616680354 | s2cid = 206555460 }}&lt;/ref&gt;

===Sarkopenija===
[[Sarkopenija]] je degenerativni gubitak skeletne mišićne mase, kvaliteta i snage, povezan sa [[starenje]]m. To uključuje atrofiju mišića, smanjenje broja mišićnih vlakana i pomak ka &quot;sporom trzaju&quot; ili [[Skeletni mišić|vlakna skeletnih mišića tipa I]] preko &quot;brzih trzaja&quot; ili [[Skeletni mišići|vlakana tipa II]].&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt; Brzina gubitka mišića ovisi o nivou vježbanja, pratećim bolestima, ishrani i drugim faktorima. Postoji mnogo predloženih mehanizama sarkopenije i smatra se da su posljedica promjena u signalnim putevima mišićne sinteze i postepenog neuspjeha u [[satelitska ćelija|satelitskim ćelijama]] koje pomažu u regeneraciji vlakana skeletnih mišića, ali su nepotpuno shvaćeni.

Sarkopenija može dovesti do smanjenja funkcionalnog statusa i uzrokovati značajnu invalidnost, ali je različito stanje od [[kaheksije]], iako mogu postojati istovremeno.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Marcell TJ | title = Sarcopenia: causes, consequences, and preventions | journal = The Journals of Gerontology. Series A, Biological Sciences and Medical Sciences | volume = 58 | issue = 10 | pages = M911-6 | date = oktobar 2003 | pmid = 14570858 | doi = 10.1093/gerona/58.10.m911 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Godine 2016. objavljen je [[Međunarodna statistička klasifikacija bolesti i srodnih zdravstvenih problema|ICD kod]] za sarkopeniju, što je doprinijelo njenom prihvatanju kao entiteta bolesti.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Anker SD, Morley JE, von Haehling S | title = Welcome to the ICD-10 code for sarcopenia | journal = Journal of Cachexia, Sarcopenia and Muscle | volume = 7 | issue = 5 | pages = 512–514 | date = decembar 2016 | pmid = 27891296 | pmc = 5114626 | doi = 10.1002/jcsm.12147 }}&lt;/ref&gt;

===Unutrašnje bolesti mišića===
Bolesti mišića, kao što su [[mišićna distrofija]], [[amiotrofna lateralna skleroza]] (ALS) ili [[miozitis]] kao [[miozitis inkluzijskog tijela]] mogu uzrokovati atrofiju mišića.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Powers SK, Lynch GS, Murphy KT, Reid MB, Zijdewind I | title = Disease-Induced Skeletal Muscle Atrophy and Fatigue | journal = Medicine and Science in Sports and Exercise | volume = 48 | issue = 11 | pages = 2307–2319 | date = novembar 2016 | pmid = 27128663 | pmc = 5069191 | doi = 10.1249/MSS.0000000000000975 }}&lt;/ref&gt;

===Oštećenje centralnog nervnog sistema===
Oštećenje [[neuron]]a u [[mozak|mozgu]] ili [[kičmena moždina|kičmenoj moždini]] može uzrokovati izraženu atrofiju mišića. To može biti lokalizirana atrofija mišića i slabost ili paraliza kao što je [[moždani udar]] ili [[povreda kičmene moždine]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = O'Brien LC, Gorgey AS | title = Skeletal muscle mitochondrial health and spinal cord injury | journal = World Journal of Orthopedics | volume = 7 | issue = 10 | pages = 628–637 | date = oktobar 2016 | pmid = 27795944 | pmc = 5065669 | doi = 10.5312/wjo.v7.i10.628 }}&lt;/ref&gt; Raširenija oštećenja kao što su [[traumatska ozljeda mozga]] ili [[cerebralna paraliza]] mogu uzrokovati generaliziranu atrofiju mišića.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Verschuren O, Smorenburg AR, Luiking Y, Bell K, Barber L, Peterson MD | title = Determinants of muscle preservation in individuals with cerebral palsy across the lifespan: a narrative review of the literature | journal = Journal of Cachexia, Sarcopenia and Muscle | volume = 9 | issue = 3 | pages = 453–464 | date = juni 2018 | pmid = 29392922 | pmc = 5989853 | doi = 10.1002/jcsm.12287 }}&lt;/ref&gt;

===Oštećenje perifernog nervnog sistema===
Povrede ili bolesti [[PNS|perifernih nerava]] koji opskrbljuju određene mišiće također mogu uzrokovati mišićnu atrofiju. Ovo se vidi kod ozljede živca uslijed traume ili hirurških komplikacija, uklještenja živaca ili nasljednih bolesti kao što je [[Charcot-Marie-Toothova bolest|Charcot–Marie–Toothova bolest]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Wong A, Pomerantz JH | title = The Role of Muscle Stem Cells in Regeneration and Recovery after Denervation: A Review | journal = Plastic and Reconstructive Surgery | volume = 143 | issue = 3 | pages = 779–788 | date = mart 2019 | pmid = 30817650 | doi = 10.1097/PRS.0000000000005370 | s2cid = 73495244 }}&lt;/ref&gt;

===Lijekovi===
Poznato je da neki lijekovi uzrokuju atrofiju mišića, obično zbog direktnog djelovanja na mišiće. Ovo uključuje glukokortikoide, koji uzrokuju glukokortikoidnu miopatiju ili lijekove toksične za mišiće kao što je [[doksorubicin]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Hiensch AE, Bolam KA, Mijwel S, Jeneson JA, Huitema AD, Kranenburg O, van der Wall E, Rundqvist H, Wengstrom Y, May AM | display-authors = 6 | title = Doxorubicin-induced skeletal muscle atrophy: elucidating the underlying molecular pathways | journal = Acta Physiologica | pages = e13400 | date = oktobar 2019 | volume = 229 | issue = 2 | pmid = 31600860 | doi = 10.1111/apha.13400 | pmc = 7317437 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

===Endokrinopatije===
Poznato je da poremećaji [[endokrini sistem|endokrinog sistema]] kao što su [[Cushingova bolest]] ili [[hipotireoza]] uzrokuju atrofiju mišića.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Martín AI, Priego T, López-Calderón A | title = Hormones and Muscle Atrophy | journal = Advances in Experimental Medicine and Biology | volume = 1088 | pages = 207–233 | date = 2018 | pmid = 30390253 | doi = 10.1007/978-981-13-1435-3_9 | publisher = Springer Singapore | isbn = 9789811314346 | veditors = Xiao J }}&lt;/ref&gt;

==Patofiziologija==
Mišićna atrofija nastaje zbog neravnoteže u normalnoj usklađenosti između [[sinteza proteina|sinteze]] i [[proteoliza|razgradnje proteina]]. Ovo uključuje složenu [[ćelijska signalizacija|ćelijsku signalizaciju]] koja nije u potpunosti shvaćena i atrofija mišića je vjerovatno posljedica djelovanja više različitih mehanizama.

[[mitohondrija|Mitohondrijska]] funkcija je ključna za zdravlje skeletnih mišića i štetne promjene na nivou mitohondrija mogu doprinijeti atrofiji mišića.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Abrigo J, Simon F, Cabrera D, Vilos C, Cabello-Verrugio C | title = Mitochondrial Dysfunction in Skeletal Muscle Pathologies | journal = Current Protein &amp; Peptide Science | volume = 20 | issue = 6 | pages = 536–546 | date = 20. 5. 2019 | pmid = 30947668 | doi = 10.2174/1389203720666190402100902 }}&lt;/ref&gt; Smanjenje gustine [[mitohondrija]] kao i njihovog kvaliteta stalno se viđa kod atrofije mišića zbog neupotrebe.&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt;

[[Adenozin trifosfat|ATP]]-zavisni [[ubikvitin]]/[[proteasom]]ski put je jedan mehanizam kojim se proteini razgrađuju u mišićima. Ovo uključuje specifične proteine koji su označeni za uništavanje malim [[peptid]]om zvanim [[ubikvitin]] koji omogućava [[proteasom|proteasomu]]a da prepozna i razgradi protein.&lt;ref name=&quot;pmid18556469&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Sandri M | title = Signaling in muscle atrophy and hypertrophy | journal = Physiology | location = Bethesda, Md. | volume = 23 | issue = 3| pages = 160–70 | date = juni 2008 | pmid = 18556469 | doi = 10.1152/physiol.00041.2007 }}&lt;/ref&gt;

==Dijagnoza==
Skrining za atrofiju mišića ograničen je nedostatkom utvrđenih dijagnostičkih kriterija, iako su mnogi predloženi. Mogu se koristiti dijagnostički kriteriji za druga stanja, kao što su [[sarkopenija]] ili [[kaheksija]].&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt; Ovi sindromi mogu se identifikovati i skrining upitnicima.

Mišićna masa i promjene mogu se kvantificirati na studijama snimanja kao što su [[kompjuterizirana tomografija|CT snimanja]] ili [[Magnetna rezonanca|magnetna rezonanca (MRI)]]. [[Biomarker]]i, kao što je [[urin]]ska [[urea]] mogu se koristiti za grubu procjenu gubitka mišića u okolnostima brzog gubitka mišića.&lt;ref&gt;{{cite book | first1 = Jacki | last1 = Bishop | first2 = Thomas | last2 = Briony | name-list-style = vanc | chapter = Section 1.9.2 | pages = [https://archive.org/details/manualofdietetic0000unse/page/76 76] |title=Manual of Dietetic Practice | url = https://archive.org/details/manualofdietetic0000unse |publisher=Wiley-Blackwell |year=2007 |isbn=978-1-4051-3525-2 }}&lt;/ref&gt; Ostali biomarkeri se još istražuju, ali se ne koriste u kliničkoj praksi.&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt;

==Tretman==
Atrofija mišića može se odgoditi, spriječiti i ponekad poništiti liječenjem. Pristupi liječenju uključuju uticaj na signalne puteve koji izazivaju [[mišićna hipertrofija|hipertrofiju mišića]] ili spor razgradnju mišića, kao i optimiziranje nutritivnog statusa.

Fizička aktivnost pruža značajan [[anabolizam|anabolički]] stimulans mišića i ključna je komponenta za usporavanje ili preokretanje mišićne atrofije.&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt; Još uvijek nije poznato idealno &quot;doziranje&quot; vježbe. Pokazalo se da je vježba s otporom korisna u smanjenju atrofije mišića kod starijih osoba.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Sayer AA | title = Sarcopenia the new geriatric giant: time to translate research findings into clinical practice | journal = Age and Ageing | volume = 43 | issue = 6 | pages = 736–7 | date = novembar 2014 | pmid = 25227204 | doi = 10.1093/ageing/afu118 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Liu CJ, Latham NK | title = Progressive resistance strength training for improving physical function in older adults | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | issue = 3 | pages = CD002759 | date = juli 2009 | pmid = 19588334 | pmc = 4324332 | doi = 10.1002/14651858.CD002759.pub2 }}&lt;/ref&gt; Kod pacijenata koji ne mogu vježbati zbog fizičkih ograničenja kao što je [[paraplegija]], [[funkcionalna električna stimulacija]] može se koristiti za vanjsku stimulaciju mišića.&lt;ref&gt;{{cite conference | vauthors = Zhang D, Guan TH, Widjaja F, Ang WT | title = Functional electrical stimulation in rehabilitation engineering: A survey. | conference = Proceedings of the 1st international convention on Rehabilitation engineering &amp; assistive technology: in conjunction with 1st Tan Tock Seng Hospital Neurorehabilitation Meeting | date = 23. 4. 2007 | pages = 221–226 | isbn = 978-1-59593-852-7 | doi = 10.1145/1328491.1328546 | publisher = Association for Computer Machinery }}&lt;/ref&gt;

Adekvatne kalorije i proteini su ključni za sprječavanje atrofije mišića. Potrebe za proteinima mogu dramatično varirati u zavisnosti od [[metabolizam|metaboličkih]] faktora i stanja bolesti, tako da suplementacija sa visokim sadržajem proteina može biti korisna.&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt; Suplementacija proteinima ili [[aminokiselina razgranatog lanca|aminokiselinama razgranatog lanca]], posebno [[leucin]]om, može pružiti stimulans za mišićnu sintezu i inhibirati razgradnju proteina, a proučavan je na atrofiju mišića za sarkopeniju i kaheksiju.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Argilés JM, Campos N, Lopez-Pedrosa JM, Rueda R, Rodriguez-Mañas L | title = Skeletal Muscle Regulates Metabolism via Interorgan Crosstalk: Roles in Health and Disease | journal = Journal of the American Medical Directors Association | volume = 17 | issue = 9 | pages = 789–96 | date = septembar 2016 | pmid = 27324808 | doi = 10.1016/j.jamda.2016.04.019 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Sarcopenia July 2015 review&quot;/&gt; [[β-Hidroksi β-metilbutirat]] (HMB), [[metabolit]] [[leucin|leucina]] koji se prodaje kao [[dodatak ishrani]], pokazao je efikasnost u prevenciji gubitka mišićne mase u nekoliko stanja gubitka mišića u ljudi, posebno [[sarkopenija|sarkopenije]].&lt;ref name=&quot;Sarcopenia July 2015 review&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Phillips SM | title = Nutritional supplements in support of resistance exercise to counter age-related sarcopenia | journal = Advances in Nutrition | volume = 6 | issue = 4 | pages = 452–60 | date = juli 2015 | pmid = 26178029 | pmc = 4496741 | doi = 10.3945/an.115.008367 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Brioche T, Pagano AF, Py G, Chopard A | title = Muscle wasting and aging: Experimental models, fatty infiltrations, and prevention | journal = Molecular Aspects of Medicine | volume = 50 | pages = 56–87 | date = august 2016 | pmid = 27106402 | doi = 10.1016/j.mam.2016.04.006 | url = https://hal.archives-ouvertes.fr/hal-01837630/file/2016_Brioche_MAM_1.pdf }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Holeček M | title = Beta-hydroxy-beta-methylbutyrate supplementation and skeletal muscle in healthy and muscle-wasting conditions | journal = Journal of Cachexia, Sarcopenia and Muscle | volume = 8 | issue = 4 | pages = 529–541 | date = august 2017 | pmid = 28493406 | pmc = 5566641 | doi = 10.1002/jcsm.12208 }}&lt;/ref&gt; Na osnovu [[meta-analiza]] od sedam randomiziranih kontroliranih studija, objavljenih 2015. godine, suplementacija HMB-om je djelotvorna kao tretman za očuvanje čiste mišićne mase kod starijih osoba.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Wu H, Xia Y, Jiang J, Du H, Guo X, Liu X, Li C, Huang G, Niu K | display-authors = 6 | title = Effect of beta-hydroxy-beta-methylbutyrate supplementation on muscle loss in older adults: a systematic review and meta-analysis | journal = Archives of Gerontology and Geriatrics | volume = 61 | issue = 2 | pages = 168–75 | date = 2015 | pmid = 26169182 | doi = 10.1016/j.archger.2015.06.020 }}&lt;/ref&gt; Potrebno je više istraživanja kako bi se utvrdili precizni učinci HMB na snagu i funkciju mišića u različitim [[populacija]]ma.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

U teškim slučajevima mišićne atrofije, upotreba [[anabolički sterfoid|anaboličkog steroida]], kao što je [[Metandienon|metandrostenolon]], može se primijeniti kod pacijenata kao potencijalni tretman, iako je upotreba ograničena nuspojavama. Nova klasa lijekova, nazvana [[selektivni modulatori androgenog receptora]], istražuje se s obećavajućim rezultatima. Imali bi manje [[nuspojava]], dok bi i dalje promovirali rast i regeneraciju mišićnog i koštanog tkiva. Ovi efekti tek treba da budu potvrđeni u većim kliničkim ispitivanjima.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Srinath R, Dobs A | title = Enobosarm (GTx-024, S-22): a potential treatment for cachexia | journal = Future Oncology | volume = 10 | issue = 2 | pages = 187–94 | date = februar 2014 | pmid = 24490605 | doi = 10.2217/fon.13.273 }}&lt;/ref&gt;

== Ishodi ==
Ishodi mišićne atrofije zavise od osnovnog uzroka i zdravlja pacijenta. Nepokretnost ili mirovanje u krevetu u populacijama predisponiranim na atrofiju mišića, kao što su starije osobe ili oni s bolesnim stanjima koja obično uzrokuju [[kaheksija|kaheksiju]], mogu uzrokovati dramatičnu atrofiju mišića i uticati na funkcionalne ishode. Kod starijih osoba to često dovodi do smanjene biološke rezerve i povećane osjetljivosti na stresore poznate kao &quot;[[sindrom krhkosti]]&quot;.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; Gubitak nemasne tjelesne mase također je povezan s povećanim rizikom od nastanka bolesti, [[Infekcija]], smanjenja [[imunost]]i i slabim zacjeljivanjem rana. Slabost koja prati atrofiju mišića dovodi do većeg rizika od padova, prijeloma, tjelesne invalidnosti, potrebe za institucionalnom njegom, smanjenog kvaliteta života, povećanja [[mortalitet]]a i povećanja troškova zdravstvene zaštite.&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt;

==Ostale životinje==

Neaktivnost i gladovanje kod [[sisar]]a dovode do atrofije skeletnih mišića, praćene manjim brojem i veličinom mišićnih ćelija kao i manjim sadržajem proteina.&lt;ref name=&quot;pmid17904252&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Fuster G, Busquets S, Almendro V, López-Soriano FJ, Argilés JM | title = Antiproteolytic effects of plasma from hibernating bears: a new approach for muscle wasting therapy? | url = https://archive.org/details/sim_clinical-nutrition_2007-10_26_5/page/658 | journal = Clinical Nutrition | volume = 26 | issue = 5 | pages = 658–61 | date = oktobar 2007 | pmid = 17904252 | doi = 10.1016/j.clnu.2007.07.003 }}&lt;/ref&gt; Poznato je da kod ljudi produženi periodi imobilizacije, kao u slučaju odmora u krevetu ili astronauta koji lete u svemir, dovode do slabljenja mišića i atrofije. Takve posljedice su također zabilježene kod malih sisara koji [[hibernacija|hiberniraju]] kao što su [[vjeverica]] sa zlatnim plaštom i smeđi [[šišmiš]]i.&lt;ref name=&quot;pmid17307375&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Lohuis TD, Harlow HJ, Beck TD | title = Hibernating black bears (Ursus americanus) experience skeletal muscle protein balance during winter anorexia | url = https://archive.org/details/sim_comparative-biochemistry-and-physiology-part-b_2007-05_147b_1/page/20 | journal = Comparative Biochemistry and Physiology. Part B, Biochemistry &amp; Molecular Biology | volume = 147 | issue = 1 | pages = 20–8 | date = maj 2007 | pmid = 17307375 | doi = 10.1016/j.cbpb.2006.12.020 }}&lt;/ref&gt;

[[Medvjedi]] su izuzetak od ovog pravila; vrste iz porodice ''Ursidae'' poznate su po svojoj sposobnosti da prežive nepovoljne uslove životne sredine niskih temperatura i ograničene dostupnosti ishrane tokom zime putem [[hibernacija|hibernacije]]. Za to vrijeme medvjedi prolaze kroz niz fizioloških, morfoloških i bihevioralnih promjena.&lt;ref name=&quot;pmid14506303&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Carey HV, Andrews MT, Martin SL | title = Mammalian hibernation: cellular and molecular responses to depressed metabolism and low temperature | url = https://archive.org/details/sim_physiological-reviews_2003-10_83_4/page/1153 | journal = Physiological Reviews | volume = 83 | issue = 4 | pages = 1153–81 | date = oktobar 2003 | pmid = 14506303 | doi = 10.1152/physrev.00008.2003 }}&lt;/ref&gt; Njihova sposobnost da održe broj i veličinu skeletnih mišića tokom neupotrebe je od velike važnosti.

Tokom hibernacije, medvjedi provode 4–7 mjeseci neaktivnosti i anoreksije bez atrofije mišića i gubitka proteina.&lt;ref name=&quot;pmid17307375&quot;/&gt; Nekoliko poznatih faktora doprinosi održavanju mišićnog tkiva. Tokom ljeta, medvjedi iskorištavaju dostupnost ishrane i akumuliraju mišićne proteine. Ravnoteža proteina u vrijeme mirovanja također se održava nižim nivoom razgradnje proteina tokom zime.&lt;ref name=&quot;pmid17307375&quot;/&gt; U vrijeme nepokretnosti, gubitak mišića kod medvjeda također je potisnut [[proteoliza|proteolitskim]] inhibitorom koji se oslobađa u cirkulaciji .&lt;ref name=&quot;pmid17904252&quot;/&gt; Još jedan faktor koji doprinosi održavanju mišićne snage kod medvjeda koji hiberniraju je pojava periodičnih voljnih i nevoljnih kontrakcija od drhtanja tokom [[hibernacija|uspavanosti]].&lt;ref name=Harlow&gt;{{cite journal | vauthors = Harlow HJ, Lohuis T, Anderson-Sprecher RC, Beck TD | year = 2004 | title = Body Surface Temperature Of Hibernating Black Bears May Be Related To Periodic Muscle Activity | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-mammalogy_2004-06_85_3/page/414 | journal = Journal of Mammalogy | volume = 85 | issue = 3 | pages = 414–419 | doi =10.1644/1545-1542(2004)085&lt;0414:BSTOHB&gt;2.0.CO;2 }}&lt;/ref&gt;  Tri do četiri dnevne epizode mišićne aktivnosti odgovorne su za održavanje mišićne snage i odgovora kod medvjeda tokom hibernacije.&lt;ref name = Harlow/&gt;

== Također pogledajte==
* [[Sarkopenija]]
* [[Kaheksija]]
* [[Uticaj svemirskih letova na ljudsko tijelo]]
* [[Slabost mišića]]
* [[Mišićna distrofija]]
* [[Mišićna hipertrofija]]
* [[Miotonična distrofija]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* {{Commonscat|Muscular atrophy}}
* {{MeshName|Muscular atrophy}}
{{Medicinski izvori 
|  DiseasesDB     = 29472
|  ICD10          = {{ICD10|M|62|5|m|60}}
|  ICD9           = {{ICD9|728.2}}
|  ICDO           =
|  OMIM           =
|  MedlinePlus    = 003188
|  eMedicineSubj  =
|  eMedicineTopic =
|  MeshID         = D009133
}}
{{Miopatija}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Fiziologija životinja]]
[[Kategorija:Znakovi bolesti]]
[[Kategorija:Dijabetes]]
[[Kategorija:Gruba patologija]]
[[Kategorija:Rehabilitacijska medicina]]
[[Kategorija:Starenje]]
[[Kategorija:Mišićni poremećaji]]
[[Kategorija:Vanjski znaci starenja]]
[[Kategorija:Fiziologija]]</text>
      <sha1>iu97vsx61xhtxvthwqby1hpwjb2kael</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kaheksija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>491973</id>
    <revision>
      <id>3938499</id>
      <parentid>3889720</parentid>
      <timestamp>2026-11-02T14:33:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Animalsandpets1</username>
        <id>168970</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Ispravka nepravilno napisanih riječi i strukture teksta</comment>
      <origin>3938499</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26008" sha1="tj5ep1eulxnofwokf0wgavggstgv6te" xml:space="preserve">{{infokutija zdravstveno stanje
| naziv            = Kaheksija
| sinonimi       = Sindrom gubitka
| slika          = Cancer-associated cachexia diagram.jpg
| opis_slike = Procesi i mehanizmi povezani sa kaheksijom u vezi sa  rakom
| specijalnost = [[Onkologija]], [[Interna medicina]], [[Fizikalna medicina i rehabilitacija]]
| simptomi = Nagli gubitak težine, promijenjeni signali u ishrani
| complications   = 
| onset           = 
| duration        = 
| types           = 
| causes          = 
| risks           = 
| diagnosis       = 
| differential    = 
| prevention      = 
| treatment       = 
| medication      = 
| prognoza       = Vrlo loša
|frekvencija= 1%
| smrtnost          = 1,5 do 2 miliona ljudi godišnje
}}
'''Kaheksija''' ([[grčki jezik|grč.]] κακός – ''kakos'' = loš + ἕξις – ''hexis'' = stanje)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.lexico.com/en/definition/cachexia|title=Cachexia &amp;#124; Definition of Cachexia by Lexico|website=Lexico Dictionaries &amp;#124; English|access-date=24. 6. 2022|archive-date=6. 10. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211006093319/https://www.lexico.com/en/definition/cachexia|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; je složen sindrom povezan s osnovnom bolešću koja uzrokuje kontinuirani [[mišićna atrofija|gubitak mišića]] koji se ne poništava u potpunosti s [[dodaci hrani|nutritivnom suplementacijom]]. Niz bolesti može uzrokovati kaheksiju, najčešće [[kancer]], [[srčana insuficijencija|kongestivno zatajenje srca]], [[hronična opstruktivna plućna bolest]], [[hronična bolest bubrega]] i [[AIDS]]. Sistemska [[upala]] iz ovih stanja može uzrokovati štetne promjene u metabolizmu i sastavu tijela. Za razliku od gubitka težine zbog neadekvatnog unosa [[kalorija]], kaheksija uzrokuje uglavnom gubitak mišića umjesto gubitka [[masti]]. Dijagnoza kaheksije može biti teška zbog nedostatka dobro utvrđenih dijagnostičkih kriterija. Kaheksija se može poboljšati liječenjem osnovne bolesti, ali drugi pristupi liječenju imaju ograničenu korist. Kaheksija je povezana sa povećanom smrtnošću i lošim kvalitetom života.

==Uzroci==
Kaheksija može biti uzrokovana različitim medicinskim stanjima, ali je najčešće povezana sa završnom fazom [[karcinom]]a, poznatom kao &quot;kaheksija raka&quot;. Oko 50% svih pacijenata oboljelih od raka pati od kaheksije. Oni sa rakom gornjeg dijela [[probavni trakt|gastrointestinalnog trakta]] i [[pankreas|gušterače]] imaju najveću učestalost razvoja kaheksičnih simptoma. Prevalencija kaheksije raste u naprednijim fazama i procjenjuje se da pogađa 80% pacijenata s terminalnim rakom.&lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Fearon KC, Moses AG | title = Cancer cachexia | journal = International Journal of Cardiology | volume = 85 | issue = 1 | pages = 73–81 | date = septembar 2002 | pmid = 12163211 | doi = 10.1016/S0167-5273(02)00235-8 }}&lt;/ref&gt;

[[Kongestivno zatajenje srca]], [[AIDS]], [[hronična opstruktivna bolest pluća]] i [[hronična bolest bubrega]] su druga stanja koja često uzrokuju kaheksiju.&lt;ref name=Ebner-2013&gt;{{cite journal | vauthors = Ebner N, Springer J, Kalantar-Zadeh K, Lainscak M, Doehner W, Anker SD, von Haehling S | title = Mechanism and novel therapeutic approaches to wasting in chronic disease | journal = Maturitas | volume = 75 | issue = 3 | pages = 199–206 | date = juli 2013 | pmid = 23664695 | doi = 10.1016/j.maturitas.2013.03.014 | url = https://zenodo.org/record/3420540 }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; Kaheksija također može biti posljedica uznapredovalih stadijuma [[Cistična fibroza|cistične fibroze]], [[multipla skleroza|multiple skleroze]], [[neurodegenerativna bolest|bolesti motornih neurona]], [[Parkinsonova bolest|Parkinsonove bolesti]], [[demencija]], [[tuberkuloza|tuberkuloze]], [[multipla sistemska atrofija|multiple sistemske atrofije]], [[trovanje živom|trovanja živom]], [[Crohnova bolest|Crohnove bolesti]], [[tripanozomijaza|tripanozomijaze]], [[reumatoidni artritis|reumatoidnog artritisa]] i [[celijakija|celijakije]], kao i drugih sistemskih bolesti.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Meresse B, Ripoche J, Heyman M, Cerf-Bensussan N | title = Celiac disease: from oral tolerance to intestinal inflammation, autoimmunity and lymphomagenesis | journal = Mucosal Immunology | volume = 2 | issue = 1 | pages = 8–23 | date = januar 2009 | pmid = 19079330 | doi = 10.1038/mi.2008.75 | s2cid = 24980464 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Morley JE, Thomas DR, Wilson MM | title = Cachexia: pathophysiology and clinical relevance | journal = The American Journal of Clinical Nutrition | volume = 83 | issue = 4 | pages = 735–43 | date = april 2006 | pmid = 16600922 | doi = 10.1093/ajcn/83.4.735 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

==Mehanizam==
Tačan mehanizam u kojem ove bolesti uzrokuju kaheksiju je slabo shvaćen i vjerovatno je multifaktorski s uključenim višestrukim putevima bolesti. Čini se da [[citokin|upalni citokini]] imaju centralnu ulogu uključujući [[TNF|faktor nekroze tumora]] (TNF) (koji se također naziva 'kaheksin' ili 'kahektin'), [[Interferon|interferon gama]] i [[interleukin 6]]. Pokazalo se da TNF ima direktan katabolički učinak na skeletne mišiće i [[masno tkivo]] preko [[ubikvitinski proteasomski put|ubikvitinskoproteasomskog puta]]. Ovaj mehanizam uključuje stvaranje [[ROS|reaktivnih vrsta kisika]], što dovodi do povećanja [[transkripcijski faktor|transkripcijskog faktora]] [[NF-κB]]. NF-κB je poznati regulator gena koji kodiraju citokine i citokinske receptore. Povećana proizvodnja citokina izaziva [[proteoliza|proteolizu]] i razgradnju [[miofibrila]]skih proteina.&lt;ref name=Kumar/&gt; Sistemska upala također uzrokuje smanjenu sintezu proteina kroz inhibiciju Akt/[[mTOR]] puta.&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Argilés JM, Campos N, Lopez-Pedrosa JM, Rueda R, Rodriguez-Mañas L |title=Skeletal Muscle Regulates Metabolism via Interorgan Crosstalk: Roles in Health and Disease |journal=Journal of the American Medical Directors Association |volume=17 |issue=9 |pages=789–96 |date=septembar 2016 |pmid=27324808 |doi=10.1016/j.jamda.2016.04.019 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

Iako mnoga različita [[tkiva]] i tipovi ćelija mogu biti odgovorni za povećanje cirkulirajućih citokina, dokazi ukazuju da su sami tumori važan izvor faktora koji mogu potaknuti kaheksiju kod raka. Molekule izvedene iz tumora, kao što su faktor mobilizacije [[lipid]]a, [[faktor induciranja proteolize]] i [[protein]] koji odvajaju [[mitohondrije]] mogu izazvati degradaciju proteina i doprinijeti kaheksiji.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Martignoni ME, Kunze P, Friess H | title = Cancer cachexia | journal = Molecular Cancer | volume = 2 | issue = 1 | pages = 36 | date = novembar 2003 | pmid = 14613583 | pmc = 280692 | doi = 10.1186/1476-4598-2-36 }}&lt;/ref&gt; Nekontrolirana upala u kaheksiji može dovesti do povećane stope metabolizma u mirovanju, dodatno povećavajući potrebe za proteinima i izvorima energije.&lt;ref name=&quot;:7&quot;/&gt;

Također postoje dokazi o promjenama u kontrolnim petljama hranjenja u kaheksiji. Visoki nivoi [[leptin]]a, [[hormon]]a koji luče [[adipocit]]i, blokiraju oslobađanje [[neuropeptid Y|neuropeptida Y]], koji je najmoćniji stimulativni peptid u [[hipotalamus]]noj oreksogenoj mreži, vodeći do smanjenog unosa energije uprkos visokoj metaboličkoj potražnji za nutrijentima.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;

==Dijagnoza==
Dijagnostičke smjernice i kriteriji su tek nedavno predloženi, uprkos prevalenci kaheksije i različitim kriterijima, primarne karakteristike kaheksije uključuju progresivno iscrpljivanje mišićne i masne mase, smanjen unos hrane, abnormalni [[metabolizam]] [[ugljikohidrat]]a, [[protein]]a i [[masti]], smanjen kvalitet života i povećano fizičko oštećenje.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Peterson SJ, Mozer M | title = Differentiating Sarcopenia and Cachexia Among Patients With Cancer | journal = Nutrition in Clinical Practice | volume = 32 | issue = 1 | pages = 30–39 | date = februar 2017 | pmid = 28124947 | doi = 10.1177/0884533616680354 | s2cid = 206555460 }}&lt;/ref&gt;

Historijski gledano, promjene tjelesne težine korištene su kao primarni pokazatelj kaheksije, uključujući nizak [[indeks tjelesne mase]] i nevoljni gubitak težine od više od 10%. Samo korištenje težine ograničeno je prisustvom [[edem]]a, tumorske mase i visokom prevalencom [[gojaznost]]i u općoj populaciji.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Dev R | title = Measuring cachexia-diagnostic criteria | journal = Annals of Palliative Medicine | volume = 8 | issue = 1 | pages = 24–32 | date = januar 2019 | pmid = 30525765 | doi = 10.21037/apm.2018.08.07 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Kriteriji zasnovani na težini ne uzimaju u obzir promjene u sastavu tijela, posebno gubitak nemasne tjelesne mase.

U pokušaju da se uključi šira procjena tereta kaheksije, predloženi su dijagnostički kriteriji koji koriste procjene laboratorijskih metrika i simptoma, pored težine. Kriteriji su uključivali gubitak težine od najmanje 5% u 12 mjeseci ili nizak [[indeks tjelesne mase]] (manje od 22 kg/m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;) s najmanje tri od sljedećih karakteristika: smanjenje mišića snaga, [[umor]], [[anoreksija]], nizak indeks mase bez masti ili abnormalna biohemija (povećani upalni markeri, anemija, nizak [[albumin]] u serumu).&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; Kod pacijenata sa rakom, kaheksija se dijagnosticira zbog nenamjernog gubitka težine od više od 5%. Za pacijente s rakom s indeksom tjelesne mase manjim od 20 kg/m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, kaheksija se dijagnosticira nakon nenamjernog gubitka težine više od 2%. Dodatno, može se dijagnosticirati putem [[sarkopenija|sarkopenije]], ili gubitka mase  [[skeletni mišić|skeletnih mišića]].&lt;ref name=&quot;Biswas&quot;/&gt;

Laboratorijski markeri se koriste za procjenu osoba s kaheksijom, uključujući [[albumin]], prealbumin, [[C-reaktivni protein]] ili [[hemoglobin]]. Međutim, laboratorijske metrike i granične vrijednosti nisu standardizirane za različite dijagnostičke kriterije. [[Reaktant akutne faze]] (IL-6, IL-1b, faktor nekroze tumora-a, IL-8, interferon-g) se ponekad mjere, ali imaju slabu korelaciju s ishodima. Ne postoje [[biomarkeri]] za identifikaciju ljudi s rakom koji mogu razviti kaheksiju.&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt; U nastojanju da se bolje klasifikuje ozbiljnost kaheksije, predloženo je nekoliko sistema bodovanja uključujući Cachexia Staging Score (CSS) i Cachexia Score (CASCO). CSS uzima u obzir gubitak težine, subjektivno izvještavanje o funkciji mišića, statusu performansi, gubitku apetita i laboratorijskim promjenama kako bi se pacijenti kategorizirali u nekaheksiju, prekaheksiju, kaheksiju i refraktornu kaheksiju. Cachexia SCOre (CASCO) je još jedan potvrđeni rezultat koji uključuje procjenu gubitka tjelesne težine i sastava, upale, metaboličkih poremećaja, imunosupresije, fizičkih performansi, anoreksije i kvalitete života.&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt;

Procjena promjena u sastavu tijela ograničena je poteškoćama u mjerenju mišićne mase i zdravlja na neinvazivan i isplativ način. Snimanje s kvantificiranjem mišićne mase je istraživano uključujući analizu bioelektrične neovisnosti, [[kompjuterizirana tomografija|CT]], [[DEXA|dvoenergetsku rendgensku apsorpciometriju]] (DEXA) i [[magnetna rezonanca|magnetnu rezonancu]], ali se ne koriste široko.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

===Definicija===
Identifikacija, liječenje i istraživanje kaheksije historijski su bili ograničeni nedostatkom široko prihvaćene definicije kaheksije. Godine 2011, međunarodna konsenzus grupa usvojila je definiciju kaheksije kao „multifaktorskog sindroma definiranog kontinuiranim gubitkom skeletne mišićne mase (sa ili bez gubitka masne mase) koji se može djelimično, ali ne i potpuno poništiti konvenciojskom nutritivnom podrškom.&quot;&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Fearon K, Strasser F, Anker SD, Bosaeus I, Bruera E, Fainsinger RL, Jatoi A, Loprinzi C, MacDonald N, Mantovani G, Davis M, Muscaritoli M, Ottery F, Radbruch L, Ravasco P, Walsh D, Wilcock A, Kaasa S, Baracos VE |display-authors=6 |title=Definition and classification of cancer cachexia: an international consensus |journal=The Lancet Oncology |volume=12 |issue=5 |pages=489–95 |date=maj 2011 |pmid=21296615 |doi=10.1016/s1470-2045(10)70218-7}}&lt;/ref&gt;

Kaheksija se razlikuje od gubitka težine zbog pothranjenosti od [[malsorpcija|malabsorpcije]], [[anoreksija nervosa|anoreksije nervoze]] ili anoreksije zbog [[veliki depresivni poremećaj|velikog depresivnog poremećaja]]. Gubitak težine zbog neadekvatnog unosa kalorija općenito uzrokuje gubitak masti prije gubitka mišića, dok kaheksija uzrokuje pretežno gubitak mišića. Kaheksija se takođe razlikuje od [[sarkopenija|sarkopenije]] ili gubitka mišića koji je povezan sa [[starenje]]m, iako oni često koegzistiraju.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Evans WJ, Morley JE, Argilés J, Bales C, Baracos V, Guttridge D, Jatoi A, Kalantar-Zadeh K, Lochs H, Mantovani G, Marks D, Mitch WE, Muscaritoli M, Najand A, Ponikowski P, Rossi Fanelli F, Schambelan M, Schols A, Schuster M, Thomas D, Wolfe R, Anker SD | display-authors = 6 | title = Cachexia: a new definition | url = https://archive.org/details/sim_clinical-nutrition_2008-12_27_6/page/793 | journal = Clinical Nutrition | volume = 27 | issue = 6 | pages = 793–9 | date = decembar 2008 | pmid = 18718696 | doi = 10.1016/j.clnu.2008.06.013 }}&lt;/ref&gt;

==Tretman==

Liječenje kaheksije ovisi o osnovnom uzroku, općoj prognozi i potrebama oboljele osobe.&lt;ref name=Care-2009&gt;{{cite web|title=Care Management Guidelines Fatigue, Anorexia and Cachexia|url=http://www.dhhs.tas.gov.au/__data/assets/pdf_file/0006/36942/Fatigue_Anorexia_Cachexia_Final290909_PCSSubComm.pdf|access-date=23. 2. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140514022343/http://www.dhhs.tas.gov.au/__data/assets/pdf_file/0006/36942/Fatigue_Anorexia_Cachexia_Final290909_PCSSubComm.pdf#|archive-date=14. 5. 2014|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Najefikasniji pristup kaheksiji je liječenje osnovnog procesa bolesti. Primjer je smanjenje kaheksije od [[AIDS]]-a [[visoko aktivna antiretrovirusna terapija]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.webmd.com/hiv-aids/guide/aids-wasting-syndrome|title=AIDS Wasting Syndrome|website=WebMD}}&lt;/ref&gt; Međutim, to često nije moguće ili možda neadekvatno da se preokrene sindrom kaheksije kod drugih bolesti. Pristupi za ublažavanje gubitka mišića uključuju vježbe, nutritivne terapije i lijekove.

===Vježba===

Terapija koja uključuje redovnu fizičku vježbu može se preporučiti za liječenje kaheksije zbog pozitivnih učinaka vježbe na skeletne mišiće, ali postojeći dokazi ostaju nesigurni u pogledu njezine učinkovitosti, prihvatljivosti i sigurnosti za pacijente s rakom.&lt;ref name=&quot;pmid33735441&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Grande AJ, Silva V, Sawaris Neto L, Teixeira Basmage JP, Peccin MS, Maddocks M | title = Exercise for cancer cachexia in adults | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 3 | issue = | pages = CD010804 | date = mart 2021 | pmid = 33735441 | doi = 10.1002/14651858.CD010804.pub3|pmc=8094916 }}&lt;/ref&gt; [[Randomizirana kontrolirana ispitivanja]] su potrebna kako bi se bolje utvrdilo može li vježbanje poboljšati kaheksiju kod širokog spektra tipova raka.&lt;ref name=&quot;pmid33735441&quot;/&gt; Pojedinci s kaheksijom općenito prijavljuju nizak nivo fizičke aktivnosti i malo njih se bavi rutinskim vježbanjem, zbog niske motivacije za vježbanje i uvjerenja da vježbanje može pogoršati njihove simptome ili uzrokovati štetu.&lt;ref name=&quot;pmid28758698&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Wasley D, Gale N, Roberts S, Backx K, Nelson A, van Deursen R, Byrne A | title = Patients with established cancer cachexia lack the motivation and self-efficacy to undertake regular structured exercise | journal = Psycho-Oncology | volume = 27 | issue = 2 | pages = 458–464 | date = februar 2018 | pmid = 28758698 | doi = 10.1002/pon.4512 | s2cid = 206378678 | url = http://orca.cf.ac.uk/103309/1/Structured%20exercise%20and%20patients%20with%20cancer%20cachexia%20main%20document%20with%20bold%20revisions%20final17.pdf | hdl = 10369/8759 | hdl-access = free }}&lt;/ref&gt;

===Lijekovi===
Lijekovi za stimulaciju apetita koriste se za liječenje kaheksije, kako bi se povećao unos hrane, ali nisu efikasni u zaustavljanju trošenja mišića i mogu imati štetne nuspojave. Stimulansi apetita uključuju [[glukokortikoid]], [[kanabinoid]] ili [[progestin]], kao što je [[megestrol acetat]].&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt; Antiemetici kao što su [[5-HT3 antagonist|5-HT&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; antagonisti]] se takođe obično koriste kod kaheksije raka ako je mučnina istaknuti simptom.&lt;ref name=&quot;Kumar&quot;/&gt;

[[Anabolički-androgeni steroid]] poput [[oksandrolon]]a mogu biti korisni kod kaheksije, ali se njihova upotreba preporučuje najviše dvije sedmice jer duže trajanje liječenja povećava [[nuspojave]].&lt;ref name=&quot;Mantovani2007&quot;&gt;{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=lQyGxrmQ17AC&amp;pg=PA673|title=Cachexia and Wasting: A Modern Approach|author=Giovanni Mantovani|date=6. 10. 2007|publisher=Springer Science &amp; Business Media|isbn=978-88-470-0552-5|pages=673–}}&lt;/ref&gt; Iako su preliminarne studije sugerirale da bi [[talidomid]] mogao biti koristan, Cochraneov pregled nije pronašao dokaze za donošenje informirane odluke o upotrebi ovog lijeka kod pacijenata s rakom s kaheksijom.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Reid J, Mills M, Cantwell M, Cardwell CR, Murray LJ, Donnelly M | title = Thalidomide for managing cancer cachexia | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | issue = 4 | pages = CD008664 | date = april 2012 | pmid = 22513961 | pmc = 6353113 | doi = 10.1002/14651858.cd008664.pub2 }}&lt;/ref&gt;

===Prehrana===
Povećana brzina metabolizma i supresija apetita uobičajena kod kaheksije mogu dovesti do gubitka mišića.&lt;ref name=&quot;:7&quot;/&gt; Studije koje koriste suplementaciju proteina bogate kalorijama sugeriraju da se može postići barem stabilizacija težine, iako su poboljšanja nemasne tjelesne mase imala nije uočeno u ovim studijama.&lt;ref name=Kumar&gt;{{cite journal | vauthors = Kumar NB, Kazi A, Smith T, Crocker T, Yu D, Reich RR, Reddy K, Hastings S, Exterman M, Balducci L, Dalton K, Bepler G | title = Cancer cachexia: traditional therapies and novel molecular mechanism-based approaches to treatment | journal = Current Treatment Options in Oncology | volume = 11 | issue = 3–4 | pages = 107–17 | date = decembar 2010 | pmid = 21128029 | pmc = 3016925 | doi = 10.1007/s11864-010-0127-z }}&lt;/ref&gt;

=== Dodaci ===
Ispitivano je davanje egzogenih [[aminokiselina]] da služe kao metaboličko gorivo koje štedi proteine tako što obezbeđuje supstrate i za mišićni [[metabolizam]] i [[glukoneogeneza|glukoneogenezu]]. Aminokiseline razgranatog lanca [[leucin]] i [[valin]] mogu imati potencijal da inhibiraju prekomjernu ekspresiju puteva razgradnje proteina.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Eley HL, Russell ST, Tisdale MJ | title = Effect of branched-chain amino acids on muscle atrophy in cancer cachexia | journal = The Biochemical Journal | volume = 407 | issue = 1 | pages = 113–20 | date = oktobar 2007 | pmid = 17623010 | pmc = 2267397 | doi = 10.1042/BJ20070651 }}&lt;/ref&gt; Aminokiselina [[glutamin]] je korištena kao komponenta oralnih suplemenata za poništavanje kaheksije kod ljudi s uznapredovalim rakom&lt;ref name=&quot;May&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = May PE, Barber A, D'Olimpio JT, Hourihane A, Abumrad NN | title = Reversal of cancer-related wasting using oral supplementation with a combination of beta-hydroxy-beta-methylbutyrate, arginine, and glutamine | url = https://archive.org/details/sim_american-journal-of-surgery_2002-04_183_4/page/471 | journal = American Journal of Surgery | volume = 183 | issue = 4 | pages = 471–9 | date = april 2002 | pmid = 11975938 | doi = 10.1016/s0002-9610(02)00823-1 }}&lt;/ref&gt; ili [[HIV/AIDS]].&lt;ref name=&quot;WebMD&quot;&gt;{{cite web|title=Glutamine|url=http://www.webmd.com/vitamins-supplements/ingredientmono-878-glutamine.aspx?activeingredientid=878&amp;activeingredientname=glutamine|website=WebMD|publisher=WebMD, LLC|access-date=15. 3. 2015}}&lt;/ref&gt;

[[beta-Hidroksi beta-metilbuterna kiselina|β-hidroksi β-metilbutirat]] (HMB) je [[metabolit]] leucina koji djeluje kao signalna molekula za stimulaciju [[sinteza proteina|sinteze proteina]]. Studije su pokazale pozitivne rezultate za hroničnu plućnu bolest, frakturu [[kuk]]a i kaheksiju povezanu sa [[AIDS]]-om i rakom. Međutim, mnoge od ovih kliničkih studija koristile su HMB kao komponentu kombinovanog tretmana sa glutaminom, [[arginin]]om, [[leucin]]om, višim proteinima u ishrani i/ili [[vitamin]]ima, što ograničava procjenu efikasnosti samog HMB.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Brioche T, Pagano AF, Py G, Chopard A | title = Muscle wasting and aging: Experimental models, fatty infiltrations, and prevention | journal = Molecular Aspects of Medicine | volume = 50 | pages = 56–87 | date = august 2016 | pmid = 27106402 | doi = 10.1016/j.mam.2016.04.006 | url = https://hal.archives-ouvertes.fr/hal-01837630/file/2016_Brioche_MAM_1.pdf }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Holeček M | title = Beta-hydroxy-beta-methylbutyrate supplementation and skeletal muscle in healthy and muscle-wasting conditions | journal = Journal of Cachexia, Sarcopenia and Muscle | volume = 8 | issue = 4 | pages = 529–541 | date = august 2017 | pmid = 28493406 | pmc = 5566641 | doi = 10.1002/jcsm.12208 }}&lt;/ref&gt;

==Epidemiologija==
Nedostaju tačni [[epidemiologija|epidemiološki podaci]] o prevalenciji kaheksije zbog promjenjivih dijagnostičkih kriterija i nedovoljne identifikacije osoba s ovim poremećajem..&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = von Haehling S, Anker SD | title = Cachexia as a major underestimated and unmet medical need: facts and numbers | journal = Journal of Cachexia, Sarcopenia and Muscle | volume = 1 | issue = 1 | pages = 1–5 | date = septembar 2010 | pmid = 21475699 | pmc = 3060651 | doi = 10.1007/s13539-010-0002-6 }}&lt;/ref&gt; Procjenjuje se da kaheksija od bilo koje bolesti pogađa više od pet miliona ljudi u Sjedinjenim Državama.&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt; Prevalencija kaheksije raste i procjenjuje se na oko 1% populacije. Prevalencija je niža u Aziji, ali zbog veće populacije predstavlja sličan teret. Kaheksija je također značajan problem u Južnoj Americi i Africi.&lt;ref name=&quot;:5&quot;/&gt;

Najčešći uzroci kaheksije u Sjedinjenim Državama prema populacijskoj prevalenci su:
# [[hronična opstruktivna bolest pluća]] (KOPB), 
#zatajenje srca,
#kaheksija raka, 
#[[hronična bolest bubrega]]. Prevalencija kaheksije kreće se od 15-60% među ljudima s rakom, povećavajući se na procijenjenih 80% kod terminalnog [[karcinom]]a.&lt;ref name=&quot;:8&quot;/&gt; Ovaj široki raspon se pripisuje razlikama u definiciji kaheksije, varijabilnosti u populaciji raka , i vrijeme postavljanja dijagnoze.&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt; Iako je prevalencija kaheksije među osobama s KOPB ili srčanom insuficijencijom niža (procjenjuje se na 5% do 20%), veliki broj ljudi s ovim stanjima dramatično povećava ukupno opterećenje kaheksijom.&lt;ref name=&quot;:4&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:5&quot;/&gt;

Kaheksija doprinosi značajnom gubitku funkcije i korištenju zdravstvene zaštite. Procjene koje koriste National Inpatient Sample u Sjedinjenim Državama sugeriraju da je kaheksija bila uzrok 177.640 boravka u bolnici u 2016.&lt;ref&gt;Barrett ML, Bailey MK, Owens PL. Non-maternal and Non-neonatal Inpatient Stays in the United States Involving Malnutrition, 2016. ONLINE. August 30, 2018. U.S. Agency for Healthcare Research and Quality. Available: https://www.hcup-us.ahrq.gov/reports/HCUPMalnutritionHospReport_083018.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211127012911/https://hcup-us.ahrq.gov/reports/HCUPMalnutritionHospReport_083018.pdf |date=27. 11. 2021 }}.&lt;/ref&gt; Kaheksija se smatra neposrednim uzrokom smrti mnogih ljudi oboljelih od raka, procjenjuje se između 22–40%..&lt;ref&gt;{{cite journal|vauthors=Alhamarneh O, Agada F, Madden L, Stafford N, Greenman J|date=mart 2011|title=Serum IL10 and circulating CD4(+) CD25(high) regulatory T cell numbers as predictors of clinical outcome and survival in patients with head and neck squamous cell carcinoma|url=https://archive.org/details/sim_head-neck_2011-03_33_3/page/415|journal=Head &amp; Neck|volume=33|issue=3|pages=415–23|doi=10.1002/hed.21464|pmid=20645289|s2cid=20061488}}&lt;/ref&gt;

==Historija==
Reč &quot;kaheksija&quot; potiče od grčkih reči &quot;kakos&quot; (loš) i &quot;heksis&quot; (stanje). Engleski oftalmolog [[John Zachariah Laurence]] je bio prvi koji je upotrijebio izraz &quot;kancerogena kaheksija&quot;, čineći to 1858. godine. On je tu frazu primijenio na kronično iscrpljenje povezano sa malignošću. Tek 2011. je termin &quot;kaheksija povezana s rakom&quot; dobio formalnu definiciju, u publikaciji [[Kenneth Fearon|Kenetha Fearona]]. Fearon ga je definirao kao &quot;multifaktorski sindrom karakteriziran kontinuiranim gubitkom skeletnih mišića (sa ili bez gubitka masne mase) koji se ne može u potpunosti poništiti konvencijskm nutritivnom podrškom i dovodi do progresivnog funkcionalnog oštećenja&quot;.&lt;ref name=&quot;Biswas&quot;&gt;{{cite journal|doi=10.1146/annurev-cancerbio-030419-033642|doi-access=free|title=Cancer-Associated Cachexia: A Systemic Consequence of Cancer Progression|year=2020|last1=Biswas|first1=Anup K.|last2=Acharyya|first2=Swarnali|journal=Annual Review of Cancer Biology|volume=4|pages=391–411}}&lt;/ref&gt;

==Također pogledajte==
*[[Sarkopenija]]
*[[Mišićna atrofija]]
*[[Marazmos]]
*[[Rak]]
*[[Progresivna bolest]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Medicinski izvori
| ICD10           = {{ICD10|R|64||r|50}}
| ICD9            = {{ICD9|799.4}}
| MeshID          = D002100
| DiseasesDB      = 28890
| SNOMED CT       = 238108007
}}
{{Patologija ishrane}}
{{Opći simptomi i znaci}}
{{Wiktionary}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Gerijatrija]]
[[Kategorija:Rehabilitacijska medicina]]
[[Kategorija:Simptomi i znakovi: Endokrinologija, ishrana i metabolizam]]</text>
      <sha1>tj5ep1eulxnofwokf0wgavggstgv6te</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Klay Thompson</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492113</id>
    <revision>
      <id>3938617</id>
      <parentid>3900788</parentid>
      <timestamp>2026-11-03T08:20:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>LiquidSnake232057</username>
        <id>187581</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3938617</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12345" sha1="an9v7plmcc1q4duuyy9832ih6h1z9cp" xml:space="preserve">{{Infokutija košarkaš
| ime_košarkaša       = Klay Thompson
| slika               = Klay Thompson (cropped).jpg
| veličina_slike      = 250px
| opis_slike          = Thompson 2016.
&lt;!-- Lični podaci --&gt;
| puno_ime            = Klay Alexander Thompson
| datum_rođenja       = {{Datum rođenja i godine|1990|2|8}}
| mjesto_rođenja      = [[Los Angeles]]
| datum_smrti         = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|godinaSmrt|mjesecSmrt|datumSmrt|godinaRođenja|mjesecRođenja|datumRođenja}} --&gt;
| mjesto_smrti        =
| nacionalnost        = Amerikanac
| državljanstvo       = Američko
| visina              = 198 cm
| težina              = 100 kg
| nadimak             = 
| pozicija            = [[Bek šuter]]
| početak_karijere    = 2011.
| NBA_draft           = [[NBA draft 2011.|2011]] (11. pik – [[Golden State Warriors]])
| kraj_karijere       =
&lt;!-- Informacija o klubu --&gt;
| trenutni_klub       = [[Golden State Warriors]]
| broj_na_dresu       = 11
&lt;!-- Profesionalni klubovi --&gt;
| godine1             = [[NBA 2011/2012.|2011]]–
| klub1               = [[Golden State Warriors]]
| godine2             =
| klub2               =
| godine3             =
| klub3               =
&lt;!-- ******
**** --&gt;
| godine15            =
| klub15              =
&lt;!-- Trenirane ekipe --&gt;
| tgodine1            = 
| tklub1              = 
&lt;!-- Nagrade --&gt;
| nagrade             =
* 4× [[Spisak prvaka NBA-lige|prvak NBA]] ([[NBA finale 2015.|2015]], [[NBA finale 2017.|2017]], [[NBA finale 2018.|2018]], [[NBA finale 2022.|2022]])
* 5× [[Spisak učesnika NBA All-Star utakmica|NBA All-Star]] ([[NBA All-Star utakmica 2015.|2015]]–[[NBA All-Star utakmica 2019.|2019]])
* 2× član [[All-NBA ekipa|najbolje treće petorke]] ([[NBA 2014/2015.|2015]], [[NBA 2015/2016.|2016]])
* Član [[Najbolja odbrambena petorka (NBA)|najbolje druge odbrambene petorke]] ([[NBA 2018/2019.|2019]])
* Pobjednik [[NBA takmičenje u tricama|NBA takmičenja u tricama]] ([[NBA All-Star utakmica 2016.|2016]])
* Član [[NBA All-Rookie ekipa|najbolje petorke novajlija]] ([[NBA 2011/2012.|2012]])
* [[Washington State Cougars]]i povukli njegov dres s brojem 1
| medalje          =
{{MedaljaTakmičenje|[[Košarka na Olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]}}
{{MedaljaZlato|[[OI 2016.|Rio de Janeiro 2016.]]|[[Olimpijska košarkaška reprezentacija SAD-a 2016.|Reprezentacija]]}}
{{MedaljaTakmičenje|[[Svjetsko prvenstvo u košarci|Svjetsko prvenstvo]]}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u košarci 2014.|Španija 2014.]]|[[Košarkaška reprezentacija SAD-a na Svjetskom prvenstvu 2014.|Reprezentacija]]}}
{{MedaljaTakmičenje|[[Svjetsko prvenstvo u košarci U-19|Svjetsko prvenstvo U-19]]}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u košarci U-19 2009.|Novi Zeland 2009.]]|[[Košarkaška reprezentacija SAD-a U-19|Reprezentacija]]}}
}}
'''Klay Alexander Thompson''' [[Sjedinjene Američke Države|američki]] je [[košarka]]š. Od početka karijere 2011. igra u [[NBA]] ligi za [[Golden State Warriors]]e na poziciji [[bek šuter|beka šutera]]. Četverostruki je prvak NBA, pet puta učestvovao je na [[NBA All-Star utakmica|All-Star utakmici]], dvaput je biran u najbolju treću petorku lige, a jednom u najbolju drugu odbrambenu petorku. S [[Košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Dežava|reprezentacijom]] je osvojio zlatne medalje na [[Svjetsko prvenstvo u košarci 2014.|Svjetskom prvenstvu 2014.]] u [[Španija|Španiji]] i [[Olimpijske igre 2016.|Olimpijskim igrama 2016.]] u [[Rio de Janeiro|Rio de Janeiru]]. Rekorder je NBA lige po broju pogođenih [[trica (košarka)|trica]] u jednoj utakmici (14).

Sin je nekadašnjeg NBA košarkaša [[Mychal Thompson|Mychala Thompsona]]. Tri sezone igrao je [[univerzitetska košarka|univerzitetsku košarku]] za [[Washington State Cougars]]e, koji su povukli iz upotrebe njegov dres s brojem 1. Na [[NBA draft]]u [[NBA draft 2011.|2011.]] izabrali su ga Warriorsi kao 11. pik. Godine 2014. on i klupski kolega [[Stephen Curry]] postavili su tadašnji rekord NBA lige po broju pogođenih trica u sezoni za dvojicu saigrača (u zbiru 484),&lt;ref name=&quot;bleacherreport.com&quot;&gt;{{cite web|url=http://bleacherreport.com/articles/1994265-steph-curry-sets-nba-record-for-most-three-pointers-in-a-span-of-2-seasons|title=Steph Curry Sets NBA Record for Most Three-Pointers in a Span of 2 Seasons|work=bleacherreport.com|access-date=6. 12. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160622094411/http://bleacherreport.com/articles/1994265-steph-curry-sets-nba-record-for-most-three-pointers-in-a-span-of-2-seasons|archive-date=22. 6. 2016|url-status=live}}&lt;/ref&gt; što im je donijelo nadimak [[Splash Brothers]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.nba.com/video/channels/nba_tv/2013/12/21/20131221-inside-splash-bros.nba/|title=Inside Stuff: Golden State's Splash Brothers |website=nba.com|access-date=6. 12.  2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161205193728/http://www.nba.com/video/channels/nba_tv/2013/12/21/20131221-inside-splash-bros.nba/|archive-date=5. 12. 2016|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=WqDDsyUHClQ|title=Like Father, Like Son: Curry &amp; Thompson's NBA Legacies|date=13. 5. 2013|access-date=6. 12. 2016|via=YouTube|archive-url=https://web.archive.org/web/20170326190810/https://www.youtube.com/watch?v=WqDDsyUHClQ |archive-date=26. 3. 2017|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Thompson je 23. siječnja 2015. postigao rekord karijere, sa postignutih 52 koševa (11 trica), u pobjedi nad Sacramento Kingsima od 126 : 101. Na istoj utakmici je dao 37 koševa u trećoj četvrtini, što je rekord svih vremena po broju postignutih koševa u jednoj četvrtini. Sljedeće godine doprinio je u osvajanju titule NBA prvaka, prve za Warriorse nakon 40 godina čekanja. Njegov doprinos bio je ključan i u osvajanju titula [[NBA finale 2017.|2017.]] i [[NBA finale 2018.|2018.]] U šestoj utakmici [[NBA finale 2019.|finala 2019.]] zadobio je [[povreda prednjeg križnog ligamenta|povredu]] [[prednji križni ligament|prednjeg križnog ligamenta]], zbog koje je propustio cijelu sezonu [[NBA 2019/2020.|2019/20.]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.nba.com/article/2019/06/13/thompson-tears-ACL|title=Klay tears ACL |website= NBA.com}}&lt;/ref&gt; Tokom oporavka od te povrede povrijedio je [[Ahilova tetiva|Ahilovu tetivu]], pa je opet morao propustiti [[NBA 2020/2021.|cijelu sezonu]].&lt;ref&gt;{{cite web |author=Janie McCauley |title=Warriors say Klay Thompson won't play this season |url=https://www.nba.com/article/2020/02/20/warriors-klay-thompson-update-2-20-official-release |website=NBA.com |access-date=4. 9. 2020 |date=20. 2. 2020}}&lt;/ref&gt; Na parket se vratio u januaru 2022, nakon gotovo 31 mjeseca.&lt;ref&gt;{{cite web |author= Ohm Youngmisuk |title=Golden State Warriors' Klay Thompson scores 17 points, punctuates return with 'vicious' dunk |url= https://www.espn.com/nba/story/_/id/33031967/golden-state-warriors-klay-thompson-scores-17-points-punctuates-return-thunderous-dunk |website= ESPN.com |access-date=10. 1. 2022 |date=9. 1. 2022}}&lt;/ref&gt; Pomogao je Warriorsima da osvoje četvrtu titulu u osam sezona, s obzirom na to da su u [[NBA finale 2022.|finalu]] savladali [[Boston Celtics]]e u šest utakmica.

== Statistike ==
{{NBA player statistics legend}}
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| style=&quot;background:#afe6ba; width:3em;&quot;|†
|Sezone u kojima je Thompson osvojio [[Spisak prvaka NBA lige|NBA titulu]]
|-
| style=&quot;background:#cfecec; width:3em;&quot;| *
|Na čelu lige
|}

=== Sezona ===
{{NBA player statistics start}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;|[[NBA 2011/2012.|2011/12.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; rowspan=10|[[Golden State Warriors|Golden State]]
| style=&quot;background:#cfecec;&quot;|66* || 29 || 24.4 || .443 || .414 || .868 || 2.4 || 2.0 || .7 || .3 || 12.5
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;|[[NBA 2012/2013.|2012/13.]]
| style=&quot;background:#cfecec;&quot;|'''82'''* || style=&quot;background:#cfecec;&quot;|'''82'''* || '''35.8''' || .422 || .401 || .841 || 3.8 || 2.2 || 1.0 || .5 || 16.6
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;|[[NBA 2013/2014.|2013/14.]]
| 81 || 81 || 35.4 || .444 || .417 || .795 || 3.1 || 2.2 || .9 || .5 || 18.4
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#afe6ba;&quot;|[[NBA 2014/2015.|2014/15]]†
| 77 || 77 || 31.9 || .463 || .439 || .879 || 3.2 || '''2.9''' || '''1.1''' || '''.8''' || 21.7
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;|[[NBA 2015/2016.|2015/16.]]
| 80 || 80 || 33.3 || .470 || .425 || .873 || 3.8 || 2.1 || .8 || .6 || 22.1
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#afe6ba;&quot;|[[NBA 2016/2017.|2016/17]]†
| 78 || 78 || 34.0 || .468 || .414 || .853 || 3.7 || 2.1 || .8 || .5 || '''22.3'''
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#afe6ba;&quot;|[[NBA 2017/2018.|2017/18]]†
| 73 || 73 || 34.3 || '''.488''' || '''.440''' || .837 || 3.8 || 2.5 || .8 || .5 || 20.0
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;|[[NBA 2018/2019.|2018/19.]]
| 78 || 78 || 34.0 || .467 || .402 || .816 || 3.8 || 2.4 || '''1.1''' || .6 || 21.5
|-
| style=&quot;text-align:left;background:#afe6ba;&quot;| [[NBA 2021/2022.|2021/22]]†
| 32 || 32 || 29.4 || .429 || .385 || '''.902''' || '''3.9''' || 2.8 || .5 || .5 || 20.4
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;|[[NBA 2022/2023.|2022/23.]]
| 69 || 69 || 33.0 || .436 || .412 || .879 || '''4.1''' || 2.4 || .7 || .4 || 21.9
|- class=&quot;sortbottom&quot;
| style=&quot;text-align:center;&quot; colspan=&quot;2&quot;|Karijera
| 716 || 679 || 32.9 || .455 || .416 || .852 || 3.5 || 2.3 || .9 || .5 || 19.8
|- class=&quot;sortbottom&quot;
| style=&quot;text-align:center;&quot; colspan=&quot;2&quot;|All-Star
| 5 || 1 || 20.4 || .379 || .379 || 1.000 || 5.0 || 3.4 || .4 || .0 || 12.6
{{s-end}}

==== Doigravanje ====
{{NBA player statistics start}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;|[[NBA doigravanje 2013.|2013.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; rowspan=9|[[Golden State Warriors|Golden State]]
| 12 || 12 || '''41.3''' || .437 || .424 || .833 || '''4.6''' || 1.8 || 1.0 || .6 || 15.2
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;|[[NBA doigravanje 2014.|2014.]]
| 7 || 7 || 36.7 || .408 || .364 || .792 || 3.4 || '''3.6''' || 1.0 || .7 || 16.4
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#afe6ba;&quot;|[[NBA doigravanje 2015.|2015]]†
| 21 || 21 || 36.2 || .446 || .390 || .800 || 3.9 || 2.6 || .8 || '''.9''' || 18.6
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;|[[NBA doigravanje 2016.|2016.]]
| '''24''' || '''24''' || 35.4 || .444 || .422|| .854 || 3.7 || 2.3 || 1.1 || .4 || '''24.3'''
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#afe6ba;&quot;|[[NBA doigravanje 2017.|2017]]†
| 17 || 17 || 35.0 || .397 || .387 || .788 || 3.9 || 2.1 || .8 || .3 || 15.0
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#afe6ba;&quot;|[[NBA doigravanje 2018.|2018]]†
| 21 || 21 || 37.8 || '''.465''' || .427 || .871 || 4.1 || 1.8 || .8 || .3 || 19.6
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;|[[NBA doigravanje 2019.|2019.]]
| 21 || 21 || 39.0 || .456 || '''.443''' || '''.902''' || 4.1 || 2.1 || '''1.3''' || .7 || 20.7
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#afe6ba;&quot;|[[NBA doigravanje 2022.|2022]]†
| 22 || 22 || 36.0 || .429 || .385 || .867 || 3.9 || 2.3 || 1.1 || .7 || 19.0
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;|[[NBA doigravanje 2023.|2023.]]
| 13 || 13 || 36.0 || .388 || .368 || .875 || 4.2 || 2.2 || .5 || .3 || 18.5
|- class=&quot;sortbottom&quot;
| style=&quot;text-align:center;&quot; colspan=&quot;2&quot;|Karijera
| 158 || 158 || 36.9 || .436 || .405 || .845 || 4.0 || 2.2 || .9 || .5 || 19.2
{{s-end}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Klay Thompson}}
* [https://www.nba.com/stats/player/202691 Klay Thompson] na ''NBA.com''
* [https://www.basketball-reference.com/players/t/thompkl01.html Klay Thompson] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170201200958/http://www.basketball-reference.com/players/t/thompkl01.html |date=1. 2. 2017}} na ''[[Basketball Reference]]u''
* [https://wsucougars.com/sports/mens-basketball/roster/klay-thompson/2318 Univerzitetski profil] (Washington State Cougars)

{{NBA draft 2011.}}
{{Pobjednici NBA takmičenja u tricama}}
{{Sastav košarkaške reprezentacije Sjedinjenih Američkih Država na SP 2014}}
{{Sastav košarkaške reprezentacije Sjedinjenih Američkih Država na OI 2016}}

{{DEFAULTSORT:Thompson, Klay}}
[[Kategorija:Rođeni 1990.]]
[[Kategorija:Biografije, Los Angeles]]
[[Kategorija:Američki košarkaši]]
[[Kategorija:Američki olimpijci]]
[[Kategorija:Košarkaši Golden State Warriorsa]]
[[Kategorija:Košarkaši na Olimpijskim igrama 2016.]]
[[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (SAD)]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Košarkaši Dallas Mavericksa]]</text>
      <sha1>an9v7plmcc1q4duuyy9832ih6h1z9cp</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3938618</id>
      <parentid>3938617</parentid>
      <timestamp>2026-11-03T08:21:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>LiquidSnake232057</username>
        <id>187581</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3938618</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12343" sha1="hyhmlgd0unwubq7157wmwpaxgj9wvoy" xml:space="preserve">{{Infokutija košarkaš
| ime_košarkaša       = Klay Thompson
| slika               = Klay Thompson (cropped).jpg
| veličina_slike      = 250px
| opis_slike          = Thompson 2016.
&lt;!-- Lični podaci --&gt;
| puno_ime            = Klay Alexander Thompson
| datum_rođenja       = {{Datum rođenja i godine|1990|2|8}}
| mjesto_rođenja      = [[Los Angeles]]
| datum_smrti         = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|godinaSmrt|mjesecSmrt|datumSmrt|godinaRođenja|mjesecRođenja|datumRođenja}} --&gt;
| mjesto_smrti        =
| nacionalnost        = Amerikanac
| državljanstvo       = Američko
| visina              = 198 cm
| težina              = 100 kg
| nadimak             = 
| pozicija            = [[Bek šuter]]
| početak_karijere    = 2011.
| NBA_draft           = [[NBA draft 2011.|2011]] (11. pik – [[Golden State Warriors]])
| kraj_karijere       =
&lt;!-- Informacija o klubu --&gt;
| trenutni_klub       = [[Golden State Warriors]]
| broj_na_dresu       = 11
&lt;!-- Profesionalni klubovi --&gt;
| godine1             = [[NBA 2011/2012.|2011]]–
| klub1               = [[Golden State Warriors]]
| godine2             =
| klub2               =
| godine3             =
| klub3               =
&lt;!-- ******
**** --&gt;
| godine15            =
| klub15              =
&lt;!-- Trenirane ekipe --&gt;
| tgodine1            = 
| tklub1              = 
&lt;!-- Nagrade --&gt;
| nagrade             =
* 4× [[Spisak prvaka NBA-lige|prvak NBA]] ([[NBA finale 2015.|2015]], [[NBA finale 2017.|2017]], [[NBA finale 2018.|2018]], [[NBA finale 2022.|2022]])
* 5× [[Spisak učesnika NBA All-Star utakmica|NBA All-Star]] ([[NBA All-Star utakmica 2015.|2015]]–[[NBA All-Star utakmica 2019.|2019]])
* 2× član [[All-NBA ekipa|najbolje treće petorke]] ([[NBA 2014/2015.|2015]], [[NBA 2015/2016.|2016]])
* Član [[Najbolja odbrambena petorka (NBA)|najbolje druge odbrambene petorke]] ([[NBA 2018/2019.|2019]])
* Pobjednik [[NBA takmičenje u tricama|NBA takmičenja u tricama]] ([[NBA All-Star utakmica 2016.|2016]])
* Član [[NBA All-Rookie ekipa|najbolje petorke novajlija]] ([[NBA 2011/2012.|2012]])
* [[Washington State Cougars]]i povukli njegov dres s brojem 1
| medalje          =
{{MedaljaTakmičenje|[[Košarka na Olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]}}
{{MedaljaZlato|[[OI 2016.|Rio de Janeiro 2016.]]|[[Olimpijska košarkaška reprezentacija SAD-a 2016.|Reprezentacija]]}}
{{MedaljaTakmičenje|[[Svjetsko prvenstvo u košarci|Svjetsko prvenstvo]]}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u košarci 2014.|Španija 2014.]]|[[Košarkaška reprezentacija SAD-a na Svjetskom prvenstvu 2014.|Reprezentacija]]}}
{{MedaljaTakmičenje|[[Svjetsko prvenstvo u košarci U-19|Svjetsko prvenstvo U-19]]}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u košarci U-19 2009.|Novi Zeland 2009.]]|[[Košarkaška reprezentacija SAD-a U-19|Reprezentacija]]}}
}}
'''Klay Alexander Thompson''' [[Sjedinjene Američke Države|američki]] je [[košarka]]š. Od početka karijere 2011. igra u [[NBA]] ligi za [[Golden State Warriors]]e na poziciji [[bek šuter|beka šutera]]. Četverostruki je prvak NBA, pet puta učestvovao je na [[NBA All-Star utakmica|All-Star utakmici]], dvaput je biran u najbolju treću petorku lige, a jednom u najbolju drugu odbrambenu petorku. S [[Košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Dežava|reprezentacijom]] je osvojio zlatne medalje na [[Svjetsko prvenstvo u košarci 2014.|Svjetskom prvenstvu 2014.]] u [[Španija|Španiji]] i [[Olimpijske igre 2016.|Olimpijskim igrama 2016.]] u [[Rio de Janeiro|Rio de Janeiru]]. Rekorder je NBA lige po broju pogođenih [[trica (košarka)|trica]] u jednoj utakmici (14).

Sin je nekadašnjeg NBA košarkaša [[Mychal Thompson|Mychala Thompsona]]. Tri sezone igrao je [[univerzitetska košarka|univerzitetsku košarku]] za [[Washington State Cougars]]e, koji su povukli iz upotrebe njegov dres s brojem 1. Na [[NBA draft]]u [[NBA draft 2011.|2011.]] izabrali su ga Warriorsi kao 11. pik. Godine 2014. on i klupski kolega [[Stephen Curry]] postavili su tadašnji rekord NBA lige po broju pogođenih trica u sezoni za dvojicu saigrača (u zbiru 484),&lt;ref name=&quot;bleacherreport.com&quot;&gt;{{cite web|url=http://bleacherreport.com/articles/1994265-steph-curry-sets-nba-record-for-most-three-pointers-in-a-span-of-2-seasons|title=Steph Curry Sets NBA Record for Most Three-Pointers in a Span of 2 Seasons|work=bleacherreport.com|access-date=6. 12. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160622094411/http://bleacherreport.com/articles/1994265-steph-curry-sets-nba-record-for-most-three-pointers-in-a-span-of-2-seasons|archive-date=22. 6. 2016|url-status=live}}&lt;/ref&gt; što im je donijelo nadimak [[Splash Brothers]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.nba.com/video/channels/nba_tv/2013/12/21/20131221-inside-splash-bros.nba/|title=Inside Stuff: Golden State's Splash Brothers |website=nba.com|access-date=6. 12.  2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161205193728/http://www.nba.com/video/channels/nba_tv/2013/12/21/20131221-inside-splash-bros.nba/|archive-date=5. 12. 2016|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=WqDDsyUHClQ|title=Like Father, Like Son: Curry &amp; Thompson's NBA Legacies|date=13. 5. 2013|access-date=6. 12. 2016|via=YouTube|archive-url=https://web.archive.org/web/20170326190810/https://www.youtube.com/watch?v=WqDDsyUHClQ |archive-date=26. 3. 2017|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Thompson je 23. siječnja 2015. postigao rekord karijere, sa postignutih 52 koševa (11 trica), u pobjedi nad Sacramento Kingsima od 126 : 101. Na istoj utakmici je dao 37 koševa u trećoj četvrtini, što je rekord svih vremena po broju postignutih koševa u jednoj četvrtini. Iste te godine doprinio je u osvajanju titule NBA prvaka, prve za Warriorse nakon 40 godina čekanja. Njegov doprinos bio je ključan i u osvajanju titula [[NBA finale 2017.|2017.]] i [[NBA finale 2018.|2018.]] U šestoj utakmici [[NBA finale 2019.|finala 2019.]] zadobio je [[povreda prednjeg križnog ligamenta|povredu]] [[prednji križni ligament|prednjeg križnog ligamenta]], zbog koje je propustio cijelu sezonu [[NBA 2019/2020.|2019/20.]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.nba.com/article/2019/06/13/thompson-tears-ACL|title=Klay tears ACL |website= NBA.com}}&lt;/ref&gt; Tokom oporavka od te povrede povrijedio je [[Ahilova tetiva|Ahilovu tetivu]], pa je opet morao propustiti [[NBA 2020/2021.|cijelu sezonu]].&lt;ref&gt;{{cite web |author=Janie McCauley |title=Warriors say Klay Thompson won't play this season |url=https://www.nba.com/article/2020/02/20/warriors-klay-thompson-update-2-20-official-release |website=NBA.com |access-date=4. 9. 2020 |date=20. 2. 2020}}&lt;/ref&gt; Na parket se vratio u januaru 2022, nakon gotovo 31 mjeseca.&lt;ref&gt;{{cite web |author= Ohm Youngmisuk |title=Golden State Warriors' Klay Thompson scores 17 points, punctuates return with 'vicious' dunk |url= https://www.espn.com/nba/story/_/id/33031967/golden-state-warriors-klay-thompson-scores-17-points-punctuates-return-thunderous-dunk |website= ESPN.com |access-date=10. 1. 2022 |date=9. 1. 2022}}&lt;/ref&gt; Pomogao je Warriorsima da osvoje četvrtu titulu u osam sezona, s obzirom na to da su u [[NBA finale 2022.|finalu]] savladali [[Boston Celtics]]e u šest utakmica.

== Statistike ==
{{NBA player statistics legend}}
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| style=&quot;background:#afe6ba; width:3em;&quot;|†
|Sezone u kojima je Thompson osvojio [[Spisak prvaka NBA lige|NBA titulu]]
|-
| style=&quot;background:#cfecec; width:3em;&quot;| *
|Na čelu lige
|}

=== Sezona ===
{{NBA player statistics start}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;|[[NBA 2011/2012.|2011/12.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; rowspan=10|[[Golden State Warriors|Golden State]]
| style=&quot;background:#cfecec;&quot;|66* || 29 || 24.4 || .443 || .414 || .868 || 2.4 || 2.0 || .7 || .3 || 12.5
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;|[[NBA 2012/2013.|2012/13.]]
| style=&quot;background:#cfecec;&quot;|'''82'''* || style=&quot;background:#cfecec;&quot;|'''82'''* || '''35.8''' || .422 || .401 || .841 || 3.8 || 2.2 || 1.0 || .5 || 16.6
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;|[[NBA 2013/2014.|2013/14.]]
| 81 || 81 || 35.4 || .444 || .417 || .795 || 3.1 || 2.2 || .9 || .5 || 18.4
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#afe6ba;&quot;|[[NBA 2014/2015.|2014/15]]†
| 77 || 77 || 31.9 || .463 || .439 || .879 || 3.2 || '''2.9''' || '''1.1''' || '''.8''' || 21.7
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;|[[NBA 2015/2016.|2015/16.]]
| 80 || 80 || 33.3 || .470 || .425 || .873 || 3.8 || 2.1 || .8 || .6 || 22.1
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#afe6ba;&quot;|[[NBA 2016/2017.|2016/17]]†
| 78 || 78 || 34.0 || .468 || .414 || .853 || 3.7 || 2.1 || .8 || .5 || '''22.3'''
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#afe6ba;&quot;|[[NBA 2017/2018.|2017/18]]†
| 73 || 73 || 34.3 || '''.488''' || '''.440''' || .837 || 3.8 || 2.5 || .8 || .5 || 20.0
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;|[[NBA 2018/2019.|2018/19.]]
| 78 || 78 || 34.0 || .467 || .402 || .816 || 3.8 || 2.4 || '''1.1''' || .6 || 21.5
|-
| style=&quot;text-align:left;background:#afe6ba;&quot;| [[NBA 2021/2022.|2021/22]]†
| 32 || 32 || 29.4 || .429 || .385 || '''.902''' || '''3.9''' || 2.8 || .5 || .5 || 20.4
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;|[[NBA 2022/2023.|2022/23.]]
| 69 || 69 || 33.0 || .436 || .412 || .879 || '''4.1''' || 2.4 || .7 || .4 || 21.9
|- class=&quot;sortbottom&quot;
| style=&quot;text-align:center;&quot; colspan=&quot;2&quot;|Karijera
| 716 || 679 || 32.9 || .455 || .416 || .852 || 3.5 || 2.3 || .9 || .5 || 19.8
|- class=&quot;sortbottom&quot;
| style=&quot;text-align:center;&quot; colspan=&quot;2&quot;|All-Star
| 5 || 1 || 20.4 || .379 || .379 || 1.000 || 5.0 || 3.4 || .4 || .0 || 12.6
{{s-end}}

==== Doigravanje ====
{{NBA player statistics start}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;|[[NBA doigravanje 2013.|2013.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; rowspan=9|[[Golden State Warriors|Golden State]]
| 12 || 12 || '''41.3''' || .437 || .424 || .833 || '''4.6''' || 1.8 || 1.0 || .6 || 15.2
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;|[[NBA doigravanje 2014.|2014.]]
| 7 || 7 || 36.7 || .408 || .364 || .792 || 3.4 || '''3.6''' || 1.0 || .7 || 16.4
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#afe6ba;&quot;|[[NBA doigravanje 2015.|2015]]†
| 21 || 21 || 36.2 || .446 || .390 || .800 || 3.9 || 2.6 || .8 || '''.9''' || 18.6
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;|[[NBA doigravanje 2016.|2016.]]
| '''24''' || '''24''' || 35.4 || .444 || .422|| .854 || 3.7 || 2.3 || 1.1 || .4 || '''24.3'''
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#afe6ba;&quot;|[[NBA doigravanje 2017.|2017]]†
| 17 || 17 || 35.0 || .397 || .387 || .788 || 3.9 || 2.1 || .8 || .3 || 15.0
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#afe6ba;&quot;|[[NBA doigravanje 2018.|2018]]†
| 21 || 21 || 37.8 || '''.465''' || .427 || .871 || 4.1 || 1.8 || .8 || .3 || 19.6
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;|[[NBA doigravanje 2019.|2019.]]
| 21 || 21 || 39.0 || .456 || '''.443''' || '''.902''' || 4.1 || 2.1 || '''1.3''' || .7 || 20.7
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#afe6ba;&quot;|[[NBA doigravanje 2022.|2022]]†
| 22 || 22 || 36.0 || .429 || .385 || .867 || 3.9 || 2.3 || 1.1 || .7 || 19.0
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;|[[NBA doigravanje 2023.|2023.]]
| 13 || 13 || 36.0 || .388 || .368 || .875 || 4.2 || 2.2 || .5 || .3 || 18.5
|- class=&quot;sortbottom&quot;
| style=&quot;text-align:center;&quot; colspan=&quot;2&quot;|Karijera
| 158 || 158 || 36.9 || .436 || .405 || .845 || 4.0 || 2.2 || .9 || .5 || 19.2
{{s-end}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Klay Thompson}}
* [https://www.nba.com/stats/player/202691 Klay Thompson] na ''NBA.com''
* [https://www.basketball-reference.com/players/t/thompkl01.html Klay Thompson] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170201200958/http://www.basketball-reference.com/players/t/thompkl01.html |date=1. 2. 2017}} na ''[[Basketball Reference]]u''
* [https://wsucougars.com/sports/mens-basketball/roster/klay-thompson/2318 Univerzitetski profil] (Washington State Cougars)

{{NBA draft 2011.}}
{{Pobjednici NBA takmičenja u tricama}}
{{Sastav košarkaške reprezentacije Sjedinjenih Američkih Država na SP 2014}}
{{Sastav košarkaške reprezentacije Sjedinjenih Američkih Država na OI 2016}}

{{DEFAULTSORT:Thompson, Klay}}
[[Kategorija:Rođeni 1990.]]
[[Kategorija:Biografije, Los Angeles]]
[[Kategorija:Američki košarkaši]]
[[Kategorija:Američki olimpijci]]
[[Kategorija:Košarkaši Golden State Warriorsa]]
[[Kategorija:Košarkaši na Olimpijskim igrama 2016.]]
[[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (SAD)]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Košarkaši Dallas Mavericksa]]</text>
      <sha1>hyhmlgd0unwubq7157wmwpaxgj9wvoy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>FK Sloga Doboj</title>
    <ns>0</ns>
    <id>494719</id>
    <revision>
      <id>3938573</id>
      <parentid>3902300</parentid>
      <timestamp>2026-11-02T21:28:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3938573</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6172" sha1="21d8b93sfn72hdwjgmpkvtq8p7av4ng" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometni klub
| ime                         = FK Sloga Meridian
| puno_ime                    = Fudbalski klub Sloga Doboj
| grb                         = FK Sloga Doboj.png
| veličina_grba               = 
| nadimak                     = ''Crveno-bijeli''
| osnovan                     = {{Početni datum i godine|1945|07|19}}
| boje                        = {{colorbox|red}} {{colorbox|white}}
| federacija                  = [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FS BiH]]
| konfederacija               = [[UEFA]]
| liga                        = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]]
| stadion                     = Stadion Luke
| kapacitet                   = 3.000
| predsjednik                 = [[Miroslav Kršić]]
| trener                      = ''Upražnjeno''
| plasman_u_prethodnoj_sezoni = 8. mjesto
| prethodna_sezona            = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2025/2026.|2025/26.]]
| uzorak_lr1                  = 
| uzorak_t1                   = 
| uzorak_dr1                  = 
| uzorak_š1                   = 
| uzorak_č1                   = 
| lijeva ruka1                = 0000ff
| tijelo1                     = D93943
| desna ruka1                 = 0000ff
| šorc1                       = D93943
| čarape1                     = D93943
| uzorak_lr2                  = 
| uzorak_t2                   = 
| uzorak_dr2                  = 
| uzorak_š2                   = 
| uzorak_č2                   = 
| lijeva ruka2                = D93943
| tijelo2                     = FFFFFF
| desna ruka2                 = D93943
| šorc2                       = D93943
| čarape2                     = D93943
}}
'''Fudbalski klub Sloga Doboj''', iz sponzorskih razloga poznata i kao '''Sloga Meridian''', je nogometni klub iz [[Doboj]]a u sjevernoj [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Klub se takmiči u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer ligi Bosne i Hercegovine]] i svoje utakmice igra na Stadionu Luke sa kapacitetom od 3.000 sjedišta. Klub sponzoriše [[Meridianbet]].&lt;ref name=&quot; &quot;&gt;{{cite web | last= | first= | title= Regionalni lider u razvoju sporta: Kompanija Meridianbet najveći sponzor klubova i Saveza!| website=Novosti| date=4. 2. 2024 | url=https://www.novosti.rs/sport/fudbal/1329145/regionalni-lider-razvoju-sporta-kompanija-meridianbet-najveci-sponzor-klubova-saveza| access-date=29. 5. 2024}}&lt;/ref&gt;

==Igrači==
===Trenutna ekipa===
''Posljednja izmjena: 9. novembar 2022.''&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://sportdc.net/club/1273-sloga/card|title=SLOGA FUDBAL / MUŠKARCI|website=SportDC|access-date=3. 12. 2022}}&lt;/ref&gt;  
{{Nogometna ekipa početak}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=1|nac=SRB|ime=Danilo Đulčić|poz=GK}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=3|nac=BIH|ime=Franko Dadić|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=4|nac=BIH|ime=Eldin Hasanbegović|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=BIH|ime=Albin Omić|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=SRB|ime=Dimitrije Zajić|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=BIH|ime=[[Nikola Popara]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=SRB|ime=[[Ivan Đorić]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=SRB|ime=Uglješa Stevanović|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=BIH|ime=Aleksandar Milaković|poz=MF|ostalo=kapiten}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=MKD|ime=Mario Krstovski|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=BIH|ime=Ostoja Šaula|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=BIH|ime=Leo Janković|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=17|nac=BIH|ime=Marko Kujundžić|poz=DF|ostalo=na posudbi iz [[FK Borac Banja Luka|Borca]]}}
{{Nogometna ekipa sredina}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=BIH|ime=David Čolić|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|no=19|nac=SRB|ime=Milan Basrak|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|no=20|nac=BIH|ime=Obrad Starčević|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|no=22|nac=BIH|ime=Adonis Bilal|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|no=23|nac=BIH|ime=Karlo Stapić|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|no=25|nac=BIH|ime=Dušan Ristić|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|no=27|nac=BIH|ime=Staša Baštić|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|no=28|nac=SRB|ime=Milan Milanović|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|no=29|nac=BIH|ime=Mihajlo Dabić|poz=GK}}
{{Nogometna ekipa igrač|no=33|nac=BIH|ime=Elvir Trako|poz=GK}}
{{Nogometna ekipa igrač|no=47|nac=BIH|ime=Tarik Jašarević|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|no=77|nac=SRB|ime=[[Nemanja Mihajlović]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|no=99|nac=BIH|ime=Luka Kulenović|poz=FW|ostalo=na posudbi iz [[FK Borac Banja Luka|Borca]]}}
{{Nogometna ekipa kraj}}

==Spisak trenera==
{{div col|3}}
*{{ZD|JUG}} [[Nedeljko Gojković]]
*{{ZD|JUG}} [[Miroslav Brozović]]
*{{ZD|JUG}} [[Franjo Glaser]]
*{{ZD|JUG}} [[Dimitrije &quot;Mita&quot; Tadić]]
*{{ZD|JUG}} [[Ivo Radovniković]]
*{{ZD|BIH}} [[Ferid Salihović]]
*{{ZD|BIH}} [[Ivan &quot;Ivica&quot; Mioč]]
*{{ZD|BIH}} [[Radoslav Zubanović]]
*{{ZD|BIH}} [[Fuad Bećarević]]
*{{ZD|BIH}} [[Sulejman Spahić]]
*{{ZD|BIH}} [[Mujo Mujkić]]
*{{ZD|BIH}} [[Asim Saračević]]
*{{ZD|BIH}} [[Ismet Hadžiđulbić]]
*{{ZD|BIH}} [[Emir Mulalić]]
*{{ZD|BIH}} [[Mehmed Mujkanović]]
*{{ZD|BIH}} [[Radivoje &quot;Rade&quot; Vasiljević]]
*{{ZD|BIH}} [[Jefto Popadić]]
*{{ZD|BIH}} [[Branislav Petričević]]
*{{ZD|SRB}} [[Dejan Pešić]]
*{{ZD|BIH}} [[Ljubiša Tripunović]]
*{{ZD|BIH}} [[Zoran Ćurguz]]
*{{ZD|BIH}} [[Zlatko Spasojević]]
*{{ZD|BIH}} [[Zoran Ćurguz]] (2011–2013)
*{{ZD|BIH}} [[Vedran Sofić]] (2013–2015)
*{{ZD|BIH}} [[Mitar Lukić]] (2015–2017)
*{{ZD|BIH}} [[Vedran Sofić]] (2017–2018)
*{{ZD|BIH}} [[Danimir Milkanović]] (2018)
*{{ZD|BIH}} [[Milan Draganović]] (2018–2021)
*{{ZD|BIH}} [[Zoran Ćurguz]] (2021–2023)
*{{ZD|BIH}} [[Vlado Jagodić]] (2023–2024)
*{{ZD|BIH}} [[Nedim Jusufbegović]] (2024–2025)
*{{ZD|BIH}} [[Vule Trivunović]] (2025)
*{{ZD|BIH}} [[Marko Maksimović]] (2025–2026)
*{{ZD|BIH}} [[Nedim Jusufbegović]] (2026)
*{{ZD|SRB}} [[Perica Ognjenović]] (2026)
{{div col end}}

==Reference==
{{Refspisak}}

{{Premijer liga Bosne i Hercegovine}}

[[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1945.]]</text>
      <sha1>21d8b93sfn72hdwjgmpkvtq8p7av4ng</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zenel Hajdini</title>
    <ns>0</ns>
    <id>494812</id>
    <revision>
      <id>3938512</id>
      <parentid>3873236</parentid>
      <timestamp>2026-11-02T15:01:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-57971-74</username>
        <id>187448</id>
      </contributor>
      <origin>3938512</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3651" sha1="98s7ycf4r13juxm9ebth9pgkb2t84m6" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Zenel Hajdini
| slika              = 
| alt_slike          = 
| opis               = 
| ime_pri_rođenju    = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1910|05|24|df=y}}
| mjesto_rođenja     = [[Tupale]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1942|03|07|1910|05|24}}
| mjesto_smrti       = [[Gazdare]], [[Kraljevina Jugoslavije]]
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = student
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = [[Narodni heroj Jugoslavije]]
| značajna_djela     = [[Datoteka:Order of the National Hero BAR.png|border|50px|Orden narodnog heroja]] {{Datum|1953-10-09}}
}}
'''Zenel Hajdini Toša''', (ponegdje u literaturi kao ''Zejnel Ajdini'') ([[Tupale]], kod [[Medveđe]], 1910. — [[Gazdare]], kod Medveđe, 7. marta 1942.), bio je učesnik [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|NOB-a]] i [[narodni heroj Jugoslavije]].

== Biografija ==
Prvi i drugi razred osnovne škole završio je u Sijarinskoj banji, a druga dva u Medveđi. Zbog loše materijalne situacije nije mogao da nastavi školovanje, pa se zaposlio u opštini u Medveđi kao opštinski pisar. Iako je uspio pronaći posao, želja za daljnjim školovanjem nije nestala. Nakon dvije godine otišao je u [[Skoplje]] i upisao [[Medresa|medresu]]. Tu je završio osam razreda gimnazije, a potom upisao Filozofski fakultet u Skoplju, gdje je ostao do početka rata. Kao student učestvovao je u radu revolucionarnog studentskog pokreta. Član [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]] (KPJ) postao je 1941.

Nakon [[Aprilski rat|Aprilskog rata]] i okupacije [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], Zenel prekida studije i dolazi u rodno selo Tupalu. Tu počinje svoj ilegalni rad na pripremi ustanka. Avgusta 1941. godine odlazi u partizane i ulazi u Kukavički partizanski odred. U jesen iste godine, grupa boraca Kukavičog odreda dobila je zadatak da se prebaci u Jablanicu i tamo formira novi odred. Zejnel je također bio u toj grupi. Učestvovao je u bitkama: na Kukavici, Gornjoj Jablanici, u bitkama na Kremenu, prilikom zauzimanja [[Leskovac|Leskovca]], Vučja, Lebana i u drugim bitkama u ovom dijelu južne Srbije. Bio je i član Štaba Jablaničkog partizanskog odreda.

Umro je 7. marta 1942. godine na Gazdinskom Ridu, kod Medveđe u borbi protiv četnika, [[Nijemci|Njemaca]] i [[Bugari|Bugara]]. Kada je kasnije, poslije njegove smrti, formiran prvi albanski partizanski odred na [[Autonomna Pokrajina Kosovo i Metohija|Kosovu i Metohiji]], borci su ga nazvali [[Partizanski odred &quot;Zenel Hajdini&quot;]]. Ukazom predsjednika Federativne Narodne Republike Jugoslavije [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] 9. oktobra 1953. godine proglašen je za [[Narodni heroj Jugoslavije|narodnog heroja]].{{Sfn|Народни хероји|1982}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Literatura ==
* {{Cite book|title=[[Народни хероји Југославије (књига)|Народни хероји Југославије]] том I|publisher=Narodna knjiga|year=1982|location=Београд|id=|ref={{harvid|Народни хероји|1982}}}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://hem.bredband.net/xivvsub/istorija/heroji/A/ajdini_memeta_zejnel_tosa.htm Aydini ''Memeta'' Zeynel - Tosha]

{{Narodni heroji iz Srbije}}

{{DEFAULTSORT:Hajdini, Zenel}}
[[Kategorija:Jugoslavenski partizani]]
[[Kategorija:Umrli 1942.]]
[[Kategorija:Rođeni 1910.]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena narodnog heroja]]
[[Kategorija:Biografije, Medveđe]]
[[Kategorija:Srbijanski partizani]]
[[Kategorija:Četnički zločini u Drugom svjetskom ratu]]</text>
      <sha1>98s7ycf4r13juxm9ebth9pgkb2t84m6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Spisak njemačkih kancelara</title>
    <ns>0</ns>
    <id>500930</id>
    <revision>
      <id>3938506</id>
      <parentid>3898833</parentid>
      <timestamp>2026-11-02T14:55:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CommonsDelinker</username>
        <id>1478</id>
      </contributor>
      <comment>Uklanjam datoteku [[c:File:Bundesarchiv_B_145_Bild-F078072-0004,_Konrad_Adenauer.jpg|Bundesarchiv_B_145_Bild-F078072-0004,_Konrad_Adenauer.jpg]]; na Commonsu ju je izbrisao/-la [[c:User:Reinhard Kraasch|Reinhard Kraasch]]; razlog: Copyright violation; see</comment>
      <origin>3938506</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12639" sha1="72ovyqvareftiutt4336u10qogls4rc" xml:space="preserve">[[Njemački kancelar]] je politički lider [[Njemačka|Njemačke]] i šef savezne vlade. Nosilac funkcije je odgovoran za odabir svih ostalih članova vlade i predsjedavanje sjednicama kabineta.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bundeskanzlerin.de/Webs/BKin/EN/Chancellery/Tasks_of_the_Chancellor/tasks_of_the_chancellor_node.html|title=Tasks of the Federal Chancellor|website=bundeskanzlerin.de|publisher=The Press and Information Office of the Federal Government|access-date=13. 3. 2018|language=en|archive-date=23. 7. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160723200508/https://www.bundeskanzlerin.de/Webs/BKin/EN/Chancellery/Tasks_of_the_Chancellor/tasks_of_the_chancellor_node.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Pozicija kancelara stvorena je u Sjevernonjemačkoj konfederaciji 1867. godine, kada je [[Otto von Bismarck]] postao prvi kancelar. Sa [[Ujedinjenje Njemačke|ujedinjenjem Njemačke]] i uspostavljanjem [[Njemačko Carstvo|Njemačkog Carstva]] 1871. godine, konfederacija je evoluirala u njemačku nacionalnu državu, a njen vođa je postao poznat kao kancelar Njemačke. Prvobitno je kancelar bio odgovoran samo caru. To se promijenilo ustavnom reformom 1918. godine, kada je parlament dobio pravo da smijeni kancelara. Prema [[Vajmarski ustav|Vajmarskom ustavu]] iz 1919. godine, kancelare je imenovao direktno izabrani predsjednik, ali su bili odgovorni Parlamentu.&lt;ref name=&quot;weimar-constitution&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.schoolshistory.org.uk/ASLevel_History/week2_theweimarconsitution.htm|title=The Seeds of Evil: The Rise of Hitler — The Constitution of the Weimar Republic|website=schoolshistory.org.uk|date=2004|access-date=13. 3. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20110820062141/http://www.schoolshistory.org.uk/ASLevel_History/week2_theweimarconsitution.htm|archive-date=20. 11. 2011|url-status=dead|language=en}}&lt;/ref&gt;

Ustav je poništen tokom [[Nacistička Njemačka|nacističke diktature]] od 1933. do 1945. godine. Za vrijeme [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] okupacije nije postojala nezavisna njemačka vlada niti kancelar; a ured nije rekonstituisan u [[Njemačka demokratska republika|Istočnoj Njemačkoj]], tako da je šef vlade Istočne Njemačke bio predsjedavajući Vijeća ministara. Osnovni zakon iz 1949. učinio je kancelara najvažnijom političkom pozicijom u [[Zapadna Njemačka|Zapadnoj Njemačkoj]], dok je umanjio ulogu predsjednika.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bpb.de/geschichte/deutsche-geschichte/grundgesetz-und-parlamentarischer-rat/39026/neuland|title=Neuland Grundgesetz {{!}} Abkehr von Weimarer Verfassung – Reaktion auf Nazi-Deutschland|publisher=Bundeszentrale für politische Bildung|language=de|date=1. 9. 2008|access-date=13. 3. 2018}}&lt;/ref&gt;

==Njemački rajh (1871–1945)==
Njemački rajh bio je zvanični naziv njemačke nacionalne države od 1871. do 1945. godine.&lt;ref name=&quot;EB&quot;&gt;&quot;Njemačka&quot; u ''[[Encyclopædia Britannica]]''.&lt;/ref&gt;

===Spisak===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! # !! colspan=2|Premijer !! Vrijeme na vlasti !! colspan=2|Stranka
|--
|align=center| 1.
| [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 146-2005-0057, Otto von Bismarck.jpg|80px]]
| [[Otto von Bismarck]]
| 21. mart 1871 – 20. mart 1890.
|style=&quot;background-color:#DDDDDD | 
| [[Nezavisni kandidat|Nezavisan]]
|--
|align=center| 2.
| [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-R09316, Leo Graf von Caprivi.jpg|80px]]
| [[Leo von Caprivi]]
| 20. mart 1890 – 26. oktobar 1894.
|style=&quot;background-color:#DDDDDD | 
| [[Nezavisni kandidat|Nezavisan]]
|--
|align=center| 3.
| [[Datoteka:Hohenlohe-Schillingsfürst - Die Gartenlaube (1894) 773.jpg|80px]]
| [[Princ Chlodwig zu Hohenlohe-Schillingsfürst|Chlodwig zu Hohenlohe-Schillingsfürst]]
| 29. oktobar 1894 – 17. oktobar 1900.
|style=&quot;background-color:#DDDDDD | 
| [[Nezavisni kandidat|Nezavisan]]
|--
|align=center| 4.
| [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 146-2004-0098, Bernhard Fürst von Bülow (cropped)(b).jpg|80px]]
| [[Bernhard von Bülow]]
| 17. oktobar 1900 – 14. juli 1909.
|style=&quot;background-color:#DDDDDD | 
| [[Nezavisni kandidat|Nezavisan]]
|--
|align=center| 5.
| [[Datoteka:Theobald von Bethmann Hollweg(cropped).jpg|80px]]
| [[Theobald von Bethmann Hollweg]]
| 14. juli 1909 – 13. juli 1917.
|style=&quot;background-color:#DDDDDD | 
| [[Nezavisni kandidat|Nezavisan]]
|--
|align=center| 6.
| [[Datoteka:Georg Michaelis (cropped).jpg|80px]]
| [[Georg Michaelis]]
| 14. juli 1917 – 1. novembar 1917.
|style=&quot;background-color:#DDDDDD | 
| [[Nezavisni kandidat|Nezavisan]]
|--
|align=center| 7.
| [[Datoteka:Georg von Hertling portrait (cropped).jpg|80px]]
| [[Georg von Hertling]]
| 1. novembar 1917 – 30. septembar 1918.
|style=&quot;background-color:#000000 | 
| [[Stranka Centra]]
|--
|align=center| 8.
| [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-R04103, Prinz Max von Baden.jpg|80px]]
| [[Maksimilijan Badenski|Max von Baden]]
| 3 oktobar 1918 – 9. novembar 1918.
|style=&quot;background-color:#DDDDDD | 
| [[Nezavisni kandidat|Nezavisan]]
|--
|align=center| 9.
| [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 102-00015, Friedrich Ebert.jpg|80px]]
| [[Friedrich Ebert]]
| 9. novembar 1918 – 13. februar 1919.
|style=&quot;background-color:#E3010F |
| [[Socijaldemokratska partija Njemačke|Socijaldemokratska partija]]
|--
|align=center| 10.
| [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 146-1979-122-29A, Philipp Scheidemann.jpg|80px]]
| [[Philipp Scheidemann]]
| 13. februar 1919 – 20. juni 1919.
|style=&quot;background-color:#E3010F |
| [[Socijaldemokratska partija Njemačke|Socijaldemokratska partija]]
|--
|align=center| 11.
| [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-J0113-0500-001, Gustav Bauer.jpg|80px]]
| [[Gustav Bauer]]
| 21. juni 1919 – 26. mart 1920.
|style=&quot;background-color:#E3010F |
| [[Socijaldemokratska partija Njemačke|Socijaldemokratska partija]]
|--
|align=center| 12.
| [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 146-1979-122-28A, Hermann Müller.jpg|80px]]
| [[Hermann Müller]]
| 27. mart 1920 – 21. juni 1920.
|style=&quot;background-color:#E3010F |
| [[Socijaldemokratska partija Njemačke|Socijaldemokratska partija]]
|--
|align=center| 13.
| [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-R18733, Constantin Fehrenbach.jpg|80px]]
| [[Constantin Fehrenbach]]
| 25. juni 1920 – 10. maj 1921.
|style=&quot;background-color:#000000 | 
| [[Stranka Centra]]
|--
|align=center| 14.
| [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 146III-105, Joseph Wirth.jpg|80px]]
| [[Joseph Wirth]]
| 10. maj 1921 – 22. novembar 1922.
|style=&quot;background-color:#000000 | 
| [[Stranka Centra]]
|--
|align=center| 15.
| [[Datoteka:Wilhelm Cuno, 1876-1933, half-length portrait, facing right LCCN2005680053.jpg|80px]]
| [[Wilhelm Cuno]]
| 22. novembar 1922 – 12. august 1923.
|style=&quot;background-color:#DDDDDD | 
| [[Nezavisni kandidat|Nezavisan]]
|--
|align=center| 16.
| [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 146-1989-040-27, Gustav Stresemann.jpg|80px]]
| [[Gustav Stresemann]]
| 13. august 1923 – 30. novembar 1923.
|style=&quot;background-color:#D5AC27 | 
| [[Njemačka narodna stranka]]
|--
|align=center| 17.
| [[Datoteka:Reichskanzler Wilhelm Marx (cropped).jpg|80px]]
| [[Wilhelm Marx]]
| 30. novembar 1923 – 15. januar 1925.
|style=&quot;background-color:#000000 | 
| [[Stranka Centra]]
|--
|align=center| 18.
| [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 146-1969-008A-07, Hans Luther.jpg|80px]]
| [[Hans Luther]]
| 15. januar 1925 – 12. maj 1926.
|style=&quot;background-color:#DDDDDD | 
| [[Nezavisni kandidat|Nezavisan]]
|--
|align=center| 19.
| [[Datoteka:Reichskanzler Wilhelm Marx (cropped).jpg|80px]]
| [[Wilhelm Marx]]
| 17. maj 1926 – 28. juni 1928.
|style=&quot;background-color:#000000 | 
| [[Stranka Centra]]
|--
|align=center| 20.
| [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 146-1979-122-28A, Hermann Müller.jpg|80px]]
| [[Hermann Müller]]
| 28. juni 1928 – 27. mart 1930.
|style=&quot;background-color:#E3010F |
| [[Socijaldemokratska partija Njemačke|Socijaldemokratska partija]]
|--
|align=center| 21.
| [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-1989-0630-504, Heinrich Brüning.jpg|80px]]
| [[Heinrich Brüning]]
| 30. mart 1930 – 30. maj 1932.
|style=&quot;background-color:#000000 | 
| [[Stranka Centra]]
|--
|align=center| 22.
| [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-1988-0113-500, Franz v. Papen (cropped)(2).jpg|80px]]
| [[Franz von Papen]]
| 1. juni 1932 – 3. decembar 1932.
|style=&quot;background-color:#DDDDDD | 
| [[Nezavisni kandidat|Nezavisan]]
|--
|align=center| 23.
| [[Datoteka:KurtVonScheleicherEn1932.jpeg|80px]]
| [[Kurt von Schleicher]]
| 3. decembar 1932 – 30. januar 1933.
|style=&quot;background-color:#DDDDDD | 
| [[Nezavisni kandidat|Nezavisan]]
|--
|align=center| 24.
| [[Datoteka:Hitler portrait crop.jpg|80px]]
| [[Adolf Hitler]]
| 30. januar 1933 – 30. april 1945.
|style=&quot;background-color:#964B00 | 
| [[Nacistička stranka]]
|--
|align=center| 25.
| [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 146-1968-101-20A, Joseph Goebbels.jpg|80px]]
| [[Joseph Goebbels]]
| 30. april 1945 – 1. maj 1945.
|style=&quot;background-color:#964B00 | 
| [[Nacistička stranka]]
|--
|align=center| 26.
| [[Datoteka:Ludwig Schwerin von Krosigk.jpg|80px]]
| [[Lutz Graf Schwerin von Krosigk]]
| 2. maj 1945 – 23. maj 1945.
|style=&quot;background-color:#964B00 | 
| [[Nacistička stranka]]
|}

==Savezna Republika Njemačka (1949–danas)==
Godine 1949. uspostavljene su dvije odvojene njemačke države: [[Zapadna Njemačka|Savezna Republika Njemačka]] (poznata kao Zapadna Njemačka) i [[Njemačka demokratska republika]] (poznata kao Istočna Njemačka). Donji spisak daje kancelare Zapadne Njemačke; vladu Istočne Njemačke predvodio je predsjedavajući Vijeća ministara.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.hdg.de/lemo/kapitel/nachkriegsjahre/doppelte-staatsgruendung/entstehung-der-ddr-verfassung-und-fuehrungsrolle-der-sed.html|title=Entstehung der DDR: Verfassung und Führungsrolle der SED|trans-title=Formation of the GDR: Constitution and the SED's Leadership Role|publisher=LeMO/Haus der Geschichte|website=www.hdg.de/lemo|language=de|access-date=14. 3. 2018}}&lt;/ref&gt; Istočna Njemačka je raspuštena jer se spojila sa Zapadnom Njemačkom 1990. godine; Njemačka se ponovo [[Reunifikacija Njemačke|ujedinila]]. Zadržala je naziv Savezna Republika Njemačka.

