Bosna i Hercegovina

<mediawiki xmlns="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:schemaLocation="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/ http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11.xsd" version="0.11" xml:lang="bs">
  <siteinfo>
    <sitename>Wikipedia</sitename>
    <dbname>bswiki</dbname>
    <base>https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana</base>
    <generator>MediaWiki 1.48.0-wmf.4</generator>
    <case>first-letter</case>
    <namespaces>
      <namespace key="-2" case="first-letter">Mediji</namespace>
      <namespace key="-1" case="first-letter">Posebno</namespace>
      <namespace key="0" case="first-letter" />
      <namespace key="1" case="first-letter">Razgovor</namespace>
      <namespace key="2" case="first-letter">Korisnik</namespace>
      <namespace key="3" case="first-letter">Razgovor s korisnikom</namespace>
      <namespace key="4" case="first-letter">Wikipedia</namespace>
      <namespace key="5" case="first-letter">Razgovor o Wikipediji</namespace>
      <namespace key="6" case="first-letter">Datoteka</namespace>
      <namespace key="7" case="first-letter">Razgovor o datoteci</namespace>
      <namespace key="8" case="first-letter">MediaWiki</namespace>
      <namespace key="9" case="first-letter">Razgovor o MediaWikiju</namespace>
      <namespace key="10" case="first-letter">Šablon</namespace>
      <namespace key="11" case="first-letter">Razgovor o šablonu</namespace>
      <namespace key="12" case="first-letter">Pomoć</namespace>
      <namespace key="13" case="first-letter">Razgovor o pomoći</namespace>
      <namespace key="14" case="first-letter">Kategorija</namespace>
      <namespace key="15" case="first-letter">Razgovor o kategoriji</namespace>
      <namespace key="100" case="first-letter">Portal</namespace>
      <namespace key="101" case="first-letter">Razgovor o portalu</namespace>
      <namespace key="710" case="first-letter">TimedText</namespace>
      <namespace key="711" case="first-letter">TimedText talk</namespace>
      <namespace key="828" case="first-letter">Modul</namespace>
      <namespace key="829" case="first-letter">Razgovor o modulu</namespace>
      <namespace key="1728" case="first-letter">Event</namespace>
      <namespace key="1729" case="first-letter">Event talk</namespace>
      <namespace key="2600" case="first-letter">Topic</namespace>
    </namespaces>
  </siteinfo>
  <page>
    <title>Bosna i Hercegovina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>830</id>
    <revision>
      <id>3940808</id>
      <parentid>3927315</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T10:31:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940808</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="146354" sha1="sy5ws3h2z4fxld6dtosxoxf52x9ev92" xml:space="preserve">{{Coord|44|00|00|N|18|00|00|E|region:BA_type:country_scale:2000000|display=title}}
{{Infokutija država
| zvanično_ime                   = Bosna i Hercegovina
| izvorno_ime                    = Босна и Херцеговина
| ime_genitiv                    = Bosne i Hercegovine
| zastava                        = Flag of Bosnia and Herzegovina.svg
| grb                            = Coat of arms of Bosnia and Herzegovina.svg
| uzrečica                       =
| himna                          = [[Intermezzo (himna)|Intermezzo]]&lt;br/&gt;{{center|[[Datoteka:National Anthem of Bosnia and Herzegovina.ogg]]}}
| mapa                           = Location Bosnia-Herzegovina Europe.png
| glavni_grad                    = [[Sarajevo]]
| glavni_grad_koordinate         = {{coord|43|51|N|18|22|E|region:BiH_type:city|title=Sarajevo}}
| najveći_grad                   = [[Sarajevo]]
| službeni_jezik                 = '''''[[De jure]]'':''' ''nema''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ustavnisud.ba/public/down/USTAV_BOSNE_I_HERCEGOVINE_bos.pdf|title=Ustav Bosne i Hercegovine|website=ustavnisud.ba|publisher=[[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]]|access-date=6. 4. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;'''''[[De facto]]'':''' {{hlist|[[Bosanski jezik|bosanski]]|[[Srpski jezik|srpski]]|[[Hrvatski jezik|hrvatski]]{{Napomena|U [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustavu Bosne i Hercegovine]] nisu navedeni službeni jezici, ustavi [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|entiteta i distrikta]] navode [[Jezici Bosne i Hercegovine|tri službena jezika]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ustavnisudfbih.ba/bs/dokumenti/ustav_precisceni_tekst.pdf|title=Ustav Federacije Bosne i Hercegovine|website=ustavnisudfbih.ba|publisher=[[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine]]|access-date=6. 4. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.narodnaskupstinars.net/sites/default/files/upload/dokumenti/ustav/lat/ustav_republike_srpske.pdf|title=Ustav Republike Srpske|website=narodnaskupstinars.net|publisher=[[Narodna skupština Republike Srpske]]|access-date=6. 4. 2025|archive-date=7. 3. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250307102248/https://www.narodnaskupstinars.net/sites/default/files/upload/dokumenti/ustav/lat/ustav_republike_srpske.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://skupstinabd.ba/images/dokumenti/ba/statut-brcko-distrikta.pdf|title=Statut Brčko distrikta|website=skupstinabd.ba|publisher=[[Skupština Brčko distrikta]]|access-date=6. 4. 2025}}&lt;/ref&gt;}}}}
| sistem_pisanja                 = {{hlist|[[Latinica]]|[[Ćirilica]]}}
| etničke_grupe                  = 50,11% [[Bošnjaci]]&lt;br /&gt;30,78% [[Srbi]]&lt;br /&gt;15,43% [[Hrvati]]&lt;br /&gt;3,68% [[&quot;Ostali&quot; u Bosni i Hercegovini|Ostali]]&lt;ref name=&quot;RP 2013&quot;&gt;{{RP 2013}}&lt;/ref&gt;
| religija                       = {{unbulleted list
|51% [[Islam u Bosni i Hercegovini|Islam]]
|{{Tree list}}
* 46% [[Kršćanstvo]]
** 31% [[Pravoslavlje u Bosni i Hercegovini|Pravoslavlje]]
** 15% [[Katoličanstvo u Bosni i Hercegovini|Katoličanstvo]]
{{Tree list/end}}
|3% [[Religija u Bosni i Hercegovini|Ostali]]&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Bosnia and Herzegovina |url=https://www.state.gov/reports/2021-report-on-international-religious-freedom/bosnia-and-herzegovina/ |access-date=20. 10. 2022 |website=United States Department of State |language=en-US}}&lt;/ref&gt;}}
| demonim                        = {{hlist|[[Bosanci]]|[[Hercegovci]]}}&lt;ref&gt;{{cite web |title=Bosnia and Herzegovina • Country facts • PopulationData.net |url=https://en.populationdata.net/countries/bosnia-and-herzegovina/ |website=PopulationData.net |access-date=8. 4. 2020 |archive-date=12. 6. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200612065815/https://en.populationdata.net/countries/bosnia-and-herzegovina/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Danas se iz Norveške kući vraća 13 državljana BiH, a šta je sa ostalima? |url=https://mojabih.oslobodjenje.ba/vijesti/danas-se-iz-norveske-kuci-vraca-13-drzavljana-bih-a-sta-je-sa-ostalima/2700 |website=MojaBiH |date=5. 4. 2020 |language=bs |access-date=8. 4. 2020 |archive-date=12. 6. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200612065815/https://mojabih.oslobodjenje.ba/vijesti/danas-se-iz-norveske-kuci-vraca-13-drzavljana-bih-a-sta-je-sa-ostalima/2700 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| državno_uređenje               = [[Federacija|Federalna]] [[Parlamentarni sistem|parlamentarna]] [[Direktorijski sistem|direktorijska]] [[republika]]&lt;ref&gt;{{Citation|title=Bosnia and Herzegovina|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/bosnia-and-herzegovina/|publisher=Central Intelligence Agency|date=8. 8. 2023|access-date=15. 8. 2023|language=en|archive-date=24. 1. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210124195757/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/bosnia-and-herzegovina/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;aerodromi u BiH&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.predsjednistvobih.ba/o-bih/?cid=8143,2,1 |title=Lična karta BiH |access-date=3. 11. 2010 |archive-date=22. 11. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101122083944/http://www.predsjednistvobih.ba/o-bih/?cid=8143,2,1 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| vrsta_prve_vlasti              = [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visoki predstavnik]]
| vladar_prva_vlast              = [[Louis Crishock]] {{Malo|(v. d)}}{{Napomena|[[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visoki predstavnik]] jest međunarodni civilni nadzornik [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] s ovlaštenjem da smijeni izabrane i neizabrane zvaničnike i donese zakone.}}
| vrsta_druge_vlasti             = [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo]]
| vladar_druga_vlast             = {{unbulleted list
|[[Denis Bećirović]] ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]])
|[[Željka Cvijanović]] ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|[[Željko Komšić]] ([[Demokratska fronta|DF]])
}}
| vrsta_treće_vlasti             = [[Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|Predsjedavajuća Vijeća ministara]]
| vladar_treća_vlast             = [[Borjana Krišto]] ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]])
| zakonodavstvo                  = [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarna skupština]]
| vrsta_prvog_zakonodavstva      = [[Gornji dom]]
| naziv_prvog_zakonodavstva      = [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda]]
| vrsta_drugog_zakonodavstva     = [[Donji dom]]
| naziv_drugog_zakonodavstva     = [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]]
| tip_suvereniteta               = [[Historija Bosne i Hercegovine|Historija]]
| događaj1                       = [[Bosna (zemlja)|Bosna u ranom srednjem vijeku]]
| događaj_datum1                 = 9. vijek
| događaj2                       = [[Bosanska Banovina]]
| događaj_datum2                 = 1154.
| događaj3                       = [[Povelja Kulina bana]]
| događaj_datum3                 = 29. august 1189.
| događaj4                       = [[Bosansko Kraljevstvo]]
| događaj_datum4                 = 1377.
| događaj5                       = Početak [[Osmansko osvajanje Bosne|osmanskog osvajanja]]
| događaj_datum5                 = 1451.
| događaj6                       = [[Bosanski sandžak]]
| događaj_datum6                 = 1463.
| događaj7                       = [[Bosanski pašaluk]]
| događaj_datum7                 = 1580.
| događaj8                       = [[Bosanski vilajet]]
| događaj_datum8                 = 1867.
| događaj9                       = [[Austrougarsko osvajanje Bosne i Hercegovine|Austrougarsko osvajanje]]
| događaj_datum9                 = 20. oktobar 1878.
| događaj10                      = [[Aneksijska kriza|Austrougarska aneksija]]
| događaj_datum10                = 6. oktobar 1908.
| događaj11                      = [[Stvaranje Jugoslavije]]
| događaj_datum11                = 1. decembar 1918.
| događaj12                      = [[Bosna i Hercegovina (1918−1924)|Pokrajina BiH]]
| događaj_datum12                = 1918−1924.
| događaj13                      = [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine|ZAVNOBiH]]
| događaj_datum13                = 25. novembar 1943.
| događaj14                      = [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SRBiH]] u sastavu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
| događaj_datum14                = 29. novembar 1945.
| događaj15                      = [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|Prvi višestranački izbori]]
| događaj_datum15                = 18. novembar 1990.
| događaj16                      = [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|Referendum o nezavisnosti]]
| događaj_datum16                = 1. mart 1992.
| događaj17                      = Početak [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]]
| događaj_datum17                = 6. april 1992.
| događaj18                      = Odluka [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva RBiH]] o promjeni imena države u [[Republika Bosna i Hercegovina|Republiku BiH]]
| događaj_datum18                = 8. april 1992.
| događaj19                      = Pristupanje u [[Ujedinjene nacije|UN]]
| događaj_datum19                = 22. maj 1992.
| događaj20                      = Kraj [[Bošnjačko-hrvatski sukob|bošnjačko-hrvatskog sukoba]] ([[Vašingtonski sporazum]])
| događaj_datum20                = 18. mart 1994.
| događaj21                      = Kraj [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] ([[Dejtonski sporazum]])
| događaj_datum21                = 14. decembar 1995.
| događaj22                      = [[Pristupanje Bosne i Hercegovine NATO-u|Akcioni plan za članstvo]] u [[NATO]]
| događaj_datum22                = 5. decembar 2018.
| događaj23                      = [[Pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji|Kandidatski status]] za članstvo u [[Evropska unija|EU]]
| događaj_datum23                = 15. decembra 2022.
| događaj24                      = [[Evropsko vijeće]] odobrilo otvaranje [[Pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji|pristupnih pregovora]] za članstvo u [[Evropska unija|EU]]
| događaj_datum24                = 21. mart 2024.
| površina                       = 51.129&lt;ref name=&quot;Parlament&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.parlament.ba/Content/Read/233?title=OBosniIHercegovini |title=O Bosni i Hercegovini |work=parlament.ba |access-date=29. 9. 2020 |archive-date=24. 9. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200924055604/http://parlament.ba/Content/Read/233?title=OBosniIHercegovini |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| po_površini_na_svijetu         = 125. na svijetu
| procenat_vode                  = 1.4%
| stanovnika                     = {{Gubitak}}3.531.159&lt;ref name=&quot;RP 2013&quot;/&gt;&lt;br /&gt;
| stanovnika_godina              = 2013
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 135. na svijetu
| procjena                       = {{Gubitak}}3.434.000
| procjena_godina                = 2020
| gustoća                        = 69
| po_broju_gustoće_na_svijetu    =
| bdp_ukupno                     = {{Rast}}$82,89 milijardi &lt;ref name=imf2&gt;{{cite web|url=https://www.imf.org/external/datamapper/profile/BIH |title=Bosnia and Herzegovina|publisher=[[Međunarodni monetarni fond]]|access-date=6. 4. 2025}}&lt;/ref&gt;
| bdp_godina                     = Procjena 2026.
| po_broju_bdp_na_svijetu        = 112. u svijetu
| bdp_per_capita                 = {{Rast}}$24.123&lt;ref name=imf2/&gt;
| bdp_per_capita_na_svijetu      = 84. u svijetu
| bdp_nominalni_ukupno           = {{Rast}}$36,77 milijardi&lt;ref name=imf2/&gt;
| bdp_nominalni_godina           = Procjena 2026.
| bdp_nominalni_na_svijetu       = 109. u svijetu
| bdp_nominalni_per_capita       = {{Rast}}$10.701&lt;ref name=&quot;imf2&quot;/&gt;
| bdp_nominalni_per_capita_na_svijetu = 88. u svijetu
| hdi                            = {{Rast}}0.804&lt;ref&gt;{{Cite web |date=6. 5. 2025 |title=Human Development Report 2025 |url=https://hdr.undp.org/system/files/documents/global-report-document/hdr2025reporten.pdf|url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250506051232/https://hdr.undp.org/system/files/documents/global-report-document/hdr2025reporten.pdf |archive-date=6. 5. 2025 |access-date=6. 5. 2025 |publisher=undp.org}}&lt;/ref&gt;
| hdi_godina                     = 2023
| hdi_nivo                       = &lt;span style=&quot;color:#228B22;&quot;&gt;veoma visok&lt;/span&gt;
| po_broju_hdi_na_svijetu        = 74. na svijetu
| gini                           = {{Pozitivan pad}}27,1&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://bhas.gov.ba/data/Publikacije/Bilteni/2024/CIS_01_2022_Y1_1_BS.pdf |title=Anketa o potrošnji domaćinstava u Bosni i Hercegovini 2021/22. |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=24. 6. 2025}}&lt;/ref&gt;
| gini_godina                    = 2022
| gini_nivo                      = &lt;span style=&quot;color:#00c400;&quot;&gt;niska nejednakost&lt;/span&gt;
| po_broju_gini_na_svijetu       =
| valuta                         = [[Konvertibilna marka]] ([[ISO 4217|BAM]])
| vremenska_zona                 = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+01:00|+1]] ([[Istočnoevropsko vrijeme|EET]])
| ljetno_računanje_vremena       = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+02:00|+2]] ([[Istočnoevropsko ljetno vrijeme|EEST]])
| format_datuma                  = D. M. GGGG. ([[Nova era|NE]])
| najveća_tačka_ime              = [[Maglić]]
| najveća_tačka_metara           = 2386
| najveće_jezero_ime             = [[Buško jezero]]
| najveće_jezero_površina        = 56,7
| najveća_rijeka_ime             = [[Sava]]
| najveća_rijeka_dužina          = 945
| vozacka_strana                 = desna
| pozivni_broj                   = [[Spisak pozivnih brojeva u Bosni i Hercegovini|+387]]
| iso_kod                        = [[ISO 3166-2:BA|BA]]
| internetski_nastavak           = [[.ba]]
| komentar                       =
}}
'''Bosna i Hercegovina''' (skraćeno '''BiH''', neformalno '''Bosna''', [[ćirilica]] '''Босна и Херцеговина''') [[suverena država|suverena]] je [[država]] u [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnoj Evropi]], smještena na zapadu [[Balkan|Balkanskog poluostrva]]. Na sjeveru, zapadu i jugozapadu graniči s [[Hrvatska|Hrvatskom]], na istoku sa [[Srbija|Srbijom]], a na jugoistoku s [[Crna Gora|Crnom Gorom]]. Pomorska je država jer na jugu, na teritoriji općine [[Neum]], izlazi na [[Jadransko more]]. [[Glavni grad|Glavni]] i najveći grad države jest [[Sarajevo]]. [[Nezavisnost]] je stekla 1. marta 1992. nakon odluke građana [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|referendumom o samoopredjeljenju]]. Prema rezultatima [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisa stanovništva iz 2013]], imala je 3.531.159 stanovnika.

Područje Bosne i Hercegovine naseljeno je još od [[paleolit]]a, dok se u neolitskom razdoblju bilježi stalna naseljenost teritorije kada se razvijaju kulture kao što su [[Kakanjska kultura|kakanjska]] i [[Butmirska kultura|butmirska]]. Nakon dolaska prvih [[Indoevropljani|Indoevropljana]] bilježi se više kultura željeznog doba kao što su [[Glasinačka kultura|glasinačka]] i [[srednjobosanska kulturna grupa]]. Te kulture se najviše dovode u vezu s više ilirskih plemena kao što su bili [[Desidijati]], [[Mezeji]], [[Breuci]], [[Dicioni]], [[Autarijati]]. Dolaskom [[Bosna i Hercegovina u Rimskom Carstvu|Rimljana]] većina tih plemena do 6. stoljeća bila je romanizirana. Dolaskom [[Južni Slaveni|slavenskih]] plemena na Balkan, teritoriju Bosne i Hercegovine naseljavaju i razna južnoslavenska plemena. Do 12. stoljeća uspostavljena je [[Bosanska Banovina]],&lt;ref&gt;Paul Mojzes, ''Religion and the war in Bosnia'', Oxford University Press, 2000, str. 22; &quot;Medieval Bosnia was founded as an independent state (Banate) by Ban Kulin (1180–1204).&quot;&lt;/ref&gt; koja će krajem 14. stoljeća prerasti u [[Bosansko Kraljevstvo|Kraljevinu Bosnu]]. Za vrijeme vladavine [[Tvrtko I, kralj Bosne|kralja Tvrtko I]] bila je najmoćnija feudalna kraljevina u regionu. Sa smrću Tvrtka I snaga i utjecaj bosanske države polahko opadaju. U to doba [[Osmansko Carstvo]] počinje invaziju na jugoistočnu Evropu, što je bilo velika prijetnja i za Kraljevinu Bosnu. Iscrpljena unutrašnjim sukobima i prepuštena sama sebi, pod vladavinom posljednjeg kralja [[Stjepan Tomašević, kralj Bosne|Stjepana Tomaševića]] Bosna gubi nezavisnost 1463. U sljedećem stoljeću cijelo područje današnje Bosne i Hercegovine ulazi u sastav Osmanskog Carstva i postaje njena najzapadnija provincija. [[Pad i modernizacija Osmanskog Carstva|Slabljenjem]] Osmanskog Carstva nakon [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]] [[Austro-Ugarska]] je [[Austrougarsko osvajanje Bosne i Hercegovine|okupirala]] Bosnu i Hercegovinu, što će potrajati do [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Između dva svjetska rata bila je u sastavu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, odnosno [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], a potom i u sastavu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] kao jedna od njenih šest republika. [[Raspad Jugoslavije|Raspadom Jugoslavije]] proglašava nezavisnost, usljed čega izbija [[rat u Bosni i Hercegovini]], koji je trajao od 1992. do 1995.

Bosna i Hercegovina regionalno je i međunarodno poznata po prirodnim ljepotama i [[Kultura Bosne i Hercegovine|kulturnom naslijeđu]], [[Bosanska kuhinja|kuhinji]], [[Muzika u Bosni i Hercegovini|eklektičnoj i jedinstvenoj muzici]], [[Arhitektura Bosne i Hercegovine|arhitekturi]] i festivalima, od kojih su neki jedni od najvećih i najuglednijih takve vrste u jugoistočnoj Evropi.&lt;ref&gt;{{Cite web |url= http://www.insidefilm.com/europe.html |title= Inside Film Online - Europe Film Festivals|website= insidefilm.com|access-date=29. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;

U Bosni i Hercegovini žive tri konstitutivna naroda, [[Bošnjaci]], [[Srbi]] i [[Hrvati]], a [[Bošnjaci]] su etnička većina.&lt;ref name=&quot;RP 2013&quot;/&gt; Osim njih, u državi žive i druge etničke zajednice: [[Albanci]], [[Crnogorci]], [[Jevreji]], [[Makedonci]], [[Romi]], [[Slovenci]], [[Turci]] i drugi. Bez obzira na etničku pripadnost, državljane Bosne i Hercegovine drugi često kolokvijalno identificiraju kao Bosance. Pojmovi ''[[Hercegovci|Hercegovac]]'' i ''[[Bosanci|Bosanac]]'' održavaju se na osnovu regionalne, a ne etničke razlike, pri čemu se granice Hercegovine ne mogu precizno definirati. Osim toga, zemlja se jednostavno nazivala ''Bosna'' sve do [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|austrougarske okupacije]] krajem 19. stoljeća.&lt;ref&gt;&quot;The Language Situation in Post-Dayton Bosnia and Herzegovina&quot;. Toronto Slavic Quarterly.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |url= http://bhdani.com/arhiva/88/kraj88.htm |title= MOSTAR - GLAVNI GRAD FEDERACIJE? |author= [[Ivan Lovrenović]] |date= 9. 11. 1998 |work= Arhiva [[BH Dani]], br. 88 |quote= Zauzevši Bosnu 1878. godine, Austro-Ugarska je iz svojih razloga uvela, do tada nepoznat, dvočlani sluzbeni naziv zemlje: Bosnien und Herzegowina, ali u stvarnom administrativnom smislu to nije značilo nikakav posebni status Hercegovine. Svi kasniji sustavi samo su mehanički naslijedili taj austrougarski &quot;patent&quot;. |access-date= 3. 7. 2019 |archive-date= 22. 5. 2013 |archive-url= https://web.archive.org/web/20130522195429/http://bhdani.com/arhiva/88/kraj88.htm |url-status= bot: unknown }}&lt;/ref&gt;

Država je s visokim stepenom [[Indeks ljudskog razvoja|indeksa ljudskog razvoja]], s ekonomijom kojom dominiraju [[industrija]] i poljoprivredni sektor i s važnim udjelom [[turizam|turističkog]] i uslužnog sektora. Dana 15. decembra 2022. dobila je [[Pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji|status kandidata]] za članstvo u [[Evropska unija|Evropskoj uniji]]. Također je kandidat za članstvo u [[NATO]]-u od aprila 2010, kada je potpisala [[Proširenje NATO-a|Akcijski plan za članstvo]] na samitu u [[Tallinn]]u, a članica je i [[Partnerstvo za mir|Partnerstva za mir]]. Osim toga, punopravna je ili pridružena članica mnogih međunarodnih organizacija: [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] (od 22. maja 1992), [[Vijeće Evrope|Vijeća Evrope]] (od aprila 2002), [[Međunarodna pomorska organizacija|Međunarodne pomorske organizacije]], [[Svjetska turistička organizacija|Svjetske turističke organizacije]], [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju|Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju]] (OSCE), [[G77]], [[CEFTA]]-e, [[Jadranska povelja|Jadranske povelje]], posmatrač u [[Organizacija islamske saradnje|Organizaciji islamske saradnje]] (OIC), posmatrač u [[Pokret nesvrstanih|Pokretu nesvrstanih]], a jedan je od osnivača [[Mediteranska unija|Mediteranske unije]] (2008).

== Etimologija ==

Prvi sačuvani, opće priznati spomen oblika imena &quot;[[Bosna (regija)|Bosna]]&quot; nalazi se u djelu ''[[O upravljanju carstvom|De Administrando Imperio]]'', političko-geografskom priručniku koji je napisao bizantijski car [[Konstantin VII Porfirogenet]] sredinom 10. stoljeća (između 948. i 952. godine), a u kojem se opisuje &quot;mala zemlja&quot; (χωρίον) na grčkom jeziku &quot;Bosona&quot; (Βοσώνα).&lt;ref name=&quot;Moravcsik-153&quot;&gt;{{cite book|editor=Gyula Moravcsik|author=Constantine VII''Porphyrogenitus''|date=1993|publisher=Dumbarton Oaks Center for Byzantine Studies|title=De Administrando Imperio|pages=153–55}}&lt;/ref&gt;

Vjeruje se da naziv zemlje potiče od imena rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]] koja teče kroz centralni dio Bosne. Prema [[Filologija|filologu]] Antonu Mayeru, naziv Bosna mogao bi potjecati od ilirskog *&quot;Bass-an-as&quot;, što bi pak moglo potjecati od protoindoevropskog korijena bʰegʷ-, što znači &quot;tekuća voda&quot;.{{sfn|Malcolm|2002}}

Naziv Hercegovina znači &quot;hercegova [zemlja]&quot;, a &quot;Herzog&quot; potiče od njemačke riječi za &quot;vojvodu&quot;. Potječe od titule bosanskog magnata iz 15. stoljeća, [[Stjepan Vukčić Kosača|Stjepana Vukčića Kosače]], koji je bio &quot;Herceg Huma i Primorja&quot; (1448). Hum (ranije nazvan Zahumlje) bio je ranosrednjovjekovna kneževina koju je osvojila Bosanska banovina u prvoj polovini 14. stoljeća. Kada su Osmanlije preuzele upravu nad regijom, nazvana je [[Hercegovački sandžak]]. Bio je sastavni dio [[Bosanski pašaluk|Bosanskog pašaluka]] sve do formiranja kratkotrajnog [[Hercegovački pašaluk|Hercegovačkog pašaluka]] 1830-ih, koji se ponovo pojavio 1850-ih, nakon čega je administrativna regija postala općepoznata kao Bosna i Hercegovina.&lt;ref name=&quot;Encyclopedia Britannica&quot;&gt;{{cite web | title=Facts, Geography, History, &amp; Maps | website=Encyclopedia Britannica | url=https://www.britannica.com/place/Bosnia-and-Herzegovina | access-date=15. 10. 2025 | archive-date=3. 4. 2019 | archive-url=https://web.archive.org/web/20190403215257/https://www.britannica.com/place/Bosnia-and-Herzegovina | url-status=live }}&lt;/ref&gt;

Prilikom proglašenja nezavisnosti 1992. godine, službeni naziv države bio je [[Republika Bosna i Hercegovina]], ali nakon Daytonskog sporazuma iz 1995. i novog ustava koji ga je pratio, službeni naziv je promijenjen u Bosna i Hercegovina.&lt;ref&gt;''The World Factbook'' (Washington DC: National Foreign Assessment Center, Central Intelligence Agency, 2013), 90–93. {{ISBN|0160921953}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
{{Historija BiH}}
{{Glavni|Historija Bosne i Hercegovine}}

=== Prahistorijsko doba ===
{{Glavni|Bosna i Hercegovina u paleolitu}}
Na području Bosne i Hercegovine materijalnu ostavštinu [[paleolit]]a obilježava najstariji spomenik paleolitske umjetnosti na jugoistoku Evrope – gravura u stijeni [[Badanj (pećina)|pećine Badanj]] kod [[Stolac|Stoca]], nazvana ''Konj napadnut strijelama'', sačuvana fragmentarno, a bila je napravljena oko 12.000. p. n. e.

Područje sarajevske, visočke i zeničke kotline današnje Bosne i Hercegovine bilo je jedno od glavnih područja naseljavanja još od prahistorijskih dana. Najstarija dosad poznata kultura iz [[neolit]]a, u srednjoj i sjeveroistočnoj Bosni jest [[Starčevačka kultura]], zastupljena uglavnom na lokalitetima [[Arheološko područje Obre|Obre I]] i Bajraci kod [[Kakanj|Kaknja]] i [[Arheološko područje Gornja Tuzla|Gornje Tuzle]]. Kasnije će [[Kakanjska kultura]] uveliko utjecati na nastanak i razvoj [[Butmirska kultura|Butmirske kulture]], najvažnije neolitske kulture na području Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;ANALIZA PRAHISTORIJSKIH KERAMIČKIH ULOMAKA SA LOKALITETA DONJE PAPRATNICE – ZAGREBNICE KOD KAKNJA, Edina Kadić, diplomski rad, Sarajevo, 2012.&lt;/ref&gt;

Butmirska kultura jest kultura mlađeg neolita koja se rasprostirala na teritoriji današnje [[Srednja Bosna|srednje Bosne]], između [[Zavidovići|Zavidovića]] i [[Sarajevo|Sarajeva]]. Ime je dobila po [[Prahistorijsko naselje u Butmiru|prahistorijskom naselju u Butmiru]] u općini [[Ilidža]], koje je najstarije i najpoznatije arheološko nalazište u Bosni i Hercegovini iz kasnog [[Kameno doba|kamenog doba]]. Ostali važniji lokaliteti Butmirske kulture jesu [[Arheološko područje Okolište|Okolište]], [[Arheološko područje Nebo|Nebo]] i [[Arheološko područje Obre|Obre]]. Istovremeno s Butmirskom kulturom u srednjoj Bosni, u istočnoj i sjeveroistočnoj Bosni postoji [[Vinčanska kultura]], dok je u Hercegovini [[Hvarsko-lisičićka kultura|Hvarsko-lisičićka]].

Doba [[Bakarno doba|eneolita]] na [[Balkan]]u je zastupljeno [[Vučedolska kultura|Vučedolskom kulturom]] i njenim podtipovima u Bosni i Hercegovini, zapadnobosanskim i juznobosanskim. Nalazišta su [[Hrustovačka pećina|Hrustovača]], [[Debelo Brdo (Sarajevo)|Debelo Brdo]] (Sarajevo), Varvara kod [[Ramsko jezero|Ramskog jezera]] i [[Arheološki lokalitet Donje Moštre|Moštre]].

=== Bronzano i željezno doba (Ilirsko doba) ===
{{Glavni|Bosna i Hercegovina za vrijeme Ilira}}
Tokom [[Bronzano doba|bronzanog doba]] neolitsko stanovništvo koje je naseljavalo područje današnje Bosne i Hercegovine postepeno su zamijenili [[Iliri]], narod koji je govorio zajednički [[Indoevropski jezici|indoevropski jezik]]. Od 8. stoljeće p. n. e. ilirska plemena evoluirala su u kraljevstva. Najstarije zabilježeno kraljevstvo u Iliriji (regiji koja je obuhvatala zapadni dio Balkanskog poluostrva kao što je zabilježeno u klasičnoj antici) bilo je kraljevstvo [[Enhilejci|Enhilejaca]] u 8. stoljeću p. n. e. Poslije Enhilejaca, od 4. stoljeća p. n. e. pojavljuju se i druga ilirska plemena. [[Autarijati]] pod [[Pleurias]]om (od 337. p.n.e) osnivaju svoje kraljevstvo a potom i [[Ardijejci]], ilirski narod koji je prvobitno naseljavao područje uz rijeku Neretvu (Narenta) i dio jadranske obale a koje će se održati do 167. p. n. e. i [[Ilirski ratovi|trećeg Ilirskog rata]]. Kraljevstvo Ardijejaca, kojim je vladao [[Agron (kralj)|Agron]] polovinom 3. stoljeća p. n. e, i [[Dardanija|Dardansko]], koje je uspostavio [[Bardilis]] početkom 4. stoljeća p. n. e. najpoznatija su ilirska kraljevstva na zapadnom Balkanu.

Tokom ovog perioda područje današnje Bosne i Hercegovine nastanjivalo je nekoliko ilirskih plemena, od kojih se najvažniji bili [[Dalmati]] (od kojih je vjerovatno nastala riječ ''[[Dalmacija]]''), koji su živjeli širom zapadne Bosne, dok su u srednjoj Bosni bili [[Desidijati]], za koje se veže [[srednjobosanska kulturna grupa]] bronzanog i željeznog doba. [[Autarijati]] su naseljavali jugoistočnu Bosnu, [[Podrinje]], sjevernu [[Hercegovina|Hercegovinu]], ali i dijelove zapadne [[Srbija|Srbije]] i sjeverne [[Crna Gora|Crne Gore]]. Bilo je to moćno pleme, za koje se veže kulturni period poznat kao [[Glasinačka kultura]].

Druga poznatija ilirska plemena koja treba spomenuti jesu [[Japodi]], [[Mezeji]] i [[Daorsi]].

Vrlo važnu ulogu u životu Ilira imao je kult mrtvih, što se može primijetiti u njihovim pažljivim izvođenim obredima sahrane, kao i bogato ukrašenim grobnim mjestima. U sjevernim dijelovima područja koje su nastanivali Iliri, postojala je duga tradicija kremiranja i sahranjivanja mrtvih u plitkim grobovima, dok su na jugu mrtve sahranjivali u velikim kamenim ili zemljanim [[tumuli]]ma, koji su u Hercegovini dostizali i monumentalne dimenzije, širine i više od 50 m i 5 m visine. Japodi su bili skloni i ukrašavanju (teške, prevelike ogrlice od žutog, plavog ili bijelog stakla i velike bronzane [[Fibula (broš)|fibule]], kao i spiralne narukvice, dijademe i kacige od bronze).

U nekoliko stoljeća ilirske vladavine ovim prostorima nisu zabilježeni upadi drugih naroda sve do 4. stoljeća, kada se spominje invazija
[[Kelti|Kelta]]. Kelti su dolaskom na ovo područje donijeli tehniku grnčarskog kola, nove vrste fibula i različite pojaseve od bronze i gvožđa. Tokom migracije iz srednje Evrope ka jugu Balkanskog poluostrva Kelti su se kratko zadržali na prostoru današnje Bosne i Hercegovine, tako da je njihov utjecaj ostao minimalan, ali pohod ovog indoevropskog naroda utjecao je na raseljavanje nekih ilirskih plemena (Autarijati), pri čemu je došlo i do miješanja nekih plemena, kao što su [[Skordisci]], mješovito ilirsko-keltsko pleme koje je naseljavalo sjeveroistočnu Bosnu. O tom periodu postoji malo historijskih dokaza, ali u cjelini se čini da su Kelti okupljali više naroda koji govore različitim jezicima.

Na jugu današnje Bosne i Hercegovine, u području delte Neretve zabilježen je znatan utjecaj [[Helenizacija|heleniziranog]] ilirskog plemena [[Daorsi]]. Glavni grad tog plemena bio je [[Daorsoi]] u [[Ošanjići]]ma kod [[Stolac|Stoca]]. Daorson je u 4. stoljeću p. n. e. bio okružen [[megalitim]]a, zidovima visokim i po pet metara (velikih poput onih u grčkoj [[Mikena|Mikeni]]), sastavljenih od velikih kamenih blokova. Daorsi su izrađivali jedinstvene bronzane [[Kovanica|kovanice]] i skulpture.

Prvi sukobi Ilira i [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] su se dogodili 229. p. n. e. kada se u historiografiji taj sukob smatra početkom [[Ilirski ratovi|Ilirskih ratova]] koji će potrajati sve do 168. p. n. e. U tom periodu Rimljani su zauzeli veći dio ilirskog područja a potpunu prevlast ostvarit će tek 9. n. e. Upravo je na području današnje Bosne i Hercegovine, Rimsko Carstvo vodilo jednu od najtežih bitaka u svojoj historiji još od vremena [[Punski ratovi|Punskih ratova]], kako je to svojevremeno opisao rimski historičar [[Svetonije]]. Ova rimska vojna kampanja protiv [[Ilirik]]a, tadašnje rimske provincije koja je obuhvatala i današnju Bosnu i Hercegovinu, poznata je kao kampanja gušenja [[Veliki ilirski ustanak|Velikog ilirskog]] ili Batonovog ustanka. Ustanak je podignut 6. n. e, u okolini [[Vareš]]a i [[Vranduk (Zenica)|Vranduka]] (pod vodstvom [[Baton]]a i [[Pines]]a), nakon pokušaja regrutiranja Ilira u rimsku vojsku i trajao je tri godine, kada je ugušen. Za vrijeme cara [[Tiberije|Tiberija]] (9. n. e) sve ilirske teritorije konačno potpadaju pod rimsku upravu. Tokom vladavine Rima na ovo područje doseljavali su se latinski stanovnici iz cijelog carstva.

=== Nova era ===
U prvim stoljećima nove ere, područje današnje [[Bosna|Bosne]] bilo je sastavni dio [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]]. Većinom su ga naseljavali [[Iliri]]. Nakon pada carstva, Bosnu su svojatali kako [[Bizantijsko Carstvo]], tako i zapadni nasljednici Rima. [[Slaveni]] se ovdje naseljavaju u 7. stoljeću, zatječući na ovim prostorima dijelove ilirskih i tračkih plemena koja su bila romanizirana, a prilikom dolaska Slavena povlače se uglavnom u planine. Slaveni ih nazivaju Vlasima po starogermanskoj riječi ''Wallach'', što znači &quot;Rimljanin&quot;.

=== Srednji vijek ===
[[Datoteka:Bobovac.jpg|thumb|225px|Srednjovjekovni kraljevski grad [[Bobovac]].]]
{{Glavni|Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|Bosanska Banovina|Bosansko Kraljevstvo}}Historijske i arheološke informacije o ranosrednjovjekovnoj Bosni su oskudne.{{Sfn|Bulić|2013}} Bosna se prvi put spominje u Nikiforovom mirovnom sporazumu iz 803. koji nije sačuvan, ali o kojem govore engleski historičari iz XIX v.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Smith|first=Wiliam|url=https://books.google.ba/books?id=870_AQAAIAAJ&amp;pg=PA1178&amp;lpg=PA1178&amp;dq=nicephorus+charlemagne+treaty+%22bosnia%22&amp;source=bl&amp;ots=iSPplsMmqe&amp;sig=SpJGopyjkF_8Y8CDb9rlPydTlFs&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;ved=2ahUKEwjN85-oyOnfAhXmqIsKHdhUBnEQ6AEwDnoECAkQAQ#v=onepage&amp;q=bosnia|title=Dictionary of Greek and Roman Biography and Mythology: Entry on Nicephorus, Volume 2|year=1848|location=London|pages=1178}}&lt;/ref&gt; Prema bizantskom ''[[O upravljanju carstvom]]'', u Bosni su postajala dva naseljena grada Katera i Desnik.{{Sfn|Moravcsik|1967}}{{Sfn|Bulić|2013}} Utvrđeno je da se srednjovjekovni zemlja Bosna protezala od [[Sarajevo|sarajevskog]] polja na jugu do [[Zenica|zeničkog]] polja na sjeveru, a istočna granica je bila dolina [[Prača (rijeka)|Prače]] prema [[Drina|Drini]], zapadna duž doline [[Lepenica (rijeka u Bosni i Hercegovini)|Lepenice]] i [[Lašva (rijeka)|Lašve]].{{Sfn|Kaimakamova|Salamon|2007}}

Prvi imenom poznati vladar Bosne bio je [[ban Borić]], zatim [[Kulin ban]], a poslije krunidbe [[Tvrtko I, kralj Bosne|Bana Tvrtka I Kotromanića]] 1377. u [[Mile (Visoko)|Milima]] vladari Bosne postaju kraljevi. Nezavisnost Bosna zadržava sve do dolaska [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]] 1463, kad zvanično postaje dio [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Na jugu [[Humska zemlja]] je opstala do 1483. kada će i ona konačno pasti.

=== Osmanlijsko doba ===
{{Glavni|Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu|Bosanski sandžak|Bosanski pašaluk|Hercegovački sandžak}}Tokom osmanlijske vladavine mnogi stanovnici Bosne prelaze na [[islam]]. Određen dio starog bosanskog plemstva prelazi na stranu Osmanlija, tako da su već u prvoj polovini 16. stoljeća mnogi begovi i vojskovođe u osmanlijskoj [[Evropa|Evropi]] porijeklom bili upravo iz Bosne kao što su [[Mehmed-paša Sokolović]], [[Gazi Husrev-beg]], [[Ajas-beg]] i drugi.

U 16. i 17. stoljeću Bošnjaci su bili sastavni dio osmanlijske vojske, dok su najvažnije uloge vlade Bosanskog ejaleta najčešće pripadale Bošnjacima. Mnoge od bošnjačkih porodica koje su rano prešle na [[islam]] bile su vrlo moćne, što u Bosni dugo vremena zadržava i [[Feudalizam|feudalne odnose]] između Bošnjaka i drugih naroda.

Osmanlijski neuspjesi protiv druge regionalne velesile u ovom dijelu Evrope, [[Austro-Ugarska|Austrije]], pomiču granicu između Osmanskog Carstva i ostatka Evrope, koja sad ponovo stiže pred same kapije Bosne, čime se opća situacija u zemlji pogoršava. Sa konstantnim napadima i ekonomskom krizom širi se nezadovoljstvo, tako da u prvoj polovini 19. stoljeća, [[Sultani Osmanskog Carstva|sultan]] nekoliko puta pokušava izvršiti reforme, ali ovome kapetani u Bosni odgovaraju pobunama. Najčuvenija je od njih pobuna [[Husein-kapetan Gradaščević|Husein-kapetana Gradaščevića]] 1831. Nakon što su poraženi od strane Osmanlija, vojni otpor Bošnjaka se završava, dok carstvo i dalje slabi.

=== Austrougarsko doba ===
{{Glavni|Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj}}
Odlukom [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]] 1878. [[Austro-Ugarska]] dobija pravo da okupira Bosnu i Hercegovinu kako bi zavela mir, a zemlja i dalje formalno pod vlašću otomanskog sultana. Bosna i Hercegovina nije dobila autonomiju koja je bila predviđena [[Sanstefanski mir|Sanstefanskim mirom]] od 3.8.1878, godine 1908. Austro-Ugarska vrši aneksiju Bosne i Hercegovine što je Turska nakon prvobitnog protivljenja 1909. i prihvatila. Austro-Ugarska je postigla dogovor s Osmanskim Carstvom u kome se obavezala na isplatu 2,5 milijuna turskih funtâ (54 milijuna austro-ugarskih krunâ) u zlatu kao naknadu za aneksiju Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.jstor.org/stable/2212637|title=Protocol between Austria-Hungary and Turkey|last=The American Journal of International Law|first=Vol. 3, No. 4, Supplement: Official Documents (Oct, 1909), pp. 286-289|date=1909.|publisher=Cambridge University Press|access-date=22. 7. 2024}}&lt;/ref&gt;

Paralelno se u susjednim državama razvijaju slavenski nacionalni pokreti, koji su radili na ujedinjenju svih [[Južni Slaveni|Južnih Slavena]] na jugoistoku [[Evropa|Evrope]]. Povod za [[Prvi svjetski rat]] bio je [[sarajevski atentat]], koji je 28. juna 1914. izveo [[Gavrilo Princip]], pripadnik revolucionarnog omladinskog pokreta &quot;[[Mlada Bosna]]&quot;. On je pucao na austro-ugarskog prestolonasljednika [[Franjo Ferdinand Austrijski|Franza Ferdinanda]] i njegovu trudnu suprugu, koji su podlegli ranama.

=== Prvi svjetski rat ===
{{Glavni|Bosna i Hercegovina u Prvom svjetskom ratu}}
Tokom Prvog svjetskog rata mnogo građana Bosne i Hercegovine bilo je regrutirano u austro-ugarsku vojsku i upućeno na granice prema [[Kraljevina Srbija|Kraljevini Srbiji]] i [[Kraljevina Crna Gora|Kraljevini Crnoj Gori]]. Osobito je bila jaka koncentracija uzduž rijeke [[Drina|Drine]]. U početku rata imala je Srbija početne uspjehe, njena vojska je čak prešla Drinu i upala u istočnu Bosnu. Tada je austro-ugarska vojska pod vodstvom dvojice generala Hrvata, [[Stjepan Sarkotić|Stjepana Sarkotića]] i [[Luka Šnjarić|Luke Šnjarića]], potukla [[Vojska Kraljevine Srbije (1914–1918)|Vojsku Kraljevine Srbije]] kod Han-Pijeska i izbacila ih preko Drine. [[Kraljevina Srbija]] i [[Kraljevina Crna Gora]] bile su 1915. vojnički potučene, njihovi državni teritoriji okupirani, a glavnina vojske se preko Albanije i Grčke dokopala solunskog bojišta gdje se uz zapadne saveznike Francusku i Englesku uspjela 1918. s juga vratiti u Srbiju i otud bez otpora ući u Bosnu, Hercegovinu, Hrvatsku, dio južne Ugarske (Bačku, Banat i Baranju) i napokon i u Sloveniju. Srbija je tada, kao jedna od pobjednica u Prvom svjetskom ratu, iako je doživljavala uglavnom poraze, nastojala sve te zemlje samo priključiti Kraljevini Srbiji i tako ostvariti stoljetnu ideju o Velikoj Srbiji i njenom izlazu na Jadransko more. U tim planovima Bosna i Hercegovina je imala središnje mjesto. Te pokrajine i tada oko 40% Srba u njihovom stanovništvu, trebale su biti most prema Srbima u Hrvatskoj, poglavito na području bivše Hrvatsko-slavonske vojne krajine.[[Datoteka:Bruner-Dvorak, Rudolf - Bosna, modlitba (ca 1906).jpg|thumb|225px|desno|Bošnjaci na [[namaz]]u, 1906]]

=== Kraljevina Jugoslavija ===
{{Glavni|Bosna i Hercegovina u prvoj Jugoslaviji}}
Krajem Prvog svjetskog rata i propašću Austro-Ugarske područje Bosne i Hercegovine ulazi u sastav kratkotrajne [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Države Slovenaca, Hrvata i Srba]], a potom u novonastalu [[Kraljevina SHS|Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca]], koja se od 1929. zove [[Kraljevina Jugoslavija]]. Nakon pojačane [[Industrijalizacija|industrijalizacije]] i opće ekspanzije bosanskohercegovačkog društva za vrijeme austrougarske epohe, Bosna i Hercegovina tokom prve Jugoslavije ekonomski nazaduje, što stvara osnovu za socijalno nezadovoljstvo i nemire, koji će kasnije uslijediti.

Politički život u Bosni i Hercegovini u to vrijeme obilježila su dva glavna trenda: društveni i ekonomski nemiri zbog preraspodjele imovine i formiranje nekoliko političkih stranaka koje su često mijenjale koalicije i saveze sa strankama u drugim jugoslavenskim regijama.

Dominantni ideološki sukob koji je tada vladao u jugoslovenskoj državi, između hrvatskog regionalizma i srpske centralizacije, različito su shvatale glavne etničke grupe u Bosni i Hercegovini i zavisio je od ukupne političke atmosfere. Političke reforme provedene u novoosnovanom jugoslavenskom kraljevstvu nisu imale mnogo koristi za tadašnje bosanske muslimane; prema konačnom popisu vlasništva nad zemljištem i stanovništva prema vjerskoj pripadnosti iz 1910. godine, provedenom u Austro-Ugarskoj, muslimani su posjedovali 91,1%, pravoslavni Srbi 6,0%, katolički Hrvati 2,6%, a ostali 0,3% imovine.&lt;ref&gt;{{cite web|author=Danijela Nadj|url=http://www.hic.hr/books/seeurope/010e-semiz.htm|title=An International Symposium &quot;Southeastern Europe 1918–1995&quot;|publisher=Hic.hr|access-date=14. 6. 2006|archive-url=https://web.archive.org/web/20060822164923/http://www.hic.hr/books/seeurope/010e-semiz.htm|archive-date=22. 8. 2006|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Nakon reformi, bosanskim muslimanima je oduzeto ukupno 1.175.305 hektara poljoprivrednog i šumskog zemljišta. Iako je početna podjela zemlje na 33 oblasti izbrisala prisustvo tradicionalnih geografskih entiteta sa karte, napori bosanskih političara, poput [[Mehmed Spaho|Mehmeda Spahe]], osigurali su da šest oblasti izdvojenih iz Bosne i Hercegovine odgovara teritoriji nekadašnjih šest sandžaka iz osmanlijskog doba i, na taj način, odgovara historijskim granicama Bosne i Hercegovine u cjelini.

Nakon sloma parlamentarne [[demokratija|demokratije]] i zavođenja [[Šestojanuarska diktatura|Šestojanuarske diktature]] 1929. došlo je do novih administrativno-političkih promjena u zemlji. Jugoslavija je dobila devet [[Banovine Kraljevine Jugoslavije|banovina]], čime je Bosna i Hercegovina formalno podijeljena jer su granice banovina odudarale od historijskih i etničkih linija koje su do tada dominirale.{{sfn|Malcolm|2002}}

Površina Bosne i Hercegovine pripala je u svom historijskom obliku četirima različitim banovinama, koje su nazvane po geografskim i historijskim regijama. [[Vrbaska banovina|Vrbaska]], [[Drinska banovina|Drinska]], [[Zetska banovina|Zetska]] i [[Primorska banovina]] trebale su prema prvotnoj ideji tadašnjeg jugoslavenskog [[Aleksandar, kralj Jugoslavije|kralja Aleksandra I]] potisnuti regionalne i nacionalne identitete, a u prvi plan staviti jedinstveni jugoslavenski [[identitet]].

Sporazumom [[Sporazum Cvetković–Maček|Cvetković–Maček]] 1939. formira se [[Banovina Hrvatska]], u koju ulaze i dijelovi Bosne i Hercegovine, i to uglavnom oni koji su već pripadali Primorskoj banovini i dijelovi zemlje na sjeveru, uz [[Sava|Savu]].

Taj sporazum, kojim je stvorena hrvatska banovina, ohrabrio je ono što je u suštini bila [[podjela Bosne i Hercegovine]] između Hrvatske i Srbije.&lt;ref name=&quot;Imamović, Mustafa 1996&quot;&gt;Imamović, Mustafa (1996). Historija Bošnjaka. Sarajevo: BZK Preporod; {{ISBN|9958-815-00-1}}&lt;/ref&gt; Međutim, rastuća prijetnja nacističke Njemačke Adolfa Hitlera prisilila je jugoslovenske političare da preusmjere svoju pažnju. Nakon perioda pokušaja smirivanja situacije, potpisivanja [[Trojni pakt|Trojnog pakta]] i [[Državni udar u Kraljevini Jugoslaviji|državnog udara]] koji je uslijedio, Njemačka je napala Jugoslaviju 6. aprila 1941.{{sfn|Malcolm|2002}}

=== Drugi svjetski rat ===
{{Glavni|Bosna i Hercegovina tokom Drugog svjetskog rata}}
[[Datoteka:Neretva most.jpg|thumb|250px|lijevo|Most kod [[Jablanica|Jablanice]], srušen tokom [[Bitka na Neretvi|Bitke na Neretvi]]]]
[[Datoteka:Sarajevo_-_Bosnia_-_War_Memorial.jpg|thumb|[[Vječna vatra]] u Sarajevu, spomenik vojnim i civilnim žrtvama tokom drugog svjetskog rata]]
Nakon njemačke invazije na Kraljevinu Jugoslaviju tokom Drugog svjetskog rata i njene brze kapitulacije, cijela Bosna i Hercegovina je predata nacističkom marionetskom režimu, [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]] (NDH) koju su predvodile ustaše [[Ante Pavelić]]a a koja je formirana 10. aprila 1941. godiner, nekoliko dana nakon njemačkog napada na Jugoslaviju. Znatan dio bosanskih Hrvata i Bošnjaka učestvuju kao pripadnici vojske NDH ([[ustaše]], [[Hrvatsko domobranstvo|domobrani]]), dok nekolicina Bošnjaka zauzima vodeće pozicije u vlasti kao ministri u vladi NDH (npr, [[Osman Kulenović]] i [[Džafer Kulenović|Džafer-beg Kulenović]]). Dio Srba bori se na strani [[četnici|četnika]] te učestvuju u progonima Hrvata i Bošnjaka. Ustaše progone i ubijaju Srbe, Rome, Jevreje i komuniste. Iz tog perioda poznata je i [[Sarajevska rezolucija]], koju su 12. oktobra 1941. potpisali sarajevski muslimani, a koja osuđuje nasilje vlasti NDH protiv srpskog stanovništva.

Jedan dio Bošnjaka, bosanskih Srba i bosanskih Hrvata aktivno učestvuju u antifašističkom pokretu [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]], dajući znatan doprinos [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|Narodnooslobodilačkoj borbi]] i konačnom oslobođenju cijele zemlje od stranih okupatora. Bosna i Hercegovina je jedna od prvih zemalja antifašističke koalicije u porobljenoj Evropi 1941–1945. Na teritoriji Bosne i Hercegovine vode se neke od najžešćih bitaka ([[Bitka na Neretvi|Neretva]], [[Bitka na Kozari|Kozara]], [[Bitka na Sutjesci|Sutjeska]], [[Desant na Drvar|Drvar]]) Drugog svjetskog rata na području jugoistočne Evrope. U [[Mrkonjić Grad]]u 25. novembra 1943. postavljeni su temelji suvremene Bosne i Hercegovine, na [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine|Prvom zasjedanju ZAVNOBiH]]-a, dok su u [[Jajce|Jajcu]] 29. novembra iste godine na [[Drugo zasjedanje AVNOJ-a|Drugom zasjedanju AVNOJ-a]] postavljene osnove nove, socijalističke [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]], u okviru koje je [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]] bila jedna od šest ravnopravnih republika.

=== Doba SFRJ ===
{{Glavni|Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Raspad SFRJ}}
U vremenu od 1945. do početka 1990-ih SR Bosna i Hercegovina doživljava ubrzanu industrijalizaciju, modernizaciju i urbanizaciju, a paralelno s tim osnivaju se i institucije zemlje, koje naglašavaju njenu državnost i institucionalnu nezavisnost.

Zbog svog centralnog geografskog položaja unutar jugoslovenske federacije, Bosna i Hercegovina je izabrana kao osnova za razvoj vojno-odbrambene industrije. U tom periodu izgrađeno je mnogo vojnih objekata i tvornica oružja što je doprinijelo velikoj koncentraciji oružja i vojnog osoblja. S obzirom na prirodna bogatstva kojim raspolaže, Bosna i Hercegovina je za vrijeme SFRJ bila centar uglavnom bazične industrije.
[[Datoteka:Sarajevo Olympia 1984.JPG|mini|Logo [[Zimske olimpijske igre 1984.|XIV. Zimskih olimpijskih igara]], održanih u Sarajevu 1984.]]
U to vrijeme osnivaju se i obrazovne, naučne i kulturne institucije kao što su [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti BiH]], univerziteti u [[Univerzitet u Sarajevu|Sarajevu]], [[Univerzitet u Banjoj Luci|Banjoj Luci]], [[Univerzitet u Mostaru|Mostar]]u i [[Univerzitet u Tuzli|Tuzli]], [[Radiotelevizija Sarajevo]]. Godine 1971. dolazi do priznavanja [[Muslimani (narod)|Muslimana]], kao šestog naroda u tadašnjoj zemlji, koji uz [[Srbi|Srbe]] i [[Hrvati|Hrvate]], čine jedan od konstitutivnih naroda SR Bosne i Hercegovine i SFR Jugoslavije.

Godine 1984. glavni grad republike, Sarajevo, bio je domaćin [[Zimske olimpijske igre 1984.|14. Zimskih olimpijskih igara]], što je podiglo ugled grada i države u inozemstvu. Tokom 1980-ih Sarajevo i Bosna i Hercegovina bili su centar svojevrsne pop-kulture u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]]. Ovdje stvaraju neki od najpopularnijih domaćih filmskih autora ([[Emir Kusturica|Kusturica]], [[Ademir Kenović|Kenović]]), a pop i rock-grupe spadaju u najvažnije u zemlji. U tom periodu i bogata književna tradicija nastavlja se tamo gdje su nekad stali najvažniji bosanskohercegovački autori, kao [[Ivo Andrić]] (dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade za književnost]] 1961) i [[Meša Selimović]].

=== Samostalnost ===
{{Glavni|Međunarodno priznanje nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine|Republika Bosna i Hercegovina|Rat u BiH|Historija nezavisne Bosne i Hercegovine}}
U oktobru 1991. SR Bosna i Hercegovina izglasava suverenost da bi potom uslijedio i [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|referendum za nezavisnost]] u februaru 1992. Srpsko stanovništvo uglavnom je bojkotovalo referendum. Odmah po proglašavanju nezavisnosti i međunarodnog priznanja zemlje u aprilu 1992, izbija rat u Republici Bosni i Hercegovini. Republika Bosna i Hercegovina primljena je u Ujedinjene nacije 22. maja 1992. Već 1991. hrvatski predsjednik [[Franjo Tuđman]] sklapa dogovor o podjeli Bosne i Hercegovine sa srbijanskim predsjednikom [[Slobodan Milošević|Miloševićem]] na [[Sastanak u Karađorđevu|sastanku u Karađorđevu]]. O podjeli Bosne i Hercegovine danas postoji mnogo dokumentacije, a izdvajaju se [[Stenogrami Franje Tuđmana o podjeli Bosne i Hercegovine|Tuđmanovi stenogrami]], ali i svjedočenja [[Stjepan Mesić|Stjepana Mesića]], nekadašnjeg predsjednika Predsjedništva SFRJ, [[Ante Marković]]a, nekadašnjeg premijera SFRJ, i mnogih drugih svjedoka vremena.

Rat traje do 1995, a u njemu stradaju Bošnjaci, Srbi i Hrvati, a nad Bošnjacima Srebrenice počinjen je i [[Genocid u Srebrenici|genocid]]. Sva tri naroda u zemlji rat doživljavaju na različite načine, vidjevši u njemu ugrožavanje vlastitih nacionalnih interesa, tako da se u srpskim medijima koristi izraz &quot;Otadžbinski&quot;, a u hrvatskim &quot;Domovinski rat&quot;. Početkom 1992. vraća se i historijsko ime Bošnjak kao ime nacije, koje zamjenjuje dotadašnju vjersku oznaku &quot;Musliman&quot;. Intervencijom međunarodnih vojnih snaga rat je završen, a Bosna i Hercegovina očuvala je svoj državnopravni i historijski kontinuitet.

U američkom gradu [[Dayton (Ohio)|Daytonu]] 21. novembra 1995. sve zaraćene strane potpisuju [[Dejtonski sporazum|mirovni sporazum]], čime je neslužbeno završen rat. Konačni sporazum potpisan je u [[Pariz]]u 14. decembra 1995. [[Dejtonski sporazum]] potvrdio je Bosnu i Hercegovinu kao samostalnu i suverenu državu u Evropi. Prema ugovoru Bosna i Hercegovina sastoji se iz dvije administrativne jedinice: [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] i [[Republika Srpska|Republike Srpske]], te [[Brčko distrikt]]a, koji ima poseban status i ne pripada nijednom entitetu.

Reintegracija države i njena obnova odvija se sporo i otežano zbog međusobnog nepovjerenja i neprevladanih posljedica rata. Međunarodne snage pod komandom [[NATO]]-a u decembru 2004. zamijenile su snage Evropske unije i partnerskih zemalja (''European Union Force'' – [[EUFOR]]). Na općim izborima održanima početkom 2000-ih ([[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002.|2002]], [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006.|2006]], [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010.|2010]], [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|2014]]) uglavnom su pobjeđivale stranke desnog centra, uz povremene uspjehe socijaldemokratskih stranaka u Federaciji BiH.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=8918#poglavlje154512|title=Bosna i Hercegovina {{!}} Hrvatska enciklopedija|website=www.enciklopedija.hr|access-date=25. 3. 2020|archive-date=28. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210428094257/https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=8918#poglavlje154512|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Nastojanja HDZ-a BiH za uvođenjem samouprave na područjima većinski naseljenim Hrvatima bila su 2001. spriječena smjenom [[Ante Jelavić]]a, hrvatskog člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]]. U Republici Srpskoj nastavljeno je političko suprotstavljanje jačanju državnosti BiH.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

Veći [[Protesti u Bosni i Hercegovini (februar 2014)|socijalni protesti u februaru 2014.]] uzrokovani teškim ekonomskim i društvenim prilikama održani u više gradova Federacije BiH (u manjoj mjeri i u Republici Srpskoj). Nakon izbora u 2014. uspostavljeno je novo Predsjedništvo BiH ([[Dragan Čović]], [[Mladen Ivanić]] i [[Bakir Izetbegović]]). Nakon novih [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|općih izbora u 2022.]] članovi Predsjedništva BiH (od novembra 2022) postali su [[Denis Bećirović]], [[Željka Cvijanović]] i [[Željko Komšić]].&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

Zaključno sa 2024. godinom, Bosna i Hercegovina je [[Pristupanje Bosne i Hercegovine NATO-u|kandidat za članicu NATO-a]], te [[Pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji|kandidat za pristupanje Evropskoj Uniji]] nakon što joj je u decembru 2022. odobren status kandidata.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.consilium.europa.eu/hr/policies/enlargement/bosnia-herzegovina/|title=Vijeće Evropske unije - Bosna i Hercegovina|access-date=25. 9. 2024}}&lt;/ref&gt;

Početkom 2020. kao i većinu Evrope, Bosnu i Hercegovinu je zahvatila [[Pandemija COVID-a 19 u Bosni i Hercegovini|pandemija koronavirusa]] kada je po prvi put nakon rata uveden policijski sat u čitavoj državi.

== Geografija ==
[[Datoteka:Neum02450.JPG|mini|desno|[[Neum]], jedini primorski grad BiH.]]
[[Datoteka:Igman.jpg|mini|desno|Planina [[Igman]] u blizini Sarajeva.]]
[[Datoteka:Landscape near Ivan mountain.jpg|mini|desno|[[Ivan planina]] kao dio [[Dinaridi|Dinarida]], sa najvišim vrhom od 1534 metara.]]
{{Glavni|Geografija Bosne i Hercegovine}}

=== Položaj ===
Smještena je na jugoistoku [[Evropa|Evrope]], u zapadnom dijelu Balkanskog poluostrva, između [[42. paralela (sjever)|42.]] i [[46. paralela (sjever)|46. stepena]] [[Geografska širina|sjeverne geografske širine]] i [[15. meridijan (istok)|15.]] i [[20. meridijan (istok)|20. stepena]] [[Geografska dužina|istočne geografske dužine]]. Površina joj je 51.129&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;&lt;ref name=&quot;Parlament&quot;/&gt; (51.209,2&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; od čega je 51.197&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; kopno, a 12,2&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; površina mora).&lt;ref name=&quot;Stat&quot;/&gt; Dužina granice sa susjednim državama iznosi 1.538&amp;nbsp;km, a od toga je suhozemna granica duga 774&amp;nbsp;km, riječna 751&amp;nbsp;km, a morska 13&amp;nbsp;km. Graniči s [[Hrvatska|Hrvatskom]] na sjeveru, sjeverozapadu i jugu ([[Granica između Bosne i Hercegovine i Hrvatske|932&amp;nbsp;km]]), [[Srbija|Srbijom]] na istoku ([[Granica između Bosne i Hercegovine i Srbije|357&amp;nbsp;km]]) i [[Crna Gora|Crnom Gorom]] na jugoistoku ([[Granica između Bosne i Hercegovine i Crne Gore|248&amp;nbsp;km]]).&lt;ref name=&quot;Stat&quot;&gt;{{Cite web |url= http://www.fzs.ba/Statisticki%20godisnjak%202009.pdf |title= Statistički godišnjak Federacije Bosne i Hercegovine iz 2009. |access-date=7. 3. 2010 |archive-url= https://web.archive.org/web/20100307061052/http://www.fzs.ba/Statisticki%20godisnjak%202009.pdf |archive-date=7. 3. 2010 |url-status= dead}}&lt;/ref&gt; Na krajnjem jugu, na teritoriji općine [[Neum]], izlazi na [[Jadransko more]] u dužini 20-ak&amp;nbsp;km.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html# |title= Field Listing – Coastline |work= The World Factbook |access-date= 22. 8. 2006 |archive-date= 15. 3. 2018 |archive-url= https://web.archive.org/web/20180315193211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html |url-status= dead }}&lt;/ref&gt; Granice Bosne i Hercegovine uglavnom su prirodnog porijekla i većinom je čine rijeke [[Drina]], [[Sava]] i [[Una]], te planine, kao [[Dinara]] na jugozapadu.

Najviši je vrh [[Maglić]] (2.386 m), u jugoistočnom dijelu, na [[granica|granici]] s Crnom Gorom. Najduža rijeka koja protječe Bosnom i Hercegovinom jest Sava, a od [[Jezero|jezera]] je najveće [[Buško jezero|Buško]], vještačka hidroakumulacija površine 56,7&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.

=== Geografske cjeline ===
{{Glavni|Regije Bosne i Hercegovine|Geologija Bosne i Hercegovine}}

Bosna i Hercegovina sastoji se od dvije geografske i historijske cjeline: većeg bosanskog dijela na sjeveru (otprilike 40.000&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;) i manjeg hercegovačkog na jugu. Bosna je mahom planinska zemlja, a isto se odnosi i na [[Hercegovina|Hercegovinu]], s tom razlikom da je riječ o različitim tipovima [[tlo|tla]].

Na sjeveru se planinsko područje spušta u brežuljkasto područje Posavine, odnosne dalje pretvara u [[Panonska nizija|Panonsku niziju]]. Dinarski dijelovi Bosne prostiru se od zapada ka istoku. Hercegovinu čine planinska (visoka) i jadranska (niska) Hercegovina, koja užim pojasom između [[Neum]]a i poluostrva [[Klek (poluostrvo)|Klek]] izbija i na Jadransko more. Važna su i polja, odnosno zaravni, koje se pružaju duž najvećih rijeka ([[Una]], [[Vrbas]], [[Bosna (rijeka)|Bosna]], [[Drina]]), od juga ka sjeveru, odnosno, u slučaju [[Neretva|Neretve]], od sjevera ka jugu, a poseban oblik u krajoliku čine prostrana [[kraško polje|kraška polja]] na jugozapadu, jugu i jugoistoku ([[Livanjsko polje|Livanjsko]], [[Duvanjsko polje|Duvanjsko]], [[Popovo polje|Popovo]] i druga).

Plodna zemlja čini 13,6% površine Bosne i Hercegovine, a samo 2,96% zemlje upotrebljava se za [[Poljoprivreda|poljoprivredu]], dok je 83,44% zemlje poljoprivredno gotovo neiskorišteno. U [[prirodni resursi|prirodne resurse]] ubrajaju se [[ugalj]], [[željezo]], [[boksit]], [[mangan]], [[bakar]], [[hrom]], [[cink]], te [[drvo (materijal)|drvo]] i znatne [[voda|vodene mase]].

Rijetki [[zemljotres]]i i poplave čine jedinu ozbiljnu prirodnu opasnost u Bosni i Hercegovini. U najvažnije [[ekologija|ekološke]] probleme spadaju [[zagađenost zraka]] iz [[Manufaktura|industrijskih]] postrojenja, opća zagađenost prostora zbog nedostatka opće kulture i ekološke svijesti i intenzivno [[krčenje šume]].

Gotovo je 50% teritorije Bosne i Hercegovine pod [[šuma]]ma. Najveća šumska područja u centralnom su, istočnom i zapadnom dijelu Bosne.

[[Klima]] je [[Kontinentalna klima|umjereno kontinentalna]] s toplim [[Ljeto|ljetima]] i hladnim [[zima]]ma. Područja s velikom [[nadmorska visina|nadmorskom visinom]] imaju kratka hladna ljeta i duge, ponekad žestoke zime. U primorju i na jugu zemlje zime su blage i [[kiša|kišovite]]. [[Glavni grad]] je [[Sarajevo]], a ostali veći gradovi jesu [[Banja Luka]], [[Tuzla]], [[Mostar]], [[Zenica]], [[Bihać]], [[Cazin]], [[Prijedor]], [[Brčko]], [[Bijeljina]], [[Travnik]], [[Trebinje]], [[Doboj]], [[Gračanica]] i [[Livno]].

&lt;gallery&gt;
Datoteka:Bosnia and Herzegovina topographic map.svg|Topografska karta
Datoteka:Map Bih entities.png|Administrativno uređenje
&lt;/gallery&gt;

=== Rijeke i jezera ===
{{Glavni|Hidrografija Bosne i Hercegovine}}
Bosna i Hercegovina obiluje [[rijeka]]ma i jezerima. Sve rijeke pripadaju [[Crno more|crnomorskom]] i [[Jadransko more|jadranskom slivu]]. Najduža je Sava, koja formira znatan dio granice s Hrvatskom. Najduža rijeka koja izvire, odnosno nastaje u Bosni i Hercegovini jest [[Drina]], koja je, poput Save, velikim dijelom toka [[pogranična rijeka]] jer formira veći dio granice sa Srbijom. Od dužih rijeka tu su još [[Bosna (rijeka)|Bosna]] (s najvećim unutardržavnim slivom), [[Vrbas]], [[Una]], [[Sana]], [[Ukrina]] i [[Spreča]], koje teku prema sjeveru i pripadaju crnomorskom slivu, dok je na jugu najveća rijeka Neretva, koja je i jedina rijeka s područja Bosne i Hercegovine koja se ulijeva u Jadransko more.

S površinom 55,8&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; najveće je jezero [[Buško jezero|Buško]], koje je na granici općina Livno i [[Tomislavgrad]], na nadmorskoj visini 716 m. Akumulacija jezera iznosi 782 miliona m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt; i po tome je jedno od najvećih jezera u Evropi. Veća jezera još su [[Modrac|Modračko]], [[Ramsko jezero|Ramsko]], [[Bilećko jezero|Bilećko]], [[Jablaničko jezero|Jablaničko]], [[Veliko Plivsko jezero|Plivsko]], [[Blidinje jezero|Blidinje]]. Mnogo je planinskih jezera, uglavnom ledničkog porijekla, a koja posjeduju znatan turistički potencijal, a poznatija su [[Prokoško jezero|Prokoško]] (na [[Vranica|Vranici]]), [[Orlovačko jezero|Orlovačko]], [[Štirinsko jezero|Štirinsko]], [[Bijelo jezero (Zelengora)|Bijelo]] i [[Kladopoljsko jezero]] (na [[Zelengora|Zelengori]]), [[Šatorsko jezero|Šatorsko]] na [[Šator (planina)|istoimenoj]] planini itd.

=== Nacionalni parkovi i parkovi prirode u Bosni i Hercegovini ===
[[Datoteka:Perucica.jpg|mini|Prašuma [[Perućica]] u okviru [[Nacionalni park Sutjeska|NP Sutjeska]].]]
{{Glavni|Nacionalni parkovi i parkovi prirode u Bosni i Hercegovini}}
Ukupna površina zaštićenog područja Bosne i Hercegovine iznosi 57,83 [[hektar]]a, što je 1,13% njene teritorije. U državi postoje četiri [[Nacionalni park|nacionalna parka]] i osam parkova prirode.

===== Nacionalni parkovi =====
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Naziv
!Osnovan
!Površina (km²)
|-
|[[Nacionalni park Sutjeska]]
|1965.
|173
|-
|[[Nacionalni park Kozara]]
|1967.
|34
|-
|[[Nacionalni park Una]]
|2008.
|198
|-
|[[Nacionalni park Drina]]
|2017.
|63
|}

==== Parkovi prirode ====
{| class=&quot;wikitable&quot;
! Naziv !! Osnovan !! Površina (km²)
|-
| align=&quot;center&quot;| [[Hutovo blato]]
| align=&quot;center&quot;|1995.
| align=&quot;center&quot;|74,11
|-
| align=&quot;center&quot;| [[Park prirode Blidinje|Blidinje]]
| align=&quot;center&quot;|1995.
| align=&quot;center&quot;|6
|-
| align=&quot;center&quot;| [[Bardača (jezero)|Bardača]]
| align=&quot;center&quot;|1995.
| align=&quot;center&quot;|35
|-
| align=&quot;center&quot;| [[Vrelo Bosne]]
| align=&quot;center&quot;|2010.
| align=&quot;center&quot;|6,03
|-
| align=&quot;center&quot;| [[Trebević]]
| align=&quot;center&quot;|2004.
| align=&quot;center&quot;|4
|-
| align=&quot;center&quot;| [[Miljacka|Kanjon Miljacke]]
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| align=&quot;center&quot;|[[Vodopad Skakavac (Sarajevo)|Skakavac]]
| align=&quot;center&quot;|2002.
| align=&quot;center&quot;|14,31
|-
| align=&quot;center&quot;|[[Bijambare]]
| align=&quot;center&quot;|2010.
| align=&quot;center&quot;|4,97
|}

=== Biodiverzitet ===

{{Glavni|Okoliš Bosne i Hercegovine}}

U fitogeografskom smislu, Bosna i Hercegovina pripada [[Holarktičko carstvo|Holarktičkom carstvo]] i dijele je Ilirska provincija [[Cirkumborealna regija|Cirkumborealne regije]] i Jadranska provincija Mediterana. Prema [[Svjetski fond za prirodu|Svjetskom fondu za prirodu]] (WWF), teritorija Bosne i Hercegovine se može podijeliti na četiri ekoregije: balkanske mješovite šume, dinarske mješovite šume, panonske mješovite šume i ilirske listopadne šume. Zemlja je imala prosječnu ocjenu indeksa integriteta šumskog pejzaža 2018. od 5,99/10, što je svrstava na 89. mjesto u svijetu od 172 zemlje.

Na teritoriji Bosne i Hercegovine identificirano je 5134 vrsta biljaka, 199 vrsta riba, 20 vrsta vodozemaca, 38 vrsta gmizavaca, 326 vrsta ptica dok je 85 vrsta sisara. Neke od ovih vrsta su ugrožene, ukupno njih 135 vrsta od čega najviše ptica. 39 je endemičnih vrsta a najviše [[endem]]a je registrovano među ribama ukupno 12 koliko je i endemskih vrsta reptila.&lt;ref&gt;{{Cite web |url= https://euinfo.ba/bs/sta-je-biodiverzitet-2/ |title= Eu info - Šta je biodiverzitet?|website= https://euinfo.ba/|access-date=26. 9. 2024}}&lt;/ref&gt;

== Politika ==
{{Politika Bosne i Hercegovine}}
{{Glavni|Politika Bosne i Hercegovine}}
[[Datoteka:Flags of Bosnia and herzegovina.JPG|desno|mini|Zgrada [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] u [[Sarajevo|Sarajevu]].]]

Bosna i Hercegovina je po svom državnom uređenju jedinstvena u svijetu. Njeno uređenje je republičkog karatera, iako BiH ne funkcioniše niti se definiše kao republika zbog složenosti jedinica na koje se dijeli (entiteti i kantoni). Nezavisnost je stekla 5. aprila 1992, nakon što se referendumom o nezavisnosti odvojila od [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], iz koje su prethodno istupile [[Slovenija]], [[Hrvatska]] i [[Sjeverna Makedonija]]. Vlada se po trenutnom ustavu počela sastavljati od 14. decembra 1995. nakon potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]] koji je zaustavio rat. Glavni grad zemlje je [[Sarajevo]]. U Bosni i Hercegovini djeluje i [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|visoki predstavnik]], koji je na čelu Ureda Visokog predstavnika ({{jez-en|Office of the High Representative – OHR}}), a koga bira [[Evropski parlament]]. Trenutni v. d. visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini jest [[Louis Crishock]] iz [[Sjedinjene Američke Države|SAD-a]].

=== Predsjedništvo ===
{{Glavni|Predsjedništvo Bosne i Hercegovine}}
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine sastoji se od tri člana – po jedan predstavnik svakog konstitutivnog naroda – koji se izmjenjuju na mjestu [[Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine|predsjedavajućeg Predsjedništva]] svakih osam mjeseci, odnosno po dvaput tokom jednog mandata. Direktno ih biraju građani na općim izborima, i to tako da se s teritorije [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] biraju predstavnici Bošnjaka i Hrvata, a s teritorije [[Republika Srpska|Republike Srpske]] predstavnik Srba. Član Predsjedništva s najviše glasova obično postaje prvi predsjedavajući. Mandat traje četiri godine. Predsjedavajućeg [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeća ministara]] imenuje Predsjedništvo, a odobrava ga [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarna skupština]]. Predsjedavajući zatim imenuje ministre.

Po rezultatima [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|Općih izbora 2022]], članovi Predsjedništva jesu:&lt;ref name=&quot;REZ_F&quot;&gt;[http://www.izbori.ba/rezultati_izbora?resId=25&amp;langId=1#/1/1/0/0/701 Utvrđeni rezultati općih izbora u Federaciji BiH na sajtu Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;REZ_RS&quot;&gt;[http://www.izbori.ba/rezultati_izbora?resId=25&amp;langId=1#/1/1/0/0/702 Utvrđeni rezultati općih izbora u Republici Srpskoj na stranici Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine]&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! colspan=&quot;2&quot; |Kandidat
!Konstitutivni narod
! colspan=&quot;2&quot; |Stranka
!Broj glasova
! %
|-
|[[Datoteka:Denis Bećirović - March 2026.jpg|90px]]
|[[Denis Bećirović]]
|[[Bošnjaci]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};&quot; |
|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija]]
|330.238
|57,37
|-
|[[Datoteka:Željka Cvijanović (2024-12-18).jpg|bez okvira|90px]]
|[[Željka Cvijanović]]
|[[Srbi]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot; |
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|327.720
|51,65
|-
|[[Datoteka:Željko Komšić (2025-12-17) (cropped).jpg|bez okvira|90px]]
|[[Željko Komšić]]
|[[Hrvati]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};&quot; |
|[[Demokratska fronta]]
|227.540
|55,80
|}

=== Parlamentarna skupština ===
{{Glavni|Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine}}
[[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarna skupština]] najviše je zakonodavno tijelo države. Sastoji se od dva doma: [[Dom naroda Bosne i Hercegovine|Doma naroda]] i [[Predstavnički dom Bosne i Hercegovine|Predstavničkog doma]].

Dom naroda Bosne i Hercegovine se sastoji od 15 delegata. Njih deset, po pet Bošnjaka i Hrvata, dolazi iz Federacije Bosne i Hercegovine, a imenuje ih Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine. Preostalih pet članova jesu Srbi, koje imenuje [[Narodna skupština Republike Srpske]]. Najmanje devet članova Doma naroda potrebno je za kvorum, s tim da moraju biti najmanje tri bošnjačka, tri srpska i tri hrvatska člana. Dom naroda potvrđuje ili odbacuje usvajanje određenog zakona u parlamentarnoj proceduri koji je već usvojen u Predstavničkom domu, što znači da ima pravo veta. Ovlasti i sastav Doma naroda propisani su tačkama 2 i 3 člana 4 [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustava Bosne i Hercegovine]].

Predstavnički dom čine 42 člana (predstavnika ili zastupnika), koji se biraju direktnim putem na Općim izborima svake četiri godine. Dvadeset osam članova s teritorije je Federacije BiH, a 14 iz Republike Srpske. Na čelu je predsjedavajući s dva zamjenika, s tim da se to rukovodstvo rotira. Članovi rukovodstva (predsjedavajući i zamjenici) moraju biti različite nacionalnosti. Da bi određeni zakon bio usvojen u Predstavničkom domu, za njega trebaju glasati najmanje dvije trećine članova Predstavničkog doma (28 glasova), a kad je riječ o entitetskim članovima, za njega mora glasati barem polovina broja članova iz određenog entiteta (minimalno 14 članova iz Federacije BiH i sedam iz [[Republika Srpska|Republike Srpske]]). Ovakav način glasanja naziva se entitetsko glasanje.

=== Vijeće ministara ===
{{Glavni|Vijeće ministara Bosne i Hercegovine}}
[[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine]] je najviši izvršni organ vlasti u Bosni i Hercegovini, te obavlja dužnosti vlade. Sastoji se od 10 članova: devet ministara i jednog predsjedavajućeg. Predsjedavajućeg vijeća ministara imenuje [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo BiH]] i on predstavlja mandatara, koji onda bira ostale članove Vijeća ministara. Parlamentarna skupština potvrđuje i odobrava Vijeće ministara. Vijeće ministara predlaže zakone Parlamentarnoj skupštini, te provodi njene odluke. Nakon [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|općih izbora 2022]]. izabrani su novi članovi [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Borjana Krišto)|XIV saziva]] Vijeća ministara, a za predsjedavajuću je izabrana [[Borjana Krišto]], članica [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice]] (HDZ BiH).&lt;ref name=&quot;VIM&quot;&gt;{{Cite web |url=https://vijeceministara.gov.ba/pdf_doc/sazivi%20bos%204-1-2022.pdf |title=Sazivi Vijeća ministara |access-date=25. 1. 2023 }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

=== Ustavni sud ===
{{Glavni|Ustavni sud Bosne i Hercegovine}}
[[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]] je najviša i konačna instanca u pravnim pitanjima i ima devet članova: četiri se biraju iz Predstavničkog doma Federacije, dva iz Narodne skupštine Republike Srpske, a tri bira predsjednik [[Evropski sud za ljudska prava|Evropskog suda za ljudska prava]] nakon konsultacija s Predsjedništvom države. Državni sud Bosne i Hercegovine ima devet članova, a sastoji se od administrativnog dijela, kriminalističkog dijela i suda za obraćanje javnosti.

=== Oružane snage ===
{{Glavni|Oružane snage Bosne i Hercegovine}}
{{Multiple image
|title   =
||total_width= 490
|image1  = AFBIHIR16.jpg
|caption1= [[Kopnena vojska Bosne i Hercegovine|Bosanskohercegovačke Kopnene Snage]] tokom vježbe Brzi Odgovor 16.
|image2  = Bell Huey II Bosnian Air Force.jpg
|caption2= &lt;nowiki&gt;Bell Huey II (TH-1H) &lt;/nowiki&gt;[[Ratno zrakoplovstvo i protivzračna odbrana Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačkih Zračnih snaga]] predstavljen na [[Međunarodni aerodrom Sarajevo|Međunarodnom aerodromu Sarajevo]].
}}
Oružane snage Bosne i Hercegovine (OSBiH) jedinstvena su vojna sila Bosne i Hercegovine. Osnovane su 1. decembra 2005. ujedinjenjem dotadašnjih entitetskih vojski. Njen civilni zapovjednik jest Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, dok su na vrhu zapovjednog lanca Ministarstvo odbrane i Zajednički štab OSBiH. Oružane snage podijeljene su na dva vida: [[Kopnena vojska Bosne i Hercegovine|Kopnenu vojsku]] i [[Ratno zrakoplovstvo i protivzračna odbrana Bosne i Hercegovine|Ratno zrakoplovstvo i protivzračnu odbranu]]. Organizacijski, sastoje se od Operativne komande (unutar koje djeluje pet brigada: tri pješadijske brigade, brigada zračnih snaga i protivzračne odbrane i brigade taktičke podrške) i Komande za podršku (komande za obuku i doktrinu, upravljanje personalom i logistiku). Imaju 9.200 pripadnika u aktivnom i 4.600 u rezervnom sastavu. Zadaci koji su povjereni Oružanim snagama jesu sljedeći:&lt;ref&gt;{{cite web|title=Ministarstvo odbrane BiH – Zadaci Oružanih snaga|url=http://www.mod.gov.ba/OS_BIH/nadleznosti/?id=21874|website=mod.gov.ba|access-date=21. 5. 2018|archive-date=8. 5. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140508021726/http://www.mod.gov.ba/OS_BIH/nadleznosti/?id=21874|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* učešće u operacijama kolektivne sigurnosti, u operacijama za podršku miru i samoodbrani, uključujući i borbu protiv terorizma;
* pružanje vojne odbrane Bosni i Hercegovini i njenim državljanima u slučaju napada;
* pomoć civilnim organima u reagiranju na prirodne i druge katastrofe i nesreće;
* protuminsko djelovanje u Bosni i Hercegovini;
* ispunjenje međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine.

=== Vanjska politika i međunarodni odnosi ===
{{Glavni|Vanjska politika Bosne i Hercegovine|Članstvo Bosne i Hercegovine u međunarodnim organizacijama}}
[[Datoteka:Diplomatic relations of Bosnia and Herzegovina.svg|mini|Međunarodni i diplomatski odnosi Bosne i Hercegovine.]]

Bosna i Hercegovina, kao međunarodno priznata i [[suverena država]], preko svojih nadležnih institucija, nastoji voditi dobrosusjedsku politiku i općenito vanjsku politiku na principima međusobnog uvažavanja i ravnoprvnosti kao i poštivanja suvereniteta država sa kojima nastoji izgraditi dobre međudržavne odnose. U svrhu ostvarivanja takvih univerzalnih načela vanjske politike, Bosna i Hercegovina teži ka saradnji na bilateralnom, regionalnom i globalnom planu. Prema Ustavu Bosne i Hercegovine, vođenje vanjske politike u isključivoj je nadležnosti državnog Predsjedništva.

[[Pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji]], uz [[Pristupanje Bosne i Hercegovine NATO-u|pristupanje NATO-u]], jedan je od glavnih vanjskopolitičkih ciljeva Bosne i Hercegovine što je inicirano stupanjem na snagu [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju|Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju]] 1. juna 2015. Državama sa kojima je ratificiran ovaj sporazum ponuđena je mogućnost da, nakon što ispune neophodne uslove, postanu članice Evropske unije. Zbog toga je Bosna i Hercegovina jedan od potencijalni kandidata za pridruživanje EU.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Evropska komisija – Kandidati i potencijalni kandidati za članstvo u EU|url=http://ec.europa.eu/enlargement/countries/index_en.htm|website=web.archive.org|access-date=21. 2. 2018|archive-date=26. 8. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110826005112/http://ec.europa.eu/enlargement/countries/index_en.htm|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; Bosna i Hercegovina usvojila je [[Akcioni plan za članstvo]] u [[NATO]]-u 23. aprila 2010, što je posljednji korak za puno članstvo u toj vojnoj organizaciji iako postoje oprečni unutardržavni stavovi prema članstvu.

=== Diskriminacija ===
[[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustavom Bosne i Hercegovine]], a na osnovu odredaba člana IV i V, politički se diskriminiraju pripadnici naroda, koji ne pripadaju trima konstitutivnim narodima (Bošnjacima, Hrvatima i Srbima), time što nemaju pravo izbora u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda Parlamentarne skupštine]] i [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]]. Diskriminacija je potvrđena u [[Evropski sud za ljudska prava|Evropskom sudu za ljudska prava]] u [[Strasbourg]]u presudom ''[[Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine]]''.

== Administrativna podjela ==
{{Glavni|Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}
[[Datoteka:Bih cantons sh.png|alt=|mini|245x245px|Karta BiH sa naznačenim entitetima, kantonima (FBiH) i Distriktom Brčko.]]
Bosna i Hercegovina je nakon završetka rata administrativno podijeljena na dva entiteta i distrikt sa specijalnim statusom. Takvu teritorijalnu podjelu tretira međunarodni standard [[ISO 3166-2:BA]] koji za svaku administrativnu jedinicu unutar države (prva dva nivoa) definira međunarodnu dvodjelnu oznaku. Administrativne jedinice prvog nivoa su [[entitet]]i ([[Republika Srpska]] i [[Federacija Bosne i Hercegovine]]) i [[Brčko distrikt]]. Federacija Bosne i Hercegovine se do formiranja Brčko distrikta prostirala na približno 51% a Republika Srpska na 49% površine Bosne i Hercegovine. Entiteti su nastali [[Dejtonski sporazum|Dejtonskim sporazumom]] iz 1995. zbog ogromnih promjena u etničkoj slici zemlje. U Republici Srpskoj ovo je većinom bilo zbog [[Etničko čišćenje|etničkog čišćenja]] lokalnog bošnjačkog i hrvatskog stanovništva, a u dijelovima Federacije zbog odlaska ili etničkog čišćenja lokalnog srpskog stanovništva.

Od 1996. ovlasti vlada oba entiteta u odnosu na državni nivo, odnosno Vijeće ministara znatno su smanjene. Ipak, iako je zemlja na putu ka svom državnom ujedinjeju, entiteti još imaju brojne nadležnosti. Drugi nivo političke podjele jest podjela Federacije Bosne i Hercegovine na [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantone]], kojih je deset i svi imaju uspostavljenu zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast. Neki su etnički mješoviti, pa su uspostavljeni posebni mehanizmi zaštite interesa konstitutivnih naroda.

Najniži nivo političke podjele Bosne i Hercegovine je podjela na [[Općine Bosne i Hercegovine|općine]] i gradove. Bosna i Hercegovina sastoji se od 141 općine (71 u Federaciji Bosne i Hercegovine i 57 u Republici Srpskoj)&lt;ref name=&quot;ASBIH&quot;&gt;{{Cite web |url=http://bhas.ba/?option=com_content&amp;view=article&amp;id=52&amp;itemid=80&amp;lang=ba |title=Informacije o Bosni i Hercegovnini na web portalu Agencije za statistiku BiH |access-date=13. 10. 2013 |archive-date=13. 11. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131113143123/http://www.bhas.ba/?option=com_content&amp;view=article&amp;id=52&amp;itemid=80&amp;lang=ba |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; i [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|24 službena grada]]. Općinama i gradovima rukovode općinska i gradska vijeća a dalje se dijele na [[Mjesna zajednica|mjesne zajednice]].

Gradovi Sarajevo i [[Istočno Sarajevo]] su podijeljeni na nekoliko općina.

=== Gradovi i općine ===
{{Glavni|Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|Općine Bosne i Hercegovine}}{{Najveći gradovi
| ime         = Najveći gradovi u Bosni i Hercegovini po broju stanovnika
| ime_države_u_lokativu     = Bosni i Hercegovini
| drž_ref      = po popisu stanovništva 2013. (Izvor:&lt;ref&gt;{{cite web |title=Popis 2013 BiH |url=http://www.popis.gov.ba/ |website=www.popis.gov.ba |access-date=29. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;)
| list_by_pop = Spisak gradova u Bosni i Hercegovini
| class       =
| int_ime     = Administrativna podjela Bosne i Hercegovine
| int_link    = Entitet
| grad_1      = Sarajevo | int_1 = Federacija BiH | stan_1 = 275.524 | img_1 = Sarajevo City Panorama.JPG
| grad_2      = Banja Luka | int_2 = Republika Srpska | stan_2 = 185.042 | img_2 = Црква Свете Тројице Бања Лука.jpg
| grad_3      = Tuzla | int_3 = Federacija BiH | stan_3 = 110.979 | img_3 = Tuzla View of Tuzla.jpg
| grad_4      = Zenica | int_4 = Federacija BiH | stan_4 = 110.663 | img_4 = Zenica2007.jpg
| grad_5      = Bijeljina | int_5 = Republika Srpska | stan_5 = 107.715
| grad_6      = Mostar | int_6 = Federacija BiH | stan_6 = 105.797
| grad_7      = Prijedor | int_7 = Republika Srpska | stan_7 = 89.397
| grad_8      = Brčko | int_8 = Brčko distrikt | stan_8 = 83.516
| grad_9      = Doboj | int_9 = Republika Srpska | stan_9 = 71.441
| grad_10     = Cazin | int_10 = Federacija BiH | stan_10 = 66.149
| grad_11     = Istočno Sarajevo | int_11 = Republika Srpska | stan_11 = 61.516
| grad_12     = Zvornik | int_12 = Republika Srpska | stan_12 = 58.856
| grad_13     = Živinice | int_13 = Federacija BiH | stan_13 = 57.765
| grad_14     = Bihać | int_14 = Federacija BiH | stan_14 = 56.261
| grad_15     = Gradiška | int_15 = Republika Srpska | stan_15 = 51.727
| grad_16     = Gračanica | int_16 = Federacija BiH | stan_16 = 45.220
| grad_17     = Lukavac | int_17 = Federacija BiH | stan_17 = 44.520
| grad_18     = Visoko | int_18 = Federacija BiH | stan_18 = 39.938
| grad_19     = Srebrenik | int_19 = Federacija BiH | stan_19 = 39.678
| grad_20     = Gradačac | int_20 = Federacija BiH | stan_20 = 39.340
| grad_21     = Livno | int_21 = Federacija BiH | stan_21 = 34.133
}}

== Privreda ==
{{Glavni|Privreda Bosne i Hercegovine|Spisak preduzeća u Bosni i Hercegovini}}
[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Exports Treemap 2017.svg|mini|284x284piksel|Izvoz Bosne i Hercegovine (2017).]]
Uz [[Socijalistička Republika Makedonija|SR Makedoniju]] i [[Socijalistička Republika Crna Gora|SR Crnu Goru]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]] se ubrajala u red siromašnijih republika [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]. [[Poljoprivreda]] je uglavnom bila u privatnim rukama, ali posjedi su bili mali i neprofitabilni, dok se hrana uglavnom uvozila. I danas se vide posljedice centralnog planiranja privrede, a glavna je nevolja prevelik broj radnika u industriji. Za vrijeme socijalizma u Bosni i Hercegovini forsirana je teška i vojna industrija, pa je republika imala velik dio jugoslavenskih vojnih postrojenja.

Tri i po godine ratovanja uništile su bosanskohercegovačku privredu i infrastrukturu, pa je proizvodnja pala za 80%. Nakon 1995. proizvodnja se malo oporavila (1996–1998), ali rast je znatno usporio 1999. BDP je i dalje duboko ispod nivoa 1990. Nezaposlenost je 2002. iznosila 40%. Teško je tačno ocijeniti stanje privrede jer, iako oba entiteta obavljavaju svoje statistike, statistike za cijelu državu su ograničene. Osim toga, službene statistike ne bave se sivom ekonomijom, koja je vrlo prisutna u cijeloj zemlji i svim segmentima društva.

Glavni poljoprivredni proizvodi Bosne i Hercegovine jesu žitarice te razne vrste voća i povrća. Glavne su industrijske grane proizvodnja [[čelik]]a, [[Ugalj|uglja]], [[Željezo|željeza]], automobilska industrija, tekstilna industrija, proizvodnja [[duhan]]a, namještaja i prerada [[Nafta|nafte]].

Prema podacima za 2017, najviše proizvoda iz Bosne i Hercegovine izvezeno je u sljedeće države: [[Njemačka]] (14,25%), [[Hrvatska]] (11,67%), [[Italija]] (10,78%), [[Srbija]] (10%), [[Slovenija]] (8,75%), [[Austrija]] (8,16%) i [[Turska]] (3,67%).&lt;ref name=&quot;KomoraBiH&quot;&gt;{{cite web|title=Vanjskotrgovinska komora BiH – vanjskotrgovinska razmjena|url=http://komorabih.ba/vanjskotrgovinska-razmjena/?tarifa=Bosna+i+Hercegovina&amp;godina2=2017&amp;po_tarifi=PRIKA%C5%BDI|publisher=Komora BiH|access-date=15. 5. 2018|archive-date=11. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210211010457/http://komorabih.ba/vanjskotrgovinska-razmjena-bih-sa-svijetom-u-2019-godini/?tarifa=Bosna%20i%20Hercegovina&amp;godina2=2017&amp;po_tarifi=PRIKA%C5%BDI|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

S druge strane, u istom periodu najviše se uvozilo iz Hrvatske (16,05%), Srbije (13,71%), Njemačke (9,46%), Slovenije (9,19%) i Italije (8,76%).&lt;ref name=&quot;KomoraBiH&quot; /&gt;

Prema tome, najvažniji vanjskotrgovinski partneri Bosne i Hercegovine jesu Njemačka, Italija, Slovenija, Hrvatska i Srbija jer je s njima ostvareno više od polovine ukupne vanjskotrgovinske razmjene.

== Infrastruktura ==
=== Energetika ===
{{Glavni|Spisak elektrana u Bosni i Hercegovini}}
{{Energetski izvori BiH}}
Zahvaljujući socijalističkom naslijeđu, Bosna i Hercegovina posjeduje znatan broj energetskih objekata, s instaliranim energetskim kapacitetima koji zadovoljavaju potrebe za električnom energijom u državi, dok se viškovi proizvedene električne energije izvoze i čine znatan udio izvoza. S obzirom na hidropotencijal i velike rezerve uglja, najveći udio proizvedene električne energije još se ostvaruje iskorištavanjem bogatog hidropotencijala i sagorijevanjem fosilnih goriva, tj. uglja.

Rijeke u Bosni i Hercegovini uglavnom su planinske (pogotovo gornji i srednji tok) i uz znatnu visinsku razliku izvora u odnosu na ušće, što im daje znatnu vrijednost [[Potencijalna energija|potencijalne energije]] idealan su obnovljivi izvor energije. Zahvaljujući tom faktoru i reljefu kroz koji protječu (uske doline i kanjoni), potencijalna energija mnogih vodotoka iskorištena je za proizvodnju električne energije. Gornji tokovi Drine, Neretve, Vrbasa, Une i drugih rijeka obiluju ogromnim hidropotencijalom, usljed čega su upravo na tim mjestima izgrađene najveće hidroelektrane u državi.

Neke od takvih hidroelektrana jesu [[Hidroelektrana Salakovac|HE Salakovac]] (210 MW, izgrađena 1981), [[Hidroelektrana Grabovica|HE Grabovica]] (114 MW), [[Jablanička brana|HE Jablanica]] (180 MW, 1955), [[Hidroelektrana Višegrad|HE Višegrad]] (315 MW 1989), [[Hidroelektrana Jajce I|HE Jajce I]], [[Hidroelektrana Jajce II|HE Jajce II]], [[Hidroelektrana Trebinje I|HE Trebinje I]], [[Hidroelektrana Trebinje II|HE Trebinje II]].

=== Saobraćaj ===
{{Glavni|Saobraćaj u Bosni i Hercegovini}}
Bosna i Hercegovina ima izgrađenu infrastrukturu za odvijanje cestovnog, željezničkog i zračnog saobraćaja. Također, (gdje postoji nekoliko riječnih luka) moguć je i vodeni saobraćaj Savom, ali u ograničenoj mjeri.

==== Cestovni saobraćaj ====
{{Glavni|Spisak magistralnih puteva u Bosni i Hercegovini|Spisak autoputeva u Bosni i Hercegovini}}
Cestovni promet u Bosni i Hercegovini odvija se na dva [[autoput]]a s ukupno 84,1&amp;nbsp;km (''stanje: maj 2014''), 26 magistralnih i nekoliko stotina regionalnih cesta. Najduži autoput jest [[Autoput A1 (Bosna i Hercegovina)|Autoput A1]] ([[Odžak]] – [[Ploče]]), koji je od 2001. u izgradnji i od 340&amp;nbsp;km izgrađeno je 52&amp;nbsp;km, i to dionice [[Kakanj]] – [[Jošanica (Vogošća)|Jošanica]] i [[Kravice (Ljubuški)|Kravice]] – [[Bijača]]. Drugi autoput jest [[Autoput Gradiška–Banja Luka|Autoput Bosanska Gradiška–Banja Luka]], dužine 32,1&amp;nbsp;km, koji povezuje istoimene gradove.

Brojevi magistralnih cesta su brojevi iz nomenklature cesta [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]] iz 1987.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.putevi-srbije.rs/pdf/Odluka_o_utvrdjivanju_magistralnih_puteva_lat.pdf |title=Odluka o utvrđivanju magistralnih puteva |work= Službeni list SFRJ 39/84 i 4/87 |access-date= 27. 5. 2014 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924083350/http://www.putevi-srbije.rs/pdf/Odluka_o_utvrdjivanju_magistralnih_puteva_lat.pdf |archive-date=24. 9. 2015}}&lt;/ref&gt; Odlukom [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|Vlade Federacije Bosne i Hercegovine]] od 15. novembra 2014. magistralne ceste u Federaciji BiH preimenovane su novom nomenklaturom.&lt;ref&gt;[http://www.wegenwiki.nl/M1.8_%28Bosni%C3%AB-Herzegovina%29 M1.8 na ''wegenwiki.nl'' {{nl simbol}}]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.vladatk.kim.ba/Ministarstva/MTTS/2013/Kategorizacija_cesta_FBiH_11_11_2013.pdf |title=Kategorizacija cesta Federacije Bosne i Hercegovine |access-date=27. 5. 2014 |archive-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160307181132/http://vladatk.kim.ba/ministarstva/mtts/2013/kategorizacija_cesta_fbih_11_11_2013.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Odluka o razvrstavanju cesta u autoceste i brze ceste, magistralne ceste i regionalne ceste, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine&lt;/ref&gt;

U planu su još četiri autoputa i četiri brze ceste. Održavanje cesta je podiljeno po entitetima i dodijeljeno javnim preduzećima [[JP Ceste Federacije BIH|JP Ceste FBiH]], [[Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine|JP Autoceste FBiH]], [[JP Putevi Republike Srpske]] i [[Autoputevi Republike Srpske|JP Autoputevi Republike Srpske]].

[[Datoteka:Znak-III-131-BIH.svg|x19px]] – Oznake za međunarodne ceste u Bosni i Hercegovini.

[[Datoteka:Znak-III-132-BIH.svg|x19px]] – Oznake za autoput u Bosni i Hercegovini.

[[Datoteka:Znak-III-133-BIH.svg|x19px]] – Oznake za brze ceste u Bosni i Hercegovini.

[[Datoteka:Znak-III-134-BIH.svg|x19px]] – Oznake za magistralne ceste u Bosni i Hercegovini.

[[Datoteka:R425-BIH.svg|x19px]] – Oznake za regionalne ceste u Bosni i Hercegovini.

==== Željeznički saobraćaj ====
{{Glavni|Željeznički saobraćaj u Bosni i Hercegovini}}

Željeznički saobraćaj u Bosni i Hercegovini obavljaju dva operatora, tj. javna preduzeća: [[Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine]], sa sjedištem u Sarajevu, i [[Željeznice Republike Srpske]], sa sjedištem u Doboju.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.zrs-rs.com/index.php/kompanija/o-nama |title=Arhivirana kopija |access-date=30. 5. 2014 |archive-date=13. 6. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140613202712/http://www.zrs-rs.com/index.php/kompanija/o-nama |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Za potrebe upravljanja postojećom željezničkom infrastrukturom osnovana je javna korporacija Željeznice Bosne i Hercegovine, sa sjedištem u Doboju.

Ukupna dužina željezničkih pruga u državi iznosi 1.031&amp;nbsp;km, od čega je u Federaciji BiH 608,495&amp;nbsp;km.

Najvažnije željeznički pravci jesu:
* Ploče – Bosanski Šamac, na kojem je [[pruga Šamac – Sarajevo]] (dužina: 239&amp;nbsp;km, izgrađena 1948) pravac je koji se od juga i glavne luke Ploče dolinama Neretve i Bosne pruža prema sjeveru države i dalje prema [[Srednja Evropa|srednjoj Evropi]] i povezuje mnoge privredne centre, kao što su Mostar, Konjic, Sarajevo, Kakanj, Zenica, Maglaj, Doboj)
* Bihać – Zvornik (pravac koji povezuje zapadni dio države s istočnim, odnosno preko Srbije povezuje Bosnu i Hercegovinu s istočnom i jugoistočnom Evropom.

==== Zračni saobraćaj ====
{{Glavni|Aviosaobraćaj u Bosni i Hercegovini}}
[[Datoteka:Bh air fleet.jpg|thumbnail|right|Pogled na terminal [[Međunarodni aerodrom Sarajevo|međunarodnog aerodroma Sarajevo]].]]
Prema podacima iz 2013, u Bosni i Hercegovini postoje 24 [[aerodrom]]a.&lt;ref name=&quot;aerodromi u BiH&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html |title=Arhivirana kopija |access-date=27. 8. 2007 |archive-date=15. 3. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Od toga je sedam aerodroma s [[asfalt]]iranom pistom sljedećih dužina:
* 2.438 do 3.047 m (četiri aerodroma)
* 1.524 do 2.437 m (jedan aerodrom)
* do 914 m (dva aerodroma)

i 17 aerodroma s neasfaltiranom pistom sljedećih dužina:
* 1.524 do 2.437 m (jedan aerodrom)
* 914 do 1,523 m (pet aerodroma)
* do 914 m (11 aerodroma).&lt;ref name=&quot;aerodromi u BiH&quot; /&gt;

U Bosni i Hercegovini postoje četiri međunarodna aerodroma:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Aerodrom !! Oznaka !! Dužina piste ([[metar|m]]) !! Broj putnika
|-
| [[Međunarodni aerodrom Banja Luka]] || BNX || 2.500 ||399.174 (2024)
|-
|[[Međunarodni aerodrom Mostar]] || OMO || 2.400 ||47.544 (2024)
|-
| [[Međunarodni aerodrom Sarajevo]] || SJJ || 2.700 || 1.821.762 (2024)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.sarajevo-airport.ba/Page/Statistika|title=Statistika - Međunarodni aerodrom Sarajevo|date=29. 10. 2022|website=www.sarajevo-airport.ba|publisher=[[Međunarodni aerodrom Sarajevo]]|access-date=29. 10. 2022}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Međunarodni aerodrom Tuzla]] || TZL || 2.485 || 207.551 (2024)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://tuzla-airport.ba/en/statistika/|title=Statistika – Međunarodni aerodrom Tuzla|date=29. 10. 2022|website=tuzla-airport.ba|publisher=[[Međunarodni aerodrom Tuzla]]|language=bs-BA|access-date=29. 10. 2022}}&lt;/ref&gt;
|}

Međunarodni aerodrom Sarajevo (IATA: SJJ, ICAO: LQSA), poznat još i kao Aerodrom Butmir, najveći je i najprometniji aerodrom u Bosni i Hercegovini, a smješten je u sarajevskom predgrađu [[Butmir]].

Osim aerodroma, koriste se i [[heliodrom]]i, kojih je u Bosni i Hercegovini u 2013. registrirano šest.&lt;ref name=&quot;aerodromi u BiH&quot; /&gt;

== Demografija ==
[[Datoteka:Grafički prikaz stanovništva Bosne i Hercegovine.png|thumb|Grafički prikaz stanovništva Bosne i Hercegovine|204x204piksel]]
{{Glavni|Demografija Bosne i Hercegovine}}
[[Datoteka:BiH - Etnicki sastav po opstinama 2013 2.gif|thumb|Etnička struktura u BiH 2013.|201x201piksel]]
{{Stubičasti dijagram |barwidth=150px|boja_stuba1=#228B22|boja_stuba2=#FF0000|boja_stuba3=#007FFF|cifra_stuba1=50.11|cifra_stuba2=30.78|cifra_stuba3=15.43|desno1=%|float=right|ime_stuba1=[[Bošnjaci]]|ime_stuba2=[[Srbi]]|ime_stuba3=[[Hrvati]]|naslov=Etničke grupe u Bosni i Hercegovini 2013|maks=100|boja_stuba4=#403021|cifra_stuba4=2.73|ime_stuba4=Ostali}}
[[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|Posljednji popis stanovništva]] proveden je od 1. do 15. oktobra 2013, prema stanju na dan 30. septembra 2013. u 24 sata, što se smatra referentnim datumom popisa.&lt;ref name=&quot;Popis_2013&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/popis.htm#_POPIS2013 |title= Uredbe o Popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini 2103 godine |access-date=18. 5. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140111035218/http://fzs.ba/popis.htm#_POPIS2013 |archive-date=11. 1. 2014 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Popis je trebao biti organiziran od 1. do 15. aprila 2013, prema stanju na dan 31. marta 2013, ali je zbog tehničkih nedostataka opaženih tokom probnog popisa provedenog 2012&lt;ref name=&quot;T&quot;&gt;[http://www.tportal.hr/vijesti/svijet/244889/BiH-priprema-popis-stanovnistva-nejasno-pitanje-o-nacionalnosti.html '''''BiH priprema popis stanovništva, nejasno pitanje o nacionalnosti''''' Članak na ''tportal.hr'' o Popisu 2013.]&lt;/ref&gt; kasnije odgođen za oktobar.&lt;ref name=&quot;Zakon&quot;&gt;{{Cite web |url=http://sllist.ba/glasnik/2012/broj10/Broj10.pdf |title='''''Zakon o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini''''' |access-date=19. 5. 2013 |archive-date=4. 10. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131004215421/http://sllist.ba/glasnik/2012/broj10/Broj10.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.vijeceministara.gov.ba/saopstenja/sjednice/saopstenja_sa_sjednica/default.aspx?id=14233&amp;langTag=hr-HR |title=Odluke 36. sjednice Vijeća ministara Bosne i Hercegovine |access-date=18. 5. 2013 |archive-date=23. 1. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250123094144/https://www.vijeceministara.gov.ba/saopstenja/sjednice/saopstenja_sa_sjednica/default.aspx?id=14233&amp;langTag=hr-HR |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Prve preliminarne rezultate popisa 5. novembra 2013. objavila je [[Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine]]. Konačni rezultati popisa 2013. objavljeni su 30. juna 2016. Ove rezultate neke političke institucije [[Republika Srpska|Republike Srpske]] smatraju nevažećim zbog nesaglasnosti o metodologiji popisa.

U Bosni i Hercegovini 2013. živjelo je 50,11% [[Bošnjaci|Bošnjaka]], 30,78% [[Srbi|Srba]] i 15,43% [[Hrvati|Hrvata]], dok ostali čine 2,73%.

Prema podacima američke agencije [[Centralna obavještajna agencija|CIA]] iz 2000, u Bosni i Hercegovini živjelo je 48% Bošnjaka, 37,1% Srba, 14,3% Hrvata i 0,6% ostalih. Prema procjenama iste agencije iz 2004, Bosna i Hercegovina je imala 4.007.608 stanovnika. Procjene CIA-e iz 2017. navode da je u julu te godine u Bosni i Hercegovini živio 3.856.181 stanovnik. Prema domaćim procjenama, u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]] žive 2.517.972 stanovnika, a u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] 1.490.993.

Prema popisu iz 1991, Bosna i Hercegovina je imala 43,47% Bošnjaka, 31,21% Srba i 17% Hrvata, dok se 6% ljudi izjasnilo kao [[Jugoslaveni]], a 2% kao ostali. Religijska podjela bila je slična nacionalnoj: 99% Hrvata su katolici, 90% Bošnjaka su muslimani i 95% Srba su pravoslavci. Podaci su se otad znatno promijenili jer je u ratu poginulo između 100.000 i 250.000 ljudi, a gotovo polovina stanovništva zemlje raseljena je. Prema spomenutom popisu, u Bosni i Hercegovini bilo je 40% muslimana, 31% pravoslavaca, 15% katolika, te 14% pripadnika ostalih vjeroispovijesti. 18,9% stanovništva mlađe je od 14 godina, 70,6% je između 15 i 64 godine, a 10,5% stanovnika starije je od 65 godina. Prosječna starost iznosi 35,9 godina. Za muškarce je ona 35,5 a za žene 36,2 godine. Broj stanovnika raste za otprilike 0,45% godišnje.
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; width:300px; font-size: 90%;&quot;
! !! Broj &lt;br&gt;stanovnika&lt;ref name=&quot;RP 2013&quot;&gt;{{RP 2013}}&lt;/ref&gt;!! %
|-
|'''Bosna i Hercegovina'''|| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''3.531.159'''|| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''100,00%'''
|-
|[[Federacija Bosne i Hercegovine]]|| style=&quot;text-align:right;&quot; | 2.219.220 || style=&quot;text-align:right;&quot; | 62,84%
|-
|[[Republika Srpska]]|| style=&quot;text-align:right;&quot; | 1.228.423 || style=&quot;text-align:right;&quot; | 34,78%
|-
|[[Brčko distrikt]]|| style=&quot;text-align:right;&quot; | 83.516 || style=&quot;text-align:right;&quot; | 2,36%
|}
{{raščistiti}}

=== Prema nacionalnosti ===
{{Stanovništvo prema nacionalnosti
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime naseljenog mjesta    = Bosna i Hercegovina
| vrsta naseljenog mjesta  = država
&lt;!-- *** 2013 *** --&gt;
| 2013 ukupno              = 3531159
| 2013 bosnjaci            = 1769592
| 2013 srbi                = 1086733
| 2013 hrvati              = 544780
| 2013 ostali              = 96539
| 2013 bez odgovora        = 6460
&lt;!-- *** 1991 *** --&gt;
| 1991 ukupno              = 4377033
| 1991 muslimani           = 1902956
| 1991 srbi                = 1366104
| 1991 hrvati              = 760852
| 1991 jugosloveni         = 242682
| 1991 crnogorci           = 10071
| 1991 makedonci           = 1596
| 1991 slovenci            = 2190
| 1991 albanci             = 4295
| 1991 cesi                = 590
| 1991 italijani           = 732
| 1991 jevreji             = 426
| 1991 madari              = 893
| 1991 njemci              = 470
| 1991 poljaci             = 526
| 1991 romi                = 8864
| 1991 rumuni              = 162
| 1991 rusi                = 297
| 1991 rusini              = 133
| 1991 slovaci             = 297
| 1991 turci               = 267
| 1991 ukrajinci           = 3929
| 1991 ostali              = 17592
| 1991 nisu izjasnili      = 14585
| 1991 regionalno          = 224
| 1991 nepoznato           = 35670
&lt;!-- *** 1981 *** --&gt;
| 1981 ukupno              = 4124256
| 1981 muslimani           = 1630033
| 1981 srbi                = 1320738
| 1981 hrvati              = 758140
| 1981 jugosloveni         = 326316
| 1981 crnogorci           = 14114
| 1981 makedonci           = 1892
| 1981 slovenci            = 2755
| 1981 albanci             = 4396
| 1981 cesi                = 690
| 1981 italijani           = 616
| 1981 zidovi              = 343
| 1981 madari              = 945
| 1981 njemci              = 460
| 1981 poljaci             = 609
| 1981 romi                = 7251
| 1981 rumuni              = 302
| 1981 rusi                = 295
| 1981 rusini              = 111
| 1981 slovaci             = 350
| 1981 turci               = 277
| 1981 ukrajinci           = 4502
| 1981 ostali              = 946
| 1981 nisu izjasnili      = 17950
| 1981 regionalno          = 3649
| 1981 nepoznato           = 26576
&lt;!-- *** 1971 *** --&gt;
| 1971 ukupno              = 3746111
| 1971 muslimani           = 1482430
| 1971 srbi                = 1393148
| 1971 hrvati              = 772491
| 1971 jugosloveni         = 43796
| 1971 crnogorci           = 13021
| 1971 makedonci           = 1773
| 1971 slovenci            = 4053
| 1971 albanci             = 3764
| 1971 cesi                = 871
| 1971 italijani           = 673
| 1971 zidovi              = 708
| 1971 madari              = 1262
| 1971 njemci              = 300
| 1971 poljaci             = 757
| 1971 romi                = 1456
| 1971 rumuni              = 189
| 1971 rusi                = 189
| 1971 rusini              = 141
| 1971 slovaci             = 279
| 1971 turci               = 477
| 1971 ukrajinci           = 5333
| 1971 ostali              = 602
| 1971 nisu izjasnili      = 8482
| 1971 regionalno          =
| 1971 nepoznato           = 9598
&lt;!-- *** 1961 *** --&gt;
| 1961 ukupno              = 3277948
| 1961 muslimani           = 842248
| 1961 srbi                = 1406057
| 1961 hrvati              = 711665
| 1961 jugosloveni         = 275883
| 1961 crnogorci           = 12828
| 1961 makedonci           = 2391
| 1961 slovenci            = 5939
| 1961 albanci             = 3642
| 1961 cesi                = 1083
| 1961 italijani           = 717
| 1961 zidovi              = 381
| 1961 madari              = 1415
| 1961 njemci              = 347
| 1961 poljaci             = 801
| 1961 romi                = 588
| 1961 rumuni              = 113
| 1961 rusi                = 934
| 1961 rusini ukrajinci    = 6136
| 1961 slovaci             = 272
| 1961 turci               = 1812
| 1961 ostali              = 811
| 1961 nisu izjasnili      =
| 1961 regionalno          =
| 1961 nepoznato           = 1885
&lt;!-- *** 1953 *** --&gt;
| 1953 ukupno              = 2847459
| 1953 srbi                = 1264372
| 1953 hrvati              = 654229
| 1953 jugosloveni         = 891800
&lt;!-- *** 1948 *** --&gt;
| 1948 ukupno              = 2564308
| 1948 srbi                = 1136116
| 1948 hrvati              = 614123
| 1948 neopredje muslimani = 788403
| 1948 rusini ukrajinci    = 7883
| 1948 crnogorci           = 3094
| 1948 slovenci            = 4338
| 1948 siptari             = 755
| 1948 makedonci           = 675
| 1948 turci               = 80
| 1948 madari              = 532
| 1948 cesi                = 1978
| 1948 rusi                = 1316
| 1948 italijani           = 964
| 1948 cigani              = 442
| 1948 bugari              = 94
| 1948 vlasi               = 1
| 1948 njemci              = 1174
| 1948 rumuni              = 71
| 1948 slovaci             = 274
| 1948 ostali nepoznato    = 2964
&lt;!-- *** 1921 *** --&gt;
| 1921 ukupno              = 1890440
| 1921 srbi hrvati         = 1826657
| 1921 slovenci            = 4682
| 1921 cesi slovaci        = 6377
| 1921 rusini              = 8146
| 1921 poljaci             = 3094
| 1921 rusi                = 4338
| 1921 madari              = 532
| 1921 nijemci             = 755
| 1921 arnauti             = 675
| 1921 turci               = 80
| 1921 rumuni cincari      = 71
| 1921 italijani           = 964
}}

=== Religija ===
Prema popisu stanovništva iz 2013, [[islam]] je većinska religija u Bosni i Hercegovini, koju čini 51% stanovništva. Kršćanima se izjašnjava 46% populacije; od njih, Srpska pravoslavna crkva čini najveću grupu, što čini 31% stanovništva (od kojih većina identificiraju kao Srbi), a Katolička crkva 15% (od kojih se većina identificiraju kao Hrvati). Najmanji skupine čine agnostici 0,3%, 0,8% ateisti, ostali 1,15%, a vjeru nije izjasnilo ili nije bilo odgovora od njih 1,1%.

=== Prema maternjem jeziku ===
{{Glavni|Jezici Bosne i Hercegovine}}
Službeni jezici Bosne i Hercegovine su [[Bosanski jezik|bosanski]], [[Hrvatski jezik|hrvatski]] i [[Srpski jezik|srpski]]. Na popisu 2013. objavljeno je da bosanski kao maternji koristi 1.866.585 stanovnika (52,9%), srpski koristi 1.086.027 (30,8%), dok hrvatski koristi 515.481 (14,5%) stanovnika. Prema istim podacima, ostale jezike upotrebljava 63.066 stanovnika Bosne i Hercegovine (1,8%).

=== Prema spolu ===
{{Stanovništvo prema spolu
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime naseljenog mjesta      = Bosna i Hercegovina
| vrsta naseljenog mjesta    = država
&lt;!-- *** 2013 *** --&gt;
| 2013 ukupno                = 3531159
| 2013 muskarci              = 1732270
| 2013 zene                  = 1798889
&lt;!-- *** 1991 *** --&gt;
| 1991 ukupno                = 4377033
| 1991 muskarci              = 2183795
| 1991 zene                  = 2193238
&lt;!-- *** 1981 *** --&gt;
| 1981 ukupno                = 4124256
| 1981 muskarci              = 2050913
| 1981 zene                  = 2073343
&lt;!-- *** 1971 *** --&gt;
| 1971 ukupno                = 3746111
| 1971 muskarci              = 1834600
| 1971 zene                  = 1911511
&lt;!-- *** 1961 *** --&gt;
| 1961 ukupno                = 3277948
| 1961 muskarci              = 1599665
| 1961 zene                  = 1678283
&lt;!-- *** 1953 *** --&gt;
| 1953 ukupno                = 2847459
| 1953 muskarci              = 1385559
| 1953 zene                  = 1461900
&lt;!-- *** 1948 *** --&gt;
| 1948 ukupno                = 2564308
| 1948 muskarci              = 1236932
| 1948 zene                  = 1327376
&lt;!-- *** 1931 *** --&gt;
| 1931 ukupno                = 2323555
| 1931 muskarci              = 1185040
| 1931 zene                  = 1138515
&lt;!-- *** 1921 *** --&gt;
| 1921 ukupno                = 1890440
| 1921 muskarci              = 966209
| 1921 zene                  = 924231
&lt;!-- *** 1910 *** --&gt;
| 1910 ukupno                = 1898044
| 1910 muskarci              = 994854
| 1910 zene                  = 903192
&lt;!-- *** 1895 *** --&gt;
| 1895 ukupno                = 1568092
| 1895 muskarci              = 828190
| 1895 zene                  = 739902
&lt;!-- *** 1885 *** --&gt;
| 1885 ukupno                = 1336091
| 1885 muskarci              = 705025
| 1885 zene                  = 631066
&lt;!-- *** 1879 *** --&gt;
| 1879 ukupno                = 1158440
| 1879 muskarci              = 607789
| 1879 zene                  = 550651
}}

=== Zdravstvo ===
Zdravstvo je u nadležnosti entiteta, kao i podijeljenoj nadležnosti entiteta i kantona (Federacija BiH), odnosno u nadležnosti Brčko distrikta.

U Bosni i Hercegovini trenutno su na snazi tri zakona o zdravstvenoj zaštiti i tri zakona o zdravstvenom osiguranju. Odredbe tih propisa uglavnom su usklađene. U Federaciji BiH postoji Federalno ministarstvo zdravstva i deset kantonalnih ministarstava zdravstva, kao i Zavod za zdravstveno osiguranje i reosiguranje Federacije BiH i kantonalni zavodi. Republika Srpska ima Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite i Fond zdravstvenog osiguranja, dok u Brčko distriktu postoji Odjel za zdravstvo i ostale usluge pri Vladi Distrikta, te Fond zdravstvenog osiguranja distrikta. Na entitetskom nivou uspostavljene su i agencije za akreditaciju u zdravstvu: Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji BiH i Agencija za certifikaciju, akreditaciju i unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite Republike Srpske. Na nivou države postoji Odsjek za zdravstvo pri Ministarstvu civilnih poslova. Najvažniji propis za cijelu Bosnu i Hercegovinu jest Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.researchgate.net/publication/255701082_Sistem_zdravstva_u_Bosni_i_Hercegovini_stanje_i_pravci_moguce_reforme|title=Sistem zdravstva u Bosni i Hercegovini: stanje i pravci moguće reforme|last=Mujkić|first=Ervin|date=|website=|publisher=|access-date=}}&lt;/ref&gt;

==Obrazovanje==
{{Glavni|Obrazovanje u Bosni i Hercegovini}}
[[Datoteka:Visici skola.JPG|mini|243x243piksel|Osnovna škola &quot;Lipanjske zore&quot; u [[Višići]]ma.]]
Obrazovanje u Bosni i Hercegovini ima dugu tradiciju. U [[Tolisa (Orašje)|Tolisi]] je 1823. otvorena prva narodna osnovna škola u Bosni i Hercegovini, koju je podigao tadašnji župnik fra [[Ilija Starčević]]. Prvi učitelj bio je [[Ilija Boričić]] iz [[Slavonija|Slavonije]]. Škola je zatvorena nakon 15 godina, a ponovo obnovljena 1843.&lt;ref name=&quot;IG&quot;&gt;[[Ignacije Gavran]], ''Suputnici bosanske povijesti'', Svjetlo riječi, Sarajevo-Zagreb 2010.&lt;/ref&gt;

Prva školska ustanova koja je bila preteča visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini jest [[Gazi Husrev-begova medresa]], koja je osnovana 8. januara 1537.&lt;ref&gt;http://www.rijaset.ba/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=81:gazi-husrev-begova-medresa&amp;catid=66&amp;Itemid=223{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot}}&lt;/ref&gt; Godine 1887. za vrijeme ''de facto'' [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|austrougarske aneksije Bosne i Hercegovine]], osnovana je [[Pravna šerijatska škola]], koja je počela s petogodišnjim programom obrazovanja.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.sarajevo.ba/en/stream.php?kat=145 |title=Arhivirana kopija |access-date=3. 2. 2014 |archive-date=10. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150910081056/http://www.sarajevo.ba/en/stream.php?kat=145 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

=== Obrazovni sistem ===
Obrazovni sistem u Bosni i Hercegovini sastoji se iz četiri nivoa obrazovanja:&lt;ref name=&quot;obrazovanje u BiH&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.mcp.gov.ba/org_jedinice/sektor_obrazovanje/osnovne_inf/?id=2021 |title=Arhivirana kopija |access-date=3. 2. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180919191847/http://www.mcp.gov.ba/org_jedinice/sektor_obrazovanje/osnovne_inf/?id=2021 |archive-date=19. 9. 2018 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
* predškolski odgoj i obrazovanje
* osnovno obrazovanje
* srednje obrazovanje
* visoko obrazovanje.

Sistem obrazovanja u BiH je u velikoj mjeri decentralizovan i uglavnom je u nadležnosti entiteta i kantona. Međutim, unutar državnog ministarstva za civilne poslove postoji sektor za obrazovanje. Kao rezultat reformi u oblasti obrazovanja, na nivou BiH usvojeno je pet strategija iz ove oblasti a to su:&lt;ref name=&quot;obrazovanje u BiH&quot; /&gt;
* Strateški pravci razvoja predškolskog odgoja i obrazovanja u Bosni i Hercegovini;
* Strategija razvoja stručnog obrazovanja i obuke u BiH za period 2007–2013;
* Strateški pravci razvoja obrazovanja u BiH, sa planom sprovođenja istog programa za vrijeme 2008–2015;
* Mapa puta i plan aktivnosti za uključivanje BiH u EU programe za cjeloživotno učenje i
* Mladi u akciji.
Osim toga, usvojeno je i sedam osnovnih strategija i smjernica za provođenje [[Bolonjska deklaracija|bolonjskog]] procesa:&lt;ref name=&quot;obrazovanje u BiH&quot; /&gt;
* Okvir za visokoškolske kvalifikacije u Bosni i Hercegovini;
* Provođenje okvira za visokoškolske kvalifikacije u Bosni i Hercegovini;
* Standardi i smjernice za osiguranje kvaliteta u visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini;
* Preporuke za provođenje osiguranja kvaliteta u visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini;
* Državni akcioni plan za priznavanje kvalifikacija u Bosni i Hercegovini;
* Model dodatka diplomi za Bosnu i Hercegovinu
* Priručnik za korisnike za model dodatka diplomi za Bosnu i Hercegovinu.

=== Visoko obrazovanje ===
Visokoškolsko obrazovanje u Bosni i Hercegovini se odvija preko nekoliko [[Javni univerzitet|javnih]] i [[Privatni univerzitet|privatnih univerziteta]] i samostalnih visokoškolskih ustanova različitog tipa. Najstariji i ujedno i najveći univerzitet u državi je [[Univerzitet u Sarajevu]].

=== Segregacija ===
U nekim osnovnim školama prisutna je [[segregacija]] djece, nazvana [[Dvije škole pod jednim krovom]], gdje hrvatska i bošnjačka djeca u istoj zgradi pohađaju nastavu, ali s odvojenim ulazima i drugim nastavnim planom i programom. Segregacija djelomično postoji i u srednjim školama.

== Dokumenti ==
[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Passport.svg|mini|260x260piksel|Izgled korica [[Pasoš Bosne i Hercegovine|pasoša Bosne i Hercegovine]].]]

=== Pasoš ===
{{Glavni|Pasoš Bosne i Hercegovine}}
[[Pasoš Bosne i Hercegovine]] jest putna isprava koja se izdaje državljanima Bosne i Hercegovine. Osim uobičajenog pasoša, za državljane Bosne i Hercegovine se izdaju i sljedeće specifične verzije ove putne isprave: diplomatski pasoš, službeni pasoš i zajednički pasoš.

Institucije nadležne za izdavanje pasoša su Ministarstva unutrašnjih poslova izuzev diplomatskih koje izdaje [[Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine|Ministarstvo vanjskih poslova]] i službenih pasoša koje izdaje [[Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine]].

=== Lična karta ===
[[Datoteka:BH ID Card front.jpg|mini|182x182piksel|Izgled prednje strane [[Lična karta Bosne i Hercegovine|lične karte Bosne i Hercegovine]].]]
{{Glavni|Lična karta Bosne i Hercegovine}}[[Lična karta Bosne i Hercegovine]] jest obavezni [[identifikacioni dokument]], odnosno javna isprava kojom se dokazuje identitet, činjenica mjesta i datuma rođenja, prebivališta odnosno boravišta za raseljeno lice i [[Državljanstvo Bosne i Hercegovine|državljanstva]] Bosne i Hercegovine.

Pravo podnošenja zahtjeva za izdavanje lične karte imaju svi državljani Bosne i Hercegovine koji su rezidenti države i stariji od 15 godina, međutim obavezni su je posjedovati svi državljani stariji od 18 godina.&lt;ref name=&quot;:02&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.iddeea.gov.ba/bs/licna-karta-2-2/|title=Lična karta – IDDEEA|language=bs-BA|access-date=12. 6. 2024}}&lt;/ref&gt; Izdaje se sa rokom važenja od 10 godina za punoljetne osobe, 2 godine za maloljetne osobe i trajno za osobe starije od 60 godina.

Izdavanje, poništavanje i zamjenu ličnih karata, u okviru svoje nadležnosti, u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]] vrše [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantonalna]] ministarstva unutarnjih poslova, u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske|Ministarstvo unutarnjih poslova RS]]-a i u [[Brčko distrikt]]u Odjeljenje za javni registar.&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt;

== Međunarodne integracije ==
Bosna i Hercegovina od ponovnog stjecanja nezavisnosti 1992. postala je članica mnogih međunarodnih organizacija i u kontinuiranom je procesu integriranja u sve važnije međunarodne organizacije. Kao najvažniji ciljevi vanjske politike navode se pristupanje Evropskoj uniji i NATO-u. U okviru Vijeća ministara Bosne i Hercegovine uspotavljena je i ﻿[[Direkcija za evropske integracije]] kao stalno, samostalno i stručno tijelo, čija je glavna uloga koordiniranje procesa evropskih integracija na nivou države.

=== Pristupanje Evropskoj uniji ===
{{Glavni|Pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji}}
Dana 20. juna 2018. [[Evropska komisija]] poslala je 655 pitanja u Upitniku. Tadašnji predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine [[Milorad Dodik]] predao je odgovore na dodatna pitanja 5. marta 2019. U maju 2019. Evropska komisija objavila je Mišljenje o prijemu Bosne i Hercegovine. Dana [[15. decembar|15. decembra]] 2022. Bosna i Hercegovina dobija službeni status kandidata.

=== Integracija u NATO ===
{{Glavni|Pristupanje Bosne i Hercegovine NATO-u}}
Iako još nije završen proces registriranja nepokretne vojne imovine Bosne i Hercegovine i njeno definiranje kao vlasništva države Bosne i Hercegovine, NATO je odobrio aktiviranje Akcijskog plana za članstvo Bosne i Hercegovine u toj organizaciji i pozvao Bosnu i Hercegovinu da dostavi Godišnji nacionalni program 5. decembra 2018. Zamjenik američkog državnog sekretara [[John Sullivan]] izjavio je{{izvor}} 17. decembra da [[SAD]] podržava napore Bosne i Hercegovine za priključenje NATO-u i odbacio prigovore nekih političkih partija, rekavši pri tome da će ''Washington snažno reagirati na svaku prijetnju stabilnosti države''. Od jula 2019. Bosna i Hercegovina nije dostavila svoj Godišnji nacionalni program zbog [[Veto|veta]] od strane [[Milorad Dodik|Milorada Dodika]], člana predsjedništva iz srpskog naroda. Pitanje je spriječilo i formiranje vlasti nakon [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018.|općih izbora 2018.]] Ipak, 19 novembra 2019. Dodik je pristao na slanje ANP-a (Programa reformi), čime je odblokirano formiranje vlasti u državi.

== Kultura ==
{{Glavni|Kultura Bosne i Hercegovine}}
Bosna i Hercegovina ima bogatu kulturu koja je imala veliki utjecaj na ostale zemlje [[Balkan]]a i Evrope. Ona se ispoljavala na raznim područjima ljudske djelatnosti, a uključivala je muziku, književnost, film, likovnu i primijenjenu umjetnost, te dizajn i savremene medije. Iz Bosne i Hercegovine su porijeklom dvojica dobitnika [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]]: [[Vladimir Prelog]] dobio ju je za hemiju, a [[Ivo Andrić]] za književnost. Glavni grad [[Sarajevo]] je bio domaćin [[Zimske olimpijske igre 1984.|14. Zimskih olimpijskih igara]].

=== Arhitektura ===
[[Datoteka:VijećnicaSarajevo (3).JPG|thumb|right|187x187px|[[Sarajevska vijećnica|Vijećnica]] – [[Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine]] u Sarajevu, izgrađena 1894. u [[pseudomaurski stil|pseudomaurskom stilu]].]]
{{Glavni|Arhitektura Bosne i Hercegovine}}
Tokom hiljadugodišnjeg postojanja Bosna i Hercegovina našla se pod utjecajem različitih kultura i civilizacija te je dugo bila svojevrsna granica između zapadnog i istočnog (orijentalnog) utjecaja, poprimajući i zadržavajući specifičnosti s obje strane, što je rezultiralo raznovrsnom arhitekturom, koja je važno naslijeđe te države.

=== Muzika ===
[[Datoteka:Sargija.svg|mini|[[Šargija]] – koriste je [[Bosanci]] u izvođenju izvorne bosanske muzike.]]
{{Glavni|Muzika u Bosni i Hercegovini}}Bosna i Hercegovina pripada krugu zemalja u kojem [[muzika]] ima dugu i vrijednu tradiciju koja se i danas njeguje. Narodna muzika Bosne i Hercegovine je mješavina raznih balkanskih utjecaja, u kojoj se susreću najrazličitiji motivi i žanrovi. Znatan utjecaj na bosanskohercegovačku narodnu muzičku tradiciju je imala orijentalna islamska civilizacija kroz Osmanlije. Proces akulturacije je trajao intenzivno gotovo četiri stoljeća, a tragovi su jasno vidljivi i danas kroz razne oblike izražavanja narodne muzike. To se prvenstveno odnosi na korištenje nekih vrsta [[Puhački instrumenti|puhačkih]] i žičanih instrumenata s dugim vratom u obliku lutnje, u narodu poznatih pod zajedničkim imenom [[tambura]]. Poznate su i pjesme koje su se pjevale uz istovremeno okretanje tepsije (tepsijanje), vjenčane pjesme koje se odnose na običaj &quot;knivanja&quot; mlade, gradske ljubavne pjesme – [[Sevdalinka|sevdalinke]], [[Sefardi|sefardske]] romanse na [[ladino]] jeziku, kao i melodijsko-poetske oblike islamske, katoličke i pravoslavne duhovne muzike. Tokom [[Austro-Ugarska|austrougarske]] vladavine (1878–1914) dat je evropski pečat i duh zapadne civilizacije orijentalnom načinu života - kulturnim obrascima nastalim kao mješavina između srednjovjekovne bosanske tradicije i orijentalne islamske civilizacije. Rezultat tih &quot;susreta&quot; vidljiv je u arhitekturi i drugim umjetnostima, koje čine temelj modernog bosanskohercegovačkog društva. Uporedo s narodnom muzikom, posljednjih decenija u Bosni i Hercegovini razvili su se i novi žanrovi ([[pop]], [[šlager]], [[šansona]], [[džez]], [[rokenrol]], [[heavy metal]], [[Hip-hop muzika|hip-hop]], [[House muzika|house]], [[techno]]).

=== Književnost ===
{{Glavni|Bosanskohercegovačka književnost}}
[[Bosanskohercegovačka književnost|Bosanskohercegovačku književnost]] čine mnoga poznata djela, pisana perima napoznatijih književnika Bosne i Hercegovine. [[Ivo Andrić]] je najvažniji predstavnik domaće književnosti i dobitnik [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelove nagrade za književnost]] 1961. za &quot;''kompletan književni opus o historiji jednog naroda''&quot;. Vrhunac tog rada je bio roman ''[[Na Drini ćuprija]]''. Tokom osmanlijskog doba mnogi pisci iz Bosne i Hercegovine bili su poznati u orijentalnom svijetu, a u samoj Bosni razvija se [[alhamijado književnost]].

=== Film ===
{{Glavni|Bosanskohercegovački film|Spisak bosanskohercegovačkih filmova}}
Važan dio kulturnog stvaralaštva Bosne i Hercegovine čini [[Spisak bosanskohercegovačkih filmova|bosanskohercegovačka kinematografija]]. [[Spisak bosanskohercegovačkih producenata|Filmovi iz Bosne i Hercegovine]] u prve dvije decenije nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] obrađivali su mahom teme iz narodne revolucije i rata, uključujući i poznate bitke partizana protiv stranih okupatora i domaćih izdajnika: filmovi ''[[Kozara (film)|Kozara]]'', ''[[Bitka na Sutjesci (film)|Sutjeska]]'', ''[[Bitka na Neretvi (film)|Bitka na Neretvi]]'', ''[[Valter brani Sarajevo]]''. Prvi uspjesi domaćeg filma desili su se tokom kasnih 1970-ih i 1980-ih, kad je stvoren i poseban bosanskohercegovački filmski izraz. Filmovi su mahom obrađivali socijalne teme, nerijetko i kao socijanu kritiku na račun socijalističkog društva, a povremeno bi se našlo mjesto i za savremene, urbane teme, na koje su ipak uglavnom obrađivali autori iz drugih centara. Nagradu [[Akademija filmskih umjetnosti i nauka|Američke filmske akademije]] ''[[Oscar]]'' u kategoriji za [[Oscar za najbolji strani film|najbolji strani film]] 2002. dobila je ''[[Ničija zemlja (film)|Ničija zemlja]]'' u režiji [[Danis Tanović|Danisa Tanovića]]. Film ''[[Remake (film)|Remake]]'' iz 2003. u režiji [[Dino Mustafić|Dine Mustafića]], rađen po scenariju [[Zlatko Topčić|Zlatka Topčića]], na međunarodnim filmskim festivalima dobio je nekoliko nagrada i postigao veliku gledanost. Uspjeh je imao i film [[Pjer Žalica|Pjera Žalice]] ''[[Gori vatra]]'', kao i njegov sljedeći projekt, ''[[Kod amidže Idriza]]''. U kategoriji kratkog filma ''[[10 minuta]]'' režisera [[Ahmed Imamović|Ahmeda Imamovića]] dobitnik je nagrade &quot;Najbolji kratki film Evrope&quot; 2002. Posebnu pažnju dobio je film ''[[Grbavica (film)|Grbavica]]'' režiserke [[Jasmila Žbanić|Jasmile Žbanić]], koji je nagrađen [[Zlatni medvjed|Zlatnim medvjedom]] na festivalu [[Berlinale]] 2006. Film ''[[Ostavljeni]]'' iz 2010. režisera [[Adis Bakrač|Adisa Bakrača]] i scenarista [[Zlatko Topčić|Zlatka Topčića]] osvaja nagrade na filmskim festivalima širom svijeta, između ostalog, Zlatnu arenu za najbolju glavnu mušku ulogu, Nagradu za režiju u [[Pariz]]u i tri nagrade na Filmskom festivalu u [[Hollywood]]u.

=== Gastronomija ===
{{Glavni|Bosanska kuhinja}}
[[Datoteka:Sarajevo Ćevapi (1).JPG|mini|207x207piksel|[[Ćevapi]] kao zaštićeni autohtoni  domaći proizvod.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://n1info.ba/vijesti/sarajevski-cevapi-i-zvanicno-zasticeni-kao-autohtoni-domaci-proizvod/|title=Sarajevski ćevapi i zvanično zaštićeni kao autohtoni domaći proizvod|last=BiH|first=N1|date=13. 8. 2024|website=N1|language=bs-BA|access-date=16. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;|alt=]]
[[Bosanska kuhinja]] je, pored svojih specifičnosti, poprimila u znatnoj mjeri utjecaj pojedinih [[Sredozemlje|mediteranskih]] i zapadnoevropskih kuhinja. Jela bosanske kuhinje su slična jelima [[Turska|turske]], [[Grčka|grčke]] i drugih sličnih kuhinja. Zbog dugotrajne [[Austro-Ugarska|austrougarske]] uprave, u njoj se osjete i utjecaji [[Srednja Evropa|centralne Evrope]]. Bosanska kuhinja koristi mnogo začina, obično u malim količinama. Većina jela su blaga, kuhana s malo vode. Sosovi su gotovo u potpunosti prirodni. Tipični sastojci jela bosanske kuhinje su [[paradajz]], [[krompir]], [[crveni luk|luk]], [[bijeli luk]], [[paprika]], [[Krastavac|krastavci]], [[mrkva]], [[kupus]], [[gljive]], [[špinat]], tikvice i [[grah]]. Od začina najčešće se koristi mljevena [[paprika]], [[biber]], [[peršun]], [[Lovor|lovorov list]] i [[celer]]. Kao dodatak jelima u bosanskoj kuhinji često se koriste [[mlijeko]], [[kajmak]] i [[pavlaka]]. Slatkim jelima se dodaju [[cimet]] i [[klinčić]]. Jela od mesa su od [[Piletina|piletine]], govedine ili janjetine. Za bosansku kuhinju specifično je pripremanje jela ispod [[sač]]a (peke), pri čemu se pripremljene namirnice, poklopljene metalnim zvonom, spremaju u žaru.

Region [[Hercegovina|Hercegovine]] je pogodan za uzgajanje [[vino]]ve loze i proizvodnju vina, dok se u [[Bosna|Bosni]] [[rakija]] dobija od [[šljiva]] i [[jabuka]]. [[Kahva]] se pije iz [[fildžan]]a, uz [[rahatlokum]].

Tradicionalna jela su [[baklava]], [[Hurmašica|hurmašice]], [[Tufahija|tufahije]], [[sarma]], [[ćevapi]], [[halva]], [[burek]], [[Tulumba|tulumbe]], [[Pita|pite]] ([[sirnica]], [[zeljanica]], [[krompiruša]]. Danas se tradicionalna jela najčešće spremaju za praznike.

=== Religija ===
{{Glavni|Religija u Bosni i Hercegovini}}
[[Datoteka:Sarajevo Kaisermoschee.JPG|mini|[[Careva džamija (Sarajevo)|Careva džamija]] u Sarajevu.]]
Prisutnost tri [[religija|religije]] u Bosni i Hercegovini imala je utjecaj na kulturni razvoj zemlje. Najvažniji eksponat [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskog muzeja]] u Sarajevu jest [[Sarajevska hagada]], tradicionalna [[Jevreji|jevrejska]] knjiga koju su [[Sefardi]] donijeli u [[Sarajevo]] po svom progonu iz [[Španija|Španije]]. Orijentalno naslijeđe Bosne i Hercegovine vidi se i u brojnim impresivnim primjerima orjentalne, sakralne i svjetovne arhitekture iako je dio objekata srušen ili uništen tokom vremena, posljednji put u rata 1992–1995. Među najpoznatije objekte iz osmanlijskog perioda spadaju [[Gazi Husrev-begova džamija|Begova]] i [[Careva džamija (Sarajevo)|Careva džamija]] u Sarajevu, [[Aladža džamija]] u Foči, džamija [[Ferhadija džamija (Banja Luka)|Ferhadija]] u Banjoj Luci te džamije u [[Mostar]]u, [[Travnik]]u i [[Livno|Livnu]]. Bosna i Hercegovina posebno je poznata i po mostovima iz osmanlijskog perioda, gdje posebno treba izdvojiti [[Stari most]] u [[Mostar]]u, [[Most Mehmed-paše Sokolovića]] u [[Višegrad]]u, [[Arslanagića most]] u [[Trebinje|Trebinju]] te repliku Starog mosta u Mostaru u umanjenoj verziji na [[Bistrica (Plovuča)|Bistrici]] u [[Livno|Livnu]].{{cn}}
[[Datoteka:Fojnica.PNG|mini|lijevo|[[Franjevački samostan u Fojnici]].]]
[[Datoteka:Visegrad bridge by Klackalica.jpg|mini|[[Most Mehmed-paše Sokolovića]] u [[Višegrad]]u.]]
Crkvena arhitektura Bosne i Hercegovine sastoji se od nekoliko stilova, ovisno od vremena u kojem je građena, odnosno kojem crkvenom krugu pripada. Tako bosanske katoličke crkve u gotovo cijeloj zemlji njeguju neki posebni &quot;bosanski&quot; stil vitkih zvonika sa visokim, kosim krovovima i tako se harmonično uklapaju u gradski ili seoski krajolik. Najpoznatije rimokatoličke crkve u Bosni izgrađene su u Sarajevu, Travniku, Bugojnu, Livnu, Jajcu i Bihaću, dok su najvažniji samostani [[Franjevci|franjevačke provincije Bosna srebrena]] u Fojnici, Visokom, Kreševu, Kaknju i Livnu. Sakralni objekti rimokatoličke crkve u Hercegovini imaju uglavnom primorsko-mediteranski karakter (baš kao i pravoslavne crkve i objekti), građeni su od bijelog kamena, a odlikuje ih gotovo minimalistički stil, koji se u novijoj arhitekturi dijelom naslanja i na kubizam i savremene tokove crkvene arhitekture u svijetu. Ovdje su poznate Duvanjska bazilika u Tomislavgradu, te crkve i samostani u Širokom Brijegu, Čapljini i Mostaru.{{cn}}

Pravoslavne crkve, manastiri i objekti u sjevernijim dijelovima zemlje, pogotovo uz rijeku Drinu ne razlikuju se previše od sličnih crkvenih objekata u Srbiji, što upućuje na činjenicu da su ih gradili isti majstori. Ovi su se pak u dijelu srpske-crkvene arhitekture vodili principima crkvene gradnje na zapadnom Mediteranu, tako da pravoslavne crkve u Bosni imaju uvijek iznova slične motive, koji podsjećaju na gradnju u [[Italija|Italiji]], [[Francuska|Francuskoj]] i [[Dalmacija|Dalmaciji]]. Najpoznatije pravoslavne crkve izgrađene u [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Banja Luka|Banjoj Luci]], [[Mostar]]u, [[Tuzla|Tuzli]], [[Trebinje|Trebinju]], [[Livno|Livnu]] i [[Bosanska Krupa|Bosanskoj Krupi]]. Novovjeki pravoslavni crkveni objekti po mnogim gradovima, pogotovo u Republici Srpskoj, danas nalikuju kopijama Sopoćana, Mileševa ili Gračanice ili su u skladu sa bizantskim stilom, tako da bosanskoj urbanoj arhitekturi daju novi pečat. Primjer je [[Crkva svetog Vasilija Ostroškog (Istočno Sarajevo)|Crkva svetog Vasilija Ostroškog]] u Istočnom Sarajevu.{{cn}}

=== Mediji ===
{{Glavni|Mediji u Bosni i Hercegovini|Televizija u Bosni i Hercegovini|Spisak radiostanica u Bosni i Hercegovini}}
U Bosni i Hercegovini trenutno izlazi nekoliko dnevnih listova. Nakon nekoliko decenija primat najtiražnijeg i najutjecajnijeg dnevnog lista u državi od najstarijih dnevnih novina ''[[Oslobođenje|Oslobođenja]]'' preuzeo je sarajevski ''[[Dnevni avaz]]''. Nakon neuspjele privatizacije i decenija izlaženja 2000-tih ugašene su sarajevske ''Večernje novine'', čiji je dnevni tiraž 1980-ih prelazio 100.000 primjeraka, po čemu su u tom periodu bile pete dnevne novine po tiražu u tadašnjoj Jugoslaviji.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Večernje novine: List kojeg nigdje nema – crni jubilej 2000–2015 |url=https://depo.ba/clanak/131042/vecernje-novine-list-kojeg-nigdje-nema-crni-jubilej-2000-2015 |website=depo.ba/ |access-date=10. 7. 2020}}&lt;/ref&gt; Od ostalih dnevnih listova tu su još banjalučke ''[[Nezavisne novine]]''. Osim dnevnih novina, u Bosni i Hercegovini objavljuje se i sedmična i periodična štampa, časopisi i magazini koji uglavnom obrađuju političke, ali i sve druge aktualne teme. Najpoznatiji politički magazini jesu ''[[Dani (časopis)|BH Dani]]'', ''[[Slobodna Bosna]]'', ''[[Ljiljan (magazin)|Ljiljan]]'', ''[[Start (magazin)|Start]]'' i drugi. U vremenu interneta sve više novina ukida printana izdanja, zadržavajući samo internetska.

U Bosni i Hercegovini uspostavljen je javni radio-televizijski sistem, koji se sastoji od tri zasebne radio-televizije i to državne [[Bosanskohercegovačka radio-televizija|Radiotelevizije Bosne i Hercegovine]] ([[Bosanskohercegovačka radio-televizija|BHTV]] 1 i [[BH Radio 1]]) te entitetskih emitera RTVFBiH ([[Federalna televizija|FTV]] i [[Radio Federacije Bosne i Hercegovine|Radio FBiH]]) i [[Radiotelevizija Republike Srpske]] (RTRS). Medijsku sliku u zemlji upotpunjuje i nekoliko privatnih televizija: [[OBN (TV-kanal)|OBN]], [[Hayat TV]] i [[Nova BH]], čiji zemaljski signal pokriva najveći dio teritorije BiH kao i nekoliko regionalnih radiotelevizija čiji je program namijenjen stanovništvu određenih regija ili kantona.

Bosna i Hercegovina jedna je od država s gustom mrežom državnih, entitetskih, kantonalnih, regionalnih i gradskih radiostanica. Ipak, specijalizirane radijske stanice sa specijaliziranim sadržajima još su u manjoj mjeri zastupljene u odnosu na konvencionalne i tradicionalne.

=== Filatelija ===
{{Glavni|Filatelija u Bosni i Hercegovini}}
U BiH postoje tri pošte koje izdaju marke u zajedničkoj valuti [[Konvertibilna marka|konvertibilnoj marki]] (KM) ili BAM i koje vrijede u cijeloj Bosni i Hercegovini. Još jedna specifičnost poštanskog saobraćaja u nekim gradovima BiH su postojanje dvije pošte udaljene manje od kilometra u kojima se mogu kupiti dvije vrste poštanskih markica ([[Sarajevo]], [[Vitez (općina)|Vitez]], [[Mostar]], [[Novi Travnik]], [[Gornji Vakuf-Uskoplje|Gornji Vakuf]] itd). U Bosni i Hercegovini postoje tri nezavisna poštanska operatera sa samostalnim poštanskim izdanjima:
* [[BH Pošta|BH pošta]] sa sjedištem u Sarajevu
* [[Hrvatska pošta Mostar]], sa sjedištem u Mostaru
* [[Pošte Srpske]] sa sjedištem u Banjoj Luci.
Ove pošte izdaju povremeno zajednička izdanja, kao i izdanja međunarodne filatelističke organizacije pod nazivom ''EUROPA''.
&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; heights=&quot;140px&quot;&gt;
Datoteka:Kaktusi marka bh poste.jpg|Marka BH pošte s motivom kaktusa
Datoteka:Europa2005 marka srpskih posta.jpg|Marka s tradicionalnim jelima iz BiH, Pošte Republike Srpske
Datoteka:Ptice marka hrvatskih posta.jpg|Ptice, marke Hrvatskih pošta Mostar
&lt;/gallery&gt;
[[Datoteka:Stari Most September 2004 3.jpg|mini|229x229piksel|Pogled na Stari most u Mostaru, koji je na [[UNESCO]]-ovom spisku svjetske baštine]]

== Turizam ==
{{Glavni|Turizam u Bosni i Hercegovini}}

Prema projekcijama [[Svjetska turistička organizacija|Svjetske turističke organizacije]], Bosna i Hercegovina će u periodu između 1995. i 2020. imati treću najveću stopu rasta turizma u svijetu.

U 2012. Bosnu i Hercegovinu posjetilo je 747.827 turista, što je porast za 9%, uz ostvarenih 1.645.521 noćenja, što je rast za 9,4% u odnosu na prethodnu godinu. Od toga je 58,6% stranih turista.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.bhas.ba/saopstenja/2013/TUR_2012M12_001_01-bos.pdf |title=Statistika Turizma |trans-title=Tourism Statistics |publisher=Agency for statistics of Bosnia and Herzegovina |orig-year=2012 |access-date=4. 7. 2015 |type=pdf |archive-date=23. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150923184502/http://www.bhas.ba/saopstenja/2013/TUR_2012M12_001_01-bos.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Kada je [[Lonely Planet]] rangirao najbolje gradove na svijetu 2006, rangirao je Sarajevo na 43. mjesto, ispred [[Dubrovnik]]a (59. mjesto), [[Ljubljana|Ljubljane]] (84), [[Bled]]a (90), [[Beograd]]a (113) i [[Zagreb]]a (135).&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.bosniatravel.net/news/2006/lonely-planet-on-sarajevo.html |publisher=Bosnia Travel |title=Lonely Planet: Sarajevo {{sic|43|th|nolink=yes}} Best City in the World |archive-url=https://web.archive.org/web/20070223094909/http://www.bosniatravel.net/news/2006/lonely-planet-on-sarajevo.html |archive-date=23. 2. 2007}}&lt;/ref&gt; Turizam u Sarajevu uglavnom je fokusiran na historijske, vjerske i kulturne aspekte. &quot;Best in Travel&quot; Lonely Planeta 2010. nominirao je Sarajevo 2010. među deset gradova koje treba posjetiti.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.lonelyplanet.com/press-centre/press-release.cfm?press_release_id=444 |title=Press Centre &amp; Lonely Planet Reveals Its Best Destinations, Journeys &amp; Experiences for 2010 |publisher= Lonely Planet |date=2. 11. 2009 |access-date=4. 1. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101106185953/http://www.lonelyplanet.com/press-centre/press-release.cfm?press_release_id=444 |archive-date=6. 11. 2010 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;[[Datoteka:Stecci - na Blidinji je nekolik skupin techto nahrobku z 14..jpg|mini|195x195piksel|[[Nekropola Dugo Polje]]]]Međugorje je postalo jedno od najpopularnijih mjesta kršćanskog hodočašća i preraslo u treće najvažnije vjersko mjesto u Evropi, koje svake godine posjeti više od milion ljudi.&lt;ref&gt;[http://www.romereports.com/palio/Visionaries-of-Medjugorje-may-appear-before-the-Vatican-english-2441.html RomeReports: Visionaries of Medjugorje may appear before the Vatican.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130505053250/http://www.romereports.com/palio/Visionaries-of-Medjugorje-may-appear-before-the-Vatican-english-2441.html |date=5. 5. 2013 }}&lt;/ref&gt;

== Svjetska baština ==
{{Glavni|Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine}}

Bosna i Hercegovina je članica [[UNESCO]]-a od 12. jula 1993. Na spisku [[Svjetska baština|Svjetske baštine]] [[Spisak Svjetske baštine u Bosni i Hercegovini|sa područja Bosne i Hercegovine]] nalaze se četiri spomenika: [[Most Mehmed-paše Sokolovića]] u [[Višegrad]]u, [[Stari most]] u [[Mostar]]u, [[Prašuma Јanj]] kod [[Šipovo|Šipova]] i [[Stećci (svjetska baština UNESCO-a)|Stećci]] koji se nalaze na 20 lokacija u Bosni i Hercegovini.[[Datoteka:20150331 2026 AUT BIH 2177 Edin Džeko.jpg|mini|173x173px|[[Edin Džeko]]]]

== Sport ==
{{Glavni|Sport u Bosni i Hercegovini|Bosna i Hercegovina na Olimpijskim igrama}}
Najvrjedniji sportski rezultati u ekipnim takmičenjima bili su sljedeći: [[Banja Luka|banjalučki]] [[rukomet]]ni klub [[RK Borac Banja Luka|RK Borac]] postao je [[Kup europskih prvaka u rukometu 1975/76.|evropski prvak u rukometu 1976]], [[KK Bosna]] je postala [[Kup evropskih prvaka u košarci 1978/79.|prvak Evrope u košarci 1979.]] u muškoj konkurenciji, [[ŽKK Jedinstvo Tuzla|ŽKK Jedinstvo-Aida]], [[Kup evropskih prvaka u košarci za žene 1988/89.|prvakinje Evrope 1989.]] Poznatiji nogometni klubovi jesu [[FK Sarajevo]], [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]], [[FK Velež Mostar|FK Velež]], [[HŠK Zrinjski]] i [[NK Široki Brijeg]]. Važniji bosanskohercegovački sportisti jesu [[Edin Džeko]], [[Abas Arslanagić]], [[Asim Ferhatović]], [[Ivica Osim]], [[Mirza Delibašić]], [[Safet Sušić]], [[Dušan Bajević]], [[Sergej Barbarez]], [[Hasan Salihamidžić]], [[Nenad Marković]], [[Svetlana Kitić]], [[Razija Mujanović]] i [[Mirza Teletović]].

== Simboli ==
[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|mini|[[Zastava Bosne i Hercegovine]]]]{{Glavni|Simboli Bosne i Hercegovine}}

=== Zastava ===
{{Glavni|Zastava Bosne i Hercegovine}}
[[Zastava Bosne i Hercegovine]] predstavlja državni simbol Bosne i Hercegovine. Proglašena je 4. februara 1998, a [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]] usvojila ju je 2001. Prvobitna svijetlo plava boja na zastavi bila je plava boja [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. Međutim, izabrana je tamno plava, koja korespondira sa plavom bojom [[Zastava Evropske unije|zastave Evropske unije]]. [[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Coats of Arms.png|mini|178x178piksel|[[Grb Bosne i Hercegovine]].]]

=== Grb ===
{{Glavni|Grb Bosne i Hercegovine}}
[[Grb Bosne i Hercegovine]] je [[Heraldika|heraldički]] simbol novijeg datuma i kao takav nema uporište u [[Historija|historijskoj]] tradiciji Bosne i Hercegovine kao njeni prethodni [[grb]]ovi. Grb je sastavni dio [[Zastava Bosne i Hercegovine|zastave Bosne i Hercegovine]] i simbol njenog historijskog i državnog kontinuiteta i u novim, promijenjenim društvenim okolnostima. Kao državni simbol stupio je na snagu 18. maja 1998.

Današnji bosanskohercegovački grb je karakterističnog oblika sa gornjom, ravnom stranom i donjim, izduženim dijelom ovalne forme, koji se završava u za grbove karakterističnom šiljku, a sastoji se iz dva dijela sa žutom i plavom plohom.

=== Himna ===
{{Glavni|Intermezzo (himna)}}
&quot;[[Intermezzo (himna)|Intermezzo]]&quot; (Intermeco) naslov je [[Muzika|muzičke]] podloge nacionalne [[Himna|himne]] Bosne i Hercegovine. Muzička podloga nove himne je usvojena 10. februara 1998. zajedno s novom [[Zastava Bosne i Hercegovine|zastavom]]. Usvojenu muzičku podlogu komponovao je [[Dušan Šestić]]. Prethodna nacionalna himna BiH bila je &quot;[[Jedna si jedina]]&quot; usvojena 24. novembra 1995, čiji je tekstopisac [[Dino Merlin]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sarajevski.ba/na-danasnji-dan-usvojena-himna-jedna-si-jedina/16450|title=Na današnji dan usvojena himna &quot;Jedna si jedina&quot;|date=24. 11. 2013|website=Sarajevski.ba|language=bs-BA|access-date=16. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;

=== Ordeni, odlikovanja i medalje ===
{{Glavni|Ordeni, odlikovanja i medalje Bosne i Hercegovine}}
[[Ordeni, odlikovanja i medalje Bosne i Hercegovine]] društveno su i javno priznanje, koje se dodjeljuju za poseban doprinos u ostvarivanju ljudskih prava i sloboda, za izgradnju demokratskih odnosa, mira i stabilizacije, razvoj međunarodne saradnje Bosne i Hercegovine sa ostalim zemljama i sa međunarodnim organizacijama i za kulturni, ekonomski i svaki drugi napredak ljudi i građana Bosne i Hercegovine. Sistem počasti Bosne i Hercegovine uspostavljen je nakon završetka [[Bošnjačko-hrvatski sukob|hrvatsko-bošnjačkog sukoba]] 1994, a promijenjen je u maju 2003.

Svi državljani Bosne i Hercegovine, privredna društva, državne institucije i druga pravna lica i nevladine organizacije pogodni su za primanje odlikovanja Bosne i Hercegovine. Pogodni su i strani državljani, strane i međunarodne organizacije i institucije. Moguće je dobiti nagradu i poshumno.

Jedina ovlaštena institucija za dodjelu ordena, odlikovanja i medalja Bosne i Hercegovine je [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]].

== Praznici i blagdani ==
{{Glavni|Praznici i blagdani u Bosni i Hercegovini}}
=== Državni praznici ===
Bosna i Hercegovina nema usvojen zakon o praznicima.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dnevnik.ba/vijesti/bih-jos-nema-zakon-o-praznicima-i-dok-se-ne-usvoji-cini-se-da-ce-svatko-slaviti-sto-god-zeli|title=BiH još nema Zakon o praznicima i dok se ne usvoji, čini se da će svatko slaviti što god želi|website=dnevnik.ba|access-date=25. 9. 2019|archive-date=26. 9. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190926085429/https://www.dnevnik.ba/vijesti/bih-jos-nema-zakon-o-praznicima-i-dok-se-ne-usvoji-cini-se-da-ce-svatko-slaviti-sto-god-zeli|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U tabelama ispod su prikazani praznici koji se slave na nivou [[Administrativna jedinica|entiteta]] i distrikta, kao i vjerski praznici.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://neradni-dani.com/kalendari-praznici-bosna-hercegovina.html|title=BiH : Neradni dani i državni Praznici u Bosni i Hercegovini 2019 2020 2021|website=neradni-dani.com|access-date=25. 9. 2019|archive-date=25. 9. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190925101419/https://neradni-dani.com/kalendari-praznici-bosna-hercegovina.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Entitetski nivo ===
Iako Bosna i Hercegovina nema usvojen zakon o praznicima, entiteti [[Federacija Bosne i Hercegovine]] i [[Republika Srpska]], zajedno sa [[Brčko distrikt]]om, imaju svoje zakone koji važe samo na nivou te [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|administrativne teritorije]].

==== Federacija Bosne i Hercegovine====
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Datum
!Naziv
!Napomena
|-
|[[1. januar|1.]] i [[2. januar]]
|[[Nova godina]]
|
|-
|[[1. maj|1.]] i [[2. maj]]
|[[Međunarodni praznik rada|Praznik rada]]
|
|-
|[[1. mart]]
|[[Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine]]
|
|-
|[[25. novembar|25. novemar]]
|[[Dan državnosti Bosne i Hercegovine]]
|
|-
|[[9. maj]]
|[[Dan pobjede nad fašizmom]]
|praznuje se radno&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.paragraf.ba/neradni-dani-fbih.html|title=Neradni dani u Federaciji Bosne i Hercegovine|website=www.paragraf.ba|access-date=5. 10. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|url=http://fmrsp.gov.ba/s/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=88|title=Zakonom o praznicima (&quot;Službeni list R BiH”, broj 2/92 i 13/94)|last=|first=|date=|website=fmrsp.gov.ba|publisher=|archive-url=https://web.archive.org/web/20190128142154/http://fmrsp.gov.ba/s/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=88|archive-date=28. 1. 2019|url-status=dead|access-date=}}&lt;/ref&gt;
|}
Osim praznika koji se u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]] proslavljaju kao državni praznici, Zakonom o radu (&quot;Službene novine Federacije BiH”, br. 43/99, 32/00 i 29/03) utvrđeno je pravo zaposlenika da odsustvuje s posla četiri radna dana tokom kalendarske godine radi zadovoljavanja njihovih vjerskih, odnosno tradicijskih potreba, s tim da se odsustvo od dva dana koristi uz naknadu plaće, tj. kao plaćeno odsustvo, a dva dana kao neplaćeno.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

==== Republika Srpska ====
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Datum
!Naziv
!Napomena
|-
|[[1. januar|1.]] i [[2. januar]]
|[[Nova godina]]
|
|-
|[[1. maj|1.]] i [[2. maj]]
|[[Međunarodni praznik rada|Praznik rada]]
|
|-
|[[9. januar]]
|[[Dan Republike Srpske|Dan Republike]]
|[[Ustavni sud Bosne i Hercegovine|Ustavni sud BiH]] datum proglasio neustavnim&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dw.com/hr/9-sije%C4%8Dnja-kao-dan-rs-a-progla%C5%A1en-neustavnim/a-48118881|title=9. siječnja kao Dan RS-a proglašen neustavnim {{!}} DW {{!}} 29.03.2019|last=Welle (www.dw.com)|first=Deutsche|website=DW.COM|language=hr-HR|access-date=5. 10. 2019}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[21. novembar]]
|Dan uspostavljanja [[Dejtonski sporazum|Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini]]
|
|-
|[[9. maj]]
|[[Dan pobjede nad fašizmom]]
|praznuje se radno
|}
Građani imaju pravo na plaćeno odsustvo s posla, po vlastitom izboru, do dva dana u toku kalendarske godine, na dane svojih vjerskih praznika.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.paragraf.ba/neradni-dani-republike-srpske.html|title=Neradni dani u Republici Srpskoj|website=www.paragraf.ba|access-date=5. 10. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/muls/OMin/Documents/%D0%97%D0%B0%D0%BA%D0%BE%D0%BD%20%D0%BE%20%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0%20%D1%83%20%D0%A0%D0%B5%D0%BF%D1%83%D0%B1%D0%BB%D0%B8%D1%86%D0%B8%20%D0%A1%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%BE%D1%98.pdf|title=Zakon o praznicima Republike Srpske|date=27. 7. 2005|website=vladars.net|publisher=[[Vlada Republike Srpske]]|access-date=20. 6. 2024}}&lt;/ref&gt;

==== Brčko distrikt ====
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Datum
!Naziv
|-
|[[1. januar|1.]] i [[2. januar]]
|[[Nova godina]]
|-
|[[1. maj|1.]] i [[2. maj]]
|[[Međunarodni praznik rada|Praznik rada]]
|-
|[[9. mart]]
|Dan uspostavljanja Brčko distrikta&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.paragraf.ba/neradni-dani-brcko.html|title=Neradni dani u Brčko distriktu za 2019. godinu|website=www.paragraf.ba|access-date=5. 10. 2019}}&lt;/ref&gt;
|}

Građani imaju pravo na plaćeno odsustvo s posla do dva dana na dane svojih vjerskih praznika.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://skupstinabd.ba/3-zakon/ba/Zakon%20o%20praznicima%20Brc--ko%20Distrikta%20BiH/000%2019-02%20Zakon%20o%20praznicima%20Brc--ko%20Distrikta%20BiH.pdf|title=Zakon o praznicima Brčko Distrikta BiH|last=|first=|date=29. 11. 2002|website=skupstinabd.ba|publisher=[[Skupština Brčko distrikta]]|access-date=20. 6. 2024}}&lt;/ref&gt;

=== Vjerski praznici ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Datum
!Naziv
!Praznuju
|-
|1. [[ševval]]
|[[Ramazanski bajram]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[musliman]]i
|-
|10. [[zul-hidždže]]&lt;br&gt;(2 [[Islamski kalendar|mjeseca]] i 10 dana po završetku [[ramazan]]a)
|[[Kurban-bajram]]
|-
|[[24. decembar|24.]] i [[25. decembar]]
|Badnji dan i katolički [[Božić]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Katoličanstvo|katolici]]
|-
|Promjenjiv (v. [[Računanje datuma Uskrsa|računanje]])
|[[Uskrs]]
|-
|[[6. januar|6.]] i [[7. januar]]
|Badnji dan i pravoslavni [[Božić]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Pravoslavlje|pravoslavci]] po [[Julijanski kalendar|Julijanskom kalendaru]]
|-
|Promjenjiv (v. [[Računanje datuma Uskrsa|računanje]])
|[[Uskrs|Vaskrs]]
|}

== Također pogledajte ==
{{BiHPortal}}
{{Div col|cols=3}}
* [[Bosanskohercegovački gradovi po broju stanovnika]]
* [[Regije Bosne i Hercegovine]]
* [[Saobraćaj u Bosni i Hercegovini]]
* [[Spisak predsjednika Bosne i Hercegovine]]
* [[Oružane snage Bosne i Hercegovine]]
* [[Zastava Bosne i Hercegovine]]
* [[Grb Bosne i Hercegovine]]
* [[Grb Bosne i Hercegovine|Grbovi i zastave Bosne i Hercegovine kroz historiju]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini, 1991.]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini, 1991. (abecedno)]]
* [[Pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji]]
* [[Bosanska imena]]
* [[Registarske oznake za vozila u Bosni i Hercegovini]]
{{Div col end}}

== Napomene ==
{{Spisaknapomena}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Bosnia and Herzegovina}}
{{Wikicitat|Bosna i Hercegovina}}
{{Wikiatlas|Bosnia and Herzegovina}}
{{Wikivijesti|:Kategorija:Bosna i Hercegovina|Bosna i Hercegovina}}
* {{CIA World Factbook link|bk|Bosna i Hercegovina}} {{en simbol}}
* [http://www.bhtourism.ba/ BHtourism.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110222233804/http://bhtourism.ba/ |date=22. 2. 2011 }} {{en simbol}}
* [https://web.archive.org/web/20190513224335/https://www.cbbh.ba/?lang=bs Centralna Banka Bosne i Hercegovine] {{bs simbol}}
* [http://www.mvp.gov.ba/ Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine] {{bs simbol}}
* [https://www.oscebih.org/ OSCE Misija u Bosni i Hercegovini] {{bs simbol}}
* [http://www.ohr.int/?lang=bs Ured visokog predstavnika] {{bs simbol}}
* [http://www.ifs.du.edu/ifs/frm_CountryProfile.aspx?Country=BA Bosna i Hercegovina] na &quot;International Futures&quot; {{en simbol}}
* [http://www.bbc.com/news/world-europe-17211415 Bosna i Hercegovina] na [[BBC|BBC News]] {{en simbol}}
* &quot;Bosna i Hercegovina&quot;, serijal ''Putnici'', [[Al Jazeera]]: [https://www.youtube.com/watch?v=o9KmL5K9lzo prvi dio] (4. 5. 2022), [https://www.youtube.com/watch?v=vTFGbJuGzwA drugi dio] (11. 5. 2022), [https://www.youtube.com/watch?v=Tx4YLvuga1U treći dio] (18. 5. 2022), [https://www.youtube.com/watch?v=-__2GQgcCfg četvrti dio] (25. 5. 2022) ([[YouTube]])

{{Geografska lokacija
| Centar       = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| Sjever       = {{ZID|Hrvatska}}
| Sjeveroistok = {{ZID|Hrvatska}}
| Istok        = {{ZID|Srbija}}
| Jugoistok    = {{ZID|Crna Gora}}
| Jug          = {{ZID|Hrvatska}}/{{ZID|Crna Gora}}
| Jugozapad    = [[Jadransko more]]
| Zapad        = {{ZID|Hrvatska}}
| Sjeverozapad = {{ZID|Hrvatska}}
}}
{{Istaknuti članak}}
{{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}
{{Države Evrope}}
{{Evropska unija}}
{{Jugoslavenska hronologija}}
{{Mediteranska unija}}
{{Navkutija teme o BiH}}
{{OIK}}
{{Vijeće Evrope}}
{{Balkanske države}}
{{Mediteranske države}}

[[Kategorija:Bosna i Hercegovina|*]]
[[Kategorija:Države svijeta]]
[[Kategorija:Federalne republike]]
[[Kategorija:Države članice Ujedinjenih nacija]]
[[Kategorija:Države posmatrači Organizacije islamske saradnje]]
[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1992.|BiH]]</text>
      <sha1>sy5ws3h2z4fxld6dtosxoxf52x9ev92</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Atom</title>
    <ns>0</ns>
    <id>893</id>
    <revision>
      <id>3940700</id>
      <parentid>3922021</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T07:03:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940700</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="118182" sha1="kneg26oafm2vzp9pr5j46tloucioei5" xml:space="preserve">{{Drugo značenje}}
{{Infokutija
| above = Atom
| abovestyle = background-color:gray;
| headerstyle = background-color:gray;
| image = [[Datoteka:Helium atom QM.svg|300px|desno|Osnovno stanje atoma helija.]]
| caption = Ilustracija atoma helija, ružičasto je naznačeno jezgro a distribucija elektronskog oblaka crno. Gore desno prikazano je jezgro helija-4. Radi usporedbe, prikazana je crna pruga dužine jednog [[ongstrem]]a ({{val|e=-10|u=m}} ili {{val|100|ul=pm}}).
| header1 = Klasifikacija
| data2 = Najmanji dio [[hemijski element|hemijskog elementa]]
| header3 = Osobine
| label4 = Raspon mase
| data4  = {{val|1.67|e=-27}} do {{val|4.52|e=-25|u=kg}}
| label5 = Naelektrisanje
| data5  = nula (neutralno), ili [[ion]]ski naboj
| label6 = Raspon prečnika
| data6  = 62&amp;nbsp;pm ([[Helij|He]]) do 520&amp;nbsp;pm ([[Cezij|Cs]])
| label7 = Komponente
| data7  = [[Elektron]]i i kompaktno jezgro sastavljeno iz [[proton]]a i [[neutron]]a
}}
'''Atom''' je najmanja gradivna čestica obične [[materija|materije]] koja zadržava osobine nekog [[hemijski element|hemijskog elementa]]. Svako čvrsto tijelo, tečnost, plin i plazma sastavljeni su iz neutralnih ili [[ion]]iziranih atoma. Atomi su veličinom ekstremno mali, obično se njihova veličina kreće oko 100&amp;nbsp;pikometara (deset-milijarditi dio metra).

Atomi su dovoljno mali tako da pokušaji da se pretpostavi njihovo ponašanje korištenjem postulata klasične [[fizika|fizike]], naprimjer prikazujući ih u obliku [[bilijar]]skih kugli i slično, daju izrazito netačna predviđanja i rezultate, a uzrok toga su [[kvantna mehanika|kvantni efekti]]. Tokom razvoja teoretske atomske fizike, u modele atoma uključeni su kvantni principi za bolje objašnjavanje i predviđanje ponašanja atoma.

Svaki atom sastavljen je iz atomskog jezgra i jednog ili više [[elektron]]a vezanih za to jezgro. Atomsko jezgro sastavljeno je iz jednog ili više [[proton]]a i često istog ili približno istog broja [[neutron]]a. Protoni i neutroni nazivaju se i ''nukleoni''. Više od 99,94% mase atoma otpada na njegovo jezgro. Protoni imaju pozitivan električni naboj, elektroni negativan naboj, dok neutroni nemaju električnog naboja. Ako u atomu postoji jednak broj protona i elektrona, takav atom je električno neutralan. Ako atom ima više ili manje elektrona od protona, tada je on općenitno negativno ili pozitivno naelektrisan, te se naziva [[ion]]. [[Elektromagnetna sila]] privlači elektrone protonima u atomskoj jezgri. Unutar jezgre, protoni i neutroni se međusobno privlače [[Jaka interakcija|nuklearnim silama]], koja je obično mnogo snažnija od elektromagnetnih sila koji odbija pozitivno naelektrisane protone jedne od drugih. Pod određenim okolnostima, odbijajuća elektromagnetna sila postane jača od nuklearnih sila, te se nukleoni izbacuju iz jezgra, a atom tog elementa pretvara se u atom drugog elementa, što predstavlja nuklearni raspad, čiji je krajnji rezultat nuklearna transmutacija.

Broj protona u jezgru definira kojem hemijskom elementu taj atom pripada; naprimjer, svi atomi [[bakar|bakra]] imaju 29 protona. Broj neutrona u jezgru definira [[izotop]] tog elementa. Broj elektrona utječe na elektromagnetske osobine atoma. Atom se može spojiti sa jednim ili više drugih atoma putem [[hemijska veza|hemijskih veza]] gradeći [[hemijski spoj|hemijske spojeve]] u vidu [[molekula]]. Sposobnost atoma da se međusobno spajaju i razdvajaju odgovorna je za većinu fizičkih promjena koje se mogu zapaziti u prirodi i predmet je izučavanja [[hemija|hemijskih nauka]].

== Historija atomske teorije ==
{{Glavni|Atomska teorija}}

=== U filozofiji ===
Ideja da je sva materija sastavljena iz sitnih čestica je vrlo stara ideja, koja se pojavljuje u mnogim drevnim kulturama poput grčke i indijske. Riječ &quot;atom&quot; ({{lang-el|ἄτομος}}'', atomos''), što znači &quot;nedjeljiv&quot;, &quot;koji se ne može rezati&quot;, prvi je spomenuo [[Antička filozofija|antički grčki filozof]] [[Leukip]] i njegov učenik [[Demokrit]].&lt;ref name=&quot;Pullman&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Kenny2004&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;GraftonMostSettis2010&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;CohenLefebvre2017&quot;/&gt; Demokrit je smatrao da je broj atoma beskonačan, da ne mogu nastati niti nestati, da su vječni te da su osobine nekog predmeta rezultat toga od koje vrste atoma je sastavljen.&lt;ref name=&quot;Kenny2004&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;GraftonMostSettis2010&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;CohenLefebvre2017&quot;/&gt; Demokritov [[atomizam]] razradio je i usavršio kasniji filozof [[Epikur]].&lt;ref name=&quot;GraftonMostSettis2010&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;CohenLefebvre2017&quot;/&gt;

Tokom ranog [[Srednji vijek|Srednjeg vijeka]], na atomizam se gotovo zaboravilo u zapadnoevropskoj filozofiji, ali je &quot;preživio&quot; u radovima nekih [[Islamska filozofija|islamskih filozofa]].&lt;ref name=&quot;GraftonMostSettis2010&quot;/&gt; Tokom 12. vijeka, u zapadnoj Evropi ponovno se javljaju ideje atomizma, koga su tadašnji evropski filozofi spoznali kroz iznova &quot;otkrivene&quot; [[Aristotel]]ove radove.&lt;ref name=&quot;GraftonMostSettis2010&quot;/&gt; U 14. vijeku, ponovna &quot;otkrića&quot; velikih dijela antičkih atomista, uključujući djela [[Lukrecije|Lukrecija]] ''De rerum natura'' i [[Diogen Laertije|Diogena Laertija]] ''Životi i mišljenja eminentnih filozofa'', dovela su do povećanja interesovanja za ovu temu.&lt;ref name=&quot;GraftonMostSettis2010&quot;/&gt; Ipak, pošto je atomizam bio vezan sa filozofijom [[Epikur]]a, što je bilo u suprotnosti sa ortodoksnim kršćanskim učenjem, vjerovanje u postojanje atoma nije bilo prihvatljivo.&lt;ref name=&quot;GraftonMostSettis2010&quot;/&gt; Francuski katolički sveštenik Pierre Gassendi (1592–1655) oživio je Epikurov atomizam uz određena prilagođavanja, tako da je tvrdio da je atome kreirao [[Bog]], pa iako ih ima u nezamislivo ogromnom broju, taj broj nije beskonačan.&lt;ref name=&quot;GraftonMostSettis2010&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;CohenLefebvre2017&quot;/&gt; Gassendijeva izmijenjena atomska teorija bila je široko prihvaćena u [[Francuska|Francuskoj]], a zagovarao ju je i fizičar [[François Bernier]] (1620–1688), kao i u Engleskoj gdje se njome bavio filozof [[Walter Charleton]] (1619–1707).&lt;ref name=&quot;GraftonMostSettis2010&quot;/&gt; Hemičar [[Robert Boyle]] i fizičar [[Isaac Newton]] (1642–1727) branili su postulate atomizma te je on krajem 17. vijeka postao prihvaćena teorija u naučnim krugovima.&lt;ref name=&quot;GraftonMostSettis2010&quot;/&gt;

=== Teorije na osnovu dokaza ===
Početkom 19. vijeka, [[John Dalton]] je koristio koncept atoma u objašnjavanju teorija zašto [[hemijski element|elementi]] uvijek [[Hemijska reakcija|reagiraju]] u odnosima malih cijelih brojeva (zakon višestrukih proporcija). Naprimjer, postoje dvije vrste oksida [[kalaj]]a: jedan sa 88,1% kalaja i 11,9% kisika a drugi sa 78,7% kalaja i 21,3% kisika ([[kalaj(II)-oksid]] i [[kalaj-dioksid]]). To znači da se 100 grama kalaja može spojiti sa 13,5 g ili 27 g kisika. Odnos 13,5 i 27 stoji u proporciji 1:2, tj. proporciji malih cijelih brojeva. Ova općenita šema u hemiji dala je ideju Daltonu da elementi reagiraju višestrukim konačnim jednicama, drugim riječima, atomima. U navedenom primjeru oksida kalaja, jedan atom kalaja spaja se bilo sa jednim ili sa dva atoma [[kisik]]a.&lt;ref name=&quot;From AtomosToAtom&quot;/&gt;

Dalton je također vjerovao da atomska teorija može objasniti zašto [[voda]] [[Apsorpcija (hemija)|apsorbira]] različite plinove u različitim proporcijama. Naprimjer, on je otkrio da voda apsorbira [[ugljik-dioksid]] mnogo bolje nego što apsorbira [[dušik]].&lt;ref name = &quot;Dalton_1803_paper&quot;/&gt; Dalton je pretpostavio da je razlog tome razlika između masa i konfiguracija čestica plina, jer su molekule ugljik-dioksida (CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;) teže i veće od molekula dušika (N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;).

=== Brownovo kretanje ===
Godine 1827, botaničar [[Robert Brown (botaničar)|Robert Brown]] je pomoću [[mikroskop]]a posmatrao čestice prašine koje su plutale u vodi i otkrio da su one kretale haotično i bez reda, a taj fenomen je kasnije nazvan &quot;[[Brownovo kretanje]]&quot;. U to vrijeme smatralo se da molekule vode udaraju u čestice prašine i tako ih pomjeraju. Godine 1905. [[Albert Einstein]] je dokazao stvarnost ovih molekula i njihovog kretanja praveći prvu statističku fizikalnu analizu Brownovog kretanja.&lt;ref name=adp322_8_549/&gt;&lt;ref name=&quot;mazorobert2002&quot;/&gt;&lt;ref name=lee_hoon1995/&gt; Na osnovu Einsteinovog rada, francuski fizičar [[Jean Perrin]] je eksperimentalno odredio masu i dimenzije atoma, te time nedvosmisleno dokazao Daltonovu atomsku teoriju.&lt;ref name=e31_2_50/&gt;

=== Otkriće elektrona ===
Fizičar [[Joseph John Thomson|J.J. Thomson]] je mjerio masu katodnih zraka, te dokazao da su one sastavljene iz čestica, ali su one bile oko 1800 puta lakše od najlakšeg poznatog atoma, [[vodik]]a. Iz toga je zaključeno da to nisu bili atomi nego nove čestice, odnosno prve otkrivene subatomske čestice koje su najprije nazvane ''korpuskule'', da bi kasnije dobile ime [[elektron]]i, prema nazivu kojeg je predložio George Johnstone Stoney u svojim radovima iz 1874. godine. Thomson je također dokazao da su to identične čestice onima koje emitiraju [[Fotoelektrični efekt|fotoelektrični]] i [[radioaktivnost|radioaktivni]] materijali.&lt;ref name=&quot;Thomson&quot;/&gt; Vrlo brzo došlo se do shvatanja da su to čestice koje &quot;prenose&quot; [[električna struja|električnu struju]] u metalnim provodnicima, te unutar atoma nose negativni električni naboj. Thomsonu je 1906. godine za svoj rad dodijeljena [[Nobelova nagrada za fiziku]]. Time je on oborio vjerovanje su atomi nedjeljive, gradivne čestice materije.&lt;ref name=nobel1096/&gt; Međutim, Thomson je postavio pogrešnu teoriju da su negativno naelektrisani elektroni, vrlo male mase, ravnomjerno raspoređeni po atomu kao jednolični sloj negativnog naelektrisanja. Ovaj model atoma postao je poznat pod nazivom &quot;[[Thomsonov model atoma|model pudinga od šljiva]]&quot;.

===Otkriće atomske jezgre===
{{Glavni|Geiger–Marsdenov eksperiment}}
Godine 1909. [[Hans Geiger]] i [[Ernest Marsden]], prema savjetima [[Ernest Rutherford|Ernesta Rutherforda]], izvršili su eksperiment bombardiranja metalne folije [[Alfa-zraci|alfa česticama]] i mjerili kako se one ponašaju pri sudaru s njom. Prema njihovim pretpostavkama, sve alfa čestice trebale su proći ravno kroz foliju uz nimalo ili vrlo malo rasipanje ili odbijanje, jer je Thomsonov model atoma pretpostavljao da su naelektrisanja u atomu toliko raštrkana da njihova [[Električno polje|električna polja]] ne mogu mnogo utjecati na alfa čestice. Međutim, Geiger i Mardsen su uočili da su se neke alfa čestice odbijale od atoma pod uglovima većim od 90°, za šta Thomsonov model nije mogao pružiti nikakvo objašnjenje. Da bi takvu pojavu objasnio, Rutherford je postavio teoriju da su pozitivna naelektrisanja u atomu koncentrirana u malom jezgru u središtu atoma.&lt;ref name=pm21_669/&gt;

===Otkriće izotopa===
Dok je eksperimentirao sa proizvodima [[radioaktivni raspad|radioaktivnog raspada]] 1913. godine, hemičar [[Frederick Soddy]] otkrio je da se u [[periodni sistem elemenata|periodnom sistemu]] javlja više od jedne vrste atoma na svakom mjestu u PSE.&lt;ref name=npc1921/&gt; Pojam ''[[izotop]]'' skovala je Margaret Todd kao pogodno ime za različite vrste atoma koji pripadaju istom hemijskom elementu. J.J. Thomson izumio je tehniku separacije izotopa tokom svog rada na proučavanju ioniziranih plinova, što je u konačnici dovelo do otkrića stabilnih izotopa.&lt;ref name=prsA_89_1_1913/&gt;

=== Bohrov model ===
[[Datoteka:Bohr atom animation 2.gif|desno|thumb|Bohrov model atoma, danas prevaziđen]]
{{Glavni|Bohrov model atoma}}
Godine 1913. fizičar [[Niels Bohr]] predložio je model atoma u kojem njegovi elektroni orbitiraju oko jezgra, ali po strogo određenom broju orbita, te da mogu prelaziti između orbita samo uz tačno određenu promjenu energije koja odgovara apsorpciji ili emitiraju fotona.&lt;ref name=stern20050516/&gt; Ova kvantizacija se koristila za objašnjavanje zašto su orbite elektrona stabilne (tj. da nema promjena u ubrzanju njihovog kretanja, uključujući kružno kretanje i gubitak kinetičke energije koja se emitira kao elektromagnetno zračenje) i zašto hemijski elementi apsorbiraju i emitiraju elektromagnetno zračenje u tačno određenom spektru.&lt;ref name=bohr19221211/&gt;

Kasnije iste godine [[Henry Moseley]] dao je dodatne eksperimentalne dokaze koji su podržali Bohrovu teoriju. Ove rezultate poboljšali su Rutherfordov i Van den Broekov model atoma, koji su predviđali da atom u svom jezgru sadrži određen broj pozitivnih nuklearnih naboja koji su jednaki atomskom broju tog elementa u periodnom sistemu. U vremenu prije tih eksperimenata, za [[atomski broj]] se nije smatralo da je fizička ili eksperimentalna količina. Činjenica da nuklearni naboj atoma odgovara atomskom broj, ostala je važeća i kod današnjih teorija modela atoma.&lt;ref name=&quot;Pais&quot;/&gt;

===Teorija hemijskih veza===
Godine 1916. [[Gilbert Newton Lewis]] postavio je teoriju o [[hemijska veza|hemijskim vezama]] između atoma, prema kojoj su one zapravo interakcije između elektrona u tim atomima.&lt;ref name=jacs38_4_762/&gt; Pošto su hemijske osobine elemenata većinom bile poznate i da su se one pretežno ponavljale u skladu periodičnih zakona,&lt;ref name=&quot;scerri&quot;/&gt; tako je 1919. američki hemičar [[Irving Langmuir]] postavio teoriju da bi se taj pojava mogla objasniti ako su elektroni u atomu povezani ili na neki način grupisani. Takve grupe elektrona koje &quot;zauzimaju&quot; tačno određeno područje oko jezgra nazvane su elektronske ljuske.&lt;ref name=jacs41_6_868/&gt;

===Razvoj kvantne fizike===
[[Stern–Gerlachov eksperiment]] iz 1922. dao je daljnje dokaze o kvantnoj prirodi atomskih osobina. Tokom tog eksperimenta, snop atoma [[srebro|srebra]] usmjeren je kroz posebno oblikovano [[magnetno polje]], te se on razdvojio na način koji odgovara smjeru ugaonog momenta atoma odnosno [[spin]]u. Kako je smjer spina isprva bio nasumičan, očekivalo se da će se snop odbiti u nasumičnom smjeru. Umjesto toga, snop se razdvojio u dvije usmjerene komponente koje odgovaraju stanju da li je atomski spin usmjeren prema dolje ili gore u odnosu na magnetno polje.&lt;ref name=fop17_6_575/&gt;

Godine 1925. [[Werner Heisenberg]] je objavio prvu konzistentnu [[Matematička formulacija kvantne mehanike|matematičku formulaciju kvantne mehanike]] (''[[matrična kvantna mehanika]]'').&lt;ref name=&quot;Pais&quot;/&gt; Godinu ranije, 1924, [[Louis de Broglie]] je postavio teoriju da se sve čestice ponašaju i kreću u obliku talasa, pa je tako 1926. [[Erwin Schrödinger]] upotrijebio tu ideju za razvoj matematičkog modela atoma (''talasna mehanika'') kojim je opisao elektrone u obliku trodimenzionalnog talasa umjesto kao do tada u obliku tačkaste čestice.

Kao posljedica postojanja talasnog oblika kojim se opisuju čestice, matematički je nemoguće dobiti neke tačne vrijednosti ni za geometrijsku poziciju ni za moment čestice u bilo kojem vremenskom trenutku. Taj princip postao je poznat kao [[Heisenbergov princip neodređenosti|princip neodređenosti]] a formulirao ga je [[Werner Heisenberg]] 1927. godine.&lt;ref name=&quot;Pais&quot;/&gt; Prema tom konceptu, uz određenu tačnost pri mjerenju mjesta nekog elektrona moguće je dobiti samo raspon mogućih vrijednosti momenta i obrnuto.&lt;ref name=&quot;chad&quot;/&gt; Takav model mogao je objasniti mjerenja i posmatranja atomskih osobina što prethodni modeli nisu mogli, poput određenih strukturnih i spektralnih osobina atoma težih od vodika. Prema tome, planetarni modeli atoma su prevaziđeni modelom koji je opisao moguće zone [[Atomska orbitala|atomskih orbitala]] oko jezgra gdje postoji najveća vjerovatnoća da bi se određeni elektron mogao nalaziti u određenom vremenu.&lt;ref name=brown2007/&gt;&lt;ref name=harrison2000/&gt;

===Otkriće neutrona===
Otkriće [[Masena spektrometrija|masene spektrometrije]] omogućilo je mjerenje mase atoma mnogo preciznije nego što je to bilo ranije moguće. Uređaj je koristio magnet koji je služio za skretanje pravca kretanja snopa iona, te se na osnovu količine odbijanja snopa može odrediti odnos u promjeni [[masa]] atoma prije i nakon toga. Hemičar [[Francis William Aston]] koristio je ovaj instrument kako bi pokazao da izotopi imaju različite mase. [[Atomska masa|Atomske mase]] tih izotopa varirale su i razlikovale međusobno u cijelim iznosima, što je nazvano ''pravilo cijelih brojeva''.&lt;ref name=pm39_6_449/&gt; Objašnjenje tih različitih izotopa čekalo je do otkrića [[neutron]]a, nenabijene čestice mase sličnoj [[proton]]u, što je 1932. uspjelo fizičaru [[James Chadwick|Jamesu Chadwicku]]. Na taj način, otkriveno je da su izotopi hemijski elementi sa istim brojem protona, ali različitim brojem neutrona u svom jezgru.&lt;ref name=chadwick1935/&gt;

===Fisija i novija otkrića===
Godine 1938, njemački hemičar [[Otto Hahn]], student Ernesta Rutherforda, vršio je eksperiment tako što je usmjerio snop neutrona u atome [[uranij]]a, očekujući da će dobiti neki transuranijski element. Umjesto toga, rezultati njegovog eksperimenta pokazali su da je dobio [[barij]].&lt;ref name=Bowden/&gt;&lt;ref name=CHF/&gt; Godinu kasnije, [[Lise Meitner]] i njen sestrić [[Otto Robert Frisch]] potvrdili su Hahnove rezultate kao prvu eksperimentalno izvedenu [[Nuklearna fisija|nuklearnu fisiju]].&lt;ref name=nature143_3615_239/&gt;&lt;ref name=schroeder/&gt; Hahn je 1944. za svoje otkriće fisije dobio [[Nobelova nagrada za hemiju|Nobelovu nagradu za hemiju]]. Međutim, i pored Hahnovog zalaganja, doprinosi Meitner i Frischa ovom otkriću nisu priznati.&lt;ref name=pt50_9_26/&gt;

Tokom 1950ih, razvoj naprednih uređaja ubrzivača (akceleratora) čestica i uređaja za njihovu detekciju omogućio je naučnicima izučavanje procesa sudaranja atoma koji se kreću s vrlo visokim kinetičkim energijama.&lt;ref name=kullander2001/&gt; Za neutrone i protone utvrđeno je da su to zapravo [[hadron]]i, odnosno sastavljeni iz još manjih čestica nazvanih [[kvark]]ovi. Time je razvijen standardni model fizike čestica koji je do danas uspješno predstavio osobine jezgra atoma u smislu da tih subatomskih čestica kao i sila koje određuju njihova međudjelovanja.&lt;ref name=npp1990/&gt;

==Struktura==
===Subatomske čestice===
{{Glavni|Subatomske čestice}}
Iako je pojam ''atom'' prvobitno označavao česticu koja se ne može razbiti u manje čestice, u modernom naučnom žargonu, smatra se da je atom sastavljen iz više subatomskih čestica. Gradivne čestice atoma su [[elektron]]i, [[proton]]i i [[neutron]]i. Sve tri vrste čestice spadaju u [[fermion]]e. Međutim, atom vodika (izotop H-1) nema neutrona, dok [[hidron]]-ion (&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;H&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;) nema elektrona.

Elektroni su ubjedljivo najlakše među ovim česticama, mase {{val|9.11|e=-31|u=kg}}, sa negativnim električnim nabojem i veličine tako male da ga je nemoguće izmjeriti pomoću danas dostupnih tehnika.&lt;ref name=&quot;Demtröder&quot;/&gt; On je bio najlakša čestica sa pozitivnom masom u mirovanju, sve do otkrića [[neutrino|neutrina]] i određivanja njegove mase. U uobičajenim okolnostima, elektroni su vezani sa pozitivno naelektrisanim jezgrom putem sile privlačenja suprotno naelektrisanog naboja. Ukoliko atom ima jedan više ili manje elektrona od svog atomskog broja, tada postaje negativno ili pozitivno naelektrisan, respektivno, a nabijeni (naelektrisani) atom naziva se [[ion]]. Elektroni su otkriveni krajem 19. vijeka, uglavnom zahvaljujući radovima [[Joseph John Thomson|J.J. Thomsona]].

Protoni imaju pozitivni naboj i masu 1.836 puta veću od elektron, oko {{val|1.6726|e=-27|u=kg}}. Broj protona u atomu naziva se [[atomski broj]]. [[Ernest Rutherford]] (1919) proučavao je [[dušik]] i bombardirao ga alfa-česticama, pri čemu je zapazio da dušik pri tom emitira nešto što izgleda kao jezgro vodika. Naredne godine, preformulirao je otkriće tako da je zaključio da je jezgro vodika posebna čestica unutar atoma koju je nazvao [[proton]].

Neutroni nemaju električni naboj te imaju slobodnu masu 1.839 puta veću od mase elektrona ili oko {{val|1.6749|e=-27|u=kg}}.&lt;ref name=&quot;Woan&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;2014 CODATA&quot;/&gt; Neutroni su najteži od tri osnovne gradivne čestice atoma, ali se njihova masa može reducirati nuklearnom energijom vezanja. Neutroni i protoni (zajednički nazvani nukleoni) imaju približno iste dimenzije, veličine reda {{val|2.5|e=-15|u=m}}, mada &quot;površina&quot; ovih čestica nije jasno definirana.&lt;ref name=&quot;MacGregor&quot;/&gt; Neutrone je 1932. otkrio engleski fizičar [[James Chadwick]].

U [[Standardni model|standardnom modelu]] fizike, elektroni su prave elementarne čestice bez unutrašnje strukture. Međutim, i protoni i neutroni su složene čestice sastavljene iz elementarnih čestica nazvanih [[kvark]]ovi. Postoji dvije vrste kvarkova u atomu, svaki sa djelimičnim električnim nabojem. Protoni su sastavljeni iz dva [[gornji kvark|gornja kvarka]] (''up''-kvark) (svaki sa nabojem +{{Su|p=2|b=3}}) i jednog [[donji kvark|donjeg kvarka]] (sa nabojem -{{Su|p=1|b=3}}). Neutroni su sastavljeni iz jednog gornjeg i dva donja kvarka. Ova razlika &quot;odgovorna&quot; je i za razliku u masama i nabojima između ove dvije čestice.&lt;ref name=pdg2002/&gt;&lt;ref name=schombert2006/&gt; Kvarkovi se drže na okupu djelovanjem jake interakcije (tj. jake sile), koju reguliraju [[gluon]]i. Protone i neutrone u jezgru međusobno veže djelovanje nuklearnih sila, koja je &quot;ostatak&quot; jakih sila koje donekle imaju različite osobine u pogledu udaljenosti na kojoj djeluju. Gluoni su članovi porodice [[Baždarni bozoni|baždarnih bozona]], koje su elementarne čestice preko kojih se ispoljavaju fizičke sile.&lt;ref name=pdg2002/&gt;&lt;ref name=schombert2006/&gt;

===Jezgro===
{{Glavni|Atomsko jezgro}}
[[Datoteka:Binding energy curve - common isotopes.svg|thumb|Energija vezivanja potrebna da bi nukleon &quot;pobjegao&quot; iz jezgra, podaci se odnose na razne izotope]]
Svi vezani protoni i neutroni u atomu sačinjavaju relativno malo [[atomsko jezgro]], te se kolektivno nazivaju [[nukleon]]i. Prečnik atomskog jezgra približno je jednak 1,07&amp;nbsp;&lt;span class=&quot;nowrap&quot;&gt;&lt;sup style=&quot;margin-right: -0.5em; vertical-align: 0.8em;&quot;&gt;3&lt;/sup&gt;&amp;radic;&lt;span style=&quot;border-top:1px solid; padding:0 0.1em;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&amp;nbsp;femtometara, gdje je ''A'' ukupni broj nukleona u njemu.&lt;ref name=&quot;Jevremovic&quot;/&gt; To je znatno manje od prečnika cijelog atoma, koji je reda veličine 10&lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt;&amp;nbsp;fm. Nukleoni se drže zajedno vezani privlačnim potencijalom koji djeluje na kratkoj udaljenosti, a naziva se [[rezidualna jaka nuklearna sila]]. Na udaljenostima kraćim od 2,5 fm ova sila je znatno snažnije od elektrostatičke sile koja uzrokuje da se pozitivno nabijeni protoni odbijaju jedan od drugog.&lt;ref name=&quot;Pfeffer&quot;/&gt;

Atomi istog [[hemijski element|elementa]] imaju isti broj protona u jezgru, a taj broj odgovara [[atomski broj|atomskom broju]] elementa. Za svaki hemijski element, postoje atomi kod kojih broj neutrona varira, a taj broj određuje [[izotop]] tog elementa. Ukupan broj protona i neutrona određuje o kojem [[nuklid]]u se radi. Broj neutrona u odnosu na broj protona određuje koliko je to jezgro stabilno, jer se određeni izotopi raspadaju nekim od [[Radioaktivnost|radioaktivnih]] načina raspada.&lt;ref name=wenner2007/&gt; Proton, elektron i neutron svrstani su u grupu [[fermion]]skih čestica. Za fermione važni [[Paulijev princip isključenja]], koji zabranjuje ''identičnim'' fermionima, kao što je više od jednog protona, da zauzimaju isto kvantno stanje u isto vrijeme. Stoga, svaki proton u jezgru mora zauzimati kvantno stanje različito od svih drugih protona, a isti princip se primjenjuje i na sve neutrone u jezgru i sve elektrone u elektronskom oblaku.&lt;ref name=&quot;raymond&quot;/&gt;

Atomska jezgra koja imaju različit broj protona i neutrona imaju potencijal da pređu u niže energetsko stanje putem radioaktivnog raspada čije posljedice se ogledaju u tome da se broj neutrona približi broju protona. Rezultat tog procesa je da nastaju atomi koji imaju podjednak broj protona i neutrona i koji su mnogo &quot;otporniji&quot; na raspad. Ipak, povećanjem atomskog broja, međusobno odbijanje protona zahtijeva povećanje odnosa broja neutrona u odnosu na broj protona kako bi se održavala stabilnost jezgra, što neznatno mijenja ovaj trend jednakog broja protona i neutrona kod atoma sa nižim atomskim brojevima.&lt;ref name=&quot;raymond&quot;/&gt;

[[Datoteka:Wpdms physics proton proton chain 1.svg|lijevo|thumb|Ilustracija procesa nuklearne fuzije kojom od dva protona nastaje jezgro [[deuterij]]a, a koje se sastoji iz protona i neutrona. [[Pozitron]] (e&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;), antimaterijski elektron, emitira se zajedno sa elektron-[[neutrino]]om.]]
[[Datoteka:Potential energy well.svg|desno|thumb|Jama potencijala, prema klasičnoj mehanici, pokazuje minimum energije ''V''(''x'') potrebne da se dosegne svaka pozicija ''x''. Prema klasičnom tumačenju, čestica energije ''E'' ograničena je na raspon pozicija između ''x''&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt; i ''x''&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;.]]
Broj protona i neutrona u atomskom jezgru može se promijeniti, ali je za to potrebna veoma velika energija zbog vrlo snažnih sila koje djeluju unutar jezgra. [[Nuklearna fuzija]] se dešava kada se veći broj lakših atomskih čestica međusobno spoje i izgrade teže atomsko jezgro, poput energetskih sudara dva atomska jezgra. Naprimjer, u središtu [[Sunce|Sunca]] protonima je potrebno približno 3–10 keV energije da bi svladali sile njihovog međusobnog odbijanja, te spojili se u jednu atomsko jezgru. Ta energetska granica nazvana je [[Coulombova barijera]].&lt;ref name=mihos2002/&gt; [[Nuklearna fisija]] je proces suprotan fuziji, pri kojoj se atomsko jezgro raspada na dva manja jezgra, obično praćeno radioaktivnim raspadom. Jegra se mogu izmijeniti i bombardiranjem subatomskim česticama ili [[foton]]ima visoke energije. Ako se u tom procesu promijeni broj protona u jezgru, atom prelazi u drugi hemijski element.&lt;ref name=lbnl20070330/&gt;&lt;ref name=makhijani_saleska2001/&gt; Ako je masa jezgra nastalog nakon reakcije fuzije manja od masa polaznih čestica koje su učestvovale u reakciji, tada se razlika između ove dvije vrijednosti može emitirati u vidu neke korisne energije (poput gama zraka) ili [[kinetička energija|kinetičke energije]] u vidu beta čestica, kako je opisano poznatom [[Albert Einstein|Einsteinovom]] formulom ekvivalencije mase i energije, &lt;math&gt;E=mc^2&lt;/math&gt;, gdje je &lt;math&gt;m&lt;/math&gt; razlika u gubitku mase a &lt;math&gt;c&lt;/math&gt; [[brzina svjetlosti]]. Ovaj deficit mase je dio energije vezivanja novonastalog jezgra, i to je nepovratni gubitak energije koji uzrokuje da spojene čestice ostanu zajedno u stanju koje zahtijeva ovu energije da bi se razdvojile.&lt;ref name=&quot;Shultis&quot;/&gt;

Fuzija dva jezgra kojom nastaje veće i teže jegro sa atomskim masama manjim od [[željezo|Fe]] i [[Nikl|Ni]], gdje je ukupni broj nukleona oko 60, obično je [[egzotermička reakcija]], kojom se otpušta više enegije nego što je potrebno da bi se ona spojila.&lt;ref name=ajp63_7_653/&gt; Ovaj proces kojim se otpušta energija omogućava da se nuklearna fuzija u [[zvijezda]]ma neprekidno odvija. Kod težih jezgara, energija vezivanja po jednom nukleonu u jezgru počinje opadati. To znači da su procesi fuzije, kojima nastaju atomi atomskih brojeva viših od 26 i atomskim masama višim od 60, endotermičke rekacije. Zbog toga masivnije jezge ne mogu održavati reakcije fuzije kojima nastaje &quot;višak&quot; energije niti mogu održavati hidrostatičku ravnotežu zvijezde.&lt;ref name=&quot;raymond&quot;/&gt;

===Elektronski oblak===
Elektrone u atomu privlače protoni iz njegovog jezgra [[Elektromagnetna sila|elektromagnetnim silama]]. Ove sile vežu elektrone unutar elektrostatičke [[jama potencijala|jame potencijala]] okružujući malo atomsko jezgro, što znači da je elektronu za &quot;bijeg&quot; iz atoma potreban vanjski izvor energije. Što god je elektron bliži jezgru, veća je njegova privlačna sila. Prema tome, elektroni vezani bliže centru jame potencijala zahtijevaju više energije kako bi bili izbijeni iz atoma, od onih elektrona koji se nalaze dalje od jezgra.

Kao i druge čestice, elektroni imaju i čestične i talasne osobine. Elektronski oblak je područje unutar jame potencijala gdje svaki elektron gradi neku vrstu trodimenzionalnog stacionarnog talasa, tj. oblika talasa koji se ne kreće u odnosu na jezgro. Ovo ponašanje definira atomsku orbitalu u obliku [[matematika|matematičke]] funkcije koju karakterizira [[vjerovatnoća]] da će se elektron nalaziti na određenom položaju u trenutku kada se njegov položaj mjeri.&lt;ref name=science157_3784_13/&gt; Postoji samo diskretno kvantizirani set takvih orbitala oko atomskog jezgra, jer se druge moguće talasne pozicije vrlo brzo raspadnu na neku od stabilnijih formi.&lt;ref name=Brucat2008/&gt; Orbitale mogu imati jednu ili više prstenastih ili tačkastih struktura te se jedna od druge razlikuju u veličini, obliku i usmjerenju (orjentaciji).&lt;ref name=manthey2001/&gt;

Svaka atomska orbitala odgovara određenom nivou energije elektrona. Elektroni mogu promijeniti svoje stanje na viši energetski nivo putem apsorpcije [[foton]]a koji nosi dovoljnu količinu energije kojom je moguće pobuditi elektron do novog višeg kvantnog stanja. Na sličan način, putem spontane emisije, elektron na višem energetskom nivou može preći na niži energetski nivo istovremeno emitirajući višak energije u vidu fotona. Takve karakteristične vrijednosti energije, definirane kao razlike između energija određenih kvantnih stanja, odgovorne su za pojavu [[Atomska spektrometrija|atomskih spektralnih linija]].&lt;ref name=Brucat2008/&gt; Iznos energije potrebne da se doda ili ukloni elektron, tj. energije vezivanja elektrona, daleko je manji od energije vezivanja nukleona. Naprimjer, potrebno je &quot;samo&quot; 13,6&amp;nbsp;eV da se ukloni elektron u osnovnom stanju iz atoma [[vodik]]a,&lt;ref name=herter_8/&gt; u odnosu na 2,23&amp;nbsp;''miliona'' eV potrebnih da bi se razbilo jezgro [[deuterij]]a.&lt;ref name=pr79_2_282/&gt; Atomi su u električno neutralnom stanju ako imaju isti broj protona i neutrona. Atomi koji imaju višak ili manjak elektrona nazivaju se [[ion]]i. Elektroni koji se nalaze najdalje od jezgra mogu preći na druge susjedne atome ili ih dva atoma mogu dijeliti kao zajedničke. Tim mehanizmom, atomi mogu graditi [[hemijska veza|hemijske veze]] te se međusobno vezati u [[molekula|molekule]] i druge vrste [[hemijski spoj|hemijskih spojeva]] poput ionskog i [[kovalentna veza|kovalentnog]] sistema [[kristalizacija|kristala]].&lt;ref name=&quot;Smirnov&quot;/&gt;

==Osobine==
===Nuklearne osobine===
{{Glavni|Izotop}}
Po definiciji, bilo koja dva atoma sa identičnim brojem ''protona'' u njihovim jezgrima, pripadaju istom [[hemijski element|hemijskom elementu]]. Atomi sa istim brojem protona, ali različitim brojem ''neutrona'' predstavljaju različite [[izotop]]e istog elementa. Naprimjer, svi atomi vodika imaju po jedan proton u jezgru, ali postoji razni izotopi među kojim je izotop bez [[neutron]]a u jezgru (vodik-1, kojeg ima ubjedljivo najviše,&lt;ref name=matis2000/&gt; zvani protij), sa jednim ([[deuterij]]), dva ([[tricij]]) ili više neutrona. Svi poznati elementi čine set atomskih brojeva, počev od elementa sa jednim ([[vodik]]) do elementa sa 118 protona ([[oganeson]]).&lt;ref name=weiss20061017/&gt; Svi poznati izotopi elemenata koji imaju atomske brojeve veće od 82 su [[radioaktivnost|radioaktivni]], mada je radioaktivnost elementa 83 ([[bizmut]]) tako slaba da se praktično može smatrati da je nema.&lt;ref name=s131/&gt;&lt;ref name=dume20030423/&gt;

Na [[Zemlja (planeta)|Zemlji]] je otkriveno približno 339 nuklida,&lt;ref name=lidsay20000730/&gt; a kod 254 od njih (oko 75%) nije opažen raspad, te se oni definiraju kao &quot;stabilni izotopi&quot;. Ipak, samo 90 tih nuklida su stabilni u odnosu na sve vrste radioaktivnog raspada, čak i u teoriji. Za ostalih 164 (što čini ukupno 254 nuklida) nisu opaženi raspadi, mada je prema njihovoj strukturi u teoriji moguć njihov raspad. Ovi nuklidi se formalno smatraju &quot;stabilnim&quot;. Dodatna 34 radioaktivna nuklida imaju vremena poluraspada duža od 80 miliona godina, te su dovoljno dugoživući da bi se na Zemlji mogli nalaziti još iz perioda nastanka Sunčevog sistema. Ova &quot;kolekcija&quot; od 288 nuklida poznati su i kao ''primordijalni nuklidi''. Najzad, poznat je još i 51 kratkoživući nuklid za koje se zna da se prirodno javljaju na Zemlji, kao proizvodi raspada primordijalnih nuklida (poput [[radij]]a iz [[uranij]]a) ili neki drugi način u vidu proizvoda prirodnih energetskih procesa na Zemlji, naprimjer bombardiranjem kosmičkih zraka (poput nastanka ugljika-14).&lt;ref name=tuli2005/&gt;&lt;ref group=note&gt;Za najnovija ažuriranja pogledajte [http://www.nndc.bnl.gov/chart interaktivnu kartu nuklida (Nacionalna laboratorija Brookhaven)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200725182342/https://www.nndc.bnl.gov/nudat2/ |date=25. 7. 2020 }}.&lt;/ref&gt;

Od svih hemijskih elemenata, njih 80 ima barem jedan stabilni izotop. Mnogi hemijski elementi imaju nekoliko stabilnih izotopa, prosječno postoji 3,2 stabilna izotopa po svakom hemijskom elementu. Dvadeset šest elemenata ima samo jedan stabilni izotop, dok najveći broj stabilnih izotopa od svih elemenata ima [[kalaj]] sa deset stabilnih izotopa. Elementi [[tehnecij|43]], [[prometij|61]], i svi elementi sa atomskim brojevima [[bizmut|83]] i većim nemaju niti jedan stabilan izotop.&lt;ref name=CRC/&gt;

Na stabilnost izotopa primarno utiče odnos broja protona i neutrona, ali također i prisustvo određenih &quot;magičnih brojeva&quot; neutrona i protona koji predstavljaju zatvorene i u potpunosti popunjene kvantne ljuske. Te kvantne ljuske odgovaraju i tačno definisanim setovima nivoa energije unutar modela ljusaka jezgra; popunjene ljuske, kao što je naprimjer popunjena ljuska sa 50 protona kod kalaja, daje neuobičajenu stabilnost tom nuklidu. Od 254 poznata stabilna nuklida, samo njih četiri imaju i neparan broj protona ''i'' neparan broj neutrona: izotop vodika-2 ([[deuterij]]), [[litij]]-6, bor-10 i [[dušik]]-14. Osim toga, samo četiri nuklida koji se javljaju u prirodi, a koji su radioaktivni, imaju neparne brojeve protona i neutrona u jezgru: [[kalij]]-40, [[vanadij]]-50, [[lantan]]-138 i [[tantal]]-180m. Ovi nuklidi imaju vrijeme poluraspada duže od milijardu godina. Većina jezgara sa neparnim brojem i protona i neutrona su veoma nestabilna u odnosu na beta raspad, jer proizvodi raspada imaju parne brojeve i protona i neutrona, pa su stoga mnogo snažnije vezani zbog nuklearnih efekata sparivanja.&lt;ref name=CRC/&gt;

===Masa===
{{Glavni|Atomska masa|Maseni broj}}
Velika većina mase atoma sadržana je u protonima i neutronima u njegovom jezgru. Ukupan broj ovih čestica (nazvanih &quot;nukleoni&quot;) u nekom atomu naziva se [[maseni broj]]. To je pozitivan, cijeli broj, bez jedinice mjere (iako ima masenu dimenziju) jer označava broj čestica. Primjer korištenja masenog broja je [[ugljik]]-12, što znači da u jezgru ovog izotopa ima 12 nukleona (šest protona i šest neutrona).

Stvarna masa atoma u mirovanju često se izražava pomoću unificirane [[Jedinica atomske mase|jedinice atomske mase]] (''u''), također zvane i ''dalton'' (Da). Ova jedinica definirana je kao dvanaestina mase slobodnog neutralnog atoma izotopa ugljika-12, a približno izraženo u [[kilogram]]ima ona iznosi {{val|1.66|e=-27|u=kg}}.&lt;ref name=iupac/&gt; Vodik-1 ([[protij]]) (najlakši izotop vodika, a također i nuklid sa najnižom masom) ima atomsku težinu 1,007825&amp;nbsp;''u''.&lt;ref name=chieh2001/&gt; Vrijednost ovog broja naziva se [[atomska masa]]. Određeni atom ima atomsku masu koja je približno jednaka (uz razliku do 1%) njegovom masenom broju pomnoženom sa jedinicom atomske mase (naprimjer masa atoma dušika-14 je približno 14&amp;nbsp;''u''). Međutim, ovaj broj neće uvijek biti cijeli broj osim kod ugljika-12.&lt;ref name=nist_wc/&gt; Najteži stabilni atom, [[olovo]]-208,&lt;ref name=s131/&gt; ima masu {{val|207.9766521|u=u}}.&lt;ref name=audi2003/&gt;

Pošto su i najteži atomi isuviše lahki da bi se s njima moglo direktno raditi i mjeriti, hemičari dogovorno upotrebljavaju jedinicu [[mol (jedinica)|mol]]. Jedan atoma (ili bilo kojih drugih čestica) bilo kojeg elementa uvijek ima isti broj atoma (čestica), oko {{val|6.022|e=23}}. Taj broj naziva se [[Avogadrova konstanta]]. On je odabran tako da ako element ima atomsku masu 1&amp;nbsp;''u'', jedan mol tog elementa imat će masu približno jedan gram. Zbog definicije unificirane jedinice atomske mase, svaki atom ugljika-12 ima atomsku masu tačno 12&amp;nbsp;''u'', pa jedan mol atoma ugljika-12 ima masu tačno 0,012&amp;nbsp;kg.&lt;ref name=iupac/&gt;

=== Oblik i veličina ===
{{Glavni|Atomski radijus}}
Atomima nedostaje strogo definirana vanjska granica, pa se njihove dimenzije obično opisivaju pojmom [[Atomski radijus|atomskog radijusa]]. On mjeri razdaljinu koliko se elektronski oblak udaljava od jezgra.&lt;ref name=Ghosh02/&gt; Međutim, time se eksplicitno pretpostavlja da atom ima [[sfera|loptast]] oblik, što je moguće ako se atomi posmatraju u [[vakuum]]u ili slobodnom prostoru. Atomski radijusi se mogu izračunati iz udaljenosti između dva jezgra u slučaju kada se dva atoma spoje pomoću neke od [[hemijska veza|hemijskih veza]]. Radijusi su dosta varijabilni u zavisnosti od položaja atoma u periodnom sistemu, vrste hemijske veze koju grade sa drugim atomima, broja susjednih atoma ([[koordinacijski broj]]) i kvantno-mehaničkih osobina poput spina.&lt;ref name=aca32_5_751/&gt; Na [[Periodni sistem elemenata|periodnom sistemu elemenata]], atomi teže povećanju atomskog radijusa idući kroz periode prema dolje, te smanjivanju idući s lijeva na desno kroz grupe hemijskih elemenata.&lt;ref name=dong1998/&gt; Kao posljedica toga, najmanji atom po atomskim radijusima jeste [[helij]] sa radijusom od 32&amp;nbsp;pikometra, dok je jedan od najvećih [[cezij]] sa 225&amp;nbsp;pikometara.&lt;ref name=&quot;Zumdahl&quot;/&gt;

Kada na njega djeluju vanjske sile poput električnog polja, oblika atoma može značajno odstupiti od loptaste simetrije. Deformacija zavisi od snage električnog polja i vrste orbite krajnje vanjske elektronske ljuske, kako to predviđaju [[Teorija grupa|teorije grupa]]. Asferične (neloptaste) devijacije mogu biti izazvane naprimjer u [[kristal]]ima, gdje se velika kristalno-električna polja mogu javiti na mjestima rešetke s [[Kristalna struktura|niskom simetrijom]].&lt;ref name=Bethe1929/&gt;&lt;ref name=ZPB1995a/&gt; Značajne [[elipsoid]]ne deformacije mogu se javiti kod iona [[sumpor]]a&lt;ref name=pssb2008/&gt; i [[Halkogeni elementi|halkogenih]] iona&lt;ref name=mdpi2014/&gt; u spojevima sličnih [[Pirit (mineral)|piritu]]. Veličina atoma je reda veličine oko hiljadu puta manja [[Talasna dužina|talasne dužine]] vidljive svjetlosti (400–700&amp;nbsp;[[Nanometar|nm]]) tako da se oni ne mogu vidjeti pod [[optički mikroskop|optičkim mikroskopom]]. Međutim, pomoću [[Skenirajući tunelski mikroskop|skenirajućeg tunelskog mikroskopa]] moguće je vidjeti pojedinačne atome. Da bi se lakše predstavila veličina atoma, smatra se da je debljina obične ljudske dlake u prečniku reda oko milion atoma ugljika.&lt;ref name=osu2007/&gt; Jedna kap [[voda|vode]] sadrži približno 2 x 10{{su|p=21}} atoma kisika i dvostruko veći broj atoma vodika.&lt;ref name=&quot;Padillaa&quot;/&gt; [[Dijamant]] od jednog karata, mase {{val|2|e=-4|u=kg}}, sadrži oko 10&lt;sup&gt;22&lt;/sup&gt; atoma ugljika.&lt;ref group=note&gt;Karat ima 200&amp;nbsp;miligrama. [[Jedinica atomske mase|Po definiciji]], izotop ugljik-12 ima masu 0,012&amp;nbsp;kg po molu. [[Avogadrova konstanta]] definira da u jednom molu ima {{val|6|e=23}} atoma.&lt;/ref&gt; Kada bi se [[jabuka]] povećala do veličine planete Zemlje, tada bi atomi te jabuke bili približno veličine prvobitne jabuke.&lt;ref name=&quot;rey&quot;/&gt;

===Radioaktivni raspad===
{{Glavni|Radioaktivnost}}
[[Datoteka:Isotopes and half-life.svg|desno|thumb|Dijagram prikazuje [[vrijeme poluraspada]] (T&lt;sub&gt;½&lt;/sub&gt;) nekih izotopa sa Z protona i N neutrona.]]
Svaki element ima jedan ili više izotopa koji imaju nestabilno jezgro i koje se raspada nekim od radioaktivnih načina raspada, pri čemu jezgro emitira čestice ili elektromagnetsku radijaciju. [[Radioaktivnost]] se može javiti kada je radijus atomskog jezgra dosta veći u odnosu na radijus jake sile, koja može djelovati samo na udaljenostima reda veličine 1&amp;nbsp;fm.&lt;ref name=splung/&gt;

Neki od najčešćih načina radioaktivnog raspada su:&lt;ref name=&quot;Annunziata&quot;/&gt;&lt;ref name=firestone20000522/&gt;
* [[Alfa raspad]]: ovaj proces dešava se kada jezgro emitira alfa-česticu, koja je zapravo jezgro atoma helija sa dva protona i dva neutrona. Rezultat ove emisije je novi element sa nižim [[atomski broj|atomskim brojem]].
* [[Beta raspad]] (i [[elektronski zahvat]]): ove procese regulira slaba sila a njihov rezultat je transformacija jednog neutrona u proton ili obrnuto. Prijelaz iz neutrona u proton dešava se istovremeno sa emisijom elektrona i [[antineutrino|antineutrina]], dok prijelaz iz protona u neutron (osim kod elektronskog zahvata) uzrokuje emisiju [[pozitron]]a i [[neutrino|neutrina]]. Emisije elektrona ili pozitrona nazivaju se beta čestice. Pri beta raspadu dešava se ili povećanje ili smanjenje atomskog broja jezgra za jedan. Elektronski zahvat je mnogo češći od emisije pozitrona jer je za njega potrebno mnogo manje energije. Kod ove vrste raspada, jezgro apsorbira jedan elektron umjesto da se iz njega emitira pozitron. U tom procesu se i dalje emitira neutrino a proton prelazi u neutron.
* [[Gama raspad]]: u ovom procesu dolazi do promjene energetskih nivoa jezgra u niže stanje, što dovodi do emisije elektromagnetskog zračenja. Pobuđeno stanje jezgra rezultira gama zračenjem nakon čega dolazi do emisije alfa ili beta čestice. Prema tome, nakon gama raspada najčešće slijedi alfa ili beta raspad.

Postoje i neki rijetki tipovi radioaktivnog raspada koji, između ostalog, uključuju izbacivanje neutrona ili protona ili grupe nukleona iz jezgra, ili više od jedne beta čestice. Analogno gama zračenju koje omogućava pobuđenom jezgru da izgubi energiju na jedan od načina, postoji i proces ''interne konverzije'' kojim nastaju izuzetno brzi elektroni a koji ne spadaju u beta zrake, dok istovremeno nastaju visokoenergetski [[foton]]i koji nisu gama zraci. Također, moguće je da nekoliko velikih atomskih jezgara eksplodira dajući dva ili više nabijenih fragmenata raznih masa te nekoliko neutrona u procesu koji se naziva spontana [[nuklearna fisija]].

Svaki radioaktivni izotop ima karakteristično vrijeme raspada koje se naziva [[vrijeme poluraspada]]. Ono je definirano kao vremenski period potreban da se raspadne polovina uzorka tog izotopa. To je proces eksponencijalnog raspada kojim se stalno smanjuje preostali udio nekog izotopa za 50% za svaki period vremena poluraspada. Prema tome, nakon dva perioda vremena poluraspada preostaje samo 25% prvobitne količine izotopa i tako dalje.&lt;ref name=splung/&gt;

===Magnetni moment===
Elementarne čestice imaju vlastitu kvantno-mehaničku osobinu poznatu kao [[spin]]. On je analogan [[Ugaona količina kretanja|ugaonom momentu]] nekog predmeta koji se okreće oko svog centra mase, mada ako se uzme prema definiciji, ove čestice se smatraju tačkama i pa se ne može reći da rotiraju. Spin se mjeri u jedinicama reducirane [[Planckova konstanta|Planckove konstante]] (ħ), pri čemu elektroni, protoni i neutroni imaju spin ½&amp;nbsp;ħ, ili &quot;spin-½&quot;. U atomu, elektroni koji se kreću oko jezgra, pored spina, imaju i orbitalni ugaoni moment, dok samo jezgro ima vlastiti ugaoni moment zbog svog nuklearnog spina.&lt;ref name=hornak2006/&gt;

Atom proizvodi [[magnetno polje]], odnosno magnetni moment, koji se određuje prema tim raznim oblicima ugaonog momenta, slično kao svaki rotirajući naelektrisani objekat koji proizvodi magnetno polje. Ipak, najznačajniji doprinos nastanku ovog polja dolazi od spina elektrona. Zbog prirode elektrona da se ponašaju prema [[Paulijev princip isključenja|Paulijevom principu isključenja]], prema kojem se dva elektrona ne mogu nalaziti u istom kvantnom stanju, vezani elektroni se uparuju međusobno, pri čemu jedan član svakog elektronskog para ima stanje spina ''up'' dok drugi član ima suprotno stanje spina, ''down''. Prema tome, ova dva stanja spina se međusobno poništavaju, smanjujući ukupni magnetni dipol moment na nulu kod nekih atoma koji imaju paran broj elektrona.&lt;ref name=schroeder2/&gt;

Kod feromagnetnih elemenata poput [[Željezo|željeza]], [[kobalt]]a i [[nikl]]a, neparan broj elektrona dovodi do postojanja nesparenog elektrona i pojavu određenog ukupnog magnetnog momenta. Orbitale susjednih atoma se preklapaju te se dostiže stanje niže energije  kada se spinovi nesparenih elektrona spontano &quot;poravnaju&quot; jedan s drugim, što se naziva interakcija izmjene. Kada se poravnaju magnetni momenti feromagnetnih atoma, tada predmet ili materijal može proizvesti mjerljivo makroskopsko magnetno polje. Paramagnetni materijali imaju atome sa magnetnim momentima koji se poravnavaju u nasumičnim pravcima kada nije prisutno magnetno polje, ali se u prisustvu takvog polja poravnaju (usmjere u istom pravcu).&lt;ref name=schroeder2/&gt;&lt;ref name=goebel20070901/&gt;

Jezgro atoma neće imati nikakav spin kada u sebi sadrži paran broj i neutrona i protona, međutim u slučajevima kada su neparni brojevi nukleona, onda i jezgro može imati spin. Obično su jezgra sa spinom poravnati u nasumičnim pravcima zbog termalne ravnoteže. Međutim, kod određenih elemenata (poput [[ksenon]]a-129) moguće je da se polariziraju značajni udjeli stanja nuklearnog spina tako da su onda jezgra poravnata u istom pravu. Takvo stanje u fizici naziva se [[hiperpolarizacija]]. Ona ima vrlo važne oblasti primjene naprimjer pri snimanju [[Magnetna rezonanca|magnetnom rezonancom]].&lt;ref name=yarris1997/&gt;&lt;ref name=&quot;Liang&quot;/&gt;

===Energetski nivoi===
[[Datoteka:Atomic orbital energy levels.svg|thumb|desno|Prikazani su energetski nivoi elektrona (nisu u skali) koji su dovoljni za stabilna stanja atoma do [[kadmij]]a (5s&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; 4d&lt;sup&gt;10&lt;/sup&gt;) (uključujući). Treba zapaziti da je čak i vrh dijagrama znatno niži od energetskih stanja nevezanih elektrona.]]
[[Potencijalna energija]] elektrona u atomu je [[Negativan broj|negativna]], a zavisnost njegove pozicije doseže minimum (najvišu [[Apsolutna vrijednost|apsolutnu vrijednost]]) unutar jezgra, te potpuno nestaje kada udaljenost od jezgra dosegne beskonačnost, ugrubo računajući obrnutno proporcionalno udaljenosti. Prema kvantno-mehaničkom modelu, vezani elektron može zauzeti samo jedan set kvantnih stanja sa centrom u jezgru, a svako stanje odgovara određenom energetskom nivou. Teoretsko razmatranje tog modela obrađuje [[Schrödingerova jednačina|vremenski nezavisna Schrödingerova jednačina]]. Energetski nivo može biti izmjeren pomoću količine energije potrebne da se elektron izdvoji iz atoma, te se najčešće izražava [[elektronvolt]]ima (eV). Najniže stanje energije vezanog elektrona naziva se osnovno stanje, odnosno stacionarno stanje, dok se tranzicija elektrona na neke više nivoe označava kao pobuđeno stanje.&lt;ref name=zeghbroeck1998/&gt; Energija elektrona povećava se pri povećanju ''n'' (osnovnog kvantnog broja) jer se povećava (prosječna) udaljenost od jezgra. Zavisnost energije od [[Azimutalni kvantni broj|ℓ]] nije uzrokovana elektrostatičkim potencijalom jezgra već interakcijom između elektrona.

Elektron koji prelazi između dva različita stanja, naprimjer između osnovnog i prvog pobuđenog, on mora apsorbirati ili emitirati [[foton]] energije koja odgovara razlici između potencijalnih energija ta dva nivoa, u skladu s Bohrovim modelom, što se vrlo precizno može izračunati [[Schrödingerova jednačina|Schrödingerovom jednačinom]]. Elektroni &quot;skaču&quot; između orbitala na način kako bi to činili da su čestice. Naprimjer, ako jedan foton udari u više elektrona, samo jedan elektron promijeni svoje stanje kao odgovor na udar fotona. Energija emitiranog fotona proporcionalna je njegovoj [[frekvencija|frekvenciji]] pa se određeni specifični energetski nivoi javljaju u vidu određenih talasnih dužina elektromagnetskog spektra.&lt;ref name=&quot;Fowles1989&quot;/&gt; Svaki hemijski element ima karakterističan spektar koji zavisi od njegovog nuklearnog naboja, podljusaka napunjenih elektronima i elektromagnetnih međudjelovanja između elektrona te drugih faktora.&lt;ref name=martin2007/&gt;

Kada kontinuirani elektromagnetni spektar energije prođe kroz [[plin]] ili [[Plazma (fizika)|plazmu]], neke fotone apsorbiraju pojedini atomi uzrokujući da elektroni promijene svoje energetske nivoe. Tako pobuđeni elektroni koji ostanu vezani na svojim atomima spontano emitiraju primljenu energiju u vidu fotona u nasumičnom pravcu te se nakon toga vraćaju na niže energetske nivoe. Na taj način atomi se ponašaju kao filteri koji formiraju seriju tamnih apsorpcijskih vrpci u izlaznom snopu energije. Posmatrač koji posmatra atome tamo gdje nema kontinuiranog spektra u pozadini, umjesto apsorpcijskih vrpci vidi serije emisijskih linija od emitiranih fotona iz atoma. [[Spektroskopija|Spektroskopska]] mjerenja snage i širine atomskih spektralnih linija omogućava određivanje sadržaja i fizičkih osobina ispitivane supstance.&lt;ref name=avogadro/&gt;

Detaljnijim istraživanjem spektralnih linija otkrivena je pojava izdvajanja finih spektralnih struktura. To se dešava zbog kuplovanja spina i orbitale, što predstavlja međudjelovanje između spina i kretanja najudaljenijih vanjskih elektrona.&lt;ref name=fitzpatrick20070216/&gt; Kada se atom nalazi u vanjskom magnetnom polju, spektralne linije se rasčlanjuju u tri ili više komponenti. Takav fenomen nazvan je [[Zeemanov efekt]]. On se dešava zbog međudjelovanja magnetnog polja i magnetnog momenta atoma i njegovih elektrona. Neki atomi mogu imati više elektronskih konfiguracija sa istim nivoom energije, pa oni izgledaju kao jedinstvena spektralna linija. Interakcija magnetnog polja sa atomom neznatno pomjera ove [[elektronska konfiguracija|elektronske konfiguracije]] do drugačijih energetskih nivoa, što dovodi do pojave višestrukih spektralnih linija.&lt;ref name=weiss2001/&gt; Prisustvo vanjskog [[električno polje|električnog polja]] može također uzrokovati slična razdvajanja i pomjeranja spektralnih linija tako što se mijenjaju energetski nivoi elektrona, a taj fenomen naziva se [[Starkov efekt]].&lt;ref name=&quot;Beyer&quot;/&gt;

Ako se vezani elektron nalazi u pobuđenom stanju, foton koji djeluje na njega određenom energijom može prouzrokovati stimuliranu emisiju fotona istog energetskog nivoa. Da bi se to desilo, elektron prvo mora preći na niži energetski nivo koji ima razliku u energijama koja odgovara energiji fotona koji djeluje na elektron. Emitirani foton i foton koji je međudjelovao sa elektronom odlaze u paralelnim pravcima i u istim su faznim stanjima. Drugim riječima, talasni obrazac dva fotona je sinhroniziran. Ova fizička osobina iskorištena je u raznim vrstama [[laser]]a, koji emitiraju koherentni snop svjetlosne energije u uskom frekvencijskom opsegu.&lt;ref name=watkins_sjsu/&gt;

===Valencija i vezivanje===
{{Glavni|Valencija (hemija)|Hemijska veza}}
[[Datoteka:Bose Einstein condensate.png|desno|thumb|Grafička ilustracija nastanka [[Bose-Einsteinov kondenzat|Bose–Einsteinovog kondenzata]].]]
Valencija je potencijalna snaga spajanja nekog elementa. Ona je jednaka broju atoma vodika s kojima se neki atom može spojiti ili istisnuti gradeći neki [[hemijski spoj]]. Krajnja vanjska elektronska ljuska nekog atoma u svom slobodnom, nespojenom stanju se naziva valentna ljuska, dok se elektroni u toj ljusci nazivaju valentni elektroni. Broj valentnih elektrona određuje i [[hemijska veza|hemijsko vezivanje]] atoma s drugim atomima. Oni teže da [[hemijska reakcija|reagiraju]] jedni sa drugim na način da popune (ili isprazne) svoje vanjske valentne ljuske.&lt;ref name=reusch20070716/&gt; Naprimjer, prijelaz jednog elektrona između atoma korisna je aproksimacija za veze koje nastaju između atoma sa jednim elektronom viška od potpuno popunjene orbitale, dok drugom nedostaje jedan elektron za popunu orbitale, što je proces koji se dešava u spoju [[natrij-hlorid]] i drugim [[ion]]skim solima. Međutim, kod mnogih elemenata javljaju se dva ili više valentnih stanja odnosno tendencija da dijele različit broj elektrona u različitim spojevima. Prema tome, hemijsko vezivanje između tih elemenata javlja se u raznim oblicima dijeljenja elektrona što je sasvim drugačiji oblik vezanja od jednostavnog prijelaza elektrona. Takvi primjeri su kod [[ugljik]]a i [[organska hemija|organskih spojeva]].&lt;ref name=chemguide/&gt;

U [[Periodni sistem elemenata|periodnom sistemu]], hemijski elementi često se prikazuju tako da su grupisani prema ponavljajućim hemijskim osobinama, pa tako elementi sa istim valentnim brojem elektrona grade grupe elemenata koji su svrstani u istu kolonu tabele PSE. Horizontalne kolone odgovaraju redoslijedu popunjavanja kvantnih ljusaka elektronima. Elementi koji su svrstani u krajnju desnu kolonu tabele imaju svoju krajnju vanjsku ljusku u potpunosti popunjenu elektronima, što za posljedicu ima da su oni hemijski inertni elementi, poznati i kao [[plemeniti plinovi]].&lt;ref name=husted20031211/&gt;&lt;ref name=baum2003/&gt;

===Stanja===
{{Glavni|Agregatno stanje}}
Količine atoma koje se mogu naći u različitim agregatnim stanjima materije zavise od fizičkih uslova kao što su [[temperatura]] i [[pritisak]]. Mijenjanjem ovih uslova, materijali mogu prelaziti između raznih agregatnih stanja: [[Čvrsta tvar|čvrstog]], [[Tečnost|tečnog]], plinovitog i plazme.&lt;ref name=&quot;Goodstein&quot; /&gt; U određenom agregatnom stanju, neka supstanca može također postojati u različitim [[Alotropske modifikacije|alotropnim oblicima]]. Primjer alotropa je čvrsti ugljik, koji se u prirodi javlja kao [[grafit]] ili [[dijamant]].&lt;ref name=pu49_7_719/&gt; Također postoje i plinoviti alotropi kao što je to slučaj kod [[Kisik|molekulskog kisika]] i [[ozon]]a. Na temperaturama bliskim [[Apsolutna nula|apsolutnoj nuli]], atomi mogu formirati i [[Bose-Einsteinov kondenzat]], u kojem efekti kvantne mehanike mogu biti posmatrani i na makroskopskoj skali.&lt;ref name=&quot;myers&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;nist_bec&quot; /&gt; Ova super ohlađena kolekcija atoma ponaša se kao jedan ogromni atom, na kojem se mogu vršiti fundamentalni eksperimenti o kvantno-mehaničkom ponašanju atoma.&lt;ref name=&quot;colton_fyffe1999&quot; /&gt;{{Clear}}

==Identifikacija==
[[Datoteka:Atomic resolution Au100.JPG|desno|thumb|Slika načinjena skenirajućim tunelskim mikroskopom prikazuje pojedinačne atome na površini [[zlato|zlata]]. Površinski atomi odstupaju od općenite kristalne strukture te su poredani u kolone široke nekoliko atoma sa prazninama između njih.]]
[[Skenirajući tunelski mikroskop]] je uređaj pomoću kojeg je moguće posmatrati površinu uzroka na atomskom nivou. On iskorištava fenomen [[Kvantna mehanika|kvantnog]] [[Tunel efekat|tuneliranja]], koji omogućava da čestice prođu kroz barijeru, kroz koju inače ne bi mogle proći. Elektroni ulaze u &quot;tunel&quot; kroz [[vakuum]] između dvije planarne [[Metal (hemija)|metalne]] elektrode, a na svakoj od njih je adsorbiran atom, dajući gustoću tunelske struje dovoljnu da se može izmjeriti. Skeniranje jednog atoma dok se kreće pored drugih omogućava iscrtavanje vrha odmaka u odnosu uporednu separaciju uz neku konstantnu struju. Izračuni pokazuju u kojoj mjeri se na slikama načinjenim skenirajućim tunelskim mikroskopom mogu vidjeti pojedinačni atomi. S tim se uz vrlo mali postotak greške potvrđuje da mikroskopske slike prikazuju prostorno prosječne dimenzije elektronskih orbitala duž gusto zbijenih energetskih nivoa, tj. Fermijev nivo lokalnih gustoća stanja.&lt;ref name=jacox1997/&gt;&lt;ref name=nf_physics1986/&gt;

Atom se može [[ion]]izirati uklanjanjem jednog ili više elektrona iz njega. [[Električni naboj]] uzrokuje da se putanja atoma iskrivljuje kada on putuje kroz [[magnetno polje]]. Radijus u kojem se putanja iona koji se kreće iskrivljuje u magnetnom polju zavisi od mase atoma. [[Masena spektrometrija|Maseni spektrometar]] radi na ovom principu čime se mjeri odnos mase i naboja iona. Ako uzorak sadrži više izotopa, masenim spektrometrom se može odrediti proporcija svakog izotopa u uzorku, mjerenjem intenziteta različitih snopova iona. Tehnike isparavanja atoma uključuju, između ostalih, induktivno spregnutu plazmu atomsku emisionu spektroskopiju i induktivno spregnutu plazmu masenu spektroskopiju. Obje tehnike koriste plazmu da bi uzroke pretvorili u plin za analizu.&lt;ref name=sab53_13_1739/&gt;

Metoda kojom se može preciznije odabrati određeno područje je [[spektroskopija gubitka energije elektrona]], kojom se mjeri gubitak energije snopa elektrona unutar transmisijskog elektronskog mikroskopa kada oni  međudjeluju sa dijelom ispitivanog uzorka. Tomografija atomskom sondom ima rezoluciju manju od nanometra u trodimenzionalnom okruženju te se pomoću nje pojedini atomi mogu hemijski identificirati masenom spektrometrijom koristeći se TOF analizatorom.&lt;ref name=rsi39_1_83/&gt;

Spektar pobuđenih stanja se može koristiti za analizu atomskog sastava udaljenih [[zvijezda]]. Određene talasne dužine svjetlosti sadržane u posmatranoj svjetlosti koja dolazi sa neke zvijezde mogu se razdvojiti i po njima odrediti kvanizirani prijelazi u slobodnim atomima plina. Te boje se mogu replicirati koristeći sijalicu sa metalnim parama koja sadrži ispitivani element.&lt;ref name=lochner2007/&gt; Na ovaj način otkriven je plin [[helij]] u spektru Sunčeve svjetlosti, 23 godine prije nego što je isti plin otkriven na Zemlji.&lt;ref name=winter2007/&gt;

== Porijeklo i sadašnje stanje ==
[[Barion]]ska materija sačinjava oko 4% sveukupne gustoće energije u [[vidljivi svemir|vidljivom svemiru]], pri čemu prosječna gustoća iznosi oko 0,25&amp;nbsp;čestica/m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt; (uglavnom u obliku [[proton]]a i [[elektron]]a).&lt;ref name=hinshaw20060210/&gt; Unutar [[galaksija]], kao što je naš [[Mliječni put]], čestice se ponegdje nalaze u mnogo većim koncentracijama, gdje se gustoća materije u međuzvjezdanom prostoru kreće od 10&lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt; do 10&lt;sup&gt;9&lt;/sup&gt; atoms/m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;.&lt;ref name=&quot;Liljenzin&quot;/&gt; Smatra se da se [[Sunce]] nalazi unutar Lokalne grupe zvijezda, tako da je gustoća materije u Sunčevom komšiluku približno 10&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt; atoma/m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;.&lt;ref name=science259_5093_327/&gt; Zvijezde se formiraju od gustih oblaka u međuzvjezdanom prostoru, a evolucijski procesi zvijezda rezultirali su konstantnim obogaćivanjem međuzvjezdanog prostora elementima težim od vodika i helija.

Oko 95% barionske materije Mliječnog puta koncentrirana je unutar zvijezda gdje vladaju uslovi koji ne pogoduju atomskoj materiji. Ukupna barionska masa zauzima oko 10% mase galaksije;&lt;ref name=&quot;Lequeux&quot;/&gt; dok ostatak otpada na pretpostavljenu [[tamna materija|tamnu materiju]].&lt;ref name=nigel2000/&gt; Ekstremno visoke [[temperatura|temperature]] koje vladaju unutar zvijezda mijenjaju atome tako da postaju u potpunosti ionizirani, to jest ''svi'' elektroni se odvajaju od jezgra. U [[kompaktna zvijezda|kompaktnim zvijezdama]], uz izuzetak njihovih površinskih slojeva, izuzetan pritisak čini nemogućim postojanje elektronskih orbitala.

===Nastanak===
Smatra da su elektroni u Svemiru postojali još od prvih trenutaka nakon [[Veliki prasak|Velikog praska]]. Atomska jezgra formirala su se tokom [[nukleosinteza|nukleosintetskih]] reakcija. Tokom tri minute nukleosinteze nakon Velikog praska nastala je većina atoma [[helij]]a, [[litij]]a i [[deuterij]]a u Svemiru, a možda i nešto atoma [[berilij]]a i [[bor (element)|bora]].&lt;ref name=ns1794_42/&gt;&lt;ref name=science267_5195_192/&gt;&lt;ref name=hinshaw20051215/&gt;

Sveprisutnost i stabilnost atoma počiva na njihovoj energiji vezivanja, što znači da atom ima nižu energiju nego sistem nepovezanih atomskih jezgara i elektrona. Na mjestima gdje je [[temperatura]] znatno viša od ionizacijskog potencijala, materija postoji u obliku [[Plazma (fizika)|plazme]], plina sastavljenog iz pozitivno nabijenih iona (moguće i ogoljenih jezgara) i elektrona. Kada temperatura spadne ispod ionizacijskog potencijala, atomi postaju statistički povoljni. Atomi (cijeli sa vezanim elektronima) postali su dominantni u odnosu na nabijene čestice tek 380 hiljada godina nakon Velikog praska. Ta epoha nazvana je rekombinacija, kada se [[Svemir]] pri širenju ohladio u dovoljnoj mjeri da su se elektroni počeli vezivati za atomska jezgra.&lt;ref name=abbott20070530/&gt;

Počev od Velikog praska, tokom kojeg nisu nastali atomi [[ugljik]]a niti elementi teži od njega, jezgra atoma su se spajala unutar [[zvijezda]] procesom [[nuklearna fuzija|nuklearne fuzije]] čime su nastajale nove količine elementa [[helij]]a, te (trostrukim alfa procesom) atomi elemenata počev od ugljika do [[željezo|željeza]].&lt;ref name=mnras106_343/&gt; Taj proces naziva se zvjezdana nukleosinteza. Izotopi kao što je [[litij]]-6, kao i određena količina berilija i bora, nastali su svemiru putem procesa spalacije kosmičkim zrakama.&lt;ref name=nature405_656/&gt; Ona se javlja kada visokoenergetski protoni udare u atomska jezgra izbijajući veći broj nukleona iz njega.

Elementi teži od željeza nastali su [[r-proces]]om tokom [[supernova|supernove]] kao i [[s-proces]]om u [[Zvijezda asimptotskog divovskog ogranka|zvijezdama asimptotskog divovskog ogranka]]. Oba ova procesa uključuju zahvatanje neutrona unutar atomskog jezgra.&lt;ref name=mashnik2000/&gt; Elementi kao što je [[olovo]] uglavnom nastaju radioaktivnim raspadom težih elemenata.&lt;ref name=kgs20050504/&gt;

===Zemlja===
Većina atoma, koji sačinjavaju planetu [[Zemlja (planeta)|Zemlju]] i njene stanovnike, bila je prisutna u današnjem obliku u [[maglina|maglini]] koja se urušila iz [[Molekularni oblak|molekularnog oblaka]] i iz koje je nastao današnji [[Sunčev sistem]]. Mali dio atoma na Zemlji rezultat je procesa radioaktivnog raspada te se relativni odnos tih atoma može koristiti za određivanje starosti Zemlje putem radiometrijskog datiranja.&lt;ref name=gs190_1_205/&gt;{{sfn|Manuel|2001|pp=407–430, 511–519}} Većina helija u Zemljinoj kori (oko 99% helija iz plinovitih izvora, što pokazuje i mala rasprostranjenost izotopa helija-3) proizvod je alfa raspada.&lt;ref name=anderson_foulger_meibom2006/&gt; Postoji vrlo malo atoma u tragovima na Zemlji koji nisu bili prisutni u vrijeme njenog nastanka (tj. nisu ''primordijalni'' atomi), a nisu ni rezultat radioaktivnog raspada. Izotop ugljika-14 stalno nastaje u atmosferi djelovanjem kosmičkih zraka.&lt;ref name=pennicott2001/&gt; Neki atomi na Zemlji napravljeni su vještački bilo kao rezultat rada naučnika ili kao nusproizvod u nuklearnim reaktorima ili pri nuklearnim eksplozijama.&lt;ref name=yarris2001/&gt;&lt;ref name=pr119_6_2000/&gt; Od svih tranuranijskih elemenata, odnosno elemenata sa atomskim brojevima većim od 92, samo se [[plutonij]] i [[neptunij]] mogu pronaći na Zemlji u prirodnom stanju.&lt;ref name=poston1998/&gt;&lt;ref name=cz97_10_522/&gt; Transuranijski elementi imaju radioaktivni &quot;životni vijek&quot; znatno kraći od starosti Zemlje&lt;ref name=&quot;Zaider&quot;/&gt; pa su se njihove mjerljive količine već odavno raspale na lakše elemente. Jedan od rijetkih izuzetaka je izotop [[plutonij]]a-244, čije tragove je moguće detektirati u sićušnim uzorcima kosmičke prašine.{{sfn|Manuel|2001|pp=407–430, 511–519}} Prirodni depoziti plutonija i neptunija nastaju zahvatom neutrona u rudama [[uranij]]a.&lt;ref name=ofr_cut/&gt;

Prema određenim procjenama, na Zemlji se nalazi {{val|1.33|e=50}} atoma.&lt;ref name=weisenberger/&gt; Iako postoji vrlo mali broj atoma koji nisu vezani u molekulu, kao što su atomi plemenitih plinova: [[argon]], [[neon]] i [[helij]], 99% atoma u Zemljinoj atmosferi vezano je u obliku molekula poput [[ugljik-dioksid]]a ili dvoatomskih molekula [[kisik]]a i [[dušik]]a. Na površini Zemlje, ogromna većina atoma spojena je u obliku raznih spojeva, uključujući [[voda|vodu]], soli, silikate i okside. Atomi su također spojeni u obliku materijala koji se ne sastoje iz molekula, kao što su kristali ili tečni i čvrsti metali.&lt;ref name=pidwirnyf/&gt;&lt;ref name=pnas99_22_13966/&gt; Takva atomska materija gradi umrežene sisteme koji ne posjeduju određenu vrstu konačnog, razdijeljenog rasporeda u vrlo malom obimu, što je karakteristika molekularne materije.&lt;ref name=&quot;luins&quot;/&gt;

===Rijetki i teoretski oblici===
====Superteški elementi====
{{Glavni|Transaktinoidni elementi}}
Iako je poznato da su izotopi sa atomskim brojem višim od 82 ([[olovo]]) radioaktivni, neki naučnici špekulišu o postojanju &quot;[[ostrvo stabilnosti|ostrva stabilnosti]]&quot; za neke elemente sa atomskim brojevima iznad 103. Takvi superteški elementi bi mogli imati atomska jezgra koja su relativno stabilna u odnosu na radioaktivni raspad.&lt;ref name=cern28509/&gt; Jedan od mogućih kandidata za stabilni superteški atom jeste [[unbiheksij]], koji bi trebao imati 126&amp;nbsp;protona i 184&amp;nbsp;neutrona.&lt;ref name=cen84_10_19/&gt;

====Egzotična materija====
Svaka čestica materije ima odgovarajuću česticu [[antimaterija|antimaterije]] sa suprotnim električnim nabojem. Prema tome, [[pozitron]] je pozitivni naelektrisani antielektron dok je [[antiproton]] negativno nabijeni ekvivalent protonu. Prema pretpostavkama, kada se čestice obične materije i antimaterije dodirnu, one poništavaju jedna drugu. Iz tog razloga, zajedno sa neravnotežom između broja čestice materije i antimaterije, antimaterija je vrlo rijetka u svemiru. Konkretni razlozi za ovu neravnotežu još uvijek nisu u potpunosti shvaćeni, mada teorije [[bariogeneza|bariogeneze]] nude određena objašnjenja. Kao rezultat te pojave, u prirodi još nisu otkriveni atomi antimaterije.&lt;ref name=koppes1999/&gt;&lt;ref name=cromie20010816/&gt; Međutim, u laboratoriji [[CERN]] u [[Ženeva|Ženevi]] 1996. godine sintetiziran je antimaterijski ekvivalent atomu vodika (antivodik, antihidrogen).&lt;ref name=nature419_6906_439/&gt;&lt;ref name=BBC20021030/&gt;

Druge egzotične vrste atoma napravljene su zamjenom jednog od protona, neutrona ili elektrona sa drugim česticama iste vrste naelektrisanja. Naprimjer, elektron se može zamijeniti mnogo masivnijom česticom, [[mion]]om, pri čemu nastaje [[mionski atom]]. Takve vrste atoma se mogu koristiti za istraživanje osnovnih pretpostavki fizike.&lt;ref name=ns1728_77/&gt;&lt;ref name=psT112_1_20/&gt;&lt;ref name=ripin1998/&gt;

== Napomena ==
&lt;references group=&quot;note&quot;/&gt;

==Izvori==
* {{cite book|last=Manuel|first=Oliver|year=2001|title=Origin of Elements in the Solar System: Implications of Post-1957 Observations|url=https://archive.org/details/isbn_9780306465628|publisher=Springer|isbn=978-0-306-46562-8
|oclc=228374906|ref=harv}}
* {{cite book|author=Oliver Manuel|title=Origin of Elements in the Solar System: Implications of Post-1957 Observations|url=https://archive.org/details/isbn_9780306465628|publisher=Springer|year=2001|isbn=978-0-306-46562-8|oclc=228374906|ref=refManuel2001}}
* {{cite book|author=Andrew G. van Melsen|title=From Atomos to Atom: The History of the Concept Atom|publisher=Dover Publications|year=2004|isbn=0-486-49584-1|translator=Henry J. Koren|ref=refMelsen1952|orig-year=1952}}
* {{cite book|author=J.P. Millington|url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.30924/|title=John Dalton|publisher=J. M. Dent &amp; Co. (London); E. P. Dutton &amp; Co. (New York)|year=1906|ref=refMillington1906}}
* {{cite book|author1=Charles H. Holbrow|title=Modern Introductory Physics|url=https://archive.org/details/apu.530.hol.29125|author2=James N. Lloyd|author3=Joseph C. Amato|author4=Enrique Galvez|author5=M. Elizabeth Parks|publisher=Springer Science &amp; Business Media|year=2010|isbn=978-0-387-79079-4|ref=refHolbrowEtAl2010}}
* {{cite book|author=John Dalton|url=https://library.si.edu/digital-library/book/newsystemofchemi12dalt|title=A New System of Chemical Philosophy vol. 1|year=1808|ref=refDalton1808}}
* {{cite book|author=John Dalton|url=https://library.si.edu/digital-library/book/newsystemofchemi21dalt|title=A New System of Chemical Philosophy vol. 2|year=1817|ref=refDalton1817}}
* {{cite book|author=John L. Heilbron|title=Ernest Rutherford and the Explosion of Atoms|url=https://archive.org/details/ernestrutherford0000heil|publisher=[[Oxford University Press]]|year=2003|isbn=0-19-512378-6|ref=refHeilbron2003}}
* {{cite book|author=Jaume Navarro|title=A History of the Electron: J. J. and G. P. Thomson|publisher=Cambridge University Press|year=2012|isbn=978-1-107-00522-8|ref=refNavarro2012}}
* {{cite book|author=Bernard Pullman|title=The Atom in the History of Human Thought|url=https://archive.org/details/atominhistoryofh0000pull|publisher=Oxford University Press|year=1998|isbn=0-19-511447-7|translator=Axel Reisinger|ref=refPullman1998}}
* {{cite book|last=Gangopadhyaya|first=Mrinalkanti|title=Indian Atomism: History and Sources|publisher=Humanities Press|year=1981|isbn=978-0-391-02177-8|location=Atlantic Highlands, New Jersey|oclc=10916778}}
* {{cite book|last=Iannone|first=A. Pablo|title=Dictionary of World Philosophy|url=https://archive.org/details/dictionaryofworl0000iann|publisher=Routledge|year=2001|isbn=978-0-415-17995-9|oclc=44541769}}
* {{cite book|last=King|first=Richard|title=Indian philosophy: an introduction to Hindu and Buddhist thought|publisher=Edinburgh University Press|year=1999|isbn=978-0-7486-0954-3}}
* {{cite book|last=McEvilley|first=Thomas|title=The shape of ancient thought: comparative studies in Greek and Indian philosophies|url=https://archive.org/details/liang.shapeofancientth0001mcev|publisher=Allworth Press|year=2002|isbn=978-1-58115-203-6}}
* {{cite book|last=Siegfried|first=Robert|title=From Elements to Atoms: A History of Chemical Composition|publisher=DIANE|year=2002|isbn=978-0-87169-924-4|oclc=186607849}}
* {{cite book|last=Teresi|first=Dick|url=https://books.google.com/books?id=pheL_ubbXD0C|title=Lost Discoveries: The Ancient Roots of Modern Science|publisher=Simon &amp; Schuster|year=2003|isbn=978-0-7432-4379-7|pages=213–214|access-date=25. 10. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200804145606/https://books.google.com/books?id=pheL_ubbXD0C|archive-date=4. 8. 2020|url-status=live}}
* {{cite book|last=Wurtz|first=Charles Adolphe|title=The Atomic Theory|url=https://archive.org/details/atomictheory02wurtgoog|publisher=D. Appleton and company|year=1881|isbn=978-0-559-43636-9|location=New York}}

== Reference ==
{{refspisak|2|refs=
&lt;ref name=ns1728_77&gt;{{cite journal|author=Barrett Roger|title=The Strange World of the Exotic Atom |journal=New Scientist |year=1990 |issue=1728 |pages=77–115 |url=http://media.newscientist.com/article/mg12717284.600-the-strange-world-of-the-exotic-atom-physicists-can-nowmake-atoms-and-molecules-containing-negative-particles-other-than-electronsand-use-them-not-just-to-test-theories-but-also-to-fight-cancer-.html |access-date=4. 1. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071221164440/http://media.newscientist.com/article/mg12717284.600-the-strange-world-of-the-exotic-atom-physicists-can-nowmake-atoms-and-molecules-containing-negative-particles-other-than-electronsand-use-them-not-just-to-test-theories-but-also-to-fight-cancer-.html |archive-date=21. 12. 2007}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=psT112_1_20&gt;{{cite journal |author=Indelicato Paul|title=Exotic Atoms|journal=Physica Scripta|year=2004|volume=T112 |issue=1|pages=20–26 |doi=10.1238/Physica.Topical.112a00020 |arxiv = physics/0409058 |bibcode = 2004PhST..112...20I |url=https://hal.archives-ouvertes.fr/hal-00002825}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=ripin1998&gt;{{cite web |author=Ripin Barrett H.|date=1. 7. 1998|url=http://www.aps.org/publications/apsnews/199807/experiment.cfm.html |archive-url=https://archive.today/20120723135110/http://www.aps.org/publications/apsnews/199807/experiment.cfm.html  |archive-date=23. 7. 2012|title=Recent Experiments on Exotic Atoms |publisher=Američko fizičko društvo|access-date=15. 2. 2008}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=nature419_6906_439&gt;{{cite journal |author=Hijmans Tom W.|title=Particle physics: Cold antihydrogen |journal=Nature|year=2002|volume=419 |pages=439–440|doi=10.1038/419439a|pmid=12368837 |issue=6906 |bibcode = 2002Natur.419..439H}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=BBC20021030&gt;{{cite news |author=urednici|date=30. 10. 2002|title=Researchers 'look inside' antimatter|work=BBC News |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/2375717.stm |access-date=14. 1. 2008}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=koppes1999&gt;{{cite news |author=Koppes Steve|date=1. 3. 1999|title=Fermilab Physicists Find New Matter-Antimatter Asymmetry |publisher=Univerzitet u Chicagu |url=http://www-news.uchicago.edu/releases/99/990301.ktev.shtml |access-date=14. 1. 2008}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=cromie20010816&gt;{{cite web|author=Cromie William J.|date=16. 8. 2001|title=A lifetime of trillionths of a second: Scientists explore antimatter|website=Glasilo Univerziteta Harvard|url=http://news.harvard.edu/gazette/2001/08.16/antimatter.html|access-date=14. 1. 2008|archive-date=3. 9. 2006|archive-url=https://web.archive.org/web/20060903172020/http://www.news.harvard.edu/gazette/2001/08.16/antimatter.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=cen84_10_19&gt;{{cite journal |author=Jacoby Mitch |title=As-yet-unsynthesized superheavy atom should form a stable diatomic molecule with fluorine |journal=Chemical &amp; Engineering News|year=2006|volume=84|issue=10|page=19 |doi=10.1021/cen-v084n010.p019a}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=cern28509&gt;{{cite journal |title=Second postcard from the island of stability |author=anonimni autor |journal=CERN Courier |date=2. 10. 2001 |url=http://cerncourier.com/cws/article/cern/28509 |access-date=14. 1. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080203031237/http://cerncourier.com/cws/article/cern/28509 |archive-date=3. 2. 2008 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;luins&quot;&gt;{{cite book|author=Pauling Linus|year=1960|title=The Nature of the Chemical Bond|url=https://archive.org/details/natureofchemical0000paul_3ed|publisher=Cornell University Press|isbn=978-0-8014-0333-0|oclc=17518275|pages=[https://archive.org/details/natureofchemical0000paul_3ed/page/5 5]–10}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=pidwirnyf&gt;{{cite web |author=Pidwirny Michael |url=http://www.physicalgeography.net/fundamentals/contents.html |title=Fundamentals of Physical Geography |publisher=University of British Columbia Okanagan |access-date=16. 1. 2008| archive-url= https://web.archive.org/web/20080121080709/http://www.physicalgeography.net/fundamentals/contents.html|archive-date=21. 1. 2008|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=pnas99_22_13966&gt;{{cite journal |author=Anderson Don L.|title=The inner inner core of Earth |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|year=2002|volume=99|issue=22|pages=13966–13968 |doi=10.1073/pnas.232565899 |pmid=12391308 |pmc=137819|bibcode = 2002PNAS...9913966A}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=weisenberger&gt;{{cite web |author=Weisenberger Drew |url=http://education.jlab.org/qa/mathatom_05.html |title=How many atoms are there in the world? |publisher=Jefferson Lab |access-date=16. 1. 2008 |archive-date=22. 10. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071022185850/http://education.jlab.org/qa/mathatom_05.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=ofr_cut&gt;{{cite web|url=http://www.oklo.curtin.edu.au/index.cfm |title=Oklo Fossil Reactors |publisher=Curtin University of Technology |access-date=15. 1. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071218194159/http://www.oklo.curtin.edu.au/index.cfm |archive-date=18. 12. 2007 }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Zaider&quot;&gt;{{cite book|author=Zaider Marco; Rossi Harald H.|year=2001|title=Radiation Science for Physicians and Public Health Workers|url=https://archive.org/details/radiationscience0000zaid|publisher=Springer|isbn=978-0-306-46403-4|oclc=44110319|page=[https://archive.org/details/radiationscience0000zaid/page/17 17]}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=poston1998&gt;{{cite magazine |author=Poston Sr.; John W. |date=23. 3. 1998|title=Do transuranic elements such as plutonium ever occur naturally? |magazine=Scientific American |url=http://www.scientificamerican.com/article/do-transuranic-elements-s/}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=cz97_10_522&gt;{{cite journal |author=Keller C |title=Natural occurrence of lanthanides, actinides, and superheavy elements |journal=Chemiker Zeitung |year=1973|volume=97|issue=10|pages=522–530 |osti=4353086}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=yarris2001&gt;{{cite news |author=Yarris Lynn |date=27. 7. 2001|title=New Superheavy Elements 118 and 116 Discovered at Berkeley Lab |publisher=Berkeley Lab |url=http://enews.lbl.gov/Science-Articles/Archive/elements-116-118.html |access-date=14. 1. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080109103538/http://enews.lbl.gov/Science-Articles/Archive/elements-116-118.html |archive-date=9. 1. 2008}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=pr119_6_2000&gt;{{cite journal |author=Diamond, H |year=1960 |title=Heavy Isotope Abundances in Mike Thermonuclear Device |url=https://archive.org/details/sim_physical-review_1960-09-15_119_6/page/n198 |journal=Physical Review|volume=119 |issue=6 |pages=2000–2004 |doi=10.1103/PhysRev.119.2000 |bibcode = 1960PhRv..119.2000D}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=pennicott2001&gt;{{cite news|author=Pennicott Katie|date=10. 5. 2001|title=Carbon clock could show the wrong time|publisher=PhysicsWeb|url=http://physicsworld.com/cws/article/news/2676|access-date=14. 1. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20071215103132/http://physicsworld.com/cws/article/news/2676|archive-date=15. 12. 2007|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=anderson_foulger_meibom2006&gt;{{cite web |author=Anderson Don L.; Foulger, G.R.; Meibom, Anders |date=2. 9. 2006 |url=http://www.mantleplumes.org/HeliumFundamentals.html |title=Helium: Fundamental models |publisher=MantlePlumes.org |access-date=14. 1. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070208194933/http://www.mantleplumes.org/HeliumFundamentals.html |archive-date=8. 2. 2007 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=gs190_1_205&gt;{{cite journal|author=Dalrymple G. Brent |title=The age of the Earth in the twentieth century: a problem (mostly) solved |journal=Geological Society, London, Special Publications |year=2001|volume=190 |issue=1|pages=205–221 |doi=10.1144/GSL.SP.2001.190.01.14 |url=http://sp.lyellcollection.org/cgi/content/abstract/190/1/205 |access-date=14. 1. 2008|bibcode = 2001GSLSP.190..205D}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=kgs20050504&gt;{{cite web |author=Geološki zavod Kansasa|date=4. 5. 2005|title=Age of the Earth |url=http://www.kgs.ku.edu/Extension/geotopics/earth_age.html |publisher=Univerzitet Kansasa|access-date=14. 1. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080705052359/http://www.kgs.ku.edu/Extension/geotopics/earth_age.html |archive-date=5. 7. 2008}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=mashnik2000&gt;{{cite arXiv |author=Mashnik Stepan G. |title=On Solar System and Cosmic Rays Nucleosynthesis and Spallation Processes |year=2000 |arxiv=astro-ph/0008382}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=mnras106_343&gt;{{cite journal |title=The synthesis of the elements from hydrogen |url=https://archive.org/details/monthly-notices-of-the-royal-astronomical-society_1946-10-08_106_5/page/343 |author=F. Hoyle|journal=Monthly Notices of the Royal Astronomical Society |volume=106|issue=5 |pages=343–383|year=1946 |bibcode=1946MNRAS.106..343H |doi=10.1093/mnras/106.5.343}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=nature405_656&gt;{{cite journal|author=Knauth D.C.; Lambert David L.; Crane P.|title=Newly synthesized lithium in the interstellar medium |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2000-06-08_405_6787/page/656|journal=Nature|year=2000|volume=405|pages=656–658 |doi=10.1038/35015028|pmid=10864316|issue=6787|bibcode = 2000Natur.405..656K}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=abbott20070530&gt;{{cite web|author=Abbott Brian|date=30. 5. 2007|url=http://www.haydenplanetarium.org/universe/duguide/exgg_wmap.php |title=Microwave (WMAP) All-Sky Survey |publisher=Hayden Planetarium |access-date=13. 1. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130213023246/http://www.haydenplanetarium.org/universe/duguide/exgg_wmap.php |archive-date=13. 2. 2013}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=hinshaw20051215&gt;{{cite web|author=Hinshaw Gary|date=15. 12. 2005|url=http://map.gsfc.nasa.gov/m_uni/uni_101bbtest2.html|title=Tests of the Big Bang: The Light Elements|publisher=NASA/WMAP|access-date=13. 1. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080117021252/http://map.gsfc.nasa.gov/m_uni/uni_101bbtest2.html|archive-date=17. 1. 2008|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=science267_5195_192&gt;{{cite journal |author=Copi Craig J.; Schramm DN; Turner MS|year=1995|title=Big-Bang Nucleosynthesis and the Baryon Density of the Universe |journal=Science|volume=267|issue=5195|pages=192–199|doi = 10.1126/science.7809624 |pmid=7809624 |arxiv = astro-ph/9407006 |bibcode = 1995Sci...267..192C|url=http://cds.cern.ch/record/265576}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=ns1794_42&gt;{{cite journal|author=Croswell Ken |title=Boron, bumps and the Big Bang: Was matter spread evenly when the Universe began? Perhaps not; the clues lie in the creation of the lighter elements such as boron and beryllium |journal=New Scientist |year=1991 |issue=1794 |page=42 |url=https://www.newscientist.com/article/mg13217944.700-boron-bumps-and-the-big-bang-was-matter-spread-evenly-whenthe-universe-began-perhaps-not-the-clues-lie-in-the-creation-of-thelighter-elements-such-as-boron-and-beryllium.html |access-date=14. 1. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080207065342/http://space.newscientist.com/article/mg13217944.700-boron-bumps-and-the-big-bang-was-matter-spread-evenly-whenthe-universe-began-perhaps-not-the-clues-lie-in-the-creation-of-thelighter-elements-such-as-boron-and-beryllium.html |archive-date=7. 2. 2008 }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=nigel2000&gt;{{cite web|author=Nigel Smith|date=6. 1. 2000|url=http://physicsworld.com/cws/article/print/809|title=The search for dark matter|publisher=Physics World|access-date=14. 2. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080216185952/http://physicsworld.com/cws/article/print/809|archive-date=16. 2. 2008|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=science259_5093_327&gt;{{cite journal|author=Davidsen Arthur F.|title=Far-Ultraviolet Astronomy on the Astro-1 Space Shuttle Mission |url=https://archive.org/details/sim_science_1993-01-15_259_5093/page/326|journal=Science|year=1993|volume=259 |issue=5093|pages=327–334 |doi=10.1126/science.259.5093.327 |pmid=17832344|bibcode = 1993Sci...259..327D}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=hinshaw20060210&gt;{{cite web|author=Hinshaw Gary|date=10. 2. 2006|url=http://map.gsfc.nasa.gov/m_uni/uni_101matter.html|title=What is the Universe Made Of?|publisher=NASA/WMAP|access-date=7. 1. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20071231143948/http://map.gsfc.nasa.gov/m_uni/uni_101matter.html|archive-date=31. 12. 2007|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Lequeux&quot;&gt;{{cite book|author=Lequeux James|year=2005|title=The Interstellar Medium|url=https://archive.org/details/interstellarmedi0000lequ|publisher=Springer|isbn=978-3-540-21326-0|oclc=133157789|page=[https://archive.org/details/interstellarmedi0000lequ/page/4 4]}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Liljenzin&quot;&gt;{{cite book|author=Choppin Gregory R.; Liljenzin Jan-Olov; Rydberg Jan|year=2001|title=Radiochemistry and Nuclear Chemistry|publisher=Elsevier|isbn=978-0-7506-7463-8|oclc=162592180|page=441}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=winter2007&gt;{{cite web|author=Winter Mark|year=2007|url=http://www.webelements.com/webelements/elements/text/He/hist.html |title=Helium|publisher=WebElements |access-date=3. 1. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20071230182148/http://www.webelements.com/webelements/elements/text/He/hist.html| archive-date=30. 12. 2007|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=sab53_13_1739&gt;{{cite journal|author=N. Jakubowski; Moens Luc; Vanhaecke Frank|title = Sector field mass spectrometers in ICP-MS|journal = Spectrochimica Acta Part B: Atomic Spectroscopy |volume = 53|issue = 13|year = 1998|doi=10.1016/S0584-8547(98)00222-5|pages = 1739–1763|bibcode = 1998AcSpe..53.1739J}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=rsi39_1_83&gt;{{cite journal|author=Müller Erwin W.; Panitz John A.; McLane S. Brooks|year=1968 |title=The Atom-Probe Field Ion Microscope |url=https://archive.org/details/sim_review-scientific-instruments_1968-01_39_1/page/83|journal=Review of Scientific Instruments|volume=39 |issue=1 |pages=83–86 |doi=10.1063/1.1683116|bibcode = 1968RScI...39...83M }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=lochner2007&gt;{{cite web|author=Lochner Jim; Gibb, Meredith; Newman, Phil|date=30. 4. 2007|url=http://imagine.gsfc.nasa.gov/docs/science/how_l1/spectral_what.html |title=What Do Spectra Tell Us? |publisher=NASA/Goddard svemirski centar|access-date=3. 1. 2008|archive-url= https://web.archive.org/web/20080116035542/http://imagine.gsfc.nasa.gov/docs/science/how_l1/spectral_what.html| archive-date=16. 1. 2008|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=nf_physics1986&gt;{{cite web |url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1986/index.html |title=The Nobel Prize in Physics 1986 |publisher=Nobelova fondacija|access-date=11. 1. 2008}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=jacox1997&gt;{{cite web |author=Jacox Marilyn; Gadzuk, J. William |url=http://physics.nist.gov/GenInt/STM/stm.html |title=Scanning Tunneling Microscope |publisher=Nacionalni institut za standarde i tehnologiju SAD|date=1. 11. 1997|access-date=11. 1. 2008|archive-url= https://web.archive.org/web/20080107133132/http://physics.nist.gov/GenInt/STM/stm.html| archive-date=7. 1. 2008}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Goodstein&quot;&gt;{{cite book|author=Goodstein David L.|year=2002|title=States of Matter|url=https://archive.org/details/statesofmatter0000good_e2n5|publisher=Courier Dover Publications|isbn=978-0-13-843557-8|pages=[https://archive.org/details/statesofmatter0000good_e2n5/page/436 436]–438}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=colton_fyffe1999&gt;{{cite web|author=Colton Imogen; Fyffe, Jeanette|date=3. 2. 1999|url=http://www.ph.unimelb.edu.au/~ywong/poster/articles/bec.html |title=Super Atoms from Bose-Einstein Condensation |publisher=Univerzitet Melbournea|access-date=6. 2. 2008|archive-url = https://web.archive.org/web/20070829200820/http://www.ph.unimelb.edu.au/~ywong/poster/articles/bec.html|archive-date=29. 8. 2007}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=nist_bec&gt;{{cite news|author=urednici|date=9. 10. 2001|title=Bose-Einstein Condensate: A New Form of Matter |publisher=National Institute of Standards and Technology |url=https://www.nist.gov/public_affairs/releases/bec_background.cfm |access-date=16. 1. 2008|archive-url= https://web.archive.org/web/20080103192918/https://www.nist.gov/public_affairs/releases/BEC_background.htm|archive-date=3. 1. 2008|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;myers&quot;&gt;{{cite book|author=Myers Richard|year=2003|title=The Basics of Chemistry|url=https://archive.org/details/basicsofchemistr0000myer_e0r6|publisher=Greenwood Press|isbn=978-0-313-31664-7|oclc=50164580|page=[https://archive.org/details/basicsofchemistr0000myer_e0r6/page/85 85]}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=pu49_7_719&gt;{{cite journal|author=Brazhkin Vadim V.|title=Metastable phases, phase transformations, and phase diagrams in physics and chemistry |journal=Physics-Uspekhi |year=2006|volume=49|issue=7|pages=719–724|doi=10.1070/PU2006v049n07ABEH006013|bibcode=2006PhyU...49..719B}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=husted20031211&gt;{{cite web|author=Husted Robert|date=11. 12. 2003|url=http://periodic.lanl.gov/default.htm|title=Periodic Table of the Elements|publisher=Nacionalna laboratorija Los Alamos|access-date=11. 1. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080110103232/http://periodic.lanl.gov/default.htm|archive-date=10. 1. 2008|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=baum2003&gt;{{cite magazine |author=Rudy Baum|year=2003 |url=http://pubs.acs.org/cen/80th/elements.html |title=It's Elemental: The Periodic Table |magazine=Chemical &amp; Engineering News |access-date=11. 1. 2008}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=chemguide&gt;{{cite web |url=http://www.chemguide.co.uk/atoms/bonding/covalent.html |title=Covalent bonding – Single bonds |publisher=chemguide |year=2000}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=reusch20070716&gt;{{cite web|author=Reusch William |date=16. 7. 2007|url=http://www.cem.msu.edu/~reusch/VirtualText/intro1.htm |title=Virtual Textbook of Organic Chemistry |publisher=Michigan State University |access-date=11. 1. 2008  |archive-url=https://web.archive.org/web/20071029211245/http://www.cem.msu.edu/~reusch/VirtualText/intro1.htm |archive-date=29. 10. 2007}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=watkins_sjsu&gt;{{cite web |author=Watkins Thayer |url=http://www.sjsu.edu/faculty/watkins/stimem.htm |title=Coherence in Stimulated Emission |publisher=San José State University |access-date=23. 12. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080112234014/http://www.sjsu.edu/faculty/watkins/stimem.htm |archive-date=12. 1. 2008 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Beyer&quot;&gt;{{cite book|author=Beyer H.F.; Shevelko V.P.|year=2003|title=Introduction to the Physics of Highly Charged Ions|publisher=CRC Press|isbn=978-0-7503-0481-8
|oclc=47150433|pages=232–236}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=weiss2001&gt;{{cite web |author=Weiss Michael |year=2001 |url=http://math.ucr.edu/home/baez/spin/node8.html |title=The Zeeman Effect |publisher=University of California-Riverside |access-date=6. 2. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080202143147/http://math.ucr.edu/home/baez/spin/node8.html |archive-date=2. 2. 2008 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=fitzpatrick20070216&gt;{{cite web |author=Fitzpatrick Richard |date=16. 2. 2007|url=http://farside.ph.utexas.edu/teaching/qm/lectures/node55.html |title=Fine structure |publisher=University of Texas at Austin |access-date=14. 2. 2008}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=avogadro&gt;{{cite web|url=http://www.avogadro.co.uk/light/bohr/spectra.htm |title=Atomic Emission Spectra – Origin of Spectral Lines |publisher=Avogadro Web Site |access-date=10. 8. 2006 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060228231025/http://www.avogadro.co.uk/light/bohr/spectra.htm |archive-date=28. 2. 2006}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=martin2007&gt;{{cite web|author=Martin W.C.; Wiese, W.L.|date=1. 5. 2007|url=http://physics.nist.gov/Pubs/AtSpec/ |title=Atomic Spectroscopy: A Compendium of Basic Ideas, Notation, Data, and Formulas |publisher=National Institute of Standards and Technology |access-date=8. 1. 2007| archive-url= https://web.archive.org/web/20070208113156/http://physics.nist.gov/Pubs/AtSpec/| archive-date=8. 2. 2007|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Fowles1989&quot;&gt;{{cite book|author=Fowles Grant R.|year=1989|title=Introduction to Modern Optics|publisher=Courier Dover Publications|isbn=978-0-486-65957-2|oclc=18834711|pages=227–233}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=zeghbroeck1998&gt;{{cite web|author=Zeghbroeck Bart J. Van|year=1998|url=http://physics.ship.edu/~mrc/pfs/308/semicon_book/eband2.htm|archive-url=https://web.archive.org/web/20050115030639/http://physics.ship.edu/~mrc/pfs/308/semicon_book/eband2.htm|archive-date=15. 1. 2005|title=Energy levels |publisher=Shippensburg University|access-date=23. 12. 2007}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=yarris1997&gt;{{cite journal|author=Yarris Lynn|title=Talking Pictures|journal=Berkeley Lab Research Review|date=1. 4. 1997|url=http://www.lbl.gov/Science-Articles/Research-Review/Magazine/1997/story1.html|access-date=9. 1. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080113104939/http://www.lbl.gov/Science-Articles/Research-Review/Magazine/1997/story1.html|archive-date=13. 1. 2008|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Liang&quot;&gt;{{cite book|author=Liang Z.-P.; Haacke E.M.|editor=Webster, J.G.|year=1999|volume=2|title=Encyclopedia of Electrical and Electronics Engineering: Magnetic Resonance Imaging|publisher=John Wiley &amp; Sons|isbn=978-0-471-13946-1|pages=412–426}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=schroeder2&gt;{{cite web |author=Schroeder Paul A.|date=25. 2. 2000|url=http://www.gly.uga.edu/schroeder/geol3010/magnetics.html |title=Magnetic Properties |publisher=Univerzitet Georgije|access-date=7. 1. 2007 |archive-url = https://web.archive.org/web/20070429150216/http://www.gly.uga.edu/schroeder/geol3010/magnetics.html |archive-date=29. 4. 2007}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=hornak2006&gt;{{cite web |author=Hornak J.P.|year=2006 |url=http://www.cis.rit.edu/htbooks/nmr/chap-3/chap-3.htm |title=Chapter 3: Spin Physics|website=The Basics of NMR |publisher=Rochester Institute of Technology |access-date=7. 1. 2007| archive-url= https://web.archive.org/web/20070203044312/http://www.cis.rit.edu/htbooks/nmr/chap-3/chap-3.htm|archive-date= 3. 2. 2007}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=goebel20070901&gt;{{cite web |author=Goebel Greg |date=1. 9. 2007|url=http://www.vectorsite.net/tpqm_04.html |title=&lt;nowiki&gt;[4.3]&lt;/nowiki&gt; Magnetic Properties of the Atom |website=Elementary Quantum Physics |publisher=In The Public Domain website |access-date=7. 1. 2007|archive-url=https://www.webcitation.org/616Q7pLdl?url=http://www.vectorsite.net/tpqm_04.html |archive-date=21. 8. 2011 }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=firestone20000522&gt;{{cite web|author=Firestone Richard B. |date=22. 5. 2000|url=http://isotopes.lbl.gov/education/decmode.html |title=Radioactive Decay Modes |publisher=Berkeley Laboratory |access-date=7. 1. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060929111801/http://isotopes.lbl.gov/education/decmode.html |archive-date=29. 9. 2006}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Annunziata&quot;&gt;{{cite book|author=L'Annunziata Michael F.|year=2003|title=Handbook of Radioactivity Analysis|url=https://archive.org/details/handbookofradioa0000unse_n3o4|publisher=Academic Press|isbn=978-0-12-436603-9
|oclc=16212955|pages=[https://archive.org/details/handbookofradioa0000unse_n3o4/page/3 3]–56}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=splung&gt;{{cite web |url=http://www.splung.com/content/sid/5/page/radioactivity |title=Radioactivity |publisher=Splung.com |access-date=19. 12. 2007| archive-url= https://web.archive.org/web/20071204135150/http://www.splung.com/content/sid/5/page/radioactivity| archive-date= 4. 12. 2007}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;rey&quot;&gt;{{cite book|author=Feynman Richard|year=1995|title=Six Easy Pieces|publisher=The Penguin Group|isbn=978-0-14-027666-4|oclc=40499574|page=5}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Padillaa&quot;&gt;{{cite book|author=Padilla Michael J.; Miaoulis, Ioannis; Cyr, Martha|year = 2002|title = Prentice Hall Science Explorer: Chemical Building Blocks |publisher = Prentice-Hall, Inc. |location = Upper Saddle River, New Jersey |isbn = 978-0-13-054091-1 |oclc=47925884|page=32}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=osu2007&gt;{{cite web |author=urednici|year=2007|url=http://oregonstate.edu/terra/2007/02/small-miracles/|title=Small Miracles: Harnessing nanotechnology|publisher=Oregon State University |access-date=7. 1. 2007}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=pssb2008&gt;{{cite journal | author = Birkholz, M.; Rudert, R.|title = Interatomic distances in pyrite-structure disulfides – a case for ellipsoidal modeling of sulfur ions| journal = Physica Status Solidi B | volume = 245 |issue= 9 | pages = 1858–1864 | year = 2008 | doi = 10.1002/pssb.200879532 | url=https://www.researchgate.net/publication/242536174 | bibcode=2008PSSBR.245.1858B}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=mdpi2014&gt;{{cite journal | author = Birkholz, M. | title = Modeling the Shape of Ions in Pyrite-Type Crystals| journal = Crystals | volume = 4 | issue = 3| pages = 390–403 | year = 2014 | doi = 10.3390/cryst4030390}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=ZPB1995a&gt;{{cite journal|author=Birkholz, Mario|title = Crystal-field induced dipoles in heteropolar crystals – I. concept | journal = Z. Phys. B | volume = 96 | issue = 3 | pages = 325–332 | year = 1995 | doi = 10.1007/BF01313054 |bibcode = 1995ZPhyB..96..325B | url=https://www.researchgate.net/publication/227050494}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=Bethe1929&gt;{{cite journal|author= Bethe, Hans|title = Termaufspaltung in Kristallen|journal = Annalen der Physik|volume = 3|issue = 2|pages = 133–208|year = 1929|doi = 10.1002/andp.19293950202|bibcode = 1929AnP...395..133B}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=dong1998&gt;{{cite web|author=Dong Judy|year=1998 |url=http://hypertextbook.com/facts/MichaelPhillip.shtml|title=Diameter of an Atom|publisher=The Physics Factbook|access-date=19. 11. 2007| archive-url= https://web.archive.org/web/20071104160920/http://hypertextbook.com/facts/MichaelPhillip.shtml| archive-date= 4. 11. 2007|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=aca32_5_751&gt;{{cite journal|author = Shannon R.D. |title=Revised effective ionic radii and systematic studies of interatomic distances in halides and chalcogenides|journal=Acta Crystallographica A|year=1976|volume=32 |issue = 5 |pages=751–767|doi=10.1107/S0567739476001551|bibcode = 1976AcCrA..32..751S}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=Ghosh02&gt;{{cite journal | author = Ghosh, D.C.; Biswas, R. | title = Theoretical calculation of Absolute Radii of Atoms and Ions. Part 1. The Atomic Radii | journal = Int. J. Mol. Sci. | volume = 3 |issue= 11 | pages = 87–113 | year = 2002 | doi=10.3390/i3020087}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Zumdahl&quot;&gt;{{cite book|author=Zumdahl Steven S.|year=2002|title=Introductory Chemistry: A Foundation|edition=5|publisher=Houghton Mifflin |url=http://college.hmco.com/chemistry/intro/zumdahl/intro_chemistry/5e/students/protected/periodictables/pt/pt/pt_ar5.html |access-date=5. 2. 2008|isbn=978-0-618-34342-3
|oclc=173081482| archive-url= https://web.archive.org/web/20080304155935/http://college.hmco.com/chemistry/intro/zumdahl/intro_chemistry/5e/students/protected/periodictables/pt/pt/pt_ar5.html| archive-date= 4. 3. 2008|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=audi2003&gt;{{cite journal|author=Audi G.; Wapstra A.H.; Thibault C.|title=The Ame2003 atomic mass evaluation (II)|journal=Nuclear Physics A|year=2003|volume=729|issue=1|pages=337–676|url=http://amdc.in2p3.fr/masstables/Ame2003/Ame2003b.pdf|doi=10.1016/j.nuclphysa.2003.11.003|bibcode=2003NuPhA.729..337A|access-date=10. 6. 2019|archive-date=16. 10. 2005|archive-url=https://web.archive.org/web/20051016185841/http://amdc.in2p3.fr/masstables/Ame2003/Ame2003b.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=nist_wc&gt;{{cite web|url=http://physics.nist.gov/cgi-bin/Compositions/stand_alone.pl?ele=&amp;ascii=html&amp;isotype=some|title=Atomic Weights and Isotopic Compositions for All Elements|publisher=NIST|access-date=4. 1. 2007| archive-url= https://web.archive.org/web/20061231212733/http://physics.nist.gov/cgi-bin/Compositions/stand_alone.pl?ele=&amp;ascii=html&amp;isotype=some| archive-date=31. 12. 2006|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=chieh2001&gt;{{cite web|author=Chieh Chung|date=22. 1. 2001|url=http://www.science.uwaterloo.ca/~cchieh/cact/nuctek/nuclideunstable.html|title=Nuclide Stability|publisher=University of Waterloo|access-date=4. 1. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20070830110015/http://www.science.uwaterloo.ca/~cchieh/cact/nuctek/nuclideunstable.html|archive-date=30. 8. 2007}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=iupac&gt;{{cite book|author=Mills Ian; Cvitaš, Tomislav; Homann, Klaus; Kallay, Nikola; Kuchitsu, Kozo|title=Quantities, Units and Symbols in Physical Chemistry|publisher=IUPAC|location=Oxford|edition=2|year=1993|isbn=978-0-632-03583-0|oclc=27011505|url=https://archive.org/details/quantitiesunitss0000unse/page/70|page=[https://archive.org/details/quantitiesunitss0000unse/page/70 70]}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=CRC&gt;David R. Lide (ur.): ''CRC Handbook'', 83. izd, CRC Press, 2002. {{ISBN|978-0849304835}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=tuli2005&gt;{{cite web|author=Jagdish K. Tuli|date=1. 4. 2005|title=Nuclear Wallet Cards|publisher=Nacionalni centar za nuklearne podatke, Nacionalna laboratorija Brookhaven|url=http://nucleus.iaea.org/CIR/CIR/NuclearWalletCards.html|access-date=16. 4. 2011}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=lidsay20000730&gt;{{cite web|author=Lindsay Don|date=30. 7. 2000|url=http://www.don-lindsay-archive.org/creation/isotope_list.html|title=Radioactives Missing From The Earth|publisher=Don Lindsay Archive|access-date=23. 5. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20070428225550/http://www.don-lindsay-archive.org/creation/isotope_list.html|archive-date=28. 4. 2007|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=dume20030423&gt;{{cite news|author=Dumé Belle|date=23. 4. 2003|title=Bismuth breaks half-life record for alpha decay|publisher=Physics World|url=http://physicsworld.com/cws/article/news/17319|archive-date =14. 12. 2007| archive-url= https://web.archive.org/web/20071214151450/http://physicsworld.com/cws/article/news/17319|access-date=14. 12. 2007|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=weiss20061017&gt;{{cite news|author=Weiss Rick|date=17. 10. 2006|title=Scientists Announce Creation of Atomic Element, the Heaviest Yet|newspaper=Washington Post|url=https://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2006/10/16/AR2006101601083.html|access-date=21. 12. 2007}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=matis2000&gt;{{cite web|author=Matis Howard S.|date=9. 8. 2000|url=http://www.lbl.gov/abc/wallchart/chapters/02/3.html|title=The Isotopes of Hydrogen|website=Guide to the Nuclear Wall Chart|publisher=Nacionalna laboratorija Lawrence Berkeley|access-date=21. 12. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071218153548/http://www.lbl.gov/abc/wallchart/chapters/02/3.html|archive-date=18. 12. 2007|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=s131&gt;{{cite book|author=Sills Alan D.|year=2003|title=Earth Science the Easy Way|publisher=Barron's Educational Series|isbn=978-0-7641-2146-3|oclc=51543743|pages=[https://archive.org/details/earthscienceeasy00alan/page/131 131–134]|url=https://archive.org/details/earthscienceeasy00alan/page/131}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Smirnov&quot;&gt;{{cite book|author=Smirnov Boris M.|year=2003|title=Physics of Atoms and Ions|publisher=Springer|isbn=978-0-387-95550-6|pages=249–272}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=pr79_2_282&gt;{{cite journal|author=Bell R.E.; Elliott L.G.|title=Gamma-Rays from the Reaction H&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;(n,γ)D&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; and the Binding Energy of the Deuteron|url=https://archive.org/details/sim_physical-review_1950-07-15_79_2/page/n34|journal=Physical Review|year=1950|volume=79|issue=2|pages=282–285|doi=10.1103/PhysRev.79.282|bibcode = 1950PhRv...79..282B}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=herter_8&gt;{{cite web|author=Herter Terry |year=2006 |url=http://astrosun2.astro.cornell.edu/academics/courses/astro101/herter/lectures/lec08.htm |title=Lecture 8: The Hydrogen Atom |publisher=Univerzitet Cornell|access-date=14. 2. 2008  |archive-url=https://web.archive.org/web/20120222062433/http://astrosun2.astro.cornell.edu/academics/courses/astro101/herter/lectures/lec08.htm |archive-date=22. 2. 2012}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=manthey2001&gt;{{cite web|author=Manthey David|year=2001|url=http://www.orbitals.com/orb/|title=Atomic Orbitals|publisher=Orbital Central|access-date=21. 1. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080110102801/http://www.orbitals.com/orb/|archive-date=10. 1. 2008|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=Brucat2008&gt;{{cite web|author=Brucat Philip J. |year=2008 |url=http://www.chem.ufl.edu/~itl/2045/lectures/lec_10.html |title=The Quantum Atom |publisher=Univerzitet Floride |access-date=4. 1. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20061207032136/http://www.chem.ufl.edu/~itl/2045/lectures/lec_10.html |archive-date=7. 12. 2006 }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=science157_3784_13&gt;{{cite journal|author=Mulliken Robert S.|title=Spectroscopy, Molecular Orbitals, and Chemical Bonding|url=https://archive.org/details/sim_science_1967-07-07_157_3784/page/12|journal=Science |year=1967|volume=157|issue=3784|pages=13–24|doi=10.1126/science.157.3784.13|pmid=5338306|bibcode = 1967Sci...157...13M}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=ajp63_7_653&gt;{{cite journal|author=Fewell M.P.|title=The atomic nuclide with the highest mean binding energy|journal=American Journal of Physics|year=1995|volume=63|issue=7|pages=653–658|bibcode=1995AmJPh..63..653F|doi=10.1119/1.17828}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Shultis&quot;&gt;{{cite book|author=Shultis J. Kenneth; Faw Richard E.|title=Fundamentals of Nuclear Science and Engineering|year=2002|publisher=CRC Press|isbn=978-0-8247-0834-4|oclc=123346507|pages=10–17}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=makhijani_saleska2001&gt;{{cite web|author=Arjun Makhijani; Saleska, Scott|date=2. 3. 2001|url=http://www.ieer.org/reports/n-basics.html|title=Basics of Nuclear Physics and Fission|publisher=Institute for Energy and Environmental Research|access-date=3. 1. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20070116045217/http://www.ieer.org/reports/n-basics.html|archive-date=16. 1. 2007|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=lbnl20070330&gt;{{cite web|author=uredništvo|date=30. 3. 2007|url=http://www.lbl.gov/abc/Basic.html|title=ABC's of Nuclear Science|publisher=Lawrence Berkeley National Laboratory|access-date=3. 1. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20061205215708/http://www.lbl.gov/abc/Basic.html|archive-date=5. 12. 2006|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=mihos2002&gt;{{cite web|author=Mihos Chris|date=23. 7. 2002|url=http://burro.cwru.edu/Academics/Astr221/StarPhys/coulomb.html|title=Overcoming the Coulomb Barrier|publisher=Case Western Reserve University|access-date=13. 2. 2008|archive-date=12. 9. 2006|archive-url=https://web.archive.org/web/20060912013620/http://burro.cwru.edu/Academics/Astr221/StarPhys/coulomb.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;raymond&quot;&gt;{{cite web|author=Raymond David|date=7. 4. 2006|url=http://physics.nmt.edu/~raymond/classes/ph13xbook/node216.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20021201030437/http://physics.nmt.edu/~raymond/classes/ph13xbook/node216.html  |archive-date=1. 12. 2002 |title=Nuclear Binding Energies |publisher=New Mexico Tech |access-date=3. 1. 2007}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=wenner2007&gt;{{cite web|author=Wenner Jennifer M.|date=10. 10. 2007|url=http://serc.carleton.edu/quantskills/methods/quantlit/RadDecay.html|title=How Does Radioactive Decay Work?|publisher=Carleton College|access-date=9. 1. 2008}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Pfeffer&quot;&gt;{{cite book|author=Pfeffer Jeremy I.; Nir Shlomo|year=2000|title=Modern Physics: An Introductory Text|publisher=Imperial College Press|isbn=978-1-86094-250-1|oclc=45900880|pages=330–336}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Jevremovic&quot;&gt;{{cite book|author=Jevremovic Tatjana|year=2005|title=Nuclear Principles in Engineering|url=https://archive.org/details/nuclearprinciple0000jevr|publisher=Springer|isbn=978-0-387-23284-3|oclc=228384008|page=[https://archive.org/details/nuclearprinciple0000jevr/page/63 63]|language=en}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=pdg2002&gt;{{cite web|author=Particle Data Group|year=2002|url=http://www.particleadventure.org/|title=The Particle Adventure|publisher=Lawrence Berkeley Laboratory|access-date=3. 1. 2007|archive-url= https://web.archive.org/web/20070104075936/http://www.particleadventure.org/| archive-date=4. 1. 2007}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=schombert2006&gt;{{cite web|author=James Schombert|date=18. 4. 2006|url=http://abyss.uoregon.edu/~js/ast123/lectures/lec07.html|title=Elementary Particles|publisher=University of Oregon|access-date=3. 1. 2007|archive-date=30. 8. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110830212645/http://abyss.uoregon.edu/~js/ast123/lectures/lec07.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;MacGregor&quot;&gt;{{cite book|author=MacGregor Malcolm H.|year=1992|title=The Enigmatic Electron|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-521833-6|oclc=223372888|pages=[https://archive.org/details/astronomyencyclo0000unse/page/33 33–37]|url=https://archive.org/details/astronomyencyclo0000unse/page/33}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;2014 CODATA&quot;&gt;Mohr, P.J.; Taylor, B.N.; Newell, D.B. (2014), [http://physics.nist.gov/constants &quot;The 2014 CODATA Recommended Values of the Fundamental Physical Constants&quot;] (Web verzija 7.0). Bazu podataka razvili su J. Baker, M. Douma i S. Kotochigova. (2014). Nacionalni institut za standarde i tehnologiju SAD, Gaithersburg, Maryland 20899.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Woan&quot;&gt;{{cite book|author=Woan Graham|year=2000|title=The Cambridge Handbook of Physics|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-57507-2|oclc=224032426|page=[https://archive.org/details/cambridgehandboo0000woan/page/8 8]|url=https://archive.org/details/cambridgehandboo0000woan/page/8}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Demtröder&quot;&gt;{{cite book|author=Demtröder Wolfgang|year=2002|title=Atoms, Molecules and Photons: An Introduction to Atomic- Molecular- and Quantum Physics|url=https://archive.org/details/atomsmoleculesph0000demt|publisher=Springer|edition=1|isbn=978-3-540-20631-6|oclc=181435713|pages=[https://archive.org/details/atomsmoleculesph0000demt/page/39 39]–42}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=pt50_9_26&gt;{{cite journal|author=Crawford E.; Sime Ruth Lewin; Walker Mark|year=1997|title=A Nobel tale of postwar injustice|url=https://www.researchgate.net/publication/260861491|journal=Physics Today|volume=50|issue=9|pages=26–32|doi=10.1063/1.881933|bibcode = 1997PhT....50i..26C}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=kullander2001&gt;{{cite web|author=Kullander Sven|date=28. 8. 2001|title=Accelerators and Nobel Laureates|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/articles/kullander/|publisher=Nobelova fondacija|access-date=31. 1. 2008}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=npp1990&gt;{{cite web|date=17. 10. 1990|title=The Nobel Prize in Physics 1990|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1990/press.html|publisher=Nobelova fondacija|access-date=31. 1. 2008}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=nature143_3615_239&gt;{{cite journal |author=Meitner Lise; Frisch Otto Robert|year=1939|title=Disintegration of uranium by neutrons: a new type of nuclear reaction|url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_1939-02-11_143_3615/page/238|journal=Nature|volume=143 |issue=3615 |pages=239–240 |doi=10.1038/143239a0 |bibcode = 1939Natur.143..239M}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=schroeder&gt;{{cite web|author=Schroeder M.|title=Lise Meitner – Zur 125. Wiederkehr Ihres Geburtstages|url=http://www.physik3.gwdg.de/~mrs/Vortraege/Lise_Meitner-Vortrag-20031106/|language=de|access-date=4. 6. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20110719034227/http://www.physik3.gwdg.de/~mrs/Vortraege/Lise_Meitner-Vortrag-20031106/|archive-date=19. 7. 2011}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=pm39_6_449&gt;{{cite journal|author=Aston Francis W.|year=1920|title=The constitution of atmospheric neon|journal=Philosophical Magazine|volume=39|issue=6|pages=449–455|doi=10.1080/14786440408636058}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=chadwick1935&gt;{{cite web|author=Chadwick James|date=12. 12. 1935|title=Nobel Lecture: The Neutron and Its Properties|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1935/chadwick-lecture.html|publisher=Nobelova fondacija|access-date=21. 12. 2007}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;CHF&quot;&gt;{{cite web|title=Otto Hahn, Lise Meitner, and Fritz Strassmann|url=https://www.sciencehistory.org/historical-profile/otto-hahn-lise-meitner-and-fritz-strassmann|website=Science History Institute|access-date=20. 3. 2018|date=1. 6. 2016}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=Bowden&gt;{{cite book|author=Bowden Mary Ellen|title=Chemical achievers : the human face of the chemical sciences|date=1997|publisher=Chemical Heritage Foundation|location=Philadelphia, PA|isbn=978-0-941901-12-3|chapter=Otto Hahn, Lise Meitner, and Fritz Strassmann|pages=[https://archive.org/details/chemicalachiever0000bowd/page/76 76–80, 125]|url=https://archive.org/details/chemicalachiever0000bowd/page/76}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=brown2007&gt;{{cite web|author=Brown Kevin|year=2007|url=http://www.mathpages.com/home/kmath538/kmath538.htm|title=The Hydrogen Atom|publisher=MathPages|access-date=21. 12. 2007|archive-date=20. 11. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221120050221/https://www.mathpages.com/home/kmath538/kmath538.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=harrison2000&gt;{{cite web|author=Harrison David M.|year=2000|title=The Development of Quantum Mechanics|url=http://www.upscale.utoronto.ca/GeneralInterest/Harrison/DevelQM/DevelQM.html|publisher=Univerzitet u Torontu|access-date=21. 12. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071225095938/http://www.upscale.utoronto.ca/GeneralInterest/Harrison/DevelQM/DevelQM.html|archive-date=25. 12. 2007|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;chad&quot;&gt;{{cite web|author=Chad Orzel|url=https://www.youtube.com/watch?v=TQKELOE9eY4|title=What is the Heisenberg Uncertainty Principle? |website=TED-Ed|date=16. 9. 2014|via=YouTube}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=fop17_6_575&gt;{{cite journal|author=Scully Marlan O.; Lamb, Willis E.; Barut, Asim|year=1987|title=On the theory of the Stern-Gerlach apparatus|journal=Foundations of Physics|volume=17|issue=6|pages=575–583|doi=10.1007/BF01882788|bibcode = 1987FoPh...17..575S}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=jacs38_4_762&gt;{{cite journal|author=Lewis Gilbert N.|year=1916|title=The Atom and the Molecule|journal=Journal of the American Chemical Society|volume=38|issue=4|pages=762–786|doi=10.1021/ja02261a002}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=jacs41_6_868&gt;{{cite journal|author=Langmuir Irving|year=1919|title=The Arrangement of Electrons in Atoms and Molecules|journal=Journal of the American Chemical Society|volume=41|issue=6|pages=868–934|doi=10.1021/ja02227a002|url=https://zenodo.org/record/1429026}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;scerri&quot;&gt;{{cite book|author=Scerri Eric R.|title=The periodic table: its story and its significance|publisher=Oxford University Press US|year=2007|isbn=978-0-19-530573-9|pages=[https://archive.org/details/periodictableits0000scer/page/205 205–226]|url=https://archive.org/details/periodictableits0000scer/page/205}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=bohr19221211&gt;{{cite web|author=Bohr Niels|date=11. 12. 1922|title=Niels Bohr, The Nobel Prize in Physics 1922, Nobel Lecture|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1922/bohr-lecture.html|publisher=Nobelova fondacija|access-date=16. 2. 2008}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=stern20050516&gt;{{cite web|author=Stern David P.|date=16. 5. 2005|title=The Atomic Nucleus and Bohr's Early Model of the Atom|url=http://www-spof.gsfc.nasa.gov/stargaze/Q5.htm|publisher=NASA/Svemirski centar Goddard|access-date=20. 12. 2007|archive-date=20. 8. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20070820084047/http://www-spof.gsfc.nasa.gov/stargaze/Q5.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Pais&quot;&gt;{{Cite book|author=Pais Abraham|year=1986|location=New York|title=Inward Bound: Of Matter and Forces in the Physical World|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-851971-3|pages=[https://archive.org/details/inwardboundofmat00pais_0/page/228 228–230]|url=https://archive.org/details/inwardboundofmat00pais_0/page/228}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=prsA_89_1_1913&gt;{{cite journal|doi=10.1098/rspa.1913.0057|author=Thomson Joseph John|title=Rays of positive electricity|url=http://web.lemoyne.edu/~giunta/canal.html|series=A|journal=Proceedings of the Royal Society|year=1913|volume=89|issue=607|pages=1–20|bibcode = 1913RSPSA..89....1T}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=npc1921&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/chemistry/laureates/1921/soddy-bio.html|title=Frederick Soddy, The Nobel Prize in Chemistry 1921 |publisher=Nobelova fondacija|access-date=18. 1. 2008}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=pm21_669&gt;{{cite journal|author=Rutherford E.|title=The Scattering of α and β Particles by Matter and the Structure of the Atom|url=http://users.uoa.gr/~pjioannou/mech1/READING/structureatom.pdf|journal=Philosophical Magazine|year=1911|volume=21|pages=669–688|doi=10.1080/14786440508637080|issue=125}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=nobel1096&gt;{{cite web|year=1906|title=J.J. Thomson|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1906/thomson-bio.html|publisher=Nobelova fondacija|access-date=20. 12. 2007}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Thomson&quot;&gt;{{cite journal|author=Thomson J.J.|title=On bodies smaller than atoms|journal=The Popular Science Monthly|volume=|issue= |pages=323–335|date=1. 8. 1901|url=https://books.google.com/?id=3CMDAAAAMBAJ&amp;pg=PA323|doi= |id= |access-date=21. 6. 2009}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=e31_2_50&gt;{{cite journal|author=Patterson G.|year=2007 |title=Jean Perrin and the triumph of the atomic doctrine|url=https://archive.org/details/sim_endeavour_2007-06_31_2/page/50|journal=Endeavour|volume=31|issue=2|pages=50–53|doi=10.1016/j.endeavour.2007.05.003|pmid=17602746}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=adp322_8_549&gt;{{cite journal|author=Einstein Albert|year=1905|title=Über die von der molekularkinetischen Theorie der Wärme geforderte Bewegung von in ruhenden Flüssigkeiten suspendierten Teilchen|journal=Annalen der Physik|volume=322|issue=8|pages=549–560|language=de|url=http://www.zbp.univie.ac.at/dokumente/einstein2.pdf|doi=10.1002/andp.19053220806|access-date=4. 2. 2007|bibcode=1905AnP...322..549E|archive-date=18. 7. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20070718202731/http://www.zbp.univie.ac.at/dokumente/einstein2.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=lee_hoon1995&gt;{{cite web|author=Lee Y.K.; Hoon, K.|year=1995|title=Brownian Motion|url=http://www.doc.ic.ac.uk/~nd/surprise_95/journal/vol4/ykl/report.html|publisher=Imperial College|access-date=18. 12. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071218061408/http://www.doc.ic.ac.uk/~nd/surprise_95/journal/vol4/ykl/report.html|archive-date=18. 12. 2007|url-status=dead|access-date=20. 5. 2019}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;mazorobert2002&quot;&gt;{{cite book|author=Mazo Robert M.|year=2002|title=Brownian Motion: Fluctuations, Dynamics, and Applications|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-851567-8|oclc=48753074|pages=1–7}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name = &quot;Dalton_1803_paper&quot;&gt;Dalton, John. &quot;[http://web.lemoyne.edu/~GIUNTA/dalton52.html On the Absorption of Gases by Water and Other Liquids]&quot;, u ''Memoirs of the Literary and Philosophical Society of Manchester''. 1803. Pristupljeno 29. augusta 2007.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;From AtomosToAtom&quot;&gt;{{cite book|author=Andrew G. van Melsen |year=1952 |title=From Atomos to Atom |isbn= 978-0-486-49584-2 |publisher=Dover Publications |location=Mineola, NY}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;CohenLefebvre2017&quot;&gt;{{cite book|editor=Cohen Henri; Lefebvre Claire|title=Handbook of Categorization in Cognitive Science|year=2017|publisher=Elsevier|location=Amsterdam, Holandija|isbn=978-0-08-101107-2|page=427|edition=2|url=https://books.google.com/?id=zIrCDQAAQBAJ&amp;pg=PA427&amp;dq=Leucippus+Democritus+atom#v=onepage&amp;q=Leucippus%20Democritus%20atom&amp;f=false|ref=harv}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;GraftonMostSettis2010&quot;&gt;{{cite book|author=Pyle Andrew|year=2010|chapter=Atoms and Atomism|title=The Classical Tradition|chapter-url=https://books.google.com/books?id=LbqF8z2bq3sC&amp;q=Epicurus#v=snippet&amp;q=Atoms&amp;f=false|editor=Grafton Anthony; Most Glenn W.; Settis Salvatore|publisher=The Belknap Press of Harvard University Press|location=Cambridge, Massachusetts and London|isbn=978-0-674-03572-0|pages=103–104|ref=harv}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Pullman&quot;&gt;{{cite book|author=Pullman Bernard|title=The Atom in the History of Human Thought|year=1998|publisher=Oxford University Press|location=Oxford, Engleska|isbn=978-0-19-515040-7|pages=31–33|url=https://books.google.com/?id=IQs5hur-BpgC&amp;pg=PA56&amp;dq=Leucippus+Democritus+atom#v=onepage&amp;q=Leucippus%20Democritus%20atom&amp;f=false|ref=harv}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Kenny2004&quot;&gt;{{cite book|author=Kenny Anthony|year=2004|title=Ancient Philosophy|url=https://books.google.com/?id=cpYUDAAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Anthony+Kenny+Ancient+Philosophy#v=onepage&amp;q=Democritus&amp;f=false|series=A New History of Western Philosophy|volume=1|location=Oxford, Engleska|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-875273-8|pages=26–28|ref=harv}}&lt;/ref&gt;
}}
{{HemijaPortal}}
{{FizikaPortal}}
{{Commonscat|Atoms}}
{{Normativna kontrola}}
{{Elementarne čestice}}
{{Istaknuti članak}}

[[Kategorija:Hemija]]
[[Kategorija:Atomi]]</text>
      <sha1>kneg26oafm2vzp9pr5j46tloucioei5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alija Isaković</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1795</id>
    <revision>
      <id>3940624</id>
      <parentid>3939283</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T04:01:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940624</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9395" sha1="6b0kj5gjqtxysbzooisyebeb2ezqy80" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                    = Alija Isaković
| slika                  = Alija_Isaković.jpg
| alt_slike              =
| opis                   =
| ime_pri_rođenju        =
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja|1932.|1|15}}
| mjesto_rođenja         = [[Stolac]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| datum_smrti            = {{Datum smrti i godine|1997.|3|14|1932.|1|15}}
| mjesto_smrti           = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| nacionalnost           = [[Bošnjaci|Bošnjak]]
| druga_imena            =
| zanimanje              = pisac, historičar
| godine_aktivnosti      =
| poznat_po              =
| značajni_radovi        = ''Pravopis bosanskoga jezika''
}}
'''Alija Isaković''' (Bitunja kod Stoca, 15. januar 1932 – [[Sarajevo]], 14. mart 1997)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://data.bnf.fr/12044344/alija_isakovic/|title=Alija Isaković (1932-1997) - Auteur - Ressources de la Bibliothèque nationale de France|website=data.bnf.fr|language=fr|access-date=27. 11. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://magazinplus.eu/alija-isakovic-knjizevnik-i-mislilac/|title=Alija Isaković, književnik i mislilac {{!}} Magazin Plus|website=magazinplus.eu|language=bs-BA|access-date=27. 11. 2018}}&lt;/ref&gt; bio je [[Bošnjaci|bošnjački]] romansijer, pripovjedač, radio-dramski, televizijski i dramski pisac, putopisac, aforist, leksikograf i historičar jezika i književnosti.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.oslobodjenje.ba/o2/kultura/knjizevnost/knjizevna-vecer-posvecena-djelu-alije-isakovica|title= Književna večer posvećena djelu Alije Isakovića |last=Šimić |first=Angelina |work= [[Oslobođenje]] |access-date=27. 11. 2018}}&lt;/ref&gt; Jedna je od najznačajnijih ličnosti u procesima afirmiranja i etabliranja kako bosanskohercegovačke ideje tako i bošnjačke književnosti.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Kodrić|first=Sanjin|url=https://www.worldcat.org/oclc/1154352104|title=Bošnjačka i bosanskohercegovačka književnost: književnoteorijski i književnohistorijski aspekti određenja književne prakse u Bosni i Hercegovini|date=2018|isbn=978-9958-27-463-3|location=Sarajevo|oclc=1154352104}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Osnovnu i srednju školu pohađao je u Bitunji, [[Stolac|Stocu]], [[Zagreb]]u, [[Crikvenica|Crikvenici]], [[Pančevo|Pančevu]] i [[Beograd]]u, a Filozofski fakultet, Odsjek za jugoslavensku književnost i srpskohrvatski jezik, u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Bio je geološki tehničar, prospektor uranija, TV-scenarist, urednik časopisa ''Život'', urednik edicije &quot;Kulturno naslijeđe Bosne i Hercegovine&quot; u sarajevskoj &quot;Svjetlosti&quot;. Priredio je više djela Muslimanskih pisaca i posebno prvu antologiju Muslimanske književnosti ''Biserje'' 1972, prvi izbor bosanskohercegovačkih putopisaca ''Hodoljublje'' 1973, zbornik radova ''Hasanaginica, 1774-1974'', [[anegdota|anegdote]] Nasrudina-hodže 1984, te sa Hadžemom Hajdarevićem izbor iz časopisa ''Behar'' 1900-1911. Nagrađivan je za prozno i dramsko stvaralaštvo. Isaković je djelaovao na dva područja:

*kao antologičar i publicist, Alija Isaković je doprinio reafirmaciji mnogih bošnjačkih pisaca i marginaliziranoj i potiskivanoj bošnjačkoj tradiciji pisane riječi. Pisao i publicirao u antologije i studije poput ''Biserja (izbor iz muslimanske književnosti)'' i ''O &quot;nacionaliziranju&quot; Muslimana – 101 godina afirmiranja i negiranja nacionalnog identiteta Muslimana'', u čemu je utro putove buđenju i osvješćivanju nacionalnoga bića Bošnjaka.
*kao leksikograf, Isaković je nezaobilazan u oblikovanju [[bosanski jezik|bosanskog jezika]]. Njegovi rječnici, ''Rječnik karakteristične leksike u bosanskome jeziku'',&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://worldcat.org/identities/lccn-n82211268/|title=Alija Isaković|last=|first=|date=|website=|publisher=|access-date=27. 10. 2026}}&lt;/ref&gt; (Sarajevo, 1993) i ''Rječnik bosanskoga jezika'' (Sarajevo, 1995), prekretnice su u bošnjačkoj leksikografiji.