===Spisak===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! # !! colspan=2|Premijer !! Vrijeme na vlasti !! colspan=2|Stranka
|--
|align=center| 1.
| 
| [[Konrad Adenauer]]
| 15. septembar 1949. – 16. oktobar 1963.
|style=&quot;background-color:#000000 | 
| [[Kršćansko-demokratska unija]]
|--
|align=center| 2.
| [[Datoteka:Einde bezoek bondskanselier dr Ludwig Erhard en gaf persconferentie in het Haag, Bestanddeelnr 916-1330.jpg|80px]]
| [[Ludwig Erhard]]
| 16. oktobar 1963. – 1. decembar 1966.
|style=&quot;background-color:#000000 | 
| [[Kršćansko-demokratska unija]]
|--
|align=center| 3.
| [[Datoteka:Bundesarchiv B 145 Bild-F029561-0008, Essen, CDU-Bundestagswahlkongress (cropped).jpg|80px]]
| [[Kurt Georg Kiesinger]]
| 1. decembar 1966. – 22. oktobar 1969.
|style=&quot;background-color:#000000 | 
| [[Kršćansko-demokratska unija]]
|--
|align=center| 4.
| [[Datoteka:Bundesarchiv B 145 Bild-F057884-0009, Willy Brandt.jpg|80px]]
| [[Willy Brandt]]
| 22. oktobar 1969. – 7. maj 1974.
|style=&quot;background-color:#E3010F | 
| [[Socijaldemokratska partija Njemačke|Socijaldemokratska partija]]
|--
|align=center| 5.
| [[Datoteka:Bundeskanzler Helmut Schmidt.jpg|80px]]
| [[Helmut Schmidt]]
| 16. maj 1974. – 1. oktobar 1982.
|style=&quot;background-color:#E3010F | 
| [[Socijaldemokratska partija Njemačke|Socijaldemokratska partija]]
|--
|align=center| 6.
| [[Datoteka:Helmut Kohl (1996) cropped.jpg|80px]]
| [[Helmut Kohl]]
| 1. oktobar 1982. – 27. oktobar 1998.
|style=&quot;background-color:#000000 | 
| [[Kršćansko-demokratska unija]]
|--
|align=center| 7.
| [[Datoteka:Schröder 2003 (cropped).jpg|80px]] 
| [[Gerhard Schröder]]
| 27. oktobar 1998. – 22. novembar 2005.
|style=&quot;background-color:#E3010F | 
| [[Socijaldemokratska partija Njemačke|Socijaldemokratska partija]]
|--
|align=center| 8.
| [[Datoteka:Angela Merkel 2019 cropped.jpg|80px]]
| [[Angela Merkel]]
| 22. novembar 2005. – 8. decembar 2021.
|style=&quot;background-color:#000000 | 
| [[Kršćansko-demokratska unija]] 
|--
|align=center| 9.
| [[Datoteka:Olaf Scholz 2024.jpg|80px]]
| [[Olaf Scholz]]
| 8. decembar 2021. – 6. maj 2025.
|style=&quot;background-color:#E3010F | 
| [[Socijaldemokratska partija Njemačke|Socijaldemokratska partija]] 
|--
|align=center| 10.
| [[Datoteka:AC SO Karlspreisverleihung 2026 14. Mai Krönungssaal Friedrich Merz.jpg|80px]]
| [[Friedrich Merz]]
| 6. maj 2025. – ''trenutni''
|style=&quot;background-color:#000000 | 
| [[Kršćansko-demokratska unija]]
|}

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
*{{Commonscat-inline|Chancellors of Germany}}

{{Njemački kancelari}}

[[Kategorija:Njemački kancelari| ]]</text>
      <sha1>72ovyqvareftiutt4336u10qogls4rc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nosna sluznica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>525060</id>
    <revision>
      <id>3938513</id>
      <parentid>3890503</parentid>
      <timestamp>2026-11-02T15:13:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3938513</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6573" sha1="9niwwnd6x3qeoce2kzvh568x7m47p7x" xml:space="preserve">{{Infokutija anatomija
| Ime        = Nosna sluznica
| Latinski       = ''Tunica mucosa nasi'', ''membrana mucosa nasi''
| slika       = Rhinitis medicamentosa mucosa nasal en.png
| opis_slike     =Pozicija nosne sluznice
| Width       =
| Image2      =
| Caption2    =
| Precursor   =
| System      =
| Artery      =
| Vein        =
| Nerve       =
| Lymph       =
}}
'''Nosna sluznica''' oblaže nosnu šupljinu. Dio je respiratornog [[epitel]]a, a [[sluzokoža]] oblaže [[disanje|respiratorni trakt]].&lt;ref name=&quot;Beule&quot;&gt;{{cite journal |last1=Beule |first1=AG |title=Physiology and pathophysiology of respiratory mucosa of the nose and the paranasal sinuses. |journal=GMS Current Topics in Otorhinolaryngology, Head and Neck Surgery |date=2010 |volume=9 |pages=Doc07 |doi=10.3205/cto000071 |pmid=22073111 |pmc=3199822}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://meshb.nlm.nih.gov/record/ui?ui=D020545|title=Respiratory mucosa|website=mesh.nlm.nih.gov|access-date=26. 7. 2019}}&lt;/ref&gt; Nosna sluznica je blisko prirasla periostu ili perihondriju nosnih školjki. Kontinuirana je s kožom kroz nosnice, a sa sluznicom nosnog dijela ždrijela kroz stražnje nosne otvore [[hoana|hoane]]. Iz nosne šupljine, njen kontinuitet s konjunktivom može se pratiti kroz nazolakrimalni kanal i suzni kanal; te s frontalnim sinusom, etmoidnim sinusom, sfenoidnim sinusom i maksilarnim sinusima kroz nekoliko otvora u nosnim školjkama. Sluznica je najdeblja i najprozračnija preko nosnih školjke. Također je debeo preko [[nosna pregrada|nosne pregrade]] gdje povećan broj vrčastih ćelija proizvodi veću količinu '''nosne sluzi'''. Vrlo je tanak u meatusima na dnu nosnih šupljina i u raznim paranazalnim sinusima. To je jedno od najčešće inficiranih tkiva kod odraslih i djece. [[Upala]] ovog tkiva može uzrokovati značajno oštećenje svakodnevnih aktivnosti, sa simptomima kao što su začepljen nos, [[glavobolja]], [[disanje]] na usta itd.
Zbog debljine većeg dijela ove [[biološka membrana|biološke membrane]], nosne šupljine su mnogo uže, a srednje i donje nosne školjke izgledaju veće i istaknutije nego u skeletu; također su različiti otvori koji komuniciraju s meatusima znatno suženi.

==Struktura==
[[Epitel]] nosne sluznice je dva tipa – respiratorni epitel i olfaktorni epitel, koji se razlikuju po svojim funkcijama. Pored ove dvije sluznice koje oblažu veći dio nosnih šupljina, u početnom dijelu nosne šupljine (vestibulum) nalazi se koža koju pokriva mnogoslojni pločasti orožali epitel koji preko uskog područja neorožalog epitela prelazi u epitel respiratorne sluznice.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite book|last=Junqueira|first=Luiz Carlos|title=Osnovi histologije: tekst i atlas|publisher=DATA STATUS|year=2005|isbn=8674780172|location=Beograd|pages=341}}&lt;/ref&gt;

U respiratornom području dominiraju cilindrične ćelije sa cilijama.&lt;ref name=&quot;Tortora&quot;&gt;{{cite book |last1=Tortora |first1=G |last2=Anagnostakos |first2=N |title=Principles of anatomy and physiology |date=1987 |publisher=Harper &amp; Row |isbn=0060466693 |page=[https://archive.org/details/principlesofanat05tort/page/556 556] |edition=5th Harper international |url-access=registration |url=https://archive.org/details/principlesofanat05tort }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Gray1918&quot; /&gt; Epitel ovog područja je pseudoslojeviti troredni epitel (sve ćelije su u odnosu s bazalnom laminom, ali ne dolaze površinski dijelovi svih ćelija do nosne šupljine, te su njihova jedra poredana u 3 reda, odnosno nivoa).&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Između [[cilindrični epitel|cilindričnih ćelija]] nalaze se [[peharasta ćelija|peharaste]] ili mucinske ćelije, dok se između njihovih baza nalaze manje [[pirtamidalna ćelija|piramidalne ćelije]]. U epitelu postoje još i bazalne ćelije (služe kao matične ćelije pomoću kojih se obnavljaju ostale ćelije), zatim klinaste ćelije , kao i neuroendokrine ćelije. Ispod epitela i njegove [[bazna membrana|bazalne membrane]] nalazi se vlaknasti sloj ([[lamina propria]]) infiltriran limfnim ćelijama, tako da u mnogim dijelovima formira difuzno [[adenoidno]] tkivo, a ispod njega gotovo kontinuirani sloj malih i većih [[žlijezda]], nekih sluzavih, a nekih seroznih, čiji se kanali otvaraju na površini. U lamini propriji, posebno onoj koja pokriva nosne školjke, nalazi se dobro razvijen venski pleksus koji je još poznat i kao šunđerasto tijelo. Primarna uloga ovog pleksusa je zagrijavanje udahnutog vazduha.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

U olfaktornoj regiji sluznica je žućkaste boje, a [[epitel|epitelne ćelije]] su stubaste i bez cilija; postoje dvije vrste, potporne ćelije i [[olfasktorna ćelija|olfaktorne ćelije]]. Potporne ćelije sadrže ovalna jezgra, koja se nalaze u površinskim dijelovima ćelija (apikalno) i čine zonu ovalnih jezgara. Površinski dio svake ćelije je stupčastog oblika i sadrži granule žutog pigmenta lipofuscina, dok je njegov duboki dio produžen kao nježni nastavak koji se grana i komunicira sa sličnim nastavcima susjednih ćelija, tako da formira mrežu u sluznici. Između dubokih nastavaka potpornih ćelija nalazi se niz bipolarnih nervnih ćelija, olfaktornih ćelija, od kojih se svaka sastoji od male količine granularne protoplazme s velikim sfernim jedrom ćelije, i posjeduje dva nastavka - površinski koji se proteže između stupčastih epitelnih ćelija i strši na površini sluznice kao fini nastavak nalik dlaci, olfaktorna treplja; drugi ili duboki nastavak ide prema unutra, često je u obliku zrnaca i nastavlja se kao [[akson]] olfaktornog nervnog vlakna. Ispod epitela, koji se proteže kroz debljinu sluznice, nalazi se sloj cjevastih, često razgranatih [[žlijezda]], [[Bowmanova žlijezda|Bowmanove žlijezde]], identične strukture sa [[serozna žlijezda|seroznim žlijezdama]]. Epitelne ćelije ljudskog [[nos]]a, [[Fauces (anatomija)|faucesa]] i respiratornih puteva imaju važnu ulogu u održavanju ujednačene temperature, vlagom kojom održavaju površinu uvijek blago podmazanom.&lt;ref name=&quot;Gray1918&quot;&gt;{{Gray's|inline=1}}: {{cite book|author=Henry Gray|title=Anatomy of the Human Body|url=https://archive.org/details/anatomyhumanbod00lewigoog|year=1918|publisher=Lea &amp; Febiger|page=[https://archive.org/details/anatomyhumanbod00lewigoog/page/n1035 996]}}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{refspisak}}

{{Portal|Anatomija}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Mucous Membrane Of Nose}}
[[Kategorija:Nos]]
[[Kategorija:Izlučivanje]]
[[Kategorija:Otorinolaringologija]]
[[Kategorija:Mirisni sistem]]
[[Kategorija:Respiratorni sistem]]
[[Kategorija:Čulni organi]]
[[Kategorija:Rinologija]]</text>
      <sha1>9niwwnd6x3qeoce2kzvh568x7m47p7x</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Oggy i žohari: Film</title>
    <ns>0</ns>
    <id>529903</id>
    <revision>
      <id>3938586</id>
      <parentid>3821141</parentid>
      <timestamp>2026-11-02T23:02:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3938586</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1048" sha1="sv8vqlj17hasc29vsdvgerizzbcr8hy" xml:space="preserve">{{Infokutija film}}
'''''Oggy i žohari: Film'''''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.movieinsider.com/m10370/oggy-and-the-cockroaches|title=Everything You Need to Know About Oggy and the Cockroaches Movie (Announced): Jun. 12, 2012 - changed the production status to Announced|date=2012-06|website=Movie Insider|language=en|access-date=2026-11-02}}&lt;/ref&gt; ({{jez-fr|Oggy et les Cafards, le film}}) je [[Francuska|francuski]] [[animirani film]] iz [[2013.]] godine studija [[Xilam Animation]], iz [[2013.]] godine. Redatelji filma su [[Olivier Jean-Marie]], distributerska kuća je [[BAC Films]]. Premijera filma bila je [[7. kolovoza|7. augusta]] [[2013.]] godine u Francuskoj.

== Glavne uloge ==
*'''Ogi'''
*'''Žohari'''
**'''Joey'''
**'''Marky'''
**'''Dee Dee'''
*'''Jack'''
*'''Bob'''
*'''Olivia'''

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* {{IMDb title}}
* {{Mojo title}}
* {{Rotten Tomatoes}}

[[Kategorija:Filmovi iz 2013.]]
[[Kategorija:Francuski animirani filmovi]]
[[Kategorija:Animirani filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi Xilama]]</text>
      <sha1>sv8vqlj17hasc29vsdvgerizzbcr8hy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>531132</id>
    <revision>
      <id>3938500</id>
      <parentid>3938119</parentid>
      <timestamp>2026-11-02T14:35:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-58295-12</username>
        <id>187545</id>
      </contributor>
      <origin>3938500</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="40606" sha1="afatw19nqiy0u6n8rpn9yvikxm3boqz" xml:space="preserve">{{Infokutija izbori
| naziv_izbora            = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.&lt;br&gt;Izbori u Federaciji Bosne i Hercegovine
| država = Bosna i Hercegovina
| prethodni_izbori        = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - Federacija Bosne i Hercegovine
| prethodna_godina        = 2022.
| sljedeći_izbori         = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2030 - Federacija Bosne i Hercegovine
| sljedeća_godina         = 2030.
| datum_izbora            = 4. oktobar 2026.
| izlaznost               = 872.535 (40,71%)

| modul = {{Infokutija parlamentarni izbori
| embed = yes
| naziv_izbora = [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]]

| stranka1        = [[Stranka demokratske akcije|SDA]]
| boja1           = #{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}
| lider1          = {{nowrap|[[Bakir Izetbegović]]}}
| mandati1        = 32
| postotak1       = 30,46

| stranka2        = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]
| boja2           = #{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}
| lider2          = {{nowrap|[[Nermin Nikšić]]}}
| mandati2        = 16
| postotak2       = 15,12

| stranka3        = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]{{efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je na izbore za [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska seljačka stranka - Stjepan Radić|HSS SR]], [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]], [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]], [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević (Bosna i Hercegovina)|HSP AS]], [[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HDU]], [[Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne|HSP HB]] i [[Hrvatski savez HKDU-HRAST|HRAST]].|naziv=HDZ-FBiH-koalicija|grupa=lower-alpha}}
| boja3           = #{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}
| lider3          = {{nowrap|[[Dragan Čović]]}}
| mandati3        = 14
| postotak3       = 14,07

| stranka4        = [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]]
| boja4           = #{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}}
| lider4          = {{nowrap|[[Semir Efendić]]}}
| mandati4        = 9
| postotak4       = 8,98

| stranka5        = [[Narod i pravda|NiP]]{{efn|[[Narod i pravda]] je na izbore za [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Socijaldemokrate Bosne i Hercegovine|SDBiH]] i [[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine|SPUBiH]].|naziv=NiP-SDBiH-SPUBiH|grupa=lower-alpha}}
| boja5           = #{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}}
| lider5          = {{nowrap|[[Elmedin Konaković]]}}
| mandati5        = 7
| postotak5       = 6,48

| stranka6        = [[Demokratska fronta|DF]]-[[Građanski savez (Bosna i Hercegovina)|GS]]
| boja6           = #{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}}
| lider6          = {{nowrap|[[Željko Komšič]]}}
| mandati6        = 6
| postotak6       = 6,02

| stranka7        = [[Narodni evropski savez|NES]]{{efn|[[Narodni evropski savez|NES]] je na izbore za [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarnu skupštinu BiH]] i [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlament FBiH]] nastupio u koaliciji sa strankama: [[Pokret demokratske akcije|PDA]] i [[Naprijed (Bosna i Hercegovina)|NPD]].|naziv=NES-PDA-NPD|grupa=lower-alpha}}
| boja7           = #{{Izborni dijagram/Partija|NES|tamno|BS}}
| lider7          = {{nowrap|[[Nermin Ogrešević]]}}
| mandati7        = 4
| postotak7       = 4,11

| stranka8        = [[Naša stranka|NS]]
| boja8           = #{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}}
| lider8          = {{nowrap|[[Sabina Ćudić]]}}
| mandati8        = 4
| postotak8       = 3,82

| stranka9        = [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]]{{efn|[[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]] je na izbore za [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine]] nastupio u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska republikanska stranka|HRS]], [[Hrvatski demokratski savez|HDS]] i [[Hrvatska seljačka stranka (Bosna i Hercegovina)|HSS]].|naziv=HDZ 1990-koalicija|grupa=lower-alpha}}
| boja9           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|HDZ 1990|tamno|BS}}
| boja9           = #{{Izborni dijagram/Partija|HDZ 1990|tamno|BS}}
| lider9          = {{nowrap|[[Ilija Cvitanović]]}}
| mandati9        = 3
| postotak9       = 3,31

| stranka10       = [[Bosanskohercegovačka inicijativa|BHI]]
| boja10          = #{{Izborni dijagram/Partija|BHI|tamno|BS}}
| lider10         = {{nowrap|[[Fuad Kasumović]]}}
| mandati10       = 1
| postotak10      = 1,10

| stranka11       = [[Pokret za modernu i aktivnu Krajinu|POMAK]]
| boja11          = #{{Izborni dijagram/Partija|POMAK|tamno|BS}}
| lider11         = {{nowrap|[[Elvedin Sedić]]}}
| mandati11       = 1
| postotak11      = 0,77

| stranka12       = [[Hrvatski nacionalni pomak|HNP]]
| boja12          = #{{Izborni dijagram/Partija|HNP|tamno|BS}}
| lider12         = {{nowrap|[[Ivan Vukadin]]}}
| mandati12       = 1
| postotak12      = 0,60

| karta           = Results of the 2026 Federation of Bosnia and Herzegovina general election.svg
| veličina_karte  = 300px
| opis_karte      = Pobjednička stranka u svakoj općini.

| titula          = [[Spisak premijera Federacije Bosne i Hercegovine|Premijer Federacije BiH]]
| prije_izbora    = [[Nermin Nikšić]]
| stranka_prije   = ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]])
| nakon_izbora    = 
| stranka_nakon   = 
}}}}{{Politika Bosne i Hercegovine}}{{Politika Federacije Bosne i Hercegovine}}
{{Glavni|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.}}
'''Opći izbori u Bosni i Hercegovini''' '''2026''' '''-''' '''Federacija Bosne i Hercegovine''' bili su višestranački [[opći izbori]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] koji su održani 4. oktobra 2026. Na izborima, osim zastupnika [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkog doma]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]] i  [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|skupština kantona]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]], birali su se i članovi [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]], zastupnici [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkog doma]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]], poslanici [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine Republike Srpske]], te [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednik]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednik]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/?Lang=3&amp;CategoryID=64&amp;Id=6013|title=Opći izbori u BiH će biti održani u nedjelju, 04. 10. 2026. godine|date=7. 5. 2026|website=izbori.ba|publisher=[[CIKBiH]]|access-date=8. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Rezultati ==

=== Zastupnički dom ===
{{Izborni rezultati
| slika           = HoR FBiH 2026 election.svg
| stranka1        = [[Stranka demokratske akcije]]
| boja1           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SDA|tamno|BS}}
| glasovi1        = 243831
| mandati1        = 32
| stranka2        = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]
| boja2           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SDP BiH|tamno|BS}}
| glasovi2        = 121009
| mandati2        = 16
| stranka3        = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]{{efn|naziv=HDZ-FBiH-koalicija}}
| boja3           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|HDZ BiH|tamno|BS}}
| glasovi3        = 112576
| mandati3        = 14
| stranka4        = [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]]
| boja4           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SBiH|tamno|BS}}
| glasovi4        = 71873
| mandati4        = 9
| stranka5        = [[Narod i pravda]]{{efn|naziv=NiP-SDBiH-SPUBiH}}
| boja5           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|NiP|tamno|BS}}
| glasovi5        = 51844
| mandati5        = 7
| stranka6        = [[Demokratska fronta]]-[[Građanski savez (Bosna i Hercegovina)|Građanski savez]]
| boja6           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|DF|tamno|BS}}
| glasovi6        = 48195
| mandati6        = 6
| stranka7        = [[Narodni evropski savez|NES]]{{efn|naziv=NES-PDA-NPD}}
| boja7           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|NES|tamno|BS}}
| glasovi7        = 32865
| mandati7        = 4
| stranka8        = [[Naša stranka]]
| boja8           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|NS|tamno|BS}}
| glasovi8        = 30585
| mandati8        = 4
| stranka9        = [[Hrvatska demokratska zajednica 1990]]{{efn|naziv=HDZ 1990-koalicija}}
| boja9           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|HDZ 1990|tamno|BS}}
| glasovi9        = 26520
| mandati9        = 3
| stranka10       = [[Bosanskohercegovačka inicijativa]]
| boja10          = {{Izborni dijagram/Partija/BS|BHI|tamno|BS}}
| glasovi10       = 8838
| mandati10       = 1
| stranka11       = [[Pokret za modernu i aktivnu Krajinu]]
| boja11          = {{Izborni dijagram/Partija/BS|POMAK|tamno|BS}}
| glasovi11       = 6135
| mandati11       = 1
| stranka12       = [[Hrvatski nacionalni pomak]]
| boja12          = {{Izborni dijagram/Partija/BS|HNP|tamno|BS}}
| glasovi12       = 4842
| mandati12       = 1
| stranka13       = Ostale stranke
| boja13          = 
| glasovi13       = 41268
| mandati13       = 0
| važeći          = 800381
| nevažeći        = 72154
| elektorat       = 2143444
| izvor           = 
}}

=== Skupštine kantona ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:left; font-size: 90%; width:56%;&quot;
! colspan=&quot;2&quot; |Stranka
![[Datoteka:Coat of arms of Una-Sana.svg|28x28piksel]][[Skupština Unsko-sanskog kantona|USK]]
![[Datoteka:Coat of arms of Posavina.svg|28x28piksel]][[Skupština Posavskog kantona|PK]]
![[Datoteka:Coat of arms of Tuzla Canton.svg|29x29piksel]][[Skupština Tuzlanskog kantona|TK]]
![[Datoteka:Coat of arms of Zenica-Doboj.svg|31x31piksel]][[Skupština Zeničko-dobojskog kantona|ZDK]]
![[Datoteka:Coat of arms of Bosnian Podrinje.svg|33x33piksel]][[Skupština Bosansko-podrinjskog kantona Goražde|BPK]]
![[Datoteka:Coat of arms of Central Bosnia.svg|35x35piksel]][[Skupština Srednjobosanskog kantona|SBK]]
![[Datoteka:Coat of arms of Herzegovina-Neretva.svg|28x28piksel]][[Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona|HNK]]
![[Datoteka:No coats of arms.svg|30x30piksel]][[Skupština Zapadnohercegovačkog kantona|ZHK]]
![[Datoteka:Coat of arms of Sarajevo Canton.svg|32x32piksel]][[Skupština Kantona Sarajevo|KS]]
![[Datoteka:No coats of arms.svg|30x30piksel]][[Skupština Kantona 10|K10]]
!Ukupno
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Stranka demokratske akcije]]
|10
|3
|14
|15
|4
|11
|8
| -
|9
|1
|75
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]
| -
|13
| -
|2
| -
|8{{efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je na izbore za skupštinu kantona [[Skupština Srednjobosanskog kantona|SBK]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska seljačka stranka - Stjepan Radić|HSS SR]], [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]], [[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HDU]], [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević (Bosna i Hercegovina)|HSP AS]], [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]], i [[Hrvatski savez HKDU-HRAST|HRAST]].|naziv=HDZ-SBK-koalicija|grupa=lower-alpha}}
|13{{efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je na izbore za skupštinu kantona [[Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona|HNK]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]], [[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HDU]] i [[Hrvatski savez HKDU-HRAST|HRAST]].|naziv=HDZ-HNK-koalicija|grupa=lower-alpha}}
|17
| -
|7
|60
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]
|4
|1
|7
|5
|2
|6
|3
| -
|9
|1
|38
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]]
|2
|1
|2
|3
|2
|2{{efn|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] je na izbore za skupštinu kantona [[Skupština Srednjobosanskog kantona|SBK]] nastupio u koaliciji sa strankom [[BESA - nezavisna lista|BESA NL]].|naziv=SBiH-BESA|grupa=lower-alpha}}
| -
| -
|7
|1
|20
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Narod i pravda]]-[[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine|Stranka penzionera/umirovljenika]]
|2
| -
|3
|1
|3
|1
| -
| -
|5
| -
|15
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Demokratska fronta]]–[[Građanski savez (Bosna i Hercegovina)|Građanski savez]]
|2
| -
|3
|3
|1
| -
|1
| -
|2
| -
|12
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ 1990|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Hrvatska demokratska zajednica 1990]]
| -
|1{{efn|[[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]] je na izbore za skupštine kantona [[Skupština Posavskog kantona|PK]], [[Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona|HNK]] i [[Skupština Zapadnohercegovačkog kantona|ZHK]] nastupio u koaliciji sa strankom [[Hrvatska seljačka stranka (Bosna i Hercegovina)|HSS]].|naziv=HDZ 1990-HSS|grupa=lower-alpha}}
| -
| -
| -
|2{{efn|[[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]] je na izbore za skupštinu kantona [[Skupština Srednjobosanskog kantona|SBK]] nastupio u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska republikanska stranka|HRS]] i [[Hrvatska seljačka stranka (Bosna i Hercegovina)|HSS]].|naziv=HDZ 1990-HRS-HSS|grupa=lower-alpha}}
|2{{efn|naziv=HDZ 1990-HSS}}
|2{{efn|naziv=HDZ 1990-HSS}}
| -
|4
|11
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|NES|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Narodni evropski savez]]
|6{{Efn|[[Narodni evropski savez|NES]] je na izbore za skupštine kantona [[Skupština Unsko-sanskog kantona|USK]], [[Skupština Zeničko-dobojskog kantona|ZDK]], [[Skupština Bosansko-podrinjskog kantona Goražde|BPK]], [[Skupština Srednjobosanskog kantona|SBK]] i [[Skupština Kantona Sarajevo|KS]] sa strankom [[Pokret demokratske akcije|PDA]].|naziv=NES-PDA|grupa=lower-alpha}}
| -
|2{{efn|[[Narodni evropski savez|NES]] je na izbore za skupštine kantona [[Skupština Tuzlanskog kantona|TK]] i [[Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona|HNK]] nastupio u koaliciji sa strankama: [[Pokret demokratske akcije|PDA]] i [[Naprijed (Bosna i Hercegovina)|NPD]].|naziv=TK/HNK-NES-PDA-NPD|grupa=lower-alpha}}
| -
|1{{Efn|naziv=NES-PDA}}
| -
|1{{Efn|naziv=TK/HNK-NES-PDA-NPD}}
| -
| -
| -
|10
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Naša stranka]]
| -
| -
|2
|1
| -
| -
| -
| -
|3
| -
|6
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HRS|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Hrvatska republikanska stranka]]
| -
|1
| -
| -
| -
| -
|2
|2
| -
| -
|5
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HNP|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Hrvatski nacionalni pomak]]
| -
| -
| -
| -
| -
| -
| -
| -
| -
|5
|5
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|BHI|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Bosanskohercegovačka inicijativa]]
| -
| -
| -
|3
| -
| -
| -
| -
| -
| -
|3
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|POMAK|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Pokret za modernu i aktivnu Krajinu]]
|3
| -
| -
| -
| -
| -
| -
| -
| -
| -
|3
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|PSP|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Politička stranka &quot;Perspektiva&quot;]]
| -
| -
| -
| -
|3
| -
| -
| -
| -
| -
|3
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
| -
| -
| -
| -
| -
| -
| -
| -
| -
|3{{efn|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] je na izbore za skupštinu kantona [[Skupština Kantona 10|K10]] nastupio u koaliciji sa strankama: [[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina)|SP]] i [[Socijalistička partija Srpske|SPS]].|naziv=SNSD-SP-SPS|grupa=lower-alpha}}
|3
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SN|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Snaga naroda]]
| -
| -
| -
|2
|1
| -
| -
| -
| -
| -
|3
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HNL|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Hrvatska nezavisna lista]]
| -
| -
| -
| -
| -
| -
| -
| -
| -
|2
|2
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|NPI|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Nova politička inicijativa]]
| -
| -
| -
| -
|2
| -
| -
| -
| -
| -
|2
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBB|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Savez za bolju budućnost]]
| -
| -
|1
| -
|1
| -
| -
| -
| -
| -
|2
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|BNS|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Bosanska narodna stranka]]
| -
| -
| -
| -
|1
| -
| -
| -
| -
| -
|1
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|BHZ|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Bosanskohercegovački zeleni]]
| -
| -
|1{{efn|[[Bosanskohercegovački zeleni|BH zeleni]] su na izbore za skupštinu kantona [[Skupština Tuzlanskog kantona|TK]] nastupili u koaliciji sa strankama: [[Bosanskohercegovačka patriotska stranka|BPS]] i [[Tuzlanska alternativa|TA]].|naziv=BHZ-BPS-TA|grupa=lower-alpha}}
| -
| -
| -
| -
| -
| -
| -
|1
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|GN|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Glas naroda]]
| -
| -
| -
| -
|1
| -
| -
| -
| -
| -
|1
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HSP BiH|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|Hrvatska stranka prava BiH]]
| -
| -
| -
| -
| -
| -
| -
|1
| -
| -
|1
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HSPdAS|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević (Bosna i Hercegovina)|Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević]]
| -
| -
| -
| -
| -
| -
| -
|1{{efn|[[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević (Bosna i Hercegovina)|HSPdAS]] je na izbore za skupštinu kantona [[Skupština Zapadnohercegovačkog kantona|ZHK]] nastupio u koaliciji sa strankom [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine i Herceg-Bosne|HSP BiH i H-B]].|naziv=HSP-ZHK|grupa=lower-alpha}}
| -
| -
|1
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|LSBiH|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Laburistička stranka Bosne i Hercegovine|Laburistička stranka BiH]]
|1
| -
| -
| -
| -
| -
| -
| -
| -
| -
|1
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|NGL|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Nezavisna građanska lista]]
| -
| -
| -
| -
|1
| -
| -
| -
| -
| -
|1
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|PNP|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Pokret &quot;Novi početak&quot;]]
| -
| -
| -
| -
|1
| -
| -
| -
| -
| -
|1
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNS FBiH|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Srpska napredna stranka Federacije Bosne i Hercegovine|Srpska napredna stranka FBiH]]
| -
| -
| -
| -
| -
| -
| -
| -
| -
|1
|1
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNP|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Stranka narodnog poštenja]]
| -
| -
| -
| -
|1
| -
| -
| -
| -
| -
|1
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Joso Oršolić]]
| -
|1
| -
| -
| -
| -
| -
| -
| -
| -
|1
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno
!30
!21
!35
!35
!25
!30
!30
!23
!35
!25
!289
|}
==== Rezultati po kantonima ====
===== Unsko-sanski kanton =====
Broj registriranih glasača bio je 267.589, a od toga je na izbore izašlo 79.694 (29,78%). Broj važećih glasova bio je 72.183 (90,59%), a nevažećih 7.501 (9,41%).

{{Izborni rezultati
| slika           = Assembly of Una-Sana Canton 2026.svg
| stranka1        = [[Stranka demokratske akcije]]
| boja1           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SDA|tamno|BS}}
| glasovi1        = 21990
| mandati1        = 10
| stranka2        = [[Narodni evropski savez]]{{efn|naziv=NES-PDA|grupa=lower-alpha}}
| boja2           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|NES|tamno|BS}}
| glasovi2        = 14105
| mandati2        = 6
| stranka3        = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]
| boja3           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SDP BiH|tamno|BS}}
| glasovi3        = 9375
| mandati3        = 4
| stranka4        = [[Pokret za modernu i aktivnu Krajinu]]
| boja4           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|POMAK|tamno|BS}}
| glasovi4        = 6011
| mandati4        = 3
| stranka5        = [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]]
| boja5           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SBiH|tamno|BS}}
| glasovi5        = 3856
| mandati5        = 2
| stranka6        = [[Demokratska fronta]]–[[Građanski savez (Bosna i Hercegovina)|Građanski savez]]
| boja6           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|DF|tamno|BS}}
| glasovi6        = 3723
| mandati6        = 2
| stranka7        = [[Narod i pravda]]-[[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine|Stranka penzionera/umirovljenika]]
| boja7           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|NiP|tamno|BS}}
| glasovi7        = 3414
| mandati7        = 2
| stranka8        = [[Laburistička stranka Bosne i Hercegovine|Laburistička stranka BiH]]
| boja8           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|LSBiH|tamno|BS}}
| glasovi8        = 3411
| mandati8        = 1
| stranka9        = Ostale stranke
| boja9           = 
| glasovi9        = 6298
| mandati9        = 0
| važeći          = 72183
| nevažeći        = 7501
| elektorat       = 267590
| izvor           = 
}}

===== Posavski kanton =====
Broj registriranih glasača bio je 40.655, a od toga je na izbore izašlo 13.642 (33,56%). Broj važećih glasova bio je 12.754 (93,52%), a nevažećih 883 (6,48%).

{{Izborni rezultati
| slika       = Assembly of Posavina Canton 2026.svg
| stranka1    = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]
| boja1       = {{Izborni dijagram/Partija/BS|HDZ BiH|tamno|BS}}
| glasovi1    = 7263
| mandati1    = 13
| stranka2    = [[Stranka demokratske akcije]]
| boja2       = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SDA|tamno|BS}}
| glasovi2    = 1758
| mandati2    = 3
| stranka3    = [[Joso Oršolić]]
| boja3       = {{Izborni dijagram/Partija/BS|Nezav.|tamno|BS}}
| glasovi3    = 778
| mandati3    = 1
| stranka4    = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]
| boja4       = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SDP BiH|tamno|BS}}
| glasovi4    = 621
| mandati4    = 1
| stranka5    = [[Hrvatska demokratska zajednica 1990]]{{efn|naziv=HDZ 1990-HSS|grupa=lower-alpha}}
| boja5       = {{Izborni dijagram/Partija/BS|HDZ 1990|tamno|BS}}
| glasovi5    = 569
| mandati5    = 1
| stranka6    = [[Hrvatska republikanska stranka]]
| boja6       = {{Izborni dijagram/Partija/BS|HRS|tamno|BS}}
| glasovi6    = 548
| mandati6    = 1
| stranka7    = [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]]
| boja7       = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SBiH|tamno|BS}}
| glasovi7    = 422
| mandati7    = 1
| stranka8    = Ostale stranke
| boja8       = 
| glasovi8    = 795
| mandati8    = 0
| važeći      = 12754
| nevažeći    = 883
| elektorat   = 40655
| izvor       =
}}

===== Tuzlanski kanton =====
Broj registriranih glasača bio je 432.760, a od toga je na izbore izašlo 175.328 (40,51%). Broj važećih glasova bio je 160.508 (91,57%), a nevažećih 14.773 (8,43%).

{{Izborni rezultati
| slika           = Assembly of Tuzla Canton 2026.svg
| stranka1        = [[Stranka demokratske akcije]]
| boja1           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SDA|tamno|BS}}
| glasovi1        = 58337
| mandati1        = 14
| stranka2        = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]
| boja2           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SDP BiH|tamno|BS}}
| glasovi2        = 28775
| mandati2        = 7
| stranka3        = [[Demokratska fronta]]–[[Građanski savez (Bosna i Hercegovina)|Građanski savez]]
| boja3           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|DF|tamno|BS}}
| glasovi3        = 14104
| mandati3        = 3
| stranka4        = [[Narod i pravda]]-[[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine|Stranka penzionera/umirovljenika]]
| boja4           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|NiP|tamno|BS}}
| glasovi4        = 10830
| mandati4        = 3
| stranka5        = [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]]
| boja5           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SBiH|tamno|BS}}
| glasovi5        = 8999
| mandati5        = 2
| stranka6        = [[Narodni evropski savez]]{{efn|naziv=TK/HNK-NES-PDA-NPD|grupa=lower-alpha}}
| boja6           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|NES|tamno|BS}}
| glasovi6        = 7768
| mandati6        = 2
| stranka7        = [[Naša stranka]]
| boja7           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|NS|tamno|BS}}
| glasovi7        = 7648
| mandati7        = 2
| stranka8        = [[Savez za bolju budućnost]]
| boja8           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SBB|tamno|BS}}
| glasovi8        = 6403
| mandati8        = 1
| stranka9        = [[Bosanskohercegovački zeleni]]{{efn|naziv=BHZ-BPS-TA|grupa=lower-alpha}}
| boja9           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|BHZ|tamno|BS}}
| glasovi9        = 5806
| mandati9        = 1
| stranka10       = Ostale stranke
| boja10          = 
| glasovi10       = 11838
| mandati10       = 0
| važeći          = 160508
| nevažeći        = 14773
| elektorat       = 432761
| izvor           = 
}}

===== Zeničko-dobojski kanton =====
Broj registriranih glasača bio je 330.533, a od toga je na izbore izašlo 135.361 (40,95%). Broj važećih glasova bio je 124.905 (92,29%), a nevažećih 10.431 (7,71%).

{{Izborni rezultati
| slika       = Assembly of Zenica-Doboj Canton 2026.svg
| stranka1    = [[Stranka demokratske akcije]]
| boja1       = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SDA|tamno|BS}}
| glasovi1    = 44882
| mandati1    = 15
| stranka2    = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]
| boja2       = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SDP BiH|tamno|BS}}
| glasovi2    = 16881
| mandati2    = 5
| stranka3    = [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]]
| boja3       = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SBiH|tamno|BS}}
| glasovi3    = 9878
| mandati3    = 3
| stranka4    = [[Bosanskohercegovačka inicijativa]]
| boja4       = {{Izborni dijagram/Partija/BS|BHI|tamno|BS}}
| glasovi4    = 9229
| mandati4    = 3
| stranka5    = [[Demokratska fronta]]–[[Građanski savez (Bosna i Hercegovina)|Građanski savez]]
| boja5       = {{Izborni dijagram/Partija/BS|DF|tamno|BS}}
| glasovi5    = 8774
| mandati5    = 3
| stranka6    = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]
| boja6       = {{Izborni dijagram/Partija/BS|HDZ BiH|tamno|BS}}
| glasovi6    = 6443
| mandati6    = 2
| stranka7    = [[Snaga naroda]]
| boja7       = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SN|tamno|BS}}
| glasovi7    = 6166
| mandati7    = 2
| stranka8    = [[Narod i pravda]]-[[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine|Stranka penzionera/umirovljenika]]
| boja8       = {{Izborni dijagram/Partija/BS|NiP|tamno|BS}}
| glasovi8    = 3920
| mandati8    = 1
| stranka9    = [[Naša stranka]]
| boja9       = {{Izborni dijagram/Partija/BS|NS|tamno|BS}}
| glasovi9    = 3760
| mandati9    = 1
| stranka10   = Ostale stranke
| boja10      = 
| glasovi10   = 14972
| mandati10   = 0
| važeći      = 124905
| nevažeći    = 10431
| elektorat   = 330533
| izvor       =
}}

===== Bosansko-podrinjski kanton Goražde =====
Broj registriranih glasača bio je 22.117, a od toga je na izbore izašlo 13.163 (59,52%). Broj važećih glasova bio je 12.201 (92,71%), a nevažećih 959 (7,29%).

{{Izborni rezultati
| slika       = Assembly of Bosnian-Podrinje Canton Goražde 2026.svg
| stranka1    = [[Stranka demokratske akcije]]
| boja1       = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SDA|tamno|BS}}
| glasovi1    = 1711
| mandati1    = 4
| stranka2    = [[Narod i pravda]]-[[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine|Stranka penzionera/umirovljenika]]
| boja2       = {{Izborni dijagram/Partija/BS|NiP|tamno|BS}}
| glasovi2    = 1529
| mandati2    = 3
| stranka3    = [[Politička stranka &quot;Perspektiva&quot;]]
| boja3       = {{Izborni dijagram/Partija/BS|PSP|tamno|BS}}
| glasovi3    = 1301
| mandati3    = 3
| stranka4    = [[Nova politička inicijativa]]
| boja4       = {{Izborni dijagram/Partija/BS|NPI|tamno|BS}}
| glasovi4    = 955
| mandati4    = 2
| stranka5    = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]
| boja5       = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SDP BiH|tamno|BS}}
| glasovi5    = 893
| mandati5    = 2
| stranka6    = [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]]
| boja6       = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SBiH|tamno|BS}}
| glasovi6    = 719
| mandati6    = 2
| stranka7    = [[Snaga naroda]]
| boja7       = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SN|tamno|BS}}
| glasovi7    = 626
| mandati7    = 1
| stranka8    = [[Savez za bolju budućnost]]
| boja8       = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SBB|tamno|BS}}
| glasovi8    = 583
| mandati8    = 1
| stranka9    = [[Nezavisna građanska lista]]
| boja9       = {{Izborni dijagram/Partija/BS|NGL|tamno|BS}}
| glasovi9    = 459
| mandati9    = 1
| stranka10   = [[Demokratska fronta]]–[[Građanski savez (Bosna i Hercegovina)|Građanski savez]]
| boja10      = {{Izborni dijagram/Partija/BS|DF|tamno|BS}}
| glasovi10   = 449
| mandati10   = 1
| stranka11   = [[Narodni evropski savez]]{{efn|naziv=NES-PDA|grupa=lower-alpha}}
| boja11      = {{Izborni dijagram/Partija/BS|NES|tamno|BS}}
| glasovi11   = 417
| mandati11   = 1
| stranka12   = [[Glas naroda]]
| boja12      = {{Izborni dijagram/Partija/BS|GN|tamno|BS}}
| glasovi12   = 403
| mandati12   = 1
| stranka13   = [[Stranka narodnog poštenja]]
| boja13      = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SNP|tamno|BS}}
| glasovi13   = 396
| mandati13   = 1
| stranka14   = [[Bosanska narodna stranka]]
| boja14      = {{Izborni dijagram/Partija/BS|BNS|tamno|BS}}
| glasovi14   = 380
| mandati14   = 1
| stranka15   = [[Pokret &quot;Novi početak&quot;]]
| boja15      = {{Izborni dijagram/Partija/BS|PNP|tamno|BS}}
| glasovi15   = 372
| mandati15   = 1
| stranka16   = Ostale stranke
| boja16      = 
| glasovi16   = 1008
| mandati16   = 0
| važeći      = 12201
| nevažeći    = 959
| elektorat   = 22117
| izvor       =
}}

===== Srednjobosanski kanton =====
Broj registriranih glasača bio je 231.015, a od toga je na izbore izašlo 103.267 (44,70%). Broj važećih glasova bio je 94.802 (91,84%), a nevažećih 8.429 (8,16%).

{{Izborni rezultati
| slika           = Assembly of Central Bosnia Canton 2026.svg
| stranka1        = [[Stranka demokratske akcije]]
| boja1           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SDA|tamno|BS}}
| glasovi1        = 32214
| mandati1        = 11
| stranka2        = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]{{efn|naziv=HDZ-SBK-koalicija|grupa=lower-alpha}}
| boja2           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|HDZ BiH|tamno|BS}}
| glasovi2        = 24038
| mandati2        = 8
| stranka3        = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]
| boja3           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SDP BiH|tamno|BS}}
| glasovi3        = 17102
| mandati3        = 6
| stranka4        = [[Hrvatska demokratska zajednica 1990]]{{efn|naziv=HDZ 1990-HRS-HSS|grupa=lower-alpha}}
| boja4           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|HDZ 1990|tamno|BS}}
| glasovi4        = 6958
| mandati4        = 2
| stranka5        = [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]]{{efn|naziv=SBiH-BESA|grupa=lower-alpha}}
| boja5           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SBiH|tamno|BS}}
| glasovi5        = 5836
| mandati5        = 2
| stranka6        = [[Narod i pravda]]
| boja6           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|NiP|tamno|BS}}
| glasovi6        = 3828
| mandati6        = 1
| stranka7        = Ostale stranke
| boja7           = 
| glasovi7        = 4826
| mandati7        = 0
| važeći          = 94802
| nevažeći        = 8429
| elektorat       = 231016
| izvor           = 
}}

===== Hercegovačko-neretvanski kanton =====
Broj registriranih glasača bio je 198.182, a od toga je na izbore izašlo 90.089 (45,46%). Broj važećih glasova bio je 83.644 (92,86%), a nevažećih 6.428 (7,14%).

{{Izborni rezultati
| slika           = Assembly of Herzegovina-Neretva Canton 2026.svg
| stranka1        = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]{{efn|naziv=HDZ-HNK-koalicija|grupa=lower-alpha}}
| boja1           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|HDZ BiH|tamno|BS}}
| glasovi1        = 31563
| mandati1        = 13
| stranka2        = [[Stranka demokratske akcije]]
| boja2           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SDA|tamno|BS}}
| glasovi2        = 20994
| mandati2        = 8
| stranka3        = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]
| boja3           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SDP BiH|tamno|BS}}
| glasovi3        = 7875
| mandati3        = 3
| stranka4        = [[Hrvatska demokratska zajednica 1990]]{{efn|naziv=HDZ 1990-HSS|grupa=lower-alpha}}
| boja4           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|HDZ 1990|tamno|BS}}
| glasovi4        = 4588
| mandati4        = 2
| stranka5        = [[Hrvatska republikanska stranka]]
| boja5           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|HRS|tamno|BS}}
| glasovi5        = 4225
| mandati5        = 2
| stranka6        = [[Narodni evropski savez]]{{efn|naziv=TK/HNK-NES-PDA-NPD|grupa=lower-alpha}}
| boja6           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|NES|tamno|BS}}
| glasovi6        = 3243
| mandati6        = 1
| stranka7        = [[Demokratska fronta]]–[[Građanski savez (Bosna i Hercegovina)|Građanski savez]]
| boja7           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|DF|tamno|BS}}
| glasovi7        = 3187
| mandati7        = 1
| stranka8        = Ostale stranke
| boja8           = 
| glasovi8        = 7969
| mandati8        = 0
| važeći          = 83644
| nevažeći        = 6428
| elektorat       = 198183
| izvor           = 
}}

===== Zapadnohercegovački kanton =====
Broj registriranih glasača bio je 77.362, a od toga je na izbore izašlo 31.666 (40,93%). Broj važećih glasova bio je 29.667 (93,72%), a nevažećih 1.988 (6,28%).

{{Izborni rezultati
| slika       = Assembly of West Herzegovina Canton 2026.svg
| stranka1    = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]
| boja1       = {{Izborni dijagram/Partija/BS|HDZ BiH|tamno|BS}}
| glasovi1    = 21534
| mandati1    = 17
| stranka2    = [[Hrvatska demokratska zajednica 1990]]{{efn|naziv=HDZ 1990-HSS|grupa=lower-alpha}}
| boja2       = {{Izborni dijagram/Partija/BS|HDZ 1990|tamno|BS}}
| glasovi2    = 2921
| mandati2    = 2
| stranka3    = [[Hrvatska republikanska stranka]]
| boja3       = {{Izborni dijagram/Partija/BS|HRS|tamno|BS}}
| glasovi3    = 2398
| mandati3    = 2
| stranka4    = [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|Hrvatska stranka prava BiH]]
| boja4       = {{Izborni dijagram/Partija/BS|HSP BiH|tamno|BS}}
| glasovi4    = 1300
| mandati4    = 1
| stranka5    = [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević (Bosna i Hercegovina)|Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević]]{{efn|naziv=HSP-ZHK|grupa=lower-alpha}}
| boja5       = {{Izborni dijagram/Partija/BS|HSPdAS|tamno|BS}}
| glasovi5    = 1257
| mandati5    = 1
| stranka6    = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]
| boja6       = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SDP BiH|tamno|BS}}
| glasovi6    = 257
| mandati6    = 0
| važeći      = 29667
| nevažeći    = 1988
| elektorat   = 77362
| izvor       =
}}

===== Kanton Sarajevo =====
Broj registriranih glasača bio je 429.335, a od toga je na izbore izašlo 188.672 (43,95%). Broj važećih glasova bio je 176.641 (93,66%), a nevažećih 11.971 (6,34%).

{{Izborni rezultati
| slika           = Assembly of Sarajevo Canton 2026.svg
| stranka1        = [[Stranka demokratske akcije]]
| boja1           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SDA|tamno|BS}}
| glasovi1        = 42252
| mandati1        = 9
| stranka2        = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]
| boja2           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SDP BiH|tamno|BS}}
| glasovi2        = 38214
| mandati2        = 9
| stranka3        = [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]]
| boja3           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SBiH|tamno|BS}}
| glasovi3        = 33664
| mandati3        = 7
| stranka4        = [[Narod i pravda]]-[[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine|Stranka penzionera/umirovljenika]]
| boja4           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|NiP|tamno|BS}}
| glasovi4        = 24310
| mandati4        = 5
| stranka5        = [[Naša stranka]]
| boja5           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|NS|tamno|BS}}
| glasovi5        = 12360
| mandati5        = 3
| stranka6        = [[Demokratska fronta]]–[[Građanski savez (Bosna i Hercegovina)|Građanski savez]]
| boja6           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|DF|tamno|BS}}
| glasovi6        = 10921
| mandati6        = 2
| stranka7        = Ostale stranke
| boja7           = 
| glasovi7        = 14920
| mandati7        = 0
| važeći          = 176641
| nevažeći        = 11971
| elektorat       = 429336
| izvor           = 
}}

===== Kanton 10 =====
Broj registriranih glasača bio je 66.940, a od toga je na izbore izašlo 26.426 (39,48%). Broj važećih glasova bio je 24.602 (93,11%), a nevažećih 1.819 (6,89%).

{{Izborni rezultati
| slika       = Assembly of Canton 10 2026.svg
| stranka1    = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]
| boja1       = {{Izborni dijagram/Partija/BS|HDZ BiH|tamno|BS}}
| glasovi1    = 6821
| mandati1    = 7
| stranka2    = [[Hrvatski nacionalni pomak]]
| boja2       = {{Izborni dijagram/Partija/BS|HNP|tamno|BS}}
| glasovi2    = 4824
| mandati2    = 5
| stranka3    = [[Hrvatska demokratska zajednica 1990]]
| boja3       = {{Izborni dijagram/Partija/BS|HDZ 1990|tamno|BS}}
| glasovi3    = 3687
| mandati3    = 4
| stranka4    = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]{{efn|naziv=SNSD-SP-SPS|grupa=lower-alpha}}
| boja4       = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SNSD|tamno|BS}}
| glasovi4    = 2282
| mandati4    = 3
| stranka5    = [[Hrvatska nezavisna lista]]
| boja5       = {{Izborni dijagram/Partija/BS|HNL|tamno|BS}}
| glasovi5    = 1833
| mandati5    = 2
| stranka6    = [[Srpska napredna stranka Federacije Bosne i Hercegovine|Srpska napredna stranka FBiH]]
| boja6       = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SNS FBiH|tamno|BS}}
| glasovi6    = 1148
| mandati6    = 1
| stranka7    = [[Stranka demokratske akcije]]
| boja7       = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SDA|tamno|BS}}
| glasovi7    = 985
| mandati7    = 1
| stranka8    = [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]]
| boja8       = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SBiH|tamno|BS}}
| glasovi8    = 874
| mandati8    = 1
| stranka9    = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]
| boja9       = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SDP BiH|tamno|BS}}
| glasovi9    = 857
| mandati9    = 1
| stranka10   = Ostale stranke
| boja10      = 
| glasovi10   = 1291
| mandati10   = 0
| važeći      = 24602
| nevažeći    = 1819
| elektorat   = 66940
| izvor       =
}}

== Također pogledajte ==

* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.]]
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]]
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]]
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska]]
* [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine]]
* [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine]]

== Napomene ==
{{Spisaknapomena}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.izbori.ba/?Lang=3 Službena stranica Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine]

{{Izbori u Bosni i Hercegovini}}
{{Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026. po općinama}}

[[Kategorija:Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.|Federacija Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Izbori u Federaciji Bosne i Hercegovine|2026]]</text>
      <sha1>afatw19nqiy0u6n8rpn9yvikxm3boqz</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3938564</id>
      <parentid>3938500</parentid>
      <timestamp>2026-11-02T19:40:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>3938564</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="40616" sha1="s0eygawlchipjbzvvhweuect53ibcoq" xml:space="preserve">{{Infokutija izbori
| naziv_izbora            = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.&lt;br&gt;Izbori u Federaciji Bosne i Hercegovine
| država = Bosna i Hercegovina
| prethodni_izbori        = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - Federacija Bosne i Hercegovine
| prethodna_godina        = 2022.
| sljedeći_izbori         = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2030 - Federacija Bosne i Hercegovine
| sljedeća_godina         = 2030.
| datum_izbora            = 4. oktobar 2026.
| izlaznost               = 872.535 (40,71%)

| modul = {{Infokutija parlamentarni izbori
| embed = yes
| naziv_izbora = [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]]

| stranka1        = [[Stranka demokratske akcije|SDA]]
| boja1           = #{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}
| lider1          = {{nowrap|[[Bakir Izetbegović]]}}
| mandati1        = 32
| postotak1       = 30,46

| stranka2        = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]
| boja2           = #{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}
| lider2          = {{nowrap|[[Nermin Nikšić]]}}
| mandati2        = 16
| postotak2       = 15,12

| stranka3        = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]{{efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je na izbore za [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska seljačka stranka - Stjepan Radić|HSS SR]], [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]], [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]], [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević (Bosna i Hercegovina)|HSP AS]], [[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HDU]], [[Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne|HSP HB]] i [[Hrvatski savez HKDU-HRAST|HRAST]].|naziv=HDZ-FBiH-koalicija|grupa=lower-alpha}}
| boja3           = #{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}
| lider3          = {{nowrap|[[Dragan Čović]]}}
| mandati3        = 14
| postotak3       = 14,07

| stranka4        = [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]]
| boja4           = #{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}}
| lider4          = {{nowrap|[[Semir Efendić]]}}
| mandati4        = 9
| postotak4       = 8,98

| stranka5        = [[Narod i pravda|NiP]]{{efn|[[Narod i pravda]] je na izbore za [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Socijaldemokrate Bosne i Hercegovine|SDBiH]] i [[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine|SPUBiH]].|naziv=NiP-SDBiH-SPUBiH|grupa=lower-alpha}}
| boja5           = #{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}}
| lider5          = {{nowrap|[[Elmedin Konaković]]}}
| mandati5        = 7
| postotak5       = 6,48

| stranka6        = [[Demokratska fronta|DF]]-[[Građanski savez (Bosna i Hercegovina)|GS]]
| boja6           = #{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}}
| lider6          = {{nowrap|[[Željko Komšič]]}}
| mandati6        = 6
| postotak6       = 6,02

| stranka7        = [[Narodni evropski savez|NES]]{{efn|[[Narodni evropski savez|NES]] je na izbore za [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarnu skupštinu BiH]] i [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlament FBiH]] nastupio u koaliciji sa strankama: [[Pokret demokratske akcije|PDA]] i [[Naprijed (Bosna i Hercegovina)|NPD]].|naziv=NES-PDA-NPD|grupa=lower-alpha}}
| boja7           = #{{Izborni dijagram/Partija|NES|tamno|BS}}
| lider7          = {{nowrap|[[Nermin Ogrešević]]}}
| mandati7        = 4
| postotak7       = 4,11

| stranka8        = [[Naša stranka|NS]]
| boja8           = #{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}}
| lider8          = {{nowrap|[[Sabina Ćudić]]}}
| mandati8        = 4
| postotak8       = 3,82

| stranka9        = [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]]{{efn|[[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]] je na izbore za [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine]] nastupio u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska republikanska stranka|HRS]], [[Hrvatski demokratski savez|HDS]] i [[Hrvatska seljačka stranka (Bosna i Hercegovina)|HSS]].|naziv=HDZ 1990-koalicija|grupa=lower-alpha}}
| boja9           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|HDZ 1990|tamno|BS}}
| boja9           = #{{Izborni dijagram/Partija|HDZ 1990|tamno|BS}}
| lider9          = {{nowrap|[[Ilija Cvitanović]]}}
| mandati9        = 3
| postotak9       = 3,31

| stranka10       = [[Bosanskohercegovačka inicijativa|BHI]]
| boja10          = #{{Izborni dijagram/Partija|BHI|tamno|BS}}
| lider10         = {{nowrap|[[Fuad Kasumović]]}}
| mandati10       = 1
| postotak10      = 1,10

| stranka11       = [[Pokret za modernu i aktivnu Krajinu|POMAK]]
| boja11          = #{{Izborni dijagram/Partija|POMAK|tamno|BS}}
| lider11         = {{nowrap|[[Elvedin Sedić]]}}
| mandati11       = 1
| postotak11      = 0,77

| stranka12       = [[Hrvatski nacionalni pomak|HNP]]
| boja12          = #{{Izborni dijagram/Partija|HNP|tamno|BS}}
| lider12         = {{nowrap|[[Ivan Vukadin]]}}
| mandati12       = 1
| postotak12      = 0,60

| karta           = Results of the 2026 Federation of Bosnia and Herzegovina general election.svg
| veličina_karte  = 300px
| opis_karte      = Pobjednička stranka u svakoj izbornoj jedinici.

| titula          = [[Spisak premijera Federacije Bosne i Hercegovine|Premijer Federacije BiH]]
| prije_izbora    = [[Nermin Nikšić]]
| stranka_prije   = ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]])
| nakon_izbora    = 
| stranka_nakon   = 
}}}}{{Politika Bosne i Hercegovine}}{{Politika Federacije Bosne i Hercegovine}}
{{Glavni|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.}}
'''Opći izbori u Bosni i Hercegovini''' '''2026''' '''-''' '''Federacija Bosne i Hercegovine''' bili su višestranački [[opći izbori]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] koji su održani 4. oktobra 2026. Na izborima, osim zastupnika [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkog doma]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]] i  [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|skupština kantona]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]], birali su se i članovi [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]], zastupnici [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkog doma]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]], poslanici [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine Republike Srpske]], te [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednik]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednik]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/?Lang=3&amp;CategoryID=64&amp;Id=6013|title=Opći izbori u BiH će biti održani u nedjelju, 04. 10. 2026. godine|date=7. 5. 2026|website=izbori.ba|publisher=[[CIKBiH]]|access-date=8. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Rezultati ==

=== Zastupnički dom ===
{{Izborni rezultati
| slika           = HoR FBiH 2026 election.svg
| stranka1        = [[Stranka demokratske akcije]]
| boja1           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SDA|tamno|BS}}
| glasovi1        = 243831
| mandati1        = 32
| stranka2        = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]
| boja2           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SDP BiH|tamno|BS}}
| glasovi2        = 121009
| mandati2        = 16
| stranka3        = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]{{efn|naziv=HDZ-FBiH-koalicija}}
| boja3           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|HDZ BiH|tamno|BS}}
| glasovi3        = 112576
| mandati3        = 14
| stranka4        = [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]]
| boja4           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SBiH|tamno|BS}}
| glasovi4        = 71873
| mandati4        = 9
| stranka5        = [[Narod i pravda]]{{efn|naziv=NiP-SDBiH-SPUBiH}}
| boja5           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|NiP|tamno|BS}}
| glasovi5        = 51844
| mandati5        = 7
| stranka6        = [[Demokratska fronta]]-[[Građanski savez (Bosna i Hercegovina)|Građanski savez]]
| boja6           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|DF|tamno|BS}}
| glasovi6        = 48195
| mandati6        = 6
| stranka7        = [[Narodni evropski savez|NES]]{{efn|naziv=NES-PDA-NPD}}
| boja7           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|NES|tamno|BS}}
| glasovi7        = 32865
| mandati7        = 4
| stranka8        = [[Naša stranka]]
| boja8           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|NS|tamno|BS}}
| glasovi8        = 30585
| mandati8        = 4
| stranka9        = [[Hrvatska demokratska zajednica 1990]]{{efn|naziv=HDZ 1990-koalicija}}
| boja9           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|HDZ 1990|tamno|BS}}
| glasovi9        = 26520
| mandati9        = 3
| stranka10       = [[Bosanskohercegovačka inicijativa]]
| boja10          = {{Izborni dijagram/Partija/BS|BHI|tamno|BS}}
| glasovi10       = 8838
| mandati10       = 1
| stranka11       = [[Pokret za modernu i aktivnu Krajinu]]
| boja11          = {{Izborni dijagram/Partija/BS|POMAK|tamno|BS}}
| glasovi11       = 6135
| mandati11       = 1
| stranka12       = [[Hrvatski nacionalni pomak]]
| boja12          = {{Izborni dijagram/Partija/BS|HNP|tamno|BS}}
| glasovi12       = 4842
| mandati12       = 1
| stranka13       = Ostale stranke
| boja13          = 
| glasovi13       = 41268
| mandati13       = 0
| važeći          = 800381
| nevažeći        = 72154
| elektorat       = 2143444
| izvor           = 
}}

=== Skupštine kantona ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:left; font-size: 90%; width:56%;&quot;
! colspan=&quot;2&quot; |Stranka
![[Datoteka:Coat of arms of Una-Sana.svg|28x28piksel]][[Skupština Unsko-sanskog kantona|USK]]
![[Datoteka:Coat of arms of Posavina.svg|28x28piksel]][[Skupština Posavskog kantona|PK]]
![[Datoteka:Coat of arms of Tuzla Canton.svg|29x29piksel]][[Skupština Tuzlanskog kantona|TK]]
![[Datoteka:Coat of arms of Zenica-Doboj.svg|31x31piksel]][[Skupština Zeničko-dobojskog kantona|ZDK]]
![[Datoteka:Coat of arms of Bosnian Podrinje.svg|33x33piksel]][[Skupština Bosansko-podrinjskog kantona Goražde|BPK]]
![[Datoteka:Coat of arms of Central Bosnia.svg|35x35piksel]][[Skupština Srednjobosanskog kantona|SBK]]
![[Datoteka:Coat of arms of Herzegovina-Neretva.svg|28x28piksel]][[Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona|HNK]]
![[Datoteka:No coats of arms.svg|30x30piksel]][[Skupština Zapadnohercegovačkog kantona|ZHK]]
![[Datoteka:Coat of arms of Sarajevo Canton.svg|32x32piksel]][[Skupština Kantona Sarajevo|KS]]
![[Datoteka:No coats of arms.svg|30x30piksel]][[Skupština Kantona 10|K10]]
!Ukupno
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Stranka demokratske akcije]]
|10
|3
|14
|15
|4
|11
|8
| -
|9
|1
|75
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]
| -
|13
| -
|2
| -
|8{{efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je na izbore za skupštinu kantona [[Skupština Srednjobosanskog kantona|SBK]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska seljačka stranka - Stjepan Radić|HSS SR]], [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]], [[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HDU]], [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević (Bosna i Hercegovina)|HSP AS]], [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]], i [[Hrvatski savez HKDU-HRAST|HRAST]].|naziv=HDZ-SBK-koalicija|grupa=lower-alpha}}
|13{{efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je na izbore za skupštinu kantona [[Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona|HNK]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]], [[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HDU]] i [[Hrvatski savez HKDU-HRAST|HRAST]].|naziv=HDZ-HNK-koalicija|grupa=lower-alpha}}
|17
| -
|7
|60
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]
|4
|1
|7
|5
|2
|6
|3
| -
|9
|1
|38
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]]
|2
|1
|2
|3
|2
|2{{efn|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] je na izbore za skupštinu kantona [[Skupština Srednjobosanskog kantona|SBK]] nastupio u koaliciji sa strankom [[BESA - nezavisna lista|BESA NL]].|naziv=SBiH-BESA|grupa=lower-alpha}}
| -
| -
|7
|1
|20
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Narod i pravda]]-[[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine|Stranka penzionera/umirovljenika]]
|2
| -
|3
|1
|3
|1
| -
| -
|5
| -
|15
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Demokratska fronta]]–[[Građanski savez (Bosna i Hercegovina)|Građanski savez]]
|2
| -
|3
|3
|1
| -
|1
| -
|2
| -
|12
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ 1990|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Hrvatska demokratska zajednica 1990]]
| -
|1{{efn|[[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]] je na izbore za skupštine kantona [[Skupština Posavskog kantona|PK]], [[Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona|HNK]] i [[Skupština Zapadnohercegovačkog kantona|ZHK]] nastupio u koaliciji sa strankom [[Hrvatska seljačka stranka (Bosna i Hercegovina)|HSS]].|naziv=HDZ 1990-HSS|grupa=lower-alpha}}
| -
| -
| -
|2{{efn|[[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]] je na izbore za skupštinu kantona [[Skupština Srednjobosanskog kantona|SBK]] nastupio u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska republikanska stranka|HRS]] i [[Hrvatska seljačka stranka (Bosna i Hercegovina)|HSS]].|naziv=HDZ 1990-HRS-HSS|grupa=lower-alpha}}
|2{{efn|naziv=HDZ 1990-HSS}}
|2{{efn|naziv=HDZ 1990-HSS}}
| -
|4
|11
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|NES|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Narodni evropski savez]]
|6{{Efn|[[Narodni evropski savez|NES]] je na izbore za skupštine kantona [[Skupština Unsko-sanskog kantona|USK]], [[Skupština Zeničko-dobojskog kantona|ZDK]], [[Skupština Bosansko-podrinjskog kantona Goražde|BPK]], [[Skupština Srednjobosanskog kantona|SBK]] i [[Skupština Kantona Sarajevo|KS]] sa strankom [[Pokret demokratske akcije|PDA]].|naziv=NES-PDA|grupa=lower-alpha}}
| -
|2{{efn|[[Narodni evropski savez|NES]] je na izbore za skupštine kantona [[Skupština Tuzlanskog kantona|TK]] i [[Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona|HNK]] nastupio u koaliciji sa strankama: [[Pokret demokratske akcije|PDA]] i [[Naprijed (Bosna i Hercegovina)|NPD]].|naziv=TK/HNK-NES-PDA-NPD|grupa=lower-alpha}}
| -
|1{{Efn|naziv=NES-PDA}}
| -
|1{{Efn|naziv=TK/HNK-NES-PDA-NPD}}
| -
| -
| -
|10
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Naša stranka]]
| -
| -
|2
|1
| -
| -
| -
| -
|3
| -
|6
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HRS|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Hrvatska republikanska stranka]]
| -
|1
| -
| -
| -
| -
|2
|2
| -
| -
|5
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HNP|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Hrvatski nacionalni pomak]]
| -
| -
| -
| -
| -
| -
| -
| -
| -
|5
|5
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|BHI|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Bosanskohercegovačka inicijativa]]
| -
| -
| -
|3
| -
| -
| -
| -
| -
| -
|3
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|POMAK|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Pokret za modernu i aktivnu Krajinu]]
|3
| -
| -
| -
| -
| -
| -
| -
| -
| -
|3
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|PSP|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Politička stranka &quot;Perspektiva&quot;]]
| -
| -
| -
| -
|3
| -
| -
| -
| -
| -
|3
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
| -
| -
| -
| -
| -
| -
| -
| -
| -
|3{{efn|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] je na izbore za skupštinu kantona [[Skupština Kantona 10|K10]] nastupio u koaliciji sa strankama: [[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina)|SP]] i [[Socijalistička partija Srpske|SPS]].|naziv=SNSD-SP-SPS|grupa=lower-alpha}}
|3
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SN|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Snaga naroda]]
| -
| -
| -
|2
|1
| -
| -
| -
| -
| -
|3
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HNL|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Hrvatska nezavisna lista]]
| -
| -
| -
| -
| -
| -
| -
| -
| -
|2
|2
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|NPI|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Nova politička inicijativa]]
| -
| -
| -
| -
|2
| -
| -
| -
| -
| -
|2
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBB|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Savez za bolju budućnost]]
| -
| -
|1
| -
|1
| -
| -
| -
| -
| -
|2
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|BNS|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Bosanska narodna stranka]]
| -
| -
| -
| -
|1
| -
| -
| -
| -
| -
|1
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|BHZ|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Bosanskohercegovački zeleni]]
| -
| -
|1{{efn|[[Bosanskohercegovački zeleni|BH zeleni]] su na izbore za skupštinu kantona [[Skupština Tuzlanskog kantona|TK]] nastupili u koaliciji sa strankama: [[Bosanskohercegovačka patriotska stranka|BPS]] i [[Tuzlanska alternativa|TA]].|naziv=BHZ-BPS-TA|grupa=lower-alpha}}
| -
| -
| -
| -
| -
| -
| -
|1
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|GN|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Glas naroda]]
| -
| -
| -
| -
|1
| -
| -
| -
| -
| -
|1
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HSP BiH|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|Hrvatska stranka prava BiH]]
| -
| -
| -
| -
| -
| -
| -
|1
| -
| -
|1
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HSPdAS|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević (Bosna i Hercegovina)|Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević]]
| -
| -
| -
| -
| -
| -
| -
|1{{efn|[[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević (Bosna i Hercegovina)|HSPdAS]] je na izbore za skupštinu kantona [[Skupština Zapadnohercegovačkog kantona|ZHK]] nastupio u koaliciji sa strankom [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine i Herceg-Bosne|HSP BiH i H-B]].|naziv=HSP-ZHK|grupa=lower-alpha}}
| -
| -
|1
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|LSBiH|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Laburistička stranka Bosne i Hercegovine|Laburistička stranka BiH]]
|1
| -
| -
| -
| -
| -
| -
| -
| -
| -
|1
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|NGL|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Nezavisna građanska lista]]
| -
| -
| -
| -
|1
| -
| -
| -
| -
| -
|1
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|PNP|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Pokret &quot;Novi početak&quot;]]
| -
| -
| -
| -
|1
| -
| -
| -
| -
| -
|1
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNS FBiH|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Srpska napredna stranka Federacije Bosne i Hercegovine|Srpska napredna stranka FBiH]]
| -
| -
| -
| -
| -
| -
| -
| -
| -
|1
|1
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNP|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Stranka narodnog poštenja]]
| -
| -
| -
| -
|1
| -
| -
| -
| -
| -
|1
|- align=&quot;center&quot;
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};&quot; |
| align=&quot;left&quot; |[[Joso Oršolić]]
| -
|1
| -
| -
| -
| -
| -
| -
| -
| -
|1
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno
!30
!21
!35
!35
!25
!30
!30
!23
!35
!25
!289
|}
==== Rezultati po kantonima ====
===== Unsko-sanski kanton =====
Broj registriranih glasača bio je 267.589, a od toga je na izbore izašlo 79.694 (29,78%). Broj važećih glasova bio je 72.183 (90,59%), a nevažećih 7.501 (9,41%).

{{Izborni rezultati
| slika           = Assembly of Una-Sana Canton 2026.svg
| stranka1        = [[Stranka demokratske akcije]]
| boja1           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SDA|tamno|BS}}
| glasovi1        = 21990
| mandati1        = 10
| stranka2        = [[Narodni evropski savez]]{{efn|naziv=NES-PDA|grupa=lower-alpha}}
| boja2           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|NES|tamno|BS}}
| glasovi2        = 14105
| mandati2        = 6
| stranka3        = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]
| boja3           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SDP BiH|tamno|BS}}
| glasovi3        = 9375
| mandati3        = 4
| stranka4        = [[Pokret za modernu i aktivnu Krajinu]]
| boja4           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|POMAK|tamno|BS}}
| glasovi4        = 6011
| mandati4        = 3
| stranka5        = [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]]
| boja5           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SBiH|tamno|BS}}
| glasovi5        = 3856
| mandati5        = 2
| stranka6        = [[Demokratska fronta]]–[[Građanski savez (Bosna i Hercegovina)|Građanski savez]]
| boja6           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|DF|tamno|BS}}
| glasovi6        = 3723
| mandati6        = 2
| stranka7        = [[Narod i pravda]]-[[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine|Stranka penzionera/umirovljenika]]
| boja7           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|NiP|tamno|BS}}
| glasovi7        = 3414
| mandati7        = 2
| stranka8        = [[Laburistička stranka Bosne i Hercegovine|Laburistička stranka BiH]]
| boja8           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|LSBiH|tamno|BS}}
| glasovi8        = 3411
| mandati8        = 1
| stranka9        = Ostale stranke
| boja9           = 
| glasovi9        = 6298
| mandati9        = 0
| važeći          = 72183
| nevažeći        = 7501
| elektorat       = 267590
| izvor           = 
}}

===== Posavski kanton =====
Broj registriranih glasača bio je 40.655, a od toga je na izbore izašlo 13.642 (33,56%). Broj važećih glasova bio je 12.754 (93,52%), a nevažećih 883 (6,48%).

{{Izborni rezultati
| slika       = Assembly of Posavina Canton 2026.svg
| stranka1    = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]
| boja1       = {{Izborni dijagram/Partija/BS|HDZ BiH|tamno|BS}}
| glasovi1    = 7263
| mandati1    = 13
| stranka2    = [[Stranka demokratske akcije]]
| boja2       = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SDA|tamno|BS}}
| glasovi2    = 1758
| mandati2    = 3
| stranka3    = [[Joso Oršolić]]
| boja3       = {{Izborni dijagram/Partija/BS|Nezav.|tamno|BS}}
| glasovi3    = 778
| mandati3    = 1
| stranka4    = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]
| boja4       = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SDP BiH|tamno|BS}}
| glasovi4    = 621
| mandati4    = 1
| stranka5    = [[Hrvatska demokratska zajednica 1990]]{{efn|naziv=HDZ 1990-HSS|grupa=lower-alpha}}
| boja5       = {{Izborni dijagram/Partija/BS|HDZ 1990|tamno|BS}}
| glasovi5    = 569
| mandati5    = 1
| stranka6    = [[Hrvatska republikanska stranka]]
| boja6       = {{Izborni dijagram/Partija/BS|HRS|tamno|BS}}
| glasovi6    = 548
| mandati6    = 1
| stranka7    = [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]]
| boja7       = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SBiH|tamno|BS}}
| glasovi7    = 422
| mandati7    = 1
| stranka8    = Ostale stranke
| boja8       = 
| glasovi8    = 795
| mandati8    = 0
| važeći      = 12754
| nevažeći    = 883
| elektorat   = 40655
| izvor       =
}}

===== Tuzlanski kanton =====
Broj registriranih glasača bio je 432.760, a od toga je na izbore izašlo 175.328 (40,51%). Broj važećih glasova bio je 160.508 (91,57%), a nevažećih 14.773 (8,43%).

{{Izborni rezultati
| slika           = Assembly of Tuzla Canton 2026.svg
| stranka1        = [[Stranka demokratske akcije]]
| boja1           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SDA|tamno|BS}}
| glasovi1        = 58337
| mandati1        = 14
| stranka2        = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]
| boja2           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SDP BiH|tamno|BS}}
| glasovi2        = 28775
| mandati2        = 7
| stranka3        = [[Demokratska fronta]]–[[Građanski savez (Bosna i Hercegovina)|Građanski savez]]
| boja3           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|DF|tamno|BS}}
| glasovi3        = 14104
| mandati3        = 3
| stranka4        = [[Narod i pravda]]-[[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine|Stranka penzionera/umirovljenika]]
| boja4           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|NiP|tamno|BS}}
| glasovi4        = 10830
| mandati4        = 3
| stranka5        = [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]]
| boja5           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SBiH|tamno|BS}}
| glasovi5        = 8999
| mandati5        = 2
| stranka6        = [[Narodni evropski savez]]{{efn|naziv=TK/HNK-NES-PDA-NPD|grupa=lower-alpha}}
| boja6           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|NES|tamno|BS}}
| glasovi6        = 7768
| mandati6        = 2
| stranka7        = [[Naša stranka]]
| boja7           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|NS|tamno|BS}}
| glasovi7        = 7648
| mandati7        = 2
| stranka8        = [[Savez za bolju budućnost]]
| boja8           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SBB|tamno|BS}}
| glasovi8        = 6403
| mandati8        = 1
| stranka9        = [[Bosanskohercegovački zeleni]]{{efn|naziv=BHZ-BPS-TA|grupa=lower-alpha}}
| boja9           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|BHZ|tamno|BS}}
| glasovi9        = 5806
| mandati9        = 1
| stranka10       = Ostale stranke
| boja10          = 
| glasovi10       = 11838
| mandati10       = 0
| važeći          = 160508
| nevažeći        = 14773
| elektorat       = 432761
| izvor           = 
}}

===== Zeničko-dobojski kanton =====
Broj registriranih glasača bio je 330.533, a od toga je na izbore izašlo 135.361 (40,95%). Broj važećih glasova bio je 124.905 (92,29%), a nevažećih 10.431 (7,71%).

{{Izborni rezultati
| slika       = Assembly of Zenica-Doboj Canton 2026.svg
| stranka1    = [[Stranka demokratske akcije]]
| boja1       = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SDA|tamno|BS}}
| glasovi1    = 44882
| mandati1    = 15
| stranka2    = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]
| boja2       = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SDP BiH|tamno|BS}}
| glasovi2    = 16881
| mandati2    = 5
| stranka3    = [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]]
| boja3       = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SBiH|tamno|BS}}
| glasovi3    = 9878
| mandati3    = 3
| stranka4    = [[Bosanskohercegovačka inicijativa]]
| boja4       = {{Izborni dijagram/Partija/BS|BHI|tamno|BS}}
| glasovi4    = 9229
| mandati4    = 3
| stranka5    = [[Demokratska fronta]]–[[Građanski savez (Bosna i Hercegovina)|Građanski savez]]
| boja5       = {{Izborni dijagram/Partija/BS|DF|tamno|BS}}
| glasovi5    = 8774
| mandati5    = 3
| stranka6    = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]
| boja6       = {{Izborni dijagram/Partija/BS|HDZ BiH|tamno|BS}}
| glasovi6    = 6443
| mandati6    = 2
| stranka7    = [[Snaga naroda]]
| boja7       = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SN|tamno|BS}}
| glasovi7    = 6166
| mandati7    = 2
| stranka8    = [[Narod i pravda]]-[[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine|Stranka penzionera/umirovljenika]]
| boja8       = {{Izborni dijagram/Partija/BS|NiP|tamno|BS}}
| glasovi8    = 3920
| mandati8    = 1
| stranka9    = [[Naša stranka]]
| boja9       = {{Izborni dijagram/Partija/BS|NS|tamno|BS}}
| glasovi9    = 3760
| mandati9    = 1
| stranka10   = Ostale stranke
| boja10      = 
| glasovi10   = 14972
| mandati10   = 0
| važeći      = 124905
| nevažeći    = 10431
| elektorat   = 330533
| izvor       =
}}

===== Bosansko-podrinjski kanton Goražde =====
Broj registriranih glasača bio je 22.117, a od toga je na izbore izašlo 13.163 (59,52%). Broj važećih glasova bio je 12.201 (92,71%), a nevažećih 959 (7,29%).

{{Izborni rezultati
| slika       = Assembly of Bosnian-Podrinje Canton Goražde 2026.svg
| stranka1    = [[Stranka demokratske akcije]]
| boja1       = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SDA|tamno|BS}}
| glasovi1    = 1711
| mandati1    = 4
| stranka2    = [[Narod i pravda]]-[[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine|Stranka penzionera/umirovljenika]]
| boja2       = {{Izborni dijagram/Partija/BS|NiP|tamno|BS}}
| glasovi2    = 1529
| mandati2    = 3
| stranka3    = [[Politička stranka &quot;Perspektiva&quot;]]
| boja3       = {{Izborni dijagram/Partija/BS|PSP|tamno|BS}}
| glasovi3    = 1301
| mandati3    = 3
| stranka4    = [[Nova politička inicijativa]]
| boja4       = {{Izborni dijagram/Partija/BS|NPI|tamno|BS}}
| glasovi4    = 955
| mandati4    = 2
| stranka5    = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]
| boja5       = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SDP BiH|tamno|BS}}
| glasovi5    = 893
| mandati5    = 2
| stranka6    = [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]]
| boja6       = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SBiH|tamno|BS}}
| glasovi6    = 719
| mandati6    = 2
| stranka7    = [[Snaga naroda]]
| boja7       = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SN|tamno|BS}}
| glasovi7    = 626
| mandati7    = 1
| stranka8    = [[Savez za bolju budućnost]]
| boja8       = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SBB|tamno|BS}}
| glasovi8    = 583
| mandati8    = 1
| stranka9    = [[Nezavisna građanska lista]]
| boja9       = {{Izborni dijagram/Partija/BS|NGL|tamno|BS}}
| glasovi9    = 459
| mandati9    = 1
| stranka10   = [[Demokratska fronta]]–[[Građanski savez (Bosna i Hercegovina)|Građanski savez]]
| boja10      = {{Izborni dijagram/Partija/BS|DF|tamno|BS}}
| glasovi10   = 449
| mandati10   = 1
| stranka11   = [[Narodni evropski savez]]{{efn|naziv=NES-PDA|grupa=lower-alpha}}
| boja11      = {{Izborni dijagram/Partija/BS|NES|tamno|BS}}
| glasovi11   = 417
| mandati11   = 1
| stranka12   = [[Glas naroda]]
| boja12      = {{Izborni dijagram/Partija/BS|GN|tamno|BS}}
| glasovi12   = 403
| mandati12   = 1
| stranka13   = [[Stranka narodnog poštenja]]
| boja13      = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SNP|tamno|BS}}
| glasovi13   = 396
| mandati13   = 1
| stranka14   = [[Bosanska narodna stranka]]
| boja14      = {{Izborni dijagram/Partija/BS|BNS|tamno|BS}}
| glasovi14   = 380
| mandati14   = 1
| stranka15   = [[Pokret &quot;Novi početak&quot;]]
| boja15      = {{Izborni dijagram/Partija/BS|PNP|tamno|BS}}
| glasovi15   = 372
| mandati15   = 1
| stranka16   = Ostale stranke
| boja16      = 
| glasovi16   = 1008
| mandati16   = 0
| važeći      = 12201
| nevažeći    = 959
| elektorat   = 22117
| izvor       =
}}

===== Srednjobosanski kanton =====
Broj registriranih glasača bio je 231.015, a od toga je na izbore izašlo 103.267 (44,70%). Broj važećih glasova bio je 94.802 (91,84%), a nevažećih 8.429 (8,16%).

{{Izborni rezultati
| slika           = Assembly of Central Bosnia Canton 2026.svg
| stranka1        = [[Stranka demokratske akcije]]
| boja1           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SDA|tamno|BS}}
| glasovi1        = 32214
| mandati1        = 11
| stranka2        = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]{{efn|naziv=HDZ-SBK-koalicija|grupa=lower-alpha}}
| boja2           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|HDZ BiH|tamno|BS}}
| glasovi2        = 24038
| mandati2        = 8
| stranka3        = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]
| boja3           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SDP BiH|tamno|BS}}
| glasovi3        = 17102
| mandati3        = 6
| stranka4        = [[Hrvatska demokratska zajednica 1990]]{{efn|naziv=HDZ 1990-HRS-HSS|grupa=lower-alpha}}
| boja4           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|HDZ 1990|tamno|BS}}
| glasovi4        = 6958
| mandati4        = 2
| stranka5        = [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]]{{efn|naziv=SBiH-BESA|grupa=lower-alpha}}
| boja5           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SBiH|tamno|BS}}
| glasovi5        = 5836
| mandati5        = 2
| stranka6        = [[Narod i pravda]]
| boja6           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|NiP|tamno|BS}}
| glasovi6        = 3828
| mandati6        = 1
| stranka7        = Ostale stranke
| boja7           = 
| glasovi7        = 4826
| mandati7        = 0
| važeći          = 94802
| nevažeći        = 8429
| elektorat       = 231016
| izvor           = 
}}

===== Hercegovačko-neretvanski kanton =====
Broj registriranih glasača bio je 198.182, a od toga je na izbore izašlo 90.089 (45,46%). Broj važećih glasova bio je 83.644 (92,86%), a nevažećih 6.428 (7,14%).

{{Izborni rezultati
| slika           = Assembly of Herzegovina-Neretva Canton 2026.svg
| stranka1        = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]{{efn|naziv=HDZ-HNK-koalicija|grupa=lower-alpha}}
| boja1           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|HDZ BiH|tamno|BS}}
| glasovi1        = 31563
| mandati1        = 13
| stranka2        = [[Stranka demokratske akcije]]
| boja2           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SDA|tamno|BS}}
| glasovi2        = 20994
| mandati2        = 8
| stranka3        = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]
| boja3           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SDP BiH|tamno|BS}}
| glasovi3        = 7875
| mandati3        = 3
| stranka4        = [[Hrvatska demokratska zajednica 1990]]{{efn|naziv=HDZ 1990-HSS|grupa=lower-alpha}}
| boja4           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|HDZ 1990|tamno|BS}}
| glasovi4        = 4588
| mandati4        = 2
| stranka5        = [[Hrvatska republikanska stranka]]
| boja5           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|HRS|tamno|BS}}
| glasovi5        = 4225
| mandati5        = 2
| stranka6        = [[Narodni evropski savez]]{{efn|naziv=TK/HNK-NES-PDA-NPD|grupa=lower-alpha}}
| boja6           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|NES|tamno|BS}}
| glasovi6        = 3243
| mandati6        = 1
| stranka7        = [[Demokratska fronta]]–[[Građanski savez (Bosna i Hercegovina)|Građanski savez]]
| boja7           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|DF|tamno|BS}}
| glasovi7        = 3187
| mandati7        = 1
| stranka8        = Ostale stranke
| boja8           = 
| glasovi8        = 7969
| mandati8        = 0
| važeći          = 83644
| nevažeći        = 6428
| elektorat       = 198183
| izvor           = 
}}

===== Zapadnohercegovački kanton =====
Broj registriranih glasača bio je 77.362, a od toga je na izbore izašlo 31.666 (40,93%). Broj važećih glasova bio je 29.667 (93,72%), a nevažećih 1.988 (6,28%).

{{Izborni rezultati
| slika       = Assembly of West Herzegovina Canton 2026.svg
| stranka1    = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]
| boja1       = {{Izborni dijagram/Partija/BS|HDZ BiH|tamno|BS}}
| glasovi1    = 21534
| mandati1    = 17
| stranka2    = [[Hrvatska demokratska zajednica 1990]]{{efn|naziv=HDZ 1990-HSS|grupa=lower-alpha}}
| boja2       = {{Izborni dijagram/Partija/BS|HDZ 1990|tamno|BS}}
| glasovi2    = 2921
| mandati2    = 2
| stranka3    = [[Hrvatska republikanska stranka]]
| boja3       = {{Izborni dijagram/Partija/BS|HRS|tamno|BS}}
| glasovi3    = 2398
| mandati3    = 2
| stranka4    = [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|Hrvatska stranka prava BiH]]
| boja4       = {{Izborni dijagram/Partija/BS|HSP BiH|tamno|BS}}
| glasovi4    = 1300
| mandati4    = 1
| stranka5    = [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević (Bosna i Hercegovina)|Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević]]{{efn|naziv=HSP-ZHK|grupa=lower-alpha}}
| boja5       = {{Izborni dijagram/Partija/BS|HSPdAS|tamno|BS}}
| glasovi5    = 1257
| mandati5    = 1
| stranka6    = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]
| boja6       = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SDP BiH|tamno|BS}}
| glasovi6    = 257
| mandati6    = 0
| važeći      = 29667
| nevažeći    = 1988
| elektorat   = 77362
| izvor       =
}}

===== Kanton Sarajevo =====
Broj registriranih glasača bio je 429.335, a od toga je na izbore izašlo 188.672 (43,95%). Broj važećih glasova bio je 176.641 (93,66%), a nevažećih 11.971 (6,34%).

{{Izborni rezultati
| slika           = Assembly of Sarajevo Canton 2026.svg
| stranka1        = [[Stranka demokratske akcije]]
| boja1           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SDA|tamno|BS}}
| glasovi1        = 42252
| mandati1        = 9
| stranka2        = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]
| boja2           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SDP BiH|tamno|BS}}
| glasovi2        = 38214
| mandati2        = 9
| stranka3        = [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]]
| boja3           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SBiH|tamno|BS}}
| glasovi3        = 33664
| mandati3        = 7
| stranka4        = [[Narod i pravda]]-[[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine|Stranka penzionera/umirovljenika]]
| boja4           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|NiP|tamno|BS}}
| glasovi4        = 24310
| mandati4        = 5
| stranka5        = [[Naša stranka]]
| boja5           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|NS|tamno|BS}}
| glasovi5        = 12360
| mandati5        = 3
| stranka6        = [[Demokratska fronta]]–[[Građanski savez (Bosna i Hercegovina)|Građanski savez]]
| boja6           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|DF|tamno|BS}}
| glasovi6        = 10921
| mandati6        = 2
| stranka7        = Ostale stranke
| boja7           = 
| glasovi7        = 14920
| mandati7        = 0
| važeći          = 176641
| nevažeći        = 11971
| elektorat       = 429336
| izvor           = 
}}

===== Kanton 10 =====
Broj registriranih glasača bio je 66.940, a od toga je na izbore izašlo 26.426 (39,48%). Broj važećih glasova bio je 24.602 (93,11%), a nevažećih 1.819 (6,89%).

{{Izborni rezultati
| slika       = Assembly of Canton 10 2026.svg
| stranka1    = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]
| boja1       = {{Izborni dijagram/Partija/BS|HDZ BiH|tamno|BS}}
| glasovi1    = 6821
| mandati1    = 7
| stranka2    = [[Hrvatski nacionalni pomak]]
| boja2       = {{Izborni dijagram/Partija/BS|HNP|tamno|BS}}
| glasovi2    = 4824
| mandati2    = 5
| stranka3    = [[Hrvatska demokratska zajednica 1990]]
| boja3       = {{Izborni dijagram/Partija/BS|HDZ 1990|tamno|BS}}
| glasovi3    = 3687
| mandati3    = 4
| stranka4    = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]{{efn|naziv=SNSD-SP-SPS|grupa=lower-alpha}}
| boja4       = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SNSD|tamno|BS}}
| glasovi4    = 2282
| mandati4    = 3
| stranka5    = [[Hrvatska nezavisna lista]]
| boja5       = {{Izborni dijagram/Partija/BS|HNL|tamno|BS}}
| glasovi5    = 1833
| mandati5    = 2
| stranka6    = [[Srpska napredna stranka Federacije Bosne i Hercegovine|Srpska napredna stranka FBiH]]
| boja6       = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SNS FBiH|tamno|BS}}
| glasovi6    = 1148
| mandati6    = 1
| stranka7    = [[Stranka demokratske akcije]]
| boja7       = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SDA|tamno|BS}}
| glasovi7    = 985
| mandati7    = 1
| stranka8    = [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]]
| boja8       = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SBiH|tamno|BS}}
| glasovi8    = 874
| mandati8    = 1
| stranka9    = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]
| boja9       = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SDP BiH|tamno|BS}}
| glasovi9    = 857
| mandati9    = 1
| stranka10   = Ostale stranke
| boja10      = 
| glasovi10   = 1291
| mandati10   = 0
| važeći      = 24602
| nevažeći    = 1819
| elektorat   = 66940
| izvor       =
}}

== Također pogledajte ==

* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.]]
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]]
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]]
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska]]
* [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine]]
* [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine]]

== Napomene ==
{{Spisaknapomena}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.izbori.ba/?Lang=3 Službena stranica Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine]

{{Izbori u Bosni i Hercegovini}}
{{Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026. po općinama}}

[[Kategorija:Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.|Federacija Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Izbori u Federaciji Bosne i Hercegovine|2026]]</text>
      <sha1>s0eygawlchipjbzvvhweuect53ibcoq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska</title>
    <ns>0</ns>
    <id>531133</id>
    <revision>
      <id>3938598</id>
      <parentid>3937247</parentid>
      <timestamp>2026-11-03T07:22:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>GuesanLoyalist</username>
        <id>187498</id>
      </contributor>
      <origin>3938598</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18743" sha1="r3oirijheqetfv1qo8v5v2b03vhfb5t" xml:space="preserve">{{Infokutija izbori
| naziv_izbora            = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.&lt;br&gt;Izbori u Republici Srpskoj
| država = Bosna i Hercegovina
| prethodni_izbori        = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - Republika Srpska
| prethodna_godina        = 2022.
| sljedeći_izbori         = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2030 - Republika Srpska
| sljedeća_godina         = 2030.
| datum_izbora            = 4. oktobar 2026.
| izlaznost               = 605.948 (47,90)
| modul = {{Infokutija izbori
| embed = yes
| vrsta = Predsjednički
| naziv_izbora  = [[Predsjednik Republike Srpske]]

| slika1         = [[Datoteka:Savo Minić in 2026 (cropped).jpg|150x150px]]
| kandidat1      = '''[[Savo Minić]]'''
| stranka1       = '''[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]'''
| boja1          = {{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}
| broj_glasova1  = '''301.532'''
| postotak1      = '''52,10'''

| slika2         = [[Datoteka:Branko Blanuša 260609.jpg|150x150px]]
| kandidat2      = [[Branko Blanuša]]
| stranka2       = [[Srpska demokratska stranka|SDS]]
| boja2          = {{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}
| broj_glasova2  = '''237.071'''
| postotak2      = '''40,96'''

| titula         = [[Predsjednik Republike Srpske]]
| prije_izbora   = [[Siniša Karan]] ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
| nakon_izbora   = [[Savo Minić]] ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])

| modul = {{Infokutija parlamentarni izbori
| embed = yes
| naziv_izbora    = [[Narodna skupština Republike Srpske]]
| izlaznost       = 605.530 (47,87)

| stranka1        = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]
| boja1           = #{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}
| lider1          = {{nowrap|[[Milorad Dodik]]}}
| mandati1        = 34
| postotak1       = 38,88

| stranka2        = [[Pokret Sigurna Srpska|PSS]]
| boja2           = #{{Izborni dijagram/Partija|PSS|tamno|BS}}
| lider2          = {{nowrap|[[Draško Stanivuković]]}}
| mandati2        = 12
| postotak2       = 13,83

| stranka3        = [[Srpska demokratska stranka|SDS]]
| boja3           = #{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}
| lider3          = {{nowrap|[[Branko Blanuša]]}}
| mandati3        = 10
| postotak3       = 11,98

| stranka4        = [[Demokratski narodni savez|DNS]]-[[Narodna partija Srpske|NPS]]
| boja4           = #{{Izborni dijagram/Partija|DNS|tamno|BS}}
| lider4          = {{nowrap|[[Nenad Nešić]]}}
| mandati4        = 5
| postotak4       = 5,60

| stranka5        = [[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina)|SP]]-[[Demokratski savez|DEMOS]]
| boja5           = #{{Izborni dijagram/Partija|SP|tamno|BS}}
| lider5          = {{nowrap|[[Petar Đokić]]}}
| mandati5        = 5
| postotak5       = 5,53

| stranka6        = [[Ujedinjena Srpska|US]]
| boja6           = #{{Izborni dijagram/Partija|US|tamno|BS}}
| lider6          = {{nowrap|[[Nenad Stevandić]]}}
| mandati6        = 5
| postotak6       = 5,20

| stranka7        = [[Socijalistička partija Srpske|SPS]]-[[Pokret jedinstvena Srpska|PJS]]
| boja7           = #{{Izborni dijagram/Partija|SPS|tamno|BS}}
| lider7          = [[Goran Selak]]
| mandati7        = 4
| postotak7       = 4,61

| stranka8        = [[Za pravdu i red|ZPR]]-[[Partija demokratskog progresa Republike Srpske|PDP RS]]
| boja8           = #{{Izborni dijagram/Partija|ZPR|tamno|BS}}
| lider8          = {{nowrap|[[Nebojša Vukanović]]}}
| mandati8        = 4
| postotak8       = 4,50

| stranka9        = [[Koalicija za državu|KzD]]
| boja9           = #{{Izborni dijagram/Partija|KzD|tamno|BS}}
| lider9          = {{nowrap|[[Edin Ramić]]}}
| mandati9        = 3
| postotak9       = 3,33

| stranka10       = [[Republička stranka Srpske|RSS]]
| boja10          = #{{Izborni dijagram/Partija|SPS|tamno|BS}}
| lider10         = {{nowrap|[[Slavenko Ristić]]}}
| mandati10       = 1
| postotak10      = 1,65

| karta           = Results of the 2026 Republika Srpska general election.svg
| veličina_karte  =
| opis_karte      = Pobjednička stranka u svakoj općini.

| titula          = [[Spisak premijera Republike Srpske|Premijer Republike Srpske]]
| prije_izbora    = [[Savo Minić]]
| stranka_prije   = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
| nakon_izbora    = 
| stranka_nakon   = 
}}}}}}{{Politika Bosne i Hercegovine}}{{Politika Republike Srpske}}
{{Glavni|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.}}
'''Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska''' bili su višestranački [[opći izbori]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] koji su održani 4. oktobra 2026. Na izborima, osim poslanika [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine Republike Srpske]], te [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednika]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednika]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]], birali su se i članovi [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]], zastupnici [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkog doma]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] i [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkog doma]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]], te zastupnici u [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|skupštinama kantona]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/?Lang=3&amp;CategoryID=64&amp;Id=6013|title=Opći izbori u BiH će biti održani u nedjelju, 04. 10. 2026. godine|date=7. 5. 2026|website=izbori.ba|publisher=[[CIKBiH]]|access-date=8. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Kandidati ==

=== Predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! colspan=&quot;2&quot; |Kandidat
! colspan=&quot;2&quot; |Stranka
!Pozadina
!Ref.
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]]
|[[Bogdan Jovanović]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SŽ|tamno|BS}};&quot; |
|[[Stranka život]]
|Predsjednik Stranke život (2022–)
| rowspan=&quot;12&quot; |&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/OI2026/politicki_subjekti/kandidatske_liste/kandidatske_liste_vecinski_glas_2026.pdf|title=Kandidatske liste - većinski glas|date=18. 8. 2026|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=5. 9. 2026}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Datoteka:Branko_Blanuša_260609.jpg|132x132piksel|bez okvira]]
|[[Branko Blanuša]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};&quot; |
|[[Srpska demokratska stranka]]
|Redovni profesor na [[Elektrotehnički fakultet u Banjoj Luci|Elektrotehničkom fakultetu]] [[Univerzitet u Banjoj Luci|Univerziteta u Banjoj Luci]]&lt;br&gt;Predsjednik Srpske demokratske stranke (2025–)
|-
|[[Datoteka:Ćamil_Duraković.jpg|bez_okvira|136x136piksel|bez okvira]]
|[[Ćamil Duraković]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};&quot; |
|[[Nezavisni kandidat]]
|[[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|Potpredsjednik Republike Srpske]] (2022–)&lt;br&gt;Načelnik [[Srebrenica|općine Srebrenica]] (2012–2016)
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]]
|[[Ivan Begić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};&quot; |
|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]
|Novinar
|-
|[[Datoteka:Savo_Minić_in_2026_(cropped).jpg|bez_okvira|132x132piksel]]
|[[Savo Minić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot; |
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|[[Spisak premijera Republike Srpske|Premijer Republike Srpske]] (2025–)&lt;br&gt;[[Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske|Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske]] (2022–2025)
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]]
|[[Igor Balukčić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ 1990|tamno|BS}};&quot; |
|[[Hrvatska demokratska zajednica 1990]]
|Potpredsjednik Skupštine grada [[Teslić]] (2025–)&lt;br&gt;Odbornik u Skupštini grada Teslić (2024–)
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]]
|[[Franjo Jukić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot; |
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]{{efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je za [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednika]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednike]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]], [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]], [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević (Bosna i Hercegovina)|HSP AS]], [[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HDU]], [[Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne|HSP HB]] i [[Hrvatski savez HKDU-HRAST|HRAST]].|naziv=HDZ-RS|grupa=lower-alpha}}
|Predsjednik regionalnog odbora HDZ BiH - Sjeverozapadna Bosna (2024–)&lt;br&gt;Član Predsjedništva Mladeži HDZ BiH (2022–)
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]]
|[[Begija Smajić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};&quot; |
|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]]
|Odbornica u Skupštini [[Srebrenica|općine Srebrenica]] (2012–2018; 2024–)&lt;br&gt;Poslanica u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2018–2022)
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]]
|[[Jusuf Arifagić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};&quot; |
|[[Narod i pravda]]
|Vlasnik kompanije Arifagić Investment d.o.o.
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]]
|[[Ramiz Salkić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot; |
|[[Stranka demokratske akcije]]
|Poslanik u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2022–)&lt;br&gt;[[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|Potpredsjednik Republike Srpske]] (2014–2022)
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]]
|[[Marko Jorgić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};&quot; |
|[[Nezavisni kandidat]]
|Delegat u [[Vijeće naroda Republike Srpske|Vijeću naroda Republike Srpske]] (2022–)
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]]
|[[Ivo Kamenjašević]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HSS|tamno|BS}};&quot; |
|[[Hrvatska seljačka stranka (Bosna i Hercegovina)|Hrvatska seljačka stranka]]
|Regionalni predsjednik HSS BiH-a za [[Republika Srpska|Republiku Srpsku]] (2024–)&lt;br&gt;Delegat u [[Vijeće naroda Republike Srpske|Vijeću naroda Republike Srpske]] (2014–2022)
|}

== Ankete ==

=== Narodna skupština Republike Srpske ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
! Agencija
! Datum objave
! Uzorak
! SNSD
! PSS
! SDS
! ZPR
! SP-DEMOS
!NF
! Ostali
!Prosječna greška
|-
|[https://www.metricsconsulting.ba/post/izbori-2026-zavr%C5%A1ni-presjek-javnog-mnjenja-pred-izbore Metrix]
|1. oktobar
|1.500
|36,0
|12,0
|15,5
|7,0
|5,5
|3,0
|21,0
|2,7
|-
|[https://lat.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=649868 Faktor Plus]
|17. juni
|1.200
|40,8
|19,8
|12,1
|5,0
|3,2
|6,0
|13,1
|3,4
|-
|[https://x.com/sarenaczoran/status/2104529536440291618 Tanjug Srpske]
|28. septembar
|/
|27,1
|20,7
|14,3
|9,3
|4,9
|4,1
|19,6
|5,0
|-
|[https://nacija.net/politika/istrazivanje-nacija-tv-republika-srpska-septembar-2026/ Nacija TV]
|30. septembar
|1.247
|38,8
|17,4
|20,1
|9,4
|5,2
|1,9
|7,2
|5,3
|-
|[https://srpskainfo.com/politika/drasko-stanivukovic-ubjedljivo-vodi/ Ipsos]
|16. juni
|1.008
|36,9
|23,8
|21,4
|3,6
|2,4
|1,2
|10,7
|5,4
|-
| [https://geostrategy.com/research/snsd-maintains-lead-as-pss-reshapes-republika-srpska-election Geostrategy]
| 10. septembar
| 850
| 28,3
| 23,7
| 18,5
| 9,5
| 5,0
|/
| 15,0
|7,3
|}

== Rezultati ==

=== Predsjednik i potpredsjednici ===
Na izbore za [[Predsjednik Republike Srpske|Predsjednika]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednike Republike Srpske]] izašlo je 606.155 (47,91%). Od toga je važećih glasova bilo 578.709 (95,51%), a nevažećih 27.239 (4,49%). Prema utvrđenim rezultatima, za predsjednika Republike Srpske izabran je [[Savo Minić]] ([[Srbi|Srbin]], [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]), a potpredsjednici su [[Ramiz Salkić]] ([[Bošnjaci|Bošnjak]], [[Stranka demokratske akcije|SDA]]) i [[Igor Balukčić]] ([[Hrvati|Hrvat]], [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]]).&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://rezultati.izbori.ba/#/|title=Opć izbori 2026 - Utvrđeni rezultati|date=25. 10. 2026|website=izbori.ba|publisher=[[CIKBiH]]|access-date=25. 10. 2026}}&lt;/ref&gt;

{{Izborni rezultati
| kandidat1       = '''[[Savo Minić]]'''
| stranka1        = '''[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]'''
| boja1           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SNSD|tamno|BS}}
| glasovi1        = 301532
| kandidat2       = [[Branko Blanuša]]
| stranka2        = [[Srpska demokratska stranka]]
| boja2           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SDS|tamno|BS}}
| glasovi2        = 237071
| kandidat3       = '''[[Ramiz Salkić]]'''
| stranka3        = '''[[Stranka demokratske akcije]]'''
| boja3           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SDA|tamno|BS}}
| glasovi3        = 12213
| kandidat4       = [[Ćamil Duraković]]
| stranka4        = [[Nezavisni kandidat]]
| boja4           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|Nezav.|tamno|BS}}
| glasovi4        = 7893
| kandidat5       = [[Bogdan Jovanović]]
| stranka5        = [[Stranka život]]
| boja5           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SŽ|tamno|BS}}
| glasovi5        = 4520
| kandidat6       = '''[[Igor Balukčić]]'''
| stranka6        = '''[[Hrvatska demokratska zajednica 1990]]'''
| boja6           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|HDZ 1990|tamno|BS}}
| glasovi6        = 3547
| kandidat7       = [[Jusuf Arifagić]]
| stranka7        = [[Narod i pravda]]
| boja7           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|NiP|tamno|BS}}
| glasovi7        = 3403
| kandidat8       = [[Ivan Begić]]
| stranka8        = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]
| boja8           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SDP BiH|tamno|BS}}
| glasovi8        = 2909
| kandidat9       = [[Marko Jorgić]]
| stranka9        = [[Nezavisni kandidat]]
| boja9           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|Nezav.|tamno|BS}}
| glasovi9        = 1973
| kandidat10      = [[Franjo Jukić]]
| stranka10       = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]
| boja10          = {{Izborni dijagram/Partija/BS|HDZ BiH|tamno|BS}}
| glasovi10       = 1441
| kandidat11      = [[Begija Smajić]]
| stranka11       = [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]]
| boja11          = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SBiH|tamno|BS}}
| glasovi11       = 1358
| kandidat12      = [[Ivo Kamenjašević]]
| stranka12       = [[Hrvatska seljačka stranka (Bosna i Hercegovina)|Hrvatska seljačka stranka]]
| boja12          = {{Izborni dijagram/Partija/BS|HSS|tamno|BS}}
| glasovi12       = 849
| važeći          = 578709
| nevažeći        = 27239
| elektorat       = 1265080
| izvor           = 
}}

=== Narodna skupština ===
Na izbore za [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnu skupštinu Republike Srpske]] izašlo je 605.849 (47,89%) birača. Od toga je važećih glasova bilo 551.984 (91,16%), a nevažećih 53.546 (8,84%).&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

{{Izborni rezultati
| slika           = Republika Srpska National Assembly 2026.svg
| stranka1        = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
| boja1           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SNSD|tamno|BS}}
| glasovi1        = 214609
| mandati1        = 34
| stranka2        = [[Pokret Sigurna Srpska]]
| boja2           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|PSS|tamno|BS}}
| glasovi2        = 76311
| mandati2        = 12
| stranka3        = [[Srpska demokratska stranka]]
| boja3           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SDS|tamno|BS}}
| glasovi3        = 66104
| mandati3        = 10
| stranka4        = [[Demokratski narodni savez]]-[[Narodna partija Srpske]]
| boja4           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|DNS|tamno|BS}}
| glasovi4        = 30910
| mandati4        = 5
| stranka5        = [[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina)|Socijalistička partija]]{{efn|[[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina)|Socijalistička partija]] je na izbore za [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnu skupštinu Republike Srpske]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Demokratski savez|DEMOS]] i [[Narodni demokratski pokret|NDP]].|naziv=SP-DEMOS-NDP|grupa=lower-alpha}}
| boja5           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SPRS|tamno|BS}}
| glasovi5        = 30549
| mandati5        = 5
| stranka6        = [[Ujedinjena Srpska]]
| boja6           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|US|tamno|BS}}
| glasovi6        = 28726
| mandati6        = 5
| stranka7        = [[Socijalistička partija Srpske]]-[[Pokret jedinstvena Srpska]]
| boja7           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SPS|tamno|BS}}
| glasovi7        = 25446
| mandati7        = 4
| stranka8        = [[Za pravdu i red]]-[[Partija demokratskog progresa Republike Srpske|Partija demokratskog progresa RS]]
| boja8           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|ZPR|tamno|BS}}
| glasovi8        = 24862
| mandati8        = 4
| stranka9        = [[Koalicija za državu]]
| boja9           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|KzD|tamno|BS}}
| glasovi9        = 18370
| mandati9        = 3
| stranka10       = [[Republička stranka Srpske]]
| boja10          = {{Izborni dijagram/Partija/BS|RSS|tamno|BS}}
| glasovi10       = 9088
| mandati10       = 1
| stranka11       = Ostale stranke
| boja11          = 
| glasovi11       = 27009
| mandati11       = 0
| važeći          = 551984
| nevažeći        = 53546
| elektorat       = 1265080
| izvor           = 
}}