=== Rat u Bosni ===
Tokom rata u Bosni 1990-ih, Isaković je bio jedan od govornika na [[Prvi bošnjački sabor|Prvom bošnjačkom saboru]] – jednom od najvažnijih događaja u modernoj političkoj historiji Bošnjaka – održanom u opkoljenom Sarajevu od 27. do 28. septembra 1993.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://balkans.aljazeera.net/vijesti/ovozemaljski-obraz-alije-isakovica|title=Ovozemaljski obraz Alije Isakovića|date=24. 3. 2012|publisher=Balkans.AlJazeera|accessdate=16. 8. 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Bougarel|first1=Xavier|url=https://books.google.com/books?id=M8MXvQmuCAEC&amp;q=alija+isakovic+1997&amp;pg=PA177|title=The New Bosnian Mosaic; Page 177|last2=Helms|first2=Elissa|last3=Duijzings|first3=Gerlachlus|year=2007|isbn=9780754645634|accessdate=16. 8. 2013}}&lt;/ref&gt;

== Djela ==
* ''Sunce o desno rame'', roman, Matica srpska, Novi Sad, 1963.
* ''Semafor'', pripovijetke, &quot;Veselin Masleša&quot;, Sarajevo, 1966.
* ''Prednost imaju koji ulaze, &quot;Svjetlost&quot;, Sarajevo, 1971.
* ''Građa za bibliografiju muslimanske književnosti 1883–1971'',&lt;ref&gt;{{Cite book |url=https://books.google.ba/books/about/Gra%C4%91a_za_bibliografiju_muslimanske_knji.html?id=lSMyuQEACAAJ&amp;redir_esc=y |title= Građa za bibliografiju muslimanske književnosti 1883–1971 |last=Isaković |first= Alija|date=1972|language=en}}&lt;/ref&gt;
&lt;!-- * ''Život'', XXI/1972, 4, 437-467; 5-6, 571-605; --&gt;
* ''Biserje'' (izbor iz muslimanske književnosti), &quot;Stvarnost&quot;, Zagreb, 1972, str. 453-518.
* ''Hodoljublje (izbor bosanskohercegovačkog putopisa i građa za bibliografiju 1842–1970'') , &quot;Svjetlost&quot;, Sarajevo, 1973, str. 516-538.
* ''Bibliografija radova o Hasanaginici 1774–1974, Hasanaginica 1774–1974'', &quot;Svjetlost&quot;, Sarajevo, 1975.
* ''Taj čovjek'', pripovijetke, &quot;Prva književna komuna&quot;, Mostar, 1975.
* ''Krajnosti'', drame, (To, Generalijum, Kraljevski sudbeni stol), Drame, &quot;Svjetlost&quot;, Sarajevo, 1981.
* ''Hasanaginica'', drama, Sarajevo, 1982.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Kozlica|first=Amra|title=Hasanaginica, oral ballad in the dramatic creation as the example of dramatic texts of Alija Isakovic and Nijaz Alispahic (Hasanaginica usmena balada u dramskom stvaralastvu na primjeru dramskih tekstova Alije Isakovica i Nijaza Alispahica)|url=http://www.academia.edu/30106706/Hasanaginica_oral_ballad_in_the_dramatic_creation_as_the_example_of_dramatic_texts_of_Alija_Isakovic_and_Nijaz_Alispahic_Hasanaginica_usmena_balada_u_dramskom_stvaralastvu_na_primjeru_dramskih_tekstova_Alije_Isakovica_i_Nijaza_Alispahica_|language=en}}&lt;/ref&gt;
* ''Jednom'', putopisi, Prva književna komuna, Mostar, 1987.
* ''Sunce o desno rame'', roman, pripovjetke, &quot;Svjetlost&quot;, Sarajevo, 1984/85. (Savremena književnost naroda i narodnosti Bosne i Hercegovine, knj. 35)
* ''Pobuna materije'', roman, &quot;Svjetlost&quot;, Sarajevo, 1985.
* ''Neminovnosti. Baština. Kritika.'' &quot;Univerzal&quot;, Tuzla, 1987.
* ''Lijeve priče'', &quot;Svjetlost&quot;, Sarajevo, 1990. (priređena djela)
* ''Avdo Karabegović Hasanbegov: Izabrane pjesme'', &quot;Zora&quot;, Zagreb, 1967.
* ''Biserje, Izbor iz muslimanske književnosti,'' &quot;Stvarnost&quot;, Zagreb, 1972.&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://trove.nla.gov.au/version/25436020|title=Biserje: izbor iz muslimanske književnosti|last=Isaković|first=Alija|last2=Isaković|first2=Alija|date=1972|publisher= Stvarnost|language=Croatian}}&lt;/ref&gt;
* ''Hodoljublje, Izbor iz bosansko-hercegovačkog putopisa (1842–1970)'', Svjetlost, Sarajevo, 1973.
* ''Edhem Mulabdić: Izabrana djela. Knjiga I-II,'' &quot;Svjetlost&quot;, Sarajevo, 1974.
* ''Hasanaginica'', 1774–1974, prepjevi, varijante, studije, bibliografija, &quot;Svjetlost&quot;, Sarajevo, 1975.
* ''Hasanaginica'' (Hasanagaino) 1774–1974, Esperanto ligo Bosnio Hercegovino, Sarajevo, 1975.
* ''Osman - Aziz (Osman Nuri Hadžić i Ivan Milićević): Izabrana djela, Knjiga I-II'', Svjetlost, Sarajevo, 1980.
* ''Nasrudin Hodža, Anegdote'', &quot;Svjetlost&quot;, Sarajevo, 1984; drugo izdanje 1986.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://library.foi.hr/m3/kd1.php?B=20&amp;sqlx=26353&amp;ser=&amp;sqlid=20&amp;sqlnivo=&amp;css=&amp;H=&amp;U=N|title=Metelgrad - Skupni katalog OPAC|website=library.foi.hr|access-date=27. 11. 2018}}&lt;/ref&gt;
* ''Ahmed Muradbegović: Izabrana djela, Knjiga I-III'', &quot;Svjetlost&quot;, Sarajevo, 1987.
* ''O &quot;nacionaliziranju&quot; muslimana. 101 godina afirmiranje i negiranja nacionalnog identiteta Muslimana'', &quot;Globus&quot;, Zagreb, 1990.
* ''Biserje, Izbor iz muslimanske književnosti'', drugo, prošireno izdanje, &quot;Otokar Keršovani&quot;, Opatija, 1990.
*''Rječnik karakteristične leksike u bosanskome jeziku''&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.nytimes.com/1993/12/26/world/balkan-conflicts-are-uncoupling-serbo-croatian.html?pagewanted=3 |title=Balkan Conflicts Are Uncoupling Serbo-Croatian |publisher=NYTimes |date=26. 12. 1993 |accessdate=16. 8. 2013}}&lt;/ref&gt; (1993)
* ''Rječnik bosankog jezika'' (Sarajevo, 1995)

==Nagrade==
* '''1976''' - [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva]];

== Reference ==
{{Refspisak|}}

== Vanjski linkovi ==
{{Wikicitat|Alija Isaković}}
* https://web.archive.org/web/20220128125321/http://www.bhrt.ba/bhr1-emisije/knjiga-sedmice/alija-isakovic-biserje/

{{DEFAULTSORT:Isaković, Alija}}
[[Kategorija:Rođeni 1932.]]
[[Kategorija:Umrli 1997.]]
[[Kategorija:Biografije, Stolac]]
[[Kategorija:Jugoslavenski pisci]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]]
[[Kategorija:Bošnjački književnici]]
[[Kategorija:Članovi P.E.N. Centra Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Dobitnici Nagrade Društva pisaca Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]]</text>
      <sha1>6b0kj5gjqtxysbzooisyebeb2ezqy80</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Angola</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3002</id>
    <revision>
      <id>3940655</id>
      <parentid>3903504</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T05:29:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940655</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="91280" sha1="8l731mdalat4fewd6xp5dfkexehr2wr" xml:space="preserve">{{Infokutija država/igralište2
| izvorno_ime                    = República de Angola
| zvanično_ime                   = Republika Angola
| ime_genitiv                    = Angole
| zastava                        = Flag of Angola.svg
| grb                            = Emblem of Angola.svg
| uzrečica                       = {{Unbulleted list|''Virtus Unita Fortior'' {{malo|(latinski)}}|{{malo|({{jez-bs|&quot;Moć je jača kada je ujedinjena&quot;}})}}}}
| himna                          = &quot;[[Angola Avante]]&quot;&lt;br/&gt;({{jez-bs|&quot;Naprijed Angola&quot;}})
| karta                          = LocationAngola.svg
| glavni_grad                    = [[Luanda]]
| glavni_grad_koordinate         = {{Coord|8|50|S|13|20|E|type:city}}
| najveći_grad                   = [[Luanda]]
| službeni_jezik                 = [[portugalski jezik|portugalski]]&lt;ref name=&quot;INE Angola&quot;&gt;[http://aiangola.com/wp-content/uploads/2016/03/Publicação-Resultados-Definitivos-Censo-Geral-2014_Versão-22032016_DEFINITIVA-18H17.pdf 2014 population census (INE Angola)] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160506013702/http://aiangola.com/wp-content/uploads/2016/03/Publica%C3%A7%C3%A3o-Resultados-Definitivos-Censo-Geral-2014_Vers%C3%A3o-22032016_DEFINITIVA-18H17.pdf|date=6. 5. 2016}}&lt;/ref&gt; kao i &lt;br&gt;
{{Plainlist|
* [[Umbundu (jezik)|Umbundu]]
* [[Kimbundu]]
* [[Kikongo]]
* [[Chokwe]]
* [[Nyaneka]]
* [[Ngangela]]
* [[Fiote]]
* [[Oshivambo]]
* [[Muhumbi]]
* [[Luvale]]
}}
| etničke_grupe                  = {{Plainlist|
* [[Ovimbundu]] 37%.{{sfn|Harenberg|1998|p=40}}
* [[Ambundu]] 25%
* [[Bakongo]] 13%
* ostali Afrikanci 21%
* [[Mestiço]] 2%
* [[Kinezi]] 1%
* Evropljani 1%
}}
| državno_uređenje               = [[Unitarna država|Unitarna]] [[Sistem dominantne partije|jednopartijski dominirana]] [[Predsjednički sistem|predsjednička]] [[republika|ustavna republika]]
| vrsta_prve_vlasti              = [[Predsjednik Angole|Predsjednik]]
| vladar_prva_vlast              = [[João Lourenço]]
| vrsta_druge_vlasti             = [[Premijer Angole|Premijer]]
| vladar_druga_vlast             = [[Bornito De Sousa]]
| nezavisnost                    = od [[Portugal]]a, pod [[Narodna Republika Angola|komunističkom vlašću]]
| nezavisnost_priznato           = 11. novembar 1975.
| površina                       = 1.246.700
| po_površini_na_svijetu         = 22.
| procenat_vode                  = neznatno
| stanovnika                     = 25.789.024&lt;ref name=&quot;INE Angola&quot;/&gt;
| stanovnika_godina              = 2014
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 47.
| gustoća                        = 20,69
| po_broju_gustoće_na_svijetu    = 157.
| bdp_ukupno                     = $208,034&amp;nbsp;milijardi&lt;ref name=imf2&gt;{{cite web|url=https://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2018/01/weodata/weorept.aspx?pr.x=90&amp;pr.y=17&amp;sy=2018&amp;ey=2023&amp;scsm=1&amp;ssd=1&amp;sort=country&amp;ds=.&amp;br=1&amp;c=512%2C946%2C914%2C137%2C612%2C546%2C614%2C962%2C311%2C674%2C213%2C676%2C911%2C548%2C193%2C556%2C122%2C678%2C912%2C181%2C313%2C867%2C419%2C682%2C513%2C684%2C316%2C273%2C913%2C868%2C124%2C921%2C339%2C948%2C638%2C943%2C514%2C686%2C218%2C688%2C963%2C518%2C616%2C728%2C223%2C836%2C516%2C558%2C918%2C138%2C748%2C196%2C618%2C278%2C624%2C692%2C522%2C694%2C622%2C142%2C156%2C449%2C626%2C564%2C628%2C565%2C228%2C283%2C924%2C853%2C233%2C288%2C632%2C293%2C636%2C566%2C634%2C964%2C238%2C182%2C662%2C359%2C960%2C453%2C423%2C968%2C935%2C922%2C128%2C714%2C611%2C862%2C321%2C135%2C243%2C716%2C248%2C456%2C469%2C722%2C253%2C942%2C642%2C718%2C643%2C724%2C939%2C576%2C644%2C936%2C819%2C961%2C172%2C813%2C132%2C726%2C646%2C199%2C648%2C733%2C915%2C184%2C134%2C524%2C652%2C361%2C174%2C362%2C328%2C364%2C258%2C732%2C656%2C366%2C654%2C734%2C336%2C144%2C263%2C146%2C268%2C463%2C532%2C528%2C944%2C923%2C176%2C738%2C534%2C578%2C536%2C537%2C429%2C742%2C433%2C866%2C178%2C369%2C436%2C744%2C136%2C186%2C343%2C925%2C158%2C869%2C439%2C746%2C916%2C926%2C664%2C466%2C826%2C112%2C542%2C111%2C967%2C298%2C443%2C927%2C917%2C846%2C544%2C299%2C941%2C582%2C446%2C474%2C666%2C754%2C668%2C698%2C672&amp;s=PPPGDP%2CPPPPC&amp;grp=0&amp;a=|title=Report for Selected Countries and Subjects: Angola|publisher=[[Međunarodni monetarni fond]]}}&lt;/ref&gt;
| bdp_godina                     = 2019
| po_broju_bdp_na_svijetu        = 64.
| bdp_per_capita                 = $6.850&lt;ref name=imf2/&gt;
| hdi                            = 0,574
| hdi_godina                     = 2018
| hdi_nivo                       = srednji nivo
| po_broju_hdi_na_svijetu        = 149.
| gini                           = 51,3
| gini_godina                    = 2018
| po_broju_gini_na_svijetu       =
| valuta                         = [[Angolska kwanza]] ([[ISO 4217|AOA]])
| vremenska_zona                 = [[UTC]] +1 ([[Zapadnoafričko vrijeme|WAT]])
| najviša_tačka_ime              = [[Morro do Moco]]
| najviša_tačka_metara           = 2620
| najveće_jezero_ime             =
| najveće_jezero_površina        =
| najveća_rijeka_ime             =
| najveća_rijeka_dužina          =
| internetski_nastavak           = [[.ao]]
| pozivni_broj                   = +244
| auto-oznaka                    = ANG
| ISO 3166                       = [[ISO 3166-2:AO|AO]], AGO, 024
| komentar                       =
|}}
'''Angola''', službeno '''Republika Angola''' ({{lang-pt|República de Angola}}, na jezicima [[kimbundu]], [[Umbundu (jezik)|umbundu]] i [[kikongo]]: ''Ngola'') država&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/place/Angola|title=Angola {{!}} History, Capital, Flag, Map, Population, Language, &amp; Religion {{!}} Britannica|website=www.britannica.com|language=en|access-date=2. 7. 2023}}&lt;/ref&gt; je u jugozapadnoj Africi koja graniči na istoku sa [[Demokratska Republika Kongo|DR Kongom]] sa dužinom granice od 2.646&amp;nbsp;km, na sjeveru sa [[Republika Kongo|Republikom Kongo]] (231&amp;nbsp;km) i [[Zambija|Zambijom]] (1.065&amp;nbsp;km), a na jugu sa [[Namibija|Namibijom]] (1.427&amp;nbsp;km). Površina Angole je 1.246.700&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Glavni grad države je [[Luanda]]. Članica je [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]], [[OPEC]]-a, [[Afrička unija|Afričke Unije]], [[Zajednica država portugalskog govornog područja|Zajednice država portugalskog govornog područja]] i [[Južnoafrička razvojna zajednica|Južnoafričke razvojne zajednice]]. [[Multietnička država|Multietnička je država]] s 25,8 miliona stanovnika, koji su pripadnici raznih plemenskih grupa, običaja i tradicija. Kultura u državi odražava vijekove portugalske vladavine u obliku dominantnog [[Portugalski jezik|portugalskog jezika]] i [[Katoličanstvo|katoličke crkve]]. Nakon dugotrajne borbe s kolonijalistima, nezavisnost je ostvarena 1975. nakon što je osnovana [[Narodna Republika Angola]], [[Marksizam-Lenjinizam|marksističko-leninjistička]] jednopartijska država koju su podržavali [[Sovjetski Savez]] i [[Kuba]]. Vrlo brzo nakon toga izbio je [[Građanski rat u Angoli|građanski rat]] između vladajućeg [[MPLA|Narodnog pokreta za oslobođenje Angole]] (MPLA) i [[UNITA|Nacionalne unije za potpunu nezavisnost Angole]] (UNITA) koju su podržavali [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjene Države]] i [[Apartheid|aparthejdska]] [[Južnoafrička Republika]], koji je trajao do 2002. Država je nakon završetka rata postala relativno stabilna unitarna konstitutivna republika.

== Etimologija ==
Ime Angola potiče od titule ''Ngola'' kraljeva [[Kraljevstvo Ndongo|Kraljevstva Ndonga]], vazalne države [[Kraljevstvo Kongo|Kraljevstva Kongo]], koje se nalazilo istočno od današnjeg glavnog grada Luande. Ovo područje oko Luande zadobilo je današnje ime dolaskom portugalskog moreplovca [[Diogo São|Dioga Sãoa]] 1483. na obalu rijeke Kongo, području koje je pripadalo Kraljevstvu Kongo. U 16. stoljeću su Portugalci na obali podigli kameni križ ([[Padrão]]) i time označili pripadnost Portugalu, a 1575. osnivaju grad Luandu.{{sfn|Harenberg|1998|p=42}} Naziv se u 17. stoljeću proširio na područje oko grada [[Benguela]], a u 19. stoljeću na cijelo portugalsko kolonijalno područje.

== Historija ==
{{Glavni|Historija Angole}}

Sadašnja teritorija Angole bila je naseljena još od [[paleolit]]a. Nacionalna država nastala je kao rezultat [[Portugalska kolonizacija Angole|portugalske kolonizacije]], koja je započela na priobalnim naseljima osnovanim u 16. vijeku. Portugalci su postepeno naseljevali i unutrašnjost zemlje, ali su im se opirale grupe kao što su [[Cuamato]], [[Kwanyama]] i [[Mbunda]].

=== Rane migracije i političke jedinice ===
[[Datoteka:Jean Roy de Congo.jpg|lijevo|150p|mini|[[Kralj João I]], kralj [[Kraljevstvo Kongo|Kraljevstva Kongo]]]]Područje današnje Angole je bilo pretežno naseljeno nomadskim plemenima [[Khoi]] i [[San (pleme)|San]]. Protjerali su ih plemena [[Bantu]], koja su dolazila sa sjevera 1. milenija p. n. e, a većina ih je došla sa područja današnje sjeverozapadne [[Nigerija|Nigerije]] i južnog [[Niger]]a.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Miler|first=Josep|title=Kings and Kinsmen: Early Mbundu States in Angola|url=https://archive.org/details/kingskinsmenearl0000mill|publisher=Ithaca: Cornell University Press|year=1979|isbn=978-0198227045|location=|pages=[https://archive.org/details/kingskinsmenearl0000mill/page/55 55]-56.}}&lt;/ref&gt;

Ustanovljen je veliki broj političkih jedinica od kojih je bila najpoznatija [[Kraljevstvo Kongo]] koje se je prostiralo sjeverno sve do današnje [[Demokratska Republika Kongo|Demokratske Republike Kongo]], [[Republika Kongo|Republike Kongo]] i [[Gabon]]a. Kraljevstvo je uspostavilo [[Trgovački put|trgovačke puteve]] sa ostalim gradskim državama i civilizacijama uzduž obale jugozapadne i zapadne Afrike i čak sa [[Veliki Zimbabve|Velikim Zimbabveom]] i [[Kraljevstvo Mutapa|Kraljevstvom Mutapa]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bbc.co.uk/worldservice/specials/1624_story_of_africa/page45.shtml|title=BBC World Service {{!}} The Story of Africa|last=|first=|date=24. 5. 2010|website=www.bbc.co.uk|publisher=|access-date=9. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;

=== Portugalska kolonizacija ===
{{Glavni|Kolonijalna historija Angole|Portugalska Angola}}
Portugalski istraživač [[Diogo Cão]] stigao je na područje današnje Angole 1484. godine.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Baynes|first=T.S.|title=Angola|publisher=|year=1878|isbn=|location=|pages=45}}&lt;/ref&gt; Portugalci su ustanovili svoju primarnu trgovačku postaju u [[Soyo|Soyi]], što je danas najsjeverniji grad u Angoli. [[Paulo Dias de Novais]] osnovao je današnji glavni grad Angole São Paulo de Loanda ([[Luanda]]) 1575. sa 100 porodica doseljenika i 400 vojnika. Kolonijalisti su ustanovili nekoliko drugih naselja, tvrđava i trgovačkih postaja uzduž obale Angole uglavnom trgujući angolskim robovima za plantaže u Brazilu. Lokalni trgovci robova pružali su velik broj robova [[Portugalsko kolonijalno carstvo|Portugalskom carstvu]],&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Fleisch|first=Axel|title=Angola: Slave Trade, Abolition of|publisher=Routledge|year=2004|isbn=1-57958-245-1|location=|pages=131-133}}&lt;/ref&gt; obično u zamjenu za robu proizvedenoj u [[Evropa|Evropi]].&lt;ref&gt;{{Cite book|last=|first=|title=Angola in the Eighteenth Century: Slave trading in the 1700s|publisher=|year=2006|isbn=0739716069|location=|pages=}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=|first=|date=30. 5. 2016|title=The History of Brazil–Africa Relations|url=http://siteresources.worldbank.org/AFRICAEXT/Resources/africa-brazil-bridging-chapter2.pdf|journal=World Bank|doi=|access-date=9. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;

Ovakav način trgovine robovima preko Atlantika nastavio se sve do [[Nezavisnost Brazila|nezavisnosti Brazila]] 1820-ih.

Unatoč teritorijalnim pretenzijama Portugala u Angoli, njegova kontrola nad većim dijelom države bila je minimalna. U 16. stoljeću Portugal je preuzeo kontrolu nad obalom kroz niz sporazuma i ratova.

Život evropskih kolonijalista bio je težak, a napredak spor. [[John Iliffe (historičar)|John Iliffe]] napominje: &quot;Portugalski zapisi o Angoli iz 16. stoljeća pokazuju da se velika glad odvijala u prosjeku svakih 17 godina; u pratnji pandemije, ona bi mogla ubiti jednu trećinu ili pola stanovništva uništavajući demografski rast novih generacija te prisiljavajući kolonijaliste da se vrate u riječne doline.&quot;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Iliffe|first=John|title=Africans: the history of a continent|url=https://archive.org/details/africanshistoryo0000ilif_e7r2|publisher=Cambridge University Press|year=1996|isbn=0-521-68297-5|location=|pages=[https://archive.org/details/africanshistoryo0000ilif_e7r2/page/68 68]}}&lt;/ref&gt;

Tokom [[Špansko-portugalski ratovi|špansko-portugalskih ratova]], [[Nizozemska zapadnoindijska kompanija]] okupirala je [[Luanda|Luandu]] 1641. kako bi sa domorodcima izvršila napad na portugalske posjede na drugim mjestima.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Cellelo|first=Thomas|title=Angola, a Country Study. Area Handbook Series (Third ed.)|publisher=|year=1991|isbn=978-0160308444|location=|pages=14-26.}}&lt;/ref&gt; Osvajanje [[Pungo Andongo|Pungo Andonge]] 1671. bilo je posljednje veće širenje Portugala iz [[Luanda|Luande]] jer pokušaji osvajanja Konga 1670. i Matambe 1681. nisu uspjeli. Kolonijalna naselja su se proširila sve do unutrašnjosti Benguele. Zbog niza političkih previranja početkom 1800-ih, Portugal se je polako pripremao za veliku aneksiju angolske teritorije. Trgovina robovima je ukinuta u Angoli 1836. a 1854. kolonijalna vlada je oslobodila sve robove. Četiri godine kasnije, naprednija administracija ukinula je robovlasništvo u potpunosti. Međutim, te su odbredbe ostale većinom neprovedive.

Sredinom 19. stoljeća, Portugal je proširio svoju vlast istočno sve do [[Kongo (rijeka)|rijeke Kongo]] i južno do [[Mossâmedes]]a. U ovom periodu, Portugalci su naišli na različite oblike oružanog otpora raznih naroda u Angoli.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=See|first=René Pélissier|title=Résistance et revoltes en Angola, (1845-1941)|publisher=|year=1977|isbn=|location=78630 Orgeval, Francuska|pages=}}&lt;/ref&gt; [[Berlinska konferencija]] je 1884. do 1885. postavila granice kolonije, razgraničivši portugalsko osvojeno zemljište u Angoli. Mnogi detalji su ostali neriješeni do 1920-ih. Trgovina između Portugala i njegovih afričkih teritorija također se naglo povećala kao rezultat zaštitnih tarifa, što je dovelo do povećanog razvoja i vala novih portugalskih doseljenika.

=== Nezavisnost ===
{{Glavni|Angolski rat za nezavisnost}}{{Glavni|Portugalski kolonijalni ratovi}}
[[Datoteka:Luanda,desfilemilitar (cropped).jpg|thumb|lijevo|[[Portugalske oružane snage]] marširaju u Luandi tokom portugalskih kolonijalnih ratova (1961-74).]]
Prema kolonijalnom zakonu, crnim Angolcima je bilo zabranjeno da osnivaju političke stranke ili sindikate.&lt;ref name=Okoth&gt;{{cite book|last=Okoth|first=Assa|title=A History of Africa: African nationalism and the de-colonisation process|date=2006|pages=143–147|publisher=East African Educational Publishers|location=Nairobi|isbn=9966-25-358-0}}&lt;/ref&gt; Prvi nacionalistički pokreti pojavili su se tek nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], a na čelu im je bila zapadno urbanizirana urbana klasa na portugalskom jeziku, koja je uključivala mnogo mješanaca (mestiça).&lt;ref name=&quot;Dowden&quot;&gt;{{cite book| author = Dowden, Richard| title = Africa: Altered States, Ordinary Miracles| year = 2010| pages = [https://archive.org/details/africaalteredsta00rich/page/207 207–208]| publisher = Portobello Books| location = London| isbn = 978-1-58648-753-9| url = https://archive.org/details/africaalteredsta00rich/page/207}}&lt;/ref&gt; Tokom ranih 1960-ih pridružila su im se i druga udruženja koja su proizišla iz ad hoc radnog aktivizma radnika iz ruralnih krajeva.&lt;ref name=Okoth/&gt; Odbijanje Portugala da se pozabavi povećanim angolskim zahtjevima za [[samoopredjeljenje]]m, izazvalo je oružani sukob, koji je izbio 1961. [[Pobuna u distriktu Baixa de Cassanje|pobunom u distriktu Baixa de Cassanje]] i postepeno se razvio u dugotrajni rat za nezavisnost koji je trajao narednih dvanaest godina.&lt;ref name=&quot;Cornwell&quot;&gt;{{cite web
|title=The War of Independence|last=Cornwell|first=Richard|url=http://www.issafrica.org/pubs/books/Angola/4cornwell.pdf|archive-url=https://web.archive.org/web/20150221015144/http://www.issafrica.org/pubs/books/Angola/4cornwell.pdf|url-status=dead|archive-date=21. 2. 2015|location=Pretoria|publisher=Institute for Security Studies|date=1. 11. 2000|access-date=20. 2. 2015}}&lt;/ref&gt; Tokom sukoba, tri borbena nacionalistička pokreta sa vlastitim partizanskim gerilskim krilima pojavila su se iz borbi između portugalske vlade i lokalnih snaga, koju je u različitom stepenu podržavala [[Komunistička partija Portugala]].&lt;ref name=&quot;Dowden&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Stockwell&quot;&gt;{{cite book|title=In Search Of Enemies|last=Stockwell|first=John|location=London|publisher=Futura Publications Limited|year=1979|origyear=1978|isbn=978-0393009262|pages=44–45}}&lt;/ref&gt;

[[Nacionalni front za oslobođenje Angole]] (FNLA) regrutovao je izbjeglice iz redova naroda [[Bakongo]] u [[Zair]]u.&lt;ref name=&quot;Hanlon&quot;&gt;{{cite book|title=Beggar Your Neighbours: Apartheid Power in Southern Africa|url=https://archive.org/details/beggaryourneighb00hanl|url-access=registration|last=Hanlon|first=Joseph|location=Bloomington|publisher=Indiana University Press|date=1986|isbn=978-0253331311|page=[https://archive.org/details/beggaryourneighb00hanl/page/155 155]}}&lt;/ref&gt; Koristeći posebno povoljne političke okolnosti u [[Kinshasa|Léopoldvilleu]], a posebno zajedničku granicu sa Zairom, angolski politički prognanici uspjeli su izgraditi bazu moći među velikom emigracijskom zajednicom iz srodnih porodica, klanova i tradicija. Ljudi s obje strane granice govorili su međusobno razumljivim dijalektima i uživali u zajedničkim vezama s historijskim [[Kongo kraljevstvo]]m. Kao stranci, kvalificirani Angolci nisu mogli iskoristiti program državnog zapošljavanja [[Mobutu Sese Seko]], a neki su pronašli posao kao posrednici za vlasnike raznih odsutnih privatnih pothvata. Migranti su na kraju osnovali FNLA s namjerom preuzimanja političke vlasti nakon njihovog predviđenog povratka u Angolu.&lt;ref name=&quot;Chabal&quot;&gt;{{cite book|title=A History of Postcolonial Lusophone Africa|url=https://archive.org/details/historyofpostcol0000chab|last=Chabal|first=Patrick|location=Bloomington|publisher=Indiana University Press|date=2002|isbn=978-0253215659|page=[https://archive.org/details/historyofpostcol0000chab/page/n163 142]}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:FNLA1973.jpg|thumb|right|Pripadnici Nacionalnog fronta za oslobođenje Angole na vojnoj obuci 1973.]]
Gerilsku inicijativu Ovimbundu protiv Portugalaca u središnjoj Angoli iz 1966. predvodili su [[Jonas Savimbi]] i Nacionalna unija za potpunu nezavisnost Angole ([[UNITA]]).&lt;ref name=&quot;Hanlon&quot;/&gt; Ova organizacija bila je hendikepirana zbog svoje geografske udaljenosti od granica prijateljskih zemalja, etničke podjele naroda Ovimbundu i izolacije seljaka na evropskim plantažama u kojima su imali malo prilika za mobilizaciju.&lt;ref name=&quot;Chabal&quot;/&gt;

Tokom kasnih 1950-ih, uspon [[Marksizam|marksističko]]-[[lenjinizam|lenjinističkog]] narodnog pokreta za oslobođenje Angole ([[MPLA]]) na istoku i brežuljcima Dembos sjeverno od Luande dobio je poseban značaj. Osnovana kao koalicioni pokret otpora [[Komunistička partija Angole|Komunističke partije Angole]],&lt;ref name=&quot;Cornwell&quot;/&gt; rukovodstvo organizacije bilo je pretežno sastavljeno od pripadnika naroda [[Ambundu]] i privlačilo je uglavnom radnike iz javnog sektora u Luandi. Iako su i MPLA i njeni takmaci prihvatili materijalnu pomoć od [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] ili [[Narodna republika Kina|Narodne Republike Kine]], SSSR se zalagao za snažne antiimperijalističke stavove i otvoreno je kritizirao [[Sjedinjene Države]] i njenu podršku Portugalu.&lt;ref name=&quot;Stockwell&quot;/&gt; To mu je omogućilo da osvoji važno mjesto na diplomatskom frontu, tražeći podršku nesvrstanih vlada u: [[Maroko|Maroku]], [[Gana|Gani]], [[Gvineja|Gvineji]], [[Mali]]ju i [[Ujedinjena Arapska Republika|Ujedinjenoj Arapskoj Republici]].

MPLA je pokušala svoje sjedište iz [[Conakry]]ja premjestiti u Léopoldville u oktobru 1961. obnovivši napore za stvaranje zajedničkog fronta s FNLA, tada poznatim kao Savez angolskih naroda (UPA) i njegovim vođom [[Holden Roberto|Holdenom Robertom]]. Roberto je odbio ponudu. Kad je MPLA prvi put pokušala ubaciti svoje pobunjenike u Angolu, kadrovi su postavili zasjede i uništili partizane UPA po nalogu Roberta - postavivši presedan za gorke frakcijske sukobe koji će kasnije uzrokovati [[angolski građanski rat]].&lt;ref name=&quot;Cornwell&quot;/&gt;

=== Građanski rat u Angoli ===
{{Glavni|Građanski rat u Angoli}}
[[Datoteka:President MPLA, heer Neto door Den Uyl ontvangen premier Den Uyl en A Neto (r), Bestanddeelnr 927-8518 (cropped).jpg|thumb|lijevo|upright|[[Agostinho Neto]], prvi predsjednik Angole.]]
Tokom rata za nezavisnost, tri suparnička nacionalistička pokreta bila su ozbiljno otežana političkim i vojnim frakcionaštvom, kao i njihovom nesposobnošću da ujedine gerilske napore protiv Portugalaca. Između 1961. i 1975. MPLA, UNITA i FNLA natjecali su se za utjecaj kod stanovništva Angole i međunarodne zajednice. [[Sovjetski Savez]] i [[Kuba]] postali su posebno naklonjeni MPLA i opskrbljivali su ovu organizaciju oružjem, municijom, novcem i vojnom obukom.&lt;ref name=Rothschild1/&gt; Oni su također podržali militante UNITA dok nije postalo jasno da su potonji nepomirljivo sukobljeni s MPLA.&lt;ref name=Revolution&gt;{{cite book|last=Domínguez|first=Jorge|title=To Make a World Safe for Revolution: Cuba's Foreign Policy|url=https://archive.org/details/tomakeworldsafef0000domi|date=1989|pages=[https://archive.org/details/tomakeworldsafef0000domi/page/131 131]–133|publisher=Harvard University Press|location=Cambridge|isbn=978-0674893252}}&lt;/ref&gt;

Kolaps portugalske vlade [[Estado Novo (Portugal)|Estado Novo]] nakon [[Revolucija karanfila|revolucije karanfila]] 1974. obustavio je sve portugalske vojne aktivnosti u Africi i posredovanje o prekidu vatre do pregovora o nezavisnosti Angole.&lt;ref name=Rothschild1/&gt; Ohrabreni iz [[Organizacija afričkog jedinstva|Organizacije afričkog jedinstva]], Holden Roberto, Jonas Savimbi i predsjedavajući MPLA [[Agostinho Neto]] sastali su se u [[Mombasa|Mombasi]] početkom januara 1975. i složili se da osnuju koalicijsku vladu. To je ratifikovano [[Alvorski sporazum|Alvorskim sporazumom]] kasnije tog mjeseca, kojim su zahtijevani opći izbori i određen datum nezavisnosti zemlje 11. novembar 1975. Sve tri frakcije su, međutim, nastavile primirje iskorištavajući postupno povlačenje Portugala kako bi preuzele različite strateške položaje, stekle više oružja i povećale svoje vojne snage. Brz priliv oružja iz brojnih vanjskih izvora, posebno Sovjetskog Saveza i Sjedinjenih Država, kao i povećanja napetosti između nacionalističkih stranaka podstakli su novo izbijanje neprijateljstava.&lt;ref name=&quot;WS&quot;&gt;Weigert, Stephen (2011). Angola: A Modern Military History. Basingstoke: Palgrave-Macmillan. pp. 56–65. ISBN 978-0230117778&lt;/ref&gt;. Uz prešutnu američku i zairsku podršku, FNLA je započela razmještanje velikog broja svojih vojnika u sjevernoj Angoli u pokušaju da stekne vojnu nadmoćnost. U međuvremenu, MPLA je započela kontrolu Luande, tradicionalnog uporišta [[Ambundu]] naroda.&lt;ref name=Rothschild1&gt;{{cite book|last=Rothschild|first=Donald|title=Managing Ethnic Conflict in Africa: Pressures and Incentives for Cooperation|url=https://archive.org/details/managingethnicco0000roth|date=1997|pages=[https://archive.org/details/managingethnicco0000roth/page/115 115]–120|publisher=The Brookings Institution|location=Washington|isbn=978-0815775935}}&lt;/ref&gt; Sporadično nasilje je izbilo u Luandi u narednih nekoliko mjeseci nakon što je FNLA napala snage MPLA u martu 1975. Borbe su se pojačale uličnim sukobima u aprilu i maju, a UNITA se uključila nakon što je u junu više od dvije stotina njenih pripadnika masakrirali vojnici MPLA.&lt;ref name=&quot;WS&quot;/&gt; Povećanje sovjetske isporuke oružja MPLA utjecalo je na odluku [[Centralna obavještajna agencija|Centralne obavještajne agencije]] da također pruži značajnu prikrivenu pomoć FNLA i UNITA.
[[Datoteka:Cuban PT-76 Angola.JPG|thumb|desno|Kubanski tenk na ulicama Luande, 1976.]]
U augustu 1975. MPLA je zatražila izravnu pomoć od Sovjetskog Saveza u obliku kopnenih trupa.&lt;ref name=Vanneman&gt;{{cite book|last=Vanneman|first=Peter|title=Soviet Strategy in Southern Africa: Gorbachev's Pragmatic Approach|url=https://archive.org/details/sovietstrategyin00vann|url-access=registration|date=1990|pages=[https://archive.org/details/sovietstrategyin00vann/page/48 48–49]|publisher=Hoover Institution Press|location=Stanford|isbn=978-0817989026}}&lt;/ref&gt; Sovjeti su odbili, nudeći da pošalju savjetnike, ali ne i vojnike. Međutim, Kuba je bila susretljivija pa je krajem septembra dopremila gotovo pet stotina borbenog osoblja u Angolu, zajedno sa sofisticiranim oružjem i zalihama.&lt;ref name=Revolution/&gt; Do nezavisnosti, u zemlji je bilo preko hiljadu kubanskih vojnika, koji su bili opskrbljivani masivnim zračnim mostom izvedenim sovjetskim avionima.&lt;ref name=Vanneman/&gt; Nagomilavanjem kubanske i sovjetske vojne pomoći omogućilo je MPLA da otjera svoje protivnike iz Luande i spriječi vojnu intervenciju zairskih i južnoafričkih trupa, koje su se rasporedile u zakašnjelom pokušaju pomoći FNLA i UNITA.&lt;ref name=&quot;WS&quot;/&gt; FNLA je bila uglavnom uništena, iako je UNITA uspjela povući svoje civilne dužnosnike i miliciju iz Luande, te potražiti utočište u južnim provincijama.&lt;ref name=Rothschild1/&gt; Odatle je Savimbi nastavio sa odlučnim pobunjeničkim pohodima protiv MPLA.&lt;ref name=Vanneman/&gt;

Između 1975. i 1991., MPLA je sprovela ekonomski i politički sistem zasnovan na principima [[Naučni socijalizam|naučnog socijalizma]], koji je
objedinjavao [[Planska ekonomija|plansku ekonomiju]] i [[Marksizam-lenjinizam|marksističko-lenjinističku]] [[Jednopartijska država|jednopartijsku državu]]. Političko rukovodstvo Angole je krenulo u ambiciozni program nacionalizacije, a domaći privatni sektor je u suštini bio ukinut. Preduzeća u privatnom vlasništvu su nacionalizirana i uklopljena u jedan kišobran državnih preduzeća poznatih kao ''Unidades Economas Estatais'' (UEE). Prema MPLA, Angola je doživjela značajan stepen moderne [[Industrijalizacija|industrijalizacije]].&lt;ref name=Arming&gt;{{cite book|last=Ferreira|first=Manuel|editor-last1=Brauer|editor-first1=Jurgen|editor-last2=Dunne|editor-first2=J. Paul|title=Arming the South: The Economics of Military Expenditure, Arms Production and Arms Trade in Developing Countries|date=2002|publisher=Palgrave-Macmillan|location=Basingstoke|isbn=978-0-230-50125-6|pages=251–255}}&lt;/ref&gt; Međutim, [[korupcija]] i ucjenjivanje su se također povećali, a kao posljedica toga javni resursi su ili neefikasno dodijeljivani ili su ih službenici jednostavno pronevjerili radi ličnog bogaćenja.&lt;ref name=SSG1&gt;{{cite book|last=Akongdit|first=Addis Ababa Othow|title=Impact of Political Stability on Economic Development: Case of South Sudan|date=2013|pages=74–75|publisher=AuthorHouse Ltd, Publishers|location=Bloomington|isbn=978-1491876442}}&lt;/ref&gt; Godine 1977. vladajuća stranka preživjela je pokušaj državnog udara ''Komunističke organizacije Angole'' (OCA) orijentirane na [[Maoizam|maoiste]], koji je potisnut nakon niza krvavih političkih čistki u kojima je stradalo hiljade pristalica OCA.

MPLA je napustila svoju bivšu marksističku [[Ideologija|ideologiju]] na trećem partijskom kongresu 1990. i proglasila [[Socijaldemokratija|socijaldemokratiju]] svojom novom političkom platformom.&lt;ref name=Tucker1&gt;{{cite book|last=Tucker|first=Spencer|title=Encyclopedia of Insurgency and Counterinsurgency: A New Era of Modern Warfare|url=https://archive.org/details/isbn_9781610692793|date=2013|pages=[https://archive.org/details/isbn_9781610692793/page/374 374]–375|publisher=ABC-CLIO Ltd, Publishers|location=Santa Barbara|isbn=978-1610692793}}&lt;/ref&gt; Angola je nakon toga postala član [[Međunarodni monetarni fond|Međunarodnog monetarnog fonda]], a ograničenja tržišne ekonomije smanjena su i u pokušaju privlačenja stranih ulaganja. Do maja 1991. postignut je mirovni sporazum sa UNITA-om, (Bicesse sporazum), kojim su zakazani novi [[Opći izbori u Angoli 1992.|opći izbori za septembar 1992.]] Kad je MPLA osigurala veliku izbornu pobjedu, UNITA se protivila rezultatima predsjedničkog i zakonodavnog broja glasova i vratila se ratnim dejstvima.&lt;ref name=Tordoff1&gt;{{cite book|last=Tordoff|first=William|title=Government and Politics in Africa|url=https://archive.org/details/governmentpoliti0000tord_v6j3|edition=Third|date=1997|pages=[https://archive.org/details/governmentpoliti0000tord_v6j3/page/97 97]–98|publisher=Palgrave-Macmillan|location=Basingstoke|isbn=978-0333694749}}&lt;/ref&gt; Nakon izbora  dogodio se [[Masakr na Noć vještica]] od 30. oktobra do 1. novembra, gdje su snage MPLA ubile hiljade pristalica UNITA.&lt;ref&gt;{{cite book|last=W. James|first=Martin|year=2004|title=Historical Dictionary of Angola|url=https://archive.org/details/historicaldictio0000jame|pages=[https://archive.org/details/historicaldictio0000jame/page/160 161]–162|publisher=Rowman &amp; Littlefield|isbn=978-1538111239}}&lt;/ref&gt;
=== Angola u 21. vijeku ===
[[Datoteka:Porto de Luanda - Angola 2015.jpg|thumb|250px|desno|Luanda doživljava široku urbanu obnovu i preuređenje u 21. stoljeću, poduprtom u velikoj mjeri dobitima od naftne i dijamantske industrije.]]
{{Glavni|Angola u 21. vijeku}}
Dana 22. marta 2002. Jonas Savimbi ubijen je tokom oružane akcije protiv vladinih trupa. UNITA i MPLA ubrzo su postigli primirje, pri čemu je UNITA odustala od oružanog krila i preuzela ulogu velike opozicione stranke. Iako se politička situacija u zemlji počela stabilizirati, redovni demokratski procesi nisu prevladavali sve do izbora u Angoli 2008. i 2012. te donošenja novog ustava 2010. godine. Posljedica ovakve situacije je to da su svi ojačali preovlađujući sistem dominantnih stranaka.

Početkom 21. vijeka Angola se suočavala sa ozbiljnom humanitarnom krizom, koja je posljedica dugotrajnog rata, mnogobrojnih minskih polja, stalnih političkih (i u mnogo manjem broju) vojnih aktivnosti u korist nezavisnosti [[Enklava i eksklava|eksklave]] [[Cabinda (provincija)|Cabinde]] (izvedenih u kontekstu dugotrajnog [[Sukob u Cabindi|sukoba u Cabindi]] sa [[Front za oslobođenje enklave Cabinda|Frontom za oslobođenje enklave Cabinda]] - FLEC). Dok se većina interno raseljenih stanovnika ove zemlje nastanila oko glavnog grada u četvrtima poznatim
pod nazivom &quot;musseques&quot;, opća situacija za Angolance ostaje očajna.&lt;ref&gt;Lari (2004), Human Rights Watch (2005)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;For an overall analysis see Ricardo Soares de Oliveira, Magnificent and Beggar Land: Angola since the Civil War, London: Hurst, 2015&lt;/ref&gt;

Suša iz 2016. izazvala je najgoru prehrambenu krizu u [[Južna Afrika (regija)|Južnoj Africi]] u zadnjih 25 godina, a pogodila je 1,4 miliona ljudi u sedam od 18 provincija Angole. Cijene hrane su porasle, a akutna stopa pothranjenosti se udvostručila, pri čemu je pogođeno više od 95.000 djece.

Godine 2017. [[José Eduardo dos Santos]] odstupio je s dužnosti predsjednika Angole nakon 38 godina vladavine, a mirnim putem ga je naslijediom [[João Lourenço]], lični izabranik dos Santosa.

== Vlada ==
Vladavina u Angoli sastoji se od tri grane vlasti: izvršne, zakonodavne i sudske. Izvršnu vlast vlasti čine [[Spisak predsjednika Angole|predsjednik]], potpredsjednici i [[Vijeće ministara Angole|Vijeće ministara]].

Zakonodavna grana sastoji se od jednopartijskog zakonodavnog tijela s 220 sjedišta, [[Nacionalna skupština Angole|Nacionalne skupštine Angole]], izabrane iz pokrajinskih i nacionalnih zajednica. Decenijama se u predsjedništvu koncentrisala politička moć.

Nakon 38 godina vladavine, 2017. [[José Eduardo Dos Santos]] odstupio je od vođstva vodstva [[MPLA]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bloomberg.com/news/articles/2017-02-03/angola-ruling-party-names-joao-lourenco-presidential-candidate|title=Bloomberg - Are you a robot?|last=|first=|date=|website=bloomberg.com|publisher=|access-date=17. 5. 2020|archive-date=7. 4. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170407015106/https://www.bloomberg.com/news/articles/2017-02-03/angola-ruling-party-names-joao-lourenco-presidential-candidate|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; Lider pobjedničke stranke na parlamentarnim izborima u augustu 2017. postaje sljedeći predsjednik Angole. MPLA je izabrala bivšeg ministra obrane [[João Lourenço]] za Santosovog izabranog nasljednika.

U onome što je opisano kao politička čistka kako bi učvrstila svoju moć i smanjila utjecaj porodice Dos Santos, Lourenço je otpustio šefa nacionalne policije, Ambrósia de Lemosa i šefa obavještajne službe, Apolinária Joséa Pereira. Obojica se smatraju saveznicima bivšeg predsjednika Dos Santosa. Također je uklonio Isabel Dos Santos, kćer bivšeg predsjednika, sa čelnog mjesta državne naftne kompanije u zemlji [[Sonangol]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bbc.com/news/world-africa-42003016|title=Isabel Dos Santos sacked from Angola state oil firm - BBC News|date=18. 11. 2017|website=web.archive.org|access-date=17. 5. 2020|archive-date=18. 11. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171118031625/http://www.bbc.com/news/world-africa-42003016|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;

== Političke podjele ==
[[Datoteka:Angola Provinces numbered 300px.png|mini|desno|250p|Administrativna podjela Angole na pokrajine]]
{{Glavni|Pokrajine Angole|Okruzi Angole|Općine Angole}}
Angola je administrativno podijeljena na 18 [[Pokrajine Angole|pokrajina]] ({{pt|províncias}}), 162 [[Okruzi Angole|okruga]] ({{pt|municípios}}) i 559 [[Općine Angole|općina]] ({{pt|comunas}}).&lt;ref name=&quot;acd&quot;&gt;{{cite web|url=http://aiangola.com/wp-content/uploads/2016/03/Publica%C3%A7%C3%A3o-Resultados-Definitivos-Censo-Geral-2014_Vers%C3%A3o-22032016_DEFINITIVA-18H17.pdf|format=pdf|title=Resultados Resultados Definitivos do Recenseamento Geral da População e da Habitação de Angola 2014|publisher=Instituto Nacional de Estatística|date=mart 2016|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20160506013702/http://aiangola.com/wp-content/uploads/2016/03/Publica%C3%A7%C3%A3o-Resultados-Definitivos-Censo-Geral-2014_Vers%C3%A3o-22032016_DEFINITIVA-18H17.pdf|archive-date=6. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;

== Geografija ==
{{Glavni|Geografija Angole}}
{{Karta sa gradovima Angole}}
Angola se nalazi na zapadnoj obali [[Atlantski okean|Atlantskog okeana]] u [[Srednja Afrika|Srednjoj Africi]] između [[Namibija|Namibije]] i [[Republika Kongo|Republike Kongo]], a također graniči sa [[Demokratska Republika Kongo|Demokratskom Republikom Kongo]] i [[Zambija|Zambijom]] na istoku. Prostire se na području između 4° 22′ i 18° 02′ južne geografske širine, te između 11° 41′ i 24° 05′ istočne geografske dužine. Zemlja je podijeljena na neplodni obalni pojas koji se prostire do [[Namibija|Namibije]] pa sve do [[Luanda|Luande]], vlažnu unutarnju visoravan na jugu i jugoistoku i tropsku šumu na sjeveru. Rijeka [[Zambezi]] i nekoliko pritoka [[Kongo (rijeka)|rijeke Kongo]] izviru u Angoli. Većina angolskih rijeka izvire na Visoravni [[Bié (visoravav)|Bié]], gdje se nalazi i najviši vrh [[Môco]] sa 2619&amp;nbsp;m. Veće rijeke su [[Cuanza]], [[Cuango]], [[Cubango]] i [[Cunene]].

=== Klima ===
Iako smještena u [[Tropska zona|tropskoj zoni]] s, klima u Angoli je nekarakteristična zbog utjecaja tri faktora:
* [[Benguelska struja]], hladna morska struja koja se kreće duž južnog dijela obale, tako da je česta pojava magle;
* Reljef unutrašnjosti zemlje
* Utjecaj pustinje [[Namib]] na jugozapadu

Klima u Angoli ima dvije sezone: kišnu od novembra do aprila i sušnu, sa nižim temperaturama, poznatu kao ''Cacimbo.'' Iako obalni dio ima veći nivo padavina koji se kreće od sjevera prema jugu od 800&amp;nbsp;mm do 50 &amp;nbsp;mm sa prosječnim temperaturama od 23&amp;nbsp;°C. Klimatska zona u unutrašnjosti može se podijeliti na sljedeće:
* Sjeverna zona, veće količine padavina i veće temperature.
* Centralni plato, sušna sezona i prosječne temperature od oko 19&amp;nbsp;°C
* Južna, zbog blizine pustinje [[Kalahari]] vrlo visoke stope tempereturne oscilacije i utjecaj tropskog zraka.&lt;ref&gt;{{Cite book|author=Mulenga, Henry Mubanga|title=Southern African climate anomalies, summer rainfall and the Angola low|publisher=University of Cape Town|year=1999|series=PhD Dissertation|oclc=85939351}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Jury|first=M. R.|last2=Matari|first2=E.|last3=Matitu|first3=M.|year=2008|title=Equatorial African climate teleconnections|journal=Theoretical and Applied Climatology|volume=95|issue=3-4|pages=407–416|bibcode=2009ThApC..95..407J|doi=10.1007/s00704-008-0018-4}}&lt;/ref&gt;

=== Hidrologija ===
[[Datoteka:Clima Angola Catchments.png|mini|Klimatske zone sa glavnim riječnim slivovima]]
Većina vodene mase Angole je u [[Visoravan|visoravni]] [[Bié (visoravan)|Bié]], te se tu Angola dijeli na pet riječnih [[sliv]]ova: Dva najveća su slivovi rijeke [[Kongo (rijerka)|Kongo]] i [[Zambezi]], koji zauzimaju oko 40% ukupne površine države. Slivovi rijeka [[Okavango]] i [[Cuanza]] zauzimaju oko 12%, rijeka [[Kunene (rijeka)|Kunene]] 8%, dok je [[Oshana sistem]] sliv na jugu zemlje. Ostalih 20% su male i kratke rijeke u priobalju Atlantskog okeana.&lt;ref&gt;{{cite web| url = https://www.riob.org/IMG/pdf/AWRB_Source_Book.pdf| title = On Africa’s River Basin Organisation - Source Book| last = | first = | date = | website = riob.org| publisher = | access-date = 24. 5. 2020| language = en| archive-date = 15. 2. 2021| archive-url = https://web.archive.org/web/20210215182442/https://www.riob.org/IMG/pdf/AWRB_Source_Book.pdf| url-status = dead}}&lt;/ref&gt; Najveće jezero je [[Dilolo]], koje se nalazi u pokrajini [[Moxico (pokrajina)|Moxico]] na nadmorskoj visini 1086&amp;nbsp;m površine oko 18,9&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://www.geonames.org/876297/lago%20dilolo.html| title = Lago Dilolo| last = | first = | date = | website = www.geonames.org |publisher = | access-date = 7. 6. 2020 | language = en}}&lt;/ref&gt;

=== Flora i fauna ===
==== Flora ====
Vegetacija Angole je raznolika i određena je klimom; Na sjeveru se nalaze [[Tropi|tropske]] [[Kišna šuma|kišne šume]], a na području [[Cabinda (pokrajina)|Cabinde]], pa sve do središta zemlje prostiru se [[Savana|savane]] sa drvećem, te suhe savane, u kojim uglavnom rastu biljke [[Rod (biologija)|roda]] [[Euphorbia]], [[Akacija]] i [[baobab]]a ([[Drvo majmunskog kruha]]). U graničnom dijelu prema [[Namibija|Namibiji]] u području jugozapadne obale Atlanskog okeana su uglavnom [[Pustinja|pustinje]]. U tom području raste i [[endem]]ska bijka [[velvičija]].

==== Fauna ====
Životinjski svijet je raznolik i u Angoli se mogu sresti [[slon]]ovi, [[nilski konj]]i, [[gepard]]i, [[gnu]], [[noj]]evi, [[Nosorog|nosorozi]] i [[Zebra|zebre]]. Širenje poljoprivrednog zemljišta, ekološke poslijedice ratnih razaranja, kao i trgovina [[Slonovača|slonovačom]], ugrožavaju ekološki sistem i opstanak mnogih vrsta životinja.&lt;ref&gt;{{cite web | url = https://www.angop.ao/angola/pt_pt/noticias/ambiente/2019/1/6/Angola-aumenta-areas-conservacao-ambiental-terrestre,98b6003a-c597-4bce-9447-09c9e2dd298d.html | title = Angola aumenta áreas de conservação ambiental terrestre| last = | first = | date =6. 2. 2019 | website = angop.ao| publisher = | access-date = 24. 5. 2020| language = pt}}&lt;/ref&gt;

=== Nacionalni parkovi ===
{{Glavni|Nacionalni parkovi Angole}}
Angola ima 13 zaštićenih prirodnih područja od čega su devet [[nacionalni park]]ovi, a četiri su [[rezervat]]i. Ukupna površina ovih područja je 162.642&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, ili 12,6% povšine zemlje.

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;float:left; font-size: 90%;&quot;
! Nacionalni&lt;br&gt;park !! Portugalsko &lt;br&gt;ime !! Okrug !! Pokrajina !! Površina &lt;br&gt;(km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;) !! Osnovan
|-
| [[Nacionalni park Kameia|Kameia]] || ''Parque Nacional da Cameia'' || [[Cameia]], [[Luena (Angola)|Luena]] || [[Moxico (pokrajina)|Moxico]] ||style=&quot;text-align:right;&quot;| 14.450 ||style=&quot;text-align:right;&quot;| 1935.
|-
| [[Nacionalni park Iona|Iona]] || ''Parque Nacional de lona'' || [[Iona (Angola)|Iona]] || [[Namibe (pokrajina)|Namibe]] ||style=&quot;text-align:right;&quot;| 15.150 ||style=&quot;text-align:right;&quot;| 1937.
|-
| [[Nacionalni park Quiçama|Quiçama]] || ''Parque Nacional da Quissama'' || [[Quiçama]] || [[Luanda (pokrajina)|Luanda]] ||style=&quot;text-align:right;&quot;| 9.600 ||style=&quot;text-align:right;&quot;| 1938.
|-
| [[Nacionalni park Cangandala|Cangandala]] || ''Parque Nacional da Cangandala'' || [[Cangandala]] || [[Malanje (pokrajina)|Malanje]] ||style=&quot;text-align:right;&quot;| 630 ||style=&quot;text-align:right;&quot;| 1963.
|-
| [[Nacionalni park Bicuar|Bicuar]] || ''Parque Nacional do Bicuar'' || [[Matala (Angola)|Matala]], [[Quipungo]] || [[Huíla (pokrajina)|Huíla]]|| style=&quot;text-align:right;&quot;| 7.900 ||style=&quot;text-align:right;&quot;| 1938.
|-
| [[Nacionalni park Mupa|Mupa]] || ''Parque Nacional da Mupa'' || [[Cuvelai]], [[Ombadja]] || [[Cunene (pokrajina)|Cunene]] ||style=&quot;text-align:right;&quot;| 6.600 ||style=&quot;text-align:right;&quot;| 1938.
|-
| [[Nacionalni park Mavinga|Mavinga]] || ''Parque Nacional da Mavinga'' || ? || [[Cuando Cubango (pokrajina)|Cuando Cubango]] ||style=&quot;text-align:right;&quot;| 46.072 ||style=&quot;text-align:right;&quot;| 2011.
|-
| [[Nacionalni park Luengue-Luiana|Luengue-Luiana]] || ''Parque Nacional do Luengue-Luiana'' || ? || [[Cuando Cubango (pokrajina)|Cuando Cubango]] ||style=&quot;text-align:right;&quot;| 22.610 ||style=&quot;text-align:right;&quot;| 2011.
|-
| [[Nacionalni park Maiombe|Maiombe]] || ''Parque Nacional do Maiombe'' || ? || [[Cabinda (pokrajina)|Cabinda]] ||style=&quot;text-align:right;&quot;| 1.930 ||style=&quot;text-align:right;&quot;| 2011.
|}
{{clear}}

== Privreda ==
Sa [[Bruto domaći proizvod|Bruto domaćim proizvodom]] (BDP) od 95,8 milijardi američkih dolara 2016. godine&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2017/01/weodata/index.aspx |title=World Economic Outlook Database April 2017 |access-date= 14. 6. 2020|language=en}}&lt;/ref&gt; Angola je nakon [[Južnoafrička Republika|Južnoafričke Republike]] i [[Nigerija|Nigerije]] treća privreda [[Supsaharska Afrika|Supsaharske Afrike]].&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://www.zeit.de/2011/40/Angola| title = Dubai in Afrika| last = | first = | date = 29. 9. 2011| website = zeit.de| publisher = [[Die Zeit]]| access-date = 14. 6. 2020| language = de}}&lt;/ref&gt; Istovremeno većina stanovništa živi u siromaštvu. U istoj godini BDP po stanovniku iznosio je 3.502 $ čime je Angola bila 120-a na svijetu od ukupno 200 država.&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://www.auswaertiges-amt.de/DE/Aussenpolitik/Laender/Laenderinfos/01-Nodes_Uebersichtsseiten/Angola_node.html| title = Auswärtiges Amt – Angola- Übersicht| last = | first = | date =| website = auswaertiges-amt.de| publisher = | access-date = 14. 6. 2020| language = de}}&lt;/ref&gt; Po procjeni [[Međunarodni monetarni fond|Međunarodnog monetarnog fonda]] iz 2019, Angola je sa 105,902 milijardi dolara BDP bila rangirana na 63-em mjestu.&lt;ref&gt;{{cite web | url = https://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2019/02/weodata/weorept.aspx?sy=2017&amp;ey=2018&amp;scsm=1&amp;ssd=1&amp;sort=country&amp;ds=.&amp;br=1&amp;pr1.x=27&amp;pr1.y=13&amp;c=512,668,914,672,612,946,614,137,311,546,213,674,911,676,314,548,193,556,122,678,912,181,313,867,419,682,513,684,316,273,913,868,124,921,339,948,638,943,514,686,218,688,963,518,616,728,223,836,516,558,918,138,748,196,618,278,624,692,522,694,622,962,156,142,626,449,628,564,228,565,924,283,233,853,632,288,636,293,634,566,238,964,662,182,960,359,423,453,935,968,128,922,611,714,321,862,243,135,248,716,469,456,253,722,642,942,643,718,939,724,734,576,644,936,819,961,172,813,132,726,646,199,648,733,915,184,134,524,652,361,174,362,328,364,258,732,656,366,654,144,336,146,263,463,268,528,532,923,944,738,176,578,534,537,536,742,429,866,433,369,178,744,436,186,136,925,343,869,158,746,439,926,916,466,664,112,826,111,542,298,967,927,443,846,917,299,544,582,941,474,446,754,666,698&amp;s=NGDPD&amp;grp=0&amp;a=| title = BDP (Nominal) na IMF World Economic Outlook| last = | first = | date = 29. 9. 2011| website = imf.org| publisher = | access-date = 14. 6. 2020| language = en}}&lt;/ref&gt;

Angola ima velike [[Mineralni izvor|mineralne]] i [[Nafta|naftne]] rezerve i njena ekonomija je jedna od brzorastućih u svijetu. Standard življenja ostaje nizak za većinu stanovništa, uz nisku [[Životna dob|životnu dob]] i visok [[mortalitet]] kod [[Novorođenče|novorođenčadi]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2102rank.html|title=Life expectancy at birth|year=2014|work=World Fact Book|publisher=United States Central Intelligence Agency|archive-url=https://web.archive.org/web/20160120024054/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2102rank.html|archive-date=20. 1. 2016|url-status=dead|access-date=4. 3. 2010}}&lt;/ref&gt; Prati ga i nejednak ekonomski rast.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.hrw.org/report/2010/04/13/transparency-and-accountability-angola|title=Transparency and Accountability in Angola|website=Human Rights Watch|archive-url=https://web.archive.org/web/20151006051053/http://www.hrw.org/report/2010/04/13/transparency-and-accountability-angola|archive-date=6. 10. 2015|url-status=live|access-date=1. 4. 2016}}&lt;/ref&gt; Mala i srednja preduzeća mogu se osnovati za izgradnju hotela i gostionica, motela, agencija za iznajmljivanje automobila, deviznih agencija, restorana, turističkih vozila, kao i u drugim sektorima ekonomije, poput distribucije plina i povezanih usluga, jedinica zdravstvene zaštite, i drugo.&lt;ref name=&quot;Transport System – Angola Embassy&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.angola.org.uk/transport-system|title=Transport System – Angola Embassy|language=en-GB|access-date=17. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;

=== Privredne grane ===
==== Rudarstvo ====
{{Glavni|Rudarstvo u Angoli}}
Angola je bogata [[Željezna ruda|željeznom rudom]], a najveći rudnik je [[Rudnik Cassinga|Cassing]] u provinciji [[Huíla (pokrajina)|Huíla]], sa rezervama koje se procjenjuju na 1 milijardu tona sa stepenom čistoće od 30%.&lt;ref&gt;{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=dgU75I2-xAcC&amp;pg=SA3-PA3&amp;lpg=SA3-PA3&amp;dq=Cassinga+iron-ore+mine+reserves&amp;source=bl&amp;ots=gPO3nFpN1O&amp;sig=jXYZh83zDxLdK78HziLmIzAgwWI&amp;hl=fr&amp;sa=X&amp;ei=PNi6UYSgHq3Y0QW5t4DACw&amp;ved=0CDMQ6AEwATgK#v=onepage&amp;q=Cassinga%20iron-ore%20mine%20reserves&amp;f=false|title=Minerals yearbook|year=2009|publisher=books.google.fr|access-date=7. 6. 2020|language=fr}}&lt;/ref&gt; [[Dijamant]]i se kopaju u rudniku [[Rudnik Camafuca|Camafuca]] sa godišnjom proizvodnjom od 0,2 miliona karata i procjenjenimm rezervama od 23,04 miliona [[karat]]a;&lt;ref name=&quot;Kiruna&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.mining-journal.com/reports/diamonds---2006-last-updated-july-25th?SQ_DESIGN_NAME=print_friendly|title=World diamond overview|year=2006|publisher=mining-journal.com|access-date=8. 7. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20140903071143/http://www.mining-journal.com/reports/diamonds---2006-last-updated-july-25th?SQ_DESIGN_NAME=print_friendly|archive-date=7. 6. 2020}}&lt;/ref&gt; [[Rudnik Catoca]] je imao 2001. godišnju proizvodnju od 2,6 miliona karata;&lt;ref&gt;{{cite web|last=McClelland|first=Colin|title=Angola's Catoca Diamond Complex to Add Mill as Miners Dig Deeper|url=https://www.bloomberg.com/news/2013-07-16/angola-s-catoca-diamond-complex-to-add-mill-as-miners-dig-deeper.html|publisher=Bloomberg|access-date=20. 5. 2014}}&lt;/ref&gt;  [[Rudnik Fucauma|Fucauma]] oko 120.000 (2005);&lt;ref name=&quot;thex&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.transhex.co.za/financials/ar2004/transhex_ar2004.pdf|title=Annual Report 2004|access-date=7. 6. 2020|publisher=Trans Hex Group|year=2004|format=PDF|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20070928165029/http://www.transhex.co.za/financials/ar2004/transhex_ar2004.pdf|archive-date=28. 9. 2007|language=en}}&lt;/ref&gt; a [[Rudnik Luarica|Luarica]] 95.000 karata u 2003. godini.&lt;ref&gt;{{cite news | url = https://www.bloomberg.com/news/2011-08-29/trans-hex-to-exit-two-angolan-diamond-projects-as-talks-over-funding-stall.html | title = Trans Hex to Exit Two Angolan Diamond Projects as Talks Over Funding Stall | publisher = [[Bloomberg L.P.|Bloomberg]] | date = 29. 8. 2011 | access-date = 7. 6. 2020|language=en}}&lt;/ref&gt; Većina dijamantskih rudnika je u vlasništvu nacionalne kompanije [[Endiama]], ruske kompanije [[Alrosa]] i brazilske [[Odebrecht]]

==== Energetika ====
{{Glavni|Energetika u Angoli}}
Proizvodnja električne energije u Angoli je uglavnom na bazi hidrocentrala. Najveće hidrocentrale su: Na rijeci [[Kunene]] nalaze se  [[Hidroelektrana Gowe|HE Gowe]] kapaciteta 60&amp;nbsp;MW&lt;ref&gt;{{cite web| url = https://macauhub.com.mo/2012/08/23/gove-hydroelectric-dam-inaugurated-in-angola/| title = Gove Hydroelectric dam inaugurated in Angola| last = | first = | date = | website = macauhub.com.mo| publisher = | access-date = 7. 6. 2020| language = en| archive-date = 1. 9. 2017| archive-url = https://web.archive.org/web/20170901122629/https://macauhub.com.mo/2012/08/23/gove-hydroelectric-dam-inaugurated-in-angola/| url-status = dead}}&lt;/ref&gt; i [[Hidroelektrana Laúca|HE Laúca]] (60&amp;nbsp;MW).&lt;ref&gt;{{cite web| url = https://macauhub.com.mo/2015/10/30/lauca-dam-in-angola-starts-producing-energy-in-2017/| title = Lauca dam, in Angola, starts producing energy in 2017| last = | first = | date = 30. 10. 2015| website = macauhub.com.mo| publisher = | access-date = 7. 6. 2020| language = en| archive-date = 21. 3. 2021| archive-url = https://web.archive.org/web/20210321204808/https://macauhub.com.mo/2015/10/30/lauca-dam-in-angola-starts-producing-energy-in-2017/| url-status = dead}}&lt;/ref&gt; Na rijeci [[KWanza (rijeka)|KWanza]] nalaze se [[Hidroelektrana Cambambe|HE Cambambes]] (180&amp;nbsp;MW) i [[Hidroelektrana Capanda|HE Capanda]] (520&amp;nbsp;MW),&lt;ref&gt;{{cite web | url = https://globalenergyobservatory.org/form.php?pid=2537| title = Capanda Dam Hydroelectric Power Plant Angola| last = | first = | date = | website = globalenergyobservatory.org| publisher = | access-date = 7. 6. 2020| language = en}}&lt;/ref&gt; a na [[rijeci Catumbel (rijeka)|Catumbel]] [[Hidroelektrana Lomaum|HE Lomaum]] kapaciteta 20&amp;nbsp;MW. U Luandi je 1979. izgrađena [[gasna elektrana Luanda]] kapaciteta 148&amp;nbsp;MW.&lt;ref&gt;{{cite web| url = http://globalenergyobservatory.org/form.php?pid=42580| title = Luanda OCGT Power Plant Angola| last = | first = | date = | website = globalenergyobservatory.org/| publisher = | access-date = 7. 6. 2020| language = en| archive-date = 7. 7. 2017| archive-url = https://web.archive.org/web/20170707233011/http://globalenergyobservatory.org/form.php?pid=42580| url-status = dead}}&lt;/ref&gt; Zajedno sa Namibijom u izgradnji je [[Hidroelektrana Baynes|HE Baynes]] na rijeci [[Kunene]] kapaciteta 600&amp;nbsp;MW.&lt;ref&gt;{{cite web| url = https://nampower.com.na/Page.aspx?p=222| title = Baynes Hydropower Project| last = | first = | date = | website = nampower.com.na| publisher = | access-date = 7. 6. 2020| language = en| archive-date = 12. 6. 2020| archive-url = https://web.archive.org/web/20200612142614/https://www.nampower.com.na/Page.aspx?p=222| url-status = dead}}&lt;/ref&gt;

==== Poljoprivreda ====
Organizacija African Economic Outlook navodi da &quot;Angoli treba 4,5 miliona tona žita godišnje, ali da uzgaja samo oko 55% kukuruza, 20% pirinča i samo 5% pšenice&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.africaneconomicoutlook.org/|title=African Economic Outlook|date=12. 6. 2019|website=African Economic Outlook|language=en|access-date=25. 11. 2020|archive-date=27. 11. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201127012711/https://www.africaneconomicoutlook.org/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Uz to, Svjetska banka procjenjuje da se &quot;obrađuje manje od 3 posto plodne zemlje u Angoli, a ekonomski potencijal šumarskog sektora ostaje uglavnom neiskorišten&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=|title=&quot;Country partnership strategy for the republic of Angola&quot;|last=|first=|date=|work=World Bank|access-date=25. 11. 2020|via=}}&lt;/ref&gt; Prije nezavisnosti 1975, Angola je bila žitnica južne Afrike i glavni izvoznik [[banana]], [[Kahva|kafe]] i [[sisal]]a, ali su tri decenije građanskog rata (1975–2002) uništile plodno tlo. Zemlja sada ovisi o skupom uvozu hrane, uglavnom iz [[Južna Afrika (regija)|Južne Afrike]] i [[Portugal]]a, dok se više od 90% poljoprivrede obavlja na porodičnom nivou.

==== Tvornice ribe ====
Elizabete Dias Dos Santos uložila je 25 miliona dolara u svoju tvornicu ribe [[Solmar]]. Prerađivački pogon otvoren je 2016. godine. Ova vrsta proizvodnje jedinstvena je u Angoli. U fabrici radi 120 ljudi. Korist imaju i dobavljači, jer više od 50.000 ljudi živi od tradicionalnog ribolova, a 40% kupovina se vrši od malih ribara. Kako bi privukla privatne investitore, angolska vlada poboljšala je uslove za domaće i strane kompanije, između ostalog, poreskim olakšicama, pomoći u finansiranju i pojednostavljenim procedurama za osnivanje kompanija.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://de.euronews.com/2017/07/10/weg-vom-oel-angola-diversifiziert-seine-wirtschaft|title=Weg vom Öl: Angola diversifiziert seine Wirtschaft|date=10. 7. 2017|website=euronews|language=de|access-date=28. 10. 2020}}&lt;/ref&gt;

==== Industrija ====
{{Sekcija}}

=== Privatizacija ===
Krajem 2018, predsjedničkom uredbom br. 141/1, osnovano je tijelo za privatizaciju IGAPE ([[Institito de Gestão de Activos e Participação do Estado]]),&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://igape.minfin.gov.ao/PortalIGAPE/#!/igape/historia|website=igape.minfin.gov.ao|title=IGAPE - Historija|access-date=4. 11. 2020}}&lt;/ref&gt; s kojim vlada namjerava privatizirati 195 državnih preduzeća u cjelosti ili dijelom u cilju jačanja privatnog sektora. Program pokriva najvažnije gospodarske sektore kao što su energetski sektor ([[Sonangol]]), telekomunikacijski i IT sektor, financijski sektor (bankarstvo (BAI), osiguranje (ENSA), kapitalni fondovi), sektor prometa (TAAG), turizam kao i proizvodni sektor, uključujući preradu hrane i poljoprivredu. Očekuje se da će se većina kompanija prodati 2020. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.gtai.de/gtai-de/trade/wirtschaftsumfeld/bericht-wirtschaftsumfeld/angola/angola-verkauft-staatsfirmen-163624|title=Angola verkauft Staatsfirmen {{!}} Bericht Wirtschaftsumfeld {{!}} Angola {{!}} Außenwirtschafts-, Industriepolitik|website=www.gtai.de|language=de-DE|access-date=4. 11. 2020|archive-date=15. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210215182520/https://www.gtai.de/gtai-de/trade/wirtschaftsumfeld/bericht-wirtschaftsumfeld/angola/angola-verkauft-staatsfirmen-163624|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Korupcija ===
{{Sekcija}}

=== Regionalne razlike ===
{{Sekcija}}

=== Državni proračun ===
{{Sekcija}}

===Strane investicije ===
{{Sekcija}}

== Vojska ==
[[Oružane snage Angole]] ({{pt|Forças Armadas Angolanas}}) broje oko 110.000 vojnika i oficira. Angola izdvaja oko 2,2% od [[Bruto domaći proizvod|Bruto domaćeg proizvoda]] za vojni budžet, što je 2017. iznosilo oko 3 milijarde dolara,&lt;ref&gt;{{cite web | url = https://www.sipri.org/| title = Home {{!}} SIPRI| last = | first = | date = | website = | publisher = | access-date = 11. 7. 2020| language = en}}&lt;/ref&gt; što je čini državom sa najvišim izdatcima za odbranu u Africi. Vojska se sastoji od kopnenog sastava, mornarice i zrakoplovstva. Vojna oprema je uglavnom porijeklom iz bivšeg [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], a manje jedinice su smještene u Kongu i DR Kongu. Zapovjednik generalštaba je oid 2010. general [[Geraldo Sachipengo Nunda]].&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.publico.pt/Mundo/exoficial-da-unita-foi-nomeado-chefe-do-estadomaior-das-forcas-armadas-angolanas_1459518 | title=Publico-Artikel | language=pt | access-date=11. 7. 2020 | archive-date=13. 3. 2012 | archive-url=https://web.archive.org/web/20120313075506/http://www.publico.pt/Mundo/exoficial-da-unita-foi-nomeado-chefe-do-estadomaior-das-forcas-armadas-angolanas_1459518 | url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Infrastruktura ==
=== Željeznički promet ===
U Angoli postoje tri nepovezane željezničke pruge, koje su obnovljene polovinom 1990-ih godina: [[Luanda pruga]] koja povezuje [[Luanda|Luandu]] i [[Malanje]] dužine 424&amp;nbsp;km
&lt;ref&gt;[http://www.fahrplancenter.com/AngolaCFL.html Vozni red i opis trase Željezničke pruge Luanda]&lt;/ref&gt; (479&amp;nbsp;km){{sfn|Harenberg|1998|p=46}}; [[Benguela pruga]] dužine 1302&amp;nbsp;km koja povezuje [[Benguela|Benguelu]] sa rudarskim područjima u DR Kongu i Zambiji; te [[Namibie pruga]] na jugu zemlje dužine 858&amp;nbsp;km. koja povezuje gradove  [[Namibie]] i [[Menongue]].{{sfn|Harenberg|1998|p=46}}

=== Cestovni promet ===
[[Datoteka:The Nowhere road.jpg|mini|Novi autoput u Angoli]]
[[Datoteka:Map of Trans-African Highways.PNG|180px|mini|desno|Karta Transafričkih autoputova]]
Mreža saobraćajnica je duga oko 75.000&amp;nbsp;km, od kojih je 7.955&amp;nbsp;km asfaltirano. Glavna osovina povezuje glavni grad s unutrašnjošću (od istoka prema zapadu). Istovremeno, postoji niz ogranaka koji povezuju glavne prometnice i omogućavaju komunikaciju sa susjednim zemljama, posebno s Namibijom, Demokratskom Republikom Kongo i Republikom Kongo.&lt;ref name=&quot;Transport System – Angola Embassy&quot;/&gt; Autobusni prevoz je organizovan od firmi  [[Macon (Angola)|Macon]] i [[Grupo SGO]], koji povezuju Luandu sa većim gradovima, dok Macon nudi i međunarodne linije povezujući [[Windhoek]] i [[Kinshasu]].&lt;ref&gt;{{cite web| url = http://jornaldeangola.sapo.ao/sociedade/macon_reabre__amanha_a_rota_internacional| title = Macon reabre amanhã a rota internacional| last = | first = | date = 18. 10. 2018| website = jornaldeangola.sapo.ao| publisher = | access-date = 24. 5. 2020| language = pt| archive-date = 29. 1. 2020| archive-url = https://web.archive.org/web/20200129164540/http://jornaldeangola.sapo.ao/sociedade/macon_reabre__amanha_a_rota_internacional| url-status = dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web| url = http://m.portalangop.co.ao/angola/pt_pt/noticias/economia/2019/2/11/Macon-abre-rota-internacional-Luanda-Kinshasa,74a3a7ba-7a25-49c0-abda-33ea1900fc8e.html| title = Macon abre rota internacional Luanda-Kinshasa| last = | first = | date = 15. 3. 2019| website = portalangop.co.ao| publisher = | access-date = 24. 5. 2020| language = pt| archive-date = 21. 9. 2020| archive-url = https://web.archive.org/web/20200921093829/http://m.portalangop.co.ao/angola/pt_pt/noticias/economia/2019/2/11/Macon-abre-rota-internacional-Luanda-Kinshasa,74a3a7ba-7a25-49c0-abda-33ea1900fc8e.html| url-status = dead}}&lt;/ref&gt;

Važniji autoputevi i ceste u Angoli su: dionica [[Transafrički autoput|Transafričkog autoputa]] [[Autoput Beira-Lobito|Beira-Lobito]] (TAH 9) u dužini 1126&amp;nbsp;km, koji je djelomično u izgradnji;&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://pt.reingex.com/Beira-Lobito-Corredor.shtml | title = Corredor Transafricano Beira-Lobito (Angola)| last = | first = | date = 15. 3. 2019| website = pt.reingex.com| publisher = | access-date = 7. 6. 2020| language = pt}}&lt;/ref&gt; Dionica [[Trans-Cunene koridor]]a, koji je većinom u izgradnji i dionica [[Autoput Tripoli-Windhoek-(Kapstadt)]] (TAH 3).&lt;ref&gt;{{cite web| url = http://jornaldeangola.sapo.ao/politica/avancos_na_via_de_mbanza_kongo| title = Avanços na via de Mbanza Kongo| last = | first = | date = 2. 10. 2017| website = jornaldeangola.sapo.ao| publisher = | access-date = 7. 6. 2020| language = pt| archive-date = 8. 5. 2019| archive-url = https://web.archive.org/web/20190508131600/http://jornaldeangola.sapo.ao/politica/avancos_na_via_de_mbanza_kongo| url-status = dead}}&lt;/ref&gt;

=== Zračni promet ===
{{Glavni|Spisak aerodroma u Angoli}}
Osim međunarodnog aerodroma [[Međunarodni aerodrom Quatro de Fevereiro|Quatro de Fevereiro]] u glavnom gradu Luandi, postoji još 16 aereodroma koji služe uglavnom za unutrašnji promet.{{sfn|Harenberg|1998|p=46}} Aerodromima u Angoli upravlja angolska državna agencija [[ENANA]]. Veće [[Spisak aviokompanija u Angoli|aviokompanije]] su: [[Aeronáutica]], [[Air 26]], [[Angola Air Charter]], [[Diexim Expresso]], [[Heli Malongo Airways]] i [[TAAG Angola Airlines]]

=== Pomorski i riječni promet ===
Značajnije morske luke za međunarodni promet i izvoz robe su: [[Luanda]], [[Lobito]], [[Namibe]] i [[Malongo]]. Riječni promet se obavlja na dužini od 1800&amp;nbsp;km.{{sfn|Harenberg|1998|p=46}}

== Demografija ==
{{Glavni|Demografija Angole}}
[[Datoteka:Angola Ethnic map 1970-de.svg|desno|mini|200px|Karta sa narodima u Angoli, 1970.]]
Po popisu iz 2014. u Angoli živi 24.383.301 stanovnika, što je ujedno bio i prvi popis nakon 15. decembra 1970.&lt;ref name=&quot;INE Angola&quot; /&gt; Prema podacima prikupljeniih od strane worldometers.info temeljenim na posljednjim  podacima UN-a, stanovništvo Angole broji 32.841.235 stanovnika na dan 27. juna je 2020. UN je za 2020. godinu stanovništvo Angole procijenio na 32.866.272 stanovnika. Stanovništvo Angole čini 0,42% svjetske populacije, a po broju stanovnika država je na 44-om mjestu u svijetu. Srednja životna dob stanovnika Angole je tek 16,7 godina, a 66,7% stanovništva živi u urbanim sredinama.&lt;ref name=&quot;World&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.worldometers.info/world-population/angola-population/|title=Angola Population (2020) - Worldometer|website=www.worldometers.info|language=en|access-date=27. 6. 2020}}&lt;/ref&gt;

Očekivana životna dob u Angoli je 62,22 godine - 65,1 godina za žene i 59,5 za muškarce. Prosjek smrtnosti novorođenčadi je 53,4 na 1.000 živorođene djece, a prosjek smrtnost djece do 5 godina starosti je 70,3 na 1.000 živorođenih.&lt;ref name=&quot;World&quot; /&gt; Procjena prirodnog priraštaja u Angoli za 2020. je 3,43% što Angolu pozicionira na treće mjesto u svijetu.&lt;ref name=&quot;CIA&quot; /&gt;

=== Narodi ===
[[Datoteka:Angola_Population_Pyramid_2012.png|desno|mini|180px|Piramida stanovništva u Angoli.]]
Etničke grupe u Angoli čine [[Ovimbundu]] ([[Umbundu]] jezik) 37%, [[Northern Mbundu people|Ambundu]] ([[Kimbundu]] jezik) 23%, [[Bakongo]] 13%, i 32% drugih etničkih grupa (kao što su [[Chokwe people|Chokwe]], [[Ovambo people|Ovambo]], [[Ganguela]] i [[Xindonga]]), te 2% ''[[Mestici|mestika]]'' (ljudi evropskog i afričkog porijekla), 1,6% Kineza i 1% Evropljana.&lt;ref name=&quot;CIA&quot;/&gt; Ambundu i Ovimbundu grupe sa 62% čine većinu stanovništva. Do 2020. u Angoli se po procjenama nalazi oko 400.000 migrantskih radnika iz [[Demokratska Republika Kongo|Demokratske Republike Kongo]],&lt;ref&gt;[http://www.unhcr.org/refworld/country,,USCRI,,COD,456d621e2,485f50c0c,0.html World Refugee Survey 2008 – Angola] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110510005710/http://www.unhcr.org/refworld/country%2C%2CUSCRI%2C%2CCOD%2C456d621e2%2C485f50c0c%2C0.html|date=10. 5. 2011}}, UNHCR. NB: This figure is highly doubtful, as it makes no clear distinction between migrant workers, refugees and immigrants.&lt;/ref&gt; oko 220.000 [[Portugalci|Portugalaca]],&lt;ref name=&quot;Observatório da Emigração&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.observatorioemigracao.secomunidades.pt/np4/3607.html|title=José Eduardo dos Santos diz que trabalhadores portugueses são bem-vindos em Angola|publisher=Observatório da Emigração|archive-url=https://web.archive.org/web/20130920100459/http://www.observatorioemigracao.secomunidades.pt/np4/3607.html|archive-date=20. 9. 2013|url-status=dead|access-date=22. 7. 2013|quote=…presença de cerca de 200 mil trabalhadores portugueses no país…}}&lt;/ref&gt; i oko 259.000 [[Kinezi|Kineza]] koji žive u Angoli.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://visao.sapo.pt/angola-cerca-de-259000-chineses-vivem-atualmente-no-pais=f660830|title=Angola: Cerca de 259.000 chineses vivem atualmente no país|date=25. 4. 2012|work=Visão|archive-url=https://web.archive.org/web/20130509165420/http://visao.sapo.pt/angola-cerca-de-259000-chineses-vivem-atualmente-no-pais=f660830|archive-date=9. 5. 2013|url-status=live|access-date=13. 1. 2013}}&lt;/ref&gt;

=== Jezici ===
Skoro svi jezici u Angoli pripadaju porodici [[Bantu jezici|bantu jezika]]. Zvanični jezik u Angoli je [[Portugalski jezik|portugalski]] i 71,2%  stanovništva na popisu je naveo ovaj jezik, a govori ga od toga 85% gradskog stanovništa - 45% seoskog stanovništva.&lt;ref name=&quot;Popis&quot;/&gt; Slijede [[Umbundu jezik|Umbundu]] 23%, kojim govori uglavnom etnička grupa [[Ovimbundu]]; [[Kikongo jezik|Kikongo]] 8,2% zastupljen u etničkoj grupi [[Bakongo]]; [[Kimbundu jezik|Kimbundu]] 7,8% etničke grupe [[Ambundu]]; [[Chokwe jezik|Chokwe]] 6,5% koji koristi [[Chokwe|istoimena grupa]]; [[Nhaneca jezik|Nhaneca]]  3,4%, [[Nganguela jezik|Nganguela]] 3,1%, [[Fiote jezik|Fiote]] 2,4%, [[Kwanhama jezik|Kwanhama]] 2,3%, [[Muhumbi jezik|Muhumbi]] 2,1%, [[Luvale jezik|Luvale]] 1%, ostali jezici 3,6%. Dati procenti su rezultati Popisa iz 2014. i navedeni udio je viši od 100% obzirom da su ispitanici birali više od jednog ponuđenog odgovora.&lt;ref name=&quot;CIA&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/print_ao.html|title=Africa :: Angola — The World Factbook - Central Intelligence Agency|website=www.cia.gov|access-date=27. 6. 2020|archive-date=24. 2. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190224062511/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/print_ao.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Religija ===
U Angoli postoji oko 1000 religioznih zajednica.&lt;ref&gt;Fátima Viegas: ''Panorama das Religiões em Angola Independente (1975–2008)''. Ministério da Cultura/Instituto Nacional para os Assuntos Religiosos, Luanda 2008&lt;/ref&gt; Prema popisu stanovništva iz 2014. stanovnici Angole su najvećim dijelom [[Katoličanstvo|rimokatolici]] 41,1%, slijede [[Protestantizam|protestanti]] s udjelom od 38%, [[Ateizam|ateisti]] 12,3% te ostale religije 8,6%.&lt;ref name=&quot;CIA&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Popis&quot; &gt;{{cite web | url =http://www.embajadadeangola.com/pdf/Publicacao%20Resultados%20Definitivos%20Censo%20Geral%202014_Versao%2022032016_DEFINITIVA%2018H17.pdf | title =Resultate des Zensus 2014 | last = | first = | date = | website =www.embajadadeangola.com | publisher = | access-date =11. 7. 2020 | language =pt }}{{Mrtav link}})&lt;/ref&gt; [[Metodisti]] su uglavnom nastanjeni u području oko Luande i [[Malanje]], [[baptisti]] na sjeverozapadu i u Luandi. U središnjoj Angoli i okolnim priobalnim gradovima je zastupljena Evangelistička crkva Angole ({{pt|Igreja Evangélica Congregacional de Angola}}). Iz kolonijalnog vremena potiču razne manje religiozne grupe: [[Evangelističko-luteranska crkva|Evangelističko-luteranska]] u južnoj Angoli i [[Reformirane kalvinističke Crkve|reformistička crkva]] u Luandi.&lt;ref&gt;Lawrence W. Henderson: ''The Church in Angola: A river of many currents.'' Pilgrim Press. Cleveland/Ohio 1989; Benedict Schubert: ''Der Krieg und die Kirchen: Angola 1961–1991.'' Exodus, Luzern 1997.&lt;/ref&gt; Prisutne su i [[Adventizam|advenstističke crkve]], [[Novoapostolska crkva]], [[pentekostalizam]] i [[Jehovini svjedoci]]. Novije zajednice, kao [[Igreja Universal do Reino de Deus]], osnovana u [[Brazil]]u, koja se vremenom širi u zemljama portugalskog govornog područja, sa osjetnim porastom zastupljena je u većim gradovima.&lt;ref&gt;{{cite web | url =https://iurdangola.wordpress.com/  | title = IURD Angola Online| last = | first = | date = | website =| publisher = | access-date =11. 7. 2020 | language =pt }})&lt;/ref&gt; Pod utjecajem iz [[Južnoafrička Republika|Južnoafričke Republike]] i [[Namibija|Namibije]], u 2000-im osnovana je manja zajednica [[Anglikanska zajednica|Anglikanske zajednica južne Afrike]], te dvije kršćanske zajednice: [[Kimbanigisti]], porijeklom iz [[DR Kongo]] i [[Tokoisti]], nastali u kolonijalno vrijeme.&lt;ref&gt;{{cite web | url =https://www.refworld.org/docid/466fc47c2.html  | title = Angola – Länderinformationsblätter| last = | first = | date =1. 2. 1998 | website =www.refworld.org| publisher = Schweizerisches Staatssekretariat für Migration | access-date =11. 7. 2020 | language =de }})&lt;/ref&gt; [[Tradicionalne afričke religije]] su zastupljene u manjem udijelu, ali su i kršćanske zajednice preuzele neke običaje iz mnogobrojnih afričkih religija. [[Islam]] je zastupljen uglavnom preko doseljenika iz drugih afričkih zemalja i po Popisu iz 2014. je u Angoli oko 0,4% muslimanskog stanovništva.&lt;ref name=&quot;Popis&quot; /&gt;

=== Obrazovanje ===
{{Glavni|Obrazovanje u Angoli}}
[[Datoteka:New campus (6178231896).jpg|180px|mini|desno|Kampus Univerziteta Agostinha Neta u Talatona, susjednoj općini Luande]]
Obrazovanje u Angoli je podijeljeno u dvije faze: [[Osnovna škola]] koja je obavezna i besplatna, te  započinje u dobi od sedam godina i traje četiri godine; i srednjoškolsko obrazovanje koje započinje s jedanaest godina i traje osam godina. Osnovna pismenost odraslih i dalje je izuzetno niska. Statistički podaci [[UNICEF]]-a 2001. procijenili su da je pismenost odraslih 56% za muškarce i 29% za žene. S druge strane, univerzitetski se sistem u posljednjim decenijama znatno razvijao. Najpoznatiji [[Spisak univerziteta U Angoli|univerzitet]] u Angoli je [[Univerzitet Agostinha Neta]] osnovan 1962. u Luandi i na njemu je 2011. studiralo 29.827 studenata i 832 profesora.&lt;ref name=&quot;boletim orgaos&quot;&gt;{{Webarchive|url=http://www.uan.ao/media/13742/UAN%20-%20Historial%20%C3%93rg%C3%A3os%20de%20Direc%C3%A7%C3%A3o%20Faculdade%20Cursos.pdf |wayback=20160304121338 |text=Boletim informativo sobre os órgãos de direção da UAN |archiv-bot=2019-05-20 11:02:00 InternetArchiveBot |language=pt}} - Portal UAN ([http://aulp.org/sites/default/files/Anexos/UAN%20-%20Historial%20%C3%93rg%C3%A3os%20de%20Direc%C3%A7%C3%A3o%20Faculdade%20Cursos.pdf UNIVERSIDADE AGOSTINHO NETO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150219214048/http://aulp.org/sites/default/files/Anexos/UAN%20-%20Historial%20%C3%93rg%C3%A3os%20de%20Direc%C3%A7%C3%A3o%20Faculdade%20Cursos.pdf |date=19. 2. 2015 }})&lt;/ref&gt;

=== Urbanizacija ===
{{Najveći gradovi u Angoli}}

== Kultura ==
{{Glavni|Angolska kultura}}
[[Datoteka:Memorial_Antonio_Agostinho_Neto_(19882325368).jpg|thumb|lijevo|200px|Nacionalni memorijal [[Agostinho Neto]] u Luandi.]]
[[Datoteka:African Art, Yombe sculpture, Louvre.jpg|thumb|desno|200px|Skulptura [[Yombe (narod)|Yombe]] naroda.]]
Angolska kultura bila je pod snažnim utjecajem [[Portugalska kultura|portugalske kulture]], posebno u pogledu jezika i religije, kao i na kulturu starosjedilačkih etničkih grupa Angole, pretežno [[Bantu narodi|Bantu naroda]].
Različite etničke zajednice - [[Ovimbundu]], [[Ambundu]], [[Bakongo]], [[Čokve]], [[Mbunda]] i drugi narodi - u različitoj mjeri održavaju svoje kulturne osobine, tradiciju i jezike. Međutim, u gradovima u kojima sada živi nešto više od polovine stanovništva, mješovita kultura nastala je još od kolonijalnih vremena, a u glavnom gradu [[Luanda|Luandi]] od njenog osnivanja u 16. vijeku.

U ovoj urbanoj kulturi [[portugal]]sko naslijeđe postaje sve dominantnije. Afrički korijeni su vidljivi u [[Muzika|muzici]] i plesu i oblikuju način na koji se govori portugalski jezik. Ovaj proces je veoma uočljiv u savremenoj [[Angolska književnost|angolskoj književnosti]], posebno u djelima angolskih autora.
Godine 2014. Angola je nakon 25-godišnje pauze nastavila sa nacionalnim festivalom angolske kulture. Festival se odvijao u svim glavnim gradovima provincija i trajao je 20 dana, a tema je bila &quot;Kultura kao faktor mira i razvoja.&quot;&lt;ref&gt;[http://www.portalangop.co.ao/angola/en_us/noticias/lazer-e-cultura/2014/11/51/Retrospect2014-Fenacult-marks-cultural-year,58a0fcae-b594-4edd-bc8b-1d7e2e798f14.html Retrospect2014: Fenacult marks cultural year] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141231184839/http://www.portalangop.co.ao/angola/en_us/noticias/lazer-e-cultura/2014/11/51/Retrospect2014-Fenacult-marks-cultural-year,58a0fcae-b594-4edd-bc8b-1d7e2e798f14.html |date=31. 12. 2014 }} Angola Press Agency, 18 December 2014&lt;/ref&gt;

=== Kinematografija ===
Godine 1972,  redateljka [[Sarah Maldoror]] snimila je film u međunarodnoj koprodukciji pod nazivom [[Sambizanga (film)|Sambizanga]], koji je bio jedan od prvih dugometražnih filmova u Angoli. Prvi put je objavljen na četvrtom [[Filmski festival u Kartagi|Filmskom festivalu u Kartagi]], gdje je dobio dobre ocjene filmskih kritičara, osvojivši ''[[Tanit d'Or]]'', najvišu nagradu festivala.&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Dovey|first1=Lindiwe|title=Curating Africa in the Age of Film Festivals|date=11. 3. 2015|publisher=[[Palgrave MacMillan]]|location=New York, NY|isbn=978-1137404145|url=https://books.google.com/books?id=H7u_BwAAQBAJ|access-date=15. 9. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180915225644/https://books.google.com.ph/books?id=H7u_BwAAQBAJ|archive-date=15. 9. 2018|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Koprodukcijski portugalsko-angolski film ''[[O Herói]]'' režisera [[Zézé Gamboa]], na filmskom festivalu [[Sundance Film Festival|Sundance]] 2005. dobio je glavnu nagradu žirija za dramu.&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://www.newsreel.org/nav/title.asp?tc=CN0173| title = The Hero| last = | first = | date = | website = newsreel.org| publisher = California Newsreel| access-date = 24. 5. 2020| language = en }}&lt;/ref&gt;

Poznatiji filmski režiseri su: [[Ruy Duarte de Carvalho]], [[Orlando Fortunato de Oliveira]], [[Zézé Gamboa]], [[Maria João Ganga]] i [[Pocas Pascoal]].

=== Književnost ===
Poznatiji angolski književnici su: [[Mário Pinto de Andrade]], [[Luandino Vieira]], [[Arlindo Barbeitos]], [[Alda Lara]], [[Agostinho Neto]], [[Pepetela]], [[Ondjaki]] i [[José Eduardo Agualusa]].

=== Muzika ===
{{Glavni|Angolska muzika}}
Muzika Angole oblikovana je kako širim muzičkim tokovima, tako i političkom historijom zemlje, a&lt;ref name=&quot;Rough Guide2&quot;&gt;{{cite encyclopedia|year=2006|title=Angola|encyclopedia=The Rough Guide to World Music|publisher=Rough Guides Ltd.|location=London|last=Posthumus|first=Bram|editor=Simon Broughton|edition=3rd edition.|volume=1|pages=27–34|editor2=Mark Ellingham|editor3=Jon Lusk|editor4=Duncan Clark}}&lt;/ref&gt; istovremeno angolska muzika je utjecala i na muziku drugih zemalja sa portugalskog jezičkog govornog područja ([[luzofon]]). Zauzvrat, muzika Angole bila je ključna u stvaranju i jačanju [[angolanidade]], angolanskog nacionalnog identiteta. Glavni grad i najveći grad Angole - Luanda - dom je raznolikih muzičkih stilova poput: [[kilapandu]], [[sembu]], [[kizombu]] i [[kuduro]]. Neposredno uz obalu Luande nalazi se [[Ilha do Cabo]], grad u kojem se njeguje stil muzike koji se temelji na [[Harmonika|harmonici]] i [[Usna harmonika|usnoj harmonici]], a naziva se [[rebita]].
Angola je u 20. stoljeću bila opterećena nasiljem i političkom nestabilnošću, a muzičari iz ove zemlje bili su ugnjetavani kako u doba portugalske kolonizacije, tako i nakon nezavisnosti.&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Intonations: A Social History of Music and Nation in Luanda, Angola, from 1945 to Recent Times|url=https://archive.org/details/intonationssocia0000moor|last=Moorman|first=Marissa|publisher=Ohio University Pres|year=2008|isbn=978-0-8214-1823-9|location=Athens, Ohio|pages=[https://archive.org/details/intonationssocia0000moor/page/2 2]|quote=|via=}}&lt;/ref&gt;

=== Mediji ===
Po [[Indeks slobode medija|Indeksu slobode medija]], kojeg svake godine izrađuje nevladina organizacija [[Reporteri bez granica]], Angola se 2020. nalazila na 106-om mjestu.&lt;ref&gt;{{cite web | url = https://www.reporter-ohne-grenzen.de/fileadmin/Redaktion/Downloads/Ranglisten/Rangliste_2020/Rangliste_der_Pressefreiheit_2020_-_RSF.pdf| title = World press freedom index| last = | first = | date = 22. 4. 2020| website = reporter-ohne-grenzen.de| publisher = | access-date = 24. 5. 2020| language = de}}&lt;/ref&gt; Od 2017, Angola posjeduje telekomunikacioni [[satelit]] [[AngoSat-1]], koji je bio predviđen za telekomunikaciju, televiziju, radio i internet. Zbog pogreške u startu, satelit se udaljio od predviđene putanje, tako da trenutno nije u funkciji. Predviđeno je lansiranje zamjenskog satelita [[AngoSat-2]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/201602222456.html|title=Angola: U.S.$300 Million Invested in Angosat-1 Project|publisher=Angola PRESS|date=21. 2. 2016|access-date=24. 5. 2020| language = en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url = https://space.skyrocket.de/doc_sdat/angosat-2.htm| title = AngoSat 2| last = | first = | date = | website = space.skyrocket.de| publisher = | access-date = 24. 5. 2020| language = en}}&lt;/ref&gt;

==== Televizija ====
Pored državnih televizija [[Televisão Pública de Angola]] i [[Televisão Comercial de Angola]], postoje još privatne stanice  [[TV Zimbo]], [[ZON Multimédia]] i [[AngoTV]], portugalske [[Rádio e Televisão de Portugal]] i [[Rádio Televisão Portuguesa Internacional]], brazilske [[Rede Record]] i [[Rede Globo]], te mozambikanska državna [[Televisão de Moçambique]].

====Radio ====
{{Sekcija}}

==== Novine ====
{{Sekcija}}

==== Telekomunikacije ====
Industrija telekomunikacije se smatra jednom od glavnih strateških sektora u Angoli.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.anip.co.ao/index.php?pag=conteudos&amp;id=6|title=Sectores Económicos Prioritários|publisher=ANIP|language=Portuguese|archive-url=https://web.archive.org/web/20130411062215/http://www.anip.co.ao/index.php?pag=conteudos&amp;id=6|archive-date=11. 4. 2013|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Brzine LTE mobilne mreže dostižu do 400 Mbit/s, a pokriva oko 75% teritorije. Instalirano oko 25.000 kilometara optičkog vlakna u čitavoj zemlji.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.platinaline.com/index.php/component/k2/item/14117-angola-com-crescimento-anual-superior-a-55-no-sector-das-tic|title=Angola com crescimento anual superior a 55% no sector das TIC|date=12. 3. 2015|publisher=Platina Line|language=Portuguese|archive-url=https://web.archive.org/web/20150713174008/http://www.platinaline.com/index.php/component/k2/item/14117-angola-com-crescimento-anual-superior-a-55-no-sector-das-tic|archive-date=13. 7. 2015|url-status=dead|access-date=16. 4. 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.verangola.net/Artigos/Sector-das-TIC-com-crescimento-anual-superior-a-55-por-cento-na-ultima-decada=005331|title=Sector das TIC com crescimento anual superior a 55 por cento na última década|date=13. 3. 2015|publisher=Ver Angola|language=Portuguese|archive-url=https://web.archive.org/web/20150416132625/http://www.verangola.net/Artigos/Sector-das-TIC-com-crescimento-anual-superior-a-55-por-cento-na-ultima-decada=005331|archive-date=16. 4. 2015|url-status=live|access-date=16. 4. 2015}}&lt;/ref&gt; Prvi Angolski satelit [[AngoSat-1]] je lansiran u orbitu 26. decembra 2017.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.satbeams.com/satellites?norad=43087|title=Satbeams - World Of Satellites at your fingertips|website=Satbeams Web and Mobile|archive-url=https://web.archive.org/web/20180917071429/https://www.satbeams.com/satellites?norad=43087|archive-date=17. 9. 2018|url-status=live|access-date=17. 9. 2018}}&lt;/ref&gt; Nakon što je lansiran sa svemirskog centra u Bajkonuru ustanovilo se da satelit koji je izgradila Ruska firma RSC Energia (podružnica Rosscosmosa) nema komunikaciju sa prijemnicima na zemlji. Satelit je bio zamišljen da pruža razne vrste telekomunikacijskih usluga kao što su TV i internet.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.portalangop.co.ao/angola/en_us/noticias/ciencia-e-tecnologia/2014/8/37/Conclusion-works-Angosat-project-set-for-2016,580015f8-0b1f-46b1-b6b1-ebfd1beb5253.html|title=Conclusion works of &quot;Angosat&quot; project set for 2016|date=8. 9. 2014|publisher=ANGOP|archive-url=https://web.archive.org/web/20141215132435/http://www.portalangop.co.ao/angola/en_us/noticias/ciencia-e-tecnologia/2014/8/37/Conclusion-works-Angosat-project-set-for-2016,580015f8-0b1f-46b1-b6b1-ebfd1beb5253.html|archive-date=15. 12. 2014|url-status=live|access-date=11. 12. 2014}}&lt;/ref&gt; Novi satelit AngoSat-2 je u izgradnji i planirano je da bude u upotrebi 2020.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.ggpen.gov.ao/LerMais/?cd=19|title=GGPEN - Leia Mais|website=www.ggpen.gov.ao|archive-url=https://web.archive.org/web/20180917071444/http://www.ggpen.gov.ao/LerMais/?cd=19|archive-date=17. 9. 2018|url-status=dead|access-date=17. 9. 2018}}&lt;/ref&gt;

== Sport ==
{{Glavni|Sport u Angoli}}
Sportski nacionalni savezi Angole članovi su međunarodnih i kontinentalnih sportskih organizacija. [[Olimpijski komitet Angole]] osnovan je 1979, a iste godine je primljen u  [[Međunarodni olimpijski komitet]] (MOK). [[Košarkaški savez Angole]] je član [[Međunarodna košarkaška federacija|Međunarodne košarkaške federacije]] (FIBA), [[Nogometni savez Angole]] je član [[FIFA|Svjetske nogometne organizacije]] (FIFA), [[Rukometni savez Angole]] je član [[Međunarodni rukometni savez|Međunarodnog rukometnog saveza]] (IHF), [[Atletski savez Angole]] je član [[Međunarodna asocijacija atletskih federacija|Međunarodne asocijacije atletskih federacija]] (IAAF), a [[Plivački savez Angole]] član je [[Svjetska organizacija vodenih sportova|Svjetske organizacije vodenih sportova]] (FINA).

==== Olimpijske igre ====
{{Glavni|Angola na Olimpijskim igrama}}
Prvi nastup [[Angola na Olimpijskim igrama|Angole]] na [[Ljetne olimpijske igre|Ljetnim olimpijskim igrama]] bio je na [[Olimpijske igre 1984.|LJOI 1984]] u [[Moskva|Moskvi]]. Od tada angolski sportisti redovito nastupaju na Ljetnim olimpijskim igrama u različitim sportovima. Do sada (2020.) nisu uspjeli osvojiti ni jednu medalju. Na [[Zimske olimpijske igre|Zimskim olimpijskim igrama]] nisu nikada nastupili.

==== Košarka ====
{{Glavni|Košarka u Angoli}}
Najuspješniji angolski sportaši su košarkaši. Na [[Afričko prvenstvo u košarci|Afričkim prvenstvima u košarci]] [[Košarkaška reprezentacija Angole|reprezentacija Angole]] osvojila je ukupno jedanaest zlatnih, četiri srebrne i dvije bronzane medalje. Pet puta su nastupili na Olimpijskim igrama, a najbolji rezultat im je bilo deveto mjesto na [[Košarka na Olimpijskim igrama 1996.|LJOI 1996]] u [[Atlanta|Atlanti]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u košarci|Svjetskim prvenstvima u košarci]] nastupili su sedam puta, a na  [[Svjetsko prvenstvo u košarci 2006.|SP 2006. godine]] u [[Japan]]u osvojili su deveto mjesto. [[Ženska košarkaška reprezentacija Angole|Košarkašice]] su nastupile samo jednom na Olimpijskim igrama, a na [[Afričko žensko prvenstvo u košarci|Afričkom ženskom prvenstvu u košarci]] osvojile su dvije zlatne i pet bronzanih medalja. Ligaška takmičenja održavaju se u Angoli od 1962, a od osamostaljenja od 1981. godine. U [[Košarkaško prvenstvo Angole|muškoj konkurenciji]] najviše titula prvaka (19) ima [[CD Primeiro de Agosto (košarka)|CD Primeiro de Agosto]], u [[Košarkaško prvenstvo Angole (žene)|ženskoj]] ženska ekipa [[CD Primeiro de Agosto (košarka)|CD Primeiro de Agosto]] (12). U takmičenjima [[KUp Angole u košarci|Kupa Angole]], ovi timovi su također najuspješniji sa 14 pobjeda u muškoj i 13 u ženskoj konkurenciji. ''(stanje 2018.)''&lt;ref name=&quot;Koš&quot; &gt;{{cite web| url = http://www.fab-angola.com/index.php/pt/noticias/64-cnbsm-bai-basket/| title = Federação Angolana de basquetebol| last = | first = | date = | website = fab-angola.com| publisher = | access-date = 30. 5. 2020| language = pt| archive-date = 13. 11. 2013| archive-url = https://web.archive.org/web/20131113051942/http://www.fab-angola.com/index.php/pt/noticias/64-cnbsm-bai-basket/| url-status = bot: unknown}}&lt;/ref&gt;

==== Nogomet ====
{{Glavni|Nogomet u Angoli}}
[[Nogometna reprezentacija Angole]] nastupila je samo jednom na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetskom prvenstvu u nogometu]] i to na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|SP 2006.]] u [[Njemačka|Njemačkoj]] kada je u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006 - grupa D|grupi D]] zauzela treće mjesto i nije se kvalifikovala za dalje takmičenje. Na [[Afrički kup nacija|Afričkom kupu nacija]] nastupili su 8 puta, a najbolji plasman im je bilo peto mjesto 2010. na [[Afrički kup nacija 2010.|Afričkom kupu]] koji je održan u Angoli. [[Ženska nogometna reprezentacija Angole|Ženska nogometna reprezentacija]] nastupila je tri puta na [[Afrički ženski kup nacija|Afričkom kupu nacija]] i najbolji rezultat im je bio kvalifikacija u polufinale 1995. na [[Afrički ženski kup nacija 1995.|Afričkom kupu]], kada su izgubili od [[Ženska nogometna reprezentacija Južnoafričke Republike|Južnoafričke Republike]]. [[Nogometno prvenstvo Angole]] ({{pt|Girabola}}) održava se od 1979. i najviše titula u muškoj konkurenciji ima [[Atlético Petróleos de Luanda]] (15), kao i u [[Kup Angole u nogometu|Kupu Angole]] ({{pt|Taça de Angola}}) (11).

==== Atletika ====
{{Glavni|Atletika u Angoli}}
Atletičari Angole nastupaju na [[Svjetsko prvenstvo u atletici|Svjetskom prvenstvu u atletici]] od prvog prvenstva održanog u [[Finska|finskom]] [[Helsinki]]ju [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1983.|1983. godine]]. Do sad (''stanje nakon [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2019|SP 2019.]]'') nisu osvojili ni jednu medalju.

==== Šah ====
{{Glavni|Šah u Angoli}}
Šahisti Angole nastupaju na [[Šahovska olimpijada|Šahovskom olimpijadama]] od [[Šahovska olimpijada 1980.|24. olimpijade]] održane u [[La Valetta|La Valetti]] na [[Malta|Malti]] 1980. godine. Najbolji rezultat u muškoj konkurenciji bilo je 61. mjesto na [[Šahovska olimpijada 1988.|28. olimpijadi]] 1988,&lt;ref name=&quot;OLY&quot;&gt;[http://www.olimpbase.org/teams/ang_tea.html Svi rezultati reprezentacija Angole na šahovskim olimpijadama] {{Simboli jezika|en|engleski}}&lt;/ref&gt; a u ženskoj konkurenciji šahistkinje nastupaju od [[Šahovska olimpijada 1990.|29. olimpijade]] održane u [[Novi Sad|Novom Sadu]] u [[SFRJ|Jugoslaviji]] 1990. godine. Njihov najbolji plasman bilo je 59. mesto na [[Šahovska olimpijada 1988.|30. olimpijadi]] 1992. godine.&lt;ref name=&quot;OLY&quot;/&gt; Najuspješniji šahista Angole na olimpijadama je [[Pedro Adérito]], koji je na [[Šahovska olimpijada 1998.|33. olimpijadi]] 1998. osvojio treće mjesto, kao ''četvrta tabla'' sa 7 bodova iz ukupno 9 partija (+7; -2; =0).&lt;ref name=&quot;OLY33&quot;&gt;[http://www.olimpbase.org/1998/1998ang.html Rezultati reprezentacije Angole na 33. šahovskoj olimpijadi 1998.] {{Simboli jezika|en|engleski}}&lt;/ref&gt;

== Hrana ==
{{Glavni|Angolska kuhinja}}Zbog dugogodišnje portugalske vladavine, Angolska kuhinja ima mnoge elemente [[Portugalska kuhinja|portugalske kuhinje]]. Glavni sastojci su [[mahunarke]] i [[riža]], [[svinjetina]] i [[piletina]], razni sosevi i povrće kao što su [[paradajz]] i [[crveni luk]]. Začini poput [[Bijeli luk|bijelog luka]] su vrlo česti. Neka od najpopularnijih jela su ''Funge i Muamba de galinha,'' koji se smatraju nacionalnim jelima''.''

Razne vrste [[Žestoka pića|žestokih pića]] kao što su ''capatica'' (pravi se od banana, specijalitet iz Cuanza Norte), ''caporoto'' (pravi se od kukuruza, specijalitet iz Malanje); ''cazi'' ili ''caxipembe'' (pravi se od krompira i kore cassave), ''kimbombo'' (pravi se od kukuruza), ''maluva'' ili ''ocisangua'' (pravi se od soka drveta palme), ''ngonguenha'' (pravi se od maniokovog brašna), i ''ualende'' (pravi se od šerećne trske, batata, kukuruza i voća).&lt;ref name=&quot;Stead2&quot;&gt;Mike Stead and Sean Rorison. ''Angola'' (2010). Bradt Travel Guides, pp. 81-83.&lt;/ref&gt; Popularna nealkoholna pića su ''Kissangua'', specijalitet u južnoj Angoli, pravi se od kukuruznog brašna.&lt;ref name=&quot;Stead2&quot;/&gt;

== Filatelija ==
{{Glavni|Filatelija u Angoli}}
[[Datoteka:AF ANG 117 ERRO REUPBLICA.jpg|mini|Poštanska marka Portugalske Angole iz 1917, sa greškom u tisku pečata.(''MiNr.117 F I'')]]
Prva [[poštanska marka]] Angole, nakon osamostaljenja izdata je 11. novembra 1975, povodom proglašenja nezavisnosti. [[Nominalna vrijednost]] joj je bila 1,50 [[Portugalski eskudo|eskuda]] i prikazuje ispruženu ruku sa puškom, a u pozadini je zvijezda petokraka. Tiskana je u [[ofset]] kvalitetu, a po njemačkom filatelističkom katalogu [[Michel]] nosi redni broj ''MiNr.607'' i sa numerisanim motivom ''mm''.{{sfn|Michel|1998|p=276}} Sve do uvođenja nove valute [[Angolska kwanza|kwanze]], marke su bile nominalne vrijednosti u eskudima. Tematika angolanskih marki je priroda, [[leptir]]ovi, [[Lokomotiva|lokomotive]], historija Angole i sport; Tematike koje su omiljene u [[Filatelija|filatelističkim]] krugovima. Prva marka iz vremena koloniziranosti je izašla 1. jula 1870. u nominalnoj vrijednosti od 5 [[Milreis|reisa]], crne je boje i prikazuje portugalsku kraljevsku krunu. Marka je raznih [[Nazubljenje|nazubljenja]]: 12½ i 13½.{{sfn|Michel|1998|p=258}} Izdavanje poštanski marki Angole i upravljanje poštanskim prometom vrši [[Pošta Angole]] ({{pt|Empresa Nacional de Correios e Telégrafos de Angola}})&lt;ref&gt;{{cite web| url = http://www.correiosdeangola.co.ao/| title = Correios de Angola| last = | first = | date = | website = /www.correiosdeangola.co.ao/| publisher = | access-date = 7. 6. 2020| language = pt| archive-date = 25. 8. 2017| archive-url = https://web.archive.org/web/20170825190632/http://www.correiosdeangola.co.ao/| url-status = dead}}&lt;/ref&gt; Angola je članica [[Svjetska poštanska unija|Svjetske poštanske unije]] od 3. marta 1977,&lt;ref&gt;{{cite web| url = http://www.upu.int/en/the-upu/member-countries/africa/angola.html| title = Member counties - Angola| last = | first = | date = | website = upu.int| publisher = | access-date = 7. 6. 2020| language = en| archive-date = 7. 6. 2020| archive-url = https://web.archive.org/web/20200607141135/http://www.upu.int/en/the-upu/member-countries/africa/angola.html| url-status = dead}}&lt;/ref&gt; i [[Međunarodna filatelistička organizacija|Međunarodne filatelističke organizacije]] ({{jez-en|Inter-Governmental Philatelic Corporation}}).&lt;ref&gt;{{cite web | url = https://www.igpc.com/clients.cfm| title = The World's Largest Philatelic Network - Clients| last = | first = | date = | website = igpc.com| publisher = | access-date = 7. 6. 2020| language = en}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Benin]]
* [[Luanda]]

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Literatura ==
* {{cite book|ref=harv|last= Harenberg|first= |authorlink =|date= |title= Harenberg Länderlexikon - Alle 192 Staaten der Welt auf einen Blick|year=1998 |location= Dortmund|publisher=  Harenberg Lexikon Verlag|isbn=3-611-00681-5 |language=de}}
* {{cite book|ref=harv|last= Micel|first= |authorlink =|date= |title= Michel Afrika 1993 (A-L) Übersee Band 3|year=1993 |location= München|publisher=  Schwaneberger Verlag GmbH|isbn=3-87858-740-6 |language=de}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Angola}}
{{wikiatlas|Angola}}
*{{službeni website|http://www.angola.gov.ao}} Vlade Angole
*{{CIA World Factbook link|ao|Angola}}
*[http://www.bbc.co.uk/news/world-africa-13036732 Angola] na [[BBC|BBC News]]
*[http://www.ifs.du.edu/ifs/frm_CountryProfile.aspx?Country=AO Angola] na &quot;International Futures&quot;

{{Angola po temama}}
{{Države Afrike}}
{{Afrička unija}}
{{CPLP}}
{{SADC}}
{{Portugalsko Carstvo}}
{{Normativna kontrola}}
{{Istaknuti članak}}

[[Kategorija:Angola|*]]
[[Kategorija:Države svijeta]]
[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1975.]]
[[Kategorija:Države članice Afričke unije]]
[[Kategorija:Bivše portugalske kolonije]]
[[Kategorija:Države portugalskog govornog područja]]
[[Kategorija:Države članice Ujedinjenih nacija]]
[[Kategorija:Države članice Južnoafričke razvojne zajednice]]
[[Kategorija:Wikipedia:Projekti/Projekt &quot;Afričke države&quot;]]</text>
      <sha1>8l731mdalat4fewd6xp5dfkexehr2wr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Abu Dhabi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3631</id>
    <revision>
      <id>3940593</id>
      <parentid>3898078</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T02:30:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940593</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7635" sha1="6gng4ydplu15627ysstzj2nzxlzzrs2" xml:space="preserve">{{Drugo značenje}}
{{Infokutija naselje
| ime                     = Abu Dhabi
| izvorno_ime             = أَبُو ظَبِي
| izvorno_ime_jez         = ar
| naselje_vrsta           = [[Glavni grad]] i [[metropola]]
| slika                   = {{multiple image
| border      = infobox
| total_width = 300
| perrow      = 1/2/2/2
| image1      = Abu dhabi skylines 2014.jpg
| alt1        = Abu Dhabi Skyline in 2014
| image2      = Emirates Palace.jpg
| alt2        = Emirates Palace
| image3      = Al Ras Al Akhdar - Abu Dhabi - United Arab Emirates - panoramio (1).jpg
| alt3        = Al Ras Al Akhdar
| image4      = 2011 Ales Jungmann The Yas Hotel Abu Dhabi Asymptote Jestico Whiles.jpg
| alt4        = Yas Hotel Abu Dhabi
| image5      = Ferrariworld_by_Flo_Ness.jpg
| alt5        = Ferrari World Abu Dhabi
| image6      =
| alt6        =
}}
| slika_alt               =
| slika_opis              = '''Od vrha, lijevo prema desno''': [[Spisak najviših zgrada u Abu Dabiju|Centar Abu Dhabija]], [[Emirates Palace]], Al Ras Al Akhdar, Yas Hotel, [[Ferrari World]]
| slika_zastava           = Flag of Abu Dhabi.svg
| zastava_alt             =
| slika_štit              = Emblem of Abu Dhabi.svg
| štit_alt                =
| slika_prazan_grb        = Abu_Dhabi_Logo.svg
| grb_alt                 =
| etimologija             =
| nadimak                 =
| moto                    =
| slika_karta             =
| karta_alt               =
| karta_opis              =
| pushpin_karta           = Ujedinjeni Arapski Emirati
| pushpin_reljef          = yes
| pushpin_karta_opis      = Lokoacija Abu Dhabija u UAE
| pushpin_oznaka_pozicija = left
| koordinate              = {{coord|24|28|N|54|22|E|region:AE-AZ_type:city|display=inline,title}}
| koor_pinpoint           =
| koordinate_fusnote      =
| podjela_vrsta           = Država
| podjela_ime             = {{ZID|Ujedinjeni Arapski Emirati}}
| podjela_vrsta1          = [[Emirati Ujedinjenih Arapskih Emirata|Emirat]]
| podjela_ime1            = [[Abu Dhabi (emirat)|Abu Dhabi]]
| podjela_vrsta2          =
| podjela_ime2            =
| podjela_vrsta3          =
| podjela_ime3            =
| uspostavljanje_naslov   =
| uspostavljanje_datum    =
| osnivač                 =
| sjedište_vrsta          =
| sjedište                =
| vlada_fusnote           =
| vlada_vrsta             =
| vladajuće_tijelo        =
| vođa_partija            =
| vođa_titula             =
| vođa_ime                =
| vođa_titula1            =
| vođa_ime1               =
| vođa_titula2            =
| vođa_ime2               =
| vođa_titula3            =
| vođa_ime3               =
| vođa_titula4            =
| vođa_ime4               =
| površina_fusnote        =
| površina_urban_fusnote  = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| površina_rural_fusnote  = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| površina_metro_fusnote  = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| površina_bilješka       =
| površina_vode_procenat  =
| površina_rang           =
| površina_prazno1_naslov =
| površina_prazno2_naslov =
| površina_ukupno         = 972
| površina_zemlje         =
| površina_vode           =
| površina_urban          =
| površina_rural          =
| površina_metro          =
| površina_prazno1        =
| površina_prazno2        =
| dužina                  =
| širina                  =
| dimenzije_fusnote       =
| visina_fusnote          =
| nadmorska_visina        = 27
| stanovništvo_fusnote    = &lt;ref name=&quot;wg&quot;&gt;{{cite web |title=Middle East :: United Arab Emirates |url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/united-arab-emirates/ |publisher=Central Intelligence Agency |access-date=5. 4. 2013 |archive-date=7. 1. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220107081049/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/united-arab-emirates/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Middle East :: United Arab Emirates – The World Factbook – Central Intelligence Agency |url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/united-arab-emirates/ |website=www.cia.gov |access-date=15. 9. 2019 |archive-date=7. 1. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220107081049/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/united-arab-emirates/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| stanovništvo_datum      = 2016
| stanovništvo_ukupno     = 2908173
| stanovništvo_gustoća    = auto
| stanovništvo_bilješka   = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://scad.gov.ae/web/guest/key-statistical-indicators?p_r_p_categoryId=227 |title=Arhivirana kopija |access-date=4. 5. 2024 |archive-date=30. 4. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240430063207/https://scad.gov.ae/web/guest/key-statistical-indicators?p_r_p_categoryId=227 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| stanovništvo_demonim    =
| vremenska_zona1         = [[Vrijeme u Ujedinjenim Arapskim Emiratima|UAE standardno vrijeme]]
| utc_ofset1              = +4
| vremenska_zona1_DST     =
| utc_ofset1_DST          =
| poštanski_broj_vrsta    =
| poštanski_broj          =
| pozivni_broj_vrsta      =
| pozivni_broj            =
| iso_kod                 =
| veb-sajt                = {{URL|http://www.tamm.abudhabi/|tamm.abudhabi}}
| fusnote                 =
}}
'''Abu Dhabi''' ({{jez-ar|أبو ظبي‎}} Abū ẓabī, doslovno: &quot;Otac gazele&quot;) jest [[glavni grad]] i drugi po veličini [[grad]] [[Država|države]] [[Ujedinjeni Arapski Emirati]]. Abu Dhabi leži na ostrvskoj T-izbočini na ostrvu u Perzijskom zalivu, na sredini zapadne obale. Grad se prostire na 975 kilometara kvadratnih sa preko milion stanovnika.

Abu Dhabi je sjedište važnih službi federalne vlade i sjedište je vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata i sjedište je [[Kralj]]evske porodice Emirata. Abu Dhabi izrastao je u kosmopolitsku metropolu. Njegov brzi razvoj i urbanizacija, zajedno sa velikim prosječnim prihodima njegovog stanovništva, pretvorio je Abu Dhabi u veću i naprednu metropolu. Danas je to grad koji je središte političkih i industrijskih aktivnosti, kao i glavni kulturni i komercijalni centar, s obzirom na njegovu poziciju glavnog grada.

== Historija ==
Iako nije poznato kada se prvi put javlja ime Abu Dhabi, prema knjigama arapskih povjesničari i pjesnika, ime se prvi put javlja prije više od 300 godina. U starije vrijeme, za Abu Dhabi se koristio naziv ''milh'' (arapski za &quot;sol&quot;), vjerojatno zbog slane vode. Danas je to naziv jednog od otoka na obali Abu Dhabija.

== Geografija ==
Abu Dhabi je smješten u sjeveroistočnom dijelu Perzijskog zaljeva, na Arapskom poluotoku. Nalazi se na otoku koji je od kopna udaljen svega 250 metara i s kojim je spojen mostovima Maqta i Mussafah. Otok Abu Dhabi također je mostom povezan s otokom Saadiyatom. Pretežni dio Abu Dhabija nalazi se na otoku, međutim mnoga predgrađa nalaze se na kopnu, na primjer: Khalifa A, Khalifa B, plaža Raha, naselje Između Dva Mosta, Baniyas i Mussafah.

== Međunarodni odnosi ==
* {{ZD|PAL}} [[Betlehem]]&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.bethlehem-city.org/Twining.php|title=Međunarodni odnosi Betlehema|access-date=3. 11. 2019|url-status=dead|archive-date=13. 7. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140713234635/http://www.bethlehem-city.org/Twining.php}}&lt;/ref&gt;
* {{ZD|ŠPA}} [[Madrid]]
* {{ZD|SAD}} [[Houston]]
* {{ZD|AUS}} [[Brisbane]]
* {{ZD|PAK}} [[Islamabad]]
* {{ZD|KAN}} [[Ottawa]]
* {{ZD|BJE}} [[Minsk]]
* {{ZD|KIP}} [[Nikozija]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20140208070657/https://www.abudhabi.ae/ Službena stranica]

{{Glavni gradovi azijskih država}}

[[Kategorija:Gradovi u Ujedinjenim Arapskim Emiratima]]
[[Kategorija:Glavni gradovi azijskih država]]</text>
      <sha1>6gng4ydplu15627ysstzj2nzxlzzrs2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Asteroidi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4415</id>
    <revision>
      <id>3940691</id>
      <parentid>3823564</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T06:50:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940691</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13566" sha1="4e26io7fqst59o92gos6g781e4arzqz" xml:space="preserve">{{Greške}}
[[Datoteka:(253) mathilde.jpg|mini|desno|250px|Asteroid [[253 Mathilde]]]]
'''Asteroidi''' ili '''planetoidi'''&lt;ref&gt;{{Citation|edition=2|title=The minor planets (asteroids)|url=https://www.cambridge.org/core/books/planet-observers-handbook/minor-planets-asteroids/E5A5FE016B4171A8655D902745AD9BD2|publisher=Cambridge University Press|date=2000|accessdate=6. 3. 2026|isbn=978-0-521-78981-3|pages=188–208}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://science.nasa.gov/learn/basics-of-space-flight/chapter1-2/|title=Chapter 1: The Solar System - NASA Science|date=20. 7. 2023|language=en-US|access-date=6. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; su mala čvrsta tijela u [[planetarni sistem|planetarnim sistemima]]. U usporedbi s [[planeta]]ma mnogo su manji i najčešće nepravilnog oblika. Nastali su od ostataka protoplanetarne tvari koja se nije pripojila planetama za vrijeme formiranja sistema iz [[protoplanetarni disk|protoplanetarnog diska]]. Najčešće kruže oko matične zvijezde vlastitom putanjom ili kao [[prirodni satelit]]i (mjeseci) većih planeta. Neke od njih nalazimo vezane gravitacijskim silama uz planete, u grupama koje orbitiraju u putanji planeta, ispred ili iza.

Iako se do nedavno mislilo drukčije, otkriveno je da asteroidi mogu imati vlastite mjesece kada je u orbiti oko asteroida [[Ide|Ida]] pronađen satelit nazvan Daktil.

Većina asteroida u Sunčevom sistemu nalazi se u [[asteroidni pojas|asteroidnom pojasu]] između [[Mars]]a i [[Jupiter]]a, te u [[Kuiperov pojas|Kuiperovom pojasu]]. Do sada ih je otkriveno blizu 80&amp;nbsp;000, a oko 11&amp;nbsp;000 ih je dobilo službena imena - redni broj i ime. Procjenjuje se da bi ih u našem sistemu moglo biti nekoliko miliona.

== Definicija ==

Još uvijek ne postoji tačna definicija asteroida. Stručnjaci se razilaze u mišljenjima kako na odgovarajući način klasificirati asteroide prema masi, veličini, sastavu i položaju u planetarnom sistemu.

Prijedlog je da se asteroidima nazivaju tijela veća od 50 m u prečniku, manja od planeta i kamenog ili metalnog sastava. Još manja tijela, koja se popuno raspadnu i izgore pri ulasku u Zemljinu atmosferu spadala bi u kategoriju [[meteoroit]]a, dok bi asteroidima nazivali ona koja pri udaru u Zemlju mogu doprijeti do zemljine površine.

== Historija otkrića ==

Još je u 16. vijeku [[Johannes Kepler]] primijetio da su staze Marsa i Jupitera u odnosu na staze ostalih planeta, više razmaknute, pa je pretpostavio da unutar njih vjerovatno postoji još neotkrivena planeta. [[Johannes Daniel Titius]] i [[Johann Elert Bode]] pronašli su jednostavnu zakonitost prema kojoj se mogu računati udaljenosti planeta od Sunca.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://academic.oup.com/mnras/article/538/4/2730/8071238|title=Exponential distance relation (aka Titius–Bode rule) in extra solar planetary systems Open Access|last=Krommydas|first=Dimitrios|last2=Scardigli|first2=Fabio}}&lt;/ref&gt; Premda [[Titius-Bodeovo pravilo]] nije pouzdano fizički rastumačeno, a također ne daje dobre rezultate za daleke planete, ipak je nagovijestilo da se između putanja Marsa i Jupitera treba nalaziti neka planeta. Ovo pravilo predviđa postojanje planete na udaljenosti 2,8 [[Astronomska jedinica|AJ]] od Sunca.

Godine 1800. u potragu za &quot;nedostajućom&quot; planetom krenulo je 12 njemačkih astronoma. Potraga je dala rezultat u noći od 31. decembra 1800. na 1. januar 1801. kada ih je preduhitrio Talijan [[Giuseppe Piazzi]] koji je u Palermu, tokom rutinskog pretraživanja neba otkrio tijelo Sunčevog sistema koje je nazvano [[Ceres (patuljasta planeta)|Ceres]]. Iste je godine znameniti njemački matematičar [[Karl Friedrich Gauss]] proračunao elemente staze ovog tijela i pokazao da bi se moglo raditi o &quot;nedostajućoj&quot; planeti. Astronome je zbunjivala veličina Ceresa (samo 940&amp;nbsp;km u promjeru), jer su očekivali mnogo veće tijelo. Već nakon dvije godine [[Heinrich W. M. Olbers]] je otkrio Paladu. Do 1807. godine su otkriveni [[Junona]] i [[Vesta]]. Ubrzo se pokazalo da je Sunčev sistem prepun malih planeta koje danas zovemo planetoidi ili asteroidi.

== Fizičke osobine ==

Ukupna masa asteroida se danas procjenjuje na 10&lt;sup&gt;22&lt;/sup&gt; kg (oko 1000 puta manje od mase Zemlje), od čega oko 10% otpada samo na Ceres. Do sada je pronađeno 238 asteroida većih od 100&amp;nbsp;km i vjeruje se da su to svi, dok se za manje asteroide vjeruje da ih je otkriven tek mali postotak. Procjena je da postoji oko milijardu tijela većih od 1&amp;nbsp;km. Asteroidi se oko Sunca kreću u istom smjeru kao i planete. Prosječne inklinacije (nagib u odnosu na ekliptiku) su manje od 16°. Asteroidi nemaju atmosfere. Većina asteroida je udaljena od Sunca između 1.7 i 4&amp;nbsp;AJ u području nazvanom asteroidni pojas. Većina asteroida u asteroidnom pojasu imaju [[ekscentricitet]] od 0,1 do 0,2. U samom asteroidnom pojasu postoji područje najveće gustoće putanja asteroida (između 2,2 i 3,3 AJ) - glavni pojas.

Asteroidi rotiraju, a kako su nepravilnog oblika, to dovodi do promjene njihova sjaja i prividne veličine. Na temelju mjerenja perioda promjene može se odrediti i period rotacije. Periodi rotacije većine asteroida su između 4 i 16 sati. Kako su asteroidi malih dimenzija, oblik im se ne može primijetiti čak ni pomoću najvećih teleskopa. Posmatranjem [[okultacija]] (zamračivanja, sakrivanja) zvijezda asteroidima može se odrediti njihov oblik i dimenzije. Po dimenzijama je osobit asteroid '''1620 Geograf''' (1620 Geographos) koji je štapičastog oblika. Neki od njih uzajamno su vezani svojim gravitacionim poljem i zajedno se kreću oko Sunca. Primjer je jedan od Trojanaca: '''624 Hektor''' (62 Hector).

== Klasifikacija asteroida ==

Uobičajeno je da se asteriodi grupišu prema orbitalnim karakteristikama i prema fotometrijskim i spektroskopskim osobinama, koja ukazuju na razlike u strukturi.

=== Orbitalne grupe ===

Prema orbitalnim karakteristikama, asteroidi su podijeljeni u grupe i obitelji. Obično se grupi daje ime po asteroidu koji je u njoj prvi otkriven.

* [[Kirkwoodove zone]]
* [[Hirayamine familije]]
* [[NEA (asteroidi)|NEA]] (eng. Near Earth Asteroid)
* [[Kentauri (asteroidi)|Kentauri]]
* [[Trojanski asteroidi|Trojanci]]
* [[Kuiperov pojas]]

Sve navedene grupe čine asteroidi u orbiti oko Sunca, ali možemo ih pronaći zarobljene kao planetarne satelite, što se smatra vjerovatnim jer su po sastavu vrlo slični asteroidima. Mogući kandidati su: oba Marsova satelita [[Fobos]] i [[Demos]], [[Jupiterovi prirodni sateliti|Jupiterovi]] nepravilni sateliti, Saturnov najudaljeniji satelit [[Feba]] i drugi [[Saturnovi prirodni sateliti|Saturnovi]] nepravilni sateliti.

=== Spektralna klasifikacija ===

U početku su asteroidi bili podijeljeni u tri grupe prema sastavu površinskog materijala, odnosno svojstvima površine: boji, [[albedo|albedu]] (koeficijentu refleksije) i spektralnom tipu. Broj grupa u ovoj podjeli raste s otkrićima novih asteroida i trenutno ih ima 14.

Prve tri grupe su:
* [[Asteroidi S-tipa|S-tip]]: silikatni asteroidi, sačinjavaju 75% svih otkrivenih asteroida
* [[Asteroidi C-tipa|C-tip]]: karbonski (ugljični) asteroidi, sačinjavaju 17% svih otkrivenih asteroida
* [[Asteroidi M-tipa|M-tip]]: metalni asteroidi, sačinjavaju 8% svih otkrivenih asteroida

Ostale grupe, prema spektralnoj klasifikaciji:

* [[Asteroidi A-tipa]]
* [[Asteroidi B-tipa]]
* [[Asteroidi D-tipa]]
* [[Asteroidi E-tipa]]
* [[Asteroidi F-tipa]]
* [[Asteroidi G-tipa]]
* [[Asteroidi P-tipa]]
* [[Asteroidi Q-tipa]]
* [[Asteroidi R-tipa]]
* [[Asteroidi T-tipa]]
* [[Asteroidi V-tipa]]

== Istraživanje ==

Tokom 1991. godine letjelica Galileo je, na svom putu prema Jupiteru, uspjela po prvi put snimiti sa 16 000&amp;nbsp;km udaljenosti jedan asteroid - '''951 Gaspra'''. Bili su to prvi snimci na kojima se vide površinski detalji. Tako je na asteroidu Gaspri (dimenzija 20 × 12 × 11&amp;nbsp;km) uočeno više od 600 kratera. Najveći je imao prečnik od 1,5&amp;nbsp;km. Detektirano je i magnetsko polje, znak da Gaspra ima metalno jezgro. U augustu 1993, Galileo je prošao pokraj asteroida Ide, dimenzija 58 × 43&amp;nbsp;km, u čijoj je blizini otkriven 1.6 × 1.2&amp;nbsp;km velik satelit Daktil. Različitog je sastava iz čega se izvodi zaključak da je nastao nakon sudara koji je stvorio njihovu porodicu asteroida (porodica Koronis).

NEAR (Near-Earth Asteroid Mission - misija na NEA asteroid) misija započela je 1996. godine sa zadatkom da obiđe neke NEA asteroide. Prošla je pored asteroida '''253 Matilda''' u maju 1997. U januaru 1999 je propao prvi pokušaj ulaska u orbitu oko asteroida '''[[433 Eros]]''', da bi drugi pokušaj, nakon oko godinu dana, uspio. Početkom 2001 se letjelica uspjela spustiti na Eros. Slaba gravitacija dozvoljava i ponovo podizanje letjelice, ukoliko za time bude interesa u [[NASA]]-i.

Sonda Cassini je na putu prema Saturnu iz velike daljine snimio asteroid '''Masursky''', a Stardust je, na svom putu prema kometi Wild 2, 2. novembra 2002. snimio asteroid '''5535 Ana Frank''' (5535 AnneFrank).

Letjelica [[Hayabusa]] (Muses-C) je 2005. godine posjetila asteroid [[25143 Itokawa|Itokawa]]. U novembru 2005., sletila je na asteroid sa ciljem prikupljanja uzoraka. U tome je i uspjela, što je bio prvi takav rezultat. Letjelica se vratila na Zemlju 13. juna 2010.

== Također pogledajte ==
* [[2005 Yu 55]]
* [[17 Tetis]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20080603034539/http://astro.fdst.hr/SuncevSustav/asteroidi_i_meteoridi.php Astronomska sekcija Fizikalnog društva Split - Asteroidi i meteoridi]
* [http://asteroidsathome.net/boinc/ Asteroids@home] (BOINC distributed computing project)
&lt;!-- URL above added 1 March 2013, linking to BOINC asteroids project --&gt;
* [https://web.archive.org/web/20120625032532/http://rocksfromspace.open.ac.uk/asteroid_belt_detail.htm Rocks from the Main Belt asteroids]
* [http://www.minorplanetcenter.org/iau/lists/MPNames.html Alphabetical list of minor planet names (ASCII)] (Minor Planet Center)
* [https://web.archive.org/web/20151024002715/http://neat.jpl.nasa.gov/ Near Earth Asteroid Tracking (NEAT)]
* [https://web.archive.org/web/20070524185042/http://solarsystem.nasa.gov/planets/profile.cfm?Object=Asteroids Asteroids Page] at [http://solarsystem.nasa.gov/ NASA's Solar System Exploration]
* [https://web.archive.org/web/20121014035648/http://www.colorado.edu/physics/2000/applets/satellites.html Asteroid Simulator with Moon and Earth]
* [https://web.archive.org/web/20050408084512/http://www.ipa.nw.ru/PAGE/DEPFUND/LSBSS/englenam.htm Alphabetical and numerical lists of minor planet names (Unicode)] (Institute of Applied Astronomy)
* [http://www.fair-society.org/ Future Asteroid Interception Research] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210312064837/http://www.fair-society.org/ |date=12. 3. 2021 }}
* [http://newton.dm.unipi.it/cgi-bin/neodys/neoibo Near Earth Objects Dynamic Site]
* [http://hamilton.dm.unipi.it/astdys/ Asteroids Dynamic Site] Up-to-date [[osculating orbit|osculating]] [[orbital elements]] and [[proper orbital elements]] University of Pisa, Italy.
&lt;!--- Older URL, replaced w/ above 28 February 2009.  * [http://hamilton.dm.unipi.it/cgi-bin/astdys/astibo Asteroids Dynamic Site] Up-to date [[osculating orbit|osculating]] [[orbital elements]] and [[proper orbital elements]] --&gt;
* [http://ssd.jpl.nasa.gov/?sb_elem JPL small bodies database] Current down-loadable ASCII table of orbit data and absolute mags H for over 200000 asteroids, sorted by number. Caltech/JPL.
* [https://web.archive.org/web/20130311151738/http://quasar.ipa.nw.ru/PAGE/DEPFUND/LSBSS/statmpn.htm Asteroid naming statistics]
* [http://www.spaceguarduk.com/ Spaceguard UK]
* [https://web.archive.org/web/20060803050528/http://www.ss.astro.umd.edu/IAU/csbn/ Committee on Small Body Nomenclature]
* [https://web.archive.org/web/20101128141616/http://projectpluto.com/mp_group.htm List of minor planet orbital groupings and families from ProjectPluto]
* Cunningham, Clifford, &quot;Introduction to Asteroids: The Next Frontier&quot;, {{ISBN|0-943396-16-6}}
* [[James L. Hilton]]: [http://aa.usno.navy.mil/faq/docs/minorplanets.php When Did the Asteroids Become Minor Planets?]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160612180437/http://aa.usno.navy.mil/faq/docs/minorplanets.php |date=12. 6. 2016 }}
* [http://adsabs.harvard.edu/cgi-bin/nph-bib_query?bibcode=1874MNRAS..35...61K&amp;amp;db_key=AST&amp;amp;high=40daf3f6f901929 Kirkwood, Daniel; ''Relations between the Motions of some of the Minor Planets'' (1874).]
* Schmadel, L.D. (2003). ''Dictionary of Minor Planet Names.'' 5th ed. IAU/Springer-Verlag: Heidelberg.
* [http://www.psrd.hawaii.edu/Archive/Archive-Asteroids.html Asteroid articles in Planetary Science Research Discoveries]
* [http://smallbodies.ru/en/ Catalogue of the Solar System Small Bodies Orbital Evolution]
* [https://web.archive.org/web/20071201202009/http://www.brera.mi.astro.it/sormano/teca.html TECA Table of next close approaches to the Earth]
* [http://www.brera.mi.astro.it/sormano/sael.html SAEL Small Asteroids Encounter List]
* [https://web.archive.org/web/20110927135743/http://www.brera.mi.astro.it/sormano/mbpl.html MBPL Minor Body Priority List]
* [http://www.brera.mi.astro.it/sormano/pcel.html PCEL Planetary Close Encounter List]
* [https://web.archive.org/web/20170513205505/http://szyzyg.arm.ac.uk/~spm/neo_map.html NEO MAP] ([[Armagh opservatorija]])
{{Spisak imenovanih asteroida}}
{{Sunčev sistem}}

{{Commonscat|Asteroids}}{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Asteroidi]]
[[Kategorija:Astronomski objekti]]</text>
      <sha1>4e26io7fqst59o92gos6g781e4arzqz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1989.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>5308</id>
    <revision>
      <id>3940568</id>
      <parentid>3937323</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T01:35:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940568</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20317" sha1="jv69qd4xgei592uepnl0mlnu3h9oexu" xml:space="preserve">{{godina}}
{{godina u drugim kalendarima}}
[[Datoteka:1989_Events_Collage.png|mini|300x300piksel|Slijeva, u smjeru kazaljke na satu: [[Potres Loma Prieta 1989|potres]] pogađa [[Zaljevsko područje San Franciska|područje zaljeva San Franciska]], ubivši 63 osobe; podnese se prijedlog dokumenta za [[World Wide Web]] ; naftni tanker ''[[Exxon Valdez]]'' se nasukao u zalivu [[Zaliv princa Williama|Prince William Sound]] [[Aljaska|na Aljasci]], uzrokujući veliko [[Exxon Valdez izlivanje nafte|izlijevanje nafte]]; [[pad Berlinskog zida]] započinje propast [[Komunizam|komunizma]] u [[Istočna Evropa|istočnoj Evropi]] i najavljuje [[Reunifikacija Njemačke|ponovno ujedinjenje Njemačke]]; [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjene Države]] [[Invazija Sjedinjenih Država na Panamu|napadaju]] [[Panama|Panamu]] da svrgnu [[Manuel Noriega|Manuela Norijegu]] ; [[Baltic Way|Baltički put]] je doveo do nezavisnosti [[Baltičke države|baltičkih država]] [[Estonija|Estonije]], [[Latvija|Letonije]] i [[Litvanija|Litvanije]] od [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]]; tribine [[Stadion Hillsborough|Hillsborough stadiona]] u [[Sheffield]]u, [[Yorkshire]], gdje se dogodila [[Hillsborough katastrofa|katastrofa Hillsborough]]; [[Protesti i masakr na Trgu Tjenanmen 1989|studenti demonstriraju]] na [[Trg Tiananmen|trgu Tiananmen]] u [[Peking]]u; mnogi su ubijeni od strane snaga [[Komunistička partija Kine|kineske komunističke partije]].]]
'''1989. ([[Rimski brojevi|MCMLXXXIX]])''' bila je prekretnica u političkoj historiji s &quot;[[Revolucije 1989.|revolucijama 1989.]]&quot; koje su okončale komunizam u [[Istočni blok|istočnom bloku]] Evrope, počevši od Poljske i Mađarske, s eksperimentima u podjeli vlasti koji su došli do vrhunca otvaranjem [[Berlinski zid|Berlinskog zida]] u novembru, [[Baršunasta revolucija]] u Čehoslovačkoj i rušenje komunističke diktature u Rumuniji u decembru; pokret je okončan u decembru 1991. [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspadom Sovjetskog Saveza]]. Revolucije protiv komunističkih vlada u Istočnoj Evropi uglavnom su uspjele, ali je ove godine kineska vlada ugušila [[Protesti i masakr na Trgu Tjenanmen 1989|proteste na Trgu Tiananmen 1989.]] u [[Peking]]u. Bila je to godina prvih [[Brazilski predsednički izbori 1989|brazilskih predsjedničkih izbora]] u 29 godina, od kraja [[Vojna diktatura u Brazilu|vojne vlade]] 1985. koja je vladala zemljom više od dvadeset godina, i označila završnu tačku procesa redemokratizacije. [[FW de Klerk|F. W. de Klerk]] je izabran za [[Predsjednik države Južne Afrike|državnog predsjednika Južne Afrike]], a njegov režim je postepeno razbio sistem [[Apartheid|aparthejda]] u narednih pet godina, što je kulminiralo [[Opći izbori u Južnoj Africi 1994|izborima 1994.]] koji su doveli lidera [[Afrički nacionalni kongres|Afričkog nacionalnog kongresa]] [[Nelson Mandela|Nelsona Mandelu]] na vlast.
Prvi komercijalni [[Internetski servisni provajder|provajderi Internet usluga]] pojavili su se ove godine,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.sublimeip.com/company/about/history/|title=Company History|publisher=Sublime IP|archive-url=https://web.archive.org/web/20140810222922/http://www.sublimeip.com/company/about/history/|archive-date=10. 8. 2014|url-status=dead|access-date=19. 8. 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=http://archive.wired.com/wired/archive/7.08/dl_timeline.html|title=Wired 7.08: Harmonic Convergence|magazine=Wired|publisher=Archive.wired.com|date=4. 1. 2009|access-date=19. 8. 2014|archive-date=21. 4. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140421105300/http://archive.wired.com/wired/archive/7.08/dl_timeline.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; kao i prvi pisani prijedlog za [[World Wide Web]] i prve internetske veze Novog Zelanda, Japana i Australije. Prve bebe rođene nakon [[Preimplantaciona genetska dijagnoza|preimplantacijske genetske dijagnoze]] začete su krajem 1989.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://articles.latimes.com/1990-07-31/news/mn-1192_1_genetic-defect|title=Genetic Defect Screened Out; Healthy Twins Born|work=LA Times|access-date=14. 11. 2015|archive-date=7. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160307100906/http://articles.latimes.com/1990-07-31/news/mn-1192_1_genetic-defect}}&lt;/ref&gt;
== Događaji ==
* Nakon ostavke vlade Branka Mikulića, novi predsjednik Saveznog izvršnog vijeća, [[Ante Marković]], iznosi svoj ekonomski program: “Program u središtu mora imati čovjeka, njegova prava, njegovu motivaciju. Mora se temeljiti na maksimalnom razvoju sloboda i demokracije, na pluralizmu interesa, pa i političkom pluralizmu, ali i na jedinstvu koje proizlazi iz zajedništva naših naroda i narodnosti”.
* Odnos dinar-marka je sedam prema jedan.
* U [[Zagreb]]u osnovano Udruženje za jugoslavensku demokratsku inicijativu (UJDI), a nakon toga i druge političke stranke.
* Konferencija nesvrstanih u [[Beograd]]u.

=== Januar ===
* [[4. januar]] – Francuz [[Christian Pollas]] otkrio [[Asteroidi|asteroid]] [[Toutatis]]
* [[7. januar]] – [[Akihito, car Japana|Akihito]] postao [[car]] [[Japan]]a, nakon smrti [[Hirohito|Hirohita]].
* [[10. januar]] – [[Kuba]]nske trupe započele povlačenje iz [[Angola|Angole]]
* [[16. januar]] – [[18. januar]] - Rasni nemiri u [[Overtown]]u, [[Miami]].
* [[17. januar]] – Muškarac ubio 5 djece, ranio 30, a zatim izvršio samoubistvo u mjestu Stockton u Kaliforniji.
* [[20. januar]] – [[George H. W. Bush|George Herbert Walker Bush]] naslijedio [[Ronald Reagan|Ronalda Reagana]] na mjestu [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|Predsjednika Sjedinjenih Američkih Država]].
* [[24. januar]] – Serijski ubica [[Ted Bundy]] pogubljen na električnoj stolici.

=== Februar ===
* [[2. februar]] – [[Sovjetski rat u Afganistanu]]: Posljednja [[Sovjetski Savez|sovjetska]] vojna kolona napušta [[Kabul]], s kojom je okončana osmogodišnja okupacija.
* [[3. februar]] – Vojnim udarom [[Alfredo Stroessner]], diktator [[Paragvaj]]a oboren s vlasti.
** [[3. februar]] – Nakon srčanog udara, [[Pieter Willem Botha|P.W. Botha]] se povlači s pozicije šefa partije i predsjednika [[Južnoafrička Republika|Južnoafričke Republike]].
* [[7. februar]] – Počelo 24. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u u muškoj konkurenciji i 6. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|prvenstvo]] u ženskoj konkurenciji, u [[Austrija|austrijskom]] gradu [[Feistritz]]u;
* [[11. februar]] – [[Barbara Clementine Harris]] je izabrana za prvog ženskog biskupa u Episkopskoj crkvi u SAD-u.
* [[14. februar]] – Firma ''Union Carbide'' se složila da plati $470 miliona dolara [[Indija|indijskoj]] vladi za štetu pričinjenoj 1984. u [[Bhopal nesreća|nesreći koja se desila u Bhopalu]].
** [[14. februar]] – [[Iran]]ski duhovni lider [[Ruholah Homeini]] odobrava [[Muslimani]]ma ubistvo nad autorom [[Salman Rushdie]]jem zbog njegovog romana ''[[Satanski stihovi]]''.
** [[14. februar]] – Prvi od 24 [[Vještački satelit|satelita]] [[Globalni pozicioni sistem|GPS-a]] postavljen u orbitu.
* [[15. februar]] – Sovjetski Savez službeno izjavljuje da su sve ruske trupe napustile [[Afganistan]].
* [[20. februar]] – Albanski rudari u rudniku Trepča zabarikadirali se u rudarska okna,zahtijevajući obustavu najavljenih ustavnih i političkih promena na [[Kosovo|Kosovu]] koje su smanjivale autonomiju pokrajine.
* [[24. februar]] – [[Ajatolah]] Homeini nudi 3 miliona američkih dolara za smrt Salmana Rushdiea.
* [[27. februar]] – [[Slovenija]] daje podršku albanskim rudarima.
* [[28. februar]] – Na mitingu u [[Beograd]]u [[Slobodan Milošević]] (predsjednik CK SK [[Srbija|Srbije]]) obećao hapšenje najviših kosovskih funkcionara što se kasnije i ostvarilo.

=== Mart ===
[[Datoteka:Exval.jpeg|mini|200p|The ''[[Exxon Valdez]]'']]
* [[1. mart]] – [[Bernska konvencija o zaštiti književnih i umjetničkih djela|Bernska konvencija]] je ratificirana i stupa na snagu prema [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]]
** [[Policijski sat]] je uveden na [[Kosovo|Kosovu]] gdje se nastavljaju protesti na navodnu zastrašenost [[Srbi|srpske]] manjine
** [[Louis Wade Sullivan]] počinje svoj mandat kao [[Američki sekretar za trgovinu]], radeći pod američkim predsjednikom [[George H. W. Bush]]om
** [[James D. Watkins]] počinje svoj mandat kao [[Američki sekretar za energiju]], radeći pod američkim predsjednikom [[George H. W. Bush]]om
** [[Politieke Partij Radicalen]], [[Pacifistisch Socialistische Partij]], [[Communistische Partij Nederland]] i [[Evangelische Volks partij]] udružuju se i formiraju stranku [[Groenlinks]](Zeleno-lijevi)
* [[2. mart]] – 12 zemalja [[Evropska unija|Evropske zajednice]] dogovorile se o zabrani proizvodnje svih vrsta [[fluorohlorougljika]] do kraja godine
* [[4. mart]] – [[Time (časopis)|Time, Inc]]. i [[Warner Communications]] objavljuju planove za integraciju, formirajući [[Time Warner]]
** [[Purley željeznička nesreća]] - 5 mrtvih, 94 ranjenih
** Održani prvi izbori u ACT ([[Australian Capital Territory]]-u)
* [[7. mart]] – [[Iran]] raskida diplomatske odnose sa [[Ujedinjenim Kraljevstvom]] zbog &quot;Satanskih stihova&quot; [[Salmana Rushdi]]ja
* [[9. mart]] – Štrajk prisiljava finansijski loše situisanu kompaniju [[Eastern Airlines]] na [[stečaj]]
* [[14. mart]] – [[Kontrola oružja]]: [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|Američki predsjednik]] [[George H. W. Bush]] zabranjuje uvoz puški za napad
** Kršćanski general [[Michel Aoun]] objavljuje &quot;Rat oslobođanja&quot;, da bi [[Liban]] očistio od [[Sirija|sirijskih]] snaga i njenih saveznika.
* [[15. mart]] – Hirurg Bimal Ghosh odstranjuje ogroman [[žučni mjehur]] težak 10.4&amp;nbsp;kg u [[Nacionalni pomorski medicinski centar|Nacionalnom pomorskom medicinskom centru]] u [[Bethesdi]], [[Maryland]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
* [[18. mart]] – U [[Egipat|Egiptu]] pronađena [[mumija]] stara 4,400 godina u [[Velika piramida u Gizi|Velikoj piramidi u Gizi]]
* [[20. mart]] – [[Australijski premijer]] [[Bob Hawke]] plače na televiziji dok priznaje bračno nevjerstvo
* [[23. mart]] – [[Stanley Pons]] i [[Martin Fleischmann]] objavljuju [[Hladna fuzija|hladnu fuziju]] na [[Univerzitet u Utahu|Univerzitetu u Utah]]
** [[Asteroidi|Asteroid]] širok 300 m promašuje [[Zemlja (planeta)|Zemlju]] za 500,000&amp;nbsp;km
* [[24. mart]] – [[Proljevanje nafte iz Exxon Valdezu]]: U mjestu [[Prince William Sound]] na [[Aljaska|Aljaski]] proljeva se iz broda tankera Exxon Valdez 240,000 barela nafte(11 miliona galona) nakon usidravanja
* [[27. mart]] – Prvi slobodni izbori u [[Sovjetski Savez|sovjetskom]] parlamentu okreću se protiv [[Komunistička partija|Komunističke partije]]
* [[28. mart]] – Odlukama Skupštine [[Srbija|Srbije]], pokrajinama [[Vojvodina|Vojvodini]] i [[Kosovo|Kosovu]] oduzeta sva prava i ovlaštenja koja su imala po prethodnom srbijanskom Ustavu iz 1974.

=== April ===
* [[4. april]] – [[Richard M. Daley]] izabran kao gradonačelnik [[Chicago]]a
* [[7. april]] – Sovjetska podmornica Komsomolec potonula u Barencovom moru - 41 mrtvih
* [[9. april]] – Masakar Gruzijske Armije nad demonstratorima Crvene Armije na centralom trgu Tbilisija u toku mirovnog relija; 20 civila ubijeno (većinom mlade žene), veliki broj povrijeđenih. Smatra se da je sovjetska vojska koristila otrovni gas.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.phrusa.org/research/health_effects/humsov.html |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 12. 2005 |archive-url=https://web.archive.org/web/20061210140713/http://www.phrusa.org/research/health_effects/humsov.html |archive-date=10. 12. 2006 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
* [[15. april]] – [[Tragedija Hillsborough]], jedna od najvećih tragedija evropskog fudbala
* [[19. april]] – Eksplodirao top na američkom vojnom brodu USS Iowa (BB-61) - 47 mrtvih
* [[20. april]] – [[NATO]] debatira moderniziranje raketa kratkog dometa; iako su SAD i Velika Britanije za taj poduhvat, zapadnonjemački kancelar [[Helmut Kohl]] dobija suglasnost ostalih i poništava odluku
* [[21. april]] – Studenti u [[Peking]]u, [[Šangaj]]u, [[Xian]]u i [[Nanjing]]u počinju štrajk.

=== Maj ===
* [[6. maj]] –  Grupa &quot;Riva&quot; s pjesmom “Rock me baby” pobjeđuje na natjecanju za [[Eurosong]] u švicarskom gradu [[Lausanne]].
* [[8. maj]] – [[Slobodan Milošević]] izabran za predsjednika Predsjedništva Srbije.
* [[23. maj]] – [[Emir Kusturica]] nagrađen u [[Cannes]]u za režiju filma “Dom za vešanje”.

=== Juni ===
* [[1. juni]] – [[SkyDome]] stadion otvoren u [[Toronto|Torontu]]
* [[4. juni]] – Pobjeda [[Solidarnosti]] u prvim djelimično slobodnim parlamentarnim izborima u poslijeratnoj Poljskoj izazvali su niz anti-komunističkih revolucija u Istočnoj Evropi.
** Željeznička nesreća: eksplozija prirodnog gasa blizu Ufa, [[Rusija]], ubila je 645 osoba. Nesreća se desila kada su dva voza išli u suprotne smjerove i jedan od njih je bacio varnicu na obližnji odvod prirodnog gasa.
* [[8. juni]] – [[Kurt Waldheim]] izabran za predsjednika Austrije.
* [[13. juni]] – Olupina njemačkog ratnog broda Bizmark, koji je potonuo 1941, je pronađena 600 milja zapadno od [[Brest]]a, [[Francuska]]
* [[14. juni]] – [[Glumac|Glumica]] [[Zsa Zsa Gabor]] uhapšena je u [[Beverly Hills]]u nakon što je ošamarila policajca na motoru.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.mugshots.net/zsa_zsa_gabor/ |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 12. 2005 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070609175550/http://www.mugshots.net/zsa_zsa_gabor/ |archive-date=9. 6. 2007 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
* [[22. juni]] – Uspostavljeni prvi [[Irska|irski]] fakulteti nakon nezavisnosti 1922. [[Dublin City University]] i [[University of Limerick]]
* [[28. juni]] – [[Gazimestan]]: 600-godišnjica boja na [[Kosovo|Kosovu]]. Prisustvuje više od milion ljudi. Centralni govor održao Slobodan Milošević.

=== Juli ===
{{Proširiti sekciju}}

=== August ===
{{Proširiti sekciju}}

=== Septembar ===
{{Proširiti sekciju}}

=== Oktobar ===
{{Proširiti sekciju}}

=== Novembar ===
* [[9. novembar]] – Istočnonjemačke vlasti ukinule zabranu prelaska iz istočnog u zapadni dio Njemačke i isto veče hiljade građana okupilo se i otpočelo rušenje [[Berlinski zid|Berlinskog zida]].
* [[17. novembar]] – U eksploziji u rudniku uglja u [[Aleksinac|Aleksincu]] ([[Srbija]]), poginula 92 rudara.
* [[22. novembar]] – U [[Bejrut]]u ubijen predsjednik [[Liban]]a [[Rene Moawad]] dok je prolazio kroz grad u svečanoj povorci povodom Dana nezavisnosti. U bombaškom napadu poginulo još 16 osoba.
* [[24. novembar]] – Pod pritiskom masovnih demonstracija u [[Prag]]u kompletno rukovodstvo Komunističke partije [[čehoslovačka|Čehoslovačke]] podnijelo ostavke, uključujući generalnog sekretara Miloša Jakeša. Na mjesto generalnog sekretara partije došao Karol Urbanek.
* [[28. novembar]] – Indijski premijer [[Radživ Gandi]] dao ostavku poslije poraza na izborima.

=== Decembar ===
* [[18. decembar]] - [[Evropska ekonomska zajednica]] i [[Sovjetski Savez]] su potpisali sporazum o trgovini i ekonomskoj saradnji.
* [[25. decembar]] – Predsjednik [[Nicolae Ceaușescu|Nicolae Ceauşescu]] osuđen na smrtnu kaznu, pad komunizma u [[Rumunija|Rumuniji]].

== Rođeni ==
=== Januar===
* [[6. januar]] – [[Yurie Tanaka]], [[japan]]ska [[biatlon]]ka
* [[20. januar]] – [[Maja Jurić]], hrvatska glumica

=== Februar ===
* [[14. februar]] – [[Jurij Tepeš]], [[Slovenija|slovenski]] [[skijaš-skakač]]

=== Mart ===
* [[2. mart]] – [[Marcel Hirscher]], [[Austrija|austrijski]] [[alpski skijaš]]
* [[13. mart]] – [[Nemanja Košarac]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[biatlon]]ac
* [[15. mart]] – [[Synnøve Solemdal]], [[norveška]] [[biatlon]]ka, [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu#Žene 2|šestostruka svjetska prvak]]inja u biatlonu
* [[29. mart]] – [[Réka Forika]], [[Rumunija|rumunska]] [[biatlon]]ka

=== April ===
* [[18. april]] – [[Bojan Bogdanović]], [[Hrvatska|hrvatski]] i bosanskohercegovački profesionalni [[košarka]]š
* [[19. april]] – [[Marko Arnautović]], austrijski nogometaš

=== Maj ===
* [[5. maj]] – [[Emilija Jordanova]], [[bugarska]] [[biatlon]]ka
* [[15. maj]] – [[Kenneth Gangnes]], [[Norveška|norveški]] [[skijaš-skakač]]
* [[18. maj]] – [[Leif Nordgren]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac
* [[31. maj]] – [[Natália Prekopová]],  [[slovačka]] [[biatlon]]ka

=== Juni ===
* [[3. juni]] – [[Kim Seon-su]], [[Južna Koreja|južnokorejska]] [[biatlon]]ka
* [[18. juni]] – [[Anna Veith]] (rođ. Fenninger), [[Austrija|austrijska]] alpska skijašica

=== Juli ===
* [[9. juli]] – [[Roman Koudelka]], [[Češka|češki]] [[skijaš-skakač]]
* [[19. juli]] – [[Rune Velta]], [[Norveška|norveški]] [[skijaš-skakač]]
* [[23. juli]] – [[Daniel Radcliffe]], britanski glumac

=== August ===
* [[21. august]] – [[Judd Trump]], engleski [[snuker]]aš

=== Septembar ===
* [[6. septembar]] – [[Darja Klimina]], [[kazahstan]]ska [[biatlon]]ka
* [[13. septembar]] – [[Thomas Müller (nogometaš)|Thomas Müller]], njemački [[nogomet]]aš
* [[18. septembar]] – [[Ornela Vištica]], bosanskohercegovačka i hrvatska glumica

=== Oktobar ===
* [[1. oktobar]] – [[Brie Larson]], kanadsko-američka glumica i pjevačica
* [[5. oktobar]] – [[Žanna Juškāne]], [[Latvija|latvijska]] [[biatlon]]ka
* [[27. oktobar]] – [[Marcel Eckardt]], [[Njemačka|njemački]] [[snuker]]ski [[Spisak snukerskih sudija|sudija]]
* [[29. oktobar]] – [[Primož Roglič]], slovenski biciklist i skijaš-skakač

=== Novembar ===
* [[20. novembar]] – [[Eduardo Vargas]], [[čile]]anski nogometaš
* [[21. novembar]] – [[Elise Ringen]], [[norveška]] [[biatlon]]ka

=== Decembar ===
* [[13. decembar]] – [[Taylor Swift]], [[SAD|američka]] [[Pjevanje|pjevačica]] i tekstopisac
* [[17. decembar]] – [[Marija Pikić]], bosanskohercegovačka glumica
* [[26. decembar]] – [[Yohan Blake]], [[jamajka]]nski [[atletika|atletičar]]

== Umrli ==
=== Januar===
* [[7. januar]] – [[Hirohito]], japanski car

=== Februar ===
* [[12. februar]] – [[Thomas Bernhard]], austrijski pisac
* [[27. februar]] – [[Konrad Lorenz]], [[Austrija|austrijski]] [[Zoologija|zoolog]], [[Etologija|etolog]] i [[Ornitologija|ornitolog]]

=== Mart ===
=== April ===
* [[26. april]] – [[Lucille Ball]], američka glumica

=== Maj ===
* [[18. maj]] – [[Zore Vinogradova]], sovjetski biolog i univerzitetski profesor

=== Juni ===
* [[3. juni]] – [[Ruholah Homeini]], iranski političar i ajatolah
* [[19. juni]] – [[Betti Alver]], estonska pjesnikinja

=== Juli ===
* [[4. juli]] – [[Lejla Mammadbegova]], azerbejdžanska i sovjetska pilotkinja

=== August ===
=== Septembar ===
* [[4. septembar]] – [[Georges Simenon]], belgijski književnik
* [[28. septembar]] – [[Ferdinand Marcos]], filipinski političar i predsjednik Filipina (1965–1986)

=== Oktobar ===
* [[6. oktobar]] – [[Bette Davis]], američka glumica
* [[15. oktobar]] – [[Danilo Kiš]], ex-jugoslavenski pisac i lektor

=== Novembar ===
* [[5. novembar]] – [[Adem Čejvan]], bosanskohercegovački pozorišni i filmski glumac

=== Decembar ===
* [[1. decembar]] – [[Cvjetko Rihtman]], [[bosanskohercegovački]] i [[Hrvatska|hrvatski]] [[kompozitor]];
* [[6. decembar]] – [[Ćamil Sijarić]], [[bosanskohercegovački]] književnik;
* [[24. decembar]] – [[Victor Fontana (biatlonac)|Victor Fontana]], [[Rumunija|rumunski]] [[biatlon]]ac
* [[25. decembar]] – [[Nicolae Ceaușescu]], predsjednik Rumunije

== [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]]
** [[Norman F. Ramsey]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
** [[Hans G. Dehmelt]], SAD
** [[Wolfgang Paul]], [[Njemačka]]
* [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]]
** [[Sidney Altman]], SAD / [[Kanada]]
** [[Thomas R. Cech]], SAD
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]]
** [[J. Michael Bishop]], SAD
** [[Harold Varmus]], SAD
* [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]]
** [[Camilo José Cela]], [[Španija]]
* [[Nobelova nagrada za mir|Mir]]
** [[Dalaj Lama]] ([[Tenzin Gyatso]]), [[Tibet]]
* [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Ekonomija]]
** [[Trygve Haavelmo]], [[Norveška]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{commonscat|1989}}
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>jv69qd4xgei592uepnl0mlnu3h9oexu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bahami</title>
    <ns>0</ns>
    <id>5752</id>
    <revision>
      <id>3940720</id>
      <parentid>3939290</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T07:50:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940720</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30156" sha1="fk33mjs04dgfclkaxh3u98xu0kcav6n" xml:space="preserve">{{Infokutija država
| zvanično_ime                   = Bahami
| izvorno_ime                    = Commonwealth of The Bahamas
| ime_genitiv                    = Bahama
| zastava                        = Flag of the Bahamas.svg
| zastava_širina                 = &lt;!--Za druge mjere (nije potrebno)--&gt;
| grb                            = Coat of arms of the Bahamas.svg
| grb_širina                     = &lt;!--Za druge mjere (nije potrebno)--&gt;
| vrsta_simbola                  = &lt;!--npr. amblem etc. (ako nije grb)--&gt;
| uzrečica                       = 
| himna                          = &quot;[[March On, Bahamaland]]&quot;&lt;center&gt;[[Datoteka:March On Bahamaland instrumental.ogg]]&lt;/center&gt;
| karta                          = The Bahamas on the globe (Americas centered).svg
| opis_karte                     = 
| širina_karte                   = &lt;!--Za druge mjere (nije potrebno)--&gt;
| glavni_grad                    = [[Nassau]]
| glavni_grad_koordinate         = {{Coord|25|04|41|N|77|20|19|W|type:city_region:BS-NP}}
| najveći_grad                   = [[Nassau]]
| službeni_jezik                 = [[Engleski jezik|engleski]]
| sistem_pisanja                 = 
| etničke_grupe                  = 
| religija                       = 
| demonim                        = 
| državno_uređenje               = Unitarna parlamentarna [[ustavna monarhija]]&lt;ref name=&quot;A12&quot;&gt;{{cite web|title=•General situation and trends|work=[[Pan American Health Organization]]|url=http://www.paho.org/english/dd/ais/cp_044.htm|access-date=1. 8. 2011|archive-date=27. 4. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140427030536/http://www1.paho.org/english/dd/ais/cp_044.htm|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;A13&quot;&gt;{{cite news|title=Mission to Long Island in the Bahamas|publisher=Evangelical Association of the Caribbean|url=http://www.caribbeanevangelical.org/newsevents/oldarticles.htm|access-date=1. 8. 2011|archive-date=4. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304083539/http://www.caribbeanevangelical.org/newsevents/oldarticles.htm?id=82|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| vrsta_prve_vlasti              = [[Monarh (titula)|Monarh]]
| vladar_prva_vlast              = [[Charles III]]
| vrsta_druge_vlasti             = [[Generalni guverner Bahama|Generalni guverner]]
| vladar_druga_vlast             = Dame Cynthia A. Pratt
| vrsta_treće_vlasti             = [[Premijer Bahama]]
| vladar_treća_vlast             = [[Philip Davis]]
| zakonodavstvo                  = [[Parlament Bahama|Parlament]]
| vrsta_prvog_zakonodavstva      = [[Gornji dom]]
| naziv_prvog_zakonodavstva      = [[Parlament Bahama|Senat]]
| vrsta_drugog_zakonodavstva     = [[Donji dom]]
| naziv_drugog_zakonodavstva     = [[Zastupnički dom Bahama|Zastupnički dom]]
| vrsta_trećeg_zakonodavstva     = 
| naziv_trećeg_zakonodavstva     = 
| vrsta_četvrtog_zakonodavstva   = 
| naziv_četvrtog_zakonodavstva   = 
| vrsta_petog_zakonodavstva      = 
| naziv_petog_zakonodavstva      = 
| tip_suvereniteta               = 
| nota_suvereniteta              = 
| nastanak                       = 
| događaj1                      = 
| događaj_datum1                = 
| događaj2                      = 
| događaj_datum2                = 
| događaj3                      = 
| događaj_datum3                = 
| događaj4                      = 
| događaj_datum4                = 
| događaj5                      = 
| događaj_datum5                = 
&lt;!--Ima sve do događaj20 i događaj_datum20 --&gt;
| nezavisnost                    = od [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]]
| nezavisnost_priznato           = 10. juli 1973.
| površina                       = 13.880
| po_površini_na_svijetu         = 156
| procenat_vode                  = 28
| stanovnika                     = {{Povećanje}} 398.165&lt;ref name=&quot;census2022&quot;&gt;{{Cite book|url=https://cdn.bahamas.gov.bs/tenant/tenantbnsi/documents/2022-Census-2nd-ReleaseHousehold-and-Dwelling-Characteristics--20251020132803.pdf|title=2022 Census of Population and Housing Report 2nd Release|publisher=Bahamas National Statistical Institute|archive-date=20. 6. 2026|access-date=28. 6. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260620200327/https://cdn.bahamas.gov.bs/tenant/tenantbnsi/documents/2022-Census-2nd-ReleaseHousehold-and-Dwelling-Characteristics--20251020132803.pdf|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
| stanovnika_godina              = 2022
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 171
| procjena                       = 
| procjena_godina                = 
| gustoća                        = 39,8
| po_broju_gustoće_na_svijetu    = 181
| bdp_ukupno                     = {{Povećanje}} $18,989 milijardi&lt;ref name=&quot;IMFWEO.BS&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.imf.org/en/Publications/WEO/weo-database/2024/April/weo-report?c=313,&amp;s=NGDPD,PPPGDP,NGDPDPC,PPPPC,&amp;sy=2023&amp;ey=2025&amp;ssm=0&amp;scsm=1&amp;scc=0&amp;ssd=1&amp;ssc=0&amp;sic=0&amp;sort=country&amp;ds=.&amp;br=1|title=World Economic Outlook Database, April 2024 Edition. (The Bahamas)|publisher=[[International Monetary Fund]]|date=10. 4. 2024|access-date=15. 7. 2024|archive-date=14. 2. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250214135801/https://www.imf.org/en/Publications/WEO/weo-database/2024/April/weo-report?c=313%2C&amp;ds=.&amp;ssd=1&amp;sic=0&amp;br=1&amp;ey=2025&amp;sort=country&amp;ssc=0&amp;ssm=0&amp;scsm=1&amp;scc=0&amp;s=NGDPD%2CPPPGDP%2CNGDPDPC%2CPPPPC%2C&amp;sy=2023|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
| bdp_godina                     = 2024
| po_broju_bdp_na_svijetu        = 153
| bdp_per_capita                 = {{Povećanje}} $46.524&lt;ref name=&quot;IMFWEO.BS&quot; /&gt;
| bdp_per_capita_na_svijetu      = 46
| bdp_nominalni_ukupno           = {{Povećanje}} $14,390 milijardi&lt;ref name=&quot;IMFWEO.BS&quot; /&gt;
| bdp_nominalni_godina           = 2024
| bdp_nominalni_na_svijetu       = 146
| bdp_nominalni_per_capita       = {{Povećanje}} $35.257&lt;ref name=&quot;IMFWEO.BS&quot; /&gt;
| bdp_nominalni_per_capita_na_svijetu = 29
| hdi                            = 0,820&lt;ref name=&quot;UNHDR&quot;&gt;{{Cite web |date=6. 5. 2025 |title=Human Development Report 2025 |url=https://hdr.undp.org/system/files/documents/global-report-document/hdr2025reporten.pdf|url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250506051232/https://hdr.undp.org/system/files/documents/global-report-document/hdr2025reporten.pdf |archive-date=6. 5. 2025 |access-date=6. 5. 2025 |publisher=[[United Nations Development Programme]]}}&lt;/ref&gt;
| hdi_godina                     = 2023
| hdi_nivo                       = sabilno
| po_broju_hdi_na_svijetu        = 66
| gini                           = 
| gini_godina                    = 
| gini_nivo                      =
| po_broju_gini_na_svijetu       = 
| valuta                         = [[Bahamski dolar]]
| vremenska_zona                 = [[UTC−05:00]]
| ljetno_računanje_vremena       = [[UTC−04:00]]
| format_datuma                  = 
| najviša_tačka_ime              = 
| najviša_tačka_metara           = 
| najveće_jezero_ime             = 
| najveće_jezero_površina        = 
| najveća_rijeka_ime             = 
| najveća_rijeka_dužina          = 
| nacionalni_dan                 = 
| vozacka_strana                 = 
| pozivni_broj                   = +1-242
| iso_kod                        = 
| internetski_nastavak           = [[.bs]]
| komentar                       = 
}}
'''Bahami,''' zvanično '''Commonwealth Bahami'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/place/The-Bahamas|title=The Bahamas {{!}} Map, Flag, Population, Islands, Weather, &amp; History {{!}} Britannica|date=28. 9. 2025|website=www.britannica.com|language=en|access-date=29. 9. 2025}}&lt;/ref&gt; su [[ostrvska država]] na [[Karibi]]ma, smještena unutar [[Lukajski arhipelag|Lukajskog arhipelaga]] u [[Atlantski okean|Atlantskom okeanu]]. Obuhvata [[arhipelag]] od 700 ostrva i više od 2.500 manjih ostrvaca (grebena) u Atlantskom okeanu, a nalazi se sjeverno od [[Kuba|Kube]], sjeverozapadno od ostrva [[Hispaniola]] (podijeljenog između [[Dominikanska Republika|Dominikanske Republike]] i [[Haiti]]ja) i ostrva [[Turks i Caicos|Turks i]] [[Turks i Caicos|Caikos]], jugoistočno od američke savezne države [[Florida|Floride]] i istočno od ostrvskog lanca Florida Keys. Glavni i najveći grad je [[Nassau]], smješten na ostrvu [[New Providence]]. Kraljevske odbrambene snage Bahama (Royal Bahamas Defence Force) navode da teritorija Bahama obuhvata 470,000&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; okeanskog prostora.

Bahamska ostrva su vijekovima bila naseljena narodima Aravak i Lucayan– ogrankom naroda Taíno koji je govorio aravakanskim jezicima.&lt;ref name=&quot;CIA World Factbook – The Bahamas&quot;&gt;{{Cite CIA World Factbook|country=Bahamas, The|access-date=21. 7. 2019|year=2019}}&lt;/ref&gt; [[Kristofor Kolumbo]] bio je prvi Evropljanin koji je ugledao ova ostrva; on je 1492, stupivši na ostrvo [[San Salvador (ostrvo)|San Salvador]] (koje su Lukajci nazivali Guanahaní), po prvi put kročio na tlo [[Novi svijet|Novog svijeta]]. Kasnije je [[Španija|Kraljevina Španija]] odvela autohtone Lukajce na Hispaniolu i tamo ih porobila, zbog čega su Bahamska ostrva, u periodu od 1513. do 1648, bila uglavnom nenaseljena. Godine 1649. engleski kolonisti s Bermuda, poznati kao &quot;Eleuteranski avanturisti&quot; (Eleutheran Adventurers), naselili su se na ostrvu Eleuthera.&lt;ref name=&quot;History of The Bahamas&quot;&gt;{{cite web |title=History of The Bahamas |url=https://www.bahamas.com/our-history |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220611182518/https://www.bahamas.com/our-history |archive-date=11. 6. 2022 |access-date=4. 6. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Bethell |first=A. Talbot |url=https://books.google.com/books?id=hxKHOopEeqwC |title=The Early Settlers of the Bahamas and Colonists of North America |publisher=Genealogical Publishing Com |year=2009 |isbn=9780806350509 |page=83 |archive-date=5. 10. 2025 |access-date=28. 6. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251005232437/https://books.google.com/books?id=hxKHOopEeqwC |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

Bahami su 1718. postali [[krunska kolonija]] Kraljevine Velike Britanije, nakon što su Britanci odlučno suzbili piratstvo. Nakon [[Američki rat za nezavisnost|Američkog rata za nezavisnost]], britanska kruna je na Bahame preselila hiljade američkih lojalista; oni su sa sobom doveli robove i na dodijeljenom zemljištu osnovali plantaže. Od tog perioda pa nadalje, afrički robovi i njihovi potomci činili su većinu stanovništva. Britanci su ukinuli trgovinu robljem 1807. Ropstvo na Bahamima ukinuto je tek 1834, ali su Bahami još 1818. postali utočište u kojem su afrički robovi, pristigli izvan Britanske Zapadne Indije, sticali slobodu.&lt;ref name=1818opinion&gt;[https://archive.org/details/bub_gb_Z70-AAAAYAAJ/page/n556 &lt;!-- pg=259 --&gt; Appendix: &quot;Brigs Encomium and Enterprise&quot;], ''Register of Debates in Congress'', Gales &amp; Seaton, 1837, pp. 251–253. Note: Kada je u februaru 1834. američki konzul pokušao od kolonijalnih zvaničnika (koji su ih oslobodili) ishoditi povratak sjevernoameričkih robova koji su se nalazili na brodu &quot;Encomium&quot;, zamjenik guvernera mu je odgovorio da &quot;u pogledu robova postupa na osnovu mišljenja koje su 1818. britanskom državnom sekretaru dali ser Christopher Robinson i lord Gifford&quot;.&quot;.&lt;/ref&gt; Kraljevska ratna mornarica naseljavala je na ostrva Afrikance oslobođene s ilegalnih brodova za prevoz robova, dok su neki robovi iz Sjeverne Amerike, kao i pripadnici plemena Seminole, bježali na Bahame s Floride. U tom periodu, Bahamci su priznavali slobodu robovima koji su se nalazili na brodovima drugih nacija što bi pristali u njihovu zemlju. Danas crni Bahamci čine 90 posto stanovništva, koje broji 400.516 ljudi.&lt;ref name=&quot;CIA World Factbook – The Bahamas&quot;/&gt;

Bahami su 1973. postali nezavisna kraljevina u okviru Komonvelta, odvojena od Ujedinjenog Kraljevstva. Prvi premijer bio je Lynden Pindling. Na čelu Bahama nalazi se kralj [[Charles III]], a njega zastupa [[Generalni guverner Bahama|Generalni guverner]]. Bahami zauzimaju četrnaesto mjesto u Amerikama po visini bruto domaćeg proizvoda po glavi stanovnika. Ekonomija se zasniva na turizmu i offshore finansijskim uslugama.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/field/real-gdp-per-capita/country-comparison|title=Country Comparisons: Real GDP per capita|publisher=Central Intelligence Agency|access-date=9. 7. 2022|archive-date=5. 4. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220405152309/https://www.cia.gov/the-world-factbook/field/real-gdp-per-capita/country-comparison/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Iako se Bahami nalaze u arhipelagu Lukajan, a ne u Karipskom moru, ipak se smatraju dijelom šire karipske regije.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Boswell|first=Thomas D.|title=Understanding the Contemporary Caribbean |chapter=2 The Caribbean: A Geographic Preface|date=1. 7. 2009|pages=19–50 (19)|chapter-url=https://www.degruyter.com/document/doi/10.1515/9781685856816-004/html|access-date=19. 9. 2024|publisher=Lynne Rienner Publishers|doi=10.1515/9781685856816-004|isbn=978-1-68585-681-6}}&lt;/ref&gt; Bahami su punopravna članica [[Karipska zajednica|Karipske zajednice]] (CARICOM), ali nisu dio Jedinstvenog tržišta i ekonomije CARICOM-a.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Communique issued at the conclusion of the Fourth Meeting of the Conference of Heads of Government of the Caribbean Community, 4–8 July 1983, Port-of-Spain, Trinidad and Tobago|url=http://www.caricom.org/jsp/communications/communiques/4hgc_1983_communique.jsp|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150806141305/http://www.caricom.org/jsp/communications/communiques/4hgc_1983_communique.jsp|archive-date=6. 8. 2015|access-date=19. 9. 2024|publisher=CARICOM}}&lt;/ref&gt;

== Etimologija ==
Naziv Bahami je preuzet iz španskog jezika, ''baja mar'' (prev. plitko more, oseka).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://kids.britannica.com/students/article/The-Bahamas/273060|title=kids.britannica The Bahamas}}&lt;/ref&gt; Ime se često povezuje i sa lokalnim nazivom ''Guanahani, ''čije značenje još uvijek nije objašnjeno.

== Historija ==
Taino narod se doselio na južne dijelove Bahama sa [[Kuba|Kube]] i Hispaniole još u 11. vijeku.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.blackhistorymonth.org.uk/article/section/pre-colonial-history/taino-indigenous-caribbeans/|title=Taíno: Indigenous Caribbeans}}&lt;/ref&gt; Oni su na Bahamaima poznati kao Lucayani. Smatra se da je prilikom prvog dolaska Kolumba na Bahame 1492. na otocima živjelo oko 30.000 Lucayana. Veliki broj starosjedilaca je umro, nakon dolaska Španaca, ali ne od njihove surovosti prema domorocima, već od slabog imuniteta i različitih bolesti, u prvom redu [[Boginje|boginja]]. Tokom 18. i 19. stoljeća Bahami su bili raj za pirate, uključujući i okrutnog Crnobradog ( Edward Teach). Kako bi uništila &quot;Piratsku republiku&quot;, Velika Britanija je Bahame proglasila kraljevskom kolonijom 1718. Tokom Rata za nezavisnost SAD-a i poznate bitke kod Yorktowna u kojoj je Britanija poražena, španska flota je ušla u glavni grad Nassau i okupirala ga 1722. godine. Prema odredbama Pariskog dogovora iz 1783. Španija se morala povući s Bahama. Britansko carstvo je 1. augusta 1834. ukinulo ropstvo, a na Bahamima je taj proces završio i ranije, 1807.

Tokom 20. vijeka najpoznatija ličnost Bahama je bio Edward VIII, guverner Bahama od 1940-1945. (poznat kao Duke of Windsor).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://medium.com/lessons-from-history/how-wallis-simpson-got-king-edward-to-abdicate-without-ever-wanting-to-1a1f4a7a729d|title=How Wallis Simpson Got King Edward to Abdicate without Ever Wanting to|last=MA|first=Maria Milojković|date=16. 9. 2021|website=Lessons from History|language=en|access-date=11. 1. 2026}}&lt;/ref&gt; Poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] počelo je i osamostaljivanje Bahama od britanske krune. Već pedesetih godina 20. stoljeća formiraju se prve političke stranke. Britanski parlament je otočje proglasio 1964. kao samoupravljajuće, sa sirom Rolandom Symonetteom kao svojim prvim premijerom. Velikoj pažnji ovog otoka doprinijet će i film, s obzirom na to da su na Bahamima snimana dva poznata filma, treći film Jamesa Bonda, &quot;Thunderball&quot; i film Beatelsa, &quot;Help&quot;.

Godine 1973. Bahami su postali zvanično nezavisna država, ali kao član Commonwaealtha nacija.

== Vlada i politika ==
Bahami su parlamentarna konstitucionalna monarhija kojom upravlja [[kralj Bahama]], [[Charles III]]. Politička i pravna tradicija je jako slična onoj u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]].

Politička moć je u rukama dvodomnog parlamenta, koji se sastoji od 38 članova donjeg doma i 16 članova [[Senat]]a. Glava vlade je predsjednik, koji je lider partije, koja ima najviše članova u donjem domu.

Bahami imaju dvopartijski sistem u kojem dominira lijevičarska i desničarska stranka, s obzirom na to da ostale mnogobrojne stranke nisu u mogućnosti osvojiti glasove na izborima za parlamentarnu skupštinu.

Ljudska prava koja su zaštićena Ustavom su: pravo na slobodu govora, štampe, vjere, udruženja i pokreta. Iako se Bahami ne nalaze u regiji Kariba, član su Karipske zajednice.

== Administracija ==
[[Okrug (teritorijalna jedinica)|Okruzi]], tj. distrikti Bahama imaju sistem lokalne samouprave svugdje, osim u Nju Providensu (u kojem živi oko 70% populacije Bahama) kojim upravlja direktno centralna vlada. Ukupno postoji 38 distrikta u kojima se izbori održavaju svakih pet godina.

=== Vojska ===
Bahami nemaju svoju vojsku niti zračne snage. Vojska ove države je uključena u okvir Kraljevskih odbrambenih snaga Bahama (engl. RBDF- ''Royal Bahamas Defence Force''). RBDF ima zadatak da brani Bahame, čuva njihov integritet, zaustavi trafiku drogom, ilegalna useljavanja, očuva resurse itd. u skladu sa zakonom. RBDF je nastao 31. marta 1980.

=== Zastava ===
[[Datoteka:Flag of the Bahamas.svg|thumb|184x184px|Nacionalna zastava Bahama]]
[[Datoteka:Coat of arms of the Bahamas.svg|thumb|230x230px|Grb Bahama]]
''Glavna stranica: ''[[Zastava Bahama]]

Boje i dizajn zastave Bahama simboliziraju sliku i ljude ove države; dizajn označava prirodno okruženje (sunce, pijesak i more) te ekonomski i društveni razvitak. zastava se sastoji iz crnog jednakostraničnog trougla na pozadini koja se sastoji iz tri jednake pruge. Srednja je zlatne boje, a dvije vanjske su submarinsko-plave.

Jaka crna boja predstavlja snagu ujedinjenih ljudi. trokut okrenut prema tijelu zastave simbolizira odlučnost bahamskog naroda u njegovom procesu nezavisnosti. Boje pozadine simboliziraju more i pijesak.

=== Grb ===
''Glavna stranica: ''[[Grb Bahama]]

Grb Bahama opisuje ljude ovog otočja. Bahamski grb sadrži štit sa nacionalnim simbolima u sredini. Štit drže marlin i flamingo, s obzirom na to da su oni nacionalne životinje Bahama. Flamingo stoji na zemlji, dok je marlin na moru. To ukazuje na geografiju države.

Na vrhu štita je školjka, što predstavlja različiti morski svijet bahamskih otoka. Školjka se nalazi na kacigi. U samom centru štita je brod [[Kristofor Kolumbo|Kristofora Kolumba]]-Santa Maria, koja pliva ispod sunca. Na dnu štita je na transparentu ispisan i moto Bahama ''&quot;Forward, Upward, Onward Together.&quot; (prev. Zajedno, naprijed, više i dalje)''

== Geografija ==
Država leži između  20° i 28° sjeverne geografske širine, i 72° i 80° zapadne geografske dužine. 1864. godine, guverner Bahama je izjavio da se u sklopu kolonije nalazi 29 ostrva, 661 koraljni greben i 2,387 stijena.

Bimini je najbliže ostrvo SAD-u. Ovo ostrvo je poznato i kao kapija Bahama. Inagua je najjugoistočnije ostrvo. Androsovo ostrvo je najveće površinom. Među ostalim poznatim ostrvima ubrajaju se: Eleuthera, Cat Island (Mačije ostrvo), Long Island (Dugo ostrvo), San Salvador Island (Ostrvo svetog spasa), Exuma, Mayaguana... Glavni grad, Nassau se nalazi na ostrvu New Providence.

Sva ostrva su niska i ravna, sa nadmorskom visinom koja rijetko prelazi 20 m. Najviša tačka države je Mt. Alvernia (raniji naziv- Como Hill) na Cat Islandu, s visinom od 63 m.

=== Klima i vegetacija ===
Bahami pripadaju tropskom savanskom klimatu prema Kepenovoj klasifikaciji klima, ili međunarodono poznato kao skupina Aw. Nikada nije zabilježena neka hladnoća niti smrzavanje od niskih temperatura. Razlog ove klime leži u geografskom položaju države. Karipska regija i isturenost prema Atlantiku. Jedan od najznačajnijih faktora klime Bahama je topla Golfksa morska struja koja zapljuskuje obale otoka. Kao u većem dijelu tropskih klimata, pa tako i na Bahamima, sezonske kiše uvijek prati sunčano vrijeme, a ljeto je najsušnije godišnje doba. Bahami su najduži period sušni i sunčani i u prosijeku imaju oko 3000 sati sunčanog vremena godišnje. Razlika između najtoplijeg i najhladnijeg mjeseca je svega 5&amp;nbsp;°C. Bahami su česta meta brojnih tropskih oluja i uragana. 1992. god. uragan Andrew prešao je preko sjevernih otoka, a uragan Floyd je 1999. prešao preko istočnih otoka Bahama.
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+Prosječne mjesečne temperature
!Januar
23&amp;nbsp;°C
!Februar
23&amp;nbsp;°C
!Mart
24&amp;nbsp;°C
!April
26&amp;nbsp;°C
!Maj
27&amp;nbsp;°C
!Juni
28&amp;nbsp;°C
!Juli
28&amp;nbsp;°C
!Avgust
28&amp;nbsp;°C
!Septembar
28&amp;nbsp;°C
!Oktobar
27&amp;nbsp;°C
!Novembar
26&amp;nbsp;°C
!Decembar
24&amp;nbsp;°C
|}

== Privreda ==
Bahami zavise od turizma, kao glavne privredne aktivnosti. Usluge u turizmu zapošljavaju oko polovinu radno aktivnog stanovništva. Turizam ostvaruje i oko 60% BDP-a. 2012. godine Bahame je posjetilo oko 5.8 miliona posjetitelja. Druga najznačajnija djelatnost je bankarstvo, odnosno financijske usluge, koje ostvaruju oko 15% [[Bruto domaći proizvod|BDP-a]]. Bahami imaju jedan od najviših brutosruštvenih proizvoda po glavi stanovnika u Americi. BDP iznosi preko $23.000.

== Stanovništvo==
Na Bahamima živi 391.232 stanovnika (stanje: 2016), od čega je 25,9% mlađe od 14 godina. 67,2% stanovništva je zrelo, tj. između 15-64 godine, a samo 6,9% je starog stanovništva koje ima preko 65 godina. Prema podacima iz 2010. stopa rasta stanovništva je 0,925%. Natalitet je iznosio 17,81‰, a mortalitet 9,35‰. Bahami su migracijama gubili stanovništvo. Tako da je stepen migracije iznosio -2,13‰. Prosječna dužina života je bila 69,87 godina, i to za žene 73.49, a za muškarce 66.32. Stepen fertilnosti je 2.0 djeteta po jednoj ženi.
=== Etničke skupine ===
Na Bahamima živi više etničkih skupina. Afrobahamsko stanovništvo svoje korijene vuče iz Zapadne Afrike. Prvo crnačko stanovništvo na otočju su bili robovi koji su se oslobodili ropstva i došli s bermudskog otoka. Danas je afrobahamsko stanovništvo dominantno na otoku i čini 85% ukupne populacije.

Prema popisu stanovništva iz 2010. na Bahamima je živjelo ukupno 16,598 pripadnika bijele rase. Evrobahamskog stanovništva je bilo 38,000. Evrobahamsko stanovništvo vodi porijeklo od engleskih puritana i američkih lojalista koji su se doselili u periodu tokom Rata za nezavisnost. Danas evropeidi čine 12% populacije. Na samom početku 20. stoljeća nekoliko Grka se doselilo kako bi doprinijeli razvoju industrije. Oni su razvili svoju malobrojnu ali razvijenu grčko-bahamsku kulturu. Danas na Bahamima živi manje od 1% [[Grci|Grka]].

U etničkom smislu ovdje živi 85% afrikanaca, 12% evropeida, 3% azijata i latinoamerikanaca. U religijskom smislu, otok je homogen , jer dominiraju hrišćani. Baptista je oko 35,4%, anglikanaca 15,1%, rimokatolika 13.5%.

Zvanični jezik otočja je engleski, koji pričaju bahamskim dijalektom. 98,2% stanovništva je pismeno, prema podacima iz 1995.

=== Najveći gradovi Bahama ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|1
|Nassau
|New Providence
|238 132
|-
|2
|Freeport
|Grand Bahama
|47 085
|-
|3
|West End
|Grand Bahama
|13 004
|-
|4
|Coopers Town
|Abaco
|9 069
|-
|5
|Marsh Harbour
|Abaco
|5 728
|-
|6
|Freetown
|Eleuthera
|4 222
|-
|7
|High Rock
|Grand Bahama
|3 827
|-
|8
|Andros Town
|Andros Island
|2 318
|-
|9
|Spanish Wells
|Eleuthera
|1 805
|-
|10
|Clarence Town
|Long Island
|1 705
|}

== Sport ==
Sport je prepoznatljiv znak bahamske kulture. Nacionalni sport je jedrenje. Bahamski
== Kultura ==
Kultura Bahama je mješavina afričke, britanske i američke kulture. U manje razvijenim &quot;vanjskim&quot; otocima, popularne rukotvorine uključuju košare spravljene od palminih listova. Isti materijal se koristi za izradnju šešira i torbi koji su omiljeni kod turista. U popularne predmete spadaju i tzv. &quot;voodo lutke&quot;, čija proizvodnja je, međutim, više produkt stranih utjecaja nego domaće kulture.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Hurbon|first=Laennec|title=Sacred Art of Haitian Vodou|publisher=UCLA Fowler Museum of Cultural History|year=1995|editor-last=Cosentino|editor-first=Donald J.|location=Los Angeles|pages=181–97|chapter=American Fantasy and Haitian Vodou}}&lt;/ref&gt;

Poseban vid zabave na Bahamima predstavlja junkanoo, šarolika ulična parada s muzikom i plesom koja se održava uglavnom u Nassauu na Dan darova i za Novu godinu. Junkanoo se proslavlja i za druge praznike, kao što je Dan emancipacije. Mnoga naselja na Bahamima održavaju tradiciju regata, kada Bahamljani koriste tradicionalne drvene brodove da se otisnu na pučinu i plove jedan ili više dana.

Što se tiče bahamske kuhinje, ona je mješavina karipske, evropske i afričke. Neka naselja na otočju održavaju festivale koji su povezani s određenim tradicionalnim kulturama hrane te regije, kao što su &quot;Festival ananasa&quot; u Gregory Townu.

Bahamska kultura je bogata pričama, legendama, tradicionalnim vjerovanjima i folklorom. Neka od najpoznatijih legendi na Bahamima uključuju i Luscu, morsko čudovište za koje se kaže da živi u impozantnim &quot;plavim rupama&quot; kod Androsa, te čikčarni, sovoliko legendarno biće koje se krije u šumi. Prema legendi, putnik koji sretne čikčarniju i prema njoj se ophodi lijepo, bit će nagrađen srećom, a u suprotnom, nesrećom i teškim vremenima.

Neki od najpoznatijih pisaca Bahama jesu: Susan Wallace, Percival Miller, Robert Johnson, Raymond Brown, O.M. Smith, William Johnson, Eddie Minnis i Winston Saunders.

== Također pogledajte ==
{{Proširiti sekciju}}

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Dodatna literatura ==
'''Opća historija'''
{{refbegin}}
* Boultbee, Paul G. ''The Bahamas''. Oxford: ABC-Clio Press, 1990.
* Cash, Philip; Don Maples, Alison Packer. ''The Making of The Bahamas: A History for Schools''. London: Collins, 1978.
* Craton, Michael. ''A History of The Bahamas''. London: Collins, 1962.
* Craton, Michael and Saunders, Gail. ''Islanders in the Stream: A History of the Bahamian People''. Athens: [[University of Georgia Press]], 1992
* Collinwood, Dean. &quot;Columbus and the Discovery of Self&quot;, ''Weber Studies'', Vol. 9 No. 3 (Fall) 1992: 29–44.
* Dodge, Steve. ''Abaco: The History of an Out Island and Its Cays'', Tropic Isle Publications, 1983.
* Dodge, Steve. ''The Compleat Guide to Nassau'', White Sound Press, 1987.
* Miller, Hubert W. &quot;The Colonization of The Bahamas, 1647–1670&quot;. ''The William and Mary Quarterly'' 2 no. 1 (January 1945): 33–46. {{doi|10.2307/1920686}}. {{JSTOR|1920686}}.
* Wood, David E., comp., ''A Guide to Selected Sources to the History of the Seminole Settlements of Red Bays, Andros, 1817–1980'', Nassau: Department of Archives
{{refend}}

'''Ekonomska historija'''
{{refbegin}}
* Block, Alan A. ''Masters of Paradise'', New Brunswick and London, Transaction Publishers, 1998.
* Johnson, Howard. ''The Bahamas in Slavery and Freedom''. Kingston: Ian Randle Publishing, 1991.
* Johnson, Howard. ''The Bahamas from Slavery to Servitude, 1783–1933''. Gainesville: [[University of Florida Press]], 1996.
* Storr, Virgil H. ''Enterprising Slaves and Master Pirates: Understanding Economic Life in the Bahamas''. New York: [[Peter Lang (publishing company)|Peter Lang]], 2004.
{{refend}}

'''Društvena historija'''
{{refbegin}}
* Collinwood, Dean. &quot;Terra Incognita: Research on the Modern Bahamian Society&quot;, ''Journal of Caribbean Studies'', Vol. 1, Nos. 2–3 (Winter) 1981: 284–297.
* Collinwood, Dean. &quot;Problems of Research and Training in Small Islands with a Social Science Faculty&quot;, in ''Social Science in Latin America and the Caribbean'', UNESCO, No. 48, 1982.
* Collinwood, Dean. &quot;The Bahamas&quot;, chapters in Jack W. Hopkins, ed., ''Latin American and Caribbean Contemporary Record'', Vols. 1,2,3,4, Holmes and Meier Publishers, 1983, 1984, 1985, 1986.
* Collinwood, Dean. &quot;Writers, Social Scientists and Sexual Norms in the Caribbean&quot;, ''Tsuda Review'', No. 31 (November 1986): 45–57.
* Collinwood, Dean and Steve Dodge. &quot;Political Leadership in the Bahamas&quot;, The Bahamas Research Institute, No.1, May 1987.
* Collinwood, Dean and Steve Dodge. ''Modern Bahamian Society'', Caribbean Books, 1989.
* Collinwood, Dean. ''The Bahamas Between Worlds'', White Sound Press, 1989.
* Collinwood, Dean and Rick Phillips, &quot;The National Literature of the New Bahamas&quot;, ''Weber Studies'', Vol. 7, No. 1 (Spring 1990): 43–62.
* Collinwood, Dean. &quot;The Bahamas&quot;, in ''The Whole World Handbook 1992–1995'', 12th ed., New York: St. Martin's Press, 1994.
* Curry, Jimmy. ''To the Rescue/First Bahamian Rap/Hip Hop Song''. Royal Crown Records, 1985.
* Curry, Jimmy. ''Filthy Rich Gangster/First Bahamian Movie''. Movie Mogul Pictures: 1996.
* Dodge, Steve, Robert McIntire and Dean Collinwood. ''The Bahamas Index'', White Sound Press, 1989.
* Johnson, Wittington B. ''Race Relations in the Bahamas, 1784–1834: The Nonviolent Transformation from a Slave to a Free Society'', Fayetteville: [[University of Arkansas]], 2000.
* Saunders, Gail. ''Bahamas Society After Emancipation''. Kingston: Ian Randle Publishing, 1990.
* Saunders, Gail. ''The Social Life in the Bahamas 1880s–1920s''. Nassau: Media Publishing, 1996.
* Shirley, Paul. &quot;Tek Force Wid Force&quot;, ''History Today'' 54, no. 41 (April 2004): 30–35.
{{refend}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Bahamas}}
{{wikiatlas|the Bahamas}}
* {{Službeni website|http://www.bahamas.gov.bs}}
* {{CIA World Factbook link|bf|Bahami}}

{{Commonwealth}}
{{Države Sjeverne i Srednje Amerike}}
{{Karibi}}
{{Organizacija američkih država}}{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Bahami|*]]
[[Kategorija:Države svijeta]]
[[Kategorija:Ostrvske države]]
[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1973.]]</text>
      <sha1>fk33mjs04dgfclkaxh3u98xu0kcav6n</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ali-paša Varvar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>5983</id>
    <revision>
      <id>3940623</id>
      <parentid>3626916</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T03:53:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940623</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1569" sha1="kuh3p36xbh5vaeucrmmt3wopzazudo5" xml:space="preserve">'''Ali-paša Varvar''' ([[Varvara (Prozor-Rama)|Varvara]], Bosna, ? – [[Sivas (pokrajina)|Sivas]], Turska, 1648) bio je osmanski državnik. Rodom je iz sela [[Varvara (Prozor-Rama)|Varvare]], u blizini rijeke [[Rama (rijeka)|Rame]]. Školovanje je stekao na sultanovom dvoru, nakon čega je sudjelovao u ratovima protiv Ugarske i Hrvatske. Godine 1643. imenovan je [[begler-beg]]om u Anatoliji i [[Rumelija|Rumeliji]], a kasnije u Bosni od 1644. do 1646. Godine 1648, dok je bio [[valija]] [[Sivas (pokrajina)|Sivasa]], pogubljen je po visokom carskom [[ferman]]u.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=63943|title=Varvar, Ali-paša {{!}} Hrvatska enciklopedija|website=www.enciklopedija.hr|access-date=28. 5. 2022|archive-date=28. 5. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220528120048/https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=63943|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* http://www.worldstatesmen.org/Bosnia.html
* [https://docs.google.com/viewer?a=v&amp;q=cache:5HtPx5z5pQsJ:turkoloji.cu.edu.tr/ESKI%2520TURK%2520%2520EDEBIYATI/haluk_gokalp_varvari_ali_pasa_makalat_i_varvari.pdf+&amp;hl=en&amp;pid=bl&amp;srcid=ADGEESjacE_3xgMjxve88JUiFqKdWJTRvR0c3vBWK8te-271kB0QU_QBJLRXj5ZiqrtkvjVrCt2_yFSgVmjVmGvspwY6EBM060nMuaukCLhNi3NkbfnE0CvMjG5hY7ulH7yqLwuV12JO&amp;sig=AHIEtbRtoq004Uwwlz44ZL2aVsX65NS4Fw turkoloji.cu.edu.tr/ESKI%2520TURK%2520%2520EDEBIYATI/haluk_gokalp_varvari_ali_pasa_makalat_i_varvari.pdf]
{{Stub-bh-biog}}

[[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu]]
[[Kategorija:Umrli 1648.]]</text>
      <sha1>kuh3p36xbh5vaeucrmmt3wopzazudo5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Batman</title>
    <ns>0</ns>
    <id>6067</id>
    <revision>
      <id>3940735</id>
      <parentid>3936513</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T08:26:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940735</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44824" sha1="ho1f93fsl8l09h3b4l9416o1q83r36t" xml:space="preserve">{{Istaknuti članak}}
{{Infokutija junak stripa
| slika lika     = Batman lee.png
| opis slike     = Naslovna strana drugog izdanja Batmana #608 (oktobar 2002), autora Jima Leeja (olovka) i Skota Vilijamsa (tinta).
| ime strip junaka               = Batman
| pravo ime                      = [[Bruce Wayne]]
| ime u stripu                   = Batman
| aliasi                         = ''Matches Malone, The Insider, Mordecai Wayne, Sir Hemingford Grey''
| izdavač                        = [[DC Comics]]
| nacrtao                        = [[Bob Kane]]&lt;ref&gt;[[Ron Goulart|Goulart, Ron]], ''Comic Book Encyclopedia'' ([[HarperCollins|Harper Entertainment]], New York, 2004) {{ISBN|0-06-053816-3}}&lt;/ref&gt;
| scenarist                      = [[Bill Finger]]
| prvi broj ime i godina         = ''Detective Comics'' #27 ([[1939.]])
| izlazi ne izlazi               =
| nad sposobnosti i tajna oružja =.
*  Nadnaravna inteligencija
*  Borilačke vještine, akrobata, detektiv, taktičar
*  Korištenje visoke tehnike, oružja i malih naprava
*  Prikrivanje
*  Bogatstvo, pristup kriminalnim dosjeima
*  Haker
*  Moć opažanja
*  Fotografsko pamćenje
*  Strijelac
| uzrečica                       =
| saveznici prijatelji           = Robin&lt;br&gt;Batgirl&lt;br&gt;Superman&lt;br&gt;Wonder Woman
| neprijatelji                   = Joker&lt;br&gt;Harley Queen&lt;br&gt;Žena mačka&lt;br&gt;Dvolični&lt;br&gt;Strašilo&lt;br&gt;Bane&lt;br&gt;Riddler
}}
'''Batman''' je izmišljeni strip junak kojeg su napravili crtač [[Bob Kane]] i pisac [[Bill Finger]]. Lik se prvi put pojavio u maju 1939. godine u ''Detektivskim stripovima #27'', i od tada se pojavljuje u izdanjima [[DC Comics]]a. Originalno nazivan ''The Bat-Man'', poznat je i kao [[Vitez tame]]&lt;ref name=&quot;Fleisher&quot;/&gt;, ''Križar s plaštom''&lt;ref name=&quot;Fleisher&quot;&gt;Fleisher, Michael L. ''The Encyclopedia of Comic Book Heroes Volume 1 Batman'' Collier Books 1976 {{ISBN|0-02-080090-8}} p. 31&lt;/ref&gt; i ''Najveći svjetski detektiv''.&lt;ref name=&quot;Fleisher&quot;/&gt;

U originalnoj verziji priče i u većini ostalih, Batmanov tajni identitet je [[Bruce Wayne]], američki milioner, zavodnik i [[filantrop]]. ''Wayne'' je svjedočio ubistvu svojih roditelja kao dijete, nakon čega se zakleo na osvetu kriminalcima. Wayne se trenira fizički i umno, te oblači kostim šišmiša kako bi se borio protiv zločina.

Batman se nalazi u izmišljenom američkom gradu [[Gotham City]]-ju, koji je slika futurističkog [[New York]]a, a pomažu mu drugi likovi poput partnera ''Robina'', njegovog batlera ''Alfreda Pennywortha'', policijskog načelnika ''Jima Gordona'', i ponekad heroina ''Batgirl''.

Protivnici su mu zločinci [[Joker]], ''Pingvin'', ''Riddler'', ''Dvolični'', ''Ra's al Ghul'', ''Strašilo'', ''Otrovna Ivy'' i ''Žena mačka'', između ostalih. Za razliku od mnogih superheroja, on ne posjeduje supermoći, koristi izvanredan intelekt, detektivske vještine, nauku i tehnologiju, bogatstvo, fizičku snagu, borilačke vještine, volju i strah koji sije u glavama zločinaca.

Batman je postao veoma popularan nedugo nakon što je prezentovan javnosti i dobio je svoj prvi strip 1940. Ipak, kao kulturna ikona, Batman je široj javnosti poznat po filmovima, TV-serijama, radio emisijama, igračkama, te u zadnje vrijeme i video-igrama.&lt;ref&gt;{{cite news | url=http://www.independent.co.uk/arts-entertainment/film-and-tv/features/the-big-question-what-is-the-history-of-batman-and-why-does-he-still-appeal-873780.html | title=The Big Question: What is the history of Batman, and why does he still appeal? | work=[[The Independent]] | date=22. 7. 2008 | location=London | access-date=15. 11. 2012 | archive-date=29. 7. 2008 | archive-url=https://web.archive.org/web/20080729223151/http://www.independent.co.uk/arts-entertainment/film-and-tv/features/the-big-question-what-is-the-history-of-batman-and-why-does-he-still-appeal-873780.html | url-status=dead }}&lt;/ref&gt;  Lik je inspirisao i psihijatre koji pokušavaju razumjeti njegovu psihu i ego u društvu. U maju 2011. godine, Batman je bio rangiran na drugo mjesto [[IGN]]-ove liste ''Top 100 stripovskih junaka svih vremena'', nakon [[Superman]]a. [[Empire (magazin)|Empire magazin]] ga je također stavio na drugo mjesto u svojoj listi.&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.ign.com/top/comic-book-heroes/2 | title=Batman – Top 100 Comic Book Heroes | publisher=IGN Entertainment | access-date=27. 5. 2011 | archive-date=20. 2. 2014 | archive-url=https://web.archive.org/web/20140220133403/http://www.ign.com/top/comic-book-heroes/2 | url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Biografija lika ==
''Batmanova'' prošlost je prošla mnoge promjene, veće i manje. Neki elementi su ostali isti. Glavni dio njegove priče jesu njeni počeci, odnosno svjedočenje ubistvu njegovih roditelja, ''Dr. Thomasa Waynea'' i majke ''Marthe''. Ovaj događaj ga natjera na borbu protiv zločina u [[Gotham City]]-ju pod plaštom Batmana.&lt;ref name=&quot;dc-ency&quot;&gt;{{Cite book | last = Beatty | first = Scott | author-link = | contribution = Batman | editor-last = Dougall | editor-first = Alastair | title = The DC Comics Encyclopedia | url = https://archive.org/details/dccomicsencyclop0000unse | pages = [https://archive.org/details/dccomicsencyclop0000unse/page/40 40]–44 | publisher = [[Dorling Kindersley]] | place = London | year = 2008 | isbn = 0-7566-4119-5}}&lt;/ref&gt;

=== Zlatno doba ===
U Batmanovom prvom pojavljivanju u ''Detective Comics #27'', već je borac protiv zločina.&lt;ref&gt;{{Cite comic|writer=[[Bill Finger]]|penciller=[[Bob Kane]]|story=The Case of the Chemical Syndicate|title=Detective Comics #27|date=May, 1939|publisher=[[DC Comics]]}}&lt;/ref&gt; Batmanovo porijeklo je prvi put otkriveno u ''Detective Comics #33'', u novembru [[1939]]. godine. [[Bruce Wayne]] je dijete ''Dr. Thomasa Waynea'' i ''Marthe Wayne'', dvoje bogatih i dobroćudnih članova Gothamskog društva. Bruce je odgajan u ''Wayne rezidenciji'', u bogatstvu i sreći, sve do 8. godine života kada mu roditelje ubija sitni lopov ''Joe Chill'' na putu iz kina. Bruce Wayne se zaklinje da će očistiti grad od zla koje je uzelo živote njegovih roditelja. Napreduje intelektualno i fizički, ali ipak shvata da to nije dovoljno: ''„moja maska mora utjerati strah u njihova srca. Moram biti biće noći, crno, užasno...“''. Šišmiš udara u njegov prozor, što Waynea inspiriše na stvaranje Batmana.&lt;ref&gt;{{Cite comic|writer=Bill Finger|penciller=Bob Kane|story=The Batman Wars Against the Dirigible of Doom|title=Detective Comics #33|date=November, 1939|publisher=[[DC Comics]]}}&lt;/ref&gt;

U ranim stripovima, njegova djela ne nalaze na odobravanje policije. Tokom ovog perioda on ima zaručnicu, ''Julie Madison''.&lt;ref&gt;Prvi put se pojavljuje u ''Detective Comics'' #31 (sep. 1939)&lt;/ref&gt; Također, u svoj dom prima siroče, cirkuskog akrobatu, ''Dicka Graysona'', koji postaje njegov pomoćnik, [[Robin]]. Batman osniva ''Ligu pravde Amerike'', iako je on, kao i [[Superman]], počasni član, sudjeluje tek povremeno.&lt;ref&gt;{{Cite comic|writer=[[Paul Levitz]]|penciller=[[Joe Staton]]|story=The Untold Origin of the Justice Society |title=DC Special|issue=29|date=August/September 1977|publisher=[[DC Comics]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite comic|writer=[[Gardner Fox]]|penciller= |story= |title=[[All Star Comics]]|issue=3|date=Winter 1940/41|publisher=[[DC Comics]]}}&lt;/ref&gt; Njegova veza sa zakonom se uspostavlja, te postaje i član ''Policijske Uprave Gotham City-ja''.&lt;ref&gt;{{Cite comic|writer=[[Bill Finger]]|penciller=[[Bob Kane]]|story= |title=Batman|issue=7|date=November, 1941|publisher=[[DC Comics]]}}&lt;/ref&gt; Tokom ovog vremena ''Alfred Pennyworth'' dolazi u rezidenciju Wayne, i pomaže Batmanu i Robinu.&lt;ref&gt;''Batman'' #16 (maj 1943); njegovo pravo ime Bigl se otkriva u ''Detective Comics'' #96 (feb. 1945)&lt;/ref&gt;

=== Srebrno doba ===
Srebrno doba stripova [[DC Comics]]a počinje 1956. godine kada [[Barry Allen]] postaje nova, napredna verzija [[Flash|Munje]]. Batman se ne mijenja značajno kasnih '50-ih, ali početkom '60-ih se dodaju novi elementi, prije svega naučno-fantastični, koji se izbacuju od maja 1964. godine.
U srebrnom dobu nastaje novi Batman, koji živi u paralelnom svijetu i ženi ''Selinu Kyle (Žena mačka)'', i s njom ima dijete, ''Helenu Wayne'', koja naslijedi svog oca kao zaštitnik Gothama onda kada se Bruce povuče i postaje načelnik policije.

Batman redovno radi sa drugim herojima Srebrnog doba, prije svega sa [[Superman]]om, s kojim je počeo raditi još 1954. godine. 1969. godine Dick Grayson odlazi na koledž, u pokušaju DC Comicsa da ožive strip. Batman se seli iz svoje rezidencije u apartman iznad ''Wayne Fondacije'' u centru Gothama, s ciljem da bude što bliže zločinima.

1970-e i 1980-e godine radi sam, sa povremenom saradnjom sa ''Robinom'' i ''Batgirl''. Njegove avanture postaju nešto mračnije tokom ovog perioda, zbog prirode zločina, i povratka [[Joker]]a i dolaska [[Ra's al Ghul]]a, teroriste koji zna njegov identitet. 1980-ih Grayson postaje ''Nightwing''.&lt;ref name=&quot;dc-ency&quot;/&gt;
1983. godine Batman napušta ''Ligu Pravde'' i stvara novu grupu, ''Odmetnike''.

=== Moderno doba ===
''Kriza na beskonačnim Zemljama'', priča od dvanaest dijelova je zadnja prije redefinisanja biografije Batmana. [[Frank Miller]] je ispričao priču novog Batmana, iako su neki bitni detalji, poput prošlosti ostali isti. Policija u Gothamu je korumpirana i sve je potrebniji Batman. Priča Dicka Graysona je nepromijenjena, iako je drugi Robin, ''Jason Todd'' sada sin sitnog lopova koji čak pokušava ukrasti gume sa ''Batmobila''.&lt;ref&gt;{{Cite comic|writer=[[Max Allan Collins]]|penciller=[[Chris Warner]]|story=Did Robin Die Tonight?|title=Batman|issue=408|date=June, 1987|publisher=[[DC Comics]]}}&lt;/ref&gt;
''Todda'' 1988. godine ubija ''Joker'', što za posljedicu ima mračnijeg Batmana, koji mijenja svoje metode suzbijanja zločina i postaje agresivniji, zbog boli nakon gubitka pomoćnika.  Tokom 1990-ih radi sam, do kraja dekade kada novi Batman postaje ''Tim Drake''.&lt;ref&gt;{{Cite comic|writer=[[Alan Grant (writer)|Alan Grant]]|penciller=[[Norm Breyfogle]]|story=Master of Fear|title=[[Batman (comic book)|Batman]]|issue=457|date=December, 1990|publisher=[[DC Comics]]}}&lt;/ref&gt; 2005. se Todd vraća kao ''Crvena kapuljača'', zločinac koji se okreće protiv svog mentora.

== Karakterizacija ==
Batmanove primarne karakterne osobine su bogatstvo, fizička snaga, sposobnost deduktivnog zaključivanja i opsesija. Detalji i ton Batmanovih stripova variraju tokom godina, zbog raznih kreativnih timova koji su radili na stripu. [[Dennis O'Neil]] je rekao da karakterna konzistentnost lika nije bila važna tokom prvih godina. Naprimjer [[Julie Schwartz]] je radila Batmana u ''„Batman i detektiv“'', a [[Murray Boltinoff]] u ''„Hrabar i odvažan“'', a osim kostima, ova dva lika nemaju ništa slično. Julie i Murray nisu se koordinisali, to uopće nije bio cilj. U tim danima kontinuitet nije bio bitan.

Snaga koja ga pokreće jesu dešavanja iz djetinjstva. ''Bob Kane'' i ''Bill Finger'' su razmatrali Batmanovo porijeklo i odlučili da ''„nema ništa dramatičnije od toga da svjedočiš ubistvu svojih roditelja“''. Ipak, uprkos traumi, on postaje briljantan naučnik&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;DETECTIVE Comics #33, November 1939, Bill Finger, Bob Kane&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;BATMAN #1 Spring 1940,Bill Finger, Bob Kane&lt;/ref&gt;, trenira svoje tijelo do savršenstva, da bi se borio protiv zločina, kao Batman. Batman je i odmetnik, jer ponekad i sam mora da krši zakone kako bi spriječio zločine. Iako je predstavljan na različite načine, glavna obilježja Batmanovog porijekla nikada se nisu mijenjala.

Obučen u odijelo šišmiša, Batmanova namjera je stvoriti strah u umu zločinca, strah koji dolazi iz savjesti zločinca.

===Bruce Wayne===
Stvarni identitet Batmana je ''Bruce Wayne'', bogati biznismen koji živi u ''Gotham City''-ju. Javnosti poznat kao neodgovorni, površni zavodnik koji živi od bogatstva svoje porodice (koje su stekli ulaganjem u nekretnine prije nego je Gotham postao metropola), i profita [[Wayne Enterprises]], privatne firme koja se bavi tehnologijom, koju je naslijedio.

Ipak, Wayne je poznat po svom doprinosu u humanitarnom radu, kroz ''Wayne Fondaciju'', udrugu posvećenu pomaganju žrtvama zločina i spriječavanju mladih da postanu kriminalci. Bruce je svoj imidž zavodnika stvorio kako javnost ne bi sumnjala u njegov tajni identitet.

==Moći, sredstva i sposobnosti==
Batman nije naslijedio supermoći. Da bi to nadomjestio, on se oslanja na svoje naučno znanje, detektivske vještine i fizičke mogućnosti. U pričama se on smatra jednim od najvećih svjetskih detektiva. Superman opisuje Batmana kao ''„najopasnijeg čovjeka na Zemlji“'', koji je u mogućnosti da porazi čitav tim vanzemaljaca potpuno sam, kako bi spasio svoje zatočene kolege.

Značajan dio života je proveo putujući svijetom kako bi stekao vještine koje mu pomažu u borbi protiv zločina. Njegovo znanje i iskustvo u svakom dijelu života se ne može porediti niti sa jednim drugim likom ''DC Comicsa''. Također je majstor kamuflaže, često skuplja informacije kao ''Matches Malone'', gangster. Također, Batman je opisan kao jedan od najvećih poznavalaca borilačkih vještina u DC svijetu, njegove sposobnosti u borbi jedan na jedan u rangu su najvećih boraca kao što su ''Lady Shiva'', ''Bronzani Tigar'' i drugi.

Njegovo odijelo (''batsuit''), također mu pomaže u borbama, načinjeno je od [[kevlar]]a i nomexa. Štiti ga od pucnjeva i drugih udaraca. Ipak, Batmanova najveća karakteristika jeste predanost pravdi i nevoljkost uzimanja života drugima, bez obzira u kakvoj situaciji se nalazio. Moralna osvještenost daje mu poštovanje drugih heroja poput ''Supermena'' i [[Wonder Woman]].

===Kostim===
Batmanov kostim načinjen je po uzoru na [[šišmiš]]a kako bi preplašio kriminalce.&lt;ref name=&quot;A1&quot;&gt;Daniels (1999)&lt;/ref&gt; Detalji samog kostima variraju po izdanjima, ali ipak osnovni detalji su nepromjenjeni, a to su plašt, maska koja pokriva većinu njegovog lica, sa dva uha nalik na šišmiševe, kao i batmanov znak na prsima, uz neizbježni kaiš koji sadrži razne naprave koje Batman koristi u borbi.

Boja je tradicionalno plava i siva iako zna varirati, uzimajući u obzir kako je obojen sam strip. Finger i Kane su zamislili Batmana sa crnim plaštom i maskom i sivim odijelom, ali kasnije je crna naglašavana plavom bojom. [[Larry Ford]] smatra kako se to radilo kako bi se Batman odvojio od kriminalaca koji u principu nose crne boje.
[[Datoteka:Batpod.jpg|220px|mini|lijevo|Batpod korišten u filmu &quot;Vitez tame&quot; iz 2008. godine]]
===Oprema===
Batman koristi veliki arsenal specijalizovanih naprava u borbi protiv kriminala, čiji dizajn obično ima motiv šišmiša. Batmanov historičar, [[Les Daniels]], za to daje zasluge ''Gardneru Foxu'', koji je stvorio koncept Batmanovog arsenala još 1939., koji se nalazio na njegovom kaišu. Batmanov auto je ''Batmobile'', koji je crni auto sa implikacijama šišmiševih krila. Posjeduje i avion, brod, kao i biciklo.

Batman drži većinu svoje opreme na kaišu. Kroz godine, pokazuje se da sadrži nemjerljiv dijapazon alata za borbu protiv kriminala. Različite verzije kaiša imaju i različite vrste alata. Jedino što Batman nema jesu vatrena oružja, koja on odbija iz razloga što ga podsjećaju na ubistvo njegovih roditelja.

===Bat-signal===
Kada je Batman potreban, policija Gotham City-ja aktivira svjetlo sa znakom šišmiša, koje sija u noći, stvarajući simbol [[šišmiš]]a na oblacima koji se može vidjeti iz bilo kojeg dijela Gothama. Porijeklo znaka nije jasno definisano. Također u seriji iz 1960-ih godina, načelnik ''Gordon'' ima i telefonsku liniju nazvanu ''Bat-Phone''. Linija je povezana s Batmanovom rezidencijom, ''Wayne Manor''.

===Pećina===
Pećina je Batmanovo tajno sklonište, koje se sastoji od nekoliko manjih pećina ispod njegove rezidencije, Wayne Manor. Služi kao komandni centar za lokalnu i globalnu pratnju, kao i za odlaganje njegovih vozila i opreme za borbu protiv zločina. Također, Batman tu drži i svoje uspomene. Vrlo malo osoba zna gdje je ona locirana, dok se u filmu ''Batman Begins'' kaže kako je ona dio podzemne željeznice.

== Sporedni likovi ==
Batmanova interakcija sa likovima oko njega, kako heroja, tako i zločinaca, pomaže definiranju njegovog karaktera. Načelnik ''James „Jim“ Gordon'', Batmanov saveznik u policiji Gotham City-ja, je od samog početka uz njega. Kasnije, Batman je primio ''Alfreda'' kao svog batlera i ''Luciusa Foxa'' kao direktora kompanije i čovjeka koji mu obezbjeđuje naoružanje i opremu.

Ipak, najvažniju ulogu ima njegov partner ''Robin''. Prvi Robin, Dick Grayson, napušta svog mentora i postaje Nightwing. Batman će kasnije i raditi zajedno s njim. Drugi Robin, Jason Todd, je pretučen i ubijen u eksploziji koju postavlja Joker. Tim Drake, treći Robin se pojavljuje 1989. godine i kasnije dobiva svoj strip.
Alfred, Wayne-ov lojalni batler, očinska figura, je jedan od rijetkih koji znaju njegov tajni identitet. Alfred je uvijek u stanju pomoći svom štićeniku, kao i njegovim prijateljima.

Batman je nekad i član superherojskih timova kao što je ''Justice League of America'' i Outsiders. Batman je u JLA obično u paru sa Superman-om. U početku, njih dvojica su opisani i kao prijatelji, dok kasnije imaju samo poštovanje jedan prema drugom, zbog različitih viđenja borbe protiv kriminala.

Superman u stripu Superman/Batman #3 iz 2003. kaže: ''„Nekada, priznajem, mislim o Bruceu kao o  čovjeku u kostimu. Onda sa nekom spravicom iz kaiša, podsjeti me da ima nevjerovatno inventivan um. I kako sam sretan što se mogu osloniti na njega.“''&lt;ref&gt;{{cite comic| writer = [[Jeph Loeb|Loeb, Jeph]] | penciller = [[Ed McGuinness|McGuinness, Ed]] | inker = [[Dexter Vines|Vines, Dexter]] | title = [[Superman/Batman]] | volume =1 | story = Running Wild | issue = 3 | date = decembar 2003 | publisher = [[DC Comics]] }}&lt;/ref&gt;

Batman kroz svoje stripove ima niz romantičnih veza, od običnih žena tipa ''Julie Madison'', ''Vicki Vale'' i drugih, saveznica kao ''Wonder Woman'' i ''Sashe Bordeaux'', pa sve do neprijateljskih ''Žene Mačke'' i ''Talije al Ghul''.

Iako su ove veze u principu kratke, Batmanova osjećanja prema Ženi Mački su prisutna u skoro svakoj verziji i adaptaciji stripa.

Drugi sporedni likovi u Batmanovom svijetu su ''Barbara Gordon'', kompjuterski haker i bivša ''Batgirl'', kći načelnika Gordona; ''Cassandra Cain'', još jedna Batgirl, ''Stephanie Brown'', kćerka kriminalca koja nekada preuzima ulogu Robina.

===Neprijatelji===
[[Datoteka:Batman Adventure The Ride 2 - key 20.jpg|mini|desno|380px|Batman i Joker]]
Batman se suočava sa velikim brojem suparnika, od običnih kriminalaca, do nevjerovatnih superheroja.  Njegov najveći neprijatelj je [[Joker]], psihopata koji je nalik na klovna, koji predstavlja sve ono čemu se Batman protivi. Njegova oružja uključuju oštre karte, cvijeće s kiselinom i [[plin]] koji tjera na smijeh.

''Žena mačka'' (Selina Kyle) je poznati kradljivac dijamanata s ukusom za luksuz. Izuzetno je agilna u borbama. Iako je smatrana samo zločincem, ona je ipak više „anti-heroj“ u kasnijim izdanjima.

Maskirani zločinac ''Bane'' svoju snagu pronalazi u steroidu koji se zove ''Venom''. Njegova snaga i um čine ga jednim od najvećih Batmanovih neprijatelja, a jednom mu je uspio slomiti leđa.

''Otrovna Ivy (Pamela Lilian Isley)'', bivši student biohemije, koristi razne biljke kako bi izvršila zločine. Ima sposobnost da kontroliše čitav život biljke i napravi mutirana sjemena. Imuna je na sve otrove bazirane na biljkama. Njene moći joj omogućuju i kontrolu nad muškarcima.

''Ra's al Ghul'' ''(„đavolja glava“ na arapskom)'', je stoljetni eko-terorist. On zna Batmanov tajni identitet. U mogućnosti je da izbjegne smrt i živi stoljećima. Osnivač je ''Lige Ubojica''.

''Riddler (Edward Enigma)'' je kriminalni um koji ima nekontrolisan poriv da izaziva Batmana ostavljajući tragove na mjestima zločina u obliku zagonetki, puzli i igara riječi. Obično nosi štap u obliku upitnika. Zna Batmanov identitet, ali ne govori nikome, da se ne bi saznalo da je uzimao Ra's al Ghul-ove stvari.

''Strašilo (Prof. Jonathan Crane)'' je ludi psiholog/biohemičar koji je izgubio posao zbog načina na koji radi, specijalizovan je na području straha. Obučen simbolično u strašilo, ima posebna oružja, opremu i tehnike kako bi koristio strah kao prednost u zločinima. Njegov ''„plin straha“'' potiče fobije žrtava. Ipak, njegova najveća fobija su šišmiši.

Bivši glavni tužilac ''Harvey Dent'' postaje ''Dvolični'', zločinac koji ima opsesiju zločinima koji se tiču dvojnosti i različitosti. Velike odluke donosi bacanjem novčića koji sa jedne strane ima lice s ožiljkom. Jedna strana njegovog lica je oštećena kada ga je gangster polio kiselinom na sudu.

== Batman na filmu ==

[[Datoteka:Batman villains The Penguin The Riddler The Joker 1967.JPG|mini|198px|lijevo|Burgess Meredith, Frank Gorshin i Cesar Romero]]
=== Batman (serijali iz 1940-ih) ===
==== Batman (1943) ====
Batman je serijal od 15 dijelova koje je 1943. izdao [[Columbia Pictures]]. Glavnu ulogu imao je [[Lewis Wilson]] kao Batman i [[Douglas Croft]] kao Robin. [[J. Carrol Naish]] je glumio zločinca, ''Dr. Daka''. [[Shirley Patterson]] je glumila ''Lindu Page'' (Wayneovu djevojku), a [[William Austin]] je bio ''Alfred''. Scenario je baziran na Batmanu, agentu vlade [[SAD]]-a koji pokušava poraziti japanskog agenta, Dr. Daku, u jeku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].
Film je značajan jer uvodi dva važna elementa mita o Batmanu, njegovu pećinu i ulaz u rezidenciju.&lt;ref name=&quot;Daniels&quot;&gt;{{cite book |authorlink=Les Daniels |last=Daniels |first=Les |title=Batman: The Complete History |url=https://archive.org/details/batmanlifetimeso0000dani |publisher=Chronicle Books |year=1999 |isbn=0-8118-4232-0 |pages=[https://archive.org/details/batmanlifetimeso0000dani/page/57 57]–59}}&lt;/ref&gt;

==== Batman i Robin (1949) ====
Batman i Robin je još jedan 15-dijelni serijal koji je ''Columbia Pictures'' izdao 1949. godine. [[Robert Lowery]] je glumio Batmana, [[Johnny Duncan]] Robina. [[Jane Adams]] je Vicki Vale, a ''Lyle Talbot'' glumi načelnika Gordona. Scenario se bavi borbom Batmana i Robina proiv ''Čarobnjaka'', zločinca čiji je identitet nepoznat do kraja.
=== Batman (1966) ===

Batman ''(također poznat i kao Batman: Film)'' je filmska adaptacija popularne ''TV-serije'' Batman iz 1966. godine i prva je dugometražna adaptacija nekog lika [[DC Comics]]a. U produkciji [[20th Century Fox]]-a glumili su [[Adam West]] kao Batman, [[Burt Ward]] kao Robin, [[Cesar Romero]] kao Joker, [[Brugess Meredith]] kao Pingvin, [[Lee Meriwether]] kao Žena Mačka i [[Frank Gorshin]] kao Riddler.
Film je režirao Leslie H. Martinson koji je režirao i nekoliko epizoda TV-serije.

=== Ostvarenja Tima Burtona i Joela Schumachera ===
Kasnih sedamdesetih, Batmanova popularnost je opadala, [[CBS]] je bio zainteresovan za snimanje filma ''„Batman u svemiru“''. Producenti [[Michael Uslan]] i [[Benjamin Melniker]] su kupili prava za film od DC Comicsa u aprilu 1979. Uslanova želja je bila da napravi mračnu, ozbiljnu verziju Batmana, onakvog kakvog su ga zamislili Bob Kane i Bill Finger još 1939. godine. Biće noći koje progoni kriminalce u sjenama.&lt;ref name=CBS&gt;{{cite news|author = Bill &quot;Jett&quot; Ramey|url = http://www.batman-on-film.com/interview_muslan_2.html|title = An Interview With Michael Uslan – Part 1|work = Batman-on-Film|date = 8. 11. 2005|access-date = 4. 5. 2008|archive-date = 27. 9. 2013|archive-url = https://web.archive.org/web/20130927101837/http://www.batman-on-film.com/interview_muslan_2.html|url-status = dead}}&lt;/ref&gt;

[[Richard Maibaum]] je dobio ponudu da napiše scenario, a [[Guy Hamilton]] da režira, ali njih dvojica su odbili ponudu. Uslan je neuspješno pokušavao progurati Batmana raznim filmskim studijima, koji su htjeli film sličan serijama iz 1960-ih. [[Columbia Pictures]] i [[United Artists]] su bili mešu onima koji su odbili snimati Batmana.&lt;ref name=Columbia&gt;{{cite news|author = Bill &quot;Jett&quot; Ramey|url = http://www.batman-on-film.com/interview_muslan_3.html|title = An Interview With Michael Uslan – Part 2|work = Batman-on-Film|date = 11. 11. 2005|access-date = 4. 5. 2008|archive-date = 27. 9. 2013|archive-url = https://web.archive.org/web/20130927101835/http://www.batman-on-film.com/interview_muslan_3.html|url-status = dead}}&lt;/ref&gt;

Razočarani Uslan je kasnije napisao scenario pod nazivom ''„Povratak Batmana“'' da bi filmskoj industriji dao jasniju ideju njegove vizije za film. U novembru 1979. godine producenti [[Jon Peters]] i [[Peter Guber]] su se priključili projektu.&lt;ref name=Guber&gt;{{cite book|author = Nancy Griffin; Kim Masters|title = Hit &amp; Run: How Jon Peters and Peter Guber Took Sony For A Ride In Hollywood|publisher = [[Simon &amp; Schuster]]|year =1997|pages =158–174|isbn = 0-684-80931-1|chapter = Hit Men}}&lt;/ref&gt; Uslan, Melinker i Guber su ponudili Batmana [[Universal Pictures]]-u, ali ih je studio odbio. Iako se nijedan filmski studio nije uključio, 1981. godine je objavljeno da će se film snimati, i to s budžetom od 15 miliona $. Na kraju, [[Warner Bros]] studio je prihvatio projekat.&lt;ref name=Jones&gt;{{cite news|author = Alan Jones|title = Batman|work = [[Cinefantastique]]|pages=55–67|date = novembar 1989|access-date =2. 5. 2008}}&lt;/ref&gt;

[[Tom Mankiewicz]] je završio scenario pod nazivom ''„The Batman“'' u junu 1983. godine, fokusirajući se na na porijeklo glavnih junaka, sa Jokerom i Rupertom Thorneom kao zločincima. Ovaj scenario je bio vodilja kasnijem nastanku filma.&lt;ref&gt;{{cite news|author = Stax|title = The Stax Report Special Edition: Script Review of ''The Batman''|work = [[IGN]]|date = 1. 12. 2001|url = http://movies.ign.com/articles/036/036038p1.html|access-date = 24. 10. 2008|archive-url = https://web.archive.org/web/20081206080334/http://movies.ign.com/articles/036/036038p1.html|archive-date=6. 12. 2008|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

==== Batman (1989) ====
[[Tim Burton]] je preuzeo rediteljsku palicu za ovaj film 1986. [[Steve Englehart]] i [[Julie Hickson]] su napisali su radnu verziju, dok je scenario napisao [[Sam Hamm]].&lt;ref name=&quot;Steve&quot;&gt;{{cite web|title = Batman|work = SteveEnglehart.com|url = http://www.steveenglehart.com/Film/Batman%20movie.html|access-date = 25. 11. 2007|first = Steve|last = Englehat|quote = So I got to do the second treatment with just the characters that eventually hit the screen: Bruce Wayne, the Batman, Silver St. Cloud, Boss Thorne, and the Joker.|archive-url = https://web.archive.org/web/20071214111803/http://www.steveenglehart.com/Film/Batman%20movie.html|archive-date = 14. 12. 2007|url-status = dead}}&lt;/ref&gt;  Mnogi glumci su razmatrani za ulogu prije nego je ponudu dobio [[Michael Keaton]]. Odabir Keatona je naišao na kontroverze jer je do 1988. godine smatran glumcem za komedije, i sumnjalo se da će moći odgovoriti zadatku ozbiljne uloge.

[[Jack Nicholson]] je prihvatio ulogu Jokera uz veliku plaću, profit od [[box office]]-a, te da snimanje bude obavljeno po njegovom rasporedu. Na kraju je Nicholsonova plaća došla do vrtoglavih 50 miliona $..&lt;ref name=&quot;Guber&quot; /&gt;&lt;ref name=Jones/&gt;&lt;ref name=Hamm&gt;{{cite news|author = Stephen Rebello|title = Sam Hamm – Screenwriter|work = [[Cinefantastique]]|pages=34–41|date = novembar 1989|access-date =12. 5. 2008}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=empire&gt;{{cite news|author = Iain Johnstone|title = Dark Knight in the City of Dreams|work = [[Empire (magazin)|Empire]]|pages=46–54|date = august 1989|access-date =14. 5. 2008}}&lt;/ref&gt;  Štrajk udruge pisaca 1988. godine prisilio je Hamma da odustane od projekta, te su scenario potpisali [[Waren Skaaren]], [[Charles McKeown]] i [[Jonathan Gems]]. Batman je primio pozitivne kritike, srušio rekorde box office-a i osvojio Oskara za scenografiju.

Film je na kraju zaradio približno 400$ miliona dolara.

==== Batman: Povratak (1992) ====
Burton nije isprva želio režirati nastavak filma zbog izmješanih emocija iz prvog dijela. Ipak, [[Daniel Waters]] je  napisao scenario koji je zadovoljio Burtona, što ga je uvjerilo da režira drugi dio. Ulogu Batmana opet ima Michael Keaton, Žena Mačka je [[Michelle Pfeiffer]], dok je [[Danny DeVito]] Pingvin.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.ew.com/ew/article/0,,315097,00.html|title=Big-Game Hunting|work=Entertainment Weekly|date=9. 8. 1991|access-date=14. 8. 2008|first1=Pat H.|last1=Broeske|first2=Anne|last2=Thompson|archive-date=2. 5. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130502175658/http://www.ew.com/ew/article/0,,315097,00.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Snimanje je počelo u studiju Warner Bros-a u [[Burbank]]u u [[Kalifornija|Kaliforniji]] juna 1991. godine. Sam film Batman: Povratak je postigao finansijski uspjeh, ali u WB su bili razočarani jer je zaradio manje od prethodnika. Ipak, film je dobio pozitivne kritike, izuzimajući udrugu roditelja koja je smatrala kako film ima previše seksualnih aluzija, kao i da se koristi neprimjeren jezik.

==== Batman zauvijek (1995) ====
Iako je Batman: Povratak imao finansijski uspjeh, u Warner Brosu su smatrali da je trebao zaraditi još novca. Studio je odlučio da filmovi o Batmanu trebaju postati komercijalniji.

[[Joel Schumacher]] je zamijenio Tima Burtona kao režiser, dok je Burton ostao producent.&lt;ref name=Russo&gt;{{cite news|url = http://www.ew.com/ew/article/0,,308195,00.html|title = ''Batman 3''|work = Entertainment Weekly|date = 1. 10. 1993|access-date = 16. 8. 2008|archive-url = https://web.archive.org/web/20080921055255/http://www.ew.com/ew/article/0,,308195,00.html|archive-date = 21. 9. 2008|url-status = dead}}&lt;/ref&gt; Ipak, Michael Keaton nije prihvatio novi pravac u kojem ide film&lt;ref name=Val&gt;{{cite news|author = Jeff Gordinier|url = http://www.ew.com/ew/article/0,,302969,00.html|title = Next at ''Batman''|work = Entertainment Weekly|date = 15. 7. 1994|access-date = 16. 8. 2008|archive-url = https://web.archive.org/web/20080921055249/http://www.ew.com/ew/article/0,,302969,00.html|archive-date = 21. 9. 2008|url-status = dead}}&lt;/ref&gt;, te ga je zamijenio [[Val Kilmer]].

[[Chris O'Donnell]] je dobio ulogu Robina, [[Jim Carrey]] zločinca Riddlera, a [[Tommy Lee Jones]] je tumačio ulogu Dvoličnog. Snimanje je počelo u septembru 1994. godine, a film je premijerno prikazan 16. juna 1995. Finansijski je prošao jako dobro, iako je imao miješane kritike.
==== Batman i Robin (1997) ====

Rad na projektu Batmana i Robina je počeo odmah poslije Batman zauvijek. Val Kilmer nije nastavio snimati, jer se raspored nije mogao uklopiti sa drugim filmom koji je snimao – Svetac. Novi Batman je tako postao George Clooney, a glumačka postava je uključivala i Umu Thurman, Aliciju Silverstone i ponovo Chrisa O'Donnella kao Robina.

Snimanje je završilo u januaru 1997. godine.&lt;ref&gt;{{cite news|author = Anita M. Busch|url = http://www.variety.com/vstory/VR1117433911|title = Schumacher on 'Popcorn'|work = Variety|date = 10. 1. 1997|access-date = 11. 11. 2008|archive-url = https://web.archive.org/web/20081216115559/http://www.variety.com/vstory/VR1117433911|archive-date=16. 12. 2008|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Film nije razočarao zaradom, ali je ipak najmanje zaradio u seriji filmova. Kritički je doživio poraz i jedan je od najgorih filmova o superheroju svih vremena..&lt;ref&gt;{{cite web|url = http://www.rottentomatoes.com/features/special/2007/comic/?r=88&amp;mid=1077027|title = Comix Worst to Best: Batman &amp; Robin (1997)|work = [[Rotten Tomatoes]]|access-date = 14. 11. 2008|archive-url = https://web.archive.org/web/20081014023200/http://www.rottentomatoes.com/features/special/2007/comic/?r=88&amp;mid=1077027|archive-date=14. 10. 2008|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|author = David Fear|url = http://movies.msn.com/movies/superhero/|title = Men in Tights|work = [[MSN]] Movies|access-date = 14. 11. 2008|archive-url = https://web.archive.org/web/20081006184846/http://movies.msn.com/movies/superhero/|archive-date=6. 10. 2008|url-status = dead}}&lt;/ref&gt;

=== Ostvarenja Christophera Nolana ===
[[Datoteka:Christianbale.jpg|165px|mini|lijevo|Christian Bale na premijeri Batman: Početak (2005.)]]

==== Batman: Početak (2005) ====
Režiser i pisac [[Christopher Nolan]] i koautor [[David S. Goyer]] počeli su rad na ''„Batman: Početak“'' 2003. godine&lt;ref name=capture&gt;{{cite news|author = Michael Flemming|url = http://www.variety.com/article/VR1117879566|title = ''Batman'' captures director Nolan|work = Variety|date = 27. 1. 2003|access-date = 17. 10. 2008|archive-url = https://web.archive.org/web/20081019042501/http://www.variety.com/article/VR1117879566|archive-date=19. 10. 2008|url-status=live}}&lt;/ref&gt;, ciljajući na mračniji i realističniji ton sa čovječanstvom i realizmom kao bazom filma.&lt;ref name=&quot;beautiful&quot;&gt;{{cite news|author = Marc Graser; Cathy Dunkley|url = http://www.variety.com/article/VR1117899714|title = The bat and the beautiful|work = Variety|date = 8. 2. 2004|access-date =2. 11. 2006}}&lt;/ref&gt;

Film, sniman u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] i [[Chicago|Chicagu]]&lt;ref&gt;{{cite news|title=''Batman Begins'' goes to the source|work=The Kansas City Star|date=25. 6. 2004}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=EMP&gt;{{cite web|url=http://www.emporis.com/en/wm/bu/?id=35eastwackerdrive-chicago-il-usa|access-date=14. 5. 2007|year=2007|title=35 East Wacker Drive|publisher=[[Emporis]]|archive-date=26. 2. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080226082320/http://www.emporis.com/en/wm/bu/?id=35eastwackerdrive-chicago-il-usa|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;, je sniman tradicionalnom tehnikom, sa kaskaderima i sa vrlo malo kompjuterskih animacija. [[Christian Bale]] je odabran za ulogu Batmana. [[Liam Neeson]] glumi Ra's al Ghula, a [[Cillian Murphy]] Strašilo. [[Katie Holmes]] je glumila Wayneovu ljubav iz djetinjstva Rachel Dawes. Novi Batmobil, naziva ''Tumbler'' i mobilnije odijelo su napravljeni specijalno za film..&lt;ref name=&quot;batmobile&quot;&gt;{{cite web|first=Marshall|last=Brain|url=http://auto.howstuffworks.com/batmobile.htm/printable|title=How the Batmobile Works|work=[[HowStuffWorks]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;batsuit&quot;&gt;{{cite web|url=http://www2.warnerbros.com/batmanbegins/productionnotes/#|title=''Batman Begins'' Production Notes – The Batsuit &amp; Gadgetry|publisher=[[Warner Bros.]]|access-date=15. 11. 2012|archive-date=18. 8. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140818043244/http://www2.warnerbros.com/batmanbegins/productionnotes/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

''Batman: Početak'' je bio i komercijalno i kritički uspješan film. Premijerno je prikazan 15. juna 2005. godine u [[SAD]] i [[Kanada|Kanadi]] u 3.858 kina i zaradio je 48 miliona $ prvog vikenda, sa ukupnom zaradom od 372 miliona u svijetu. Kritičari su bili oduševljeni filmom, posebno njegovom mračnijom temom u odnosu na prethodnike. Dobio je i nominaciju za [[Oskar]]a za najbolju fotografiju i tri [[BAFTA]] nominacije.&lt;ref name=imdbawards&gt;{{cite web|url=http://www.imdb.com/title/tt0372784/awards|title=Batman Begins (2005) – Awards|publisher=IMDb|access-date=23. 8. 2012}}&lt;/ref&gt;

==== Vitez tame (2008) ====
Nolan nastavlja režirati Batmana i dovodi brata ''Jonathana'' da bude suradnik u pisanju scenarija za drugi dio filma. Glumačku postavu uz Christiana Balea čine [[Heath Ledger]] (Joker) i [[Aaron Eckart]] (Harvey Dent/Dvolični).

Snimanje je počelo u aprilu 2007. u Chicagu, dok druge lokacije uključuju [[Pinewood Studio]], [[London]] i [[Hong Kong]]. 22. januara 2008., nakon završetka snimanja Viteza tame, Ledger umire uslijed predoziranja lijekovima. Nakon njegove smrti Warner Bros studio je mjenjao čitavu promotivnu kampanju za film, obzirom da je bila bazirana na Ledgeru, odnosno liku Jokera.&lt;ref&gt;{{Cite news|author=Marshall Crook; Peter Sanders|title=Advertising: Will Marketing Change After Star's Death?|url=http://online.wsj.com/article/SB120113527501911813.html|work=The Wall Street Journal|date=24. 1. 2008|access-date=4. 6. 2008|pages=B1|archive-url=https://web.archive.org/web/20080504052613/http://online.wsj.com/article/SB120113527501911813.html|archive-date=4. 5. 2008|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.cnn.com/2008/SHOWBIZ/Movies/01/24/ledger.films/index.html?iref=mpstoryview|title=Ledger's Death Puts Last Films in a Bind|publisher=CNN|date=24. 1. 2008|access-date=10. 7. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080726062210/http://www.cnn.com/2008/SHOWBIZ/Movies/01/24/ledger.films/index.html?iref=mpstoryview|archive-date=26. 7. 2008|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Smatra se jednim od najboljih filmova 2000-ih godina.&lt;ref name=&quot;Paste&quot;&gt;{{cite web|title=The 50 Best Movies of the Decade (2000–2009)|url=http://www.pastemagazine.com/blogs/lists/2009/11/50-best-movies-of-the-decade-2000-2009.html?p=4|work=[[Paste Magazine]]|access-date=14. 12. 2011|date=3. 11. 2009|archive-date=17. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171017223108/https://www.pastemagazine.com/blogs/lists/2009/11/50-best-movies-of-the-decade-2000-2009.html?p=4|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Metadecade&quot;&gt;{{cite web|title=Film Critics Pick the Best Movies of the Decade|url=http://www.metacritic.com/feature/film-critics-pick-the-best-movies-of-the-decade|work=[[Metacritic]]|access-date=4. 9. 2012|date=3. 1. 2010|archive-date=16. 8. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170816003541/http://www.metacritic.com/feature/film-critics-pick-the-best-movies-of-the-decade|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Empiredecade&quot;&gt;{{cite web|title=Review of the Decade – Year-By-Year: Empire's Films Of The Decade|url=http://www.empireonline.com/features/reviewofthedecade/films-of-the-decade/9.asp|work=[[Empire (magazin)|Empire magazin]]|access-date=4. 9. 2012}}&lt;/ref&gt; Dobio je izuzetno pozitivne kritike i postavio brojne rekorde tokom prikazivanja u kinima&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.the-numbers.com/movies/records/ |title=Movie Records |publisher=the-numbers.com |access-date=24. 8. 2010 |archive-date=8. 5. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130508235827/http://www.the-numbers.com/movies/records/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;, a imao je zaradu od preko milijardu $, te se nalazi na 13. mjestu svih vremena po zaradi.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://boxofficemojo.com/alltime/world/ |title=All Time Worldwide Box Office Grosses |publisher=[[Box Office Mojo]] |access-date=31. 5. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100530000224/http://www.boxofficemojo.com/alltime/world/ |archive-date=30. 5. 2010 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Film je dobio osam nominacija za [[Oskar]]a, te osvojio dvije (najbolja montaža zvuka; Heath Ledger je posthumno dobio Oskara za sporednu ulogu).

==== Vitez tame: Ustanak (2012) ====
Nolan se bojao kako treći film neće biti na nivou prethodnika, sam je rekao: ''„Koliko dobrih trećih filmova u seriji možete nabrojati?“''.&lt;ref&gt;{{cite news|first=Geoff|last=Boucher|title=Christopher Nolan on 'Dark Knight' and its box-office billion: 'It's mystifying to me'|work=Los Angeles Times|date=27. 10. 2008|url=http://latimesblogs.latimes.com/herocomplex/2008/10/christopher-nol.html}}. [https://web.archive.org/web/20110312082310/http://herocomplex.latimes.com/2008/10/27/christopher-nol/ WebCitation archive].&lt;/ref&gt; ''„Vitez tame: Ustanak“'' trebao je kompletirati Batmanovu trilogiju.&lt;ref&gt;{{cite news | author = Jeff Jensen | url = http://insidemovies.ew.com/2010/11/30/christopher-nolan-batman-inception/ | title = Christopher Nolan on his 'last' Batman movie, an 'Inception' videogame, and that spinning top | work = Entertainment Weekly | date = 30. 11. 2010 | access-date = 3. 12. 2010 | archive-url = https://web.archive.org/web/20101202065701/http://insidemovies.ew.com/2010/11/30/christopher-nolan-batman-inception/ | archive-date=2. 12. 2010 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Krajem 2008. godine Nolan je završio grubu verziju priče i posvetio se snimanju filma „[[Inception]]“&lt;ref&gt;{{cite news| first=Scott| last=Bowles| title=For now, Nolan and Batman will rest in 'Dark' glory| work=USA Today| date=7. 12. 2008| url=http://www.usatoday.com/life/movies/news/2008-12-07-dark-knight-nolan_N.htm?csp=34| access-date=15. 11. 2012| archive-date=21. 3. 2011| archive-url=https://www.webcitation.org/5xM0zLBMw?url=http://www.usatoday.com/life/movies/news/2008-12-07-dark-knight-nolan_N.htm?csp=34| url-status=bot: unknown}}. .&lt;/ref&gt;. David S. Goyer i Jonathan Nolan su završavali scenario početkom 2010. godine.&lt;ref&gt;{{cite news|author = Finke, Nikki, and Mike Fleming|title = It's A Bird! It's A Plane! It's Chris Nolan! He'll Mentor Superman 3.0 And Prep 3rd Batman|publisher = [[Deadline.com]]|date = 9. 2. 2010|url = http://www.deadline.com/2010/02/its-a-bird-its-a-plane-its-chris-nolan-hell-mentor-superman-3-0-while-preparing-3rd-batman/|access-date = 3. 12. 2010|archive-url = https://www.webcitation.org/5xLwx0v1Q?url=http://www.deadline.com/2010/02/its-a-bird-its-a-plane-its-chris-nolan-hell-mentor-superman-3-0-while-preparing-3rd-batman/|archive-date=21. 3. 2011|url-status = bot: unknown}}. .&lt;/ref&gt; Kada je Goyer započeo rad na Superman-u, Nolan je pisao scenario po priči svog brata i Goyera. [[Tom Hardy]] ima ulogu Bane-a, [[Anne Hathaway]] Seline Kyle (Žena Mačka), [[Joseph Gordon-Levitt]] je John Blake, a [[Marion Cotillard]] je dodijeljena uloga Mirande Tate.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://latimesblogs.latimes.com/herocomplex/2010/03/christopher-nolan-takes-flight-with-superman-we-have-a-fantastic-story-1.html |title=Christopher Nolan takes flight with Superman: 'We have a fantastic story' [UPDATED] |last=Boucher |first=Geoff |date=10. 3. 2010 |work=Los Angeles Times |access-date=5. 7. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100704194608/http://latimesblogs.latimes.com/herocomplex/2010/03/christopher-nolan-takes-flight-with-superman-we-have-a-fantastic-story-1.html |archive-date=4. 7. 2010 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[Tom Hardy]] je tumačio ulogu [[Bane (strip)|Banea]], a [[Anne Hathaway]] je glumila [[Žena-mačka|Selinu Kyle]].&lt;ref&gt;{{cite web |last=Jensen |first=Jeff |url=http://insidemovies.ew.com/2011/01/19/batman-hathaway-catwoman-hardy-bane-dark-knight-rises/ |title='The Dark Knight Rises' scoop: Anne Hathaway, Tom Hardy join cast |work=Entertainment Weekly |date=19. 1. 2011 |access-date=19. 1. 2011 |archive-date=4. 3. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120304165806/http://insidemovies.ew.com/2011/01/19/batman-hathaway-catwoman-hardy-bane-dark-knight-rises/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Snimanje je počelo u maju 2011. godine i završilo u novembru. Nolan nije želio raditi u [[3D]] tehnici, već je odabrao [[IMAX]] s ciljem poboljšanja kvaliteta slike.&lt;ref name=&quot;release&quot;&gt;{{cite news |url=http://herocomplex.latimes.com/2010/10/27/nolan-dark-knight-rises-finds-the-future-in-imax-not-3d/ |title=Nolan: 'Dark Knight Rises' finds the future in IMAX, not 3-D |last=Boucher |first=Geoff |date=27. 10. 2010 |work=Los Angeles Times |access-date=28. 10. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101030034239/http://herocomplex.latimes.com/2010/10/27/nolan-dark-knight-rises-finds-the-future-in-imax-not-3d/ |archive-date=30. 10. 2010 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Nolan je održao nekoliko sastanaka sa potpredsjednikom IMAX-a Davidom Keighleyem zbog saradnje na logistici prilikom projekcija filma na digitalnim IMAX prikazivanjima.&lt;ref name=&quot;ColliderIMAX&quot;&gt;{{cite news|first = Steve|last = Weintraub|title = Exclusive: Exclusive: David Keighley (Head of Re-Mastering IMAX) Talks 'The Dark Knight', 'The Dark Knight Rises', 'Tron: Legacy', New Cameras, More|work = Collider|date = 22. 12. 2010|url = http://collider.com/david-keighley-imax-interview-the-dark-knight-rises-tron-legacy/66297|access-date = 1. 11. 2011|archive-url = https://www.webcitation.org/5xLyzQpYH?url=http://collider.com/david-keighley-imax-interview-the-dark-knight-rises-tron-legacy/66297|archive-date=21. 3. 2011|url-status = bot: unknown}}. .&lt;/ref&gt; U nastavku ''„Vitez tame: Ustanak“'' prikazano je više scena snimnjenih u IMAX-u nego u nastavku ''Vitez tame''.&lt;ref name=&quot;ColliderIMAX&quot;/&gt;

== Reference ==
{{refspisak|3}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Batman}}
* {{službeni sajt|http://www.dccomics.com/batman/}}
* [http://www.dcuguide.com/who.php?name=BATMAN Biografija na DC Guide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121130190321/http://www.dcuguide.com/who.php?name=batman |date=30. 11. 2012 }}
* [http://batman.wikia.com/wiki/Batman_Wiki Batman Wikipedia]
* [http://comicbookdb.com/character.php?ID=48 Batman] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170628130840/http://comicbookdb.com/character.php?ID=48 |date=28. 6. 2017 }} na comicbookdb.com

[[Kategorija:Film]]
[[Kategorija:DC Comics superjunaci]]
[[Kategorija:Likovi iz stripova]]
[[Kategorija:Superheroji]]</text>
      <sha1>ho1f93fsl8l09h3b4l9416o1q83r36t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Asturleonski jezik</title>
    <ns>0</ns>
    <id>6734</id>
    <revision>
      <id>3940695</id>
      <parentid>3810822</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T06:52:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940695</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1873" sha1="gmzwf3rxgjkk6hq4dpxxw61i1tqqsq0" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija jezik|
ime                                            =Asturleonski jezik|
ime jezika kako ga nazivaju njegovi govornici  =Llionés/Asturianu/Mirandés|
familycolor                                    =lawngreen|
države                                         =[[León]], [[Asturija]], [[Miranda do Douro]]|
regije                                         =[[Evropa]]|
govornici                                      =maternji jezik: 550.000|
rang                                           =|
jezička porodica                               =[[indoevropski jezici|indoevropski]]&lt;br /&gt;
&amp;nbsp;[[Romanski jezici|romanski]]&lt;br /&gt;
&amp;nbsp;&amp;nbsp;[[zapadnoromanski jezici|zapadnoromanski]]&lt;br /&gt;
&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;'''Asturleonski'''|
država                                         =[[Portugal]]?, [[Španija]]?, [[Asturija]]?|
ustanova                                       =?|
iso1                                           =ast|
iso2                                           =|
sil                                            =AST|
}}
[[Datoteka:Linguistic map of asturleonese es.svg|mini|Lingvistčka karta]]
'''Asturleonski''' je romanski jezik. Blizak je [[Španski jezik|španskom]] i [[Portugalski jezik|portugalskom]]. U literaturi ga se može naći i kao asturski i asturijski jezik.

Govori se u [[Španija|Španiji]], u pokrajinama [[Leon]]u (izv. León) i [[Asturija|Asturiji]] (izv. Asturias) te u [[Portugal]]u, u pokrajini [[Miranda do Douro]].

== Narječja ==
Osnovna narječja asturleonskog jezika su:

* [[Leonsko]]
* [[Astursko]]
* [[Mirandsko]]

== Historija asturleonskog jezika ==
{{Proširiti sekciju}}
== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==

* https://web.archive.org/web/20100417080702/http://www.academiadelallingua.com/
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Romanski jezici]]
[[Kategorija:Jezici u Španiji]]</text>
      <sha1>gmzwf3rxgjkk6hq4dpxxw61i1tqqsq0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Atomski napad na Hiroshimu i Nagasaki</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7106</id>
    <revision>
      <id>3940701</id>
      <parentid>3898217</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T07:03:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940701</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18616" sha1="8vk1otjlojw0hzzs499d08dh91k8eha" xml:space="preserve">{{Infokutija rat
| sukob          = Atomski napad na Hiroshimu i Nagasaki
| dio            = [[Drugi svjetski rat]] - [[Rat na Pacifiku|Pacifički front]]
| slika          = [[Datoteka:Atomic bombing of Japan.jpg|300px]]
| opis_slike     = &quot;Pečurke&quot; iznad Hiroshime (lijevo) i Nagasakija (desno)
| datum          = 6. i 9. august 1945.
| mjesto         = [[Hiroshima]] i [[Nagasaki]]
| casus          =
| rezultat       = [[Debata o atomskom napadu na Hiroshimu i Nagasaki|Debata]] o utjecaju na kapitulaciju Japana
| posjed         =
| strana1        = {{ZID|Sjedinjene Američke Države}}
| strana2        = {{ZD|JAP}} [[Japansko Carstvo]]
| strana3        =
| komandant1     = {{ZD|SAD}} [[William Sterling Parsons]] &lt;br /&gt; {{ZD|SAD}} [[Paul Tibbets|Paul Tibbets Jr.]]
| komandant2     = {{ZD|JAP}} [[Shunroku Hata]]
| komandant3     =
| snage1         = [[Projekt &quot;Manhattan&quot;]] &lt;br /&gt; [[509. mješovita grupa (SAD)|509. mješovita grupa]]
| snage2         = [[2. generalska armija (Japan)|2. generalska armija]]
| snage3         =
| žrtve1         = nema
| žrtve2         = 90.000-166.000 poginulih u Hiroshimi&lt;ref name=&quot;FIER&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20070919143939/http://www.rerf.or.jp/general/qa_e/qa1.html &quot;Frequently Asked Questions #1&quot;], [[Fondacija za istraživanje efekata radijacije]].&lt;/ref&gt; &lt;br /&gt; 60.000-80.000 poginulih u Nagasakiju&lt;ref name=&quot;FIER&quot;/&gt; &lt;br /&gt; Ukupno: 150.000–246.000+ poginulih
| žrtve3         =
| napomena       =
}}
{{Pacifički rat}}

'''Atomski napad na [[Hiroshima|Hiroshimu]] i [[Nagasaki]]''' desio se 6. i 9. augusta [[1945.|1945]]. i bio je direktan povod za japansku kapitulaciju 15. augusta kojom je završen [[Drugi svjetski rat]]. Pretpostavlja se da je 129.000 ljudi poginulo u napadima, a da je dva puta više umrlo od direktnih posljedica: [[Radijacija|radijacije]], gladi, opekotina itd. Skoro 70 godina poslije napada ljudi i dalje umiru od posljedica atomskih bombi jer je kod preživjelih ustanovljen natprosječan broj oboljelih od [[rak (bolest)|raka]] i [[hipertenzija|visokog krvnog pritiska]].

[[Atomska bomba|Atomske bombe]] na Hiroshimu i Nagasaki bile su prve i dosad jedine takve bombe koje su korištene u ratu. Ta dva grada postali su važan simbol u borbi za svijet bez atomskog oružja.

== Prethodna dešavanja ==
U junu 1945. Japanci su bili potučeni na svim većim frontovima. Međutim, [[Japan]] nije bio pobjeđen i pretpostavljalo se da su imali 2 miliona vojnika i jedan veći broj pilota [[kamikaza]] spremnih da po svaku cijenu brane japanska ostrva. [[Sjedinjene Američke Države|Američko]] ratno rukovodstvo je htjelo izbjeći invaziju ostrva jer su znali da bi imali velike gubitke u ljudstvu. Iako je japanski car uvidio da je rat izgubljen i htio ga je okončati što prije, japansko ratno vodstvo je još uvijek mislilo da imaju šanse za pobjedu te nije prihvatalo ni pomisao na kapitulaciju. U [[Potsdamska deklaracija|Potsdamskoj deklaraciji]] od [[26. juli|26. jula]] [[1945]]. savezničke sile zaprijetile su Japanu &quot;totalnim razaranjem&quot; ukoliko ne prihvate kapitulaciju, što je japanska vojska energično odbila.

Istovremeno s tim dešavanjima, naučni projekt pod imenom ''[[Projekt &quot;Manhattan&quot;]]'' završio je radove započete [[1942]] - rad na atomskom naoružanju koje je bilo namijenjeno da se upotrijebi u ratu protiv [[nacizam|nacističke]] [[Njemačka|Njemačke]]. Iako su [[Nacizam|nacisti]] kapitulirali [[9. maj]]a, radovi na projektu su nastavljeni; testiranje ove moćne bombe [[13. juli|13. jula]] je završeno sa dobrim rezultatima. Američki predsjednik [[Harry S. Truman]] htio je brz završetak rata s Japanom i odobrio je korištenje atomske bombe, da bi se na taj način Japan primorao na kapitulaciju.

== Izbor Hiroshime i Nagasakija za ciljeve napada ==
Napadima su prethodile intenzivne diskusije o izboru ciljeva napada. Osnovni preduslov je bio da ciljevi moraju imati vojnu važnost. Jedan od prijedloga, stari japanski carski grad [[Kyoto]], je otpao. Umjesto toga, izabrani su gradovi Hiroshima i [[Kokura]]. Od svih 66 većih gradova u Japanu, 59 ih je bilo već dosta razrušeno u ranijim napadima, a ova dva grada su do tada bila uglavnom pošteđena od većih razaranja. Zbog velike oblačnosti nad Kokurom na dan napada, avioni su nastavili prema Nagasakiju, pa je bomba bačena na taj grad, iako je oblačnost bila još veća. Alternativa je bila da se napad odgodi.

== Napad na Hiroshimu ==
[[Datoteka:Hiroshima aftermath.jpg|mini|300p|Hiroshima poslije napada]]
Prva atomska bomba,&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.gwu.edu/~nsarchiv/NSAEBB/NSAEBB162/little-boy-model_thumb.jpg |title=Arhivirana kopija |access-date=6. 4. 2006 |archive-date=5. 4. 2006 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060405010654/http://www.gwu.edu/~nsarchiv/NSAEBB/NSAEBB162/little-boy-model_thumb.jpg |url-status=live }}&lt;/ref&gt; ''Mališan'' pala je na industrijski grad Hiroshima ujutro 6. augusta 1945. u 8 sati i 15 minuta. Bila je to bomba bazirana na uraniju, s razarajućom moći od 15-16 kilotona [[trinitrotoluen|TNT]]-a (iako neki izvori imaju drugačije podatke, ovaj se smatra najpouzdanijim). Bomba je imala formu cilindra, 305&amp;nbsp;cm dužine, dijametra 71&amp;nbsp;cm a bila je teška oko 4 tone (4 000&amp;nbsp;kg), od toga je 60&amp;nbsp;kg bio [[uranij]].

Napad je predvodio pukovnik [[Paul Tibbets]], koji je upravljao avionom iz kojeg je bačena bomba na Hiroshimu - ''[[Enola Gay]]''. Učestvovalo je 7 aviona tipa [[B-29]]. Bomba je bačena sa visine od 10.000 metara, a detonirala se oko 550–580 m iznad zemlje s ciljem da se dobije maksimalan efekat.

Ranije procjene govore da je na licu mjesta u detonacijama ili od posljedica ranjavanja u nekoliko narednih dana ubijeno između 90.000 i 120.000 stanovnika Hiroshime i okolnih sela. Zvaničnici grada Hiroshime su 2013. godine objavili nove podatke o broju žrtava stradalim u eksploziji atomske bombe i naknadnim žrtvama radijacije. Prema tim podacima, nastradalo je ukupno 557.478 osoba, od čega je 277.996 ''direktnih'' žrtava eksplozije, dok su ostale žrtve radijacije.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.indiatvnews.com/news/world/hiroshima-updates-number-of-a-bomb-victims-at-557478-11116.html |title=Arhivirana kopija |access-date=28. 3. 2013 |archive-date=4. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304194357/http://www.indiatvnews.com/news/world/hiroshima-updates-number-of-a-bomb-victims-at-557478-11116.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

== Napad na Nagasaki ==
[[Datoteka:Nagasakibomb.jpg|mini|200p|Nagasaki, 9. august 1945. Član posade jednog od B-29 aviona slikao je ovaj gljivičasti oblak visine 18 km.]]
Druga bomba, ''Debeljko'', pala je na grad Nagasaki 9. augusta u 11 sati i 2 minute prije podne. Ova je bomba imala još jaču razarajuću moć nego prva, cirka 21-25 kilotona [[trinitrotoluen|TNT]]-a, a eksplodirala je na oko 500 m visine. Imala je formu jajeta, dužina 325&amp;nbsp;cm, dijametar od 153&amp;nbsp;cm, a njena težina je bila 4.650&amp;nbsp;kg. Ova je bomba bila bazirana na [[plutonij]]u.

Prvobitni cilj napada je bio grad Kokura, ali zbog velike oblačnosti i nepogodnih vremenskih prilika, avioni su nastavili prema Nagasakiju, pa su bombe bačene na taj grad, iako je oblačnost bila još veća. Alternativa je bila da se napad odgodi. Pretpostavlja se da je u ovom gradu poginulo između 60.000 i 70.000 ljudi u direktnom napadu ili u nekoliko narednih dana.

Ovaj napad je predvodio major [[Charles W. Sweeney]], u avionu tipa B-29 pod imenom ''Bock's Car''.

== Vojno-politički rezultati napada ==
Atomski napadi na Hiroshimu i Nagasaki dali su japanskom caru mogućnost da se suprostavi vojnom vrhu koji je bio protiv bilo kakvog oblika predaje. Njegov govor emitovan na radiju [[14. august]]a u kojem je rekao da Japan &quot;mora prihvatiti situaciju i snositi posljedice&quot; smatra se završnom riječi rata, što se tiče Japana. Dan poslije, [[15. august]]a [[1945]]. godine, [[Japan]] je kapitulirao, a ugovor o kapitulaciji potpisan je [[2. septembar|2. septembra]] na američkom ratnom brodu ''USS Missoury'' u blizini [[Tokio|Tokija]].

Trebalo je mnogo vremena da bi svijet shvatio potpune posljedice atomskog bombardovanja zbog cenzure koja je uslijedila prema preživjelima i novinarima. Čak ni danas nisu poznate potpune cifre o poginulima.

== Debata o ispravnosti bombardovanja ==
=== Za ===
Američki zvanični stav glasi da je do atomskog bombardovanja moralo doći jer bi posljedice invazije na japanska ostrva uzela prevelike žrtve. Do tada je već oko 200.000 američkih vojnika poginulo samo u ratu sa Japanom, u borbi za [[Okinawa|Okinawu]] maj-juni [[1945]] poginulo je oko 110.000 japanskih i 12.000 američkih vojnika. Japanske trupe su grčevito branile svaki pedalj zemlje sa svim mogućim sredstvima, civilne žrtve su se mjerile u stotinama hiljada.

Do predsjednika Trumana došle su procjene da bi moguća invazija mogla koštati života oko pola miliona američkih vojnika i još više japanskih civila, sa obzirom na bitku za Okinawu i žestinu tamošnjih borbi. Iako je broj žrtava od atomskih bombi premašio sve procjene (radijacija je bila i tada poznata, ali njen efekat je bio potcjenjivan), smatra se da bi broj žrtvava jednog konvencionalnog rata, uključujući invaziju japanskih ostrva i borbe lice u lice, odnio daleko više života.

Branioci atomskih napada također podsjećaju na naredbu izdatu od japanskog ministarstva odbrane [[1. august]]a [[1944]], u kojoj se prijeti strijeljanjem preko 100.000 zarobljenih savezničkih vojnika u slučaju američke invazije japanskih ostrva.

Neki historičari tvrde da su [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] htjele brz završetak rata da bi na taj način izbjegli [[Sovjetski savez|sovjetski]] prodor na istok.

=== Protiv ===
Kritičari atomskog bombardovanja tvrde da je Japan pokušavao početi pregovore o kapitulaciji, ali da su ih Amerikanci ignorisali. Umjesto toga, upotrijebili su atomsko naoružanje najviše da bi prestrašili buduće neprijatelje, Sovjetski savez. Također se špekuliše da SAD nisu htjele da veliki novac uložen u ''Manhattan projekat'' ode u nepovrat bez da se novo oružje upotrijebi.

Neki kritičari također tvrde da ni iz vojno-strateškog pogleda nije bilo razloga za upotrebu atomskih bombi. Velika bombardovanja i razaranja japanskih gradova su već bila uništila njihovu vojnu industriju i prehrambenu proizvodnju do te mjere da su bili u kritičnom stanju. Na to se mora dodati sovjetsko proglašenje rata Japanu; pitanje nije bilo da li su Japanci spremni na nastavak ratovanja - oni više nisu mogli ratovati zbog nedostataka oružja i prehrane.

Jedan od kritičara upotrebe atomskog naoružanja bio je i [[Albert Einstein]]. On je ranije, pod strahom da bi [[nacizam|nacisti]] mogli napraviti [[atomska bomba|atomsku bombu]], zajedno sa drugim istaknutim fizičarima potpisao pismo u kojem se zahtjeva od predsjednika Roosevelta da usavrši atomsko naoružanje. Kada je kasnije vidio pustoš i razaranje na mjestu atomskih bombardovanja , predomislio se. Američki generali [[Douglas MacArthur]] i [[Dwight D. Eisenhower]] su također bili kritičari upotrebe atomskog oružja. Međutim posljedice atomske bombe bačene na Hiroshimu i Nagasaki vide se i danas s pojavama tumora i povišenog krvnog pritiska kod pojedinih stanovnika zemlje.

== Atomic Bomb Casualty Commission - ABCC ==
Komisija za žrtve atomske bombe (Atomic Bomb Casualty Commission - ABCC) bila je komisija koja je osnovana 1946. godine u skladu s predsjedničkom uredbom Harryja S. Trumana. Jedini cilj komisije bio je istraživanje preživjelih od atomskih bombi, jer su vjerovali da će imati rijetku priliku za to, sve dok se ne dogodi sljedeći svjetski rat.&lt;ref name=&quot;Southard2015&quot;&gt;[https://www.politico.eu/article/us-agency-discovered-the-atomic-bombs-effect-on-people-nagasaki/ How a secretive agency discovered the A-bomb’s effect]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/10371397.2019.1654854 The Origins of ‘Hibakusha’ as a Scientific and Political Classification of the Survivor]&lt;/ref&gt; Zbog toga je ova komisija istraživala zdravlje Hibakusha, ali ih nije liječila. Američki lideri su smatrali da bi liječenje Hibakusha predstavljalo priznavanje odgovornosti za njihova oštećenja. Kao rezultat toga, Hibakusha su se osjećali kao pokusni subjekti od strane komisije ABCC.&lt;ref name=&quot;Southard2015&quot; /&gt;&lt;ref&gt;[https://www.politico.com/magazine/story/2015/08/atomic-bomb-anniversary-nagasaki-121179/ How a Secretive U.S. Agency Discovered the A-Bomb’s Effect on People]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=6l-CP1qetyk For Whom does RERF Exist? －TSS Special Documentary for 75 Years Since the Atomic Bombing－ TSS-TV Co., Ltd.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://mainichi.jp/english/articles/20170617/p2a/00m/0na/016000c Radiation research foundation to apologize for studying but not treating hibakusha]&lt;/ref&gt;

ABCC komisija je takođe fokusirala svoja istraživanja na oblast Nishiyama &lt;!--西山--&gt; u Nagasakiju. Između hipocentra i Nishiyame nalazile su se planine koje su sprečile da zračenje i toplota eksplozije direktno stignu do Nishiyame, pa nije bilo štete. Međutim, usled padajaće pepela i kiše, otkriveno je da je prisutno značajno zračenje. Zbog toga su nakon rata sprovedena zdravstvena ispitivanja bez obaveštavanja stanovništva o njihovom cilju.&lt;ref name=&quot;NHK1&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20240221004801/https://www.nhk.jp/p/special/ts/2NY2QQLPM3/blog/bl/pneAjJR3gn/bp/pGrz5p1yMG/ The Hidden Truth of the Initial A-bomb Surveys (Part 1) NHK]&lt;/ref&gt; Istraživanja u Nishiyami su prvobitno sprovela američka vojska, ali su kasnije predata ABCC komisiji.

Nekoliko meseci nakon atomskih bombardovanja, ljudi u Nishiyami su pokazali značajan porast broja belih krvnih zrnaca. Kod životinja može se razviti leukemija nakon potpune izloženosti zračenju, pa je odlučeno da se istraži šta se dešava kod ljudi. Takođe, kod ljudi su otkriveni slučajevi osteosarkoma nakon oralnog unosa radioaktivnog materijala.&lt;ref name=&quot;NHK1&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;TMA1&quot;&gt;&quot;Recommendations for Continued Study of the Atomic Bomb Casualties&quot;, Papers of James V. Neel, M.D., Ph.D. [https://archives.library.tmc.edu/ms-089 Manuscript Collection No. 89] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241211100054/https://archives.library.tmc.edu/ms-089 |date=11. 12. 2024 }} of the Houston Academy of Medicine, Texas Medical Center Library.&lt;/ref&gt; Prema izveštaju koji je napisala ABCC komisija, stanovnici oblasti Nishiyama, koji nisu direktno pogođeni atomskim bombardovanjem, bili su idealna populacija za posmatranje efekata preostalog zračenja.&lt;ref name=&quot;NHK1&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;TMA1&quot; /&gt;

Sjedinjene Američke Države nastavile su istraživanje preostalog zračenja nakon što je Japan postao nezavistan, ali rezultati nikada nisu preneseni stanovnicima Nishiyame.&lt;ref name=&quot;NHK2&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20240221023226/https://www.nhk.jp/p/special/ts/2NY2QQLPM3/blog/bl/pneAjJR3gn/bp/pbWlL6vl7n/ The Hidden Truth of the Initial A-bomb Surveys (Part 2) NHK]&lt;/ref&gt; Kao rezultat toga, stanovnici su nakon Drugog svetskog rata nastavili sa poljoprivredom, a broj pacijenata sa leukemijom se povećao i više ljudi je umiralo.&lt;ref name=&quot;NHK2&quot; /&gt;

Nakon atomskih bombardovanja, japanski naučnici su želeli da istraže kako bi pomogli u lečenju hibakusha, ali [[Supreme Commander for the Allied Powers|SCAP]] nije dozvolio Japancima da istražuju štetu izazvanu atomskom bombom.&lt;ref name=&quot;NHK1&quot; /&gt; Pravila su bila posebno stroga do 1946. godine, što je dovelo do većeg broja smrtnih slučajeva od zračenja.&lt;ref&gt;NHK Special (2023). Atomic bomb initial investigation The hidden truth:Hayakawa Shobo pp. 124–125. (原爆初動調査 隠された真実 (ハヤカワ新書) NHKスペシャル取材班 (著) pp. 124–125.) ISBN 978-4-153-40012-2&lt;/ref&gt;

Ako su Hibakusha odbili da se podvrgnu rutinskim medicinskim pregledima, ABCC im je prijetio da će ih odvesti pred vojni sud zbog ratnih zločina. Pored toga, kada su Hibakusha umirali, ABCC je lično odlazio u njihove kuće i odvozio njihova tijela na obdukciju.&lt;ref name=&quot;Shibata2021&quot; /&gt; Komisija ABCC je također pokušala da odvede tijela mrtvorođenih blizanaca za istraživanje.&lt;ref&gt;[https://mainichi.jp/english/articles/20191203/p2a/00m/0na/002000c Hibakusha: 2nd gen. Korean who met pope in Hiroshima vows to pass on A-bomb truth]&lt;/ref&gt; Smatra se da je najmanje 1.500 organa poslano na Armed Forces Institute of Pathology u Washington.&lt;ref name=&quot;Shibata2021&quot;&gt;[https://www.iwanami.co.jp/book/b559573.html プロデュースされた〈被爆者〉たち 岩波書店 柴田　優呼 pp121-122] ISBN 9784000614580&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Atomic bombings of Hiroshima and Nagasaki}}
* [http://www.pcf.city.hiroshima.jp/top_e.html Hiroshima Peace Memorial Museum]
* [http://www1.city.nagasaki.nagasaki.jp/na-bomb/museum/museume01.html Nagasaki Atomic Bomb Museum] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070111141108/http://www1.city.nagasaki.nagasaki.jp/na-bomb/museum/museume01.html |date=11. 1. 2007 }}
* [http://www.hiro-tsuitokinenkan.go.jp/english/index.php Hiroshima National Peace Memorial Hall for the Atomic Bomb Victims] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090903125833/http://www.hiro-tsuitokinenkan.go.jp/english/index.php |date=3. 9. 2009 }}
* [http://www.betterworldlinks.org/book80.htm BetterWorldLinks.org - Hiroshima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070409134251/http://betterworldlinks.org/book80.htm |date=9. 4. 2007 }}, skup linkova.
* [http://www.trumanlibrary.org/whistlestop/study_collections/bomb/large/documents/index.php?documentid=56&amp;pagenumber=1 Saopćenje za javnost iz Bijele kuće 6. augusta 1945.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050526171755/http://www.trumanlibrary.org/whistlestop/study_collections/bomb/large/documents/index.php?documentid=56&amp;pagenumber=1 |date=26. 5. 2005 }}
* [http://www.ne.jp/asahi/hidankyo/nihon/english/witness.htm Svjedočanstva preživjelih] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060614045554/http://www.ne.jp/asahi/hidankyo/nihon/english/witness.htm |date=14. 6. 2006 }}

{{Drugi svjetski rat}}
{{Sjedinjene Američke Države po temama}}

[[Kategorija:Japan u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Nuklearno oružje]]
[[Kategorija:Vojna historija Japana]]
[[Kategorija:1945. u Japanu]]
[[Kategorija:1945. u Sjedinjenim Američkim Državama]]
[[Kategorija:Sjedinjene Američke Države u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Vojna historija Sjedinjenih Američkih Država]]
[[Kategorija:Hiroshima]]
[[Kategorija:Nagasaki]]</text>
      <sha1>8vk1otjlojw0hzzs499d08dh91k8eha</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Babilon</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7122</id>
    <revision>
      <id>3940716</id>
      <parentid>3896227</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T07:43:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940716</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4275" sha1="io7kk3d1cf45t5pjzroftow40ggt5gl" xml:space="preserve">[[Datoteka:Pergamonmuseum Babylon Ischtar-Tor.jpg|mini|desno|300p|Čuvena Ištarska kapija u Pergamon muzeju u Berlinu.]]
'''Babilon'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/place/Babylon-ancient-city-Mesopotamia-Asia|title=Babylon {{!}} History, Religion, Time Period, &amp; Facts {{!}} Britannica|date=21. 6. 2025|website=www.britannica.com|language=en|access-date=24. 7. 2025}}&lt;/ref&gt; je antički grad u [[Mezopotamija|Mezopotamiji]], blizu savremenog [[Al Hillah]] u [[Irak]]u. Bio je glavni grad [[Babilonsko carstvo|Babilonskog carstva]]. Ime potiče od [[akadski jezik|akadske]] riječi ''Babilu'', što znači &quot;božija kapija&quot;, a koja je bila prijevod [[sumerski jezik|sumerskog]] imena [[Kadingirra]].

Grad se prvi put spominje na tableti [[Sargon Akadski|Sargona Akadskog]] iz 24. vijeka p. n. e. kada je Sargon Akadski od grada napravio središte svoje države. Moć i stanovništvo je palo tokom narednih nekoliko vijekova, i grad je bio prilično nevažan sve dok nije postao glavni grad [[Hamurabi]]jevog carstva u 18. vijeku p. n. e. Od tada, grad je bio glavni grad [[Babilonija|Babilonije]], mada je tokom vladavine Kasita bio nazvan ''&quot;Karanduniaš&quot;''.

Grad je bio na [[Eufrat]]u, podijeljen jednako na obje strane rijeke i sa strmnim nasipima da bi se zadržale sezonske poplave. U narednim godinama Babilon je rastao u veličini i raskošu, ali je također postao podložan [[Asirija|Asiriji]]. Grad se pobunio protiv Asirske vladavine u doba [[Mušezib-Marduk]]a i ponovo u doba [[Šamaš-šum-ukin]]a, ali je oba puta bio pod opsadom i ponovo osvojen, prvi put od strane [[Senakerib]]a i drugi put od strane [[Asurbanipal]]a.

Tokom vladavine Senakeriba Babilon je bio u stalnom stanju ustanka, koje je tek bilo ugašeno nakon što je 689 godine p. n. e. Senakerib naredio kompletnu destrukciju grada. Svi zidovi, palate, i hramovi su bili uništeni, a ostaci bačeni u Arakhtu kanal. Ovaj čin je razljutio vjersku svjest Mezopotamije, i vjerovatno zbog toga je Senakerib nedugo kasnije bio ubijen. Njegov nasljednik [[Esarhadon]] je odmah ponovo izgradio stari grad, krunisao se tu, i napravio dom u gradu za dio godine. Nakon njegove smrti Babilonija je određena njegovom najstarijem sinu Šamaš-šum-ukin, koji je kasnije vodio pobunu protiv njegovog brata Asurbanipala Asirijskog.

Još jedanput se Babilon našao pod opsadom Asirijanaca. Asur-bani-pal je brzo osvojio grad, ali kad je 612 godine p. n. e. pala [[Nineva]], Babilon se oslobodio Asirijske vlasti i potao glavni grad novog Babilonskog carstva. 605 godine p. n. e. Babilonci su pobjedili Egipćane u boju kod Karkemiša i sklonili ih sa svjetske pozornice. Tokom ovog doba nezavisnosti pod [[Nabopolasar]]om, novo razdoblje arhitektskih radova je počelo, a njegov sin [[Nebukadrezar]] je od grada napravio čudo antičkog svijeta. Nebukadrezar je izgradio [[Ištar kapija|Ištar kapiju]], obnovio [[Etamenanki hram]], i izgradio [[viseći vrtovi Babilona|viseće vrtove Babilona]] (jedno od sedam svjetskih čuda).

Godine 538 p. n. e. Babilon osvaja Kir Veliki, kralj Perzije, koji je dopustio židovima u Babilonu da se vrate svojim kućama. Pod vladavinom Kira i njegovog sina Darija, Babilon je postao centar učenja i naučnog napretka. Babilonski naučnici su napravili mape sazviježđa i uspostavili temelje savremene astronomije i matematike. Međutim, tokom vladavine Darija III, Babilon je počeo stagnirati.

Godine 331. perzijski kralj Darije III doživio je poraz od makedonskog vladara Aleksandra Velikog u bici kod Gaugamele. U oktobru iste godine, Aleksandar osvaja Babilon. Pod njegovom vladom, Babilon je ponovo prosperirao kao središte učenja i trgovine. No, nakon Aleksandrove tajanstvene smrti 323. p. n. e., njegovo carstvo je podijeljeno među njegovim generalima i slijede decenije ratovanja. Zbog toga Babilon je skoro kompletno napušten već 275. p. n. e.

== Također pogledajte ==
* [[Hamurabijev zakonik]]

{{Commonscat|Babylon}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* https://web.archive.org/web/20250809063503/https://iraqhistory.org/en/trip-to-babylon/
{{Ličnosti i imena u Kur'anu}}{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Stari svijet]]
[[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Iraku]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Iraku]]</text>
      <sha1>io7kk3d1cf45t5pjzroftow40ggt5gl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1865.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7840</id>
    <revision>
      <id>3940567</id>
      <parentid>3895980</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T01:33:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940567</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2474" sha1="3u1hgc8xdkpjgwiepihdxithspiefbk" xml:space="preserve">{{godina}}

{{Godina u drugim kalendarima}}'''1865.''' (MDCCCLXV) bila je redovna godina koja počinje u nedjelju po gregorijanskom kalendaru i redovna godina koja počinje u petak po julijanskom kalendaru, 1865. godina naše ere (CE) i godine Gospodnje (AD), 865. godina drugog milenija, 65. godina 19. vijeka. Od početka 1865, gregorijanski kalendar je bio 12 dana ispred julijanskog kalendara, koji je ostao u lokalnoj upotrebi do 1923. godine.

== Događaji ==
* [[17. maj]] - Osnovana [[Međunarodna telekomunikacijska unija]];&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://news.un.org/en/story/2015/05/498942|title=As International Telecommunication Union turns 150, Ban hails ‘resilience’ of oldest UN agency {{!}} UN News|date=17. 5. 2015|website=news.un.org|language=en|access-date=25. 10. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250916022819/https://news.un.org/en/story/2015/05/498942|archive-date=16. 9. 2025|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* [[18. novembar]] - Priča [[Marka Twaina]] &quot;The Celebrated Jumping Frog of Calaveras County&quot; objavljena u New Yorku.

== 1865. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== Rođeni ==
* [[9. april]] – [[Erich Ludendorff]], njemački general u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]]
* [[30. april]] – [[Max Nettlau|Max Heinrich Hermann Reinhardt Nettlau]], njemačko-austrijski [[Anarhizam|anarhist]], [[historičar]] i biograf
* [[25. maj]] – [[Pieter Zeeman]], holandski fizičar
* [[3. juni]] – [[Đorđe V, kralj Ujedinjenog Kraljevstva|George V]], kralj Ujedinjenog Kraljevstva
* [[10. juni]] – [[Frederick Albert Cook]], američki istraživač i pisac
* [[19. juni]] – [[Alfred Hugenberg]], njemački biznismen i političar
* [[2. novembar]] – [[Warren G. Harding]], američki političar i predsjednik
* [[25. novembar]] – [[Arthur Piaget]],  švicarski historičar, arhivista i filolog za romanske jezike
* [[8. decembar]] – [[Jean Sibelius]], finski kompozitor
* [[30. decembar]] – [[Rudyard Kipling]], engleski književnik

== Umrli ==
* [[25. februar]] - [[Otto Ludwig]], njemački književnik
* [[3. mart]] - [[Mihovil Sučić]], bosanskohercegovački svećenik, liječnik i hirurg
* [[15. april]] - [[Abraham Lincoln]], američki političar i državnik
{{Commonscat|1865|1865.}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* https://www.devletarsivleri.gov.tr/varliklar/dosyalar/eskisiteden/yayinlar/osmanli-arsivi-yayinlar/OSMANLI%20BELGELER%C4%B0NDE%20BOSNA%20HERSEK.pdf
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>3u1hgc8xdkpjgwiepihdxithspiefbk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1864.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7841</id>
    <revision>
      <id>3940566</id>
      <parentid>3915985</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T01:33:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940566</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3450" sha1="4izxaer98074umggktysvdg23p9u9b2" xml:space="preserve">{{godina}}

{{Godina u drugim kalendarima}}'''1864.''' (MDCCCLXIV) bila je prijestupna godina koja je počinjala u petak po gregorijanskom kalendaru i prijestupna godina koja je počinjala u srijedu po julijanskom kalendaru, 1864. godina označavanja Nove ere (CE) i Godine Gospodnje (AD), 864. godina drugog milenija, 64. godina 19. vijeka i 5. godina decenije 1860-ih. Početkom 1864. godine, gregorijanski kalendar je bio 12 dana ispred julijanskog kalendara, koji je ostao u lokalnoj upotrebi do 1923. godine.

== Događaji ==

* [[29. novembar]] - U [[Sand Creek]]u u američkoj drzavi [[Colorado]] jedinica pukovnika [[John Chivington|Johna Chivingtona]] je, u skladu s prećutnom politikom genocida vlade [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] nad [[Indijanci]]ma, masakrirala najmanje 400 Čejena i Arapahosa, koji su se predali i bila im je obećana zaštita na mjestu gdje su se ulogorili.
* Uredba o uređenju bosanskog vilajeta (Bosna vilayet nizamnamesi) izdata je 7. novembra 1864., a u Bosni je provedena 1865. i 1866. godine&lt;ref&gt;{{Cite book|last=IBRAHIMAGIĆ|first=OMER Prof.dr.|title=Državno pravni razvitak Bosne i Hercegovine|publisher=Vije}e Kongresa bošnjačkih intelektualaca|pages=18, 35}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://magazinplus.eu/7-11-1864-publikovana-uredba-o-uredenju-bosanskog-vilajeta-bosna-vilayet-nizamnamesi/|title=7.11.1864. – Publikovana Uredba o uređenju bosanskog vilajeta ( Bosna vilayet nizamnamesi)}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Battle of Resaca-May 13 to 16, 1864 ... LCCN91481351.jpg|lijevo|mini|200x200piksel|[[13. maj]]: [[Bitka kod Resake]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.battlefields.org/learn/civil-war/battles/resaca|title=Resaca|website=American Battlefield Trust|language=en|access-date=25. 10. 2025}}&lt;/ref&gt;]]
[[Datoteka:SV_City_Adelaide_Dutton_Lithograph.jpg|desno|mini|200x200piksel|Kliper ''[[City of Adelaide (1864)|City of Adelaide]]'' 1864. godine]]
[[Datoteka:Conrad_Wise_Chapman_-_Submarine_Torpedo_Boat_H.L._Hunley,_Dec._6,_1863.jpg|mini|[[17. februar]] : Podmornica ''[[H. L. Hunley (Podmornica)|H. L. Hunley]]'']]

== 1864. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== Rođeni ==
* [[13. januar]] - [[Wilhelm Wien]], njemački fizičar;&lt;ref&gt;https://www.nobelprize.org/prizes/physics/1911/wien/biographical/&lt;/ref&gt;
* [[13. mart]] - [[Alexej von Jawlensky]], njemački slikar ruskog porijekla;
* [[21. april]] - [[Max Weber]], njemački naučnik i jedan od očeva sociologije
* [[5. maj]] - [[Henryk Sienkiewicz]], poljski književnik;
* [[15. maj]] - [[Ante Trumbić]], hrvatski političar;
* [[11. juni]] - [[Richard Strauss]], [[Njemačka|njemački]] kompozitor;
* [[25. juni]] - [[Walther Hermann Nernst]], njemački fizičar i hemičar;
* [[20. oktobar]] - [[Branislav Nušić]], srbijanski književnik;

== Umrli ==
* [[17. mart]] - [[Alexandre Calame]], švicarski slikar i grafičar
* [[8. decembar]] - [[George Boole]], engleski matematičar i filozof
{{Commonscat|1864|1864.}}
== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=752284
* https://web.archive.org/web/20260519094723/https://arastirmax.com/en/publication/ataturk-universitesi-sosyal-bilimler-enstitusu-dergisi/17/2/141-160-bosna-vilayet-gazetesi-bosnanin-kisa-tanitimi-ilk-dort-sayisinin-sadelestirilmis-ozeti/arid/ac177d2a
* https://dergipark.org.tr/tr/download/article-file/2248636
* https://yunus.hacettepe.edu.tr/~mehmets/yerelyonetimmetinleri6.pdf
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>4izxaer98074umggktysvdg23p9u9b2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alma Ekmečić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7914</id>
    <revision>
      <id>3940627</id>
      <parentid>3899506</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T04:13:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940627</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6860" sha1="q73rjwhpvtig9vk4cx75606cb3sfo1p" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Alma Ekmečić
| slika              =
| veličina_slike     =
| opis               =
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1957|11|8}}
| mjesto_rođenja     = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|NR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]]
| datum_smrti        =
| mjesto_smrti       =
| nacionalnost       =
| druga_imena        =
| zanimanje          = pjevačica
| godine_aktivnosti  =
| poznat_po          = miss Bosne i Hercegovine, druga pratilja miss Jugoslavije
| značajna_djela     = &quot;Svako ima svoju ljubav&quot;, &quot;Seks bomba&quot;, &quot;Majke mi&quot;
}}
'''Alma Ekmečić''' jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] i [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenska]] pjevačica zabavne i [[Pop-muzika|pop-muzike]] iz ranih 1980-ih i TV-lice. Godine 1974. osvojila je titulu miss Bosne i Hercegovine, a zatim i titulu druge pratilje ondašnje [[Miss Jugoslavije]] Jadranke Banjac. Ovaj uspjeh joj je omogućio da privuče pažnju muzičkih izdavačkih kuća, tako da je potpisala ugovor sa [[Sarajevo|sarajevskim]] [[Diskoton]]om o snimanju [[Muzički singl|singl ploče]] pod nazivom ''&quot;[[Sjećanje na ljeto / Naša mlada ljubav]]&quot;''. Nakon toga, slijedilo je snimanje nove tri singl ploče za koje je muziku komponirao [[Slobodan Kovačević|Slobodan &quot;Bodo&quot; Kovačević]]. Izuzetak je pjesma ''&quot;[[Svako ima svoju ljubav / Balada iz naših dana|Svako ima svoju ljubav]]&quot;'' koju je komponirao [[Vojkan Borisavljević]] sa kojom je Alma Ekmečić ostvarila dobar uspjeh kod publike i koju je 1975. otpjevala na festivalu [[Vaš šlager sezone]]. Pjesme s početka njene pjevačke karijere komponirane su u malo bržem ritmu [[Pop-muzika|pop]] muzike i [[šlager]]a pogodnim za nastupe na festivalima ove vrste muzike. Zahvaljujući njenoj saradnji sa kompozitorima Slobodanom &quot;Bodom&quot; Kovačevićem i [[Aleksandar Korać|Aleksandrom Koraćem]], pjesme koje je snimila u to vrijeme ostvarile su dobar uspjeh kod publike. Zbog toga je u više navrata nastupala na festivalu [[Vaš šlager sezone]], a pjevala je na mnogim koncertima u Bosni i Hercegovini i nekadašnjoj Jugoslaviji. Također, nastupala je i u inostranstvu, gdje je zajedno s [[Indexi]]ma bila na koncertnoj turneji po [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]] kao i na turneji po afričkom kontinentu zajedno s grupom [[Aske]] i [[Baletna grupa Petra Slaja|Baletnom grupom Petra Slaja]]. Muzički zaokret Alme Ekmečić dolazi sa singl počom ''&quot;[[Djetelina s četiri lista / Ti želiš isto što i ja]]&quot;'' iz 1979. u kojoj je otjevala plesne pjesme u [[funk]], [[soul]] i [[disco]] stilovima uz (u to vrijeme) moderne muzičke aranžmane. Tek 1981. snimila je svoju prvu [[Long play|LP]] ploču pod nazivom ''&quot;[[Skreni lijevo]]&quot;'', a pjesme s tog kompilacijskog albuma preuzete su s njenih ranijih singl ploča koje je snimila između 1974-1981.. Svoj najveći estradni uspjeh postigla je nakon prelaska u [[beograd]]ski [[Jugodisk]] 1982., gdje je snimila album ''&quot;[[Seks bomba (album)|Seks bomba]]&quot;''. Bio je to njen najambiciozniji i muzički najraznovrsniji projekt počevši od uobičajenih pop (&quot;Nikada, nikom ne pričaj o nama&quot;) do novovalnih pjesama (&quot;Seks bomba&quot;, &quot;Niko nije znao tako da me mami&quot;). Najpopularnija je bila naslovna pjesma s tog albuma, koju je komponirao bivši klavijaturist [[Indexi|Indexa]] [[Enco Lesić]], a tekst pjevač rok grupe [[Riblja čorba]] [[Bora Đorđević]]. Tri godine kasnije, za istu izdavačku kuću snimila je album &quot;[[Sad ili nikad]]&quot; za koji je skoro sve pjesme komponirao [[Aleksandar Radulović &quot;Futa&quot;]] (bivi član grupe [[Zana]]) na tekstove [[Marina Tucaković|Marine Tucaković]]. Zatim je slijedio uspjeh s pjesmom ''&quot;Majke mi&quot;'' s [[Majke mi|istoimenog albuma]] u kojem se Ekmečić vratila pjevanju šlagera i plesnih pop pjesama s pjevljivim refrenima. Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] zajedno sa kćerkom izbjegla je u [[Pariz]], gdje je dugo živjela i radila. Zajedno sa kćerkom vratila se u Sarajevo, gdje i danas živi.&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://avaz.ba/showbiz/jet-set/529600/nekadasnja-pjevacica-i-misica-alma-ekmecic-otvoreno-za-avaz-pobijedila-sam-depresiju-od-rata-nisam-pjevala-a-sada-je-vrijeme|title= ''Nekadašnja pjevačica i misica Alma Ekmečić otvoreno za &quot;Avaz&quot;: Pobijedila sam depresiju, od rata nisam pjevala, a sada je vrijeme''|work= avaz.ba|access-date= 27. 10. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://hayat.ba/alma-ekmecic-se-vraca-na-scenu-i-danas-bih-se-slikala-gola/76678/|title= ''Alma Ekmečić se vraća na scenu: I danas bih se slikala gola''|work= hayat.ba|access-date= 27. 10. 2022|archive-url= https://web.archive.org/web/20221028041808/https://hayat.ba/alma-ekmecic-se-vraca-na-scenu-i-danas-bih-se-slikala-gola/76678/|archive-date= 28. 10. 2022|url-status= dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.discogs.com/artist/1121314-Alma-Ekme%C4%8Di%C4%87|title= ''Alma Ekmečić - Discography''|work= discog.com|access-date= 22. 11. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://express.ba/intervju/247226/alma-ekmecic-za-express-monteno-mi-je-namjestao-momka-a-davorin-strogo-cuvao/|title= ''Alma Ekmečić za Express: Monteno mi je namještao momka, a Davorin strogo čuvao''|work= express.ba|access-date= 8. 1. 2024}}&lt;/ref&gt;

=== Festivali ===
* 1974. Prvi aplauz, Banja Luka - Sjećanje na ljeto
* 1975. Vaš šlager sezone - Svako ima svoju ljubav
* 1976. Vaš šlager sezone - Nestašne riječi
* 1978. Vaš šlager sezone - Skreni lijevo
* 1978. Skopje - Čudna sredba
* 1985. Opatija - Zamisli da se volimo
* 1986. Zagreb - Ne ostavljaj me sad
* 1987. Vaš šlager sezone - Majke mi

== Diskografija ==
=== EP i singl ploče ===
* [[Sjećanje na ljeto / Naša mlada ljubav]], [[Diskoton]], [[Radiotelevizija Sarajevo]] (1974)
* [[Svako ima svoju ljubav / Balada iz naših dana]], Diskoton (1975)
* [[Ovu noć za mene nema sna / Neću više da te tražim]], Diskoton, Radiotelevizija Sarajevo (1975)
* [[Nestašne riječi / Ne igraj se vatrom]], Diskoton (1976)
* [[Broj, broj / Daj mi znak]], Diskoton (1978)
* [[Skreni lijevo / Naša će se srca naći]], Diskoton, Radiotelevizija Sarajevo (1978)
* [[Djetelina s četiri lista / Ti želiš isto što i ja]], [[Produkcija gramofonskih ploča Radio-televizije Beograd|PGP RTB]] (1979)
* [[Horoskop / Zanesena kao žena]], [[Diskoton]] (1981)

=== Albumi ===
* [[Seks bomba (album)|Seks bomba]], [[Jugodisk]], (1982)
* [[Sad ili nikad]], Jugodisk, (1985)
* [[Majke mi]], Diskoton, (1987)

== Kompilacije ==
* [[Skreni lijevo]], Diskoton (1981)

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{DEFAULTSORT:Ekmečić, Alma}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke pjevačice]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Rođeni 1957.]]
[[Kategorija:Alma Ekmečić|*]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>q73rjwhpvtig9vk4cx75606cb3sfo1p</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>ALGOL</title>
    <ns>0</ns>
    <id>9623</id>
    <revision>
      <id>3940581</id>
      <parentid>3848845</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T02:10:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940581</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6212" sha1="pdhf1jtnjt1lpzess7dhwdr956adp4c" xml:space="preserve">[[Datoteka:1965 ALGOL-20 A Language Manual, Fierst et al - cover.jpg|mini|1965., ALGOL-20]]
'''ALGOL'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.computerhope.com/jargon/a/algol.htm|title=What is ALGOL?|website=www.computerhope.com|language=en|access-date=24. 8. 2023}}&lt;/ref&gt; je porodica imperativnih [[programski jezik|programskih jezika]] za [[računar]]e&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/technology/ALGOL-computer-language|title=ALGOL {{!}} Programming, Syntax &amp; Compiler {{!}} Britannica|website=www.britannica.com|language=en|access-date=24. 8. 2023}}&lt;/ref&gt; originalno razvijena u srednjim [[1950te|1950-tim]] koja je defakto postala standard za izvještavanje algoritama tokom sljedećih 30 godina. Dizajniran je da se izbjegnu neki problemi sa [[FORTRAN]]om i eventualno poboljšaju neki drugi programski jezici (uključujući [[Pascal]]).

== Također pogledajte ==
* [[JOVIAL]]

== Reference ==
{{refspisak}}

==Literatura==
* F.L. Bauer, R. Baumann, M. Feliciano, K. Samelson, ''Introduction to Algol''. Prentice Hall, 1964,  {{ISBN|0-13-477828-6}}
* B. Randell and L.J. Russell, ''ALGOL 60 Implementation: The Translation and Use of ALGOL 60 Programs on a Computer''. Academic Press, 1964. The design of the '''Whetstone Compiler'''. One of the early published descriptions of implementing a compiler. See the related papers: [http://www.cs.ncl.ac.uk/research/pubs/articles/papers/427.pdf Whetstone Algol Revisited] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080227211114/http://www.cs.ncl.ac.uk/research/pubs/articles/papers/427.pdf |date=27. 2. 2008 }}, and [https://web.archive.org/web/20100525044658/http://www.cs.ncl.ac.uk/publications/books/papers/124.pdf The Whetstone KDF9 Algol Translator] by B. Randell
* E. W, Dijkstra, ''Algol 60 translation: an algol 60 translator for the x1 and making a translator for algol 60'', report MR 35/61. Mathematisch Centrum, Amsterdam, 1961. [https://web.archive.org/web/20070204012103/http://www.cs.utexas.edu/users/EWD/MCReps/MR35.PDF]

==Vanjski linkovi==
* [http://www.compileonline.com/execute_algol_online.php Algol-68 Execution online using browsers.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130501015444/http://www.compileonline.com/execute_algol_online.php |date=1. 5. 2013 }} by Mohtashim
* [http://www.masswerk.at/algol60/report.htm Revised Report on the Algorithmic Language Algol 60] by Peter Naur, et al. ALGOL definition
* A BNF [https://web.archive.org/web/20110720002957/http://www.lrz.de/~bernhard/Algol-BNF.html syntax summary] of ALGOL 60
*[http://www.softwarepreservation.org/projects/ALGOL/ History of ALGOL] at the [[Computer History Museum]]
* [http://www.gnu.org/software/marst/ MARST] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071023041838/http://www.gnu.org/software/marst/ |date=23. 10. 2007 }}, a free Algol-to-C translator ([http://www.sfr-fresh.com/unix/misc/marst-2.6.tar.gz:a/marst-2.6/doc/marst.texi User Guide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210508223005/http://www.sfr-fresh.com/unix/misc/marst-2.6.tar.gz:a/marst-2.6/doc/marst.texi |date=8. 5. 2021 }})
* [http://rogerdmoore.ca/JOUR/ AN IMPLEMENTATION OF ALGOL 60 FOR THE FP6000] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200725025218/http://rogerdmoore.ca/JOUR/ |date=25. 7. 2020 }} Discussion of some implementation issues.
* [http://portal.acm.org/ft_gateway.cfm?id=808370&amp;type=pdf&amp;coll=&amp;dl=ACM&amp;CFID=15151515&amp;CFTOKEN=6184618 &quot;The European Side of the Last Phase of the Development of ALGOL 60&quot; by Peter Naur]
* Edinburgh University wrote compilers for Algol60 (later updated for Algol60M) based on their Atlas Autocode compilers initially bootstrapped from the Atlas to the KDF-9. The Edinburgh compilers generated code for the ICL1900, the ICL4/75 (an IBM360 clone), and the ICL2900. Here is the [http://history.dcs.ed.ac.uk/archive/os/emas/users/ercc07/emas-2900/algolps9.txt BNF for Algol60] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200515185211/http://history.dcs.ed.ac.uk/archive/os/emas/users/ercc07/emas-2900/algolps9.txt |date=15. 5. 2020 }} and the [http://history.dcs.ed.ac.uk/archive/os/emas/emas2/compilers/algol/algol60fs.imp.html ICL2900 compiler source] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200515190532/http://history.dcs.ed.ac.uk/archive/os/emas/emas2/compilers/algol/algol60fs.imp.html |date=15. 5. 2020 }}, [http://history.dcs.ed.ac.uk/archive/os/emas/emas2/compilers/algol/bsyslib.txt-view.html library documentation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200515190530/http://history.dcs.ed.ac.uk/archive/os/emas/emas2/compilers/algol/bsyslib.txt-view.html |date=15. 5. 2020 }}, and [http://history.dcs.ed.ac.uk/archive/os/emas/users/ercc07/emas-2900/ a considerable test suite] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200515175751/http://history.dcs.ed.ac.uk/archive/os/emas/users/ercc07/emas-2900/ |date=15. 5. 2020 }} including [http://history.dcs.ed.ac.uk/archive/os/emas/users/ercc07/emas-2900/wichtests_pete1.txt Brian Wichmann's tests.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200515185136/http://history.dcs.ed.ac.uk/archive/os/emas/users/ercc07/emas-2900/wichtests_pete1.txt |date=15. 5. 2020 }} Also there is a rather superficial [http://history.dcs.ed.ac.uk/archive/os/emas/users/ercc07/emas-2900/palgcons.txt Algol60 to Atlas Autocode source-level translator] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200515185142/http://history.dcs.ed.ac.uk/archive/os/emas/users/ercc07/emas-2900/palgcons.txt |date=15. 5. 2020 }}.
* A Windows Algol [http://www.xs4all.nl/~jmvdveer/algol.html Algol running on Vista win64] system by Marcel van der Veer, Algol 68 Genie works on normal Windows up through the latest.
* [[Eric S. Raymond]]'s [http://www.catb.org/retro/ Retrocomputing Museum], among others a link to the NASE Algol-60 interpreter written in C.
* Stories about The Burroughs B5000 and the People Who Were There [http://ed-thelen.org/comp-hist/B5000-AlgolRWaychoff.html]
* [http://mailcom.com/unicode/DecimalExponent.ttf TrueType font containing U+23E8 Decimal Exponent Symbol].
* [http://vintagebigblue.org/Compilerator/ALGOL/algolCompile.php An online ALGOL68 compiler for small experiments]{{Mrtav link}}
{{Stub-rač}}

[[Kategorija:Programski jezici]]</text>
      <sha1>pdhf1jtnjt1lpzess7dhwdr956adp4c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Albanci</title>
    <ns>0</ns>
    <id>10228</id>
    <revision>
      <id>3940616</id>
      <parentid>3927035</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T03:28:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940616</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35205" sha1="0q37g9ck98zc6j9v1tpkauyxnpnvksw" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija etnička grupa
|grupa=Albanci &lt;br/&gt; ''Shqiptarët''
|ukupno=7,5 – 12,2 milliona (približno)
|vjera=sunitski [[muslimani]], [[Bektašijski tarikat|bektašije]], [[katolici]], [[pravoslavci]], [[ateisti]]
|vezano=[[Indoevropski]]
|slika=[[Datoteka:A_traditional_male_folk_group_from_Skrapar.JPG|250px]]
}}
'''Albanci''' ([[Albanski jezik|albanski]]: ''Shqiptarët'') su narod u [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnoj Evropi]] koji dijele zajedničko albansko porijeklo, kulturu, historiju i jezik.&lt;ref name=&quot;Ed&quot;&gt;{{Cite web |author=Gëzim Krasniqi |publisher=[[University of Edinburgh]] |title=Citizenship in an emigrant nation-state: the case of Albania |url=http://www.law.ed.ac.uk/file_download/series/277_citizenshipinanemigrantnationstatethecaseofalbania.pdf |access-date=7. 8. 2012 |pages=9–14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130602201035/http://www.law.ed.ac.uk/file_download/series/277_citizenshipinanemigrantnationstatethecaseofalbania.pdf |archive-date=2. 6. 2013 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Porijeklo Albanaca nije sasvim sigurno. Većina albanskih i dio ostalih historičara tvrde da su oni potomci [[Iliri|Ilira]] koji su ovdje dugo živjeli i bili autohtono stanovništvo. Prvi pomen etnonima Albanoi dogodio se u 2. vijeku n. e. od [[Ptolemej|Ptolomeja]] opisujući ilirsko pleme koje je živjelo oko današnje centralne Albanije.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite book |last=Law |first=Gwillim |title=Administrative Subdivisions of Countries |url=https://archive.org/details/administrativesu0000lawg |year=1999 |isbn=9781476604473 |pages=[https://archive.org/details/administrativesu0000lawg/page/20 20] |publisher=McFarland |language=En}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Plasari10&quot;&gt;{{harvnb|Plasari|2020|pp=10–11}}&lt;/ref&gt; Prvo sigurno spominjanje Albanaca kao etničke grupe potiče od hroničara iz 11. vijeka [[Michael Attaleiates]]a koji ih opisuje da žive u [[Drač (tema)|Draču]]. Većina Albanaca živi u [[Albanija|Albaniji]] i na [[Kosovo|Kosovu]]. Albanci čine i oko 25,2% stanovništva u [[Sjeverna Makedonija|Makedoniji]], a veliki broj Albanaca kao nacionalna manjina živi i u [[Grčka|Grčkoj]], [[Turska|Turskoj]] i [[Italija|Italiji]]. Albanci imaju mnogobrojnu [[dijaspora|dijasporu]] u zemljama zapadne Evrope, Sjeverne Amerike i Australiji. Većina Albanaca su [[musliman]]i ([[Sunitski islam|suniti]] i [[Bektašijski tarikat|bektaši]]), a dio ih je i [[Pravoslavlje|pravoslavnih]], [[Katoličanstvo|katolika]] i [[Ateizam|ateista]].

Albanci govore [[Albanski jezik|albanskim jezikom]] i pišu [[latinica|latinicom]], te kao narod pripadaju evropskom historijsko-civilizacijskom krugu sa orijentalnom kulturom.

Za Albance postoji više naziva na različitim jezicima. Oni sebe nazivaju &quot;Shqiptarë&quot;, iz čega je i nastao južnoslavenski oblik &quot;Šiptar&quot;, koji se danas uglavnom smatra neprimjerenim.

Naziv &quot;shqiptar&quot; Albanci tradicionalno povezuju s albanskom riječi &quot;shqiponjë&quot;, što znači orao, a sam korijen te riječi bi opet mogao imati veze sa  riječi &quot;shqiptoj&quot; , što znači &quot;govoriti, izgovarati, klicati&quot;, najvjerovatnije od protoalbanske riječi &quot;shqip&quot; koja je nekad označavala krik ili poklič orla.

Drugi narodi ih nazivaju Arnauti (Turci), Arbanasi (Grci), Albanci (Slaveni), Albanezi (Italijani), Albanians (Englezi).

Korelacija između korijena riječi &quot;alb&quot;, latinske riječi &quot;alba&quot; , što znači &quot;bijelo&quot;, s jedne strane, i činjenicu da u albanskoj narodnoj nošnji dominira bijela boja, koja je također prisutna  i u albanskoj  tradicionalnoj umjetnosti, folkloru, pa i uzrečicama i izrekama  npr. &quot;Ardhshi të bardhë&quot; (bukvalni prijevod: &quot;(Dobro)došli bijeli&quot; tj. &quot;Došli bijela (čista) obraza&quot;), u obraćanju najavljenim gostima, ili &quot;Faqe bardhë&quot; (bijel/čist obraz), &quot;Fatbardhë&quot; (bijele tj. čiste sreće, &quot;sretan&quot;, itd). Na albaskom jeziku riječ za bijelo je &quot;bardhë&quot;.

== Historija ==
Na području današnje Albanije su jako dugo živjeli autohtoni Iliri. Albanci vjerovatno dobijaju ime od starog ilirskog plemena koji se zvao Albanoi.

Po narodnoj priči oni potiču od crnog orla te sebe nazivaju Shqiptare, što prevedeno na bosanski znači &quot;narod orla&quot;. Njihovo nacionalno ime se prvi put spominje oko 11. vijeka i ostaje u upotrebi sve do danas.

== Kultura ==
{{Proširiti sekciju}}

== Jezik ==
[[Albanski jezik]] je član indoeuropske porodice jezika. Gegijskim dijalektom, po jednom podatku, govori 2,8 milijuna ljudi. Rasprostranjen je na Kosovu, zapadnoj Makedoniji i sjevernoj Albaniji. Toskijski govori oko 3 milijuna ljudi u južnoj Albaniji, susjednoj Grčkoj, te u Turskoj i Italiji. Oba ova dijalekta imaju pisanu tradiciju. Toskijski se pisao grčkim pismom, a gegijski latinskim. U tursko vrijeme koristio se arapski alfabet. Od 1909. albanski jezik, baziran na toskijskom dijalektu, piše se latinskim pismom.

== Vjera ==
Najveći broj Albanaca su [[musliman]]i, većina pripadaju [[Sunitski islam|Sunitskom islamom]] a jedna mala manjina Bektašijskom islamom. Na sjevernim djelima [[Albanija|Albanije]], južnim djelima [[Kosovo|Kosova]] i istočnim djelima [[Crna Gora|Crne Gore]] žive albanci koji pripadaju katoličkoj vjeroispovijesti, a na jugu [[Albanija|Albanije]] i sjeverne [[Grčka|Grčke]] albanci pravoslavne vjeroispovijesti.

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Ethnic groups in Albania 1913 (138699859).jpg|Albanci 1913.
Datoteka:EthnicAlbania1911.jpg|Albanci 1911.
Datoteka:Ethnic composition of Albania, municipality data of 1989 census.gif|Albanci u Albaniji (popis iz 1989. godine).
Datoteka:AlbaniansOutsideAlbania.png|Albanci izvan Albanije.
Datoteka:Albanians in Europe.jpg|Albanci u Evropi.
&lt;/gallery&gt;

==Poznati Albanci==
* Majka Tereza (1910–1997), dobitnica nobelove nagrade i beatifikovana časna sestra
* Ferid Murad (1936), američki doktor i farmakolog, albanskog porijekla, dobitnik nobelove nagrade.
* Inva Mula, albanska operna sopranistica i solistička i komorna muzičarka
* Avni Mula, albanski kompozitor i muzičar, otac čuvene operne sopranistice Inva Mula.
* Ismail Qemali Bey Vlora (izgovor: Ismailj Ćemali Bej Fljora, {{jez-tr|Ismail Kemal}}; Valona, 16. januar 1844 – Bari, 24. januar 1919) bio je albanski političar i  državnik u Osmanskom Carstvu koji se borio za ideje albanskog narodnog preporoda. Imao je vodeću ulogu u proglašenju nezavisnosti Albanije 1912  i privremenoj vladi Albanije.
* Gjergj Kastrioti Skenderbeg (1405–1468), nacionalni heroj iz vremena otpora turskim osvajanjima.
* Lekë Dukagjini (1410–1481), albanski knez koji se borio protiv Osmanskog Carstva, poznat po svom zakoniku (''kanunu'').
* Pjeter Bogdani (1630–1689), autor rane albanske književnosti
* Gjergj Fishta, albanski fratar i književnik, prevodilac, rilindas, franjevac.
* Muhamed Ali Pasha (1769–1849), valija Egipta i Sudana, smatra se osnivačem modernog Egipta.
* Alexandar Moissi (1879–1935), poznati njemački i austrijski glumac albanskog porijekla.
* Shtjefen Gjeçovi, katolički svećenik, misionar, etnograf i arheolog.
* Isa Boletini (Boljetin, u blizini Mitrovice, 23. januar 1864 – Podgorica, 23. januar 1916) bio je albanski borac za nezavisnost i vodeća ličnost gerilskog otpora protiv Turske, Srbije i Crne Gore. Među Albancima je poznat kao Heroj Kosova.
* Teofan Fan Stilian Noli, poznatiji kao Fan Noli (1882–1965), osnivač Albanske pravoslavne crkve.
* Muhamed Nasirudin al-Albani (1914–1999), uticajni islamski teolog.
* Sterjo Spase (1914–1989), makedonski pisac albanskog porijekla
* Abdurahman Shala, jugoslavenski glumac albanskog porijekla
* Bekim Fehmiu, jugoslavenski glumac albanskog porijekla
* Faruk Begolli, jugoslavenski glumac albanskog porijekla
* Istref Begolli, jugoslavenski glumac albanskog porijekla
* Nexhmije Pagarusha, poznata jugoslavenska pjevačica.
* Ramiz Sadiku (1915–1943), narodni heroj Jugoslavije.
* Ilinden Spase (1934), makedonski pisac albanskog porijekla
* Ibrahim Rugova (1944–2006), intelektualac i političar, prvi predsjednik Demokratske lige Kosova.
* Joseph J. DioGuardi (1940), američki senator albansko-italijanskog porijekla i vođa Albansko-američke građanske lige.
* John Belushi (1949) i James Belushi (1954), američki glumci albanskog porijekla.
* Anna Oxa (Iliriana Hoxha), italijanska pjevačica albanskog porijekla.
* Ismail Kadare, albanski pisac, dobitnik odličjâ francuske Legije časti, nagrade Prix mondial Cino Del Duca 1992,nagrade Man Booker International 2005, i  nagrade Princ od Asturije 2009.
* [[Eliza Dushku]], američka glumica albanskog porijekla
* Rita Ora, britanska pop zvijezda, tekstopisac i glumica albanske narodnosti.
* Adem Jashari (28. novembar 1955 – 6. mart 1998), osnivač i vođa albanske OVK
* Enver Hodža (1908–1985), predsjednik Narodne republike Albanije
* Dua Lipa, britanska pop zvijezda albanskog porijekla sa Kosova
* Bebe Rexha, američka pop zvijezda albanskog porijekla
* Peter Malota, americki karatista i glumac
* Stan Dragoti, americki resiser
* James Belushi, poznati američki glumac

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==
{{refbegin|30em|indent=yes}}
&lt;!-- A --&gt;
* {{Cite book | last1=Anamali | first1=Skënder | last2=Prifti | first2=Kristaq | title=Historia e popullit shqiptar në katër vëllime | publisher=Botimet Toena | year=2002 | isbn=99927-1-622-3 | oclc=52411919 | language=sq}}
* {{Cite book |last=Anscombe |first=Frederick |chapter=Albanians and &quot;mountain bandits&quot; |pages=87–113 |editor1-last=Anscombe |editor1-first=Frederick |title=The Ottoman Balkans, 1750–1830 |year=2006 |location=Princeton |publisher=Markus Wiener Publishers |isbn=978-1-55876-383-8 |chapter-url=http://eprints.bbk.ac.uk/578/1/578 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160125223702/http://eprints.bbk.ac.uk/578/1/578 |archive-date=25. 1. 2016 }}
* {{Cite journal|last=Anscombe|first=Frederick|title=The Ottoman Empire in Recent International Politics – II: The Case of Kosovo|jstor=40109813|journal=The International History Review|volume=28|issue=4|year=2006b|pages=758–793|url=http://eprints.bbk.ac.uk/577/|doi=10.1080/07075332.2006.9641103|s2cid=154724667}}
&lt;!-- B --&gt;
* {{Cite journal|last=Baltsiotis|first=Lambros|date=13. 11. 2011 |title=The Muslim Chams of Northwestern Greece: The grounds for the expulsion of a &quot;non-existent&quot; minority community |journal=European Journal of Turkish Studies. Social Sciences on Contemporary Turkey|volume=12|pages=1–31 |doi=10.4000/ejts.4444 |doi-access=free |s2cid=142733144}} [https://journals.openedition.org/ejts/4444#ftn95 Note 95]
* {{Cite journal|last1=Belledi|first1=Michele|last2=Poloni|first2=Estella S.|last3=Casalotti|first3=Rosa|last4=Conterio|first4=Franco|last5=Mikerezi|first5=Ilia|last6=Tagliavini|first6=James|last7=Excoffier|first7=Laurent|title=Maternal and paternal lineages in Albania and the genetic structure of Indo-European populations|journal=European Journal of Human Genetics|volume=8|issue=7|year=2000|pages=480–486|doi=10.1038/sj.ejhg.5200443|pmid=10909846|doi-access=free}}
* {{Cite journal|last=Barančić|first=Maximilijana|title=Arbanasi i etnojezični identitet Arbanasi and ethnolinguistic identity|url=http://hrcak.srce.hr/file/52093|journal=Croatica et Slavica Iadertina|volume=4|issue=4|year=2008|pages=551–568|doi=10.15291/csi.627|doi-access=free|access-date=27. 11. 2023|archive-date=12. 4. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250412214951/https://hrcak.srce.hr/file/52093|url-status=dead}}
* {{Cite book|last=Bintliff|first=John|chapter=The Ethnoarchaeology of a &quot;Passive&quot; Ethnicity: The Arvanites of Central Greece|pages=129–144|editor1-last=Brown|editor1-first=K.S.|editor2-last=Hamilakis|editor2-first=Yannis|title=The Usable Past: Greek Metahistories|year=2003|location=Lanham|publisher=Lexington Books|isbn=978-0-7391-0384-5|chapter-url=http://openaccess.leidenuniv.nl/bitstream/handle/1887/8444/1_036_127.pdf?sequence=1.}}
* {{Cite book|last=Bonnefoy|first=Yves|title=American, African, and old European mythologies|year=1993|location=Chicago|publisher=University of Chicago Press|url=https://archive.org/details/americanafricano00bonn|url-access=registration|isbn=978-0-226-06457-4}}
&lt;!-- C --&gt;
* {{Cite book|last=Cook|first=Bernard|title=Europe Since 1945: An Encyclopedia|volume=1|url=https://books.google.com/books?id=ox_gXq2jpdYC|year=2001|publisher=Garland Publishing|isbn=0-8153-4057-5}}
&lt;!-- D --&gt;
*{{Cite book|last=De Rapper|first=Gilles|chapter=Blood and Seed, Trunk and Hearth: Kinship and Common Origin in southern Albania|editor1-last=Hemming|editor1-first=Andreas|editor2-last=Kera|editor2-first=Gentiana|editor3-last=Pandelejmoni|editor3-first=Enriketa|title=Albania: Family, Society and Culture in the 20th century|year=2012|publisher=LIT Verlag Münster|isbn=978-3-643-50144-8|chapter-url=https://halshs.archives-ouvertes.fr/halshs-00400413/document|pages=79–95}}
* {{Cite book|last=Deliso|first=Christopher|title=The Coming Balkan Caliphate: The Threat of Radical Islam to Europe and the West|url=https://books.google.com/books?id=-7dq8mi0DWkC|year=2007|publisher=Greenwood Publishing Group|isbn=978-0-275-99525-6}}
* {{Cite book|last=Demiraj|first=Shaban|chapter=Albanian|pages=480–501|editor1-last=Ramat|editor1-first=Anna Giacalone|editor2-last=Ramat|editor2-first=Paolo|title=The Indo-European languages|year=1998|location=London|publisher=Routledge|isbn=978-0-415-06449-1|chapter-url=https://books.google.com/books?id=vwUMNCYbLL0C&amp;q=Albanoi}}
* {{Cite book|last=Demiraj|first=Bardhyl|chapter=Shqiptar–The generalization of this ethnic name in the XVIII century|pages=533–565|editor1-last=Demiraj|editor1-first=Bardhyl|title=Wir sind die Deinen: Studien zur albanischen Sprache, Literatur und Kulturgeschichte, dem Gedenken an Martin Camaj (1925–1992) gewidmet [We are his people: Studies on the Albanian language, literature and cultural history, dedicated to the memory of Martin Camaj (1925–1992)]|year=2010|location=Wiesbaden|publisher=Otto Harrassowitz Verlag|isbn=978-3-447-06221-3|chapter-url=https://books.google.com/books?id=bmIVOGu0WWEC}}
*{{Cite book |last1=Demiraj |first1=Shaban |year=2015 |editor1-last=Giacalone Ramat |editor1-first=Anna |title=The Indo-European Languages |publisher=Routledge |isbn=978-1-134-92187-4 |url=https://books.google.com/books?id=PLa5CAAAQBAJ |chapter=Albanian }}
* {{Cite book|last1=Devere|first1=Heather|last2=McDermott|first2=Keryn|last3=Verbitsky|first3=Jane|chapter=&quot;Just a refugee&quot;: Rights and Status of Refugees in New Zealand|editor1-last=Crépeau|editor1-first=François|editor2-last=Nakache|editor2-first=Delphine|editor3-last=Collyer|editor3-first=Michael|editor4-last=Goetz|editor4-first=Nathaniel H.|editor5-last=Hansen|editor5-first=Art|title=Forced Migration and Global Processes: A View from Forced Migration Studies|year=2006|publisher=Lexington Books|isbn=978-0-7391-5505-9|chapter-url=https://books.google.com/books?id=OTI2AAAAQBAJ&amp;dq=Kosovars+New+Zealand&amp;pg=PA365|pages=357, 359–360}}
* {{New Cambridge Medieval History|volume=5|last=Ducellier|first=Alain|chapter=Albania, Serbia and Bulgaria|pages=779–795|chapter-url=https://books.google.com/books?id=bclfdU_2lesC}}
&lt;!-- E --&gt;
* {{Cite book|last1=Eliade|first1=Mircea|last2=Adams|first2=Charles J.|title=The Encyclopedia of religion, Volume 1|year=1987|location=New York|publisher=Macmillan|url=https://books.google.com/books?id=Y1rXAAAAMAAJ&amp;q=%22A+number+of+Albanian+mythological+figures+can+be+traced+back+to+Greece%3B+some+even+have+names+derived+from+their+Greek+originals.+%22|isbn=978-0-02-909480-8}}
* {{Cite book|last=Elsie|first=Robert|title=Early Albania: A reader of Historical texts, 11th–17th centuries|year=2003|location=Wiesbaden|publisher=Otto Harrassowitz Verlag|url=https://books.google.com/books?id=_sHmTRCEe7kC&amp;q=Early+Albania:+A+reader+of+Historical+texts,+11th-17th+centuries|isbn=978-3-447-04783-8}}
*{{Cite book|last=Elsie|first=Robert|author-link=Robert Elsie|title=The Tribes of Albania: History, Society and Culture|publisher=I.B.Tauris|url=https://books.google.com/books?id=i2IpDAAAQBAJ|year=2015|isbn=978-0-85773-932-2}}
* {{Cite book|last=Elsie|first=Robert|title=Albanian literature: A short history|url=https://archive.org/details/albanianliteratu0000elsi|year=2005|location=London|publisher=I.B. Tauris|isbn=978-1-84511-031-4}}
* {{Cite book|last=Elsie|first=Robert|title=Historical Dictionary of Albania|year=2010|location=Lanham|publisher=Scarecrow Press|url=https://books.google.com/books?id=haFlGXIg8uoC|isbn=978-0-8108-7380-3}}
&lt;!-- F --&gt;
* {{Cite book|last=Finlay|first=George|title=The History of Greece: From Its Conquest by the Crusaders to Its Conquest by the Turks, and of the Empire of Trebizond: 1204–1461|year=1851|location=London|publisher=Blackwood|url=https://archive.org/details/historygreecefr02finlgoog}}
* {{Cite book|last=Frazee|first=Charles|title=Catholics and Sultans: The Church and the Ottoman Empire 1453–1923|year=2006|location=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|url=https://books.google.com/books?id=X6DM4szwUpEC&amp;q=Vincenzo+Zmajevic+Albani&amp;pg=PA168|isbn=978-0-521-02700-7}}
&lt;!-- G --&gt;
*{{Cite book|editor=William A. Parkinson|last=Galaty|first=Michael L.|title=The Archaeology of Tribal Societies|chapter=Modeling the Formation and Evolution of an Illyrian Tribal System: Ethnographic and Archaeological Analogs|year=2002|publisher=Berghahn Books|isbn=1-78920-171-3|url=https://books.google.com/books?id=8TR8DwAAQBAJ}}
*{{Cite book|last=Galaty|first=Michael L.|editor=Helaine Silverman|title=Contested Cultural Heritage: Religion, Nationalism, Erasure, and Exclusion in a Global World|chapter=Blood of Our Ancestors|url=https://books.google.com/books?id=HCM93pyDhMEC|access-date=31. 5. 2013|year=2011|publisher=Springer|isbn=978-1-4419-7305-4}}
*{{Cite book|title=Memory and Nation Building: From Ancient Times to the Islamic State|last=Galaty|first=Michael L.|publisher=Rowman &amp; Littlefield|year=2018|isbn=978-0-7591-2262-8|url=https://books.google.com/books?id=SEBiDwAAQBAJ}}
*{{Cite book|last=Gawrych|first=George|title=The Crescent and the Eagle: Ottoman rule, Islam and the Albanians, 1874–1913|year=2006|location=London|publisher=IB Tauris|url=https://books.google.com/books?id=wPOtzk-unJgC|isbn=978-1-84511-287-5|pages=36}}
* {{Cite journal|last1=Geniş|first1=Şerife|last2=Maynard|first2=Kelly Lynne|title=Formation of a Diasporic Community: The history of migration and resettlement of Muslim Albanians in the Black Sea Region of Turkey|url=https://archive.org/details/sim_middle-eastern-studies_2009-07_45_4/page/553|journal=Middle Eastern Studies|volume=45|issue=4|year=2009|pages=553–569|doi=10.1080/00263200903009619|s2cid=143742189}}
* {{Cite book|last=Giakoumis|first=Konstantinos|chapter=The Orthodox Church in Albania Under the Ottoman Rule 15th–19th Century|pages=69–110|editor1-last=Schmitt|editor1-first=Oliver Jens|title=Religion und Kultur im albanischsprachigen Südosteuropa &amp;#91;Religion and culture in Albanian-speaking southeastern Europe&amp;#93;|year=2010|location=Frankfurt am Main|publisher=Peter Lang|isbn=978-3-631-60295-9|chapter-url=https://books.google.com/books?id=aCdYHU9PtiIC&amp;q=Gjirokast%C3%ABr+Muslims&amp;pg=PA86}}
* {{Cite book|last=Gogonas|first=Nikos|title=Bilingualism and multiculturalism in Greek education: Investigating ethnic language maintenance among pupils of Albanian and Egyptian origin in Athens|year=2010|publisher=Cambridge Scholars Publishing|url=https://books.google.com/books?id=rlUaBwAAQBAJ&amp;pg=PA3|isbn=978-1-4438-2214-5}}
* {{Cite book|last=Groenendijk|first=Kees|pages=411–430|editor1-last=Bauböck|editor1-first=Rainer|editor2-last=Ersbøll|editor2-first=Eva|editor3-last=Groenendijk|editor3-first=Kees|editor4-last=Waldrauch|editor4-first=Harald|title=Acquisition and Loss of Nationality: Comparative Analyses – Policies and Trends in 15 European Countries|year=2006|location=Amsterdam|publisher=Amsterdam University Press|isbn=9789053569207|url=https://books.google.com/books?id=TW1ZAQAAQBAJ&amp;pg=PA416}}
&lt;!-- H --&gt;
* {{Cite book|last=Hall|first=Jonathan|title=Ethnic Identity in Greek antiquity|year=1997|location=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|url=https://books.google.com/books?id=F4Am6gcP0GsC&amp;pg=PA29|isbn=978-0-521-78999-8}}
* {{Cite book|last1=Hock|first1=Hans Henrich|last2=Joseph|first2=Brian D.|title=Language history, language change, and language relationship: An introduction to historical and comparative linguistics|year=1996|location=Berlin|publisher=Mouton de Gruyter|url=https://books.google.com/books?id=oGH-RCW1fzsC&amp;pg=PA54|isbn=978-3-11-014784-1}}
&lt;!-- I --&gt;
&lt;!-- J --&gt;
* {{Cite journal|last=Jagodić|first=Miloš|title=The Emigration of Muslims from the New Serbian Regions 1877/1878|url=http://balkanologie.revues.org/265|journal=Balkanologie|volume=2|issue=2|year=1998|doi=10.4000/balkanologie.265|s2cid=140637086}}
* {{Cite book|last=Jelavich|first=Barbara|title=History of the Balkans|year=1983|location=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|url=https://archive.org/details/historyofbalkans0000jela|url-access=registration|quote=Albanoi.|isbn=978-0-521-27459-3}}
&lt;!-- K --&gt;
* {{Cite book|last=Kamusella|first=Tomasz|title=The politics of language and nationalism in modern Central Europe|year=2009|location=Basingstoke|publisher=Palgrave Macmillan|isbn=978-0-230-55070-4}}
* {{Cite book|last=Kolovos|first=Elias|title=The Ottoman Empire, the Balkans, the Greek lands: Toward a social and economic history: Studies in honor of John C. Alexander|year=2007|location=Istanbul|publisher=Isis Press|url=https://books.google.com/books?id=QT8MAQAAMAAJ&amp;q=Arnavudluk+|isbn=9789754283464}}
*{{Cite book |last1=Koinova |first1=Maria |title=Diaspora Entrepreneurs and Contested States |date=2021 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-884862-2 |url=https://books.google.com/books?id=PIskEAAAQBAJ }}
* {{Cite book|last=Koti|first=Dhori|title=Monografi për Vithkuqin dhe Naum Veqilharxhin &amp;#91;A monograph of Vithkuq and Naum Veqilharxhi&amp;#93;|year=2010|location=Pogradec|publisher=DIJA Poradeci|isbn=978-99956-826-8-2}}
* {{Cite book|last=Koukoudis|first=Asterios|title=The Vlachs: Metropolis and Diaspora|year=2003|location=Thessaloniki|publisher=Zitros Publications|url=https://books.google.com/books?id=01JoAAAAMAAJ&amp;q=first+appeared|isbn=9789607760869}}
&lt;!-- L --&gt;
* {{Cite book|last=Liakos|first=Antonis|chapter=Hellenism and the making of Modern Greece: Time, Language, Space|pages=201–236|editor1-last=Zacharia|editor1-first=Katerina|title=Hellenisms: culture, identity, and ethnicity from antiquity to modernity|year=2012|location=Aldershot|publisher=Martinus Nijhoff Publishers|isbn=9789004221529|chapter-url=https://books.google.com/books?id=H1fGJRxUG6wC&amp;q=Hellenism+and+the+making+of+Modern+Greece%22+Time,+Language,+Space&amp;pg=PA201}}
* {{Cite book|last=Liotta|first=Peter H.|title=Dismembering the state: The death of Yugoslavia and why it matters|year=2001|location=Lanham|publisher=Lexington Books|url=https://books.google.com/books?id=h_LBmnBl99QC&amp;pg=PA198|isbn=978-0-7391-0212-1}}
* {{Cite book|last=Lloshi|first=Xhevat|chapter=Albanian|pages=272–299|editor1-last=Hinrichs|editor1-first=Uwe|editor2-last=Büttner|editor2-first=Uwe|title=Handbuch der Südosteuropa-Linguistik|year=1999|location=Wiesbaden|publisher=Otto Harrassowitz Verlag|isbn=978-3-447-03939-0|chapter-url=https://books.google.com/books?id=Phyvk2tPaYQC}}
&lt;!-- M --&gt;
* {{Cite book|last1=Madgearu|first1=Alexandru|last2=Gordon|first2=Martin|title=The wars of the Balkan Peninsula: Their medieval origins|year=2008|location=Lanham|publisher=Scarecrow Press|url=https://archive.org/details/warsofbalkanpeni0000madg|url-access=registration|page=[https://archive.org/details/warsofbalkanpeni0000madg/page/43 43]|quote=Albanoi.|isbn=978-0-8108-5846-6}}
* {{Cite book|last=Malcolm|first=Noel|title=Kosovo: A short history|year=1998|location=London|publisher=Macmillan|url=https://books.google.com/books?id=GGQ_AQAAIAAJ&amp;q=Albanian+word+alps|isbn=978-0-333-66612-8}}
* {{Cite journal|last=Matzinger|first=Joachim|title=Shqip bei den altalbanischen Autoren vom 16. bis zum frühen 18. Jahrhundert [Shqip within Old Albanian authors from the 16th to the early 18th century]|url=http://www.zeitschrift-fuer-balkanologie.de/index.php/zfb/article/download/337/334|year=2013|journal=Zeitschrift für Balkanologie|access-date=31. 10. 2015}}
* {{Cite book|last1=Mëniku|first1=Linda|last2=Campos|first2=Héctor|title=Colloquial Albanian: The complete course for beginners|year=2012|location=London|publisher=Routledge|url=https://books.google.com/books?id=qMBgCgAAQBAJ&amp;pg=PT9|isbn=978-1-317-30681-8}}
* {{Cite book|last=Murati|first=Qemal|title=Konservacione dhe inovacione gjuhësore në fushë të shqipes [Conservation and innovations in the field of Albanian language]|year=1991|publisher=Flaka e Vëllazërimit|url=https://books.google.com/books?id=rbFiAAAAMAAJ&amp;q=Arnaut+pejorative}}
* {{Cite book|last=Myhill|first=John|title=Language, religion and national identity in Europe and the Middle East: A historical study|year=2006|location=Amsterdam|publisher=John Benjamins Publishing|url=https://books.google.com/books?id=dJK3YxI1NM8C&amp;q=Albanian+national+identity&amp;pg=PT241|isbn=9789027227119}}
&lt;!-- N --&gt;
*{{Cite book |last1=Nallbani |first1=Etleva |editor1-last=Gelichi |editor1-first=Sauro |editor2-last=Negrelli |editor2-first=Claudio |title=Adriatico altomedievale (VI-XI secolo) Scambi, porti, produzioni |date=2017 |publisher=Università Ca’ Foscari Venezia |isbn=978-88-6969-115-7 |url=https://edizionicafoscari.unive.it/media/pdf/books/978-88-6969-114-0/978-88-6969-114-0_dhz0XaB.pdf |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20221009/https://edizionicafoscari.unive.it/media/pdf/books/978-88-6969-114-0/978-88-6969-114-0_dhz0XaB.pdf |archive-date=9. 10. 2022 |url-status=dead |chapter=Early Medieval North Albania: New Discoveries, Remodeling Connections: The Case of Medieval Komani }}
* {{Cite book|last=Nasse|first=George Nicholas|title=The Italo-Albanian Villages of Southern Italy|location=Washington, District of Columbia|publisher=National Academy of Sciences-National Research Council|year=1964|isbn=978-0-598-20400-4|url=https://books.google.com/books?id=VjArAAAAYAAJ&amp;q=The+Italo-Albanian+Villages+of+Southern+Italy}}
* {{Cite book|last=Nicol|first=Donald MacGillivray|title=Studies in late Byzantine history and prosopography|year=1986|publisher=Variorum Reprints|url=https://books.google.com/books?id=XnKgAAAAMAAJ&amp;q=Alain+Ducellier|isbn=978-0-86078-190-5}}
* {{Citation | title=The Despotate of Epiros 1267–1479: A Contribution to the History of Greece in the Middle Ages | first=Donald MacGillivray | last=Nicol | author-link=Donald Nicol | publisher=Cambridge University Press | year=2010 | isbn=978-0-521-13089-9 | url=https://books.google.com/books?id=XIj0FfKto9AC }}
* {{Cite book|last=Norris|first=Harry Thirlwall|title=Islam in the Balkans: religion and society between Europe and the Arab world|year=1993|location=Columbia|publisher=University of South Carolina Press|url=https://archive.org/details/islaminbalkansre00norr|url-access=registration|page=[https://archive.org/details/islaminbalkansre00norr/page/249 249]|quote=Albanians Arnaout Syria.|isbn=978-0-87249-977-5}}
* {{Cite journal|last=Novik|first=Alexander Alexandrovich|title=Lexicon of Albanian mythology: Areal studies in the polylingual region of Azov Sea|url=https://ispan.waw.pl/journals/index.php/sm/article/view/184|journal=Slavia Meridionalis|volume=15|year=2015|pages=261–273|doi=10.11649/sm.2015.022|doi-access=free}}
&lt;!-- O --&gt;
&lt;!-- P --&gt;
* {{Cite web|url=http://www.shsu.edu/~his_ncp/Stradioti.html|title=Stradioti: Balkan Mercenaries in Fifteenth and Sixteenth Century Italy|last=Pappas|first=Nicholas CJ.|year=2008|publisher=Sam Houston State University|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150924101628/http://www.shsu.edu/~his_ncp/Stradioti.html|archive-date=24. 9. 2015}}
*{{Cite journal |last1=Plasari |first1=Aurel |title=The Albanians in attestations from late antiquity until the early Middle Ages |journal=Albanian Studies |date=2020 |volume=2 |url=https://drive.google.com/file/d/1og8eP21jogwHXRdvgphXo-DyqpDWSz2E/view |publisher=Academy of Sciences of Albania }}
* {{Cite book|last=Pritsak|first=Omeljan|chapter=Albanians|editor1-last=Kazhdan|editor1-first=Alexander P.|title=Oxford Dictionary of Byzantium|url=https://archive.org/details/journalofamerica0001unse_t4a3|year=1991|location=Oxford|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-504652-6|oclc=311413460}}
&lt;!-- Q --&gt;
*{{Cite journal |last1=Quanrud |first1=John |title=The Albanoi in Michael Attaleiates' History: revisiting the Vranoussi-Ducellier debate |journal=Byzantine and Modern Greek Studies |date=2021 |volume=45 |issue=2 |pages=149–165 |doi=10.1017/byz.2021.11 |s2cid=237424879 |url=https://www.cambridge.org/core/journals/byzantine-and-modern-greek-studies/article/abs/albanoi-in-michael-attaleiates-history-revisiting-the-vranoussiducellier-debate/E134AA6C7CB77580151F6CFB6BB1C5E7# }}
&lt;!-- R --&gt;
* {{Cite book|last=Ragionieri|first=Rodolfo|chapter=Mediterranean Geopolitics|pages=37–48|editor1-last=Petricioli|editor1-first=Marta|title=L'Europe Méditerranéenne [Mediterranean Europe]|year=2008|location=Berlin|publisher=Peter Lang|isbn=9789052013541|chapter-url=https://books.google.com/books?id=7Lfwutn-soQC&amp;pg=PA46}}
* {{Cite book|last=Ramet|first=Sabrina P.|title=Religion and nationalism in Soviet and East European politics|year=1989|location=Durham|publisher=Duke University Press|url=https://books.google.com/books?id=50GTIhntKvYC&amp;q=Religion+and+Nationalism+in+Soviet+and+East+European+Politics|isbn=978-0-8223-0891-1}}
* {{Cite book|last=Ramet|first=Sabrina|title=Nihil obstat: religion, politics, and social change in East-Central Europe and Russia|year=1998|location=Durham|publisher=Duke University Press|url=https://books.google.com/books?id=TrcnAAAAYAAJ|isbn=978-0-8223-2070-8}}
* {{Cite book|last=Riehl|first=Claudia Maria|chapter=Discontinious language spaces (Sprachinseln)|pages=332–354|editor1-last=Auer|editor1-first=Peter|editor2-last=Schmidt|editor2-first=Jürgen Erich|title=Language and Space: An International Handbook of Linguistic Variation. Theories and Methods|year=2010|location=Berlin|publisher=Walter de Gruyter|isbn=978-3-11-022027-8|chapter-url=https://books.google.com/books?id=zuL5fCldNS4C&amp;q=Arvanites+feudal}}
&lt;!-- S --&gt;
* {{Cite book|last=Sarner|first=Harvey|title=Rescue in Albania: One Hundred Percent of Jews in Albania Rescued from Holocaust|year=1997|location=Cathedral City|publisher=Brunswick Press|url=http://www.juedisches-archiv-chfrank.de/kehilot/albania/alban-resc.htm|archive-url=https://web.archive.org/web/20080510075852/http://www.juedisches-archiv-chfrank.de/kehilot/albania/alban-resc.htm|url-status=dead|archive-date=10. 5. 2008|isbn=978-1-888521-11-5}}
* {{Cite book|last=Saunders|first=Robert A.|title=Ethnopolitics in Cyberspace: The Internet, Minority Nationalism, and the Web of Identity|year=2011|location=Lanham|publisher=Lexington Books|url=https://books.google.com/books?id=vM5hZEsdz94C&amp;pg=PA98|isbn=978-0-7391-4194-6}}
* {{The Papacy and the Levant|volume=1}}
* {{Cite journal|last=Skendi|first=Stavro|title=Religion in Albania during the Ottoman rule|url=https://www.proquest.com/openview/69374b2aeb4f4380ae1364da4d940882/1?pq-origsite=gscholar&amp;cbl=1817218|journal=Südost Forschungen|volume=15|year=1956|pages=311–327}}←
* {{Cite book|last=Stavrianos|first=Leften Stavros|title=The Balkans Since 1453|year=2000|publisher=C. Hurst &amp; Co. Publishers|url=https://books.google.com/books?id=xcp7OXQE0FMC&amp;q=The+Balkans+Since+1453|isbn=978-1-85065-551-0}}
&lt;!-- T --&gt;
*{{Cite book|last=Trnavci|first=Genc|editor-last1=Sellers|editor-first1=Mortimer|editor-last2=Tomaszewski|editor-first2=Tadeusz|title=The Rule of Law in Comparative Perspective|chapter=The Interaction of Customary Law with the Modern Rule of Law in Albania and Kosova|year=2010|publisher=Springer Verlag|isbn=978-90-481-3748-0|pages=201–215|volume=3|series=Ius Gentium: Comparative Perspectives on Law and Justice|url=https://books.google.com/books?id=9Rx7_KyUp7cC}}
* {{Cite book |last=Tsitselikis |first=Konstantinos |title=Old and New Islam in Greece: From historical minorities to immigrant newcomers |publisher=Martinus Nijhoff Publishers |isbn=9789004221529 |year=2012 |page=311}}
* {{Cite journal |last1=Tsoutsoumpis |first1=Spyros |title=Violence, resistance and collaboration in a Greek borderland: the case of the Muslim Chams of Epirus |journal=Qualestoria |number=2 |date=decembar 2015 |pages=119–138 |url=https://www.academia.edu/24269752 |access-date=14. 6. 2016 }}
&lt;!-- U --&gt;
* {{Cite book|last=Uka|first=Sabit|title=E drejta mbi vatrat dhe pasuritë reale dhe autoktone nuk vjetërohet: Të dhëna në formë rezimeje [The rights of homes and assets, real and autochthonous that does not disappear with time: Data given in the form of estate portions regarding inheritance]|year=2004d|location=Prishtina|publisher=Shoqata e Muhaxhirëvë të Kosovës|url=https://books.google.com/books?id=R8tSGQAACAAJ&amp;q=E+drejta+mbi+vatrat+dhe+pasurit%C3%AB+reale+dhe+autoktone+nuk+vjet%C3%ABrohet|isbn=9789951408097}}
&lt;!-- V --&gt;
* {{Cite book|last=Vasiliev|first=Alexander A.|title=History of the Byzantine Empire, 324–1453|year=1958|location=Madison|publisher=University of Wisconsin Press|url=https://books.google.com/books?id=U6PnAwAAQBAJ&amp;q=History+of+the+Byzantine+Empire+Albanians+Greece+Advance+of+the+Albanians+to+the+south&amp;pg=PA613|isbn=978-0-299-80926-3}}
* {{Cite book|last1=Veremis|first1=Thanos|last2=Kolipoulos|first2=John|chapter=The evolving Content of the Greek Nation|editor1-last=Couloumbis|editor1-first=Theodore A.|editor2-last=Kariotis|editor2-first=Theodore C.|editor3-last=Bello|editor3-first=Fotini|title=Greece in the twentieth century|year=2003|location=Portland|publisher=Psychology Press|isbn=978-1-136-34652-1|chapter-url=https://books.google.com/books?id=xYMsBgAAQBAJ&amp;q=Assimilation+Arvanites&amp;pg=PA24}}
* {{Cite book|last=Vickers|first=Miranda|title=The Albanians: a modern history|year=2011|location=London|publisher=IB Tauris|url=https://books.google.com/books?id=vtQABAAAQBAJ&amp;q=The+Albanians:+A+Modern+History+hapless&amp;pg=PA83|isbn=978-0-85773-655-0}}
*{{Cite book|last=Villar|first=Francisco|title=Los indoeuropeos y los orígenes de Europa|language=es|publisher=Gredos|place=Madrid|year=1996|url=https://books.google.com/books?id=d5NbPAAACAAJ|isbn=84-249-1787-1}}
&lt;!-- W --&gt;
*{{Cite book |last=Winnifrith |first= Tom |title= Nobody's Kingdom: A History of Northern Albania |year= 2020 |publisher = Signal Books }}
&lt;!-- X --&gt;
&lt;!-- Y --&gt;
&lt;!-- Z --&gt;
{{refend}}

== Također pogledajte ==
* [[Albanija]]
* [[Kosovo]]
* [[Albanci Kosova]]

{{stub-narod}}
{{Commonscat|Albanians}}

{{Etničke grupe na Kosovu}}
{{Evropski muslimani}}

[[Kategorija:Izolirani narodi]]
[[Kategorija:Etničke grupe Kosova| ]]
[[Kategorija:Etničke grupe Albanije| ]]
[[Kategorija:Evropski muslimani]]
[[Kategorija:Albanci]]
[[Kategorija:Etničke grupe Srbije]]
[[Kategorija:Etničke grupe Crne Gore]]
[[Kategorija:Etničke grupe Grčke]]
[[Kategorija:Etničke grupe u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Etničke grupe Sjeverne Makedonije]]</text>
      <sha1>0q37g9ck98zc6j9v1tpkauyxnpnvksw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Aguirre, gnjev Božiji</title>
    <ns>0</ns>
    <id>10230</id>
    <revision>
      <id>3940606</id>
      <parentid>3843585</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T03:11:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940606</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="40103" sha1="16ahh14r4tcruklru35uuq6yvhfupci" xml:space="preserve">{{Infokutija film
| naziv            = Aguirre, gnjev Božiji
| poster           = Poster filma Aguirre, gnjev Bozji.jpg
| tekst            = Originalni poster filma
| režija           = [[Werner Herzog]]
| producent        = Werner Herzog
| scenarist        = Werner Herzog
| narator          = 
| uloge            = [[Klaus Kinski]]&lt;br/&gt;[[Daniel Ades]]&lt;br/&gt;[[Peter Berling]]&lt;br/&gt;[[Ruy Guerra]]
| muzika           = [[Popol Vuh]]
| kinematografija  = [[Thomas Mauch]]
| žanr             = 
| montaža          = [[Beate Mainka-Jellinghaus]]
| studio           = [[Werner Herzog Filmproduktion]]&lt;br&gt;[[Hessischer Rundfunk|Hessischer Rundfunk (HR)]]
| distributer      = 
| datum            = 29. 12. 1972
| trajanje         = 94 minute
| zemlja           = Zapadna [[Njemačka]]
| jezik            = [[njemački jezik|njemački]]
| budžet           = 370.000 dolara&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.imdb.com/title/tt0068182/business|title=Business Data for Aguirre, der Zorn Gottes|access-date=19. 3. 2007|publisher=Internet Movie Database}}&lt;/ref&gt;
| zarada           = 
| prethodnik       = 
| nasljednik       = 
}}
'''''Aguirre, gnjev Božiji''''' ({{jez-de|Aguirre, Der Zorn Gottes}}) [[Zapadna Njemačka|zapadnonjemački]] je [[epski film|epski]] film scenarista i režisera [[Werner Herzog|Wernera Herzoga]]. [[Klaus Kinski]] je glumio glavnu ulogu. Filmsku muziku je komponirao i izveo njemački [[progresivni rock|progresivni]] / [[Krautrock]] bend [[Popol Vuh (njemački bend)|Popol Vuh]]. Priča prati putovanja španskog vojnika [[Lope de Aguirre]]a, koji vodi grupu [[Konkvistadori|konkvistadora]] niz rijeke [[Orinoco]] i [[Amazon]] u Južnoj Americi u potrazi za legendarnim gradom od zlata, [[El Dorado]]m. Korištenjem [[minimalizam|minimalističke]] priče i dijaloga, film stvara viziju ljudske ludosti i gluposti, nasuprot bujne ali nemilosrdne amazonske džungle. Iako se djelimično zasniva na onome što je poznato o historijskom liku Aguirrea, priča filma je, prema Herzogovom priznanju nekoliko godina nakon objavljivanja filma, djelo mašte. Neki od ljudi i situacija inspirirani su ranijom amazonskom ekspedicijom [[Gaspar de Carvajal|Gaspara de Carvajala]], iako Carvajalovo historijsko putovanje nije bilo predstavljeno u filmu. Ostale historijske činjenice navode da je ekspedicija završila u džungli, i da se nikada nije vratila nazad u civilizaciju.

''Aguirre'' je obilježio prvu od ukupno pet saradnji između Herzoga i nepredvidljivog Kinskog. Režiser i glumac imali su različite stavove o tome kako bi trebalo da se igra uloga, i oni su se sukobljavali tokom cijelog snimanja; Kinski je imao izljeve bijesa čime je terorisao filmsku ekipu kao i lokalne domoroce koji su pomagali pri snimanju. Snimanje je u potpunosti obavljeno na lokaciji, a bilo je opterećeno sa dosta teškoća. Snimanje je započelo u [[peru]]anskim [[prašuma]]ma oko rijeke [[Amazon]] koje je trajalo pet sedmica napornog rada. Glumačka ekipa i posada penjali su se preko planine, probijajući se kroz teško rastinje da bi mogli stići na razne lokacije u džungli, i plovili su nepredvidljivim riječnim brzacima na splavovima koje su izgradili domoroci.

''Aguirre'' je naišao na široko odobravanje kritike, i brzo je razvio međunarodni status [[kultni film|kultnog filma]]. Film se prikazivao u kinima u SAD-u 1977. kao umjetnički vrijedan, i ostao je jedan od Herzogovih najpoznatijih filmova. Nekoliko kritičara proglasili su film remek-djelom, i pojavio se na listi &quot;najboljih 100 filmova svih vremena&quot; magazina '' [[Time]] ''. '' Aguirre '' je sa svojim vizualnim stilom i narativnim elementima imao jak utjecaj na [[Francis Ford Coppola|Coppolu]] i njegov film iz 1979. godine ''[[Apokalipsa danas]]''.

== Radnja ==
[[1560]]. godine, grupa španskih konkvistadora, i stotinu indijanskih robova, marširaju kroz novoosvojene teritorije [[Carstvo Inka|Carstva Inka]] u planinama [[Ande|Anda]] kroz džungle na istoku, u potrazi za legendarnom zemljom El Dorado. Pod komandom [[Gonzalo Pizarro|Gonzala Pizarra]] (Alejandro Repullés), španci napola odjeveni u oklop, vuku topove kroz uske planinske staze i kroz guste, blatnjave džungle. Na novogodišnju noć, već su pri kraju zaliha i naizgled izgubljeni, Pizarro naređuje grupi od četrdeset svojih podanika da odu u izvidnicu splavom niz rijeku. Ukoliko se oni ne vrate u roku od sedmice dana sa vijestima šta se nalazi niz rijeku, oni će se smatrati izgubljenim. Pizarro bira Don [[Pedro de Ursúa]] ([[Ruy Guerra]]), kao zapovjednika ekspedicije, Don Lope de Aguirrea (Klaus Kinski) kao njegovog zamjenika, debelog plemića Don Fernando de Guzmán ([[Peter Berling]]) koji predstavlja Špansku kraljevsku porodicu i svećenika Gaspara de Carvajala ([[Del Negro]]) koji zastupa riječ Božiju. Ekspediciji su se također pridružile, protiv Pizarrove volje, Ursúina ljubavnica, Doña Ines ([[Helena Rojo]]) i Aguirreova maloljetna kćer, Flores (Cecilia Rivera).

Putujući kroz brzake, jedan od četiri splava biva uhvaćen u vrtlog, dok ostali nisu u mogućnosti da mu pomognu da ga oslobode. Te noći, pucnjava izbija na zarobljenom splavu; ujutro ljudi na splavu su pronađeni mrtvi, a dvoje je nestalo. Ursúa želi da se tijela vrate nazad u logor i tamo sahrane. Znajući da bi to usporilo ekspediciju, Aguirre saopštava Peruchu (Daniel Ades) da &quot;drži hrđu dalje od topa&quot;. Perucho započinje da puca topom prema splavu, uništava ga a tijela padaju u rijeku.

U toku noći, preostali splavovi su zbrisani od podivljale rijeke. Vrijeme je isteklo za izviđačku misiju, i Ursúa odlučuje da se vrati do Pizarrove grupe. Aguirre predvodi pobunu protiv Ursúe, govoreći ljudima koja ih sve neopisiva bogatstva čekaju naprijed, i podsjeća ih da i sam [[Hernan Cortez]] koji je osvojio carstvo u [[Meksiko|Meksiku]] nije poštovao naredbe. Ursúa pokušava da stavi Aguirrea u lance, ali su on i jedan vojnik odan njemu  upucani i teško ranjeni. Ines se brine oko Ursúe. Aguirre prisiljava vojnike da izaberu debelog, lijenog Dona De Guzmana kao novog vođu ekspedicije. Aguirre proglašava de Guzmana carem nove zemlje, i izjavljuje da je [[Filip II od Španije]] svrgnut. Farsa od suđenja Ursúi rezultirala je njegovom presudom na smrt, ali de Guzmán iznenađuje Aguirrea time što je dao Ursúi pomilovanje.

Aguirre se pokazuje kao represivni lider, i tako je zastrašujući da malo ko smije protestovati njegovo ponašanje. Samo Ines ima hrabrosti da govori protiv njega. Znajući da su samo neki od vojnika i dalje lojalni Ursúi, Aguirre je jednostavno ignoriše. Ekspedicija nastavlja dalje na jednom, novoizgrađenom, velikom splavu. Jedan indijanski par koji se mirno približavao kanuom zarobljen je od strane istraživača, a kada je čovjek izrazio zbunjenost kad su bili suočeni sa [[Biblija|Biblijom]], svećenik Carvajal ih ubija zbog bogohuljenja. De Guzman se prežderava iako su zalihe hrane male dok ostali gladuju, a jedinog preostalog konja ekspedicije gurnuo je sa splava jer ga je nervirao. Ubrzo nakon toga on je nađen zadavljen u klozetu na splavu. Nakon De Guzmanove smrti, Aguirre sebe proglašava liderom. Ursúa je potom odveden na obalu i obješen u džungli. Grupa napada jedno indijansko selo, gdje je nekoliko vojnika ubijeno kopljima i strelama. Izbezumljena Inés odlazi u džunglu i nestaje.

Ponovo na splavu, grupa sad već gladnih, grozničavih vojnika počinju da sumnjaju u sve što vide, čak i kada su zasuti strelicama. Grupa u nevjerici gleda jedan drveni brod smješten na najvišim granama visokog drveta, kojeg Aguirre naređuje da bude oboren i obnovljen, ali svećenik Carvajal to odbija. Tokom serije konačnih napada od strane nevidljivih napadača, preostali preživjeli uključujući i Aguirreovu kćerku ginu od strelica. Aguirre je sam i dalje živ na splavu koji polahko plovi niz rijeku. Splav postaje pretrpan majmunima. Pomahnitali Aguirre im govori:... &quot;Ja, gnjev Božiji, oženiću  svoju sopstvenu kćer i sa njom ću osnovati najčšću dinastiju na svijetu, i mi ćemo vladati cijelim ovim kontinentom. Mi ćemo izdržati. Ja sam gnjev Božiji! Ko je još sa mnom?&quot;

== Uloge ==
* [[Klaus Kinski]] - [[Lope de Aguirre]]
* [[Helena Rojo]] - Inés de Atienza
* [[Ruy Guerra]] - Don [[Pedro de Ursúa]]
* [[Del Negro]] - svećenik [[Gaspar de Carvajal]]
* [[Peter Berling]] - Don Fernando de Guzmán
* Cecilia Rivera - Florés de Aguirre
* Daniel Ades - Perucho
* Edward Roland - Okello
* Armando Polanah - Armando
* Alejandro Repullés - [[Gonzalo Pizarro]]
* Justo González - González

== Uvod u snimanje ==
[[Datoteka:Werner Herzog Bruxelles 03.jpg|thumb|desno|300px| Werner Herzog]]
[[Datoteka:Klaus Kinski Cannes-(retouched).jpg|thumb|desno|300px| Klaus Kinski]]
Ideja za film se rodila kada je Herzog od prijatelja pozajmio knjigu o historijskim avanturistima. Nakon čitanja pola stranica posvećenih Lope de Aguirreu, režiser je postao inspiriran i odmah je osmislio priču. On je izmisilio gotovo većinu detalja zapleta i likova, mada je koristio neke historijske ličnosti na čisto fiktivan način.&lt;ref name=&quot;Herzog&quot;&gt;Herzog, Werner. ''Aguirre, the Wrath of God'' [[DVD]], [[Anchor Bay Entertainment]], 2001, [[audio commentary]]. {{OCLC|228418112}}&lt;/ref&gt; Herzog je napisao scenarij &quot;u jednom dahu&quot;, a završio ga je za dva i po dana. Veći dio scenarija je napisan za vrijeme putovanja autobusom dugog 320 kilometara sa Herzogovim fudbalskim timom. Igrači su se napili nakon pobjede i jedan od njih je povraćao na nekoliko stranica Herzogovog rukopisa, koje je on odmah bacio kroz prozor. Herzog tvrdi da se nije mogao tačno sjetiti svih stvari koje je napisao na ovim stranicama.&lt;ref name=&quot;Herzog&quot; /&gt; Scenarij je snimljen onako kako je napisan, uz neke manje razlike. U ranoj sceni u kojoj Pizarro upućuje Ursúa da predvodi izvidnicu niz rijeku, u scenariju Pizarro spominje da bi tokom ekspedicije Ursúa mogao otkriti šta se dogodilo sa ekspedicijom [[Francisco de Orellana|Francisca de Orellane]], koja je nestala bez traga nekoliko godina prije. Kasnije u scenariju, Aguirre i njegovi ljudi pronalaze brod i već dugo vremena mrtve ostatke Orellaninih vojnika. Dalje niz rijeku, oni otkrivaju još jedan brod koji se nalazi u krošnjama drveća. U scenariju, Aguirre i ostali pretražuju brod, ali ne nalaze ni traga od Orellane ili njegovih ljudi. Herzog je na kraju izbacio iz filma sve reference na Orellaninu ekspediciju. Sekvenca s brodom uhvaćenim u granama drveća, kako je snimljena izgledala je jednostavno kao halucinatorna vizija.&lt;ref name=&quot;Fritze&quot;&gt;Frtize, Ronald. &quot;Werner Herzog’s Adaptation of History in Aguirre, The Wrath of God&quot;, from ''Film and History'', Issue 15:4, pgs. 74-86.&lt;/ref&gt; Kraj filma se značajno razlikuje od Herzogovog originalnog scenarija. Režiser se kasnije prisjetio: {{Citat| &quot;Ja se samo sjećam da je kraj filma bio potpuno drugačiji. Kraj je zapravo trebao biti da splav izađe na otvoreno more ali je izguran nazad u unutrašnjost, jer postoji kontra-struja duga kilometrima, te Amazon zapravo ide nazad. Splav pluta na razne strane a papagaj vrišti:.. &quot;El Dorado, El Dorado&quot; ... &quot;}}

Herzogov prvi izbor za ulogu Aguirrea bio je glumac Klaus Kinski. Njih dvojica su se prvi put sreli prije mnogo godina kada je tadašnji neafirmisani mladi glumac iznajmio sobu u Herzogovom porodičnom stanu. Ponašanje Kinskog bilo je zastrašujuće i poremećeno njegovim ludorijama i za tri mjeseca koliko je živio tamo ostavio je trajan utisak na režisera. Godinama kasnije, Herzog se prisjetio nestabilnog glumca i znao je da je on bio jedini mogući čovjek koji je mogao da igra ludog Aguirrea, pa je poslao Kinskom kopiju scenarija. Herzog se dalje prisjeća: {{Citat| Između tri i četiri sata ujutro, telefon je zazvonio. Trebalo mi je barem nekoliko minuta prije nego što sam shvatio da je to bio Kinski koji je bio izvor svog neartikulisanog vrištanja. I nakon sat vremena od ovog poziva, sinulo mi je da je to za njega bio jedan od najfascinantnijih scenarija i želio je da bude Aguirre.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://film.guardian.co.uk/features/featurepages/0,,676082,00.html|title=The Enigma of Werner H|access-date=&lt;!----2007-08-22----&gt;|date=20. 3. 2002|first=John|last=O'Mahony|work=The Guardian |location=London}}&lt;/ref&gt;}}Od samog početka snimanja, Herzog i Kinski su se prepirali oko pravilnog načina da se prikaže Aguirre. Kinski je želio igrati &quot;divljeg, bijesnog ludaka&quot;, ali Herzog je htio nešto &quot;tišeg, više prijetećeg&quot;. Kako bi postigao željenu izvedbu, prije svakog snimanja Herzog bi namjerno razbjesnio Kinskog. Nakon čekanja da neizbježni glumčev izljev bijesa jednostavno &quot;sam sagori&quot;, Herzog bi onda uključivao kameru.&lt;ref name=&quot;Knipfel&quot;&gt;[[Jim Knipfel|Knipfel, Jim]]. ''Aguirre, the Wrath of God'' DVD, Anchor Bay Entertainment, 2001, [[liner notes]].&lt;/ref&gt;

Jednom prilikom, kada je glumačka ekipa igrala karte u šatoru i u žaru igre bila jako bučna, eksplozivni Kinski je ispalio tri pucnja prema šatoru raznijevši vrh prsta jednom statisti.&lt;ref name = &quot;Herzog&quot; /&gt; Nakon toga , Kinski je počeo da prijeti da će napustiti mjesto snimanja u džungli, zato što je Herzog odbio da otpusti asistenta zvuka, ali se predomislio samo nakon što je Herzog zaprijetio da će ubiti prvo Kinskog i zatim sebe. Iz ovog drugog incidenta rodila se legenda da je Herzog držao Kinskog na nišanu i tako ga natjerao da glumi. Međutim, Herzog je u više navrata odbacivao ove tvrdnje tokom intervjua, objašnjavajući da je on samo u afektu verbalno prijetio Kinskom, u očajničkom pokušaju da ga zadrži da ne napušta set.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://weeklywire.com/ww/04-27-98/slc_ae.html |date=27. 4. 1998 |title=Hauntingly Herzog |access-date=&lt;!----2007-05-08----&gt; |first=Mary |last=Dickson |work=City Weekly |location=Salt Lake City |archive-date=11. 2. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210211004427/http://weeklywire.com/ww/04-27-98/slc_ae.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Čuveni Incident je parodiran u dokumentarcu ''[[Incident u Loch Nessu]]'', za koji je Herzog bio koautor.&lt;ref&gt;{{cite news|date=21. 3. 2009|url=http://moria.co.nz/sciencefiction/incidentatlochness.htm|title=Incident at Loch Ness|access-date=7. 9. 2009|first=Richard|last=Scheib|work=Moria, The Science Fiction, Horror and Fantasy Film Review|archive-url=https://web.archive.org/web/20120312051754/http://moria.co.nz/sciencefiction/incidentatlochness.htm|archive-date=12. 3. 2012|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Snimanje ==

Film je napravljen s budžetom u visini od 370,000 dolara a jedna trećina budžeta bila je plaća za Kinskog.&lt;ref name=&quot;Herzog1&quot;&gt;Herzog, Werner. ''Herzog on Herzog'', edited by Paul Cronin, Faber &amp; Faber, 2003. {{ISBN|0-571-20708-1}}&lt;/ref&gt; Film je snimljen na lokaciji u [[Peru]]uanskim [[prašuma]]ma, [[Machu Picchu]] (kamenim stepenicama [[Huayna Picchu]]), i na pritokama rijeke [[Amazon]] u regiji [[Ucayali]]. ''Aguirre'' je sniman u pet sedmica, nakon detaljnog planiranja snimanja koje je trajalo devet mjeseci. Film je sniman u kronološkom redu, jer je Herzog vjerovao da se napredak snimanja filma na rijeci izravno ogleda u putovanju istraživača u priči. Režiser i njegova ekipa i glumci plovili su čamcima niz rijeke [[Huallaga]] i [[Nanay]] kroz dolinu [[Urubamba]] u Peruu.&lt;ref name=&quot;Herzog1&quot; /&gt;

Svi glumci su govorili svoje dijaloge na engleskom jeziku. Članovi ekipe i glumci dolazili su iz šesnaest različitih zemalja, a engleski je bio jedini zajednički jezik među njima. Pored toga, Herzog je smatrao da bi trebali da snimaju ''Aguirrea'' na engleskom kako bi se poboljšale šanse za međunarodnu distribuciju filma. Međutim, mala količina novca koja je bila izdvojena za post-sinhronizaciju &quot;nestala je zajedno sa jednim peruancem koji je bio zadužen za novac; on je pobjegao &quot;u nepoznatom pravcu&quot;. Dijalozi na engleskom jeziku na kraju su zamijenjeni kvalitetnijom verzijom na [[njemački jezik|njemačkom jeziku]], koja je presnimljena nakon što je završeno snimanje.&lt;ref name=&quot;Overbey&quot;&gt;Overbey, David. ''Movies of the Seventies'', pg. 162. Edited by Ann Lloyd, Orbis Books, 1984. {{ISBN|0-85613-640-9}}; The film was shot in English but was primarily released in a dubbed German version.&lt;/ref&gt; Herzog je tvrdio da je Kinski tražio previše novca za proces presnimavanja dijaloga, tako da je njegove dijaloge izveo drugi glumac.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=/20050828/PEOPLE/50828001|title=A conversation with Werner Herzog|access-date=19. 6. 2007|first=Werner|last=Herzog|publisher=www.rogerebert.com|archive-date=9. 2. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130209210328/http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=%2F20050828%2FPEOPLE%2F50828001|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Nizak budžet isključio je korištenje upotrebu kaskadera i [[Specijalni efekti|specijalne efekte]]. Filmska ekipa se morala penjati uz planine, mačetama sjeći put kroz gustu džunglu, i ploviti niz divlje amazonske rijeke i brzake na splavovima koje su sazgradili domoroci. U jednom trenutku, usljed oluje rijeka je izazvala poplave, pokrivajući filmske setove sa nekoliko metara visokim nivoom vode i uništavajući sve splavove koji su bili sagrađeni za film. Ova poplava je odmah uključena u priču kao sekvenca uključujući i naknadnu obnovu splavova.&lt;ref name=&quot;Herzog&quot; /&gt; Kamera koja se koristila za snimanje filma bila je ukradena od strane Herzoga iz filmske škole u [[Minhen]]u.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.harpers.org/archive/2006/12/0081313|title=The Secret Mainstream: Contemplating the mirages of Werner Herzog|date=decembar 2006|access-date=&lt;!----2007-05-08----&gt;|first=Tom|last=Bissell|work=[[Harper's Magazine]]|archive-date=20. 10. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121020003503/http://harpers.org/archive/2006/12/0081313|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Mnogo godina kasnije, Herzog se prisjetio{{Citat|To je bila vrlo jednostavna [[35mm]] kamera, ista ona koju sam koristio u mnogim drugim filmovima, tako da se to ne može samatrati krađom. Za mene, to je zaista bilo neophodno. Želio sam da pravim filmove i bila mi je potrebna kamera. Imao sam neku vrstu prirodnog prava na ovaj alat. Ako vam je potreban zrak za disanje, a vi ste zaključani u sobi, morate uzeti dlijeto i čekić i razbiti zid. To je vaše apsolutno pravo.&lt;ref name=&quot;Herzog1&quot; /&gt;}}

Da bi nabavio majmune koji su se koristili u sekvenci, Herzog je platio nekoliko mještana da uhvate u džungli 400 majmuna; on im je platio pola unaprijed i onda je platio drugu polovinu po prijemu. Kasnije su ti isti lovci prodali majmune nekome u Los Angelesu ili Miamiju. Uoči snimanja, Herzog je stigao do aerodroma baš kad su majmuni bili ukrcani i isporučeni van zemlje. On se pretvarao da je bio veterinar i tvrdio je da je majmunima bila potrebna vakcinacija prije izlaska iz zemlje. Po dolasku zbunjeno osoblje aerodroma su iskrcali majmune, a Herzog ih je ukrcao u svoj kamion i odvezao, i koristio ih je u kadrovima kada su bili potrebni; kasnije su bili pušteni  u džunglu.&lt;ref name=&quot;Herzog&quot; /&gt;

== Muzika ==
Filmsku muziku za ''Aguirrea'' izveo je njemački progresivni / [[Krautrock]] band [[Popol Vuh]]. Bend je osnovan 1970. godine od strane klavijaturiste Floriana Frickea, koji je poznavao Herzoga nekoliko godina prije formiranja benda.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.eurock.com/features/florian.aspx|title=Florian Fricke Interview|access-date=30. 10. 2007|first=Gerhard|last=Augustin|publisher=Eurock|archive-url=https://web.archive.org/web/20071015223326/http://eurock.com/features/florian.aspx|archive-date=15. 10. 2007|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; On se pojavio kao glumac u režiserovom prvom dugometražnom filmu, '' [[Znaci života]] '' (1968), glumeći ulogu pijaniste. ''Aguirre'' je bio samo prva od mnogih kasnijih saradnji između benda i režisera. Popol Vuhova &quot;hipnotička muzika&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.slantmagazine.com/film/film_review.asp?ID=2561|title=Aguirre: The Wrath of God|access-date=30. 10. 2007|first=Nick|last=Schager|publisher=Slant Magazine|archive-url=https://web.archive.org/web/20071213085318/http://www.slantmagazine.com/film/film_review.asp?ID=2561|archive-date=13. 12. 2007|url-status=live|url-status=live}}&lt;/ref&gt; za '' Aguirrea '' dobila je na značajna priznanja. [[Roger Ebert]] je napisao, &quot;Muzika određuje ton filma. To je muzika proganjanja, crkvena, ljudska ali ipak nešto drugo ... Muzika za ovaj film je od ključne važnosti...&lt;ref name=&quot;Ebert&quot;&gt;{{cite news|url=http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=/19990404/REVIEWS08/904040301/1023|title=Aguirre, the Wrath of God (1972)|access-date=30. 10. 2007|first=Roger|last=Ebert|publisher=Chicago Sun-Times|archive-url=https://web.archive.org/web/20071011154923/http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=%2F19990404%2FREVIEWS08%2F904040301%2F1023|archive-date=11. 10. 2007|url-status=live|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Muzički sajt [[Allmusic]] je napomenuo &quot;Filmski centralni motiv je mješavina koja pulsira sa Moog sintesajzerom i spektralnim glasovima koje su proizvele Frickeove Mellotron &quot;horske orgulje&quot; kako bi se postiglo nešto uzvišeno, u pravom smislu te riječi: teško je ne pronaći da muzika izaziva strahopoštovanje, veliku ljepotu koja je istovremeno uznemirujuća. Snaga legendarnog otvaranja Herzogovog filma ... duguje kako muzici Popol Vuha tako i vještini samog režisera.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url={{Allmusic|class=album|id=r108141|pure_url=yes}} |title=Aguirre Review|access-date=30. 10. 2007|first=Neate|last=Wilson|publisher=Allmusic}}&lt;/ref&gt; Herzog je objasnio kako je nastao zvuk poput hora: &quot;Koristili smo čudan instrument, koji smo nazvali Mellotron horske orgulje. U njima postoji trideset različitih traka koje kao petlja stoje paralelno jedne naspram drugih ... Sve ove trake rade u isto vrijeme, a tu je i tastatura na kojoj možete svirati kao orgulje, tako da će zvuk biti baš kao i ljudski hor, ali ipak, u isto vrijeme, zvuči vrlo izvještačeno i zaista jezivo.&quot;&lt;ref name=&quot;Ebert&quot; /&gt; Godine 1975. Popol Vuh je izdao album pod nazivom ''Aguirre''. Iako je album muzika iz Herzogovog filma, album sa šest kompozicija uključuje samo dvije pjesme (&quot;Aguirre I (Lacrime Di Rei)&quot; i &quot;Aguirre II&quot;) koje se mogu čuti u filmu. Preostale četiri kompozicije su izvedene iz raznih snimaka koje je grupa napravila između 1972. i 1974. godine. U vrijeme '' Aguirrea '' članovi benda su bili Fricke ([[klavir]], [[Mellotron]]), Fichelscher ([[električna gitara]], [[akustična gitara]], [[bubnjevi]]), Đông Yun ([[vokal]]), i Robert Eliscu ([[oboa]], [[flauta]]).

== Kritike ==
Film je dijelom rađen u produkciji njemačke televizijske stanice ''[[Hessischer Rundfunk]]'', koja je na televiziji prikazala film na isti dan kada je imao premijeru u njemačkim kinima. Herzog je okrivio ovo za relativno loš komercijalni prijem filma u Njemačkoj.&lt;ref name=&quot;Herzog1&quot; /&gt; Međutim, izvan Njemačke film je postao &quot;ogroman [[kultni film|kultni]] favorit&quot; a naročito u zemljama kao što su [[Meksiko]], [[Venecuela]], i [[Alžir]].&lt;ref name=&quot;Peary&quot;&gt;[[Danny Peary|Peary, Danny]]. ''[[Cult Movies (book)|Cult Movies]]'', Delta Books, 1981. {{ISBN|0-517-20185-2}}&lt;/ref&gt; Film se uzastopno priazivao petnaest mjeseci u pariskim kinima.&lt;ref name=&quot;Young&quot;&gt;Young, Vernon. &quot;Much Madness: Werner Herzog and Contemporary German Cinema&quot;, in ''[[The Hudson Review]]'', Vol. 30, No. 3 (August 1977), pp. 409-414.&lt;/ref&gt;'' Aguirre '' se počeo prikazivati u kinima u SAD-u 1977. godine a distributer je bio [[New Yorker Films]]. Odmah je postao kultni film, a New Yorker Films je objavio da je četiri godine nakon što je objavljeno prvo izdanje bio jedini film u njihovom katalogu koji nikada nije izašao iz opticaja.&lt;ref name=&quot;Peary&quot;/&gt; U Njemačkoj, '' [[Süddeutsche Zeitung]] '' je opisao film kao &quot;natopljene bojama, fizički nasilne pokretne slike.&quot;&lt;ref name=Baumgardt&gt;{{cite web| author=Baumgardt, Carsten| year=| work=FilmStarts| url=http://www.filmstarts.de/kritiken/37028-Aguirre-Der-Zorn-Gottes.html| title=Aguirre - Der Zorn Gottes (German language)| access-date=24. 3. 2009| archive-url=https://web.archive.org/web/20090228195344/http://www.filmstarts.de/kritiken/37028-Aguirre-Der-Zorn-Gottes.html| archive-date=28. 2. 2009|url-status=live| url-status=live}}&lt;/ref&gt;''[[Frankfurter Allgemeine Zeitung]] '' opisao je glumu Kinskog kao &quot;previše teatralan&quot; da bi utjelovio Božiji gnjev.

U SAD-u i Velikoj Britaniji film je po izlasku dobio uglavnom pozitivne ocjene kritičara. [[Vincent Canby]], je napisao u '' [[New York Times]]u '', da je &quot;apsolutno zadivljujući ... gospodin Herzog prati svu radnju sa fiksnom otuđenošću. On je dosta hladan. Ne zauzima strane. Možda ga je ovo malo i zabavljalo. Uglavnom on je pjesnik koji nas stalno iznenađuje neočekivanim jukstapozicijama ... Ovo je sjajno i nezaboravno djelo.&quot;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://movies.nytimes.com/movie/review?res=EE05E7DF1739E762BC4C53DFB266838C669EDE |title= 'Aguirre, the Wrath of God' Haunting Film by Herzog, |access-date=&lt;!----2008-06-14----&gt; |first=Vincent|last=Canby|work = The New York Times | date=4. 4. 1977}}&lt;/ref&gt; U magazinu ''[[Time]]'', [[Richard Schickel]] ocijenio je da &quot;[Herzog] čini publici čast što joj je omogućio da otkriju sljepilo i opsesije, trezveno ludilo koje on tiho postavlja na ekran. Gluma je dobra, među kojima je najpoznatija Klausa Kinskog u glavnoj ulozi, slavno fotografisana od strane Thomasa Maucha, '' Aguirre '' je, bez ikakvog pretjerivanja, film koji se čini da ima potpuno pravo na veličinu. &quot;&lt;ref&gt;{{cite news |date=16. 5. 1977 |url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,918983,00.html?internalid=atm100 |title=Meditation on Madness |access-date=&lt;!----2007-03-14----&gt; |first=Richard |last=Schickel |work=Time |location=New York |archive-date=18. 10. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121018135215/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,918983,00.html?internalid=atm100 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;[[Tony Rayns]] iz [[Time Out (časopis)|'' Time Out-a '']]  naveo je: &quot;... svaka scena i svaki detalj je usavršen do njegovih najsitnijih detalja. Na ovom nivou, film djelotvorno isključuje analize tako što analizira samog sebe dok se radnja razvija, ne priznajući dvosmislenost. Ipak, u isto vrijeme, Herzogov talent za eksplozivne snimke pune naboja nikada nije bio slobodniji, a film je bogat oniričkim trenucima.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.timeout.com/film/reviews/77613/aguirre-wrath-of-god.html|title=Aguirre, Wrath of God|access-date=14. 3. 2007|first=Tony|last=Rayns|work =Time Out Film guide}}&lt;/ref&gt;

Ugled filma kroz godine je nastavio da raste. [[J. Hoberman]] je napisao da '' Aguirre '' &quot;nije samo sjajan film, nego je suštinski ... Herzogov treći film po redu ... taj film predstavlja njegov filmski orijentir i veličanstvena je društvena metafora.&quot;&lt;ref name=&quot;Hoberman&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.villagevoice.com/film/0642,hoberman,74738,20.html |location=New York |title=Jungle Fevers |access-date=&lt;!----2007-03-14----&gt; |date=10. 10. 2006 |first=J. |last=Hoberman |work=[[Village Voice]] |archive-date=6. 3. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070306012142/http://www.villagevoice.com/film/0642%2Choberman%2C74738%2C20.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;[[Danny Peary]] je napisao: &quot;Kada vidite '' Aguirrea '' po prvi put, otkrivate istinsko remek djelo. Film je neodoljiv, očaravajući;... isprva kao u snovima, a zatim je halucinantan&quot;.&lt;ref name=&quot;Peary&quot; /&gt;[[Roger Ebert]] ga je dodao na svoju listu ''Najvećih filmova'' gdje je zauzeo mjesto među prvih deset.&lt;ref&gt;{{cite news|work=rogerebert.com|url=http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=/19990404/REVIEWS08/904040301/1023|last=Ebert|first=Roger|title=Aguirre, the Wrath of God (1972)|publisher=[[Chicago Sun-Times]]|access-date=14. 3. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20070421221129/http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=%2F19990404%2FREVIEWS08%2F904040301%2F1023|archive-date=21. 4. 2007|url-status=live|url-status=live}}&lt;/ref&gt; 2002. godine magazin ''[[Sight &amp; Sound]]'' u anketi kritičara i filmaša proglasio ga je najboljim filmom ikad napravljenim.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bfi.org.uk/sightandsound/topten/poll/voter.php?forename=Roger&amp;surname=Ebert|last=Ebert|first=Roger|title=How the Directors and Critics Voted: Roger Ebert|publisher=Sight&amp;Sound/BFI|access-date=14. 3. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20070310213807/http://www.bfi.org.uk/sightandsound/topten/poll/voter.php?forename=Roger&amp;surname=Ebert|archive-date=10. 3. 2007|url-status=live|url-status=live}}&lt;/ref&gt; U istom istraživanju, kritičar Nigel Andrews i režiser [[Santosh Sivan]] također su ga stavili na listu vrhunskih deset.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bfi.org.uk/sightandsound/topten/poll/voter.php?forename=Santosh&amp;surname=Sivan|last=Sivan|first=Santosh|title=How the Directors and Critics Voted: Santosh Sivan|publisher=Sight&amp;Sound/BFI|access-date=21. 11. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071215005206/http://www.bfi.org.uk/sightandsound/topten/poll/voter.php?forename=Santosh&amp;surname=Sivan|archive-date=15. 12. 2007|url-status=live|url-status=live}}&lt;/ref&gt; 1999. godine, magazin '' [[Rolling Stone]] '' ga je uključio na listu &quot;Maverick 100 filmova u zadnjih 100 godina&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.filmsite.org/rstone2.html|last=|title=Rolling Stone 100 Maverick Movies of the Last 100 Years |publisher=Filmsite.com|access-date=28. 12. 2007}}&lt;/ref&gt;'' Aguirre '' je uključen na listu magazina ''Time'' &quot;100 najboljih filmova svih vremena&quot;, koju su sastavili Richard Schickel i [[Richard Korlis]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.time.com/time/2005/100movies/the_complete_list.html|last=Corliss, Richard|first=and Schickel, Richard|title=All Time 100 Best Films|publisher=Time Magazine|access-date=14. 3. 2007|date=12. 2. 2005|archive-url=https://web.archive.org/web/20070314020006/http://www.time.com/time/2005/100movies/the_complete_list.html|archive-date=14. 3. 2007|url-status=live|url-status=live}}&lt;/ref&gt;[[Entertainment Weekly]] ga je proglasio 46. najvećim kultnim filmom ikad napravljenim.&lt;ref&gt;[http://www.ew.com/ew/article/0,,452193_8,00.html &quot;The Top Cult Movies&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140226204111/http://www.ew.com/ew/article/0,,452193_8,00.html |date=26. 2. 2014 }}, ''Entertainment Weekly''.&lt;/ref&gt; Film je 2010. godine rangiran od strane magazina '' [[Empire (magazin)|Empire]] '' kao 19. na listi &quot;100 najboljih filmova svjetske kinematografije&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.empireonline.com/features/100-greatest-world-cinema-films/default.asp?film=19|last=|first=|title=The 100 Best Films Of World Cinema - Aguirre, the Wrath of God|publisher=Empire|access-date=18. 4. 2013|archive-date=3. 10. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131003054035/http://www.empireonline.com/features/100-greatest-world-cinema-films/default.asp?film=19|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Utjecaj ==
[[Francis Ford Coppola]] je 1979. godine snimio film ''[[Apokalipsa danas]]'', koji je zasnovan na romanu [[Joseph Conrad|Josepha Conrada]] iz 1902. godine '' [[Srce tame]]''. ''Apokalipsa'' je bila pod utjecajem filma jer je sadržavala dobro smišljene vizualne &quot;citate&quot; iz Herzogovog filma.&lt;ref name=&quot;Rubin&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.artic.edu/webspaces/siskelfilmcenter/2007/february/2.html|last=Rubin|first=Martin|title=Werner Herzog: Visionary at Large|publisher=[[Gene Siskel]] Film Center|access-date=14. 3. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20070224165959/http://www.artic.edu/webspaces/siskelfilmcenter/2007/february/2.html|archive-date=24. 2. 2007|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Coppola je sam naveo, &quot;da je '' Aguirre '', sa svojim nevjerovatnim slikama, imao veoma jak uticaj. Bio bih ohol kada to ne bih spomenuo.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.geraldpeary.com/interviews/abc/coppola.html|last=Peary|first=Gerald|title=Francis Ford Coppola, Interview with Gerald Peary|publisher=GeraldPeary.com|access-date=14. 3. 2007|archive-date=25. 5. 2012|archive-url=https://archive.today/20120525105000/http://www.geraldpeary.com/interviews/abc/coppola.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Nekoliko kritičara su primijetili da je '' Aguirre '' imao direktan uticaj na nekoliko drugih filmova. Martin Rubin je napisao da su &quot;među filmovima pod jakim utjecajem '' Aguirrea '' bili Coppolina ''Apokalipsa danas'' i [[Terrence Malick]]ov ''[[Novi svijet (film)|Novi svijet]]'' (2005.)&quot;.&lt;ref name=&quot;Rubin&quot; /&gt; Televizijski kanal [[Channel 4]] je smatrao &quot;da je film zapanjujući, naizgled jednostavan, džepno epsko izdanje čiji se utjecaj, u smislu stila i narativne strukture, vidi u raznim filmovima kao što su [[The Misija (film)|Misija]] '', '' [[Predator (film)|Predator]] '', i '' The Blair Witch Project '' (1999) &quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.channel4.com/film/reviews/film.jsp?id=100142|title=Aguirre The Wrath of God|access-date=13. 8. 2007|publisher=www.channel4.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20070806132003/http://www.channel4.com/film/reviews/film.jsp?id=100142|archive-date=6. 8. 2007|url-status=live|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

== Historijska tačnost ==
Iako mnogi detalji radnje i likova '' Aguirrea '' dolaze direktno iz Herzogove vlastite mašte, historičari su istakli da film prilično precizno uključuje neke događaje iz 16. vijeka i historijske ličnosti u izmišljeni narativ. Glavni likovi filma, Aguirre, Ursúa, Don Fernando, Inez i Flores, zaista su bili uključeni u ekspediciju iz 1560. godine koja je napustila Peru u potrazi za gradom El Dorado. Pod pokroviteljstvom peruanskog guvernera, Ursúa je organizirao ekspedicijsku grupu od 300 ljudi da krenu putem Amazona. Bio je u pratnji svoje mestičke ljubavnice, Doñe Inez. U jednom trenutku tokom putovanja, Aguirre, profesionalni vojnik, odlučio je da bi mogao iskoristiti 300 ljudi za zbacivanje špansku vladavine u Peruu. Aguirre je ubio Ursúa i proglasio Fernanda kao &quot;Princa od Perua&quot;. Fernando je na kraju i sam bio ubijen kada je doveo u pitanje Aguirreov plan jedrenja do Atlantika, osvajanja Paname, prelaska preko prevlake i invaziju Perua. Mnogi drugi koji su pokušali da se pobune protiv Aguirrea bili su ubijeni. Preživjeli vojnici osvojili su otok [[Isla Margarita]] u blizini obale [[Venecuela|Venecuele]] i  pripremali su se da napadnu kopno. Međutim, u to vrijeme španske vlasti su saznali za planove Aguirrea, i kada su pobunjenici stigli u Venecuelu, vladini agenti su ponudili puno pomilovanje za Aguirreove ljude. Svi oni su prihvatili dogovor. Neposredno prije njegovog hapšenja, Aguirre je ubio svoju kćer Flores, koja bila uz njega tokom cijelog putovanja. On je potom bio zarobljen i raskomadan.&lt;ref name=&quot;Waller&quot;&gt;Waller, Gregory. &quot;Aguirre, The Wrath of God:  History, Theater, and the Camera&quot;, from ''[[South Atlantic Review]]'' 46.2 (1981), pgs. 55 – 69.&lt;/ref&gt; Herzogov scenarij je spojio ekspediciju iz 1560. godine sa događajima iz ranije amazonske ekspedicije iz 1541.  i 1542. godine. Poput Ursúa, [[Gonzalo Pizarro]] i njegovi ljudi ušli su u sliv Amazona u potrazi za El Doradom. Razni problemi zadesili su ekspediciju i, pošto je bio siguran da je El Dorado bio vrlo blizu, Pizarro je poslao manju grupu na čelu sa [[Francisco de Orellana|Orellanom]] da izvide teren, i da se zatim vrate sa vijestima onoga šta su našli. Ova grupa je koristila [[brigantina|brigantinu]] na putovanju niz rijeku. Kao pratnja Orellani bio je [[Gaspar de Carvajal]], koji je vodio dnevnik o iskustavima grupe. Prava historijska ličnost Gaspar de Carvajal (1500-1584) bio je španski dominikanski fratar koji se doselio u Peru i posvetio se preobraćanju Indijanaca na kršćanstvo. Nakon što nije mogao pronaći legendarni grad, Orellana nije bio u mogućnosti da se vrati zbog vodenih struja, pa su on i njegovi ljudi nastavili da prate rijeku dok nisu stigli do ušća Amazona 1542. godine.&lt;ref name=&quot;Fritze&quot; /&gt; Ostale španske ekspedicije izvan Amazona uticale su na priču; razgovor u kojem su Indijanci odbili Bibliju dolazi iz događaja prije [[Bitka kod Cajamarca|Bitke kod Cajamarca]], u kojima je kralj Inka [[Atahualpa]] navodno odbio zahtjev za predaju. Hronika '' La Relación '' [[Alvar Núñez Cabeza de Vaca|Alvara Núñeza Cabeza de Vace]], spominje pojavu kada se brod zaglavio u krošnji nakon žestoke tropske oluje u [[Hispaniola|Hispanioli]]:

{{Citat|U ponedjeljak ujutro smo se spustili do luke i nismo pronašli brodove. Vidjeli smo njihove plutače u vodi, preko kojih smo shvatili da su se izgubili, i otišli smo uz obalu da vidimo da li možemo pronaći ikakve znakove od njih. Pošto nismo našli ništa, otišli smo u šumu, i nakon četvrtine kilometra našli smo jedan od brodova zaglavljen u drveću.

Alvar Nuñez Cabeza de Vaca,&lt;ref&gt;Alvar Nuñez Cabeza de Vaca 'The Account and Commentaries of Governor Álvar Núñez Cabeza de Vaca'', [http://alkek.library.txstate.edu/swwc/cdv/book/7.html Chapter One]{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; }}

== Zanimljivosti ==
* Mnoge od scena koje su prikazane u filmu bile su spontane i izvedene bez proba, a linija razgraničenja između glume i stvarne situacije bila je vrlo mala. Na primjer, u jednoj od uvodnih scena, kada se kočija u kojoj se vozila Aguirreova kćer okreće i prijeti da se prevrne, ruka koja dolazi sa desne strane snimka kako bi pomogla glumcima da se pridrže, je ustvari ruka režisera Wernera Herzoga.
* Tokom jedne scene koja se snimala u indijanskom selu, Klaus Kinski je udario jednog od članova ekipe iznad glave sa svojim mačem. Udarac skoro da je ubio čovjeka, a samo je kaciga spasila njegov život.
* Pred kraj snimanja, Werner Herzog je mislio da je izgubio sve negative na kojima je film bio sniman. Kasnije je otkriveno da je agencija na aerodromu u [[Lima|Limi]] završila sve papire koji su pratili transport filmskih paketa, ali ih zapravo nisu isporučili. Tokom nekokliko sedmica mislilo se da su paketi sa trakama bili izgubljeni prije nego što je greška bila otkrivena.
* Zbog udaljenih lokacija snimanja i ograničenih sredstava, bilo je trenutaka kada je sam Werner Herzog morao da proda svoj ručni sat, pa čak i čizme samo da bi imali hranu za taj dan.
* Veći dio snimanja uključivao je splavove koji plove niz Amazon. Ograničeni budžet filma, zahtijevao je da filmska ekipa živi na splavovima. Jedan splav je imao malu kuhinju na sebi.
* Uprkos opsežnom snimanju u džunglama, niko nije patio od [[Malarija|malarije]] ili drugih tropskih bolesti, osim jednog slučaja [[hepatitis]]a.
* Werner Herzog je bio napadnut od mrava kada je sjekao grane sa mačetom. Mravi su ga ugrizli &quot;oko 150 puta&quot;. Kao rezultat toga, on je dobio visoku temperaturu. Također, majmuni koji se pojavljuju na kraju filma su ga ujeli &quot;oko 50 puta&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.imdb.com/title/tt0068182/trivia?ref_=tt_trv_trv|title=Zanimljivosti na imdb.com|author=imdb.com|access-date=5. 1. 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://moviezwap.world/the-film-canon-aguirre-the-wrath-of-god-1972/ The Film Canon: ‘Aguirre, the Wrath of God’ (1972)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210502083922/https://moviezwap.world/the-film-canon-aguirre-the-wrath-of-god-1972/ |date=2. 5. 2021 }} (May 1, 2021)&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Film]]
* [[Spisak filmova]]

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Wikicitat|Aguirre, gnjev Božiji}}
* {{imdb_title|id=0068182|title=Aguirre, gnjev Božiji}}
* {{rotten-tomatoes|aguirre_the_wrath_of_god|Aguirre, gnjev Božiji}}

[[Kategorija:Filmovi iz 1972.]]
[[Kategorija:Filmovi na njemačkom jeziku]]
[[Kategorija:Filmovi na kečua jeziku]]
[[Kategorija:Zapadnonjemački filmovi]]
[[Kategorija:Zapadnonjemački biografski filmovi]]
[[Kategorija:Zapadnonjemački epski filmovi]]
[[Kategorija:Zapadnonjemački historijski filmovi]]
[[Kategorija:Historijski epski filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi u režiji Wernera Herzoga]]
[[Kategorija:Filmovi zasnovani na istinitim događajima]]
[[Kategorija:Filmovi s radnjom u Peruu]]
[[Kategorija:Filmovi s radnjom u džungli]]
[[Kategorija:Filmovi o smrti]]
[[Kategorija:Filmovi o preživljavanju]]</text>
      <sha1>16ahh14r4tcruklru35uuq6yvhfupci</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>BMW</title>
    <ns>0</ns>
    <id>10242</id>
    <revision>
      <id>3940711</id>
      <parentid>3850050</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T07:40:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940711</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6614" sha1="iw8nxedkwfl919f6c76o5mo7in891zp" xml:space="preserve">[[Datoteka:BMW logo (gray).svg|mini|desno|155x155piksel|Logo]]
[[Datoteka:BMW-Gebäude.jpg|mini|228x228px|Zgrada BMW-a u Minhenu, Njemačka.|lijevo]]
'''Bayerische Motoren Werke AG'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.historisches-lexikon-bayerns.de/Lexikon/Bayerische_Motorenwerke_AG_(BMW)#:~:text=Das%20Unternehmen%20ging%20aus%20den,bedeutendsten%20industriellen%20Gro%C3%9Funternehmen%20in%20Bayern.|title=Bayerische Motorenwerke AG (BMW) – Historisches Lexikon Bayerns|website=www.historisches-lexikon-bayerns.de|access-date=13. 8. 2025}}&lt;/ref&gt;, poznatiji po skraćenici '''BMW''', jest [[njemačka]] kompanija i proizvođač [[automobil]]a i [[motocikl]]a, koja se vodi pod formom dioničarskog drustva. Osnovan je 1916. kao proizvođač avionskih motora koje je proizvodio tokom perioda od 1917. do 1918. i ponovo od 1933. do 1945. Automobili se prodaju pod brendovima BMW, Mini i [[Rolls-Royce]], a motocikli pod brendom BMW Motorrad. U 2015. godini, BMW je bio dvanaesti najveći proizvođač motornih vozila na svijetu, sa 2.279.503 proizvedenih vozila.&lt;ref&gt;{{cite web|title=WORLD MOTOR VEHICLE PRODUCTION - OICA correspondents survey|url=http://www.oica.net/wp-content/uploads//ranking2015.pdf|website=www.oica.net|access-date=19. 9. 2017|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20170828220013/http://www.oica.net/wp-content/uploads/ranking2015.pdf|archive-date=28. 8. 2017}}&lt;/ref&gt;
Kompanija ima dugu tradiciju u moto sportu, posebno u takmičenjima kao što su: [[Formula 1]], utrke sportskih automobila i [[Ostrvu Man TT]].
U vlasništvu BMW-a nalaze se sljedeće marke: BMW, [[BMW MINI|MINI]] i [[Rolls-Royce]] te podmarke [[BMW M]] i [[BMW i]]. Donedavno je i [[Rover (automobil)|Rover]] bio u njegovom vlasništvu.
Među glavne konkurente BMW-a ubrajamo [[Audi]], [[Infiniti]], [[Jaguar (automobil)|Jaguar]], [[Lexus]], [[Mercedes-Benz]], [[Porsche]] i [[Volvo]].
Sjedište kompanije se nalazi u [[München]]u a proizvodne pogone posjeduje osim u Njemačkoj još i [[Brazil]]u, [[Kina|Kini]], [[Indija|Indiji]], [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Republici]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] i [[SAD]]-u.

== Historija ==
[[Datoteka:BMW motorbike F 650 GS in Gdansk.jpg|thumb|140x140px|BMW F 650 GS Dakar (2004)]]
Prethodnik BMW-a bio je Rapp Motorenwerke GmbH, kojeg je osnovao Karl Rapp&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bimmerbrochures.com/history-1|title=BMW Brochures|website=www.bimmerbrochures.com|language=nl|access-date=13. 8. 2025}}&lt;/ref&gt; 1913. godine. 1917. godine Rapp Motorenwerke GmbH mijenja svoje ime u BMW GmbH a godinu dana kasnije u BMW AG (''Aktiengesellschaft'' ili dioničko drustvo). Prvi glavni direktior BMW-a je Franz Josef Popp, koji ostaje na toj poziciji sve do 1942. godine. Već 1917. godine uspješni inžinjer Maks Fric (Max Friz) uspijeva da napravi motor za letjelice, sa kojim se dostiže visina od 9.760 metara i time osigura uspjeh ovog poduzeća. 1923. godine Maks Fric je napravio prvi motor za Motocikle i time postavlja kamen temeljac za BMW-a kao proizvođača motocikala. 1928. godine BMW preuzima fabriku automobila &quot;Fahrzeugfabrik Eisenach&quot;, proizvođača automarke [[Dixi (Automarka)|Dixi]] i time po prvi put postaje proizvođač automobila.
== Modeli BMW-a ==
Interna oznaka BMW-a za sve njihove modele je oznaka '''E''' ([[njemački jezik|njemački]] ''Entwicklung'', što znači evolucija ili razvoj), iako je dosta priče da će, u budućnosti, ta oznaka biti '''F'''.

{{div col}}
* [[BMW E3]] – (1968–1977) 2.5, 2.8, 3.0, 3.3 &quot;New Six&quot; limuzine
* [[BMW E9]] – (1969–1975) 2800CS, 3.0CS, 3.0CSL &quot;New Six&quot; kupei
* [[BMW E12]] – (1972–1981) 5 serija
* [[BMW E21]] – (1975–1983) 3 serija
* [[BMW E23]] – (1977–1986) 7 serija
* [[BMW E24]] – (1976–1989) 6 serija
* [[BMW E26]] – (1978–1981) [[BMW M1|M1]]
* [[BMW E28]] – (1981–1988) 5 serija
* [[BMW E30]] – (1982–1991) 3 serija
* [[BMW E31]] – (1990–1999) 8 serija
* [[BMW E32]] – (1986–1994) 7 serija
* [[BMW E34]] – (1988–1995) 5 serija
* [[BMW E36]] – (1991–1999) 3 serija
* [[BMW E36/5]] - (1995–1998) 3 serija Compact (za tržište [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a &quot;318ti&quot;)
* [[BMW E36/7]] - (1996-2002) Z3 serija Roadster
* [[BMW E36/8]] - (1998-2002) Z3 serija Coupé
* [[BMW E38]] – (1994–2001) 7 serija
* [[BMW E39]] – (1996–2003) 5 serija
* [[BMW E46/5]] – (2000–2004) 3 serija Compact
* [[BMW E46/4]] – (1998–2005) 3 serija Sedan
* [[BMW E46/3]] – (1999–2005) 3 serija Touring/Sports Wagon (karavan)
* [[BMW E46/2]] – (1999–2006) 3 serija Coupé
* [[BMW E46/C]] – (1999–2006) 3 serija Convertible (kabriolet)
* [[BMW E52]] – (2000–2003) [[BMW Z8|Z8]]
* [[BMW E53]] – (2000–2006) X5
* [[BMW E60]] – (2004– i dalje) 5 serija
* [[BMW E60|BMW E61]] – (2004–2007) 5 serija Touring/Sports Wagon (karavan)
* [[BMW E63/E64|BMW E63]] – (2004– i dalje) 6 serija kupe
* [[BMW E63/E64|BMW E64]] – (2004– i dalje) 6 serija (kabriolet)
* [[BMW E65/E66|BMW E65]] – (2002–2007) 7 serija S
* [[BMW E65/E66|BMW E66]] – (2002–2007) 7 serija L
* [[BMW E65/E66|BMW E67]] – (2002–2007) 7 serija P
* [[BMW E70]] – (2007- i dalje) X5
* [[BMW E83]] – (2004– i dalje) X3
* [[BMW E85]] – (2003– i dalje) Z4
* [[BMW E86]] – (2006– i dalje) Z4 Coupé
* [[BMW E87]] – (2004– i dalje) 1 serija
* [[BMW E88]] – (2008) 1 serija Convertible (kabriolet)
* [[BMW E89]] – (2009) Z4 roadster
* [[BMW E90]] – (2005– i dalje) 3 serija
* [[BMW E91]] – (2005– i dalje) 3 serija Touring/Sports Wagon (karavan)
* [[BMW E92]] – (2006–i dalje) 3 serija Coupé
* [[BMW E93]] – (2007–i dalje) 3 serija Convertible (kabriolet)
* [[BMW F01]] – (2008) 7 Series
* [[BMW F02]] – (2009) 7 serija L
* [[BMW F03]] – (2008) 7 serija P
* [[BMW F04]] – (2009) 8 serija Light Base
* [[BMW F10]] – (2010) 5 serija
* [[BMW F11]] – (2012) 5 serija Touring/Sports Wagon (karavan)
* [[BMW F12]] – (2011) 6 serija Coupé
* [[BMW F13]] – (2011) 6 serija Convertible (kabriolet)
* [[BMW F14]] – (2011) LC5
* [[BMW X3]]
{{div col end}}

== Reference ==
{{refspisak}}
 
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
* [http://www.bmw.com/ Zvanični sajt BMW-a]
* [http://www.bmwgroup.com/ Internacionalna BMW Groupa]
* [http://www.mini.com/ MINI International]
* [https://web.archive.org/web/20070217150501/http://www.rolls-roycemotorcars.com/master_frame.html Rolls-Royce Motors]

{{DAX kompanije}}{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Proizvođači automobila]]
[[Kategorija:Njemački proizvođači automobila]]
[[Kategorija:Njemački brendovi]]</text>
      <sha1>iw8nxedkwfl919f6c76o5mo7in891zp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alabama</title>
    <ns>0</ns>
    <id>11087</id>
    <revision>
      <id>3940613</id>
      <parentid>3931752</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T03:26:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940613</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="43374" sha1="opbj4f88rswtbrfh169x7hrwwaid0df" xml:space="preserve">{{Geokutija|Savezna država
| ime = Alabama
| izvorno_ime =
| drugo_ime = ''State of Alabama'' {{Simboli jezika|en|engleski}}
| kategorija = [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|Savezna država]]
| graniči_sa = 
{{plainlist|
* [[Florida]]
* [[Georgia]]
* [[Tennessee]]
* [[Mississippi]]
}}
| etimologija =
| službeni_naziv =
| moto = Audemus jura nostra defendere&lt;br&gt;''Usuđujemo se braniti naša prava''
| nadimak = Yellowhammer State &lt;br&gt; Heart of Dixie &lt;br&gt; Cotton State
| slika =
| opis_slike =
| zastava = Flag of Alabama.svg
| simbol = Seal of Alabama.svg | simbol_vrsta = Grb
| država = Sjedinjene Američke Države
| zastava_države = da
| glavni_grad = [[Montgomery (Alabama)|Montgomery]]
| širina_stepeni_glavnog_grada = 32| širina_minuta_glavnog_grada = 21| širina_sekundi_glavnog_grada = 42| širina_SJ_glavnog_grada =N
| dužina_stepeni_glavnog_grada = 86| dužina_minuta_glavnog_grada = 16| dužina_sekundi_glavnog_grada = 45| dužina_IZ_glavnog_grada =W
| najviši =
| najviša_lokacija = Mount Cheaha
| najviša_visina = 735,5
| najniža = 
| najniža_lokacija = [[Meksički zaliv]]
| najniža_visina = 0
| dužina = 531
| širina = 305
| površina = 135765
| površina_zemlje = 
| površina_vode = 3,20%
| stanovništvo = 4833722| stanovništvo_datum = procjena 2013&lt;ref name=&quot;procj2013&quot; /&gt;
| stanovništvo_gustoća = 36,5
| osnovan = 22. savezna država SAD-a
| datum =14. decembar 1819.
| vlada = 
| lider = [[Kay Ivey]] | lider_vrsta = Guverner
| lider_partija = [[Republikanska stranka (SAD)|R]]
| vremenska_zona = Istočni dio: [[UTC]]-5/DST-4&lt;br /&gt;Središnji dio: UTC-6/DST-5
| vremenska_zona_DST = 
| poštanski_broj = AL
| pozivni broj =
| kod = US-AL | kod_vrsta = [[ISO 3166-2]]
| karta = Alabama in United States.svg
| opis_karte = Položaj Alabama na karti Sjedinjenih Američkih Država 
| web_stranica = {{URL|alabama.gov}}
| bilješka =
}}
'''Alabama''' ({{Audio|pomoć=ne|en-us-Alabama.ogg|izgovor}}; skraćenica: '''AL''') jest [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|savezna država]] na jugoistoku [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a. Graniči sa [[Tennessee]]jem na sjeveru, [[Georgia|Georgijom]] na istoku, [[Florida|Floridom]] i [[Meksički zaliv|Meksičkim zalivom]] na jugu i [[Mississippi]]jem na zapadu. Ona je 30. savezna država po veličini i 23. po broju stanovnika među svim američkim saveznim državama. Sa 2.100&amp;nbsp;km, Alabama je jedna od država koja ima najduže plovne riječne puteve u SAD.&lt;ref name=&quot;transpala&quot; /&gt; Od [[Američki građanski rat|građanskog rata]] do [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Alabama je, poput mnogih južnjačkih država, patila zbog ekonomskih poteškoća, djelimično zbog njene stalne zavisnosti od [[poljoprivreda|poljoprivrede]]. I pored rasta velikih industrijskih i urbanih centara, u zakonodavnim tijelima je prevlast imao bijelački ruralni lobi sve do 1960tih, dok su afroamerikanci i interesi gradskog stanovništva bili marginalizirani.&lt;ref name=&quot;rurint&quot; /&gt; Afroamerikanci i siromašni bijelci su gotovo bili lišeni građanskih prava 1901. godine, a takav status su zadržali sve do 1965. godine.

Nakon Drugog svjetskog rata, Alabama je doživjela rast nakon što je ekonomija države prošla kroz tranziciju od one primarno zasnovane na poljoprivredi do ekonomije sa raznolikim interesima. Osim toga, širenje i izgradnja vojnih struktura i baza Američkih vojnih snaga dalo je poticaj državnoj privredi i pomoglo da se smanji jaz između poljoprivredne i industrijske privrede tokom sredine 20. vijeka. Danas početkom 21. vijeka [[ekonomija]] Alabame je zasnovana na [[menadžment]]u, industriji [[automobil]]a, [[banka|finansijskom sektoru]], aeronautici, [[rudarstvo|rudarstvu]], obrazovanju, trgovini i [[tehnologija|tehnologiji]].&lt;ref name=&quot;occupational&quot; /&gt;

Nezvanični nadimak savezne države Alabama je ''Yellowhammer State'' ([[bosanski jezik|bos.]] ''Država zlatnog djetlića'') po djetliću ''Colaptes auratus'', simbolom Alabame. Osim toga, Alabama ima i nadimak ''Heart of Dixie'' (''Srce američkog juga'') i ''država [[pamuk]]a''. Drvo simbol Alabame je dugolisni bor, dok je cvijet kamelija. Glavni grad je [[Montgomery (Alabama)|Montgomery]]. Najveći grad po broju stanovnika je [[Birmingham (Alabama)|Birmingham]],&lt;ref name=&quot;quick&quot; /&gt; a po površini je Huntsville. Najstariji grad je Mobile,&lt;ref name=&quot;thomason&quot; /&gt; kojeg su osnovali francuski kolonisti. Alabama je [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|savezna država]] Sjedinjenih Američkih Država od [[1819.]] godine.

== Etimologija ==
[[Datoteka:Russell Cave Entrance RUCA9323.jpg|thumb|lijevo|Jedan od ulaza u pećinu Russell u okrugu Jackson. [[Ugalj]] iz ognjišta domorodačkih kampova u pećini datiran je u period između 6550 i 6145 p. n. e.]]
Evropsko-američko ime rijeke [[Alabama (rijeka)|Alabame]] kao i cijele savezne države potiče od domorodačkog naroda Alabama, plemena koje je govorilo Muskogean jezikom, a čiji su članovi živjeli neposredno ispod ušća rijeka [[Coosa (rijeka)|Coosa]] i [[Tallapoosa (rijeka)|Tallapoosa]], u gornjem toku rijeke.&lt;ref name=&quot;Read&quot; /&gt; 
U jeziku plemena Alabama, riječ za pripadnika plemena Alabama je ''Albaamo'' (odnosno ''Albaama'' ili ''Albàamo'' u različitim dijalektima; oblik množine glasi ''Albaamaha'').&lt;ref name=&quot;sylestine&quot; /&gt; Vjeruje se da je riječ ''Alabama'' došla iz srodnog Choctaw jezika&lt;ref name=&quot;Rogers&quot; /&gt; i da je usvojena od strane plemena Alabama kao njihovo vlastito ime.&lt;ref name=&quot;ADAH1&quot; /&gt; [[Pravopis|Ortografija]] riječi nije jednoznačna i varira značajno u brojnim historijskim izvorima.&lt;ref name=&quot;ADAH1&quot;/&gt; Jedna od najranijih zabilježenih upotreba riječi su tri izvještaja sa [[Hernando de Soto|de Sotove]] ekspedicije 1540. godine sa Garcilaso de la Vegom, kada je zabilježio ime ''Alibamo'', dok su ''the Knight of Elvas'' i Rodrigo Ranjel zapisali ''Alibamu'' i ''Limamu'', respektivno, u pokušajima da [[transkripcija|transkribiraju]] pojam.&lt;ref name=&quot;ADAH1&quot;/&gt; Zabilježeno je da su Francuzi 1702. to pleme zvali ''Alibamon'', a francuske mape su rijeku zabilježile pod imenom ''Rivière des Alibamons''.&lt;ref name=&quot;Read&quot;/&gt; Druge varijante ovog pojma uključuju ''Alibamu'', ''Alabamo'', ''Albama'', ''Alebamon'', ''Alibama'', ''Alibamou'', ''Alabamu'' i ''Allibamou''.&lt;ref name=&quot;ADAH1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Wills&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Griffith&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Weiss&quot; /&gt;

Izvori se ne slažu u potpunosti u značenju riječi. U članku u ''Jacksonville Republicanu'' iz 1842. godine navedeno da znači ''Ovdje se odmaramo''.&lt;ref name=&quot;ADAH1&quot;/&gt; Ova naznaka je popularizirana tokom 1850tih u knjigama [[Alexander Beaufort Meek]]a.&lt;ref name=&quot;ADAH1&quot;/&gt; Međutim, istraživači koji su proučavali Muskogean jezik nisu mogli dokazati da je ovaj prevod tačan.&lt;ref name=&quot;Read&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;ADAH1&quot;/&gt;

Naučnici vjeruju da je riječ potekla iz riječi Choctaw jezika ''alba'' (u značenju &quot;biljke&quot; ili &quot;korovi&quot;) i ''amo'' (&quot;rezanje&quot;, &quot;šišanje&quot; ili &quot;sakupljanje&quot;).&lt;ref name=&quot;Rogers&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ADAH1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Swanton1&quot; /&gt; Približno značenje bi moglo biti ''oni koju uklanjaju žbunje''&lt;ref name=&quot;Rogers&quot;/&gt; ili ''sakupljači bilja'',&lt;ref name=&quot;Swanton1&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Swanton2&quot; /&gt; aludirajući na pripremu zemlje za kultiviranje&lt;ref name=&quot;Wills&quot;/&gt; ili sakupljanje ljekovitih biljaka.&lt;ref name=&quot;Swanton2&quot;/&gt; Osim imena države, u Alabami postoje brojni toponimi koji imaju ime domorodačkog porijekla.&lt;ref name=&quot;Previsit&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;placenames&quot; /&gt;

== Geografija ==
=== Položaj ===
Alabama je trinaesta savezna država po veličini u SAD, ukupne površine 135.760&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, od čega se 3,2% odnosi na vodene površine, čime je Alabama 23. država po vodenim površinama i na drugom mjestu u SAD po veličini unutrašnjih vodenih puteva (rijeka i jezera).&lt;ref name=&quot;factfind&quot; /&gt; Oko tri petine države čine pretežno ravničarsko zemljište, uglavnom nagnuto ka [[Mississippi (rijeka)|rijeci Mississippi]] i [[Meksički zaliv|Meksičkom zalivu]]. Područje sjeverne Alabame je uglavom brdovito, kuda je rijeka [[Alabama (rijeka)|Alabama]] usjekla velike doline. To područje je bogato brojnim vodotocima, potocima, rječicama i jezerima.&lt;ref name=&quot;NetState&quot; /&gt;

Alabama se graniči sa [[Tennessee]]jem na sjeveru, [[Georgia|Georgijom]] na istoku, [[Florida|Floridom]] na jugu i [[Mississippi]]jem na zapadu. Na krajnjem južnom dijelu države, Alabama ima izlaz na Meksički zaliv.&lt;ref name=&quot;NetState&quot;/&gt; Nadmorska visina u Alabami se kreće od nivoa mora&lt;ref name=&quot;usgs&quot; /&gt; u zalivu Mobile do preko 550 m u [[Apalači gorje|Apalačkom gorju]] na sjeveroistoku zemlje.&lt;!-- *** --&gt;

Između rijeka [[Coosa River]] i [[Auburn (Alabama)|Auburn]] nalazi se visoravan [[Piedmont]] sa crvenim tlom, koje sadržava visoki procenat željezne rude; na jugu i zapadu su uglavnom pustinjski predjeli prema [[Meksički zaliv|Meksičkom zalivu]]. Veliki dio države prekriven je šumom.

Procjenjuje se da je u Alabami 2013. godine živjelo 4.833.722 stanovnika (2013.).

=== Najveći gradovi ===
{{Najveći gradovi
| ime         = Najveći gradovi u Alabami
| ime_države_u_lokativu     = Alabami
| drž_ref     = 
| list_by_pop = Najveći gradovi u Alabami
| class       = nav
| int_ime    = Okrug
| int_link    = Okruzi u Alabami
| grad_1 = Birmingham (Alabama){{!}}Birmingham | int_1 =  Okrug Jefferson (Alabama){{!}}Jefferson | stan_1 = 212.237 | img_1 = Birmingham, Alabama Skyline.jpg
| grad_2 = Montgomery (Alabama){{!}}Montgomery  | int_2 = Okrug Montgomery (Alabama){{!}}Montgomery | stan_2 = 205.764 | img_2 = Montgomery Alabama panorama.jpg
| grad_3 = Mobile (Alabama){{!}}Mobile | int_3 = Okrug Mobile (Alabama){{!}}Mobile | stan_3 = 195.111 | img_3 = Downtown Mobile 2008 01.jpg
| grad_4 = Huntsville (Alabama){{!}}Huntsville | int_4 = Okrug Limestone (Alabama){{!}}Madison i Limestone | stan_4 = 183.739 | img_4 = Downtown Huntsville, Alabama cropped.jpg
| grad_5 = Tuscaloosa (Alabama){{!}}Tuscaloosa | int_5 = Okrug Tuscaloosa (Alabama){{!}}Tuscaloosa | stan_5 = 93.357 
| grad_6 = Hoover (Alabama){{!}}Hoover | int_6 = Okrug Jefferson (Alabama){{!}}Jefferson i Shelby | stan_6 = 83.412
| grad_7 = Dothan (Alabama){{!}}Dothan | int_7 = Okrug Houston (Alabama){{!}}Houston | stan_7 = 65.496
| grad_8 = Decatur (Alabama){{!}}Decatur | int_8 = Okrug Morgan (Alabama){{!}}Morgan i Limestone | stan_8 = 55.683
| grad_9 = Auburn (Alabama){{!}}Auburn | int_9 = Okrug Lee (Alabama){{!}}Lee | stan_9 = 53.380
| grad_10 = Madison (Alabama){{!}}Madison | int_10 = Okrug Madison (Alabama){{!}}Madison i Limestone | stan_10 = 42.938
| grad_11 = Florence (Alabama){{!}}Florence | int_11 = Okrug Lauderdale (Alabama){{!}}Lauderdale | stan_11 = 39.319
| grad_12 = Gadsden (Alabama){{!}}Gadsden | int_12 = Okrug Etowah (Alabama){{!}}Etowah | stan_12 = 36.856
| grad_13 = Vestavia Hills (Alabama){{!}}Vestavia Hills | int_13 = Okrug Jefferson (Alabama){{!}}Jefferson | stan_13 = 34.033
| grad_14 = Prattville (Alabama){{!}}Prattville | int_14 = Okrug Autauga (Alabama){{!}}Autauga | stan_14 = 33.960
| grad_15 = Phenix City (Alabama){{!}}Phenix City | int_15 = Okrug Russell (Alabama){{!}}Russell | stan_15 = 32.822
| grad_16 = Alabaster (Alabama){{!}}Alabaster | int_16 = Okrug Shelby (Alabama){{!}}Shelby | stan_16 = 30.352
| grad_17 = Bessemer (Alabama){{!}}Bessemer | int_17 = Okrug Jefferson (Alabama){{!}}Jefferson | stan_17 = 27.456
| grad_18 = Enterprise (Alabama){{!}}Enterprise | int_18 = Okrug Cofeee (Alabama){{!}}Cofeee  | stan_18 = 27.456
| grad_19 = Opelika (Alabama){{!}}Opelika | int_19 = Okrug Lee (Alabama){{!}}Lee | stan_19 = 26.477
| grad_20 = Homewood (Alabama){{!}}Homewood | int_20 = Okrug Jefferson (Alabama){{!}}Jefferson | stan_20 = 25.167
}}

=== Podjela ===

{{Glavni|Okruzi u Alabami}}
Alabama je teritorijalno podijeljena na 67 [[Okrug (teritorijalna jedinica)#Sjedinjene Američke Države|okruga]]: [[Okrug Autauga (Alabama)|Okrug Autauga]], [[Okrug Baldwin (Alabama)|Baldwin]], [[Okrug Barbour (Alabama)|Barbour]], [[Okrug Bibb (Alabama)|Bibb]], [[Okrug Blount (Alabama)|Blount]], [[Okrug Bullock]], [[Okrug Butler (Alabama)|Butler]], [[Okrug Calhoun (Alabama)|Calhoun]], [[Okrug Chambers (Alabama)|Chambers]], [[Okrug Cherokee (Alabama)|Cherokee]], [[Okrug Chilton]], [[Okrug Choctaw (Alabama)|Choctaw]], [[Okrug Clarke (Alabama)|Clarke]], [[Okrug Clay (Alabama)|Clay]], [[Okrug Cleburne (Alabama)|Cleburne]], [[Okrug Coffee (Alabama)|Coffee]], [[Okrug Colbert]], [[Okrug Conecuh]], [[Okrug Coosa]], [[Okrug Covington (Alabama)|Covington]], [[Okrug Crenshaw]], [[Okrug Cullman]], [[Okrug Dale]], [[Okrug Dallas (Alabama)|Dallas]], [[Okrug DeKalb (Alabama)|DeKalb]], [[Okrug Elmore (Alabama)|Elmore]], [[Okrug Escambia (Alabama)|Escambia]], [[Okrug Etowah]], [[Okrug Fayette (Alabama)|Fayette]], [[Okrug Franklin (Alabama)|Franklin]], [[Okrug Geneva]], [[Okrug Greene (Alabama)|Greene]], [[Okrug Hale (Alabama)|Hale]], [[Okrug Henry (Alabama)|Henry]], [[Okrug Houston (Alabama)|Houston]], [[Okrug Jackson (Alabama)|Jackson]], [[Okrug Jefferson (Alabama)|Jefferson]], [[Okrug Lamar (Alabama)|Lamar]], [[Okrug Lauderdale (Alabama)|Lauderdale]], [[Okrug Lawrence (Alabama)|Lawrence]], [[Okrug Lee (Alabama)|Lee]], [[Okrug Limestone (Alabama)|Limestone]], [[Okrug Lowndes (Alabama)|Lowndes]], [[Okrug Macon (Alabama)|Macon]], [[Okrug Madison (Alabama)|Madison]], [[Okrug Marengo]], [[Okrug Marion (Alabama)|Marion]], [[Okrug Marshall (Alabama)|Marshall]], [[Okrug Mobile]], [[Okrug Monroe (Alabama)|Monroe]], [[Okrug Montgomery (Alabama)|Montgomery]], [[Okrug Morgan (Alabama)|Morgan]], [[Okrug Perry (Alabama)|Perry]], [[Okrug Pickens (Alabama)|Pickens]], [[Okrug Pike (Alabama)|Pike]], [[Okrug Randolph (Alabama)|Randolph]], [[Okrug Russell (Alabama)|Russell]], [[Okrug Shelby (Alabama)|Shelby]], [[Okrug St. Clair (Alabama)|St. Clair]], [[Okrug Sumter (Alabama)|Sumter]], [[Okrug Talladega (Alabama)|Talladega]], [[Okrug Tallapoosa (Alabama)|Tallapoosa]], [[Okrug Tuscaloosa (Alabama)|Tuscaloosa]], [[Okrug Walker (Alabama)|Walker]], [[Okrug Washington (Alabama)|Washington]], [[Okrug Wilcox (Alabama)|Wilcox]], [[Okrug Winston (Alabama)|Winston]].

== Historija ==
[[Datoteka:Alabama statehood 1969 U.S. stamp.1.jpg|Poštanska marka američke pošte povodom 150-godišnjice ulasaka Alabame u SAD iz 1969. godine|desno|mini]]
Prije otprilike 9500 godina&lt;ref name=&quot;devetipo&quot; /&gt; naselili su se prvi [[Domorodački narodi Amerike|Indijanci]] na današnje područje Alabame. Do dolaska prvih Evropljana na sjeveru su živjeli [[Cherokee]] i [[Chickasaw]] indijanci. Na jugu su živjeli [[Choctaw]] i [[Muskogee|Creek]] indijanci. Oni su trgovali sa plemenima na sjeveroistoku preko rijeke Ohio još od perioda 1000 p. n. e. sve do dolaska evropskih kolonizatora.&lt;ref name=&quot;NewYorkTimesAlmanac&quot; /&gt;

Istraživačkim ekspedicijama početkom 16. vijeka, Španci su bili prvi Evropljani koji su došli na područje današnje Alabame. Ekspedicija [[Hernando de Soto|Hernanda de Sotoa]] prošla je 1540. kroz utvrdu [[Mabila]] i druge dijelove države. Nakon više od 160 godina kasnije, Francuzi su izgradili prvo evropsko naselje u regiji na mjestu ''Old Mobile'' 1702. godine.&lt;ref name=&quot;US50&quot; /&gt; Nedugo zatim, 1711. grad je premješten na današnju lokaciju grada [[Mobile (Alabama)|Mobile]]. Ovim područjem su vladali Francuzi od 1702. do 1763. kao dio [[La Louisiane]].&lt;ref name=&quot;alahisttmln&quot; /&gt;

Nakon što su Francuzi izgubili [[Sedmogodišnji rat]] protiv Britanaca, ona je postala dio britanske Zapadne Floride od 1763. do 1783. Nakon pobjede revolucionarnih američkih snaga u [[Američki rat za nezavisnost|ratu za američku nezavisnost]], teritorija je podijeljena između SAD-a i Španije. Španija je zadržala kontrolu nad ovom zapadnom teritorijom od 1783. do predaje španskog garnizona u Mobilu snagama SAD-a 13. aprila 1813. godine.&lt;ref name=&quot;alahisttmln&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;annexed1&quot; /&gt;

Thomas Bassett, lojalist britanske monarhije tokom revolucionarnog perioda, bio je jedan od najranijih bijelih naseljenika u državi izvan grada Mobile. On se naselio u distriktu Tombigbee početkom 1770tih.&lt;ref name=&quot;archivesstate&quot; /&gt; Granice distrikta bile su ugrubo ograničene na područje unutar nekoliko milja od rijeke [[Tombigbee (rijeka)|Tombigbee]] i uključivalo je dijelove današnjeg južnog okruga [[Okrug Clarke (Alabama)|Clarke]], najsjevernije područje okruga [[Okrug Mobile (Alabama)|Mobile]] i veći dio okruga [[Okrug Washington (Alabama)|Washington]].&lt;ref name=&quot;oldsw&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;colonial mobile&quot; /&gt;

Područje današnjih okruga [[Okrug Baldwin (Alabama)|Baldwin]] i [[Okrug Mobile (Alabama)|Mobile]] postalo je dio [[Španska zapadna Florida|Španske zapadne Floride]] 1783., dio nezavisne republike Zapadne Floride 1810. a napokon je pripojeno teritoriji Mississippija 1812. godine. Područje sjevernih dvije trećine današnje Alabame je bilo poznao i kao Yazoo lands (''Yazoo zemlje'') početkom britanskog kolonijalnog perioda. Njega je prisvajala provincija Georgia od 1767. nadalje. Nakon rata za nezavisnost, ono je ostalo dio [[Georgia|Georgije]], mada su se tome mnogi protivili.&lt;ref name=&quot;cadle&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;pickett&quot; /&gt;

Sa izuzetkom područja oko grada Mobile i Yahoo zemalja, područje južne trećine današnje Alabame je bilo dio teritorije Mississippija kada je ta teritorija organizirana 1798. godine. Yazoo zemlje su dodane teritoriji 1804. nakon skandala.&lt;ref name=&quot;pickett&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;thepine&quot; /&gt; Španija je zadržala pretenzije na svoju bivšu teritoriju Zapadne Floride, što su kasnije postali obalni okrugi do sporazuma Adams-Onís kojim su oni zvanično pripojeni SAD 1819. godine.&lt;ref name=&quot;annexed1&quot;/&gt;

[[14. decembar|14. decembra]] [[1819.]] Alabama konačno postaje 22. [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|savezna država]] [[Sjedinjene Američke Države|SAD-a]].

{{USCensusPop
| 1800 = 1250
| 1810 = 9046
| 1820 = 127901
| 1830 = 309527
| 1840 = 590756
| 1850 = 771623
| 1860 = 964201
| 1870 = 996992
| 1880 = 1262505
| 1890 = 1513401
| 1900 = 1828697
| 1910 = 2138093
| 1920 = 2348174
| 1930 = 2646248
| 1940 = 2832961
| 1950 = 3061743
| 1960 = 3266740
| 1970 = 3444165
| 1980 = 3893888
| 1990 = 4040587
| 2000 = 4447100
| 2010 = 4779736
|footnote = prije 1900&lt;ref name=&quot;censusdece&quot; /&gt;
1900–1990&lt;ref name=&quot;censusizvod&quot; /&gt;
2000&lt;ref name=&quot;facts&quot; /&gt;
}}

== Privreda ==
Alabama je dosta investirala u avioindustriju, obrazovanje, zdravstvo, bankarstvo i neke teške industrije, uključujući proizvodnju automobila, rudarstvo i izdvajanje minerala, proizvodnju [[čelik]]a i metaloprerađivačku industriju. Po podacima iz 2006. godine, biljna i životinjska proizvodnja u Alabami je bila u vrijednosi od 1,5 milijarde US$. Za razliku od primarne poljoprivredne ekonomije iz prethodnog vijeka, danas ona sačinjava samo oko 1% bruto domaćeg proizvoda države. Broj privatnih farmi je znatno opao i stagnira još od 1960tih, kada je zemlja prodana šumarskim kompanijama, građevincima i velikim farmerskim konglomeratima.&lt;ref name=&quot;auburn&quot; /&gt;

Struktura nepoljoprivredne zaposlenosti u 2008. godini bila je sljedeća: 121.800 osoba je bila uposleno u menadžmentu, 71.750 u poslovnim i finansijskim aktivnostima, 36.790 u zanimanjima u vezi računara i matematike, 44.200 u oblasti arhitekture i inženjeringa; 12.410 u prirodnim i društvenim naukama; 32.260 u socijalnim i društvenim uslugama; 12.770 u pravnoj oblasti; 116.250 u obrazovanju; 27.840 u [[umjetnost]]i, medijima i dizajnu; 121.110 u zdravstvu; 44.750 u vatrogasnoj službi, osiguranju i administraciji; 154.040 u proizvodnji i preradi hrane; 76.650 u građevinarstvu i određavanju; 53.230 u privatnim uslugama; 244.510 u trgovini; 338.760 u poslovnoj i administrativnoj podršci; 20.510 u [[Ribolov|ribarstvu]], šumarstvu i srodnim granama; 120.155 u [[nafta|naftnoj]] industriji i rudarstvu; 106.280 u oblasti održavanja instalacija i popravkama; 224.110 u proizvodnji i 167.160 zaposlenih u saobraćajnim granama.&lt;ref name=&quot;occupational&quot; /&gt;

Prema podacima američke agencije za ekonomske analize, ukupni bruto državni proizvod Alabame u 2008. godini iznosio je 170 milijardi US$ odnosno 29.411US$ po glavi stanovnika. BDP Alabame u 2012. godini porastao je za 1,2% u odnosu na 2011. godinu. Najveće pojedinačno povećanje se odnosilo na područje informacionih tehnologija.&lt;ref name=&quot;beagov&quot; /&gt; U 2010. godini dohodak po glavi stanovnika u saveznoj državi iznosio je 22.984 US$.&lt;ref name=&quot;quick&quot; /&gt;

Prosječna sezonska stopa nezaposlenosti u Alabami po podacima iz februara 2014. godine iznosila je 6,4%.&lt;ref name=&quot;laustat&quot; /&gt; Ova stopa je u rangu američke sezonske stope nezaposlenosti od 6,7%.&lt;ref name=&quot;situac&quot; /&gt;

== Vlada ==
Osnivački osnovni dokument vlade Alabame je [[Ustav Alabame]], koji je zvanično ratificiran 1901. godine. Sa gotovo 800 amandmana i 310 hiljada riječi, to je jedan od najdužih ustava na svijetu i oko četrdeset puta je duži od [[Ustav Sjedinjenih Američkih Država|američkog Ustava]].&lt;ref name=&quot;Washington Post&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Constitution&quot; /&gt; Postoji značajan pokret i inicijativa za moderniziranje i izmjenu ustava Alabame.&lt;ref name=&quot;constref&quot; /&gt;

Kritičari sugeriraju da ustav Alabame daje znatno centraliziranu vlast vladi u Montgomeryu te lokalnu vlast praktično ostavljaju bez ikakvih nadležnosti. Bilo koja promjena politike koja se predloži na državnom nivou mora biti odobrena od strane cijelokupne zakonodavne vlasti Alabame, a često i putem državnog referenduma. Jedna od kritika trenutnog ustava navodi njegovu zamršenost i dužinu namjerno ostavljenu da bi zakonski omogućila segregaciju i [[rasizam]].

Vlast u Alabami je podijeljena na tri nivoa vlasti:

* Zakonodavna vlast je [[Zakonodavna skupština Alabame]], dvodomni parlament sastavljen iz Predstavničkog doma Alabame sa 105 članova i Senata Alabame sa 35 članova. Zakonodavna vlast je odgovorna za pisanje, raspravu, donošenje i tumačenje državnih zakona. Republikanska stranka trenutno ima većinu u oba doma Skupštine Alabame. Skupština ima moć da ukine [[veto]] guvernera glasanjem i to prostom većinom (dok je većine država u SAD potrebna dvotrećinska većina da se ukine veto).
* Izvršna vlast je odgovorna za provođenje i nadgledanje provođenja zakona. Na njenom čelu je [[Spisak guvernera Alabame|guverner Alabame]]. Druge članove izvršne vlasti čine članovi kabineta, državni pravobranilac Alabame, državni sekretar Alabame, rizničar Alabame i državni revizor.
* Sudska vlast je odgovorna za interpretaciju ustava Alabame i primjenu zakona u krivičnim i građanskim sudskim slučajevima. Najviši sud u državi je [[Vrhovni sud Alabame]]. Glavni sudija Vrhovnog suda Alabame je republikanac [[Roy Moore]]. Sve sudije Vrhovnog suda Alabame su članovi Republikanske stranke.

Članovi Zakonodavne skupštine preuzimaju dužnost odmah nakon novembarskih izbora. Zvaničnici na državnom nivou, kao što su guverner, zamjenik guvernera, državni pravobranilac i drugi preuzimaju dužnosti u januaru sljedeće nakon izbora.&lt;ref name=&quot;mcdowell&quot; /&gt;

== Stanovništvo ==
Prema podacima iz [[Popis stanovništva u Sjedinjenim Američkim Državama 2010.|popisa 2010.]] Alabama je imala 4.779.736 stanovnika. Rasni sastav stanovništva u saveznoj državi bio je sljedeći:&lt;ref name=&quot;census2010&quot; /&gt;

*68,5% bijelaca (odnosno 67% bijelaca koji nisu latinoameričkog porijekla)
*26,2% crnaca ili [[Afroamerikanci|afroamerikanaca]]
*3,9% latinoamerikanaca odnosno hispanoamerikanaca bilo koje rase
*1,1% azijata
*0,6% [[Domorodački narodi Amerike|indijanaca]]
*0,1% havajaca i drugih [[Polinezija|polinežana]]
*2,0% drugih rasa
*1,5% mješanaca dvije ili više rasa

Po podacima iz 2011. oko 46,6% tek rođenih beba u Alabami (od godinu dana starosti) bili su pripadnici manjina.&lt;ref name=&quot;cleveland&quot; /&gt; Prema porijeklu stanovništva, najveće grupe u Alabami su: [[afroamerikanci]] (26,2%), [[Englezi]] (23,6%), [[Irci]] (7,7%), [[Nijemci]] (5,7%) i osobe sjeveroirskog ([[ulster]]skog) porijekla (2,0%).&lt;ref name=&quot;afcensusdata&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;tab02&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;factfinder.census.gov&quot; /&gt; Većina onih koji su naveli ''američko'' porijeklo u Alabami su zapravo engleskog odnosno britanskog porijekla. Mnogi angloamerikanci se identificiraju samo kao Amerikanci jer njihovi korijeni u Sjevernoj Americi sežu vrlo daleko u prošlost, u nekim slučajevima i do 1600tih. Demografi procjenjuju da je najmanje 20% do 23% ljudi u Alabami pretežno engleskog porijekla a ti podaci bi mogli biti i viši. Na popisu stanovništva 1980. oko 41% osoba u Alabami se opredijelili da imaju englesko porijeklo, što ih je tada svrstalo u najveće etničke grupe u državi.&lt;ref name=&quot;censusdatapc80&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;bookscouk&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;farley&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;santilaw&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;marywatersc&quot; /&gt;

=== Etničke zajednice ===
[[Indijanci]] kojima je Alabama domovina: [[Alabama Indijanci|Alabama]], [[Apalachee]], [[Apalachicola]], [[Koasati]], [[Mobile Indijanci|Mobile]], [[Muklasa]], [[Muskogee]], [[Napochi]], [[Osochi]], [[Sawokli]], [[Tohome]] i [[Tuskegee]].

== Reference ==
{{refspisak|refs=
&lt;ref name=&quot;procj2013&quot;&gt;[http://www.census.gov/popest/data/state/totals/2013/tables/NST-EST2013-01.csv Annual Estimates of the Population for the United States, Regions, States, and Puerto Rico: April 1, 2010 to July 1, 2013&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140824084354/http://www.census.gov/popest/data/state/totals/2013/tables/NST-EST2013-01.csv |date=24. 8. 2014 }} Procjene broja stanovnika 2013. United States Census Bureau, Population Division. decembar 2013.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;transpala&quot;&gt;[http://commerce.alabama.gov/content/media/publications/Transportation/TransportationInAlabama.pdf Transportation in Alabama&quot;.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130117053320/http://commerce.alabama.gov/content/media/publications/Transportation/TransportationInAlabama.pdf |date=17. 1. 2013 }} Alabama Development Office&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;rurint&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20071017192719/http://elections.gmu.edu/Redistricting/AL.htm George Mason University, United States Election Project: Alabama Redistricting Summary.] Pristupljeno 10.3.2008.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;occupational&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www2.dir.alabama.gov/projections/Occupational/Proj2018/Statewide/alabama2008_2018.pdf |title=&quot;Alabama Occupational Projections 2008-2018&quot;. Alabama Department of Industrial Relations. State of Alabama |access-date=4. 6. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130117053325/http://www2.dir.alabama.gov/projections/Occupational/Proj2018/Statewide/alabama2008_2018.pdf |archive-date=17. 1. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;quick&quot;&gt;{{cite web |url=http://quickfacts.census.gov/qfd/states/01000.html |title=United States Census Bureau |access-date=25. 2. 2012 |work=State and County Quick Facts |archive-url=https://web.archive.org/web/20120226182304/http://quickfacts.census.gov/qfd/states/01000.html |archive-date=26. 2. 2012 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;thomason&quot;&gt;Thomason, Michael (2001). ''Mobile: The New History of Alabama's First City''. Tuscaloosa: University of Alabama Press. str. 2–21. {{ISBN|0-8173-1065-7}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Read&quot;&gt;{{Cite book|last=Read |first=William A. |title=Indian Place Names in Alabama |url=https://archive.org/details/indianplacenames0000read |year=1984 |publisher=University of Alabama Press |isbn=0-8173-0231-X}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;sylestine&quot;&gt;{{Cite book |author=Sylestine, Cora; Hardy; Heather; i Montler, Timothy |title=Dictionary of the Alabama Language |publisher=University of Texas Press |location=Austin |year=1993 |isbn=0-292-73077-2 |url=http://www.ling.unt.edu/~montler/Alabama/ |access-date=5. 6. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081024054330/http://www.ling.unt.edu/~montler/Alabama/ |archive-date=24. 10. 2008 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Rogers&quot;&gt;{{Cite book|last=Rogers |first=William W.; Robert D. Ward; Leah R. Atkins; Wayne Flynt |title=Alabama: the History of a Deep South State |year=1994 |publisher=University of Alabama Press |isbn=0-8173-0712-5}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;ADAH1&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.archives.alabama.gov/statenam.html |title=Alabama: The State Name |access-date=2. 8. 2007 |work=All About Alabama |publisher=Alabama Department of Archives and History |archive-url=https://web.archive.org/web/20070628215841/http://www.archives.alabama.gov/statenam.html |archive-date=28. 6. 2007 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Wills&quot;&gt;{{Cite book |last=Wills |first=Charles A. |title=A Historical Album of Alabama |year=1995 |publisher=The Millbrook Press |isbn=1-56294-591-2 |url=https://archive.org/details/historicalalbumo0000will_y2e2 }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Griffith&quot;&gt;{{Cite book|last=Griffith |first=Lucille |title=Alabama: A Documentary History to 1900|url=https://archive.org/details/alabamadocumenta0000grif |year=1972 |publisher=University of Alabama Press|isbn=0-8173-0371-5}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Weiss&quot;&gt;Korištenje imena saveznih država deriviranih iz domorodačkih jezika nije neuobičajeno; smatra se da su imena 27 saveznih država imaju imena domorodačkog porijekla; {{Cite book |last=Weiss |first=Sonia |title=The Complete Idiot's Guide to Baby Names |year=1999 |publisher=Mcmillan USA |isbn=0-02-863367-9 |url=https://archive.org/details/completeidiotsgu00weis_0 }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Swanton1&quot;&gt;{{Cite journal |last=Swanton |first=John R. |year=1953 |title=The Indian Tribes of North America |journal=Bureau of American Ethnology Bulletin 145 |pages=153–174 |url=http://www.hiddenhistory.com/PAGE3/swsts/alabam-1.htm |access-date=2. 8. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070804025900/http://www.hiddenhistory.com/PAGE3/swsts/alabam-1.htm |archive-date=4. 8. 2007 |date= |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Swanton2&quot;&gt;{{Cite journal|last=Swanton |first=John R.|year=1937 |title=Review of Read, Indian Place Names of Alabama|journal=American Speech|pages=212–215|issue=12 |volume=12}} {{doi|10.2307/452431}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Previsit&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.archives.alabama.gov/tours/Previsit_Indian.pdf |title=Southeastern Indian Place Names in what is now Alabama |year=1994 |work=Indian Place Names in Alabama |author=William A. Read |publisher=Alabama Department of Archives and History |access-date=3. 10. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111001052323/http://www.archives.alabama.gov/tours/Previsit_Indian.pdf |archive-date=1. 10. 2011 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;placenames&quot;&gt;{{cite book |title=Native American placenames of the United States |last=Bright |first=William |year=2004 |publisher=University of Oklahoma Press |location= |isbn=0-8061-3576-X |pages=29–559 |url=http://books.google.com/books?id=5XfxzCm1qa4C&amp;pg}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;factfind&quot;&gt;{{cite web |url= http://factfinder.census.gov/servlet/GCTTable?_bm=n&amp;_lang=en&amp;mt_name=DEC_2000_SF1_U_GCTPH1R_US9S&amp;format=US-9S&amp;_box_head_nbr=GCT-PH1-R&amp;ds_name=DEC_2000_SF1_U&amp;geo_id=01000US |title= GCT-PH1-R. Population, Housing Units, Area, and Density (areas ranked by population): 2000 |date= 2000 |access-date= 23. 9. 2006 |publisher= U.S.Census Bureau |archive-date= 3. 4. 2009 |archive-url= http://webarchive.loc.gov/all/20090403062125/http://factfinder.census.gov/servlet/GCTTable?_bm=n&amp;_lang=en&amp;mt_name=DEC_2000_SF1_U_GCTPH1R_US9S&amp;format=US-9S&amp;_box_head_nbr=GCT-PH1-R&amp;ds_name=DEC_2000_SF1_U&amp;geo_id=01000US |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;NetState&quot;&gt;{{cite web |url= http://www.netstate.com/states/geography/al_geography.htm |title= The Geography of Alabama |publisher= NetState.com |date= 11. 8. 2006 |access-date= 23. 9. 2006 |archive-url= https://web.archive.org/web/20060917172224/http://www.netstate.com/states/geography/al_geography.htm |archive-date= 17. 9. 2006 |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;usgs&quot;&gt;{{cite web |date=29. 4. 2005 |url=http://erg.usgs.gov/isb/pubs/booklets/elvadist/elvadist.html#Highest |title=Elevations and Distances in the United States |publisher=U.S Geological Survey |access-date=3. 11. 2006 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081006105354/http://egsc.usgs.gov/isb/pubs/booklets/elvadist/elvadist.html#Highest |archive-date=6. 10. 2008 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;devetipo&quot;&gt;David G. Anderson, Kenneth E. Sassaman: ''The Paleoindian and Early Archaic Southeast'', Tuscaloosa: University of Alabama Press 1996.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;NewYorkTimesAlmanac&quot;&gt;{{cite news |url= http://travel2.nytimes.com/2004/07/15/travel/NYT_ALMANAC_US_ALABAMA.html |title= Alabama |date=11. 8. 2006 |work= The New York Times Almanac 2004 |access-date=23. 9. 2006 |archive-url= https://web.archive.org/web/20060926105134/http://travel2.nytimes.com/2004/07/15/travel/NYT_ALMANAC_US_ALABAMA.html |archive-date=26. 9. 2006 |access-date=5. 6. 2014 |url-status= live }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;US50&quot;&gt;{{cite web |url= http://www.theus50.com/alabama/ |title= Alabama State History |access-date= 7. 11. 2014 |publisher= theUS50.com |archive-date= 25. 8. 2006 |archive-url= https://web.archive.org/web/20060825052401/http://www.theus50.com/alabama/ |url-status= bot: unknown }} datum arhive: 25.8.2006.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;alahisttmln&quot;&gt;{{cite web|title=Alabama History Timeline|url=http://www.archives.alabama.gov/timeline/al1801.html|publisher=Alabama Department of Archives and History|access-date=7. 11. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20160618035649/http://www.archives.alabama.gov/timeline/al1801.html|archive-date=18. 6. 2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;annexed1&quot;&gt;{{cite book|last=Thomason|first=Michael|title=Mobile: The New History of Alabama's First City|year=2001|publisher=University of Alabama Press|location=Tuscaloosa|isbn=0-8173-1065-7|pages=str. 61}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;archivesstate&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.archives.state.al.us/aha/markers/washington.html |title=Alabama Historical Association Marker Program: Washington County |publisher=Archives.state.al.us |access-date=7. 11. 2014 |archive-date=17. 3. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100317135317/http://www.archives.state.al.us/aha/markers/washington.html |url-status=bot: unknown }}, datum arhive: 17.3.2010.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;oldsw&quot;&gt;{{cite book |title=The Old Southwest 1795–1830: Frontiers in Conflict |url=https://archive.org/details/oldsouthwest17950000clar |last=Clark |first=Thomas D.; John D. W. Guice |year=1989 |publisher=University of New Mexico Press |location=Albuquerque |isbn=0-8061-2836-4 |pages=[https://archive.org/details/oldsouthwest17950000clar/page/44 44]–65, 210–257}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;colonial mobile&quot;&gt;{{cite book |title=Colonial Mobile: An Historical Study of the Alabama-Tombigbee Basin and the Old South West from the Discovery of the Spiritu Sancto in 1519 until the Demolition of Fort Charlotte in 1821 |url=https://archive.org/details/colonialmobilehi01hami |last=Hamilton |first=Peter Joseph |year=1910 |publisher=Hougthon Mifflin |location=Boston |pages=[https://archive.org/details/colonialmobilehi01hami/page/241 241]–244}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;cadle&quot;&gt;{{cite book|last=Cadle|first=Farris W|title=Georgia Land Surveying History and Law|year=1991|publisher=University of Georgia Press|location=Athens, Ga.|isbn=978-0820312576}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;pickett&quot;&gt;{{cite book|last=Pickett|first=Albert James|title=History of Alabama and incidentally of Georgia and Mississippi, from the earliest period|url=https://archive.org/details/historyofalabama01pick_0|year=1851|publisher=Walker and James|location=Charleston|pages=408–428}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;thepine&quot;&gt;{{cite web|title=The Pine Barrens Speculation and Yazoo Land Fraud|url=http://www.aboutnorthgeorgia.com/ang/The_Pine_Barrens_Speculation_and_Yazoo_Land_Fraud|publisher=About North Georgia|access-date=7. 11. 2014|archive-date=3. 11. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131103193838/http://www.aboutnorthgeorgia.com/ang/The_Pine_Barrens_Speculation_and_Yazoo_Land_Fraud|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;censusdece&quot;&gt;[http://www.census.gov/prod/www/abs/decennial/index.html U.S. Census Bureau _ Census of Population and Housing] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120326135609/http://www.census.gov/prod/www/abs/decennial/index.html |date=26. 3. 2012 }}. učitano 28. februara 2011&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;censusizvod&quot;&gt;[http://www.census.gov/population/www/censusdata/cencounts/index.html Izvod iz Census.gov] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120120210331/http://www.census.gov/population/www/censusdata/cencounts/index.html |date=20. 1. 2012 }}. učitano 28. februara 2011&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;facts&quot;&gt;[http://factfinder.census.gov/servlet/SAFFFacts?_event=Search&amp;geo_id=04000US48&amp;_geoContext=01000US|04000US48|05000US48341&amp;_street=&amp;_county=&amp;_cityTown=&amp;_state=04000US01&amp;_zip=&amp;_lang=en&amp;_sse=on&amp;ActiveGeoDiv=geoSelect&amp;_useEV=&amp;pctxt=fph&amp;pgsl=040&amp;_submenuId=factsheet_1&amp;ds_name=DEC_2000_SAFF&amp;_ci_nbr=null&amp;qr_name=null&amp;reg=null%3Anull&amp;_keyword=&amp;_industry= izvod iz factfinder.census.gov]{{Mrtav link}} učitano 28. februara 2011&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;auburn&quot;&gt;{{cite web |url=http://encyclopediaofalabama.org/face/Article.jsp?id=h-2330 |title=Food Production in Alabama |last=Ijaz |first=Ahmad; Addy Samuel N. |date=6. 7. 2009 |work=The Encyclopedia of Alabama |publisher=Auburn University |access-date=22. 9. 2012 |archive-date=17. 1. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130117053325/http://encyclopediaofalabama.org/face/Article.jsp?id=h-2330 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;beagov&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.bea.gov/newsreleases/regional/gdp_state/gsp_newsrelease.htm |title=GDP by State (2008) |date=2. 6. 2009 |work=Bureau of Economic Analysis, Regional Economic Accounts |access-date=9. 10. 2009 }} [http://www.bea.gov/newsreleases/regional/gdp_state/2009/pdf/gsp0609.pdf Tabela] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170630210541/http://www.bea.gov/newsreleases/regional/gdp_state/2009/pdf/gsp0609.pdf |date=30. 6. 2017 }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;laustat&quot;&gt;{{cite web|title=Local Area Unemployment Statistics – Alabama|work=Bureau of Labor Statistics|url=http://data.bls.gov/cgi-bin/surveymost?la+01|access-date=15. 6. 2013}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;situac&quot;&gt;{{cite web|title=The Employment Situation - March 2014 |work=Bureau of Labor Statistics|url=http://www.bls.gov/news.release/pdf/empsit.pdf|access-date=27. 4. 2014}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Washington Post&quot;&gt;{{Cite news |url= http://www.washingtonpost.com/ac2/wp-dyn/A16443-2004Nov27?language=printer |last= Roig-Franzia |first= Manuel |title= Alabama Vote Opens Old Racial Wounds |work= The Washington Post |date= 28. 11. 2004 |access-date= 22. 9. 2006 |archive-url= https://archive.today/20121210050145/http://www.washingtonpost.com/ac2/wp-dyn/A16443-2004Nov27?language=printer |archive-date= 10. 12. 2012 |url-status= live }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Constitution&quot;&gt;{{cite web |url= http://www.legislature.state.al.us/CodeOfAlabama/Constitution/1901/Constitution1901_toc.htm |title= Constitution of Alabama – 1901 |work= The Alabama Legislative Information System |access-date= 22. 9. 2006 |archive-date= 23. 9. 2006 |archive-url= https://web.archive.org/web/20060923081542/http://www.legislature.state.al.us/CodeOfAlabama/Constitution/1901/Constitution1901_toc.htm |url-status= bot: unknown }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;constref&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.constitutionalreform.org/ |title=Alabama Citizens for Constitutional Reform |publisher=Constitutionalreform.org |access-date=24. 10. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100915165938/http://www.constitutionalreform.org/ |archive-date=15. 9. 2010 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;mcdowell&quot;&gt;{{cite web|url= http://www.legislature.state.al.us/misc/legislativeprocess/legislativeprocess_ml.html|title= Alabama's Legislative Process|author= McDowell Lee|year= 2009|publisher= Država Alabama|access-date=14. 8. 2014|archive-url= https://web.archive.org/web/20110102162559/http://www.legislature.state.al.us/misc/legislativeprocess/legislativeprocess_ml.html|archive-date=2. 1. 2011|url-status= dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;census2010&quot;&gt;{{cite web |url=http://factfinder2.census.gov/faces/tableservices/jsf/pages/productview.xhtml?pid=DEC_10_PL_QTPL&amp;prodType=table |title=American FactFinder |publisher=Factfinder2.census.gov |date=5. 10. 2010 |access-date=1. 10. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110520164400/http://factfinder2.census.gov/faces/tableservices/jsf/pages/productview.xhtml?pid=DEC_10_PL_QTPL&amp;prodType=table |archive-date=20. 5. 2011 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;cleveland&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.cleveland.com/datacentral/index.ssf/2012/06/americas_under_age_1_populatio.html |title=Americans under age 1 now mostly minorities, but not in Ohio: Statistical Snapshot |last=Exner |first=Rich |work=The Plain Dealer |date=3. 6. 2012}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;afcensusdata&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.uen.org/Lessonplan/downloadFile.cgi?file=1041-6-15955-AF_Census_Data.pdf&amp;filename=AF_Census_Data.pdf |title=Data on selected ancestry groups |publisher=Google |access-date=1. 6. 2011 |archive-date=9. 10. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141009091354/http://www.uen.org/Lessonplan/downloadFile.cgi?file=1041-6-15955-AF_Census_Data.pdf&amp;filename=AF_Census_Data.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;tab02&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.census.gov/population/censusdata/pc80-s1-10/tab02.pdf |title=1980 United States Census |format=PDF |access-date=1. 6. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110604160009/http://www.census.gov/population/censusdata/pc80-s1-10/tab02.pdf |archive-date=4. 6. 2011 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;factfinder.census.gov&quot;&gt;{{cite web |publisher= Factfinder.census.gov |url= http://factfinder.census.gov/servlet/ADPTable?_bm=y&amp;-geo_id=04000US01&amp;-qr_name=ACS_2008_3YR_G00_DP3YR2&amp;-ds_name=&amp;-_lang=en&amp;-redoLog=false |title= Alabama – Selected Social Characteristics in the United States: 2006–2008 |access-date= 24. 10. 2010 |archive-date= 11. 2. 2020 |archive-url= https://archive.today/20200211182250/http://factfinder.census.gov/servlet/ADPTable?_bm=y&amp;-geo_id=04000US01&amp;-qr_name=ACS_2008_3YR_G00_DP3YR2&amp;-ds_name=&amp;-_lang=en&amp;-redoLog=false |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;censusdatapc80&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.census.gov/population/www/censusdata/files/pc80-s1-10/tab03.pdf |title=Ancestry of the Population by State: 1980 – Table 3 |format=PDF |access-date=10. 2. 2012}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;bookscouk&quot;&gt;[http://books.google.co.uk/books?id=SVoAXh-dNuYC&amp;pg=PA57&amp;dq=Sharing+the+dream:+white+males+in+multicultural+America++english+ancestry&amp;cd=1#v=onepage&amp;q=&amp;f=false Dominic J. Pulera, ''Sharing the Dream: White Males in a Multicultural America''].&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;farley&quot;&gt;Reynolds Farley, &quot;The New Census Question about Ancestry: What Did It Tell Us?&quot;, ''Demography'', vol. 28, br. 3 (august 1991), str. 414, 421.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;santilaw&quot;&gt;Stanley Lieberson i Lawrence Santi, &quot;The Use of Nativity Data to Estimate Ethnic Characteristics and Patterns&quot;, ''Social Science Research'', vol. 14, br. 1 (1985), str. 44–6.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;marywatersc&quot;&gt;Stanley Lieberson i Mary C. Waters, &quot;Ethnic Groups in Flux: The Changing Ethnic Responses of American Whites&quot;, ''Annals of the American Academy of Political and Social Science'', vol. 487, br. 79 (septembar 1986), str. 82–86.&lt;/ref&gt;
}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Alabama}}
* {{službeni sajt}}

{{Politička podjela Sjedinjenih Američkih Država}}
{{Okruzi Alabame}}

{{Istaknuti članak}}

[[Kategorija:Alabama|*]]
[[Kategorija:Savezne države Sjedinjenih Američkih Država]]
[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1819.]]</text>
      <sha1>opbj4f88rswtbrfh169x7hrwwaid0df</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alpe</title>
    <ns>0</ns>
    <id>11616</id>
    <revision>
      <id>3940631</id>
      <parentid>3924555</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T04:21:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940631</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3613" sha1="l9ogk2rgzh9qk53m4nd3dar02uo0fmt" xml:space="preserve">[[Datoteka:Alpenrelief 01.jpg|mini|300p|desno|Položaj Alpa u Evropi]]
'''Alpe''' su najviši i najopsežniji [[planinski lanac]] u [[Evropa|Evropi]], koji se proteže oko 1200&amp;nbsp;km kroz sedam alpskih zemalja (od zapada prema istoku): [[Francuska]], [[Švicarska]], [[Italija]], [[Lihtenštajn]], [[Austrija]], [[Njemačka]] i [[Slovenija]].&lt;ref&gt;{{cite encyclopedia|title=Alps|encyclopedia=The Hutchinson unabridged encyclopedia with atlas and weather guide|date=2014|publisher=Helicon|place=Abington, United Kingdom|url=http://search.credoreference.com/content/entry/heliconhe/alps/0|url-access=subscription}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

Alpski luk se proteže od [[Nica|Nice]] u zapadnom Sredozemlju do [[Trst]]a na [[Jadransko more|Jadranu]] i [[Beč]]a na početku [[Panonska nizija|Panonske nizije]]. Planine su nastale tokom nekoliko desetaka miliona godina sudarom afričke i evroazijske [[litosferne ploče]]. Rezultat ovog događaja bilo je ekstremno skraćivanje, koje je gurnulo i presavijalo morske [[sedimentne stijene]] do visokih planinskih vrhova kao što su [[Mont Blanc]] i [[Matterhorn]].

Mont Blanc nalazi se na francusko-italijanskoj granici i sa 4809 m najviša je planina u Alpama. U Alpama postoji 128 vrhova viših od 4000 m.

Nadmorska visina i veličina planinskih lanaca utječu na klimu u Evropi; na planinama je količina padavina vrlo različita, a klimatski uvjeti čine različita područja. Divlje životinje poput [[kozorog]]a žive na vrhovima do 3400 m nadmorske visine, a biljke poput [[runolist]]a rastu u kamenjarima na nižim i višim nadmorskim visinama.

Dokazi o postojanju ljudi u Alpama datiraju još iz [[paleolit]]a. Godine 1991. 5000 godina star [[Ötzi|mumificirani čovjek]] otkriven je na [[Ledenjaci|ledenjaku]] na austrijsko-italijanskoj granici.

U 6. stoljeću pr. n. e. ustalila se keltska [[latenska kultura]]. [[Hanibal]] je sa krdom slonova prešao Alpe, a [[Antički Rim|Rimljani]] su na tom području imali naselja. Godine 1800. [[Napoléon Bonaparte|Napoleon]] je prešao jedan od planinskih prijevoja s vojskom od 40.000 vojnika. U 18. i 19. stoljeću u Alpe su hrlili prirodoslovci, pisci i umjetnici, osobito [[Romantizam|romantičari]], a tada počinje [[zlatno doba alpinizma]], kada se alpinisti počinju penjati na vrhove.

Alpsko područje ima snažan kulturni identitet. Tradicionalna kultura [[Poljoprivreda|poljoprivrede]], proizvodnje sira i obrade drva još uvijek je prisutna u alpskim selima, iako se početkom 20. stoljeća počela razvijati turistička industrija, koja se nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] jako proširila i do kraja stoljeća postala dominantna [[industrija]].

Švicarske, francuske, italijanske, austrijske i njemačke Alpe bile su domaćini [[Zimske olimpijske igre|Zimskih olimpijskih igara]]. U 2010. godini u regiji je živjelo 14 miliona ljudi, a godišnje ju je posjetilo 120 miliona posjetitelja.&lt;ref name=&quot;Chatré8&quot;&gt;Chatré, Baptiste, et al. (2010), 8&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Alps}}
* [https://web.archive.org/web/20210422215707/http://modis.gsfc.nasa.gov/gallery/individual.php?db_date=2005-09-17 Satelitski snimci]
* [https://web.archive.org/web/20140103152206/http://diealpen.at/ Slike Alpa]

{{Lanci u Alpama}}
{{Planinski sistemi u Evropi}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Alpe| ]]
[[Kategorija:Planine u Austriji]]
[[Kategorija:Planine u Francuskoj]]
[[Kategorija:Planine u Italiji]]
[[Kategorija:Planine u Njemačkoj]]
[[Kategorija:Planine u Sloveniji]]
[[Kategorija:Planine u Švicarskoj]]
[[Kategorija:Fiziografske provincije]]</text>
      <sha1>l9ogk2rgzh9qk53m4nd3dar02uo0fmt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Arapi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>11910</id>
    <revision>
      <id>3940673</id>
      <parentid>3930004</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T05:54:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940673</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="51376" sha1="ch3o2t5deyrom0ei60carrtip1k222o" xml:space="preserve">{{Infokutija etnička grupa
| grupa        = Arapi 
| izvorno_ime  = العرب ''Al-ʿArab''
|slika=[[Datoteka:Arab_infobox.jpg|200px]]
| ukupno       = 400–420 miliona&lt;br /&gt;[[Arapska liga]] 350 miliona&lt;br /&gt;Dijaspora 50 miliona
| regija1      = {{ZID|Arapska liga}} 
| pop1         = 350.000.000
| ref1         = &lt;ref name=&quot;CIA Factbook&quot;&gt;total population 450 million; [[CIA Factbook]]2030 estimates an Arab population of 450 million, see article text.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;World Arabic Language Day&quot;&gt;{{Cite web |date=15. 12. 2016 |title=World Arabic Language Day {{!}} United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization |url=http://www.unesco.org/new/en/unesco/events/prizes-and-celebrations/celebrations/international-days/world-arabic-language-day/ |access-date=18. 12. 2017 |website=Unesco.org}}&lt;/ref&gt;
| regija2      = {{ZID|Brazil}} 
| pop2         = 11.600.000-12.000.000
| ref2         = &lt;ref name=&quot;IBGE2008&quot;&gt;IBGE. [http://biblioteca.ibge.gov.br/biblioteca-catalogo?view=detalhes&amp;id=263405 IBGE | Biblioteca | Detalhes | Características étnico-raciais da população : classificações e identidades] IBGE: Características Étnico-Raciais da População.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ferabolli2014&quot;&gt;{{Cite book |last=Silvia Ferabolli |url=https://books.google.com/books?id=R5CbBAAAQBAJ&amp;pg=PA151 |title=Arab Regionalism: A Post-Structural Perspective |date=25. 9. 2014 |publisher=Routledge |isbn=978-1-317-65803-0 |page=151 |quote=According to estimates by the Brazilian Institute of Geography and Statistics (IBGE), countersigned by the League of Arab States, Brazil has the largest Arab colony outside their countries of origin. There are estimated 15 million Arabs living in Brazil today, with some researchers suggesting numbers around 20 million.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Amar2014&quot;&gt;{{Cite book |last=Paul Amar |url=https://books.google.com/books?id=XGKuCAAAQBAJ&amp;pg=PA40 |title=The Middle East and Brazil: Perspectives on the New Global South |date=15. 7. 2014 |publisher=Indiana University Press |isbn=978-0-253-01496-2 |page=40 |quote=there are, according to the Ministry of Foreign Affairs, more than sixteen million Arabs and descendants of Arabs in Brazil, constituting the largest community of Arabs descent outside the Middle East.}}&lt;/ref&gt;
| regija3      = {{ZID|Francuska}}
| pop3         = 5.500.000–7.000.000
| ref3         = &lt;ref&gt;{{Citation |last=Crumley |first=Bruce |title=Should France Count Its Minority Population? |date=24. 3. 2009 |url=http://content.time.com/time/world/article/0,8599,1887106,00.html |magazine=Time |access-date=11. 10. 2014 |archive-date=8. 8. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180808014355/http://content.time.com/time/world/article/0,8599,1887106,00.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |date=26. 3. 2009 |title=To count or not to count |newspaper=The Economist |url=https://www.economist.com/europe/2009/03/26/to-count-or-not-to-count |access-date=30. 1. 2019 |issn=0013-0613}}&lt;/ref&gt;
| regija4      = {{ZID|Turska}}
| pop4         = 5.000.000
| ref4         = &lt;ref name=&quot;www.aljazeera.com2&quot;&gt;{{Cite web |title=Turkey's demographic challenge |url=http://www.aljazeera.com/indepth/opinion/2016/02/turkey-demographic-challenge-arabs-syria-refugees-isis-160218063810080.html |website=aljazeera.com}}&lt;/ref&gt;{{efn|Including 1–2 million native Arabs&lt;ref name=&quot;www.aljazeera.com2&quot; /&gt; and 3,763,565 registered Syrian refugees.&lt;ref name=&quot;UNHCRssrrrTurkey&quot;&gt;{{Cite web|url=https://data2.unhcr.org/en/situations/syria/location/113|title=UNHCR Situation Syria Regional Refugee Response – Turkey|date=11. 11. 2021|publisher=Government of Turkey|access-date=17. 11. 2021}}&lt;/ref&gt;}}
| regija5      = {{ZID|SAD}}
| pop5         = 3.700.000
| ref5         = &lt;ref name=&quot;aaiusa.org&quot;&gt;{{Cite web |title=Demographics |url=http://www.aaiusa.org/demographics |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161023235625/http://www.aaiusa.org/demographics |archive-date=23. 10. 2016 |access-date=18. 12. 2017 |publisher=Arab American Institute}}&lt;/ref&gt;
| regija6      = {{ZID|Argentina}}
| pop6         = 3.500.000
| ref6         = &lt;ref name=&quot;Fearab.org.ar&quot;&gt;{{Cite web |title=Inmigración sirio-libanesa en Argentina |url=http://www.fearab.org.ar/inmigracion_sirio_libanesa_en_argentina.php |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20100620004217/http://www.fearab.org.ar/inmigracion_sirio_libanesa_en_argentina.php |archive-date=20. 6. 2010 |access-date=13. 4. 2010 |publisher=Fearab.org.ar |language=es}}&lt;/ref&gt;
| regija7      = {{ZID|Kolumbija}}
| pop7         = 3.200.000
| ref7         = &lt;ref name=&quot;La República, 2022&quot;&gt;{{Cite web |title=Colombia y Medio Oriente |date=26. 4. 2022 |url=https://www.larepublica.co/analisis/simon-gaviria-munoz-401830/colombia-y-medio-oriente-3350223 |access-date=2. 7. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=6. 7. 2011 |title=Brazil-Arab News Agency – Colombia awakens to the Arab world |url=http://www2.anba.com.br/noticia_diplomacia.kmf?cod=8701931 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110706150728/http://www2.anba.com.br/noticia_diplomacia.kmf?cod=8701931 |archive-date=6. 7. 2011 |access-date=17. 6. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Tiempo |first=Casa Editorial El |date=7. 3. 2019 |title=Los palestinos que encontraron un segundo hogar en el centro de Bogotá |url=https://www.eltiempo.com/mundo/mas-regiones/los-palestinos-que-encontraron-un-segundo-hogar-en-el-centro-de-bogota-334782 |access-date=18. 6. 2022 |website=El Tiempo |language=spanish}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=mart 2010 |title=Estimación de la mortalidad, 1985–2005 |trans-title=Estimation of mortality, 1985–2005 |url=http://www.dane.gov.co/files/investigaciones/poblacion/proyepobla06_20/7Proyecciones_poblacion.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071123051243/http://www.dane.gov.co/files/investigaciones/poblacion/proyepobla06_20/7Proyecciones_poblacion.pdf |archive-date=23. 11. 2007 |access-date=29. 3. 2016 |website=Postcensal Studies |publisher=[[National Administrative Department of Statistics (Colombia)|DANE]] |location=Bogotá, Colombia |language=es |issue=7}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=septembar 2007 |title=Proyecciones nacionales y departamentales de población. 2006–2020 |trans-title=National and departmental population projections. 2006–2020 |url=http://www.dane.gov.co/files/investigaciones/poblacion/proyepobla06_20/7Proyecciones_poblacion.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071123051243/http://www.dane.gov.co/files/investigaciones/poblacion/proyepobla06_20/7Proyecciones_poblacion.pdf |archive-date=23. 11. 2007 |access-date=22. 9. 2015 |publisher=DANE National Statistical Service, Colombia |language=es}}&lt;/ref&gt;
| regija8      = {{ZID|Izrael}}
| pop8         = 2.080.000
| ref8         = &lt;ref name=&quot;cbs-pop-groups&quot;&gt;{{cite web |title=Demographic characteristics – definitions and explanations (translation from Hebrerw into English) |url=https://www-cbs-gov-il.translate.goog/he/subjects/Pages/תכונות-דמוגרפיות-הגדרות%20והסברים.aspx?_x_tr_sl=iw&amp;_x_tr_tl=en&amp;_x_tr_hl=en-US&amp;_x_tr_pto=wapp |publisher=Israel Central Bureau of Statistics |access-date=6. 1. 2024}}&lt;/ref&gt;
| regija9      = {{ZID|Čad}}
| pop9         = 1.800.000
| ref9         = &lt;ref name=&quot;chad&quot;&gt;{{Cite CIA World Factbook|country=Chad|access-date=3. 4. 2019|year=2019}}&lt;/ref&gt;
| regija10      = {{ZID|Iran}}
| pop10         = 1.600.000-4.000.000
| ref10         = &lt;ref name=&quot;Iran&quot;&gt;{{Cite CIA World Factbook|country=Iran|access-date=3. 8. 2013|year=2013}}&lt;/ref&gt;–4,000,000&lt;ref&gt;{{Cite journal |date=19. 6. 2015 |title=Arabs |url=https://minorityrights.org/minorities/arabs/ |access-date=26. 10. 2023 |website=Minority Rights Group}}&lt;/ref&gt;
| regija11     = {{ZID|Venecuela}}
| pop11        = 1.600.000
| ref11        = &lt;ref name=&quot;thedailybeast.com&quot;&gt;{{Cite news |last=Margolis |first=Mac |date=15. 9. 2013 |title=Abdel el-Zabayar: From Parliament to the Frontlines |work=The Daily Beast |url=http://www.thedailybeast.com/articles/2013/09/15/abdel-el-zabayar-from-parliament-to-the-frontlines.html}}&lt;/ref&gt;
| regija12     = {{ZID|Njemačka}}
| pop12        = 1.401.950
| ref12        = &lt;ref name=&quot;statista&quot;&gt;{{Cite web |title=Anzahl der Ausländer in Deutschland nach Herkunftsland in den Jahren 2015 und 2016 |url=https://de.statista.com/statistik/daten/studie/1221/umfrage/anzahl-der-auslaender-in-deutschland-nach-herkunftsland/ |website=statista |language=de}}&lt;/ref&gt;
| regija13     = {{ZID|Španija}}
| pop13        = 1.350.000
| ref13        = &lt;ref name=&quot;europapress-18-millones&quot;&gt;{{Cite web |date=30. 3. 2015 |title=Los musulmanes en España superan los 1,8 millones |url=http://www.europapress.es/sociedad/noticia-musulmanes-espana-superan-18-millones-20150330182141.html |access-date=25. 4. 2017 |website=europapress.es |language=es}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;alertadigital-16-millones&quot;&gt;{{Cite web |last=Redaction |date=9. 10. 2012 |title=La cifra de musulmanes en España alcanza los 1,6 millones, de los que casi un tercio viven en Cataluña |url=http://www.alertadigital.com/2012/10/09/la-cifra-de-musulmanes-en-espana-casi-alcanza-los-16-millones-de-los-que-casi-un-tercio-viven-en-cataluna/ |access-date=25. 4. 2017 |website=alertadigital.com |language=es |archive-date=1. 12. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171201040941/http://www.alertadigital.com/2012/10/09/la-cifra-de-musulmanes-en-espana-casi-alcanza-los-16-millones-de-los-que-casi-un-tercio-viven-en-cataluna/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| regija14     = {{ZID|Meksiko}}
| pop14        = 1.100.000
| ref14        = &lt;ref&gt;{{Cite web |last=Sierra |first=Mauricio |date=16. 6. 2021 |title=Arab Ancestry in Latin America |url=https://berkeleyhighjacket.com/column/arab-ancestry-in-latin-america/ |access-date=15. 2. 2022 |website=Berkeley High Jacket |quote=Arab Mexicans are an important group within Mexican society. There are around 1,100,000 Mexican citizens of Arab descent, primarily of Lebanese, Syrian, Iraqi and Palestinian heritage. |archive-date=15. 2. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220215182429/https://berkeleyhighjacket.com/column/arab-ancestry-in-latin-america/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| regija15     = {{ZID|Čile}}
| pop15        = 800.000
| ref15        = &lt;ref name=&quot;aurora-israel.co.il&quot;&gt;{{Cite web |title=Aurora &amp;#124; Aurora |url=http://www.aurora-israel.co.il/articulos/israel/Titulares/24782/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120318054736/http://www.aurora-israel.co.il/articulos/israel/Titulares/24782/ |archive-date=18. 3. 2012 |website=aurora-israel.co.il}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Adnkronos.com&quot;&gt;{{Cite web |date=7. 4. 2003 |title=Chile: Palestinian refugees arrive to warm welcome |url=http://www1.adnkronos.com/AKI/English/CultureAndMedia/?id=1.0.2050534508 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110919202702/http://www.adnkronos.com/AKI/English/CultureAndMedia/?id=1.0.2050534508 |archive-date=19. 9. 2011 |access-date=17. 9. 2011 |publisher=Adnkronos.com}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Laventana.casa.cult.cu&quot;&gt;{{Cite web |title=500,000 descendientes de primera y segunda generación de palestinos en Chile |url=http://laventana.casa.cult.cu/modules.php?name=News&amp;file=article&amp;sid=514 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090722073846/http://laventana.casa.cult.cu/modules.php?name=News&amp;file=article&amp;sid=514 |archive-date=22. 7. 2009 |access-date=17. 9. 2011 |publisher=Laventana.casa.cult.cu}}&lt;/ref&gt;
| regija16     = {{ZID|Kanada}}
| pop16        = 750.925
| ref16        = &lt;ref name=&quot;canadianarabinstitute.org&quot;&gt;{{Cite web |title=Canadian Arab Institute :: 750,925 Canadians Hail from Arab Lands |url=http://www.canadianarabinstitute.org/publications/reports/750925-canadians-hail-arab-lands/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170319032124/http://www.canadianarabinstitute.org/publications/reports/750925-canadians-hail-arab-lands/ |archive-date=19. 3. 2017 |access-date=19. 10. 2019 |website=canadianarabinstitute.org}}&lt;/ref&gt;
| regija17     = {{ZID|Italija}}
| pop17        = 705.968
| ref17        = &lt;ref name=&quot;ISTAT&quot;&gt;{{Cite web |title=Cittadini stranieri in Italia – 2021 |url=http://www.tuttitalia.it/statistiche/cittadini-stranieri-2021/ |website=tuttitalia.it}}&lt;/ref&gt;
| regija18     = {{ZID|Švedska}}
| pop18        = 543.350
| ref18        = &lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.statistikdatabasen.scb.se/pxweb/en/ssd/START__BE__BE0101__BE0101E/FodelselandArK/?rxid=86abd797-7854-4564-9150-c9b06ae3ab07c9b06ae3ab07=Statistics%20Sweden|access-date=19. 9. 2019|title=Population by country of birth, age and sex. Year 2000 – 2020}}&lt;/ref&gt;
| regija19     = {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}}
| pop19        = 500.000
| ref19        = &lt;ref&gt;{{Cite web |last=Anthony McRoy |title=The British Arab |url=http://www.naba.org.uk/CONTENT/articles/Diaspora/british_arabs.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150103180941/http://www.naba.org.uk/Content/articles/Diaspora/british_arabs.htm |archive-date=3. 1. 2015 |access-date=17. 4. 2012 |publisher=National Association of British Arabs}}&lt;/ref&gt;
| regija20     = {{ZID|Australija}}
| pop20        = 500.000
| ref20        = &lt;ref&gt;{{Cite web |title=australianarab.org/about-us |url=http://australianarab.org/about-us |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161030002545/http://australianarab.org/about-us |archive-date=30. 10. 2016}}&lt;/ref&gt;
| regija21     = {{ZID|Nizozemska}}
| pop21        = 480.000–613.800
| ref21        = &lt;ref name=&quot;auto2&quot;&gt;{{Citation |title=Dutch media perceived as much more biased than Arabic media – Media &amp; Citizenship Report conducted by University of Utrecht |date=10. 9. 2010 |url=http://www.media-citizenship.eu/images/stories/pdf/Amsterdam_national_focus_group_report.pdf |work=Utrecht University |archive-url=https://web.archive.org/web/20190228151603/http://www.media-citizenship.eu/images/stories/pdf/Amsterdam_national_focus_group_report.pdf |access-date=29. 11. 2010 |archive-date=28. 2. 2019 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| regija22     = {{ZID|Obala Slonovače}}
| pop22        = 300.000
| ref22        = &lt;ref&gt;{{Cite journal |date=30. 1. 2018 |title=Côte d'Ivoire |url=https://minorityrights.org/country/cote-divoire/ |website=Minority Rights Group}}&lt;/ref&gt;
| regija23     = {{ZID|Honduras}}
| pop23        = 280.000
| ref23        = &lt;ref name=&quot;Espín, 2020&quot;&gt;{{Cite book |last=J. Espín-Ocampo |url=https://www.revistas.una.ac.cr/index.php/ri/article/view/13945/19447 |title=Origen y evolución de la comunidad palestina en Chile |work=Revista Relaciones Internacionales, Escuela de Relaciones Internacionales. Universidad Nacional de Costa Rica |year=2020 |volume=1 |pages=113–132 |doi=10.15359/ri.93-1.5 |issn=1018-0583 |issue=93 |s2cid=241082525}}&lt;/ref&gt;
| regija24     = {{ZID|Ekvador}}
| pop24        = 170.000
| ref24        = &lt;ref&gt;{{Cite web |last=de 2020 |first=16 de Octubre |date=16. 10. 2020 |title=El Guayaquil que acogió a los migrantes extranjeros |url=https://www.eltelegrafo.com.ec/noticias/guayaquil-bicentenario/1/guayaquil-migrantes-extranjeros |access-date=16. 4. 2022 |website=El Telégrafo}}&lt;/ref&gt;
| regija25     = {{ZID|Nigerija}}
| pop25        = 150.000
| ref25        = &lt;ref&gt;{{Cite web |date=25. 10. 2006 |title=Africa &amp;#124; Niger's Arabs to fight expulsion|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/6081416.stm |access-date=1. 6. 2020 |website=BBC News}}&lt;/ref&gt;
| regija26     = {{ZID|Danska}}
| pop26        = 121.000
| ref26        = &lt;ref&gt;{{Cite web |date=8. 7. 2019 |title=Demographics and Ethnic Groups of Denmark |url=https://www.worldatlas.com/articles/what-is-the-ethnic-composition-of-the-population-of-denmark.html |access-date=27. 10. 2023 |website=WorldAtlas}}&lt;/ref&gt;
| regija27     = {{ZID|Indonezija}}
| pop27        = 118.866 
| ref27        = &lt;ref&gt;{{cite book|url=http://www.bphn.go.id/data/documents/ae_peraturan_perundang-undangan_peninggalan_kolonial_belanda.pdf|title=Analisis dan Evaluasi Peraturan Perundang-undangan Tentang Peninggalan Kolonial (Belanda dan Jepang)|last=Hartono|first=Sunaryati|date=2015|publisher=Badan Pembinaan Hukum Nasional, Kementerian Hukum dan Hak Asasi Manusia RI|location=Jakarta|pages=25–26|id=IOS1-INLIS000000000683886|author-link=:en:Sunaryati Hartono|access-date=1. 11. 2024|archive-date=30. 3. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230330185256/https://www.bphn.go.id/data/documents/ae_peraturan_perundang-undangan_peninggalan_kolonial_belanda.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| regija28     = {{ZID|El Salvador}}
| pop28        = 100.000
| ref28        = &lt;ref&gt;{{Cite web |title=Why So Many Palestinians Live In El Salvador &amp;#124; AJ+ |url=https://newsvideo.su/video/10798241 |website=newsvideo.su |access-date=13. 11. 2019 |archive-date=13. 11. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191113091136/https://newsvideo.su/video/10798241 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Lebanese Diaspora Worldwide Geographical Distribution |url=http://theidentitychef.com/2009/09/06/lebanese-diaspora-worldwide-geographical-distribution |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20210214110250/http://theidentitychef.com/2009/09/06/lebanese-diaspora-worldwide-geographical-distribution/ |archive-date=14. 2. 2021 |access-date=16. 10. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Zielger |first=Matthew |title=El Salvador: Central American Palestine of the West? |work=The Daily Star |url=http://www.dailystar.com.lb/Culture/Art/2004/Apr-27/91857-el-salvador-central-american-palestine-of-the-west.ashx#axzz3EZpwYUKb |access-date=27. 5. 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=AJ Plus: The Palestinians of El Salvador |url=https://latinx.com/discover/aj-plus-the-palestinians-of-el-salvador/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20191113091131/https://latinx.com/discover/aj-plus-the-palestinians-of-el-salvador/ |archive-date=13. 11. 2019 |access-date=13. 11. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Dellios |first=Hugh |title=El Salvador vote divides 2 Arab clans |work=Chicago Tribune |url=https://www.chicagotribune.com/news/ct-xpm-2004-03-21-0403210538-story.html}}&lt;/ref&gt;
| regija29     = {{ZID|Eritreja}}
| pop29        = 80.000 
| ref29        = &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ethnologue.com/21/country/ER/languages/|title=Languages of Eritrea|publisher=Ethnologue|access-date=21. 10. 2023}}&lt;/ref&gt;
| regija30     = {{ZID|Urugvaj}}
| pop30        = 75.000
| ref30        = &lt;ref&gt;{{Cite web |last=de 2014 |first=25 de Junio |title=Más de 10 millones de libaneses empujan el crecimiento social y económico de América Latina |url=https://www.infobae.com/2014/06/25/1575973-mas-10-millones-libaneses-empujan-el-crecimiento-social-y-economico-america-latina/ |access-date=15. 2. 2022 |website=infobae |date=24. 11. 2017 |language=es-ES}}&lt;/ref&gt;
| regija31     = {{ZID|Tanzanija}}
| pop31        = 70.000
| ref31        = &lt;ref&gt;{{Cite web |title=Tanzania History and Information – Safari Info for Tanzania |url=http://www.eyesonafrica.net/african-safari-tanzania/tanzania-info.htm |access-date=28. 5. 2020 |website=eyesonafrica.net |archive-date=10. 1. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200110084347/http://www.eyesonafrica.net/african-safari-tanzania/tanzania-info.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| regija32     = {{ZID|Kenija}}
| pop32        = 59.021 
| ref32        = &lt;ref name=&quot;Census2019&quot;&gt;{{Cite web |title=2019 Kenya Population and Housing Census Volume IV: Distribution of Population by Socio-Economic Characteristics |url=https://housingfinanceafrica.org/app/uploads/VOLUME-IV-KPHC-2019.pdf |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20221009/https://housingfinanceafrica.org/app/uploads/VOLUME-IV-KPHC-2019.pdf |archive-date=9. 10. 2022 |url-status=dead |access-date=2. 5. 2021 |website=Kenya National Bureau of Statistics}}&lt;/ref&gt;
| regija33     = {{ZID|Somalija}}
| pop33        = 30.000
| ref33        = &lt;ref&gt;{{Citation |title=Somalia |date=17. 10. 2023 |url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/somalia/#people-and-society |work=The World Factbook |access-date=22. 10. 2023 |publisher=Central Intelligence Agency |archive-date=22. 8. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250822103819/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/somalia/#people-and-society |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| jezici       = [[Arapski jezik|Arapski]]
| vjera        = [[islam|muslimani]] &lt;br /&gt;mali broj kršćana
| vezano       = &lt;!-- {{Br separated entries|1|2|3}} --&gt;
}}
'''Arapi''' ({{Jez-ar|عرب}} ʻarab) su etnička grupa&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Mackintosh-Smith |first1=Tim |title=Arabs: A 3,000-Year History of Peoples, Tribes and Empires |date=30. 4. 2019 |publisher=Yale University Press |isbn=978-0-300-18235-4 |url=https://books.google.com/books?id=RQ-LDwAAQBAJ&amp;dq=%22Arabs+are+an+ethnic%22&amp;pg=PT14}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Levinson |first1=David |title=Ethnic Groups Worldwide: A Ready Reference Handbook |date=1998 |publisher=Oryx Press |isbn=978-1-57356-019-1 |url=https://books.google.com/books?id=hIEYAAAAIAAJ&amp;q=%22Arabs+are+an+ethnic+group%22}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Shakry |first1=Omnia El |title=Understanding and Teaching the Modern Middle East |date=20. 10. 2020 |publisher=University of Wisconsin Pres |isbn=978-0-299-32760-6 |url=https://books.google.com/books?id=pQ8CEAAAQBAJ&amp;dq=%22Arabs+are+an+ethnic+group%22&amp;pg=PA103}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Ahrari |first1=Mohammed E. |title=The Middle East in Transition: An Instructional Guide |date=1994 |publisher=Southern Center for International Studies |isbn=978-0-935082-19-7 |url=https://books.google.com/books?id=crTZAAAAMAAJ&amp;q=%22Arabs+are+an+ethnic+group%22}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Hitti |first=Philip K. |title=The Arabs: a short history |url=https://archive.org/details/arabsshorthistor0000hitt_f0u6 |date=1996 |publisher=Regnery Pub. |isbn=0895267063 |location=Washington, D.C.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Rogan |first=Eugene |title=The Arabs: a history |url=https://archive.org/details/arabshistory0000roga |date=2011 |publisher=Basic Books |isbn=978-0465025046 |edition=1st pbk. |location=New York, NY}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Hauss |first1=Charles |title=Ie Comparative Politics |date=juli 2005 |publisher=Wadsworth |isbn=978-0-495-06294-3 |url=https://books.google.com/books?id=MFWIVrDgjikC&amp;q=%22Arabs+are+an+ethnic+group%22}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite encyclopedia |last=F. |first=Eickelman, Dale |date=septembar 2013 |article=Arabs (anthropology) |url=http://referenceworks.brillonline.com/entries/encyclopaedia-of-islam-3/arabs-anthropology-COM_24947?s.num=0&amp;s.q |title=Encyclopaedia of Islam |volume=Three}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Shoup |first=John A. |url=https://books.google.com/books?id=SPBfnT_E1mgC&amp;pg=PA16 |title=Ethnic Groups of Africa and the Middle East: An Encyclopedia |date=31. 10. 2011 |publisher=ABC-CLIO |isbn=9781598843620}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Barakat |first=Halim |title=The Arab world society, culture, and state |url=https://archive.org/details/arabworldsociety0000bara |date=1993 |publisher=University of California Press |isbn=0520914422 |location=Berkeley}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Reynolds |first=Dwight F. |url=https://books.google.com/books?id=ifcGBwAAQBAJ |title=The Cambridge Companion to Modern Arab Culture |date=2. 4. 2015 |publisher=Cambridge University Press |isbn=9780521898072}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Jandt |first=Fred E. |url=https://books.google.com/books?id=JPb-tb_RmGEC |title=An Introduction to Intercultural Communication: Identities in a Global Community |date=2. 2. 2012 |publisher=SAGE Publications |isbn=9781412992879}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Kreider |first1=Kyle L. |last2=Baldino |first2=Thomas J. |title=Minority voting in the United States |url=https://archive.org/details/minorityvotingin0000unse |date=2016 |publisher=Praeger |location=Santa Barbara |isbn=978-1440830242}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Epstein |first1=Steven |title=Purity Lost: Transgressing Boundaries in the Eastern Mediterranean, 1000–1400 |date=2007 |publisher=JHU Press |isbn=978-0-8018-8484-9 |url=https://books.google.com/books?id=NQe_swnZLZ4C&amp;dq=%22arabs+are+an+ethnic+group%22&amp;pg=PP19}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite encyclopedia |article=ʿARAB |url=http://www.iranicaonline.org/articles/arab-index |title=Encyclopedia Iranica}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite encyclopedia |date=28. 10. 2009 |title=Arabs |encyclopedia=MSN Encarta |url=http://encarta.msn.com/encyclopedia_761565848/Arabs.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20091028022141/http://encarta.msn.com/encyclopedia_761565848/Arabs.html |archive-date=28. 10. 2009}}&lt;/ref&gt; i [[semiti|semitski]] [[narod]] koji je većim dijelom nastanjen na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] i u [[Sjeverna Afrika|Sjevernoj Africi]]. Značajna arapska dijaspora prisutna je u raznim dijelovima svijeta.&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Bureš |first=Jaroslav |title=Main characteristic and development trends of migration in the Arab world |date=2008 |publisher=Institute of International Relations |isbn=978-80-86506-71-5 |location=Prague}}&lt;/ref&gt; Podaci o broju Arapa su različiti jer postoje tri klasifikacije pripadnosti arapskom narodu: prema politici, jeziku i porijeklu. U zavisnosti koja se od ove tri klasifikacije koriste, zavisi i ukupan broj Arapa. Najčešća je klasifikacija prema maternjem jeziku, prvom jeziku kojim se služe i prema toj klasifikaciji Arapa je oko 300 miliona. Arapi govore [[Arapski jezik|arapskim jezikom]] i koriste se [[arapsko pismo|arapskim pismom]].

Arapi su živjeli u posručjima [[Plodni polumjesec|Plodnom polumjesecu]].&lt;ref&gt;{{Cite web |title=HISTORY OF THE ARABS |url=http://www.historyworld.net/wrldhis/PlainTextHistories.asp?groupid=936&amp;HistoryID=aa94&amp;gtrack=pthc |access-date=1. 5. 2023 |website=historyworld.net}}
{{Cite book |last=Eph'al |first=Israel |title=The Ancient Arabs: nomads of the fertile crescent |url=https://archive.org/details/ancientarabsnoma0000epha |date=1982 |publisher=Magnes press Hebrew university E. J. Brill |isbn=978-965-223-400-1 |location=Jerusalem Leiden}}
{{Cite book |last=Mackintosh-Smith |first=Tim |url=https://books.google.com/books?id=RQ-LDwAAQBAJ&amp;dq=%22Arabs+are+an+ethnic%22&amp;pg=PT14 |title=Arabs: A 3,000-Year History of Peoples, Tribes and Empires |date=30. 4. 2019 |publisher=Yale University Press |isbn=978-0-300-18235-4}}&lt;/ref&gt; U 9. vijeku p. n. e, [[Asirci]] su pisanim putem spominjali Arape kao stanovnike [[Levant]]a, [[Mezopotamija|Mezopotamije]] i [[Arapsko poluostrvo|Arabije]].&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Myers |first=E. A. |url=https://books.google.com/books?id=-cRrGQ8bIAkC |title=The Ituraeans and the Roman Near East: Reassessing the Sources |date=11. 2. 2010 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-1-139-48481-7 |page=18}}
{{cite book |last1=Hoyland |first1=Robert G. |title=Arabia and the Arabs |url=https://archive.org/details/arabiaarabsfromb0000hoyl |date=2001 |publisher=Routledge |isbn=0-203-76392-0 |pages=[https://archive.org/details/arabiaarabsfromb0000hoyl/page/n24 11] METHODOLOGY (modern Saudi Arabia minus the east coast, the Sinai and Negev deserts, and parts of modern Jordan, Syria, and Iraq)}}&lt;/ref&gt; Širom drevnog [[Bliski istok|Bliskog istoka]], Arapi su uspostavili uticajne civilizacije počevši od 3000. p. n. e, kao što su [[Dilmun]], [[Gerrha]] i [[Magan]], igrajući vitalnu ulogu u trgovini između Mezopotamije i [[Sredozemlje|Mediterana]].&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Smith |first1=Sylvia |date=21. 5. 2013 |title=Bahrain digs unveil one of oldest civilizations |work=BBC News |publisher=[[BBC]] |url=https://www.bbc.com/news/science-environment-22596270}}
{{cite web |title=Qal'at al-Bahrain – Ancient Harbour and Capital of Dilmun |url=https://whc.unesco.org/en/list/1192 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20120405042527/https://whc.unesco.org/en/list/1192 |archive-date=5. 4. 2012 |access-date=17. 8. 2011 |publisher=[[UNESCO]]}}&lt;/ref&gt; Ostala istaknuta plemena uključuju [[Midjan]], [[ʿĀd]] i [[Samud]] koji se spominju u [[Biblija|Bibliji]] i [[Kur'an]]u. Kasnije, 900. p. n. e, [[Kedarci]] su imali bliske odnose sa obližnjim [[Kanaan]]skim i Aramejskim državama, a njihova teritorija se prostirala od Donjeg Egipta do Južnog Levanta.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Bowman |first1=Alan K. |url=https://books.google.com/books?id=JZLW4-wba7UC |title=The Cambridge Ancient History |last2=Champlin |first2=Edward |last3=Lintott |first3=Andrew |date=8. 2. 1996 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-26430-3}}
{{cite journal |last1=Retsö |first1=Jan |date=oktobar 2010 |title=Arabs (historical) |url=http://referenceworks.brillonline.com/entries/encyclopaedia-of-islam-3/arabs-historical-COM_22957?s.num=41&amp;s.rows=50&amp;s.start=40 |journal=Encyclopaedia of Islam, Three}}
{{Cite web |title=The origin of the word &quot;Arab&quot; |url=http://www.ismaili.net/histoire/history03/history302.html |access-date=18. 12. 2017 |website=Ismaili.net}}&lt;/ref&gt; Od 1200. p. n. e, do 110. p. n. e, u Arabiji su se pojavila moćna kraljevstva kao što su [[Kraljevstvo Saba|Saba]], Lihjan, Minean, Kataban, Hadhramaut, Avsan i Homerite.&lt;ref&gt;{{cite book |author=Werner Daum |title=Yemen: 3000&amp;nbsp;Years of Art and Civilization in Arabia Felix |publisher=Pinguin-Verlag |year=1987 |isbn=3701622922 |page=73}}&lt;/ref&gt; Prema abrahamskoj tradiciji, Arapi su potomci [[Abraham]]a preko njegovog sina [[Ismail]]a.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Fisher |first1=Greg |last2=Wood |first2=Philip |title=Arabs and Empires before Islam |date=juli 2015 |publisher=Oxford University Press |isbn=9780191799730 |page=368 |url=https://academic.oup.com/book/12636 |access-date=3. 8. 2023 |quote=Origen, in the third century, was the first Christian to identify the Ishmaelites with the Arabs, but he only does so in a cursory fashion}}&lt;/ref&gt;

Tokom klasične antike, Nabatejci su uspostavili svoje kraljevstvo sa Petrom kao glavnim gradom 300. p. n. e,&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Thamud {{!}} History, Tribe, &amp; Location {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/topic/Thamud |access-date=7. 4. 2023 |website=britannica.com}}&lt;/ref&gt; do 271, [[Palmirsko Carstvo]] s glavnim gradom Palmirom, predvođeno kraljicom Zenobijom, obuhvatalo je Sirijsku Palestinu, Arabijsku Petraju i Egipat, kao kao i velike dijelove Anadolije.&lt;ref name=&quot;waro&quot;&gt;{{cite book |author=Warwick Ball |url=https://books.google.com/books?id=qQKIAgAAQBAJ&amp;pg=PA80 |title=Rome in the East: The Transformation of an Empire |year=2002 |isbn=9781134823871 |page=80| publisher=Routledge }}&lt;/ref&gt; Arapski Itureanci su naseljavali Liban, Siriju i sjevernu Palestinu (Galileju) tokom helenističkog i rimskog perioda.&lt;ref name=&quot;Berndt Schaller 14922&quot;&gt;Berndt Schaller, ''Ituraea'', p.1492.&lt;/ref&gt; Osroene i Hatran su bile arapska kraljevstva u Gornjoj Mesopotamiji oko 200. godine.&lt;ref name=&quot;Hatra and the Parthian Commonwealth2&quot;&gt;{{cite journal |last1=de Jong |first1=Albert |date=2013 |title=Hatra and the Parthian Commonwealth |url=https://www.academia.edu/18709085 |journal=Oriens et Occidens – Band 21 |pages=143–161 |url-access=registration}} {{Cite book |last=Ellerbrock |first=Uwe |url=https://books.google.com/books?id=pFEXEAAAQBAJ |title=The Parthians: The Forgotten Empire |publisher=Routledge |year=2021 |isbn=978-0367481902 |location=Oxford}}&lt;/ref&gt; Sasanijci su 164. priznali Arape kao &quot;Arbajistan&quot;, što znači &quot;zemlja Arapa&quot;,&lt;ref&gt;{{Citation |last=Jullien |first=Christelle |title=Beth 'Arabaye |date=22. 3. 2018 |url=https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/acref/9780198662778.001.0001/acref-9780198662778-e-715;jsessionid=17E81FF6B5E76812AF9C37A99ADFAD30?rskey=ib3kng&amp;result=3 |work=The Oxford Dictionary of Late Antiquity |access-date=20. 4. 2023 |publisher=Oxford University Press|doi=10.1093/acref/9780198662778.001.0001 |isbn=978-0-19-866277-8}}&lt;/ref&gt; pošto su bili dio Adiabene u gornjoj Mezopotamiji.&lt;ref name=&quot;oxfordreference.com2&quot;&gt;{{Oxford Dictionary of Late Antiquity|title=Beth ‘Arabaye|url=http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/acref/9780198662778.001.0001/acref-9780198662778-e-715?rskey=ib3kng&amp;result=3|first=Christelle|last=Jullien}}&lt;/ref&gt; Arapski Emeseni vladali su 46. p. n. e. Emesom (Homs), Sirija.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Bowman |first1=Alan |url=https://books.google.com/books?id=MNSyT_PuYVMC&amp;q=Emesa+dynasty+arab+city&amp;pg=PA502 |title=The Cambridge Ancient History: Volume 12, The Crisis of Empire, AD 193–337 |last2=Garnsey |first2=Peter |last3=Cameron |first3=Averil |date=2005 |publisher=Cambridge University Press |isbn=9780521301992}}; {{cite book |last1=Hornblower |first1=Simon |url=https://books.google.com/books?id=bVWcAQAAQBAJ&amp;q=%22arab+kingdom%22+emesa&amp;pg=PA754 |title=The Oxford Classical Dictionary |last2=Spawforth |first2=Antony |last3=Eidinow |first3=Esther |date=2012 |publisher=OUP Oxford |isbn=9780199545568}}; {{cite book |last1=Burns |first1=Jasper |url=https://books.google.com/books?id=hL99AgAAQBAJ&amp;q=Emesa+arab+tribe&amp;pg=PA181 |title=Great Women of Imperial Rome: Mothers and Wives of the Caesars |date=2006 |publisher=Routledge |isbn=9781134131853}}; {{cite book |last1=Prado |first1=Leonardo de Arrizabalaga y |url=https://books.google.com/books?id=zHbXDgAAQBAJ&amp;q=emesa+arab&amp;pg=PA191 |title=Varian Studies Volume One: Varius |date=2017 |publisher=Cambridge Scholars Publishing |isbn=9781443893855}}; {{cite book |last=Shahid |first=Irfan |title=Rome and The Arabs: A Prolegomenon to the Study of Byzantium and the Arabs |url=https://archive.org/details/romearabsprolego0000shah |date=1984 |publisher=Dumbarton Oaks |isbn=0884021157 |page=[https://archive.org/details/romearabsprolego0000shah/page/n72 37]}}; {{cite book |last1=Freisenbruch |first1=Annelise |url=https://books.google.com/books?id=VUR_3B97ctQC&amp;q=%22arab+kingdom%22+emesa&amp;pg=PA182 |title=Caesars' Wives: Sex, Power, and Politics in the Roman Empire |date=2011 |publisher=Simon and Schuster |isbn=9781416583059}}&lt;/ref&gt; Tokom kasne antike, Tanuhidi, Salihidi, Lakhmidi, Kinda i Ghassanidi bili su dominantna arapska plemena na Levantu, Mezopotamiji i Arabiji, oni su pretežno prihvatili [[kršćanstvo]].&lt;ref&gt;[[G. W. Bowersock|Bowersock, G. W.]], [[Peter Brown (historian)|Peter Brown]] and [[Oleg Grabar]], eds. 1999. [[iarchive:lateantiquitygui00bowe|Late Antiquity: A Guide to the Postclassical World]] (2nd ed.). Cambridge, MA: [[Belknap Press]]. {{ISBN|978-0-674-51173-6}}.
{{cite book|last1=Cameron|first1=Averil|url=https://books.google.com/books?id=_NSoAgAAQBAJ&amp;pg=PR7|title=The Mediterranean World in Late Antiquity: AD 395–700|date=29. 4. 2015|publisher=Routledge|isbn=978-1-136-67305-4}} {{Cite encyclopedia|title=Encyclopaedia Iranica|url=http://www.iranicaonline.org/articles/lakhmids|access-date=18. 12. 2017|article=Lakhmids}}&lt;/ref&gt;

== Narod ==
Semitski narod nastanjen je na [[Srednji Istok|Srednjem Istoku]] i sjevernoj Africi, od [[Maroko|Maroka]] na krajnjem zapadu do [[Oman]]a na istoku, i od [[Turska|Turske]] na sjeveru do [[Jemen]]a i [[Sudan]]a na jugu. Geografski Arapi se prostiru na nekih 10 miliona [[kvadratni kilometar|kvadratnih kilometara]] i broje najmanje 250.000.000 pripadnika. Oko 4 miliona Arapa živi u [[Evropa|Evropi]] i oko 2 miliona u [[SAD|Americi]]. Srredište arapske zemlje je [[Saudijska Arabija]] i Jemen, područje poznato kao [[Hidžaz]]. Oko 610, rođenjem [[Islam]]a, Hidžaz postaje trgovačko središte duž karavanskih puteva a [[Mekka]] postaje jedan od najznačajnijih svjetskih gradova.

Etnički, Arapi su uglavnom tamnokosi i smeđih očiju, puti svijetle, ali i ona varira od mjesta do mjesta. Po vjeri su većinom [[suniti|sunitski muslimani]], i tek 10% [[šijiti]] (osobito u Iranu, Jemenu, dijelu [[Irak]]a i obali [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]]). Arapi su, uz Židove, jedan od dva naroda kojima je porijeklo dao [[Sem]], Hamov brat. Kroz svoju [[Historija|historiju]] osnovali su države: [[Alžir]], [[Bahrein]], [[Egipat]], [[Irak]], [[Jordan]], [[Kuvajt]], [[Libanon]], [[Libija]], [[Maroko]], [[Oman]], [[Katar]], [[Saudijska Arabija]], [[Sudan]], [[Sirija]], [[Tunis]], [[Ujedinjeni Arapski Emirati]], [[Jemen]] i [[Palestina]]. Gledajući sa socijalnog aspekta, Arapi se dijele na stalno-naseljene (ruralni ' fellahin' = seljaci i urbani ' hadar', gradski Arapi) i nomadske Arape, poznajemo ih kao [[Beduini|Beduine]]. Postoji i više jezično semitiziranih (tačnije arabiziranih) naroda koji nisu etnički Arapi, naročito ima arabiziranih Židova u sjevernoj Africi, Jemenu i Iraku. Arabizirani su i neki [[Kopti]] (koji su ipak porijeklom Egipćani, [[Hamiti|hamitski]] narod čiji su preci osnovali egipatsku kulturu i državu). Među hamitskim [[Berberi]]ma također postoji i dosta arabiziranih grupa, nomada koji naseljavaju [[Pustinja|pustinjske]] predjele sjeverne Afrike.

== Ime ==
Ime Arapi i [[Arabija]] javlja se još u [[Asirija|asirskim]] tekstovima kao mâtu arbâi /Arab land/, tačna lokacija ovog područja nije poznata, kasnije se javljaju termini Arabi, Arubu, Urbi. U srodnom [[hebrejski|hebrejskom]] jeziku riječ `aravah’ i ‘arav’ označava pustinju, pa bi se moglo prevesti da su Arapi ‘pustinjski narod’. [[Arabijsko poluostrvo|Poluostrvo Arabija]] prekriveno je nepreglednim pustinjama i pradomovina je ovog ekspanzivnog naroda koji se proširio preko cijele sjeverne Afrike.

== Jezik ==
Arapski jezik pripada semitskoj grani semitsko-hamitske porodice, pismo je arapsko.

== Vjerski običaji ==
Arapi su većinom [[islam]]ske vjeroispovijesti, što u veliko diktira način njihovog života i njihove običaje. Arapi su također u manjini [[kršćani]] i [[druzi]], te žive u [[Liban]]u i [[Sirija|Siriji]], gdje zahvaljujući vjerskoj mješanosti postoji daleko veća varijacija u tradiciji i običajima.

Muslimanski Arapi su narod koji živi po pravilima [[Kur'an]]a. Kuran je često osnova zakona arapskih država kojima su regulirani neki aspekti njihovog života. Među Arapima preovladava patrijarhalni sistem. [[Poligamija]] je u nekim arapskim zemljama dozvoljena. Arapi, kao ni [[Židovi]], ne jedu svinjetinu, i uglavnom se koristi govedina, ovčetina i puretina. U zemljama sjeverne Afrike je poznato nacionalno jelo [[kus-kus]], priprema se sa ovčetinom, ribom i raznim povrćem. Umjesto masti Arapi koriste maslinovo ulje i druge masnoće biljnog porijekla, a kolači se često prave od meda.
== Arapi u Evropi ==
Arapi u Evropi su razvili umjetno navodnjavanje tla, koje se zbog bezobzirnog krčenja šuma počelo isušivati. Iz Španije ovo se znanje proširilo na sjever, preko [[Alpe|Alpa]] sve do [[Island]]a. Španska riječ 'noria', označava stepen navodnjavanja, i nastala je od arapskog nd'ura. [[Pamuk]], koji danas vodi glavnu riječ u tekstilnoj industriji, su u Evropu donijeli Arapi, iz njihov jezika potekao je francuski izraz 'coton' i engleski 'cotton'.

== Arapske zajednice ==
* Arapi (iz Arabije) 32.231.000
* [[Hassaniya]] Arapi 4.714.000
* [[Levantski Arapi]] 53.032.000
* [[Libijski Arapi]] 3.785.000
* [[Arapi Maghreba]] 74.142.000
* [[Shuwa Arapi]] 1.986.000
* [[Sudanski Arapi]] 22.135.000
* [[Jemenski Arapi]] 10.999.000
* [[Beduini Arabije]] 14.187.000
* [[Saharski Beduini]] 7.473.000

== Također pogledajte ==
* [[Islam]]
* [[Saudijska Arabija]]
* [[Arapski jezik]]

== Bilješke ==
{{refspisak|group=nb}}
{{notelist}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

=== Izvori ===
{{Refbegin}}
{{Cite journal |last1=Abu-Amero |first1=Khaled K |last2=Hellani |first2=Ali |last3=González |first3=Ana M |last4=Larruga |first4=Jose M |last5=Cabrera |first5=Vicente M |last6=Underhill |first6=Peter A |year=2009 |title=Saudi Arabian Y-Chromosome diversity and its relationship with nearby regions |journal=BMC Genet |volume=10 |pages=59 |doi=10.1186/1471-2156-10-59 |pmc=2759955 |pmid=19772609 |doi-access=free }}
{{Cite journal |last1=Alshamali |first1=Farida |last2=Pereira |first2=Luísa |last3=Budowle |first3=Bruce |last4=Poloni |first4=Estella S. |last5=Currat |first5=Mathias |year=2009 |title=Local Population Structure in Arabian Peninsula Revealed by Y-STR diversity |journal=Human Heredity |volume=68 |issue=1 |pages=45–54 |doi=10.1159/000210448 |pmid=19339785 |ref={{harvid|Alshamali|2009}} |doi-access=free}}
{{Cite book |last=Ankerl |first=Guy |title=Coexisting Contemporary Civilizations: Arabo-Muslim, Bharati, Chinese, and Western |publisher=INU PRESS |year=2000 |isbn=978-2-88155-004-1 |location=Geneva}}
{{Cite book |last=Bacharach |first=Jere L. |title=Muqarnas: An Annual on the Visual Cultures of the Islamic World |work=Muqarnas an Annual on Islamic Art and Architecture |publisher=Brill |year=1996 |isbn=978-90-04-25933-1 |editor-last=Necipoğlu |editor-first=Gülru |volume=13 |chapter=Marwanid Umayyad Building Activities: Speculations on Patronage |issn=0732-2992}}
{{cite book |last=Ball |first=Warwick |author-link=Warwick Ball |title=Rome in the East: The Transformation of an Empire |url=https://archive.org/details/romeineasttransf0000ball |publisher=Routledge |year=2000 |isbn=9780415113762}}
{{cite book |last=Birley |first=A. R. |title=Septimius Severus: The African Emperor |publisher=Routledge |year=2002}}
{{Cite news |last=Bin-Muqbil |first=Musaed |year=2006 |title=Phonetic and Phonological Aspects of Arabic Emphatics and Gutturals&lt;!-- Doctoral dissertation --&gt; |location=University of Wisconsin–Madison}}
{{cite book |last=Brunner |first=Christopher |chapter=Geographical and Administrative divisions: Settlements and Economy| title=The Cambridge History of Iran: The Seleucid, Parthian, and Sasanian periods (2) |year=1983b |publisher=Cambridge University Press |chapter-url=https://books.google.com/books?id=hvx9jq_2L3EC&amp;pg=PA747 |isbn=9780521200936}}
{{Cite book |last=Bryce |first=Trevor |title=Ancient Syria: A Three Thousand Year History |url=https://archive.org/details/ancientsyriathre0000bryc |publisher=Oxford University Press |year=2014 |isbn=978-0-19-100292-2}}
{{cite book |last=Bryce |first=Trevor |author-link=Trevor R. Bryce |date=2009 |title=The Routledge Handbook of the Peoples and Places of Ancient Western Asia: From the Early Bronze Age to the Fall of the Persian Empire |url=https://archive.org/details/routledgehandboo0000bryc |location=London |publisher=Routledge |isbn=978-0-415-39485-7}}
{{Cite book |last=Burns |first=Ross |title=Damascus: A History |publisher=Routledge |year=2007 |isbn=978-1-134-48849-0 |orig-year=2005}}
{{Cite book |last=Cobb |first=Paul M. |title=White Banners: Contention in 'Abbasid Syria, 750–880 |publisher=State University of New York Press |year=2001 |isbn=978-0-7914-4880-9}}
{{Cite book |last=Retso |first=Jan |url=https://books.google.com/books?id=pUepRuQO8ZkC |title=Arabs in Antiquity: Their History from the Assyrians to the Umayyads |publisher=Routledge |year=2002 |isbn=978-0-7007-1679-1}}
{{Cite book |last=Cragg |first=Kenneth |url=https://books.google.com/books?id=pMuxLlWih04C&amp;q=%22arab+christian%22&amp;pg=PP1 |title=The Arab Christian: A History in the Middle East |publisher=Westminster John Knox Press |year=1991 |isbn=978-0-664-22182-9}}
{{Cite book |last1=Cribb |first1=Robert |url=https://books.google.com/books?id=SawyrExg75cC&amp;q=Arab+Indonesian&amp;pg=PR25 |title=Historical Dictionary of Indonesia |last2=Kahin |first2=Audrey |publisher=Scarecrow Press |year=2004 |isbn=978-0-8108-4935-8 |series=Historical dictionaries of Asia, Oceania, and the Middle East |location=Lanham, Maryland}}
{{Cite book |last=Deng |first=Francis Mading |url=https://archive.org/details/warofvisionsconf00deng |title=War of Visions: Conflict of Identities in the Sudan |publisher=Brookings Institution Press |year=1995 |isbn=9780815717942 |url-access=registration}}
{{cite book |last1=Ettinghausen |first1=Richard |last2=Grabar |first2=Oleg |last3=Jenkins-Madina |first3=Marilyn |title=Islamic Art and Architecture: 650–1250 |url=https://books.google.com/books?id=l1uWZAzN_VcC&amp;pg=PA37 |access-date=17. 3. 2013 |year=2001 |publisher=Yale University Press |isbn=978-0-300-08869-4}}
{{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=6YgpDwAAQBAJ&amp;pg=PP1 |title=A Companion to Islamic Art and Architecture |publisher=Wiley Blackwell |year=2017 |isbn=9781119068662 |editor-last=Flood |editor-first=Finbarr Barry |editor-last2=Necipoğlu |editor-first2=Gülru}}
{{Cite book |last1=Grabar |first1=Oleg |title=City in the Desert. Qasr al-Hayr East |last2=Holod |first2=Reneta |last3=Knustad |first3=James |last4=Trousdale |first4=William |publisher=Harvard University Press |year=1978 |isbn=978-0-674-13195-8 |series=Harvard Middle Eastern Monographs |volume=23–24}}
{{Cite book |last=Hawting |first=Gerald R. |title=The Encyclopaedia of Islam (New Edition/EI-2) |publisher=Brill |year=1991 |isbn=978-90-04-08112-3 |editor-last=Bosworth |editor-first=Clifford Edmund |volume=6 |chapter=Marwan II |editor-last2=van Donzel |editor-first2=Emeri J. |editor-last3=Lewis |editor-first3=Bernard |editor-last4=Pellat |editor-first4=Charles}}
{{Cite book |last=Hillenbrand |first=Robert |title=The Idea and Ideal of the Town Between Late Antiquity and the Early Middle Ages |publisher=Brill |year=1999 |isbn=978-90-04-10901-8 |editor-last=Brogiolo |editor-first=Gian Pietro |series=The Transformation of the Roman World |volume=4 |chapter='Anjar and Early Islamic Urbanism |issn=1386-4165 |editor-last2=Perkins |editor-first2=Bryan Ward}}
{{cite book |last=Hoyland |first=Robert G. |author-link=Robert G. Hoyland |date=2002 |title=Arabia and the Arabs: From the Bronze Age to the Coming of Islam |url=https://archive.org/details/arabiaarabsfromb0000hoyl |location=London |publisher=Routledge |isbn=978-1-134-64634-0}}
{{cite encyclopedia |last1=Kia |first1=Mehrdad |title=The Persian Empire: A Historical Encyclopedia |date=2016 |publisher=ABC-CLIO |isbn=978-1610693912}} (2 volumes)
{{cite book |last=Kitchen |first=Kenneth |author-link=Kenneth Kitchen |editor-last1=Archibald |editor-first1=Zofia H. |editor-last2=Davies |editor-first2=John |editor-link2=John K. Davies (historian) |editor-last3=Gabrielsen |editor-first3=Vincent |editor-last4=Oliver |editor-first4=G. J. |date=2001 |title=Hellenistic Economies |chapter=Economics in Ancient Arabia from Alexander to the Augustans |location=London |publisher=Routledge |pages=119–132 |isbn=978-1-134-56592-4}}
{{Cite book |last=Le Strange |first=Guy |title=Palestine under the Moslems, a description of Syria and the Holy Land from A.D. 650 to 1500. Translated from the works of the medieval Arab geographers |publisher=Houghton, Mifflin and Co |year=1890 |oclc=5965873}}
{{cite book |last1=Rapp |first1=Stephen H. |title=The Sasanian World through Georgian Eyes: Caucasia and the Iranian Commonwealth in Late Antique Georgian Literature |date=2014 |publisher=Ashgate Publishing, Ltd. |isbn=978-1472425522 |url=https://books.google.com/books?id=T8VIBQAAQBAJ&amp;q=rapp+inscription+kartir}}
{{Citation |last=Saliba |first=George |author-link=George Saliba |year=1994b |title=A History of Arabic Astronomy: Planetary Theories During the Golden Age of Islam |publisher=[[New York University Press]] |isbn=978-0-8147-8023-7}}
{{cite book |last=Schiettecatte |first=Jérémie |chapter-url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/9781444338386.wbeah30219 |chapter=Himyar |title=The Encyclopedia of Ancient History |date=2017 |website=The Encyclopedia of Ancient History |pages=1–2 |publisher=John Wiley &amp; Sons, Inc |doi=10.1002/9781444338386.wbeah30219 |isbn=9781405179355 |url=https://halshs.archives-ouvertes.fr/halshs-01585072/file/2016%20Schiettecatte%20EAH%20Himyar_HAL_Academia.pdf |access-date=8. 11. 2022}}
{{Cite book |last=Shahîd |first=Irfan |url=https://books.google.com/books?id=pfwAG3-rpzcC |title=Byzantium and the Arabs in the Sixth Century |publisher=Dumbarton Oaks |year=1995a |isbn=978-0-88402-284-8 |volume=2 (Part 1)}}
{{Cite book |last=Speake |first=Graham |title=International Dictionary of Historic Places |publisher=Fitzroy Dearborn Publishers |year=1996 |isbn=978-1-884964-03-9 |editor-last=Berney |editor-first=Kathryn Ann |volume=4 (Middle East and Africe) |chapter=Palmyra (Homs, Syria) |editor-last2=Ring |editor-first2=Trudy |editor-last3=Watson |editor-first3=Noelle}}
* Touma, Habib Hassan. ''The Music of the Arabs''. Portland, Oregon: Amadeus P, 1996. {{ISBN|0-931340-88-8}}.
{{cite encyclopedia |last=Van Beek |first=Gus W. |editor-last1=Meyers |editor-first1=Eric M. |editor-link1=Eric M. Meyers |editor-last2=Dever |editor-first2=William G. |editor-link2=William G. Dever |editor-last3=Meyers |editor-first3=Carol L. |editor-link3=Carol Meyers |editor-last4=Muhly |editor-first4=James D. |editor-last5=Pardee |editor-first5=Dennis |editor-last6=Sauer |editor-first6=James A. |editor-last7=Finney |editor-first7=Paul Corby |editor-last8=Jorgensen |editor-first8=John S. |title=Qataban |encyclopedia=[[The Oxford Encyclopedia of Archaeology in the Near East]] |volume=4 |date=1997 |publisher=Oxford University Press |location=Oxford &amp; New York |pages=383–384 |isbn=978-0-195-06512-1}}
* Lipinski, Edward. ''Semitic Languages: Outlines of a Comparative Grammar'', 2nd ed., Orientalia Lovanensia Analecta: Leuven 2001
* [[Kees Versteegh]], ''The Arabic Language'', Edinburgh University Press (1997)
* [http://www.newadvent.org/cathen/01663a.htm The Catholic Encyclopedia, Robert Appleton Company, 1907, Online Edition, K. Night 2003: article Arabia]
* [https://web.archive.org/web/20150906045819/http://www.paklinks.com/gs/archive/index.php/t-4130.html History of Arabic language](1894), Jelsoft Enterprises Ltd.
* The Arabic language, National Institute for Technology and Liberal Education web page (2006)
{{Cite book |last=Ankerl |first=Guy |title=Global communication without universal civilization |publisher=INU Press |year=2000 |isbn=978-2-88155-004-1 |series=INU societal research |volume=1: Coexisting contemporary civilizations : Arabo-Muslim, Bharati, Chinese, and Western |location=Geneva |orig-year=2000}}
* Hooker, Richard. &quot;Pre-Islamic Arabic Culture.&quot; WSU Web Site. 6 June 1999. Washington State University.
* Owen, Roger. &quot;State Power and Politics in the Making of the Modern Middle East 3rd Ed&quot; Page 57 {{ISBN|0-415-29714-1}}
{{Cite book |last=Levinson |first=David |url=https://books.google.com/books?id=uwi-rv3VV6cC |title=Ethnic groups worldwide: a ready reference handbook |publisher=Oryx Press|year=1998 |isbn=978-1-57356-019-1}}
{{Cite book |last=Raymond |first=André |title=Le Caire |publisher=Fayard |year=1993 |language=fr}}
{{Cite book |last=Strawn |first=Brent A. |chapter=Shem |editor1-last=Freedman |editor1-first=David Noel |editor2-last=Myers |editor2-first=Allen C.|title=Eerdmans Dictionary of the Bible |publisher=Amsterdam University Press |year=2000a |chapter-url=https://books.google.com/books?id=qRtUqxkB7wkC&amp;q=%22a+schematic+representation+describing+the+expansion+of+humankind%22&amp;pg=PA1271 |isbn= 9789053565032}}
{{Refend}}

== Dodatna literatura ==
* Price-Jones, David. ''The Closed Circle: an Interpretation of the Arabs''. Pbk. ed., with a new preface by the author. Chicago: I. R. Dee, 2002. xiv, 464 p. {{ISBN|1-56663-440-7}}
* Ankerl, Guy. ''Coexisting Contemporary Civilizations: Arabo-Muslim, Bharati, Chinese, and Western.'' INU PRESS, Geneva, 2000. {{ISBN|2-88155-004-5}}.
{{Cite book |last=Bitar |first=Amer |url=https://books.google.com/books?id=X4oBEAAAQBAJ |title=Bedouin Visual Leadership in the Middle East: The Power of Aesthetics and Practical Implications |date=2020 |publisher=[[Springer Nature]] |isbn=9783030573973}}

{{commonscat|Arabs}}
{{Evropski muslimani}}
{{Ličnosti i imena u Kur'anu}}

[[Kategorija:Semitski narodi]]
[[Kategorija:Narodi s Bliskog istoka]]</text>
      <sha1>ch3o2t5deyrom0ei60carrtip1k222o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bangladeš</title>
    <ns>0</ns>
    <id>12444</id>
    <revision>
      <id>3940728</id>
      <parentid>3927162</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T08:04:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940728</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="42652" sha1="gwcz74mcq3tasz4hoevaqoqt8lfkahp" xml:space="preserve">{{Infokutija država
| zvanično_ime                   = Narodna Republika Bangladeš
| izvorno_ime                    = গণপ্রজাতন্ত্রী বাংলাদেশ&lt;br /&gt;Gônoprojatontri Bangladesh
| ime_genitiv                    = Bangladeša
| zastava                        = Flag of Bangladesh.svg
| zastava_širina                 = &lt;!--Za druge mjere (nije potrebno)--&gt;
| grb                            = Coat_of_arms_of_Bangladesh.svg
| grb_širina                     = &lt;!--Za druge mjere (nije potrebno)--&gt;
| vrsta_simbola                  = &lt;!--npr. amblem etc. (ako nije grb)--&gt;
| uzrečica                       = 
| himna                          = &quot;[[Amar Shonar Bangla]]&quot; &lt;br/&gt;(Moj zlatni Bangla){{Center|[[Datoteka:Amar Sonar Bangla - official vocal music of the National anthem of Bangladesh.ogg]]}}
| karta                          = Bangladesh in its region.svg
| opis_karte                     = 
| širina_karte                   = &lt;!--Za druge mjere (nije potrebno)--&gt;
| glavni_grad                    = [[Dhaka]]
| glavni_grad_koordinate         = {{Coord|23|45|50|N|90|23|20|E|type:city_region:BD|display=inline}}
| najveći_grad                   = [[Dhaka]]
| službeni_jezik                 = [[Bengalski jezik|bengalski]]
| sistem_pisanja                 = 
| etničke_grupe                  = 99% [[Bengalci]]&lt;br /&gt; 1% Ostali
| religija                       = {{ublist |item_style=white-space:nowrap; |91.04% [[Islam]] zvanična religija|7.94% [[Hinduizam]] |0.60% [[Budizam]] |0.30% [[Kršćanstvo]]|0.12% Ostali}}
| demonim                        = 
| državno_uređenje               = 
| vrsta_prve_vlasti              = [[Spisak predsjednika Bangladeša|Predsjednik]]
| vladar_prva_vlast              =[[Mirza Fakhrul Islam Alamgir]] 
| vrsta_druge_vlasti             = [[Spisak premijera Bangladeša|Premijer]]
| vladar_druga_vlast             =[[Tarique Rahman]] 
| vrsta_treće_vlasti             = 
| vladar_treća_vlast             = 
| zakonodavstvo                  = 
| vrsta_prvog_zakonodavstva      = 
| naziv_prvog_zakonodavstva      = 
| vrsta_drugog_zakonodavstva     = 
| naziv_drugog_zakonodavstva     = 
| vrsta_trećeg_zakonodavstva     = 
| naziv_trećeg_zakonodavstva     = 
| vrsta_četvrtog_zakonodavstva   = 
| naziv_četvrtog_zakonodavstva   = 
| vrsta_petog_zakonodavstva      = 
| naziv_petog_zakonodavstva      = 
| tip_suvereniteta               = 
| nota_suvereniteta              = 
| nastanak                       = 
| događaj1                      = 
| događaj_datum1                = 
| događaj2                      = 
| događaj_datum2                = 
| događaj3                      = 
| događaj_datum3                = 
| događaj4                      = 
| događaj_datum4                = 
| događaj5                      = 
| događaj_datum5                = 
&lt;!--Ima sve do događaj20 i događaj_datum20 --&gt;
| nezavisnost                    = 26. mart 1971. od [[Pakistan]]a
| nezavisnost_priznato           = 
| površina                       = 148.460
| po_površini_na_svijetu         = 92.
| procenat_vode                  = 6,4
| stanovnika                     = 169.828.911&lt;ref name=&quot;populationcensus2022&quot;&gt;{{cite web |title=Population and Housing Census 2022: Post Enumeration Check (PEC) Adjusted Population |url=http://bbs.portal.gov.bd/sites/default/files/files/bbs.portal.gov.bd/page/b343a8b4_956b_45ca_872f_4cf9b2f1a6e0/2023-04-18-08-42-4f13d316f798b9e5fd3a4c61eae4bfef.pdf |date=18. 4. 2023 |website=[[Bangladesh Bureau of Statistics]] |access-date=30. 5. 2023 |archive-date=30. 5. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230530205648/http://bbs.portal.gov.bd/sites/default/files/files/bbs.portal.gov.bd/page/b343a8b4_956b_45ca_872f_4cf9b2f1a6e0/2023-04-18-08-42-4f13d316f798b9e5fd3a4c61eae4bfef.pdf |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |title=Report: 68% Bangladeshis live in villages |url=https://www.dhakatribune.com/bangladesh/332419/report-68%25-bangladeshis-live-in-villages |work=[[Dhaka Tribune]] |date=28. 11. 2023 |access-date=6. 2. 2024 |archive-date=6. 2. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240206021005/https://www.dhakatribune.com/bangladesh/332419/report-68%25-bangladeshis-live-in-villages |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| stanovnika_godina              = 2022.
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 8.
| procjena                       = 173.562.364
| procjena_godina                = 2024.
| gustoća                        = 1.165
| po_broju_gustoće_na_svijetu    = 13.
| bdp_ukupno                     = {{increase}}$1.620 [[bilion]]a&lt;ref&gt;{{cite web |publisher=International Monetary Fund – IMF |title=Download World Economic Outlook database: April 2023 |url=https://www.imf.org/external/datamapper/profile/BGD |access-date=4. 12. 2023 |archive-date=4. 12. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231204110102/https://data.worldbank.org/indicator/NY.GDP.MKTP.PP.CD?locations=BD&amp;most_recent_value_desc=true |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| bdp_godina                     = 2024.
| po_broju_bdp_na_svijetu        = 25.
| bdp_per_capita                 = {{increase}}$9.410&lt;ref&gt;{{cite web |publisher=International Monetary Fund – IMF |title= Download World Economic Outlook database: April 2023 |url= https://www.imf.org/external/datamapper/profile/BGD|access-date= 4. 12. 2023 |archive-date= 4. 12. 2023 |archive-url= https://web.archive.org/web/20231204111604/https://data.worldbank.org/indicator/NY.GDP.PCAP.PP.CD?end=2022&amp;locations=BD&amp;most_recent_value_desc=false&amp;start=1990&amp;view=chart |url-status= live }}&lt;/ref&gt;
| bdp_per_capita_na_svijetu      = 126.
| bdp_nominalni_ukupno           ={{increase}} $455.166 [[Milijarda|milijardi]]&lt;ref&gt;{{cite web |title= Download World Economic Outlook database: April 2023 |url=https://www.imf.org/external/datamapper/profile/BGD |publisher=IMF |access-date=4. 12. 2023 |archive-date=4. 12. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231204120113/https://data.worldbank.org/indicator/NY.GDP.MKTP.CD?locations=BD&amp;most_recent_value_desc=true |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| bdp_nominalni_godina           = 2024.
| bdp_nominalni_na_svijetu       = 34.
| bdp_nominalni_per_capita       = {{increase}} $2.650&lt;ref&gt;{{cite web | title= Download World Economic Outlook database: April 2023 |url=https://www.imf.org/external/datamapper/profile/BGD | publisher= IMF | access-date=4. 12. 2023 | archive-date=4. 12. 2023 | archive-url=https://web.archive.org/web/20231204161657/https://data.worldbank.org/indicator/NY.GDP.PCAP.CD?locations=BD&amp;most_recent_value_desc=false | url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| bdp_nominalni_per_capita_na_svijetu = 137.
| hdi                            = 0,670
| hdi_godina                     = 2022.
| hdi_nivo                       = srednji
| po_broju_hdi_na_svijetu        = 129.
| gini                           = 49,9&lt;ref&gt;{{cite press release |title=KEY FINDINGS HIES 2022 |url=https://bbs.portal.gov.bd/sites/default/files/files/bbs.portal.gov.bd/page/57def76a_aa3c_46e3_9f80_53732eb94a83/2023-04-13-09-35-ee41d2a35dcc47a94a595c88328458f4.pdf |page=15 |publisher=[[Bangladesh Bureau of Statistics]] |access-date=13. 4. 2023 |archive-date=30. 5. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230530091430/https://bbs.portal.gov.bd/sites/default/files/files/bbs.portal.gov.bd/page/57def76a_aa3c_46e3_9f80_53732eb94a83/2023-04-13-09-35-ee41d2a35dcc47a94a595c88328458f4.pdf |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
| gini_godina                    = 2022.
| gini_nivo                      = visoka nejednakost
| po_broju_gini_na_svijetu       = 
| valuta                         = [[Bangladeška taka|Taka]]
| vremenska_zona                 = [[UTC]] +6
| ljetno_računanje_vremena       = 
| format_datuma                  = 
| najviša_tačka_ime              = 
| najviša_tačka_metara           = 
| najveće_jezero_ime             = 
| najveće_jezero_površina        = 
| najveća_rijeka_ime             = 
| najveća_rijeka_dužina          = 
| nacionalni_dan                 = 
| vozacka_strana                 = lijeva&lt;ref&gt;{{Cite web |date=13. 5. 2020 |title=List of all left- &amp; right-driving countries around the world |url=https://www.worldstandards.eu/cars/list-of-left-driving-countries/ |access-date=10. 6. 2020 |website=worldstandards.eu}}&lt;/ref&gt;
| pozivni_broj                   = +880
| iso_kod                        = 
| internetski_nastavak           = [[.bd]]
| komentar                       = 
}}
'''Bangladeš''', službeno '''Narodna Republika Bangladeš''', je gusto naseljena [[Azija|azijska]] zemlja,&lt;ref&gt;{{Citation|title=Bangladesh|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/bangladesh/|publisher=Central Intelligence Agency|date=15. 6. 2023|access-date=25. 6. 2023|language=en|archive-date=30. 7. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210730024842/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/bangladesh/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; smještena na delti rijeka [[Ganges]]a i [[Brahmaputra|Brahmaputre]], okružena [[Indija|Indijom]] na zapadu, sjeveru i istoku, te [[Mjanmar]]om na jugoistoku.