== Također pogledajte ==

* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.]]
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]]
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]]
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine]]
* [[Narodna skupština Republike Srpske]]
* [[Predsjednik Republike Srpske]]
* [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske]]

== Napomene ==
{{Spisaknapomena}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.izbori.ba/?Lang=3 Službena stranica Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine]

{{Izbori u Bosni i Hercegovini}}
{{Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026. po općinama}}

[[Kategorija:Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.|Republika Srpska]]
[[Kategorija:Izbori u Republici Srpskoj|2026]]</text>
      <sha1>r3oirijheqetfv1qo8v5v2b03vhfb5t</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3938600</id>
      <parentid>3938598</parentid>
      <timestamp>2026-11-03T07:43:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>3938600</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18753" sha1="qg0wzun8pkumfoagad8rg6k2h5wxu12" xml:space="preserve">{{Infokutija izbori
| naziv_izbora            = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.&lt;br&gt;Izbori u Republici Srpskoj
| država = Bosna i Hercegovina
| prethodni_izbori        = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - Republika Srpska
| prethodna_godina        = 2022.
| sljedeći_izbori         = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2030 - Republika Srpska
| sljedeća_godina         = 2030.
| datum_izbora            = 4. oktobar 2026.
| izlaznost               = 605.948 (47,90)
| modul = {{Infokutija izbori
| embed = yes
| vrsta = Predsjednički
| naziv_izbora  = [[Predsjednik Republike Srpske]]

| slika1         = [[Datoteka:Savo Minić in 2026 (cropped).jpg|150x150px]]
| kandidat1      = '''[[Savo Minić]]'''
| stranka1       = '''[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]'''
| boja1          = {{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}
| broj_glasova1  = '''301.532'''
| postotak1      = '''52,10'''

| slika2         = [[Datoteka:Branko Blanuša 260609.jpg|150x150px]]
| kandidat2      = [[Branko Blanuša]]
| stranka2       = [[Srpska demokratska stranka|SDS]]
| boja2          = {{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}
| broj_glasova2  = '''237.071'''
| postotak2      = '''40,96'''

| titula         = [[Predsjednik Republike Srpske]]
| prije_izbora   = [[Siniša Karan]] ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
| nakon_izbora   = [[Savo Minić]] ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])

| modul = {{Infokutija parlamentarni izbori
| embed = yes
| naziv_izbora    = [[Narodna skupština Republike Srpske]]
| izlaznost       = 605.530 (47,87)

| stranka1        = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]
| boja1           = #{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}
| lider1          = {{nowrap|[[Milorad Dodik]]}}
| mandati1        = 34
| postotak1       = 38,88

| stranka2        = [[Pokret Sigurna Srpska|PSS]]
| boja2           = #{{Izborni dijagram/Partija|PSS|tamno|BS}}
| lider2          = {{nowrap|[[Draško Stanivuković]]}}
| mandati2        = 12
| postotak2       = 13,83

| stranka3        = [[Srpska demokratska stranka|SDS]]
| boja3           = #{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}
| lider3          = {{nowrap|[[Branko Blanuša]]}}
| mandati3        = 10
| postotak3       = 11,98

| stranka4        = [[Demokratski narodni savez|DNS]]-[[Narodna partija Srpske|NPS]]
| boja4           = #{{Izborni dijagram/Partija|DNS|tamno|BS}}
| lider4          = {{nowrap|[[Nenad Nešić]]}}
| mandati4        = 5
| postotak4       = 5,60

| stranka5        = [[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina)|SP]]-[[Demokratski savez|DEMOS]]
| boja5           = #{{Izborni dijagram/Partija|SP|tamno|BS}}
| lider5          = {{nowrap|[[Petar Đokić]]}}
| mandati5        = 5
| postotak5       = 5,53

| stranka6        = [[Ujedinjena Srpska|US]]
| boja6           = #{{Izborni dijagram/Partija|US|tamno|BS}}
| lider6          = {{nowrap|[[Nenad Stevandić]]}}
| mandati6        = 5
| postotak6       = 5,20

| stranka7        = [[Socijalistička partija Srpske|SPS]]-[[Pokret jedinstvena Srpska|PJS]]
| boja7           = #{{Izborni dijagram/Partija|SPS|tamno|BS}}
| lider7          = [[Goran Selak]]
| mandati7        = 4
| postotak7       = 4,61

| stranka8        = [[Za pravdu i red|ZPR]]-[[Partija demokratskog progresa Republike Srpske|PDP RS]]
| boja8           = #{{Izborni dijagram/Partija|ZPR|tamno|BS}}
| lider8          = {{nowrap|[[Nebojša Vukanović]]}}
| mandati8        = 4
| postotak8       = 4,50

| stranka9        = [[Koalicija za državu|KzD]]
| boja9           = #{{Izborni dijagram/Partija|KzD|tamno|BS}}
| lider9          = {{nowrap|[[Edin Ramić]]}}
| mandati9        = 3
| postotak9       = 3,33

| stranka10       = [[Republička stranka Srpske|RSS]]
| boja10          = #{{Izborni dijagram/Partija|SPS|tamno|BS}}
| lider10         = {{nowrap|[[Slavenko Ristić]]}}
| mandati10       = 1
| postotak10      = 1,65

| karta           = Results of the 2026 Republika Srpska general election.svg
| veličina_karte  =
| opis_karte      = Pobjednička stranka u svakoj izbornoj jedinici.

| titula          = [[Spisak premijera Republike Srpske|Premijer Republike Srpske]]
| prije_izbora    = [[Savo Minić]]
| stranka_prije   = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
| nakon_izbora    = 
| stranka_nakon   = 
}}}}}}{{Politika Bosne i Hercegovine}}{{Politika Republike Srpske}}
{{Glavni|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.}}
'''Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska''' bili su višestranački [[opći izbori]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] koji su održani 4. oktobra 2026. Na izborima, osim poslanika [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine Republike Srpske]], te [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednika]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednika]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]], birali su se i članovi [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]], zastupnici [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkog doma]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] i [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkog doma]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]], te zastupnici u [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|skupštinama kantona]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/?Lang=3&amp;CategoryID=64&amp;Id=6013|title=Opći izbori u BiH će biti održani u nedjelju, 04. 10. 2026. godine|date=7. 5. 2026|website=izbori.ba|publisher=[[CIKBiH]]|access-date=8. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Kandidati ==

=== Predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! colspan=&quot;2&quot; |Kandidat
! colspan=&quot;2&quot; |Stranka
!Pozadina
!Ref.
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]]
|[[Bogdan Jovanović]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SŽ|tamno|BS}};&quot; |
|[[Stranka život]]
|Predsjednik Stranke život (2022–)
| rowspan=&quot;12&quot; |&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/OI2026/politicki_subjekti/kandidatske_liste/kandidatske_liste_vecinski_glas_2026.pdf|title=Kandidatske liste - većinski glas|date=18. 8. 2026|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=5. 9. 2026}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Datoteka:Branko_Blanuša_260609.jpg|132x132piksel|bez okvira]]
|[[Branko Blanuša]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};&quot; |
|[[Srpska demokratska stranka]]
|Redovni profesor na [[Elektrotehnički fakultet u Banjoj Luci|Elektrotehničkom fakultetu]] [[Univerzitet u Banjoj Luci|Univerziteta u Banjoj Luci]]&lt;br&gt;Predsjednik Srpske demokratske stranke (2025–)
|-
|[[Datoteka:Ćamil_Duraković.jpg|bez_okvira|136x136piksel|bez okvira]]
|[[Ćamil Duraković]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};&quot; |
|[[Nezavisni kandidat]]
|[[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|Potpredsjednik Republike Srpske]] (2022–)&lt;br&gt;Načelnik [[Srebrenica|općine Srebrenica]] (2012–2016)
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]]
|[[Ivan Begić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};&quot; |
|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]
|Novinar
|-
|[[Datoteka:Savo_Minić_in_2026_(cropped).jpg|bez_okvira|132x132piksel]]
|[[Savo Minić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot; |
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|[[Spisak premijera Republike Srpske|Premijer Republike Srpske]] (2025–)&lt;br&gt;[[Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske|Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske]] (2022–2025)
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]]
|[[Igor Balukčić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ 1990|tamno|BS}};&quot; |
|[[Hrvatska demokratska zajednica 1990]]
|Potpredsjednik Skupštine grada [[Teslić]] (2025–)&lt;br&gt;Odbornik u Skupštini grada Teslić (2024–)
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]]
|[[Franjo Jukić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot; |
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]{{efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je za [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednika]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednike]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]], [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]], [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević (Bosna i Hercegovina)|HSP AS]], [[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HDU]], [[Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne|HSP HB]] i [[Hrvatski savez HKDU-HRAST|HRAST]].|naziv=HDZ-RS|grupa=lower-alpha}}
|Predsjednik regionalnog odbora HDZ BiH - Sjeverozapadna Bosna (2024–)&lt;br&gt;Član Predsjedništva Mladeži HDZ BiH (2022–)
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]]
|[[Begija Smajić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};&quot; |
|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]]
|Odbornica u Skupštini [[Srebrenica|općine Srebrenica]] (2012–2018; 2024–)&lt;br&gt;Poslanica u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2018–2022)
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]]
|[[Jusuf Arifagić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};&quot; |
|[[Narod i pravda]]
|Vlasnik kompanije Arifagić Investment d.o.o.
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]]
|[[Ramiz Salkić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot; |
|[[Stranka demokratske akcije]]
|Poslanik u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2022–)&lt;br&gt;[[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|Potpredsjednik Republike Srpske]] (2014–2022)
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]]
|[[Marko Jorgić]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};&quot; |
|[[Nezavisni kandidat]]
|Delegat u [[Vijeće naroda Republike Srpske|Vijeću naroda Republike Srpske]] (2022–)
|-
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]]
|[[Ivo Kamenjašević]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HSS|tamno|BS}};&quot; |
|[[Hrvatska seljačka stranka (Bosna i Hercegovina)|Hrvatska seljačka stranka]]
|Regionalni predsjednik HSS BiH-a za [[Republika Srpska|Republiku Srpsku]] (2024–)&lt;br&gt;Delegat u [[Vijeće naroda Republike Srpske|Vijeću naroda Republike Srpske]] (2014–2022)
|}

== Ankete ==

=== Narodna skupština Republike Srpske ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
! Agencija
! Datum objave
! Uzorak
! SNSD
! PSS
! SDS
! ZPR
! SP-DEMOS
!NF
! Ostali
!Prosječna greška
|-
|[https://www.metricsconsulting.ba/post/izbori-2026-zavr%C5%A1ni-presjek-javnog-mnjenja-pred-izbore Metrix]
|1. oktobar
|1.500
|36,0
|12,0
|15,5
|7,0
|5,5
|3,0
|21,0
|2,7
|-
|[https://lat.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=649868 Faktor Plus]
|17. juni
|1.200
|40,8
|19,8
|12,1
|5,0
|3,2
|6,0
|13,1
|3,4
|-
|[https://x.com/sarenaczoran/status/2104529536440291618 Tanjug Srpske]
|28. septembar
|/
|27,1
|20,7
|14,3
|9,3
|4,9
|4,1
|19,6
|5,0
|-
|[https://nacija.net/politika/istrazivanje-nacija-tv-republika-srpska-septembar-2026/ Nacija TV]
|30. septembar
|1.247
|38,8
|17,4
|20,1
|9,4
|5,2
|1,9
|7,2
|5,3
|-
|[https://srpskainfo.com/politika/drasko-stanivukovic-ubjedljivo-vodi/ Ipsos]
|16. juni
|1.008
|36,9
|23,8
|21,4
|3,6
|2,4
|1,2
|10,7
|5,4
|-
| [https://geostrategy.com/research/snsd-maintains-lead-as-pss-reshapes-republika-srpska-election Geostrategy]
| 10. septembar
| 850
| 28,3
| 23,7
| 18,5
| 9,5
| 5,0
|/
| 15,0
|7,3
|}

== Rezultati ==

=== Predsjednik i potpredsjednici ===
Na izbore za [[Predsjednik Republike Srpske|Predsjednika]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednike Republike Srpske]] izašlo je 606.155 (47,91%). Od toga je važećih glasova bilo 578.709 (95,51%), a nevažećih 27.239 (4,49%). Prema utvrđenim rezultatima, za predsjednika Republike Srpske izabran je [[Savo Minić]] ([[Srbi|Srbin]], [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]), a potpredsjednici su [[Ramiz Salkić]] ([[Bošnjaci|Bošnjak]], [[Stranka demokratske akcije|SDA]]) i [[Igor Balukčić]] ([[Hrvati|Hrvat]], [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]]).&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://rezultati.izbori.ba/#/|title=Opć izbori 2026 - Utvrđeni rezultati|date=25. 10. 2026|website=izbori.ba|publisher=[[CIKBiH]]|access-date=25. 10. 2026}}&lt;/ref&gt;

{{Izborni rezultati
| kandidat1       = '''[[Savo Minić]]'''
| stranka1        = '''[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]'''
| boja1           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SNSD|tamno|BS}}
| glasovi1        = 301532
| kandidat2       = [[Branko Blanuša]]
| stranka2        = [[Srpska demokratska stranka]]
| boja2           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SDS|tamno|BS}}
| glasovi2        = 237071
| kandidat3       = '''[[Ramiz Salkić]]'''
| stranka3        = '''[[Stranka demokratske akcije]]'''
| boja3           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SDA|tamno|BS}}
| glasovi3        = 12213
| kandidat4       = [[Ćamil Duraković]]
| stranka4        = [[Nezavisni kandidat]]
| boja4           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|Nezav.|tamno|BS}}
| glasovi4        = 7893
| kandidat5       = [[Bogdan Jovanović]]
| stranka5        = [[Stranka život]]
| boja5           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SŽ|tamno|BS}}
| glasovi5        = 4520
| kandidat6       = '''[[Igor Balukčić]]'''
| stranka6        = '''[[Hrvatska demokratska zajednica 1990]]'''
| boja6           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|HDZ 1990|tamno|BS}}
| glasovi6        = 3547
| kandidat7       = [[Jusuf Arifagić]]
| stranka7        = [[Narod i pravda]]
| boja7           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|NiP|tamno|BS}}
| glasovi7        = 3403
| kandidat8       = [[Ivan Begić]]
| stranka8        = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]
| boja8           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SDP BiH|tamno|BS}}
| glasovi8        = 2909
| kandidat9       = [[Marko Jorgić]]
| stranka9        = [[Nezavisni kandidat]]
| boja9           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|Nezav.|tamno|BS}}
| glasovi9        = 1973
| kandidat10      = [[Franjo Jukić]]
| stranka10       = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]
| boja10          = {{Izborni dijagram/Partija/BS|HDZ BiH|tamno|BS}}
| glasovi10       = 1441
| kandidat11      = [[Begija Smajić]]
| stranka11       = [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]]
| boja11          = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SBiH|tamno|BS}}
| glasovi11       = 1358
| kandidat12      = [[Ivo Kamenjašević]]
| stranka12       = [[Hrvatska seljačka stranka (Bosna i Hercegovina)|Hrvatska seljačka stranka]]
| boja12          = {{Izborni dijagram/Partija/BS|HSS|tamno|BS}}
| glasovi12       = 849
| važeći          = 578709
| nevažeći        = 27239
| elektorat       = 1265080
| izvor           = 
}}

=== Narodna skupština ===
Na izbore za [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnu skupštinu Republike Srpske]] izašlo je 605.849 (47,89%) birača. Od toga je važećih glasova bilo 551.984 (91,16%), a nevažećih 53.546 (8,84%).&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

{{Izborni rezultati
| slika           = Republika Srpska National Assembly 2026.svg
| stranka1        = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
| boja1           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SNSD|tamno|BS}}
| glasovi1        = 214609
| mandati1        = 34
| stranka2        = [[Pokret Sigurna Srpska]]
| boja2           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|PSS|tamno|BS}}
| glasovi2        = 76311
| mandati2        = 12
| stranka3        = [[Srpska demokratska stranka]]
| boja3           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SDS|tamno|BS}}
| glasovi3        = 66104
| mandati3        = 10
| stranka4        = [[Demokratski narodni savez]]-[[Narodna partija Srpske]]
| boja4           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|DNS|tamno|BS}}
| glasovi4        = 30910
| mandati4        = 5
| stranka5        = [[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina)|Socijalistička partija]]{{efn|[[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina)|Socijalistička partija]] je na izbore za [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnu skupštinu Republike Srpske]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Demokratski savez|DEMOS]] i [[Narodni demokratski pokret|NDP]].|naziv=SP-DEMOS-NDP|grupa=lower-alpha}}
| boja5           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SPRS|tamno|BS}}
| glasovi5        = 30549
| mandati5        = 5
| stranka6        = [[Ujedinjena Srpska]]
| boja6           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|US|tamno|BS}}
| glasovi6        = 28726
| mandati6        = 5
| stranka7        = [[Socijalistička partija Srpske]]-[[Pokret jedinstvena Srpska]]
| boja7           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|SPS|tamno|BS}}
| glasovi7        = 25446
| mandati7        = 4
| stranka8        = [[Za pravdu i red]]-[[Partija demokratskog progresa Republike Srpske|Partija demokratskog progresa RS]]
| boja8           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|ZPR|tamno|BS}}
| glasovi8        = 24862
| mandati8        = 4
| stranka9        = [[Koalicija za državu]]
| boja9           = {{Izborni dijagram/Partija/BS|KzD|tamno|BS}}
| glasovi9        = 18370
| mandati9        = 3
| stranka10       = [[Republička stranka Srpske]]
| boja10          = {{Izborni dijagram/Partija/BS|RSS|tamno|BS}}
| glasovi10       = 9088
| mandati10       = 1
| stranka11       = Ostale stranke
| boja11          = 
| glasovi11       = 27009
| mandati11       = 0
| važeći          = 551984
| nevažeći        = 53546
| elektorat       = 1265080
| izvor           = 
}}

== Također pogledajte ==

* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.]]
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]]
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]]
* [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine]]
* [[Narodna skupština Republike Srpske]]
* [[Predsjednik Republike Srpske]]
* [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske]]

== Napomene ==
{{Spisaknapomena}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.izbori.ba/?Lang=3 Službena stranica Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine]

{{Izbori u Bosni i Hercegovini}}
{{Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026. po općinama}}

[[Kategorija:Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.|Republika Srpska]]
[[Kategorija:Izbori u Republici Srpskoj|2026]]</text>
      <sha1>qg0wzun8pkumfoagad8rg6k2h5wxu12</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kantonalna bolnica &quot;Dr. Safet Mujić&quot; Mostar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>532708</id>
    <revision>
      <id>3938599</id>
      <parentid>3934675</parentid>
      <timestamp>2026-11-03T07:37:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3938599</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4993" sha1="4fnbgdtvralun62yxt1wqhydpav9i4c" xml:space="preserve">{{Infokutija bolnica
| naziv                 = Kantonalna bolnica &quot;Dr. Safet Mujić&quot; Mostar
| logo                  = 
| logo_veličina         = 
| slika                 = Kantonalna bolnica Dr. Safet Mujić Mostar - Aerial view of the hospital complex.jpg
| slika_veličina        = 225
| opis                  = Pogled na glavnu zgradu i okolinu
| koordinate            = {{coord|43.3283|17.8228|type:landmark|display=inline, title}}
| lokacija              = Maršala Tita bb, [[Mostar]]
| država                = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| zdravstveni_sistem    = Javni
| finansiranje          = [[Hercegovačko-neretvanski kanton]]
| vrsta                 = Kantonalna bolnica
| povezani_univerzitet  = 
| standardi             = 
| hitna_pomoć           = Da
| kreveti               = 
| specijalnost          = Sekundarna i dio tercijarne zdravstvene zaštite
| izgradnja             = 
| otvorena              = 22. april 2015 (lokalitet Južni logor)
| zatvorena             = 
| srušena               = 
| veb-sajt              = {{URL|https://www.kbmostar.ba/}}
}}

'''Kantonalna bolnica &quot;Dr. Safet Mujić&quot;''' (poznata i kao Južni logor) javna je zdravstvena ustanova u [[Mostar]]u, u naselju [[Ulica maršala Tita (Mostar)|Tekija]]. Pruža usluge sekundarne zdravstvene zaštite, specijalističko-konsultativne zdravstvene zaštite i dijela tercijarne zdravstvene zaštite za stanovnike [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanskog kantona]].&lt;ref name=&quot;VRI_Mostar_Izvjestaj_2023&quot;&gt;{{cite web |last=Ured za reviziju institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine |date= 2024 |title=Izvještaj o finansijskoj reviziji Javne ustanove Kantonalna bolnica &quot;Dr. Safet Mujić&quot; Mostar za 2023. godinu |url= https://www.vrifbih.ba/wp-content/uploads/2024/09/FR_2023_JU-KB-SAFET_MUJIC.pdf |access-date=28. mart 2026 |website=vrifbih.ba |language=bs |page=3}}&lt;/ref&gt; Nosi ime po mostarskom [[ljekar]]u, humanistu i [[Narodni heroj Jugoslavije|narodnom heroju]] [[Safet Mujić|Safetu Mujiću]].

== Historija ==
=== Predratni period i Regionalni medicinski centar ===
Prije izbijanja [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] zdravstveni sistem mostarske regije bio je organizovan u okviru Regionalnog medicinskog centra &quot;Dr. Safet Mujić&quot;, koji je obuhvatao mrežu od četrdesetak objekata za pružanje primarne, sekundarne i tercijarne [[Zdravstvena zaštita|zdravstvene zaštite]].&lt;ref name=&quot;historijat&quot;&gt;{{cite web |url=https://skazija.ba/index.php/o-nama/historijat |title=Historijat ustanove |publisher=Kantonalna bolnica &quot;Dr. Safet Mujić&quot; Mostar |access-date=23. 3. 2026 }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

=== Ratni period (1992–1995) ===
Tokom ratnih djelovanja u Mostaru dogodila se podjela zdravstvenih kapaciteta grada. Većina predratnih bolničkih objekata bila je u zapadnom dijelu grada, dok je na istočnoj obali [[Neretva|Neretve]] ostao manji broj zdravstvenih objekata, od kojih su mnogi bili teško oštećeni ili uništeni.&lt;ref name=&quot;historijat&quot; /&gt;

Ratna bolnica na istočnoj obali u početku je djelovala u zgradi bivšeg [[Zavod za javno zdravstvo Hercegovačko-neretvanskog kantona|Higijenskog zavoda]]. Zbog sigurnosnih i organizacijskih razloga kasnije je izmještena u južni dio grada, na lokalitet Velmosa, gdje je medicinsko osoblje pružalo zdravstvenu pomoć u improvizovanim kontejnerskim objektima.&lt;ref name=&quot;historijat&quot;/&gt;

=== Poslijeratna obnova i razvoj ===
Nakon potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] počela je obnova zdravstvenog sistema u Mostaru. Godine 1996, uz finansijsku podršku Misije Evropske unije u Mostaru (EUAM) i pomoć španske općine [[Zaragoza]], adaptiran je objekat na prostoru nekadašnje kasarne u Južnom logoru, koji je postao osnova današnje bolničke infrastrukture.&lt;ref name=&quot;historijat&quot;/&gt;

Daljnji razvoj ustanove nastavljen je uz znatnu međunarodnu pomoć i podršku različitih organizacija i institucija. Tokom 1997. [[Vlada Norveške]] i [[Međunarodna organizacija za migracije]] (IOM) donirali su medicinsku opremu i sredstva neophodna za funkcionisanje bolnice. Istovremeno je, sredstvima [[Evropska unija|Evropske unije]] i italijanske regije [[Emilia-Romagna]], adaptirana zgrada bivšeg Doma zdravlja u mostarskom naselju Brankovac. U tom objektu privremeno su bili smješteni [[Ginekologija|ginekološko]]-[[Akušerstvo|akušerski]] i [[Pedijatrija|pedijatrijski odjel]], a ustanova je djelovala prema konceptu &quot;baby friendly&quot; bolnice.&lt;ref name=&quot;historijat&quot;/&gt;

Od 1996. do 2004. izgrađeno je i dodatnih 14 područnih [[Ambulantna njega|ambulanti]], čime je proširena mreža zdravstvenih usluga i unaprijeđena dostupnost zdravstvene zaštite [[Stanovništvo (biologija)|stanovništvu]].&lt;ref name=&quot;historijat&quot;/&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* {{Commons category-inline|Cantonal Hospital &quot;Dr. Safet Mujić&quot; Mostar}}
* [https://www.kbmostar.ba/ Službeni sajt]

[[Kategorija:Bolnice u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Zdravstvo u Mostaru]]</text>
      <sha1>4fnbgdtvralun62yxt1wqhydpav9i4c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Američko psihološko udruženje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>533659</id>
    <revision>
      <id>3938602</id>
      <parentid>3936756</parentid>
      <timestamp>2026-11-03T07:46:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3938602</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23594" sha1="n5mg9oequfm3fhv6w3eg0kf7fp872n7" xml:space="preserve">{{Infokutija svjetska organizacija
| zvanično_ime                  = Američko psihološko udruženje (APA)
| izvorno_ime                    = American Psychological Association
| ime_genitiv                    = 
| zastava                        = 
| zastava_širina                 = 
| grb                            = APA.png
| grb_širina = 280px
| vrsta_simbola                  = Logo
| uzrečica                       = 
| himna                          = 
| karta                          = 
| glavno_sjedište                = [[Washington]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| službeni_jezik                 = [[Engleski jezik|engleski]]
| broj zemalja članica           = Više od 190.000 (članova)
| vrsta_prve_vlasti              = Predsjednik
| vladar_prva_vlast              = Wendi Williams
| vrsta_druge_vlasti             = Izvršni direktor 
| vladar_druga_vlast             = Arthur C. Evans, Jr.
| vrsta_treće_vlasti             = Glavno tijelo
| vladar_treća_vlast             = Vijeće predstavnika
| vrsta_četvrti_vlasti           = 
| vladar_četvrti_vlast           = 
| datum_osnivanja                = {{Početni datum i godine|1892|07}}
| web_stranica                   = [https://www.apa.org www.apa.org]
| komentar                       = Najveće naučno i profesionalno udruženje psihologa u SAD-u i svijetu.
}}

[[Datoteka:The American Psychological Association headquarters in Washington, D.C.jpg|mini|desno|300px|Sjedište Američkog psihološkog udruženja u [[Washington, D.C.]]]]
'''Američko psihološko udruženje''' ([[Engleski jezik|engl.]] ''American Psychological Association'', APA) najveće je profesionalno udruženje [[psiholog]]a u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] i jedno od najvećih psiholoških udruženja u svijetu.&lt;ref name=&quot;Britannica_APA&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.britannica.com/topic/American-Psychological-Association |title=American Psychological Association |publisher=Encyclopedia Britannica |author=Willis, D. |date=2023 |access-date=26. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Udruženje ima više od 190.000 članova, uključujući istraživače, nastavnike, kliničare, savjetnike i studente.&lt;ref name=&quot;About&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.apa.org/about/ |title=About APA |publisher=American Psychological Association |access-date=26. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Američko psihološko udruženje je organizovana kroz 54 stručne sekcije, koje predstavljaju različite specijalizirane oblasti i tematska područja unutar [[psihologija|psihologije]].&lt;ref name=&quot;APA_Divisions&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.apa.org/about/division/ |title=Divisions of the APA |publisher=American Psychological Association |access-date=26. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Sjedište udruženja nalazi se u [[Washington, D.C.|Washingtonu, D.C.]]. Djelovanje APA-e obuhvata razvoj naučnih standarda, profesionalne etike, [[Obrazovanje|obrazovanja]] i stručne prakse u psihologiji.

Američko psihološko udruženje ne treba miješati s [[Američko psihijatrijsko udruženje|Američkim psihijatrijskim udruženjem]] (engl. ''American Psychiatric Association''), koje također koristi skraćenicu APA.

== Historija ==

[[Datoteka:G. Stanley Hall.jpg|mini|desno|300px|Granville Stanley Hall, prvi predsjednik Američkog psihološkog udruženja (1892)]]
Američko psihološko udruženje (APA) osnovano je u julu 1892. kao profesionalna organizacija posvećena razvoju psihološke nauke i stručne prakse u oblasti psihologije. Osnovala ga je manja grupa stručnjaka zainteresovanih za ono što se u to vrijeme nazivalo &quot;novom psihologijom&quot;, a među prvim 31 članom izabran je i prvi predsjednik udruženja, [[Granville Stanley Hall]].&lt;ref name=&quot;About&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Fernberger_1932&quot;&gt;{{cite journal |last=Fernberger |first=Samuel W. |date=1932 |title=The American Psychological Association: A Historical Summary, 1892–1930 |journal=Psychological Bulletin |volume=29 |pages=1–89 |url=https://psychclassics.yorku.ca/Fernberger/1932/history.htm |access-date=27. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prvi sastanak udruženja održan je u decembru 1892. na [[Univerzitet u Pennsylvaniji|Univerzitetu u Pennsylvaniji]]. U početnom periodu organizacijska struktura Američkog psihološkog udruženja zasnivala se na vijeću i izvršnom odboru, što je predstavljalo osnovu kasnijeg sistema upravljanja koji se održao i u savremenom obliku kroz Vijeće predstavnika i Upravni odbor.&lt;ref name=&quot;Fernberger_1932&quot; /&gt;

Tokom prvih decenija članstvo je raslo postepeno. Krajem 19. vijeka Američko psihološko udruženje je imalo 125 članova, dok je do 1940. broj redovnih članova porastao na 664. Dodatno proširenje članstva omogućeno je uvođenjem kategorije pridruženih članova 1926., što je doprinijelo većem uključivanju stručnjaka iz primijenjenih područja psihologije.&lt;ref name=&quot;Fernberger_1932&quot; /&gt;

Značajna reorganizacija udruženja provedena je tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], kada je Američko psihološko udruženje proširilo svoje djelovanje spajanjem s drugim psihološkim organizacijama i uključivanjem profesionalne prakse i unapređenja [[dobrobit]]i u svoje institucionalne ciljeve. Ova reorganizacija doprinijela je transformaciji Američkog psihološkog udruženja iz pretežno akademskog udruženja u širu naučnu i profesionalnu organizaciju.&lt;ref name=&quot;Evans_1992&quot;&gt;{{cite book |editor-last1=Evans |editor-first1=Richard B. |editor-last2=Sexton |editor-first2=Virginia S. |editor-last3=Cadwallader |editor-first3=Thomas C. |title=The American Psychological Association: A Historical Perspective |publisher=American Psychological Association |location=Washington, D.C. |year=1992 |url=https://archive.org/details/americanpsycholo0000unse |access-date=27. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nakon završetka Drugog svjetskog rata psihologija bilježi snažan institucionalni i profesionalni razvoj, posebno u oblastima [[Klinička psihologija|kliničke]] i [[Primijenjena psihologija|primijenjene psihologije]]. Ovaj rast bio je povezan s povećanom potrebom za psihološkim uslugama, razvojem programa stručnog osposobljavanja i širenjem istraživačke infrastrukture, uključujući osnivanje [[Nacionalni institut za mentalno zdravlje Sjedinjenih Američkih Država|Nacionalnog instituta za mentalno zdravlje]].&lt;ref name=&quot;Pickren_2005&quot;&gt;{{cite book |editor-last1=Pickren |editor-first1=Wade E. |editor-last2=Schneider |editor-first2=Stanley F. |date=2005 |title=Psychology and the National Institute of Mental Health: A Historical Analysis of Science, Practice, and Policy |publisher=APA Books |location=Washington, D.C. |url=https://psycnet.apa.org/fulltext/2004-21193-000-FRM.pdf |access-date=27. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Organizacijska struktura Američkog psihološkog udruženja dodatno je razvijena kroz sistem stručnih odjela ([[Engleski jezik|eng.]] ''divisions''), uveden u okviru reorganizacije tokom 1940-ih. Prvobitno je formirano 19 odjela, dok ih danas postoji 54, koje obuhvataju različite specijalizirane oblasti psihologije, uključujući [[Klinička psihologija|kliničku psihologiju]], [[edukacijska psihologija|edukacijsku psihologiju]], psihologiju ovisnosti, [[Psihologija žena|psihologiju žena]] i [[Historija psihologije|historiju psihologije]].&lt;ref name=&quot;Dewsbury_1997&quot;&gt;{{cite journal |last=Dewsbury |first=Donald A. |date=1997 |title=On the Evolution of Divisions |journal=American Psychologist |volume=52 |pages=733–741 |url=https://www.researchgate.net/publication/232459801_On_the_evolution_of_divisions |access-date=27. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Predsjednici ===

Tokom historije Američkog psihološkog udruženja funkciju predsjednika obavljali su brojni istaknuti psiholozi i naučnici koji su dali značajan doprinos razvoju savremene psihologije.

Među ranijim predsjednicima bili su [[Granville Stanley Hall]] (1892), [[William James]] (1894, 1904), [[James McKeen Cattell]] (1895), [[John Dewey]] (1899), [[Mary Whiton Calkins]] (1905) i [[Edward Thorndike]] (1912).

U drugoj polovini 20. stoljeća predsjedničku funkciju obavljali su, između ostalih, [[Carl Rogers]] (1947), [[Abraham Maslow]] (1968), [[Albert Bandura]] (1974) i [[Martin Seligman]] (1998).

U savremenom periodu među predsjednicima udruženja bili su [[Philip Zimbardo]] (2002), [[Robert Sternberg]] (2003), [[Thema Bryant]] (2023) i [[Cynthia de las Fuentes]] (2024).&lt;ref name=&quot;APA_Presidents&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.apa.org/about/governance/president/former-presidents |title=Former APA Presidents |publisher=American Psychological Association |access-date=27. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Djelovanje ==

Američko psihološko udruženje formira stručne radne grupe i odbore koji izrađuju smjernice i zauzimaju stavove o društveno značajnim pitanjima, uključujući [[abortus]], [[ljudska prava]], dobrobit pritvorenih ili osuđenih osoba, [[trgovina ljudima|trgovinu ljudima]], prava osoba s [[mentalni poremećaj|mentalnim poremećajima]], [[kvocijent inteligencije|testiranje inteligencije]], postupke promjene [[seksualna orijentacija|seksualne orijentacije]] i [[rodna ravnopravnost|rodnu ravnopravnost]].&lt;ref name=&quot;APA_Policy_Manual&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.apa.org/about/policy/ |title=Council Policy Manual |publisher=American Psychological Association |access-date=26. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Organizacijska struktura i upravljanje ===

Američko psihološko udruženje je korporacija registrovana u [[Washington|Washington, D.C.]]. Njena organizacijska struktura zasniva se na sistemu upravljanja koji uključuje podjelu nadležnosti između više tijela.&lt;ref name=&quot;APA_Gov&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.apa.org/about/governance |title=APA Governance |publisher=American Psychological Association |access-date=26. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Osnovna upravljačka tijela Američkog psihološkog udruženja čine predsjednik, Upravni odbor, Vijeće predstavnika i mreža odbora i komisija.

Predsjednik se bira iz reda članova organizacije i predsjedava Vijećem predstavnika i Upravnim odborom, uz nadležnosti definisane statutom organizacije.&lt;ref name=&quot;APA_Gov&quot; /&gt;

Upravni odbor odgovoran je za administrativno i finansijsko upravljanje, uključujući usvajanje budžeta i nadzor nad radom organizacije. Čine ga predsjednik, izabrani predsjednik, bivši predsjednik, blagajnik, zapisničar, predstavnici Vijeća i izvršni direktor.&lt;ref name=&quot;APA_Gov&quot; /&gt;

Vijeće predstavnika je najviše tijelo za donošenje politika i strateških odluka, a sastavljeno je od predstavnika regionalnih udruženja, stručnih sekcija i drugih organizacijskih jedinica APA-e.&lt;ref name=&quot;APA_Gov&quot; /&gt;

Većina operativnih aktivnosti odvija se kroz odbore i komisije koji rade na dobrovoljnoj osnovi i nadziru oblasti kao što su istraživanje, [[obrazovanje]], izdavaštvo i međunarodna saradnja.&lt;ref name=&quot;APA_Gov&quot; /&gt;

=== Inicijative u oblasti jednakosti, raznolikosti i inkluzije ===

Američko psihološko udruženje provodi politike usmjerene na unapređenje jednakosti, raznolikosti i inkluzije ([[Engleski jezik|engl.]] ''Equity, diversity and inclusion'' – EDI), koje su integrisane u strateške i organizacijske aktivnosti udruženja. Ove politike uključuju programe usmjerene na smanjenje nejednakosti i unapređenje profesionalne inkluzije u psihologiji i društvu u cjelini.&lt;ref name=&quot;APA_EDI&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.apa.org/about/apa/equity-diversity-inclusion/ |title=Equity, Diversity and Inclusion Framework |publisher=American Psychological Association |date=2021 |access-date=26. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Udruženje također, naglašava posvećenost zaštiti [[Ljudska prava|ljudskih prava]], što je sastavni dio njegovih etičkih i profesionalnih standarda.

=== Projekt dobrog upravljanja ===

Projekt dobrog upravljanja ([[Engleski jezik|engl.]] ''Good Governance Project'', GGP) pokrenut je 2011. s ciljem unapređenja upravljačkih struktura i procesa Američkog psihološkog udruženja.&lt;ref name=&quot;APA_GGP&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.apa.org/about/governance/good-governance/ |title=Good Governance Project |publisher=American Psychological Association |date=2013 |access-date=26. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Projekt je uključivao analizu postojećeg sistema upravljanja, prikupljanje povratnih informacija i izradu prijedloga za organizacijske promjene. U završnoj fazi predložena je reorganizacija upravljačkog modela, uz jačanje korporativne strukture. Prijedlozi su razmatrani i stavljeni na glasanje tokom 2013.&lt;ref name=&quot;GGP_July_2013&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.apa.org/about/governance/good-governance/final-report.pdf |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20221009/http://www.apa.org/about/governance/good-governance/final-report.pdf |archive-date=2022 |url-status=live |title=Good Governance Project Recommended Changes to Maximize Organizational Effectiveness of APA Governance |publisher=American Psychological Association |date=2013 |access-date=26. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Organizacijska struktura ===

Američko psihološko udruženje (APA) sastoji se od izvršnog ureda, izdavačke djelatnosti i ureda koji pokrivaju administrativne, poslovne, informatičke i operativne funkcije, kao i pet osnovnih direktorata.

* ''Direktorat za obrazovanje'' bavi se akreditacijom doktorskih studijskih programa iz psihologije i pitanjima psihološkog obrazovanja na svim nivoima, od srednjeg do postdiplomskog obrazovanja.&lt;ref name=&quot;APA_Education&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.apa.org/ed/ |title=Education Directorate of the American Psychological Association |publisher=American Psychological Association |access-date=26. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* ''Direktorat za rad u praksi'' zastupa interese psihologa iz prakse i korisnika psiholoških usluga u zdravstvenom sistemu i široj zajednici.&lt;ref name=&quot;APA_Practice&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.apa.org/practice/ |title=APA Practice Directorate |publisher=American Psychological Association |access-date=26. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* ''Direktorat za javni interes'' promoviše primjenu psihologije u rješavanju društvenih problema i unapređenju dobrobiti ljudi, kao i ravnopravnog i pravednog tretmana svih društvenih grupa.&lt;ref name=&quot;APA_Public_Interest&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.apa.org/pi/ |title=Public Interest Directorate |publisher=American Psychological Association |access-date=26. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* ''Direktorat za komunikacije s javnošću i članovima'' odgovoran je za komunikaciju Američko psihološkog udruženja sa članovima, pridruženim organizacijama i širom javnošću.&lt;ref name=&quot;APA_Communications&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.apa.org/about/offices/directorates/communications |title=Public and Member Communications |publisher=American Psychological Association |access-date=26. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* ''Direktorat za nauku'' djeluje na unapređenju, promociji i primjeni psihološke nauke u istraživačkom, obrazovnom i profesionalnom kontekstu.&lt;ref name=&quot;APA_Science&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.apa.org/science/ |title=Science Directorate |publisher=American Psychological Association |access-date=26. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Članstvo i profesionalni naziv ″psiholog″ ===

Politika Američkog psihološkog udruženja (APA) u vezi s korištenjem profesionalnog naziva [[psiholog]] zasniva se na Modelskom zakonu za državnu licencu psihologa ([[Engleski jezik|eng.]] ''Model Act for State Licensure of Psychologists''), kojim se definišu osnovni profesionalni standardi za obavljanje psihološke djelatnosti u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].&lt;ref name=&quot;APA_Model_Act&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.apa.org/about/policy/model-act-licensure.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20180930090937/http://www.apapracticecentral.org/ce/state/model-act.aspx |archive-date=2018 |url-status=dead |title=Model Act for State Licensure of Psychologists |publisher=American Psychological Association |access-date=26. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prema ovim standardima, profesionalni naziv ″psiholog″ u pravilu mogu koristiti osobe koje su završile doktorski studij iz psihologije i koje posjeduju odgovarajuću državnu licencu za pružanje psiholoških usluga javnosti, osim u slučajevima kada su zakonski izuzete od obaveze licenciranja. Zakoni o licenciranju razlikuju se među saveznim državama i propisuju posebne obrazovne, stručne i profesionalne uslove za stjecanje licence.

Od obaveze licenciranja mogu biti izuzeti istraživači, univerzitetski nastavnici i drugi stručnjaci iz primijenjene psihologije koji djeluju izvan oblasti zdravstvene zaštite.

Puno članstvo u Američkom psihološkom udruženju u Sjedinjenim Američkim Državama i [[Kanada|Kanadi]] u pravilu zahtijeva završeno doktorsko obrazovanje iz psihologije, dok pridruženo članstvo zahtijeva najmanje dvije godine postdiplomskog studija iz psihologije ili srodne discipline odobrene od strane Udruženja. U posebnim slučajevima, zahtjev za doktorskom disertacijom kao uslov za puno članstvo može biti izuzet, ukoliko kandidat posjeduje značajne stručne, naučne ili profesionalne doprinose u oblasti psihologije.&lt;ref name=&quot;APA_Division_Handbook&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.apa.org/about/division/officers/handbook/ |title=Division Officers Handbook |publisher=American Psychological Association |access-date=26. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Publikacije ===

Američko psihološko udruženje jedan je od najvećih izdavača stručne i naučne literature iz oblasti psihologije. Njegova izdavačka djelatnost obuhvata naučne časopise, stručne knjige, rječnike, enciklopedije, priručnike i digitalne baze podataka.&lt;ref name=&quot;APA_Publications&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.apa.org/pubs |title=APA Publishing |publisher=American Psychological Association |access-date=27. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Službeni i vodeći naučni časopis udruženja je ''[[American Psychologist]]'', recenzirani časopis koji objavljuje radove iz različitih oblasti psihologije i prati razvoj discipline na naučnom i profesionalnom nivou.&lt;ref name=&quot;APA_Publications&quot; /&gt;

Američko psihološko udruženje izdaje više od 70 stručnih i naučnih časopisa koji pokrivaju različite oblasti psihologije, uključujući [[Klinička psihologija|kliničku]], [[Razvojna psihologija|razvojnu]], [[Eksperimentalna psihologija|eksperimentalnu]], [[Socijalna psihologija|socijalnu]], [[Zdravstvena psihologija|zdravstvenu]] i [[Edukacijska psihologija|edukacijsku psihologiju]]. Među značajnijim publikacijama nalaze se ''Psychological Bulletin'', ''[[Psychological Review]]'', ''Journal of Applied Psychology'', ''Developmental Psychology'', ''Health Psychology'' i ''Journal of Personality and Social Psychology''.&lt;ref name=&quot;APA_Journals&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.apa.org/pubs/journals/ |title=APA Publishing Journals |publisher=American Psychological Association |access-date=27. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Udruženje objavljuje i stručne knjige, među kojima se posebno izdvajaju Priručnik APA stila ([[Engleski jezik|eng.]] ''Publication Manual of the American Psychological Association''), koji predstavlja standard za naučno pisanje i citiranje u društvenim i bihevioralnim naukama i Rječnik psihologije APA ([[Engleski jezik|engl.]] ''APA Dictionary of Psychology'').

Pored naučnih publikacija, Američko psihološko udruženje objavljuje stručne izvještaje, obrazovne materijale, priručnike za praksu i publikacije namijenjene široj javnosti, uključujući izdanja za djecu kroz izdavački ogranak ''Magination Press''.&lt;ref name=&quot;APA_Publications&quot; /&gt;

=== APA stil citiranja ===

Američko psihološko udruženje razvilo je standard za naučno pisanje i citiranje, poznat kao APA stil ([[Engleski jezik|engl.]] ''APA style''), koji je definisan u publikaciji ''Publication Manual of the American Psychological Association''.&lt;ref name=&quot;APA_Manual_7th&quot;&gt;{{cite book |last=American Psychological Association |title=Publication Manual of the American Psychological Association |url=https://catocom.cba.ucb.edu.bo/wp-content/uploads/2020/09/APA-2020-7th-Ed.pdf |edition=7. |publisher=American Psychological Association |year=2020 |language=en |access-date=27. 4. 2026 |archive-date=15. 4. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260415152438/https://catocom.cba.ucb.edu.bo/wp-content/uploads/2020/09/APA-2020-7th-Ed.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

APA stil predstavlja jedan od najrasprostranjenijih standarda za pisanje naučnih i stručnih radova u oblastima [[psihologija|psihologije]], [[obrazovanje|obrazovanja]], [[sociologija|sociologije]], [[komunikologija|komunikologije]] i drugih društvenih i bihevioralnih nauka. Standard obuhvata pravila za strukturiranje naučnih radova, etičke smjernice u istraživanju, način prezentacije rezultata, stil pisanja, kao i pravila za citiranje i navođenje literature.&lt;ref name=&quot;Eckstein_2017&quot;&gt;{{cite book |last=Eckstein |first=Jessica J. |title=The SAGE Encyclopedia of Communication Research Methods |publisher=SAGE Publications |year=2017 |editor=Allen, Mike |pages=27–28 |doi=10.4135/9781483381411.n11 |url=https://www.researchgate.net/publication/289980267_American_Psychological_Association |access-date=26. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Primjena APA stila posebno je zastupljena u kvantitativnim i kvalitativnim istraživanjima u društvenim naukama, gdje služi kao standardizirani okvir za akademsko i istraživačko izvještavanje. Tokom vremena APA stil proširen je i izvan oblasti psihologije, te je postao jedan od vodećih međunarodnih standarda za akademsko citiranje i naučnu komunikaciju.

=== Baze podataka ===

Američko psihološko udruženje razvija i održava više specijaliziranih bibliografskih i digitalnih baza podataka namijenjenih istraživanju, obrazovanju i profesionalnoj praksi u oblasti psihologije.&lt;ref name=&quot;APA_Databases&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.apa.org/pubs/databases |title=APA Databases and Electronic Resources |publisher=American Psychological Association |access-date=27. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Među najpoznatijim bazama podataka koje održava Američko psihološko udruženje nalaze se ''PsycINFO'', ''PsycARTICLES'', ''PsycBOOKS'', ''PsycEXTRA'', ''PsycTESTS'' i ''PsycTHERAPY'', dok platforma ''PsycNET'' omogućava objedinjeno pretraživanje više APA-inih digitalnih izvora.&lt;ref name=&quot;APA_Databases&quot; /&gt;

''PsycINFO'' predstavlja jednu od najopsežnijih bibliografskih baza podataka iz oblasti psihologije i srodnih disciplina. Sadrži bibliografske zapise i sažetke naučnih članaka, knjiga, poglavlja u knjigama, tehničkih izvještaja i disertacija, s obuhvatom literature koja datira još od 19. vijeka. Ova baza podataka koristi se kao jedan od osnovnih istraživačkih izvora u psihološkim i društvenim naukama.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.apa.org/pubs/databases/psycinfo |title=APA PsycInfo |publisher=American Psychological Association |access-date=27. 4. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Kinesko psihološko društvo]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* {{official website|https://www.apa.org/}}
* [https://www.iccpp.org/wp-content/uploads/2020/06/APA-Dictionary-of-Psychology-by-American-Psychological-Association-z-lib.org_-2.pdf APA Rječnik psihologije (PDF)]

[[Kategorija:Psihologija]]
[[Kategorija:Američko psihološko udruženje]]
[[Kategorija:Psihološka društva]]
[[Kategorija:Stručna udruženja u oblasti psihologije]]
[[Kategorija:Međunarodne organizacije]]
[[Kategorija:Naučne organizacije osnovane 1892.]]</text>
      <sha1>n5mg9oequfm3fhv6w3eg0kf7fp872n7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Science</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535794</id>
    <revision>
      <id>3938635</id>
      <parentid>3916611</parentid>
      <timestamp>2026-11-03T11:40:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Akademski časopisi osnovani 1880. godine]] uklonjena; [[Kategorija:Akademski časopisi osnovani 1880.]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3938635</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21251" sha1="ru9u3j0me9jvarezn7vzdhwguxr07g3" xml:space="preserve">{{italic title}}
{{Infokutija časopis
| naziv                     = &lt;big&gt;'''SCIENCE'''&lt;/big&gt;
| datoteka                  = Science Vol. 1 (1880).jpg
| veličina slike            = 300px
| opis slike                = Naslovna stranica prvog toma prve serije (ukinuta 1882.)
| glavni urednik            = [[Holden Thorp]]
| učestalost                = Sedmičnik
| tiraž                     = Onlajn
| kategorije                = [[Interdisciplinarnost|Multidisciplinarnost]]
| cijena                    = Pretplata
| izdavač                   = [[Američko udruženje za unapređenje nauke]]
| osnivanje                 = 1880.
| prvo izdanje              = 1880. 
| datum najnovijeg izdanja  = Vidi onlajn
| broj najnovijeg izdanja   = Vidi onlajn
| zemlja                    = [[Sjedinjene Američke Države]]
| jezik                     = [[Engleski]]
| web                       = https://www.science.org/journal/science&lt;br&gt; link1   :https://www.science.org/toc/science/current&lt;br&gt; link2: https://www.science.org/loi/science
| logo                      = &lt;big&gt;'''AAAS'''&lt;/big&gt;[[Časopis otvorenog pristupa s odgodom|Odgođeno]]&lt;!-- after 12 months and with registration --&gt;&lt;ref group=A name=&quot;delayed_oa&quot;&gt;{{cite web |url= https://www.science.org/content/page/science-journals-editorial-policies |title= ''Science'' Journals: editorial policies  |publisher= American Association for the Advancement of Science |language= en-us |access-date= 29. 1. 2021 |url-status= live |archive-url= https://web.archive.org/web/20210127200026/https://www.sciencemag.org/authors/science-journals-editorial-policies |archive-date= 27. 1. 2021 | }}&lt;/ref&gt;}}
'''''Science''''' je [[recenzija|stručno recenzirani]] [[akademski časopis]] [[Američko udruženje za unapređenje nauke|Američkog udruženja za unapređenje nauke]]&lt;ref group=A name=&quot;2007_PR_Communication_and_Humanities_Award&quot;&gt;{{cite press release | first1=Ginger | last1= Pinholster | url= https://www.eurekalert.org/pub_releases/2007-07/aaft-et070307.php | date=4. 7. 2007 |title= EurekaAlert! Science earns top honor from Spain's Crown Prince |publisher= American Association for the Advancement of Science|language= en-us |access-date= 29. 1. 2021 |url-status= live |archive-url= https://web.archive.org/web/20070708183233/https://www.eurekalert.org/pub_releases/2007-07/aaft-et070307.php |archive-date= 8. 7. 2007  | df=dmy-all}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.aaas.org/publications/annual_report/2000/science.html |title=AAAS Annual Report-Science |publisher=Aaas.org |access-date=15. 5. 2010 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20100525043718/http://www.aaas.org/publications/annual_report/2000/science.html |archive-date=25. 5. 2010 |df=mdy-all }}&lt;/ref&gt; (AAAS) i jedan od vodećih svjetskih akademskih časopisa.&lt;ref name=Lemonick&gt;
{{cite news| last = Lemonick| first =Michael D.| quote =Rad je, u međuvremenu, objavljen u časopisu Science, jednom od vodećih svjetskih naučnih časopisa, što mu je dalo još veću težinu.| title =Alien Life Discovered in a Meteorite! Or Maybe No| publisher =Time magazine online| date =7. 3. 2011| url =http://www.time.com/time/health/article/0,8599,2057461,00.html#ixzz1ZhW1Cy1p| archive-url =https://web.archive.org/web/20110309010630/http://www.time.com/time/health/article/0,8599,2057461,00.html#ixzz1ZhW1Cy1p| url-status =dead| archive-date =9. 3. 2011| access-date =3. 10. 2011}}&lt;/ref&gt; Prvi put je objavljen 1880. godine, danas se distribuira sedmično i ima bazu pretplatnika od oko 130.000. Budući da institucionalne pretplate i online pristup opslužuju širu publiku, procijenjena čitalačka publika je preko 400.000 ljudi.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://advertising.science.org/products-services/print/ |publisher=AAAS |access-date=1. 11. 2021 |title=Print Advertising Products &amp; Services |work=Science |quote=129,558 qualified weekly circulation; 400,000+ readers each week |archive-date=1. 11. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211101085122/https://advertising.science.org/products-services/print/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
''Science'' ima sjedište u [[Distrikt Columbia|Distriktu Columbia]], Sjedinjene Američke Države, s drugom kancelarijom u [[Cambridge]]u, [[Engleska]], [[UK|Ujedinjeno Kraljevstvo]].

== Sadržaj ==
Glavni fokus časopisa je objavljivanje važnih originalnih naučnih istraživanja i istraživačkih pregleda, ali ''Science'' također objavljuje vijesti vezane za nauku, mišljenja o [[naučna politika|naučnoj politici]] i druga pitanja od interesa za naučnike i druge koji su zabrinuti zbog širokih implikacija nauke i tehnologije. Za razliku od većine [[naučni časopis|naučnih časopisa]], koji se fokusiraju na određeno polje, ''Science'' i njegov rival ''[[Nature]]'' pokrivaju cijeli spektar [[spisak akademskih disciplina#Prirodne nauke|naučnih disciplina]]. Prema ''[[Izvještaji o citiranju časopisa|Izvještajima o citiranju časopisa]]'', faktor uticaja ''Science''{{'}} za 2024. godinu bio je 45,8.&lt;ref name=WoS&gt;{{cite book |year=2025 |chapter=Science |title=2024 Journal Citation Reports |publisher=Clarivate |edition=Science |series=[[Web of Science]]}}&lt;/ref&gt;

Studije metodološkog kvaliteta i pouzdanosti otkrile su da neki visoko prestižni časopisi, uključujući ''Science'', &quot;objavljuju značajno nekvalitetne strukture&quot;, a ukupna &quot;pouzdanost objavljenih istraživačkih radova u nekoliko oblasti može opadati s povećanjem ranga časopisa&quot;.&lt;ref name=&quot;Brembs2018&quot;&gt;{{cite journal |last1=Brembs|first1=Björn|title=Prestigious Science Journals Struggle to Reach Even Average Reliability |journal=Frontiers in Human Neuroscience |volume=12 |year=2018 |pmid=29515380 |pmc=5826185 |doi=10.3389/fnhum.2018.00037 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
Iako je časopis AAAS-a, članstvo u AAAS-u nije obavezno za objavljivanje u časopisu ''Science''. Radovi se prihvataju od autora širom svijeta. Konkurencija za objavljivanje u časopisu ''Science'' je vrlo intenzivna, jer članak objavljen u tako citiranom časopisu može dovesti do pažnje i napredovanja u karijeri autora. Za objavljivanje prihvata se manje od 7% poslanih članaka.&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://www.science.org/content/page/journal-metrics | title=Journal metrics }}&lt;/ref&gt;
[[Slika:Science, vol. 1, 1883, title page.png|thumb|left| Naslovna stranica prvog toma obnovljenog časopisa (februar–juni 1883.)|Naslovna stranica prvog toma obnovljenog časopisa (februar–juni 1883.)]]
Časopis ''Science'' osnovao je njujorški novinar rođen u Engleskoj [[John Michels (urednik)|John Michels]] 1880. godine.&lt;ref name=&quot;DCP&quot;&gt;{{cite web |title=John Michels |url=https://www.darwinproject.ac.uk/letter/?docId=nameregs/nameregs_3317.xmlhttps://www.darwinproject.ac.uk/letter/?docId=nameregs/nameregs_3317.xml |website=Darwin Correspondence Project |access-date=26. 5. 2026 |language=en }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; uz finansijsku podršku [[Thomas Edison|Thomasa Edisona]], a kasnije i [[Alexander Graham Bell|Alexandera Grahama Bella]].&lt;ref&gt;{{cite journal |author=&lt;!--Not stated--&gt; |date= 7. 2. 1947 |title= Thomas A. Edison and the Founding of Science: 1880 |url=https://archive.org/details/sim_science_1947-02-07_105_2719/page/142|journal= Science |volume= 105 |issue= 2719 |pages= 142–148 |doi=10.1126/science.105.2719.142 |pmid= 17813458 |quote=a weekly journal devoted mainly to physical science and invention, entitled Science, and Mr. [A. Graham] Bell purchased from Mr. John Michels for $5,000 the title and good will of this journal. Continuity of the publication was not, however, maintained, and the present journal [Science] dates from 1883. Mr. Thomas A. Edison had been responsible for the foundation of the earlier Science|bibcode= 1947Sci...105..142. }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |last1= Grosvenor |first1=Edwin S |last2=Wesson |first2= Morgan |year= 2016 |title= Alexander Graham Bell |url= https://archive.org/details/alexandergrahamb0000edwi |publisher= New Word City |isbn= 978-1612309842 |quote= In 1881, the old rivalry between Bell and Thomas Edison spilled over into the field of publishing. Science Magazine had been founded the year before with funding from Edison, but the frugal inventor soon tired of the deficits and withheld support. Bell had written for the magazine and respected its editorial quality. He felt that Science, like the British Nature, appealed to a broad audience interested in current research. In 1882, he and Gardiner Hubbard acquired the rights to Science and hired as editor a respected young entomologist and writer named Sam Scudder, who happened to be a Hubbard cousin.}}&lt;/ref&gt; (Edison je zauzvrat dobio povoljan urednički tretman, bez otkrivanja finansijskog odnosa, u vrijeme kada je njegov ugled patio zbog kašnjenja u proizvodnji obećane komercijalno isplative sijalice.)&lt;ref&gt;{{cite book |title=American Eclipse |url=https://archive.org/details/americaneclipsen0000baro |author=Baron, David |year=2017 |publisher=Liveright |page=[https://archive.org/details/americaneclipsen0000baro/page/224 224] |isbn=9781631490163}}&lt;/ref&gt; Međutim, časopis nikada nije stekao dovoljno pretplatnika za uspjeh i prestao je s objavljivanjem u martu 1882. Alexander Graham Bell i Gardiner Greene Hubbard kupili su prava na časopis i angažovali mladog entomologa [[Samuel Hubbard Scudder|Samuela H. Scuddera]] da oživi časopis godinu dana kasnije. Imali su određeni uspjeh prateći sastanke istaknutih američkih naučnih društava, uključujući AAAS.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.aaas.org/archives/origins-1848-1899 |title= Origins: 1848–1899 |publisher= American Association for the Advancement of Science |language= en-us |access-date= 28. 1. 2021 |url-status= live |archive-url= https://web.archive.org/web/20201130151338/https://www.aaas.org/archives/origins-1848-1899 |archive-date= 30. 11. 2020 | df=dmy-all}}&lt;/ref&gt; Međutim, do 1894. godine, ''Science'' se ponovo našao u finansijskim poteškoćama i prodan je psihologu [[James McKeen Cattell|Jamesu McKeen Cattellu]] za 500.000 USD-
U sporazumu koji su postigli Cattell i sekretar AAAS-a [[Leland Ossian Howard|Leland O. Howard]], ''Science'' je postao časopis Američkog udruženja za unapređenje nauke 1900.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.aaas.org/archives/aaas-and-science-1900-1940 |title= AAAS and Science: 1900–1940 |publisher= American Association for the Advancement of Science |language= en-us |access-date= 28. 1. 2021 |url-status= live |archive-url= https://web.archive.org/web/20200428231003/https://www.aaas.org/archives/aaas-and-science-1900-1940 |archive-date= 28. 4. 2020 | df=dmy-all}}&lt;/ref&gt; Tokom ranog dijela 20. stoljeća, važni članci objavljeni u časopisu ''Science'' uključivali su radove o genetici vinske mušice ''[[Drosophila melanogaster]]'' autora [[Thomas Hunt Morgan|Thomasa Hunta Morgana]], gravitacijskim lećama  [[Albert Einstein|Alberta Einsteina]] i spiralnim maglinama [[Edwin Hubble|Edwina Hubblea[]. Nakon što je Cattell umro 1944. godine, vlasništvo nad časopisom preneseno je na AAAS.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.aaas.org/archives/150-years-advancing-science-history-aaas-1848-1998 |title= 150 Years of Advancing Science: A History of AAAS (1848–1998) |publisher= American Association for the Advancement of Science |language= en-us |access-date= 28. 1. 2021 |url-status= live |archive-url= https://web.archive.org/web/20210109052042/https://www.aaas.org/archives/150-years-advancing-science-history-aaas-1848-1998 |archive-date= 9. 1. 2021 | df=dmy-all}}&lt;/ref&gt;
Nakon Cattellove smrti 1944. godine, časopisu je nedostajalo dosljedno uredničko prisustvo sve dok Graham DuShane nije postao urednik 1956. godine. Godine 1958, pod DuShaneovim vodstvom, ''Science'' je apsorbirao ''The Scientific Monthly'', čime je tiraž časopisa povećan za preko 38000|61000}}, sa 38.000 na više od 61.000.&lt;ref group=A name=&quot;maturing3&quot;&gt;{{cite web |url= https://www.aaas.org/archives/aaas-and-maturing-american-science-1941-1970 |title= AAAS and the Maturing of American Science: 1941–1970 |publisher= American Association for the Advancement of Science |language= en-us |access-date= 28. 1. 2021 |url-status= live |archive-url= https://web.archive.org/web/20201201062836/https://www.aaas.org/archives/aaas-and-maturing-american-science-1941-1970 |archive-date= 1. 12. 2020 | df=dmy-all}}&lt;/ref&gt; Fizičar [[Philip Abelson]], suotkrivač [[neptunij]]a, bio je urednik od 1962. do 1984. godine. Pod Abelsonom je poboljšana efikasnost procesa recenzije, a prakse objavljivanja su ažurirane. Tokom ovog vremena, objavljeni su radovi o misijama [[program Apollo|programa Apollo]] i neki od najranijih izvještaja o AIDS-u.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.aaas.org/archives/change-and-continuity-1971-1998 |title= Change and Continuity: 1971–1998 |publisher= American Association for the Advancement of Science |language= en-us |access-date= 28. 1. 2021 |url-status= live |archive-url= https://web.archive.org/web/20200428231351/https://www.aaas.org/archives/change-and-continuity-1971-1998 |archive-date= 28. 4. 2020 | df=dmy-all}}&lt;/ref&gt;

Biohemičar [[Daniel E. Koshland Jr.]] bio je urednik od 1985. do 1995. godine. Od 1995. do 2000. godine, tu poziciju je obavljao neuroznanstvenik [[Floyd E. Bloom]].  Biolog [[Donald Kennedy]] postao je urednik časopisa ''Science'' 2000. godine. Biohemičar [[Bruce Alberts]] preuzeo je njegovo mjesto u martu 2008.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.aaas.org/news/releases/2007/1217alberts.shtml |title=Bruce Alberts Named New Editor-in-Chief of Science |publisher=American Association for the Advancement of Science |date=17. 12. 2007 |author=Pinholster, Ginger |access-date=19. 12. 2007 |archive-date=16. 3. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120316134343/http://www.aaas.org/news/releases/2007/1217alberts.shtml |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Geofizičarka [[Marcia McNutt]] postala je glavna urednica u junu 2013.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.science.org/content/article/marcia-mcnutt-bringing-her-intellectual-energy-science |date=2. 4. 2013 |title=Marcia McNutt Bringing Her 'Intellectual Energy' to Science |author=Gramling, Carolyn |publisher=American Association for the Advancement of Science |work=Science |access-date=21. 9. 2013}}&lt;/ref&gt; Tokom njenog mandata, porodica časopisa se proširila i uključila je ''Science Robotics'' i ''Science Immunology'',&lt;ref&gt;{{cite press release|title=AAAS to Expand the Science Family of Journals by Launching Two New Journals: Science Robotics and Science Immunology|author=Pinholster, Ginger|date=20. 10. 2015|publisher=American Association for the Advancement of Science|url=http://www.aaas.org/news/aaas-expand-science-family-journals-launching-two-new-journals-science-robotics-and-science|access-date=17. 11. 2015}}&lt;/ref&gt; i izdavaštvo [[otvoreni pristup|otvorenog pristupa]] sa ''[[Science Advances]]''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://blogs.nature.com/news/2014/02/aaas-announces-open-access-journal.html |title=AAAS announces open-access journal |work=[[Nature]] |date=12. 2. 2014 |access-date=12. 2. 2015 |author=Van Noorden, Richard |archive-date=9. 10. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211009191158/http://blogs.nature.com/news/2014/02/aaas-announces-open-access-journal.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; [[Jeremy M. Berg]] postao je glavni urednik 1. jula 2016.&lt;ref&gt;{{cite journal|url=https://www.science.org/content/article/jeremy-berg-named-science-editor-chief |title=Jeremy Berg named Science editor-in-chief|author=Kaiser, Jocelyn|date=25. 5. 2016|access-date=1. 7. 2016|journal=Science|doi=10.1126/science.aaf5749|url-access=subscription}}&lt;/ref&gt; Bivši prorektor Univerziteta Washington u St. Louisu [[Holden Thorp]] imenovan je za glavnog urednika u ponedjeljak, 19. augusta,2019.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://source.wustl.edu/2019/08/thorp-named-editor-in-chief-of-science/|title=Thorp named editor-in-chief of Science {{!}} The Source {{!}} Washington University in St. Louis|date=19. 8. 2019|website=The Source|language=en-US|access-date=19. 8. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|url=https://www.science.org/content/article/aaas-names-chemist-holden-thorp-editor-chief-science |title=AAAS names chemist Holden Thorp as editor-in-chief of Science|date=19. 8. 2019|journal=Science|doi=10.1126/science.aaz1817|language=en|access-date=19. 8. 2019|last1=Brainard|first1=Jeffrey|s2cid=202388761|url-access=subscription}}&lt;/ref&gt;

U februaru 2001. godine, nacrt rezultata istraživanja [[ljudski genom|ljudskog genoma]] istovremeno su objavili časopisi ''[[Nature]]'' i ''Science'', pri čemu je ''Science'' objavio rad o [[Celer Corporation|Celera Genomics]], a ''Nature'' javno finansirani [[Projekt ljudskog genoma]]. 2007. godine, ''Science'' (zajedno sa [[Nature]]) dobio je [[Nagrada princa Asturije|Nagradu princa Asturije]] za komunikacije i čovječnost.&lt;ref&gt;[http://www.fundacionprincipedeasturias.org/ing/04/premiados/trayectorias/trayectoria820.html Journal Science] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080724172231/http://www.fundacionprincipedeasturias.org/ing/04/premiados/trayectorias/trayectoria820.html|date=24. 7. 2008}}. Fundacionprincipedeasturias.org. Retrieved on 2013-06-20.&lt;/ref&gt; Godine 2015., [[Rush Holt Jr.|Rush D. Holt Jr.]], glavni izvršni direktor AAAS-a i izvršni izdavač časopisa ''Science'', izjavio je da časopis postaje sve više internacionalan: &quot;Radovi u koautorskim radovima na međunarodnom nivou sada su norma – oni predstavljaju gotovo 60 % radova. Godine 1992. taj je broj bio nešto manji od 20 %.&quot;&lt;ref name=&quot;Science and Diplomacy.&quot;&gt;{{cite journal |url=http://www.sciencediplomacy.org/perspective/2015/scientific-drivers-for-diplomacy |journal=Science and Diplomacy |date=29. 6. 2015 |title=Scientific Drivers for Diplomacy |first=Rush |last=Holt}}&lt;/ref&gt;

==Dostupnost==
{{glavni|Nova ScienceNow}}
Najnovija izdanja časopisa dostupna su online, putem glavne web stranice časopisa, samo pretplatnicima, članovima AAAS-a, te za dostavu na [[IP adresa]] u institucijama koje su pretplatnici; učenici, nastavnici od predškolskog uzrasta do 12. razreda i neki drugi mogu se pretplatiti po sniženoj cijeni. Međutim, istraživački članci objavljeni nakon 1997. dostupni su besplatno (uz online registraciju) godinu dana nakon što su objavljeni, tj. [[odgođeni otvoreni pristup]].&lt;ref group=A name=&quot;delayed_oa&quot;/&gt; Značajniji članci vezani za javno zdravstvo također su dostupni besplatno, ponekad odmah nakon objavljivanja. Članovi AAAS-a također mogu pristupiti Science arhivi prije 1997. na web stranici ''Science'', gdje se zove &quot;Science Classic&quot;.&lt;!-- Ako je dostupno, na bilo koji način, molimo vas da navedete URL-ove. --&gt;
Časopis također učestvuje u inicijativama koje pružaju besplatan ili jeftin pristup čitateljima u zemljama u razvoju, uključujući [[HINARI]], OARE, [[AGORA]] i [[Scidev.net]].
Ostale karakteristike web stranice ''Science'' uključuju besplatni odjeljak &quot;'''ScienceNow'''&quot; sa &quot;najnovijim vijestima iz nauke&quot;,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://news.sciencemag.org/sciencenow/ |title=ScienceNow |access-date=1. 9. 2011 |work=Science}}&lt;/ref&gt; i &quot;'''ScienceCareers'''&quot;, koji pruža besplatne resurse za karijeru naučnika i inženjera. '''''Science Express''''' ('''Sciencexpress''') omogućava unaprijed elektronsko objavljivanje odabranih ''Science'' radova.&lt;ref name=&quot;Science Express&quot;&gt;{{cite web | url=https://phys.org/journals/science-express/ | title=Science Express | publisher=American Association for the Advancement of Science / Phys.org | access-date=25. 4. 2019}}&lt;/ref&gt;

== Afilijacije ==
''Science'' je dobio finansiranje za izvještavanje o [[COVID-19]] od [[Pulitzer Cear|Pulitzer Centra]] i [[Fondacija Heising-Simons|Fondacije Heising-Simons]].&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Cohen |first=Jon |date=18. 11. 2020 |title='Incredible milestone for science.' Pfizer and BioNTech update their promising COVID-19 vaccine result |url=https://www.science.org/content/article/covid-19-vaccine-trial-complete-pfizer-and-biontech-update-their-promising-result |url-status=bot: unknown |archive-url=https://web.archive.org/web/20250416104945/https://www.science.org/content/article/covid-19-vaccine-trial-complete-pfizer-and-biontech-update-their-promising-result |archive-date=16. 4. 2025 |access-date=29. 5. 2022 |website=Science |language=en }}&lt;/ref&gt;
{{refbegin|2}}
 [[IMPAKT FAKTOR]]:  '''45,8'''  (2024.) 
[[ISSN]]:  0036-8075
eISSN: 1095-9203
 [[CODEN]]: SCIEAS3
 [[JSTOR]]: 00368075
[[LCCN]]: 17024346
[[OCLC]]: 1644869
{{refend|2}}

==Također pogledajte==
{{Portal|Nauka}}
* [[Američko udruženje za unapređenje nauke|AAAS publikacije]]
* [[Proboj godine]]
* [[Spisak naučnih časopisa]]

==Reference==
{{Refspisak|30em|refs=
}}
===AAAS reference===
{{Reflist|group=A|30em|refs=
}}

==Vanjski linkovi ==
{{Commons category|Science (journal)}}
{{Wikisource}}

*Nagrada Princa od Asturije za komunikaciju i humanističke nauke

[[Kategorija:Ustanove u Sjedinjenim Američkim Državama osnovane 1880. godine]]
[[Kategorija:Akademski časopisi Američkog udruženja za unapređenje nauke]]
[[Kategorija:Časopisi na engleskom jeziku]]
[[Kategorija:Multidisciplinarni akademski časopisi]]
[[Kategorija:Multidisciplinarni naučni časopisi]]
[[Kategorija:Akademski časopisi osnovani 1880.]]
[[Kategorija:Sedmični časopisi]]</text>
      <sha1>ru9u3j0me9jvarezn7vzdhwguxr07g3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3938636</id>
      <parentid>3938635</parentid>
      <timestamp>2026-11-03T11:40:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Ustanove u Sjedinjenim Američkim Državama osnovane 1880. godine]] uklonjena; [[Kategorija:Ustanove u Sjedinjenim Američkim Državama osnovane 1880.]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3938636</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21244" sha1="hy4po2xctoy15g7lol03v1tf27rnlxx" xml:space="preserve">{{italic title}}
{{Infokutija časopis
| naziv                     = &lt;big&gt;'''SCIENCE'''&lt;/big&gt;
| datoteka                  = Science Vol. 1 (1880).jpg
| veličina slike            = 300px
| opis slike                = Naslovna stranica prvog toma prve serije (ukinuta 1882.)
| glavni urednik            = [[Holden Thorp]]
| učestalost                = Sedmičnik
| tiraž                     = Onlajn
| kategorije                = [[Interdisciplinarnost|Multidisciplinarnost]]
| cijena                    = Pretplata
| izdavač                   = [[Američko udruženje za unapređenje nauke]]
| osnivanje                 = 1880.
| prvo izdanje              = 1880. 
| datum najnovijeg izdanja  = Vidi onlajn
| broj najnovijeg izdanja   = Vidi onlajn
| zemlja                    = [[Sjedinjene Američke Države]]
| jezik                     = [[Engleski]]
| web                       = https://www.science.org/journal/science&lt;br&gt; link1   :https://www.science.org/toc/science/current&lt;br&gt; link2: https://www.science.org/loi/science
| logo                      = &lt;big&gt;'''AAAS'''&lt;/big&gt;[[Časopis otvorenog pristupa s odgodom|Odgođeno]]&lt;!-- after 12 months and with registration --&gt;&lt;ref group=A name=&quot;delayed_oa&quot;&gt;{{cite web |url= https://www.science.org/content/page/science-journals-editorial-policies |title= ''Science'' Journals: editorial policies  |publisher= American Association for the Advancement of Science |language= en-us |access-date= 29. 1. 2021 |url-status= live |archive-url= https://web.archive.org/web/20210127200026/https://www.sciencemag.org/authors/science-journals-editorial-policies |archive-date= 27. 1. 2021 | }}&lt;/ref&gt;}}
'''''Science''''' je [[recenzija|stručno recenzirani]] [[akademski časopis]] [[Američko udruženje za unapređenje nauke|Američkog udruženja za unapređenje nauke]]&lt;ref group=A name=&quot;2007_PR_Communication_and_Humanities_Award&quot;&gt;{{cite press release | first1=Ginger | last1= Pinholster | url= https://www.eurekalert.org/pub_releases/2007-07/aaft-et070307.php | date=4. 7. 2007 |title= EurekaAlert! Science earns top honor from Spain's Crown Prince |publisher= American Association for the Advancement of Science|language= en-us |access-date= 29. 1. 2021 |url-status= live |archive-url= https://web.archive.org/web/20070708183233/https://www.eurekalert.org/pub_releases/2007-07/aaft-et070307.php |archive-date= 8. 7. 2007  | df=dmy-all}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.aaas.org/publications/annual_report/2000/science.html |title=AAAS Annual Report-Science |publisher=Aaas.org |access-date=15. 5. 2010 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20100525043718/http://www.aaas.org/publications/annual_report/2000/science.html |archive-date=25. 5. 2010 |df=mdy-all }}&lt;/ref&gt; (AAAS) i jedan od vodećih svjetskih akademskih časopisa.&lt;ref name=Lemonick&gt;
{{cite news| last = Lemonick| first =Michael D.| quote =Rad je, u međuvremenu, objavljen u časopisu Science, jednom od vodećih svjetskih naučnih časopisa, što mu je dalo još veću težinu.| title =Alien Life Discovered in a Meteorite! Or Maybe No| publisher =Time magazine online| date =7. 3. 2011| url =http://www.time.com/time/health/article/0,8599,2057461,00.html#ixzz1ZhW1Cy1p| archive-url =https://web.archive.org/web/20110309010630/http://www.time.com/time/health/article/0,8599,2057461,00.html#ixzz1ZhW1Cy1p| url-status =dead| archive-date =9. 3. 2011| access-date =3. 10. 2011}}&lt;/ref&gt; Prvi put je objavljen 1880. godine, danas se distribuira sedmično i ima bazu pretplatnika od oko 130.000. Budući da institucionalne pretplate i online pristup opslužuju širu publiku, procijenjena čitalačka publika je preko 400.000 ljudi.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://advertising.science.org/products-services/print/ |publisher=AAAS |access-date=1. 11. 2021 |title=Print Advertising Products &amp; Services |work=Science |quote=129,558 qualified weekly circulation; 400,000+ readers each week |archive-date=1. 11. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211101085122/https://advertising.science.org/products-services/print/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
''Science'' ima sjedište u [[Distrikt Columbia|Distriktu Columbia]], Sjedinjene Američke Države, s drugom kancelarijom u [[Cambridge]]u, [[Engleska]], [[UK|Ujedinjeno Kraljevstvo]].

== Sadržaj ==
Glavni fokus časopisa je objavljivanje važnih originalnih naučnih istraživanja i istraživačkih pregleda, ali ''Science'' također objavljuje vijesti vezane za nauku, mišljenja o [[naučna politika|naučnoj politici]] i druga pitanja od interesa za naučnike i druge koji su zabrinuti zbog širokih implikacija nauke i tehnologije. Za razliku od većine [[naučni časopis|naučnih časopisa]], koji se fokusiraju na određeno polje, ''Science'' i njegov rival ''[[Nature]]'' pokrivaju cijeli spektar [[spisak akademskih disciplina#Prirodne nauke|naučnih disciplina]]. Prema ''[[Izvještaji o citiranju časopisa|Izvještajima o citiranju časopisa]]'', faktor uticaja ''Science''{{'}} za 2024. godinu bio je 45,8.&lt;ref name=WoS&gt;{{cite book |year=2025 |chapter=Science |title=2024 Journal Citation Reports |publisher=Clarivate |edition=Science |series=[[Web of Science]]}}&lt;/ref&gt;

Studije metodološkog kvaliteta i pouzdanosti otkrile su da neki visoko prestižni časopisi, uključujući ''Science'', &quot;objavljuju značajno nekvalitetne strukture&quot;, a ukupna &quot;pouzdanost objavljenih istraživačkih radova u nekoliko oblasti može opadati s povećanjem ranga časopisa&quot;.&lt;ref name=&quot;Brembs2018&quot;&gt;{{cite journal |last1=Brembs|first1=Björn|title=Prestigious Science Journals Struggle to Reach Even Average Reliability |journal=Frontiers in Human Neuroscience |volume=12 |year=2018 |pmid=29515380 |pmc=5826185 |doi=10.3389/fnhum.2018.00037 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
Iako je časopis AAAS-a, članstvo u AAAS-u nije obavezno za objavljivanje u časopisu ''Science''. Radovi se prihvataju od autora širom svijeta. Konkurencija za objavljivanje u časopisu ''Science'' je vrlo intenzivna, jer članak objavljen u tako citiranom časopisu može dovesti do pažnje i napredovanja u karijeri autora. Za objavljivanje prihvata se manje od 7% poslanih članaka.&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://www.science.org/content/page/journal-metrics | title=Journal metrics }}&lt;/ref&gt;
[[Slika:Science, vol. 1, 1883, title page.png|thumb|left| Naslovna stranica prvog toma obnovljenog časopisa (februar–juni 1883.)|Naslovna stranica prvog toma obnovljenog časopisa (februar–juni 1883.)]]
Časopis ''Science'' osnovao je njujorški novinar rođen u Engleskoj [[John Michels (urednik)|John Michels]] 1880. godine.&lt;ref name=&quot;DCP&quot;&gt;{{cite web |title=John Michels |url=https://www.darwinproject.ac.uk/letter/?docId=nameregs/nameregs_3317.xmlhttps://www.darwinproject.ac.uk/letter/?docId=nameregs/nameregs_3317.xml |website=Darwin Correspondence Project |access-date=26. 5. 2026 |language=en }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; uz finansijsku podršku [[Thomas Edison|Thomasa Edisona]], a kasnije i [[Alexander Graham Bell|Alexandera Grahama Bella]].&lt;ref&gt;{{cite journal |author=&lt;!--Not stated--&gt; |date= 7. 2. 1947 |title= Thomas A. Edison and the Founding of Science: 1880 |url=https://archive.org/details/sim_science_1947-02-07_105_2719/page/142|journal= Science |volume= 105 |issue= 2719 |pages= 142–148 |doi=10.1126/science.105.2719.142 |pmid= 17813458 |quote=a weekly journal devoted mainly to physical science and invention, entitled Science, and Mr. [A. Graham] Bell purchased from Mr. John Michels for $5,000 the title and good will of this journal. Continuity of the publication was not, however, maintained, and the present journal [Science] dates from 1883. Mr. Thomas A. Edison had been responsible for the foundation of the earlier Science|bibcode= 1947Sci...105..142. }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |last1= Grosvenor |first1=Edwin S |last2=Wesson |first2= Morgan |year= 2016 |title= Alexander Graham Bell |url= https://archive.org/details/alexandergrahamb0000edwi |publisher= New Word City |isbn= 978-1612309842 |quote= In 1881, the old rivalry between Bell and Thomas Edison spilled over into the field of publishing. Science Magazine had been founded the year before with funding from Edison, but the frugal inventor soon tired of the deficits and withheld support. Bell had written for the magazine and respected its editorial quality. He felt that Science, like the British Nature, appealed to a broad audience interested in current research. In 1882, he and Gardiner Hubbard acquired the rights to Science and hired as editor a respected young entomologist and writer named Sam Scudder, who happened to be a Hubbard cousin.}}&lt;/ref&gt; (Edison je zauzvrat dobio povoljan urednički tretman, bez otkrivanja finansijskog odnosa, u vrijeme kada je njegov ugled patio zbog kašnjenja u proizvodnji obećane komercijalno isplative sijalice.)&lt;ref&gt;{{cite book |title=American Eclipse |url=https://archive.org/details/americaneclipsen0000baro |author=Baron, David |year=2017 |publisher=Liveright |page=[https://archive.org/details/americaneclipsen0000baro/page/224 224] |isbn=9781631490163}}&lt;/ref&gt; Međutim, časopis nikada nije stekao dovoljno pretplatnika za uspjeh i prestao je s objavljivanjem u martu 1882. Alexander Graham Bell i Gardiner Greene Hubbard kupili su prava na časopis i angažovali mladog entomologa [[Samuel Hubbard Scudder|Samuela H. Scuddera]] da oživi časopis godinu dana kasnije. Imali su određeni uspjeh prateći sastanke istaknutih američkih naučnih društava, uključujući AAAS.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.aaas.org/archives/origins-1848-1899 |title= Origins: 1848–1899 |publisher= American Association for the Advancement of Science |language= en-us |access-date= 28. 1. 2021 |url-status= live |archive-url= https://web.archive.org/web/20201130151338/https://www.aaas.org/archives/origins-1848-1899 |archive-date= 30. 11. 2020 | df=dmy-all}}&lt;/ref&gt; Međutim, do 1894. godine, ''Science'' se ponovo našao u finansijskim poteškoćama i prodan je psihologu [[James McKeen Cattell|Jamesu McKeen Cattellu]] za 500.000 USD-
U sporazumu koji su postigli Cattell i sekretar AAAS-a [[Leland Ossian Howard|Leland O. Howard]], ''Science'' je postao časopis Američkog udruženja za unapređenje nauke 1900.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.aaas.org/archives/aaas-and-science-1900-1940 |title= AAAS and Science: 1900–1940 |publisher= American Association for the Advancement of Science |language= en-us |access-date= 28. 1. 2021 |url-status= live |archive-url= https://web.archive.org/web/20200428231003/https://www.aaas.org/archives/aaas-and-science-1900-1940 |archive-date= 28. 4. 2020 | df=dmy-all}}&lt;/ref&gt; Tokom ranog dijela 20. stoljeća, važni članci objavljeni u časopisu ''Science'' uključivali su radove o genetici vinske mušice ''[[Drosophila melanogaster]]'' autora [[Thomas Hunt Morgan|Thomasa Hunta Morgana]], gravitacijskim lećama  [[Albert Einstein|Alberta Einsteina]] i spiralnim maglinama [[Edwin Hubble|Edwina Hubblea[]. Nakon što je Cattell umro 1944. godine, vlasništvo nad časopisom preneseno je na AAAS.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.aaas.org/archives/150-years-advancing-science-history-aaas-1848-1998 |title= 150 Years of Advancing Science: A History of AAAS (1848–1998) |publisher= American Association for the Advancement of Science |language= en-us |access-date= 28. 1. 2021 |url-status= live |archive-url= https://web.archive.org/web/20210109052042/https://www.aaas.org/archives/150-years-advancing-science-history-aaas-1848-1998 |archive-date= 9. 1. 2021 | df=dmy-all}}&lt;/ref&gt;
Nakon Cattellove smrti 1944. godine, časopisu je nedostajalo dosljedno uredničko prisustvo sve dok Graham DuShane nije postao urednik 1956. godine. Godine 1958, pod DuShaneovim vodstvom, ''Science'' je apsorbirao ''The Scientific Monthly'', čime je tiraž časopisa povećan za preko 38000|61000}}, sa 38.000 na više od 61.000.&lt;ref group=A name=&quot;maturing3&quot;&gt;{{cite web |url= https://www.aaas.org/archives/aaas-and-maturing-american-science-1941-1970 |title= AAAS and the Maturing of American Science: 1941–1970 |publisher= American Association for the Advancement of Science |language= en-us |access-date= 28. 1. 2021 |url-status= live |archive-url= https://web.archive.org/web/20201201062836/https://www.aaas.org/archives/aaas-and-maturing-american-science-1941-1970 |archive-date= 1. 12. 2020 | df=dmy-all}}&lt;/ref&gt; Fizičar [[Philip Abelson]], suotkrivač [[neptunij]]a, bio je urednik od 1962. do 1984. godine. Pod Abelsonom je poboljšana efikasnost procesa recenzije, a prakse objavljivanja su ažurirane. Tokom ovog vremena, objavljeni su radovi o misijama [[program Apollo|programa Apollo]] i neki od najranijih izvještaja o AIDS-u.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.aaas.org/archives/change-and-continuity-1971-1998 |title= Change and Continuity: 1971–1998 |publisher= American Association for the Advancement of Science |language= en-us |access-date= 28. 1. 2021 |url-status= live |archive-url= https://web.archive.org/web/20200428231351/https://www.aaas.org/archives/change-and-continuity-1971-1998 |archive-date= 28. 4. 2020 | df=dmy-all}}&lt;/ref&gt;

Biohemičar [[Daniel E. Koshland Jr.]] bio je urednik od 1985. do 1995. godine. Od 1995. do 2000. godine, tu poziciju je obavljao neuroznanstvenik [[Floyd E. Bloom]].  Biolog [[Donald Kennedy]] postao je urednik časopisa ''Science'' 2000. godine. Biohemičar [[Bruce Alberts]] preuzeo je njegovo mjesto u martu 2008.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.aaas.org/news/releases/2007/1217alberts.shtml |title=Bruce Alberts Named New Editor-in-Chief of Science |publisher=American Association for the Advancement of Science |date=17. 12. 2007 |author=Pinholster, Ginger |access-date=19. 12. 2007 |archive-date=16. 3. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120316134343/http://www.aaas.org/news/releases/2007/1217alberts.shtml |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Geofizičarka [[Marcia McNutt]] postala je glavna urednica u junu 2013.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.science.org/content/article/marcia-mcnutt-bringing-her-intellectual-energy-science |date=2. 4. 2013 |title=Marcia McNutt Bringing Her 'Intellectual Energy' to Science |author=Gramling, Carolyn |publisher=American Association for the Advancement of Science |work=Science |access-date=21. 9. 2013}}&lt;/ref&gt; Tokom njenog mandata, porodica časopisa se proširila i uključila je ''Science Robotics'' i ''Science Immunology'',&lt;ref&gt;{{cite press release|title=AAAS to Expand the Science Family of Journals by Launching Two New Journals: Science Robotics and Science Immunology|author=Pinholster, Ginger|date=20. 10. 2015|publisher=American Association for the Advancement of Science|url=http://www.aaas.org/news/aaas-expand-science-family-journals-launching-two-new-journals-science-robotics-and-science|access-date=17. 11. 2015}}&lt;/ref&gt; i izdavaštvo [[otvoreni pristup|otvorenog pristupa]] sa ''[[Science Advances]]''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://blogs.nature.com/news/2014/02/aaas-announces-open-access-journal.html |title=AAAS announces open-access journal |work=[[Nature]] |date=12. 2. 2014 |access-date=12. 2. 2015 |author=Van Noorden, Richard |archive-date=9. 10. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211009191158/http://blogs.nature.com/news/2014/02/aaas-announces-open-access-journal.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; [[Jeremy M. Berg]] postao je glavni urednik 1. jula 2016.&lt;ref&gt;{{cite journal|url=https://www.science.org/content/article/jeremy-berg-named-science-editor-chief |title=Jeremy Berg named Science editor-in-chief|author=Kaiser, Jocelyn|date=25. 5. 2016|access-date=1. 7. 2016|journal=Science|doi=10.1126/science.aaf5749|url-access=subscription}}&lt;/ref&gt; Bivši prorektor Univerziteta Washington u St. Louisu [[Holden Thorp]] imenovan je za glavnog urednika u ponedjeljak, 19. augusta,2019.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://source.wustl.edu/2019/08/thorp-named-editor-in-chief-of-science/|title=Thorp named editor-in-chief of Science {{!}} The Source {{!}} Washington University in St. Louis|date=19. 8. 2019|website=The Source|language=en-US|access-date=19. 8. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|url=https://www.science.org/content/article/aaas-names-chemist-holden-thorp-editor-chief-science |title=AAAS names chemist Holden Thorp as editor-in-chief of Science|date=19. 8. 2019|journal=Science|doi=10.1126/science.aaz1817|language=en|access-date=19. 8. 2019|last1=Brainard|first1=Jeffrey|s2cid=202388761|url-access=subscription}}&lt;/ref&gt;

U februaru 2001. godine, nacrt rezultata istraživanja [[ljudski genom|ljudskog genoma]] istovremeno su objavili časopisi ''[[Nature]]'' i ''Science'', pri čemu je ''Science'' objavio rad o [[Celer Corporation|Celera Genomics]], a ''Nature'' javno finansirani [[Projekt ljudskog genoma]]. 2007. godine, ''Science'' (zajedno sa [[Nature]]) dobio je [[Nagrada princa Asturije|Nagradu princa Asturije]] za komunikacije i čovječnost.&lt;ref&gt;[http://www.fundacionprincipedeasturias.org/ing/04/premiados/trayectorias/trayectoria820.html Journal Science] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080724172231/http://www.fundacionprincipedeasturias.org/ing/04/premiados/trayectorias/trayectoria820.html|date=24. 7. 2008}}. Fundacionprincipedeasturias.org. Retrieved on 2013-06-20.&lt;/ref&gt; Godine 2015., [[Rush Holt Jr.|Rush D. Holt Jr.]], glavni izvršni direktor AAAS-a i izvršni izdavač časopisa ''Science'', izjavio je da časopis postaje sve više internacionalan: &quot;Radovi u koautorskim radovima na međunarodnom nivou sada su norma – oni predstavljaju gotovo 60 % radova. Godine 1992. taj je broj bio nešto manji od 20 %.&quot;&lt;ref name=&quot;Science and Diplomacy.&quot;&gt;{{cite journal |url=http://www.sciencediplomacy.org/perspective/2015/scientific-drivers-for-diplomacy |journal=Science and Diplomacy |date=29. 6. 2015 |title=Scientific Drivers for Diplomacy |first=Rush |last=Holt}}&lt;/ref&gt;

==Dostupnost==
{{glavni|Nova ScienceNow}}
Najnovija izdanja časopisa dostupna su online, putem glavne web stranice časopisa, samo pretplatnicima, članovima AAAS-a, te za dostavu na [[IP adresa]] u institucijama koje su pretplatnici; učenici, nastavnici od predškolskog uzrasta do 12. razreda i neki drugi mogu se pretplatiti po sniženoj cijeni. Međutim, istraživački članci objavljeni nakon 1997. dostupni su besplatno (uz online registraciju) godinu dana nakon što su objavljeni, tj. [[odgođeni otvoreni pristup]].&lt;ref group=A name=&quot;delayed_oa&quot;/&gt; Značajniji članci vezani za javno zdravstvo također su dostupni besplatno, ponekad odmah nakon objavljivanja. Članovi AAAS-a također mogu pristupiti Science arhivi prije 1997. na web stranici ''Science'', gdje se zove &quot;Science Classic&quot;.&lt;!-- Ako je dostupno, na bilo koji način, molimo vas da navedete URL-ove. --&gt;
Časopis također učestvuje u inicijativama koje pružaju besplatan ili jeftin pristup čitateljima u zemljama u razvoju, uključujući [[HINARI]], OARE, [[AGORA]] i [[Scidev.net]].
Ostale karakteristike web stranice ''Science'' uključuju besplatni odjeljak &quot;'''ScienceNow'''&quot; sa &quot;najnovijim vijestima iz nauke&quot;,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://news.sciencemag.org/sciencenow/ |title=ScienceNow |access-date=1. 9. 2011 |work=Science}}&lt;/ref&gt; i &quot;'''ScienceCareers'''&quot;, koji pruža besplatne resurse za karijeru naučnika i inženjera. '''''Science Express''''' ('''Sciencexpress''') omogućava unaprijed elektronsko objavljivanje odabranih ''Science'' radova.&lt;ref name=&quot;Science Express&quot;&gt;{{cite web | url=https://phys.org/journals/science-express/ | title=Science Express | publisher=American Association for the Advancement of Science / Phys.org | access-date=25. 4. 2019}}&lt;/ref&gt;

== Afilijacije ==
''Science'' je dobio finansiranje za izvještavanje o [[COVID-19]] od [[Pulitzer Cear|Pulitzer Centra]] i [[Fondacija Heising-Simons|Fondacije Heising-Simons]].&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Cohen |first=Jon |date=18. 11. 2020 |title='Incredible milestone for science.' Pfizer and BioNTech update their promising COVID-19 vaccine result |url=https://www.science.org/content/article/covid-19-vaccine-trial-complete-pfizer-and-biontech-update-their-promising-result |url-status=bot: unknown |archive-url=https://web.archive.org/web/20250416104945/https://www.science.org/content/article/covid-19-vaccine-trial-complete-pfizer-and-biontech-update-their-promising-result |archive-date=16. 4. 2025 |access-date=29. 5. 2022 |website=Science |language=en }}&lt;/ref&gt;
{{refbegin|2}}
 [[IMPAKT FAKTOR]]:  '''45,8'''  (2024.) 
[[ISSN]]:  0036-8075
eISSN: 1095-9203
 [[CODEN]]: SCIEAS3
 [[JSTOR]]: 00368075
[[LCCN]]: 17024346
[[OCLC]]: 1644869
{{refend|2}}

==Također pogledajte==
{{Portal|Nauka}}
* [[Američko udruženje za unapređenje nauke|AAAS publikacije]]
* [[Proboj godine]]
* [[Spisak naučnih časopisa]]

==Reference==
{{Refspisak|30em|refs=
}}
===AAAS reference===
{{Reflist|group=A|30em|refs=
}}

==Vanjski linkovi ==
{{Commons category|Science (journal)}}
{{Wikisource}}

*Nagrada Princa od Asturije za komunikaciju i humanističke nauke

[[Kategorija:Ustanove u Sjedinjenim Američkim Državama osnovane 1880.]]
[[Kategorija:Akademski časopisi Američkog udruženja za unapređenje nauke]]
[[Kategorija:Časopisi na engleskom jeziku]]
[[Kategorija:Multidisciplinarni akademski časopisi]]
[[Kategorija:Multidisciplinarni naučni časopisi]]
[[Kategorija:Akademski časopisi osnovani 1880.]]
[[Kategorija:Sedmični časopisi]]</text>
      <sha1>hy4po2xctoy15g7lol03v1tf27rnlxx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Američka akademija umjetnosti i nauka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535831</id>
    <revision>
      <id>3938613</id>
      <parentid>3916737</parentid>
      <timestamp>2026-11-03T08:03:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3938613</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24349" sha1="7b8v9nugann2pjf0fs33hrae4cwakib" xml:space="preserve">{{Infokutija organizacija
| ime                        = Američka akademija umjetnosti i nauka
| izvorno_ime                = The American Academy of Arts and Sciences
| slika                      = American Academy of Arts and Sciences (ancient logo).png
| veličina_slike             = 250px
| opis_slike                 = 
| karta                      = 
| veličina_karte             = 
| opis_karte                 = 
| skraćenica                 = AAAS
| uzrečica                   = 
| prethodnik                 = 
| nasljednik                 = 
| datum_osnivanja            = {{Početni datum i godine|1780|5|4}}
| datum_gašenja              = 
| vrsta                      = Počasno društvo i nezavisni istraživački centar
| status                     = Aktivna
| cilj                       = 
| glavno_sjedište            = [[Cambridge, Massachusetts|Cambridge]], [[Massachusetts]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| glavno_sjedište_koordinate = {{coord|42|22|51|N|71|6|37|W|type:landmark_region:US-MA|display=inline,title}}
| područje_utjecaja          = 
| članstvo                   = više od 5.700 aktivnih članova
| jezik                      = [[Engleski jezik|Engleski]]
| generalni_sekretar         = 
| lider_vrsta1               = Predsjednica
| lider_ime1                 = [[Laurie L. Patton]]&lt;ref name=&quot;AAAS_Patton_Profile&quot;&gt;{{cite web |title=Dr. Laurie L. Patton |url=https://www.amacad.org/person/laurie-l-patton |website=amacad.org |publisher=American Academy of Arts and Sciences |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
| lider_vrsta2               = 
| lider_ime2                 = 
| lider_vrsta3               = 
| lider_ime3                 = 
| lider_vrsta4               = 
| lider_ime4                 = 
| lider_vrsta5               = 
| lider_ime5                 = 
| lider_vrsta6               = 
| lider_ime6                 = 
| lider_vrsta7               = 
| lider_ime7                 = 
| ključne_osobe              = 
| glavni_organ               = 
| budžet                     = 
| broj_zaposlenih            = 
| broj_volontera             = 
| veb-sajt                   = {{URL|amacad.org}}
}}
[[Datoteka:American Academy of Arts and Sciences, Cambridge, Massachusetts.JPG|mini|desno|300px|Zgrada Akademije u [[Cambridge, Massachusetts|Cambridgeu]], [[Massachusetts]]]]
'''Američka akademija nauka i umjetnosti''' ({{en|American Academy of Arts and Sciences}}; skraćeno '''Akademija''') jedno je od najstarijih [[Naučno društvo|naučnih društava]] u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Osnovali su je 1780, tokom [[Američka revolucija|Američke revolucije]], [[John Adams]], [[John Hancock]], [[James Bowdoin]],&lt;ref name=&quot;Kershaw2015_AAAS&quot;&gt;{{cite encyclopedia |last=Kershaw |first=G. E. |date=2015 |chapter=American Academy of Arts and Sciences |editor-last=Spencer |editor-first=Mark G. |title=The Bloomsbury Encyclopedia of the American Enlightenment |volume=1 |edition=reprint |publisher=Bloomsbury Academic |isbn=978-0-8264-7969-3 |url=https://books.google.ba/books/about/Encyclopedia_of_the_American_Enlightenme.html?id=FdZ4BgAAQBAJ |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Andrew Oliver (1731–1799)|Andrew Oliver]] i drugi [[očevi osnivači Sjedinjenih Američkih Država]].&lt;ref name=&quot;YaleNews2004_AAAS&quot;&gt;{{cite web |last=Reinstein |first=Gila |date=2004 |title=Yale Faculty Named to American Academy of Arts and Sciences |url=https://news.yale.edu/2004/05/04/yale-faculty-named-american-academy-arts-and-sciences |archive-url=https://web.archive.org/web/20160918100521/http://news.yale.edu/2004/05/04/yale-faculty-named-american-academy-arts-and-sciences |archive-date=18. 9. 2016 |publisher=Yale University |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Sjedište organizacije nalazi se u [[Cambridge (Massachusetts)|Cambridgeu]] u saveznoj državi [[Massachusetts]].

Članovi Akademije biraju se na osnovu postupka koji uključuje nominaciju, razmatranje kandidature i izbor.&lt;ref name=&quot;AAAS_Bylaws2017&quot;&gt;{{cite web |title=Academy Bylaws |url=https://www.amacad.org/content.aspx?d=1424 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170602211522/http://www.amacad.org/content.aspx?d=1424 |archive-date=2. 6. 2017 |publisher=American Academy of Arts &amp; Sciences |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Tromjesečni časopis Akademije, ''[[Daedalus (časopis)|Dædalus]]'', izdaje [[MIT Press]] u ime ove organizacije,&lt;ref name=&quot;AAAS_About2012&quot;&gt;{{cite web |title=About the Academy |url=https://www.amacad.org/about.aspx |archive-url=https://web.archive.org/web/20120902040629/http://www.amacad.org/about.aspx |archive-date=2. 9. 2012 |publisher=American Academy of Arts and Sciences |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; a od januara 2021. dostupan je u [[Otvoreni pristup|otvorenom pristupu]].&lt;ref name=&quot;MITPress2022_DaedalusOA&quot;&gt;{{cite web |title=Dædalus, Journal of the American Academy of Arts &amp; Sciences, reaches expanded audiences through open access |url=https://mitpress.mit.edu/daedalus-journal-of-the-american-academy-of-arts-sciences-reaches-expanded-audiences-through-open-access/ |publisher=MIT Press |date=16. 11. 2022 |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Akademija također provodi [[Akademska disciplina#Multidisciplinarnost|multidisciplinarna]] istraživanja u oblasti [[Javna politika|javnih politika]].&lt;ref name=&quot;AAAS_OurWork2026&quot;&gt;{{cite web |title=Our Work |url=https://www.amacad.org/our-work |website=amacad.org |publisher=American Academy of Arts and Sciences |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Od januara 2025. predsjednica Akademije je [[Laurie L. Patton]].&lt;ref name=&quot;AAAS_Patton_Announcement&quot;&gt;{{cite web |title=Announcing Laurie L. Patton as the Next President of the Academy |url=https://www.amacad.org/news/academy-president-laurie-patton-announcement |website=amacad.org |publisher=American Academy of Arts and Sciences |date=2024 |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Zakonodavno tijelo [[Massachusetts]]a osnovalo je Akademiju 4. maja 1780, dodijelivši joj povelju s ciljem &quot;da se unaprijedi svaka umjetnost i nauka koja može doprinijeti interesu, časti, dostojanstvu i sreći slobodnog, nezavisnog i čestitog naroda&quot;.&lt;ref name=&quot;AAAS_About&quot;&gt;{{cite web |title=About the Academy |url=https://www.amacad.org/about-academy |website=amacad.org |publisher=American Academy of Arts and Sciences |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;AAAS_BoardStatement2025&quot;&gt;{{cite web |title=A Statement from the Board of Directors - April 2025 |url=https://www.amacad.org/news/board-statement-values-april-2025 |website=amacad.org |publisher=American Academy of Arts and Sciences |date=2025 |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Akademiju su osnovala 62 člana osnivača, među kojima su bili istaknuti predstavnici političkog, stručnog i privrednog života savezne države. Prva grupa novoizabranih članova, izabrana 1781, uključivala je [[Benjamin Franklin|Benjamina Franklina]] i [[George Washington|Georgea Washingtona]], kao i nekoliko međunarodnih počasnih članova. Prvi svezak publikacije ''Memoirs'' objavljen je 1785, a ''Proceedings'' je počeo izlaziti 1846. Tokom 1950-ih Akademija je počela izdavati časopis ''Daedalus'', čime je naglasila svoju posvećenost širem intelektualnom i društveno usmjerenom programu.&lt;ref name=&quot;EncyclopediaCom_AAAS&quot;&gt;{{cite encyclopedia |title=American Academy of Arts and Sciences |encyclopedia=Encyclopedia.com |publisher=HighBeam Research |url=https://www.encyclopedia.com/literature-and-arts/art-and-architecture/american-art/american-academy-arts-and-sciences |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Od druge polovine 20. vijeka nezavisna istraživanja postala su jedno od glavnih područja djelovanja Akademije. Krajem 1950-ih [[kontrola naoružanja]] postala je jedno od njenih prepoznatljivih područja rada. Akademija je također odigrala ključnu ulogu u osnivanju [[Nacionalni centra za humanističke nauke Sjedinjenih Američkih država|Nacionalnog centra za humanističke nauke]] u [[Sjeverna Carolina|Sjevernoj Carolini]]. Krajem 1990-ih usvojila je novi strateški plan usmjeren na četiri glavne oblasti: nauku, tehnologiju i globalnu sigurnost; socijalnu politiku i obrazovanje; humanističke nauke i kulturu; te obrazovanje. U saradnji s [[Univerzitet Harvard|Univerzitetom Harvard]] Akademija je 2002. pokrenula program za gostujuće istraživače. Više od 75 akademskih institucija iz Sjedinjenih Američkih Država pridružilo se Akademiji u svojstvu partnerskih članica radi podrške ovom programu i drugim inicijativama.&lt;ref name=&quot;Spacks2014_AAAS&quot;&gt;{{cite journal |last=Spacks |first=Patricia Meyer |date=2014 |title=A View of the Visiting Scholars |journal=American Academy of Arts &amp; Sciences Bulletin |volume=67 |issue=2 |pages=36–39 |publisher=American Academy of Arts and Sciences |url=https://www.amacad.org/news/view-visiting-scholars |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom svog postojanja Akademija je ustanovila više nagrada i priznanja,&lt;ref name=&quot;AAAS_Prizes2026&quot;&gt;{{cite web |title=Prizes |url=https://www.amacad.org/about/prizes |website=amacad.org |publisher=American Academy of Arts and Sciences |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; a gostujućim istraživačima redovno dodjeljuje stipendije i omogućava istraživačke boravke.&lt;ref name=&quot;AAAS_Fellowships2026&quot;&gt;{{cite web |title=Fellowships |url=https://www.amacad.org/about/fellowships |website=amacad.org |publisher=American Academy of Arts and Sciences |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U julu 2013 dnevni list ''[[The Boston Globe]]'' objavio je da je tadašnja predsjednica [[Leslie Berlowitz]] krivotvorila svoje kvalifikacije, tvrdeći da posjeduje doktorat, te da je neprimjereno postupala prema zaposlenicima.&lt;ref name=&quot;Wallack2013_AAAS&quot;&gt;{{cite news |last=Wallack |first=Todd |title=Leader of Cambridge's prestigious Academy of Arts and Sciences inflated resume, falsely claiming doctorate |url=https://www.bostonglobe.com/metro/2013/06/03/leader-cambridge-prestigious-academy-arts-and-sciences-inflated-resume-falsely-claiming-doctorate/kWvnF95OTkI0HCVvBHe9XJ/story.html |newspaper=The Boston Globe |date=2013 |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Berlowitz je nakon toga podnijela ostavku.&lt;ref name=&quot;BostonCom2013_Resignation&quot;&gt;{{cite news |title=Embattled head of American Academy of Arts and Sciences resigns after questions about resume |url=https://www.boston.com/uncategorized/noprimarytagmatch/2013/07/25/embattled-head-of-american-academy-of-arts-and-sciences-resigns-after-questions-about-resume/ |newspaper=Boston.com |date=2013 |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;BostonGlobe2013_Letter&quot;&gt;{{cite news |title=Academy loses a tireless advocate of arts, sciences – Letters |url=https://www.bostonglobe.com/opinion/letters/2013/07/29/academy-loses-tireless-advocate-arts-sciences/HmWyU7rMs0UbXctet4TKCO/story.html |newspaper=The Boston Globe |date=2013 |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Projekti ==
=== Indikatori humanističkih nauka ===
{{Glavni|Indikatori humanističkih nauka}}
Indikatori humanističkih nauka predstavljaju projekat Akademije koji istraživačima, kreatorima javnih politika, univerzitetima, fondacijama, muzejima, bibliotekama, vijećima za humanističke nauke i drugim javnim ustanovama pruža [[Statistika|statističke]] podatke i analitičke alate. Njihova svrha je omogućiti odgovore na ključna pitanja o osnovnom i srednjem obrazovanju u oblasti humanističkih nauka, dodiplomskom i postdiplomskom obrazovanju, radnoj snazi u ovom sektoru, obimu i izvorima finansiranja programa, javnom razumijevanju i utjecaju humanističkih nauka, kao i drugim temama značajnim za ovu oblast.&lt;ref name=&quot;AAAS_HumanitiesIndicators&quot;&gt;{{cite web |title=Humanities Indicators |url=https://www.amacad.org/humanities-indicators |website=amacad.org |publisher=American Academy of Arts and Sciences |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Howard2009_Chronicle&quot;&gt;{{cite news |last=Howard |first=Jennifer |title=First National Picture of Trends in the Humanities Is Unveiled |url=https://www.chronicle.com/article/first-national-picture-of-trends-in-the-humanities-is-unveiled-1437/ |newspaper=The Chronicle of Higher Education |date=2009 |url-access=registration |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Flaherty2013_InsideHigherEd&quot;&gt;{{cite web |last=Flaherty |first=Colleen |title=A New Humanities Report Card |url=https://www.insidehighered.com/quicktakes/2013/09/04/new-humanities-report-card |date=2013 |website=Inside Higher Ed |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;HI_FundingReport2014&quot;&gt;{{cite web |title=The State of the Humanities: Funding 2014 |url=http://www.humanitiesindicators.org/binaries/pdf/HI_FundingReport2014.pdf |publisher=Humanities Indicators |date=2014 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20190825034434/http://www.humanitiesindicators.org/binaries/pdf/HI_FundingReport2014.pdf |archive-date=25. august 2019 |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Projekat je razvijen po uzoru na publikaciju ''Science and Engineering Indicators'', koju svake dvije godine, na zahtjev [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongresa Sjedinjenih Američkih Država]], objavljuje [[Nacionalni odbor za nauku Sjedinjenih Američkih Država|Nacionalni odbor za nauku]].

== Članstvo ==

=== Osnivači ===

Sljedeće osobe bile su među osnivačima Akademije i potpisnicima njene osnivačke povelje:
== Osnivači ==
{{columns-list|colwidth=18em|
* [[John Adams]]
* [[Samuel Adams]]
* [[John Bacon (Massachusetts)|John Bacon]]
* [[James Bowdoin]]
* [[Charles Chauncy (1705–1787)|Charles Chauncy]]
* [[John Clarke (svećenik)|John Clarke]]
* [[David Cobb (Massachusetts)|David Cobb]]
* [[Samuel Cooper (svećenik)|Samuel Cooper]]
* [[Nathan Cushing]]
* [[Thomas Cushing]]
* [[William Cushing]]
* [[Tristram Dalton]]
* [[Francis Dana]]
* [[Samuel Deane]]
* Perez Fobes
* Caleb Gannett
* [[Henry Gardner]]
* [[Benjamin Guild]]
* [[John Hancock]]
* [[Joseph Hawley (političar)|Joseph Hawley]]
* [[Edward Augustus Holyoke]]
* Ebenezer Hunt
* [[Jonathan Jackson (Kontinentalni kongres)|Jonathan Jackson]]
* Charles Jarvis
* [[Samuel Langdon]]
* [[Levi Lincoln Sr.|Levi Lincoln]]
* Daniel Little
* Elijah Lothrup
* [[John Lowell]]
* Samuel Mather
* Samuel Moody
* [[Andrew Oliver (1731–1799)|Andrew Oliver]]
* Joseph Orne
* Theodore Parsons
* [[George Partridge]]
* [[Robert Treat Paine]]
* Phillips Payson
* [[Samuel Phillips Jr.|Samuel Phillips]]
* John Pickering
* [[Oliver Prescott]]
* Zedekiah Sanger
* [[Nathaniel Peaslee Sargeant]]
* Micajah Sawyer
* [[Theodore Sedgwick]]
* William Sever
* [[David Sewall]]
* [[Stephen Sewall]]
* John Sprague
* Ebenezer Storer
* [[Caleb Strong]]
* [[James Sullivan (guverner)|James Sullivan]]
* John Bernard Sweat
* [[Nathaniel Tracy]]
* [[Cotton Tufts]]
* [[James Warren (političar)|James Warren]]
* Samuel West
* [[Edward Wigglesworth (1732–1794)|Edward Wigglesworth]]
* [[Joseph Willard]]
* Abraham Williams
* Nehemiah Williams
* Samuel Williams
* [[James Winthrop]]
}}

=== Istaknuti članovi ===

Od osnivanja Akademije, njene članove predlažu i biraju njihove stručni kolege. Među članovima Akademije nisu bili samo naučnici i istraživači, već i pisci, umjetnici, kao i predstavnici različitih profesija i javnog života. Tokom historije Akademije izabrano je više od 10.000 članova. Među istaknutim članovima nalaze se:

{{columns-list|colwidth=20em
|
* [[John James Audubon]]
* [[Sissela Bok]]
* [[Willa Cather]]
* [[T. S. Eliot]]
* [[Duke Ellington]]
* [[Josiah Willard Gibbs]]
* [[Joseph Henry]]
* [[Washington Irving]]
* [[Thomas Jefferson]]
* [[Edward R. Murrow]]
* [[Martha Nussbaum]]
* [[J. Robert Oppenheimer]]
* [[Augustus Saint-Gaudens]]
* [[Jonas Salk]]
* [[Eudora Welty]]
* [[Jodie Foster]]
}}

Akademija je također imala veliki broj međunarodnih počasnih članova, među kojima su bili:

{{columns-list|colwidth=20em|
* José Antonio Pantoja Hernández
* [[Albert Einstein]]&lt;ref name=&quot;AAAS_Einstein&quot;&gt;{{cite web |title=Albert Einstein |url=https://www.amacad.org/person/albert-einstein |website=amacad.org |publisher=American Academy of Arts and Sciences |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* [[Leonhard Euler]]
* [[Marquis de Lafayette]]
* [[Alexander von Humboldt]]
* [[Leopold von Ranke]]
* [[Charles Darwin]]
* [[Carl Friedrich Gauss]]
* [[Otto Hahn]]
* [[Jawaharlal Nehru]]
* [[Pablo Picasso]]
* [[Liu Guosong]]
* [[Lucian Michael Freud]]
* [[Luis Buñuel]]
* [[Galina Ulanova]]
* [[Werner Heisenberg]]
* [[Alec Guinness]]
* [[Ngozi Okonjo-Iweala]]
* [[Menahem Yaari]]
* [[Yitzhak Apeloig]]
* [[Zvi Galil]]
* [[Haim Harari]]
* [[Sebastião Salgado]]
}}

Astronomkinja [[Maria Mitchell]] bila je prva žena izabrana u Akademiju 1848.&lt;ref name=&quot;SheIsAnAstronomer_Mitchell&quot;&gt;{{cite web |title=Maria Mitchell |url=https://www.sheisanastronomer.org/index.php/history/maria-mitchell |website=sheisanastronomer.org |publisher=She Is An Astronomer |access-date=9. 7. 2026 |language=en |archive-date=9. 7. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260709044737/https://www.sheisanastronomer.org/index.php/history/maria-mitchell |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Ukupan broj izabranih članova od osnivanja do danas prešao je 15.380, od kojih je trenutno više od 5.400 živih redovnih i međunarodnih počasnih članova.&lt;ref name=&quot;AAAS_Directory&quot;&gt;{{cite web |title=Member Directory |url=https://www.amacad.org/directory |website=amacad.org |publisher=American Academy of Arts &amp; Sciences |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Među članovima Akademije nalazi se više od 250 dobitnika [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] i više od 100 dobitnika [[Pulitzerova nagrada|Pulitzerove nagrade]].&lt;ref name=&quot;AAAS_Official_231st&quot;&gt;{{cite web |title=American Academy of Arts and Sciences to induct 231st Class of Members |url=https://www.amacad.org/news/american-academy-arts-and-sciences-induct-231st-class-members |website=amacad.org |publisher=American Academy of Arts and Sciences |date=27. 9. 2011 |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;AAAS_NewMembers2026&quot;&gt;{{cite web |title=New Members Elected in 2026: Fitting Recognition of America's 250th |url=https://www.amacad.org/news/new-member-announcement-2026 |website=amacad.org |publisher=American Academy of Arts &amp; Sciences |date=22. april 2026 |access-date=9. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Sljedeća tabela prikazuje institucije koje su povezane s najmanje 300 članova Akademije.&lt;ref name=&quot;AAAS_Directory&quot; /&gt;
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! Institucija
! data-sort-type=&quot;number&quot; | Članovi (1780–2021)
|-
| [[Univerzitet Harvard|Harvard]]
| align=&quot;center&quot; | 1.406
|-
| [[Masačusetski tehnološki institut|MIT]]
| align=&quot;center&quot; | 611
|-
| [[Univerzitet Yale|Yale]]
| align=&quot;center&quot; | 433
|-
| [[Univerzitet Kalifornije, Berkeley|Berkeley]]
| align=&quot;center&quot; | 425
|-
| [[Univerzitet Stanford|Stanford]]
| align=&quot;center&quot; | 404
|-
| [[Univerzitet u Chicagu|Chicago]]
| align=&quot;center&quot; | 367
|-
| [[Univerzitet Columbia|Columbia]]
| align=&quot;center&quot; | 344
|-
| [[Univerzitet Princeton|Princeton]]
| align=&quot;center&quot; | 322
|}
{{reflist|group=a}}

=== Razredi i specijalnosti ===

Od 2023. godine članstvo Akademije podijeljeno je u pet razreda i trideset specijalnosti.&lt;ref&gt;{{cite web |title=New Members Elected in 2023 |url=https://www.amacad.org/new-members-2023 |website=American Academy of Arts &amp; Sciences |access-date=24. 4. 2023 |archive-date=22. 4. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230422222611/https://www.amacad.org/new-members-2023 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

'''Razred I – Matematičke i fizičke nauke'''
* Oblast 1. [[Matematika]], [[primijenjena matematika]] i [[statistika]]
* Oblast 2. [[Fizika]]
* Oblast 3. [[Hemija]]
* Oblast 4. [[Astronomija]], [[astrofizika]] i [[nauke o Zemlji]]
* Oblast 5. Inženjerstvo i [[tehnologija]]
* Oblast 6. [[Računarstvo]]

'''Razred II – Biološke nauke'''
* Oblast 1. [[Biohemija]], [[biofizika]] i [[molekularna biologija]]
* Oblast 2. [[Ćelijska biologija|Ćelijska]] i [[razvojna biologija]]
* Oblast 3. [[Neuronauka]]
* Oblast 4. [[Evolucijska biologija|Evolucija]] i [[ekologija]]
* Oblast 5. [[Medicinske nauke]]

'''Razred III – Društvene i bihevioralne nauke'''
* Oblast 1. [[Psihologija|Psihološke nauke]]
* Oblast 2. [[Ekonomija]]
* Oblast 3. [[Političke nauke]]
* Oblast 4. [[Pravo]]
* Oblast 5. [[Arheologija]] i [[antropologija]]
* Oblast 6. [[Sociologija]], [[demografija]] i [[geografija]]
* Oblast 7. [[Obrazovanje]]

'''Razred IV – Umjetnost i humanističke nauke'''
* Oblast 1. [[Filozofija]]
* Oblast 2. [[Historija]]
* Oblast 3. [[Književnost]] i [[lingvistika|jezičke studije]]
* Oblast 4. Književnost
* Oblast 5. [[Vizuelne umjetnosti]]
* Oblast 6. [[Izvođačke umjetnosti]]
* Oblast 7. [[Religijske studije]]

'''Razred V – Javne djelatnosti, poslovanje i upravljanje'''
* Oblast 1. [[Novinarstvo]], [[mediji]] i komunikacije
* Oblast 2. Poslovno, korporativno i [[filantropija|filantropsko]] rukovođenje
* Oblast 3. Obrazovno i akademsko rukovođenje
* Oblast 4. Javne djelatnosti i [[javne politike]]
* Oblast 5. Naučno, kulturno i neprofitno rukovođenje

== Predsjednici Akademije od 1780. ==

{{div col|colwidth=20em}}
* 1780–1790 [[James Bowdoin]]
* 1791–1814 [[John Adams]]
* 1814–1820 [[Edward Augustus Holyoke]]
* 1820–1829 [[John Quincy Adams]]
* 1829–1838 [[Nathaniel Bowditch]]
* 1838–1839 [[James Jackson (physician)|James Jackson]]
* 1839–1846 [[John Pickering (linguist)|John Pickering]]
* 1846–1863 [[Jacob Bigelow]]
* 1863–1873 [[Asa Gray]]
* 1873–1880 [[Charles Francis Adams Jr.|Charles Francis Adams]]
* 1880–1892 [[Joseph Lovering]]
* 1892–1894 [[Josiah Parsons Cooke]]
* 1894–1903 [[Alexander Agassiz]]
* 1903–1908 [[William Watson Goodwin]]
* 1908–1915 [[John Trowbridge (physicist)|John Trowbridge]]
* 1915–1917 [[Henry Pickering Walcott]]
* 1917–1919 [[Charles Pickering Bowditch]]
* 1919–1921 [[Theodore William Richards]]
* 1921–1924 [[George Foot Moore]]
* 1924–1927 [[Theodore Lyman]]
* 1927–1931 [[Edwin Bidwell Wilson]]
* 1931–1933 [[Jeremiah D. M. Ford]]
* 1933–1935 [[George Howard Parker]]
* 1935–1937 [[Roscoe Pound]]
* 1937–1939 [[Dugald C. Jackson]]
* 1939–1944 [[Harlow Shapley]]
* 1944–1951 [[Howard Mumford Jones]]
* 1951–1954 [[Edwin H. Land|Edwin Herbert Land]]
* 1954–1957 [[John Ely Burchard]]
* 1957–1961 [[Kirtley F. Mather|Kirtley Fletcher Mather]]
* 1961–1964 [[Hudson Hoagland]]
* 1964–1967 [[Paul A. Freund]]
* 1967–1971 [[Talcott Parsons]]
* 1971–1976 [[Harvey Brooks (physicist)|Harvey Brooks]]
* 1976–1979 [[Victor Weisskopf|Victor Frederick Weisskopf]]
* 1979–1982 [[Milton Katz]]
* 1982–1986 [[Herman Feshbach]]
* 1986–1989 [[Edward H. Levi|Edward Hirsch Levi]]
* 1989–1994 [[Leo Beranek]]
* 1994–1997 [[Jaroslav Pelikan]]
* 1997–2000 [[Daniel C. Tosteson]]
* 2000–2001 [[James O. Freedman]]
* 2001–2006 [[Patricia Meyer Spacks]]
* 2006–2009 [[Emilio Bizzi]]
* 2010–2013 [[Leslie Berlowitz|Leslie C. Berlowitz]]
* 2014–2018 [[Jonathan Fanton]]
* 2019–2024 [[David W. Oxtoby]]
* 2025–danas [[Laurie L. Patton]]
{{div col end}}

== Također pogledajte ==

* [[Američko filozofsko društvo]]
* [[Nacionalna akademija tehničkih nauka Sjedinjenih Američkih Država]]
* [[Nacionalna medicinska akademija Sjedinjenih Američkih Država]] (bivši Institut za medicinu)
* [[Nacionalna akademija nauka Sjedinjenih Američkih Država]]
* [[Spisak članova Američke akademije nauka i umjetnosti]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.amacad.org Službena stranica]
* [https://www.jstor.org/journal/mameracadartssci ''Memoirs of the American Academy of Arts and Sciences''], 1783–1957 (sv. 1 – sv. 24) na [[JSTOR]]-u (otvoreni pristup)]
* [https://www.biodiversitylibrary.org/item/28039 ''Proceedings of the American Academy of Arts and Sciences''], sv. 1 (1846) – sv. 57 (1922) na platformi Biodiversity Heritage Library (otvoreni pristup)]

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Američka akademija umjetnosti i nauka| ]]
[[Kategorija:Naučne organizacije osnovane 1780.]]
[[Kategorija:Cambridge (Massachusetts)]]
[[Kategorija:Članice Američkog vijeća naučnih društava]]</text>
      <sha1>7b8v9nugann2pjf0fs33hrae4cwakib</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dragoljub Mićunović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536276</id>
    <revision>
      <id>3938497</id>
      <parentid>3921144</parentid>
      <timestamp>2026-11-02T14:28:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>16322</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Jugoslavenski disidenti]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3938497</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10805" sha1="s3o2n89jffvwu01h96wfzx194mlmp7d" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                = Dragoljub Mićunović
| slika              = Dragoljub Mićunović profile photo.jpg
| redoslijed         = Predsjednik Vijeća građana&lt;br /&gt;Savezne skupštine Jugoslavije
| vrijeme_na_vlasti  = 3. novembar 2000 – 3. mart 2003.
| prethodnik         = [[Milomir Minić]]
| nasljednik         = ''Pozicija ukinuta''
| redoslijed2        = Predsjednik Skupštine [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]]
| vrijeme_na_vlasti2 = 3. mart 2003 – 4. mart 2004.
| prethodnik2        = ''Pozicija uspostavljena''
| nasljednik2        = Zoran Šami
| redoslijed3        = Predsjednik [[Demokratska stranka (Srbija)|Demokratske stranke]]
| vrijeme_na_vlasti3 = 3. februar 1990 – 25. januar 1994.
| prethodnik3        = ''Pozicija uspostavljena''
| nasljednik3        = [[Zoran Đinđić]]
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1930|07|14}}
| mjesto_rođenja     = [[Merdare]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| datum_smrti        = {{datum smrti i godine|2026|05|26|1930|07|14}}
| mjesto_smrti       = [[Beograd]], [[Srbija]]
| nacionalnost       = [[Srbi]]n
| politička_stranka  = [[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]] (bivša), [[Demokratska stranka (Srbija)|DS]] (1990–1996, 2004–2026), [[Demokratski centar (Srbija)|DC]] (1996–2004)
| obrazovanje        = [[Univerzitet u Beogradu]]
| vjera              =
| potpis             =
| web_stranica       =
}}

'''Dragoljub Mićunović''' (14. juli 1930 – 26. maj 2026) bio je [[Srbija|srpski]] političar i filozof. Kao jedan od osnivača [[Demokratska stranka (Srbija)|Demokratske stranke]], bio je njen predsjednik od 1990. do 1994, a kasnije predsjednik [[Skupština Srbije i Crne Gore|Skupštine Srbije i Crne Gore]] od 2000. do 2004. Tokom 1960-ih i 1970-ih bio je vezan za [[Praksis (filozofija)|Praksis školu]] i predavao je na [[Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu|Filozofskom fakultetu]] [[Univerzitet u Beogradu|Univerziteta u Beogradu]]. Godine 1990. je koosnovao Demokratsku stranku i izabran je za narodnog poslanika u [[Narodna skupština Srbije|Narodnoj skupštini Srbije]]. Ostao je poslanik sve do 2020, kada je Demokratska stranka bojkotovala izbore. Bio je i kandidat na [[Predsjednički izbori u Srbiji 2003.|predsjedničkim izborima u Srbiji]] 2003.

== Mladost ==
Dragoljub Mićunović je rođen 14. jula 1930. u [[Merdare|Merdarama]], u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]].&lt;ref&gt;{{Cite web|date=16 July 2020|title=Dragoljub Mićunović: Demokrata|url=https://www.danas.rs/ljudi/dragoljub-micunovic-demokrata/|url-status=live|access-date=21 October 2021|website=Danas|language=sr-RS|archive-url=https://web.archive.org/web/20200717044521/https://www.danas.rs/ljudi/dragoljub-micunovic-demokrata/ |archive-date=17 July 2020 }}&lt;/ref&gt; Djetinjstvo je proveo u [[Skoplje|Skopju]], gdje je njegov otac Mile radio kao državni službenik.&lt;ref name=&quot;ds&quot;&gt;{{cite web|title=Dragoljub Mićunović|url=https://www.ds.org.rs/biografija/dragoljub-micunovic?_lat=1|website=ds.org.rs|publisher=Demokratska Stranka Srbija|access-date=27. 7. 2026|archive-date=4. 6. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220604232847/https://ds.org.rs/biografija/dragoljub-micunovic?_lat=1|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Nakon aneksije dijelova Jugoslavije od strane [[Italija|italijanske]] marionetske [[Albanska Kraljevina (1939–1943)|Albanske Kraljevine]] i [[Kraljevina Bugarska|Bugarske]], potražio je utočište na teritoriji pod upravom vojnog komandanta u Srbiji. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] nastavio je srednju školu u [[Kuršumlija|Kuršumliji]] i [[Prokuplje|Prokuplju]].&lt;ref name=&quot;ds&quot; /&gt; Jugoslavenske vlasti su ga zbog ideološke bliskosti sa [[Sovjetski Savez|Sovjetskim Savezom]] osudile na 20 mjeseci prinudnog rada na [[Goli otok|Golom otoku]].&lt;ref name=&quot;Mikuš&quot;&gt;{{cite book |last1=Mikuš |first1=Marek |title=Frontiers of Civil Society: Government and Hegemony in Serbia |date=2018 |publisher=Berghahn Books |isbn=978-1-78533-891-5 |page=30 |url=https://books.google.com/books?id=mP4_DwAAQBAJ&amp;pg=PA30}}&lt;/ref&gt;

Nakon puštanja, postao je asistent na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu.&lt;ref name=&quot;ds&quot; /&gt; Diplomirao je 1954.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Od 1964. bio je dio marksističko-humanističke Praksis škole,&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; a 1975. je, zajedno sa sedam drugih kolega, izbačen s fakulteta&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Secor |first1=Laura |title=Testaments Betrayed |url=https://www.jacobinmag.com/2018/06/yugoslavia-praxis-journal-tito-marxism-socialism |publisher=Jacobin magazine |date=14 June 2018}}&lt;/ref&gt; zbog učešća u [[Studentske demonstracije 1968. u Jugoslaviji|studentskim demonstracijama 1968. u Jugoslaviji]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Kasnije je predavao u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]] i [[Njemačka|Njemačkoj]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Politička karijera ==
Mićunović je bio jedan od članova Osnivačkog odbora Demokratske stranke u decembru 1989, koji je pokrenuo proces obnove Demokratske stranke (DS). Na osnivačkoj konferenciji 3. februara 1990. izabran je za prvog predsjednika obnovljene stranke.&lt;ref name=&quot;Svjedok histerije&quot;&gt;{{cite book |author= Ninoslav Kopač |date=2012|title=Svjedok histerije |publisher=Serb Democratic Forum |place=[[Zagreb]] |page=34 |isbn=978-953-57313-2-0}}&lt;/ref&gt;

Na prvim višepartijskim izborima u Srbiji 1990. izabran je za narodnog poslanika u ime Demokratske stranke.&lt;ref name=&quot;ds&quot; /&gt; Kao poslanik na državnom nivou, u periodu 1991–1992. izabran je za delegata u Vijeću republika i pokrajina (gornji dom) [[Skupština Jugoslavije|Skupštine Jugoslavije]].&lt;ref name=&quot;ds&quot; /&gt; Na saveznim izborima 1992. Mićunović je izabran za poslanika Savezne skupštine kao predstavnik Demokratske stranke. Kao član opozicione koalicije &quot;[[Zajedno (koalicija)|Zajedno]]&quot;, ponovo je izabran za poslanika Savezne skupštine u Vijeću građana (donji dom) 1996.&lt;ref name=&quot;ds&quot; /&gt;

Ostao je predsjednik stranke do 1994, kada ga je s vrha istisnuo [[Zoran Đinđić]].&lt;ref name=&quot;Mikuš&quot; /&gt; Mićunović je podnio ostavku i, zajedno s grupom istaknutih intelektualaca, osnovao Fond Centar za demokratiju, [[nevladina organizacija|nevladinu organizaciju]] za razvoj civilnog društva i nevladinog sektora, građansko obrazovanje i pripremu političkih i društvenih reformi.&lt;ref name=&quot;ds&quot; /&gt;

Godine 1996. Mićunović je osnovao novu političku stranku, [[Demokratski centar (Srbija)|Demokratski centar]], čiji je izabran za predsjednika.&lt;ref name=&quot;Mikuš&quot; /&gt;

Na saveznim izborima 2000, kao jedan od lidera koalicije [[Demokratska opozicija Srbije|Demokratska opozicija Srbije]] (DOS), Mićunović je ponovo izabran za poslanika u Vijeću građana Savezne skupštine. Nakon pobjede DOS-a u oktobru 2000, izabran je za predsjednika Vijeća građana Savezne skupštine 3. novembra 2000.&lt;ref name=&quot;ds&quot; /&gt; Kada je u martu 2003. uspostavljena državna zajednica [[Srbija i Crna Gora]], Mićunović je 3. marta te godine izabran za predsjednika Skupštine Srbije i Crne Gore.&lt;ref name=&quot;Svjedok histerije&quot;/&gt; Tu funkciju je obavljao do 3. marta 2004.&lt;ref name=&quot;Svjedok histerije&quot;/&gt;

Mićunović je bio kandidat na predsjedničkim izborima u Srbiji 2003, osvojivši 35,42% glasova, ali su izbori poništeni zbog niske izlaznosti (izlaznost je iznosila 38,8%, znatno manje od zakonom propisanog praga od 50% birača).&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web |date=26 May 2026 |title=Odlazak Dragoljuba Mićunovića: Profesor, filozof i doajen srpske politike |url=https://www.bbc.com/serbian/articles/cq6ppj24n57o/lat |access-date=26 May 2026 |website=BBC News na srpskom |language=sr-latn}}&lt;/ref&gt;

Demokratski centar se 2004. spojio s Demokratskom strankom,&lt;ref name=&quot;Mikuš&quot; /&gt; a Mićunović je bio jedan od nosilaca liste Demokratske stranke na [[Parlamentarni izbori u Srbiji 2007.|parlamentarnim izborima u Srbiji]] održanim 21. januara 2007.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=10 February 2007 |title=Mićunović prvi na poslaničkoj listi DS - Društvo - Dnevni list Danas |url=https://www.danas.rs/vesti/drustvo/micunovic-prvi-na-poslanickoj-listi-ds/ |access-date=26 May 2026 |language=sr-RS}}&lt;/ref&gt; Mićunović je ostao poslanik do 2020, posljednji put je izabran na [[Parlamentarni izbori u Srbiji 2016.|parlamentarnim izborima 2016]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; U tom periodu je bio i šef poslaničkog kluba Demokratske stranke.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web |date=26 May 2026 |title=Dragoljub Mićunović (1930-2026): Čovek koji je obeležio politički vek Srbije - Vreme |url=https://vreme.com/vesti/dragoljub-micunovic-1930-2026-covek-koji-je-obelezio-politicki-vek-srbije/ |access-date=2026-05-26 |website=Vreme |language=sr-RS}}&lt;/ref&gt;

Godine 2017. Mićunović je potpisao [[Deklaracija o zajedničkom jeziku|Deklaraciju o zajedničkom jeziku]] [[Hrvati|Hrvata]], [[Srbi|Srba]], [[Bošnjaci|Bošnjaka]] i [[Crnogorci|Crnogoraca]].&lt;ref&gt;[https://docs.google.com/spreadsheets/d/1XVGV5Z306SeDFzpdpUHhfeK-voAFdaakS48LqXfGozA/pubhtml Potpisnici Deklaracije o zajedničkom jeziku], zvanična stranica, pristupljeno 16. augusta 2018.&lt;/ref&gt; U januaru 2020. izjasnio se protiv bojkota Demokratske stranke na [[Parlamentarni izbori u Srbiji 2020.|parlamentarnim izborima 2020]].&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Mićunović: Bojkot izbora je besmislen|url=https://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2020&amp;mm=01&amp;dd=19&amp;nav_category=11&amp;nav_id=1643795|access-date=21 October 2021|website=B92.net|language=sr-Latn-RS}}&lt;/ref&gt;

== Privatni život i smrt ==
Mićunović je autor pet knjiga i preko 100 naučnih radova.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Dobio je nekoliko nagrada, uključujući [[Orden Legije časti|Orden Legije časti]].&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Bio je i prvi dobitnik nagrade za tolerantnost koju dodjeljuju Ministarstvo za ljudska prava, [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju|OSCE]] i televizijsko-radijska kuća [[B92]].&lt;ref name=&quot;ds&quot; /&gt;

Mićunović je umro u Beogradu 26. maja 2026. u 95. godini.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Преминуо Драгољуб Мићуновић |url=https://www.rts.rs/vesti/drustvo/5958418/preminuo-dragoljub-micunovic.html |access-date=2026-05-26 |website=RTS|language=sr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=26 May 2026 |title=Preminuo Dragoljub Mićunović |work=Danas |url=https://www.danas.rs/vesti/politika/preminuo-je-dragoljub-micunovic/ |access-date=26 May 2026 |language=sr-RS}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commons category|Dragoljub Mićunović}}
* Memoari Mićunovića: [http://www.nin.co.rs/2000-07/20/13644.html 1. dio] [http://www.nin.co.rs/2000-07/27/13736.html 2. dio] [http://www.nin.co.rs/2000-08/03/13832.html 3. dio]
* {{IMDb name|3804431}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Micunovic, Dragoljub}}
[[Kategorija:Rođeni 1930.]]
[[Kategorija:Umrli 2026.]]
[[Kategorija:Srbijanski političari]]
[[Kategorija:Srbijanski filozofi]]
[[Kategorija:Jugoslavenski disidenti]]</text>
      <sha1>s3o2n89jffvwu01h96wfzx194mlmp7d</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3938498</id>
      <parentid>3938497</parentid>
      <timestamp>2026-11-02T14:28:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>16322</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Politički zatvorenici SFRJ]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3938498</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10848" sha1="dr3nl5xbiwdk845wy8ekjq2yd8i85z0" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                = Dragoljub Mićunović
| slika              = Dragoljub Mićunović profile photo.jpg
| redoslijed         = Predsjednik Vijeća građana&lt;br /&gt;Savezne skupštine Jugoslavije
| vrijeme_na_vlasti  = 3. novembar 2000 – 3. mart 2003.
| prethodnik         = [[Milomir Minić]]
| nasljednik         = ''Pozicija ukinuta''
| redoslijed2        = Predsjednik Skupštine [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]]
| vrijeme_na_vlasti2 = 3. mart 2003 – 4. mart 2004.
| prethodnik2        = ''Pozicija uspostavljena''
| nasljednik2        = Zoran Šami
| redoslijed3        = Predsjednik [[Demokratska stranka (Srbija)|Demokratske stranke]]
| vrijeme_na_vlasti3 = 3. februar 1990 – 25. januar 1994.
| prethodnik3        = ''Pozicija uspostavljena''
| nasljednik3        = [[Zoran Đinđić]]
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1930|07|14}}
| mjesto_rođenja     = [[Merdare]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| datum_smrti        = {{datum smrti i godine|2026|05|26|1930|07|14}}
| mjesto_smrti       = [[Beograd]], [[Srbija]]
| nacionalnost       = [[Srbi]]n
| politička_stranka  = [[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]] (bivša), [[Demokratska stranka (Srbija)|DS]] (1990–1996, 2004–2026), [[Demokratski centar (Srbija)|DC]] (1996–2004)
| obrazovanje        = [[Univerzitet u Beogradu]]
| vjera              =
| potpis             =
| web_stranica       =
}}

'''Dragoljub Mićunović''' (14. juli 1930 – 26. maj 2026) bio je [[Srbija|srpski]] političar i filozof. Kao jedan od osnivača [[Demokratska stranka (Srbija)|Demokratske stranke]], bio je njen predsjednik od 1990. do 1994, a kasnije predsjednik [[Skupština Srbije i Crne Gore|Skupštine Srbije i Crne Gore]] od 2000. do 2004. Tokom 1960-ih i 1970-ih bio je vezan za [[Praksis (filozofija)|Praksis školu]] i predavao je na [[Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu|Filozofskom fakultetu]] [[Univerzitet u Beogradu|Univerziteta u Beogradu]]. Godine 1990. je koosnovao Demokratsku stranku i izabran je za narodnog poslanika u [[Narodna skupština Srbije|Narodnoj skupštini Srbije]]. Ostao je poslanik sve do 2020, kada je Demokratska stranka bojkotovala izbore. Bio je i kandidat na [[Predsjednički izbori u Srbiji 2003.|predsjedničkim izborima u Srbiji]] 2003.

== Mladost ==
Dragoljub Mićunović je rođen 14. jula 1930. u [[Merdare|Merdarama]], u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]].&lt;ref&gt;{{Cite web|date=16 July 2020|title=Dragoljub Mićunović: Demokrata|url=https://www.danas.rs/ljudi/dragoljub-micunovic-demokrata/|url-status=live|access-date=21 October 2021|website=Danas|language=sr-RS|archive-url=https://web.archive.org/web/20200717044521/https://www.danas.rs/ljudi/dragoljub-micunovic-demokrata/ |archive-date=17 July 2020 }}&lt;/ref&gt; Djetinjstvo je proveo u [[Skoplje|Skopju]], gdje je njegov otac Mile radio kao državni službenik.&lt;ref name=&quot;ds&quot;&gt;{{cite web|title=Dragoljub Mićunović|url=https://www.ds.org.rs/biografija/dragoljub-micunovic?_lat=1|website=ds.org.rs|publisher=Demokratska Stranka Srbija|access-date=27. 7. 2026|archive-date=4. 6. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220604232847/https://ds.org.rs/biografija/dragoljub-micunovic?_lat=1|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Nakon aneksije dijelova Jugoslavije od strane [[Italija|italijanske]] marionetske [[Albanska Kraljevina (1939–1943)|Albanske Kraljevine]] i [[Kraljevina Bugarska|Bugarske]], potražio je utočište na teritoriji pod upravom vojnog komandanta u Srbiji. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] nastavio je srednju školu u [[Kuršumlija|Kuršumliji]] i [[Prokuplje|Prokuplju]].&lt;ref name=&quot;ds&quot; /&gt; Jugoslavenske vlasti su ga zbog ideološke bliskosti sa [[Sovjetski Savez|Sovjetskim Savezom]] osudile na 20 mjeseci prinudnog rada na [[Goli otok|Golom otoku]].&lt;ref name=&quot;Mikuš&quot;&gt;{{cite book |last1=Mikuš |first1=Marek |title=Frontiers of Civil Society: Government and Hegemony in Serbia |date=2018 |publisher=Berghahn Books |isbn=978-1-78533-891-5 |page=30 |url=https://books.google.com/books?id=mP4_DwAAQBAJ&amp;pg=PA30}}&lt;/ref&gt;

Nakon puštanja, postao je asistent na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu.&lt;ref name=&quot;ds&quot; /&gt; Diplomirao je 1954.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Od 1964. bio je dio marksističko-humanističke Praksis škole,&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; a 1975. je, zajedno sa sedam drugih kolega, izbačen s fakulteta&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Secor |first1=Laura |title=Testaments Betrayed |url=https://www.jacobinmag.com/2018/06/yugoslavia-praxis-journal-tito-marxism-socialism |publisher=Jacobin magazine |date=14 June 2018}}&lt;/ref&gt; zbog učešća u [[Studentske demonstracije 1968. u Jugoslaviji|studentskim demonstracijama 1968. u Jugoslaviji]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Kasnije je predavao u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]] i [[Njemačka|Njemačkoj]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Politička karijera ==
Mićunović je bio jedan od članova Osnivačkog odbora Demokratske stranke u decembru 1989, koji je pokrenuo proces obnove Demokratske stranke (DS). Na osnivačkoj konferenciji 3. februara 1990. izabran je za prvog predsjednika obnovljene stranke.&lt;ref name=&quot;Svjedok histerije&quot;&gt;{{cite book |author= Ninoslav Kopač |date=2012|title=Svjedok histerije |publisher=Serb Democratic Forum |place=[[Zagreb]] |page=34 |isbn=978-953-57313-2-0}}&lt;/ref&gt;

Na prvim višepartijskim izborima u Srbiji 1990. izabran je za narodnog poslanika u ime Demokratske stranke.&lt;ref name=&quot;ds&quot; /&gt; Kao poslanik na državnom nivou, u periodu 1991–1992. izabran je za delegata u Vijeću republika i pokrajina (gornji dom) [[Skupština Jugoslavije|Skupštine Jugoslavije]].&lt;ref name=&quot;ds&quot; /&gt; Na saveznim izborima 1992. Mićunović je izabran za poslanika Savezne skupštine kao predstavnik Demokratske stranke. Kao član opozicione koalicije &quot;[[Zajedno (koalicija)|Zajedno]]&quot;, ponovo je izabran za poslanika Savezne skupštine u Vijeću građana (donji dom) 1996.&lt;ref name=&quot;ds&quot; /&gt;

Ostao je predsjednik stranke do 1994, kada ga je s vrha istisnuo [[Zoran Đinđić]].&lt;ref name=&quot;Mikuš&quot; /&gt; Mićunović je podnio ostavku i, zajedno s grupom istaknutih intelektualaca, osnovao Fond Centar za demokratiju, [[nevladina organizacija|nevladinu organizaciju]] za razvoj civilnog društva i nevladinog sektora, građansko obrazovanje i pripremu političkih i društvenih reformi.&lt;ref name=&quot;ds&quot; /&gt;

Godine 1996. Mićunović je osnovao novu političku stranku, [[Demokratski centar (Srbija)|Demokratski centar]], čiji je izabran za predsjednika.&lt;ref name=&quot;Mikuš&quot; /&gt;

Na saveznim izborima 2000, kao jedan od lidera koalicije [[Demokratska opozicija Srbije|Demokratska opozicija Srbije]] (DOS), Mićunović je ponovo izabran za poslanika u Vijeću građana Savezne skupštine. Nakon pobjede DOS-a u oktobru 2000, izabran je za predsjednika Vijeća građana Savezne skupštine 3. novembra 2000.&lt;ref name=&quot;ds&quot; /&gt; Kada je u martu 2003. uspostavljena državna zajednica [[Srbija i Crna Gora]], Mićunović je 3. marta te godine izabran za predsjednika Skupštine Srbije i Crne Gore.&lt;ref name=&quot;Svjedok histerije&quot;/&gt; Tu funkciju je obavljao do 3. marta 2004.&lt;ref name=&quot;Svjedok histerije&quot;/&gt;

Mićunović je bio kandidat na predsjedničkim izborima u Srbiji 2003, osvojivši 35,42% glasova, ali su izbori poništeni zbog niske izlaznosti (izlaznost je iznosila 38,8%, znatno manje od zakonom propisanog praga od 50% birača).&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web |date=26 May 2026 |title=Odlazak Dragoljuba Mićunovića: Profesor, filozof i doajen srpske politike |url=https://www.bbc.com/serbian/articles/cq6ppj24n57o/lat |access-date=26 May 2026 |website=BBC News na srpskom |language=sr-latn}}&lt;/ref&gt;

Demokratski centar se 2004. spojio s Demokratskom strankom,&lt;ref name=&quot;Mikuš&quot; /&gt; a Mićunović je bio jedan od nosilaca liste Demokratske stranke na [[Parlamentarni izbori u Srbiji 2007.|parlamentarnim izborima u Srbiji]] održanim 21. januara 2007.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=10 February 2007 |title=Mićunović prvi na poslaničkoj listi DS - Društvo - Dnevni list Danas |url=https://www.danas.rs/vesti/drustvo/micunovic-prvi-na-poslanickoj-listi-ds/ |access-date=26 May 2026 |language=sr-RS}}&lt;/ref&gt; Mićunović je ostao poslanik do 2020, posljednji put je izabran na [[Parlamentarni izbori u Srbiji 2016.|parlamentarnim izborima 2016]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; U tom periodu je bio i šef poslaničkog kluba Demokratske stranke.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web |date=26 May 2026 |title=Dragoljub Mićunović (1930-2026): Čovek koji je obeležio politički vek Srbije - Vreme |url=https://vreme.com/vesti/dragoljub-micunovic-1930-2026-covek-koji-je-obelezio-politicki-vek-srbije/ |access-date=2026-05-26 |website=Vreme |language=sr-RS}}&lt;/ref&gt;

Godine 2017. Mićunović je potpisao [[Deklaracija o zajedničkom jeziku|Deklaraciju o zajedničkom jeziku]] [[Hrvati|Hrvata]], [[Srbi|Srba]], [[Bošnjaci|Bošnjaka]] i [[Crnogorci|Crnogoraca]].&lt;ref&gt;[https://docs.google.com/spreadsheets/d/1XVGV5Z306SeDFzpdpUHhfeK-voAFdaakS48LqXfGozA/pubhtml Potpisnici Deklaracije o zajedničkom jeziku], zvanična stranica, pristupljeno 16. augusta 2018.&lt;/ref&gt; U januaru 2020. izjasnio se protiv bojkota Demokratske stranke na [[Parlamentarni izbori u Srbiji 2020.|parlamentarnim izborima 2020]].&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Mićunović: Bojkot izbora je besmislen|url=https://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2020&amp;mm=01&amp;dd=19&amp;nav_category=11&amp;nav_id=1643795|access-date=21 October 2021|website=B92.net|language=sr-Latn-RS}}&lt;/ref&gt;

== Privatni život i smrt ==
Mićunović je autor pet knjiga i preko 100 naučnih radova.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Dobio je nekoliko nagrada, uključujući [[Orden Legije časti|Orden Legije časti]].&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Bio je i prvi dobitnik nagrade za tolerantnost koju dodjeljuju Ministarstvo za ljudska prava, [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju|OSCE]] i televizijsko-radijska kuća [[B92]].&lt;ref name=&quot;ds&quot; /&gt;

Mićunović je umro u Beogradu 26. maja 2026. u 95. godini.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Преминуо Драгољуб Мићуновић |url=https://www.rts.rs/vesti/drustvo/5958418/preminuo-dragoljub-micunovic.html |access-date=2026-05-26 |website=RTS|language=sr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=26 May 2026 |title=Preminuo Dragoljub Mićunović |work=Danas |url=https://www.danas.rs/vesti/politika/preminuo-je-dragoljub-micunovic/ |access-date=26 May 2026 |language=sr-RS}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commons category|Dragoljub Mićunović}}
* Memoari Mićunovića: [http://www.nin.co.rs/2000-07/20/13644.html 1. dio] [http://www.nin.co.rs/2000-07/27/13736.html 2. dio] [http://www.nin.co.rs/2000-08/03/13832.html 3. dio]
* {{IMDb name|3804431}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Micunovic, Dragoljub}}
[[Kategorija:Rođeni 1930.]]
[[Kategorija:Umrli 2026.]]
[[Kategorija:Srbijanski političari]]
[[Kategorija:Srbijanski filozofi]]
[[Kategorija:Jugoslavenski disidenti]]
[[Kategorija:Politički zatvorenici SFRJ]]</text>
      <sha1>dr3nl5xbiwdk845wy8ekjq2yd8i85z0</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3938559</id>
      <parentid>3938498</parentid>
      <timestamp>2026-11-02T18:09:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>16322</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Srbijanski disidenti]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3938559</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10884" sha1="kczxz4kchq1vyr90lzn1dmnpm8zpc36" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                = Dragoljub Mićunović
| slika              = Dragoljub Mićunović profile photo.jpg
| redoslijed         = Predsjednik Vijeća građana&lt;br /&gt;Savezne skupštine Jugoslavije
| vrijeme_na_vlasti  = 3. novembar 2000 – 3. mart 2003.
| prethodnik         = [[Milomir Minić]]
| nasljednik         = ''Pozicija ukinuta''
| redoslijed2        = Predsjednik Skupštine [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]]
| vrijeme_na_vlasti2 = 3. mart 2003 – 4. mart 2004.
| prethodnik2        = ''Pozicija uspostavljena''
| nasljednik2        = Zoran Šami
| redoslijed3        = Predsjednik [[Demokratska stranka (Srbija)|Demokratske stranke]]
| vrijeme_na_vlasti3 = 3. februar 1990 – 25. januar 1994.
| prethodnik3        = ''Pozicija uspostavljena''
| nasljednik3        = [[Zoran Đinđić]]
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1930|07|14}}
| mjesto_rođenja     = [[Merdare]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| datum_smrti        = {{datum smrti i godine|2026|05|26|1930|07|14}}
| mjesto_smrti       = [[Beograd]], [[Srbija]]
| nacionalnost       = [[Srbi]]n
| politička_stranka  = [[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]] (bivša), [[Demokratska stranka (Srbija)|DS]] (1990–1996, 2004–2026), [[Demokratski centar (Srbija)|DC]] (1996–2004)
| obrazovanje        = [[Univerzitet u Beogradu]]
| vjera              =
| potpis             =
| web_stranica       =
}}

'''Dragoljub Mićunović''' (14. juli 1930 – 26. maj 2026) bio je [[Srbija|srpski]] političar i filozof. Kao jedan od osnivača [[Demokratska stranka (Srbija)|Demokratske stranke]], bio je njen predsjednik od 1990. do 1994, a kasnije predsjednik [[Skupština Srbije i Crne Gore|Skupštine Srbije i Crne Gore]] od 2000. do 2004. Tokom 1960-ih i 1970-ih bio je vezan za [[Praksis (filozofija)|Praksis školu]] i predavao je na [[Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu|Filozofskom fakultetu]] [[Univerzitet u Beogradu|Univerziteta u Beogradu]]. Godine 1990. je koosnovao Demokratsku stranku i izabran je za narodnog poslanika u [[Narodna skupština Srbije|Narodnoj skupštini Srbije]]. Ostao je poslanik sve do 2020, kada je Demokratska stranka bojkotovala izbore. Bio je i kandidat na [[Predsjednički izbori u Srbiji 2003.|predsjedničkim izborima u Srbiji]] 2003.

== Mladost ==
Dragoljub Mićunović je rođen 14. jula 1930. u [[Merdare|Merdarama]], u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]].&lt;ref&gt;{{Cite web|date=16 July 2020|title=Dragoljub Mićunović: Demokrata|url=https://www.danas.rs/ljudi/dragoljub-micunovic-demokrata/|url-status=live|access-date=21 October 2021|website=Danas|language=sr-RS|archive-url=https://web.archive.org/web/20200717044521/https://www.danas.rs/ljudi/dragoljub-micunovic-demokrata/ |archive-date=17 July 2020 }}&lt;/ref&gt; Djetinjstvo je proveo u [[Skoplje|Skopju]], gdje je njegov otac Mile radio kao državni službenik.&lt;ref name=&quot;ds&quot;&gt;{{cite web|title=Dragoljub Mićunović|url=https://www.ds.org.rs/biografija/dragoljub-micunovic?_lat=1|website=ds.org.rs|publisher=Demokratska Stranka Srbija|access-date=27. 7. 2026|archive-date=4. 6. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220604232847/https://ds.org.rs/biografija/dragoljub-micunovic?_lat=1|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Nakon aneksije dijelova Jugoslavije od strane [[Italija|italijanske]] marionetske [[Albanska Kraljevina (1939–1943)|Albanske Kraljevine]] i [[Kraljevina Bugarska|Bugarske]], potražio je utočište na teritoriji pod upravom vojnog komandanta u Srbiji. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] nastavio je srednju školu u [[Kuršumlija|Kuršumliji]] i [[Prokuplje|Prokuplju]].&lt;ref name=&quot;ds&quot; /&gt; Jugoslavenske vlasti su ga zbog ideološke bliskosti sa [[Sovjetski Savez|Sovjetskim Savezom]] osudile na 20 mjeseci prinudnog rada na [[Goli otok|Golom otoku]].&lt;ref name=&quot;Mikuš&quot;&gt;{{cite book |last1=Mikuš |first1=Marek |title=Frontiers of Civil Society: Government and Hegemony in Serbia |date=2018 |publisher=Berghahn Books |isbn=978-1-78533-891-5 |page=30 |url=https://books.google.com/books?id=mP4_DwAAQBAJ&amp;pg=PA30}}&lt;/ref&gt;

Nakon puštanja, postao je asistent na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu.&lt;ref name=&quot;ds&quot; /&gt; Diplomirao je 1954.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Od 1964. bio je dio marksističko-humanističke Praksis škole,&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; a 1975. je, zajedno sa sedam drugih kolega, izbačen s fakulteta&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Secor |first1=Laura |title=Testaments Betrayed |url=https://www.jacobinmag.com/2018/06/yugoslavia-praxis-journal-tito-marxism-socialism |publisher=Jacobin magazine |date=14 June 2018}}&lt;/ref&gt; zbog učešća u [[Studentske demonstracije 1968. u Jugoslaviji|studentskim demonstracijama 1968. u Jugoslaviji]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Kasnije je predavao u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]] i [[Njemačka|Njemačkoj]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Politička karijera ==
Mićunović je bio jedan od članova Osnivačkog odbora Demokratske stranke u decembru 1989, koji je pokrenuo proces obnove Demokratske stranke (DS). Na osnivačkoj konferenciji 3. februara 1990. izabran je za prvog predsjednika obnovljene stranke.&lt;ref name=&quot;Svjedok histerije&quot;&gt;{{cite book |author= Ninoslav Kopač |date=2012|title=Svjedok histerije |publisher=Serb Democratic Forum |place=[[Zagreb]] |page=34 |isbn=978-953-57313-2-0}}&lt;/ref&gt;

Na prvim višepartijskim izborima u Srbiji 1990. izabran je za narodnog poslanika u ime Demokratske stranke.&lt;ref name=&quot;ds&quot; /&gt; Kao poslanik na državnom nivou, u periodu 1991–1992. izabran je za delegata u Vijeću republika i pokrajina (gornji dom) [[Skupština Jugoslavije|Skupštine Jugoslavije]].&lt;ref name=&quot;ds&quot; /&gt; Na saveznim izborima 1992. Mićunović je izabran za poslanika Savezne skupštine kao predstavnik Demokratske stranke. Kao član opozicione koalicije &quot;[[Zajedno (koalicija)|Zajedno]]&quot;, ponovo je izabran za poslanika Savezne skupštine u Vijeću građana (donji dom) 1996.&lt;ref name=&quot;ds&quot; /&gt;

Ostao je predsjednik stranke do 1994, kada ga je s vrha istisnuo [[Zoran Đinđić]].&lt;ref name=&quot;Mikuš&quot; /&gt; Mićunović je podnio ostavku i, zajedno s grupom istaknutih intelektualaca, osnovao Fond Centar za demokratiju, [[nevladina organizacija|nevladinu organizaciju]] za razvoj civilnog društva i nevladinog sektora, građansko obrazovanje i pripremu političkih i društvenih reformi.&lt;ref name=&quot;ds&quot; /&gt;

Godine 1996. Mićunović je osnovao novu političku stranku, [[Demokratski centar (Srbija)|Demokratski centar]], čiji je izabran za predsjednika.&lt;ref name=&quot;Mikuš&quot; /&gt;

Na saveznim izborima 2000, kao jedan od lidera koalicije [[Demokratska opozicija Srbije|Demokratska opozicija Srbije]] (DOS), Mićunović je ponovo izabran za poslanika u Vijeću građana Savezne skupštine. Nakon pobjede DOS-a u oktobru 2000, izabran je za predsjednika Vijeća građana Savezne skupštine 3. novembra 2000.&lt;ref name=&quot;ds&quot; /&gt; Kada je u martu 2003. uspostavljena državna zajednica [[Srbija i Crna Gora]], Mićunović je 3. marta te godine izabran za predsjednika Skupštine Srbije i Crne Gore.&lt;ref name=&quot;Svjedok histerije&quot;/&gt; Tu funkciju je obavljao do 3. marta 2004.&lt;ref name=&quot;Svjedok histerije&quot;/&gt;

Mićunović je bio kandidat na predsjedničkim izborima u Srbiji 2003, osvojivši 35,42% glasova, ali su izbori poništeni zbog niske izlaznosti (izlaznost je iznosila 38,8%, znatno manje od zakonom propisanog praga od 50% birača).&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web |date=26 May 2026 |title=Odlazak Dragoljuba Mićunovića: Profesor, filozof i doajen srpske politike |url=https://www.bbc.com/serbian/articles/cq6ppj24n57o/lat |access-date=26 May 2026 |website=BBC News na srpskom |language=sr-latn}}&lt;/ref&gt;

Demokratski centar se 2004. spojio s Demokratskom strankom,&lt;ref name=&quot;Mikuš&quot; /&gt; a Mićunović je bio jedan od nosilaca liste Demokratske stranke na [[Parlamentarni izbori u Srbiji 2007.|parlamentarnim izborima u Srbiji]] održanim 21. januara 2007.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=10 February 2007 |title=Mićunović prvi na poslaničkoj listi DS - Društvo - Dnevni list Danas |url=https://www.danas.rs/vesti/drustvo/micunovic-prvi-na-poslanickoj-listi-ds/ |access-date=26 May 2026 |language=sr-RS}}&lt;/ref&gt; Mićunović je ostao poslanik do 2020, posljednji put je izabran na [[Parlamentarni izbori u Srbiji 2016.|parlamentarnim izborima 2016]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; U tom periodu je bio i šef poslaničkog kluba Demokratske stranke.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web |date=26 May 2026 |title=Dragoljub Mićunović (1930-2026): Čovek koji je obeležio politički vek Srbije - Vreme |url=https://vreme.com/vesti/dragoljub-micunovic-1930-2026-covek-koji-je-obelezio-politicki-vek-srbije/ |access-date=2026-05-26 |website=Vreme |language=sr-RS}}&lt;/ref&gt;

Godine 2017. Mićunović je potpisao [[Deklaracija o zajedničkom jeziku|Deklaraciju o zajedničkom jeziku]] [[Hrvati|Hrvata]], [[Srbi|Srba]], [[Bošnjaci|Bošnjaka]] i [[Crnogorci|Crnogoraca]].&lt;ref&gt;[https://docs.google.com/spreadsheets/d/1XVGV5Z306SeDFzpdpUHhfeK-voAFdaakS48LqXfGozA/pubhtml Potpisnici Deklaracije o zajedničkom jeziku], zvanična stranica, pristupljeno 16. augusta 2018.&lt;/ref&gt; U januaru 2020. izjasnio se protiv bojkota Demokratske stranke na [[Parlamentarni izbori u Srbiji 2020.|parlamentarnim izborima 2020]].&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Mićunović: Bojkot izbora je besmislen|url=https://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2020&amp;mm=01&amp;dd=19&amp;nav_category=11&amp;nav_id=1643795|access-date=21 October 2021|website=B92.net|language=sr-Latn-RS}}&lt;/ref&gt;

== Privatni život i smrt ==
Mićunović je autor pet knjiga i preko 100 naučnih radova.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Dobio je nekoliko nagrada, uključujući [[Orden Legije časti|Orden Legije časti]].&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Bio je i prvi dobitnik nagrade za tolerantnost koju dodjeljuju Ministarstvo za ljudska prava, [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju|OSCE]] i televizijsko-radijska kuća [[B92]].&lt;ref name=&quot;ds&quot; /&gt;

Mićunović je umro u Beogradu 26. maja 2026. u 95. godini.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Преминуо Драгољуб Мићуновић |url=https://www.rts.rs/vesti/drustvo/5958418/preminuo-dragoljub-micunovic.html |access-date=2026-05-26 |website=RTS|language=sr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=26 May 2026 |title=Preminuo Dragoljub Mićunović |work=Danas |url=https://www.danas.rs/vesti/politika/preminuo-je-dragoljub-micunovic/ |access-date=26 May 2026 |language=sr-RS}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commons category|Dragoljub Mićunović}}
* Memoari Mićunovića: [http://www.nin.co.rs/2000-07/20/13644.html 1. dio] [http://www.nin.co.rs/2000-07/27/13736.html 2. dio] [http://www.nin.co.rs/2000-08/03/13832.html 3. dio]
* {{IMDb name|3804431}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Micunovic, Dragoljub}}
[[Kategorija:Rođeni 1930.]]
[[Kategorija:Umrli 2026.]]
[[Kategorija:Srbijanski političari]]
[[Kategorija:Srbijanski filozofi]]
[[Kategorija:Srbijanski disidenti]]
[[Kategorija:Jugoslavenski disidenti]]
[[Kategorija:Politički zatvorenici SFRJ]]</text>
      <sha1>kczxz4kchq1vyr90lzn1dmnpm8zpc36</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Programi učenja</title>
    <ns>14</ns>
    <id>536737</id>
    <revision>
      <id>3938634</id>
      <parentid>3937891</parentid>
      <timestamp>2026-11-03T11:28:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3938634</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="164" sha1="prw5foqczs65fjp4q2va9zw7gz1del2" xml:space="preserve">{{Commons category}}

[[Kategorija:Obrazovanje po metodama]]
[[Kategorija:Metode učenja|Programi]]
[[Kategorija:Pedagogija]]
[[Kategorija:Edukacijska psihologija]]</text>
      <sha1>prw5foqczs65fjp4q2va9zw7gz1del2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Worst Girl in America</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536805</id>
    <revision>
      <id>3938637</id>
      <parentid>3925820</parentid>
      <timestamp>2026-11-03T11:41:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Albumi Columbia Recordsa]] uklonjena; [[Kategorija:Albumi u izdanju Columbia Recordsa]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3938637</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36194" sha1="8az42suhqtwsg2g6nes0ftxzxrxo4mw" xml:space="preserve">{{Infokutija album
| naziv           = Worst Girl in America
| vrsta           = Studijski album
| pozadina        = studio
| izvođač_gen     = [[Slayyyter]]
| slika           = 
| objavljen       = 27. mart 2026.
| snimljen        = 2023–2025.
| žanr            = [[Electroclash]]&lt;ref name=&quot;allmusic&quot; /&gt;
| trajanje        = 42:17
| izdavač         = [[Columbia Records|Columbia]]
| producent       = {{flatlist|
* Slayyyter
* Valley Girl
* Austin Corona
* Wyatt Bernard
* Hamish
* Yakob
* Owen Jackson
}}
| prethodni_album = ''[[Starfucker (Slayyyter)|Starfucker]]''&lt;br&gt;(2023)
| ovaj_album      = '''''Worst Girl in America'''''&lt;br&gt;(2026)
| sljedeći_album  = ''[[Worst Man in America]]''&lt;br&gt;(2026)
| dodatno         = {{Singlovi
 | naziv       = Worst Girl in America
 | vrsta       = studio
 | singl1      = [[Beat Up Chanels]]
 | singl1datum = 1. 8. 2025
 | singl2      = [[Cannibalism!]]
 | singl2datum = 12. 9. 2025
 | singl3      = [[Crank (Slayyyter song)|Crank]]
 | singl3datum = 24. 10. 2025
 | singl4      = [[Dance...]]
 | singl4datum = 16. 1. 2026
 | singl5      = [[Old Technology]]
 | singl5datum = 24. 2. 2026
}}
}}

'''''Worst Girl in America''''' (stilizirano kao '''''WOR$T GIRL IN AMERICA''''') treći je studijski album američke pjevačice [[Slayyyter]]. Objavljen je 27. marta 2026. pod izdavačkom kućom [[Columbia Records]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://indie-sound.com/2026/03/27/slayyyters-last-stand-how-pops-perpetual-outsider-finally-found-her-edge-on-wort-girl-in-america/|title=Slayyyter’s Last Stand: How Pop’s Outsider Finally Found Her Edge on 'Wor$t Girl in America'|work=Indie Sound|date=27. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Album je inspirisan Slayyyterinim odrastanjem u [[Saint Louis|St. Louisu]] i likovima iz njene mladosti, pri čemu ga je umjetnica opisala kao &quot;portret žene sa [[Srednji zapad (SAD)|Srednjeg zapada]]&quot;.&lt;ref&gt;{{cite magazine |last1=Horowitz |first1=Steven |title=Slayyyter Announces Third Album 'Wor$t Girl in America,' Preps New Single 'Dance...' |url=https://variety.com/2026/music/news/slayyyter-announces-third-album-worst-girl-in-america-1236629872/ |magazine=[[Variety (časopis)|Variety]] |date=13. 1. 2026 |access-date=24. 2. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite AV media |url=https://www.youtube.com/watch?v=KDGREFT0s_k |title=Slayyyter Talks &quot;Daddy AF,&quot; Faith, iPod Music, and New Album 'Worst Girl in America' |date=30. 3. 2026 |last=Zach Sang Show |type=Video |language=engleski |access-date=2. 4. 2026 |url-status= |via=YouTube}}&lt;/ref&gt; Muzički, album sadrži elemente [[elektropop]]a, [[industrijski hip-hop|industrijskog hip-hopa]], [[Pank-rok|panka]] i [[nu metal]]a, nastavljajući njen maksimalistički zvuk pod uticajem interneta, uz širenje na narativnije pisanje pjesama. Albumu je prethodilo pet singlova, a nakon objavljivanja uslijedila su i dva promotivna singla.

''Worst Girl in America'' debitovao je na 22. mjestu američke ljestvice [[Billboard 200|''Billboard'' 200]] i našao se na vrhu ljestvice [[Top Dance Albums]], ostvarivši prodaju od 27.000 [[Ekvivalentna jedinica albuma|ekvivalentnih jedinica albuma]], što predstavlja njeno najviše plasirano izdanje do danas.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Zellner |first=Xander |date=7. 4. 2026 |title=Slayyyter Scores First No. 1 on Top Dance Albums Chart With ‘Wor$t Girl in America’ |url=https://www.billboard.com/music/chart-beat/slayyyter-worst-girl-in-america-number-1-top-dance-albums-1236216677/ |access-date=7. 4. 2026 |website=Billboard |language=en-US}}&lt;/ref&gt; Po objavljivanju je dobio široko priznanje kritike, uz pohvale za produkciju, stilski raspon, koheziju i Slayyyterine vokalne izvedbe. Slayyyter je promovisala album nastupima uživo na festivalu [[Coachella]] 2026.

== Pozadina i razvoj ==
U poređenju sa njenim ranijim izdanjima ''[[Troubled Paradise]]'' i ''[[Starfucker (Slayyyter)|Starfucker]]'', Slayyyter je opisala album kao &quot;autentičniji prikaz nje same&quot; i projekat na kojem je pokušala ponovo istražiti zvukove koji su je oblikovali u tinejdžerskim godinama.&lt;ref&gt;{{cite magazine |title=SLAYYYTER – WOR$T GIRL IN AMERICA |url=https://femmusic.com/2026/01/16/slayyyter-wort-girl-in-america/ |magazine=FemMusic |date=16. 1. 2026 |access-date=24. 2. 2026}}&lt;/ref&gt; Album je također inspirisan muzikom koju je slušala odrastajući na svom [[iPod]]u, a koja se sastojala od mješavine [[Pop-muzika|popa]], [[Pank-rok|panka]] i [[Hip-hop muzika|repa]].&lt;ref&gt;{{cite magazine |last1=Hess |first1=Tobias |title=Slayyyter's Wor$t Girl in America: release date, album art, and more|url=https://www.thefader.com/2026/01/13/slayyyter-announce-new-album |magazine=[[The Fader]] |date=13. 1. 2026 |access-date=24. 2. 2026}}&lt;/ref&gt; Muzičke inspiracije za projekat bile su albumi ''[[How to Dismantle an Atomic Bomb]]'' grupe [[U2]], ''[[The Fame]]'' [[Lady Gaga|Lady Gage]] i ''[[Yeezus]]'' [[Kanye West]]a, kao i izvođači [[Santigold]], [[M.I.A. (reper)|M.I.A.]], [[Kid Cudi]], [[Gorillaz]], [[Ladytron]], [[Soulwax]], [[Sebastian (francuski muzičar)|Sebastian]], [[Death Grips]], [[Crystal Castles]], [[A$AP Rocky]], [[Madonna]], [[Coldplay]] i [[The White Stripes]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite AV media |url=https://www.youtube.com/watch?v=uqQDktgRjVs&amp;list=PLVxVJ3ZS4jf9bzZ5YxDbuWzq3cmKfpJql&amp;index=1 |title=How Slayyyter Crafted Her Biggest Rollout Yet (Interview) |date=2. 4. 2026 |last=adamtheflop |type=Video |language=en |access-date=5. 4. 2026 |url-status=live |via=YouTube}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web |last=Magnocavallo |first=Fabio |date=27. 3. 2026 |title=Slayyyter |url=https://www.euphoriazine.com/blog/2026/03/interviews-slayyyter/ |url-status= |access-date=12. 4. 2026 |website=EUPHORIA. |language=en-US}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;{{Cite AV media |url=https://www.youtube.com/watch?v=IVMks8i_NYE |title=The ‘Worst Girl in America’ Is Your New Favorite Pop Star |date=11. 6. 2026 |last=Caramanica |access-date=11. 6. 2026 |via=YouTube|first=Jon|type=Podcast|last2=Coscarelli|first2=Joe|author-link=Jon Caramanica|publisher=[[The New York Times]]}}&lt;/ref&gt; Slayyyter je također pronašla inspiraciju u produkciji [[Space Cowboy (muzičar)|Space Cowboya]] na projektima [[Nadia Oh]] i Lady Gage.&lt;ref name=&quot;:8&quot; /&gt;

Izjavila je da naslov albuma, ''Worst Girl in America'', potiče od njenih prijatelja skejtera iz St. Louisa koji su jedni druge iz milja nazivali &quot;najgorima&quot;, kao i od anksioznosti nakon mamurluka koju osjeća poslije noćnog provoda. Pojasnila je ovaj koncept rekavši da je album proizašao iz osjećaja frustracije i bijesa što je neprestano smatrana izvođačem u usponu. Na albumu ''Worst Girl'' osjećala se slobodnom da povrati svoj umjetnički imidž i stvara muziku za sebe, umjesto za komercijalnu publiku ili slavu na [[TikTok]]u.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite news |last=Horton |first=Adrian |date=27. 3. 2026 |title=‘I didn’t think anyone would be into it’: Slayyyter turns midwest trash into pop gold |url=https://www.theguardian.com/music/2026/mar/27/slayyyter-worst-girl-in-america-interview |access-date=12. 4. 2026 |work=The Guardian |language=en-GB |issn=0261-3077}}&lt;/ref&gt; Slayyyter je rekla da se nikada ne bi nazvala niti osjećala kao slavna osoba,&lt;ref name=&quot;:9&quot;&gt;{{Cite AV media |url=https://www.youtube.com/watch?v=HDWIozdY3KE |title=Slayyyter Talks 'Wor$t Girl in America,' Growing Up on Tumblr &amp; New Music {{!}} The Rolling Stone Studio |date=17. 6. 2026 |last=Rolling Stone |access-date=24. 6. 2026 |via=YouTube}}&lt;/ref&gt; kritikovala je [[Klasna stratifikacija|klasni jaz]] između poznatih i potrošača, te se samoinicijativno označila kao &quot;anti-pop zvijezda&quot;.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite AV media |url=https://www.youtube.com/watch?v=tOnQw2t1CYU |title=The Wor$t Interview in America |date=31. 3. 2026 |last=Nicky Reardon |access-date=7. 4. 2026 |via=YouTube}}&lt;/ref&gt; Također je kritikovala muzičku industriju zbog njene &quot;klaustrofobične i performativne&quot; prirode i lažnih odnosa među ljudima iz industrije.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

Slayyyter je navela da je tokom stvaranja ovog albuma smatrala da će to biti posljednji album koji će napraviti. Takav stav ju je naveo da stvara muziku koja zadovoljava njene vlastite muzičke aspiracije, a ne zahtjeve muzičke industrije.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Ovaj album bio je njen posljednji pokušaj da napravi nešto na šta će biti ponosna, nakon što joj je dosadilo gubljenje novca na neuspješne promocije albuma i turneje. Slayyyter je izjavila da će nakon objavljivanja ovog albuma nastaviti istraživati nove zvukove i da se više neće pokušavati prilagođavati pažnji šire javnosti.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;

Muzičarka je rekla da njeni prošli albumi sadrže &quot;tragove&quot; albuma ''Worst Girl in America'', uključujući i vodeći singl sa albuma ''Troubled Paradise'', &quot;Self Destruct&quot;.&lt;ref name=&quot;:9&quot; /&gt;

== Kompozicija ==
Za svoj vokalni stil u pjesmi &quot;[[Brittany Murphy.]]&quot;, Slayyyter je koristila [[Auto-Tune]] i pjevala robotskim glasom kako bi se osjećala ugodno dok izvodi mračne i lične tekstove pjesme.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Njen [[persona]] na albumu bila je snažno inspirisana [[Brittany Murphy]] i njenim filmskim ulogama. Glavni lik je prikazala i kao &quot;[[Pickme djevojka|Pick Me djevojku]]&quot; koja se druži samo sa muškarcima.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Slayyyter je namjerno odlučila da tokom stvaranja albuma u studiju ne bude više drugih tekstopisaca, zadržavajući proces snimanja isključivo između nje i producenata.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:8&quot; /&gt; Slayyyter i njeni saradnici koristili su tehniku [[Distorzija (muzika)|distorzije]] kako bi izmijenili njen vokal na nekoliko pjesama na albumu.&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Cite AV media |url=https://www.youtube.com/watch?v=YmJSIv4051s |title=Slayyyter might actually be the Worst Girl in America |date=8. 4. 2026 |last=Switched On Pop |access-date=15. 4. 2026 |via=YouTube}}&lt;/ref&gt; U sklopu priprema za nastupe uživo, gledala je tutorijale za [[screamo]] pjevanje na [[TikTok]]u.&lt;ref&gt;{{Cite AV media |url=https://www.youtube.com/watch?v=XxfzEDHeh7U |title=Artist on Artist: PinkPantheress x Slayyyter at Coachella 2026 |date=5. 5. 2026 |last=Coachella |time=13:37 |access-date=6. 5. 2026 |via=YouTube}}&lt;/ref&gt;

=== Pjesme ===
Pjesma &quot;[[Dance...|Dance…]]&quot; bila je referenca za ostale pjesme na albumu, prema Slayyyterinim riječima, jer je to bila jedna od prvih pjesama koje je napisala za ovaj projekat.&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt; Prvobitno je trebala biti vodeći singl albuma ''Worst Girl in America''.&lt;ref name=&quot;:8&quot; /&gt;

Slayyyter je u julu 2025. izjavila da je &quot;[[Beat Up Chanels]]&quot; njeno &quot;[[Remek-djelo|magnum opus]]&quot;,&lt;ref&gt;{{Cite AV media |url=https://www.youtube.com/watch?v=0Z4PFMJ-mHM |title=Produced in the Bi-State: Slayyyter talks touring with Kesha, new music, and her love for the Lou |date=21. 7. 2025 |last=KMOV St. Louis |access-date=28. 4. 2026 |via=YouTube}}&lt;/ref&gt; a u martu 2026. rekla je da je to najbolja pjesma koju je ikada napravila.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Opisala je pjesmu kao istraživanje njenog &quot;agresivnog rep&quot; zvuka, dok se istovremeno oslanja na tužnije &quot;soft pop&quot; vokale.&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;

Pjesma &quot;Old Technology&quot; bila je još jedna od prvih koje je napisala za album. Opisala ju je kao &quot;elektro pank&quot; istraživanje zloupotrebe droga, [[Relaps|povratka ovisnosti]] i samouništenja. &quot;Old Technology&quot; je također posveta zastarjelim tehnologijama poput [[Digitalni fotoaparat|digitalnih kamera]], [[gramofon]]a, [[iPod]]aa i [[Kasetofon|prijenosnih stereo uređaja]].&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

&quot;[[Crank (Slayyyter)|Crank]]&quot; sadrži zvučnu referencu na singl [[Beyoncé]] iz 2006. godine, &quot;[[Ring the Alarm]]&quot;.&lt;ref name=&quot;:8&quot; /&gt;

Pjesma &quot;[[Gas Station (Slayyyter)|Gas Station]]&quot; bila je jedna od prvih koja je definisala koncept &quot;iPod muzike&quot;, a inspirisana je indie elektronskom muzikom iz perioda 2010–2011.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; U intervjuu za ''[[The Fader]]'', Slayyyter je otkrila da, iako je pjesma zasnovana na sintisajzeru prvobitno napisana o bivšem momku, na kraju se pretvorila u pjesmu o njenom otuđenom ocu, s kojim ima &quot;turbulentan odnos&quot;. Refren je posebno inspirisan tužnim sjećanjem iz djetinjstva kada ju je ostavio samu na benzinskoj pumpi. Međutim, Slayyyter je napomenula da vokalna izvedba namjerno ublažava ozbiljnost situacije, dodajući da &quot;način na koji pjevam refren ne djeluje tako ozbiljno&quot; i izražavajući nadu da će slušaoci pronaći vlastita tumačenja pjesme.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Slayyyter opens up about family and depression on 'WOR$T GIRL IN AMERICA' |url=https://www.thefader.com/2026/03/26/slayyyter-gas-station-brittany-murphy-interview-part-two |access-date=8. 6. 2026 |website=The FADER |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prema riječima Slayyyter, &quot;Unknown Loverz&quot; je napisana kao &quot;nesigurna&quot; pjesma o zaljubljenosti u nekoga, što predstavlja kontrast u odnosu na zvuk pjesme &quot;[[Yes Goddd]]&quot;.&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;

&quot;I'm Actually Kinda Famous&quot; bila je prelaz između albuma ''Starfucker'' i ''Worst Girl'', u kojoj je pokušala opisati osjećaj kada ubjeđuješ sebe da si važan na zabavi. Drugi dio pjesme inspirisan je halucinacijama izazvanim [[LSD]]-om i osjećajem nesigurnosti.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

Slayyyter je pjesmu &quot;[[Brittany Murphy.]]&quot; nazvala &quot;vrlo ličnim [[Dnevnik|dnevničkim zapisom]]&quot; o njenim [[samoubilačke misli|samoubilačkim mislima i osjećajima]] tokom stvaranja albuma. U pjesmi je uporedila svoja iskustva odrastanja i sazrijevanja sa iskustvima [[Brittany Murphy]] i njenog lika u filmu ''[[Djevojke iz visokog društva]]'', Molly Gunn.&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{Cite AV media |url=https://www.youtube.com/watch?v=gDxrkCSXfM8 |title=SLAYYYTER Talks Wor$t Girl In America Hidden Messages {{!}} MUCHMUSIC |date=31. 3. 2026 |last=MUCH |access-date=28. 4. 2026 |via=YouTube}}&lt;/ref&gt;

== Omot i vizuelni identitet ==
Prednju stranu omota albuma fotografisala je Alexa Zeliger, a na njoj Slayyyter nosi jaknu s resama od prevrnute kože pored Chandlera Burtona.&lt;ref&gt;{{Cite Instagram |user=lexdgr |postid= DWhlbiKjwVE |date=30. 3. 2026 |title=&quot;WOR$T GIRL IN AMERICA ALBUM OUT NOW&quot; |access-date=29. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; ''Worst Girl in America'' je [[vizuelni album]], praćen odgovarajućim muzičkim spotovima za svaku pjesmu.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

Slayyyter, koja je sama stilizovala kampanju za album, počela je razmišljati o vizuelnom identitetu za ''Worst Girl'' u proljeće 2024, inspirisana objavama koje je viđala na [[Tumblr]]u. To je uključivalo inspiraciju iz [[Katolička umjetnost|katoličke ikonografije]], &quot;kičastog glamura Srednjeg zapada&quot; iz njenog djetinjstva, kao i obrade obožavalaca, GIF-ove i vizuelni stil [[Lana Del Rey|Lane Del Rey]].&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; Slayyyter je namjerno odlučila da na omotu albuma nema &quot;ispoziranu sliku pop zvijezde&quot;, reagujući protiv &quot;stilizovanih, ispeglanih i glatkih&quot; vizuala sa albuma ''[[Starfucker (Slayyyter album)|Starfucker]]''. Umjesto toga, oblikovala ga je po uzoru na omote albuma muških repera i kulturne elemente heteroseksualnih muškaraca poput skejtbordinga i brenda [[Supreme (brend)|Supreme]]. Slayyyter je izjavila da je simbol znaka dolara bio čin parodiranja bogatstva, jer se njena porodica borila s siromaštvom tokom njenog djetinjstva, a ona se i danas bori s [[Finansijska pismenost|finansijskom nepismenošću]].&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; Njene ostale vizuelne inspiracije uključuju [[paparaco]] fotografije [[Lindsay Lohan]] i [[Paris Hilton]] iz 2000-ih, te blatnjave gumene čizme [[Kate Moss]] sa festivala [[Glastonbury Festival 2005|Glastonbury 2005]], što je inspirisalo omot albuma.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; Slayyyter je rekla da se vizualni stil spota &quot;Cannibalism!&quot; odnosi na vrijeme kada je radila kao recepcionerka u frizerskom salonu na početku muzičke karijere.&lt;ref name=&quot;:7&quot; /&gt;

Uprkos tome što je imala finansiranje od Columbia Recordsa, Slayyyter je koristila jeftine materijale, scenografiju i namještaj u vlastitoj kući, te uradi-sam materijale i kostime za vizuale albuma, kako bi replicirala njegov &quot;sirovi&quot; zvuk.&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt; Za muzičke spotove &quot;Beat Up Chanels&quot; i &quot;Dance…&quot;, Slayyyter je pozirala ispred javnih proslava [[Dan nezavisnosti (SAD)|Dana nezavisnosti]] i [[Novogodišnja noć|Nove godine]] radi kadrova s vatrometom.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Kao ljubitelj filma, na stvaranje vizuala za album uticali su i filmovi [[David Lynch]]a te film ''[[Gummo]]'' reformatora [[Harmony Korine]]a, koji predstavlja &quot;Jezivi portret Srednjeg zapada&quot;.&lt;ref name=&quot;:7&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite AV media |url=https://www.youtube.com/watch?v=UHPXE3uj84U |title=Slayyyter: Coachella, Tumblr and WOR$T GIRL IN AMERICA {{!}} Zane Lowe Interview |date=15. 4. 2026 |last=slayyyter |access-date=15. 4. 2026 |via=YouTube}}&lt;/ref&gt;

=== Motiv zeca ===
Zapažen lik koji se ponavlja u muzičkim spotovima i nastupima jeste čovjek u odijelu zeca, inspirisan scenama iz serijala ''[[Rabbits (veb-serija)|Rabbits]]'' u filmu ''[[Inland Empire (film)|Inland Empire]]''. Opisuje ga kao lik &quot;prijetećeg izgleda&quot; i &quot;perverznog&quot;, koji predstavlja mnoge stvari, poput unutrašnjih borbi i pogrešno zapamćenih uspomena iz djetinjstva.&lt;ref&gt;{{Cite AV media |url=https://www.youtube.com/watch?v=c0CCuvFUHX0 |title=Why Slayyyter Doesn't Want to be a Main Pop Girl |date=6. 4. 2026 |last=Coco Mocoe |access-date=20. 4. 2026 |via=YouTube}}&lt;/ref&gt; Slayyyter je rekla da je lik bio inspirisan i njenom kućom iz djetinjstva, koju je njena majka ukrasila raznim umjetničkim djelićima s motivima zečeva.&lt;ref name=&quot;:8&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:7&quot; /&gt;

== Singlovi i promocija ==

Dana 6. septembra 2024, Slayyyter je koristila poseban telefonski broj povodom objavljivanja singla &quot;No Comma&quot;. Taj broj je ponovo aktiviran kao opcija za prijavu na zvaničnoj veb-stranici Slayyyter u svrhu promocije albuma ''Worst Girl in America'', stiliziran kao RSVP, te je obožavaocima automatski slao poruke o datumima izlaska budućih singlova, omotima, najavama spotova i ponudama robe.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=slayyyter {{!}} official site |url=https://www.slayyyter.com/ |access-date=25. 2. 2026 |website=www.slayyyter.com |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pjesma &quot;Beat Up Chanels&quot; objavljena je kao prvi singl s albuma 1. augusta 2025, zajedno s najavom njenog novog ugovora s diskografskom kućom [[Columbia Records]].&lt;ref&gt;{{cite magazine |last1=Mier |first1=Tomás |title=Slayyyter Drops Chaotic 'Beat Up Chanel$' as She Teases Sound Evolution |url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/slayyyter-beat-up-chanels-teases-sound-evolution-1235398916/ |magazine=[[Rolling Stone]] |date=1. 8. 2025 |access-date=24. 2. 2026}}&lt;/ref&gt; Slayyyter je završila većinu albuma do trenutka kada je potpisala ugovor s novom izdavačkom kućom.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Uslijedio je singl &quot;Cannibalism!&quot; 12. septembra 2025.&lt;ref&gt;{{cite magazine |last1=Hess |first1=Liam |title=Slayyyter Is Ready for Pop Music's Big Leagues—But She's Still Keeping Things DIY |url=https://www.vogue.com/article/slayyyter-cannibalism-video-interview |magazine=[[Vogue (časopis)|Vogue]] |date=12. 9. 2025 |access-date=24. 2. 2026}}&lt;/ref&gt; &quot;Crank&quot; je objavljen kao treći singl 24. oktobra 2025.&lt;ref&gt;{{cite magazine |title=Slayyyter Unleashes &quot;Crank&quot;: A Chaotic, Cvnty Masterpiece |url=https://xodivad.com/2025/10/24/slayyyter-unleashes-crank-a-chaotic-cvnty-masterpiece/ |magazine=XO Diva D |date=24. 10. 2025 |access-date=24. 2. 2026}}&lt;/ref&gt; Pjesma &quot;Dance...&quot;, prvobitno planirana kao vodeći singl, objavljena je kao četvrti singl 13. januara 2026, što se poklopilo s zvaničnom najavom albuma.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite magazine |last1=Farrell |first1=Margaret |title=Slayyyter Announces New Album Wor$t Girl in America: Hear &quot;Dance...&quot; |url=https://stereogum.com/2485644/slayyyter-announces-new-album-wort-girl-in-america-hear-dance/music |magazine=[[Stereogum]] |date=16. 1. 2026 |access-date=24. 2. 2026}}&lt;/ref&gt; Peti i posljednji singl &quot;Old Technology&quot; objavljen je 24. februara 2026.&lt;ref&gt;{{cite magazine |title=Slayyyter's &quot;Old Technology&quot; Is the Final Warning Shot Before Wor$t Girl in America |url=https://xodivad.com/2026/02/22/slayyyters-old-technology-is-the-final-warning-shot-before-wort-girl-in-america/ |magazine=XO Diva D |date=24. 2. 2026 |access-date=24. 2. 2026}}&lt;/ref&gt; Dana 16. marta 2026, Slayyyter je najavila turneju [[Worst Girl in the World Tour]], koja je započela 26. jula u St. Louisu.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=16. 3. 2026 |title=Slayyyter Announces Wor$t Girl in the World Tour Across Three Continents |url=https://inmusicblog.com/news/slayyyter-worst-girl-world-tour-2026/ |access-date=16. 3. 2026 |website=InMusic |language=en-US}}&lt;/ref&gt;

U periodu koji je prethodio izlasku albuma, počevši od oktobra 2025, stihovi &quot;I get so gay off that tequila&quot; iz pjesme &quot;Crank&quot; postali su viralni na društvenim mrežama poput [[TikTok]]a. Obožavaoci su često objavljivali slike YouTuberke [[Kayla Sims|lilsimsie]] uz te stihove, te pravili druge varijacije u formatu &quot;I Get So X Off That Y&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=31. 3. 2026 |title=I Get So Gay Off That Tequila |url=https://knowyourmeme.com/memes/i-get-so-gay-off-that-tequila |access-date=12. 4. 2026 |website=Know Your Meme |language=en}}&lt;/ref&gt;

Slayyyter je premijerno izvela nekoliko pjesama s albuma ''Worst Girl in America'', uključujući &quot;Dance...&quot;, &quot;Yes Goddd&quot; i &quot;St. Loser&quot;, tokom svog nastupa na festivalu Homobloc u [[Manchester]]u 6. decembra 2025.&lt;ref&gt;{{cite magazine |last1=Stirling|first1=Lindsay |title=Slayyyter Reclaims the Dance Floor with the Powerhouse Anthem DANCE…|url=https://indie-sound.com/2026/01/16/slayyyter-reclaims-the-dance-floor-with-the-powerhouse-anthem-dance/ |magazine=Indie Sound |date=16. 1. 2026 |access-date=24. 2. 2026}}&lt;/ref&gt; Slayyyter je također 15. aprila izjavila da je zainteresovana za objavljivanje dodatne muzike tokom 2026, uključujući demo snimke i pjesme koje nisu ušle na konačnu verziju albuma.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt;

Dana 17. aprila 2026, nenajavljeno je objavila singl &quot;[[Broke Bitch Freestyle]]&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |last=Breihan |first=Tom |url=https://www.stereogum.com/2496139/slayyyter-broke-bitch-freetyle/music/ |title=Slayyyter – “Broke Bitch Free$tyle” |website=Stereogum |date=17. 4. 2026 |access-date=17. 4. 2026}}&lt;/ref&gt; Pjesmu je pjevačica prvi put izvela 2024. tokom svog nastupa za [[Boiler Room (muzička platforma)|Boiler Room]] u [[Washington, D.C.|Washingtonu]], te je od tada postala jedna od najiščekivanijih pjesama s albuma.&lt;ref&gt;{{cite web |author=Boiler Room |url=https://www.youtube.com/watch?v=DuLS_6BOQls |title=Slayyyter &amp;#124; Boiler Room: DC |website=[[YouTube]] |date=10. 10. 2024 |access-date=17. 4. 2026 |lang=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://music.apple.com/us/song/broke-bitch-free%24tyle/1892137762 |title=BROKE BITCH FREE$TYLE by Slayyyter |website=[[Apple Music]] |date=17. 4. 2026 |access-date=17. 4. 2026}}&lt;/ref&gt; Objavljivanje ove pjesme podstaklo je glasine o predstojećem deluks izdanju albuma, posebno nakon što ju je Slayyyter na mreži [[Twitter|X]] nazvala svojom omiljenom pjesmom s albuma.&lt;ref&gt;{{Cite tweet |user=slayyyter |number=2038046732534075680 |title=BROKE BITCH FREESTYLE |author=WOR$T GIRL IN AMERICA |date=29. 3. 2026 |access-date=17. 4. 2026}}&lt;/ref&gt; Pored toga, pjevačica je otvorila svoj drugi nastup na festivalu [[Coachella]] upravo ovom pjesmom.&lt;ref&gt;{{Cite tweet |user=slayyyter |number=2042744935171133512 |title=THANK YOU COACHELLA SEE YOU NEXT WEEKEND... |author=WOR$T GIRL IN AMERICA |date=11. 4. 2026 |access-date=17. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;

Krajem aprila 2026, organizacija za zaštitu prava životinja [[PETA]] kritikovala je Slayyyter zbog nošenja [[Krzno|lisčijeg krzna]] tokom promocije albuma. Pjevačica je brzo odgovorila na ove optužbe, ukazujući na [[PETA#Kontroverze|PETA-in loš odnos prema pravima životinja]], te na činjenicu da su njena krzna &quot;vintage i antikviteti&quot;, a ne kupljena nova. PETA je tvrdila da nošenje krzna normalizuje industriju krzna, ali je Slayyyter odgovorila da nošenje vintage odjeće zapravo promovira [[Održiva potrošnja|održivu potrošnju]].&lt;ref&gt;{{Cite AV media |url=https://www.youtube.com/watch?v=OEJnRjsWDmE |title=Slayyyter on 'WOR$T GIRL IN AMERICA,' What to Expect From Her Tour &amp; More {{!}} Billboard News Interview |date=21. 5. 2026 |last=Billboard News |time=15:22 |access-date=24. 5. 2026 |via=YouTube}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Disalvo |first=Tom |date=30. 4. 2026 |title=Slayyyter Unleashes On PETA After It Slammed Her Fur Photoshoot: ‘Y’all Are F**king Nuts’ |url=https://www.pedestrian.tv/music/slayyyter-peta-fur-criticism/ |access-date=24. 5. 2026 |website=PEDESTRIAN.TV |language=en-US}}&lt;/ref&gt;

Svoj debi u [[Kasno-noćni televizijski program|kasno-noćnom televizijskom programu]] ostvarila je izvođenjem pjesme &quot;Dance...&quot; u emisiji ''[[The Tonight Show Starring Jimmy Fallon]]'' 19. maja 2026.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Green |first=Walden |date=20. 5. 2026 |title=Watch Slayyyter Make Her Late-Night Debut in a Beer Can Bralette |url=https://pitchfork.com/news/watch-slayyyter-make-her-late-night-debut-in-a-beer-can-bralette/ |access-date=21. 5. 2026 |website=Pitchfork |language=en-US}}&lt;/ref&gt;

== Kritike ==
{{Recenzije albuma|ADM=7.6/10&lt;ref name=anydecentmusic/&gt;|MC=85/100&lt;ref name=&quot;meta&quot;&gt;{{cite news |title=WOR$T GIRL IN AMERICA by Slayyyter Reviews and Tracks |url=https://www.metacritic.com/music/wort-girl-in-america/slayyyter |access-date=3. 4. 2026 |work=[[Metacritic]] |date=27. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;|rec1=[[AllMusic]]|rec1ocjena={{Rating|4|5}}&lt;ref name=&quot;allmusic&quot;&gt;{{cite news |last1=Collar |first1=Matt |title=WOR$T GIRL IN AMERICA - Slayyyter |url=https://www.allmusic.com/album/wort-girl-in-america-mw0004751976 |access-date=29. 3. 2026 |work=[[AllMusic]] |date=27. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;|rec2=''[[Clash (časopis)|Clash]]''|rec2ocjena=8/10&lt;ref name=&quot;clash&quot;&gt;{{cite news |last1=Murray |first1=Robin |title=SLAYYYTER – WOR$T GIRL IN AMERICA |url=https://www.clashmusic.com/reviews/slayyyter-worst-girl-in-america/ |access-date=29. 3. 2026 |work=[[Clash (časopis)|Clash]] |date=27. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;|rec3=''[[Anthony Fantano|The Needle Drop]]''|rec3ocjena=6/10&lt;ref name=&quot;TND&quot;&gt;{{cite web |last1=Fantano |first1=Anthony |title=Slayyyter - WOR$T GIRL IN AMERICA ALBUM REVIEW |url=https://www.youtube.com/watch?v=dJKFdiB6s9Q |access-date=25. 4. 2026 |work=[[Anthony Fantano|theneedledrop]] |date=2. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;|rec4=''[[NME]]''|rec4ocjena={{Rating|4|5}}&lt;ref name=&quot;nme&quot;&gt;{{cite news |last1=Slater |first1=Bailey |title=Slayyyter – ‘Wor$t Girl In America’ review: pop that finds salvation in the underbelly of American cinema |url=https://www.nme.com/reviews/album/slayyyter-worst-girl-in-america-review-3936891 |access-date=29. 3. 2026 |work=[[NME]] |date=27. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;|rec5=''[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]''|rec5ocjena=8.2/10&lt;ref name=&quot;pitchfork&quot;&gt;{{Cite web |last=Tafoya |first=Harry |date=2. 4. 2026 |title=Slayyyter: WOR$T GIRL IN AMERICA Album Review |url=https://pitchfork.com/reviews/albums/slayyyter-worst-girl-in-america/ |access-date=2. 4. 2026 |website=[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]] |language=en-US}}&lt;/ref&gt;|rec6=''[[PopMatters]]''|rec6ocjena=9/10&lt;ref name=&quot;PM&quot;&gt;{{Cite web |last=Malone |first=Nick |date=2. 4. 2026 |title=Slayyyter Is Done Playing Dress-Up on 'Wor$t Girl in America' |url=https://www.popmatters.com/slayyyter-worst-girl-in-america |access-date=4. 4. 2026 |website=[[PopMatters]] |language=en-US}}&lt;/ref&gt;|rec7=''[[Slant Magazine]]''|rec7ocjena={{Rating|3.5|5}}&lt;ref name=&quot;slant&quot;&gt;{{cite news |last1=Mooney |first1=Alexander |title=Slayyyter ‘Wor$t Girl in America’ Review: Hysteria and Hyperbole |url=https://www.slantmagazine.com/music/slayyyter-worst-girl-in-america-album-review/ |access-date=29. 3. 2026 |work=[[Slant Magazine]] |date=27. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;}}''Worst Girl in America'' dobio je široko priznanje muzičkih kritičara. Na veb-stranici [[Metacritic]], koja dodjeljuje ponderisanu prosječnu ocjenu do 100 na osnovu recenzija glavnih publikacija, album je dobio prosječnu ocjenu 85 na osnovu šest recenzija, što ukazuje na &quot;opće prihvatanje&quot;.&lt;ref name=&quot;meta&quot; /&gt; Agregator recenzija Any Decent Music dao je albumu prosječnu ocjenu 7,6 od 10 na osnovu sedam recenzija kritičara.&lt;ref name=&quot;anydecentmusic&quot;&gt;{{Cite web |title=Wor$T Girl In America by Slayyyter reviews |url=http://www.anydecentmusic.com/review/14590/Slayyyter-WorT-Girl-In-America.aspx |access-date=23. 4. 2026 |website=Any Decent Music}}&lt;/ref&gt;

Matt Collar je u recenziji za [[AllMusic]] primijetio uticaje koje je Slayyyter crpila kroz popis pjesama: &quot;blistave elemente [[Madonna|Madonnine]] ere ''[[Ray of Light]]'' u pjesmi 'Gas Station', stil grupe [[Blondie]] u 'Unknown Loverz' i zvuk u stilu pjevačice [[Robyn]] u 'Old Fling$' s rastućim [[EDM muzika|EDM]] refrenom&quot;. Collar je pohvalio Slayyyter jer je te pjesme učinila prepoznatljivo svojima uprkos podsjećanju na plesnu muziku 2000-ih i 2010-ih. Za Collara, ''Worst Girl in America'' predstavlja evoluciju zvuka u odnosu na ''[[Troubled Paradise]]'' i ''[[Starfucker (Slayyyter album)|Starfucker]]'', &quot;spajajući klasični tinejdžerski R&amp;B zvuk [[Britney Spears]] s drskim stavom pjevačice [[Kesha]]&quot; sa još više žara nego ranije.&lt;ref name=&quot;allmusic&quot; /&gt;

Pišući za ''[[Slant Magazine]]'', Alexander Mooney je naveo da album &quot;kanališe sve njene najdivlje impulse, ali su njeni glasni usponi i turobni padovi dozirani s pažnjom i preciznošću&quot;. Upoređujući izdanje s albumom ''Starfucker'', Mooney je smatrao da ''Worst Girl in America'' za Slayyyter predstavlja &quot;više zvučno nego tematsko dostignuće&quot;, u kojem pronađe &quot;zvuk koji je nepogrešivo njen&quot;. Za Mooneyja, album je na kraju bio &quot;više konceptualno poigravanje s usponima i padovima nego sama izjava o namjerama sugerisana virtuoaznom produkcijom&quot;.&lt;ref name=&quot;slant&quot; /&gt;

Robin Murray iz časopisa ''[[Clash (časopis)|Clash]]'' pohvalio je izdanje kao &quot;pop meteorit spreman da ostavi neobičan krater u pop kulturi&quot; i lansira Slayyyter u mainstream. Iako ostaje vjerna svojoj karakterističnoj &quot;[[rave]]-pop energiji&quot;, Murray je smatrao da je album &quot;sažetiji i pun namjere&quot; u odnosu na ranije radove, ukazujući na to da je Slayyyter &quot;gradila na svojoj prošlosti, učila na greškama i djeluje spremno da preuzme svoj tron&quot;.&lt;ref name=&quot;clash&quot; /&gt; Sajt ''[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]'' dodijelio je albumu priznanje &quot;Best New Music&quot;. Recenzija Harryja Tafoye uporedila je Slayyyterin napredak s onim koji je napravila [[Charli XCX]] između albuma ''[[Crash (album Charli XCX)|Crash]]'' (2022) i ''[[Brat (Charli XCX)|Brat]]'' (2024): poput albuma ''Brat'', ''Worst Girl in America'' &quot;postiže svoju oštrinu tako što odbacuje pop ljepotu i naglo skreće prema klupskom antagonizmu&quot;. Slayyyter je odbacila poređenja s Charli XCX u prethodnom intervjuu, rekavši da se ne poznaju i da djeluju u različitim dijelovima muzičke industrije.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; Ovaj zaokret omogucava veću ranjivost u odnosu na prethodna izdanja, jer &quot;haos ne samo da pojačava patos njene muzike, već i naglašava njenu ljudskost&quot;.&lt;ref name=&quot;pitchfork&quot; /&gt;
== Spisak pjesama ==
{{tracklist|title1=[[Dance...]]|writer1=[[Slayyyter]], Nate Campany, Kyle Shearer|extra1=Valley Girl|length1=4:47|title2=[[Beat Up Chanels]]|writer2=Slayyyter, Austin Corona, Wyatt Bernard|extra2=Corona, Bernard{{ref|a|[a]}}|length2=3:18|title3=[[Cannibalism!]]|writer3=Slayyyter, Corona, Bernard|extra3=Corona, Bernard{{ref|a|[a]}}|length3=2:47|title4=[[Old Technology]]|writer4=Slayyyter, Jacob Rabitsch|extra4=Yakob|length4=2:39|title5=[[Crank (Slayyyter)|Crank]]|writer5=Slayyyter, Corona, Bernard|extra5=Corona, Bernard{{ref|a|[a]}}|length5=2:55|title6=[[Gas Station (Slayyyter)|Gas Station]]|writer6=Slayyyter, Marvy Ayy|extra6=Marvy Ayy|length6=3:38|title7=[[Yes Goddd]]|writer7=Slayyyter, Jordan Palmer|extra7=Palmer|length7=2:39|title8=Unknown Loverz|writer8=Slayyyter, Jeremy Malvin|extra8=Chrome Sparks|length8=3:19|title9=Old Flings|writer9=Slayyyter, Jean Baptiste, Karl Rubin, Ryan Buendia, Christian Astrop|extra9=Beau Nox, Jean Baptiste, Rubin, Buendia|length9=3:37|title10=I'm Actually Kinda Famous|writer10=Slayyyter, Nicolas DiPietrantonio|extra10=Nicopop|length10=2:36|title11=St. Loser|writer11=Slayyyter, Owen Jackson, Callie Reiff, Miles Comaskey|extra11=Jackson, Jawn Legend, Reiff, Comaskey|length11=3:35|title12=What Is It Like, to Be Liked?|writer12=Slayyyter, Philip von Boch Scully, Ben Darwish, Tobias Wincorn|extra12=Darwish, Phil Scully|length12=2:18|title13=*Prayer*|writer13=Slayyyter, Jackson|extra13=Jackson|length13=0:37|title14=[[Brittany Murphy.]]|writer14=Slayyyter, Bernard, Corona|extra14=Corona, Bernard|length14=3:44|total_length=42:17}}'''Napomene'''

* Svi naslovi pjesama stilizirani su [[Velika i mala slova|velikim slovima]].
* Pjesme &quot;Beat Up Chanels&quot;, &quot;Old Flings&quot; i &quot;St. Loser&quot; stilizirane su sa [[Znak dolara|znakom dolara]] umjesto slova S (&quot;BEAT UP CHANEL$&quot;, &quot;OLD FLING$&quot; i &quot;$T. LOSER&quot;).
== Ljestvice ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! Ljestvica (2026)
! style=&quot;width:5em;line-height:1.3&quot; |Najviša pozicija
|-
|[[ARIA Charts|Australija]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.aria.com.au/charts/albums-chart/2026-04-06|title=ARIA Top 50 Albums Chart|publisher=[[Australian Recording Industry Association]]|date=6. 4. 2026|access-date=3. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot; |28
|-
|[[Ultratop|Belgija (Flandrija)]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.ultratop.be/nl/album/87771/Slayyyter-Wor$t-Girl-in-America|title=Slayyyter – Wor$t Girl in America|publisher=[[Ultratop]]|access-date=5. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot; |140
|-
|[[Top of the Shops|Hrvatska]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.top-lista.hr/www/lista-prodaje-strano-23-tjedan-2026/ |title=Lista prodaje 23. tjedan 2026. (01.06.2026. - 07.06.2026.)|date=7. 6. 2026 |trans-title=Sales list Week 23 2026 |publisher=[[Top of the Shops|HDU]] |language=hr |access-date=17. 6. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260617115307/https://www.top-lista.hr/www/lista-prodaje-strano-23-tjedan-2026/|archive-date=17. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot; |9
|-
|[[Irish Albums Chart|Irska]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/charts/irish-albums-chart/20260403/48/|title=Official Irish Albums Chart Top 50|publisher=[[Official Charts Company]]|access-date=4. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot; |46
|-
|[[Recorded Music NZ|Novi Zeland]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://aotearoamusiccharts.co.nz/archive/albums/2026-04-03|title=Official Top 40 Albums|publisher=[[Recorded Music NZ]]|date=3. 4. 2026|access-date=3. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot; |23
|-
|[[Associação Fonográfica Portuguesa|Portugal]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.audiogest.pt/uploads/files/file_2026-04-08-09-51-25.pdf|title=Top 200 Álbuns Semana 14 de 2026|page=2|publisher=[[Associação Fonográfica Portuguesa]]|access-date=10. 4. 2026|language=pt-pt}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot; |45
|-
|UK Albumi ([[Official Charts Company|OCC]])&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/charts/official-albums-chart-top-100/20260403/7502/|title=Official Albums Chart Top 100|publisher=[[Official Charts Company]]|access-date=4. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot; |36
|-
|Škotski albumi ([[Official Charts Company|OCC]])&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/charts/scottish-albums-chart/20260403/40/|title=Official Scottish Albums Chart Top 100|publisher=[[Official Charts Company]]|access-date=4. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot; |18
|-
|SAD [[Billboard 200|''Billboard'' 200]]&lt;ref&gt;{{cite tweet|user=billboardcharts|number=2041246309047308554|title=Debuts on this week's #Billboard200...|date=6. 4. 2026|access-date=7. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot; |22
|-
|SAD [[Top Dance Albums]] ([[Billboard (časopis)|''Billboard'']])&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=https://www.billboard.com/charts/dance-electronic-albums/2026-04-11/|title=Top Dance Albums: Week of April 11, 2026|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|access-date=7. 4. 2026|url-access=subscription}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot; |1
|}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.faderlabel.com/slayyyter Slayyyter] na slayyyter.com

{{Slayyyter}}

[[Kategorija:Albumi iz 2026.]]
[[Kategorija:Albumi u izdanju Columbia Recordsa]]
[[Kategorija:Albumi Slayyyter]]
[[Kategorija:Elektropop albumi]]
[[Kategorija:Vizuelni albumi]]</text>
      <sha1>8az42suhqtwsg2g6nes0ftxzxrxo4mw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Zåiromos</title>
    <ns>2</ns>
    <id>537125</id>
    <revision>
      <id>3938550</id>
      <parentid>3938430</parentid>
      <timestamp>2026-11-02T16:50:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zåiromos</username>
        <id>186115</id>
      </contributor>
      <comment>/* Zåiromos na drugim Wikipedijama */ Toki Pona,Inuktitut.</comment>
      <origin>3938550</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3340" sha1="m1vrugkrfcge3tic715tscptfdmod0e" xml:space="preserve">Zdravo, ja sam Zåiromos.

Poznajem sve od sljedećeg:

*193 zemlje [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] [[Datoteka:Flag of the United Nations.svg|22x20px|border|]];

*Teritorije koje [[Ujedinjene nacije]][[Datoteka:Flag of the United Nations.svg|22x20px|border|]] nisu priznale;

*Prekomorske teritorije;

*inkorporirana ostrva [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]][[Datoteka:Flag of the United States.svg|22x20px|border|]];

*Teritorije sa municipalnim statusom kao što je [[Saba]]{{flagicon|Saba}}.

Znam sve njihove zastave, glavne gradove i historije. 

[[Datoteka:Flag Map of The World (2025).png|linija|350px|desno|palac|Svjetska mapa zastava (Geography and Space).]]


&lt;center&gt;[[Datoteka:Gatto zzz.gif|Animacija mačke]]&lt;/center&gt;


A također i mnoge drevne zemlje kao što su Carstva, Kraljevstva, Republike, Kalifati, Sultanat, Kanati, Dinastije, Narodi, Kulture itd. Također njihove glavne gradove, zastave, grbove i simbole koji su simbolizirali to mjesto.

Također sam vrlo dobar u [[Veksilologija|veksilologiji]]{{flagicon image|Flag of FIAV.svg}} i kartografiji

Sviđa mi se [[Kultura Bosne i Hercegovine|bosanska kultura]].


===  Kolekcija geopolitičkih animiranih mapa ===
&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; heights=&quot;200px&quot; caption=&quot;Historijska evolucija Bosne i Balkana kroz vijekove&quot;&gt;
Datoteka:Rise and Fall of the Ottoman Empire 1300-1923int.gif|[[Osmansko Carstvo]] [[Datoteka:Flag of the Ottoman Empire.svg|22px|border]] – Širenje i povlačenje preko teritorije Balkana.
Datoteka:Balkans Animation 1800-2008.gif|[[Bosna i Hercegovina]] [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|22px|border]] – Evolucija granica na Balkanu u modernom dobu (1800–2008).
Datoteka:Breakup of Yugoslavia-TRY2.gif|[[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] [[Datoteka:Flag of Yugoslavia (1946-1992).svg|22px|border]] – Faze raspada i proglašenje nezavisnosti države [[Bosna i Hercegovina]] [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|22px|border]].
&lt;/gallery&gt;


&lt;center&gt;[[Datoteka:Gatto zzz.gif|Animacija mačke]]&lt;/center&gt;

== Zåiromos na drugim Wikipedijama ==
Ovo je moja korisnička stranica na Wikipediji na bosanskom jeziku. Možete posjetiti i moje druge korisničke račune na drugim jezicima Wikipedije:
* {{flagicon|Portugal}} [[:pt:Usuário:Zåiromos|Wikipedija na portugalskom jeziku]]
* {{flagicon|UK}} [[:en:User:Zåiromos|Wikipedija na engleskom jeziku]]
* [[Datoteka:Flag of Shan State.svg|22px|border]] [[:shn:User:Zåiromos|Wikipedija na šanskom jeziku (Shan)]]
*[[File:Flag of Esperanto.svg|22px|border]][[:eo:User:Zåiromos|Wikipedija na Esperantska jeziku]]
* [[File:Flag of Wessex.svg|22px|border]] [[:ang:User:Zåiromos|Wikipedija na Stari engleski]]
* [[File:Flag of Egypt (darker shade of gold).svg|22px|border]][[:arz:User:Zåiromos|Egipatska arapska Wikipedija]]
*[[File:Vexilloid of the Roman Empire.svg|svg|22px|border]][[:la:User:Zåiromos|Latinska Wikipedija]]
*[[File:Toki Pona flag.svg|22px|border]][[:tok:User:Zåiromos|Toki Pona Wikipedija]]
*[[File:Flag of Nunavut.svg|22px|border]][[:iu:User:Zåiromos|Inuktitut Wikipedija]]


[[pt:Usuário:Zåiromos]]
[[en:User:Zåiromos]]
[[shn:User:Zåiromos]]
[[eo:User:Zåiromos]]
[[ang:User:Zåiromos]]
[[arz:User:Zåiromos]]
[[la:User:Zåiromos]]
[[tok:User:Zåiromos]]
[[iu:User:Zåiromos]]</text>
      <sha1>m1vrugkrfcge3tic715tscptfdmod0e</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>I'm from Barcelona</title>
    <ns>0</ns>
    <id>539004</id>
    <revision>
      <id>3938517</id>
      <parentid>3937992</parentid>
      <timestamp>2026-11-02T15:53:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Antgartor</username>
        <id>187301</id>
      </contributor>
      <origin>3938517</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2370" sha1="l6sfla940elrb0xwiafy22myma5f0og" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
| ime               = I'm from Barcelona
| pozadina          =
| slika             = I'm from Barcelona SOS4.8 Murcia SRN.jpg
| žanr              = [[indie pop]]
| karijera          = 2005–danas
| trenutni_članovi  = {{Plainlist|
* Emanuel Lundgren
* Frida Öhnell
* Cornelia Norgren
* Philip Erixon
* Micke Larsson
* Johan Mårtensson
* Anna Fröderberg
* Johan Aineland
* Martin Alfredsson
* Erik Ottosson
* Tina Gardestrand
* David Ljung
* Christofer Olofsson
* Daniel Lindlöf
* Mattias Johansson
* Tobias Granstrand
* Emma Öhnell
* Mathias Alriksson
* Jonas Tjäder
* David Ottosson
* Olof Gardestrand
* Marcus Carlholt
* Julie Witwicki Carlsson
* Rikard Ljung
* Henrik Olofsson
* Jacob Sollenberg
* Fredrik Karp
* Johan Viking
}}
| bivši_članovi     = 
| izdavač           = [[EMI]], Dolores, Mute
| porijeklo         = [[Okrug Jönköping|Jönköping]], [[Švedska]]
}}
'''I'm from Barcelona''' je muzička grupa iz [[Švedska|Švedske]].&lt;ref&gt;Chinen, Nat (April&amp;nbsp;19, 2011). &quot;I'm from Barcelona, ''Forever Today''&quot;, in &quot;[https://www.nytimes.com/2011/04/19/arts/music/new-cds-from-camron-vado-and-jim-jones.html Critics' Choice]&quot;. Print version, &quot;Critics' Choice: New CDs&quot;. p. C3. ''[[The New York Times]]''. nytimes.com. Retrieved 5&amp;nbsp;June 2018.&lt;/ref&gt; Grupu je 2005. osnovao [[Emanuel Lundgren]], a ona broji 29 članova. Posebnost grupe jest upotreba instrumenata – poput bendža, tube ili mandoline – koji se rijetko susreću u popularnoj glazbi glavne struje.