==Historija==
Do 15. augusta 1947. historija Bangladeša pripadala je prošlosti pokrajine Bengal. Nakon diobe indijskog potkontinenta 1947, teritorij današnjega Bangladeša (istočni Bengal) dodijeljen je [[Pakistan]]u kao istočna pokrajina, tj. ''Istočni Pakistan'' (većinom hinduistički zapadni Bengal pripao je Indiji). Ekonomsko-političkoj prevlasti zapadnog dijela Pakistana nad istočnim protivila se ''Awami-liga'' [[Sheikh Mujibur Rahman|Sheikha Mujibura Rahmana]]. Nastala je 1954. kao pokret za autonomiju, a ubrzo je zahtijevala nezavisnost, zbog čega je Rahman bio zatvoren. Na izborima 1970. ''Awami-liga'' je dobila prevlast u pokrajinskom i saveznom parlamentu. Predsjednik Pakistana [[Yahya Kan]] i vođa utjecajne Pakistanske narodne stranke [[Zulfikar Ali Buto]] početkom 1971. neuspješno su pregovarali s Rahmanom o statusu ''Istočnoga Pakistana''. Yahya Kan je odgodio zasjedanje novoga parlamenta, zabranio je Awami-ligu, a Rahman je ponovno bio zatvoren i osuđen na smrt. Vodstvo Awami-lige u izbjeglištvu, u [[Kolkata|Kolkati]], osnovalo je privremenu vladu i 10. aprila 1971. donijelo deklaraciju o nezavisnosti Bangladeša. Bengalsko stanovništvo je pružalo otpor vlastima Pakistana (gerilski pokret ''Mukti Bahini'' borio se za neovisnost od kraja 1970).

Oružani odgovor pakistanske vojske potaknuo je građanski rat u kojem je poginulo nekoliko stotina hiljada Bengalaca, dok ih je više od 10 miliona izbjeglo u indijski ''Zapadni Bengal''. U sukobe je bila uključena i [[Indija]], čija je vojska, uz podršku bengalskih gerilaca, Bangladešu donijela nezavisnost. Početkom 1972. Rahman je pušten iz zatvora u Pakistanu i postao predsjednik vlade Bangladeša. Pakistan je priznao Bangladeš 1974, a iste  Rahman je proglasio vandredno stanje pa je 1975. postao predsjednik države s neograničenim ovlastima. Krajem 1975. izgubio je podršku vojske pa je s dijelom porodice ubijen, a predsjednik je postao [[Muštaq Ahmed]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=5698 |title=Arhivirana kopija |access-date=28. 9. 2014 |archive-date=25. 10. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141025034555/http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=5698 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

==Geografija==
[[File:Map of Bangladesh-en.svg|thumb|Karta Bangladeša]]

Bangladeš je izrazito nizinska zemlja koja zauzima područje donjeg toka i najveći dio zajedničke delte [[Brahmaputra|Brahmaputre]] i [[Ganges]]a.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://proleksis.lzmk.hr/51842/ |title=Arhivirana kopija |access-date=23. 9. 2014 |archive-date=25. 1. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150125102010/http://proleksis.lzmk.hr/51842/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Leži između 20° i 27° sjeverne geografske širine, i 88° i 93° istočne geografske dužine. Gotovo u potpunosti je okružen susjednom [[Indija|Indijom]] i dijeli malu granicu s [[Mjanmar]]om na jugoistoku, iako se nalazi vrlo blizu [[Nepal]]a, [[Butan]]a i [[Kina|Kine]].

Država je podijeljena na tri regije. Većim dijelom zemlje dominira plodna delta [[Ganges]]a, najveća riječna delta na svijetu.&lt;ref&gt;{{cite web |author1=Aditi Rajagopal|title=How the World's Largest Delta Might Slowly Go Under Water |url=https://www.discovery.com/nature/largest-delta-underwater|website=Discovery|date=8. 2. 2020|access-date=9. 3. 2020|archive-date=8. 2. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200208052815/http://www.discovery.com/nature/largest-delta-underwater|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Sjeverozapadni i središnji dio zemlje čine visoravni Madhupur i Barind. Sjeveroistok i jugoistok su dom zimzelenih brda.

Delta Gangesa formirana je ušću rijeka [[Ganges]]a (lokalni naziv Padma ili Pôdda), [[Brahmaputra|Brahmaputre]] (Jamuna ili Jomuna) i [[Meghna]] i njihovih pritoka. Ganges se ujedinjuje sa [[Jamuna (rijeka)|Jamunom]] (glavni kanal Brahmaputre) i kasnije se spaja sa Meghnom, te se konačno uljeva u [[Bengalski zaliv]].

Bangladeš je pretežno bogato plodno ravno zemljište. Većina je ispod 12 m nadmorske visine, a procjenjuje se da bi oko 10% njenog zemljišta bilo poplavljeno ako bi se nivo mora povećao za 1 m.&lt;ref name=&quot;ali&quot;&gt;{{cite journal |last=Ali |first=A. |title=Vulnerability of Bangladesh to climate change and sea level rise through tropical cyclones and storm surges |url=https://link.springer.com/article/10.1007/BF00175563 |journal=Water, Air, &amp; Soil Pollution |volume=92 |issue=1–2 |pages=171–179 |year=1996 |bibcode=1996WASP...92..171A |s2cid=93611792 |doi=10.1007/BF00175563 |access-date=1. 2. 2020 |archive-date=1. 2. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200201143058/https://link.springer.com/article/10.1007/BF00175563 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; 12% zemlje je pokriveno brdskim sistemima. Močvare [[Haor]] u zemlji su od značaja za globalnu nauku o životnoj sredini. Najviša tačka u Bangladešu je Saka Haphong, koja se nalazi blizu granice sa Mjanmarom, sa nadmorskom visinom od 1.064 m.&lt;ref name=CIA&gt;{{Cite CIA World Factbook|country=Bangladesh|access-date=15. 5. 2007 |year=2007}}&lt;/ref&gt; Ranije su se najvišim smatrali Keokradong ili Tazing Dong.

Šumski pokrivač čini oko 14% ukupne površine zemljišta, što je ekvivalentno 1.883.400 hektara (ha) šume 2020, što je manje u odnosu na 1.920.330 hektara (ha) iz 1990. Od šuma koje se prirodno obnavljaju 0% je prijavljeno kao primarne šume (sastoje se od autohtonih vrsta drveća bez jasno vidljivih indikacija ljudske aktivnosti), a oko 33% šumske površine nalazi se u zaštićenim područjima. Za 2015. prijavljeno je da je 100% šumske površine u javnom vlasništvu.&lt;ref&gt;{{Cite book |url=https://openknowledge.fao.org/server/api/core/bitstreams/a6e225da-4a31-4e06-818d-ca3aeadfd635/content |title=Terms and Definitions FRA 2025 Forest Resources Assessment, Working Paper 194 |publisher=Food and Agriculture Organization of the United Nations |year=2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Global Forest Resources Assessment 2020, Bangladesh |url=https://fra-data.fao.org/assessments/fra/2020/BGD/home/overview |website=Food Agriculture Organization of the United Nations}}&lt;/ref&gt;

===Rijeke===
Bangladeš se naziva &quot;Zemljom rijeka&quot;,&lt;ref&gt;{{cite web |title=No Place Like Home – BANGLADESH: LAND OF RIVERS |url=https://ejfoundation.org/films/bangladesh-land-of-rivers |work=Environmental Justice Foundation |access-date=10. 3. 2020 |archive-date=30. 9. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200930051647/https://ejfoundation.org/films/bangladesh-land-of-rivers |url-status=live }}&lt;/ref&gt; jer je dom za preko 57 prekograničnih rijeka, najviše od bilo koje nacionalne države. Pitanja vode su politički komplikovana jer se Bangladeš nalazi nizvodno od Indije.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Suvedī |first=Sūryaprasāda |title=International watercourses law for the 21st century |publisher=[[Ashgate Publishing]] |year=2005 |pages=154–166 |isbn=978-0-7546-4527-6}}&lt;/ref&gt; Riječnu mrežu Bangladeša čini oko 700 rijeka. Ove rijeke formiraju pet većih riječnih sistema: ''Jamuna-Bramaputra'', ''Padma-Gang'', ''Suma-Megna'', ''Padma-Megna'' i ''Karnapuli''. Najveći dio teritorije Bangladeša zauzimaju riječni sistemi koji su se formirali oko rijeka Ganges i Brahmaputre. Delta koju ove dvije rijeke sa njihovim pritokama prave na ulazu u [[Bengalski zaliv]] je najveća delta na svijetu. Usljed razgranatosti riječne mreže u Bangladešu zemljište je izuzetno ravno i veoma plodno. Ove aluvijalne ravne zauzimaju oko 80 % teritorije Bangladeša i formiraju cjelinu koja se naziva Bangladeška ravnica. Ipak, s obzirom da se ravnica najvećim dijelom nalazi u nivou mora, često dolazi do poplava.

===Klima===
[[File:Flooding after 1991 cyclone.jpg|thumb|Poplave nakon ciklona u Bangladešu 1991, u kojem je poginulo oko 140.000&amp;nbsp;ljudi]]

Bangladeš ima tropsku monsunsku klimu koju karakterišu visoke temperature i velika vlažnost. Postoje tri godišnja doba: toplo ljeto (od marta do juna), sezona monsuna (od juna do novembra), i blaga zima (od decembra do februara). Za vrijeme sezone monsuna padne čak 80 % godišnje količine padavina. Najhladniji mjesec je januar sa dnevnim temperaturama koje se kreću oko 26˚C, dok je april najtopliji mjesec kada se temperature kreću od 33˚C do 36˚C. Zemlja nikada nije zabilježila temperaturu zraka ispod 0&amp;nbsp;°C, s rekordno niskom temperaturom od 1,1&amp;nbsp;°C u sjeverozapadnom gradu Dinajpuru 3. februara 1905.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://kantaji.com/dinajpurmap.html |title=Map of Dinajpur |website=kantaji.com |archive-url=https://web.archive.org/web/20110713134542/http://kantaji.com/dinajpurmap.html |archive-date=13. 7. 2011 |access-date=17. 4. 2015}}&lt;/ref&gt;

Usljed jakih vjetrova, teritoriju Bangladeša skoro svake godine pogađaju prirodne nepogode: tropski cikloni, tornada i plimski talasi.&lt;ref name=&quot;NatDis&quot;&gt;{{cite book |last=Alexander |first=David E. |title= Natural Disasters |chapter-url= {{GBurl|id=gWHsuGTcF34C|p=532}}|year= 1999|publisher=Kluwer Academic Publishers |isbn=978-0-412-04751-0 |page=532 |chapter=The Third World |orig-year=1993}}&lt;/ref&gt; Cikloni 1970. i 1991. bili su posebno razorni, pri čemu je potonji ubio oko 140.000 ljudi.&lt;ref&gt;&quot;[https://www.latimes.com/archives/la-xpm-2005-feb-27-adfg-bangla27-story.html Beset by Bay's Killer Storms, Bangladesh Prepares and Hopes] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240902065034/https://www.latimes.com/archives/la-xpm-2005-feb-27-adfg-bangla27-story.html |date=2. 9. 2024 }} &quot;. ''Los Angeles Times''. 27 February 2005&lt;/ref&gt;

U septembru 1998. Bangladeš je doživio najteže poplave u modernoj historiji, nakon čega je dvije trećine zemlje bilo polavljeno, uz broj poginulih od 1.000.&lt;ref name=&quot;EWG&quot;&gt;{{cite book |last=Haggett |first=Peter |title=Encyclopedia of World Geography |chapter-url=https://books.google.com/books?id=IROIY4ONOSEC&amp;pg=PA2634 |publisher=Marshall Cavendish |year=2002 |isbn=978-0-7614-7308-4 |oclc=46578454 |pages=2, 634 |chapter=The Indian Subcontinent |orig-year=2002 |access-date=25. 7. 2023 |archive-date=28. 3. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240328182107/https://books.google.com/books?id=IROIY4ONOSEC&amp;pg=PA2634 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Kao rezultat različitih inicijativa na međunarodnom i nacionalnom nivou u smanjenju rizika od katastrofa, ljudska šteta i ekonomska šteta od poplava i ciklona su se smanjili tokom godina.&lt;ref&gt;{{cite news |last=Raju |first=M. N. A. |title=Disaster Preparedness for Sustainable Development in Bangladesh |url=https://www.daily-sun.com/arcprint/details/294175/Disaster-Preparedness-for-Sustainable-Development-in-Bangladesh/2018-03-10 |work=Daily Sun |date=10. 3. 2018 |access-date=26. 9. 2019 |archive-date=24. 7. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210724074442/https://www.daily-sun.com/arcprint/details/294175/Disaster-Preparedness-for-Sustainable-Development-in-Bangladesh/2018-03-10}}&lt;/ref&gt; [[Poplave u Južnoj Aziji 2007.]] opustošile su područja širom zemlje, ostavivši pet miliona ljudi raseljeno, a smrtno je stradalo oko 500.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Bangladesh flood death toll nears 500, thousands ill |url=http://www.alertnet.org/thenews/newsdesk/DHA30252.htm |agency=[[Reuters]] |date=15. 8. 2007 |access-date=15. 8. 2007 |archive-date=5. 2. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080205073714/http://www.alertnet.org/thenews/newsdesk/DHA30252.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

=== Klimatske promjene ===
Bangladeš je prepoznat kao jedna od zemalja najosjetljivijih na klimatske promjene.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Kulp |first1=Scott A. |last2=Strauss |first2=Benjamin H.|date=29. 10. 2019|title=New elevation data triple estimates of global vulnerability to sea-level rise and coastal flooding|journal=Nature Communications |volume=10 |issue=1 |page=4844 |bibcode=2019NatCo..10.4844K |doi=10.1038/s41467-019-12808-z |issn=2041-1723 |pmc=6820795 |pmid=31664024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |date=29. 10. 2019|title=Report: Flooded Future: Global vulnerability to sea level rise worse than previously understood |url=https://climatecentral.org/news/report-flooded-future-global-vulnerability-to-sea-level-rise-worse-than-previously-understood|access-date=3. 11. 2019|website=climatecentral.org|archive-date=2. 11. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191102025006/https://climatecentral.org/news/report-flooded-future-global-vulnerability-to-sea-level-rise-worse-than-previously-understood}}&lt;/ref&gt; Tokom jednog stoljeća, 508 ciklona je pogodilo regiju Bengalskog zaliva, od kojih se 17 posto vjeruje da je došlo do kopna u Bangladešu.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Chaturvedi|first=Sanjay|url=https://books.google.com/books?id=UB1qDwAAQBAJ&amp;pg=PT67|title=Climate Change and the Bay of Bengal|date=29. 4. 2016|publisher=Flipside Digital Content Company Inc.|isbn=978-981-4762-01-4|access-date=25. 7. 2023|archive-date=28. 3. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240328182105/https://books.google.com/books?id=UB1qDwAAQBAJ&amp;pg=PT67#v=onepage&amp;q&amp;f=false|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Očekuje se da će se prirodne opasnosti koje dolaze od povećanih padavina, porasta nivoa mora i tropskih ciklona povećati kako se klimatske promjene mijenjaju, a svaka od njih ozbiljno utiče na poljoprivredu, sigurnost vode i hrane, zdravlje ljudi i sklonište.&lt;ref&gt;{{cite book |url=http://www.moef.gov.bd/moef.pdf|title=Bangladesh Climate Change Strategy and Action Plan, 2008 |publisher=Ministry of Environment and Forests Government of the People's Republic of Bangladesh|year=2008|isbn=978-984-8574-25-6|archive-url=https://web.archive.org/web/20091007060017/http://www.moef.gov.bd/moef.pdf|archive-date=7. 10. 2009}}&lt;/ref&gt; Procjenjuje se da će do 2050. porast nivoa mora od 90&amp;nbsp;cm potopiti oko 20 posto kopna i raseliti više od 30 miliona ljudi.&lt;ref&gt;{{cite web |last=Glennon |first=Robert|title=The Unfolding Tragedy of Climate Change in Bangladesh |url=https://blogs.scientificamerican.com/guest-blog/the-unfolding-tragedy-of-climate-change-in-bangladesh/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20171201040750/https://blogs.scientificamerican.com/guest-blog/the-unfolding-tragedy-of-climate-change-in-bangladesh/|archive-date=1. 12. 2017|access-date=23. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Kako bi se riješila prijetnja porasta nivoa mora u Bangladešu, pokrenut je [[Plan Bangladeš Delta 2100]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.dutchwatersector.com/news/bangladesh-delta-plan-2100 |title=Bangladesh Delta Plan 2100|publisher=The Dutch water sector|access-date=24. 9. 2019|date=20. 5. 2019|archive-date=13. 5. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230513135800/https://www.dutchwatersector.com/news/bangladesh-delta-plan-2100|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.gwp.org/globalassets/global/gwp-sas_images/gwp-sas-in-action/ldai/bdp-2100-ppt.pdf |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20221009/https://www.gwp.org/globalassets/global/gwp-sas_images/gwp-sas-in-action/ldai/bdp-2100-ppt.pdf |archive-date=9. 10. 2022 |url-status=dead |title=Bangladesh Delta Plan (BDP) 2100}}&lt;/ref&gt;

==Politika==
[[Datoteka:Jatiyo_Sangshad_Bhaban_(Roehl).jpg|mini|200px|lijevo|Parlament Bangladeša]]

Političko-pravni sistem Bangladeša je uređen na osnovu Ustava iz 1972. Bangladeš se ovim Ustavom proglašava za narodnu, demokratsku, socijalističku i sekularnu državu. Ustav je suspendovan 1982. usljed vojnog puča i ponovo vraćen na snagu 1986. Od 1972. pa do danas, osnovni tekst Ustava nije značajno mijenjan, osim što je zaključno sa 2011. usvojeno petnaest amandmana.

[[Izvršna vlast]] je sastavljena od predsjednika države i vlade na čelu sa premijerom. Cjelokupna moć izvršne grane vlasti u Bangladešu je skoncentrisana u vladi koju vodi premijer. Predsjednik imenuje za premijera onog člana parlamenta koji ima podršku skupštinske većine za formiranje vlade. [[Zakonodavna vlast|Zakonodavnu vlast]] u zemlji vrši jednodomi parlament. Parlament ima 300 članova koji se biraju na madnat od 5 godina. Ustavnim amandmanom iz 2011. 50 mjesta u parlamentu je rezervisano za žene. Parlament funkcioniše sve dok je izvršna vlast u stanju da obezbjedi podršku skupštinske većine. Onog trenutka kada neki zakonski prijedlog ne može da bude izglasan usljed nedostatka potrebne većine, predsjednik može da raspusti parlament i raspiše nove parlamentarne izbore.

[[Sudska vlast|Pravosudni sistem]] Bangladeša se sastoji od ''Vrhovnog suda'', nižih sudova i općih sudova. Predsjedavajućeg Vrhovnog suda, kao i ostale sudije ovog suda, imenuje predsjednik države. Vrhovni sud Bangladeša ima nadležnost ne samo da interpretira zakone koje donosi parlament, već i da ih proglasi ništavim ukoliko oceni da ti zakoni štete fundamentalnim pravima građana.

===Administrativna podjela===
Bangladeš je podijeljen na sedam administrativnih oblasti, nazvanih po njihovim sjedištima. One su podijeljene u okruge. U Bangladešu postoji 64 okruga, a svaki od njih je podijeljen na ''upazile'' ili ''thane''. Najveća administrativna oblast je ''Chittagong'', dok je ''Dhaka'' najnaseljenija.

{| border=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;5&quot; cellspacing=&quot;0&quot; align=&quot;center&quot;
|
# Barisal
# Chittagong
# Dhaka
# Khulna 
||
&lt;ol start=5&gt;
&lt;li&gt;Mymensingh
&lt;li&gt;Rajshahi
&lt;li&gt;Sylhet
&lt;li&gt;Rangpur
||[[Datoteka:Bangladesh_divisions_english.svg|170px]]
|}

== Privreda ==
[[Datoteka:Garments Factory in Bangladesh.JPG|mini|lijevo|Tekstilna proizvodnja]]
Bangladeš je jedna od najsiromašnijih država na svijetu. Preko 40% stanovništva Bangladeša zarađuje manje od 1 dolara dnevno. Sa druge strane, Bangladeš od 1996. uspijeva da bilježi stabilan i značajan privredni rast, i to uprkos političkoj nestabilnosti, slaboj infrastrukturi i sporoj primjeni paketa ekonomskih reformi. Tokom posljednjih nekoliko godina vrijednost rasta realnog bruto domaćeg proizvoda (GDP) je iznosila od 5 do 7 %. U 2011. realni bruto domaći proizvod (GDP) je iznosio 6.7 % Više od polovine vijrednosti GDP se dobija iz sektora usluga. Najveći procenat Bangladežana, čak 45 % je zaposlen u poljoprivrednom sektoru.

Bangladeš je jedan od najvećih svjetskih proizvođača: [[riža|riže]] (4. mjesto u svijetu), [[krompir]]a (11.), [[mango]] (9.), [[ananas]]a (16.), [[tropsko voće|tropskog voća]] (5.), [[Crveni luk|luka]] (16.), [[banana]] (17.), jute (2.), [[čaj]] (11.). Tri četvrtine prihoda u izvozu dobijaju, zapravo, od tekstilnih proizvoda. Rangirani su kao 4-ti najveći izvoznik odjeće u svijetu.

Prepreke razvoju su: česti cikloni i poplave, neefikasne firme u državnom vlasništvu, loše upravljanje lukama, višak radne snage, neefikasna upotreba energije, posebno prirodnog gasa. Ostali nedostaci su: nedostatak električne energije, spora primjena ekonomskih reformi, politička trvenja i korupcija. Svjetska banka izvještava da je Bangladeš, uprkos nedaćama, ostvarivao prosječan godišnji rast od 5%, računajući od 1990.

U Bangladešu je primjetan porast i razvoj srednje klase, kao i njegove potrošačke industrije. Finansijska institucija Goldman Sachs je ovu zemlju proglasila kao jednu od &quot;Sljedećih 11 (Next Eleven)&quot;, zajedno sa [[Egipat|Egiptom]], [[Indonezija|Indonezijom]], [[Vijetnam]]om i drugih sedam država, u smislu očekivanog razvoja privrede.

Međunarodne korporacije i lokalne velike kompanije mnogo ulažu u razvoj privrede, između ostalih: [[Beximco]], [[Square]], [[Akij Group]], [[Ispahani]], [[Navana Group]], [[Transcom Group]], [[Habib Group]], [[KDS Group]], [[Dragon Group]], kao i [[Unocal Corporation]] i [[Chevron]]. Sektor prirodnog gasa je prioritet.

==Stanovništvo==
[[Datoteka:Agriculture of Bangladesh 11.jpg|mini|desno|220px|Radnici na poljima riže]]

Prema popisu stanovništva iz 2022, Bangladeš ima 165,1 milion stanovnika,&lt;ref name=&quot;populationcensus2022&quot;/&gt; i osma je zemlja po broju stanovnika na svijetu, peta najnaseljenija zemlja u [[Azija|Aziji]] i najgušće naseljena velika zemlja na svijetu, sa glavnom gustinom naseljenosti od 1.265 ljudi/km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; od 2020.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://data.worldbank.org/indicator/EN.POP.DNST?locations=BD|title=Population density (people per sq. km of land area) – Bangladesh|work=[[World Bank]]|access-date=4. 10. 2022|archive-date=4. 10. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221004211704/https://data.worldbank.org/indicator/EN.POP.DNST?locations=BD|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Njegova ukupna stopa fertiliteta (TFR), nekada među najvišima u svijetu, doživjela je dramatičan pad, sa 5,5 u 1985. na 3,7 u 1995, na 2,0 u 2020.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://data.worldbank.org/indicator/SP.DYN.TFRT.IN?locations=BD|title=Fertility rate, total (births per woman) – Bangladesh|work=[[World Bank]]|access-date=4. 10. 2022|archive-date=16. 9. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210916005417/https://data.worldbank.org/indicator/SP.DYN.TFRT.IN?locations=BD|url-status=live}}&lt;/ref&gt; što je ispod zamjenskog fertiliteta od 2,1 .&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Bora |first1=Jayanta Kumar |last2=Saikia |first2=Nandita |last3=Kebede |first3=Endale Birhanu |last4=Lutz |first4=Wolfgang|title=Revisiting the causes of fertility decline in Bangladesh: the relative importance of female education and family planning programs|date=21. 1. 2022|journal=[[Asian Population Studies]]|volume=19 |publisher=[[Routledge]]|doi=10.1080/17441730.2022.2028253|pages=81–104|s2cid=246183181 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Većina stanovnika živi u ruralnim područjima, sa samo 39% stanovništva koje živi u urbanim područjima od 2021.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://data.worldbank.org/indicator/SP.URB.TOTL.IN.ZS?locations=BD|title=Urban population (% of total population) – Bangladesh|work=[[World Bank]]|access-date=4. 10. 2022|archive-date=4. 10. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221004214008/https://data.worldbank.org/indicator/SP.URB.TOTL.IN.ZS?locations=BD|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Ima srednju starost od otprilike 28 godina, sa 26% ukupne populacije starosti 14 ili manje godina,&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://data.worldbank.org/indicator/SP.POP.0014.TO.ZS?locations=BD|title=Population ages 0–14 (% of total population) – Bangladesh|work=[[World Bank]]|access-date=4. 10. 2022|archive-date=4. 10. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221004214413/https://data.worldbank.org/indicator/SP.POP.0014.TO.ZS?locations=BD|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; i samo 5% starosti od 65 i više godina.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://data.worldbank.org/indicator/SP.POP.65UP.TO.ZS?locations=BD|title=Population ages 65 and above (% of total population) – Bangladesh|work=[[World Bank]]|access-date=4. 10. 2022|archive-date=4. 10. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221004214416/https://data.worldbank.org/indicator/SP.POP.65UP.TO.ZS?locations=BD|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Bangladeš je etnički i kulturno homogeno društvo, jer Bengalci čine 99% stanovništva.&lt;ref name=&quot;dhakatribune1&quot;&gt;{{cite web |title=Census 2022: Bangladesh population now 165 million |url=https://www.dhakatribune.com/bangladesh/2022/07/27/bangladeshs-population-size-now-1651-million |date=27. 7. 2022 |access-date=28. 7. 2022 |archive-date=27. 7. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220727073234/https://www.dhakatribune.com/bangladesh/2022/07/27/bangladeshs-population-size-now-1651-million |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Regija Chittagong Hill Tracts doživjela je nemire i pobunu od 1975. do 1997. u pokretu za autonomiju od strane autohtonog naroda. Iako je mirovni sporazum potpisan 1997, regija je i dalje militarizovana.&lt;ref name=&quot;rashiduzzaman&quot;&gt;{{cite journal |last=Rashiduzzaman |first=M |year=1998 |title=Bangladesh's Chittagong Hill Tracts Peace Accord: Institutional Features and Strategic Concerns |url=https://archive.org/details/sim_asian-survey_1998-07_38_7/page/652 |journal=Asian Survey |volume=38 |issue=7 |pages=653–70 |doi=10.2307/2645754 |jstor=2645754}}&lt;/ref&gt; Zaglavljeni Pakistanci koji govore [[urdu]] dobili su državljanstvo od strane Vrhovnog suda 2008.&lt;ref&gt;[https://www.ecoi.net/file_upload/1226_1261574665_4b2b90c32.pdf Note on the nationality status of the Urdu-speaking community in Bangladesh] {{Webarchive |url=https://web.archive.org/web/20150222201246/https://www.ecoi.net/file_upload/1226_1261574665_4b2b90c32.pdf |date=22. 2. 2015}}. UNHCR – The UN Refugee Agency.&lt;/ref&gt; Bangladeš također ugošćuje preko 700.000 [[Rohinje|Rohinja]] izbjeglica od 2017, što ga čini jednom od najvećih izbjegličkih populacija na svijetu.&lt;ref name=&quot;RohingyaHRW&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.hrw.org/report/2018/08/05/bangladesh-not-my-country/plight-rohingya-refugees-myanmar|title=Bangladesh Is Not My Country|publisher=[[Human Rights Watch]]|date=5. 8. 2018|access-date=27. 9. 2022|archive-date=27. 9. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220927102348/https://www.hrw.org/report/2018/08/05/bangladesh-not-my-country/plight-rohingya-refugees-myanmar|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

===Religija===
[[Datoteka:Bayt al Mukarram.jpg|mini|lijevo|250px|Džamija Bayt al Mukarram u [[Dhaka|Dhaki]]]]
Prema Ustavu Bangladeša, [[islam]] je državna religija. Država je prvobitno (od sticanja nezavisnosti 1972. ) bila definisana kao sekularna, da bi 1977. bio donijet Ustavni amandman kojim je sekularizam zamijenjen islamom. Sljedećim amandmanom iz 1988. islam je proglašen za državnu religiju. Ipak, posljednji amandman koji je usvojen 2011. uspostavio je sekularizam kao osnovni princip države, ali je istovremeno zadržao islam kao državnu religiju.

Prema religijskom opredjeljenju, [[Sunitski islam|sunitski]] muslimani čine 90 % ukupnog stanovništva Bangladeša, dok [[hinduizam|hindusi]] čine oko 9 % stanovništva. [[Katoličanstvo|Katolički krišćani]] i [[budizam|budisti]] čine preostalih 1 % stanovništva. U Bangladešu također postoje i male grupe [[Šiizam|šiita]], [[siki|sika]], [[animisti|animista]] i [[ahmadi|ahmada]], ali ove grupe nisu brojnije od 100 hiljada ljudi. Nema podataka o prisustvu značajnije jevrejske zajednice.

===Jezik===
Zvanični jezik Bangladeša je [[bengalski]]. Preko 95 % stanovništva Bangladeša govori bengalski jezik, ali srednja i viša klasa koristi i [[Engleski jezik|engleski]] kao drugi jezik. Engleski se takođe koristi na fakultetima i u pravnom sistemu zemlje. Zakoni u Bangladešu su sve do 1987. bili pisani na engleskom i nisu prevođeni na bengalski. Zajednica Bihara koristi [[Urdu|urdu jezik]], s obzirom na njihovo indijsko porijeklo.

== Reference ==
{{Refspisak|2}}

== Dodatna literatura ==
{{Refbegin|30em}}
* Ahmed, Nizam. ''The Parliament of Bangladesh'' (Routledge, 2018).
* {{cite book |last=Ali |first=S. Mahmud |date=2010 |title=Understanding Bangladesh |url={{GBurl|id=FD2KzBG1ejwC}} |publisher=Columbia University Press |isbn=978-0-231-70143-3 }}
* {{cite book |title=Bangladesh War: Report from Ground Zero |url=https://archive.org/details/isbn_9789391125370 |last=Ghosh |first=Manash |year=2021 |publisher=Niyogi Books |isbn=9789391125370 }}
* Baxter, Craig. ''Bangladesh: From a nation to a state'' (Routledge, 2018).
* {{cite book |last=Bose |first=Sarmila |date=2012 |title=Dead Reckoning Memories of the 1971 Bangladesh War |publisher=Hachette UK |isbn=978-93-5009-426-6 }}
* {{cite book |last=Chakrabarty |first=Bidyut |date=2004 |title=The Partition of Bengal and Assam, 1932-1947: Contour of Freedom |publisher=Routledge |isbn=978-1-134-33274-8 |url={{GBurl|id=in1_AgAAQBAJ}} }}
* {{cite book |last=Grover |first=Verinder |date=2000 |title=Bangladesh: Government and Politics |publisher=Deep and Deep Publications |isbn=978-81-7100-928-2 }}
* {{cite book |editor1-last=Guhathakurta |editor1-first=Meghna |editor2-last=van Schendel |editor2-first=Willem |year=2013 |title=The Bangladesh Reader: History, Culture, Politics |url=https://archive.org/details/bangladeshreader0000unse |publisher=Duke University Press |isbn=978-0-8223-5304-1}}
* Hasnat, GN Tanjina, Md Alamgir Kabir, and Md Akhter Hossain. &quot;Major environmental issues and problems of South Asia, particularly Bangladesh.&quot; ''Handbook of environmental materials management'' (2018): 1-40. [https://www.researchgate.net/profile/G_N_Hasnat/publication/323264078_Major_Environmental_Issues_and_Problems_of_South_Asia_Particularly_Bangladesh/links/5e7c678fa6fdcc139c04692f/Major-Environmental-Issues-and-Problems-of-South-Asia-Particularly-Bangladesh.pdf online]
* Iftekhar Iqbal (2010) ''The Bengal Delta: Ecology, State and Social Change, 1840–1943'' (Palgrave Macmillan) {{ISBN|0-230-23183-7}}
* Islam, Saiful, and Md Ziaur Rahman Khan. &quot;A review of the energy sector of Bangladesh.&quot; ''Energy Procedia'' 110 (2017): 611–618. [https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1876610217302230/pdf?md5=762df35a45d6d280234429fc79ec79bd&amp;pid=1-s2.0-S1876610217302230-main.pdf online]
* Jannuzi, F. Tomasson, and James T. Peach. ''The agrarian structure of Bangladesh: An impediment to development'' (Routledge, 2019).
* {{cite book |last=Khan |first=Muhammad Mojlum |year=2013 |title=The Muslim Heritage of Bengal: The Lives, Thoughts and Achievements of Great Muslim Scholars, Writers and Reformers of Bangladesh and West Bengal |publisher=Kube Publishing |isbn=978-1-84774-052-6}}
* {{cite book |last=Mookherjee |first=Nayanika |date=2015 |title=The Spectral Wound: Sexual Violence, Public Memories, and the Bangladesh War of 1971 |url={{GBurl|id=JjUWrgEACAAJ}} |publisher=Duke University Press |isbn=978-0-8223-5949-4 }}
* M. Mufakharul Islam (edited) (2004) Socio-Economic History of Bangladesh: essays in memory of Professor Shafiqur Rahman, 1st Edition, Asiatic Society of Bangladesh, {{oclc|156800811}}
* M. Mufakharul Islam (2007) ''Bengal Agriculture 1920–1946: A Quantitative Study'' (Cambridge University Press), {{ISBN|0-521-04985-7}}
* Prodhan, Mohit. &quot;The educational system in Bangladesh and scope for improvement.&quot; ''Journal of International Social Issues'' 4.1 (2016): 11–23. [https://www.winona.edu/socialwork/Media/Prodhan%20The%20Educational%20System%20in%20Bangladesh%20and%20Scope%20for%20Improvement.pdf online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240830215748/https://www2.winona.edu/socialwork/Media/Prodhan%20The%20Educational%20System%20in%20Bangladesh%20and%20Scope%20for%20Improvement.pdf |date=30. 8. 2024 }}
* {{cite book |last=Raghavan |first=Srinath |year=2013 |title=1971: A Global History of the Creation of Bangladesh |url=https://archive.org/details/1971globalhistor0000ragh |publisher=Harvard University Press |isbn=978-0-674-72864-6 }}
* {{cite book |last=Rashid |first=Haroun Er |year=1977 |title=Geography of Bangladesh|publisher=University Press |oclc=4638928}}
* Riaz, Ali. ''Bangladesh: A political history since independence'' (Bloomsbury Publishing, 2016).
* {{cite book |last=Riaz |first=Ali |date=2010 |title=Political Islam and Governance in Bangladesh |publisher=Routledge |isbn=978-1-136-92624-2 }}
* {{cite book |last1=Riaz |first1= Ali |last2=Rahman |first2= Mohammad Sajjadur |date=2016 |title=Routledge Handbook of Contemporary Bangladesh |publisher=Routledge |isbn=978-1-317-30877-5 }}
* {{cite book |last=Schendel |first=Willem van |year=2009 |title=A History of Bangladesh |url=https://archive.org/details/historyofbanglad0000sche |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-86174-8 }}
* Shelley, Israt J., et al. &quot;Rice cultivation in Bangladesh: present scenario, problems, and prospects.&quot; ''Journal of International Cooperation for Agricultural Development'' 14.4 (2016): 20–29. [http://icrea.agr.nagoya-u.ac.jp/jpn/journal/Vol14_20-29-Review-Shelley.pdf online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241103112227/http://icrea.agr.nagoya-u.ac.jp/jpn/journal/Vol14_20-29-Review-Shelley.pdf |date=3. 11. 2024 }}
* Sirajul Islam (edited) (1997) History of Bangladesh 1704–1971(Three Volumes: Vol 1: Political History, Vol 2: Economic History Vol 3: Social and Cultural History), 2nd Edition (Revised New Edition), The Asiatic Society of Bangladesh, {{ISBN|984-512-337-6}}
* Sirajul Islam (Chief Editor) (2003) Banglapedia: A National Encyclopedia of Bangladesh.(10 Vols. Set), (written by 1300 scholars &amp; 22 editors) The Asiatic Society of Bangladesh, {{ISBN|984-32-0585-5}}
* {{cite book |last1=Sisson |first1=Richard |last2=Rose |first2=Leo E |date=1991 |title=War and Secession: Pakistan, India, and the Creation of Bangladesh |url=https://archive.org/details/warsecessionpaki00siss |publisher=University of California Press |isbn=978-0-520-07665-5 }}
* {{cite book |last=Sogra |first=Khair Jahan |date=2014 |title=The Impact of Gender Differences on the Conflict Management Styles of Managers in Bangladesh: An Analysis |publisher=Cambridge Scholars Publishing |isbn=978-1-4438-6854-9}}
* {{cite book |last= Umar |first=Badruddin |date=2006 |title=The Emergence of Bangladesh: Rise of Bengali nationalism, 1958–1971 |publisher=Oxford University Press |isbn= 978-0-19-597908-4}}
* Van Schendel, Willem. ''A history of Bangladesh'' (Cambridge University Press, 2020).
* {{cite book |last=Uddin |first=Sufia M. |date=2006|title=Constructing Bangladesh: Religion, Ethnicity, and Language in an Islamic Nation |publisher=University of North Carolina Press |isbn=978-0-8078-7733-3 }}
* {{cite book |last1=Wahid |first1=Abu N.M.. |last2=Weis |first2=Charles E |date=1996 |title=The Economy of Bangladesh: Problems and Prospects |url=https://archive.org/details/economyofbanglad0000unse |publisher=Praeger |isbn=978-0-275-95347-8 }}
{{Refend}}

==Vanjski linkovi==
* [http://www.bangladesh.gov.bd/?q=bn Vlada Bangladeša]

{{Commonwealth}}
{{Države Azije}}
{{OIS}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Države svijeta]]
[[Kategorija:Južna Azija]]
[[Kategorija:Bangladeš]]</text>
      <sha1>gwcz74mcq3tasz4hoevaqoqt8lfkahp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>İzmit</title>
    <ns>0</ns>
    <id>12663</id>
    <revision>
      <id>3940535</id>
      <parentid>3711422</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T00:08:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940535</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6375" sha1="1ea5x5oozwn9x6dhar8us2788y2kviv" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u Turskoj
| ime                   = Izmit
| drugo_ime             = 
| vrsta                 = grad
| službeni_naziv        = İzmit
| slogan                = 
| nadimak               = 
| slika                 = Fevziye mosque &amp; minaret *©Abdullah Kiyga - panoramio.jpg
| opis_slike            = İzmit
| zastava               = 
| grb                   = 
| regija                = [[Marmara]]
| provincija            = [[Kocaeli (provincija)|Kocaeli]]
| općina                = 
| općina1               = 
| općina2               = 
| općina3               = 
| općina4               = 
| općina5               =
| općina6               = 
| općina7               = 
| općina8               = 
| općina9               = 
| općina10              = 
| nadmorska_visina      = 100
| širina_stepeni        = 40| širina_minuta = 46| širina_sekundi =00 | širina_SJ =N 
| dužina_stepeni        = 29| dužina_minuta = 55| dužina_sekundi =00 | dužina_IZ = E
| površina              = 
| površina_grada        = 
| površina_urban        = 
| površina_metro        = 3524
| površina_zemlje       = 
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo          = 
| stanovništvo_datum    = 
| stanovništvo_grada    = 
| stanovništvo_grada_datum = 
| stanovništvo_urban    = 
| stanovništvo_urban_datum = 
| stanovništvo_metro    = 300611
| stanovništvo_metro_datum = 
| stanovništvo_općine   = 
| stanovništvo_općine_datum = 
| gustoća               = 
| gustoća_urban         = 
| gustoća_općine        = 
| gustoća_metro         = 403.5
| gustoća_grada         = 
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
| gradonačelnik         = İbrahim Karaosmanoğlu 
| gradonačelnik_partija = 
| vremenska_zona        = [[Istočnoevropsko vrijeme|EET]] ([[UTC]]+2)
| vremenska_zona_DST    = [[Istočnoevropsko ljetno vrijeme|EEST]] ([[UTC]]+3)
| poštanski_broj        = 41xxx
| pozivni broj          = (+90) 0262
&lt;!-- *** Karta *** --&gt;
| karta                 = 
| karta_lokacija        = Turska
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web_stranica          = http://www.kocaeli.bel.tr/
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka              = 
}}
'''İzmit''' je grad u [[Turska|Turskoj]] (nekadašnja stara [[Nikomedija]]). Nalazi se pored İzmitskog zaliva, oko 100 kilometara istočno od [[Istanbul]]a. Sjedište je [[Kocaeli provincija|Koaceli provincije]].&lt;ref&gt;[https://www.e-icisleri.gov.tr/Anasayfa/MulkiIdariBolumleri.aspx Büyükşehir İlçe Belediyesi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150706215822/https://www.e-icisleri.gov.tr/Anasayfa/MulkiIdariBolumleri.aspx |date=6. 7. 2015 }}, Turkey Civil Administration Departments Inventory. Pristupljeno 19. 9. 2023.&lt;/ref&gt; Njegova površina je 480&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;,&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.harita.gov.tr/uploads/files-folder/il_ilce_alanlari.xlsx|title=İl ve İlçe Yüz ölçümleri|publisher=General Directorate of Mapping|access-date=19. 9. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230331065214/https://www.harita.gov.tr/uploads/files-folder/il_ilce_alanlari.xlsx|archive-date=31. 3. 2023|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; a broj stanovnika je 376.056 (2022).&lt;ref name=tuik/&gt; Izmit je važan industrijski centar, sa velikom rafinerijom nafte, i industrijama papira i cementa.

Izmit je bio poznat kao Nikomedija (grčki: Νικομήδεια) i Ólbija (grčki: Ὀλβία) u antici, i bio je istočni i najviši glavni grad [[Rimsko Carstvo|Rimskog carstva]] između 286. i 324, tokom [[Tetrarhija|Tetrarhije]] koju je uveo [[Dioklecijan]]. Nakon pobjede [[Konstantin Veliki|Konstantina Velikog]] nad ko-carem [[Licinije]]m u [[Bitka kod Hrisopolja|bici kod Hrisopolja]] 324, Nikomedija je služila kao privremena prestonica Konstantina između 324. i 330, kada je obnovio i proširio obližnji grad Bizantiju kao novu rimsku prijestonicu; formalno ga posvetivši 330. imenom Nova Roma,&lt;ref name=&quot;Britannica-Istanbul&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.britannica.com/place/Istanbul|title=Istanbul|website=britannica.com|publisher=[[Encyclopædia Britannica]]|access-date=28. 5. 2021|archive-date=1. 4. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090401050737/http://www.britannica.com/EBchecked/topic/296962/Istanbul/12387/Administration-and-social-conditions|url-status=live}}&lt;/ref&gt; prije nego što ga je ubrzo preimenovao u [[Konstantinopolj]] (moderni [[Istanbul]]).&lt;ref name=&quot;Britannica-Istanbul&quot;/&gt; Konstantin je umro u kraljevskoj vili u blizini Nikomedije 337. Tokom Osmanlijskog carstva, Izmit je bio glavni grad sandžaka Kocaeli.

== Geografija ==
Geografska lokacija Izmita je između 40°-41° N i 29°-31° E, okružena je [[Izmitski zaliv|Izmitskim zalivom]] na jugu, [[Istanbul]]om i [[Mramorno more|Mramornim morem]] na zapadu, [[Crno more|Crnim morem]] na sjeveru i [[Sakarya (pokrajina)|Sakarijom]] na istoku.

Grad je uglavnom izgrađen na padinama brda zbog skučenosti, dok ravne ravnice okružuju [[zaliv]], u blizini [[More|mora]]. Ova topografska struktura podijelila je grad na dva dijela. Prvi je nastao na ravnicama, gdje se nalazi centar grada. Mreža [[Željeznica|željezničkih]] i [[autoput]]eva prolazi sa ovog područja koje je blizu Mramornog mora. Drugi dio je izgrađen na brežuljcima, sa mnogo povijesnih kuća iz osmanlijskog perioda u starim kvartovima.

== Stanovništvo ==
Pregled stanovništva kroz godine&lt;ref name=tuik&gt;{{cite web|url=https://biruni.tuik.gov.tr/medas/?kn=95&amp;locale=en |title=Population Of SRE-1, SRE-2, Provinces and Districts|publisher=[[Turkish Statistical Institute|TÜIK]] |access-date=22. 9. 2023}}&lt;/ref&gt;:

:{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot;
! scope=&quot;col&quot; width=&quot;125&quot; | Godina
! scope=&quot;col&quot; | Broj stanovnika
! scope=&quot;col&quot; | ±%
|-
| | 2008
! scope=&quot;row&quot; | 306.515
| | - 
|-
| | 2012
! scope=&quot;row&quot; | 327.435
| | +1,66% 
|-
| | 2017
! scope=&quot;row&quot; | 360.409
| | +1,94% 
|-
| | 2022
! scope=&quot;row&quot; | 376.056
| | +0,85% 
|}

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Fevziye Cami.jpg|Džamija Fevzija
Izmit clock tower saat kulesi k'yg* - panoramio.jpg|[[Sahat kula]]
Izmit saat kulesi (4).JPG|Sahat kula
Pertev Paşa Cami.jpg|Džamija Pertev Paše
Kasr-ı Hümayun.jpg|Kasr-ı Hümayun
Demiryolu caddesi.jpg|Pogled s avenije Demirijolu
Izmit genel.jpg|Pogled na Izmit
&lt;/gallery&gt;

= Reference ==
{{Refspisak}}

== Također pogledajte ==
* [[Nikomedija]]

{{stub-grad}}
{{Commonscat}}

[[Kategorija:Gradovi u Turskoj]]</text>
      <sha1>1ea5x5oozwn9x6dhar8us2788y2kviv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Administrativna jedinica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>12914</id>
    <revision>
      <id>3940598</id>
      <parentid>3778319</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T02:46:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940598</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3441" sha1="79pwt12pj70dv6xl9x11d40c6dois7a" xml:space="preserve">[[Datoteka:World_administrative_levels.png|thumb|300px|Svjetske administrativne razine]]
{{Osnovni oblici vladavine}}
'''Administrativna jedinica''' (također i '''upravna jedinica''', '''entitet''', '''oblast, okrug''' ili '''regija''', '''# nivo podjele''', '''konstitutivna jedinica''' ili '''podnacionalni entitet''' ili '''dio države''') jest dio jedne [[Država|države]] ili druge regije koji je razgraničen za potrebe [[administracija|administracije]]. To je izraz za upravnu [[oblast (upravna jedinica)|oblast]] unutar date [[zemlja (država)|zemlje]] ili [[suveren]]e [[država|države]], uglavnom s lokalnom [[vlada|vladom]], koja ima izvjesni stepen [[autonomija|autonomije]] (samostalnosti) po određenim pitanjima. Naprimjer, mnoge zemlje podijeljene su na sljedeće administrativne jedinice (entitete): [[Država|države]], [[kanton (upravna jedinica)|kantone]], [[pokrajina|pokrajine]], [[srez]]ove, [[općina|općine]] ili druge upravne potpodjele. U zemljama koje nisu [[nacija-država|nacije-države]] ovo može značiti da su neke ili sve od &quot;podnacionalnih&quot; jedinica ustvari i [[nacija|nacionalne]] jedinice.

Administrativnoj jedinici odobrava se određeni stepen [[Autonomija|autonomije]] koji je potreban za upravljanje. Obično to obavlja posredstvom svoje [[lokalna samouprava|lokalne samouprave]]. Zemlje su podijeljene u manje sastavne jedinice kako bi lakše organizirale upravljanje i poslovanje stanovništva. Naprimjer, zemlja se može podijeliti na [[pokrajina|pokrajine]], koje su dalje podijeljene na [[županija|županije]]. Ove se, pak, možu podijeliti u cjelini ili u dijelu u [[Općina|općine]] itd.

Administrativni entiteti konceptualno su odvojeni od [[zavisna teritorija|zavisnih teritorija]] s bivšim uređenjem i sastavni su dijelovi [[suverena država|suverene države]], a zavisne teritorije samo su pod nekim manjim oblicima kontrole.

Zbog jasnoće i praktičnosti standardnih neutralnih referenci, najveći administrativni dijelovi jedne zemlje zovu se &quot;prvi nivo administrativne podjele&quot; ili &quot;prvi administrativni nivo&quot;. Sljedeći niži zove se &quot;drugi nivo administrativne podjele&quot; ili &quot;drugi administrativni nivo''.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Global Administrative Unit Layers (GAUL)|publisher=FAO|url=http://www.fao.org/geonetwork/srv/en/metadata.show?id=12691&amp;currTab=simple|archive-url=https://www.webcitation.org/6PETw3EUx?url=http://www.fao.org/geonetwork/srv/en/metadata.show?id=12691|archive-date=1. 5. 2014|url-status=dead|access-date=15. 11. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Core Geo-Database|publisher=United Nations Geographic Information Working Group (UNGIWG)|url=http://ungiwg.org/coreDB|archive-url=https://web.archive.org/web/20140501001851/http://ungiwg.org/coreDB|archive-date=1. 5. 2014|url-status=dead|access-date=15. 11. 2016}}&lt;/ref&gt;

== Primjeri administrativnih jedinica==
[[Datoteka:Blank Map World Secondary Political Divisions.svg|thumb|500px|Politička podjela svijeta]]
* [[Autonomna zajednica]]
* [[Kanton (upravna jedinica)|Kanton]] 
* [[Okrug (teritorijalna jedinica)|Okrug]]
* [[Oblast (upravna jedinica)|Oblast]]
* [[Država]] 
* [[Pokrajina]] 
* [[Regija]]
* Entitet
* [[Distrikt]]
* [[Federalna jedinica]]
* [[Guvernorat]]
* [[Grad]]
* [[Općina]]
* [[Mjesna zajednica]]
* [[Selo]]

==Reference==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Country subdivisions}}

[[Kategorija:Politička geografija]]
[[Kategorija:Vrste administrativnih jedinica|*]]</text>
      <sha1>79pwt12pj70dv6xl9x11d40c6dois7a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bocvana</title>
    <ns>0</ns>
    <id>12920</id>
    <revision>
      <id>3940797</id>
      <parentid>3907195</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T09:59:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940797</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28862" sha1="109f45wj4i69fnnvqtz9gw4amo2w9x6" xml:space="preserve">{{Infokutija država
| zvanično_ime                   = Republika Bocvana
| izvorno_ime                    = Lefatshe la Botswana
| ime_genitiv                    = Bocvane
| zastava                        = Flag of Botswana.svg
| grb                            = Coat of arms of Botswana.svg
| uzrečica                       = 
| himna                          = &quot;[[Fatshe leno la rona]]&quot;&lt;br&gt;({{jez-bs|&quot;Neka je blagoslovlena naša plemenita zemlja&quot;}})&lt;br&gt;&lt;center&gt;[[Datoteka:United States Navy Band - Fatshe leno la rona.ogg]]&lt;/center&gt;
| karta                          = Location Botswana AU Africa.svg
| glavni_grad                    = [[Gaborone]]
| glavni_grad_koordinate         = {{Coord|24|39.5|S|25|54.5|E|type:city}}
| najveći_grad                   = [[Gaborone]]
| službeni_jezik                 = [[Engleski jezik|engleski]] i [[Setswana jezik|setswana]]
| etničke_grupe                  = {{Unbulleted list|80% [[Tswana]] |10% [[Kalanga]] |3.1% [[Bijelci u Bocvani|Bijelci]] |2.9% [[Bušmani]] |4% Ostali (uključujući Shone i Kgalagadije)}}
| državno_uređenje               = [[Unitarna država|Unitarna]] [[Sistem dominantne partije|jednopartijski dominirana]]&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Seabo |first1=Batlang |last2=Kesaobaka |first2=Molebatsi |title=BOTSWANA'S DOMINANT PARTY SYSTEM |url=https://www.eisa.org.za/pdf/JAE16.2Seabo.pdf |website=Electoral Institute for Sustainable Democracy in Africa |access-date=9. 4. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Benza |first1=Brian |title=Botswana's Masisi retains presidency as BDP wins election |url=https://www.reuters.com/article/us-botswana-election/botswanas-masisi-retains-presidency-as-bdp-wins-election-idUSKBN1X40KS |access-date=9. 4. 2020 |agency=Reuters |date=24. 10. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Selolwane |first1=Onalenna |title=Monopoly Politikos: How Botswana's Opposition Parties Have Helped Sustain One-Party Dominance |journal=African Sociological Review |date=2002 |volume=6 |issue=1 |pages=68–90 |doi=10.4314/asr.v6i1.23203 |jstor=24487673 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt; [[parlamentarni sistem|parlamentarna]] [[republika|ustavna republika]]&lt;ref&gt;{{cite web |title=Africa :: Botswana — The World Factbook - Central Intelligence Agency |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bc.html |website=www.cia.gov |access-date=17. 12. 2019 |archive-date=15. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151015203531/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bc.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| vrsta_prve_vlasti              = [[Predsjednik Bocvane|Predsjednik]]
| vladar_prva_vlast              = [[Mokgweetsi Masisi]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bloomberg.com/news/articles/2018-03-28/masisi-to-lead-botswana-as-khama-steps-down-after-decade-at-helm|title=Masisi to Lead Botswana as Khama Steps Down After a Decade|website=www.bloomberg.com|access-date=31. 3. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180401010006/https://www.bloomberg.com/news/articles/2018-03-28/masisi-to-lead-botswana-as-khama-steps-down-after-decade-at-helm|archive-date=1. 4. 2018|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
| vrsta_druge_vlasti             = Zamjenik predsjednika
| vladar_druga_vlast             = [[Slumber Tsogwane]]
| vrsta_treće_vlasti             = Predsjednik Narodne skupštine
| vladar_treća_vlast             = [[Phandu Skelemani]]
| vrsta_četvrti_vlasti           = Vrhovni sudija
| vladar_četvrti_vlast           = Terence Rannowane
| nezavisnost                    = od [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] 
| nezavisnost_priznato           = 30. septembar 1966.
| površina                       = 581.730
| po_površini_na_svijetu         = 47.
| procenat_vode                  = 2,7
| stanovnika                     = 2.024.904
| stanovnika_godina              = 2011
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 145.
| gustoća                        = 3,7
| po_broju_gustoće_na_svijetu    = 231.
| bdp_ukupno                     = $44,3 milijarde&lt;ref name=&quot;imf2019gdp&quot;&gt;{{cite web |title=IMF Country Specific Data |url=https://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2019/01/weodata/weorept.aspx?sy=2019&amp;ey=2019&amp;scsm=1&amp;ssd=1&amp;sort=country&amp;ds=.&amp;br=1&amp;pr1.x=67&amp;pr1.y=3&amp;c=616&amp;s=NGDPD%2CPPPGDP%2CNGDPDPC%2CPPPPC&amp;grp=0&amp;a= |access-date=10. 8. 2019}}&lt;/ref&gt;
| bdp_godina                     = 2019
| po_broju_bdp_na_svijetu        = 
| bdp_per_capita                 = $18.654&lt;ref name=imf2019gdp/&gt;
| hdi                            = 0,728
| hdi_godina                     = 2018
| hdi_nivo                       = visok nivo
| po_broju_hdi_na_svijetu        = 94.
| gini                           = 53,3
| gini_godina                    = 2015
| po_broju_gini_na_svijetu       = 
| valuta                         = [[Bocvanska pula]] ([[ISO 4217|BWP]])
| vremenska_zona                 = [[UTC]] +2 ([[Srednjoafričko vrijeme|CAT]])
| internetski_nastavak           = [[.bw]]
| pozivni_broj                   = +267
}}
'''Bocvana''', službeno '''Republika Bocvana''' (''[[Tswana jezik]]: Lefatshe la Botswana''), je kontinentalna država u [[Južna Afrika (regija)|južnoj Africi]]. Bila je dijelom bivšeg britanskog [[protektorat]]a [[Beučana]], a sadašnji naziv Bocvana je usvojen nakon što je postala nezavisna država unutar [[Commonwealth nacija|Commonwealtha nacija]] 30. septembra 1966.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://generalknowledgefacts.com/2013/09/bechuanaland-was-former-name-of-botswana.html|title=Bechuanaland was the former name of Botswana|website=generalknowledgefacts.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20150323214332/http://www.generalknowledgefacts.com/2013/09/bechuanaland-was-former-name-of-botswana.html|archive-date=23. 3. 2015|url-status=dead|access-date=20. 2. 2018}}&lt;/ref&gt; Bocvana je [[reprezentativna demokratija]] u kojoj se neometani demokratski [[izbori]] održavaju od nezavisnosti unutar Commonwealtha, što je čini jednom od država sa najdužom tradicijom [[Demokratija|demokratije]] u Africi.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.transparency.org/research/cpi/overview|title=overview of CPI indices|publisher=[[Transparency International]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20180108105128/https://www.transparency.org/research/cpi/overview|archive-date=8. 1. 2018|url-status=dead|access-date=8. 1. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/431726.stm|title=BBC News {{!}} Africa {{!}} Election for Africa's oldest democracy|website=news.bbc.co.uk|archive-url=https://web.archive.org/web/20190114044946/http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/431726.stm|archive-date=14. 1. 2019|url-status=live|access-date=13. 1. 2019}}&lt;/ref&gt;

Oko 70% teritorije pokriva [[Kalahari]] pustinja. Graniči sa [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkom Republikom]] na jugu i jugoistoku, [[Namibija|Namibijom]] na zapadu i sjeveru, i [[Zimbabve]]om na sjeveroistoku. Granica sa [[Zambija|Zambijom]] na sjeveru blizu [[Kungunzula|Kunzungule]] je neprecizno definirana, i nije duža od nekoliko stotina metara.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Darwa|first=P. Opoku|url=http://www.afdb.org/fileadmin/uploads/afdb/Documents/Project-and-Operations/Multinational%20(Zambia-Bostwana)%20-%20AR%20-%20Kazungula%20Bridge%20Project.pdf|title=Kazungula Bridge Project|publisher=African Development Fund|year=2011|page=Appendix IV|access-date=4. 5. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121114113821/http://www.afdb.org/fileadmin/uploads/afdb/Documents/Project-and-Operations/Multinational%20(Zambia-Bostwana)%20-%20AR%20-%20Kazungula%20Bridge%20Project.pdf|archive-date=14. 11. 2012|url-status=dead|df=dmy-all}}&lt;/ref&gt;

Sa srednje velikom površinom i samo 2,3 miliona stanovnika, Bocvana je jedna od najrjeđe naseljenih država na svijetu. Oko 10% stanovništva živi u glavnom i najvećem gradu [[Gaborone]]u. Nekada vrlo siromašna zemlja, Bocvana je od sredine 1960-ih doživjela napredak ekonomije, posebno u sektorima [[Rudarstvo|rudarstva]], [[Stočarstvo|stočarstva]] i [[Turizam|turizma]].

[[Datoteka:Bocvana.svg|mini]]

Bocvana je član [[Afrička unija|Afričke Unije]], Južnoafričke razvojne zajednice, [[Commonwealth nacija|Commonwealtha nacija]] i [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. Država je posebno pogođena [[AIDS epidemija|HIV/AIDS epidemijom]], i bilježi velik rast zaraženih uprkos programima koji nastoje da spriječe zarazu i educiraju stanovništvo. Broj ljudi zaraženih [[HIV]] virusom je porastao sa 290.000 u 2005 na 320.000 u 2013.&lt;ref name=&quot;Gap&quot;&gt;{{cite web|url=http://files.unaids.org/en/media/unaids/contentassets/documents/unaidspublication/2014/UNAIDS_Gap_report_en.pdf|title=The Gap Report|year=2014|publisher=UN AIDS|location=Geneva|archive-url=https://web.archive.org/web/20160620173755/http://files.unaids.org/en/media/unaids/contentassets/documents/unaidspublication/2014/unaids_gap_report_en.pdf|archive-date=20. 6. 2016|url-status=dead|access-date=21. 6. 2016}}&lt;/ref&gt;

== Etimologija ==
Ime države znači &quot;Zemlja [[Tsvana]]&quot;, što se odnosi na dominantnu [[Etničke grupe u Bocvani|etničku grupu u Bocvani]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bc.html|title=The CIA World Factbook 2017|website=[[Central Intelligence Agency]]|page=111|archive-url=https://web.archive.org/web/20110406114046/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bc.html|archive-date=6. 4. 2011|url-status=dead|access-date=15. 5. 2007}}&lt;/ref&gt; Termin ''Batswana'' prvobitno je primijenjen na ''Tswana'', što je još uvijek slučaj.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Bolaane|first=Maitseo|url=https://www.worldcat.org/oclc/36104281|title=Batswana|date=1997|publisher=Rosen Pub. Group|others=Part Themba Mgadla|isbn=0-8239-2008-9|edition=Prvo|location=New York|oclc=36104281}}&lt;/ref&gt; Međutim, općenito se počeo koristiti kao [[demonim]] za sve građane Bocvane.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://voicesofafrica.co.za/botswanan-batswana-its-complicated/|title=Botswanan or Batswana? It’s complicated – Voices of Africa|last=Kachip|first=Sitinga|last2=e|language=en-US|access-date=26. 6. 2021|archive-date=1. 7. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190701094543/https://voicesofafrica.co.za/botswanan-batswana-its-complicated/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Mnogi [[Engleski jezik|engleski]] rječnici uključuju i Bocvanane koji se odnose na ljude iz Bocvane, iako se taj izraz rijetko koristi u zemlji.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://dictionary.cambridge.org/dictionary/english/botswanan|title=Botswanan|website=dictionary.cambridge.org|language=en|access-date=26. 6. 2021}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
{{Glavni|Historija Bocvane}}

===Kolonijalizam i protektorat Bechuanaland===

Tijekom sukoba za Afriku teritorij Bocvane priželjkivali su i Njemačka i Velika Britanija. Tokom [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]], Britanija je odlučila pripojiti Bocvanu kako bi zaštitila Put prema sjeveru i tako povezala Cape Colony sa svojim teritorijima sjevernije. Jednostrano je anektirala teritorije Tswane u januaru 1885, a zatim poslala Warrenovu ekspediciju na sjever da učvrsti kontrolu nad tim područjem i uvjeri poglavice da prihvate britansku prevlast. Usprkos strepnjama, na kraju su se pomirili s britanskom upravom.

Godine 1890. područja sjeverno od 22° dodana su novom protektoratu [[Bechuanaland]]. Tijekom 1890-ih novi teritorij podijeljen je u osam različitih rezervata, s prilično malim količinama zemlje koja je ostavljena kao uporište za bijele naseljenike. Tijekom ranih 1890-ih, britanska je vlada odlučila predati protektorat Bechuanaland BSAC-u (British South Africa Company). Ovaj plan, koji je bio na putu da se ostvari, unatoč molbama Tswana čelnika koji su u znak protesta obilazili Englesku, na kraju je propao neuspjehom Jamesonove racije u januaru 1896.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.academia.edu/15645705 |title=The Invention and Perpetuation of Botswana's National Mythology, 1885–1966 |last1=Morton |first1=Barry |last2=Ramsay |first2=Jeff |access-date=13. 7. 2018 |via=academia.edu|pages=7–11}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Parsons, N. (1998) ''King Khama, Emperor Joe, and the Great White Queen: Victorian Britain Through African Eyes''. Chicago: University of Chicago Press.&lt;/ref&gt;

[[File:1960 6d Bechuanaland Protectorate stamp.jpg|thumb|Poštanska markica protektorata Bechuanaland iz 1960.]]

Kada je Južnoafrička unija osnovana 1910. od glavnih britanskih kolonija u regiji, teritoriji Visokog povjerenstva - protektorat Bechuanaland, Basutoland (sada Lesoto) i [[Svazilend]] (sada Esvatini) - nisu bili uključeni, ali je predviđena odredba za njihovo kasnije uključenje. Međutim, Velika Britanija je počela razmatrati želje lokalnih stanovnika. Iako su uzastopne južnoafričke vlade nastojale da teritoriji budu prebačeni pod njihovu nadležnost, Velika Britanija nastavila je odgađati; shodno tome, nikada se nije dogodilo. Izborom nacionalističke vlade 1948, koja je uspostavila [[apartheid]], i povlačenjem Južnoafričke Republike iz Commonwealtha 1961, nestala je svaka mogućnost pristanka Ujedinjenog Kraljevstva ili samih teritorija na inkorporaciju u JAR.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Hayes|first=Frank|date=1980|title=South Africa's Departure from the Commonwealth, 1960-1961|url=https://archive.org/details/international-history-review_1980-07_2_3/page/453|journal=The International History Review|volume=2|issue=3|pages=453–484|doi=10.1080/07075332.1980.9640222|jstor=40105085|issn=0707-5332}}&lt;/ref&gt;

Širenje britanske središnje vlasti i evolucija plemenske vlade rezultirali su 1920. uspostavom dvaju savjetodavnih vijeća koja će predstavljati i Afrikance i Evropljane. Afričko vijeće sastojalo se od osam poglavica plemena Tswana i nekih izabranih članova.&lt;ref name=EISA&gt;{{cite web|url=http://www.eisa.org.za/WEP/botoverview4.htm |title=Botswana: Late British colonialism (1945–1966) |archive-url=https://web.archive.org/web/20120603024427/http://www.eisa.org.za/WEP/botoverview4.htm |archive-date=3. 6. 2012 |access-date=26. 8. 2016 |website=eisa.org}}&lt;/ref&gt; Proglasi 1934. regulisali su plemensku vladavinu i ovlasti. Evropsko-afričko savjetodavno vijeće osnovano je 1951, a Ustavom iz 1961. osnovano je savjetodavno zakonodavno vijeće.

===Nezavisnost===

U junu 1964. Ujedinjeno Kraljevstvo prihvatilo je prijedloge za demokratsku samoupravu u Bocvani. Sjedište vlade preseljeno je 1965. iz Mahikenga u Južnoj Africi, u novoosnovani Gaborone, koji se nalazi u blizini bocvanske granice s Južnom Afrikom. Na temelju ustava iz 1965, zemlja je održala svoje prve opće izbore i stekla neovisnost 30. septembra 1966.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.britishempire.co.uk/article/fireworksatmidnight.htm |title=Fireworks at Midnight |website=Britishempire.co.uk |access-date=27. 10. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161103054412/http://www.britishempire.co.uk/article/fireworksatmidnight.htm |archive-date=3. 11. 2016 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Seretse Khama, vođa pokreta za neovisnost i legitimni pretendent na vrhovno rukovodstvo poglavarstva Ngwato, izabran je za prvog predsjednika, a potom je dva puta ponovno biran.

Predsjedništvo je prešlo na zasjedanje dopredsjednika Quetta Masirea, koji je i sam izabran 1984. i opet ponovno izabran 1989. i 1994. Masire se povukao s dužnosti 1998. Naslijedio ga je Festus Mogae, koji je pobijedio na izborima 1999. te opet 2004. Predsjedništvo je 2008. prešlo na Iana Khamu (sina prvog predsjednika), koji je bio Mogaeov potpredsjednik otkako je 1998. dao ostavku na mjesto zapovjednika Bocvanskih obrambenih snaga kako bi preuzeo ovu civilnu ulogu.

Dugotrajni spor oko sjeverne granice s namibijskim pojasom Caprivi bio je predmet presude Međunarodnog suda u decembru 1999. Presudio je da otok Kasikili pripada Bocvani.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.southern-eagle.com/namibia/namgeninfo.html |title=Namibia General Information |publisher=Southern-eagle.com |date=21. 3. 1990 |access-date=21. 8. 2011 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110716112332/http://www.southern-eagle.com/namibia/namgeninfo.html |archive-date=16. 7. 2011 }}&lt;/ref&gt;

== Politika ==
Bocvana je najstarija demokratija na kontinentu. Ustav Bocvane štiti građane Bocvane i predstavlja njihova prava. Politika Bocvane odvija se u okviru višestranačke predstavničke demokratske republike, pri čemu je predsjednik Bocvane i šef države i šef vlade, a bira ga Parlament Bocvane, kojemu presdjednik i odgovara. Izvršnu vlast vrši Vlada. Zakonodavnu vlast imaju Vlada i Parlament Bocvane. Najnoviji, jedanaesti izbori, održani su 23. oktobra 2019. Bocvanska demokratska stranka dominira od proglašenja nezavisnosti sve do danas.&lt;ref&gt;https://www.reuters.com/article/us-botswana-election/botswanas-masisi-retains-presidency-as-bdp-wins-election-idUSKBN1X40KS&lt;/ref&gt;

===Sudstvo===

Sudstvo je nezavisno o izvršnoj i zakonodavnoj vlasti.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Botswana 1996 (rev. 2002)|url=https://www.constituteproject.org/constitution/Botswana_2002?lang=en|website=Constitute|access-date=9. 4. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150414180706/https://www.constituteproject.org/constitution/Botswana_2002?lang=en|archive-date=14. 4. 2015|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Bocvana je zauzela 30. mjesto od 167 država u Indeksu demokracije 2012.&lt;ref name=index2012&gt;{{cite web |url=http://pages.eiu.com/rs/eiu2/images/Democracy-Index-2012.pdf |title=Democracy index 2012: Democracy at a standstill |publisher=Economist Intelligence Unit |date=14. 3. 2013 |access-date=21. 3. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140611085135/http://pages.eiu.com/rs/eiu2/images/Democracy-Index-2012.pdf |archive-date=11. 6. 2014 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Prema Transparency International, Bocvana je najmanje korumpirana zemlja u Africi i nalazi se blizu Portugala i Južne Koreje.&lt;ref&gt;Transparency International [http://www.transparency.org/news_room/in_focus/2008/cpi2008/cpi_2008_table 2008 Corruption Perception Index 2008] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090311002755/http://www.transparency.org/news_room/in_focus/2008/cpi2008/cpi_2008_table |date=11. 3. 2009 }}. Retrieved 7–23–09.&lt;/ref&gt;

Sastoji se od tipičnog sudskog sustava lokalnih prekršajnih sudova, Višeg suda i Apelacijskog suda. Viši sud ima neograničenu izvornu nadležnost za saslušanje i utvrđivanje bilo kakvih kaznenih, građanskih ili ustavnih slučajeva prema bilo kojem zakonu. Žalbe može saslušati Apelacijski sud. Šef Višeg suda je Vrhovni sudac.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.justice.gov.bw/about%20us/background-judiciary|archive-url=https://web.archive.org/web/20150929023917/http://www.justice.gov.bw/about%20us/background-judiciary|url-status=dead|archive-date=29. 9. 2015|title=Administration of Justice|publisher=Republic of Botswana Administarion of Justice|access-date=4. 3. 2016}}&lt;/ref&gt;

Apelacijski sud je najviši i konačni sud u zemlji i bavi se žalbama Višeg suda i Industrijskog suda. Šef Apelacijskog suda je Sudac predsjednik.

Suce imenuje predsjednik Bocvane na preporuku Komisije za pravosudne službe.

'''Vrhovni suci''':&lt;ref&gt;{{cite news|url= http://www.olddailynews.gov.bw/cgi-bin/news.cgi?d=20120927|title= Efficient judicial system ensures justice|newspaper= Daily News|access-date= 4. 3. 2016|url-status= dead|archive-url= https://web.archive.org/web/20160305121224/http://www.olddailynews.gov.bw/cgi-bin/news.cgi?d=20120927|archive-date= 5. 3. 2016}}&lt;/ref&gt;

*1968–1971 John Richard Dendy-Young
*1972–1975 Akinola Aguda
*1975–1977 George O.L. Dyke
*1977–1981 Robert John Hayfron-Benjamin
*1981–1987 O'Brien Quinn
*1987–1992 Livesey Luke
*1992–1997 Moleleki Didwell Mokama
*1997–2010 Julian Mukwesu Nganunu
*2010–2018 Maruping Dibotelo
*Sadašnji Terence Rannowane

===Vanjski odnosi i vojska===
[[File:2 BDF Air Wing C-130s 2008-09-12.jpg|thumb|left|2 BDF Air Wing C130 Hercules]]

U vrijeme neovisnosti Bocvana nije imala oružane snage. Bocvanske obrambene snage (BDF) osnovane su 1977,&lt;ref&gt;[http://www.gov.bw/en/Ministries--Authorities/Ministries/State-President/Botswana-Defence-Force-BDF/About-the-BDF1/History-of-the-BDF/ Republic of Botswana – Government portal] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20110706162757/http://www.gov.bw/en/Ministries--Authorities/Ministries/State-President/Botswana-Defence-Force-BDF/About-the-BDF1/History-of-the-BDF/ |date=6. 7. 2011 }}. Gov.bw. Retrieved on 27 October 2016.&lt;/ref&gt; tek nakon što su [[Rodezija|rodezijska]] i južnoafrička vojska udarile protiv Zimbabvejske narodne revolucionarne vojske&lt;ref&gt;{{cite news | url=https://articles.latimes.com/1986-05-20/news/mn-6620_1_african-national-congress | work=Los Angeles Times | first=Michael | last=Parks | title=S. Africa Raids 3 Nearby Nations : Attacks Rebel Bases in Capitals of Zimbabwe, Zambia and Botswana | date=20. 5. 1986 | access-date=24. 11. 2011 | archive-url=https://web.archive.org/web/20120111150242/http://articles.latimes.com/1986-05-20/news/mn-6620_1_african-national-congress | archive-date=11. 1. 2012 | url-status=live}}&lt;/ref&gt; 
Predsjednik je vrhovni zapovjednik oružanih snaga i imenuje Vijeće odbrane, a BDF se trenutno sastoji od otprilike 60 000 vojnika. Bocvana je potpisala UN-ov sporazum o zabrani nuklearnog oružja 2019.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://treaties.un.org/Pages/ViewDetails.aspx?src=TREATY&amp;mtdsg_no=XXVI-9&amp;chapter=26&amp;clang=_en |title=Chapter XXVI: Disarmament&amp;nbsp;– No. 9 Treaty on the Prohibition of Nuclear Weapons |publisher=United Nations Treaty Collection |date=7. 7. 2017}}&lt;/ref&gt;

Nakon političkih promjena u Južnoj Africi i regiji, misije BDF-a sve su se više fokusirale na sprječavanje krivolova, pripremu za katastrofe i međunarodno održavanje mira. [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjene Države]] dale su najveći doprinos razvoju BDF-a, a veliki dio njenog oficirskog zbora prošao je američku obuku. Vlada Bocvane dala je Sjedinjenim Državama dozvolu da istraže mogućnost uspostavljanja baze Afričkog zapovjedništva (AFRICOM) u zemlji.&lt;ref&gt;Pounds, Lance (14 December 2015) [http://www.africom.mil/media-room/article/27819/botswana-defence-force-u-s-army-leaders-meet-in-europe Botswana Defence Force, U.S. Army Leaders Meet in Europe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170718193102/http://www.africom.mil/media-room/article/27819/botswana-defence-force-u-s-army-leaders-meet-in-europe |date=18. 7. 2017 }}. U.S. Army Africa&lt;/ref&gt;

===Administrativne podjele===
&lt;imagemap&gt;
File:Districts of Botswana (image map).svg|thumb|upright=1.1|Distrikti u Bocvani.

poly 250 100 625 100 625 200 775 200 775 400 625 400 625 500 250 500 [[w:North-West District (Botswana)]]
rect 900 75 650 200 [[w:Chobe District]]
poly 800 225 900 225 1075 425 1075 600 1375 600 1075 850 900 850 650 500 650 400 800 425 [[w:Central District (Botswana)]]
rect 1400 400 1075 600 [[w:North-East District (Botswana)]]
poly 250 500 625 500 825 775 800 825 125 825 125 650 250 650 [[w:Ghanzi District]]
rect 900 825 525 950 [[w:Kweneng District]]
rect 1350 875 900 1025 [[w:Kgatleng District]]
rect 550 825 100 1300 [[w:Kgalagadi District]]
rect 850 1000 650 1150 [[w:Southern District (Botswana)]]
rect 1110 1000 850 1150 [[w:South-East District (Botswana)]]
&lt;/imagemap&gt;

Bocvana je podijeljena u deset distrikta ili okruga:

*Južni distrikt
*Jugoistočni distrikt
*Kweneng distrikt
*Kgatleng distrikt
*Središnji distrikt 
*Sjeveroistočni distrikt
*Ngamiland distrikt
*Kgalagadi distrikt
*Chobe distrikt
*Ghanzi distrikt

== Geografija ==
[[File:Botswana map of Köppen climate classification.svg|thumb|Karta Bocvane po Köppenovoj klimatskoj klasifikaciji.]]
{{Karta sa gradovima Bocvane}}
Nalazi se na jugu Afrike. Sa površinom od 581.730&amp;nbsp;km² Bocvana je 48. država na svijetu po veličini, usporediva sa [[Francuska|Francuskom]], [[Madagaskar]]om ili [[Ukrajina|Ukrajinom]]. Nalazi se između 17° i 27° paralele u južnoj hemisferi, i između 20° i 30° meridijana istočno od [[Greenwich]]a. Reljef je planinski i prevladavaju visoravni. Dominira pustinja Kalahari, koja pokriva 70% države. Delta Okavangoa, jedna od najvećih delti na svijetu, nalazi se na sjeverozapadu. Makgadikgadi, veliki slani bazen, nalazi se na sjeveru zemlje. Riječni slijev rijeke Limpopo nalazi se djelimično u Bocvani, a njene pritoke Notwane, Bonwapitse, Mahalapye, Lotsane, Motloutse i Shashe nalaze se na istoku. Brana Gaborone, koja se nalazi na rijeci Notwane, snabdjeva glavni grad Gaborone vodom. Rijeka Chobe nalazi se na sjeveru i djeluje kao granica između Bocvane i Namibije. Klima je stepska, kontinentalna i poluekvatorijalna.

===Ekologija===
[[File:Cebras de Burchell (Equus quagga burchellii), vista aérea del delta del Okavango, Botsuana, 2018-08-01, DD 28.jpg|thumb|Zebre lutaju Okavangom]]

Bocvana je vrlo bogata što se tiče staništa životinjskog svijeta. Osim pustinje i delte, mogu se naći travnate površine i savane gdje se mogu naći [[obični gnu]], [[antilope]] i ostali sisavci i ptice. 
Nacionalni park Chobe i rezervat prirode Moremi (u delti Okavangoa) popularne su turističke atrakcije.

== Privreda ==
Dohodak po stanovništvu 1980te je iznosio 910$.
U novije vrijeme se razvija rudarstvo. Zemljšte je slabog kvaliteta. Sve češće se vrši navodnjavanje. Uzgaja se: [[kukuruz]], [[pšenica]], [[ječam]]. Sve se više baziraju na proizvodnju ruda kojima su bogati: [[bakar]], [[mangan]], [[srebro]], [[zlato]], [[željezo]]. Industrija: prehrambena, kožna te proizvodnja dijamanata. Turizam se također razvija.

== Stanovništvo ==
[[File:Bevölkerungspyramide Botswana 2016.png|thumb|right|Stanovništvo Bocvane 2016]]

Najveća etnička grupa su Tswana, i čine 79% stanovništva. Sljedeća najveća skupina su Kalange sa 11% te [[Bušmeni]], koji čine 3%. Ostalih 7% sastoji se od nekoliko manjih lokalnih etničkih skupina te [[Indija]]ca i [[Evropljani|Evropljana]]. Neke od domorodačkih grupa su Shona, Bayei, Bambukushu, Basubia, Baherero i Bakgalagadi. Manjinu Indijaca u zemlji čine imigranti i potomci imigranata iz Indije koji su u Bocvani došli iz [[Mozambik]]a, [[Kenija|Kenije]], [[Mauricijus]]a i Južnoafričke Republike. Od 2000. pa nadalje, pogoršanjem gospodarskog stanja u Zimbabveu, broj imigranata iz te zemlje u Bocvani povećao se na desetine hiljada.

Manje od 10.000 Bušmena još uvijek živi tradicionalnim (lovačkom-sakupljačkim) načinom života. Poseban izvještaj UN-a iz 2010. spominje gubitak teritorija kao glavni uzrok velikog broja problema s kojima se suočavaju domorodačke grupe u Bocvani, te kao najbolji primjer daje izbacivanje Bušmena iz Rezervata prirode središnjeg Kalaharija (CKGR).&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Visit Central Kalahari Game Reserve In Botswana|url=https://kubwafive-safaris.com/visit-central-kalahari-game-reserve-in-botswana/|access-date=3. 10. 2020|website=Kubwa Five Safaris|language=en-GB}}&lt;/ref&gt;

===Jezici===
Službeni jezik je engleski, ali je raširen i Tswana. Tswana pripada grupi Bantu jezika gdje se prefiksi koriste češće nego u drugim jezicima, kao npr. za obilježavanje imeničkih klasa. Naprimjer, prefiks Bo označava državu, Ba narod, Mo (jednu) osobu, a Se jezik - Botswana je država, Batswana ime naroda, Motswana jedan pripadnik tog naroda, a Setswana ime jezika. Osim Tswane pričaju se i Kalanga (sekalanga), Sarwa (sesarwa), Ndebele, Kgalagadi, Tswapong, !Xóõ, Yeyi, te u nekim područjima i Afrikaans.

===Religija===
Oko 77% stanovništva su kršćani. Anglikanci, metodisti, i Ujedinjena kongregacijska Crkva južne Afrike (UCCSA) čine većinu onih koji se izjašnjavaju kao kršćani. Prema popisu stanovništva iz 2001. ima i 5.000 muslimana (većinom iz Južne Azije), 3.000 [[Hinduizam|Hindusa]] te 700 pripadnika [[Baha'i|Baháʼí vjere]]. Oko 20% ne pripada nijednoj religiji.
      
== Kultura ==
{{Proširiti sekciju}}
Setswana je riječ koja se odnosi na bogatu kulturu i tradicije svih grupa u Bocvani, ne samo Tswana grupe. Različita plemena imaju različite pozdrave, ali radi olakšane komunikacije između različitih grupa koristi se ili posebna vrsta rukovanja ili pozdrav &quot;Dumelang&quot; (zdravo, ćao) za koji nije potreban fizički kontakt.

== Također pogledajte ==
{{Proširiti sekciju}}

== Reference ==
{{Refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Botswana}}
{{wikiatlas|Botswana}}
* {{službeni sajt|http://www.gov.bw}} Vlade Bocvane
* {{CIA World Factbook link|bc|Bocvana}}
* [http://www.bbc.co.uk/news/world-africa-13040376 Bocvana] na [[BBC|BBC News]]
* [http://www.ifs.du.edu/ifs/frm_CountryProfile.aspx?Country=BW Bocvana] na &quot;International Futures&quot;

{{Države Afrike}}
{{Afrička unija}}
{{Commonwealth}}

[[Kategorija:Bocvana|*]]
[[Kategorija:Države svijeta]]
[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1966.]]
[[Kategorija:Države engleskog govornog područja]]
[[Kategorija:Kontinentalne države]]
[[Kategorija:Države članice Afričke unije]]
[[Kategorija:Države članice Ujedinjenih nacija]]</text>
      <sha1>109f45wj4i69fnnvqtz9gw4amo2w9x6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>.dd</title>
    <ns>0</ns>
    <id>13071</id>
    <revision>
      <id>3940561</id>
      <parentid>3806810</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T01:10:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940561</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2795" sha1="l0n6s3a941r7sp4g8603td9zvz7zjnp" xml:space="preserve">{{Infobox top level domain|name=.dd|introduced=Nikada|type=[[Domen najvišeg nivoa sa državnim kodom]]|status=Ne koristi se|registry=Nema|sponsor=Nema|intendeduse=Entiteti povezani sa {{DDR}}|actualuse=Samo interno; nekorišteno od [[Ujedinjenje Njemačke|ujedinjenja Njemačke]].|restrictions=Trenutno se ne vrše registracije|structure=Nije u root-u|document=|disputepolicy=Nema|website=Nema}}

'''.dd''' je bio najviši Internet domen za bivšu [[Njemačka Demokratska Republika|Njemačku Demokratsku Republiku]] ([[DDR]]) poznatu i pod imenom [[Istočna Njemačka]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://domaintyper.com/dd-domain|title=.DD Domain|last=domaintyper|website=DomainTyper|language=en|access-date=18. 1. 2026}}&lt;/ref&gt; Domen nikad nije bio aktiviran. Padom [[Berlinski zid|Berlinskog zida]] i ujedinjenjem [[Njemačka|Njemačke]] domen je izbrisan.

'''.dd''' je bio dodijeljeni [[Najviši državni domeni|državni domen najvišeg nivoa]] (ccTLD) za [[Istočna Njemačka|Njemačku Demokratsku Republiku]] (Istočna Njemačka). Odabran je na osnovu [[ISO 3166-1 alpha-2]] koda za [[Istočna Njemačka|Njemačku Demokratsku Republiku]], pri čemu slova potiču od [[Njemački jezik|njemačkog]] naziva države, ''{{Jezik|de|'''D'''eutsche '''D'''emokratische Republik}}'' U skladu s politikom [[IANA|IANA-e]], .dd je stoga bio dostupan za dodjelu kao [[Najviši državni domeni|državni domen najvišeg nivoa]] (ccTLD) za Istočnu Njemačku. Međutim, to nikada nije učinjeno, te stoga .dd nikada nije dodan u [[Korijenski imenski server|korijenske imenske servere]] . Njegova jedina upotreba bila je interno u izoliranoj mreži između univerziteta u [[Univerzitet u Jeni|Jeni]] i [[Tehnološki univerzitet u Dresdenu|Dresdenu]].&lt;ref name=&quot;internet.robert-scheck.de&quot;&gt;{{Cite web |url=https://internet.robert-scheck.de/tld-dd |title=Information site about .dd in German |archive-url=https://web.archive.org/web/20251113192022/https://internet.robert-scheck.de/tld-dd/ |archive-date=13. 11. 2025 |access-date=18. 1. 2026 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Ponovnim [[Reunifikacija Njemačke|ujedinjenjem Njemačke]], Istočna Njemačka je postala dio [[Zapadna Njemačka|Savezne Republike Njemačke]] (Zapadna Njemačka), kojoj je već bila dodijeljena ccTLD [[.de]] . Kod ISO 3166-1 &quot;DD&quot; je povučen 1990. godine.&lt;ref name=&quot;internet.robert-scheck.de&quot;/&gt;

== Također pogledajte ==

[[.de]], najviši Internet domen za Njemačku.

== Također pogledajte ==
* [[Spisak najviših internetskih domena|Spisak ostalih najviših internetskih domena]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.iana.org/domains/root/db Spisak najviših domena], na ''iana.org''.

{{Državni Internet domeni}}

{{DEFAULTSORT:Dd}}
[[Kategorija:Najviši državni domeni]]
[[Kategorija:Istočna Njemačka]]</text>
      <sha1>l0n6s3a941r7sp4g8603td9zvz7zjnp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Brunej</title>
    <ns>0</ns>
    <id>13252</id>
    <revision>
      <id>3940825</id>
      <parentid>3833669</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T11:07:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940825</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16843" sha1="4he4sep51gu3darcjuxr8zov9yj7l4s" xml:space="preserve">{{Infokutija država
| izvorno_ime    = Brunej
| zvanično_ime   = Sultanat Brunej
| zastava        = Flag of Brunei.svg
| grb            = Coat of arms of Brunei.svg 
| mapa           = LocationBrunei.png
| službeni_jezik = [[Malajski jezik|malajski]]
| glavni_grad    = [[Bandar Seri Begawan]]
| vrsta_prve_vlasti      = [[Spisak sultana Bruneja|Sultan]]
| vladar_prva_vlast      = [[Hassanal Bolkiah]]
| vrsta_druge_vlasti     = [[Spisak predsjednika Vlade Bruneja|Predsjednik vlade]]
| vladar_druga_vlast     =
| po_površini_na_svijetu = 162.
| površina       = 5.765
| procenat_vode  = 8,6
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 162.
| stanovnika     = 343.653
| gustoća        = 61
| nezavisnost.   = 1984.
| valuta         = [[Brunejski dolar]]
| vremenska_zona = [[UTC]] +8, ljeti +8
| himna          = &quot;[[Allah Peliharakan Sultan]]&quot;&lt;center&gt;[[Datoteka:United States Navy Band - Allah Peliharakan Sultan.oga]]&lt;/center&gt;
| internetski_nastavak = [[.bn]]
| pozivni_broj         = +673
|}}
'''Brunej''' ({{jez-ms|Negara Brunei Darussalam}}, {{jez-jv|ن j ارا بروني دارالسلا م دارالسلا م‎}}),&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Home – gov.bn|url=https://www.gov.bn/SitePages/Home.aspx|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20180904002258/https://www.gov.bn/SitePages/Home.aspx |archive-date=4. 9. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Embassy of Brunei Darussalam to the United States of America|url=http://www.bruneiembassy.org/|url-status=live|website=Brunei Embassy|archive-url=https://web.archive.org/web/20001206220600/http://www.bruneiembassy.org:80/ |archive-date=6. 12. 2000 }}&lt;/ref&gt; jest država u [[Jugoistočna Azija|jugoistočnoj Aziji]], smještena na sjevernoj obali ostrva [[Borneo]]. Osim svoje obale na [[Južnokinesko more|Južnom kineskom moru]], potpuno je okružena [[Malezija|malezijskom]] državom [[Sarawak (Malezija)|Sarawak]], sa svojom teritorijom razdvojenom okrugom Sarawak u Limbangu. Brunej je jedina suverena država koja se u potpunosti nalazi na Borneu; ostatak ostrva je podeljen između Malezije i [[Indonezija|Indonezije]]. Od 2020. zemlja je imala 460.345 stanovnika,&lt;ref name=&quot;depd.gov.bn&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.depd.gov.bn/SitePages/Population.aspx|title=Department of Economic Planning and Development – Population|website=www.depd.gov.bn|language=en-US|access-date=12. 12. 2017|archive-date=20. 3. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170320011146/http://www.depd.gov.bn/SitePages/Population.aspx|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; od kojih je otprilike 100.000 živjelo u glavnom i najvećem gradu [[Bandar Seri Begawan]]. Vlada Bruneja je [[apsolutna monarhija]] kojom vlada sultan Bruneja, i ona implementira fuziju engleskog običajnog prava i jurisprudencije inspirisane [[islam]]om, uključujući [[šerijat]].

Na vrhuncu [[Brunejsko carstvo|Brunejskog carstva]] za vrijeme vladavine sultana [[Bolkiah]]a (1485–1528), država je navodno imala kontrolu nad najvećim dijelom Bornea, uključujući današnji [[Sarawak]] i [[Sabah]], kao i arhipelag [[Sulu (arhipelag)|Sulu]] i ostrva u blizini sjeverozapadni vrh Bornea. Postoje i tvrdnje o njegovoj historijskoj kontroli nad Seludongom, mjestom moderne filipinske prijestonice [[Manila|Manile]], ali naučnici jugoistočne Azije vjeruju da se naziv dotične lokacije zapravo odnosi na planinu [[Selurong (planina)|Selurong]], u Indoneziji.&lt;ref name=&quot;“Abinales2005“&quot;&gt;Abinales, Patricio N. And Donna J. Amoroso, State and Society in the Philippines. Maryland: Rowman and Littlefield, 2005.&lt;/ref&gt; Pomorsku državu Bruneji posjetila je preživjela posada Magellanove ekspedicije 1521, a 1578. se borila protiv Španije u [[Kastilski rat|Kastilskom ratu]].

Tokom 19. vijeka, Brunejsko carstvo je počelo da propada. Sultanat je ustupio Sarawak (Kuching) [[James Brook|Jamesu Brookeu]] i postavio ga kao bijelog radžu, a Sabah je ustupio britanskoj kompaniji ''North Borneo Chartered Company''. Godine 1888. Brunej je postao britanski protektorat i 1906. dobio je britanskog rezidenta kao kolonijalnog upravitelja. Nakon japanske okupacije tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], 1959. je napisan novi ustav. 1962. okončana je mala oružana pobuna protiv monarhije uz britansku pomoć. Zemlja je stekla punu nezavisnost od Britanije 1. januara 1984.

Bruneje od 1967. vodi [[sultan Hasanal Bolkiah]]. Bogatstvo zemlje proizlazi iz njenih velikih naftnih i polja prirodnog gasa. Ekonomski rast tokom 1990-ih i 2000-ih transformisao je Bruneje u industrijalizovanu zemlju, sa povećanjem [[Bruto domaći proizvod|BDP]]-a od 56% između 1999. i 2008. Bruneji imaju drugi najveći indeks ljudskog razvoja među državama jugoistočne Azije, iza [[Singapur]]a. Prema [[Međunarodni monetarni fond|Međunarodnom monetarnom fondu]] (MMF), Bruneji su peti u svijetu po bruto domaćem proizvodu po glavi stanovnika po paritetu kupovne moći. MMF je 2011. procijenio da su Bruneji jedna od dvije zemlje (druga je [[Libija]]) sa odnosom javnog duga prema nacionalnom BDP-u od 0%.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=AHA Centre |title=Profile of Brunei Darussalam |url=https://ahacentre.org/wp-content/uploads/2016/12/Brunei.pdf |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20221009/https://ahacentre.org/wp-content/uploads/2016/12/Brunei.pdf |archive-date=9. 10. 2022 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Prema lokalnoj historiografiji, Brunej je osnovao Awang Alak Betatar, kasnije [[Muhamed Šah od Bruneja|sultan Muhammad Shah]], koji je vladao oko 1400. Preselio se iz Garanga u okrugu [[Temburong]]{{Sfn|History for Brunei Darussalam|2009}} na ušće [[Brunej River|rijeke Brunej]], otkrivši Brunej. Prema legendi, po iskrcavanju je uzviknuo, ''Baru nah'' (u slobodnom prijevodu &quot;to je to!&quot; ili &quot;tamo&quot;), od čega je izvedeno ime &quot;Brunej&quot;.{{Sfn|de Vienne|2016}} Bio je prvi muslimanski vladar Bruneja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.southeastasianarchaeology.com/2007/03/08/treasuring-bruneis-past/|title=Treasuring Brunei's past|date=8. 3. 2007|publisher=Southeast Asian Archaeology|archive-url=https://web.archive.org/web/20111001142659/http://www.southeastasianarchaeology.com/2007/03/08/treasuring-bruneis-past/|archive-date=1. 10. 2011|url-status=live|access-date=19. 9. 2011}}&lt;/ref&gt; Prije uspona [[Brunejsko carstvo|Brunejskog carstva]] pod muslimanskom dinastijom Bolkiah, vjeruje se da je Brunej bio pod budističkim vladarima.&lt;ref name=&quot;Nicholl1980&quot;&gt;{{Cite book|last=Robert Nicholl|url=https://books.google.com/books?id=EN-hXwAACAAJ|title=Notes on Some Controversial Issues in Brunei History|date=1980|pages=32–37}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Državom Bruneji, koja je zahvatala veliki dio otoka Bornea i otoka Sulu, vladali su u XV vijeku domorodacki vladari, koji su u XVI vijeku primili Islam.

Krajem XVIII vijeka i u XIX vijeku strada od pirata, koji su tu podigli svoje baze i trgovali robovima.
Sultan Bruneja sklopio je 1847. ugovor s Britancima o trgovini i zajedničkoj borbi protiv pirata, a 1888. Bruneji priznaju britanski protektorat.
U drugom svjetskom ratu Bruneji su pod okupacijom Japanaca.

Prvi ustav u okviru Komonvelta Bruneji dobijaju 1959.

Sultan ima unutrašnju neograničenu vlast, sa savjetodavnim organima: Privatno vijeće, Izvršno vijeće (15 članova) i Zakonodavni savjet (33 člana).

Od 1956. dozvoljen je rad političkim partijama.

Najjača Narodna partija (Rajat) na izborima 1962. za lokalne savjete, od 55 mjesta dobila je 49, a za Narodnu skupštinu svih 16 izbornih mandata (17 imenuje sultan).

Britanski protektorati na Borneu po sporazumu Velike Britanije I Malajske Federacije od 1962, trebalo je da pristupe federaciji Maleziji.

Tome se suprostavila Narodna partija i 1962. digla ustanak koji su ugušile britanske trupe. Cilj ustanka bio je oslobođenje od Velike Britanije i stvaranje nezavisne države Kalimantan Utara u koju bi ušli do tada britanski protektorati Saravak i Sabah. Poslije ugušenja ustanka 1962. Skupština je raspuštena.

== Vlada ==
Brunejski sultan je na čelu države i vlade. Sadašnji sultan i vladar države je Sultan Hadži Hasanal Bolkiah.
[[Datoteka:Sultan_Hassanal_Bolkiah_-_53810840215.jpg|mini|167x167piksel|[[Hassanal Bolkiah|Hasanal Bolkiah]], [[sultan od Bruneja]]]]

== Političke podjele ==
Brunej je podijeljen na četiri distrikta:
* Belait
* Brunej i Muara
* Temburong
* Tutong

== Geografija ==
{{Proširiti sekciju}}
Brunej je država jugoistočne Azije koja se sastoji od dva nepovezana dijela ukupne površine 5 765 kvadratnih kilometara na ostrvu Borneo. Ima 161 kilometar obale pored [[Južnokinesko more|Južnog kineskog mora]], i dijeli 381 kilometar [[Granica između Bruneja i Malezije|granice sa Malezijom]]. Ima 500 kvadratnih kilometara teritorijalnih voda i 200 nautičkih milja [[Ekskluzivna ekonomska zona|isključive ekonomske zone]].&lt;ref name=&quot;cia&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/brunei/|title=Brunei|year=2011|publisher=[[CIA World Factbook]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20150721102115/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bx.html|archive-date=21. 7. 2015|url-status=dead|access-date=13. 1. 2011}}&lt;/ref&gt;

Oko 97% stanovništva živi u većem zapadnom dijelu ([[Belait distrikt|Belait]], [[Tutong District|Tutong]] i [[Brunej i Muara|Brunei-Muara]]), dok samo oko 10.000 ljudi živi u planinskom istočnom dijelu ([[Temburong District|District Temburong]]). Ukupna populacija Bruneja je otprilike 408.000 u julu 2010, od kojih oko 150.000 živi u glavnom gradu [[Bandar Seri Begawan]].&lt;ref&gt;2001 Summary Tables of the Population Census.&lt;/ref&gt; Ostali veći gradovi su lučki grad [[Muara, Brunej|Muara]], grad za proizvodnju nafte [[Seria]] i susjedni grad [[Kuala Belait]]. U okrugu Belait, oblast [[Panaga]] je dom velikog broja Evropljana iseljenika, zbog smještaja [[Royal Dutch Shell|Royal Dutch Shell-]] a i Britanske vojske, a tu se nalazi i nekoliko rekreativnih objekata.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.globaloutpostservices.com/complex.asp?load=Cdoch5khpbzle9rl,Hmenuib78zlrbkh,Fdocpzfsxua0,Gleegj97a5xhw,Eleegj97bhaue,Ddocq72l8opw,Limgcs0ooyu8;159;64;0;-1&amp;path=q4h5khpb|title=Outpost Seria|website=Outpost Seria Housing Information|archive-url=https://web.archive.org/web/20120113075436/http://www.globaloutpostservices.com/complex.asp?load=Cdoch5khpbzle9rl%2CHmenuib78zlrbkh%2CFdocpzfsxua0%2CGleegj97a5xhw%2CEleegj97bhaue%2CDdocq72l8opw%2CLimgcs0ooyu8%3B159%3B64%3B0%3B-1&amp;path=q4h5khpb|archive-date=13. 1. 2012|url-status=dead|access-date=20. 12. 2011}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Brunei_location_map_Topographic.png|mini|172x172piksel|Mapa topografskih i geografskih granica Bruneja]]

== Privreda ==
{{Proširiti sekciju}}
Brunej ima drugi najveći [[indeks ljudskog razvoja]] među zemljama [[Jugoistočna Azija|jugoistočne Azije]], nakon [[Singapur]]a.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://hdr.undp.org/en/statistics/|title=Human Development Reports|last=Nations|first=United|publisher=United Nations|archive-url=https://web.archive.org/web/20130112042847/http://hdr.undp.org/en/statistics/|archive-date=12. 1. 2013|url-status=live|access-date=5. 10. 2009}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://hdr.undp.org/sites/default/files/Country-Profiles/BRN.pdf|title=Human Development Report 2020: Brunei Darussalam|date=2020|archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20221009/http://hdr.undp.org/sites/default/files/Country-Profiles/BRN.pdf|archive-date=9. 10. 2022|url-status=live|access-date=10. 6. 2021}}&lt;/ref&gt; Proizvodnja [[Nafta|sirove nafte]] i prirodnog gasa čini oko 90% njenog BDP-a.&lt;ref name=&quot;US DOS&quot;&gt;{{Cite web|url=https://2009-2017.state.gov/r/pa/ei/bgn/2700.htm|title=Background Note: Brunei|publisher=US Department of State|archive-url=https://web.archive.org/web/20190604183451/https://2009-2017.state.gov/r/pa/ei/bgn/2700.htm|archive-date=4. 6. 2019|url-status=live|access-date=23. 12. 2011}}&lt;/ref&gt; Oko 167 000 barela nafte se proizvodi svaki dan, što Brunej čini četvrtim najvećim proizvođačem nafte u jugoistočnoj Aziji.&lt;ref name=&quot;US DOS&quot; /&gt; Također proizvodi otprilike 25 miliona kubnih metara [[Tečni prirodni gas|tečnog prirodnog gasa]] dnevno, što Brunej čini devetim najvećim izvoznikom gasa na svijetu.&lt;ref name=&quot;US DOS&quot; /&gt; ''[[Forbes]]'' također rangira Brunej kao petu najbogatiju naciju od 182, na osnovu njegove nafte i prirodnog plina.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.thejakartapost.com/news/2012/02/25/forbes-ranks-brunei-fifth-richest-nation.html|title=Forbes ranks Brunei fifth richest nation|date=25. 2. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120226155809/https://www.thejakartapost.com/news/2012/02/25/forbes-ranks-brunei-fifth-richest-nation.html|archive-date=26. 2. 2012|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Brunej je bio rangiran na 87. mjestu u [[Global Innovation Index]]u 2023.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=WIPO|url=https://www.wipo.int/global_innovation_index/en/2023/index.html|title=Global Innovation Index 2023, 15th Edition|date=2022|work=www.wipo.int|publisher=World Intellectual Property Organization|isbn=978-92-805-3432-0|language=en|doi=10.34667/tind.46596|access-date=29. 10. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231022042128/https://www.wipo.int/global_innovation_index/en/2023/index.html|archive-date=22. 10. 2023|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
{{Proširiti sekciju}}
Etničke zajednice koje žive u Bruneju uključuju Belait, Brunei Bisaya (ne treba miješati s Bisaya/Visaya na obližnjim Filipinima), autohtone Brunejske Malajce, Dusun, Kedayan, Lun Bawang, Murut i Tutong.

Bruneji su 2021. imali 445.373 &lt;ref&gt;&quot;World Population Prospects 2022&quot;. United Nations Department of Economic and Social Affairs, Population Division.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;&quot;World Population Prospects 2022: Demographic indicators by region, subregion and country, annually for 1950-2100&quot; (XSLX) (&quot;Total Population, as of 1 July (thousands)&quot;). United Nations Department of Economic and Social Affairs,&lt;/ref&gt;, od kojih 76% živi u urbanim područjima. Stopa urbanizacije se procjenjuje na 2,13% godišnje od 2010. do 2015. Prosječan životni vijek je 77,7 godina. U 2014. 65,7% stanovništva su bili Malajci, 10,3% Kinezi, 3,4% su starosjedioci, a 20,6% manje grupe čine ostatak &lt;ref&gt;Brunei Demographics Profile 2014. Brunei Government. 2015.&lt;/ref&gt;. Postoji relativno velika zajednica iseljenika. Većina iseljenika dolazi iz nemuslimanskih zemalja kao što su Australija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Južna Koreja, Japan, Filipini, Tajland, Kambodža, Vijetnam i Indija.

== Kultura ==
{{Proširiti sekciju}}
Službeni [[Jezici Bruneja|jezik Bruneja]] je [[standardni malajski]], za koji se koriste i [[Latinica|latinično pismo]] ([[Rumi pismo|Rumi]]) i [[Arapski alfabet|arapsko pismo]] ([[Jawi abeceda|Jawi]]).&lt;ref&gt;[http://melayuonline.com/eng/news/read/12382/expand-use-of-malay-language Expand Use of Malay Language] {{Webarchive}}.&lt;/ref&gt; U početku, malajski je bio napisan [[Jawi pismo|džavi pismom]] prije nego što je prešao na latinično pismo oko 1941.{{Sfn|de Vienne|2016}}

== Također pogledajte ==
* [[Demografija Bruneja]]
* [[Grb Bruneja]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Brunei}}
; Uprava
* [https://web.archive.org/web/20081026112351/http://www.brunei.gov.bn/index.htm Vlada Brunej Darussalama] web stranica
* [https://web.archive.org/web/20091026202022/https://www.cia.gov/library/publications/world-leaders-1/world-leaders-b/brunei.html Šef države i članovi kabineta]

; Opće informacije
* {{CIA World Factbook link|bx|Brunej}}
* [https://web.archive.org/web/20131115204207/http://ucblibraries.colorado.edu/govpubs/for/brunei.htm Brunej] iz ''UCB Libraries GovPubs''
* {{dmoz|Regional/Asia/Brunei_Darussalam}}
* [http://www.bbc.co.uk/news/world-asia-pacific-12990058 Brunei profile] sa [[BBC News]]
* [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/82119/Brunei Brunei] u ''[[Encyclopædia Britannica]]''
* {{Wikiatlas|Brunei}}
* [http://www.ifs.du.edu/ifs/frm_CountryProfile.aspx?Country=BN Ključne razvojne prognoze za Brunej] iz [[International Futures]]

; Poslovanje
* [http://www.onebrunei.com/ Brunej poslovni adresar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120419011008/http://www.onebrunei.com/ |date=19. 4. 2012 }}

; Putovanje
* [https://web.archive.org/web/20070509180534/http://www.tourismbrunei.com/ Brunejski turizam] web stranica
* [https://web.archive.org/web/20140218010828/http://www.brulink.com/ Brunejske atrakcije] web stranica
* [https://web.archive.org/web/20090222020511/http://globaledge.msu.edu/countryInsights/country.asp?CountryID=15 Informacije o Bruneju na globalEDGE]

{{Commonwealth}}
{{Države Azije}}
{{Jugoistočna Azija}}
{{OIK}}
{{ASEAN}}
{{APEC}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Brunej]]
[[Kategorija:Države svijeta]]
[[Kategorija:Države Jugoistočne Azije]]
[[Kategorija:Države ASEAN-a]]
[[Kategorija:Ostrvske države]]
[[Kategorija:Sultanati]]
[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1984.]]</text>
      <sha1>4he4sep51gu3darcjuxr8zov9yj7l4s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alkoholizam</title>
    <ns>0</ns>
    <id>14043</id>
    <revision>
      <id>3940626</id>
      <parentid>3906509</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T04:10:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940626</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8612" sha1="6tf4bly3d3saukvbel0taa3r2db47d2" xml:space="preserve">[[File:William Hogarth - Gin Lane.jpg|thumb|William Hogarth: Gin Lane]]
[[Datoteka:Alcohol by country.svg|mini|desno|300px|Potrošnja alkoholnih pića po državama]]
'''Alkoholizam''' je hronična [[ovisnost]] o [[alkohol]]nim pićima.

Manifestira se kroz snažnu želju za pićem, gubitkom kontrole prilikom pića, simptomima fizičkog odvikavanja i povećanom tolerancijom na alkohol. Ovisnost o alkoholu je težak psihički poremećaj, jer dolazi do patološkog procesa, koji mijenja način na koji [[mozak]] funkcioniše.

== Evolucija shvatanja alkoholizma ==

Slijedeći historiju može se uvidjeti da su alkohol, a sa njim i alkoholizam pratioci [[čovjek]]a od njegovih najranijih vremena. Riječ &quot;alkohol&quot; je [[arapski jezik|arapskog]] porijekla &quot;al-kohl&quot; znači vrlo fin. No, međutim proizvodnja alkohola postojala je mnogo ranije od nastanka arabijske kulture.

Gotovo kod svih naroda i plemena u svijetu alkoholna pića su upotrebljavana kao opojna sredstva za uživanje, kao i u religijsko magojske svrhe. Isto tako značajno mjesto zauzima i u narodnoj empiričkoj medicini.

Prva alkoholna pića bila su vina dobijena fermentacijom grožđa i meda.

Još u vrijeme starog vijeka bilo je poznato da alkohol izaziva određene probleme, pa su tako Spartanci prije 3 000 godina po naredbi kralja odsijecali noge onima koji su se opijali.

U Rimskom carstvu zakonom je bilo zabranjeno konzumiranje alkoholnih pića mlađima od 30 godina.

Sa proizvodnjom piva danas najrasprostranjenijim pićem započelo se u [[srednji vijek|srednjem vijeku]]. Dok žestoka alkoholna pića, koja se dobijaju procesom destilacije bivaju poznata prije srednjeg vijeka, ali njihova značajnija upotreba počinje tek nekoliko vijekova kasnije.

Paralelno sa razvojem civilizacije raste i zloupotreba alkohola. Naročito sa mogućnošću njegove industrijske proizvodnje.

Još u starom vijeku postojalo je mišljenje da se radi o bolesti. Tek drugom polovinom [[14. vijek|XIV vijeka]] dolazi do značajnijeg interesiranja za proučavanje alkoholizma i njegovog tumačenja kao bolesti. Prije 200 godina Tomas Troter iznosi mišljenje da je alkoholizam &quot;bolesna pojava&quot;. Paralelno ovom shvatanju postoji tumačenje po kome alkoholizam nije bolest, već pojava uglavnom uslovljena sociokulturnim faktorima. Potom se javlja mišljenje da je alkoholizam u suštini sekundarna pojava kod pojedinaca koji boluju od nekog drugog psihijatrijskog poremećaja, dok se u novijoj literaturi ovom problemu prilazi i sa stanovišta da alkoholizam, a posebno alkoholna adikcija može biti i primarno oboljenje.

Po prvi put opisuju se pojedini klinički sindromi alkoholizma. Wernicke opisuje encefalopatski sindrom, Korsakov alkoholnu psihozu kasnije poznatu kao korsakovljeva psihoza. No, u [[20. vijek|XX vijeku]] prvenstveno liječnici - psihijatri pokazuju interesovanje za alkoholizam. Između dva svjetska rata preovladava mišljenje da alkoholičare treba stacionirati u zavode. U tom periodu javljaju se različiti oblici liječenja, a naročito oni koji se temelje na učenju ruskog neurofiziologa Pavlova o stvaranju uslovnog refleksa gađenja oboljelog prema alkoholu.

Godine [[1935]]. u SAD-u javlja se prve grupe anonimnih alkoholičara, jer je došlo do spoznaje da se u grupi apstinencija mnogo lakše održava i podnosi emocionalna tenzija. Poslije drugog svjetskog rata pojavom psihofarmakološke revolucije koja donosi bitne promjene unutar psihijatrije, javljaju se nove nade u liječenju alkoholizma.

Godine [[1901]]. u Srbiji otpočinju prvi ozbiljni pokušaji borbe protiv alkoholizma kada je osnovano &quot;Društvo za suzbijanje alkoholnih pića&quot;, u Beogradu.

Potom [[1954]]. godine također u Beogradu primjenjuju se određeni metodski pristupi u liječenju alkoholizma.

Godine [[1958]]. otvara se Dispanzer za liječenje alkoholičara, [[1965]]. godine Zavod za mentalno zdravlje, sada Institut, realizovao je prvi programski pristup alkoholizmu.

U Srbiji sve do 1954. godine alkoholizam se nije tretirao kao medicinsko-socijalni problem, odnosno nije postojalo sistematsko liječenje alkoholičara što danas nije slučaj.

== Definicija alkoholizma ==

Obzirom na složenost problema alkoholizma formulisane su brojne definicije, ali još uvijek nema opće prihvaćene kojom bi se mogli rukovoditi svi stručnjaci.

Eksperti WHO [[1951]]. godine prihvataju shvatanje da je alkoholizam bolesna pojava, te formulišu definiciju alkoholičara koja glasi: &quot;Alkoholičari su osobe koje prekomjerno konzumiraju alkoholna pića, a njihova zavisnost od alkohola je tolika da pokazuju duševne poremećaje ili takve bihevioralne manifestacije koje ukazuju na oštećenje fizičkog i psihičkog zdravlja kao i poremećaje socijalnog stanja, posebno ekonomskog i profesionalnog&quot;.

Iz ove definicije može se zaključiti da komitet eksperata [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetske zdravstvene organizacije]] posmatra alkoholizam kao medicinsko-psiho-socijalni problem.

Stoga integralna definicija glasi: alkoholizam je bolest koja zbog prekomjerne, dugotrajne upotrebe alkoholnih pića dovodi do oštećenja svih organa i poremećaja svih čovjekovih funkcija, psihičkih poremećaja i oštećenja moralnog ponašanja.

Jellinekova definicija ističe da je alkoholizam svaka upotreba alkoholnih pića koja šteti individui ili društvu.

== Epidemiologija alkoholizma mladih ==

Istraživanja u oblasti alkoholizma mladih su relativno rijetka, ali zbog sve većeg značaja pobuđuje poseban interes stručnjaka iz oblasti alkohologije.

U prošlosti većina alkoholičara je bila srednje starosne dobi dok je alkoholizam među mladima bio rijetka pojava.

Danas se procjenjuje da je ''opasno konzumiranje'' među mladima u svijetu dvostruko veće nego što je bilo u generaciji njihovih roditelja.

Naglim razvojem upotrebe [[droga]] 60-ih godina došlo je do privremenog smanjenja alkoholizma mladih, da bi ubrzo potom došlo do porasta zloupotrebe droge i alkohola.

Uopćeno razmatrajući, prema mnogim autorima alkoholizam je na trećem mjestu po učestalosti i to odmah iza kardiovaskularnih i malignih oboljenja. Smatra se da je 10% muške populacije u kategoriji alkoholičara.

Ispitivanjem se došlo do saznanja da je jedan od osam mladića ispod 25-te godine starosti i jedna od 25 djevojaka istih godina konzumiraju alkohol u količinama koje su opasne po zdravlje&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://lagunatreatment.com/family-resources/guide-for-friends/|title=Starost i alkohol: shvatite efekte pijenja kako starete|last=|first=|date=|website=Laguna Treatment Hospital|publisher=|access-date=29. 1. 2021}}&lt;/ref&gt;.

U svijetu kao i kod nas nema tačnih podataka o broju alkoholičara. Izgrađeni stavovi različitih kultura u svijetu bitno utiču na prisutnost alkoholizma. Tako recimo u [[Irska|Irskoj]] kulturi socijalna kontrola konzumiranja alkohola je mala, a društvena tolerancija velika, dok je u [[Saudijska Arabija|Arapskoj]] situacija obrnuta. Time se, između ostalog objašnjavaju i visoka stopa alkoholizma u Irskoj, a mala u Arapskoj kulturi, iako je konzumiranje alkohola na relativno ranom uzrastu prisutno u obje kulture&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.recovery.org/drug-treatment/executive/|title=Kultura oblikuje piće kod mladih ljudi|website=Recovery.org|access-date=5. 3. 2021|archive-date=3. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210503070920/https://www.recovery.org/drug-treatment/executive/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;.

Istraživanja su pokazala da se starosna granica početka konzumiranja alkohola sve više smanjuje.

Bolest alkoholizma u sve većoj mjeri zahvata i pripadnice ženskog pola.

S obzirom da je alkoholizam i socijalna bolest smatra se da ukupno registrovani broj alkoholičara treba pomnožiti sa 3 da bi se dobio približan broj lica ugroženih od alkoholizma.

Mnogi autori ukazuju na postojanje tzv. Problemskog pijenja ( problem drinking ) koje se može definisati kao kulturno i socijalno ekscesivno konzumiranje alkohola. Ovo pijenje je mnogo prisutnije kod djece i mladih u odnosu na alkoholizam u pravom smislu riječi.

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.alkoholizam.com/ Web-stranica o alkoholizmu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060901173531/http://www.alkoholizam.com/ |date=1. 9. 2006 }}
* https://zzjzks.ba/wp-content/uploads/2021/04/Alkoholizam-i-mladi.pdf
* https://web.archive.org/web/20230828113427/https://zalcnarc.net/
* https://fpn.unsa.ba/b/wp-content/uploads/2021/02/ULOGA-SOCIJALNOG-RADNIKA-U-LIJECENJU-OSOBA-OVISNIH-O-ALKOHOLU.pdf

{{Commonscat|Alcoholism}}

[[Kategorija:Ovisnosti]]</text>
      <sha1>6tf4bly3d3saukvbel0taa3r2db47d2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Apache HTTP server</title>
    <ns>0</ns>
    <id>14433</id>
    <revision>
      <id>3940669</id>
      <parentid>3777203</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T05:48:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940669</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6389" sha1="60qretys25r0dbr3dqqpb5unsb9jrdl" xml:space="preserve">{{Infokutija softver
| naziv                            = Apache HTTP Server
| logo                             = Apache HTTP Server Logo (2016).svg
| alt_logoa                        = 
| tekst_logoa                      = 
| snimak_ekrana                    = &lt;!-- Dovoljno je upisati naziv datoteke. --&gt;
| alt_snimka_ekrana                = 
| tekst                            = 
| sklopivo                         = &lt;!-- Šta god upišite u ovo polje učinit će kutiju sklopivom. --&gt;
| autor                            = 
| programer                        = Apache Software Foundation
| prvo_izdanje                     = 
| obustavljeno                     = &lt;!-- Ako se softver više ne proizvodi/održava, navedite &quot;da&quot;. U suprotnom, izostavite. --&gt;
| izgled_verzija                   = &lt;!-- Pojednostavljeno (predodređeno) ili naslagano. --&gt;
| najnovija_stabilna_verzija       = 2.2.11
| datum_najnovije_stabilne_verzije = 14. 12. 2008.
| najnovija_probna_verzija         = 
| datum_najnovije_probne_verzije   = 
| centralna_arhiva                 = &lt;!-- {{URL|primjer.org}} --&gt;
| razvojno_stanje                  = 
| programski_jezik                 = 
| operativni_sistem                = Multiplatformni
| platforma                        = 
| veličina                         = 
| standard                         = 
| jezici                           = 
| broj_jezika                      = 
| fusnota_o_jezicima               = 
| vrsta                            = Web server
| licenca                          = Apache
| alexa                            = 
| veb-sajt                         = {{URL|httpd.apache.org}}
| ažurirano                        = 
}}
'''Apache HTTP Server''' je [[softver otvorenog koda]] za [[UNIX|Unixolike]] [[operativni sistem|sisteme]], [[Microsoft Windows]], Novell NetWare i druge platforme. Apache je najkorišteniji server na [[Internet]]u sa udijelom od više od 60%. Apache sadrži potpuno konfigurabilan interfejs te [[DBMS]] bazirane autentifikacijske baze. Također je podržan od strane više [[GUI|grafičkih korisničkih interfejsa]] koji imaju jednostavniji i lakši način konfiguracije samih [[server]]a. 
Apache je objavljen pod [[Licenca Apache|licencom Apache]], kojeje je razvila i programirala otvorena zajednica programera pod vodstvom ''[[The Apache Software Foundation]]''a.
Velika većina instanci Apache HTTP Servera radi na [[Linux distribucija|Linux distribuciji]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://secure1.securityspace.com/s_survey/data/man.201808/apacheos.html|title=OS/Linux Distributions using Apache|website=secure1.securityspace.com|access-date=17. 9. 2018|archive-date=18. 9. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180918054337/https://secure1.securityspace.com/s_survey/data/man.201808/apacheos.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; ali trenutne verzije također rade i na [[Microsoft Windows]]u,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://httpd.apache.org/docs/2.4/platform/index.html.en|title=Platform Specific Notes - Apache HTTP Server Version 2.4|website=httpd.apache.org|access-date=21. 1. 2019|archive-date=22. 1. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190122044008/https://httpd.apache.org/docs/2.4/platform/index.html.en|url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[OpenVMS]]-u&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://vmssoftware.com/products/secure-web-server/|title=Secure Web Server|access-date=20. 10. 2020|website=vmssoftware.com|archive-date=22. 10. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201022051216/https://vmssoftware.com/products/secure-web-server/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; i širokom spektru [[Operativni sistem sličan Unixu|operativnih sistema sličnih Unixu]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://httpd.apache.org/docs/2.4/platform/ebcdic.html.en|title=The Apache EBCDIC Port - Apache HTTP Server Version 2.4|website=httpd.apache.org|access-date=16. 8. 2019|archive-date=27. 2. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190227063613/http://httpd.apache.org/docs/2.4/platform/ebcdic.html.en|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Prvobitno zasnovan na [[NCSA HTTPd]] serveru, razvoj Apachea započeo je početkom 1995. nakon što je rad na NCSA kodu zastao.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=About the Apache HTTP Server Project - The Apache HTTP Server Project |url=https://httpd.apache.org/ABOUT_APACHE.html |access-date=8. 2. 2024 |website=httpd.apache.org}}&lt;/ref&gt; Apache je odigrao ključnu ulogu u početnom rastu World Wide Weba,&lt;ref&gt;[http://news.netcraft.com/archives/web_server_survey.html Netcraft Market Share] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100520142533/http://news.netcraft.com/archives/web_server_survey.html |date=20. 5. 2010 }} for Top Servers Across All Domains August 1995 - today (monthly updated)&lt;/ref&gt; brzo prestižući NCSA HTTPd kao dominantni HTTP server. 2009. godine postao je prvi softver web servera koji je opsluživao više od 100 miliona web stranica.&lt;ref name=&quot;100millionsites&quot;&gt;{{Cite web|url=https://news.netcraft.com/archives/2009/02/18/february_2009_web_server_survey.html|title=February 2009 Web Server Survey|date=18. 2. 2009 |publisher=[[Netcraft]]|access-date=29. 3. 2009|archive-url= https://web.archive.org/web/20090226092501/http://news.netcraft.com//archives//2009//02//18//february_2009_web_server_survey.html|archive-date= 26. 2. 2009 |url-status= live}}&lt;/ref&gt;
Od marta 2025. [[Netcraft]] je procijenio da Apache opslužuje 17,83% od milion najprometnijih web stranica, a ostale četiri vodeće su [[Cloudflare]] sa 22,99%, [[Nginx]] sa 20,11% i [[Microsoft]] [[Internet Information Services]] sa 4,16%.[13] Prema pregledu svih web stranica [[W3Techs]]a, u aprilu 2025. Apache je bio drugi sa 26,4%, a Nginx prvi sa 33,8%, a Cloudflare server treći sa 23,5%.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://w3techs.com/technologies/overview/web_server |title=Usage Statistics of Web Servers |website=w3techs.com |access-date=14. 4. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://httpd.apache.org/ Službena stranica] {{Simboli jezika|en|Engleski}}
* [http://www.onlamp.com/apache/ ONLamp.com Apache DevCenter] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060721203717/http://www.onlamp.com/apache/ |date=21. 7. 2006 }} {{Simboli jezika|en|Engleski}}
* [http://www.apacheweek.com/ Apache Week] {{Simboli jezika|en|Engleski}}
* [http://www.apachenews.org/ Apache News Online] {{Simboli jezika|en|Engleski}}
{{Stub-rač}}
{{Commonscat|Apache HTTP Server}}

[[Kategorija:Linux]]</text>
      <sha1>60qretys25r0dbr3dqqpb5unsb9jrdl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Boeing 747</title>
    <ns>0</ns>
    <id>17954</id>
    <revision>
      <id>3940800</id>
      <parentid>3843921</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T10:03:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940800</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6650" sha1="onb7yeczfpdrspzst5crzfrqpxzh4yj" xml:space="preserve">{{Infokutija avion |
  |naziv = Boeing 747|
  |model = Civilni putnički avion|
  |proizvođač = [[Boeing]]|
  |slika = slika:Britaw.b747-400.g-bnlo.arp.jpg|
  |opis slike = British Airways Boeing 747|
  |designer = |
  |prvi let = 9. februar 1969.|
  |prvi komercijalni let = 22. januar 1970.|
  |prekinut = |
  |status = | U proizvodnji, aktivan
  |glavni korisnik = [[Japan Airlines]] (60) 
  |više korisnika = 
  |produced = | 1968 - danas
  |broj napravljeni = 1.430 (od 2006)|
  |cijena = US$ 275 milion|
  |varijante = Boeing 747SP
}}
'''Boeing 747'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.boeing-747.com/|title=Boeing 747 - History, Pictures, News, Livery|website=www.boeing-747.com|access-date=14. 10. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20251012233603/https://www.boeing-747.com/|archive-date=12. 10. 2025|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; je širokotrupni četvoromotorni [[avion]] sa dvjema palubama namijenjen izuzetno dugim linijama (osim verzije 747SR-''Short Range''). Prodavan je u 6 osnovnih verzija: 100, 200, SR, SP, 300 i 400, od kojih je samo posljednja još uvijek u proizvodnji. ''[[Boeing]]'' je nedavno pustio u prodaju 2 nove verzije, 747-8I i 747-8F, koje su počele sa proizvodnjom od 2008 i zamijenile 747-400 verzije.

== Historija ==
''Boeing'' je sredinom šezdesetih godina prošlog vijeka radio na velikom transportnom avionu za američku vojsku, ali je izgubio utrku s [[Lockheed Martin|Lockheedom]] i njegovim [[Lockheed C-5 Galaxy|C-5]]. Međutim, iskustvo stečeno u razvoju velikog aviona pretočio je u Boeing 747, pošto se u aviosaobraćaju pojavila potreba za interkontinentalnim avionom velikog kapaciteta.

Prvi let izvršen je 9. februara 1969, a prvi komercijalni let u januaru 1970. u bojama ''[[Pan American World Airways|Pan-Ama]]''. Iz prvobitnog 747-100 ubrzo je nastala verzija 727-200B s većim kapacitetom i snažnijim motorima, koja je poletjela u oktobru 1970. u bojama [[KLM]]-a, kao i verziji 747-200F za teretni prijevoz, 747-200SR za kratke relacije s velikim brojem putnika i 747-200C (kombi) za kombinirani prevoz putnika i tereta.

U novembru 2005. ''Boeing'' je pustio u prodaju 2 nove verzije ovog aviona koje nose oznake 747-8I (''Intercontinental'') i 747-8F (''Freight''). Ove 2 nove verzije prvi će put imati produženi trup i na njima će biti primijenjene mnoge nove tehnologije razvijane prije svega za novi [[Boeing 787]].

Boeing 747 prepoznatljiv je avion koji je umnogome doprinio daljnjem razvoju interkontinentalnih letova, a i danas mu je nadimak &quot;Kralj neba&quot;.

== Tehnički podaci ==
{| class=&quot;wikitable&quot; border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;4&quot; style=&quot;border-collapse:collapse&quot;
|-
!
! &lt;p align=&quot;center&quot;&gt;747-100&lt;/p&gt;
! &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;747-200&lt;/div&gt;
! &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;747SR&lt;/div&gt;
! &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;747SP&lt;/div&gt;
! &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;747-300&lt;/div&gt;
! &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;747-400&lt;/div&gt;
! &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;747-400ER&lt;/div&gt;
! &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;747-8I&lt;/div&gt;
! &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;747-8F&lt;/div&gt;
|-
| Dužina ||  &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;70,6 m &lt;/div&gt;
| &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;70,6 m&lt;/div&gt;
| &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;70,6 m&lt;/div&gt; || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;56,3 m&lt;/div&gt;
| &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;70,6 m&lt;/div&gt;
| &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;70,6 m&lt;/div&gt; || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;70,6 m&lt;/div&gt;
| &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;74,3 m&lt;/div&gt; || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;75,7 m&lt;/div&gt;
|-
| Visina || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;19,3 m &lt;/div&gt;
| &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;19,3 m &lt;/div&gt;
| &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;19,9 m&lt;/div&gt; || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;19,9 m&lt;/div&gt;
| &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;19,3 m &lt;/div&gt;
| &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;19,4 m&lt;/div&gt; || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;19,4 m&lt;/div&gt;
| &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;19,4 m&lt;/div&gt; || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;19,4 m&lt;/div&gt;
|-
| Raspon krila || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;59,6 m &lt;/div&gt;
| &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;59,6 m &lt;/div&gt;
| &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;59,6 m&lt;/div&gt; || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;59,6 m&lt;/div&gt;
| &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;59,6 m&lt;/div&gt;
| &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;60,4 m&lt;/div&gt; || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;60,4 m&lt;/div&gt;
| &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;68,5 m&lt;/div&gt; || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;68,5 m&lt;/div&gt;
|-
| Kapacitet&lt;br /&gt;
3 klase
| &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;397¹&lt;/div&gt; || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;397²&lt;/div&gt;
| &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;550³&lt;/div&gt;
| &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;316&lt;/div&gt; || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;416&lt;/div&gt;
| &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;416&lt;/div&gt;
| &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;416&lt;/div&gt; || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;450&lt;/div&gt;
| &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;-&lt;/div&gt;
|-
| Maksimalna&lt;br /&gt;
težina
| &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;333.400&amp;nbsp;kg &lt;/div&gt;
| &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;374.850&amp;nbsp;kg &lt;/div&gt;
| &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;272.155&amp;nbsp;kg&lt;/div&gt;
| &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;317.515&amp;nbsp;kg&lt;br /&gt;
&lt;/div&gt;
| &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;374.850&amp;nbsp;kg&lt;br /&gt;
&lt;/div&gt;
| &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;396.895&amp;nbsp;kg&lt;br /&gt;
&lt;/div&gt;
| &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;412.770&amp;nbsp;kg&lt;br /&gt;
&lt;/div&gt;
| &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;435.000&amp;nbsp;kg&lt;/div&gt;
| &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;422.000&amp;nbsp;kg&lt;/div&gt;
|-
| Brzina || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;907&amp;nbsp;km/h&lt;/div&gt;
| &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;907&amp;nbsp;km/h&lt;/div&gt;
| &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;907&amp;nbsp;km/h&lt;/div&gt; || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;980&amp;nbsp;km/h&lt;/div&gt;
| &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;910&amp;nbsp;km/h&lt;/div&gt;
| &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;912&amp;nbsp;km/h&lt;/div&gt; || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;912&amp;nbsp;km/h&lt;/div&gt;
| &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;920&amp;nbsp;km/h&lt;/div&gt; || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;920&amp;nbsp;km/h&lt;/div&gt;
|-
| Dolet || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;9.800&amp;nbsp;km &lt;/div&gt;
| &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;12.700&amp;nbsp;km &lt;/div&gt;
| &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;?&lt;/div&gt; || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;15.400&amp;nbsp;km&lt;/div&gt;
| &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;12.400&amp;nbsp;km&lt;br /&gt;
&lt;/div&gt;
| &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;13.450&amp;nbsp;km&lt;/div&gt; || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;14.205&amp;nbsp;km&lt;/div&gt;
| &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;14.815&amp;nbsp;km&lt;/div&gt; || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;8.260&amp;nbsp;km&lt;/div&gt;
|-
| Prvi let || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;1969&lt;/div&gt;
| &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;1970&lt;/div&gt;
| &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;1973&lt;/div&gt; || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;1974&lt;/div&gt;
| &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;1982&lt;/div&gt;
| &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;1988&lt;/div&gt; || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;2002&lt;/div&gt;
| &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;2008&lt;/div&gt; || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;2008&lt;/div&gt;
|}

¹ U pripremi

² SUD (Stretched Upper Deck - produžena gornja paluba) verzije imaju od 32 do 69 % veći kapacitet.

³ Dostupan samo u verziji sa jednom klasom.

== Također pogledajte ==
* [[Airbus A380]]
* [[Antonov An-124]]
* [[Lockheed C-5 Galaxy]]

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Boeing 747}}
* [http://www.boeing.com Službena web stranica] {{Simboli jezika|en|Engleski}}
* [https://simpleflying.com/why-boeing-747-wont-be-retired-anytime-soon/#:~:text=According%20to%20ch%2Daviation%20fleet,version%20in%20commercial%20passenger%20operations. https://simpleflying.com/why-boeing-747-wont-be-retired-anytime-soon/.]

{{Boeingovi putnički avioni}}
{{Brojevi Boeingovih modela}}

[[Kategorija:Avijacija]]
[[Kategorija:Avioni]]
[[Kategorija:Boeing]]
[[Kategorija:Putnički avioni]]</text>
      <sha1>onb7yeczfpdrspzst5crzfrqpxzh4yj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>2007.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>18788</id>
    <revision>
      <id>3940569</id>
      <parentid>3938287</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T01:40:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940569</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9458" sha1="hlw1v0yg2rsjf0osgc1d74eyfr44j49" xml:space="preserve">{{godina}}
{{Godina u drugim kalendarima}}
'''2007. ([[Rimski brojevi|MMVII]])''' je uobičajena godina koja počinje u ponedjeljak po gregorijanskom kalendaru, 2007. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 7. godina 3. milenija i 21. stoljeća i osma godina 2000-ih.
[[Datoteka:IHY logo.png|mini|200px|desno|Međunarodna heliofizička godina, logo.]]
[[Datoteka:IPYlogo.png|mini|200px|desno|Međunarodna polarna godina, logo.]]

== Događaji ==
* Otkrivena [[supernova]] [[SN 2007sr]] u [[Gavran (sazviježđe)|sazviježđu Gavran]]
* [[1. januar]]
** [[Rumunija]] i [[Bugarska]] pristupaju [[Evropska unija|Evropskoj uniji]]. 
** [[Slovenija]] usvaja [[Euro]] kao službeni [[novac]], zamijenivši tako [[slovenski tolar]].
** [[Kipar]] usvaja [[Euro]] kao službeni [[novac]], zamijenivši tako [[Kiparska funta|kiparsku funtu]].
** Južnokorejac [[Ban Ki-moon]] postaje novi generalni sekretar [[UN]]-a, zamijenivši [[Kofi Annan]]a.
** [[Angola]] se pridružuje [[OPEC]]u.
* [[2. januar]] – Olupine leta [[Adam Air 574]] pronađene su na [[Indonezija|indonezijskom]] [[Ostrvo|ostrvu]] [[Sulawesi]], sa oko 90 mrtvih tijela.
* [[3. januar]]
** [[Španija|Španska]] vlada prekinula sve mirovne pregovore sa [[Baskija|baskijskom]] organizacijom [[ETA]].
** Direkcija [[CIPS]] uspostavila je prvi put u BiH jedinstvenu bazu podataka registriranih vozila, što će olakšati rad policiji na otkrivanju ukradenih automobila.
* [[4. januar]]
** Obilne kiše u [[Jemen]]u uzrokovale smrt 7 ljudi i ostavile više hiljada ljudi bez krova nad glavom.
** U općini [[Usora]] u središnjom dijelu BiH opljačkana filijala Gospodarske banke.
** U [[Sarajevo|Sarajevu]] je Nikola Špirić imenovan za mandatara vlade Bosne i Hercegovine.
* [[5. januar]]
** Dijelovi ruske svemirske rakete pali na područje američkih država [[Wyoming]], [[Colorado]] i [[New Mexico]].
** [[Zalmay Khalilzad]] izabran za novog ambasadora [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] u Ujedinjenim narodima.
* [[6. januar]]
** U [[Bangladeš]]u poginulo preko 50 ljudi kada se autobus umiješan u saobraćajnu nesreću zapalio.
** Najmanje 8 ljudi je poginulo i preko 50 povrijeđeno u eksploziji bombe na autobusu koji se kretao prema glavnom gradu [[Šri Lanka|Šri Lanke]] Colombu. Vlada Šri Lanke optužila je [[Tamilski tigrovi|Tamilske tigrove]] za ovaj napad.
* [[7. januar]]
** Engleske novine [[Sunday Times]] navode u svom današnjem izdanju da su iz više povjerljivih izvora unutar izraelske vojske dobili informaciju da [[Izrael]] planira nuklearni napad na Iran u slučaju da [[Iran]] ne obustavi svoj civilni nuklearni program.
** Novoimenovani [[Poljska|poljski]] nadbiskup [[Stanislaw Wielgus]] je podnio ostavku. Razlog za ovo su masovni protesti poljske javnosti zbog njegove saradnje sa komunističkom vlasti u Poljskoj tokom Hladnog rata.
* [[8. januar]] – U teškoj saobraćajnoj nesreći na magistralnom putu između [[Tuzla|Tuzle]] i [[Orašje|Orašja]] poginule 4 osobe.
* [[9. januar]] – [[Bjelorusija]] obustavila transport ruske nafte prema ostatku [[Evropa|Evrope]].
* [[10. januar]] – [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] nastavile bombardovanje juga [[Somalija|Somalije]].
* [[11. januar]]
** Poslije pregovora između [[Rusija|Rusije]] i [[Bjelorusija|Bjelorusije]], Rusija je ponovo počela isporučivati naftu preko naftovoda koji prolaze kroz teritorije Bjelorusije.
** Konstituisan predstavnički dom parlamenta Bosne i Hercegovine.
* [[13. januar]]
** [[Milomir Stakić]], odgovoran za zatvaranje nekoliko hiljada nesrba tokom rata 1992–1995, prebačen je u Francusku na izdržavanje kazne od 40 godina zatvora
** Zemljotres magnitude 8,3 prema Richteru pogodio je sjeverni [[Pacifik]] blizu [[Japan]]a, nakon čega je za japanski otok [[Hokkaido]] i veći dio obale izdano upozorenje za tsunami.
** Od eksplozije gasa u rudniku uglja na sjeveru [[Kina|Kine]] poginulo je 13, a ranjeno je devet rudara.
* [[14. januar]]
** U sudaru dva voza u u [[Tajland]]u poginulo troje a povrijeđeno 73 osobe.
** Opozicija u Bangladešu prekinula bojkot predstojećih parlamentarnih izbora.
** Savez logoraša BiH pripremio je oko 5.000 tužbi protiv RS-a, obrađenih i s punom, neophodnom dokumentacijom, spremne za prosljeđivanje sudovima, ali problem je što Savez nema novca za advokate.
* [[21. januar]] – U Srbiji održani izvanredni parlamentarni izbori
* [[26. februar]] – Donesena oslobađajuća presuda u procesu [[Tužba Bosne i Hercegovine protiv SR Jugoslavije za genocid|Bosna i Hercegovina vs. SR Jugoslavije za genocid]], a [[Srbija]] je javno okrivljena za nesprečavanje genocida i za nekažnjavanje i neizručivanje počinilaca.
* [[8. maj]] – [[Tomislav Nikolić]] (zamjenik predsjednika [[Srpska radikalna stranka|Srpske radikalne stranke]]),poslije oštre rasprave,izabran za predsjednika Skupštine [[Srbija|Srbije]].
* [[13. maj]] – Poslije rasprave o njegovom povjerenju,Tomislav Nikolić podnio ostavku na svoju dužnost.
* [[15. maj]] – Izabrana nova Vlada Srbije,na čelu sa [[Vojislav Koštunica|Vojislavom Koštunicom]].
* [[23. maj]] – [[Oliver Dulić]] izabran za predsjednika Skupštine Srbije.
* [[17. juni]] – General srbijanske policije, Vlastimir Đorđević, uhapšen u [[Budva|Budvi]] i izručen [[Haški tribunal|Haškom tribunalu]] gdje je optužen za zločine na [[Kosovo|Kosovu]] tokom [[1999]] godine.
* [[8. juli]] – Izabrano novih [[sedam svjetskih čuda]]; [[Kineski zid]], [[Koloseum]], [[Tadž Mahal]], [[Machu Picchu]], [[kip Krista Otkupitelja]], grad [[Petra]] i [[Chichen Itza]].
* [[24. oktobar]] – Počela gradnja [[Pelješki most|Pelješkog mosta]].
* [[26. oktobar]] – U [[sazviježđe|sazviježđu]] [[Kipar (sazviježđe)|Kipar]], u orbiti zvijezde [[HD 4113]] otkrivena [[vansolarna planeta]].
* [[1. novembar]] – Nikola Špirić podnio ostavku, zbog čega je pala Vlada Bosne i Hercegovine.
* [[4. novembar]] – Osnovano Udruženje [[Asocijacija srednjoškolaca u Bosni i Hercegovini]]
* [[10. decembar]] – Okončani pregovori [[Beograd]]a i [[Priština|Prištine]] o statusu Kosova. Albanci i dalje insistiraju na kraju pregovora i proglašenju nezavisnosti, dok Beograd traži nastavak pregovora.
* [[12. decembar]] – U Srbiji raspisani predsjednički izbori za [[20. januar]] [[2008.]]
* [[29. decembar]] – U Srbiji raspisani izbori za Skupštinu [[Vojvodina|Vojvodine]] i lokalne organe vlasti za [[11. maj]] [[2008]].

== 2007. u temama ==
2007. je proglašena:
* Međunarodnom heliofizičkom godinom
* Međunarodnom polarnom godinom
* Evropskom godinom jednakih mogućnosti za svakoga
* Godina Rumija
* Godina delfina
* Škotska godina gorštačke kulture
* 100 godina skautskog pokreta

== Rođeni ==
* [[19. januar]] – [[Amil Šiljević]], [[bosanskohercegovački]] i [[Njemačka|njemački]] [[nogomet]]aš
* [[13. juli]] – [[Lamine Yamal]], [[Španija|španski]] [[nogometaš]]

== Umrli ==
=== Datum nepoznat ===
*  [[Frederick Andrew]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac

=== Januar===
* [[3. januar]] – [[Valentin Pšenjicin]], [[SSSR|sovjetski]] [[biatlon]]ac i trostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu#Muškarci|svjetski prvak]] u biatlonu

=== Februar ===
=== Mart ===
=== April ===
* [[9. april]] – [[Dorrit Hoffleit]], [[SAD|američka]] [[Astronomija|astronomkinja]]

=== Maj ===
=== Juni ===
=== Juli ===
* [[19. juli]] – [[Hayao Kawai]], [[japan]]ski [[psiholog]]

=== August ===
=== Septembar ===
* [[2. septembar]] – [[Safet Isović]], [[bosanskohercegovački]] interpretator [[Sevdalinka|sevdalinki]]
* [[6. septembar]] – [[Luciano Pavarotti]]
* [[10. septembar]] – [[Jane Wyman]], [[SAD|američka]] [[glumica]]
* [[18. septembar]] - [[Ljiljana Molnar-Talajić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] i [[hrvatska]] [[Opera|operna]] [[diva]] i [[sopran]]istica

=== Oktobar ===
* [[2. oktobar]] – [[Elfi von Dassanowsky]], [[Austrija|austrijska]] [[pjevačica]], [[pijanist]]ica i [[film]]ska producentica
* [[16. oktobar]]
** [[Toše Proeski]], [[Makedonija|makedonski]] [[pjevač]] [[Pop-muzika|pop-muzike]]
** [[Deborah Kerr]], [[škotska]] [[Glumac|glumica]]

=== Novembar ===
* [[15. novembar]] – [[Waltraut Seitter]], [[njemačka]] [[Astronomija|astronomkinja]]

=== Decembar ===
* [[7. decembar]] – [[Karlheinz Stockhausen]], [[Njemačka|njemački]] [[kompozitor]]
* [[18. decembar]] – [[John Güttke]], [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac
* [[27. decembar]] – [[Benazir Bhutto]], [[pakistan]]ska [[političar]]ka

== Nobelove nagrade ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]]: [[Albert Fert]], [[Peter Grünberg]]
* [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]]: [[Gerhard Ertl]] 
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija i medicina]]: [[Mario Capecchi]], [[Oliver Smithies]], Sir [[Martin Evans]] 
* [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]]: [[Doris Lessing]] 
* [[Nobelova nagrada za mir|Mir]]: [[Al Gore]] i [[UN]]-ov panel za klimatske promjene
* [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Ekonomija]]: [[Leonid Hurwicz]], [[Eric Maskin]] i [[Roger Myerson]]

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|2007}}
* https://web.archive.org/web/20120208014509/http://www.accuracyproject.org/2007calendar.html
* [http://ihy2007.org/ Međunarodna heliofizička godina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051125155012/http://ihy2007.org/ |date=25. 11. 2005 }}
* [http://www.ipy.org/ Međunarodna polarna godina]
== Reference ==
{{Refspisak}}
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>hlw1v0yg2rsjf0osgc1d74eyfr44j49</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>2009.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>18790</id>
    <revision>
      <id>3940570</id>
      <parentid>3939194</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T01:40:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940570</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7663" sha1="p9we58qsokzvifwqaayyf7tef174quf" xml:space="preserve">{{Godina}}
{{Godina u drugim kalendarima}}
'''2009. ([[Rimski brojevi|MMIX]])''' je bila uobičajena godina koja počinje u četvrtak po gregorijanskom kalendaru, 2009. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 9. godina 3. milenija i 21. stoljeća, te 10. i poslednja godina decenije 2000-ih.

2009. je proglašena [[Međunarodna godina astronomije|Međunarodnom godinom astronomije]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://iau.org/public_press/news/release/iau0606/|title=News Release – IAU0606: The International Astronomical Union announces the International Year of Astronomy 2009|date=27. 10. 2006|publisher=International Astronomical Union|archive-url=https://web.archive.org/web/20080919162557/http://www.iau.org/public_press/news/release/iau0606|archive-date=19. 9. 2008|url-status=dead|access-date=1. 11. 2008}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://astronomy2009.org|title=The International Year of Astronomy 2009|publisher=IYA2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20081103045057/http://www.astronomy2009.org/|archive-date=3. 11. 2008|url-status=dead|access-date=1. 11. 2008}}&lt;/ref&gt; od strane [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih naroda]] kako bi se poklopila sa 400. godišnjicom prvih poznatih astronomskih studija [[Galileo Galilei|Galilea Galileija]] s teleskopom i objavljivanja [[Astronomia Nova]] [[Johannes Kepler|Johannesa Keplera]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.iau.org/news/pressreleases/detail/iau0702/|title=International Astronomical Union {{pipe}} IAU|archive-url=https://web.archive.org/web/20221111231940/https://www.iau.org/news/pressreleases/detail/iau0702/|archive-date=11. 11. 2022|url-status=dead|access-date=11. 11. 2022}}&lt;/ref&gt; Proglašena je i za [[Međunarodna godina prirodnih vlakana|Međunarodnu godinu prirodnih vlakana]]&lt;ref&gt;{{UN document|title=International Year of National Fibres, 2009}}&lt;/ref&gt; od strane [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija|Generalne skupštine Ujedinjenih nacija]], kao i za Međunarodnu godinu pomirenja i Godinu gorile (UNEP i UNESCO).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cms.int/en/campaign/year-gorilla|title=Year of the Gorilla|year=2009|website=[[Convention on the Conservation of Migratory Species of Wild Animals]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20140914030546/https://www.cms.int/en/campaign/year-gorilla|archive-date=14. 9. 2014|access-date=1. 1. 2023}}&lt;/ref&gt;

== Događaji ==
* [[20. januar]] – [[Barack Obama]] naslijedio je [[George W. Bush]]a na mjestu američkog predsjednika i postao 44. predsjednik SAD-a i prvi predsjednik crnac u SAD-u
* [[10. februar]] – Sudar američkog i ruskog umjetnog satelita iznad [[Sibir]]a
* [[2. mart]] – Predsjednik [[Gvineja-Bisau|Gvineje Bisao]] [[João Bernardo Vieira]] ubijen u atentatu
* [[19. mart]] – [[Austrija]]nac [[Josef Fritzl]] osuđen na doživotni zatvor zbog držanja u zatočeništvu i [[incest]]a sa svojom kćerkom
* [[1. april]] – [[Hrvatska]] i [[Albanija]] postale članice [[NATO]] saveza
* [[6. april]] – U potresu u [[Italija|Italiji]] poginulo 293 osobe, a preko 1500 povrijeđeno
* [[17. april]] – Održan 5. panamerički samit na [[Trinidad i Tobago|Trinidadu]]
* [[24. april]] – Virusom [[svinjska gripa|svinjske gripe]] zaraženo preko 3000 osoba, najviše u Meksiku i SAD-u. Zabilježeno preko 150 smrtnih slučajeva
* [[18. maj]] – Vlada [[Šri Lanka|Šri Lanke]] proglasila pobjedu u 26-godišnjem ratu protiv [[Tamilski tigrovi|Tamilskih tigrova]]
* [[4. juni|4]]–[[7. juni]] – Održani parlamentarni izbori za [[Evropski parlament]]
* [[15. oktobar]] – [[Bosna i Hercegovina]] primljena u [[Vijeće sigurnosti]] kao privremeni član
* [[15. novembar]] – Održani lokalni izbori na [[Kosovo|Kosovu]], prvi izbori od proglašenja nezavisnosti u februaru 2008. godine
* Otkrivena pomoću [[Svemirski teleskop Hubble|svemirskog teleskope Hubble]] galaksija [[UDFy-38135539]], jedan od najudaljenijih svemirskih objekata
* [[1. decembar]] – [[Lisabonski ugovor]] postao punopravan.

== 2009. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== Rođeni ==
{{Proširiti sekciju}}

== Umrli ==
=== Januar===
* [[2. januar]] – [[Inger Christensen]], [[danska]] književnica
* [[14. januar]]
** [[Petar Anđelović]], [[BiH|bosanskohercegovački]] [[Franjevci|franjevac]], publicist, provincijal [[Bosna Srebrena|Franjevačke provincije Bosne Srebrene]]
** [[Dušan Džamonja]], jugoslavenski i hrvatski kipar.
* [[27. januar]] – [[Holmfrid Olsson]], [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac

=== Februar ===
* [[18. februar]] – [[Kamila Skolimowska]], [[poljska]] [[Bacanje kladiva|bacačica kladiva]]

=== Mart ===
* [[28. mart]] – [[Maurice Jarre]], francuski kompozitor i dirigent

=== April ===
* [[23. april]] – [[Omer Behmen]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[političar]]
* [[25. april]] – [[Bea Arthur]], američka glumica

=== Maj ===
[[17. maj]] – [[Mario Benedetti]], urugvajski pisac, pjesnik, romanopisac, pripovjedač i kritičar

=== Juni ===
* [[3. juni]] – [[David Carradine]], američki glumac
* [[25. juni]] – [[Farrah Fawcett]], američka glumica
* [[25. juni]] – [[Michael Jackson]], američki pjevač

=== Juli ===
* [[4. juli]] – [[Dmitrij Sokolov (biatlonac)|Dmitrij Sokolov]], [[SSSR|sovjetski]] [[biatlon]]ac i [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu#Muškarci|svjetski prvak]] u biatlonu
* [[11. juli]] – [[Žan Marolt]], bosanskohercegovački glumac
* [[17. juli]] – [[Leszek Kołakowski]], poljski filozof
* [[30. juli]] – [[Herta Kuna]], [[hrvatska]] i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] [[filologija|filologinja]] i [[historičar]]ka

=== August ===

* [[12. august]] – [[Rashied Ali]], američki bubnjar

=== Septembar ===
* [[14. septembar]] – [[Patrick Swayze]], američki [[glumac]], [[plesač]] i [[kantautor]];

=== Oktobar ===
* [[21. oktobar]] – [[Franz Vetter (biatlonac)|Franz Vetter]], [[Austrija|austrijski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško-trčanje|skijaš-trkač]]

=== Novembar ===
* [[4. novembar]] – [[Ivan Bijakov]], [[Sovjetski Savez|sovjetski]] [[biatlon]]ac
* [[10. novembar]] – [[Robert Enke]], njemački nogometni golman
* [[15. novembar]] – [[Patrijarh srpski Pavle]], poglavar [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]]
* [[24. novembar]] – [[Ignacije Gavran]], [[Hrvatska književnost|hrvatski]] i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] franjevac, prevoditelj, historičar i putopisac

=== Decembar ===
* [[12. decembar]] – [[Jozo Križanović]], bosanskohercegovački i hrvatski političar
* [[13. decembar]] – [[Paul A. Samuelson]], američki ekonomist
* [[17. decembar]] – [[Jennifer Jones]], američka glumica
* [[18. decembar]] – [[Oskar Danon]], bosanskohercegovački i jugoslavenski kompozitor i dirigent
* [[20. decembar]] – [[Brittany Murphy]], američka glumica

== [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]]
** [[Charles Kuen Kao]], [[SAD]]
** [[Willard Boyle]], [[Kanada]]
** [[George E. Smith]], [[SAD]]
* [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]]
** [[Ada Yonath]], [[Izrael]]
** [[Venkatraman Ramakrishnan]], [[UK]] / [[SAD]]
** [[Thomas A. Steitz]], [[SAD]]
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]]
** [[Elizabeth Blackburn]], [[Australija]] / [[SAD]]
** [[Carol W. Greider]], [[SAD]]
** [[Jack W. Szostak]], [[SAD]] / [[Kanada]]
* [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]]
** [[Herta Müller]], [[Rumunija]] / [[Njemačka]]
* [[Nobelova nagrada za mir|Mir]]
** [[Barack Obama]], [[SAD]]
* [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Ekonomija]]
** [[Elinor Ostrom]], [[SAD]]
** [[Oliver E. Williamson]], [[SAD]]

== Reference ==
{{Refspisak|33em}}

{{commonscat|2009}}
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>p9we58qsokzvifwqaayyf7tef174quf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šećer</title>
    <ns>0</ns>
    <id>20673</id>
    <revision>
      <id>3940540</id>
      <parentid>3848785</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T00:24:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940540</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3322" sha1="5tphw63cmqmcoqsywna6c3fbadrzosn" xml:space="preserve">[[Datoteka:Scan of ordinary sugar crystals.jpg|mini|Kristali šećera]]
'''Šećer''' je opći pojam za klasu kristalnih ili praškastih hemijskih supstanci karakterističnog slatkog ukusa, od kojih se većina koristi u ishrani.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/science/sugar-chemical-compound|title=Sugar {{!}} Definition, Types, Formula, Processing, Uses, &amp; Facts {{!}} Britannica|date=18. 7. 2025|website=www.britannica.com|language=en|access-date=10. 8. 2025}}&lt;/ref&gt; Oni su po hemijskom sastavu [[ugljikohidrati]], sastavljeni od atoma [[ugljik]]a, [[vodik]]a i [[kisik]]a. Postoje različite vrste šećera derivirane iz različitih izvora. Šećeri se klasificiraju kao [[monosaharidi]], [[disaharidi]] i [[trisaharidi]]. Najjednostavni šećeri nazivaju se [[monosaharidi]], a uključuju [[glukoza|glukozu]] (također poznatu i kao dekstrozu), [[fruktoza|fruktozu]] i [[galaktoza|galaktozu]]. Granulirani ili stoni šećer koji se najčešće koristi u ishrani je [[saharoza]] (C&lt;sub&gt;12&lt;/sub&gt;H&lt;sub&gt;22&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;11&lt;/sub&gt;), koja spada u [[disaharidi|disaharide]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/5988|title=Sucrose|last=PubChem|website=pubchem.ncbi.nlm.nih.gov|language=en|access-date=9. 11. 2025}}&lt;/ref&gt; U organizmu, saharoza se hidrolizira u fruktozu i glukozu. U druge disaharide spadaju [[maltoza]] i [[laktoza]] (mliječni šećer). Osim šećera, i druge supstance također imaju sladak ukusa, ali se hemijski značajno razlikuju od ugljikohidrata, te se ne ubrajuju u šećere. Neki od njih se koriste kao niskokalorična zamjena za šećer, poput umjetnih zaslađivača.

[[Saharoza]] se uglavnom dobija od šećerne repe i šećerne trske.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sugar.ca/sugar-basics/sources-of-sugar|title=Sources of Sugar - The Canadian Sugar Institute|website=sugar.ca|access-date=9. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Etimologija ==
U [[bosanski jezik]], kao i ostale južnoslavenske jezike, šećer je došao iz [[turski|turskog naziva]] ''şeker''.

== Proizvodnja ==
[[Šećerna repa]] se vadi u ranu jesen. Ako vađenje zakasni, ili dođu rani mrazovi, repu treba čuvati. Odreže se lišće zajedno s najgornjim dijelom, otprema se u tvornicu, i tamo započinje šećerna kampanja koja traje od 2 do 3 mjeseca. Ubrzanim se tempom prerađuju zalihe repe kojom šećerana raspolaže. Repa se ubrzanoo prerađuje zato što se i poslije vađenja iz zemlje u repi odvijaju procesi pod uticajem enzima invertaze i prisutnih organskih kiselina. Pod njihovim se uticajem saharoza djeli na 2 monosaharida: glukozu i fruktozu. Taj se proces naziva inverzija, a dobivena smjesa glukoze i fruktoze invertni šećer.

== Također pogledajte ==
* [[Glikozidi]]
* [[Hipoglikemija]]
* [[Hiperglikemija]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* [https://www.youtube.com/watch?v=Fs5Dwz4hFfA Jestiva historija: Šećer], RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal
* https://web.archive.org/web/20131030062630/http://www.foodsubs.com/Sweeten.html
* https://web.archive.org/web/20120604091934/http://www.dmoz.org/Recreation/Collecting/Food_and_Drink_Related/Sugar
{{Commonscat|Sugars}}
{{Začini}}
{{Stub-kulin}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Ugljikohidrati]]
[[Kategorija:Hrana]]
[[Kategorija:Začini]]
[[Kategorija:Šećer| ]]
[[Kategorija:Ekscipijensi]]</text>
      <sha1>5tphw63cmqmcoqsywna6c3fbadrzosn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Autizam</title>
    <ns>0</ns>
    <id>20794</id>
    <revision>
      <id>3940704</id>
      <parentid>3925484</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T07:07:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940704</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="93407" sha1="cqtiwqh4zjcdge2pyiuu8i7mi8b4uci" xml:space="preserve">{{Istaknuti članak}}
[[Datoteka:Autism-stacking-cans.jpg|mini|250px|desno|Opsesivno slaganje predmeta može ukazivati na autizam.]]
'''Autizam''' je biološki [[neurorazvojni poremećaj|razvojni poremećaj mozga]]. Zbog prirode nastanka i manifestacije, autizam je vrlo složen poremećaj. Glavne karakteristike autizma jesu slaba ili nikakva socijalna [[interakcija]] i [[komunikacija]] te ograničeni i ponavljajući obrasci ponašanja. Po tim karakteristikama autizam se razlikuje od ostalih poremećaja iz grupe [[spektar autizma|poremećaja autističkog spektra]] (engl. ASD) &lt;ref name=&quot;ICD-10-F84.0&quot;&gt;{{cite book |url= http://who.int/classifications/apps/icd/icd10online/?gf80.htm+f840 |year= 2006 |title= Međunarodna klasifikacija bolesti i srodnih zdravstvenih problema |edition= 10. izdanje ([[MKB-10]]) |author= [[Svjetska zdravstvena organizacija]] |chapter= F84. Pervazivni razvojni poremećaji |access-date= 14. 11. 2008 |archive-date= 27. 4. 2009 |archive-url= https://web.archive.org/web/20090427155843/http://www.who.int/classifications/apps/icd/icd10online/?gf80.htm+f840 |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;

[[Nasljeđivanje|Nasljednost]] autizma je velika; [[Nasljednost autizma|genetika poremećaja]] je složena i zasad se još ne zna koji su geni općenito odgovorni.&lt;ref name=Freitag/&gt; U rijetkim slučajevima autizam se povezuje sa [[teratologija|činiocima]] koji uzrokuju defekte pri rođenju.&lt;ref name=Arndt/&gt; Postoje i drugi predloženi [[uzroci autizma|uzroci]], prema kojima autizam uzrokuju vakcine korištene u dječijoj dobi. Međutim, takve su hipoteze kontroverzne i nemaju podršku u uvjerljivim naučnim dokazima.&lt;ref name=Rutter/&gt;

Nedavna istraživanja pokazuju rasprostranjenost od 1 do 2 slučaja na 1.000 ljudi za autizam i otprilike 6 na 1.000 za spektar autizma (SA), s prosjekom SA od 4.3:1 za populaciju muškaraca. Broj registriranih ljudi s autizmom dramatično se povećao od [[1980te|1980-ih]]. To je dijelom i zbog unaprijeđenog postupka dijagnoze autizma, te se još nagađa da li je postotak autista zaista narastao.&lt;ref name=Newschaffer/&gt;

Autizam utječe na mnoge dijelove [[mozak|mozga]], iako nije sasvim razjašnjeno na koji se način taj utjecaj ostvaruje. Roditelji su obično ti koji uoče prve znakove, i to u 1. ili 2. godini djetetovog života (eventualno do treće). Rano otkrivanje autizma može pomoći djetetu da stekne određene socijalne vještine i samostalnost; iako je nekoliko terapija zasnovano na naučnim istraživanjima, zasad nema lijeka za autizam.&lt;ref name=CCD/&gt; Kod težih oblika autizma samostalan život malo je vjerovatan, dok je kod blažih oblika moguć.&lt;ref name=Howlin/&gt;

Rezolucijom 62/139, prihvaćenom 18. decembra 2007, [[Ujedinjeni narodi]] proglasili su [[2. april]] [[Svjetski dan autizma|Svjetskim danom autizma]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.kintera.org/atf/cf/%7B2DB64348-B833-4322-837C-8DD9E6DF15EE%7D/UNResolution_English.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=14. 11. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111109013542/http://www.kintera.org/atf/cf/%7B2DB64348-B833-4322-837C-8DD9E6DF15EE%7D/UNResolution_English.pdf |archive-date=9. 11. 2011 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.un.org/News/Press/docs/2007/gashc3899.doc.htm&lt;/ref&gt;

== Klasifikacija ==
Autizam je [[razvojni poremećaj]] ljudskog mozga kod kojeg se prvi znaci vide još tokom ranog [[djetinjstvo|djetinjstva]]; obično se autizam prepoznaje u prve tri godine djetetovog života. Kod autizma nema [[remisija]] (smanjenja) ili povrata - on je ravnomjeran u svom intenzitetu i toku.&lt;ref name=ICD-10-F84.0/&gt; Autizam je jedan od pet [[pervazivni razvojni poremećaj|pervazivnih razvojnih poremećaja]] (engl. PDD) ili [[Spektar autizma|poremećaja autističkog spektra]] (engl. ASD), koji su okarakterizirani široko rasprostranjenim abnormalnostima u socijalnoj interakciji i komunikaciji, izrazito ograničenim interesima i čestom ponavljajućem ponašanju.&lt;ref name=ICD-10-F84.0/&gt;

Od ostala 4 poremećaja iz spektra autizma, najsličniji samom autizmu po [[simptom]]ima i uzroku jeste [[Aspergerov sindrom]]. Drugi, koji dijele neke od znakova, ali vjerovatno imaju različite uzroke, jesu [[dječiji disintegrativni poremećaj]] i [[Rettov sindrom]]. &lt;br /&gt; [[Pervazivni razvojni poremećaj neodređen|Pervazivni razvojni poremećaj ne drugačije određen]] (engl. PDD-NOS), koji se nekad naziva i ''atipični autizam'', dijagnosticira se kad nema kriterija za uspostavljanje dijagnoze određenog, više specifičnog poremećaja.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Lord C, Cook EH, Leventhal BL, Amaral DG |title=Autism spectrum disorders |journal=Neuron |volume=28 |issue=2 |date=2000 |pages=355–63 |doi= |pmid=11144346 |url=http://download.neuron.org/pdfs/0896-6273/PIIS089662730000115X.pdf |format=PDF }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} {{Cite doi|10.1016/S0896-6273(00)00115-X}}&lt;/ref&gt; Za razliku od autizma, Aspergerov sindrom nema bitnog zadržavanja u razvoju [[jezik]]a.&lt;ref&gt;{{cite book |title= Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje |edition= 4. izdanje, text revision ([[DSM-IV]]) |author= [[American Psychiatric Association]] |date= 2000 |isbn= 0890420254 |chapter= Dijagnostički kriteriji za 299.80 Aspergerov sindrom (AD) |chapterurl= http://behavenet.com/capsules/disorders/asperger.htm |access-date= 14. 11. 2008 |archive-date= 20. 12. 2021 |archive-url= https://web.archive.org/web/20211220072446/https://www.behavenet.com/aspergers-disorder |url-status= dead }}&lt;/ref&gt; Terminologija autizma može biti prilično zbunjujuća; zajedno s autizmom, Aspergerov sindrom i PDD-NOS znaju se nazivati ''autističnim poremećajima'',&lt;ref name=Freitag&gt;{{cite journal |author=Freitag CM |title= The genetics of autistic disorders and its clinical relevance: a review of the literature |journal= Mol Psychiatry |volume=12 |issue=1 |pages=2–22 |date=2007 |doi=10.1038/sj.mp.4001896 |pmid=17033636}}&lt;/ref&gt; a sam autizam često se naziva ''autističnim poremećajem'' i ''dječijim (''infantilnim'') autizmom''. U ovom članku govori se o klasičnom autističnom poremećaju, dok drugi izvori često koriste ''autizam'' kao poveznicu za spektar autizma (engl. ASD).&lt;ref&gt;{{cite journal |journal= Curr Opin Neurobiol |date=2007 |volume=17 |issue=1 |pages=103–11 |title= Autism spectrum disorders: developmental disconnection syndromes |author= Geschwind DH, Levitt P |doi=10.1016/j.conb.2007.01.009 |pmid=17275283}}&lt;/ref&gt; ili za izjednačavanje ASD-a s PDD-om.&lt;ref name=Strock/&gt; S druge strane, ASD je podgrupa šireg autističnog [[fenotip]]a (engl. BAP) koji opisuje osobe koje vjerovatno nemaju ASD, ali imaju neke autistične karakteristike, poput izbjegavanja kontakta očima.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Piven J, Palmer P, Jacobi D, Childress D, Arndt S |title=Broader autism phenotype: evidence from a family history study of multiple-incidence autism families |journal=Am J Psychiatry |date=1997 |volume=154 |issue=2 |pages=185–90 |pmid=9016266 |url=http://ajp.psychiatryonline.org/cgi/reprint/154/2/185.pdf |format=PDF |archive-url=https://web.archive.org/web/20070808072808/http://ajp.psychiatryonline.org/cgi/reprint/154/2/185.pdf |archive-date=8. 8. 2007 |access-date=14. 11. 2008 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Autizam se vrlo široko manifestira. Dok se kod jednih vide teža oštećenja poput [[mentalna retardacija|mentalne retardacije]], izražene šutljivosti, ponavljajuće motorike (npr., lupkanje rukama ili ljuljanje), kod drugih s blažim oštećenjima može postojati aktivan, no prepoznatljivo neobičan socijalni pristup, usko ograničeni interesi i opširno pedantna komunikacija.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Happé F |title=Understanding assets and deficits in autism: why success is more interesting than failure |journal=Psychologist |volume=12 |issue=11 |pages=540–7 |date=1999 |url=http://www.thepsychologist.org.uk/archive/archive_home.cfm/volumeID_12-editionID_46-ArticleID_133-getfile_getPDF/thepsychologist/psy_11_99_p540-547_happe.pdf |format=PDF |access-date=14. 11. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120517162434/http://www.thepsychologist.org.uk/archive/archive_home.cfm/volumeID_12-editionID_46-ArticleID_133-getfile_getPDF/thepsychologist/psy_11_99_p540-547_happe.pdf |archive-date=17. 5. 2012 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Autistični sindrom zna se dijeliti na ''lahki-'', ''srednji-'' i [[visokofunkcionalni autizam]] (''engl.'' po redu: LFA, MFA, HFA), i to po [[IQ]] kvocijentu&lt;ref name=hypersystem/&gt; ili po tome koliko trebaju pomoć u svakodnevnom životu; ove podjele su diskutabilne i nisu standardizirane. Autizam se, također, može podijeliti u [[sindrom]]ski i nesindromski, gdje je za sindromski autizam uvjet teža do potpuna mentalna retardacija ili prirođeni sindrom s fizičkim simptomima, kao što je ''Tuberous sclerosis TSC''.&lt;ref name=Cohen&gt;{{cite journal |journal= J Autism Dev Disord |date=2005 |volume=35 |issue=1 |pages=103–16 |title= Specific genetic disorders and autism: clinical contribution towards their identification |url= https://archive.org/details/sim_journal-of-autism-and-developmental-disorders_2005-02_35_1/page/103 |author= Cohen D, Pichard N, Tordjman S ''et al.'' |doi=10.1007/s10803-004-1038-2 |pmid=15796126}}&lt;/ref&gt; Opseg preklapanja između Aspergerovog sindroma, visokofunkcionalnog autizma i nesindromskog autizma nije jasan, iako su neki pojedinci s Aspergerovim sindromom u stanju bolje izvoditi kognitivne procese, za razliku od onih s autizmom.&lt;ref&gt;Validity of ASD subtypes:
* {{cite journal |journal= Rev Bras Psiquiatr |year=2006 |volume=28 |issue= suppl 1 |pages=S3–S11 |title= Autism and Asperger syndrome: an overview |author= Klin A |doi=10.1590/S1516-44462006000500002 |pmid=16791390 |url=http://www.scielo.br/scielo.php?script=sci_arttext&amp;pid=S1516-44462006000500002&amp;lng=en&amp;nrm=iso&amp;tlng=en}}
* {{cite journal |journal= J Autism Dev Disord |date=2008 |title= Examining the validity of autism spectrum disorder subtypes |author= Witwer AN, Lecavalier L |doi=10.1007/s10803-008-0541-2 |pmid=18327636}}&lt;/ref&gt;

Neke studije pokazale su dijagnozu autizma kod djece izazvanog ''gubitkom'' jezika ili socijalnih vještina, a ne zbog neuspjeha u razvoju. Korišteno je nekoliko termina za ovaj fenomen, uključujući [[regresivni autizam]], ''zadržavajući autizam'' i ''razvojna stagnacija''. Neospornost ovih razlika ostaje diskutabilna; moguće je da je regresivni autizam specifični podtip.&lt;ref name=Landa3/&gt;&lt;ref name=Landa/&gt;&lt;ref name=Volkmar&gt;{{cite journal|author=Volkmar F, Chawarska K, Klin A|title=Autism in infancy and early childhood|url=https://archive.org/details/sim_annual-review-of-psychology_2005_56/page/315|journal=Annu Rev Psychol|date=2005|volume=56|pages=315–36|doi=10.1146/annurev.psych.56.091103.070159|pmid=15709938}}&lt;/ref&gt;

== Karakteristike ==
Autizam se ne razlikuje po određenom simptomu već po grupi simptoma. Glavne karakteristike jesu vrlo slaba socijalna interakcija i komunikacija, ograničeni interesi i ponavljajuće ponašanje (sklonost rutinama). Drugi činioci, poput atipičnog jedenja, također su česti, ali nisu glavni uvjet za dijagnozu.&lt;ref name=Filipek/&gt; Pojedinačni simptomi autizma dešavaju se kod opće populacije i izgleda da se ne povezuju u velikoj mjeri, bez oštre linije koja razdvaja patološku ozbiljnost od zajedničkih osobina.&lt;ref name=London/&gt;

=== Socijalni razvoj ===
Ljudi s autizmom nemaju razvijene socijalne vještine i često im nedostaje [[intuicija]] ili osjećaj za druge ljude u svom okruženju. Temple Grandin, poznata osoba s autizmom, svoju nesposobnost u razumijevanju socijalne komunikacije opisuje kao osjećaj &quot;antropologa na Marsu&quot;.&lt;ref&gt;{{cite book|title=[[An Anthropologist on Mars]]: Seven Paradoxical Tales|author=[[Oliver Sacks|Sacks O]]|publisher=Knopf|date=1995|isbn=0679437851}}&lt;/ref&gt;

Nedostatak socijalnih vještina počinje se uočavati još u ranom djetinjstvu i vidi se kod odraslih osoba. Autistične [[beba|bebe]] pokazuju manje pažnje na socijalnu stimulaciju, manje je interakcijskih gesta osmijehom i pogledom, slabije odgovaraju na poziv vlastitim imenom. Kod mlađe [[dijete|djece]] s autizmom često je prisutan nedostatak kontakta očima, [[govor tijela]] i manje su skloni korištenju tuđe ruke ili tijela kao alat.&lt;ref name=Volkmar/&gt; Autistična djeca u dobi od 3 do 5 godina najvjerovatnije neće spontano prilaziti drugima, [[imitacija|imitirati]] i odgovarati na [[emocija|emocije]], [[neverbalna komunikacija|neverbalno komunicirati]], no ipak mogu razviti privrženost osobama koje su im primarni njegovatelji i davatelji sigurnosti (što je obično jedan ili oba roditelja).&lt;ref&gt;{{cite journal|journal=Ment Retard Dev Disabil Res Rev|date=2004|volume=10|issue=4|pages=221–33|title=Early detection of core deficits in autism|author=Sigman M, Dijamco A, Gratier M, Rozga A|doi=10.1002/mrdd.20046|pmid=15666338}}&lt;/ref&gt; Pokazuju umjereno manje privrženosti zbog sigurnosti nego uobičajeno, premda takva privrženost nestaje kod djece koja su više mentalno razvijena ili s lakšim ASD-om.&lt;ref&gt;{{cite journal|journal=J Child Psychol Psychiatry|date=2004|volume=45|issue=6|pages=1123–34|title=Autism and attachment: a meta-analytic review|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-child-psychology-and-psychiatry_2004-09_45_6/page/1123|author=Rutgers AH, Bakermans-Kranenburg MJ, van IJzendoorn MH, van Berckelaer-Onnes IA|doi=10.1111/j.1469-7610.2004.t01-1-00305.x|pmid=15257669}}&lt;/ref&gt; Starija djeca i odrasli s ASD-om imaju lošije rezultate na testovima prepoznavanja lica i emocija.&lt;ref name=Sigman&gt;{{cite journal |journal= Annu Rev Clin Psychol |year=2006 |volume=2 |pages=327–55 |title= Autism from developmental and neuropsychological perspectives |author= Sigman M, Spence SJ, Wang AT |doi=10.1146/annurev.clinpsy.2.022305.095210 |pmid=17716073}}&lt;/ref&gt;

Suprotno uobičajenom razmišljanju, autistična djeca ne vole biti sama. Stvaranje i održavanje prijateljstava često se pokazalo kao problem, jer za njih je mjerilo kvaliteta prijateljstva, a kvantiteta prijateljstava mjerilo je njihove usamljenosti.&lt;ref name=Burgess/&gt;

Manji dio ljudi s ASD-om sklon je [[agresija|agresiji]] i [[autoagresija|autoagresiji]]. O tome postoje izvještaji, ali ne i konkretna studija. Mali i ograničeni izvor podataka sugerira da se kod djece s mentalnom retardacijom autizam povezuje s agresijom, nanošenjem materijalne štete i nastupima [[gnjev]]a. K. C. Dominick intervjuirao je roditelje 67-ero djece s ASD-om i otprilike dvije trećine ima periode s nastupima gnjeva, a jedna trećina ima historiju agresije s nastupima gnjeva češćim nego kod djece s oštećenjem jezika (ne u organskom smislu).&lt;ref name=Dominick/&gt;

=== Komunikacija ===
Otprilike trećina do polovine osoba s autizmom ne razvije dovoljno [[govor]] potreban za dnevnu, uobičajenu komunikaciju&lt;ref&gt;{{cite journal|journal=J Intellect Disabil Res|date=2006|volume=50|issue=9|pages=621–32|title=The ComFor: an instrument for the indication of augmentative communication in people with autism and intellectual disability|author=Noens I, van Berckelaer-Onnes I, Verpoorten R, van Duijn G|doi=10.1111/j.1365-2788.2006.00807.x|pmid=16901289}}&lt;/ref&gt;

Razlika u komunikaciji može biti prisutna od prve godine djetetova života, što može uključivati zadržavajuće napadaje nesmislenog govora, neobične geste, usporeno reagiranje i desinhronizaciju vokalnih obrazaca s njegovateljem. U 2. i 3. godini života učestalost i nejednakost manje su kod nesmislenog govora, [[konsonanti|konsonanata]], [[riječ]]i i kombinacija riječi; njihove su geste rjeđe integrirane s riječima. Djeca s autizmom obično nemaju molbe, odnosno potraživanja i potrebu dijeljenja doživljaja ili iskustva, a češće su sklona jednostavnom ponavljanju tuđih riječi&lt;ref name=Landa/&gt;&lt;ref name=Tager-Flusberg/&gt;, što se zove [[eholalija]], i suprotnom izgovaranju.&lt;ref name=Kanner1943/&gt; Također su prisutne poteškoće u igrama [[imaginacija|imaginacije]], odnosno zamišljanja i razvijanju jezičnih [[simbol]]a.&lt;ref name=Landa&gt;{{cite journal|journal=Ment Retard Dev Disabil Res Rev|date=2007|volume=13|issue=1|pages=16–25|title=Early communication development and intervention for children with autism|author=Landa R|doi=10.1002/mrdd.20134|pmid=17326115}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Tager-Flusberg&gt;{{cite journal |journal=Pediatr Clin North Am |year=2007 |volume=54 |issue=3 |pages=469–81 |title=Language disorders: autism and other pervasive developmental disorders |url=https://archive.org/details/sim_pediatric-clinics-of-north-america_2007-06_54_3/page/469 |author= Tager-Flusberg H, Caronna E |doi=10.1016/j.pcl.2007.02.011 |pmid=17543905}}&lt;/ref&gt; Mogući je problem s razumijevanjem u pokazivanju, i to u smislu da će dijete vjerovatno prije gledati u ruku, a ne u predmet kada mu se prstom pokaže na neki predmet.&lt;ref name=Volkmar/&gt;&lt;ref name=Tager-Flusberg/&gt;

Na jezičkim testovima s [[vokabular]]om i izgovorom postoje dobri rezultati kod autista u dobi od 8 do 15 godina, no na složenijim jezičkim testovima (koji uključuju [[figurativni jezik]], razumijevanje i zaključivanje) rezultati su slabiji. Događa se da se prilikom obraćanja osobi s autizmom često precjenjuje ono što slušalac razumijeva.&lt;ref name=Williams/&gt;

=== Ponavljajuće ponašanje ===
Osobe s autizmom pokazuju različite oblike ponavljajućeg (repetitivnog) i ograničavajućeg ponašanja koje se kategorizira prema skali ponavljajućeg ponašanja (engl. RBS-R)&lt;ref name=RBS-R/&gt;:
* [[Stereotipija]] - kretnje bez svrhe, poput lupkanja rukama, vrćenja glavom, ljuljanja tijelom ili okretanja tanjira
* [[Opsesivno-kompulzivni poremećaj|Kompulzivno ponašanje]] - odvija se namjerno i po pravilima; to je, npr., slaganje objekata u određenom redu
* Jednolikost - otpor prema promjeni, npr., odbijanje premještanja pokućstva ili dijete odbija da ga prekinu u određenoj radnji
* [[Ritual|Ritualno ponašanje]] - predstavlja izvođenje dnevnih aktivnosti uvijek istim redom, tj. rutinu, poput nemijenjanja jelovnika ili reda oblačenja. Ovo je usko povezano s jednolikošću i neovisna procjena predložila je spajanje ovih dvaju simptoma.&lt;ref&gt;{{cite journal |journal=J Autism Dev Disord |date=2007 |volume=37 |issue=5 |pages=855–66 |title= The Repetitive Behavior Scale-Revised: independent validation in individuals with autism spectrum disorders |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-autism-and-developmental-disorders_2007-05_37_5/page/855 |author= Lam KS, Aman MG |doi=10.1007/s10803-006-0213-z |pmid=17048092}}&lt;/ref&gt;
* Ograničeno ponašanje - limitirano fokusom, interesom ili aktivnošću, poput prevelike zaokupljenosti jednom igračkom
* Autoagresija - uključuje pokrete koji mogu ozlijediti osobu. K. C. Dominick izvijestio je kako otprilike 30% osoba s ASD-om u nekim trenucima pribjegne autoagresiji&lt;ref name=Dominick/&gt;
[[Datoteka:Autistic-sweetiepie-boy-with-ducksinarow.jpg|mini|250px|desno|Dječak s autizmom - precizno slaganje igračaka]]
Za autizam nije specifično jedno određeno ponavljajuće ponašanje, no jedino kod autizma postoji povišena učestalost i težina ovih obrazaca ponašanja.&lt;ref name=RBS-R&gt;{{cite journal |journal= J Autism Dev Disord |date=2000 |volume=30 |issue=3 |pages=237–43 |title= Varieties of repetitive behavior in autism: comparisons to mental retardation |url= https://archive.org/details/sim_journal-of-autism-and-developmental-disorders_2000-06_30_3/page/237 |author= Bodfish JW, Symons FJ, Parker DE, Lewis MH |doi=10.1023/A:1005596502855 |pmid=11055459}}&lt;/ref&gt;

=== Drugi simptomi ===
Kod osoba s autizmom mogući su i simptomi nezavisni od dijagnoze, ali koji imaju utjecaj na pojedinca ili porodicu.&lt;ref name=Filipek&gt;{{cite journal |author= Filipek PA, Accardo PJ, Baranek GT ''et al.'' |title= The screening and diagnosis of autistic spectrum disorders |url= https://archive.org/details/sim_journal-of-autism-and-developmental-disorders_1999-12_29_6/page/439 |journal= J Autism Dev Disord |date=1999 |volume=29 |issue=6 |pages=439–84 |doi=10.1023/A:1021943802493}} {{cite journal |title=Erratum |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-autism-and-developmental-disorders_2000-02_30_1/page/81 |quotes=no |date=2000 |journal= J Autism Dev Disord |volume=30 |issue=1 |pages=81 |doi=10.1023/A:1017256313409 |pmid=10638459}} This paper represents a consensus of representatives from nine professional and four parent organizations in the U.S.&lt;/ref&gt; Mali dio osoba s ASD-om pokazuje neobične sposobnosti, poput pamćenja trivijalnosti do iznimno rijetkih, tzv. [[autistični naučnici|autističnih naučnika]]&lt;ref&gt;{{cite web |author= Treffert DA |title= Savant syndrome: an extraordinary condition—a synopsis: past, present, future |publisher= Wisconsin Medical Society |date= 2006 |url= http://www.wisconsinmedicalsociety.org/savant_syndrome/overview_of_savant_syndrome/synopsis |access-date= 24. 3. 2008 |archive-url= https://www.webcitation.org/65JFQlr3u?url=http://www.wisconsinmedicalsociety.org/savant_syndrome/overview_of_savant_syndrome/synopsis |archive-date=8. 2. 2012 |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;

Kod autistične djece više je uobičajena i poznata netipična reakcija na senzornu [[stimulacija|stimulaciju]], iako nema pouzdanih dokaza da ovi simptomi razlikuju autizam od drugih razvojnih poremećaja.&lt;ref&gt;{{cite journal|journal=J Child Psychol Psychiatry|date=2005|volume=46|issue=12|pages=1255–68|title=Annotation: what do we know about sensory dysfunction in autism? A critical review of the empirical evidence|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-child-psychology-and-psychiatry_2005-12_46_12/page/1255|author=Rogers SJ, Ozonoff S|doi=10.1111/j.1469-7610.2005.01431.x|pmid=16313426}}&lt;/ref&gt; Ove reakcije mogle bi biti &quot;normalne&quot; samo za djecu; nekoliko studija je pokazalo da je kod autistične djece prisutno oštećenje taktilne [[percepcija|percepcije]], dok kod odraslih ljudi s autizmom to nije slučaj. Iste studije pokazuju da osobe s autizmom imaju više problema sa složenom [[memorija (biologija)|memorijom]] i zadacima objašnjenja; ove su karakteristike uobičajenije kod odraslih ljudi s autizmom.&lt;ref name=Williams/&gt; U nekoliko studija vidi se da kod autizma postoje i određeni motorički problemi, poput slabijeg [[mišić]]nog tonusa, slabijeg motoričkog planiranja ili ''&quot;hodanja na prstima&quot;''; ASD nije povezan s teškim [[motorički poremećaji|motoričkim smetnjama]].&lt;ref&gt;{{cite journal |journal= Brain Dev |date=2007 |volume=29 |issue=9 |pages=565–70 |title= Prevalence of motor impairment in autism spectrum disorders |author= Ming X, Brimacombe M, Wagner GC |doi=10.1016/j.braindev.2007.03.002 |pmid=17467940}}&lt;/ref&gt;

Kod otprilike tri četvrtine djece s ASD-om javlja se atipično ponašanje kod jedenja, što je prije bio jedan od pokazatelja za dijagnozu. Iako se odbijanje hrane i rituali jedenja&lt;ref name=Dominick/&gt; također javljaju, češći je problem izbirljivost, no to ne rezultira lošom prehranom. Kod neke djece također su prisutni različiti probavni problemi (GI). Međutim, zasad nema dovoljno podataka koji bi to mogli poduprijeti.&lt;ref&gt;{{cite journal|journal=J Autism Dev Disord|date=2005|volume=35|issue=6|pages=713–27|title=Gastrointestinal factors in autistic disorder: a critical review|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-autism-and-developmental-disorders_2005-12_35_6/page/713|author=Erickson CA, Stigler KA, Corkins MR, Posey DJ, Fitzgerald JF, McDougle CJ|doi=10.1007/s10803-005-0019-4|pmid=16267642}}&lt;/ref&gt;. Rezultati studija su konfliktni - veza između GI problema i ASD ostaje nejasna.&lt;ref name=CCD/&gt;

Postoje određeni dokazi da je problem spavanja, inače uobičajen kod djece s [[razvojni poremećaj|razvojnim poremećajem]], još više prisutan kod djece s ASD-om nego kod druge djece s drugom vrstom razvojnih poremećaja. Kod autistične djece mogući su problemi s uspavljivanjem, čestim buđenjem za vrijeme noći i ranojutarnjim buđenjem. K. C. Dominick otkriva da otprilike dvije trećine djece s ASD-om ima historiju problema sa spavanjem.&lt;ref name=Dominick&gt;{{cite journal|journal=Res Dev Disabil|year=2007|volume=28|issue=2|pages=145–62|title=Atypical behaviors in children with autism and children with a history of language impairment|url=https://archive.org/details/sim_research-in-developmental-disabilities_march-april-2007_28_2/page/145|author=Dominick KC, Davis NO, Lainhart J, Tager-Flusberg H, Folstein S|doi=10.1016/j.ridd.2006.02.003|pmid=16581226}}&lt;/ref&gt;

Roditelji djece s ASD-om imaju veću razinu [[stres]]a&lt;ref&gt;{{cite journal |journal=Pediatrics |date=2007 |volume=119 |issue=5 |pages=e1040–6 |title=Psychological functioning and coping among mothers of children with autism: a population-based study |author=Montes G, Halterman JS |doi=10.1542/peds.2006-2819 |pmid=17473077 |url=http://pediatrics.aappublications.org/cgi/content/full/119/5/e1040 |access-date=14. 11. 2008 |archive-date=24. 7. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080724154105/http://pediatrics.aappublications.org/cgi/content/full/119/5/e1040 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Uzroci ==
Teorija uzročnika autizma još uvijek nije potpuna. Predloženi su razni uzroci, od [[genetika|genetskih]] do okolišnih. Kod nekih istraživača postoje razmirice zbog toga što autizam nije jednostrani poremećaj, već se gleda kao jedinstvo tri glavna činioca (socijalni, komunikacijski, ponavljajuće ponašanje), koji imaju različite uzroke, ali se često preklapaju.

Najznačajniji uzrok poremećaja iz spektra autizma jeste genetski faktor. U ranijim studijima s [[blizanci]]ma pokazalo se da je taj faktor odgovoran ili važan u mjeri od čak 90%.&lt;ref name=Freitag/&gt; Ipak, i ovo može biti precijenjeno, jer nema novijih modela strukturne genetske varijacije kod blizanaca. Kad je jedan identični blizanac autističan, drugi često ima određene poteškoće u [[učenje|učenju]] i [[socijalizacija|socijalizaciji]]. Kod odrasle braće, rizik za jedan ili više simptoma šireg autističnog [[fenotip]]a iznosi oko 30%. 
[[Datoteka:Chromosomenmutationen.png|mini|250px|desno|[[Hromozom]]ske mutacije, među ostalima, [[delecija]], [[duplikacija]] i [[inverzija (genetika)|inverzija]], za koje se smatra da učestvuju u autizmu.]]
Genetika autizma izrazito je složena. Za svaku osobu s autizmom moguća je [[mutacija]] više [[gen]]a. Mutacije različitih setova gena mogu kod svakog biti drugačije. Moguće su važne interakcije između mutacija u nekoliko gena, ili između okoline i mutiranih gena. Identificiranjem [[genetski markeri|genetskih markera]] naslijeđenih s autizmom u porodičnim studijama, locirano je nekoliko gena kandidata; većina njih je odgovorna za kodiranje [[protein]]a uključenih u [[nervni sistem|živčani]] razvoj i funkcioniranje. Ipak, kod većine takvih gena nije pronađena mutacija koja bi bila odgovorna za autizam.&lt;ref name=Persico&gt;{{cite journal |author= Persico AM, Bourgeron T |title=Searching for ways out of the autism maze: genetic, epigenetic and environmental clues |url= https://archive.org/details/sim_trends-in-neurosciences_2006-07_29_7/page/349 |journal=Trends Neurosci|volume=29 |issue=7 |pages=349–58 |year=2006 |pmid=16808981 |doi=10.1016/j.tins.2006.05.010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |journal= Int J Dev Neurosci |year=2007 |volume=25 |issue=2 |pages=69–85 |title= A review of gene linkage, association and expression studies in autism and an assessment of convergent evidence |author= Yang MS, Gill M  |doi=10.1016/j.ijdevneu.2006.12.002 |pmid=17236739}}&lt;/ref&gt; Normalno, autizam nije moguće otkriti [[Gregor Mendel|Mendelovim]] praćenjem jednog gena ili jednom [[hromosom]]skom abnormalnošću kao što je [[fragilni X hromosom]] ili [[sindrom delecije 22q13]].&lt;ref name=Cohen/&gt;&lt;ref name=Mueller/&gt;

Veliki broj osoba s autizmom bez porodične historije autizma mogu biti rezultat ''copy number variations'' (CNV), tj. spontane promjene strukture genetskog materijala za vrijeme [[mejoza|mejoze]], poput [[delecija|delecije]] ili [[duplikacija|duplikacije]].&lt;ref&gt;{{cite journal |author= Sebat J, Lakshmi B, Malhotra D ''et al.'' |title= Strong association of de novo copy number mutations with autism |url= https://archive.org/details/sim_science_2007-04-20_316_5823/page/444 |journal=Science |volume=316 |issue=5823 |pages=445–9 |year=2007 |pmid=17363630 |doi=10.1126/science.1138659}}&lt;/ref&gt; Dakle, autizam može biti nasljediv u značajnoj mjeri, ali ne i naslijeđen: tj., mutacija koja uzrokuje da autizam nije prisutan u roditeljskom genomu.&lt;ref name=Beaudet&gt;{{cite journal |author= Beaudet AL |title= Autism: highly heritable but not inherited |journal= Nat Med |date=2007 |volume=13 |issue=5 |pages=534–6 |pmid=17479094 |doi=10.1038/nm0507-534}}&lt;/ref&gt; Pojedinačni, nenaslijeđeni slučajevi proučavani su za otkrivanje genetskog [[lokus (genetika)|lokusa]] uključenog u autizam. Korištenjem [[uređena komparativna genomska hibridizacija|uređene komparativne genomske hibridizacije]] (engl. aCGH), tehnike za uočavanje CNV-a, jedna studija ih je pronašla 10% u porodicama s jednim autističnim djetetom. Neki od izmijenjenih lokusa otkriveni su na naslijeđenom autizmu u ranijim studijama; većina je jedinstvena u pojedinačnim slučajevima ispitanim u studiji. Premda dio autizma koji se može genetski pratiti može narasti do 30-40% kao rezolucija unapređenja aCGH, nekoliko istraživanja nepažljivo je opisano, što navodi javnost na mišljenje kako je veliki dio autizma uzrokovan CNV-om i moguće ga je otkriti putem aCGH, te da je otkrivanje CNV-a jednako vrijedno za genetsku dijagnozu. ''Autism Genome Project'' baza sadrži ''genetic linkage'' i CNV podatke koji povezuju autizam s lokusom, što predlaže kako je možda svaki ljudski hromosom uključen u autizam.

[[Teratogen]]i (tvari koje uzrokuju defekte ploda) povezani s rizikom od autizma uključuju izloženost [[embrion]]a [[talidomid]]u, [[valproična kiselina|valproičnoj kiselini]] ili [[mizoprostol]]u, ili infekciji [[rubeola|rubeole]]; ovakvi slučajevi su rijetki. Svi poznati teratogeni djeluju tokom prvih 8 sedmica od začeća. Iako ovo ne isključuje mogućnost pojavljivanja autizma i kasnije, svi čvrsto utemeljeni dokazi govore da se autizam javlja izrazito rano u razvoju.&lt;ref name=Arndt&gt;{{cite journal |journal= Int J Dev Neurosci |date=2005 |volume=23 |issue=2–3 |pages=189–99 |title= The teratology of autism |url= https://archive.org/details/sim_international-journal-of-developmental-neuroscience_april-may-2005_23_2-3/page/189 |author= Arndt TL, Stodgell CJ, Rodier PM |doi=10.1016/j.ijdevneu.2004.11.001 |pmid=15749245}}&lt;/ref&gt;

Iako su dokazi za ostale okolišne uzroke anegdotski i nisu još potvrđeni pouzdanim studijama&lt;ref name=Rutter/&gt;, daljnja istraživanja su u toku.&lt;ref name=Szpir&gt;{{cite journal |journal=Environ Health Perspect |date=2006 |volume=114 |issue=7 |pages=A412–8 |title=Tracing the origins of autism: a spectrum of new studies |author=Szpir M |url=http://www.pubmedcentral.nih.gov/articlerender.fcgi?pubmedid=16835042 |pmid=16835042 }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

Postoje vrlo snažni naučni dokazi koji pokazuju da nema uzročno-posljedične veze između autizma i cjepiva za [[ospice]], [[zaušnjaci|zaušnjake]] i rubeolu, te nema uvjerljivih dokaza da cjepivo zaštite s [[tiomersal]]om pomaže u uzrokovanju autizma, premda prve autistične simptome roditelji mogu vidjeti kod svoje djece za vrijeme rutinskog cijepljenja. Tako je roditeljska briga dovela do smanjenja uzimanja [[imunološki sistem|imunizacijskih]] sredstava za djecu i istovremeno vjerovatno povećanje [[epidemija|epidemije]] ospica, poput slučaja ospica u [[Velika Britanija|Britaniji]] u vrijeme ljeta [[2007]].&lt;ref&gt;Vaccines and autism:
* {{cite journal |journal= Can J Neurol Sci |date=2006 |volume=33 |issue=4 |pages=341–6 |title= Immunizations and autism: a review of the literature |url= https://archive.org/details/sim_canadian-journal-of-neurological-sciences_2006-11_33_4/page/341 |author= Doja A, Roberts W |pmid=17168158}}
* {{cite journal |journal= Child Care Health Dev |year=2006 |volume=32 |issue=5 |pages=511–9 |title= Vaccines and the changing epidemiology of autism |url= https://archive.org/details/sim_child-care-health-and-development_2006-09_32_5/page/511 |author= Taylor B |doi=10.1111/j.1365-2214.2006.00655.x |pmid=16919130}}&lt;/ref&gt;

U toku je velik broj istraživanja u potrazi za drugim okolišnim uzrocima. Dokazi su tek anegdotski utemeljeni i dosad nisu potvrđeni vjerodostojnom studijom. Nekoliko drugih prije- i poslijeporođajnih okolišnih faktora privuklo je pažnju naučnika zbog mogućeg utjecaja na razvoj autizma ili na pogoršanje njegovih simptoma, ili bi mogli biti važni za buduća istraživanja. Oni uključuju: [[infekcija|infekcijske bolesti]], [[teški metal|teške metale]], [[otapalo|otapala]], ispušne plinove [[dizel]]a, [[polihlorirani bifenil]], [[fenol]]e korištene u proizvodnji plastike, pesticide, [[alkohol]], [[pušenje]] i zabranjene [[droga|droge]].&lt;ref name=Newschaffer/&gt;

== Mehanizam ==
Unatoč napornim istraživanjima, još nije najbolje shvaćeno kako se autizam javlja. Taj mehanizam može se podijeliti u dva dijela: [[patofiziologija]] strukture mozga i procesa povezanih s autizmom, i [[Neurologija|neuropsihološke]] &lt;!-- premjestiti na Neuropsihijatrija ili Neuropsihologija po pojavi --&gt; poveznice između struktura mozga i ponašanja.&lt;ref name=Penn&gt;{{cite journal |author= Penn HE |title= Neurobiological correlates of autism: a review of recent research |journal= Child Neuropsychol |date=2006 |volume=12 |issue=1 |pages=57–79 |doi=10.1080/09297040500253546 |pmid=16484102}}&lt;/ref&gt; Čini se da ponašanja imaju višestruke patofiziologije.&lt;ref name=London/&gt;

=== Patofiziologija ===
Autizam je rezultat razvojnih faktora koji utječu na sve ili više funkcionalnih sistema mozak&lt;ref name=Mueller&gt;{{cite journal |journal= Ment Retard Dev Disabil Res Rev |date=2007 |volume=13 |issue=1 |pages=85–95 |title= The study of autism as a distributed disorder |author= Müller RA |doi=10.1002/mrdd.20141 |pmid=17326118}}&lt;/ref&gt; i ometaju tok razvoja mozga više od krajnjeg činioca.&lt;ref name=Amaral&gt;{{cite journal |journal=Trends Neurosci |date=2008 |title= Neuroanatomy of autism |author= [[David Amaral|Amaral DG]], Schumann CM, Nordahl CW |doi=10.1016/j.tins.2007.12.005 |pmid=18258309}}&lt;/ref&gt; [[Neurologija|Neuroanatomske]] studije i povezanost s teratogenima snažno upućuju na to da mehanizam autizma uključuje izmjenu razvoja mozga ubrzo nakon začeća;&lt;ref name=Arndt/&gt; u to su uključene mnoge glavne strukture mozga.

Ova lokalizirana anomalija vjerovatno potiče lančanu reakciju patoloških ishoda u mozgu koji su pod značajnim utjecajem faktora okoline.&lt;ref&gt;{{cite journal |journal= Brain Pathol |year=2007 |volume=17 |issue=4 |pages=422–33 |title= The neuropathology of autism |author= Casanova MF |doi=10.1111/j.1750-3639.2007.00100.x |pmid=17919128}}&lt;/ref&gt;

Iako su u autizam uključene mnoge glavne strukture mozga, skoro sva posthumna istraživanja provedena su na osobama koje su ujedno imale i mentalnu retardaciju, zbog čega je otežano izvesti zaključke.&lt;ref name=Amaral/&gt; Težina, obujam i opseg glave kod djece s autizmom naginju nešto većim vrijednostima.&lt;ref&gt;{{cite journal |journal= J Neurosci |date=2006 |volume=26 |issue=26 |pages=6897–906 |title= The developmental neurobiology of autism spectrum disorder |author= DiCicco-Bloom E, Lord C, Zwaigenbaum L ''et al.'' |doi=10.1523/JNEUROSCI.1712-06.2006 |pmid=16807320 |url=http://www.jneurosci.org/cgi/content/full/26/26/6897}}&lt;/ref&gt;

Nije poznata ćelijska i [[molekula]]rna osnova ovakvog ranog patološkog povećanja standardnih vrijednosti, niti da li je ono povezano s karakterističnim simptomima autizma. Trenutne hipoteze pretpostavljaju:
* višak [[neuron]]a koji uzrokuju preveliku lokalnu spojivost u ključnim regijama mozga&lt;ref&gt;{{cite journal |journal=Neuron |date=2007 |volume=56 |issue=2 |pages=399-413 |title= Mapping early brain development in autism |author= Courchesne E, Pierce K, Schumann CM ''et al.'' |doi=10.1016/j.neuron.2007.10.016 |pmid=17964254}}&lt;/ref&gt;
* poremećenu migraciju neurona tokom rane trudnoće&lt;ref name=Persico/&gt;&lt;ref name=Schmitz/&gt;
* neuravnoteženu podražajno-inhibitornu mrežu&lt;ref name=Persico/&gt;
* abnormalno oblikovanje [[sinapsa]] i dendritskih trnova.&lt;ref name=Persico/&gt;

[[Datoteka:Autismbrain.jpg|mini|200px|desno|Regije mozga zahvaćene autizmom.]]
Međusobno djelovanje između [[imunološki sistem|imunološkog sistema]] i [[nervni sistem|nervnog sistema]] počinje rano tokom [[embriogeneza|embriogeneze]] i uspješan neurološki razvoj zavisi od uravnoteženosti imunološkog sistema, odnosno njegovog djelovanja. Kod djece s autizmom primijećeno je nekoliko simptoma povezanih sa slabo reguliranim djelovanjem imunološkog sistema. Time je moguće da je nedjelovanje imunoloških aktivnosti za vrijeme kritičnog perioda u neurološkom razvoju dio mehanizma nekih oblika ASD-a.&lt;ref&gt;{{cite journal |journal=J Leukoc Biol |date=2006 |volume=80 |issue=1 |pages=1–15 |title=The immune response in autism: a new frontier for autism research |author=Ashwood P, Wills S, Van de Water J |doi=10.1189/jlb.1205707 |pmid=16698940 |url=http://www.jleukbio.org/cgi/content/full/80/1/1 |access-date=14. 11. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20061005180253/http://www.jleukbio.org/cgi/content/full/80/1/1 |archive-date=5. 10. 2006 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Zbog nedostatka podataka još uvijek se ne može tačno zaključiti koja je uloga imunološkog sistema u autizmu. U autizmu je primijećeno nekoliko [[neurotransmiter]]skih abnormalnosti, naročito povećana razina [[serotonin]]a u krvi. Nije poznato da li to rezultira u strukturalnim abnormalnostima ili abnormalnosti ponašanja.&lt;ref name=Penn/&gt; Veza između oštećenja u imunološkog sistemu i autizma još uvijek je nejasna i kontroverzna.&lt;ref name=Schmitz&gt;{{cite journal |journal= Neuropathol Appl Neurobiol |date=2008 |volume=34 |issue=1 |pages=4–11 |title= The neuropathology of autism: where do we stand? |author= Schmitz C, Rezaie P |doi=10.1111/j.1365-2990.2007.00872.x |pmid=17971078}}&lt;/ref&gt;

Teorija [[sistem ogledalnih neurona|sistema ogledalnih neurona]] (engl. MNS) s hipotezom o autizmu jeste da se iskrivljenost u razvoju MNS-a sukobljava s imitacijom, što vodi do glavnih karakteristika autizma, a to su socijalna [[izolacija]] i problemi komunikacije. MNS se uključuje kada životinja izvodi radnju ili dok posmatra drugu životinju iste vrste koja izvodi istu radnju. MNS vjerovatno ima zasluge za shvaćanje ljudi od strane pojedinca, omogućavajući modeliranje (&quot;oponašanje&quot;) njihovog ponašanja preko utjelovljenih simulacija njihovih akcija, namjera i emocija.&lt;ref&gt;MNS and autism:
* {{cite journal |journal= Sci Am |year=2006 |volume=295 |issue=5 |pages=62–9 |title= Broken mirrors: a theory of autism |url= https://archive.org/details/sim_scientific-american_2006-11_295_5/page/62 |author= [[Vilayanur S. Ramachandran|Ramachandran VS]], Oberman LM |pmid=17076085}}
* {{cite journal |journal=Curr Biol |date=2008 |volume=18 |issue=1 |pages=R13–8 |title= A mirror up to nature |author= Dinstein I, Thomas C, Behrmann M, Heeger DJ |pmid=18177704}}&lt;/ref&gt; Nekoliko je studija testiralo ovu hipotezu pokazujući abnormalnosti u MNS-regijama kod pojedinaca s autizmom, usporavanje aktivacije u centru za imitaciju kod osoba s Aspergerovim sindromom i korelaciju između smanjene MNS aktivnosti i težine sindroma kod djece s ASD-om.&lt;ref name=Iacoboni&gt;{{cite journal |journal= Nat Rev Neurosci |date=2006 |volume=7 |issue=12 |pages=942–51 |title= The mirror neuron system and the consequences of its dysfunction |author= Iacoboni M, Dapretto M |doi=10.1038/nrn2024 |pmid=17115076}}&lt;/ref&gt; Međutim, i osobe s autizmom imaju abnormalnu aktivaciju mozga u mnogim centrima izvan MNS-a&lt;ref&gt;{{cite journal |author=[[Uta Frith|Frith U]], Frith CD |date=2003 |title=Development and neurophysiology of mentalizing |journal=Philos Trans R Soc Lond B Biol Sci |volume=358 |issue=1431 |pages=459–73 |doi=10.1098/rstb.2002.1218 |pmid=12689373 |url=http://journals.royalsociety.org/content/pddyuvlhm88ebluf/fulltext.pdf |format=PDF |archive-url=https://web.archive.org/web/20090225124810/http://journals.royalsociety.org/content/pddyuvlhm88ebluf/fulltext.pdf |archive-date=25. 2. 2009 |access-date=14. 11. 2008 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; i teorija o MNS-u ne objašnjava normalne rezultate autista u zadacima imitacije koji uključuju neki cilj ili objekt.&lt;ref&gt;{{cite journal |journal= Q J Exp Psychol |date=2008 |volume=61 |issue=1 |pages=101–15 |title= Emulation and mimicry for social interaction: a theoretical approach to imitation in autism |author= Hamilton AFdC |doi=10.1080/17470210701508798 |pmid=18038342}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Powell2004Fig1A.jpeg|mini|desno|250px|Autistične osobe sklone su tome da koriste druga područja mozga (žuta boja) za zadatke kretanja, za razliku od kontrolne grupe (plava boja).]]
Studija iz [[2008]]. kod odraslih osoba s autizmom pronašla je dokaze za izmijenjenu funkcionalnu organizaciju ''ventralne mreže pažnje'' (eng. ''ventral attention network - VAN''), veliki dio mreže mozga odgovoran za obradu socijalnih i emocionalnih uputa, dok je dorzalna mreža pažnje (eng. ''dorsal attention network - DAN'') neizmijenjena (to je dio odgovoran za kontinuiranu pažnju i ciljno-usmjerenu pažnju).&lt;ref&gt;{{cite journal |journal= Neuroimage |date=2008 |volume=38 |issue=4 |pages=1877–85 |title= The intrinsic functional organization of the brain is altered in autism |author= Kennedy DP, Courchesne E |doi=10.1016/j.neuroimage.2007.10.052 |pmid=18083565}}&lt;/ref&gt;
Druga studija iz 2008. pronašla je određenu shemu signala u [[cingularni korteks|cingularnom korteksu]] koja se razlikuje kod osoba s ASD-om.&lt;ref&gt;{{cite journal |journal= Neuron |date=2008 |volume=57 |issue=3 |pages=463–73 |title= Self responses along cingulate cortex reveal quantitative neural phenotype for high-functioning autism |author= Chiu PH, Kayali MA, Kishida KT ''et al.'' |doi=10.1016/j.neuron.2007.12.020 |pmid=18255038 |laysummary=http://www.technologyreview.com/Biotech/20167/ |laysource= Technol Rev |laydate=7. 2. 2007}}&lt;/ref&gt;

U jednoj teoriji autizma pretpostavlja se da je autizam obilježen nedovoljnim funkcioniranjem visokorangiranih nervnih veza i smanjenom sinhronizacijom, zajedno s prevelikim brojem niskorangiranih procesa.&lt;ref&gt;{{cite journal |journal= Cereb Cortex |year=2007 |volume=17 |issue=4 |pages=951-61 |title= Functional and anatomical cortical underconnectivity in autism: evidence from an FMRI study of an executive function task and corpus callosum morphometry |author= Just MA, Cherkassky VL, Keller TA, Kana RK, Minshew NJ |doi=10.1093/cercor/bhl006 |pmid=16772313 |url=http://cercor.oxfordjournals.org/cgi/content/full/17/4/951}}&lt;/ref&gt; Dokazi za ovu teoriju pronađeni su kod studija s [[magnetna rezonanca|funkcionalnom magnetnom rezonancom]] kod osoba s autizmom&lt;ref name=Williams&gt;{{cite journal |author=Williams DL, Goldstein G, Minshew NJ |title=Neuropsychologic functioning in children with autism: further evidence for disordered complex information-processing |journal=Child Neuropsychol |volume=12 |issue=4–5 |pages=279–98 |year=2006 |pmid=16911973 |doi=10.1080/09297040600681190 |url=http://www.pubmedcentral.nih.gov/articlerender.fcgi?pubmedid=16911973 }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; i studije moždanih valova koje naslućuju da odrasle osobe s ASD-om imaju veće lokalne povezanosti u kori mozga i slabu funkcijsku vezu između [[predfrontalni korteks|predfrontalnog korteksa]] i ostatka korteksa.&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Murias M, Webb SJ, Greenson J, Dawson G|title=Resting state cortical connectivity reflected in EEG coherence in individuals with autism|url=https://archive.org/details/sim_biological-psychiatry_2007-08-01_62_3/page/270|journal=Biol Psychiatry|volume=62|issue=3|pages=270–3 |year=2007|pmid=17336944|doi=10.1016/j.biopsych.2006.11.012}}&lt;/ref&gt; Drugi dokazi predlažu da je problem uglavnom lociran unutar pojedine hemisfere korteksa i da je autizam poremećaj njihovog povezivanja.&lt;ref&gt;{{cite journal|journal=Arch Neurol|date=2007|volume=64|issue=7|pages=945–50|title=The new neurobiology of autism: cortex, connectivity, and neuronal organization|author=Minshew NJ, Williams DL|pmid=17620483}}&lt;/ref&gt;

Iz studija baziranih na [[događajno-povezani potencijali|događajno-povezanim potencijalima]], tj. stalnim promjenama električne aktivnosti mozga u reakcijama na podražaje, postoji značajan dokaz za razlike kod autističnih osoba u pogledu pažnje, orijentacije prema auditivnim ili vizualnim podražajima, otkrivanja novih detalja, procesuiranju jezika i ljudskih lica, te pohranjivanja informacija. Nekoliko studija otkrilo je sklonost prema nesocijalnim podražajima. Npr., [[magnetoencefalografija|magnetoencefalografske]] studije otkrile su kašnjenje reakcija u obradi zvučnih signala u mozgovima autistične djece.&lt;ref&gt;http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2397446/&lt;/ref&gt;

=== Neuropsihologija ===
Dosad su predložene dvije glavne kategorije kognitivnih teorija o vezi između mozga osobe s autizmom i ponašanja.

'''Prva kategorija''' usredotočuje se na deficite u socijalnoj spoznaji ([[kognitivna psihologija|kogniciji]]). ''Hipersistematska'' hipoteza govori da autisti mogu [[sistematizacija|sistematizirati]], odnosno, mogu razviti unutrašnja pravila za &quot;baratanje&quot; događajima unutar mozga, ali su slabije učinkoviti kod [[empatija|empatije]] zbog &quot;baratanja&quot; događajima koji imaju drugi izvor.&lt;ref name=hypersystem&gt;{{cite journal|author=[[Simon Baron-Cohen|Baron-Cohen S]]|title=The hyper-systemizing, assortative mating theory of autism|journal=Prog Neuropsychopharmacol Biol Psychiatry|date=2006|volume=30|issue=5|pages=865–72|doi=10.1016/j.pnpbp.2006.01.010|pmid=16519981}}&lt;/ref&gt; Dodatak ovoj teoriji, ekstremna teorija ''&quot;muškog mozga&quot;'', pretpostavlja da je autizam ekstremni slučaj muškog mozga, psihometrički definiran kad pojedinac ima bolje sistematiziranje od empatiziranja (''engl.'' EQ SQ teorija).&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Baron-Cohen S|title=The extreme male brain theory of autism|journal=Trends Cogn Sci|date=2002|volume=6|issue=6|pages=248–54|doi=10.1016/S1364-6613(02)01904-6|pmid=12039606}}&lt;/ref&gt; Ovo je povezano s ranijom [[teorija uma|teorijom uma]], prema kojoj je autistično ponašanje uzrokovano nemogućnošću pripisivanja mentalnog stanja sebi samom i drugima. Teorija uma ima podršku u atipičnim reakcijama autistične djece na [[Sally-Anne]] test za razmišljanje o tuđim motivacijama,&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Baron-Cohen S, Leslie AM, Frith U|title=Does the autistic child have a 'theory of mind'? |journal=Cognition |volume=21 |issue=1 |pages=37–46 |year=1985 |doi=10.1016/0010-0277(85)90022-8 |pmid=2934210 |url=http://ruccs.rutgers.edu/~aleslie/Baron-Cohen%20Leslie%20&amp;%20Frith%201985.pdf |format = PDF | access-date=28. 6. 2007}}&lt;/ref&gt; u što se dobro uklapa i MNS-teorija autizma.&lt;ref name=Iacoboni/&gt; Međutim, većina studija nije pronašla dokaze o pogoršanju sposobnosti autističnih osoba da razumiju osnovne namjere i ciljeve drugih ljudi; umjesto toga, podaci pokazuju da su pogoršanja otkrivena u razumijevanju složenijih socijalnih emocija ili u razmatranju tuđih tačaka gledišta.&lt;ref&gt;http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19508497&lt;/ref&gt;

'''Druga kategorija''' fokusira se oko nesocijalnih i općih procesuiranja. Hipoteza ''izvršne disfunkcije'' jeste da autistično ponašanje djelomično proizlazi iz deficita u radnoj memoriji, planiranju, [[teorija inhibicije|inhibiciji]] i drugim oblicima izvršnih funkcija. Testovi ključnih izvršnih procesa, kao što su pokreti očiju, pokazuju poboljšanje od kasnog djetinjstva prema [[adolescencija|adolescenciji]], ali sposobnost nikad ne dostiže razinu koju imaju odrasle osobe.&lt;ref&gt;http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18956239&lt;/ref&gt; Prednost teorije jeste predviđanje stereotipnog ponašanja i ograničenih interesa;&lt;ref&gt;{{cite journal |author= Hill EL |title= Executive dysfunction in autism |journal= Trends Cogn Sci |year=2004 |volume=8 |issue=1 |pages=26–32 |doi=10.1016/j.dr.2004.01.001 |pmid=14697400}}&lt;/ref&gt; nedostaci teorije su što je izvršnu funkciju teško izmjeriti i što deficit izvršne funkcije nije pronađen kod mlađe djece s autizmom.&lt;ref name=Sigman/&gt;

Teorija ''slabe središnje povezanosti'' pretpostavlja da ograničena mogućnost za uviđanje kompletne slike (šire slike) leži u glavnim smetnjama kod autizma. Jedna od prednosti ove teorije jeste mogućnost predviđanja posebnih talenata i izvrsnosti u radu kod osoba s autizmom.&lt;ref&gt;{{cite journal |author= Happé F, Frith U |title= The weak coherence account: detail-focused cognitive style in autism spectrum disorders |url= https://archive.org/details/sim_journal-of-autism-and-developmental-disorders_2006-01_36_1/page/5 |journal= J Autism Dev Disord |date=2006 |volume=36 |issue=1 |pages=5–25 |doi=10.1007/s10803-005-0039-0 |pmid=16450045}}&lt;/ref&gt; Teorija ''povećanog perceptivnog funkcioniranja'' slična je prethodnoj, a fokusira se više na superiornost lokalno orijentiranih i perceptivnih operacija kod autista.&lt;ref&gt;{{cite journal|journal=J Autism Dev Disord |date=2006 |volume=36 |issue=1 |pages=27–43 |title= Enhanced perceptual functioning in autism: an update, and eight principles of autistic perception |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-autism-and-developmental-disorders_2006-01_36_1/page/27 |author= Mottron L, [[Michelle Dawson|Dawson M]], Soulières I, Hubert B, Burack J |doi=10.1007/s10803-005-0040-7 |pmid=16453071}}&lt;/ref&gt; Obje ove teorije dobro se uklapaju u širu teoriju nedovoljne povezanosti.

Ni jedna od ovih kategorija ne zadovoljava kao samostalna; teorija socijalne kognicije slabo se bavi strogim i ponavljajućim ponašanjem u autizmu, dok nesocijalna teorija ima poteškoće u objašnjavanju socijalne &quot;izolacije&quot; i problema u komunikaciji.&lt;ref name=HappeTime&gt;{{cite journal |author= Happé F, Ronald A, Plomin R |title= Time to give up on a single explanation for autism |journal= Nat Neurosci |date=2006 |volume=9 |issue=10 |pages=1218–20 |doi=10.1038/nn1770 |pmid=17001340}}&lt;/ref&gt; Kombinirana teorija zasnovana na višestrukim deficitima mogla bi se pokazati efikasnijom.&lt;ref name=Rajendran&gt;{{cite journal |journal=Dev Rev |year=2007 |volume=27 |issue=2 |pages=224–60 |title= Cognitive theories of autism |author= Rajendran G, Mitchell P |doi=10.1016/j.dr.2007.02.001}}&lt;/ref&gt;

== Praćenje ==
Otprilike polovina roditelja djece s ASD-om neobično ponašanje svoje djece primijeti do dobi od 18 mjeseci, a otprilike četiri petine do dobi od 24 mjeseca.&lt;ref name=Landa3/&gt; Dojenčad s ASD-om izdvaja deficit u zajedničkoj pažnji, odnosno, ako roditelj uperi prstom i kaže &quot;Gledaj!&quot;, dijete neće reagirati ili će gledati prst.&lt;ref name=Johnson/&gt;. Odgođeno liječenje može utjecati na dugoročni ishod, stoga je autizam potrebno čim prije dijagnosticirati i tretirati. Uobičajeni znakovi kod kojih je potrebno zatražiti stručnu dijagnozu ako su uočeni:
* nema &quot;brbljanja&quot; do 12 mjeseci
* nema gestikulacija (upiranje prstom, mahanje rukom u znak pozdrava i sl.) do 12 mjeseci
* niti jedna riječ do 16 mjeseci
* bez spontanih fraza od 2 riječi (ne uključujući eholaliju) do 24 mjeseca
* gubitak bilo koje jezične ili socijalne vještine u bilo kojoj dobi.&lt;ref name=Filipek/&gt;

''Američka akademija [[pedijatrija|pedijatrije]]'' preporučuje da se sva djeca testiraju za ASD pri dobi od 9, 18 i 30 mjeseci, korištenjem specifičnog formalnog testa za uočavanje autizma.&lt;ref name=Johnson&gt;{{cite journal |journal=Pediatrics |date=2007 |volume=120 |issue=5 |pages=1183–215 |title=Identification and evaluation of children with autism spectrum disorders |author=Johnson CP, Myers SM, Council on Children with Disabilities |doi=10.1542/peds.2007-2361 |pmid=17967920 |url=http://pediatrics.aappublications.org/cgi/content/full/120/5/1183 |laysummary=http://aap.org/advocacy/releases/oct07autism.htm |laysource=AAP |laydate=29. 10. 2007 |access-date=14. 11. 2008 |archive-date=8. 2. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090208013449/http://pediatrics.aappublications.org/cgi/content/full/120/5/1183 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Suprotno tome, ''Nacionalni odbor [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] za testiranje'' protivi se takvom testiranju opće populacije, jer mehanizmi testiranja nisu u potpunosti provjereni i intervenciji nedostaje dovoljno dokaza za učinkovitost.&lt;ref&gt;{{cite journal |journal=Autism |date=2006 |volume=10 |issue=1 |pages=11–35 |title= Screening for autism spectrum disorders: what is the evidence? |author= Williams J, Brayne C |doi=10.1177/1362361306057876 |pmid=16522708}}&lt;/ref&gt;

Za dijagnozu se koristi izmijenjena ispitna lista za autizam kod tek prohodale djece (M-CHAT), upitnik za rano otkrivanje znakova autizma i &quot;prvogodišnji inventar&quot;. Početni podaci dobiveni M-CHAT-om i CHAT-om na djeci u dobi od 18 do 30 mjeseci govore da je takvo testiranje najbolje obaviti u kliničkom okruženju, te da test ima nisku senzibilnost i dobru specifičnost.&lt;ref name=Landa3/&gt; Alati za praćenje koji su dizajnirani za norme ponašanja u jednoj kulturi mogu biti neprikladni u drugoj kulturi.&lt;ref&gt;{{cite journal |journal= Acta Paediatr |date=2008 |volume=97 |issue=5 |pages=539–40 |title= The challenge of screening for autism spectrum disorder in a culturally diverse society |url= https://archive.org/details/sim_acta-paediatrica_2008-05_97_5/page/539 |author= Wallis KE, Pinto-Martin J |doi=10.1111/j.1651-2227.2008.00720.x |pmid=18373717}}&lt;/ref&gt;

Iako je genetsko testiranje na autizam općenito nepraktično, ono može doći u razmatranje u nekim slučajevima, kao što su djeca s neurološkim simptomima i dismorfijskim karakteristikama.&lt;ref&gt;http://jmg.bmj.com/content/46/1/1.long&lt;/ref&gt;

== Dijagnoza ==
Dijagnoza autizma temelji se na ponašanju, ne na uzroku ili mehanizmu poremećaja.&lt;ref name=London&gt;{{cite journal |journal=Brain Pathol |year=2007 |volume=17 |issue=4 |pages=408–11 |title= The role of the neurobiologist in redefining the diagnosis of autism |author= London E |doi=10.1111/j.1750-3639.2007.00103.x |pmid=17919126}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |journal=BMJ |date=2003 |volume=327 |issue=7413 |pages=488–93 |title= Diagnosis of autism |author= Baird G, Cass H, Slonims V |doi=10.1136/bmj.327.7413.488 |pmid=12946972 |url=http://www.bmj.com/cgi/content/full/327/7413/488}}&lt;/ref&gt; Autizam je u [[DSM-IV]]-TR definiran s ukupno najmanje 6 simptoma, uključujući najmanje 2 simptoma kvalitativnog oštećenja u socijalnoj interakciji, najmanje 1 simptom kvalitativnog oštećenja u komunikaciji i najmanje 1 simptom ograničenog ili ponavljajućeg ponašanja. Primjeri simptoma uključuju nedostatak socijalne ili emocionalne uzajamnosti, stereotipna i ponavljajuća upotreba jezika ili individualno osobitog jezika i uporna preokupacija samo jednim dijelom objekta (npr., igračke). &quot;Napadi&quot; moraju biti prije treće godine, s usporenim ili abnormalnim funkcioniranjem u socijalnoj interakciji, jeziku korištenom u socijalnoj komunikaciji, simbolici ili imaginacijskim (zamišljenim) igrama.&lt;ref&gt;{{cite book |title=Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders |edition=4th ed., text revision ([[DSM-IV-TR]]) |author=[[American Psychiatric Association]] |date=2000 |isbn=0890420254 |chapter=Diagnostic criteria for 299.00 Autistic Disorder |chapterurl=http://behavenet.com/capsules/disorders/autistic.htm |access-date=25. 6. 2007 |archive-date=3. 8. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090803145355/http://www.behavenet.com/capsules/disorders/autistic.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Glavne definicije su iste i u [[MKB-10]] klasifikaciji.&lt;ref name=ICD-10-F84.0/&gt;

Dostupno je nekoliko dijagnostičkih instrumenata za autizam. Dva se uobičajeno koriste u istraživanjima: [[Dijagnostički intervju za autizam - dopunjen]] (engl. ADI-R), koji je polustrukturirani roditeljski intervju, te [[Dijagnostička opservacijska skala za autizam]] (engl. ADOS), koristi se posmatranjem i interakcijom s djetetom. [[Ljestvica za procjenu dječjeg autizma]] (engl. CARS) široko se koristi u kliničkom okruženju za određivanje težine autizma, a to se temelji na posmatranju djeteta.&lt;ref name=Volkmar/&gt; Postoje i drugi testovi koji se znaju koristiti, npr.: Vinerlandska skala adaptiranog ponašanja (engl. VABS), Dijagnostički intervju za asocijalne i komunikacijske poremećaje (engl. DISCO) i Sumarna evaluacija ponašanja (engl. BSE)

Pedijatar obično kod prvog preliminarnog pregleda uzima u obzir historiju razvoja i fizički pregled djeteta. Ako postoji rizik, dijagnoza i procjena se dalje rade uz pomoć stručnjaka za ASD, posmatrajući kognitivne, komunikacijske, porodične i druge faktore, uključujući standardne pretrage i uzimajući u obzir povezana medicinska stanja. Diferencijalna dijagnoza za ASD može uzeti u obzir i mentalnu retardaciju, oštećenje [[sluh]]a i [[specifični poremećaj jezika]]&lt;ref name=Dover/&gt;, kao što je [[Landau-Kleffner sindrom]].&lt;ref&gt;{{cite journal |journal= Dev Med Child Neurol |year=2000 |volume=42 |issue=5 |pages=349–53 |title= Autistic regression and Landau-Kleffner syndrome: progress or confusion? |url= https://archive.org/details/sim_developmental-medicine-and-child-neurology_2000-05_42_5/page/349 |author= Mantovani JF |doi=10.1111/j.1469-8749.2000.tb00104.x |pmid=10855658}}&lt;/ref&gt; ASD neki put može biti dijagnosticiran do dobi od 14 mjeseci, iako dijagnoza postaje stabilnija nakon prve 3 godine života. Dijete od 3 godine koje ispunjava dijagnostičke kriterije za ASD prije će potpadati pod iste kriterije i u narednim godinama nego dijete od godinu dana koje ispunjava iste kriterije.&lt;ref name=Landa3&gt;{{cite journal |journal= Nat Clin Pract Neurol |date=2008 |title= Diagnosis of autism spectrum disorders in the first 3 years of life |author= Landa RJ |pmid=18253102}}&lt;/ref&gt; U Ujedinjenom Kraljevstvu, ''Nacionalni plan autizma za djecu'' preporučuje najviše 30 sedmica od prvih uočenih znakova mogućeg autizma do potpune dijagnoze i procjene. Ipak, malo se slučajeva u praksi tako brzo riješi.&lt;ref name=Dover&gt;{{cite journal |journal= Arch Dis Child |date=2007 |volume=92 |issue=6 |pages=540–5 |title= How to diagnose autism |url= https://archive.org/details/sim_archives-of-disease-in-childhood_2007-06_92_6/page/540 |author= Dover CJ, Le Couteur A |doi=10.1136/adc.2005.086280 |pmid=17515625}}&lt;/ref&gt; Studija iz [[2006]]. govori da se prva procjena od strane kvalificiranog stručnjaka izvede u dobi od 48 mjeseci, a službena dijagnoza ASD u dobi od 61 mjesec, što je u prosjeku 13 mjeseci od prvih znakova do krajnje procjene, više od preporučenih 30 sedmica.&lt;ref&gt;{{cite journal |journal= J Dev Behav Pediatr |date=2006 |volume=27 |issue=2 Suppl |pages=S79–87 |title= Examination of the time between first evaluation and first autism spectrum diagnosis in a population-based sample |author= Wiggins LD, Baio J, Rice C |pmid=16685189}}&lt;/ref&gt;

Klinička genetička procjena često se radi kad je ASD već dijagnosticiran, naročito kada drugi simptomi već govore o mogućem genetskom uzroku.&lt;ref name=Caronna/&gt; Iako genetička tehnologija dozvoljava povezivanje 40% procijenjenih slučajava s genetičkim uzrokom,&lt;ref&gt;{{cite journal |journal= Genet Med |date=2008 |volume=10 |issue=1 |pages=4–12 |title= Genetics evaluation for the etiologic diagnosis of autism spectrum disorders |author= Schaefer GB, Mendelsohn NJ |doi=10.1097/GIM.0b013e31815efdd7 |pmid=18197051 |laysummary=http://www.medicalnewstoday.com/articles/96448.php |laysource= Medical News Today |laydate=7. 2. 2008}}&lt;/ref&gt; dogovorene smjernice u SAD-u i UK ograničene su na testiranja fragilnog X i visokorazlučivih hromosoma.&lt;ref name=Caronna/&gt; Komercijalna dostupnost ovakvih testova mogla bi prethoditi pravovaljanom razumijevanju rezultata testova, zbog genetičke složenosti autizma.&lt;ref name=McMahon&gt;{{cite journal |journal= Am J Med Genet C Semin Med Genet |date=2006 |volume=142C |issue=1 |pages=52–7 |title= Genetic counseling and ethical issues for autism |author= McMahon WM, Baty BJ, Botkin J |doi=10.1002/ajmg.c.30082 |pmid=16419100}}&lt;/ref&gt; Metabolička i neuroslikovna testiranja ponekad su od pomoći, ali nisu rutinska.&lt;ref name=Caronna/&gt;

U graničnim slučajevima čest je problem pretjerana ili nedovoljna dijagnoza; povećanje broja registriranih osoba s autizmom u skorije vrijeme vjerovatno je uzrokovano promjenama u dijagnostičkoj praksi. Sve veća popularnost opcije terapije s lijekovima i širenje povlastica dali su poticaj davateljima usluge u dijagnosticiranju ASD-a, što rezultira u nekim pretjeranim dijagnozama kod djece s nejasnim simptomima. Obratno, cijena pregleda i dijagnoze te izazovi u osiguravanju da to bude plaćeno može spriječiti ili usporiti uspostavljanje dijagnoze.&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Shattuck PT, Grosse SD|title=Issues related to the diagnosis and treatment of autism spectrum disorders|journal=Ment Retard Dev Disabil Res Rev|date=2007|volume=13|issue=2|pages=129–35|doi=10.1002/mrdd.20143|pmid=17563895}}&lt;/ref&gt; Posebno je teško dijagnosticirati autizam kod slijepih osoba, dijelom zbog toga što dio dijagnostičkih kriterija ovisi o vidu, a dijelom i zbog autističnih simptoma koji se preklapaju s uobičajenim kod sljepoće.&lt;ref&gt;{{cite journal|title=Visual impairment and autism: current questions and future research|author=Cass H|journal=Autism|date=1998|volume=2|issue=2|pages=117–38|doi=10.1177/1362361398022002}}&lt;/ref&gt;

Simptomi autizma i ASD-a počinju vrlo rano u djetinjstvu, ali ponekad izostanu. Odrasli mogu zatražiti retrospektivnu dijagnozu kako bi mogli pomoći sebi ili svojoj porodici u shvatanju sebe, ili kako bi poslodavcu pomogli da napravi prilagodbe, ili, u nekim slučajevima, kako bi podnijeli zahtjev za novčanu pomoć zbog poteškoća u životu.&lt;ref&gt;{{cite web |publisher= National Autistic Society |title= Diagnosis: how can it benefit me as an adult? |date= 2005 |url= http://www.nas.org.uk/nas/jsp/polopoly.jsp?a=8018 |access-date= 24. 3. 2008 |archive-date= 8. 2. 2012 |archive-url= https://www.webcitation.org/65JFROiMy?url=http://www.autism.org.uk/global/content/error/404.aspx |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;

== Liječenje ==
[[Datoteka:Opening a window to the autistic brain.jpg|mini|desno|250px|Autistični trogodišnjak pokazuje na ribe u akvariju kao dio eksperimenta o efektu vježbanja intenzivne podijeljene pažnje u vezi s razvojem jezičkih sposobnosti.]]
Cilj liječenja jeste upravljati i poboljšati simptome i funkcioniranje. Jednostrano liječenje nije se pokazalo dobrim i terapija se obično prilagođava djetetovim potrebama. Ako se krene rano s intenzivnim, ustrajnim programima edukacije i [[biheviorizam|bihevioralne]] terapije, to može pomoći da dijete dosegne određene razine samostalnosti, socijalnih i poslovnih vještina;&lt;ref name=CCD&gt;{{cite journal |journal=Pediatrics |date=2007 |volume=120 |issue=5 |pages=1162–82 |title=Management of children with autism spectrum disorders |author=Myers SM, Johnson CP, Council on Children with Disabilities |doi=10.1542/peds.2007-2362 |pmid=17967921 |url=http://pediatrics.aappublications.org/cgi/content/full/120/5/1162 |laysummary=http://aap.org/advocacy/releases/oct07autism.htm |laysource=AAP |laydate=29. 10. 2007 |access-date=14. 11. 2008 |archive-date=12. 6. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090612191201/http://pediatrics.aappublications.org/cgi/content/full/120/5/1162 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; tvrdnje da su intervencije u dobi od 2-3 godine presudno važne&lt;ref&gt;{{cite journal |journal= Harv Mag |date=2008 |volume=110 |issue=3 |pages= 27–31, 89–91 |title= A spectrum of disorders |author= Pettus A |url=http://harvardmagazine.com/2008/01/a-spectrum-of-disorders.html}}&lt;/ref&gt; nisu potvrđene dokazima.&lt;ref name=Howlin06/&gt; Među ostalim pristupima, [[primijenjena bihevioralna analiza]] - PBA (engl. ABA) pokazala je djelotvornost u unapređenju socijalnog i jezičkog razvoja i u smanjenju ponašanja koje ometa učenje i razumijevanje (shvaćanje). PBA se usredotočuje na učenje tipa &quot;jedan na jedan&quot;, koristeći pritom bihevioralne principe stimulacije, odgovora i nagrade. Nekoliko programa se temelji na PAP-u. Uobičajena alternativa u centrima za autizam jesu kognitivne terapije s obimnim programom: liječenje i edukacija djece s autizmom i srodnim poremećajima komunikacije (''engl.'' TEACCH) temelji se na strukturiranju fizičke okoline i korištenju vizuelne podrške za razvoj jezika. Studija iz [[2005]]. iz [[Kalifornija|Kalifornije]] otkriva da su rani intenzivni bihevioralni analitički tretmani, jedan od oblika PBA, važniji i više utjecajniji na predškolsku djecu s autizmom nego mješavina metoda koje se koriste u mnogim programima. [[2007]].&lt;ref name=CCD/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |journal= Res Dev Disabil |date=2008 |title= Outcome of comprehensive psycho-educational interventions for young children with autism |author= Eikeseth S |doi=10.1016/j.ridd.2008.02.003 |pmid=18385012}}&lt;/ref&gt; Britanska studija otkrila je da rana intenzivna bihevioralna intervencija, drugi oblik ABA, bazirana na radu kod kuće, nije efikasnija od eklektičnih programa u ustanovama. Ograničena istraživanja vezana za efikasnost rezidencijalnih programa za odrasle pokazuju mješovite rezultate.&lt;ref&gt;{{cite journal |journal= J Autism Dev Disord |date=2003 |volume=33 |issue=2 |pages=131–40 |title= Effects of a model treatment approach on adults with autism |url= https://archive.org/details/sim_journal-of-autism-and-developmental-disorders_2003-04_33_2/page/131 |author= Van Bourgondien ME, Reichle NC, [[Eric Schopler|Schopler E]] |doi=10.1023/A:1022931224934 |pmid=12757352}}&lt;/ref&gt;

Lijekovi se često koriste za liječenje problema povezanih s ASD-om. Više od polovini djece u SAD-u s dijagnosticiranim ASD-om propisan je i [[psihoaktivni lijekovi|psihoaktivni lijek]] ili [[antikonvulzant]] (lijek protiv grčenja mišića), zajedno s lijekovima iz klase [[antidepresiv]]a, [[stimulans]]a i [[antipsihotik]]a.&lt;ref&gt;{{cite journal |journal= J Child Adolesc Psychopharmacol |date=2007 |volume=17 |issue=3 |pages=348–55 |title= Medication use among children with autism spectrum disorders |author= Oswald DP, Sonenklar NA |doi=10.1089/cap.2006.17303 |pmid=17630868}}&lt;/ref&gt; U SAD-u je odobren antipsihotik [[risperidon]] za liječenje određenih simptoma kod djece i adolescenata s autizmom. Postoje i drugi lijekovi osim antipsihotika&lt;ref&gt;{{cite journal |journal=J Clin Invest |date=2008 |volume=118 |issue=1 |pages=6–14 |title=Antipsychotics in the treatment of autism |author=Posey DJ, Stigler KA, Erickson CA, McDougle CJ |doi=10.1172/JCI32483 |pmid=18172517 |url=http://jci.org/cgi/content/full/118/1/6 |access-date=14. 11. 2008 |archive-date=12. 1. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080112123205/http://www.jci.org/cgi/content/full/118/1/6 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;; određeni [[specifični inhibitori ponovnog neuronskog preuzimanja serotonina]] i [[dopamin]]ski blokatori mogu smanjiti određena neprilagođena ponašanja povezana s ASD-om. Zasada postoje oskudna vjerodostojna istraživanja oko efikasnosti ili sigurnosti korištenja terapija lijekovima kod adolescenata i odraslih s ASD-om.&lt;ref&gt;Lack of research on drug treatments:
* {{cite journal |journal=Aust Fam Physician |year=2007 |volume=36 |issue=9 |pages=741–4 |title=Children and autism—part 1—recognition and pharmacological management |author=Angley M, Young R, Ellis D, Chan W, McKinnon R |pmid=17915375 |url=http://www.racgp.org.au/Content/NavigationMenu/Publications/AustralianFamilyPhys/2007issues/afp200709/200709angley.pdf |format=PDF |archive-url=https://web.archive.org/web/20070911154246/http://www.racgp.org.au/Content/NavigationMenu/Publications/AustralianFamilyPhys/2007issues/afp200709/200709angley.pdf |archive-date=11. 9. 2007 |date= |access-date=14. 11. 2008 |url-status=dead }}
* {{cite journal |journal=Autism |date=2007 |volume=11 |issue=4 |pages=335–48 |title= Systematic review of the effectiveness of pharmacological treatments for adolescents and adults with autism spectrum disorder |author= Broadstock M, Doughty C, Eggleston M |doi=10.1177/1362361307078132 |pmid=17656398}}&lt;/ref&gt; Osoba s ASD-om može netipično reagirati na lijek. On može imati štetne nuspojave i nijedan poznati lijek ne pomaže u glavnim simptomima autizma: oštećenju socijalne interakcije i komunikacije.&lt;ref name=Strock&gt;{{cite paper |author=Strock M |date=2008 |title=Autism spectrum disorders (pervasive developmental disorders) |publisher=National Institute of Mental Health |url=http://nimh.nih.gov/health/publications/autism/complete-publication.shtml |access-date=24. 3. 2008 |archive-date=4. 10. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071004203140/http://www.nimh.nih.gov/health/publications/autism/complete-publication.shtml |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |journal= Novartis Found Symp |date=2003 |volume=251 |pages= 235-44; discussion 245-9, 281-97 |title= Why have drug treatments been so disappointing? |author= Buitelaar JK |doi=10.1002/0470869380.ch14 |pmid=14521196}}&lt;/ref&gt;

Postoje i druge dostupne vrste terapije i intervencije. Nekoliko ima podršku u naučnim radovima.&lt;ref name=Sigman/&gt;&lt;ref&gt;Lack of support for interventions:
* {{cite journal |journal=Dev Med Child Neurol |date=2005 |volume=47 |issue=7 |pages=493–9 |title=Autism interventions: a critical update |author=Francis K |pmid=15991872 |url=http://journals.cambridge.org/production/action/cjoGetFulltext?fulltextid=313204 |format=PDF |access-date=14. 11. 2008 |archive-date=17. 10. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191017031345/https://www.cambridge.org/core/journals/developmental-medicine-and-child-neurology/article/autism-interventions-a-critical-update/B9585FE9AB76B713AD1497886BD57B25 |url-status=dead }}
* {{cite journal |journal=J Autism Dev Disord |date=2008 |volume=38 |issue=2 |pages=353–61 |title=Social skills interventions for children with Asperger's syndrome or high-functioning autism: a review and recommendations |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-autism-and-developmental-disorders_2008-02_38_2/page/353 |author=Rao PA, Beidel DC, Murray MJ |doi=10.1007/s10803-007-0402-4 |pmid=17641962 }}
* {{cite journal |journal=Pediatr Ann |year=2007 |volume=36 |issue=8 |pages=497–8, 500–2, 504–5 |title=Scientifically unsupported therapies in the treatment of young children with autism spectrum disorders |author=Schechtman MA |pmid=17849608 |url=http://www.pediatricannalsonline.com/showPdf.asp?rID=23083 |format=PDF }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Aman/&gt;

Terapijskim pristupima jedino nedostaje empirijska podrška u konceptima kvaliteta života.&lt;ref name=Burgess/&gt; Čini se da su davateljima usluge naučni dokazi manje važni od marketinga, zahtjevâ roditelja i sl.&lt;ref&gt;{{cite journal |url=http://www.pubmedcentral.nih.gov/articlerender.fcgi?pubmedid=16467905 |journal=Focus Autism Other Dev Disabl |date=2005 |volume=20 |issue=2 |pages=66–79 |title=Early intervention practices for children with autism: descriptions from community providers |author=Stahmer AC, Collings NM, Palinkas LA |pmid=16467905 }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; Nesigurne invazivne terapije vrlo su ozbiljan problem; [[2005]]. zbog pogrešne terapije uklanjanja teških metala umro je 5-godišnji autistični dječak.&lt;ref&gt;{{cite journal |journal=Pediatrics |date=2006 |volume=118 |issue=2 |pages=e534-6 |title=Deaths resulting from hypocalcemia after administration of edetate disodium: 2003–2005 |author=Brown MJ, Willis T, Omalu B, Leiker R |doi=10.1542/peds.2006-0858 |pmid=16882789 |url=http://pediatrics.aappublications.org/cgi/content/full/118/2/e534 |access-date=14. 11. 2008 |archive-date=27. 7. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090727080307/http://pediatrics.aappublications.org/cgi/content/full/118/2/e534 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Liječenje autizma ima velike troškove, najviše indirektne. Studija iz SAD-a procjenjuje prosječni trošak od 3.2 miliona dolara za osobu rođenu u [[2000]]. godini, s otprilike 10% medicinske brige, 30% dodatne edukacije i 60% izgubljene ekonomske proizvodnje.&lt;ref&gt;{{cite journal |journal= Arch Pediatr Adolesc Med |date=2007 |volume=161 |issue=4 |pages=343–9 |title= The lifetime distribution of the incremental societal costs of autism |author= Ganz ML |pmid=17404130 |url=http://archpedi.ama-assn.org/cgi/content/full/161/4/343 |laysummary=http://www.hsph.harvard.edu/news/press-releases/2006-releases/press04252006.html |laysource= Harvard School of Public Health |laydate=25. 4. 2006}}&lt;/ref&gt; Javno dostupni programi često su neadekvatni ili neprimjereni za određenu osobu, a problem su i nenadoknađeni medicinski ili terapijski troškovi.&lt;ref&gt;{{cite journal |journal= J Fam Econ Iss |date=2007 |volume=28 |issue=2 |pages=247–64 |doi=10.1007/s10834-007-9059-6 |title= Financial issues associated with having a child with autism |url= https://archive.org/details/sim_journal-of-family-and-economic-issues_2007-06_28_2/page/247 |author= Sharpe DL, Baker DL}}&lt;/ref&gt; Američka studija iz 2008. procijenila je prosječni gubitak od 14% iz godišnjeg dohotka kod porodica čija djeca imaju ASD.&lt;ref&gt;{{cite journal |journal=Pediatrics |date=2008 |volume=121 |issue=4 |pages=e821–6 |title=Association of childhood autism spectrum disorders and loss of family income |author=Montes G, Halterman JS |doi=10.1542/peds.2007-1594 |pmid=18381511 |url=http://pediatrics.aappublications.org/cgi/content/full/121/4/e821 |access-date=14. 11. 2008 |archive-date=4. 3. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100304071520/http://pediatrics.aappublications.org/cgi/content/full/121/4/e821 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Nakon djetinjstva, za terapiju je ključna rezidencijalna njega, pronalaženje prikladnog zaposlenja, [[seksualnost]] i socijalne vještine te planiranje dobrima (vlasništvom).&lt;ref name=Aman&gt;{{cite journal |journal= J Clin Psychiatry |date=2005 |volume=66 |issue= Suppl 10 |pages=38–45 |title= Treatment planning for patients with autism spectrum disorders |author= Aman MG |pmid=16401149}}&lt;/ref&gt;

== Prognoza ==

Odgovarajućeg lijeka nema.&lt;ref name=CCD/&gt; Djeca se u nekim slučajevima oporave, tako da &quot;izgube&quot; dijagnozu za ASD;&lt;ref&gt;http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19009353&lt;/ref&gt; to se nekad dešava nakon intenzivnog liječenja, a nekada ne. Nije poznato koliko se često dešavaju oporavci;&lt;ref&gt;http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18444052&lt;/ref&gt; navodne stope oporavka u neodabranim uzorcima djece s ASD-om variraju od 3% do 25%. Malo autistične djece savladalo je govor do 5. ili dalje.&lt;ref&gt;http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19372766&lt;/ref&gt; Većini djece s autizmom nedostaje socijalna podrška, potrebni društveni odnosi i veze, mogućnost zapošljavanja u budućnosti ili samoopredjeljenje.&lt;ref name=Burgess&gt;{{cite journal |author= Burgess AF, Gutstein SE |date=2007 |title= Quality of life for people with autism: raising the standard for evaluating successful outcomes |journal= Child Adolesc Ment Health |volume=12 |issue=2 |pages=80–6 |doi=10.1111/j.1475-3588.2006.00432.x}}&lt;/ref&gt; Iako glavni problemi ostaju, simptomi često postanu lakši u kasnijem djetinjstvu.&lt;ref name=Howlin06&gt;{{cite journal |author= Howlin P |title= Autism spectrum disorders |journal=Psychiatry |volume=5 |issue=9 |date=2006 |pages=320–4 |doi=10.1053/j.mppsy.2006.06.007}}&lt;/ref&gt; Kod nekih pojedinaca postoje skromna poboljšanja kod nekih simptoma, ali kod nekih ima i pogoršanja; nijedna studija zasad se nije usredotočila na autizam u srednjoj dobi.&lt;ref&gt;{{cite journal |journal= Ment Retard Dev Disabil Res Rev |volume=10 |issue=4 |pages=234–47 |date=2004 |title= Trajectory of development in adolescents and adults with autism |author= Seltzer MM, Shattuck P, Abbeduto L, Greenberg JS |doi=10.1002/mrdd.20038 |pmid=15666341}}&lt;/ref&gt; Samostalan život kod težih oblika autizma teško je moguć.&lt;ref&gt;{{cite journal |author= Tidmarsh L, Volkmar FR |title= Diagnosis and epidemiology of autism spectrum disorders |journal= Can J Psychiatry |volume=48 |issue=8 |pages=517–25 |date=2003 |pmid=14574827 |url=http://ww1.cpa-apc.org:8080/Publications/Archives/CJP/2003/september/tidmarsh.asp}}&lt;/ref&gt; Britanska studija iz [[2004]]. na 68 odraslih osoba s razinom IQ-a iznad 50 kojima je autizam dijagnosticiran prije [[1980]]. pokazuje sljedeće: 12% postiglo je visoku razinu nezavisnosti, 10% ima neke prijatelje i općenito su zaposleni, no donekle im je potrebna podrška, 19% ima određenu nezavisnost, ali općenito žive kod kuće i potrebna im je značajnija podrška i nadzor u svakodnevnom životu, 46% zahtijeva stručnu rezidencijalnu brigu iz ustanova specijaliziranih za ASD s visokom razinom podrške i vrlo ograničenom autonomijom, a 12% ima potrebu za visokom razinom bolničke njege.&lt;ref name=Howlin&gt;{{cite journal |author= Howlin P, Goode S, Hutton J, Rutter M |title= Adult outcome for children with autism |url= https://archive.org/details/sim_journal-of-child-psychology-and-psychiatry_2004-02_45_2/page/212 |journal= J Child Psychol Psychiatry |date=2004 |volume=45 |issue=2 |pages=212–29 |pmid=14982237 |doi=10.1111/j.1469-7610.2004.00215.x}}&lt;/ref&gt; Švedska studija iz [[2005]], u koju je uključeno 78 odraslih osoba kod kojih nije isključena niska razina IQ-a, ima lošije rezultate: samo 4% uspjelo je postići neovisnost.&lt;ref&gt;{{cite journal |journal= J Autism Dev Disord |year=2005 |volume=35 |issue=3 |pages=351–60 |title= Autism after adolescence: population-based 13- to 22-year follow-up study of 120 individuals with autism diagnosed in childhood |url= https://archive.org/details/sim_journal-of-autism-and-developmental-disorders_2005-06_35_3/page/351 |author= Billstedt E, Gillberg C, Gillberg C |doi=10.1007/s10803-005-3302-5 |pmid=16119476}}&lt;/ref&gt; Rezultati kanadske studije iz 2008. na uzorku od 48 mladih odraslih ljudi kojima je ASD dijagnosticiran u predškolskoj dobi bili su sljedeći: 46% postiglo je slabu nezavisnost, 32% dovoljnu, 17% dobru i 4% vrlo dobru; 56% njih bilo je zaposleno nekad u životu, većinom kao volonteri ili honorarno.&lt;ref&gt;http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17764027&lt;/ref&gt; Promjene u dijagnostičkoj praksi i povećana dostupnost ranije efikasnije intervencije čini rezultate ovih studija ne općenito primjenjivim kod djece s nedavno dijagnosticiranim ASD-om.&lt;ref name=Newschaffer/&gt;

== [[Epidemiologija]] ==

Procjena rasprostranjenosti autizma široko varira, zaviseći od dijagnostičkih kriterija, godini kada je dijete pregledano i geografskoj lokaciji. Najnovija istraživanja procjenjuju otprilike 1-2 slučaja na 1.000 za osobe s autizmom, i 6 na 1.000 za osobe s ASD-om.&lt;ref name=Newschaffer&gt;{{cite journal |author= Newschaffer CJ, Croen LA, Daniels J ''et al.'' |title= The epidemiology of autism spectrum disorders |journal= Annu Rev Public Health |year=2007 |volume=28 |pages=235–58 |pmid=17367287 |doi=10.1146/annurev.publhealth.28.021406.144007}}&lt;/ref&gt; Zbog neadekvatnih podataka, ove brojke mogu potcijeniti raširenost ASD-a.&lt;ref name=Caronna&gt;{{cite journal |journal= Arch Dis Child |date=2008 |title= Autism: clinical and research fontiers |author= Caronna EB, Milunsky JM, Tager-Flusberg H |doi=10.1136/adc.2006.115337 |pmid=18305076}}&lt;/ref&gt; Učestalost [[#Klasifikacija|PDD-NOS-a]] procjenjuje se na 3.7 na 1.000, [[#Klasifikacija|Aspergerov sindrom]] zastupljen je s oko 0.3 na 1.000, dok su atipični oblici [[#Klasifikacija|dječijeg disintegrativnog poremećaja]] i [[#Klasifikacija|Rettov sindrom]] daleko rjeđi.&lt;ref&gt;{{cite journal |journal= J Clin Psychiatry |date=2005 |volume=66 |issue=Suppl 10 |pages=3–8 |title= Epidemiology of autistic disorder and other pervasive developmental disorders |author= [[Eric Fombonne|Fombonne E]] |pmid=16401144}}&lt;/ref&gt; Studija iz [[2006]]. na otprilike 57.000 britanske djece u dobi od 9 i 10 godina pokazala je da 3.89 na 1.000 ima autizam i 11.61 na 1.000 za ASD; ovi veći rezultati mogu biti posljedicom širih dijagnostičkih kriterija.

Broj prijavljenih slučajeva autizma dramatično se povećao [[1990te|90-ih]] i početkom [[2000te|2000-ih]]. Ovo povećanje uveliko se može pripisati promjenama u dijagnostičkoj praksi, dostupnosti usluga, dobi pri dijagnozi, te svijesti javnosti.&lt;ref&gt;Changes in diagnostic practices:
* {{cite journal|author=Fombonne E|title=The prevalence of autism|url=https://archive.org/details/sim_jama_2003-01-01_289_1/page/86|journal=JAMA|date=2003|volume=289|issue=1|pages=87–9|pmid=12503982}}
* {{cite journal|author=Wing L, Potter D|title=The epidemiology of autistic spectrum disorders: is the prevalence rising?|journal=Ment Retard Dev Disabil Res Rev|volume=8|issue=3|year=2002|pages=151–61|pmid=12216059|doi=10.1002/mrdd.10029}}&lt;/ref&gt;, iako se neki okolišni faktori ne mogu još isključiti.&lt;ref name=Rutter&gt;{{cite journal |author= [[Professor Sir Michael Rutter|Rutter M]] |title= Incidence of autism spectrum disorders: changes over time and their meaning |url= https://archive.org/details/sim_acta-paediatrica_2005-01_94_1/page/n3 |journal= Acta Paediatr |volume=94 |issue=1 |date=2005 |pages=2–15 |pmid=15858952}}&lt;/ref&gt; Široko citirana pilot-studija iz [[2002]]. zaključuje da povećanje stope autizma u Kaliforniji ne može biti objašnjeno promjenama u dijagnostičkim kriterijima, ali analiza iz [[2006]]. otkriva da je učestalost slabo mjerena zbog toga što mnogi slučajevi nisu dijagnosticirani i da je povećanje stope u periodu od [[1994]]. do [[2003]]. u [[SAD]]-u povezano s promjenom u drugim kategorijama dijagnoze, što je dovelo do dijagnostičke supstitucije.

Rizik od autizma povezan je s nekoliko prenatalnih i perinatalnih faktora rizika. Revizija iz [[2007]]. nalazi povezanost faktora rizika s roditeljskim karakteristikama koje uključuju poodmaklu dob za majku i oca, zatim mjesto rođenja izvan Evrope i Sjeverne Amerike i određena stanja kod porođaja koja uključuju malu težinu djeteta kod rođenja i trajanje trudnoće te hipoksije za vrijeme porođaja.&lt;ref&gt;{{cite journal |author= Kolevzon A, Gross R, Reichenberg A |title= Prenatal and perinatal risk factors for autism |journal= Arch Pediatr Adolesc Med |volume=161 |issue=4 |date=2007 |pages=326–33 |pmid=17404128 |url=http://archpedi.ama-assn.org/cgi/content/full/161/4/326}}&lt;/ref&gt;

Veći rizik od autizma imaju dječaci nego djevojčice. Spolni omjer za ASD iznosi 4.3:1 i on je uveliko modificiran kognitivnim oštećenjem; s mentalnom retardacijom omjer je bliži vrijednosti 2:1, a bez nje 5.5:1.&lt;ref name=Newschaffer/&gt; Iako dokazi ne impliciraju da bilo koji faktor rizika koji je povezan s [[trudnoća|trudnoćom]] uzrokuje autizam, rizik od autizma povezuje se s poodmaklom dobi oba roditelja i s [[dijabetes]]om, krvarenjem i upotrebom psihijatrijskih lijekova tokom trudnoće.&lt;ref&gt;http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19567888&lt;/ref&gt; Rizik je veći kod starijih očeva nego kod starijih majki. Većina profesionalaca smatra da rasa, etnicitet i socijalno-ekonomski status ne utječu na pojavu autizma.&lt;ref&gt;http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19248913&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:US-autism-6-11-1996-2005.png|mini|250px|desno|Grafički prikaz dramatičnog porasta autizma u SAD-u [[1996]]-[[2005]].]]

Nekoliko drugih stanja povezano je s autizmom:
* [[genetski poremećaj]]i - otprilike 10-15% slučajeva autizma može se identificirati Mendelovim putem (praćenjem jednog gena), hromosomskom abnormalnošću ili drugim genetskim sindromima,&lt;ref&gt;{{cite journal |author= Folstein SE, Rosen-Sheidley B |title= Genetics of autism: complex aetiology for a heterogeneous disorder |journal= Nat Rev Genet |date=2001 |volume=2 |issue=12 |pages=943–55 |doi=10.1038/35103559 |pmid=11733747}}&lt;/ref&gt; a ASD je povezan s nekoliko genetskih poremećaja;&lt;ref&gt;{{cite journal |journal= Brain Dev |date=2007 |volume=29 |issue=5 |pages=257–72 |title= Childhood autism and associated comorbidities |author= Zafeiriou DI, Ververi A, Vargiami E |doi=10.1016/j.braindev.2006.09.003 |pmid=17084999}}&lt;/ref&gt; 
* mentalna retardacija - britanska studija iz [[2001]]. na 26-ero autistične djece otkriva da je otprilike 30% s [[inteligencija|inteligencijom]] u normalnom rangu (IQ iznad 70), 50% je sa slabom do umjerenom mentalnom retardacijom, 20% s teškom do apsolutnom mentalnom retardacijom (IQ ispod 35). Za druge oblike ASD-a (ne za autizam) ista studija je pokazala da otprilike 94% od 65-ero djece s PDD-NOS-om ili Aspergerovim sindromom ima normalnu inteligenciju;&lt;ref&gt;{{cite journal |author= Chakrabarti S, Fombonne E |title= Pervasive developmental disorders in preschool children |journal=JAMA |date=2001 |volume=285 |issue=24 |pages=3093–9 |pmid=11427137 |url=http://jama.ama-assn.org/cgi/content/full/285/24/3093}}&lt;/ref&gt; 
* [[poremećaj tjeskobe|poremećaji tjeskobe]] - česti su kod djece s ASD-om; ne postoje sigurni podaci, ali studije su navele stope učestalosti u rasponima od 11% do 84%. Mnogi poremećaji tjeskobe imaju simptome koji se bolje objašnjavaju samim ASD-om ili ih je teško razlikovati od simptoma ASD-a;
* [[epilepsija]], s varijacijom u riziku od epilepsije s obzirom na godine, kognitivnu razinu i vrstu jezičkog poremećaja;&lt;ref&gt;{{cite journal |journal=Epilepsia |date=2007 |volume=48 |issue= Suppl 9 |pages=33–5 |title= The autism-epilepsy connection |author= Levisohn PM |pmid=18047599}}&lt;/ref&gt; 
* I nekoliko [[metabolički poremećaj|metaboličkih poremećaja]] povezano je s autizmom, kao [[fenilketonurija]];&lt;ref name=Manzi&gt;{{cite journal |journal= J Child Neurol |date=2008 |volume=23 |issue=3 |pages=307–14 |title= Autism and metabolic diseases |author= Manzi B, Loizzo AL, Giana G, Curatolo P |doi=10.1177/0883073807308698 |pmid=18079313}}&lt;/ref&gt; 
* [[manje fizičke anomalije]] znatno su češće kod autistične populacije;&lt;ref&gt;http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18626481&lt;/ref&gt;
* '''poremećaji spavanja''' pogađaju oko 2 trećine osoba s ASD-om u nekom periodu u djetinjstvu. Tu se najčešće javljaju simptomi nesanice, kao što su teškoće u uspavljivanju, česta noćna i ranojutarnja buđenja. Problemi sa spavanjem povezani su s teškim ponašanjem i stresom u porodici i često su u fokusu kliničke pažnje nad primarnom ASD-dijagnozom.&lt;ref&gt;http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19398354&lt;/ref&gt; 
* zajedno s ASD-om često su opisani i neki psihopatološki poremećaji, poput [[klinička depresija|depresije]] i [[fobija]], ali to nije sistematski određeno.

Pojavljivanje autizma, unatoč njegovoj korisnosti za određivanje rizika, manje je korisno u epidemiologiji autizma zato što poremećaj nastane mnogo prije nego što je dijagnosticiran. Praznina između nastanka i dijagnoze pod utjecajem je mnogih faktora nepovezanih s rizikom. Pažnja se posvećuje jedino na to da li se učestalost s vremenom povećava. Ranije procjene učestalosti su niže, otprilike 0.5 na 1.000 za autizam tokom [[1960te|60-ih]] i [[1970te|70-ih]] i otprilike 1 na 1.000 tokom 80-ih godina, suprotno današnjem 1-2 na 1.000.

== Historija ==
[[Datoteka:Leo-Kanner.jpeg|mini|desno|250px|Leo Kanner uveo je pojam ''rani infantilni autizam'' 1943. godine.]]
Nekoliko primjera autističnih simptoma i terapija opisano je daleko prije nego što je autizam imenovan. ''Table Talk'' [[Martin Luther|Martina Luthera]] sadrži priču o 12-godišnjem dječaku koji je, najvjerojatnije, imao teži oblik autizma.&lt;ref&gt;{{cite journal|journal=Autism|volume=1|issue=1|pages=13–23|date=1997|doi=10.1177/1362361397011004|title=The history of ideas on autism: legends, myths and reality|author=[[Lorna Wing|Wing L]]}}&lt;/ref&gt; Prema Lutherovom zapisivaču Mathesiusu, Luther je smatrao kako je dječak &quot;bezdušna masa mesa opsjednuta sotonom&quot; i predložio da bude ugušen.&lt;ref&gt;{{cite web|author=Miles M|date=2005|title=Martin Luther and childhood disability in 16th century Germany: what did he write? what did he say?|publisher=Independent Living Institute|url=http://independentliving.org/docs7/miles2005b.html|access-date=18. 7. 2007}}&lt;/ref&gt; [[1798]]. uhvaćeno je &quot;divlje&quot; dijete (iz prašume) koje je pokazivalo nekoliko znakova autizma; student medicine Jean Itard liječio ga je bihevioralnim programom kako bi mu pomogao steći socijalnu privrženost i proizvesti govor putem imitacije.&lt;ref name=Wolff&gt;{{cite journal|journal=Eur Child Adolesc Psychiatry|date=2004|volume=13|issue=4|pages=201–8|title=The history of autism|author=Wolff S|doi=10.1007/s00787-004-0363-5|pmid=15365889}}&lt;/ref&gt;

[[1910]], [[Švicarska|švicarski]] psihijatar '''Eugen Bleuler''' prvi je složio novo[[latinski jezik|latinsku]] riječ ''autismus'' kad je određivao simptome [[shizofrenija|shizofrenije]]. Izveo ju je iz [[grčki jezik|grčke]] riječi ''autos'' (αὐτός, što znači ''ja'' ili ''sam'') i koristio da označi morbidno samodivljenje: &quot;autistično povlačenje pacijenta u svoje fantazije, protiv kojeg svaki utjecaj izvana postaje nepodnošljiva smetnja&quot;.&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Kuhn R; tr. Cahn CH|title=Eugen Bleuler's concepts of psychopathology|journal=Hist Psychiatry|volume=15|issue=3|date=2004|pages=361–6|doi=10.1177/0957154X04044603|pmid=15386868}} The quote is a translation of Bleuler's 1910 original.&lt;/ref&gt; 
[[Datoteka:Autism awareness ribbon-20051114.png|mini|150px|lijevo|Znak svjesnosti o autizmu; motiv slagalice označava želju za povezivanjem djelića i konačnim shvaćanjem autizma.]]
Riječ ''autizam'' poprima moderno značenje [[1943]]. kada je [[Leo Kanner]] iz bolnice ''Johns Hopkins Hospital'' prijavio 11-ero djece s upadljivim sličnostima u ponašanju i potom uveo naziv ''rani infantilni autizam''.&lt;ref name=Kanner1943&gt;{{cite journal |author= [[Leo Kanner|Kanner L]] |title= Autistic disturbances of affective contact |journal= Nerv Child |volume=2 |pages=217–50 |date=1943}} {{cite journal |title=Reprint |quotes=no |date=1968 |journal= Acta Paedopsychiatr |volume=35 |issue=4 |pages=100–36 |pmid=4880460}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |journal= Wien Klin Wochenschr |year=1938 |volume=51 |pages=1314–7 |title= Das psychisch abnormale Kind |author= [[Hans Asperger|Asperger H]] |language=German}}&lt;/ref&gt; Predložio je da riječ ''autizam'' opisuje djecu s nedostatkom interesa za druge ljude. Skoro sve karakteristike opisane u Kannerovom prvom izvještaju o temi, naslovljenoj ''autistična samoća'' i ''insistiranje na jednolikosti'', još uvijek se smatraju tipičnim za spektar autističnih poremećaja. Otprilike u isto vrijeme, [[beč]]ki pedijatar [[Hans Asperger]] opisao je sličan oblik ASD-a, danas poznat kao [[Aspergerov sindrom]], koji iz raznih razloga do [[1981]]. nije bio priznavan kao različita dijagnoza.&lt;ref name=Wolff/&gt;

Kannerova ponovna upotreba riječi ''autizam'' dovela je do desetljećima duge zbrke u terminologiji, poput termina ''infantilna shizofrenija''. Sredinom 1990-ih je također nastala zbrka gdje se autizam smatrao reakcijom bebe na majku bez emocija za dijete, što su tada nazvali ''hladnom majkom'' (engl. ''refrigerator mother''). Počevši krajem 1960-ih, autizam je ustanovljen kao odvojeni sindrom, doživotnog trajanja, različit od mentalne retardacije i shizofrenije i ostalih razvojnih poremećaja; prikazane su i koristi učestvovanja roditelja u aktivnom programu terapije. Krajem 1970-ih javile su se neke naznake mogućeg utjecaja genetike u autizmu; danas se smatra jednim od najnasljednijih od svih psihijatrijskih stanja. Iako su pojava organizacija roditelja i destigmatizacija ASD-a u djetinjstvu duboko utjecale na naš pogled na autizam&lt;ref&gt;http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15365889&lt;/ref&gt;, roditelji nastavljaju osjećati socijalnu stigmu u situacijama kada drugi ljudi vide ponašanje njihovog autističnog djeteta kao negativno&lt;ref&gt;http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18297387&lt;/ref&gt; i mnogi ljekari u ambulantama i medicinski specijalisti još uvijek ispoljavaju neka vjerovanja koja su dosljedna danas prevaziđenim istraživanjima autizma.&lt;ref&gt;http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16119473&lt;/ref&gt;

[[Internet]] je, također, pomogao osobama s autizmom u zaobilaženju neverbalnog i emocionalnog dijeljenja koja su njima teško ostvariva; on im pruža mogućnost osnivanja ''online'' društava i udaljeni rad. Razvili su se [[sociološki i kulturni aspekti autizma]]; dok jedni u društvu traže lijek za autizam, drugi vjeruju kako je autizam jednostavno drugi način življenja.&lt;ref&gt;http://www.nytimes.com/2004/12/20/health/20autism.html?_r=1&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==

* [[Spektar autizma]]
* [[Pervazivni razvojni poremećaj]]
* [[Uzroci autizma]]

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Autism}}
* [http://www.autizam.hr ''Autizam.hr''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180331212726/http://www.autizam.hr/ |date=31. 3. 2018 }}
* [http://www.autizam.net Udruga za autizam Zagreb] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210226032900/http://autizam.net/ |date=26. 2. 2021}}
* [https://web.archive.org/web/20081216010855/http://www.medicina.hr/clanci/Autizam.htm Autizam] na ''medicina.hr''
* [https://web.archive.org/web/20110929152756/http://www.zdravlje.hr/clanak.php?id=12893 Autizam] na ''zdravlje.hr''

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Autizam| ]]
[[Kategorija:Neurorazvojni poremećaji]]
[[Kategorija:Razvojna psihologija]]
[[Kategorija:Mentalni, bihevioralni ili neurološki razvojni poremećaji]]
[[Kategorija:Poteškoće u učenju]]</text>
      <sha1>cqtiwqh4zjcdge2pyiuu8i7mi8b4uci</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>AC Milan</title>
    <ns>0</ns>
    <id>20847</id>
    <revision>
      <id>3940575</id>
      <parentid>3902463</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T02:03:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940575</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28012" sha1="abzo7c4lbv7ekh09ac7zdim7g1ayqsc" xml:space="preserve">{{Infokutija fudbalski klub
| Boja1             = #000000
| Boja2             = #FB090B
| Ime kluba         = AC Milan
| Puno ime          = Associazione Calcio Milan
| Grb               = Logo of AC Milan.svg
| veličina_grba     = 100 px
| Nadimak           = ''i Rossoneri'' (crveno-crni)&lt;br/&gt;''il Diavolo'' (vrag) &lt;br/&gt; ''Casciavit'' ([[lombardski jezik|lomb.]] ''&quot;Šarafcigeri&quot;'')
| Osnovan           = 16. 12. 1899.
| Raspušten         = 
| Lokacija          = {{ZD|ITA}} [[Milano]]
| Boje              = {{colorbox|black}} {{colorbox|red}}
| Federacija        = [[Italijanski nogometni savez|FIGC]]
| Konfederacija     = [[UEFA]]
| Liga              = [[Serie A]]
| Stadion           = [[San Siro]]
| Kapacitet         = 75.923
| Vlasnik kluba     = RedBird Capital Partners (99,93%)&lt;ref&gt;{{cite web |title= RedBird Capital Partners completes acquisition of AC Milan |url= https://www.acmilan.com/en/news/articles/club/2022-08-31/redbird-capital-partners-completes-acquisition-of-ac-milan |website= acmilan.com |date= 31. 8. 2022 |access-date= 1. 9. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title= Relazione e bilancio al 30 giugno 2019 |url= https://assets-eu-01.kc-usercontent.com/1293c890-579f-01b7-8480-902cca7de55e/94011f25-22a2-4928-98a5-6f6324472288/Bilanci-Relazioni-2018-19-ITA.pdf |page= 14 |publisher= AC Milan |date= 18. 10. 2019 |language= italijanski |access-date= 10. 10. 2020 |archive-date= 22. 10. 2020 |archive-url= https://web.archive.org/web/20201022234241/https://assets-eu-01.kc-usercontent.com/1293c890-579f-01b7-8480-902cca7de55e/94011f25-22a2-4928-98a5-6f6324472288/Bilanci-Relazioni-2018-19-ITA.pdf |url-status= dead}}&lt;/ref&gt;&lt;br/&gt; Mali dioničari (0,07%)
| Predsjednik kluba = [[Paolo Scaroni]]
| Trener            = {{ZD|POR}} [[Ruben Amorim]]
| Uspjesi           = 50 trofeja
| Nacionalni kupovi = [[Serie A]] '''×19'''&lt;br/&gt;[[Italijanski superkup]] '''×8'''&lt;br/&gt;[[Italijanski kup]] '''×5'''
| Evropski kupovi   = [[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka]] '''×7'''&lt;br/&gt;[[UEFA Superkup]] '''×5'''&lt;br/&gt;[[Interkontinentalni kup (nogomet)|Interkontinentalni kup]] '''×3'''&lt;br/&gt;[[UEFA Kup pobjednika kupova|Kup kupova]] '''×2'''&lt;br/&gt;[[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]] '''×1'''
| Adresa            = Via Filippo Turati 3 &lt;br/&gt; 20121 Milano
| Plasman u prethodnoj sezoni = 5. mjesto
| Prethodna sezona  = [[Serie A 2025/2026.|2025/26.]]
| Webstranica       = [http://www.acmilan.com/ acmilan.com]
| Trenutna sezona   = [[Datoteka: Soccerball_current_event.svg|40px]] [[AC Milan – sezona 2026/2027.|2026/27.]]
| uzorak_lr1   = _milan2526h
| uzorak_t1    = _milan2526h
| uzorak_dr1   = _milan2526h
| uzorak_š1    = _milan2526h
| uzorak_č1    = _milan2526hl
| lijeva ruka1 = 000000
| tijelo1      = 000000
| desna ruka1  = 000000
| šorc1        = 000000
| čarape1      = 000000
| uzorak_lr2   = _acmilan2526a
| uzorak_t2    = _acmilan2526a
| uzorak_dr2   = _acmilan2526a
| uzorak_š2    = _acmilan2526a
| uzorak_č2    = _blacktop
| lijeva ruka2 = 
| tijelo2      = 
| desna ruka2  = 
| šorc2        = 
| čarape2      = 
| uzorak_lr3   = _acmilan2526t
| uzorak_t3    = _milan2526t
| uzorak_dr3   = _acmilan2526t
| uzorak_š3    = _acmilan2526t
| uzorak_č3    = _milan2526tl
| lijeva ruka3 = fad76a
| tijelo3      = fad76a
| desna ruka3  = fad76a
| šorc3        = fad76a
| čarape3      = fad76a
}}
'''Associazione Calcio Milan''' [[italija]]nski je [[nogomet]]ni klub iz [[Milano|Milana]]. Boje kluba od osnivanja su crvena i crna, pa je širom [[Italija|Italije]] i [[Evropa|Evrope]] poznat pod nadimkom ''rossoneri'' (&quot;crveno-crni&quot;). Nakon [[Real Madrid CF|Real Madrida]] najuspješniji je klub na evropskoj sceni sa sedam osvojenih titula [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]] iz deset finala. Također, u Italiji je treći klub po broju titula prvaka (''scudetto'') – 19 (jedna manje od [[Derby della Madonnina|gradskog rivala]] [[FC Inter Milano|Intera]]), uz pet osvojenih [[Italijanski kup|kupova Italije]] i osam [[Italijanski superkup|superkupova]] (koliko i Inter). Bio je član organizacije [[G-14]] do njenog raspuštanja.