== Diskografija ==
=== Albumi ===
{{div col}}
* ''[[Let Me Introduce My Friends]]'' (2006)
* ''[[Who Killed Harry Houdini?]]'' (2008)
* ''[[27 Songs From Barcelona]]'' (2010)
* ''[[Forever Today]]'' (2011)
* ''[[Growing Up Is For Trees]]'' (2015)
{{div col end}}

=== Singlovi i EP ===
{{div col}}
* EP [[Sing!!]] (2005)
* EP [[Don't Give Up On Your Dreams, Buddy!]] (2006)
* [[We're from Barcelona]] (2006)
* [[Collection of Stamps]] (2006)
* [[Treehouse (singl)|Treehouse]] (2006)
* [[Britney]] (2006)
* [[Paper Planes]] (2008)
* [[Mingus]] (2008)
* [[Get in Line]] (2011)
* [[Come On]] (2011)
* [[Always Spring]] (2011)
* [[Battleships]] (2012)
* [[Violins]] (2015)
{{div col end}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat}}
* [https://www.imfrombarcelona.com/ Zvanični sajt]

[[Kategorija:Muzičke grupe osnovane 2005.]]
[[Kategorija:Švedske muzičke grupe]]</text>
      <sha1>l6sfla940elrb0xwiafy22myma5f0og</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3938520</id>
      <parentid>3938517</parentid>
      <timestamp>2026-11-02T15:58:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Antgartor</username>
        <id>187301</id>
      </contributor>
      <origin>3938520</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2367" sha1="1yof5st9y7ylrx7lc51axf1wulqq0h6" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
| ime               = I'm from Barcelona
| pozadina          =
| slika             = I'm from Barcelona SOS4.8 Murcia SRN.jpg
| žanr              = [[indie pop]]
| karijera          = 2005–danas
| trenutni_članovi  = {{Plainlist|
* Emanuel Lundgren
* Frida Öhnell
* Cornelia Norgren
* Philip Erixon
* Micke Larsson
* Johan Mårtensson
* Anna Fröderberg
* Johan Aineland
* Martin Alfredsson
* Erik Ottosson
* Tina Gardestrand
* David Ljung
* Christofer Olofsson
* Daniel Lindlöf
* Mattias Johansson
* Tobias Granstrand
* Emma Öhnell
* Mathias Alriksson
* Jonas Tjäder
* David Ottosson
* Olof Gardestrand
* Marcus Carlholt
* Julie Witwicki Carlsson
* Rikard Ljung
* Henrik Olofsson
* Jacob Sollenberg
* Fredrik Karp
* Johan Viking
}}
| bivši_članovi     = 
| izdavač           = [[EMI]], Dolores, Mute
| porijeklo         = [[Okrug Jönköping|Jönköping]], [[Švedska]]
}}
'''I'm from Barcelona''' je muzička grupa iz [[Švedska|Švedske]].&lt;ref&gt;Chinen, Nat (April&amp;nbsp;19, 2011). &quot;I'm from Barcelona, ''Forever Today''&quot;, in &quot;[https://www.nytimes.com/2011/04/19/arts/music/new-cds-from-camron-vado-and-jim-jones.html Critics' Choice]&quot;. Print version, &quot;Critics' Choice: New CDs&quot;. p. C3. ''[[The New York Times]]''. nytimes.com. Retrieved 5&amp;nbsp;June 2018.&lt;/ref&gt; Grupu je 2005. osnovao [[Emanuel Lundgren]], a ona broji 29 članova. Posebnost grupe jest upotreba instrumenata – poput bendža, tube ili mandoline – koji se rijetko susreću u popularnoj glazbi glavne struje.

== Diskografija ==
=== Albumi ===
{{div col}}
* ''[[Let Me Introduce My Friends]]'' (2006)
* ''[[Who Killed Harry Houdini?]]'' (2008)
* ''[[27 Songs From Barcelona]]'' (2010)
* ''[[Forever Today]]'' (2011)
* ''[[Growing Up Is For Trees]]'' (2015)
{{div col end}}

=== Singlovi i EP ===
{{div col}}
* [[Sing!!]] (2005)
* EP [[Don't Give Up On Your Dreams, Buddy!]] (2006)
* [[We're from Barcelona]] (2006)
* [[Collection of Stamps]] (2006)
* [[Treehouse (singl)|Treehouse]] (2006)
* [[Britney]] (2006)
* [[Paper Planes]] (2008)
* [[Mingus]] (2008)
* [[Get in Line]] (2011)
* [[Come On]] (2011)
* [[Always Spring]] (2011)
* [[Battleships]] (2012)
* [[Violins]] (2015)
{{div col end}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat}}
* [https://www.imfrombarcelona.com/ Zvanični sajt]

[[Kategorija:Muzičke grupe osnovane 2005.]]
[[Kategorija:Švedske muzičke grupe]]</text>
      <sha1>1yof5st9y7ylrx7lc51axf1wulqq0h6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor s korisnikom:ZijoKasumovic1962</title>
    <ns>3</ns>
    <id>539140</id>
    <revision>
      <id>3938551</id>
      <parentid>3938456</parentid>
      <timestamp>2026-11-02T17:39:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>ZijoKasumovic1962</username>
        <id>187524</id>
      </contributor>
      <origin>3938551</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4051" sha1="gwx2np814jjamit0897acjyq1445dy6" xml:space="preserve">== Molba za pregled nacrta biografije ==
Poštovani urednici,

Novi sam korisnik Wikipedije i potrebna mi je pomoć oko pregleda nacrta biografije o meni, Zijadu Kasumoviću, poznatijem kao Zijo Kasumović.

Moj nacrt nalazi se na sljedećoj adresi:

https://bs.wikipedia.org/wiki/Korisnik:ZijoKasumovic1962/Nacrt

Profesionalno se bavim muzikom od 2009. godine. Imam približno 30 objavljenih pjesama, nastupe na festivalima i saradnje s različitim muzičkim autorima. O mojoj karijeri postoje novinski i televizijski izvještaji.

Svjestan sam da imam sukob interesa jer je riječ o mojoj vlastitoj biografiji. Zato molim nezavisnog urednika da pregleda nacrt i kaže mi da li ispunjava uslove Wikipedije.

Unaprijed zahvaljujem na pomoći.

Srdačan pozdrav, Zijad Kasumović – Zijo [[Korisnik:ZijoKasumovic1962|ZijoKasumovic1962]] ([[Razgovor s korisnikom:ZijoKasumovic1962|razgovor]]) 00:18, 2 novembar 2026 (CET)

:Poštovani gospodine Kasumoviću,
:Hvala Vam na javljanju i na tome što ste otvoreno ukazali na mogući sukob interesa. Dobro je što ste prije objavljivanja biografije zatražili mišljenje nezavisnih urednika.
:Prema dostupnim informacijama, o Vašem muzičkom radu postoje novinski članci, izvještaji o festivalskim nastupima i podaci o saradnji s drugim muzičkim autorima. To predstavlja određenu osnovu za izradu biografskog članka, ali je potrebno pažljivo procijeniti ispunjava li tema kriterije enciklopedijske značajnosti na Wikipediji.
:Posebno je važno da se značajnost ne zasniva samo na broju objavljenih pjesama, nastupima, intervjuima ili vlastitim izjavama, nego prvenstveno na postojanju &quot;pouzdanih i nezavisnih izvora koji su se značajnije bavili Vašim radom i karijerom&quot;. Podaci preuzeti s Vaših profila, YouTube kanala ili drugih vlastitih promotivnih stranica ne mogu zamijeniti takve izvore.
:Preporučila bih da nacrt dodatno uredite u nekoliko pravaca:
:* navedete konkretne bibliografske podatke o objavljenim albumima i pjesmama, uz odgovarajuće izvore;
:* dodate pouzdane izvore koji potvrđuju festivalske nastupe i eventualna priznanja;
:* razdvojite podatke koji su potvrđeni nezavisnim izvorima od informacija koje potiču iz intervjua ili Vaših ličnih izjava;
:* izbjegnete promotivne formulacije i zadržite neutralan, enciklopedijski stil.
:Također, bilo bi dobro provjeriti pojedine biografske podatke i hronologiju karijere, kako bi sve navedeno bilo potkrijepljeno odgovarajućim izvorima.
:Ne bih Vam unaprijed preporučila odustajanje od nacrta, ali ne bih mogla ni potvrditi da trenutno postoji dovoljno osnova za zaseban biografski članak. To zavisi od kvaliteta i nezavisnosti izvora, a ne samo od količine dostupnih informacija.
:Kao autor biografije, zbog sukoba interesa, najbolje je da nastavite predlagati izmjene na stranici za razgovor, dok bi nezavisni urednici trebali odlučiti o njihovom prihvatanju i eventualnom premještanju nacrta u glavni imenski prostor.
:Hvala Vam na razumijevanju i želim Vam uspješan rad na nacrtu.
:Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 08:17, 2 novembar 2026 (CET)

Poštovana Bosancice by MK,

Zahvaljujem Vam na izdvojenom vremenu, korisnim sugestijama i pažljivom osvrtu na moj biografski nacrt.

U potpunosti razumijem Vaše napomene u vezi s nezavisnim i pouzdanim izvorima, neutralnim enciklopedijskim stilom i mogućim sukobom interesa.

Želim dodatno dopuniti nacrt podacima o svojoj muzičkoj karijeri, autorskim saradnjama, festivalskim nastupima i duetskim pjesmama. Također ću nastojati prikupiti odgovarajuće novinske i televizijske izvore koji mogu potvrditi navedene informacije.

Ne želim žuriti s objavljivanjem, već mi je cilj da nacrt bude kvalitetno pripremljen i usklađen s pravilima Wikipedije.

Još jednom Vam zahvaljujem na pomoći i dobronamjernim savjetima.

Srdačan pozdrav,

[[Korisnik:ZijoKasumovic1962|ZijoKasumovic1962]] ([[Razgovor s korisnikom:ZijoKasumovic1962|razgovor]]) 18:39, 2 novembar 2026 (CET)</text>
      <sha1>gwx2np814jjamit0897acjyq1445dy6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Incident s autobusom 300</title>
    <ns>0</ns>
    <id>539146</id>
    <revision>
      <id>3938610</id>
      <parentid>3938465</parentid>
      <timestamp>2026-11-03T07:53:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:1984. u Mandatnoj Palestini]] uklonjena; [[Kategorija:1984. u Palestini]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3938610</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23468" sha1="rxgp8460vaz6yg9m6a63hahuka4zl3l" xml:space="preserve">{{Infokutija napad na civile
| naziv           = Incident s autobusom 300
| slika           = 
| opis_slike      = 
| lokacija        = 
| meta            = 
| koordinate      = 
| datum           = 12-13. aprila 1984.
| vrijeme         = 
| vremenska_zona  = 
| tip             = uzimanje talaca
| mrtvih          = 1 izraelski putnik u autobusu i 4 palestinska napadača
| ranjenih        = 8 izraelskih civila
| žrtve           = 
| počinitelji     = [[Narodni front oslobođenja Palestine]]
| počinitelj      = 
| osumnjičenici   = 
| osumnjičenik    = 
| oružja          = noževi, boce s kiselinom, ručna bomba i kofer za koji su tvrdili da sadrži eksploziv&lt;ref name=&quot;news.google.com&quot;&gt;{{cite web|url=https://news.google.com/newspapers?id=WpMcAAAAIBAJ&amp;sjid=92IEAAAAIBAJ&amp;pg=6961,8395863&amp;dq=israel&amp;hl=en|title=The Pittsburgh Press – Google News Archive Search|access-date=7 November 2014}}&lt;/ref&gt;
| broj_saučesnika =
| saučesnici      =
| branitelji      =
| branitelj       =
}}
'''Incident s autobusom 300''' ({{Jez-he|פרשת קו 300}}, transliterirano: ''Parashat Kav 300'', doslovno: afera &quot;Linija 300&quot;), poznata i kao afera ''Kav 300'', bio je incident iz 1984. u kojem su pripadnici [[Shin Bet]]a pogubili dvojicu palestinskih otmičara autobusa, neposredno nakon okončanja talačke krize i njihovog zarobljavanja.

Nakon incidenta, pripadnici Shin Beta dali su lažne iskaze o svojoj umiješanosti u ovaj slučaj. Izraelski vojni cenzor prvobitno je zabranio izvještavanje o otmici, no objavljivanje informacija o aferi u stranim medijima, a kasnije i u izraelskim, izazvalo je burne reakcije javnosti. Mnogi Izraelci zahtijevali su istragu o okolnostima smrti otmičara. Godine 1985. visoki izraelski general [[Yitzhak Mordechai]] oslobođen je optužbi povezanih sa smrću zarobljenih otmičara.&lt;ref&gt;David K. Shipler, &quot;ARAB and JEW – Wounded Spirits in a Promised Land.&quot; 1986. {{ISBN|0-8129-1273-X}}. Page 90.&lt;/ref&gt; Kasnije se ispostavilo da su pripadnici Shin Beta – izraelske službe unutrašnje sigurnosti – lažno teretili generala, istovremeno prikrivajući ko je izdao direktnu naredbu da se zarobljenici ubiju. Godine 1986. glavni državni tužilac Izraela, [[Yitzhak Zamir]], bio je prisiljen podnijeti ostavku nakon što je odbio obustaviti istragu o ulozi Shin Beta u ovoj aferi.&lt;ref name=&quot;haaretz.com&quot;&gt;Gidi Weitz, '[https://web.archive.org/web/20110928001255/http://www.haaretz.com/print-edition/news/newly-released-papers-reveal-how-shin-bet-tried-to-hide-bus-300-killings-1.386889 Newly released papers reveal how Shin Bet tried to hide 'Bus 300' killings']. in [[Haaretz]], 27 September 2011.&lt;/ref&gt; Ubrzo nakon toga, [[Avraham Shalom]], šef Shin Beta, podnio je ostavku i dobio potpuno predsjedničko pomilovanje za neodređena krivična djela, dok su pomilovanja dobile i mnoge druge umiješane osobe – i to prije nego što su protiv njih uopće podignute optužnice.

Nakon ovog skandala, osnovana je [[Landauova komisija]] kako bi istražila procedure Shin Beta;&lt;ref&gt;David K. Shipler, &quot;ARAB and JEW – Wounded Spirits in a Promised Land.&quot; 1986. {{ISBN|0-8129-1273-X}}. Page 90. President [[Chaim Herzog]].&lt;/ref&gt; utvrđeno je da su pripadnici Shin Beta rutinski davali lažne iskaze pred sudom.

== Detalji incidenta ==
U četvrtak, 12. aprila 1984, četiri naoružana arapska gerilca iz [[Pojas Gaze|Pojasa Gaze]] stigla su u [[Ašdod]], ​​gdje su kao putnici s plaćenim kartama ušli u autobus kompanije &quot;Egged&quot; (linija br. 300), koji je saobraćao na relaciji Tel Aviv – Aškelon i prevozio 41&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot;&gt;{{cite web|url=https://news.google.com/newspapers?id=rQAtAAAAIBAJ&amp;sjid=OM0FAAAAIBAJ&amp;pg=1437,1720854|title=Israelis Storm Bus Hijacked by Arabs — The Palm Beach Post|access-date=7 November 2014|date=13 April 1984|website=Google News Archive Search}}&lt;/ref&gt; putnika. Palestinci su oteli autobus ubrzo nakon što je krenuo sa stanice u 19:30 sati.&lt;ref name=autogenerated1 /&gt; Tokom otmice, jedan od putnika je teško povrijeđen. Otmičari su izjavili da su naoružani noževima&lt;ref&gt;David K. Shipler, &quot;ARAB and JEW – Wounded Spirits in a Promised Land.&quot; 1986. {{ISBN|0-8129-1273-X}}. Page 86. And a grenade according to this source.&lt;/ref&gt; i koferom u kojem se nalaze dvije protivtenkovske granate, te su prijetili da će ih aktivirati.&lt;ref name=&quot;news.google.com&quot;/&gt; Primorali su vozača da promijeni smjer kretanja i vozi prema egipatskoj granici.

Ubrzo nakon otmice, otmičari su južno od Ašdoda pustili iz autobusa jednu trudnicu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://news.google.com/newspapers?id=uP4hAAAAIBAJ&amp;sjid=dUcEAAAAIBAJ&amp;pg=4603,2985531|title=Daily News – Google News Archive Search|access-date=7 November 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://news.google.com/newspapers?id=zcpAAAAAIBAJ&amp;sjid=4aUMAAAAIBAJ&amp;pg=2935,2675904&amp;dq=israeli+pregnant&amp;hl=en|title=The Glasgow Herald – Google News Archive Search|access-date=7 November 2014}}&lt;/ref&gt; Ona je autostopom stigla do benzinske pumpe i odatle obavijestila vlasti o otmici.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pqasb.pqarchiver.com/chicagotribune/access/632620832.html?dids=632620832:632620832&amp;FMT=ABS&amp;FMTS=ABS:AI|title=Archives: Chicago Tribune|access-date=7 November 2014|archive-date=12 October 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171012105332/https://pqasb.pqarchiver.com/chicagotribune/doc/170683136.html?FMT=ABS&amp;FMTS=ABS:AI&amp;type=historic&amp;date=&amp;author=&amp;pub=&amp;edition=&amp;startpage=&amp;desc=|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Nakon toga, izraelske vojne snage započele su potjeru za autobusom.&lt;ref name=autogenerated4&gt;{{cite web|url=https://news.google.com/newspapers?id=yboyAAAAIBAJ&amp;sjid=Wu8FAAAAIBAJ&amp;pg=1405,1659680&amp;dq=bus+alerted&amp;hl=en|title=Ottawa Citizen – Google News Archive Search|access-date=7 November 2014}}&lt;/ref&gt;

Autobus, koji se kretao brzinom od 120 km/h,&lt;ref name=autogenerated4 /&gt; probio je dvije improvizovane cestovne blokade, sve dok izraelski vojnici nisu pucali u gume&lt;ref name=autogenerated2&gt;{{cite web|url=https://news.google.com/newspapers?id=WpMcAAAAIBAJ&amp;sjid=92IEAAAAIBAJ&amp;pg=6961,8395863|title=The Pittsburgh Press – Google News Archive Search|access-date=7 November 2014}}&lt;/ref&gt; i uspjeli zaustaviti vozilo u blizini palestinskog kampa [[Deir el-Balah]] u Pojasu Gaze, svega 10 milja sjeverno od egipatske granice.&lt;ref name=autogenerated1 /&gt; Kada se autobus zaustavio, neki putnici su uspjeli pobjeći kroz otvorena vrata.&lt;ref name=autogenerated1 /&gt;

Tokom napete situacije koja je uslijedila, na mjesto događaja počeli su pristizati predstavnici izraelskih medija. Također su bili prisutni visoki vojni oficiri i političari. Među njima su bili načelnik Generalštaba [[Moshe Levi]], ministar odbrane [[Moshe Arens]] i direktor izraelske unutrašnje obavještajne službe Shin Bet, Avraham Shalom. Brigadni general Yitzhak Mordechai postavljen je na čelo operacije spašavanja.

Otmičari, koji su putnike iz autobusa držali kao taoce, zahtijevali su oslobađanje 500 arapskih zatvorenika koji su se nalazili u izraelskim zatvorima, kao i slobodan prolaz za sebe u [[Egipat]].&lt;ref name=autogenerated1 /&gt; Otmičari su izjavili da neće oklijevati da aktiviraju kofer pun eksploziva i pobiju sve putnike u autobusu.

Kako su pregovori odmicali, pripadnici službe Shin Bet na licu mjesta brzo su zaključili da se otmičari ponašaju kao amateri; jedan od njih je kasnije izjavio da je &quot;pomalo smiješno nazivati ​​ovo terorističkim napadom s uzimanjem talaca radi pregovora&quot; te da ta četvorka ne predstavlja nikakvu prijetnju.&lt;ref name=&quot;Weitz&quot;&gt;Gidi Weitz [https://www.haaretz.com/2013-04-06/ty-article/.premium/how-lies-shielded-israels-secret-service/0000017f-dbc3-db22-a17f-fff3441d0000 'New Testimonies on Bus 300 Affair Reveal How Lies Protected Israel's Secret Service,'] [[Haaretz]] 6 April 2013.&lt;/ref&gt;

=== Operacija oslobađanja ===
Nakon dugotrajnih pregovora, 13. aprila oko 7:00 sati ujutro, tim komandosa jedinice Sayeret Matkal, predvođen Doronom Kempelom, upao je u autobus, pucajući na otmičare kroz prozore vozila.&lt;ref name=autogenerated3&gt;{{cite web|url=https://news.google.com/newspapers?id=yboyAAAAIBAJ&amp;sjid=Wu8FAAAAIBAJ&amp;pg=1405,1659680|title=Ottawa Citizen – Google News Archive Search|access-date=7 November 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.israelhayom.co.il/military-life/world-news-military-life/article/5000283 ממוקד, כריזמטי, נועז: הלוחמים לשעבר מספרים על ראש השב&quot;כ החדש רונן בר]&lt;/ref&gt; Tokom ove operacije, vojnici su uspjeli ubiti dvojicu otmičara, zarobiti drugu dvojicu i osloboditi sve taoce osim jedne putnice – devetnaestogodišnje vojnikinje Irit Portuguez, koju su tokom akcije greškom ubile snage [[Izraelske odbrambene snage|Izraelskih odbrambenih snaga]] (IDF).&lt;ref name=autogenerated3 /&gt;&lt;ref&gt;[https://www.haaretz.co.il/magazine/kav300/1.1483815]  כך שברו בכירי השב&quot;כ את קשר השתיקה סביב פרשת קו 300 Haaretz 28.9.11&lt;/ref&gt; Sedam putnika je ranjeno tokom operacije.

=== Pogubljenje dvojice zarobljenih otmičara ===
Dvojica otmičara su zarobljena živa, vezana i odvedena na obližnju poljanu, gdje su ih pretukli ljudi koji su se okupili oko njih. Šef službe Shin Bet, Avraham Shalom, i šef operacija Shin Beta, Ehud Yatom, prišli su vezanim muškarcima. Prije nego što je napustio mjesto događaja, Shalom je naredio Yatomu da ih pogubi.

&quot;Kao rezultat toga, Yatom i nekoliko pripadnika Shin Beta odveli su muškarce u vozilo i odvezli ih na izolovanu lokaciju, gdje su ih pretukli na smrt kamenjem i željeznim šipkama.&quot;&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Bergman|first1=Ronen|title=Rise and Kill First|date=30 January 2018|publisher=Random House|location=5048}}&lt;/ref&gt;

Izraelski vojni cenzor zabranio je izvještavanje o otmici. Zbog toga su početni izvještaji, objavljeni u Izraelu i širom svijeta, navodili da su svi otmičari ubijeni tokom akcije oslobađanja. Ipak, tri dana kasnije, izraelski dnevni list ''Hadashot'' prenio je izvještaj iz ''[[The New York Timesa]]'' – čime je zaobišao izraelskog vojnog cenzora – u kojem se navodilo da su dvojica otmičara zarobljena živa. Nekoliko dana kasnije, ''Hadashot'' je na naslovnoj strani objavio fotografiju koju je snimio Alex Levac, a na kojoj se vidi jedan od otmičara – živ i potpuno pri svijesti – dok ga izvode iz autobusa.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.shlomi-group.com/forum/index.php?showtopic=26759|title=-Masters of Photography -|access-date=7 November 2014|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20141016180817/http://www.shlomi-group.com/forum/index.php?showtopic=26759|archive-date=16 October 2014}}&lt;/ref&gt; Objavljivanje fotografije izazvalo je burne reakcije javnosti, te su mnogi u Izraelu zahtijevali istragu o okolnostima smrti otmičara.

== Preuzimanje odgovornosti od strane Narodnog fronta oslobođenja Palestine ==
U [[Damask]]u je [[Basam Abu Šarif]], predstavnik Narodnog fronta za oslobođenje Palestine (PFLP), izjavio da je njegova organizacija odgovorna za napad.&lt;ref name=autogenerated2 /&gt; Rekao je da su otmičari zahtijevali oslobađanje 30 zatvorenika koji su se nalazili u zatvoru Nafha, na jugu Izraela. Izraelski izvori odbacili su ove tvrdnje, optuživši Fatah za odgovornost.&lt;ref&gt;The Times (London), 14 April 1984. Christopher Walker, [[Robert Fisk]].&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;David K. Shipler, &quot;Arab and Jew – Wounded Spirits in a Promised Land.&quot; 1986. {{ISBN|0-8129-1273-X}}. pages 86, 87. In Shipler's account, the Jewish driver was threatened with a grenade. He managed to escape when the bus stopped and was badly beaten after being mistaken for a hijacker.&lt;/ref&gt;

== Naknadni povezani događaji ==
Moshe Arens, koji je odobrio operaciju, nakon događaja je ustvrdio da je, uprkos žrtvama među putnicima, operacija bila &quot;apsolutno neophodna&quot;. Izjavio je: &quot;Bila je to duga i teška noć, a mi smo slijedili politiku koju je Izrael tradicionalno uspostavio – da ne popuštamo pred zahtjevima terorista.&quot;

U 8:00 sati ujutro, dan nakon otmice, snage Izraelskih odbrambenih snaga (IDF) počele su s miniranjem kuća porodica četvorice otmičara.&lt;ref&gt;Christopher Walker, The Times. 17 April 1984. &quot;Israel could stage reprisals in Syria&quot;.&lt;/ref&gt;

== Posljedice ==
=== Prva istraga ===
Nešto više od sedmicu dana nakon otmice, [[David Shipler]], dopisnik ''The New York Timesa'' iz Izraela, objavio je izvještaj u kojem se navodi da dnevni list ''Hadashot'' posjeduje fotografiju – čiji je autor Alex Levac&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.shlomi-group.com/forum/index.php?showtopic=26759|title=אלכס ליבק-Masters of Photography – קבוצת הצילום של שלומי|access-date=7 November 2014|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20141016180817/http://www.shlomi-group.com/forum/index.php?showtopic=26759|archive-date=16 October 2014}}&lt;/ref&gt; – na kojoj se vidi jedan od otmičara kako ga odvode s lisicama na rukama. Novinari tog lista sa sigurnošću su identifikovali muškarca na fotografiji kao 18-godišnjeg Majdija Abu Jummu, jednog od četvorice poginulih. Vijest je prenijeta širom svijeta.&lt;ref&gt;{{cite news |first=David |last=Shipler |work=The Times |date=21 April 1984 |title=Israel in dock over bus terrorist (Full by-line: D.S., ''The New York Times'', Bani Suheila, Gaza.)}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.halemo.com/info/kav300/shabak300b.jpg|title=Link to picture}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |first=Alex |last=Levac |title=Revisiting the photo that exposed a Shin Bet lie |work=Haaretz |date=28 April 2009 |url=https://www.haaretz.com/revisiting-the-photo-that-exposed-a-shin-bet-lie-1.275021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150225151148/http://www.haaretz.com/revisiting-the-photo-that-exposed-a-shin-bet-lie-1.275021 |url-status=dead |archive-date=25 February 2015 |access-date=25 February 2015}}&lt;/ref&gt;

U Izraelu je priču u nedjelju, 22. aprila, objavio list ''Al HaMishmar'', blizak stranci Mapam. U glavnom članku, koji je prošao cenzuru, citirali su &quot;ovlaštene visoke izvore&quot; koji su izjavili da je osnivanje istražne komisije o smrti dvojice otmičara neizbježno.&lt;ref&gt;{{cite news |first=Christopher |last=Walker |work=The Times |date=23 April 1984 |title=Israeli army investigates deaths of bus hijackers}}&lt;/ref&gt;

Dana 24. aprila, David Shipler je pozvan u ured direktora Vladinog ureda za štampu, Mordechaija Dolinskyja, gdje mu je upućen &quot;oštar ukor&quot;. Smatra se da mu akreditacija za rad u Izraelu nije oduzeta samo zato što je ionako uskoro napuštao svoju dužnost.&lt;ref&gt;{{cite news |first=Christopher |last=Walker |work=The Times |date=27 April 1984 |title=Israel reprimands US journalist}}&lt;/ref&gt;

Dana 25. aprila, sedmičnik ''HaOlam HaZeh'' (&quot;Ovaj svijet&quot;) – koji je sedmicu ranije izašao s praznim prostorima na stranicama – na naslovnici je objavio zamućenu fotografiju muškarca kojeg odvode. Urednik časopisa, [[Uri Avnery]], uspio je nadjačati otpor cenzora nakon što je zaprijetio da će slučaj iznijeti pred Vrhovni sud. [[Yossi Klein]], urednik ''Hadashota'', potvrdio je dopisnicima da muškarac na fotografiji nije Majdi Abu Jumma.&lt;ref&gt;{{cite news |first=Christopher |last=Walker |work=The Times |date=26 April 1984 |title=Doubts raised on killing reinforced by photograph}}&lt;/ref&gt;

Dana 27. aprila, listu ''Hadashot'' naloženo je da na četiri dana obustavi izlaženje. Ova kazna – koja nije bila izrečena nijednom jevrejskom mediju više od petnaest godina – uslijedila je nakon što su objavili informaciju da je ministar odbrane Arens formirao istražnu komisiju, na čijem je čelu bio general u rezervi Meir Zorea. Ta informacija bila je dostavljena Odboru urednika glavnih izraelskih novina uz uslov da se ne objavljuje. List ''Hadashot'', čiji su vlasnici izdavači uglednih novina ''[[Ha'aretz]]'', nije bio član Odbora urednika.&lt;ref&gt;{{cite news |first=Christopher |last=Walker |work=The Times |date=28 April 1984 |title=Israeli inquiry into bus hijackers, deaths}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |first=Christopher |last=Walker |work=The Times |date=30 April 1984 |title=Israeli censor suspends paper for reports on death of bus hijackers}}&lt;/ref&gt;

Zorein izvještaj dostavljen je u tajnosti parlamentarnom Odboru za vanjske poslove i sigurnost 29. maja. Njegovi nalazi nisu objavljeni u javnosti, ali se navodi da su &quot;zaprepastili sigurnosni establišment&quot;. Istovremeno, ''Hadashot'' je opovrgnuo izjavu Mošea Arensa da nije bio na mjestu otmice, tvrdeći da je njihov fotograf stajao pored njega neposredno prije nego što je ovaj snimio fotografiju Majdija Abu Jame. Također su izražene zabrinutosti u vezi s televizijskim intervjuom koji je Arens dao ubrzo nakon događaja, u kojem je izjavio: &quot;Ko god planira terorističke akte u Izraelu, mora znati da neće izaći živ.&quot; Načelnik Generalštaba Izraelskih odbrambenih snaga (IDF), [[Rafael Eitan]], dao je sličnu izjavu: &quot;Teroristi moraju znati da iz takve operacije neće izaći živi.&quot;&lt;ref&gt;{{citation |first=Moshe |last=Brilliant |work=The Times |date=30 May 1984 |title=Shamir calls Arab bus deaths a deviation. (Eitan quote from Davar. Arens quoted in ''Times'' 28 April.)}}&lt;/ref&gt;

=== Suđenje ===
Godine 1985. brigadni general Yitzhak Mordechai, koji je predvodio upad u autobus, zajedno s jedanaest drugih osoba, izveden je pred sud zbog ubistva dvojice zarobljenika. Optuženi su da su bili dio veće grupe koja je zarobljenike pretukla na smrt udarcima rukama i nogama. Svjedoci su opisali kako je general udarao zarobljenike pištoljem. Oslobođen je optužbi, a optužbe protiv ostalih su odbačene. U proljeće 1986, zamjenik šefa službe Shin Bet, Reuven Hazak, te dvojica službenika, Rafi Malka i Peleg Raday, sastali su se s premijerom [[Shimon Peres|Shimonom Peresom]] i optužili svog nadređenog, Avrahama Shaloma, da je naredio ubistva i koordinirao iskaze svjedoka u postupku protiv generala Mordechaija. Peres je odbio poduzeti bilo kakve mjere na osnovu tih informacija, a trojica službenika su otpuštena iz Shin Beta. Nakon toga su iznijeli dokaze koji su naveli glavnog državnog tužioca Yitzhaka Zamira da pokrene krivičnu istragu protiv visokih zvaničnika Shin Beta, optuženih za prikrivanje ubistava.&lt;ref name=&quot;haaretz.com&quot;/&gt; Nakon što je upoznat s dokazima, Zamir je pokrenuo policijsku istragu o djelovanju Shin Beta, a posebno o ulozi njegovog direktora. U maju 1986, Zamir je bio prisiljen podnijeti ostavku uslijed optužbi da je ugrozio nacionalnu sigurnost, nakon što je odbio obustaviti svoje istrage.&lt;ref&gt;Middle East International, issue 276, page 5. 30 May 1986. [[Peretz Kidron]]&lt;/ref&gt; Vijest o njegovoj ostavci prenijeli su međunarodni mediji, a izraelske novine uspjele su zaobići vojnu cenzuru objavljivanjem informacija o Shin Betu. Postalo je javno poznato da je Avraham Shalom optužen za izdavanje naredbe o ubistvu dvojice zarobljenika i organiziranje opsežnog prikrivanja zločina, što je uključivalo i pokušaj da se odgovornost pripiše generalu Mordechaiju.&lt;ref&gt;David K. Shipler, &quot;ARAB and JEW – Wounded Spirits in a Promised Land.&quot; 1986. {{ISBN|0-8129-1273-X}}. pages 89, 90.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Middle East International, issue 277, pages 9 -10. 13 June 1986. Peretz Kidron&lt;/ref&gt;

U junu 1986, malo poznati sudija Yosef Harish preuzeo je dužnost glavnog državnog tužioca, a predsjednik Chaim Herzog dodijelio je potpuno pomilovanje Shalomu i četvorici drugih službenika Shin Beta.&lt;ref&gt;Shipler, page 90.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Amnesty International, &quot;Israel and the Occupied Territories: The military justice system in the Occupied Territories: detention, interrogation and trial procedures.&quot; July 1991. AI Index: MDE 15/34/91. Page 43: &quot;The affair&quot; was closed when in 1986 the President of Israel pardoned 11 Shin Bet members involved in it.&lt;/ref&gt; Ova pomilovanja osporena su pred Vrhovnim sudom. Tokom žalbenog postupka otkriveni su dokumenti u kojima Shalom tvrdi da su svi njegovi postupci bili &quot;odobreni i sankcionisani&quot;. Time je u slučaj umiješan i tadašnji premijer – [[Yitzhak Shamir]].&lt;ref&gt;Middle East International, issue 279, pages 8–10, 11 July 1986. Peretz Kidron.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Shipler, page 90: &quot;Shalom swore in an affidavit that his action had been approved by the political echelon.&quot;&lt;/ref&gt; Dana 6. augusta 1986, Vrhovni sud je potvrdio odluke o pomilovanju, ali je glavni državni tužilac Harish obećao da će biti provedena istraga.&lt;ref&gt;Middle East International issue 281, page 6,8 August 1986. Peretz Kidron.&lt;/ref&gt;

=== Posljedice afere ===
Afera je značajno narušila ugled i javnu sliku službe Shin Bet u Izraelu. Također je dovela do preispitivanja cenzure u Izraelu, nakon što je postalo očigledno da su cenzori doprinijeli zataškavanju afere.

U sklopu sveobuhvatne istrage o Shin Betu tokom ove afere, otkriveno je da je organizacija rutinski koristila fizičku silu tokom ispitivanja, što je dovelo do osnivanja [[Landauova komisija|Landauove komisije]] sa zadatkom da istraži procedure ispitivanja i druge postupke ove organizacije.

Prema riječima izraelskog novinara [[Gideon Levy|Gideona Levyja]], ljudi koji su razotkrili skandal nikada nisu dobili priznanja, dok su oni koji su zataškavali incident ostvarili uspješne i prestižne karijere.&lt;ref&gt;Gideon Levy, ''[https://web.archive.org/web/20111003015024/http://www.haaretz.com/print-edition/opinion/the-shin-bet-scandal-that-never-died-1.387594 The Shin Bet scandal that never died],'' [[Haaretz]], 2 October 2011.&lt;/ref&gt;

=== Ehud Yatom ===
Godine 1996. službenik Shin Beta, [[Ehud Yatom]], koji je odlazio u penziju, dao je intervju za dnevni list ''Yediot Aharonot'' u kojem je, između ostalog, izjavio: &quot;Razbio sam im lobanje&quot; – po naređenju šefa Shin Beta, Avrahama Shaloma – dodavši: &quot;Ponosan sam na sve što sam učinio.&quot; Yatom je ispričao da je muškarce, smještene na nosila, unio u kombi. &quot;Usput sam dobio naređenje od Avrahama Shaloma da ih ubijem, pa sam ih ubio.&quot;&lt;ref&gt;{{cite news |last=Brown |first=Derek |work=The Independent |title=Shin Bet man 'proud of murdering two Arabs.' |date=24 July 1996 |quote=Mr Yaton told Yediot Ahronoth &quot;I am one of the few who came away from the affair with a healthy soul . . . I am proud of what I have done.&quot;}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |last=La Guardia |first=Anton |work=The Daily Telegraph. |title=Justice minister's resignation adds to Netanyahu's troubles |date=9 August 1996 |quote=Ehud Yatom, admitted last week that he killed the men by bashing their skulls with rocks.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Human Rights Watch world report 1997: Events of 1996'', Human Rights Watch, 1996 p.293&lt;/ref&gt; &quot;Samo čiste, moralne ruke u Shin Betu mogu učiniti ono što je potrebno u jednoj demokratskoj državi.&quot; Od 2003. do 2006, Yatom je bio zastupnik u Knesetu.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==
* [https://web.archive.org/web/20121023093409/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,961571,00.html?promoid=googlep Time: Israel Struggle At the Top, 1996]
* [https://www.nytimes.com/1987/03/17/world/israelis-voice-new-weariness-at-scandal-ridden-leaders.html?pagewanted=all The New York Times: Israelis Voice New Weariness At Scandal-ridden Leaders, 1987]

{{Izraelsko-palestinski sukob}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:1984. u Palestini]]
[[Kategorija:1984. u Izraelu]]
[[Kategorija:Historija Palestine]]
[[Kategorija:Historija Izraela]]
[[Kategorija:Masakri u 1984.]]
[[Kategorija:Masakri nad Izraelcima]]
[[Kategorija:Vojna historija Izraela]]
[[Kategorija:Vojna historija Palestine]]
[[Kategorija:Vansudska ubistva koja je počinila izraelska vojska]]</text>
      <sha1>rxgp8460vaz6yg9m6a63hahuka4zl3l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Noć jedrilica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>539148</id>
    <revision>
      <id>3938609</id>
      <parentid>3938464</parentid>
      <timestamp>2026-11-03T07:53:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:1987. u Mandatnoj Palestini]] uklonjena; [[Kategorija:1987. u Palestini]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3938609</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14880" sha1="7eu9kl61qvbogkiva0a88m0it0v2swd" xml:space="preserve">{{Infokutija napad na civile
| naziv           = Noć jedrilica
| slika           = ליל הגלשונים 4.jpg
| opis_slike      = Vojnici pregledaju jedrilicu
| lokacija        = 
| meta            = 
| koordinate      = {{coord|33|13|23|N|35|36|06|E|display=inline,title|type:event}}
| datum           = {{Početni datum i godine|1987|11|25}}
| vrijeme         = 
| vremenska_zona  = 
| tip             = Iznenadni napad, masovna pucnjava
| mrtvih          = 6 izraelskih vojnika  (+2 palestinska napadača)
| ranjenih        = 8 izraelskih vojnika
| žrtve           = 
| počinitelji     = [[Narodni front oslobođenja Palestine – generalna komanda]]
| počinitelj      = 2
| osumnjičenici   = 
| osumnjičenik    = 
| oružja          = 
| broj_saučesnika =
| saučesnici      =
| branitelji      =
| branitelj       =
}}
'''Noć jedrilica'''&lt;ref name=&quot;WaPo&quot; /&gt; ({{Jez-he|ליל הגלשונים}}, doslovno: ''Leil HaGilshonim'') bio je napad koji je 25. novembra 1987. izvela organizacija [[Narodni front oslobođenja Palestine – generalna komanda]] (PFLP-GC) na izraelske vojnike u sjevernom [[Izrael]]u. U tom napadu, dva palestinska borca ​​infiltrirala su se u Izrael iz južnog [[Liban]]a koristeći jedrilice kako bi izvela iznenadni napad. Jednog od militanata izraelske sigurnosne snage locirale su i ubile prije nego što je uspio ući u Izrael. Drugi je uspio preći granicu, otvorio je vatru na vojni kamion i ušao u bazu [[Izraelske odbrambene snage|Izraelskih odbrambenih snaga]] (IDF), pri čemu je ubio šest izraelskih vojnika i ranio najmanje sedam drugih, prije nego što je i sam ubijen.

Izraelska vojska bila je izložena oštrim kritikama zbog svoje, kako se činilo, nemoći pred ovim napadom – i to uprkos činjenici da je Izrael prvobitno otkrio prisustvo jedrilica i izdao upozorenja obližnjim položajima. Zbog upotrebe jedrilica, kao i zbog nesposobnosti izraelske vojske da zaustavi napad – unatoč njenoj vojnoj moći i prethodnom upozorenju – &quot;Noć jedrilica&quot; se često poredi s [[Napadi 7. oktobra|napadima 7. oktobra]].

== Pozadina ==
Godine 1987. Izrael je okupirao sigurnosnu zonu u južnom Libanu. Jedna od organizacija koje su se ondje borile protiv Izraela bio je Narodni front za oslobođenje Palestine – Generalna komanda (PFLP-GC), predvođen [[Ahmed Džibril|Ahmedom Džibrilom]]. Riječ je o otcijepljenoj frakciji [[Palestinska oslobodilačka organizacija|Palestinske oslobodilačke organizacije]] (PLO) sa sjedištem u [[Damask]]u, koja je u Libanu djelovala još od kasnih 1960-ih, izvodeći napade na sjeverni Izrael. PFLP-GC je tokom 1970-ih i 1980-ih izveo desetine napada u [[Evropa|Evropi]] i na [[Bliski istok|Bliskom istoku]].&lt;ref name=&quot;WaPo&quot; /&gt;

Ograda duž granice otežavala je ulazak u Izrael. Sličan pokušaj zabilježen je u martu 1981, kada je jedan napadač, koristeći motornu jedrilicu, stigao do [[Haifski zaliv|Haifskog zaliva]] i bacio nekoliko bombi; međutim, ostao je bez goriva, bio prisiljen na slijetanje i potom uhapšen.&lt;ref name=rabin&gt;{{Cite web|title=292 Statement in the Knesset by Defense Minister Rabin|work=Israel Ministry of Foreign Affairs|access-date=13 May 2008|date=30 November 1987|url=http://www.mfa.gov.il/MFA/Foreign%20Relations/Israels%20Foreign%20Relations%20since%201947/1984-1988/292%20Statement%20in%20the%20Knesset%20by%20Defense%20Minister%20R}}&lt;/ref&gt; 

== Napad ==
[[File:ליל הגלשונים 2.jpg|thumb|right|250px|Izraelski vojnik pregleda jednu od jedrilica]]

U noći 25. novembra 1987, dva militanta iz organizacije PFLP-GC, Khaled Akar ({{Jez-ar|خالد آكر}}) i Melod Najah ({{Jez-ar|ميلود نجاح}}), poletjela su na jedrilicama iz južnog Libana – vjerovatno s područja pod sirijskom kontrolom. Svaki od njih bio je naoružan jurišnom puškom [[AK-47]], pištoljem s prigušivačem i nekoliko ručnih bombi. Jedrilice su bile opremljene motorima veličine onih za kosilice i malim propelerima.&lt;ref name=&quot;WaPo&quot;&gt;{{cite news |last1=Edwards |first1=Jonathan |title=Paragliding fighters flew into Israel. A similar attack happened 35 years ago. |url=https://www.washingtonpost.com/history/2023/10/09/israel-night-of-the-gliders-2023/ |access-date=14 February 2024 |newspaper=[[Washington Post]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20231009194233/https://www.washingtonpost.com/history/2023/10/09/israel-night-of-the-gliders-2023/ |archive-date=2023-10-09}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Syria&gt;{{Cite news
| last = Friedman
| first = Thomas L.
| title = Syria-Based Group Says It Staged Israel Raid
| work = New York Times
| access-date = 13 May 2008
| date = 27 November 1987
| url = https://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9B0DE0D61239F934A15752C1A961948260
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=time&gt;{{Cite magazine
| title = Death from the Skies
| magazine = Time
| access-date = 13 May 2008
| date = 7 December 1987
| url = http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,966139,00.html?iid=chix-sphere
| archive-url = https://web.archive.org/web/20121024070624/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,966139,00.html?iid=chix-sphere
| url-status = dead
| archive-date = 24 October 2012
}}&lt;/ref&gt;

Izraelski vojnici čuli su buku motora, a u 22:30 sati Sjeverna komanda izraelske vojske upozorena je na opasnost od infiltracije. Oglašen je alarm, ispaljene su svjetleće rakete, a helikopteri su poslani u potragu za letjelicama. Potraga je bila neuspješna jer su jedrelice letjele veoma nisko, u visini krošnji drveća. Ipak, u bazi Camp Gibor,&lt;ref&gt;Ironically, &quot;גיבור&quot;, Gibor, is the Hebrew word for a [[Hero]]. The army camp is named after a near-by factory originally named Gibor.&lt;/ref&gt; smještenoj oko dvije milje istočno od [[Kiryat Shmone]], trideset minuta nakon oglašavanja alarma nisu poduzete nikakve sigurnosne mjere, niti su na kapiju kampa postavljeni dodatni stražari.&lt;ref name=Syria/&gt; Kasnije je otkriveno da je rano obavještajno upozorenje zanemareno – osim u kibucu Ma'ayan Baruch – uslijed nedostatka pažnje.&lt;ref name=oren/&gt;

Akarova jedrilica nije uspjela preći izraelsku granicu; on je sletio u sigurnosnu zonu pod izraelskom kontrolom nakon što su ga zaslijepili reflektori iz kibuca Ma'ayan Baruch. Izraelske snage su ga locirale i ubile.&lt;ref name=Syria/&gt; Nekoliko minuta nakon polijetanja, Najah je sletio u blizini baze Camp Gibor.&lt;ref name=&quot;WaPo&quot; /&gt; Primijetivši vojni kamion kako prolazi pored baze, otvorio je vatru, usmrtivši vozača i ranivši kaplara koji se nalazio s njim.&lt;ref name=idf&gt;[https://www.aman.idf.il/modiin/General.aspx?catId=60358&amp;docId=72950 Night of the Gliders] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161230090147/https://www.aman.idf.il/modiin/General.aspx?catId=60358&amp;docId=72950 |date=30 December 2016 }} (Hebrew) short summary at the [[Israeli Defence Forces]] site.&lt;/ref&gt; Zatim se uputio prema obližnjem vojnom logoru u kojem su se nalazili vojnici brigade Nahal, udaljenom oko 175 metara. Bacio je ručne bombe i otvorio rafalnu paljbu na stražara, koji je u panici pobjegao, omogućivši mu tako nesmetan ulazak u logor. Zatim je otvorio vatru iz svoje puške AK-47 i bacio bombe na šatore koje su koristili izraelski vojnici, pri čemu je ubio pet, a ranio sedam vojnika; njega je potom upucao i usmrtio jedan izraelski vojnik (službenik u logistici) koji je i sam bio ranjen.&lt;ref name=Syria/&gt;&lt;ref name=time/&gt;&lt;ref name=idf/&gt; U napadu je poginulo šest izraelskih vojnika, a najmanje sedam ih je ranjeno.&lt;ref name=&quot;WaPo&quot; /&gt;

== Posljedice ==
Ovaj napad bio je najsmrtonosniji napad u Izraelu u posljednjih gotovo deset godina.&lt;ref name=&quot;WaPo&quot; /&gt;

=== Reakcije u Izraelu ===
[[File:Night of the Gliders.jpg|thumb|Spomenik u blizini [[Kiryat Shmona]] posvećen žrtvama napada.]]

Dan nakon napada, mnoge firme i institucije ostale su zatvorene, a stanovnicima je naloženo da potraže skloništa dok su vojni komandosi tragali za eventualnim preostalim napadačima.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|title=Guerrilla Infiltrates on Hang Glider, Kills Six Soldiers|url=https://apnews.com/article/48da1f0df8354ece9deeff1815876cab|access-date=20 May 2021|website=AP NEWS}}&lt;/ref&gt;

Izraelski mediji oštro su kritikovali Izraelske odbrambene snage (IDF). U listu ''Maariv'' osvanuo je naslov: &quot;Propust na sjeveru – udarac za vojsku&quot;. Mediji su također zatražili istragu o tome kako je infiltracija uopće bila moguća.&lt;ref name=assail&gt;{{Cite news
| last = Friedman
| first = Thomas L.
| title = Israeli Army Assailed Over Glider Raid
| work = New York Times
| access-date = 13 May 2008
| date = 28 November 1987
| url = https://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9B0DE6DE153AF93BA15752C1A961948260
}}&lt;/ref&gt; Izraelski premijer [[Yitzhak Shamir]] okrivio je [[Sirija|Siriju]] za napad, izjavivši: &quot;Jasno je da to nisu mogli učiniti bez pokroviteljstva i pomoći Sirijaca&quot;, te dodao da Izrael smatra Siriju odgovornom.&lt;ref name=Syria/&gt; Zamjenik načelnika Generalštaba, [[Ehud Barak]], obećao je da će PFLP-GC &quot;u dogledno vrijeme platiti cijenu&quot;.&lt;ref name=time/&gt; Obraćajući se [[Kneset]]u 30. novembra, izraelski ministar odbrane [[Yitzhak Rabin]] izrazio je saučešće porodicama žrtava. Stanovnike Galileje uvjeravao je da će IDF učiniti sve što je u njihovoj moći kako bi spriječio slične napade. Ipak, priznao je da &quot;u ovom kampu nisu poduzeti svi koraci predviđeni naredbama i procedurama, što je dovelo do teških posljedica&quot;.&lt;ref name=rabin/&gt;

U početku je jedini vojnik protiv kojeg je pokrenut postupak bio stražar, devetnaestogodišnji Roni Almog. On je izveden pred vojni sud i osuđen na tri godine zatvora zbog kukavičluka koji je doveo do smrti šest drugih osoba.&lt;ref&gt;{{Cite web|date=28 March 1988|title=Israeli Soldier Is Sentenced for Cowardice|url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1988-03-28-mn-160-story.html|access-date=20 May 2021|website=Los Angeles Times|language=en-US}}&lt;/ref&gt; Tek nakon pritiska javnosti, načelnik Generalštaba [[Dan Shomron]] odlučio je poduzeti daljnje korake, uključujući smjenu operativnog oficira brigade s njegove dužnosti.&lt;ref name=oren/&gt;&lt;ref name=reuters/&gt; Iz ovoga je proizašao izraz &quot;sindrom stražara&quot; (''Tismonet HaShin-Gimel''), koji označava situaciju u kojoj sistem pokušava izbjeći odgovornost za neuspjeh prebacujući svu krivicu na pripadnika s najnižim činom.&lt;ref name=sharvit&gt;{{Cite news
| last = Sharvit
| first = Noam
| title = This time the sentry isn't guilty
| work = Globes
| access-date = 15 May 2008
| date = 28 April 2008
| url = http://www.globes.co.il/news/article.aspx?did=1000336523&amp;fid=829
|language=he}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=shteif&gt;{{Cite news
| last = Shteif
| first = Hadas
| title = Apparent: The sentry Syndrome in rapist investigation
| work = msn
| access-date = 15 May 2008
| date = 6 December 2006
| url = http://192.117.152.51/news/CriminalLawCourt/Law/200612/20061206045153.htm
| language = he
}}{{Dead link|date=April 2020 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

U blizini Kiryat Shmone podignut je spomenik žrtvama ovog incidenta.&lt;ref name=gadot&gt;{{Cite news
| last = Gadot
| first = Yifat
| title = Night of the Gliders
| work = nfc
| access-date = 13 May 2008
| date = 25 November 2005
| url = http://www.nfc.co.il/ArticlePrintVersion.aspx?docId=86649&amp;subjectID=1
| url-status = dead
| language = he
}}&lt;/ref&gt;

=== Palestinske reakcije ===
PFLP-GC (Narodni front za oslobođenje Palestine – Glavna komanda) preuzeo je odgovornost za napad u saopštenju objavljenom narednog dana, tvrdeći da su gerilci vodili &quot;herojsku bitku&quot;, što je shvaćeno kao podsticaj moralu.&lt;ref name=neff/&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Dana 3. decembra, predsjednik PLO-a (Palestinske oslobodilačke organizacije) [[Yasser Arafat|Yasser  Arafat]] pohvalio je napad, izjavivši: &quot;Napad je pokazao da ne mogu postojati nikakve prepreke ili zapreke koje bi spriječile gerilca koji je odlučio postati mučenik.&quot;&lt;ref name=reuters&gt;{{Cite news
| agency = Reuters
| title = Israelis Face Charges Over Raid
| work = New York Times
| access-date = 13 May 2008
| date = 4 December 1987
| url = https://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9B0DEED61030F937A35751C1A961948260
}}&lt;/ref&gt; Palestinske novine na [[Zapadna obala|Zapadnoj obali]] stavile su ovu priču na naslovnice, koristeći pritom štampu u boji, ali ih je izraelska vojna cenzura spriječila da objave bilo šta osim najosnovnijih detalja o incidentu.&lt;ref name=assail/&gt; Palestinci su proglasili ovog gerilca nacionalnim herojem i počeli provocirati izraelske trupe uzvikujući &quot;šest naprema jedan&quot;, a na zidovima u Gazi pojavio se natpis &quot;6:1&quot;.&lt;ref name=morris&gt;{{Cite book
| edition = 1st
| publisher = Knopf
| isbn = 0-679-42120-3
| pages = [https://archive.org/details/righteousvictims00morr_626/page/n577 561]
| last = Morris
| first = Benny
| title = Righteous Victims: A History of the Zionist-Arab Conflict, 1881-1999
| url = https://archive.org/details/righteousvictims00morr_626
| url-access = limited
| year = 1999
}}&lt;/ref&gt; Dana 9. decembra u Pojasu Gaze izbili su nemiri, što je označilo početak [[Prva intifada|Prve intifade]]. Ovaj incident se često smatra katalizatorom tih nemira.&lt;ref name=oren&gt;{{Cite news
| last = Oren
| first = Amir
| title = Secrets of the Ya-Ya brotherhood
| work = Haaretz
| access-date = 13 May 2008
| date = 18 October 2006
| url = https://www.haaretz.com/hasen/spages/775582.html
| archive-date = 15 June 2008
| archive-url = https://web.archive.org/web/20080615040905/http://www.haaretz.com/hasen/spages/775582.html
| url-status = dead
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=neff&gt;{{Cite journal
| volume = December 1997
| pages = 81–83
| last = Neff
| first = Donald
| title = The Intifada Erupts, Forcing Israel to Recognize Palestinians
| journal = Washington Report on Middle East Affairs
| access-date = 13 May 2008
| url = http://www.washington-report.org/backissues/1297/9712081.html
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=shai&gt;{{Cite book
| publisher = Transaction Publishers
| isbn = 0-7658-0255-4
| pages = 74
| last = Shai
| first = Shaul
| title = The Axis of Evil: Iran, Hizballah, and the Palestinian Terror
| year = 2005
}}&lt;/ref&gt;

== Nasljeđe ==
List ''[[The Washington Post]]'' uporedio je početni juriš tokom napada 7. oktobra sa &quot;Noći jedrilica&quot;. U oba slučaja, izraelska vojska je zatečena nespremnom iznenadnim napadom militanata na jedrilicama. Iako su izraelski vojnici čuli motore iznad sebe, snage zadužene za provjeru situacije nisu reagovale. Nakon oba napada, izraelski vojni lideri pitali su se kako su mogli biti tako zatečeni nespremni napadom koji je bio relativno jednostavan i ne previše sofisticiran, s obzirom na vojnu moć Izraela.&lt;ref name=&quot;WaPo&quot; /&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Izraelsko-palestinski sukob}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:1987. u Palestini]]
[[Kategorija:1987. u Izraelu]]
[[Kategorija:Historija Palestine]]
[[Kategorija:Historija Izraela]]
[[Kategorija:Vojna historija Izraela]]
[[Kategorija:Vojna historija Palestine]]</text>
      <sha1>7eu9kl61qvbogkiva0a88m0it0v2swd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Napad na autobus Tel Aviv–Jerusalem 1989.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>539150</id>
    <revision>
      <id>3938608</id>
      <parentid>3938466</parentid>
      <timestamp>2026-11-03T07:53:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:1989. u Mandatnoj Palestini]] uklonjena; [[Kategorija:1989. u Palestini]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3938608</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7114" sha1="8lte50glkayroh2d1309djprkztlkaf" xml:space="preserve">{{Infokutija napad na civile
| naziv           = Napad na autobus Tel Aviv–Jerusalem 1989.
| slika           = 405Memorial2016.JPG
| opis_slike      = Spomen-mjesto za žrtve
| lokacija        = U blizini [[Kiryat Yearim]]a, [[Izrael]]
| meta            = 
| koordinate      = {{coord|31|48|03|N|35|05|40|E|display=inline,title}}
| datum           = {{Početni datum i godine|1989|7|6}}
| vrijeme         = 
| vremenska_zona  = 
| tip             = [[samoubilački napad]]
| mrtvih          = 16 izraelskih civila
| ranjenih        = 27 civila
| žrtve           = 8 izraelskih vojnika
| počinitelji     = Abd al-Hadi Rafa Ghanim
| počinitelj      = 1
| osumnjičenici   = 
| osumnjičenik    = 
| oružja          = 
| broj_saučesnika =
| saučesnici      =
| branitelji      =
| branitelj       =
}}
Dana 6. jula 1989, Abdul-Hadi Ghanim, 25-godišnji militant [[Palestinski islamski džihad|Palestinskog islamskog džihada]], oteo je upravljač prepunog autobusa kompanije &quot;Egged&quot; (linija br. 405), koji je saobraćao na relaciji od [[Tel Aviv]]a do [[Jerusalem]]a, te ga srušio niz strmu liticu u provaliju u području [[Kiryat Yearim]]a.&lt;ref name=&quot;bus405&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.jpost.com/features/in-thespotlight/this-week-in-history-terror-attack-on-bus-405|title=This Week In History: Terror attack on Bus 405|work=[[Jerusalem Post]]|date=July 2012|access-date=10 September 2024|archive-date=7 April 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190407203411/https://www.jpost.com/Features/In-Thespotlight/This-Week-In-History-Terror-attack-on-Bus-405|url-status=live}}&lt;/ref&gt; U napadu je poginulo šesnaest civila – uključujući dvoje Kanađana i jednog Amerikanca – dok je 27 osoba ranjeno.&lt;ref name=&quot;News1&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.news1.co.il/Archive/001-D-206364-00.html?tag=09-17-36|script-title=he:פיגוע אוטובוס 405 [1989]|last=גדות|first=יפעת|date=6 July 2009|publisher=News1|language=he|access-date=6 July 2009|archive-date=11 October 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171011185158/http://www.news1.co.il/Archive/001-D-206364-00.html?tag=09-17-36|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Ovaj incident dogodio se tokom [[Prva intifada|Prve intifade]] i opisan je kao prvi palestinski samoubilački napad, iako je napadač preživio.&lt;ref&gt;{{Cite book |last1=Dzikansky |first1=Mordecai |url=https://books.google.com/books?id=iex_V2M2VB0C&amp;dq=%22suicide+attack%22+bus+405&amp;pg=PA31 |title=Terrorist Suicide Bombings: Attack Interdiction, Mitigation, and Response |last2=Kleiman |first2=Gil |last3=Slater |first3=Robert |date=10 October 2011 |publisher=CRC Press |isbn=978-1-4398-7131-7 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book |last1=Asal |first1=Victor |url=https://books.google.com/books?id=uyRXEAAAQBAJ&amp;dq=%22suicide+attack%22+bus+405&amp;pg=PA3 |title=Insurgent Terrorism: Intergroup Relationships and the Killing of Civilians |last2=Phillips |first2=Brian J. |last3=Rethemeyer |first3=R. Karl |date=2022 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-760701-5 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Aran |first=Gideon |url=https://books.google.com/books?id=x0DREAAAQBAJ&amp;dq=%22suicide+attack%22+bus+405&amp;pg=PA35 |title=The Cult of Dismembered Limbs: Jewish Rites of Death at the Scene of Palestinian Suicide Terrorism |date=2023 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-768914-1 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;bus405&quot; /&gt; Također je okarakterisan kao &quot;izazivanje nesreće otimanjem vozila&quot; i čin s &quot;nejasnoćama u definiciji&quot;, budući da se činilo kako je napad bio motivisan ličnom osvetom.&lt;ref name=Tloto&gt;{{cite journal |author=LeVine, V. T. |date=1995 |title=The logomachy of terrorism: On the political uses and abuses of definition |journal=Terrorism and Political Violence |volume=7 |issue=4 |pages=45–59 |doi=10.1080/09546559508427317 |url=https://doi.org/10.1080/09546559508427317|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; Uprkos tome, obje strane u [[izraelsko-palestinski sukob|izraelsko-palestinskom sukobu]] su, iz političkih razloga, ovaj čin brzo okarakterisale kao [[terorizam]].&lt;ref name=Tloto/&gt;

== Napad ==
Dana 6. jula 1989, autobus kompanije &quot;Egged&quot; (linija br. 405) krenuo je svojom redovnom rutom autoputem br. 1 od Tel Aviva prema Jerusalimu. Kada je autobus prošao pored mjesta Neve Ilan, jedan od putnika, Abdul-Hadi Rafa Ghanim, napao je vozača, zgrabio upravljač i usmjerio autobus preko strme litice u provaliju u području Kirjat Jearima. Vozač nije uspio stabilizovati vozilo; autobus se survao niz provaliju i zapalio. Neki od putnika izgorjeli su živi.&lt;ref name=&quot;bus405&quot; /&gt;

U napadu je poginulo šesnaest civila, među kojima dvoje Kanađana i jedan Amerikanac, a 27 osoba je ranjeno. Studenti ješive &quot;Telz-Stone&quot;, čuvši vriske, pohrlili su na mjesto događaja kako bi pružili prvu pomoć. Jedan od njih, Jehuda Meši Zahav, kasnije je osnovao ZAKA-u, dobrovoljnu spasilačku organizaciju.ref name=&quot;bus405&quot; /&gt;

== Napadač ==
Napadač, koji je preživio nesreću, zbrinut je zbog zadobijenih povreda u jednoj izraelskoj bolnici. Nakon napada otkriveno je da je napadač bio 25-godišnji militant Palestinskog islamskog džihada po imenu Abdul-Hadi Rafa Ghanim, koji je poticao iz izbjegličkog kampa Nuseirat u [[Pojas Gaze|Pojasu Gaze]]. Ghanim je osuđen na 16 doživotnih kazni zatvora zbog ubistava, otmice i terorizma. Dana 18. oktobra 2011, Ghanim je prebačen iz zatvora u Izraelu u Pojas Gaze u okviru razmjene zarobljenika vezane za slučaj Gilada Shalita, provedene između Izraela i Hamasa.&lt;ref&gt;{{Cite news |url=https://www.ynetnews.com/articles/0,7340,L-4134795,00.html |title=Names of prisoners in Shalit deal trickle through Arab media |last=Levy |first=Elior |date=13 October 2011 |publisher=[[Yedioth Ahronoth]] |access-date=2018-07-04 |language=en |archive-date=5 July 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180705003531/https://www.ynetnews.com/articles/0,7340,L-4134795,00.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite AV media |url=https://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-15346483 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181105054545/http://www.bbc.co.uk/news/mobile/world-middle-east-15346483 |url-status=live |archive-date=5 November 2018 |title=As it happened: Mid-East prisoner exchange |date=18 October 2011 |publisher=BBC News |access-date=2018-07-04 |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite AV media | title= As it happened: Mid-East prisoner exchange | url= https://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-15346483 | work= BBC News | date= 18 October 2011 | language= en | people= Reporters: [[Alix Kroeger]] and [[Alexandra Fouché]] | format= video | access-date= 28 November 2024 | archive-date= 5 November 2018 | archive-url= https://web.archive.org/web/20181105054545/http://www.bbc.co.uk/news/mobile/world-middle-east-15346483 | url-status= live }} (video no longer available)&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Izraelsko-palestinski sukob}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:1989. u Palestini]]
[[Kategorija:1989. u Izraelu]]
[[Kategorija:Historija Palestine]]
[[Kategorija:Historija Izraela]]
[[Kategorija:Vojna historija Izraela]]
[[Kategorija:Vojna historija Palestine]]</text>
      <sha1>8lte50glkayroh2d1309djprkztlkaf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedia:Azijski mjesec/2026./Učesnici</title>
    <ns>4</ns>
    <id>539153</id>
    <revision>
      <id>3938494</id>
      <parentid>3938477</parentid>
      <timestamp>2026-11-02T14:22:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3938494</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1408" sha1="j66i7pi98hoy0ia3lm1r360907e4gke" xml:space="preserve">Unesite svoje koričko ime u donju tabelu. Možete se prijaviti bilo kada. Dodajte svoje ime ako želite da učestvujete u tabelu zajedno s brojem napisanih članaka. Boje prvih trojice korisnika odgovaraju bojama medalja. Prijaviti se može, kao i dodati članke na listu i preko [https://fountain.toolforge.org/editathons/wikipedijin-azijski-mjesec-bs-2026 Fountain tool].

== Učesnici ==
{{Stubičasti dijagram
| naslov            = Azijski mjesec 2026.
| širina            = 300px
| širina_stubovima  = 60%
| lijevo1           = Autor
| desno1            = Broj bodova
| maks              = 10
 |ime_stuba1= [[Korisnik:Panasko|Panasko]] |boja_stuba1=gold |cifra_stuba1=5
 |ime_stuba2= [[Korisnik:Bosancica by MK|{{Nowrap|Bosancica by MK}}]] |boja_stuba2=silver |cifra_stuba2=2
 |ime_stuba3=  [[Korisnik:AnToni|AnToni]] |boja_stuba3=#d8e6c4|cifra_stuba3=1
}}

=== Države ===
{{Stubičasti dijagram
| naslov            = Azijski mjesec 2026.
| širina            = 300px
| širina_stubovima  = 40%
| lijevo1           = Država
| desno1            = Broj članaka
| maks              = 10
 |ime_stuba1={{ZID|Izrael}}|boja_stuba1=gold|cifra_stuba1=5
 |ime_stuba2={{ZID|Palestina}}|boja_stuba2=silver|cifra_stuba2=5
 |ime_stuba3={{ZID|Kina}}|boja_stuba3=#f8e6c4|cifra_stuba3=1
 |ime_stuba4={{ZID|Tajvan}}|boja_stuba4=#4169E1|cifra_stuba4=1
 |ime_stuba5={{ZID|Japan}}|boja_stuba5=#A020F0|cifra_stuba5=1
}}</text>
      <sha1>j66i7pi98hoy0ia3lm1r360907e4gke</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3938630</id>
      <parentid>3938494</parentid>
      <timestamp>2026-11-03T10:54:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3938630</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1470" sha1="l5zq5pxz58po0r6xjr465nry2mj3lb4" xml:space="preserve">Unesite svoje koričko ime u donju tabelu. Možete se prijaviti bilo kada. Dodajte svoje ime ako želite da učestvujete u tabelu zajedno s brojem napisanih članaka. Boje prvih trojice korisnika odgovaraju bojama medalja. Prijaviti se može, kao i dodati članke na listu i preko [https://fountain.toolforge.org/editathons/wikipedijin-azijski-mjesec-bs-2026 Fountain tool].

== Učesnici ==
{{Stubičasti dijagram
| naslov            = Azijski mjesec 2026.
| širina            = 300px
| širina_stubovima  = 60%
| lijevo1           = Autor
| desno1            = Broj bodova
| maks              = 10
 |ime_stuba1= [[Korisnik:Panasko|Panasko]] |boja_stuba1=gold |cifra_stuba1=9
 |ime_stuba2= [[Korisnik:Bosancica by MK|{{Nowrap|Bosancica by MK}}]] |boja_stuba2=silver |cifra_stuba2=2
 |ime_stuba3=  [[Korisnik:AnToni|AnToni]] |boja_stuba3=#d8e6c4|cifra_stuba3=1
}}

=== Države ===
{{Stubičasti dijagram
| naslov            = Azijski mjesec 2026.
| širina            = 300px
| širina_stubovima  = 40%
| lijevo1           = Država
| desno1            = Broj članaka
| maks              = 10
 |ime_stuba1={{ZID|Izrael}}|boja_stuba1=gold|cifra_stuba1=9
 |ime_stuba2={{ZID|Palestina}}|boja_stuba2=silver|cifra_stuba2=9
 |ime_stuba3={{ZID|Kina}}|boja_stuba3=#f8e6c4|cifra_stuba3=1
 |ime_stuba4={{ZID|Tajvan}}|boja_stuba4=#4169E1|cifra_stuba4=1
 |ime_stuba5={{ZID|Japan}}|boja_stuba5=#A020F0|cifra_stuba5=1
 |ime_stuba6={{ZID|Sirija}}|boja_stuba6=#00ABC2|cifra_stuba6=1}}</text>
      <sha1>l5zq5pxz58po0r6xjr465nry2mj3lb4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ubistva na Brdu hrama 1990.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>539154</id>
    <revision>
      <id>3938524</id>
      <parentid>3938478</parentid>
      <timestamp>2026-11-02T16:03:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>GoodBosnian</username>
        <id>170315</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>velikim slovom nacionalnosti</comment>
      <origin>3938524</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20240" sha1="5gzl5cahvzydu5sztn9g23rsd9b221o" xml:space="preserve">{{Infokutija napad na civile
| naziv           = Ubistva na Brdu hrama 1990.
| slika           = 
| opis_slike      = 
| lokacija        = [[Al-Aksa]], [[Brdo hrama]], [[Jerusalem]]
| meta            = 
| koordinate      = 
| datum           = {{Početni datum i godine|1990|10|8}}
| vrijeme         = 
| vremenska_zona  = 
| tip             = [[Masakr]], [[masovna pucnjava]]
| mrtvih          = 17 palestinskih civila
| ranjenih        = 170+ (150 Palestinaca i 20+ Izraelaca)
| žrtve           = 
| počinitelji     = [[Granična policija Izraela]]
| počinitelj      = 
| osumnjičenici   = 
| osumnjičenik    = 
| oružja          = 
| broj_saučesnika = 
| saučesnici      = 
| branitelji      = 
| branitelj       = 
}}
'''Ubistva na Brdu hrama 1990''', poznata i kao '''masakr kod džamije Al-Aksa'''&lt;ref&gt;{{cite web|title= First al-Aqsa Massacre: 30 Years On|url= https://en.safa.news/post/164/First-al-Aqsa-Massacre-30-Years-On|website=Safa News Agency|date= October 8, 2020|access-date=8 October 2020}}&lt;/ref&gt; ili '''Crni ponedjeljak''',&lt;ref&gt;{{cite web|title= Jerusalem in danger while the world sleeps|url= https://www.middleeasteye.net/opinion/jerusalem-danger-while-world-sleeps|website=Middle East Eye|last=Shadid|first=Tariq|date=13 February 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|author=Fabrico, Roberto|title=A City Divided: Jerusalemites once again have fallen victim to religious hatred and strife|newspaper=Sun Sentinel|url= https://www.sun-sentinel.com/1990/12/02/a-city-divided-jerusalemites-once-again-have-fallen-victim-to-religious-hatred-and-strife/|publisher=Sun-Sentinel.com|date=December 2, 1990}}&lt;/ref&gt; dogodila su se u kompleksu [[Al-Aksa]] na [[Brdo hrama|Brdu hrama]] u [[Jerusalem]]u, u ponedjeljak, 8. oktobra 1990, u 10:30 sati – prije podnevne molitve ([[podne-namaz]]a) i tokom treće godine [[Prva intifada|Prve intifade]]. Nakon odluke grupe &quot;[[Vjernici Brda hrama]]&quot; da postave kamen temeljac za Hram, izbili su masovni neredi.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Inbari|first=Motti|title=Jewish fundamentalism and the Temple Mount: who will build the Third Temple?|url=https://archive.org/details/jewishfundamenta00inba|url-access=limited|publisher=SUNY Press|year=2009|pages=[https://archive.org/details/jewishfundamenta00inba/page/n88 79]–80|isbn=978-1-4384-2623-5}}&lt;/ref&gt; U sukobima koji su uslijedili, poginulo je 17 Palestinaca,{{efn|&quot;Prema svim prvobitnim izvještajima, broj smrtnih slučajeva kretao se između 19 i 21. Međutim, na konferenciji za novinare održanoj 15. oktobra, [[Palestinski informativni centar za ljudska prava]] (PHRIC), sa sjedištem u Jerusalemu, korigovao je taj broj na 17, a isto su učinile i druge organizacije te naveli drugi izvještaji. Što se tiče smrtnih slučajeva prijavljenih u početku: jedna osoba je preminula od srčanog udara, dvije osobe za koje se vjerovalo da su smrtno stradale zapravo su bile samo ranjene i preživjele su, dok je jednu osobu u drugom dijelu Jerusalema upucao izraelski civil (nakon čega je ta osoba preminula).&quot;{{sfn|Report|1991|p=134}}}} a više od 150 Palestinaca ranile su izraelske sigurnosne snage; istovremeno, Palestinci su ranili više od 20 izraelskih civila i policajaca.&lt;ref name = UNRep /&gt; [[Rezolucija 672 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija]] – koju je Izrael odbacio – &quot;posebno je osudila nasilne akte koje su počinile izraelske sigurnosne snage&quot;, dok je [[Rezolucija 673 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|Rezolucija 673]] pozvala [[Izrael]] da preispita svoju odluku o zabrani generalnom sekretaru UN-a, [[Javier Pérez de Cuéllar|Javieru Pérezu de Cuéllaru]], da provede istragu.{{sfn|Report|1991|pp=153-155}}&lt;ref&gt;{{Cite web|author=United Nations Commission of Human Rights|title=Summary Record of the 19th Meeting|url=https://documents-dds-ny.un.org/doc/RESOLUTION/GEN/NR0/575/22/IMG/NR057522.pdf?OpenElement|work=Fifty-seventh session|publisher=United Nations|date=April 4, 2001|access-date=May 17, 2011}}&lt;/ref&gt;

== Pozadina ==
Brdo hrama je za Jevreje najsvetije mjesto na svijetu; to je mjesto gdje se Bog objavio i gdje su se nalazili [[Salomonov hram|Prvi]] i [[Drugi hram]] sve dok nisu uništeni. Štaviše, prema jevrejskom mističnom vjerovanju, Brdo hrama predstavlja početak i kraj svijeta. Muslimani također smatraju ovo mjesto svetim i strahuju od mogućeg jevrejskog preuzimanja kontrole nad njim.&lt;ref name=&quot;mount&quot; /&gt; Lokacija je danas poznata kao Al-Aksa, a centralni objekat na njoj je džamija iz 7. vijeka. Muslimani vjeruju da je to mjesto s kojeg se poslanik [[Muhammed]] uzdigao na nebo.&lt;ref&gt;{{cite web | title= Dome of the Rock :History, Architecture, &amp; Significance | publisher= Britannica | url= https://www.britannica.com/topic/Dome-of-the-Rock | website= www.britannica.com |language=en| date= 7 December 2024}}&lt;/ref&gt; Ovo mjesto je kroz historiju često bilo poprište sukoba.&lt;ref name=&quot;mount&quot; &gt;{{cite book |last1=Gonen |first1=Rivka |title=Contested Holiness |date=2003 |publisher=Ktav |pages=4–5 |isbn=9780881257984 |url=https://books.google.com/books?id=xfxABPA2q0cC&amp;q=%22incidents+have+all+the+elements+of%22&amp;pg=PA4}}&lt;/ref&gt;

Tokom praznika [[Sukkot]] 1989, grupa &quot;Vjernici Brda hrama&quot; pokušala je izvesti marš noseći kamen temeljac prema Brdu hrama. Iako ih je policija spriječila, taj pokušaj je ipak izazvao nasilnu reakciju muslimanskih vjernika, koji su kamenjem gađali jevrejske vjernike kod [[Zid plača|Zida plača]], koji se nalazi ispod.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Gonen |first1=Rivka |title=Contested Holiness |date=2003 |publisher=Ktav |pages=1–3|isbn=9780881257984 |url=https://books.google.com/books?id=xfxABPA2q0cC&amp;q=%22began+throwing+stones+at+the+Jews+conducting%22&amp;pg=PA1}}&lt;/ref&gt;

Tokom 1990, muslimanski vakuf je postavio minbere (propovjedaonice) i uredio vrtove na ranije praznim dijelovima Brda hrama, s ciljem da spriječi ono što su smatrali jevrejskim zadiranjem na to područje. Vjernici s Brda hrama žalili su se izraelskom visokom sudu kako bi se zakon o starinama proveo i spriječilo uništavanje drevnih artefakata.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Gonen |first1=Rivka |title=Contested Holiness |date=2003 |publisher=Ktav |pages=167 |isbn=9780881257991 |url=https://books.google.com/books?id=pFgmOt7wRHwC&amp;q=%22the+muslim+waqf+began+to+build%22&amp;pg=PA167}}&lt;/ref&gt;

Zbog nasilnih događaja 1989, policija je uvela stroga ograničenja na planirani marš za Sukot 1990, a kamen temeljac objavio je u jevrejskim i arapskim medijima da Vjernicima s Brda hrama neće biti dozvoljeno da se približe brdu. Vjernici su rekli da će ipak marširati prema brdu i podići Sukku. Muslimanske vlasti pozvale su muslimanske vjernike da svojim tijelima zaustave marš, a 7. oktobra maskirani muškarci išli su od vrata do vrata u arapskom naselju zahtijevajući da stanovnici učestvuju. Palestinski mediji i [[Hamas]] su objavili ovo pitanje.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Gonen |first1=Rivka |title=Contested Holiness |date=2003 |publisher=Ktav |pages=3 |isbn=9780881257991 |url=https://books.google.com/books?id=pFgmOt7wRHwC&amp;q=%22They+announced+in+all+Jewish+and+Arab%22&amp;pg=PA3}}&lt;/ref&gt;

== Događaji ==
Prema Anthonyju Lewisu:

{{Citat|Palestinci na Brdu hrama počeli su bacati kamenje na Jevreje koji su, na vjerski praznik, molili na Zapadnom zidu ispod. Jedine prisutne snage sigurnosti, 40 muškaraca iz paravojne izraelske granične policije, koristili su bojevu municiju na Palestincima. Ubili su najmanje 21 osobu. Nije bilo smrtnih slučajeva među Izraelcima. Izraelska vlada tvrdila je da su Palestinci donijeli kamenje sa sobom i inscenirala incident kao političku provokaciju. Brdo Hrama je popločana ravnica koja obično ima malo ili nimalo kamenja. Ali u ovom trenutku građevinski radovi su obezbijedili materijal za projektile. [[Zeev Schiff]], ugledni dopisnik za odbranu lista [[Haaretz]], rekao je da su Palestinci počeli bacati kamenje tek nakon što su džamije u obližnjem selu Silwan putem zvučnika objavile da su tamo došli jevrejski ekstremisti. Ekstremisti su bili iz organizacije Vjernika s Brda Hrama, koji su predložili obnovu Solomonovog hrama tamo gdje se sada nalazi džamija Al-Aksa.&lt;ref name=&quot;Lewis1990&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.nytimes.com/1990/10/12/opinion/abroad-at-home-the-israeli-tragedy.html|title=ABROAD AT HOME; The Israeli Tragedy|author=Anthony Lewis|author-link=Anthony Lewis|date=1990-10-12|publisher=nytimes.com/opinion|access-date=9 September 2015}}&lt;/ref&gt;}}

== Međunarodna reakcija ==
Dana 10. oktobra, [[Sjedinjene Američke Države]] predložile su rezoluciju – uz podršku generalnog sekretara Ujedinjenih nacija, [[Javier Pérez de Cuéllar|Javiera Péreza de Cuéllara]] – kojom se traži istraga o incidentu kod džamije Al-Aksa i hitno podnošenje izvještaja [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeću sigurnosti]]. Bila je to rezolucija koju su predložile Sjedinjene Američke Države, a koja je ujedno bila i najoštrija kritika Izraela do tada.&lt;ref&gt;{{Cite news |last1=Lewis |first1=Paul |date=October 10, 1990 |title=MIDEAST TENSIONS; U.S. Presses the U.N. to Condemn Israel |language=en-US |work=The New York Times |url=https://www.nytimes.com/1990/10/10/world/mideast-tensions-us-presses-the-un-to-condemn-israel.html |access-date=February 9, 2023 |issn=0362-4331}}&lt;/ref&gt; UN je 12. oktobra 1990. usvojio rezoluciju koja se odnosi na taj događaj:

{{Citat|Rezolucija 672 (12. oktobar 1990.) – &quot;Izražava zabrinutost zbog nasilja koje se dogodilo” 8. oktobra 1990. godine &quot;na području Al-Haram al-Šarifa i drugih svetih mjesta u Jerusalemu, što je rezultiralo smrću više od dvadeset Palestinaca i ranjavanjem više od sto pedeset ljudi, uključujući palestinske civile i nedužne vjernike&quot;; &quot;posebno osuđuje nasilne akte koje su počinile izraelske snage, a koji su doveli do ranjavanja i gubitka ljudskih života&quot;; te &quot;u vezi s odlukom generalnog sekretara da u regiju uputi misiju – što Vijeće pozdravlja – traži da on Vijeću prije kraja oktobra 1990. podnese izvještaj sa svojim nalazima i zaključcima, te da pri provođenju misije, prema potrebi, iskoristi sve resurse Ujedinjenih nacija u toj regiji.&quot;&lt;ref&gt;[http://daccess-dds-ny.un.org/doc/RESOLUTION/GEN/NR0/575/22/IMG/NR057522.pdf?OpenElement Text of Resolution at UN.org] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120613050825/http://daccess-dds-ny.un.org/doc/RESOLUTION/GEN/NR0/575/22/IMG/NR057522.pdf?OpenElement|date=2012-06-13}} (PDF)&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;dissidentvoice.org&quot;&gt;{{cite web|url=http://dissidentvoice.org/2010/01/rogue-state-israeli-violations-of-u-n-security-council-resolutions/|title=Rogue State: Israeli Violations of U.N. Security Council Resolutions|work=dissidentvoice.org|date=27 January 2010|access-date=July 15, 2010|archive-date=October 3, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20241003214716/https://dissidentvoice.org/2010/01/rogue-state-israeli-violations-of-u-n-security-council-resolutions/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;}}

Izrael je na kraju odbacio rezoluciju, navodeći da ona ne uzima u obzir napade kamenjem na jevrejske vjernike kod Zida plača.&lt;ref name=&quot;Cuéllar 1997 p. 96&quot;&gt;Cuéllar, Javier Pérez de (1997). Pilgrimage for peace: a Secretary-General's memoir. Palgrave Macmillan. p. 96. {{ISBN|978-0-312-16486-7}}.&lt;/ref&gt; Kao odgovor na to, Vijeće sigurnosti UN-a je 24. oktobra 1990. jednoglasno podržalo Rezoluciju 673, kojom se osuđuje izraelsko odbijanje misije UN-a za utvrđivanje činjenica.

{{Citat|&quot;Izražava žaljenje zbog odbijanja izraelske vlade da primi misiju generalnog sekretara u regiji&quot;, te &quot;poziva izraelsku vladu da preispita svoju odluku, insistira na tome da u potpunosti postupi u skladu s Rezolucijom 672 (1990) i da omogući misiji generalnog sekretara da djeluje u skladu sa svojom svrhom.&quot;&lt;ref name=&quot;dissidentvoice.org&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[http://daccess-dds-ny.un.org/doc/RESOLUTION/GEN/NR0/575/23/IMG/NR057523.pdf?OpenElement Text of Resolution at UN.org] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120613050828/http://daccess-dds-ny.un.org/doc/RESOLUTION/GEN/NR0/575/23/IMG/NR057523.pdf?OpenElement |date=2012-06-13 }} (PDF)&lt;/ref&gt;}}

Budući da nije uspio postići dogovor s Izraelom, generalni sekretar Javier Pérez de Cuéllar je 31. oktobra objavio svoj izvještaj.&lt;ref name = &quot;UNRep&quot;&gt;{{cite web |title=Report Submitted to the Security Council by the Secretary-General in Accordance with Resolution 672 (1990) |url=https://unispal.un.org/DPA/DPR/unispal.nsf/0/9263164DF83B145F85256BCE00715567|publisher=UN|date=October 31, 1990|access-date=November 7, 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|last=Human Rights Watch|author-link=Human Rights Watch|title=World Report 1990 - An Annual Review of Developments and the Bush Administration's Policy on Human Rights Worldwide January 1991|publisher=Human Rights Watch|year=1991|page=480}}&lt;/ref&gt; U izvještaju je naveo:

{{Citat|Generalni sekretar, dakle, nije bio u mogućnosti pribaviti nezavisne informacije na licu mjesta o okolnostima nedavnih događaja u Jerusalemu, kao i sličnih dešavanja na Zapadnoj obali i u Pojasu Gaze. Ipak, međunarodna štampa je opširno izvještavala o sukobima koji su se dogodili 8. oktobra 1990. na području Al-Haram al-Šarifa i na drugim svetim mjestima u Jerusalemu. Prema izvještajima, koji se međusobno razlikuju, izraelske sigurnosne snage ubile su između 17 i 21 Palestinca, a ranile više od 150, dok su Palestinci ranili više od 20 izraelskih civila i policajaca. Iako postoje različita mišljenja o tome šta je izazvalo sukobe, posmatrači na licu mjesta, uključujući osoblje Međunarodnog komiteta Crvenog križa (MKCK), naveli su da je protiv palestinskih civila korištena bojeva municija. U tom kontekstu, skreće se pažnja na činjenicu da je proveden niz istraga. Pored [izraelske] istražne komisije, koja se spominje u gore navedenim stavovima 3, 4 i 7, nekoliko izraelskih i palestinskih organizacija za ljudska prava provelo je vlastite istrage. Nalazi dviju od njih, organizacija B'Tselem i Al-Haq, dostavljeni su generalnom sekretaru 14. oktobra,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://uniteapps.un.org/dpa/dpr/unispal.nsf/9a798adbf322aff38525617b006d88d7/d4bc27225388791e052566c6006757b1?OpenDocument|title=B'Tselem Report|website=un.org|access-date=November 8, 2020|archive-date=October 31, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221031163256/https://uniteapps.un.org/dpa/dpr/unispal.nsf/9a798adbf322aff38525617b006d88d7/d4bc27225388791e052566c6006757b1?OpenDocument|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; odnosno 28. oktobra 1990,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://uniteapps.un.org/dpa/dpr/unispal.nsf/9a798adbf322aff38525617b006d88d7/c6aa06bdfb5b5453052566db0055512f?OpenDocument|title=Al-Haq Report|website=un.org|access-date=November 8, 2020|archive-date=October 31, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221031163257/https://uniteapps.un.org/dpa/dpr/unispal.nsf/9a798adbf322aff38525617b006d88d7/c6aa06bdfb5b5453052566db0055512f?OpenDocument|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; te se objavljuju zasebno kao dodaci ovom izvještaju.}}

Nakon objavljivanja izvještaja, Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija je 20. decembra 1990, pozivajući se na rezolucije 672 i 673, usvojilo Rezoluciju [[Rezolucija 681 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|681]] kojom se od Izraela traži da primijeni Četvrtu ženevsku konvenciju na Palestince na okupiranim teritorijama.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Timeline: Key moments at the United Nations |url=https://www.aljazeera.com/news/2011/8/29/timeline-key-moments-at-the-united-nations|publisher=AlJazeera|date=August 29, 2011|access-date=November 8, 2020}}&lt;/ref&gt;

U svom godišnjem svjetskom izvještaju za 1990,&lt;ref name=&quot;Human Rights Watch&quot;&gt;{{Cite web |title=MIDEAST.BOU |url=https://www.hrw.org/reports/1990/WR90/MIDEAST.BOU-04.htm#P361_86053 |access-date=2024-10-24 |website=Human Rights Watch}}&lt;/ref&gt; organizacija [[Human Rights Watch]] osudila je izraelski izvještaj o incidentu, navodeći da se u njemu &quot;samo uzgred spominje 'nekontrolisana upotreba bojeve municije' od strane policije, dok se gotovo nikakva pažnja ne posvećuje onome što je trebalo biti ključno pitanje: upotrebi prekomjerne sile, uključujući pucanje u gomilu rafalima iz automatskog oružja.&quot;&lt;ref name=&quot;Human Rights Watch&quot;/&gt;

== Izraelski odgovor ==
Izraelska vlada tvrdila je da su Palestinci donijeli kamenje sa sobom i inscenirali incident kao političku provokaciju. Brdo hrama je popločan plato na kojem obično ima vrlo malo kamenja, ako ga uopće ima. Međutim, u to vrijeme su se na tom mjestu izvodili građevinski radovi, uslijed čega je bilo dostupno nešto kamenja.&lt;ref name=&quot;Lewis1990&quot;/&gt;

Izrael je odbacio rezoluciju UN-a kojom se osuđuje incident i poziva na istragu, uz obrazloženje da rezolucija zanemaruje napade na jevrejske vjernike kod Zida plačaref&gt;{{cite book|last=Cuéllar, Javier Pérez de|author-link=Javier Pérez de Cuéllar|title=Pilgrimage for peace: a Secretary-General's memoir|publisher=Palgrave Macmillan|year=1997|page=[https://archive.org/details/pilgrimageforpea00pere/page/96 96]|isbn=978-0-312-16486-7|url=https://archive.org/details/pilgrimageforpea00pere/page/96}}&lt;/ref&gt; te da predstavlja miješanje u unutrašnje stvari Izraela.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Eur|title=The Middle East and North Africa 2003|publisher=Routledge|year=2002|edition=49|page=40|isbn=978-1-85743-132-2}}&lt;/ref&gt; Izrael je odbio dozvoliti ulazak misiji, a Rezolucijom 673 pozvan je da preispita svoju odluku.

Dana 26. oktobra 1990, Izrael je objavio izvještaj o nasilju u kojem je zaključeno da je izraelska policija postupila razborito nakon što se našla pod napadom, Brdu hrama. U izvještaju su iznesene i određene kritike na račun policije jer nije pravilno procijenila situaciju, niti je bila spremna s većim snagama za slučaj nepredviđenih okolnosti.&lt;ref name=&quot;report1990&quot;&gt;165 Summary of a Report of the Commission of Inquiry into the Events on Temple Mount on October 8, 1990- October 26, 1990, 
[http://www.mfa.gov.il/mfa/foreignpolicy/mfadocuments/yearbook8/pages/165%20summary%20of%20a%20report%20of%20the%20commission%20of%20inqui.aspx], October 26, 1990&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Cuéllar 1997 p. 96&quot;/&gt;

Prema izraelskom &quot;Izvještaju istražne komisije o događajima na Hramovnoj gori 8. oktobra 1990.&quot;:&lt;ref name=&quot;report1990&quot;/&gt;

Članovi Vakufa znali su da je Vrhovni sud odbio peticiju grupe &quot;Vjernici Hramovne gore&quot; za postavljanje kamena temeljca Trećeg hrama, te nisu reagovali na zahtjeve pripadnika izraelske policije, upućene ujutro na dan incidenta, da smire okupljenu masu. To se dogodilo čak i nakon što je policija obavijestila Vakuf da će spriječiti &quot;Vjernike Brda hrama&quot;, kao i bilo koga drugog, da posjete to područje – iako su takve posjete zakonom dozvoljene.

== Palestinska reakcija ==
Palestinci su tvrdili da su bacali predmete tek nakon što je policija otvorila vatru na njih, dok je policija tvrdila da je situacija bila obrnuta.&lt;ref&gt;{{cite news |title=THE MIDDLE EAST; 19 Arabs Killed in Battle With Jerusalem Police |url=https://www.nytimes.com/1990/10/09/world/the-middle-east-19-arabs-killed-in-battle-with-jerusalem-police.html|publisher=NYT|date=October 9, 1990|access-date=November 8, 2020}}&lt;/ref&gt; Viši islamski savjet naručio je izvještaj o ovim događajima i 28. oktobra 1990. ga dostavio Ujedinjenim nacijama. U tom izvještaju Palestinci su naveli: &quot;Muslimani su bacali kamenje na vojnike tek nakon što je na njih otvorena vatra bojevom municijom i upotrijebljen suzavac; činili su to isključivo radi samoodbrane i kako bi zaustavili vojnike. Muslimani ni na koji način nisu napali sveta mjesta niti vjernike drugih religija – što bi, uostalom, bilo u suprotnosti sa samom suštinom njihove vjere.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Letter dated 2 November 1990 from the Charge d'affaires a.i.of the Permanent Observer Mission of Palestine to the United Nations addressed to the Secretary-General |url=https://www.un.org/unispal/document/auto-insert-179856/|publisher=UN|date=October 28, 1990|access-date=November 8, 2020}}&lt;/ref&gt;

== Bilješke ==
{{Spisaknapomena}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Izraelsko-palestinski sukob}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:1990. u Mandatnoj Palestini]]
[[Kategorija:1990. u Izraelu]]
[[Kategorija:Historija Palestine]]
[[Kategorija:Historija Izraela]]
[[Kategorija:Vojna historija Izraela]]
[[Kategorija:Vojna historija Palestine]]</text>
      <sha1>5gzl5cahvzydu5sztn9g23rsd9b221o</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3938607</id>
      <parentid>3938524</parentid>
      <timestamp>2026-11-03T07:53:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:1990. u Mandatnoj Palestini]] uklonjena; [[Kategorija:1990. u Palestini]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3938607</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20230" sha1="fvdfznbz6jn6m3exhvw7cnmj8nnyjpn" xml:space="preserve">{{Infokutija napad na civile
| naziv           = Ubistva na Brdu hrama 1990.
| slika           = 
| opis_slike      = 
| lokacija        = [[Al-Aksa]], [[Brdo hrama]], [[Jerusalem]]
| meta            = 
| koordinate      = 
| datum           = {{Početni datum i godine|1990|10|8}}
| vrijeme         = 
| vremenska_zona  = 
| tip             = [[Masakr]], [[masovna pucnjava]]
| mrtvih          = 17 palestinskih civila
| ranjenih        = 170+ (150 Palestinaca i 20+ Izraelaca)
| žrtve           = 
| počinitelji     = [[Granična policija Izraela]]
| počinitelj      = 
| osumnjičenici   = 
| osumnjičenik    = 
| oružja          = 
| broj_saučesnika = 
| saučesnici      = 
| branitelji      = 
| branitelj       = 
}}
'''Ubistva na Brdu hrama 1990''', poznata i kao '''masakr kod džamije Al-Aksa'''&lt;ref&gt;{{cite web|title= First al-Aqsa Massacre: 30 Years On|url= https://en.safa.news/post/164/First-al-Aqsa-Massacre-30-Years-On|website=Safa News Agency|date= October 8, 2020|access-date=8 October 2020}}&lt;/ref&gt; ili '''Crni ponedjeljak''',&lt;ref&gt;{{cite web|title= Jerusalem in danger while the world sleeps|url= https://www.middleeasteye.net/opinion/jerusalem-danger-while-world-sleeps|website=Middle East Eye|last=Shadid|first=Tariq|date=13 February 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|author=Fabrico, Roberto|title=A City Divided: Jerusalemites once again have fallen victim to religious hatred and strife|newspaper=Sun Sentinel|url= https://www.sun-sentinel.com/1990/12/02/a-city-divided-jerusalemites-once-again-have-fallen-victim-to-religious-hatred-and-strife/|publisher=Sun-Sentinel.com|date=December 2, 1990}}&lt;/ref&gt; dogodila su se u kompleksu [[Al-Aksa]] na [[Brdo hrama|Brdu hrama]] u [[Jerusalem]]u, u ponedjeljak, 8. oktobra 1990, u 10:30 sati – prije podnevne molitve ([[podne-namaz]]a) i tokom treće godine [[Prva intifada|Prve intifade]]. Nakon odluke grupe &quot;[[Vjernici Brda hrama]]&quot; da postave kamen temeljac za Hram, izbili su masovni neredi.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Inbari|first=Motti|title=Jewish fundamentalism and the Temple Mount: who will build the Third Temple?|url=https://archive.org/details/jewishfundamenta00inba|url-access=limited|publisher=SUNY Press|year=2009|pages=[https://archive.org/details/jewishfundamenta00inba/page/n88 79]–80|isbn=978-1-4384-2623-5}}&lt;/ref&gt; U sukobima koji su uslijedili, poginulo je 17 Palestinaca,{{efn|&quot;Prema svim prvobitnim izvještajima, broj smrtnih slučajeva kretao se između 19 i 21. Međutim, na konferenciji za novinare održanoj 15. oktobra, [[Palestinski informativni centar za ljudska prava]] (PHRIC), sa sjedištem u Jerusalemu, korigovao je taj broj na 17, a isto su učinile i druge organizacije te naveli drugi izvještaji. Što se tiče smrtnih slučajeva prijavljenih u početku: jedna osoba je preminula od srčanog udara, dvije osobe za koje se vjerovalo da su smrtno stradale zapravo su bile samo ranjene i preživjele su, dok je jednu osobu u drugom dijelu Jerusalema upucao izraelski civil (nakon čega je ta osoba preminula).&quot;{{sfn|Report|1991|p=134}}}} a više od 150 Palestinaca ranile su izraelske sigurnosne snage; istovremeno, Palestinci su ranili više od 20 izraelskih civila i policajaca.&lt;ref name = UNRep /&gt; [[Rezolucija 672 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija]] – koju je Izrael odbacio – &quot;posebno je osudila nasilne akte koje su počinile izraelske sigurnosne snage&quot;, dok je [[Rezolucija 673 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|Rezolucija 673]] pozvala [[Izrael]] da preispita svoju odluku o zabrani generalnom sekretaru UN-a, [[Javier Pérez de Cuéllar|Javieru Pérezu de Cuéllaru]], da provede istragu.{{sfn|Report|1991|pp=153-155}}&lt;ref&gt;{{Cite web|author=United Nations Commission of Human Rights|title=Summary Record of the 19th Meeting|url=https://documents-dds-ny.un.org/doc/RESOLUTION/GEN/NR0/575/22/IMG/NR057522.pdf?OpenElement|work=Fifty-seventh session|publisher=United Nations|date=April 4, 2001|access-date=May 17, 2011}}&lt;/ref&gt;

== Pozadina ==
Brdo hrama je za Jevreje najsvetije mjesto na svijetu; to je mjesto gdje se Bog objavio i gdje su se nalazili [[Salomonov hram|Prvi]] i [[Drugi hram]] sve dok nisu uništeni. Štaviše, prema jevrejskom mističnom vjerovanju, Brdo hrama predstavlja početak i kraj svijeta. Muslimani također smatraju ovo mjesto svetim i strahuju od mogućeg jevrejskog preuzimanja kontrole nad njim.&lt;ref name=&quot;mount&quot; /&gt; Lokacija je danas poznata kao Al-Aksa, a centralni objekat na njoj je džamija iz 7. vijeka. Muslimani vjeruju da je to mjesto s kojeg se poslanik [[Muhammed]] uzdigao na nebo.&lt;ref&gt;{{cite web | title= Dome of the Rock :History, Architecture, &amp; Significance | publisher= Britannica | url= https://www.britannica.com/topic/Dome-of-the-Rock | website= www.britannica.com |language=en| date= 7 December 2024}}&lt;/ref&gt; Ovo mjesto je kroz historiju često bilo poprište sukoba.&lt;ref name=&quot;mount&quot; &gt;{{cite book |last1=Gonen |first1=Rivka |title=Contested Holiness |date=2003 |publisher=Ktav |pages=4–5 |isbn=9780881257984 |url=https://books.google.com/books?id=xfxABPA2q0cC&amp;q=%22incidents+have+all+the+elements+of%22&amp;pg=PA4}}&lt;/ref&gt;

Tokom praznika [[Sukkot]] 1989, grupa &quot;Vjernici Brda hrama&quot; pokušala je izvesti marš noseći kamen temeljac prema Brdu hrama. Iako ih je policija spriječila, taj pokušaj je ipak izazvao nasilnu reakciju muslimanskih vjernika, koji su kamenjem gađali jevrejske vjernike kod [[Zid plača|Zida plača]], koji se nalazi ispod.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Gonen |first1=Rivka |title=Contested Holiness |date=2003 |publisher=Ktav |pages=1–3|isbn=9780881257984 |url=https://books.google.com/books?id=xfxABPA2q0cC&amp;q=%22began+throwing+stones+at+the+Jews+conducting%22&amp;pg=PA1}}&lt;/ref&gt;

Tokom 1990, muslimanski vakuf je postavio minbere (propovjedaonice) i uredio vrtove na ranije praznim dijelovima Brda hrama, s ciljem da spriječi ono što su smatrali jevrejskim zadiranjem na to područje. Vjernici s Brda hrama žalili su se izraelskom visokom sudu kako bi se zakon o starinama proveo i spriječilo uništavanje drevnih artefakata.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Gonen |first1=Rivka |title=Contested Holiness |date=2003 |publisher=Ktav |pages=167 |isbn=9780881257991 |url=https://books.google.com/books?id=pFgmOt7wRHwC&amp;q=%22the+muslim+waqf+began+to+build%22&amp;pg=PA167}}&lt;/ref&gt;

Zbog nasilnih događaja 1989, policija je uvela stroga ograničenja na planirani marš za Sukot 1990, a kamen temeljac objavio je u jevrejskim i arapskim medijima da Vjernicima s Brda hrama neće biti dozvoljeno da se približe brdu. Vjernici su rekli da će ipak marširati prema brdu i podići Sukku. Muslimanske vlasti pozvale su muslimanske vjernike da svojim tijelima zaustave marš, a 7. oktobra maskirani muškarci išli su od vrata do vrata u arapskom naselju zahtijevajući da stanovnici učestvuju. Palestinski mediji i [[Hamas]] su objavili ovo pitanje.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Gonen |first1=Rivka |title=Contested Holiness |date=2003 |publisher=Ktav |pages=3 |isbn=9780881257991 |url=https://books.google.com/books?id=pFgmOt7wRHwC&amp;q=%22They+announced+in+all+Jewish+and+Arab%22&amp;pg=PA3}}&lt;/ref&gt;

== Događaji ==
Prema Anthonyju Lewisu:

{{Citat|Palestinci na Brdu hrama počeli su bacati kamenje na Jevreje koji su, na vjerski praznik, molili na Zapadnom zidu ispod. Jedine prisutne snage sigurnosti, 40 muškaraca iz paravojne izraelske granične policije, koristili su bojevu municiju na Palestincima. Ubili su najmanje 21 osobu. Nije bilo smrtnih slučajeva među Izraelcima. Izraelska vlada tvrdila je da su Palestinci donijeli kamenje sa sobom i inscenirala incident kao političku provokaciju. Brdo Hrama je popločana ravnica koja obično ima malo ili nimalo kamenja. Ali u ovom trenutku građevinski radovi su obezbijedili materijal za projektile. [[Zeev Schiff]], ugledni dopisnik za odbranu lista [[Haaretz]], rekao je da su Palestinci počeli bacati kamenje tek nakon što su džamije u obližnjem selu Silwan putem zvučnika objavile da su tamo došli jevrejski ekstremisti. Ekstremisti su bili iz organizacije Vjernika s Brda Hrama, koji su predložili obnovu Solomonovog hrama tamo gdje se sada nalazi džamija Al-Aksa.&lt;ref name=&quot;Lewis1990&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.nytimes.com/1990/10/12/opinion/abroad-at-home-the-israeli-tragedy.html|title=ABROAD AT HOME; The Israeli Tragedy|author=Anthony Lewis|author-link=Anthony Lewis|date=1990-10-12|publisher=nytimes.com/opinion|access-date=9 September 2015}}&lt;/ref&gt;}}

== Međunarodna reakcija ==
Dana 10. oktobra, [[Sjedinjene Američke Države]] predložile su rezoluciju – uz podršku generalnog sekretara Ujedinjenih nacija, [[Javier Pérez de Cuéllar|Javiera Péreza de Cuéllara]] – kojom se traži istraga o incidentu kod džamije Al-Aksa i hitno podnošenje izvještaja [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeću sigurnosti]]. Bila je to rezolucija koju su predložile Sjedinjene Američke Države, a koja je ujedno bila i najoštrija kritika Izraela do tada.&lt;ref&gt;{{Cite news |last1=Lewis |first1=Paul |date=October 10, 1990 |title=MIDEAST TENSIONS; U.S. Presses the U.N. to Condemn Israel |language=en-US |work=The New York Times |url=https://www.nytimes.com/1990/10/10/world/mideast-tensions-us-presses-the-un-to-condemn-israel.html |access-date=February 9, 2023 |issn=0362-4331}}&lt;/ref&gt; UN je 12. oktobra 1990. usvojio rezoluciju koja se odnosi na taj događaj:

{{Citat|Rezolucija 672 (12. oktobar 1990.) – &quot;Izražava zabrinutost zbog nasilja koje se dogodilo” 8. oktobra 1990. godine &quot;na području Al-Haram al-Šarifa i drugih svetih mjesta u Jerusalemu, što je rezultiralo smrću više od dvadeset Palestinaca i ranjavanjem više od sto pedeset ljudi, uključujući palestinske civile i nedužne vjernike&quot;; &quot;posebno osuđuje nasilne akte koje su počinile izraelske snage, a koji su doveli do ranjavanja i gubitka ljudskih života&quot;; te &quot;u vezi s odlukom generalnog sekretara da u regiju uputi misiju – što Vijeće pozdravlja – traži da on Vijeću prije kraja oktobra 1990. podnese izvještaj sa svojim nalazima i zaključcima, te da pri provođenju misije, prema potrebi, iskoristi sve resurse Ujedinjenih nacija u toj regiji.&quot;&lt;ref&gt;[http://daccess-dds-ny.un.org/doc/RESOLUTION/GEN/NR0/575/22/IMG/NR057522.pdf?OpenElement Text of Resolution at UN.org] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120613050825/http://daccess-dds-ny.un.org/doc/RESOLUTION/GEN/NR0/575/22/IMG/NR057522.pdf?OpenElement|date=2012-06-13}} (PDF)&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;dissidentvoice.org&quot;&gt;{{cite web|url=http://dissidentvoice.org/2010/01/rogue-state-israeli-violations-of-u-n-security-council-resolutions/|title=Rogue State: Israeli Violations of U.N. Security Council Resolutions|work=dissidentvoice.org|date=27 January 2010|access-date=July 15, 2010|archive-date=October 3, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20241003214716/https://dissidentvoice.org/2010/01/rogue-state-israeli-violations-of-u-n-security-council-resolutions/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;}}

Izrael je na kraju odbacio rezoluciju, navodeći da ona ne uzima u obzir napade kamenjem na jevrejske vjernike kod Zida plača.&lt;ref name=&quot;Cuéllar 1997 p. 96&quot;&gt;Cuéllar, Javier Pérez de (1997). Pilgrimage for peace: a Secretary-General's memoir. Palgrave Macmillan. p. 96. {{ISBN|978-0-312-16486-7}}.&lt;/ref&gt; Kao odgovor na to, Vijeće sigurnosti UN-a je 24. oktobra 1990. jednoglasno podržalo Rezoluciju 673, kojom se osuđuje izraelsko odbijanje misije UN-a za utvrđivanje činjenica.