== Historija ==
=== Osnivanje, prvi trofeji i odvajanje Intera ===
AC Milan osnovali su [[Engleska|engleski]] aristokrati koji su živjeli i radili u Milanu pod imenom ''Milan Cricket and Football Club''. Prvi predsjednik i jedan od osnivača bio je [[UK|britanski]] vicekonzul u Milanu, [[Alfred Edwards (nogomet)|Alfred Edwards]]. Za nogometnu sekciju kluba brinuo se [[David Allison (nogometaš)|David Allison]]. Za boje tima izabrane su crvena, kako bi dočarala vatru i hrabrost osnivača, i crna, da bi pokazala snagu i strah kod protivnika.

Prvi trofej osvojen je već sljedeće godine, u januaru 1900. Milan je osvojio Kraljevski kup (''Medaglia del Re''). Prekinuvši niz [[Genoa CFC|Genoe]], [[Italijansko nogometno prvenstvo 1901.|1901.]] osvojen je i prvi naslov prvaka, a isti uspjeh ponovljen je [[Italijansko nogometno prvenstvo 1906.|1906.]] i [[Italijansko nogometno prvenstvo 1907.|1907.]]

Godine 1908, zbog nesuglasica u vezi s dovođenjem stranaca u ekipu, grupa dotadašnjih igrača Milana odlazi iz kluba i formira vlastiti pod nazivom [[FC Inter Milano|FC Internazionale Milano]], poznatiji kao Inter.

Po dolasku [[Fašizam|fašista]] na vlast u [[Italija|Italiji]] mijenja se [[Engleski jezik|englesko]] ime kluba u italijansko (''Associazione Calcio Milano''). Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] klub mijenja samo posljednju riječ (''Milano'' u ''Milan''), želeći odati poštovanje svojim engleskim osnivačima.

=== Gre-No-Li ===
Period nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] obilježio je [[Šveđani|švedski]] trojac nazvan [[Gre-No-Li]], prema prvim slovima prezimena [[Gunnar Gren|Gunnara Grena]], [[Gunnar Nordahl|Gunnara Nordahla]] i [[Nils Liedholm|Nilsa Liedholma]], koji su uz Italijane [[Lorenzo Buffon|Lorenza Buffona]] i [[Cesare Maldini|Cesarea Maldinija]] Milan doveli do četiri ''scudetta'' ([[Serie A 1950/1951.|1951]], [[Serie A 1954/1955.|1955]], [[Serie A 1956/1957.|1957.]] i [[Serie A 1958/1959.|1959]]).

Nakon Šveđana sudbinu Milana opet je krojio [[Italijani|Italijan]], trener [[Nereo Rocco]]. Autor ''[[catenaccio|catenaccia]]'', uz igrače poput [[Gianni Rivera|Rivere]] i [[José Altafini|Altafinija]], u sezoni [[Kup evropskih šampiona 1962/1963.|1962/63.]] prvi je put osvojio [[Kup evropskih šampiona]], a uspjeh je ponovio u sezoni [[Kup evropskih šampiona 1969/1970.|1969/70.]] Veći uspjeh na domaćoj sceni izostao je, djelomično i zbog snage gradskog rivala Intera, koji je u tim godinama redovno osvajao titule.

U sljedećim godinama Milan se borio za 10. titulu, ali 1980. godine, nakon velikog [[Totonero 1980.|skandala]] i dokazane umiješanosti u namještanje utakmica, zajedno s [[SS Lazio|Laziom]] izbačen je u [[Serie B]], koju odmah sljedeće sezone osvaja te se vraća u Serie A. Slijedila je najslabija sezona u historiji kluba te Milan opet ispada u Serie B.

=== Berlusconijeva era ===
Nakon nekoliko loših sezona u kojima je Milan igrao u Serie A, ali bez većeg uspjeha, klub kupuje medijski magnat [[Silvio Berlusconi]]. U svojoj prvoj sezoni dovodi za trenera [[Arrigo Sacchi|Arriga Sacchija]], a među novim igračima našli su se [[Marco van Basten]], [[Frank Rijkaard]], [[Ruud Gullit]], [[Roberto Donadoni]] i [[Carlo Ancelotti]]. Značajno pojačana ekipa u sljedećim sezonama osvaja titulu prvaka i Ligu prvaka dvije godine zaredom.

Nakon odlaska Sacchija za trenera dolazi [[Fabio Capello]]. S njim na čelu klub osvaja tri titule prvaka zaredom (1992–1994) i nastupa u tri finala Lige prvaka (porazi od [[Olympique de Marseille|Marseillea]] i [[AFC Ajax|Ajaxa]], te pobjeda 4:0 nad [[FC Barcelona|Barcelonom]]). S igračima poput [[Paolo Maldini|Paola Maldinija]], [[Franco Baresi|Franca Baresija]], [[Dejan Savićević|Dejana Savićevića]], [[Zvonimir Boban|Zvonimira Bobana]], [[George Weah|Georgea Weaha]] i [[Roberto Baggio|Roberta Baggia]] Capello je napravio niz od 58 utakmica bez poraza i tako zaključio svoju eru osvojivši 15. ''scudetto'' za Milan.

== Ekipa ==
''Zaključno s 12. 2. 2026.''&lt;ref&gt;{{cite web |title=First Team 2019/20 |url=http://www.acmilan.com/en/team/first-team |website= acmilan.com |access-date=3. 9. 2025}}&lt;/ref&gt;

{{Nogometna ekipa početak}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=1|nac=ITA|ime=[[Pietro Terracciano]]|poz=G}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=2|nac=EKV|ime=[[Pervis Estupiñán]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=4|nac=ITA|ime=[[Samuele Ricci]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=BEL|ime=[[Koni De Winter]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=MEX|ime=[[Santiago Giménez]]|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=ENG|ime=[[Ruben Loftus-Cheek]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=NJE|ime=[[Niclas Füllkrug]] ''(na posudbi iz [[West Ham United FC|West Hama]])''|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=POR|ime=[[Rafael Leão]]|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=SAD|ime=[[Christian Pulišić]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=12|nac=FRA|ime=[[Adrien Rabiot]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=HRV|ime=[[Luka Modrić]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=FRA|ime=[[Mike Maignan]]|ostalo=[[kapiten (nogomet)|kapiten]]|poz=G}}
{{Nogometna ekipa sredina}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=FRA|ime=[[Christopher Nkunku]]|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=FRA|ime=[[Youssouf Fofana (francuski nogometaš)|Youssouf Fofana]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=ENG|ime=[[Fikayo Tomori]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=24|nac=ŠVI|ime=[[Zachary Athekame]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=27|nac=NJE|ime=[[David Odogu]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=30|nac=ŠVI|ime=[[Ardon Jashari]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=31|nac=SRB|ime=[[Strahinja Pavlović]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=33|nac=ITA|ime=[[Davide Bartesaghi]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=46|nac=ITA|ime=[[Matteo Gabbia]]||ostalo=[[kapiten (nogomet)|vicekapiten]]|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=56|nac=BEL|ime=[[Alexis Saelemaekers]]|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=96|nac=ITA|ime=[[Lorenzo Torriani]]|poz=G}}
{{Nogometna ekipa kraj}}

=== Na posudbi ===
{{Nogometna ekipa početak}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=ITA|ime=[[Filippo Terracciano]] ''(u [[US Cremonese|Cremoneseu]] do 30. 6. 2026)''|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=ALŽ|ime=[[Ismaël Bennacer]] ''(u [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagrebu]] do 30. 6. 2026)''|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=FRA|ime=[[Warren Bondo]] ''(u [[US Cremonese|Cremoneseu]] do 30. 6. 2026)''|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=ITA|ime=[[Alphadjo Cissè]] ''(u [[US Catanzaro 1929|Catanzaru]] do 30. 6. 2026)''|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=ITA|ime=[[Christian Comotto]] ''(u [[Spezia Calcio|Speziji]] do 30. 6. 2026)''|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=ŠVE|ime=[[Maximilian Ibrahimović]] ''(u [[AFC Ajax|Ajaxu]] do 30. 6. 2026)''|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=SAD|ime=[[Yunus Musah]] ''(u [[Atalanta BC|Atalanti]] do 30. 6. 2026)''|poz=V}}
{{Nogometna ekipa sredina}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=ITA|ime=[[Tommaso Pobega]] ''(u [[Bologna FC 1909|Bologni]] do 30. 6. 2026)''|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=ITA|ime=[[Kevin Zeroli]] ''(u [[SS Juve Stabia|Juve Stabiji]] do 30. 6. 2026)''|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=ITA|ime=[[Francesco Camarda]] ''(u [[US Lecce|Lecceu]] do 30. 6. 2026)''|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=NGR|ime=[[Samuel Chukwueze]] ''(u [[Fulham FC|Fulhamu]] do 30. 6. 2026)''|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=ITA|ime=[[Lorenzo Colombo]] ''(u [[Genoa CFC|Genoi]] do 30. 6. 2026)''|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=ŠPA|ime=[[Álvaro Morata]] ''(u [[Como 1907|Comu]] do 30. 6. 2026)''|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=ITA|ime=[[Diego Sia]] ''(u [[CD Mirandés|Mirandésu]] do 30. 6. 2026)''|poz=N}}
{{Nogometna ekipa kraj}}

&lt;!-- 
=== Suvlasništvo ===
:''Ovo su igrači koji su prebačeni u drugi klub, ali Milan i dalje zadržava pravo učešća u njihovim ugovorima (npr, 50% vlasničkih prava).''
{{Nogometna ekipa početak}}

{{Nogometna ekipa kraj}}
!--&gt;

=== Omladinski tim(ovi) ===
{{Glavni|AC Milan Primavera}}

=== Ženski nogomet ===
{{Glavni|AC Milan (žene)}}

=== Poznati igrači ===
''Za spisak svih Milanovih igrača sa 100 ili više nastupa pogledajte [[Spisak igrača AC Milana]]''. &lt;br/&gt;
''Za spisak svih Milanovih igrača koji su bili pozvani za reprezentaciju pogledajte [[AC Milan i nogometna reprezentacija Italije]]''.

=== Povučeni brojevi ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:90%; text-align: center;&quot;
|-   
! style=&quot;width:30px color:#000000; background:#FB090B;&quot;| Br.
! style=&quot;width:125px color:#000000; background:#FB090B;&quot;| Igrač
! style=&quot;width:100px color:#000000; background:#FB090B;&quot;| Država
! style=&quot;width:150px color:#000000; background:#FB090B;&quot;| Pozicija
! style=&quot;width:120px color:#000000; background:#FB090B;&quot;| Debi za AC Milan
! style=&quot;width:120px color:#000000; background:#FB090B;&quot;| Posljednji nastup
! style=&quot;width:25px color:#000000; background:#FB090B;&quot;| Ref.
|-
| &lt;big&gt;'''3'''&lt;nowiki&gt;*&lt;/nowiki&gt;&lt;/big&gt;
| align=left| [[Paolo Maldini]]
| align=left| {{ZID|Italija}}
| [[Odbrambeni igrač (nogomet)#Centarhalf|Centarhalf]]/[[Odbrambeni igrač (nogomet)#Bek|Lijevi bek]]
| 25. 1. 1985.
| 31. 5. 2009.
| &lt;ref name=&quot;brojevi&quot;&gt;{{cite web| authors = Scott Murray, Paolo Bandini |url = http://www.guardian.co.uk/football/2009/may/27/football-the-knowledge-retired-shirts |title = &quot;Which clubs have retired shirt numbers?&quot; |work= [[The Guardian]] |date = 27. 5. 2009}}&lt;/ref&gt;
|-
| &lt;big&gt;'''6'''&lt;/big&gt;
| align=left| [[Franco Baresi]]
| align=left| {{ZID|Italija}}
| [[Odbrambeni igrač (nogomet)#Libero|Libero]]
| 23. 4. 1978.
| 1. 6. 1997.
| &lt;ref name=&quot;brojevi&quot;/&gt;
|}
&lt;nowiki&gt;*&lt;/nowiki&gt; Broj može biti vraćen u upotrebu za jednog od njegova dva sina u slučaju da bilo koji od njih zaigra za AC Milan na profesionalnom nivou.

== Stručni štab ==
''Zaključno s 8. 7. 2025.''
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Pozicija
! Ime
|-
| Trener
| {{ZD|ITA}} [[Massimiliano Allegri]]
|-
| Pomoćni trener
| {{ZD|ITA}} [[Marco Landucci]]
|-
| rowspan=&quot;4&quot; | Tehnički asistenti
| {{ZD|ITA}} [[Maurizio Trombetta]]
|-
| {{ZD|ITA}} [[Aldo Dolcetti]]
|-
| {{ZD|ITA}} [[Bernardo Corradi]]
|-
| {{ZD|ITA}} [[Francesco Magnanelli]]
|-
| Analitičar utakmica
| {{ZD|ITA}} Simone Bottitta
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | Treneri golmana
| {{ZD|ITA}} Claudio Filippi
|-
| {{ZD|ITA}} Daniele Borri
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | Fitnes-treneri
| {{ZD|ITA}} Andrea Riboli
|-
| {{ZD|ITA}} Simone Folletti
|-
| Fizioterapeut
| {{ZD|ITA}} Stefano Grani
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | Posmatrači
| {{ZD|ITA}} [[Roberto Bosco]]
|-
| {{ZD|ITA}} [[Emilio Doveri]]
|-
| Glavni ljekar
| {{ZD|ITA}} Stefano Mazzoni
|-
| Sportski naučnik
| {{ZD|ITA}} Marco Luison
|-
| Sportski direktor
| {{ZD|ALB}} [[Igli Tare]]
|-
| Tehnički direktor
| {{ZD|FRA}} Geoffrey Moncada
|-
| Izvršni asistent
| {{ZD|NJE}} Hendrik Almstadt
|-
| Menadžer akademije
| {{ZD|ITA}} Vincenzo Vergine
|}

== Predsjednici i treneri ==
=== Predsjednici ===
&lt;div style=&quot;font-size:100%&quot;&gt;
{|
|-
|width=&quot;10&quot;|&amp;nbsp;
|valign=&quot;top&quot;|
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|-
! style=&quot;color:#000000; background:#FB090B;&quot;|Ime
! style=&quot;color:#000000; background:#FB090B;&quot;|Godine
|-
|align=left|[[Alfred Edwards (nogomet)|Alfred Edwards]]
|align=left|1899–1909.
|-
|align=left|Giannino Camperio
|align=left|1909.
|-
|align=left|Piero Pirelli
|align=left|1909–1928.
|-
|align=left|Luigi Ravasco
|align=left|1928–1930.
|-
|align=left|Mario Bernazzoli
|align=left|1930–1933.
|-
|align=left|Luigi Ravasco
|align=left|1933–1935.
|-
|align=left|Pietro Annoni
|align=left|1935.
|-
|align=left|Pietro Annoni &lt;br/&gt; G. Lorenzini &lt;br/&gt; Rino Valdameri
|align=left|1935–1936.
|-
|align=left|Emilio Colombo
|align=left|1936–1939.
|-
|align=left|Achille Invernizzi
|align=left|1939–1940.
|}
|width=&quot;30&quot;|&amp;nbsp;
|valign=&quot;top&quot;|
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|-
! style=&quot;color:#000000; background:#FB090B;&quot;|Ime
! style=&quot;color:#000000; background:#FB090B;&quot;|Godine
|-
|align=left|Umberto Trabattoni
|align=left|1940–1944.
|-
|align=left|[[Antonio Busini]]
|align=left|1944–1945.
|-
|align=left|Umberto Trabattoni
|align=left|1945–1954.
|-
|align=left|Andrea Rizzoli
|align=left|1954–1963.
|-
|align=left|Felice Riva
|align=left|1963–1965.
|-
|align=left|Federico Sordillo
|align=left|1965–1966.
|-
|align=left|Franco Carraro
|align=left|1967–1971.
|-
|align=left|Federico Sordillo
|align=left|1971–1972.
|-
|align=left|Albino Buticchi
|align=left|1972–1975.
|-
|align=left|Bruno Pardi
|align=left|1975–1976.
|-
|align=left|Vittorio Duina
|align=left|1976–1977.
|}
|width=&quot;30&quot;|&amp;nbsp;
|valign=&quot;top&quot;|
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|-
! style=&quot;color:#000000; background:#FB090B;&quot;|Ime
! style=&quot;color:#000000; background:#FB090B;&quot;|Godine
|-
|align=left|Felice Colombo
|align=left|1977–1980.
|-
|align=left|Gaetano Morazzoni
|align=left|1980–1982.
|-
|align=left|Giuseppe Farina
|align=left|1982–1986.
|-
|align=left|Rosario Lo Verde
|align=left|1986.
|-
|align=left|[[Silvio Berlusconi]]
|align=left|1986–2004.
|-
|align=left|''Predsjednička komisija''
|align=left|2004–2006.
|-
|align=left|Silvio Berlusconi
|align=left|2006–2008.
|-
|align=left|''Predsjednička komisija''
|align=left|2008–2012.
|-
|align=left| Silvio Berlusconi
|align=left|2012–2017.
|-
|align=left| [[Li Yonghong]]
|align=left|2017–2018.
|-
|align=left| [[Paolo Scaroni]]
|align=left|2018–
|}
|}
&lt;/div&gt;

=== Treneri ===
{{Glavni|Spisak trenera AC Milana}}
&lt;div style=&quot;font-size:100%&quot;&gt;
{|
|-
|width=&quot;10&quot;|&amp;nbsp;
|valign=&quot;top&quot;|
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|-
! style=&quot;color:#000000; background:#FB090B;&quot;|Ime
! style=&quot;color:#000000; background:#FB090B;&quot;|Godine
|-
|align=left|{{ZD|Engleska}} [[Herbert Kilpin]]
|align=left|1900–1908.
|-
|align=left|{{ZD|Italija|1861}} Daniele Angeloni
|align=left|1906–1907.
|-
|align=left|{{ZD|Italija|1861}} ''Tehnička komisija''
|align=left|1907–1910.
|-
|align=left|{{ZD|Italija|1861}} Giovanni Camperio
|align=left|1910–1911.
|-
|align=left|{{ZD|Italija|1861}} ''Tehnička komisija''
|align=left|1911–1914.
|-
|align=left|{{ZD|Italija|1861}} Guido Moda
|align=left|1915–1922.
|-
|align=left|{{ZD|Austrija}} Ferdi Oppenheim
|align=left|1922–1924.
|-
|align=left|{{ZD|Italija|1861}} [[Vittorio Pozzo]]
|align=left|1924–1926.
|-
|align=left|{{ZD|Italija|1861}} Guido Moda
|align=left|1926.
|-
|align=left|{{ZD|Engleska}} [[Herbert Burgess]]
|align=left|1926–1928.
|-
|align=left|{{ZD|Austrija}} Engelbert König
|align=left|1928–1931.
|-
|align=left|{{ZD|Mađarska|1920}} József Bánás
|align=left|1931–1933.
|-
|align=left|{{ZD|Mađarska|1920}} [[József Viola]]
|align=left|1933–1934.
|-
|align=left|{{ZD|Italija|1861}} [[Adolfo Baloncieri]]
|align=left|1934–1937.
|-
|align=left|{{ZD|Engleska}} [[William Garbutt]]
|align=left|1937.
|-
|align=left|{{ZD|Austrija}} [[Hermann Felsner]] &lt;br/&gt; {{ZD|Mađarska|1920}} József Bánás
|align=left|1937–1938.
|-
|align=left|{{ZD|Mađarska|1920}} [[József Viola]]
|align=left|1938–1940.
|-
|align=left|{{ZD|Italija|1861}} [[Guido Ara]] &lt;br/&gt; {{ZD|Italija|1861}} [[Antonio Busini]]
|align=left|1940–1941.
|-
|align=left|{{ZD|Italija|1861}} Mario Magnozzi
|align=left|1941–1943.
|- 
|align=left|{{ZD|Italija|1861}} Giuseppe Santagostino
|align=left|1943–1945.
|-
|align=left|{{ZD|Italija|1861}} [[Adolfo Baloncieri]]
|align=left|1945–1946.
|-
|align=left|{{ZD|Italija}} [[Giuseppe Bigogno]]
|align=left|1946–1949.
|-
|align=left|{{ZD|Mađarska|1949}} [[Lajos Czeizler]]
|align=left|1949–1952.
|-
|align=left|{{ZD|Švedska}} [[Gunnar Gren]]
|align=left|1952.
|-
|align=left|{{ZD|Italija}} [[Mario Sperone]]
|align=left|1952–1953.
|-
|align=left|{{ZD|Mađarska|1949}} [[Béla Guttmann]]
|align=left|1953–1954.
|-
|align=left|{{ZD|Italija}} [[Antonio Busini]]
|align=left|1954.
|-
|align=left|{{ZD|Urugvaj}} [[Hector Puricelli]]
|align=left|1954–1956.
|-
|align=left|{{ZD|Italija}} [[Giuseppe Viani]]
|align=left|1957–1960.
|-
|align=left|{{ZD|Italija}} Paolo Todeschini
|align=left|1960–1961.
|-
|align=left|{{ZD|Italija}} [[Nereo Rocco]]
|align=left|1961–1963.
|-
|align=left|{{ZD|Argentina}} [[Luis Carniglia]]
|align=left|1963–1964.
|-
|align=left|{{ZD|Švedska}} [[Nils Liedholm]]
|align=left|1963–1966.
|-
|align=left|{{ZD|Italija}} Giovanni Cattozzo
|align=left|1966.
|-
|align=left|{{ZD|Italija}} Arturo Silvestri
|align=left|1966–1967.
|-
|align=left|{{ZD|Italija}} [[Nereo Rocco]]
|align=left|1966–1972.
|-
|align=left|{{ZD|Italija}} [[Cesare Maldini]]
|align=left|1973–1974.
|-
|align=left|{{ZD|Italija}} [[Giovanni Trapattoni]]
|align=left|1974.
|-
|align=left|{{ZD|Italija}} [[Gustavo Giagnoni]]
|align=left|1974–1975.
|}
|width=&quot;30&quot;|&amp;nbsp;
|valign=&quot;top&quot;|
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|-
! style=&quot;color:#000000; background:#FB090B;&quot;|Ime
! style=&quot;color:#000000; background:#FB090B;&quot;|Godine
|-
|align=left|{{ZD|Italija}} [[Nereo Rocco]]
|align=left|1975.
|-
|align=left|{{ZD|Italija}} [[Paolo Barison]]
|align=left|1975–1976.
|-
|align=left|{{ZD|Italija}} [[Giovanni Trapattoni]]
|align=left|1976.
|-
|align=left|{{ZD|Italija}} Giuseppe Marchioro
|align=left|1976–1977.
|-
|align=left|{{ZD|Italija}} [[Nereo Rocco]]
|align=left|1977.
|-
|align=left|{{ZD|Švedska}} [[Nils Liedholm]]
|align=left|1977–1979.
|-
|align=left|{{ZD|Italija}} Massimo Giacomini
|align=left|1979–1981.
|-
|align=left|{{ZD|Italija}} [[Italo Galbiati]]
|align=left|1981.
|-
|align=left|{{ZD|Italija}} [[Luigi Radice]]
|align=left|1981–1982.
|-
|align=left|{{ZD|Italija}} [[Italo Galbiati]]
|align=left|1982.
|-
|align=left|{{ZD|Italija}} Francesco Zagatti
|align=left|1982.
|-
|align=left|{{ZD|Italija}} Ilario Castagner
|align=left|1982–1984.
|-
|align=left|{{ZD|Italija}} [[Italo Galbiati]]
|align=left|1984.
|-
|align=left|{{ZD|Švedska}} [[Nils Liedholm]]
|align=left|1984–1987.
|-
|align=left|{{ZD|Italija}} [[Fabio Capello]]
|align=left|1987.
|-
|align=left|{{ZD|Italija}} [[Arrigo Sacchi]]
|align=left|1987–1991.
|-
|align=left|{{ZD|Italija}} [[Fabio Capello]]
|align=left|1991–1996.
|-
|align=left|{{ZD|Urugvaj}} [[Oscar Tabárez]]
|align=left|1996.
|-
|align=left|{{ZD|Italija}} [[Giorgio Morini]]
|align=left|1996–1997.
|-
|align=left|{{ZD|Italija}} [[Arrigo Sacchi]]
|align=left|1997.
|-
|align=left|{{ZD|Italija}} [[Fabio Capello]]
|align=left|1997–1998.
|-
|align=left|{{ZD|Italija}} [[Alberto Zaccheroni]]
|align=left|1998–2001.
|-
|align=left|{{ZD|Italija}} [[Cesare Maldini]] &lt;br/&gt; {{ZD|Italija}} [[Mauro Tassotti]]
|align=left|2001.
|-
|align=left|{{ZD|Turska}} [[Fatih Terim]]
|align=left|2001.
|-
|align=left|{{ZD|Italija}} [[Carlo Ancelotti]]
|align=left|2001–2009.
|-
|align=left|{{ZD|Brazil}} [[Leonardo Araújo|Leonardo]]
|align=left|2009–2010.
|-
|align=left|{{ZD|Italija}} [[Massimiliano Allegri]]
|align=left|2010–2014.
|-
|align=left|{{ZD|Nizozemska}} [[Clarence Seedorf]]
|align=left|2014.
|-
|align=left|{{ZD|Italija}} [[Filippo Inzaghi]]
|align=left|2014–2015.
|-
|align=left|{{ZD|Srbija}} [[Siniša Mihajlović]]
|align=left|2015–2016.
|-
|align=left|{{ZD|Italija}} [[Cristian Brocchi]]
|align=left|2016.
|-
|align=left|{{ZD|Italija}} [[Vincenzo Montella]]
|align=left|2016–2017.
|-
|align=left|{{ZD|Italija}} [[Gennaro Gattuso]]
|align=left|2017–2019.
|-
|align=left|{{ZD|Italija}} [[Marco Giampaolo]]
|align=left|2019.
|-
|align=left|{{ZD|Italija}} [[Stefano Pioli]]
|align=left|2019–2024.
|-
|align=left|{{ZD|Portugal}} [[Paulo Fonseca]]
|align=left|2024.
|-
|align=left|{{ZD|Portugal}} [[Sérgio Conceição]]
|align=left|2024–2025.
|-
|align=left|{{ZD|Italija}} [[Massimiliano Allegri]]
|align=left|2025–2026.
|-
|align=left|{{ZD|Portugal}} [[Ruben Amorim]]
|align=left|2026–
|}
|}
&lt;/div&gt;

== Uspjesi ==
=== Trofeji ===
==== Nacionalni ====
*'''[[Serie A]]''': '''19'''
** [[Italijansko nogometno prvenstvo 1901.|1901]], [[Italijansko nogometno prvenstvo 1906.|1906]], [[Italijansko nogometno prvenstvo 1907.|1907]], [[Serie A 1950/1951.|1950/51]], [[Serie A 1954/1955.|1954/55]], [[Serie A 1956/1957.|1956/57]], [[Serie A 1958/1959.|1958/59]], [[Serie A 1961/1962.|1961/62]], [[Serie A 1967/1968.|1967/68]], [[Serie A 1978/1979.|1978/79]] [[Datoteka:Star*.svg|20px|10° Pobjeda]] &lt;br/&gt; [[Serie A 1987/1988.|1987/88]], [[Serie A 1991/1992.|1991/92]], [[Serie A 1992/1993.|1992/93]], [[Serie A 1993/1994.|1993/94]], [[Serie A 1995/1996.|1995/96]], [[Serie A 1998/1999.|1998/99]], [[Serie A 2003/2004.|2003/04]], [[Serie A 2010/2011.|2010/11]], [[Serie A 2021/2022.|2021/22.]]
*'''[[Serie B]]''': '''2'''
** [[Serie B 1980/1981.|1980/81]], [[Serie B 1982/1983.|1982/83.]]
*'''[[Italijanski kup]]''': '''5'''
** [[Italijanski kup 1966/1967.|1966/67]], [[Italijanski kup 1971/1972.|1971/72]], [[Italijanski kup 1972/1973.|1972/73]], [[Italijanski kup 1976/1977.|1976/77]], [[Italijanski kup 2002/2003.|2002/03.]]
*'''[[Italijanski superkup]]''': '''8''' 
** [[Italijanski superkup 1988.|1988]], [[Italijanski superkup 1992.|1992]], [[Italijanski superkup 1993.|1993]], [[Italijanski superkup 1994.|1994]], [[Italijanski superkup 2004.|2004]], [[Italijanski superkup 2011.|2011]], [[Italijanski superkup 2016.|2016.]], [[Italijanski superkup 2024.|2024.]]

==== Međunarodni ====
*'''[[UEFA Liga prvaka|Kup evropskih šampiona / Liga prvaka]]''': '''7'''
**[[UEFA Kup šampiona 1962/1963.|1962/63]], [[UEFA Kup šampiona 1968/1969.|1968/69]], [[UEFA Kup šampiona 1988/1989.|1988/89]], [[UEFA Kup šampiona 1989/1990.|1989/90]], [[UEFA Liga prvaka 1993/1994.|1993/94]], [[UEFA Liga prvaka 2002/2003.|2002/03]], [[UEFA Liga prvaka 2006/2007.|2006/07.]]
*'''[[UEFA Kup pobjednika kupova|Kup pobjednika kupova]]''': '''2'''
** [[UEFA Kup pobjednika kupova 1967/1968.|1967/1968]], [[UEFA Kup pobjednika kupova 1972/1973.|1972/73.]]
*'''[[UEFA Superkup]]''': '''5'''
** [[UEFA Superkup 1989.|1989]], [[UEFA Superkup 1990.|1990]], [[UEFA Superkup 1994.|1994]], [[UEFA Superkup 2003.|2003]], [[UEFA Superkup 2007.|2007.]]
*'''[[Interkontinentalni kup (nogomet)|Interkontinentalni kup]]''': '''3'''
**[[Interkontinentalni kup 1969 (nogomet)|1969]], [[Interkontinentalni kup 1989 (nogomet)|1989]], [[Interkontinentalni kup 1990 (nogomet)|1990]].
*'''[[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo|Svjetsko klupsko prvenstvo]]''': '''1'''
** [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2007.|2007.]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|A.C. Milan}}
* {{službeni sajt|http://www.acmilan.com}} {{it simbol}} {{en simbol}} {{simboli jezika|kin|kineski}}
* [http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=50058/profile/index.html AC Milan] na ''UEFA.com''
* [http://www.fifa.com/world-match-centre/clubs/club=italy-ac-milan-1907169/index.html AC Milan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140927201949/http://www.fifa.com/world-match-centre/clubs/club=italy-ac-milan-1907169/index.html |date=27. 9. 2014}} na ''FIFA.com''
* [http://www.legaseriea.it/it/serie-a/squadre/milan AC Milan] na ''legaseriea.it''

{{AC Milan - klub}}
{{Serie A}}
{{Originalni klubovi u Seriji A}}
{{Navkutije
|ime        = 
|naslov     = AC Milan u takmičenjima
|naslovstil = background-color:#FFd700; border: solid 1px #000; color:#000000;
|podaci1    =
{{Nogometni prvaci Italije}}
{{Osvajači Italijanskog kupa}}
{{Osvajači Italijanskog superkupa}}
{{Osvajači KEŠ-a/UEFA Lige prvaka}}
{{Osvajači UEFA Kupa pobjednika kupova}}
{{Osvajači UEFA Superkupa}}
{{Osvajači Interkontinentalnog kupa (nogomet)}}
{{Osvajači FIFA svjetskog klupskog prvenstva}}
{{EUK}}
}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:AC Milan|*]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1899.|Milan]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Italiji|Milan]]
[[Kategorija:Sport u Milanu|Milan]]
[[Kategorija:Klubovi osvajači UEFA Lige prvaka|Milan]]
[[Kategorija:Klubovi osvajači Kupa evropskih šampiona|Milan]]
[[Kategorija:Klubovi osvajači FIFA Svjetskog klupskog prvenstva|Milan]]</text>
      <sha1>abzo7c4lbv7ekh09ac7zdim7g1ayqsc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mount Everest</title>
    <ns>0</ns>
    <id>20870</id>
    <revision>
      <id>3940538</id>
      <parentid>3842358</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T00:16:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Cmglee</username>
        <id>46602</id>
      </contributor>
      <comment>/* Okolina */ +3D</comment>
      <origin>3940538</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28974" sha1="rwb27x1bilxc0i8zsfqxezxfft8tcct" xml:space="preserve">{{Infokutija planina
| ime = Mount Everest
| izvorno_ime = {{plainlist|
*{{jezik|ne|सगरमाथा}} {{jezik|ne|(''Sagarmāthā'')}}
*{{jezik|bo-Tibt|ཇོ་མོ་གླང་མ}} {{jezik|bo|(''Chomolungma'')}}
*{{jezik|zh|珠穆朗玛峰}} {{jezik|zh|(''Zhūmùlǎngmǎ'')}}
}}
| slika = Mount Everest as seen from Drukair2 PLW edit Cropped.jpg
| slika_opis = {{small|Pogled na Mount Everest s juga}}
| visina                = 8.848
| visina_ref =&lt;!-- Ova visina i razlozi koji je podupiru izloženi su u sekciji o mjerenju (na EN Wiki), ali neki urednici vjeruju da bismo umjesto toga trebali podržati visinu 8.844&amp;nbsp;m ili 8.850&amp;nbsp;m. Ako bilo koji urednik misli da bismo to trebali promijeniti, može li on(a) onda izložiti stvar na SZR i dati vremena za raspravu prije uređivanja? --&gt;&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;Zasnovano na mjerenjima visine snježne kape 1999. i 2005, ne na mjerenju stjenovitog vrha.&lt;/ref&gt;&lt;br/&gt;&lt;small&gt; [[Spisak najviših vrhova na Zemlji|1.]]&lt;/small&gt;
| relativna_visina      =
| relativna_visina_ref  = &lt;br/&gt;&lt;small&gt;[[Spisak vrhova po topografskoj istaknutosti|1.]]&lt;/small&gt;&lt;br/&gt;&lt;!-- &lt;small&gt;[[Topografska istaknutost#Definicije|(Primijetite posebne definicije za Mt. Everest)]]&lt;/small&gt; --&gt;
| karta = Nepal
| karta_opis = Lokacija u Nepalu
| oznaka = Mount Everest
| oznaka_pozicija = left
| spisak = [[Sedam vrhova]]&lt;br/&gt;[[Spisak vrhova viših od 8.000 m|Osamhiljadaši]]&lt;br/&gt;[[Spisak država po najvišoj tački|Najviša tačka države]]&lt;br/&gt;[[Ultraistaknuti vrh|Ultra]]
| lokacija = [[Solukhumbu]], [[Pokrajina br. 1]], [[Nepal]]&lt;ref&gt;Geography of Nepal: Physical, Economic, Cultural &amp; Regional By Netra Bahadur Thapa, D. P. Thapa Orient Longmans, 1969.&lt;/ref&gt;&lt;br/&gt;[[Tingri (okrug)|Tingri]], [[Xigazê]], [[Tibet (autonomna regija)|Tibet]], [[Kina]]&lt;ref&gt;Položaj vrha Mt. Everesta na međudržavnoj granici jasno je prikazan na detaljnim topografskim kartama, uključujući zvanične nepalske karte.&lt;/ref&gt;
| država1         = [[Nepal]] i [[Kina]]
| lanac = [[Mahalangur Himal]], [[Himalaji]]
| koordinate = {{coord|27|59|17|N|86|55|31|E|type:mountain_scale:100000|format=dms|display=inline,title}}
| koordinate_ref =&lt;ref&gt;[[WGS84]] koordinate koje su date ovdje izračunate su pomoću detaljnog topografskog mapiranja i podudaraju se s podacima na sajtu [http://www.adventurestats.com/tables/8000ergeo.shtml ''AdventureStats''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140108073753/http://www.adventurestats.com/tables/8000ergeo.shtml |date=8. 1. 2014 }}. Nije vjerovatno da je greška veća od 2&quot;. Koordinate koje pokazuju da je Mt. Everest više od jedne minute dalje istočno koje su se donedavno pojavljivale u ovom članku (na EN Wiki) i koje se još pojavljuju na Wikipediji na nekim drugim jezicima nisu tačne.&lt;/ref&gt;
| prvi_uspon = 29. maj 1953.&lt;br/&gt;[[Edmund Hillary]] i [[Tenzing Norgay]]
| normalna_ruta = [[Južno sedlo|Jugoistočni greben]] (Nepal)
}}
'''Mount Everest''' ([[Nepalski jezik|nepalski]]: सगरमाथा – ''Sagarmatha''; [[Tibetanski jezik|tibetanski]] ཇོ་མོ་གླང་མ – ''Chomolungma''; [[Kineski jezik|kineski]]: 珠穆朗玛 – ''Zhumulangma'')[note 4] [[Spisak najviših vrhova na Zemlji|najviša je planina na svijetu]] (iznad nivoa mora) smještena u podlancu ''Mahalangur Himal'' na [[Himalaji]]ma. Njen je vrh u istočnom dijelu Himalaja, na [[Granica između Kine i Nepala|granici između]] [[Kina|Kine]] i [[Nepal]]a.&lt;ref name=&quot;Bishart&quot;&gt;{{cite magazine |last = Bishart |first = Andrew |title = China's New Road May Clear a Path for More Everest Climbers |url = https://www.nationalgeographic.com/adventure/adventure-blog/2016/05/04/how-the-everest-experience-is-different-in-china-versus-nepal/ |archive-url = https://web.archive.org/web/20180921114517/https://www.nationalgeographic.com/adventure/adventure-blog/2016/05/04/how-the-everest-experience-is-different-in-china-versus-nepal/ |url-status = dead |archive-date = 21. 9. 2018 |magazine=National Geographic |date=4. 5. 2016}}&lt;/ref&gt; Visina od 8.848 m utvrdile su kineske i nepalske vlasti 2020.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Mount Everest is two feet taller, China and Nepal announce|work=[[National Geographic]]|url=https://www.nationalgeographic.com/science/2020/12/new-height-of-mount-everest-announced-by-china-and-nepal/|archive-url=https://web.archive.org/web/20201208113343/https://www.nationalgeographic.com/science/2020/12/new-height-of-mount-everest-announced-by-china-and-nepal/|url-status=dead|archive-date=8. 12. 2020|access-date=8. 12. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;LiveScience&quot;&gt;{{cite web |url= https://www.livescience.com/tallest-mountain-on-earth |title= Is Mount Everest really the tallest mountain on Earth? It depends how you measure height. |author= Joe Phelan |date= Oct 28, 2022 |website= livescience.com |publisher= Future US, Inc. |access-date= 27. 4. 2023 |quote= Researchers have measured Mount Everest many times over the past few decades, but the latest assessment, announced in November 2021, puts it at 29,031.69 feet (8,848.86 meters), which is almost 5.5 miles (8.8 kilometers) tall. |archive-date= 26. 12. 2021 |archive-url= https://web.archive.org/web/20211226121526/https://www.livescience.com/tallest-mountain-on-earth |url-status= live }}&lt;/ref&gt;

Mount Everest privlači mnoge penjače, uključujući i iskusne planinare. Postoje dvije glavne rute za penjanje, jedna se približava vrhu sa jugoistoka u Nepalu (poznata kao &quot;standardna ruta&quot;), a druga sa sjevera u Tibetu. Iako ne predstavlja značajne tehničke izazove za penjanje na standardnoj ruti, Everest predstavlja opasnosti kao što su [[visinska bolest]], vremenske prilike i vjetar, kao i opasnosti od [[lavina]]. Do maja 2024. na Everestu je umrlo 340 ljudi. Preko 200 tijela ostalo je na planini i nije uklonjeno zbog opasnih uslova.&lt;ref name=&quot;Climber News&quot;&gt;{{cite web |url= https://www.climbernews.com/how-many-dead-bodies-are-on-mount-everest/ |title= How Many Dead Bodies Are On Mount Everest? |date= 7. 11. 2022 |website= climbernews.com |publisher= Climber News |access-date= 27. 4. 2023 |quote= &quot;As of November 2022, 310 people have died while attempting to climb Mount Everest.&quot; |archive-date= 5. 10. 2024 |archive-url= https://web.archive.org/web/20241005160805/https://www.climbernews.com/how-many-dead-bodies-are-on-mount-everest/ |url-status= live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Nuwer&quot;&gt;{{cite web |url= https://www.bbc.com/future/article/20151008-the-graveyard-in-the-clouds-everests-200-dead-bodies |title= Death in the clouds: The problem with Everest's 200+ bodies |author= Rachel Nuwer |author-link= Rachel Nuwer |date= 8. 10. 2015 |publisher= BBC |access-date= 27. 4. 2023 |quote=  |archive-date= 5. 10. 2024 |archive-url= https://web.archive.org/web/20241005160807/https://www.bbc.com/future/article/20151008-the-graveyard-in-the-clouds-everests-200-dead-bodies |url-status= live }}&lt;/ref&gt;

Penjači se obično penju samo na dio uzvišenja Mount Everesta, jer se puna nadmorska visina planine mjeri od [[geoid]]a, koji je približan [[Nivo mora|nivou mora]]. Najbliže more vrhu Mount Everesta je [[Bengalski zaliv]], udaljen skoro 700&amp;nbsp;km. Za približan uspon na cijeloj visini Mount Everesta, trebalo bi krenuti od ove obale, što je podvig postigao tim Tima Macartney-Snapea 1990. Penjači obično počinju svoj uspon iz baznih kampova iznad 5.000 m. Visina [[Nadmorska visina|nadmorske visine]] koja se penje ispod ovih kampova varira. Sa tibetanske strane, većina penjača vozi direktno do sjevernog baznog logora. Na nepalskoj strani, penjači uglavnom lete u [[Katmandu]], zatim [[Luklu]] i pješače do južnog baznog kampa, čineći uspon od Lukle do vrha na oko 6.000 m u visini.

Prve zabilježene napore da dostignu vrh Everesta napravili su britanski planinari. Kako Nepal u to vrijeme nije dozvoljavao strancima da uđu u zemlju, Britanci su nekoliko puta pokušali na ruti sjevernog grebena sa tibetanske strane. Nakon što je prva izviđačka ekspedicija Britanaca 1921. dostigla 7.000 m na [[Sjeverni prijevoj|Sjevernom prijevoju]], ekspedicija iz 1922. pomakla je rutu sjevernog grebena do 8.320 m, što je prva zabilješka penjanja čovjeka iznad 8.000 m. Ekspedicija iz 1924. rezultirala je jednom od najvećih misterija na Everestu do današnjih dana: [[George Mallory]] i [[Andrew Irvine]] su 8. juna pokušali penjanje posljednji put, ali se nikada nisu vratili, što je izazvalo raspravu o tome da li su prvi stigli do vrha. [[Tenzing Norgay]] i [[Edmund Hillary]] napravili su prvi dokumentirani uspon na Everest 1953, koristeći rutu jugoistočnog grebena. Norgay je dostigao 8.595 m prethodne godine kao član švicarske ekspedicije 1952. Kineski alpinistički tim Wang Fuzhou, Gonpo i Qu Yinhua napravio je prvi prijavljeni uspon na vrh sa sjevernog grebena 25. maja 1960.&lt;ref name=NorthRidge&gt;{{cite book|last=Lewis|first=Jon E.|title=The Mammoth Book of How it Happened – Everest|chapter-url=https://books.google.com/books?id=vWqeBAAAQBAJ&amp;pg=PT212|year=2012|publisher=Little, Brown Book Group|isbn=978-1-78033-727-2|page=212|chapter=Appendix 1}}&lt;/ref&gt;

Pukovnik [[George Everest]] bio je [[Vels|velški]] geodet, geograf i glavni mjeritelj u Indiji od 1830. do 1843. U njegovu čast vrh Chomolungma nazvan je Everest 1865.

[[Datoteka:Everest, northern approaches.svg|mini|lijevo|Mapa Mount Everesta. Crvenim slovima označeni su prijevoji.]]

== Topografija ==
Po svom izgledu Mount Everest približno odgovara nepravilnoj piramidi, s tri strane i tri grebena. Prvi istraživači nazive su davali po stranama svijeta.

Strane Everesta su: [[Sjeverna strana (Mount Everest)|Sjeverna strana]], [[Kangshung strana|Istočna strana]] i Jugozapadna strana.

Grebeni su: Sjeveroistočni greben, Jugoistočni greben i [[Zapadni greben]]. Pored ova tri osnovna grebena na Everestu se nalazi i jedan manje morfološki dominantni, Sjeverni greben. Polazi sa sjeveroistočnog grebena na visini približno 8.000 m, spušta se u pravcu sjevera i završava se Sjevernim prijevojem, koji predstavlja vezu sa susjednom planinom Changtse. Prvi istraživči su konstatovali da je uspon ovim grebenom jedan od najjednostavnijih, što se kasnije pokazalo i tačnim.

Pored sjevernog postoji na kraju jugoistočnog grebena Južni prijevoj odakle se uzdže novi greben prema planini [[Lhotse]]. Treći je prijevoj [[Lho La]], kojim je Everest spojen sa [[Khumbutse]]om. Ovaj prijevoj je i granica između [[Tibet]]a ([[Kina]]) i [[Nepal]]a.

=== Okolina ===
[[File:everest_3d_map.svg|thumb|upright=1.25|Everest 3D]]
Mount Everest je okružen lednicima. Sa sjeverne strane je [[Rongbuk (lednik)|Rongbuk]], u koji utječu Istočni i Zapadni Rongbuk.

U neposrednoj blizini su planine: [[Changtse]] sa sjevera, [[Lhotse]] i [[Nuptse]] s juga i [[Khumbutse]] na zapadu. [[Dolina tišine]] odvaja Everest i njegov zapadni greben od grebena Lhotse-Nuptse.

== Geologija ==
[[File:EverestfromKalarPatarcrop.JPG|thumb|Mount Everest sa otopljenim snijegom, pokazujući gornje geološke slojeve u trakama]]

Geolozi su podijelili stijene koje čine Mount Everest u tri jedinice koje se nazivaju [[Geološka formacija|formacije]].&lt;ref name=&quot;Scientiav5&quot;&gt;Yin, C.-H., and S.-T. Kuo. 1978. &quot;Stratigraphy of the Mount Jolmo Langma and its north slope.&quot; ''Scientia Sinica''. v. 5, pp. 630–644&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;IslandArcv14&quot;&gt;Sakai, H., M. Sawada, Y. Takigami, Y. Orihashi, T. Danhara, H. Iwano, Y. Kuwahara, Q. Dong, H. Cai, and J. Li. 2005. &quot;Geology of the summit limestone of Mount Qomolangma (Everest) and cooling history of the Yellow Band under the Qomolangma detachment.&quot; [[Island Arc (journal)|''Island Arc'']]. v. 14 no. 4 pp. 297–310.&lt;/ref&gt; Svaka formacija odvojena je od druge [[rasjed]]ima niskog ugla, zvanim [[detachment]]i, duž kojih su nabijeni jedan preko drugog prema jugu. Od vrha Mount Everesta do njegovog podnožja ove kamene jedinice su Qomolangma formacija, [[Sjeverni prijevoj]] i [[Rongbuk (lednik)|Rongbuk formacija]].

Qomolangma formacija, poznata i kao formacija Jolmo Lungama,&lt;ref name=&quot;Everest1953Geo&quot;&gt;{{cite web |url = http://www.everest1953.co.uk/geology-of-mount-everest |title = Geology of Mount Everest |website = everest1953.co.uk |access-date = 13. 11. 2018 |archive-url = https://web.archive.org/web/20160624084302/http://www.everest1953.co.uk/geology-of-mount-everest |archive-date=24. 6. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; proteže se od vrha do vrha Žute trake, na oko 8.600 m iznad nivoa mora. Sastoji se od sivkastog do tamnosivog ili bijelog, paralelno lameliranog i slojevitog, ordovicijskog [[krečnjak]]a protkanog podređenim slojevima rekristaliziranog [[dolomit]]a sa glinovitim [[Sedimenti|sedimentom]] [[siltit]]a. Gansser je prvi prijavio pronalazak mikroskopskih fragmenata [[Morski krinovi|krinoida]] u ovom krečnjaku.&lt;ref&gt;Gansser, A. 1964. ''Geology of the Himalayas'', John Wiley Interscience, London, 1964 289 pp.&lt;/ref&gt; Kasnija petrografska analiza uzoraka vapnenca iz blizine vrha otkrila je da se sastoje od karbonatnih peleta i fino fragmentiranih ostataka [[Trilobiti|trilobita]], krinoida i [[Dvoljušturci|ostrakoda]]. Ostali uzorci su bili tako loše srezani i prekristalizirani da se njihovi izvorni sastojci nisu mogli odrediti. Debeli [[Tromboliti|trombolitni]] sloj koji je prozračan bijelim vremenskim prilikama, debljine 60 m, sastoji se od podnožja &quot;[[Tri stepenika]]&quot; i baze vrha piramide Everesta. Ovo korito, koje izlazi na oko 70 m ispod vrha Mount Everesta, sastoji se od sedimenata zarobljenih, vezanih i cementiranih biofilmom mikroorganizama, posebno [[Cijanobakterije|cijanobakterija]], u plitkim morskim vodama. Formacija Qomolangma je razbijena od nekoliko rasjeda visokog ugla koji završavaju normalnim rasjedom niskog ugla, Qomolangma detachment. Ova odvojenost ga odvaja od žute trake koja leži ispod. Donjih pet metara formacije Qomolangma iznad ovog odreda je veoma deformisano.&lt;ref name=&quot;Scientiav5&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;IslandArcv14&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;MyrowOthers2009&quot;&gt;Myrow, P.M., N.C. Hughes, M.P. Searle, C.M. Fanning, S.-C. Peng, and S.K. Parcha, 2009, &quot;Stratigraphic correlation of Cambrian Ordovician deposits along the Himalaya: Implications for the age and nature of rocks in the Mount Everest region&quot;. ''Geological Society of America Bulletin''. v. 121, no. 3–4, pp. 323–332.&lt;/ref&gt;

Najveći dio Mount Everesta, između 7.000 i 8.600 m, sastoji se od formacije Sjeverni prijevoj, od kojih Žuta traka čini gornji dio između 8.200 i 8.600 m. Žuta traka se sastoji od umetnutih slojeva [[mramor]]a srednjeg kambrija koji sadrži [[diopsid]]-[[epidot]], koji ima izraženu žućkasto smeđu boju, i [[muskovit]]-[[biotit]] filita i mramora. Petrografska analiza mramora sakupljenog sa oko 8.300 m otkrila je da se sastoji od čak pet posto ostataka rekristaliziranih krinoidnih košpica. Gornjih pet metara Žute trake koja leži pored Qomolangma je jako deformisana. Rasjedni kršnik debljine 5–40&amp;nbsp;cm odvaja je od formacije Qomolangma koja je iznad njega.&lt;ref name=&quot;Scientiav5&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;IslandArcv14&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;MyrowOthers2009&quot;/&gt;

Ostatak formacije Sjeverni prijevoj, izložen između 7.000 i 8.200 m na Mount Everestu, sastoji se od međuslojnog i deformisanog mramora, [[filit]]a i manjeg mermera. Između 7.600 i 8.200 m, formacija Sjeverni prijevoj sastoji se uglavnom od biotit-kvarc-filita i hlorit-biotitnog filita interkaliranih sa manjim količinama biotit-sericit-kvarcnog mramora. Između 7.000 i 7.600 m, donji dio formacije Sjeverni prijevoj sastoji se od biotit-kvarcnog mramorainterkaliranog sa epidot-[[kvarc]]nim mramorom, biotit-kalcit-marc-kvarc mramor i tankih slojeva kvarta. Čini se da su ove metamorfne stijene rezultat metamorfizma dubokomorskog fliša srednjeg i ranog kambrija koji se sastoji od preslojnog, muljnog kamena, škriljevca, glinovitog [[pješčenjak]]a, vapnenačkog pješčenjaka, [[Grauvaka|grauvake]] i pješčanog krečnjaka. Osnova formacije Sjeverni prijevoj je regionalna normalna rasjeda niskog ugla pod nazivom &quot;Lhotse detachment&quot;.&lt;ref name=&quot;Scientiav5&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;IslandArcv14&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;MyrowOthers2009&quot;/&gt;

Ispod 7.000 m, formacija Rongbuk leži ispod formacije Sjeverni prijevoj i čini bazu Mount Everesta. Sastoji se od  [[Sillimanit|silimanit]]-[[ortoklas]] moramora i [[gnajs]]a razreda umetnutih brojnim [[Sil (geologija)|pragovima]] i [[Dajk (geologija)|nasipima]] [[Granit|leukogranita]] u rasponu debljine od 1&amp;nbsp;cm do 1.500 m.&lt;ref name=&quot;IslandArcv14&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Searle1999a&quot;&gt;Searle, M.P. (1999) &quot;Emplacement of Himalayan leucogranites by magma injection along giant sill complexes: examples from the Cho Oyu, Gyachung Kang and Everest leucogranites (Nepal Himalaya)&quot;. ''Journal of Asian Earth Sciences''. v. 17, no. 5–6, pp. 773–783.&lt;/ref&gt; Ovi leukograniti su dio pojasa kasnog [[Oligocen]]-[[miocen]]skih intruzivnih stijena poznatih kao viši himalajski leukogranit. Nastali su kao rezultat djelomičnog topljenja [[Paleoproterozoik|paleoproterozojskih]] do [[ordovicij]]skih visokokvalitetnih metasedimentnih stijena Višehimalajske sekvence prije otprilike 20 do 24 miliona godina tokom subdukcije Indijske ploče.&lt;ref name=&quot;GuoOthers2012&quot;&gt;Guo, Z., and M. Wilson (2012) &quot;The Himalayan leucogranites: Constraints on the nature of their crustal source region and geodynamic setting.&quot; ''Gondwana Research''. v. 22, no. 2, pp. 360–376.&lt;/ref&gt;

Mount Everest se sastoji od sedimentnih i metamorfnih stijena koje su rasjedane prema jugu preko kontinentalne kore sastavljene od arhejskih granulita Indijske ploče tokom kenozojske kolizije [[Indija|Indije]] i [[Azija|Azije]].&lt;ref name=pbs_nature&gt;{{cite web|url=https://www.pbs.org/wnet/nature/the-himalayas-tectonic-motion-making-the-himalayas/6342/|title=Tectonic Motion: Making the Himalayas|date=11. 2. 2011|website=Nature on PBS|access-date=6. 2. 2016|archive-date=12. 5. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220512085808/https://www.pbs.org/wnet/nature/the-himalayas-tectonic-motion-making-the-himalayas/6342/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=USGS&gt;{{cite web | url = http://pubs.usgs.gov/gip/dynamic/himalaya.html | title = The Himalayas: Two continents collide | publisher = USGS | date = 5. 5. 1999 | access-date = 6. 2. 2016 | archive-date = 10. 5. 2020 | archive-url = https://web.archive.org/web/20200510204755/https://pubs.usgs.gov/gip/dynamic/himalaya.html | url-status = live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.columbia.edu/cu/pr/95/18688.html|title=Press Release: An Earth Plate Is Breaking in Two|website=www.columbia.edu|access-date=6. 2. 2016|archive-date=18. 5. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170518041545/http://www.columbia.edu/cu/pr/95/18688.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Trenutna tumačenja tvrde da se formacije Qomolangma i Sjeverni prijevoj sastoje od morskih sedimenata koji su se akumulirali unutar epikontinentalnog pojasa sjevernog pasivnog kontinentalnog ruba Indije prije nego što se sudario s Azijom. Kenozojski sudar Indije i Azije kasnije je deformirao i metamorfozirao ove slojeve jer ih je gurnuo prema jugu i prema gore.&lt;ref name=&quot;MyrowOthers2003a&quot;&gt;Myrow, P.M., N.C. Hughes, T.S. Paulsen, I.S. Williams, S.K. Parcha, K.R. Thompson, S.A. Bowring, S.-C. Peng, and A.D. Ahluwalia. 2003. &quot;Integrated tectonostratigraphic reconstruction of the Himalaya and implications for its tectonic reconstruction.&quot; ''Earth and Planetary Science Letters''. vol. 212, pp. 433–441.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;MyrowOthers2012a&quot;&gt;Myrow, P.M., N.C. Hughes, J.W. Goodge, C.M. Fanning, I.S. Williams, S.-C. Peng, O.N. Bhargava, S.K. Tangri, S.K. Parcha, and K.R. Pogue. 2010. &quot;Extraordinary transport and mixing of sediment across Himalayan central Gondwanaland during the Cambrian-Ordovician.&quot; ''Geological Society of America Bulletin''. vol. 122, pp. 1660–1670.&lt;/ref&gt; Formacija Rongbuk sastoji se od niza metamorfnih i granitnih stijena visokog kvaliteta koje su nastale izmjenom visokokvalitetnih metasedimentnih stijena. Tokom sudara Indije s Azijom, ove stijene su gurnute dole i na sjever pošto su ih nadjačali drugi slojevi; zagrijani, metamorfizirani i djelimično otopljeni na dubinama od preko 15 do 20 kilometara ispod nivoa mora; a zatim potisnuti na površinu gurajući se prema jugu između dva glavna odreda.&lt;ref name=&quot;Searle2012a&quot;&gt;Searle, M. 2012. ''Colliding Continents: A geological exploration of the Himalaya, Karakoram, &amp; Tibet.'' Oxford University Press, Oxford. 464 pp. {{ISBN|978-0-19-965300-3}}&lt;/ref&gt; Mount Everest raste za oko 2&amp;nbsp;mm godišnje.&lt;ref name=&quot;HanOthers2024&quot;&gt;Han, X., Dai, J.G., Smith, A.G., Xu, S.Y., Liu, B.R., Wang, C.S., and Fox, M., 2024. &quot;Recent uplift of Chomolungma enhanced by river drainage piracy.&quot; ''Nature Geoscience. published online September 30, 2024, pp.1-7.&lt;/ref&gt;

== Fauna ==
Mali crni [[pauk skakač]] (''Euophrys omnisuperstes'') pronađen je na visinama do 6.700 m, što je vjerovatno najviše stanište jednog ne-mikroorganizma na Zemlji. Skriva se u pukotinama i hrani smrznutim insektima koje je donese vjetar. Također, postoji velika vjerovatnoća za postojanje mikroskopskog života, čak i na većim visinama.&lt;ref name=wanless&gt;{{cite paper |author= Wanless, F.R. |title= Spiders of the family Salticidae from the upper slopes of Everest and Makalu |year= 1975 |publisher= Britansko arahnološko društvo |url= http://www.britishspiders.org.uk/ |format =  |access-date= }}&lt;/ref&gt; [[Ptice]], kao ''Anser indicus'', viđene su u letu na velikim visinama planine, dok su [[Čavka|čavke]] primijećene na visinama do južnog prijevoja (7.920 m).

== Alpinizam ==
=== Rute penjanja ===
{{Glavni|Rute penjanja na Mount Everest}}
[[Datoteka:Nepal Mount Everest And Ama dablam.jpg|mini|lijevo|260px|Mount Everest je lijevo, Ama Dablam krajnje desno]]
Dvije su glavne rute za penjanje: jugoistočna iz Nepala i sjeveroistočna iz Tibeta, kao i druge, koje su manje u upotrebi. Hillary je koristio jugoistočni, tehnički lakši pristup. U pohod se kreće iz odgovarajućih [[Bazni kampovi (Mount Everest)|baznih kampova]] s obje strane planine.

=== Zona smrti ===
Zona iznad 8.000 m naziva se Zona smrti zbog velikih prijetnji po život penjača, uzrokovanih hladnoćom i smrzavanjem, nedostatkom [[kisik]]a, jakim vjetrom i klizanjem. Osoba koja je povrijeđena i ne može sama hodati u [[Smrt|smrtnoj je opasnosti]] jer je nošenje drugog gotovo nemoguće. Helikopter ne može doći na tu visinu. Zaključno s 2019. godinom, više od 300 ljudi [[Spisak ljudi koji su izgubili život pri usponu na Mount Everest|izgubilo je život]] penjući se na planinu,&lt;ref&gt;{{cite web |author= Chris Meritt |title= Mount Everest Deaths Statistics by Year (1922-2019) |url= https://climbinggearlab.com/mount-everest-deaths/ |website= climbinggearlab.com |access-date= 1. 10. 2020 |archive-date= 20. 9. 2019 |archive-url= https://web.archive.org/web/20190920123707/https://climbinggearlab.com/mount-everest-deaths/ |url-status= dead }}&lt;/ref&gt; a više od 200 tijela nikad nije prikupljeno.&lt;ref&gt;{{cite news |url= http://www.bbc.com/future/story/20151008-the-graveyard-in-the-clouds-everests-200-dead-bodies |work=BBC Future |title= Death in the clouds: The problem with Everest's 200+ bodies |author= Rachel Nuwer}}&lt;/ref&gt; Neka su vidljiva nedaleko od staza za penjanje.

=== Prve ekspedicije ===
[[Britanska ekspedicija na Mount Everest 1921.|prva britanska ekspedicije 1921.]] bila je prva koja je otkrila pristup na vrh sa sjeverne strane. Bila je to istraživačka ekspedicija bez opreme za stvarne pokušaje uspona na planinu. Dospjeli su do Sjevernog prijevoja na visini 7.007 m.

Britanci su organizovali novu ekspediciju 1922. [[George Finch]] je prvi puta planinario koristeći dodatni [[kisik]] kao pomoć pri usponu. Dostigao je visinu 8.320 m, što je bio prvi ljudski uspon iznad 8.000 m. [[George Mallory]] i [[Felix Norton]] preduzeli su i drugi neuspješni pokušaj, kada je grupu penjača pogodila [[Lavina na Mount Everestu 1922.|lavina]], te je sedam lokalnih nosača poginulo.

Sljedeća ekspedicija organizovana je 1924. [[George Mallory]], koji je po prvi put nosio opremu s pomoćnim kisikom, i [[Andrew Irvine]] preduzeli su 8. juna 1924. pokušaj osvajanja rutom sjeverni prijevoj – sjeverni greben – sjeveroistočni greben, odakle se nikad nisu vratili. Malloryjevo tijelo pronađeno je 1. maja 1999. u snježnom bazenu na sjevernoj strani.

U proljeće 1952. [[švicarska]] ekspedicija predvođena Edouardom Wyss-Dunantom dobila je dopuštenje za uspon iz Nepala. Ekspedicija je ustanovila rutu preko lednika [[Khumbu (lednik)|Khumbu]] i popela se do [[Južni prijevoj|južnog prijevoja]] na visini 7.986 m. [[Raymond Lambert]] i [[Šerpe (narod)|Šerpa]] Tenzing Norgay uspjeli su doseći približnu visinu 8.595 m na jugoistočnom grebenu, postavivši novi visinski rekord. Tenzingovo iskustvo bilo je korisno kada je angažovan u [[Britanska ekspedicija na Mount Everest 1953.|britanskoj ekspediciji 1953.]]&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://imagingeverest.rgs.org/Concepts/Virtual_Everest/-116.html |title= Tenzing Norgay GM |access-date= 21. 6. 2007 |archive-date= 14. 4. 2007 |archive-url= https://web.archive.org/web/20070414143647/http://imagingeverest.rgs.org/Concepts/Virtual_Everest/-116.html|url-status= dead}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak|2}}

== Dodatna literatura ==
* {{cite book|last=Astill|first=Tony|title=Mount Everest: The Reconnaissance 1935|url=https://archive.org/details/mounteverestreco0000asti|year=2005}}
* {{cite book|last1=Boukreev|first1=Anatoli|author-link=Anatoli Boukreev|last2=DeWalt|first2=G. Weston|title=The Climb: Tragic Ambitions on Everest|publisher=Saint Martin's Press|year=1997|isbn=978-0-312-16814-8|url=https://archive.org/details/climbtragicambit00bouk_0}}
* {{cite book|first=Edmund|last=Hillary|author-link=Edmund Hillary|title=High Adventure|location=London|publisher=Hodder &amp; Stoughton|year=1953}}
* {{Cite EB1911 |wstitle= Everest, Mount |volume = 10 |last= Holdich |first= Thomas  |author-link= Thomas Holdich|page= 7|short=1}}
* {{cite book|author-link=Reinhold Messner|last=Messner|first=Reinhold|title=The Crystal Horizon: Everest – the first solo ascent|url=https://archive.org/details/crystalhorizonev0000mess|location=Seattle|publisher=The Mountaineers|year=1989|isbn=978-0-89886-207-2}}
* {{cite book|author-link=W.H. Murray|last=Murray|first=W.H.|title=The Story of Everest, 1921–1952|location=London|publisher=J.M. Dent &amp; Sons|year=1953}}
* {{cite book|author-link1=Tenzing Norgay|last1=Norgay|first1=Tenzing|last2=Ullman|first2=Ramsey James|title=Tiger of the Snows|url=https://archive.org/details/bwb_S0-DQT-662|location=New York|publisher=Putnam|year=1955}}
* {{cite book|author-link=Bill Tilman|last=Tilman|first=H.W.|title=Nepal Himalaya|url=https://archive.org/details/nepalhimalaya001917mbp|publisher=Cambridge University Press|year=1952}}
* {{cite magazine|title=Mount Everest: Surveying the Third Pole|url=https://archive.org/details/sim_national-geographic_national-geographic_1988-11_174_5/page/650|first=Bradford|last=Washburn|magazine=[[National Geographic (časopis)|National Geographic]]|pages=652–659|volume=174|issue=5|date=novembar 1988|issn=0027-9358|oclc=643483454}}
* {{Cite book|last=Fleetwood|first=Lachlan|url=https://www.cambridge.org/core/books/science-on-the-roof-of-the-world/5E7BA0430A766D7008017E1E4F1231DE|title=Science on the Roof of the World: Empire and the Remaking of the Himalaya|date=maj 2022|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-1-009-12311-2|series=Science in History|location=Cambridge}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|ཇོ་མོ་གླང་མ|Mount Everest}}
* [http://www.nationalgeographic.com/everest/ Stranica o Mt. Everestu] na ''[[National Geographic]]u''
* [http://www.pbs.org/wgbh/nova/everest/ Stranica o Mt. Everestu] na PBS-u
* [http://imagingeverest.rgs.org/Concepts/Imaging_Everest/ Kraljevsko geografsko društvo o Mt. Everestu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090423064736/http://imagingeverest.rgs.org/Concepts/Imaging_Everest/ |date=23. 4. 2009 }}
* [http://dsc.discovery.com/convergence/everest/interactive/interactive.html Interaktivno penjanje na Mt. Everest] s [[Discovery Channel]]om
* [http://www.summitpost.org/mountain/rock/150230/everest.html Mount Everest] na ''Summitpostu''
* [http://www.everesthistory.com/everestsummits/summitsbyyear.htm Godišnja statistika stizanja na vrh i smrtnih slučajeva] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150720183726/http://www.everesthistory.com/everestsummits/summitsbyyear.htm |date=20. 7. 2015 }}
* [https://web.archive.org/web/20100126054453/http://www.yetizone.com/Everest/Trek/Everest_Trek.shtml Vodič za penjanje na Mt. Everest]
* [https://web.archive.org/web/20100418023835/http://www.durbay.com/drb-index.asp?id=1 Praćenje ekspedicija na internetu, različitim rutama, pri usponu na Mount Everest]

{{Mt. Everest}}
{{Najviši vrhovi država Azije}}
{{Planine više od 8000 m}}
{{7 vrhova}}

[[Kategorija:Mount Everest| ]]
[[Kategorija:Najviši vrhovi država]]
[[Kategorija:Planine u Kini]]
[[Kategorija:Planine u Nepalu]]
[[Kategorija:Osamhiljadaši]]</text>
      <sha1>rwb27x1bilxc0i8zsfqxezxfft8tcct</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku</title>
    <ns>0</ns>
    <id>20904</id>
    <revision>
      <id>3940811</id>
      <parentid>3894819</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T10:32:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940811</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="41798" sha1="3qvxxrsy9rctfagqzn9be4hm7kqmzhp" xml:space="preserve">{{Historija BiH}}
U [[srednji vijek|srednjem vijeku]] većim dijelom na području današnje [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], dijelom današnje Hrvatske, Srbije i Crne Gore, postojala je [[Bosansko Kraljevstvo|država Bosna]] koja je na vrhuncu svoje moći bila jedna od najjačih [[balkan]]skih [[država]].{{sfn|Malcolm|2011|p=62}} Vrhunac njene moći bio je u doba kralja [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtka I Kotromanića]].

Hrvatska historičarka [[Nada Klaić]] smatra da je '''srednjovjekovna bosanska država''' konstituisana krajem [[8. vijek]]a, te je &quot;izgleda, među svojim susjedama najstarija&quot;.&lt;ref name=&quot;Klaić&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.scribd.com/doc/28740328/Nada-Klaic-Srednjovjekovna-Bosna |title=Nada Klaić, Srednjovjekovna Bosna |access-date=15. 4. 2012 |archive-date=18. 8. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120818032316/http://www.scribd.com/doc/28740328/Nada-Klaic-Srednjovjekovna-Bosna |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Srednjovjekovna Bosna je izgubila samostalnost, [[Pad Bosne 1463.|padom]] pod vlast [[Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu|Osmanlija]] 1463.

== Prvobitna Bosna ==
{{Glavni|Bosna (zemlja)}}

Nakon propasti [[Avarski kaganat|prvog avarskog kaganata]], uzrokovanog porazom 626. u [[Carigrad]]u, [[Avari]] su prisiljeni napustiti Balkansko poluostrvo i teritorije pod nominalnim vlašću [[Bizantijsko Carstvo|Bizanta]]. Od tog trenutka počinje stapanje kulturnih, etničkih i političkih jedinica u nova jezgra poznata u istoriji pod imenom [[Sklavinija|sklavinije]]. U tom procesu sudjeluju novopridošli [[Slaveni]] i [[Iliri|starosjedilačko]] romanizirano stanovništvo. Prevagu su odnijeli Slaveni, nametnuli svoj jezik i postali vladajući društveni sloj. Bosna u ranom srednjem vijeku (također poznata i kao [[Gornja Bosna]], Srednja Bosna, ili Stara Bosna) bila je cjelina koja se prvobitno nalazila u gornjim predjelima doline rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]].

== Bosanska banovina ==
{{Glavni|Bosanska Banovina}}
Kroz vlastiti unutrašnji razvoj i s utjecajem razvijenijih i naprednijih vanjskih društvenih i političkih faktora (najčešće [[Bizantijsko Carstvo|Bizant]]a) i [[Franačka|Franaka]], i u Bosni se počelo raspadati staro rodovsko-plemensko društvo i razvijati elementi ranofeudalnog društva. Do kraja [[9. vijek]]a Bosna je postala država sa razvijenim [[Feudalizam|feudalnim]] karakteristikama. Od rodovsko-plemenskih starješina nastaje bosanska vlastela koja vodi mladu državu. Prema ekonomskoj moći vlastela se dijeli na: ''velmože'', ''vlastelu'' i ''vlastelčiće''. Oni su uživali feudalne posjede koji su dobijani za različite vojne zasluge ispunjene vladajućem rodu koji je predstavljao vladarsku dinastiju i bio na čelu hijerarhije bosanskog društva.

Bosanski feudalni sistem zasniva se na [[Plemenita baština|plemenitoj baštini]] koja je uobičajena u zapadnoevropskim zemljama. Ona predstavlja trajnu svojinu sa [[Vazalni odnosi u srednjovjekovnoj Bosni|vazalnim odnosima]] zasnovanim na sistemu vjerne službe i vjere gospodske između seniora kao gospodara i [[Vazalstvo|vazala]] kao podanika. Brojniji dio stanovništva tadašnje Bosne činili su ovisni ljudi u koje su spadali zemljoradnici (kmetovi). Važan društveni sloj bili su [[Vlasi u srednjovjekovnoj Bosni|Vlasi]]. Sve do [[14. vijek]]a u Bosni je [[Roblje u srednjovjekovnoj Bosni|ropstvo]] bilo veoma razvijeno.

U razvijenom srednjem vijeku vladar u Bosni je imao [[Titule u srednjovjekovnoj Bosni|titulu]] [[ban]]a (od [[Avari|avarske]] riječi što znači ''bajan'' - bogat). Od krunisanja bana Tvrtka I Kotromanića za [[kralj]]a (1377), bosanski vladari će kraljevsku titulu nositi sve do gubitka državne samostalnosti, tj. do pada Bosne u ruke Osmanlija [[1463.]]
Značajnu ulogu u političkom životu Bosne odigrale su susjedne zemlje, a najviše Bizant i [[Mađarska|Ugarsko kraljevstvo]]. Te dvije sile su se borile za prevlast na [[Balkan|Balkanskom poluostrvu]] i imale značajan upliv na historiju srednjovjekovne Bosne.
Iako se ranije pominje institucija bana u Bosni, prvi po imenu poznati bosanski ban bio je ''[[Ban Borić]]'' (1154- 1164). Živio je do kraja [[12. vijek]]a, pa se može zaključiti da je u vrijeme dok je vladao Bosnom bio veoma mlad. Za vrijeme njegove vladavine Bosnom vodio se rat između ugarskog kralja Stjepana IV i bizantskog cara [[Spisak bizantskih careva|Manuela I Komnena]] (1143-1180) oko prevlasti na [[Balkan]]u. Ban Borić je bio na strani ugarskog kralja, te je sa svojom vojskom učestvovao u opsadi Braničeva. Pri povratku u Bosnu pretrpio je poraz od bizantske vojske.

=== Doba Kulina bana ===

Nakon bana Borića na vlast u Bosni dolazi [[Kulin ban]] (1180 - 1204). Ban Kulin na vlast dolazi i prije 1180. kao bizantski vazal. Smrću bizantskog cara Manuela Komnena nestaje bizantskog prisustva i započinje njegovo nezavisno vladanje Bosnom. 
[[Datoteka:Povelja Kulina bana.jpg|alt=|mini|Povelja Kulin bana, [[1189]].]]
U daljem razvoju Bosna je više bila vezana za Ugarsku, uz čije prisustvo je izgrađivala svoj samostalni izraz. Ban Kulin je vojno ojačao svoju državu i proširio je na prostore [[župa]] [[Oblast Soli|Soli]] i [[Usora|Usore]], tako da je bosanska vlast bila uspostavljena nad cijelim slivom [[Bosna (rijeka)|rijeke Bosne]].

Teritorijalno širenje Bosne izraz je dotadašnjeg unutrašnjeg razvoja države. To se manifestiralo privrednim pokazateljima, a i međunarodnim respektovanjem. Želeći poslovnu saradnju sa susjedima, ban Kulin sa [[Dubrovnik]]om sklapa trgovački ugovor. Nastali dokument, [[Povelja Kulina bana]] od 29. augusta 1189. pokazuje više segmenata izrasle bosanske države.

Povelja Kulina bana je čvrst dokaz državnosti srednjovjekovne Bosne jer na osnovu ovog dokumenta može se vidjeti da je bosanski ban Kulin posjedovao političku, ekonomsku i vojnu moć. Bosna je imala svog vladara i vlastitu vojsku, čime je mogla garantirati Dubrovčanima slobodnu i neometanu trgovinu. Imala je svoj dvor i dvorsku kancelariju. Ova povelja pokazuje da je u ovom periodu na tlu Bosne postojala država sa svojom organizacijom vlasti i određenim pravnim sistemom. Bosna je imala sve karakteristike srednjovjekovne evropske feudalne države.&lt;ref&gt;Imamović, Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka'', str. 32&lt;/ref&gt;

Krajem [[12. vijek]]a započele su optužbe da ban Kulin štiti heretike. To nije odgovaralo papi [[Papa Inocent III|Inoćentiju III]] koji je želio uništiti njene vjernike. On poziva ugarsko-hrvatskog kralja na [[Krstaški ratovi|krstaški]] pohod protiv nevjernika u Bosni. Uviđajući opasnost kakva prijeti Bosni, ban Kulin u prisustvu velikog broja podanika i vjernika pred papinim izaslanikom Kazamarisom i na [[Bilino polje|Bilinom polju]] kod [[Zenica|Zenice]] 1203. Kulin [[Bilinopoljska izjava|javno prihvata]] učenje crkve kakvo traži [[Rim]]. Time je prevaziđen veliki sukob, ali vjerska situacija u Bosni, s prisustvom drugačijeg vjerskog shvatanja, dobila je novu dimenziju koja će obilježiti njenu srednjovjekovnu egzistenciju i prepoznatljiv odraz u onovremenom zapadnoevropskom svijetu.

Nakon 1180. Bosna u mozaiku južnoslavenskih zemalja se javlja kao već čvrsta i izgrađena država, koja se u diplomatskim spisima različito naziva: vojvodstvo (''ducatus''), regija, ''terra'', ''districtus'', banovina (''banatus''), te na kraju ''regnum'' (kraljevstvo). U spisima se susreće i naziv &quot;bosanski rusag&quot;, što je vjerovatno iskrivljeni oblik mađarske riječi &quot;''orszag''&quot;, u značenju zemlja, država ili nacija.&lt;ref&gt;Imamović, Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka''&lt;/ref&gt;

U [[13. vijek]]u hereza će dobiti svoju organizacionu formu i lik kao [[Crkva bosanska]] s [[Hijerarhija Crkve bosanske|hijerarhijom]] i shvatanjima koja će uhvatiti jake korijene među stanovništvom. Pod isprikom uništavanja hereze, a u namjeri da osvoji Bosnu, [[Ugarska]] će poduzeti niz križarskih pohoda protiv Bosne. Ti [[Bosansko-ugarski ratovi|sukobi]] su pojačali jedinstvo između nove vjere i vlastele, a kao krajnji rezultat bilo je protjerivanje organizacije bosanske [[Katoličanstvo|katoličke crkve]] (Bosanske [[Biskupija|biskupije]]) u Ugarsku (u [[Đakovo]]). Crkva bosanska postala je jedina heretička crkva koja je postala zemaljska crkva, bosanska državna vjera.

Početkom 15. vijeka, pred opasnošću od [[Sigismund, car Svetog Rimskog Carstva|Žigmunda Luksemburškog]], [[Bošnjani]] su od [[Anjou (dinastija)|Ladislava Napuljskog]] tražili da Bosna ima granice prema Ugarskoj iz doba bana Kulina. Kulin ban je ostavio značajnog traga u uzdizanju Bosne među najvažnije subjekte na istočnoj jadranskoj obali. To je pamćeno kao vrijeme bosanske samostalnosti i jasne samobitnosti. Zato je i ne bez razloga doba Kulina bana u historiji srednjovjekovne Bosne zabilježeno narodnom poslovicom koja glasi &quot;za Kulina bana i dobrijeh dana&quot;.

=== Dvovlašće ===
O nasljedniku bana Kulina nema sigurnijih podataka, tako da godine 1230. spominje se ime [[Matej Ninoslav|Mateja Ninoslava]]. On je nakon niza ratova Bosni priključio [[Livno]], župu [[Neretva|Neretvu]], te [[Ustiprača|Ustipraču]].

Ninoslava je nasljedio ban [[Stjepan I Kotromanić|Stjepan I]] (1290) iz dinastije [[Kotromanići]]. Pred pritiskom Bribirskih (Šubića) novi bosanski ban imao je vlast u istočnim krajevima zemlje uz rijeku [[Drina|Drinu]]. Mada nije zauzeo čitavu Bosnu hrvatski velikaš, hrvatsko-dalmatinski ban [[Pavao I Šubić|Pavle Bribirski (Šubić)]] se nazivao gospodarom Bosne. Prevlast je imao u zapadnim krajevima gdje su mu se priklonili članovi roda Vukosalić (Hrvatinići). Pavle je gospodstvo nad Bosnom dao svome sinu Mladenu I Bribirskom, a poslije njegove smrti to mjesto je zauzeo njegov brat [[Mladen II Šubić|Mladen II Bribirski (Šubić)]].

Dvovlašće u Bosni između bana Stjepana Kotromanića i plemićke porodice [[Bribirski (Šubići)]] nastavljeno je kada 1314. Stjepana Kotromanića nasljeđuje njegov sin [[Stjepan II Kotromanić]]. On iskorištava nemilost u koju su Bribirci pali pred Ludovikom I Anžuvinskim i staje na stranu protivnika Bribiraca. Slomom Mladena II Bribirskog 1322. nestaje gospodstva Bribiraca u Bosni.

=== Vladavina Stjepana II Kotromanića ===
[[Datoteka:Stephenkotromanicthesecond.PNG|alt=|mini|Smrt Stjepana II Kotromanića, detalj škrinje u crkvi Sv.Šimuna, Zadar]]
Poslije sloma Bribirskih (Šubića) Bosna ponovno jača i vremenom prerasta u najmoćniju državu na [[Balkan]]u. Uskoro ban Stjepan II Kotromanić osvaja područje [[Humska zemlja|Huma]], te teritorij od [[Neretva|Neretve]] do [[Cetina|Cetine]], veliki dio [[Dalmacija|Dalmacije]], i to od [[Dubrovnik]]a do [[Split]]a, potom Donje krajeve, Usoru i Soli. Ban Stjepan II Kotromanić uspostavlja dobre odnose sa stranim silama, prvenstveno s [[Ugarska|Ugarskom]], te pomaže s bosanskim vojnim trupama ugarskom kralju u gušenju pobuna ugarskog plemstva. Ban Stjepan II Kotromanić sklapa zatim trgovački ugovor s Dubrovnikom 1334, a 1335. i sa [[Venecija|Venecijom]]. U svojoj Povelji Dubrovčanima 1332. on piše:

:''&quot;Ako ima Dubrovčanin koju pravdu na Bošnjaninu, da ga pozove pred gospodina bana...&quot;''

Ovo je vrlo značajan dokument, jer govori da u Bosni žive Bošnjani, [[Bosanci]] kao stanovnici srednjovjekovne bosanske države. To se očituje na svim zvaničnim dokumentima bosanske države, te na mnogim nezvaničnim, kao što su glose na krstjanskim vjerskim knjigama i natpisima na stećcima, gdje i stanovnici srednjovjekovne Bosne sebe nazivaju Bošnjanima, odnosno Bosancima.

Ban Stjepan II Kotromanić podržava [[Crkva bosanska|Crkvu bosansku]], čija [[Hijerarhija Crkve bosanske|hijerarhija]] čvrsto stoji uz bosanske vladare i velmože, što ga dovodi u sukob s [[Papa|Papom]], te da bi ga odobrovoljio pristaje 1340. da dâ veoma veliku slobodu djelovanja [[franjevci]]ma u Bosni, te i on sam službeno prelazi na [[katoličanstvo]] u [[april]]u 1347, kada šalje pismo papi, u kome zahtijeva od njega da poveća broj obučenih katoličkih svećenika u Bosni, koji bi prema zahtjevima trebali znati [[bosanski jezik]].

Franjevci ubrzo formiraju Bosanski franjevački vikarijat sa sjedištem u [[Mile (Visoko)|Milama]], koji se širi i uključuje mnogo veću teritoriju od bosanske države, pružajući se sve do [[Rumunija|Rumunije]], tako da već 1385. ima 35 [[samostan]]a, od kojih su samo 4 bila na teritoriji Bosne. To su franjevački samostani u [[Visoko]]m, Lašvi, [[Kraljeva Sutjeska|Kraljevoj Sutjesci]] i [[Olovo|Olovu]]. Do 1463, još se 12 franjevačkih samostana gradi širom Bosne, uglavnom u jakim centrima privrednog razvoja srednjovjekovne bosanske države.

Godine 1350. [[Srpsko Carstvo]] napada Bosnu. Cilj njene vojske, na čelu sa carom [[Stefan Uroš IV Dušan|Dušanom]] bilo je područje [[Hum]]a. Međutim, bosanska vojska na čelu sa Stjepanom II Kotromanićem mudrom taktikom uspijeva da, na koncu u potpunosti, protjera srpsku vojsku iz bosanske zemlje.

Vladavine bana Stjepana II Kotromanića, obilježena je privrednim razvojem zasnovanim na [[Rudarstvo u srednjovjekovnoj Bosni|rudarstvu]] i trgovini, naročito u izvozu traženih domaćih sirovina [[Srebro|srebra]], bakra i olova. Počinje da se kuje bosanski [[dinar]] - Denarius, groš. Razvijaju se nova gradska naselja, [[Karavanska stanica|karavanske stanice]] i [[Putevi u srednjovjekovnoj Bosni|putne komunikacije]]. Sve je više [[Stranci u srednjovjekovnoj Bosni|stranaca]] koji u Bosni nalaze svoj ekonomski interes. To jača i domaću privrednu osnovu. Putem [[Karavanska trgovina u srednjovjekovnoj Bosni|karavanske trgovine]], koju obavljaju [[Ponosnik|ponosnici]] na čelu sa [[kramar]]ima vrši se razmjena bosanskih proizvoda sa primorskim gradovima. Nastaju brojna [[trgovačka društva]] koja djeluju na širim prostorima. To doprinosi da se razvijaju [[carine u srednjovjekovnoj Bosni]].

Udajom kćerke [[Elizabeta Kotromanić|Elizabete]] [[1353.]] za ugarskog kralja [[Ludovik I, kralj Ugarske|Ludovika I Anžuvinskog]], tada jednog od najutjecajnijih evropskih vladara, Stjepan II je podigao ugled Bosne i vladarske loze dinastije [[Kotromanići|Kotromanića]] koja se približila najvišim nivoima onovremene evropske politike.

=== Mladi ban Tvrtko I. Kotromanić ===
[[Datoteka:TvrtkoPoveljaMoštre.jpg|alt=|mini|Povelja kralja Tvrtka I. izdata 1381. u [[Moštre (srednji vijek)|Moštrima]] blizu [[Visoko]]g]]
Svoj najveći uspon Bosna će doživjeti upravo za vrijeme svoga zadnjeg bana i prvog kralja [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtka I Kotromanića]] (1353 - 1391). Godine 1353. ban Stjepan II Kotromanić je umro, a sahranjen je u franjevačkom samostanu u [[Visoko]]m. Iza njega ostala je stabilna bosanska država, nezavisna, privredno napredna i vojno veoma snažna. Iza njega ostala je i uznapredovala moć njegovih vazala koji počinju da učestvuju u politici centralne vlasti kao vrlo značajna politička snaga. Poslije Stjepana II na bansku stolicu sjeo je Tvrtko I Kotromanić, sin Stjepanovog brata [[Vladislav Kotromanić|Vladislava]], koji u tome trenutku imao samo 15 godina, pa mu je u državnim poslovima pomagala njegova majka, [[Jelena Šubić]]. On u početku ima velike probleme unutar zemlje, a to iskorištava Ugarska.

Godine 1363. izbija sukob između Tvrtka i Ludovika I Anžuvinskog, u kojem Bosna izlazi kao pobjednik. Mladi ban se iskalio u sukobu sa Ugarskom, dobio povjerenje i prestiž među bosanskim magnatima. To mu je omogućilo nove teritorijalnopolitičke promjene u Bosni.

== Bosansko kraljevstvo ==
{{Glavni|Bosansko Kraljevstvo}}
Nakon što je stabilizovao vlast u zemlji, Tvrtko širi Bosnu na njenim jugoistočnim granicama. U savezu sa srpskim [[oblasni gospodar|oblasnim gospodarom]] [[knez]]om [[Lazar Hrebeljanović|Lazarom Hrebeljanovićem]] slama srpskog oblasnog gospodara [[Nikola Altomanović|Nikolu Altomanovića]] i pripaja njegovu zemlju Bosni 1373. Bosna se proširuje na dijelove gornjeg Podrinja i [[Polimlje]]. Početkom 1377. Tvrtko proširuje Bosnu na [[Trebinje]], te župe [[Konavle (područje)|Konavli]] i [[Dračevica (župa)|Dračevica]]. Time je Bosna izišla na jadransku obalu i južno od [[Dubrovnik]]a na području [[Boka kotorska|Boke kotorske]].

=== Krunisanje Tvrtka za kralja ===
[[Datoteka:Krunidbeno mjesto bosanskih kraljeva 2.jpg|mini|Ovo su ostaci crkve u [[Mile (Visoko)|Milama]]. Mjesto gdje je sahranjen [[Stjepan II Kotromanić|Stjepan II]], te mjesto krunisanja [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtka I]].  ]]
Uznapredovali privredni razvoj, jačanje vojne snage zemlje, [[Teritorijalno širenje Bosne u doba Tvrtka I Kotromanića|teritorijalna proširivanja]] i opće stanje u širim okvirima omogućili su bosanskom vladaru novu ideološku i politološku postavku vlasti. Tvrtko je odlučio da proglasi Bosnu kraljevinom. Tvrtko se [[Krunisanje Tvrtka I Kotromanića|kruniše]] [[kralj]]em Bosne 1377. u mjestu [[Mile (Visoko)|Mile]] kod Visokog (današnji Arnautovići). Tu je bilo [[Krunisanje|krunidbeno]] mjesto i kasnijih bosanskih kraljeva.&lt;ref&gt;Dubravko Lovrenović, Proglašenje Bosne kraljevstvom 1377. (Pokušaj revalorizacije), Forum Bosnae 3-4, Sarajevo 1999, 227-287; Isti, Na klizištu povijesti (sveta kruna ugarska i sveta kruna bosanska) 1387-1463, Synopsis, Zagreb-Sarajevo, 2006, 614-723.&lt;/ref&gt; Prema povelji od 10. aprila 1378. krunisanjem za ''kralja Srbljem, Bosne, Pomoriju i Zapadnim stranam'' bosanski vladari stječu [[Svetodmitarski dohodak]] u iznosu od 2000 [[perpera]].&lt;ref&gt;&quot; ... Богом постављеному Стефану краљу Србљем и Босне и Поморију и Западним странам ...&quot; (10. april 1378), Љубомир Стојановић, Старе српске повеље и писма, I/1, Српска краљевска академија, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Прво одељење, Споменици на српском језику 19, Београд - Сремски Карловци 1929, 76-77.&lt;/ref&gt; Uz raniji [[Stonski dohodak]] to su najvažniji tributi koje Dubrovčani plaćaju bosanskim vladarima. Kasnija osvajanja koja Tvrtko poduzima na području [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Hrvatska|Hrvatske]] omogućavaju mu da se nazove i kraljem Hrvatske i Dalmacije.

U namjeri da vodi samostalnu ekonomsku politiku na istočnoj jadranskoj obali kralj Tvrtko I osniva trgovačku luku na sjevernoj strani Boke Kotorske pod nazivom Novi, (današnji [[Herceg Novi]]). To je izazvalo ljutnju [[Dubrovnik|Dubrovčana]], jer su time dobili konkurenciju u trgovini, te se koriste činjenicom da Bosna trgovački uveliko ovisi u tom trenutku od Dubrovnika i uspijevaju nagovoriti kralja Tvrtka da odustane od daljnjeg ulaganja u projekt luke u Novom. Za uzvrat Tvrtko je stekao trg [[Drijeva]] i [[Kotor]] 1385.

Za vrijeme vladavine kralja Tvrtka bosanska vojska je bila najmodernija vojska na cijelom [[Balkan]]u. Bosna je bila prva država na Balkanu koja je uvela u upotrebu vatreno oružje, što je tada predstavljalo revolucionarni korak na polju tadašnje vojne tehnike. Prvu upotrebu vatrenog oružja na Balkanu je izvršila upravo bosanska vojska i to 13. august 1378. prilikom napada venecijanske flote na grad [[Kotor]]. Bosanska vojska je tom prilikom upotrijebila tri bombarde (topa) i uspješno odbranila grad. Po smrti ugarskog kralja 1382. izbijaju nemiri na područjima dalmatinske obale, te kralj Tvrtko koristi tu priliku i šalje bosansku vojsku u taj dio Dalmacije. Time preuzima potpunu kontrolu nad cijelom Dalmacijom, zajedno sa ostrvima i pripaja Bosni [[Split]], [[Trogir]], [[Šibenik]], te ostrva [[Brač]], Korčulu i [[Hvar]]. Izuzetak ostaje [[Zadar]], koji se nalazio pod vlašću Venecije, čime Bosna postaje daleko najmoćnija država na Balkanu.

U zadnjem desetljeću svoje vladavine, kralj Tvrtko je suočen s upadima [[Osmanlije|Osmanlija]] u Bosnu, prvo u jesen 1386, pa u ljeto 1388. kod [[Bileća|Bileće]], kada Bošnjani na čelu s [[Vojvoda|vojvodom]] [[Vlatko Vuković Kosača|Vlatkom Vukovićem]] pobjeđuju Osmanlije. Nedugo potom, bosanska vojska ponovno pod zapovjedništvom vojvode Vlatka Vukovića, učestvuje u veoma snažnoj vojnoj koaliciji, sačinjenoj, pored Bošnjana i od predvodnika koalicije [[Srbi|Srba]], te [[Mađari|Ugara]], [[Hrvati|Hrvata]], [[Albanci|Albanaca]] i [[Grci|Grka]], koja se na [[Kosovska bitka|Kosovu polju]] 1389. suprotstavlja [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]]. Tvrtko se hvali da je kršćanska koalicija pobijedila, no Osmanlije svoje prodore još više povećavaju, a postaju i prvi bosanski susjedi na jugoistočnim granicama Bosne preko vazalnih posjeda Vuka Brankovića.

=== Tvrtkovi nasljednici ===
[[Datoteka:Coat of arms of Kingdom of Bosnia.svg|alt=|mini|Grb dinastije Kotromanić i kralja Tvrtka]]
Poslije Tvrtkove smrti 1391. nastupa poprilično nestabilna politička klima na bosanskim granicama, između Ugarske i Osmanlija. Novi bosanski [[kralj]] postaje Tvrtkov rođak [[Stjepan Dabiša, kralj Bosne|Stjepan Dabiša]] koji gubi teritorije u Dalmaciji i Hrvatskoj, ali uspijeva da očuva državu stabilnom. [[Hum]]ska vlasteoska porodica [[Sankovići]], [[župan]] [[Bjeljak Sanković|Beljak]] i [[vojvoda]] [[Radič Sanković]], pokušavaju prodati župu [[Konavle (područje)|Konavli]] Dubrovčanima, ali ih kralj i bosanski sabor kažnjavaju oduzimanjem posjeda. To pokazuje izuzetnu unutrašnju stabilnost u zemlji. Najveća opasnost za Bosnu ipak dolazi od ugarskog kralja [[Sigismund, car Svetog Rimskog Carstva|Sigismunda Luksembuurškog]], muža ugarske vladarice [[Marija, kraljica Ugarske|Marije]] koja je bila unuka bana Stjepana II preko [[Elizabeta Kotromanić|svoje majke]]. Žigmund je u svojoj južnoj politici zacrtao bosansku krunu. Krupno plemstvo se koncentrisalo u odbrani bosanske krune. Prema ugovoru iz [[1394]]. kruna je trebala pripasti Žigmundu poslije Dabišine smrti, no [[Bošnjani]] za novog vladara dovode kraljicu, Dabišinu udovicu [[Jelena gruba|Jelenu Grubu]]. Time prave ''[[interregnum]]'' koji im omogućava da dobiju na vremenu i pojačaju svoje pozicije prema ugarskom vladaru. Uz pomoć najodanije vlastele iz rodova [[Kosače]], [[Pavlovići]] i [[Hrvatinići]] interegnum se završava 1398, kada na prijestolje dolazi [[Stjepan Ostoja, kralj Bosne|Stjepan Ostoja]], vanbračni sin Tvrtka I. To je doba jakog utjecaja bosanskog [[sabor]]a (bosanskog [[stanak]]) na bosanskog vladara. Istaknutu ulogu imali su [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić]], [[Sandalj Hranić Kosača]], [[Pavle Radinović]] i [[tepčija]] [[Batalo]].

Kralj Ostoja je [[Prodaja primorja Dubrovčanima 1399.|prodao primorje Dubrovčanima]] krajem 1399. Zbog neuspješnog [[Rat Bosne i Dubrovnika (1403–1404)|rata sa Dubrovnikom]] 1403-1404. kralj Ostoja je [[Zbacivanje kralja Ostoje|zbačen sa prijestolja]] 1404, a novim kraljem je imenovan [[Tvrtko II, kralj Bosne|Tvrtko II]], drugi vanbračni sina kralja Tvrtka I Kotromanića. Zbog spora oko sela [[Lisac (selo)|Lisac]] mir sa Dubrovnikom je postignut tek 1405.

Ova smjena na bosanskom prijestolju izaziva reakciju ugarskog kralja Žigmunda koji pomaže prougarski orijentisanom bivšem kralju Stjepanu Ostoji. Žigmund je uspio da djeluje i na Tvrtka II, ali nastao je novi preokret u kojem je na vlast opet došao Stjepan Ostoja 1409.

=== Bosna između Ugarske i Osmanlija ===
[[Datoteka:Bosnia around 1412.png|mini|desno|260px|Područje srednjovjekovne Bosne početkom 15. vijeka]]
Mada se od 1386. prati osmansko prisustvo u srednjovjekovnoj Bosni, te u brojnim drugim upadima koji su bili različitog intenziteta i značaja, tek su događaji iz sredine druge decenije 15. vijeka označili njihov aktivniji politički angažman. Radi svojih interesa [[Osmansko Carstvo]] podržava bosansko plemstvo i predvođeno Tvrtkom II. Političke opcije razrješenje imaju u 1415. u Lašvanskoj bitki. Osmanlije su time postali uz Ugarsku najvažniji faktor u daljoj političkoj historiji bosanske države. Nalazeći se između ove dvije sile bosanski vladari su uspješno odolijevali različitim pritiscima. Uprkos osmanskom uspjehu politička opcija Tvrtka II. ipak nije prošla 1415. Svu težinu sukoba primio je [[knez]] [[Pavle Radinović]], koji je podržavao Tvrtka II. On je ubijen a Tvrtko II će na šansu čekati još neko vrijeme. Poslije smrti Stjepana Ostoje vladarem je postao njegov sin [[Stjepan Ostojić, kralj Bosne|Stjepan Ostojić]].

Konačno 1420. kralj Tvrtko II. ponovo je preuzeo bosansko prijestolje. Nedugo potom i sam kralj Tvrtko II. postaje saveznik Ugarskoj, jer je trebao ugarsku pomoć protiv pobune bosanskih plemića i Radivoja Ostojića, sina bivšeg kralja Ostoje, koji uz osmanlijsku pomoć ovladavaju većim dijelom Bosne u periodu od 1433. do 1435. Tvrtko ostaje na vlasti sve do smrti 1443, a njegovu vladavinu karakterizira dalji razvoj privrede i gradova te jačanje utjecaja franjevaca u Bosni.

=== Kultura i umjetnost u srednjovjekovnoj Bosni ===
Srednjovjekovna Bosna svoj kulturnoumjetnički izraz razvija u širokom spektru raznovrsnih strujanja koja su zahvatala istočnu jadransku obalu kroz njen milenijski period. Jaki obrisi ilirske, rimske i germanske kulture u polazištu stopili su se sa slavenskom kulturom kroz neposredne dodire u ranom srednjem vijeku. Ovo šarenilo izrazito usložnjava prisustvo jake franačke, bizantske, ugarske i mediteranske kulture koja kroz razvoj srednjovjekovne bosanske države i društva ima značajan upliv i utjecaj na bosanskom području.

U svom tom šarolikom susretu i primjeni različitih kulturnih i umjetničkih utjecaja, u Bosni se razvija i domaća, bosanska kulturna baština koja pored primjene visokorazvijenih stranih utjecaja stvara i odlike i osobenosti svoga vlastitog kulturnog izražaja i stila. Prepoznatljivo, proizvodi [[Bosanski stil|bosanskog stila]], rađeni [[na bosanski način]] svoju primjenu nalaze i izvan granica bosanske srednjovjekovne države u [[Venecija|Veneciji]] i drugim evropski državama.

Razvoj pismenosti u Bosni, gdje se primjenjivao [[bosanski jezik]], grčki, latinski i italijanski jezik, te [[glagoljica]] i [[ćirilica]] ([[bosančica]]), pored onovremene uobičajene prepisivačke djelatnosti, [[Apokrifni tekstovi|apokrifnih tekstova]] kojima se iskazivala kritika kršćanstva i drugačije viđenje svijeta, ponudio je i proizvode [[Bosanska srednjovjekovna pismenost|domaće bosanske književnosti]]. [[Humačka ploča]] pokazuje odsjaj ranosrednjovjekovne pismensoti, a izvanredni primjerci poput [[Hvalov zbornik|Hvalovog zbornika]] pokazuju interes bosanske feudalne sredine za izuzetnim umjetničkim i estetskim vrijednostima onoga vremena. Viteškti [[turnir]] u [[Budim]]u 1412, pripadništvo bosanske vlastele čuvenom [[Zmajev red|Zmajevom redu]] kao i razvoj [[Muzika u srednjovjekovnoj Bosni|muzičke kulture]], pokazuje praćenje najvažnijih tokova ritersko-dvorjanske kulture u Evropi.

Razvoj [[Srednjovjekovna bosanska heraldika|bosanske heraldike]] stvorio je izvanredne primjerke grbova i pečata, kojima su se okruživali [[Spisak bosanskih kraljeva|bosanski vladari]] i vlastela. To najvjernije pokazuju pečati bosanskih vladara i slika Hrvoja Vukčića Hrvatinića.

Arhitektura srednjovjekovne Bosne izraza nalazi u odbrambenim tvrđavama, dvorovima vladara (poput veličanstvenog [[Bobovac|Bobovca]], [[Blagaj (Mostar)|Blagaja]] i [[Jajce|Jajca]]) i [[velmoža]] kao ljetnim i zimskim rezidencijama (poput [[Kukanj|Kuknja]] i [[Samobor na Drini|Samobora]]), ali i u uobičajanoj stambenoj kulturi svakodnevnice prožete sve većom upotrebom kamena kao građevinskog materijala koji znači uznapredovali status sredine. Kao i u drugim evropskim sredinama preovladavaju romanika i gotika.

Najvažniji statusni simbol kulturnog i umjetničkog izraza srednjovjekovne Bosne prepoznaje se u [[Stećak|stećcima]], nosiocima još uvijek živog, zanimljivog i [[Proučavanje stećaka|zagonetnog izraza]] u životu kulture i umjetnosti [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Ogroman broj [[nekropola]] sa očuvanih preko 50.000 [[stećak]]a, sa svojim raznovrsnim oblicima, simbolima, ukrasima, [[Natpisi na stećcima|epigrafskim porukama]], te svojim [[Klesari stećaka|umjetnicima]] i danas svjedoči o tom neprolaznom vremenu ([[Nekropola stećaka Radimlja|Radimlja]], [[Nekropola stećaka Boljuni|Boljuni]] i druge).

=== Doba Stjepana Tomaša ===
Godine 1443. bosansko plemstvo na saboru [[rusag]]a bosanskog postavlja na vlast kralja [[Stjepan Tomaš, kralj Bosne|Stjepana Tomaša]]. Najmoćniji bosanski plemić na teritoriji jugoistočne Bosne, [[Stjepan Vukčić Kosača]], odbija u početku priznati Stjepana Tomaša za novog kralja Bosne, što je rezultiralo sukobom unutar Bosne po tome pitanju, a taj sukob okončava 1446. bračnom vezom bosanskog vladara s [[Katarina Kosača|Katarinom Kosačom]], kćerkom moćnoga vojvode. Stjepan Vukčić Kosača ipak nastavlja vrlo jak utjecaj na svome posjedu što potvrđuje činjenica da 1448. uzima titulu hercega i po kojoj će ovaj dio Bosne kasnije biti i prozvan [[Hercegovina]].

Osmanska ekspanzija tjera kralja Tomaša da 1450. zatraži vanjsku pomoć, te se obraća papi po tome pitanju, koristeći činjenicu da je [[papa]] pokazivao veoma veliko zanimanje za Bosnu u to vrijeme, prvenstveno zbog franjevaca, koji u to vrijeme, na čelu s Vikarom od Bosne po imenu Jakob Markijski, nastoje uspostaviti katoličku dominaciju u Bosni, uz napomenu da je kralj Tomaš 1445. prešao na [[katoličanstvo]], što je papa želio u potpunosti iskoristiti. Također, papa je bio opsjednut i pitanjem Crkve bosanske, optužujući je, po ko zna koji put, za herezu, tako da 1459. kralj Tomaš pristaje na papin zahtjev da započne progoniti heretike u Bosni.

=== Protjerivanje krstjana i Osmanlijsko nadiranje ===
Kralj Tomaš saziva starješine Crkve bosanske i nudi im veoma skučen izbor: ili da prihvate [[katoličanstvo]] ili će biti protjerani iz [[Bosansko Kraljevstvo|Bosne]]. Prema papinim kasnijim zapisima, njih oko 2000 pristaje da pređe na katoličanstvo, a od ostalih, koji ne prihvatiše, oko četrdeset hiljada njih se sklanja na prostoru južne Bosne, na prostoru [[Hum]]a i nalaze zaštitu u okrilju bosanskog vojvode Stjepana Vukčića Kosače, koji je i sam bio krstjanske vjere, o čemu postoji i detaljan opis koji je zabilježio, tadašnji papa, Pije II. koji kasnije, u svojim Komentarima (Commentarii), piše:

:&quot;''Kralj Bosne, da opere ljagu što je Osmanlijama predano [[Smederevo]] i da dadne dokaz svoje kršćanske vjere, ili, kako mnogi drže, potaknut pohlepom za novcem, prisilio je manihejce (bosanske krsthjane), kojih je bilo premnogo u njegovu kraljevstvu, da se isele iz kraljevstva, ostavivši svoju imovinu, ako neće primiti Kristovo krštenje. Oko dvije hiljade pokrstilo ih se, a oko četrdeset hiljada ili malo više, koji su se tvrdoglavo držali zabluda, pobjegli su Stjepanu (Vukčiću Kosači), vojvodi bosanskome, svome drugu u nevjeri&quot;''

Da je Bosna bila puna maniheja i pred sami pad, dokazuje i izvještaj biskupa Nikole Barbućia papi maja 1456.g. u kojem navodi da se kralj Tomaš pravdao da ne može da se bori s turcima zbog maniheja, tj.bosanskih patarena koji više vole turke nego hrišćane i kojih ima veliki broj u njegovoj zemlji. (Sima Ćirković, Istorija srednjovekovne bosanske države, str.312)

=== Pad srednjovjekovne bosanske države ===
[[Datoteka:Bobovac.jpg|mini|desno|260px|desno|Kraljevska utvrda Bobovac]]

Za novoga kralja Bosne 1461. izabran je [[Stjepan Tomašević, kralj Bosne|Stjepan Tomašević]], sin kralja Stjepana Tomaša. On se suočava s jakom prijetnjom od osmanskih osvajača i njihovim pretenzijama prema Bosni. Uzaludno upućuje apel za pomoć u odbrani od Osmanskog Carstva. Ugarski kralj obećava pomoć Bosni 1462, poslije čega kralj Stjepan Tomašević odbija platiti danak Osmanskom Carstvu. Time ugrožava poziciju mira u Bosni. Zahvaljujući jakom uporištu u župi [[Vrhbosna (župa)|Vrhbosni]], [[Bosansko krajište|Bosanskom krajištu]], Osmanlije su mogle vrlo brzo izvesti intervenciju u Bosni. Godinu dana poslije, 1463, velika osmanska vojska, pod komandom [[Mehmed II|Mehmeda II]] [[Pad Bosne 1463.|pokorava Bosnu]].

U snažnom osmanskom naletu bosanska kraljevska rezidencija [[Bobovac]] pala je 20. juna 1463. Kralj Stjepan Tomašević bježi na zapad u tvrđavu [[Ključ na Sani|Ključ]]. Opkoljen osmanskim snagama odlučuje da se preda, nakon čega je odveden u [[Jajce]] i pogubljen pred sultanom [[Mehmed II|Mehmedom II Osvajačem]]. Time je prestala da postoji srednjovjekovna bosanska država.&lt;ref&gt;Najvjerniji opis pada Bosne daje savremenik događaja [[Konstantin Mihailović]] u svome djelu Janičarove uspomene ili Turska hronika u 34 poglavlju svoga djela pod nazivom O primirju kralja bosanskoga. Između ostalog navodi: На оном истом саветовању међу оним пашама закључено је било ово: чим цар изиђе из Једрена, одмах да буде посечен трапезунтски цар. И тако се одмах и збило: ми смо кренули на пут у среду, а цар је у петак погубљен а ми смо ишли све до Босне и приспели смо до једне земље босанскога кнеза који се звао Ковачевић, и изненадно нападнут покорио се цару, и (цар је) потом наредио да се овај погуби, а онда је кренуо у краљевску земљу и опколио је најпре град Бобовац; са собом није имао топова, те је наредио да се одмах под градом лију и овим топовима је освојио град. А посланици који су путовали по примирје (ту смо их нашли) говорили су са мном сећајући се оних ранијих ствари, али је већ било касно. Пошто цар поседе град, кренули смо ка Јајцу, а због брзине послао је напред Махмут пашу са двадесет хиљада коњаника не би ли могли краља Томаша негде изненадити у којем граду, јер је чуо да никаквих пратилаца нема при себи. А он знајући већ о Турцима, мучио се јадник и ноћу и дању не би ли могао што је могуће брже скупити што људи. И тако је дошао у град звани Кључ, хотећи да ту мало у подне отпочине. Али су уто наједном Турци приспели (у овај град) и око града су јурили, не знајући да је ту краљ Томаш био, док не истрча из града један лупеж и не исприча Турцима за колач да је краљ у томе граду. Кад то чу Махмутпаша, опколи град, а сутрадан наговорише краља (да изиђе) из града доле, заклињући се на књигама од сапуна како његовој глави ништа неће бити. Потом је цар Мухамед стигао у Јајце, пред којега су довели краља самдругога (с другим његовим пријатељем). Кад видеше тада војници који су били у граду да је њихов господар сужањ, покорише се (Турцима). И посевши град, цар нареди да се краљ самдруги посече, а онда заузме читаву његову земљу, Константин Михаиловић из Островице, Јаничарове успомене или Турска хроника, Превод и предговор Ђорђе Живановић) Споменик Српске академије наука 107, Београд 1959. Друго издање 1986, 49-52&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
{{Div col|cols=3}}
* [[Srednji vijek]]
* [[Bertrandon de la Broquière]]
* [[Bosna (ime)]] 
* [[Carina u Deževicama]] 
* [[Konstantin Mihailović]] 
* [[Kraljevski dvor u Deževicama]] 
* [[Objavljeni izvori za historiju srednjovjekovne Bosne]] 
* [[Povelja kralja Stjepana Dabiše vojvodi Hrvoju Vukčiću Hrvatiniću iz 1392.]] 
* [[Povelja kralja Stjepana Tomaša sinovima Ivanca Jurčinića iz 1459]] 
* [[Italijani u srednjovjekovnoj Bosni]]
* [[Vlaški katun]] 
* [[Ćirilična građa]]
{{Div col end}}

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Izvori i literatura ==
* [[Ljubomir Stojanović]], Старе српске повеље и писма, I/1, Српска краљевска академија, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Прво одељење, Споменици на српском језику 19, Београд - Сремски Карловци 1929.
* [[Konstantin Mihailović|Константин Михаиловић из Островице]], Јаничарове успомене или Турска хроника, Превод и предговор Ђорђе Живановић) Споменик Српске академије наука 107, Београд 1959. Друго издање 1986.
* [[Vjekoslav Klaić]], ''Povijest Bosne'' (fototip izdanja iz 1882), Sarajevo 1990.
* [[Vladimir Ćorović]], ''Historija Bosne'', Beograd 1940.
* [[Marko Perojević]], ''Povijest Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do godine 1463'', Knjiga prva”, 3. izdanje, HKD Napredak, Sarajevo 1942, 1991, 1998.
* [[Sima Ćirković]], ''Istorija srednjovekovne bosanske države'', Beograd 1964.
* [[Pavao Anđelić]], [[Nada Miletić]], ''Kulturna istorija Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do pada ovih zemalja pod tursku vlast'', Drugo prerađeno i dopunjeno izdanje, Sarajevo 1984.
* [[Anto Babić]], [[Desanka Kovačević-Kojić]], Sima Ćirković, ''Prilozi za istoriju Bosne i Hercegovine I, Društvo i privreda srednjovjekovne bosanske države'', ANU BiH, Sarajevo 1987.
* [[Nada Klaić]], ''Srednjovjekovna Bosna. Politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe (1377.g.''), Zagreb 1989; 1994.
* [[Pejo Ćošković]], ''Crkva bosanska u XV stoljeću'', Sarajevo 2005.
* [[Dubravko Lovrenović]], Proglašenje Bosne kraljevstvom 1377. (Pokušaj revalorizacije), Forum Bosnae 3-4, Sarajevo 1999, 227-287.
* [[Dubravko Lovrenović]], Na klizištu povijesti (sveta kruna ugarska i sveta kruna bosanska) 1387-1463, Synopsis, Zagreb-Sarajevo, 2006.
* [[Pavo Živković]], Bibliografija objavljenih izvora i literature o srednjovjekovnoj Bosni, Sarajevo 1982.
* [[Esad Kurtović]], Bibliografija objavljenih izvora i literature o historiji srednjovjekovne Bosne 1978-2000, Sarajevo 2007. [http://academia.edu/3637680/Knjiga_Bibliografija_objavljenih_izvora_i_literature_o_srednjovjekovnoj_Bosni_1978-2000_Sarajevo_2007]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}
* [[Mustafa Imamović|Imamović, Mustafa]], Historija Bošnjaka, Sarajevo 1997
* {{cite book | last=Malcolm | first=Noel | date=2011 | title=[[Bosna - kratka povijest]] | url= |location=Sarajevo | publisher= | isbn=978-9958-30-111-7 | ref = harv}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Middle Ages in Bosnia and Herzegovina}}
*[https://www.scribd.com/doc/143309359/Napretkova-Povijest-Bosne-i-Hercegovine-Od-Najstarijih-Vremena-Do-Godine-1463-Sarajevo-1998-85 Povijest Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do 1463, Napredak, 1998.]
*[https://www.scribd.com/doc/250584835/Mihailo-Dinić-Državni-Sabor-Srednjevekovne-Bosanske-Države Mihailo Dinić: Državni sabor srednjevekovne Bosne]
*[https://www.scribd.com/doc/121865426/Cirkovic-Sima-Istorija-srednjovekovne-bosanske-države-SKZ-Beograd-1964 Sima Ćirković: Istorija srednjovekovne bosanske države]
*[http://gen.lib.rus.ec/book/index.php?md5=06693EE3E1BB363403A19A6B89B5421C Nada Klaić: Srednjovjekovna Bosna]{{Mrtav link}}
*[https://web.archive.org/web/20140105022100/http://www.scribd.com/doc/115231599/Na-Klizistu-Povjesti-Lovrenovic Dubravko Lovrenović: Na klizištu povijesti] 
*[http://gen.lib.rus.ec/book/index.php?md5=ed3a95f2603b39f40005f3fd83750f58 Esad Kurtović: Veliki vojvoda bosanski Sandalj Hranić Kosača]{{Mrtav link}}
*[https://www.academia.edu/31310356/Esad_Kurtovi%C4%87_Bibliografija_objavljenih_izvora_i_literature_o_srednjovjekovnoj_Bosni Esad Kurtović, Bibliografija objavljenih izvora i literature o srednjovjekovnoj Bosni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190513091235/https://www.academia.edu/31310356/Esad_Kurtovi%C4%87_Bibliografija_objavljenih_izvora_i_literature_o_srednjovjekovnoj_Bosni |date=13. 5. 2019 }}
*[https://www.academia.edu/34998089/Historijska_traganja_br_5_2010_?email_work_card=title Historijska traganja: Posljednji Pavlovići, O srednjovjekovnom bosanskom građaninu, O krunidbi kralja Tvrtka]{{Mrtav link}}  – [[Institut za historiju u Sarajevu|Institut za historiju]], Sarajevo, Bosna i Hercegovina
*[https://www.academia.edu/861986/Bosansko_srednjovjekovlje_u_doma%C4%87im_franjeva%C4%8Dkim_kronikama_18_stolje%C4%87a_The_Bosnian_Middle_Ages_in_18th_Century_Franciscan_Chronicles_?email_work_card=title Bosansko srednjovjekovlje u domaćim franjevačkim kronikama 18. stoljeća] – [[Emir O. Filipović]]

{{Poluzaštita}}

{{Kultura srednjovjekovne Bosne}}

[[Kategorija:Srednjovjekovna Bosna|*]]</text>
      <sha1>3qvxxrsy9rctfagqzn9be4hm7kqmzhp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>.cd</title>
    <ns>0</ns>
    <id>20938</id>
    <revision>
      <id>3940560</id>
      <parentid>3816868</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T01:08:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940560</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2890" sha1="nqkzu2dee1srn3nd5tfxe24j3ysvruq" xml:space="preserve">{{Infobox top level domain||name=.cd|image=[[Image:Dotcd.png|.cd -- Dot CD Domains]]|introduced=20 august 1997.|type=[[Najviši državni domeni]]|status=Aktivna|registry=Société Congolaise des Postes et Télécommunications|sponsor=[[Government of the Democratic Republic of the Congo]]|intendeduse=Entiteti povezani s [[Demokratskom Republikom Kongo]]|actualuse=Koristi se u Demokratskoj Republici Kongo, povremeno za muzičke web stranice.|structure=Registracije dozvoljene na drugom nivou|document=|disputepolicy=[[UDRP]]|website={{url|https://services.hosting.cd/services/|hosting.cd}}|restrictions=None}}

'''.cd''' je [[Najviši internet domen|najviši]] [[Internet]] [[Internet domena|domen]] za [[Demokratska Republika Kongo|Demokratsku Repubilku Kongo]].&lt;ref name=&quot;whois&quot;&gt;{{en simbol}} [http://www.iana.org/root-whois/cd.htm IANA .cd whois informacija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071027055445/http://www.iana.org/root-whois/cd.htm |date=27. 10. 2007 }}, na iana.org.&lt;/ref&gt; Interpoint SARL je bila zadužena za ovu domenu. Kreiran je 1997. godine kao zamjena za ccTLD .zr ([[Zair]]), koji je postepeno ukinut i na kraju izbrisan 2001. godine.&lt;ref name=&quot;:02&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.iana.org/reports/2001/zr-report-20jun01.html|title=Report on Deletion of the .zr Top-Level Domain|website=www.iana.org|publisher=Internet Assigned Numbers Authority|archive-url=https://web.archive.org/web/20250612135256/https://www.iana.org/reports/2001/zr-report-20jun01.html|archive-date=12. 6. 2025|url-status=live|access-date=6. 7. 2025}}&lt;/ref&gt;

Osim rezerviranih naziva poput .com.cd, .net.cd, .org.cd i drugih, bilo kome u svijetu je dozvoljeno da registruje .cd domen, bez obzira da li je registrovao kompaniju ili ne.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rwgusa.com/faq_cd_Registration-Requirements-and-Criteria.htm|title=Domain Registration Requirements and Criteria for|website=www.rwgusa.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20250706150351/https://www.rwgusa.com/faq_cd_Registration-Requirements-and-Criteria.htm|archive-date=6. 7. 2025|url-status=dead|access-date=6. 7. 2025}}&lt;/ref&gt;

'''.zr''' je bivši [[internet]] [[Kod države|domen]] [[Najviša internetska domena|najvišeg nivoa]] ( [[Najviši državni domeni|ccTLD]] ) za [[Zaire|Zair]]. Određen je 1996. godine. Kada je Zair preimenovan u [[Demokratska Republika Kongo|Demokratsku Republiku Kongo]] 1997. godine, .zr je postepeno ukinut, a na njegovo mjesto je došao .cd. Godine 2001. .zr je izbrisan.&lt;ref name=&quot;:02&quot;/&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Spisak najviših internetskih domena|Spisak ostalih najviših internetskih domena]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.iana.org/domains/root/db Spisak najviših domena], na ''iana.org''.

{{Državni Internet domeni}}

{{DEFAULTSORT:Cd}}
[[Kategorija:Demokratska Republika Kongo]]
[[Kategorija:Najviši državni domeni]]</text>
      <sha1>nqkzu2dee1srn3nd5tfxe24j3ysvruq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Blog</title>
    <ns>0</ns>
    <id>20954</id>
    <revision>
      <id>3940795</id>
      <parentid>3934420</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T09:56:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940795</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8519" sha1="fomlj7eqkz2m5szvatb4lmenut3rcvn" xml:space="preserve">'''Blog'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.rebeccablood.net/essays/weblog_history.html|title=Rebecca Blood :: Weblogs: A History And Perspective|date=30. 5. 2015|website=web.archive.org|access-date=19. 9. 2024|archive-date=30. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150530144950/http://www.rebeccablood.net/essays/weblog_history.html|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; ([[engleski jezik|anglizam]], duži naziv weblog) je publikacija na [[Internet]]u ([[World Wide Web|web]]-u) koja sadrži prvenstveno periodične članke u obrnutom vremenskom slijedu - najnoviji članci nalaze se na vrhu stranice.

Blogovi mogu biti individualni i kolaborativni. Terminološki za sada nema dinstinkcije kao u engleskom jeziku gdje se termin weblog češće koristi za kolaborativne, a blog za individualne projekte. Mogu biti u obliku časopisa, tematski, osobni. Mogu biti povezani u grupe, tematski ili vezano uz domenu koju se nalaze - blogosfera.

== Historija ==
Blogovanje se razvilo iz ranih oblika digitalne komunikacije i ličnih online zapisa. Jedan od najranijih primjera bloga u formi dnevnika zabilježen je 1995, kada su tekst i slike prenošeni u stvarnom vremenu putem nosivog [[računar]]a.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://mediashift.org/2008/09/scott-rosenberg-traces-the-blogospheres-origins266/|title=Scott Rosenberg Traces the Blogosphere's Origins|date=22. 9. 2008|website=MediaShift|language=en|access-date=26. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;

Pojam ''weblog'' uveo je Jorn Barger 17. decembra 1997, dok je skraćeni naziv ''blog'' nastao u maju 1999, kada je Peter Merholz izraz ''weblog'' razložio u frazu ''we blog''. Ubrzo potom, Evan Williams iz kompanije Pyra Labs počeo je koristiti termin ''blog'' kao [[Imenice|imenicu]] i [[Glagoli|glagol]] te uveo pojam ''bloger'' kroz platformu ''Blogger'', čime je terminologija široko prihvaćena.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://kottke.org/03/08/its-weblog-not-web-log|title=It’s “weblog” not “web log”|date=26. 8. 2003|website=kottke.org|language=en|access-date=26. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;[[Datoteka:Blogosphere_map.jpg|desno|mini|Umjetnički prikaz povezanosti između blogova i autora blogova u &quot;blogosferi&quot; 2007.]]

== Specifičnosti blog alata ==

Blog alati dijele se na dedicirane, koji se instaliraju na vlastiti server (domenu). Velik broj [[CMS]] sistema ima i opciju postavljanja novosti u formi bloga. Recenzije besplatnih alata održava OpenSourceCMS.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.opensourcecms.com/|title=Default Parallels Plesk Page|website=www.opensourcecms.com|access-date=3. 6. 2026}}&lt;/ref&gt; Wordpress&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://wordpress.com/|title=WordPress, Your Way|website=WordPress.com|language=en|access-date=3. 6. 2026}}&lt;/ref&gt; nudi mogućnost instalacije na vlastite stranice ili besplatni server. Moguće je blog kategorizirati po specifičnim kategorijama, što omogućava da isti autor tekstove organizira u kolekcije. blogger.com&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.blogger.com/|title=Blogger.com - Create a unique and beautiful blog easily.|website=www.blogger.com|language=en|access-date=3. 6. 2026}}&lt;/ref&gt; omogućava kolaborativni blog, te upload bloga na lokaciju po želji, te je dobar izbor u slučaju potrebe promjene lokacije bloga. Također ima napredno upravljanje komentarima, moderiranje i google ad-sense integraciju. Livejournal (popularno LJ)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.liverournal.com/|title=Wayback Machine|website=www.liverournal.com|access-date=3. 6. 2026|archive-date=7. 10. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071007120614/http://www.liverournal.com/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; ima napredno pretraživanje po kategorijama, RSS kanale za praćenje prijatelja (friends lista) te je najčešći izbor za teen blogove.

== Tipovi ==
Pojedini alati za blog omogućuju kategorizaciju tekstova, dok su drugi pisani s posebnom svrhom. Najčešća su pojava nespecifični blogovi, koji zadiru u razne teme.

Postoje razne vrste blogova:
* [[internet]]ski dnevnici osobnog karaktera opisuju svakodnevne aktivnosti autora
* dnevnici pojedinih manifastacija, popularnih emisija [[masovni mediji|masovnih medija]]
* ''e-zine'' [[časopis]]i u formi bloga
* tematski blogovi koje vode pojedinci – filmske kritike, recenzija računarskih programa itd.
* pjesnički blogovi 
* regionalni blogovi
* kolaborativni blogovi, na kojima učestvuje veći broj autora 
* priče 
* putopisni blog 
* blogovi koje vode popularne ''javne osobe'' u okviru propagandnih aktivnosti
* promotivni blogovi
* političke kampanje na blogovima
* ''fan fiction'' blogovi – slično pričama 
* tinejdžerski blogovi

== Popularnost ==
'''Popularnost blogova''' javlja se kao fenomen uslijed pada interesa za masovne medije. Čitanost štampanih medija je u padu, javlja se pomak u &quot;medijsko žutilo&quot;. U Sjedinjenim Američkim državama pada gledanost nacionalnih TV mreža, publika se okreće većem broju kablovskih kanala, raste broj satelitskih kanala, a izdavaštvo je krenulo u smjeru [[mikro publikacija]].

Neprofitni autori kao i autori na početku svog stvaralačkog rada često se zanimaju za kolaborativne projekte u koje se ubrajaju i blogovi.

Nagli porast popularnosti ubrzo po pokretanju alata na [[Bosanski jezik|bosanskom jeziku]] upućuje na pomodni karakter razvoja blogosfere u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].

Naša je blogosfera specifična, pa u određenim slučajevima vrijede i druga pravila u odnosu na svjetske standarde. Cool ili slične liste na bilo kojem servisu ne garantiraju i kvalitetu, niti to znači da je vaš blog uspješan. Vlastita domena daje i dosta veću slobodu, a u odnosu na broj blogova na domaćim servisima, svakako će se samim tim što je na vlastitoj domeni izdvojiti.

=== Praćenje popularnosti blogova ===
Samostalni blogovi svoju popularnost prate putem tagova, brojem linkova koje vode na njih i internim statistikama. Dobar vid praćenja popularnosti neke stranice je i njen [[page rank]].

Neprofitni autori kao i autori na početku svog stvaralačkog rada često se zanimaju za kolaborativne projekte u koje se ubrajaju i blogovi.

Nagli porast popularnosti ubrzo po pokretanju alata na [[Bosanski jezik|bosanskom jeziku]] upućuje na pomodni karakter razvoja blogosfere u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].

== Kontroverza blogova ==
Javno iznošenje osobnih stavova vezanih uz poslovne aktivnosti dovela je do nekoliko evidentiranih slučajeva gubitka.
Blogovi nemaju isti tretman kao štampa, te se blogeri ne smatraju novinarima, stoga nisu zaštićeni sa [[sloboda štampe|slobodom štampe]]. Javljali su se i slučajevi senzacionalističkog iskorištavanja pojedinih blogera u masovnim medijima, pa su pojedini blogovi imali dimenziju [[reality show]]-a.

== Blogerska etika ==
Blogeri vrlo često nastupaju kao interesna grupa. 
Čest je običaj ostavljanja komentara, najčešće međusobne pohvale istomišljenika.

== Pouzdanost informacija na blogu ==
Individualni blogovi često predstavljaju ''trač rubrike'' koje prenose minorna događanja, glasine i  osobne stavove. Kako najčešće nemaju uredništvo, već se radi o laicima koji samostalno iznose teme koje su interesantne njima i uskoj grupi istomišljenika, [[javno mjenje]] blogove često smatra neozbiljnim.

Ozbiljni kolaborativni projekti svog svoje ažurnosti često ne zaostaju sa masovnim medijima. U tzv. ozbiljnoj, često [[žuta štampa|žutoj štampi]] ponekad se prenose poluinformacije iznesene na blogovima, što upućuje da ovaj informativni sistem ponekad ima znatni uticaj. Na blogu se bilježe i propagandne aktivnosti, primjerice političke kampanje.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Blogs}}
* [https://www.eff.org/bloggers/lg/ Legal Guide for bloggers] iz [[Electronic Frontier Foundation]]
* [http://lcweb2.loc.gov/diglib/lcwa/html/lawlb/lawlb-overview.html Law Library Legal Blawgs Web Archive] iz U.S. [[Kongresna biblioteka]]

=== Bosanskohercegovački blog servisi ===
* [http://www.blog.ba blog.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060615002559/http://blog.ba/ |date=15. 6. 2006 }}
* [http://www.blogger.ba blogger.ba]

=== Blog servisi iz drugih zemalja ===
* [https://web.archive.org/web/20161007092326/http://blog.com/ blog.com]
* [https://web.archive.org/web/20110425231206/http://www.blog.hr/ blog.hr]
* [http://www.blogger.com/ blogger.com]
* [http://www.livejournal.com livejournal]
* [http://www.wordpress.com/ wordpress.com]

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Internetski servisi]]
[[Kategorija:Novinarstvo]]</text>
      <sha1>fomlj7eqkz2m5szvatb4lmenut3rcvn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Arhipelag</title>
    <ns>0</ns>
    <id>21068</id>
    <revision>
      <id>3940678</id>
      <parentid>3850423</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T06:19:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940678</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3616" sha1="k06ytzs3l55e0z21ta462u6qz1dgxzc" xml:space="preserve">[[Datoteka:MerguiArchipelagoMap.png|thumb|[[Arhipelag Mergui]] u [[Mjanmar]]u]]
'''Arhipelag''' je grupa [[ostrvo|ostrva]] jednake [[geologija|geološke]] građe i nastanka. Obično se nalaze na otvorenom moru, dok se rjeđe nalaze u bllizini velike [[kopnena masa|kopnene mase]]. Često su [[vulkan]]skog porijekla, oblikujući se duž [[okeanski hrbat|okeanskih hrbata]] ili [[vruća tačka (geologija)|vrućih tačaka]], ali postoje mnogi drugi procesi koji djeluju na njihovo stvaranje, uključujući [[erozija|eroziju]] i [[depozicija (geologija)|depoziciju]].

Države i područja kao što su: [[Indonezija]], [[Japan]], [[Tajvan]], [[Filipini]], [[Novi Zeland]], [[Maldivi]], [[Britanska ostrva]], [[Bahami]], [[Grčka]], [[Kanarska ostrva]], [[Havaji]], [[Madeira]] i [[Azori]] su primjeri poznatih arhipelaga.

Najveća država arhipelaškog tipa na svijetu, po površini je Indonezija,&lt;ref&gt;{{cite book |title=Indonesia |work=The World Factbook |date=4. 12. 2008 |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/id.html |access-date=7. 12. 2008 |publisher=[[Centralna obavještajna agencija]] |location=[[Washington, D.C.|Washington]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20081210041527/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/id.html |archive-date=10. 12. 2008 &lt;!--DASHBot--&gt; |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; ostrvska država koja se sastoji od preko 13.000 ostrva.

== Etimologija ==
[[Grčki jezik|Grčka]] riječ koja je označavala termin ''arhipelag'' u početku se odnosila na grupu ostrva u istočnom dijelu [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]], između [[Grčka|Grčke]], [[Mala Azija|Male Azije]] i ostrva [[Kreta|Krete]]. Taj dio, tj. [[Egejsko more]] (grčki αρχιπέλαγος, italijanski ''Arcipelago''), doslovno znači &quot;glavno more&quot;, od grčkog arkhi (glavni) i pelagos (more).

== Geografske vrste ==

Arhipelag se može naći izolovan unutar velike vodene površili ili u blizini velikih kopnenih masa. Na primjer, Škotska ima više od 700 ostrva koja okružuju kopno i formiraju arhipelag.

Arhipelazi su često vulkanskog porijekla i formiraju se duž lukova ostrva generisani subdukcionim zonama ili zonama vrućih tačaka. Također mogu nastati kao reultat erozije, depozicije i elevacije zemlje. U zavisnosti od njihovog geološkog porijekla, ostrva koja formiraju arhipelag mogu se nazvati ''okeanskim ostrvima'', ''kontinentalnim fragmentima'' i ''kontinentalnim ostrvima''.&lt;ref&gt;Whittaker R. J. &amp; Fernández-Palacios J. M. (2007) ''Island Biogeography: Ecology, Evolution, and Conservation''. New York, Oxford University Press&lt;/ref&gt;

Okeanska ostrva su uglavnom vulkanskog porijekla i u znatnoj mjeri su udaljena od kopna, odnosno određenog kontinenta. Primjer ovakvih arhipelaga su Havajska ostrva, [[Uskršnje ostrvo]] ili [[Ostrvo Amsterdam]] koje se nalazi u južnom dijelu [[Indijski okean|Indijskog okeana]].

Kontinentalni fragmenti odgovaraju zemljišnim masama koje su odvojene od kontinentalne mase usljed tektonskog pomjeranja. Primjer ovakvih arhipelaga su [[Ostrva Farallon]] na obali [[Kalifornija|Kalifornije]].

Kompleti ostrva nastalih blizu obale kontinenta smatraju se kontinentalnim arhipelazima kada su dio istog kontinentalnog pojasa. Primjeri ovakvih ostrva su ostrva koja se nalaze unutar unutrašnjeg prolaza u blizini [[Britanska Kolumbija|Britanske Kolumbije]].

== Također pogledajte ==
* [[Geografija]]
* [[Tektonika ploča]]
* [[Ostrvska država]]

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Commonscat|Archipelagoes}}

[[Kategorija:Ostrva]]
[[Kategorija:Arhipelazi| ]]
[[Kategorija:Okeanografska terminologija]]</text>
      <sha1>k06ytzs3l55e0z21ta462u6qz1dgxzc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bruxelles</title>
    <ns>0</ns>
    <id>21112</id>
    <revision>
      <id>3940827</id>
      <parentid>3530762</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T11:08:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940827</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11611" sha1="jevi58wels407jf14l7ky1f1izvo1l6" xml:space="preserve">{{Geokutija|Naselje
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                   = Bruxelles
| izvorno_ime           = 
| drugo_ime             = Brussel / Bruxelles / Brüssel
| kategorija            = Grad
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| etimologija           =
| službeni_naziv        =
| moto                  =
| nadimak               =
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                 = TE-Collage Brussels.png
| opis_slike            = Kolažni prikaz gradskih znamenitosti
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava               = Brussel vlag.svg
| simbol                = Insigne Bruxellarum coronatum.svg
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| država                = {{ZD|BEL}} [[Belgija]]
| zastava_države        = 
| pokrajina             = | pokrajina_vrsta =
| regija                = [[Regija glavnog grada Bruxellesa|Regija Bruxells]]| regija_vrsta =
| distrikt              = | distrikt_vrsta =
| općina                = | općina_vrsta =
&lt;!-- *** Nešto što pripada u ovaj dio *** --&gt;
| dio                   =
| znamenitost           =
| rijeka                =
&lt;!-- *** Položaj i visina *** --&gt;
| položaj               =
| nadmorska_visina      = 
| širina_stepeni        = 50| širina_minuta = 50| širina_sekundi = 48| širina_SJ = N
| dužina_stepeni        = 04| dužina_minuta = 21| dužina_sekundi = 09| dužina_IZ = E
| najviši               =
| najviša_visina        = 
| najniža               =
| najniža_visina        =
&lt;!-- *** Dimenzije *** --&gt;
| dužina                = | dužina_orijentacija =
| širina                = | širina_orijentacija =
| površina              = 33.09
| površina_zemlje       =
| površina_vode         =
| površina_urban        =
| površina_metro        =
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo          = 188.737| stanovništvo_datum = 01-01-2022
| stanovništvo_urban    =
| stanovništvo_metro    =
| stanovništvo_općina   =
| stanovništvo_gustoća  = 5.700
| stanovništvo_urban_gustoća  = 
| stanovništvo_općina_gustoća = 
| stanovništvo_metro_gustoća  =
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
| osnovan               =
| datum                 =
| vlada                 =
| vlada_položaj         = | vlada_regija = | vlada_država =
| gradonačelnik         = [[Philippe Close]]
| gradonačelnik_partija =
| lider                 =
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| vremenska_zona        = | utc_odstupanje =
| vremenska_zona_DST    = | utc_offset_DST =
| poštanski_broj        = 1000, 1020, 1120, 1130
| pozivni broj          = 
| matični_broj          =
| autooznaka            =
| kod                   =
&lt;!-- *** Slobodna polja *** --&gt;
| prazno                = | prazno_vrsta =
| prazno1               = | prazno1_vrsta = 
| karta = Belgium location map.svg
| karta_lokacija = Belgija
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web_stranica          = [https://www.brussels.be/ www.brussels.be]
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka              =
}}
[[Datoteka:Luc Viatour Bruxelles bourse.JPG|mini|Berza, Bruxelles]]
'''Bruxelles''' ({{jez-fr|Bruxelles}}; {{jez-nl|Brussel}}; {{jez-en|Brussels}}; u praktičnoj upotrebi koristi se i '''Brisel''') jest [[glavni grad]] [[Belgija|Belgije]] i jedan od administrativnih centara [[Evropska unija|Evropske unije]].

Područje metropole ima 1,8 miliona stanovnika,&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://statbel.fgov.be/nl/binaries/pop2010-2012mov_nl_tcm325-234223.xls |title=Arhivirana kopija |access-date=14. 11. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131114033831/http://statbel.fgov.be/nl/binaries/pop2010-2012mov_nl_tcm325-234223.xls |archive-date=14. 11. 2013 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; i tako je Bruxelles najmnogoljudniji grad u Belgiji. Još od završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Bruxelles je centar međunarodne politike. U njemu se nalazi upravno središte [[Evropska unija|Evropske unije]]. Na nacionalnom nivou Bruxelles je glavni grad [[Francuzi|francuske]] zajednice u Belgiji, te [[Flamanci|flamanske]] zajednice i regije, kao i [[Regija glavnog grada Bruxellesa|regije glavnog grada]]. Na međunarodnom nivou, grad je jedno od sjedišta Evropske unije i nekih njenih institucija, kao i [[NATO]]-a, Zapadnoevropske unije i drugih međunarodnih organizacija.

Simbol grada i poznata turistička atrakcija je bronzana fontana [[Manneken Pis]]. Arhitektura grada je raznovrsna, i proteže se kroz periode od srednjovjekovne &quot;Grand Place&quot;, do postmodernih zgrada EU institucija.

== Geografija ==
Grad Brisel se nalazi u centralnom dijelu Belgije, između [[Flandrije]] i visoravni Brabanta, na nadmorskoj visini između 15 i 100 m. Bruxelles graniči sa Valonoskim i Flamanskm regionima, okružen je dolinom rijeke Sene i udaljen je oko 97&amp;nbsp;km od Sjevernog mora. Rijeka protiče kroz grad od jugozapada ka sjeveroistoku, ali je preko nje izgrađeno mnogo objekata u 19. i 20. vijeku, pa se danas ne vidi. U Briselu postoji 19 opština. Okružen je širokim bulevarima i izgrađen na mjestu starih gradskih zidina. Podijeljen je na dva segmenta: Donji grad i Gornji grad. Donji grad se zasniva na dolini rijeke Sene i glavni je centar poslovanja i industrije, a uključuje i historijsko naslijeđe grada. Gornji grad uključuje uglavnom stambene zgrade, zgrade parlamenta, Kraljevsku palaču i urede ministarstava.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Brussels in figures 1 |url=https://visit.brussels/en/article/brussels-in-figures |access-date=3. 9. 2017 |website=visit.brussels |language=en |archive-date=3. 9. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170903204837/https://visit.brussels/en/article/brussels-in-figures |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

=== Klima ===
Klima u Briselu je vlažna, umjerena i primorska. Najtopliji mjeseci su juli i august sa prosjekom od 17,5 odnosno 17,3&amp;nbsp;°C. Najhladniji je januar sa 2,2&amp;nbsp;°C. Prosječna godišnja temperatura iznosi 9,9&amp;nbsp;°C. Zbog blizine obale, Brisel ima blagu klimu koja rezultira sivim nebom i kišnim vremenom.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Brussels, Belgium Köppen Climate Classification (Weatherbase) |url=http://www.weatherbase.com/weather/weather-summary.php3?s=15460&amp;cityname=Brussels,+Brussels+Capital,+Belgium&amp;units= |access-date=2. 7. 2017 |website=Weatherbase |archive-date=27. 7. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200727051223/http://www.weatherbase.com/weather/weather-summary.php3?s=15460&amp;cityname=Brussels,+Brussels+Capital,+Belgium&amp;units= |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Obalna područja u blizini Brisela utiču na klimu tog područja slanjem morske vazdušne mase iz Atlantskog okeana. Obližnje močvare pružaju primorsku, umjerenu klimu. U prosjeku (na osnovu mjerenja u posljednjih 100 godina) ima oko 200 kišnih dana godišnje. Snijeg je rijedak, obično jednom ili dva puta godišnje.
{{Vremenski okvir
| naslov = Klimatski podaci za Bruxells
&lt;!-- * Prosječna temperatura * --&gt;
| pt_jan = 3.7   | pt_feb = 4.2   | pt_mar = 7.1
| pt_apr = 10.4   | pt_maj = 13.9   | pt_jun = 16.7
| pt_jul = 18.7  | pt_aug = 18.4   | pt_sep = 15.2
| pt_okt = 11.3   | pt_nov = 7.2   | pt_dec = 4.3
&lt;!-- * Najviša prosječna temperatura * --&gt;
| vt_jan = 6.1  | vt_feb = 7.1  | vt_mar = 10.9
| vt_apr = 15.0 | vt_maj = 18.4  | vt_jun = 21.2
| vt_jul = 23.2  | vt_aug = 23.0  | vt_sep = 19.5
| vt_okt = 14.9  | vt_nov = 9.9  | vt_dec = 6.6
&lt;!-- * Najniža prosječna temperatura * --&gt;
| nt_jan = 1.4 | nt_feb = 1.5 | nt_mar = 3.5
| nt_apr = 6.0  | nt_maj = 9.2  | nt_jun = 12.0
| nt_jul = 14.1   | nt_aug = 13.9  | nt_sep = 11.3
| nt_okt = 8.1  | nt_nov = 4.6 | nt_dec = 2.1
&lt;!-- * Padavine * --&gt;
| p_jan = 77.5   | p_feb = 65.1   | p_mar = 59.3
| p_apr = 46.7  | p_maj = 59.7  | p_jun = 70.8
| p_jul = 76.9  | p_aug = 86.5  | p_sep = 65.3
| p_okt = 67.8  | p_nov = 76.2   | p_dec = 87.4
&lt;!-- * Broj kišnih dana * --&gt;
| kd_jan = 18.9 | kd_feb = 16.9   | kd_mar = 15.7
| kd_apr = 13.1   | kd_maj = 14.7  | kd_jun = 14.1
| kd_jul = 14.3  | kd_aug = 14.3  | kd_sep = 14.1
| kd_okt = 16.1  | kd_nov = 18.3  | kd_dec = 19.4
&lt;!-- * Prosječna vlažnost zraka * --&gt;
| vz_jan = 84.1    | vz_feb = 80.6     | vz_mar = 74.8
| vz_apr = 69.2    | vz_maj = 70.2    | vz_jun = 71.3
| vz_jul = 71.5    | vz_aug = 72.4    | vz_sep = 76.8
| vz_okt = 81.5    | vz_nov = 85.1    | vz_dec = 86.6
&lt;!-- * Broj sunčanih sati  * --&gt;
| ss_jan = 59.1   | ss_feb = 72.9   | ss_mar = 125.8
| ss_apr = 171.3  | ss_maj = 198.3  | ss_jun = 199.3
| ss_jul = 203.2   | ss_aug = 192.4  | ss_sep = 154.4
| ss_okt = 112.6   | ss_nov = 65.8   | ss_dec = 48.6
&lt;!-- --&gt;
| izvor  = [[Royal Meteorological Institute|RMI]]&lt;ref name=&quot;eather1&quot;&gt;{{cite web |title=Normales climatiques à Uccle |url=https://www.meteo.be/fr/climat/climatologie-generale/normales-climatiques-a-uccle/temperature/temperature-moyenne |language=fr |access-date=5. 3. 2021 |publisher=Royal Meteorological Institute |archive-date=3. 2. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210203022242/https://www.meteo.be/fr/climat/climatologie-generale/normales-climatiques-a-uccle/temperature/temperature-moyenne |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=monthlyrecords&gt;{{cite web |title=Le climat de la Belgique |url=https://www.meteo.be/fr/climat/atlas-climatique/mois-apres-mois/janvier |publisher=Royal Meteorological Institute |language=fr |access-date=5. 3. 2021 |archive-date=14. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210414225811/https://www.meteo.be/fr/climat/atlas-climatique/mois-apres-mois/janvier |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
}}

== Svjetska baština ==
{{Infokutija Svjetska baština
| SB             = Veliki trg u Bruxellesu
| zvanični_naziv = 
| slika          = Grand Place Bruselas.jpg
| veličina_slike = 
| opis           = 
| dio            = 
| sadrži         = 
| lokacija       = {{flag|Belgija}}
| kriterij       = ii, iv
| ID             = 857
| koordinate     = N50 50 48.048 E4 21 8.712
| godina         = 1998. 
| proširenja     = 
| ugroženost     = 
| površina       = 1.48 ha
| tampon-zona    = 
| veb-sajt       = &lt;ref&gt;[http://whc.unesco.org/en/list/857]&lt;/ref&gt;
| locmapin       = 
| opis_karte     = 
| širina_karte   = 
| reljef         = &lt;!-- &quot;1&quot; za refeljnu kartu ako je dostupna --&gt;
| dijete         = &lt;!-- &quot;yes&quot; ako je ova infokutija unutar neke druge --&gt;
| ugrađeno       = &lt;!-- za ugrađivanje druge infokutije unutar ove --&gt;
}}

Veliki trg je središnji [[trg]] u Bruxellesu, okružen esnafskim građevinama koje ga okružuju, od kojih su najpoznatije Kraljevska kuća (&quot;Pekarski dom&quot;) i Gradska vijećnica. Trg je najpoznatija turistička destinacija i najveća znamenitost u gradu, pored [[Atomium]]a i fontane [[Manneken Pis]]. Proteže se na 68 × 110 metara (1.800 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;) i od 1998. upisan je na [[UNESCO]]-ovu listu mjesta [[Svjetska baština|svjetske baštine]].&lt;ref name=uno&gt;{{cite web |url=https://whc.unesco.org/en/list/857 |title=Veliki trg br.857 |work= UNESCO - whc.unesco.org |access-date= 24. 1. 2022}}&lt;/ref&gt; Primjer je homogenog spoja javnih i privatnih građevina s kraja 17. stoljeća koje pokazuju veliki stepen društvenog, političkog i kulturnog života ovog velikog trgovačkog središta izraslog iz užasnog bombardiranja koje su izvršile trupe Luja XIV 1695. godine. Grad je tada uništen za tri dana, ali je obnova urađena u kratkom roku.

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Brussels}}
* [http://www.ilotsacre.be/ Interaktivna karta grada Bruxellesa]

{{Glavni gradovi evropskih država}}
{{Gradovi domaćini EP u atletici}}
{{Evropski gradovi kulture}}

{{stub-grad}}

[[Kategorija:Evropska unija]]
[[Kategorija:Glavni gradovi evropskih država]]
[[Kategorija:Gradovi u Belgiji]]
[[Kategorija:Belgijske regije]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Belgiji]]</text>
      <sha1>jevi58wels407jf14l7ky1f1izvo1l6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Abu Abdullah Muhammad bin Musa al-Khwarizmi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>22285</id>
    <revision>
      <id>3940592</id>
      <parentid>3850475</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T02:30:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940592</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27215" sha1="8ncjh235yg9jre75erbe9b9iooqa37w" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                     = Abu Abdullah Muhammad bin Musa al-Khwarizmi
| slika                   = 1983 CPA 5426 (1).png
| slika_širina            = 180px
| naslov                  = 
| datum_rođenja           = oko 780.
| mjesto_rođenja          = [[Khwarazm]]
| datum_smrti             = 850.
| mjesto_smrti            = 
| prebivalište            = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| državljanstvo           = 
| narodnost               = [[Iran]]
| etnicitet               = Perzijanac
| polje                   = [[Matematika]], [[Geografija]], [[Astronomija]],
| radna_institucija       = 
| alma_mater              = 
| doktorski_mentor        = 
| doktorski_studenti      = 
| akademski_savjetnici    = 
| uticao_na               = Abu Kamil Shuja' ibn Aslam
| uticali_na_njega        = 
| poznat_po               = Traktati o algebri i indijskim brojevima
| autor_kratica_bot       = 
| autor_kratica_zoo       = 
| nagrade                 = 
| religija                = 
| fusnote                 = 
}}

'''Abu Abudllah Muhammad bin Musa al-Khwarizmi'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/biography/al-Khwarizmi|title=Al-Khwarizmi {{!}} Biography &amp; Facts {{!}} Britannica|date=25. 8. 2023|website=www.britannica.com|language=en|access-date=21. 9. 2023}}&lt;/ref&gt; (oko 780. - oko 840.) bio je [[Perzija|perzijski]] i [[musliman]]ski učenjak iz [[bagdad]]ske ''[[Kuća mudrosti|Kuće mudrosti]]''.

Proučavao je različite oblasti nauke kao što su: [[Matematika u srednjovjekovnom islamskom svijetu|matematika]], [[Astronomija u srednjovjekovnom islamu|astronomija]] i [[Geografija i kartografija u srednjovjekovnom islamu|geografija]] tokom perioda [[Abasidski halifat|Abasidskog halifata]].

Poznat je kao pronalazač [[Algebra|algebre]], koja je ime dobila po naslovu jedne njegove knjige. Zaslužan je za širenje [[arapski brojevi|indijskih brojeva]] po [[Zapad]]u. Zbog doprinosa u oblasti algebre smatra se kao ''otac''&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Boyer|first=Carl B.|url=https://books.google.ba/books?redir_esc=y&amp;id=bR9HAAAAQBAJ&amp;q=al-Khwarizmi#v=snippet&amp;q=al-Khwarizmi&amp;f=false|title=A History of Mathematics|last2=Merzbach|first2=Uta C.|date=25. 1. 2011|publisher=John Wiley &amp; Sons|isbn=978-0-470-63056-3|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;S Gandz, The sources of al-Khwarizmi's algebra, Osiris, i (1936), 263–277&lt;/ref&gt;  ili ''osnivač''&lt;ref&gt;https://eclass.uoa.gr/modules/document/file.php/MATH104/20010-11/HistoryOfAlgebra.pdf, {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190327085930/https://eclass.uoa.gr/modules/document/file.php/MATH104/20010-11/HistoryOfAlgebra.pdf |date=27. 3. 2019 }} &quot;The first true algebra text which is still extant is the work on al-jabr and al-muqabala by Mohammad ibn Musa al-Khwarizmi, written in Baghdad around 825&quot;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|title=The Oxford History of Islam|last=Esposito|first=John L.|date=6. 4. 2000|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-988041-6|language=en|page=188}}&lt;/ref&gt; algebre.

== Dostignuća ==
[[File:Image-Al-Kitāb al-muḫtaṣar fī ḥisāb al-ğabr wa-l-muqābala.jpg|thumb|Stranica iz al-Khwarizmijeve ''Algebre'']]

Al-Khwarizmi doprinosi matematici, geografiji, astronomiji i kartografiji postavili su osnovu razvoja u algebri i trigonometriji. Njegov sistematski pristup rješavanju linearnih i kvadratnih jednačina doveo je do algebre, riječi koja je izvedena iz naslova njegove knjige o ovoj temi, &quot;Komendijska knjiga o izračunavanju dovršavanjem i balansiranjem&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://sharif.edu/~tabesh/math-education.pdf |title=Mathematics Education in Iran From Ancient to Modern |author=Yahya Tabesh |author2=Shima Salehi |website=Sharif University of Technology |access-date=16. 4. 2018 |archive-date=16. 4. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180416200423/http://sharif.edu/~tabesh/math-education.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Izračun s hinduističkim brojevima, napisan oko 820, bio je uglavnom odgovoran za širenje hinduističko-arapskog numeričkog sistema po Bliskom istoku i Evropi. Na latinski je preveden kao Algoritmi de numero Indorum. Ime Al-Khwarizmi, prevedeno kao (latinski) Algoritmi, doveo je do izraza &quot;algoritam&quot;.

Neki od njegovih radova bili su zasnovani na perzijskoj i babilonskoj astronomiji, indijskim brojevima i grčkoj matematici.

Al-Khwarizmi je sistematizirao i ispravio Ptolomejeve podatke za Afriku i Bliski istok. Druga velika knjiga bila je Kitab surat al-ard (&quot;Slika Zemlje&quot;; prevedeno kao Geografija), koja predstavlja koordinate mjesta zasnovane na onima iz Ptolomejeve geografije, ali s poboljšanim vrijednostima za Sredozemno more, Aziju i Afriku.

Pisao je i o mehaničkim uređajima kao što su astrolab[&lt;ref&gt;Joseph Frank, ''al-Khwarizmi über das Astrolab'', 1922.&lt;/ref&gt; i sunčani sat. Pomagao je u projektu za određivanje obima Zemlje i u izradi mape svijeta za al-Ma'muna, halifu, nadgledajući 70 geografa.&lt;ref&gt;{{cite encyclopedia|access-date=30. 5. 2008|url=https://www.britannica.com/eb/article-9045366|title=al-Khwarizmi|encyclopedia=[[Encyclopædia Britannica]]|archive-date=5. 1. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080105123350/http://www.britannica.com/eb/article-9045366|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Kada su se u 12. vijeku njegova djela proširila Evropom preko latinskih prevoda, to je imalo dubok uticaj na napredak matematike u Evropi.

Al-Khwarizmi (Abu Jafar Muhammad ibn Musa al-Khwarizmi) je uveo modernu numeričku notaciju. Malo se zna o njegovom životu; bio je član [[bagdad]]ske Akademije nauka i pisao o [[matematika|matematici]], [[Astronomija|astronomiji]] i [[Geografija|geografiji]]. Njegova knjiga '''Algebra''' (Hisab al-jabr w’al-muqabala) uvela je ovo ime, mada se veliki dio knjige bavi računanjem. On daje opći metod (al-Khwarizmijevo rješenje) za nalaženje dva korijena kvadratne jednačine. Naime, pokazao je da jednačina oblika:

&lt;math&gt;ax^2 + bx + c = 0&lt;/math&gt;

gdje je &lt;math&gt;a \neq 0&lt;/math&gt; ima korijene:

&lt;math&gt;x_1 = \frac {-b + \sqrt {b^2 - 4ac}} {2a}&lt;/math&gt;

&lt;math&gt;x_2 = \frac {-b - \sqrt {b^2 - 4ac}} {2a}&lt;/math&gt;

U svojoj knjizi o indijskim numeralima on je opisao [[Indija|indijsku]] notaciju (pogrešno nazvanu &quot;arapskim&quot; numeralima), u kojoj vrijednost numerala zavisi od njegovog položaja, te koja, također, uključuje i [[Nula|nulu]].

Riječ '''[[algoritam]]''' potiče od njegovog imena prilagođenom [[latinski jezik|latinskom jeziku]], ''algoritmi''.&lt;ref&gt;al-Daffa 1978&lt;/ref&gt; Od njegovog imena također vode porijeklo [[Španski jezik|španska]] riječ&lt;ref&gt;[[Donald Knuth|Donald E. Knuth]], [http://historical.ncstrl.org/litesite-data/stan/CS-TR-80-786.pdf ''Algorithms in Modern Mathematics and Computer Science''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061107213306/http://historical.ncstrl.org/litesite-data/stan/CS-TR-80-786.pdf |date=7 Novembar 2006 }}. Springer-Verlag. 1979. {{ISBN|0-387-11157-3}}.&lt;/ref&gt; ''guarismo'' i [[Portugalski jezik|portugalska]] riječi ''algarismo''. Obje riječi nose značenje ''[[cifra]]''.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Gandz|first=Solomon|date=1926|title=The Origin of the Term &quot;Algebra&quot;|url=https://www.jstor.org/stable/2299605|journal=The American Mathematical Monthly|volume=33|issue=9|pages=437–440|doi=10.2307/2299605|issn=0002-9890}}&lt;/ref&gt;

Notacija (koja je u [[Evropa|Evropu]] stigla u [[Latinski jezik|latinskom]] prijevodu poslije 1240.) od ogromne je praktične vrijednosti i njeno prihvatanje je jedan od velikih koraka u [[Matematika|matematici]]. Iz sačuvanih rukopisa vidi se da je deset znakova (1-9 i 0) imalo skoro svoj sadašnji oblik sredinom 14. vijeka.

Iranska istraživačka organizacija za nauku i tehnologiju svake godine dodijeljuje Internacionalnu nagradu Khwarizmi za dostignuća u oblasti matematike, čiji su internacionalni sponzori svjetska organizacija za intelektualnu svojinu, [[UNESCO]], Međunarodna federacija udruženja pronalazača, Stalni komitet za naučnu i tehnološku saradnju OIK-a, Komisija za nauku i tehnologiju za održivi razvoj, Akademija nauka sa sjedištem u Trstu, Islamska organizacija za obrazovanje, nauku i kulturu, te UNDP.

U godini 2007. dobitnik ove nagrade je bio prof. dr. Muharem Avdispahić, redovni profesor na Prirodno - Matematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu za izuzetna naučna dostignuća.&lt;ref&gt;http://old.unsa.ba/s/images/stories/AMOB/VI/Biografija.pdf{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.infobiro.ba/article/307143|title=Nagrada “Khwarizmi” Muharemu Avdispahiću|last=d.o.o|first=OliveBH|website=infobiro.ba|access-date=21. 9. 2023}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Izvori ==

* {{Cite journal|last=Arndt|first=A. B.|title=Al-Khwarizmi |url=https://archive.org/details/sim_mathematics-teacher_1983-12_76_9/page/668|journal=The Mathematics Teacher |date=decembar 1983 |pages=668–670|volume=76|issue=9 |doi=10.5951/MT.76.9.0668|jstor=27963784}}
* {{cite book|first=Carl B.|last=Boyer|author-link=Carl Benjamin Boyer|title=A History of Mathematics|edition=Second|publisher=John Wiley &amp; Sons, Inc.|date=1991|chapter=The Arabic Hegemony|isbn=978-0-471-54397-8|url=https://archive.org/details/historyofmathema00boye}}
* {{citation |first=Charles |last=Burnett |chapter=Arabic Numerals |editor=Thomas F. Glick |title=Routledge Revivals: Medieval Science, Technology and Medicine (2006): An Encyclopedia |chapter-url=https://books.google.com/books?id=zTQrDwAAQBAJ&amp;pg=PA39 |year=2017 |publisher=Taylor &amp; Francis |isbn=978-1-351-67617-5 |access-date=5. 5. 2019 |archive-date=28. 3. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230328222536/https://books.google.com/books?id=zTQrDwAAQBAJ&amp;pg=PA39 |url-status=live }}
* {{Cite book|last=Daffa|first=Ali Abdullah al-|author-link=Ali Abdullah Al-Daffa|title=The Muslim contribution to mathematics|date=1977|publisher=[[Croom Helm]]|location=[[London]]|isbn= 978-0-85664-464-1}}
* {{cite journal |last1=Dunlop |first1=Douglas Morton |title=''Muḥammad b. Mūsā al-Khwārizmī'' |journal=The Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland |date=1943 |volume=2 |issue=3–4 |pages=248–250 |doi=10.1017/S0035869X00098464 |jstor=25221920 |s2cid=161841351 |url=https://www.jstor.org/stable/25221920 |access-date=24. 6. 2021 |archive-date=25. 6. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210625061227/https://www.jstor.org/stable/25221920 |url-status=live }}
* {{cite journal |last1=Kennedy |first1=E. S. |title=A Survey of Islamic Astronomical Tables |journal=Transactions of the American Philosophical Society |year=1956 |volume=46 |issue=2 |pages=123–177 |doi=10.2307/1005726 |jstor=1005726 |hdl=2027/mdp.39076006359272 |url=https://www.jstor.org/stable/1005726 |hdl-access=free |access-date=24. 6. 2021 |archive-date=4. 6. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210604153154/https://www.jstor.org/stable/1005726 |url-status=live }}
*{{Citation
 |last2=Morelon
 |first2=Régis
 |last1=Rashed
 |first1=Roshdi
 |author1-link=Roshdi Rashed
 |year=1996
 |title=Encyclopedia of the History of Arabic Science
 |url=https://books.google.com/books?id=dIWtmfwvItkC
 |volume=1
 |publisher=[[Routledge]]
 |isbn=0-415-12410-7
 }}

* {{Cite book|last=Struik|first=Dirk Jan|author-link=Dirk Jan Struik|title=A Concise History of Mathematics|date=1987|isbn=978-0-486-60255-4|edition=4th|publisher=[[Dover Publications]]|url-access=registration|url=https://archive.org/details/concisehistoryof0000stru_m6j1}}
* {{cite encyclopedia
  | last = Toomer
  | first = Gerald
  | author-link = Gerald Toomer
  | title = Al-Khwārizmī, Abu Ja'far Muḥammad ibn Mūsā
  | encyclopedia = [[Dictionary of Scientific Biography]]
  | volume = 7
  | editor = Gillispie, Charles Coulston
  | publisher = Charles Scribner's Sons
  | location = New York
  | date = 1990
  | isbn = 978-0-684-16962-0
  | url = http://www.encyclopedia.com/doc/1G2-2830902300.html
  | access-date = 31. 12. 2010
  | archive-date = 2. 7. 2016
  | archive-url = https://web.archive.org/web/20160702040538/http://www.encyclopedia.com/doc/1G2-2830902300.html
  | url-status = live
  }}

== Dodatna literatura ==
==== Bibliografija ====
* [[Sonja Brentjes|Brentjes, Sonja]] (2007). &quot;[http://islamsci.mcgill.ca/RASI/BEA/Khwarizmi_BEA.htm Khwārizmī: Muḥammad ibn Mūsā al‐Khwārizmī] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110706185327/http://islamsci.mcgill.ca/RASI/BEA/Khwarizmi_BEA.htm |date=6. 7. 2011 }}&quot; in Thomas Hockey et al.(eds.). ''[[The Biographical Encyclopedia of Astronomers]]'', Springer Reference. New York: Springer, 2007, pp.&amp;nbsp;631–633. ([http://islamsci.mcgill.ca/RASI/BEA/Khwarizmi_BEA.pdf PDF version] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120114103045/http://islamsci.mcgill.ca/RASI/BEA/Khwarizmi_BEA.pdf |date=14. 1. 2012 }})
* [[Jan Hogendijk|Hogendijk, Jan P.]], [http://www.alkhwarizmi.nl/ Muhammad ibn Musa (Al-)Khwarizmi (c. 780–850 CE)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180203102909/http://alkhwarizmi.nl/ |date=3. 2. 2018 }} – bibliography of his works, manuscripts, editions and translations.
* {{MacTutor Biography|id=Al-Khwarizmi|title=Abu Ja'far Muhammad ibn Musa Al-Khwarizmi}}
* {{cite book |last1=Sezgin |first1=Fuat |title=Geschichte des arabischen Schrifttums, Band V: Mathematik. Bis ca. 430 H |date=1974 |publisher=Brill |location=Leiden |pages=228–241}}
*{{cite book |last1=Sezgin |first1=Fuat |title=Geschichte des arabischen Schrifttums, Band VI: Astronomie. Bis ca. 430 H |date=1978 |publisher=Brill |location=Leiden |pages=140–143|bibcode=1978gasb.book.....S }}
*{{cite book |last1=Sezgin |first1=Fuat |title=Geschichte des arabischen Schrifttums, Band VII: Astrologie – Meteorlogie und Verwanndtes Bis ca. 430 H |date=1979 |publisher=Brill |location=Leiden |pages=128–129}}
* Sezgin, F., ed.,  ''Islamic Mathematics and Astronomy'',  Frankfurt: Institut für Geschichte der arabisch-islamischen Wissenschaften, 1997–99. &lt;!-- This is a collection of (mostly) reprints, consisting of 112 volumes to date. Practically all the literature on Islamic mathematics published before 1960 will be reprinted in these volumes. The volumes are compiled thematically, for example vols. 1–4 are about Al-Khwarizmi, vols. 14–20 on Euclid in the Arabic tradition, vols. 21–22 on Tabit ibn Qurra, vol. 23 on Abu Kamil, vols. 24–25 on Ibn Yunis, vols. 32–36 on al-Biruni, etc. --&gt;

==== Algebra ====
* {{cite journal |last1=Gandz |first1=Solomon |author1-link=Solomon Gandz |title=''The Origin of the Term &quot;Algebra'' |journal=The American Mathematical Monthly |date=novembar 1926 |volume=33 |issue=9 |pages=437–440 |doi=10.2307/2299605 |jstor=2299605 |url=https://www.jstor.org/stable/2299605 |access-date=24. 6. 2021 |archive-date=25. 6. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210625055507/https://www.jstor.org/stable/2299605 |url-status=live }}
* {{cite journal |last1=Gandz |first1=Solomon |author1-link=Solomon Gandz |title=''The Sources of al-Khowārizmī's Algebra'' |journal=Osiris |date=1936 |volume=1 |issue=1 |pages=263–277 |doi=10.1086/368426 |jstor=301610 |s2cid=60770737 |url=https://www.jstor.org/stable/301610 |access-date=24. 6. 2021 |archive-date=25. 6. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210625080209/https://www.jstor.org/stable/301610 |url-status=live }}
* {{cite journal |last1=Gandz |first1=Solomon |author1-link=Solomon Gandz |title=''The Algebra of Inheritance: A Rehabilitation of Al-Khuwārizmī'' |journal=Osiris |date=1938 |volume=5 |issue=5 |pages=319–391 |doi=10.1086/368492 |jstor=301569 |s2cid=143683763 |url=https://www.jstor.org/stable/301569 |access-date=24. 6. 2021 |archive-date=25. 6. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210625054923/https://www.jstor.org/stable/301569 |url-status=live }}
* {{cite journal |last1=Hughes |first1=Barnabas |title=Gerard of Cremona's Translation of al-Khwārizmī's al-Jabr, A Critical Edition |journal=Mediaeval Studies |date=1986 |volume=48 |pages=211–263 |doi=10.1484/J.MS.2.306339 |url=https://doi.org/10.1484/J.MS.2.306339 }}
* Barnabas Hughes. ''Robert of Chester's Latin translation of al-Khwarizmi's al-Jabr: A new critical edition''. In Latin. F. Steiner Verlag Wiesbaden (1989). {{isbn|3-515-04589-9}}.
* {{cite book|first=L.C.|last=Karpinski|author-link=L. C. Karpinski|title=Robert of Chester's Latin Translation of the Algebra of Al-Khowarizmi: With an Introduction, Critical Notes and an English Version|date=1915|publisher=The Macmillan Company|url=https://library.albany.edu/preservation/brittlebooks|access-date=21. 5. 2020|archive-date=24. 9. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200924032358/https://library.albany.edu/preservation/brittlebooks|url-status=live}}
* {{cite book |last1=Rosen |first1=Fredrick |title=The Algebra of Mohammed Ben Musa |date=1831 |location=London |url=https://archive.org/details/algebraofmohamme00khuwuoft }}
* {{cite journal |last1=Ruska |first1=Julius |title=''Zur ältesten arabischen Algebra und Rechenkunst'' |journal=Sitzungsberichte der Heidelberger Akademie der Wissenschaften. Philologisch-historische Klasse |date=1917 |volume=2 |pages=1–125 |url=https://archive.org/details/ruska1917algebra }}

==== Artimetika ====
* {{cite book |last1=Folkerts |first1=Menso |title=Die älteste lateinische Schrift über das indische Rechnen nach al-Ḫwārizmī |date=1997 |publisher=Bayerische Akademie der Wissenschaften |location=München |isbn=978-3-7696-0108-4 |url=http://publikationen.badw.de/de/011407256 |access-date=24. 6. 2021 |archive-date=24. 6. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210624211923/http://publikationen.badw.de/de/011407256 |url-status=live }} (This is a new edition of the complete medieval Latin translation of the Arithmetic of al-Khwarizmi, previous editions are all incomplete. This work is lost in Arabic).
* {{cite book |last1=Vogel |first1=Kurt |title=Mohammed ibn Musa Alchwarizmi's Algorismus; das früheste Lehrbuch zum Rechnen mit indischen Ziffern. Nach der einzigen (lateinischen) Handschrift (Cambridge Un. Lib. Ms. Ii. 6.5) in Faksimile mit Transkription und Kommentar |series=Milliaria.3 |date=1963 |publisher=Aalen, O. Zeller |url=https://catalog.hathitrust.org/Record/000404668/Home |access-date=24. 6. 2021 |archive-date=25. 6. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210625101707/https://catalog.hathitrust.org/Record/000404668/Home |url-status=live }}

==== Astronomija ====
* {{cite book|title=Commentary on the Astronomical Tables of Al-Khwarizmi: By Ibn Al-Muthanna|first=B.R.|last=Goldstein|author-link=B. R. Goldstein|publisher=Yale University Press|date=1968|isbn=978-0-300-00498-4}}
* {{cite journal |last1=Hogendijk |first1=Jan P. |author1-link= Jan Hogendijk |title=Al-Khwārizmī's Table of the &quot;Sine of the Hours&quot; and the Underlying Sine Table |journal=Historia Scientiarum |date=1991 |volume=42 |pages=1–12 |url=http://www.jphogendijk.nl/publ.html#English |access-date=24. 6. 2021 |archive-date=7. 5. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210507023229/http://www.jphogendijk.nl/publ.html#English |url-status=live }} (Hogendijk's homepage. Publication in English, no. 25).
* {{cite book |last1=King |first1=David A. |author-link=David A. King (historian) |title=Al-Khwārizmī and New Trends in Mathematical Astronomy in the Ninth Century |date=1983 |publisher=Hagop Kevorkian Center for Near Eastern Studies: Occasional Papers on the Near East 2 |location=New York University |url=https://davidaking.academia.edu/research#muslimastronomers |access-date=24. 6. 2021 |archive-date=25. 6. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210625030900/https://davidaking.academia.edu/research#muslimastronomers |url-status=live }} (Description and analysis of seven recently discovered minor works related to al-Khwarizmi).
* {{cite book|last=Neugebauer|first=Otto|author-link=Otto Neugebauer|title=The Astronomical Tables of al-Khwarizmi|url=https://archive.org/details/astronomicaltabl0000oneu|date=1962}}
* {{cite book |last1=Rosenfeld |first1=Boris A. |editor1-last=Folkerts |editor1-first=Menso |editor2-last=Hogendijk |editor2-first=Jan P. |editor2-link=Jan Hogendijk |title=Vestigia Mathematica: Studies in Medieval and Early Modern Mathematics in Honour of H.L.L. Busard |url=https://archive.org/details/vestigiamathemat0000unse |date=1993 |publisher=Brill |location=Leiden |isbn=978-90-5183-536-6 |pages=[https://archive.org/details/vestigiamathemat0000unse/page/n308 305]–308 |chapter='Geometric trigonometry' in treatises of al-Khwārizmī, al-Māhānī and Ibn al-Haytham}}
* [[Heinrich Suter|Suter, Heinrich]]. [Ed.]: Die astronomischen Tafeln des Muhammed ibn Mûsâ al-Khwârizmî in der Bearbeitung des Maslama ibn Ahmed al-Madjrîtî und der latein. Übersetzung des Athelhard von Bath auf Grund der Vorarbeiten von A. Bjørnbo und R. Besthorn in Kopenhagen. Hrsg. und komm. Kopenhagen 1914. 288 pp. Repr. 1997 (Islamic Mathematics and Astronomy. 7). {{isbn|3-8298-4008-X}}.
* {{cite book |last1=Van Dalen |first1=Benno |editor1-last=Casulleras |editor1-first=Josep |editor2-last=Samsó |editor2-first=Julio |title=From Baghdad to Barcelona, Studies on the Islamic Exact Sciences in Honour of Prof. Juan Vernet |date=1996 |publisher=Instituto Millás Vallicrosa de Historia de la Ciencia Arabe |location=Barcelona |pages=195–252 |url=http://www.bennovandalen.de/Publications/publications.html |chapter=al-Khwârizmî's Astronomical Tables Revisited: Analysis of the Equation of Time |chapter-url=http://www.bennovandalen.de/Publications/publications.html |access-date=24. 6. 2021 |archive-date=24. 6. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210624203439/http://www.bennovandalen.de/Publications/publications.html |url-status=live }} (Van Dalen's homepage. List of Publications, Articles – no. 5).

==== Trigonometrija sfera ====
* B.A. Rozenfeld. &quot;Al-Khwarizmi's spherical trigonometry&quot; (Russian), ''Istor.-Mat. Issled.'' '''32–33''' (1990), 325–339.

==== Jevrejski kalendar  ====
* {{cite journal|last=Kennedy|first=E. S.|author-link=Edward Stewart Kennedy|title=Al-Khwārizmī on the Jewish Calendar|date=1964|journal=[[Scripta Mathematica]]|volume=27|pages=55–59}} &lt;!-- reprinted in Studies in the Islamic Exact Sciences. Beirut 1983, 661–665 --&gt;

==== Geografija ====
* {{cite book |last1=Daunicht |first1=Hubert |title=Der Osten nach der Erdkarte al-Ḫuwārizmīs. Beiträge zur historischen Geographie und Geschichte Asiens. Bd 1: Rekonstruktion der Karte, Interpretation der Karte: Südasien; Teil 2: Die ost- und südostasiatische Inselwelt und die Meere; Teil 3: Der Süden des festländischen Ostasiens; Teil 4, 1 u. 2: Der Norden des festländischen Ostasiens und Nord- und Mittelasien |date=1968–1970 |publisher=Diss.--Bonn: Bonner Orientalistische Studien. N. S. Bd 19. 19a—d |jstor=43370513 |url=https://www.jstor.org/stable/43370513 |access-date=24. 6. 2021 |archive-date=25. 6. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210625051225/https://www.jstor.org/stable/43370513 |url-status=live }}
* {{cite journal|last=Mžik|first=Hans von|author-link=Hans von Mžik|title=Ptolemaeus und die Karten der arabischen Geographen|journal=Mitteil. D. K. K. Geogr. Ges. In Wien|volume=58|date=1915|page=152}}
* {{cite journal|last=Mžik|first=Hans von|title=Afrika nach der arabischen Bearbeitung der γεωγραφικὴ ὑφήγησις des Cl. Ptolomeaus von Muh. ibn Mūsa al-Hwarizmi|journal=Denkschriften D. Akad. D. Wissen. In Wien, Phil.-hist. Kl.|volume=59|date=1916}}
* {{cite book|last=Mžik|first=Hans von|title=Das Kitāb Ṣūrat al-Arḍ des Abū Ǧa'far Muḥammad ibn Mūsā al-Ḫuwārizmī|date=1926|location=Leipzig}}
* {{citation|last=Nallino|first=C.A.|author-link=Carlo Alfonso Nallino|title=Al-Ḫuwārizmī e il suo rifacimento della Geografia di Tolemo|journal=Atti della R. Accad. Dei Lincei, Arno 291, Serie V, Memorie, Classe di Sc. Mor., Vol. II, Rome|date=1896}}
* {{cite journal|last=Ruska |first=Julius|title=Neue Bausteine zur Geschichte der arabischen Geographie|journal=Geographische Zeitschrift|volume=24|date=1918|pages=77–81|author-link=Julius Ruska}}
* {{cite journal |last1=Spitta |first1=Wilhelm |title=Huwârazmî's Auszug aus der Geographie des Ptolemaios |journal=Zeitschrift der Deutschen Morgenländischen Gesellschaft |date=1879 |volume=33 |pages=294–297 |url=http://menadoc.bibliothek.uni-halle.de/dmg/periodical/titleinfo/49140 |access-date=24. 6. 2021 |archive-date=24. 6. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210624205734/http://menadoc.bibliothek.uni-halle.de/dmg/periodical/titleinfo/49140 |url-status=live }}
{{Refend}}

=== Opste reference ===
* {{cite book |last1=Berggren |first1=John L. |title=Episodes in the Mathhematics of Medieval Islam |url=https://archive.org/details/episodesinmathem0000berg_y2l9 |date=2016 |publisher=Springer |location=New York |isbn=978-1-4939-3778-3 |edition=2nd}}
* {{cite book |last1=Dallal |first1=Ahmad |editor1-last=Esposito |editor1-first=John L. |editor1-link=John Esposito |title=The Oxford History of Islam |url=https://archive.org/details/oxfordhistoryofi00john |date=1999 |publisher=Oxford University Press |location=New York |isbn=978-0-19-510799-9 |chapter=Science, Medicine and Technology: The Making of a Scientific Culture}}
* {{cite book |last1=King |first1=David A. |author1-link=David A. King (historian) |editor1-last=Walker |editor1-first=Christopher |title=Astronomy before the telescope |date=1999a |publisher=British Museum Press |isbn=978-0-7141-2733-0 |pages=143–174 |chapter=Islamic Astronomy |chapter-url=https://davidaking.academia.edu/research#islamicastronomygeneralsurveys |access-date=24. 6. 2021 |archive-date=25. 6. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210625030900/https://davidaking.academia.edu/research#islamicastronomygeneralsurveys |url-status=live }}
* {{cite journal |last1=King |first1=David A |author1-link=David A. King (historian) |title=A Vetustissimus Arabic Text on the Quadrans Vetus |journal=Journal for the History of Astronomy |date=2002 |volume=33 |issue=112 |pages=237–255 |doi=10.1177/002182860203300302 |s2cid=125329755 |url=https://davidaking.academia.edu/research#miscellaneousinstrumentsquadrantscompass |access-date=24. 6. 2021 |archive-date=25. 6. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210625030900/https://davidaking.academia.edu/research#miscellaneousinstrumentsquadrantscompass |url-status=live }}
* {{MacTutor Biography|id=Abraham|title=Abraham bar Hiyya Ha-Nasi}}
* {{MacTutor Biography|class=HistTopics|id=Arabic_mathematics|title=Arabic mathematics: forgotten brilliance?}}
* {{cite book |last1=Rashed |first1=Roshdi |author1-link=Roshdi Rashed |last2=Armstrong |first2=Angela F.W. |title=The Development of Arabic Mathematics: Between Arithmetic and Algebra |date=1994 |publisher=Springer |location=New York |isbn=978-90-481-4338-2}}
{{Refend}}

{{Commonscat|Muhammad ibn Musa al-Khwarizmi}}
{{Astronomija u srednjovjekovnom islamu}}
{{Geografija i kartografija u srednjovjekovnom islamu}}

[[Kategorija:Rođeni 780-ih]]
[[Kategorija:Umrli 850.]]
[[Kategorija:Biografije, Perzija]]
[[Kategorija:Matematičari]]
[[Kategorija:Astronomi]]
[[Kategorija:Geografi]]
[[Kategorija:Fizičari]]
[[Kategorija:Izumitelji]]
[[Kategorija:Geografi srednjovjekovnog islama]]</text>
      <sha1>8ncjh235yg9jre75erbe9b9iooqa37w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Županije u Hrvatskoj</title>
    <ns>0</ns>
    <id>23428</id>
    <revision>
      <id>3940556</id>
      <parentid>3789071</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T01:04:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940556</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9529" sha1="82fhthxl5hugiygzhhh0rf1whv0i1zr" xml:space="preserve">[[Republika Hrvatska]] administrativno je podijeljena u 20 [[županija|županiju]].&lt;ref name=&quot;law3&quot;&gt;[http://www.sabor.hr/Default.aspx?art=2405 The Constitution of the Republic of Croatia (consolidated text) - Croatian Parliament] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151102090040/http://www.sabor.hr/Default.aspx?art=2405|date=2. 11. 2015}}.Retrieved 5 October 2016.&lt;/ref&gt; Nadalje svaka se županija dijeli u određeni broj općina i gradova, kojih ima preko 500. Županija Grad Zagreb sjedinjena je sa Zagrebačkom županijom 1995, a 1997. [[Grad Zagreb]] dobio je položaj županije.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://hgk.biznet.hr/hgk/tekst.php?a=b&amp;page=tekst&amp;id=680|title=Gospodarski profil Grada Zagreba i Zagrebačke županije|publisher=[[Croatian Chamber of Economy]]|language=hr|archive-url=https://web.archive.org/web/20060507094819/http://hgk.biznet.hr/hgk/tekst.php?a=b&amp;page=tekst&amp;id=680|archive-date=7. 5. 2006|url-status=dead|access-date=6. 5. 2012}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|newspaper=[[Narodne novine]]|language=hr|url=http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_01_10_151.html|title=Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj|date=30. 1. 1997|access-date=6. 5. 2012}}&lt;/ref&gt; Županije su popisane po službenom redoslijedu u Narodnim novinama. Službena imena županija od 1997. imala su riječ ''Županija'' ispred naziva, a sad se ona nalazi na kraju, tj. bivša ''Županija Varaždinska'' sada je ''[[Varaždinska županija]]''. Pravilnikom o grbovima i zastavama jedinica lokalne uprave i samouprave određeno je da županijske zastave moraju biti sačinjene od dviju boja, sa županijskim grbom u sredini ili odmaknutim prema koplju.

== Vlast ==
Županijska skupština predstavlja predstavničko i odlučivačko tijelo u svakoj [[Županija|županiji]]. Članovi skupštine biraju se na period od četiri godine putem općih izbora (proporcionalni sistem s blokiranim listama i D’Hondtovom metodom) na lokalnim izborima.&lt;ref name=&quot;Boljat 127–144&quot;&gt;{{Cite journal|title=Tracing Hydrological Processes: Insights from Hydrochemical and Isotopic Investigations in the Northern Part of Croatian Dinaric Karst|url=https://doi.org/10.4154/gc.2024.09|journal=Geologia Croatica|date=21. 6. 2024|issn=1330-030X|pages=127–144|volume=77|issue=2|doi=10.4154/gc.2024.09|first=Ivana|last=Boljat|first2=Josip|last2=Terzić|first3=Željko|last3=Duić|first4=Jasmina|last4=Lukač Reberski|first5=Ana|last5=Selak|first6=Maja|last6=Briški}}&lt;/ref&gt;

Izvršnu vlast u svakoj županiji predvodi [[župan]], osim u Gradu [[Zagreb]]u, gdje izvršnu vlast predvodi [[gradonačelnik]]. Hrvatske župane (s dva zamjenika), kao i gradonačelnika Zagreba (s dva zamjenika), biraju birači na mandat od četiri godine većinskim glasanjem u jedinicama lokalne samouprave, uz drugi krug izbora ako nijedan kandidat ne osvoji većinu glasova u prvom krugu (dvokružni većinski sistem).&lt;ref name=&quot;Boljat 127–144&quot;/&gt;

Župani (sa zamjenicima) i gradonačelnik Zagreba (sa zamjenicima) mogu biti opozvani putem referenduma. Županijska upravna tijela obuhvataju upravne odjele i službe osnovane radi obavljanja poslova iz samoupravne nadležnosti županije, kao i poslova državne uprave prenesenih na županiju. Upravnim odjelima i službama upravljaju pročelnici koje imenuje župan na osnovu javnog konkursa.&lt;ref&gt;{{Cite journal|title=Službenički odnosi u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi u Hrvatskoj – regulacija i otvorena pitanja|url=https://doi.org/10.31141/zrpfs.2018.55.127.191|journal=Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu|date=28. 2. 2018|issn=1847-0459|pages=191–200|volume=55|issue=1|doi=10.31141/zrpfs.2018.55.127.191|first=Alen|last=Rajko}}&lt;/ref&gt;[[Datoteka:Croatian counties.png|mini|600p|center|Županije u Hrvatskoj'' (od 1 do 21)'']]

==Županije==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Županija || Površina (km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;) || Br. stanovnika (2021.) || Sjedište || Br. gradova/općina || Položaj
|-
| [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || 3.060 || 299.985 || [[Zagreb]] || 9/25 || [[Datoteka:Croatia - Zagreb County.svg|100px]]
|-
| [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]] || 1.229 || 120.702 || [[Krapina]] || 7/25 || [[Datoteka:Croatia - Krapina-Zagorje County.svg|100px]]
|-
| [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] || 4.468 || 139.603 || [[Sisak]] || 7/12 || [[Datoteka:Croatia - Sisak-Moslavina County.svg|100px]]
|-
| [[Karlovačka županija|Karlovačka]] || 3.626 || 112.195 || [[Karlovac]] || 5/17 || [[Datoteka:Croatia - Karlovac County.svg|100px]]
|-
| [[Varaždinska županija|Varaždinska]] || 1.262 || 159.487 || [[Varaždin]] || 6/22 || [[Datoteka:Croatia - Varaždin County.svg|100px]]
|-
| [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačka]] || 1.748 || 101.221 || [[Koprivnica]] || 3/22 || [[Datoteka:Croatia - Koprivnica-Križevci County.svg|100px]]
|-
| [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorska]] || 2.640 || 101.879 || [[Bjelovar]] || 5/18 || [[Datoteka:Croatia - Bjelovar-Bilogora County.svg|100px]]
|-
| [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || 3.588 || 265.419 || [[Rijeka (grad)|Rijeka]] || 14/22 || [[Datoteka:Croatia - Primorje-Gorski Kotar County.svg|100px]]
|-
| [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjska]] || 5.353 || 42.748 || [[Gospić]] || 4/8 || [[Datoteka:Croatia - Lika-Senj County.svg|100px]]
|-
| [[Virovitičko-podravska županija|Virovitičko-podravska]] || 2.024 || 70.368 || [[Virovitica]] || 3/13 || [[Datoteka:Croatia - Virovitica-Podravina County.svg|100px]]
|-
| [[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonska]] || 1.823 || 64.084 || [[Požega (Hrvatska)|Požega]] || 5/5 || [[Datoteka:Croatia - Požega-Slavonia County.svg|100px]]
|-
| [[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavska]] || 2.030 || 130.267 || [[Slavonski Brod]] || 2/26 || [[Datoteka:Croatia - Brod-Posavina County.svg|100px]]
|-
| [[Zadarska županija|Zadarska]] || 3.646 || 159.766 || [[Zadar]] || 6/28 || [[Datoteka:Croatia - Zadar County.svg|100px]]
|-
| [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] || 4.155 || 258.026 || [[Osijek]] || 7/35 || [[Datoteka:Croatia - Osijek-Baranja County.svg|100px]]
|-
| [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]] || 2.984 || 96.381 || [[Šibenik]] || 5/15 || [[Datoteka:Croatia - Šibenik-Knin County.svg|100px]]
|-
| [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemska]] || 2.454 || 143.113 || [[Vukovar]] || 5/26 || [[Datoteka:Croatia - Vukovar-Srijem County.svg|100px]]
|-
| [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] || 4.540 || 423.407 || [[Split]] || 16/39 || [[Datoteka:Croatia - Split-Dalmatia County.svg|100px]]
|-
| [[Istarska županija|Istarska]] || 2.813 || 195.237 || [[Pazin]] || 10/31 || [[Datoteka:Croatia - Istria County.svg|100px]]
|-
| [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] || 1.781 || 115.564 || [[Dubrovnik]] || 5/17 || [[Datoteka:Croatia - Dubrovnik-Neretva County.svg|100px]]
|-
| [[Međimurska županija|Međimurska]] || 729 || 105.250 || [[Čakovec]] || 3/22 || [[Datoteka:Croatia - Međimurje County.svg|100px]]
|-
| [[Grad Zagreb]] || 641 || 767.131 || [[Zagreb]] || 1/- || [[Datoteka:Croatia - Grad Zagreb County.svg|100px]]
|-
|}

== Također pogledajte ==
* [[Županija]]
* [[Zastave i grbovi županija u Hrvatskoj]]
* [[Spisak gradova u Hrvatskoj]]
* [[Spisak općina u Hrvatskoj]]
* [[Spisak naselja u Hrvatskoj]]

== Reference ==
{{Refspisak|}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Counties of Croatia}}
* [http://www.bbz.hr/ Bjelovarsko-bilogorska županija]
* [http://www.bpz.hr/ Brodsko-posavska županija]
* [http://www.dubrovacko-neretvanska-zupanija.hr/ Dubrovačko-neretvanska županija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060618171605/http://www.dubrovacko-neretvanska-zupanija.hr/ |date=18. 6. 2006 }}
* [http://www.zagreb.hr/ Grad Zagreb]
* [https://web.archive.org/web/20070606205815/http://www.istra-istria.hr/ Istarska županija]
* [https://web.archive.org/web/20061213105603/http://www.karlovacka-zupanija.hr/ Karlovačka županija]
* [http://www.kckzz.hr/ Koprivničko-križevačka županija]
* [http://www.kzz.hr Krapinsko-zagorska županija]
* [http://www.licko-senjska.hr/ Ličko-senjska županija]
* [http://www.medjimurska-zupanija.hr/ Međimurska županija]
* [http://www.obz.hr/ Osječko-baranjska županija]
* [http://www.pszupanija.hr/ Požeško-slavonska županija]
* [https://web.archive.org/web/20070212123218/http://www.pgz.hr/ Primorsko-goranska županija]
* [https://web.archive.org/web/20081221134147/http://www.sibensko-kninska-zupanija.hr/ Šibensko-kninska županija]
* [http://www.smz.hr/ Sisačko-moslavačka županija]
* [http://www.dalmacija.hr/ Splitsko-dalmatinska županija]
* [http://www.varazdinska-zupanija.hr/ Varaždinska županija]
* [http://www.zupanija.info/ Virovitičko-podravska županija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081221120651/http://www.zupanija.info/ |date=21. 12. 2008 }}
* [https://web.archive.org/web/20040121234416/http://www.vukovarsko-srijemska-zupanija.hr/ Vukovarsko-srijemska županija]
* [http://www.zadarska-zupanija.hr/ Zadarska županija]
* [http://www.zagrebacka-zupanija.hr/ Zagrebačka županija]

{{Županije u Hrvatskoj}}
{{Administrativne podjele država Evrope}}

[[Kategorija:Administrativna podjela Hrvatske|*]]
[[Kategorija:Administrativne podjele po državama|Hrvatska]]
[[Kategorija:Županije u Hrvatskoj|*]]
[[Kategorija:Prvi nivo državnih administrativnih podjela|Hrvatska]]
[[Kategorija:Spiskovi vezani za Hrvatsku|Županije]]</text>
      <sha1>82fhthxl5hugiygzhhh0rf1whv0i1zr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>.sz</title>
    <ns>0</ns>
    <id>23966</id>
    <revision>
      <id>3940562</id>
      <parentid>3808418</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T01:14:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940562</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="930" sha1="nwevngwt4t1drgvq2bmsdoqsknnt3v4" xml:space="preserve">[[Datoteka:Coat of arms of Eswatini.svg|mini]]
'''.sz''' je [[Najviši internet domen|najviši]] [[Internet]] [[Internet domena|domen]] za [[Esvatini]].&lt;ref name=&quot;whois&quot;&gt;{{en simbol}} [http://www.iana.org/root-whois/sz.htm IANA .sz whois informacija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081203151643/http://www.iana.org/root-whois/sz.htm |date=3. 12. 2008 }}, na iana.org.&lt;/ref&gt; Univerzitet Svazija je zadužen za ovu domenu.

== Također pogledajte ==
* [[Spisak najviših internetskih domena|Spisak ostalih najviših internetskih domena]]

== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
* https://web.archive.org/web/20240710165301/http://www.sispa.org.sz//index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=3&amp;Itemid=1
* [http://www.iana.org/domains/root/db Spisak najviših domena], na ''iana.org''.

{{Državni Internet domeni}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Esvatini]]
[[Kategorija:Najviši državni domeni|S]]</text>
      <sha1>nwevngwt4t1drgvq2bmsdoqsknnt3v4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Želudac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>24321</id>
    <revision>
      <id>3940552</id>
      <parentid>3848796</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T00:56:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940552</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2994" sha1="jc55s2l64wc2i9awnqtjbwkt0fozhxr" xml:space="preserve">[[Datoteka:Stomach diagram.gif|mini|270p|Jednjak, želudac i dvanaesnik (tanko crijevo) u [[Ljudska probava|ljudskom probavnom sistemu]], položaj želuca u tijelu]]

'''Želudac''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''ventriculus'' ili ''gaster'') jest organ koji služi za [[Probavni sistem|razgradnju]] hrane. Nalazi se u gornjem lijevom dijelu [[Trbušna šupljina|trbuha]], odmah ispod [[Dijafragma|dijafragme]]. Glavni zadaci želuca su pohrana, daljnja razgradnja i miješanje unesene hrane.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.iberogast.com.hr/znanje/funkcija-zeluca|title=Funkcija i anatomija želuca i liječenje poremećaja {{!}} Iberogast|website=Ibeorgast Croatia 2|language=|access-date=8. 8. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250801001052/https://www.iberogast.com.hr/znanje/funkcija-zeluca|archive-date=1. 8. 2025|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Izgled i građa ==
Želudac se ugrubo može podijeliti na gornji i donji dio. U gornjem dijelu želuca se pohranjuje unesena [[hrana]], dok se u donjem dijelu obrađuje probavni sadržaj i priprema za daljnji transport. Unos hrane iz [[jednjak]]a u želudac i otpuštanje iz želuca u [[tanko crijevo]] reguliraju dva posebna [[Anatomski termini pokreta|sfinkter mišića]] koji se nalaze na vrhu i dnu želuca. Mogu se otvoriti ili zatvoriti poput ventila kada je to potrebno.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Nalik je na vrećicu u [[Probavni sistem čovjeka|probavnoj]] cijevi, kapaciteta oko 1200–1500&amp;nbsp;cm&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;. Dužina želuca je oko 25&amp;nbsp;cm, a širina iznosi 10–20&amp;nbsp;cm. Sastoji se iz dva dijela:&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.scribd.com/document/640333642/2-%C5%BDELUDAC|title=Želudac {{!}} PDF|website=Scribd|language=|access-date=8. 8. 2025}}&lt;/ref&gt; 
  
* Horizontalni ili pilorični dio (parspylorica) koji označava granicu prema duodenumu
* Tijelo želuca (corpus ventriculi) ili kardijalni dio koji označava granicu gdje jednjak prelazi u želudac

Zid želuca se sastoji iz tri sloja:

* serozni omotač (tunica serosa) 
* mišični omotač (tunica muscularis) 
* sluzokožni omotač (tunica mucosa)

== Varenje ==

On stvara želučane tekućine koje razgrađuju [[hrana|hranu]] i pretvaraju je u kašastu smjesu. Želučani sokovi su [[enzim]] pepsin, [[hlorovodična kiselina]] i sluz. Nakon probave u želucu, hrana putuje u [[Dvanaestopalačno crijevo|duodenum]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://hemed.hr/Default.aspx?sid=19871|title=HeMED - Želudac|website=hemed.hr|access-date=8. 8. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Oboljenja ==

* Akutni katar želuca (gastritis ac.)
* Hornični katar želuca (gastritis chr.)
* Ulkusne bolesti (tzv. čir na želucu)
* Karcinom želuca (carcinoma ventriculi)

== Također pogledajte ==
* [[Gastroezofagealna refluksna bolest]]
* [[Probavni sistem]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Stomachs}}
* [https://www.youtube.com/watch?v=a6GF298_T3w Anatomija želuca]

{{probava}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Probavni sistem]]
[[Kategorija:Organi]]</text>
      <sha1>jc55s2l64wc2i9awnqtjbwkt0fozhxr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bengalski jezik</title>
    <ns>0</ns>
    <id>26349</id>
    <revision>
      <id>3940739</id>
      <parentid>3835236</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T08:38:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940739</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8581" sha1="t7m5226rjd24eyf7dkb5ik9g7529k6j" xml:space="preserve">[[Datoteka:Bengalispeaking region.png|mini|Područje na kojem se govori bangla jezik]]
'''Bengalski jezik''' (Bangga Bhasa) je [[Indoarijski jezici|indoarijski jezik]] [[Južna Azija|Južne Azije]] koji se razvio iz [[Sanskrt]]a, [[Pali]]ja i [[Prakritski jezik|prakritskog jezika]]. Ponekad se za njega, pod uticajem [[Engleski jezik|engleskog]], koristi izraz '''Bengali''', dok se on sam naziva '''Bangla''' jezikom. Sa otprilike 234 miliona izvornih govornika i još 39 miliona kao govornika drugog jezika od 2017. godine, bengalski je šesti najgovorniji maternji jezik i sedmi jezik po broju govornika po ukupnom broju govornika u svijetu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/world/|title=The World Factbook|publisher=Central Intelligence Agency|website=www.cia.gov|language=en|access-date=21. 2. 2018|archive-date=26. 1. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210126032610/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/world/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.ethnologue.com/statistics/size|title=Summary by language size|year=2019|website=Ethnologue|language=en|access-date=21. 2. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190424160234/http://www.ethnologue.com/statistics/size|archive-date=24. 4. 2019|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Bengalski je peti najzastupljeniji indoevropski jezik.

Bengalski je službeni, nacionalni i najrasprostranjeniji jezik [[Bangladeš]]a,&lt;ref name=&quot;Bengali Act&quot;&gt;{{cite book |chapter=Bangla Bhasha Procholon Ain, 1987 |script-chapter=bn:বাংলা ভাষা প্রচলন আইন, ১৯৮৭ |trans-chapter=[[Bengali Language Implementation Act, 1987]] |title=Bangladesh Code |script-title=bn:বাংলাদেশ কোড |chapter-url=http://bdlaws.minlaw.gov.bd/pdf/705___.pdf|language=bn|volume=27|edition=Online|location=Dhaka |publisher=Ministry of Law, Justice and Parliamentary Affairs, Bangladesh |access-date=23. 5. 2019 |archive-date=5. 7. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160705234405/http://bdlaws.minlaw.gov.bd/pdf/705___.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bpedia&gt;{{cite web|title=Bangla Language|url=http://en.banglapedia.org/index.php?title=Bangla_Language|website=Banglapedia|access-date=12. 9. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20150706032246/http://en.banglapedia.org/index.php?title=Bangla_Language|archive-date=6. 7. 2015|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;constitution&quot;&gt;{{cite web |url=http://bdlaws.minlaw.gov.bd/act-details-367.html |title=The Constitution of the People's Republic of Bangladesh |website=Ministry of Law, Justice and Parliamentary Affairs |access-date=23. 5. 2019 |archive-date=10. 11. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191110101626/http://bdlaws.minlaw.gov.bd/act-details-367.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; sa 98% Bangladešana koji koristi bengalski kao svoj prvi jezik.&lt;ref&gt;{{cite web |title=National Languages Of Bangladesh |url=https://einfon.com/nationalsymbols/national-languages-of-bangladesh/ |website=einfon.com |access-date=12. 9. 2018 |date=11. 6. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170802063504/http://einfon.com/nationalsymbols/national-languages-of-bangladesh/ |archive-date=2. 8. 2017 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.viadelivers.com/bengali-language-facts/|title=5 Surprising Reasons the Bengali Language Is Important|date=17. 8. 2017|access-date=10. 3. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180626031821/http://www.viadelivers.com/bengali-language-facts/|archive-date=26. 6. 2018|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Drugi je po rasprostranjenosti od 22 jezika [[Indija|Indije]], i službeni je jezik država [[Zapadni Bengal]] i [[Tripura]] i regije Barak doline u državi [[Assam]]. To je ujedno i drugi službeni jezik indijske države [[Jharkhand]] od septembra 2011.&lt;ref name=&quot;The Avenue Mail&quot;&gt;{{cite news |title=Jharkhand gives second language status to Magahi, Angika, Bhojpuri, and Maithili |url=https://www.avenuemail.in/ranchi/jharkhand-gives-second-language-status-to-magahi-angika-bhojpuri-and-maithili/118291/ |work=The Avenue Mail |date=21. 3. 2018 |access-date=30. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190328090028/https://www.avenuemail.in/ranchi/jharkhand-gives-second-language-status-to-magahi-angika-bhojpuri-and-maithili/118291/ |archive-date=28. 3. 2019 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Najrasprostranjeniji je jezik na [[Andamanska ostrva|Andamanskim]] i [[Nikobarska ostrva|Nikobarskim ostrvima]] u [[Bengalski zaliv|Bengalskom zalivu]],&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{cite web|url=http://nclm.nic.in/shared/linkimages/NCLM50thReport.pdf|title=50th Report of the Commissioner for Linguistic Minorities in India (July 2012 to June 2013)|date=16. 7. 2014|website=National Commission for Linguistic Minorities|archive-url=https://web.archive.org/web/20180102211909/http://nclm.nic.in/shared/linkimages/NCLM50thReport.pdf|archive-date=2. 1. 2018|access-date=20. 2. 2018}}&lt;/ref&gt; a govori ga značajna populacija u drugim državama uključujući [[Bihar]], [[Arunachal Pradesh]], [[Delhi]], [[Chhattisgarh]], [[Meghalayu]], [[Mizoram]], [[Nagaland]], [[Odishu]] i [[Uttarakhand]] .&lt;ref name=&quot;langminor&quot;&gt;{{cite web|url=http://nclm.nic.in/shared/linkimages/NCLM50thReport.pdf|title=50th Report of the Commissioner for Linguistic Minorities in India|website=nclm.nic.in|publisher=[[Ministry of Minority Affairs]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20160708012438/http://nclm.nic.in/shared/linkimages/NCLM50thReport.pdf|archive-date=8. 7. 2016|access-date=23. 5. 2019}}&lt;/ref&gt; Bengalskim jezikom govore i bengalske dijaspore (Bangladeška dijaspora i Indijanci Bengalci) u [[Evropa|Evropi]], [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]], [[Bliski istok|Bliskom istoku]] i drugim zemljama.&lt;ref name=&quot;britannica&quot;&gt;{{cite web |title=Bengali Language |url=https://www.britannica.com/topic/Bengali-language |website=www.britannica.com |access-date=12. 9. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180626034202/https://www.britannica.com/topic/Bengali-language |archive-date=26. 6. 2018 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

Bengalski se razvijao više od 1300 godina. Bengalska književnost, sa svojom milenijum starom književnom historijom, bila je razvijena tokom bengalske renesanse i jedna je od najplodnijih i najraznovrsnijih književnih tradicija u [[Azija|Aziji]]. Pokret za bengalski jezik od 1948. do 1956. koji je zahtijevao da bengalski bude službeni jezik Pakistana podstakao je bengalski nacionalizam u [[Istočni Bengal|istočnom Bengalu]] što je dovelo do pojave Bangladeša 1971. godine. [[UNESCO]] je 1999. priznao 21. februar kao Međunarodni dan maternjeg jezika u znak priznanja pokreta jezika.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://unesdoc.unesco.org/images/0011/001177/117709E.pdf|title=Amendment to the Draft Programme and Budget for 2000–2001 (30 C/5)|year=1999|work=General Conference, 30th Session, Draft Resolution|publisher=UNESCO|access-date=27. 5. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20110521161342/http://unesdoc.unesco.org/images/0011/001177/117709E.pdf|archive-date=21. 5. 2011|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://portal.unesco.org/education/en/ev.php-URL_ID%3D28672%26URL_DO%3DDO_TOPIC%26URL_SECTION%3D201.html|title=Resolution adopted by the 30th Session of UNESCO's General Conference (1999)|work=International Mother Language Day|publisher=UNESCO|access-date=27. 5. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080601025416/http://portal.unesco.org/education/en/ev.php-URL_ID%3D28672%26URL_DO%3DDO_TOPIC%26URL_SECTION%3D201.html|archive-date=1. 6. 2008|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Ovisno o tome da li se [[hindi]] i [[urdu]] smatraju jednim jezikom, bengalski jezik predstavlja četvrti ili peti jezik na svijetu.

Bangla jezik je svoju renesansu doživio u [[19. vijek|19.]] i [[20. vijek]]u, tako da je  poet i [[filozof]] [[Rabindranath Tagore]] koji je napisao mističnu poemu &quot;''Gitandžali''&quot;, prvi Indijac koji je dobio [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelovu nagradu za književnost]], pisao upravo na tom jeziku.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.betelco.com/bd/bangla/bangla.html |title=Arhivirana kopija |access-date=29. 1. 2015 |archive-date=7. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110707230420/http://www.betelco.com/bd/bangla/bangla.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Vanjski linkovi ==
* http://www.banglaacademy.org.bd/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110113185021/http://www.banglaacademy.org.bd/ |date=13. 1. 2011 }}
{{Commonscat|Bengali language}}

== Reference ==

&lt;references&gt;

&lt;/references&gt;

[[Kategorija:Jezici]]</text>
      <sha1>t7m5226rjd24eyf7dkb5ik9g7529k6j</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Arapska liga</title>
    <ns>0</ns>
    <id>26674</id>
    <revision>
      <id>3940674</id>
      <parentid>3670378</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T05:54:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940674</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27976" sha1="imqc2yoxrswf1qpohxwtnklxoxy3gz5" xml:space="preserve">{{Infokutija svjetska organizacija
| zvanično_ime                   = Arapska liga
| izvorno_ime                    = جامعة الدول العربية
&lt;br /&gt;Jāmiʻat ad-Duwal al-ʻArabiyya {{Simboli jezika|ar|arapski}}
| ime_genitiv                    = Arapske lige
| zastava                        = Flag of the Arab League.svg
| grb                            = Emblem of the Arab League.svg
| vrsta_simbola                  = Emblem
| uzrečica                       = 
| himna                          = 
| karta                          = Arab League (orthographic projection) updated.svg
| glavno_sjedište                = [[Kairo]]
| glavno_sjedište_kordinati      =
| najveći_grad                   = 
| službeni_jezik                 = [[Arapski jezik]]
| broj zemalja članica           = {{Sakrij
|okvir_stil    = 
|naslov        = 22
|naslov_stil   =
|podaci_stil   =
|podaci        = {{ZID|Alžir}}&lt;br /&gt;{{ZID|Bahrein}}&lt;br /&gt;{{ZID|Komori}}&lt;br /&gt;{{ZID|Džibuti}} &lt;br /&gt;{{ZID|Egipat}}&lt;br /&gt;{{ZID|Irak}}&lt;br /&gt;{{ZID|Jordan}}&lt;br /&gt;{{ZID|Kuvajt}} &lt;br /&gt;{{ZID|Liban}}&lt;br /&gt;{{ZID|Libija}}&lt;br /&gt;{{ZID|Mauritanija}}&lt;br /&gt;{{ZID|Maroko}}&lt;br /&gt;{{ZID|Oman}}&lt;br /&gt;{{ZID|Palestina}}&lt;br /&gt;{{ZID|Katar}} &lt;br /&gt;{{ZID|Saudijska Arabija}}&lt;br /&gt;{{ZID|Somalija}}&lt;br /&gt;{{ZID|Sudan}}&lt;br /&gt;{{ZID|Sirija}} &lt;br /&gt;{{ZID|Tunis}}&lt;br /&gt;{{ZID|UAE}}&lt;br /&gt;{{ZID|Jemen}}
}}
| vrsta_prve_vlasti              = [[Generalni sekretar Arapske lige|Generalni sekretar]]
| vladar_prva_vlast              = [[Ahmed Abul Gejt]]
| vrsta_druge_vlasti             = 
| vladar_druga_vlast             = 
| vrsta_treće_vlasti             =
| vladar_treća_vlast             = 
| vrsta_četvrti_vlasti           = 
| vladar_četvrti_vlast           = 
| datum osnivanja                = [[Aleksandrijski protokol]] &lt;br/&gt;22. mart 1945.
| površina                       = 13.132.327
| po_površini_na_svijetu         = 2.
| procenat_vode                  = 
| stanovnika                     = 462.940.089 
| stanovnika_godina              = 2022
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 3.
| gustoća                        = 70,4
| po_broju_gustoće_na_svijetu    = 
| bdp_ukupno                     = $3,4 triliona
| bdp_godina                     = 2020.
| po_broju_bdp_na_svijetu        = 5.
| bdp_per_capita                 = $6.600 
| hdi                            = 
| hdi_godina                     = 
| hdi_nivo                       =
| po_broju_hdi_na_svijetu        =
| gini                           =
| gini_godina                    = 
| po_broju_gini_na_svijetu       =
| valuta                         = {{Sakrij
|okvir_stil    = 
|naslov        = 21
|naslov_stil   = 
|podaci_stil   =
|podaci        =  [[Alžirski dinar]]&lt;br /&gt;[[Bahreinski dinar]]&lt;br /&gt;[[Komorski frank]]&lt;br /&gt;[[Džibutski frank]]&lt;br /&gt;[[Egipatska funta]]&lt;br /&gt;[[Irački dinar]]&lt;br /&gt;[[Jordanski dinar]]&lt;br /&gt;[[Kuvajtski dinar]]&lt;br /&gt;[[Libanska funta]]&lt;br /&gt;[[Libijski dinar]]&lt;br /&gt;[[Mauritanijska ouguja]]&lt;br /&gt;[[Marokanski dirhem]]&lt;br /&gt;[[Omanski rial]]&lt;br /&gt;[[Katarski rijal]]&lt;br /&gt;[[Saudijski rijal]]&lt;br /&gt;[[Somaliski šiling]]&lt;br /&gt;[[Sudanska funta]]&lt;br /&gt;[[Siriska funta]]&lt;br /&gt;[[Tuniski dinar]]&lt;br /&gt;[[Dirham UAE]]&lt;br /&gt;[[Jemenski rijal]]
}}
| vremenska_zona                 = [[UTC]] +0 - +4
| najveća_tačka_ime              = 
| najveća_tačka_metara           = 
| najveće_jezero_ime             = 
| najveće_jezero_površina        = 
| najveća_rijeka_ime             = 
| najveća_rijeka_dužina          = 
| nacionalni_dan                 = 
| internetski_nastavak           = 
| pozivni_broj                   = 
| komentar                       = 
}}
'''Arapska liga''' ({{Jez-ar|الجامعة العربية}}; ''al-Jāmiʻa al-ʻArabiyya''), regionalna organizacija u [[Arapski svijet|arapskom svijetu]]. Osnovana je u egipatskom [[Kairo|Kairu]] 22. marta 1945. u početku sa sedam članica: [[Egipat]], [[Irak]], [[Jordan]], [[Liban]], [[Saudijska Arabija]], [[Sirija]] i [[Arapska Republika Jemen|Jemen]].&lt;ref&gt;{{cite encyclopedia|title=Arab League|encyclopedia=The Columbia Encyclopedia|year=2013}}&lt;/ref&gt; Trenutno broji 22 člana:[[Egipat]], [[Sirija]], [[Jordan]], [[Liban]], [[Irak]], [[Saudijska Arabija]], [[Jemen]], [[Somalija]], [[Alžir]], [[Libija]], [[Džibuti]], [[Tunis]], [[Oman]], [[Maroko]], [[Katar]], [[Mauritanija]], [[Kuvajt]], [[Sudan]], [[Palestina|Palestinski teritoriji]], [[Ujedinjeni Arapski Emirati]] i [[Komori]], tj. sve zemlje u kojima žive [[Arapi]].

Glavni cilj Lige je da &quot;približi odnose između država članica i da koordinira međusobnu saradnju, da zaštiti njihovu nezavisnost i suverenitet, i da na opšti način razmotri poslove i interese arapskih zemalja&quot;.&lt;ref name=&quot;yale&quot;&gt;{{cite web|title=Pact of the League of Arab States, 22 March 1945|work=[[The Avalon Project]] |publisher=[[Yale Law School]]|year=1998|url=http://avalon.law.yale.edu/20th_century/arableag.asp |access-date=15. 7. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080725204917/http://www.yale.edu/lawweb/avalon/mideast/arableag.htm|archive-date=25. 7. 2008 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Organizacija je tokom svoje istorije imala relativno nizak nivo saradnje.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citation|last1=Barnett|first1=Michael|title=Designed to fail or failure of design? The origins and legacy of the Arab League|date=2007|url=https://www.cambridge.org/core/books/crafting-cooperation/designed-to-fail-or-failure-of-design-the-origins-and-legacy-of-the-arab-league/5D266BBD41931A1E5D9CBE2266DABEBD|work=Crafting Cooperation: Regional International Institutions in Comparative Perspective|pages=180–220|editor-last=Johnston|editor-first=Alastair Iain|publisher=Cambridge University Press|doi=10.1017/cbo9780511491436.006|isbn=978-0-521-69942-6|last2=Solingen|first2=Etel|editor2-last=Acharya|editor2-first=Amitav|access-date=22. 12. 2021|archive-date=11. 6. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180611202407/https://www.cambridge.org/core/books/crafting-cooperation/designed-to-fail-or-failure-of-design-the-origins-and-legacy-of-the-arab-league/5D266BBD41931A1E5D9CBE2266DABEBD|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Putem institucija, posebno ''Organizacije Arapske lige za obrazovanje, nauku i kulturu'' (ALECSO) i Ekonomskog i socijalnog vijeća njenog ''Vijeća arapskog ekonomskog jedinstva'' (CAEU), Liga pomaže političke, ekonomske, kulturne, naučne i društvene programe osmišljene da promoviršu interese arapskog svijeta.&lt;ref&gt;Ashish K. Vaidya, ''Globalization'' (ABC-CLIO: 2006), p. 525.&lt;/ref&gt; Služio je kao forum državama članicama za koordinaciju politike, dogovaranje studija i odbora o pitanjima od zajedničkog interesa, rješavanje međudržavnih sporova i ograničavanje sukoba kao što je kriza u Libanu 1958. Liga je poslužila kao platforma za izradu i zaključivanje mnogih značajnih dokumenata koji promovišu ekonomsku integraciju. Jedan primjer je ''Povelja o zajedničkoj arapskoj ekonomskoj akciji'', koja navodi principe ekonomskih aktivnosti u regionu.

Svaka država članica ima jedan glas u Vijeću Arapske lige, a odluke su obavezujuće samo za one države koje su glasale za njih. Ciljevi lige 1945. bili su jačanje i koordinacija političkih, kulturnih, ekonomskih i društvenih programa njenih članova i posredovanje u sporovima među njima ili između njih i trećih strana. Nadalje, potpisivanjem sporazuma o zajedničkoj odbrambenoj i ekonomskoj saradnji 13. aprila 1950.  potpisnici su se obavezali na koordinaciju mjera vojne odbrane. U martu 2015, generalni sekretar Arapske lige najavio je uspostavljanje ''Zajedničkih arapskih snaga'' s ciljem suprotstavljanja ekstremizmu i drugim prijetnjama arapskim državama. Odluka je donesena dok se ''Operacija odlučujuća oluja'' intenzivirala u [[Jemen]]u. Učešće u projektu je dobrovoljno, a vojska interveniše samo na zahtjev jedne od država članica. Povećani vojni arsenal u mnogim državama članicama i, u maloj manjini, [[građanski rat]]ovi kao i teroristički pokreti bili su poticaj za osnivanje ''Zajedničkih arapskih snaga.''&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Fanack|title=The Joint Arab Force – Will It Ever Work?|url=https://chronicle.fanack.com/specials/league-arab-states/the-joint-arab-force-will-it-ever-work/|archive-url=https://web.archive.org/web/20150713222118/https://chronicle.fanack.com/specials/league-arab-states/the-joint-arab-force-will-it-ever-work/|url-status=dead|archive-date=13. 7. 2015|website=Fanack.com|access-date=13. 7. 2015}}&lt;/ref&gt;

Početkom 1970-ih, Ekonomski savjet je iznio prijedlog za stvaranje Zajedničkih arapskih privrednih komora među međunarodnim državama. To je dovelo do uspostavljanja mandata za promovisanje, podsticanje i olakšavanje bilateralne trgovine između arapskog svijeta i značajnih trgovinskih partnera.

== Vojska ==
Zajedničko vijeće za odbranu Arapske lige je jedna od [[Institucije Arapske lige|institucija Arapske lige]].&lt;ref name=&quot;ABC-CLIO&quot;&gt;{{cite web|title=Arab-Israeli Wars: 60 Years of Conflict|url=http://www.historyandtheheadlines.abc-clio.com/ContentPages/ContentPage.aspx?entryId=1281297|publisher=ABC-CLIO|access-date=30. 6. 2014|archive-date=14. 7. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140714180215/http://www.historyandtheheadlines.abc-clio.com/ContentPages/ContentPage.aspx?entryId=1281297|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Osnovano je prema odredbama [[Sporazuma o zajedničkoj odbrani i ekonomskoj saradnji Arapske lige|Sporazuma o zajedničkoj odbrani i ekonomskoj saradnji]] iz 1950. da bi koordinirao zajedničku odbranu država članica Arapske lige.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Osmańczyk|first=Edmund Jan|author-link=Edmund Osmańczyk|chapter=League of Arab States|title=Encyclopedia of the United Nations and international agreements|editor-last=Mango|editor-first=Anthony|volume=2|edition=3|page=1290|place=New York|publisher=Routledge|year=2003}}&lt;/ref&gt;

Arapska liga kao organizacija nema vojne snage, slično UN-u, ali na samitu 2007. lideri su odlučili da reaktiviraju zajedničku odbranu i uspostave mirovne snage koje će biti raspoređene u Južnom [[Liban]]u, [[Darfur]]u, [[Irak]]u i drugim ratnim zonama.

Na samitu 2015. u Egiptu, države članice su se načelno složile da formiraju zajedničke vojne snage.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.reuters.com/article/mideast-arabs-communique-idUSL6N0WV03T20150329|title=Arab summit agrees on unified military force for crises|work=Reuters|date=29. 3. 2015|access-date=10. 7. 2021|archive-date=22. 10. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151022201840/http://www.reuters.com/article/2015/03/29/mideast-arabs-communique-idUSL6N0WV03T20150329|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

==Spisak samita==
[[File:Arab League Summit Logo.png|right|thumb|[[Arab League Summit 2013|2013 Arab League Summit]] Logo]]
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Broj. !! Datum !! Država domaćin!!Grad
|-
| 1. || 13–17 januar 1964. || {{flag|Ujedinjena Arapska Republika}}||[[Kairo]]
|-
| 2. || 5–11 septembar 1964. || {{flag|Ujedinjena Arapska Republika}}||[[Aleksandrija]]
|-
| 3. || 13–17 septembar 1965. || {{flag|Maroko}}||[[Casablanca]]
|-
| 4. || 29 august 1967. || {{flag|Sudan}} ||[[Kartum]]
|-
| 5.|| 21–23 decembar 1969. || {{flag|Maroko}}||[[Rabat]]
|-
| 6.|| 26–28 novembar 1973. || {{flag|Alžir}}||[[Alžir (grad)|Alžir]]
|-
| 7. || 29 oktobar 1974. || {{flag|Maroko}}||[[Rabat]]
|-
| 8. || 25–26 oktobar 1976. || {{flag|Egipat}}||[[Kairo]]
|-
| 9. || 2–5 novembar 1978. || {{flag|Irak}}||[[Bagdad]]
|-
| 10.|| 20–22 novembar 1979. || {{flag|Tunis}}||[[Tunis]]
|-
| 11.|| 21–22 novembar 1980. || {{flag|Jordan}} ||[[Amman]]
|-
| 12.|| 6–9 septembar 1982. || {{flag|Maroko}}||[[Fes (grad)|Fes]]
|-
| 13.|| 1985. || {{flag|Maroko}}||[[Casablanca]]
|-
| 14. || 1987. || {{flag|Jordan}} ||[[Amman]]
|-
|15.  || juni 1988. || {{flag|Alžir}}||[[Alžir (grad)|Alžir]]
|-
| 16.|| 1989. || {{flag|Maroko}}||[[Casablanca]]
|-
| 17.|| 1990. || {{flag|Irak}}||[[Bagdad]]
|-
| 18.|| 1996. || {{flag|Egipat}}||[[Kairo]]
|-
| 19.|| 27–28 mart  2001. || {{flag|Jordan}} ||[[Amman]]
|-
| 20. || 27–28 mart  2002. || {{flag|Liban}}||[[Bejrut]]
|-
| 21.|| 1 mart  2003. || {{flag|Egipat}}||[[Šarm el-Šeikh]]
|-
| 22.|| 22–23 maj 2004. || {{flag|Tunis}}||[[Tunis]]
|-
| 23. || 22–23 mart  2005. || {{flag|Alžir}}||[[Alžir (grad)|Alžir]]
|-
| 24. || 28–30 mart  2006. || {{flag|Sudan}} ||[[Kartum]]
|-
| 25. || 27–28 mart  2007. || {{flag|Saudijska Arabija}}||[[Rijad]]
|-
| 26. || 29–30 mart  2008. || {{flag|Sirija}}||[[Damask]]
|-
| 27. || 28–30 mart  2009. || {{flag|Katar}}||[[Doha]]
|-
| 28. || 27–28 mart  2010. || {{flag|Libija}}||[[Sirte]]
|-
| 29. || 27–29 mart  2012. || {{flag|Irak}}||[[Bagdad]]
|-
| 30. || 21–27 mart  2013. || {{flag|Katar}}||[[Doha]]&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Arab League Summit 2013|url=http://qatarconferences.org/arableaguesummit2013/|access-date=10. 2. 2023|website=qatarconferences.org|archive-date=4. 10. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181004164041/http://qatarconferences.org/arableaguesummit2013/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
| 31.|| 25–26 mart  2014. || {{flag|Kuvajt}}||[[Kuvajt (grad)|Kuvajt]]&lt;ref&gt;{{Cite web|last=Mater|first=Jassim|title=Summit hit by new rifts|url=https://www.aljazeera.com/features/2014/3/23/arab-league-summit-hit-by-new-rifts|access-date=10. 2. 2023|website=www.aljazeera.com|language=en|archive-date=10. 2. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230210134045/https://www.aljazeera.com/features/2014/3/23/arab-league-summit-hit-by-new-rifts|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
| 32.|| 28–29 mart  2015. || {{flag|Egipat}}||[[Sharm El Sheikh|Šarm el-Šeikh]]&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Opposition fail to get Syria Arab League seat|url=https://www.aljazeera.com/news/2014/3/27/opposition-fail-to-get-syria-arab-league-seat|access-date=10. 2. 2023|website=www.aljazeera.com|language=en|archive-date=10. 2. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230210134043/https://www.aljazeera.com/news/2014/3/27/opposition-fail-to-get-syria-arab-league-seat|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
| 33. || 20 juli 2016. || {{flag|Mauritanija}}||[[Nouakchott]]
|-
| 34. || 23–29 mart  2017. || {{flag|Jordan}} ||[[Amman]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.alarabiya.net/ar/arab-and-world/2016/11/02/%D8%A7%D9%84%D8%A3%D8%B1%D8%AF%D9%86-%D9%8A%D8%B3%D8%AA%D8%B6%D9%8A%D9%81-%D8%A7%D9%84%D9%82%D9%85%D8%A9-%D8%A7%D9%84%D8%B9%D8%B1%D8%A8%D9%8A%D8%A9-%D9%81%D9%8A-%D9%85%D8%A7%D8%B1%D8%B3.html|title=الأردن يستضيف القمة العربية في مارس|website=www.alarabiya.net|date=novembar 2016|access-date=2. 11. 2016|archive-date=3. 11. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161103131757/https://www.alarabiya.net/ar/arab-and-world/2016/11/02/%D8%A7%D9%84%D8%A3%D8%B1%D8%AF%D9%86-%D9%8A%D8%B3%D8%AA%D8%B6%D9%8A%D9%81-%D8%A7%D9%84%D9%82%D9%85%D8%A9-%D8%A7%D9%84%D8%B9%D8%B1%D8%A8%D9%8A%D8%A9-%D9%81%D9%8A-%D9%85%D8%A7%D8%B1%D8%B3.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
| 35. || 15 april 2018. || {{flag|Saudijska Arabija}}||[[Dahran]]
|-
| 36.|| 31 mart  2019. || {{flag|Tunis}}||[[Tunis]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.egypttoday.com/Article/1/47928/Tunisia-to-host-next-Arab-summit|title=Tunisia to host next Arab summit|website=EgyptToday|date=15. 4. 2018|access-date=23. 5. 2020|archive-date=10. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210510130506/https://www.egypttoday.com/Article/1/47928/Tunisia-to-host-next-Arab-summit|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
| 37. || 1 novembar 2022. || {{flag|Alžir}}||[[Alžir (grad)|Alžir]]
|-
| 38. || 19 maj 2023. || {{flag|Saudijska Arabija}}||[[Džida]]
|-
| 39. || 16 maj 2024. || {{flag|Bahrein}}||[[Manama]]
|-
|}

===Vanredni samiti===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Broj. !! Datum !! Država domaćin!!Grad
|-
| 1. || 21–27 septembar 1970 || {{flag|Egipat}}|| [[Kairo]]
|-
| 2. || 17–28 oktobar 1976 || {{flag|Saudijska Arabija}}||[[Rijad]]
|-
| 3. || 7–9 septembar 1985 || {{flag|Maroko}}|| [[Casablanca]]
|-
| 4. || 8–12 novembar 1987 || {{flag|Jordan}} ||[[Amman]]
|-
| 5. || 7–9 juni 1988 || {{flag|Alžir}}||[[Alžir (grad)|Alžir]]
|-
| 6. || 23–26 juni 1989 || {{flag|Maroko}}||[[Casablanca]]
|-
| 7. || 28–30 maj 1990 || {{flag|Irak}}||[[Bagdad]]
|-
| 8. || 9–10 august1990 || {{flag|Egipat}}|| [[Kairo]]
|-
| 9. || 22–23 juni 1996 ||{{flag|Egipat}}|| [[Kairo]]
|-
| 10. || 21–22 oktobar 2000 || {{flag|Egipat}}|| [[Kairo]]
|-
| 11. || 7 januar 2016 || {{flag|Saudijska Arabija}}|| [[Rijad]]
|-
| 12. || 11 novembar 2023 || {{flag|Saudijska Arabija}}|| [[Rijad]]
|}
== Pismenost ==
U prikupljanju podataka o pismenosti, mnoge zemlje procjenjuju broj pismenih na osnovu podataka koje su sami prijavili. Neki koriste podatke o obrazovnim postignućima kao zamjenu, ali mjere pohađanja škole ili završetka razreda mogu se razlikovati. Budući da se definicije i metode prikupljanja podataka razlikuju od zemlje do zemlje, procjene pismenosti treba koristiti s oprezom. [[Program Ujedinjenih nacija za razvoj]], [[Izvještaj o ljudskom razvoju 2010.]] Region Perzijskog zaljeva je imao snažan ekonomski razvoj zahvaljujući prihodima od nafte, što je omogućilo osnivanje više škola i univerziteta.

{| class=&quot;sortable wikitable&quot;
|-
! Pozicija !! Država!! Stopa [[pismenost]]i
|-
|  1 || {{ZID|Katar}}        || 97.3&lt;ref name=&quot;cia.gov&quot;&gt;{{Cite web|date=13. 6. 2007|title=CIA – The World Factbook – Field Listing – Literacy|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2103.html|access-date=10. 2. 2023|archive-date=13. 6. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20070613003138/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2103.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; 
|-
|  2 || {{ZID|Palestina}}    || 96.5&lt;ref name=&quot;cia.gov&quot;/&gt; 
|-
|  3 || {{ZID|Kuvajt}}       || 96.3&lt;ref name=&quot;cia.gov&quot;/&gt; 
|-
|  4 || {{ZID|Bahrein}}      || 95.7&lt;ref name=&quot;cia.gov&quot;/&gt; 
|-
|  5 || {{ZID|Jordan}}       || 95.4&lt;ref name=&quot;cia.gov&quot;/&gt; 
|-
|  6 || {{ZID|Saudijska Arabija}} || 94.4&lt;ref name=&quot;cia.gov&quot;/&gt; 
|-
|  7 || {{ZID|Liban}}      || 93.9&lt;ref name=&quot;cia.gov&quot;/&gt;
|-
|  8 || {{ZID|Ujedinjeni Arapski Emirati}} ||  93.8&lt;ref name=&quot;cia.gov&quot;/&gt; 
|-
| 9 || {{ZID|Oman}}          || 91.1&lt;ref name=&quot;cia.gov&quot;/&gt; 
|-
|  10 || {{ZID|Libija}}       || 91&lt;ref name=&quot;cia.gov&quot;/&gt; 
|-
| 11 || {{ZID|Sirija}}        || 86.4&lt;ref name=&quot;cia.gov&quot;/&gt; 
|-
| 12 || {{ZID|Irak}}         || 85.7&lt;ref name=&quot;cia.gov&quot;/&gt; 
|-
| 13 || {{ZID|Tunis}}      || 81.8&lt;ref name=&quot;cia.gov&quot;/&gt; 
|-
| 14 || {{ZID|Komori}}      || 81.8&lt;ref name=&quot;cia.gov&quot;/&gt; 
|-
| 15 || {{ZID|Alžir}}      || 80.2&lt;ref name=&quot;cia.gov&quot;/&gt; 
|-
| 16 || {{ZID|Sudan}}        || 75.9&lt;ref name=&quot;cia.gov&quot;/&gt; 
|-
| 17 || {{ZID|Egipat}}        || 73.8&lt;ref name=&quot;cia.gov&quot;/&gt; 
|-
| 18 || {{ZID|Jemen}}        || 70.1&lt;ref name=&quot;cia.gov&quot;/&gt; 
|-
| 19 || {{ZID|Džibuti}}     || 70.0&lt;ref name=&quot;Pcaotw&quot;&gt;{{cite book|last=DK Publishing|title=Compact Atlas of the World|date=2012|publisher=Penguin|isbn=978-0756698591|page=138|url=https://books.google.com/books?id=pLw-ReHIgvQC|access-date=22. 3. 2023|archive-date=11. 10. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141011033725/http://www.google.com/books?id=pLw-ReHIgvQC|url-status=live}}&lt;/ref&gt; 
|-
| 20 || {{ZID|Maroko}}      || 68.5&lt;ref name=&quot;cia.gov&quot;/&gt; 
|-
| 21 || {{ZID|Mauritanija}}   || 52.1&lt;ref name=&quot;cia.gov&quot;/&gt; 
|-
| 22 || {{ZID|Somalija}}      || 44–72&lt;ref&gt;{{cite web|title=Family Ties: Remittances and Livelihoods Support in Puntland and Somaliland|url=http://www.fsnau.org/downloads/Remittances-and-Livelihoods-Support-in-Puntland-and-Somaliland.pdf#6|publisher=FSNAU|access-date=11. 12. 2016|archive-date=27. 10. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211027100854/https://www.fsnau.org/downloads/Remittances-and-Livelihoods-Support-in-Puntland-and-Somaliland.pdf#6|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|}

== Demografija ==
Dok [[Arapi]] čine najveću etničku grupu u Arapskoj ligi, postoji nekoliko drugih etničkih grupa koje također žive u regiji, uključujući [[Berberi|Berbere]], [[Kurdi|Kurde]], [[Somalijci|Somalijce]], [[Asirci|Asirce]], [[Armeni|Armene]], [[Nubijci|Nubijce]], [[Mandejci|Mandejce]] i [[Čerkezi|Čerkeze]]. Svaka od ovih grupa ima svoju posebnu kulturu, jezik i tradiciju. Od 1. jula 2013, oko 359 miliona ljudi živi u državama Arapske lige. Njegova populacija raste brže nego u većini drugih globalnih regija. Najmnogoljudnija država članica je [[Egipat]], sa populacijom od preko 100 miliona.&lt;ref name=&quot;Central Agency for Public Mobilization And Statistics&quot;&gt;{{cite web |title=Central Agency for Public Mobilization And Statistics |url=http://www.capmas.gov.eg/HomePage.aspx |access-date=6. 6. 2020 |archive-date=6. 2. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190206110940/http://www.capmas.gov.eg/HomePage.aspx |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Najmanje naseljeni su [[Komori]], sa oko 850.000 stanovnika.

{| style=&quot;font-size:95%; text-align:right;&quot; class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Pozicija !! Država !! Broj stanovnika !! Gustoća (/km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;) !! Bilješke
|-
| 1 || align=left|{{ZID|Egipat}} || 104,635,983 || {{convert|{{#expr:(81650212 + 4241 * {{Age in days|2006|11|11}}) / 1001449 round 0}}|/km2|0|disp=table}} || align=left|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.msrintranet.capmas.gov.eg/pls/fdl/tst12e?action=1&amp;lname=%201|archive-url=https://web.archive.org/web/20121030052148/http://www.msrintranet.capmas.gov.eg/pls/fdl/tst12e?action=1&amp;lname=%201|url-status=dead|title=Official Egyptian Population clock|archive-date=30. 10. 2012}}&lt;/ref&gt;
|-
| 2 || align=left|{{ZID|Sudan}} || 49,197,555 || {{convert|{{#expr: 30894000 / 1886068 round 0}}|/km2|0|disp=table}} || align=left|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.cbs.gov.sd/|title=الجهاز المركزي للإحصاء|website=www.cbs.gov.sd|access-date=17. 10. 2011|archive-date=15. 3. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315121142/http://cbs.gov.sd/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
| 3 || align=left|{{ZID|Irak}} || 45,318,011 || {{convert|{{#expr: (32487860 + 923 * {{Age in days|2009|7|1}}) / 446550 round 0}}|/km2|0|disp=table}} || align=left|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.hcp.ma/|title=Site institutionnel du Haut-Commissariat au Plan du Royaume du Maroc|website=Site institutionnel du Haut-Commissariat au Plan du Royaume du Maroc|access-date=17. 10. 2011|archive-date=29. 9. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110929061323/http://www.hcp.ma/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
| 4 || align=left|{{ZID|Alžir}} || 44,700,000 || {{convert|{{#expr: 37100000 / 2381741 round 0}}|/km2|0|disp=table}} || align=left|&lt;ref name=unpop/&gt;
|-
| 5 || align=left|{{ZID|Maroko}} || 37,984,655 || {{convert|{{#expr: 31234000 / 438317 round 0}}|/km2|0|disp=table}} || align=left|&lt;ref name=unpop/&gt;
|-
| 6 || align=left|{{ZID|Jemen}} || 34,277,612 || {{convert|{{#expr: 23580000 / 527968 round 0}}|/km2|0|disp=table}} || align=left|&lt;ref name=unpop/&gt;
|-
| 7 || align=left|{{ZID|Saudijska Arabija}} ||  32,175,224 || {{convert|{{#expr: 25721000 / 2149690 round 0}}|/km2|0|disp=table}} || align=left|&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Saudi Census 2022 |url=https://portal.saudicensus.sa/portal |access-date=18. 1. 2024 |archive-date=28. 7. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230728002753/https://portal.saudicensus.sa/portal |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
|-
| 8 || align=left|{{ZID|Sirija}} || 22,125,249 || {{convert|{{#expr: 21906000 / 185180 round 0}}|/km2|0|disp=table}} || align=left|&lt;ref name=unpop/&gt;
|-
| 9 || align=left|{{ZID|Somalija}} || 17,066,000 || {{convert|{{#expr: 11400000 / 637657 round 0}}|/km2|0|disp=table}} || align=left|&lt;ref name=unpop/&gt;
|-
| 10 || align=left|{{ZID|Tunis}} || 11,708,370 || {{convert|{{#expr: 10673800 / 163610 round 0}}|/km2|0|disp=table}} || align=left|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.ins.nat.tn/indexen.php |title=National Statistics Institute of Tunisia |access-date=20. 11. 2014 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150904023615/http://www.ins.nat.tn/indexen.php |archive-date=4. 9. 2015 }}&lt;/ref&gt;
|-
| 11 || align=left|{{ZID|Jordan}} ||11,180,568 || {{convert|{{#expr: 6316000 / 89342 round 0}}|/km2|0|disp=table}} || align=left|&lt;ref name=unpop/&gt;
|-
| 12 || align=left|{{ZID|Ujedinjeni Arapski Emirati}} || 9,269,612 || {{convert|{{#expr: 8264070 / 83600 round 0}}|/km2|0|disp=table}} || align=left|&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.alittihad.ae/details.php?id=31500&amp;y=2011 |title=المركز الوطني للإحصاء: المواطنون 947.9 ألفاً– جريدة الاتحاد |publisher=Alittihad.ae |access-date=16. 8. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110719221110/http://www.alittihad.ae/details.php?id=31500&amp;y=2011 |archive-date=19. 7. 2011 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|-
| 13 || align=left|{{ZID|Libija}} || 7,054,493 || {{convert|{{#expr: 6733620 / 1789540 round 1}}|/km2|1|disp=table}} || align=left|&lt;ref name=unpop/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/libya/|title=The World Factbook|work=cia.gov|date=7. 10. 2021|access-date=24. 1. 2021|archive-date=9. 1. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210109235257/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/libya/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
| 14 || align=left|{{ZID|Liban}} || 5,296,814 || {{convert|{{#expr: 4224000 / 10452 round 0}}|/km2|0|disp=table}} || align=left|&lt;ref name=unpop&gt;{{cite web| url=https://www.un.org/esa/population/publications/wpp2008/wpp2008_text_tables.pdf| title=World Population Prospects, Table A.1| page=17| version=2008 revision| publisher=[[United Nations Department of Economic and Social Affairs]]| year=2009| access-date=22. 9. 2010| archive-date=18. 3. 2009| archive-url=https://web.archive.org/web/20090318041906/http://www.un.org/esa/population/publications/wpp2008/wpp2008_text_tables.pdf| url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
| 15 || align=left|{{ZID|Palestina}} || 5,227,193 || {{convert|{{#expr: 4550368 / 6020 round 0}}|/km2|0|disp=table}} || align=left|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Estimated Population in the Palestinian Territory Mid-Year by Governorate,1997-2016 |access-date=8. 6. 2014 |website=Palestinian Central Bureau of Statistics |url=http://www.pcbs.gov.ps/Portals/_Rainbow/Documents/gover_e.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20140608204943/http://www.pcbs.gov.ps/Portals/_Rainbow/Documents/gover_e.htm |archive-date=8. 6. 2014 |publisher=State of Palestine |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
| 16 || align=left|{{ZID|Mauritanija}} || 4,614,974 || {{convert|{{#expr: 3291000 / 1025520 round 1}}|/km2|1|disp=table}} || align=left|&lt;ref name=unpop/&gt;
|-
| 17 || align=left|{{ZID|Oman}} || 4,520,471 || {{convert|{{#expr: 2845000 / 309500 round 1}}|/km2|0|disp=table}} || align=left|&lt;ref name=unpop/&gt;
|-
| 18 || align=left|{{ZID|Kuvajt}} || 4,294,621 || {{convert|{{#expr: 3566437 / 17818 round 0}}|/km2|0|disp=table}} || align=left|&lt;ref name=unpop/&gt;
|-
| 19 || align=left|{{ZID|Katar}} || 2,795,484 || {{convert|{{#expr: 1699435 / 11000 round 0}}|/km2|0|disp=table}} || align=left|&lt;ref name=unpop/&gt;
|-
| 20 || align=left|{{ZID|Bahrein}} || 1,463,265 || {{convert|{{#expr: 1234596 / 750 round 0}}|/km2|0|disp=table}} || align=left|&lt;ref&gt;[http://www.census2010.gov.bh/results_en.php Bahraini Census 2010 – تعداد السكــان العام للبحريــن 2010] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120320104234/http://www.census2010.gov.bh/results_en.php |date=20. 3. 2012 }}. Census2010.gov.bh. Retrieved on 2014-04-28.&lt;/ref&gt;
|-
| 21 || align=left|{{ZID|Džibuti}} || 957,273 || {{convert|{{#expr: 864000 / 23200 round 0}}|/km2|0|disp=table}} || align=left|&lt;ref name=unpop/&gt;
|-
| 22 || align=left|{{ZID|Komori}} || 850,886 || {{convert|{{#expr: 691000 / 2235 round 0}}|/km2|0|disp=table}} || align=left|&lt;ref name=unpop/&gt;
|-

|- class=&quot;sortbottom&quot;
| '''Ukupno''' || align=left|{{ZID|Arapska liga}} || ''' 462,940,089 ''' || '''{{#expr: 400625486 / 13181059 round 1}}''' 
|
|}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Također pogledajte ==
* [[OPEC]]

{{Commonscat|Arab League}}
{{Izraelsko-palestinski sukob}}
{{Arapska liga-dno}}
{{OIK}}

[[Kategorija:Međunarodne organizacije]]
[[Kategorija:Arapska liga]]
[[Kategorija:Organizacije osnovane 1945.]]</text>
      <sha1>imqc2yoxrswf1qpohxwtnklxoxy3gz5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>2020-e</title>
    <ns>0</ns>
    <id>29605</id>
    <revision>
      <id>3940572</id>
      <parentid>3827728</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T01:41:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940572</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9554" sha1="8yrvsptvkjkny22to2k0bbiizx55dn8" xml:space="preserve">{{Decenija|203}}
[[Datoteka:Sarajevo maj 2020.jpg|mini|Sarajevo, maj 2020.]]
'''2020-e''' (skraćeno '''dvadesete''')&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.forbes.com/sites/walvanlierop/2019/12/24/lets-make-the-20s-roar-again/|title=Let's Make The 20s Roar Again!|date=24. 12. 2019|work=Forbes|first=Wal|last=van Lierop|access-date=1. 1. 2021|archive-date=31. 12. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20191231212539/https://www.forbes.com/sites/walvanlierop/2019/12/24/lets-make-the-20s-roar-again/}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.washingtonian.com/2019/12/31/finally-a-decade-whose-name-we-can-agree-on/|title=Finally, a Decade Whose Name We Can Agree On|first=Andrew|last=Beaujon|work=Washingtonian|date=31. 12. 2019|access-date=1. 1. 2020|archive-date=31. 12. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191231212540/https://www.washingtonian.com/2019/12/31/finally-a-decade-whose-name-we-can-agree-on/}}&lt;/ref&gt; jest tekuća [[decenija]], koja je počela 1. januara 2020, a završit će se 31. decembra 2029.

2020-te su počele [[Pandemija COVID-a 19|pandemijom COVID-19]] – prvi izvještaji o [[SARS-CoV-2|virusu]] objavljeni su 31. decembra 2019, iako [[Istrage o porijeklu COVID-19|se navodi da su se prvi slučajevi pojavili]] gotovo mjesec dana ranije&lt;ref&gt;{{Cite news|date=31. 12. 2019|title=Chinese officials investigate cause of pneumonia outbreak in Wuhan|language=en|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/us-china-health-pneumonia-idUSKBN1YZ0GP|access-date=1. 12. 2022}}&lt;/ref&gt; – što je izazvalo [[Recesija COVID-19|globalnu ekonomsku recesiju,]] kao i stalnu [[Porast inflacije 2021–2023|zabrinutost za finansijsku inflaciju]] i [[Globalna kriza lanca nabavke 2021–2023|globalnu krizu lanca snabdijevanja]].

Nekoliko antivladinih [[Protest|demonstracija]] i [[Ustanak|pobuna]] dogodilo se krajem 2010-ih i početkom 2020-ih koje su [[Spisak aktuelnih šefova država i vlada|svjetski lideri]] nazvali &quot;ljutom decenijom&quot;, uključujući nastavak onih u [[Protesti u Hong Kongu 2019–2020|Hong Kongu]] protiv [[Zakon o izručenju Hong Konga iz 2019|zakona o ekstradiciji]]; [[Protesti protiv odgovora na pandemiju COVID-19|proteste]] protiv određenih lokalnih, državnih i nacionalnih odgovora na pandemiju COVID-19; [[Spisak protesta Džordža Flojda izvan Sjedinjenih Država|drugi širom svijeta]], posebno u [[Rasni nemiri u Sjedinjenim Državama 2020–2023|Sjedinjenim Državama]] protiv [[Rasizam u Sjedinjenim Državama|rasizma]] i [[Ubistvo Georgea Floyda|policijske brutalnosti]]; jedan u [[2020–2021 Protest indijskih farmera|Indiji]] protiv [[Indijski zakoni o poljoprivredi iz 2020|zakona o poljoprivredi]]; jedan u [[Izraelski protesti protiv reforme pravosuđa 2023|Izraelu]] protiv [[Reforma pravosuđa u Izraelu 2023|reformi pravosuđa]]; drugi u [[Protesti protiv zakona o omnibusu u Indoneziji|Indoneziji]] protiv [[Omnibus Zakon o otvaranju radnih mjesta|omnibus zakona o poslovima]]; tekući protesti i štrajkovi u [[Francuski štrajkovi penzionih reformi 2023|Francuskoj]] protiv [[Francuski zakon o penzijskoj reformi iz 2023|penzione reforme]]; tekuća [[politička kriza]] u [[Protesti u Peruu 2020|Peruu]], [[Armenski protesti 2020–2021|Armeniji]] i [[2020–2021 Tajlandski protesti|Tajlandu]]; i mnogi u [[Bjeloruski protesti 2020–2021|Bjelorusiji]], [[2021-2023 Esvatini protesti|Esvatiniju]], [[Protesti u Mjanmaru 2021–2022|Mjanmaru]], [[2021–2022 Afganistanski protesti|Afganistanu]], [[Protesti na Šri Lanki 2022|Šri Lanki]], [[Iranski protesti 2021–2023|Iranu]], [[Protesti protiv COVID-19 u Kini 2022|Kini]] i [[Antiratni protesti u Rusiji 2022|Rusiji]] protiv različitih oblika vladine jurisdikcije, [[Korupcija|korupcije]] i [[Autoritarizam|autoritarnosti]]; zajedno sa [[Riot|nemirima]] građana u [[Napad na Kapitol Sjedinjenih Američkih Država 2021.|Sjedinjenim Državama]] i [[Napad Brazilskog kongresa 2023|Brazilu]] u pokušaju da se ponište [[Izbori|izborni]] rezultati.

== Događaji ==
Mnoge države su dobile svoje prve žene na čelu tokom 2020-ih, uključujući predsjednice [[Katerina Sakellaropoulou]] ([[Predsjednik Grčke|Grčka]]), [[Samia Suluhu Hassan|Samia Suluku Hassan]] ([[Predsjednik Tanzanije|Tanzanija]]), [[Sandra Mason]] ([[Predsjednik Barbadosa|Barbados]]), [[Xiomara Castro]] ([[Predsjednik Hondurasa|Honduras]]), [[Katalin Novák]] ([[Predsjednik Mađarske|Mađarska]]), [[Dina Boluarte]] ([[Predsjednik Perua|Peru]]), [[Nataša Pirc Musar]] ([[Predsjednik Slovenije|Slovenija]]), premijerke [[Rose Christiane Raponda]] ([[Premijer Gabona|Gabon]]), [[Victoire Tomegah Dogbé]] ([[Spisak premijera Toga|Togo]]), [[Kaja Kallas]] ([[Premijer Estonije|Estonija]]), [[Fiamē Naomi Mataʻafa|Fiamē Naomi Mata'afa]] ([[Premijer Samoe|Samoa]]), [[Robinah Nabbanja]] ([[Premijer Ugande|Uganda]]), [[Najla Bouden]] ([[Premijer Tunisa|Tunis]]), [[Magdalena Andersson]] ([[Premijer Švedske|Švedska]]), [[Giorgia Meloni]] ([[Premijer Italije|Italija]]) i predsjedavajuća [[Borjana Krišto]] ([[Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.unwomen.org/en/news-stories/feature-story/2021/12/sixteen-defining-moments-for-gender-equality-in-2021|title=Sixteen defining moments for gender equality in 2021|website=UN Women – Headquarters|language=en|access-date=15. 3. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Ličnosti ==

=== Rođeni ===
{{Proširiti sekciju}}

=== Umrli ===
{{Proširiti sekciju}}

* [[24. maj]] [[2023.]] –[[Tina Turner]], američka pjevačica

== Kultura, umjetnost, nauka ==
Tehnološki napredak i promjene u tehnologiji iz proteklih decenija napravljeni su i korišteni, što je koristilo mnogima, kao što je korištenje [[telekonferencija]], [[Obrazovna tehnologija|online učenja]], [[Streaming|streaming servisa]], [[E-commerce|e-trgovine]] i [[Online naručivanje hrane|usluga dostave hrane]] kao kompenzacija zbog globalnog zatvaranja. [[5G]] mreže su također pokrenute širom svijeta početkom ove decenije i postale su preovlađujuće u [[Pametni mobitel|pametnim telefonima]]. [[AI bum|Značajna poboljšanja u složenosti umjetne inteligencije]] dogodila su se kada su [[umjetnost pomoću vještačke inteligencije]] i [[Čet-bot|chatbotovi]] postali dostupniji i mainstream. [[Privatna svemirska utrka]] također se uveliko ubrzala 2020-ih, kao i [[Liste svemirskih programa|svemirski projekti]] [[Finansiranje nauke|koje je finansirala vlada]] kao što su [[Svemirski teleskop &quot;James Webb&quot;|svemirski teleskop James Webb]] i [[Ingenuity|helikopter ''Ingenuity'']].

=== Moda === 
Modni trendovi ranih 2020-ih su uglavnom inspirirani [[2000-te|2000-ima]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=The 10 Best Trends From 2000s Fashion For Men|url=https://www.who.com.au/2000s-fashion-men|editor-first=Rhys|editor-last=McKay|website=[[Who (časopis)|Who]]|date=25. 2. 2020|access-date=25. 9. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=9 Trends From The 2000s That Are Surprisingly Back In Style|url=https://www.instylemag.com.au/2000s-fashion-trends-back-in-style|editor-first=Diandra|editor-last=Malivindi|work=[[InStyle]]|date=27. 5. 2020|access-date=25. 9. 2020|archive-date=26. 9. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200926131900/https://www.instylemag.com.au/2000s-fashion-trends-back-in-style|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Gen Z Is Bringing the 2000s Back...Here's How Brands Can Keep Up|url=https://www.ypulse.com/article/2020/02/18/gen-z-is-bringing-the-2000s-back-heres-how-brands-can-keep-up/|work=YPulse|date=18. 2. 2020|access-date=25. 9. 2020|archive-date=26. 9. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200926131858/https://www.ypulse.com/article/2020/02/18/gen-z-is-bringing-the-2000s-back-heres-how-brands-can-keep-up/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Nošenje ukrasne maske kako bi se spriječilo širenje bolesti COVID-19 bio je modni trend početkom 2020-ih.&lt;ref&gt;{{cite web |title=The hot fashion accessory of 2020? Masks, masks, and more masks |url=https://www.fastcompany.com/90494852/the-hot-fashion-accessories-of-2020-masks-masks-and-more-masks?partner=rss |editor-first=Elizabeth |editor-last=Segran |work=Fast Company |date=23. 4. 2020 |access-date=20. 1. 2021}}&lt;/ref&gt;

=== Muzika ===
Do 2020, [[TikTok]] je postao izuzetno popularna muzička platforma na društvenim mrežama.  Streaming na platformama kao što su [[YouTube Music]], [[Apple Music]] i [[Soundcloud]] su se povećali zbog pandemije COVID-19. Festivali kao što je Coachella su otkazani zbog virusa. Pandemija COVID-19 je razorila posao turneje.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.latimes.com/entertainment-arts/music/story/2020-07-09/music-business-streaming-covid-pandemic-nielsen-midyear-report |title=How the music business is faring amid the COVID-19 pandemic |last=Wood |first=Mikael |date=9. 7. 2020 |website=Los Angeles Times |access-date=20. 1. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.digitalmusicnews.com/2020/10/30/youtube-music-subscribers-2020/|title=YouTube Says It Has 30 Million Premium and Music Subscribers|website=Digital Music News|first=Ashley|last=King|date=30. 10. 2020|access-date=30. 10. 2020}}&lt;/ref&gt;

[[Pop-muzika|Pop]], [[Hip-hop muzika|hip hop]], [[R&amp;B]], [[nu skool breaks]], [[reggae fusion]] i [[nu disco]] dominirao ranim dijelom decenije.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Dance Music Waited Until 2020, of All Years, to Get Its Mojo Back|url=https://www.vulture.com/2020/12/best-dance-disco-songs-2020.html|editor=Justin Curto|website=[[Vulture Magazine]]}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* {{Commonscat-inline|2020s}}</text>
      <sha1>8yrvsptvkjkny22to2k0bbiizx55dn8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Aja Sofija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>30124</id>
    <revision>
      <id>3940608</id>
      <parentid>3906349</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T03:15:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940608</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47670" sha1="ject2fpvp4cs2cvozr63hgmpxrfxf5w" xml:space="preserve">{{Infokutija spomenik
| naziv         = 
| nativno_ime   = 
| slika         = Hagia Sophia Mars 2013.jpg
| tekst         = Crkva Aja Sofija sagrađena je 537,  munare dograđene u 15.–16. stoljeću kada je postala džamija.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Emerson |first1=William |last2=van Nice |first2=Robert L. |title=Hagia Sophia and the First Minaret Erected after the Conquest of Constantinople |journal=American Journal of Archaeology |date=1950 |volume=54 |issue=1 |pages=28–40 |doi=10.2307/500639 |jstor=500639 |s2cid=193099976 |url=https://www.jstor.org/stable/500639 |issn=0002-9114}}&lt;/ref&gt;
| lokacija      = [[Fatih]], [[Istanbul]], [[Turska]]
| dizajner      = [[Isidor Miletski]], [[Artemije iz Trala]]
| tip           = 
| materijal     = 
| dužina        = 82 m
| širina        = 73 m
| visina        = 55 m
| početak       = oko 346.
| završetak     = 360.
| otvoreno_za   = 
| posvećeno     = [[Duh sveti|Duhu svetom]]
| slika_mape    = Istanbul
| map_text      = Lokacija Aja Sofije u Istanbulu
| map_width     = 
| relief        = 
| coordinates   = {{Coord|41|00|30|N|28|58|48|E|type:landmark_region:TR|display=inline,title}}
| veb-sajt      = 
| dodaci        = {{Infokutija Svjetska baština
 |dio            = [[Historijsko područje Istanbula]]
 |kriterij       = kulturni: i, ii, iii, iv
 |ID             = 356
 |godina         = 1985
 |dijete         = yes
 }}
}}
'''Aja Sofija''' ([[Grčki jezik|grč.]]: Ἁγία Σοφία, romanizirano: Hagía Sophía; [[Latinski jezik|lat.]]: Sancta Sophia, [[Osmanski turski jezik|osmanski turski]]: آياصوفيۀ كبير جامع شريفى, [[Turski jezik|tur.]]: Ayasofya-i Kebir Cami-i Şerifi, [[Bosanski jezik|bos.]]: sveta mudrost) kasnoantička je bogomolja, koju su dizajnirali u to vrijeme poznati grčki matematičar [[Antemije iz Trala]] i arhitekta [[Izidor iz Mileta]].&lt;ref name=&quot;HHS&quot;&gt;{{Cite web|url= https://hagiasophiaturkey.com/history-hagia-sophia/|title= History of Hagia Sophia|work= hagiasophiaturkey.com|access-date= 22. 4. 2021}}&lt;/ref&gt; Bila je najveća [[crkva]]&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://balkans.aljazeera.net/vijesti/aja-sofija-muzej-ili-dzamija|title=Aja Sofija - muzej ili džamija|date=21. 12. 2013|newspaper=Al Jazeera Balkans|language=bs|access-date=5. 7. 2018}}&lt;/ref&gt; u [[Bizantijsko Carstvo|Bizantijskom Carstvu]], prijašnjem [[Bizantijsko Carstvo|Istočnom Rimskom Carstvu]], te središte istočne pravoslavne crkve u kojoj su se krunisali bizantijski carevi. Sagrađena je za vrijeme vladavine cara [[Justinijan I|Justinijana I]] u [[Carigrad]]u i jedno je od najvećih graditeljskih dostignuća tog vremena. Prva crkva na tom mjestu, koju je započeo car [[Konstantin]], bila je razrušena tokom [[Nika pobuna|Nika pobune]] 532, kada je Justinijan zamalo izgubio prijestolje. Ali on nastavlja s gradnjom na istom mjestu. Posljednja od tri crkvene građevine koje je na tom mjestu uzastopno podiglo Istočno rimsko carstvo, završena je 537, izgrađena za samo pet godina&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://arheon.org/legende-aje-sofije/|title=Arheološki portal - Arheologija i legende: Aja Sofija|website=arheon.org|language=en-US|access-date=5. 7. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20151215090750/http://arheon.org/legende-aje-sofije/|archive-date=15. 12. 2015|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.britannica.com/topic/Hagia-Sophia|title=Hagia Sophia {{!}} History, Facts, &amp; Significance|newspaper=Encyclopedia Britannica|language=en|access-date=5. 7. 2018}}&lt;/ref&gt; i odmah je dostigla svjetsku slavu. Lokalitet je bio kalcedonska crkva od 360. do 1054, pravoslavna crkva nakon [[Crkveni raskol|Crkvenog raskola]] 1054. i katolička crkva nakon [[Četvrti krstaški rat|Četvrtog krstaškog rata]].[4] Obnovljena je 1261. i ostala je pravoslavna do pada Carigrada 1453. Nakon [[Osmansko Carstvo|osmanlijske]] pobjede 1453. crkva je pretvorena u džamiju, a izvana su izgrađena četiri [[Munara|minareta]]. Mozaici koji su postojali u crkvi su prekrečeni. Služila je kao džamija do 1935, kada je postala [[muzej]]. Godine 2020. lokacija je ponovo postala džamija.&lt;ref name=&quot;HHS&quot; /&gt; [[Turska|Turski]] predsjednik [[Recep Tayyip Erdoğan]] je 10. jula 2020. reklasifikovao Aja Sofiju kao [[Džamija|džamiju]], a u petak 24. jula 2020. je zakazana prva [[Namaz|molitva]].

Sadašnju građevinu izgradio je [[Spisak bizantijskih careva|bizantijski car]] [[Justinijan I]] kao kršćansku katedralu u Konstantinopolju za Bizantsko Carstvo između 532. i 537, a projektirali su je grčki geometri [[Isidor iz Mileta]] i [[Artemije iz Trala]].&lt;ref&gt;{{cite book |last=Kleiner |first=Fred S. |title=Gardner's Art Through the Ages: Volume I, Chapters 1–18|title-link=Gardner's Art Through the Ages |author2=Christin J. Mamiya |publisher=Wadsworth |year=2008 |isbn=978-0-495-46740-3 |edition=12th |location=Mason, OH |page=329}}&lt;/ref&gt; Formalno se naziva Crkva Božje Svete mudrosti&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Downey |first=Glanville |date=januar 1959 |title=The Name of the Church of St. Sophia in Constantinople |url=http://dx.doi.org/10.1017/s001781600002664x |journal=Harvard Theological Review |volume=52 |issue=1 |pages=37–41 |doi=10.1017/s001781600002664x |s2cid=163442071 |issn=0017-8160}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hamm20102&quot;&gt;{{cite book |last1=Hamm |first1=Jean S. |title=Term Paper Resource Guide to Medieval History |url=https://archive.org/details/termpaperresourc0000hamm |date=2010 |publisher=ABC-CLIO |isbn=978-0-313-35967-5 |page=[https://archive.org/details/termpaperresourc0000hamm/page/39 39] |language=en |quote=Hagia Sophia, or the Church of Holy Wisdom, is one of the world's most spectacular churches, representing not only great beauty, but also masterful engineering.}}&lt;/ref&gt; i po završetku postali najveći svjetski unutrašnji prostor i među prvim potpuno visećim kupolama. Smatra se oličenjem bizantijske arhitekture&lt;ref name=&quot;BAT&quot;&gt;{{cite book |last1=Fazio |first1=Michael |title=Buildings Across Time |last2=Moffett |first2=Marian |last3=Wodehouse |first3=Lawrence |publisher=McGraw-Hill Higher Education |year=2009 |isbn=978-0-07-305304-2 |edition=3rd}}&lt;/ref&gt; i kaže se da je &quot;promijenila historiju arhitekture&quot;.&lt;ref name=&quot;nytimes22&quot;&gt;{{cite news |last=Simons |first=Marlise |date=22. 8. 1993 |title=Center of Ottoman Power |work=The New York Times |url=https://www.nytimes.com/1993/08/22/travel/center-of-ottoman-power.html |access-date=4. 6. 2009}}&lt;/ref&gt; Sadašnja Justinijanova zgrada bila je treća istoimena crkva koja je zauzela to mjesto, jer je prethodna bila uništena u [[Pobuna Nika|nemirima u Niki]]. Kao episkopsko sjedište ekumenskog patrijarha Konstantinopolja, ostala je najveća svjetska katedrala skoro hiljadu godina, sve dok [[Katedrala u Sevilli]] nije završena 1520. Počevši s kasnijom bizantijskom arhitekturom, Aja Sofija je postala paradigmatski oblik [[Pravoslavna crkva|pravoslavne crkve]], a njen arhitektonski stil su oponašale osmanske džamije hiljadu godina kasnije.&lt;ref name=&quot;Heinle &amp; Schlaich 1996&quot;&gt;{{harvnb|Heinle|Schlaich|1996}}&lt;/ref&gt; Opisan je kao &quot;jedinstven položaj u hrišćanskom svijetu&quot;&lt;ref name=&quot;Heinle &amp; Schlaich 1996&quot; /&gt; i kao arhitektonska i kulturna ikona bizantijske i pravoslavne civilizacije.&lt;ref name=&quot;Heinle &amp; Schlaich 1996&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{harvnb|Cameron|2009}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;M130&quot;&gt;{{harvnb|Meyendorff|1982}}.&lt;/ref&gt;

Vjerski i duhovni centar [[Pravoslavna crkva|Pravoslavne crkve]] skoro hiljadu godina, crkva je bila posvećena Svetoj Premudrosti.&lt;ref name=&quot;ja4712&quot;&gt;Janin (1953), p. 471.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Binns20022&quot;&gt;{{cite book |last=Binns |first=John |url=https://books.google.com/books?id=MOA5vfSl3dwC&amp;pg=PA57 |title=An Introduction to the Christian Orthodox Churches |publisher=Cambridge University Press |year=2002 |isbn=978-0-521-66738-8 |page=57}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;McKenzieGraham19982&quot;&gt;{{cite book |last1=McKenzie |first1=Steven L. |url=https://books.google.com/books?id=owwhpmIVgSAC&amp;pg=PA149 |title=The Hebrew Bible Today: An Introduction to Critical Issues |last2=Graham |first2=Matt Patrick |publisher=Westminster John Knox Press |year=1998 |isbn=978-0-664-25652-4 |page=149}}&lt;/ref&gt; To je mjesto gdje je Humbert od Silve Candide, izaslanik [[Papa Lav IX|pape Lava IX]] 1054, službeno izvršio ekskomunikaciju patrijarha [[Mihajlo I. Cerularije|Mihajla I Kerularija]], što se smatra početkom raskola Istok-Zapad. Godine 1204. pretvorena je tokom [[Četvrti krstaški rat|Četvrtog krstaškog rata]] u katoličku [[Katedrala|katedralu]] pod Latinskim carstvom, prije nego što je vraćena istočnoj pravoslavnoj crkvi nakon obnove Bizantijskog carstva 1261. Enrico Dandolo, dužd Venecije koji je predvodio Četvrti krstaški rat i 1204. pljačku Carigrada, sahranjen je u crkvi.

Nakon pada Konstantinopolja pod [[Osmansko Carstvo]] 1453,&lt;ref name=&quot;mw1122&quot;&gt;Müller-Wiener (1977), str. 112.&lt;/ref&gt; [[Mehmed II|Mehmed Osvajač]] ju je preuredio u [[Džamija|džamiju]] i postala je glavna džamija u [[Istanbul]]u sve do izgradnje [[Sultan Ahmedova džamija (Istanbul)|Sultan Ahmedove džamije]] 1616.&lt;ref name=&quot;http://www.livescience.com/27574-hagia-sophia.html2&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.livescience.com/27574-hagia-sophia.html |title=Hagia Sophia: Facts, History &amp; Architecture |first=Owen |last=Jarus |date=1. 3. 2013 |website=livescience.com |access-date=15. 7. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;archnet.org2&quot;&gt;{{Cite web |url=http://archnet.org/library/sites/one-site.jsp?site_id=2966 |title=Hagia Sophia |archive-url=https://web.archive.org/web/20090105062813/http://archnet.org/library/sites/one-site.jsp?site_id=2966 |archive-date=5. 1. 2009 |website=ArchNet}}&lt;/ref&gt; Prilikom pretvorbe uklonjena su zvona, oltar, ikonostas, ambon i krstionica, a ikonografija, poput mozaičkih prikaza Isusa, Marije, kršćanskih svetaca i anđela, uklonjena je ili prelijepljena.&lt;ref name=&quot;mw91&quot;&gt;Müller-Wiener (1977), str. 91.&lt;/ref&gt; Islamski arhitektonski dodaci uključivali su četiri minareta, minber i mihrab. Bizantijska arhitektura Aja Sofije poslužila je kao inspiracija za mnoge druge vjerske objekte uključujući Aja Sofiju u Solunu, Panagiju Ekatontapiliani, Šehzade džamiju, [[Sulejmanija džamija|Sulejmanija džamiju]], [[Rustem-pašina džamija|Rustem-pašinu džamiju]] i Kılıç Ali-pašini kompleks. Patrijaršija se preselila u crkvu Svetih apostola, koja je postala gradska katedrala.

Kompleks je ostao džamija do 1931, kada je četiri godine zatvorena za javnost. Ponovo je otvorena 1935. kao muzej pod sekularnom Republikom Turskom, a zgrada je bila najposjećenija turistička atrakcija Turske od 2019.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Hagia Sophia still Istanbul's top tourist attraction |publisher=hurriyet |url=http://www.hurriyetdailynews.com/hagia-sophia-still-istanbuls-top-tourist-attraction.aspx?pageID=238&amp;nID=94210&amp;NewsCatID=379}}&lt;/ref&gt;

U julu 2020. Državno vijeće je poništilo odluku iz 1934. o osnivanju muzeja, a Aja Sofija je reklasificirana u džamiju. Dekret iz 1934.  proglašen je nezakonitim i po osmanskom i po turskom zakonu jer je vakuf Aja Sofije, koji je uvakufio sultan Mehmed, odredio to mjesto kao džamiju; Zagovornici odluke su tvrdili da je Aja Sofija bila lično vlasništvo sultana. Odluka da se Aja Sofija proglasi džamijom bila je vrlo kontroverzna. To je rezultiralo podijeljenim mišljenjima i naišlo na osudu turske opozicije, [[UNESCO]]-a, Svjetskog vijeća crkava i Međunarodnog udruženja vizantijskih studija, kao i brojnih međunarodnih lidera, dok je nekoliko muslimanskih lidera u Turskoj i drugim zemljama pozdravilo njeno pretvaranje u džamiju. .

== Arhitektura ==
[[File:Hagia-Sophia-Grundriss.jpg|thumb|upright=1.2&lt;!--size for detailed plan--&gt;|a) Plan galerije (gornja polovina)
b) Plan prizemlja (donja polovina)]]

Aja Sofija je jedan od najvećih sačuvanih primjera [[Bizantijska arhitektura|bizantijske arhitekture]].&lt;ref name=&quot;BAT&quot; /&gt; Unutrašnjost je ukrašena [[Mozaik|mozaicima]], [[mramor]]nim stubovima i oblogama velike umjetničke vrijednosti. Justinijan je nadgledao završetak najveće katedrale ikada izgrađene do tog vremena, i ostala je najveća katedrala 1000 godina do završetka katedrale u [[Sevilla|Sevilli]] u [[Španija|Španiji]].&lt;ref&gt;{{cite book |title=Religions of the World: A Comprehensive Encyclopedia of Beliefs and Practices |first1=J. Gordon |last1=Melton |first2=Martin |last2=Baumann |publisher=ABC-CLIO |date=2010 |page=513}}&lt;/ref&gt;

Aja Sofija koristi zidanu konstrukciju. Konstrukcija ima spojeve od cigle i maltera koji su 1,5 puta veći od širine cigle. Malterski spojevi se sastoje od kombinacije pijeska i sitnih keramičkih komada ravnomjerno raspoređenih po fugama maltera. Ova kombinacija pijeska i krhotina često se koristila u [[Rimski beton|rimskom betonu]], prethodniku modernog betona. Upotrijebljena je i znatna količina željeza.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Syrmakezis |first1=K. |last2=Mavrouli |first2=O. |last3=Papaevaggeliou |first3=P. |last4=Aggelakopolulou |first4=E. |last5=Bakolas |first5=A. |last6=Moropoulou |first6=A. |date=novembar 2013 |title=Finite element analysis and fragility curves for the evaluation of restoration mortars behavior regarding the earthquake protection of historic structures |journal=Soil Dynamics and Earthquake Engineering |volume=54 |pages=61–65 |doi=10.1016/j.soildyn.2013.07.002 |bibcode=2013SDEE...54...61S |issn=0267-7261}}&lt;/ref&gt;

Justinijanova [[bazilika]] bila je istovremeno vrhunsko arhitektonsko dostignuće kasne antike i prvo remek-djelo bizantijske arhitekture. Njegov utjecaj, i arhitektonski i liturgijski, bio je široko rasprostranjen i trajan u [[Istočno kršćanstvo|istočnom kršćanstvu]], [[Zapadno kršćanstvo|zapadnom kršćanstvu]] i [[islam]]u podjednako.&lt;ref name=&quot;Sqour-2016&quot;&gt;{{Cite conference |last=Sqour |first=Saqer |date=5–6 May 2016 |title=Influence of Hagia Sophia on the Construction of Dome in Mosque Architecture |url=https://www.openacessjournal.com/article-file/20201028591156621912influ.pdf |conference=8th International Conference on Latest Trends in Engineering and Technology (ICLTET'2016) |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20221009/https://www.openacessjournal.com/article-file/20201028591156621912influ.pdf |archive-date=9. 10. 2022 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Ousterhout |first=Robert |date=1. 1. 1996 |title=An Apologia for Byzantine Architecture |url=https://www.journals.uchicago.edu/doi/10.2307/767224 |journal=Gesta |volume=35 |issue=1 |pages=21–33 |doi=10.2307/767224 |jstor=767224 |s2cid=193354724 |issn=0016-920X}}&lt;/ref&gt;

[[File:Hagia Sophia Segment.svg|thumb|left|Izometrijska projekcija presjeka]]

Ogromna unutrašnjost ima složenu strukturu. [[Brod (arhitektura)|Brod]] je prekriven centralnom [[Kupola|kupolom]] koja je na svom maksimumu 55,6 m od nivoa poda i oslanja se na arkadu od 40 lučnih prozora. Popravke njegove strukture su ostavile kupolu donekle eliptičnu, sa prečnikom koji varira između 31,24 i 30,86 m.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Plachý |first1=Jan |last2=Musílek |first2=Josef |last3=Podolka |first3=Luboš |last4=Karková |first4=Monika |title=Disorders of the Building and its Remediation – Hagia Sophia, Turkey the Most the Byzantine Building |journal=Procedia Engineering |date=2016 |volume=161 |pages=2259–2264 |doi=10.1016/j.proeng.2016.08.825 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

Na zapadnom ulazu i istočnoj liturgijskoj strani nalaze se lučni otvori prošireni polovicom kupola identičnog prečnika centralnoj kupoli, nošeni na manjim [[polukupola]]ma [[eksedra]]ma, hijerarhijom kupolastih elemenata izgrađenih tako da stvore ogromnu duguljastu unutrašnjost koju kruniše središnja kupola, sa čistim rasponom od 76,2 m.&lt;ref name=BAT /&gt;

[[File:Hagia sophia mathematische Konstruktion.jpg|thumb|Geometrijska koncepcija zasniva se na matematičkim formulama Herona. Izbjegava korištenje iracionalnih brojeva za konstrukciju]]

Teorije [[Heron]]a, helenističkog matematičara iz 1. vijeka, možda su bile korištene za rješavanje izazova koje predstavlja izgradnja tako ekspanzivne kupole na tako velikom prostoru.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Helge Svenshon 2010: Das Bauwerk als &quot;Aistheton Soma&quot; – Eine Neuinterpretation der Hagia Sophia im Spiegel antiker Vermessungslehre und angewandter Mathematik. In: Falko Daim · Jörg Drauschke (Hrsg) Byzanz – das Römerreich im Mittelalter Teil 2, 1 Schauplätze, Römisch-Germanisches Zentralmuseum Forschungsinstitut für Vor- und Frühgeschichte |url=http://tuprints.ulb.tu-darmstadt.de/4483/1/Byzanz_Sonderdruck_Svenshon.pdf |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20221009/http://tuprints.ulb.tu-darmstadt.de/4483/1/Byzanz_Sonderdruck_Svenshon.pdf |archive-date=9. 10. 2022 |url-status=live |access-date=15. 7. 2020}}&lt;/ref&gt; Svenshon i Stiffel su predložili da arhitekti koriste Heronove predložene vrijednosti za izgradnju svodova. Mjere kvadrata izračunate su korištenjem progresije broja stranica i dijagonale, što rezultira kvadratima definiranim brojevima 12 i 17, pri čemu 12 definira stranu kvadrata, a 17 njegovu dijagonalu, koji su korišteni kao standardne vrijednosti već od u klinopisnim babilonskim tekstovima.&lt;ref name=&quot;Svenshon&quot;&gt;Svenshon, Helge Olaf: Heron of Alexandria and the Dome of Hagia Sophia in Istanbul. In: Proceedings of the Third Congress on Construction History. Brandenburg University of Technology Cottbus, 20th – 24th May 2009. NEUNPLUS1, Berlin, S. 1387–1394. {{ISBN|978-3-936033-31-1}}&lt;/ref&gt;

Svaka od četiri strane velikog trga Aja Sofija duga je otprilike 31 &amp;nbsp;m,&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Schibille |first=Nadine |url=https://books.google.com/books?id=n-oGDAAAQBAJ |title=Hagia Sophia and the Byzantine Aesthetic Experience |date=22. 4. 2016 |publisher=Routledge |isbn=978-1-317-12415-3 |language=en}}&lt;/ref&gt; a ranije se smatralo da je to ekvivalent od 100 bizantijskih stopa.&lt;ref name=&quot;Svenshon&quot; /&gt; Svenshon je sugerisao da veličina stranice centralnog trga Aja Sofije nije 100 bizantijskih stopa, već 99 stopa. Ovo mjerenje nije samo racionalno, već je i ugrađeno u sistem progresije bočnih i dijagonalnih brojeva (70/99) i stoga je upotrebljiva vrijednost primijenjene matematike antike. Daje dijagonalu od 140 kojom se može upravljati za izgradnju ogromne kupole poput one u Aja Sofiji.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Stiftung |first=Gerda Henkel |title=Die Hagia Sophia Justinians – Mathematischer Raum als Bühne des Kaisers |url=https://lisa.gerda-henkel-stiftung.de/die_hagia_sophia_justinians_mathematischer_raum_als_buehne_des_kaisers?nav_id=3486 |website=L.I.S.A. WISSENSCHAFTSPORTAL GERDA HENKEL STIFTUNG}}&lt;/ref&gt;

=== Pod ===
[[File:Hagia Sophia - Omphalion - Ayasofya - Αγία Σοφία - 47856233651.jpg|thumb|[[Omfalion]], mermerni dio poda u Aja Sofiji, je mesto gde su krunisani bizantijski carevi. Kameni pod Aja Sofije datira iz 6. vijeka.]]