{{Citat|&quot;Izražava žaljenje zbog odbijanja izraelske vlade da primi misiju generalnog sekretara u regiji&quot;, te &quot;poziva izraelsku vladu da preispita svoju odluku, insistira na tome da u potpunosti postupi u skladu s Rezolucijom 672 (1990) i da omogući misiji generalnog sekretara da djeluje u skladu sa svojom svrhom.&quot;&lt;ref name=&quot;dissidentvoice.org&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[http://daccess-dds-ny.un.org/doc/RESOLUTION/GEN/NR0/575/23/IMG/NR057523.pdf?OpenElement Text of Resolution at UN.org] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120613050828/http://daccess-dds-ny.un.org/doc/RESOLUTION/GEN/NR0/575/23/IMG/NR057523.pdf?OpenElement |date=2012-06-13 }} (PDF)&lt;/ref&gt;}}

Budući da nije uspio postići dogovor s Izraelom, generalni sekretar Javier Pérez de Cuéllar je 31. oktobra objavio svoj izvještaj.&lt;ref name = &quot;UNRep&quot;&gt;{{cite web |title=Report Submitted to the Security Council by the Secretary-General in Accordance with Resolution 672 (1990) |url=https://unispal.un.org/DPA/DPR/unispal.nsf/0/9263164DF83B145F85256BCE00715567|publisher=UN|date=October 31, 1990|access-date=November 7, 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|last=Human Rights Watch|author-link=Human Rights Watch|title=World Report 1990 - An Annual Review of Developments and the Bush Administration's Policy on Human Rights Worldwide January 1991|publisher=Human Rights Watch|year=1991|page=480}}&lt;/ref&gt; U izvještaju je naveo:

{{Citat|Generalni sekretar, dakle, nije bio u mogućnosti pribaviti nezavisne informacije na licu mjesta o okolnostima nedavnih događaja u Jerusalemu, kao i sličnih dešavanja na Zapadnoj obali i u Pojasu Gaze. Ipak, međunarodna štampa je opširno izvještavala o sukobima koji su se dogodili 8. oktobra 1990. na području Al-Haram al-Šarifa i na drugim svetim mjestima u Jerusalemu. Prema izvještajima, koji se međusobno razlikuju, izraelske sigurnosne snage ubile su između 17 i 21 Palestinca, a ranile više od 150, dok su Palestinci ranili više od 20 izraelskih civila i policajaca. Iako postoje različita mišljenja o tome šta je izazvalo sukobe, posmatrači na licu mjesta, uključujući osoblje Međunarodnog komiteta Crvenog križa (MKCK), naveli su da je protiv palestinskih civila korištena bojeva municija. U tom kontekstu, skreće se pažnja na činjenicu da je proveden niz istraga. Pored [izraelske] istražne komisije, koja se spominje u gore navedenim stavovima 3, 4 i 7, nekoliko izraelskih i palestinskih organizacija za ljudska prava provelo je vlastite istrage. Nalazi dviju od njih, organizacija B'Tselem i Al-Haq, dostavljeni su generalnom sekretaru 14. oktobra,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://uniteapps.un.org/dpa/dpr/unispal.nsf/9a798adbf322aff38525617b006d88d7/d4bc27225388791e052566c6006757b1?OpenDocument|title=B'Tselem Report|website=un.org|access-date=November 8, 2020|archive-date=October 31, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221031163256/https://uniteapps.un.org/dpa/dpr/unispal.nsf/9a798adbf322aff38525617b006d88d7/d4bc27225388791e052566c6006757b1?OpenDocument|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; odnosno 28. oktobra 1990,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://uniteapps.un.org/dpa/dpr/unispal.nsf/9a798adbf322aff38525617b006d88d7/c6aa06bdfb5b5453052566db0055512f?OpenDocument|title=Al-Haq Report|website=un.org|access-date=November 8, 2020|archive-date=October 31, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221031163257/https://uniteapps.un.org/dpa/dpr/unispal.nsf/9a798adbf322aff38525617b006d88d7/c6aa06bdfb5b5453052566db0055512f?OpenDocument|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; te se objavljuju zasebno kao dodaci ovom izvještaju.}}

Nakon objavljivanja izvještaja, Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija je 20. decembra 1990, pozivajući se na rezolucije 672 i 673, usvojilo Rezoluciju [[Rezolucija 681 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|681]] kojom se od Izraela traži da primijeni Četvrtu ženevsku konvenciju na Palestince na okupiranim teritorijama.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Timeline: Key moments at the United Nations |url=https://www.aljazeera.com/news/2011/8/29/timeline-key-moments-at-the-united-nations|publisher=AlJazeera|date=August 29, 2011|access-date=November 8, 2020}}&lt;/ref&gt;

U svom godišnjem svjetskom izvještaju za 1990,&lt;ref name=&quot;Human Rights Watch&quot;&gt;{{Cite web |title=MIDEAST.BOU |url=https://www.hrw.org/reports/1990/WR90/MIDEAST.BOU-04.htm#P361_86053 |access-date=2024-10-24 |website=Human Rights Watch}}&lt;/ref&gt; organizacija [[Human Rights Watch]] osudila je izraelski izvještaj o incidentu, navodeći da se u njemu &quot;samo uzgred spominje 'nekontrolisana upotreba bojeve municije' od strane policije, dok se gotovo nikakva pažnja ne posvećuje onome što je trebalo biti ključno pitanje: upotrebi prekomjerne sile, uključujući pucanje u gomilu rafalima iz automatskog oružja.&quot;&lt;ref name=&quot;Human Rights Watch&quot;/&gt;

== Izraelski odgovor ==
Izraelska vlada tvrdila je da su Palestinci donijeli kamenje sa sobom i inscenirali incident kao političku provokaciju. Brdo hrama je popločan plato na kojem obično ima vrlo malo kamenja, ako ga uopće ima. Međutim, u to vrijeme su se na tom mjestu izvodili građevinski radovi, uslijed čega je bilo dostupno nešto kamenja.&lt;ref name=&quot;Lewis1990&quot;/&gt;

Izrael je odbacio rezoluciju UN-a kojom se osuđuje incident i poziva na istragu, uz obrazloženje da rezolucija zanemaruje napade na jevrejske vjernike kod Zida plačaref&gt;{{cite book|last=Cuéllar, Javier Pérez de|author-link=Javier Pérez de Cuéllar|title=Pilgrimage for peace: a Secretary-General's memoir|publisher=Palgrave Macmillan|year=1997|page=[https://archive.org/details/pilgrimageforpea00pere/page/96 96]|isbn=978-0-312-16486-7|url=https://archive.org/details/pilgrimageforpea00pere/page/96}}&lt;/ref&gt; te da predstavlja miješanje u unutrašnje stvari Izraela.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Eur|title=The Middle East and North Africa 2003|publisher=Routledge|year=2002|edition=49|page=40|isbn=978-1-85743-132-2}}&lt;/ref&gt; Izrael je odbio dozvoliti ulazak misiji, a Rezolucijom 673 pozvan je da preispita svoju odluku.

Dana 26. oktobra 1990, Izrael je objavio izvještaj o nasilju u kojem je zaključeno da je izraelska policija postupila razborito nakon što se našla pod napadom, Brdu hrama. U izvještaju su iznesene i određene kritike na račun policije jer nije pravilno procijenila situaciju, niti je bila spremna s većim snagama za slučaj nepredviđenih okolnosti.&lt;ref name=&quot;report1990&quot;&gt;165 Summary of a Report of the Commission of Inquiry into the Events on Temple Mount on October 8, 1990- October 26, 1990, 
[http://www.mfa.gov.il/mfa/foreignpolicy/mfadocuments/yearbook8/pages/165%20summary%20of%20a%20report%20of%20the%20commission%20of%20inqui.aspx], October 26, 1990&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Cuéllar 1997 p. 96&quot;/&gt;

Prema izraelskom &quot;Izvještaju istražne komisije o događajima na Hramovnoj gori 8. oktobra 1990.&quot;:&lt;ref name=&quot;report1990&quot;/&gt;

Članovi Vakufa znali su da je Vrhovni sud odbio peticiju grupe &quot;Vjernici Hramovne gore&quot; za postavljanje kamena temeljca Trećeg hrama, te nisu reagovali na zahtjeve pripadnika izraelske policije, upućene ujutro na dan incidenta, da smire okupljenu masu. To se dogodilo čak i nakon što je policija obavijestila Vakuf da će spriječiti &quot;Vjernike Brda hrama&quot;, kao i bilo koga drugog, da posjete to područje – iako su takve posjete zakonom dozvoljene.

== Palestinska reakcija ==
Palestinci su tvrdili da su bacali predmete tek nakon što je policija otvorila vatru na njih, dok je policija tvrdila da je situacija bila obrnuta.&lt;ref&gt;{{cite news |title=THE MIDDLE EAST; 19 Arabs Killed in Battle With Jerusalem Police |url=https://www.nytimes.com/1990/10/09/world/the-middle-east-19-arabs-killed-in-battle-with-jerusalem-police.html|publisher=NYT|date=October 9, 1990|access-date=November 8, 2020}}&lt;/ref&gt; Viši islamski savjet naručio je izvještaj o ovim događajima i 28. oktobra 1990. ga dostavio Ujedinjenim nacijama. U tom izvještaju Palestinci su naveli: &quot;Muslimani su bacali kamenje na vojnike tek nakon što je na njih otvorena vatra bojevom municijom i upotrijebljen suzavac; činili su to isključivo radi samoodbrane i kako bi zaustavili vojnike. Muslimani ni na koji način nisu napali sveta mjesta niti vjernike drugih religija – što bi, uostalom, bilo u suprotnosti sa samom suštinom njihove vjere.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Letter dated 2 November 1990 from the Charge d'affaires a.i.of the Permanent Observer Mission of Palestine to the United Nations addressed to the Secretary-General |url=https://www.un.org/unispal/document/auto-insert-179856/|publisher=UN|date=October 28, 1990|access-date=November 8, 2020}}&lt;/ref&gt;

== Bilješke ==
{{Spisaknapomena}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Izraelsko-palestinski sukob}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:1990. u Palestini]]
[[Kategorija:1990. u Izraelu]]
[[Kategorija:Historija Palestine]]
[[Kategorija:Historija Izraela]]
[[Kategorija:Vojna historija Izraela]]
[[Kategorija:Vojna historija Palestine]]</text>
      <sha1>fvdfznbz6jn6m3exhvw7cnmj8nnyjpn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Protesti u Izraelu u oktobru 2000.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>539156</id>
    <revision>
      <id>3938492</id>
      <timestamp>2026-11-02T14:21:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: [[File:Andartnazareth.jpg|thumb|Spomenik izraelskim arapima stradalim u nemirima u oktobru 2000, [[Nazaret]]]]  '''Protesti iz oktobra 2000''', poznati i kao &quot;događaji iz oktobra 2000.&quot;, predstavljali su niz protesta u arapskim selima na sjeveru [[Izrael]]a tokom oktobra 2000. Protesti su poprimili nasilan karakter i prerasli u nerede koje su izazvali izraelski arapi, što je dovelo do kontra-nereda izraelskih jevreja i sukoba s izraelskom policijom. Epilog ovih događaja bi...</comment>
      <origin>3938492</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20223" sha1="ddutdo565qrn48fpdsibmj1lejq6ju4" xml:space="preserve">[[File:Andartnazareth.jpg|thumb|Spomenik izraelskim arapima stradalim u nemirima u oktobru 2000, [[Nazaret]]]]

'''Protesti iz oktobra 2000''', poznati i kao &quot;događaji iz oktobra 2000.&quot;, predstavljali su niz protesta u arapskim selima na sjeveru [[Izrael]]a tokom oktobra 2000. Protesti su poprimili nasilan karakter i prerasli u nerede koje su izazvali izraelski arapi, što je dovelo do kontra-nereda izraelskih jevreja i sukoba s izraelskom policijom. Epilog ovih događaja bila je smrt 13 arapskih demonstranata i jednog izraelskog Jevreja.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Extremism isn't Growing, but Fear is|author=Yair Ettinger|publisher=Ha'aretz|accessdate=20 February 2006|url=https://www.haaretz.com/hasen/pages/ShArt.jhtml?itemNo=431598&amp;contrassID=2&amp;subContrassID=20&amp;sbSubContrassID=0&amp;listSrc=Y|archive-date=1 October 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071001045335/http://www.haaretz.com/hasen/pages/ShArt.jhtml?itemNo=431598&amp;contrassID=2&amp;subContrassID=20&amp;sbSubContrassID=0&amp;listSrc=Y|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Rabinowitz&quot; &gt;Dan Rabinowitz, [https://web.archive.org/web/20150418165839/http://www.haaretz.com/print-edition/opinion/october-2000-revisited-1.137855 'October 2000, revisited,'] [[Haaretz]]  19 October 2004&lt;/ref&gt;

Osnovana je &quot;Or komisija&quot; sa zadatkom da istraži postupanje policije tokom nereda. U izraelskim medijima ovaj period se naziva &quot;događaji iz oktobra 2000.&quot; ({{Jez-he|אירועי אוקטובר 2000}}),&lt;ref&gt;{{cite news|title=Families of October 2000 victims reject compensation|author=Sharon Roffe-Ofir|newspaper=Ynetnews |publisher=[[YNet]]|date= 20 November 2006|url=http://www.ynetnews.com/articles/0,7340,L-3330476,00.html}}&lt;/ref&gt; dok ga arapska zajednica naziva &quot;oktobarski ustanak&quot; ({{Jez-ar|هبة أكتوبر}}, transkripcija: ''hibba ʾUktūbir'').

== Pozadina ==
U septembru 2000. došlo je do porasta tenzija između policije i arapskih građana Izraela. Dana 12. septembra, komandant Sjevernog okruga izraelske policije, [[Alik Ron]], zatražio je pokretanje istrage protiv Mohammada Barakeha, poslanika iz stranke [[Hadash]], zbog navodnog poticanja na nasilje protiv policije. Sljedećeg dana, na sastanku &quot;Visokog odbora za praćenje&quot; arapskih građana Izraela, održanom u mjestu Kafar Manda, Abdulmalik Dehamshe, poslanik iz &quot;Ujedinjene arapske liste&quot;, izjavio je: &quot;Pretući ćemo ili silom napasti svakog policajca i polomit ćemo mu ruke ako dođe da sruši arapsku kuću... nalazimo se na pragu intifade među izraelskim Arapima, kao posljedica huškanja Alika Rona.&quot;&lt;ref name=HaaretzTimeline&gt;{{cite news| title=The Or Inquiry - Summary of Events| url=https://www.haaretz.com/the-or-inquiry-summary-of-events-1.291940| archive-url=https://web.archive.org/web/20121103064006/http://www.haaretz.com/the-or-inquiry-summary-of-events-1.291940| url-status=dead| archive-date=3 November 2012| publisher=[[Haaretz]]}}&lt;/ref&gt;

Dana 14. septembra, u Nazaretu je proglašen generalni štrajk kao protest protiv &quot;nesposobnosti policije u suzbijanju nasilja i kriminala&quot;, a povod je bilo ubistvo lokalnog stanovnika, 52-godišnjeg Nabieha Nussiera.&lt;ref name=HaaretzTimeline/&gt; Dana 30. septembra, &quot;Visoki odbor za praćenje&quot; pozvao je arapsku zajednicu na generalni štrajk u znak protesta zbog ubistva pet Palestinaca od strane izraelske policije tokom sukoba u [[Jerusalem]]u prethodnog dana – događaja koji mnogi smatraju prvim danom [[Druga intifada|Druge intifade]].&lt;ref name=Usher&gt;{{cite web|title=Uprising Wipes Off Green Line|author=[[Graham Usher (journalist)|Graham Usher]]|publisher=al-Ahram Weekly|date=12–18 October 2000|url=http://weekly.ahram.org.eg/2000/503/re6.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20070319005442/http://weekly.ahram.org.eg/2000/503/re6.htm|archive-date=19 March 2007}}&lt;/ref&gt; Demonstracije u arapskim gradovima u sjevernom Izraelu počele su se širiti nakon učestalog prikazivanja snimaka na kojima se vidi navodno ubistvo 12-godišnjeg Muhammada al-Durraha, za kojeg se navodi da se našao u unakrsnoj vatri između izraelskih snaga i palestinskih naoružanih grupa.&lt;ref&gt;[https://www.theatlantic.com/doc/200306/fallows 'Who Shot Mohammed al-Dura?'] by [[James Fallows]], [[The Atlantic Monthly]]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;threeb&quot;&gt;&quot;Three Bullets and a Dead Child&quot; by Esther Schapira (German TV)&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Carvajal&gt;[http://www.iht.com/articles/2005/02/07/video07_ed3_.php 'The mysteries and passions of an iconic video frame' by Doreen Carvajal], ''[[International Herald Tribune]]'', Monday, 7 February 2005.&lt;br&gt;- &quot;The footage of the father and son under attack lasts several minutes but does not clearly show the child's death.&quot;&lt;/ref&gt;

== Hronologija ==
=== 1. oktobar ===
Arapske demonstracije i činovi građanske neposlušnosti, organizovani u znak solidarnosti s Palestincima, prerasli su u nasilje nakon što je Arapski visoki nadzorni odbor proglasio generalni štrajk u znak protesta zbog pogibije arapskih demonstranata u Jerusalemu prethodnog dana.&lt;ref name=Usher/&gt; Arapski nemiri zahvatili su cijeli sjeverni Izrael.&lt;ref name=HaaretzTimeline/&gt; Do nasilja je došlo u [[Umm al-Fahmu]], [[Nazaret]]u, [[Akra|Akri]], [[Fureidis]]u i selima širom [[Galileja|Galileje]]. U više područja policija je bila izložena vatrenom oružju, a demonstranti su bacali Molotovljeve koktele. U Umm al-Fahmu zapaljen je autobus kompanije &quot;Egged&quot;.&lt;ref name=HaaretzTimeline/&gt;

Pripadnici izraelske policije i granične policije odgovorili su upotrebom bojeve municije, suzavca i gumenih metaka. Na ulazu u Umm al-Fahm, policija je koristila snajperske puške kako bi spriječila blokadu puta Wadi Ara. Poginuli su izraelski Arapi Muhammad Ahmad 'Eiq Al-Jabarin i Ibrahim Sayyam Al-Jabarin, kao i Misleh Abu Jarad iz Gaze. Oko 75 osoba, uključujući gradonačelnika Umm al-Fahma [[Raed Salah|Raeda Salaha]], zadobilo je povrede.&lt;ref name=HaaretzTimeline/&gt;

=== 2. oktobar ===
Policija je rastjerala arapske demonstracije u Arrabi upotrebom suzavca i bojeve municije. Poginuli su osamnaestogodišnji Alaa Nassar i sedamnaestogodišnji Asel Asleh.&lt;ref name=HaaretzTimeline/&gt;&lt;ref&gt;{{cite news| url=https://www.nytimes.com/2001/06/15/world/police-killings-of-israeli-arabs-being-questioned-by-inquiry.html | work=The New York Times | first=Joel | last=Greenberg | title=Police Killings of Israeli Arabs Being Questioned by Inquiry | date=15 June 2001}}&lt;/ref&gt;

Demonstranti u Nazaretu bacali su kamenje, palili gume, te pljačkali i palili prodavnice.&lt;ref name=HaaretzTimeline/&gt; Povrijeđeno je 100 demonstranata, među kojima i jedna žena koja je zadobila teške povrede. Desetine stanovnika mjesta Mashhad približile su se jevrejskoj četvrti u Nazaret Illitu, gdje su razbili prozore na kućama i automobilima.

Saobraćaj je bio blokiran zapaljenim gumama na putu 65, glavnoj saobraćajnici koja povezuje sjeverni i centralni Izrael. Lokalni mladići napali su jednog Jevreja, izvukli ga iz automobila, a zatim zapalili vozilo. Tri banke u Baqa al-Gharbiyyeu su zapaljene.&lt;ref name=HaaretzTimeline/&gt;

=== 3. oktobar ===
Ramez Bushnak (24) iz Kafr Mande pogođen je hicem u glavu i preminuo istog dana tokom sukoba s policijom, koja je izričito odbacila tvrdnje da je upucan iz neposredne blizine. Desetine stanovnika sukobile su se s policijom dok su blokirali put prema jevrejskim naseljima u Misgavu. Sahrane osoba poginulih prethodnih dana postale su žarišta novih sukoba.&lt;ref name=HaaretzTimeline/&gt;

Veliki šumski požari, za koje je izraelska policija vjerovala da su djelo arapskih podmetača požara, doveli su do evakuacije dijela stanovnika.&lt;ref name=HaaretzTimeline/&gt;

=== 4–6. oktobar ===
Nakon sastanka Baraka i Arapskog višeg nadzornog odbora, nastupilo je opće smirivanje situacije uz tek minimalno nasilje – uključujući i 6. oktobar, dan za koji je Hamas najavio &quot;palestinski dan gnjeva&quot;. Dana 4. oktobra, stotine arapskih stanovnika [[Jaffa|Jaffe]] palile su gume, bacale kamenje i pretukle nekoliko novinara.&lt;ref name=HaaretzTimeline/&gt;

Dana 6. oktobra, tokom sahrane jedne od osoba poginulih u sukobima u Kafr Kanni, okupljeni su kamenovali jevrejskog vozača iz Tiberijade, nanijevši mu povrede srednjeg stepena. Sljedećeg dana, stotine jevrejskih mladića u Tiberijadi palile su gume, napale džamiju i pokušale napasti Arape.[4] Desetine ultraortodoksnih (haredi) mladića kamenovale su arapska vozila u Jerusalemu i napale palestinske radnike, koje je potom spasila policija.&lt;ref name=HaaretzTimeline/&gt;

=== 7. oktobar ===
Jevrejska i arapska omladina gađale su se kamenjem u blizini tržnog centra na granici između jevrejskih i arapskih četvrti u Nazaretu. Vozila Arapa u Nazaret Ilitu gađana su kamenjem.&lt;ref name=HaaretzTimeline/&gt; U Tiberijadi su oštećene džamije, a na meti napada našli su se i arapski prolaznici te njihovi poslovni objekti; napadi su ponovljeni dva dana kasnije. Benzinska pumpa na raskrsnici Golani je zapaljena, a policajci koji su pokušali spriječiti napade na Arape na toj lokaciji i sami su postali meta napada.&lt;ref name=&quot;Rabinowitz&quot; /&gt;

Jevrejski državljanin Bahor Jan (Bachor Jann) iz Rišon LeCiona poginuo je nakon što ga je, dok se vozio autoputem Haifa – Tel Aviv, pogodio kamen za koji se pretpostavlja da su ga bacili učesnici protesta u Jisr az-Zarki.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20061107150709/http://www.haaretz.com/hasen/pages/ShArt.jhtml?itemNo=312052&amp;contrassID=2&amp;subContrassID=14&amp;sbSubContrassID=0&amp;listSrc=Y The Other Victims] by [[Vered Levy-Barzilai]] on [[Haaretz]]&lt;/ref&gt; U tržnom centru u Or Akivi došlo je do sukoba između Jevreja i Arapa, pri čemu su napadnuti policajci koji su intervenisali, a bačen je i Molotovljev koktel.&lt;ref name=HaaretzTimeline/&gt;

=== 8. oktobar ===
Jevreji iz Nazaret Ilita, među kojima je, kako se čini, bilo mnogo onih kojima je ruski maternji jezik,&lt;ref name=&quot;RabKhaw&quot; &gt;Dan Rabinowitz, Khawla Abu-Baker. [https://books.google.com/books?id=Qcnz7SCkyAMC&amp;pg=PA105  ''Coffins on Our Shoulders: The Experience of the Palestinian Citizens of Israel,''] University of California Press, 2005 p.105.&lt;/ref&gt; napali su Arape, njihove domove i poslovne objekte u Nazaretu uoči [[Jom kipur]]a. Policija je, nakon što je saznala za namjeru napada na Arape, pojačala svoje snage i rasporedila ih na liniji razgraničenja između dvije zajednice. Međutim, kada su stotine jevrejskih mladića iz Nazaret Ilita došle da bacaju kamenje i uništavaju arapsku imovinu, policija ih nije spriječila. Arapski stanovnici izašli su iz svojih domova kako bi ih odbranili, nakon čega je došlo do sukoba u kojem su obje strane bacale kamenje jedne na druge. Policija je ugušila nerede upotrebom suzavca i bojeve municije.&lt;ref name=HaaretzTimeline/&gt; Dva Arapina, Omar Akavi i Visam Jazbek, ubijena su hicima iz vatrenog oružja; Jazbek je pogođen u glavu, a pucao je policajac koji se nalazio iza njega.&lt;ref name=&quot;RabKhaw&quot; /&gt; Osobe koje su pucale nikada nisu identifikovane.&lt;ref name=&quot;Rabinowitz&quot; /&gt;

U [[Tel Aviv]]u su zapaljena tri stana u vlasništvu Arapa, a stotine ljudi sukobile su se s policijom. Demonstranti su istjerali dva arapska radnika iz jednog restorana, a zatim ga zapalili, pri čemu su oštećena i dva automobila u vlasništvu Arapa koja su bila parkirana ispred.&lt;ref name=HaaretzTimeline/&gt;

=== 9. oktobar ===
Stotine Jevreja izazvale su nerede u Nazaretu, razbivši izloge u tržnom centru i zapalivši dva automobila. Gradonačelnik Karmiela napadnut je dok je pokušavao smiriti jevrejske građane u tom gradu. Arapska imovina u [[Bat Yam]]u i [[Petah Tikva|Petah Tikvi]] bila je meta vandalizma.&lt;ref name=HaaretzTimeline/&gt;

Bile su potrebne velike policijske snage kako bi se spriječilo stotine demonstranata u telavivskoj četvrti Hatikva i u Bat Yamu da napadnu Jaffu.&lt;ref name=&quot;Rabinowitz&quot; /&gt;

U Afuli je oko 700 jevrejskih demonstranata blokiralo cestu broj 65 kamenim blokovima i napalo jednog policajca. Grupa od 100 demonstranata odvojila se od glavnine i pokušala ući u arapsko selo Nein, ali ih je policija u tome spriječila.&lt;ref name=&quot;Rabinowitz&quot; /&gt;

U Akri su stotine jevrejskih izgrednika uništavale arapske trgovine i automobile u vlasništvu Arapa.&lt;ref name=&quot;Rabinowitz&quot; /&gt;

List ''Al-Ittihad'' izvijestio je da su četiri muškarca izbola arapskog radnika dok je išao na posao u supermarket u Rosh HaAyinu. U Jafi je zapaljena džamija, dok je policija to posmatrala.&lt;ref name=&quot;Rabinowitz&quot; /&gt; Bilo je pokušaja paljenja jevrejskih stanova i dviju sinagoga. U Ramli je zapaljena sinagoga, a vozila u saobraćaju gađana su kamenjem i zapaljivim napravama. U Lodu je upucan jedan jevrejski građanin, spaljena je škola, a zabilježeni su i pokušaji paljenja policijske stanice.&lt;ref name=OrOfficial&gt;[http://elyon1.court.gov.il/heb/veadot/or/inside2.htm#e Official Or Report Timeline] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080522125823/http://elyon1.court.gov.il/heb/veadot/or/inside2.htm#e |date=22 May 2008 }} {{in lang|he}}&lt;/ref&gt;


U Nazaretu se grupa ljudi, koja se vraćala sa sahrane dvojice demonstranata ubijenih dan ranije, približila policijskoj stanici i zasula je kamenjem i zapaljivim napravama. To se dogodilo uprkos odluci policije da sve službenike zadrži unutar stanice, van vidokruga, dok se situacija ne smiri. Policija je odgovorila suzavcem; kada se kamenovanje nastavilo, zamjenik gradonačelnika i dva arapska zastupnika u Knesetu, koji su bili na licu mjesta, garantovali su prekid sukoba u zamjenu za povlačenje policije, što je policija i učinila. Arapski mladići su također oštetili saobraćajnu signalizaciju na raskrsnici Canyon.&lt;ref name=OrOfficial/&gt;

U Migdal HaEmeku, jevrejski stanovnici blokirali su glavnu cestu i kamenovali automobile za koje su vjerovali da pripadaju Arapima. Nekoliko osoba koje su učestvovale u kamenovanju je privedeno, nakon čega su tinejdžeri krenuli prema policijskoj stanici zahtijevajući njihovo puštanje na slobodu. Pritom su na policiju bacali kamenje, pri čemu je jedan policajac ranjen.&lt;ref name=&quot;Rabinowitz&quot; /&gt;

Nekoliko stotina mladića iz Umm al-Fahma kamenovalo je desetine vozila u prolazu na cesti broj 65 i oštetilo stubove komunalne infrastrukture. Zamjenik gradonačelnika bezuspješno je pokušao zaustaviti mladiće, u skladu s dogovorom postignutim s policijom kako bi se izbjegla direktna intervencija policijskih snaga. Policija je ipak odlučila držati distancu, a općina Umm al-Fahm je naposljetku uklonila ostatke s ceste, omogućivši njeno ponovno otvaranje.&lt;ref name=OrOfficial/&gt;

=== 10. oktobar ===
Jedanaest arapskih poslovnih objekata u historijskom starom dijelu Akre bilo je izloženo vandalizmu.&lt;ref name=&quot;Rabinowitz&quot; /&gt;

== Reakcije ==
[[File:אוקטובר 2000 1.jpg|thumb|Izraelski vojnici u sukobu s palestinskim demonstrantima u [[Hebron]]u, oktobar 2000.]]

Prema navodima arapske medijske organizacije I'lam, medijsko izvještavanje o događajima iz oktobra 2000. stvorilo je ratnu atmosferu unutar Izraela, prikazujući arapske građane kao nasilne izgrednike koji kroz nerede iskazuju svoju nelojalnost državi. I'lam i druge arapske organizacije ističu da su arapski građani, u cjelini gledano, tokom oktobra 2000.  učestvovali u mirnim protestima, te da je prema cjelokupnoj populaciji postupano kao prema jedinstvenoj grupi izgrednika – svojevrsnoj &quot;petoj koloni&quot;.&lt;ref&gt;&quot;The Or Commission: A Media Report&quot;, I'lam, August 2003 (Hebrew and Arabic)&lt;/ref&gt;

Arapsko udruženje za ljudska prava, organizacije Adalah&lt;ref&gt;Dr. Marwan Dwairy.{{Deprecated archive|url=https://archive.today/20121209180102/http://webcache.googleusercontent.com/search?q=cache:yZ26hFXBo0AJ:www.adalah.org/newsletter/eng/oct05/comi2.pdf+adalah+october+2000&amp;hl=en&amp;ct=clnk&amp;cd=2&amp;gl=us&amp;client=firefox-a|title=&quot;October 2000: Defined Goals and New Mechanisms&quot;}}; Adalah's Newsletter, Volume 19, October 2005&lt;/ref&gt; i Mossawa,&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.mossawacenter.org/default.php?lng=3&amp;dp=2&amp;fl=27&amp;pg=4 |title=Mossawa on the 41st killing |access-date=31 July 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080419005741/http://www.mossawacenter.org/default.php?lng=3&amp;dp=2&amp;fl=27&amp;pg=4 |archive-date=19 April 2008 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; I'lam, kao i druge arapske nevladine organizacije u Izraelu, kao jedan od temeljnih uzroka navode &quot;duboko ukorijenjenu frustraciju [Arapa] zbog njihovog statusa izraelskih građana drugog reda&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Delusions of Coexistence in the Galilee: The aftermath of the events of October among the Arab community in Israel|author=Discrimination Diary|publisher=Arab Human Rights Association|date=25 October 2000|url=http://www.arabhra.org/publications/shortreports/shortreports001025.htm|access-date=19 February 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20070927214215/http://www.arabhra.org/publications/shortreports/shortreports001025.htm|archive-date=27 September 2007|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Arapska omladinska organizacija Baladna osnovana je, između ostalog, i kao odgovor na događaje iz oktobra 2000.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.momken.org/baladna/en/aboutus_en.php |title=About Baladna |access-date=31 July 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080620073428/http://www.momken.org/baladna/en/aboutus_en.php |archive-date=20 June 2008 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Prema riječima Marwana Dwairyja, događaji iz oktobra 2000. predstavljaju &quot;važnu prekretnicu u narativu arapskih palestinskih građana Izraela&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Introductory Remarks|author=Dr. Marwan Dwairy|publisher=Adalah's Newsletter|date=October 2004|volume=6|url=http://www.adalah.org/newsletter/eng/oct04/marwan.pdf}}&lt;/ref&gt;

Izvještaj komisije Or, formirane radi istrage događaja iz oktobra 2000, ukazao je na prisustvo &quot;predrasuda i zanemarivanja&quot; od strane vlasti prema arapsko-izraelskoj manjini. Komisija je navela da je neosjetljivost izraelskog establišmenta omogućila široko rasprostranjenu diskriminaciju arapskih Izraelaca, što je stvorilo &quot;zapaljivu atmosferu&quot; koja je dovela do nereda. Komisija je kritikovala policiju zbog upotrebe prekomjerne sile pri suzbijanju nereda, uključujući upotrebu snajperske vatre za rastjerivanje masa. U zaključku, komisija je navela da Izrael &quot;mora educirati svoju policiju da arapska javnost nije neprijatelj, te da se prema njoj ne treba tako ni odnositi&quot;.&lt;ref name=OCNYT&gt;{{cite news|last=Bennet|first=James|title=Police Used Excessive Force on Israeli Arabs, Panel Says|url=https://www.nytimes.com/2003/09/02/world/police-used-excessive-force-on-israeli-arabs-panel-says.html?src=pm|access-date=22 May 2012|newspaper=New York Times|date=2 September 2003}}&lt;/ref&gt;

Godine 2005. Odjel za unutrašnje istrage izraelske policije odlučio je da ne podigne optužnice protiv policajaca uključenih u te događaje. Ovu odluku podržalo je Državno tužilaštvo Izraela. Godine 2008, nakon što su slučaj razmotrili izraelski glavni državni tužilac Menachem Mazuz i načelnik Odjela za unutrašnje istrage policije Herzl Shviro, Mazuz je prihvatio preporuku Državnog tužilaštva i odlučio da ne podiže optužnice protiv policijskih službenika te da zatvori slučaj, uz obrazloženje da ponovni pregled materijala prikupljenih u okviru Komisije Or i izvještaja Odjela za unutrašnje istrage policije nije otkrio dokaze o krivičnim djelima policije.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.ynetnews.com/articles/0,7340,L-3499341,00.html|title=Mazuz will not indict police officers involved in October 2000 riots|work=ynet|date=27 January 2008 |access-date=19 December 2014|last1=Zino |first1=Aviram }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.ynetnews.com/articles/0,7340,L-3148867,00.html|title=October Riots case reexamined|work=ynet|date=28 September 2005 |access-date=19 December 2014|last1=Nahmias |first1=Roee }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.ynetnews.com/articles/0,7340,L-3143845,00.html|title=Case closed: Police 'relieved, frustrated'|work=ynet|date=18 September 2005 |access-date=19 December 2014|last1=Raved |first1=Ahiya }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Izraelsko-palestinski sukob}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:2000. u Mandatnoj Palestini]]
[[Kategorija:2000. u Izraelu]]
[[Kategorija:Historija Palestine]]
[[Kategorija:Historija Izraela]]
[[Kategorija:Vojna historija Izraela]]
[[Kategorija:Vojna historija Palestine]]</text>
      <sha1>ddutdo565qrn48fpdsibmj1lejq6ju4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3938496</id>
      <parentid>3938492</parentid>
      <timestamp>2026-11-02T14:24:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3938496</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19915" sha1="rh8jo6434ex7aerpp30ez7o0sh0h4la" xml:space="preserve">[[File:Andartnazareth.jpg|thumb|Spomenik izraelskim arapima stradalim u nemirima u oktobru 2000, [[Nazaret]]]]

'''Protesti iz oktobra 2000''', poznati i kao &quot;događaji iz oktobra 2000.&quot;, predstavljali su niz protesta u arapskim selima na sjeveru [[Izrael]]a tokom oktobra 2000. Protesti su poprimili nasilan karakter i prerasli u nerede koje su izazvali izraelski arapi, što je dovelo do kontra-nereda izraelskih jevreja i sukoba s izraelskom policijom. Epilog ovih događaja bila je smrt 13 arapskih demonstranata i jednog izraelskog Jevreja.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Extremism isn't Growing, but Fear is|author=Yair Ettinger|publisher=Ha'aretz|accessdate=20 February 2006|url=https://www.haaretz.com/hasen/pages/ShArt.jhtml?itemNo=431598&amp;contrassID=2&amp;subContrassID=20&amp;sbSubContrassID=0&amp;listSrc=Y|archive-date=1 October 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071001045335/http://www.haaretz.com/hasen/pages/ShArt.jhtml?itemNo=431598&amp;contrassID=2&amp;subContrassID=20&amp;sbSubContrassID=0&amp;listSrc=Y|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Rabinowitz&quot; &gt;Dan Rabinowitz, [https://web.archive.org/web/20150418165839/http://www.haaretz.com/print-edition/opinion/october-2000-revisited-1.137855 'October 2000, revisited,'] [[Haaretz]]  19 October 2004&lt;/ref&gt;

Osnovana je &quot;Or komisija&quot; sa zadatkom da istraži postupanje policije tokom nereda. U izraelskim medijima ovaj period se naziva &quot;događaji iz oktobra 2000.&quot; ({{Jez-he|אירועי אוקטובר 2000}}),&lt;ref&gt;{{cite news|title=Families of October 2000 victims reject compensation|author=Sharon Roffe-Ofir|newspaper=Ynetnews |publisher=[[YNet]]|date= 20 November 2006|url=http://www.ynetnews.com/articles/0,7340,L-3330476,00.html}}&lt;/ref&gt; dok ga arapska zajednica naziva &quot;oktobarski ustanak&quot; ({{Jez-ar|هبة أكتوبر}}, transkripcija: ''hibba ʾUktūbir'').

== Pozadina ==
U septembru 2000. došlo je do porasta tenzija između policije i arapskih građana Izraela. Dana 12. septembra, komandant Sjevernog okruga izraelske policije, [[Alik Ron]], zatražio je pokretanje istrage protiv Mohammada Barakeha, poslanika iz stranke [[Hadash]], zbog navodnog poticanja na nasilje protiv policije. Sljedećeg dana, na sastanku &quot;Visokog odbora za praćenje&quot; arapskih građana Izraela, održanom u mjestu Kafar Manda, Abdulmalik Dehamshe, poslanik iz &quot;Ujedinjene arapske liste&quot;, izjavio je: &quot;Pretući ćemo ili silom napasti svakog policajca i polomit ćemo mu ruke ako dođe da sruši arapsku kuću... nalazimo se na pragu intifade među izraelskim Arapima, kao posljedica huškanja Alika Rona.&quot;&lt;ref name=HaaretzTimeline&gt;{{cite news| title=The Or Inquiry - Summary of Events| url=https://www.haaretz.com/the-or-inquiry-summary-of-events-1.291940| archive-url=https://web.archive.org/web/20121103064006/http://www.haaretz.com/the-or-inquiry-summary-of-events-1.291940| url-status=dead| archive-date=3 November 2012| publisher=[[Haaretz]]}}&lt;/ref&gt;

Dana 14. septembra, u Nazaretu je proglašen generalni štrajk kao protest protiv &quot;nesposobnosti policije u suzbijanju nasilja i kriminala&quot;, a povod je bilo ubistvo lokalnog stanovnika, 52-godišnjeg Nabieha Nussiera.&lt;ref name=HaaretzTimeline/&gt; Dana 30. septembra, &quot;Visoki odbor za praćenje&quot; pozvao je arapsku zajednicu na generalni štrajk u znak protesta zbog ubistva pet Palestinaca od strane izraelske policije tokom sukoba u [[Jerusalem]]u prethodnog dana – događaja koji mnogi smatraju prvim danom [[Druga intifada|Druge intifade]].&lt;ref name=Usher&gt;{{cite web|title=Uprising Wipes Off Green Line|author=[[Graham Usher (journalist)|Graham Usher]]|publisher=al-Ahram Weekly|date=12–18 October 2000|url=http://weekly.ahram.org.eg/2000/503/re6.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20070319005442/http://weekly.ahram.org.eg/2000/503/re6.htm|archive-date=19 March 2007}}&lt;/ref&gt; Demonstracije u arapskim gradovima u sjevernom Izraelu počele su se širiti nakon učestalog prikazivanja snimaka na kojima se vidi navodno ubistvo 12-godišnjeg Muhammada al-Durraha, za kojeg se navodi da se našao u unakrsnoj vatri između izraelskih snaga i palestinskih naoružanih grupa.&lt;ref&gt;[https://www.theatlantic.com/doc/200306/fallows 'Who Shot Mohammed al-Dura?'] by [[James Fallows]], [[The Atlantic Monthly]]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;threeb&quot;&gt;&quot;Three Bullets and a Dead Child&quot; by Esther Schapira (German TV)&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Carvajal&gt;[http://www.iht.com/articles/2005/02/07/video07_ed3_.php 'The mysteries and passions of an iconic video frame' by Doreen Carvajal], ''[[International Herald Tribune]]'', Monday, 7 February 2005.&lt;br&gt;- &quot;The footage of the father and son under attack lasts several minutes but does not clearly show the child's death.&quot;&lt;/ref&gt;

== Hronologija ==
=== 1. oktobar ===
Arapske demonstracije i činovi građanske neposlušnosti, organizovani u znak solidarnosti s Palestincima, prerasli su u nasilje nakon što je Arapski visoki nadzorni odbor proglasio generalni štrajk u znak protesta zbog pogibije arapskih demonstranata u Jerusalemu prethodnog dana.&lt;ref name=Usher/&gt; Arapski nemiri zahvatili su cijeli sjeverni Izrael.&lt;ref name=HaaretzTimeline/&gt; Do nasilja je došlo u [[Umm al-Fahmu]], [[Nazaret]]u, [[Akra|Akri]], [[Fureidis]]u i selima širom [[Galileja|Galileje]]. U više područja policija je bila izložena vatrenom oružju, a demonstranti su bacali Molotovljeve koktele. U Umm al-Fahmu zapaljen je autobus kompanije &quot;Egged&quot;.&lt;ref name=HaaretzTimeline/&gt;

Pripadnici izraelske policije i granične policije odgovorili su upotrebom bojeve municije, suzavca i gumenih metaka. Na ulazu u Umm al-Fahm, policija je koristila snajperske puške kako bi spriječila blokadu puta Wadi Ara. Poginuli su izraelski Arapi Muhammad Ahmad 'Eiq Al-Jabarin i Ibrahim Sayyam Al-Jabarin, kao i Misleh Abu Jarad iz Gaze. Oko 75 osoba, uključujući gradonačelnika Umm al-Fahma [[Raed Salah|Raeda Salaha]], zadobilo je povrede.&lt;ref name=HaaretzTimeline/&gt;

=== 2. oktobar ===
Policija je rastjerala arapske demonstracije u Arrabi upotrebom suzavca i bojeve municije. Poginuli su osamnaestogodišnji Alaa Nassar i sedamnaestogodišnji Asel Asleh.&lt;ref name=HaaretzTimeline/&gt;&lt;ref&gt;{{cite news| url=https://www.nytimes.com/2001/06/15/world/police-killings-of-israeli-arabs-being-questioned-by-inquiry.html | work=The New York Times | first=Joel | last=Greenberg | title=Police Killings of Israeli Arabs Being Questioned by Inquiry | date=15 June 2001}}&lt;/ref&gt;

Demonstranti u Nazaretu bacali su kamenje, palili gume, te pljačkali i palili prodavnice.&lt;ref name=HaaretzTimeline/&gt; Povrijeđeno je 100 demonstranata, među kojima i jedna žena koja je zadobila teške povrede. Desetine stanovnika mjesta Mashhad približile su se jevrejskoj četvrti u Nazaret Illitu, gdje su razbili prozore na kućama i automobilima.

Saobraćaj je bio blokiran zapaljenim gumama na putu 65, glavnoj saobraćajnici koja povezuje sjeverni i centralni Izrael. Lokalni mladići napali su jednog Jevreja, izvukli ga iz automobila, a zatim zapalili vozilo. Tri banke u Baqa al-Gharbiyyeu su zapaljene.&lt;ref name=HaaretzTimeline/&gt;

=== 3. oktobar ===
Ramez Bushnak (24) iz Kafr Mande pogođen je hicem u glavu i preminuo istog dana tokom sukoba s policijom, koja je izričito odbacila tvrdnje da je upucan iz neposredne blizine. Desetine stanovnika sukobile su se s policijom dok su blokirali put prema jevrejskim naseljima u Misgavu. Sahrane osoba poginulih prethodnih dana postale su žarišta novih sukoba.&lt;ref name=HaaretzTimeline/&gt;

Veliki šumski požari, za koje je izraelska policija vjerovala da su djelo arapskih podmetača požara, doveli su do evakuacije dijela stanovnika.&lt;ref name=HaaretzTimeline/&gt;

=== 4–6. oktobar ===
Nakon sastanka Baraka i Arapskog višeg nadzornog odbora, nastupilo je opće smirivanje situacije uz tek minimalno nasilje – uključujući i 6. oktobar, dan za koji je Hamas najavio &quot;palestinski dan gnjeva&quot;. Dana 4. oktobra, stotine arapskih stanovnika [[Jaffa|Jaffe]] palile su gume, bacale kamenje i pretukle nekoliko novinara.&lt;ref name=HaaretzTimeline/&gt;

Dana 6. oktobra, tokom sahrane jedne od osoba poginulih u sukobima u Kafr Kanni, okupljeni su kamenovali jevrejskog vozača iz Tiberijade, nanijevši mu povrede srednjeg stepena. Sljedećeg dana, stotine jevrejskih mladića u Tiberijadi palile su gume, napale džamiju i pokušale napasti Arape.[4] Desetine ultraortodoksnih (haredi) mladića kamenovale su arapska vozila u Jerusalemu i napale palestinske radnike, koje je potom spasila policija.&lt;ref name=HaaretzTimeline/&gt;

=== 7. oktobar ===
Jevrejska i arapska omladina gađale su se kamenjem u blizini tržnog centra na granici između jevrejskih i arapskih četvrti u Nazaretu. Vozila Arapa u Nazaret Ilitu gađana su kamenjem.&lt;ref name=HaaretzTimeline/&gt; U Tiberijadi su oštećene džamije, a na meti napada našli su se i arapski prolaznici te njihovi poslovni objekti; napadi su ponovljeni dva dana kasnije. Benzinska pumpa na raskrsnici Golani je zapaljena, a policajci koji su pokušali spriječiti napade na Arape na toj lokaciji i sami su postali meta napada.&lt;ref name=&quot;Rabinowitz&quot; /&gt;

Jevrejski državljanin Bahor Jan (Bachor Jann) iz Rišon LeCiona poginuo je nakon što ga je, dok se vozio autoputem Haifa – Tel Aviv, pogodio kamen za koji se pretpostavlja da su ga bacili učesnici protesta u Jisr az-Zarki.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20061107150709/http://www.haaretz.com/hasen/pages/ShArt.jhtml?itemNo=312052&amp;contrassID=2&amp;subContrassID=14&amp;sbSubContrassID=0&amp;listSrc=Y The Other Victims] by [[Vered Levy-Barzilai]] on [[Haaretz]]&lt;/ref&gt; U tržnom centru u Or Akivi došlo je do sukoba između Jevreja i Arapa, pri čemu su napadnuti policajci koji su intervenisali, a bačen je i Molotovljev koktel.&lt;ref name=HaaretzTimeline/&gt;

=== 8. oktobar ===
Jevreji iz Nazaret Ilita, među kojima je, kako se čini, bilo mnogo onih kojima je ruski maternji jezik,&lt;ref name=&quot;RabKhaw&quot; &gt;Dan Rabinowitz, Khawla Abu-Baker. [https://books.google.com/books?id=Qcnz7SCkyAMC&amp;pg=PA105  ''Coffins on Our Shoulders: The Experience of the Palestinian Citizens of Israel,''] University of California Press, 2005 p.105.&lt;/ref&gt; napali su Arape, njihove domove i poslovne objekte u Nazaretu uoči [[Jom kipur]]a. Policija je, nakon što je saznala za namjeru napada na Arape, pojačala svoje snage i rasporedila ih na liniji razgraničenja između dvije zajednice. Međutim, kada su stotine jevrejskih mladića iz Nazaret Ilita došle da bacaju kamenje i uništavaju arapsku imovinu, policija ih nije spriječila. Arapski stanovnici izašli su iz svojih domova kako bi ih odbranili, nakon čega je došlo do sukoba u kojem su obje strane bacale kamenje jedne na druge. Policija je ugušila nerede upotrebom suzavca i bojeve municije.&lt;ref name=HaaretzTimeline/&gt; Dva Arapina, Omar Akavi i Visam Jazbek, ubijena su hicima iz vatrenog oružja; Jazbek je pogođen u glavu, a pucao je policajac koji se nalazio iza njega.&lt;ref name=&quot;RabKhaw&quot; /&gt; Osobe koje su pucale nikada nisu identifikovane.&lt;ref name=&quot;Rabinowitz&quot; /&gt;

U [[Tel Aviv]]u su zapaljena tri stana u vlasništvu Arapa, a stotine ljudi sukobile su se s policijom. Demonstranti su istjerali dva arapska radnika iz jednog restorana, a zatim ga zapalili, pri čemu su oštećena i dva automobila u vlasništvu Arapa koja su bila parkirana ispred.&lt;ref name=HaaretzTimeline/&gt;

=== 9. oktobar ===
Stotine Jevreja izazvale su nerede u Nazaretu, razbivši izloge u tržnom centru i zapalivši dva automobila. Gradonačelnik Karmiela napadnut je dok je pokušavao smiriti jevrejske građane u tom gradu. Arapska imovina u [[Bat Yam]]u i [[Petah Tikva|Petah Tikvi]] bila je meta vandalizma.&lt;ref name=HaaretzTimeline/&gt;

Bile su potrebne velike policijske snage kako bi se spriječilo stotine demonstranata u telavivskoj četvrti Hatikva i u Bat Yamu da napadnu Jaffu.&lt;ref name=&quot;Rabinowitz&quot; /&gt;

U Afuli je oko 700 jevrejskih demonstranata blokiralo cestu broj 65 kamenim blokovima i napalo jednog policajca. Grupa od 100 demonstranata odvojila se od glavnine i pokušala ući u arapsko selo Nein, ali ih je policija u tome spriječila.&lt;ref name=&quot;Rabinowitz&quot; /&gt;

U Akri su stotine jevrejskih izgrednika uništavale arapske trgovine i automobile u vlasništvu Arapa.&lt;ref name=&quot;Rabinowitz&quot; /&gt;

List ''Al-Ittihad'' izvijestio je da su četiri muškarca izbola arapskog radnika dok je išao na posao u supermarket u Rosh HaAyinu. U Jafi je zapaljena džamija, dok je policija to posmatrala.&lt;ref name=&quot;Rabinowitz&quot; /&gt; Bilo je pokušaja paljenja jevrejskih stanova i dviju sinagoga. U Ramli je zapaljena sinagoga, a vozila u saobraćaju gađana su kamenjem i zapaljivim napravama. U Lodu je upucan jedan jevrejski građanin, spaljena je škola, a zabilježeni su i pokušaji paljenja policijske stanice.&lt;ref name=OrOfficial&gt;[http://elyon1.court.gov.il/heb/veadot/or/inside2.htm#e Official Or Report Timeline] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080522125823/http://elyon1.court.gov.il/heb/veadot/or/inside2.htm#e |date=22 May 2008 }}&lt;/ref&gt;


U Nazaretu se grupa ljudi, koja se vraćala sa sahrane dvojice demonstranata ubijenih dan ranije, približila policijskoj stanici i zasula je kamenjem i zapaljivim napravama. To se dogodilo uprkos odluci policije da sve službenike zadrži unutar stanice, van vidokruga, dok se situacija ne smiri. Policija je odgovorila suzavcem; kada se kamenovanje nastavilo, zamjenik gradonačelnika i dva arapska zastupnika u Knesetu, koji su bili na licu mjesta, garantovali su prekid sukoba u zamjenu za povlačenje policije, što je policija i učinila. Arapski mladići su također oštetili saobraćajnu signalizaciju na raskrsnici Canyon.&lt;ref name=OrOfficial/&gt;

U Migdal HaEmeku, jevrejski stanovnici blokirali su glavnu cestu i kamenovali automobile za koje su vjerovali da pripadaju Arapima. Nekoliko osoba koje su učestvovale u kamenovanju je privedeno, nakon čega su tinejdžeri krenuli prema policijskoj stanici zahtijevajući njihovo puštanje na slobodu. Pritom su na policiju bacali kamenje, pri čemu je jedan policajac ranjen.&lt;ref name=&quot;Rabinowitz&quot; /&gt;

Nekoliko stotina mladića iz Umm al-Fahma kamenovalo je desetine vozila u prolazu na cesti broj 65 i oštetilo stubove komunalne infrastrukture. Zamjenik gradonačelnika bezuspješno je pokušao zaustaviti mladiće, u skladu s dogovorom postignutim s policijom kako bi se izbjegla direktna intervencija policijskih snaga. Policija je ipak odlučila držati distancu, a općina Umm al-Fahm je naposljetku uklonila ostatke s ceste, omogućivši njeno ponovno otvaranje.&lt;ref name=OrOfficial/&gt;

=== 10. oktobar ===
Jedanaest arapskih poslovnih objekata u historijskom starom dijelu Akre bilo je izloženo vandalizmu.&lt;ref name=&quot;Rabinowitz&quot; /&gt;

== Reakcije ==
[[File:אוקטובר 2000 1.jpg|thumb|Izraelski vojnici u sukobu s palestinskim demonstrantima u [[Hebron]]u, oktobar 2000.]]

Prema navodima arapske medijske organizacije I'lam, medijsko izvještavanje o događajima iz oktobra 2000. stvorilo je ratnu atmosferu unutar Izraela, prikazujući arapske građane kao nasilne izgrednike koji kroz nerede iskazuju svoju nelojalnost državi. I'lam i druge arapske organizacije ističu da su arapski građani, u cjelini gledano, tokom oktobra 2000.  učestvovali u mirnim protestima, te da je prema cjelokupnoj populaciji postupano kao prema jedinstvenoj grupi izgrednika – svojevrsnoj &quot;petoj koloni&quot;.&lt;ref&gt;&quot;The Or Commission: A Media Report&quot;, I'lam, August 2003 (Hebrew and Arabic)&lt;/ref&gt;

Arapsko udruženje za ljudska prava, organizacije Adalah&lt;ref&gt;Dr. Marwan Dwairy; Adalah's Newsletter, Volume 19, October 2005&lt;/ref&gt; i Mossawa,&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.mossawacenter.org/default.php?lng=3&amp;dp=2&amp;fl=27&amp;pg=4 |title=Mossawa on the 41st killing |access-date=31 July 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080419005741/http://www.mossawacenter.org/default.php?lng=3&amp;dp=2&amp;fl=27&amp;pg=4 |archive-date=19 April 2008 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; I'lam, kao i druge arapske nevladine organizacije u Izraelu, kao jedan od temeljnih uzroka navode &quot;duboko ukorijenjenu frustraciju [Arapa] zbog njihovog statusa izraelskih građana drugog reda&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Delusions of Coexistence in the Galilee: The aftermath of the events of October among the Arab community in Israel|author=Discrimination Diary|publisher=Arab Human Rights Association|date=25 October 2000|url=http://www.arabhra.org/publications/shortreports/shortreports001025.htm|access-date=19 February 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20070927214215/http://www.arabhra.org/publications/shortreports/shortreports001025.htm|archive-date=27 September 2007|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Arapska omladinska organizacija Baladna osnovana je, između ostalog, i kao odgovor na događaje iz oktobra 2000.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.momken.org/baladna/en/aboutus_en.php |title=About Baladna |access-date=31 July 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080620073428/http://www.momken.org/baladna/en/aboutus_en.php |archive-date=20 June 2008 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Prema riječima Marwana Dwairyja, događaji iz oktobra 2000. predstavljaju &quot;važnu prekretnicu u narativu arapskih palestinskih građana Izraela&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Introductory Remarks|author=Dr. Marwan Dwairy|publisher=Adalah's Newsletter|date=October 2004|volume=6|url=http://www.adalah.org/newsletter/eng/oct04/marwan.pdf}}&lt;/ref&gt;

Izvještaj komisije Or, formirane radi istrage događaja iz oktobra 2000, ukazao je na prisustvo &quot;predrasuda i zanemarivanja&quot; od strane vlasti prema arapsko-izraelskoj manjini. Komisija je navela da je neosjetljivost izraelskog establišmenta omogućila široko rasprostranjenu diskriminaciju arapskih Izraelaca, što je stvorilo &quot;zapaljivu atmosferu&quot; koja je dovela do nereda. Komisija je kritikovala policiju zbog upotrebe prekomjerne sile pri suzbijanju nereda, uključujući upotrebu snajperske vatre za rastjerivanje masa. U zaključku, komisija je navela da Izrael &quot;mora educirati svoju policiju da arapska javnost nije neprijatelj, te da se prema njoj ne treba tako ni odnositi&quot;.&lt;ref name=OCNYT&gt;{{cite news|last=Bennet|first=James|title=Police Used Excessive Force on Israeli Arabs, Panel Says|url=https://www.nytimes.com/2003/09/02/world/police-used-excessive-force-on-israeli-arabs-panel-says.html?src=pm|access-date=22 May 2012|newspaper=New York Times|date=2 September 2003}}&lt;/ref&gt;

Godine 2005. Odjel za unutrašnje istrage izraelske policije odlučio je da ne podigne optužnice protiv policajaca uključenih u te događaje. Ovu odluku podržalo je Državno tužilaštvo Izraela. Godine 2008, nakon što su slučaj razmotrili izraelski glavni državni tužilac Menachem Mazuz i načelnik Odjela za unutrašnje istrage policije Herzl Shviro, Mazuz je prihvatio preporuku Državnog tužilaštva i odlučio da ne podiže optužnice protiv policijskih službenika te da zatvori slučaj, uz obrazloženje da ponovni pregled materijala prikupljenih u okviru Komisije Or i izvještaja Odjela za unutrašnje istrage policije nije otkrio dokaze o krivičnim djelima policije.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.ynetnews.com/articles/0,7340,L-3499341,00.html|title=Mazuz will not indict police officers involved in October 2000 riots|work=ynet|date=27 January 2008 |access-date=19 December 2014|last1=Zino |first1=Aviram }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.ynetnews.com/articles/0,7340,L-3148867,00.html|title=October Riots case reexamined|work=ynet|date=28 September 2005 |access-date=19 December 2014|last1=Nahmias |first1=Roee }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.ynetnews.com/articles/0,7340,L-3143845,00.html|title=Case closed: Police 'relieved, frustrated'|work=ynet|date=18 September 2005 |access-date=19 December 2014|last1=Raved |first1=Ahiya }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Izraelsko-palestinski sukob}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:2000. u Mandatnoj Palestini]]
[[Kategorija:2000. u Izraelu]]
[[Kategorija:Historija Palestine]]
[[Kategorija:Historija Izraela]]
[[Kategorija:Vojna historija Izraela]]
[[Kategorija:Vojna historija Palestine]]</text>
      <sha1>rh8jo6434ex7aerpp30ez7o0sh0h4la</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3938505</id>
      <parentid>3938496</parentid>
      <timestamp>2026-11-02T14:54:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>GoodBosnian</username>
        <id>170315</id>
      </contributor>
      <comment>/* */ ispravka “izraelski arapi” u “Arapi u Izraelu”</comment>
      <origin>3938505</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19913" sha1="75o0x7p2v9lar76wt20xo9lq6or8stv" xml:space="preserve">[[File:Andartnazareth.jpg|thumb|Spomenik Arapima u Izraelu stradalim u nemirima u oktobru 2000, [[Nazaret]]]]

'''Protesti iz oktobra 2000''', poznati i kao &quot;događaji iz oktobra 2000.&quot;, predstavljali su niz protesta u arapskim selima na sjeveru [[Izrael]]a tokom oktobra 2000. Protesti su poprimili nasilan karakter i prerasli u nerede koje su izazvali Arapi u Izraelu, što je dovelo do kontra-nereda izraelskih Jevreja i sukoba s izraelskom policijom. Epilog ovih događaja bila je smrt 13 arapskih demonstranata i jednog izraelskog Jevreja.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Extremism isn't Growing, but Fear is|author=Yair Ettinger|publisher=Ha'aretz|accessdate=20 February 2006|url=https://www.haaretz.com/hasen/pages/ShArt.jhtml?itemNo=431598&amp;contrassID=2&amp;subContrassID=20&amp;sbSubContrassID=0&amp;listSrc=Y|archive-date=1 October 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071001045335/http://www.haaretz.com/hasen/pages/ShArt.jhtml?itemNo=431598&amp;contrassID=2&amp;subContrassID=20&amp;sbSubContrassID=0&amp;listSrc=Y|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Rabinowitz&quot;&gt;Dan Rabinowitz, [https://web.archive.org/web/20150418165839/http://www.haaretz.com/print-edition/opinion/october-2000-revisited-1.137855 'October 2000, revisited,'] [[Haaretz]]  19 October 2004&lt;/ref&gt;

Osnovana je &quot;Or komisija&quot; sa zadatkom da istraži postupanje policije tokom nereda. U izraelskim medijima ovaj period se naziva &quot;događaji iz oktobra 2000.&quot; ({{Jez-he|אירועי אוקטובר 2000}}),&lt;ref&gt;{{cite news|title=Families of October 2000 victims reject compensation|author=Sharon Roffe-Ofir|newspaper=Ynetnews |publisher=[[YNet]]|date= 20 November 2006|url=http://www.ynetnews.com/articles/0,7340,L-3330476,00.html}}&lt;/ref&gt; dok ga arapska zajednica naziva &quot;oktobarski ustanak&quot; ({{Jez-ar|هبة أكتوبر}}, transkripcija: ''hibba ʾUktūbir'').

== Pozadina ==
U septembru 2000. došlo je do porasta tenzija između policije i arapskih građana Izraela. Dana 12. septembra, komandant Sjevernog okruga izraelske policije, [[Alik Ron]], zatražio je pokretanje istrage protiv Mohammada Barakeha, poslanika iz stranke [[Hadash]], zbog navodnog poticanja na nasilje protiv policije. Sljedećeg dana, na sastanku &quot;Visokog odbora za praćenje&quot; arapskih građana Izraela, održanom u mjestu Kafar Manda, Abdulmalik Dehamshe, poslanik iz &quot;Ujedinjene arapske liste&quot;, izjavio je: &quot;Pretući ćemo ili silom napasti svakog policajca i polomit ćemo mu ruke ako dođe da sruši arapsku kuću... nalazimo se na pragu intifade među izraelskim Arapima, kao posljedica huškanja Alika Rona.&quot;&lt;ref name=HaaretzTimeline&gt;{{cite news| title=The Or Inquiry - Summary of Events| url=https://www.haaretz.com/the-or-inquiry-summary-of-events-1.291940| archive-url=https://web.archive.org/web/20121103064006/http://www.haaretz.com/the-or-inquiry-summary-of-events-1.291940| url-status=dead| archive-date=3 November 2012| publisher=[[Haaretz]]}}&lt;/ref&gt;

Dana 14. septembra, u Nazaretu je proglašen generalni štrajk kao protest protiv &quot;nesposobnosti policije u suzbijanju nasilja i kriminala&quot;, a povod je bilo ubistvo lokalnog stanovnika, 52-godišnjeg Nabieha Nussiera.&lt;ref name=HaaretzTimeline/&gt; Dana 30. septembra, &quot;Visoki odbor za praćenje&quot; pozvao je arapsku zajednicu na generalni štrajk u znak protesta zbog ubistva pet Palestinaca od strane izraelske policije tokom sukoba u [[Jerusalem]]u prethodnog dana – događaja koji mnogi smatraju prvim danom [[Druga intifada|Druge intifade]].&lt;ref name=Usher&gt;{{cite web|title=Uprising Wipes Off Green Line|author=[[Graham Usher (journalist)|Graham Usher]]|publisher=al-Ahram Weekly|date=12–18 October 2000|url=http://weekly.ahram.org.eg/2000/503/re6.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20070319005442/http://weekly.ahram.org.eg/2000/503/re6.htm|archive-date=19 March 2007}}&lt;/ref&gt; Demonstracije u arapskim gradovima u sjevernom Izraelu počele su se širiti nakon učestalog prikazivanja snimaka na kojima se vidi navodno ubistvo 12-godišnjeg Muhammada al-Durraha, za kojeg se navodi da se našao u unakrsnoj vatri između izraelskih snaga i palestinskih naoružanih grupa.&lt;ref&gt;[https://www.theatlantic.com/doc/200306/fallows 'Who Shot Mohammed al-Dura?'] by [[James Fallows]], [[The Atlantic Monthly]]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;threeb&quot;&gt;&quot;Three Bullets and a Dead Child&quot; by Esther Schapira (German TV)&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Carvajal&gt;[http://www.iht.com/articles/2005/02/07/video07_ed3_.php 'The mysteries and passions of an iconic video frame' by Doreen Carvajal], ''[[International Herald Tribune]]'', Monday, 7 February 2005.&lt;br&gt;- &quot;The footage of the father and son under attack lasts several minutes but does not clearly show the child's death.&quot;&lt;/ref&gt;

== Hronologija ==
=== 1. oktobar ===
Arapske demonstracije i činovi građanske neposlušnosti, organizovani u znak solidarnosti s Palestincima, prerasli su u nasilje nakon što je Arapski visoki nadzorni odbor proglasio generalni štrajk u znak protesta zbog pogibije arapskih demonstranata u Jerusalemu prethodnog dana.&lt;ref name=Usher/&gt; Arapski nemiri zahvatili su cijeli sjeverni Izrael.&lt;ref name=HaaretzTimeline/&gt; Do nasilja je došlo u [[Umm al-Fahmu]], [[Nazaret]]u, [[Akra|Akri]], [[Fureidis]]u i selima širom [[Galileja|Galileje]]. U više područja policija je bila izložena vatrenom oružju, a demonstranti su bacali Molotovljeve koktele. U Umm al-Fahmu zapaljen je autobus kompanije &quot;Egged&quot;.&lt;ref name=HaaretzTimeline/&gt;

Pripadnici izraelske policije i granične policije odgovorili su upotrebom bojeve municije, suzavca i gumenih metaka. Na ulazu u Umm al-Fahm, policija je koristila snajperske puške kako bi spriječila blokadu puta Wadi Ara. Poginuli su izraelski Arapi Muhammad Ahmad 'Eiq Al-Jabarin i Ibrahim Sayyam Al-Jabarin, kao i Misleh Abu Jarad iz Gaze. Oko 75 osoba, uključujući gradonačelnika Umm al-Fahma [[Raed Salah|Raeda Salaha]], zadobilo je povrede.&lt;ref name=HaaretzTimeline/&gt;

=== 2. oktobar ===
Policija je rastjerala arapske demonstracije u Arrabi upotrebom suzavca i bojeve municije. Poginuli su osamnaestogodišnji Alaa Nassar i sedamnaestogodišnji Asel Asleh.&lt;ref name=HaaretzTimeline/&gt;&lt;ref&gt;{{cite news| url=https://www.nytimes.com/2001/06/15/world/police-killings-of-israeli-arabs-being-questioned-by-inquiry.html | work=The New York Times | first=Joel | last=Greenberg | title=Police Killings of Israeli Arabs Being Questioned by Inquiry | date=15 June 2001}}&lt;/ref&gt;

Demonstranti u Nazaretu bacali su kamenje, palili gume, te pljačkali i palili prodavnice.&lt;ref name=HaaretzTimeline/&gt; Povrijeđeno je 100 demonstranata, među kojima i jedna žena koja je zadobila teške povrede. Desetine stanovnika mjesta Mashhad približile su se jevrejskoj četvrti u Nazaret Illitu, gdje su razbili prozore na kućama i automobilima.

Saobraćaj je bio blokiran zapaljenim gumama na putu 65, glavnoj saobraćajnici koja povezuje sjeverni i centralni Izrael. Lokalni mladići napali su jednog Jevreja, izvukli ga iz automobila, a zatim zapalili vozilo. Tri banke u Baqa al-Gharbiyyeu su zapaljene.&lt;ref name=HaaretzTimeline/&gt;

=== 3. oktobar ===
Ramez Bushnak (24) iz Kafr Mande pogođen je hicem u glavu i preminuo istog dana tokom sukoba s policijom, koja je izričito odbacila tvrdnje da je upucan iz neposredne blizine. Desetine stanovnika sukobile su se s policijom dok su blokirali put prema jevrejskim naseljima u Misgavu. Sahrane osoba poginulih prethodnih dana postale su žarišta novih sukoba.&lt;ref name=HaaretzTimeline/&gt;

Veliki šumski požari, za koje je izraelska policija vjerovala da su djelo arapskih podmetača požara, doveli su do evakuacije dijela stanovnika.&lt;ref name=HaaretzTimeline/&gt;

=== 4–6. oktobar ===
Nakon sastanka Baraka i Arapskog višeg nadzornog odbora, nastupilo je opće smirivanje situacije uz tek minimalno nasilje – uključujući i 6. oktobar, dan za koji je Hamas najavio &quot;palestinski dan gnjeva&quot;. Dana 4. oktobra, stotine arapskih stanovnika [[Jaffa|Jaffe]] palile su gume, bacale kamenje i pretukle nekoliko novinara.&lt;ref name=HaaretzTimeline/&gt;

Dana 6. oktobra, tokom sahrane jedne od osoba poginulih u sukobima u Kafr Kanni, okupljeni su kamenovali jevrejskog vozača iz Tiberijade, nanijevši mu povrede srednjeg stepena. Sljedećeg dana, stotine jevrejskih mladića u Tiberijadi palile su gume, napale džamiju i pokušale napasti Arape.[4] Desetine ultraortodoksnih (haredi) mladića kamenovale su arapska vozila u Jerusalemu i napale palestinske radnike, koje je potom spasila policija.&lt;ref name=HaaretzTimeline/&gt;

=== 7. oktobar ===
Jevrejska i arapska omladina gađale su se kamenjem u blizini tržnog centra na granici između jevrejskih i arapskih četvrti u Nazaretu. Vozila Arapa u Nazaret Ilitu gađana su kamenjem.&lt;ref name=HaaretzTimeline/&gt; U Tiberijadi su oštećene džamije, a na meti napada našli su se i arapski prolaznici te njihovi poslovni objekti; napadi su ponovljeni dva dana kasnije. Benzinska pumpa na raskrsnici Golani je zapaljena, a policajci koji su pokušali spriječiti napade na Arape na toj lokaciji i sami su postali meta napada.&lt;ref name=&quot;Rabinowitz&quot; /&gt;

Jevrejski državljanin Bahor Jan (Bachor Jann) iz Rišon LeCiona poginuo je nakon što ga je, dok se vozio autoputem Haifa – Tel Aviv, pogodio kamen za koji se pretpostavlja da su ga bacili učesnici protesta u Jisr az-Zarki.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20061107150709/http://www.haaretz.com/hasen/pages/ShArt.jhtml?itemNo=312052&amp;contrassID=2&amp;subContrassID=14&amp;sbSubContrassID=0&amp;listSrc=Y The Other Victims] by [[Vered Levy-Barzilai]] on [[Haaretz]]&lt;/ref&gt; U tržnom centru u Or Akivi došlo je do sukoba između Jevreja i Arapa, pri čemu su napadnuti policajci koji su intervenisali, a bačen je i Molotovljev koktel.&lt;ref name=HaaretzTimeline/&gt;

=== 8. oktobar ===
Jevreji iz Nazaret Ilita, među kojima je, kako se čini, bilo mnogo onih kojima je ruski maternji jezik,&lt;ref name=&quot;RabKhaw&quot; &gt;Dan Rabinowitz, Khawla Abu-Baker. [https://books.google.com/books?id=Qcnz7SCkyAMC&amp;pg=PA105  ''Coffins on Our Shoulders: The Experience of the Palestinian Citizens of Israel,''] University of California Press, 2005 p.105.&lt;/ref&gt; napali su Arape, njihove domove i poslovne objekte u Nazaretu uoči [[Jom kipur]]a. Policija je, nakon što je saznala za namjeru napada na Arape, pojačala svoje snage i rasporedila ih na liniji razgraničenja između dvije zajednice. Međutim, kada su stotine jevrejskih mladića iz Nazaret Ilita došle da bacaju kamenje i uništavaju arapsku imovinu, policija ih nije spriječila. Arapski stanovnici izašli su iz svojih domova kako bi ih odbranili, nakon čega je došlo do sukoba u kojem su obje strane bacale kamenje jedne na druge. Policija je ugušila nerede upotrebom suzavca i bojeve municije.&lt;ref name=HaaretzTimeline/&gt; Dva Arapina, Omar Akavi i Visam Jazbek, ubijena su hicima iz vatrenog oružja; Jazbek je pogođen u glavu, a pucao je policajac koji se nalazio iza njega.&lt;ref name=&quot;RabKhaw&quot; /&gt; Osobe koje su pucale nikada nisu identifikovane.&lt;ref name=&quot;Rabinowitz&quot; /&gt;

U [[Tel Aviv]]u su zapaljena tri stana u vlasništvu Arapa, a stotine ljudi sukobile su se s policijom. Demonstranti su istjerali dva arapska radnika iz jednog restorana, a zatim ga zapalili, pri čemu su oštećena i dva automobila u vlasništvu Arapa koja su bila parkirana ispred.&lt;ref name=HaaretzTimeline/&gt;

=== 9. oktobar ===
Stotine Jevreja izazvale su nerede u Nazaretu, razbivši izloge u tržnom centru i zapalivši dva automobila. Gradonačelnik Karmiela napadnut je dok je pokušavao smiriti jevrejske građane u tom gradu. Arapska imovina u [[Bat Yam]]u i [[Petah Tikva|Petah Tikvi]] bila je meta vandalizma.&lt;ref name=HaaretzTimeline/&gt;

Bile su potrebne velike policijske snage kako bi se spriječilo stotine demonstranata u telavivskoj četvrti Hatikva i u Bat Yamu da napadnu Jaffu.&lt;ref name=&quot;Rabinowitz&quot; /&gt;

U Afuli je oko 700 jevrejskih demonstranata blokiralo cestu broj 65 kamenim blokovima i napalo jednog policajca. Grupa od 100 demonstranata odvojila se od glavnine i pokušala ući u arapsko selo Nein, ali ih je policija u tome spriječila.&lt;ref name=&quot;Rabinowitz&quot; /&gt;

U Akri su stotine jevrejskih izgrednika uništavale arapske trgovine i automobile u vlasništvu Arapa.&lt;ref name=&quot;Rabinowitz&quot; /&gt;

List ''Al-Ittihad'' izvijestio je da su četiri muškarca izbola arapskog radnika dok je išao na posao u supermarket u Rosh HaAyinu. U Jafi je zapaljena džamija, dok je policija to posmatrala.&lt;ref name=&quot;Rabinowitz&quot; /&gt; Bilo je pokušaja paljenja jevrejskih stanova i dviju sinagoga. U Ramli je zapaljena sinagoga, a vozila u saobraćaju gađana su kamenjem i zapaljivim napravama. U Lodu je upucan jedan jevrejski građanin, spaljena je škola, a zabilježeni su i pokušaji paljenja policijske stanice.&lt;ref name=OrOfficial&gt;[http://elyon1.court.gov.il/heb/veadot/or/inside2.htm#e Official Or Report Timeline] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080522125823/http://elyon1.court.gov.il/heb/veadot/or/inside2.htm#e |date=22 May 2008 }}&lt;/ref&gt;


U Nazaretu se grupa ljudi, koja se vraćala sa sahrane dvojice demonstranata ubijenih dan ranije, približila policijskoj stanici i zasula je kamenjem i zapaljivim napravama. To se dogodilo uprkos odluci policije da sve službenike zadrži unutar stanice, van vidokruga, dok se situacija ne smiri. Policija je odgovorila suzavcem; kada se kamenovanje nastavilo, zamjenik gradonačelnika i dva arapska zastupnika u Knesetu, koji su bili na licu mjesta, garantovali su prekid sukoba u zamjenu za povlačenje policije, što je policija i učinila. Arapski mladići su također oštetili saobraćajnu signalizaciju na raskrsnici Canyon.&lt;ref name=OrOfficial/&gt;

U Migdal HaEmeku, jevrejski stanovnici blokirali su glavnu cestu i kamenovali automobile za koje su vjerovali da pripadaju Arapima. Nekoliko osoba koje su učestvovale u kamenovanju je privedeno, nakon čega su tinejdžeri krenuli prema policijskoj stanici zahtijevajući njihovo puštanje na slobodu. Pritom su na policiju bacali kamenje, pri čemu je jedan policajac ranjen.&lt;ref name=&quot;Rabinowitz&quot; /&gt;

Nekoliko stotina mladića iz Umm al-Fahma kamenovalo je desetine vozila u prolazu na cesti broj 65 i oštetilo stubove komunalne infrastrukture. Zamjenik gradonačelnika bezuspješno je pokušao zaustaviti mladiće, u skladu s dogovorom postignutim s policijom kako bi se izbjegla direktna intervencija policijskih snaga. Policija je ipak odlučila držati distancu, a općina Umm al-Fahm je naposljetku uklonila ostatke s ceste, omogućivši njeno ponovno otvaranje.&lt;ref name=OrOfficial/&gt;

=== 10. oktobar ===
Jedanaest arapskih poslovnih objekata u historijskom starom dijelu Akre bilo je izloženo vandalizmu.&lt;ref name=&quot;Rabinowitz&quot; /&gt;

== Reakcije ==
[[File:אוקטובר 2000 1.jpg|thumb|Izraelski vojnici u sukobu s palestinskim demonstrantima u [[Hebron]]u, oktobar 2000.]]

Prema navodima arapske medijske organizacije I'lam, medijsko izvještavanje o događajima iz oktobra 2000. stvorilo je ratnu atmosferu unutar Izraela, prikazujući arapske građane kao nasilne izgrednike koji kroz nerede iskazuju svoju nelojalnost državi. I'lam i druge arapske organizacije ističu da su arapski građani, u cjelini gledano, tokom oktobra 2000.  učestvovali u mirnim protestima, te da je prema cjelokupnoj populaciji postupano kao prema jedinstvenoj grupi izgrednika – svojevrsnoj &quot;petoj koloni&quot;.&lt;ref&gt;&quot;The Or Commission: A Media Report&quot;, I'lam, August 2003 (Hebrew and Arabic)&lt;/ref&gt;

Arapsko udruženje za ljudska prava, organizacije Adalah&lt;ref&gt;Dr. Marwan Dwairy; Adalah's Newsletter, Volume 19, October 2005&lt;/ref&gt; i Mossawa,&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.mossawacenter.org/default.php?lng=3&amp;dp=2&amp;fl=27&amp;pg=4 |title=Mossawa on the 41st killing |access-date=31 July 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080419005741/http://www.mossawacenter.org/default.php?lng=3&amp;dp=2&amp;fl=27&amp;pg=4 |archive-date=19 April 2008 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; I'lam, kao i druge arapske nevladine organizacije u Izraelu, kao jedan od temeljnih uzroka navode &quot;duboko ukorijenjenu frustraciju [Arapa] zbog njihovog statusa izraelskih građana drugog reda&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Delusions of Coexistence in the Galilee: The aftermath of the events of October among the Arab community in Israel|author=Discrimination Diary|publisher=Arab Human Rights Association|date=25 October 2000|url=http://www.arabhra.org/publications/shortreports/shortreports001025.htm|access-date=19 February 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20070927214215/http://www.arabhra.org/publications/shortreports/shortreports001025.htm|archive-date=27 September 2007|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Arapska omladinska organizacija Baladna osnovana je, između ostalog, i kao odgovor na događaje iz oktobra 2000.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.momken.org/baladna/en/aboutus_en.php |title=About Baladna |access-date=31 July 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080620073428/http://www.momken.org/baladna/en/aboutus_en.php |archive-date=20 June 2008 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Prema riječima Marwana Dwairyja, događaji iz oktobra 2000. predstavljaju &quot;važnu prekretnicu u narativu arapskih palestinskih građana Izraela&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Introductory Remarks|author=Dr. Marwan Dwairy|publisher=Adalah's Newsletter|date=October 2004|volume=6|url=http://www.adalah.org/newsletter/eng/oct04/marwan.pdf}}&lt;/ref&gt;

Izvještaj komisije Or, formirane radi istrage događaja iz oktobra 2000, ukazao je na prisustvo &quot;predrasuda i zanemarivanja&quot; od strane vlasti prema arapsko-izraelskoj manjini. Komisija je navela da je neosjetljivost izraelskog establišmenta omogućila široko rasprostranjenu diskriminaciju arapskih Izraelaca, što je stvorilo &quot;zapaljivu atmosferu&quot; koja je dovela do nereda. Komisija je kritikovala policiju zbog upotrebe prekomjerne sile pri suzbijanju nereda, uključujući upotrebu snajperske vatre za rastjerivanje masa. U zaključku, komisija je navela da Izrael &quot;mora educirati svoju policiju da arapska javnost nije neprijatelj, te da se prema njoj ne treba tako ni odnositi&quot;.&lt;ref name=OCNYT&gt;{{cite news|last=Bennet|first=James|title=Police Used Excessive Force on Israeli Arabs, Panel Says|url=https://www.nytimes.com/2003/09/02/world/police-used-excessive-force-on-israeli-arabs-panel-says.html?src=pm|access-date=22 May 2012|newspaper=New York Times|date=2 September 2003}}&lt;/ref&gt;

Godine 2005. Odjel za unutrašnje istrage izraelske policije odlučio je da ne podigne optužnice protiv policajaca uključenih u te događaje. Ovu odluku podržalo je Državno tužilaštvo Izraela. Godine 2008, nakon što su slučaj razmotrili izraelski glavni državni tužilac Menachem Mazuz i načelnik Odjela za unutrašnje istrage policije Herzl Shviro, Mazuz je prihvatio preporuku Državnog tužilaštva i odlučio da ne podiže optužnice protiv policijskih službenika te da zatvori slučaj, uz obrazloženje da ponovni pregled materijala prikupljenih u okviru Komisije Or i izvještaja Odjela za unutrašnje istrage policije nije otkrio dokaze o krivičnim djelima policije.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.ynetnews.com/articles/0,7340,L-3499341,00.html|title=Mazuz will not indict police officers involved in October 2000 riots|work=ynet|date=27 January 2008 |access-date=19 December 2014|last1=Zino |first1=Aviram }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.ynetnews.com/articles/0,7340,L-3148867,00.html|title=October Riots case reexamined|work=ynet|date=28 September 2005 |access-date=19 December 2014|last1=Nahmias |first1=Roee }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.ynetnews.com/articles/0,7340,L-3143845,00.html|title=Case closed: Police 'relieved, frustrated'|work=ynet|date=18 September 2005 |access-date=19 December 2014|last1=Raved |first1=Ahiya }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Izraelsko-palestinski sukob}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:2000. u Mandatnoj Palestini]]
[[Kategorija:2000. u Izraelu]]
[[Kategorija:Historija Palestine]]
[[Kategorija:Historija Izraela]]
[[Kategorija:Vojna historija Izraela]]
[[Kategorija:Vojna historija Palestine]]</text>
      <sha1>75o0x7p2v9lar76wt20xo9lq6or8stv</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3938511</id>
      <parentid>3938505</parentid>
      <timestamp>2026-11-02T14:59:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3938511</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19902" sha1="8b5jck4kb3z5qypoiwk5vnh704k4gl1" xml:space="preserve">[[File:Andartnazareth.jpg|thumb|Spomenik Arapima u Izraelu stradalim u nemirima u oktobru 2000, [[Nazaret]]]]

'''Protesti iz oktobra 2000''', poznati i kao &quot;događaji iz oktobra 2000.&quot;, predstavljali su niz protesta u arapskim selima na sjeveru [[Izrael]]a tokom oktobra 2000. Protesti su poprimili nasilan karakter i prerasli u nerede koje su izazvali Arapi u Izraelu, što je dovelo do kontra-nereda izraelskih Jevreja i sukoba s izraelskom policijom. Epilog ovih događaja bila je smrt 13 arapskih demonstranata i jednog izraelskog Jevreja.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Extremism isn't Growing, but Fear is|author=Yair Ettinger|publisher=Ha'aretz|accessdate=20 February 2006|url=https://www.haaretz.com/hasen/pages/ShArt.jhtml?itemNo=431598&amp;contrassID=2&amp;subContrassID=20&amp;sbSubContrassID=0&amp;listSrc=Y|archive-date=1 October 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071001045335/http://www.haaretz.com/hasen/pages/ShArt.jhtml?itemNo=431598&amp;contrassID=2&amp;subContrassID=20&amp;sbSubContrassID=0&amp;listSrc=Y|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Rabinowitz&quot;&gt;Dan Rabinowitz, [https://web.archive.org/web/20150418165839/http://www.haaretz.com/print-edition/opinion/october-2000-revisited-1.137855 'October 2000, revisited,'] [[Haaretz]]  19 October 2004&lt;/ref&gt;

Osnovana je &quot;Or komisija&quot; sa zadatkom da istraži postupanje policije tokom nereda. U izraelskim medijima ovaj period se naziva &quot;događaji iz oktobra 2000.&quot; ({{Jez-he|אירועי אוקטובר 2000}}),&lt;ref&gt;{{cite news|title=Families of October 2000 victims reject compensation|author=Sharon Roffe-Ofir|newspaper=Ynetnews |publisher=[[YNet]]|date= 20 November 2006|url=http://www.ynetnews.com/articles/0,7340,L-3330476,00.html}}&lt;/ref&gt; dok ga arapska zajednica naziva &quot;oktobarski ustanak&quot; ({{Jez-ar|هبة أكتوبر}}, transkripcija: ''hibba ʾUktūbir'').

== Pozadina ==
U septembru 2000. došlo je do porasta tenzija između policije i arapskih građana Izraela. Dana 12. septembra, komandant Sjevernog okruga izraelske policije, [[Alik Ron]], zatražio je pokretanje istrage protiv Mohammada Barakeha, poslanika iz stranke [[Hadash]], zbog navodnog poticanja na nasilje protiv policije. Sljedećeg dana, na sastanku &quot;Visokog odbora za praćenje&quot; arapskih građana Izraela, održanom u mjestu Kafar Manda, Abdulmalik Dehamshe, poslanik iz &quot;Ujedinjene arapske liste&quot;, izjavio je: &quot;Pretući ćemo ili silom napasti svakog policajca i polomit ćemo mu ruke ako dođe da sruši arapsku kuću... nalazimo se na pragu intifade među Arapima u Izraelu, kao posljedica huškanja Alika Rona.&quot;&lt;ref name=HaaretzTimeline&gt;{{cite news| title=The Or Inquiry - Summary of Events| url=https://www.haaretz.com/the-or-inquiry-summary-of-events-1.291940| archive-url=https://web.archive.org/web/20121103064006/http://www.haaretz.com/the-or-inquiry-summary-of-events-1.291940| url-status=dead| archive-date=3 November 2012| publisher=[[Haaretz]]}}&lt;/ref&gt;

Dana 14. septembra, u Nazaretu je proglašen generalni štrajk kao protest protiv &quot;nesposobnosti policije u suzbijanju nasilja i kriminala&quot;, a povod je bilo ubistvo lokalnog stanovnika, 52-godišnjeg Nabieha Nussiera.&lt;ref name=HaaretzTimeline/&gt; Dana 30. septembra, &quot;Visoki odbor za praćenje&quot; pozvao je arapsku zajednicu na generalni štrajk u znak protesta zbog ubistva pet Palestinaca od strane izraelske policije tokom sukoba u [[Jerusalem]]u prethodnog dana – događaja koji mnogi smatraju prvim danom [[Druga intifada|Druge intifade]].&lt;ref name=Usher&gt;{{cite web|title=Uprising Wipes Off Green Line|author=[[Graham Usher (journalist)|Graham Usher]]|publisher=al-Ahram Weekly|date=12–18 October 2000|url=http://weekly.ahram.org.eg/2000/503/re6.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20070319005442/http://weekly.ahram.org.eg/2000/503/re6.htm|archive-date=19 March 2007}}&lt;/ref&gt; Demonstracije u arapskim gradovima u sjevernom Izraelu počele su se širiti nakon učestalog prikazivanja snimaka na kojima se vidi navodno ubistvo 12-godišnjeg Muhammada al-Durraha, za kojeg se navodi da se našao u unakrsnoj vatri između izraelskih snaga i palestinskih naoružanih grupa.&lt;ref&gt;[https://www.theatlantic.com/doc/200306/fallows 'Who Shot Mohammed al-Dura?'] by [[James Fallows]], [[The Atlantic Monthly]]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;threeb&quot;&gt;&quot;Three Bullets and a Dead Child&quot; by Esther Schapira (German TV)&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Carvajal&gt;[http://www.iht.com/articles/2005/02/07/video07_ed3_.php 'The mysteries and passions of an iconic video frame' by Doreen Carvajal], ''[[International Herald Tribune]]'', Monday, 7 February 2005.&lt;br&gt;- &quot;The footage of the father and son under attack lasts several minutes but does not clearly show the child's death.&quot;&lt;/ref&gt;

== Hronologija ==
=== 1. oktobar ===
Arapske demonstracije i činovi građanske neposlušnosti, organizovani u znak solidarnosti s Palestincima, prerasli su u nasilje nakon što je Arapski visoki nadzorni odbor proglasio generalni štrajk u znak protesta zbog pogibije arapskih demonstranata u Jerusalemu prethodnog dana.&lt;ref name=Usher/&gt; Arapski nemiri zahvatili su cijeli sjeverni Izrael.&lt;ref name=HaaretzTimeline/&gt; Do nasilja je došlo u [[Umm al-Fahmu]], [[Nazaret]]u, [[Akra|Akri]], [[Fureidis]]u i selima širom [[Galileja|Galileje]]. U više područja policija je bila izložena vatrenom oružju, a demonstranti su bacali Molotovljeve koktele. U Umm al-Fahmu zapaljen je autobus kompanije &quot;Egged&quot;.&lt;ref name=HaaretzTimeline/&gt;

Pripadnici izraelske policije i granične policije odgovorili su upotrebom bojeve municije, suzavca i gumenih metaka. Na ulazu u Umm al-Fahm, policija je koristila snajperske puške kako bi spriječila blokadu puta Wadi Ara. Poginuli su Arapi Muhammad Ahmad 'Eiq Al-Jabarin i Ibrahim Sayyam Al-Jabarin, kao i Misleh Abu Jarad iz Gaze. Oko 75 osoba, uključujući gradonačelnika Umm al-Fahma [[Raed Salah|Raeda Salaha]], zadobilo je povrede.&lt;ref name=HaaretzTimeline/&gt;

=== 2. oktobar ===
Policija je rastjerala arapske demonstracije u Arrabi upotrebom suzavca i bojeve municije. Poginuli su osamnaestogodišnji Alaa Nassar i sedamnaestogodišnji Asel Asleh.&lt;ref name=HaaretzTimeline/&gt;&lt;ref&gt;{{cite news| url=https://www.nytimes.com/2001/06/15/world/police-killings-of-israeli-arabs-being-questioned-by-inquiry.html | work=The New York Times | first=Joel | last=Greenberg | title=Police Killings of Israeli Arabs Being Questioned by Inquiry | date=15 June 2001}}&lt;/ref&gt;

Demonstranti u Nazaretu bacali su kamenje, palili gume, te pljačkali i palili prodavnice.&lt;ref name=HaaretzTimeline/&gt; Povrijeđeno je 100 demonstranata, među kojima i jedna žena koja je zadobila teške povrede. Desetine stanovnika mjesta Mashhad približile su se jevrejskoj četvrti u Nazaret Illitu, gdje su razbili prozore na kućama i automobilima.

Saobraćaj je bio blokiran zapaljenim gumama na putu 65, glavnoj saobraćajnici koja povezuje sjeverni i centralni Izrael. Lokalni mladići napali su jednog Jevreja, izvukli ga iz automobila, a zatim zapalili vozilo. Tri banke u Baqa al-Gharbiyyeu su zapaljene.&lt;ref name=HaaretzTimeline/&gt;

=== 3. oktobar ===
Ramez Bushnak (24) iz Kafr Mande pogođen je hicem u glavu i preminuo istog dana tokom sukoba s policijom, koja je izričito odbacila tvrdnje da je upucan iz neposredne blizine. Desetine stanovnika sukobile su se s policijom dok su blokirali put prema jevrejskim naseljima u Misgavu. Sahrane osoba poginulih prethodnih dana postale su žarišta novih sukoba.&lt;ref name=HaaretzTimeline/&gt;

Veliki šumski požari, za koje je izraelska policija vjerovala da su djelo arapskih podmetača požara, doveli su do evakuacije dijela stanovnika.&lt;ref name=HaaretzTimeline/&gt;

=== 4–6. oktobar ===
Nakon sastanka Baraka i Arapskog višeg nadzornog odbora, nastupilo je opće smirivanje situacije uz tek minimalno nasilje – uključujući i 6. oktobar, dan za koji je Hamas najavio &quot;palestinski dan gnjeva&quot;. Dana 4. oktobra, stotine arapskih stanovnika [[Jaffa|Jaffe]] palile su gume, bacale kamenje i pretukle nekoliko novinara.&lt;ref name=HaaretzTimeline/&gt;

Dana 6. oktobra, tokom sahrane jedne od osoba poginulih u sukobima u Kafr Kanni, okupljeni su kamenovali jevrejskog vozača iz Tiberijade, nanijevši mu povrede srednjeg stepena. Sljedećeg dana, stotine jevrejskih mladića u Tiberijadi palile su gume, napale džamiju i pokušale napasti Arape.[4] Desetine ultraortodoksnih (haredi) mladića kamenovale su arapska vozila u Jerusalemu i napale palestinske radnike, koje je potom spasila policija.&lt;ref name=HaaretzTimeline/&gt;

=== 7. oktobar ===
Jevrejska i arapska omladina gađale su se kamenjem u blizini tržnog centra na granici između jevrejskih i arapskih četvrti u Nazaretu. Vozila Arapa u Nazaret Ilitu gađana su kamenjem.&lt;ref name=HaaretzTimeline/&gt; U Tiberijadi su oštećene džamije, a na meti napada našli su se i arapski prolaznici te njihovi poslovni objekti; napadi su ponovljeni dva dana kasnije. Benzinska pumpa na raskrsnici Golani je zapaljena, a policajci koji su pokušali spriječiti napade na Arape na toj lokaciji i sami su postali meta napada.&lt;ref name=&quot;Rabinowitz&quot; /&gt;

Jevrejski državljanin Bahor Jan (Bachor Jann) iz Rišon LeCiona poginuo je nakon što ga je, dok se vozio autoputem Haifa – Tel Aviv, pogodio kamen za koji se pretpostavlja da su ga bacili učesnici protesta u Jisr az-Zarki.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20061107150709/http://www.haaretz.com/hasen/pages/ShArt.jhtml?itemNo=312052&amp;contrassID=2&amp;subContrassID=14&amp;sbSubContrassID=0&amp;listSrc=Y The Other Victims] by [[Vered Levy-Barzilai]] on [[Haaretz]]&lt;/ref&gt; U tržnom centru u Or Akivi došlo je do sukoba između Jevreja i Arapa, pri čemu su napadnuti policajci koji su intervenisali, a bačen je i Molotovljev koktel.&lt;ref name=HaaretzTimeline/&gt;

=== 8. oktobar ===
Jevreji iz Nazaret Ilita, među kojima je, kako se čini, bilo mnogo onih kojima je ruski maternji jezik,&lt;ref name=&quot;RabKhaw&quot; &gt;Dan Rabinowitz, Khawla Abu-Baker. [https://books.google.com/books?id=Qcnz7SCkyAMC&amp;pg=PA105  ''Coffins on Our Shoulders: The Experience of the Palestinian Citizens of Israel,''] University of California Press, 2005 p.105.&lt;/ref&gt; napali su Arape, njihove domove i poslovne objekte u Nazaretu uoči [[Jom kipur]]a. Policija je, nakon što je saznala za namjeru napada na Arape, pojačala svoje snage i rasporedila ih na liniji razgraničenja između dvije zajednice. Međutim, kada su stotine jevrejskih mladića iz Nazaret Ilita došle da bacaju kamenje i uništavaju arapsku imovinu, policija ih nije spriječila. Arapski stanovnici izašli su iz svojih domova kako bi ih odbranili, nakon čega je došlo do sukoba u kojem su obje strane bacale kamenje jedne na druge. Policija je ugušila nerede upotrebom suzavca i bojeve municije.&lt;ref name=HaaretzTimeline/&gt; Dva Arapina, Omar Akavi i Visam Jazbek, ubijena su hicima iz vatrenog oružja; Jazbek je pogođen u glavu, a pucao je policajac koji se nalazio iza njega.&lt;ref name=&quot;RabKhaw&quot; /&gt; Osobe koje su pucale nikada nisu identifikovane.&lt;ref name=&quot;Rabinowitz&quot; /&gt;

U [[Tel Aviv]]u su zapaljena tri stana u vlasništvu Arapa, a stotine ljudi sukobile su se s policijom. Demonstranti su istjerali dva arapska radnika iz jednog restorana, a zatim ga zapalili, pri čemu su oštećena i dva automobila u vlasništvu Arapa koja su bila parkirana ispred.&lt;ref name=HaaretzTimeline/&gt;

=== 9. oktobar ===
Stotine Jevreja izazvale su nerede u Nazaretu, razbivši izloge u tržnom centru i zapalivši dva automobila. Gradonačelnik Karmiela napadnut je dok je pokušavao smiriti jevrejske građane u tom gradu. Arapska imovina u [[Bat Yam]]u i [[Petah Tikva|Petah Tikvi]] bila je meta vandalizma.&lt;ref name=HaaretzTimeline/&gt;

Bile su potrebne velike policijske snage kako bi se spriječilo stotine demonstranata u telavivskoj četvrti Hatikva i u Bat Yamu da napadnu Jaffu.&lt;ref name=&quot;Rabinowitz&quot; /&gt;

U Afuli je oko 700 jevrejskih demonstranata blokiralo cestu broj 65 kamenim blokovima i napalo jednog policajca. Grupa od 100 demonstranata odvojila se od glavnine i pokušala ući u arapsko selo Nein, ali ih je policija u tome spriječila.&lt;ref name=&quot;Rabinowitz&quot; /&gt;

U Akri su stotine jevrejskih izgrednika uništavale arapske trgovine i automobile u vlasništvu Arapa.&lt;ref name=&quot;Rabinowitz&quot; /&gt;

List ''Al-Ittihad'' izvijestio je da su četiri muškarca izbola arapskog radnika dok je išao na posao u supermarket u Rosh HaAyinu. U Jafi je zapaljena džamija, dok je policija to posmatrala.&lt;ref name=&quot;Rabinowitz&quot; /&gt; Bilo je pokušaja paljenja jevrejskih stanova i dviju sinagoga. U Ramli je zapaljena sinagoga, a vozila u saobraćaju gađana su kamenjem i zapaljivim napravama. U Lodu je upucan jedan jevrejski građanin, spaljena je škola, a zabilježeni su i pokušaji paljenja policijske stanice.&lt;ref name=OrOfficial&gt;[http://elyon1.court.gov.il/heb/veadot/or/inside2.htm#e Official Or Report Timeline] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080522125823/http://elyon1.court.gov.il/heb/veadot/or/inside2.htm#e |date=22 May 2008 }}&lt;/ref&gt;


U Nazaretu se grupa ljudi, koja se vraćala sa sahrane dvojice demonstranata ubijenih dan ranije, približila policijskoj stanici i zasula je kamenjem i zapaljivim napravama. To se dogodilo uprkos odluci policije da sve službenike zadrži unutar stanice, van vidokruga, dok se situacija ne smiri. Policija je odgovorila suzavcem; kada se kamenovanje nastavilo, zamjenik gradonačelnika i dva arapska zastupnika u Knesetu, koji su bili na licu mjesta, garantovali su prekid sukoba u zamjenu za povlačenje policije, što je policija i učinila. Arapski mladići su također oštetili saobraćajnu signalizaciju na raskrsnici Canyon.&lt;ref name=OrOfficial/&gt;

U Migdal HaEmeku, jevrejski stanovnici blokirali su glavnu cestu i kamenovali automobile za koje su vjerovali da pripadaju Arapima. Nekoliko osoba koje su učestvovale u kamenovanju je privedeno, nakon čega su tinejdžeri krenuli prema policijskoj stanici zahtijevajući njihovo puštanje na slobodu. Pritom su na policiju bacali kamenje, pri čemu je jedan policajac ranjen.&lt;ref name=&quot;Rabinowitz&quot; /&gt;

Nekoliko stotina mladića iz Umm al-Fahma kamenovalo je desetine vozila u prolazu na cesti broj 65 i oštetilo stubove komunalne infrastrukture. Zamjenik gradonačelnika bezuspješno je pokušao zaustaviti mladiće, u skladu s dogovorom postignutim s policijom kako bi se izbjegla direktna intervencija policijskih snaga. Policija je ipak odlučila držati distancu, a općina Umm al-Fahm je naposljetku uklonila ostatke s ceste, omogućivši njeno ponovno otvaranje.&lt;ref name=OrOfficial/&gt;

=== 10. oktobar ===
Jedanaest arapskih poslovnih objekata u historijskom starom dijelu Akre bilo je izloženo vandalizmu.&lt;ref name=&quot;Rabinowitz&quot; /&gt;

== Reakcije ==
[[File:אוקטובר 2000 1.jpg|thumb|Izraelski vojnici u sukobu s palestinskim demonstrantima u [[Hebron]]u, oktobar 2000.]]

Prema navodima arapske medijske organizacije I'lam, medijsko izvještavanje o događajima iz oktobra 2000. stvorilo je ratnu atmosferu unutar Izraela, prikazujući arapske građane kao nasilne izgrednike koji kroz nerede iskazuju svoju nelojalnost državi. I'lam i druge arapske organizacije ističu da su arapski građani, u cjelini gledano, tokom oktobra 2000.  učestvovali u mirnim protestima, te da je prema cjelokupnoj populaciji postupano kao prema jedinstvenoj grupi izgrednika – svojevrsnoj &quot;petoj koloni&quot;.&lt;ref&gt;&quot;The Or Commission: A Media Report&quot;, I'lam, August 2003 (Hebrew and Arabic)&lt;/ref&gt;

Arapsko udruženje za ljudska prava, organizacije Adalah&lt;ref&gt;Dr. Marwan Dwairy; Adalah's Newsletter, Volume 19, October 2005&lt;/ref&gt; i Mossawa,&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.mossawacenter.org/default.php?lng=3&amp;dp=2&amp;fl=27&amp;pg=4 |title=Mossawa on the 41st killing |access-date=31 July 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080419005741/http://www.mossawacenter.org/default.php?lng=3&amp;dp=2&amp;fl=27&amp;pg=4 |archive-date=19 April 2008 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; I'lam, kao i druge arapske nevladine organizacije u Izraelu, kao jedan od temeljnih uzroka navode &quot;duboko ukorijenjenu frustraciju [Arapa] zbog njihovog statusa izraelskih građana drugog reda&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Delusions of Coexistence in the Galilee: The aftermath of the events of October among the Arab community in Israel|author=Discrimination Diary|publisher=Arab Human Rights Association|date=25 October 2000|url=http://www.arabhra.org/publications/shortreports/shortreports001025.htm|access-date=19 February 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20070927214215/http://www.arabhra.org/publications/shortreports/shortreports001025.htm|archive-date=27 September 2007|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Arapska omladinska organizacija Baladna osnovana je, između ostalog, i kao odgovor na događaje iz oktobra 2000.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.momken.org/baladna/en/aboutus_en.php |title=About Baladna |access-date=31 July 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080620073428/http://www.momken.org/baladna/en/aboutus_en.php |archive-date=20 June 2008 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Prema riječima Marwana Dwairyja, događaji iz oktobra 2000. predstavljaju &quot;važnu prekretnicu u narativu arapskih palestinskih građana Izraela&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Introductory Remarks|author=Dr. Marwan Dwairy|publisher=Adalah's Newsletter|date=October 2004|volume=6|url=http://www.adalah.org/newsletter/eng/oct04/marwan.pdf}}&lt;/ref&gt;

Izvještaj komisije Or, formirane radi istrage događaja iz oktobra 2000, ukazao je na prisustvo &quot;predrasuda i zanemarivanja&quot; od strane vlasti prema arapsko-izraelskoj manjini. Komisija je navela da je neosjetljivost izraelskog establišmenta omogućila široko rasprostranjenu diskriminaciju arapskih Izraelaca, što je stvorilo &quot;zapaljivu atmosferu&quot; koja je dovela do nereda. Komisija je kritikovala policiju zbog upotrebe prekomjerne sile pri suzbijanju nereda, uključujući upotrebu snajperske vatre za rastjerivanje masa. U zaključku, komisija je navela da Izrael &quot;mora educirati svoju policiju da arapska javnost nije neprijatelj, te da se prema njoj ne treba tako ni odnositi&quot;.&lt;ref name=OCNYT&gt;{{cite news|last=Bennet|first=James|title=Police Used Excessive Force on Israeli Arabs, Panel Says|url=https://www.nytimes.com/2003/09/02/world/police-used-excessive-force-on-israeli-arabs-panel-says.html?src=pm|access-date=22 May 2012|newspaper=New York Times|date=2 September 2003}}&lt;/ref&gt;

Godine 2005. Odjel za unutrašnje istrage izraelske policije odlučio je da ne podigne optužnice protiv policajaca uključenih u te događaje. Ovu odluku podržalo je Državno tužilaštvo Izraela. Godine 2008, nakon što su slučaj razmotrili izraelski glavni državni tužilac Menachem Mazuz i načelnik Odjela za unutrašnje istrage policije Herzl Shviro, Mazuz je prihvatio preporuku Državnog tužilaštva i odlučio da ne podiže optužnice protiv policijskih službenika te da zatvori slučaj, uz obrazloženje da ponovni pregled materijala prikupljenih u okviru Komisije Or i izvještaja Odjela za unutrašnje istrage policije nije otkrio dokaze o krivičnim djelima policije.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.ynetnews.com/articles/0,7340,L-3499341,00.html|title=Mazuz will not indict police officers involved in October 2000 riots|work=ynet|date=27 January 2008 |access-date=19 December 2014|last1=Zino |first1=Aviram }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.ynetnews.com/articles/0,7340,L-3148867,00.html|title=October Riots case reexamined|work=ynet|date=28 September 2005 |access-date=19 December 2014|last1=Nahmias |first1=Roee }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.ynetnews.com/articles/0,7340,L-3143845,00.html|title=Case closed: Police 'relieved, frustrated'|work=ynet|date=18 September 2005 |access-date=19 December 2014|last1=Raved |first1=Ahiya }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Izraelsko-palestinski sukob}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:2000. u Mandatnoj Palestini]]
[[Kategorija:2000. u Izraelu]]
[[Kategorija:Historija Palestine]]
[[Kategorija:Historija Izraela]]
[[Kategorija:Vojna historija Izraela]]
[[Kategorija:Vojna historija Palestine]]</text>
      <sha1>8b5jck4kb3z5qypoiwk5vnh704k4gl1</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3938606</id>
      <parentid>3938511</parentid>
      <timestamp>2026-11-03T07:52:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:2000. u Mandatnoj Palestini]] uklonjena; [[Kategorija:2000. u Palestini]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3938606</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19892" sha1="tt6m4d4zlx480bmdoo91vk2u2s2toji" xml:space="preserve">[[File:Andartnazareth.jpg|thumb|Spomenik Arapima u Izraelu stradalim u nemirima u oktobru 2000, [[Nazaret]]]]

'''Protesti iz oktobra 2000''', poznati i kao &quot;događaji iz oktobra 2000.&quot;, predstavljali su niz protesta u arapskim selima na sjeveru [[Izrael]]a tokom oktobra 2000. Protesti su poprimili nasilan karakter i prerasli u nerede koje su izazvali Arapi u Izraelu, što je dovelo do kontra-nereda izraelskih Jevreja i sukoba s izraelskom policijom. Epilog ovih događaja bila je smrt 13 arapskih demonstranata i jednog izraelskog Jevreja.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Extremism isn't Growing, but Fear is|author=Yair Ettinger|publisher=Ha'aretz|accessdate=20 February 2006|url=https://www.haaretz.com/hasen/pages/ShArt.jhtml?itemNo=431598&amp;contrassID=2&amp;subContrassID=20&amp;sbSubContrassID=0&amp;listSrc=Y|archive-date=1 October 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071001045335/http://www.haaretz.com/hasen/pages/ShArt.jhtml?itemNo=431598&amp;contrassID=2&amp;subContrassID=20&amp;sbSubContrassID=0&amp;listSrc=Y|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Rabinowitz&quot;&gt;Dan Rabinowitz, [https://web.archive.org/web/20150418165839/http://www.haaretz.com/print-edition/opinion/october-2000-revisited-1.137855 'October 2000, revisited,'] [[Haaretz]]  19 October 2004&lt;/ref&gt;

Osnovana je &quot;Or komisija&quot; sa zadatkom da istraži postupanje policije tokom nereda. U izraelskim medijima ovaj period se naziva &quot;događaji iz oktobra 2000.&quot; ({{Jez-he|אירועי אוקטובר 2000}}),&lt;ref&gt;{{cite news|title=Families of October 2000 victims reject compensation|author=Sharon Roffe-Ofir|newspaper=Ynetnews |publisher=[[YNet]]|date= 20 November 2006|url=http://www.ynetnews.com/articles/0,7340,L-3330476,00.html}}&lt;/ref&gt; dok ga arapska zajednica naziva &quot;oktobarski ustanak&quot; ({{Jez-ar|هبة أكتوبر}}, transkripcija: ''hibba ʾUktūbir'').