Kameni pod Aja Sofije datira iz 6. vijeka. Nakon prvog urušavanja svoda, slomljena kupola ostavljena je na originalnom Justinijanovom podu, a novi pod je postavljen iznad ruševina kada je kupola obnovljena 558.&lt;ref name=&quot;Dark-2019b&quot;&gt;{{Cite book |last1=Dark |first1=Ken R. |url=https://books.google.com/books?id=TU7lswEACAAJ |title=Hagia Sophia in Context: An Archaeological Re-examination of the Cathedral of Byzantine Constantinople |last2=Kostenec |first2=Jan |publisher=Oxbow Books |year=2019 |isbn=978-1-78925-030-5 |location=Oxford |pages=69–72 |language=en}}&lt;/ref&gt; Od postavljanja ovog drugog Justinijanovog poda, pod je postao dio liturgije, sa značajnim lokacijama i prostorima razgraničenim na različite načine korištenjem kamenja i mramora različitih boja.&lt;ref name=&quot;Dark-2019b&quot; /&gt;

Pod je pretežno napravljen od prokoneskog mermera, vađenog na Prokonezi ([[Mramorno ostrvo]]) u Propontidi ([[Mramorno more]]). Ovo je bio glavni bijeli mermer koji se koristio u spomenicima [[Carigrad]]a. Ostali dijelovi poda, poput tesalijskog mermera, vađeni su u Tesaliji u rimskoj Grčkoj. Antičke trake od tesalskog zelja preko poda broda često su se poredile s rijekama.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Majeska |first=George P. |date=1978 |title=Notes on the Archeology of St. Sophia at Constantinople: The Green Marble Bands on the Floor |journal=Dumbarton Oaks Papers |volume=32 |pages=299–308 |doi=10.2307/1291426 |jstor=1291426 |issn=0070-7546}}&lt;/ref&gt;

Brojni autori su hvalili pod i više puta ga uspoređivali s morem.&lt;ref name=&quot;Barry-2007&quot;&gt;{{Cite journal |last=Barry |first=Fabio |date=2007 |title=Walking on Water: Cosmic Floors in Antiquity and the Middle Ages |url=https://archive.org/details/sim_art-bulletin_2007-12_89_4/page/n8 |journal=The Art Bulletin |volume=89 |issue=4 |pages=627–656 |doi=10.1080/00043079.2007.10786367 |jstor=25067354 |s2cid=194078403 |issn=0004-3079}}&lt;/ref&gt; Justinijanski pjesnik Pavle Silentijar uporedio je ambon i soleu koji ga povezuju sa svetištem s ostrvom u moru, a samim svetištem lukom.&lt;ref name=&quot;Barry-2007&quot; /&gt; Narratio iz 9. vijeka piše o njemu kao &quot;kao more ili tekuće vode rijeke&quot;.&lt;ref name=&quot;Barry-2007&quot; /&gt; Mihailo Đakon u 12. vijeku je također opisao pod kao more u kojem su amvoni i drugi liturgijski namještaj stajali kao ostrva.&lt;ref name=&quot;Barry-2007&quot; /&gt; Tokom [[Pad Konstantinopolja|osvajanja Konstantinopolja]] u 15. vijeku, za osmanskog halifu [[Mehmed II|Mehmeda]] se priča da se popeo na kupolu i galerije kako bi se divio podu, koji je prema Tursun Begu podsjećao na &quot;more u oluji&quot; ili &quot;okamenjeno more&quot;.&lt;ref name=&quot;Barry-2007&quot; /&gt; Drugi autori iz osmanskog doba također su hvalili pod; Tâcîzâde Cafer Çelebi uporedio ga je sa talasima mermera.&lt;ref name=&quot;Barry-2007&quot; /&gt; Pod je pokriven tepihom 22. jula 2020.&lt;ref name=&quot;BBC News-2020b&quot;&gt;{{Cite news |date=24. 7. 2020 |title=Hagia Sophia opens to Muslims for Friday prayers |language=en-GB |work=BBC News |url=https://www.bbc.com/news/world-europe-53506445 |access-date=24. 7. 2020}}&lt;/ref&gt;

=== Narteks i portali ===
Carska kapija, ili Carska vrata, bila su glavni ulaz između egzo- i ezonarteksa, a prvobitno ih je isključivo koristio car.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Teteriatnikov |first=Natalia |title=Devotional Crosses in the Columns and Walls of Hagia Sophia |date=1998 |url=https://www.jstor.org/stable/44172340 |journal=Byzantion |volume=68 |issue=2 |pages=419–445 |jstor=44172340 |issn=0378-2506}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Opstall-2018&quot;&gt;{{Cite book |last=Opstall |first=Emilie M. van |date=28. 6. 2018 |chapter=On the Threshold: Paul the Silentiary's Ekphrasis of Hagia Sophia |url=https://brill.com/view/book/9789004369009/BP000010.xml |title=Sacred Thresholds: The Door to the Sanctuary in Late Antiquity |language=en |pages=31–65 |doi=10.1163/9789004369009_003 |isbn=9789004369009|s2cid=201516637|oclc=1037899166}}&lt;/ref&gt; Duga rampa sa sjevernog dijela vanjskog [[narteks]]a vodi do gornje galerije.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=10. 4. 2023 |title=Hagia Sophia Imperial Gate {{!}} Visit &amp; Explore The Iconic Landmark |url=https://hagiasophiatickets.com/imperial-gate |access-date=18. 7. 2023 |website=Hagia Sophia Tickets |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[File:Istanbul.Hagia Sophia055.jpg|thumb|right|Zapadna strana gornje galerije]]

=== Gornja galerija ===
Gornja galerija, ili matroneum, je u obliku potkovice; sa tri strane zatvara [[Brod (arhitektura)|brod]] i prekida ga [[apsida]]. Nekoliko mozaika sačuvano je u gornjoj galeriji, prostoru koji je tradicionalno rezervisan za caricu i njen dvor. U južnom dijelu galerije nalaze se najbolje očuvani mozaici.

[[File:Istanbul - Hagia Sophia - slope to first floor.jpg|175px|thumb|left|Padina koja vodi do gornje galerije u Aja Sofiji]].

Sjeverna galerija prvog sprata sadrži runske grafite za koje se vjeruje da su ih ostavili pripadnici [[Varjaška garda|Varjaške garde]].&lt;ref&gt;{{Cite book |last=A. |first=Mel'nikova, Elena |url=http://worldcat.org/oclc/1233690226 |title=A New Runic Inscription from Hagia Sophia Cathedral in Istanbul |date=2016 |publisher=Institute of World History, Russian Academy of Sciences, Moscow |oclc=1233690226}}&lt;/ref&gt; Na vanjskoj površini Aja Sofije vidljiva su strukturna oštećenja uzrokovana prirodnim katastrofama. Kako bi se osiguralo da Aja Sofija nije pretrpjela nikakva oštećenja na unutrašnjosti zgrade, istraživanja su provedena korištenjem radara koji prodire u zemlju unutar galerije Aja Sofije. Uz korištenje radara koji prodire u tlo (GPR), timovi su otkrili slabe zone unutar galerije Aja Sofije i također zaključili da je zakrivljenost kupole svoda pomjerena izvan proporcije u odnosu na prvobitnu ugaonu orijentaciju.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Yalçıner |first1=Cahit Çağlar |last2=Kurban |first2=Yunus Can |last3=Altunel |first3=Erhan |date=maj 2017 |title=Research using GPR into the cause of cracks and depressions in the floor of the gallery of Hagia Sophia Museum |journal=Construction and Building Materials |volume=139 |pages=458–66 |doi=10.1016/j.conbuildmat.2017.02.036 |issn=0950-0618}}&lt;/ref&gt;

==== Deisis ====
{{Glavni|Deisis (Aja Sofija)}}
[[Datoteka:Deesis mosaic Hagia Sophia.jpg|thumb|200px|desno|Deisis mozaik u Aja Sofiji]]
Deisis mozaik (grčki, Δέησις) vjerovatno je urađen 1261. a naručen je da označi kraj 57 godina latinokatoličke upotrebe Aja Sofije i povratak pravoslavnoj vjeri. To je treći panel koji se nalazi u ograđenom carskom prostoru gornjih galerija. Smatra se najznačajnijim u Aja Sofiji, zbog mehkoće crta, humanih izraza i tonova mozaika. Stil je blizak onom italijanskih slikara s kraja 13. i ranog 14. vijeka, kao što je [[Duccio di Buoninsegna]]. Na ovom panelu Madona i Jovan Krstitelj (Ioannes Prodromos), oboje su prikazani u tri četvrtine profila, mole Hrista Pantokratora za spasenje čovječanstva na Sudnjem danu. Donji dio ovog mozaika je jako oštećen &lt;ref&gt;{{Cite book |last=Parry |first=Ken |url=https://books.google.com/books?id=fWp9JA3aBvcC&amp;q=sophia+%22deesis+was%22 |title=The Blackwell Companion to Eastern Christianity |date=10. 5. 2010 |publisher=John Wiley &amp; Sons |isbn=978-1-4443-3361-9 |page=379 |language=en}}&lt;/ref&gt;, a smatra se početkom renesanse u [[Bizantijska umjetnost za vrijeme vladavine dinastije Paleolog|bizantijskoj likovnoj umjetnosti za vrijeme vladavine dinastije Paleolog]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.hagiasophia.com/listingview.php?listingID=17 |title=Deesis |author=Hagia Sophia |work=hagiasophia.com |access-date=27. 1. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181220040345/http://www.hagiasophia.com/listingview.php?listingID=17 |archive-date=20. 12. 2018 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Kupola ===
Kupola Aja Sofije izazvala je posebno interesovanje mnogih historičara umjetnosti, arhitekata i inžinjera zbog inovativnog načina na koji su je originalni arhitekti zamislili. Kupola se nosi na četiri sferna trouglasta privjeska, što Aja Sofiju čini jednom od prvih velikih upotreba ovog elementa. Privjesci su uglovi kvadratne osnove kupole, koji se savijaju prema gore u kupolu kako bi je poduprli, ograničavajući na taj način bočne sile kupole i dozvoljavajući njenoj težini da teče prema dolje.&lt;ref&gt;Kleiner and Mamiya. ''Gardner's Art Through the Ages'', p. 331.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite encyclopedia |url=https://www.britannica.com/EBchecked/topic/449698/pendentive |title=pendentive (architecture) – Britannica Online Encyclopedia |encyclopedia=Britannica.com |access-date=4. 12. 2011}}&lt;/ref&gt; Glavna kupola Aja Sofije je do završetka Bazilike Svetog Petra bila najveća kupola-pendant na svijetu i ima mnogo nižu visinu od bilo koje druge kupole tako velikog prečnika.

Velika kupola u Aja Sofiji ima 32,6 m u prečniku i samo 0,61 m  debljine. Glavni građevinski materijali za originalnu Aja Sofiju bili su cigla i malter. Za lakše građenje krovova korišten je agregat od opeke. Agregat je težak 2402,77&amp;nbsp;kg/m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;, što je prosječna težina zidane konstrukcije u to vrijeme. Zbog plastičnosti materijala izabran je u umjesto tesani kamen zbog činjenice da se agregat može koristiti na većoj udaljenosti.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=MacDonald |first=William |date=1957 |title=Design and Technology in Hagia Sophia |journal=Perspecta |volume=4 |pages=20–27 |doi=10.2307/1566853 |issn=0079-0958 |jstor=1566853}}&lt;/ref&gt; Prema Rowland Mainstoneu, &quot;malo je vjerovatno da je svodna školjka igdje veća od jedne normalne cigle.&quot;&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Mainstone |first=Rowland J. |url=https://books.google.com/books?id=jSw7FSSrd8AC |title=Hagia Sophia: Architecture, Structure, and Liturgy of Justinian's Great Church |date=1997 |publisher=Thames and Hudson |isbn=978-0-500-27945-8 |pages=81 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Težina kupole je ostala problem tokom većeg dijela postojanja zgrade. Originalna kupola se u potpunosti srušila nakon potresa 558; 563. novu kupolu sagradio je [[Isidor Mlađi]], nećak [[Isidor Miletski|Isidora Miletski]]. Za razliku od originala, uključivao je 40 rebara i podignut je 6,1 m, kako bi se spustile bočne sile na zidove crkve. Urušio se i veći dio druge kupole, u dvije epizode, tako da su od 2021. samo dva dijela sadašnje kupole, sjeverna i južna strana, iz 562 rekonstrukcije. Od 40 rebara cijele kupole, sačuvani sjeverni dio sadrži osam rebara, dok južni dio uključuje šest rebara.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Mainstone |first=Rowland J. |title=Hagia Sophia |url=https://archive.org/details/hagiasophiaarchi0000main |year=2001 |publisher=Thames &amp; Hudson |location=London |isbn=978-0-500-27945-8 |pages=[https://archive.org/details/hagiasophiaarchi0000main/page/n91 90]–93}}&lt;/ref&gt;

Iako ovaj dizajn stabilizira kupolu i okolne zidove i lukove, stvarna konstrukcija zidova Aja Sofije oslabila je cjelokupnu strukturu. Zidari su koristili više maltera nego cigle, što je efikasnije da se malter slegne, jer bi zgrada bila fleksibilnija; međutim, graditelji nisu dozvolili da se malter stvrdne prije nego što su započeli sledeći sloj. Kada je kupola podignuta, njena težina je dovela do naginjanja zidova prema vani zbog mokrog maltera ispod. Kada je Isidor Mlađi obnovio srušenu kupolu, prvo je morao da izgradi unutrašnjost zidova kako bi ih ponovo postavio okomito. Pored toga, arhitekta je podigao visinu obnovljene kupole za otprilike 6 m kako bočne sile ne bi bile tako jake i da bi se njena težina efikasnije prenosila na zidove. Štaviše, on je novu kupolu oblikovao kao nazubljenu školjku ili unutrašnjost kišobrana, s rebrima koja se protežu od vrha prema dolje do baze. Ova rebra omogućavaju da težina kupole teče između prozora, niz privjeske i na kraju do temelja.&lt;ref name=&quot;Mainstone-1988&quot;&gt;{{Cite book |title=Hagia Sophia: Architecture, structure, and liturgy of Justinian's great church |url=https://archive.org/details/hagiasophiaarchi0000main_p1a8 |last=Mainstone |first=R.J. (Rowland J) |date=1988 |publisher=Thames and Hudson |isbn=978-0-500-34098-1 |location=New York |oclc=15378795}}&lt;/ref&gt;

Aja Sofija je poznata po svjetlosti koja se reflektira svuda u unutrašnjosti [[Brod (arhitektura)|broda]], dajući kupoli izgled kao da lebdi. Ovaj efekat je postignut umetanjem četrdeset prozora oko osnove originalne strukture. Štaviše, umetanje prozora u konstrukciju kupole smanjilo je njenu težinu.&lt;ref name=&quot;Mainstone-1988&quot; /&gt;

=== Kontrafor ===
Kroz vijekove su dodavani brojni [[kontrafor]]i. Lebdeći podupirači zapadno od zgrade, iako se smatralo da su ih izgradili krstaši prilikom njihove posjete Konstantinopolju, zapravo su izgrađeni tokom bizantijskog doba. To pokazuje da su Rimljani imali prethodno znanje o lebdećim kontraforima, što se takođe može videti u Grčkoj, na [[Galerijev luk i rotonda|Galerijevom luku i rotondi]] u [[Solun]]u, u manastiru [[Hosios Loukas]] u Beotiji i u Italiji u osmougaonoj [[Bazilika svetog Vitalea|bazilici svetog Vitalea]] u [[Ravenna|Ravenni]].&lt;ref name=&quot;Mainstone-1988&quot; /&gt; Ostali kontrafori izgrađeni su u osmansko doba pod vodstvom arhitekte [[Mimar Sinan|Sinana]]. Dodana su ukupno 24 kontrafora.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://ayasofyamuzesi.gov.tr/en/ext-buttresses |title=Buttresses {{!}} Hagia Sophia Museum |website=ayasofyamuzesi.gov.tr |publisher=Directorate of Hagia Sophia Museum |access-date=18. 4. 2017 |archive-date=28. 8. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190828112435/https://ayasofyamuzesi.gov.tr/en/ext-buttresses |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Munare ===
[[File:Aya Sophia (7144824757).jpg|thumb|Munare Aja Sofije]]

Munare su bili osmanski dodatak i nisu dio originalnog bizantijskog dizajna crkve. Izgrađeni su za poziv na molitu ([[ezan]]). [[Mehmed II|Mehmed]] je sagradio drvenu munaru iznad jedne od polukupola ubrzo nakon pretvaranja Aja Sofije iz [[Katedrala|katedrale]] u [[Džamija|džamiju]]. Ova munara danas ne postoji. Jedna od munara (na jugoistoku) izgrađena je od crvene cigle i može datira iz vladavine Mehmeda ili njegovog nasljednika [[Bajazid II|Bajazida II]]. Ostala tri su izgrađena od bijelog krečnjaka i pješčenjaka, od kojih je vitki sjeveroistočni stup podigao Bajazit II, a dva identična, veća minareta na zapadu podigao je [[Selim II]], a projektirao ih je poznati osmanski arhitekta [[Mimar Sinan]]. Oba su visoka 60 m, a njihovi debeli i masivni uzorci upotpunjuju glavnu strukturu Aja Sofije. Mnogi ukrasi i detalji dodani su ovim munarama prilikom popravki tokom 15, 16. i 19. vijeka, koji odražavaju karakteristike i ideale svakog perioda.&lt;ref&gt;{{cite web |author=Hagia Sophia |url=http://www.hagiasophia.com/listingview.php?listingID=7 |title=Mosque |access-date=26. 2. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130128085515/http://www.hagiasophia.com/listingview.php?listingID=7 |archive-date=28. 1. 2013 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://ayasofyamuzesi.gov.tr/en/ext-minarets |title=Minarets &amp;#124; Hagia Sophia Museum |access-date=20. 11. 2017 |archive-date=30. 3. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190330205331/https://ayasofyamuzesi.gov.tr/en/ext-minarets |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Aja Sofija u brojkama ==
[[Datoteka:Hagia-Sophia-Laengsschnitt.jpg|mini|250p|Presjek originalne arhitekture Aja Sofije]]

Na njenoj izgradnji radilo je preko 10.000 radnika pet godina (532-537). Njena unjutrašnjost je 70 x 75 metara. Četiri ogromna stuba nose kupolu prečnika 32 metra na visini od 65 metara.

== Galerija ==
&lt;gallery widths=&quot;120&quot; heights=&quot;120&quot;&gt;
File:Hagia Sophia (15468276434).jpg|Detalji stubova
File:20131203 Istanbul 048.jpg|Detalji stubova
File:Fossati 003.JPG|Mozaik šest patrijarha u južnom timpanonu koji su nacrtala braća Fossati
File:Fossati 002.JPG|Moazici koje su nacrtala braća Fossati
File:Relation nouvelle d'un voyage de Constantinople - enrichie de plans levez par l'auteur sur les lieux, and des figures de tout ce qu'il y a de plus remarquable dans cette ville (1680) (14773026492).jpg|Gravura [[Guillaume-Joseph Grelot|Guillaume-Josepha Grelota]] 1672, gleda na istok i prikazuje mozaik apside
File:Relation nouvelle d'un voyage de Constantinople - enrichie de plans levez par l'auteur sur les lieux, and des figures de tout ce qu'il y a de plus remarquable dans cette ville (1680) (14586659270).jpg|Gravura [[Guillaume-Joseph Grelot|Guillaume-Josepha Grelota]] 1672, gleda na zapad
File:Interior of the Hagia Sophia.jpg|''Unutrašnjost Aja Sofije'' od [[John Singer Sargent]], 1891
File:Sébah and Joaillier - Interior of Ayasofya Mosque.jpg|Fotografija [[Sébah &amp; Joaillier]], {{circa|1900–1910}}
File:Philippe Chaperon Sainte-Sophie, 1893 (collection particulière).jpg|Akvarel enterijera od [[Philippe Chaperon]]a, 1893
File:Detail of Sculptural Relief on the Marble Door of the Hagia Sophia in Istanbul, Turkey.jpg|Detalj [[reljef]]a na mramornim vratima.
File:Hagia Sophia (16064799696).jpg|Carska kapija iz [[Brod (arhitektura)|broda]]
File:Henricus Dandolo grób RB1.jpg|Kenotaf iz 19. vijeka [[Enrico Dandolo|Enrica Dandola]], [[dužd]]a [[Venecija|Venecije]] i komandanta pljačke Konstantinopolja 1204.File:Gate of the mosque of Saint Sophia - Lewis John F - 1838.jpg|Kapija külliye, [[John Frederick Lewis]], 1838
File:Fountain of the gate of Eski (Old) Serai - Lewis John F - 1838.jpg|Fontana Ahmeda III sa kapije ''külliye'', John Frederick Lewis, 1838.
File:Saint Sophia and distant view of Sultan Achmet (Mosques) - Lewis John F - 1838.jpg|Južna strana Aja Sofije, gleda na istok, John Frederick Lewis, 1838.
File:Adriaan-Reland-Verhandeling-van-de-godsdienst-der-Mahometaanen MG 0720.tif|Iz Traktata o religiji Mahometana, [[Adriaan Reland|Adriaana Relanda]], 1719.
File:Interior of Haghia Sophia.jpg|Unutrašnjost Aja Sofije
File:Voyage en Orient (bgw20 0447).jpg|Aja Sofija sa jugozapada, 1914
File:Hagia Sophia and its faithful tourists (24238189635).jpg|Aja Sofija pod snijegom, decembar 2015
File:MG08 on the minaret of the Ayasofya Museum 1941.jpg|[[MG 08|Maschinengewehr 08]] postavljen na munaru tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]
&lt;/gallery&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Bizantijska umjetnost]]
* [[Deisis (Aja Sofija)]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

===Izvori ===
{{Commonscat|Hagia Sophia}}
{{refbegin|30em}}
*{{Cite book |last=Cameron |first=Averil |publisher=Psychogios |date=2009 |isbn=978-960-453-529-3 |location=Athens |language=el |script-title=el:Οι Βυζαντινοί}}
*{{Cite book |last=Meyendorff |first=John |title=The Byzantine Legacy in the Orthodox Church |url=https://archive.org/details/byzantinelegacyi0000meye |publisher=St Vladimir's Seminary Press |date=1982 |isbn=978-0-913836-90-3 |location=Yonkers |author-link=John Meyendorff}}
*{{cite book |last=Janin |first=Raymond |author-link=Raymond Janin |title=La Géographie Ecclésiastique de l'Empire Byzantin. 1. Part: Le Siège de Constantinople et le Patriarcat Oecuménique. 3rd Vol. : Les Églises et les Monastères |publisher=Institut Français d'Études Byzantines |location=Paris |year=1953}}
*{{cite book |last=Müller-Wiener |first=Wolfgang |author-link=Wolfgang Müller-Wiener |title=Bildlexikon zur Topographie Istanbuls: Byzantion, Konstantinupolis, Istanbul bis zum Beginn d. 17 Jh |publisher=Wasmuth |location=Tübingen |year=1977 |isbn=978-3-8030-1022-3 |language=de}}
{{refend}}

== Dodatna literatura ==
See also the thematically organised full bibliography in Stroth 2021.&lt;ref&gt;Stroth (2021), pp. 137–183.&lt;/ref&gt;
{{refbegin|30em}}
*{{cite book |last=Balfour |first=John Patrick Douglas |year=1972 |title=Hagia Sophia |publisher=W.W. Norton &amp; Company |isbn=978-0-88225-014-4 |url=https://archive.org/details/hagiasophia0000kinr}}
*{{cite book |last=Cimok |first=Fatih |year=2004 |title=Hagia Sophia |publisher=Milet Publishing Ltd |isbn=978-975-7199-61-8}}
*{{cite book |last=Doumato |first=Lamia |year=1980 |title=The Byzantine church of Hagia Sophia: Selected references |publisher=Vance Bibliographies |asin=B0006E2O2M}}
*{{cite book |last=Goriansky |first=Lev Vladimir |year=1933 |title=Haghia Sophia: analysis of the architecture, art and spirit behind the shrine in Constantinople dedicated to Hagia Sophia |publisher=American School of Philosophy |asin=B0008C47EA}}
*{{cite book |last=Glinavos |first=I. |year=2021 |chapter=Hagia Sophia at ICSID? The Limits of Sovereign Discretion |title=European Yearbook of International Economic Law |volume=12 |pages=253–273 |publisher=Springer |location=Berlin, Heidelberg |doi=10.1007/8165_2021_78 |isbn=978-3-031-05082-4}}
*Harris, Jonathan, ''Constantinople: Capital of Byzantium''. Hambledon/Continuum (2007). {{ISBN|978-1-84725-179-4}}
*{{cite book |last=Howland Swift |first=Emerson |year=1937 |title=The bronze doors of the gate of the horologium at Hagia Sophia |publisher=University of Chicago |asin=B000889GIG}}
*{{cite book |last=Kahler |first=Heinz |year=1967 |title=Haghia Sophia |url=https://archive.org/details/hagiasophia0000hein |publisher=Praeger |asin=B0008C47EA}}
*{{cite news |last=Kinross |first=Lord |year=1972 |title=Hagia Sophia, Wonders of Man |work=Newsweek |asin=B000K5QN9W}}
*{{cite book |last=Kleinbauer |first=W. Eugene |year=2007 |author2=Anthony White |title=Hagia Sophia |url=https://archive.org/details/hagiasophia0000klei |publisher=Scala Publishers |location=London |isbn=978-1-85759-308-2}}
*{{cite book |last=Kleinbauer |first=W. Eugene |year=2000 |title=Saint Sophia at Constantinople: Singulariter in Mundo (Monograph (Frederic Lindley Morgan Chair of Architectural Design), No. 5) |url=https://archive.org/details/saintsophiaatcon0000klei |publisher=William L. Bauhan |isbn=978-0-87233-123-5}}
*{{cite book |last=Krautheimer |first=Richard |author-link=Richard Krautheimer |year=1984 |title=Early Christian and Byzantine Architecture |url=https://archive.org/details/isbn_9780300052947 |publisher=Yale University Press |location=New Haven, CT |isbn=978-0-300-05294-7}}
*{{cite book |last=Mainstone |first=R.J. |year=1997 |title=Hagia Sophia: Architecture, Structure, and Liturgy of Justinian's Great Church |url=https://archive.org/details/hagiasophiaarchi0000main |publisher=Thames &amp; Hudson |location=London |isbn=978-0-500-27945-8}}
*{{cite book |last=Mainstone |first=Rowland J. |title=Hagia Sophia. Architecture, structure and liturgy of Justinian's great church |url=https://archive.org/details/hagiasophiaarchi0000main_p1a8 |year=1988 |publisher=Thames &amp; Hudson |location=London |isbn=978-0-500-34098-1}}
*{{cite book |last=Mango |first=Cyril |author2=Ahmed Ertuğ |title=Hagia Sophia. A vision for empires |url=https://archive.org/details/hagiasophia0000unse_s0a6 |year=1997 |location=Istanbul}}
*{{cite book |year=1992 |first1=R. |last1=Mark |last2=Çakmaktitle |first2=AS. |title=Hagia Sophia from the Age of Justinian to the Present |publisher=Princeton Architectural |isbn=978-1-878271-11-2}}
*{{cite book |last=Nelson |first=Robert S. |year=2004 |title=Hagia Sophia, 1850–1950: Holy Wisdom Modern Monument |url=https://archive.org/details/hagiasophia185010000nels |publisher=University of Chicago Press |location=Chicago |isbn=978-0-226-57171-3}}
*{{cite book |last=Özkul |first=T.A. |year=2007 |title=Structural characteristics of Hagia Sophia: I-A finite element formulation for static analysis |publisher=Elsevier}}
*Scharf, Joachim: ''Der Kaiser in Proskynese. Bemerkungen zur Deutung des Kaisermosaiks im Narthex der Hagia Sophia von Konstantinopel.'' In: ''Festschrift Percy Ernst Schramm zu seinem siebzigsten Geburtstag von Schülern und Freunden zugeeignet'', Wiesbaden 1964, S. 27–35.
*{{cite book |last=Strube |first=Christine |year=1973 |title=Polyeuktoskirche und Hagia Sophia. Umbildung und Auflösung antiker Formen, Entstehen des Kämpferkapitells |url=https://archive.org/details/polyeuktoskirche0000stru |publisher=Verlag der Bayerischen Akademie der Wissenschaften |isbn=3-7696-0087-8}}
*{{cite book |last=Swainson |first=Harold |year=2005 |title=The Church of Sancta Sophia Constantinople: A Study of Byzantine Building |publisher=Adamant Media Corporation |location=Boston, MA |isbn=978-1-4021-8345-4}}
*[[Kurt Weitzmann|Weitzmann, Kurt]], ed, ''[http://libmma.contentdm.oclc.org/cdm/ref/collection/p15324coll10/id/156533 Age of spirituality: late antique and early Christian art, third to seventh century] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150426182735/http://libmma.contentdm.oclc.org/cdm/ref/collection/p15324coll10/id/156533 |date=26. 4. 2015 }}'', no. 592, 1979, [[Metropolitan Museum of Art]], New York, {{ISBN|978-0-87099-179-0}}
*{{Cite journal |last=Xydis |first=Stephen G. |date=1947 |title=The Chancel Barrier, Solea, and Ambo of Hagia Sophia |url=https://archive.org/details/sim_art-bulletin_1947-03_29_1/page/n3 |journal=The Art Bulletin |volume=29 |issue=1 |pages=1–24 |doi=10.2307/3047098 |jstor=3047098 |issn=0004-3079}}
*{{cite book |last=Yucel |first=Erdem |year=2005 |title=Hagia Sophia |publisher=Scala Publishers |isbn=978-1-85759-250-4}}

''' Naučni članci'''
*{{cite book |last=Alchermes |first=Joseph D. |contribution=Art and Architecture in the Age of Justinian |editor-last=Maas |editor-first=Michael |title=The Cambridge Companion to the Age of Justinian |publisher=Cambridge U.P. |location=Cambridge |year=2005 |pages=343–75 |isbn=978-0-521-52071-3}}
*{{cite web |last1=Atchison |first1=Bob |title=History of Hagia Sophia – the Church of Holy Wisdom |url=https://www.pallasweb.com/deesis/hagiasophia.html |website=My World of Byzantium |date=2020}}
*Bordewich, Fergus M, [https://web.archive.org/web/20081203172830/http://www.smithsonianmag.com/travel/Fading-Glory.html &quot;A Monumental Struggle to Preserve Hagia Sophia&quot;], ''[[Smithsonian (časopis)|Smithsonian]]'' magazine, December 2008
*Calian, Florian, [https://armenianweekly.com/2021/03/24/the-hagia-sophia-and-turkeys-neo-ottomanism/ The Hagia Sophia and Turkey's Neo-Ottomanism] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220520144730/https://armenianweekly.com/2021/03/24/the-hagia-sophia-and-turkeys-neo-ottomanism/ |date=20. 5. 2022 }}, ''Armenian Weekly''.
*{{cite web |last1=Osseman |first1=Dick |title=Aya Sofya Photo Gallery |url=https://pbase.com/dosseman/istanbul_aya_sofia |website=Pbase.com}}
*Ousterhout, Robert G. &quot;[https://www.historytoday.com/history-matters/museum-or-mosque Museum or Mosque? Istanbul's Hagia Sophia has been a monument to selective readings of history] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210414095032/https://www.historytoday.com/history-matters/museum-or-mosque |date=14. 4. 2021 }}.&quot; ''History Today'' (Sept 2020).
*Suchkov, Maxim, [https://www.mei.edu/publications/why-did-moscow-call-ankaras-hagia-sophia-decision-turkeys-internal-affair Why did Moscow call Ankara's Hagia Sophia decision &quot;Turkey's internal affair&quot;?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210414095035/https://www.mei.edu/publications/why-did-moscow-call-ankaras-hagia-sophia-decision-turkeys-internal-affair |date=14. 4. 2021 }}, ''Middle East Institute''.

''' Mozaici'''
*''Hagia Sophia'', [https://web.archive.org/web/20190107145816/http://www.hagiasophia.com/listingview.php?listingID=2 hagiasophia.com: Mosaics].
*{{cite book |last=MacDonald |first=William Lloyd |year=1951 |title=The uncovering of Byzantine mosaics in Hagia Sophia |publisher=Archaeological Institute of America |asin=B0007GZTKS}}
*{{cite book |last=Mango |first=Cyril |year=1972 |title=The mosaics of St. Sophia at Istanbul: The church fathers in the north Tympanum |publisher=Dumbarton Oaks Center for Byzantine Studies |asin=B0007CAVA0}}
*{{cite book |last=Mango |first=Cyril |year=1968 |title=The Apse mosaics of St. Sophia at Istanbul: Report on work carried out in 1964 |publisher=Johnson Reprints |asin=B0007G5RBY}}
*{{cite book |last=Mango |first=Cyril |year=1967 |author2=Heinz Kahler |title=Hagia Sophia: With a Chapter on the Mosaics |url=https://archive.org/details/hagiasophia0000hein |publisher=Praeger |asin=B0000CO5IL}}
*{{cite book |last=Teteriatnikov |first=Natalia B. |year=1998 |title=Mosaics of Hagia Sophia, Istanbul: The Fossati Restoration and the Work of the Byzantine Institute |url=https://archive.org/details/mosaicsofhagiaso0000tete |publisher=Dumbarton Oaks Research Library and Collection |isbn=978-0-88402-264-0}}
*{{cite book |last1=Riccardi |first1=Lorenzo |title=Alcune riflessioni sul mosaico del vestibolo sud-ovest della Santa Sofia di Costantinopoli, in Vie per Bisanzio. VIII Congresso Nazionale dell'Associazione Italiana di Studi Bizantini (Venezia 25–28 novembre 2009), a cura di Antonio Rigo, Andrea Babuin e Michele Trizio |date=2012 |location=Bari |isbn=978-88-7470-229-9 |pages=357–71 |url=https://www.academia.edu/1867754}}
*{{cite book |last=Yücel |first=Erdem |year=1988 |title=The mosaics of Hagia Sophia |publisher=Efe Turizm |asin=B0007CBGYA}}
{{refend}}

{{Istanbul}}

[[Kategorija:Muzeji u Turskoj]]
[[Kategorija:530. u arhitekturi]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Turskoj]]
[[Kategorija:Crkve i manastiri u Konstantinopolju]]
[[Kategorija:Bizantijska umjetnost]]
[[Kategorija:Bizantijska arhitektura]]</text>
      <sha1>ject2fpvp4cs2cvozr63hgmpxrfxf5w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šiizam</title>
    <ns>0</ns>
    <id>32275</id>
    <revision>
      <id>3940541</id>
      <parentid>3823748</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T00:25:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940541</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24467" sha1="7twouzy0ly1nq6bbegvtixi0dhx2v96" xml:space="preserve">{{Islam}}
{{Šiizam}}
[[Datoteka:Madhhab Map3.png|mini|Rasprostranjenost mezheba]]
'''Šiitski islam''' ili '''Šiizam''' ({{ArJ|شيعة}}) je druga po veličini islamska denominacija.

Šija je skraćenica od Ši'at Ali (Alijina stranka). Šiiti su sljedbenici [[Ali ibn Ebu-Talib|Alije ibn Ebu-Taliba]], koji je bio rođak i zet [[islam]]skog [[Poslanici u islamu|Poslanika]] [[Muhammed]]a i otac Muhammedovih jedinih potomaka. On je bio starješina [[Ehli-Bejt|Ehli-bejta]], Poslanikovog doma poslije njegove smrti. Šiitski muslimani vjeruju da je Alija direktni nasljednik i vođa svih [[musliman]]a poslije Poslanikove smrti,&lt;ref name=&quot;jaarel 2015&quot;&gt;{{cite journal |last=Foody |first=Kathleen |date=septembar 2015 |title=Interiorizing Islam: Religious Experience and State Oversight in the Islamic Republic of Iran |editor-last=Jain |editor-first=Andrea R. |journal=[[Journal of the American Academy of Religion]] |volume=83 |issue=3 |pages=599–623 |doi=10.1093/jaarel/lfv029 |doi-access=free |location=Oxford |publisher=[[Oxford University Press]] on behalf of the [[American Academy of Religion]] |eissn=1477-4585 |issn=0002-7189 |jstor=24488178 |lccn=sc76000837 |oclc=1479270 |quote=Za šiitske muslimane, Muhammed ne samo da je odredio [[Ali ibn Ebu-Talib|Alija]] za svog prijatelja, već ga je imenovao za svog nasljednika – kao &quot;gospodara&quot; nove muslimanske zajednice. Ali i njegovi potomci će postati poznati kao imami, božanski vođene vođe šijitskih zajednica, bezgrješni, koji će imati poseban uvid u kur'anski tekst. Teologija imama koja se razvila u narednih nekoliko stoljeća nije pravila razliku između autoriteta imama da politički vode muslimansku zajednicu i njihove duhovne snage; naprotiv, njihovo pravo na političko vodstvo bilo je utemeljeno na njihovom posebnom duhovnom uvidu. Dok je u teoriji jedini pravedni vladar muslimanske zajednice bio imam, imami su bili politički marginalni nakon prve generacije. U praksi, šitski muslimani su pregovarali o različitim pristupima kako tumačenju islamskih tekstova tako i upravljanju zajednicom, kako za vrijeme života samih imama, tako i još više nakon nestanka dvanaestog i posljednjeg imama u devetom stoljeću.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |url=https://www.al-islam.org/khilafah-ali-over-abu-bakr-toyib-olawuyi/preface |title=On the Khilafah of Ali over Abu Bakr |last=Olawuyi |first=Toyib |year=2014 |isbn=978-1-4928-5884-3 |pages=3 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160422181325/http://www.al-islam.org/khilafah-ali-over-abu-bakr-toyib-olawuyi/preface |archive-date=22. 4. 2016}}&lt;/ref&gt; te da mu je nepravdom to mjesto uskraćeno. [[Sunitski islam|Sunitski muslimani]] vjeruju da je [[Ebu-Bekr]], prvi [[halifa]] poslije Muhammeda, legitimno dobio vodstvo nad [[hilafet]]om.

Ovaj pogled je prvenstveno u suprotnosti sa stavom sunitskog islama, čiji sljedbenici vjeruju da Muhammed nije imenovao nasljednika prije svoje smrti i smatraju [[Ebu-Bekr]]a, kojeg je grupa starijih muslimana u Sakifi postavila za [[Halifa|halifu]], prvim zakonitim (rašidun) halifom nakon Muhammeda.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.alhewar.com/SadekShura.htm|title=The Shura Principle in Islam – by Sadek Sulaiman|website=www.alhewar.com|access-date=18. 6. 2016|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160727210611/http://www.alhewar.com/SadekShura.htm|archive-date=27. 7. 2016}}&lt;/ref&gt; Pristaše šiitskog islama nazivaju se šiitski muslimani, šiiti, ili jednostavno šije.&lt;ref&gt;{{Cite news|date=4. 1. 2016|title=Sunnis and Shia: Islam's ancient schism|language=en-GB|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/world-middle-east-16047709|access-date=14. 8. 2021}}&lt;/ref&gt;

Šiitski islam je zasnovan na hadiskom izvještaju u vezi s Muhammedovom izjavom o događajima na [[Gadir-Hum]]u.&lt;ref name=&quot;jaarel 2015&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite encyclopedia|url=https://www.britannica.com/topic/Shii|title=Shiʿi|last=Newman|first=Andrew J.|publisher=Encyclopedia Britannica|access-date=28. 12. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Esposito, John 2002. str. 40&quot;&gt;Esposito, John. &quot;What Everyone Needs to Know about Islam&quot;. Oxford University Press, 2002 | {{ISBN|978-0-19-515713-0}}. str. 40&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.oxfordislamicstudies.com/article/opr/t125/e2189?_hi=26&amp;_pos=238 |title=From the article on Shii Islam in Oxford Islamic Studies Online |publisher=Oxfordislamicstudies.com |access-date=4. 5. 2011 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20120528231159/http://www.oxfordislamicstudies.com/article/opr/t125/e2189?_hi=26&amp;_pos=238 |archive-date=28. 5. 2012}}&lt;/ref&gt; Šiitski muslimani vjeruju da je Alija, Muhammedov rođak i zet, trebao biti imenovani nasljednik Muhammeda kao islamskog duhovnog i političkog vođe.&lt;ref name=&quot;jaarel 2015&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Goldziher, I. 2012&quot;&gt;{{Cite encyclopedia |author=Goldziher, I. |author2=van Arendonk, C.  |author3=Tritton, A.S. | year= 2012 |entry=Ahl al- Bayt |encyclopedia=Encyclopaedia of Islam |edition=2nd |publisher=Brill |editor=P. Bearman |editor2=Th. Bianquis |editor3=C.E. Bosworth |editor4=E. van Donzel |editor5=W.P. Heinrichs| doi= 10.1163/1573-3912_islam_SIM_0378}}&lt;/ref&gt; Ovo vjerovanje se kasnije razvilo u koncept imama, ideju da su određeni Muhammedovi potomci, [[Ehli-Bejt|Ehli-bejt]], zakoniti vladari ili imami,&lt;ref name=&quot;Goldziher, I. 2012&quot;/&gt; za koje šiitski muslimani vjeruju da posjeduju poseban duhovni i politički autoritet nad muslimanskom zajednicom.&lt;ref name=&quot;jaarel 2015&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;franc46&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.al-islam.org/principles-shiite-creed-ayatullah-ibrahim-amini/lesson-13-imams-traits|title=Lesson 13: Imam's Traits|work=Al-Islam.org|url-status=live|archive-url=https://archive.today/20150209161456/http://www.al-islam.org/principles-shiite-creed-ayatullah-ibrahim-amini/lesson-13-imams-traits|archive-date=9. 2. 2015|date=13. 1. 2015}}&lt;/ref&gt; Iako postoji mnogo šiitskih sekti, moderni šiitski islam je podijeljen u dvije glavne grupe: [[Dvanaestoimamizam|Dvanaestoimamci]] i [[Ismailije]], pri čemu su dvanaestoimamci najveća i najutjecajnija grupa među šiiatskim muslimanima.&lt;ref&gt;Tabataba'i (1979), str. 76&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''God's rule: the politics of world religions'', str. 146, Jacob Neusner, 2003&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Esposito, John. ''What Everyone Needs to Know about Islam'', Oxford University Press, 2002. {{ISBN|978-0-19-515713-0}}. str. 40&lt;/ref&gt;

Šiitski islam je druga najveća grana islama, koju slijedi 10-15% svih muslimana.&lt;ref name=&quot;PEW2009&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.pewforum.org/2009/10/07/mapping-the-global-muslim-population/|title=Mapping the Global Muslim Population|date=7. 10. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20151214172939/http://www.pewforum.org/2009/10/07/mapping-the-global-muslim-population/|archive-date=14. 12. 2015|url-status=live|access-date=10. 12. 2014|quote=The Pew Forum's estimate of the Shia population (10–13%) is in keeping with previous estimates, which generally have been in the range of 10–15%.}}&lt;/ref&gt; Dvanaestoimamci su najveća grana šiitskog islama,&lt;ref name=&quot;Newman2013&quot;&gt;{{cite book|last=Newman|first=Andrew J.|title=Twelver Shiism: Unity and Diversity in the Life of Islam, 632 to 1722|url=https://books.google.com/books?id=-_M8BQAAQBAJ|year=2013|publisher=Edinburgh University Press|isbn=978-0-7486-7833-4|chapter=Introduction|chapter-url=https://books.google.com/books?id=-_M8BQAAQBAJ&amp;pg=PP18|page=2|access-date=13. 10. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20160501201413/https://books.google.com/books?id=-_M8BQAAQBAJ|archive-date=1. 5. 2016|url-status=live}}&lt;/ref&gt; koji čini oko 85% svih šiiitskih muslimana.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Guidère|first=Mathieu|title=Historical Dictionary of Islamic Fundamentalism|url=https://books.google.com/books?id=tCvhzGiDMYsC&amp;pg=PA319|year=2012|publisher=Scarecrow Press|isbn=978-0-8108-7965-2|page=319}}&lt;/ref&gt;

== Vjerovanje ==
Šiitski islam obuhvata različite denominacije i podgrupe,&lt;ref name=&quot;Britannica738&quot;&gt;The New Encyclopædia Britannica, 15th ed., Encyclopædia Britannica, Inc., 1998, {{ISBN|0-85229-663-0}}, Vol. 10, p. 738&lt;/ref&gt; sve vezane uz uvjerenje da vođa muslimanske zajednice ([[Ummet]]a) treba da potiče iz [[Ehli-Bejt]]a, porodice poslanika Muhammeda.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite book |last=Martin |first=Richard C. |title=Encyclopedia of Islam and the Muslim World |date=2003 |publisher=Macmillan reference USA |isbn=978-0-02-865603-8 |location=New York |pages=621–624 |chapter=Shīʿa}}&lt;/ref&gt; On utjelovljuje potpuno nezavisan sistem vjerskog tumačenja i političkog autoriteta u muslimanskom svijetu.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Druze and Islam |url=http://americandruze.com/Druze%20And%20Islam.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110514143649/http://americandruze.com/Druze%20And%20Islam.html |archive-date=14. 5. 2011 |access-date=12. 8. 2010 |publisher=americandruze.com}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Ijtihad in Islam |url=http://alqazwini.org/qazwini_org/articles/by_articles/ijtihad.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20050102023635/http://alqazwini.org/qazwini_org/articles/by_articles/ijtihad.htm |archive-date=2. 1. 2005 |access-date=12. 8. 2010 |publisher=AlQazwini.org}}&lt;/ref&gt;

=== Ali: Muhammedov zakoniti nasljednik ===
Šiitski muslimani vjeruju da kao što je poslanik postavljen samo od Boga, samo Bog ima prerogativ da imenuje nasljednika svog poslanika. Oni vjeruju da je Bog izabrao [[Ali ibn Ebu-Talib]]a za Muhammedovog nasljednika i prvog halifu ({{Jez-ar|خليفة}}, halifa) islama. Šiitski muslimani vjeruju da je Muhammed odredio Alija kao svog nasljednika Božjom naredbom u nekoliko slučajeva, ali najviše na [[Gadir-Hum]]u.&lt;ref&gt;{{harvnb|Momen|1985|p=15}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;shiite-doctrine&quot;&gt;{{cite web |editor=Ehsan Yarshater |title=Shiʻite Doctrine |url=http://www.iranicaonline.org/articles/shiite-doctrine |first1=Mohammad Ali |last1=Amir-Moezzi |date=20. 7. 2005 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150517022711/http://www.iranicaonline.org/articles/shiite-doctrine |archive-date=17. 5. 2015 |access-date=22. 1. 2019 |publisher=Encyclopædia Iranica}}&lt;/ref&gt; Osim toga, Ali je bio Muhammedov prvi rođak i najbliži živi muški rođak, kao i njegov zet, nakon što je oženio Muhammedovu kćer [[Fatima bint Muhammed|Fatimu]].&lt;ref name=&quot;Merriam-Webster 1999, p. 525&quot;&gt;Merriam-Webster's Encyclopedia of World Religions, Wendy Doniger, Consulting Editor, Merriam-Webster, Inc., Springfield, MA 1999, {{ISBN|0-87779-044-2}}, LoC: BL31.M47 1999, p. 525&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Esposito, John 2002. p. 46&quot;&gt;&quot;Esposito, John. &quot;What Everyone Needs to Know about Islam&quot; Oxford University Press, 2002. {{ISBN|978-0-19-515713-0}}. p. 46&lt;/ref&gt;

=== Ispovjest vjere ===
Uz [[šehadet]] ({{Jez-ar|الشهادة}}), šiitski muslimani pored konstantacija da nema Boga osim Allaha i da je Muhammed Božiji poslanik ({{Jez-ar|لَا إِلٰهَ إِلَّا الله مُحَمَّدٌ رَسُه رَسُه}}, ''Nema Boga osim Allaha, Muhammed je Božiji poslanik''), dodaju kako je preporučeno konstantovati da je Ali Božiji namjesnik ({{Jez-ar|علي ولي الله}}, ''Ali je Božiji namjesnik''). Osnova za šiitsko vjerovanje u Alija kao Božijeg namjesnika na Zemlji izvedena je iz Kur'anskog ajeta 5:55

Ova dodatna fraza uz deklaraciju vjere utjelovljuje šiitski naglasak na nasljeđivanju autoriteta kroz Muhammedovu porodicu i lozu. Ove tri klauze šiitske se tako odnose na temeljna šiitska islamska vjerovanja [[tevhid]] ({{Jez-ar|تَوْحِيد}}), [[Poslanici u islamu|poslanstvo]] ({{Jez-ar|نبوة}}) i imamet ({{Jez-ar|إمامة}}).&lt;ref&gt;{{Cite web|date=9. 12. 2010|title=اضافه شدن نام حضرت علی (ع) به شهادتین|url=https://article.tebyan.net/145755|access-date=28. 8. 2021|website=fa|archive-date=28. 8. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210828160854/https://article.tebyan.net/145755|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Nepogrešivost (Ismah) ===
Ismah ({{Jez-ar|عِصْمَة}}, bukvalno ''zaštita'') je koncept nepogrešivosti ili &quot;Božanski darovane slobode od zabluda i grijeha&quot; u islamu.&lt;ref name=&quot;Dabashi&quot; /&gt; Muslimani vjeruju da je Muhammed, zajedno sa ostalim vjerovjesnicima i poslanicima, posjedovao ismah. [[Dvanaestoimamizam|Dvanaestoimamci]] i [[Ismailije]] ovo pripisuju i imamima kao i Fatimi, kćeri Muhammeda, za razliku od [[Zejdije|zejdijskih]] šiita, koji ne pripisuju ismah imamima.&lt;ref&gt;Francis Robinson, ''Atlas of the Muslim World'', p. 47.&lt;/ref&gt; Iako je u početku započeo kao politički pokret, nepogrešivost i bezgrješnost imama kasnije se razvilo kao posebno vjerovanje (ne-zejdijskog) šiizma.&lt;ref&gt;{{cite encyclopedia | url=https://www.britannica.com/topic/Shii | title=Shīʿite | encyclopedia=Britannica | access-date=21. 7. 2019 | archive-url=https://web.archive.org/web/20190720054917/https://www.britannica.com/topic/Shii | archive-date=20. 7. 2019 | url-status=live }}&lt;/ref&gt;

Prema šiitskim teolozima, nepogrešivost se smatra racionalnim, neophodnim preduvjetom za duhovno i vjersko vodstvo. Oni tvrde da pošto je Bog naredio apsolutnu poslušnost ovim figurama, oni moraju narediti samo ono što je ispravno. Stanje nepogrešivosti zasniva se na šiitskom tumačenju ajeta o pročišćenju.&lt;ref&gt;{{harvnb|Momen|1985|p=155}}&lt;/ref&gt; Dakle, oni su najčistiji, jedini bezgrešni sačuvani i imuni na svaku nečistoću.&lt;ref&gt;Corbin (1993), pp. 48, 49&lt;/ref&gt; To ne znači da ih natprirodne moći sprječavaju da počine grijeh, ali zbog činjenice da imaju apsolutno vjerovanje u Boga, uzdržavaju se od bilo čega što je grijeh.&lt;ref name=&quot;Dabashi&quot;&gt;{{cite book |last=Dabashi |date=2006 |url=https://books.google.com/books?id=sTFdNNQP4ewC&amp;pg=PA463 |title=Theology of Discontent: The Ideological Foundatation of the Islamic Revolution in Iran |page=463|publisher=Transaction Publishers |isbn=978-1412839723 }}&lt;/ref&gt;

Oni također imaju potpuno znanje o Božjoj volji. Posjeduju svo znanje koje su meleci ({{Jez-ar|ملائِكة}}) donijeli poslanicima i vjerovjesnicima. Njihovo znanje obuhvata sva vremena, stoga se vjeruje da djeluju bez greške u vjerskim pitanjima.&lt;ref&gt;Corbin (1993), p. 48&lt;/ref&gt; Šiiti smatraju da je Ali nasljednik Muhammeda ne samo po pravednom vođenju ummeta, već i po tumačenju islamske vjere, običaja i njene ezoterijskog značenja. Ali se smatra &quot;savršenim čovjekom&quot; ({{Jez-ar|الإنسان الكامل}}, el-insan el-kamil) sličnim Muhammedu, prema šiitskoj perspektivi.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.bbc.co.uk/religion/religions/islam/subdivisions/sunnishia_1.shtml |title=How do Sunnis and Shias differ theologically? |archive-url=https://web.archive.org/web/20140417082653/http://www.bbc.co.uk/religion/religions/islam/subdivisions/sunnishia_1.shtml |archive-date=17. 4. 2014 |date=19. 8. 2009 |publisher=BBC}}&lt;/ref&gt;

=== Okultacija===
[[File:Jamkaran Mosque مسجد جمکران قم 21.jpg|thumb|[[Džamija Jamkaran]] u [[Qom]]u, [[Iran]], je mjesto hodočašća šiita. Lokalno vjerovanje smatra da se 12. šiitski imam — obećani Mehdi prema Dvanaestoimamistima — jednom pojavio i klanjao u Jamkaranu.]]

Okultacija je [[Eshatologija|eshatološko vjerovanje]] koje se drži u različitim denominacijama šiitskog islama o [[Mehdi|mesijanskoj]] figuri, skrivenom i posljednjem imamu poznatom kao &quot;Mehdi&quot;, da će se jednog dana vratiti na Zemlju i ispuniti svijet pravdom. Prema doktrini [[Dvanaestoimamizam|Dvanaestoimamizma]], glavni cilj imama Mehdija biće uspostavljanje islamske države i primjena islamskih zakona koji su objavljeni Muhammedu. Neke šiitske podsekte, kao što su Zejdije i Nizari Ismajlije, ne vjeruju u ideju okultacije. Grupe koje vjeruju u to se razlikuju po pitanju ispravne loze nasljednika imama, i prema tome koji je pojedinac otišao u okultaciju. Vjeruju da postoji mnogo znakova koji će ukazati na vrijeme njegovog povratka.

[[Dvanaestoimamizam|Dvanaestoimamci]] vjeruju da je prorečeni Mehdi i 12. šiitski imam, Muhammed ibn el-Hasan el-Mahdi, već na Zemlji u okultaciji, i da će se vratiti na kraju vremena. Tajjibi ismajlije i Fatimidi/Bohra/Davudi Bohra vjeruju isto osim za svog 21. Tajjiba, Ebul-Kasima el-Tajjiba, a također vjeruju da Da'i Mutlak (&quot;Neograničeni misionar&quot;) održava kontakt s njim. Suniti vjeruju da Mehdi još nije stigao na Zemlju.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.religionfacts.com/islam/comparison_charts/islamic_sects.htm |title=Compare Shia and Sunni Islam |date=17. 3. 2004 |publisher=ReligionFacts |access-date=4. 5. 2011 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20110429101140/http://www.religionfacts.com/islam/comparison_charts/islamic_sects.htm |archive-date=29. 4. 2011}}&lt;/ref&gt;

==== Hadis ====
Šiiti vjeruju da status Alija podržavaju brojni [[hadis]]i, uključujući hadis o [[Gadir-Hum#Propovijed|Gadir-Humu]], hadis sekalejn, [[Hadis o papiru i olovci]], [[hadis o pozivu porodici]] i [[hadis o dvanaest nasljednika]]. Konkretno, i sunitski i šiitski učenjaci često citiraju [[hadis o plaštu]] da bi ilustrirali Muhammedovo osjećanje prema Aliju i njegovoj porodici. Šiiti radije proučavaju i čitaju hadis koji se pripisuje [[Ehli-Bejt]]u i bliskim saradnicima, a većina ima svoj zasebnu hadisku tradiciju.&lt;ref&gt;&quot;[https://books.google.com/books?id=ZPokHByS3N0C&amp;pg=PA135 The Complete Idiot's Guide to World Religions]&quot;, Brandon Toropov, Father Luke Buckles, Alpha; 3rd ed., 2004, {{ISBN|978-1-59257-222-9}}, p. 135&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Shiʻite Islam'', by Allamah Sayyid Muhammad Husayn Tabataba'i (1979), pp. 41–44 {{ISBN?}}&lt;/ref&gt;

=== Svete relikvije (Tebarruk) ===
Šiiti vjeruju da su naoružanje i sveti predmeti svih [[Abrahamske religije|abrahamskih]] [[Poslanici u islamu|poslanika]], uključujući i Muhammeda, predani nasljedno imamima Ehli-Bejta. [[Džafer es-Sadik]], 6. šiitski imam, u [[El-Kafi]]ju kaže: &quot;sa mnom je oružje Allahovog Poslanika. To nije sporno.&quot;&lt;ref name=&quot;Kulayni&quot;&gt;{{cite book |last1=Al-Kulayni |first1=Abu Jaʼfar Muhammad ibn Yaʼqub |title=Kitab al-Kafi |url=https://archive.org/details/alkafivolume1of80001alku |date=2015 |publisher=The Islamic Seminary Inc. |location=South Huntington, NY |isbn=978-0-9914308-6-4 }}{{page needed|date=august 2023}}&lt;/ref&gt;

Nadalje, on tvrdi da je kod njega mač Božijeg Poslanika, njegov grb, njegov lamam (penon) i njegov šljem. Osim toga, on spominje da je uz njega zastava Božijeg Poslanika, pobjednika. S njim je [[Musa]]ov štap, prsten [[Sulejman (islam)|Sulejmana]], sina [[Davud]]a, i poslužavnik na kojem je [[Musa]] prinosio svoje žrtve. Kod njega je ime da kad god bi ga Božiji Poslanik stavio između muslimana i pagana, nijedna strijela pagana ne bi stigla do muslimana. S njim je sličan predmet koji su donijeli meleci.&lt;ref name=&quot;Kulayni&quot; /&gt;

Es-Sadik je također ispričao da je prenošenje oružja sinonim za primanje imameta (vodstva), slično kao što je [[Kovčeg Saveza]] u kući Izraelaca signalizirao poslanstvo.&lt;ref name=&quot;Kulayni&quot; /&gt; Imam [[Ali er-Rida]] prenio je da gdje god bi oružje među nama išlo, slijedilo bi i znanje i naoružanje nikada ne bi odstupilo od onih sa znanjem (imametom).&lt;ref name=&quot;Kulayni&quot; /&gt;

=== Ostale doktrine ===
==== Doktrina o neophodnosti sticanja znanja ====
Prema [[Muhammed Rida el-Muzaffer|Muhammedu Ridi el-Muzafferu]], Bog daje ljudima sposobnost razuma i argumenta. Također, Bog naređuje ljudima da provode vrijeme pažljivo razmišljajući o stvaranju, dok on sva stvorenja naziva svojim znakovima moći i slave. Ovi znaci obuhvataju cijeli univerzum. Nadalje, postoji sličnost između ljudi kao malog svijeta i svemira kao velikog svijeta. Bog ne prihvata vjeru onih koji ga slijede bez razmišljanja i samo s oponašanjem, ali ih i krivi za takve postupke. Drugim riječima, ljudi moraju razmišljati o svemiru razumom i intelektom, sposobnosti koju im je dao Bog. Budući da se među šiitima više insistira na sposobnosti intelekta, čak i procjenjivanje tvrdnji nekoga ko tvrdi da je poslanik je na osnovu intelekta.&lt;ref&gt;{{cite book|author=Allamah Muhammad Rida Al Muzaffar|title=The faith of Shia Islam|year=1989|page=1|publisher=Ansariyan Qum}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.introducingislam.org/info/muzaffar/chapter1.php|title=The Beliefs of Shia Islam – Chapter 1|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20161025175646/http://www.introducingislam.org/info/muzaffar/chapter1.php|archive-date=25. 10. 2016}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Sunitski islam]]
* [[Ehli-bejt]]
* [[Ashabi]]
* [[Vehabizam]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

==Dodatna literatura ==
{{refbegin}}
* {{cite book |first=Peter J. |last=Chelkowski |date=2010 |title=Eternal Performance: Taziyah and Other Shiite Rituals |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-1-906497-51-4}}
{{NIE Poster|Shiites}}
{{EB1911 poster|Shi'ites}}
{{Commons category|Shiism|Shia Islam}}
* {{cite book
| url = http://www.hup.harvard.edu/catalog.php?
| title=Shiʻism: A Religion of Protest
| last=Dabashi
| first=Hamid
| publisher=Harvard University Press
| year=2011
| isbn= 978-0-674-06428-7
| author-link=Hamid Dabashi
}}
* {{cite book |last=Halm |first=Heinz |author-link=Heinz Halm |title=Shiʻism |url=https://archive.org/details/shiism0000halm |publisher=Edinburgh University Press |year=2004 |isbn=978-0-7486-1888-0}}
* {{cite book |last=Halm |first=Heinz |title=The Shiʻites: A Short History |url=https://archive.org/details/shiitesshorthist0000halm_d6m4 |publisher=Markus Wiener Pub |year=2007 |isbn=978-1-55876-437-8}}
* {{cite book |last=Lalani |first=Arzina R. |title=Early Shiʻi Thought: The Teachings of Imam Muhammad Al-Baqir |url=https://archive.org/details/earlyshiithought0000lala |publisher=I.B.Tauris |year=2000 |isbn=978-1-86064-434-4}}
* {{cite book |last=Marcinkowski |first=Christoph |year=2010 |title=Shiʻite Identities: Community and Culture in Changing Social Contexts |url=https://archive.org/details/shiiteidentities0000marc |publisher=Lit Verlag |isbn=978-3-643-80049-7}}
* {{cite book |last=Momen |first=Moojan |author-link= Moojan Momen  |title=An Introduction to Shiʻi Islam: The History and Doctrines of Twelver Shiʻism |url=https://archive.org/details/introductiontosh0000unse_d5k7 |publisher=Yale University Press |year=1985 |isbn=978-0-300-03499-8}}
* {{cite book |last=Shirazi |first=Sultanu'l-Wa'izin |author-link=Sultan al-Wa'izin Shirazi |title=Peshawar Nights, A Transcript of a Dialogue between Shia and Sunni scholars |publisher=[[Ansariyan Publications]] |url=http://www.al-islam.org/peshawar/index.html |isbn=978-964-438-320-5|date=2013}}
* {{cite book |last=Nasr |first=Seyyed Hossein |author2=[[Hamid Dabashi]] |author-link=Seyyed Hossein Nasr |title=Expectation of the Millennium: Shiʻism in History |url=https://archive.org/details/expectationofmil0000unse |publisher=SUNY Press |year=1989 |isbn=978-0-88706-843-0}}
* {{cite book |last=Rogerson |first=Barnaby |author-link=Barnaby Rogerson |title=The Heirs of Muhammad: Islam's First Century and the Origins of the Sunni Shia split |url=https://archive.org/details/heirsofmuhammadi00roge|url-access=registration|publisher=Overlook Press |year=2007 |isbn=978-1-58567-896-9}}
* {{cite book |last=Wollaston |first=Arthur N. |title=The Sunnis and Shias |publisher=Kessinger Publishing |year=2005 |isbn=978-1-4254-7916-9}}
* {{cite book |last=Moosa |first=Matti |title=Extremist Shiites: The Ghulat Sects |publisher=Syracuse University Press |year=1988 |isbn=978-0-8156-2411-0}}
* Shi'a Minorities in the Contemporary World: Migration, Transnationalism and Multilocality. United Kingdom, Edinburgh University Press, 2020.
*{{Cite journal|last=Khalaji|first=Mehdi|date=27. 11. 2009|title=The Dilemmas of Pan-Islamic Unity|url=https://www.hudson.org/research/9859-the-dilemmas-of-pan-islamic-unity-|journal=Current Trends in Islamist Ideology|volume=9|pages=64–79}}
*{{Cite journal|last=Bohdan|first=Siarhei|date=Summer 2020|title=&quot;They Were Going Together with the Ikhwan&quot;: The Influence of Muslim Brotherhood Thinkers on Shi'i Islamists during the Cold War|url=https://www.ingentaconnect.com/content/mei/mei/2020/00000074/00000002/art00005;jsessionid=3669aj37j07cl.x-ic-live-03|journal=The Middle East Journal|volume=74|issue=2|pages=243–262|doi=10.3751/74.2.14 |s2cid=225510058 |issn=1940-3461}}
{{refend}}

== Vanjski linkovi ==
* http://www.roshd.org/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080828171810/http://www.roshd.org/ |date=28. 8. 2008 }}

{{Commonscat|Shiism}}
{{Islamske teme}}

[[Kategorija:Islamske doktrine]]
[[Kategorija:Šiizam| ]]</text>
      <sha1>7twouzy0ly1nq6bbegvtixi0dhx2v96</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Babine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>35378</id>
    <revision>
      <id>3940717</id>
      <parentid>3907371</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T07:43:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940717</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9603" sha1="kq8l24hn1oaappzkfy8t3j9nvo7l7x5" xml:space="preserve">{{Drugo značenje}}
'''Babine''' ili puerperij je period koji počinje završavanjem četvrtog porođajnog doba. Traju do šest sedmica, ili 40 dana nakon [[porođaj]]a, koliko je potrebno da nestanu promjene genitalnih organa nastale tokom trudnoće, i da se oni vrate u stanje prije [[trudnoća|trudnoće]].

;Karakteristike su im:

*[[Amenoreja]]
*lohije-Iscjedak iz rodnice
*[[Laktacija]]
*Involucija materice

Amenoreja  je izostanak [[menstruacija|menstruacije]] do kojeg nakon [[porođaj]] dolazi zbog lučenja [[prolaktin]]a, koji ima inhibirajuće djelovanje na gonadotropne [[hormon]]e [[hipofiza|hipofize]]. Amenoreja kao posljedica lučenja prolaktina može potrajati do dvije godine, ovisno o prehrani majke, intenzitetu dojenja i početku uvođenja dohrane. Međutim, ako žena kratko doji ili uopće ne doji, prva menstruacija se pojavi već sedam dana po porođaju.
 
Lohije su iscjedak iz rodnice koji se javlja u vrijeme babinja. Na početku su lohije krvave, potom  sukrvičaste i na kraju smeđe. Nakon najviše tri sedmice babinja iscjedak postaje oskudan i bjelkast.Ovo je uzrokovano time što se nakon dvije sedmice ušće materice zatvori tako da iscjedak predstavlja samo ljuštenje [[epitel]]a rodnice uz vrlo oskudnu [[sluz]] iz grlića materice.

Involucija maternice predstavlja vraćanje materice u stanje prije poroda. Nakon [[placenta]]rnog doba  maternica ima veličinu glave djeteta i dosiže nivo pupka žene. U normalnom babinju ako žena održava laktaciju, materica se za dvije sedmice vrati na veličinu prije poroda, a nakon četiri sedmice iznosi između 3 i 4&amp;nbsp;cm.

Laktacija počinje dva do tri dana nakon poroda. Najvažniji hormon za laktaciju je prolaktin, za čiju je produkciju osnovni podražaj dojenje. Pored prolaktina, za laktaciju su potrebni i drugi hormoni, kao što su: [[inzulin]], [[kortizol]], humani placentarni laktogen [[progesteron]] i [[estrogen]]i. 
Ako žena ne doji nivo mlijeka u dojkama opada već nakon 48 sati.

==Opis==

 [[slika:Mother and newborn child in Orissa.jpg|thumb|350px| Majka s novorođenčetom]]
''' Babine''', '''postporođajni ''' (ili '''postneonatusni''') '''period''' počinje nakon [[porođaj]]a i obično se smatra da traje šest do osam sedmica.&lt;ref&gt;{{cite web | vauthors = Lopez-Gonzalez DM |title=Postpartum Care of the New Mother |year=2023 |publisher=StatPearls |pmid=33351433 |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK565875/#:~:text=The%20postpartum%20period%20begins%20soon,term%20health%20and%20well%2Dbeing.}}&lt;/ref&gt; Postoje tri različite faze postnatusnog perioda; akutna, koja traje šest do dvanaest sati nakon rođenja; subakutna, koja traje šest sedmica; i odgođena faza, koja traje do šest mjeseci. Tokom odgođene faze, neke promjene u genitourinarnom sistemu se mnogo duže rješavaju i mogu rezultirati stanjima kao što je mokraćna inkontinencija. [[Svjetska zdravstvena organizacija]] (SZO) opisuje postneonatusni period kao najkritičniju, a ipak najzanemareniju fazu u životima majki i beba. Većina smrtnih slučajeva majki i novorođenčadi javlja se tokom ovog perioda.&lt;ref name=&quot;WHO&quot;&gt;{{cite book |title=WHO Recommendations on Postnatal Care of the Mother and Newborn |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK190086/ |publisher=World Health Organization |access-date=12. 3. 2022 |date=2013 |pmid=24624481 |isbn=978-92-4-150664-9 |archive-date=20. 1. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220120072041/http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK190086/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

U naučnoj literaturi, termin se obično skraćuje na '''P''x'''''', gdje je '''''x'''''' broj; naprimjer, &quot;dan P5&quot; treba čitati kao &quot;peti dan nakon rođenja&quot;. Ovo se ne smije miješati s medicinskom nomenklaturom koja koristi G P za broj i ishode [[trudnoća]] (graviditet i paritet).

Žena koja se porađa u medicinskoj ustanovi može otići čim se medicinski stabilizuje, što može biti već nekoliko sati nakon porođaja, iako je prosjek za [[spontani vaginski porođaj|vaginski porođaj]] jedan do dva dana. Prosječni postnatusni boravak nakon  [[carski rez|carskog reza]] je tri do četiri dana.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Recovering from a caesarean section|url=http://www.nhs.uk/conditions/caesarean-section/Pages/Recovery.aspx|website=NHS Choices|access-date=16. 12. 2016|archive-date=20. 12. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161220174311/http://www.nhs.uk/conditions/caesarean-section/Pages/Recovery.aspx|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Tokom ovog perioda, majka se prati zbog krvarenja, funkcije crijeva i mjehura, te njege bebe. Također se prati i zdravlje dojenčeta.&lt;ref&gt;{{cite book | title = With Women, Midwives Experiences: from Shiftwork to Continuity of Care | vauthors = Vernon D | publisher = Australian College of Midwives | location = Canberra | year = 2007 | isbn = 978-0-9751674-5-8 | page = 17 }}&lt;/ref&gt; [[Rani postnatalni otpust iz bolnice]] se obično definira kao otpust majke i [[novorođenče]]ta iz bolnice u roku od 48 sati nakon rođenja.

Poporođajni period se može podijeliti u tri različite faze; početna ili akutna faza, 8 –19 sati nakon porođaja; subakutni postporođajni period, koji traje dvije do šest sedmica, i odgođeni postporođajni period, koji može trajati i do šest mjeseci.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Romano M, Cacciatore A, Giordano R, La Rosa B | title = Postpartum period: three distinct but continuous phases | journal = Journal of Prenatal Medicine | volume = 4 | issue = 2 | pages = 22–25 | date = april 2010 | pmid = 22439056 | pmc = 3279173 }}&lt;/ref&gt; U subakutnom postporođajnom periodu, 87% do 94% [[žena]] prijavljuje barem jedan zdravstveni problem.&lt;ref name=&quot;Glazener_1995&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Glazener CM, Abdalla M, Stroud P, Naji S, Templeton A, Russell IT | title = Postnatal maternal morbidity: extent, causes, prevention and treatment | url = https://archive.org/details/sim_bjog_1995-04_102_4/page/282 | journal = British Journal of Obstetrics and Gynaecology | volume = 102 | issue = 4 | pages = 282–287 | date = april 1995 | pmid = 7612509 | doi = 10.1111/j.1471-0528.1995.tb09132.x | s2cid = 38872754 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Thompson_2002&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Thompson JF, Roberts CL, Currie M, Ellwood DA | title = Prevalence and persistence of health problems after childbirth: associations with parity and method of birth | url = https://archive.org/details/sim_birth_2002-06_29_2/page/n7 | journal = Birth | volume = 29 | issue = 2 | pages = 83–94 | date = juni 2002 | pmid = 12051189 | doi = 10.1046/j.1523-536X.2002.00167.x }}&lt;/ref&gt; Dugoročne zdravstvene probleme (koji perzistiraju i nakon odgođenog postporođajnog perioda) prijavljuje 31% žena.&lt;ref name=&quot;Borders_2006&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Borders N | title = After the afterbirth: a critical review of postpartum health relative to method of delivery | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-midwifery-womens-health_july-august-2006_51_4/page/242 | journal = Journal of Midwifery &amp; Women's Health | volume = 51 | issue = 4 | pages = 242–248 | date = 2006 | pmid = 16814217 | doi = 10.1016/j.jmwh.2005.10.014 }}&lt;/ref&gt;

Razne organizacije preporučuju rutinske postporođajne procjene u određenim vremenskim intervalima u postporođajnom periodu.&lt;ref name=&quot;ACOG Committee Opinion_2018&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.acog.org/clinical/clinical-guidance/committee-opinion/articles/2018/05/optimizing-postpartum-care|title=ACOG Committee Opinion: Optimizing Postpartum Care|date=maj 2018|access-date=29. 4. 2020|archive-date=28. 4. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200428105258/https://www.acog.org/clinical/clinical-guidance/committee-opinion/articles/2018/05/optimizing-postpartum-care|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

== Akutna faza ==
[[Datoteka:Postpartum_baby2.jpg|thumb|Dojenče stavljeno direktno na grudi nakon porođaja]]
[[Datoteka:Front View of Postpartum Uterine Massage.png|thumb|Masaža maternice nakon porođaja pomaže da se stegne nakon što je [[posteljica]] izbačena u akutnoj fazi.]]

Prvih 6 –12 sati nakon porođaja je početna ili akutna faza postporođajnog perioda.&lt;ref name=&quot;Romano_2010&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Gaitzsch J, Appelhans D, Wang L, Battaglia G, Voit B | title = Synthetic bio-nanoreactor: mechanical and chemical control of polymersome membrane permeability | journal = Angewandte Chemie | volume = 51 | issue = 18 | pages = 4448–4451 | date = april 2012 | pmid = 22438056 | pmc = 3279173 | doi = 10.1002/anie.201108814 }}&lt;/ref&gt; Tokom ovog perioda, majku obično prate medicinske sestre ili babice jer se mogu pojaviti komplikacije.

Najveći zdravstveni rizik u akutnoj fazi je [[postporođajno krvarenje]]. Nakon porođaja, područje gdje je posteljica bila pričvršćena za zid maternice krvari, a maternica se mora kontrahirati kako bi se spriječio gubitak krvi. Nakon kontrakcije, fundus (vrh) maternice se može palpirati kao čvrsta masa u nivou [[pupak|pupka]]. Važno je da [[maternica]] ostane čvrsta, a medicinska sestra ili babica će često procjenjivati i fundus i količinu krvarenja. Masaža maternice se obično koristi kako bi se pomoglo maternici da se kontrahira.

== Komplikacije u babinjama ==

*Postporođajna depresija
*Mastitis
*Obilnije krvarenje koje traje duže od desetak dana
*Puerperalni endometritis
*Puerperalna infekcija
*[[Upala]] međice
*Puerperalni endometritis 
*Puerperalna sepsa 
*Pijelonefritis
*Tromboembolia puerperalis
*Retencija mokraće

== Također pogledajte ==

*[[Trudnoća]]
*[[Porođaj]]

==Reference==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Ginekologija]]
[[Kategorija:Medicina]]
[[Kategorija:Porođaj]]</text>
      <sha1>kq8l24hn1oaappzkfy8t3j9nvo7l7x5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ahemenidsko Carstvo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>36391</id>
    <revision>
      <id>3940607</id>
      <parentid>3924876</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T03:11:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940607</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="132550" sha1="1ulpvtzsy7te2zeg7s7ef9foh7yfmyy" xml:space="preserve">{{Istaknuti članak}}
{{Infokutija bivša država
| zvanično_ime                   = Ahemenidsko carstvo
| izvorno_ime                    = ''هخامنشیان''&lt;br /&gt;''Hakhamaneshiyan''
| genitiv                        = Ahemenidskog carstva
| razdoblje                      = [[550. p. n. e.]] – [[330. p. n. e.]]
| država_prije1                  = Medijsko carstvo
| država_prije_zastava1          = Median Empire.jpg
| država_prije2                  = Novobabilonsko carstvo
| država_prije_zastava2          = Neo-Babylonian Empire.png
| država_prije3                  = Lidijsko carstvo
| država_prije_zastava3          = Map Anatolia ancient regions-en.svg
| država_prije4                  = Dvadesetšesta dinastija Egipta
| država_prije_zastava4          = Ancient Egypt map-en.svg
| država_poslije1                = Antička Makedonija
| država_poslije_zastava1        = Vergina Sun WIPO.svg
| zastava                        = Standard of Cyrus the Great (Achaemenid Empire).svg 
| grb                            = Achaemenid Falcon.svg
| uzrečica                       = 
| himna                          = 
| karta                          = Achaemenid Empire.gif
| glavni_grad                    = '''[[Persepolis]]''', [[Pasargad]], [[Ekbatana]], [[Susa (Iran)|Suza]]
| glavni_grad_kordinati          =
| najveći_grad                   =
| službeni_jezik                 = '''[[perzijski|staroperzijski]]''',&lt;br /&gt; carski [[Aramejski jezik|aramejski]], [[Elamski jezik|elamski]], [[Akadski jezik|akadski]]
| etničke_grupe                  =
| državno_uređenje               = [[Monarhija]]
| vrsta_vlasti                   = [[Ahemenidi|Šah]]
| godina_prve_vlasti             = {{nowrap|[[559. p. n. e.|559]] – [[530. p. n. e.]]}}
| vladar_prva_vlast              = [[Kir Veliki]] (prvi)
| godina_druge_vlasti            = {{nowrap|[[336. p. n. e.|336]] – [[330. p. n. e.]]}}
| vladar_druga_vlast             = [[Darije III]] (zadnji)
| nezavisnost                    =
| nezavisnost_priznato           =
| površina                       = 6.385.000 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;&lt;br /&gt;9.760.000 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;&lt;br /&gt;10.700.000 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
| površina_godina                = [[530. p. n. e.]]&lt;br /&gt;[[522. p. n. e.]]&lt;br /&gt;[[500. p. n. e.]]
| procenat_vode                  = 
| stanovnika                     = 50.000.000 
| stanovnika_godina              = [[500. p. n. e.]]
| gustoća                        = 
| valuta                         = [[darik]] i [[siglos]]
| vremenska_zona                 = 
| internetski_nastavak           = 
| pozivni_broj                   = 
| komentar                       = 
}}
{{Historija Irana}}
'''Ahemenidsko carstvo''' ili ponekad '''Perzijsko Veliko Kraljevstvo''' ({{Jez-fa|شاهنشاهی هخامنشی||dos=}}, [[perzijski|staroperzijski]] ''Haxâmanešiyan'') bilo je prvo [[Perzijsko Carstvo]] koje je od [[550. p. n. e.|550.]] do [[330. p. n. e.]] obuhvatalo prostor [[Veliki Iran|Velikog Irana]], odnosno druga [[iran]]ska [[Ahemenidska dinastija|carska dinastija]] (nakon [[Medijci|Medijskog Carstva]]). Na vrhuncu svoje moći iransko Kraljevstvo se protezalo na 10,7 miliona km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, što ga je činilo [[Najveća carstva svijeta#Antička carstva|najvećim carstvom]] u historiji [[Antika|antike]]. Također, carstvo je u to doba obuhvatalo oko [[Najveća carstva svijeta#Postotak ukupnog svjetskog broja stanovnika|46% svjetske populacije]].

Perzijsko veliko kraljevstvo osnovao je [[Kir Veliki]] koji ga je proširio na veći dio [[Azija|azijskog]] dijela [[Bliski istok|Bliskog istoka]], dok su ga njegovi nasljednici [[Kambiz II]] i [[Darije I]] proširili i na [[Afrika|Afriku]] odnosno [[Evropa|Evropu]], što ga je činilo prvim carstvom koje se protezalo na tri [[kontinent]]a. Teritorija carstva osim [[Iran]]a obuhvatao je dijelove današnje [[Indija|Indije]] i [[Pakistan]]a, područja [[Srednja Azija|Srednje Azije]], [[Mala Azija|Male Azije]], [[Trakija|Trakije]], veći dio obala [[Crno more|Crnog mora]], [[Mesopotamija|Mesopotamije]], sjever [[Arapsko poluostrvo|Arapskog poluostrva]], [[Levant]], [[Sirija|Siriju]], te sjeveroistočni dio [[Afrika|Afrike]] uključujući [[Drevni Egipat|Egipat]], [[Libija|Libiju]], [[Sudan]] i [[Etiopija|Etiopiju]].

U [[Zapadni svijet|zapadnoj]] historiji Perzijsko Veliko Kraljevstvo ostalo je najviše upamćeno po [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskim ratovima]], uspješnom modelu [[Kir Veliki|Kirove]] odnosno [[Darije Veliki|Darijeve]] centralizovane administracije&lt;ref name=&quot;R. Schmitt: „Ahemenidska dinastija“&quot;&gt;[http://wikiwix.com/cache/?url=http://www.iranica.com/newsite/articles/v1f4/v1f4a109.html&amp;title=Achaemenid%20Dynasty (arhiva) R. Schmitt: „Ahemenidska dinastija“ (I klan i dinastija), enciklopedija Iranica]&lt;/ref&gt;, bogatom [[Persepolis|umjetničkom naslijeđu]], oslobađanju [[Jevreji|Jevreja]] iz [[babilon]]skog [[Robovlasništvo|ropstva]], toleranciji [[Religija|vjerskih]] manjina, te prvom pisanom spomeniku o [[Ljudska prava|ljudskim pravima]] ([[Kirov cilindar]]). Ahemenidsko Carstvo doživljava pad početkom [[4. vijek p. n. e.|4. vijeka p. n. e]], nakon što ga [[330. p. n. e.]] osvaja [[Aleksandar Makedonski]].

== Historijski izvori ==
[[Datoteka:Darius I the Great's inscription crop.jpg|300px|mini|lijevo|[[Behistunski natpisi]] [[Darije Veliki|Darija Velikog]]]]

Problem istraživanja Ahemenidskog Carstva predstavlja ograničen broj pisanih dokumenata o vlastitoj historiji, što ahemenidske vladare razlikuje od [[Asirija|asirskih]] kraljeva. Veliki dio perzijskih historijskih zapisa uništen je u brojnim razaranjima prilikom [[Antička Makedonija|makedonskih]], [[Arapi|arapskih]] te posebno [[Mongolsko Carstvo|mongolskih]] osvajanja. Sačuvani dokumenti uglavnom se sastoje od [[Administracija|administrativnih]] zapisa o kraljevskim [[satrapija]]ma što uključuje nasljeđivanje zemljišta, [[porez]]ne dokumente i slično. Veliki dio historijskih izvora o Ahemenidskom carstvu oslanja se na zapise njihovih neprijatelja poput [[Stara Grčka|Grka]]; [[Herodot]], [[Strabon]], [[Ktezije]], [[Polibije]], [[Klaudije Elijan]], itd. Ostali strani izvori uključuju [[Drevni Egipat|egipatske]] zapise te [[Biblija|biblijske]] knjige o [[Ezra|Ezri]] i [[Estera|Esteri]] u kojima se navode imena nekoliko [[Perzijanci|perzijskih]] kraljeva. [[Antika|Antički]] autori su mnogo pisali o Ahemenidskom carstvu (''Persica''), ali veći dio tih djela je izgubljen dok je sačuvano svega nekoliko ulomaka. [[Ahemenidi|Ahemenidski]] vladari ostavili su veliki broj kraljevskih zapisa (npr. u [[Behistun]]u) u kojima se spominju radovi na gradilištima i njihov osvrt na [[Politika|politiku]] carstva. Takvi historijski dokumenti djelimično otvaraju historijsku perspektivu u kontekstu shvatanja njihovog vršenja vlasti&lt;ref&gt;Pierre Briant, str. 17.&lt;/ref&gt;.

Literatura o [[Ahemenidi]]ma je veoma raznolika, ali njihovo proučavanje je problematično budući da su neravnomjerno raspoređeni u prostoru i vremenu. Na primjer, u područjima kao što su [[Fars]], [[Susa]], [[Drevni Egipat|Egipat]] i [[Babilon]] postoje brojni dokumenti, dok ih u ostalim dijelovima carstva ima malo ili gotovo i ne postoje. U hronološkom smislu, doba vladavine [[Kir Veliki|Kira Velikog]], [[Darije I|Darija I Velikog]], [[Artakserks I|Artakserksa I]] i [[Darije II|Darija II]] obiluju dokumentima, ali to nije slučaj sa razdobljima vladavine ostalih [[Veliki kralj|velikih kraljeva]].

== Historija ==
[[Datoteka:Map Achaemenids Capitals locations.png|300px|mini|Karta [[Iran]]a sa ucrtanim najvažnijim gradovima iz doba [[Ahemenidi|ahemenidskog]] Perzijskog Carstva]]

=== Porijeklo dinastije ===
{{glavni|Ahemen}}

Osnivač [[Ahemenidska dinastija|ahemenidske dinastije]] je prema predaji [[Ahemen]] ([[perzijski|staroperzijski]] ''Haxamaniš'': „prijateljskog duha“), ali postojanje te historijske osobe je kontroverzno. Prema [[Behistunski natpisi|Behistunskim natpisima]], Ahemen je bio kralj [[Perzijanci|perzijskih plemena]] u zapadnom [[Iran]]u (blizu jezera [[Urmija (jezero)|Urmija]]) krajem [[8. vijek p. n. e.|8. vijeka p. n. e.]], a plaćao je danak [[Asirci]]ma koji su u to vrijeme vladali [[Bliski istok|regijom]]&lt;ref name=&quot;R. Schmitt: „Ahemenidska dinastija“&quot;/&gt;.

Pod pritiskom moćnih kraljevstva [[Medijci|Medijaca]], [[Asirija|Asiraca]] i [[Urartu]], [[Perzijanci]] se sele južno od planinskog masiva [[Zagros]] i krajem [[2. milenij p. n. e.|2. milenija p. n. e.]] postepeno naseljavaju područje oko grada [[Anšan]]a&lt;ref name=&quot;Briant, 28.&quot;&gt;Pierre Briant, str. 28.&lt;/ref&gt;. Ahemenov sin, perzijski vladar [[Teisp od Anšana|Teisp]] širi ahemenidski uticaj osvajajući teritorije oko [[Anšan]]a i regije [[Fars]] te se postavlja kao kralj Anšana, dok asirski kralj [[Asurbanipal]] osvaja Susu čime nestaje [[Elam|Elamsko kraljevstvo]].

[[Teisp]] je postao prvi ahemenidski kralj koji je nosio titulu kralja [[Anšan]]a, a nakon njegove smrti kraljevstvo je podijeljeno između dva njegova sina; [[Kir I|Kira I]] ('''Kuruš''') kojem pripada Anšan, i [[Arijaramn]]a ('''Arijaramna''': &quot;onaj koji je donio mir u Iran&quot;) kojem pripada Parsumaš. Ovi kraljevi imaju samo ograničenu ulogu u regiji kojom su i dalje dominirali [[Medijci]] i [[Asirci]]. Postojanje [[Kir I|Kira I]] ovjereno je pečatom koji spominje riječi &quot;Anšan Kuruš, sin Teispov.&quot; Međutim, to se odnosi na priznanje isplate danka [[Asirija|asirskom]] kralju [[Asurbanipal]]u od '''Kuruša Parsumaša''', što kombinovanjem perzijskih i asirskih izvora sugeriše kako je [[Kir I]] objedinjavao dvije krune (vlastitu i [[Arijaramn]]ovu)&lt;ref&gt;E. F. Weidner: &quot;Najstariji zapisi perzijske kraljevske kuće&quot;&lt;/ref&gt;. Takav scenarij je realan budući da [[Perzijanci]] pod asirskom dominacijom svakako nisu željeli podjelu vlastitog kraljevstva. Alternativna priča bila bi kako je postojao samo jedan kralj (Kir I) koji je vladao i Anšanom i Parsumašom, dok je [[Arijaramn]] izmišljen lik. Ipak, odvojeno spominjanje Anšana i Parsumaša sugeriše kako su postojala dva [[Perzijanci|perzijska]] kralja&lt;ref name=&quot;Briant, 28.&quot;/&gt;. Nakon pada Novoasirskog carstva, Ahemenidi su priznali [[Medijci|medijsku]] dominaciju regijom&lt;ref&gt;[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+1.127.1 Herodot, 1.127.1]&lt;/ref&gt;. Uzroci i oblik prelaska pod vlast Medijskog Carstva i dalje su nepoznati.

[[Darije I]] Veliki bio je prvi koji je spomenuo [[Ahemen]]a kao pretka [[Kir Veliki|Kira Velikog]] ([[576. p. n. e.|576]] – [[529. p. n. e.]]) odnosno kao osnivača [[Ahemenidska dinastija|ahemenidske dinastije]]. Ipak, neki historičari vjeruju kako je Darije Veliki izmislio Ahemenov lik kako bi opravdao svoj dolazak na vlast svrgavanjem [[Smerdis]]a&lt;ref&gt;David Stronach: &quot;Darije u Pasargadu&quot; (''Darius at Pasargadae''), 1997, str. 37–40.&lt;/ref&gt;. U slučaju postojanja Ahemena značilo bi kako ahemenidska dinastija datira još od početka [[7. vijek p. n. e.|7. vijeka p. n. e.]] i traje nepuna četiri vijeka; sve do [[330. p. n. e.]]

=== Ahemenidski vladari ===
{{glavni|Ahemenidi}}
{|class=&quot;wikitable&quot; border=&quot;1&quot;
|-
!style=&quot;background:gold;&quot;|'''Vladar'''
!style=&quot;background:gold;&quot;|'''Period'''
!style=&quot;background:gold;&quot;|'''Rodno srodstvo'''
|+
|-
|[[Ahemen]]
|align=&quot;center&quot;|cca. [[705. p. n. e.|705]] – cca. [[675. p. n. e.]]
|align=&quot;center&quot;|''Nepoznato'' 
|-
|[[Teisp]]
|align=&quot;center&quot;|cca. [[675. p. n. e.|675]] – cca. [[640. p. n. e.]]
|align=&quot;center&quot;|sin Ahemena
|-
|[[Kir I]]
|align=&quot;center&quot;|cca. [[640. p. n. e.|640]] – cca. [[580. p. n. e.]]
|align=&quot;center&quot;|sin Teispa
|-
|[[Kambiz I]]
|align=&quot;center&quot;|[[580. p. n. e.|580]] – [[559. p. n. e.]]
|align=&quot;center&quot;|sin Kira I
|-
|[[Kir Veliki|Kir II Veliki]]
|align=&quot;center&quot;|[[559. p. n. e.|559]] – [[530. p. n. e.]]
|align=&quot;center&quot;|sin Kambiza I
|-
|[[Kambiz II]]
|align=&quot;center&quot;|[[530. p. n. e.|530]] – [[522. p. n. e.]]
|align=&quot;center&quot;|sin Kira Velikog
|-
|[[Smerdis]]
|align=&quot;center&quot;|mart [[522. p. n. e.|522]] – septembar [[522. p. n. e.]]
|align=&quot;center&quot;|sin Kira Velikog
|-
|[[Darije I Veliki]]
|align=&quot;center&quot;|septembar [[522. p. n. e.|522]] – oktobar [[486. p. n. e.]]
|align=&quot;center&quot;|sin [[Histasp]]a, rođak Kambiza II
|-
|[[Kserkso I|Kserkso I Veliki]]
|align=&quot;center&quot;|septembar [[486. p. n. e.|486]] – oktobar [[465. p. n. e.]]
|align=&quot;center&quot;|sin Darija Velikog, unuk Kira Velikog
|-
|[[Artakserkso I]]
|align=&quot;center&quot;|[[465. p. n. e.|465]] – [[424. p. n. e.]]
|align=&quot;center&quot;|sin Kserksa I Velikog
|-
|[[Kserkso II]]
|align=&quot;center&quot;|[[424. p. n. e.|424]] – [[424. p. n. e.]]
|align=&quot;center&quot;|sin Artakserksa I
|-
|[[Sogdijan]]
|align=&quot;center&quot;|[[424. p. n. e.|424]] – [[423. p. n. e.]]
|align=&quot;center&quot;|sin Artakserksa I
|-
|[[Darije II]]
|align=&quot;center&quot;|[[423. p. n. e.|423]] – [[404. p. n. e.]]
|align=&quot;center&quot;|sin Artakserksa I
|-
|[[Artakserkso II]]
|align=&quot;center&quot;|april [[404. p. n. e.|404]] – mart [[358. p. n. e.]]
|align=&quot;center&quot;|sin Darija II
|-
|[[Artakserkso III]]
|align=&quot;center&quot;|mart [[358. p. n. e.|358]] – septembar [[338. p. n. e.]]
|align=&quot;center&quot;|sin Artakserksa II
|-
|[[Artakserkso IV]]
|align=&quot;center&quot;|septembar [[338. p. n. e.|338]] – juni [[336. p. n. e.]]
|align=&quot;center&quot;|sin Artakserksa III
|-
|[[Darije III]]
|align=&quot;center&quot;|juni [[336. p. n. e.|336]] – [[330. p. n. e.]]
|align=&quot;center&quot;|sin Aršama, rođak Artakserksa IV
|}

=== Stvaranje i širenje carstva ===
==== Kir Veliki ====
{{glavni|Kir Veliki}}
[[Datoteka:Cyrus The Great Monument-NE to SW view (1)-Cropped.jpg|mini|250px|Kopija reljefa s [[Kir Veliki|Kirom Velikim]] iz [[Pasargad]]a u Olimpijskom parku u [[Sydney]]u]]

Godine [[559. p. n. e.]] na [[anšan]]ski tron dolazi [[Kir Veliki|Kir II Veliki]], sin [[Kambiz I|Kambiza I]] Budući da je prenos krune išao od Parsumaša [[Arsam]]a ([[Arijaramn]]ov sin) na [[Kir Veliki|Kira Velikog]], on je objedinio dva perzijska kraljevstva, tako da se on smatra prvim pravim [[Perzijanci|perzijskim]] kraljem. Ipak, u početku Kirove vladavine Perzija je i dalje bila pod dominacijom moćnog [[Medijsko Carstvo|Medijskog Carstva]].

Između [[553. p. n. e.|553.]] i [[550. p. n. e.]] izbija [[Perzijski ustanak|perzijska pobuna]] odnosno [[rat]] između [[Medijci|Medijaca]] i [[Perzijanci|Perzijanaca]] u kojem Kir Veliki pobjeđuje svog djeda, medijskog kralja [[Astijag]]a i zauzima [[Ekbatana|Ekbatanu]] (''Hagmatana'' „Mjesto okupljanja“, današnji [[Hamadan]]). Ovaj prevrat uzrokovao je prenos [[Politika|političke]] moći sa prije dominantnih [[Medijci|Medijaca]], na drugi [[Iranski narodi|iranski narod]] - [[Perzijanci|Perzijance]], koji su sada dominirali nad Medijcima&lt;ref&gt;[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+1.129.1 Herodot, 1.129.1]&lt;/ref&gt;. Kir Veliki velikodušno se ponio prema bivšem medijskom kralju; ostavio ga je na životu i obećao kako će se ponašati kao njegov legitimni nasljednik. Prema [[Ktezije|Kteziju]] i [[Ksenofont]]u, Kir se oženio Astijagovom kćerkom Amitisom što se čini nelogičnim jer bi tada ona bila i njegova žena i ujna. Vjerovatno objašnjenje je da se Astijag oženio još jednom i da je njegova druga žena rodila navedenu kćerku&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.livius.org/as-at/astyages/astyages.htm |title=Astijag, Livius.org |access-date=27. 9. 2012 |archive-date=14. 5. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110514015539/http://www.livius.org/as-at/astyages/astyages.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;. [[Ekbatana]], dojučerašnji glavni grad Medije, zbog svoje velike strateške važnosti kontrolisanja [[Srednja Azija|Srednje Azije]] postala je glavnim gradom novog, Ahemenidskog Perzijskog Carstva&lt;ref&gt;Pierre Briant, str. 43.&lt;/ref&gt;.

Prenos političke dominacije sa Medijaca na Perzijance doveo je do velikog preokreta na [[Bliski istok|Bliskom istoku]], jer se [[Kir Veliki]] nakon pokoravanja Medijskog Carstva morao obračunati sa svojim komšijama i nekadašnjim medijskim saveznicima; moćnim [[Lidija|Lidijskim]] i [[Babilon|Babilonskim Carstvom]]. Lidijski kralj [[Krez]] ([[Astijag]]ov zet) u prevratu između dvije [[iran]]ske dinastije vidio je priliku za proširenje svog [[Lidija|Lidijskog Carstva]], pa njegove trupe kreću u pohod protiv Ahemenidskog Carstva. [[Kir Veliki]] brani carstvo od napadača u [[Bitka kod Pterije|bitci kod Pterije]] te nastavlja rat protiv Lidijaca sve do konačnog osvajanja lidijskog glavnog grada [[Sard]]a, čime Lidijsko Carstvo prestaje postojati. Bogati [[Lidija|lidijski]] kralj [[Krez]] biva zarobljen&lt;ref&gt;Pierre Briant, str. 46.&lt;/ref&gt;, ali Kir ga pošteđuje te ga uzima za svog ličnog savjetnika na kraljevskom dvoru.

Godine [[546. p. n. e.]] [[Kir Veliki]] se vratio iz [[Mala Azija|Male Azije]] koja je bila potpuno pokorena, izuzevši [[Jonija|jonske]] i [[Eolija|eolijske]] gradove. Perzijski [[veliki kralj]] odmah započinje nove vojne ekspedicije protiv [[Babilonija|Babilonije]], [[Skiti]]je, [[Baktrija|Baktrije]] i [[Drevni Egipat|Egipta]] koji su bili politička prijetnja Perzijskom Carstvu. Ovaj period je slabo poznat, ali zna se kako je babilonska vojska poražena u [[Bitka kod Opisa|bitci kod Opisa]], a potom je [[539. p. n. e.]] i sam glavni grad [[Babilon]] pao u perzijske ruke nakon lukave opsade u kojoj se perzijska vojska [[Eufrat]]om ušuljala u grad i praktično ga zauzela bez otpora. Nakon [[Babilon]]a, Kir Veliki [[540. p. n. e.]] osvaja [[Baktrija|Baktriju]] i [[Saka|Sakiju]]. Pretpostavlja se kako je u međuvremenu Kir osvojio i [[Parti]]ju, [[Drangijana|Drangijanu]], [[Arija (satrapija)|Ariju]], [[Horazmija (satrapija)|Horazmiju]], [[Gandara|Gandaru]], dio Skitije, [[Sagartija|Sagartiju]], [[Arahozija|Arahoziju]] i južni [[Baludžistan]] ([[Makran]]). Ovi podaci poznati su sa [[Darije I|Darijevih]] [[Behistunski natpisi|Behistunskih natpisa]] na kojima su navedene sve [[Satrapija|osvojene teritorije]].

Politika [[Kir Veliki|Kira Velikog]] prema osvojenim zemljama bila je vrlo [[Tolerancija|tolerantna]], čime je perzijski vladar nastojao osigurati lojalnost pokorenih naroda. Također, Kir i njegovi nasljednici nastojali su omekšati nacionalističke napetosti među narodima unutar carstva, što je predstavljalo revolucionarni preokret u odnosu na ostale periode historije [[Bliski istok|Bliskog istoka]].

Nakon zauzimanja Babilona, [[Kir Veliki]] omogućava zarobljenim [[Židovi]]ma da se vrate u [[Jerusalem]], te im novčano pomaže povratak i obnovu razrušenog [[Jerusalemski hram|Solomonovog hrama]]. Nakon toga, Kir osvaja cijelu [[Mesopotamija|Mesopotamiju]] i sjeverne dijelove [[Arapsko poluostrvo|Arapskog poluostrva]] pa pod njegovu vlast dolaze i [[Arapi]]. Oko [[545. p. n. e.]] osvojen je i [[Kipar]]. S obzirom na ograničene historijske izvore, o Kirovom osvajanju [[Sirija|Sirije]], [[Fenicija|Fenicije]] i [[Palestina|Palestine]] se zna vrlo malo.

==== Kambiz II ====
{{glavni|Kambiz II}}
[[Datoteka:Cambyses II capturing Psamtik III.png|mini|250px|desno|[[Kambiz II]] kažnjava [[Psamtik III|Psametika III]] (perzijski pečat)]]

Kirov nasljednik i njegov sin [[Kambiz II]] između [[525. p. n. e.|525.]] i [[522. p. n. e.]] vodi [[Afrika|afričke]] ekspedicije i osvaja [[Drevni Egipat|Egipat]] i veći dio sjeveroistočne [[Afrika|Afrike]]; kraljevstva [[Libija|Libije]], [[Kirenaika|Kirenaike]] i [[Nubija|Nubije]]&lt;ref&gt;Pierre Briant, str. 64.&lt;/ref&gt;. Kambiz se za [[Pustinja|pustinjsku]] ekspediciju pripremio sklopivši savezništvo s [[Arapi|arapskim]] vođama koji su perzijskoj vojsci dopremali preko potrebnu [[Voda|vodu]]. Egipatski [[faraon]] [[Amazis II]] nadao se da će mu savezništvo s [[Stara Grčka|Grcima]] pomoći da se odupre perzijskoj invaziji. Ipak, faraonova nada je propala jer su se kiparski gradovi i tiranin [[Polikrat]] sa ostrva [[Samos]]a koji je imao veliku [[Mornarica|mornaricu]] odlučili priključiti [[Perzija|Perziji]], dok je komandant grčkih trupa Fan od [[Halikarnas]]a pristupio perzijskim trupama. U odlučujućoj [[Bitka kod Peluzija|bitci kod Peluzija]] egipatska vojska je poražena, a nedugo poslije osvojen je grad [[Memfis]]. Bitka je postala popularna po tome što su Perzijanci kao štitove koristili [[Mačka|mačke]] koje su bile svete Egipćanima, pa su se predavali iz [[strah]]a da ih ne ozlijede&lt;ref&gt;[http://www.crystalinks.com/dynasty27.html 27. dinastija: Kambiz (Crystalinks.com)]&lt;/ref&gt;. Zarobljeni faraon [[Psamtik III]] je pogubljen jer je pokušao podići ustanak. Egipatski zapisi govore kako je Kambiz službeno prihvatio [[Faraon|faraonsku titulu]]. [[Kambiz II]] iz [[Drevni Egipat|Egipta]] pokušava osvojiti [[Kuš (kraljevstvo)|Kuš]], kraljevstvo koje se nalazi u današnjem [[Sudan]]u i [[Etiopija|Etiopiji]]. Ipak, njegova vojska nije uspjela proći surovu [[Pustinja|pustinju]] pa se uz velike gubitke povukla.

Za vrijeme Kambizovih pohoda u [[Afrika|Africi]], u srcu [[Fars|Perzije]] pojavio se čovjek koji je tvrdio kako je ''Bardija'' ([[Smerdis]]), iako je pravi Smerdis bio ubijen tri godine ranije. Radilo se o uzurpatoru [[Smerdis|Gaumati]] koji je želio zaposjesti na perzijski tron, što mu je i uspjelo jer su ga priznali za kralja. [[Kambiz II]] se pokušao obračunati s njim, ali na putu u [[Pasargad]] je izgubio život. Prema [[Darije I Veliki|Dariju]], Kambiz je počinio [[samoubistvo]] jer je smatrao kako nema šanse da se uspije vratiti na tron, dok grčki historičari [[Herodot]] i [[Ktezije]] navode kako je smrt bila nesretan slučaj.

==== Darije I Veliki ====
{{glavni|Darije I}}
[[Datoteka:Darius-Vase.jpg|250px|mini|[[Darije Veliki]] (grčka vaza)]]
[[Datoteka:Achaemenid-empire-500BCE.png|lijevo|mini|250px|Ahemedinsko castvo [[500. p. n. e.]]]]
Niko se nije usudio pobuniti protiv lažnog kralja, osim [[Darije I|Darija I Velikog]] koji uz pomoć šest [[Perzijanci|perzijskih]] plemića iznenađuje i ubija uzurpatora [[522. p. n. e.]] nakon čega postaje perzijski vladar. Ženi se s [[Atosa|Atosom]], ženom lažnog cara i kćerkom [[Kir Veliki|Kira Velikog]] sa kojom dobija sina [[Kserks I od Perzije.|Kserksa I]], koji će naslijediti oca. Iznenadnu promjenu na vrhu države vladari perzijskih provincija su vidjeli kao dobru priliku da dobiju nezavisnost. U [[Susa|Susi]], [[Babilon]]u, [[Medija|Mediji]] i [[Sagartija|Sagartiji]] uzurpatori su skupljali armije iza sebe. Međutim, Darije u dvije godine smiruje sve te pobune. Čak je i [[Babilon]], koji se dva puta pobunio, priznao vlast perzijskog vladara.
Darije Veliki nastavio je širiti Perzijsko Carstvo u Srednju Aziju i [[Evropa|Evropu]]; godine [[512. p. n. e.]] krenuo je u rat protiv nomadskih [[Skiti|Skita]]. Velika perzijska armija je prešla [[Bosfor]], zauzela istočnu [[Trakija|Trakiju]] dok se Makedonija dobrovoljno priključila Perziji, te prešla [[Dunav]]. Osvajanje Trakije bilo je značajno zbog toga što je ta regija bila bogata [[Drvo (materijal)|drvetom]] potrebnim za [[Brodogradnja|brodogradnju]], te plemenitim [[Metal (hemija)|metalima]]&lt;ref&gt;Pierre Briant, str. 156.&lt;/ref&gt;.

Nakon smirivanja [[Jonski ustanak|jonskog ustanka]], Darije I počinje kovati planove za uklanjanje [[Stara Grčka|grčke]] prijetnje sa zapada, odnosno na kažnjavanje [[Atina (država)|Atine]] i [[Eretrija|Eretrije]] zbog podrške jonskom ustanku pri čemu je opustošen perzijski grad [[Sard]] u [[Lidija|Lidiji]]&lt;ref name=&quot;Holland, 177.-178.&quot;&gt;Holland, str. 177–178.&lt;/ref&gt;. Za vrijeme vladavine Darija Velikog pokrenute su dvije veće ekspedicije protiv neprijateljskih [[polis]]a&lt;ref name=&quot;Holland, 177.-178.&quot;/&gt;.

Prva perzijska kaznena ekspedicija pokrenuta je [[492. p. n. e.]] a predvodio ju je [[Mardonije]]&lt;ref name=&quot;Herodot, 6.45.1&quot;&gt;[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+6.45.1 Herodot, 6.45.1]&lt;/ref&gt;, zet Darija Velikog. On ponovno osvaja [[Evropa|evropsku]] pokrajinu Trakiju koja je ponovo postala dijelom Perzijskog Carstva od [[513. p. n. e.]]&lt;ref&gt;Holland, str. 153.&lt;/ref&gt; Mardonije potom priključuje [[Antička Makedonija|Makedoniju]] pod perzijsku upravu, iako je kraljevina Makedonija prethodno bila nezavisni saveznik Perzijanaca&lt;ref name=&quot;Herodot, 6.44.1&quot;&gt;[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+6.44.1 Herodot, 6.44.1]&lt;/ref&gt;. Njegovi daljnji pohodi zaustavljeni su kod [[Brdo Atos|poluostrva Atosa]] gdje mu je većina mornarice stradala u velikoj oluji, nakon čega se vratio u [[Mala Azija|Malu Aziju]]&lt;ref name=&quot;Herodot, 6.45.1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Herodot, 6.44.1&quot;/&gt;.

Godine [[490. p. n. e.]] perzijski vojni komandanti [[Datis]] i [[Artafern Mlađi]] zaduženi su od Darija Velikog da pripreme kombinovane kopnene i pomorske snage protiv Atine i [[Sparta|Sparte]]. Perzijska borbena grupa počinje sa pohodom protiv ostrva [[Naksos (ostrvo)|Naksos]] kojem se osvećuju za neuspješnu ekspediciju njihovih jonskih saveznika desetljeće ranije&lt;ref&gt;Holland, str. 183–186.&lt;/ref&gt;, a zatim dolaze do [[Eubeja|Eubeje]] gdje se nalazio jedan od glavna dva cilja; grad [[Eretrija]]&lt;ref&gt;[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+6.99.1 Herodot, 6.99.1]&lt;/ref&gt; koji pada nakon perzijske opsade. Ipak, vojna operacija protiv Atine doživljava neuspjeh u [[Bitka kod Maratona|bitci kod Maratona]].

Darije Veliki ostao je upamćen i po gradnji monumentalnih palata u Susi, te veličanstvenog novog glavnog grada [[Perzepolis]]a koji je služio kao metropola njegovim nasljednicima.

=== Vanjska politika ===
{{glavni|Grčko-perzijski ratovi}}

==== Kserks I ====
{{glavni|Kserks I od Perzije}}

'''Kserks I''' ([[perzijski|perz.]] ''Xšayarša'': „Vladar heroja“) [[486. p. n. e.]] nasljeđuje svog oca [[Darije I|Darija I]] na perzijskom tronu. Neposredno u početku Kserksove vladavine izbijaju pobune u [[Drevni Egipat|Egiptu]] i [[Stara Grčka|Grčkoj]], pa Kserks I pokreće vojne ekspedicije u cilju gušenja pobuna. Nakon smirivanja ustanka u [[Drevni Egipat|Egiptu]], on okuplja glavninu perzijskih snaga i kreće u pohod protiv [[Atina (država)|Atine]] i [[Sparta|Sparte]]. Prilikom marša iz [[Azija|Azije]] u [[Evropa|Evrope]] perzijska vojska je kod [[Dardaneli|Dardanela]] prešla na evropsko kopno preko dva velika [[pontonski most|pontonska mosta]] koji su predstavljali vrhunsko [[inžinjer]]sko dostignuće tog vremena&lt;ref&gt;[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+7.36.1 Herodot, 7.36.1]&lt;/ref&gt;. [[Stara Grčka|Grčke]] snage pokušavaju zaustaviti Perzijance u [[Bitka kod Termopila|bitkama kod Termopila]] i [[Bitka kod Artemizija|Artemizija]], ali Perzijanci ih pobjeđuju i nastavljaju prodor do napuštene Atine koju Kserks I razara kao odmazdu za njihovo pomaganje [[Jonski ustanak|jonskog ustanka]] pri čemu je također razoren grad [[Sard]]. Atinjani i Spartanci su se povukli na [[Peloponez]], i utvrdili kod [[Korintski kanal|Korintskom kanalu]].

Atinjani su pobjedu protiv Perzijanaca ostvarili tek u pomorskoj [[Bitka kod Salamine|bitci kod Salamine]]&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.livius.org/saa-san/salamis/battle.html |title=Bitka kod Salamine (Livius.org, Jona Lendering) |access-date=27. 9. 2012 |archive-date=23. 9. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130923015311/http://www.livius.org/saa-san/salamis/battle.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;, kada je [[Temistokle]] iskoristio prednosti plitkog i uskog zalivva u kojem perzijska mornarica nije mogla manevrisati. Čuvši za nerede u perzijskoj [[satrap]]iji [[Babilon]]u, Kserks i vojska odlaze iz Grčke, a kontrolu ostavljaju manjem dijelu vojske i svojim grčkim saveznicima na čelu s [[Mardonije]]m koje su poslije godinu dana Atinjani i Spartanci porazili u [[Bitka kod Plateje|bitci kod Plateje]]. Službeno, rat između Perzijanaca i Grka okončan je [[Kalijin mir|Kalijinim mirom]], trideset godina nakon velikih bitaka.

Prve godine vladavine Kserksa I obilježavaju promjenu tolerantne perzijske politike prema osvojenim narodima koje su provodili njegovi prethodnici [[Kir Veliki|Kir]] i [[Darije I|Darije]]&lt;ref&gt;Pierre Briant, str. 558.&lt;/ref&gt;. Nakon gušenja pobuna u Babilonu, Atini]], [[Baktrija|Baktriji]] i [[Drevni Egipat|Egiptu]], kaznio ih je razaranjem lokalnih [[hram]]ova. Ukinuo je titule [[faraon]]a i babilonskog kralja, te je te zemlje pretvorio u [[satrap]]ije. Egipćani su se kasnije dva puta uspješno pobunili i povratili svoju nezavisnost, ali perzijski kraljevi vladali su [[Drevni Egipat|Egiptom]] kao [[Spisak faraona#XXVII Dinastija: 525 – 359.|XXVII]] i [[Spisak faraona#XXXI Dinastija: 343 – 332.|XXXI]] dinastija.

[[Datoteka:Inscription of Xerxes, Van, 1973.JPG|mini|250px|lijevo|[[Kserks]]ovi zapisi na [[Klinasto pismo|klinastom pismu]]]]

==== Artakserks I ====
{{glavni|Artakserks I}}

[[Artakserks I]], Kserksov sin, nasljeđuje na prijestolju oca [[465. p. n. e.]] koji je ubijen u dvorskim spletkama&lt;ref&gt;Pierre Briant, str. 582–583.&lt;/ref&gt;, te odmah nakon stupanja na vlast guši pobunu u [[Baktrija|Baktriji]]. Potom provodi [[Pravo|pravne]] i [[Politika|političke]] promjene u odnosima između [[Veliki kralj|velikog kralja]] i perzijske [[Aristokratija|aristokatije]]&lt;ref&gt;Pierre Briant, str. 588.&lt;/ref&gt;. Poput Darija I i Kserksa I, nastavlja nadograđivati kompleks u [[Persepolis]]u&lt;ref&gt;Glineni zapisi iz Persepolisa 76–77.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Glineni zapisi iz [[Persepolis]]a 79.&lt;/ref&gt;, ali unatoč tome grad pomalo gubi na političkom značaju u korist [[Susa|Suse]] i [[Babilon]]a. Prema nekim hipotezama Persepolis je postao kraljevsko odmaralište, ali to nije pouzdana informacija&lt;ref&gt;Pierre Briant, str. 590.&lt;/ref&gt;. Nakon Baktrije, zbog glasina o [[Ubistvo|ubistvu]] [[Kserks I|Kserksa I]] i visokih [[porez]]a izbijaju novi neredi [[460. p. n. e.]] u Egiptu gdje je ubijen [[satrap]], zauzet grad [[Memfis]] i zatražena pomoć od [[Atina (država)|Atine]]&lt;ref&gt;[[Diodor sa Sicilije]] XI, 71.3-6&lt;/ref&gt;. Perzija je na pobunu odgovorila vojnom ekspedicijom pod vodstvom perzijskog [[general]]a [[Megabiz II|Megabiza II]], koji vodi vojsku kroz [[Judeja|Judeju]] te [[454. p. n. e.]] guši egipatsku pobunu i hapsi pobunjenike&lt;ref&gt;Pierre Briant, str. 592.&lt;/ref&gt;. Paralelno s nemirima u perzijskoj provinciji [[Drevni Egipat|Egiptu]], jačaju napetosti i s [[polis]]ima [[Stara Grčka|Grčke]].

==== Kserks II, Sogdijan i Darije II ====
{{glavni|Darije II}}

Godine [[424. p. n. e.]] [[Artakserkso I]] umire u [[Susa|Susi]], a sahranjen je u pogrebnom kompleksu [[Nakš-i Rustam]]u kraj [[Persepolis]]a, gdje su sahranjeni i njegovi prethodnici. Naslijedio ga je [[Kserks II]], njegov sin i jedini legitimni nasljednik, koji je nakon samo 45 dana vladavine ubijen od strane polubrata [[Sogdijan]]a&lt;ref&gt;Pierre Briant, str. 605.&lt;/ref&gt;. Ocho ([[perzijski|staroperz.]] '''Vahuka'''), drugi polubrat Kserksa II, nakon šest i po mjeseci vladanja Sogdijana zbacuje ga sa prijestolja i kruniše se kao [[Darije II]] Ovo razdoblje proteklo je u političkim previranjima jer je svaki od navedene polubraće vodio vlastitu propagandnu kampanju u svrhu dokazivanja svog prava na prijestolje&lt;ref&gt;Pierre Briant, str. 607.&lt;/ref&gt;, a borba za [[vlast]] označila je početak slabljenja Perzijskog Carstva.

Iz razdoblja vladavine [[Darije II|Darija II]] postoji ograničen broj historijskih izvora, koji govore isključivo o političkoj situaciji na zapadnim granicama carstva gdje je i dalje vladalo neprijateljstvo između [[Stara Grčka|Grka]] i [[Perzijanci|Perzijanaca]]&lt;ref&gt;Pierre Briant, str. 610.&lt;/ref&gt;. Između [[411. p. n. e.|411.]] i [[407. p. n. e.]] [[Atina (država)|Atinjani]] koriste neorganizovane i kontradiktorne poteze perzijskih [[satrap]]a u [[Mala Azija|Maloj Aziji]] te osvajaju dio obalnog područja.

==== Artakserks II ====
{{glavni|Artakserks II}}

Nakon što je [[404. p. n. e.]] naslijedio svoga oca [[Darije II|Darija II]], [[Artakserkso II]] je morao braniti pravo na prijestolje protiv svoga brata [[Kir Mlađi|Kira Mlađeg]], koji ga je pokušao smaknuti odmah nakon stupanja na tron. Pokušaj [[atentat]]a je propao i Kir Mlađi je zarobljen, ali na nagovor majke Parisatide [[Artakserkso II]] pošteđuje brata te ga vraća u satrapiju [[Lidija|Lidiju]]. Godine [[401. p. n. e.]] Kir Mlađi u [[Mala Azija|Maloj Aziji]] okuplja 10.000 grčkih plaćenika („[[Deset hiljada]]“)&lt;ref&gt;[[Ksenofont]]: „Anabasis“&lt;/ref&gt; i još toliko [[Azija|azijskih]] vojnika, te kreće u ponovnu borbu protiv Artakserksa II za perzijski tron. Njihove vojske sukobile su se u [[Bitka kod Kunakse|bitci kod Kunakse]] gdje [[Kir Mlađi]] gine, čime je pobuna ugušena, a time ojačana pozicija [[Artakserks II|Artakserksa II]]&lt;ref&gt;Pierre Briant, str. 640–650.&lt;/ref&gt; Ipak, političke nemire u Perziji koristi [[Drevni Egipat|Egipat]] koji se pod vodstvom [[Amirtej]]a osamostaljuje.

[[Datoteka:Persepolis Artaxerxes II tomb.jpg|mini|desno|300px|Grobnica [[Artakserks II|Artakserksa II]] u [[Persepolis]]u]]

Kažnjavanje [[satrap]]ija i gradova [[Mala Azija|Male Azije]], koji su stali na stranu [[Kir Mlađi|Kira Mlađeg]], [[Artakserkso II]] povjerava perzijskom vojskovođi [[Tisafern]]u. Ovaj potez okrenuo je neke [[Jonija|jonske]] gradove da potraže pomoć kod [[Sparta|Sparte]], pa spartanski kralj [[Agesilaj II]] kreće sa vojnim ekspedicijama u Malu Aziju, ali bez većih uspjeha&lt;ref&gt;Pierre Briant, str. 653–664.&lt;/ref&gt;. Kako bi spriječio nastavak grčkih vojnih operacija u Maloj Aziji, [[Artakserkso II]] počinje pomagati [[Atina (država)|Atinu]] u [[Korintski rat|Korintskom ratu]] čime slabi uticaj [[Sparta|Sparte]]. Nakon deset godina ratovanja, [[386. p. n. e.]] Perzija je Grcima diktirala „[[Kraljevski mir]]“ na koji su pristali svi, od nedavnih neprijatelja Spartanaca do nedavnih saveznika Atinjana&lt;ref&gt;Pierre Briant, str. 668.&lt;/ref&gt;. Tim mirom Perzija je osigurala mir i stabilnost u svojim pokrajinama uz obalu [[Mala Azija|Male Azije]], dok je Sparti poklonila dominaciju [[Stara Grčka|grčkim kopnom]]. Iako je bio uspješan protiv Grka, [[Artakserkso II]] je imao problema protiv [[Drevni Egipat|Egipćana]], koji su se uspješno pobunili neposredno nakon njegovog stupanja na perzijski tron&lt;ref&gt;Pierre Briant, str. 671.&lt;/ref&gt;. Godine [[383. p. n. e.]] u Egipat šalje vojsku pod komandom [[Farnabaz II|Farnabaza II]] i [[Titraust]]a, ali egipatski kralj [[Hakor]] odbacuje napadače. Ipak, unatoč tome što nije ponovo uspio pokoriti [[Drevni Egipat|Egipat]], uspješno je odbranio [[Fenicija|Feniciju]] od egipatsko-[[sparta]]nske invazije. Između [[366. p. n. e.|366.]] i [[358. p. n. e.]] izbija ustanak u [[Kapadokija|Kapadokiji]], ali brzo je ugušen pa nije bilo značajnih političkih posljedica.

Tokom vladavine [[Artakserks II|Artakserksa II]] počinje obožavanje [[Zoroastrizam|zoroastrijskih]] božanstava [[Anahita|Anahite]] i [[Mitra|Mitre]], što se kod ranijih perzijskih kraljeva ne spominje, već isključivo [[Ahura Mazda]]. Historičari nisu sigurni da li je ta [[Religija|religijska]] praksa uvedena u doba [[Kserks II|Kserksa II]], ili je već postojala i ranije.

==== Artakserks III i IV ====
{{glavni|Artakserks III}}
[[Datoteka:Achaemenid Empire-ArtaxerxesIII conquest.png|thumb|Ahemenidska imperija na početku  vladavine Artakserksa III (zelena boja), te njegova osvajanja i gušenja pobuna (tamno siva boja).]]

Prije stupanja na prijestolje Artakserks III je vršio funkciju [[satrap]]a i [[general]]a u vojsci svog oca. Njegov brat Darije, najstariji sin [[Artakserks II|Artakserksa II]]&lt;ref&gt;Plutarh, 26.4-5.&lt;/ref&gt;, upustio se u zavjeru s namjerom da ubije oca, ali njegov plan je otkriven kralju pa je pogubljen. Smrt princa Darija za prestolonasljednika je postavila sljedećeg najstarijeg sina '''Arijaspa''', koji je navodno počinio [[samoubistvo]] nakon što su ga Artakserks III (treći kraljev sin) i komandant kraljevske garde [[Tiribaz]] uvjerili kako ga kralj Artakserks II sumnjiči za zavjeru. Njegovom smrću prestolonasljednikom postaje četvrti sin '''Aršam''', koji je također ubijen. Shrvan gubicima svojih sinova, [[Artakserks II]] umire u dubokoj starosti [[358. p. n. e.]] a nasljeđuje ga Artakserks III Prema nekim izvorima, odmah nakon stupanja na vlast pogubio je gotovo sve potomke svoga oca koji su mogli ugroziti njegovo pravo na tron Perzije&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.iranologie.com/history/Achaemenid/chapter%20V.html |title=Historija Irana - Ahemenidsko Carstvo (Iranologie.com) |access-date=27. 9. 2012 |archive-date=19. 6. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080619124220/http://www.iranologie.com/history/Achaemenid/chapter%20V.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;. Priče o dolasku Artakserksa III na perzijski tron temelje se isključivo na [[Plutarh]]ovim djelima, pa ih mnogi historičari ne smatraju vjerodostojnim&lt;ref&gt;Pierre Briant, str. 699–700.&lt;/ref&gt;.

Nakon što je došao na prijestolje, Artakserks III se odmah suočio sa političkim nemirima širom Perzijskog Carstva. Oko [[351. p. n. e.]] pokreće vojnu operaciju obnavljanja kontrole nad [[Drevni Egipat|Egiptom]] koji se pobunio i osamostalio u doba vladavine njegovog oca Artakserksa II Istovremeno izbija pobuna i u [[Mala Azija|Maloj Aziji]] koja je uz podršku [[Teba|Tebe]] prijetila ozbiljnim širenjem sukoba&lt;ref&gt;[http://www.livius.org/arl-arz/artaxerxes/artaxerxes_iii_ochus.html Artakserks III (Livius.org, Jona Lendering)]&lt;/ref&gt;. Artakserks III vodi veliku vojsku u Egipat protiv [[faraon]]a [[Nektaneb II|Nektaneba II]], ali Perzijanci doživljavaju poraz i povlače se nazad u [[Azija|Aziju]].

[[Datoteka:Inscription Pesepolis British Museum.jpg|mini|200px|lijevo|[[Klinasto pismo]] koje spominje Artakserksa III, Britanski muzej]]

Nedugo poslije perzijskog poraza u Egiptu, uvjereni u slabost Perzijskog Carstva vladari [[Fenicija|Fenicije]], [[Mala Azija|Male Azije]] i [[Kipar|Kipra]] proglašavaju nezavisnost. Godine [[343. p. n. e.]] Artakserks III ovlašćuje princa Hidrija od [[Karija|Karije]] da uguši pobunu na Kipru, koji zapošljava 8.000 grčkih plaćenika i 40 [[trirema]] kojima zapovijeda Atinjanin '''Focion'''&lt;ref name=&quot;Artakserks III. (PersianEmpire.info)&quot;&gt;{{Cite web |url=http://persianempire.info/ArtaxerxesIII.htm |title=Artakserks III (PersianEmpire.info) |access-date=27. 9. 2012 |archive-date=3. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303193045/http://persianempire.info/ArtaxerxesIII.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;. Kiparska pobuna je bila brzo ugušena. 
Istovremeno, [[Artakserks III]] imenuje [[Sirija|sirijskog]] satrapa '''Belesija''' te [[Cilicija (satrapija)|cilicijskog]] satrapa '''Mezeja''' komandantima ekspedicije protiv [[Fenicija|feničkog]] grada [[Sidon]]a. Obojica satrapa doživjeli su velike poraze protiv [[sidon]]skog kralja [[Tenej]]a kojem su pomoć od 40.000 grčkih plaćenika poslali egipatski faraon Nektaneb II i [[Mentor sa Rodosa|Mentor]] sa [[Rodos (grad)|Rodosa]]. Perzijanci su bili prisiljeni povući se iz Fenicije&lt;ref name=&quot;Artakserks III. (PersianEmpire.info)&quot;/&gt;. 
Nakon [[satrap]]skog neuspjeha, Artakserks III se lično odlučio obračunati protiv Sidona. Navodno je okupio veliku vojsku od 300.000 pripadnika pješadije, 30.000 konjanika, 300 trirema, te 500 transportnih i pomoćnih [[brod]]ova. Dolazak velike perzijske vojske pred [[Sidon]] slomio je [[moral]] njegovih stanovnika, a sidonski kralj [[Tenej]] bezuspješno je pokušao pridobiti milost perzijskog vladara; grad je ubrzo pokoren a Tenej je osuđen za izdaju i pogubljen.

Neposredno nakon pokoravanja Sidona, uslijedila je nova vojna ekspedicija protiv [[Drevni Egipat|Egipta]]. Egipatski [[faraon]] Nektaneb II svoju je vojsku postavio na rijeci [[Nil]], pokušavajući iskoristiti brojne [[Riječni kanal|riječne kanale]] i [[Močvara|močvare]] te podršku mornarice protiv nadmoćnijeg neprijatelja. Jedna od egipatskih strategija bila je i zadržavanje Perzijanaca u cilju iscrpljivanja njihovih zaliha čime bi bili prisiljeni na povlačenje iz Egipta. Ipak, egipatska vojska doživjela je težak poraz protiv Perzijanaca, a (bivši) faraon Nektaneb II bježi u [[Memfis]] („Grad kraljeva“), ostavljajući za sobom brojne utvrđene gradove na milost vojnim jedinicama koje su ih čuvale. Kada je konačno pao i Memfis, Nektaneb II je pobjegao još južnije, u [[Etiopija|Etiopiju]]. Nakon tog čina Artakserks III postao je [[faraon]]om Egipta, odnosno osnivačem nove [[Spisak faraona#XXXI Dinastija: 343 – 332.|XXXI dinastije]]. Prilikom povratka u Perziju bogato je nagradio svoje plaćenike, te se vratio u [[Persepolis]] kao slavodobitnik koji je nakon [[Kambiz II|Kambiza II]] ponovno uspio pokoriti veliki i bogati [[Drevni Egipat|Egipat]].

Nakon uspjeha u Egiptu, Artakserks III se vratio u [[Perzija|Perziju]] i proveo idućih nekoliko godina suzbijajući razne manje pobune i nemire širom carstva, ali do njegove smrti niko više nije ugrožavao Perzijsko Carstvo ni izvana ni iznutra, niti njegovu poziciju na perzijskom tronu. Egipat je ostao dijelom Perzijskog Carstva sve do dolaska [[Aleksandar Makedonski|Aleksandra Makedonskog]]. [[Mentor sa Rodosa|Mentor]] i [[Bagoas]], dvojica perzijskih generala koji su među najzaslužnijim za pobjedu u Egiptu, unaprijeđena su sa svojih pozicija. Bagoas se vratio u glavni grad Persepolis zajedno s Artakserksom, te je postao glavnim [[Diplomatija|diplomatom]] u međunarodnoj [[Administracija|administraciji]] Perzijskog Carstva. Posljednjih šest godina vladavine Artakserksa III pamti se kao jedna od najbolje organizovanih i efikasnih perzijskih vlasti u historiji [[Ahemenidi|ahemenidske dinastije]].&lt;ref name=&quot;Artakserks III. (PersianEmpire.info)&quot;/&gt; Artakserks III umire [[338. p. n. e.]], sahranjen je u [[Persepolis]]u. Grčki historičar [[Diodor sa Sicilije]] tvrdi kako je perzijski general Bagoas otrovao Artakserksa III, ali zapisi na [[Klinasto pismo|klinastom pismu]] (danas u [[British Museum|Britanskom muzeju]]) govore kako je kralj umro prirodnom smrću&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.livius.org/arl-arz/artaxerxes/artaxerxes_iv.html |title=Artakserks IV (Livius.org, Jona Lendering) |access-date=27. 9. 2012 |archive-date=20. 3. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110320091955/http://www.livius.org/arl-arz/artaxerxes/artaxerxes_iv.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;.

Artakserksa III je na perzijskom tronu naslijedio njegov sin [[Artakserks IV]], kojeg je prema grčkim izvorima također otrovao general [[Bagoas]], kao i većinu perzijskih prinčeva&lt;ref&gt;Olmstead, 1948, str. 489&lt;/ref&gt;. Navodno je postavljanje [[Darije III|Darija III]] (rođak Artakserksa IV) na mjesto perzijskog kralja inicirao sam Bagoas&lt;ref&gt;Élien, VH XII, 43.; Plutarh - '''Moralia''' 326e, 337e, 340b&lt;/ref&gt;.

=== Pad carstva ===
{{glavni|Darije III}}

Prije dolaska na vlast, [[Darije III]] vršio je funkciju [[satrap]]a [[Armenija|Armenije]] i za razliku od njegovih prethodnika iz [[Ahemenidi|ahemenidske dinastije]], on nije imao nikakvog iskustva u vladanju carstvom, niti je prethodno iskazivao ambicije da njime vlada. Nedostatak tih kvaliteta u doba velike krize pokazali su se presudnim za sudbinu prvog Perzijskog Carstva. Ipak, [[Darije III]] je lično prisilio [[Bagoas]]a da ispije otrov čime su okončane njegove manipulacije perzijskim tronom, u čemu se iskazao i u doba vladavine [[Artakserks III|Artakserksa III]] kada je kao kraljevski glasnik diplomatijom pomirio dva zaraćena kralja [[Nomadi|nomadskih plemena]] '''Kadusijana''' na sjeveroistoku carstva&lt;ref name=&quot;livius.org&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.livius.org/aj-al/alexander/alexander_t66.html |title=Uspon Darija III (Livius.org, Jona Lendering) |access-date=27. 9. 2012 |archive-date=14. 5. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110514021807/http://www.livius.org/aj-al/alexander/alexander_t66.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[[Diodor sa Sicilije]], XVII, 6.1-3; Justin X.3&lt;/ref&gt;.

Godine [[336. p. n. e.]] [[Filip II Makedonski]] prihvaćen je za [[Hegemonija|hegemona]] [[Korintska liga|Korintske lige]] i planira invaziju na maloazijske [[Stara Grčka|grčke]] gradove pod perzijskom kontrolom&lt;ref name=&quot;britannica.com&quot;&gt;[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/151631/Darius-III Enciklopedija Britannica: Darije III]&lt;/ref&gt;. U proljeće šalje svoje generale [[Parmenion]]a i [[Atal (general)|Atala]] u „oslobađanje“ istih gradova, ali za vrijeme njihovih vojnih prodora Filip II je u ljeto iste godine ubijen. Godine [[334. p. n. e.]] sin Filipa II, [[Aleksandar Makedonski]]&lt;ref name=&quot;livius.org&quot;/&gt;, postaje hegemonom Korintske lige te vodi kombinovanu makedonsku vojsku u invaziju perzijske [[Mala Azija|Male Azije]].

[[Datoteka:Napoli BW 2013-05-16 16-25-06 1 DxO.jpg|središte|mini|555px|[[Bitka kod Isa]]: lijevo je prikazan [[Aleksandar Makedonski]] na konju, dok je [[Darije III]] prikazan desno na bojnim kolima ([[mozaik]] iz [[1. vijek]]a pronađen u [[Pompeji]]ma&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.gaugamela.com/ |title=Kralj Darije III (Gaugamela.com) |access-date=27. 9. 2012 |archive-date=18. 10. 2003 |archive-url=https://web.archive.org/web/20031018213726/http://www.gaugamela.com/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;)]]

Ubrzo poslije aleksandrovog prodora u [[Azija|Aziju]], makedonska vojska pobjeđuje maloazijske Perzijance u [[Bitka kod Granika|bitci kod Granika]]. [[Darije III]] nije sudjelovao u toj bitci, koju je smatrao običnom provincijskom pobunom koje su bile česte u to vrijeme, niti je slutio kako Aleksandar Makedonski ima u planu prodor do srca Perzije. Očekivao je kako će se perzijski [[satrap]]i obračunati s Aleksandrom, pa je mirno ostao u svojoj prijestolnici [[Persepolis]]u. Tek godinu i po dana poslije bitke kod Granika, [[333. p. n. e.]] Darije III odlučio je okupiti vojsku i lično se obračunati s makedonskim osvajačem. U [[Bitka kod Isa|bitci kod Isa]] 52.000 Perzijanaca uključujući grčke plaćenike sukobilo se protiv 47.000 makedonskih i [[korint]]skih vojnika, u kojoj je Aleksandrova vojska preko boka zaobišla i porazila perzijsku vojsku. Okolnosti su bile na strani Darija III [[331. p. n. e.]] kada je uoči [[Bitka kod Gaugamele|bitke kod Gaugamele]] okupio popriličan broj trupa i dobro ih organizovao, te je dobio vojnu podršku većine perzijskih satrapa. Unatoč svim tim povoljnim faktorima, [[Darije III]] ponovno je izgubio bitku protiv Aleksandra, te je opet morao bježati da bi se spasio od makedonskih progonitelja. Pobjegao je u grad [[Ekbatana|Ekbatanu]] gdje je pokušavao okupiti novu vojsku za borbu protiv Aleksandra, dok je [[Aleksandar Makedonski]] istovremeno zaposjeo [[Babilon]], [[Susa|Susu]] i perzijsku prijestolnicu [[Persepolis]]. Nakon što je porazio [[Ariobarzan]]a u [[Bitka kod Perzijskih vrata|bitci kod Perzijskih vrata]] Aleksadar je praktično mogao proglasiti pobjedu, ali nastavio je goniti Darija III koji je bježao prema istoku&lt;ref&gt;[http://thenagain.info/WebChron/MiddleEast/DariusIII.html Darije III (ThenAgain.info)]&lt;/ref&gt;. Za vrijeme bijega, [[Baktrija|baktrijski]] satrap [[Bes (satrap)|Bes]] koji se [[Bitka kod Gaugamele|kod Gaugamele]] borio skupa s Darijem III i koji se predstavljao kao njegov privrženi saveznik, izdao ga je zbog ličnih interesa&lt;ref name=&quot;Briant, 884–891.&quot;&gt;Pierre Briant, str. 884–891.&lt;/ref&gt;.

[[Datoteka:Den Leichnam des Darius.jpg|mini|300px|[[Aleksandar Makedonski]] prekriva mrtvo tijelo Darija III svojim plaštom ([[bakrorez]] iz [[18. vijek]]a)]]

Godine [[330. p. n. e.]] [[satrap]] Bes ubio je Darija III i ostavio njegovo tijelo u kolima koje su pronašli makedonski vojnici&lt;ref name=&quot;britannica.com&quot;/&gt;. Taj događaj razočarao je Aleksandra koji je želio uhvatiti živog Darija III Kada je Aleksandar ugledao mrtvo darijevo tijelo, uzeo je njegov kraljevski [[prsten]] a njegovo tijelo poslao je u Persepolis&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.livius.org/aj-al/alexander/alexander_t14.html |title=Smrt Darija III (Livius.org, Jona Lendering) |access-date=27. 9. 2012 |archive-date=18. 3. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100318033933/http://www.livius.org/aj-al/alexander/alexander_t14.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; gdje su ga pokopali u kraljevskim grobnicama sa svim počastima. Ubrzo poslije sahrane Darija III, Aleksandar se [[334. p. n. e.]] oženio njegovom kćerkom [[Stateira II|Stateirom II]] čime je učvrstio svoj legitimitet nasljednika perzijskog kralja.
Nakon smrti Darija III, satrap Bes pokušao se predstaviti kao njegov nasljednik pa se imenovao kao [[Artakserks V]], predstavljajući se istočnim ostacima Perzijskog Carstva kao [[veliki kralj]] Perzije&lt;ref name=&quot;Briant, 884–891.&quot;/&gt;. Ipak, uskoro su ga uhvatili makedonski vojnici, a Aleksandar Makedonski naredio je njegovo mučenje i pogubljenje jer ga je smatrao izdajnikom perzijske kraljevske kuće.

Nastavak loze [[Ahemenidi|Ahemenida]] nastavio je sam Aleksandar koji se oženio Darijevom kćerkom [[Stateira II|Stateirom II]] Prema jednoj teoriji, i sam [[Aleksandar Makedonski|Aleksandar]] pripadao je ahemenidskoj lozi jer se tvrdi kako je bio sin perzijskog cara [[Artakserks III|Artakserksa III]] i makedonske princeze koju je Filip II poslao u znak političkog pomirenja. U svakom slučaju, Aleksandar Makedonski umire u [[Babilon]]u [[323. p. n. e.]] a iste godine u borbama za vlast ubijeni su sve njegove žene i djeca pa se time definitivno gasi [[ahemenidska dinastija]]&lt;ref name=&quot;Briant, 884–891.&quot;/&gt;.

Perzijom će idućih stotinu godina vladati [[Helenizam|helenistička]] dinastija [[Seleukidi|Seleukida]], koju će potisnuti [[Iranski narodi|iranski narod]] [[Parti]] i osnovati treću [[iran]]sku kraljevsku dinastiju [[Arsakidi|Arsakida]], dok će njih pokoriti perzijska dinastija [[Sasanidi|Sasanida]] i osnovati četvrto [[iran]]sko, odnosno drugo [[Perzijsko Carstvo]].

== Politika i administracija ==
''Perzijsko Veliko Kraljevstvo'' bilo je multinacionalna država u kojoj su [[Perzijanci]] dominirali na većini vojnih i civilnih funkcija. Državna uprava podijeljena je na [[Provincija|provincije]] koje su nazivane „zemljama“ prema [[Perzijanci]]ma&lt;ref&gt;staroperzijski ''dahyāva''&lt;/ref&gt;, odnosno „[[satrapija]]ma“ prema [[Grci]]ma&lt;ref&gt;starogrčka izvedenica perzijske riječi ''xšaçapāvan'' što znači „zaštitnik kraljevstva“&lt;/ref&gt;. Zahvaljujući takvom državnom uređenju Ahemenidsko Carstvo često se naziva prvom [[Federacija|federacijom]] u historiji. Perzijske pokrajine bile su različitih i nedefinisanih veličina, a njima je vladao lokalni vladar ([[satrap]]) koji je imao moć donositi [[zakon]]e, ali isključivo na nivou lokalne vlasti.

Zbog indoiranskog nasljeđa, carstvo je bilo [[Feudalizam|feudalno društvo]] koje se temeljilo na ličnoj odanosti između [[Veliki kralj|velikog kralja]] i svih njegovih subjekata&lt;ref&gt;Geo Widengren: „Feudalizam u antičkom Iranu“ (''Der Feudalismus im alten Iran''), Köln, 1969.&lt;/ref&gt;. Najveća ovlaštenja poslije kraljevske kuće imali su perzijski plemići, koji su bili zaduženi za formiranje [[sud]]ova. Kraljevski dvor nazivao ih je „podanicima“ odnosno „sljedbenicima“&lt;ref&gt;staroperzijski ''bandaka'' DB I.21ff, IV.65-67.&lt;/ref&gt;. Njihova odanost bila bi velikodušno nagrađena od kralja, dok bi se izdaja strogo kažnjavala&lt;ref&gt;DB I.21ff, IV.65-67.&lt;/ref&gt;. Društvo u cjelini bilo je podređeno velikom kralju, koji se predstavljao podređenim [[Ahura Mazda|Ahura Mazdi]] ([[Zoroastrizam|zoroastrijski]] „Bog dobra“). Postojanje specifičnih institucionalnih klasa odnosno [[Kaste|kasta]] u Ahemenidskom Carstvu ne može biti dokazano&lt;ref name=&quot;R. Schmitt: „Ahemenidska dinastija“&quot;/&gt;. Ipak, prema [[Darije I|Darijevim]] natpisima u [[Behistun]]u da se zaključiti kako su [[Perzijanci|perzijski]] veliki kraljevi veličali svoje [[Arijevci|arijevsko]] ([[iran]]sko) porijeklo, te sadrže izjave u kojima se Ahura Mazda naziva ''Bogom Arijevaca''.

Za razliku od drugih istočnjačkih naroda tog vremena (npr. [[Hetiti]], [[Novoasirsko Carstvo|Asirci]], [[Židovi]]) kod kojih samilost i [[tolerancija]] nisu bile [[Religija|religijski]] poželjne osobine ili su se smatrale slabošću. [[Ahemenidi|Ahemenidski kraljevi]] bili su vrlo [[Liberalizam|liberalni]] i tolerantni prema osvojenim narodima, jer su takve postupke smatrali vrlinama kojima se treba ponositi. Također, odobravali su znatnu autonomiju pokorenim narodima&lt;ref name=&quot;R. Schmitt: „Ahemenidska dinastija“&quot;/&gt;. Ujedinjenje istih svodilo se isključivo na upravljanje, bez ikakvih namjera uspostavljanja [[Kultura|kulturnog]] jedinstva. Svaki narod imao je priliku zadržati svoje običaje, političku organizaciju, [[jezik]] i religiju, sve dok je i dalje bio pod perzijskom upravom. Zajednički rad mnogih naroda prilikom gradnje monumentalnih zdanja u [[Susa|Susi]] i [[Persepolis]]u igrao je veliku ulogu u međusobnoj toleranciji i [[Asimilacija|asimilaciji]] raznih naroda&lt;ref name=&quot;R. Schmitt: „Ahemenidska dinastija“&quot;/&gt;.

=== Veličina carstva ===
{{glavni|Najveća carstva svijeta}}

Računanje površine Ahemenidskog Carstva je kontroverzno i ne može se precizno utvrditi zbog više razloga; protivrječne [[Informacija|informacije]] o prodorima prilikom perzijskih osvajanja, nepoznavanje podataka jesu li određene teritorije bile naseljene ili ne, nemogućnošću identifikacije određenih zemalja koji se spominju u perzijskim zapisima, čestim pobunama odnosno povremenim gubicima teritorija, itd. Najteže je utvrditi granice u sjeveroistočnoj [[Afrika|Africi]] jer se pouzdano ne zna dokle je došla vojska [[Kambiz II|Kambiza II]] pri pohodima južno i zapadno od [[Drevni Egipat|Egipta]]. Također, [[Herodot]] tvrdi kako je vojska [[Darije I|Darija I]] došla do rijeke [[Volga|Volge]] prilikom ekspedicija u [[Evropa|Evropu]] što nije dokazano, a kompleksnost mjerenja otežava i stalno mijenjanje [[granica]] u prostranoj [[Srednja Azija|Srednjoj Aziji]] gdje su vođeni veliki ratovi protiv [[Skiti|skitskih plemena]].

Prema neslužbenom određivanju najširih ahemenidskih granica preslikanom preko čak 38 modernih država na tri [[kontinent]]a, površina Ahemenidskog Carstva oko [[490. p. n. e.]] u doba vladavine [[Darije I|Darija I]] iznosila je oko '''10,7 miliona km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;''', što ga čini daleko [[Najveća carstva svijeta#Antička carstva|najvećim carstvom]] u historiji [[Antika|antike]]; većim i od [[Trajan]]ovog [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]], [[Aleksandar Makedonski|aleksandrovog]] [[Antička Makedonija|makedonskog carstva]] ili [[Kina|kineskog]] [[Dinastija Han|Han carstva]]. Prema modernim procjenama, Ahemenidsko carstvo je u to vrijeme obuhvatalo oko [[Najveća carstva svijeta#Postotak ukupnog svjetskog broja stanovnika|nešto manje od polovine svjetskog stanovništva]], što predstavlja najveći postotak ikad u historiji.

{|class=&quot;wikitable&quot; border=&quot;1&quot;
|-
!style=&quot;background:gold;&quot;|'''Moderna država'''
!style=&quot;background:gold;&quot;|'''Postotak'''
!style=&quot;background:gold;&quot;|'''Ukupna površina (km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;)'''
!style=&quot;background:gold;&quot;|'''Dio nekadašnjeg carstva (km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;)'''
|+
|-
|'''[[Iran]]'''
|align=&quot;center&quot;|100%
|align=&quot;center&quot;|1.648.000 
|align=&quot;center&quot;|1.648.000 
|-
|[[Makedonija]]
|align=&quot;center&quot;|75%
|align=&quot;center&quot;|25.333
|align=&quot;center&quot;|19.000
|-
|[[Grčka]]
|align=&quot;center&quot;|40%
|align=&quot;center&quot;|131.940
|align=&quot;center&quot;|52.776
|-
|[[Bugarska]]
|align=&quot;center&quot;|80%
|align=&quot;center&quot;|110.910
|align=&quot;center&quot;|88.728
|-
|[[Rumunija]]
|align=&quot;center&quot;|15%
|align=&quot;center&quot;|237.500
|align=&quot;center&quot;|35.625
|-
|[[Turska]]
|align=&quot;center&quot;|100%
|align=&quot;center&quot;|780.580
|align=&quot;center&quot;|780.580
|-
|[[Kipar]]
|align=&quot;center&quot;|100%
|align=&quot;center&quot;|9.250
|align=&quot;center&quot;|9.250
|-
|[[Libija]]
|align=&quot;center&quot;|20%
|align=&quot;center&quot;|1.759.540
|align=&quot;center&quot;|351.908
|-
|[[Egipat]]
|align=&quot;center&quot;|90%
|align=&quot;center&quot;|1.001.450
|align=&quot;center&quot;|901.305
|-
|[[Sudan]]
|align=&quot;center&quot;|30%
|align=&quot;center&quot;|2.505.810
|align=&quot;center&quot;|751.743
|-
|[[Eritreja]]
|align=&quot;center&quot;|100%
|align=&quot;center&quot;|121.320
|align=&quot;center&quot;|121.320
|-
|[[Džibuti]]
|align=&quot;center&quot;|100%
|align=&quot;center&quot;|23.000
|align=&quot;center&quot;|23.000
|-
|[[Etiopija]]
|align=&quot;center&quot;|25%
|align=&quot;center&quot;|1.127.127
|align=&quot;center&quot;|281.781
|-
|[[Libanon]]
|align=&quot;center&quot;|100%
|align=&quot;center&quot;|10.400
|align=&quot;center&quot;|10.400
|-
|[[Izrael]]
|align=&quot;center&quot;|100%
|align=&quot;center&quot;|20.770
|align=&quot;center&quot;|20.770
|-
|[[Palestina]]
|align=&quot;center&quot;|100%
|align=&quot;center&quot;|6.220
|align=&quot;center&quot;|6.220
|-
|[[Sirija]]
|align=&quot;center&quot;|100%
|align=&quot;center&quot;|185.180
|align=&quot;center&quot;|185.180
|-
|[[Jordan]]
|align=&quot;center&quot;|100%
|align=&quot;center&quot;|92.300
|align=&quot;center&quot;|92.300
|-
|[[Saudijska Arabija]]
|align=&quot;center&quot;|20%
|align=&quot;center&quot;|2.149.690
|align=&quot;center&quot;|429.938
|-
|[[Bahrein]]
|align=&quot;center&quot;|100%
|align=&quot;center&quot;|665
|align=&quot;center&quot;|665
|-
|[[UAE]]
|align=&quot;center&quot;|80%
|align=&quot;center&quot;|83.600
|align=&quot;center&quot;|66.880
|-
|[[Katar]]
|align=&quot;center&quot;|100%
|align=&quot;center&quot;|11.437
|align=&quot;center&quot;|11.437
|-
|[[Oman]]
|align=&quot;center&quot;|35%
|align=&quot;center&quot;|309.500
|align=&quot;center&quot;|108.325
|-
|[[Kuvajt]]
|align=&quot;center&quot;|100%
|align=&quot;center&quot;|17.820
|align=&quot;center&quot;|17.820
|-
|[[Irak]]
|align=&quot;center&quot;|100%
|align=&quot;center&quot;|437.072
|align=&quot;center&quot;|437.072
|-
|[[Azerbejdžan]]
|align=&quot;center&quot;|100%
|align=&quot;center&quot;|86.600
|align=&quot;center&quot;|86.600
|-
|[[Armenija]]
|align=&quot;center&quot;|100%
|align=&quot;center&quot;|29.800
|align=&quot;center&quot;|29.800
|-
|[[Gruzija]]
|align=&quot;center&quot;|100%
|align=&quot;center&quot;|69.700
|align=&quot;center&quot;|69.700
|-
|[[Rusija]]
|align=&quot;center&quot;|3%
|align=&quot;center&quot;|17.075.200
|align=&quot;center&quot;|512.256
|-
|[[Turkmenistan]]
|align=&quot;center&quot;|95%
|align=&quot;center&quot;|488.100
|align=&quot;center&quot;|463.695
|-
|[[Uzbekistan]]
|align=&quot;center&quot;|75%
|align=&quot;center&quot;|447.400
|align=&quot;center&quot;|335.550
|-
|[[Kazahstan]]
|align=&quot;center&quot;|30%
|align=&quot;center&quot;|2.717.300
|align=&quot;center&quot;|815.190
|-
|[[Kirgistan]]
|align=&quot;center&quot;|85%
|align=&quot;center&quot;|198.500
|align=&quot;center&quot;|168.725
|-
|[[Tadžikistan]]
|align=&quot;center&quot;|100%
|align=&quot;center&quot;|143.100
|align=&quot;center&quot;|143.100
|-
|[[Afganistan]]
|align=&quot;center&quot;|100%
|align=&quot;center&quot;|647.500
|align=&quot;center&quot;|647.500
|-
|[[Pakistan]]
|align=&quot;center&quot;|95%
|align=&quot;center&quot;|803.940
|align=&quot;center&quot;|763.743
|-
|[[Indija]]
|align=&quot;center&quot;|4%
|align=&quot;center&quot;|3.287.590
|align=&quot;center&quot;|131.504
|-
|[[Kina]]
|align=&quot;center&quot;|1%
|align=&quot;center&quot;|9.595.960
|align=&quot;center&quot;|95.959
|- style=&quot;background:wheat;&quot;
|'''Sveukupno'''
|align=&quot;center&quot;|
|align=&quot;center&quot;|
|align=&quot;center&quot;|'''10.715.346&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;'''
|}

=== Vlada i administrativni centri ===
[[Datoteka:Persepolis T Chipiez.jpg|mini|300px|Rekonstrukcija palate u [[Persepolis]]u]]

Administrativno središte Ahemenidskog perzijskog carstva bila je kraljevska palata, gdje je uprava organizovana po uzoru na [[Babilon]]iju. Upravni organi poput sudstva bili su strogo organizovani, pogotovo nakon [[Kir Veliki|Kirovih]] i [[Darije I|Darijevih]] reformi. Kao diplomatski jezik korišten je [[Aramejski jezik|carski aramejski]], koji širu upotrebu doživljava tokom vladavine [[Darije I|Darija velikog]]. U vrijeme [[Kir Veliki|Kira Velikog]], [[glavni grad]] carstva u početku je bila [[Ekbatana]], ali centar moći ubrzo se seli u novonastali grad [[Pasargad]] koji je izgrađen za vrijeme vladavine Kira. Dolaskom Darija I na vlast, administrativni glavni grad postaje [[Susa]], a zatim [[Persepolis]]. [[Stara Grčka|Grčki]] autori tvrde kako su [[Perzijanci]] mijenjali funkciju glavnog grada prema [[Godišnja doba|godišnjim dobima]]; Susa je navodno bila glavni grad [[Zima|zimi]], [[Ekbatana]] [[Ljeto|ljeti]], [[Persepolis]] na [[jesen]], a ostatak godine [[Babilon]]&lt;ref&gt;[[Ksenofont]]: „Kiropedija“ (8.6.22); Ksenofont: „Anabasis“ (3.5.l5)&lt;/ref&gt;. Prema [[Persepolis#Funkcija i kontroverze|nekim teorijama]], Pasargad i Persepolis nisu bili glavni već ceremonijalni gradovi.

=== Satrapije ===
{{glavni|Satrapija}}

Organizacija carstva u [[satrap]]ije je prisutna od doba vladavine [[Kir Veliki|Kira Velikog]], koji je dozvoljavao da lokalni vladari zadrže [[vlast]] nad njihovim područjima. Ovu [[Ideologija|ideološku]] [[strategija|strategiju]] očuvanja lokalnih vlasti kasnije je provodio i Kirov sin [[Kambiz II]], odnosno njegovi nasljednici. Tolerancija postojećih lokalnih [[religija]] i uprava kod pokorenih naroda stvarala je velike simpatije prema [[Perzijanci]]ma, odnosno lokalni vladari postajali su im politički vrlo privrženi.

[[Satrap]]i su imali status &quot;zaštitnika kraljevstva&quot;, a imenovao ih je perzijski [[veliki kralj]] na neodređeno vrijeme. Kao što sama titula govori, lokalni vladari praktično su bili &quot;čuvari reda i mira&quot;, a ne podređeni kraljevi. Ipak, bili su direktno odgovorni za provođenje globalne perzijske politike, prikupljanje [[porez]]a, provođenje [[zakon]]a i stabilnost lokalne privrede. Također, imali su ovlaštenja pregovarati sa susjednim državama i eventualno zaratiti sa njima. Satrapi su uglavnom birani iz plemićkih porodica [[Perzijanci|Perzijanaca]] i [[Medijci|Medijaca]] koji su ipak imali povlašteni politički položaj u odnosu na ostale narode carstva, a nerijetko su birani i sami perzijski prinčevi&lt;ref&gt;Pierre Briant, str. 91.&lt;/ref&gt;. Kao naprimjer, [[Histasp]] (otac [[Darije I|Darija I Velikog]]) je bio namjesnik u [[Partsko Carstvo|Partiji]]&lt;ref&gt;DB II.93ff.&lt;/ref&gt;, dok je [[Kserks]]ov brat [[Masist]] bio namjesnikom [[Baktrija|Baktrije]]&lt;ref&gt;[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+9.113.1 Herodot, 9.113.1]&lt;/ref&gt;.

Rad [[satrap]]a veliki kralj je nadgledao pomoću specijalno uvježbanih nadzornika zvanih &quot;Kraljeve oči i uši&quot;&lt;ref&gt;[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+1.114.1 Herodot, 1.114.1]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[[Ksenofont]]: „Kiropedija“ (8.2.10-12, 6.16)&lt;/ref&gt;, koji su preteča modernih [[Obavještajna djelatnost|obavještajnih agencija]]. Ti inspektori su tajno putovali širom carstva, a od velikog kralja mogli su zatražiti i vojnu pomoć u slučaju opasnosti. Vršili su nenajavljene provjere u svim satrapijama, i svake nepravilnosti prijavljivali bi kraljevskom dvoru ili izravno perzijskom kralju. [[Satrap]]i su tokom različitih perioda ahemenidske historije imali drugačija politička ovlaštenja, koje su kulminirale početkom i sredinom [[4. vijek p. n. e.|4. vijeka p. n. e.]] kada su pojedini satrapi ostvarili toliku moć da su mogli direktno uzurpirati i sam perzijski tron&lt;ref name=&quot;R. Schmitt: „Ahemenidska dinastija“&quot;/&gt;.

=== Darijeve reforme ===
{{glavni|Darije Veliki}}

Veliki reformista i organizator [[Darije I]] promijenio je perzijski [[Administracija|administrativni]] i [[Pravo|pravni sistem]]. Njegove promjene odnosile su se na zakone svjedočenja, [[depozit]]a, [[Korupcija|podmićivanja]] i [[Nasilje|nasilja]]. Mnogi narodi iz darijevog vremena počeli su koristiti [[Perzijski|perzijsku]] riječ '''dāta''' (&quot;zakon&quot;; &quot;kraljev zakon&quot;) za dokumente, što se zadržalo do današnjeg dana.

Preko njegovih reformi i organizacije Perzijsko carstvo postaje obnovljeno nasljeđe carstva [[Kir Veliki|Kira Velikog]]. Njegova organizacija carstva u 20 pokrajina ([[satrap]]ija) kojima su upravljali lokalni vladari, koji su imali pravo na posebne zakone, propise, [[Tradicija|tradicije]] i [[Elita|elitu]]. Visok stepen lokalne političke [[Autonomija|autonomije]] nije uključivao i ovlaštenja nad [[Vojska|vojskom]]. [[Porez]]ni sistem omogućavao je ogromne prihode u [[Zlato|zlatu]] i [[Srebro|srebru]].

Svaka [[provincija]] je također imala nezavisnog [[Finansijski kontrolor|finansijskog kontrolora]], nezavisnog vojnog koordinatora, te [[satrap]]a koji je kontrolisao administraciju i [[zakon]]. Sva trojica su direktno odgovarali velikom kralju, a broj satrapija je povećan kako bi se olakšala administracija, ali i umanjila njihova politička [[moć]]. Ovaj sistem organizacije i podjela vlasti bio je razlog stabilnosti i cjelovitosti zemlje, jer su šanse za pobunu ili odvajanje smanjene na minimum&lt;ref name=&quot;R. Schmitt: „Ahemenidska dinastija“&quot;/&gt;. Darije je također povećao i broj članova državne uprave koja se sastojala od pisara, koji su provodili zakone i odredbe širom carstva.

Prema zapisima u [[Behistun]]u, Darije spominje ukupno 23 [[satrap]]ije. To su&lt;ref&gt;DB I.14-7&lt;/ref&gt;: [[Fars|Perzija]], [[Elam]], [[Babilon]], [[Asirija]], [[Arabija]], [[Drevni Egipat|Egipat]], '''Morski narodi''', [[Lidija]], [[Jonija]], [[Medija]], [[Armenija]], [[Kapadokija]], [[Parti]]ja, [[Drangijana]], [[Arija (satrapija)|Arija]], [[Horazmija (satrapija)|Horazmija]], [[Baktrija]], [[Sogdijana]], [[Gandara]], [[Skiti]]ja, [[Satagidija]], [[Arahozija]] i [[Maka (satrapija)|Maka]]. Pokoreni narodi prikazani su i na istočnom monumentalnom stubištu [[Persepolis]]a, gdje su narodi svih [[satrapija]] u vrijeme [[iran]]ske nove godine ([[Nuruz]]) donosili poklone perzijskom kralju.

Među ostalim, Darije je poznat i kao sjajan [[Ekonomija|ekonomista]]. Obnovio je ekonomski sistem i uveo [[Zlato|zlatni]] [[novac]] &quot;[[darik]]&quot; kao stalno platežno sredstvo. Razvijao je [[Trgovina|trgovinu]] unutar carstva i s udaljenim zemljama. Na primjer, slao je ekspedicije na čelu s [[Karija|karijskim]] kapetanom '''Skilaksom''' koje su istraživale cijelu obalu [[Indijski okean|Indijskog okeana]] od [[Indija|Indije]] do [[Afrika|Afrike]]. Tokom njegove vladavine broj stanovnika se povećao, a u gradovima cvatu [[zanat]]i i [[industrija]].

Fizičke mjere poput [[Masa|mase]] i [[Dužina|dužine]] su standardizovane tzv. &quot;kraljevskom mjerom&quot;, iako su Egipćani i Babilonci nastavili koristiti vlastite mjerne jedinice. Takvi propisi pojednostavnili su međunarodnu trgovinu što je imalo velik uticaj na rast perzijske privrede, kao i razvoj [[komunikacija]] i administrativne mreže.

=== Zakoni i pravosuđe ===
{{glavni|Kirov cilindar}}
[[Datoteka:Cyrus Cylinder.jpg|desno|mini|300px|[[Kirov cilindar]], prvi pisani dokument o [[Ljudska prava|ljudskim pravima]] koji datira iz [[6. vijek p. n. e.|6. vijeka p. n. e.]]]]
[[Kir Veliki|Kir II]] i [[Darije I|Darije Veliki]] najpoznatiji su zakonodavci među [[Ahemenidi|ahemenidskim]] [[Veliki kralj|velikim kraljevima]]. Ti zakoni posebno se odnose na [[građansko pravo]], koji su kasnije snažno uticali na zakonodavstva drugih carstava na [[Bliski istok|Bliskom istoku]]&lt;ref&gt;Olmstead, str. 122.&lt;/ref&gt;. Nažalost, osim [[Kirov cilindar|Kirovog cilindra]] nije sačuvano više zakonodavnih dokumenata. [[Kirov cilindar]] smatra se prvim tekstom u historiji koji spominje [[ljudska prava]], te opisuje [[Altruizam|altruističku]] viziju društva tog doba&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.iranchamber.com/history/cyrus/cyrus_charter.php |title=Shapour Ghasemi: &quot;Kirov cilindar&quot; (Iran Chamber) |access-date=27. 9. 2012 |archive-date=14. 5. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110514025037/http://www.iranchamber.com/history/cyrus/cyrus_charter.php |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;:

* Tekst priznaje [[suverenitet]] pokorenim narodima, te predlaže mirno rješavanje svakog sukoba.
* Zabranjuju se [[ropstvo]] i [[prisilni rad]], a navode se prava na platu, [[rad]] i imovinu.
* Garantuje se [[sloboda]] [[Vjera|vjere]] i pravo na promjenu vjere, sloboda kretanja, te poštivanje tradicije i običaja.
* Uvodi se načelo lične odgovornosti za [[Kazneno djelo|kaznena djela]].
* Spominje se poštivanje propisanih prava, borba protiv ugnjetavanja, te pravo na [[život]].

[[Datoteka:Tablette xerxes persepolis.jpg|lijevo|mini|300px]] Dokument na [[Klinasto pismo|klinastom pismu]] koji spominje nasljedno pravo [[Kserks I|Kserksa I]] (pronađen u [[Persepolis]]u, danas u [[Nacionalni muzej Irana|Nacionalnom muzeju Irana]]).

Iako su svi [[Ahemenidi|ahemenidski vladari]] bili zakonodavci, [[Darije I]] se posebno ističe zbog opsežnih reformi [[Pravo|pravnog sistema]]. Reorganizovanje Perzijskog Carstva podrazumijevalo je velika prilagođavanja zakonodavstva širom zemlje, a predstavljale su bitne komponente javnog reda. Svi perzijski natpisi iz tog doba ističu Darija kao zakonodavca, te navode njegovu privrženost &quot;božijem zakonu&quot; odnosno pogledima koje je predstavljala [[Zoroastrizam|zoroastrijska religija]]&lt;ref&gt;Darijevi natpisi (DB I.22ff); Kserksovi natpisi (XPh 49f, 51–53)&lt;/ref&gt;. Kraljevsko zakonodavstvo pridodavalo je istovremeno značaj lokalnim zakonima i običajima, o čemu svjedoče zapisi u [[Umjetnost drevnog Egipta#Hramovi|egipatskim hramovima]] izgrađenim u [[Memfis]]u, [[Edfu]]u i [[Siva (oaza)|Velikoj Oazi]]&lt;ref&gt;[[Diodor sa Sicilije]], 1.95.4&lt;/ref&gt;. U [[Drevni Egipat|egipatskoj]] tradiciji [[Darije I|Darije]] se smatra jednim od najvećih dobrotvora i zakonodavaca u [[Historija Egipta|egipatskoj historiji]]. U [[Biblija|Bibliji]] se spominje kako je Darije [[Židovi]]ma dozvolio obnovu [[Jerusalemski hram|Salomonovog hrama]], zbog čega je osigurao počasno mjestu u [[Judaizam|judaizmu]]&lt;ref&gt;[[Biblija]] - [[Ezra (knjiga)|Knjiga o Ezri]] (7:11-26)&lt;/ref&gt;, kao i [[Kir Veliki]] koji je oslobodio [[Židovi|Židove]] iz [[babilon]]skog ropstva. Sličan odnos Darije je imao i prema [[Grci]]ma kojima je finansirao gradnju velikih [[Grčki hram|hramova]], ukidao [[ropstvo]] u [[Stara Grčka|grčkim gradovima]], te [[Apolon]]ova ''sveta područja'' oslobađao od poreza. To je stvorilo velike simpatije [[Jonija|jonskih]] i [[Antička Makedonija|makedonskih]] Grka prema Dariju pa su stali na perzijsku stranu tokom [[Grčko-perzijski ratovi|Grčko-perzijskih ratova]].

Perzijski [[veliki kralj]] bio je odgovoran i za [[sudstvo]], te je lično imenovao sudije koji su nazivani &quot;kraljevskim sudijama&quot;&lt;ref&gt;[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+3.31.1 Herodot, 3.31.1]&lt;/ref&gt;, zbog čega je načelo [[Apsolutizam|apsolutne vlasti]] kralja neosporivo. Uloga sudija bila je vođenje pravne administracije te provođenje postavljenih zakona. [[Herodot]] u svojim djelima opisuje osnovna načela perzijskih sudova koja se moraju slijediti u svim okolnostima&lt;ref&gt;[http://remacle.org/bloodwolf/historiens/herodote/polymnie.htm Herodot, 7.194.1-2]&lt;/ref&gt;: pažljivi pregled činjenica, provjera kriminalne prošlosti pojedinca, itd. Ove stavke temelje se na [[Zoroastrizam|zoroastrijskim]] pogledima. Perzijski vladari pridodavali su veliku važnost [[pravda|pravdi]]; [[Stara Grčka|grčki]] historičari pisali su kako su [[Korupcija|korumpirane]] sudije kažnjavane [[Smrt|smrću]]. Kazne za [[kriminal]]ce bile su vrlo stroge, kao i u ostalim zemljama [[Bliski istok|regije]] u [[Antika|to doba]]&lt;ref&gt;DB II.73–76, 88–91.&lt;/ref&gt;.

== Ekonomija ==
=== Novčani sistem ===
{{glavni|Darik}}

[[Datoteka:Achaemenid_coin_daric_420BC_front.jpg|mini|desno|200px|''Tip IIIb''&lt;ref&gt;[http://www.iranica.com/newsite/articles/v7f1/v7f134.html Darik tip IIIb (enciklopedija Iranica)]&lt;/ref&gt; perzijskog [[darik]]a iz oko [[490. p. n. e.]]]] 
[[Darije I]] je najvjerovatnije bio prvi [[Ahemenidi|ahemenidski]] [[veliki kralj]] koji je dao kovati vlastitu [[Valuta|valutu]]&lt;ref&gt;[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+4.166.1 Herodot, 4.166.1]&lt;/ref&gt;, perzijski [[Zlato|zlatni]] [[darik]]&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.iranica.com/newsite/articles/v7f1/v7f134.html |title=Enciklopedija Iranica: Darik |access-date=27. 9. 2012 |archive-date=13. 3. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070313124643/http://www.iranica.com/newsite/articles/v7f1/v7f134.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;. Na tom novcu perzijski kralj je prikazan u ratničkom držanju što predstavlja i [[Ideologija|ideološku]] i [[Ekonomija|ekonomsku]] simboliku. Osim zlatnog [[darik]]a, kovan je i [[Srebro|srebrni]] novac poznat kao [[siglos]]. Budući kako je Darije usvojio standardizovane [[Mjerna jedinica|mjerne jedinice]] za [[Težina|težinu]] u cijelom carstvu što je osiguravalo pravičnost prilikom isplate poreza, masa darika bila je određena strogim propisima. Ovo je predstavljalo [[Revolucija|revolucionarnu]] metodu novčanog sistema koja je uveliko pojednostavnila [[Trgovina|trgovinu]] i [[banka]]rstvo
&lt;ref&gt;R.Schmitt, &quot;Ahemenidska dinastija&quot;&lt;/ref&gt;.

[[Datoteka:Pharnabazus silver stater as Satrap of Cilicia 379 374 BC.jpg|mini|lijevo|200px|[[Srebro|Srebrni]] [[stater]] iz doba [[Cilicija (satrapija)|cilicijskog]] [[satrap]]a [[Farnabaz III|Farnabaza III]] ([[379. p. n. e.|379]]–[[374. p. n. e.]]), ''[[British Museum|Britanski muzej]]'']]

[[Darik]] je bio veoma visokog kvaliteta&lt;ref&gt;[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/151554/daric Enciklopedija Britannica: Darik]&lt;/ref&gt;, sa čistoćom od 95.83%&lt;ref&gt;Charles Anthon, &quot;Klasični rječnik&quot; (''A Classical Dictionary''), izdavač: Harper &amp; Brothers, New York (1841)&lt;/ref&gt;, dok mu je masa bila 8.385 grama&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://numizmatika.antikviteti.net/pojma/dd.html |title=Darik (Numizmatika - Antikviteti |access-date=27. 9. 2012 |archive-date=23. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110723015554/http://numizmatika.antikviteti.net/pojma/dd.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;. [[Stara Grčka|Stari Grci]] su smatrali kako je kovanica pod nazivom „darik“ ([[grčki|grč.]] ''dareikós statḗr'') izvedena od imena perzijskog kralja Darija I, ali vjerovatnije se radi o izvedenici od [[Perzijski jezik|perzijske riječi]] „zarig“ što znači ''[[zlato]]''. Kovanje zlatnog novca bilo je isključivo pravo perzijskog kralja. Istovremeno, u carstvu se koristio i [[Srebro|srebrni]] ''šekel'' ili ([[Grčki jezik|grč]].) ''siglos'' čije korištenje datira još iz [[Mesopotamija|Mesopotamije]] oko [[3000. p. n. e.]] Siglos je bio oko 90% čistoće, težine oko 5,56 grama, a dvadeset kovanica siglosa imalo je vrijednost jednog darika. Kovanice od srebra i [[Bakar|bakra]] povremeno su kovali i [[satrap]]i širom carstva.

Prelaz na novčani sistem [[darik]]a spominje se na [[Perzepolis#Zapisi|glinenim zapisima]] pronađenim u [[Persepolis]]u. Tokom prvih godina vladavine [[Darije I|Darija Velikog]] plaćalo se uglavnom putem robne razmjene, tako da je sistem punu primjenu doživio tek u vrijeme vladanja Darijevog sina i nasljednika, [[Kserksa I|Kserksa I Velikog]]. U međuvremenu, trgovina sa drugim zemljama bila je većinom zasnovana na robnim razmjenama, ali perzijska valuta igrala je veliku važnost prilikom trgovine sa [[Stara Grčka|grčkim provincijama]]. Promjena novčanog sistema bila je samo djelimična, zato što su perzijski kraljevi gomilali zlato u svojim riznicama pa većina plemenitih [[Metal (hemija)|metala]] nikada nije pretvarana u kovanice.

=== Porezni sistem ===
[[Datoteka:Letter Darius Gadatas Louvre Ma2934.jpg|mini|desno|180px|[[Darije I|Darijevo]] pismo [[Jonija|jonskom]] [[satrap]]u [[Gadat]]u u kojem spominje održavanje kraljevskih vrtova]]

U vrijeme vladavine [[Kir Veliki|Kira Velikog]] i [[Kambiz II|Kambiza II]], perzijski kraljevi su kao [[porez]] primali razne darove od pokorenih naroda. Od vladavine [[Darije I|Darija Velikog]] sve porezne oblasti (koje gotovo odgovaraju [[satrap]]ijama) morali su plaćati fiksni porez, koji je bio određen količinama [[Zlato|zlata]] i [[Srebro|srebra]] u skladu sa prirodnim resursima [[satrap]]ije. Neki porezni okruzi siromašni plemenitim metalima porez su plaćali specijalnim resursima; [[konj]]ima, [[Drvo (materijal)|drvetom]], [[žitarica]]ma, itd. Ovaj oblik fiksnog poreza nametnut je svim pokorenim zemljama, osim regije [[Fars]] ('''Perzija''') u kojoj su živjeli [[Perzijanci]]&lt;ref&gt;DB I.19ff, I.22ff, 23ff.&lt;/ref&gt;. Prikupljena sredstva korištena su za finansiranje troškova [[Država|države]] i kraljevskog dvora; plaćanje službenika, javnih radova, izgradnju [[Putevi|puteva]], [[kanal]]a, [[palata]], itd.&lt;ref name=&quot;R. Schmitt: „Ahemenidska dinastija“&quot;/&gt;

Porezi su činili najveći izvor prihoda za Perzijsko carstvo, a prikupljeno [[zlato]] i [[srebro]] čuvalo se u kraljevskim riznicama u [[Persepolis#Riznica|Persepolisu]], [[Susa|Susi]] i [[Ekbatana|Ekbatani]]&lt;ref&gt;[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+3.96.1 Herodot, 3.96.1]&lt;/ref&gt;. Prilikom [[Arheologija|arheoloških]] istraživanja u Persepolisu je otkriveno na hiljade glinenih zapisa na [[Klinasto pismo|klinastom pismu]] koji detaljno spominju aktivnosti poreznih službenika. Spominje se i druga vrsta prihoda, poput cestovnih ili [[grad]]skih [[tarifa]] koje su naplaćivane na putevima ili ulazima u grad. Rad poreznih službenika u [[satrap]]ijama provjeravali su tajni [[inspektor]]i koji se nazivaju &quot;kraljevim očima i ušima&quot;, i koji su slali izvještaje o lokalnim poslovima.

Detaljna [[statistika]] o porezima zapisana je u [[Herodot]]ovim djelima, koji s velikom preciznošću opisuje fiksne poreze nametnute pojedinim [[satrapija]]ma. Herodotov popis sastoji se od 20 oblasti Perzijskog carstva, a navodi poreze iz doba [[Darije I|Darija I Velikog]] ([[549. p. n. e.|549]] – [[486. p. n. e.]]), čija je vladavina završila svega dvije godine prije rođenja Herodota. Unatoč tradicionalno upitnoj vjerodostojnosti statistika grčkog historičara, njegovi podaci su bez obzira vjerodostojan pokazatelj [[Ekonomija|ekonomske]] moći pojedinih pokrajina Perzijskog carstva. Količina poreza izražena je u '''talentima''', drevnoj mjeri za masu - jedinica od 1 talenta odgovara masi [[Voda|vode]] u potpuno ispunjenoj [[Amfora|amfori]]&lt;ref&gt;[http://www.unitconversion.org/weight/talent-biblical-hebrew-conversion.html Talent (unitconversion.org)]&lt;/ref&gt;. Grčki ili atički talent iznosi 26&amp;nbsp;kg&lt;ref name=&quot;Humphrey&quot;&gt;John William Humphrey, John Peter Oleson i Andrew Neil Sherwood: &quot;Grčka i rimska tehnologija&quot; (''Greek and Roman technology''), str. 487.&lt;/ref&gt;, egipatski 27&amp;nbsp;kg&lt;ref name=&quot;Humphrey&quot;/&gt;, a babilonski 30.3&amp;nbsp;kg&lt;ref&gt;Robin Waterfield i Carolyn Dewald: &quot;Herodot - Historijai&quot; (''Herodotus - The histories''), 1998, str. 593.&lt;/ref&gt;. Preračunato u moderni [[novac]], grčki talent [[Srebro|srebra]] imao je vrijednost od 20.000 [[Američki dolar|američkih dolara]] prema kursu iz [[2004.]] godine&lt;ref&gt;[http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Plutarch/Lives/Crassus*.html &quot;Krezov Život&quot; (''Life of Crassus''), Univerzitet u Chicagu]&lt;/ref&gt;. Također, vrijednost drevnog srebrnog talenta procjenjuje se i kao ekvivalent devetogodišnjeg stručnog rada jednog čovjeka&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://eh.net/encyclopedia/article/engen.greece |title=Darel Engen: &quot;Privreda antičke Grčke&quot; (''The Economy of Ancient Greece''), EH.Net Encyclopedia, 2004. |access-date=27. 9. 2012 |archive-date=2. 5. 2006 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060502201333/http://eh.net/encyclopedia/article/engen.greece |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;. Detaljni popis satrapija i odgovarajućih poreza&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.livius.org/da-dd/darius/darius_i_t08.html |title=Darije Veliki: popis satrapija s odgovarajućim porezima (Livius.org, Jona Lendering) |access-date=27. 9. 2012 |archive-date=6. 1. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100106081024/http://www.livius.org/da-dd/darius/darius_i_t08.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;:

{|class=&quot;wikitable&quot; border=&quot;1&quot;
|-
!style=&quot;background:gold;&quot;|'''Oblast'''
!style=&quot;background:gold;&quot;|'''Satrapije ili narodi'''
!style=&quot;background:gold;&quot;|'''Godišnji porez'''
|+
|-
|align=&quot;center&quot;|'''I'''
|align=&quot;left&quot;|[[Jonija|Jonjani]], azijski [[Prefektura Magnezija|Magnezijci]], [[Eolija|Eoljani]], [[Karija|Karijci]], [[Licija|Licijci]], [[Pamfilija|Pamfilijci]] 
|align=&quot;left&quot;|400 talenata [[Srebro|srebra]]
|-
|align=&quot;center&quot;|'''II'''
|align=&quot;left&quot;|[[Lidija|Lidijci]], Mizijci, Lasonijanci, Kabalijanci, Hitenijanci
|align=&quot;left&quot;|500 talenata
|-
|align=&quot;center&quot;|'''III'''
|align=&quot;left&quot;|Plemena južno od [[Dardaneli|Helesponta]], [[Frigija|Frigijci]], azijski [[Tračka|Tračani]], [[Paflagonija|Paflagonijci]], Marijandinijci, [[Sirija|Sirijci]]
|align=&quot;left&quot;|360 talenata
|-
|align=&quot;center&quot;|'''IV'''
|align=&quot;left&quot;|[[Cilicija (satrapija)|Cilicijanci]]
|align=&quot;left&quot;|360 bijelih [[konj]]a (jednog za svaki dan u godini) i 500 talenata srebra; 140 za održavanje lokalne [[Konjica|konjice]], ostatak od 360 za kraljevski dvor
|-
|align=&quot;center&quot;|'''V'''
|align=&quot;left&quot;|Područje od grada Posidiuma (na cilicijsko-sirijskoj granici), preko dijelova [[Sirija|Sirije]], [[Samarija|Samarije]], [[Kipar|Kipra]] i [[Palestina|Palestine]], do [[Drevni Egipat|egipatske]] granice (izuzevši [[Arabija|arapski]] teritorij)
|align=&quot;left&quot;|350 talenata
|-
|align=&quot;center&quot;|'''VI'''
|align=&quot;left&quot;|[[Drevni Egipat|Egipćani]] i [[Libija|Libijci]] u gradovima Cireni i Barci
|align=&quot;left&quot;|700 talenata i 120.000 svežnjeva žita (za perzijsku vojsku stacioniranu u [[Memfis]]u)
|-
|align=&quot;center&quot;|'''VII'''
|align=&quot;left&quot;|[[Satagidija|Satagidijci]], [[Gandara]]nci, Dadici, Apariti
|align=&quot;left&quot;|170 talenata
|-
|align=&quot;center&quot;|'''VIII'''
|align=&quot;left&quot;|[[Susa]] s okolinom
|align=&quot;left&quot;|300 talenata
|-
|align=&quot;center&quot;|'''IX'''
|align=&quot;left&quot;|[[Mesopotamija]] ([[Babilon]] i [[Asirija]])
|align=&quot;left&quot;|1000 talenata srebra i 500 dječaka [[eunuh]]a
|-
|align=&quot;center&quot;|'''X'''
|align=&quot;left&quot;|[[Ekbatana]] i ostatak [[Medija|Medije]]
|align=&quot;left&quot;|450 talenata
|-
|align=&quot;center&quot;|'''XI'''
|align=&quot;left&quot;|Kaspijci, Pausicijci, Pantimati, Dariti
|align=&quot;left&quot;|200 talenata
|-
|align=&quot;center&quot;|'''XII'''
|align=&quot;left&quot;|[[Baktrija|Baktrijci]] i okolni narodi
|align=&quot;left&quot;|360 talenata
|-
|align=&quot;center&quot;|'''XIII'''
|align=&quot;left&quot;|[[Armenci]], Pakti i ostali narodi do [[Crno more|Crnog mora]]
|align=&quot;left&quot;|400 talenata
|-
|align=&quot;center&quot;|'''XIV'''
|align=&quot;left&quot;|[[Sagartija]]nci, [[Drangijana|Drangijanci]], Utijanci, Mici, te stanovnici otoka [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]]
|align=&quot;left&quot;|600 talenata
|-
|align=&quot;center&quot;|'''XV'''
|align=&quot;left&quot;|[[Skiti#Historija|Saki]] i sjeverni Kaspijci
|align=&quot;left&quot;|250 talenata
|-
|align=&quot;center&quot;|'''XVI'''
|align=&quot;left&quot;|[[Parti]], [[Horazmija (satrapija)|Horazmijci]], [[Sogdijana|Sogdijanci]] i [[Arija (satrapija)|Arijci]]
|align=&quot;left&quot;|300 talenata
|-
|align=&quot;center&quot;|'''XVII'''
|align=&quot;left&quot;|Paricanijanci i [[Etiopija|Etiopljani]]
|align=&quot;left&quot;|400 talenata
|-
|align=&quot;center&quot;|'''XVIII'''
|align=&quot;left&quot;|Matijanci, Saspiri, Alarodijanci
|align=&quot;left&quot;|200 talenata
|-
|align=&quot;center&quot;|'''XIX'''
|align=&quot;left&quot;|Muški, Tibareni, Makronezi, Mosinojci, Marezi
|align=&quot;left&quot;|300 talenata
|-
|align=&quot;center&quot;|'''XX'''
|align=&quot;left&quot;|[[Indija|Indijci]] (najmnogoljudniji drevni narod)
|align=&quot;left&quot;|360 talenata [[Zlato|zlata]] (najveća suma)
|-
|align=&quot;center&quot;|('''+''')
|align=&quot;left&quot;|[[Arapi]]
|align=&quot;left&quot;|1000 talenata tamjana&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.iranica.com/newsite/articles/v2f3/v2f3a002.html |title=Ahemenidska Arabija (enciklopedija Iranica, M. Dandamayev) |access-date=27. 9. 2012 |archive-date=12. 11. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071112044629/http://www.iranica.com/newsite/articles/v2f3/v2f3a002.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;, opskrba perzijskih trupa vodom
|}

=== Saobraćaj ===
{{glavni|Kraljevska cesta}}
[[Datoteka:Map achaemenid empire en.png|350px|desno|mini|Karta Perzijskog carstva s označenom [[Kraljevska cesta|Kraljevskom cestom]]]]

Kako bi olakšao komunikaciju širom golemog Perzijskog carstva, [[Darije I]] je dao izgraditi mrežu kvalitetnih cesta, od kojih je najpoznatija [[Kraljevska cesta]]. Ona se protezala od [[Lidija|lidijskog]] grada [[Sard]]a na zapadu do perzijskih gradova [[Susa|Suse]], [[Pasargad]]a i [[Persepolis]]a na istoku&lt;ref&gt;[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+5.52.1 Herodot, 5.52-54]&lt;/ref&gt;. Udaljenost između ova dva gradovima je bila 2.700&amp;nbsp;km, a glasnici na konjima prelazili su taj put za samo sedam dana. Usporedbe radi, za isto putovanje pješice bilo je potrebno 90 dana, odnosno tri mjeseca. Gradnja tako dugačke i sofisticirane ceste kroz [[Mala Azija|maloazijske]] planine, [[Asirija|asirske]] [[Pustinja|pustinje]], [[babilon]]ske [[Močvara|močvare]] i neprohodna područja zapadnog [[Iran]]a predstavljala je vrhunac [[Antika|antičkog]] graditeljskog umijeća. Zbog njenog izuzetnog kvaliteta, cesta je korištena i u [[Rimsko Carstvo|rimsko doba]] za vrijeme [[Trajan]]a i [[Hadrijan]]a, gotovo 700 godina nakon Darijeve vladavine&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.livius.org/ro-rz/royal_road/royal_road.htm |title=Kraljevska cesta (Livius.org, Jona Lendering) |access-date=27. 9. 2012 |archive-date=29. 6. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110629155230/http://www.livius.org/ro-rz/royal_road/royal_road.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;.

Darije je ostao upamćen i po [[Sueski kanal|Sueskom kanalu]] kojeg je dao izgraditi između [[Nil]]a i [[Suez]]a&lt;ref&gt;[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+2.158.1 Herodot, 2.158.1]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[[Strabon]], 17.1.25&lt;/ref&gt;, i kojim su perzijski brodovi prolazili iz [[Crveno more|Crvenog mora]] u [[Sredozemno more|Mediteran]] i obrnuto. Respektabilni uspjesi perzijskih inženjera ostvareni su i u doba njegovog sina [[Kserksa]] koji je prilikom ekspedicije protiv [[Stara Grčka|Grčke]] dao izgraditi dva [[Pontonski most|pontonska mosta]] preko [[Dardaneli|Dardanela]] da omogući lakši prelaz svojoj vojsci na [[Evropa|evropsko tlo]], a kroz [[Brdo Atos|poluostrvo Atos]] zbog čestih oluja koje su prijetile perzijskoj [[Mornarica|mornarici]] prokopan je dvokilometarski [[kanal]]&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.gein.noa.gr/xerxes_canal/ENG_XERX/ENGWEB.htm |title=Istraživanje Kserksovog kanala u Sjevernoj Grčkoj (1991–2001) |access-date=27. 9. 2012 |archive-date=11. 1. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080111050229/http://www.gein.noa.gr/xerxes_canal/ENG_XERX/ENGWEB.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;.

=== Poljoprivreda i navodnjavanje ===
{{glavni|Kanat}}
[[Datoteka:Qanat-3.svg|mini|300px|Sustav [[kanat]]a (3D presjek)]]
Perzijsko doba [[Ahemenidi|Ahemenida]] donosi velike promjene u [[Poljoprivreda|poljoprivredi]], koja je činila važnu ulogu u [[Privreda|privredi]] carstva. Poboljšano je [[navodnjavanje]] širom carstva, posebno u područjima koja su imala ograničen pristup [[Voda|vodi]]; [[Drevni Egipat|Egipat]], [[Babilon]], [[Iran]], te [[Srednja Azija]]. Navodnjavanje se vršilo pomoću složenih sistema [[kanat]]a koje su razvili stari [[Perzijanci]]. Ovaj sistem posebno je unaprijedio područja modernog [[Iran]]a i [[Afganistan]]a gdje se taj sistem koristi i dan danas&lt;ref name=&quot;R. Schmitt: „Ahemenidska dinastija“&quot;/&gt;, u cijelom svijetu. Perzijski kraljevi podsticali su gradnju tih podzemnih kanala za navodnjavanje, a Perzijanci su ih onima koji su sudjelovali u gradnji davali u najam na period od pet generacija&lt;ref&gt;[[Polibije]], 10.28.3&lt;/ref&gt;.

[[Kanat]] je sistem koji se sastoji od niza vertikalnih okna nalik [[bunar]]ima koje pri dnu povezuje blago nagnuti kanal. Osnovne karakteristike sistema:
* Pomoću vertikala uspješno se crpe velike količine svježe vode iz podzemlja na površinu, bez potrebe za pumpanjem. Protok vode vrši se [[Gravitacija|gravitacijom]] a odredište je niže od izvora, koji je najčešće brdski vodonosnik.
* Omogućava protok vode na velikim udaljenostima gdje je [[Suha klima]], bez gubitaka velikog dijela zaliha vode koje nastaju usljed curenja i [[Isparavanje|isparavanja]].
Izvođenje kanata uobičajeno je za područja gdje su izvori vode neposredno podno [[planina]], odnosno tamo gdje je [[izvor]] najbliži površini terena.

Glavni vlasnici plodnih polja i poljoprivrednih imanja, [[hram]]ova, te ondašnjih preduzeća bili su [[iran]]ski plemići&lt;ref name=&quot;R. Schmitt: „Ahemenidska dinastija“&quot;/&gt;. Razvoj poljoprivrede i navodnjavanja doveo je do razvoja slavnih [[Perzijski vrt|perzijskih vrtova]]&lt;ref&gt;Albert T. Clay: ''Business documents of Murashû sons of Nippur dated in the reign of Darius II'', Philadelphia; Department of Archæology and Palæontology of the University of Pennsylvania, 1904.&lt;/ref&gt;. Prema [[elam]]skom [[Klinasto pismo|klinastom pismu]] pronađenom u [[Persepolis]]u, [[Pasargad]] je na [[perzijski|staroperzijskom jeziku]] nazivan ''Batrakataš'' ili ''Pâthragâda'' („Perzijski vrt“), dok današnje ime vuče korijene iz [[grčki|grčke]] izvedenice. Smatra se da [[grčki|grčka riječ]] za [[raj]] ''paradeisos'' potječe od imena grada [[Pasargad]]a, koji je širom [[Antika|antičkog]] svijeta bio poznat po prelijepim [[Park|vrtovima]].

== Vojska ==
{{glavni|Perzijski besmrtnici}}
[[Datoteka:Persian warriors from Berlin Museum.jpg|mini|300px|desno|[[Perzijski besmrtnici|Perzijski vojnici]] s [[Antika|drevnih]] reljefa]]
[[Datoteka:Pasargadae 2.jpg|mini|300px|Grobnica [[Kir Veliki|Kira Velikog]], velikog perzijskog osvajača i osnivača Ahemenidske imperije.]]

Perzijska [[vojska]] predstavljala je okosnicu carske moći, i nije imala pravog rivala u [[Antika|antičkom svijetu]] sve do dolaska [[Aleksandar Makedonski|Aleksandra Makedonskog]]. Budući da se Perzijsko carstvo prostiralo na ogromnim područjima udaljenim hiljadama kilometara sa različitim geografskim karakteristikama, za njihovu kontrolu bila je potrebna zahtjevna [[ratna vještina]].

U vrijeme [[Kir Veliki|Kira Velikog]] kada je Perzija još bila pod dominacijom moćne [[Medijci|Medije]], svi [[Perzijanci]] bili su dužni boriti se za perzijskog kralja. Osim velike strateške vojne važnosti, perzijska vojska igrala je i veliku političku ulogu osiguravanja političkog jedinstva među svim teritorijima koji su bili pod vlašću [[Ahemenidi|Ahemenida]]&lt;ref name=&quot;R. Schmitt: „Ahemenidska dinastija“&quot;/&gt;. Elitu perzijske vojske predstavljali su [[Perzijski besmrtnici]] koji su uvijek brojali tačno 10.000 vojnika&lt;ref name=&quot;Herodot, 7.83.1&quot;&gt;[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+7.83.1 Herodot, 7.83.1]&lt;/ref&gt;, a u vrijeme mira služili su kao kraljevska garda. Članovima tih elitnih jedinica mogli su postati isključivo [[Perzijanci]], [[Medijci]] i [[Elam]]iti&lt;ref&gt;[http://www.raceandhistory.com/cgi-bin/forum/webbbs_config.pl/noframes/read/790 O Elamitima (RaceAndHistory.com)]&lt;/ref&gt;. Budući da su trenirani od rođenja prema strogim vojničkim pravilima i da su učestvovali u brojnim bitkama širom svijeta, često su smatrani najboljim vojnicima [[Antika|antičkog doba]]. Glavni general [[Perzijski besmrtnici|perzijskih besmrtnika]] ([[perzijski|perz.]] '''hazaparati''') često je nazivan „drugim iza kralja“&lt;ref&gt;[[Diodor sa Sicilije]], 18.48.4&lt;/ref&gt;, komandovao je cijelom kraljevskom vojskom. Perzijska vojska bila je podijeljena na [[Pješadija|pješadiju]] i [[Konjica|konjicu]], čiji su pretpostavljeni bili uglavnom iz perzijskog [[Plemstvo|plemstva]].

Ova vojska je najviše bila poznata po izvrsnoj konjici zahvaljujući kojoj su s lahkoćom kontrolisali svoje prostrano carstvo, te izvanrednim [[Luk (oružje)|strelcima]]. Također, iz kasnijeg ahemenidskog perioda posebno su poznata i perzijska bojna kola koja su na [[Točak|točkovima]] imali šiljke koji bi okretanjem prilikom kretanja kola doslovno raskomadali neprijateljske vojnike. [[Opsadne sprave]] koje je koristio [[Kir Veliki]] prilikom osvajanja [[Jonija|Jonije]] nisu bile poznate [[Grci]]ma zbog čega su ubrzo teško poraženi. Glavne karakteristike perzijskih vojnih jedinica (npr. [[sparabara]]) bila je fleksibilnost i brzina manevrisanja, što uglavnom nije došlo do izražaja u [[Grčko-perzijski ratovi|borbama protiv Grka]] koji su tu perzijsku prednost neutralisali korištenjem pogodnih terena i teškog [[oklop]]a.

Perzijska vojska imala je stalne [[garnizon]]e širom carstva, a vodili su ih [[Perzijanci|perzijski]] oficiri. Garnizoni su postavljani uglavnom na važnim strateškim tačkama, glavnim cestama, ili pak na samim granicama carstva (kao što je ostrvo [[Elefantina]] na [[Nil]]u). Vojnici mnogih naroda sudjelovali su u perzijskoj vojsci, što osim [[Perzijanci|Perzijanaca]], [[Medijci|Medijaca]] i [[Elam]]ita uključuje i [[Asirija|Asirce]], [[Fenicija|Feničane]], [[Babilon]]ce, [[Indija|Indijce]], [[Grci|Grke]], [[Drevni Egipat|Egipćane]], [[Židovi|Židove]], [[Arapi|Arape]], itd.

[[Satrap]]i su bili odgovorni za regrutaciju, održavanje i finansiranje vojnih snaga u njihovim administrativnim jedinicama, ali nisu mogli upravljati tom vojskom. Satrapijskim vojskama upravljali su posebni perzijski namjesnici koji su bili odani [[Veliki kralj|velikom kralju]]&lt;ref&gt;Pierre Briant, str. 352.&lt;/ref&gt;. U doba mira, kada nije bilo potrebe za regrutacijom, vojska je bila sastavljena uglavnom od profesionalnih [[Perzijanci|perzijskih]] i [[Medijci|medijskih]] vojnika&lt;ref&gt;[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+7.62.1 Herodot, 7.62.1]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[[Diodor sa Sicilije]], 19.21.4&lt;/ref&gt;.

U ratno doba, vojska se proširuje sa profesionalne vojske pomoću regrutovanja vojnika iz različitih naroda carstva&lt;ref&gt;[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+7.60.1 Herodot, 7.60.1]&lt;/ref&gt;. Pokrajine carstva imale su vlastite vojne jedinice koje su bile [[Policija|čuvari reda]] i bile opremljene u skladu sa lokalnom vojnom tradicijom&lt;ref name=&quot;R. Schmitt: „Ahemenidska dinastija“&quot;/&gt;. Prema [[Herodot]]ovim djelima, perzijska vojska bila je heterogena i vrlo raznolika. Navodno je imala 67 etničkih vojnih jedinica i bila podijeljena u tri glavna roda; pješadiju, konjicu i mornaricu&lt;ref name=&quot;Briant, 207.-211.&quot;&gt;Pierre Briant, str. 207–211.&lt;/ref&gt;, dok su pješadija i konjica imali posebne jedinice [[Luk (oružje)|strelaca]]&lt;ref&gt;[[Ksenofont]], 1.8.9&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+1.103.1 Herodot, 1.103.1]&lt;/ref&gt;.

Raznolikost trupa vojske Perzijskog carstva, njihovog [[Oružje|oružja]] i opreme te borbenih tehnika navodi na to da su [[Perzijanci|perzijski]] [[general]]i morali savladati složeno [[Vojna strategija|strateško]] i [[Taktika|taktičko]] znanje za djelotvorno i koordinisano komandovanje takvom vojskom&lt;ref name=&quot;Briant, 207.-211.&quot;/&gt;.

Historičar Briant pretpostavlja kako su [[Kserks I]] i neki drugi kasniji perzijski kraljevi imali samo ceremonijalnu ulogu u vojsci, odnosno ulogu prikazivanja cjelovitosti carstva, njihovog autoriteta, te zbog jačanja [[moral]]a vojske. [[Antički Rim|Rimski]] Historičar [[Kvint Kurcije Ruf]] pretpostavlja kako su na raznolikosti vojske insistirali sami perzijski kraljevi, koji su time željeli ukazati na raznolikost, ali i jedinstvo carstva&lt;ref name=&quot;Briant, 207.-211.&quot;/&gt;.

== Kultura ==
{{glavni|Iranska kultura}}

=== Jezik ===
{{glavni|Perzijski jezik}}
[[Datoteka:Behistun DB1 1-15.jpg|mini|300px|desno|Trojezični [[Behistunski zapisi]] pisani na [[Perzijski jezik|perzijskom]], [[Elamski jezik|elamskom]] i [[Akadski jezik|akadskom jeziku]]]]

Budući da su [[Perzijanci]] upravljali administracijom i vojskom carstva, [[perzijski jezik]] je imao status glavnog jezika, ali kao administrativni jezik korišten je i [[Aramejski jezik|aramejski]], kojeg je uglavnom koristila [[diplomatija]]. Upotreba ostalih jezika je ograničena na veličinu područja u kojem je živjelo stanovništvo koje je govorilo te jezike kao svoje maternje jezike. Poznato je kako se [[elamski jezik]] koristio kao službeni na [[sud]]u u regiji [[Fars]], o čemu svjedoče zapisi iz [[Persepolis]]a koji datiraju između [[509. p. n. e.|509.]] i [[458. p. n. e.]]&lt;ref name=&quot;Philip Huyse: „Antička Perzija&quot;&gt;Philip Huyse: „Antička Perzija“&lt;/ref&gt; Ostali jezici su uglavnom imali lokalnu upotrebu; [[Egipatski jezici|egipatski]], [[grčki]], [[Lidijski jezik|lidijski]] i [[Licijski jezik|licijski]].

[[Elamski jezik|elamski]] i [[akadski jezik]] korišteni su na trojezičnim kraljevskim natpisima, zajedno sa [[perzijski]]m koji se koristio uglavnom za reprezentativne svrhe, kao što je slučaj u [[Behistun]]u.

=== Život u doba Ahemenida ===
==== Život na kraljevskom dvoru ====
Kraljevski perzijski dvor imao je neograničenu vlast u carstvu, a on uključuje samog kralja, njegovu [[Porodica|porodicu]], te perzijsko [[plemstvo]]. Na dvoru su donošene upravne i strateške odluke, koje su potom provodili njihovi podanici. Međutim, historijskih dokumenata koji se odnose na perzijsko [[sudstvo]] ima vrlo malo i neravnomjerno su raspodijeljeni&lt;ref&gt;Pierre Briant, str. 161.&lt;/ref&gt;.

Ovisno o boravku u različitim kraljevskim rezidencijama ([[Persepolis]], [[Susa]], [[Babilon]], [[Ekbatana]]), zajedno sa kraljem putovala bi i kraljevska porodica te veći dio administracije. Tokom putovanja kralj i plemstvo boravili bi u velikom i luksuznom šatoru&lt;ref&gt;[[Ksenofont]]: „Kiropedija“ (VIII, 5.2)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[[Kvint Kurcije Ruf]], III, 8.7.&lt;/ref&gt;, postavljenim na središtu privremenog boravka i označenim posebnim simbolima&lt;ref name=&quot;Philip Huyse: „Antička Perzija&quot;/&gt;. [[Historičar]] Pierre Briant pretpostavlja kako su oni podsjećali na palače u Susi i Persepolisu. Život na kraljevskom dvoru određen je strogim normama ponašanja. Kralj je bio okružen raznim visokim službenicima, koji su uključivali upravitelje trezora i [[kartoteka]], te diplomate zadužene za odnose sa javnošću i stranim delegacijama. Narod je imao pravo zatražiti posjetu kralju&lt;ref&gt;[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+3.117.1 Herodot, 3.117.1]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[[Ksenofont]]: „Kiropedija“ (VI, 1.1)&lt;/ref&gt;, ali morali su posredovati preko čuvara koji bi preko kralja obavještavali posjetioca o eventualnom odobrenju i vremenu posjete.

[[Herodot]] i [[Ksenofont]] opisuju kako je perzijski kralj lično obično birao jela, zbog sigurnosnih razloga. Na [[banket]]ima (svečanim gozbama) pažljivo je birao goste, također zbog istih razloga. Sudionici banketa bili bi strogo raspoređeni na posebna mjesta, zbog ceremonijalnih i sigurnosnih razloga. [[Stara Grčka|Grčki]] autori opisuju perzijske bankete kao vrlo [[luksuz]]ne i svečane, budući da su isti odražavali kraljevu moć i autoritet, ali i gostoljubivost. Prehranu za kralja i [[Perzijski besmrtnici|besmrtnike]] pripremali su odvojeni i elitni [[gastronom]]i&lt;ref name=&quot;Herodot, 7.83.1&quot;/&gt;, a za svaki slučaj [[Trovanje|trovanja]] [[Hrana|hranom]] gastronomi bi podlijegali strogim propisanim kaznama. [[Voda]] je dopremana iz rijeke [[Šaour (rijeka)|Šaour]] na kojoj leži grad Susa, a prije konzumiranja bila bi prokuhavana i posluživana u posudama od [[Srebro|srebra]]&lt;ref&gt;[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+1.188.1 Herodot, 1.188.1]&lt;/ref&gt;. [[Perzijanci]] su veliku važnost pridavali oblikovanju posuđa, koje je odražavalo [[moć]] i dobar ukus.

&lt;center&gt;
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Gold cup kalardasht.jpg|Zlatna šoljica
Datoteka:Gold vessels from the Oxus treasure by Nickmard Khoey.jpg|Zlatne posude
Datoteka:Rython boz.jpg|Zlatni [[riton]] (ćup) pronađen u [[Ekbatana|Ekbatani]], ''(Nacionalni muzej u [[Iran]]u)''
Datoteka:Persia - Achaemenian Vessels.jpg|Zlatni ćup u animalističkom obliku, ''(Nacionalni muzej u [[Iran]]u)''
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

Kraljevo posebno mjesto za vrijeme banketa nije bilo samo u ceremonijalne svrhe, već i za očuvanje njihovog [[Zdravlje|zdravlja]]&lt;ref&gt;Pierre Briant, str. 275.&lt;/ref&gt;. Važnu ulogu na kraljevskom dvoru igrali su i [[Liječnik|liječnici]], koji su bili stalna kraljevska pratnja. Njihova uloga bila je i kontrola hrane, što znači kako se radilo o osobama od velikog povjerenja. Kraljevi liječnici su nerijetko bili i [[Stara Grčka|Grci]] i [[Drevni Egipat|Egipćani]].

Dvorjane su služili i [[Eunuh|eunusi]]&lt;ref&gt;starogrčka riječ ''eunoukhos'': „čuvar dvora“&lt;/ref&gt; a bili su podijeljeni u dvije grupe; one koji su služili kraljevsku porodicu, te ostale službenike. Budući da je kraljevski dvor činila šira kraljevska porodica zajedno sa plemićima, pretpostavlja se da su imali mnogobrojnu poslugu&lt;ref&gt;Pierre Briant, str. 284.&lt;/ref&gt;. Mnogi [[Antika|antički]] autori spominju kako su perzijski kraljevi praktikovali [[Poligamija|poligamiju]] i imali mnogo djece&lt;ref&gt;[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+1.135.1 Herodot, 1.135.1]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Dinon: „Persica“ (XIII, 556)&lt;/ref&gt;, te kako su imali vlastite [[harem]]e. Ipak, moderni historijski dokazi govore kako prvobitna pretpostavljena funkcija „harema“ u Persepolisu nije tačna, odnosno kako se zapravo radi o kraljičinim odajama. Žene sa kraljevskog dvora, što uključuje kraljice i princeze, imale su veliku autonomiju i mogle su putovati, što spominju [[Persepolis#Zapisi|zapisi iz Persepolisa]]. Žene u Perzijskom carstvu imale su velika prava u odnosu na ostatak [[Antika|drevnog svijeta]]&lt;ref&gt;Pierre Briant, str. 296.&lt;/ref&gt;; u nekim pokrajinama carstva vladali su ženski satrapi, a tokom [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskih ratova]] na strani perzijske vojske sudjelovala je i jedna [[admiral]]ica ([[Artemizija I]] iz [[Karija|Karije]]&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.irandokht.com/editorial/index4.php?area=org&amp;sectionID=14&amp;editorialID=3292 |title=Artemizija I (Irandokht.com) |access-date=27. 9. 2012 |archive-date=22. 6. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110622074428/http://irandokht.com/editorial/index4.php?area=org&amp;sectionID=14&amp;editorialID=3292&amp;PHPSESSID=7545117a28efd77fac162c57f4ef553a |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;).

Kao što je to slučaj u [[Asirija|asirskoj]] i [[babilon]]skoj tradiciji, [[lov]] je bio omiljena zabava [[Perzijanci|perzijskim]] kraljevima. Na taj način održavali su tjelesnu formu u vrijeme mira, te su iskazivali svoju hrabrost i sposobnost. Prilikom [[lov]]a bacanje prvog [[Koplje|koplja]] bilo je isključivo pravo kralja. Lov je praktikovan i u posebnim [[vrt]]ovima ([[perzijski|perz.]] ''pairidaeza'': „ograđeni prostor“), koji su služili i kao mjesto za opuštanje i uživanje budući da su bili bogato ukrašeni, te za lov na raznu [[divljač]]&lt;ref name=&quot;Huyse, 216.-246.&quot;&gt;Philip Huyse: „Antička Perzija“, str. 216–246.&lt;/ref&gt;. Načini lova razlikuju se zavisno o načinu i korištenju [[Oružje|oružja]]: lovili su pješice, na [[konj]]u ili u kolima, a koristili su [[mač]], [[Luk (oružje)|luk]], [[koplje]] ili mreže. [[Pismo]] koje je [[Darije I]] Velki poslao [[Jonija|jonskom]] [[satrap]]u ''Gadatu'' spominje prevoz plodova između [[Eufrat]]a i [[Azija|azijske]] obale, što svjedoči o velikom interesu kralja za [[Hortikultura|hortikulturu]].

==== Život izvan kraljevskog dvora ====
[[Datoteka:Amulet-pendant Louvre Sb2955.jpg|mini|250px|desno|[[Hamajlija]] u obliku [[lav]]a izrađena od [[Keramika|keramike]] ''(Muzej u [[Louvre]]u)'']]

Uzimajući u obzir da postoji malo dokumenata iz ovog razdoblja, svakodnevni život stanovnika Perzijskog carstva i dalje je uglavnom nepoznat, za razliku od života na kraljevskom dvoru. [[Arheologija|Arheološka]] istraživanja pokazuju kako su perzijske kuće građene većinom od [[Opeka|opeke]] koja je vezivana [[mort]]om od [[Glina (tlo)|gline]] i [[Slama|slame]]. Za [[Izolacija|izolaciju]] donjih dijelova [[zid]]ova korišten je [[Rafinerija nafte#Bitumen|bitumen]]. Kuće su građene oko unutrašnjeg dvorišta sa istaknutim trijemom, a najčešće su imale jednu ili dvije etaže&lt;ref name=&quot;Huyse, 216.-246.&quot;/&gt;. Budući da su [[Perzijanci]] širom svijeta poznati po izradi [[tekstil]]a, pretpostavlja se da su kuće bile ukrašene [[Perzijski tepih|perzijskim tepisima]] visokog kvaliteta, te opremljeni vrhunski oblikovanim [[namještaj]]em.

Odijevanje je prilično poznato budući kako postoji mnogo umjetničkih ilustracija koje prikazuju ljude iz ahemenidskog doba. Perzijanci su nosili duge kapute (sa ili bez rukava) omeđene pojasom, te hlače od [[Koža (materijal)|kože]] ili fine [[Tkanina|tkanine]] (zbog mogućnosti jahanja na [[konj]]u). [[Obuća]] je od dvije vrste; zatvorenih cipela sa 3 ili 4 vezice, ili od [[Čizme|čizama]]. Kape su se nosile zavisno od oblika i materijala: od jednostavnih poveza preko glave, do bogato ukrašenih pletenih kapa. Po [[Boja|boji]] odjeće se razlikovala karakteristika društvenih slojeva tog doba, crvena je boja [[ratnik]]a, bijela sveštenika, a plava [[seljak]]a. Kraljevi su se odijevali u sve tri boje kako bi pokazali svoj autoritet nad sva tri društvena sloja. Najvjerodostojniji izvori o perzijskoj nošnji su reljefi iz [[Persepolis]]a&lt;ref name=&quot;Huyse, 216.-246.&quot;/&gt;.

[[Obrazovanje]] u ahemenidsko doba je relativno nepoznato. Sigurno je da su [[Perzijanci|perzijski]] plemići školovali svoju djecu, ali većina seljaka bila je nepismena. Prema dostupnim historijskim informacijama, školovanje mladih perzijskih plemića počinjalo je od pete godine, i trajalo je deset do dvadeset godina, zavisno o izvoru. [[Strabon]] piše kako su se mladi ljudi bavili [[Gimnastika|gimnastikom]], te kako su obučavani za [[lov]], korištenje [[koplje|koplja]], prepoznavanje [[Biljka|biljaka]], te izradu odjeće i mreža. [[Ksenofont]] navodi kako je njihovo školovanje uključivalo obuku prema kojoj su trebali razviti smisao za [[Pravda|pravdu]], poslušnost, izdržljivost, upornost i samokontrolu&lt;ref name=&quot;Huyse, 216.-246.&quot;/&gt;.

=== Religija ===
{{glavni|Zoroastrizam}}
[[Datoteka:Farvahar001.JPG|mini|350px|desno|[[Zoroastrizam|Zoroastrijski]] simbol ''farvahar'' ([[Persepolis]], [[Iran]])]]

Za vrijeme vladavine [[Ahemenidi|ahemenidske dinastije]] religija [[Zoroastrizam|zoroastrizma]] postaje državnom religijom i proširuje se iz jugozapadnog [[Iran]]a na veliki dio [[Bliski istok|Bliskog istoka]]. [[Zoroastrizam]] i njegovi pogledi postaju jedan od najvažnijih elemenata perzijske kulture, a istovremeno se javlja i jaka mješavina sa drugim religijama, posebno sa [[Mesopotamska mitologija|onima u Mezopotamiji]].

Dobro u Zoroastrizmu predstavljao je [[bog]] pod imenom [[Ahura Mazda]]. Predstavljala ga je [[vatra]], kao simbol [[čistoća|čistoće]] i [[moć]]i. [[Zlo]] je [[prirodna sila]] odvojena od Ahure Mazde i suprostavljena njemu i njegovom djelu, a postoji samo na [[Duhovnost|duhovnom]] planu, za razliku od duhovnog i fizičkog postojanja onog što je stvorio Ahura Mazda. Napad zla, odnosno zlog duha [[Ahriman]]a događa se između tih dviju krajnih tačaka na vremenskoj traci.

Sredinom [[5. vijek p. n. e.|5. vijeka p. n. e.]], odnosno u doba vladavine [[Artakserkso I|Artakserksa I]] i [[Darije II|Darija II]], [[Herodot]] piše:

{{Citat|Perzijanci nisu prikazivali božanstva, niti su gradili velike [[hram]]ove već isključivo žrtvenike, budući da za razliku od Grka nisu vjerovali u božanstva ljudskog oblika. Perzijanci su prinosili žrtve [[Sunce|Suncu]], [[Mjesec (satelit)|Mjesecu]], [[Zemlja (planeta)|Zemlji]], [[Vatra|vatri]], [[Voda|vodi]] i [[Vjetar|vjetrovima]].}}

Također, Herodot tvrdi kako [[molitva]] ili žrtva nije mogla biti obavljena bez prisutnosti zoroastrijskog sveštenika, koji nisu bili povezani sa sveštenicima niti jedne druge religije. Osim toga, njihova funckija se prenosila nasljedno, sa oca na sina.

Za vrijeme vladavine [[Darije I|Darija Velikog]] [[zoroastrizam]] postaje posebno vezan uz kraljevu [[Ideologija|ideologiju]]&lt;ref&gt;Pierre Briant, str. 259.&lt;/ref&gt;. U mnogim zapisima Darija I i njegovog sina [[Kserks I|Kserksa I Velikog]], kao što su [[Behistunski natpisi]] ili reljefi u [[Persepolis]]u i [[Susa|Susi]], navodi se kako legitimitet kraljevske moći dolazi po volji [[Ahura Mazda|Ahure Mazde]], koja se prikazuje kao zaštitnik kralja i samog carstva&lt;ref&gt;Pierre Briant, str. 183–184.&lt;/ref&gt;. [[Portal]] iz Persepolisa bogato je ukrašen reljefima sa obje strane koji posloženi od vrha prema dnu prikazuju: Ahura Mazdu, kralja Darija I na prijestolju, a zatim tri reda vojnika iz kraljevske lične straže. Ovi motivi žele prikazati kako „Bog dobra“ ([[Ahura Mazda]]) štiti perzijskog kralja i vojsku, odnosno kako je kraljeva vlast legitimna&lt;ref&gt;Werner F. Dutz i Sylvia A. Matheson, str. 82.&lt;/ref&gt;.

== Umjetnost ==

[[Perzijska umjetnost]] u doba Ahemenida cvate, a njena svrha je prije svega veličanje [[Slava|slave]] vladajuće dinastije&lt;ref name=&quot;R. Schmitt: „Ahemenidska dinastija“&quot;/&gt;. Širenjem Perzijskog carstva paralelno se širila i perzijska umjetnost, koja kulminira kada je carstvo bilo na vrhuncu, prvenstveno zahvaljujući bogatim [[porez]]ima koje je kraljevski dvor primao iz brojnih pokorenih zemalja.

=== Arhitektura i urbanizam ===
{{glavni|Persepolis}}

[[Datoteka:Colonne persepolis muze iran bastan teheran.jpg|mini|250px|desno|Karakteristični perzijski [[stup]] iz [[apadana|apadane]] u [[Persepolis]]u, [[Iran]]]]
[[Datoteka:Tomb of Xerxes.JPG|mini|desno|250px|Grobnica [[Kserks I|Kserksa Velikog]] (cca 20x30 metara) uklesana u stijene [[Nakš-i Rustam]]a, [[Iran]]]]

Perzijsko Veliko Kraljevstvo ostavilo je brojne monumentalne palate, prije svega u [[Susa|Susi]], [[Pasargad]]u, [[Ekbatana|Ekbatani]] i Persepolisu. Za razliku od mnogih drugih monumentalnih građevina [[Antika|antičkog doba]] poput [[Partenon]]a u [[Stara Grčka|Grčkoj]] ili [[Koloseum]]a u [[Rimsko Carstvo|Rimskom Carstvu]], perzijske građevine nisu gradili [[Robovlasništvo|robovi]] već plaćeni radnici iz svih zemalja carstva; [[Babilon]]ije, [[Karija|Karije]], [[Jonija|Jonije]], [[Asirija|Asirije]], [[Drevni Egipat|Egipta]], itd.&lt;ref name=&quot;GC&quot;&gt;Georges Cameron, „Pločice iz riznice u Persepolisu“ (Persepolis Treasury Tablets), Izdanja Orijentalnog instituta, Chicago (1948)&lt;/ref&gt;

U rano doba perzijska [[pleme (zajednica)|plemena]] nisu imali jedinstveni arhitektonski stil, budući da su bili [[Nomad|polunomadski]] narod seljaka i jahača&lt;ref&gt;Henri Stierlin, str. 86.&lt;/ref&gt;. Međutim, nakon što je [[Kir Veliki]] [[550. p. n. e.]] osnovao [[Perzijsko Carstvo]], širom zemlje niknut će mnoge monumentalne građevine. U početku se [[Ahemenidi|ahemenidska]] arhitektura temeljila na elementima pokorenih naroda, ali prema njima ubrzo je bio razvijen autohtoni stil. Prvi perzijski grad [[Pasargad]] još pokazuje neke nomadske uticaje gdje su objekti raspršeni u ogromnom [[park]]u, ali pedeset godina kasnije gradi se Persepolis koji postaje simbolom racionalizacije i ravnoteže u perzijskoj [[Arhitektura|arhitekturi]]. Plan kompleksa je strogo [[Ortogonalna projekcija|ortogonalan]], broj stupova u dvoranama je slagan u omjerima 1:1 ili 1:2, raspored objekata je poslagan na zaštićenoj terasi. Trijemovi s dvostrukim kolonadama na apadani sijeku se na uglovima koji postaju kule, što je bila velika funkcionalna i estetska inovacija. Kompleksu se pristupa s dva velika portala kroz koji ide sav promet.

Uspjesi ovih originalnih djela temelje se na brojnim elementima koji kombinuju arhitekture osvojenih naroda. Perzijski elementi nisu hibrid već mješavina stilova koji stvaraju novi stil. Proizlaze iz stručnosti arhitekata i radnika širom carstva, pa je perzijska arhitektura utilitaristička, [[ritual]]na i simbolična. Persepolis je pun elemenata koji svjedoče o njihovim višestrukim uticajima&lt;ref name=&quot;Stierlin, 86.-115.&quot;&gt;Henri Stierlin, str. 86, 94, 102, 111. i 115.&lt;/ref&gt;.

[[Drevni Egipat|Egipatski]] elementi prepoznatljivi su na krovnim vijencima i [[portal]]ima&lt;ref name=&quot;Stierlin, 86.-115.&quot;/&gt;, a [[Mesopotamija|mesopotamski]] kod povezivanja dviju palata gdje jedna ima privatnu, a druga javnu namjenu&lt;ref&gt;Henri Stierlin, str. 78. i 79.&lt;/ref&gt;. [[Rozeta (arhitektura)|Rozete]] i biljni reljefi sa stubišta skupa s nazubljenim bedemima i zidovima podsjećaju na arhitekturu [[zigurat]]a, koji su u ranije doba nicali u Mesopotamiji i [[Elam]]u. Glazure reljefa imaju [[babilon]]ski uticaj, dok krilati ljudi-bikovi na portalima potiču od [[Asirija|asirskog]] stila&lt;ref name=&quot;Stierlin, 86.-115.&quot;/&gt;. Nakon uključivanja [[Jonija|Jonije]] u Perzijsko carstvo, perzijska arhitektura dovodi do jakog uticaja na grčki [[jonski red]], kao i obrnuto. Ti uticaji posebno su vidljivi kod dvorana sa stupovima (''hipostila''). [[Lidija|Lidijski]] i jonski arhitekti sudjelovali su na radovima u [[Pasargad]]u, te kasnije u Persepolisu i [[Susa|Susi]], o čemu svjedoče grafiti na grčkom u [[kamenolom]]u blizu Persepolisa i zapis iz Suse. Spiralni elementi ([[Voluta|volute]]) s perzijskih [[kapitel]]a kasnije su postali glavno obilježje [[Grčka arhitektura|grčke arhitekture]] [[Jonski red|jonskog reda]]. Persepolis je kasnije snažno uticao na [[Artemidin hram u Efezu]], jedno od antičkih [[sedam svjetskih čuda]].

Načelo unutrašnjeg prostora, gdje dvorana sa stupovima predstavlja jezgro palate, prisutno je na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] i prije doba Perzijskog carstva. Ipak, sofisticiranost perzijske [[Tehnologija|tehnologije]] koja je vidljiva na visini i rasponima stupova, uvjetovala je veliku prostranost i upotrebljivost dvorana, za razliku od sličnih hipostila u [[Stara Grčka|Grčkoj]] i [[Drevni Egipat|Egiptu]] čiji su stupovi bili zdepasti, rasponi maleni, a prostori skučeni&lt;ref&gt;Henri Stierlin, str. 78, 92. i 93.&lt;/ref&gt;.

Konstruktivni sistemi u Persepolisu su isključivo tektonski, odnosno sastoje se od [[stup]]ova i greda, dok nema traga stereotomskom sistemu ([[Luk (arhitektura)|lukova]], [[svod]]ova i [[kupola]]). Većina stupova izrađenih od drva su nestali, ali sačuvane su njihove kamene baze. Kod dvorana gdje su [[Visina|visine]] bile prevelike za korištenje [[Drveće|drveta]], stupovi su građeni od masivnih kamenih blokova. Kameni stupovi koji su preživjeli vrlo su heterogenog stila, odnosno pokazuju uticaje različitih [[civilizacija]]. Baza stupa ima [[Hetiti|hetitski]] uticaj, dok je omjer visine i promjera debla gotovo identičan stupovima [[Jonski red|jonskog reda]]. Ogromni kapitel koji čini gotovo trećinu ukupne visine stupa karakterističan je za [[Drevni Egipat|egipatske]] stupove s kapitelom lotosa. Skulpturalni kapiteli sa [[Životinje|životinjskim]] oblicima vjerovatno su inspirisani asirskom arhitekturom, ali predstavljaju originalni perzijski stil.

Kao i većina [[Ahemenidi|ahemenidskih]] palata, Persepolis je imao [[zid]]ove izgrađene od [[Opeka|opeke]], koji možda izgledaju neobično na području gdje je kamen dostupan u velikim količinama. To je zajednička karakteristika svih naroda Istoka, koji [[kamen]] koriste uglavnom za utvrđivanje gradskih zidina. Danas su uglavnom sačuvani samo temelji zidova, kao i masivni kameni [[portal]]i i [[stup]]ovi.

Iako je građen gotovo dva vijeka, Persepolis kao cjelina pokazuje jedinstveni stil koji je karakteristika [[Ahemenidi|ahemenidske]] umjetnosti. Kasniji ahemenidski vladari nisu mnogo odstupali od umjetnosti i tehnike koju je [[Kir Veliki]] započeo u [[Pasargad]]i, a [[Darije I]] Veliki nastavio u Persepolisu. Samo najnovije kraljevske grobnice [[Artakserks II|Artakserksa II]] i [[Artakserks III|Artakserksa III]] razlikuju se od onih u [[Nakš-i Rustam]]u po tome što nisu urezane u okomitu liticu [[Planina|planine]] već u kosi teren, ali na pročelju sadrže iste elemente kao i Darijeva grobnica.

=== Kiparstvo ===
Najpoznatije skulpture iz [[Ahemenidi|ahemenidskog]] perioda nalaze se u [[Persepolis]]u. Brojni reljefi krase stubišta, panele ispred palate i unutrašnjost kraljevskih dvorana. Pretpostavlja se kako su također korišteni za uređenje prostorija sa stupovima. Inspiracija perzijskih skulptura vuče korijene iz [[Drevni Egipat|Egipta]], [[Stara Grčka|Grčke]] i [[Asirija|Asirije]], a karakteriše je velika preciznost i detaljnost izvođenja. Načini oblikovanja skulptura su tipični za orijentalnu umjetnost; svi likovi prikazani su u profilu. Reljefi najčešće prikazuju perzijskog kralja i vojnike, te [[bik]]ove, [[lav]]ove i [[grifon]]e; životinje vrlo su stilizirane, bez varijacija. Osim reljefa, historičari poput [[Herodot]]a i [[Plutarh]]a spominju kserksov kip u Persepolisu, te kip [[Darije I|Darijeve]] žene [[Artistona|Artistone]] u [[Susa|Susi]]. Neke skulpture su u potpunosti realistične, poput [[Pas|psa]] (mastifa) koji je pronađen na uglu [[Apadana|apadane]].

&lt;center&gt; 
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Persepolis-lion_capital.jpg|Skulptura [[lav]]a ispred [[Apadana|apadane]] u [[Persepolis]]u
Datoteka:Persepolis - statue of a mastiff.jpg|Skulptura mastifa
Datoteka:Statue darius.jpg|Kip Darija I iz [[Heliopolis]]a, ''(Nacionalni muzej u [[Iran]]u)''
Datoteka:Bull capital Apadana Louvre AOD1.jpg|Skulptura [[bik]]a sa [[kapitel]]a perzijskog [[stup]]a [[Apadana|apadane]] u Persepolisu
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

=== Polikromija ===
Polikromija igra važnu ulogu u perzijskoj umjetnosti, a karakterišu je šareni i bogato ukrašeni reljefi na zidovima. Za razliku od Persepolisa, palata u Susi nema reljefe urezane u kamenu, već raznobojne [[Keramika|keramičke]] glazure na zidovima od opeke, očito inspirisane [[Mesopotamska kultura|mesopotamskom kulturom]]. Na njima su najčešće oblikovani likovi raznih životinja ([[lav]]ovi, [[bik]]ovi, [[grifon]]i) ili perzijskih vojnika, koji podsjećaju na reljefe u Persepolisu.

U [[Susa|Susi]] je polikromija na [[Keramika|keramici]] očuvana, ali to nije slučaj sa kamenim reljefima u [[Persepolis]]u gdje se [[pigment]] s vremenom raspao. Područja na kojima su korištene [[Boja|boje]] teško je tvrditi, budući da je pigment gotovo u potpunosti nestao. Vrijeme, tanki slojevi nanošenja boja, te raspadanje organskih pigmenata glavni su razlozi njegovog nestanka. Ipak, dokazi o korištenju boja nalaze se u tragovima širom palate što svjedoči kako Persepolis nije bio jednoličan, već u bogatim bojama&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.achemenet.com/ressources/enligne/arta/pdf/2005.002-Ambers-Simpson.pdf |title=Some pigments identifications for objects from Persepolis (Janet Ambers i St John Simpson, The British Museum) |archive-url=https://web.archive.org/web/20070928104125/http://www.achemenet.com/ressources/enligne/arta/pdf/2005.002-Ambers-Simpson.pdf |archive-date=28. 9. 2007 |access-date=19. 1. 2014 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;. Također, pronađeno je i mnogo posuda koje su sudeći prema unutrašnjim pigmentima služile za čuvanje boja. Boje su korištene na svim arhitektonskim elementima; zidovi, reljefi, stupovi, vrata, podovi, stepenice, kipovi, itd. Opeka je bila glazirana, crvena oker boja korištena je na podovima od vapnenca ili sivo-zelenkastog gipsa, stupovi su oslikani u više boja, kao i eksterijer palata. Tragovi crvene boje pronađeni su i na skulpturi žene [[Darija I [[Artistona|Artistone]] koja se danas čuva u [[iran]]skom Nacionalnom muzeju u [[Teheran]]u. Velika paleta pronađenih boja govori o njihovom bogatom polikromatskom porijeklu. Spominje se i upotreba biljnih pigmenata, ali s obzirom na raspadanje takvih organskih boja, nažalost nisu sačuvane.

&lt;center&gt; 
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Plaque of Lapis-Lazuli - Persepolis - Achaemenid - National Museum of Iran - Inv. number 2436.jpg|Oslikani perzijski broš
Datoteka:Sphinx Darius Louvre.jpg|Sfinga [[Darije I|Darija I]] pronađena u Susi
Datoteka:Decorative motives2 griffins frieze Louvre Sb3323.jpg|Dekorativni motivi u obliku [[spirala]]
Datoteka:Archer Darius palace Louvre AOD487.jpg|Perzijski vojnik
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

=== Zlatarstvo ===
Zlatarstvo je jedan od najvažnijih elemenata perzijske kulture, koji se u ahemenidsko doba proširio širom carstva. Reljefi u gradovima poput [[Persepolis]]a pokazuju kako su [[Perzijanci]] [[Zlato|zlatnom]] nakitu pridavali veliku važnost&lt;ref name=&quot;Stierlin, 122.-131.&quot;&gt;Henri Stierlin, str. 122. i 131.&lt;/ref&gt;.

Otkrića brojnih komada posuđa izrađenih od plemenitih [[Metal (hemija)|metala]] poput [[Zlato|zlata]] i [[Srebro|srebra]] također pokazuju kako je zlatarstvo bila važna karakteristika perzijske kulture, ali i dokaz njihove [[Estetika|estetske]] zrelosti i napredne [[Tehnologija|tehnologije]]. Ukrašavanje vaza, čaša, posuda, nakita, pa čak i oružja kombinuje [[klasicizam]] i sinkretizam. Kao i kod ostalih grana perzijske [[umjetnost]]i, na zlatarstvo uticaj su imale i razne pokorene kulture, koje su Perzijanci koristili u stvaranju novog i originalnog perzijskog stila&lt;ref name=&quot;Stierlin, 122.-131.&quot;/&gt;.

[[Arheologija|Arheološki]] pronalasci zlatnih predmeta u [[Mala Azija|Maloj Aziji]] pokazuju velike sličnosti sa onima iz pokrajine [[Fars]], a ponekad su sličnosti tolike da se pretpostavlja kako potiču iz iste radionice, iako se radi o predmetima koji datiraju decenijama ili čak vijekovima kasnije. Neke stilske analogije mogu se pronaći i u [[Stara Grčka|Grčkoj]] i [[Trakija|Trakiji]] što svjedoči o snažnom perzijskom uticaju i na [[Evropa|Evropu]].

&lt;center&gt; 
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Model of a chariot from the Oxus Treasure by Nickmard Khoey.jpg|Zlatni model kočije
Datoteka:Gold fish shaped vessel from the Oxus Treasure by Nickmard Khoey.jpg|Zlatni ukras u obliku [[ribe]]
Datoteka:Vase handle ibex Louvre AO2748.jpg|Motiv sa perzijske vaze u obliku krilatog kozoroga
Datoteka:Ars Summum Tesoro Oxus brazalete.JPG|Narukvica sa urezanim dragim kamenjem
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Tehnologija ==
[[Datoteka:Pasargadae Swallow-Tail Staples.jpg|mini|280px|Konstruktivne '''spone (kopče)''' između kamenih blokova koje su korištene u Persepolisu i [[Pasargad]]u datiraju iz [[6. vijek p. n. e.|6. vijeka p. n. e.]] i najstarije su u historiji; predstavljaju veliki napredak u [[Antika|antičkoj]] građevinskoj tehnologiji]]
[[Datoteka:Persepolis001.jpg|mini|280px|Unatoč aktivnoj zoni [[zemljotres]]a, perzijski stupovi [[Apadana|apadane]] u [[Perzepolis]]u viši su i vitkiji od bilo kojih iz [[Antika|tog doba]], uključujući [[Stara Grčka|grčke]]]]

Kompleksi u [[Pasargad]]u i [[Perzepolis]]u obiluju mnogim inovativnim elementima na području [[Građevinarstvo|građevinskog]] inžinjerstva. Novija istraživanja strukturalne tehnologije u susjednom [[Pasargad]]u koji je udaljen svega 43&amp;nbsp;km i građen tri decenije prije [[Persepolis]]a, pokazala su kako su [[Perzija|perzijski]] [[Inžinjer|inženjeri]] sagradili kompleks koji je mogao izdržati jake [[potres]]e, čak do 7. stepeni prema [[Richterova skala|Richterovoj skali]]&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.payvand.com/news/05/feb/1133.html |title=Pasargadae Can Withstand Earthquakes (Payvand) |access-date=27. 9. 2012 |archive-date=24. 6. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110624113347/http://www.payvand.com/news/05/feb/1133.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;. Temelji građevinskih zdanja u Persepolisu i Pasargadu građeni su tehnologijom izolovane baze temelja, koja se danas koristi pri gradnji modernih osjetljivih objekata poput [[Nuklearna elektrana|nuklearnih elektrana]], zbog zaštite od [[Seizmologija|seizmičkih]] aktivnosti.

Značajan doprinos građevinarstvu predstavlja i upotreba konstruktivnih spona (kopči) između kamenih blokova, koji su izgrađeni od [[Metal (hemija)|metala]]. Takav konstruktivni sistem zajedno s izolovanom bazom temelja stvorili su preduslove za izgradnju mnogo većih i tanjih konstruktivnih elemenata, koji su svoj vrhunac doživjeli u [[Apadana|apadani]] Persepolisa gdje su stupovi bili visoki čak 20 metara što ih čini najvišim te u odnosu na visinu najtanjim stupovima [[Antika|antičkog]] građevinarstva, dok su osni rasponi stupova od 8.65 m također veći od bilo kojeg arhitektonskog zdanja tog doba. Usporedbe radi, [[Artemidin hram u Efezu]] kojeg su [[Grci]] uvrstili u [[Sedam svjetskih čuda]] imao je mnogo manje raspone od 5.9 m, dok su stupovi bili 1.5 m kraći od onih iz apadane Persepolisa&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.persepolis3d.com/control_structures/apadana.htm |title=Persepolis3D: Apadana |access-date=27. 9. 2012 |archive-date=16. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110716111243/http://www.persepolis3d.com/control_structures/apadana.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;.

Veliki doprinos perzijskih inžinjera ostvaren je i na području opskrbe vodom tzv. [[kanat]]ima koje su graditelji usjekli duboko u [[Planina|planine]] te bi pomoću njih dopremali i čuvali svježu [[Voda|vodu]]. Zahvaljujući tom [[vodovod]]nom sistemu i umijeću kontrolisanja pritiska, u kompleksu Persepolisa izgrađen je sofisticiran sistem vodovodnih, kanalizacionih i drenažnih cjevovoda. Mreža cjevovoda usječena je u teren terase prije izgradnje temelja, što predstavlja prvi takav slučaj u historiji.

Ogromni perzijski inžinjerski poduhvati poput izgradnje prvog [[Sueski kanal|Sueskog kanala]], [[Pontonski most|pontonskih mostova]] preko [[Dardaneli|Dardanela]] ili kanala kroz poluostrvo [[Brdo Atos|Atos]]&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.gein.noa.gr/xerxes_canal/ENG_XERX/ENGWEB.htm |title=Istraživanje Kserksovog kanala u sjevernoj Grčkoj (1991–2001) |access-date=27. 9. 2012 |archive-date=11. 1. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080111050229/http://www.gein.noa.gr/xerxes_canal/ENG_XERX/ENGWEB.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; predstavljaju tehnološke uspjehe koji nisu ostvareni nikada ranije u historiji, niti stotinama godina kasnije.

== Kulturni uticaj ==
U [[Antika|antičkoj]] historiji Perzijsko Veliko Kraljevstvo zauzima posebno mjesto, i imaće veliki uticaj u kasnijem periodu. Pod [[Ahemenidi|ahemenidskom dinastijom]] desetine različitih naroda bili su ujedinjeni u jednoj državi koja se protezala od rijeke [[Ind]] do [[Egejsko more|Egejskog mora]]. Administrativnu organizaciju koju su uspostavili [[Perzijanci]] koristili su [[Aleksandar Makedonski]] i brojna druga carstva koja su oponašali perzijski sistem političke [[Federacija|federacije]]. [[Iranska kultura]] proširila se većim dijelom [[Bliski istok|Bliskog istoka]]&lt;ref&gt;Pierre Briant, str. 893–896.&lt;/ref&gt;, kao i upotreba [[Perzijski jezik|perzijskog jezika]].

Perzijska kultura ostavila je i snažan uticaj na samog Aleksandra koji se pred kraj života oblačio kao Perzijanac, primio Perzijance kao veći dio svoje vojske, oženio se Perzijankom iz [[Ahemenidi|ahemenidske dinastije]], a [[glavni grad]] svog carstva premjestio je u (tada) perzijski [[Babilon]]. Ovi Aleksandrovi potezi uzrokovali su veliko neslaganje sa njegovim generalima ([[dijadosi]]ma).

Novonastalo [[Seleukidi|Seleukidsko Carstvo]] objedinjavalo je ahemenidsku i helenističku kulturu, što je kasnije ostavilo duboki trag i na političko uređenje novog [[iran]]skog [[Aršakidsko Carstvo|Aršakidskog Carstva]], te kasnije [[Sasanidsko carstvo|Sasanidskog carstva]] koje je povratilo stari sjaj Perzije.

Budući da su [[Stara Grčka|Stari Grci]] prozvali [[Iran]] „Perzijom“ prema vladajućoj perzijskoj dinastiji [[Ahemenidi|Ahemenida]], od kraja [[6. vijek p. n. e.|6. vijeka p. n. e.]] u [[Zapadni svijet|zapadnom svijetu]] sve države [[iran]]skih vladarskih dinastija nazivale su se „Perzijom“ što se zadržalo do danas (vidi: [[Terminologija Irana i Perzije]]).

Perzijsko Veliko Kraljevstvo je veoma značajno za moderni [[Iran]], jer je ta [[Antika|antička]] država predstavljala početak dominacije [[Perzijanci|Perzijanaca]] nad ostalim [[Iranski narodi|iranskim narodima]] što se zadržalo do današnjeg dana gdje [[Perzijanci]] čine 51% iranskog stanovništva. Osnivač carstva [[Kir Veliki]] često se naziva „ocem Irana“&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.niasnet.org/iran-history/persian-leaders/cyrus-the-great/ |title=Kir Veliki (Niasnet.org) |access-date=27. 9. 2012 |archive-date=5. 7. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100705134536/http://www.niasnet.org/iran-history/persian-leaders/cyrus-the-great/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;.

== Također pogledajte ==
* [[Perzijsko Carstvo]]
* [[Historija Irana]]

== Literatura ==
=== Antička djela ===
* [[Ksenofont]]: „Ekspedicija“ (''Κυρου Ανάβασις'' - ''Anabasis'')
* [[Ksenofont]]: „Kiropedija“ (''Κύρου παιδεία'' - ''Cyropaedia'')
* [[Herodot]]: „Povijesti“ (''Ιστορίης Απόδειξη'')
* [[Diodor sa Sicilije]]: „Knjižnica“ (''Ιστορικη Βιβλιοθήκη'')
* [[Strabon]]: „Geografija“ (''Γεωγραφικά'')
* [[Polibije]]: „Povijesti“ (''Histories'')

=== Moderna djela ===
* Pierre Briant: „Od Kira do Aleksandra: Historija Perzijskog Carstva“ (''From Cyrus to Alexander: A History of the Persian Empire''), preveo Peter Daniels, Indiana: Eisenbrauns (2002)
* {{simboli jezika|fr}} Philip Huyse: „Antička Perzija“ (''La Perse antique''), [[Pariz]], 2005.
* Kolekcija „Pregled antičke Perzije“ (''Regards sur la Perse antique''), 1998.
* {{simboli jezika|fr}} [[Henri Stierlin]]: „Velikani iz Perzijskog Carstva“ (''Splendeurs de l’Empire perse''), Izdavač: Gründ, Pariz (2006)
* A. T. Olmstead: „Historija Perzijskog Carstva“ (''History of the Persian Empire''), [[Chicago]], 1948.
* Werner F. Dutz i Sylvia A. Matheson: „Perzepolis: arheološka nalazišta u Fars provinciji I“ (''Parsa (Persepolis) Archaelogical sites in Fars (I)''). Yavassoli izdanja, [[Teheran]] (1998)
* Josef Wiesehöfer; Azizeh Azodi (prevodilac): „Antička Perzija 550. p. n. e. - 650.“ (''Ancient Persia: 550 BC to 650 AD''), [[London]] i [[New York]], [[2001]].
* {{simboli jezika|fr}} [[Eugene Flandin]] i [[Pascal Coste]]: „Put u Perziju“ (''Voyage en Perse''), Pariz (1851)
* {{simboli jezika|fr}} [[Georges Perrot]] i [[Charles Chipiez]]: „Antička historija umjetnosti u Egiptu, Asiriji, Perziji, Maloj Aziji, Grčkoj, Etruriji, Rimu“ (''Histoire de l'art dans l'Antiquité, Égypte, Assyrie, Perse, Asie mineure, Grece, Etrurie, Rome''). Svezak V: „Perzija, Frigija, Lidija i Karija, Licija“ (''Perse, Phrygie, Lydie et Carie, Lycie''), Pariz (1890)
* [[Arthur Upham Pope]]: „Perzijska arhitektura“ (''Persian Architecture''), London (1965)
* [[Arthur Upham Pope]]: „Elaborat perzijske umjetnosti od prahistorije do danas“ (''A Survey of Persian Art from Prehistoric Times to the Present''), Izdavač: Charles Scribner’s Sons, New York (1931)
* Peter Green: „Grčko-perzijski ratovi“ (''The Greco-Persian Wars'')
* ''Timelife Persians: Masters of the Empire (Lost Civilizations)''
* J. M. Cook: „Perzijsko Carstvo“ (''The Persian Empire''), izdavač: Shocken Books, New York (1983)
* Philip De Souza: „Grčko-perzijski ratovi 499–386. p. n. e.“ (''The Greco-Persian Wars 499–386 BC'')
* {{simboli jezika|de|}} [[Franz Stolze]]: „Perzepolis: ahemenidski i sasanidski spomenici i natpisi iz Perzepolisa, Istakhra, Pasargada, Šapura“ ''Persepolis, die achaemenidischen und sasanidischen Denkmäler und Inschriften von Persepolis, Istakhr, Pasargadae, Shâpur'', Izdavač: A. Asher ed, Berlin (1882)
* Richard Hallock: ''[http://oi.uchicago.edu/pdf/OIP92.pdf „Zapisi iz Perzepolisa“ (''Persepolis Fortification Tablets'')] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070621133316/http://oi.uchicago.edu/pdf/OIP92.pdf |date=21. 6. 2007 }}''
* Richard N. Frye: „Perzijsko nasljeđe“ (''The Heritage of Persia'')
* John E. Curtis: „Zaboravljeno carstvo: Svijet antičke Perzije“ (''Forgotten Empire: The World of Ancient Persia''), Berkeley, [[Los Angeles]]
* Lindsay Allen: „Perzijsko Carstvo“ (''The Persian Empire'')
* M. A. Dandamaev: „Politička povijest Ahemenidskog Carstva“ (''A Political History of the Achaemenid Empire''), Leiden, [[1989]].

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Achaemenid Empire}}
* [http://www.farsmovie.com/eng/index.htm „Iran - zaboravljena slava“; dokumentarni film o antičkom Iranu (Ahemenidima i Sasanidima)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100428091251/http://farsmovie.com/eng/index.htm |date=28. 4. 2010 }} 
* [https://web.archive.org/web/20000816172215/http://www.achemenet.com/ Achemenet - važni virtualni izvor za proučavanje povijesti, literature i arheologije Perzijskog Carstva]
* [http://www.virtualtourengine.com/tour.aspx?id=17&amp;langindex=1 Perzepolis prije uništenja (virtualna šetnja)]
* [http://www.museum-achemenet.college-de-france.fr/ „Virtualni ahemenidski muzej“ - profesor Pierre Briant] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061126081333/http://www.museum-achemenet.college-de-france.fr/ |date=26. 11. 2006 }}
* [http://www.livius.org/aa-ac/achaemenians/achaemenians.html Ahemenidi (Livius.org, Jona Lendering)]
* [http://www.livius.org/aa-ac/achaemenians/inscriptions.html Ahemenidski kraljevski zapisi (Livius.org)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161218193522/http://www.livius.org/aa-ac/achaemenians/inscriptions.html |date=18. 12. 2016 }}
* [http://www.farsinet.com/cyrus Kirov dokument o ljudskim pravima Cyrus' Charter of Human Rights] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120925004959/http://www.farsinet.com/cyrus/ |date=25. 9. 2012 }}
* [http://www.iranchamber.com/art/articles/art_of_achaemenids.php Ahemenidska umjetnost (Iran Chamber)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110713054240/http://www.iranchamber.com/art/articles/art_of_achaemenids.php |date=13. 7. 2011 }}
* [http://persepolistablets.blogspot.com/ Projekt ''Persepolis Fortification Archive'']
* [http://www.persianempire.info/AchaemenidArchitecture.htm#tribute Fotografije donositelja poreza iz sve 23 perzijske satrapije (reljefi u Perzepolisu)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210831003854/http://www.persianempire.info/AchaemenidArchitecture.htm#tribute |date=31. 8. 2021 }}

=== Ostali projekti ===
{{WProjekti
|commons        = 
|commonshr      = 
|commonscat     = Achaemenids
|commonscathr   = Ahemenidsko Carstvo
|wikivrste      = 
|wikivrstehr    = 
|wikizvor       = 
|wikizvor_autor = 
|wječnik        = 
|wikiknjige     = 
|wikicitat      = 
}}

== Reference ==
{{refspisak|4}}

{{Imperije}}
{{Perzijski satrapi}}
{{Ahemenidske satrapije}}

[[Kategorija:Historija Irana]]
[[Kategorija:Historija Azije]]
[[Kategorija:Historija Evrope]]</text>
      <sha1>1ulpvtzsy7te2zeg7s7ef9foh7yfmyy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Biblioteka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>45515</id>
    <revision>
      <id>3940781</id>
      <parentid>3905801</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T08:58:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940781</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="65166" sha1="276phfw4qb4mrdl0p4xusllu6l5p5zg" xml:space="preserve">[[File:Statsbiblioteket læsesalen-2.jpg|upright=1.5|thumb|Moderna čitaonica u [[Kraljevska biblioteka Danske|Kraljevskoj biblioteci Danske]]]]

'''Biblioteka''' je sređena zbirka [[knjiga]] po autoru, predmetu ili katalogu, koja pripada privatnim licima, državnim institucijama, ili kompanijama u kojima se čuvaju zbirke knjiga. U biblioteci se čuvaju i drugi materijali i mediji, koja su dostupni za korištenje njenim članovima i članovima srodnih institucija.

Biblioteke obezbjeđuju materijale za fizički  (tvrde kopije) ili digitalni pristup (digitalne kopije), a mogu biti fizička lokacija ili virtuelni prostor, ili oboje. Bibliotečka zbirka obično uključuje štampani materijal koji se može posuditi i referentni dio publikacija kojie nije dozvoljeno iznositi iz biblioteke i koje se mogu pogledati samo u njenim prostorijama. Mogu postojati i drugi fizički resursi u mnogim formatima, kao što su komercijalna izdanja [[film]]ova, [[Televizijski program|televizijskih programa]], drugih video zapisa, [[Radio|radija]], [[Muzika|muzike]] i audio zapisa na [[DVD]]-u, [[Blu-ray]]u, [[Compact disc|CD]]-u i [[kaseta]]ma, osim pristupa informacijama, muzici ili drugom sadržaju koji se nalaze u bibliografskim bazama podataka.

Biblioteke mogu biti različitih veličina i mogu biti organizovane i održavane od strane javnog tijela kao što je vlada, institucija kao što je škola ili muzej, korporacija ili privatno lice. Pored obezbjeđivanja građe, biblioteke pružaju i usluge bibliotekara koji su obučeni stručnjaci u pronalaženju, odabiru, kruženju i organiziranju informacija, te u tumačenju potreba za informacijama, navigaciji i analizi veoma velikih količina informacija sa različitih resursa.

[[Datoteka:Library-shelves-bibliographies-Graz.jpg|mini|Biblioteka]]

Zgrade biblioteka često obezbjeđuju mirne prostore za učenje, kao i zajedničke prostore za grupno učenje i saradnju, i mogu da obezbede javne objekte za pristup njihovim elektronskim izvorima, kao što su računari i pristup Internetu. Korisnici biblioteke i ponuđenih usluge variraju u zavisnosti od njenog tipa: korisnici javne biblioteke imaju različite potrebe od potreba specijalne biblioteke ili [[Univerzitetska biblioteka|univerzitetske biblioteke]]. Biblioteke mogu biti i središta zajednice, gdje su dostupni programi i gdje se ljudi uključuju u cjeloživotno učenje. Moderne biblioteke proširuju svoje usluge izvan fizičkih zidova zgrade pružajući materijal dostupan elektronskim putem, uključujući i od kuće putem interneta.

Usluge koje biblioteke nude različito se opisuju kao bibliotečke usluge, informacione usluge ili kombinacija „bibliotečko-informacionih usluga“, iako različite institucije i izvori različito definišu tu terminologiju.

[[Bibliotekarstvo]] je  nauka koja se bavi potrebama biblioteka. U današnje vrijeme raširena je upotreba računara u bibliotekama, a knjige se klasifikuju koristeći neki od raspoloživih decimalnih sistema klasifikacije.

== Historija ==
[[File:The Sistine Hall of the Vatican Library (2994335291).jpg|thumb|Sistinska dvorana [[Vatikanska biblioteka|Vatikanske biblioteke]]]]
Historija biblioteka počinje sa prvim pokušajima da se organizuju zbirke dokumenata.&lt;ref name=britannica&gt;{{cite web|url=https://www.britannica.com/topic/library/The-history-of-libraries|title=The history of libraries|website=Britannica|access-date=29. 1. 2021|date= maj 2020|archive-date=3. 3. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210303152919/https://www.britannica.com/topic/library/The-history-of-libraries|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Prve biblioteke sastojale su se od arhiva najranijeg oblika pisanja — glinenih ploča klinastog pisma otkrivenih u Sumeru, od kojih neke datiraju iz 2600. p. n. e.. Privatne ili lične biblioteke sastavljene od pisanih knjiga pojavile su se u klasičnoj Grčkoj u 5. vijeku p. n. e.. U 6. vijeku, na samom kraju klasičnog perioda, velike biblioteke svijeta Mediterana ostale su one u Konstantinopolju i Aleksandriji.

Fatimidi (909–1171) su također posjedovali mnoge velike biblioteke unutar svojih domena. Historičar Ibn Abi Tayyi’ opisuje njihovu biblioteku u palati, koja je vjerovatno sadržavala najveću zbirku literature na svijetu u to vrijeme, kao &quot;svjetsko čudo&quot;. Kroz historiju, zajedno sa krvavim masakrima, uništavanje biblioteka bilo je kritično za osvajače koji žele da unište svaki trag zabilježenog sjećanja pobjeđene zajednice. Istaknuti primjer ovoga može se naći u mongolskom masakru nizarija u Alamutu 1256. i paljenju njihove biblioteke, čija se &quot;slava&quot;, hvali se osvajač Juwayni, &quot;proširila cijelim svijetom&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Virani|first=Shafique N.|url=https://www.academia.edu/43674448|title=The Ismailis in the Middle Ages|date=1. 4. 2007|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-531173-0|doi=10.1093/acprof:oso/9780195311730.001.0001|access-date=22. 6. 2021|archive-date=28. 11. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211128055148/https://www.academia.edu/43674448|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Biblioteke Timbuktua su osnovane u četrnaestom vijeku i privlačile su naučnike iz celog svijeta.&lt;ref&gt;{{cite journal |title=African Bibliophiles: Books and Libraries in Medieval Timbuktu |journal=Libraries &amp; Culture |year=2004 |last=Singleton |first=Brent D. |volume=39 |issue=1 |pages=1–12 |doi=10.1353/lac.2004.0019 |jstor=25549150 |s2cid=161645561 |access-date=19. 1. 2022 |url=https://www.jstor.org/stable/25549150 |archive-date=19. 8. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200819185236/https://www.jstor.org/stable/25549150 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

Pri iskopavanju starog grada [[Ur]]a, u [[Mezopotamija|Mezopotamiji]], naučnici su otkrili glineni pečat. Bio je cilindričnog oblika s natpisima, i pripadao je prvoj biblioteci.

Već oko 700. godine prije nove ere, narod Mezopotamije je imao dobro uređene biblioteke po svojim [[hram]]ovima i palačama. Knjige su u tim bibliotekama bile glinene pločice ispisane [[klinasto pismo|klinastim pismom]]. Hiljade takvih pločica raspoređenih prema područjima nauke, sačinjavale su zbirke koje su predstavljale prve prave biblioteke. Jedna od njih tzv. Asurbanipalova biblioteka, s oko 22000 glinenih pločica, danas se čuva u Britanskom muzeju u [[London]]u.

I [[Egipćani]] su imali biblioteke koje su čuvali svećenici po hramovima. Knjige su bile napravljene u obliku svitaka od [[papirus]]a. Najčuvenija biblioteka svih vremena bila je u [[Aleksandrija|Aleksandriji]], osnovana 300. p. n. e. Imala je najmanje 70.000 svitaka od papirusa.

== Funkcije biblioteke ==
[[File:Videos in boxes in Monmouth County Library eastern branch.JPG|thumb|Selekcija videokaseta u biblioteci]]
Biblioteke mogu pružati fizički ili digitalni pristup građi, mogu biti fizička lokacija ili virtuelni prostor, ili oboje. Zbirka biblioteke može uključivati knjige, periodične publikacije, novine, rukopise, filmove, karte, grafike, dokumente, mikroforme, CD-ove, kasete, videokasete, DVD-ove, Blu-ray diskove, e-knjige, audioknjige, baze podataka, stone igre, videoigre i druge formate. Biblioteke mogu biti različitih veličina, s milionima jedinica.

Biblioteke često pružaju mirne prostore za učenje, a često nude i zajedničke prostore kako bi olakšali grupno učenje i saradnju. Biblioteke često pružaju javne objekte za pristup svojim elektronskim izvorima i Internetu. Javne i institucionalne zbirke i usluge mogu biti namijenjene za korištenje od strane ljudi koji odluče da sami ne kupe – ili si ne mogu priuštiti – da kupe obimnu kolekciju, kojima je potreban materijal koji se ne može razumno očekivati od pojedinca, ili kojima je potrebna stručna pomoć u istraživanju.&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Howard|first=Jennifer|date= jesen 2019|title=The Complicated Role of the Public Library|work=Humanities: the Magazine of the National Endowment of the Humanities|url=https://www.neh.gov/article/complicated-role-modern-public-library|access-date=24. 10. 2021|archive-date=24. 10. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211024171313/https://www.neh.gov/article/complicated-role-modern-public-library|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Usluge koje nudi biblioteka različito se opisuju kao bibliotečke usluge, informacijske usluge ili kombinacija &quot;bibliotečko-informacijskih usluga&quot;, iako različite institucije i izvori različito definišu takvu terminologiju. Organizacije ili odjeli se često nazivaju jednim od ovih imena.&lt;ref&gt;{{cite web | title=Library &amp; Information Service | website=[[Institute of Chartered Accountants in England and Wales]] | url=https://www.icaew.com/library | access-date=6. 3. 2021 | archive-date=4. 3. 2021 | archive-url=https://web.archive.org/web/20210304185405/https://www.icaew.com/library | url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|title=Types of Library and Information Service|date=1. 2. 1986|journal=Management Decision |volume=24 |issue=2 |pages=8–24 |url= https://doi.org/10.1108/eb001400|doi=10.1108/eb001400|access-date= 6. 3. 2021 |archive-date=24. 2. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224103506/https://www.emerald.com/insight/content/doi/10.1108/eb001400/full/html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.jcu.edu.au/division-of-student-life/documents/LIS-org-chart-Updated-January-2017-Position-Titles-only.pdf|title=A quick guide to services provided by Library &amp; Information Services|website=[[James Cook University]]|access-date=6. 3. 2021|archive-date=18. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210418051956/https://www.jcu.edu.au/division-of-student-life/documents/LIS-org-chart-Updated-January-2017-Position-Titles-only.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | title=Reference and Information Service | website=Rutgers University Libraries | date=27. 4. 2000 | url=https://www.libraries.rutgers.edu/public_service_policies/pspm_02_reference_information_service | access-date=6. 3. 2021 | archive-date=13. 4. 2021 | archive-url=https://web.archive.org/web/20210413184014/https://www.libraries.rutgers.edu/public_service_policies/pspm_02_reference_information_service | url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1=Marshall | first1=Joanne Gard | last2=Sollenberger | first2=Julia | last3=Easterby-Gannett | first3=Sharon | last4=Morgan | first4=Lynn Kasner | last5=Klem | first5=Mary Lou | last6=Cavanaugh | first6=Susan K. | last7=Oliver | first7=Kathleen Burr | last8=Thompson | first8=Cheryl A. | last9=Romanosky | first9=Neil | last10=Hunter | first10=Sue|display-authors=2 | title=The value of library and information services in patient care: results of a multisite study | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-the-medical-library-association_2013-01_101_1/page/38 | journal=[[Journal of the Medical Library Association]] | year=2013 | volume=101 | issue=1 | pages=38–46 | pmid=23418404 | doi=10.3163/1536-5050.101.1.007 | pmc=3543128 | doi-access=free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://worksafe.tas.gov.au/__data/assets/pdf_file/0003/571539/COVID-Safe-Workplace-Guidelines-Library-and-Other-Information-Services.pdf|title=COVID Safe Workplace Guidelines: Library and other information services industry|author=[[Government of Tasmania]]|date=29. 1. 2021|access-date=6. 3. 2021|archive-date=8. 3. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210308170330/https://www.worksafe.tas.gov.au/__data/assets/pdf_file/0003/571539/COVID-Safe-Workplace-Guidelines-Library-and-Other-Information-Services.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | title=Information and research services principles | website=National and State Libraries Australia | date=29. 3. 2019 | url=https://www.nsla.org.au/publication/information-and-research-services-principles | access-date=6. 3. 2021 | archive-date=10. 3. 2021 | archive-url=https://web.archive.org/web/20210310132722/https://www.nsla.org.au/publication/information-and-research-services-principles | url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Organizacija ===
[[File:HK Wan Chai Library Inside Bookcase a.jpg|thumb|Police biblioteke u [[Hong Kong]]u,  prikazani brojevi klasifikacione šeme kaji pomažu čitaocima da lociraju djela u odeljku]]
Većina biblioteka ima građu raspoređenu po određenom redoslijedu prema bibliotečkom klasifikacijskom sistemu, tako da se predmeti mogu brzo locirati i zbirke mogu efikasno pregledati.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Library classification |url=https://www.britannica.com/science/library-classification |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210416234738/https://www.britannica.com/science/library-classification |archive-date=16. 4.  2021 |access-date=17. 10. 2017 |website=britannica.com |publisher=Encyclopædia Britannica}}&lt;/ref&gt; Neke biblioteke imaju dodatne galerije osim javnih, u kojima se čuvaju referentni materijali. Te referentne grupe mogu biti otvorene za odabrane članove javnosti. Druge biblioteke zahtijevaju od korisnika da podnesu &quot;zahtjev“, da pomoćnik preuzme materijal iz zatvorenih polica.

Veće biblioteke često se dijele na odjeljenja u kojima rade paraprofesionalci i profesionalni bibliotekari.

Osnovni zadaci u upravljanju bibliotekom uključuju planiranje nabavke (koji materijal biblioteka treba nabaviti, kupovinom ili na drugi način), bibliotečku klasifikaciju nabavljene građe, očuvanje građe (posebno rijetke i krhke arhivske građe kao što su [[rukopisi]]), prestanak prijema određene građe, pokroviteljsko posuđivanje građe, te razvoj i administriranje bibliotečkih računarskih sistema.&lt;ref&gt;{{Cite book |last1=Stueart |first1=Robert |title=Library and information center management |url=https://archive.org/details/libraryinformati0008stue |last2=Moran |first2=Barbara B. |last3=Morner |first3=Claudia J. |publisher=Libraries Unlimited |year=2013 |isbn=978-1-59884-988-2 |edition=Eighth |location=Santa Barbara |oclc=780481202}}&lt;/ref&gt; Dugoročnija pitanja uključuju planiranje izgradnje novih biblioteka ili proširenja postojećih te razvoj i primjenu usluga na terenu i usluga za poboljšanje čitanja (kao što su opismenjavanje odraslih i program za djecu). Bibliotečkom građom kao što su [[Knjiga|knjige]], [[časopis]]i, [[periodična publikacija|periodična literatura]], [[Compact disc|CD-ovi]] itd. upravlja se Deweyjevom teorijom decimalne klasifikacije, a modificirana Deweyjeva teorija decimalne klasifikacije praktičniji je i pouzdaniji sistem za upravljanje bibliotečkom građom.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Bhattacharjee |first1=Pijush Kanti |date=2010 |title=Modified Dewey Decimal Classification Theory for Library Materials Management |url=https://www.ijimt.org/list-24-1.html |url-status=live |journal=International Journal of Innovation, Management and Technology |volume=1 |issue=3 |pages=292–94 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220117232540/http://www.ijimt.org/list-24-1.html |archive-date=17. 1. 2022 |access-date=24. 2. 2022}}&lt;/ref&gt;

=== Upotreba ===
[[File:2009 3962573662 card catalog.jpg|thumb|Sve do pojave digitalnih kataloga, kartični katalozi su bili tradicionalna metoda organizovanja liste izvora i njihove lokacije u velikoj biblioteci.]] 
Do pojave digitalnih kataloga, katalozi sa karticama bili su tradicionalna metoda organiziranja popisa izvora i njihove lokacije u velikoj biblioteci.

Neki korisnici možda ne znaju kako da u potpunosti koriste resurse biblioteke. To može biti zbog nelagode pojedinaca u pristupu članu osoblja. Načini na koje se sadržaj biblioteke prikazuje ili pristupa može imati najveći utjecaj na korištenje. Zastario ili nespretan sistem pretraživanja, ili osoblje koje nije voljno ili je neobučeno da animira svoje korisnike, ograničit će korisnost biblioteke. U javnim bibliotekama Sjedinjenih Država, počevši od 19. stoljeća, ovi problemi su doveli do pojave pokreta bibliotečkih instrukcija, koji je zagovarao obrazovanje korisnika biblioteka.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Weiss |first=S.C. |date=2003 |title=The origin of library instruction in the United States, 1820–1900 |journal=Research Strategies |volume=19 |issue=3/4 |pages=233–43 |doi=10.1016/j.resstr.2004.11.001}}&lt;/ref&gt; Jedan od prvih vođa bio je [[John Cotton Dana]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Mattson |first=K. |date=2000 |title=The librarian as secular minister to democracy: The life and ideas of John Cotton Dana |journal=Libraries &amp; Culture |volume=35 |issue=4 |pages=514–34}}&lt;/ref&gt; Osnovni oblik bibliotečke nastave ponekad je poznat kao [[informatička pismenost]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Robinson |first=T.E. |date=2006 |title=Information literacy: Adapting to the media age |journal=Alki |volume=22 |issue=1 |pages=10–12}}&lt;/ref&gt;

Biblioteke treba da informišu svoje korisnike o tome koja je građa dostupna u njihovim zbirkama i kako da pristupe tim informacijama. Prije računarskog doba, to se radilo katalogom kartica — ormarićem (ili više ormarića) koji je sadržavao mnogo ladica ispunjenih indeksnim karticama koje su identificirale knjige i druge materijale. U velikoj biblioteci, katalog kartica često je ispunjavao veliku prostoriju.

Pojava [[Internet]]a je, međutim, dovela do usvajanja elektronskih kataloških baza podataka (često se nazivaju &quot;webcats“ ili kao onlajn katalozi sa javnim pristupom, OPAC), koji omogućavaju korisnicima da pretražuju fondove biblioteke s bilo koje lokacije sa pristupom Internetu.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Sloan |first1=B |last2=White |first2=M.S.B. |date=1992 |title=Online public access catalogs |journal=Academic and Library Computing |volume=9 |issue=2 |pages=9–13 |doi=10.1108/EUM0000000003734}}&lt;/ref&gt; Ovaj stil održavanja kataloga kompatibilan je sa novim tipovima biblioteka, kao što su digitalne biblioteke i distribuirane biblioteke, kao i sa starijim bibliotekama koje su naknadno opremljene. Velike biblioteke mogu biti raštrkane u više zgrada širom grada, od kojih svaka ima više spratova, sa više prostorija koje smještaju njihove resurse na niz polica. Jednom kada korisnik locira resurs unutar kataloga, mora koristiti navigacijsko navođenje kako bi fizički dohvatio resurs, što je proces koji može biti potpomognut putem oznaka, mapa, GPS sistema ili RFID označavanja.

[[Finska]] ima najveći broj registrovanih pozajmljivača knjiga po glavi stanovnika u svijetu. Više od polovine stanovništva Finske su registrovani korisnici.&lt;ref&gt;{{cite web |last=Pantzar |first=Katja |date=septembar 2010 |title=The humble Number One: Finland |url=https://finland.fi/public/default.aspx?contentid=160064&amp;contentlan=2&amp;culture=en-US |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20110813045018/http://finland.fi/public/default.aspx?contentid=160064&amp;contentlan=2&amp;culture=en-US |archive-date=13. 8.  2011 |access-date=17. 3. 2012 |publisher=This is Finland}}&lt;/ref&gt; U SAD-u, korisnici javnih biblioteka su u prosjeku posuđivali otprilike 15 knjiga po korisniku godišnje od 1856. do 1978. Od 1978. do 2004, tiraž knjiga po korisniku je opao za otprilike 50%. Rast tiraža audiovizuelnih materijala, koji se procjenjuje na 25% ukupnog tiraža u 2004, čini otprilike polovinu ovog pada.&lt;ref&gt;{{cite web |last=Galbi |first=Douglas |date=29. 7. 2007 |title=Book Circulation Per U.S. Public Library Iser Since 1856 |url=https://galbithink.org/libraries/circulation.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20211128055200/http://galbithink.org/libraries/circulation.htm |archive-date=28. 11. 2021 |access-date=7. 5. 2022 |website=GALB}}&lt;/ref&gt;

=== Odnos sa internetom ===
[[File:British Museum Reading Room Panorama Feb 2006.jpg|thumb|left|upright=1.35|Čitaonica [[Britanski muzej|Britanskog muzeja]]]]
Biblioteka može koristiti [[Internet]] na više načina, od kreiranja vlastite bibliotečke [[Veb-stranica|web stranice]] do omogućavanja pretraživanja sadržaja svojih kataloga na internetu. Neki specijalizovani pretraživači kao što je [[Google Scholar]] nude način da se olakša traženje akademskih resursa kao što su članci iz časopisa i istraživački radovi. Online kompjuterski bibliotečki centar omogućava svakome da pretražuje najveći svjetski repozitorijum bibliotečkih zapisa preko njegove WorldCat online baze podataka.&lt;ref name=&quot;Grossman(2009)&quot;&gt;{{cite web |last=Grossman |first=Wendy M. |date=21. 1. 2009 |title=Why you can't find a library book in your search engine |url=https://www.theguardian.com/technology/2009/jan/22/library-search-engines-books |archive-url=https://web.archive.org/web/20140114010642/http://www.theguardian.com/technology/2009/jan/22/library-search-engines-books |archive-date=14. 1. 2014 |access-date=7. 5. 2022 |website=The Guardian}}&lt;/ref&gt; Web stranice kao što su [[LibraryThing]] i [[Amazon (kompanija)|Amazon]] pružaju sažetke, recenzije i preporuke knjiga.&lt;ref name=&quot;Grossman(2009)&quot; /&gt; Biblioteke obezbjeđuju računare i pristup internetu kako bi omogućili ljudima da traže informacije na mreži.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Mostafa |first1=J |year=2005 |title=Seeking Better Web Searches |url=https://archive.org/details/sim_scientific-american_2005-02_292_2/page/n58 |journal=Scientific American |volume=292 |issue=2 |pages=51–57 |bibcode=2005SciAm.292b..66M |doi=10.1038/scientificamerican0205-66 |pmid=15715393}}&lt;/ref&gt; Online pristup informacijama posebno je privlačan mlađim korisnicima biblioteke.&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Corradini |first=Elena |date= novembar 2006 |title=Teenagers analyse their public library |url=https://www.emerald.com/insight/content/doi/10.1108/03074800610713307/full/html |journal=New Library World |volume=107 |issue=11 |pages=481–498 |doi=10.1108/03074800610713307 |access-date=7. 5. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |date= juli 2005 |title=Youth Matters |url=https://publications.dcsf.gov.uk/eOrderingDownload/Cm6629.pdf |archive-url=http://webarchive.nationalarchives.gov.uk/20100408192702/http%3A//publications.dcsf.gov.uk/eOrderingDownload/Cm6629.pdf |archive-date=8. 4. 2010 |access-date=7. 5. 2022 |website=The National Archives}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Nippold |first1=M.A. |last2=Duthie |first2=J.K. |last3=Larsen |first3=J. |name-list-style=amp |date=2005 |title=Literacy as a Leisure Activity: Free-time preferences of Older Children and Young Adolescents |url=https://archive.org/details/sim_language-speech-hearing-services-in-schools_2005-04_36_2/page/93 |journal=Language, Speech, and Hearing Services in Schools |volume=36 |issue=2 |pages=93–102 |doi=10.1044/0161-1461(2005/009) |pmid=15981705}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Snowball |first=Clare |date= februar 2008 |title=Enticing Teenagers into the Library |journal=Library Review |publisher=Emerald Group Publishing |volume=57 |issue=1 |pages=25–35 |doi=10.1108/00242530810845035 |hdl-access=free |hdl=20.500.11937/6057}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;MLA, DCMS, LASER(2006)&quot;&gt;{{cite report |url=https://research.mla.gov.uk/evidence/documents/Research_study_of_14_35_year_olds_for_the_future_development_of_public_libraries_9841.pdf |title=A Research Study of 14–35-year olds for the Future Development of Public Libraries |author=Museums, Libraries and Archives, Department of Culture, Media and Sport &amp; Laser Foundation |date=juni 2006 |publisher=MLA |access-date=7. 5. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120305095112/https://research.mla.gov.uk/evidence/documents/Research_study_of_14_35_year_olds_for_the_future_development_of_public_libraries_9841.pdf |archive-date=5. 3. 2012}}&lt;/ref&gt;

Digitalizacija knjiga, posebno onih koje su više od štampe, u projektima kao što je [[Google Books]] pruža resurse za biblioteku i druge online korisnike. Zbog svojih fondova vrijedne građe, neke biblioteke su važni partneri pretraživačima kao što je [[Google]] u realizaciji potencijala takvih projekata i primile su recipročne koristi u slučajevima kada su uspješno pregovarale.&lt;ref name=&quot;Darnton(2009)&quot;&gt;{{cite magazine |last=Darnton |first=Robert |date=12. 2. 2009 |title=Google &amp; the Future of Books |url=https://www.nybooks.com/articles/22281 |volume=56 |issue=2 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100330223716/http://www.nybooks.com/articles/22281 |archive-date=30. 3. 2010 |access-date=7. 5. 2022 |website=New York Review of Books}}&lt;/ref&gt; Kako je rasla važnost i oslanjanje na Internet, bibliotečke usluge su pomjerile naglasak sa uglavnom obezbjeđivanja izvora za štampanje na obezbjeđivanje više računara i većeg pristupa Internetu.&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Garrod |first=Penny |date=3. 4. 2004 |title=Public Libraries: the changing face of the public library |url=https://www.ariadne.ac.uk/issue39/public-libraries/ |journal=Ariadne |issue=39 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181215122155/http://www.ariadne.ac.uk/issue39/public-libraries/ |archive-date=15. 12. 2018 |access-date=7. 5. 2022}}&lt;/ref&gt; Biblioteke se suočavaju s brojnim izazovima u prilagođavanju novim načinima traženja informacija koji mogu staviti naglasak na praktičnost u odnosu na kvalitet,&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Abram |first1=Stephen |last2=Luther |first2=Judy |date=1. 5. 2004 |title=Born with the Chip: the next generation will profoundly impact both library service and the culture within the profession |url=https://lj.libraryjournal.com/2004/05/ljarchives/born-with-the-chip/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20130914202820/http://lj.libraryjournal.com/2004/05/ljarchives/born-with-the-chip/ |archive-date=14. 9. 2013 |website=Library Journal}}&lt;/ref&gt; smanjujući prioritet vještina informatičke pismenosti.&lt;ref name=&quot;Bell(2005)&quot;&gt;{{cite web |last=Bell |first=S. |date=15. 5. 2005 |title=Backtalk: don't surrender library values |url=https://www.libraryjournal.com/article/CA601026.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120612052503/https://www.libraryjournal.com/article/CA601026.html |archive-date=12. 6. 2012 |access-date=20. 4. 2010 |website=Library Journal}}&lt;/ref&gt; Potencijalni pad korištenja biblioteka, posebno referentnih usluga,&lt;ref&gt;{{cite web |last=Novotny |first=Eric |date= septembar 2002 |title=Reference service statistics and assessment |url=https://www.arl.org/bm~doc/spec268web.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20120524162917/http://www.arl.org/bm~doc/spec268web.pdf |archive-date=24. 5. 2012 |access-date=7. 5. 2022 |publisher=Pennsylvania State University}}&lt;/ref&gt; dovodi u sumnju potrebu za ovim uslugama.
[[File:Fukuchiyama Public Library 2F ac (5).jpg|thumb|right|Internet terminali biblioteke u [[Fukuchiyama, Kyoto|Fukuchiyama]] Javna biblioteka, Japan]]
Bibliotečki istraživači su priznali da biblioteke treba da se pozabave načinima na koje plasiraju svoje usluge ako žele da se takmiče sa Internetom i da umanje rizik od gubitka korisnika.&lt;ref&gt;Vrana, R., and Barbaric, A. (2007). &quot;Improving visibility of public libraries in the local community: a study of five public libraries in Zagreb, Croatia&quot;. ''New Library World''; 108 (9/10), str. 435–44.&lt;/ref&gt; Ovo uključuje promovisanje obuke informatičke pismenosti koja se smatra vitalnom u bibliotečkoj profesiji.&lt;ref name=&quot;Bell(2005)&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;CILIP(2010)&quot;&gt;{{cite web |author=CILIP |year=2010 |title=An introduction to information literacy |location=London |website=CILIP |url=https://www.cilip.org.uk/get-involved/advocacy/learning/information-literacy/pages/introduction.aspx |access-date=13. 4. 2010|url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110616065049/https://www.cilip.org.uk/get-involved/advocacy/learning/information-literacy/pages/introduction.aspx |archive-date=16. 6. 2011}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kenney(2004)&quot;&gt;{{cite web |last=Kenney |first=B. |date=15. 12. 2004 |title=Googlizers vs. Resistors: library leaders debate our relationship with search engines |url=https://www.libraryjournal.com/article/CA485756.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20050608080512/https://www.libraryjournal.com/article/CA485756.html |archive-date=8. 6. 2005 |access-date=26. 3. 2010 |website=Library Journal}}&lt;/ref&gt; Mnogi istraživački bibliotekari sa sjedištem u SAD-u oslanjaju se na ACRL okvir za informatičku pismenost kako bi usmjerili studente i profesore u istraživanju.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=DMUELLER |date=9. 2. 2015 |title=Framework for Information Literacy for Higher Education |url=https://www.ala.org/acrl/standards/ilframework |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20211028165419/https://www.ala.org/acrl/standards/ilframework |archive-date=28. 10. 2021 |access-date=28. 10. 2021 |website=Association of College &amp; Research Libraries (ACRL) |language=en}}&lt;/ref&gt; Međutim, marketing usluga mora biti adekvatno finansijski podržan da bi bio uspješan. Ovo može biti problematično za bibliotečke usluge koje su javno finansirane i teško im je opravdati preusmjeravanje ograničenih sredstava na naizgled periferna područja kao što su brendiranje i marketing.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Hood |first1=David |last2=Henderson |first2=Kay |date=2005 |title=Branding in the United Kingdom Public Library Service |url=https://www.emerald.com/insight/content/doi/10.1108/03074800510575320/full/html |journal=New Library World |volume=106 |issue=1 |pages=16–28 |doi=10.1108/03074800510575320 |access-date=7. 5. 2022}}&lt;/ref&gt;

Aspekt privatnosti korištenja biblioteke u doba interneta je pitanje sve veće zabrinutosti i rasprava; Radionice o privatnosti vodi Bibliotečki Freedom Project koji podučava bibliotekare o digitalnim alatima (kao što je Tor mreža) kako bi se spriječio masovni nadzor.&lt;ref&gt;{{cite web |title=SCREW YOU, FEDS! Dozen or more US libraries line up to run Tor exit nodes |url=https://www.theregister.co.uk/2015/09/17/library_freedom_project_dozen_more_tor_nodes/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170918013636/http://www.theregister.co.uk/2015/09/17/library_freedom_project_dozen_more_tor_nodes/ |archive-date=18. 9. 2017 |access-date=21. 9. 2015 |publisher=Theregister.co.uk}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Libraries, Tor, Freedom and Resistance |url=https://libraryfreedomproject.org/libraries-tor-freedom-and-resistance/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150928192107/https://libraryfreedomproject.org/libraries-tor-freedom-and-resistance/ |archive-date=28. 9. 2015 |publisher=Library Freedom Project at Kilton Library}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Macrina |first=Alison |date=2015 |title=Accidental Technologist: The Tor Browser and Intellectual Freedom in the Digital Age |url=https://journals.ala.org/rusq/article/view/5704/7092 |journal=Reference &amp; User Services Quarterly |volume=54 |issue=4 |page=17 |doi=10.5860/rusq.54n4.17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150930181434/https://journals.ala.org/rusq/article/view/5704/7092 |archive-date=30. 9. 2015|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;

== Bibliotekari ==
Biblioteke obično imaju kombinaciju profesionalno obučenih bibliotekara, poluprofesionalnog osoblja koje se ponekad naziva bibliotečkim tehničarima i pomoćnog osoblja. Neke teme vezane za obrazovanje bibliotekara i srodnog osoblja uključuju dostupnost zbirke, nabavku materijala, sređivanje i pronalaženje alata, trgovinu knjigama, uticaj fizičkih svojstava različitih materijala za pisanje, distribuciju jezika, ulogu u obrazovanju, stope pismenosti, budžeta, osoblja, biblioteka za posebno ciljanu publiku, arhitektonskih vrijednosti, obrazaca korištenja, uloge biblioteka u kulturnom naslijeđu nacije i uloge vlade, crkve ili privatnog sponzorstva. Od 1960-ih godina pojavila su se pitanja kompjuterizacije i digitalizacije.&lt;ref name=britannica/&gt;

== Vrste biblioteka ==
Mnoge institucije prave razliku između opticajne ili [[Posudbena biblioteka|posudbene biblioteke]], gdje se građa da se posuđuje članovima, institucijama ili drugim bibliotekama, i [[Referentna biblioteka|referentne biblioteke]] u kojoj se građa ne izdaje. [[Putujuće biblioteke]], kao što su rane biblioteke za konjima u istočnom [[Kentucky]]ju&lt;ref&gt;{{cite web|title=The Amazing Story of Kentucky's Horseback Librarians (10 Photos)|url=https://archiveproject.com/the-horseback-librarians-of-eastern-kentucky-10-photos|website=Archive Project|access-date=19. 5. 2017|language=en|archive-date=12. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171012202216/http://archiveproject.com/the-horseback-librarians-of-eastern-kentucky-10-photos|url-status=live}}&lt;/ref&gt; i [[knjigomobili]], općenito su posudbenog tipa. Moderne biblioteke često su mješavina oba, sadrže opću zbirku za cirkulaciju i referentnu zbirku koja je ograničena na prostorije biblioteke. Također, sve više, digitalne zbirke omogućavaju širi pristup građi koja možda neće cirkulirati u štampi i omogućava bibliotekama da prošire svoje zbirke čak i bez izgradnje većeg objekta. Lamba (2019) je pojačao ovu ideju primjećujući da &quot;današnje biblioteke postaju sve više multidisciplinarne, kolaborativne i umrežene&quot; i da bi primjena Web 2.0 alata na biblioteke &quot;ne samo povezala korisnike s njihovom zajednicom i poboljšala komunikaciju, već bi također pomogla bibliotekarima da promovišu aktivnosti, usluge i proizvode svojih biblioteka kako bi ciljali i svoje stvarne i potencijalne korisnike.&quot;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Lamba |first1=Manika |title=Marketing of academic health libraries 2.0: a case study |journal=Library Management |year=2019 |volume=40 |issue=3/4 |pages=155–177 |doi=10.1108/LM-03-2018-0013 |s2cid=70170037 |url=https://www.emerald.com/insight/content/doi/10.1108/LM-03-2018-0013/full/html |access-date=9. 3. 2020 |archive-date=22. 4. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200422192312/https://www.emerald.com/insight/content/doi/10.1108/LM-03-2018-0013/full/html |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

=== Univerzitetske biblioteke ===
{{Glavni|Univerzitetska biblioteka}}

[[File:Egyetemi Könyvtár4.JPG|thumb|right|Univerzitetska biblioteka [[Eötvös Loránd]], [[Budimpešta]], [[Mađarska]]]]
Univerzitetske biblioteke se uglavnom nalaze u kampusima koledža i univerziteta i prvenstveno služe studentima i profesorima te drugih akademskih institucija. Neke akademske biblioteke, posebno one u javnim institucijama, dostupne su široj javnosti u cijelosti ili djelimično. Bibliotečke usluge se ponekad pružaju široj javnosti uz naknadu; neke univerzitetske biblioteke stvaraju takve usluge kako bi poboljšale nivo pismenosti u svojim zajednicama.