== Pozadina ==
U septembru 2000. došlo je do porasta tenzija između policije i arapskih građana Izraela. Dana 12. septembra, komandant Sjevernog okruga izraelske policije, [[Alik Ron]], zatražio je pokretanje istrage protiv Mohammada Barakeha, poslanika iz stranke [[Hadash]], zbog navodnog poticanja na nasilje protiv policije. Sljedećeg dana, na sastanku &quot;Visokog odbora za praćenje&quot; arapskih građana Izraela, održanom u mjestu Kafar Manda, Abdulmalik Dehamshe, poslanik iz &quot;Ujedinjene arapske liste&quot;, izjavio je: &quot;Pretući ćemo ili silom napasti svakog policajca i polomit ćemo mu ruke ako dođe da sruši arapsku kuću... nalazimo se na pragu intifade među Arapima u Izraelu, kao posljedica huškanja Alika Rona.&quot;&lt;ref name=HaaretzTimeline&gt;{{cite news| title=The Or Inquiry - Summary of Events| url=https://www.haaretz.com/the-or-inquiry-summary-of-events-1.291940| archive-url=https://web.archive.org/web/20121103064006/http://www.haaretz.com/the-or-inquiry-summary-of-events-1.291940| url-status=dead| archive-date=3 November 2012| publisher=[[Haaretz]]}}&lt;/ref&gt;

Dana 14. septembra, u Nazaretu je proglašen generalni štrajk kao protest protiv &quot;nesposobnosti policije u suzbijanju nasilja i kriminala&quot;, a povod je bilo ubistvo lokalnog stanovnika, 52-godišnjeg Nabieha Nussiera.&lt;ref name=HaaretzTimeline/&gt; Dana 30. septembra, &quot;Visoki odbor za praćenje&quot; pozvao je arapsku zajednicu na generalni štrajk u znak protesta zbog ubistva pet Palestinaca od strane izraelske policije tokom sukoba u [[Jerusalem]]u prethodnog dana – događaja koji mnogi smatraju prvim danom [[Druga intifada|Druge intifade]].&lt;ref name=Usher&gt;{{cite web|title=Uprising Wipes Off Green Line|author=[[Graham Usher (journalist)|Graham Usher]]|publisher=al-Ahram Weekly|date=12–18 October 2000|url=http://weekly.ahram.org.eg/2000/503/re6.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20070319005442/http://weekly.ahram.org.eg/2000/503/re6.htm|archive-date=19 March 2007}}&lt;/ref&gt; Demonstracije u arapskim gradovima u sjevernom Izraelu počele su se širiti nakon učestalog prikazivanja snimaka na kojima se vidi navodno ubistvo 12-godišnjeg Muhammada al-Durraha, za kojeg se navodi da se našao u unakrsnoj vatri između izraelskih snaga i palestinskih naoružanih grupa.&lt;ref&gt;[https://www.theatlantic.com/doc/200306/fallows 'Who Shot Mohammed al-Dura?'] by [[James Fallows]], [[The Atlantic Monthly]]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;threeb&quot;&gt;&quot;Three Bullets and a Dead Child&quot; by Esther Schapira (German TV)&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Carvajal&gt;[http://www.iht.com/articles/2005/02/07/video07_ed3_.php 'The mysteries and passions of an iconic video frame' by Doreen Carvajal], ''[[International Herald Tribune]]'', Monday, 7 February 2005.&lt;br&gt;- &quot;The footage of the father and son under attack lasts several minutes but does not clearly show the child's death.&quot;&lt;/ref&gt;

== Hronologija ==
=== 1. oktobar ===
Arapske demonstracije i činovi građanske neposlušnosti, organizovani u znak solidarnosti s Palestincima, prerasli su u nasilje nakon što je Arapski visoki nadzorni odbor proglasio generalni štrajk u znak protesta zbog pogibije arapskih demonstranata u Jerusalemu prethodnog dana.&lt;ref name=Usher/&gt; Arapski nemiri zahvatili su cijeli sjeverni Izrael.&lt;ref name=HaaretzTimeline/&gt; Do nasilja je došlo u [[Umm al-Fahmu]], [[Nazaret]]u, [[Akra|Akri]], [[Fureidis]]u i selima širom [[Galileja|Galileje]]. U više područja policija je bila izložena vatrenom oružju, a demonstranti su bacali Molotovljeve koktele. U Umm al-Fahmu zapaljen je autobus kompanije &quot;Egged&quot;.&lt;ref name=HaaretzTimeline/&gt;

Pripadnici izraelske policije i granične policije odgovorili su upotrebom bojeve municije, suzavca i gumenih metaka. Na ulazu u Umm al-Fahm, policija je koristila snajperske puške kako bi spriječila blokadu puta Wadi Ara. Poginuli su Arapi Muhammad Ahmad 'Eiq Al-Jabarin i Ibrahim Sayyam Al-Jabarin, kao i Misleh Abu Jarad iz Gaze. Oko 75 osoba, uključujući gradonačelnika Umm al-Fahma [[Raed Salah|Raeda Salaha]], zadobilo je povrede.&lt;ref name=HaaretzTimeline/&gt;

=== 2. oktobar ===
Policija je rastjerala arapske demonstracije u Arrabi upotrebom suzavca i bojeve municije. Poginuli su osamnaestogodišnji Alaa Nassar i sedamnaestogodišnji Asel Asleh.&lt;ref name=HaaretzTimeline/&gt;&lt;ref&gt;{{cite news| url=https://www.nytimes.com/2001/06/15/world/police-killings-of-israeli-arabs-being-questioned-by-inquiry.html | work=The New York Times | first=Joel | last=Greenberg | title=Police Killings of Israeli Arabs Being Questioned by Inquiry | date=15 June 2001}}&lt;/ref&gt;

Demonstranti u Nazaretu bacali su kamenje, palili gume, te pljačkali i palili prodavnice.&lt;ref name=HaaretzTimeline/&gt; Povrijeđeno je 100 demonstranata, među kojima i jedna žena koja je zadobila teške povrede. Desetine stanovnika mjesta Mashhad približile su se jevrejskoj četvrti u Nazaret Illitu, gdje su razbili prozore na kućama i automobilima.

Saobraćaj je bio blokiran zapaljenim gumama na putu 65, glavnoj saobraćajnici koja povezuje sjeverni i centralni Izrael. Lokalni mladići napali su jednog Jevreja, izvukli ga iz automobila, a zatim zapalili vozilo. Tri banke u Baqa al-Gharbiyyeu su zapaljene.&lt;ref name=HaaretzTimeline/&gt;

=== 3. oktobar ===
Ramez Bushnak (24) iz Kafr Mande pogođen je hicem u glavu i preminuo istog dana tokom sukoba s policijom, koja je izričito odbacila tvrdnje da je upucan iz neposredne blizine. Desetine stanovnika sukobile su se s policijom dok su blokirali put prema jevrejskim naseljima u Misgavu. Sahrane osoba poginulih prethodnih dana postale su žarišta novih sukoba.&lt;ref name=HaaretzTimeline/&gt;

Veliki šumski požari, za koje je izraelska policija vjerovala da su djelo arapskih podmetača požara, doveli su do evakuacije dijela stanovnika.&lt;ref name=HaaretzTimeline/&gt;

=== 4–6. oktobar ===
Nakon sastanka Baraka i Arapskog višeg nadzornog odbora, nastupilo je opće smirivanje situacije uz tek minimalno nasilje – uključujući i 6. oktobar, dan za koji je Hamas najavio &quot;palestinski dan gnjeva&quot;. Dana 4. oktobra, stotine arapskih stanovnika [[Jaffa|Jaffe]] palile su gume, bacale kamenje i pretukle nekoliko novinara.&lt;ref name=HaaretzTimeline/&gt;

Dana 6. oktobra, tokom sahrane jedne od osoba poginulih u sukobima u Kafr Kanni, okupljeni su kamenovali jevrejskog vozača iz Tiberijade, nanijevši mu povrede srednjeg stepena. Sljedećeg dana, stotine jevrejskih mladića u Tiberijadi palile su gume, napale džamiju i pokušale napasti Arape.[4] Desetine ultraortodoksnih (haredi) mladića kamenovale su arapska vozila u Jerusalemu i napale palestinske radnike, koje je potom spasila policija.&lt;ref name=HaaretzTimeline/&gt;

=== 7. oktobar ===
Jevrejska i arapska omladina gađale su se kamenjem u blizini tržnog centra na granici između jevrejskih i arapskih četvrti u Nazaretu. Vozila Arapa u Nazaret Ilitu gađana su kamenjem.&lt;ref name=HaaretzTimeline/&gt; U Tiberijadi su oštećene džamije, a na meti napada našli su se i arapski prolaznici te njihovi poslovni objekti; napadi su ponovljeni dva dana kasnije. Benzinska pumpa na raskrsnici Golani je zapaljena, a policajci koji su pokušali spriječiti napade na Arape na toj lokaciji i sami su postali meta napada.&lt;ref name=&quot;Rabinowitz&quot; /&gt;

Jevrejski državljanin Bahor Jan (Bachor Jann) iz Rišon LeCiona poginuo je nakon što ga je, dok se vozio autoputem Haifa – Tel Aviv, pogodio kamen za koji se pretpostavlja da su ga bacili učesnici protesta u Jisr az-Zarki.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20061107150709/http://www.haaretz.com/hasen/pages/ShArt.jhtml?itemNo=312052&amp;contrassID=2&amp;subContrassID=14&amp;sbSubContrassID=0&amp;listSrc=Y The Other Victims] by [[Vered Levy-Barzilai]] on [[Haaretz]]&lt;/ref&gt; U tržnom centru u Or Akivi došlo je do sukoba između Jevreja i Arapa, pri čemu su napadnuti policajci koji su intervenisali, a bačen je i Molotovljev koktel.&lt;ref name=HaaretzTimeline/&gt;

=== 8. oktobar ===
Jevreji iz Nazaret Ilita, među kojima je, kako se čini, bilo mnogo onih kojima je ruski maternji jezik,&lt;ref name=&quot;RabKhaw&quot; &gt;Dan Rabinowitz, Khawla Abu-Baker. [https://books.google.com/books?id=Qcnz7SCkyAMC&amp;pg=PA105  ''Coffins on Our Shoulders: The Experience of the Palestinian Citizens of Israel,''] University of California Press, 2005 p.105.&lt;/ref&gt; napali su Arape, njihove domove i poslovne objekte u Nazaretu uoči [[Jom kipur]]a. Policija je, nakon što je saznala za namjeru napada na Arape, pojačala svoje snage i rasporedila ih na liniji razgraničenja između dvije zajednice. Međutim, kada su stotine jevrejskih mladića iz Nazaret Ilita došle da bacaju kamenje i uništavaju arapsku imovinu, policija ih nije spriječila. Arapski stanovnici izašli su iz svojih domova kako bi ih odbranili, nakon čega je došlo do sukoba u kojem su obje strane bacale kamenje jedne na druge. Policija je ugušila nerede upotrebom suzavca i bojeve municije.&lt;ref name=HaaretzTimeline/&gt; Dva Arapina, Omar Akavi i Visam Jazbek, ubijena su hicima iz vatrenog oružja; Jazbek je pogođen u glavu, a pucao je policajac koji se nalazio iza njega.&lt;ref name=&quot;RabKhaw&quot; /&gt; Osobe koje su pucale nikada nisu identifikovane.&lt;ref name=&quot;Rabinowitz&quot; /&gt;

U [[Tel Aviv]]u su zapaljena tri stana u vlasništvu Arapa, a stotine ljudi sukobile su se s policijom. Demonstranti su istjerali dva arapska radnika iz jednog restorana, a zatim ga zapalili, pri čemu su oštećena i dva automobila u vlasništvu Arapa koja su bila parkirana ispred.&lt;ref name=HaaretzTimeline/&gt;

=== 9. oktobar ===
Stotine Jevreja izazvale su nerede u Nazaretu, razbivši izloge u tržnom centru i zapalivši dva automobila. Gradonačelnik Karmiela napadnut je dok je pokušavao smiriti jevrejske građane u tom gradu. Arapska imovina u [[Bat Yam]]u i [[Petah Tikva|Petah Tikvi]] bila je meta vandalizma.&lt;ref name=HaaretzTimeline/&gt;

Bile su potrebne velike policijske snage kako bi se spriječilo stotine demonstranata u telavivskoj četvrti Hatikva i u Bat Yamu da napadnu Jaffu.&lt;ref name=&quot;Rabinowitz&quot; /&gt;

U Afuli je oko 700 jevrejskih demonstranata blokiralo cestu broj 65 kamenim blokovima i napalo jednog policajca. Grupa od 100 demonstranata odvojila se od glavnine i pokušala ući u arapsko selo Nein, ali ih je policija u tome spriječila.&lt;ref name=&quot;Rabinowitz&quot; /&gt;

U Akri su stotine jevrejskih izgrednika uništavale arapske trgovine i automobile u vlasništvu Arapa.&lt;ref name=&quot;Rabinowitz&quot; /&gt;

List ''Al-Ittihad'' izvijestio je da su četiri muškarca izbola arapskog radnika dok je išao na posao u supermarket u Rosh HaAyinu. U Jafi je zapaljena džamija, dok je policija to posmatrala.&lt;ref name=&quot;Rabinowitz&quot; /&gt; Bilo je pokušaja paljenja jevrejskih stanova i dviju sinagoga. U Ramli je zapaljena sinagoga, a vozila u saobraćaju gađana su kamenjem i zapaljivim napravama. U Lodu je upucan jedan jevrejski građanin, spaljena je škola, a zabilježeni su i pokušaji paljenja policijske stanice.&lt;ref name=OrOfficial&gt;[http://elyon1.court.gov.il/heb/veadot/or/inside2.htm#e Official Or Report Timeline] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080522125823/http://elyon1.court.gov.il/heb/veadot/or/inside2.htm#e |date=22 May 2008 }}&lt;/ref&gt;


U Nazaretu se grupa ljudi, koja se vraćala sa sahrane dvojice demonstranata ubijenih dan ranije, približila policijskoj stanici i zasula je kamenjem i zapaljivim napravama. To se dogodilo uprkos odluci policije da sve službenike zadrži unutar stanice, van vidokruga, dok se situacija ne smiri. Policija je odgovorila suzavcem; kada se kamenovanje nastavilo, zamjenik gradonačelnika i dva arapska zastupnika u Knesetu, koji su bili na licu mjesta, garantovali su prekid sukoba u zamjenu za povlačenje policije, što je policija i učinila. Arapski mladići su također oštetili saobraćajnu signalizaciju na raskrsnici Canyon.&lt;ref name=OrOfficial/&gt;

U Migdal HaEmeku, jevrejski stanovnici blokirali su glavnu cestu i kamenovali automobile za koje su vjerovali da pripadaju Arapima. Nekoliko osoba koje su učestvovale u kamenovanju je privedeno, nakon čega su tinejdžeri krenuli prema policijskoj stanici zahtijevajući njihovo puštanje na slobodu. Pritom su na policiju bacali kamenje, pri čemu je jedan policajac ranjen.&lt;ref name=&quot;Rabinowitz&quot; /&gt;

Nekoliko stotina mladića iz Umm al-Fahma kamenovalo je desetine vozila u prolazu na cesti broj 65 i oštetilo stubove komunalne infrastrukture. Zamjenik gradonačelnika bezuspješno je pokušao zaustaviti mladiće, u skladu s dogovorom postignutim s policijom kako bi se izbjegla direktna intervencija policijskih snaga. Policija je ipak odlučila držati distancu, a općina Umm al-Fahm je naposljetku uklonila ostatke s ceste, omogućivši njeno ponovno otvaranje.&lt;ref name=OrOfficial/&gt;

=== 10. oktobar ===
Jedanaest arapskih poslovnih objekata u historijskom starom dijelu Akre bilo je izloženo vandalizmu.&lt;ref name=&quot;Rabinowitz&quot; /&gt;

== Reakcije ==
[[File:אוקטובר 2000 1.jpg|thumb|Izraelski vojnici u sukobu s palestinskim demonstrantima u [[Hebron]]u, oktobar 2000.]]

Prema navodima arapske medijske organizacije I'lam, medijsko izvještavanje o događajima iz oktobra 2000. stvorilo je ratnu atmosferu unutar Izraela, prikazujući arapske građane kao nasilne izgrednike koji kroz nerede iskazuju svoju nelojalnost državi. I'lam i druge arapske organizacije ističu da su arapski građani, u cjelini gledano, tokom oktobra 2000.  učestvovali u mirnim protestima, te da je prema cjelokupnoj populaciji postupano kao prema jedinstvenoj grupi izgrednika – svojevrsnoj &quot;petoj koloni&quot;.&lt;ref&gt;&quot;The Or Commission: A Media Report&quot;, I'lam, August 2003 (Hebrew and Arabic)&lt;/ref&gt;

Arapsko udruženje za ljudska prava, organizacije Adalah&lt;ref&gt;Dr. Marwan Dwairy; Adalah's Newsletter, Volume 19, October 2005&lt;/ref&gt; i Mossawa,&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.mossawacenter.org/default.php?lng=3&amp;dp=2&amp;fl=27&amp;pg=4 |title=Mossawa on the 41st killing |access-date=31 July 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080419005741/http://www.mossawacenter.org/default.php?lng=3&amp;dp=2&amp;fl=27&amp;pg=4 |archive-date=19 April 2008 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; I'lam, kao i druge arapske nevladine organizacije u Izraelu, kao jedan od temeljnih uzroka navode &quot;duboko ukorijenjenu frustraciju [Arapa] zbog njihovog statusa izraelskih građana drugog reda&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Delusions of Coexistence in the Galilee: The aftermath of the events of October among the Arab community in Israel|author=Discrimination Diary|publisher=Arab Human Rights Association|date=25 October 2000|url=http://www.arabhra.org/publications/shortreports/shortreports001025.htm|access-date=19 February 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20070927214215/http://www.arabhra.org/publications/shortreports/shortreports001025.htm|archive-date=27 September 2007|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Arapska omladinska organizacija Baladna osnovana je, između ostalog, i kao odgovor na događaje iz oktobra 2000.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.momken.org/baladna/en/aboutus_en.php |title=About Baladna |access-date=31 July 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080620073428/http://www.momken.org/baladna/en/aboutus_en.php |archive-date=20 June 2008 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Prema riječima Marwana Dwairyja, događaji iz oktobra 2000. predstavljaju &quot;važnu prekretnicu u narativu arapskih palestinskih građana Izraela&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Introductory Remarks|author=Dr. Marwan Dwairy|publisher=Adalah's Newsletter|date=October 2004|volume=6|url=http://www.adalah.org/newsletter/eng/oct04/marwan.pdf}}&lt;/ref&gt;

Izvještaj komisije Or, formirane radi istrage događaja iz oktobra 2000, ukazao je na prisustvo &quot;predrasuda i zanemarivanja&quot; od strane vlasti prema arapsko-izraelskoj manjini. Komisija je navela da je neosjetljivost izraelskog establišmenta omogućila široko rasprostranjenu diskriminaciju arapskih Izraelaca, što je stvorilo &quot;zapaljivu atmosferu&quot; koja je dovela do nereda. Komisija je kritikovala policiju zbog upotrebe prekomjerne sile pri suzbijanju nereda, uključujući upotrebu snajperske vatre za rastjerivanje masa. U zaključku, komisija je navela da Izrael &quot;mora educirati svoju policiju da arapska javnost nije neprijatelj, te da se prema njoj ne treba tako ni odnositi&quot;.&lt;ref name=OCNYT&gt;{{cite news|last=Bennet|first=James|title=Police Used Excessive Force on Israeli Arabs, Panel Says|url=https://www.nytimes.com/2003/09/02/world/police-used-excessive-force-on-israeli-arabs-panel-says.html?src=pm|access-date=22 May 2012|newspaper=New York Times|date=2 September 2003}}&lt;/ref&gt;

Godine 2005. Odjel za unutrašnje istrage izraelske policije odlučio je da ne podigne optužnice protiv policajaca uključenih u te događaje. Ovu odluku podržalo je Državno tužilaštvo Izraela. Godine 2008, nakon što su slučaj razmotrili izraelski glavni državni tužilac Menachem Mazuz i načelnik Odjela za unutrašnje istrage policije Herzl Shviro, Mazuz je prihvatio preporuku Državnog tužilaštva i odlučio da ne podiže optužnice protiv policijskih službenika te da zatvori slučaj, uz obrazloženje da ponovni pregled materijala prikupljenih u okviru Komisije Or i izvještaja Odjela za unutrašnje istrage policije nije otkrio dokaze o krivičnim djelima policije.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.ynetnews.com/articles/0,7340,L-3499341,00.html|title=Mazuz will not indict police officers involved in October 2000 riots|work=ynet|date=27 January 2008 |access-date=19 December 2014|last1=Zino |first1=Aviram }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.ynetnews.com/articles/0,7340,L-3148867,00.html|title=October Riots case reexamined|work=ynet|date=28 September 2005 |access-date=19 December 2014|last1=Nahmias |first1=Roee }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.ynetnews.com/articles/0,7340,L-3143845,00.html|title=Case closed: Police 'relieved, frustrated'|work=ynet|date=18 September 2005 |access-date=19 December 2014|last1=Raved |first1=Ahiya }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Izraelsko-palestinski sukob}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:2000. u Palestini]]
[[Kategorija:2000. u Izraelu]]
[[Kategorija:Historija Palestine]]
[[Kategorija:Historija Izraela]]
[[Kategorija:Vojna historija Izraela]]
[[Kategorija:Vojna historija Palestine]]</text>
      <sha1>tt6m4d4zlx480bmdoo91vk2u2s2toji</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Protesti u Izraelu u oktobru 2000.</title>
    <ns>1</ns>
    <id>539157</id>
    <revision>
      <id>3938493</id>
      <timestamp>2026-11-02T14:22:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>https://fountain.toolforge.org/editathons/wikipedijin-azijski-mjesec-bs-2026</comment>
      <origin>3938493</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33" sha1="3jgtr7on3k3cem51l0w2nxltd5liyje" xml:space="preserve">{{Azijski mjesec 2026 - članak}}</text>
      <sha1>3jgtr7on3k3cem51l0w2nxltd5liyje</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kinesko psihološko društvo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>539158</id>
    <revision>
      <id>3938504</id>
      <timestamp>2026-11-02T14:52:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: ```wiki '''Kinesko psihološko društvo''' ({{lang-zh|中国心理学会}}, ''Zhōngguó Xīnlǐxué Huì''; {{lang-en|Chinese Psychological Society}}, CPS) nacionalno je naučno udruženje psihologa u [[Kina|Kini]]. Osnovano je 1921. godine u [[Nanjing]]u, pod nazivom Kinesko psihološko udruženje ({{lang-zh|中華心理學會}}, ''Zhōnghuá Xīnlǐxué Huì''), kao jedno od prvih nacionalnih naučnih udruženja u toj zemlji. Njegovo djelovanje bilo je prekidano u više na...</comment>
      <origin>3938504</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12263" sha1="nrnnh0stsoug3k2yc91ptoh99rh9glf" xml:space="preserve">```wiki
'''Kinesko psihološko društvo''' ({{lang-zh|中国心理学会}}, ''Zhōngguó Xīnlǐxué Huì''; {{lang-en|Chinese Psychological Society}}, CPS) nacionalno je naučno udruženje psihologa u [[Kina|Kini]]. Osnovano je 1921. godine u [[Nanjing]]u, pod nazivom Kinesko psihološko udruženje ({{lang-zh|中華心理學會}}, ''Zhōnghuá Xīnlǐxué Huì''), kao jedno od prvih nacionalnih naučnih udruženja u toj zemlji. Njegovo djelovanje bilo je prekidano u više navrata zbog političkih i društvenih promjena u Kini, a organizacija je ponovo uspostavljena 1955. godine. Društvo okuplja istraživače i stručnjake iz različitih oblasti psihologije, organizira naučne skupove, podstiče istraživački rad i objavljuje naučne časopise.

== Historija ==

=== Osnivanje i djelovanje između dva svjetska rata ===

Preteča Kineskog psihološkog društva osnovana je u ljeto 1921. godine u Nanjingu, na inicijativu polaznika ljetnog kursa psihologije održanog na Višoj normalnoj školi u Nanjingu. Osnivačka skupština Kineskog psihološkog udruženja održana je 5. augusta 1921. u privremenoj velikoj dvorani te škole. Za prvog predsjednika izabran je psiholog Zhang Yaoxiang (張耀翔). Udruženje je okupljalo tadašnje kineske psihologe i predstavljalo jednu od prvih organiziranih platformi za razvoj psihologije kao naučne discipline u zemlji.&lt;ref&gt;{{cite web |title=〖公告〗举办中国心理学会成立100周年大会暨新时代中国心理学发展研讨会的公告 |trans-title=Obavijest o održavanju skupa povodom stote godišnjice osnivanja Kineskog psihološkog društva |url=https://www.cpsbeijing.org/cms/show.action?channelid=0000000036&amp;code=publish_402880766305a05d016305ffc2710078&amp;newsid=fd55e10848dd4e4083e13b37fb714dd5 |website=中国心理学会 |publisher=Chinese Psychological Society |date=22. oktobar 2021 |access-date=2. novembar 2026}}&lt;/ref&gt;

Jedna od prvih aktivnosti udruženja bilo je pokretanje časopisa ''Xinli'' (《心理》, „Psihologija“), čiji je prvi broj objavljen 1922. godine. U historiografiji kineske psihologije ovaj se časopis navodi kao prvi specijalizirani psihološki časopis u Aziji. Udruženje je organiziralo i naučna predavanja i skupove, čime je doprinosilo povezivanju istraživača i širenju psiholoških znanja. Prestalo je djelovati 1927. godine.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Yan |first1=Shuchang |last2=Yang |first2=Jingjing |title=New interpretation on Centenary History of Chinese Psychological Society |journal=Psychological Science |volume=44 |issue=4 |date=2021 |pages=982–988 |url=https://jps.ecnu.edu.cn/EN/Y2021/V44/I4/982 |access-date=2. novembar 2026}}&lt;/ref&gt;

U novembru 1936. godine 34 psihologa iz Pekinga, Šangaja, Nanjinga i drugih gradova potpisala su poziv za osnivanje novog nacionalnog udruženja. Kinesko psihološko društvo organizirano je pod tim nazivom, a osnivačka skupština održana je 24. januara 1937. godine u Nanjingu. Za predsjedavajućeg njegovog upravnog tijela izabran je Lu Zhiwei (陸志韋). Međutim, zbog ratnih okolnosti i početka [[Drugi kinesko-japanski rat|Drugog kinesko-japanskog rata]], Društvo je nakon približno šest mjeseci ponovo prestalo s radom.&lt;ref&gt;{{cite web |title=〖公告〗举办中国心理学会成立100周年大会暨新时代中国心理学发展研讨会的公告 |url=https://www.cpsbeijing.org/cms/show.action?channelid=0000000036&amp;code=publish_402880766305a05d016305ffc2710078&amp;newsid=fd55e10848dd4e4083e13b37fb714dd5 |website=中国心理学会 |date=22. oktobar 2021 |access-date=2. novembar 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Yan |first1=Shuchang |last2=Yang |first2=Jingjing |title=New interpretation on Centenary History of Chinese Psychological Society |journal=Psychological Science |volume=44 |issue=4 |date=2021 |pages=982–988 |url=https://jps.ecnu.edu.cn/EN/Y2021/V44/I4/982 |access-date=2. novembar 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Obnova nakon osnivanja Narodne Republike Kine ===

Nakon osnivanja [[Narodna Republika Kina|Narodne Republike Kine]] 1949. godine pokrenute su pripreme za ponovno organiziranje nacionalnog psihološkog udruženja. Pripremni odbor osnovan je 3. oktobra 1953. godine, a na njegovom čelu bio je psiholog Pan Shu (潘菽), uz Cao Richanga (曹日昌) kao zamjenika predsjednika. Kinesko psihološko društvo formalno je obnovljeno u Pekingu 1. augusta 1955. godine, kada je održana i prva skupština članova. Za predsjednika prvog upravnog odbora izabran je Pan Shu.&lt;ref&gt;{{cite web |title=中国心理学会历任领导 |trans-title=Dosadašnji rukovodioci Kineskog psihološkog društva |url=https://www.cpsbeijing.org/cms/show.action?code=publish_402880766390b3030163a64c5fa90915 |website=中国心理学会 |publisher=Chinese Psychological Society |access-date=2. novembar 2026}}&lt;/ref&gt;

U novembru 1956. godine pokrenut je časopis ''Acta Psychologica Sinica'' (《心理学报》), namijenjen objavljivanju naučnih radova iz psihologije. Časopis je prestao izlaziti u maju 1966. godine, u periodu političkih i društvenih previranja povezanih s [[Kulturna revolucija|Kulturnom revolucijom]]. I djelovanje Društva bilo je prekinuto, a njegove aktivnosti obnovljene su u novembru 1977. godine. U maju 1978. održan je stručni skup u Hangzhouu, na kojem se raspravljalo o psihologiji [[Wilhelm Wundt|Wilhelma Wundta]], razvojnoj i obrazovnoj psihologiji. Od tog perioda Društvo je nastavilo redovno djelovanje i razvoj svojih naučnih aktivnosti.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Yan |first1=Shuchang |last2=Yang |first2=Jingjing |title=New interpretation on Centenary History of Chinese Psychological Society |journal=Psychological Science |volume=44 |issue=4 |date=2021 |pages=982–988 |url=https://jps.ecnu.edu.cn/EN/Y2021/V44/I4/982 |access-date=2. novembar 2026}}&lt;/ref&gt;

== Ciljevi i djelatnosti ==

Kinesko psihološko društvo je neprofitno naučno udruženje čija je osnovna svrha okupljanje psihologa i drugih stručnjaka iz oblasti psiholoških nauka, podsticanje naučnog istraživanja i akademske razmjene te unapređivanje psihologije i širenje psiholoških znanja. U njegovoj djelatnosti zastupljeni su naučni skupovi, stručne rasprave, izdavaštvo, obrazovanje i usavršavanje, međunarodna saradnja i popularizacija nauke.&lt;ref&gt;{{cite web |title=About CPS |url=https://english.psysoc.org.cn/about/ |website=Chinese Psychological Society |access-date=2. novembar 2026}}&lt;/ref&gt;

Društvo organizira nacionalne naučne konferencije i skupove posvećene pojedinim oblastima psihologije, na kojima istraživači predstavljaju rezultate svojih radova i razmjenjuju stručna iskustva. Prema podacima Društva, nacionalna konferencija iz psihologije održavana je u više odvojenih izdanja i okupljala je istraživače iz različitih dijelova Kine.&lt;ref&gt;{{cite web |title=About CPS |url=https://english.psysoc.org.cn/about/ |website=Chinese Psychological Society |access-date=2. novembar 2026}}&lt;/ref&gt;

Društvo učestvuje i u popularizaciji psiholoških znanja, organiziranju stručnog obrazovanja i usavršavanja te razvoju primjene psihologije u društvenim i profesionalnim područjima. Njegove aktivnosti obuhvataju i razvoj stručnih standarda, psihološko savjetovanje i usluge, psihološku procjenu i podršku različitim grupama stanovništva.&lt;ref&gt;{{cite web |title=About CPS |url=https://english.psysoc.org.cn/about/ |website=Chinese Psychological Society |access-date=2. novembar 2026}}&lt;/ref&gt;

== Organizacija i članstvo ==

Društvo djeluje na nacionalnom nivou, a njegove aktivnosti koordiniraju skupština članova, upravni organi, sekretarijat i specijalizirana tijela. Organizirano je prema pojedinim granama psihologije i funkcionalnim područjima djelovanja. Među njegovim organizacijskim jedinicama nalaze se stručni odbori, radni odbori i odbori za uređivanje naučnih časopisa. Djelovanje na regionalnom nivou ostvaruje u saradnji s psihološkim društvima u kineskim pokrajinama, autonomnim regijama i gradovima pod neposrednom upravom centralnih vlasti.&lt;ref&gt;{{cite web |title=About CPS |url=https://english.psysoc.org.cn/about/ |website=Chinese Psychological Society |access-date=2. novembar 2026}}&lt;/ref&gt;

Članstvo obuhvata pojedince i organizacije. Pojedinačni članovi uključuju redovne, studentske, članove iz Hong Konga, Macaa i Tajvana te strane članove. Društvo dodjeljuje i status člana s posebnim akademskim priznanjem (''Fellow'') stručnjacima koji su svojim radom značajno doprinijeli razvoju psihologije i samog Društva. Institucionalno članstvo obuhvata akademske i druge organizacije koje djeluju u oblastima psihologije i srodnih nauka.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Chinese Psychological Society Membership Standards and Guidelines |url=https://english.psysoc.org.cn/membership/ |website=Chinese Psychological Society |access-date=2. novembar 2026}}&lt;/ref&gt;

Prema podacima objavljenim na službenoj internetskoj stranici Društva, ono okuplja približno 25.000 pojedinačnih članova i 48 akademskih institucionalnih članova. U njegovoj strukturi djeluju 41 stručni odbor, 13 radnih odbora i 31 pokrajinski odbor. Broj članova i organizacijskih jedinica mijenja se u skladu s razvojem Društva.&lt;ref&gt;{{cite web |title=About CPS |url=https://english.psysoc.org.cn/about/ |website=Chinese Psychological Society |access-date=2. novembar 2026}}&lt;/ref&gt;

== Naučni časopisi ==

Kinesko psihološko društvo povezano je s izdavanjem dva značajna naučna časopisa: ''Acta Psychologica Sinica'' i ''Psychological Science''.

''Acta Psychologica Sinica'' (《心理学报》) pokrenut je u novembru 1956. godine. Objavljuje izvorne empirijske i teorijske radove iz različitih oblasti psihologije. Časopis zajednički podržavaju Kinesko psihološko društvo i Institut za psihologiju Kineske akademije nauka, a izdaje ga Science Press. Uvršten je u međunarodne i nacionalne bibliografske i citatne baze, među kojima su Scopus, Emerging Sources Citation Index, PsycINFO i Chinese Science Citation Database.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Acta Psychologica Sinica |url=https://cpschina.org/journals/acta/ |website=Chinese Psychological Society |access-date=2. novembar 2026}}&lt;/ref&gt;

''Psychological Science'' (《心理科学》) dvomjesečni je naučni časopis koji objavljuje radove iz različitih područja psihologije. Njegov prethodnik bio je časopis ''Information on Psychological Sciences'', pokrenut 1964. godine. Publikacija je ponovo počela izlaziti 1981. godine, a 1991. dobila je današnji naziv. Časopis organizira Kinesko psihološko društvo, domaćin mu je Istočnokineski normalni univerzitet, a izdaje ga njegova urednička redakcija.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Psychological Science |url=https://cpschina.org/journals/psychological/ |website=Chinese Psychological Society |access-date=2. novembar 2026}}&lt;/ref&gt;

== Međunarodna saradnja ==

Kinesko psihološko društvo razvija saradnju s međunarodnim naučnim organizacijama i nacionalnim psihološkim udruženjima. Godine 1980. postalo je član [[Međunarodna unija psiholoških nauka|Međunarodne unije psiholoških nauka]] (IUPsyS), a 1984. pridružilo se [[Međunarodno udruženje primijenjene psihologije|Međunarodnom udruženju primijenjene psihologije]] (IAAP).&lt;ref&gt;{{cite web |title=About CPS |url=https://english.psysoc.org.cn/about/ |website=Chinese Psychological Society |access-date=2. novembar 2026}}&lt;/ref&gt;

Godine 2004. Društvo je bilo domaćin Međunarodnog kongresa psihologije, jednog od najznačajnijih međunarodnih naučnih skupova u toj oblasti. Organiziralo je i međunarodne forume i regionalne skupove, uključujući trilateralni forum psiholoških društava Kine, Japana i Južne Koreje, čije je održavanje dogovoreno 2011. godine radi unapređivanja naučne razmjene i zajedničke istraživačke saradnje.&lt;ref&gt;{{cite web |title=About CPS |url=https://english.psysoc.org.cn/about/ |website=Chinese Psychological Society |access-date=2. novembar 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=International Exchange |url=https://english.psysoc.org.cn/international/ |website=Chinese Psychological Society |access-date=2. novembar 2026}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
&lt;references /&gt;