Univerzitetske biblioteke su biblioteke koje su smještene u visokoškolskim obrazovnim institucijama, kao što su koledži i univerziteti. Njihove glavne funkcije su pružanje podrške u istraživanju, savjetovanju i povezivanju resursa za studente i profesore obrazovne institucije.  One sadrže aktuelne, pouzdane i relevantne informacione resurse rasprostranjene kroz sve discipline koje služe da se ispune zahtjevi studenata i fakulteta za informacijama. U slučajevima kada nisu smještene sve knjige, neke biblioteke imaju e-resurse, na koje se pretplaćuju za datu instituciju kojoj služe, kako bi obezbjedile rezervne kopije i dodatne informacije koje nije praktično imati na raspolaganju kao štampane kopije. Većina biblioteka sarađuje sa drugim bibliotekama u razmjeni knjiga.

Biblioteka obično obezbjeđuje određene resurse vezane za predmet, kao što su primjerci udžbenika i lektire članaka koji se drže u &quot;rezervi“ (što znači da se pozajmljuju samo na kratko, obično nekoliko sati). Neke univerzitetske biblioteke pružaju resurse koji se obično ne povezuju s bibliotekama, kao što je mogućnost provjere prijenosnih računara, web kamera ili naučnih kalkulatora.

[[File:Robartslibrary.jpg|thumb|[[Robarts biblioteka]] na [[Univerzitetu uToronto|Torontu]], [[Kanada]]]]

Univerzitetske biblioteke nude radionice i kurseve izvan formalnog, ocijenjenog predmeta, koji imaju za cilj da studentima pruže alate neophodne za uspjeh u svojim programima.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://main.library.utoronto.ca/workshops/|title=St. George Library Workshops|website=utoronto.ca|date=9. 8. 2018|access-date=24. 2. 2022|archive-date=24. 2. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224103458/https://www.library.utoronto.ca/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Ove radionice mogu uključivati pomoć oko citata, efikasne tehnike pretraživanja, baze podataka časopisa i softvera za elektronsko citiranje. Ove radionice studentima pružaju vještine koje im mogu pomoći da postignu uspjeh u akademskim karijerama (a često i u budućim zanimanjima), koje možda neće naučiti u učionici.
Univerzitetska biblioteka pruža miran prostor za učenje studentima u kampusu; također može obezbediti prostor za grupno učenje, kao što su sobe za sastanke. U Sjevernoj Americi, Evropi i drugim dijelovima svijeta, univerzitetske biblioteke postaju sve više digitalno orijentisane. Biblioteka pruža &quot;kapiju“ studentima i istraživačima za pristup različitim izvorima, štampanim/fizičkim i digitalnim.&lt;ref&gt;Dowler, Lawrence (1997). ''Gateways to knowledge: the role of academic libraries in teaching, learning, and research''. {{ISBN|0-262-04159-6}}&lt;/ref&gt; Akademske institucije su pretplaćene na baze podataka elektronskih časopisa, obezbjeđujući softver za istraživanje i pisanje naučnika, i obično obezbjeđuju računarske radne stanice ili računarske laboratorije za studente za pristup časopisima, bazama podataka i portala za pretraživanje biblioteka, institucionalnim elektronskim izvorima, pristupu Internetu i predmetima ili zadacima koji se odnose na softver (tj. Softver za obradu teksta i proračunske tablice). Neke univerzitetske biblioteke preuzimaju nove uloge, na primjer, djelujući kao elektronsko skladište za institucionalna naučna istraživanja i akademsko znanje, kao što je prikupljanje i kuriranje digitalnih kopija studentskih teza i disertacija.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://unllib.unl.edu/LPP/anunobi-okoye.htm |title=The Role of Academic Libraries in Universal Access to Print and Electronic Resources in the Developing Countries, Chinwe V. Anunobi, Ifeyinwa B. Okoye |publisher=Unllib.unl.edu |access-date=9. 9. 2012 |archive-date=30. 4. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120430131918/https://unllib.unl.edu/LPP/anunobi-okoye.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://tspace.library.utoronto.ca/|title=TSpace|website=utoronto.ca|archive-url=https://archive.today/2012.12.17-122608/https://tspace.library.utoronto.ca/|archive-date=17. 12. 2012|url-status=live|access-date=26. 10.  2011}}&lt;/ref&gt; Štaviše, akademske biblioteke sve više djeluju kao izdavači samostalno na neprofitnoj osnovi, posebno u obliku institucionalnih izdavača potpuno otvorenog pristupa.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.lepublikateur.de/2018/05/21/library-publishing/|title=Library Publishing, or How to Make Use of Your Opportunities|date=21. 5. 2018|work=LePublikateur|access-date=15. 6. 2018|language=en-GB|archive-date=9. 8. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200809233647/https://www.lepublikateur.de/2018/05/21/library-publishing/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Dječije biblioteke===
{{Glavni|Dječija biblioteka}}
[[File:Children. Children's Library in N.D.G BAnQ Vieux-Montréal P48S1P08742.jpg|thumb|left|Dječije biblioteka u [[Montréal|Montrealu]], [[Kanada]], 1943]]

Dječije biblioteke su posebne zbirke knjiga namijenjene maloljetnim čitaocima i obično se čuvaju u posebnim prostorijama javnih biblioteka.&lt;ref&gt;{{Cite web|first1=Lars |last1=Aarsgaard|first2=John |last2=Dunne|first3=Kathy |last3=East|first4=Leikny |last4=Haga Indergaard|first5=Susanne |last5=Kruger|first6=Ulga |last6=Maeots|first7=Rita |last7=Schmitt|first8=Ivanka |last8=Stricevic|date=2003|title=The background text to the Guidelines for Children's library services|url=https://www.ifla.org/files/assets/libraries-for-children-and-ya/publications/guidelines-for-childrens-libraries-services_background-en.pdf|url-status=live|access-date=10. 3. 2021|website=IFLA|archive-date=17. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210417175804/https://www.ifla.org/files/assets/libraries-for-children-and-ya/publications/guidelines-for-childrens-libraries-services_background-en.pdf}}&lt;/ref&gt; Neke dječije biblioteke imaju čitave spratove ili krila posvećene djeci u većim bibliotekama, dok manje mogu imati zasebnu sobu ili prostor za j. Oni su obrazovna agencija koja nastoji mlade upoznati sa svjetskom književnošću i gajiti ljubav prema čitanju. Njihov rad dopunjuje rad javnih škola.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=L.O.|first=Aina|title=Library and Information Science Text for Africa|publisher=Third World Information Services Ltd|year=2004|isbn=9783283618|location=Ibadan, Nigeria|pages=31}}&lt;/ref&gt;

Usluge koje obično pružaju javne biblioteke mogu uključivati sesije pričanja priča za dojenčad, malu djecu, predškolsku djecu ili programe poslije škole, a sve s namjerom da se razviju vještine ranog opismenjavanja i ljubavi prema knjigama. Jedan od najpopularnijih programa koji se nude u javnim bibliotekama su ljetni programi čitanja za djecu, porodice i odrasle.&lt;ref&gt;Udomisor, I., Udomisor, E., &amp; Smith, E. (2013). Management of Communication Crisis in a Library and Its Influence on Productivity. In Information and Knowledge Management (Vol. 3, No. 8, str. 13–21)&lt;/ref&gt;

=== Nacionalne biblioteke ===
{{Glavni| Nacionalna biblioteka}}
[[File:National Library of Wales.jpg|thumb|[[Nacionalna biblioteka Velsa]]]]
Nacionalna ili državna biblioteka služi kao nacionalno skladište informacija i ima pravo na [[Zakonski depozit|obavezni primjerak]], što je zakonski uslov da izdavači u zemlji moraju da deponuju primjerak svake publikacije u biblioteci. Za razliku od javne biblioteke, nacionalna biblioteka rijetko dozvoljava građanima da pozajmljuju knjige. Često se u njihovim zbirkama nalaze brojna rijetka, vrijedna ili značajna djela. Postoje šire definicije nacionalne biblioteke, stavljajući manji naglasak na karakter spremišta.&lt;ref&gt;Line, Maurice B.; Line, J. (1979). „Concluding notes“. ''National libraries'', Aslib,str. 317–18&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Lor |first1=Peter Johan |last2=Sonnekus |first2=Elizabeth A.S. |date= decembar 1995 |access-date=7. 5. 2022 |url=https://www.ifla.org/VII/s1/gnl/index.htm |title=Guidelines for Legislation for National Library Services |website=[[International Federation of Library Associations and Institutions|IFLA]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20060813200532/https://www.ifla.org/VII/s1/gnl/index.htm |archive-date=13. 8. 2006 }}&lt;/ref&gt; Prve nacionalne biblioteke nastale su u kraljevskim zbirkama suverenog ili nekog drugog vrhovnog organa države.

Mnoge nacionalne biblioteke sarađuju u okviru Sekcije za nacionalne biblioteke Međunarodne federacije bibliotečkih udruženja i institucija (IFLA) kako bi razgovarali o svojim zajedničkim zadacima, definisali i promovisali zajedničke standarde i izveli projekte koji im pomažu da ispune svoje dužnosti. Nacionalne biblioteke Evrope učestvuju u [[Evropska biblioteka|Evropskoj biblioteci]] koja je servis Konferencije evropskih nacionalnih bibliotekara (CENL).&lt;ref&gt;{{Cite web|title=About CENL|url=https://www.cenl.org/about-cenl/|url-status=live|website=The Conference of European National Librarians (CENL)|access-date=15. 3. 2021|archive-date=2. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210402063020/https://www.cenl.org/about-cenl/}}&lt;/ref&gt;

=== Javne biblioteke ===
{{Glavni|Javna biblioteka}}

[[File:ET Amhara asv2018-02 img120 Awra Amba.jpg|thumb|left|Društvena biblioteka [[Etiopija|Etiopiji]]]]
[[File:Biblioteca de l'Ajuntament de Palma (Biblioteca de Cort).jpg|thumb|left|Javna biblioteka u [[Palma de Mallorca]]]]

Javna biblioteka pruža usluge široj javnosti. Ako je biblioteka dio regionalnog bibliotečkog sistema, građani s aktivnom bibliotečkom karticom iz cijele te regije mogu koristiti ogranke biblioteke povezane s bibliotečkim sistemu. Međutim, biblioteka može služiti samo svom gradu ako nije članica regionalnog sistema javnih biblioteka. Velik dio materijala koji se nalazi u javnoj biblioteci dostupan je za posudbu. Zaposleni u biblioteci odlučuju o broju predmeta koji korisnici mogu posuditi, kao i o pojedinostima o predviđenom vremenu za posudbu. Biblioteke obično izdaju bibliotečke kartice članovima zajednice koji žele da pozajme knjige. Često posjetioci grada mogu dobiti kartiu javne biblioteke.
Mnoge javne biblioteke služe i kao društvene organizacije koje pružaju besplatne usluge i događaje za javnost, kao što su grupe za čitanje i vrijeme za dječje priče. Za mnoge zajednice, biblioteka je veza sa velikim svijetom dostupnog znanja, razumijevanja, i zabave. Prema studiji Pensilvanskog bibliotečkog udruženja, usluge javnih biblioteka igraju glavnu ulogu u borbi protiv rastuće stope nepismenosti među mladima.&lt;ref&gt;Celano, D., &amp; Neumann, S.B. (2001). The role of public libraries in children's literacy development: An evaluation report. Pennsylvania, PA: Pennsylvania Library Association.&lt;/ref&gt; Javne biblioteke su zaštićene i finansirane od strane javnosti kojoj služe.
[[File:Bates Hall - Boston Public Library.jpg|thumb|Glavna čitaonica u Bostonskoj javnoj biblioteci, [[Massachusetts]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]]]
Kako se broj knjiga u bibliotekama konstantno povećavao od njihovog osnivanja, rasla je potreba za kompaktnim skladištenjem i pristupom uz adekvatnu rasvjetu. Sistem slaganja uključuje držanje bibliotečke zbirke knjiga u prostoru odvojenom od čitaonice. Ovaj aranžman je nastao u 19. vijeku. Hrpe knjiga su brzo evoluirale u prilično standardni oblik u kojem su okviri od livenog gvožđa i čelika koji podržavaju police za knjige također podržavali podove, koji su često bili izgrađeni od prozirnih blokova da bi omogućili prolaz svjetlosti (ali nisu bili prozirni, iz razloga privatnosti). Uvođenje električne rasvjete imalo je ogroman uticaj na rasvjetu u bibliotekama. Upotreba staklenih podova je uglavnom ukinuta, iako su podovi i dalje često bili sastavljeni od metalnih rešetki kako bi se omogućilo kruženje zraka u višekatnim naslagama. Kako je bilo potrebno više prostora, uvedena je metoda pomicanja polica na šinama (kompaktne police) kako bi se smanjio inače neproduktivan prostor u prolazu.

Biblioteka 2.0, termin skovan 2005, je odgovor biblioteke na izazov Google-a i pokušaj da zadovolji promjenjive potrebe korisnika korištenjem Web 2.0 tehnologije. Neki od aspekata Biblioteke 2.0 uključuju komentarisanje, označavanje, obilježavanje, diskusije, korištenje onlajn društvenih mreža od strane biblioteka, dodataka i vidgeta.&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Cohen |first=L.B. |title=A Manifesto for our time |url=https://archive.org/details/sim_american-libraries_2007-02_38_2/page/47 |year=2007 |pages=47–49 |journal=American Libraries |volume=38}}&lt;/ref&gt; Inspirisan Webom 2.0, to je pokušaj da se biblioteka učini institucijom koju više vode korisnici.

Uprkos važnosti koja se pripisuje javnim bibliotekama, zakonodavna tijela često smanjuju njihove budžete. U nekim slučajevima, finansijska sredstva su se toliko smanjila da su biblioteke bile prisiljene skratiti svoje radno vrijeme i otpustiti zaposlene.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Jaeger |first1=Paul T. |last2=Bertot |first2=John Carol |last3=Gorham |first3=Ursula |title=Wake Up the Nation: Public Libraries, Policy Making, and Political Discourse |url=https://archive.org/details/sim_library-quarterly_2013-01_83_1/page/61 |journal=The Library Quarterly: Information, Community, Policy |date= januar 2013 |volume=83 |issue=1 |pages=61–72 |doi=10.1086/668582 |jstor=10.1086/668582 |s2cid=145670348 }}&lt;/ref&gt;

=== Referentne biblioteke ===
{{Glavni|Referentna biblioteka}}
[[File:Main Reading Room of the New York City Public Library on 5th Avenue ca, 1910-1920.jpg|right|thumb|Glavna čitaonica u New Yorkškoj javnoj biblioteci]]
Referentna biblioteka ne posuđuje knjige i druge predmete; umjesto toga, materijalima se može pristupiti samo u prostorijama biblioteke. Obično se takve biblioteke koriste u istraživačke svrhe, na primjer na univerzitetu. Neki predmeti u referentnim bibliotekama mogu biti historijski, pa čak i jedinstveni. Mnoge biblioteke za pozajmljivanje sadrže &quot;referentni dio&quot;, koji sadrži knjige, kao što su rječnici, koji su uobičajene referentne knjige i stoga se ne izdaju van prostorija biblioteke.&lt;ref&gt;{{cite book |first1=George |last1=Ehrenhaft |first2=William |last2=Howard Armstrong |first3=M. Willard |last3=Lampe |url=https://books.google.com/books?id=_lwXXb_QmLAC&amp;pg=PA263 |title=Barron's pocket guide to study tips |page=263 |publisher=Barron's Educational Series |date=august 2004 |isbn=978-0-7641-2693-2 |access-date=1. 1. 2016 |archive-date=27. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160427210630/https://books.google.com/books?id=_lwXXb_QmLAC&amp;pg=PA263 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Takvi referentni dijelovi mogu se nazvati &quot;čitaonicama“, što također može uključivati novine i periodiku.&lt;ref&gt;{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=nET95M8fc_YC&amp;pg=PA90 |page=93 |title=Public Libraries |first=Amian L. |last=Champneys |publisher=Jeremy Mills Publishing |year=2007 |isbn=978-1-905217-84-7 |access-date=1. 1. 2016 |archive-date=30. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160430065858/https://books.google.com/books?id=nET95M8fc_YC&amp;pg=PA90 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Primjer čitaonice je &quot;Čitaonica Hazel H. Ransom&quot; u Harry Ransom centru Univerziteta Texas u Austinu, u kojoj se čuvaju papiri književne agentice [[Audrey Wood]].&lt;ref name=ransom&gt;{{cite web |url=https://research.hrc.utexas.edu:8080/hrcxtf/view?docId=ead/00247.xml |title=Audrey Wood: An Inventory of Her Collection at the Harry Ransom Humanities Research Center |website=Harry Ransom Center: The University of Texas at Austin |access-date=7. 5. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120315115358/http://research.hrc.utexas.edu:8080/hrcxtf/view?docId=ead%2F00247.xml |archive-date=15. 3. 2012}}&lt;/ref&gt;

=== Istraživačke biblioteke ===
{{Glavni|Istraživačka biblioteka}}
[[File:Rijks Museum Library.jpg|right|thumb|Glavna čitaonica Rijksmuseum istraživačke biblioteke koja je najveća javna biblioteka za istraživanje historije umjetnosti u Holandiji. Biblioteka je dio Rijksmuseuma u Amsterdamu.]]
[[File:LOC_Main_Reading_Room_Highsmith.jpg|thumb|left|Kongresna biblioteka je jedna od najvećih istraživačkih biblioteka na svijetu.]]

[[Kongresna biblioteka]] jedna je od najvećih istraživačkih biblioteka na svijetu.
Istraživačka biblioteka je zbirka materijala o jednoj ili više tema.&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Young |first=Heartsill |title=ALA Glossary of Library and Information Science |year=1983 |page=[https://archive.org/details/alaglossaryoflib00youn/page/188 188] |publisher=American Library Association |location=Chicago |isbn=978-0-8389-0371-1 |oclc=8907224 |url=https://archive.org/details/alaglossaryoflib00youn/page/188 }}&lt;/ref&gt; Istraživačka biblioteka podržava nauku ili naučna istraživanja i općenito uključuje primarne i sekundarne izvore; održava stalne zbirke i nastoji da obezbijedi pristup svim potrebnim materijalima. Istraživačka biblioteka je najčešće univerzitetska ili nacionalna biblioteka, ali velika specijalna biblioteka može imati istraživačku biblioteku u okviru svoje posebne oblasti, a vrlo mali broj najvećih javnih biblioteka služi i kao istraživačka biblioteka. Velika univerzitetska biblioteka može se smatrati istraživačkom bibliotekom; a u Sjevernoj Americi takve biblioteke mogu pripadati Udruženju istraživačkih biblioteka.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.arl.org/arl/membership/members.shtml |title=Association of Research Libraries (ARL) :: Member Libraries |website=arl.org |year=2012 |access-date=2. 3. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120419012722/https://www.arl.org/arl/membership/members.shtml |archive-date=19. 4. 2012 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U Ujedinjenom Kraljevstvu, ooe mogu biti članovi istraživačkih biblioteka UK (RLUK).&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.rluk.ac.uk/|title=RLUK: Research Libraries UK|publisher=RLUK|access-date=9. 1. 2013|archive-date=13. 1. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130113090340/http://www.rluk.ac.uk/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Naročito važne kolekcije u Engleskoj mogu biti označene od strane Arts Council England-a.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.artscouncil.org.uk/designated-collections|title=Designated Collections|website=Arts Council England|access-date=23. 3. 2023}}&lt;/ref&gt;

Istraživačka biblioteka može biti ili referentna biblioteka, koja ne iznajmljuje svoj fond, ili javna biblioteka, koja posuđuje sve ili dio od svoga fonda. Neke izuzetno velike ili tradicionalne istraživačke biblioteke su u potpunosti referentne u tom smislu, ne posuđujući nijedan od svojih materijala; većina akademskih istraživačkih biblioteka, barem u SAD-u i Velikoj Britaniji, sada posuđuje knjige, ali ne periodične publikacije ili druge materijale. Mnoge istraživačke biblioteke povezane su s matičnom organizacijom i mogu služiti samo članovima te organizacije. Primjeri istraživačkih biblioteka uključuju Britansku biblioteku, Bodleian biblioteku na Univerzitetu Oxford i glavni ogranak New Yorkške javne biblioteke u 42. ulici na Menhetnu, Državnu javnu naučnu tehnološku biblioteku Sibirskog ogranka Ruske akademije nauka.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.spsl.nsc.ru/en/|title=SPSTL SB RAS|website=www.spsl.nsc.ru|language=en-US|access-date=26. 1. 2017|archive-date=16. 2. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220216102423/http://www.spsl.nsc.ru/en/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nypl.org/help/about-nypl|title=Our Story|access-date=24. 2. 2022|archive-date=27. 1. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220127043118/https://www.nypl.org/help/about-nypl|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

[[File:Biblioteca Vasconcelos, Ciudad de México, México, 2015-07-20, DD 13-15 HDR.jpg|thumb|upright|Police s knjigama biblioteci José Vasconcelos u Mexico City, Mexico]]

=== Digitalne biblioteke ===
{{Glavni|Digitalna biblioteka}}
Digitalne biblioteke su biblioteke koje sadrže digitalne resurse, kao što su tekst, fotografije i audio. Kursiraju ih digitalni bibliotekari. U 21. vijeku, sve je veća upotreba [[internet]]a za prikupljanje i pronalaženje podataka. Prelazak na digitalne biblioteke uveliko je uticao na način na koji ljudi koriste fizičke biblioteke. Između 2002. i 2004. prosječna američka univerzitetska biblioteka je zabilježila pad ukupnog broja izdatih knjiga za otprilike 2,2%. Bibliotečki sistem Univerziteta u Kaliforniji zabilježio je pad tiraža od 54% između 1991. i 2001. sa 8.377.000 knjiga na 3.832.000.
=== Specijalne biblioteke ===
Mnoga privatna preduzeća i javne organizacije, uključujući bolnice, crkve, muzeje, istraživačke laboratorije, advokatske firme i mnoga vladina odeljenja i agencije, održavaju sopstvene biblioteke za upotrebu svojih zaposlenih u vršenju specijalizovanih istraživanja vezanih za njihov rad. U zavisnosti od određene institucije, specijalne biblioteke mogu, ali ne moraju biti dostupne široj javnosti ili njenim elementima. U specijalizovanijim institucijama kao što su advokatske firme i istraživačke laboratorije, bibliotekari zaposleni u specijalnim bibliotekama su obično specijalisti u oblasti institucije, a ne generalno obučeni bibliotekari, i često se od njih ne zahtjeva da imaju napredne diplome u specifičnom bibliotečkom polju zbog specijalizovanog sadržaja i klijentele biblioteke.

Specijalne biblioteke mogu uključivati i ženske biblioteke ili LGBTQ biblioteke, koje služe potrebama žena i LGBTQ zajednice. Biblioteke i LGBTQ zajednica imaju bogatu historiju, a trenutno postoje mnoge biblioteke, arhive i posebne kolekcije posvećene očuvanju i pomoći LGBTQ zajednici. Ženske biblioteke, kao što su Ženska biblioteka u Vankuveru ili Ženska biblioteka @LSE, primjeri su ženskih biblioteka koje nude usluge ženama i devojkama i fokusiraju se na historiju žena.

Neke specijalne biblioteke, kao što su državne pravne biblioteke, bolničke biblioteke i biblioteke vojnih baza obično su otvorene za javne posjetioce dotične institucije. Ovisno o određenoj biblioteci i klijenteli kojoj služi, specijalne biblioteke mogu ponuditi usluge slične istraživačkim, referentnim, javnim, univerzitetskim ili dječjim bibliotekama, često s ograničenjima kao što je samo pozajmljivanje knjiga pacijentima u bolnici ili ograničavanje javnosti u dijelovima vojne zbirke. S obzirom na veoma individualnu prirodu specijalnih biblioteka, posjetiocima specijalne biblioteke se često savjetuje da provjere koje usluge i ograničenja važe u toj biblioteci.

Specijalne biblioteke se razlikuju od posebnih zbirki, koje su ogranci ili dijelovi biblioteke namijenjeni rijetkim knjigama, rukopisima i drugom posebnom materijalu, iako neke specijalne biblioteke imaju svoje posebne zbirke, koje se obično odnose na specijaliziranu predmetnu oblast biblioteke.

Za više informacija o određenim vrstama specijalnih biblioteka, pogledajte [[Pravna biblioteka|pravne biblioteke]], [[Medicinska biblioteka|medicinske biblioteke]], [[Muzička biblioteka|muzičke biblioteke]] ili [[Transportna biblioteka|transportne biblioteke]].

=== Teološke biblioteke ===
Najstarija biblioteka bogoslovskog karaktera je zbirka svetih knjiga kod [[Jevreji|Jevreja]]. Njenu osnovu postavio je [[Mojsije]], a zatim se ona dalje razvijala. Istovjetnu ulogu imali su arhivi, nastali kod Jevreja u [[Stari zavjet|Starom zavjetu]]. Sa širenjem [[kršćanstvo|kršćanstva]] osnivaju se bogoslovne biblioteke pri crkvama, a naročito po manastirima, gde se nalaze prave književne riznice. Kao najstarija kršćanska biblioteka smatra se [[Jerusalem]]ska biblioteka, osnovana u 3. vijeku.

Što se tiče specijalno bogoslovskih biblioteka, najpoznatija je [[Vatikan]]ska koja broji približno 220.000 knjiga i 26.000 rukopisa, među kojima i poznati kodeks [[Biblija|Biblije]] iz 15. vijeka. Prve biblioteke u [[Rusija|Rusiji]] osnivane su pri crkvama i manastirima, pa su i knjige bile crkvenog karaktera. Prvu rusku biblioteku osnovao je [[knez Jaroslav]] pri crkvi sv. Sofije u [[Kijev]]u. Također, velika biblioteka je osnovana i pri Kijevsko-Pecherskom manastiru. U Moskovskoj Rusiji manastirske i crkvene biblioteke odigrale su značajnu ulogu, tako da se u 16. vijeku pojavljuju čak i opisi pojedinih knjiga. U 17. vijeku pojavljuju se mnoge privatne biblioteke u Rusiji (Simeona Polockog, Dimitrija Rostovskog, Silvestra Medvedeva), a poslije reforme [[Petar Veliki|Petra Velikog]] pojavljuju se u Rusiji mnoge biblioteke (Tatišđeva, Buturlina, Šđerbatova). U 19. vijeku poznata je bila Publična biblioteka (oko 1.300.000 naslova i rukopisa), Biblioteka Rumjancevskog muzeja od 1827. (oko 300.000 naslova i rukopisa), biblioteka Akademije nauka 1714. u [[Kurlandija|Kurlandiji]], Sinodska moskovska biblioteka (1721), Moskovska tipografska biblioteka od vremena [[Ivan grozni|Ivana Groznog]], biblioteka kijevske akademije (preko 300.000 naslova i 937 rukopisa), biblioteka Kazanske akademije, itd.

== Zaštita ==
Biblioteke se smatraju dijelom kulturnog nasljeđa i jedan su od primarnih ciljeva u mnogim državnim i domaćim sukobima te su u opasnosti od uništenja i pljačke. Finansiranje se često vrši pljačkom vrijednih bibliotečkih predmeta. 
Jedan od primjera uništenja biblioteka i njenog fonda je razaranje Gradske Vijećnice u Sarajevu u toku opsade Sarajeva, 25. augusta 1992. Vijećnica je granatirana sa položaja VRS i uništen je gotovo čitav fond biblioteke. Skoro 700 unikatnih rukopisa i inkunabula nestalo je. Biblioteka je prije tog napada imala 155.000 unikatnih knjiga i rukopisa.&lt;ref name=&quot;erasingthepast&quot;&gt;{{cite web|url=http://fp.arizona.edu/mesassoc/Bulletin/bosnia.htm|title=Erasing the Past: The Destruction of Libraries and Archives in Bosnia-Herzegovina|last=Riedlmayer|first=András|archive-url=https://web.archive.org/web/20120118204551/http://fp.arizona.edu/mesassoc/Bulletin/bosnia.htm|archive-date=18. 1. 2012}}&lt;/ref&gt; Nacionalnu i međunarodnu koordinaciju u pogledu vojnih i civilnih struktura za zaštitu biblioteka vode &quot;Blue Shield International&quot; i [[UNESCO]]. Iz međunarodne perspektive, uprkos djelimičnom raspadu državnih struktura i veoma nejasnim bezbjednosnim situacijama kao posljedicama ratova i nemira, poduzimaju se snažni poduhvati zaštite biblioteka. Tema je i izrada &quot;listova bez štrajka&quot;, u kojima su sačuvane koordinate važnih spomenika kulture poput biblioteka.&lt;ref&gt;Isabelle-Constance von Opalinski: ''Schüsse auf die Zivilisation.'' In: ''Frankfurter Allgemeine Zeitung.'', (German), 20 August 2014.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Peter Stone: ''Monuments Men: protecting cultural heritage in war zones.'' In: ''Apollo – The International Art Magazine.'' 2 Februar 2015.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Corine Wegener, Marjan Otter: ''Cultural Property at War: Protecting Heritage during Armed Conflict.'' In: ''The Getty Conservation Institute, Newsletter.'' 23.1, Spring 2008.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Eden Stiffman: ''Cultural Preservation in Disasters, War Zones. Presents Big Challenges.'' In: ''The Chronicle of Philanthropy.'' 11. 5. 2015.&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Univerzalna decimalna klasifikacija]]
* [[Digitalna biblioteka Slovenije]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Dodatna literatura ==
{{refbegin}}
* Barnard, T.D.F. (ed.) (1967). ''Library Buildings: design and fulfilment; papers read at the Week-end Conference of the London and Home Counties Branch of the Library Association, held at Hastings, 21–23 April 1967''. London: Library Association (London and Home Counties Branch)
* [[Terry Belanger|Belanger, Terry]]. ''Lunacy &amp; the Arrangement of Books'', New Castle, Del.: Oak Knoll Books, 1983; 3rd ptg 2003, {{ISBN|978-1-58456-099-9}}
* Bieri, Susanne &amp; Fuchs, Walther (2001). ''Bibliotheken bauen: Tradition und Vision = Building for Books: traditions and visions''. Basel: Birkhäuser {{ISBN|3-7643-6429-7}}
*Buschman, John.(2022). &quot;Of Architects and Libraries: A Simple Discourse Analysis.&quot; ''The Library Quarterly'' (Chicago) 92.3: 296–310.
* Copeland, Andrea J. (2015) ''[https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/B9780080970868950207 Libraries] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220501163538/https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/B9780080970868950207 |date=1. 5. 2022 }}'', International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences (Second Edition). {{ISBN|978-0-08097-086-8}}
* Ellsworth, Ralph E. (1973). ''Academic Library Buildings: a guide to architectural issues and solutions''. 530 pp. Boulder: Associated University Press
* Fraley, Ruth A. &amp; Anderson, Carol Lee (1985). ''Library Space Planning: how to assess, allocate, and reorganize collections, resources, and physical facilities''. New York: Neal-Schuman Publishers {{ISBN|0-918212-44-8}}
* {{Cite journal |last1=Herrera-Viedma |first1=E. |last2=Lopez-Gijon |first2=J. |title=Libraries' Social Role in the Information Age |url=https://archive.org/details/sim_science_2013-03-22_339_6126/page/1382 |journal=Science |volume=339 |issue=6126 |page=1382 |year=2013 |doi=10.1126/science.339.6126.1382-a |pmid=23520092|bibcode=2013Sci...339.1382H }}
* Irwin, Raymond (1947). ''The National Library Service [of the United Kingdom]''. London: Grafton &amp; Co. x, 96 p.
* Lewanski, Richard C. (1967). ''Library Directories [and] Library Science Dictionaries'', in ''Bibliography and Reference Series'', no. 4. 1967 ed. Santa Barbara, Calif.: Clio Press. ''N.B''.: Publisher also named as the &quot;American Bibliographical Center&quot;.
* [[Robert K. Logan]] with [[Marshall McLuhan]]. ''The Future of the Library: From Electric Media to Digital Media. New York: Peter Lang Publishing.
* Mason, Ellsworth (1980). ''Mason on Library Buildings''. Metuchen, NJ: Scarecrow Press {{ISBN|0-8108-1291-6}}
* Monypenny, Phillip, and Guy Garrison (1966). ''The Library Functions of the States [i.e. the US]: Commentary on the Survey of Library Functions of the States'', [under the auspices of the] Survey and Standard Committee [of the] American Association of State Libraries. Chicago: American Library Association. xiii, 178 p.
* {{cite book|last1=Murray|first1=Suart A.P.|title=The Library an Illustrated History|date=2009|publisher=Skyhorse Publishing|location=New York|isbn=978-0-8389-0991-1|url-access=registration|url=https://archive.org/details/libraryillustrat0000murr}}
* Orr, J.M. (1975). ''Designing Library Buildings for Activity''; 2nd ed. London: Andre Deutsch {{ISBN|0-233-96622-6}}
* {{cite book |last1=Pettegree |first1=Andrew |last2=der Weduwen |first2=Arthur |author1-link=Andrew Pettegree |author2-link=Arthur der Weduwen |title=The Library: A Fragile History |date=2021 |publisher=Profile Books |location=London |isbn=9781788163422 |url={{GBurl|MGATEAAAQBAJ}}}}
* Thompson, Godfrey (1973). ''Planning and Design of Library Buildings''. London: Architectural Press {{ISBN|0-85139-526-0}}
{{refend}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Library|Biblioteka}}
* https://web.archive.org/web/20080624072331/http://www.hss.ed.ac.uk/chb/
* http://www.ibiblio.org/librariesfaq/

{{Knjige}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Biblioteke| ]]
[[Kategorija:Bibliotekarstvo]]</text>
      <sha1>276phfw4qb4mrdl0p4xusllu6l5p5zg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bioinformatika</title>
    <ns>0</ns>
    <id>54709</id>
    <revision>
      <id>3940788</id>
      <parentid>3887002</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T09:22:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940788</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30336" sha1="ijnnqt1f0gh7u6kg9vv5bgf2cdaeiq1" xml:space="preserve">{{evolucija}}
[[Datoteka:Dna-split.png|mini|desno|150px|DNK sekvencijalna analiza]]
'''Bioinformatika''' ([[grčki jezik|grč.]] ''bios'' = život + [[informatika]]) jeste nauka koja se bavi bioinformacijskim procesima i pojavama u živim [[Ćelija (biologija)|ćelijama]] pri informacijskom djelovanju svjetlosti - [[elektromagnetno zračenje|elektromagnetnih talasa]], ionizirajućeg zračenja, [[bakterija]] ili [[virus (biologija)|virusa]], biološki aktivnih i materija hemijske prirode, mehanizmima prijema i obrade informacija na ćelijskom nivou, međućelijskoj komunikaciji kao i prijenosom, čuvanjem, organizacijom, analizom i praktičnom primjenom na živim organizmima.

Biologija je nauka o životu, a informatika – nauka o prikupljanju, manipulaciji, pohranjivanju, distribuciji i klasifikaciji podataka (informacionom procesuiranju). U raznorodnoj literaturi je evidentirano mnogo “širih” i “užih” definicija bioinformatike. Navodimo samo neke: 
*   “Bioinformatika je kombinacija kompjuterske nauke, informacione tehnologije i genetike u svrhu determinacije i analize genetičke informacije”;
*	“Bioinformatika je nauka i tehnologija o saznanju, upravljanju i procesuiranju bioloških informacija”;
*	“Bioinformatika je integracija matematičkih, statističkih i kompjuterskih metoda u svrhu analize molekularno–bioloških, biohemijskih i biofizičkih podataka”;
*	“Bioinformatika je definisana kao interdisciplinarna istraživačka oblast koja primjenjuje kompjutersku i informacionu nauku u rješavanju bioloških problema”.
Možda je jednu od najsažetijih i najkonkretnijih definicija bioinformatike dao Nacionalni centar za biotehnološke informacije SAD–a (National Center for Biotechnology Information), koja glasi: “Bioinformatika je polje nauke u kojoj su se biologija, kompjuterska nauka i informaciona tehnologija spojile u jednu disciplinu”.

==Pregled==
Bioinformatika je interdisciplina naučna oblast koja razvija metode i [[softver|softverski alat]] za razumevanje [[biologija|bioloških]] podataka. Za analizu i tumačenje bioloških  podataka,  bioinformatika kombinira  potrebna znanja iz [[biologija]], [[informatika|informatike]], [[Informatičko inženjerstvo|informatičkog inženjerstva]], [[matematika|matematike]] i [[statistika|statistike]].  Bioinformatika se koristi za '' [[in silico]] '' analize bioloških pitanja koristeći matematičke i statističke tehnike i procedure.
Bioinformatika uključuje biološke studije koje koriste [[računarsko programiranje]] kao dio svojih postupaka, kao i posebne povezne kanale za analizu koji se više puta koriste, posebno u području [[genomika|genomike]]. Uobičajene upotrebe bioinformatike uključuju identifikaciju kandidatskih [[gen]]a  i [[SNP|jednostrukih nukleotidnih polimorfizama]] (SNP-ova). Često se takva identifikacija vrši s ciljem boljeg razumijevanja genetičkih osnova bolesti, jedinstvenih prilagodbi, poželjnih svojstava (posebno kod poljoprivrednih vrsta) ili razlika između populacija. Na manje formalan način, bioinformatika pokušava da razumije i principe organizacije i struktute unutar [[nukleinske kiseline|nukleinskih kiselika]] i [[protein]]skih sekvenci, zvanih [[proteomika]].&lt;ref&gt;{{cite web |last=Lesk |first=A. M. |date=26. 7. 2013 |title=Bioinformatics |url=https://www.britannica.com/science/bioinformatics |website=Encyclopaedia Britannica |access-date=17. 4. 2017}}&lt;/ref&gt;

Bioinformatika je postala važan dio mnogih područja biologije. U eksperimentalnoj [[molekularna biologija|molekulskoj biologiji]], bioinformatičke tehnike poput [[obrada slike|slika]] i [[obrada signala]] omogućavaju izdvajanje korisnih rezultata iz velike količine neobrađenih podataka. U području genetike, pomaže u sekvenciranju i dešifriranju genoma i njihovih promatranih [[mutacija]] Ima ulogu u  razumijevanju[[tekst|značenja teksta]] biološke literature i razvoju biološke i genske [[ontologija|ontologije]] za organiziranje i ispitivanje bioloških podataka. Takođe ima ulogu i u analizi ekspresije i regulacije gena i proteina.  Bioinformatički alat pomaže u usporedbi, analizi i interpretaciji genetičkih i genskih podataka i općenito u razumijevanju evolucijskih aspekata molekularne biologije. Na više integrativnoj razini,  pomaže analizi i katalogiziranju  bioloških  puteva i mreža,  koji su važan dio [[biološki sistem|bioloških sistema]]. U [[strukturna bologija|strukturnoj biologiji]] pomaže u simulaciji i modeliranju [[DNK]],&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite journal |last=Sim |first=A. Y. L. |last2=Minary |first2=P. |last3=Levitt |first3=M. |year=2012 |title=Modeling nucleic acids |journal=Current Opinion in Structural Biology|volume=22 |issue=3 |pages=273–278 |doi=10.1016/j.sbi.2012.03.012 |pmc=4028509 |pmid=22538125 }}&lt;/ref&gt; [[RNK]],&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Dawson |first=W. K. |last2=Maciejczyk |first2=M. |last3=Jankowska |first3=E. J. |last4=Bujnicki |first4=J. M. |year=2016 |title=Coarse-grained modeling of RNA 3D structure |url=  |journal=Methods  |volume=103 |pages=138–156 |doi=10.1016/j.ymeth.2016.04.026 |pmid=27125734 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt; proteins&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Kmiecik |first=S. |last2=Gront |first2=D. |last3=Kolinski |first3=M. |last4=Wieteska |first4=L. |last5=Dawid |first5=A. E. |last6=Kolinski |first6=A. |year=2016 |title=Coarse-Grained Protein Models and Their Applications |journal=Chemical Reviews |volume=116 |issue=14 |pages=7898–936 |doi=10.1021/acs.chemrev.6b00163 |doi-access=free |pmid=27333362 }}&lt;/ref&gt; kao i interakcije biomolekula.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Wong |first=K. C. |year=2016 |title=Computational Biology and Bioinformatics: Gene Regulation |publisher=CRC Press/Taylor &amp; Francis Group |isbn=9781498724975 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Joyce |first=A. P. |last2=Zhang |first2=C. |last3=Bradley |first3=P. |last4=Havranek |first4=J. J. |year=2015 |title=Structure-based modeling of protein: DNA specificity |journal=Briefings in Functional Genomics |volume=14 |issue=1 |pages=39–49 |doi=10.1093/bfgp/elu044 |doi-access=free |pmc=4366589 |pmid=25414269 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Spiga |first=E. |last2=Degiacomi |first2=M. T. |last3=Dal Peraro |first3=M. |date=2014 |chapter=New Strategies for Integrative Dynamic Modeling of Macromolecular Assembly |editor-last=Karabencheva-Christova |editor-first=T. |title=Biomolecular Modelling and Simulations |series=Advances in Protein Chemistry and Structural Biology |volume=96 |pages=77–111 |publisher=Academic Press |doi=10.1016/bs.apcsb.2014.06.008 |pmid=25443955 |isbn=9780128000137 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|date=4. 5. 2018|title=Protein–peptide docking: opportunities and challenges|journal=Drug Discovery Today|volume=23|issue=8|pages=1530–1537|language=en|doi=10.1016/j.drudis.2018.05.006|pmid=29733895|issn=1359-6446|last1=Ciemny|first1=Maciej|last2=Kurcinski|first2=Mateusz|last3=Kamel|first3=Karol|last4=Kolinski|first4=Andrzej|last5=Alam|first5=Nawsad|last6=Schueler-Furman|first6=Ora|last7=Kmiecik|first7=Sebastian}}&lt;/ref&gt;

==Oblasti i medodi==
U posljednih par decenija došlo je do ogromnog napredovanja u oblasti molekularne biologije, genetičkog inženjerstva i biotehnologije. To je dovelo do naglog porasta potrebe za analitičkom obradom bioloških podataka dobijenih rezultatima naučnih istraživanja iz tih oblasti.  Ogroman priliv takvih informacija je zahtijevao kompjuterizovane baze podataka za pohranu, organizovanje i indeksiranje podataka kao i razvoj alata za analiziranje takvih podataka. 
     
U početku “genomske revolucije”, zadatak bioinformatike je bio da kreira i održava velike baze bioloških podataka kao što su one o nukleotidnim i aminokiselinskim sekvencama. Za to je bilo potrebno izraditi kompleksan mehanizam koji će istraživačima omogućiti korištenje već postojećih bioloških informacija kao i nadopunjavanje takvih baza podataka novim ili revidiranim biološkim informacijama.
     
Međutim, kako je u prirodi sve povezano u jedan sistem, tako i biološke informacije nisu fragmentirane, već su povezane u jedan logički sistem. Zato bioinformatika obuhvata i interpretaciju različitih tipova bioloških podataka uključujući strukturu nukleotida, aminokiselina i proteina. Proces analiziranja i interpretiranja podataka se odnosi na computational biology (računarnu biologiju).
     
Ciljevi različitih bioinformatičkih disciplina su u razvoju:
*	alata koji će omogućiti efikasan pristup, korištenje i manipulaciju različitih tipova bioloških podataka;
*	novih matematičkih i statističkih metoda sa ciljem rješavanja određenih zadataka (npr. lociranja gena u sekvencama, predviđanja proteinske strukture i funkcije, određivanja odnosa različitih velikih setova bioloških podataka itd.).
     
Mnogo je primjera primjene bioinformatičkih metoda. Navest ćemo samo neke:
*	Evolucijska biologija
–	Novi način sagledavanja molekularnih struktura omogućava drugačiji pristup u istraživanju homologije (može se koristiti u svrhe istraživanja genetički uvjetovanih bolesti).&lt;br&gt;
–	Poznavanjem nukleotidne i proteinske sekvence moguće je pronaći evolutivnu povezanost različitih organizama sa zajedničkim pretkom. Iskustva pokazuju da organizmi koji su sličniji imaju i sličnije sekvence za razliku od onih koji su udaljeniji. Proteinske sekvence mogu pokazivati jasan evolutivni odnos između populacija, organizama, pripadajućih vrsta i viših sistematskih kategorija.  Proučavajući proteinske sekvence i strukture, naučnici su u mogućnosti odrediti evolutivni odnos između vrsta kao i vrijeme divergencije od zajedničkog pretka.
*	Proteinsko modeliranje
–	U odsustvu determinacije strukture proteina, korištenjem X–ray kristalografije i NMR–spektroskopije moguće je predvidjeti trodimenzionalne strukture primjenom proteinskog i molekularnog modeliranja. Ovaj metod koristi eksperimentalno uvtrđenu proteinsku strukturu (template – kalup) za predviđanje strukture drugog proteina koji ima sličnu aminokiselinsku sekvencu (proteinska struktura koja se analizira). Iako ovaj metod nema toliku važnost u usporedbi sa eksperimentalnim, ipak je od pomoći prilikom potvrđivanja određenih hipoteza.&lt;br&gt;
–	Realizacija različitih genomskih projekata će producirati sve više sekvenci, pa će tako i ovaj metod proteinskog modeliranja imati sve veću važnost.
*	Genomsko mapiranje
–	Prije nekoliko godina naučnici su, u lokalizaciji gena i nukleotidnih sekvenci, bili prisiljeni na manuelno mapiranje genoma. Zahvaljujući novoj tehnologiji, danas je sekvenciranje genoma mnogo lakše, tako da su mape genoma različitih organizama dostupne široj naučnoj zajednici.&lt;br&gt; 
–	Kompjuterizovane genomske mape su omogućile lokalizacije gena mnogo brže, jeftinije i praktičnije. Genomsko mapiranje na novim tehnološkim osnovama bi bilo nezamislivo bez primjene bioinformatike.
      
Kao najvažnija dostignuća bioinformatike posljednjih godina mogu se smatrati:&lt;br&gt;
–	kreiranje nukleotidnih i proteinskih baza podataka te njihova dostupnost široj naučnoj zajednici;&lt;br&gt;
–	kompjuterska podrška projektima sekvenciranja genoma;&lt;br&gt;
–	omogućavanje predikcije proteinske strukture i funkcije.

==Historija==
Nobelovac [[Claude E. Shannon]] nazvan je &quot;ocem informatičke teorije&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ebsco.com/|title=Claude Shannon {{!}} Biography {{!}} Research Starters {{!}} EBSCO Research|website=EBSCO|language=en|access-date=3. 2. 2026}}&lt;/ref&gt; On je pokazao da [[Booleova algebra]] može konstruirati i riješiti bilo koju logičku ili brojčanu relaciju. Njegov značaj za razvoj bioinformatike je ogroman.

Prvi bioinformatički programi bili su razvijeni za sekvencijalnu analizu [[DNK]].

Posljednja naučna bioinformatička istraživanja usmjerena su na ćeliju i međućelijske komunikacije. Takva istraživanja, uporedo s istraživanjima [[genetika|genetičara]] koja su posvećena proučavanju mehanizama nasljednih informacija, omogućuju da se u informatici izdvoji novi naučni pravac - bioinformatika. Suštinski, bioinformatika daje naučni osnov za razvoj vrlo značajnog i novog pravca u [[medicina|medicini]] - informacione medicine. [[Samuel Hahnemann]] ([[1755]]-[[1843]])&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Patil|first=Bhagyashri K.|last2=Gandhi|first2=Madhura A.|date=2024-09|title=The Life and Legacy of Samuel Hahnemann: Founder of Homoeopathy and His Medical Philosophy|url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC11524651/|journal=Cureus|volume=16|issue=9|pages=e70489|doi=10.7759/cureus.70489|issn=2168-8184|pmc=11524651|pmid=39479118}}&lt;/ref&gt; među prvima je uočio utjecaj informacija na ćelije čovjeka.

Unazad 30 godina veoma aktivno se proučavaju principi djelovanja bioloških materija na izolirane organe kod ljudi i životinja, s posebnim naglaskom na informaciono stanje ćelija. Utvrđeno je da hemijske [[molekula|molekule]] utječu na ćelijsku strukturu, kako neposrednim kontaktom, tako i indirektnim djelovanjem. U svim eksperimentima, biološki efekat na ćelije zavisio je ne samo od doza postojećih materija i njihovih energija već i od kvaliteta informacije, tj. informacione komponente. Ćelija je jasno reagirala na strukturu '''informacionog polja''' materije, pri čemu prenošenje signala nije zavisilo od količine ('''materijalne doze''') hemijske supstance i '''energije'''.

U međuvremenu, bioinformatika se upotrebljava i u [[Farmacija|farmaciji]], za proračun prognoze proteinskih struktura i interakcije. Simulacija i proračun bioloških eksperimenata i podataka naziva se i ''[[in silico]] proračun''. Tu se radi prvenstveno o brzom pronalaženju ponovljenih dijelova (šablona) u veoma dugim [[DNK]]-sekvencama i rješavanje problema preklapanja i pozicioniranja dviju ili više sekvenci da bi se dobila njihova najveća podudarnost. Primjenu u toj oblasti našli su algoritmi dinamičnog i metodološkog programiranja. Kod bioloških hipoteza rijetko se traže tačne podudarnosti kratkih sekvencijalnih dijelova, i to najčešće za odvojene &quot;signale&quot; kao startna i završna sekvenca genetskog koda.

Pored tih, razvijena su i rješenja za pronalaženje [[gen]]a u nepoznatim DNK-sekvencama ([[prognoza gena]], [[engleski jezik|engl.]] ''gene prediction'').

==Naučna istraživanja==
'''Glavni problemi bioinformatike'''&lt;ref&gt;{{Citation|title=Challenge Problems in Bioinformatics and Computational Biology from Other Reports|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK25461/|publisher=National Academies Press (US)|date=2005|accessdate=3. 2. 2026|language=en|first=John C.|last=Wooley|first2=Herbert S.|last2=Lin|first3=National Research Council (US) Committee on Frontiers at the Interface of Computing and|last3=Biology}}&lt;/ref&gt; '''kao naučnog pravca jesu:'''
* istraživanje molekularnih i ćelijskih mehanizama detektiranja prijema pojedinačnih informacionih signala i informacionih poruka (recepcija informacionih signala);
* istraživanja uloge različitih nosača informacija (fizičkih, hemijskih) u međućelijskoj i unutarćelijskoj komunikaciji;
* istraživanje mehanizama kodiranja i prekodiranja informacija u živim sistemima;
* proučavanje jezika na kojima se odvija unutarćelijska, međućelijska, međutkivna, međuorganska i međusistemska komunikacija u čovjekovom organizmu i šire gledano u organizmima životinja, biljaka, mikroorganizama i virusa;
* istraživanje mehanizama prevođenja informacija s jednog biološkog jezika na drugi;
* istraživanje invarijantnosti informacionih poruka; 
* istraživanje strukture i funkcija kanala za prijenos informacija u organizmima čovjeka, životinja, biljaka, mikroorganizama i virusa;
* istraživanje mehanizama bilježenja (pamćenja) i čuvanja (memoriziranja) informacija;
* istraživanje mehanizama obrade i interakcije među informacijama;
* istraživanje mehanizama generiranja biološkog odgovora na informacione signale i poruke (elektromehanička sprega);
* istraživanje uloge i mehanizama stvaranja povratnih veza u živim sistemima;
* istraživanje dinamike informacionih poruka u živim sistemima.

U današnje vrijeme proučeni su primarni mehanizmi prijema pojedinačnih informacionih signala koje prenose neki nosači informacionih signala. Istraživani su mehanizmi recepcije informacionih signala koje prenose medijatori: [[acetilholin]], [[adrenalin]]. Utvrđeno je da se receptori proteinskih, peptidnih [[hormon]]a i mnogih biološki aktivnih materija nalaze na [[citoplazma]]tskim membranama, a receptori steroidnih hormona nalaze se u citoplazmi. Ispitivana je uloga različitih sekundarnih posrednika u mehanizmu prenošenja informacija koje prima plazmatska membrana uz djelovanje medijatora i hormona, peptida na unutarćelijske strukture.

Proučavanje bioloških jezika počinje od proučavanja ″slova&quot;, ″glasova&quot;, ″riječi&quot; i ″rečenica&quot;. Svaka ćelija ″zna&quot; nekoliko jezika. Dobro su proučeni jezici molekula DNK, [[RNK]], [[bjelančevine|bjelančevina]]. ″Slova&quot; jezika RNK predstavljaju nukleotidi: [[adenin]], [[citozin]], [[guanin]] i [[uracil]]. ″Riječi&quot; jezika DNK i RNK sastoje se od tri slova – tripleta nukleotida. ″Rečenice&quot; gena sastoje se od različitog broja ″riječi&quot;. ″Abeceda&quot; jezika bjelančevina sastoji se od 20 ″slova&quot; – [[aminokiselina]]. Dešifriranjem genetskog koda utvrđeno je da svakom ″slovu&quot; jezika bjelančevina odgovara ″riječ&quot; jezika RNK – tripletu nukleotida. U jeziku bioloških membrana ″slova&quot; su sekundarni posrednici: [[ioni]] [[kalcij]]a, [[ciklični nukleotidi]], [[diacilglicerin]], [[inozitoltrifosfat]]. ″Slova&quot; jezika međućelijske i međuorganske komunikacije predstavljaju primarne posrednike: medijatore, hormone, biološki aktivne materije. Biološke informacije mogu prenositi ne samo materijalni prenosioci – ″slova&quot; - već i energetski prenosioci – ″glasovi&quot;. Takvi ″glasovi&quot; pri transmembranskom prenošenju informacija predstavljaju potencijale dejstva ili tzv. spore talase, a kod međućelijskog prenošenja informacija to su elektromagnetni talasi, mehaničke oscilacije i dr. Dokazano je da se uobičajeno biološke informacije ne prenose ″slovima&quot; ili ″glasovima&quot;, već ″rečenicama&quot; koje se sastoje od ″riječi&quot;. U posljednje vrijeme učinjen je pokušaj proučavanja [[fonetika|fonetike]], [[morfologija|morfologije]] i [[sintaksa|sintakse]] ćelijskih jezika.

Istraživani su struktura i funkcije kanala za prenos informacija u organizmu čovjeka i životinja, mehanizmi memoriziranja, mehanizmi generiranja biološkog odgovora na informacione signale, mehanizmi stvaranja povratnih veza u živim sistemima.

Još uvijek nisu dovoljno istraženi mehanizmi obrade i interakcije između informacija i dinamika informacionih poruka u živim sistemima.

Razvoj bioinformatike ima veliku važnost za dalji razvoj informacione medicine s veoma važnim dijelovima poput informodijagnostike, biorezonantne, multirezonantne i informacione terapije. Dalji razvoj bioinformatike u budućnosti može omogućiti stvaranje čitavih zdravstvenih programa na jezicima unutarćelijske, međućelijske, međutkivne, međuorganske i međusistemske komunikacije. Prijenos tih programa ćelijama organizma pomoću pogodnog nosača informacija omogućuje ćelijama da uspostave razmjenu materija, energije i informacija u organizmu čovjeka, usljed čega dolazi do liječenja i ozdravljenja.

Napretkom u istraživanju i dostignućima iz oblasti funkcionalne analize genoma (npr., crva ''[[Caenorhabditis elegans]]''), težište rada u bioinformatici prebacuje se na hipoteze [[Proteomika|proteomike]], kao, npr., problem razlaganja i prognoza strukture proteina, odnosno pitanje sekundarne i tercijarne strukture kod određenih sekvenci aminokiselina. Pitanje interakcije proteina s različitim [[ligand]]ima (nukleinskim kiselinama, drugim proteinima ili manjim molekulima) veoma je važno zato što iz odgovora na to pitanje proizlaze zaključci i važne informacije za medicinu i farmaciju; npr., &quot;Kakav utjecaj ima mutacijom izmijenjeni protein na tjelesne funkcije&quot; ili &quot;Koji preparati djeluju na različitim [[protein]]ima&quot;.

==Praktična primjena==
Primjenom naučnih saznanja iz bioinformatike u dijagnostičke svrhe masovno se primjenjuju [[elektrokardiogram]] (EKG), [[elektromiogram]] (EMG), [[elektroencefalogram]] (EEG) i oni predstavljaju zlatni standard u dijagnostici vitalnih organa. Razvojem kompjuterske tehnologije nastala je posebna grupa dijagnostičkih aparata za čitavo tijelo i sve čovjekove organe i sisteme. Posebno se izdvaja [[Ukrajina|ukrajinski]] dijagnostički [[kompjuter]]sko-[[softver]]ski kompleks &quot;PSI Vektor DiaKor&quot;.
 
===Informodijagnostika===
Kompjuterska dijagnostika funkcionalnog stanja svih čovjekovih vitalnih organa zasnovana je na mjerenju parametara zonske električne provodljivosti jednosmjerne struje u različitim receptornim zonama [[koža|kože]] koje su funkcionalno povezane s određenim unutrašnjim organima pomoću nervnih vlakana somatskog i [[vegetativni nervni sistem|vegetativnog nervnog sistema]].

Primjenom naučnih saznanja iz bioinformatike u dijagnostici [[srce|srca]] (EKG), [[mozak|mozga]] (EEG), razvojem informatičkih tehnologija, kompjutera itd. nastalo je dosta softverskih uređaja namijenjenih funkcionalnoj dijagnostici cjelokupnog čovjekovog organizma. Njemački [[liječnik|ljekar]] [[Reinhold Voll]] ([[1909]]-[[1989]]) otkrio je i definirao neinvazivnu metodu kojom se precizno može izmjeriti akcioni membranski potencijal ćelija organa i sistema.

===Informoterapija===
Informoterapija razrađuje metode terapijske i preventivne primjene informacija, pri čemu više pažnje posvećuje patogenetskom i terapijskom djelovanju informacija, a bioinformatika teorijskim, praktičnim i eksperimentalnim problemima razmjene informacija u živim sistemima.

Informoterapija predstavlja jedno od praktičnih dostignuća u primjeni bioinformacionih tehnologija, pri čemu se terapijska metoda koristi u cilju informacione regulacije zdravstvenog stanja.

'''Informoterapija proučava:'''
* utjecaj informacija na fiziološke, biohemijske, biofizičke i patološke procese u organizmu čovjeka i životinja  
* procese prijema, kodiranja, čuvanja, dekodiranja i korištenja informacija.

Naučno obrazloženje informacione terapije nastalo je sredinom [[1980te|80-ih]] godina [[20. vijek]]a, pri čemu prioritet u svijetu imaju ukrajinski naučnici.

Osnova informacione terapije sastoji se, prije svega, u korištenju usmjerenog informacionog toka koji primaju određene ćelijske strukture. Usmjereni informacioni tok dovodi do procesa stvaranja endogenih materija u organizmu, koje reguliraju homeostazu. Takav efekt postiže se tzv. mikrogeneratorima, u kojima se nalaze mikrobioprocesori s memoriziranim informacijama [[matična ćelija|matičnih ćelija]]. Terapijsku informaciju prenose odgovarajući informonosači bez dodatnog utroška energije. Takve bioinformacije malo zavise od doze. Njih primaju bolesne ćelije, usljed čega se ponovo uspostavlja njihovo normalno funkcionalno stanje. Informoterapijom se aktiviraju unutrašnje rezerve organizma i njegovi energetski resursi sintetizirani intracelularno u vidu visokoenergetskih materija. Korištenje informacionih mehanizama terapijskog djelovanja na ljudski organizam prvi je put primijenjeno nakon [[Černobilska katastrofa|Černobilske katastrofe]].

U poređenju s farmakoterapijom i fizioterapijom, gdje se koriste kompleksne i dozirane materije ili energije, u informacionoj terapiji efekti liječenja postižu se informacionim djelovanjem zdravih matičnih ćelija na bolesne i oštećene ćelije, dijelove organa ili sistema. Informoterapiju ne karakterizira informacioni utjecaj na cio organizam, pa čak ne ni na pojedine organe, već selektivno samo na određene ćelije koje se nalaze u stanju disfunkcije i oštećenja (Z. Skripnjuk).

Terapijsko djelovanje informacionog polja zavisi samo od toga u kolikoj mjeri ono odgovara informacionom biopolju nekog konkretnog organa njegovim ćelijama. Teoretski, metode informoterapije efikasne su kod liječenja bilo kojih oboljenja, jer je riječ o ponovnom uspostavljanju informacione sposobnosti raznih organa da razmjenjuju informacije na ćelijskom nivou, a one mogu biti promijenjene, poremećene i čak djelomično izgubljene. U ovom je slučaju terapijski efekat određen granicama u okviru kojih se odvija prijem informacije od strane ćelija raznih organa, što se može uporediti a povratnom reakcijom čovjeka na djelovanje riječi prepoznatljivog i neprepoznatljivog smisla.

Prema tome, maksimalni terapijski efekat moguć je samo pri kompleksnom korigiranju mehanizama koji održavaju homeostazu, i to nervnog i humoralnog sistema koji su vezani za razmjenu električne i hemijskomaterijalne energije, kao i ″trećeg regulacionog sistema&quot; – informacionog.

Primjenom informacionih terapija moguće je uspješno liječiti sve viruse i zaustaviti kancerogenezu u ranom stadiju, pri čemu se jasno definiranim bioinformacijama daju precizne instrukcije svim mehanizmima [[imuni sistem|imunog sistema]] da [[fagocitoza|fagocitiraju]] opasne agense (Z. Skripnjuk).

==Čuvanje podataka==
Znatan dio posla jednog bioinformatičara sastoji se, pored matematičkih analiza, i iz konsolidiranja i pohranjivanja podataka u indiciranim i povezanim biološkim bazama podataka. Zbunjujuća raznolikost DNK i proteinskih baza podataka širom svijeta dosad je prouzrokovala redudantno (isti sadržaj na više mjesta) i samim tim greškama sklono pohranjivanje podataka.

==Također pogledajte==
* [[Bioraznolikost]]
* [[Genomika]]
*[[Transkriptom]]
* [[Metabolomika]]
* [[Filogenetika]]
* [[Proteomika]]

==References==
{{refspisak|30em}}

==Dopunska literatura==
{{refbegin|35em}}
* Sehgal et al. : Structural, phylogenetic and docking studies of D-amino acid oxidase activator(DAOA ), a candidate schizophrenia gene. Theoretical Biology and Medical Modelling 2013 10 :3.
* Raul Isea [http://gjar.org/publishpaper/vol2issue1/d75r28.pdf The Present-Day Meaning Of The Word Bioinformatics] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190710202504/http://gjar.org/publishpaper/vol2issue1/d75r28.pdf |date=10. 7. 2019 }}, Global Journal of Advanced Research, 2015
* Achuthsankar S Nair [http://print.achuth.googlepages.com/BINFTutorialV5.0CSI07.pdf Computational Biology &amp; Bioinformatics – A gentle Overview] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081216212125/http://print.achuth.googlepages.com/BINFTutorialV5.0CSI07.pdf |date=16. 12. 2008 }}, Communications of Computer Society of India, January 2007
* Srinivas Aluru, ed. ''Handbook of Computational Molecular Biology''. Chapman &amp; Hall/Crc, 2006. {{ISBN|1-58488-406-1}} (Chapman &amp; Hall/Crc Computer and Information Science Series)
* Baldi, P and Brunak, S, ''Bioinformatics: The Machine Learning Approach'', 2nd edition. MIT Press, 2001. {{ISBN|0-262-02506-X}}
* Barnes, M.R. and Gray, I.C., eds., ''Bioinformatics for Geneticists'', first edition. Wiley, 2003. {{ISBN|0-470-84394-2}}
* Baxevanis, A.D. and Ouellette, B.F.F., eds., ''Bioinformatics: A Practical Guide to the Analysis of Genes and Proteins'', third edition. Wiley, 2005. {{ISBN|0-471-47878-4}}
* Baxevanis, A.D., Petsko, G.A., Stein, L.D., and Stormo, G.D., eds., ''Current Protocols in Bioinformatics''. Wiley, 2007. {{ISBN|0-471-25093-7}}
* Cristianini, N. and Hahn, M. [http://www.computational-genomics.net/ ''Introduction to Computational Genomics''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090104042023/http://www.computational-genomics.net/ |date=4. 1. 2009 }}, Cambridge University Press, 2006. ({{ISBN|9780521671910}} |{{ISBN|0-521-67191-4}})
* Durbin, R., S. Eddy, A. Krogh and G. Mitchison, ''Biological sequence analysis''. Cambridge University Press, 1998. {{ISBN|0-521-62971-3}}
* {{cite journal |author=Gilbert D |title=Bioinformatics software resources |journal=Briefings in Bioinformatics |volume=5 |issue=3 |pages=300–304 |year=2004 |pmid=15383216 |doi=10.1093/bib/5.3.300 |url=http://bib.oxfordjournals.org/cgi/content/abstract/5/3/300 }}
* Keedwell, E., ''Intelligent Bioinformatics: The Application of Artificial Intelligence Techniques to Bioinformatics Problems''. Wiley, 2005. {{ISBN|0-470-02175-6}}
* Kohane, et al. ''Microarrays for an Integrative Genomics.'' The MIT Press, 2002. {{ISBN|0-262-11271-X}}
* Lund, O. et al. ''Immunological Bioinformatics.'' The MIT Press, 2005. {{ISBN|0-262-12280-4}}
*Lior Pachter and Bernd Sturmfels. &quot;Algebraic Statistics for Computational Biology&quot; Cambridge University Press, 2005. {{ISBN|0-521-85700-7}}
* Pevzner, Pavel A. ''Computational Molecular Biology: An Algorithmic Approach'' The MIT Press, 2000. {{ISBN|0-262-16197-4}}
* Soinov, L. [http://jprr.org/index.php/jprr/article/view/8/5 Bioinformatics and Pattern Recognition Come Together] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130510213503/http://jprr.org/index.php/jprr/article/view/8/5 |date=10. 5. 2013 }} Journal of Pattern Recognition Research ([http://www.jprr.org JPRR] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080908110041/http://www.jprr.org/ |date=8. 9. 2008 }}), Vol 1 (1) 2006 p.&amp;nbsp;37–41
* Stevens, Hallam, ''Life Out of Sequence: A Data-Driven History of Bioinformatics'', Chicago: The University of Chicago Press, 2013, {{ISBN|9780226080208}}
* Tisdall, James. &quot;Beginning Perl for Bioinformatics&quot; O'Reilly, 2001. {{ISBN|0-596-00080-4}}
* [http://www.nap.edu/catalog/11480.html Catalyzing Inquiry at the Interface of Computing and Biology (2005) CSTB report]
{{Refend}}

==Vanjski linkovi==
*{{Commonscat|Bioiformatics}}
*[http://expasy.org Bioinformatics Resource Portal (SIB)]
* [http://www.nap.edu/catalog/2121.html Calculating the Secrets of Life: Contributions of the Mathematical Sciences and computing to Molecular Biology (1995)]
* [https://web.archive.org/web/20071222091912/http://ocw.mit.edu/OcwWeb/Biology/7-91JSpring2004/LectureNotes/index.htm Foundations of Computational and Systems Biology MIT Course]
* [http://compbio.mit.edu/6.047/ Computational Biology: Genomes, Networks, Evolution Free MIT Course]

{{evolucijska biologija}}
{{biologija}}{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Bioinformatika| ]]
[[Kategorija:Informatika]]
[[Kategorija:Statistika]]
[[Kategorija:Matematička biologija]]</text>
      <sha1>ijnnqt1f0gh7u6kg9vv5bgf2cdaeiq1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bitka na Monte Meleti</title>
    <ns>0</ns>
    <id>56675</id>
    <revision>
      <id>3940793</id>
      <parentid>3918865</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T09:42:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940793</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7709" sha1="jlwn4vmqhcxdo4riawl4d0u9x2ek9p8" xml:space="preserve">{{Infokutija rat
| sukob          = Bitka na Monte Meleti
| dio            = [[Prvi svjetski rat]]
| slika          = [[Datoteka:Italian Front 1915-1917.jpg|300px]]
| opis_slike     = Italijanski front 1915-1917.
| datum          = 15. maj – 10. juni 1916.
| mjesto         = [[Asiago]], [[Veneto]], [[Italija]]
| casus          = 
| rezultat       = 
| posjed         = 
| strana1        = [[Kraljevina Italija]]
| strana2        = [[Austro-Ugarska]]
| komandant1     = {{ZD|ITA|1861}} [[Luigi Cadorna]]&lt;br&gt;{{ZD|ITA|1861}} [[Guglielmo Pecori Giraldi]] 
&lt;small&gt;(zamjena [[Roberto Brusati]])&lt;/small&gt;&lt;br&gt;{{ZD|ITA|1861}} [[Pietro Frugoni]]
| komandant2     = {{ZD|Austro-Ugarska}} [[Franz Graf Conrad von Hötzendorf|Conrad von Hötzendorf]]&lt;br&gt;{{ZD|Austro-Ugarska}} [[Archduke Eugen]]&lt;br&gt;{{ZD|Austro-Ugarska}} [[Viktor Dankl von Krasnik]]&lt;br&gt;{{ZD|Austro-Ugarska}} [[Hermann Kövess von Kövessháza|Hermann Kövess]]
| snage1         = {{ZD|ITA|1861}} 1. armija&lt;br&gt;{{ZD|ITA|1861}} 5. armija
| snage2         = {{ZD|Austro-Ugarska}} 11. armija&lt;br&gt;{{ZD|Austro-Ugarska}} 3. armija
| žrtve1         = '''140.000 gubitaka:'''&lt;br&gt;12.000 mrtvih&lt;br&gt;80.000 ranjenih&lt;br&gt;50.000 zarobljenih
| žrtve2         = '''100.000 gubitaka:'''&lt;br&gt;15.000 mrtvih&lt;br&gt;75.000 ranjenih&lt;br&gt;15.000 nestalih i zarobljenih
| karta_država   = Italija
| karta_lat      = 45.901944
| karta_long     = 11.508889
| napomena       = 
}}
'''Bitka na Monte Meleti''' (Meletta) počela je 15. maja 1916. između [[Austro-Ugarska|austrougarske]] vojske i [[italija]]nske armije.

[[Drugi bosanskohercegovački pješadijski regiment|Druga bh. regimenta]] austrougarske vojske poznatija kao Bošnjačka regimenta je pobijedila italijansku armiju. Svi pripadnici regimente su se nazivali [[Bošnjaci]]ma bez obzira na vjeroispovijest, a nosili su [[fes]]ove kao zajednički simbol, koji je bio sive boje u ratu, a crvene u miru.

[[Eduard Wagnes]] je 1895. u [[Graz]]u komponovao marš &quot;[[Die Bosniaken kommen (marš)|Die Bosniaken kommen]]&quot; za Drugu bosansku regimentu. Ovu bitku je također otpjevao [[Miroslav Feldman]] u pjesmi &quot;Bataljon B.H. III gledan iz seksfahera ide na juriš&quot;.

Svake godine se obilježava godišnjica bitke na Monte Meleti, a od 2007. godišnjica se obilježava i u [[Sarajevo|Sarajevu]] u organizaciji Društva bosanskohercegovačkog-austrijskog prijateljstva.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://stav.ba/101-godisnjica-od-bitke-na-monte-meletti-bosnjacka-pobjeda-pod-tudom-zastavom/ |title=101. GODIŠNJICA OD BITKE NA MONTE MELETTI: BOŠNJAČKA POBJEDA POD TUĐOM ZASTAVOM |work=stav.ba |access-date=23. 4. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170503052055/http://stav.ba/101-godisnjica-od-bitke-na-monte-meletti-bosnjacka-pobjeda-pod-tudom-zastavom/ |archive-date=3. 5. 2017 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
*[[Pavo Jusuf Urban-Ibruljević]]

== Literatura ==
* Gerhard Artl: ''Die &quot;Strafexpedition&quot;: Österreich-Ungarns Südtiroloffensive 1916''. Verlag A. Weger, Brixen 2015, {{ISBN|978-88-6563-127-0}}.
* Hans Jürgen Pantenius: ''Der Angriffsgedanke gegen Italien bei Conrad von Hötzendorf. Ein Beitrag zur Koalitionskriegsführung im Ersten Weltkrieg'' (II. Teilband), Böhlau, Köln 1984, {{ISBN|3-412-03983-7}}.
* Fritz Weber: ''Alpenkrieg''. Artur Kollitsch Verlag, Klagenfurt 1939.
* Robert Mimra: ''Batterie 4''. Bergland Buchverlag, Graz 1930.
* Rest-Ortner-Ilmig: ''Des Kaisers Rock im 1. Weltkrieg. Uniformierung und Ausrüstung der Österreichisch-Ungarischen Armee von 1914 bis 1918''. Verlag Militaria, Wien 2002, {{ISBN|3-9501642-0-0}}.
* Adolf Paulus: ''Der 1. Weltkrieg im Bild''. R. Löwit Verlag, Wiesbaden 1979.
* Walter Schaumann: ''Dall' Ortles all' Adriatico Immagini del fronte italo-austriaco 1915–1918''. Wien 1993.
* [[Hans Magenschab]]: ''Der Krieg der Großväter 1914–1918''. Verlag der österreichischen Staatsdruckerei, Wien 1988, {{ISBN|3-7046-0115-2}}.
* Wachtler-Giacomel-Obwegs: ''Dolomiten''. 2 Bände, Athesia Verlag Bozen 2003/2004, {{ISBN|88-87272-44-1}}.
* Robert Striffler: ''Der Minenkrieg auf dem Monte Cimone''. Verlag Buchdienst Südtirol, Nürnberg 2001, {{ISBN|3-923995-21-0}}.
* Viktor Schemfil: ''Die Pasubio Kämpfe 1916–1918''. Verlag Buchdienst Südtirol, Nürnberg 1994 (Nachdruck von 1936), {{ISBN|3-923995-03-2}}.
* Fritz Weber: ''Das Ende einer Armee''. Verlag Franz Eher Nachfolger München 1940.
* Erwin A. Grestenberger: ''K.&amp;nbsp;u.&amp;nbsp;K. Befestigungen in Tirol und Kärnten 1860–1918''. Mittler &amp; Sohn, Wien 2000, {{ISBN|3-8132-0747-1}}.
* Heinz von Liechem: ''Krieg in den Alpen''. Athesia Verlag, Bozen; Weltbild, Augsburg 1992, {{ISBN|3-89350-545-8}}.
* Anton Graf Bossi-Fedrigotti: ''Kaiserjäger – Ruhm und Ende''. [[Leopold Stocker Verlag]], Graz 1977, {{ISBN|3-7020-0263-4}}.
* Ministero della Guerra - Comando del Corpo di Stato Maggiore - Ufficio Storico (Hrsg.): ''L'Esercito Italiano nella Grande Guerra (1915-1918). Volume III - Tomo 2°(narrazione), Le operazioni del 1916. Offensiva Austriaca e controffensiva Italiana nel Trentino - Contemporanee operazioni sul resto del fronte (Maggio - Luglio 1916)'', Roma 1936.
* Ministero della Guerra – Stato Maggiore Centrale – Ufficio Storico (Hrsg.): ''Guerra Italo – Austriaca 1915-18. Le medaglie d’oro. Volume secondo – 1916'', Roma, 1926.
* Österreichisches Bundesministerium und Kriegsarchiv (Hrsg.): ''Österreich-Ungarns letzter Krieg 1914–1918. Vierter Band. Das Kriegsjahr 1916. Erster Teil''. Verlag der Militärwissenschaftlichen Mitteilungen, Wien 1933.
* Maximilian Lauer: ''Unsere Rainer im Weltkrieg 1914/18''. Salzburg 1919.
* Helmut Golowitsch: ''Und kommt der Feind ins Land herein...''. Buchdienst Südtirol, Nürnberg 1985, {{ISBN|3-923995-05-9}}.
* Robert Striffler: ''Von Fort Maso bis Porta Manazzo: Bau- und Kriegsgeschichte der italienischen Forts und Batterien 1883–1916''. Buchdienst Südtirol, Nürnberg 2004, {{ISBN|3-923995-24-5}}.
* Kompass ''Carta Touristica Trento-Lévico-Lavarone'' Nr. 75
* Kompass ''Carta Touristica Rovereto-Monte Pasubio'' Nr. 101
* Hans Dieter Hübner: ''Unterwegs auf historischen Spuren Band 1. Wanderungen und Exkursionen zu den Schwerpunkten der österreichisch-ungarischen Südtiroloffensive 1916. Band 1: Rund um den Pasubio. Books on Demand; Auflage: 1 (18. Mai 2013), {{ISBN|978-3-8391-5723-7}}''
* Hans Dieter Hübner: ''Unterwegs auf historischen Spuren Band 2: Wanderungen und Exkursionen zu den Schwerpunkten der österreichisch-ungarischen Südtiroloffensive 1916. Auf den Hochebenenen von Folgaria und Fiorentini, im Laghibecken und im Posinatal, Books on Demand; Auflage: 1 (13. August 2013), {{ISBN|978-3-7322-1393-1}}''

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
*[http://www.bosnjaci.net/prilog.php?pid=18899 90 GODINA BITKE NA MONTE MELETTI] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240111171112/http://www.bosnjaci.net/prilog.php?pid=18899 |date=11. 1. 2024 }}, bosnjaci.net
*[https://web.archive.org/web/20080117062614/http://www.geocities.com/famous_bosniaks/bosnjaci_na_soskom_frontu.html Bošnjaci na Soškom frontu]
*[http://gebirgskrieg.heim.at/5110.htm Elitetruppe der österreichischen Armee] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070410214237/http://gebirgskrieg.heim.at/5110.htm |date=10. 4. 2007 }}

[[Kategorija:Bitke u Prvom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Bošnjaci]]
[[Kategorija:1916. u Italiji]]
[[Kategorija:Italija u Prvom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Austro-Ugarska u Prvom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Vojna historija Italije|Monte Meleta]]
[[Kategorija:Bitke u 1916.]]
[[Kategorija:Vojna historija Austro-Ugarske]]
[[Kategorija:Mađarske bitke]]
[[Kategorija:Austrijske bitke]]
[[Kategorija:Italijanske bitke|Monte Melette]]</text>
      <sha1>jlwn4vmqhcxdo4riawl4d0u9x2ek9p8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Aerodinamika</title>
    <ns>0</ns>
    <id>59723</id>
    <revision>
      <id>3940601</id>
      <parentid>3896047</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T02:57:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940601</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2748" sha1="7phu8q1mai273i6x8a851bkrt4rz7ls" xml:space="preserve">[[Datoteka:X 48B model in wind tunnel.jpg|mini|150px|desno|Aerodinamički tunel]]
[[Datoteka:Los Angeles attack sub 2.jpg|mini|150px|desno|[[Podmornica]]]]
[[Datoteka:Air Jamaica A321 landing spoilers opened.jpg|mini|150px|desno|Aerodinamičke površine [[Krilo zrakoplova|krila]]]]
'''Aerodinamika'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.explainthatstuff.com/aerodynamics.html|title=Aerodynamics - Introduction to the science of air flow|date=15. 6. 2012|website=Explain that Stuff|access-date=19. 2. 2026}}&lt;/ref&gt; je nauka koja proučava djelovanje [[zrak]]a, [[tekućina]] i [[plin]]ova na tijela koja se kroz njih kreću i sile koje se pri tome razvijaju. Rješavanje aerodinamičkih problema uključuje poznavanje i izračun [[Mehanika fluida|mehanike fluida]] kao što su [[brzina]], [[pritisak]], [[gustoća]] i [[temperatura]] u prostoru i vremenu. Razumijevanje vrste strujanja omogućuje izračunavanje sila i momenata sila koje djeluju na izložena tijela.

Aerodinamiku možemo podijeliti na teorijsku i eksperimentalnu.

:* ''Teorijska aerodinamika'' zasniva se na zakonima mehanike čvrstih tijela i mehanike fluida.
:* ''Eksperimentalna aerodinamika'' zasniva se na ispitivanjima u istraživačkim centrima aerodinamike gdje se u aerodinamičkim tunelima provjeravaju i ispituju sile koje djeluju na modele.

Aerodinamička istraživanja se osim u avijaciji provode u automobilskoj industriji,&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Zhang|first=Yingchao|last2=Jian|first2=Jiesong|last3=Wang|first3=Guohua|last4=Jia|first4=Yuhan|last5=Zhang|first5=Jintao|date=16. 9. 2022|title=Research on Vehicle Aerodynamics and Thermal Management Based on 1D and 3D Coupling Simulation|url=https://www.mdpi.com/1996-1073/15/18/6783|journal=Energies|language=en|volume=15|issue=18|pages=6783|doi=10.3390/en15186783|issn=1996-1073}}&lt;/ref&gt; koriste je [[Jedrenje|jedriličari]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.researchgate.net/publication/260599606_Recent_Advances_in_Sailing_Yacht_Aerodynamics|title=Recent_Advances_in_Sailing_Yacht_Aerodynamics}}&lt;/ref&gt; za predviđanje nastanka sila i momenata sila za uspješno jedrenje i građevinski inženjeri prilikom projektovanja [[Neboder|visokih građevina]] i [[most]]ova.

== Također pogledajte ==
* [[Aerostatika]]
* [[Avijacija]]
* [[Bernoullijeva jednačina]]
* [[Računarska dinamika fluida]]
* [[Dinamika fluida]]
* [[Navier–Stokesove jednačine]]

{{Commonscat|Aerodynamics}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* https://ns3.ucc.edu.gh/libweb/E0G52E/313721/Aerodynamics%20Textbook.pdf{{Mrtav link}}
* https://web.archive.org/web/20261016042225/http://etd.lib.metu.edu.tr/upload/12607000/index.pdf
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Aerodinamika|Aerodinamika]]
[[Kategorija:Energija u saobraćaju]]</text>
      <sha1>7phu8q1mai273i6x8a851bkrt4rz7ls</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bušizam</title>
    <ns>0</ns>
    <id>60729</id>
    <revision>
      <id>3940845</id>
      <parentid>3895795</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T11:41:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940845</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10247" sha1="r3a92f55by0w4hsxbu4w5et5fbu9sta" xml:space="preserve">[[Datoteka:Bush at podium 20050428.jpg|mini|250px|George W. Bush]]

'''Bušizam''' ([[Engleski jezik|engl.]]: ''bushism'') je jedna od mnogobrojnih neobičnih [[riječ]]i, fraza, [[malapropizam]]a, semantičkih i jezičnih grešaka koje su se desili tokom javnog govora predsjednika [[SAD]]-a [[George W. Bush|Georgea W. Busha]].&lt;ref&gt;{{cite web
 |url=http://www.boloji.com/opinion/0098.htm
 |title=Bushism, A New Word in English Lexicon
 |publisher=Boloji
 |access-date=24. 3. 2007
 |author=Neria Harish Hebbar
 |date=[[October 10]] [[2004]]
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070929103039/http://www.boloji.com/opinion/0098.htm
 |archive-date=29. 9. 2007
 |url-status=dead
 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web
 |url=http://politicalhumor.about.com/library/blbushisms.htm
 |title=Adventures in George W. Bushspeak
 |publisher=About: Political Humor
 |access-date=24. 3. 2007
 |archive-date=24. 3. 2007
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070324200220/http://politicalhumor.about.com/library/blbushisms.htm
 |url-status=dead
 }}&lt;/ref&gt; kao i njegovog oca [[George H. W. Bush|Georgea H. W. Busha]].&lt;ref&gt;{{cite book
 |last=Bines
 |first=Jonathan
 |coauthors=Editors of the ''[[The New Republic|New Republic]]''
 |title=Bushisms: President George Herbert Walker Bush in His Own Words
 |publisher=Workman Pub Co
 |date=maj 1992
 |isbn=1-56305-318-7
 |url=https://archive.org/details/bushisms00bine
 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web
 |url=http://politicalhumor.about.com/od/funnyquotes/a/georgehwbushism.htm
 |title=George H.W. Bushisms
 |publisher=About: Political Humor
 |access-date=24. 3. 2007
 |archive-date=20. 2. 2007
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070220085635/http://politicalhumor.about.com/od/funnyquotes/a/georgehwbushism.htm
 |url-status=dead
 }}&lt;/ref&gt; Ovaj izraz je postao dio narodnog folklora i koristi se u mnogim [[knjiga]]ma i [[blog]]ovima na internetu. Često se koristi kako bi se [[karikatura|karikirala]] ova dva predsjednika.

== Karakteristike ==
Neke od uobičajenih karakteristika bušizama uključuje:
* korištenje riječi koje zvuče poput namijenjene riječi ali ne odgovaraju kontekstu (npr. [[malapropizam]], kao što su &quot;nukularna energija hlača&quot; (eng.: ''nucular power pants'') umjesto &quot;nuklearna elektrana (eng.: &quot;Nuclear power ''plants''&quot;)&lt;ref&gt;{{cite web
 | author = G.W. Bush
 | date = [[September 30]] [[2003]]
 | location = Chicago, Illinois}}&lt;/ref&gt;), ili totalna promjena značenja rečenica prilikom korištenja riječi &quot;devaluacija&quot; (devaluation) umjesto deflacije (''deflation'').&lt;ref&gt;{{cite web | title = Bush gaffe hits yen|publisher = [[BBC]]|date=18. 2. 2002 | url = http://news.bbc.co.uk/1/hi/business/1825593.stm| access-date=9. 4. 2007 }}&lt;/ref&gt; ili korištenje riječi [[OPEC]] umjesto [[APEC]] (Azijsko-Pacifička Ekonomska Kooperacija)&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.news.com.au/heraldsun/story/0,21985,22378059-29277,00.html|title=&quot;APEC? OPEC? Thanks Austria&quot;|date=[[September 7]], [[2007]]|publisher=[[The Herald Sun]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20070916183114/http://www.news.com.au/heraldsun/story/0,21985,22378059-29277,00.html|archive-date=16. 9. 2007|access-date=9. 9. 2007|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;.
* Stvaranje [[neologizam]]a kao što je &quot;takularan&quot; (&quot;tacular&quot;&lt;ref&gt;{{cite web
 |url=http://www.washingtonpost.com/ac2/wp-dyn?pagename=article&amp;node=&amp;contentId=A8907-2000May4&amp;notFound=true
 |title=What's on W's Mind? Hard To Say.
 |access-date=12. 10. 2006
 |author=[[Dana Milbank]]
 |date=[[May 5]] [[2000]]
 |publisher=The Washington Post
 |archive-url=https://archive.today/20120919074602/http://www.washingtonpost.com/ac2/wp-dyn?pagename=article&amp;node=&amp;contentId=A8907-2000May4&amp;notFound=true
 |archive-date=19. 9. 2012
 |url-status=dead
 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web
 |url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,996047-5,00.html
 |title=McCain's Moment
 |access-date=3. 4. 2007
 |author=Nancy Gibbs
 |date=[[Feb 14]] [[2000]]
 |publisher=Time
 |archive-date=12. 10. 2007
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071012173858/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,996047-5,00.html
 |url-status=dead
 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web
 |url=http://www.telegraph.co.uk/htmlContent.jhtml?html=/archive/2000/02/04/wus04.html
 |title=Bush image damaged by his slips of the tongue
 |access-date=12. 10. 2006
 |author=Ben Fenton
 |date=[[Feb 4]] [[2000]]
 |publisher=Telegraph
 |archive-date=28. 10. 2006
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20061028230439/http://www.telegraph.co.uk/htmlContent.jhtml?html=%2Farchive%2F2000%2F02%2F04%2Fwus04.html
 |url-status=dead
 }}&lt;/ref&gt; ([[portmanteau]] od &quot;taktičan&quot; i &quot;nuklearan&quot;)
* Povremeno korištenje [[spunerizam|spunerizma]] kao što je &quot;pješane moruke&quot; (umjesto &quot;mješane poruke&quot; - engl.: &quot;mexed missages&quot; (mixed messages)) i &quot;tarijere i barife&quot; umjesto &quot;barijere i tarife (eng.: &quot;terriers and bariffs&quot;, odnosno &quot;barriers and tariffs).&lt;ref&gt;{{cite speech
 | author = G.W. Bush
 | date = [[January 7]] [[2001]]
 | location = Rochester, New York
}}&lt;/ref&gt;
* Narodna množina (pluralizacija) poznatih izraza (&quot;suiciders&quot;,&lt;ref&gt;{{cite web
 |url=http://georgewbush-whitehouse.archives.gov/news/releases/2006/05/20060523-9.html
 |title=President Bush and Prime Minister Ehud Olmert of Israel Participate in Joint Press Availability 
 |date=[[May 23]] [[2006]]
 |publisher=The White House, Office of the Press Secretary
}}&lt;/ref&gt; i &quot;Internets&quot;&lt;ref&gt;{{cite web | title = Transcript of the third Gore-Bush presidential debate | publisher = Commission on Presidential Debates | date = 17. 10. 2000 | url = http://www.debates.org/pages/trans2000c.html | access-date = 23. 12. 2006 | archive-date = 4. 6. 2008 | archive-url = https://web.archive.org/web/20080604232653/http://www.debates.org/pages/trans2000c.html | url-status = dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | title = Transcript of the second Bush-Kerry presidential debate | publisher = Commission on Presidential Debates | date = 8. 10. 2004 | url = http://www.debates.org/pages/trans2004c.html | access-date = 22. 12. 2006 | archive-date = 28. 7. 2008 | archive-url = https://web.archive.org/web/20080728003254/http://www.debates.org/pages/trans2004c.html | url-status = dead }}&lt;/ref&gt;.
* Korištenje neformalnog jezika kako bi opisao svoj posao: &quot;I'm a commander guy&quot; (Ja sam momak zapovjednik)&lt;ref&gt;{{cite web
 |url=http://georgewbush-whitehouse.archives.gov/news/releases/2007/05/20070502-2.html
 |title=President Bush Discusses War on Terror, Economy with Associated General Contractors of America
 |publisher=[[White House|The White House]]
 |date=maj 2007
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;The official White House transcript states that President Bush said &quot;a commander guy&quot; but numerous reporters and the official stenographer at the event quote him as saying &quot;the commander guy.&quot; See: {{cite web |url=http://www.reuters.com/article/politicsNews/idUSN0449246620070504?feedType=RSS |title=Bush is A commander guy, not THE commander guy |publisher=Reuters |date=4. 5. 2007}}&lt;/ref&gt;.
* Redundantna ili čudna konstrukcija rečenice kao npr. &quot;Imali smo priliku posjetiti Teresu Nelson koja je roditelj i mama i tata.&quot; (eng.: &quot;We had a chance to visit with Teresa Nelson who's a parent, and a mom or a dad.&quot;)&lt;ref&gt;{{cite web
| url = http://georgewbush-whitehouse.archives.gov/news/releases/2003/09/20030909-3.html
| title = President Bush Discusses the &quot;No Child Left Behind Act&quot; in Florida 
| access-date=12. 10. 2006 
| date = [[Sept 9]] [[2003]]
| publisher = The White House, Office of the Press Secretary
}}&lt;/ref&gt;
* Objašnjavanje očiglednog: &quot;Cijenim održavanje. To je ono što radiš kada se kandiduješ za predsjednika, moraš se održati.&quot; (eng.: &quot;I appreciate preservation. It's what you do when you run for President, you've got to preserve.&quot;)&lt;ref name=&quot;WH Dinner 01&quot;&gt;{{cite web|||url=http://georgewbush-whitehouse.archives.gov/news/releases/2001/03/20010330-1.html|pub|title=Remarks by the President at the Radio-Television Correspondents Association 57th Annual Dinner|access-date=9. 4. 2007}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
&lt;div class=&quot;references-small&quot;&gt;
{{refspisak}}
&lt;/div&gt;

=== Slične stranice ===
* [[Malapropizam]]
* [[Neologizam]]

== Literatura ==
* Frank, Justin A., ''Bush on the Couch: Inside the Mind of the President '' (2004), {{ISBN|0-06-073670-4}}.
* Mark Crispin Miller|Miller, Mark Crispin. ''The Bush Dyslexicon'' (2001), {{ISBN|0-393-04183-2}}.
* ''George W. Bushisms: The Accidental Wit and Wisdom of Our 43rd President''. Ed. Jacob Weisberg. {{ISBN|0-7407-4456-9}}.
* ''Bushisms/President George Herbert Walker Bush in His Own Words'' The New Republic. Workman Pub Co., May[[1992]], {{ISBN|1-56305-318-7}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.youtube.com/watch?v=kixh53QvNek Examples of Bushism] Video o bušizmu
* [http://www.youtube.com/profile_videos?user=Leaderofwhat The Leader of What] Kolekcija najsmješnijih Bushovih trenutaka.
* [http://www.slate.com/id/76886/ The Complete Bushisms] 
* [http://www.dubyaspeak.com DubyaSpeak.com]
* [http://www.snopes.com/politics/bush/piehigher.asp &quot;Pie Higher&quot; at Snopes.com]
* [https://web.archive.org/web/20070711044048/http://throwawayyourtv.com/2006/03/bushisms-videoroll.html Bushisms VideoRoll]
* [http://www.figarospeech.com/talk-like-bush/ Bushism as a figure of speech]
* [http://www.guardian.co.uk/usa/story/0,12271,807587,00.html Story in the Guardian]
* [https://web.archive.org/web/20080417124330/http://www.daytondailynews.com/forum/mboard/SpeakUp!/controlDb?PageId=TlToVt&amp;topicID=87683&amp;boardId=165 Dayton Daily News]
* [http://politicalhumor.about.com/library/blbushisms.htm About.com Bushisms Collection] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070916063034/http://politicalhumor.about.com/library/blbushisms.htm |date=16. 9. 2007 }}
* [https://web.archive.org/web/20070909020326/http://www.thegoogleontheinternets.com/ The Google on the Internets - Spoof of Internet related Bushisms]
* [http://welttag.blogspot.com/2006/12/bush-best-quotes.html W Bush Best Quotes Blogspot]
* [http://estnyboer.com/bush/ The Complete Bush Quotes]
* [https://web.archive.org/web/20080820114027/http://folkmusic.com/record/r_chief.htm#Hail%20to%20the%20Chief%20(2001) Hail to the Chief], pjesma komponovana u bušizmima - [[John McCutcheon]].

[[Kategorija:Riječi]]
[[Kategorija:Neologizmi]]
[[Kategorija:Igre riječi]]</text>
      <sha1>r3a92f55by0w4hsxbu4w5et5fbu9sta</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Afera kraljičine ogrlice</title>
    <ns>0</ns>
    <id>64200</id>
    <revision>
      <id>3940603</id>
      <parentid>3936018</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T02:59:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940603</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4994" sha1="31sg5ij9r9f2cw9slz2zzvjruqzpw89" xml:space="preserve">[[Datoteka:Diamond Necklace Marie Antoinette.jpeg|mini|lijevo|250px|Sporna ogrlica]]

'''Afera kraljičine ogrlice'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://en.chateauversailles.fr/discover/history/key-dates/affair-diamond-necklace-1784-1785|title=The affair of the diamond necklace, 1784-1785|date=23. 8. 2018|website=Palace of Versailles|language=en|access-date=27. 8. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250901045704/https://en.chateauversailles.fr/discover/history/key-dates/affair-diamond-necklace-1784-1785|archive-date=1. 9. 2025|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; ([[francuski jezik|francuski]]: ''Affaire du collier de la reine'') predstavlja splet okolnosti koji je doveo do incidenta na dvoru [[kralj]]a [[Luj XVI, kralj Francuske|Luja XVI]], a njegov glavni akter bila je Lujeva [[kraljica]], [[Marija Antoaneta]]. Incident je omraženu kraljicu, čija je reputacija već bila narušena skandalima i tračevima, kasnije doveo i na sud. Afera dijamantne ogrlice zbližila je Luja i Mariju Antoanetu, ali je i pridonijela mržnji koju je narod gajio prema kraljici. Vjerovalo se da je izvela višemilionsku prevaru kako bi uklonila [[politika|političkog]] protivnika, kardinala od Rohana (Roan). Događaj se smatra značajnim jer je učinio narod potpuno nezadovoljnim [[monarhija|monarhijom]], što je na kraju rezultiralo [[Francuska revolucija|Francuskom revolucijom]].

==Porijeklo ogrlice==

[[Pariz|Pariski]] draguljari su godinama skupljali [[dijamant]]e za ogrlicu koju su željeli prodati Madame du Barry (Madam di Bari), uticajnoj ljubavnici [[Luj XV, kralj Francuske|Luja XV]]. Planovi im propadaju smrću Luja XV [[1774]]. godine, nakon koje je du Barry izgubila političku moć, te tako i njihovo zanimanje. Međutim, draguljari su se sjetili da bi ogrlicu mogli prodati novoj kraljici, Mariji Antoaneti, kako bi zadobili njenu naklonost. U to vrijeme ogrlica je koštala 1,600,000 [[novac|livri]]. Godine [[1778]]. Luj XVI je odlučuje kupiti za svoju kraljicu, ali Marija Antoaneta je odbija, rekavši da je novac bolje utrošiti na opremu [[vojnik]]a. Drugi navode da je kraljica odbila nositi ogrlicu napravljenu za drugu ženu, a pogotovo za kurtizanu niskog roda, koju je usto i prezirala.

Razočarani draguljari su je sada pokušali prodati van Francuske, ali bez uspjeha. Ogrlicu su opet ponudili Mariji Antoaneti nakon rođenja njenog prvog sina, [[dofen]]a [[Louis-Joseph, dofen od Francuske|Louisa-Josepha]]. Ona je još jednom odbila.

==Incident==

[[Datoteka:La Comtesse de La Motte1.jpeg|mini|desno|200px|Jeanne de Valois]]

Osiromašena [[plemstvo|aristokratkinja]], Jeanne de Valois (Žan), sačinila je plan da iskoristi ogrlicu kako bi lahko zaradila bogatstvo ili uticaj. U [[mart]]u [[1784]]. godine upoznaje Louisa Renéa Édouarda (Luj Rene Eduard), kardinala od Rohana i bivšeg ambasadora francuskog dvora u [[Austrija|Austriji]]. Pomenuti kardinal je pao u nemilost Marije Antoanete nakon što je neke njene tajne otkrio njenoj strogoj majci, [[Marija Terezija Austrijska|nadvojvotkinji Mariji Tereziji]].

Kardinal je, međutim, želio slijediti primjer ostalih kardinala - postati [[premijer|predsjednik francuske vlade]]. Da bi to ostvario, morao je ponovno zadobiti kraljičinu naklonost. Jeanne, vješta varalica koja se kardinalu predstavila kao grofica Lamotte, ugovorila je sastanak između njega i jedne prostituke, za koju je on mislio da je Marija Antoaneta. Kardinal od Rohana se jedne večeri sastao sa &quot;kraljicom&quot; , koja mu je ostavila ružu rekavši da mu je oprostila prijašnje nesporazume.

Jeanne de Valois je sada uspjela uvjeriti naivnog kardinala da joj je Marija Antoaneta lično rekla kako želi da on uzme tu ogrlicu, a koju će ona kasnije platiti. On je požurio kupiti ogrlicu, a zatim ju je dao &quot;grofici&quot;, misleći da će je ova odnijeti kraljici. Marija Antoaneta, naravno, nije nikada vidjela ogrlicu - Jeanne ju je dala svom mužu, koji je iz ogrlice povadio dijamante i prodao ih [[london]]skim draguljarima. Draguljari od kojih je kardinal uzeo ogrlicu zahtijevali su da im kraljica plati, ali Marija Antoaneta nije znala o kojoj je ogrlici riječ. Kardinal i samoprozvana grofica su izvedeni pred [[sud]], koji je [[31. maj]]a [[1786]]. njega oslobodio optužbi a nju osudio na bičevanje i [[zatvor]] za prostitutke.

Prevarantica je na kraju pobjegla iz zatvora i otišla u London, gdje je nastavila širiti glasine o Mariji Antoaneti. Zarađivala je od pisanja memoara u kojima je opisivala svoje navodne [[seks]]ualne odnose sa francuskom kraljicom. Poginula je pri padu sa hotelskog prozora, nakon što se pokušala sakriti od poreznika. Kardinal se vratio u Pariz po završetku revolucije, nadživjevši i Luja XVI i Mariju Antoanetu.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* [https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/a/a1/The_story_of_the_diamond_necklace_%28IA_storyofdiamondne00vizerich%29.pdf The story of the diamond necklace]
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Francuska revolucija]]</text>
      <sha1>31sg5ij9r9f2cw9slz2zzvjruqzpw89</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Željko Škuljević</title>
    <ns>0</ns>
    <id>64702</id>
    <revision>
      <id>3940551</id>
      <parentid>3772325</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T00:56:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940551</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4011" sha1="o6xn2pv983vo63hb5lo1z16lb07lrmu" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                    = Željko Škuljević
| slika                  = 
| veličina_slike         = 
| opis                   = 
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja|1953|8|28}}
| mjesto_rođenja         = Zenica, Bosna i Hercegovina
| datum_smrti            = {{Datum smrti i godine|2019|2|4|1953|8|28}}
| mjesto_smrti           = [[Zenica]], [[Bosna i Hercegovina]]
| nacionalnost           = 
| druga_imena            = 
| zanimanje              = Redovni profesor [[Univerzitet u Zenici|Univerziteta u Zenici]]
| godine_aktivnosti      = 
| poznat_po              = 
| značajna_djela         = 
| roditelji              = Dragica, Marko
| djeca                  = Žana Fareed
}}
'''Željko Škuljević''' ([[Zenica]], 28. august 1953 – Zenica, 4. februar 2019) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] pisac, [[filozof]], prorektor [[Univerzitet u Zenici|Univerziteta u Zenici.]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/magazin/kultura/in-memoriam-zeljko-skuljevic-odlazak-prvog-zenickog-filozofa-431043|title=Oslobođenje - In memoriam Željko Škuljević: Odlazak prvog zeničkog filozofa|date=6. 2. 2019|website=www.oslobodjenje.ba|language=bs-ba|access-date=19. 9. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://unze.ba/in-memoriam-zeljko-skuljevic/|title=IN MEMORIAM: Željko Škuljević - Univerzitet u Zenici|date=4. 2. 2021|language=bs|access-date=19. 9. 2024}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Završio je studij sociologije na [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu]], a magistrirao filozofiju nauke u [[Zagreb]]u. Doktorski rad je objavio sa tezom iz filozofije Branislava Petronijevića, koja je objavljena kao knjiga 1997.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sineza.ff.unibl.org/sineza/article/view/8/8|title=ŽELJKO ŠKULJEVIĆ|archive-url=https://web.archive.org/web/20240919055447/https://sineza.ff.unibl.org/sineza/article/view/8/8|archive-date=19. 9. 2024|access-date=19. 9. 2024|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Objavio je veliki broj filozofskih, socioloških i književno kritičnih radova, a bio je i član [[Društvo pisaca Bosne i Hercegovine|Društva pisaca Bosne i Hercegovine]], Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99 i Hrvatskog filozofskog društva.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.hrfd.hr/|title=Hrvatsko filozofsko društvo|website=www.hrfd.hr|access-date=19. 9. 2024}}&lt;/ref&gt;

Dobitnik je Nagrade grada Zenice 2008. Bio je redovni profesor Univerziteta u Zenici na oblasti [[Filozofija|filozofije]] i [[Sociologija|sociologije]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://avaz.ba/vijesti/bih/455456/prvi-zenicki-filozof-zauvijek-nas-je-napustio-prof-dr-zeljko-skuljevic|title=Zenički filozof - Željko Skuljević}}&lt;/ref&gt;

== Objavljena djela ==

'''Poezija:'''
* Govorenja između, 1983.
* Ledeni nokturno, 1986.
* Pokrenuše se čuda, 1988.
* Bosanske elegije, 1993.
* Orfejev povratak, 1996.
* Francuski dnevnik, imaginacije, 2008.
'''Eseji:'''
* BOSANSKI BREVIJAR, 1998.
'''Filozofija:'''
* Filozofski podsjetnik, 1994.
* Dijalog sa Sokratom, 1996.
* Filozofija između originalnosti i eklekticizma, 1997.
* Filozofski podsjetnik II (dopunjeno i prošireno izdanje), 2000.
* Sofistika kao istina privida, 2001.
* Ogledi iz grčke filozofije, 2003.
* Od sofista do Nietzschea, 2004.
* Pozornica kirenaičke misli, 2008.
* Rebellio carnis, 2011.
* Manifest ateizma, 2012.
* Marx i Grci, 2014.
* Malizam i indiferentizam, 2015.
* Nietzscheova Hybristika, 2015.

== Reference ==

== Vanjski linkovi ==
*[http://www.unze.ba/ Univerzitet u Zenici]
*[http://www.drustvopisacabih.com.ba/ Društvo pisaca Bosne i Hercegovine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071018032812/http://www.drustvopisacabih.com.ba/ |date=18. 10. 2007 }}

{{DEFAULTSORT:Škuljević, Željko}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački filozofi]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]]
[[Kategorija:Biografije, Zenica]]
[[Kategorija:Rođeni 1953.]]
[[Kategorija:Umrli 2019.]]
[[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Sarajevu]]
[[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Zagrebu]]</text>
      <sha1>o6xn2pv983vo63hb5lo1z16lb07lrmu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Božićno ostrvo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>65362</id>
    <revision>
      <id>3940814</id>
      <parentid>3916774</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T10:45:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940814</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19854" sha1="1n59k9w9cte62xkmpk6m0cvwqad3dn5" xml:space="preserve">[[Datoteka:Christmas Island STS007-5-299.JPG|thumb|desno|Božićno ostrvo iz svemira]]
'''Božićno ostrvo''' ({{jez-en|Christmas Island}})&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/place/Christmas-Island|title=Christmas Island {{!}} Geography &amp; History {{!}} Britannica|date=25. 12. 2023|website=www.britannica.com|language=en|access-date=26. 12. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citation|title=Christmas Island|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/christmas-island/|publisher=Central Intelligence Agency|date=14. 11. 2023|access-date=26. 12. 2023|language=en|archive-date=26. 1. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210126032949/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/christmas-island/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; jeste [[Australija|australijska]] vanjska teritorija u [[Indijski okean|Indijskom okeanu]], 360&amp;nbsp;km udaljen od ostrva [[Java (ostrvo)|Jave]]. Sa površinom od 135&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;,&lt;ref name=Area&gt;[https://www.mycouncil.wa.gov.au/Council/ViewCouncil/25 Shire of Christmas Island]&lt;/ref&gt; te zahvaljujući geografskoj izolaciji Božićnog ostrva i historiji minimalnog ljudskog uznemiravanja doveli su do visokog nivoa [[Endemizam|endemizma]] među njegovom [[Flora|florom]] i [[Fauna|faunom]], što je od interesa za naučnike i prirodnjake.&lt;ref name=&quot;wilderness society&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.wilderness.org.au/campaigns/marine/christmas_island/save_ci/ |title=Save Christmas Island – Introduction |publisher=The Wilderness Society |access-date=14. 4. 2007 |date=19. 9. 2002 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070609110000/http://www.wilderness.org.au/campaigns/marine/christmas_island/save_ci/ |archive-date=9. 6. 2007}}&lt;/ref&gt; Osamljeno ostrvo je [[vulkan]]skog porijekla s koralnim grebenom, većinom strmih obala. Obraslo je uglavnom [[Tropska kišna šuma|tropskom kišnom šumom]] ([[nacionalni park]] na zapadnom dijelu ostrva). [[Klima]] je tropska okeanska, s ujednačenim [[temperatura]]ma i obilnim padavinama, najviše od novembra do [[april]]a.

== Geografija ==
[[File:Map of Christmas Island 1976.jpg|thumb|upright=1.75|Mapa Božićnog ostrva (1976)]]

Božićno ostrvo je u obliku četvorougla sa udubljenim stranama, oko 19&amp;nbsp;km najveće dužine i 14,5&amp;nbsp;km u svojoj ekstremnoj širini. Ukupna površina zemljišta je 52 135&amp;nbsp;km², sa 138,9&amp;nbsp;km obale. Vjeruje se da se Božićno ostrvo kreće prema [[sjever]]u na tektonskoj ploči brzinom od nekoliko centimetara godišnje. Formiranje Božićnog ostrva, prema opšteprihvaćenoj teoriji, je sljedeće:

Božićno ostrvo leži 2.600&amp;nbsp;km sjeverozapadno od [[Perth]]a u Zapadnoj [[Australija|Australiji]], 350&amp;nbsp;km južno od [[Indonezija|Indonezije]], 975&amp;nbsp;km istočno-sjeveroistočno od [[Kokosova ostrva|Kokosovih ostrva]] i 2.748&amp;nbsp;km zapadno od Darwina u [[Sjeverna teritorija|Sjevernoj]] [[Sjeverna teritorija|teritoriji]]. Njegova najbliža tačka australijskom kopnu udaljena je 1.550&amp;nbsp;km od grada Exmoutha u Zapadnoj Australiji.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.ga.gov.au/scientific-topics/national-location-information/dimensions/remote-offshore-territories |title=Remote Offshore Territories |date=15. 5. 2014 |publisher=Geoscience Australia |access-date=20. 1. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180120070626/http://www.ga.gov.au/scientific-topics/national-location-information/dimensions/remote-offshore-territories |archive-date=20. 1. 2018 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Samo su mali dijelovi obale lako dostupni. Obod ostrva dominiraju oštre litice, što otežava pristup mnogim plažama ostrva. Neke od lako dostupnih plaža uključuju Flying Fish Cove (glavna plaža), Lily Beach, Ethel Beach i Isabel Beach, dok teže dostupne plaže uključuju Greta Beach, Dolly Beach, Winifred Beach, Merrial Beach i West White Beach, a sve zahtijevaju vozilo sa pogonom na sva četiri točka i tešku šetnju kroz gustu prašumu.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Christmas Island Beaches |url=https://www.christmas.net.au/experiences/beaches.html |website=Christmas Island – A Natural Wonder |publisher=Christmas Island Tourism Association |access-date=2. 1. 2017 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170113054713/https://www.christmas.net.au/experiences/beaches.html |archive-date=13. 1. 2017 }}&lt;/ref&gt;

* Prije 60 miliona godina podmorski vulkan izdigao se iznad nivoa okeana i formiran je koralni [[atol]].
* Prije 20 miliona godina počelo je slijeganje atola i nagomilavanje [[krečnjak]]a kako su korali tonuli.
* Prije 10 miliona godina niz uzdizanja preokrenuo je slijeganje i nastalo je Božićno ostrvo.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.newworldencyclopedia.org/entry/Christmas_Island|title=Christmas Island - New World Encyclopedia|website=www.newworldencyclopedia.org|access-date=19. 2. 2025}}&lt;/ref&gt;

=== Geologija ===
[[File:Christmas Island (5775094028).jpg|thumb|left|[[Flying Fish Cove]] u sumrak]]

Vulkansko ostrvo je ravni vrh podvodne planine visoke više od 4.500&amp;nbsp;m,&lt;ref&gt;{{cite web |date=16. 8. 2007 |title=Submission on Development Potential |url=http://www.nalwt.gov.au/files/no-37-thomas.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090520042734/http://www.nalwt.gov.au/files/no-37-thomas.pdf |archive-date=20. 5. 2009 |access-date=26. 4. 2009 |publisher=Northern Australia Land and Water Taskforce |id=No.&amp;nbsp;37}}&lt;/ref&gt; koja se uzdiže s oko 4.200&amp;nbsp;m ispod mora i samo oko 300&amp;nbsp;m iznad njega.&lt;ref&gt;{{cite web |date=23. 4. 2009 |title=Christmas island |url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/christmas-island/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20210126032949/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/christmas-island/ |archive-date=26. 1. 2021 |access-date=26. 4. 2009 |work=World Factbook |publisher=CIA}}&lt;/ref&gt; Planina je prvobitno bila [[vulkan]], a nešto bazalta je izloženo na mjestima kao što su [[The Dales (Božićno ostrvo)|The Dales]] i Dolly Beach, ali većina površinske stijene je krečnjak akumuliran rastom korala. Kraški teren podržava brojne anhijaline pećine.&lt;ref name=&quot;IliffeADM2016&quot;&gt;{{cite journal |author1=Iliffe, T. |author2=Humphreys, W. |year=2016 |title=Christmas Islands Hidden Secret |url=http://www.advanceddivermagazine.com/articles/christmasisland.html |url-status=live |journal=Advanced Diver Magazine |archive-url=https://web.archive.org/web/20160110101547/http://www.advanceddivermagazine.com/articles/christmasisland.html |archive-date=10. 1. 2016 |access-date=2. 1. 2016}}&lt;/ref&gt; Vrh ovog planinskog vrha formiran je nizom tercijarnih krečnjaka koji variraju u starosti od [[eocen]]a ili [[oligocen]]a do nedavnih naslaga grebena, s interkalacijama vulkanskih stijena u starijim slojevima.&lt;ref name=&quot;Andrews&quot;&gt;{{cite journal |url=http://journals.cambridge.org/action/displayFulltext?type=1&amp;fid=5316016&amp;jid=GEO&amp;volumeId=7&amp;issueId=07&amp;aid=5316008 |volume=II |title=A Monograph of Christmas Island |series=Indian Ocean: Physical Features and Geology |archive-url=https://web.archive.org/web/20110805060407/http://journals.cambridge.org/action/displayFulltext?type=1&amp;fid=5316016&amp;jid=GEO&amp;volumeId=7&amp;issueId=07&amp;aid=5316008 |archive-date=5. 8. 2011 |first=Charles W. |last=Andrews |journal=Geological Magazine |quote=With descriptions of the fauna and flora by numerous contributors. [[octavo|8vo]]; xiii+337&amp;nbsp;pp., 22&amp;nbsp;plates, 1&amp;nbsp;map, text illustrated. |publisher=British Museum |place=London, UK |year=1900|issue=7 |pages=330–331 |doi=10.1017/S0016756800174461 |url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;

=== Morski park ===
Grebeni u blizini ostrva imaju zdrave korale i dom su nekoliko rijetkih vrsta morskog života. Regija, zajedno s grebenima Kokosovih ostrva, opisana je kao &quot;australijski Galapagoški otoci&quot;.&lt;ref name=&quot;Birch 2022&quot;&gt;{{cite web |last=Birch |first=Laura |date=20. 3. 2022 |title=Indian Ocean marine parks off Christmas Island and Cocos Islands get the go-ahead |url=https://www.abc.net.au/news/2022-03-20/two-marine-parks-to-be-set-up-christmas-cocos-islands/100924776 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220326182102/https://www.abc.net.au/news/2022-03-20/two-marine-parks-to-be-set-up-christmas-cocos-islands/100924776 |archive-date=26. 3. 2022 |access-date=28. 3. 2022 |website=ABC News |publisher=[[Australian Broadcasting Corporation]]}}&lt;/ref&gt;

U budžetu za 2021, australijska vlada je izdvojila 39,1 milion [[Australski dolar|australijskih dolara]] za stvaranje dva nova morska parka kod Božićnog ostrva i Kokosovih ostrva. Parkovi će pokrivati ​​do 740.000&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; australijskih voda.&lt;ref&gt;{{cite web |date=11. 5. 2021 |title=Budget 2021–22 |url=https://budget.gov.au/2021-22/content/bp2/download/bp2_2021-22.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210511093603/https://budget.gov.au/2021-22/content/bp2/download/bp2_2021-22.pdf |archive-date=11. 5. 2021 |access-date=20. 9. 2021 |publisher=Government of Australia}}&lt;/ref&gt; Nakon višemjesečnih konsultacija s lokalnim stanovništvom, oba parka su odobrena u martu 2022, s ukupnom površinom od 744.000&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Park će pomoći u zaštiti mrijesta plavorepih tuna od ilegalnih međunarodnih ribara, ali će lokalnom stanovništvu biti dozvoljeno da se bave održivim ribolovom u priobalju kako bi obezbijedili hranu.&lt;ref name=&quot;Birch 2022&quot; /&gt;

== Historija ==
[[Datoteka:Map_of_Christmas_Island_1976.jpg|mini|Karta Božićnog ostrva (1976.)]]

Ostrvo je otkrio engleski kapetan [[William Mynors]] 25. decembra 1643. Godine 1888. prisvojila ih je [[Velika Britanija]]. Od 1958. ostrvo je vanjska australijska teritorija pod upravom savezne australijske vlade, koju zastupa upravnik. Domaće poslove vodi Ostrvsko vijeće.

Nenaseljeno ostrvo u 19. vijeku naselili su radnici za rad u rudniku fosfata. Prema popisu iz 2002. na Božićnom ostrvu živi 2.700 stanovnika. Polovina sadašnjeg stanovništva su [[Kinezi]], dok su ostali [[Malajci]] te [[Evropeidna rasa|bijelci]] australijskog porijekla.

Glavna privredna djelatnost je dobijanje [[fosfat]]a i [[krečnjak]]a u unutrašnjosti ostrva. Iskopavanje fosfata bilo je jedina značajna ekonomska aktivnost, ali je u decembru 1987. australska vlada zatvorila rudnik. 1991. rudnik je ponovo otvorio Phosphate Resources Limited, konzorcij koji je uključivao mnoge bivše radnike rudnika kao dioničare i koji je najveći doprinosio ekonomiji Božićnog ostrva.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://cirp.com.au/about-us/social-economic-impact/|title=Social &amp; Economic Impact - Phosphate Resources Ltd - Christmas Island Phosphates (CIRP)|date=15. 4. 2021|website=web.archive.org|access-date=26. 12. 2023|archive-date=15. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210415053329/https://cirp.com.au/about-us/social-economic-impact/|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; Pokušaj razvoja turizma je propao.[[Datoteka:Christmas_Island_Immigration_Detention_Centre_and_the_Lilac_compound_(5775019842).jpg|desno|mini|Imigracioni centar za pritvor]]
Od kasnih 1980-ih i ranih 1990-ih, na ostrvo su počeli dolaziti čamci koji su prevozili [[Tražilac azila|azilante]], koji su uglavnom polazili iz Indonezije. Godine 2001. Božićno ostrvo je bilo mjesto kontroverze u ''[[Tampa|Tampi]]'', u kojoj je australska vlada zaustavila norveški brod MV ''Tampa'' da se iskrca 438 spašenih tražilaca azila. Sukob koji je uslijedio i povezane političke reakcije u Australiji bili su glavno pitanje na saveznim izborima u Australiji [[2001.|2001. godine]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://diemperdidi.info/nordicnotes/vol07/articles/thetampacrisis.html|title=Karsten Klepsuik, John Howard, and the Tampa Crisis: Good Luck or Good Management?|last=Fowler|first=Connie|year=2003|website=Nordic Notes|publisher=Celsius Centre for Scandinavian Studies ([[Flinders University]])|issn=1442-5165|archive-url=https://web.archive.org/web/20120425120631/http://diemperdidi.info/nordicnotes/vol07/articles/thetampacrisis.html|archive-date=25. 4. 2012|url-status=dead|access-date=19. 7. 2013}}&lt;/ref&gt;

== Demografija ==
U 2016. godini procijenjeno je da je stanovništvo sljedećeg sastava:  neodređeni 27,7%, [[musliman]]i 19,4%, [[Budizam|budisti]] 18,3%, niko 15,3%, [[Katolička crkva|katolici]] 8,8%, [[anglikanci]] 3,6%, [[Ujedinjujuća crkva u Australiji|Ujedinjena crkva]] 1,2%, ostali [[Protestantizam|protestanti]] 1,7%, ostali kršćani 3,3% i drugi religije 0,6%&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Claussen|first=Jeff|title=Native plants of Christmas island|date=2005|publisher=ABRS|others=Australie, Australian biological resources study, Christmas island natural history association|isbn=978-0-642-56831-1|series=Flora of Australia supplementary series|location=Canberra}}&lt;/ref&gt;

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Flag_of_Christmas_Island.svg|Zastava Božićnog ostrva
Datoteka:Christmas_Island_(5775114458).jpg|Treking po sporednim putevima Božićnog ostrva
Datoteka:Cococrb2.jpg|[[Kokosov rak|Rak razbojnik (kokosov rak)]]
Datoteka:Christmas_Island_(5775069028).jpg|[[Crveni rak Božićnog ostrva]]
Datoteka:Red-footed_booby.jpg|[[Crvenonoga sisa|Crvenonogi bubiji]]
&lt;/gallery&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Flying Fish Cove]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==
{{refbegin|30em}}
* {{Cite book |first1=Jan |last1=Adams |first2=Marg |last2=Neale |year=1993 |title=Christmas Island – The Early Years – 1888–1958 |publisher=Bruce Neale |isbn=0-646-14894-X}} 96&amp;nbsp;pages, including many b&amp;w photographs.
* {{Cite book |first1=Gerald R. |last1=Allen |first2=Roger C. |last2=Steene |year=1998 |title=Fishes of Christmas Island |url=https://archive.org/details/isbn_0959121013 |publisher=Christmas Island Natural History Association |isbn=0-9591210-1-3 |edition=1}} 197&amp;nbsp;pages including many photographs and plates.
* {{Cite book |first1=Gerald R. |last1=Allen |first2=Roger C. |last2=Steene |first3=Max |last3=Orchard |isbn=978-0-9591210-8-7 |title=Fishes of Christmas Island |edition=2 |year=2007 |publisher=Christmas Island Natural History Association}}
* {{Cite journal |first=Charles W. |last=Andrews |title=A Description of Christmas Island (Indian Ocean) |journal=Geographical Journal |volume=13 |issue=1 |pages=17–35 |year=1899 |doi=10.2307/1774789 |url=https://zenodo.org/record/1449220 |jstor=1774789 |bibcode=1899GeogJ..13...17A |access-date=12. 9. 2019 |archive-date=30. 12. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191230031243/https://zenodo.org/record/1449220 |url-status=live }}
* {{Cite journal |url=http://journals.cambridge.org/action/displayFulltext?type=1&amp;fid=5316016&amp;jid=GEO&amp;volumeId=7&amp;issueId=07&amp;aid=5316008 |volume=II |title=A Monograph of Christmas Island |series=Indian Ocean: Physical Features and Geology |archive-url=https://web.archive.org/web/20110805060407/http://journals.cambridge.org/action/displayFulltext?type=1&amp;fid=5316016&amp;jid=GEO&amp;volumeId=7&amp;issueId=07&amp;aid=5316008 |archive-date=5. 8. 2011 |first=Charles W. |last=Andrews |journal=Geological Magazine |quote=With descriptions of the fauna and flora by numerous contributors. [[octavo|8vo]]; xiii+337&amp;nbsp;pp., 22&amp;nbsp;plates, 1&amp;nbsp;map, text illustrated. |publisher=British Museum |place=London, UK |year=1900 |issue=7 |pages=330–331 |doi=10.1017/S0016756800174461 |url-access=subscription }}
* {{Cite book |first=Cyril |last=Ayris |year=1993 |title=Tai Ko Seng – Gordon Bennett of Christmas Island |publisher=Gordon Bennett Educational Foundation |isbn=0-646-15483-4}} 263 pages including photographs.
* {{Cite book |editor-last=Bosman |editor-first=D. |year=1993 |title=Christmas Island Police – 1958–1983 |publisher=D Bosman}} 112&amp;nbsp;pages including many photographs.
* {{Cite web |title=Christmas Island |url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/christmas-island/ |access-date=24. 1. 2021 |archive-date=26. 1. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210126032949/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/christmas-island/ |url-status=dead }}
* {{Cite book |year=1984 |title=Christmas Island, Indian Ocean – a Unique Island |publisher=Published by a committee of present and former employees of the phosphate mining company}} 60&amp;nbsp;pages including colour photographs.
* {{Cite book |first=H.S. |last=Gray |year=1981 |title=Christmas Island Naturally |publisher=H.S. Gray |isbn=0-9594105-0-3}} 133&amp;nbsp;pages including many colour photographs.
* {{Cite book |first1=John |last1=Hicks |first2=Holger |last2=Rumpff |first3=Hugh |last3= Yorkston |year=1984 |title=Christmas Crabs |publisher=Christmas Island Natural History Association |isbn=0-9591210-0-5}} 76&amp;nbsp;pages including colour photographs.
* {{Cite book |first=John |last=Hunt |year=2011 |title=Suffering Through Strength: The men who made Christmas Island |publisher=J. Hunt |isbn=9780646550114}}
* {{Cite book |publisher=National Library of Australia |title=The Indian Ocean: a select bibliography |url=https://archive.org/details/indianoceanselec0000nati |year=1979 |isbn=0-642-99150-2}}
* {{Cite book |last1=McGrath |first1=Tony |title=In Tropical Skies: A History of Aviation to Christmas Island and Cocos (Keeling) Islands |date=2019 |publisher=Hesperian Press |location=Carlisle, WA |isbn=9780859057561}}
* {{Cite book |first=Margaret |last=Neale |year=1988 |title=We were the Christmas Islanders |publisher=Bruce Neale |isbn=0-7316-4158-2}} 207&amp;nbsp;pages including many b&amp;w photographs.
* {{Cite book |first=Max |last=Orchard |year=2012 |title=Crabs of Christmas Island |publisher=Christmas Island Natural History Association |isbn=9780646576428}} 288&amp;nbsp;pages pictorial illustration of crabs.
* {{Cite book |first=Tony |last=Stokes |year=2012 |title=Whatever Will Be, I'll See: Growing Up in the 1940s, 50s and 60s in the Northern Territory, Christmas and the Cocos (Keeling) Islands, New South Wales and the Australian Capital Territory |publisher=Anthony Stokes |isbn=9780646575643}} 238 pages.
* {{Cite journal |first=W.J.L. |last=Wharton |title=Account of Christmas Island, Indian Ocean |journal=Proceedings of the Royal Geographical Society and Monthly Record of Geography |volume=10 |issue=10 |pages=613–624 |year=1888 |doi=10.2307/1800848 |url=https://zenodo.org/record/1449408 |jstor=1800848 |access-date=11. 11. 2019 |archive-date=11. 1. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200111051852/https://zenodo.org/record/1449408 |url-status=live }}
* {{Cite journal|last=Dunkley|first=Graham|date=1. 9. 1983|title=Book Reviews : The Union of Christmas Island Workers By Les Waters. George Allen and Unwin, Sydney, 1983, xi + 170 pp., $17.95 (hardback)|url=https://doi.org/10.1177/002218568302500317|journal=Journal of Industrial Relations|language=en|volume=25|issue=3|pages=389–390|doi=10.1177/002218568302500317|s2cid=153920231|issn=0022-1856|url-access=subscription}}
{{refend}}

== Vanjski linkovi ==
* {{Commonscat-inline|Christmas Island}}
* [https://www.christmasislandarchives.com/ Arhiva Božićnog ostrva] – Sadrži historijske priče, članke i još mnogo toga.
* [https://christmasislandstories.org.au/ Priče s Božićnog ostrva] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20251206101314/https://christmasislandstories.org.au/ |date=6. 12. 2025 }} - Očuvanje i dijeljenje autentičnih priča stanovnika Božićnog ostrva.
* [https://www.thecollectingbug.com/civm/explore Virtuelni muzej Božićnog ostrva] – Predstavlja historijske artefakte, kovanice i efemerne predmete.
* [https://www.christmas.net.au/ Turističko udruženje Božićnog ostrva - Turističke informacije o ostrvu]

{{Commonwealth}}
{{Geografija Okeanije}}
{{Države Okeanije}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Božićno ostrvo|*]]
[[Kategorija:Zavisne teritorije u Okeaniji]]
[[Kategorija:Commonwealth nacija]]
[[Kategorija:Savezne države i teritorije Australije]]
[[Kategorija:Australske teritorije u Indijskom okeanu]]
[[Kategorija:Ostrvske države i teritorije u Indijskom okeanu]]</text>
      <sha1>1n59k9w9cte62xkmpk6m0cvwqad3dn5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alhemija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>65686</id>
    <revision>
      <id>3940622</id>
      <parentid>3887016</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T03:53:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940622</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18435" sha1="8ax9p18xq06391tjwuk1qb5ba3jxvgq" xml:space="preserve">[[Datoteka:E-codices zbz-Ms-Rh-0172 044 max copy.jpg|thumb|Prikaz [[Urobor]]a iz 15. vijeka iz alhemijskog traktata ''[[Aurora consurgens]]'' (Cürich, ''Rheinau 172'').]]

'''Alhemija'''  ({{Jez-ar|الكیمیاء}}) je drevna grana prirodne filozofije, filozofske i protonaučne tradicije koja se historijski praktikovala u Kini, Indiji, muslimanskom svijetu i Evropi.&lt;ref name=&quot;Routledge&quot;&gt;{{cite encyclopedia |last=Pereira |first=Michela |editor-last=Craig |editor-first=Edward |editor-link=Edward Craig (philosopher) |encyclopedia=[[Routledge Encyclopedia of Philosophy]] |title=Alchemy |year=2018 |publisher=[[Routledge]] |isbn=978-0-415-25069-6 |doi=10.4324/9780415249126-Q001-1 |quote=Alhemija je potraga za sredstvom materijalnog savršenstva, proizvedenim kroz kreativnu aktivnost (''opus''), u kojoj ljudi i priroda sarađuju. Postoji u mnogim kulturama ([[Kina]], [[Indija]], [[islam]]; u zapadnom svijetu od helenističkog doba) pod različitim specifikacijama: cilj je proizvodnja zlata i/ili drugih savršenih supstanci od nižih, ili eliksira koji produžava život, ili čak samog života. Zbog svoje svrhe, potraga alhemičara je uvijek strogo povezana s vjerskom doktrinom iskupljenja koja je prisutna u svakoj civilizaciji u kojoj se alhemija praktikuje.&lt;br /&gt; U zapadnom svijetu alhemija se u svom nastanku predstavila kao sveta vještina. Ali kada se, nakon dugog putovanja preko [[Bizantijsko Carstvo|Bizanta]] i islamske kulture, ponovo vratila u Evropu u dvanaestom stoljeću, adepti su sebe nazivali filozofima. Od tada se alhemija suočava s prirodnom filozofijom već nekoliko stoljeća.}}&lt;/ref&gt; U svom zapadnom obliku, alhemija je prvi put potvrđena u brojnim pseudoepigrafskim tekstovima napisanim u grčko-rimskom Egiptu tokom prvih nekoliko vijekova nove ere.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{harvnb|Principe|2013|pp=9–14}}.&lt;/ref&gt; Alhemičari koji su govorili grčki često su svoj zanat nazivali &quot;Umjetnost&quot; ({{Jez-grc|τέχνη}}) ili &quot;Znanje&quot; ({{Jez-grc|ἐπιστήμη}}), a često je karakterizirana kao mistična ({{Jez-grc|μυστική}}), sveta ({{Jez-grc|ἱɛρά}}) ili božanska ({{Jez-grc|θɛíα}}).&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Keyser |first=Paul T. |date=1990 |title=Alchemy in the Ancient World: From Science to Magic |url=https://hdl.handle.net/2142/12197 |journal=Illinois Classical Studies |language=en |volume=15 |issue=2 |pages=353–378 |hdl=2142/12197 |issn=0363-1923 }}&lt;/ref&gt;

Alhemičari su pokušavali pročistiti, sazrijeti i usavršiti određene materijale.&lt;ref name=&quot;Routledge&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |last=Malouin |first=Paul-Jacques |contribution=Alchimie [Alchemy] |title=Encyclopédie ou Dictionnaire Raisonné des Sciences, des Arts, et des Métiers |volume=I |location=Paris |year=1751 |editor-last=Diderot |editor-link=Diderot |editor2-last=d'Alembert |editor2-link=D'Alembert |display-editors=0 |translator=Lauren Yoder |title-link=Encyclopédie |work=Encyclopedia of Diderot &amp; d'Alembert - Collaborative Translation Project |hdl=2027/spo.did2222.0000.057}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=lindy&gt;{{harvnb|Linden|1996|pp=7 &amp; 11}}&lt;/ref&gt;{{refn|group=n|Za detaljan pregled problema definisanja alhemije, pogledajte {{Harvnb|Linden|1996|pp=6–36}}}} Uobičajeni ciljevi bili su hrizopeja, transmutacija &quot;osnovnih metala&quot; (npr. olova) u &quot;plemenite metale&quot; (posebno zlato);&lt;ref name=&quot;Routledge&quot; /&gt; stvaranje eliksira besmrtnosti;&lt;ref name=&quot;Routledge&quot; /&gt; i stvaranje panaceja sposobnih za liječenje bilo koje bolesti.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Alchemy |url=http://dictionary.reference.com/browse/alchemy |work=Dictionary.com |access-date=21. 8. 2007 |archive-date=18. 8. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070818081308/http://dictionary.reference.com/browse/Alchemy |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Smatralo se da savršenstvo ljudskog tijela i duše proizlazi iz alhemijskog magnum opusa (&quot;Veliko djelo&quot;).&lt;ref name=&quot;Routledge&quot; /&gt; Koncept stvaranja [[Kamen mudraca|kamena mudraca]] bio je na različite načine povezan sa svim ovim projektima.

U historiji nauke, '''alhemija''' podrazumijeva ranu formu istraživanja [[priroda|prirode]] kao i drevnu [[filozofija|filozofsku]] i spiritualnu nauku. Obje ove varijante alhemije kombinuju elemente [[hemija|hemije]], [[metalurgija|metalurgije]], [[fizika|fizike]], [[medicina|medicine]], [[astrologija|astrologije]], [[misticizam|misticizma]] i [[spiritualizam|spiritualizma]], kao i [[umjetnost]]i. Alhemiju su praktikovali mudraci u [[Mesopotamija|Mesopotamiji]], [[Egipat|Egiptu]], [[Perzija|Perziji]], [[Indija|Indiji]], [[Japan]]u, [[Koreja|Koreji]] i [[Kina|Kini]]. Slični vidovi alhemije se pojavljuju i u antičkoj [[Grčka|Grčkoj]] i u [[Rimska imperija|Rimu]], kao i kod [[islam]]skih naučnika. Najzad dolazi u [[Evropa|Evropu]], gdje se u raznim vidovima održava sve do [[19. vijek]]a i pojave današnjih nauka. Osoba koja praktikuje alhemiju zove se alhemičar.

[[Datoteka:William_Fettes_Douglas_-_The_Alchemist.jpg|desno|250px|Slika &quot;Renel alhemist&quot;, [[William Douglas]], [[1853]]]]

Islamski i evropski alhemičari razvili su osnovni skup laboratorijskih tehnika, teorija i termina, od kojih se neki i danas koriste. Nisu napustili starogrčku filozofsku ideju da je sve sastavljeno od četiri elementa i skloni su čuvati svoj rad u tajnosti, često koristeći šifre i kriptičnu simboliku. U Evropi, prijevodi srednjovjekovnih islamskih djela o nauci iz 12. vijeka i ponovno otkrivanje [[Aristotel]]ove [[Filozofija|filozofije]] doveli su do procvata tradicije latinske alhemije.&lt;ref name=&quot;Routledge&quot; /&gt; Ova kasnosrednjovjekovna tradicija alhemije će nastaviti igrati značajnu ulogu u razvoju rane moderne nauke (posebno hemije i medicine).&lt;ref&gt;{{cite journal |editor-last=Eddy |editor-first=Matthew Daniel |editor2-last=Mauskopf |editor2-first=Seymour |editor3-last=Newman |editor3-first=William R. |editor-link3=William R. Newman |display-editors=0 |ref={{harvid|''CKEMW''|2014}} |title=Chemical Knowledge in the Early Modern World |journal=Osiris |volume=29 |pages=1–15 |date=2014 |url=https://www.academia.edu/6629576 |last1=Newman |first1=William R. |author-link1=William R. Newman |last2=Mauskopf |first2=Seymour H. |last3=Eddy |first3=Matthew Daniel |pmid=26103744 |doi=10.1086/678110 |s2cid=29035688 |access-date=23. 8. 2014 |archive-date=30. 7. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220730040038/https://www.academia.edu/6629576 |url-status=dead |issn=0369-7827}}&lt;/ref&gt;

Savremene diskusije o alhemiji su uglavnom podijeljene na ispitivanje njenih egzoteričnih praktičnih primjena i njenih ezoteričnih duhovnih aspekata, uprkos kritikama naučnika poput [[Eric J. Holmyard|Erica J. Holmyarda]] i [[Marie-Louise von Franz]] da ih treba shvatiti kao komplementarne.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Holmyard|1957|p=16}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;FRAALC97&quot;&gt;{{harvnb|von Franz|1997}}&lt;/ref&gt; Prvim se bave historičari fizičkih nauka, koji ispituju temu u smislu rane hemije, medicine i šarlatanizma, te filozofskih i religijskih konteksta u kojima su se ovi događaji dogodili. Drugo zanima historičare ezoterizma, psihologe i neke filozofe i spiritualiste. Ova tema je također imala kontinuirani utjecaj na književnost i umjetnost.

== Također pogledajte ==
* [[Alhemijski simbol]]

== Bilješke ==
{{refspisak|group=n}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==

=== Uvodi i udžbenici ===
* {{cite book|editor1-last=Beretta|editor1-first=Marco |date=2022 |title=A Cultural History Of Chemistry in Antiquity |location=London |publisher=Bloomsbury |doi=10.5040/9781474203746 |isbn=978-1-4742-9453-9 |doi-access=free}} (focus on technical aspects)
* {{cite book|editor1-last=Burnett|editor1-first=Charles|editor2-last=Moureau|editor2-first=Sébastien |date=2022 |title=A Cultural History Of Chemistry in the Middle Ages |location=London |publisher=Bloomsbury |isbn=978-1-4742-9454-6}} (focus on technical aspects)
* {{cite book |last1=Halleux |first1=Robert |date=1979 |title=Les textes alchimiques |url=https://archive.org/details/lestextesalchimi0000unse |location=Turnhout |publisher=Brepols |isbn=978-2-503-36032-4}}
* {{cite book |last1=Joly |first1=Bernard |date=2013 |title=Histoire de l'alchimie |location=Paris |publisher=Vuibert-Adapt |isbn=978-2-311-01248-4}} (general overview)
* {{cite book |last1=Martelli |first1=Matteo |date=2019 |title=L'alchimista antico: Dall'Egitto greco-romano a Bisanzio |location=Milano |publisher=Editrice Bibliografica |isbn=978-88-7075-979-2}} (Greek and Byzantine alchemy)
* {{cite book|editor1-last=Moran|editor1-first=Bruce |date=2022 |title=A Cultural History Of Chemistry in the Early Modern Age |location=London |publisher=Bloomsbury |isbn=978-1-4742-9459-1}} (focus on technical aspects)
* {{cite book |last=Multhauf |first=Robert P.|author-link=Robert P. Multhauf |year=1966 |title=The Origins of Chemistry |url=https://archive.org/details/originsofchemist0000robe |location=London |publisher=Oldbourne |oclc=977570829}}
* {{cite book|editor1-last=Nicolaïdis|editor1-first=Efthymios |date=2018 |title=Greek Alchemy from Late Antiquity to Early Modernity |series=De Diversis Artibus |volume=104 |location=Turnhout |publisher=Brepols |doi=10.1484/M.DDA-EB.5.116173 |isbn=978-2-503-58191-0}} (Greek and Byzantine alchemy)
* {{cite book |last1=Partington |first1=James R.|author1-link=J. R. Partington |date=1970|orig-date=1961 |title=A History of Chemistry. Volume 1, Part I |location=London |publisher=Macmillan |isbn=978-0-333-03490-3}} (the second part of volume 1 was never published; the other volumes deal with the modern period and are not relevant for alchemy)
* {{cite book |last1=Pereira |first1=Michela |date=2001 |title=Arcana Sapienza: Storia dell'alchimia occidentale dalle origini a Jung |location=Rome |publisher=Carocci |isbn=978-88-430-9647-3}} (general overview, focus on esoteric aspects)
* {{cite book |last=Principe |first=Lawrence M. |title=The Secrets of Alchemy |url=https://archive.org/details/secretsofalchemy0000prin |publisher=University of Chicago Press |year=2013 |isbn=978-0-226-68295-2|author-link1= Lawrence M. Principe|ref=none}} (general overview, written in a highly accessible style)
* {{cite book |last1=Rampling |first1=Jennifer M. |date=2020 |url=https://press.uchicago.edu/ucp/books/book/chicago/E/bo50462000.html |title=The Experimental Fire: Inventing English Alchemy, 1300–1700 |location=Chicago |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-82654-7}}
* {{cite book|editor1-last=Viano|editor1-first=Cristina |date=2005 |title=L'alchimie et ses racines philosophiques. La tradition grecque et la tradition arabe |location=Paris |publisher=Vrin |isbn=978-2-7116-1754-8}}

=== Grčko-egipatska alhemija ===

==== Tekstovi ====
* [[Marcellin Berthelot]] and Charles-Émile Ruelle (eds.), ''Collection des anciens alchimistes grecs'' (CAAG), 3 vols., 1887–1888, Vol 1: https://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k96492923, Vol 2: https://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k9680734p, Vol. 3: https://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k9634942s.
* [[André-Jean Festugière]], ''La Révélation d'Hermès Trismégiste'', Paris, Les Belles Lettres, 2014 &lt;small&gt;({{ISBN|978-2-251-32674-0}}, OCLC 897235256)&lt;/small&gt;.
* {{interlanguage link|Robert Halleux|de||fr}} and {{interlanguage link|Henri-Dominique Saffrey|fr}} (&lt;abbr&gt;eds.&lt;/abbr&gt;), ''Les alchimistes grecs, &lt;abbr&gt;t.&lt;/abbr&gt; 1 : Papyrus de Leyde – Papyrus de Stockholm – Recettes,'' Paris, Les Belles Lettres, 1981.
* [[Otto Lagercrantz]] (ed), ''Papyrus Graecus Holmiensis'', Uppsala, A.B. [[The Academic Bookstore|Akademiska Bokhandeln]], 1913, [https://archive.org/details/papyrusgraecusho00lage/page/n8 Papyrus graecus holmiensis (P. holm.); Recepte für Silber, Steine und Purpur, bearb. von Otto Lagercrantz. Hrsg. mit Unterstützung des Vilh. Ekman'schen Universitätsfonds].
* Michèle Mertens and {{interlanguage link|Henri-Dominique Saffrey|fr}} (&lt;abbr&gt;ed.&lt;/abbr&gt;), ''Les alchimistes grecs, &lt;abbr&gt;t.&lt;/abbr&gt; 4.1 : Zosime de Panopolis. Mémoires authentiques,'' Paris, Les Belles Lettres, 1995.
* Andrée Collinet and {{interlanguage link|Henri-Dominique Saffrey|fr}} (&lt;abbr&gt;ed.&lt;/abbr&gt;), ''Les alchimistes grecs, &lt;abbr&gt;t.&lt;/abbr&gt; 10 : L'Anonyme de Zuretti ou l'Art sacré and divin de la chrysopée par un anonyme'', Paris, Les Belles Lettres, 2000.
* Andrée Collinet (ed), ''Les alchimistes grecs'', ''&lt;abbr&gt;t.&lt;/abbr&gt; 11 : Recettes alchimiques (Par. Gr. 2419; Holkhamicus 109) – Cosmas le Hiéromoine – Chrysopée'', Paris, Les Belles Lettres, 2000.
* Matteo Martelli (ed), ''The Four Books of Pseudo-Democritus'', Maney Publishing, 2014.

==== Studije ====
* Dylan M. Burns, &quot; μίξεώς τινι τέχνῃ κρείττονι : Alchemical Metaphor in the ''Paraphrase of Shem'' (NHC VII,1) &quot;, ''Aries'' 15 (2015), p.&amp;nbsp;79–106.
* Alberto Camplani, &quot; Procedimenti magico-alchemici e discorso filosofico ermetico &quot; in Giuliana Lanata (ed.), ''Il Tardoantico alle soglie del Duemila'', ETS, 2000, p.&amp;nbsp;73–98.
* Alberto Camplani and Marco Zambon, &quot; Il sacrificio come problema in alcune correnti filosofice di età imperiale &quot;, ''Annali di storia dell'esegesi'' 19 (2002), p.&amp;nbsp;59–99.
* Régine Charron and Louis Painchaud, &quot; 'God is a Dyer,' The Background and Significance of a Puzzling Motif in the Coptic ''Gospel According to Philip (CG II, 3)'', ''Le Muséon'' 114 (2001), p. 41-50.
* Régine Charron, &quot; The Apocryphon of John (NHC II,1) and the Greco-Egyptian Alchemical Literature &quot;, ''Vigiliae Christinae'' 59 (2005), p. 438-456.
* Philippe Derchain, &quot;L'Atelier des Orfèvres à Dendara et les origines de l'alchimie,&quot; ''Chronique d'Égypte'', &lt;abbr&gt;vol.&lt;/abbr&gt; 65, &lt;abbr&gt;n&lt;sup&gt;o&lt;/sup&gt;&lt;/abbr&gt; 130, 1990, &lt;abbr&gt;p.&lt;/abbr&gt; 219–242.
* Korshi Dosoo, &quot; A History of the Theban Magical Library &quot;, ''Bulletin of the American Society of Papyrologists'' 53 (2016), p.&amp;nbsp;251–274.
* Olivier Dufault, ''Early Greek Alchemy, Patronage and Innovation in Late Antiquity'', California Classical Studies, 2019, [https://escholarship.org/uc/item/2ks0g83x Early Greek Alchemy, Patronage and Innovation in Late Antiquity].
* Sergio Knipe, &quot; Sacrifice and self-transformation in the alchemical writings of Zosimus of Panopolis &quot;, in Christopher Kelly, Richard Flower, Michael Stuart Williams (eds.), ''Unclassical Traditions. Volume II: Perspectives from East and West in Late Antiquity,'' Cambridge University Press, 2011, p.&amp;nbsp;59–69.
* [[André-Jean Festugière]], ''La Révélation d'Hermès Trismégiste'', Paris, Les Belles Lettres, 2014 {{ISBN|978-2-251-32674-0}}, {{OCLC|897235256}}.
* Kyle A. Fraser, &quot; Zosimos of Panopolis and the Book of Enoch: Alchemy as Forbidden Knowledge &quot;, ''Aries'' 4.2 (2004), p.&amp;nbsp;125–147.
* Kyle A. Fraser, &quot; Baptized in Gnosis: The Spiritual Alchemy of Zosimos of Panopolis &quot;, ''Dionysius'' 25 (2007), p.&amp;nbsp;33–54.
* Kyle A. Fraser, &quot; Distilling Nature's Secrets: The Sacred Art of Alchemy &quot;, in John Scarborough and Paul Keyser (eds.), ''Oxford Handbook of Science and Medicine in the Classical World,'' Oxford University Press, 2018, p.&amp;nbsp;721–742. 2018. [https://www.oxfordhandbooks.com/view/10.1093/oxfordhb/9780199734146.001.0001/oxfordhb-9780199734146-e-76].
* Shannon Grimes, ''Becoming Gold: Zosimos of Panopolis and the Alchemical Arts in Roman Egypt'', Auckland, Rubedo Press, 2018, {{ISBN|978-0-473-40775-9}}
* Paul T. Keyser, &quot; Greco-Roman Alchemy and Coins of Imitation Silver &quot;, ''American Journal of Numismatics'' 7–8 (1995–1996), p.&amp;nbsp;209–234.
* Paul Keyser, &quot; The Longue Durée of Alchemy &quot;, in John Scarborough and Paul Keyser (eds.), ''Oxford Handbook of Science and Medicine in the Classical World,'' Oxford University Press, 2018, p.&amp;nbsp;409–430.
* Jean Letrouit, &quot;Chronologie des alchimistes grecs,&quot; in Didier Kahn and Sylvain Matton, ''Alchimie: art, histoire et mythes'', SEHA-Archè, 1995, &lt;abbr&gt;p.&lt;/abbr&gt; 11–93.
* Lindsay, Jack. ''The Origins of Alchemy in Greco-Roman Egypt''. Barnes &amp; Noble, 1970.
* [[Paul Magdalino]] and Maria Mavroudi (eds.), ''The Occult Sciences in Byzantium'', La Pomme d'or, 2006.
* {{cite book |last=Martelli |first=Matteo |title=Laboratories of Art |chapter=The Alchemical Art of Dyeing: The Fourfold Division of Alchemy and the Enochian Tradition |series=Archimedes |publisher=Springer International Publishing | publication-place=Cham |volume=37 |date=2014 |isbn=978-3-319-05064-5 |doi=10.1007/978-3-319-05065-2_1 |pages=1–22}}
* Matteo Martelli, &quot; Alchemy, Medicine and Religion: Zosimus of Panopolis and the Egyptian Priests &quot;, ''Religion in the Roman Empire'' 3.2 (2017), p.&amp;nbsp;202–220.
* {{cite book |last=Merianos |first=Gerasimos |title=The Cambridge Intellectual History of Byzantium |chapter=Alchemy |publisher=Cambridge University Press |date=2017 |isbn=978-1-107-30085-9 |doi=10.1017/9781107300859.015 |pages=234–251}}
* {{cite book |title=Greek Alchemy from Late Antiquity to Early Modernity |series=De Diversis Artibus |publisher=Brepols Publishers | publication-place=Turnhout |volume=104 |date=2018 |isbn=978-2-503-58191-0 |doi=10.1484/m.dda-eb.5.116173 |page=}}
* Daniel Stolzenberg, &quot; Unpropitious Tinctures: Alchemy, Astrology &amp; Gnosis According to Zosimos of Panopolis &quot;, ''Archives internationales d'histoire des sciences'' 49 (1999), p.&amp;nbsp;3–31.
* Cristina Viano, &quot; Byzantine Alchemy, or the Era of Systematization &quot;, in John Scarborough and Paul Keyser (eds.), ''Oxford Handbook of Science and Medicine in the Classical World,'' Oxford University Press, 2018, p.&amp;nbsp;943–964.
* {{cite journal |last1=Vlachou |first1=C. |last2=McDonnell |first2=J.G. |last3=Janaway |first3=R.C. |title=Experimental investigation of silvering in late Roman coinage |journal=MRS Proceedings |volume=712 |date=2002 |issn=0272-9172 |doi=10.1557/PROC-712-II9.2 |article-number=II9.2 }}

=== Rani moderni ===
* Principe, Lawrence and [[William R. Newman|William Newman]]. ''Alchemy Tried in the Fire: Starkey, Boyle, and the Fate of Helmontian Chymistry''. University of Chicago Press, 2002.

== Vanjski linkovi ==
* {{Commonscat-inline|Alchemy}}
* [http://www.ambix.org/ SHAC: Društvo za historiju alhemije i hemije]
* [http://www.esswe.org/ ESSWE: Evropsko društvo za proučavanje zapadnog ezoterizma]
* [http://www.aseweb.org/ Udruženje za proučavanje ezoterizma]

{{Filozofija nauke}}
{{Normativna kontrola}}
{{stub-hem}}

[[Kategorija:Historija nauke]]
[[Kategorija:Historija hemije]]
[[Kategorija:Alhemija]]
[[Kategorija:Istočni ezoterizam]]
[[Kategorija:Zapadni ezoterizam]]
[[Kategorija:Filozofija prirode]]</text>
      <sha1>8ax9p18xq06391tjwuk1qb5ba3jxvgq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Arnold Lodge</title>
    <ns>0</ns>
    <id>67516</id>
    <revision>
      <id>3940679</id>
      <parentid>3831482</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T06:31:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940679</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4013" sha1="0w2kaap501af6s6qx3b0y9hry7la0nb" xml:space="preserve">{| align=&quot;right&quot; border=&quot;0&quot; cellspacing=&quot;2&quot;
|-
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#ccccff;&quot; align=&quot;center&quot; | '''Arnold Lodge'''
|-
| style=&quot;background:#f2f2f4;&quot; | Zvanični naziv:
| Arnold Lodge
|-
| style=&quot;background:#f2f2f4;&quot; | Država:
| [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
|-
| style=&quot;background:#f2f2f4;&quot; | Konstitutivna zemlja:
| [[Engleska]]
|-
| style=&quot;background:#f2f2f4;&quot; | Region:
| [[East Midlands]]
|-
| style=&quot;background:#f2f2f4;&quot; | Grofovija:
| [[Leicestershire]]
|-
| style=&quot;background:#f2f2f4;&quot; | Otvorena:
| 1983.
|-
| valign=&quot;top&quot; style=&quot;background:#f2f2f4;&quot; | Adresa:
| Cordelia Close&lt;br/&gt;Leicester&lt;br/&gt;LE5 0LE&lt;br/&gt;
|-
| style=&quot;background:#f2f2f4;&quot; | Telefon:
| ++44 (0)116 2077700
|}

'''Arnold Lodge''' je [[Psihijatrija|psihijatrijska]] [[bolnica]] srednjeg nivoa sigurnosti smještena u [[Leicester]]-u. Dio je zdravstvenog fonda Nottinghamshire Healthcare NHS Trust. Otvorena je u julu 1983,&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://lra.le.ac.uk/bitstream/2381/30477/1/U494632.pdf|title=The Outcome of Patients Discharged From Medium Security with a Focus on Reconvictions and Mortality|first=Martin|last=Clarke|publisher=University of Leicester|date=1. 9. 2007|access-date=23. 7. 2018|page=3|archive-date=24. 7. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180724032223/https://lra.le.ac.uk/bitstream/2381/30477/1/U494632.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; a dodatak sa 30 kreveta otvoren je 2007.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://rcweb.leicester.gov.uk/planning/onlinequery/PPRNResults.aspx?PPRN=SKA4546|title=Planning Site History|publisher=Leicester City Council|access-date=23. 7. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180724032202/http://rcweb.leicester.gov.uk/planning/onlinequery/PPRNResults.aspx?PPRN=SKA4546|archive-date=24. 7. 2018|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Arnold Lodge dobija pacijente iz sudova, zatvora, socijlne službe, službe za uslovnu slobodu, bolnica visoke sigurnosti i drugih odjeljenja sudske psihijatrije za nadzor ili tretman. Pacijenti su uglavnom mentalno poremećeni prekršioci ili drugi sa sličnim potrebama.&lt;ref&gt;{{cite journal|title=First admissions to a regional secure unit over a 16-year period: changes in demographic and service characteristics|journal=The Journal of Forensic Psychiatry |volume=12|pages=78–89 |year=2001|doi=10.1080/09585180121913|last1 = Ricketts|first1 = Dale|last2=Carnell |first2=Heidi |last3=Davies |first3=Steffan |last4=Kaul |first4=Adarsh |last5=Duggan |first5=Conor |s2cid=144212491 }}&lt;/ref&gt;
Postoji sedam odjeljenja: dva [[Muškarac|muška]] rehabilitaciona odjeljenja (Snowdon i Helvellyn),  muško odjeljenje za hitni prijem (Pennine), dva muška odjeljejna za poremećaj ličnosti (Cannock i Ridgeway), i dva ženska odjeljnja (Tamar and Coniston). Odjeljenje Coniston je za [[Žena|žene]] koje zahtijevaju visok nivo zaštite uz srednji nivo sigurnosti. Ovaj projekat će biti jedan od tri pilot projekta na nacionalnom nivou za model službe poznat kao Ženska unaprijeđena služba srednjeg nivoa sigurnosti (Women’s Enhanced Medium Secure Services).&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Edge|first1=Dawn|author-link=Dawn Edge|last2=Walker|first2=Tammi|last3=Meacock|first3=Rachel|last4=Wilson|first4=Hannah|last5=McNair|first5=Louisa|last6=Shaw|first6=Jenny|last7=Gutridge|first7=Kerry|last8=Mitchell|first8=Heather|last9=Robinson|first9=Louise|last10=Senior|first10=Jane|last11=Sutton|first11=Matthew|year=2017|title=Secure pathways for women in the UK: lessons from the women's enhanced medium secure services (WEMSS) pilots|url=https://www.research.manchester.ac.uk/portal/en/publications/secure-pathways-for-women-in-the-uk-lessons-from-the-womens-enhanced-medium-secure-services-wemss(6c313d08-5592-4ff7-87a6-e79809c271eb).html|journal=The Journal of Forensic Psychiatry &amp; Psychology|volume=28|issue=2|pages=206–225|doi=10.1080/14789949.2016.1244279|last12=Abel|first12=Kathryn|s2cid=151739942 }}&lt;/ref&gt;
== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Psihijatrijske bolnice u Ujedinjenom Kraljevstvu]]</text>
      <sha1>0w2kaap501af6s6qx3b0y9hry7la0nb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Arhangeljska oblast</title>
    <ns>0</ns>
    <id>73426</id>
    <revision>
      <id>3940677</id>
      <parentid>3852041</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T06:01:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940677</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2451" sha1="sbbuvm3l17g9awba26thlfcdk4pgigj" xml:space="preserve">{{Infokutija teritorija
| izvorno_ime                    = Архангельская область
| zvanično_ime                   = Arhangeljska oblast
| ime_genitiv                    = Arhangeljske oblasti
| zastava                        = Flag of Arkhangelsk Oblast.svg
| grb                            = Coat of Arms of Arkhangelsk oblast.svg
| mapa                           = Map of Russia (2014–2022) - Arkhangelsk Oblast (Crimea disputed).svg
| nalazi_se_u_sastavu            = {{ZD|RUS}} [[Rusija]]
| upravni_oblik                  = [[Administrativna podjela Rusije|Oblast]]
| službeni_jezik                 = [[ruski jezik|ruski]]
| glavni_grad                    = [[Arhangeljsk]]
| vladar                         = [[Aleksandar Cibuljski]]
| titula_vladara                 = [[Guverner]]
| površina                       = 589913
| stanovnika                     = 998072
| pozivni_broj                   = 29
| web                            = www.dvinaland.ru
| komentar                       = 
|}}
'''Arhangeljska oblast''' ({{jez-ru|Архангельская область}}) jest federalna oblast u [[Rusija|Rusiji]]. Administrativni je centar [[Arhangeljsk]]. U njenom su sastavu i [[Zemlja Franje Josipa]], [[Nova zemlja (arhipelag)|Nova zemlja]] i [[Nenečki autonomni okrug]]. Površina oblasti iznosi 589.913&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, a prema popisu iz 2021, u njoj živi nešto manje od milion stanovnika.&lt;ref name=2021census&gt;{{cite web |title= Оценка численности постоянного населения по субъектам Российской Федерации |url= https://rosstat.gov.ru/storage/mediabank/tab-5_VPN-2020.xlsx |publisher= [[Federalna služba za državnu statistiku (Russia)|Federalna služba za državnu statistiku]] |access-date= 1. 9. 2022 |language= ru |archive-url= https://web.archive.org/web/20220901194902/https://rosstat.gov.ru/storage/mediabank/tab-5_VPN-2020.xlsx |archive-date= 1. 9. 2022 |url-status= dead}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{commons|Category:Arkhangelsk Oblast}}
* [http://www.dvinaland.ru/ Zvanična stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080913065207/http://www.dvinaland.ru/ |date=13. 9. 2008}}

{{Administrativna podjela Rusije}}

[[Kategorija:Oblasti u Rusiji]]
[[Kategorija:Sjeverozapadni federalni okrug]]
[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1937.]]
[[Kategorija:Arhangeljska oblast| ]]</text>
      <sha1>sbbuvm3l17g9awba26thlfcdk4pgigj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bitovnja</title>
    <ns>0</ns>
    <id>76609</id>
    <revision>
      <id>3940794</id>
      <parentid>3940391</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T09:44:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940794</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1866" sha1="04b92falqtgkkljdcdihcnfeof5ah0f" xml:space="preserve">[[File:Bitovnja,_svahy_porostle_kosatci,_v_pozadi_Bjelasnica.jpg|mini|Planine Bitovnja u Bosni i Hercegovini]]
'''Bitovnja'''&lt;ref&gt;{{Cite book|url=http://www.fzs.ba/Statisticki%20godisnjak%202009.pdf|title=Statisticki godisnjak 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20100307061052/http://www.fzs.ba/Statisticki%20godisnjak%202009.pdf|archive-date=7. 3. 2010|access-date=7. 3. 2010|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://balkans.aljazeera.net/blogs/2022/9/3/preporuka-za-planinarski-vikend-bitovnja-siroki-travnjaci-sa-pogledom-na-hercegovinu-i-bosnu|title=Preporuka za planinarski vikend: Bitovnja i njeni široki travnjaci|last=Isaković|first=Zehrudin|website=Al Jazeera Balkans|language=bs|access-date=2026-11-10}}&lt;/ref&gt; je planina u [[BiH|Bosni i Hercegovini]], 10 km sjeverno od [[Konjic]]a. Prema istoku se nastavlja na [[Ivan planina|Ivan-planinu]], a prema sjeverozapadu i zapadu na [[Pogorelica|Pogorelicu]] i [[Zec-planina|Zec-planinu]].

Ona je hidrografsko razvođe između [[crnomorski sliv|crnomorskog]] i [[jadranski sliv|jadranskog sliva]]. Na njoj je izvorište rijeke [[Željeznica (pritoka Fojničke rijeke)|Željeznice]] i [[Crna rijeka (pritoka Lepenice)|Crne rijeke]] koje pripadaju slivu [[Bosna (rijeka)|Bosne]] (crnomorski sliv) te [[Trešanica|Trešanica]] i [[Kraljušćica|Kraljušćice]], pritoka [[Neretva|Neretva]] odnosno [[Jablaničko jezero|Jablaničkog jezera]] (jadranski sliv).

Najviši vrhovi su: Lisin 1.742 metra, vrh Čador 1.700 metara, Cmiljeva kosa 1.689 metara i Debelo brdo 1.652 metra.  Planina je bogata vodom i mnogobrojnim izvorima. Do visine od 1500 m ima mješovite i crnogorične šume, a na najviši dijelovi su pašnjaci.

== Također pogledajte ==
* [[Spisak planina u Bosni i Hercegovini]]

== Vanjski linkovi ==
* http://dubravko.kakarigi.net/maps/075.htm
{{Commonscat}}

{{Planine u BiH}}</text>
      <sha1>04b92falqtgkkljdcdihcnfeof5ah0f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bernhard Riemann</title>
    <ns>0</ns>
    <id>77225</id>
    <revision>
      <id>3940743</id>
      <parentid>3244595</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T08:46:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940743</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5500" sha1="34jwytzjb9a5uqnmxze79om2t55usy4" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Greške}}
[[Datoteka:Georg Friedrich Bernhard Riemann.jpeg|mini|Bernhard Riemann]]
'''Georg Friedrich Bernhard Riemann''' ([[17. septembar]] [[1826]]. – [[20. juli]] [[1866]]. godine) je bio [[Njemačka|njemački]] matematičar, poznat po nekoliko važnih doprinosa [[Matematika|matematici]]; općenito se smatra najvećim matematičarom sredine [[19. vijek]]a i jednim od najvećih matematičara svih vremena.

== Kratki životopis ==

Riemann je rođen u [[Breselenz]]u, selu pokraj [[Dannenberg]]a u [[Hannover|Kraljevini Hannover]], u danjašnjoj [[Njemačka|Njemačkoj]]. Njegov otac, ''Friedrich Bernhard Riemann'' ja bio siromašan [[Luteranizam|luteranski]] pastor u Breselenzu koji se borio u [[Napoleonski ratovi|Napoleonskim ratovima]]. Georgova majka je umrla prije nogu što su njena djeca odrasla. Bernhard je bio drugo od šestoro djece. Bio je sramežljivo dijete i patio od brojnih živčanih slomova. Od vrlo mladih dana je Riemann pokazao izvaredne numeričke vještine, ali je patio od povučenosti i straha od javnih istupa.

U srednjoj školi Riemann se bavio proučavanjem [[Biblija|Biblije]], ali se stalno okretao matematici; čak je pokušavao matematički dokazati ispravnost [[Knjiga Postanka|Knjige Postanka]]. Njegovi učitelji su bili iznenađeni njegovim sposobnostima; često je nadmašivao znanje predavača. [[1840]]. godine Riemann odlazi živjeti kod bake u [[Hannover]], a nakon njene smrti [[1842]]. godine odlazi u Johanneum u [[Lüneburg]]. S 19 godina, [[1846]]. godine počinje studij [[filologija|filologije]] i [[teologija|teologije]], s namjerom da postane svećenik.

[[1847]]. godine njegov otac skuplja dovoljno novca za univerzitet, te Riemann prekida studij teologije i započinje studij [[matematika|matematike]] na cijenjenom univerzitetu u [[Göttingen]]u, gdje sreće [[Carl Friedrich Gauss|Gaussa]], i pohađa njegova predavanja o [[metoda najmanjih kvadrata|metodi najmanjih kvadrata]]. Iste godine odlazi u [[Berlin]], gdje ostaje dvije godine, a potom se vraća u Göttingen.

Prvo predavanje je održao [[1854]]. godine, kojim je uveo polje [[Riemannova geometrija|Riemannove geometrije]]. Nakon [[Johann Peter Gustav Lejeune Dirichlet|Dirichletove]] smrti [[1859]]. godine promovisan je za šefa katedre matemetičkog odjela u Göttingenu.

[[1862]]. godine se oženio Elisom Koch i dobio kćer.

Umro je od [[tuberkuloza|tuberkuloze]] na trećem putu u [[Italija|Italiju]] u Selaski (blizu jezera Maggiore).

== Glavni doprinosi ==
=== Teorija brojeva ===

Riemann je objavio jedan jedini rad o teoriji brojeva (''Über die Anzahl der Primzahlen unter einer gegebenen Größe''), u kojem je uveo [[Riemannova zeta-funkcija|zeta-funkciju]] koju je povezao s raspodjelom [[prosti brojevi|prostih brojeva]], a sadrži dosad neriješenu ''Riemannovu hipotezu'':

:sve netrivijalne nultačke zeta-funkcije imaju realni dio 1/2

Može se pokazati da je to ekvivalentno sljedećoj tvrdnji:

:za svaki ε &gt; 0, vrijedi

:&lt;math&gt;\left|\pi(x) - \int_0^x \frac{\mathrm{d}t}{\ln(t)}\right| = O(x^{1/2+\varepsilon})&lt;/math&gt;

gdje je ''π''(''x'') funkcija raspodjele primbrojeva.

Hiljade ljudi su pokušavale dokazati ili opovrgnuti Riemannovu hipotezu. Trenutno se zajedno s [[Goldbachova slutnja|Goldbachovom slutnjom]] ona smatra najvećim neriješenim problemom matematike.

=== Geometrija ===

Riemannova geometrija je poopćenje Gaussove diferencijalne geometrije s 2 na ''n'' dimenzija; glavna ideja je da za svaku tačku u ''n''-dimenzonalnom prostoru postoji ''n''×''n'' ''tenzor'' zakrivljenosti (tzv. [[Riemannov tenzor]]) ''g''&lt;sub&gt;ij&lt;/sub&gt;.

Može se pokazati da je tenzor zakrivljenosti simetričan. Riemannova teorija ne pretpostavlja neke dalje dimenzije u kojima bi promatrani ''n''-dimenzionalni prostor bio zakrivljen. Ova teorija je našla primjenu u [[opća teorija relativnosti|općoj teoriji relativnosti]].

Naprimjer, udaljenost između 2 tačke ''a'' i ''b'' u Riemannovom prostoru je:

:&lt;math&gt;L = \int_a^b \sqrt{ \sum_{ij} g_{ij}{dx^i\over dt}{dx^j\over dt}}dt \ &lt;/math&gt;

gdje je (''x''&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;(''t''), ..., ''x''&lt;sup&gt;''n''&lt;/sup&gt;(''t'')) putanja između tačaka u lokalnom koordinatnom sistemu.

== Također pogledajte ==

* [[Opća teorija relativnosti]]
* [[Riemannova zeta-funkcija]]
* [[Integral]]
* [[Riemannov tenzor]]

=== Literatura ===

* [[John Derbyshire]]: ''Prime Obsession: Bernhard Riemann and the Greatest Unsolved Problem in Mathematics'' (John Henry Press, 2003) {{ISBN|0-309-08549-7}}

=== Vanjski linkovi ===

{{commons|Georg Friedrich Bernhard Riemann|Bernhard Riemann}}
* [https://web.archive.org/web/20041208191027/http://www.maths.tcd.ie/pub/HistMath/People/Riemann/Papers.html The Mathematical Papers of Georg Friedrich Bernhard Riemann] {{simboli jezika|de}}
* Sva djela Riemanna se mogu naći na [http://www.emis.de/classics/Riemann/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20020601153630/http://www.emis.de/classics/Riemann/ |date=1. 6. 2002 }} {{simboli jezika|de}}
* [https://web.archive.org/web/20050903035028/http://www.fh-lueneburg.de/u1/gym03/englpage/chronik/riemann/riemann.htm Bernhard Riemann - jedan od najvažnijih matematičara]  {{simboli jezika|en|engleski}} i {{simboli jezika|de}}
* [https://web.archive.org/web/20181030131238/https://www.maths.tcd.ie/pub/HistMath/People/Riemann/Geom/WKCGeom.html Inauguralno predavanje Bernharda Riemanna] {{simboli jezika|en|engleski}}

{{DEFAULTSORT:Riemann, Bernhard}}
[[Kategorija:Njemački matematičari]]</text>
      <sha1>34jwytzjb9a5uqnmxze79om2t55usy4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Svjetski rekordi u plivanju</title>
    <ns>0</ns>
    <id>78561</id>
    <revision>
      <id>3940524</id>
      <parentid>3940245</parentid>
      <timestamp>2026-11-11T18:27:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Артем Загребельный</username>
        <id>115699</id>
      </contributor>
      <comment>/* Žene */</comment>
      <origin>3940524</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="52732" sha1="0qot9v2xqgnc5mo9x0qntp8ccsq2sbm" xml:space="preserve">[[Datoteka:Caeleb Dressel before winning 100 fly (42769914221).jpg|mini|desno|270px|[[Caeleb Dressel]] drži najviše svjetskih rekorda u muškoj konkurenciji (četiri pojedinačna i pet u štafetama)]]
[[Datoteka:Kazan 2015 - Sjöström WR award cropped.JPG|mini|308x308px|[[Sarah Sjöström]] drži najviše svjetskih rekorda u ženskoj konkurenciji – šest (svi pojedinačni)]]
'''Svjetske rekorde u [[plivanje|plivanju]]''' ratificira [[FINA|Svjetska plivačka federacija]]. Rekordi se mogu odnositi na 50-metarske bazene (olimpijske ili duge) i 25-metarske (kratke). FINA priznaje svjetske rekorde u sljedećim disciplinama za muškarce i žene&lt;ref name=&quot;FINA SW12&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.fina.org/project/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=45&amp;Itemid=119 |title=FINA Technical Rules SW12.1 and 12.2 |publisher=FINA |access-date=11. 5. 2009 |archive-date=26. 7. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130726002347/http://www.fina.org/project/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=45&amp;Itemid=119 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;:
* '''slobodni stil:''' 50 m, 100 m, 200 m, 400 m, 800 m, 1500 m
* '''leđni stil:''' 50 m, 100 m, 200 m
* '''prsni stil:''' 50 m, 100 m, 200 m
* '''delfinov (leptirov) stil:''' 50 m, 100 m, 200 m
* '''mješovito (pojedinačno):''' 100 m (samo u kratkim bazenima), 200 m, 400 m
* '''štafete:''' 4 × 50 m slobodno (samo u kratkim bazenima), 4 × 100 m slobodno, 4 × 200 m slobodno, 4 × 50 m mješovito (samo u kratkim bazenima), 4 × 100 m mješovito, 4 × 50 m slobodno – mješovita štafeta (samo u kratkim bazenima), 4 × 100 m slobodno – mješovita štafeta, 4 × 50 m mješovito – mješovita štafeta (samo u kratkim bazenima), 4 × 100 m mješovito – mješovita štafeta.
Rekordi u dugim bazenima daleko su stariji od rekorda u kratkim i općenito se smatraju prestižnijima. Oni vuku porijeklo s početka [[20. vijek]]a (nešto kasnije u slučaju delfinovog stila, koji se razvio iz prsnog). Rekorde u kratkim bazenima FINA je počela priznavati u martu 1991. ustanovljavanjem standardnog vremena u svakoj disciplini (općenito poznato kao ''najbolji rezultat u svijetu'') koje je moralo biti poboljšano kako bi FINA priznala ''svjetski rekord''.

Proces ratifikacije opisan je u FINA-inom pravilu SW12&lt;ref name=&quot;FINA SW12&quot;/&gt;, a uključuje predaju dokumenata koji potvrđuju tačnost mjernog sistema i dužinu bazena, zadovoljavanje FINA-inih pravila koja se odnose na plivačke kostime i negativan [[doping]]-test dotičnih plivač(ic)a.

Većinu rekorda navedenih ispod postigli su plivači koji su nosili plivačke (polu)kostime od [[poliuretan]]a ili drugih netekstilnih materijala, čija je upotreba bila dozvoljena od februara 2008. do decembra 2009. Uoči [[Svjetsko prvenstvo u vodenim sportovima 2009.|SP u vodenim sportovima 2009.]] u [[Rim]]u međunarodno upravno tijelo za pet [[Olimpijski sportovi|olimpijskih]] vodenih [[sport]]ova izglasalo je zabranu upotrebe ovih plivačkih kostima i svih kostima od netekstilnog materijala, počevši od 1. januara 2010.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.timeslive.co.za/sport/other/2010/01/18/high-tech-records-to-stand|title=High-tech records to stand|date=18. 1. 2010|access-date=27. 7. 2011|publisher=Times Live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://articles.latimes.com/2009/jul/25/sports/sp-world-swimming25|title=FINA bans bodysuits that have led to spate of world records|last=Dillman|first=Lisa|date=25. 7. 2009|publisher=Los Angeles Times|access-date=27. 7. 2011}}&lt;/ref&gt; Činilo se da ovi kostimi poboljšavaju performanse kod snažnijih plivača, te da to poboljšavanje nije jednako kod svih takmičara, tj. da zavisi od [[morfologija (biologija)|morfologije]] i [[fiziologija|fiziologije]].&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://abcnews.go.com/Sports/wireStory?id=13900301|title=New Suits Mean No More Records in Swimming|date=22. 6. 2011|last=Dampf|first=Andrew|access-date=27. 7. 2011|publisher=ABC News}}&lt;/ref&gt;

== Olimpijski bazeni (50 m) ==
''Napomena'': Podaci u svim tabelama važe zaključno s 11. 11. 2024.

=== Muškarci ===
{|class=wikitable style=&quot;width: 95%; font-size: 95%;&quot;
! Disciplina !! Rezultat !! Plivač !! Datum !! Mjesto !! Izvor
|-
|[[50 m slobodno]]
|20.88  
|{{ZD|AUS}} [[Cameron McEvoy]]
|20. 3. 2026.
|{{ZD|CHN}} [[Shenzhen]]
| [https://www.youtube.com/watch?v=81i-TH1Tyz4&amp;t=3s &amp;#8203;]
|-
|[[100 m slobodno]] 
|46.40 
|{{ZD|CHN}} [[Pan Zhanle]]
|31. 7. 2024.
|{{ZD|FRA}} [[Pariz]]
|[https://vk.com/video/playlist/142497057_-4?z=video142497057_456239296%2Fpl_142497057_-4 &amp;#8203;]
|-
|[[200 m slobodno]]
|1:42.00
|{{ZD|NJE}} [[Paul Biedermann]]
|28. 7. 2009.
|{{ZD|ITA}} [[Rim]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 200m freestyle final results |url=http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73A1_Res1Heat_110_Finals_1_Men_200_Free.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20090806180605/http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73A1_Res1Heat_110_Finals_1_Men_200_Free.pdf |url-status=dead |archive-date=6. 8. 2009 |publisher=[[Omega SA|Omega Timing]] |date=30. 7. 2009 |access-date=16. 11. 2011}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|author=Craig Lord|title=WR: Biedermann Blasts Phelps Away in 1:42.00|url=http://www.swimnews.com/news/view/7118|work=swimnews.com|date=28. 7. 2009|access-date=16. 11. 2011|archive-date=3. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303210223/http://www.swimnews.com/News/view/7118|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite AV media |date=2. 3. 2010 |url=https://www.youtube.com/watch?v=MeOw35fsltE |title=Men's 200 Freestyle Final (World Record) - Rome 2009 |publisher=swimbyme |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[400 m slobodno]]
|3:40.07
|{{ZD|NJE}} [[Paul Biedermann]]
|26. 7. 2009.
|{{ZD|ITA}} [[Rim]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 400m freestyle final results|url=http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73A1_Res1Heat_102_Finals_1_Men_400_Free.pdf|publisher=[[Omega SA|Omega Timing]]|date=30. 7. 2009|access-date=16. 11. 2011|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20090806180532/http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73A1_Res1Heat_102_Finals_1_Men_400_Free.pdf|archive-date=6. 8. 2009}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|author=Craig Lord|title=WR: Biedermann Takes Down Thorpe: 3:40.07|url=http://www.swimnews.com/news/view/7091|work=swimnews.com|date=26. 7. 2009|access-date=16. 11. 2011|archive-date=3. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303210201/http://www.swimnews.com/news/view/7091|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite AV media |date=17. 11. 2010 |url=https://www.youtube.com/watch?v=D9IJpZgKCd0 |title=2009 Swimming World Championships Men's 400m Freestyle Final |publisher=MeazzaGiuseppe |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210725081955/https://www.youtube.com/watch?v=D9IJpZgKCd0 |archive-date=25. 7. 2021 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[800 m slobodno]]
|7:32.12
|{{ZD|KIN}} [[Zhang Lin (plivač)|Zhang Lin]]
|29. 7. 2009.
|{{ZD|ITA}} [[Rim]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 800m freestyle final results|url=http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73A1_Res1Heat_117_Finals_1_Men_800_Free.pdf|publisher=[[Omega SA|Omega Timing]]|date=30. 7. 2009|access-date=16. 11. 2011|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20090806180641/http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73A1_Res1Heat_117_Finals_1_Men_800_Free.pdf|archive-date=6. 8. 2009}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|author=Craig Lord|title=WR: Zhang Zips Up For 7:32.12 800 Free|url=http://www.swimnews.com/news/view/7134|work=swimnews.com|date=29. 7. 2009|access-date=16. 11. 2011|archive-date=31. 7. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090731013653/http://www.swimnews.com/News/view/7134|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-1500m slobodno  
|[[1500 m slobodno]]
|14:26.79   
|{{ZD|NJE}} [[Johannes Liebmann]]
|15. 8. 2026.
|{{ZD|FRA}} [[Pariz]]
| &lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 1500m Freestyle Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011A00010101F30104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=15. 8. 2026|access-date=23. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[50 m leđno]]
|23.80
|{{ZD|RUS}} [[Kliment Kolesnjikov]]
|27. 7. 2023.
|{{ZD|RUS}} [[Kazanj]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 50m Backstroke Final Results|url=https://new.russwimming.ru/upload/live/ruscup2023_kazan/ResultList_217S.pdf|publisher=microplustiming.com|date=27. 7. 2023|access-date=27. 7. 2023}}&lt;/ref&gt; [https://www.facebook.com/zagrebelny.artem/videos/991529502048168/?notif_id=1690488602285388&amp;notif_t=video_processed&amp;ref=notif &amp;#8203;]
|-
|[[100 m leđno]]
|51.60
|{{ZD|ITA}} [[Thomas Ceccon]]
|20. lipnja 2022.
|{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]]
| &lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 100m Backstroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011700000102EC0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=20. 6. 2022|access-date=9. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=VIDEO – Men's 100m Backstroke Final Results|url=https://www.youtube.com/watch?v=dG0oJHqX3UM|publisher=SwimCentral|date=20. 6. 2022|access-date=9. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[200 m leđno]]
|1:51.92
|{{ZD|SAD}} [[Aaron Peirsol]]
|31. 7. 2009.
|{{ZD|ITA}} [[Rim]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 200m backstroke final results |url=http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73A1_Res1Heat_123_Finals_1_Men_200_Back.pdf |publisher=[[Omega SA|Omega Timing]] |date=31. 7. 2009 |access-date=16. 11. 2009 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090806181621/http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73A1_Res1Heat_123_Finals_1_Men_200_Back.pdf |archive-date=6. 8. 2009}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|author=Craig Lord|title=WR: Peirsol's Reply – 1:51.92 200 Back|url=http://www.swimnews.com/news/view/7161|work=swimnews.com|date=31. 7. 2009|access-date=16. 11. 2011|archive-date=3. 8. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090803092044/http://www.swimnews.com/News/view/7161|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite AV media |date=28. 1. 2019 |url=https://www.youtube.com/watch?v=DRjmB4LOCWo |title=SWIMMING WORLD RECORDS (50) 200m backstroke 1:51.92 Aaron Peirsol |publisher= Swimming Art |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210729181446/https://www.youtube.com/watch?v=DRjmB4LOCWo |archive-date=29. 7. 2021 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[50 m prsno]]
|25.95
|{{ZD|VB}} [[Adam Peaty]]
|25. 7. 2017.
|{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 50m Breaststroke Semifinals|url=http://www.omegatiming.com/File/Download?id=000111010A0103EB02FFFFFFFFFFFF01|publisher=Omega Timing|date=25. 7. 2017|access-date=25. 7. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite AV media |date=29. 1. 2019 |url=https://www.youtube.com/watch?v=GOAfl4Pnwns |title=SWIMMING WORLD RECORDS (50) 50m breaststroke 25.95 sf Adam Peaty |publisher= Swimming Art |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210212214716/https://www.youtube.com/watch?v=GOAfl4Pnwns |archive-date=12. 2. 2021 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[100 m prsno]]
|56.88
|{{ZD|VB}} [[Adam Peaty]]
|4. 8. 2018.
|{{ZD|VB}} [[Glasgow]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 100m Breaststroke Semifinal Results|url=http://www.omegatiming.com/File/00011301070103EC02FFFFFFFFFFFF01.pdf|publisher=[[Omega Timing]]|date=21. 7. 2019|access-date=21. 7. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite AV media |date=22. 7. 2019 |url=https://www.youtube.com/watch?v=KP7CAxrnSQ4 |title=Adam peaty break one more time his record 56'88 |publisher= Zach Swim |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210523013436/https://www.youtube.com/watch?v=KP7CAxrnSQ4 |archive-date=23. 5. 2021 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[200 m prsno]]
|2:04,83	 
|{{ZD|JPN}} [[Shin Ohashi]]
|24. 9. 2026.
|{{ZD|JPN}} [[Tokio]]
| [https://www.youtube.com/watch?v=A21BOkJhIsQ&amp;t=14s &amp;#8203;]
|-
|[[50 m delfin]]
|22.27
|{{ZD|UKR}} [[Andrij Govorov]]
|1. 7. 2018.
|{{ZD|ITA}} [[Rim]]
|&lt;ref&gt;{{cite web |title=Men's 50m Butterfly Results |url=http://fin2018.microplustiming.com/export/NU_293001_MagGiu_Roma/NU/pdf/CLS-ASM-50FA-FIN-ALL.pdf?x=19:23:58|publisher=Italijanski plivački savez|access-date=1. 7. 2018|date=1. 7. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite AV media |date=2. 7. 2018 |url=https://www.youtube.com/watch?v=JHAFNMDYZPo |title=50 meters butterfly world record Andriy Govorov 22.27 |publisher=Best Swimming |via= [[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[100 m delfin]]
|49.45
|{{ZD|SAD}} [[Caeleb Dressel]]
|31. 7. 2021.
|{{ZD|JAP}} [[Tokio]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 100m Butterfly Final Results|url=https://olympics.com/tokyo-2020/olympic-games/resOG2020-/pdf/OG2020-/SWM/OG2020-_SWM_C73A1_SWMM100MBF------------FNL-000100--.pdf|website=olympics.com|date=31. 7. 2021|access-date=31. 7. 2021|archive-date=31. 7. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210731034904/https://olympics.com/tokyo-2020/olympic-games/resOG2020-/pdf/OG2020-/SWM/OG2020-_SWM_C73A1_SWMM100MBF------------FNL-000100--.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Mu7ZmJduQPI &amp;#8203;]
|-
|[[200 m delfin]]
|1:50.34
|{{ZD|MAĐ}} [[Kristóf Milák]]
|21. 6. 2022.
|{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 200m Butterfly Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011700000104EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=[[Omega Timing]]|date=21. 6. 2022|access-date=22. 6. 2022}}&lt;/ref&gt;[https://aquatics.eurovisionsports.tv/player/vod/62b1fb5de4b02f46e1eb748c?lastWatchedIndex=0&amp;isFromTabLayout=false &amp;#8203;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220622010724/https://aquatics.eurovisionsports.tv/player/vod/62b1fb5de4b02f46e1eb748c?lastWatchedIndex=0&amp;isFromTabLayout=false |date=22. 6. 2022 }} 
|-
|[[200 m mješovito]]
|1:52.69
|{{ZD|FRA}} [[Léon Marchand]]
|30. 7. 2025.
|{{ZD|SIN}} [[Singapur]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 200m IM Semifinals Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900010105EE0102FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=30. 7. 2025|access-date=31. 7. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[400 m mješovito]]
|4:02.50
|{{ZD|FRA}} [[Léon Marchand]]
|23. 7. 2023.
|{{ZD|JAP}} [[Fukuoka]]
|[https://www.youtube.com/watch?v=7xz7VkulHYU&amp;t &amp;#8203;]
|-
|[[4 × 100 m slobodno]]
|3:08.24
|{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}&lt;br/&gt;[[Michael Phelps]] (47.51)&lt;br/&gt;[[Garrett Weber-Gale]] (47.02)&lt;br/&gt;[[Cullen Jones]] (47.65)&lt;br/&gt;[[Jason Lezak]] (46.06)
|11. 8. 2008.
|{{ZD|KIN}} [[Peking]]
|&lt;ref&gt;{{cite journal|year=2008|title=Men's 4×100m freestyle relay final results|journal=The Official Report of the Beijing 2008 Olympic Games|volume=4|page=1303|publisher=BOCOG|url=http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/2008/2008Results_Book2.pdf#page=1303|format=[[PDF]]|access-date=17. 11. 2011|archive-date=21. 8. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120821032514/http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/2008/2008Results_Book2.pdf#page=1303|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|author=Karen Crouse|title=Lezak, Not Phelps, puts on a show|url=https://www.nytimes.com/2008/08/11/sports/olympics/11swim.html|newspaper= The New York Times|date=10. 8. 2008|access-date=14. 8. 2008}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite AV media |date=12. 10. 2017 |url=https://www.youtube.com/watch?v=IIm32eEVW98 |title=Phelps and Team USA break the 4x100m Freestyle World Record at Beijing 2008 {{!}} Throwback Thursday |publisher= Olympics |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210729202346/https://www.youtube.com/watch?v=IIm32eEVW98 |archive-date=29. 7. 2021 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[4 × 200 m slobodno]]
|6:58.55
|{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}&lt;br/&gt;[[Michael Phelps]] (1:44.49)&lt;br/&gt;[[Ricky Berens]] (1:44.13)&lt;br/&gt;[[David Walters (plivač)|David Walters]] (1:45.47)&lt;br/&gt;[[Ryan Lochte]] (1:44.46)
|31. 7. 2009.
|{{ZD|ITA}} [[Rim]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 4×200m freestyle relay final results |url=http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73B1_Res1HeatRelay_131_Finals_1_Men_4x200_Free.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20090806181800/http://www.omegatiming.com/swimming/racearchives/2009/Roma2009/C73B1_Res1HeatRelay_131_Finals_1_Men_4x200_Free.pdf |url-status=dead |archive-date=6. 8. 2009 |publisher=[[Omega SA|Omega Timing]] |date=31. 7. 2009 |access-date=17. 11. 2009}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|author=Craig Lord |title=WR: USA Takes 4x200m In 6:58.55 |url=http://www.swimnews.com/news/view/7164 |work=swimnews.com |date=31. 7. 2009 |access-date=17. 11. 2011 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090803092140/http://www.swimnews.com/News/view/7164 |archive-date=3. 8. 2009}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[4 × 100 m mješovito]]
|3:26.78
|{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}&lt;br/&gt;[[Ryan Murphy (plivač)|Ryan Murphy]] (52.31)&lt;br/&gt;[[Michael Andrew (plivač)|Michael Andrew]] (58.49)&lt;br/&gt;[[Caeleb Dressel]] (49.03)&lt;br/&gt;[[Zach Apple]] (46.95)
|1. 8. 2021.
|{{ZD|JAP}} [[Tokio]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 4x100m Medley Relay Final Results|url=https://olympics.com/tokyo-2020/olympic-games/resOG2020-/pdf/OG2020-/SWM/OG2020-_SWM_C73B1_SWMM4X100MMD----------FNL-000100--.pdf|publisher=olympics.com|date=1. 8. 2021|access-date=1. 8. 2021|archive-date=1. 8. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210801042748/https://olympics.com/tokyo-2020/olympic-games/resOG2020-/pdf/OG2020-/SWM/OG2020-_SWM_C73B1_SWMM4X100MMD----------FNL-000100--.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|}

=== Žene ===
{|class=wikitable style=&quot;width: 95%; font-size: 95%;&quot;
! Disciplina !! Rezultat !! Plivačica !! Datum !! Mjesto !! Izvor
|-
|[[50 m slobodno]]
|23.19 
|{{ZD|USA}} [[Kate Douglass]]
|15. 8. 2026.
|{{ZD|USA}} [[USA]]
| &lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 50m Freestyle Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011A00030201EB0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=15. 8. 2026|access-date=17. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;[https://vk.ru/artemzagrebelny?z=clip142497057_456239398 &amp;#8203;]
|-
|[[100 m slobodno]]
|51.68   
|{{ZD|NED}} [[Marrit Steenbergen]]
|27. 6. 2026.
|{{ZD|ITA}} [[Rim]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Marrit Steenbergen obara svjetski rekord na 100m slobodno.|url=https://www.nbcsports.com/olympics/news/marrit-steenbergen-world-record-100-meter-freestyle|publisher= nbcsports.com|date=227. 6. 2026|access-date=28. 6. 2026}}&lt;/ref&gt; 
|-
|[[200 m slobodno]]
|1:52.23
|{{ZD|AUS}} [[Ariarne Titmus]]
|29. 7. 2009.
|{{ZD|AUS}} [[Brisbane]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 200m Freestyle Final Results|url=https://liveresults.swimming.org.au/sal/2024Trials/240610F010.htm|publisher=swimming.org.au|date=10. 6. 2024|access-date=13. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;[https://vkvideo.ru/video-27087137_456244189?ref_domain=yastatic.net ​]
|-
|[[400 m slobodno]]
|3:54.18
|{{ZD|CAN}} [[Summer McIntosh]]
|7. 6. 2025.
|{{ZD|CAN}} [[Victoria]]
|[https://www.youtube.com/watch?v=dptNMofhiNs &amp;#8203;]
|- 
|[[800 m slobodno]]
|8:04.12
|{{ZD|SAD}} [[Katie Ledecky]]
|3. 5. 2025.
|{{ZD|USA}} [[Fort Lauderdale]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Rezultati 800m slobodno za žene|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900030201F10104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=omegatiming.com|date=3. 5. 2025|access-date=10. 5. 2025}}&lt;/ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=UHRbHxeEexM&amp;t=515s &amp;#8203;]
|-
|[[1500 m slobodno]]
|15:20.48
|{{ZD|SAD}} [[Katie Ledecky]]
|16. 5. 2018.
|{{ZD|SAD}} [[Indianapolis]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 1500m Freestyle Results|url=http://www.omegatiming.com/File/Download?id=000112010101001902FFFFFFFFFFFF02 |publisher= Omega Timing|date=16. 5. 2018|access-date=17. 5. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite AV media |date=30. 5. 2018 |url=https://www.youtube.com/watch?v=v0_uvorHBA4 |title=Katie Ledecky - Arena Performance of the Month for May 2018 |publisher=swimoutletdotcom |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210212214803/https://www.youtube.com/watch?v=v0_uvorHBA4 |archive-date=12. 2. 2021 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[50 m leđno]]
|26.56   
|{{ZD|ITA}} [[Sara Curtis]]
|13. 8. 2026.
|{{ZD|FRA}} [[Pariz]]
|[https://www.youtube.com/watch?v=gNzJPSyCfCQ &amp;#8203;]  
|- 
|[[100 m leđno]]
|57.13
|{{ZD|USA}} [[Regan Smith (plivačica)|Regan Smith]]
|18. 06. 2024.
|{{ZD|USA}} [[Indianapolis]]
|[https://www.youtube.com/watch?v=38Lk9nM3B_g &amp;#8203;]
|-
|[[200 m leđno]]
|2:03.14
|{{ZD|AUS}} [[Kaylee McKeown]]
|10. 03. 2023.
|{{ZD|AUS}} [[Sidnej]]
|&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=KAYLEE MCKEOWN CRUSHES 2:03.14 200 BACKSTROKE WORLD RECORD|url=https://swimswam.com/kaylee-mckeown-crushes-203-14-200backstroke-world-record/|magazine=SwimSwam|author=Retta Race|date=10. 3. 2023|access-date=15. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=LPcVzdZ-_Fg &amp;#8203;]
|- 
|[[50 m prsno]]
|29.16
|{{ZD|LIT}} [[Rūta Meilutytė]]
|30.07.2023.
|{{ZD|JPN}} [[Fukuoka]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 50m Breaststroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011600010203EB0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=|date=30. 7. 2023|access-date=16. 1. 2023}}&lt;/ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Yl0eN1UsW7Q &amp;#8203;] 
|-
|[[100 m prsno]]
|1:04.13
|{{ZD|SAD}} [[Lily King]]
|25. 7. 2017.
|{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=100m Breaststroke Women's Final Results|url=http://www.omegatiming.com/File/Download?id=000111010A0203EC04FFFFFFFFFFFF01 |publisher=[[Omega SA|Omega Timing]]|date=25. 7. 2017|access-date=25. 7. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite AV media |date=7. 10. 2019 |url= https://www.youtube.com/watch?v=bWDfTYfgUBc |title=Lilly King Women's 100m Breaststroke Final 2017 Fina Swimming World Championship Budapest |publisher=Mahender Singh |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[200 m prsno]]
|2:17.55
|{{ZD|RUS}} [[Jevgenija Čikunova]]
|23. 4. 2023.
|{{ZD|RUS}} [[Kazanj]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 200m Breaststroke Final Results|url=https://new.russwimming.ru/upload/live/4R_LC_2023/ResultList_137F.pdf|publisher=russwimming.ru|date=21. 4. 2023|access-date=21. 4. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://olympics.nbcsports.com/2023/04/21/evgenia-chikunova-world-record-swimming-breaststroke/ &quot;Russian swimmer Yevgeniya Chikunova crushes world record in 200m breaststroke&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230428154622/https://olympics.nbcsports.com/2023/04/21/evgenia-chikunova-world-record-swimming-breaststroke/ |date=28. 4. 2023 }}. ''[[NBC Sports]]''. 21. 4. 2023. Pristupljeno 22. 4. 2023.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Video Women's 200m Breaststroke Final |url=https://www.youtube.com/watch?v=hw5VVmptlDg|publisher=swimswam|date=21. 4. 2023|access-date=30. 4. 2023}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[50 m delfin]]
|24.43
|{{ZD|ŠVE}} [[Sarah Sjöström]]
|5. 7. 2014.
|{{ZD|ŠVE}} [[Borås]]
|&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=Sarah Sjostrom Smashes 25-Second Barrier With World Record in 50 Fly in Sweden |url= http://www.swimmingworldmagazine.com/lane9/news/World/39767.asp?q=Sarah-Sjostrom-Smashes-25-Second-Barrier-With-World-Record-in-50-Fly-in-Sweden|magazine=[[Swimming World Magazine]]|date=5. 7. 2014|access-date=7. 7. 2014|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140714235247/http://www.swimmingworldmagazine.com/lane9/news/World/39767.asp?q=Sarah-Sjostrom-Smashes-25-Second-Barrier-With-World-Record-in-50-Fly-in-Sweden|archive-date=14. 7. 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite AV media |date=4. 2. 2019 |url=https://www.youtube.com/watch?v=AXbWtW5al2o |title=SWIMMING WORLD RECORDS (50) 50m butterfly 24.43 Sarah Sjöström |publisher= Swimming Art |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191128074835/https://www.youtube.com/watch?v=AXbWtW5al2o |archive-date=28. 11. 2019 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|- 
|[[100 m delfin]]
|54.33
|{{ZD|SAD}} [[Gretchen Walsh]]
|3. 5. 2026.
|{{ZD|USA}} [[Fort Lauderdale]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 100m Butterfly Final Results|url=https://www.theguardian.com/sport/2026/may/03/gretchen-walsh-sets-100m-butterfly-world-record-for-third-time-in-12-months|publisher=theguardian.com|date=3. 5. 2026|accessdate=4. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Video -Gretchen Walsh BROKE the world record in the 100-meter butterfly! |url=https://www.youtube.com/watch?v=koUeGqq7mro&amp;t=1s|publisher=Social Kick • Swim Culture &amp; Stories|date=3. 5. 2026|accessdate=4. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[200 m delfin]]
|2:01.65
|{{ZD|CAN}} [[Summer McIntosh]]
|5. 7. 2026.
|{{ZD|CAN}} [[Montreal]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 200m Butterfly Final Results|url=https://results.swimming.ca/2026_Canadian_Swimming_Trials/ResultList_5F.pdf|publisher=swimming.ca|date=5. 7. 2026|accessdate=9. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Video - Women's 200m Butterfly Final Results|url=https://www.youtube.com/watch?v=5uE7Psy6lO0|publisher=World Aquatics |date=5. 7. 2026|accessdate=9. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[200 m mješovito]]
|2:05.70  
|{{ZD|CAN}} [[Summer McIntosh]]
|9. 6. 2025.
|{{ZD|CAN}} [[Victoria]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 200m IM Final Results|url=https://results.swimming.ca/2025_Canadian_Swimming_Trials/ResultList_17F.pdf|publisher=swimming.ca|date=9. 6. 2025|access-date=18. 6. 2025|archive-date=10. 6. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250610134218/https://results.swimming.ca/2025_Canadian_Swimming_Trials/ResultList_17F.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=zOWS_GBJue0 &amp;#8203;]
|- 
|[[400 m mješovito]]
|4:23.65
|{{ZD|CAN}} [[Summer McIntosh]]
|11. 6. 2025.
|{{ZD|CAN}} [[Victoria]]
| &lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 400m IM Final Results|url=https://results.swimming.ca/2025_Canadian_Swimming_Trials/ResultList_25F.pdf|publisher=swimming.ca|date=11. 6. 2025|access-date=12. 6. 2025|archive-date=17. 6. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250617221404/https://results.swimming.ca/2025_Canadian_Swimming_Trials/ResultList_25F.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Video - Summer McIntosh breaks own world record in 400m IM at Canadian swimming trials|url=https://www.youtube.com/watch?v=IMpq_B4d24M|publisher=BBC sport|date=11. 6. 2025|access-date=17. 6. 2025}}&lt;/ref&gt; 
|-
|[[4 × 100 m slobodno]]
|3:29.69
|{{ZID|Australija}}&lt;br/&gt;(52.04)[[Mollie O'Callaghan]] &lt;br/&gt; (51.69)[[Shayna Jack]]&lt;br/&gt;(52.29)[[Meg Harris]]&lt;br/&gt;(51.90)[[Emma McKeon]]
|23. 7. 2023.
|{{ZD|JAP}} [[Fukuoka]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 4x100m Freestyle Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011600010201F70104FFFFFFFFFF01.pdf|website=omegatiming.com|date=23. 7. 2023|access-date=26. 7. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Video - Women's 4x100m Freestyle Relay Final |url=https://www.facebook.com/zagrebelny.artem/videos/1147680679734909 |website=World Aquatic|date=23. 7. 2023|access-date=26. 7. 2023}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[4 × 200 m slobodno]]
|7:37.50
|{{ZID|Australija}}&lt;br/&gt;(1:53.66) [[Mollie O'Callaghan]]&lt;br /&gt;(1:55.63)[[Shayna Jack]]&lt;br /&gt;(1:55.80)[[Brianna Throssell]]&lt;br /&gt;(1:52.41)[[Ariarne Titmus]]
|27. 7. 2023.
|{{ZD|JAP}} [[Fukuoka]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 4x200m Freestyle Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011600010201F80104FFFFFFFFFF01.pdf|website=omegatiming.com|date=27. 7. 2023|access-date=29. 7. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Video - Women's 4x200m Freestyle Relay Final |url=https://www.youtube.com/watch?v=QI8_90Rv5Ac |website=World Aquatic|date=27. 7. 2023|access-date=29. 7. 2023}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[4 × 100 m mješovito]]
|3:49.34
|{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}&lt;br/&gt;[[Regan Smith (plivačica)|Regan Smith]]  (57.57)&lt;br/&gt;[[Kate Douglass]] (1:04.27)&lt;br/&gt;[[Gretchen Walsh]] (54.98)&lt;br/&gt;[[Torri Huske]] (52.52)
|3. 8. 2025.
|{{ZD|SIN}} [[Singapur]]
|&lt;ref&gt;{{cite web |title=Women's 4x100m Medley Relay |url=https://www.omegatiming.com/File/00011900010205F70104FFFFFFFFFF01.pdf |website=Omega Timing |access-date=7. 8. 2025 }}&lt;/ref&gt;[https://vkvideo.ru/video142497057_456239364 &amp;#8203;] 
|}

=== Mješovite štafete ===
{|class=wikitable style=&quot;width: 95%; font-size: 95%;&quot;
! Disciplina !! Rezultat !! Plivači !! Datum !! Mjesto !! Izvor
|-  
|[[4 × 100 m slobodno (mješovita štafeta)]] 
|3:18.48
|{{ZID|SAD}}&lt;br/&gt;[[Jack Alexy]] (46,91)&lt;br /&gt;[[Patrick Sammon]] (46,70)&lt;br /&gt;[[Kate Douglass]] (52,43)&lt;br /&gt;[[Torri Huske]] (52,44)
|2. 8. 2025.
|{{ZD|SIN}} [[Singapur]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Mixed 4x100m Freestyle Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900010301F70104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=2. 8. 2025|access-date=6. 8. 2025}}&lt;/ref&gt;[https://vk.com/artemzagrebelny?z=video142497057_456239363%2F67478b06282824ff4b &amp;#8203;]
|-
|[[4 × 100 m mješovito (mješovita štafeta)]]
|3:36.70
|{{ZID|SAD}}&lt;br/&gt;[[Will Modglin]]  (53.40),&lt;br&gt;
[[Van Mathias]]  (57.30)&lt;br&gt;
[[Gretchen Walsh]]  (54.99)&lt;br&gt;
[[Kate Douglass]]  (51.01)
|12. 8. 2026.
|{{ZD|USA}} [[USA]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Mixed 4x100m Medley Relay Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011A00030305F70104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=12. 8. 2026|access-date=30. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=R4gs3a73eU8 &amp;#8203;]
|}

== Kratki bazeni (25 m) ==
=== Muškarci ===
{|class=wikitable style=&quot;width: 95%; font-size: 95%;&quot;
! Disciplina !! Rezultat !! Plivač !! Datum !! Mjesto !! Izvor
|-  
|[[50 m slobodno]]
|19.90
|{{ZD|Kajmanska ostrva}} [[Jordan Crooks]]
|14. 12. 2024.
|{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 50m Freestyle Semifinals Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080101EB0102FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=14. 12. 2024|access-date=20. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;[https://vk.com/artemzagrebelny?z=video142497057_456239337%2F835e28de64f6558bb1 &amp;#8203;]
|- 
|[[100 m slobodno]]
|44.64
|{{ZD|USA}} [[Jack Alexy]]
|30. 10. 2026.
|{{ZD|USA}} [[Westmont]]
|[https://www.youtube.com/watch?v=dvagx1fzcao &amp;#8203;]
|- 
|[[200 m slobodno]]
|1:38.61
|{{ZD|SAD}} [[Luke Hobson]]
|15. 12. 2024.
|{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 200m Freestyle Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080101EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=15. 12. 2024|access-date=23. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;[https://vk.com/im/convo/839726003?entrypoint=list_all&amp;tab=all&amp;z=video142497057_456239341%2F42ba318c8c52791d9b &amp;#8203;]
|-
|[[400 m slobodno]]
|3:32.25
|{{ZD|FRA}} [[Yannick Agnel]]
|15. 11. 2012.
|{{ZD|FRA}} [[Angers]]
|&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=Flash! Yannick Agnel Downs World Record in 400 Free at French Nationals|url=http://www.swimmingworldmagazine.com/lane9/news/World/32653.asp|magazine=[[Swimming World Magazine]]|date=15. 11. 2012|access-date=15. 11. 2012|url-status=dead|archive-url= https://archive.today/20130216202903/http://www.swimmingworldmagazine.com/lane9/news/World/32653.asp|archive-date=16. 2. 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite AV media |date=16. 11. 2012 |url=https://www.youtube.com/watch?v=q_WOH0X9JKU |title=New World Record Yannick Agnel 400 Freestyle 3:32.25 !! |publisher= Georgian Swimmers Club |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191128130315/https://www.youtube.com/watch?v=q_WOH0X9JKU |archive-date=28. 11. 2019 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[800 m slobodno]]
|7:20.46
|{{ZD|IRS}} [[Daniel Wiffen]]
|10. 12. 2023.
|{{ZD|RUM}} [[Otopeni]]
|&lt;ref&gt;{{cite news|title=Men's 800m Freestyle Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011600090101F10104FFFFFFFFFF01.pdf
|publisher=omegatiming.com|date=10. 12. 2023|access-date=12. 12. 2023}}&lt;/ref&gt; [https://www.youtube.com/watch?v=582caZZSaHs &amp;#8203;]
|- 
|[[1500 m slobodno]]
|14:06.88
|{{ZD|GER}} [[Florian Wellbrock]]
|21. 12. 2021.
|{{ZD|UAE}} [[Abu Dhabi]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 1500m Freestyle Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011500190101F30104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=21. 12. 2021|access-date=22. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=0hgLT3IulaA &amp;#8203;] 
|-
|[[50 m leđno]] 
|22,03   
|{{ZD|CHN}} [[Xu Jiayu	]]
|24. 10. 2026.
|{{ZD|CHN}} [[Peking]]
|[https://vk.ru/feed?z=video142497057_456239410%2Fffa41174010cdd18d2%2Fpl_post_142497057_1675 &amp;#8203;]
|-
|[[100 m leđno]]
|48.16
|{{ZD|HUN}} [[Hubert Kós]]
|25. 10. 2025.
|{{ZD|CAN}} [[Toronto]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 100m Backstroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900080102EC0104FFFFFFFFFF01.pdf|work=Omega Timing|date=25. 10. 2025|access-date=28. 10. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[200 m leđno]]
|1:45.12
|{{ZD|HUN}} [[Hubert Kós]]
|23. 10. 2025.
|{{ZD|CAN}} [[Toronto]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 200m Backstroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900080102EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|work=Omega Timing|date=23. 10. 2025|access-date=31. 10. 2025}}&lt;/ref&gt; 
|-
| [[50 m prsno]] 
| 24.95 
| {{ZD|TUR}} [[Emre Sakçı]] 
| 27. 12. 2021.
| {{ZD|TUR}} [[Gaziantep]] 
| &lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 50m Breaststroke Final Results|url=http://canli.tyf.gov.tr/cs-187/ResultList_34F_us.pdf|publisher=canli.tyf.gov.tr|date=27. 12. 2021|access-date=27. 12. 2021|archive-date=27. 12. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211227150701/http://canli.tyf.gov.tr/cs-187/ResultList_34F_us.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Video – Men's 50m Breaststroke Final| website=[[YouTube]] |url= https://www.youtube.com/watch?v=eQ535qkvYXg |date=27. 12. 2021|access-date=24. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[100 m prsno]]
|55.14
|{{ZD|USA}} [[Van Mathias]]
|29. 10. 2026.
|{{ZD|USA}} [[Westmont]]
| &lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 100m Breaststroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011A00090103EC0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=29 October 2026|access-date=10 November 2026}}&lt;/ref&gt;[https://vk.ru/artemzagrebelny?z=video142497057_456239420 &amp;#8203;]
|-
|[[200 m prsno]]
|1:59.52
|{{ZD|NED}} [[Caspar Corbeau]]
|25. 10. 2025.
|{{ZD|CAN}} [[Toronto]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 200m Breaststroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900080103EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|work=Omega Timing|date= 25. 10. 2025 |access-date= 29. 10. 2025}}&lt;/ref&gt;
|- 
|[[50 m delfin]]
|21.28
|{{ZD|RUS}} [[Egor Kornev]]
|2. 10. 2026.
|{{ZD|UZB}} [[Taškent]]
| [https://vk.ru/artemzagrebelny?z=video142497057_456239405%2Fca173ed8d878da49bb &amp;#x200B;]
|-
|[[100 m delfin]]
|47.68
|{{ZD|CAN}} [[Joshua Liendo]]
|23. 10. 2025.
|{{ZD|CAN}} [[Toronto]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 100m Butterfly Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900080104EC0104FFFFFFFFFF01.pdf|work=Omega Timing|date=23. 10. 2025 |access-date= 31. 10. 2025}}&lt;/ref&gt; 
|-
|[[200 m delfin]] 
|1:46.85
|{{ZD|JPN}} [[Tomoru Honda]]
|22. 10. 2022.
|{{ZD|JPN}} [[Tokio]]
|[https://www.facebook.com/100007561117363/videos/1151467825795134 &amp;#8203;​]
|-
|[[100 m mješovito]]
|49.28
|{{ZD|SAD}} [[Caeleb Dressel]]
|22. 11. 2020.
|{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 100m IM Results|url=https://www.omegatiming.com/File/000114020F0105EC04FFFFFFFFFFFF01.pdf |website= omegatiming.com |date= 22. 11. 2020|access-date=22. 11. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite AV media |date=22. 11. 2020 |url=https://www.youtube.com/watch?v=bfZAZO30oTk |title=Caeleb Dressel isl swimmin wr 100 IM 49.28 |publisher=swim4lifeTV |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210630005624/https://www.youtube.com/watch?v=bfZAZO30oTk |archive-date=30. 6. 2021 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[200 m mješovito]]
|1:48.88 
|{{ZD|FRA}} [[Léon Marchand]]
|1. 11. 2024.
|{{ZD|SIN}} [[Singapur]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 200m IM Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800070105EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=omegatiming.com|date=1. 11. 2024|access-date=1. 11. 2024}}&lt;/ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Fc-i1YbvAHU &amp;#8203;]
|-
|[[400 m mješovito]]
|3:54,33	 
|{{ZD|JAP}} [[Tomoyuki Matsushita]]
|11. 10. 2026.
|{{ZD|JAP}} [[Prefektura Saga]]
|&lt;ref&gt;{{en}}{{cite web|title=Tomoyuki Matsushita Fires Off World Record in 400 IM; Breaks Daiya Seto Standard.|url=https://www.swimmingworldmagazine.com/news/tomoyuki-matsushita-fires-off-world-record-in-400-im-breaks-daiya-seto-standard/|date = 2026-10-11|access-date = 2026-10-14}}&lt;/ref&gt;[https://vk.ru/artemzagrebelny?z=video142497057_456239409%2F6c169bc23b1dfde8c4%2Fpl_post_142497057_1674 &amp;#8203;] 
|-
|[[4 × 50 m slobodno]]
|1:21.80
|{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}&lt;br/&gt;[[Caeleb Dressel]] (20.43)&lt;br/&gt;[[Ryan Held]] (20.25)&lt;br/&gt;[[Jack Conger]] (20.59)&lt;br/&gt;[[Michael Chadwick (plivač)|Michael Chadwick]] (20.53)
|14. 12. 2018.
|{{ZD|KIN}} [[Hangzhou]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 4x50m Freestyle Final Results|url=http://www.omegatiming.com/File/Download?id=000112010C0101F604FFFFFFFFFFFF01 |publisher= Omega Timing|date=14. 12. 2018|access-date=15. 12. 2020}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[4 × 100 m slobodno]]
|3:01.66
|{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}&lt;br/&gt;[[Jack Alexy]] (45.05)&lt;br/&gt; [[Luke Hobson]] (45.18)&lt;br/&gt; [[Kieran Smith]] (46.01)&lt;br/&gt; [[Chris Guiliano]] (45.42)
|10. 12. 2024.
|{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 4x100m Freestyle Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080101F70104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=10. 12. 2024|access-date=10. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;[https://vkvideo.ru/video-228643357_456239037 &amp;#8203;]
|-
|[[4 × 200 m slobodno]]
|6:40.51
|{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}&lt;br/&gt;[[Luke Hobson]] (1:38.91)&lt;br/&gt;[[Carson Foster]] (1:40.77)&lt;br/&gt;[[Shaine Casas]] (1:40.34)&lt;br/&gt;[[Kieran Smith]] (1:40.49)
|13. 12. 2024.
|{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 4x200m Freestyle Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080101F80104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=13. 12. 2024|access-date=2. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;[https://vk.com/artemzagrebelny?z=video142497057_456239345%2F53a5485a3b1e5a4c21%2Fpl_post_142497057_1511 &amp;#8203;]
|-
| [[4 × 50 m mješovito]]
| 1:29.72 
| {{ZID|Italija}}&lt;br/&gt;[[Lorenzo Mora]] (22.65)&lt;br/&gt;[[Nicolò Martinenghi]] (24.95)&lt;br/&gt;[[Matteo Rivolta]] (21.60)&lt;br/&gt;[[Leonardo Deplano]] (20.52) 
| 17. 12. 2022.
| {{ZD|AUS}} [[Melbourne]] 
| &lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 4 × 50 m Medley Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011700030105F60104FFFFFFFFFF01.pdf|date=17. 12. 2022|access-date=24. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[4 × 100 m mješovito]]
|3:18.68
|{{ZID|Rusija}}&lt;br/&gt;[[Miron Lifincev]] (49.31)&lt;br/&gt;[[Kiril Prigoda]] (55.15)&lt;br/&gt;[[Andrej Minakov]] (48.80)&lt;br/&gt;[[Jegor Kornjev]] (45.42)
|15. 12. 2024.
|{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Men's 4x100m Medley Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080105F70104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=15. 12. 2024|access-date=19. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;[https://vk.com/artemzagrebelny?z=video142497057_456239344%2F8f5d17d54d3cf9e655 &amp;#8203;]
|}

=== Žene ===
{|class=wikitable style=&quot;width: 95%; font-size: 95%;&quot;
! Disciplina !! Rezultat !! Plivačica !! Datum !! Mjesto !! Izvor
|-
|[[50 m slobodno]]
|22,75 
|{{ZD|USA}} [[Gretchen Walsh]]
|16. 10. 2026.
|{{ZD|USA}} [[Charlottesville]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Gretchen Walsh Clocks 22.75 To Break Own 50 SCM Free World Record At UVA Pro Elite SCM Worlds Prep Meet.|url=https://swimswam.com/gretchen-walsh-clocks-22-75-to-break-own-50-scm-free-world-record-at-uva-pro-elite-scm-worlds-prep-meet/|publisher=Omega {{Mrtav link}} Timing|date=16 October 2025|accessdate=21 October 2025}&lt;/ref&gt;
|-
|[[50 m slobodno]]
|22,75=
|{{ZD|USA}} [[Kate Douglass]]
|29. 10. 2026.
|{{ZD|USA}} [[Westmont]]
|[https://www.facebook.com/groups/groupswimming/posts/4735390810024430/ &amp;#8203;]
|-
|[[100 m slobodno]]
|50.19
|{{ZD|USA}} [[Kate Douglass]]
|19. 10. 2025.
|{{ZD|USA}} Westmont
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 100m Freestyle Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900070201EC0104FFFFFFFFFF01.pdf|work=Omega Timing|date=19. 10. 2025|access-date=23. 10. 2025}}&lt;/ref&gt;[https://vk.com/artemzagrebelny?z=video142497057_456239370%2F8ffc89115b43c31be0%2Fpl_post_142497057_1587 &amp;#8203;] 
|-
|[[200 m slobodno]]
|1:49.36
|{{ZD|AUS}} [[Mollie O'Callaghan]]
|24. 10. 2025.
|{{ZD|KAN}} [[Toronto]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 200m Freestyle Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900080201EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|work=Omega Timing|date=24. 10. 2025|access-date=26. 10. 2025}}&lt;/ref&gt;
|- 
|[[400 m slobodno]]
|3:50.25 
|{{ZD|CAN}} [[Summer McIntosh]]
|10. 12. 2024.
|{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 400m Freestyle Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080201EF0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=10. 12. 2024|access-date=10. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;[https://vkvideo.ru/video-228643357_456239021 &amp;#8203;]
|-
|[[800 m slobodno]]
|7:54.00
|{{ZD|AUS}} [[Lani Pallister]]
|25. 10. 2025.
|{{ZD|KAN}} [[Toronto]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 800m Freestyle Results|url= https://www.omegatiming.com/File/00011900080201F10104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=25. 10. 2025 |access-date=31. 10. 2025}}&lt;/ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=5BDTgaQiMv4&amp;t=4s &amp;#8203;]
|-
|[[1500 m slobodno]]
|15:08.24
|{{ZD|SAD}} [[Katie Ledecky]]
|29. 10. 2022.
|{{ZD|KAN}} [[Toronto]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 1500m Freestyle Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011700080201F30104FFFFFFFFFF01.pdf|website=omegatiming.com|date=29. 10. 2022|access-date=30. 10. 2022}}&lt;/ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=p20kZqUAd0k &amp;#8203;]
|-
|[[50 m leđno]]   
|25.21
|{{ZD|USA}} [[Katharine Berkoff	]]
|29. 10. 2026.
|{{ZD|USA}} [[Westmont]]
||[https://www.youtube.com/watch?v=qTxNGPn0c5A &amp;#8203;]
|- 
|[[100 m leđno]]
|53.92
|{{ZD|USA}} [[Claire Curzan]]
|30. 10. 2026.
|{{ZD|USA}} [[Westmont]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 100m Backstroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011A00090202EC0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=30 October 2026|access-date=11 November 2026}}&lt;/ref&gt;[https://vk.ru/artemzagrebelny?z=video142497057_456239421%2F0765e2e054cb3221ef%2Fpl_post_142497057_1688 &amp;#8203;]
|-
|[[200 m leđno]]
|1:57.33
|{{ZD|AUS}} [[Kaylee McKeown]]
|25. 10. 2025.
|{{ZD|KAN}} [[Toronto]] 
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 200m Backstroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900080202EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|work=Omega Timing|date=25. 10. 2025|access-date= 7. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=irLveoaAuNA&amp;t=3s &amp;#8203;] 
|-
|[[50 m prsno]]
|28.37 sf
|{{ZD|LIT}} [[Rūta Meilutytė]]
|17. 12. 2022.
|{{ZD|AUS}} [[Melbourne]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title= Women's 50m Breaststroke Semifinals Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011700030203EB0102FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=17. 12. 2022|access-date=17. 12. 2022}}&lt;/ref&gt;[https://www.facebook.com/zagrebelny.artem/videos/529222178935246/?notif_id=1671320917357622&amp;notif_t=video_processed&amp;ref=notif &amp;#8203;]
|-
|[[100 m prsno]]
|1:02.36 =
|{{ZD|LIT}} [[Rūta Meilutytė]]
|12. 10. 2013.
|{{ZD|RUS}} [[Moskva]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 100m Breaststroke Result|url=http://www.omegatiming.com/File/Download?id=00010D020701021E02FFFFFFFFFFFF02 |publisher= Omega Timing|date=12. 10. 2013|access-date=12. 10. 2013}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[100 m prsno]]
|1:02.36 =
|{{ZD|JAM}} [[Alia Atkinson]]
|6. 12. 2014.
|{{ZD|KAT}} [[Doha]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 100m Breaststroke Results|url=http://www.omegatiming.com/File/Download?id=00010E010D01021E02FFFFFFFFFFFF02 |publisher= Omega Timing|date=6. 12. 2014|access-date=6. 12. 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite AV media |date=22. 6. 2016 |url=https://www.youtube.com/watch?v=0-ADSzjH8jY |title=Alia Atkinson {{!}} World Record 100m Breaststroke {{!}} 2014 FINA World Swimming Championships Doha |publisher=[[FINA]] |via=[[YouTube]] |access-date=10. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210212214739/https://www.youtube.com/watch?v=0-ADSzjH8jY |archive-date=12. 2. 2021 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[100 m prsno]]
|1:02.36 =
|{{ZD|JAM}} [[Alia Atkinson]]
|26. 8. 2016.
|{{ZD|FRA}} [[Chartres]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Alia Atkinson Ties World Record in 100 Breaststroke in Chartres|url=https://swimswam.com/alia-atkinson-ties-world-record-100-breaststroke-chartres/|author=Braden Keith|publisher=Swimswam|date=26. 8. 2016|access-date=26. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;
|- 
|[[200 m prsno]]
|2:12.50
|{{ZD|SAD}} [[Kate Douglass]]
|13. 12. 2024.
|{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 200m Breaststroke Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080203EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=13. 12. 2024|access-date=13. 12. 2024}}&lt;/ref&gt; [https://vkvideo.ru/video-228643357_456239027 &amp;#8203;] 
|-
|[[50 m delfin]]
|23.72
|{{ZD|USA}} [[Gretchen Walsh]]
|11. 10. 2025.
|{{ZD|USA}} Carmel
| &lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 50m Butterfly Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011900060204EB0104FFFFFFFFFF01.pdf|work=Omega Timing|date=11. 10. 2025|access-date=15. 10. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[100 m delfin]]
|52.71
|{{ZD|USA}} [[Gretchen Walsh]]
|14. 12. 2024.
|{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 100m Butterfly Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080204EC0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=14. 12. 2024|access-date=22. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;[https://vk.com/club228643357?z=video-228643357_456239030%2Fvideos-228643357%2Fpl_-228643357_-2 &amp;#8203;]
|- 
|[[200 m delfin]]
|1:59.32
|{{ZD|KAN}} [[Summer Macintosh]]
|12. 12. 2024.
|{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 200m Butterfly Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080204EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=12. 12. 2024|access-date=12. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;[https://vkvideo.ru/video-228643357_456239025 &amp;#8203;]
|- 
|[[100 m mješovito]]
|55.98 
|{{ZD|SAD}} [[Gretchen Walsh]]
|18. 10. 2024.
|{{ZD|SAD}} [[Charlottesville (Virginia)|Charlottesville]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 100m IM TT WR|url= https://storage.googleapis.com/virginiasports-com/2024/10/UVA-vs-Florida-Full-Results.pdf|publisher= virginiasports-com|date=18. 10. 2024|access-date=12. 11. 2024}}&lt;/ref&gt;[https://vk.com/artemzagrebelny?z=video142497057_456239326%2F4946df7d75239061b2%2Fpl_wall_142497057 &amp;#8203;]  
|- 
|[[200 m mješovito]]
|2:01.63 
|{{ZD|USA}} [[Kate Douglass]]
|10. 12. 2024.
|{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 200m IM Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080205EE0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=10. 12. 2024|access-date=10. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Video - Women's 200m IM Final |url= https://vkvideo.ru/video-228643357_456239023|publisher= |date=10. 12. 2024|access-date=14. 12. 2024}}&lt;/ref&gt; 
|-
|[[400 m mješovito]]
|4:15.48
|{{ZD|CAN}} [[Summer McIntosh]]
|14. 12. 2024.
|{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 400m IM Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080205EF0104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=14. 12. 2024|access-date=23. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;[https://vkvideo.ru/video-228643357_456239031 &amp;#8203;]
|-
|[[4 × 50 m slobodno]]
|1:32.50
|{{ZID|Nizozemska}}&lt;br/&gt;[[Ranomi Kromowidjojo]] (23.05)&lt;br/&gt;[[Maaike de Waard]] (23.16)&lt;br/&gt;[[Kim Busch]] (23.47)&lt;br/&gt;[[Femke Heemskerk]] (22.82)
|12. 12. 2020.
|{{ZD|NIZ}} [[Eindhoven]]
|&lt;ref&gt;{{cite news|title=Dutch Women Destroy SCM 200 Free Relay World Record In 1:32.50 (Video)|url=https://swimswam.com/dutch-women-destroy-scm-200-free-relay-world-record-in-132-50-video/|website=swimswam.com|author=James Sutherland|date=12. 12. 2020|access-date=15. 12. 2020}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[4 × 100 m slobodno]]
|3:25.01
|{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}&lt;br/&gt;[[Kate Douglass]] (50.95)&lt;br/&gt;[[Katharine Berkoff]] (51.38)&lt;br/&gt;[[Alex Shackell]] (52.01)&lt;br/&gt;[[Gretchen Walsh]] (50.67)
|10. 12. 2024.
|{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]]  
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 4x100m Freestyle Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080201F70104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=10. 12. 2024|access-date=30. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title= Video – Women's 4x100m Freestyle Relay Final Results|url=https://vkvideo.ru/video-228643357_456239039|publisher= |date=10. 12. 2024|access-date=30. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[4 × 200 m slobodno]]
|7:30.13
|{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}&lt;br/&gt;[[Alex Walsh]] (1:53.25)&lt;br/&gt;[[Paige Madden]] (1:53.18)&lt;br/&gt;[[Katie Grimes]] (1:53.39)&lt;br/&gt;[[Claire Weinstein]] (1:50.31)
|12. 12. 2024.
|{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]]  
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 4x200m Freestyle Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080201F80104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=12. 12. 2024|access-date=30. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title= Video – Women's 4x200m Freestyle Relay Final|url=https://vkvideo.ru/video-228643357_456239038|publisher=Omega Timing|date=12. 12. 2024|access-date=30. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[4 × 50 m mješovito]]
|1:42.35
|{{ZID|Australija}}&lt;br/&gt;[[Mollie O'Callaghan]] (25.49)&lt;br/&gt;[[Chelsea Hodges]] (29.11)&lt;br/&gt;[[Emma McKeon]] (24.43)&lt;br/&gt;[[Madison Wilson]] (23.32)
|17. 12. 2022.
|{{ZD|AUS}} [[Melbourne]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 4 × 50 m Medley Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011700030205F60104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=17. 12. 2022|access-date=30. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[4 × 100 m mješovito]]
|3:40.41
|{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}&lt;br/&gt;[[Regan Smith (plivačica)|Regan Smith]] (54.02)&lt;br/&gt;[[Lilly King]] (1:03.02)&lt;br/&gt;[[Gretchen Walsh]] (52.84)&lt;br/&gt;[[Kate Douglass]] (50.53)
|15. 12. 2024.
|{{ZD|HUN}} [[Budimpešta]] 
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Women's 4x100m Medley Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080205F70104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=15. 12. 2024|access-date=4. 1. 2025}}&lt;/ref&gt; [https://vkvideo.ru/video-228643357_456239040 &amp;#8203;]
|}

=== Mješovite štafete ===
{|class=wikitable style=&quot;width: 95%; font-size: 95%;&quot;
! Disciplina !! Rezultat !! Plivači !! Datum !! Mjesto !! Izvor
|-
|[[4 × 50 m slobodno (mješovita štafeta)]]
|1:27.26
|{{ZID|Italija}}&lt;br /&gt;[[Leonardo Deplano]] (20.97) &lt;br /&gt;[[Lorenzo Zazzeri]] (20.51)&lt;br /&gt;[[Silvia Di Pietro]] (23.07) &lt;br /&gt;[[Sara Curtis ]](22.71) 
|4. 12. 2025.
|{{ZD|POLJ}} [[Lublin]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Mixed 4×50m Freestyle Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/000119000A0301F60104FFFFFFFFFF01.pdf|publisher=Omega Timing|date=4. 12. 2025|access-date=6. 12. 2025}}&lt;/ref&gt; 
|-
|[[4 × 50 m mješovito (mješovita štafeta)]]
|1:35.15
|{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}&lt;br/&gt;[[Ryan Murphy]] (22.37) &lt;br/&gt;[[Nic Fink]] (24.96) &lt;br/&gt; [[Kate Douglass]] (24.09) &lt;br/&gt; [[Torri Huske]] (23.73) 
|14. 12. 2022.
|{{ZD|AUS}} [[Melbourne]]
| &lt;ref&gt;{{cite web|title=Mixed 4x50m Medley Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011700030305F60104FFFFFFFFFF01.pdf|date=14. 12. 2022|access-date=14. 12. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Video – Mixed 4x50m Medley  Relay Final Results|url=https://www.youtube.com/watch?v=ul7oas7Zcy4|publisher=FINA.tv|date=14. 12. 2022|access-date=20. 12. 2022}}&lt;/ref&gt; 
|-
|[[4 × 100 m mješovito (mješovita štafeta)]]
|3:30.47
|{{ZID|Rusija}}&lt;br/&gt;[[Miron Lifincev]] (48.90)&lt;br/&gt;[[Kiril Prigoda]] (54.86)&lt;br/&gt;[[Arina Surkova]] (55.63)&lt;br/&gt;[[Darja Klepikova]] (51.08)
|14. 12. 2024.
|{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|title=Mixed 4 × 100 m Medley Relay Final Results|url=https://www.omegatiming.com/File/00011800080305F70104FFFFFFFFFF01.pdf|date=14. 12. 2024|access-date=28. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;[https://vkvideo.ru/video-228643357_456239036 &amp;#8203;]
|}

== Galerija ==
Neki od trenutnih svjetskih rekordera:
&lt;gallery widths=&quot;170&quot; heights=&quot;200&quot;&gt;
Datoteka:YANNICK AGNEL a.jpg|&lt;center&gt;[[Yannick Agnel]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Therese Alshammar 2013-01-08 001.jpg|&lt;center&gt;[[Therese Alshammar]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Mireia Belmonte Garcia.jpg|&lt;center&gt;[[Mireia Belmonte]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Filhopodium50cropped.jpg|&lt;center&gt;[[César Cielo Filho]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Matt Grevers.jpg|&lt;center&gt;[[Matt Grevers]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Olympian Grant Hackett takes the Pledge (34690236782) (cropped).jpg|&lt;center&gt;[[Grant Hackett]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Femke Heemskerk.jpg|&lt;center&gt;[[Femke Heemskerk]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Kazan 2015 - Hosszú Katinka 200m backstroke.JPG|&lt;center&gt;[[Katinka Hosszú]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Ranomi Kromowidjojo (2008-08-25).jpg|&lt;center&gt;[[Ranomi Kromowidjojo]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Katie Ledecky-2012-14-09.jpg|&lt;center&gt;[[Katie Ledecky]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Leveauxpodium50.jpg|&lt;center&gt;[[Amaury Leveaux]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Jason Lezak 2.jpg|&lt;center&gt;[[Jason Lezak]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Ryan Lochte cropped.jpg|&lt;center&gt;[[Ryan Lochte]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Rūta Meilutytė02.jpg|&lt;center&gt;[[Rūta Meilutytė]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Aaron peirsol-2.jpg|&lt;center&gt;[[Aaron Peirsol]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Federica Pellegrini e Luca Marin (cropped).jpg|&lt;center&gt;[[Federica Pellegrini]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Phelpsbeijing.jpg|&lt;center&gt;[[Michael Phelps]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Rebecca soni cropped.jpg|&lt;center&gt;[[Rebecca Soni]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Cameron_van_der_Burgh.jpg|&lt;center&gt;[[Cameron van der Burgh]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Incheon AsianGames Swimming 34.jpg|&lt;center&gt;[[Sun Yang]]&lt;/center&gt;
&lt;/gallery&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Olimpijski rekordi u plivanju]]

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Plivanje]]
[[Kategorija:Svjetski rekordi]]</text>
      <sha1>0qot9v2xqgnc5mo9x0qntp8ccsq2sbm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Amor Mašović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>82276</id>
    <revision>
      <id>3940647</id>
      <parentid>3673969</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T04:52:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940647</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5982" sha1="mghrtswrlgaao4mg33nt0zgmbopb1ha" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba 
| ime                = Amor Mašović
| slika              = Sarajevans in funeral of 136 Srebrenica genocide victims July 2015 090720151580.jpg
| veličina_slike     = 
| opis               = Amor Mašović na dženazi u Sarajevu za žrtve [[Genocid u Srebrenici|Genocida u Srebrenici]], 2015 .
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1955|11|29}}
| mjesto_rođenja     = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]]
| datum_smrti        = 
| mjesto_smrti       =
| nacionalnost       = Bošnjak
| druga_imena        = 
| zanimanje          = 
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = Potraga za nestalim licima
| značajna_djela     = 
}}
'''Amor Mašović''' (29. novembar 1955)&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Parlament Federacije Bosne i Hercegovine DOM NARODA {{!}} Delegat - Mašović Amor |url=https://parlamentfbih.gov.ba/v2/bs/stranica.php?idstranica=19 |access-date=21. 12. 2023 |website=parlamentfbih.gov.ba}}&lt;/ref&gt; je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] političar i predsjednik [[Federalna komisija za nestale osobe|Federalne komisije za nestale osobe]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://parlamentfbih.gov.ba/v2/bs/stranica.php?idstranica=19|title=Parlament Federacije Bosne i Hercegovine DOM NARODA {{!}} Delegat - Mašović Amor|website=parlamentfbih.gov.ba|access-date=21. 12. 2023}}&lt;/ref&gt;

Tokom rata u Bosni i Hercegovini, bio je odgovoran za pregovore o razmjeni zarobljenika i bio je uključen u bezuspješne pregovore o razmjeni pukovnika [[Avdo Palić|Avde Palića]], &quot;nestalog&quot; komandanta [[Enklava Žepa|enklave Žepa]].&lt;ref&gt;Human Rights Chamber for Bosnia and Herzegovina, Case no. CH/99/3196, Avdo and Esma PALIC vs REPUBLIKA SRPSKA,DECISION ON ADMISSIBILITY AND MERITS, delivered 11 January 2001&lt;/ref&gt; Poslanik je u SDA u [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu Parlamenta BiH]]&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Alliance |first=Kingdom |title=SDA.BA {{!}} Bosna i Hercegovina |url=https://sda.ba/stranica/bosna-i-hercegovina/29 |access-date=25. 5. 2023 |website=sda.ba |language=en |archive-url=https://web.archive.org/web/20230525191820/https://sda.ba/stranica/bosna-i-hercegovina/29 |archive-date=25. 5. 2023 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;  i član Međunarodnog udruženja naučnika za genocid.&lt;ref name=&quot;bosniaks.net&quot;&gt;&quot;TRIFUNOVIC SHOWS CONTEMPT FOR THE VICTIMS OF GENOCIDE WHILE SALUTING THE CRIME AND CRIMINALS&quot;, Bosniaks.net, 30 December 2007. http://www.bosniaks.net/prilog.php?pid=24420 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160403090632/http://bosniaks.net/prilog.php?pid=24420 |date=3. 4. 2016 }}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==

Rođen je 29. novembra u [[Sarajevo|Sarajevu]], gdje je završio osnovno i srednje obrazovanje, kao i [[Pravni fakultet u Sarajevu|Pravni fakultet]]. Karijeru je počeo kao pripravnik, a kasnije i pravnik u firmi svog oca i amidže, gdje je radio do početka rata.

Kao predsjedavajući Komisije za nestale osobe odgovoran je za vođenje evidencije o osobama nestalim od rata u BiH, nastojanja da se uđe u trag takvim osobama, snimanje i identifikaciju tjelesnih ostataka, istraživanje masovnih i individualnih grobnica, saradnju sa lokalnim sudovima u provođenje [[ekshumacija]], [[Autopsija|obdukcija]], identifikacija i prikupljanje dokaza, pomoć u organizaciji sahrane, te saradnji sa specijalizovanim agencijama UN-a ([[Visoki povjerenik Ujedinjenih nacija za izbjeglice|UNHCR]] itd.), [[Specijalni izaslanik UN-a za ljudska prava na teritoriji bivše Jugoslavije|Specijalnim izaslanikom UN-a za ljudska prava na teritoriji bivše Jugoslavije]], SFOR-om, Radnom grupom MKCK-a za traženje nestala lica, [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] u Hagu i drugim međunarodnim i domaćim organizacijama i institucijama.&lt;ref&gt;Bosnian Federal Commission for Missing Persons http://www.fbihvlada.gov.ba/english/posebna%20tijela/nestali.php {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220119005406/http://www.fbihvlada.gov.ba/english/posebna%20tijela/nestali.php |date=19. 1. 2022 }}&lt;/ref&gt;

Pod njegovim rukovodstvom istražni timovi Komisije su do 30. decembra 2007. locirali preko 370 [[Masovna grobnica|masovnih grobnica]] i preko 3.000 zajedničkih i pojedinačnih grobnica i ekshumaciju posmrtnih ostataka oko 18.000 nestalih žrtava rata.&lt;ref name=&quot;bosniaks.net&quot;/&gt;

U oktobru 2010. učestvovao je u istrazi na jezeru Perućac, koje je opisao kao &quot;najveću masovnu grobnicu u Evropi&quot;, procjenjujući da se u jezeru nalazi preko 2000 tijela, uglavnom žrtava [[Masakri u Višegradu|masakra u Višegradu]] 1992. Bosanskohercegovačka organizacija je 19. jula 2010. godine započela potragu, dok joj se u augustu pridružila Srpska Komisija za nestala lica iz Srbije i Kosova. Leševi koje su otkrili potvrdili su tvrdnje da je stotine Bošnjaka, muškaraca, žena i djece ubijeno na raznim mostovima i bačeno u rijeku [[Drina|Drinu]], gdje su otplutali u [[Hidroelektrana Bajina Bašta|Hidroelektranu Bajina Bašta]]. Ova ubistva su se dogodila u toku oko mjesec dana. Istrage iz oktobra 2010. takođe su tragale za još etničkim [[Albanci]]ma sa [[Kosovo|Kosova]] nakon što su 2001. pronađeni leševi Albanaca u hladnjači u jezeru.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Barlovac |first=Bojana |date=13. 9. 2010 |title=Corpses of 250 People Exhumed from Perucac Lake |url=https://balkaninsight.com/2010/09/13/corpses-of-250-people-exhumed-from-perucac-lake/ |access-date=25. 5. 2023 |website=Balkan Insight |language=en-US}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://fbihvlada.gov.ba/bosanski/posebna%20tijela/nestali.php Federalna komisija za nestale osobe]

{{DEFAULTSORT:Mašović, Amor}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Političari Stranke demokratske akcije]]
[[Kategorija:Rođeni 1955.]]
[[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]]
[[Kategorija:Političari Federacije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>mghrtswrlgaao4mg33nt0zgmbopb1ha</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Asocijativnost</title>
    <ns>0</ns>
    <id>83090</id>
    <revision>
      <id>3940686</id>
      <parentid>3823619</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T06:47:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940686</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7246" sha1="9fbot4p2bzw9kpqqs6u1eiavzxc0dj6" xml:space="preserve">U [[matematika|matematici]], '''asocijativnost''' je osobina koju mogu posjedovati [[binarna operacija|binarne operacije]]. Ona predstavlja, unutar izraza koji sadrži dva ili više istih asocijativnih operatora u nizu, da red kojim se operacije izvode nije bitan sve dok je niz [[operand]]a nepromijenjen. To jest, premještanje [[Zagrada (matematika)|zagrada]] u takvom izrazu neće utjecati na njegovu vrijednost. Razmotrimo slijedeći primjer

:&lt;math&gt;(5+2)+1=5+(2+1)=8 \,&lt;/math&gt;

Iako su zagrade premještene, vrijednost izraza se nije promienila. Pošto ovo važi kada vršimo sabiranje bilo kojih [[realan broj|realnih brojeva]], kažemo da je &quot;sabiranje realnih brojeva asocijativna operacija.&quot;

Asocijativnost ne treba miještati sa [[komutativnost]]i. Komutativnost dozvoljava mijenjanje redoslijeda ili niza operanada unutar izraza, dok asocijativnost to ne dopušta. Naprimjer,

:&lt;math&gt;(5+2)+1=5+(2+1) \,&lt;/math&gt;

je primjer asocijativnosti, pošto su zagrade premještene (i, zbog toga, red operacija takom izračunavanja), dok su se operandi 5, 2 i 1 pojavili u istom redoslijedu od lijeva na desno u izrazu.

:&lt;math&gt;(5+2)+1=(2+5)+1 \,&lt;/math&gt;

nije primjer asocijativnosti pošto je niz operanda promijenjen kada su 2 i 5 zamijenili mjesto.

Asocijativne operacije su mnogobrojne u matematici, te, u stvari, većina [[algebarska struktura|algebarskih struktura]] eksplicitno traži da njihove binarne operacije budu asocijativne. Međutim, mnoge važne i interesantne operacije nisu asocijativne; jedan od takvih primjera bi bio [[vektorski proizvod]].

== Definicija ==

Formalno, binarna operacija &lt;math&gt;*\!\!\!&lt;/math&gt; na [[Skup (matematika)|skupu]] ''S'' naziva se '''asocijativnom''' ako zadovoljava '''zakon asocijacije''':

: &lt;math&gt;(x*y)*z=x*(y*z)\qquad\mbox{za sve }x,y,z\in S.&lt;/math&gt;

Redoslijed izračunavanja ne utiče na vrijednost takvih izraza, te se može pokazati da to isto važi i za izraze koji sadrže ''bilo koji'' broj &lt;math&gt;*\!\!\!&lt;/math&gt; operacija. Zbog toga, kada je &lt;math&gt;*\!\!\!&lt;/math&gt; asocijativno, redoslijed izračunavanja ne mora se specifikovati stavljanjem zagrada, te se jednostavno piše:

: &lt;math&gt;x*y*z.\,&lt;/math&gt;

Međutim, važno je zapamtiti da ,ijenjanje redoslijeda operacija ne uključuje niti dozvoljava mijenjanje samih operacija, tako što bi operande razmiještali unutar izraza.

Ako je binarna operacija asocijativna, ponavljana primjena operacije daje isti  rezultat bez obzira na to koliko je važećih parova i zagrada  u izrazu.

Za četiri elementa  rezultat binarne operacije može se odrediti na 5 načina
# &lt;math&gt;(ab)c)d&lt;/math&gt;
# &lt;math&gt;(ab)(cd)&lt;/math&gt;
# &lt;math&gt;(a(bc))d&lt;/math&gt;
# &lt;math&gt;a((bc)d)&lt;/math&gt;
# &lt;math&gt;a(b(cd))&lt;/math&gt;

Ako važi zakon asocijacije navedeni slučaj može se pisati &lt;math&gt;abcd&lt;/math&gt;

== Primjeri ==

Neki primjeri asocijativnih operacija su slijedeći.

* U [[aritmetika|aritmetici]], [[sabiranje]] i [[množenje]] [[realan broj|realnih brojeva]] su asocijativne operacije; npr.,
:: &lt;math&gt;

\left.
\begin{matrix}
(x+y)+z=x+(y+z)=x+y+z\quad
\\
(x\,y)z=x(y\,z)=x\,y\,z\qquad\qquad\qquad\quad\ \ \,
\end{matrix}
\right\}
\mbox{za sve }x,y,z\in\mathbb{R}.
&lt;/math&gt;

* Sabiranje i množenje [[kompleksan broj|kompleksnih brojeva]] i [[kvaternion]]a je asocijativno. Sabiranje [[oktonion]]a je, također, asocijativno, ali množenje istih nije.
* Funkcije [[Najveći zajednički dijelilac|najvećeg zajedničkoh dijelioca]] i [[najmanji zajednički sadržalac|najmanjeg zajedničkog sadržaoca]] ponašaju se asocijativno.
:: &lt;math&gt;

\left.
\begin{matrix}
\operatorname{gcd}(\operatorname{gcd}(x,y),z)=
\operatorname{gcd}(x,\operatorname{gcd}(y,z))=
\operatorname{gcd}(x,y,z)\ \quad
\\
\operatorname{lcm}(\operatorname{lcm}(x,y),z)=
\operatorname{lcm}(x,\operatorname{lcm}(y,z))=
\operatorname{lcm}(x,y,z)\quad
\end{matrix}
\right\}\mbox{ za sve }x,y,z\in\mathbb{Z}.
&lt;/math&gt;

* Pošto su [[linearno preslikavanje|linearne transformacije]] funkcije moje mogu biti prikazane preko matrica, gdje [[množenje matrica]] predstavlja kompoziciju funkcija, zaključujemo da je množenje matrica asocijativno.
* Uzimajući [[presjek (teorija skupova)|presjek]] [[unija (teorija skupova)|unije]] [[skup (matematika)|skupova]]:
:: &lt;math&gt;

\left.
\begin{matrix}
(A\cap B)\cap C=A\cap(B\cap C)=A\cap B\cap C\quad
\\
(A\cup B)\cup C=A\cup(B\cup C)=A\cup B\cup C\quad
\end{matrix}
\right\}\mbox{za sve skupove }A,B,C.
&lt;/math&gt;

* Ako je ''M'' neki skup, a ''S'' označava skup svih funkcija iz ''M'' u ''M'', tada je operacija [[kompozicija funkcije|kompozicije funkcije]] na ''S'' asocijativna:

:: &lt;math&gt;(f\circ g)\circ h=f\circ(g\circ h)=f\circ g\circ h\qquad\mbox{za sve }f,g,h\in S.&lt;/math&gt;

* Nešto općenitije, za data četiri skupa ''M'', ''N'', ''P'' i ''Q'', gdje vrijedi ''h'': ''M'' u ''N'', ''g'': ''N'' u ''P'' i ''f'': ''P'' u ''Q'', tada je

:: &lt;math&gt;(f\circ g)\circ h=f\circ(g\circ h)=f\circ g\circ h&lt;/math&gt;

: Ukratko, kompozicija preslikavanja je uvijek asocijativna.

* Razmotrimo skup sa tri elementa, A, B i C. Slijedeća operacija:

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
| +
|-
! × !! A !! B !! C
|-
! A
| A || A || A
|-
! B
| A || B || C
|-
! C
| A || A || A
|-
|}

je asocijativna. Zbog toga, naprimjer, vrijedi A(BC)=(AB)C. Ovo preslikavanje nije komutativno.
==Pravilo zamjene==

Za dokazivanje logičkih  operacija vrijede dva pravila zamjene

&lt;math&gt;(P \lor (Q \lor R)) \Leftrightarrow ((P \lor Q) \lor R)&lt;/math&gt; i

&lt;math&gt;(P \land (Q \land R)) \Leftrightarrow ((P \land Q) \land R),&lt;/math&gt;

Vrjijedi asocijativnost za disjunkciju

&lt;math&gt;((P \lor Q) \lor R) \leftrightarrow (P \lor (Q \lor R))&lt;/math&gt;

&lt;math&gt;(P \lor (Q \lor R)) \leftrightarrow ((P \lor Q) \lor R)&lt;/math&gt;

konjukciju

&lt;math&gt;((P \land Q) \land R) \leftrightarrow (P \land (Q \land R))&lt;/math&gt;

&lt;math&gt;(P \land (Q \land R)) \leftrightarrow ((P \land Q) \land R)&lt;/math&gt; i

ekvivalenciju

&lt;math&gt;((P \leftrightarrow Q) \leftrightarrow R) \leftrightarrow (P \leftrightarrow (Q \leftrightarrow R))&lt;/math&gt;

&lt;math&gt;(P \leftrightarrow (Q \leftrightarrow R)) \leftrightarrow ((P \leftrightarrow Q) \leftrightarrow R)&lt;/math&gt;
==Ne asocjativnost==

Za binarnu operaciju &lt;math&gt;*&lt;/math&gt; za koju ne važi asocijativnost kažemo da je ne asocijativna.

&lt;math&gt;(x*y)*z\ne x*(y*z)\qquad\mbox{za }x,y,z\in S.&lt;/math&gt;

* [[Oduzimanje]]
:&lt;math&gt;
(5-3)-2 \, \ne \, 5-(3-2)
&lt;/math&gt;
* [[Dijeljenje]]
:&lt;math&gt;
(4/2)/2 \, \ne \, 4/(2/2)
&lt;/math&gt;
* [[Stepenovanje]]
:&lt;math&gt;
2^{(1^2)} \, \ne \, (2^1)^2
&lt;/math&gt;
*I beskonaćne sume nisu asocjativne
:&lt;math&gt;
(1-1)+(1-1)+(1-1)+(1-1)+(1-1)+(1-1)+\dots \, = \, 0
&lt;/math&gt;

dok je

&lt;math&gt;1+(-1+1)+(-1+1)+(-1+1)+(-1+1)+(-1+1)+(-1+\dots \, = \, 1
&lt;/math&gt;

== Također pogledajte ==

* [[Polugrupa]] je skup sa zatvorenim binarnim operacijama.
* [[Komutativnost]] i [[distributivnost]] su ostale dvije često korištene osobine binarnih operacija.
* [[Asocijativnost stepena]] i [[alternativnost]] su slabi oblici asocijativnosti.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* https://web.archive.org/web/20250622213753/https://math-sites.uncg.edu/sites/pauli/112/HTML/secbinopassoc.html
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Apstraktna algebra]]
[[Kategorija:Elementarna algebra]]
[[Kategorija:Binarne operacije|*Asocijativnost]]
[[Kategorija:Funkcionalna analiza]]</text>
      <sha1>9fbot4p2bzw9kpqqs6u1eiavzxc0dj6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Atol</title>
    <ns>0</ns>
    <id>83790</id>
    <revision>
      <id>3940699</id>
      <parentid>3916747</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T07:03:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940699</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2474" sha1="cn38vf3dd66ngxzt56lt9njijxhfu46" xml:space="preserve">[[Datoteka:Nasa diego garcia.jpg|mini|desno|250px|Atol Diego Garcia u Indijskom okeanu]]
'''Atol''' je koralno [[ostrvo]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://education.nationalgeographic.org/resource/atoll|title=Atoll|website=education.nationalgeographic.org|language=en|access-date=30. 6. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250630081154/https://education.nationalgeographic.org/resource/atoll/|archive-date=30. 6. 2025|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Okružuju ga [[korali]] koji rastu oko vulkanskih ostrva u tropskim morima, naročito u [[Tihi okean|Tihom]] i [[Indijski okean|Indijskom okeanu]]. Atoli imaju oblik [[prsten]]a, ali i [[polukrug]]a, a na sredini je plitki zaliv — [[laguna]]. Veći atoli su naseljeni, gdje nema izvora slatke pitke vode, pa zato život stanovnika zavisi od [[kišnica|kišnice]].

Riječ atol dolazi iz [[maldivski jezik|maldivskog jezika]]. U [[engleski jezik|engleskom jeziku]] prvi put je korištena 1625., a termin je popularizovan od strane [[Charles Darwin|Charlesa Darwina]] 1824., koji je opisao atole kao specijalnu vrstu ostrva.

== Također pogledajte ==
* [[Kontinent]]
* [[Koralni greben]]
* [[Poluostrvo]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* [http://coexploration.org/bbsr/coral/html/body_reef_formation.htm Formiranje Bermudskih grebena]
* [http://www.stanford.edu/group/microdocs/darwinvolcano.html Darwinov vulkan] – Kratki video koji raspravlja o debati Darwina i Agassiza o formiranju koralnih grebena
* [https://oceanservice.noaa.gov/education/kits/corals/media/supp_coral04a.html NOAA Nacionalna okeanska služba Edukacija – Animacija koralnog atola]
* [https://oceanservice.noaa.gov/facts/threecorals.html NOAA Nacionalna okeanska služba – Koje su tri glavne vrste koralnih grebena?]
* [https://chromoscience.com/research-article-predicting-coral-recruitment-in-palaus-complex-reef-archipelago/?frame-nonce=cbd595819e Istraživački članak: Predviđanje regrutacije korala u Palauov kompleksni grebenski arhipelag]; {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210920232708/https://chromoscience.com/research-article-predicting-coral-recruitment-in-palaus-complex-reef-archipelago/?frame-nonce=cbd595819e|date=20. 9. 2021}}
* [http://maps.fiu.edu/gis/goldberg/atolls Svjetski atoli, Goldberg 2016: Globalna karta koja sadrži sve atole]{{Mrtav link}}
{{Commons|Atoll|Atol}}

{{stub-geog}}
{{Forme_Zemljine_površine}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Atoli| ]]
[[Kategorija:Ostrva]]</text>
      <sha1>cn38vf3dd66ngxzt56lt9njijxhfu46</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Asfalt</title>
    <ns>0</ns>
    <id>87766</id>
    <revision>
      <id>3940684</id>
      <parentid>3852496</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T06:38:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940684</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1235" sha1="ez0ybgjtlshsyrli675nwnvfamev8qx" xml:space="preserve">[[Datoteka:Asphalt Concrete.jpg|mini|250px|Pripremljen asfalt za asfaltiranje puta]]
'''Asfalt''' je mješavina mineralnih tvari i [[bitumen]]a kao vezivnog sredstva koji s obzirom na sastav smjese može zauzimati različit količinski udio. S obzirom na varijabilnost svojih komponenti (vrsta i količina) moguće je proizvesti asfalt koji će imati različite osobine.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.gradimo.hr/1568.aspx |title=Arhivirana kopija |access-date=14. 3. 2009 |archive-date=31. 8. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090831090424/http://www.gradimo.hr/1568.aspx |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Primarna uloga asfalta je u građenju [[put]]eva.

== Etimologija ==
Riječ asfalt dolazi od [[francuski jezik|francuske]] riječi ''asphalte'' bazirane na [[latinski jezik|latinskim]] riječima ''asphalton'', ''asphaltum'' koje su izvedene iz [[grčki jezik|grčkih]] riječi ''ásphalton'', ''ásphaltos'' (''άσφαλτος''). Ove grčke riječi znače ''α''- &quot;bez&quot; i 
''σφάλλω'' &quot;padanje&quot;.&lt;ref&gt;http://artfl.uchicago.edu/cgi-bin/philologic/getobject.pl?c.1:5:73.lsj {{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commons|Category:Asphalt}}

[[Kategorija:Građevinski materijali]]</text>
      <sha1>ez0ybgjtlshsyrli675nwnvfamev8qx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bonsai</title>
    <ns>0</ns>
    <id>91433</id>
    <revision>
      <id>3940804</id>
      <parentid>3936104</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T10:14:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940804</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7023" sha1="6t64svvura4oqm9vplrjyb9nmehuj5f" xml:space="preserve">[[Datoteka:BonsaiTridentMaple.jpg|desno|mini|240px|Bonsai javor]]
'''Bonsai''' (盆栽) u doslovnom prevodu znači stabalce u posudi. Porijeklom je iz [[Kina|Kine]] odakle je prenesen u [[Japan]] gdje je dalje razvijen i gdje je dobio današnju formu. Za njegovo oblikovanje i uzgoj je potrebno mnogo više od same [[Hortikultura|hortikulturne]] vještine. Stavlja se veći naglasak na umjetničkim sklonostima samog uzgajivača. Osnovni princip je uzgojiti minijaturno stabalce koje ima sve karakteristike te biljne vrste u &quot;normalnoj&quot; veličini u [[Priroda|prirodi]].

== Historija ==
Ljudi uzgajaju biljke u posudama hiljadama godina (začine, [[ljekovito bilje]], bilje za ukras), zbog ljepote cvijeta ili listova. Uzgajanje biljaka u posudama je poznato kroz [[Historija|historiju]] još od vremena [[Stari Egipat|starog Egipta]] &lt;ref&gt;Koreshoff, Deborah R. (1984; pg. 1). Bonsai: Its Art, Science, History and Philosophy. Timber Press, Inc.. {{ISBN|0-88192-389-3}}.&lt;/ref&gt;. [[Faraon]] Ramzes III je finansirao masline, palme i drugo cvijeće u posudama za za stotine [[hram]]ova. U [[Indija|Indiji]] se u to vrijeme takva vrsta biljaka koristila u [[Medicina|medicinske]] i [[Hrana|prehrambene]] svrhe.

[[Datoteka:Bonsai Federahorn.jpg|lijevo|mini|175px|Bonsai javor]]
U Kini je, u doba Han dinastije (oko 200. godine p. n. e.) stvoren novi koncept - kreiranje minijaturnih prirodnih pejzaža u posudama, zvanih 'penjing'. Jedna od mnogih legendi govori kako je debeli [[car]] smatrao putovanje zamornim, pa je naredio da se minijaturna kopija njegovog carstva sagradi u dvorištu palate, kako bi sa prozora spavaće sobe, mogao vidjeti cijeli svoj posjed. Želeći da sačuva njegovu jedinstvenost car je naredio da se kao izdajnik pogubi svako ko pokuša da napravi nešto slično. Bila ta priča istinita ili ne, jedno je sigurno: posjedovanje minijaturnih pejzaža bilo je statusni simbol.

Najstariji pisani dokument o bonsaiju pronađen je u grobnici princa Žang Huai-a, koji je umro 706. godine za vrijeme Tang dinastije. Dvije zidne slike u grobnici prikazuju sluge kako nose minijaturni pejzaž sa kamenjem i [[Biljke|biljkama]] u posudi lotosovog oblika. Penjing je bio veoma cijenjen tokom Song dinastije (960 - 1279. godine), kada se razvijao prema sofisticiranijem umjetničkom obliku. Tada počinje i uzgajanje pojedinačnog stabla u bonsai posudi. Ti prvi primjerci imali su debla izrezbarena tako da liče na [[zmaj]]eve i druge [[životinje]]. Zvali su se 'pun-sai'.

Kroz XI i XII vijek Kina je izvršila znatan [[Kultura|kulturni]] uticaj na okolne zemlje, posebno na Japan, preko [[umjetnost]]i i [[Filozofija|filozofije]]. Za prenošenje bonsaija u Japan i širenje među japanskom aristokratijom i [[samuraj]]ima, najzaslužniji su Zen redovnici. Za njih je bonsai bio religiozni objekt &quot;zelene stepenice koje vode na Nebo&quot;, odnosno spona između [[ljudi]] i [[Bog]]a. U centru uzgajanja bonsaija je uspostavljanje ravnoteže između čovjeka i [[Priroda|prirode]]. Uzgajivač se posvećuje bonsaiju, njeguje u sebi kreativnost, pa svake godine ispočetka proživljava kroz njih ritam smjene [[Godišnje doba|godišnjih doba]]. Sam uzgoj zahtijeva mnogo njege i pažnje, ali kao nagradu donosi mirnoću uma, osjećaj osvježenja i unutrašnju smirenost.

[[Datoteka:Bonsai IMG 6404.jpg|desno|mini|175px|Bonsai]]
Tek u Muromachi eri u XIV vijeku bonsai se popularizuje i zajedno sa [[origami]]jem, ikebanom, suisekima i [[čaj]]nom ceremonijom (Čado), postaje dio Japanske kulture. U XVIII vijeku bonsai je dostigao svoj vrhunac i postaje veoma cijenjen. Pojedine tehnike su se ritualizovale, a smještaj grana i debla određen je strogim pravilima.

Iz Japana bonsai se proširio na zapad krajem XIX vijeka. Izložbe bonsaija održane su u [[Pariz]]u 1878, 1889. i 1900. godine, dok je prva velika izložba održana u [[London]]u 1909. godine. Bonsai danas nije samo privilegija više klase, već se pretvorio u poznatu i priznatu hortikulturnu umjetnost širom svijeta.

== Načini uzgoja ==
Bonsai se može uzgojiti na više načina:
* iz sjemena
* iz margote ili zakorjenice
* preoblikovanjem lončarice iz rasadnika
* vađenjem pogodnog primjerka iz prirode
Svaki od ovih načina ima prednosti i mane, a sam uzgajivač će odabrati onaj koji mu najviše odgovara.

Uzgajanje iz sjemenke je svakako najdugotrajniji način. Prvi rezultati se vide tek nakon 10-ak godina. Važno je naglasiti da nije svako maleno stabalce u plitkoj posudi bonsai. Malena i mlada stabalca nisu bonsai, bonsai su patuljasata starija stabalca. Margotiranje je metoda ožiljavanja dijela grane, koje se onda odvaja od stabla i dalje se uzgaja kao zasebna biljka.

U rasadniku možete kupiti pogodnu biljku i orezivanjem je preoblikovati i nastaviti uzgajati kao bonsai. Idealno za početnike.

Vađenje iz prirode je tehnika koja se ne preporučuje početnicima. U prirodi treba pronaći pogodan primjerak (najbolje već zakržljali primjerak usljed teških životnih uslova) i pažljivo ga izvaditi.
[[Datoteka:Bonsai IMG 6425.jpg|lijevo|mini|225px|Bonsai]]

== Dvorišni i kućni bonsai ==
Unutrašnji (kućni) bonsai su one vrste bonsaija koje su kultivisane za uzgoj u zatvorenim prostorima. Tradicionalno bonsai se uzgaja u posudama, međutim te posude se drže gotovo uvijek vani &lt;ref&gt;[http://www2.ville.montreal.qc.ca/jardin/en/info_verte/feuillet_bonsai/feuillet_bonsai.htm Indoor bonsai, online article from the Montreal Botanical Garden]&lt;/ref&gt;. Ukoliko ih držimo u vještačkim uslovima u kući drveće ne napreduje ili čak umire. Ipak određeni broj tropskih i suptropskih vrsta može biti uzgojen u formi bonsaija i te biljke se mogu držati u zatvorenom.

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.ateljenesic.com/ Bonsai atelje Nešić (srb)]
* [https://web.archive.org/web/20150224173222/http://www.bonsaiserbia.x10.mx/ Privatni dnevnik bonsai biljaka (srb)]
* [https://web.archive.org/web/20141217014810/http://bonsai-zen.hr/ Bonsai udruga &quot;ZEN&quot; (hrv)]
* [https://web.archive.org/web/20090527084101/http://www.crobonsai.com/ Hrvatski bonsai klub (hrv)]
* [http://marioyamadori.blogspot.com/ Mario yamadori selektor (hrv)]
* [https://web.archive.org/web/20141218210531/http://www.animabonsai.com/ Anima bonsai (hrv)]
* [http://www.bonsajklub.si/ Slovenski bonsaj klub (slo)]
* [https://web.archive.org/web/20050204040606/http://home.eduhi.at/user/bonsai/putz_start.html Bonsai majstor Wolfgang Putz (Austrija)]
* [http://www.walter-pall.de Bonsai majstor Walter Pall (Njemačka)]
* [http://www.bonsaimenorca.com Bonsai majstor Antoni Payeras (Španija)]
* [https://web.archive.org/web/20150327095316/http://www.shohin-europe.com/ Shonin bonsai Europe (Danska)]
* [http://www.sidiao.com/ Bonsai majstor Cheng Cheng-Kung (Taiwan)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090506063930/http://www.sidiao.com/ |date=6. 5. 2009 }}

== Note i reference ==
{{refspisak}}

{{Commonscat}}

[[Kategorija:Drveće]]
[[Kategorija:Hortikultura]]
[[Kategorija:Japan]]
[[Kategorija:Kina]]
[[Kategorija:Umjetnost]]</text>
      <sha1>6t64svvura4oqm9vplrjyb9nmehuj5f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Brze poplave u Turskoj 2009.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>95264</id>
    <revision>
      <id>3940828</id>
      <parentid>3315489</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T11:09:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940828</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2058" sha1="oe3mofdew7i0004wzb9435icodsw25p" xml:space="preserve">'''Brze poplave u Turskoj 2009. godine''' su bile serija [[brze poplave|brzih poplava]] koje su se desile dana 9. septembra 2009. godine u i oko [[Istanbul]]a, [[Tekirdağ]]a i ostatka [[Regija Marmara|regije Marmara]] u [[Turska|Turskoj]].&lt;ref name=&quot;Turks swept away in flash floods&quot;&gt;{{cite web |title=Turks swept away in flash floods  |publisher=[[BBC News]]|date=9. 9. 2009 |url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/8245699.stm |access-date=9. 9. 2009}}&lt;/ref&gt; Poplave su dovele do smrti najmanje 31 osobe, a šteta se procjenjuje na preko 70 miliona dolara.&lt;ref&gt;http://english.aljazeera.net/news/europe/2009/09/20099985932497256.html&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Heaviest Istanbul rains in 80 years kill at least 23&quot;&gt;{{cite web |title=Heaviest Istanbul rains in 80 years kill at least 23 |publisher=[[Reuters]]|date=9. 9. 2009 |url=http://www.reuters.com/article/latestCrisis/idUSL9701772 |access-date=9. 9. 2009}}&lt;/ref&gt;

== Nacionalna reakcija ==

* {{ZID|Turska}} – Mustafa Demir, ministar civilnih poslova, komentarisao je poplavu rekavši &quot;Tužni smo zbog gubitka života. Neki ljudi još se vode kao nestali i mi ih tražimo&quot;.

== Međunarodne reakcije ==

* {{ZID|Grčka}} – Grčka je &quot;spremna poslati bilo kakvu pomoć&quot; pogođenim oblastima prema [[Grčko–turski odnodi|grčkom ambasadoru u Turskoj]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.news.com.au/story/0,27574,26052591-23109,00.html |title=Arhivirana kopija |access-date=12. 9. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090912083205/http://www.news.com.au/story/0,27574,26052591-23109,00.html |archive-date=12. 9. 2009 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Spisak najsmrtonosnijih poplava]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

*[https://web.archive.org/web/20090915192855/http://www.todayszaman.com/tz-web/detaylar.do?load=detay&amp;link=120671 Drought-stricken İstanbul hit by floods]

{{DEFAULTSORT:2009 brze poplave u Turskoj}}
[[Kategorija:Poplave u Turskoj]]
[[Kategorija:2009. u meteorologiji]]
[[Kategorija:Poplave u 2009.]]
[[Kategorija:2009. u Turskoj]]</text>
      <sha1>oe3mofdew7i0004wzb9435icodsw25p</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>0 (broj)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>98182</id>
    <revision>
      <id>3940563</id>
      <parentid>3903259</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T01:18:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940563</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11987" sha1="kjagzier7c0ge061zhemlyptd100jn3" xml:space="preserve">[[Datoteka:Zero_in_Rod_Calculus.png|mini|desno|200px|Stari kineski način pisanja brojeva: prazno mjesto znači nula.]]
'''Nula''' (0) je cijeli [[broj]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.scientificamerican.com/article/history-of-zero/|title=The Origin of Zero|last=Matson|first=John|website=Scientific American|language=en|access-date=15. 4. 2020}}&lt;/ref&gt; koji nije ni pozitivan ni negativan. On predstavlja praznu količinu. Njegova apsolutna vrijednost je 0. Nula je paran [[broj]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.opsteobrazovanje.in.rs/matematika/nula/|title=Nula – Opšte obrazovanje|language=en|access-date=15. 4. 2020}}&lt;/ref&gt; Dodavanje (ili oduzimanje) 0 bilo kojem broju ostavlja taj broj nepromijenjenim; u matematičkoj terminologiji, 0 je aditivni identitet [[Cijeli broj|cijelih brojeva]], [[Racionalni broj|racionalnih brojeva]], [[Realan broj|realnih]] i [[Kompleksan broj|kompleksnih brojeva]], kao i drugih [[Algebarski broj|algebarskih]] struktura. Množenjem bilo kojeg broja sa 0 dobija se 0, pa dijeljenje nulom nema nikakvog značenja u [[Aritmetika|aritmetici]].

Kao brojčani znak, 0 igra ključnu ulogu u [[Dekadni sistem brojeva|decimalnim]] zapisima: označava da stepen desetice koji odgovara mjestu koje sadrži 0 ne doprinosi ukupnom iznosu. Na primjer, &quot;205&quot; u decimalnom obliku znači dvije stotine, bez desetica i pet jedinica. Isti princip se primjenjuje u notacijama vrijednosti mjesta koje koriste bazu koja nije deset, kao što su [[Binarni brojevni sistem|binarni]] i [[Heksadecimalni brojevni sistem|heksadecimalni]]. Moderna upotreba 0 na ovaj način proizlazi iz [[Indija|indijske]] matematike koja je prenijeta u [[Evropa|Evropu]] preko srednjovjekovnih [[Musliman|islamskih]] matematičara i popularizirana od strane [[Fibonaccijev broj|Fibonaccija]]. Najranija upotreba koncepta nule pripisuje se civilizacijama [[Maje|Maja]], [[Babilon]]a i [[Indija|Indije]] (natpis simbola nule iz 9. vijeka na zidu hrama u Gwalioru, država Madhya Pradesh).&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.ox.ac.uk/news/2017-09-14-earliest-recorded-use-zero-centuries-older-first-thought|title= ''Earliest recorded use of zero is centuries older than first thought''|website= ox.ac.uk|access-date= 22. 2. 2025|archive-date= 20. 3. 2025|archive-url= https://web.archive.org/web/20250320141616/https://www.ox.ac.uk/news/2017-09-14-earliest-recorded-use-zero-centuries-older-first-thought|url-status= dead}}&lt;/ref&gt;

== Matematika ==
Koncept nule igra višestruke uloge u matematici: kao cifra, važan je dio pozicijske notacije za predstavljanje brojeva, dok također igra važnu ulogu kao sam broj u mnogim algebarskim postavkama.

===Kao cifra ===
U pozicionim brojevnim sistemima (kao što je uobičajena decimalna notacija za predstavljanje brojeva), cifra 0 igra ulogu čuvara mjesta, što ukazuje da određene moći baze ne doprinose. Na primjer, decimalni broj 205 je zbir dvije stotine i pet jedinica, pri čemu cifra 0 označava da se ne dodaju desetice. Cifra igra istu ulogu u decimalnim razlomcima i u decimalnom predstavljanju drugih realnih brojeva (označavajući da li su prisutne desetine, stotine, hiljade, itd.) i u bazama koje nisu 10 (na primjer, u binarnom, gdje označava koji stepen 2 su izostavljeni).{{sfn|Reimer|2014|pp=156,199–204}}

=== Osnovna algebra ===
Broj 0 je najmanji nenegativni cijeli broj, a najveći nepozitivni cijeli broj. Prirodni broj nakon 0 je 1 i nijedan prirodan broj ne prethodi 0. Broj 0 se može, ali i ne mora smatrati prirodnim brojem,&lt;ref&gt;{{Cite book |last1=Bunt |first1=Lucas Nicolaas Hendrik |url=https://books.google.com/books?id=7xArILpcndYC |title=The historical roots of elementary mathematics |last2=Jones |first2=Phillip S. |last3=Bedient |first3=Jack D. |publisher=Courier Dover Publications |year=1976 |isbn=978-0-486-13968-5 |pages=254–255 |access-date=5. 1. 2016 |archive-date=23. 6. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160623174716/https://books.google.com/books?id=7xArILpcndYC |url-status=live }}, [https://books.google.com/books?id=7xArILpcndYC&amp;pg=PA255 Extract of pp. 254–255] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160510195505/https://books.google.com/books?id=7xArILpcndYC&amp;pg=PA255 |date=10. 5. 2016 }}&lt;/ref&gt;{{sfn|Cheng|2017|p=32}} ali je cijeli broj, pa stoga racionalan i realan broj.{{sfn|Cheng|2017|pp=41, 48–53}} Svi racionalni brojevi su algebarski brojevi, uključujući 0. Kada se realni brojevi prošire da formiraju kompleksne brojeve, 0 postaje ishodište kompleksne ravni.

Broj 0 se ne može smatrati ni pozitivnim ni negativnim&lt;ref&gt;{{Cite web |author=Weisstein, Eric W. |title=Zero |url=http://mathworld.wolfram.com/Zero.html |access-date=4. 4. 2018 |website=Wolfram |language=en |archive-date=1. 6. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130601190920/http://mathworld.wolfram.com/Zero.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt; ili, alternativno, i pozitivnim i negativnim&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Weil |first=André |author-link=André Weil |url=https://books.google.com/books?id=NEHaBwAAQBAJ&amp;pg=PA3 |title=Number Theory for Beginners |date=6. 12. 2012 |publisher=Springer Science &amp; Business Media |isbn=978-1-4612-9957-8 |language=en |access-date=6. 4. 2021 |archive-date=14. 6. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210614182810/https://books.google.com/books?id=NEHaBwAAQBAJ&amp;pg=PA3 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; i obično se prikazuje kao središnji broj u brojevnoj liniji. Nula je parna&lt;ref&gt;[[Lemma (mathematics)|Lemma]] B.2.2, ''The integer 0 is even and is not odd'', in {{Cite book |last=Penner |first=Robert C. |url=https://archive.org/details/discretemathemat0000penn |title=Discrete Mathematics: Proof Techniques and Mathematical Structures |publisher=World Scientific |year=1999 |isbn=978-981-02-4088-2 |page=[https://archive.org/details/discretemathemat0000penn/page/34 34]}}&lt;/ref&gt; (tj. višekratnik od 2), a također je celobrojni višekratnik bilo kojeg drugog cijelog, racionalnog ili realnog broja. Ona nije ni prosti niti složen broj: nije prost jer su prosti brojevi po definiciji veći od 1, a nije složen jer se ne može izraziti kao proizvod dva manja prirodna broja.&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Reid |first=Constance |title-link=From Zero to Infinity |title=From zero to infinity: what makes numbers interesting |publisher=[[Mathematical Association of America]] |year=1992 |isbn=978-0-88385-505-8 |edition=4th |page= [https://archive.org/details/fromzerotoinfini0004reid/page/n40 23] |quote=zero neither prime nor composite}}&lt;/ref&gt; (Međutim, singleton skup {0} je primarni ideal u prstenu cijelih brojeva.)

Slijede neka osnovna pravila za rad s brojem 0. Ova pravila važe za svaki realan ili kompleksan broj x, osim ako nije drugačije navedeno.

* Sabiranje: dodavanje nule bilo kojem broju ne povećava vrijednost tom broju.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://matematika.fandom.com/bs/wiki/0_(nula)|title=0 (nula)|last=|first=|date=|website=Matematika Wiki|publisher=|language=bs|access-date=19. 4. 2020}}&lt;/ref&gt;

:&lt;math&gt;x+0=0+x=x&lt;/math&gt;
* Oduzimanje: oduzimanje nule od bilo kojeg broja ne smanjuje vrijednost tog broja.
:&lt;math&gt;x-0=x&lt;/math&gt;
: oduzimanjem nekog broja od nule mijenja se predznak tog broja
:&lt;math&gt;0-x=-x&lt;/math&gt;

* Množenje: množenje bilo kojeg broja s nulom daje umnožak nula.
:&lt;math&gt;x*0=0*x=0&lt;/math&gt;
* Dijeljenje: dijeljenje bilo kojeg broja s nulom nema rješenje te se kaže da je nedefinirano.
:&lt;math&gt;  \frac{x}{0}\neq\infty            &lt;/math&gt;
*Dijeljenje nule nekim brojem različitim od nule daje nulu
:&lt;math&gt;  \frac{0}{x}=0            &lt;/math&gt;
*Dijeljenje nule nulom je nedefinisano
:&lt;math&gt;  \frac{0}{0}            &lt;/math&gt;
* Potenciranje: potenciranje bilo kojeg broja (različitog od nule) nulom daje rezultat 1.
:&lt;math&gt;  x^0=1            &lt;/math&gt;
*potenciranje nule bilo kojim brojem različitim od nule daje nulu.
:&lt;math&gt;  0^x=0            &lt;/math&gt;
*potenciranje nule nulom daje broj 1
:&lt;math&gt;  0^0=1            &lt;/math&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==
{{Refbegin}}
* {{Cite book |last=Aczel |first=Amir D. |title=Finding Zero |publisher=Palgrave Macmillan |year=2015 |isbn=978-1-137-27984-2 |location=New York |author-link=Amir D. Aczel |url=https://archive.org/details/findingzeromathe0000acze}}
* {{Cite book |last=Asimov |first=Isaac |title=Asimov on Numbers |publisher=Pocket Books |year=1978 |isbn=978-0-671-82134-0 |location=New York |chapter=Nothing Counts |oclc=1105483009 |author-link=Isaac Asimov|url=https://archive.org/details/asimovonnumbers00isaa}}
* {{Cite book |last=Barrow |first=John D. |title=The Book of Nothing |publisher=Vintage |year=2001 |isbn=0-09-928845-1 |author-link=John D. Barrow |url=https://archive.org/details/bookofnothing0000barr}}
* {{Cite book |first=Eugenia |last=Cheng |author-link=Eugenia Cheng |title=Beyond Infinity: An Expedition to the Outer Limits of Mathematics |url=https://archive.org/details/beyondinfinityex0000euge |publisher=Basic Books |year=2017 |isbn=978-1-5416-4413-7}}
* {{cite book|first=Mehran |last=Kardar |author-link=Mehran Kardar |title=Statistical Physics of Particles |title-link=Statistical Physics of Particles |year=2007 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-87342-0}}
* {{cite book|first=David |last=Reimer |title=Count Like an Egyptian |url=https://archive.org/details/countlikeegyptia0000reim |year=2014 |publisher=Princeton University Press |isbn=978-0-691-16012-2 }}
* {{Cite book |last=Woodford |first=Chris|author-link=Chris Woodford (author)|url=https://books.google.com/books?id=My7Zr0aP2L8C&amp;pg=PA9 |title=Digital Technology |date=2006 |publisher=Evans Brothers |isbn=978-0-237-52725-9 |access-date=24. 3. 2016 |archive-date=17. 8. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190817150242/https://books.google.com/books?id=My7Zr0aP2L8C&amp;pg=PA9 |url-status=live }}
* {{Cite book |last=Hill |first=Christian |title=Learning Scientific Programming with Python |url=https://archive.org/details/learningscientif0000hill |publisher=Cambridge University Press |year=2020 |isbn= 978-1-10707541-2 |edition=2nd}}
{{Refend}}

=== Historical studies ===
{{Refbegin}}
* {{Cite book |last=Bourbaki |first=Nicolas |title=Elements of the History of Mathematics |url=https://archive.org/details/elementsofhistor0000bour |publisher=Springer-Verlag |year=1998 |isbn=3-540-64767-8 |location=Berlin, Heidelberg, and New York |author-link=Nicolas Bourbaki}}
* {{Cite book |last=Diehl |first=Richard A. |title=The Olmecs: America's First Civilization |url=https://archive.org/details/olmecsamericasfi0000dieh |publisher=Thames &amp; Hudson |year=2004 |location=London, England |isbn=978-0-500-28503-9}}
* {{Cite book |last=Ifrah |first=Georges |title=The Universal History of Numbers: From Prehistory to the Invention of the Computer |url=https://archive.org/details/universalhistory0000ifra_y2b9 |publisher=Wiley |year=2000 |isbn=0-471-39340-1}}
* {{Cite book |last=Kaplan |first=Robert |title=The Nothing That Is: A Natural History of Zero |url=https://archive.org/details/nothingthatis00robe |publisher=Oxford University Press |year=2000 |isbn=978-0-198-02945-8}}
* {{Cite book |last=Seife |first=Charles |title=Zero: The Biography of a Dangerous Idea |url=https://archive.org/details/zerobiographyofd00seif |publisher=Penguin USA |year=2000 |isbn=0-14-029647-6 |author-link=Charles Seife}}
{{Refend}}

== Vanjski linkovi==
* [https://web.archive.org/web/20081204042054/http://www-gap.dcs.st-and.ac.uk/~history/HistTopics/Zero.html Historija nule]
* [http://home.ubalt.edu/ntsbarsh/zero/ZERO.HTM Zero Saga]
* [https://web.archive.org/web/20141009100628/http://www.ucs.louisiana.edu/~sxw8045/history.htm Historija algebre]
* [[Edsger W. Dijkstra]]: [https://web.archive.org/web/20110226073857/http://www.cs.utexas.edu/users/EWD/ewd08xx/EWD831.PDF Why numbering should start at zero], EWD831 (PDF rukopisa)
* [https://web.archive.org/web/20090205194738/http://schoolhouserock.tv/My.html &quot;My Hero Zero&quot;] Obrazovna dječija pjesma u [[Schoolhouse Rock!]]