{{Authority control}}

[[Kategorija:Naučna udruženja u Kini]]
[[Kategorija:Psihološka društva]]
[[Kategorija:Organizacije osnovane 1921. godine]]
```</text>
      <sha1>nrnnh0stsoug3k2yc91ptoh99rh9glf</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3938514</id>
      <parentid>3938504</parentid>
      <timestamp>2026-11-02T15:21:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Rad na članku</comment>
      <origin>3938514</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12310" sha1="kz8aztr9bf7u1srx61iq8jxw2ixfz0b" xml:space="preserve">{{Izmjena u toku}}
```wiki
{{Infokutija svjetska organizacija
| zvanično_ime                  = Kinesko psihološko društvo
| izvorno_ime                   = 中国心理学会
| ime_genitiv                   = Kineskog psihološkog društva
| zastava                       =
| zastava_širina                =
| grb                           =
| grb_širina                    =
| vrsta_simbola                 = Logo
| uzrečica                      =
| himna                         =
| karta                         =
| glavno_sjedište               = [[Peking]], [[Kina]]
| službeni_jezik                = [[Kineski jezik|kineski]]
| broj zemalja članica          = Oko 25.000 pojedinačnih članova
| vrsta_prve_vlasti             = Predsjednik
| vladar_prva_vlast             =
| vrsta_druge_vlasti             = Glavno tijelo
| vladar_druga_vlast             = Skupština članova
| vrsta_treće_vlasti             = Organizacijske jedinice
| vladar_treća_vlast             = 41 stručni odbor i 13 radnih odbora
| vrsta_četvrti_vlasti           =
| vladar_četvrti_vlast           =
| datum_osnivanja                = {{Početni datum i godine|1921|08|05}}
| web_stranica                   = [https://english.psysoc.org.cn/ english.psysoc.org.cn]
| komentar                       = Nacionalno naučno udruženje psihologa u Kini, osnovano 1921; djelovanje mu je obnavljano nakon više prekida.
}}
```
'''Kinesko psihološko društvo''' ({{zh|中国心理学会}}, CPS) je naučno udruženje [[psiholog]]a u [[Kina|Kini]]. Osnovano je 1921. godine u [[Nanjing]]u, kao jedno od prvih nacionalnih naučnih udruženja u toj zemlji. Njegovo djelovanje bilo je prekidano u više navrata zbog političkih i društvenih promjena u Kini, a organizacija je ponovo uspostavljena 1955. Društvo okuplja istraživače i stručnjake iz različitih oblasti [[Psihologija|psihologije]], organizuje naučne skupove, podstiče istraživački rad i objavljuje naučne [[časopis]]e.

== Historija ==

=== Osnivanje i djelovanje između dva svjetska rata ===

Prvo Kinesko psihološko društvo osnovano je u ljeto 1921. u Nanjingu, na inicijativu polaznika ljetnog kursa psihologije održanog na Višoj normalnoj školi u Nanjingu. Osnivačka skupština Kineskog psihološkog udruženja održana je 5. augusta 1921. u privremenoj velikoj dvorani te škole. Za prvog predsjednika izabran je psiholog Zhang Yaoxiang. Udruženje je okupljalo tadašnje kineske psihologe i predstavljalo jednu od prvih organizovanih platformi za razvoj psihologije kao naučne discipline u zemlji.&lt;ref name=&quot;CPS&quot;&gt;{{cite web |title=〖公告〗举办中国心理学会成立100周年大会暨新时代中国心理学发展研讨会的公告 |trans-title=Obavijest o održavanju skupa povodom stote godišnjice osnivanja Kineskog psihološkog društva |website=Kinesko psihološko društvo |url=https://www.cpsbeijing.org/cms/show.action?channelid=0000000036&amp;code=publish_402880766305a05d016305ffc2710078&amp;newsid=fd55e10848dd4e4083e13b37fb714dd5 |access-date=2. 11. 2026 |language=zh}}&lt;/ref&gt;

Jedna od prvih aktivnosti udruženja bilo je pokretanje časopisa ''Xinli'' (&quot;Psihologija&quot;), Prvi broj časopisa objavljen je 1922, a časopis je bio prvi specijalizirani psihološki časopis u [[Azija|Aziji]]. Udruženje je organizovalo i naučna predavanja i skupove, čime je doprinosilo povezivanju istraživača i širenju psiholoških znanja. Prestalo je djelovati 1927.&lt;ref name=&quot;Yan_Yang_2021&quot;&gt;{{cite journal |last1=Yan |first1=Shuchang |last2=Yang |first2=Jingjing |title=New interpretation on Centenary History of Chinese Psychological Society |journal=Psychological Science |volume=44 |issue=4 |date=2021 |pages=982–988 |doi=10.16719/j.cnki.1671-6981.20210433 |url=https://jps.ecnu.edu.cn/EN/Y2021/V44/I4/982 |access-date=2. 11. 2026 |language=zh}}&lt;/ref&gt;

U novembru 1936. 34 psihologa iz [[Peking]]a, [[Šangaj]]a, [[Nanjing]]a i drugih gradova potpisala su poziv za osnivanje novog nacionalnog udruženja. Osnivačka skupština novouspostavljenog Kineskog psihološkog društva održana je 24. januara 1937. u Nanjingu. Za predsjedavajućeg njegovog upravnog tijela izabran je Lu Zhiwei. Zbog ratnih okolnosti i početka [[Drugi kinesko-japanski rat|Drugog kinesko-japanskog rata]], Društvo je nakon približno šest mjeseci ponovo prestalo s radom.&lt;ref name=&quot;CPS&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Yan_Yang_2021&quot; /&gt;

=== Obnova nakon osnivanja Narodne Republike Kine ===

Nakon osnivanja [[Narodna Republika Kina|Narodne Republike Kine]] 1949. pokrenute su pripreme za ponovno organizovanje nacionalnog psihološkog udruženja. Pripremni odbor osnovan je 3. oktobra 1953, a na njegovom čelu bio je psiholog Pan Shu, uz Cao Richanga kao zamjenika predsjednika. Kinesko psihološko društvo formalno je obnovljeno u [[Peking]]u 1. augusta 1955, kada je održana i prva skupština članova. Za predsjednika prvog upravnog odbora izabran je Pan Shu.&lt;ref name=&quot;CPS_Past_Leaders&quot;&gt;{{cite web |title=中国心理学会历任领导 |trans-title=Dosadašnji predsjednici Kineskog psihološkog društva |website=Kinesko psihološko društvo |url=https://www.cpsbeijing.org/about/leaders/index.htm |access-date=2. 11. 2026 |language=zh}}&lt;/ref&gt;

U novembru 1956. pokrenut je časopis ''Acta Psychologica Sinica'', namijenjen objavljivanju naučnih radova iz [[Psihologija|psihologije]]. Časopis je prestao izlaziti u maju 1966, u periodu političkih i društvenih previranja povezanih s [[Kulturna revolucija|Kulturnom revolucijom]]. I djelovanje Društva bilo je prekinuto, a njegove aktivnosti obnovljene su u novembru 1977. U maju 1978. održan je stručni skup u Hangzhouu, na kojem se raspravljalo o psihologiji [[Wilhelm Wundt|Wilhelma Wundta]], [[Razvojna psihologija|razvojnoj]] i [[Edukacijska psihologija|obrazovnoj psihologiji]]. Od tog perioda Društvo je nastavilo redovno djelovanje i razvoj svojih naučnih aktivnosti.&lt;ref name=&quot;Yan_Yang_2021&quot; /&gt;

== Ciljevi i djelatnosti ==

Kinesko psihološko društvo je neprofitno naučno udruženje čija je osnovna svrha okupljanje psihologa i drugih stručnjaka iz oblasti psiholoških nauka, podsticanje naučnog istraživanja i akademske razmjene te unapređivanje psihologije i širenje psiholoških znanja. U njegovoj djelatnosti zastupljeni su naučni skupovi, stručne rasprave, izdavaštvo, obrazovanje i usavršavanje, međunarodna saradnja i popularizacija nauke.&lt;ref&gt;{{cite web |title=About CPS |url=https://english.psysoc.org.cn/about/ |website=Chinese Psychological Society |access-date=2. novembar 2026}}&lt;/ref&gt;

Društvo organizira nacionalne naučne konferencije i skupove posvećene pojedinim oblastima psihologije, na kojima istraživači predstavljaju rezultate svojih radova i razmjenjuju stručna iskustva. Prema podacima Društva, nacionalna konferencija iz psihologije održavana je u više odvojenih izdanja i okupljala je istraživače iz različitih dijelova Kine.&lt;ref&gt;{{cite web |title=About CPS |url=https://english.psysoc.org.cn/about/ |website=Chinese Psychological Society |access-date=2. novembar 2026}}&lt;/ref&gt;

Društvo učestvuje i u popularizaciji psiholoških znanja, organiziranju stručnog obrazovanja i usavršavanja te razvoju primjene psihologije u društvenim i profesionalnim područjima. Njegove aktivnosti obuhvataju i razvoj stručnih standarda, psihološko savjetovanje i usluge, psihološku procjenu i podršku različitim grupama stanovništva.&lt;ref&gt;{{cite web |title=About CPS |url=https://english.psysoc.org.cn/about/ |website=Chinese Psychological Society |access-date=2. novembar 2026}}&lt;/ref&gt;

== Organizacija i članstvo ==

Društvo djeluje na nacionalnom nivou, a njegove aktivnosti koordiniraju skupština članova, upravni organi, sekretarijat i specijalizirana tijela. Organizirano je prema pojedinim granama psihologije i funkcionalnim područjima djelovanja. Među njegovim organizacijskim jedinicama nalaze se stručni odbori, radni odbori i odbori za uređivanje naučnih časopisa. Djelovanje na regionalnom nivou ostvaruje u saradnji s psihološkim društvima u kineskim pokrajinama, autonomnim regijama i gradovima pod neposrednom upravom centralnih vlasti.&lt;ref&gt;{{cite web |title=About CPS |url=https://english.psysoc.org.cn/about/ |website=Chinese Psychological Society |access-date=2. novembar 2026}}&lt;/ref&gt;

Članstvo obuhvata pojedince i organizacije. Pojedinačni članovi uključuju redovne, studentske, članove iz Hong Konga, Macaa i Tajvana te strane članove. Društvo dodjeljuje i status člana s posebnim akademskim priznanjem (''Fellow'') stručnjacima koji su svojim radom značajno doprinijeli razvoju psihologije i samog Društva. Institucionalno članstvo obuhvata akademske i druge organizacije koje djeluju u oblastima psihologije i srodnih nauka.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Chinese Psychological Society Membership Standards and Guidelines |url=https://english.psysoc.org.cn/membership/ |website=Chinese Psychological Society |access-date=2. novembar 2026}}&lt;/ref&gt;

Prema podacima objavljenim na službenoj internetskoj stranici Društva, ono okuplja približno 25.000 pojedinačnih članova i 48 akademskih institucionalnih članova. U njegovoj strukturi djeluju 41 stručni odbor, 13 radnih odbora i 31 pokrajinski odbor. Broj članova i organizacijskih jedinica mijenja se u skladu s razvojem Društva.&lt;ref&gt;{{cite web |title=About CPS |url=https://english.psysoc.org.cn/about/ |website=Chinese Psychological Society |access-date=2. novembar 2026}}&lt;/ref&gt;

== Naučni časopisi ==

Kinesko psihološko društvo povezano je s izdavanjem dva značajna naučna časopisa: ''Acta Psychologica Sinica'' i ''Psychological Science''.

''Acta Psychologica Sinica'' pokrenut je u novembru 1956. Objavljuje izvorne empirijske i teorijske radove iz različitih oblasti psihologije. Časopis zajednički podržavaju Kinesko psihološko društvo i Institut za psihologiju Kineske akademije nauka, a izdaje ga Science Press. Uvršten je u međunarodne i nacionalne bibliografske i citatne baze, među kojima su Scopus, Emerging Sources Citation Index, PsycINFO i Chinese Science Citation Database.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Acta Psychologica Sinica |url=https://cpschina.org/journals/acta/ |website=Chinese Psychological Society |access-date=2. novembar 2026}}&lt;/ref&gt;

''Psychological Science'' dvomjesečni je naučni časopis koji objavljuje radove iz različitih područja psihologije. Njegov prethodnik bio je časopis ''Information on Psychological Sciences'', pokrenut 1964. Publikacija je ponovo počela izlaziti 1981, a 1991. dobila je današnji naziv. Časopis organizira Kinesko psihološko društvo, domaćin mu je Istočnokineski normalni univerzitet, a izdaje ga njegova urednička redakcija.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Psychological Science |url=https://cpschina.org/journals/psychological/ |website=Chinese Psychological Society |access-date=2. novembar 2026}}&lt;/ref&gt;

== Međunarodna saradnja ==

Kinesko psihološko društvo razvija saradnju s međunarodnim naučnim organizacijama i nacionalnim psihološkim udruženjima. Godine 1980. postalo je član [[Međunarodna unija psiholoških nauka|Međunarodne unije psiholoških nauka]] (IUPsyS), a 1984. pridružilo se [[Međunarodno udruženje primijenjene psihologije|Međunarodnom udruženju primijenjene psihologije]] (IAAP).&lt;ref&gt;{{cite web |title=About CPS |url=https://english.psysoc.org.cn/about/ |website=Chinese Psychological Society |access-date=2. novembar 2026}}&lt;/ref&gt;

Godine 2004. Društvo je bilo domaćin Međunarodnog kongresa psihologije, jednog od najznačajnijih međunarodnih naučnih skupova u toj oblasti. Organiziralo je i međunarodne forume i regionalne skupove, uključujući trilateralni forum psiholoških društava Kine, Japana i Južne Koreje, čije je održavanje dogovoreno 2011. radi unapređivanja naučne razmjene i zajedničke istraživačke saradnje.&lt;ref&gt;{{cite web |title=About CPS |url=https://english.psysoc.org.cn/about/ |website=Chinese Psychological Society |access-date=2. novembar 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=International Exchange |url=https://english.psysoc.org.cn/international/ |website=Chinese Psychological Society |access-date=2. novembar 2026}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Naučna udruženja u Kini]]
[[Kategorija:Psihološka društva]]
[[Kategorija:Organizacije osnovane 1921.]]</text>
      <sha1>kz8aztr9bf7u1srx61iq8jxw2ixfz0b</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3938515</id>
      <parentid>3938514</parentid>
      <timestamp>2026-11-02T15:25:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Rad na članku</comment>
      <origin>3938515</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11709" sha1="h4uzpws9i5c17fu3dkjqxopgk13etef" xml:space="preserve">{{Izmjena u toku}}
{{Infokutija svjetska organizacija
| zvanično_ime                  = Kinesko psihološko društvo
| izvorno_ime                   = 中国心理学会
| ime_genitiv                   = Kineskog psihološkog društva
| zastava                       =
| zastava_širina                =
| grb                           =
| grb_širina                    =
| vrsta_simbola                 = Logo
| uzrečica                      =
| himna                         =
| karta                         =
| glavno_sjedište               = [[Peking]], [[Kina]]
| službeni_jezik                = [[Kineski jezik|kineski]]
| broj zemalja članica          = Oko 25.000 pojedinačnih članova
| vrsta_prve_vlasti             = Predsjednik
| vladar_prva_vlast             =
| vrsta_druge_vlasti             = Glavno tijelo
| vladar_druga_vlast             = Skupština članova
| vrsta_treće_vlasti             = Organizacijske jedinice
| vladar_treća_vlast             = 41 stručni odbor i 13 radnih odbora
| vrsta_četvrti_vlasti           =
| vladar_četvrti_vlast           =
| datum_osnivanja                = {{Početni datum i godine|1921|08|05}}
| web_stranica                   = [https://english.psysoc.org.cn/ english.psysoc.org.cn]
| komentar                       = Nacionalno naučno udruženje psihologa u Kini, osnovano 1921; djelovanje mu je obnavljano nakon više prekida.
}}
'''Kinesko psihološko društvo''' ({{zh|中国心理学会}}, CPS) je naučno udruženje [[psiholog]]a u [[Kina|Kini]]. Osnovano je 1921. u [[Nanjing]]u, kao jedno od prvih nacionalnih naučnih udruženja u toj zemlji. Njegovo djelovanje bilo je prekidano u više navrata zbog političkih i društvenih promjena u Kini, a organizacija je ponovo uspostavljena 1955. Društvo okuplja istraživače i stručnjake iz različitih oblasti [[Psihologija|psihologije]], organizuje naučne skupove, podstiče istraživački rad i objavljuje naučne [[časopis]]e.

== Historija ==

=== Osnivanje i djelovanje između dva svjetska rata ===

Prvo Kinesko psihološko društvo osnovano je u ljeto 1921. u Nanjingu, na inicijativu polaznika ljetnog kursa psihologije održanog na Višoj normalnoj školi u Nanjingu. Osnivačka skupština Kineskog psihološkog udruženja održana je 5. augusta 1921. u privremenoj velikoj dvorani te škole. Za prvog predsjednika izabran je psiholog Zhang Yaoxiang. Udruženje je okupljalo tadašnje kineske psihologe i predstavljalo jednu od prvih organizovanih platformi za razvoj psihologije kao naučne discipline u zemlji.&lt;ref name=&quot;CPS&quot;&gt;{{cite web |title=〖公告〗举办中国心理学会成立100周年大会暨新时代中国心理学发展研讨会的公告 |trans-title=Obavijest o održavanju skupa povodom stote godišnjice osnivanja Kineskog psihološkog društva |website=Kinesko psihološko društvo |url=https://www.cpsbeijing.org/cms/show.action?channelid=0000000036&amp;code=publish_402880766305a05d016305ffc2710078&amp;newsid=fd55e10848dd4e4083e13b37fb714dd5 |access-date=2. 11. 2026 |language=zh}}&lt;/ref&gt;

Jedna od prvih aktivnosti udruženja bilo je pokretanje časopisa ''Xinli'' (&quot;Psihologija&quot;), Prvi broj časopisa objavljen je 1922, a časopis je bio prvi specijalizirani psihološki časopis u [[Azija|Aziji]]. Udruženje je organizovalo i naučna predavanja i skupove, čime je doprinosilo povezivanju istraživača i širenju psiholoških znanja. Prestalo je djelovati 1927.&lt;ref name=&quot;Yan_Yang_2021&quot;&gt;{{cite journal |last1=Yan |first1=Shuchang |last2=Yang |first2=Jingjing |title=New interpretation on Centenary History of Chinese Psychological Society |journal=Psychological Science |volume=44 |issue=4 |date=2021 |pages=982–988 |doi=10.16719/j.cnki.1671-6981.20210433 |url=https://jps.ecnu.edu.cn/EN/Y2021/V44/I4/982 |access-date=2. 11. 2026 |language=zh}}&lt;/ref&gt;

U novembru 1936. 34 psihologa iz [[Peking]]a, [[Šangaj]]a, [[Nanjing]]a i drugih gradova potpisala su poziv za osnivanje novog nacionalnog udruženja. Osnivačka skupština novouspostavljenog Kineskog psihološkog društva održana je 24. januara 1937. u Nanjingu. Za predsjedavajućeg njegovog upravnog tijela izabran je Lu Zhiwei. Zbog ratnih okolnosti i početka [[Drugi kinesko-japanski rat|Drugog kinesko-japanskog rata]], Društvo je nakon približno šest mjeseci ponovo prestalo s radom.&lt;ref name=&quot;CPS&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Yan_Yang_2021&quot; /&gt;

=== Obnova nakon osnivanja Narodne Republike Kine ===

Nakon osnivanja [[Narodna Republika Kina|Narodne Republike Kine]] 1949. pokrenute su pripreme za ponovno organizovanje nacionalnog psihološkog udruženja. Pripremni odbor osnovan je 3. oktobra 1953, a na njegovom čelu bio je psiholog Pan Shu, uz Cao Richanga kao zamjenika predsjednika. Kinesko psihološko društvo formalno je obnovljeno u [[Peking]]u 1. augusta 1955, kada je održana i prva skupština članova. Za predsjednika prvog upravnog odbora izabran je Pan Shu.&lt;ref name=&quot;CPS_Past_Leaders&quot;&gt;{{cite web |title=中国心理学会历任领导 |trans-title=Dosadašnji predsjednici Kineskog psihološkog društva |website=Kinesko psihološko društvo |url=https://www.cpsbeijing.org/about/leaders/index.htm |access-date=2. 11. 2026 |language=zh}}&lt;/ref&gt;

U novembru 1956. pokrenut je časopis ''Acta Psychologica Sinica'', namijenjen objavljivanju naučnih radova iz [[Psihologija|psihologije]]. Časopis je prestao izlaziti u maju 1966, u periodu političkih i društvenih previranja povezanih s [[Kulturna revolucija|Kulturnom revolucijom]]. I djelovanje Društva bilo je prekinuto, a njegove aktivnosti obnovljene su u novembru 1977. U maju 1978. održan je stručni skup u Hangzhouu, na kojem se raspravljalo o psihologiji [[Wilhelm Wundt|Wilhelma Wundta]], [[Razvojna psihologija|razvojnoj]] i [[Edukacijska psihologija|obrazovnoj psihologiji]]. Od tog perioda Društvo je nastavilo redovno djelovanje i razvoj svojih naučnih aktivnosti.&lt;ref name=&quot;Yan_Yang_2021&quot; /&gt;

== Ciljevi i djelatnosti ==

Kinesko psihološko društvo je neprofitno naučno udruženje čija je osnovna svrha okupljanje psihologa i drugih stručnjaka iz oblasti psiholoških nauka, podsticanje naučnog istraživanja i akademske razmjene te unapređivanje psihologije i širenje psiholoških znanja. U njegovoj djelatnosti zastupljeni su naučni skupovi, stručne rasprave, izdavaštvo, obrazovanje i usavršavanje, međunarodna saradnja i popularizacija nauke.&lt;ref name=&quot;CPS_Historical_Legacy&quot;&gt;{{cite web |title=Historical Legacy and Influence |website=Chinese Psychological Society |url=https://english.psysoc.org.cn/about/ |access-date=2. 11. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Društvo organizira nacionalne naučne konferencije i skupove posvećene pojedinim oblastima psihologije, na kojima istraživači predstavljaju rezultate svojih radova i razmjenjuju stručna iskustva. Prema podacima Društva, nacionalna konferencija iz psihologije održavana je u više odvojenih izdanja i okupljala je istraživače iz različitih dijelova Kine.&lt;ref name=&quot;CPS_Historical_Legacy&quot; /&gt;

Društvo učestvuje i u popularizaciji psiholoških znanja, organiziranju stručnog obrazovanja i usavršavanja te razvoju primjene psihologije u društvenim i profesionalnim područjima. Njegove aktivnosti obuhvataju i razvoj stručnih standarda, psihološko savjetovanje i usluge, psihološku procjenu i podršku različitim grupama stanovništva.&lt;ref name=&quot;CPS_Historical_Legacy&quot; /&gt;

== Organizacija i članstvo ==

Društvo djeluje na nacionalnom nivou, a njegove aktivnosti koordiniraju skupština članova, upravni organi, sekretarijat i specijalizirana tijela. Organizirano je prema pojedinim granama psihologije i funkcionalnim područjima djelovanja. Među njegovim organizacijskim jedinicama nalaze se stručni odbori, radni odbori i odbori za uređivanje naučnih časopisa. Djelovanje na regionalnom nivou ostvaruje u saradnji s psihološkim društvima u kineskim pokrajinama, autonomnim regijama i gradovima pod neposrednom upravom centralnih vlasti.&lt;ref name=&quot;CPS_Historical_Legacy&quot; /&gt;

Članstvo obuhvata pojedince i organizacije. Pojedinačni članovi uključuju redovne, studentske, članove iz [[Hong Kong]]a, [[Makao|Macaa]] i [[Tajvan]]a te strane članove. Društvo dodjeljuje i status člana s posebnim akademskim priznanjem (''Fellow'') stručnjacima koji su svojim radom značajno doprinijeli razvoju psihologije i samog Društva. Institucionalno članstvo obuhvata akademske i druge organizacije koje djeluju u oblastima psihologije i srodnih nauka.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Chinese Psychological Society Membership Standards and Guidelines |url=https://english.psysoc.org.cn/membership/ |website=Chinese Psychological Society |access-date=2. novembar 2026}}&lt;/ref&gt;

Prema podacima objavljenim na službenoj internetskoj stranici Društva, ono okuplja približno 25.000 pojedinačnih članova i 48 akademskih institucionalnih članova. U njegovoj strukturi djeluju 41 stručni odbor, 13 radnih odbora i 31 pokrajinski odbor. Broj članova i organizacijskih jedinica mijenja se u skladu s razvojem Društva.&lt;ref name=&quot;CPS_Historical_Legacy&quot; /&gt;

== Naučni časopisi ==

Kinesko psihološko društvo povezano je s izdavanjem dva značajna naučna časopisa: ''Acta Psychologica Sinica'' i ''Psychological Science''.

''Acta Psychologica Sinica'' pokrenut je u novembru 1956. Objavljuje izvorne empirijske i teorijske radove iz različitih oblasti psihologije. Časopis zajednički podržavaju Kinesko psihološko društvo i Institut za psihologiju Kineske akademije nauka, a izdaje ga Science Press. Uvršten je u međunarodne i nacionalne bibliografske i citatne baze, među kojima su Scopus, Emerging Sources Citation Index, PsycINFO i Chinese Science Citation Database.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Acta Psychologica Sinica |url=https://cpschina.org/journals/acta/ |website=Chinese Psychological Society |access-date=2. novembar 2026}}&lt;/ref&gt;

''Psychological Science'' dvomjesečni je naučni časopis koji objavljuje radove iz različitih područja psihologije. Njegov prethodnik bio je časopis ''Information on Psychological Sciences'', pokrenut 1964. Publikacija je ponovo počela izlaziti 1981, a 1991. dobila je današnji naziv. Časopis organizuje Kinesko psihološko društvo, domaćin mu je Istočnokineski normalni univerzitet, a izdaje ga njegova urednička redakcija.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Psychological Science |url=https://cpschina.org/journals/psychological/ |website=Chinese Psychological Society |access-date=2. novembar 2026}}&lt;/ref&gt;

== Međunarodna saradnja ==

Kinesko psihološko društvo razvija saradnju s međunarodnim naučnim organizacijama i nacionalnim psihološkim udruženjima. Godine 1980. postalo je član [[Međunarodna unija psiholoških nauka|Međunarodne unije psiholoških nauka]] (IUPsyS), a 1984. pridružilo se [[Međunarodno udruženje primijenjene psihologije|Međunarodnom udruženju primijenjene psihologije]] (IAAP).&lt;ref name=&quot;CPS_Historical_Legacy&quot; /&gt;

Godine 2004. Društvo je bilo domaćin Međunarodnog kongresa psihologije, jednog od najznačajnijih međunarodnih naučnih skupova u toj oblasti. Organizovalo je i međunarodne forume i regionalne skupove, uključujući trilateralni forum psiholoških društava [[Kina|Kine]], [[Japan]]a i [[Južna Koreja|Južne Koreje]], čije je održavanje dogovoreno 2011. radi unapređivanja naučne razmjene i zajedničke istraživačke saradnje.&lt;ref name=&quot;CPS_Historical_Legacy&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=International Exchange |url=https://english.psysoc.org.cn/international/ |website=Chinese Psychological Society |access-date=2. novembar 2026}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Naučna udruženja u Kini]]
[[Kategorija:Psihološka društva]]
[[Kategorija:Organizacije osnovane 1921.]]</text>
      <sha1>h4uzpws9i5c17fu3dkjqxopgk13etef</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3938582</id>
      <parentid>3938515</parentid>
      <timestamp>2026-11-02T22:52:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Završen članak</comment>
      <origin>3938582</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12012" sha1="abpxov1xmdvpka77gwyg3w2pdeqyt0l" xml:space="preserve">{{Infokutija svjetska organizacija
| zvanično_ime                  = Kinesko psihološko društvo
| izvorno_ime                   = 中国心理学会
| ime_genitiv                   = Kineskog psihološkog društva
| zastava                       =
| zastava_širina                =
| grb                           = Kinesko psihološko društvo (logo).jpg
| grb_širina                    = 150px
| vrsta_simbola                 = Logo
| uzrečica                      =
| himna                         =
| karta                         =
| glavno_sjedište               = [[Peking]], [[Kina]]
| službeni_jezik                = [[Kineski jezik|kineski]]
| broj zemalja članica          = Oko 25.000 pojedinačnih članova
| vrsta_prve_vlasti             = Predsjednik
| vladar_prva_vlast             =
| vrsta_druge_vlasti             = Glavno tijelo
| vladar_druga_vlast             = Skupština članova
| vrsta_treće_vlasti             = Organizacijske jedinice
| vladar_treća_vlast             = 41 stručni odbor i 13 radnih odbora
| vrsta_četvrti_vlasti           =
| vladar_četvrti_vlast           =
| datum_osnivanja                = {{Početni datum i godine|1921|08|05}}
| web_stranica                   = [https://english.psysoc.org.cn/ english.psysoc.org.cn]
| komentar                       = Nacionalno naučno udruženje psihologa u Kini, osnovano 1921; djelovanje mu je obnavljano nakon više prekida.
}}
'''Kinesko psihološko društvo''' ({{zh|中国心理学会}}, CPS) je naučno udruženje [[psiholog]]a u [[Kina|Kini]]. Osnovano je 1921. u [[Nanjing]]u, kao jedno od prvih nacionalnih naučnih udruženja u toj zemlji. Njegovo djelovanje bilo je prekidano u više navrata zbog političkih i društvenih promjena u Kini, a organizacija je ponovo uspostavljena 1955. Društvo okuplja istraživače i stručnjake iz različitih oblasti [[Psihologija|psihologije]], organizuje naučne skupove, podstiče istraživački rad i objavljuje naučne [[časopis]]e.

== Historija ==

=== Osnivanje i djelovanje između dva svjetska rata ===

Prvo Kinesko psihološko društvo osnovano je u ljeto 1921. u Nanjingu, na inicijativu polaznika ljetnog kursa psihologije održanog na Višoj normalnoj školi u Nanjingu. Osnivačka skupština Kineskog psihološkog udruženja održana je 5. augusta 1921. u privremenoj velikoj dvorani te škole. Za prvog predsjednika izabran je psiholog Zhang Yaoxiang. Udruženje je okupljalo tadašnje kineske psihologe i predstavljalo jednu od prvih organizovanih platformi za razvoj psihologije kao naučne discipline u zemlji.&lt;ref name=&quot;CPS&quot;&gt;{{cite web |title=〖公告〗举办中国心理学会成立100周年大会暨新时代中国心理学发展研讨会的公告 |trans-title=Obavijest o održavanju skupa povodom stote godišnjice osnivanja Kineskog psihološkog društva |website=Kinesko psihološko društvo |url=https://www.cpsbeijing.org/cms/show.action?channelid=0000000036&amp;code=publish_402880766305a05d016305ffc2710078&amp;newsid=fd55e10848dd4e4083e13b37fb714dd5 |access-date=2. 11. 2026 |language=zh}}&lt;/ref&gt;

Jedna od prvih aktivnosti udruženja bilo je pokretanje časopisa ''Xinli'' (&quot;Psihologija&quot;), Prvi broj časopisa objavljen je 1922, a časopis je bio prvi specijalizirani psihološki časopis u [[Azija|Aziji]]. Udruženje je organizovalo i naučna predavanja i skupove, čime je doprinosilo povezivanju istraživača i širenju psiholoških znanja. Prestalo je djelovati 1927.&lt;ref name=&quot;Yan_Yang_2021&quot;&gt;{{cite journal |last1=Yan |first1=Shuchang |last2=Yang |first2=Jingjing |title=New interpretation on Centenary History of Chinese Psychological Society |journal=Psychological Science |volume=44 |issue=4 |date=2021 |pages=982–988 |doi=10.16719/j.cnki.1671-6981.20210433 |url=https://jps.ecnu.edu.cn/EN/Y2021/V44/I4/982 |access-date=2. 11. 2026 |language=zh}}&lt;/ref&gt;

U novembru 1936. 34 psihologa iz [[Peking]]a, [[Šangaj]]a, [[Nanjing]]a i drugih gradova potpisala su poziv za osnivanje novog nacionalnog udruženja. Osnivačka skupština novouspostavljenog Kineskog psihološkog društva održana je 24. januara 1937. u Nanjingu. Za predsjedavajućeg njegovog upravnog tijela izabran je Lu Zhiwei. Zbog ratnih okolnosti i početka [[Drugi kinesko-japanski rat|Drugog kinesko-japanskog rata]], Društvo je nakon približno šest mjeseci ponovo prestalo s radom.&lt;ref name=&quot;CPS&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Yan_Yang_2021&quot; /&gt;

=== Obnova nakon osnivanja Narodne Republike Kine ===

Nakon osnivanja [[Narodna Republika Kina|Narodne Republike Kine]] 1949. pokrenute su pripreme za ponovno organizovanje nacionalnog psihološkog udruženja. Pripremni odbor osnovan je 3. oktobra 1953, a na njegovom čelu bio je psiholog Pan Shu, uz Cao Richanga kao zamjenika predsjednika. Kinesko psihološko društvo formalno je obnovljeno u [[Peking]]u 1. augusta 1955, kada je održana i prva skupština članova. Za predsjednika prvog upravnog odbora izabran je Pan Shu.&lt;ref name=&quot;CPS_Past_Leaders&quot;&gt;{{cite web |title=中国心理学会历任领导 |trans-title=Dosadašnji predsjednici Kineskog psihološkog društva |website=Kinesko psihološko društvo |url=https://www.cpsbeijing.org/about/leaders/index.htm |access-date=2. 11. 2026 |language=zh}}&lt;/ref&gt;

U novembru 1956. pokrenut je časopis ''[[Acta Psychologica Sinica]]'', namijenjen objavljivanju naučnih radova iz [[Psihologija|psihologije]]. Časopis je prestao izlaziti u maju 1966, u periodu političkih i društvenih previranja povezanih s [[Kulturna revolucija|Kulturnom revolucijom]]. I djelovanje Društva bilo je prekinuto, a njegove aktivnosti obnovljene su u novembru 1977. U maju 1978. održan je stručni skup u [[Hangzhou]]u, na kojem se raspravljalo o psihologiji [[Wilhelm Wundt|Wilhelma Wundta]], [[Razvojna psihologija|razvojnoj]] i [[Edukacijska psihologija|obrazovnoj psihologiji]]. Od tog perioda Društvo je nastavilo redovno djelovanje i razvoj svojih naučnih aktivnosti.&lt;ref name=&quot;Yan_Yang_2021&quot; /&gt;

== Ciljevi i djelatnosti ==

Kinesko psihološko društvo je neprofitno naučno udruženje čija je osnovna svrha okupljanje [[psiholog]]a i drugih stručnjaka iz oblasti psiholoških nauka, podsticanje naučnog istraživanja i akademske razmjene te unapređivanje [[Psihologija|psihologije]] i širenje psiholoških znanja. U njegovoj djelatnosti zastupljeni su naučni skupovi, stručne rasprave, izdavaštvo, [[obrazovanje]] i usavršavanje, međunarodna saradnja i popularizacija nauke.&lt;ref name=&quot;CPS_Historical_Legacy&quot;&gt;{{cite web |title=Historical Legacy and Influence |website=Chinese Psychological Society |url=https://english.psysoc.org.cn/about/ |access-date=2. 11. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Društvo organizuje nacionalne naučne konferencije i skupove posvećene pojedinim oblastima psihologije, na kojima istraživači predstavljaju rezultate svojih radova i razmjenjuju stručna iskustva.&lt;ref name=&quot;CPS_Historical_Legacy&quot; /&gt;

Društvo učestvuje i u popularizaciji psiholoških znanja, organiziranju stručnog obrazovanja i usavršavanja te razvoju primjene psihologije u društvenim i profesionalnim područjima. Njegove aktivnosti obuhvataju i razvoj stručnih standarda, psihološko savjetovanje i usluge, psihološku procjenu i podršku različitim grupama stanovništva.&lt;ref name=&quot;CPS_Historical_Legacy&quot; /&gt;

== Organizacija i članstvo ==

Društvo djeluje na nacionalnom nivou, a njegove aktivnosti koordinišu skupština članova, upravni organi, sekretarijat i specijalizirana tijela. Organizovano je prema pojedinim granama psihologije i funkcionalnim područjima djelovanja. Među njegovim organizacijskim jedinicama nalaze se stručni odbori, radni odbori i odbori za uređivanje naučnih časopisa. Djelovanje na regionalnom nivou ostvaruje u saradnji s psihološkim društvima u kineskim pokrajinama, autonomnim regijama i gradovima pod neposrednom centralnom upravom.&lt;ref name=&quot;CPS_Historical_Legacy&quot; /&gt;

Članstvo obuhvata pojedince i organizacije. Pojedinačni članovi uključuju redovne, [[student]]e, članove iz [[Hong Kong]]a, [[Makao|Macaa]] i [[Tajvan]]a te strane članove. Društvo dodjeljuje i status člana s posebnim akademskim priznanjem stručnjacima koji su svojim radom značajno doprinijeli razvoju psihologije i samog Društva. Institucionalno članstvo obuhvata akademske i druge organizacije koje djeluju u oblastima psihologije i srodnih nauka.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Chinese Psychological Society Membership Standards and Guidelines |url=https://english.psysoc.org.cn/membership/ |website=Chinese Psychological Society |access-date=2. novembar 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Kinesko psihološko društvo okuplja približno 25.000 pojedinačnih članova i 48 akademskih institucionalnih članova. U njegovoj strukturi djeluju 41 stručni odbor, 13 radnih odbora i 31 pokrajinski odbor. Broj članova i organizacijskih jedinica mijenja se u skladu s razvojem Društva.&lt;ref name=&quot;CPS_Historical_Legacy&quot; /&gt;

== Naučni časopisi ==

Kinesko psihološko društvo je izdavač dva značajna naučna [[časopis]]a: ''[[Acta Psychologica Sinica]]'' i ''Journal of Psychological Science''.

''[[Acta Psychologica Sinica]]'' pokrenut je u novembru 1956. Objavljuje izvorne empirijske i teorijske radove iz različitih oblasti psihologije. Časopis zajednički podržavaju Kinesko psihološko društvo i Institut za psihologiju Kineske akademije nauka, a izdaje ga Science Press. Uvršten je u međunarodne i nacionalne bibliografske i citatne baze, među kojima su [[Scopus]], [[Emerging Sources Citation Index]], [[PsycInfo]] i [[Chinese Science Citation Database]].&lt;ref&gt;{{cite web |title=Acta Psychologica Sinica |url=https://cpschina.org/journals/acta/ |website=Chinese Psychological Society |access-date=2. novembar 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

''Journal of Psychological Science'' dvomjesečni je naučni časopis koji objavljuje radove iz različitih područja psihologije. Njegov prethodnik bio je časopis ''Information on Psychological Sciences'', pokrenut 1964. Publikacija je ponovo počela izlaziti 1981, a 1991. dobila je današnji naziv. Časopis organizuje Kinesko psihološko društvo u saradnji s [[Istočnokineski normalni univerzitet|Istočnokineskim normalnim univerzitetom]], dok izdavanje vodi uredništvo časopisa.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Psychological Science |url=https://cpschina.org/journals/psychological/ |website=Chinese Psychological Society |access-date=2. novembar 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Međunarodna saradnja ==

Kinesko psihološko društvo razvija saradnju s međunarodnim naučnim organizacijama i nacionalnim psihološkim udruženjima. Godine 1980. postalo je član [[Međunarodni savez psiholoških nauka|Međunarodnog saveza psiholoških nauka]] (IUPsyS), a 1984. pridružilo se [[Međunarodno udruženje primijenjene psihologije|Međunarodnom udruženju primijenjene psihologije]] (IAAP).&lt;ref name=&quot;CPS_Historical_Legacy&quot; /&gt;

Godine 2004. Društvo je bilo domaćin Međunarodnog kongresa psihologije, jednog od najznačajnijih međunarodnih naučnih skupova u toj oblasti. Organizovalo je i međunarodne forume i regionalne skupove, uključujući trilateralni forum psiholoških društava [[Kina|Kine]], [[Japan]]a i [[Južna Koreja|Južne Koreje]], čije je održavanje dogovoreno 2011. radi unapređivanja naučne razmjene i zajedničke istraživačke saradnje.&lt;ref name=&quot;CPS_Historical_Legacy&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=International Exchange |url=https://english.psysoc.org.cn/international/ |website=Chinese Psychological Society |access-date=2. novembar 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Američko psihološko udruženje]]
* [[Kineska akademija nauka]]
* [[Kinesko udruženje za nauku i tehnologiju]]
* [[Međunarodni savez psiholoških nauka]]
* [[Mentalno zdravlje u Kini]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://english.psysoc.org.cn/ Službeni sajt] {{en simbol}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Psihologija]]
[[Kategorija:Naučna udruženja u Kini]]
[[Kategorija:Psihološka društva]]
[[Kategorija:naučne organizacije osnovane 1921.]]</text>
      <sha1>abpxov1xmdvpka77gwyg3w2pdeqyt0l</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3938588</id>
      <parentid>3938582</parentid>
      <timestamp>2026-11-02T23:10:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3938588</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12008" sha1="415pnzr5jbuuveelym79m9dstmpmk7y" xml:space="preserve">{{Infokutija svjetska organizacija
| zvanično_ime                  = Kinesko psihološko društvo
| izvorno_ime                   = 中国心理学会
| ime_genitiv                   = Kineskog psihološkog društva
| zastava                       =
| zastava_širina                =
| grb                           = Kinesko psihološko društvo (logo).jpg
| grb_širina                    = 150px
| vrsta_simbola                 = 
| uzrečica                      =
| himna                         =
| karta                         =
| glavno_sjedište               = [[Peking]], [[Kina]]
| službeni_jezik                = [[Kineski jezik|kineski]]
| broj zemalja članica          = Oko 25.000 pojedinačnih članova
| vrsta_prve_vlasti             = Predsjednik
| vladar_prva_vlast             =
| vrsta_druge_vlasti             = Glavno tijelo
| vladar_druga_vlast             = Skupština članova
| vrsta_treće_vlasti             = Organizacijske jedinice
| vladar_treća_vlast             = 41 stručni odbor i 13 radnih odbora
| vrsta_četvrti_vlasti           =
| vladar_četvrti_vlast           =
| datum_osnivanja                = {{Početni datum i godine|1921|08|05}}
| web_stranica                   = [https://english.psysoc.org.cn/ english.psysoc.org.cn]
| komentar                       = Nacionalno naučno udruženje psihologa u Kini, osnovano 1921; djelovanje mu je obnavljano nakon više prekida.
}}
'''Kinesko psihološko društvo''' ({{zh|中国心理学会}}, CPS) je naučno udruženje [[psiholog]]a u [[Kina|Kini]]. Osnovano je 1921. u [[Nanjing]]u, kao jedno od prvih nacionalnih naučnih udruženja u toj zemlji. Njegovo djelovanje bilo je prekidano u više navrata zbog političkih i društvenih promjena u Kini, a organizacija je ponovo uspostavljena 1955. Društvo okuplja istraživače i stručnjake iz različitih oblasti [[Psihologija|psihologije]], organizuje naučne skupove, podstiče istraživački rad i objavljuje naučne [[časopis]]e.

== Historija ==

=== Osnivanje i djelovanje između dva svjetska rata ===

Prvo Kinesko psihološko društvo osnovano je u ljeto 1921. u Nanjingu, na inicijativu polaznika ljetnog kursa psihologije održanog na Višoj normalnoj školi u Nanjingu. Osnivačka skupština Kineskog psihološkog udruženja održana je 5. augusta 1921. u privremenoj velikoj dvorani te škole. Za prvog predsjednika izabran je psiholog Zhang Yaoxiang. Udruženje je okupljalo tadašnje kineske psihologe i predstavljalo jednu od prvih organizovanih platformi za razvoj psihologije kao naučne discipline u zemlji.&lt;ref name=&quot;CPS&quot;&gt;{{cite web |title=〖公告〗举办中国心理学会成立100周年大会暨新时代中国心理学发展研讨会的公告 |trans-title=Obavijest o održavanju skupa povodom stote godišnjice osnivanja Kineskog psihološkog društva |website=Kinesko psihološko društvo |url=https://www.cpsbeijing.org/cms/show.action?channelid=0000000036&amp;code=publish_402880766305a05d016305ffc2710078&amp;newsid=fd55e10848dd4e4083e13b37fb714dd5 |access-date=2. 11. 2026 |language=zh}}&lt;/ref&gt;

Jedna od prvih aktivnosti udruženja bilo je pokretanje časopisa ''Xinli'' (&quot;Psihologija&quot;), Prvi broj časopisa objavljen je 1922, a časopis je bio prvi specijalizirani psihološki časopis u [[Azija|Aziji]]. Udruženje je organizovalo i naučna predavanja i skupove, čime je doprinosilo povezivanju istraživača i širenju psiholoških znanja. Prestalo je djelovati 1927.&lt;ref name=&quot;Yan_Yang_2021&quot;&gt;{{cite journal |last1=Yan |first1=Shuchang |last2=Yang |first2=Jingjing |title=New interpretation on Centenary History of Chinese Psychological Society |journal=Psychological Science |volume=44 |issue=4 |date=2021 |pages=982–988 |doi=10.16719/j.cnki.1671-6981.20210433 |url=https://jps.ecnu.edu.cn/EN/Y2021/V44/I4/982 |access-date=2. 11. 2026 |language=zh}}&lt;/ref&gt;

U novembru 1936. 34 psihologa iz [[Peking]]a, [[Šangaj]]a, [[Nanjing]]a i drugih gradova potpisala su poziv za osnivanje novog nacionalnog udruženja. Osnivačka skupština novouspostavljenog Kineskog psihološkog društva održana je 24. januara 1937. u Nanjingu. Za predsjedavajućeg njegovog upravnog tijela izabran je Lu Zhiwei. Zbog ratnih okolnosti i početka [[Drugi kinesko-japanski rat|Drugog kinesko-japanskog rata]], Društvo je nakon približno šest mjeseci ponovo prestalo s radom.&lt;ref name=&quot;CPS&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Yan_Yang_2021&quot; /&gt;

=== Obnova nakon osnivanja Narodne Republike Kine ===

Nakon osnivanja [[Narodna Republika Kina|Narodne Republike Kine]] 1949. pokrenute su pripreme za ponovno organizovanje nacionalnog psihološkog udruženja. Pripremni odbor osnovan je 3. oktobra 1953, a na njegovom čelu bio je psiholog Pan Shu, uz Cao Richanga kao zamjenika predsjednika. Kinesko psihološko društvo formalno je obnovljeno u [[Peking]]u 1. augusta 1955, kada je održana i prva skupština članova. Za predsjednika prvog upravnog odbora izabran je Pan Shu.&lt;ref name=&quot;CPS_Past_Leaders&quot;&gt;{{cite web |title=中国心理学会历任领导 |trans-title=Dosadašnji predsjednici Kineskog psihološkog društva |website=Kinesko psihološko društvo |url=https://www.cpsbeijing.org/about/leaders/index.htm |access-date=2. 11. 2026 |language=zh}}&lt;/ref&gt;

U novembru 1956. pokrenut je časopis ''[[Acta Psychologica Sinica]]'', namijenjen objavljivanju naučnih radova iz [[Psihologija|psihologije]]. Časopis je prestao izlaziti u maju 1966, u periodu političkih i društvenih previranja povezanih s [[Kulturna revolucija|Kulturnom revolucijom]]. I djelovanje Društva bilo je prekinuto, a njegove aktivnosti obnovljene su u novembru 1977. U maju 1978. održan je stručni skup u [[Hangzhou]]u, na kojem se raspravljalo o psihologiji [[Wilhelm Wundt|Wilhelma Wundta]], [[Razvojna psihologija|razvojnoj]] i [[Edukacijska psihologija|obrazovnoj psihologiji]]. Od tog perioda Društvo je nastavilo redovno djelovanje i razvoj svojih naučnih aktivnosti.&lt;ref name=&quot;Yan_Yang_2021&quot; /&gt;

== Ciljevi i djelatnosti ==

Kinesko psihološko društvo je neprofitno naučno udruženje čija je osnovna svrha okupljanje [[psiholog]]a i drugih stručnjaka iz oblasti psiholoških nauka, podsticanje naučnog istraživanja i akademske razmjene te unapređivanje [[Psihologija|psihologije]] i širenje psiholoških znanja. U njegovoj djelatnosti zastupljeni su naučni skupovi, stručne rasprave, izdavaštvo, [[obrazovanje]] i usavršavanje, međunarodna saradnja i popularizacija nauke.&lt;ref name=&quot;CPS_Historical_Legacy&quot;&gt;{{cite web |title=Historical Legacy and Influence |website=Chinese Psychological Society |url=https://english.psysoc.org.cn/about/ |access-date=2. 11. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Društvo organizuje nacionalne naučne konferencije i skupove posvećene pojedinim oblastima psihologije, na kojima istraživači predstavljaju rezultate svojih radova i razmjenjuju stručna iskustva.&lt;ref name=&quot;CPS_Historical_Legacy&quot; /&gt;

Društvo učestvuje i u popularizaciji psiholoških znanja, organiziranju stručnog obrazovanja i usavršavanja te razvoju primjene psihologije u društvenim i profesionalnim područjima. Njegove aktivnosti obuhvataju i razvoj stručnih standarda, psihološko savjetovanje i usluge, psihološku procjenu i podršku različitim grupama stanovništva.&lt;ref name=&quot;CPS_Historical_Legacy&quot; /&gt;

== Organizacija i članstvo ==

Društvo djeluje na nacionalnom nivou, a njegove aktivnosti koordinišu skupština članova, upravni organi, sekretarijat i specijalizirana tijela. Organizovano je prema pojedinim granama psihologije i funkcionalnim područjima djelovanja. Među njegovim organizacijskim jedinicama nalaze se stručni odbori, radni odbori i odbori za uređivanje naučnih časopisa. Djelovanje na regionalnom nivou ostvaruje u saradnji s psihološkim društvima u kineskim pokrajinama, autonomnim regijama i gradovima pod neposrednom centralnom upravom.&lt;ref name=&quot;CPS_Historical_Legacy&quot; /&gt;

Članstvo obuhvata pojedince i organizacije. Pojedinačni članovi uključuju redovne, [[student]]e, članove iz [[Hong Kong]]a, [[Makao|Macaa]] i [[Tajvan]]a te strane članove. Društvo dodjeljuje i status člana s posebnim akademskim priznanjem stručnjacima koji su svojim radom značajno doprinijeli razvoju psihologije i samog Društva. Institucionalno članstvo obuhvata akademske i druge organizacije koje djeluju u oblastima psihologije i srodnih nauka.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Chinese Psychological Society Membership Standards and Guidelines |url=https://english.psysoc.org.cn/membership/ |website=Chinese Psychological Society |access-date=2. novembar 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Kinesko psihološko društvo okuplja približno 25.000 pojedinačnih članova i 48 akademskih institucionalnih članova. U njegovoj strukturi djeluju 41 stručni odbor, 13 radnih odbora i 31 pokrajinski odbor. Broj članova i organizacijskih jedinica mijenja se u skladu s razvojem Društva.&lt;ref name=&quot;CPS_Historical_Legacy&quot; /&gt;

== Naučni časopisi ==

Kinesko psihološko društvo je izdavač dva značajna naučna [[časopis]]a: ''[[Acta Psychologica Sinica]]'' i ''Journal of Psychological Science''.

''[[Acta Psychologica Sinica]]'' pokrenut je u novembru 1956. Objavljuje izvorne empirijske i teorijske radove iz različitih oblasti psihologije. Časopis zajednički podržavaju Kinesko psihološko društvo i Institut za psihologiju Kineske akademije nauka, a izdaje ga Science Press. Uvršten je u međunarodne i nacionalne bibliografske i citatne baze, među kojima su [[Scopus]], [[Emerging Sources Citation Index]], [[PsycInfo]] i [[Chinese Science Citation Database]].&lt;ref&gt;{{cite web |title=Acta Psychologica Sinica |url=https://cpschina.org/journals/acta/ |website=Chinese Psychological Society |access-date=2. novembar 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

''Journal of Psychological Science'' dvomjesečni je naučni časopis koji objavljuje radove iz različitih područja psihologije. Njegov prethodnik bio je časopis ''Information on Psychological Sciences'', pokrenut 1964. Publikacija je ponovo počela izlaziti 1981, a 1991. dobila je današnji naziv. Časopis organizuje Kinesko psihološko društvo u saradnji s [[Istočnokineski normalni univerzitet|Istočnokineskim normalnim univerzitetom]], dok izdavanje vodi uredništvo časopisa.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Psychological Science |url=https://cpschina.org/journals/psychological/ |website=Chinese Psychological Society |access-date=2. novembar 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Međunarodna saradnja ==

Kinesko psihološko društvo razvija saradnju s međunarodnim naučnim organizacijama i nacionalnim psihološkim udruženjima. Godine 1980. postalo je član [[Međunarodni savez psiholoških nauka|Međunarodnog saveza psiholoških nauka]] (IUPsyS), a 1984. pridružilo se [[Međunarodno udruženje primijenjene psihologije|Međunarodnom udruženju primijenjene psihologije]] (IAAP).&lt;ref name=&quot;CPS_Historical_Legacy&quot; /&gt;

Godine 2004. Društvo je bilo domaćin Međunarodnog kongresa psihologije, jednog od najznačajnijih međunarodnih naučnih skupova u toj oblasti. Organizovalo je i međunarodne forume i regionalne skupove, uključujući trilateralni forum psiholoških društava [[Kina|Kine]], [[Japan]]a i [[Južna Koreja|Južne Koreje]], čije je održavanje dogovoreno 2011. radi unapređivanja naučne razmjene i zajedničke istraživačke saradnje.&lt;ref name=&quot;CPS_Historical_Legacy&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=International Exchange |url=https://english.psysoc.org.cn/international/ |website=Chinese Psychological Society |access-date=2. novembar 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Američko psihološko udruženje]]
* [[Kineska akademija nauka]]
* [[Kinesko udruženje za nauku i tehnologiju]]
* [[Međunarodni savez psiholoških nauka]]
* [[Mentalno zdravlje u Kini]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://english.psysoc.org.cn/ Službeni sajt] {{en simbol}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Psihologija]]
[[Kategorija:Naučna udruženja u Kini]]
[[Kategorija:Psihološka društva]]
[[Kategorija:naučne organizacije osnovane 1921.]]</text>
      <sha1>415pnzr5jbuuveelym79m9dstmpmk7y</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3938601</id>
      <parentid>3938588</parentid>
      <timestamp>2026-11-03T07:44:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3938601</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12024" sha1="ph3gk9ox4mysiilmr8uwctlrgb4o4rz" xml:space="preserve">{{Infokutija svjetska organizacija
| zvanično_ime                  = Kinesko psihološko društvo
| izvorno_ime                   = 中国心理学会
| ime_genitiv                   = Kineskog psihološkog društva
| zastava                       =
| zastava_širina                =
| grb                           = Kinesko psihološko društvo (logo).jpg
| grb_širina                    = 150px
| vrsta_simbola                 = 
| uzrečica                      =
| himna                         =
| karta                         =
| glavno_sjedište               = [[Peking]], [[Kina]]
| službeni_jezik                = [[Kineski jezik|kineski]]
| broj zemalja članica          = Oko 25.000 pojedinačnih članova
| vrsta_prve_vlasti             = Predsjednik
| vladar_prva_vlast             =
| vrsta_druge_vlasti             = Glavno tijelo
| vladar_druga_vlast             = Skupština članova
| vrsta_treće_vlasti             = Organizacijske jedinice
| vladar_treća_vlast             = 41 stručni odbor i 13 radnih odbora
| vrsta_četvrti_vlasti           =
| vladar_četvrti_vlast           =
| datum_osnivanja                = {{Početni datum i godine|1921|08|05}}
| web_stranica                   = [https://english.psysoc.org.cn/ english.psysoc.org.cn]
| komentar                       = Nacionalno naučno udruženje psihologa u Kini, osnovano 1921; djelovanje mu je obnavljano nakon više prekida.
}}
'''Kinesko psihološko društvo''' ({{zh|中国心理学会}}, CPS) je naučno udruženje [[psiholog]]a u [[Kina|Kini]]. Osnovano je 1921. u [[Nanjing]]u, kao jedno od prvih nacionalnih naučnih udruženja u toj zemlji. Njegovo djelovanje bilo je prekidano u više navrata zbog političkih i društvenih promjena u Kini, a organizacija je ponovo uspostavljena 1955. Društvo okuplja istraživače i stručnjake iz različitih oblasti [[Psihologija|psihologije]], organizuje naučne skupove, podstiče istraživački rad i objavljuje naučne [[časopis]]e.

== Historija ==

=== Osnivanje i djelovanje između dva svjetska rata ===

Prvo Kinesko psihološko društvo osnovano je u ljeto 1921. u Nanjingu, na inicijativu polaznika ljetnog kursa psihologije održanog na Višoj normalnoj školi u Nanjingu. Osnivačka skupština Kineskog psihološkog udruženja održana je 5. augusta 1921. u privremenoj velikoj dvorani te škole. Za prvog predsjednika izabran je psiholog Zhang Yaoxiang. Udruženje je okupljalo tadašnje kineske psihologe i predstavljalo jednu od prvih organizovanih platformi za razvoj psihologije kao naučne discipline u zemlji.&lt;ref name=&quot;CPS&quot;&gt;{{cite web |title=〖公告〗举办中国心理学会成立100周年大会暨新时代中国心理学发展研讨会的公告 |trans-title=Obavijest o održavanju skupa povodom stote godišnjice osnivanja Kineskog psihološkog društva |website=Kinesko psihološko društvo |url=https://www.cpsbeijing.org/cms/show.action?channelid=0000000036&amp;code=publish_402880766305a05d016305ffc2710078&amp;newsid=fd55e10848dd4e4083e13b37fb714dd5 |access-date=2. 11. 2026 |language=zh}}&lt;/ref&gt;

Jedna od prvih aktivnosti udruženja bilo je pokretanje časopisa ''Xinli'' (&quot;Psihologija&quot;), Prvi broj časopisa objavljen je 1922, a časopis je bio prvi specijalizirani psihološki časopis u [[Azija|Aziji]]. Udruženje je organizovalo i naučna predavanja i skupove, čime je doprinosilo povezivanju istraživača i širenju psiholoških znanja. Prestalo je djelovati 1927.&lt;ref name=&quot;Yan_Yang_2021&quot;&gt;{{cite journal |last1=Yan |first1=Shuchang |last2=Yang |first2=Jingjing |title=New interpretation on Centenary History of Chinese Psychological Society |journal=Psychological Science |volume=44 |issue=4 |date=2021 |pages=982–988 |doi=10.16719/j.cnki.1671-6981.20210433 |url=https://jps.ecnu.edu.cn/EN/Y2021/V44/I4/982 |access-date=2. 11. 2026 |language=zh}}&lt;/ref&gt;

U novembru 1936. 34 psihologa iz [[Peking]]a, [[Šangaj]]a, [[Nanjing]]a i drugih gradova potpisala su poziv za osnivanje novog nacionalnog udruženja. Osnivačka skupština novouspostavljenog Kineskog psihološkog društva održana je 24. januara 1937. u Nanjingu. Za predsjedavajućeg njegovog upravnog tijela izabran je Lu Zhiwei. Zbog ratnih okolnosti i početka [[Drugi kinesko-japanski rat|Drugog kinesko-japanskog rata]], Društvo je nakon približno šest mjeseci ponovo prestalo s radom.&lt;ref name=&quot;CPS&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Yan_Yang_2021&quot; /&gt;

=== Obnova nakon osnivanja Narodne Republike Kine ===

Nakon osnivanja [[Narodna Republika Kina|Narodne Republike Kine]] 1949. pokrenute su pripreme za ponovno organizovanje nacionalnog psihološkog udruženja. Pripremni odbor osnovan je 3. oktobra 1953, a na njegovom čelu bio je psiholog Pan Shu, uz Cao Richanga kao zamjenika predsjednika. Kinesko psihološko društvo formalno je obnovljeno u [[Peking]]u 1. augusta 1955, kada je održana i prva skupština članova. Za predsjednika prvog upravnog odbora izabran je Pan Shu.&lt;ref name=&quot;CPS_Past_Leaders&quot;&gt;{{cite web |title=中国心理学会历任领导 |trans-title=Dosadašnji predsjednici Kineskog psihološkog društva |website=Kinesko psihološko društvo |url=https://www.cpsbeijing.org/about/leaders/index.htm |access-date=2. 11. 2026 |language=zh}}&lt;/ref&gt;

U novembru 1956. pokrenut je časopis ''[[Acta Psychologica Sinica]]'', namijenjen objavljivanju naučnih radova iz [[Psihologija|psihologije]]. Časopis je prestao izlaziti u maju 1966, u periodu političkih i društvenih previranja povezanih s [[Kulturna revolucija|Kulturnom revolucijom]]. I djelovanje Društva bilo je prekinuto, a njegove aktivnosti obnovljene su u novembru 1977. U maju 1978. održan je stručni skup u [[Hangzhou]]u, na kojem se raspravljalo o psihologiji [[Wilhelm Wundt|Wilhelma Wundta]], [[Razvojna psihologija|razvojnoj]] i [[Edukacijska psihologija|obrazovnoj psihologiji]]. Od tog perioda Društvo je nastavilo redovno djelovanje i razvoj svojih naučnih aktivnosti.&lt;ref name=&quot;Yan_Yang_2021&quot; /&gt;

== Ciljevi i djelatnosti ==

Kinesko psihološko društvo je neprofitno naučno udruženje čija je osnovna svrha okupljanje [[psiholog]]a i drugih stručnjaka iz oblasti psiholoških nauka, podsticanje naučnog istraživanja i akademske razmjene te unapređivanje [[Psihologija|psihologije]] i širenje psiholoških znanja. U njegovoj djelatnosti zastupljeni su naučni skupovi, stručne rasprave, izdavaštvo, [[obrazovanje]] i usavršavanje, međunarodna saradnja i popularizacija nauke.&lt;ref name=&quot;CPS_Historical_Legacy&quot;&gt;{{cite web |title=Historical Legacy and Influence |website=Chinese Psychological Society |url=https://english.psysoc.org.cn/about/ |access-date=2. 11. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Društvo organizuje nacionalne naučne konferencije i skupove posvećene pojedinim oblastima psihologije, na kojima istraživači predstavljaju rezultate svojih radova i razmjenjuju stručna iskustva.&lt;ref name=&quot;CPS_Historical_Legacy&quot; /&gt;

Društvo učestvuje i u popularizaciji psiholoških znanja, organiziranju stručnog obrazovanja i usavršavanja te razvoju primjene psihologije u društvenim i profesionalnim područjima. Njegove aktivnosti obuhvataju i razvoj stručnih standarda, psihološko savjetovanje i usluge, psihološku procjenu i podršku različitim grupama stanovništva.&lt;ref name=&quot;CPS_Historical_Legacy&quot; /&gt;

== Organizacija i članstvo ==

Društvo djeluje na nacionalnom nivou, a njegove aktivnosti koordinišu skupština članova, upravni organi, sekretarijat i specijalizirana tijela. Organizovano je prema pojedinim granama psihologije i funkcionalnim područjima djelovanja. Među njegovim organizacijskim jedinicama nalaze se stručni odbori, radni odbori i odbori za uređivanje naučnih časopisa. Djelovanje na regionalnom nivou ostvaruje u saradnji s psihološkim društvima u kineskim pokrajinama, autonomnim regijama i gradovima pod neposrednom centralnom upravom.&lt;ref name=&quot;CPS_Historical_Legacy&quot; /&gt;

Članstvo obuhvata pojedince i organizacije. Pojedinačni članovi uključuju redovne, [[student]]e, članove iz [[Hong Kong]]a, [[Makao|Macaa]] i [[Tajvan]]a te strane članove. Društvo dodjeljuje i status člana s posebnim akademskim priznanjem stručnjacima koji su svojim radom značajno doprinijeli razvoju psihologije i samog Društva. Institucionalno članstvo obuhvata akademske i druge organizacije koje djeluju u oblastima psihologije i srodnih nauka.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Chinese Psychological Society Membership Standards and Guidelines |url=https://english.psysoc.org.cn/membership/ |website=Chinese Psychological Society |access-date=2. novembar 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Kinesko psihološko društvo okuplja približno 25.000 pojedinačnih članova i 48 akademskih institucionalnih članova. U njegovoj strukturi djeluju 41 stručni odbor, 13 radnih odbora i 31 pokrajinski odbor. Broj članova i organizacijskih jedinica mijenja se u skladu s razvojem Društva.&lt;ref name=&quot;CPS_Historical_Legacy&quot; /&gt;

== Naučni časopisi ==

Kinesko psihološko društvo je izdavač dva značajna naučna [[časopis]]a: ''[[Acta Psychologica Sinica]]'' i ''Journal of Psychological Science''.

''[[Acta Psychologica Sinica]]'' pokrenut je u novembru 1956. Objavljuje izvorne empirijske i teorijske radove iz različitih oblasti psihologije. Časopis zajednički podržavaju Kinesko psihološko društvo i Institut za psihologiju Kineske akademije nauka, a izdaje ga Science Press. Uvršten je u međunarodne i nacionalne bibliografske i citatne baze, među kojima su [[Scopus]], [[Emerging Sources Citation Index]], [[PsycInfo]] i [[Chinese Science Citation Database]].&lt;ref&gt;{{cite web |title=Acta Psychologica Sinica |url=https://cpschina.org/journals/acta/ |website=Chinese Psychological Society |access-date=2. novembar 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

''Journal of Psychological Science'' dvomjesečni je naučni časopis koji objavljuje radove iz različitih područja psihologije. Njegov prethodnik bio je časopis ''Information on Psychological Sciences'', pokrenut 1964. Publikacija je ponovo počela izlaziti 1981, a 1991. dobila je današnji naziv. Časopis organizuje Kinesko psihološko društvo u saradnji s [[Istočnokineski normalni univerzitet|Istočnokineskim normalnim univerzitetom]], dok izdavanje vodi uredništvo časopisa.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Psychological Science |url=https://cpschina.org/journals/psychological/ |website=Chinese Psychological Society |access-date=2. novembar 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Međunarodna saradnja ==

Kinesko psihološko društvo razvija saradnju s međunarodnim naučnim organizacijama i nacionalnim psihološkim udruženjima. Godine 1980. postalo je član [[Međunarodni savez psiholoških nauka|Međunarodnog saveza psiholoških nauka]] (IUPsyS), a 1984. pridružilo se [[Međunarodno udruženje primijenjene psihologije|Međunarodnom udruženju primijenjene psihologije]] (IAAP).&lt;ref name=&quot;CPS_Historical_Legacy&quot; /&gt;

Godine 2004. Društvo je bilo domaćin Međunarodnog kongresa psihologije, jednog od najznačajnijih međunarodnih naučnih skupova u toj oblasti. Organizovalo je i međunarodne forume i regionalne skupove, uključujući trilateralni forum psiholoških društava [[Kina|Kine]], [[Japan]]a i [[Južna Koreja|Južne Koreje]], čije je održavanje dogovoreno 2011. radi unapređivanja naučne razmjene i zajedničke istraživačke saradnje.&lt;ref name=&quot;CPS_Historical_Legacy&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=International Exchange |url=https://english.psysoc.org.cn/international/ |website=Chinese Psychological Society |access-date=2. novembar 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Američko psihološko udruženje]]
* [[Chen Daqi]]
* [[Kineska akademija nauka]]
* [[Kinesko udruženje za nauku i tehnologiju]]
* [[Međunarodni savez psiholoških nauka]]
* [[Mentalno zdravlje u Kini]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://english.psysoc.org.cn/ Službeni sajt] {{en simbol}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Psihologija]]
[[Kategorija:Naučna udruženja u Kini]]
[[Kategorija:Psihološka društva]]
[[Kategorija:naučne organizacije osnovane 1921.]]</text>
      <sha1>ph3gk9ox4mysiilmr8uwctlrgb4o4rz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nekropola Dubravka-Sveta Barbara</title>
    <ns>0</ns>
    <id>539159</id>
    <redirect title="Nekropola sveta Barbara" />
    <revision>
      <id>3938549</id>
      <timestamp>2026-11-02T16:49:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Prof saxx</username>
        <id>3002</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Nekropola sveta Barbara]]</comment>
      <origin>3938549</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="39" sha1="l1dycz39mgdhmww1szy121qkstall2d" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Nekropola sveta Barbara]]</text>
      <sha1>l1dycz39mgdhmww1szy121qkstall2d</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Datoteka:Kinesko psihološko društvo (logo).jpg</title>
    <ns>6</ns>
    <id>539160</id>
    <revision>
      <id>3938581</id>
      <timestamp>2026-11-02T22:51:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>{{Infoslika
|Opis= Logotip Kineskog psihološkog društva. Slika se koristi u svrhu vizuelne identifikacije organizacije u infokutiji na vrhu članka.
|Izvor= https://baike.baidu.com/en/item/Chinese%20Psychological%20Society/44701
|Datum= 2. novembar 2026.
|Autor= Kinesko psihološko društvo 
|Objašnjenje= Poštena upotreba (Fair use) u članku [[Kinesko psihološko društvo]]. Slika služi isključivo u edukativne svrhe za vizuelnu identifikaciju organizacije i ne ugrožava originalnu tržišnu vrijednos...</comment>
      <origin>3938581</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="619" sha1="5eetgvfqi0to9tjwr95q6yxz2rkngql" xml:space="preserve">== Sažetak ==
{{Infoslika
|Opis= Logotip Kineskog psihološkog društva. Slika se koristi u svrhu vizuelne identifikacije organizacije u infokutiji na vrhu članka.
|Izvor= https://baike.baidu.com/en/item/Chinese%20Psychological%20Society/44701
|Datum= 2. novembar 2026.
|Autor= Kinesko psihološko društvo 
|Objašnjenje= Poštena upotreba (Fair use) u članku [[Kinesko psihološko društvo]]. Slika služi isključivo u edukativne svrhe za vizuelnu identifikaciju organizacije i ne ugrožava originalnu tržišnu vrijednost vlasnika autorskih prava.
}}

== Licenciranje ==
{{Logotip|datoteka ima obrazloženje=da}}</text>
      <sha1>5eetgvfqi0to9tjwr95q6yxz2rkngql</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Naučne organizacije osnovane 1921.</title>
    <ns>14</ns>
    <id>539161</id>
    <revision>
      <id>3938585</id>
      <timestamp>2026-11-02T22:59:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: [[Kategorija:Naučne organizacije po godini osnivanja]] [[Kategorija:Naučne organizacije osnovane 1920-ih]] [[Kategorija:Organizacije osnovane 1921.]] [[Kategorija:1921. u nauci]]</comment>
      <origin>3938585</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="180" sha1="ryb5o4c4hfiie5g59jliv2bi7p78x5e" xml:space="preserve">[[Kategorija:Naučne organizacije po godini osnivanja]]
[[Kategorija:Naučne organizacije osnovane 1920-ih]]
[[Kategorija:Organizacije osnovane 1921.]]
[[Kategorija:1921. u nauci]]</text>
      <sha1>ryb5o4c4hfiie5g59jliv2bi7p78x5e</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Naučne organizacije po godini osnivanja</title>
    <ns>14</ns>
    <id>539162</id>
    <revision>
      <id>3938587</id>
      <timestamp>2026-11-02T23:07:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Commonscat|Scientific organizations by year of establishment}} *'''{{C|Naučne organizacije}}''' po '''{{C|Organizacije po godini osnivanja|godini osnivanja}}'''. {{Roditeljska kategorija}}  [[Category:Naučne organizacije po datumu osnivanja| 1Godina]] [[Category:Organizacije po temi i godini osnivanja]]</comment>
      <origin>3938587</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="308" sha1="4tud8cd12yxkkoi9hjjrs7yt4txhg31" xml:space="preserve">{{Commonscat|Scientific organizations by year of establishment}}
*'''{{C|Naučne organizacije}}''' po '''{{C|Organizacije po godini osnivanja|godini osnivanja}}'''.
{{Roditeljska kategorija}}

[[Category:Naučne organizacije po datumu osnivanja| 1Godina]]
[[Category:Organizacije po temi i godini osnivanja]]</text>
      <sha1>4tud8cd12yxkkoi9hjjrs7yt4txhg31</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3938633</id>
      <parentid>3938587</parentid>
      <timestamp>2026-11-03T11:26:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3938633</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="312" sha1="pmgwsk68sd13lhp8hwlsb9k4mcf7n7p" xml:space="preserve">{{Commonscat|Scientific organizations by year of establishment}}
*'''{{C|Naučne organizacije}}''' po '''{{C|Organizacije po godini osnivanja|godini osnivanja}}'''.
{{Roditeljska kategorija}}

[[Kategorija:Naučne organizacije po datumu osnivanja| 1Godina]]
[[Kategorija:Organizacije po temi i godini osnivanja]]</text>
      <sha1>pmgwsk68sd13lhp8hwlsb9k4mcf7n7p</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Kinesko psihološko društvo</title>
    <ns>1</ns>
    <id>539163</id>
    <revision>
      <id>3938589</id>
      <timestamp>2026-11-02T23:11:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>https://fountain.toolforge.org/editathons/wikipedijin-azijski-mjesec-bs-2026</comment>
      <origin>3938589</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33" sha1="3jgtr7on3k3cem51l0w2nxltd5liyje" xml:space="preserve">{{Azijski mjesec 2026 - članak}}</text>
      <sha1>3jgtr7on3k3cem51l0w2nxltd5liyje</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Naučne organizacije osnovane 1892.</title>
    <ns>14</ns>
    <id>539164</id>
    <revision>
      <id>3938603</id>
      <timestamp>2026-11-03T07:48:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: [[Kategorija:Naučne organizacije po godini osnivanja]] [[Kategorija:Naučne organizacije osnovane 1890-ih]] [[Kategorija:Organizacije osnovane 1892.]] [[Kategorija:1892. u nauci]]</comment>
      <origin>3938603</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="180" sha1="k0w1q12y17ydo0yp3kmxlqagljfcb4u" xml:space="preserve">[[Kategorija:Naučne organizacije po godini osnivanja]]
[[Kategorija:Naučne organizacije osnovane 1890-ih]]
[[Kategorija:Organizacije osnovane 1892.]]
[[Kategorija:1892. u nauci]]</text>
      <sha1>k0w1q12y17ydo0yp3kmxlqagljfcb4u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Afera &quot;Santorini&quot;</title>
    <ns>0</ns>
    <id>539165</id>
    <revision>
      <id>3938604</id>
      <timestamp>2026-11-03T07:51:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija vojna operacija | naziv           = Afera &quot;Santorini&quot; | dio             =  | podnaslov       =  | slika           = Santorini affair II.jpg | alt             =  | opis_slike      =  | obim            =  | vrsta           =  | lokacija        =  | lokacija2       = &lt;!-- 2 do 10 za više lokacija --&gt; | koordinate      =  | koordinate2     = &lt;!-- 2 do 10 za više lokacija --&gt; | karta_vrsta     =  | karta_veličina  =  | karta_opis      =  | karta_oznaka    =  | kart...</comment>
      <origin>3938604</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8099" sha1="h8510tziumas0nt1df9scvcc69wdla1" xml:space="preserve">{{Infokutija vojna operacija
| naziv           = Afera &quot;Santorini&quot;
| dio             = 
| podnaslov       = 
| slika           = Santorini affair II.jpg
| alt             = 
| opis_slike      = 
| obim            = 
| vrsta           = 
| lokacija        = 
| lokacija2       = &lt;!-- 2 do 10 za više lokacija --&gt;
| koordinate      = 
| koordinate2     = &lt;!-- 2 do 10 za više lokacija --&gt;
| karta_vrsta     = 
| karta_veličina  = 
| karta_opis      = 
| karta_oznaka    = 
| karta_oznaka2   = &lt;!-- 2 do 10 za više lokacija --&gt;
| planirano       = 
| planirano_od    = 
| komandant       = 
| cilj            = Zaplijenjen brod &quot;Santorini&quot; koji je krijumčario oružje
| meta            = 
| datum           = maj 2001.
| vrijeme         = 
| vrijeme-početak = 
| vrijeme-kraj    = 
| vremenska_zona  = 
| izvršilac       = [[Shayetet 13]]
| ishod           = Uspješno izvedeno
| gubici          = 
| ubijeno         = 
| povrijeđeno     = 
}}
'''Santorini''' je bio ribarski brod korišten za krijumčarenje oružja, koji je u maju 2001.  zaplijenila izraelska pomorska komandoska jedinica [[Shayetet 13]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://mivzakim.net/|title=מבזקים.נט » מבזקי חדשות לפי קטגוריה » חדשות|website=mivzakim.net}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.waronline.org/en/analysis/pal_weapons.htm|title=Weapons Found on 'Karine-A' and 'Santorini'}}&lt;/ref&gt; Bio je to prvi brod uhvaćen u pokušaju krijumčarenja oružja na teritorije pod palestinskom kontrolom.&lt;ref name=&quot;haaretz&quot; /&gt; U maju 2002, tri člana posade &quot;Santorinija&quot; osuđena su zbog pokušaja krijumčarenja oružja u [[Pojas Gaze]].&lt;ref name=&quot;haaretz&quot;&gt;{{cite news|last=Harel|first=Amos|title=Military tribunal convicts three 'Santorini' crew members|url=https://www.haaretz.com/news/military-tribunal-convicts-three-santorini-crew-members-1.25671|archive-url=https://web.archive.org/web/20100611055355/http://www.haaretz.com/news/military-tribunal-convicts-three-santorini-crew-members-1.25671|url-status=dead|archive-date=June 11, 2010|access-date=28 March 2011|newspaper=Haaretz|date=12 December 2002}}&lt;/ref&gt;

== Operacija ==
Posadu broda predvodio je kapetan Div Va'iza, libanski državljanin, a u njoj su bila i dva njegova rođaka, Hussein Va'iza i Fahdi Awadwas. Njih trojica su bili profesionalni krijumčari;&lt;ref name=&quot;haaretz&quot; /&gt; četvrti član posade bio je Va'izin sin. Posadu je angažovala organizacija [[Narodni front oslobođenja Palestine – generalna komanda]] (PFLP-GC), koju je vodio [[Ahmed Jibril]],&lt;ref name=&quot;haaretz&quot; /&gt; sa zadatkom da prokrijumčare oružje u Gazu. Posada je odbila tu operaciju smatrajući je previše rizičnom, ali su pristali da oružje prevezu na lokaciju u blizini egipatske obale na [[Sinaj]]u, gdje bi ih dočekali agenti PFLP-GC-a. Posada je tri puta bezuspješno pokušala ostvariti susret s agentima na Sinaju, a tokom četvrtog pokušaja su uhvaćeni.&lt;ref name=&quot;haaretz&quot; /&gt;

&quot;Santorini&quot; je isplovio iz sjevernog [[Bejrut]]a 6. maja 2001, prevozeći oružje spakovano u burad. Plan im je bio da burad ostave u moru, usidrena na unaprijed određenom mjestu, kako bi ih kasnije preuzeli agenti koji su djelovali sa Sinaja.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://pqasb.pqarchiver.com/jpost/access/72562608.html?dids=72562608:72562608&amp;FMT=ABS&amp;FMTS=ABS:FT&amp;date=May+08%2C+2001&amp;author=DAVID+RUDGE%2C+Arieh+O%27Sullivan+and+Lamia+Lahoud+contributed+to+this+report.&amp;pub=Jerusalem+Post&amp;desc=Navy+captures+boat+full+of+weapons+bound+for+Gaza.+Cache+includes+Katyushas%2C+anti-aircraft+missiles.&amp;pqatl=google|title=Navy captures boat full of weapons bound for Gaza. Cache includes Katyushas, anti-aircraft missiles.|publisher=Jerusalem Post|date=May 8, 2001}}&lt;/ref&gt; Izviđački avion uočio je sumnjivi brod, nakon čega je komandoski tim jedinice &quot;Shayetet 13&quot; izvršio desant na plovilo od 40 tona u blizini Rosh Hanikre, nedaleko od obale na sjeveru [[Izrael]]a, na granici s [[Liban]]om.&lt;ref name=&quot;cnn&quot;&gt;{{cite news|url=http://edition.cnn.com/2001/WORLD/meast/05/07/mideast.boat/index.html|title=Boat containing weapons found off Israel|publisher=CNN|date=May 7, 2001}}&lt;/ref&gt;

== Pošiljka ==
Prema navodima [[Izraelske odbrambene snage|Izraelskih odbrambenih snaga]] (IDF), pošiljka je sadržavala sljedeće oružje:&lt;ref name=&quot;cnn&quot; /&gt;

* 50 raketnih bacača tipa &quot;Kaćuša&quot;
* Četiri protivavionske rakete &quot;Strela-2&quot; (SA-7)
* 120 protivtenkovskih ručnih bombi RKG
* 20 ručnih bacača granata
* Dva minobacača kalibra 60 mm
* 98 minobacačkih granata kalibra 60 mm
* 62 nagazne mine tipa TMA-5
* Osam protivtenkovskih mina tipa TMA-3
* 24 ručne bombe
* 30 pušaka tipa &quot;Kalašnjikov&quot;
* 116 komada municije za te puške
* 13.000 metaka kalibra 7,62 mm za &quot;Kalašnjikove&quot;

== Reakcije ==
Narodni front oslobođenja Palestine – generalna komanda: PFLP-GC je potvrdio da je pošiljka njihova,&lt;ref name=&quot;insider&quot; /&gt; a Džibril je, prema navodima izraelskog vojnog radija, izavio: &quot;Ovo nije bila prva pošiljka, niti će biti posljednja.&quot;&lt;ref name=&quot;insider&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;insidehamas&quot;&gt;{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=rWEg6Tfai_oC&amp;q=%22This+was+not+the+first+shipment,+nor+will+it+be+the+last%22|title=Inside Hamas: the untold story of militants, martyrs and spies|author=Zaki Chehab|publisher=I.B. Tauris|page=169|year=2007|isbn=978-1-84511-389-6}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;telegraph2&quot;&gt;{{cite news|url=https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/middleeast/israel/1329784/Violent-threat-to-US-for-backing-monster-Israel.html|title=Violent threat to US for backing 'monster Israel'|publisher=The Daily Telegraph|first=Alan|last=Philips|date=10 May 2001|access-date=7 April 2011}}&lt;/ref&gt;

Izrael: Premijer [[Ariel Sharon|Sharon]] je izjavio da je ovaj događaj &quot;veoma opasan razvoj situacije&quot; koji &quot;naglašava namjere [palestinskih] vlasti.&quot;&lt;ref name=&quot;telegraph&quot;&gt;{{cite news|url=https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/middleeast/israel/1329671/Israel-blames-Arafat-after-arms-seizure.html|title=Israel blames Arafat after arms seizure|publisher=The Daily Telegraph|date=9 May 2001|last=Gozani|first=Ohad|access-date=7 April 2011}}&lt;/ref&gt; Opisao je to kao izuzetno teško kršenje svih sporazuma koje je [[Yasser Arafat|Arafat]] potpisao s Izraelom.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Ahmad Jebril says weapons shipment was his group's business|url=http://www1.albawaba.com/en/news/israeli-army-strikes-pa-controlled-areas-gaza|access-date=7 April 2011|quote=Sharon added that this was a dangerous development and severe violation to the accords on the part of the PNA.}}&lt;/ref&gt;

[[Palestinska narodna samouprava]] – Palestinski ministar informisanja [[Jaser Abed Rabo]] negirao je bilo kakvu povezanost s pokušajem krijumčarenja, a glasnogovornik palestinskih vlasti Nabil Abu Rudejne izjavio je: &quot;Sigurno je da mi nemamo nikakve veze s tom pošiljkom.&quot;&lt;ref name=&quot;insider&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.israel-wat.com/a2_eng.htm|title=Weapon ship sent to the Palestinian Authority and caught|website=israelinsider.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20031204005422/http://www.israel-wat.com/a2_eng.htm |archive-date=4 December 2003 |url-status=usurped}}&lt;/ref&gt;

== Posljedice ==
U maju 2002, vojni sud je osudio tri člana posade broda &quot;Santorini&quot; zbog pokušaja krijumčarenja oružja u Gazu.&lt;ref name=&quot;haaretz&quot;/&gt; Ključna pravna pitanja bila su da li je oružje bilo namijenjeno Gazi (nad kojom je sud imao nadležnost, s obzirom na to da je tada bila pod izraelskom okupacijom) i da li je posada znala da je Gaza krajnje odredište pošiljke. Četvrti član posade, sin Vaize, oslobođen je optužbi nakon što je sud utvrdio da nije učestvovao u prethodna tri pokušaja, te da nije dokazano da je znao koje je odredište broda.&lt;ref name=&quot;haaretz&quot;/&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.israel-wat.com/pics3_eng.htm#a4 Brod s naoružanjem – &quot;Santorini&quot;]

{{Izraelsko-palestinski sukob}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:2001. u Palestini]]
[[Kategorija:2001. u Izraelu]]
[[Kategorija:Historija Palestine]]
[[Kategorija:Historija Izraela]]
[[Kategorija:Vojna historija Izraela]]
[[Kategorija:Vojna historija Palestine]]</text>
      <sha1>h8510tziumas0nt1df9scvcc69wdla1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Afera &quot;Santorini&quot;</title>
    <ns>1</ns>
    <id>539166</id>
    <revision>
      <id>3938605</id>
      <timestamp>2026-11-03T07:52:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>https://fountain.toolforge.org/editathons/wikipedijin-azijski-mjesec-bs-2026</comment>
      <origin>3938605</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33" sha1="3jgtr7on3k3cem51l0w2nxltd5liyje" xml:space="preserve">{{Azijski mjesec 2026 - članak}}</text>
      <sha1>3jgtr7on3k3cem51l0w2nxltd5liyje</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:1921. u nauci</title>
    <ns>14</ns>
    <id>539167</id>
    <revision>
      <id>3938611</id>
      <timestamp>2026-11-03T07:53:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Godina po kategoriji | m = 1 | c = 9 | d = 2 | y = 1 | kat = u nauci | sortkey = Nauka | in =  | parent = 1920-e u nauci }} {{Commonscat|1921 in science}}</comment>
      <origin>3938611</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="156" sha1="pjxxdw31e4jfh4r1eurv96wbqmkpyyh" xml:space="preserve">{{Godina po kategoriji
| m = 1
| c = 9
| d = 2
| y = 1
| kat = u nauci
| sortkey = Nauka
| in = 
| parent = 1920-e u nauci
}}
{{Commonscat|1921 in science}}</text>
      <sha1>pjxxdw31e4jfh4r1eurv96wbqmkpyyh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:1920-e u nauci</title>
    <ns>14</ns>
    <id>539168</id>
    <revision>
      <id>3938612</id>
      <timestamp>2026-11-03T07:58:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: [[Kategorija:1920-e|Nauka]] [[Kategorija:Godine u nauci|1920-e]]</comment>
      <origin>3938612</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="64" sha1="j2rnhplq2ysj3sgqwsxn7lnk8bz8m8h" xml:space="preserve">[[Kategorija:1920-e|Nauka]]
[[Kategorija:Godine u nauci|1920-e]]</text>
      <sha1>j2rnhplq2ysj3sgqwsxn7lnk8bz8m8h</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Naučne organizacije osnovane 1780.</title>
    <ns>14</ns>
    <id>539169</id>
    <revision>
      <id>3938614</id>
      <timestamp>2026-11-03T08:05:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: [[Kategorija:Naučne organizacije po godini osnivanja]] [[Kategorija:Naučne organizacije osnovane 1780-ih]] [[Kategorija:Organizacije osnovane 1780.]] [[Kategorija:1780. u nauci]]</comment>
      <origin>3938614</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="180" sha1="mq8xnyovekwii6e2g56u1zd8gswz01o" xml:space="preserve">[[Kategorija:Naučne organizacije po godini osnivanja]]
[[Kategorija:Naučne organizacije osnovane 1780-ih]]
[[Kategorija:Organizacije osnovane 1780.]]
[[Kategorija:1780. u nauci]]</text>
      <sha1>mq8xnyovekwii6e2g56u1zd8gswz01o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Organizacije osnovane 1780.</title>
    <ns>14</ns>
    <id>539170</id>
    <revision>
      <id>3938615</id>
      <timestamp>2026-11-03T08:10:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{kat tema u godini|tema=Organizacije osnovane|godina=1780}} {{Commonscat|Organizations established in 1780}}  [[Kategorija:Osnivanja u 1780.]] [[Kategorija:Organizacije osnovane 1780-ih]]</comment>
      <origin>3938615</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="188" sha1="flo78cux3ga9429wu5cyg2h3sx8hc8p" xml:space="preserve">{{kat tema u godini|tema=Organizacije osnovane|godina=1780}}
{{Commonscat|Organizations established in 1780}}

[[Kategorija:Osnivanja u 1780.]]
[[Kategorija:Organizacije osnovane 1780-ih]]</text>
      <sha1>flo78cux3ga9429wu5cyg2h3sx8hc8p</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Osnivanja u 1780.</title>
    <ns>14</ns>
    <id>539171</id>
    <revision>
      <id>3938616</id>
      <timestamp>2026-11-03T08:14:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{osnivanjekat|178|0|1779|1790}}</comment>
      <origin>3938616</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32" sha1="t9wg4irmif41mevhaa1k97mgpvljjwe" xml:space="preserve">{{osnivanjekat|178|0|1779|1790}}</text>
      <sha1>t9wg4irmif41mevhaa1k97mgpvljjwe</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Afera &quot;Karine A&quot;</title>
    <ns>0</ns>
    <id>539172</id>
    <revision>
      <id>3938619</id>
      <timestamp>2026-11-03T08:28:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija vojna operacija | naziv           = Afera &quot;Karine A&quot; | dio             =  | podnaslov       =  | slika           = Karin A weapons.jpg | alt             =  | opis_slike      = Vojna oprema zaplijenjena sa broda &quot;Karine A&quot; | obim            =  | vrsta           =  | lokacija        =  | lokacija2       = &lt;!-- 2 do 10 za više lokacija --&gt; | koordinate      =  | koordinate2     = &lt;!-- 2 do 10 za više lokacija --&gt; | karta_vrsta     =  | karta_veličina  =  | karta_...</comment>
      <origin>3938619</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21036" sha1="dc2qljtxat8bnbkk2i68cx0odqkkt7o" xml:space="preserve">{{Infokutija vojna operacija
| naziv           = Afera &quot;Karine A&quot;
| dio             = 
| podnaslov       = 
| slika           = Karin A weapons.jpg
| alt             = 
| opis_slike      = Vojna oprema zaplijenjena sa broda &quot;Karine A&quot;
| obim            = 
| vrsta           = 
| lokacija        = 
| lokacija2       = &lt;!-- 2 do 10 za više lokacija --&gt;
| koordinate      = 
| koordinate2     = &lt;!-- 2 do 10 za više lokacija --&gt;
| karta_vrsta     = 
| karta_veličina  = 
| karta_opis      = 
| karta_oznaka    = 
| karta_oznaka2   = &lt;!-- 2 do 10 za više lokacija --&gt;
| planirano       = 
| planirano_od    = 
| komandant       = 
| cilj            = Zaplijenjen brod &quot;Karine A&quot; koji je krijumčario oružje
| meta            = 
| datum           = 3. januar 2002.
| vrijeme         = 
| vrijeme-početak = 
| vrijeme-kraj    = 
| vremenska_zona  = 
| izvršilac       = [[Shayetet 13]]
| ishod           = Uspješno izvedeno
| gubici          = 
| ubijeno         = 
| povrijeđeno     = 
}}
'''Afera &quot;Karine A&quot;''', poznata i kao operacija '''Nojeva arka''' ({{Jez-he|מבצע תיבת נוח}}, transliterirano: Mivtza Teyvat Noah), bila je izraelska vojna akcija izvedena u januaru 2002, tokom koje su [[Odbrambene snage Izraela]] (IDF) zaplijenile palestinski teretni brod &quot;Karine A&quot; u [[Crveno more|Crvenom moru]].&lt;ref name=&quot;IDF Spokesman Weapons seized on the Karine A&quot;&gt;{{cite press release |url=http://www.mfa.gov.il/MFA/Government/Communiques/2002/Seizing%20of%20the%20Palestinian%20weapons%20ship%20Karine%20A%20-|title=Seizing of the Palestinian weapons ship Karine A|date=January 4, 2002|publisher=IDF|access-date=December 12, 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20101206095240/http://www.mfa.gov.il/MFA/Government/Communiques/2002/Seizing%20of%20the%20Palestinian%20weapons%20ship%20Karine%20A%20-|archive-date=6 December 2010}}&lt;/ref&gt; Prema navodima IDF-a, brod je prevozio 50 tona oružja, uključujući rakete &quot;Kaćuša&quot; kratkog dometa, protivtenkovske projektile i visokoeksplozivna sredstva.&lt;ref name=&quot;IDF Spokesman Weapons seized on the Karine A&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Statement by IDF Chief-of-Staff&quot;&gt;{{cite press release|url=http://www.mfa.gov.il/MFA/Government/Speeches%20by%20Israeli%20leaders/2002/Statement%20by%20IDF%20Chief-of-Staff%20Lt-Gen%20Shaul%20Mofaz|title=Statement by IDF Chief-of-Staff Lt.-Gen. Shaul Mofaz regarding interception of ship Karine A|date=January 4, 2002|publisher=IDF|access-date=December 12, 2009}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Address by Prime Minister Ariel Sharon&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.mfa.gov.il/MFA/Government/Speeches%20by%20Israeli%20leaders/2002/Address%20by%20PM%20Sharon%20following%20the%20seizing%20of%20the|title=Address by Prime Minister Ariel Sharon following the seizing of the ship ''Karine A''|date=January 6, 2002|publisher=IDF|access-date=December 12, 2009|location=Eilat}}&lt;/ref&gt;

== Pozadina ==
Prethodna istraga otkrila je da je kapetan broda bio pukovnik [[Omar Akawi]], aktivista [[Fatah]]a još od 1976.  i bivši pripadnik [[Palestinska narodna samouprava|Palestinske uprave]].&lt;ref name=&quot;IDF Spokesman Weapons seized on the Karine A&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Statement by IDF Chief-of-Staff&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Prison interview with Palestinian ship captain &quot;&gt;{{cite news|url=http://www.mfa.gov.il/MFA/Government/Communiques/2002/Prison%20interview%20with%20Palestinian%20ship%20captain%20smu|title=Prison interview with Palestinian ship captain smuggling 50 tons of weapons |last=Griffin |first=Jennifer |date=January 7, 2002 |work=Fox News|access-date=December 12, 2009}}&lt;/ref&gt; Prema podacima &quot;Lloyd's Lista&quot;, koji prati evidenciju o pomorskom saobraćaju širom svijeta, brod je 31. augusta 2001. od jedne libanske kompanije kupila Palestinska uprava, pod imenom [[Adel Mughrabi]].&lt;ref name=&quot;IDF Spokesman Weapons seized on the Karine A&quot; /&gt; Navodni kupac oružja, Mughrabi (poznat i kao Adel Salameh), bio je član štaba [[Yasser Arafat|Yassera Arafata]] sve do ranih 1980-ih, &quot;kada je otpušten zbog obavljanja privatnih poslova koji su bili u sukobu s njegovim službenim statusom&quot;.&lt;ref name=Whit/&gt;

Od oktobra 2000, Mughrabi je bio u kontaktu s [[Iran]]cima i [[Hezbollah]]om.&lt;ref name=&quot;IDF Spokesman Weapons seized on the Karine A&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Statement by IDF Chief-of-Staff&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Reaction of FM Peres&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.mfa.gov.il/MFA/About%20the%20Ministry/MFA%20Spokesman/2002/Reaction%20of%20FM%20Peres%20to%20seizing%20of%20the%20Karine%20A |title=Reaction of FM Peres to seizing of the Karine A |date=January 4, 2002 |publisher=IDF |access-date=December 12, 2009}}&lt;/ref&gt; Mughrabi je bio jedna od ključnih osoba za nabavku oružja za Palestince. U tome su mu pomagali komandant palestinske pomorske policije Juma'a Ghali i njegov zamjenik Fathi Ghazem. Cilj im je bio tajno dopremiti veliku količinu oružja za potrebe Palestinske uprave.&lt;ref name=&quot;IDF Spokesman Weapons seized on the Karine A&quot; /&gt; Ova operacija obuhvatala je kupovinu i osiguravanje brodova, formiranje posade, planiranje skladištenja i skrivanja oružja, njegov utovar na brodove, te transport sve do isporuke Palestinskoj upravi.&lt;ref name=&quot;IDF Spokesman Weapons seized on the Karine A&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Address by Prime Minister Ariel Sharon&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Prison interview with Palestinian ship captain &quot; /&gt;

Brod je potom otplovio u [[Sudan]], gdje je ukrcan redovni teret, a posada je zamijenjena pripadnicima Palestinske uprave.&lt;ref name=&quot;Statement by IDF Chief-of-Staff&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Prison interview with Palestinian ship captain &quot; /&gt; Brod je preimenovan iz ''Rim K'' u ''Karine A'' kada je 12. septembra registrovan u [[Tonga|Tongi]].&lt;ref name=bbc&gt;{{cite news|title=Weapons ship mystery deepens |work=BBC|access-date=June 26, 2008|date=January 10, 2002|url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/1753233.stm}}&lt;/ref&gt; Tokom novembra 2001, otplovili su u luku Hodeida u [[Jemen]]u. Nakon toga, Iranci i Hezbolah ukrcali su oružje na brod, kojim je tokom plovidbe upravljalo osoblje Palestinske uprave.&lt;ref name=&quot;Statement by IDF Chief-of-Staff&quot; /&gt; Cilj je bio transportovati oružje Palestinskoj pomorskoj policiji u blizini obala Gaze.&lt;ref name=&quot;IDF Spokesman Weapons seized on the Karine A&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Address by Prime Minister Ariel Sharon&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Prison interview with Palestinian ship captain &quot; /&gt;

Tokom decembra 2001, Mughrabi je posadi broda dao detaljna uputstva da plove prema obalama ostrva [[Kešm]] u Iranu.&lt;ref name=&quot;IDF Spokesman Weapons seized on the Karine A&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Statement by IDF Chief-of-Staff&quot; /&gt; Tamo im je prišao trajekt – najvjerovatnije iz Irana. Na tom trajektu nalazilo se oružje spakovano u 80 velikih drvenih sanduka, koji su prebačeni na brod. Posada broda zatim je smjestila to oružje u posebne vodootporne kontejnere, proizvedene isključivo u Iranu. Ovi kontejneri mogu plutati i posjeduju podesivi sistem koji određuje dubinu njihovog uranjanja.&lt;ref name=&quot;IDF Spokesman Weapons seized on the Karine A&quot; /&gt;

Nakon završetka utovara, brod je morao promijeniti kurs prema luci Hodeida zbog tehničkih problema.&lt;ref name=&quot;IDF Spokesman Weapons seized on the Karine A&quot; /&gt; Planirano je da se brod, nakon prolaska kroz kanal, susretne s tri manja plovila – koja su bila unaprijed kupljena – te da na njih prebaci teret.&lt;ref name=&quot;Prison interview with Palestinian ship captain &quot; /&gt; Ta manja plovila potom su trebala iskrcati oružje u blizini El Arisha u [[Egipat|Egiptu]].&lt;ref name=&quot;Prison interview with Palestinian ship captain &quot; /&gt; Zapovjednik Palestinske pomorske policije, Juma'a Ghali, i njegov zamjenik, Fathi Ghazem, trebali su tamo preuzeti oružje.&lt;ref name=&quot;IDF Spokesman Weapons seized on the Karine A&quot; /&gt;

== Pošiljka ==
Vrijednost samog broda procijenjena je na 400.000 dolara, civilni teret korišten za skrivanje oružja na približno 3.000.000 dolara, dok je vrijednost samog oružja procijenjena na oko 15.000.000 dolara. Pošiljka je sadržavala sljedeće oružje:&lt;ref name=&quot;IDF Spokesman Weapons seized on the Karine A&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Statement by IDF Chief-of-Staff&quot; /&gt;

* Rakete &quot;Kaćuša&quot; kalibra 122&amp;nbsp;mm
* Rakete &quot;Kaćuša&quot; kalibra 107&amp;nbsp;mm
* Minobacačke granate kalibra 80&amp;nbsp;mm
* Minobacačke granate kalibra 120&amp;nbsp;mm
* Protutenkovske rakete
* Protutenkovske mine
* Snajperske puške
* Jurišne puške [[AK-47]] (&quot;Kalašnjikov&quot;)
* Municija
* Dve i po tone snažnog eksploziva

Aškelon i drugi primorski gradovi bili bi ugroženi ovim raketama &quot;Kaćuša&quot; da su one stigle do Gaze.&lt;ref name=&quot;IDF Spokesman Weapons seized on the Karine A&quot; /&gt; Međunarodni aerodrom &quot;Ben Gurion&quot; i razni veliki izraelski gradovi također bi se našli u dometu ovih raketa da su one bile smještene na [[Zapadna obala|Zapadnoj obali]].&lt;ref name=&quot;20 years in jail &quot; /&gt; Pošiljka je dodatno sadržavala gumene čamce i ronilačku opremu. Ova oprema mogla je olakšati napade iz Gaze na primorske gradove putem mora.&lt;ref name=&quot;IDF Spokesman Weapons seized on the Karine A&quot; /&gt;

General-major Yedidya Ya'ari, komandant izraelske ratne mornarice, izvijestio je da su oružje i oprema bili upakovani u 83 sanduka, zaštićeni vodootpornom plastikom i pričvršćeni za plutače, kako bi se omogućilo njihovo ostavljanje i preuzimanje na moru.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2015-03-20 |title=Israel Intercepts Weapons Boat Carrying Missiles, Rockets to Gaza |url=https://www.jta.org/archive/israel-intercepts-weapons-boat-carrying-missiles-rockets-to-gaza |access-date=2023-06-13 |website=Jewish Telegraphic Agency |language=en-US}}&lt;/ref&gt;

== Presretanje ==
Operacija je započela 3. januara 2002. u 04:45 sati u Crvenom moru, 500 kilometara od Izraela.&lt;ref name=&quot;Statement by IDF Chief-of-Staff&quot; /&gt; Brod je plovio međunarodnim vodama na putu prema [[Sueski kanal|Sueskom kanalu]].&lt;ref name=&quot;IDF Spokesman Weapons seized on the Karine A&quot; /&gt; Komandosi izraelske ratne mornarice, uz podršku borbenih helikoptera i aviona, iznenadili su posadu i preuzeli kontrolu nad plovilom bez ispaljenog metka. Brod je dopremljen u Eilat u noći 4. januara.&lt;ref name=jvl&gt;{{cite web|title=IDF Seizes PA Weapons Ship: The Karine A Affair|work=Jewish Virtual Library|access-date=June 26, 2008|url=http://www.jewishvirtuallibrary.org/jsource/Peace/paship.html}}&lt;/ref&gt; General-major Shaul Mofaz, načelnik Generalštaba Izraelskih odbrambenih snaga (IDF), objavio je na konferenciji za novinare u [[Tel Aviv|Tel Avivu]] 4. januara da je IDF zaplijenio brod u trenutku dok se general Anthony Zinni sastajao s Arafatom kako bi podstakao pregovore između Izraela i Palestinske uprave.&lt;ref name=jvl/&gt;

== Posljedice ==
[[File:PikiWiki Israel 8136 part of the weapon ship karin A.jpg|thumb|Gornji dio jarbola broda s oružjem &quot;Karine A&quot;, koji je zaplijenila izraelska mornarica]]

Izrael i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjene Države]] tvrdili su da je Hezbollah imao određenu vezu s palestinskim brodom koji je prevozio oružje, a koji je Izrael zaplijenio. Tri pripadnika Hezbollaha, uhapšena u [[Jordan]]u, pokušala su prokrijumčariti rakete tipa &quot;kaćuša&quot; Palestincima (jordanske vlasti su kasnije oslobodile pritvorene na zahtjev libanske vlade). U maju 2002, Izrael je kod libanske obale potopio još jedno ribarsko plovilo koje je prevozilo oružje namijenjeno Palestincima. Izrael je iznio optužbe da su oružje i vojni teret nabavljeni uz pomoć Hezbolaha. Hezbollah je odbacio optužbe o umiješanosti u isporuku oružja.&lt;ref&gt;[http://www.globalsecurity.org/military/world/russia/katyusha.htm Katyusha Rocket] Global Security&lt;/ref&gt; Prema izraelskim izvještajima, brod – kupljen u Libanu – ukrcao je oružje kod iranskog ostrva Kešm, usred noći, nedaleko od iranske obale. Zatim je plovio kroz [[Omanski zaliv]], [[Arapsko more]], [[Adenski zaliv]] i [[Crveno more]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.nytimes.com/2002/01/12/world/seized-arms-would-have-vastly-extended-arafat-arsenal.html |title=Seized Arms Would Have Vastly Extended Arafat Arsenal|work=The New York Times|first=James|last=Bennet|date=January 12, 2002|access-date=May 7, 2010}}&lt;/ref&gt;

Palestinski vođa Yasser Arafat negirao je bilo kakvu umiješanost.&lt;ref name=&quot;20 years in jail &quot; /&gt; Iako Izraelske odbrambene snage (IDF) tvrde da je oružje bilo namijenjeno Palestinskoj samoupravi, drugi izvori sugerišu da je ono možda bilo upućeno u Liban, za potrebe islamske militantne grupe Hezbollah.&lt;ref name=Whit&gt;[https://www.theguardian.com/elsewhere/journalist/story/0,7792,636887,00.html &quot;The Strange Affair of Karine-A&quot;], Brian Whitaker, ''Guardian'', January 21, 2002.&lt;/ref&gt; Neki stručnjaci, poput [[Matthew Levitt|Matthewa Levitta]],&lt;ref&gt;''Hamas: Politics, Charity, and Terrorism in the Service of Jihad'', by Matthew Levitt, 2006, p. 176.&lt;/ref&gt; [[Anthony Cordesman|Anthonyja Cordesmana]]&lt;ref&gt;''The Israeli-Palestinian War: Escalating to Nowhere'', by Anthony H. Cordesman  2005, p. 277.&lt;/ref&gt; i [[Efraim Karsh|Efraima Karsha]],&lt;ref&gt;''Arafat's War: The Man and His Battle for Israeli Conquest'', by Efraim Karsh, 2004, p. 236.&lt;/ref&gt; također su podržali tezu da je brod krijumčario iransko oružje namijenjeno Palestinskoj samoupravi.&lt;ref name=&quot;20 years in jail &quot; /&gt;

Izrael je naknadno uhapsio Fuada Šubakija, Arafatovog saradnika koji je bio zadužen za finansije u Palestinskoj samoupravi, te je, shodno tome, bio glavni organizator operacije.&lt;ref name=&quot;Mastermind of 'Karine A'&quot; /&gt; Optužen je za trgovinu oružjem i uspostavljanje veza sa stranim agentom, zbog svoje uloge u finansiranju broda s oružjem.&lt;ref name=&quot;Mastermind of 'Karine A'&quot;&gt;{{cite news|url=http://fr.jpost.com/servlet/Satellite?cid=1251145154753&amp;pagename=JPArticle%2FShowFull|title=Mastermind of 'Karine A' given 20 years|last=Katz|first=Yaakov|date=August 30, 2009|work=The Jerusalem Post|access-date=December 18, 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20110813151720/http://fr.jpost.com/servlet/Satellite?cid=1251145154753&amp;pagename=JPArticle%2FShowFull|archive-date=August 13, 2011|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Godine 2006. Šubaki je pritvoren nakon racije IDF-a na zatvor u Jerihonu, gdje je boravio zajedno s Ahmedom Sa'adatom – vođom [[Narodni front oslobođenja Palestine|Narodnog fronta oslobođenja Palestine]].&lt;ref name=&quot;Mastermind of 'Karine A'&quot; /&gt; S njima su se nalazili i drugi učesnici u atentatu na bivšeg ministra turizma Rehavama Ze'evija.&lt;ref name=&quot;Mastermind of 'Karine A'&quot; /&gt; Izraelsko tužilaštvo zatražilo je kaznu od 25 godina zatvora za Šubakija, ukazujući na težinu počinjenih zločina. Sud je odlučio da Šubakiju treba izreći ublaženu kaznu, uzimajući u obzir njegovu poodmaklu dob i zdravstvene probleme.&lt;ref name=&quot;20 years in jail &quot;&gt;{{cite news|url=https://www.haaretz.com/hasen/spages/1111089.html|title=Man behind Karine A arms ship sentenced to 20 years in jail|date=August 30, 2009|work=Haaretz|access-date=December 18, 2009|archive-date=February 10, 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100210140053/http://haaretz.com/hasen/spages/1111089.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Šubaki je proglašen krivim i osuđen na 20 godina zatvora.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.haaretz.com/hasen/spages/1111089.html|title=Man behind Karine A arms ship sentenced to 20 years in jail|access-date=August 30, 2009|archive-date=February 10, 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100210140053/http://haaretz.com/hasen/spages/1111089.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://fr.jpost.com/Tags/satellite|archive-url=https://web.archive.org/web/20110813151805/http://fr.jpost.com/servlet/Satellite?cid=1251145150543&amp;pagename=JPost%2FJPArticle%2FShowFull|url-status=dead|title=Satellite News and latest stories &amp;#124; The Jerusalem Post|archive-date=August 13, 2011|website=fr.jpost.com}}&lt;/ref&gt;

Nakon hapšenja 2006, Šubaki je rekao Izraelcima da Palestinska uprava finansira terorističke ćelije poput njegove. Procijenio je da se svake dvije godine trošilo između 7 i 10 miliona dolara za kupovinu oružja za Pojas Gaze. Pored toga, još 2 miliona dolara potrošeno je na oružje za Zapadnu obalu.&lt;ref name=&quot;Mastermind of 'Karine A'&quot; /&gt; Prema Šubakijevim riječima, novac je dolazio iz međunarodne pomoći Palestinskoj upravi, poreznih sredstava koja je Izrael redovno prebacivao Palestinskoj upravi, te poreza prikupljenih u Pojasu Gaze.&lt;ref name=&quot;Mastermind of 'Karine A'&quot; /&gt; Također je priznao da je učestvovao u nabavci oružja za vođu terorističke grupe Tanzim u Gazi. Grupa Tanzim bila je poznata po napadima na vojne objekte i izraelska naselja u Pojasu Gaze.&lt;ref name=&quot;Mastermind of 'Karine A'&quot; /&gt;

Pokušaj krijumčarenja predstavljao je kršenje sporazuma između Palestinske uprave i Izraela.&lt;ref name=&quot;Statement by IDF Chief-of-Staff&quot; /&gt; Ti sporazumi preciziraju količinu i vrstu oružja koje Palestinska uprava smije posjedovati.&lt;ref name=&quot;Statement by IDF Chief-of-Staff&quot; /&gt;

[[Mohammad Javad Zarif]] tvrdi da Arafat i Fatah u to vrijeme nisu bili saveznici Irana, navodeći da Arafatu nije bilo dopušteno da se sastane s [[Ali Hamenei|ajatolahom Hameneijem]] tokom svog boravka u [[Teheran]]u – prije ovog incidenta, a u vrijeme održavanja konferencije [[Organizacija islamske saradnje|Organizacije islamske saradnje]].&lt;ref&gt;''Mr. Ambassador: A Conversation with Mohammad Javad Zarif''. Tehran: Ney Publications. p. 166.&lt;/ref&gt;

== Diplomatske posljedice ==
[[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država]] [[George W. Bush]] osjećao se lično izdanim od strane Arafata kada je dobio dokaze da su &quot;visoki palestinski zvaničnici&quot; bili umiješani u slučaj broda ''Karine A''; Arafat je, međutim, poslao pismo Bushu u kojem je &quot;negirao bilo kakvu palestinsku umiješanost&quot;.&lt;ref&gt;''The Peace Puzzle: America's Quest for Arab-Israeli Peace, 1989–2011'' by Daniel C. Kurtzer, Scott B. Lasensky, William B. Quandt, Steven L. Spiegel, and Shibley Z. Telhami {{isbn|978-0-80145147-8}} p. 164&lt;/ref&gt; Prema riječima Busha: &quot;Arafat me je slagao. Više mu nikada nisam vjerovao. Zapravo, više nikada nisam razgovarao s njim. Do proljeća 2002. zaključio sam da mir neće biti moguć dok je Arafat na vlasti.&quot;&lt;ref&gt;''Decision Points'' by George W. Bush {{isbn|978-0-307-59061-9}} pp. 400–401&lt;/ref&gt;

Prema [[Douglas Feith|Douglasu Feithu]], epizoda s brodom ''Karine A'' učvrstila je stavove potpredsjednika [[Dick Cheney|Dicka Cheneyja]] o Yasseru Arafatu i uvjerila ga da je Arafat &quot;bio dio globalne terorističke mreže.&quot;&lt;ref name=&quot;Miller2008&quot;&gt;{{cite book|last=Miller|first=Aaron David|title=The Much Too Promised Land: America's Elusive Search for Arab-Israeli Peace|url=https://books.google.com/books?id=s-LonszmTwIC|access-date=August 30, 2014|date=March 25, 2008|publisher=Random House Publishing Group|isbn=9780553904741|page=541}}&lt;/ref&gt;

Tonga je ubrzo obustavila svoj međunarodni registar brodova, ali ga je kasnije ponovo uspostavila.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.smh.com.au/articles/2003/01/13/1041990234408.html|title=The ships that died of shame|newspaper=smh.com.au|date=14 January 2003|access-date=4 January 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20090602063205/http://www.smh.com.au/articles/2003/01/13/1041990234408.html|archive-date=2 June 2009|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;International Transport Workers' Federation Seafarers' Section, Current registries listed as FOCs, accessed January 4, 2022. https://www.itfseafarers.org/en/focs/current-registries-listed-as-focs&lt;/ref&gt;

Palestinski intelektualac [[Edward Said]] prokomentarisao je: &quot;Mora se reći da je način na koji je PLO postupio u incidentu s brodom ''Karine A'' bio nesposoban i trapav, čak i ispod njihovih ionako niskih standarda.&quot;&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Said |first1=Edward W. |title=The End of the Peace Process: Oslo and After |date=18 December 2007 |publisher=Knopf Doubleday Publishing Group |isbn=978-0-307-42852-3 |page=xiv |url=https://www.google.com/books/edition/The_End_of_the_Peace_Process/xd85ltHV4boC |access-date=18 January 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Godine 2021. objavljena je knjiga pod naslovom ''A Raid on the Red Sea: The Israeli Capture of the Karine A'' (&quot;Prepad na Crvenom moru: Izraelsko zapljenjivanje broda ''Karine A''&quot;), čiji je autor Amos Gilboa, a urednik i prevodilac Yonah Jeremy Bob.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2022-05-31 |title='A Raid on the Red Sea' Book Review: Israeli Commandos Intercept an Arms Cache Destined for Terrorists |url=https://www.historynet.com/a-raid-on-the-red-sea-book-review/ |access-date=2023-06-13 |website=HistoryNet |language=en-US}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==
* Brig. Gen. Amos Gilboa, ''A Raid on the Red Sea: The Israeli Capture of the Karine A'', Yonah Jeremy Bob (Editor, Translator), Potomac Books, 2021

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.mfa.gov.il/mfa/go.asp?MFAH0l0k0 Brifing Ministarstva vanjskih poslova Izraela]
* [http://www.waronline.org/en/analysis/pal_weapons.htm Oružje pronađeno na brodovima &quot;Karine-A&quot; i &quot;Santorini&quot;]

{{Izraelsko-palestinski sukob}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:2002. u Palestini]]
[[Kategorija:2002. u Izraelu]]
[[Kategorija:Historija Palestine]]
[[Kategorija:Historija Izraela]]
[[Kategorija:Vojna historija Izraela]]
[[Kategorija:Vojna historija Palestine]]</text>
      <sha1>dc2qljtxat8bnbkk2i68cx0odqkkt7o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Afera &quot;Karine A&quot;</title>
    <ns>1</ns>
    <id>539173</id>
    <revision>
      <id>3938620</id>
      <timestamp>2026-11-03T08:29:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>https://fountain.toolforge.org/editathons/wikipedijin-azijski-mjesec-bs-2026</comment>
      <origin>3938620</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33" sha1="3jgtr7on3k3cem51l0w2nxltd5liyje" xml:space="preserve">{{Azijski mjesec 2026 - članak}}</text>
      <sha1>3jgtr7on3k3cem51l0w2nxltd5liyje</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kineska akademija nauka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>539174</id>
    <revision>
      <id>3938621</id>
      <timestamp>2026-11-03T09:20:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Rad na članku</comment>
      <origin>3938621</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7123" sha1="3jgul9ujv5g6rheyodu3hqdkdc3lwo5" xml:space="preserve">{{Izmjena u toku}}
{{Infokutija organizacija
| ime                        = Kineska akademija nauka
| izvorno_ime                = 中国科学院
| slika                      = Seal of the Chinese Academy of Sciences.png
| veličina_slike             = 200px
| opis_slike                 = Pečat Kineske akademije nauka
| skraćenica                 = CAS
| datum_osnivanja            = {{Početni datum i godine|1949|11|1}}
| vrsta                      = Nacionalna akademija prirodnih nauka i naučnoistraživačka institucija
| status                     = Aktivna
| cilj                       = Razvoj osnovnih i primijenjenih naučnih istraživanja, unapređenje nauke i tehnologije te obrazovanje naučnog kadra
| glavno_sjedište            = [[Peking]], [[Kina]]
| područje_utjecaja          = [[Kina]]
| članstvo                   = 888 domaćih i 169 stranih članova (juli 2026.)
| jezik                      = [[Kineski jezik|kineski]]
| lider_vrsta1               = Predsjednik
| lider_ime1                 = [[Hou Jianguo]]
| lider_vrsta2               = Nadređeno tijelo
| lider_ime2                 = [[Državno vijeće Narodne Republike Kine]]
| ključne_osobe              = [[Wu Zhaohui]] (potpredsjednik)
| glavni_organ               = Skupština akademika
| broj_zaposlenih            = 
| veb-sajt                   = {{URL|https://english.cas.cn/}}
| komentar                   = Nacionalna akademija nauka Narodne Republike Kine, osnovana 1949. 
}}
[[Datoteka:Chinese Academy of Sciences headquarters (20170613183619).jpg|mini|desno|300px|Zgrada sjedišta Kineske akademije nauka (2017)]]
'''Kineska akademija nauka''' ({{zh|c=中国科学院|labels=yes}}; {{en|Chinese Academy of Sciences}}, '''CAS''') nacionalna je akademija prirodnih nauka [[Narodna Republika Kina|Narodne Republike Kine]] i najviša akademska i savjetodavna institucija u oblasti [[nauka|nauke]] i [[Tehnologija|tehnologije]]. Osnovana je 1. novembra 1949, a sjedište joj je u [[Peking]]u. Obuhvata istraživačke institute, akademske odjele i visokoškolske ustanove, a njena djelatnost obuhvata istraživanja u gotovo svim područjima [[Prirodne nauke|prirodnih nauka]], razvoj visokih tehnologija, obrazovanje naučnog kadra i savjetodavnu podršku državnim institucijama.&lt;ref name=&quot;CAS_History&quot;&gt;{{cite web |title=History (1949–1960) |website=Chinese Academy of Sciences |url=https://english.cas.cn/about-cas/history/1949-1960/ |access-date=3. 11. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;CAS_Profile_2025&quot;&gt;{{cite web |title=Who We Are |website=Chinese Academy of Sciences |url=https://english.cas.cn/about-cas/profile/202512/t20251224_1141928.shtml |access-date=3. 11. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Akademija je jedna od glavnih institucija kineskog naučnoistraživačkog sistema. U njenom sastavu djeluju [[Univerzitet nauke i tehnologije Kine]] i [[Univerzitet Kineske akademije nauka]], dok je [[Šangajski tehnološki univerzitet]] osnovan u saradnji s gradskom upravom [[Šangaj]]a. Prema podacima Akademije iz jula 2026, njeno članstvo obuhvatalo je 888 domaćih i 169 stranih članova iz više od 30 zemalja. Akademija upravlja i značajnim dijelom kineske istraživačke infrastrukture.&lt;ref name=&quot;CAS_Profile_2025&quot; /&gt;

== Historija ==

=== Osnivanje i prve godine djelovanja ===

Kineska akademija nauka osnovana je 1. novembra 1949, ubrzo nakon proglašenja [[Narodna republika Kina|Narodne Republike Kine]]. U njenom početnom sastavu bili su naučnici koji su se obrazovali u inostranstvu, kao i istraživači koji su prethodno radili u ustanovama iz vremena [[Republika Kina|Republike Kine]], uključujući [[Academia Sinica|Akademiju Sinica]] i Akademiju u Beipingu. Zbog različitih obrazovnih i profesionalnih biografija članova, među dijelom rukovodstva nove države postojala je zabrinutost u vezi s njihovom političkom i ideološkom orijentacijom.&lt;ref name=&quot;Kennedy_2026&quot;&gt;{{cite book |last=Kennedy |first=Andrew B. |title=Rebellious Follower: China's Search for Science, Technology, + Innovation |publisher=Oxford University Press |year=2026 |pages=45, 51 |isbn=9780197824658 |doi=10.1093/9780197824689.001.0001 |url=https://academic.oup.com/book/62652?login=false  |url-access=subscription |access-date=3. 11. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U prvim godinama djelovanja Akademija je razvijala istraživačke ustanove u različitim naučnim oblastima, pri čemu su istraživanja bila povezana s potrebama privrednog razvoja i obnovom zemlje nakon dugotrajnog ratnog perioda. Jedan od ranih primjera bilo je osnivanje Instituta za hidrobiologiju u februaru 1950. Njegov rad bio je usmjeren, između ostalog, na unapređenje [[Ribarstvo|ribarstva]] i [[Akvakultura|akvakulture]]. Istraživački prioriteti obuhvatali su poboljšanje genetskih svojstava četiri glavne vrste kineskih šarana, razvoj metoda uzgoja više vrsta riba u istim ribnjacima, unapređenje ishrane i upravljanja ribnjacima te razvoj odgovarajućih [[Gnojivo|đubriva]] za proizvodnju ribe. Ova istraživanja bila su povezana s nastojanjima kineskih vlasti da obnove proizvodnju ribe i unaprijede snabdijevanje stanovništva hranom.&lt;ref name=&quot;Yi_2026&quot;&gt;{{cite book |last=Yi |first=Jongsik Christian |chapter=Possibilities and Limitations of Mass Science: Hydrobiologist Nie Dashu and the Making of Knowledge on Fish Diseases Before the Great Leap Forward |editor-last=Ho |editor-first=Christine I. |editor2-last=Schmalzer |editor2-first=Sigrid |title=A Revolution Across Art and Science: Participatory Knowledge Production in China's Great Leap Forward |publisher=Hong Kong University Press |year=2026 |isbn=9789888946778 |doi=10.5790/9789888900435-004 |chapter-url=https://www.degruyterbrill.com/document/doi/10.5790/9789888900435-004/html |access-date=3. 11. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Godine 1955. u okviru Akademije osnovani su akademski odjeli, a postepeno je razvijen i sistem izbora članova s titulom [[akademik]]a. Ovaj sistem postao je jedan od glavnih oblika organiziranja naučne zajednice unutar Akademije.&lt;ref name=&quot;CAS_Charter_2026&quot;&gt;{{cite web |title=中国科学院章程 |trans-title=Statut Kineske akademije nauka |website=Chinese Academy of Sciences |url=https://www.cas.cn/zj/yk/202605/t20260527_5111016.shtml |access-date=3. 11. 2026 |language=zh}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==

* [[Akademija Sinica]]
* [[Kineska akademija inženjerskih nauka]]
* [[Kineska akademija društvenih nauka]]
* [[Historija nauke i tehnologije u Narodnoj Republici Kini]]
* [[Nauka i tehnologija u Kini]]
* [[Univerzitet Kineske akademije nauka]]
* [[Univerzitet nauke i tehnologije Kine]]
* [[Akademik Kineske akademije nauka]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://english.cas.cn/ Službena stranica Kineske akademije nauka]
* [https://english.casad.cas.cn/ Akademski odjeli Kineske akademije nauka]
* [https://english.ucas.ac.cn/ Univerzitet Kineske akademije nauka]

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Kineska akademija nauka}}
[[Kategorija:Kineska akademija nauka]]
[[Kategorija:Nacionalne akademije nauka]]
[[Kategorija:Naučne organizacije osnovane 1949.]]
[[Kategorija:Organizacije u Pekingu]]</text>
      <sha1>3jgul9ujv5g6rheyodu3hqdkdc3lwo5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Kineska akademija nauka</title>
    <ns>1</ns>
    <id>539175</id>
    <revision>
      <id>3938622</id>
      <timestamp>2026-11-03T09:24:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>https://fountain.toolforge.org/editathons/wikipedijin-azijski-mjesec-bs-2026</comment>
      <origin>3938622</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33" sha1="3jgtr7on3k3cem51l0w2nxltd5liyje" xml:space="preserve">{{Azijski mjesec 2026 - članak}}</text>
      <sha1>3jgtr7on3k3cem51l0w2nxltd5liyje</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Naučne organizacije osnovane 1949.</title>
    <ns>14</ns>
    <id>539176</id>
    <revision>
      <id>3938623</id>
      <timestamp>2026-11-03T09:51:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: [[Kategorija:Naučne organizacije po godini osnivanja]] [[Kategorija:Naučne organizacije osnovane 1940-ih]] [[Kategorija:Organizacije osnovane 1949.]] [[Kategorija:1949. u nauci]]</comment>
      <origin>3938623</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="180" sha1="ewlxj868pbftvhbdscqukir3jdpok92" xml:space="preserve">[[Kategorija:Naučne organizacije po godini osnivanja]]
[[Kategorija:Naučne organizacije osnovane 1940-ih]]
[[Kategorija:Organizacije osnovane 1949.]]
[[Kategorija:1949. u nauci]]</text>
      <sha1>ewlxj868pbftvhbdscqukir3jdpok92</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:1949. u nauci</title>
    <ns>14</ns>
    <id>539177</id>
    <revision>
      <id>3938624</id>
      <timestamp>2026-11-03T09:53:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Godina po kategoriji | m = 1 | c = 9 | d = 4 | y = 9 | kat = u nauci | sortkey = Nauka | in =  | parent = 1940-e u nauci }} {{Commonscat|1949 in science}}</comment>
      <origin>3938624</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="156" sha1="9numl9hys1q56w49tpk27tjuh282per" xml:space="preserve">{{Godina po kategoriji
| m = 1
| c = 9
| d = 4
| y = 9
| kat = u nauci
| sortkey = Nauka
| in = 
| parent = 1940-e u nauci
}}
{{Commonscat|1949 in science}}</text>
      <sha1>9numl9hys1q56w49tpk27tjuh282per</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zračni napad na Ain es-Saheb</title>
    <ns>0</ns>
    <id>539178</id>
    <revision>
      <id>3938625</id>
      <timestamp>2026-11-03T09:54:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija vojna operacija | naziv           = Zračni napad na Ain es-Saheb | dio             =  | podnaslov       =  | slika           =  | alt             =  | opis_slike      =  | obim            =  | vrsta           =  | lokacija        =  | lokacija2       = &lt;!-- 2 do 10 za više lokacija --&gt; | koordinate      =  | koordinate2     = &lt;!-- 2 do 10 za više lokacija --&gt; | karta_vrsta     =  | karta_veličina  =  | karta_opis      =  | karta_oznaka    =  | karta_oznaka2...</comment>
      <origin>3938625</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6739" sha1="oq50nrw6oepva7ro7gslc916kitvp57" xml:space="preserve">{{Infokutija vojna operacija
| naziv           = Zračni napad na Ain es-Saheb
| dio             = 
| podnaslov       = 
| slika           = 
| alt             = 
| opis_slike      = 
| obim            = 
| vrsta           = 
| lokacija        = 
| lokacija2       = &lt;!-- 2 do 10 za više lokacija --&gt;
| koordinate      = 
| koordinate2     = &lt;!-- 2 do 10 za više lokacija --&gt;
| karta_vrsta     = 
| karta_veličina  = 
| karta_opis      = 
| karta_oznaka    = 
| karta_oznaka2   = &lt;!-- 2 do 10 za više lokacija --&gt;
| planirano       = 
| planirano_od    = 
| komandant       = 
| cilj            = Uništenje lokaliteta u [[Ain es-Saheb]]u, [[Sirija]]
| meta            = 
| datum           = 3. januar 2002.
| vrijeme         = 
| vrijeme-početak = 
| vrijeme-kraj    = 
| vremenska_zona  = 
| izvršilac       = [[Izraelske zračne snage]]
| ishod           = Uspješno izvedeno
| gubici          = 
| ubijeno         = 
| povrijeđeno     = 1
}}
'''Zračni napad na Ain es-Saheb''' dogodio se 5. oktobra 2003. i predstavljao je prvu otvorenu izraelsku vojnu operaciju u [[Sirija|Siriji]] još od [[Jomkipurski rat|Jomkipurskog rata]] 1973.

== Operacija ==
Kao odgovor na samoubilački napad u [[Haifa|Haifi]], koji se dogodio 12 sati ranije, a za koji je odgovornost preuzeo [[Palestinski islamski džihad]] (PIJ), četiri aviona [[General Dynamics F-16|F-16C]] iz 110. eskadrile izraelskog ratnog zrakoplovstva, poznate kao &quot;Vitezovi sjevera&quot;, napala su navodni kamp za obuku palestinskih militanata, smješten oko 24 kilometra sjeverozapadno od sirijskog glavnog grada [[Damask]]a. Prema izvještajima, u napadu – prvom takve vrste na sirijskoj teritoriji u gotovo trideset godina – povrijeđen je jedan civilni čuvar. Avioni su poletjeli iz zrakoplovne baze Ramat David u 03:00 sata i uputili se prema sjeveru iznad [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]], nakon čega su skrenuli na istok, prešli obalnu liniju ušavši u [[Liban]] i približili se cilju sa zapadne strane. Nije sasvim jasno jesu li letjelice zaista prešle granicu i ušle na samu sirijsku teritoriju, budući da nije poznata tačna vrsta korištene municije, a cilj se nalazio u neposrednoj blizini sirijsko-libanske granice.&lt;ref name=&quot;iaf&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.iaf.org.il/Templates/FlightLog/FlightLog.aspx?lang=EN&amp;lobbyID=40&amp;folderID=48&amp;subfolderID=325&amp;docfolderID=397&amp;docID=21567&amp;docType=EVENT|title=The IAF attacks a target in the territory of Syria.|access-date=13 June 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;dagb&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.dagbladet.no/nyheter/2003/10/05/380191.html|title=Kritiserer Israels angrep på Syria|date=5 October 2003 |publisher=Dagbladet|language=no|access-date=13 June 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;AJE&quot; /&gt;

== Navodi o militantnom kampu ==
[[Izraelske odbrambene snage]] (IDF) tvrdile su da su PIJ i druge palestinske militantne frakcije koristile ovaj kamp za obuku regruta u sastavljanju bombi i gerilskom ratovanju. Objavljeni su snimci kampa, preuzeti od televizijske stanice [[Al-Arabija]], na kojima se vidi stotine komada oružja, kao i tuneli ispunjeni oružjem i municijom. Sirija i PIJ odbacili su izraelske tvrdnje. Zvaničnik [[Narodni front oslobođenja Palestine – generalna komanda|Narodnog fronta oslobođenja Palestine – generalna komanda]] (PFLP-GC) izjavio je za agenciju [[Associated Press]] da je riječ o jednom od napuštenih kampova te grupe. S druge strane, palestinski izvori u [[Bejrut]]u naveli su da objekat pripada Narodnom frontu oslobođenja Palestine (PFLP) te da je služio kao baza za obuku pripadnika PIJ-a i Hamasa. Isti izvori spomenuli su i postojanje radionice za oružje na toj lokaciji, što ide u prilog izvještajima pilota koji su učestvovali u napadu, a koji su govorili o sekundarnim eksplozijama.&lt;ref name=&quot;iaf&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;dagb&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.cbsnews.com/news/israel-strikes-base-inside-syria/|title=Israel Strikes Base Inside Syria|last=Crean|first=Ellen|date=5 October 2003|publisher=CBS/AP|access-date=13 June 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;AJE&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;NYT2003&quot; /&gt;

Ovaj zračni napad bio je prva izraelska operacija unutar Sirije u posljednjih 30 godina.&lt;ref name=&quot;AJE&quot; /&gt;

== Reakcije i posljedice ==
Sirija, [[Jordan]] i [[Egipat]] osudili su napad, ali nisu poduzeli nikakve konkretnije korake osim upućivanja oštrih protesta. Izrael je operaciju opisao kao odmjeren odgovor na samoubilački napad u Haifi. Izraelski zvaničnik [[Dore Gold]] izjavio je da je &quot;Izrael morao poslati poruku da ne može biti opetovano napadan bez posljedica&quot;.&lt;ref name=&quot;NYT2003&quot;&gt;{{cite news |last1=Myre |first1=Greg |title=Israel Attacks What It Calls a Terrorist Camp in Syria |url=https://www.nytimes.com/2003/10/06/world/mideast-turmoil-airstrike-israel-attacks-what-it-calls-terrorist-camp-syria.html |access-date=23 November 2025 |work=[[New York Times]] |date=2003-10-06}}&lt;/ref&gt;

Sirijski ministar vanjskih poslova [[Farouk al-Sharaa]] upozorio je, nekoliko sedmica nakon zračnog napada, da će njegova zemlja reagovati ako Izrael ponovo napadne, rekavši: &quot;Ne zaboravite da na [[Golanska visoravan|Golanu]] postoji mnogo izraelskih naselja.&quot; Načelnik Generalštaba sirijske vojske Hassan Turkmani izjavio je da, iako Sirija nije odgovorila na izraelsku akciju, ona je &quot;potpuno sposobna odvratiti Izrael&quot;.&lt;ref name=&quot;AJE&quot; &gt;{{cite news |title=Syria warns Israel against fresh attack |url=https://www.aljazeera.com/news/2003/10/25/syria-warns-israel-against-fresh-attack |access-date=23 November 2025 |work=[[Al Jazeera English]] |date=2003-10-25}}&lt;/ref&gt; Bivši diplomata [[Michael Eisenstadt]] ukazao je na izostanak sirijske odmazde na ovaj napad – operaciju &quot;Izvan okvira&quot; – kao i na atentat na [[Muhammad Suleiman|Muhammada Suleimana]].&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Eisenstadt |first1=Michael |title=Military Strikes on Syria: Historical Lessons and Implications |url=https://www.washingtoninstitute.org/policy-analysis/military-strikes-syria-historical-lessons-and-implications |access-date=23 November 2025 |work=[[Washington Institute for Near East Policy|Washington Institute]] |date=2017-04-17}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
*[https://web.archive.org/web/20070127233826/http://www.planetnana.co.il/skythe/opera10_6.htm Operacije IAF-a tokom Intifade Al-Aksa]
*[http://www.globalsecurity.org/military/world/syria/ain-es-saheb-imagery.htm Satelitski snimci cilja]

{{Izraelsko-palestinski sukob}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:2003. u Palestini]]
[[Kategorija:2003. u Izraelu]]
[[Kategorija:2003. u Siriji]]
[[Kategorija:Historija Palestine]]
[[Kategorija:Historija Izraela]]
[[Kategorija:Historija Sirije]]
[[Kategorija:Vojna historija Izraela]]
[[Kategorija:Vojna historija Palestine]]
[[Kategorija:Vojna historija Sirije]]</text>
      <sha1>oq50nrw6oepva7ro7gslc916kitvp57</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Zračni napad na Ain es-Saheb</title>
    <ns>1</ns>
    <id>539179</id>
    <revision>
      <id>3938626</id>
      <timestamp>2026-11-03T09:55:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>https://fountain.toolforge.org/editathons/wikipedijin-azijski-mjesec-bs-2026</comment>
      <origin>3938626</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33" sha1="3jgtr7on3k3cem51l0w2nxltd5liyje" xml:space="preserve">{{Azijski mjesec 2026 - članak}}</text>
      <sha1>3jgtr7on3k3cem51l0w2nxltd5liyje</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Kineska akademija nauka</title>
    <ns>14</ns>
    <id>539180</id>
    <revision>
      <id>3938627</id>
      <timestamp>2026-11-03T09:58:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Commonscat|Chinese Academy of Sciences}} {{Glavni}}  [[Category:Istraživački instituti u Kini]] [[Category:Nacionalne akademije nauka]] [[Category:Kategorije Wikipedije nazvane po naučnim organizacijama]] [[Category:Kategorije Wikipedije nazvane po organizacijama sa sjedištem u Kini]]</comment>
      <origin>3938627</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="291" sha1="t78synxo5r60cvnghyo8ptqdab1e1dm" xml:space="preserve">{{Commonscat|Chinese Academy of Sciences}}
{{Glavni}}

[[Category:Istraživački instituti u Kini]]
[[Category:Nacionalne akademije nauka]]
[[Category:Kategorije Wikipedije nazvane po naučnim organizacijama]]
[[Category:Kategorije Wikipedije nazvane po organizacijama sa sjedištem u Kini]]</text>
      <sha1>t78synxo5r60cvnghyo8ptqdab1e1dm</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3938632</id>
      <parentid>3938627</parentid>
      <timestamp>2026-11-03T11:25:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3938632</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="299" sha1="gct0g7bko2z6pausggb4zsf1v2tra2j" xml:space="preserve">{{Commonscat|Chinese Academy of Sciences}}
{{Glavni}}

[[Kategorija:Istraživački instituti u Kini]]
[[Kategorija:Nacionalne akademije nauka]]
[[Kategorija:Kategorije Wikipedije nazvane po naučnim organizacijama]]
[[Kategorija:Kategorije Wikipedije nazvane po organizacijama sa sjedištem u Kini]]</text>
      <sha1>gct0g7bko2z6pausggb4zsf1v2tra2j</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Operacija &quot;Donošenje robe kući&quot;</title>
    <ns>0</ns>
    <id>539181</id>
    <revision>
      <id>3938628</id>
      <timestamp>2026-11-03T10:52:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija vojni sukob | sukob             = Operacija &quot;Donošenje robe kući&quot; | sirina            = &lt;!-- širina infokutije --&gt; | dio               = [[Izraelsko-palestinski sukob|Izraelsko-palestinskog sukoba]] | slika             =  | velicina_slike    =  | alt               =  | opis_slike        =  | datum             = {{Početni datum i godine|2006|3|14}} | mjesto            = [[Jerihon]], [[Palestinska narodna samouprava]] | koordinate        = {{coord|31|51|2.9|N|3...</comment>
      <origin>3938628</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17362" sha1="guiykl12q9y9myud2z3aqvb2tykry9n" xml:space="preserve">{{Infokutija vojni sukob
| sukob             = Operacija &quot;Donošenje robe kući&quot;
| sirina            = &lt;!-- širina infokutije --&gt;
| dio               = [[Izraelsko-palestinski sukob|Izraelsko-palestinskog sukoba]]
| slika             = 
| velicina_slike    = 
| alt               = 
| opis_slike        = 
| datum             = {{Početni datum i godine|2006|3|14}}
| mjesto            = [[Jerihon]], [[Palestinska narodna samouprava]]
| koordinate        = {{coord|31|51|2.9|N|35|27|1.4|E|type:event|display=inline,title}}
| karta_vrsta       = 
| karta_reljef      = 
| karta_velicina    = 
| karta_znakvel     = 
| karta_opis        = 
| karta_oznaka      = 
| teritorija        = 
| rezultat          = Izraelska pobjeda
| akcija            = 
| status            = &lt;!-- ako je sukob završen koristiti |rezultat = --&gt;
| strane_zaglavlje  =  
| strana1           = {{ZD|Izrael}} ([[Izraelske odbrambene snage|IDF]])
| strana1a          = &lt;!-- od 'a' do 'd' --&gt;
| strana2           = {{ZD|Palestina}} [[Palestinska narodna samouprava]]
| strana2a          = &lt;!-- od 'a' do 'd' --&gt;
| strana3           = 
| strana3a          = &lt;!-- od 'a' do 'd' --&gt;
| komandant1        = [[Yair Naveh]]
| komandant1a       = &lt;!-- od 'a' do 'd' --&gt;
| komandant2        = [[Ahmad Sa'adat]] {{POW}}
| komandant2a       = &lt;!-- od 'a' do 'd' --&gt;
| komandant3        =
| komandant3a       = &lt;!-- od 'a' do 'd' --&gt; 
| jedinice1         = 
| jedinice2         = 
| jedinice3         = 
| snage1            = 1.000 vojnika&lt;ref name=jailed/&gt;
| snage2            = 200 čuvara i zatvorenika&lt;ref name=msnbc/&gt;
| snage3            = 
| polsnaga1         = 
| polsnaga2         = 
| polsnaga3         =
| vojsnaga1         = 
| vojsnaga2         = 
| vojsnaga3         = 
| žrtve1            = 0&lt;ref name=katz/&gt;
| žrtve2            = 2 mrtvih, 28 ranjenih, više osoba zarobljeno&lt;ref name=katz/&gt;&lt;ref name=&quot;erlanger&quot; /&gt;
| žrtve3            = 
| napomena          =
| vojna_kampanja    = &lt;!-- ime šablona napravljenog korištenjem šablona {{vojna kampanja}} --&gt;
}}
'''Operacija &quot;Donošenje robe kući&quot;''' ({{Jez-he|מבצע הבאת ביכורים}}, transliterirano: ''Mivtza Hava'at Bikurim'') bila je racija koju su [[Izraelske odbrambene snage]] (IDF) izvele 14. marta 2006. na palestinski zatvor u [[Jerihon]]u. U zatvoru se nalazilo nekoliko zatvorenika koje je [[Izrael]] tražio, a njihovo zatočeništvo nadzirali su britanski i američki čuvari. Početkom 2006, novoizabrana vlada [[Hamas]]a objavila je namjeru da oslobodi te zatvorenike.&lt;ref name=erlanger /&gt;

Dana 14. marta, nadzornici su napustili zatvor, nakon čega je IDF izvršio upad. Zatvorenici su pružili otpor, ali su se nakon deset sati opsade predali i bili uhapšeni. Uslijedili su neredi i otmice stranaca širom palestinskih teritorija.&lt;ref name=bbc /&gt;

== Pozadina ==
Godine 2001, kao odgovor na ubistvo svog generalnog sekretara Abu Ali Mustafe, [[Narodni front oslobođenja Palestine]] (PFLP), predvođen [[Ahmed Sa'adat|Ahmedom Sa'adatom]], izvršio je atentat na izraelskog ministra turizma [[Rehavam Ze'evi|Rehavama Ze'evija]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.nytimes.com/2001/10/16/international/17WIRE-ISRA.html|title=Right-Wing Israeli Minister Is Killed|newspaper=The New York Times|date=2001-10-16|access-date=2014-12-16|last1=Bennet|first1=James|archive-date=2015-02-18|archive-url=https://web.archive.org/web/20150218003159/http://www.nytimes.com/2001/10/16/international/17WIRE-ISRA.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Izrael je sumnjičio [[Fuad Šubaki|Fuada Šubakija]] da je bio glavni organizator [[Afera &quot;Karine A&quot;|afere &quot;Karine A&quot;]] iz 2002. Sa'adat, Šubaki i još četiri Palestinca – među kojima je bio i čovjek koji je pucao na Ze'evija – nalazili su se u zatvoru u Jerihonu pod nadzorom britanskih i američkih čuvara. To je bilo u skladu sa sporazumom postignutim u aprilu 2002. između američkog predsjednika [[George W. Bush|Georgea W. Busha]] i izraelskog premijera [[Ariel Sharon|Ariela Sharona]]. Sporazum je omogućio premještanje zatvorenika iz sjedišta [[Yasser Arafat|Yassera Arafata]] (tzv. ''Mukata'') u [[Ramala|Ramali]], gdje su se skrivali tokom [[Operacija &quot;Odbrambeni štit&quot;|operacije &quot;Odbrambeni štit&quot;]] u aprilu 2002.&lt;ref name=msnbc /&gt; Četiri člana grupe koji su direktno učestvovali u atentatu na Ze'evija bili su: Hamdi Quran (koji je povukao obarač), Basel al-Amar, Majdi Rimawi i Ahed Gholami. Na brzom vojnom suđenju u Ramali, kojim je predsjedavao brigadni general Ribhi Arafat, osuđeni su na kaznu teškog rada. Quran je osuđen na 18 godina zatvora, Asmar na 12, Rimawi na osam, a Gholami na jednu godinu. Sa'adatu nije suđeno, već je ostao u pritvoru. Zatvor se nalazio pored zgrade vlade Palestinske samouprave (PS).&lt;ref name=katz /&gt; Izraelski desničari usprotivili su se sporazumu, tvrdeći da on omogućava atentatoru da izbjegne pravdu, dok su se Palestinci usprotivili zatvaranju visokog militantnog vođe pod izraelskim pritiskom.&lt;ref name=msnbc&gt;{{Cite news
| agency = Associated Press
| title = Palestinian militants surrender at jail
| work = NBC News
| access-date = 2009-03-21
| date = 2006-03-14
| url = https://www.nbcnews.com/id/wbna11819368
| archive-date = 2016-03-05
| archive-url = https://web.archive.org/web/20160305082613/http://www.nbcnews.com/id/11819368/
| url-status = live
}}&lt;/ref&gt;

Na palestinskim izborima u januaru 2006, Sa'adat je izabran u palestinsko zakonodavno tijelo. Novoizabrana vlada Hamasa najavila je namjeru da oslobodi Ze'evijeve atentatore. Vođa Hamasa, [[Khaled Mashal]], izjavio je za arapsko-izraelske novine ''Kul al-Arab'' da će njegova organizacija pozitivno razmotriti Sa'adatovo oslobađanje, rekavši: &quot;Hamas se protivi zatvaranju Palestinaca u zatvorima Palestinske samouprave, posebno onima koji su pod nadzorom SAD-a i Velike Britanije, kao što je slučaj u zatvoru u Jerihonu. Stoga će njihovo oslobađanje biti glavni prioritet naše nove vlade; prirodno je da pokrenemo proces njihovog puštanja na slobodu kako bismo ojačali svoju poziciju i mogli djelovati u cilju oslobađanja onih koji se nalaze u izraelskim zatvorima&quot;. Predsjednik Palestinske samouprave [[Mahmoud Abbas]] izjavio je: &quot;Ne vidim problem u njegovom [Sa'adatovom] oslobađanju, ali izraelska vlada prijeti da će ga ubiti – a ko će onda snositi odgovornost ako on bude ubijen ili povrijeđen? Ako je PFLP (Narodni front oslobođenja Palestine) spreman preuzeti odgovornost, onda nemam prigovor – pustit ću ga; tada će on i PFLP snositi posljedice. Onog trenutka kada izađe iz zatvora, helikopter 'Apache' će ga ubiti&quot;.&lt;ref name=&quot;benhorin&quot;&gt;{{Cite news |last=Benhorin |first=Yitzhak |date=2006-02-25 |title=Abbas: I may resign |work=Ynetnews |url=http://www.ynet.co.il/english/articles/0,7340,L-3220696,00.html|access-date=2009-03-21}}&lt;/ref&gt;

[[Avi Dichter]], bivši šef sigurnosne službe [[Shin Bet]] i kandidat stranke Kadima za ministra odbrane, izjavio je: &quot;Savjetujem Palestinskoj samoupravi da ne oslobađa ove ljude. Obećavam da će ovi ubice završiti ili u zatvoru ili u grobu. Za njih ne postoji druga opcija&quot;, dodajući da je &quot;Izrael mogao poslati avion [[General Dynamics F-16|F-16]] da gađa zatvor, ali mi ne želimo nauditi nedužnim ljudima&quot;.&lt;ref name=&quot;chason&quot;&gt;{{Cite news |last=Chason |first=Miri |date=2006-02-27 |title=Dichter: Zeevi's killers in jail or in grave |work=Ynetnews |url=http://www.ynet.co.il/english/articles/0,7340,L-3221618,00.html |access-date=2009-03-21}}&lt;/ref&gt; Dana 8. marta, američki i britanski generalni konzuli u [[Jerusalem]]u uputili su pismo Abasu, upozoravajući da će posmatrački tim, koji se sastoji od četrnaest članova, biti povučen iz Jerihona ukoliko se sigurnosna situacija za posmatrače ne poboljša.&lt;ref name=&quot;keinon&quot;&gt;{{Cite web |first=Herb|last=Keinon|date=2006-03-22 |title=Riot in Jericho prison preceded monitors' exodus |url=https://www.jpost.com/israel/riot-in-jericho-prison-preceded-monitors-exodus |access-date=2023-11-27 |website=The Jerusalem Post |language=en-US |archive-date=2023-11-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231127225845/https://www.jpost.com/Israel/Riot-in-Jericho-prison-preceded-monitors-exodus |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Izraelski ministar odbrane, Šaul Mofaz, naložio je Izraelskim odbrambenim snagama (IDF) da izrade plan za hapšenje Sa'adata,&lt;ref name=&quot;idfto&quot;&gt;{{Cite news |last=Waked |first=Ali |date=2006-03-14 |title=IDF to Zeevi killers: Surrender or die |work=Ynetnews |url=http://www.ynet.co.il/english/articles/0,7340,L-3227475,00.html |access-date=2009-03-21}}&lt;/ref&gt; a IDF je počeo s planiranjem za slučaj da bude potrebno poduzeti akciju.&lt;ref name=&quot;katz&quot;&gt;{{Cite news |last=Katz |first=Yaakov |author2=Margot Dudkevitch |date=2006-03-14 |title=Sa'adat, Ze'evi assassins surrender to IDF forces |work=The Jerusalem Post |url=https://www.jpost.com/Israel/Saadat-Zeevi-assassins-surrender-to-IDF-forces |access-date=2009-03-21 |archive-date=2020-02-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200227220128/https://www.jpost.com/Israel/Saadat-Zeevi-assassins-surrender-to-IDF-forces |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

== Upad i opsada ==
Dana 14. marta, posmatrači su obavijestili palestinske vlasti u zatvoru da idu na popravku automobila. Zatim su se uputili direktno prema izraelskom kontrolnom punktu na izlazu iz Jerihona.&lt;ref name=asudden&gt;{{Cite news
| last = McGreal
| first = Chris
| title = A sudden exit, a jail is stormed - and Israel's long wait is over
| work = The Guardian
| access-date = 2009-03-21
| date = 2006-03-15
| url = https://www.theguardian.com/world/2006/mar/15/israel1
| archive-date = 2013-08-30
| archive-url = https://web.archive.org/web/20130830010232/http://www.theguardian.com/world/2006/mar/15/israel1
| url-status = live
}}&lt;/ref&gt; Oko 09:00 sati, izraelski vojnici stacionirani na punktu primijetili su posmatrače kako napuštaju grad. Odmah potom, specijalne snage, uz podršku tenkova, opkolile su zatvor kako bi prisilile tražene osobe na izlazak.&lt;ref name=katz/&gt; Oko 09:30 sati, oko 100 izraelskih vojnika opkolilo je zatvor.&lt;ref name=erlanger&gt;{{Cite news
| issn = 0362-4331
| last = Erlanger
| first = Steven
| author2 = Greg Myre
| title = Israelis Seize 6 in Raid on Prison in the West Bank
| work = The New York Times
| access-date = 2009-03-21
| date = 2006-03-15
| url = https://www.nytimes.com/2006/03/15/international/middleeast/15mideast.html
| archive-date = 2016-06-04
| archive-url = https://web.archive.org/web/20160604211352/http://www.nytimes.com/2006/03/15/international/middleeast/15mideast.html
| url-status = live
}}&lt;/ref&gt; Do kraja opsade, Izraelske odbrambene snage (IDF) angažovale su oko 1.000 vojnika iz jedne oklopne divizije.&lt;ref name=&quot;jailed&quot;&gt;{{Cite news |last=Associated Press |date=2006-06-22 |title=Jailed PFLP leader sues British gov't over abandoning Jericho prison |work=Haaretz |url=https://www.haaretz.com/2006-06-22/ty-article/jailed-pflp-leader-sues-british-govt-over-abandoning-jericho-prison/0000017f-df28-df9c-a17f-ff38910d0000 |access-date=2009-03-21}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;asudden&quot; /&gt; Prema izvještajima s lica mjesta, 50 džipova, tri tenka i oklopni buldožer ušli su u Jerihon, dok su iznad njih letjela dva helikoptera.&lt;ref name=bbc&gt;{{Cite news
| title = West Bank jail raid sparks chaos
| work = BBC
| access-date = 2009-03-21
| date = 2006-03-14
| url = https://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/4804424.stm
| archive-date = 2008-12-19
| archive-url = https://web.archive.org/web/20081219134123/http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/4804424.stm
| url-status = live
}}&lt;/ref&gt; U trenutku upada, u zatvoru se nalazilo ukupno 200 zatvorenika i čuvara.&lt;ref name=msnbc/&gt;

Visoki oficir IDF-a izjavio je novinarima na periferiji Jerihona: &quot;Želimo ih izvesti žive, ali ako nas ugroze, nećemo oklijevati da ih ubijemo. Nećemo pristati ni na kakvu promjenu zatvorskog statusa Sa'adata.&quot; Neki zatvorenici preuzeli su kontrolu nad zatvorskom oružarnicom. Izraelske trupe opkolile su zgradu, dok su buldožeri rušili okolne zidove, a helikopteri ispaljivali projektile, nastojeći pretvoriti zatvor u svojevrsni &quot;lonac pod pritiskom&quot;.&lt;ref name=katz/&gt; Izraelci su pozvali sve Palestince da izađu iz kompleksa. Mnogi su izašli, uključujući pripadnike sigurnosnih službi i zatvorenike, koji su se – prema naređenju Izraelaca – skinuli do donjeg rublja.&lt;ref name=erlanger/&gt; Sa'adat je u telefonskom intervjuu za televiziju [[Al Jazeera]] izjavio: &quot;Naš izbor je borba ili smrt. Nećemo se predati&quot;,&lt;ref name=erlanger/&gt; dodajući: &quot;Nećemo odustati; hrabro ćemo se suočiti sa svojom sudbinom.&quot;&lt;ref name=katz/&gt; Ipak, do pada mraka, naredio je svojim ljudima da polože oružje i predaju se.&lt;ref name=katz/&gt; Nešto poslije 19:00 sati, načelnik Centralne komande izraelske vojske, general-major [[Yair Naveh]], objavio je da su se tražene osobe i još nekoliko militanata koji su se nalazili u zatvoru predali.&lt;ref name=erlanger/&gt; Šestorica njih, skinuti do donjeg rublja, predali su se, nakon čega su ih sigurnosni zvaničnici ispitali u zatvorskom kompleksu. Izraelske odbrambene snage (IDF) također su uhapsile još 67 Palestinaca koji su se i dalje krili unutar kompleksa.[&lt;ref name=katz/&gt;

Tokom dana, mladi Palestinci gađali su kamenjem izraelske vojnike koji su blokirali nekoliko gradskih blokova oko kompleksa. Duž uske stambene ulice koja vodi prema kompleksu, tinejdžeri iz obližnje škole &quot;Hisham Bin Abdel Malik&quot; gađali su kamenjem džipove IDF-a udaljene jedan blok, a zatim su se razbježali kroz voćnjake, dok je na njih pucano s izraelske strane. Jedan student i jedan dječak su ranjeni.&lt;ref name=wilson&gt;{{Cite news
| last = Wilson
| first = Scott
| title = Palestinians Captured in Israeli Raid On Prison
| newspaper = The Washington Post
| access-date = 2009-03-21
| date = 2006-03-15
| url = https://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2006/03/14/AR2006031400477_pf.html
| archive-date = 2008-10-12
| archive-url = https://web.archive.org/web/20081012132311/http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2006/03/14/AR2006031400477_pf.html
| url-status = live
}}&lt;/ref&gt; Pripadnici sigurnosnih snaga Palestinske samouprave također su se sukobili s IDF-om. Tokom borbi, dva pripadnika palestinskih sigurnosnih snaga su poginula, a dvadeset osam ih je ranjeno. IDF nije imao žrtava. Trećinu kompleksa srušili su buldožeri IDF-a.&lt;ref name=katz/&gt; Izraelci su naveli da su evakuisali tri ranjena Palestinca.&lt;ref name=erlanger/&gt; Glasnogovornik IDF-a izjavio je da je iz zatvora izvedeno 182 ljudi koji su podvrgnuti ispitivanju, među kojima je bilo dvadeset šest ranjenih. U kompleksu je ostalo između trideset i osamdeset ljudi.&lt;ref name=bbc/&gt;

== Neredi, protesti, otmice ==
Nakon racije uslijedio je val palestinskih nemira. Naoružani ljudi oteli su direktora [[Međunarodni Crveni krst|Međunarodnog Crvenog krsta]] u Gazi, a dva francuska državljanina i jedan Korejac su oteti iz hotela u gradu Gazi, od kojih je jedan ubijen od strane sigurnosnih snaga. Kulturni centar Britanskog vijeća u Gazi je zapaljen, a kompleks [[Evropska unija|Evropske unije]] je napadnut. Granični prijelaz između Gaze i Egipta bio je zatvoren dan nakon što su se evropski posmatrači povukli zbog sigurnosnih prijetnji. Militanti su nakratko zadržali američkog nastavnika na Arapsko-američkom univerzitetu u Jeninu i dva australijska nastavnika na sjeveru Gaze dva sata prije nego što su pušteni. [[Brigade šehida Al-Aqse]] u gradu Gazi upozorile su američke i britanske državljane da odmah napuste palestinske teritorije. Stotine Palestinaca u Gazi i na Zapadnoj obali demonstrirale su protiv izraelskog napada i onoga što su smatrali saučesništvom zapadnih vlada.&lt;ref name=bbc/&gt; Neki od otmičara zahtijevali su da vojska zaustavi svoju operaciju u Jerihonu i prijetili su da će povrijediti njihove zarobljenike. Jedan otmičar u Nablusu rekao je za Ynet: &quot;Ako se operacija ne završi, pogubit ćemo zarobljenike&quot;.&lt;ref name=&quot;pa17&quot;&gt;{{Cite news |last=Waked |first=Ali |date=2006-03-14 |title=PA: 17 foreign nationals kidnapped |work=Ynetnews |url=http://www.ynet.co.il/english/articles/0,7340,L-3227607,00.html |access-date=2009-03-21}}&lt;/ref&gt;

Oko 15.000 Palestinaca održalo je protestni marš u gradu Gazi, a militanti su obećali nove napade na Izrael.&lt;ref name=erlanger/&gt; U [[Nablus]]u su stotine ljudi skandirale slogane protiv Abbasa tokom protesta.&lt;ref name=strucke/&gt; Većina vlasnika preduzeća u Pojasu Gaze počela je zatvarati svoje prodavnice u znak protesta protiv operacije, čime je pokrenut spontani generalni štrajk. Sve naoružane palestinske organizacije, osim Hamasovih brigada al-Kasam, izdale su saopštenja u kojima prijete da će nanijeti štetu Izraelu ako ne zaustavi operaciju. U međuvremenu, Izraelska zatvorska služba odlučila je podići nivo uzbune u svim izraelskim zatvorima u kojima su bili zatočeni palestinski zatvorenici. Od svih zatvorskih čuvara zatraženo je da budu izuzetno oprezni na ponašanje zatvorenika kako bi spriječili bilo kakav plan za izazivanje nereda.&lt;ref name=pa17/&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Izraelsko-palestinski sukob}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:2006. u Palestini]]
[[Kategorija:2006. u Izraelu]]
[[Kategorija:Historija Palestine]]
[[Kategorija:Historija Izraela]]
[[Kategorija:Historija Sirije]]
[[Kategorija:Vojna historija Izraela]]
[[Kategorija:Vojna historija Palestine]]</text>
      <sha1>guiykl12q9y9myud2z3aqvb2tykry9n</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3938631</id>
      <parentid>3938628</parentid>
      <timestamp>2026-11-03T10:55:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3938631</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17796" sha1="cfrl9zjzll8u4ptqnqotmuyozwf3mo6" xml:space="preserve">{{Infokutija vojni sukob
| sukob             = Operacija &quot;Donošenje robe kući&quot;
| sirina            = &lt;!-- širina infokutije --&gt;
| dio               = [[Izraelsko-palestinski sukob|Izraelsko-palestinskog sukoba]]
| slika             = 
| velicina_slike    = 
| alt               = 
| opis_slike        = 
| datum             = {{Početni datum i godine|2006|3|14}}
| mjesto            = [[Jerihon]], [[Palestinska narodna samouprava]]
| koordinate        = {{coord|31|51|2.9|N|35|27|1.4|E|type:event|display=inline,title}}
| karta_vrsta       = 
| karta_reljef      = 
| karta_velicina    = 
| karta_znakvel     = 
| karta_opis        = 
| karta_oznaka      = 
| teritorija        = 
| rezultat          = Izraelska pobjeda
| akcija            = 
| status            = &lt;!-- ako je sukob završen koristiti |rezultat = --&gt;
| strane_zaglavlje  =  
| strana1           = {{ZD|Izrael}} ([[Izraelske odbrambene snage|IDF]])
| strana1a          = &lt;!-- od 'a' do 'd' --&gt;
| strana2           = {{ZD|Palestina}} [[Palestinska narodna samouprava]]
| strana2a          = &lt;!-- od 'a' do 'd' --&gt;
| strana3           = 
| strana3a          = &lt;!-- od 'a' do 'd' --&gt;
| komandant1        = [[Yair Naveh]]
| komandant1a       = &lt;!-- od 'a' do 'd' --&gt;
| komandant2        = [[Ahmad Sa'adat]] {{POW}}
| komandant2a       = &lt;!-- od 'a' do 'd' --&gt;
| komandant3        =
| komandant3a       = &lt;!-- od 'a' do 'd' --&gt; 
| jedinice1         = 
| jedinice2         = 
| jedinice3         = 
| snage1            = 1.000 vojnika&lt;ref name=jailed/&gt;
| snage2            = 200 čuvara i zatvorenika&lt;ref name=msnbc/&gt;
| snage3            = 
| polsnaga1         = 
| polsnaga2         = 
| polsnaga3         =
| vojsnaga1         = 
| vojsnaga2         = 
| vojsnaga3         = 
| žrtve1            = 0&lt;ref name=katz/&gt;
| žrtve2            = 2 mrtvih, 28 ranjenih, više osoba zarobljeno&lt;ref name=katz/&gt;&lt;ref name=&quot;erlanger&quot; /&gt;
| žrtve3            = 
| napomena          =
| vojna_kampanja    = &lt;!-- ime šablona napravljenog korištenjem šablona {{vojna kampanja}} --&gt;
}}
'''Operacija &quot;Donošenje robe kući&quot;''' ({{Jez-he|מבצע הבאת ביכורים}}, transliterirano: ''Mivtza Hava'at Bikurim'') bila je racija koju su [[Izraelske odbrambene snage]] (IDF) izvele 14. marta 2006. na palestinski zatvor u [[Jerihon]]u. U zatvoru se nalazilo nekoliko zatvorenika koje je [[Izrael]] tražio, a njihovo zatočeništvo nadzirali su britanski i američki čuvari. Početkom 2006, novoizabrana vlada [[Hamas]]a objavila je namjeru da oslobodi te zatvorenike.&lt;ref name=erlanger /&gt;

Dana 14. marta, nadzornici su napustili zatvor, nakon čega je IDF izvršio upad. Zatvorenici su pružili otpor, ali su se nakon deset sati opsade predali i bili uhapšeni. Uslijedili su neredi i otmice stranaca širom palestinskih teritorija.&lt;ref name=bbc /&gt;

== Pozadina ==
Godine 2001, kao odgovor na ubistvo svog generalnog sekretara Abu Ali Mustafe, [[Narodni front oslobođenja Palestine]] (PFLP), predvođen [[Ahmed Sa'adat|Ahmedom Sa'adatom]], izvršio je atentat na izraelskog ministra turizma [[Rehavam Ze'evi|Rehavama Ze'evija]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.nytimes.com/2001/10/16/international/17WIRE-ISRA.html|title=Right-Wing Israeli Minister Is Killed|newspaper=The New York Times|date=2001-10-16|access-date=2014-12-16|last1=Bennet|first1=James|archive-date=2015-02-18|archive-url=https://web.archive.org/web/20150218003159/http://www.nytimes.com/2001/10/16/international/17WIRE-ISRA.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Izrael je sumnjičio [[Fuad Šubaki|Fuada Šubakija]] da je bio glavni organizator [[Afera &quot;Karine A&quot;|afere &quot;Karine A&quot;]] iz 2002. Sa'adat, Šubaki i još četiri Palestinca – među kojima je bio i čovjek koji je pucao na Ze'evija – nalazili su se u zatvoru u Jerihonu pod nadzorom britanskih i američkih čuvara. To je bilo u skladu sa sporazumom postignutim u aprilu 2002. između američkog predsjednika [[George W. Bush|Georgea W. Busha]] i izraelskog premijera [[Ariel Sharon|Ariela Sharona]]. Sporazum je omogućio premještanje zatvorenika iz sjedišta [[Yasser Arafat|Yassera Arafata]] (tzv. ''Mukata'') u [[Ramala|Ramali]], gdje su se skrivali tokom [[Operacija &quot;Odbrambeni štit&quot;|operacije &quot;Odbrambeni štit&quot;]] u aprilu 2002.&lt;ref name=msnbc /&gt; Četiri člana grupe koji su direktno učestvovali u atentatu na Ze'evija bili su: Hamdi Quran (koji je povukao obarač), Basel al-Amar, Majdi Rimawi i Ahed Gholami. Na brzom vojnom suđenju u Ramali, kojim je predsjedavao brigadni general Ribhi Arafat, osuđeni su na kaznu teškog rada. Quran je osuđen na 18 godina zatvora, Asmar na 12, Rimawi na osam, a Gholami na jednu godinu. Sa'adatu nije suđeno, već je ostao u pritvoru. Zatvor se nalazio pored zgrade vlade Palestinske samouprave (PS).&lt;ref name=katz /&gt; Izraelski desničari usprotivili su se sporazumu, tvrdeći da on omogućava atentatoru da izbjegne pravdu, dok su se Palestinci usprotivili zatvaranju visokog militantnog vođe pod izraelskim pritiskom.&lt;ref name=msnbc&gt;{{Cite news
| agency = Associated Press
| title = Palestinian militants surrender at jail
| work = NBC News
| access-date = 2009-03-21
| date = 2006-03-14
| url = https://www.nbcnews.com/id/wbna11819368
| archive-date = 2016-03-05
| archive-url = https://web.archive.org/web/20160305082613/http://www.nbcnews.com/id/11819368/
| url-status = live
}}&lt;/ref&gt;

Na palestinskim izborima u januaru 2006, Sa'adat je izabran u palestinsko zakonodavno tijelo. Novoizabrana vlada Hamasa najavila je namjeru da oslobodi Ze'evijeve atentatore. Vođa Hamasa, [[Khaled Mashal]], izjavio je za arapsko-izraelske novine ''Kul al-Arab'' da će njegova organizacija pozitivno razmotriti Sa'adatovo oslobađanje, rekavši: &quot;Hamas se protivi zatvaranju Palestinaca u zatvorima Palestinske samouprave, posebno onima koji su pod nadzorom SAD-a i Velike Britanije, kao što je slučaj u zatvoru u Jerihonu. Stoga će njihovo oslobađanje biti glavni prioritet naše nove vlade; prirodno je da pokrenemo proces njihovog puštanja na slobodu kako bismo ojačali svoju poziciju i mogli djelovati u cilju oslobađanja onih koji se nalaze u izraelskim zatvorima&quot;. Predsjednik Palestinske samouprave [[Mahmoud Abbas]] izjavio je: &quot;Ne vidim problem u njegovom [Sa'adatovom] oslobađanju, ali izraelska vlada prijeti da će ga ubiti – a ko će onda snositi odgovornost ako on bude ubijen ili povrijeđen? Ako je PFLP (Narodni front oslobođenja Palestine) spreman preuzeti odgovornost, onda nemam prigovor – pustit ću ga; tada će on i PFLP snositi posljedice. Onog trenutka kada izađe iz zatvora, helikopter 'Apache' će ga ubiti&quot;.&lt;ref name=&quot;benhorin&quot;&gt;{{Cite news |last=Benhorin |first=Yitzhak |date=2006-02-25 |title=Abbas: I may resign |work=Ynetnews |url=http://www.ynet.co.il/english/articles/0,7340,L-3220696,00.html|access-date=2009-03-21}}&lt;/ref&gt;

[[Avi Dichter]], bivši šef sigurnosne službe [[Shin Bet]] i kandidat stranke Kadima za ministra odbrane, izjavio je: &quot;Savjetujem Palestinskoj samoupravi da ne oslobađa ove ljude. Obećavam da će ovi ubice završiti ili u zatvoru ili u grobu. Za njih ne postoji druga opcija&quot;, dodajući da je &quot;Izrael mogao poslati avion [[General Dynamics F-16|F-16]] da gađa zatvor, ali mi ne želimo nauditi nedužnim ljudima&quot;.&lt;ref name=&quot;chason&quot;&gt;{{Cite news |last=Chason |first=Miri |date=2006-02-27 |title=Dichter: Zeevi's killers in jail or in grave |work=Ynetnews |url=http://www.ynet.co.il/english/articles/0,7340,L-3221618,00.html |access-date=2009-03-21}}&lt;/ref&gt; Dana 8. marta, američki i britanski generalni konzuli u [[Jerusalem]]u uputili su pismo Abasu, upozoravajući da će posmatrački tim, koji se sastoji od četrnaest članova, biti povučen iz Jerihona ukoliko se sigurnosna situacija za posmatrače ne poboljša.&lt;ref name=&quot;keinon&quot;&gt;{{Cite web |first=Herb|last=Keinon|date=2006-03-22 |title=Riot in Jericho prison preceded monitors' exodus |url=https://www.jpost.com/israel/riot-in-jericho-prison-preceded-monitors-exodus |access-date=2023-11-27 |website=The Jerusalem Post |language=en-US |archive-date=2023-11-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231127225845/https://www.jpost.com/Israel/Riot-in-Jericho-prison-preceded-monitors-exodus |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Izraelski ministar odbrane, Šaul Mofaz, naložio je Izraelskim odbrambenim snagama (IDF) da izrade plan za hapšenje Sa'adata,&lt;ref name=&quot;idfto&quot;&gt;{{Cite news |last=Waked |first=Ali |date=2006-03-14 |title=IDF to Zeevi killers: Surrender or die |work=Ynetnews |url=http://www.ynet.co.il/english/articles/0,7340,L-3227475,00.html |access-date=2009-03-21}}&lt;/ref&gt; a IDF je počeo s planiranjem za slučaj da bude potrebno poduzeti akciju.&lt;ref name=&quot;katz&quot;&gt;{{Cite news |last=Katz |first=Yaakov |author2=Margot Dudkevitch |date=2006-03-14 |title=Sa'adat, Ze'evi assassins surrender to IDF forces |work=The Jerusalem Post |url=https://www.jpost.com/Israel/Saadat-Zeevi-assassins-surrender-to-IDF-forces |access-date=2009-03-21 |archive-date=2020-02-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200227220128/https://www.jpost.com/Israel/Saadat-Zeevi-assassins-surrender-to-IDF-forces |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

== Upad i opsada ==
Dana 14. marta, posmatrači su obavijestili palestinske vlasti u zatvoru da idu na popravku automobila. Zatim su se uputili direktno prema izraelskom kontrolnom punktu na izlazu iz Jerihona.&lt;ref name=asudden&gt;{{Cite news
| last = McGreal
| first = Chris
| title = A sudden exit, a jail is stormed - and Israel's long wait is over
| work = The Guardian
| access-date = 2009-03-21
| date = 2006-03-15
| url = https://www.theguardian.com/world/2006/mar/15/israel1
| archive-date = 2013-08-30
| archive-url = https://web.archive.org/web/20130830010232/http://www.theguardian.com/world/2006/mar/15/israel1
| url-status = live
}}&lt;/ref&gt; Oko 09:00 sati, izraelski vojnici stacionirani na punktu primijetili su posmatrače kako napuštaju grad. Odmah potom, specijalne snage, uz podršku tenkova, opkolile su zatvor kako bi prisilile tražene osobe na izlazak.&lt;ref name=katz/&gt; Oko 09:30 sati, oko 100 izraelskih vojnika opkolilo je zatvor.&lt;ref name=erlanger&gt;{{Cite news
| issn = 0362-4331
| last = Erlanger
| first = Steven
| author2 = Greg Myre
| title = Israelis Seize 6 in Raid on Prison in the West Bank
| work = The New York Times
| access-date = 2009-03-21
| date = 2006-03-15
| url = https://www.nytimes.com/2006/03/15/international/middleeast/15mideast.html
| archive-date = 2016-06-04
| archive-url = https://web.archive.org/web/20160604211352/http://www.nytimes.com/2006/03/15/international/middleeast/15mideast.html
| url-status = live
}}&lt;/ref&gt; Do kraja opsade, Izraelske odbrambene snage (IDF) angažovale su oko 1.000 vojnika iz jedne oklopne divizije.&lt;ref name=&quot;jailed&quot;&gt;{{Cite news |last=Associated Press |date=2006-06-22 |title=Jailed PFLP leader sues British gov't over abandoning Jericho prison |work=Haaretz |url=https://www.haaretz.com/2006-06-22/ty-article/jailed-pflp-leader-sues-british-govt-over-abandoning-jericho-prison/0000017f-df28-df9c-a17f-ff38910d0000 |access-date=2009-03-21}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;asudden&quot; /&gt; Prema izvještajima s lica mjesta, 50 džipova, tri tenka i oklopni buldožer ušli su u Jerihon, dok su iznad njih letjela dva helikoptera.&lt;ref name=bbc&gt;{{Cite news
| title = West Bank jail raid sparks chaos
| work = BBC
| access-date = 2009-03-21
| date = 2006-03-14
| url = https://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/4804424.stm
| archive-date = 2008-12-19
| archive-url = https://web.archive.org/web/20081219134123/http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/4804424.stm
| url-status = live
}}&lt;/ref&gt; U trenutku upada, u zatvoru se nalazilo ukupno 200 zatvorenika i čuvara.&lt;ref name=msnbc/&gt;

Visoki oficir IDF-a izjavio je novinarima na periferiji Jerihona: &quot;Želimo ih izvesti žive, ali ako nas ugroze, nećemo oklijevati da ih ubijemo. Nećemo pristati ni na kakvu promjenu zatvorskog statusa Sa'adata.&quot; Neki zatvorenici preuzeli su kontrolu nad zatvorskom oružarnicom. Izraelske trupe opkolile su zgradu, dok su buldožeri rušili okolne zidove, a helikopteri ispaljivali projektile, nastojeći pretvoriti zatvor u svojevrsni &quot;lonac pod pritiskom&quot;.&lt;ref name=katz/&gt; Izraelci su pozvali sve Palestince da izađu iz kompleksa. Mnogi su izašli, uključujući pripadnike sigurnosnih službi i zatvorenike, koji su se – prema naređenju Izraelaca – skinuli do donjeg rublja.&lt;ref name=erlanger/&gt; Sa'adat je u telefonskom intervjuu za televiziju [[Al Jazeera]] izjavio: &quot;Naš izbor je borba ili smrt. Nećemo se predati&quot;,&lt;ref name=erlanger/&gt; dodajući: &quot;Nećemo odustati; hrabro ćemo se suočiti sa svojom sudbinom.&quot;&lt;ref name=katz/&gt; Ipak, do pada mraka, naredio je svojim ljudima da polože oružje i predaju se.&lt;ref name=katz/&gt; Nešto poslije 19:00 sati, načelnik Centralne komande izraelske vojske, general-major [[Yair Naveh]], objavio je da su se tražene osobe i još nekoliko militanata koji su se nalazili u zatvoru predali.&lt;ref name=erlanger/&gt; Šestorica njih, skinuti do donjeg rublja, predali su se, nakon čega su ih sigurnosni zvaničnici ispitali u zatvorskom kompleksu. Izraelske odbrambene snage (IDF) također su uhapsile još 67 Palestinaca koji su se i dalje krili unutar kompleksa.[&lt;ref name=katz/&gt;

Tokom dana, mladi Palestinci gađali su kamenjem izraelske vojnike koji su blokirali nekoliko gradskih blokova oko kompleksa. Duž uske stambene ulice koja vodi prema kompleksu, tinejdžeri iz obližnje škole &quot;Hisham Bin Abdel Malik&quot; gađali su kamenjem džipove IDF-a udaljene jedan blok, a zatim su se razbježali kroz voćnjake, dok je na njih pucano s izraelske strane. Jedan student i jedan dječak su ranjeni.&lt;ref name=wilson&gt;{{Cite news
| last = Wilson
| first = Scott
| title = Palestinians Captured in Israeli Raid On Prison
| newspaper = The Washington Post
| access-date = 2009-03-21
| date = 2006-03-15
| url = https://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2006/03/14/AR2006031400477_pf.html
| archive-date = 2008-10-12
| archive-url = https://web.archive.org/web/20081012132311/http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2006/03/14/AR2006031400477_pf.html
| url-status = live
}}&lt;/ref&gt; Pripadnici sigurnosnih snaga Palestinske samouprave također su se sukobili s IDF-om. Tokom borbi, dva pripadnika palestinskih sigurnosnih snaga su poginula, a dvadeset osam ih je ranjeno. IDF nije imao žrtava. Trećinu kompleksa srušili su buldožeri IDF-a.&lt;ref name=katz/&gt; Izraelci su naveli da su evakuisali tri ranjena Palestinca.&lt;ref name=erlanger/&gt; Glasnogovornik IDF-a izjavio je da je iz zatvora izvedeno 182 ljudi koji su podvrgnuti ispitivanju, među kojima je bilo dvadeset šest ranjenih. U kompleksu je ostalo između trideset i osamdeset ljudi.&lt;ref name=bbc/&gt;

== Neredi, protesti, otmice ==
Nakon racije uslijedio je val palestinskih nemira. Naoružani ljudi oteli su direktora [[Međunarodni Crveni krst|Međunarodnog Crvenog krsta]] u Gazi, a dva francuska državljanina i jedan Korejac su oteti iz hotela u gradu Gazi, od kojih je jedan ubijen od strane sigurnosnih snaga. Kulturni centar Britanskog vijeća u Gazi je zapaljen, a kompleks [[Evropska unija|Evropske unije]] je napadnut. Granični prijelaz između Gaze i Egipta bio je zatvoren dan nakon što su se evropski posmatrači povukli zbog sigurnosnih prijetnji. Militanti su nakratko zadržali američkog nastavnika na Arapsko-američkom univerzitetu u Jeninu i dva australijska nastavnika na sjeveru Gaze dva sata prije nego što su pušteni. [[Brigade šehida Al-Aqse]] u gradu Gazi upozorile su američke i britanske državljane da odmah napuste palestinske teritorije. Stotine Palestinaca u Gazi i na Zapadnoj obali demonstrirale su protiv izraelskog napada i onoga što su smatrali saučesništvom zapadnih vlada.&lt;ref name=bbc/&gt; Neki od otmičara zahtijevali su da vojska zaustavi svoju operaciju u Jerihonu i prijetili su da će povrijediti njihove zarobljenike. Jedan otmičar u Nablusu rekao je za Ynet: &quot;Ako se operacija ne završi, pogubit ćemo zarobljenike&quot;.&lt;ref name=&quot;pa17&quot;&gt;{{Cite news |last=Waked |first=Ali |date=2006-03-14 |title=PA: 17 foreign nationals kidnapped |work=Ynetnews |url=http://www.ynet.co.il/english/articles/0,7340,L-3227607,00.html |access-date=2009-03-21}}&lt;/ref&gt;

Oko 15.000 Palestinaca održalo je protestni marš u gradu Gazi, a militanti su obećali nove napade na Izrael.&lt;ref name=erlanger/&gt; U [[Nablus]]u su stotine ljudi skandirale slogane protiv Abbasa tokom protesta.&lt;ref name=strucke&gt;{{Cite news
| last = Sturcke
| first = James
| title = Blair defends withdrawal of monitors from Jericho jail
| work = The Guardian
| access-date = 2009-03-21
| date = 2006-03-15
| url = https://www.theguardian.com/world/2006/mar/15/israel.foreignpolicy
| archive-date = 2013-08-30
| archive-url = https://web.archive.org/web/20130830010229/http://www.theguardian.com/world/2006/mar/15/israel.foreignpolicy
| url-status = live
}}&lt;/ref&gt; Većina vlasnika preduzeća u Pojasu Gaze počela je zatvarati svoje prodavnice u znak protesta protiv operacije, čime je pokrenut spontani generalni štrajk. Sve naoružane palestinske organizacije, osim Hamasovih brigada al-Kasam, izdale su saopštenja u kojima prijete da će nanijeti štetu Izraelu ako ne zaustavi operaciju. U međuvremenu, Izraelska zatvorska služba odlučila je podići nivo uzbune u svim izraelskim zatvorima u kojima su bili zatočeni palestinski zatvorenici. Od svih zatvorskih čuvara zatraženo je da budu izuzetno oprezni na ponašanje zatvorenika kako bi spriječili bilo kakav plan za izazivanje nereda.&lt;ref name=pa17/&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Izraelsko-palestinski sukob}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:2006. u Palestini]]
[[Kategorija:2006. u Izraelu]]
[[Kategorija:Historija Palestine]]
[[Kategorija:Historija Izraela]]
[[Kategorija:Historija Sirije]]
[[Kategorija:Vojna historija Izraela]]
[[Kategorija:Vojna historija Palestine]]</text>
      <sha1>cfrl9zjzll8u4ptqnqotmuyozwf3mo6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Operacija &quot;Donošenje robe kući&quot;</title>
    <ns>1</ns>
    <id>539182</id>
    <revision>
      <id>3938629</id>
      <timestamp>2026-11-03T10:52:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>https://fountain.toolforge.org/editathons/wikipedijin-azijski-mjesec-bs-2026</comment>
      <origin>3938629</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33" sha1="3jgtr7on3k3cem51l0w2nxltd5liyje" xml:space="preserve">{{Azijski mjesec 2026 - članak}}</text>
      <sha1>3jgtr7on3k3cem51l0w2nxltd5liyje</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Albumi u izdanju RTV Ljubljana</title>
    <ns>14</ns>
    <id>539183</id>
    <revision>
      <id>3938638</id>
      <timestamp>2026-11-03T11:43:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: [[Kategorija:RTV Ljubljana|Albumi]] [[Kategorija:Albumi po diskografskim kućama|RTV Ljubljana]]</comment>
      <origin>3938638</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="96" sha1="9fxno12s4ya8e0evfqs0lycccerqbkq" xml:space="preserve">[[Kategorija:RTV Ljubljana|Albumi]]
[[Kategorija:Albumi po diskografskim kućama|RTV Ljubljana]]</text>
      <sha1>9fxno12s4ya8e0evfqs0lycccerqbkq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Albumi u izdanju Multimedia Recordsa</title>
    <ns>14</ns>
    <id>539184</id>
    <revision>
      <id>3938639</id>
      <timestamp>2026-11-03T11:45:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: [[Kategorija:Multimedia Records|Albumi]] [[Kategorija:Albumi po diskografskim kućama|Multimedia Records]]</comment>
      <origin>3938639</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="106" sha1="33dstq5axxz4um737thf3fh1qcd49vz" xml:space="preserve">[[Kategorija:Multimedia Records|Albumi]]
[[Kategorija:Albumi po diskografskim kućama|Multimedia Records]]</text>
      <sha1>33dstq5axxz4um737thf3fh1qcd49vz</sha1>
    </revision>
  </page>
</mediawiki>