{{Commonscat|0 (number)}}
{{Cijeli brojevi}}

[[Kategorija:Brojevi]]</text>
      <sha1>kjagzier7c0ge061zhemlyptd100jn3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>ASEAN</title>
    <ns>0</ns>
    <id>100965</id>
    <revision>
      <id>3940583</id>
      <parentid>3925475</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T02:14:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940583</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="29420" sha1="0nisztpfqmv8n9650jbec2qmucdyiev" xml:space="preserve">[[Datoteka:Association of Southeast Asian Nations.svg|mini|250px|Države članice ASEAN-a]]
'''Savez država jugoistočne Azije''', poznatija po svojoj kratici '''ASEAN''' (od [[engleski|engl.]] '''''A'''ssociation of '''S'''outh'''e'''ast '''A'''sian '''N'''ations'') je regionalna [[međunarodna organizacija]] država u [[Jugoistočna Azija|jugoistočnoj Aziji]], osnovana 1967. s ciljem razvoja međusobnih [[politika|političkih]], [[privreda|privrednih]] i [[kultura|kulturnih]] odnosa te promicanje regionalnog mira i stabilnosti. Zastava ove zajednice predstavlja najvažnije boje sa zastava svojih zemalja članica.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Frederick|first=Robert|title=Zastave svijeta|year=2008|isbn=953-7612-08-5|location=Zagreb}}&lt;/ref&gt;

Sjedište Sekretarijata ASEAN-a je u [[Jakarta|Jakarti]], [[Indonezija]].
ASEAN ({{IPAc-en|UK|ˈ|æ|s|i|æ|n}} ASS-ee-an, {{IPAc-en|US|ˈ|ɑː|s|i|ɑː|n|,_|ˈ|ɑː|z|i|-}} AH-see-ahn, AH-zee-an),&lt;ref name=&quot;Pronounce&quot;&gt;{{Cite web|url=https://pronounce.voanews.com/phrasedetail.php?name=ASEAN|title=How do you say ASEAN?|website=Voice of America Pronunciation Guide|publisher=VOA|archive-url=https://web.archive.org/web/20200726093607/https://pronounce.voanews.com/phrasedetail.php?name=ASEAN|archive-date=26. 7. 2020|url-status=live|access-date=31. 1. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.loc.gov/nls/other/ABC.html|title=NLS/BPH: Other Writings, The ABC Book, A Pronunciation Guide|date=8. 5. 2006|website=[[Library of Congress]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20090112114625/http://www.loc.gov/nls/other/ABC.html|archive-date=12. 1. 2009|url-status=live|access-date=12. 1. 2009}}&lt;/ref&gt; zvanično Udruženje nacija jugoistočne Azije,&lt;ref name=&quot;Overview&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.asean.org/asean/about-asean/overview|title=Overview|website=ASEAN|publisher=Association of Southeast Asian Nations|archive-url=https://web.archive.org/web/20150217005044/http://www.asean.org/asean/about-asean/overview|archive-date=17. 2. 2015|url-status=live|access-date=15. 2. 2015}}&lt;/ref&gt; je [[Politička unija|politička]] i [[ekonomska unija]] 10 [[Suverena država|država članica]] u [[Jugoistočna Azija]], koja promoviše [[Međunarodne organizacije|međuvladinu saradnju]] i olakšava [[Privreda|ekonomsku]], [[Politika|političku]], [[Sigurnost|bezbjednosnu]], [[Vojni savez|vojnu]], [[Obrazovanje|obrazovnu]] i [[Sociokulturni sistem|sociokulturnu]] integraciju između svojih članica i zemalja [[Azija-Pacifik|azijsko-pacifičkog]] regiona. Unija ima ukupnu površinu od 4.522.518 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; i procijenjena ukupna populacija od oko 668 miliona.

Primarni cilj ASEAN-a bio je ubrzanje ekonomskog rasta i kroz to društveni napredak i kulturni razvoj. Sekundarni cilj je bio promoviranje regionalnog mira i stabilnosti zasnovane na vladavini prava i principima [[Povelja Ujedinjenih nacija|Povelje UN-a]]. Uz neke od najbrže rastućih ekonomija u svijetu, ASEAN je proširio svoje ciljeve izvan ekonomskih i društvenih sfera. Godine 2003. ASEAN je krenuo putem koji je sličan [[Evropska unija|Evropskoj uniji]] (EU) pristankom na uspostavljanje zajednice ASEAN-a koja se sastoji od tri stuba: ASEAN-ove sigurnosne zajednice, ASEAN-ove ekonomske zajednice i ASEAN-ove društveno-kulturne zajednice. Deset stabljika [[Riža|riže]] u zastavi i oznakama ASEAN-a predstavlja deset zemalja jugoistočne Azije povezanih zajedno u solidarnosti.

ASEAN redovno angažuje druge zemlje u [[Azija-Pacifik|azijsko-pacifičkom]] regionu i šire. Glavni partner [[Ujedinjene nacije|UN-a]], [[Šangajska organizacija za saradnju|SCO-]] a, [[Pacific Alliance|PA]], [[Vijeće za saradnju u Zaljevu|GCC]]-a, [[Mercosur|MERCOSUR]]-a, [[Zajednica država Latinske Amerike i Kariba|CELAC]]-a i [[Organizacija za ekonomsku saradnju|ECO]]-a,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://asean.org/our-communities/asean-political-security-community/outward-looking-community/external-relations/international-regional-organisation/|title=International/Regional Organisation|website=ASEAN}}&lt;/ref&gt; ASEAN održava globalnu mrežu saveza i partnera u dijalogu i mnogi ga smatraju globalnom moćnom centrom,&lt;ref name=&quot;aseanvisa&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.weforum.org/agenda/2016/06/asean-one-visa-travel-destination/|title=This is why ASEAN needs a common visa|website=World Economic Forum|archive-url=https://web.archive.org/web/20190625002815/https://www.weforum.org/agenda/2016/06/asean-one-visa-travel-destination/|archive-date=25. 6. 2019|url-status=live|access-date=18. 3. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;aseanblock&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.theaustralian.com.au/business/opinion/asean-bloc-must-be-tapped/news-story/59d00e4f65a6084f4be157ee95da3534|title=ASEAN bloc must be tapped|website=www.theaustralian.com.au|archive-url=https://web.archive.org/web/20200424002421/https://www.theaustralian.com.au/business/opinion/asean-bloc-must-be-tapped/news-story/59d00e4f65a6084f4be157ee95da3534|archive-date=24. 4. 2020|url-status=live|access-date=18. 3. 2018}}&lt;/ref&gt; centralnom unija za saradnju u [[Azija-Pacifik|Aziji i Pacifiku]], i istaknuta i uticajna organizacija. Uključen je u brojne međunarodne poslove i domaćin je diplomatskih misija širom svijeta.&lt;ref name=&quot;ASEANTreaties&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.nti.org/learn/treaties-and-regimes/association-southeast-asian-nations-asean/|title=Association of Southeast Asian Nations (ASEAN) {{!}} Treaties &amp; Regimes {{!}} NTI|website=www.nti.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20190413082230/https://www.nti.org/learn/treaties-and-regimes/association-southeast-asian-nations-asean/|archive-date=13. 4. 2019|url-status=live|access-date=3. 3. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;aseanUN&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.unaprcm.org/asean-un-partnership|title=ASEAN-UN Partnership|date=20. 12. 2016|website=Asia-Pacific Regional Coordination Mechanism|archive-url=https://web.archive.org/web/20181012012749/http://www.unaprcm.org/asean-un-partnership|archive-date=12. 10. 2018|url-status=live|access-date=7. 12. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;aseanoverview&quot;&gt;{{Cite web|url=http://asean.org/?static_post=background-overview-united-nations|title=An Overview of ASEAN-United Nations Cooperation - ASEAN - ONE VISION ONE IDENTITY ONE COMMUNITY|archive-url=https://web.archive.org/web/20200930053140/https://asean.org/?static_post=background-overview-united-nations|archive-date=30. 9. 2020|url-status=live|access-date=28. 4. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;UNgovorgs&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.un.org/en/sections/member-states/intergovernmental-organizations/index.html|title=Intergovernmental Organizations|website=www.un.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20170523053652/http://www.un.org/en/sections/member-states/intergovernmental-organizations/index.html|archive-date=23. 5. 2017|url-status=live|access-date=28. 4. 2017}}&lt;/ref&gt; Uspjeh organizacije postao je pokretačka snaga nekih od najvećih trgovinskih blokova u historiji, uključujući [[Azijsko-pacifička ekonomska saradnja|APEC]] i [[Regionalno sveobuhvatno ekonomsko partnerstvo|RCEP]] .&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.straitstimes.com/asia/a-trade-pact-nearly-10-years-in-the-making-5-things-to-know-about-rcep|title=A trade pact nearly 10 years in the making: 5 things to know about RCEP &amp;#124; the Straits Times|date=15. 11. 2020|access-date=7. 1. 2023|archive-date=15. 11. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201115174453/https://www.straitstimes.com/asia/a-trade-pact-nearly-10-years-in-the-making-5-things-to-know-about-rcep|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://asia.nikkei.com/Economy/Trade/India-stays-away-from-RCEP-talks-in-Bali|title=India stays away from RCEP talks in Bali}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.pecc.org/resources/doc_view/601-back-to-canberra-founding-apec|title=PECC - Back to Canberra: Founding APEC}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cfr.org/backgrounder/what-asean|title=What is ASEAN?}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://harvardpolitics.com/asean-beats-the-odds/|title=Beating the Odds: How ASEAN Helped Southeast Asia Succeed|date=15. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.thecairoreview.com/essays/asean-an-unexpected-success-story/|title=ASEAN: An Unexpected Success Story|date=16. 5. 2018}}&lt;/ref&gt;

ASEAN-u je prethodila organizacija formirana 31. jula 1961. pod nazivom ''Udruženje jugoistočne Azije'' (''ASA''), grupa koju su činili [[Tajland]], [[Filipini]] i [[Federacija Malaja|Federacija Malaje]].&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Tarling|first=Nicholas|url=https://books.google.com/books?id=U0trzUvic-8C&amp;pg=PA287|title=The Cambridge History of Southeast Asia: Volume 2, Part 2, From World War II to the Present|publisher=Cambridge University Press|year=1999|isbn=978-0-521-66372-4|page=287|language=en|access-date=7. 1. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Ooi|first=Keat Gin|url=https://books.google.com/books?id=QKgraWbb7yoC&amp;pg=PA186|title=Southeast Asia: A Historical Encyclopedia, from Angkor Wat to East Timor|publisher=ABC-CLIO|year=2004|isbn=978-1-57607-770-2|page=186|language=en|access-date=7. 1. 2021}}&lt;/ref&gt; ASEAN je osnovan 8. augusta 1967, kada su [[Strani ministar|ministri vanjskih poslova]] pet zemalja: [[Indonezija|Indonezije]], [[Malezija|Malezije]], [[Filipini|Filipina]], [[Singapur]]a i [[Tajland]]a potpisali [[ASEAN deklaracija|Deklaraciju ASEAN]]-a.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Liow|first=Joseph|url=https://books.google.com/books?id=G5KLBQAAQBAJ&amp;pg=PA82|title=Dictionary of the Modern Politics of Southeast Asia|last2=Leifer|first2=Michael|date=20. 11. 2014|publisher=Routledge|isbn=978-1-317-62233-8|pages=82–85|language=en|access-date=7. 1. 2021}}&lt;/ref&gt; Kao što je navedeno u Deklaraciji, ciljevi i svrha ASEAN-a su ubrzavanje ekonomskog rasta, društvenog napretka i kulturnog razvoja u regiji, promicanje regionalnog mira, saradnje i uzajamne pomoći u pitanjima od zajedničkog interesa, pružanje pomoći jedni drugima u vidu objekata za obuku i istraživanje, da sarađuju radi boljeg korištenja poljoprivrede i industrije za podizanje životnog standarda ljudi, da promovišu [[studije jugoistočne Azije]] i da održavaju blisku, korisnu saradnju sa postojećim međunarodnim organizacijama sa sličnim ciljevima i svrhama.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.asean.org/news/item/the-asean-declaration-bangkok-declaration|title=The Asean Declaration (Bangkok Declaration) Bangkok, 8 August 1967|publisher=ASEAN|archive-url=https://web.archive.org/web/20150211121705/http://www.asean.org/news/item/the-asean-declaration-bangkok-declaration|archive-date=11. 2. 2015|access-date=17. 6. 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.asean.org/asean/about-asean/overview|title=Overview|website=asean.org|publisher=ASEAN|archive-url=https://web.archive.org/web/20150217005044/http://www.asean.org/asean/about-asean/overview|archive-date=17. 2. 2015|url-status=live|access-date=7. 2. 2015}}&lt;/ref&gt;

== Države članice ==
* {{ZD|BRU}} [[Brunej]]
* {{ZD|INDN}} [[Indonezija]]
* {{ZD|KMB}} [[Kambodža]]
* {{ZD|LAO}} [[Laos]]
* {{ZD|MALE}} [[Malezija]]
* [[Datoteka:Flag of Myanmar.svg|25px]] [[Mjanmar]]
* {{ZD|FIL}} [[Filipini]]
* {{ZD|SIN}} [[Singapur]]
* {{ZD|TAJ}} [[Tajland]]
* {{ZD|VIJ}} [[Vijetnam]]

== Demografija ==
Do 2022, populacija ASEAN-a iznosila je oko 671 milion ljudi.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www./wp-content/uploads/2023/12/ASYB-2023-v1.pdf|title=ASEAN Statistical Yearbook 2023|website=aseanstats.org|publisher=ASEANstats|access-date=5. 11. 2024}}&lt;/ref&gt; U ASEAN-u je 2022. 54,3 miliona djece bilo uzrasta od 0 do 4 godine i 50,3 miliona preko 65 godina starosti. To odgovara 8,1% i 7,5% ukupne populacije ASEAN-a. Rast stanovništva u regionu iznosi 1,2% godišnje. Malezija ima najniži rast sa 0,4% godišnje, a Brunej najviši sa 3,6% godišnje. ASEAN-ov odnos polova je 0,998 muškaraca po ženi, sa 335,4 miliona muškaraca i 334,7 miliona žena.

=== Urbanizacija ===
Urbano područje, izgrađeno područje ili urbana aglomeracija je ljudsko naselje sa velikom gustoćom naseljenosti i infrastrukturom izgrađenog okruženja. Urbana područja nastaju urbanizacijom, a istraživači ih kategorišu kao [[grad]]ove, [[Naselje|naselja]], [[Konurbacija|konurbacije]] ili [[Predgrađe|predgrađa]]. 20 najvećih gradskih područja unutar ASEAN-a su sljedeći.
{| class=&quot;sortable wikitable plainrowheaders&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
!Gradsko jezgro
!Populacija
!Površina
(km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;)
!Država
!Podaci iz godine
|-
![[Jakarta]]
| align=&quot;right&quot; |31.673.824
| align=&quot;right&quot; |7.076,3
| align=&quot;left&quot; |{{ZID|Indonezija}}
|2020&lt;ref name=&quot;Badan Pusat Statistik 2021&quot;&gt;Badan Pusat Statistik, Jakarta, 2021.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hasil Sensus Penduduk 2020&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.bps.go.id/website/materi_ind/materiBrsInd-20210121151046.pdf|title=Hasil Sensus Penduduk 2020|date=21. 1. 2021|publisher=[[Statistics Indonesia]]|page=9|language=id|archive-url=https://web.archive.org/web/20210122154418/https://www.bps.go.id/website/materi_ind/materiBrsInd-20210121151046.pdf|archive-date=22. 1. 2021|url-status=live|access-date=21. 1. 2021}}&lt;/ref&gt;
|-
![[Hồ Chí Minh (grad)|Hồ Chí Minh]]
| align=&quot;right&quot; |21.281.639
| align=&quot;right&quot; |30.595,0
| align=&quot;left&quot; |{{ZID|Vijetnam}}
|2019&lt;ref name=&quot;VIET NAM POPULATION&quot;&gt;{{Cite journal|date=2020|title=COMPLETED RESULTS OF THE 2019 VIET NAM POPULATION AND HOUSING CENSUS|url=https://www.gso.gov.vn/wp-content/uploads/2019/12/Ket-qua-toan-bo-Tong-dieu-tra-dan-so-va-nha-o-2019.pdf|journal=[[General Statistics Office of Vietnam]]}}&lt;/ref&gt;
|-
![[Hanoi]]
| align=&quot;right&quot; |19.980.000
| align=&quot;right&quot; |24.314,7
| align=&quot;left&quot; |{{ZID|Vijetnam}}
|2019&lt;ref name=&quot;VIET NAM POPULATION&quot; /&gt;
|-
![[Manila]]
| align=&quot;right&quot; |13.484.462
| align=&quot;right&quot; |619,6
| align=&quot;left&quot; |{{ZID|Filipini}}
|2020
|-
![[Bangkok]]
| align=&quot;right&quot; |10.696.258
| align=&quot;right&quot; |7.700,0
| align=&quot;left&quot; |{{ZID|Tajland}}
|2020&lt;ref name=&quot;TDD20&quot;&gt;{{cite web|url=https://stat.bora.dopa.go.th/new_stat/file/63/stat_a63.txt|title=รายงานสถิติจำนวนประชากรและบ้านประจำปี พ.ศ.2563|date=31. 12. 2020|language=th|trans-title=Statistics, population and house statistics for the year 2020|access-date=27. 5. 2021|department=Registration Office Department of the Interior, Ministry of the Interior|archive-date=26. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210526193538/https://stat.bora.dopa.go.th/new_stat/file/63/stat_a63.txt|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
![[Surabaya]]
| align=&quot;right&quot; |9.924.509
| align=&quot;right&quot; |6.310,0
| align=&quot;left&quot; |{{ZID|Indonezija}}
|2020&lt;ref name=&quot;Badan Pusat Statistik 2021&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Hasil Sensus Penduduk 2020&quot; /&gt;
|-
![[Bandung]]
| align=&quot;right&quot; |8.790.308
| align=&quot;right&quot; |3.500,3
| align=&quot;left&quot; |{{ZID|Indonezija}}
|2020&lt;ref name=&quot;Badan Pusat Statistik 2021&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Hasil Sensus Penduduk 2020&quot; /&gt;
|-
![[Kuala Lumpur]]
| align=&quot;right&quot; |8.455.029
| align=&quot;right&quot; |8.347,0
| align=&quot;left&quot; |{{ZID|Malezija}}
|2020&lt;ref name=&quot;MyCenDash&quot;&gt;{{cite web|url=https://tableau.dosm.gov.my/t/BPPD-BahagianperangkaanpendudukdanDemografi/views/MyCenDashEnglish/LOCALAUTORITY?:display_count=n&amp;:embed=y&amp;:isGuestRedirectFromVizportal=y&amp;:origin=viz_share_link&amp;:showAppBanner=false&amp;:showVizHome=n|title=Workbook: MyCenDash(English)|website=tableau.dosm.gov.my|access-date=19. 10. 2023}}&lt;/ref&gt;
|-
![[Yangon]]
| align=&quot;right&quot; |7.360.703
| align=&quot;right&quot; |10.276,7
| align=&quot;left&quot; |{{ZID|Vijetnam}}
|2014&lt;ref name=&quot;census-2014&quot;&gt;{{cite book|url=https://drive.google.com/file/d/0B067GBtstE5TeUlIVjRjSjVzWlk/view|title=Census Report|date=maj 2015|publisher=Ministry of Immigration and Population|series=The 2014 Myanmar Population and Housing Census|volume=2|location=Naypyitaw|pages=17}}&lt;/ref&gt;
|-
![[Semarang]]
| align=&quot;right&quot; |6.009.982
| align=&quot;right&quot; |4.795,9
| align=&quot;left&quot; |{{ZID|Indonezija}}
|2020&lt;ref name=&quot;Badan Pusat Statistik 2021&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Hasil Sensus Penduduk 2020&quot; /&gt;
|-
![[Singapur]]
| align=&quot;right&quot; |5.685.807
| align=&quot;right&quot; |734,3
| align=&quot;left&quot; |{{ZID|Vijetnam}}
|2020&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.singstat.gov.sg/publications/reference/ebook/population/population|title=Population|website=Department of Statistics Singapore|access-date=5. 11. 2024|archive-date=8. 12. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20241208115512/https://www.singstat.gov.sg/publications/reference/ebook/population/population|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
![[Da Nang]]
| align=&quot;right&quot; |5.622.814
| align=&quot;right&quot; |26.640,3
| align=&quot;left&quot; |{{ZID|Vijetnam}}
|2019&lt;ref name=&quot;VIET NAM POPULATION&quot; /&gt;
|-
![[Medan]]
| align=&quot;right&quot; |4.756.863
| align=&quot;right&quot; |3.189,2
| align=&quot;left&quot; |{{ZID|Indonezija}}
|2020&lt;ref name=&quot;Badan Pusat Statistik 2021&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Hasil Sensus Penduduk 2020&quot; /&gt;
|-
![[Davao (grad)|Davao]]
| align=&quot;right&quot; |3.339.284
| align=&quot;right&quot; |6.492,8
| align=&quot;left&quot; |{{ZID|Filipini}}
|2020
|-
![[Cebu City|Cebu]]
| align=&quot;right&quot; |3.165.799
| align=&quot;right&quot; |1.062,8
| align=&quot;left&quot; |{{ZID|Filipini}}
|2020
|-
![[George Town (Penang)|George Town]]
| align=&quot;right&quot; |2.844.214
| align=&quot;right&quot; |3.758,8
| align=&quot;left&quot; |{{ZID|Malezija}}
|2020&lt;ref name=&quot;MyCenDash&quot; /&gt;
|-
![[Makassar]]
| align=&quot;right&quot; |2.725.951
| align=&quot;right&quot; |2.666,6
| align=&quot;left&quot; |{{ZID|Indonezija}}
|2020&lt;ref name=&quot;Badan Pusat Statistik 2021&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Hasil Sensus Penduduk 2020&quot; /&gt;
|-
![[Palembang]]
| align=&quot;right&quot; |2.634.501
| align=&quot;right&quot; |9.886,6
| align=&quot;left&quot; |{{ZID|Indonezija}}
|2020&lt;ref name=&quot;Badan Pusat Statistik 2021&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Hasil Sensus Penduduk 2020&quot; /&gt;
|-
![[Phnom Penh]]
| align=&quot;right&quot; |2.506.123
| align=&quot;right&quot; |679,0
| align=&quot;left&quot; |{{ZID|Kambodža}}
|2019&lt;ref name=&quot;census2019&quot;&gt;{{Cite web|url=http://nis.gov.kh/nis/Census2019/Final%20General%20Population%20Census%202019-English.pdf|title=General Population Census of the Kingdom of Cambodia 2019 – Final Results|date=26. 1. 2021|work=National Institute of Statistics|publisher=[[Ministry of Planning (Cambodia)|Ministry of Planning]]|access-date=26. 1. 2021}}&lt;/ref&gt;
|-
![[Yogyakarta]]
| align=&quot;right&quot; |2.485.163
| align=&quot;right&quot; |1.118,2
| align=&quot;left&quot; |{{ZID|Indonezija}}
|2020&lt;ref name=&quot;Badan Pusat Statistik 2021&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Hasil Sensus Penduduk 2020&quot; /&gt;
|}

== Globalni uticaj i prijem ==
Mnogi smatraju da je ASEAN među najutjecajnijim svjetskim organizacijama i globalni moćnik.&lt;ref name=&quot;aseanvisa&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;aseanblock&quot; /&gt; Organizacija igra istaknutu ulogu u regionalnoj i međunarodnoj diplomatiji, politici, sigurnosti, ekonomiji i trgovini.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.researchgate.net/publication/326208056|title=ASEAN in the Changing Asia Pacific Security Order|last=Lee|first=Sze Ming|date=5. 7. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20200930053351/https://www.researchgate.net/publication/326208056_ASEAN_in_the_Changing_Asia_Pacific_Security_Order|archive-date=30. 9. 2020|url-status=live|access-date=17. 9. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;jstor.org&quot;&gt;{{Cite journal|last=Haas|first=Michael|date=1997|title=Asean's Pivotal Role in Asian-Pacific Regional Cooperation|journal=Global Governance|volume=3|issue=3|pages=329–348|doi=10.1163/19426720-00303009|jstor=27800175}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;aseansummit2&quot;&gt;{{Cite news|url=https://www.untvweb.com/news/world-leaders-praised-the-philippines-on-how-it-hosted-the-asean-summit/|title=World leaders praised the Philippines on how it hosted the ASEAN Summit|publisher=UNTV News|work=untvweb.com|access-date=7. 12. 2017|archive-date=15. 6. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180615222947/https://www.untvweb.com/news/world-leaders-praised-the-philippines-on-how-it-hosted-the-asean-summit/}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://asean.org/?static_post=the-world-to-come-asean-s-political-and-economic-prospects-in-the-new-century|title=The World to Come: ASEAN's Political and Economic Prospects in the New Century|website=asean.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20200930053320/https://asean.org/?static_post=the-world-to-come-asean-s-political-and-economic-prospects-in-the-new-century|archive-date=30. 9. 2020|url-status=live|access-date=29. 11. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;siiaonline.org&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.siiaonline.org/|title=Singapore Institute of International Affairs {{!}} A think tank for thinking people|website=siiaonline.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20171202011313/http://www.siiaonline.org/|archive-date=2. 12. 2017|access-date=26. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://insights.som.yale.edu/insights/what-are-the-opportunities-for-asean|title=What Are the Opportunities for ASEAN?|date=14. 7. 2017|website=Yale Insights|archive-url=https://web.archive.org/web/20200930053341/https://insights.som.yale.edu/insights/what-are-the-opportunities-for-asean|archive-date=30. 9. 2020|url-status=live|access-date=17. 9. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|title=ASEAN, an important regional and global partner|url=https://english.vov.vn/politics/asean-an-important-regional-and-global-partner-355925.vov|work=VOV.vn|date=5. 8. 2017|access-date=17. 9. 2018|archive-date=7. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171007011541/http://english.vov.vn/politics/asean-an-important-regional-and-global-partner-355925.vov}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ASEAN's rise in the global economy&quot;&gt;{{Cite news|url=https://www.weforum.org/agenda/2013/03/aseans-rise-in-the-global-economy/|title=ASEAN's rise in the global economy|work=World Economic Forum|access-date=17. 9. 2018|archive-date=30. 9. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200930053356/https://www.weforum.org/agenda/2013/03/aseans-rise-in-the-global-economy/}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Canberra&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.pecc.org/resources/regional-cooperation/601-back-to-canberra-founding-apec/file|title=The Evolution of PECC: The First 25 Years, chapter 5: Back to Canberra: Founding APEC|last=Elek|first=Andrew|date=30. 9. 2005|archive-url=https://web.archive.org/web/20160329012108/https://www.pecc.org/resources/regional-cooperation/601-back-to-canberra-founding-apec/file|archive-date=29. 3. 2016|url-status=live|access-date=16. 9. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;mea.gov.in&quot;&gt;{{Cite news|url=http://mea.gov.in/aseanindia/about-eas.htm|title=India at the East Asia Summit|date=august 2018|work=mea.gov.in|publisher=Ministry of External Affairs, India|access-date=21. 2. 2019|archive-date=23. 2. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190223233245/http://www.mea.gov.in/aseanindia/about-eas.htm}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Conclusion for RCEP&quot;&gt;{{Cite news|url=https://www.channelnewsasia.com/news/asia/asean-regional-comprehensive-economic-partnership-pm-lee-10662722|title=Conclusion for RCEP|work=channelnewsasia.com|access-date=16. 9. 2018|archive-date=16. 9. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180916164051/https://www.channelnewsasia.com/news/asia/asean-regional-comprehensive-economic-partnership-pm-lee-10662722}}&lt;/ref&gt;  Zona [[ASEAN zona slobodne trgovine|slobodne trgovine ASEAN-a]] također je jedna od najvećih i najvažnijih područja slobodne trgovine u svijetu, i zajedno sa svojom mrežom partnera u dijalogu, pokretala je neke od najvećih svjetskih multilateralnih foruma i blokova, uključujući [[Azijsko-pacifička ekonomska saradnja|APEC]], [[Istočnoazijski samit|EAS]] i [[Regionalno sveobuhvatno ekonomsko partnerstvo|RCEP]] .&lt;ref name=&quot;Canberra&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;mea.gov.in&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ReferenceD&quot;&gt;{{Cite news|url=http://www.eastasiaforum.org/2016/02/06/trade-agreements-are-in-aseans-best-interests/|title=Trade agreements are in ASEAN's best interests|date=6. 2. 2016|work=EastAsiaForum.org|access-date=17. 9. 2018|archive-date=9. 3. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190309091059/http://www.eastasiaforum.org/2016/02/06/trade-agreements-are-in-aseans-best-interests/}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://ink.library.smu.edu.sg/cgi/viewcontent.cgi?article=1026&amp;context=ami|title=ASEAN's role in Asia Pacific: In the driver's seat or just a back-seat driver?|last=Devare|first=Sudhir|website=smu.edu.sg|publisher=[[Singapore Management University]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20180917181851/https://ink.library.smu.edu.sg/cgi/viewcontent.cgi?article=1026&amp;context=ami|archive-date=17. 9. 2018|url-status=live|access-date=17. 9. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.apec.org/About-Us/About-APEC/History|title=History|website=apec.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20190304034820/http://apec.org/About-Us/About-APEC/History|archive-date=4. 3. 2019|url-status=dead|access-date=17. 9. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.aseanbriefing.com/news/2014/02/13/understanding-aseans-free-trade-agreements.html|title=Understanding ASEAN free trade agreements|work=aseanbriefing.com|access-date=16. 9. 2018|archive-date=27. 1. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190127035750/https://www.aseanbriefing.com/news/2014/02/13/understanding-aseans-free-trade-agreements.html}}&lt;/ref&gt;  Budući da je jedan od vodećih svjetskih političkih, ekonomskih i sigurnosnih sastanaka, [[Samit ASEAN-a|samit ASEAN]] -a služi kao istaknuta regionalna (Azija) i međunarodna (svjetska) konferencija, sa svjetskim liderima koji prisustvuju njegovim povezanim samitima i sastancima kako bi razgovarali o različitim problemima i globalna pitanja, jačanje saradnje i donošenje odluka.&lt;ref name=&quot;aseanroadmap&quot;&gt;{{Cite book|last=Hew|first=Denis|url=https://archive.org/details/roadmaptoaseanec0000asea|title=Roadmap to an Asean Economic Community|publisher=Institute of Southeast Asian Studies|year=2005|isbn=978-981-230-347-9}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;manilasummit&quot;&gt;{{Cite web|url=http://m.philstar.com/782974/show/7eb7803727e8504defe21782560fab71/|title=World leaders in Manila: Key events at ASEAN|website=The Philippine Star|archive-url=https://web.archive.org/web/20171201035820/http://m.philstar.com/782974/show/7eb7803727e8504defe21782560fab71/|archive-date=1. 12. 2017|url-status=dead|access-date=5. 3. 2018}}&lt;/ref&gt;

== Bilješke ==
{{Spisaknapomena}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura==
{{Library resources box}}
* {{cite book |author=Asian Development Bank Institute |title=ASEAN 2030: Toward a Borderless Economic Community |date=8. 3. 2016 |publisher=Brookings Institution Press |isbn=9784899740520 |url=https://books.google.com/books?id=dF0JDAAAQBAJ}}
* Taiwan ASEAN Studies Center; ASEAN Outlook Magazine; May 2013. [http://www.oilseedcrops.org/wp-content/uploads/2013/06/ASEAN-Outlook-Magazine-June-2013-David-DuByne-Myanmars-Overlooked-Industry-Opportunities-and-Investment-Climate-.pdf Myanmar's Overlooked Industry Opportunities and Investment Climate], {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20130828224807/http://www.oilseedcrops.org/wp-content/uploads/2013/06/ASEAN-Outlook-Magazine-June-2013-David-DuByne-Myanmars-Overlooked-Industry-Opportunities-and-Investment-Climate-.pdf |date=28. 8. 2013 }}, by David DuByne
* {{Citation |title=ASEAN Community in Figures (ACIF) 2012 |publisher=Association of Southeast Asian Nations |place=Jakarta |year=2012 |isbn=978-602-7643-22-2 |url=http://www.asean.org/images/2013/resources/publication/2013_ACIF_2012%20Mar.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20150904103519/http://www.asean.org/images/2013/resources/publication/2013_ACIF_2012%20Mar.pdf |archive-date=4. 9. 2015 }}
* {{Citation |first=Amitav |last=Acharya |author-link=Amitav Acharya |title=Constructing a Security Community in Southeast Asia: ASEAN and the problem of regional order |edition=2nd |publisher=Routledge |place=Abingdon, Oxfordshire/New York |year=2009 |isbn=978-0-415-41428-9|ref=none}}
* {{Citation |first=Allan |last=Collins |title=Building a People-oriented Security Community the ASEAN Way |publisher=Routledge |place=Abingdon, Oxfordshire/New York |year=2013 |isbn=978-0-415-46052-1|ref=none}}
* {{Citation |first=Gerald W. |last=Fry |title=The Association of Southeast Asian Nations |publisher=Chelsea House |place=New York |year=2008 |isbn=978-0-7910-9609-3 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/associationofsou0000fryg |ref=none}}
* {{Citation |editor-first=Yoong  |editor-last=Lee |title=ASEAN Matters! Reflecting on the Association of Southeast Asian Nations |publisher=World Scientific Publishing |place=Singapore |year=2011 |isbn=978-981-4335-06-5|ref=none}}
* {{Citation |editor1-first=Jürgen |editor-last1=Haacke |editor2-first=Noel M. |editor2-last=Morada |title=Cooperative Security in the Asia-Pacific: The ASEAN Regional Forum |publisher=Routledge |place=Abingdon, Oxfordshire/New York |year=2010 |isbn=978-0-415-46052-1|ref=none}}
* Seah, Daniel (2015) [http://journals.cambridge.org/action/displayAbstract?fromPage=online&amp;aid=9709226&amp;fileId=S2044251315000016 ''Problems Concerning the International Law-Making Practice of ASEAN''] Asian Journal of International Law (Cambridge University Press)
* {{Citation |first=Rodolfo |last=Severino |title=ASEAN |publisher=ISEAS Publications |place=Singapore |year=2008 |isbn=978-981-230-750-7|ref=none}}
* Amador III J, Teodoro J. (2014), [http://www.rappler.com/world/specials/southeast-asia/asean-journey/47239-asean-community-2015-overview A united region: The ASEAN Community 2015]

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.aseansec.org/ Sekretarijat ASEAN-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090826000826/http://www.aseansec.org/ |date=26. 8. 2009 }}
* [http://www.aseanregionalforum.org/ Regionalni forum ASEAN-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130725021423/http://www.aseanregionalforum.org/ |date=25. 7. 2013 }}

{{ASEAN}}
{{Commonscat|Association of Southeast Asian Nations|ASEAN}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Međunarodne organizacije]]
[[Kategorija:Azija]]</text>
      <sha1>0nisztpfqmv8n9650jbec2qmucdyiev</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ašoka Veliki</title>
    <ns>0</ns>
    <id>101273</id>
    <revision>
      <id>3940710</id>
      <parentid>3902890</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T07:33:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940710</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15691" sha1="7sgziaschxvd2o47krqleqoemmj5aht" xml:space="preserve">{{Infokutija vladar
| Ime                   = Ašoka Veliki
| Naslov                = Kralj Indije
| Slika                 = Ashoka's visit to the Ramagrama stupa Sanchi Stupa 1 Southern gateway.jpg
| Opis slike            = Reljef iz 1. vijeka p. n. e. iz [[Sanchi]]ja, prikazuje Ašoku u kočiji, u posjeti Nagama u Ramagrami.{{sfn|Lahiri|2015|pp=295–296}}{{sfn|Singh|2017|p=162}}
| Vladavina             =  268{{sfn|Singh|2008|p=331}} – 232 p. n. e.{{sfn|Singh|2008|p=331}}
| Krunidba              = 269 p. n. e.
| Ustoličenje           = 
| Titule                = 
| Prethodnik            = Bindusara Maurija (otac)
| Nasljednik            = Dasharatha Maurija (unuk)
| Prestolonasljednik    = 
| Supružnik             = Carica Devi &lt;br /&gt; Kraljica Karuvaki &lt;br /&gt; Kraljica Padmavati &lt;br /&gt; Kraljica Asandhimitra &lt;br /&gt; Kraljica Tishyaraksha
| Djeca                 = 
| Dinastija             = Maurijsko Carstvo
| Himna                 = 
| Otac                  = Bindusara Maurija
| Majka                 = Kraljica Subhadrangi ili Dharma{{refn|group=note|Severnoindijski izvori navode Subhadrangi kao ime Ashokine majke, dok je izvori iz Šri Lanke pominju kao Dharmu}}
| Datum rođenja         = 
| Mjesto rođenja        = 
| Datum smrti           = 
| Mjesto smrti          = 
| Datum sahrane         = 
| Mjesto sahrane        = | Grb                   = 
}}
'''Ašoka Maurya''' ([[sanskrit]]: अशोक मौर्य; 304. p. n. e. - 232. p. n. e.), poznatiji kao '''Ašoka''' i '''Ašoka Veliki''', bio je indijski car iz [[maurijsko cartvo|dinastije Maurya]] koji je vladao gotovo cijelim Indijskim potkontinentom od 269. p. n. e. do svoje smrti. Jedan od najvećih careva Indije, Ašoka je vladao carstvom koje se protezalo od planine [[Hindukuš]] na zapadu do [[Bengal]]a na istoku i pokrivao je cijeli [[Indijski potkontinent]] osim dijelova današnjeg [[Tamil Nadu]]a i [[Kerala]]. Glavni grad carstva je bio [[Pataliputra]] (današnji [[Bihar]]), s pokrajinskim glavnim gradovima [[Taxila]] i [[Ujjain]].

[[File:Mauryan Empire 260 BCE.png|thumb|Ashoka Empire]]
Ašoka je 260. godine p. n. e. vodio destruktivni rat protiv države [[Kalinga]] (modernog [[Odisha]]). On ih je pobijedio, što nijedan od njegovih predaka to nije učinio. On je prigrlio [[budizam]] nakon svjedočenja masovnom ubijanju u Kalinga ratu, koji je sam vodio iz želje za osvajanjem. U ovom ratu je ubijeno do više od 100.000 ljudi, a 150.000 ljudi je bilo deportovano. Ašoka je uveo budizam u cijelo carstvo 263. godine. p. n. e. On se kasnije posvetio širenju budizma širom Azije, i postavio je spomenike na nekoliko značajnih lokaliteta u životu [[Buda|Gautame Bude]]. Ašoka je smatrao Budizam doktrinom koja je mogla poslužiti kao temelj za kulturno i političko jedinstvo. Ašoka je upamćen kao filantropski administrator. U Kalinga proglasu, on se obraća svom narodu kao svojoj &quot;djeci&quot;, i napominje da kao otac želi njihovo dobro.

Ashoka se još naziva i Samraat Chakravartin (&quot;car careva&quot;). Njegovo ime Ashoka znači &quot;bezbolan, bez žalosti&quot;. U svom proglasu, on se naziva i Devanampriya (&quot;miljenik bogova&quot;) i Priyadarsin (&quot;onaj koji gleda svakoga s ljubavlju&quot;). Njegova sklonost ka imenima ima veze sa drvetom Saraca Asoca ili &quot;Ashoka stablom&quot; koje se također spominje u Ashokavadanu.

Književnik [[H.G. Wells]] je pisao o Ashoki u svojoj knjizi &quot;Kontura historije&quot;: &quot;Usred desetina hiljada imena vladara te gomile kolona historije, njihovih veličanstava i grandioznih kraljevskih visočanstava i slično, ime Ašoka sija i sija, skoro kao i zvijezde&quot;. Amblem moderne republike Indije je Ašokin lav..

== Biografija ==

=== Ašokin rani život ===
Ašoka je sin Maurijskog cara [[Bindusar]]a i njegove žene Subhadrangi. On je unuk [[Chandragupta Maurya|Chandragupte Maurya]], osnivača dinastije Maurya. U Avadana tekstovima je napomenuto da je njegova majka bila kraljica Subhadrangi. Prema Ashokavadani, bila je kćerka Brahmina iz grada Champe. Kraljica Subhadrangi je bila bramanka, a utvrđeno je da je odgovarajuća žena za cara Bindusara. Iako ju je palata spletkama držala dalje od cara, ona mu je rodila sina.

Ašoka je imao nekoliko starije braće i sestara, a svi su mu bili polubraća i polusestre od drugih supruga Bindusara. Njegova borbenost je bila očigledna još od malih nogu, a on je dobio kraljevsku vojnu obuku. Bio je poznat kao zastrašujući lovac, a prema legendi, ubio je lava sa drvenim štapom. Zbog njegovog ugleda kao zastrašujući ratnik i general bez srca, on je poslat u suzbijanje nereda u pokrajinu [[Avanti]].

== Također pogledajte ==
* [[Budizam]]

== Napomene ==
{{refspisak|group=note}}
{{Notelist}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Bibliografija ==
{{refbegin}}
* {{cite book |last=Allen |first=Charles |author-link=Charles Allen (writer) |title=Ashoka: The Search for India's Lost Emperor |url=https://books.google.com/books?id=K4vHjbUtf_4C |publisher=[[Hachette (publisher)|Hachette]] |date=2012 |isbn=978-1-408-70388-5 |access-date=13. 7. 2018 |archive-date=8. 5. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210508064320/https://books.google.com/books?id=K4vHjbUtf_4C |url-status=live }}
* {{cite book |last=Bentley |first=Jerry |author-link=Jerry H. Bentley |title=Old World Encounters: Cross-Cultural Contacts and Exchanges in Pre-Modern Times |url=https://archive.org/details/oldworldencounte00jerr |url-access=registration |location=New York |publisher=[[Oxford University Press]] |year=1993 |isbn=978-0195076400 }}
* {{cite book |editor-last=Fitzgerald |editor-first=James L. |editor-link=James L. Fitzgerald |title=The Mahabharata |url=https://books.google.com/books?id=p9SzCuLIlQ0C |publisher=[[The University of Chicago Press]] |year=2004 |volume=7 |isbn=0-226-25250-7 |access-date=16. 8. 2019 |archive-date=8. 5. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210508065652/https://books.google.com/books?id=p9SzCuLIlQ0C |url-status=live }}
* {{cite book |last=Gombrich |first=Richard |author-link=Richard Gombrich |chapter=Aśoka – The Great Upāsaka |title=King Aśoka and Buddhism: Historical and Literary Studies |editor=Anuradha Seneviratna |publisher=Buddhist Publication Society |isbn=978-955-24-0065-0 |url=https://books.google.com/books?id=iE5uAAAAMAAJ |year=1995 |access-date=26. 11. 2019 |archive-date=8. 5. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210508064334/https://books.google.com/books?id=iE5uAAAAMAAJ |url-status=live }}
* {{cite book |last=Guruge |first=Ananda W. P. |author-link=Ananda W. P. Guruge |title=Aśoka, the Righteous: A Definitive Biography |url=https://books.google.com/books?id=dwjjAAAAMAAJ |year=1993 |publisher=Central Cultural Fund |isbn=978-955-9226-00-0 |access-date=10. 10. 2019 |archive-date=8. 5. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210508064339/https://books.google.com/books?id=dwjjAAAAMAAJ |url-status=live }}
* {{cite book |last=Guruge |first=Ananda W. P. |author-link=Ananda W. P. Guruge |chapter=Emperor Aśoka and Buddhism: Unresolved Discrepancies between Buddhist Tradition &amp; Aśokan Inscriptions |title=King Aśoka and Buddhism: Historical and Literary Studies |editor=Anuradha Seneviratna |publisher=Buddhist Publication Society |isbn=978-955-24-0065-0 |url=https://books.google.com/books?id=iE5uAAAAMAAJ |year=1995 |ref={{harvid|Guruge, Unresolved|1995}} |access-date=26. 11. 2019 |archive-date=8. 5. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210508064334/https://books.google.com/books?id=iE5uAAAAMAAJ |url-status=live }}
* {{cite book |last=Guruge |first=Ananda W. P. |author-link=Ananda W. P. Guruge |chapter=Emperor Aśoka's Place in History: A Review of Prevalent Opinions |title=King Aśoka and Buddhism: Historical and Literary Studies |editor=Anuradha Seneviratna |publisher=Buddhist Publication Society |isbn=978-955-24-0065-0 |url=https://books.google.com/books?id=iE5uAAAAMAAJ |year=1995 |ref={{harvid|Guruge, Review|1995}} |access-date=26. 11. 2019 |archive-date=8. 5. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210508064334/https://books.google.com/books?id=iE5uAAAAMAAJ |url-status=live }}
* {{citation |last=Kosmin |first=Paul J. |author-link=Paul J. Kosmin |title=The Land of the Elephant Kings: Space, Territory, and Ideology in Seleucid Empire |url=https://books.google.com/books?id=9UWdAwAAQBAJ |publisher=[[Harvard University Press]] |year=2014 |isbn=978-0-674-72882-0 |access-date=24. 9. 2018 |archive-date=8. 5. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210508071213/https://books.google.com/books?id=9UWdAwAAQBAJ |url-status=live }}
* {{cite book |last=Lahiri |first=Nayanjot |author-link=Nayanjot Lahiri |title=Ashoka in Ancient India |year=2015 |publisher=Harvard University Press |isbn=978-0674057777 |url=https://books.google.com/books?id=bJ_XCgAAQBAJ |access-date=16. 8. 2019 |archive-date=8. 5. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210508064355/https://books.google.com/books?id=bJ_XCgAAQBAJ |url-status=live }}
* {{cite book |last=Mookerji |first=Radhakumud |author-link=Radha Kumud Mukherjee |title=Aśoka |edition=3rd revised |url=https://books.google.com/books?id=uXyftdtE1ygC |year=1962 |publisher=Motilal Banarsidass |location=Delhi |isbn=978-81-208-0582-8 |access-date=16. 8. 2019 |archive-date=8. 5. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210508064400/https://books.google.com/books?id=uXyftdtE1ygC |url-status=live }}
* {{cite book |last=Singh |first=Upinder |author-link=Upinder Singh |title=Political Violence in Ancient India |url=https://books.google.com/books?id=t6A4DwAAQBAJ&amp;pg=PA162 |year=2017 |publisher=Harvard University Press |isbn=978-0-674-97527-9 |access-date=15. 7. 2018 |archive-date=8. 5. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210508065717/https://books.google.com/books?id=t6A4DwAAQBAJ&amp;pg=PA162 |url-status=live }}
* {{cite book |last=Singh |first=Upinder |author-link=Upinder Singh |title=A history of ancient and early medieval India : from the Stone Age to the 12th century |year=2008 |publisher=[[Pearson Education]] |location=[[New Delhi]] |isbn=978-81-317-1120-0 |url=https://books.google.com/books?id=GW5Gx0HSXKUC |access-date=16. 8. 2019 |archive-date=8. 5. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210508064421/https://books.google.com/books?id=GW5Gx0HSXKUC |url-status=live }}
* {{cite journal |last=Singh |first=Upinder |author-link=Upinder Singh |title=Governing the State and the Self: Political Philosophy and Practice in the Edicts of Aśoka |journal=South Asian Studies |year=2012 |publisher=University of Delhi |volume=28 |issue=2 |pages=131–145 |doi=10.1080/02666030.2012.725581|s2cid=143362618 }}
* {{cite book |last=Strong |first=John S. |author-link=John S. Strong |chapter=Images of Aśoka: Some Indian and Sri Lankan Legends and their Development |title=King Aśoka and Buddhism: Historical and Literary Studies |editor=Anuradha Seneviratna |publisher=Buddhist Publication Society |isbn=978-955-24-0065-0 |url=https://books.google.com/books?id=iE5uAAAAMAAJ |year=1995 |access-date=26. 11. 2019 |archive-date=8. 5. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210508064334/https://books.google.com/books?id=iE5uAAAAMAAJ |url-status=live }}
* {{cite book |last=Strong |first=John S. |author-link=John S. Strong |title=The Legend of King Aśoka: A Study and Translation of the Aśokāvadāna |url=https://books.google.com/books?id=Kp9uaQTQ8h8C&amp;pg=PA232 |year=1989 |publisher=Motilal Banarsidass |isbn=978-81-208-0616-0 |access-date=15. 11. 2015 |archive-date=8. 5. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210508064425/https://books.google.com/books?id=Kp9uaQTQ8h8C&amp;pg=PA232 |url-status=live }}
* {{cite book |last=Thapar |first=Romila |author-link=Romila Thapar |chapter=Aśoka and Buddhism as Reflected in the Aśokan Edicts |title=King Aśoka and Buddhism: Historical and Literary Studies |editor=Anuradha Seneviratna |publisher=Buddhist Publication Society |isbn=978-955-24-0065-0 |url=https://books.google.com/books?id=iE5uAAAAMAAJ |year=1995 |access-date=26. 11. 2019 |archive-date=8. 5. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210508064334/https://books.google.com/books?id=iE5uAAAAMAAJ |url-status=live }}
* {{cite book |last=Thapar |first=Romila |author-link=Romila Thapar |title=Aśoka and the Decline of the Mauryas |year=1961 |publisher=Oxford University Press |url=https://books.google.com/books?id=pwJuAAAAMAAJ |oclc=736554 |access-date=29. 10. 2019 |archive-date=8. 5. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210508071143/https://books.google.com/books?id=pwJuAAAAMAAJ |url-status=live }}
* {{cite book |last=Thapar |first=Romila |author-link=Romila Thapar  |year=2015 |orig-date=First published 1961 |title=Aśoka and the Decline of the Mauryas |edition=3rd |publisher=[[Oxford University Press]] |isbn=978-0198077244|oclc=964509329}}
{{refend}}

== Dodatna literatura ==
* {{cite book |author=Harry Falk |title=Aśokan Sites and Artefacts: A Source-book with Bibliography |url=https://books.google.com/books?id=R5vxPAAACAAJ |year=2006 |publisher=Von Zabern |isbn=978-3-8053-3712-0}}
* {{cite book |author1=Patrick Olivelle |author2=Janice Leoshko |author3=Himanshu Prabha Ray |title=Reimagining Asoka: Memory and History |url=https://books.google.com/books?id=V6w_XwAACAAJ |year=2012 |publisher=Oxford University Press India |isbn=978-0-19-807800-5}}
* {{Cite book |author=E. Hultzsch |title=Inscriptions of Asoka: New Edition |url=https://archive.org/details/InscriptionsOfAsoka.NewEditionByE.Hultzsch |publisher=Government of India |year=1925 }}
* {{cite book |last=Rongxi |first=Li |title=The Biographical Scripture of King Aśoka: Translated from the Chinese of Saṃghapāla |year=1993 |publisher=Numata Center for Buddhist Translation and Research |url=https://www.bdkamerica.org/system/files/pdf/dBET_Alpha_T2043_BiographicalScriptureofKingAsoka_1993.pdf |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20221009/https://www.bdkamerica.org/system/files/pdf/dBET_Alpha_T2043_BiographicalScriptureofKingAsoka_1993.pdf |archive-date=9. 10. 2022 |url-status=dead |isbn=978-0-9625618-4-9 }}
* {{cite book |last1=Nikam |first1=N. A. |first2=Richard |last2=McKeon |title=The Edicts of Aśoka |year=1959 |publisher=University of Chicago Press |location=Chicago |url=https://archive.org/details/TheEdictsOfAsokaNikamMcKeon }}
* {{cite book |author=James Merry MacPhail |title=Asoka |url=https://archive.org/details/asokaheritage00macpiala/page/n8 |year=1918 |publisher=Oxford University Press |location=London}}

==Vanjski linkovi==
* {{dmoz|Society/History/By_Region/Asia/South_Asia/Personalities/Ashoka/|Ashoka}}
* [https://web.archive.org/web/20130318160632/http://www.ivu.org/history/east/asoka.html International Vegetarian Union: King Asoka of India]
* [https://web.archive.org/web/20130403045413/http://buddhistchannel.tv/index.php?id=9,10505,0,0,1,0 Reclaiming Ashoka - An Iron Age Interfaith Exemplar]
* [https://web.archive.org/web/20121029171526/http://www.boloji.com/index.cfm?md=Content&amp;sd=Articles&amp;ArticleID=758 The Unknown Ashoka]
* [http://nirmukta.com/2010/01/10/how-ashoka-the-great-gave-brahmins-the-gift-of-a-song-with-which-they-conquered-india/ How Ashoka The Great Gave Brahmins A Song With Which They Conquered India] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160213223453/http://nirmukta.com/2010/01/10/how-ashoka-the-great-gave-brahmins-the-gift-of-a-song-with-which-they-conquered-india/ |date=13. 2. 2016 }}

{{S-start}}
{{S-hou|Maurja dinastija||304. p. n. e.||232. p. n. e.}}
{{S-bef|prije=[[Bindusara]]}}
{{S-ttl|naslov=[[Mauryan imperija|Maurja car]]
|years=272–232 BCE}}
{{S-aft|poslije=[[Dasaratha Maurya|Dasaratha]]}}
{{s-end}}
{{Commonscat|Ashoka}}

[[Kategorija:Indijski vladari]]
[[Kategorija:Indija]]</text>
      <sha1>7sgziaschxvd2o47krqleqoemmj5aht</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Aspergerov sindrom</title>
    <ns>0</ns>
    <id>116616</id>
    <revision>
      <id>3940687</id>
      <parentid>3926940</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T06:47:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940687</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="48641" sha1="1ju91wlkc8s6ayfv9irp9d9ozhuoc5c" xml:space="preserve">{{Istaknuti članak}}
{{Infokutija bolest
| ime             = Aspergerov sindrom
| slika           = Riboflavin penicillinamide.jpg
| Opis slike      = Ljudi s Aspergerovim sindromom često ispoljavaju ograničene interese, kao što je interes ovog dječaka sa igračkim modelom molekula.
| DiseasesDB      = 31268
| DiseasesDB_mult = 
| ICD10           = [[MKB-10, poglavlje V: Mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja|F]][http://apps.who.int/classifications/apps/icd/icd10online/?gf80.htm+f845 84.5]
| ICD9            = 299.80
| ICDO            = 
| OMIM            = 608638
| MedlinePlus     = 001549
| MedlinePlus_mult=
| eMedicineSubj   = ped/147
| eMedicine_mult = 
| eMedicineTopic  = 
| MeshID          = F03.550.325.100
| GeneReviewsID   = 
| GeneReviewsName = 
}}
'''Aspergerov sindrom''' jedan je od nekoliko poremećaja iz [[autizam|autističkog]] spektra karakteriziran poteškoćama u društvenoj interakciji i ograničenim, stereotipnim interesima i aktivnostima. Također se naziva ''Aspergerov poremećaj'' ili samo ''Asperger''.&lt;ref name=&quot;Arhivirana kopija&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.behavenet.com/capsules/disorders/asperger.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=25. 5. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070607192022/http://www.behavenet.com/capsules/disorders/asperger.htm |archive-date=7. 6. 2007 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; (Među kliničkim istraživačima nema puno saglasnosti oko toga da li ga treba zvati sindromom ili poremećajem.) Aspergerov sindrom razlikuje se od ostalih poremećaja iz spektra autizma po tome što kod njega općenito nema zastoja u jezičkom i kognitivnom razvoju. Ipak, u standardnom dijagnostičkom kriteriju nije spomenuta motorička nespretnost i atipična upotreba jezika, što se zna često javljati.&lt;ref name=&quot;McPartland 771–788; abstract xiii&quot;&gt;{{Cite journal|last=McPartland|first=James|last2=Klin|first2=Ami|date=2006-10|title=Asperger's syndrome|url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/17030291/|journal=Adolescent Medicine Clinics|volume=17|issue=3|pages=771–788; abstract xiii|doi=10.1016/j.admecli.2006.06.010|issn=1547-3368|pmid=17030291}}&lt;/ref&gt;

Sindrom je dobio ime po [[Austrija|austrijskom]] [[pedijatrija|pedijatru]] [[Hans Asperger|Hansu Aspergeru]], koji je 1944. opisao djecu koja očigledno imaju normalnu [[inteligencija|inteligenciju]], ali im nedostaje vještina [[neverbalna komunikacija|neverbalne komunikacije]], fizički su nespretna i ne pokazuju [[empatija|empatiju]]. Pedeset godina kasnije poremećaj je ušao u [[ICD]] ([[bosanski jezik|bos.]] ''MKB'') i [[DSM]] klasifikaciju, ali su ipak ostala neriješena pitanja o njegovim aspektima.&lt;ref name=&quot;springerlink.com&quot;&gt;http://www.springerlink.com/content/h27272175v61766v/{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; Npr, postoji sumnja oko toga da li se AS razlikuje od [[visokofunkcionalni autizam|visokofunkcionalnog autizma]] ([[engleski jezik|eng.]] HFA);&lt;ref&gt;http://www.scielo.br/scielo.php?script=sci_arttext&amp;pid=S1516-44462006000500002&amp;lng=en&amp;nrm=iso&amp;tlng=en&lt;/ref&gt; djelomično i zbog te sumnje, njegova učestalost nije čvrsto ustanovljena.&lt;ref name=&quot;McPartland 771–788; abstract xiii&quot;/&gt;

Tačan uzrok AS-a još uvijek je nepoznat, iako istraživanja podupiru vjerovatnost [[gen]]etske osnove; tehnike slikanja [[mozak|mozga]] nisu identificirale jasnu opću [[patologija|patologiju]].&lt;ref name=&quot;McPartland 771–788; abstract xiii&quot;/&gt; Nema posebnog liječenja, a o djelotvornosti pojedinačnih intervencija postoje samo ograničeni podaci.&lt;ref name=&quot;izvor1&quot;&gt;17030291&lt;/ref&gt; Intervencija je usmjerena na poboljšanje [[simptom]]a i funkcija, a tretman je zasnovan najviše na [[bihevioralna terapija|bihevioralnoj terapiji]], fokusirajući se na nedostatke u vještini komuniciranja, opsesivne ili ponavljajuće postupke te fizičku nespretnost.&lt;ref&gt;http://www.ninds.nih.gov/disorders/asperger/detail_asperger.htm&lt;/ref&gt; Većina pojedinaca vremenom se oporavi, ali se teškoće s komuniciranjem, društvenim prilagođavanjem i samostalnim životom nastavljaju i u odrasloj dobi.&lt;ref name=&quot;springerlink.com&quot;/&gt; Neki istraživači i [[Čovjek|ljudi]] s AS-om poduprli su promjenu u pogledu na cijelu stvar, prema kojoj je ono što se treba liječiti zapravo razlika (različitost), a ne nemogućnost.&lt;ref&gt;http://www.informaworld.com/smpp/content~db=all?content=10.1080/09687590701659618&lt;/ref&gt;

==Klasifikacija==
Aspergerov sindrom spada u [[poremećaji autističkog spektra|poremećaje autističkog spektra]] (''eng.'' ASD) ili [[pervazivni razvojni poremećaji|pervazivne razvojne poremećaje]] (''eng.'' PDD), a koji čine spektar psiholoških stanja koja karakteriziraju abnormalnosti u društvenoj interakciji i komunikaciji (koje &quot;prodiru&quot; u normalno funkcioniranje pojedinca /[[Latinski jezik|lat.]] ''pervasio'' = prodiranje/), te ograničeni interesi i ponavljajuće [[ponašanje]]. Kao i ostali psihološki razvojni poremećaji, i ASD počinje u ranom ili kasnijem djetinjstvu, ima stabilan tok bez remisija i vraćanja, ali i pogoršanja koja proizlaze iz promjena u raznim moždanim sistemima, povezanih sa sazrijevanjem.&lt;ref&gt;http://apps.who.int/classifications/apps/icd/icd10online/?gf80.htm+f840&lt;/ref&gt; ASD je podskup [[širi autistički fenotip|šireg autističkog fenotipa]] (''eng. ''BAP) u koji spadaju osobe koje nemaju ASD, već neke osobine nalik autizmu, kao što je nedostatak u društvenoj interakciji.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://ajp.psychiatryonline.org/cgi/reprint/154/2/185.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=8. 8. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070808072808/http://ajp.psychiatryonline.org/cgi/reprint/154/2/185.pdf |archive-date=8. 8. 2007 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Od ostala 4 oblika ASD-a, autizam je po znakovima i vjerovatnim uzrocima najsličniji Aspergerovom sindromu, ali da bi se on dijagnosticirao, moraju postojati teškoće u komunikaciji, a dopušta se i kašnjenje u kognitivnom razvoju.

Razmjer preklapanja AS-a i HFA-a (autizam bez mentalne retardacije) nije još jasan.&lt;ref&gt;http://journals.lww.com/co-psychiatry/pages/articleviewer.aspx?year=2005&amp;issue=09000&amp;article=00007&amp;type=abstract&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.springerlink.com/content/f152034115867h37/%5B%5D|title=}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; Trenutna klasifikacija ASD-a u određenoj je mjeri artefakt za to kako je autizam otkriven&lt;ref&gt;http://www.springerlink.com/content/p436x6v3j2884530/{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; i možda neće odraziti pravu prirodu spektra.&lt;ref&gt;http://ww1.cpa-apc.org:8080/Publications/Archives/CJP/2000/Oct/Classification.asp&lt;/ref&gt; Jedna od predloženih promjena u 5. izdanju ''Dijagnostičkog i statističkog priručnika za mentalne bolesti'' (DSM-V), koje se treba pojaviti u maju 2013, uklonila bi AS kao posebnu dijagnozu i svrstala ga u ASD, čiji bi se stepen mjerio po skali ozbiljnosti. Predložena promjena je kontroverzna&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://edition.cnn.com/2010/HEALTH/02/11/aspergers.autism.dsm.v/ |title=Arhivirana kopija |access-date=25. 5. 2010 |archive-date=10. 11. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141110200029/http://edition.cnn.com/2010/HEALTH/02/11/aspergers.autism.dsm.v/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; i raspravlja se o tome da se umjesto ovoga promijene dijagnostički kriteriji za AS.&lt;ref&gt;http://www.springerlink.com/content/7154g6l861436801/{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;
== Karakteristike ==
Aspergerov sindrom razlikuje se više po shemi simptoma nego po jednom posebnom simptomu. Karakteriziraju ga kvalitativni nedostaci u društvenoj interakciji, stereotipni i ograničeni načini ponašanja, aktivnosti i interesi te zaostajanje u kognitivnom razvoju (koje nije od kliničkog značaja) ili općenito zaostajanje na planu jezika i govora.&lt;ref name=&quot;Arhivirana kopija&quot;/&gt; Intenzivna preokupacija tačno određenom temom, jednostrana govorljivost i fizička nespretnost tipični su znakovi, ali nisu nužni za dijagnozu. 
=== Društvena interakcija ===
Nedostatak empatije vjerovatno je najdisfunkcionalniji aspekt AS-a.&lt;ref&gt;{{Cite pmid|16596080}}&lt;/ref&gt; Osobe s AS-om doživljavaju poteškoće u osnovnim elementima društvene interakcije, u što može spadati neuspjeh u razvijanju prijateljstava ili u dijeljenju uživanja ili postignuća s drugima (npr, pokazivanje onoga što im se sviđa), zatim nedostatak društvene ili emocionalne uzajamnosti, te smanjene mogućnosti neverbalne komunikacije (npr, u kontaktu očima, izrazima lica, položaju tijela ili gestikulaciji).

Za razliku od autista, osobe s AS-om obično nisu povučene u društvu; one prilaze drugima, makar i na neobičan način. Npr, takva osoba može početi jednostran i dosadno dug [[govor]] o njoj omiljenoj temi, a da pogrešno razumije ili ne prepozna slušateljeva osjećanja ili reakcije, kao što su potreba za privatnošću ili odlaskom s tog mjesta. Ova društvena neobičnost nazvana je &quot;aktivnom, ali čudnom&quot;. Ovaj neuspjeh da se adekvatno reagira u društvenoj interakciji može od strane drugih biti protumačen kao ignoriranje tuđih osjećaja, a sama ta osoba kao neosjećajna.

Kognitivna sposobnost djece s AS-om često im omogućava da se ponašaju u skladu s društvenim normama u laboratorijskom kontekstu, gdje mogu pokazati teoretsko razumijevanje osjećaja drugih ljudi, ali imaju poteškoće kad se po tom znanju trebaju ponašati u situacijama iz svakodnevnog života. Ljudi s AS-om mogu analizirati svoje shvatanje društvene interakcije i pretočiti ga u krute smjernice ponašanja, te primijeniti ta pravila na nespretne i neprijatne načine, kao što je forsirani kontakt očima, što rezultira ponašanjem koje u očima drugih izgleda kruto ili naivno. Dječija želja za druženjem može otupjeti kroz neuspješne slučajeve društvene interakcije.

Pretpostavka da su osobe s AS-om predisponirane za nasilničko ili kriminalno ponašanje bila je istraživana, ali nije poduprta podacima.&lt;ref&gt;{{Cite pmid|17805955}}&lt;/ref&gt; Većina dokaza ukazuje da djeca s AS-om puno češće budu žrtve nego krivci.&lt;ref&gt;http://www.childpsych.theclinics.com/article/PIIS1056499302000561/fulltext&lt;/ref&gt; Studija iz 2008. ustanovila je da je ogromna većina prijavljenih nasilnih kriminalaca s AS-om istovremeno imala i druge psihijatrijske poremećaje, kao što je šizoafektivni poremećaj.&lt;ref&gt;{{Cite pmid|18449633}}&lt;/ref&gt;

===Ograničeni interesi i ponavljajuće ponašanje===
Ljudi s AS-om često pokazuju ponašanje, interese i aktivnosti koje su ograničene i ponavljajuće, a ponekad ih prate abnormalna intenzivnost i fokusiranost. Mogu se držati krutih rutina, kretati se na stereotipne i ponavljajuće načine ili se preokupirati dijelovima predmeta ili teme.

Držanje za specifična i uska područja interesa jedna je od udarnih karakteristika AS-a. Takve osobe mogu skupljati tomove detaljnih informacija o relativno uskoj temi, kao što su podaci o vremenu ili imena zvijezda, a da nemaju pravo razumijevanje o široj tematici. Npr, dijete može zapamtiti brojeve modela kamera, iako malo mari za fotografiju. Ovo ponašanje obično postaje primjetno u dobi od 5 ili 6 godina. Iako se ovi posebni interesi mogu mijenjati s vremena na vrijeme, oni obično postaju još neobičniji i s još više suženim fokusom, pa često toliko dominiraju društvenom interakcijom da čitava porodica može postati uvučena u to. Zbog toga što sužene teme često zaokupljaju pažnju djece, ovaj simptom može proći neprimijećen.

Stereotipno i ponavljajuće motoričko ponašanje predstavlja jezgro pri dijagnosticiranju AS-a i ostalih ASD-ova.&lt;ref&gt;{{Cite pmid|15909401}}&lt;/ref&gt; Ono uključuje pokrete rukom, kao pljeskanje ili uvrtanje, te složene pokrete cijelog tijela. Oni se obično ponavljaju u dužim ispadima i izgledaju više svojevoljno i ritualno od tikova, koji su brži, manje ritmični i rjeđe simetrični.&lt;ref&gt;{{Cite pmid|11530449}}&lt;/ref&gt;

===Jezik i govor===
Iako osobe s AS-om stječu jezičke sposobnosti bez većih smetnji i u njihovom govoru nema značajnih abnormalnosti, usvajanje jezika i njegova upotreba obično su atipični.&lt;ref name=&quot;springerlink.com&quot;/&gt; U abnormalnosti spadaju govorljivost, nagli prijelazi (na drugu temu), doslovno interpretiranje i pogrešno razumijevanje nijansi, upotreba metafora razumljivih samo govorniku, nedostaci u [[sluh|slušnoj]] percepciji, neobično pedantan, formalan i idiosinkrazijski govor, te neobičnosti u glasnoći, tonu, intonaciji, prozodiji i ritmu.&lt;ref name=&quot;izvor1&quot;&gt;17030291&lt;/ref&gt;

Tri aspekta komunikacijskih &quot;uzoraka&quot; od kliničkog su značaja: slaba prozodija, okolišajući govor (tj. bez ulaska u srž teme) i upadljiva govorljivost. Iako infleksija i intonacija mogu biti manje krute ili monotone nego kod autizma, ljudi s AS-om često imaju ograničen raspon intonacije: govor može biti neuobičajeno brz, isprekidan ili glasan. Može ostaviti i utisak nepovezanosti; stil razgovora često uključuje monologe o temama dosadnim slušaocu, govornik ne uspijeva komentare staviti u kontekst ili potisnuti unutrašnje misli. Takvi ljudi često ne primijete da li je slušalac uključen u razgovor ili ne. Govornikov zaključak ili poenta zna potpuno izostati, a slušaočevi pokušaji da razradi sadržaj ili logiku tog govora ili da se prebaci na povezane teme često su neuspješni.

Djeca s AS-om mogu imati neuobičajeno sofisticiran vokabular u ranoj dobi i često ih kolokvijalno zovu &quot;malim profesorima&quot;, ali imaju teškoće u razumijevanju figurativnog govora i sklona su upotrebljavati jezik doslovno. Takva djeca imaju slabosti naročito u području nepisanog jezika koji uključuje [[humor]], [[ironija|ironiju]] i zadirkivanje. Iako osobe s AS-om obično razumiju kognitivnu osnovu humora, izgleda da ne razumiju namjeru humora, a to je da se on podijeli s ostalima.&lt;ref&gt;http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16639107&lt;/ref&gt; Unatoč jakom dokazu o oslabljenom razumijevanju humora, izgleda da neki anegdotski slučajevi humora kod osoba s AS-om bacaju rukavicu nekim psihološkim teorijama o AS-u i autizmu.&lt;ref&gt;http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15628606&lt;/ref&gt;

===Talenti osoba s AS-om===
Ljudi s AS-om često: 
*ponašaju se na senzibilan način 
*vide i zapamte detalje nekih stvari koji promaknu drugim ljudima 
*dobri su u pamćenju zakona, sistema i važnih činjenica; ovaj talent koristan je u mnogim vrstama poslova 
*bolji su u pisanju nego u razgovoru s ljudima jer pažljivo biraju riječi koje znače '''tačno ono''' što žele reći
*dobri su u [[matematika|matematici]], [[kompjuter]]skom [[programiranje|programiranju]] i [[nauka|nauci]]
*dobri su u crtanju, [[slikarstvo|slikarstvu]], [[fotografija|fotografiji]], [[gluma|glumi]] ili [[muzika|muzici]]
*imaju posebne predmete interesa u kojima postanu stručnjaci
*uživaju raditi istu stvar mnogo puta, što je većini ljudi dosadno; mnoge osobe s AS-om dobre su u vježbanju muzičke skale na [[klavir]]u, računanju dugačkih zbirova, te traženju po knjigama i papirima (da nađu informacije i greške)

===Ostalo===
Osobe s AS-om mogu imati znakove ili simptome nezavisne od dijagnoze, ali koji mogu pogoditi pojedinca ili porodicu.&lt;ref&gt;http://www.springerlink.com/content/lkv6152111701724/{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; U to spadaju razlike u percepciji i problemi s motoričkim sposobnostima, spavanjem ili emocijama.

Ove osobe često imaju izvrsnu slušnu i vizuelnu percepciju.&lt;ref&gt;http://www3.interscience.wiley.com/journal/118755369/abstract?CRETRY=1&amp;SRETRY=0{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; Autistična djeca često pokazuju pojačano zapažanje sitnih promjena u shemama kao što su raspored stvari ili poznate slike; to se obično odnosi na specifični domen i uključuje procesuiranje preciznih karakteristika. Nasuprot tome, u poređenju s osobama s HFA-om, osobe s AS-om imaju neke nedostatke u zadacima koji uključuju vizualno-prostornu i slušnu percepciju te vizualnu memoriju. Mnogi izvještaji o autističnim i osobama s AS-om pokazuju druge neobične osjetilne i perceptivne sposobnosti i iskustva. Te osobe mogu biti neuobičajeno osjetljive ili neosjetljive na zvuk, [[svjetlost]] i druge podražaje; ovakve osjetilne reakcije otkrivene su i kod drugih razvojnih poremećaja i nisu specifične samo za AS ili autizam. Nema mnogo podrške za pojačanu &quot;bori se-ili-bježi&quot; reakciju ili neuspjeh stvaranja navike kod autističnih ljudi; više je dokaza za smanjeno reagiranje na osjetilne podražaje, iako nekoliko studija nisu pokazale nikakvu razliku.&lt;ref&gt;http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16313426&lt;/ref&gt;

Prvi izvještaji Hansa Aspergera i ostale dijagnostičke sheme&lt;ref&gt;http://www3.interscience.wiley.com/journal/119292960/abstract{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; uključuju opise fizičke nespretnosti. Djeca s AS-om mogu zaostajati u usvajanju sposobnosti koje zahtijevaju motoričke vještine (kao što su vožnja biciklom ili otvaranje tegle) i može izgledati da se kreću nezgrapno ili da se osjećaju &quot;neugodno u vlastitoj koži&quot;. Mogu imati slabu koordinaciju, čudan ili živahan hod ili položaj tijela, loš rukopis ili probleme s vizualno-motoričkom integracijom. Također, mogu pokazati teškoće s propriocepcijom (osjećajem za položaj tijela) u mjerama protiv [[apraksija|apraksije]] (poremećaja motoričkog planiranja), ravnotežom, tzv. tandem-hodom (pri njemu prsti stražnje noge dodiruju petu prednje) i odnosom &quot;palac-prsti&quot;. Nema dokaza da ove teškoće u motoričkim sposobnostima razdvajaju AS od ostalih visokofunkcionalnih autističnih poremećaja.

Djeca s AS-om imaju veću vjerovatnoću za probleme sa spavanjem, uključujući teškoće s &quot;padanjem u san&quot;, česta noćna i ranojutarnja buđenja.&lt;ref&gt;http://www3.interscience.wiley.com/journal/118706492/abstract{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/14981336&lt;/ref&gt; AS je povezan i s visokim stepenom [[aleksitimija|aleksitimije]].&lt;ref&gt;http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2092499/?tool=pmcentrez&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.springerlink.com/content/17502211t4010770/{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.plosone.org/article/fetchArticle.action?articleURI=info:doi/10.1371/journal.pone.0000883&lt;/ref&gt; Iako su AS, smanjen kvalitet spavanja i aleksitimija povezani, njihov uzročni odnos još je nejasan.

Kao i kod ostalih slučajeva ASD-a, roditelji djece s AS-om imaju veći stepen stresa.&lt;ref&gt;http://www3.interscience.wiley.com/journal/120088762/abstract{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

==Uzroci==
Asperger je opisao najčešće simptome kod porodica njegovih pacijenata, naročito kod očeva, a jedno istraživanje podržava ovu opservaciju i sugerira na doprinos genetskog faktora AS-u. Iako još nije identificiran poseban gen, vjeruje se da više faktora igra ulogu u nasljeđivanju autizma, uzevši u obzir fenotipsku varijabilnost kod djece s AS-om.&lt;ref name=&quot;ncbi.nlm.nih.gov&quot;&gt;http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/14508298&lt;/ref&gt; Dokazi za genetsku vezu jesu tendencija pojavljivanja AS-a unutar porodica i veći broj članova porodice sa simptomima ponašanja sličnim AS-u, ali u više ograničenoj formi (npr, blage teškoće u društvenoj interakciji, govoru ili čitanju). Većina istraživanja sugerira da svi ASD-ovi imaju zajedničke genetske mehanizme, ali AS može imati jaču genetsku komponentu od autizma. Vjerovatno postoji zajednička grupa gena gdje određeni [[alel]]i čine pojedinca podložnim da razvije AS; ako je to slučaj, onda određena kombinacija alela određuje ozbiljnost i simptome kod svake osobe s AS-om pojedinačno.&lt;ref&gt;http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15858952&lt;/ref&gt;

Nekoliko slučajeva ASD-a povezani su s izloženošću teratogenima (agensima koji uzrokuju urođene defekte) tokom prvih 8 sedmica od začeća. Iako ovo ne isključuje mogućnost da se ASD može pojaviti kasnije, to je jak dokaz da se javlja u veoma ranim etapama razvoja. Za mnoge faktore iz okoline pretpostavlja(lo) se da počinju djelovati nakon rođenja, ali naučna istraživanja dosad nisu potvrdila nijedan.

==Mehanizam==
[[Datoteka:Functional magnetic resonance imaging.jpg|mini|desno|250px|Snimak funkcionalnom [[magnetna rezonanca|magnetnom rezonancom]] pruža neke dokaze i za teoriju smanjene povezanosti i za teoriju &quot;ogledalnih [[neuron]]a&quot;]]

Izgleda da Aspergerov sindrom rezultira iz razvojnih faktora koji pogađaju mnoge ili sve sisteme u mozgu, za razliku od lokaliziranih efekata.&lt;ref&gt;http://www3.interscience.wiley.com/journal/114129932/abstract?CRETRY=1&amp;SRETRY=0{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; Iako su specifična objašnjenja za AS ili faktore po kojima se razlikuje od ostalih ASD-ova još uvijek nepoznata i iako još ne postoji patologija koja bi bila zajednička ljudima s AS-om, još uvijek je moguće da je mehanizam AS-a odvojen od ostalih ASD-ova.&lt;ref&gt;http://informahealthcare.com/doi/abs/10.1046/j.1440-1614.2002.01097.x&lt;/ref&gt; Neuroanatomske studije i povezanost sa teratogenima snažno sugeriraju da mehanizam uključuje promjenu u razvoju mozga nedugo nakon začeća. Abnormalna migracija embrioničkih ćelija tokom [[fetus]]ne faze može utjecati na konačnu strukturu i povezanost mozga, rezultirajući promjenama u nervnim sklopovima koji kontroliraju mišljenje i ponašanje.&lt;ref&gt;http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/2136076&lt;/ref&gt; Postoji više teorija o mehanizmu AS-a, ali izgleda da nijedna ne nudi konačno objašnjenje.&lt;ref&gt;http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17001340&lt;/ref&gt;

Teorija o smanjenoj (unutrašnjoj) povezanosti mozga pretpostavlja smanjeno funkcioniranje nervnih sklopova &quot;visokog nivoa&quot; i smanjenu sinhroniziranost, zajedno s prekomjernim povećanjem procesâ &quot;nižeg nivoa&quot;.&lt;ref&gt;http://cercor.oxfordjournals.org/cgi/content/full/17/4/951&lt;/ref&gt; To se dosta slaže s teorijama o generalnom procesuiranju, kao što je teorija slabe centralne koherencije, koja pretpostavlja da na ograničenoj sposobnosti da se vidi &quot;veća slika&quot; počiva glavna smetnja kod ASD-ova.&lt;ref&gt;http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16450045&lt;/ref&gt; Druga teorija povezana s ovom – pojačano perceptivno funkcioniranje – fokusira se više na superiornost lokalno orijentiranih i perceptivnih operacija kod autističnih osoba.&lt;ref&gt;http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16453071&lt;/ref&gt;

Teorija o sistemu ogledalnih [[neuron]]a (MNS) pretpostavlja da se promjene u razvoju MNS-a miješaju s oponašanjem i dovode do ključne karakteristike AS-a: oslabljenosti društvene interakcije.&lt;ref&gt;http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17115076&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://cbc.ucsd.edu/pdf/brokenmirrors_asd.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=9. 6. 2010 |archive-date=5. 2. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090205170827/http://cbc.ucsd.edu/pdf/brokenmirrors_asd.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Npr, jedna je studija pokazala da aktivacija u centru za oponašanje kod osoba s AS-om kasni.&lt;ref&gt;http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15048895&lt;/ref&gt; Ova se teorija slaže s teorijama socijalne kognicije, kao što je teorija uma, koja pretpostavlja da autistično ponašanje nastaje zbog poremećaja u pripisivanju mentalnih stanja sebi i drugima&lt;ref&gt;http://ruccs.rutgers.edu/~aleslie/Baron-Cohen%20Leslie%20&amp;%20Frith%201985.pdf&lt;/ref&gt;, ili teorija hipersistemiziranja, prema kojoj autistične osobe mogu sistematizirati unutrašnje operacije kako bi se mogli nositi s unutrašnjim događajima, ali su manje efektivni pri empatiziranju, gdje se moraju nositi s događajima koje su uzrokovali drugi agensi.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://autismresearchcentre.com/docs/papers/2006_BC_Neuropsychophamacology.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110707191300/http://autismresearchcentre.com/docs/papers/2006_BC_Neuropsychophamacology.pdf |archive-date=7. 7. 2011 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

U ostale moguće mehanizme spadaju disfunkcija [[serotonin]]a&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://ajp.psychiatryonline.org/cgi/content/full/163/5/934 |title=Arhivirana kopija |access-date=9. 6. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110611235711/http://ajp.psychiatryonline.org/cgi/content/full/163/5/934 |archive-date=11. 6. 2011 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; te disfunkcija [[mali mozak|malog mozga]]&lt;ref&gt;http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16321884&lt;/ref&gt;.

==Praćenje==
Roditelji djece s AS-om obično mogu pratiti razlike u razvoju njihove djece do dobi od najmanje 30 mjeseci. Praćenje razvoja tokom rutinskog pregleda kod ljekara opće prakse ili pedijatra može otkriti znakove koji opravdavaju dalje istraživanje. Dijagnosticiranje AS-a komplicira upotreba više različitih instrumenata za praćenje, uključujući ''Dijagnostičku skalu za AS'' (ASDS), ''Upitnik za praćenje spektra autizma'' (ASSQ), ''Dječiji test za AS'' (CAST), ''Gilliamovu skalu AS-a'' (GADS), ''Krugov indeks AS-a'' (KADI)&lt;ref&gt;http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15796119&lt;/ref&gt; i ''Kvocijent spektra autizma'' (AQ; s verzijama za djecu&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://autismresearchcenter.com/docs/papers/2008_Auyeung_etal_ChildAQ.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=5. 2. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090205170722/http://autismresearchcenter.com/docs/papers/2008_Auyeung_etal_ChildAQ.pdf |archive-date=5. 2. 2009 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;, [[adolescencija|adolescente]]&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://autismresearchcenter.com/docs/papers/2006_BC_Hoekstra_etal_AQ-adol.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=5. 2. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090205170712/http://autismresearchcenter.com/docs/papers/2006_BC_Hoekstra_etal_AQ-adol.pdf |archive-date=5. 2. 2009 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; i odrasle&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://autismresearchcentre.com/docs/papers/2005_Woodbury-Smith_etal_ScreeningAdultsForAS.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=10. 9. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080910075118/http://autismresearchcentre.com/docs/papers/2005_Woodbury-Smith_etal_ScreeningAdultsForAS.pdf |archive-date=10. 9. 2008 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;). Ni za jedan od njih nije se pokazalo da pouzdano može diferencirati AS od ostalih ASD-ova.&lt;ref name=&quot;izvor1&quot;&gt;17030291&lt;/ref&gt;

==Dijagnoza==
Standardni dijagnostički kriterij zahtijeva teškoće u društvenoj interakciji, ponavljajuće i stereotipne sheme ponašanja, aktivnosti i interese, bez značajnog zaostajanja u jeziku i kognitivnom razvoju. Američki kriteriji još traže i probleme u svakodnevnom funkcioniranju.

Dijagnoza se najčešće postavlja između 4. i 11. života. Za cjelovitu ocjenu potreban je multidisciplinarni tim&lt;ref&gt;http://apt.rcpsych.org/cgi/content/full/7/4/310&lt;/ref&gt; koji vrši posmatranje uz pomoć više postavki, što uključuje neurološku i genetsku ocjenu, kao i testove za kogniciju, psihomotoričke funkcije, verbalne i neverbalne slabosti i jače strane, stil učenja i sposobnosti za samostalan život. Trenutni &quot;zlatni standard&quot; u dijagnosticiranju ASD-ova kombinira kliničku procjenu s ''Revidiranim dijagnostičkim intervjuom za autizam'' (ADI-R) - to je polustrukturirani intervju s roditeljima - i ''Dijagnostičkim grafikonom posmatranja za autizam'' (ADOS) - razgovor i intervju s djecom zasnovan na igri. Zakašnjela ili pogrešna dijagnoza može biti [[trauma]]tična za pojedince i porodice; npr, pogrešna dijagnoza može dovesti do uzimanja lijekova koji samo pogoršavaju ponašanje.&lt;ref&gt;http://informahealthcare.com/doi/abs/10.1080/10673220802075852&lt;/ref&gt; Mnogoj se djeci pogrešno dijagnosticira [[hiperaktivni poremećaj nedostatka pažnje]] (ADHD). Postavljanje dijagnoze odraslima mnogo je zahtjevnije jer su standardni dijagnostički kriteriji &quot;podešeni&quot; za djecu, a ispoljavanje AS-a mijenja se s godinama&lt;ref&gt;http://www.childpsych.theclinics.com/article/PIIS1056499302000536/fulltext&lt;/ref&gt;; dijagnoza kod odraslih zahtijeva brižljivo kliničko ispitivanje i temeljitu [[anamneza|anamnezu]] koja se dobije od same osobe i drugih koji je poznaju, s fokusom na ponašanje u djetinjstvu.&lt;ref&gt;http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2695286/?tool=pmcentrez&lt;/ref&gt; U stanja koja se moraju razmatrati u diferencijalnoj dijagnozi spadaju ostali ASD-ovi, [[šizofrenijski spektar]], ADHD, [[opsesivno-kompulzivni poremećaj]] (OKP), [[klinička depresija]], [[semantičko-pragmatički poremećaj]], [[poremećaj neverbalnog učenja]], [[Tourretov sindrom]], poremećaj stereotipnog kretanja i [[bipolarni poremećaj]].

Nedovoljna ili prekomjerna dijagnoza problemi su u marginalnim slučajevima. Troškovi i teškoće u praćenju i procjenjivanju mogu odložiti dijagnozu. Nasuprot tome, povećana popularnost mogućnosti tretmana lijekovima često motivira &quot;prejaku&quot; dijagnozu ASD-a.&lt;ref&gt;http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17563895&lt;/ref&gt; Postoje pokazatelji po kojima je AS češće dijagnosticiran posljednjih godina, djelomično kao rezidualna dijagnoza kod djece s normalnom inteligencijom koja nemaju autizam, ali imaju društvene poteškoće.&lt;ref&gt;http://www.childpsych.theclinics.com/article/PIIS1056499302000524/fulltext&lt;/ref&gt; 2006. navedeno je da je to najbrže rastuća psihijatrijska dijagnoza kod djece u [[Silicijska dolina|Silicijskoj dolini]]; također, kod odraslih postoji sklonost da ga sami sebi dijagnosticiraju. Postoje pitanja o vanjskoj vrijednosti dijagnoze AS-a, tj. nejasno je da li ima praktične koristi u razlikovanju AS-a od HFA i PDD-NOS-a; isto dijete može dobiti različite dijagnoze zavisno od instrumenata praćenja. Debata o razlikovanju AS-a od HFA djelomično ima razlog u tautološkoj dilemi gdje su poremećaji definirani na osnovi ozbiljnosti oštećenja, tako da su studije koje potvrđuju razlike zasnovane na ozbiljnosti očekivane.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://ajp.psychiatryonline.org/cgi/content/full/165/8/958 |title=Arhivirana kopija |access-date=10. 6. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110611235732/http://ajp.psychiatryonline.org/cgi/content/full/165/8/958 |archive-date=11. 6. 2011 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

==Liječenje==
Liječenje AS-a pokušava se baviti simptomima koji uzrokuju duševni nemir, a također ima za cilj podučavanje odgovarajućim društvenim, komunikacijskim i stručnim sposobnostima (primjerenima dobi osobe) koje se ne usvajaju prirodnim putem tokom razvoja, uz intervenciju prilagođenu potrebama osobe zasnovanu na multidisciplinarnoj procjeni stanja.&lt;ref&gt;http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15124148&lt;/ref&gt; Iako je postignut napredak, podaci koji potvrđuju djelotvornost pojedinačnih intervencija ograničeni su.&lt;ref&gt;http://www.childpsych.theclinics.com/article/PIIS1056499302000548/fulltext&lt;/ref&gt;

===Terapije===
Idealan tretman za AS koordinira terapije usmjerene na ključne simptome poremećaja, uključujući slabe komunikativne sposobnosti i opsesivne ili ponavljajuće rutine. Dok se većina stručnjaka slaže da što je intervencija ranija, to je bolje, ne postoji pojedinačno najbolji &quot;paket&quot; liječenja. Tretman za AS nalik je onome za HFA, s tim što uzima u obzir i lingvističke sposobnosti, verbalnu snagu i slabosti u neverbalnoj komunikaciji osoba s AS-om. Tipični program obično sadrži: 
*treniranje društvenih sposobnosti za efektivnije međuljudske interakcije&lt;ref&gt;http://www.childpsych.theclinics.com/article/PIIS1056499302000512/fulltext&lt;/ref&gt;; 
*kognitivnu bihevioralnu terapiju za poboljšanje nošenja sa stresom povezanim s tjeskobom ili eksplozivnim emocijama&lt;ref name=&quot;childpsych.theclinics.com&quot;&gt;http://www.childpsych.theclinics.com/article/PIIS1056499302000482/fulltext&lt;/ref&gt; i smanjenje opsesivnih interesa i ponavljajućih rutina; 
*lijek(ove), za koegzistirajuća stanja, kao što su klinička depresija ili poremećaj tjeskobe&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;http://www.childpsych.theclinics.com/article/PIIS1056499302000494/fulltext&lt;/ref&gt;;
*radnu ili fizikalnu terapiju kao pomoć za poboljšanje slabe osjetilne integracije i motoričke koordinacije;
*intervenciju u društvenoj komunikaciji, tj. govornu terapiju s ciljem pomoći u vezi s pragmatikom normalnog razgovora&lt;ref&gt;http://www.childpsych.theclinics.com/article/PIIS1056499302000470/fulltext&lt;/ref&gt; 
*obučavanje i podrška roditeljima, naročito u bihevioralnim tehnikama za &quot;kućno liječenje&quot;

Od mnogih studija o programima rane intervencije zasnovanim na ponašanju, većina su tzv. studije slučaja, s najviše 5 učesnika, i obično se bave problemima u ponašanju, kao što su samopovređivanje, agresivnost, odbijanje poslušnosti, stereotipnosti ili spontani govor; neplanirane nuspojave uglavnom se zanemaruju.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16682171&lt;/ref&gt; Unatoč popularnosti treninga društvenih sposobnosti, njegova djelotvornost još nije na čvrstim nogama.&lt;ref&gt;http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17641962&lt;/ref&gt; Kontrolirana studija modela za roditelje u procesu obuke za probleme u ponašanju kod njihove djece s AS-om pokazala je da su roditelji koji pohađaju jednodnevne radionice ili 6 pojedinačnih lekcija izvijestili o manje problema u ponašanju, dok su roditelji koji su dobijali pojedinačne lekcije prijavili smanjenje intenziteta problema u ponašanju kod njihove djece s AS-om.&lt;ref&gt;http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15358872&lt;/ref&gt; Važna je i radna obuka kako bi starija djeca i odrasli s AS-om naučili pravila razgovora za posao i ponašanje na radnom mjestu, a organizacijski [[softver]] i dlanovnici također su korisni kako bi te osobe poboljšale upravljanje radom i životom.

===Lijekovi===
Nijedan lijek ne liječi direktno ključne simptome AS-a.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt; Iako su istraživanja o djelotvornosti intervencija lijekovima ograničena, od ključne je važnosti da se dijagnosticiraju i liječe koegzistirajuća stanja. Nedostatak samoidentificirajućih [[emocija]] ili u posmatranju efekata nečijeg ponašanja na druge može osobama s AS-om otežati da shvate zašto bi im lijek mogao biti potreban. U kombinaciji s bihevioralnim intervencijama i prilagođavanjem sredini, lijekovi mogu biti djelotvorni u liječenju koegzistirajućih stanja, kao što su poremećaj tjeskobe, klinička depresija, nedostatak pažnje ili agresivnost. Za atipične neuroleptične lijekove ''olanzapin'' i ''risperidon'' pokazalo se da smanjuju simptome udružene s AS-om; risperidon može smanjiti ponavljajuće i samopovređujuće ponašanje, ispade agresivnosti i impulzivnost, te poboljšati stereotipne sheme ponašanja i društvene odnose. ''Fluoksetin'', ''fluoksamin'' i ''sertralin'', koji spadaju u grupu selektivnih [[inhibitor]]a ponovne apsorpcije serotonina (SSRI), pokazali su uspjeh u liječenju ograničenih i ponavljajućih interesa i ponašanja.&lt;ref name=&quot;ncbi.nlm.nih.gov&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt;&lt;ref&gt;http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16596080&lt;/ref&gt;

S lijekovima se mora preduzeti oprez jer kod osoba s AS-om nuspojave mogu biti češće i teže za procjenjivanje i testovi za djelotvornost lijek(ov)a protiv koegzistirajućih stanja rutinski isključuju pojedince iz autističkog spektra. Abnormalnosti u [[metabolizam|metabolizmu]], brzini električnih signala u srcu i povećan rizik od [[dijabetes]]a tipa 2 navode se kao problemi s ovim lijekovima&lt;ref name=&quot;ReferenceC&quot;&gt;http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17539694&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ReferenceD&quot;&gt;http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17705564&lt;/ref&gt;, zajedno s ozbiljnim i dugotrajnim neurološkim nuspojavama.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;/&gt; SSRI-lijekovi mogu dovesti do manifestacije, npr, povećane impulzivnosti, agresivnosti ili poremećaja u spavanju.&lt;ref name=&quot;ncbi.nlm.nih.gov&quot;/&gt; Dobijanje na težini i umor česte su nuspojave risperidona, koji također može dovesti i do povećanog rizika za ekstrapiramidalne simptome, kao što su nemogućnost odmora i [[distonija]], te povišen nivo [[prolaktin]]a. Umirenost i dobijanje na težini češće se javljaju kod liječenja olanzapinom&lt;ref name=&quot;ReferenceD&quot;/&gt;, što je, također, povezano i s dijabetesom.&lt;ref name=&quot;ReferenceC&quot;/&gt; Osobe s AS-om možda neće moći identificirati unutrašnja raspoloženja i emocije i komunicirati o njima ili tolerirati nuspojave koje za većinu ljudi ne bi bile problematične.

==Prognoza==
Postoje neki dokazi da najmanje 20% djece &quot;preraste&quot; AS i ne zadovoljava dijagnostičke kriterije u odrasloj dobi. Do 2006. nijedna studija koja se bavila dugoročnim praćenjem osoba s AS-om nije dostupna i nema sistematskih dugoročnih studija praćenja djece s AS-om. Životni vijek osoba s AS-om u okvirima je normalnog, ali je kod njih povećano prisustvo i drugih psihijatrijskih stanja (kao što su klinička depresija i poremećaj tjeskobe) koja značajno mogu utjecati na prognozu. Iako su slabosti u društvenoj interakciji doživotne, krajnji rezultat obično je pozitivniji nego kod osoba s niskofunkcionalnim ASD-ovima; npr, za simptome ASD-a vjerovatnije je da će se smanjivati s vremenom kod djece s AS-om ili HFA-om.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pediatrics.aappublications.org/cgi/content/full/116/1/117 |title=Arhivirana kopija |access-date=17. 6. 2010 |archive-date=11. 3. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100311191909/http://pediatrics.aappublications.org/cgi/content/full/116/1/117 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Iako većina studenata s AS-om/HFA-om ima prosječne matematičke sposobnosti i na tim testovima postiže nešto slabije rezultate nego na testovima opće inteligencije, neki su ipak nadareni za matematiku&lt;ref&gt;http://aut.sagepub.com/cgi/reprint/11/6/547&lt;/ref&gt; i AS nije spriječio neke ljude da ostvare velika dostignuća, kao što je osvajanje [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]].&lt;ref name=&quot;msnbc.msn.com&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.msnbc.msn.com/id/7030731/ |title=Arhivirana kopija |access-date=17. 6. 2010 |archive-date=1. 11. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071101080927/http://www.msnbc.msn.com/id/7030731/ |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Djeci s AS-om može biti potrebno i posebno obrazovanje zbog njihovih teškoća u društvu i ponašanju, iako mnoga pohađaju redovnu školu. Adolescenti s AS-om mogu ispoljiti kontinuirane teškoće s brigom o samom sebi, organiziranošću i problemima u društvenim i ljubavnim vezama; unatoč visokom kognitivnom potencijalu, većina mladih ljudi s AS-om ostaje kod kuće, iako neki sklope brak ili se zaposle samostalno. &quot;Drugačijost&quot; koju adolescenti dožive (tj. s kojom žive) može biti traumatična.&lt;ref name=&quot;msnbc.msn.com&quot;/&gt; Može se pojaviti tjeskoba zbog preokupiranosti mogućim kršenjem rituala i ustaljenih rutina, od toga da se takva osoba nađe u situaciji bez jasnog plana i rasporeda do straha zbog neuspjeha u društvenim kontaktima (tzv. društvena tjeskoba); rezultirajūćī stres može se manifestirati kroz nedostatak pažnje, povučenost, oslanjanje na opsesije, hiperaktivnost te agresivno ili suparničko ponašanje.&lt;ref name=&quot;childpsych.theclinics.com&quot;/&gt; Depresija je često rezultat hronične frustriranosti zbog neuspjeha u društvenom povezivanju s drugima i mogu nastati poremećaji raspoloženja koji zahtijevaju tretman. Klinička iskustva ukazuju da stopa samoubistava može biti veća kod osoba s AS-om, ali sistematske empirijske studije nisu dale potvrdu za ovo.

Edukacija porodica od kritične je važnosti za razvijanje strategija za razumijevanje snaga i slabosti; pomaganje porodici da se nosi s problemom poboljšava konačni ishod kod djece. Prognoza se može poboljšati dijagnozom u ranoj dobi koja dopušta rane intervencije, dok su intervencije u odrasloj dobi vrijedne, ali manje korisne. Postoje i pravne implikacije kod osoba s AS-om jer su podložne riziku da budu iskorištene od strane drugih i jer možda neće biti u stanju razumjeti društvene implikacije vlastitih postupaka.

==[[Epidemiologija]]==
Procjene učestalosti AS-a jako variraju. Prikaz epidemioloških studija djece iz 2003. pokazao je da se stopa učestalosti kreće u rasponu od 0,03 do 4,84 na 1000, a odnos autizam : AS iznosi od 1,5:1 do 16:1&lt;ref&gt;http://www.childpsych.theclinics.com/article/PIIS1056499302000500/fulltext&lt;/ref&gt;; kombiniranje prosječnog odnosa od 5:1 s konzervativnom procjenom učestalosti autizma od 1,3 na 1000 indirektno sugerira da bi učestalost AS-a mogla iznositi 0.26 na 1000. Dio ovih variranja u procjenama nastaje zbog razlika u dijagnostičkim kriterijima. Npr, relativno mala studija iz [[Finska|Finske]] iz 2007. na uzorku od 5484 djeteta u dobi od 8 godina utvrdila je da 2,9 od 1000 djece ispunjava ICD-10 kriterije za dijagnosticiranje AS-a, 2,7 na 1000 prema Gillbergovim kriterijima, 2,5 prema DSM-IV, 1,6 prema Szatmariju itd. Dječaci su skloniji da razviju AS nego djevojčice; procjene omjera po spolovima variraju od 1,6:1 do 4:1, prema Gillbergovim kriterijima.&lt;ref&gt;http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17450055&lt;/ref&gt;

Poremećaj tjeskobe i klinička depresija najčešća su koegzistirajuća stanja s AS-om. Njihovo supostojanje kod osoba s AS-om procjenjuje se na 65% slučajeva. Depresija je česta kod adolescenata i odraslih; kod djece je vjerovatniji hiperaktivni poremećaj nedostatka pažnje (ADHD). Drugi izvještaji povezali su AS sa stanjima poput aminoacidurije (povećano izlučivanje [[aminokiselina]] [[mokraća|mokraćom]]) ili labavosti ligamenata, ali to su bili pojedinačni slučajevi ili male studije i nijedan faktor nije povezan s AS-om u unakrsnim istraživanjima. Jedna studija o muškarcima s AS-om otkrila je povećanu stopu [[epilepsija|epilepsije]] i visok stepen poremećaja neverbalnog učenja (51%).&lt;ref&gt;http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15473168&lt;/ref&gt; AS je povezan s tikovima, Tourettovim sindromom i bipolarnim poremećajem, a ponavljajuća ponašanja imaju mnoge sličnosti s opsesivno-kompulzivnim poremećajem (OKP) ili opsesivno-kompulzivnim poremećajem ličnosti (OKPL)&lt;ref&gt;http://www3.interscience.wiley.com/journal/120188763/abstract?CRETRY=1&amp;SRETRY=0{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; (to su dvije različite stvari). Iako je većina ovih studija zasnovana na uzorcima iz psihijatrijskih klinika bez korištenja standardiziranih mjera, izgleda sasvim razumno zaključiti da su koegzistirajuća stanja relativno česta.
== Historijat ==
Nazvan po austrijskom pedijatru Aspergeru, ovaj sindrom relativno je nova dijagnoza na polju autizma.&lt;ref&gt;http://www.elsevier.com/authored_subject_sections/S05/S05_360/pdf/klin.pdf&lt;/ref&gt; Izgleda da je Asperger kao dječak pokazivao neke znakove poremećaja koji je dobio ime baš po njemu, kao što su povučenost i talent za jezik.&lt;ref&gt;http://www.springerlink.com/content/n00w0xl46510v681/{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; Neke njegove fotografije pokazuju da je imao ozbiljan izraz lica s intenzivnim pogledom. On je 1944. opisao četvero djece koja su imala poteškoće s uključivanjem u društvo. Toj djeci nedostajale su vještine neverbalne komunikacije, nisu pokazivala empatiju prema vršnjacima i bila su fizički nespretna. Asperger je to stanje nazvao &quot;autističkom psihopatijom&quot; i kao njegovu glavnu karakteristiku naveo društvenu izolaciju. Za razliku od današnjeg AS-a, autistična psihopatija mogla se pojaviti kod ljudi svih nivoa inteligencije, uključujući i one s [[mentalna retardacija|mentalnom retardacijom]]. U kontekstu [[nacistička Njemačka|nacističke]] [[eugenetika|eugenetske]] politike steriliziranja i ubijanja društvenih devijanata i mentalno hendikepiranih osoba, Asperger je strastveno branio vrijednost(i) autističnih osoba, pišući: ''&quot;Mi smo, onda, uvjereni da autistični ljudi imaju svoje mjesto u organizmu društvene zajednice. Oni svoju ulogu dobro ispunjavaju, možda bolje nego što bi iko drugi mogao, i govorimo o ljudima koji su kao djeca imali najveće teškoće i uzrokovali neizrecive i neizrečene brige njhovim starateljima&quot;.'' On je svoje mlade pacijente nazivao i &quot;malim profesorima&quot; i vjerovao da će neki od njih biti sposobni za izvanredna dostignuća i originalno razmišljanje kasnije u životu. Njegov je rad objavljen tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] na [[njemački jezik|njemačkom jeziku]], tako da nije bio previše čitan igdje drugo u svijetu.

[[Lorna Wing]] popularizirala je termin ''Aspergerov sindrom'' u medicinskoj zajednici engleskog govornog područja u njenoj publikaciji iz 1981. o nizu manjih studija o djeci koja su pokazivala slične simptome, a Uta Frith prevela je Aspergerov rad na engleski jezik 1991. Gillberg i Gillberg postavili su setove dijagnostičkih kriterija 1989, iste godine kad i Szatmary i drugi. AS je postao standardna dijagnoza 1992. kad je uključen u 10. izdanje dijagnostičkog priručnika [[WHO]]-a ''Međunarodna klasifikacija bolesti'' (''International Classification of Diseases'' - ICD-10); 1994. dodan je u 4. izdanje Dijagnostičkog i statističkog priručnika za mentalne bolesti (DSM-IV) Američke psihijatrijske asocijacije.

Stotine knjiga, članaka i [[web-stranica]] danas govore o AS-u i procjene učestalosti ASD-ova dramatično su se povećale, s AS-om kao važnom priznatom podgrupom. Da li se on treba posmatrati kao različit od HFA-a fundamentalno je pitanje koje zahtijeva dalja proučavanja, a postoje i pitanja o empirijskom vrednovanju valjanosti DSM-IV i ICD-10 kriterija.

==Kulturni aspekti==
Ljudi s AS-om mogu sami sebe u neformalnom govoru nazivati ''aspijima'' (eng. ''aspie'', mn. ''aspies''; čit. ''aspi''). Taj je termin 1999. skovala Liane Holliday Willey. Riječ ''neurotipičan'' (skraćeno ''NT'') opisuje osobu čiji su neurološki razvoj i stanje tipični i često se koristi za neautistične osobe. [[Internet]] je omogućio ljudima s AS-om da međusobno komuniciraju na način koji prije nije bio moguć zbog njihove rijetkosti i geografske raspršenosti. Tako se pojavila nova supkultura aspija. Web-stranice kao ''Wrong Planet''&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.wrongplanet.net/ |title=Arhivirana kopija |access-date=20. 6. 2010 |archive-date=11. 2. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210211155226/http://www.wrongplanet.net/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; omogućile su pojedincima da se lakše povežu.

Autistične osobe poduprle su promjenu u percepciji ASD-ova prema kojoj se oni trebaju posmatrati više kao kompleksni sindromi nego kao bolesti koje se moraju liječiti. Predlagači ovakvog stava odbacuju ideju da postoji &quot;idealna&quot; konfiguracija mozga i da je bilo koje odstupanje od norme patološko; oni promoviraju toleranciju prema onom što nazivaju ''neurorazličitost''. Ovi su stavovi osnova za pokrete za prava autističnih osoba. Postoji kontrast između stavova osoba sa samoidentificiranim AS-om, koje se obično ne žele liječiti i ponosne su na svoj identitet, i roditelja djece s AS-om, koji obično traže pomoć i lijek za svoju djecu.&lt;ref&gt;http://www.informaworld.com/smpp/content~db=all?content=10.1300/J010v46n03_05&lt;/ref&gt;

Neki istraživači tvrde da AS može biti posmatran kao drugačiji kognitivni stil, a ne kao bolest ili nesposobnost, i da bi trebao biti uklonjen iz DSM-a, kao što je uklonjena i [[homoseksualnost]].&lt;ref&gt;http://www.informaworld.com/smpp/content~db=all?content=10.1080/09687590902789511&lt;/ref&gt; U radu iz 2002. Simon Baron-Cohen napisao je o ljudima s AS-om sljedeće: &quot;U društvenom svijetu nema puno koristi od preciznog oka osjetljivog na detalje, ali u svijetu matematike, [[računarstvo|računarstva]], katalogiziranja, muzike, [[lingvistika|lingvistike]], inženjerstva i nauke takvo oko za detalje prije će dovesti do uspjeha nego do neuspjeha.&quot; Naveo je 2 razloga zašto bi još moglo biti korisno posmatrati AS kao poremećaj: 
* da se osigura sve što je potrebno za zakonski zahtijevanu podršku i 
* da se prepoznaju emocionalne teškoće nastale zbog smanjene empatije.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://foa.sagepub.com/cgi/content/abstract/17/3/186 |title=Arhivirana kopija |access-date=20. 6. 2010 |archive-date=11. 1. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100111183925/http://foa.sagepub.com/cgi/content/abstract/17/3/186 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Također se vode rasprave i o tome da su geni za kombinaciju sposobnosti kod AS-a djelovali kroz nedavnu ljudsku evoluciju i dali značajan doprinos u historiji čovječanstva.

==Reference==
{{Refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Asperger syndrome}}
* [http://www.dmoz.org/Health/Mental_Health/Disorders/Neurodevelopmental/Autism_Spectrum/Asperger%27s_Syndrome/ Aspergerov sindrom] na ''dmoz.org'' {{en simbol}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Aspergerov sindrom| ]]
[[Kategorija:Autizam]]
[[Kategorija:Neurogenetički poremećaji]]
[[Kategorija:Bolesti nervnog sistema]]
[[Kategorija:Neurološki poremećaji kod djece]]</text>
      <sha1>1ju91wlkc8s6ayfv9irp9d9ozhuoc5c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Babica kokošica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>121156</id>
    <revision>
      <id>3940715</id>
      <parentid>3346603</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T07:43:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940715</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2079" sha1="f3zaud7h4c63nffrozc4x9hqa5siq8g" xml:space="preserve">{{Taksokvir 
| boja = pink
| naziv = Babica kokošica 
| slika = Blennius sphinx male.jpg
| slika_širina = 250px
| slika_opis = Babica kokošica
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| phylum = [[Svitkovci|Chordata]]
| subphylum = [[Kralježnjaci|Vertebrata]]
| infraphylum = [[Čeljustouste|Gnathostomata]]
| superclassis = [[Osteichthyes]]
| classis = [[Zrakoperke|Actinopterygii]]
| ordo = [[Perciformes]]
| familia = [[Slingurke|Blenniidae]]
| genus = ''[[Aidablennius]]''
| species = '''''A. sphynx'''''
| dvoimeno = Aidablennius sphynx
| dvoimeno_autorstvo = Valenciennes, 1836    
| sinonimi =''Aidablennius sphinx''&lt;br /&gt;''Blennius sphinx''&lt;br /&gt;''Blennius sphynx''
}}

'''Babica kokošica''' ([[latinski jezik|lat.]] ''Aidablennius sphynx'') je riba koja spada u porodicu [[slingurke|slingurki]] (Blenniidae). Ova babica ima sve karakteristike svoje vrste: izduženo tijelo, golo, bez ljusaka i sluzavo, dva kožna roga iznad očiju, a također i karakteristiku da mužjak čuva jaja. Zeleno-smeđe je boje, sa plavo obrubljenim tamnijim prugama, te narandžastom bojom obrubljenom tamnozelenom mrljom na škržnom poklopcu&lt;ref name=&quot;jardas&quot;&gt;{{jardas}}, str 374.&lt;/ref&gt;. Živi u plićaku, u procjepima i rupama, često u praznim rupama od [[prstac]]a. Naraste do 8,0&amp;nbsp;cm dužine.

Ova vrsta živi na obalama istočnog [[Atlantski okean|Atlantika]], od [[Maroko|Maroka]], pa do [[Portugal]]a, te na cijelom [[Sredozemno more|Mediteranu]], [[Mramorno more|Mramornom]] i [[Crno more|Crnom moru]]&lt;ref name=fishbase.se&gt;fishbase.se: [http://www.fishbase.com/summary/speciessummary.php?id=25971 Aidablennius sphynx] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260117043433/http://www.fishbase.com/summary/speciessummary.php?id=25971 |date=17. 1. 2026 }}&lt;/ref&gt;.

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{WProjekti 
|commons= 
|commonsbs=
|commonscat= Aidablennius sphynx
|commonscatbs= Babica kokošica
|wikivrste= Aidablennius sphynx
|wikivrstebs= Babica kokošica
}}

{{Commonscat|Aidablennius sphynx}}

[[Kategorija:Jadranske ribe]]
[[Kategorija:Slingurke]]</text>
      <sha1>f3zaud7h4c63nffrozc4x9hqa5siq8g</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Abesiv</title>
    <ns>0</ns>
    <id>144036</id>
    <revision>
      <id>3940590</id>
      <parentid>3843546</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T02:27:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940590</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1949" sha1="qm6j041lmo6eofur9gklp46xzrx6j4w" xml:space="preserve">'''Abessiv'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://glossary.sil.org/term/abessive-case|title=Abessive Case|date=3. 12. 2015|website=Glossary of Linguistic Terms|language=en|access-date=16. 4. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240318123640/https://glossary.sil.org/term/abessive-case|archive-date=18. 3. 2024|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; (od latinskog  ''abesse'') je [[padež]], pomoću kojeg se izražava nedostatak ili odsutnost nečega. U bosanskom jeziku mu često odgovara prijedlog ''&quot;bez&quot;'', ili u [[engleski jezik|engleskom jeziku]] nastavak ''-less''. Javlja se u [[Ugro-finski jezici|ugro-finskim jezicima]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dictionary.com/browse/abessive|title=Dictionary.com {{!}} Meanings &amp; Definitions of English Words|website=Dictionary.com|language=en|access-date=16. 4. 2024}}&lt;/ref&gt; i [[Kavkazski jezici|kavkazskim jezicima]], [[turski jezik|turskom]] te [[somalski jezik|somalskom jeziku]].

Ime ''abessive'' je izvedeno od {{Jezik|la|abesse}} &quot;biti daleko/odsutan&quot;, a posebno se koristi u odnosu na [[Uralski jezici|uralske jezike]] . Naziv ''karitiv'' potiče od {{Jez-la|carere}}  &quot;nedostajati&quot;, a posebno se koristi u odnosu na [[Kavkaski jezici|kavkaske jezike]] . Naziv ''privative'' je izveden od {{Jez-la|privare}} &quot;lišiti&quot;. yyy

=== Somalijski ===
U [[Somalijski jezik|somalskom jeziku]], abezivni padež je označen sa {{Jezik|so|-laa}} ili {{Jezik|so|-la}} i ispuštanje svih osim prvog [[slog]]a u određenim riječima. Na primjer:

: {{Jezik|so|jeceylaa}} &quot;ljubav&quot;
: {{Jezik|so|jeelaa}} &quot;bez ljubavi&quot;
: {{Jezik|so|dar}} &quot;odjeća&quot;
: {{Jezik|so|dharla'aan}} &quot;bez odjeće,&quot; i.e., [[nag]]

==U turskom jeziku==
U [[turski jezik|turskom jeziku]], ovaj padež se izražava pomoću nastavka -siz (varijacije: -sız,-suz,-süz).
Npr.: Evsiz (ev = kuća, beskućnjak), barksız, görgüsüz (görgü = dobri maniri), yurtsuz.

== Reference ==
{{Refspisak}}{{Padeži}}{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Padeži]]</text>
      <sha1>qm6j041lmo6eofur9gklp46xzrx6j4w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alativ</title>
    <ns>0</ns>
    <id>144080</id>
    <revision>
      <id>3940615</id>
      <parentid>3843589</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T03:27:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940615</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1439" sha1="b2qrdgq9vpl2s2wirkntufl4z1onocr" xml:space="preserve">'''Alativ''' (od [[latinski jezik|lat]]. ''allāt-'', ''afferre'' &quot;prinositi&quot;) je lokalni [[padež]]. Odnosi se na mjesto, preciznije, smjer.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://glossary.sil.org/term/allative-case|title=Allative Case|date=3. 12. 2015|website=Glossary of Linguistic Terms|language=en|access-date=27. 9. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230927113909/https://glossary.sil.org/term/allative-case|archive-date=27. 9. 2023|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Javlja se u [[litvanski jezik|litvanskom]], [[letonski jezik|letonskom]], [[mađarski jezik|mađarskom]], [[finski jezik|finskom]]  i [[estonski jezik|estonskom]] jeziku.

== Ugro-finski jazici ==
U [[finski jezik|finskom]] alativ se tvori nastavkom ''-lle''. Koristi se kod izražavanja:
* priložne odredbe mjesta:
: ''Menen pöydä'''lle'''.'' - Idu ka stolu.
* funkcije [[dativ]]a (kojeg finski jezik nema), tu odgovara na pitanja ''Kome? Čemu?'':
: ''Sano minu'''lle'''.'' - Reci mi.
* Radnje koja uključuje dalju akciju:
: ''Hän lähti kala'''lle'''.'' - Otišao je na ribolov.
* Dojam :
: ''Tunnun hyvä'''lle'''.'' -Osjećam se dobro.

U [[estonski jezik|estonskom]] se alativ koristi isto kao i u finskom, čak imaju isti nastavak ''-le''. U [[mađarski jezik|mađarskom]] se tvori pomoću nastavaka ''-hoz/-hez/-höz'', ali upotreba varira u odnosu na [[balto-finski jezici|balto-finske jezike]].

== Reference ==
{{Refspisak}}
{{Padeži}}

[[Kategorija:Padeži]]</text>
      <sha1>b2qrdgq9vpl2s2wirkntufl4z1onocr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bakovići (Fojnica)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>144269</id>
    <revision>
      <id>3940722</id>
      <parentid>3853471</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T07:54:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940722</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4748" sha1="a5g0fb4wxvrrv114pfvpn6j8sye1c4u" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                          = Bakovići
| vrsta                        = Naseljeno mjesto
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava                      =
| grb                          =
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| entitet                      = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| distrikt                     =
| kanton                       = [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanski]]
| općina                       = [[Fojnica]]
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 43.93
| dužina_stepeni               = 17.9344
| najveća tačka                =
| najveća tačka metara         =
&lt;!-- *** asd *** --&gt;
| površina_grada               =
| površina_općine              =
| površinajedinica             =
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo grad            = 749
| stanovništvo općina          =
| stanovništvo procjena        =
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo općina godina   =
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      =
| gustoća općina               =
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
| osnovano                     =
| gradonačelnik                = 
| gradonačelnik stranka        = 
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 30
| matični broj                 = 115487&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=27. 8. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 10324
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta                        =
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| prickpos x                   =
| prickpos y                   =
| opis_karte                   = Bakovići u Bosni i Hercegovini
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                 =
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka                     =
}}
'''Bakovići''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Fojnica]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==

{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Bakovići
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 115487
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = 
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 27. 8. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 27. 8. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 749
| g2013_bosnjaci           = 3
| g2013_srbi               = 3
| g2013_hrvati             = 475
| g2013_muslimani          = 1
| g2013_nisu_izjasnili     = 4
| g2013_nepoznato          = 263
| g1991_ukupno             = 989
| g1991_muslimani          = 10
| g1991_srbi               = 2
| g1991_hrvati             = 427
| g1991_jugosloveni        = 10
| g1981_ukupno             = 890
| g1981_muslimani          = 162
| g1981_srbi               = 139
| g1981_hrvati             = 565
| g1981_jugosloveni        = 23
| g1981_crnogorci          = 1
| g1971_ukupno             = 435
| g1971_muslimani          = 8
| g1971_srbi               = 26
| g1971_hrvati             = 392
| g1971_slovenci           = 8
| g1971_crnogorci          = 1
}}

== Također pogledajte ==
* [[Fojnica]]

==Reference==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20111124063353/http://www.fojnica.ba/ Zvanični sajt općine Fojnica]

{{Naselja u općini Fojnica}}</text>
      <sha1>a5g0fb4wxvrrv114pfvpn6j8sye1c4u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bing</title>
    <ns>0</ns>
    <id>144364</id>
    <revision>
      <id>3940785</id>
      <parentid>3887093</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T09:15:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940785</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5981" sha1="5hvmweu3jiwubnf93udj7pdcz614dyu" xml:space="preserve">{{Infokutija web stranica
| ime_stranice            = Bing
| logo                    = [[File:Bing Fluent Logo.svg|86px]]&lt;br/&gt;[[File:Microsoft Bing logo.svg|200px]]
| logo_veličina           = 
| logo_opis               = 
| slika_ekrana            = Bing početna strana.png
| slika_ekrana_veličina   = 300px
| slika_ekrana_opis       = Slika ekrana Bing početne strane
| url                     = 
| slogan                  = Bing is for doing. ([[2012]].)&lt;br /&gt;Bing and decide ([[2009]].)
| komercijalno            = Da
| vrsta                   = [[Internetski pretraživač]]
| registracija            = Neobavezno (Microsoftov račun)
| jezik                   = 40 jezika
| broj_korisnika          = 
| licenca sadržaja        = 
| programski_jezik        = ASP.NET&lt;ref name=&quot;roadchap&quot;&gt;{{cite web|url=http://rogchap.com/2011/09/06/top-40-website-programming-languages/|title=Top 40 Website Programming Languages|work=roadchap.com|author=Roger Chapman|access-date=6. 9. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20140213222959/http://rogchap.com/2011/09/06/top-40-website-programming-languages/|archive-date=13. 2. 2014|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; 
| vlasnik                 = [[Microsoft]]
| autor                   = Microsoft
| urednik                 = 
| datum_pokretanja        = 1. juni 2009.
| prihod                  = 
| alexa                   = [[Datoteka:Decrease Positive.svg|10px]] 23 (mart 2015.)&lt;ref name=&quot;alexa&quot;&gt;{{cite web |url= http://www.alexa.com/siteinfo/bing.com |title= Bing.com Site Info |publisher= [[Alexa Internet]] |access-date= 27. 3. 2015 |archive-date= 7. 11. 2015 |archive-url= https://web.archive.org/web/20151107121156/http://www.alexa.com/siteinfo/bing.com |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;
| ip                      = 
| trenutni_status         = Aktivna
| fusnote                 = 
}}
'''Microsoft Bing''' (prije '''MSN Search''', '''Windows Live Search''' i '''Live Search''') jest [[Microsoft]]ov [[internetski pretraživač]]. Izvršni direktor Microsofta, [[Steve Ballmer]] je 28. maja 2009. godine predstavio Bing na konferenciji ''All Things Digital'' u [[San Diego|San Diegu]]. 3. juna bio je potpuno dostupan na internetu, iako je 1. juna izdana demo verzija kako će stranica u stvari izgledati.

Značajnije promjene koje su se dogodile na strani, su prijedlozi pretrage korisnika i lista povezanih pretraga baziranih na semantičnoj tehnologiji koju je Microsoft kupio od [[Poweset]]a u 2008. godini.

29. jula 2009. godine, [[Microsoft]] i [[Yahoo|Yahoo!]] su objavili ugovor, u kome će Bing koristiti Yahoo! pretraživanje. Svi Yahoo! klijenti i partneri bi trebali &quot;preći&quot; na Bing početkom 2012. godine.

== Historija ==
=== MSN-Pretraživač ===
MSN-Pretraživač je bio [[Microsoft]]-ov internet pretraživač baziran na jednostavnom indeksnom pretraživaču. Ovaj pretraživač je prvi put objavljen u trećoj četvrtini 1998. godine i koristio je rezultate kompanije [[Inktomi]]. Početkom 1999, MSN-Pretraživač je objavljen u novoj verziji, koja je prikazivala rezultate kompanije [[Looksmart]] zajedno sa rezultatima pretrage [[Inktomi|Inktomi-ja]] osim kratkog perioda, kada su korišteni rezultati pretrage [[AltaVista|AltaViste]]. Od tada, Microsoft je objavio još noviji MSN-Pretraživač baziran na osobnim rezultatima i indeksom koje je bio ažuriran svake sedmice, a ponekad i dnevno. Dorada ovog novog pretraživača je počela kao beta program u novembru 2004, i konačno završena u februaru 2005. Izgled pretraživača je omogućen od strane [[Picsearch|Picsearch-a.]]

=== Windows Live Pretraživač ===
Prva javna beta verzija Windows Live Pretraživača bila je objavljena 8. marta 2006. godine, dok je finalno izdanje objavljeno 11. septembra zamjenjivši MSN Pretraživač. Novi pretraživač je koristio kartice (engl. tabs) koje su se sadržavale od Weba, novosti, slika, muzike, radne površine, lokalnih novosti i [[Microsoft Encarta|Microsoft Encarte]].
Za razliku od MSN Pretraživača, Windows Live Pretraživač je prestao koristiti [[Picsearch]] za pretraživanje slika, već je koristio vlastita pretraživanja.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://searchenginewatch.com/article/2067901/Microsoft-Upgrades-Live-Search-Offerings|title=Microsoft Upgrades Live Search Offerings|author=Chris Sherman|work=Search Engine Watch|access-date=2. 6. 2015}}&lt;/ref&gt;

=== Live Pretraživač ===
U martu 2007. godine, [[Microsoft]] je objavio odvojen razvoj Windows Live Pretraživanja porodice i preimenovao uslugu u Live Pretraživač. Live Pretraživač je integrisano kao pretraživanje u stvarnom vremenu (eng. Real-time).
Nedugo nakon objavljivanja, nastala je serija organizacija i konsolidacija od strane Microsofta. 23. maja 2008., Microsoft je najavio da će [[Live Search Books]] (odnosno pretraživanje knjiga) i [[Live Search Academic]] (akademsko pretraživanje) biti prekinuti. Ubrzo poslije toga Windows Live Expo je prekinut (31. jula 2008.). [[Live Search Macros]], servis koji je korisnicima dopuštavao da stvaraju vlastita pretraživanja ili da koriste makroe koji su napravili drugi korisnici, je također prekinut. Live Product Upload, je bila usluga koja je korisnicima dopuštala da prenesu informacije o proizvodima je prekinuta 15. maja 2009. Krajnja reorganizacija je nastupila kada su se Live Search QnA preimenovali u MSN QnA, 18. februara 2009, ali su i oni bili prekinuti 21. maja 2009, što je na kraju kulminiralo da se napravi &quot;novi indentitet&quot;, Bing je zamijenio Live Pretraživač u junu 2009.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.wired.com/epicenter/2009/05/microsofts-bing-hides-its-best-features/|title=Hands On With Microsoft's New Search Engine: Bing, But No Boom - WIRED|date=28. 5. 2009|work=WIRED|access-date=2. 6. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20120527134819/http://www.wired.com/epicenter/2009/05/microsofts-bing-hides-its-best-features/|archive-date=27. 5. 2012|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak|2}}
{{Commonscat}}

[[Kategorija:Microsoft]]</text>
      <sha1>5hvmweu3jiwubnf93udj7pdcz614dyu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Acer Inc.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>145514</id>
    <revision>
      <id>3940594</id>
      <parentid>3923711</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T02:33:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940594</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5805" sha1="fnydmswexw79mbkqqp7jh3jx2ga17om" xml:space="preserve">{{Infokutija kompanija
| ime       = Acer Inc. &lt;br /&gt; &lt;small&gt;宏碁股份有限公司&lt;/small&gt;
| slika     = Acer 2011.svg
| logo_veličina = 150px
| vrsta     = Javna kompanija
| osnivanje = 1976 (kao Multitech)
| osnivači  = Stan Shih
| sjedište  = Sjedište: &lt;br /&gt;  [[Xizhi]], [[New Taipei City]] &lt;br /&gt;Inkorporisana:&lt;br /&gt; [[Tajvan]]
| predsjednik  = J.T. Wang
| ključneosobe = J.T. Wang (CEO Asus Grupe i CEO (predsjednik) Acer Inc.)
| industrija  = [[Tehnika]]
| proizvodi   = [[Desktop|Desktop računari]] &lt;br /&gt; [[Laptop|Laptop računari]] &lt;br /&gt; [[Netbook|Netbook računari]] &lt;br /&gt; [[Server]]i &lt;br /&gt; [[Skladištenje|Skladište podataka]] &lt;br /&gt; [[Dlanovnik|Dlanovnici]] &lt;br /&gt; [[Monitor]]i &lt;br /&gt; [[Televizor]]i &lt;br /&gt; [[VIdeo projektor|Video projektori]] &lt;br /&gt; [[e-posao|e-poslovi]]
| zaposleni   = 7,500 ([[Septembar]], [[2010]])
| holding     =
| slogan      =
| web = [http://www.acer.com/ acer.com]
| sjedište_grad   = 
| sjedište_država = 
| pod_posluženo   =
| usluge          =
| prihod          = {{profit}} $19.9 milijardi &lt;small&gt;(2010)&lt;/small&gt;  &lt;br /&gt; ~13,75 milijardi €
| operativni_prihod =
| neto_dobit        = {{profit}} $519 milijardi &lt;small&gt;(2010)&lt;/small&gt; &lt;br /&gt; ~358,8 milijardi €
| divizije          =
| podruž            =
| vlasnik            = 
| prestala_postojati =
| dodatak            =
|}}
'''Acer Inc.''' (izgovara se /ˈeɪsər/, fon. ejser; na tradicionalnom [[Kineski jezik|kineskom]]: 宏碁股份有限公司; transkripcija: Hóngqi Gǔfèn Yǒuxiàn Gōngsī) (LSE: ACID, TWSE: 2353) je multinacionalna [[Informatika|informatička]] [[Tehnologija|tehnološka]] [[korporacija]] sa sjedištem u [[Xizhi]]ju, New Taipei City, [[Tajvan]]. Acerovi proizvodi uključuju desktop računare i [[laptop]]e, lične digitalne asistente (PDA), [[server]]e, uređaje za spremanje, [[monitor]]e, smart telefone i ostale [[Periferna jedinica|periferne jedinice]]. Također pruža servise e-poslova za kompanije, vlade i obične korisnike.

Početkom 2000. godine Acer je ugradio novi poslovni model, time se pomjerajući od [[proizvođač]]a do kompanije koja dizajnira, marketira i vrši distribuciju njenih proizvoda, dok u isto vrijeme vrši proizvodni proces preko ugovornih proizvođača. Sada se svi Acerovi proizvodi prave od originalne opreme proizvođača u [[Kina|Kini]]. Kao dodatak samom poslu, Acer također posjeduje najveći prodavni lanac u [[Taipei]]ju, [[Tajvan]].

== Proizvodi ==
[[Datoteka:Acer Aspire 8920 Gemstone.jpg|mini|Acer Aspire 8920G Notebook]]
[[Datoteka:Acer Aspire 3610.jpg|mini|Acer Aspire 3610 Notebook]]
[[Datoteka:Acer Aspire 5520 laptop.JPG|mini|Acer Aspire 5520 Notebook]]
[[Datoteka:Acer Aspire 4520.JPG|mini|Acer Aspire 4520 Notebook]]
[[Datoteka:Guang Hua Digital Plaza Launch Acer Aspire One.jpg|mini|Acer Aspire One]]

;Chromebook
11. aprila 2011. godine [[Google]] je najavio da će Acer pružati Chromebook laptope počevši od 15. juna. Acerovi Chromebook računari sa Wi-FI vezom će koštati $349 (€241). Uređaji će biti dostupni u Sjedinjenim Državama u Amazon i Best Buy trgovinama.&lt;ref&gt;Marguerite Reardon, CNET. &quot;[http://news.cnet.com/8301-30686_3-20061896-266.html?part=rss&amp;subj=news&amp;tag=2547-1_3-0-20 Google unveils first Chromebooks] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130314170428/http://news.cnet.com/8301-30686_3-20061896-266.html?part=rss&amp;subj=news&amp;tag=2547-1_3-0-20 |date=14. 3. 2013 }}.&quot; 11. maj 2011.&lt;/ref&gt;
;Desktop računari za obične korisnike
*[[Acer Aspire Desktop]] serije
*[[Acer Aspire Predator]] serije
;Desktop računari za poslovne korisnike
*[[Acer Veriton]] serije
;Notebok računari za obične korisnike
*[[Acer Aspire Notebook]] serije
*[[Acer Aspire Timeline]] serije
*[[Acer Ferrari products]] serije
*[[Acer Iconia]]
;Notebook računari za poslovne korisnike
*[[Acer TravelMate]] serije
*[[Acer Extensa]] serije
;[[Tablet (računar)|Tablet računari]]
*[[Acer Tablet]] serije
;Netbook računari
*[[Acer Aspire One]]
*[https://web.archive.org/web/20101114220119/http://www.acer.com/ferrarione/ Ferrari one]
;Nettop
*[[AspireRevo]]
;Mobilni telefoni
*[[Acer Tempo]] serije
*[[Acer Liquid]]
*[[Acer beTouch]]
*[[Acer neoTouch]]
*[[Acer Stream]]
*[[Acer E110]]
;Rješenje za kućne mreže
*[[Acer Clear.fi]]
;Monitori
*G serije
*P serije
*H serije
*X serije
*B serije
*V serije
*S serije
*T serije
*D serije
*MO Monitor TV serije
;Projektori
*Profesionalne serije
*Kučne serije
*Putovalačke serije
*Value serije
;Televizori
*[[AT serije]]
;Servisi i spremišta
*Acer server F1 serije
* Tower serije: T110 F1, T115 F1, T150 F1, T310 F1, T350 F1;
* Rack serije: R160 F1, R180 F1, R320 F1, R360 F1, R380 F1, R385 F1, R585 F1;
* Blade serije: B2x285 F1, B2x280 F1, B460 F1;
* Gemini serije: B1170 F1, B2170 F1, B2170t, B2175 F1
* Kućne Server serije: H340, H341, H342, Altos Easystore M2
*Acer skladište serije
* N500 F1, N1600 F1, HNAS3080, GS2040, AMS2100, AMS2300
;Druge (discontinued devices)
*Digitalne kamere
*Lični digitalni asistenti
*Automobilski sistemi navigacije
*[[Acer PICA]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
*[http://www.acer.com Službena web strana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/19961118204527/http://www.acer.com/ |date=18. 11. 1996 }}
*[https://web.archive.org/web/20110707080244/http://www.acer-group.com/public/ Acer Group] ([https://web.archive.org/web/20110707080405/http://www.acer-group.com/public/chinese/index.htm Kineski])
*[https://web.archive.org/web/20110415160719/http://www.gateway.com/ Gateway]
*[http://packardbell.com/ Packard Bell]
*[http://www.emachines.com/ eMachines]
*[http://glofiish.com/ Glofiish]
*[http://www.etencorp.com/ E-TEN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070313061432/http://www.etencorp.com/ |date=13. 3. 2007 }}

{{Commonscat}}

[[Kategorija:Kompanije u Japanu]]</text>
      <sha1>fnydmswexw79mbkqqp7jh3jx2ga17om</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Borba za nezavisnost zemalja Latinske Amerike</title>
    <ns>0</ns>
    <id>146147</id>
    <revision>
      <id>3940805</id>
      <parentid>3920961</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T10:18:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940805</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="72481" sha1="ab2xgu0zy6xj3fty3v86bryaf8hpuap" xml:space="preserve">{{Istaknuti članak}}
{{Infokutija rat
| sukob          = Borba za nezavisnost&lt;br/&gt;zemalja Latinske Amerike
| dio            = 
| slika          = [[Datoteka:Batalla de Carabobo.JPG|220px]]
| opis           = 
| datum          = 1809–1830.
| mjesto         = 
| casus          = 
| rezultat       = Nezavisnost većine kolonija u Latinskoj Americi i stvaranje 19 novih nezavisnih država.&lt;/small&gt; 
| posjed         = 
| strana1        = '''Kolonijalne sile'''&lt;br&gt; {{ZID|Španija}}&lt;br&gt;{{ZID|Portugal}}&lt;br&gt;{{ZID|Francuska}}&lt;br&gt;{{ZD|ŠPA}} Lojalisti 
| strana2        = '''Novonastale države''' &lt;br&gt;{{ZID|Argentina}}&lt;br&gt;{{ZID|Urugvaj}}&lt;br&gt;{{ZID|Venecuela}}&lt;br&gt;{{ZID|Bolivija}}&lt;br&gt;{{ZID|Čile}}&lt;br&gt;{{ZID|Peru}}&lt;br&gt;{{ZID|Kolumbija}}&lt;br&gt;{{ZID|Kostarika}}&lt;br&gt; {{ZID|Dominikanska Republika}}&lt;br&gt;{{ZID|Ekvador}}&lt;br&gt;{{El Salvador}}&lt;br&gt;{{ZID|Honduras}}&lt;br&gt;{{ZID|Gvatemala}}&lt;br&gt;{{ZID|Meksiko}}&lt;br&gt;{{ZID|Nikaragva}}&lt;br&gt;{{ZD|PAN}} [[Panama]]&lt;br&gt; {{ZID|Paragvaj}}&lt;br&gt;{{ZID|Brazil}}&lt;br&gt;{{ZID|Haiti}}&lt;br&gt;{{ZID|Kuba}} ([[1898]])
| strana3        = 
| komandant1     = 
| komandant2     = 
| komandant3     = 
| snage1         = 
| snage2         =
| snage3         =
| žrtve1         =
| žrtve2         =
| žrtve3         =
| napomena       = 
}}
'''Borba za nezavisnost zemalja [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]]''' jeste proces čiji se glavni dio odigrao između 1810. i 1820. godine i predstavlja oslobađanje [[Španija|španskih]], [[portugal]]skih i [[Francuska|francuskih]] kolonija od vlasti [[glavni grad|metropola]] i formiranje samostalnih država. Na ovaj su proces utjecala kako dešavanja unutar [[kolonija]], tako i međunarodni događaji, prije svega pojava [[prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]] i [[Francuska revolucija]], [[Američki rat za nezavisnost]] i [[Španski rat za nezavisnost|Napoleonova okupacija Španije]]&lt;ref name=&quot;Monografije&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.monografias.com/trabajos/indephispa/indephispa.shtml |title=Borba za nezavisnost hispanoameričkih zemalja |access-date=27. 7. 2011 |archive-date=9. 8. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110809182802/http://www.monografias.com/trabajos/indephispa/indephispa.shtml |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;. 
 
Ova borba ne može se porediti s procesom [[dekolonizacija|dekolonizacije]] koji se odvijao sredinom 20. stoljeća u [[Dekolonizacija Afrike|Africi]] i [[Azija|Aziji]]. Iako je u oba slučaja riječ o emancipaciji naroda, ratovi za nezavisnost u Latinskoj Americi nisu bili ratovi potlačenih i tlačitelja, već ratovi ljudi istog društvenog statusa, čija je borba predstavljala sudar vladajuće strukture kolonija s metropolom. U procesima koji su se odigrali u Africi i Aziji sukobili su se kolonijalni gospodari i potlačeno stanovništvo, koje je ustalo protiv takvog sistema.&lt;ref&gt;Philip Curtin, ''Istorija Afrike'', &quot;Klio&quot;, [[Beograd]], 2005.&lt;/ref&gt;

==Trajanje i specifičnosti==
[[Datoteka:Battle of Ayacucho.jpg|mini|lijevo|350p|[[Bitka kod Ayacucha]], posljednja i odlučujuća bitka u borbi za nezavisnost latinoameričkih zemalja. Ulje na platnu, Antonio Herrera Toro prema sklici [[Martin Tovar y Tovar|Martina Tovara y Tovara]], 1824.]]
Početak i završetak procesa borbe za nezavisnost zemalja [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]] historičari smještaju u različite vremenske okvire. Najveći broj njih slaže se da taj period traje oko pola stoljeća, od sedme decenije 18. do treće decenije 19. stoljeća (osim [[Kuba|Kube]], koja je stekla nezavisnost dosta kasnije, 1898), tj. od vidnih idejno-političkih utjecaja revolucionarne misli [[Evropa|Evrope]] do međunarodnog priznanja latinoameričkih država. Ova dešavanja nastavit će se građanskim ratovima i sporom stabilizacijom.

Ekonomski, socijalni i politički procesi koji su doveli do oslobađanja ne dešavaju se istovremeno u svim dijelovima Latinske Amerike niti su neposredno povezani istim uzrocima. Naprotiv, dijele ih vremenske, etničke i socijalne razlike i izraziti lokalizam.

Rat za nezavisnost u Latinskoj Americi vode potomci bijelih doseljenika ([[kreoli]]) protiv metropole kao secesionistički rat i to je uglavnom samo njihova borba za vlast, a ne i borba širokih slojeva naroda. [[Indijanci]], crni [[ropstvo|rob]]ovi i slobodni [[negroidna rasa|crnci]] nisu ostvarivali vlastite interese u tom ratu. Bili su često angažirani u interesu španske monarhije protiv [[separatizam|separatizma]] svojih gospodara, zemljoposjednika i lokalnih vlasti. Čileanski historičar [[Jaime Eyzaguirre]] kao dokaz navodi da je od 87.000 rojalista (1820) svega trećina bila iz metropole, a da je u [[Bitka kod Ayakucha|bitki kod Ayacucha]] od 9.000 vojnika na strani rojalista svega 500 bilo iz [[Španija|Španije]].&lt;ref&gt;Jaime Eyzaguirre, ''Historia de Chile, Genezis nacional'', [[Santiago de Chile|Santiago]], [[1965]].&lt;/ref&gt;

==Stanje u društvu==
U kolonijalnom društvu Latinske Amerike formirane su dvije suprotstavljene imućne socijalne strukture. Na jednom su kraju bili kreoli - veleposjednici i [[Aristokratija|aristokrate]] evropskog porijekla, ali rođeni na američkom kontinentu, veoma bogati, ali bez direktnog pristupa političkoj vlasti, sem na lokalnom nivou. Ova grupa bila je suprotstavljena [[Španci]]ma iz metropole, u čijim su rukama bili politička vlast, monopol nad trgovinom, sakupljanje poreza i taksi u četiri vicekraljevstva i posredovanje u odlivu bogatstva u metropolu. Obje grupacije bile su nezadovoljne svojim položajem. Obespravljena grupa stanovništva ([[Indijanci]], crnci, [[mulati]], [[zambosi]]) bili su posebno nezadovoljni svojim položajem, što se odražavalo kroz nebrojene i neuspjele ustanke tokom cijelog kolonijalnog perioda, koji su uvijek bili u krvi gušeni, a vođe surovo kažnjavane. Najžešći su bili ustanci Indijanaca koji su se protezali kroz cio kolonijalni period. Međutim, postoje oprečna mišljenja o njihovom utjecaju na početak antikolonijalnog rata u Latinskoj Americi. Dok neki historičari smatraju da indijanski ustanci i bune imaju marginalan značaj za izbijanje rata za nezavisnost, drugi smatraju da su opća društvena previranja predstavljala pripremu za konačni početak rata protiv kolonijalizma.

U ovakvo društvo lahko su prodrle revolucionarne ideje iz prosvjetiteljske Evrope koje su donosili bogati kreoli sa svojih putovanja i njihova djeca koja su se školovala u velikim evropskim centrima. Čitale su se zabranjene knjige o [[Francuski enciklopedisti|enciklopedistima]], reformi postojećeg društvenog poretka, prirodnim naukama, prirodnim pravima čovjeka i drugim evropskim idejama. Prosvjetiteljske ideje o slobodi, jednakosti, napretku i nezavisnosti bile su poseban predmet proučavanja kreolske [[buržoazija|buržoazije]] i [[kler]]a u španskim američkim kolonijama. Iako je nepismenost širokih narodnih slojeva bila velika, a španska metropola se trudila da spriječi širenje naprednih ideja u svojim kolonijama, vrlo brzo su se raširile ideje [[Jean-Jacques Rousseau|Rousseaua]], [[Montesquieu]]a i [[Voltaire]]a&lt;ref name=&quot;Monografije&quot; /&gt;.

=== Protjerivanje jezuita ===
[[Datoteka:Ruinas 030.jpg|mini|250p|lijevo|Ruševine jezuitske crkve San Ignacio Miní, Misiones, Argentina]]
Praksa kršćanskih religioznih redova u formiranju indijanskih komuna i uspjesi u pokrštavanju Indijanaca imali su udjela u pripremama za budući historijski zaokret. Ta praksa počela je u [[16. vijek|16. stoljeću]] sa [[Bartolomé de las Casas|Bartoloméom de las Casasom]] i čuvenom raspravom u [[Valladolid]]u&lt;ref name=&quot;Las Casas&quot;&gt;[http://www.mises.org/journals/jls/8_2/8_2_9.pdf Watner C. &quot;All Man are One&quot;. The libertarian tradition in Sixteenth Century Spain. Libertarian Studies 1987;8(2):293-309]&lt;/ref&gt;, održanom pred [[Karlo V, car Svetog rimskog carstva|Karlom V]], na kojoj su prvi put od početka kolonijalnih osvajanja u javnost izneseni nedjela i zločini [[konkvistador]]a nad Indijancima, što je rezultiralo osnivanjem prvih indijanskih kolonija. Najuspješniji od svih bili su [[jezuiti]] koji su osnivali jezuitske gvarani zajednice oko rijeke [[Parana (rijeka)|Parane]] na teritorijama današnjeg [[Paragvaj]]a, [[Urugvaj]]a i sjevernog dijela [[Argentina|Argentine]]. Jezuiti su zajednice [[gvarani]] učinili potpuno nezavisnim i samodovoljnim entitetima, što je počelo praviti veliku smetnju kako metropoli, tako i crkvi i kolonijalnim vlastima. To je bio uzrok [[Gvaranski rat|Gvaranskom ratu]].&lt;ref name=&quot;jezuiti&quot;&gt;[http://www.cervantesvirtual.com/bib_tematica/jesuitas/misiones/misiones.shtml Isključenje jezuita iz područja pod španskom vlašću]&lt;/ref&gt;

Iako se Gvaranski rat završio potpunom propašću gvarani zajednica i protjerivanjem jezuita s američkog kontinenta i kasnijim potpunim gašenjem tog religioznog reda (1773)&lt;ref name=&quot;jezuiti&quot;/&gt;, jezuiti su odigrali bitnu ulogu u stvaranju svijesti o prirodnim pravima čovjeka i neophodnosti borbe protiv [[kolonijalizam|kolonijalizma]]. Originalnim pristupom, sličnim socijalnom utopizmu, jezuiti su od indijanskih naseobina stvorili državu u državi, snažno ekonomsko uporište koje je smetalo kolonijalnim vlastima. Poslije raspuštanja Družbe Isusove brojni njegovi redovnici ispoljili su veliku postojanost, nisu napustili red i zahvaljujući pomoći drugih redova uspjeli su u emigraciji, najviše u [[Italija|Italiji]] i [[Engleska|Engleskoj]], nastaviti svoj intelektualni utjecaj. Usmjerili su ga na patriotsko kazivanje o nehumanom odnosu španskih vlasti prema Indijancima. Jezuit [[Juan Pablo Vizcardo]] napisao je čuveno ''[[Pismo svim Špancima]]''. U njemu je prvi put proklamirano pravo na revoluciju i nezavisnost. Pismo je došlo i do [[Francisco de Miranda|Francisca de Mirande]], tada najvećeg zagovornika ideje o oslobađanju kolonija. De Miranda je objavio ovo pismo na više jezika, otvarajući oči svjetskoj javnosti pred strahotama nasilja ustanove ''[[repartimiento de labor]]'' i motive za veliki društveni zaokret, opravdavajući ga prirodnim pravima čovjeka.

===Intelektualci===
Poslije progona jezuita, škole koje su oni držali preuzeli su kreoli, unoseći u njih nove sadržaje - ideje prosvijećenosti i [[Francuski enciklopedizam|enciklopedizma]]. Boravak čuvenih [[Evropa|evropskih]] naučnika u kolonijama dao je podstrek već uzburkanoj intelektualnoj atmosferi. Počela su se stvarati udruženja intelektualaca u kojima se raspravljalo o [[politika|politici]], [[nauka|nauci]], [[umjetnost]]i. Ranije zatvoreni krugovi intelektualaca otvaraju se prema javnosti. Održavaju se tribine na kojima se ispoljava novonastali [[Hispanoamerika|hispanoamerički]] patriotizam. Broj ovakvih udruženja uvećao se kada su im se, osim kreola, pridružili i mestici ([[Gvatemala]], 1808). Pritisak da se napusti [[skolastika]] kao pogled na svijet bio je toliko izražen da su se studenti [[Lima|Lime]] 1783. prvi put otvoreno suprotstavili zvaničnom kandidatu za [[rektor]]a, predlažući jednog enciklopedistu. Sva ova intelektualna previranja i promjene na neki su način pripremale tlo za konačnu pobunu.

=== Masoni ===
[[Datoteka:Square and Compasses.svg|mini|120p|Masonski simbol]]
U red najznačajnijih tajnih udruženja koje su organizacijski i propagandom pripremali Rat za nezavisnost bile su [[slobodno zidarstvo|masonske lože]]. [[Frankomasonerija]] okupljala je više slojeva: aristokrate, intelektualce, [[oficir]]e i druge. Najpoznatije ličnosti iz borbe za nezavisnost bili su slobodni zidari, članovi [[Američka loža|Američke lože]], na čelu s [[veliki majstor|velikim majstorom]] Franciscom de Mirandom.&lt;ref name=&quot;historijalatinskeamerike&quot;/&gt; [[José de San Martín]] organizirao je ložu [[Loža Lautaro|Lautaro]] u [[Buenos Aires]]u (1812–1815) koja je bila pod utjecajem [[masoni|masonerije]] iz [[London]]a i koja se zalagala za ispunjavanje ciljeva [[Američka deklaracija o nezavisnosti|Američke deklaracije o nezavisnosti]].&lt;ref name=&quot;historijalatinskeamerike&quot;/&gt; Masonske lože, djelujući uvijek tajno, organizirale su ''[[Veliko američko udruženje]]'', ''[[Udruženje viteza razuma]]'' i druga. Preko njih su širili ideju otpora apsolutizmu i organizirali vojne pobune.&lt;ref name=&quot;historijalatinskeamerike&quot;&gt;Dr. Ljubomir Paligorić, ''Istorija Latinske Amerike'', Institut za međunarodnu politiku i privredu, Beograd, 2003.''&lt;/ref&gt;

==Pobune koje su prethodile ratu za nezavisnost==
Pobune i ustanci, veoma česti tokom tri stoljeća kolonijalne vladavine, nisu imali za cilj nezavisnost kolonija, ali su stvarali uvjete čije sazrijevanje dovodi do [[Secesija|secesije]]. Svi ustanci i pobune u Latinskoj Americi tokom kolonijalne vladavine mogu se svrstati u tri kategorije: ustanci Indijanaca, izazvani eksploatacijom i ugnjetavanjem, ustanci robova, koji su imali za cilj ukidanje ropstva, te ustanci kreola. Cilj ovih posljednjih sve do 18. stoljeća bilo je rasterećenje od prevelikih nameta, protest protiv zloupotreba vlasti, samovolje pojedinaca, monopola i privilegija aristokratije i nisu bili usmjereni protiv [[monarhija|monarhije]] i kolonijalne vlasti.

=== Pobune Indijanaca ===
Najstariji su bili ustanci Indijanaca [[Peru]]a. Prvi je još 1536. protiv porobljavanja podigao [[Manco Inca Yupanqui]], nosilac vladajuće dinastije i jedan od nasljednika posljednjeg cara [[Inka]], [[Atahualpa|Atahualpe]]. Ustanak je bio masovan i vođen je s promjenjivom ratnom srećom. Ustanici su postigli znatne uspjehe i čak je kratkotrajno obnovljen suverenitet države Inka, mada na dosta manjoj teritoriji. Nakon pogibije Manca su naslijedili njegovi sinovi [[Titu Cusi]] i [[Túpac Amaru I]], a kada su oni poraženi, ustanak je ugušen. Među borbenim plemenima [[Kečua]] i [[Aymara]] oni su postali simbol otpora.

[[Araukanci]] su sukcesivno dizali pobune na teritoriji današnjeg Čilea. Slično njima činili su i rudari u [[Vicekraljevstvo Nova Španija|Novoj Španiji]], Meksiku (1598), u [[Tucumán (provincija)|Tucumánu]] (1655), zatim crnci u rudnicima [[Zlato|zlata]] na teritoriji današnje Venecuele. Od sredine 17. stoljeća žarišta ustanaka premještaju se u Novi Meksiko, a uzroci su, osim spomenutih, i nasilno preobraćenje na [[kršćanstvo]]. Najveći među ustancima počeo je 1680. i tokom njega je razorena prijestonica [[Santa Fe]]. Ustanak je trajao 12 godina.

U 17. stoljeću španska vlast u kolonijama ozbiljno je uzdrmana ustancima i neredima. Jedan od ustanaka u [[Asunción]]u, poznat kao [[Ustanak paragvajskih komunara]] (1724–1725) najveći je do tada sudar pobunjenika i centralističke vlasti. Vodio ga je jezuit [[José de Antequera y Castro|José de Antequera]], koji će postati simbol borbe protiv kolonijalne vlasti. Antequera i njegov nasljednik, [[Fernando de Mompox]], prema nekim istraživačima, definirali su prava čovjeka pola stoljeća prije [[Abraham Lincoln|Lincolna]] i Francuske revolucije. Od njih je poteklo geslo da je autoritet naroda iznad autoriteta kralja. Komunarske simbole koristili su za svoje ciljeve i kreoli, koji su imali za cilj smanjenje poreskih nameta, slobodnu trgovinu i ukidanje obaveze vojne službe.

Ustanak malih proizvođača [[kakaovac|kakaovca]] u Venecueli 1749. protiv monopola uvjerljivo je govorio da je proširena osnova socijalnog protesta. Slično se događalo i u sjevernoj Argentini 1752, u [[Lima|Limi]] 1750, kad je izbio ustanak indijanskih poglavica. Na [[Yucatán (poluostrvo)|Yucatánu]] su 1765. ustanici proglasili novog kralja [[Maje|Maja]], iste godine je izbio ustanak u [[Quito|Quitu]], Novoj Španiji 1867, [[Čile]]u, [[Vicekraljevstvo Nova Granada|Novoj Granadi]] i Peruu protiv nameta dižu se komunari 1776. godine. Kod kreola se javlja saosjećanje za sudbinu Indijanaca i dolazi do međusobnog zbližavanja.

Slične, ali ne i tako brojne zavjere i pobune javljaju se i u Brazilu. Najčuvenija je zavjera tajnog društva neposlušnih [[rudarstvo|rudara]] iz 1789. u rudnicima u [[Minas Gerais]]u pod vodstvom Silve Xaviera, zvanog ''[[Tiradentes]]''. U ime rudara tražena je nezavisna republika, slobodna trgovina i sve ono što je bilo u skladu s liberalnim stremljenjima tog vremena. Zavjeru su podržali brazilski pjesnici [[Cláudio Manuel da Costa]], [[Tomás Antônio Gonzaga]] i drugi. Zavjera je otkrivena i sasječena u korijenu, a navedeni pjesnici su prognani.

[[Datoteka:Tupac amaru execution.jpg|mini|300p|lijevo|Pogubljenje Túpaca Amarua II]]

Najveći među spontanim i organiziranim ustancima domorodaca bio je ustanak [[Túpac Amaru II|Túpaca Amarua II]] (1780–1783) u južnom Peruu, sjevernom Čileu, na [[Bolivijska visoravan|Bolivijskoj visoravni]] i u sjeverozapadnoj Argentini, gdje je postojbina Kečua i Aymara Indijanaca. Neposredni povod za ustanak bili su previsoki porezi, zloupotrebe vlasti i sistem prisilnog rada, tzv. [[mita]]. Vodio ga je José Gabriel Condorcanqui Noguera, imućni obrazovani trgovac, nasljedni vođa Indijanaca, koji je uzeo ime Túpac Amaru II. U početku je ustanak bio veoma uspješan. Ustanku su u početku prilazili kreoli i [[mestici]], ali su ga napuštali zbog radikalnih zahtjeva Indijanaca. Uprkos velikoj brojnosti (deseci hiljada ljudi), slabo naoružana, neopremljena i nedisciplinirana indijanska vojska nije mogla odoljeti pritisku španske vojske. Vicekraljevi su okupili mestike i 1731. potukli Indijance. Španski vojnici pokazali su izuzetnu surovost prema poraženima. Pogubljeno je približno 80.000 Indijanaca, a samog Túpaca su vezali za konjske repove i pokušali raščerečiti, međutim, morali su upotrijebiti sjekire. Uprkos porazu, novi ustanak izbio je 1782. pod vodstvom [[Túpac Diego|Túpaca Diega]], koji ga je vodio dvije godine sve dok vlasti nisu sprovele djelomične reforme u korist Indijanaca.

Iako su ustanci Indijanaca doživljavali poraze, ogroman značaj imala je ispoljena politička podudarnost s republikanskim secesionizmom kreola. Riječ je o procesu formiranja jednog općeg raspoloženja za oslobodilačku borbu u korist novih ideja o američkoj nacionalnoj pripadnosti.&lt;ref name=&quot;historijalatinskeamerike&quot;/&gt;

Zahtjevi za nezavisnost bili su manje izraženi u područjima gdje su vladali tolerantniji i sposobniji vicekraljevi, kao što je Meksiko. U Brazilu nije ni nametana stroga centralistička vlast.&lt;ref name=&quot;historijalatinskeamerike&quot;/&gt;

===Pobune robova===
Pobune crnih robova bile su česte, a najznačajnija je ona iz 1630. kada su odbjeglī robovi u provinciji [[Pernambuco]] ([[Brazil]]) formirali [[Republika palmi|Republiku palmi]]. Republika je opstala preko 60 godina, sve do 1697. Ostali ustanci robova uglavnom nisu prevazilazili lokalne razmjere. Francuska revolucija iz 1789. podstakla je robove na ustanke. Tako je 1791. izbio ustanak u francuskoj koloniji [[Santo Domingo]] na zapadnom dijelu ostrva [[Hispaniola]] (istočni dio bio je španska kolonija) s političkim i socijalnim zahtjevima. Ustanak je ugušen, ali francuska vlast više nije mogla kontrolirati robove.

===Ustanci kolonizatora i kreola===
Prva pobuna kolonizatora, tačnije, grupe nezadovoljnih ljudi koji nisu primili plaću, izbila je 1497, a predvodio ju je izvjesni Roldán za vrijeme dok je [[Kristofor Kolumbo|Kolumbo]], koji je bio upravitelj ostrva, boravio u Španiji (upravljanje je privremeno preuzeo njegov brat [[Bartolomeo Kolumbo|Bartolomeo]]). Trajala je skoro 2 godine sve do Kolumbovog povratka kada je postignut kompromis. Kasnije je bilo sve više pobuna kreola i to je pokazatelj unutrašnje borbe oko privilegija i ovlašćenja sve do 18. stoljeća kada takvi nemiri ustupaju mjesto protestu protiv nameta krune i loše administracije. U takve se ubrajaju pobune u [[Caracas]]u (1749), Quitu (1765), Čileu, Novoj Granadi, Peruu (1776–1777). U Čileu je 1781. došlo do velike zavjere. U Novoj Granadi iste godine protest je prerastao u ustanak kreola uz učešće Indijanaca.

U pojedinim dijelovima kolonija nije bilo većeg komešanja kreola (Meksiko, Peru) i to se objašnjava većom sposobnošću vicekraljeva, tj. fleksibilnijom politikom vlasti. U tim sredinama podsticaji za nezavisnost dolazili su uglavnom spolja. Bilo je pobuna plantažnih radnika, ali one nisu imale secesionistički karakter.

== Unutrašnji faktori - neposredni uzroci rata za nezavisnost ==
Prosvjetiteljstvo je bilo ideološko opravdanje borbe za nezavisnost američkog kontinenta. Međutim, neposredni uzroci bili su ekonomske prirode&lt;ref name=&quot;Monografije&quot;/&gt;:
*gvozdena kontrola  života u kolonijama u bilo kojem pogledu od strane [[Bourbon (dinastija)#Španski Burbonci|španskih Burbonaca]];
*razvitak [[birokratija|birokratije]] i jaka centralizacija administrativinih funkcija kolonija;
*isključenje kreola iz javnog i političkog života; državne položaje mogli su imati samo Španci;
*potpuna ekonomska zavisnost od metropole;
*visoki [[porez]]i;
*nedostatak sredstava za održanje imperije; Španija nije imala odgovarajuću vojnu snagu niti je mogla svojom proizvodnjom zadovoljiti potražnju i ekonomske potrebe svojih kolonija.

Ovakva situacija proizvela je tenziju i nezadovoljstvo među različitim sektorima u hispanoameričkim kolonijama. Međutim, najugroženiji su bili Indijanci, crnci i mulati jer su ih, osim Španaca, ugnjetavali i kreoli.&lt;ref name=&quot;Monografije&quot;/&gt;

==Vanjski faktori==
Događaji koji su pripremili političku klimu za odvajanje kolonija od Španije ne potječu samo od događanja u samim kolonijama. Naprotiv, evropska i svjetska dešavanja tog vremena imala su veliki utjecaj na dešavanja u Latinskoj Americi. U Francuskoj se odigrala dotad najveća buržoaska revolucija, u Engleskoj cvjeta liberalizam. [[Sjedinjene Američke Države]] prve na [[Amerika (kontinent)|američkom kontinentu]] stječu nezavisnost.

U razvoju dešavanja u Latinskoj Americi uočljiva su dva perioda. U prvom se prihvataju novi ideološki utjecaji i odvija proces sazrijevanja odluke za borbu ubrzan stjecanjem nezavisnosti SAD-a (1776). Drugi period ispunjen je tajnim idejno-političkim pripremama, a zatim vojnim djelovanjem protiv kolonijalne vlasti, mada ne uvijek i protiv monarhije. Ovaj drugi period naziva se '''Rat za nezavisnost''' i dostiže vrhunac poslije Napoleonove invazije na Španiju (1808) i propasti španske i portugalske imperije nizom proklamacija o nezavisnosti (1822–1824). Uslijedilo je međunarodno proglašenje nezavisnosti otpočeto [[Monroeova doktrina|Monroeovom deklaracijom]], a završeno kada su bivše metropole priznale nezavisnost novoformiranih država.

===Utjecaj Francuske revolucije===
[[Francuska revolucija]] u početku je imala veliki odjek u kolonijama, tim više što su ideje enciklopedista (Rousseaua, [[Denis Diderot|Diderota]], Voltairea) bile prisutne među inteligencijom i političkom opozicijom. Kolonijalna uprava uočila je opasnost od ovih ideja tako da je prevođenje [[Deklaracija o pravima čovjeka i građanina|Deklaracije o pravima čovjeka i građanina]] kažnjavano robijom.

Pred Francusku revoluciju [[Karlo III, kralj Španije|Karlo III]] nastojao je sprovesti reforme u kolonijama u duhu [[prosvijećeni apsolutizam|prosvijećenog apsolutizma]]. One su, međutim, bile malog dometa. Kralj je odbacio prijedloge svojih ministara da se dalekosežnim reformama osujeti secesija. Ukinut je dio monopola na trgovinu s kolonijama proširenjem trgovačkih dozvola na druge zemlje, smanjene su carine, unaprijeđena je nauka, liberalizirana je štampa, povećan je uvoz knjiga, ali ovo nije moglo zadovoljiti želje i potrebe kolonija.

Međutim, nešto kasnije stav prema Francuskoj revoluciji se promijenio. Postulati o jednakosti svih ljudi nisu odgovarali ekonomskim interesima dominantne kreolske klase. Slagali su se s jednakim pravima u okviru svoje klase, ali ne i s izjednačavanjem prava kreola s pravima Indijanaca, crnaca, mestika i mulata. Zbog toga ideje Francuske revolucije nisu bile najbolje prihvaćene u krugovima visoke klase kolonijalnog društva.&lt;ref name=&quot;Monografije&quot;/&gt;

S druge strane, Francuska revolucija imala je izuzetan odjek u francuskom dijelu Santo Dominga. Radikalne promjene u [[Francuska|Francuskoj]] prenijele su se na francuske kolonije, što je rezultiralo silovitim pobunama robova, koje su se na kraju završile nezavisnošću [[Haiti]]ja. Iz Haitija su se pobune robova proširile na [[Venecuela|Venecuelu]] i kreoli su s užasom odbacili ideje Francuske revolucije i odlučili se za model koji im je bio mnogo bliži i koji je daleko više odgovarao njihovim ekonomskim interesima: model Američke revolucije.&lt;ref name=&quot;Monografije&quot;/&gt;

===Utjecaj Američke revolucije===
Američka revolucija isprva nije imala neposredni utjecaj na dešavanja u španskim kolonijama. To se može objasniti sukobima između Španije i Francuske s [[Velika Britanija|Britanijom]] koji su apsorbirali svu pažnju kolonija, kao i opreznošću prema SAD-u, s očekivanjem da bi se ''&quot;pigmej mogao pretvoriti u kolosa&quot;''. SAD su dobro iskoristile evropske sukobe 1783. i pri sklapanju mirovnog sporazuma s Britanijom utvrdio granice prema španskoj [[Florida|Floridi]] na [[32. paralela (sjever)|32. paraleli]]. SAD su 1819. otkupile dio španskih teritorija. Ali o svim ovim velikim međunarodnim dešavanjima među narodom se malo znalo, pa čak ni gornji sloj kreolskog stanovništva nije bio šire obaviješten o Američkoj revoluciji. Njen se utjecaj osjetio tek usvajanjem Deklaracije o nezavisnosti i nakon završetka borbi za nezavisnost u Haitiju, kada su ideje Francuske zamijenili idejama Američke revolucije.&lt;ref name=&quot;Monografije&quot;/&gt;

===Napoleonova okupacija Španije=== 
{{glavni|Španski rat za nezavisnost}}
[[Datoteka:El_Tres_de_Mayo,_by_Francisco_de_Goya,_from_Prado_in_Google_Earth.jpg|mini|250p|[[Francisco Goya]], &quot;[[3. maj 1808.]]&quot; Strijeljanje španskih rodoljuba u [[Madrid]]u od strane francuskih vojnika (muzej ''[[Prado]]'' u Madridu)]]
[[Sporazum iz Fontainebleaua (1807)|Sporazum iz Fontainebleaua]]&lt;ref&gt;[https://archive.today/20120629131147/www.arrakis.es/~dedeo/03-ar_moretti_8.htm%23n2 Dio teksta Sporazuma iz Fontainebleaua (1807)]&lt;/ref&gt; koji je 1807. s Napoleonom potpisao predsjednik španske vlade [[Manuel de Godoy]], a kojim se francuskoj vojsci odobrava da pređe Španiju pri napadu na [[Portugal]] (1807) imao je katastrofalne posljedice po Španiju. Sporazum je podrazumijevao zajedničku invaziju na Portugal i podjelu kolonija u Brazilu. Iako su u novembru francuske trupe jednostavno umarširale u Portugal, Napoleon je i dalje ubacivao trupe u Španiju preko [[Pirineji|Pirineja]], pod izgovorom da priprema odbranu Španije od Britanaca.&lt;ref name=&quot;Samardžić&quot;&gt;N. Samardžić, ''Istorija Španije'', &quot;Plato&quot;, Beograd, 2005, str. 328-338.&lt;/ref&gt;

Portugalski kralj [[Ivan IV, kralj Portugala|Ivan IV]] bio je prinuđen emigrirati u [[Brazil]] s 15.000 odabranih plemića, zaštićen britanskom flotom. On je ubrzo donio odluku da prizna osamostaljenje Brazila. Napoleonova politika dovela je do abdikacije kralja [[Karlo IV, kralj Španije|Karla IV]] u korist svog sina, [[Ferdinand VII, kralj Španije|Ferdinanda VII]], koji je opet bio prinuđen predati vlast Napoleonu. Za kralja Španije i [[Zapadne Indije|Indija]] Napoleon je imenovao svog brata [[Josip Bonaparte|Josipa]]. Pošto su Francuzi bukvalno okupirali cijelu Španiju, Španci su digli opći ustanak i vodili ga s promjenljivim uspjehom šest godina (1808–1814), prihvatajući za legitimnog kralja samo Ferdinanda VII.&lt;ref name=&quot;Samardžić&quot;/&gt;

== Rat za nezavisnost ==
Opći znak za početak borbe, ranije sporadično vođene i s malim uspjehom, bio je Napoleonov napad na Španiju 1808. Invazija je za Španiju predstavljala prekid jedinstvenog kontinuiteta monarhije, s obzirom da su se Karlo IV i Ferdinand VII morali odreći španskog prijestolja u korist Napoleonovog brata Josipa.

U kolonijama su sazvani [[kabildi]] i formirane narodne [[vojna hunta|hunte]], po ugledu na Španiju. One preuzimaju vlast u Quitu (1809), Caracasu, Buenos Airesu, Santiagu i [[Bogota|Bogoti]] (1810). Ovo su prve nezavisne vlade u španskim kolonijama. Španski [[generalni kortes]], okupljen u [[Cádiz]]u (po čemu je poznat i kao [[Kadiski kortes]]), donio je prvi liberalni španski Ustav 1812. godine, ukinuo [[Španska inkvizicija|inkviziciju]], a centralna hunta proglasila je sve kolonije sastavnim dijelom Španije i pozvala ih da se pridruže borbi protiv Francuza.&lt;ref name=&quot;Samardžić&quot;/&gt; Bio je ovo pokušaj Španije da zadrži ove teritorije. U ovom se periodu većina kreola dvoumila između borbe za nezavisnost i nastavka vezanosti za metropolu. On je ujedinio provincije Španije i kolonije u jedinstvenu nacionalnu državu. Takav tok političkog odlučivanja ipak nije donio željene rezultate.

Britanija je bila u nedoumici, ali ne samo oko španskih kolonija, tj. da li da podrži pobunjenike u njima radi razbijanja španskog pomorskog i trgovačkog monopola ili da se opredijeli za špansku borbu protiv Napoleona. Opredijelila se za pomoć španskoj gerili protiv francuske okupacije. Tokom [[1813]]. francuske trupe protjerane su iz Španije da bi naredne godine Napoleon bio potučen, a španski kralj Ferdinand VII trijumfalno je dočekan sa spremnim Ustavom. Međutim, Ferdinand VII odbacio je Ustav, izvršio [[vojni udar]], obnovio [[apsolutizam]], vratio [[Španska inkvizicija|Inkviziciju]] i pohapsio sve [[liberalizam|liberale]].&lt;ref name=&quot;Samardžić&quot;/&gt;

Ovakav razvoj događaja uvjerio je kreole koji su se kolebali da do nezavisnosti vodi samo oružana borba.

===Etape rata za nezavisnost ===
[[Datoteka:Latin American independence countries.PNG|mini|350p|lijevo|Redoslijed stjecanja nezavisnosti po zemljama]]
'''U početku''' cilj borbe nije bio jasno definiran, ili je, bolje rečeno, bio različit za razne grupacije stanovništva. Jedan dio vladajućih slojeva želio je reforme u okviru monarhije, odnosno samo političku slobodu od kontrole Madrida. Drugi dio želi potpuno osamostaljenje, [[republikanizam]], [[slobodno tržište]] i [[parlamentarni sistem]]. I jedna i druga struja predstavljale su manjinu. Širi društveni slojevi nisu nezavisno i organizirano učestvovali u oslobodilačkoj borbi niti je ona izražavala njihove socijalne interese. Pristupali su joj milom ili silom, mobilizacijom na obje strane. Emancipaciju je vodila trgovačka buržoazija, bogati kreolski bankari i dio aristokratije, socijalne grupacije koje su jedine bile u stanju da je dovedu do uspjeha. U početku sukoba vojske obiju strana bile su malobrojne. Vojska oslobodilaca, slabo naoružana i opremljena, sastojala se od nediscipliniranih dobrovoljaca. Ona djeluje nesinhronizirano, razjedinjena rivalstvom vođa.

Također, rat se ne odvija istim tokom u svim vicekraljevstvima. Ne postoje iste političke ideje koje mogu ujediniti ovu borbu. Oružane borbe vođene su tamo gdje su bile stacionirane španske vojne snage. Ostali dijelovi kolonija sa slabijim komunikacijama i od manjeg značaja za metropolu stekli su nezavisnost kad je Španija propala kao kolonijalna imperija. Jedina borba koja je u njima vođena bila je borba nekoliko struja kreola oko preuzimanja vlasti.

'''U drugom periodu''' zaoštravaju se vojni sukobi. U  Španiji je obnovljen apsolutizam. Poslije 1814. ona je opet u stanju da u kolonije šalje vojne ekspedicije, izuzev u Argentinu. Kruna ne traži put sporazuma nego konfrontacije. Među kreolima dolazi do zaokreta jer se i monarhisti uvjeravaju da je jedini put nezavisnosti potpuno odvajanje od matice.

'''U trećem periodu''' relativno brzo određena je sudbina kolonija: oslobodilačka vojska bila je reorganizirana. [[Simón Bolívar|Bolívar]] i San Martín, kao i druge manje poznate vođe, pobjeđuju u velikim bitkama. Prihvataju se savezništva sa stranim državama već prema konkretnoj situaciji i interesima.

'''Četvrti period''' počinje stjecanjem nezavisnosti. U njemu se odvija borba za vlast pojedinih kreolskih kaudilja i lokalizam razbija san o jedinstvu. Velike sile priznaju nezavisnost brojnih novih država. Najjači bastion Španaca bio je u Peruu, a oslobodilaca u [[Vicekraljevstvo Rio de la Plata|Rio de la Plati]]. Najžešće borbe vođene su u Novoj Granadi i Čileu.

== Borbe za nezavisnost po zemljama ==
====Haiti====
{{glavni|Haićanska revolucija}}
[[Datoteka:Toussaint L'Ouverture.jpg|mini|200p|Toussaint Louverture, vođa haićanske revolucije za nezavisnost]]
Pred ustanak, u Haitiju je živjelo oko 600.000 stanovnika, od kojih su 500.000 bili crni robovi dovedeni iz Afrike da rade na poljima šećerne trske nakon što je kolonijalni sistem potpuno uništio autohtono indijansko stanovništvo. Francuza je ukupno bilo oko 30.000, vladinih službenika, trgovaca i zanatlija oko 10.000 i oko 30.000 mulata&lt;ref name=&quot;historijalatinskeamerike&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;HaitíRev&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.pcmle.org/EM/article.php3?id_article=539 |title=Prvi uspješni rat crnih robova na Haitiju |access-date=27. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070927212716/http://www.pcmle.org/EM/article.php3?id_article=539 |archive-date=27. 9. 2007 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;.

Godine 1791. 30.000 [[evropeidna rasa|bijelaca]] i 27.000 crnaca i mulata otpočeli su ustanak za nezavisnost podstaknut Deklaracijom o ljudski pravima i zahtjevom Francuske revolucije da kolonije dobiju ista prava kao i metropola. Velika Britanija i SAD pružile su podršku [[Francuzi]]ma i ustanak je ugušen.

Preokret je nastao kada na čelo crnačkog pokreta stupa [[Toussaint Louverture]]. Crnačka vojska prvi je put potukla vojsku jedne evropske sile. Toussaint je vješto koristio sukobe evropskih sila. Kako bi odbranio ustanak, stao je na stranu Španije, koja mu je obećala da će ropstvo biti ukinuto, što nije ispunjeno. Kada je [[Konvent]] 1794. proglasio slobodu za sve robove, Toussaint je prešao na stranu Francuza i nastavio borbu za nezavisnost, dobio bitke protiv Španaca i Engleza (1798), a zatim porazio i same Francuze. Na kraju je ukinuo francusku vlast (1801) i donio liberalni ustav, proklamirao slobodu trgovine, priznao katoličku crkvu i ukinuo ropstvo&lt;ref name=&quot;HaitíRev&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Haiti&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.reddominicana.com/elpais/historia/sigloxix/default.asp |title=&quot;19. stoljeće i nezavisnost. Nezavisnost francuskih kolonija i rađanje Haitija&quot; |access-date=27. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070610035210/http://www.reddominicana.com/elpais/historia/sigloxix/default.asp |archive-date=10. 6. 2007 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;. Međutim, Napoleon je odbacio taj ustav i u Haiti poslao ekspediciju od 86 brodova i 50.000 vojnika da uguše ustanak&lt;ref name=&quot;HaitíRev&quot;/&gt;. General Leclerc porazio je 1802. godine crnačke trupe, zarobio Toussainta i deportirao ga u Francusku. Toussaint je umro 1803. u [[Fort de Joux]]u. Uporan otpor crnaca i mulata, kao i epidemija [[žuta groznica|žute groznice]] u redovima intervencionista donijela je na kraju novi poraz Francuzima. Povukli su se uz velike gubitke (negdje oko 62.000 ljudi)&lt;ref name=&quot;HaitíRev&quot;/&gt;.[[Jean-Jacques Dessalines]], Toussaintov nasljednik, proglasio je nezavisnost 1804, dajući novoj državi ime [[Haiti|Republika Haiti]]. Država je obuhvatala samo zapadni dio ostrva, pošto je istočni bio pod španskom upravom. Oba dijela ujedinjena su 1822. Dessalines se ubrzo pretvorio u [[Apsolutizam|apsolutistu]]. Ubijen je u unutrašnjim borbama oko vlasti. Njegov saborac i nasljednik [[Henri Christophe]] proglasio se kraljem. Konfiscirao je sve francuske posjede i dijelio ih stanovništvu, bivšim robovima, čime je izazvao ustanak zemljoposjednika. Francuska je 1825. priznala nezavisnost Haitija, no to nije smirilo unutrašnju situaciju.

===Jug Južne Amerike===
{{glavni|Borba za nezavisnost Argentine|Borba za nezavisnost Perua|Borba za nezavisnost Čilea}}
Argentina, Čile i Peru vodili su rat za nezavisnost pod vodstvom San Martína, poznatog kao ''Oslobodilac'' ({{es|Libertador}}), naročito u Argentini.

Opći tok rata za nezavisnost u prvom periodu obilježili su [[otvoreni kabildi]] i zbivanja u Argentini. Britanska invazija na latinoamerički kontinent planirana je preko tri najpovoljnija prilaza: preko Venecuele, Buenos Airesa i Čilea. Prve dvije su propale, a treća, preko luke [[Valparaíso]], nije ni preduzeta.

Kada je engleska flota 1806. napala Buenos Aires, vicekralj je pobjegao bez pokušaja da pruži otpor napadaču. Grad su odbranili samoorganizirani kreoli. Potukli su Britance, a nakon toga preuzeli vlast i odrekli vjernost hunti iz [[Sevilla|Seville]], a zatim organizirali instituciju otvorenih kabilda kao narodni organ koji je prvi put preuzeo političku vlast i otada je nije ispuštao iz svojih ruku. Nakon prvih vijesti o Napoleonovoj okupaciji, dolazi do stvaranja ovih organa u različitim dijelovima kolonija. Prvi je formiran u Caracasu 19. aprila 1810, a posljednji u Čileu 18. septembra 1810. Kabildi nisu proglašavali nezavisnost, ali su obrazovali nove kreolske vlade i označili početak unutrašnjih političkih sukoba oko dalje sudbine kolonija. U Rio de la Plati dobili su najširu podršku, i u gradovima i u unutrašnjosti, i time je otpočela [[Majska revolucija]] i formiranje oslobodilačke vojske. Novoformirana patriotska hunta okupila je i konzervativce i [[liberalizam|liberale]] i počela mnoge ekonomske i političke reforme (1810–1826) u proglašenoj državi [[Ujedinjene provincije Rio de la Plate]]. Među najvažnijim vođama otvorenih kabilda u Argentini bili su [[Manuel Belgrano]], [[Mariano Moreno]], [[Juan José Castelli]] i [[Cornelio Saavedra]].

Nezavisnost Čilea je 12. februara 1818. proglasio revolucionarni vođa [[Bernardo O'Higgins]], koji je postao diktator Čilea. O'Higgins je bio inspirisan San Martínovim idejama. Njih dvojica su se zajednički borili protiv Španaca u odlučujućoj [[Bitka kod Chacabuca|bitki kod Chacabuca]].

===Venecuela===
{{Glavni|Rat za nezavisnost Venecuele}}

Venecuela je objavila nezavisnost od Španije 5. jula 1811, čime je otpočeo rat između ovih dviju zemalja. Godine 1812. španske snage predvođene generalom Juanom Domingom Monteverdeom potukle su venecuelansku revolucionarnu vojsku sa Franciscom de Mirandom na čelu, koja se 12. jula 1812. predala u Victoriji, čime je završena prva faza rata. Bolívar i ostale vođe revolucije emigrirali su.

Nakon poraza Bolívar odlazi u Novu Granadu. Kasnije se vraća s novom vojskom dok je trajala izuzetno surova faza rata. Nakon što je najveći dio lokalne aristokratije napustio ideje nezavisnosti, crnci i mulati postali su glavna snaga revolucije. Elita je reagirala otvoreno ometajući borbu običnih ljudi. Bolívarove snage napale su Venecuelu iz Nove Granade 1813, ulazeći u borbu nadahnute motom ''guerra a muerte'' (''borba do smrti''). Bolívarove trupe potukle su Monteverdeovu vojsku u nizu bitaka zauzimajući Caracas 6. augusta 1813. i opkoljavajući Monteverdea u [[Puerto Cabello|Puerto Cabellu]] mjesec dana poslije.

Budući da su i lojalisti pokazali istu istrajnost, pobunjenici su ostvarivali samo kratkotrajne uspjehe. Tokom 1814. ojačane španske snage u Venecueli pretrpjele su niz poraza, ali su najzad potukle Bolívara kod [[Bitka kod La Puerte|La Puerte]] 15. juna 1814. Osvojile su Caracas 16. jula i ponovo su potukle pobunjenike kod [[Aragua|Arague]] 18. augusta. U ovoj borbi Španci su izgubili 2.000 ljudi od 10.000, koliko ih se borilo, a pobunjenici su izgubili 3.000 ljudi. Bolívar i druge vođe vratile su se u Novu Granadu.

Vojska predvođena lojalistom [[José Tomás Boves|Joséom Tomásom Bovesom]] pokazala je svoju ključnu vojnu ulogu. Okrećući se protiv nezavisnosti, ovi izuzetno pokretni, izuzetni borci još su jednom potisnuli Bolívara iz njegove rodne zemlje.

Bolívar se vratio u Venecuelu decembra 1816, ponovo vodeći neuspješnu borbu protiv Španaca od 1816. do 1818.

Bolívar se još jednom vratio u Venecuelu aprila 1821, predvodeći armiju od 7.000 ljudi. Kod [[Bitka kod Caraboba|Caraboba]] 24. juna njegove su snage do nogu potukle Špance i tako izvojevale nezavisnost Venecuele.

===Paragvaj===
{{glavni|Borba za nezavisnost Paragvaja}}
[[Paragvaj]] je poslije Haitija prvi stekao nezavisnost 1811. godine, dijelom zahvaljujući svojoj geografskoj izoliranosti, a dijelom tradiciji ustanka od 80 godina ranije. Snažnu prvobitnu motivaciju patriotskog pokreta inicirala je grupacija najkrupnijih vlasnika plantaža [[duhan]]a. [[Gaspar Rodríguez de Francia]], poznat kao ''doktor Francia'', bio je vodeća ličnost suprotstavljena veleposjednicima, čovjek mnogih reformi koje su imale odjek u širokim slojevima stanovništva. Zatvorio je vanjska tržišta i ukinuo vanjsku trgovinu, a potom je podigao fabriku oružja i [[barut]]a. Sljedeći korak bio je [[eksproprijacija]] velikih [[latifundija]] bez naknade, stvorenih nakon progona jezuita. Jedan dio zemlje podijeljen je seljacima u sitnim parcelama, a drugi je ostao državi u formi velikih stočarskih dobara. Podigao je cijene i gvozdenom rukom spriječio špekulacije robom za osnovne potrebe. Konfiscirao je crkvena dobra, a manastire pretvorio u kasarne. [[Jakobinci|Jakobinac]], bez partije, uspijeva pridobiti siromašne, robove, sitnu buržoaziju formiranu u gradovima. Krajem 18. stoljeća paragvajsku zatvorenost razbila je britanska diplomatija, koja je uz pomoć Brazila i Argentine podstakla pobunu aristokratije i srušila taj usamljeni jakobinski režim.

===Kolumbija===
{{glavni|Borba za nezavisnost Kolumbije}}
Od 1815. oslobodilački pokret u Venecueli, kao i u najvećem dijelu Španske Južne Amerike, zapao je u izuzetno tešku poziciju. Velika vojna ekspedicija, koju je te godine poslao Ferdinand VII, preotela je Venecuelu i najveći dio Nove Granade. Novi Bolívarov napad na Venecuelu [[1816]]. predstavljao je težak neuspjeh.

Godine 1819. Bolívarove snage prešle su [[Andi|Ande]] i prodrle u Novu Granadu juna-jula iste godine. U [[Bitka na Boyaci|Bitki na Boyaci]] [[7. august]]a 1819. njegova vojska od 2.000 ljudi potukla je 3.000 španskih i kolonijalnih boraca. U proljeće 1820. Bolívarove republikanske snage zauzele su Bogotu. Nakon toga je Bolívar postao prvi predsjednik [[Velika Kolumbija|Velike Kolumbije]].

===Ekvador===
{{glavni|Borba za nezavisnost Ekvadora}}

[[Ekvador]] je od 1614. pripadao [[Vicekraljevstvo Peru|Vicekraljevstvu Perua]], a od 1739. Vicekraljevstvu Nova Granada. Već u 18. stoljeću kreoli su na teritoriji današnjeg Ekvadora pokušavali izboriti nezavisnost.

Osnivanjem [[Nezavisna hunta (Ekvador)|Nezavisne hunte]] 9. augusta 1809, čiji je predsjednik bio [[Juan Pío Montúfar]], počela je borba za nezavisnost Ekvadora. Već [[10. august]]a smijenjen je predsjednik Audijencije i proglašava se nezavisnost Quita. Vicekraljevi Perua i Nove Granade poslali su vojne ekspedicije, koje su ugušili ovaj ustanak.

Kada je Ferdinand VII odbio priznati Kadiski ustav, to je izazvalo talas pobuna i pokreta za nezavisnost širom španskih kolonija u Americi. Na taj se način Kraljevska Audijencija u Quitu uspijeva otcijepiti od metropole nakon [[Bitka kod Pichinche|Bitke kod Pichinche]] 24. maja 1822.

Teritorije Quita i [[Guayaquil]]a (koji se 1820. bio odvojio od španske dominacije i imao vlastitu vladu) ušle su kao Južni distriktnu zajednicu koja je dobila ime [[Velika Kolumbija]]. Nakon raspada 1830. iz ove države su nastale Nova Granada (današnje [[Kolumbija]] i [[Panama]]), zatim [[Venecuela]] i [[Ekvador]]&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.escolar.com/lecturas/america-latina/independencia-de-ecuador.html |title=&quot;EKVADOR dobija svoju nezavisnost i konstituira se kao republika&quot; |access-date=27. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090618123618/http://www.escolar.com/lecturas/america-latina/independencia-de-ecuador.html |archive-date=18. 6. 2009 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;.

===Bolivija===
{{glavni|Borba za nezavisnost Bolivije}}
Nezavisnost je proglašena još 1809, ali je nakon toga slijedilo 16 godina krvave borbe do uspostavljanja prve republike (6. augusta 1825), koja je dobila ime po Simónu Bolívaru.

Napoleonska invazija na [[Iberijsko poluostrvo]] dovela je u pitanje lojalnost visokih staleža u gornjem Peruu. Većina njih ostala je lojalna centralnoj hunti u Španiji i čekala da vidi šta će se desiti. Prvi konflikti izbili su 25. maja 1809, kad su radikalni kreoli odbili priznati vlast centralne hunte i, zahtijevajući nezavisnost, zauzeli su ulice. Ovaj revolt bio je jedan od prvih u Latinskoj Americi, ali je ubrzo ugušen.

[[Pedro Domingo Murillo]] poveo je 6. jula 1809. drugi ustanak kreola i mestika u [[La Paz]]u i proglasio nezavisnost Gornjeg Perua u ime Ferdinanda VII. Lojalnost prema španskom kralju iskorištena je da bi se nezavisnosti dao legitimitet. Do novembra 1809. [[Cochabamba]], [[Oruro]] i [[Potosí]] pridružili su se Murillu. Iako su ustanak u La Pazu ugušile trupe vicekralja Perua, a u Chuquisaki trupe vicekralja Rio de la Plate, Gornji Peru nikad više nije bio pod potpunom kontrolom Španije.

Tokom sljedećih sedam godina Gornji Peru bio je poprište borbi između snaga Ujedinjenih provincija Rio de la Plate (današnja Argentina) i rojalista iz Perua. Iako su rojalisti odbacili tri argentinske invazije, gerile su uglavnom kontrolirale većinu teritorije gdje su se formirale tzv. ''republikete'' (&quot;republikice&quot;), tj. ustanički centri, odakle će poteći borba za nezavisnost.

Do 1817. [[Gornji Peru]] bio je uglavnom miran i pod kontrolom Lime. Nakon 1820. ''Konzervativna partija kreolaca'' podržala je generala [[Pedro Antonio Olañeta|Pedra Antonija Olañetu]], koji je odbio prihvatiti mjere španskih kortesa, ali i da se pridruži ustanicima Simóna Bolívara i [[Antonio José de Sucre|Antonija Joséa de Sucrea]]. Nije htio priznati poraz ni nakon odlučujuće bitke kod Ayacucha [[1824]], posljednje velike bitke rata za nezavisnost Latinske Amerike. Na kraju ga je pobijedio Sucre aprila 1825, a nova država dobila je ime po Bolívaru - [[Bolivija]].

=== Urugvaj ===
{{glavni|Borba za nezavisnost Urugvaja}}
Kad su u [[Montevideo]] stigle vijesti o formiranju Prve patriotske vlade u Buenos Airesu, pojavili su se prvi znaci želje za nezavisnošću. 28. februara 1811. stotinjak patriota na čelu s [[Venancio Benavidez|Venanciom Benavidezom]], zauzeli su gradove Mercedes i Soriano i proglasili kraj španske dominacije. U međuvremenu, [[José Gervasio Artigas]] organizirao je vojsku u Buenos Airesu i krenuo u [[Urugvaj]], gdje je poslije prvih uspjeha krenuo u opsadu Montevidea. Vicekralj je tražio pomoć od Portugalaca iz Brazila, koji su potukli Artigasa i ušli u Montevideo. Posredovanjem vlade iz Buenos Airesa, portugalske trupe su se povukle, a Artigas se vratio na čelo vojske i ponovo postavio opsadu oko Montevidea koja je trajala gotovo dvije godine (kapitulacija 20. juna 1814)&lt;ref name=&quot;Ur&quot;&gt;{{Cite web |url=http://redescolar.ilce.edu.mx/redescolar/efemerides/agosto/interna/ame25.htm |title=Nezavisnost Urugvaja |access-date=27. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070524124329/http://redescolar.ilce.edu.mx/redescolar/efemerides/agosto/interna/ame25.htm |archive-date=24. 5. 2007 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;.

Godine 1816. opet dolazi do portugalske intervencije u Urugvaju. Montevideo opet pada u ruke Portugalcima 1817. godine. Artigas je pobjegao u Paragvaj, gdje je ubrzo umro.

Godine 1821. Brazil je anektirao tzv. Orijentalni pojas (današnji Urugvaj) pod imenom [[Província Cisplatina]], u čijem će sastavu ostati do 1825, kada je [[Juan Antonio Lavalleja]] s još 33 Urugvajca napao zemlju i uz ogromnu podršku naroda osvojio Montevideo i proglasio nezavisnost Urugvaja 25. augusta 1825.&lt;ref name=&quot;Ur&quot;/&gt;

=== Meksiko ===
{{glavni|Rat za nezavisnost Meksika}}
[[Datoteka:Mexico.DF.Coyoacan.MiguelHidalgo.Statue.01.jpg|mini|desno|Miguel Hidalgo]]
Rat za nezavisnost Meksika jedan je od hispanoameričkih ratova za nezavisnost koji su najduže trajali. Počeo je 1810, kao seljačka buna protiv kolonijalnih gospodara, a završio se 1921. pobjedom alijanse liberala i konzervativaca.

Vodeća figura u borbi za nezavisnost Meksika bio je [[Miguel Hidalgo]], svećenik u malom gradu Doloresu. U svom je domu organizirao sastanke na kojima su bili dobro došli kako Indijanci, tako mestici, kreoli i Španci. Na njima se raspravljalo o socijalnim i ekonomskim temama i ubrzo su prerasli u antikolonijalnu zavjeru. Početak ustanka bio je određen za 8. decembar 1810, međutim, konspiratori su bili obaviješteni da su otkriveni, te su bili primorani požuriti sa dizanjem ustanka. Tako su već u septembru počele prve borbe, a ustanici su krenuli ka [[Ciudad de México|Ciudad de Méxicu]], u namjeri da ga zauzmu. Nakon prvih uspjeha i nekoliko zauzetih gradova, stigli su do njega, ali ga nisu uspjeli zauzeti. Nakon toga su krenuli ka sjeveru, ka [[Texas]]u, ali su pali u zasjedu kod [[Monclova|Monclove]] i svi bili pohvatani, zajedno sa Hidalgom, kome je, kao svećeniku, sudila inkvizicija i osudila ga na smrt paljenjem na lomači. Kazna je izvršena 30. jula 1811.

Nakon Hidalgove smrti vodstvo je preuzeo [[José María Morelos]]. Pod njegovim su vodstvom zauzeti [[Oaxaca]] i [[Acapulco]], održan je [[Kongres u Chilpancingu]], na kojem je Meksiko formalno proglasio nezavisnost od Španije i na kojem je ratificiran tekst onoga što će se kasnije pretvoriti u prvi meskički ustav&lt;ref&gt;Josefina Zoraida Vazquez, &quot;The Mexican Declaration of Independence&quot;, ''The Journal of American History'', svezak 85, br. 4. (mart 1999), str. 1362-1369.&lt;/ref&gt;. Također je odbijena duga opsada grada [[Cuautla|Cuautle]]. Međutim, Morelosa su 1815. uhvatili rojalisti i pogubili ga 22. decembra u [[Ecatepec de Morelos|San Cristóbal de Ecatepecu]].

Od 1815. do 1821. rat za nezavisnost pretvorio se u gerilski rat, u kojem su se istakle dvije figure: [[Guadalupe Victoria]] (kasnije prvi meksički predsjednik) u [[Puebla|Puebli]] i [[Vicente Guerrero]] u Oaxaki. Međutim, nakon 10 godina borbe pokret za nezavisnost bio je blizu totalnog kraha. Ustanici su se suočavali sa žilavim otporom rojalista i apatijom najuglednijih kreola kolonije. Pretjerano nasilje Hidalgovih i Morelosovih ustanika natjeralo je kreole da se povuku iz borbe i nevoljko pridruže španskoj strani, odlučivši da sačekaju momenat kad bi mogli naći manje krvav put do nezavisnosti. U tom momentu izbija na površinu lik kreola [[Agustín de Iturbide|Agustína de Iturbidea]], koga je vicekralj poslao da zada konačni udarac Guerrerovim snagama u Oaxaki. Proslavio se u prvim godinama revolucije po tome što je strastveno progonio Hidalgove i Morelosove pristalice. Bio je miljenik meksičke crkve i inkarnacija savršenog kreola konzervativca: pobožan, posvećen zaštiti privatne svojine i društvenih privilegija. Međutim, Iturbide nije bio zadovoljan: nije imao visok vojni čin i nije bio bogat.

Iturbideova ekspedicija podudarila se s uspješnim vojnim udarom u metropoli - vođe vojnog udara bile su sazvane da organiziraju borbu protiv ustanika u Americi i natjerali su Ferdinanda VII da potpiše liberalni ustav 1812. Iturbide je u tom događaju vidio priliku da se kreoli domognu vlasti i nezavisnosti Meksika, te je promijenio stranu, pozvao Guerrera na pregovore i uvjerio ga da udruže snage. Postavio je tri uvjeta: da Meksikom vlada neki evropski monarh, da kreoli i Španci imaju ista prava i da katolička crkva zadrži sve svoje privilegije i vjerski monopol u zemlji. Iturbide i Guerrero pozvali su 24. februara 1821. sve snage Meksika da se ujedine u borbi za nezavisnost. Iturbide je 24. augusta potpisao dokument s vicekraljem [[Vicekraljevstvo Nova Španija|Nove Španije]], poznat kao [[Sporazum iz Córdobe]], kojim se priznaje nezavisnost Meksika. Ovdje Iturbide dodaje klauzulu da, ako nijedan evropski monarh ne prihvati meksičku krunu, na prijesto može stupiti i neki kreol, što će on kasnije iskoristiti i proglasiti se prvim carem [[Prvo meksičko carstvo|Prvog meksičkog carstva]]. Privremena skupština proglasila je 28. septembra Povelju nezavisnosti. Generalna kapetanija Gvatemala (u čiji su sastav ulazile [[Chiapas]], [[Gvatemala]], [[Salvador]], [[Nikaragva]], [[Kostarika]] i [[Honduras]]) proglasila je nezavisnost 5. januara 1822. i pripojena je Meksičkom carstvu. Međutim, godinu kasnije carstvo se raspalo i republikanci su uspostavili demokratiju i meksičku državu.

=== Srednja Amerika ===
Za razliku od ostalih dijelova španskih kolonija koje su organizirale vlastite hunte, Kapetanija Gvatemala ostala je pod španskom upravom. [[Velika kapetanija Gvatemala]] (zajedno sa [[Vicekraljevstvo Peru|Vicekraljevstvom Peru]]) potvrdila je vjernost Centralnoj hunti u Cádizu i nastavila slati &quot;patriotske doprinose&quot; u metropolu, ali je zahtijevala veći utjecaj i predstavnike u Centralnoj hunti. Kad je Centralna hunta raspisala izbore za generalne kortese&lt;ref name=&quot;Samardžić&quot;/&gt;, svaki dio Kapetanije poslao je svog predstavnika. Predstavnik Salvadora tražio je osnivanje posebne biskupije, odvojene od Gvatemale, međutim, mnogi su željeli puno veću autonomiju.&lt;ref name=&quot;Centroamerika&quot;&gt;{{Cite web |url=http://pdf.rincondelvago.com/antecedentes-de-la-independencia-de-centroamerica.html |title=Nezavisnost zemalja Srednje Amerike |access-date=27. 7. 2011 |archive-date=4. 12. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081204171942/http://pdf.rincondelvago.com/antecedentes-de-la-independencia-de-centroamerica.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Početkom 19. stoljeća bilo je više ustanaka u cijeloj Kapetaniji Gvatemala (koja je uključivala današnju meksičku državu Chiapas, Gvatemalu, Honduras, El Salvador, Nikaragvu i Kostariku). Godine 1811. dižu se prvi ustanci u El Salvadoru i Nikaragvi, iste godine izbila su dva u Leonu i Granadi, u Gvatemali 1813, a 1814. novi ustanci i u Salvadoru.&lt;ref name=&quot;Centroamerika&quot;/&gt;

Kad je Meksiko proglasio nezavisnost 1821, Velika kapetanija Gvatemala također je proglasila nezavisnost od španske krune 15. septembra 1821,&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.nacion.com/zurqui/laminas/home8.html |title=Nezavisnost Srednje Amerike |access-date=20. 3. 2001 |archive-url=https://web.archive.org/web/20010320153900/http://www.nacion.com/zurqui/laminas/home8.html |archive-date=20. 3. 2001 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; međutim, ulazi u sastav novoformiranog Meksičkog carstva.

Ipak, godinu dana kasnije Meksičko carstvo se raspalo i zemlje kapetanije Gvatemale, osim Chiapasa, formirale su novu državu [[Ujedinjene provincije Centroamerike]] jula 1823, koja isto neće biti dugog vijeka - nakon građanskog rata (1839–1840) dolazi do njenog raspada i stvaranja država [[Srednja Amerika|Srednje Amerike]] kakve danas poznajemo.&lt;ref name=&quot;Centroamerika&quot;/&gt;

===Brazil===
{{glavni|Borba za nezavisnost Brazila}}
Historija osvajanja, kolonizacije i stjecanja nezavisnosti [[Brazil]]a umnogome je drugačija nego u drugim dijelovima Latinske Amerike. Stjecanje nezavisnosti SAD-a i Francuska revolucija od samih početaka imaju veliki utjecaj na dešavanja u Brazilu, naročito među portugalskim oficirskim korom i domaćom elitom. U tom krugu okupljaju se nezadovoljnici koji planiraju pobunu protiv [[Lisabon]]a, iako je [[Portugal]] imao liberalniji odnos prema Brazilu nego Španija prema svojim ''Indijama''. Godine 1797. u [[Bahia|Bahiji]] izbija ustanak vojske, sirotinje i robova, ali on nije imao za cilj promjenu političkog sistema. Promjene je stjecajem okolnosti donijela sama portugalska monarhija, spašavajući svoj opstanak od Napoleona. Dolazak portugalskog kralja u Brazil s brojnim plemstvom i sigurnost utočišta koje je nađeno u koloniji, u [[Rio de Janeiro|Rio de Janeiru]], novoimenovanoj prijestonici Portugalske imperije, bili su sudbonosni za Brazil. Ranije nezadovoljstvo kreola splasnulo je njihovim uključenjem u novu vladu. Sprovedene su reforme s trajnim posljedicama: otvorene su luke za slobodniju trgovinu, a zemlja je 1815. dobila status kraljevstva, uvedena je brazilska [[spisak valuta|moneta]], formirana je [[Brazilska banka]], pojavljuju se novinska glasila, a unaprijeđeni su i nauka, prosvjeta i kultura. Stvorena je klima prividne nezavisnosti.

Ipak, nakon Napoleonovog poraza kreoli se protive daljem boravku kralja u Riju. Separatisti Pernambuca dižu ustanak 1817, ali opet bez naročitog odjeka u društvu. Poslije promjena u Portugalu kralj [[Ivan VI, kralj Portugala|Ivan VI]] [napustio je Rio 1820, ali je kao [[regent]]a, tj. kao predsjednika vlade ostavio svog sina, [[Pedro I, kralj Brazila|Pedra I]], a ovaj je odmah požurio da se proglasi za zaštitnika Brazila. Ubrzo proglašava nezavisnost Brazila 1822. godine. Mjerama represije potiskuje liberale. Krvoproliće je izbjegnuto, ali je nastavljena žestoka politička borba, naročito oko Ustava iz 1824. kad je obnovljeno ropstvo kao ekonomska osnova privrednog sistema. Moć veleposjednika, barona [[kahva|kahve]] i [[šećer]]a, ostala je netaknuta. Apsolutizam je djelomično ograničen parlamentom i većom samostalnošću provincija, ali to nije bilo dovoljno opoziciji, koja u većini provincija podiže ustanke (1833–1849) sa zahtjevom uspostavljanja republike. U toj borbi učestvovao je i [[Giuseppe Garibaldi]], istaknuti borac za [[ujedinjenje Italije]].

Polovinom 19. stoljeća u [[Brazil]] stiže veliki talas [[imigracija|imigranata]] iz Evrope (približno 500.000 ljudi).&lt;ref name=&quot;historijalatinskeamerike&quot;/&gt; Formiranje [[Republikanska partija Brazila|Republikanske partije]] 1883. i [[Konfederacija abolicionista|Konfederacije abolicionista]] ojačalo je opoziciju, čiji pritisak primorava monarhiju da 1888. ukine ropstvo. Prodor liberalnih partija u najviše krugove vojske doveo je naredne godine do svrgavanja monarhije vojnim pučem bez krvi. Federativna Republika Brazil proglašena je 1889, a 1891. prihvaćen je novi [[Ustav Brazila|Ustav]].

===Panama ===
{{glavni|Borba za nezavisnost Paname}}
Do pobune u mjestu [[Villa de los Santos]] dolazi 10. novembra 1821, što označava početak borbe za nezavisnost Paname. U [[Panama City]]ju na čelu rojalističke vojske bio je general [[José de Fábrega]], panamski kreol koji je uskoro prešao na stranu pobunjenika, zajedno s klerom.

Otvoreni kabildo sazvan je 28. novembra 1821, na kojem je proglašena nezavisnost od Španije.

Ubrzo će Panama svojevoljno ući u sastav novoosnovane Velike Kolumbije. U njenom sastavu ostala je sve do proglašenja nezavisnosti 3. novembra 1903.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://html.rincondelvago.com/independencia-de-panama_3.html |title=Borba za nezavisnost Paname |access-date=27. 7. 2011 |archive-date=24. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110724074221/http://html.rincondelvago.com/independencia-de-panama_3.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

===Dominikanska Republika ===
{{glavni|Borba za nezavisnost Dominikanske Republike}}
Stjecanje nezavisnosti [[Dominikanska Republika|Dominikanske Republike]] bio je proces koji je trajao gotovo više od pola stoljeća. Nakon nekoliko neuspješnih pokušaja, [[José Núñez de Cáceres]] uspio je 1821. proglasiti nezavisnost ostrva od španske dominacije. Međutim, već sljedeće godine (1822) Haiti je anektirao istočni dio ostrva, pod čijom će vlašću ostati do 1844. Do 1861. režim koji je poznat kao [[Prva Dominikanska republika|Prva republika]] bio je uzdrman unutrašnjim sukobima liberala i konzervativaca, kao i stalnim upadima haićanske vojske, što je dovelo do odluke da se zemlja vrati pod špansku vlast. Između 1861. i 1865. istočni dio ostrva imao je status španske provincije. No, zbog mnogih gerilskih napada na kraju su se španske trupe povukle i Dominikanska Republika je stekla nezavisnost 1865.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.ciberamerica.org/Ciberamerica/Castellano/Paises/Rep+Dominicana/historia.htm |title=Historija Dominikanske Republike |access-date=27. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070621105200/http://www.ciberamerica.org/Ciberamerica/Castellano/Paises/Rep+Dominicana/historia.htm |archive-date=21. 6. 2007 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

===Kuba===
{{glavni|Borba za nezavisnost Kube}}
[[Kuba]] i [[Portoriko]] bile su jedine dvije kolonije u Latinskoj Americi koje su ostale pod španskom vlašću u drugoj polovini 19. stoljeća. Nacionalna svijest Kubanaca počela se formirati tokom 17. i 18. stoljeća, da bi se proces završio podstaknut prije svega stjecanjem nezavisnosti SAD-a i potom i ostalih latinoameričkih zemalja. Oružana borba za nezavisnost Kube počela je 1868, s nezvaničnom podrškom SAD-a, i trajala je do 1898.&lt;ref name=&quot;Kuba&quot;&gt;Hernán Diaz, [http://www.po.org.ar/edm/edm20/la2.htm &quot;Nezavisnost Kube i sjevernoamerički ekspanzionizam&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070524014805/http://www.po.org.ar/edm/edm20/la2.htm |date=24. 5. 2007 }}&lt;/ref&gt;.

Prvi rat za nezavisnost protiv Španije trajao je od 1868. do 1878. U toku tog rata, a i prije njega, Kuba je sve više padala pod utjecaj SAD-a.

Radnička klasa doživjela je veliki razvoj krajem 19. stoljeća. Na Prvom radničkom kongresu 1892. odlučeno je da se potpomogne pokret za nezavisnost na Kubi i da se krene u konačnu borbu. Ovaj kongres bio je začetak [[Revolucionarna kubanska partija|Revolucionarne kubanske partije]], koju je predvodio [[José Martí]] u SAD-u.&lt;ref name=&quot;Kuba&quot;/&gt;

Godine 1895. Martí, [[Máximo Gomez]] i [[Antonio Maceo]] iskrcavaju se na Kubu s revolucionarnom vojskom i započinju konačni rat za nezavisnost. Isprva Španci odgovaraju oštrom represijom, ali već od 1896. rat za nezavisnost Kube postaje međunarodni događaj, u koji se uključuju i SAD i koji će kulminirati [[Špansko-američki rat|Špansko-američkim ratom]], koji je završen [[Pariski sporazum (1898)|Pariskim sporazumom]] od 10. decembra 1898, kad je Kuba stekla nezavisnost. Međutim, odmah nakon potpisivanja ovog sporazuma SAD su okupirale ostrvo i ostale tamo do 1902. kad se priznala nezavisnost Kube. Međutim, i dalje se osjećao veliki utjecaj SAD-a, koje su intervenirale na ostrvu kad god su to smatrale neophodnim.

=== Zemlje koje su ostale kolonije ===
Od francuskih kolonija u ovom položaju ostale su [[Francuska Gvajana]], [[Guadeloupe]] i [[Martinique]]. Godine 1946. ukinut im je status kolonija i postali su [[prekomorski departman|prekomorski]] [[departman]]i Francuske.

Portoriko je tokom 400 godina bio pod španskom kolonijalnom vlašću, da bi ga 25. jula 1898. okupirale SAD u toku Špansko-američkog rata. Pariskim sporazumom iz 1898. preostale španske kolonije prešle su u posjed SAD-a, pa samim tim i Kuba, Portoriko i [[Filipini]]. Godine 1900. vojnu vlast zamjenjuje civilna.&lt;ref&gt;[http://www.lexjuris.com/LEXLEX/lexotras/lexleyforaker.htm Forakerov zakon]&lt;/ref&gt;. Godine 1917. Portorikanci dobijaju državljanstvo SAD-a&lt;ref&gt;[http://www.lexjuris.com/LEXLEX/lexotras/lexactajones.htm Jonesov zakon]&lt;/ref&gt;. Godine 1952. Portoriko postaje [[ostrvske teritorije SAD-a|ostrvska američka teritorija]] s [[Commonwealth (ostrvske teritorije SAD-a)|komonveltskim]] statusom, koji ima i dan-danas.

==Katolička crkva i borba za nezavisnost==
[[Rimokatolička crkva]] bila je na strani španske monarhije. Pape [[Papa Pio VII|Pio VII]] i [[Papa Lav XII|Lav XII]] činili su sve što je u njihovoj moći da spriječe odvajanje kolonija od metropole. Umjerenije držanje crkva ispoljava tek od 1823, poslije međunarodnog priznanja suverenosti novoformiranih država. Ovaj elastičniji odnos prema promjenama bio je u funkciji potrebe da se zadrži utjecaj na vjernike. U kasnijem periodu crkva osporava pravo patronata države, odnosno pravo predlaganja crkvenih velikodostojnika. Drugi problem ticao se priznanja crkve i njene uloge u svjetovnoj vlasti. U načelu, pravo katoličke crkve da bude [[državna religija]] nije bilo sporno. Samo se Bolívar zalagao za razdvajanje države i crkve. Svi ostali oslobodioci i prvi ustavi proklamirali su [[katoličanstvo]] za državnu religiju. Ipak, odvojena od [[Rim]]a i Madrida, crkva slabi i podređena je svjetovnim vlastima. Crkva nije povratila svoju statusnu moć iz vremena prije oslobođenja.&lt;ref&gt;''Enciclopedia del papato'', [[Catania]], 1961.&lt;/ref&gt;

Katolički [[kler]] u toku rata za nezavisnost duboko se podijelio. Onaj niži stao je uz oslobodioce. Jedan njegov dio bio je pokretač i inspirator oružane borbe, kao, npr., u Meksiku. Visoki kler, uz rijetke izuzetke, bio je protiv revolucije.

==Međunarodno priznanje==
===Stav evropskih sila===
Pad Napoleona izmijenio je odnos snaga u [[Evropa|Evropi]]. [[Sveta alijansa]], formirana na [[Bečki kongres|Bečkom kongresu]], imala je zadatak da povrati predrevolucionarno stanje i da ga održava. Sredinom oktobra 1822. održan je [[Veronski kongres]], na kojem su članice Alijanse vijećale o reakciji na dešavanja u Španiji. Britanski ministar vanjskih poslova [[George Canning]] nije išao lično, već je poslao [[Arthur Wellesley|Wellingtona]] i dao mu jasne instrukcije da ne pristaje na zajedničku izjavu koja bi govorila da Španija ima pravo na vladavinu južnoameričkim kolonijama i koja bi proglasila južnoameričke revolucionare za buntovnike.&lt;ref name=&quot;diplomatija&quot;&gt;V. P. Potemkin, ''Istorija diplomatije'', Društveni izdavački zavod Jugoslavije, Beograd, 1945.&lt;/ref&gt;

Canning je znao da se Sveta alijansa, pod kojom su se 1823. podrazumijevale [[Rusija]], [[Austrija]], [[Pruska]] i [[Francuska]], ne zadovoljava samo gušenjem španske revolucije već da ima namjeru poslati francuske snage u Latinsku Ameriku. [[Klemens Wenzel von Metternich|Metternich]] i car [[Aleksandar I Romanov]] bili su saglasni s ovim poduhvatom, ali je Canning bio izričito protiv. Slanje velikog vojnog kontingenta u Latinsku Ameriku bez britanskog pristanka bio je nezamisliv poduhvat. Metternich je spletkarenjem pokušao ugroziti Canningov položaj u Britaniji, ali mu to nije uspjelo.&lt;ref name=&quot;diplomatija&quot;/&gt;
   
Nakon donošenja Monroeove doktrine Aleksandar I shvatio je da se pitanje Latinske Amerike mora skinuti sa dnevnog reda. Metternich je ostao jedini pobornik reakcije u iberijskim kolonijama. Kada je 1824. predložio sveevropski kongres na kojem bi bilo razmatrano pitanje Latinske Amerike, Canning se ovome energično suprotstavio. Tu je Canning izjavio da namjerava sklopiti trgovački sporazum sa državom Buenos Aires (tako se 1824. zvala Argentina). Engleske industrijalce pridobio je tvrdeći da će, ako se oni ne dokopaju latinoameričkog tržišta, to učiniti SAD.&lt;ref name=&quot;diplomatija&quot;/&gt;

U januaru 1825. Velika Britanija zvanično je priznala Argentinu, Kolumbiju i Meksiko.

===Stav SAD-a===
SAD su u početku podržale rat za nezavisnost, šireći na taj način vlastiti utjecaj. S propašću Napoleona svoju su pažnju više skoncentrirale na preuzimanje [[Florida|Floride]] od Španije i zadržavanje Kube kao kolonije nego na borbu Latinoamerikanaca, tim više što se u njihovom javnom mnijenju malo znalo o borbama na jugu kontinenta. Kada su evropske aspiracije prema španskim kolonijama porasle, SAD su osnažile već izrečenu strategiju [[George Washington|Georgea Washingtona]] (1796) i formulirale čuvenu Monroeova doktrinu (1823). Riječ je o deklaraciji [[predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|predsjednika]] [[James Monroe|Monroea]] u kojoj se precizira politika SAD-a prema evropskim pitanjima. U njoj je koncizno i jasno rečeno da SAD:
*neće dozvoliti bilo kakvu kolonizaciju Amerike
*tolerisat će postojeće kolonije
*neće se miješati u evropske probleme
*odbacuju evropsko miješanje u američka pitanja.&lt;ref name= &quot;historijasad&quot;&gt;[[Phillip Jenkins]], ''Istorija SAD-a'', &quot;Filip Višnjić&quot;, Beograd, 2002.&lt;/ref&gt;
Osnovno geslo te politike sadržano je u dvije riječi: ''Amerika Amerikancima''. Formalno upućena Evropi, Monroeova doktrina ustvari je naznačila buduću ekspanzionističku politiku prema Latinskoj Americi.&lt;ref name=&quot;historijasad&quot;/&gt;. U kolonijalnom položaju ostali su [[Kanada]], Kuba, Portoriko, [[Gvajana|Holandska Gvajana]], Francuska Gvajana i [[Mali Antili]]. Sama po sebi ova doktrina nije donijela međunarodno priznanje latinoameričkih država, ali je ubrzala njihovo sukcesivno prihvatanje kao takve. Portugal je priznao [[Brazil]] kao nezavisnu državu nakon vojnog [[Bitka kod Bahije|poraza kod Bahije]] (1825), a [[Španija]] je to učinila tek nakon liberalne revolucije (1820). Prvo je priznala nezavisnost Meksika (1836), a zatim Ekvadora, Čilea, Venecuele i Bolivije. Ostale zemlje Evrope priznavale su novoformirane države prema potrebama svojih trgovačkih veza.&lt;ref name=&quot;diplomatija&quot;/&gt;.

==Nadmoć SAD-a==

Poslije [[Američki građanski rat|secesionističkog rata]] između Sjevera i Juga (1861–1865) SAD su obnovile i učvrstile svoje unutrašnje jedinstvo. Međunarodni [[izolacionizam]] i nezainteresiranost za evropska pitanja olakšao je da se ujedinjeni prostor Amerike okrene ka razjedinjenim državama Meksika, Centralne i Južne Amerike kao neprikosnoveni arbitar. Monroeova doktrina štitila je interese SAD-a, ali ne i cijele Amerike. Naprotiv, ona je ozakonila zloupotrebu Latinske Amerike od strane samog SAD-a. Prva panamerička konferencija ([[Washington, D.C.|Washington]], 1889) i zvanično je utemeljila mehanizam kontrole i dominacije, kasnije usavršene institucijom panamerikanizma. Zaobiđen je pozitivan prilaz međunarodnim odnosima, sadržan u načelu saradnje među jednakima, kakav je zastupao Bolívar.&lt;ref name=&quot;historijalatinskeamerike&quot;/&gt;

==Neostvaren san==

Ideja jedinstva Amerike ostala je san njenih oslobodilaca, prije svih, Bolívarov. On je pokušao svoju ideju sprovesti u djelo na [[Panamski kongres|Panamskom kongresu]], sazvanom 1826. On je bio kulminacija političke volje za jedinstvo i bratimljenje Amerike poslije 15 godina borbe i stradanja.&lt;ref name=&quot;historijalatinskeamerike&quot;/&gt; Ideja ujedinjenja imala je mnogobrojne vanjske i unutrašnje protivnike. Najviše su se protivile evropske sile, robovlasnici s juga SAD-a, Paragvaj i provincije La Plate. Podrška je stizala od Velike Kolumbije (objedinjene tri države), Perua i Bolivije, koje je ujedinio Bolívar, zatim Meksika i Srednje Amerike. Panamski kongres prihvatio je ''Opći ugovor o uniji i konfederaciji'', ali su ga ratificirale samo države Velike Kolumbije, koje su bile već ujedinjene. Pokušaj sazivanja novog samita propao je.

U kasnijem periodu [[Latinska Amerika]] nije ispoljila veći stvarni interes za približavanje ili ujedinjavanje izuzev u modernom dobu preko labavih i spolja kontroliranih političkih formi [[Panamerikanizam|panamerikanizma]] i najnovijih oblika ekonomske saradnje ([[Latinska unija]]). Pojedini latinoamerički političari se na početku 21. stoljeća zalažu za čvršće povezivanje zemalja Latinske Amerike. Istovremeno je rasla agresivnost velikog sjevernog susjeda.&lt;ref name=&quot;historijalatinskeamerike&quot;/&gt; Uzajamne odnose naročito je pogoršalo [[Meksički ustupak 1848.|oduzimanje velikih meksičkih teritorija]] od strane SAD-a. Bolívar je bio ogorčen na SAD i Evropu što su mirno posmatrali borbu za nezavisnost i uključivali se isključivo kad je njima to odgovaralo. Bolívar je govorio:

{{citat|Engleska strahuje od revolucija u Evropi, a priželjkuje je u Španskoj Americi. Prva joj nalaže opreznost, a druga nudi prirodna bogatstva.}}

U jednom je pismu napisao:

{{citat|Imat ćemo u mladosti tutore, u zrelosti gospodare i tek u starosti bit ćemo slobodni.}}

Kritizirao je i SAD:

{{citat|SAD, koje toliko cijene svoju slobodu, ne vole one koji su zaljubljeni u vlastitu.}}

Historija je brzo potvrdila njegova mišljenja. Monroeova doktrina nije bila prepreka Španiji da 1829. napadne Meksiko. Britanija je 1833. zauzela [[Falklandska ostrva]] uz pomoć SAD-a, a 1835. i [[Belize]], iako je Gvatemala tražila pomoć pozivajući se na Monroeovu doktrinu. U kasnijem periodu uslijedio je čitav niz agresija i intervencija koji nije prestajao do današnjih vremena.&lt;ref name=&quot;historijalatinskeamerike&quot;/&gt;

== Reference == 
{{refspisak|2}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Historija Južne Amerike]]
[[Kategorija:Historija Srednje Amerike]]
[[Kategorija:Historija Bolivije]]
[[Kategorija:Historija Ekvadora]]
[[Kategorija:Historija Venecuele]]
[[Kategorija:Historija Urugvaja]]
[[Kategorija:Historija Kube]]
[[Kategorija:Historija Brazila]]
[[Kategorija:Historija Gvajane]]
[[Kategorija:Historija Paragvaja]]
[[Kategorija:Historija Kolumbije]]
[[Kategorija:1800-te u Južnoj Americi]]
[[Kategorija:1810-e u Južnoj Americi]]
[[Kategorija:1820-e u Južnoj Americi]]
[[Kategorija:1830-e u Južnoj Americi]]
[[Kategorija:Ratovi za nezavisnost]]</text>
      <sha1>ab2xgu0zy6xj3fty3v86bryaf8hpuap</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bilo jednom na Divljem zapadu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>146338</id>
    <revision>
      <id>3940783</id>
      <parentid>3786374</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T09:13:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940783</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="29824" sha1="emqbp6ufoouotukd1akes3ovw8ztn6o" xml:space="preserve">{{dobar članak}}
{{infokutija film
| naziv            = Bilo jednom na Divljem zapadu
| poster           = Bilo jednom na Divljem zapadu (poster).jpg
| tekst            =
| režija           = [[Sergio Leone]]
| scenarist        = [[Sergio Donati]] &lt;br/&gt; Sergio Leone
| producent        = Fulvio Mosella &lt;br/&gt; Bino Cicogna
| scenograf        =
| narator          =
| uloge            = [[Henry Fonda]] &lt;br/&gt; [[Charles Bronson]] &lt;br/&gt; [[Claudia Cardinale]] &lt;br/&gt; [[Jason Robards]] &lt;br/&gt; [[Gabriele Ferzetti]]
| muzika           = [[Ennio Morricone]]
| kinematografija  = [[Tonino Delli Colli]]
| žanr             = [[Vestern]]
| montaža          = Nino Baragli
| studio           = Rafran Cinematografica &lt;br/&gt; Finanzia San Marco &lt;br/&gt; [[Paramount Pictures]]
| distributer      = Euro International Film &lt;small&gt;(Italija)&lt;ref name=&quot;AFI&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.afi.com/members/catalog/DetailView.aspx?s=&amp;Movie=21519 |title=Once Upon a Time in the West |website=[[AFI Catalog of Feature Films]] |access-date=21. 10. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171015105139/http://www.afi.com/members/catalog/DetailView.aspx?s=&amp;Movie=21519 |archive-date=15. 10. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;BFI&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.bfi.org.uk/films-tv-people/4ce2b6a754af6 |title=Once upon a Time in the West (1968) |publisher=[[Britanski filmski institut]] |access-date=21. 10. 2018 |archive-url= https://web.archive.org/web/20181021151428/https://www.bfi.org.uk/films-tv-people/4ce2b6a754af6 |archive-date=21. 10. 2018 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt; &lt;br/&gt; [[Paramount Pictures]] &lt;small&gt;(SAD)&lt;/small&gt;&lt;ref name=&quot;BFI&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;VarietyInsight&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.varietyinsight.com/print_featurefilm_releases.php?sort=&amp;from_date=VatietyInsight |title=Film Releases |website=[[Variety Insight]] |access-date=21. 10. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181018201540/https://www.varietyinsight.com/print_featurefilm_releases.php?sort=&amp;from_date=VatietyInsight |archive-date=18. 10. 2018 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Rafran Cinematografica&lt;ref name=&quot;AFI&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;BFI&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;VarietyInsight&quot;/&gt;&lt;br/&gt;
Finanzia San Marco&lt;ref name=&quot;BFI&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;VarietyInsight&quot;/&gt;
| datum            = 21. decembar 1968.
| trajanje         = '''Kino verzija''': 145 min. &lt;br/&gt; '''Restaurirana verzija''': 165 min. &lt;br/&gt; '''Produžena verzija''': 171 min.
| država           = [[Italija]]&lt;ref name=&quot;AFI&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;BFI&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;LUMIERE&quot;&gt;{{cite web |url=http://lumiere.obs.coe.int/web/film_info/?id=13601 |title=C'era una volta il West |website=[[Lumiere (database)|Lumiere]] |access-date=21. 10. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181021152648/http://lumiere.obs.coe.int/web/film_info/?id=13601 |archive-date=21. 10. 2018 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; &lt;br/&gt; [[SAD]]&lt;ref name=&quot;AFI&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;BFI&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;LUMIERE&quot;/&gt;
| jezik            = [[italijanski jezik|Italijanski]] &lt;br/&gt; [[engleski jezik|Engleski]]
| budžet           = 5 miliona $
| zarada           = 5.321.508 $
| prethodnik       =
| nasljednik       =
}}
'''''Bilo jednom za Divljem zapadu''''' ({{jez-en|'''Once Upon a Time in the West'''}}; {{it|'''C'era una volta il West'''}}) jest [[Epski film|epski]] [[špageti-vestern]] [[Sergio Leone|Sergia Leonea]] iz 1968. Neki kritičari proglasili su ga &quot;najvećim vesternom svih vremena&quot;.

U glavnim ulogama pojavljuju se [[Henry Fonda]], u neobičnoj ulozi razbojnika Franka,&lt;ref&gt;{{cite magazine|last1=Corliss|first1=Richard|title=Top 25 Greatest Villains - Henry Fonda as Frank|url=http://entertainment.time.com/2007/04/26/top-25-greatest-villains/slide/henry-fonda-as-frank/|magazine=Time|access-date=8. 4. 2016|date=25. 4. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20160411154712/http://entertainment.time.com/2007/04/26/top-25-greatest-villains/slide/henry-fonda-as-frank/|archive-date=11. 4. 2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=cHI6Hl7FUqA|title=Henry Fonda Talks about his casting in Once Upon A Time in the West|date=11. 7. 2007|website=YouTube|archive-url=https://web.archive.org/web/20210427133909/https://www.youtube.com/watch?v=cHI6Hl7FUqA|archive-date=27. 4. 2021|url-status=live|access-date=27. 4. 2021}}&lt;/ref&gt; [[Charles Bronson]] kao &quot;Harmonica&quot;, [[Jason Robards]] kao dobroćudni bandit Cheyenne i [[Claudia Cardinale]] kao Jill McBain, novopečena udovica s burnom prošlošću.

Film je prvi dio djelomično nepovezane epske trilogije filmova koji se bave društvenim i političkim problemima [[Historija Sjedinjenih Američkih Država|američke historije]]. Uslijedio je film ''[[Za šaku dinamita]]'' 1971, a 1984. ''[[Bilo jednom u Americi]]''.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bfi.org.uk/features/fistful-dynamite-duck-you-sucker-sergio-leone|title=The film with three names – in praise of Sergio Leone's neglected spaghetti western|date=24. 4. 2018|publisher= Britanski filmski institut |archive-url= https://web.archive.org/web/20190602154820/https://www.bfi.org.uk/news-opinion/news-bfi/features/fistful-dynamite-duck-you-sucker-sergio-leone|archive-date=2. 6. 2019|url-status=live|access-date=2. 6. 2019}}&lt;/ref&gt;

== Radnja ==
Priča počinje s trojicom muškaraca na izoliranoj željezničkoj stanici u [[Arizona|Arizoni]]. Ploča pokazuje da će voz iz Flagstonea kasniti dva sata. Voz konačno stiže i ostavlja za sobom čovjeka koji svira [[usna harmonika|usnu harmoniku]] ([[Charles Bronson]]). On upita za zloglasnog razbojnika Franka ([[Henry Fonda]]), s kojim se trebao sastati. Frank nije došao, ali je poslao trojicu svojih ljudi kako bi smjestili tajanstvenom strancu. Jedan od njih kaže: &quot;Izgleda da smo kratki za jednog konja&quot;, s obzirom na to da su tu samo tri [[konj]]a za četiri čovjeka. Bronson uzvraća: &quot;Doveli ste dva viška.&quot; Uslijedi obračun. Bronson ubija svu trojicu, ali biva ranjen.

Na zabačenoj farmi McBainovih, &quot;Sweetwater&quot;, Brett McBain ([[Frank Wolff]]) i njegova porodica pripremaju gozbu u čast dolaska njegove nove žene, Jill ([[Claudia Cardinale]]). No, ubijaju ih Frank i njegova banda, koji ostavljaju djelić kožnog kaputa kakav nosi banda dobroćudnog bandita Cheyennea ([[Jason Robards]]) kako bi prebacili krivicu na njega.

Ubrzo nakon toga Jill stiže u Flagstone vozom iz [[New Orleans]]a i uzima kočiju do farme McBainovih. Na putu vozač svraća u jednu nastambu, a Jill pođe za njim. Nakon glasne pucnjave (koja se čuje, ali ne vidi), ulazi Cheyenne sa svojom zatvorskom pratnjom. Čovjek s harmonikom također je tamo, a Cheyenne ga jednostavno nazove &quot;Harmonica&quot;. Uzima njegov pištolj i upotrijebi ga kako bi presjekao lisice. Stižu njegovi ljudi, a on im dobaci: &quot;Došli ste baš na vrijeme... da pokopate moju pratnju.&quot; Primijetivši kapute na Cheyenneovim ljudima, Harmonica mu ispriča za raniji obračun: &quot;Vidio sam tri ovakva kaputa maloprije. Čekali su voz. U kaputima su bila trojica muškaraca. U muškarcima su bila tri metka.&quot; Cheyenne odvrati da je priča luda jer se niko osim njegovih ljudi ne bi usudio nositi takve kapute u tim krajevima, a njegovi ljudi ne bi ni bili pobijeni.
[[Datoteka:Harmonica (BJnDZ).jpg|mini|desno|300px|Charles Bronson kao Harmonica]]
Dok se Jill približava farmi McBainovih, ugleda grupu ljudi kako stoje ispred. Šokira se nakon što je ugledala svog mrtvog muža i njegovu djecu. Ljudi su došli jer su očekivali da će biti gosti na vjenčanju, ali Jill im saopći da se udala za McBaina mjesec dana prije u New Orleansu – to je trebalo biti iznenađenje. Pri završetku sprovoda pronalazi se lažni dokaz koji je Frank podmetnuo, a ljudi pokreću potjeru za Cheyenneom. Jill ostaje na farmi i počne pretraživati kuću u potrazi za nečim vrijednim, jer joj je McBain rekao da je bogat. Pronalazi samo makete zgrada, uključujući model željezničke stanice.

Sljedećeg jutra stižu Cheyenne i njegova banda. Potjera ga je proganjala cijelu noć sve dok im nije utekao u pustinji. Došao je vidjeti mjesto svog navodnog zločina. Jill poslužuje [[kahva|kahvu]], a između njih dvoje javi se obostrano poštovanje. On odlazi. Zatim se pojavljuje Harmonica s onim što se ispočetka čini kao prijeteća gesta prema Jill, ali je on zaštiti od dvojice Frankovih ljudi poslanih da je ubiju. Rješava ih se s lahkoćom, a Cheyenne, posmatrajući iz daljine, ugleda kako Harmonica ne samo da dobro svira nego je i odličan revolveraš.

Frank radi kao plaćeni ubica za željezničkog tajkuna Mortona ([[Gabriele Ferzetti]]). Morton je htio da Frank prestraši McBaina, ne da ga ubije. Obogaljen i umirući od [[rak kostiju|raka kostiju]], Morton rijetko napušta svoj raskošni vagon. Frank je s njim otkad je počeo graditi prugu od [[Atlantski okean|Atlantika]], a Morton se nada da će dosegnuti [[Tihi okean|Pacifik]] prije nego što umre. Frank sam ima ambicije da postane biznismen – možda da čak preuzme Mortonovo carstvo – ali mu Morton kaže: &quot;Nikad nećeš postati kao ja.&quot; Frank ne shvata da je novac samo oružje moćnije od pištolja.
[[Datoteka:Henry Fonda (BJnDZ).JPG|mini|200px|lijevo|Henry Fonda kao Frank]]
Jill dolazi u grad kako bi razgovarala s vlasnikom praonice Wobblesom. Želi dogovoriti sastanak s Frankom. Harmonica počne slijediti Wobblesa do Mortonovog voza i ušulja se unutra, ali ga ubrzo otkrivaju. Frank upita ko je on, ali Harmonica mu samo rekne imena ljudi koje je Frank ubio. Frank ubija Wobblesa, a njegovi ljudi svežu Harmoniku. On odlazi kako bi uhvatio Jill, dok tri njegova čovjeka ostaju kako bi čuvali Harmoniku. Cheyenne se također ušuljao u voz - ubija Frankove ljude, ali poštedi Mortona. On i Harmonica odlaze spasiti Jill.

Na farmu je stigla oprema za gradnju osam građevina. Harmonica kaže Cheyenneu da je McBain znao da željeznica mora proći kroz Sweetwater kako bi došla do izvora [[voda|vode]]. McBain je kupio materijal kako bi pretvorio farmu u mali grad, a pribavio je prava da sam upravlja željezničkom stanicom, ostvarujući svoj san. Potrepštine je platio gotovinom, pa one sada pripadaju Jill. Ugovor (koji je Harmonica vidio) određuje da stanica mora biti izgrađena kad pruga dođe do nje, a Cheyenne angažira svoje ljude na gradnji.

Te noći Frank iskorištava otetu Jill, u isto je vrijeme vrijeđajući zbog njene prošlosti (prije nego što se udala za McBaina bila je prostitutka u New Orleansu). Ona mu se podaje kako bi izbjegla sigurnu smrt. Frank počne razmišljati o &quot;udaji&quot; za nju kako bi dobio zemlju, ali zna da neće biti dobar muž: &quot;Šteta. Moramo smisliti drugo rješenje. Jednostavnije. Brže.&quot;
[[Datoteka:Jason Robards (BJnDZ).JPG|mini|desno|200px|Jason Robards kao Cheyenne]]
U velikom salonu u Flagstoneu održava se aukcija na kojoj se prodaje McBainov posjed. Jill je tu, a predsjedava šerif ([[Keenan Wynn]]). Frank ima plan da kupi McBainovu farmu jeftino: njegovi ljudi ponude 500 dolara i zastraše druge da se ne pokušavaju cjenkati. Ali Harmonica i Cheyenne imaju svoj plan. Harmonica ponudi 5.000 dolara i &quot;dostavi&quot; traženog odmetnika Cheyennea za cijenu u toj vrijednosti.

Šerif stavlja Cheyennea na voz u novi zatvor u [[Yuma (Arizona)|Yumi]], ali su u vozu i dvojica Cheyenneovih ljudi. U salonu Jill čestita Harmoniki na dobrom poslu, ali joj on kaže da nije uložio u zemlju. Stiže Frank, a Jill odlazi na sprat kako bi se okupala. Frank ponovo upita ko je on, ali Harmonica mu samo daje imena još nekih Frankovih žrtava. Frank kaže: &quot;Platio si 5.000 dolara za nešto što pripada meni&quot; (imao je namještenu aukciju). Ponudi Harmoniki 5.001 dolar i pokuša ga zastrašiti: &quot;Uhvatio si se u nešto veće od sebe. Imaš šansu izvući se, bolje ti je da je prihvatiš.&quot; Umjesto odgovora Harmonica ubaci srebrni dolar u svoju praznu čašu kako bi platio piće. Farma je Jillina.

Mortonu su dosadile Frankove krvničke metode, a vidi da mu izmiče san o dosezanju Pacifika. Zaustavivši se izvan grada u svom vozu, pozove četvoricu Frankovih ljudi na partiju [[poker]]a. Umjesto karata počne dijeliti velike iznose novca kako bi kupio njihovu odanost. Jedan odjaše u grad kako bi obavijestio druge i oni počnu čekati Franka da izađe iz salona. Harmonica tajanstveno počne štititi Franka od ubica i pušta ga da pobjegne. Ovo razljuti Jill, koja Franka želi vidjeti mrtvog, ali Harmonica joj objasni da nepuštanje da ga ubiju nije ista stvar kao njegovo spašavanje. Frank dolazi u Mortonov voz i ugleda krvoproliće nakon velikog obračuna između njegove i Cheyenneove bande. Morton je ranjen i umire. Frank ga umalo dokrajči, ali se predomišlja, a Morton umire pužući prema lokvi blata.

Postavljači pruge stigli su u Sweetwater, a radnici dovršavaju stanicu i izgrađuju grad. Harmonica čeka Franka na kapiji Jilline kuće, ali Cheyenne stiže prvi i ulazi unutra kako bi popio kahvu s njom. On se umije i malo obrije. Preporuči Jill da odnese vode radnicima i pusti im da se nagledaju prelijepe žene. Zatim joj kaže da muškarci kao što su on i Harmonica nisu za nju. &quot;Muškarci koji imaju nešto u sebi&quot;, reče on, &quot;nešto u vezi sa [[smrt|smrću]].&quot;
[[Datoteka:Claudia Cardinale (BJnDZ).jpg|mini|lijevo|340px|Claudia Cardinale kao Jill McBain]]
Frank konačno stiže na kapiju i kaže: &quot;Znam da ćeš mi sada reći šta tražiš.&quot; Harmonica odvraća: &quot;Tek kad budeš umirao.&quot; Frank kaže: &quot;Znam&quot; i njih dvojica počnu se namještati za dvoboj. Harmonikin motiv za osvetu otkriva se u prisjećanju. Mnogo godina prije toga Frank je objesio Harmonikinog starijeg brata. Harmonica, koji je tada bio dječak, bio je prisiljen stajati ispod svog brata, koji je stajao na dječakovim ramenima s omčom oko vrata. Obojici su ruke bile svezane iza leđa. Njegov brat bio bi obješen nakon što bi dječak posrnuo. Frank mu je rekao da &quot;održi svog dragog brata sretnim&quot; i stavio mu harmoniku u usta. Brat mu je umro, a on je ostao žedan osvete. Sada se suočava s Frankom u konačnom obračunu. Potežu i opale. Frank izgubi. Dok umire, Frank ponovo upita: &quot;Ko si ti?&quot; Harmonica tada strgne s vrata staru, istrošenu harmoniku i stavi je Franku u usta. Frank se prisjeti vješanja i slabo zaklima glavom kao znak da je razumio, a zatim umire.

Harmonica ulazi u kuću kako bi pokupio svoju opremu. Jill upita hoće li se ikad vratiti u Sweetwater, a on nejasno odgovori: &quot;Jednog dana.&quot; Odlazi i Cheyenne. Dok odlaze, Cheyenne se zaustavlja, silazi s konja i pada na zemlju. Harmonica odlazi po njega i shvati da je ranjen. Cheyenne mu otkrije da ga je Morton ranio u stomak. Potom zamoli Harmoniku da ne gleda dok on umire, a Harmonica skreće pogled dok nije čuo da je Cheyenne umro. Zatim odnosi tijelo, prebačeno preko Cheyenneovog konja. U posljednjoj sceni stiže voz na novopostavljenim šinama, a Jill odnosi vrč vode radnicima.

== Uloge ==
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;50%&quot;
|- bgcolor=&quot;#CCCCCC&quot;
! Glumac !! Uloga
|- 
| [[Henry Fonda]] || Frank
|-
| [[Claudia Cardinale]] || Jill McBain
|- 
| [[Jason Robards]] || Cheyenne
|- 
| [[Charles Bronson]] || Harmonica
|-
| [[Gabriele Ferzetti]] || Morton
|-
| [[Paolo Stoppa]] || Sam
|-
| [[Woody Strode]] || Stony
|-
| [[Jack Elam]] || Snaky
|-
| [[Keenan Wynn]] || Šerif
|-
| [[Frank Wolff]] || Brett McBain
|-
| [[Lionel Stander]] ||Barmen
|}

== Pregled ==
=== Porijeklo filma ===
Nakon što je snimio ''Dobar, loš, zao'', Leone se htio povući iz snimanja vesterna. Naišao je na roman Harryja Greya ''The Hoods'', autobiografsku priču o [[Židovi|židovskoj]] četvrti za vrijeme [[Prohibicija u Sjedinjenim Američkim Državama|prohibicije]], te ju je planirao prenijeti na film (to će 17 godina poslije postati njegov posljednji film, ''Bilo jednom u Americi''). Međutim, Leoneu su filmske kompanije nudile samo vesterne. ''[[United Artists]]'' (koji je producirao &quot;dolarsku trilogiju&quot;), ponudio mu je priliku da snimi film sa [[Charlton Heston|Charltonom Hestonom]], [[Kirk Douglas|Kirkom Douglasom]] i [[Rock Hudson|Rockom Hudsonom]], ali je on to odbio. Ali, kad mu je Paramount ponudio veliki budžet i saradnju s Henryjem Fondom, njegovim omiljenim glumcem, s kojim je htio raditi od početka karijere, Leone je prihvatio.

Krajem 1966. pozvao je tadašnje filmske kritičare (i buduće režisere), [[Bernardo Bertolucci|Bernarda Bertoluccija]] i [[Dario Argento|Darija Argenta]], da mu pomognu u nastanku filma. Trojica muškaraca provela su veći dio sljedeće godine gledajući i raspravljajući o brojnim klasičnim vesternima (kao što su ''[[Tačno u podne]]'', ''[[Željezni konj]]'', ''[[Komančerosi]]'' i ''[[Tragači]]'') u Leoneovoj kući, te stvorila priču sastavljenu od raznih dijelova starih klasičnih vesterna.

Leone je kasnije angažirao i [[Sergio Donati|Sergia Donatija]], koji je radio s njim na nekoliko njegovih filmova, da mu pomogne prepraviti [[scenario]], kako bi skratio film prije kraja produkcije. Većinu nezaboravnih dijaloga napisali su Donati i engleski režiser dijaloga, bivši američki glumac [[Mickey Knox]], emigrant.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.fistful-of-leone.com/articles/knox.html |title= An Exclusive Interview With Mickey Knox |date= 9. 4. 1998 |access-date= 29. 1. 2018}}&lt;/ref&gt;

=== Stil ===
Leone je za ''Bilo jednom na Divljem Zapadu'' izabrao drugačiji stil, koji se razlikuje od njegovih ranijih vesterna. Dok su &quot;dolarski&quot; filmovi dosjetljivi i brzi, slavljeničke parodije ikona Divljeg zapada, ''Bilo jednom na Divljem Zapadu'' mnogo je sporiji i mračniji što se teme tiče. Leoneov jedinstveni stil, koji se dosta razlikuje od [[Akira Kurosawa|Kurosawine]] ''[[Saga o džudu|Sage o džudu]]'', ali je pod njenim velikim utjecajem, još je prisutan, ali je modificiran za početak Leoneove druge, tzv. &quot;Bilo jednom...&quot; trilogije. Likovi u ovom filmu također su značajno različiti od svojih prethodnika iz &quot;dolarske&quot; trilogije. Nisu toliko definirani i, što je neobično za Leoneove likove dotad, počinju se mijenjati (ili barem pokušavaju) tokom priče. Ovo nagovještava početak druge faze Leoneovog stila, koji će se razviti u filmovima ''Za šaku dinamita'' i ''Bilo jednom u Americi''.

=== Teme i motivi ===
Glavni motiv filma jest željeznica; ona nagovještava dolazak civilizacije i kulture, označavajući smrt mitskog Divljeg zapada (originalni italijanski naslov znači &quot;'''Bio''' jednom Divlji zapad&quot;). Odumiru stari kulturni heroji pred zoru modernog svijeta, gdje je najvažniji obični čovjek. Leone je Divlji zapad smatrao posljednjim okružjem staromodnih junaka, a film je nostalgični pogled unazad. Paralelno s time, film zaokružuje priču o starim holivudskim vestern-junacima i legendama, kako sugerira njegov naslov. Konačni obračun između Harmonike i Franka dovodi te poruke u centar pažnje. Druga velika tema filma jest [[voda]]. Transformacija glavne junakinje Jill događa se zbog vode na njenoj zemlji, a postoji još nekoliko scena u kojima se pije ili poslužuje voda. Izvor i voda imaju centralnu ulogu u priči kao gorivo koje hrani Novi Zapad, a Tihi okean jest Mortonova motivacija za gradnju transkontinentalne pruge.

=== Ritam ===
Film uključuje duge, spore scene u kojima ima vrlo malo dijaloga i malo se toga događa, koje razbija kratko i iznenadno nasilje. Leone je bio zainteresiraniji za rituale prije samog nasilja nego za nasilje kao takvo. Ton filma u skladu je sa suhom polupustinjom u kojoj se priča odvija, a obojen je osjećajem realizma, koji je u suprotnosti s opširno koreografiranom pucnjavom.

=== Muzika ===
{{Glavni|Once Upon a Time in the West (zvučna podloga)}}
Zvučnu podlogu napisao je [[Ennio Morricone]], dugogodišnji Leoneov saradnik, a komponirao ju je pod Leoneovom palicom prije početka snimanja filma.

Muzičke teme odnose se na glavne likove kao lajtmotivi, kao i na duh američkog Zapada. Leoneova je želja bila da mu je [[muzika]] dostupna tokom snimanja i puštao ju je glumcima prilikom snimanja scena.

== Filmske reference ==
Leoneova namjera bila je uzeti konvencije američkih vesterna [[John Ford|Johna Forda]], [[Howard Hawks|Howarda Hawksa]] i drugih i preraditi ih u ironičnom stilu, okrećući njihovu originalnu namjenu kako bi postigao mračnije značenje. Najočitiji primjer za to jest angažiranje veterana i dobrog momka Henryja Fonde u ulozi Franka, ali ima i mnogo drugih, diskretnijih obrata. Prema filmskom kritičaru i historičaru [[Christopher Frayling|Christopheru Fraylingu]], film se referira na 30-ak klasičnih američkih vesterna:
* ''Tačno u podne'' – Uvodna scena slična je početku filma ''Tačno u podne'', u kojem tri negativca ([[Lee Van Cleef]], [[Sheb Wooley]] i [[Robert J. Wilke]]) čekaju na stanici dolazak vođe njihove bande (koji se također zove Frank, a glumi ga [[Ian MacDonald]]), koji dolazi vozom u podne. U uvodnoj sceni ''Bilo jednom na Divljem Zapadu'' tri razbojnika ([[Jack Elam]], koji se pojavio u manjoj ulozi i u ''Tačno u podne'', [[Woody Strode]] i [[Al Mulock]]) čekaju na stanici. No, period čekanja opisuje se u dugoj osmominutnoj sekvenci, a voz stiže nekoliko sati poslije podneva, a putnik na njemu junak je filma ([[Charles Bronson]]), a ne razbojnik. Scena je poznata po korištenju prirodnih zvukova (škripave vjetrenjače, pucketanja zglobova) i pokušaju Jacka Elama da otjera [[muha|muhu]]. Prema jednoj glasini, Leone je uloge ponudio trojici negativaca iz filma ''Dobar, loš, zao'', Eastwoodu, Van Cleefu i [[Eli Wallach|Eliju Wallachu]].
* ''[[U 3:10 za Yumu]]'' – Kultni vestern [[Delmer Daves|Delmera Davesa]] uveliko je utjecao na film. Najočitija referenca jest kratki razgovor šerifa i Cheyennea, u kojem govore da će potonjeg poslati u zatvor u Yumu. Osim toga, kao i u ''Zapadu'', glavnog negativca igra glumac ([[Glenn Ford]]) koji obično glumi pozitivce. Scena u kojoj [[Van Heflin]] prati Forda na željezničku stanicu izbjegavajući u isto vrijeme zasjedu njegove bande vjerovatno je inspirirala zasjedu za Franka od njegovih ljudi u Leoneovom filmu.
* ''[[Komančerosi]]'' – Prezime McBain i ime grada &quot;Sweetwater&quot; dolaze iz ovog filma.
* ''[[Johnny Gitara]]'' – Lik Jill McBain navodno je zasnovan na liku Vienne, koju je glumila [[Joan Crawford]], a lik Harmonike na naslovnom junaku, koga je glumio [[Sterling Hayden]]. Neki od glavnih elemenata priče (naseljenici protiv željeznice) možda su preuzeti iz ovog filma.
* ''[[Željezni konj]]'' – ''Zapad'' ima nekoliko suptilnih referenci na ovaj film, uključujući niskougaoni kadar jurećeg voza s početka filma i kadar voza koji stiže u Sweetwater na kraju filma.
* ''[[Shane (1953)|Shane]]'' – U sceni masakra u ''Zapadu'' mali Jimmy McBain lovi sa svojim ocem, baš kao što Joey lovi sa svojim ocem u ''Shaneu''. Sprovod McBainovih gotovo je u potpunosti preuzet iz ''Shanea''.
* ''[[Tragači]]'' – Leone je priznao da su tokom masakra McBainovih šuštanje grmlja, utihnuće cvrčaka i letenje fazana (motivi kojima se sugerira nadolazeća opasnost) preuzeti iz ''Tragača''.
* ''[[Čarobnjak (1959)|Čarobnjak]]'' – Na kraju ovog filma Fonda nosi odjeću sličnu kostimu koji je nosio u ''Zapadu''. Osim toga, u ''Čarobnjaku'' se može čuti i razgovor o majkama između Fonde i Dorothy Malone koji je sličan onom između Cheyennea i Jill. Konačno, u ''Čarobnjaku'' Fonda udara bogalja, kome ispadaju štake, kao što je to uradio Mortonu u ''Zapadu''.
* ''[[Sedmorica veličanstvenih]]'' – U ovom filmu Bronson rezbari komadić drveta. U ''Zapadu'' čini isto, samo u drugom kontekstu.
* ''[[Čovjek koji je ubio Libertyja Valancea]]'' – Kaputi koje nose Frank i njegovi ljudi tokom masakra podsjećaju na one koje nose Liberty Valance ([[Lee Marvin]]) i njegovi ortaci u prvom pojavljivanju u filmu. Osim toga, scena aukcije u ''Zapadu'' snimana je s namjerom da podsjeti na scenu izbora u ''Libertyju Valanceu''.
* ''[[Posljednji sumrak]]'' – Završni obračun Franka i Harmonike snimljen je gotovo identično kao dvoboj između Kirka Douglasa i Rocka Hudsona u ovom filmu.
* ''[[Dvoboj na suncu]]'' – Lik Mortona, obogaljenog željezničkog tajkuna u ''Zapadu'', zasnovan je na liku koga u ovom filmu glumi [[Lionel Barrymore]].
* ''[[Moja draga Klementina]]'' – U izbačenoj sceni u ''Zapadu'' Frank se brije pomoću parfema u brijačnici, kao i [[Wyatt Earp]] (Fonda) u ovom filmu.

Suprotno uvriježenom mišljenju, ime grada &quot;Sweetwater&quot; nije preuzeto iz nijemog spektakla ''[[Vjetar (film)|Vjetar]]'' [[Victor Sjöström|Victora Sjöströma]]. Bernardo Bertolucci izjavio je da je pogledao kartu jugozapada SAD-a, pronašao ime grada u Arizoni i odlučio ga ubaciti u film. No, &quot;Sweetwater&quot; – zajedno s likom zvanim McBain – pojavljuje se i u vesternu [[Michael Curtiz|Michaela Curtiza]], ''Komančerosi''.

== DVD-izdanje ==
[[Datoteka:Bilo jednom na Divljem zapadu - DVD-omot.jpg|desno|mini|200px]]
Nakon godina velike potražnje Paramount Pictures izdao je 18. novembra 2003. dvostruko, &quot;specijalno kolekcionarsko izdanje&quot; filma.

Dodaci uključuju komentar filmskih stručnjaka i historičara, kao što su [[John Carpenter]], [[John Milius]], [[Alex Cox]], filmski historičar i Leoneov biograf, ''sir'' Christopher Frayling, dr. Sheldon Hall, kao i glumaca Claudije Cardinale i Gabrielea Ferzettija te Bernarda Bertoluccija, koscenarista filma.

Na drugom disku nalaze se posebni dodaci, uključujući tri novija dokumentarca:
*''An Opera of Violence''
*''The Wages of Sin''
*''Something to Do with Death''.

Osim toga, tu se nalaze i kratki film ''Railroads: Revolutionizing the West'', lokacijske i produkcijske galerije, profili glumaca i originalni foršpan.

== Priznanja ==
Iako nije bio popularan kao filmovi iz &quot;dolarske trilogije&quot;, ''Bilo jednom na Divljem Zapadu'' smatra se Leoneovim najcjenjenijim djelom, zajedno s filmovima ''Dobar, loš, zao'' i ''Bilo jednom u Americi''.

== Greške ==
* Brettova kći pjeva pjesmu &quot;Danny Boy&quot; dok čeka dolazak Jill McBain. Stihovi te pjesme napisani su tek 1910.
* Mladi Harmonica ima tamnosmeđe [[oči]], dok su u onog odraslog one zelene.
* Usna harmonika, koju Frank stavlja u dječakova usta, nalazi se na udici, ali u nekoliko kadrova to nije slučaj. Udica se ponovo pojavljuje u sceni Frankove smrti.

== Citati ==
'''Frank''': &quot;Kako vjerovati čovjeku koji nosi remen i tregere? Čovjek ne vjeruje ni vlastitim pantalonama.&quot;

'''Cheyenne''': &quot;Hajde, sviraj, Harmoniko! Sviraj tako da ne možeš pričati gluposti!&quot;

'''Morton''': &quot;Dok god koristiš glavu, ne možeš izgubiti.&quot;

'''Cheyenne''': &quot;Znaš li išta o čovjeku koji hoda uokolo i svira harmoniku? To je neko koga bi zapamtio. Kad treba pričati, on svira, a kad treba svirati, on govori.&quot;

'''Cheyenne''': &quot;Znaš, Jill, podsjećaš me na moju majku. Ona je bila najveća kurva u Alamedi i najbolja žena koja je ikad živjela. Ko god je moj bio otac – sat vremena ili mjesec – mora da je bio sretan čovjek.&quot;

'''Morton''': &quot;Nije loše. Čestitam! Reci mi je li bilo potrebno sve ih pobiti? Samo sam ti rekao da ih prestrašiš.&quot;&lt;br/&gt;
'''Frank''': &quot;Ljudi se više uplaše kad umiru.&quot;

'''Cheyenne''': &quot;Ne razumiješ, Jill. Takvi ljudi imaju nešto u sebi... Nešto u vezi sa smrću.&quot;

== Zanimljivosti ==
* Al Mulock (koji se pojavljuje u uvodnoj sceni s vozom, kao i u filmu ''Dobar, loš, zao'') izvršio je [[samoubistvo]] skočivši s balkona svoje hotelske sobe. [[Frank Wolff]], koji glumi McBaina, također je počinio samoubistvo u hotelu u [[Rim]]u 1971.
* Leone je ulogu Harmonike prvo ponudio Clintu Eastwoodu; kad ju je on odbio, angažirao je Charlesa Bronsona. Leone je tada pokušao okupiti tri zvijezde iz filma ''Dobar, loš, zao'' u ulogama trojice muškaraca koji čekaju voz na stanici.
* Iako je originalni scenario imao 436 stranica, samo ih se 12 odnosi na dijalog.
* Fonda je prvo odbio ulogu Franka, pa je Leone odletio u [[New York]] da ga uvjeri, kazavši mu: &quot;Zamisli ovo: kamera prikazuje kako odmetnik ubija djecu koja bježe. Zatim mu otkriva lice... Pa to je Henry Fonda.&quot; Nakon sastanka s Leoneom Fonda je nazvao prijatelja, Elija Wallacha, koji mu je savjetovao da snimi film i dodao da će se provesti kao nikad u životu.

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* {{imdb_title|id=0064116|title=Bilo jednom na Divljem Zapadu}}
* [http://www.rottentomatoes.com/m/once_upon_a_time_in_the_west/ ''Bilo jednom na Divljem Zapadu''] na [[Rotten Tomatoes]]u
* [http://www.spaghetti-western.net/index.php/Once_Upon_A_Time_In_The_West ''Bilo jednom na Divljem Zapadu''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100619065031/http://spaghetti-western.net/index.php/Once_Upon_a_Time_in_the_West |date=19. 6. 2010 }} na ''Spaghetti Western Databaseu''
* [http://www.hackwriters.com/oncewest.htm Recenzija DVD-izdanja filma]
* [https://web.archive.org/web/20060827040924/http://www.cinema-astoria.com/cinematography/filminglocation/timeinthewest/index.html Stills of Monument Valley]

{{Filmovi Sergia Leonea}}

[[Kategorija:Filmovi iz 1968.]]
[[Kategorija:Filmovi na engleskom jeziku]]
[[Kategorija:Filmovi na italijanskom jeziku]]
[[Kategorija:Američki filmovi]]
[[Kategorija:Američki epski filmovi]]
[[Kategorija:Američki vesterni]]
[[Kategorija:Italijanski filmovi]]
[[Kategorija:Italijanski epski filmovi]]
[[Kategorija:Italijanski vesterni]]
[[Kategorija:Špageti-vesterni]]
[[Kategorija:Filmovi s radnjom u Sjedinjenim Američkim Državama]]
[[Kategorija:Filmovi s radnjom u Teksasu]]
[[Kategorija:Filmovi snimljeni u Arizoni]]
[[Kategorija:Filmovi snimljeni u Utahu]]
[[Kategorija:Filmovi snimljeni u Rimu]]
[[Kategorija:Filmovi snimljeni u Španiji]]
[[Kategorija:Filmovi o osveti]]
[[Kategorija:Filmovi o željezničkom saobraćaju]]
[[Kategorija:Filmovi Paramount Picturesa]]
[[Kategorija:Filmovi s muzikom Ennija Morriconea]]
[[Kategorija:Filmovi u Nacionalnom filmskom registru Sjedinjenih Američkih Država]]
[[Kategorija:Filmovi snimljeni u Almeríji]]
[[Kategorija:Antivesterni]]
[[Kategorija:Filmovi s radnjom u Arizoni]]</text>
      <sha1>emqbp6ufoouotukd1akes3ovw8ztn6o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Britanske prekomorske teritorije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>147432</id>
    <revision>
      <id>3940822</id>
      <parentid>3547931</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T10:58:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940822</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4844" sha1="tfk56s1ma6umojb4zp6ppykjrgf4ta2" xml:space="preserve">[[Datoteka:Location_of_the_BOTs.png|500px|mini|Položaj Britanskih prekomorskih područja]]

'''Britanske prekomorske teritorije''' ('''BOT'''), poznate i kao '''Prekomorske teritorije Ujedinjenog Kraljevstva''' ('''UKOTs'''), su četrnaest [[Zavisna teritorija|teritorija]] sa ustavnom i historijskom vezom sa [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenim Kraljevstvom]], ali ne čine dio samog Ujedinjenog Kraljevstva.&lt;ref name=&quot;fco&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.gov.uk/government/policies/protecting-and-developing-the-overseas-territories|title=Supporting the Overseas Territories|publisher=UK Government|archive-url=https://web.archive.org/web/20141006161120/https://www.gov.uk/government/policies/protecting-and-developing-the-overseas-territories|archive-date=6. 10. 2014|url-status=live|access-date=8. 11. 2014|quote=Postoji 14 prekomorskih teritorija koje zadržavaju ustavnu vezu sa Ujedinjenim Kraljevstvom. .... Većina teritorija je uglavnom samoupravna, svaka sa svojim ustavom i vlastitom vladom, koja donosi lokalne zakone. Iako je odnos ukorijenjen u četiri vijeka zajedničke historije, odnos vlade Ujedinjenog Kraljevstva sa njenim teritorijama danas je moderan, zasnovan na obostranim koristima i odgovornostima. Temelji ovog odnosa su partnerstvo, zajedničke vrijednosti i pravo ljudi na svakoj teritoriji da slobodno izaberu hoće li ostati Britanska prekomorska teritorija ili će tražiti alternativnu budućnost.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bloomsburyprofessional.com/uk/british-overseas-territories-law-9781509918713/|title=British Overseas Territories Law|website=Hart Publishing|archive-url=https://web.archive.org/web/20200621105455/https://www.bloomsburyprofessional.com/uk/british-overseas-territories-law-9781509918713/|archive-date=21. 6. 2020|url-status=dead|access-date=19. 6. 2020|quote=Most, if not all, of these territories are likely to remain British for the foreseeable future, and many have agreed modern constitutional arrangements with the British Government.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://assets.publishing.service.gov.uk/government/uploads/system/uploads/attachment_data/file/946074/UKOTs_Information_Paper.pdf|title=United Kingdom Overseas Territories - Toponymic Information|publisher=[[Present Committee on Geographic Names]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20220511152307/https://assets.publishing.service.gov.uk/government/uploads/system/uploads/attachment_data/file/946074/UKOTs_Information_Paper.pdf|archive-date=11. 5. 2022|url-status=live|access-date=7. 1. 2023}} - Hosted on the [[:en:Government of the United Kingdom|Government of the United Kingdom]] website.&lt;/ref&gt; Stalno naseljene teritorije imaju internu [[Samoupravljanje|samoupravu]], a Ujedinjeno Kraljevstvo zadržava odgovornost za [[Vojska|odbranu]] i [[Spoljna politika|spoljne odnose]]. Sve teritorije su naseljene civilima, osim 3 koje su uglavnom ili samo naseljene populacijom vojnog ili naučnog osoblja. Svih četrnaest ima [[Monarhija Ujedinjenog Kraljevstva|britanskog monarha]] kao [[Šef države|šefa države]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.consoc.org.uk/other-content/about-us/discover-the-facts/what-is-the-british-constitution/in-detail/|title=What is the British Constitution: The Primary Structures of the British State|publisher=The Constitution Society|archive-url=https://web.archive.org/web/20141006173801/http://www.consoc.org.uk/other-content/about-us/discover-the-facts/what-is-the-british-constitution/in-detail/|archive-date=6. 10. 2014|url-status=dead|access-date=15. 11. 2014|quote=Ujedinjeno Kraljevstvo također upravlja brojnim teritorijama koje, iako uglavnom imaju svoje vlastite oblike vlasti, imaju kraljicu kao šefa države i oslanjaju se na UK za odbranu i sigurnost, vanjske poslove i predstavljanje na međunarodnom nivou. Oni ne čine dio UK, ali imaju dvosmislen ustavni odnos sa UK.}}&lt;/ref&gt; Ove odgovornosti vlade Ujedinjenog Kraljevstva dodijeljene su različitim odjelima [[Ured za vanjske poslove, Commonwealth i razvoj|Ureda za vanjske poslove, Commonwealth i razvoj]] i podložne su promjenama.. Ove teritorije su bile dijelom nekadašnjeg [[Britansko carstvo|Britanskog carstva]].

To su:

* [[Angvila]]
* [[Bermudi]]
* [[Britanska djevičanska ostrva]]
* [[Britanska antarktička teritorija]]
* [[Falklandska ostrva]] (Malvinska ostrva)
* [[Gibraltar]] (iako je na evropskom kontinentu)
* [[Kajmanska ostrva]]
* [[Montserrat]]
* [[Pitcairn]]
* [[Sveta Helena]] (uključuje [[Ascension]] i [[Tristan da Cunha]])
* [[Južna Džordžija i Južna Sendvička Ostrva]]
* [[Britanske indijskookeanske teritorije]], ([[arhipelag]] [[Chagos]])
* [[Ostrva Turks i Caicos]]

== Također pogledajte ==
* [[Krunski posjed]]

== Reference ==
{{Refspisak}}{{Politička podjela UK}}
{{Commonscat|British overseas territories}}

[[Kategorija:Britanske prekomorske teritorije| ]]</text>
      <sha1>tfk56s1ma6umojb4zp6ppykjrgf4ta2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Žica (serija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>152292</id>
    <revision>
      <id>3940554</id>
      <parentid>3827868</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T01:02:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940554</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="58129" sha1="i6ki70yyp6ihkjqyy67wyk34bjdvmew" xml:space="preserve">{{dobar članak}}
{{Infokutija TV-emisija
| bgcolour           =
| ime serije         = ''Žica''
| originalni naslov  = ''The Wire''
| slika              = Žica.jpg
| opis slike         = 
| format serije      = drama
| trajanje epizode   = 60 minuta
| autor              = [[David Simon]] 
| razvoj             = 
| producent          = 
| izvršni producent  = David E. Kelley &lt;br /&gt; Robert F. Colesberry &lt;br /&gt; Nina Kostroff Noble 
| glumci             = [[Dominic West]] &lt;br/&gt;[[John Doman]] &lt;br/&gt;[[Idris Elba]] &lt;br/&gt;[[Frankie Faison]] &lt;br/&gt;[[Larry Gillard Jr.]] &lt;br/&gt;[[Wood Harris]] &lt;br/&gt;[[Deirdre Lovejoy]] &lt;br/&gt;[[Wendell Pierce]] &lt;br/&gt;[[Lance Reddick]] &lt;br/&gt;[[Andre Royo]] &lt;br/&gt;[[Sonja Sohn]] &lt;br/&gt;[[Chris Bauer]] &lt;br/&gt;[[Paul Ben-Victor]] &lt;br/&gt;[[Clarke Peters]] &lt;br/&gt;[[Amy Ryan]] &lt;br/&gt;[[Aidan Gillen]] &lt;br/&gt;[[Jim True-Frost]] &lt;br/&gt;[[Robert Wisdom]] &lt;br/&gt;[[Seth Gilliam]] &lt;br/&gt;[[Domenick Lombardozzi]] &lt;br/&gt;[[J. D. Williams]] &lt;br/&gt;[[Michael K. Williams]] &lt;br/&gt;[[Corey Parker Robinson]] &lt;br/&gt;[[Reg E. Cathey]] &lt;br/&gt;[[Chad L. Coleman]] &lt;br/&gt;[[Jamie Hector]] &lt;br/&gt;[[Glynn Turman]] &lt;br/&gt;[[Clark Johnson]] &lt;br/&gt;[[Tom McCarthy]] &lt;br/&gt;[[Gbenga Akinnagbe]] &lt;br/&gt;[[Neal Huff]] &lt;br/&gt;[[Jermaine Crawford]] &lt;br/&gt;[[Tristan Wilds]] &lt;br/&gt;[[Michael Kostroff]] &lt;br/&gt;[[Michelle Paress]] &lt;br/&gt;[[Isiah Whitlock Jr.]] &lt;br/&gt;
| država             = [[SAD]], 
| jezik              = [[engleski]]
| tv kuća            = ''HBO''
| početak serije     = [[2002]]
| kraj serije        = [[2008]]
| broj epizoda       = 60
| broj sezona        = 5 
| u BiH              = 
| web stranica       = http://www.hbo.com/the-wire
| imdb               = 0306414
}}

'''Žica''' ({{jez-en|The Wire}}) bila je [[SAD|američka]] [[televizijska serija|TV-serija]] koju je producirala TV-kuća [[HBO]], a prikazivala se od [[2. maj]]a [[2002]]. do [[9. mart]]a [[2008]]. godine. U navedenom razdoblju prikazano je sveukupno 60 epizoda, odnosno 5 sezona.

Kreator, producent i glavni scenarist serije je [[David Simon]], priznati autor i bivši [[novinarstvo|novinar]]. Radnja serije smještena je u [[Baltimore]]u ([[Maryland]]), a svaka sezona bavi se različitom temom: trgovina drogom (prva), [[brodogradilište]] i [[luka]] (druga), gradska vlast i [[birokratija]] (treća ), [[Škola|školski sistem]] (četvrta) i štampani mediji (peta sezona). U seriji zapravo nema glavnog lika - kompletna glumačka postava sastavljena je od karakternih glumaca koji na jednak način pridonose radnji pojedinih epizoda. Iako se prvenstveno smatra da je u pitanju kriminalistička drama, njen kreator Simon rekao je da je to zapravo priča o jednom američkom gradu i pogledu na zajednički život njegovih stanovnika.&lt;ref name=&quot;TAR&quot;&gt;{{cite video|people = David Simon|date = 2005|title = &quot;The Target&quot; commentary track|medium = DVD|publisher = [[HBO]]}}&lt;/ref&gt;

Iako nikad nije doživjela veliki komercijalni uspjeh niti osvojila neku veliku televizijsku nagradu, mnogi kritičari seriju ''Žica'' smatraju najboljom televizijskom serijom svih vremena.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.salon.com/entertainment/tv/feature/2007/09/15/best_show|title=The best TV show of all time|date=15. 9. 2007|last=Traister|first=Rebbeca|access-date=7. 3. 2008|publisher=[[Salon.com]]|archive-date=3. 9. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110903040600/http://www.salon.com/entertainment/tv/feature/2007/09/15/best_show|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;metascore1&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.metacritic.com/tv/the-wire/season-4|title=Wire, The Season 4
|access-date=7. 3. 2008|publisher=[[Metacritic]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.metacritic.com/tv/the-wire/season-5|title=Wire, The Season 5|access-date=7. 3. 2008|publisher=[[Metacritic]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.telegraph.co.uk/news/uknews/5095500/The-Wire-arguably-the-greatest-television-programme-ever-made.html|title=The Wire: arguably the greatest television programme ever made |date=2. 4. 2009|work=Telegraph|access-date=2. 4. 2009 | location=London}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.guardian.co.uk/culture/tvandradioblog/2007/jul/21/thewireisunmissabletelevis|title=The Wire is unmissable television|date=21. 7. 2007|access-date=7. 9. 2009|publisher=guardian.co.uk | location=London | first=Jon | last=Wilde}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.guardian.co.uk/commentisfree/2007/feb/13/thewire|title=A show of honesty|date=13. 2. 2007|access-date=7. 9. 2009|publisher=guardian.co.uk | location=London | first=Kevin | last=Carey}}&lt;/ref&gt; Najjačom i najistaknutijom karakteristikom serije smatra se njen izrazito realan portret urbanog života, ljudskih ambicija i dubokog i potresnog istraživanja socijalnih i političkih tema.

== Produkcija ==
=== Koncepcija serije ===
[[Datoteka:DavidSimon2007-crop.jpg|mini|150px|lijevo|[[David Simon]] - kreator televizijske serije ''Žica'']]
Prvobitna ideja kreatora Davida Simona bila je kreirati policijsku dramu dijelom temeljenu na doživljajima bivšeg detektiva Eda Burnsa koji je s njim pisao scenarije. Dok je radio na stvarnim slučajevima koji su uključivali prisluškivanje nasilnih dilera droge, Ed Burns često je dolazio u sukob s nestvarnom i beskrajnom birokracijom policijskog odjela, a o istim problemima pisao je i sam Simon dok je radio kao reporter u novinama [[Baltimore Sun]]. Upravo taj desetogodišnji rad u navedenim novinama bio je jedan od glavnih razloga zbog čega je Simon želio radnju serije smjestiti u Baltimore. Nakon što je dobio odobrenje od samog [[gradonačelnik]]a za snimanje na stvarnim lokacijama, Simonov sljedeći korak je bilo izbjegavanje televizijske kuće [[NBC]] pod svaku cijenu: naime, došlo je do sukoba između njega i izvršnih producenata NBC-a zbog njegovog učestalog mračnog i izrazito pesimističnog pogleda na policijske slučajeve u seriji [[Odjel za ubistva]] koja je bazirana na njegovoj hvaljenoj i potpuno istinitoj knjizi [[Homicide: A Year on the Killing Streets]]. Želeći izbjeći iste probleme, a u isti čas na realan način prikazati prave, istinske probleme koje [[SAD|Amerika]] vodi s drogom i politikom, ostao mu je samo jedan izbor: HBO, s kojom je [[2000.]] godine radio na nagrađivanoj mini seriji [[The Corner]].

Televizijska kuća HBO je u to vrijeme (2002. godine) &quot;žarila i palila&quot; malim ekranima širom SAD-a sa svojim mega-popularnim serijama [[Porodica Soprano]], [[Seks i grad]] i [[Dva metra pod zemljom]] i, premda je imala reputaciju produkcijske kuće koja se ne boji upustiti u istraživanje novih ideja, direktori nisu bili oduševljeni s temom policijske drame na svom programu. Međutim, ipak su odlučili producirati pilot epizodu.&lt;ref name=&quot;SLI&quot;&gt;{{cite web|author = Ian Rothkirch|year = 2002|title = What drugs have not destroyed, the war on them has|publisher = [[Salon.com]]|access-date = |url = http://dir.salon.com/story/ent/tv/int/2002/06/29/simon/index.html|archive-date = 13. 3. 2007|archive-url = https://web.archive.org/web/20070313022650/http://dir.salon.com/story/ent/tv/int/2002/06/29/simon/index.html|url-status = dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|last = Alvarez|first = Rafael|year=2004|title = The Wire: Truth Be Told|url = https://archive.org/details/wiretruthbetold0000alva_o6z4|publisher = [[Pocket Books]]|location = New York|pages = [https://archive.org/details/wiretruthbetold0000alva_o6z4/page/18 18]–19, 35–39}}&lt;/ref&gt; Kreator Simon izjavio je da se nada da će serija promijeniti pogled gledatelja na kompletnu situaciju iznesenu u seriji, ali je također priznao da ne očekuje da će se bilo što bitnije promijeniti u samom sistemu.&lt;ref name=&quot;SLI&quot; /&gt;

=== Biranje glumaca ===

Jedan od razloga zbog čega je serija toliko hvaljena je i izbor glumaca koji će glumiti glavne likove.&lt;ref name=&quot;SMG&quot;&gt;{{cite web|author = Chris Barsanti|year=2004|title = Totally Wired|publisher = [[Slant Magazine]]|access-date =|url = http://www.slantmagazine.com/dvd/review/the-wire-the-complete-first-season/477}}&lt;/ref&gt; Izbjegavanjem velikih poznatih imena i ubacivanjem karakternih glumaca (široj publici uglavnom nepoznatih), serija je još više dobila na realističnosti upravo zbog toga što se glumci savršeno uklapaju u svoje uloge.&lt;ref name=&quot;NPR&quot;&gt;{{cite web|author = Bill Wyman|title = ''The Wire'' The Complete Second Season|publisher = [[National Public Radio|NPR]]|access-date =|url = http://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=4512945}}&lt;/ref&gt;

Glavna glumačka postava izabrana je nakon dugotrajnog procesa raznih audicija. Glumac [[Lance Reddick]] dobio je ulogu [[Cedricka Danielsa]] nakon što je bio na audiciji za nekoliko drugih likova iz serije&lt;ref&gt;{{cite web|author = Joel Murphy|year=2005|title = One on one with... Lance Reddick|publisher = Hobo Trashcan|access-date =|url = http://www.hobotrashcan.com/2005/10/25/one-on-one-with-lance-reddick-2/}}&lt;/ref&gt;, dok je npr. [[Michael K. Williams]] dobio ulogu [[Omara Littlea]] nakon samo jedne audicije.&lt;ref&gt;{{cite web|author = Joel Murphy|year=2005|title = One on One With Michael K. Williams|publisher = Hobo Trashcan|access-date =|url = http://www.hobotrashcan.com/2005/08/23/one-on-one-with-michael-k-williams/}}&lt;/ref&gt;

Nekoliko stvarnih ljudi iz Baltimorea pojavljuju se u seriji, premda nisu profesionalni glumci. To su: bivši [[guverner]] države [[Maryland]] [[Robert L. Ehrlich Jr.]], velečasni [[Frank M. Reid III]], bivši policijski šef i radio zvijezda [[Ed Norris]], delegat iz [[Virginia|Virginije]] [[Rob Bell]] te bivši gradonačelnik Baltimorea [[Kurt Schmoke]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2008/02/13/AR2008021301620.html|title=Despite Past With Bill Clinton, Ulman Switches Allegiance|last=Deford|first=Susan|date=14. 2. 2008|work=[[The Washington Post]]|access-date=13. 5. 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|author = David Zurawik|url = http://articles.baltimoresun.com/2006-07-12/features/0607120099_1_simon-wire-entire-season|title = Local figures, riveting drama put ''The Wire'' in a class by itself|publisher = [[The Baltimore Sun]]|date = 12. 7. 2006|access-date = 23. 12. 2011|archive-date = 26. 9. 2012|archive-url = https://web.archive.org/web/20120926144712/http://articles.baltimoresun.com/2006-07-12/features/0607120099_1_simon-wire-entire-season|url-status = dead}}&lt;/ref&gt; Zanimljivo je za spomenuti da se početkom treće sezone u nekoliko epizoda pojavljuje i [[&quot;Little Melvin&quot; Williams]] - poznati baltimoreovski diler droge uhićen u 80-tima nakon istrage u kojoj je i sudjelovao i Ed Burns.

Veliki broj glumaca koji glume u ''Žici'' pojavljuje se u barem jednoj epizodi popularne HBO-ove serije [[Oz]]: [[J.D. Williams]], [[Seth Gilliam]], Lance Reddick, [[Reg E. Cathey]], [[Wood Harris]], [[Frankie Faison]], [[John Doman]] i [[Clarke Peters]] i dr.&lt;ref&gt;{{cite web|date = 26. 1. 2008|title = The Wire + Oz|publisher = Cosmodrome Magazine|url = http://cosmodromemag.com/content/the-wire-oz-clusterfuck|access-date = 11. 2. 2009|archive-date = 13. 2. 2012|archive-url = https://web.archive.org/web/20120213011225/http://cosmodromemag.com/content/the-wire-oz-clusterfuck|url-status = dead}}&lt;/ref&gt;

=== Produkcijska ekipa ===
Uz Simona, kreatora serije, glavnog pisca i izvršnog producenta, većina ekipe koja se nalazila iza kamere je zapravo spoj ljudi koji su radili na televizijskoj seriji ''Odjel za umorstva'' i nagrađivanoj mini seriji ''The Corner''. Prve dvije sezone izvršni producent bio je [[Robert F. Colesberry]] koji je sa Simonom radio i na seriji ''The Corner''. Colesberry je režirao finale druge sezone, a nedugo potom umro od komplikacija nastalih nakon operacije srca [[2004.]] godine. Mnogi kolege izjavili su da je upravo on bio najviše zaslužan za kreativu, a Simon ga posebno ističe kao najzaslužnijeg za realistični vizualni osjećaj koji serija ima.&lt;ref name=&quot;TAR&quot; /&gt; Colesberry je također imao malu ulogu detektiva Raya Colea&lt;ref&gt;{{cite web|year=2004|title = Org Chart – The Law|publisher = HBO|access-date = 16. 10. 2007|url = http://www.hbo.com/thewire/orgchart/law.shtml}}&lt;/ref&gt;, a njegova žena se također pridružila produkcijskom timu.&lt;ref name=&quot;S1C&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.hbo.com/thewire/cast/crew/season_1.shtml|title=''The Wire'' season 1 crew|access-date=14. 10. 2007|publisher=HBO|year=2007}}&lt;/ref&gt; Treća producentica iz serije ''The Corner'', [[Nina Kostroff Noble]], također se nalazila u produkcijskom timu ''Žice'' i time upotpunila originalnu produkcijsku postavu od četvero ljudi.&lt;ref name=&quot;S1C&quot;/&gt; Nakon Colesberryjeve smrti, ona je postala drugi izvršni producent, odmah iza Simona.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.hbo.com/thewire/cast/crew/season_3.shtml|title=''The Wire'' season 3 crew|access-date=14. 10. 2007|publisher=HBO|year=2007|archive-date=12. 10. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071012034651/http://www.hbo.com/thewire/cast/crew/season_3.shtml|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Scenarije za seriju često je, uz Simona, pisao [[Ed Burns]], bivši [[detektiv]] iz Baltimorea i školski učitelj koji je sa Simonom radio na drugim projektima, uključujući mini seriju ''The Corner''. Burns je također postao producent serije s početkom četvrte sezone.&lt;ref name=&quot;S4C&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.hbo.com/thewire/cast/crew/season_4.shtml|title=''The Wire'' season 4 crew|access-date=14. 10. 2007|publisher=HBO|year=2007|archive-date=12. 10. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071012034656/http://www.hbo.com/thewire/cast/crew/season_4.shtml|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Ostali scenaristi serije su uključivali i neke pisce kriminalističkih romana koji nisu bili iz Baltimorea: [[George Pelecanos]] iz [[Washington]]a, [[Richard Price]] iz [[Bronx]]a i [[Dennis Lehane]] iz [[Boston]]a.&lt;ref name=&quot;SLN&quot; /&gt; Kritičari su počeli uspoređivati Priceov rad na filmu ''Clockers'' i onaj u ''Žici'' čak i prije nego se ovaj pridružio timu.&lt;ref name=&quot;Complete1&quot;&gt;&quot;''The Wire'' Complete Third Season on DVD&quot;, ASIN B000FTCLSU&lt;/ref&gt; Uz pisanje scenarija, Pelecanos je bio producent serije tokom treće sezone.&lt;ref name=&quot;GPI&quot;&gt;{{cite web|last = Birnbaum|first = Robert|title = Interview: George Pelecanos|publisher = Identity Theory|access-date = 17. 9. 2007|url = http://www.identitytheory.com/interviews/birnbaum100.html}}&lt;/ref&gt; Pelecanos je izjavio da ga je projektu privukla mogućnost rada sa Simonom.&lt;ref name=&quot;GPI&quot; /&gt; [[Rafael Alvarez]], jedan od scenarista, osim što je napisao par epizoda također je i autor vodiča za seriju ''The Wire: Truth Be Told''. Alvarez je bivši Simonov kolega iz Suna te rođeni Baltimorac s radnim iskustvom u luci.&lt;ref name=&quot;IGN&quot;&gt;{{cite web|last = Goldman|first = Eric|title = IGN Exclusive Interview: ''The Wire'''s David Simon|publisher = IGN|access-date = 27. 9. 2007|url = http://tv.ign.com/articles/742/742350p1.html}}&lt;/ref&gt; Za prve tri sezone serije je također pisao još jedan rođeni Baltimoreac i nezavisni filmaš, [[Joy Lusco]].&lt;ref&gt;Alvarez 10.&lt;/ref&gt; Pisac političkih tekstova i novinar iz Baltimore Suna, [[William F. Zorzi]] pridružio se scenarističkoj ekipi u trećoj sezoni i svojim ranijim znanjem pridonio kompletnoj priči o Baltimoreškoj politici kojom se ta sezona serije i bavi.&lt;ref name=&quot;IGN&quot;/&gt;

Televizijski pisac i producent [[Eric Overmyer]] pridružio se ekipi ''Žice'' na početku četvrte sezone kao konsultant i scenarist.&lt;ref name=&quot;S4C&quot;/&gt; On je također prije radio na seriji ''Odjel za ubistva''. Doveden je u produkcijski tim kako bi zamijenio Pelecanosa koji se povukao iz serije kako bi radio na svojoj sljedećoj knjizi, a na četvrtoj je sezoni ostao samo u ulozi scenarista.&lt;ref&gt;{{cite web|year=2006|title = &quot;The Wire&quot; on HBO: Play Or Get Played, Exclusive Q&amp;A With David Simon (page 17)|access-date = 16. 10. 2007|url = http://www.borderline-productions.com/TheWireHBO/exclusive-17.html}}&lt;/ref&gt; U četvrtoj se sezoni ekipi pridružio i dobitnik nagrade [[Emmy]] za serije ''Odjel za ubistva'' i ''The Corner'' i dugogodišnji Simonov prijatelj [[David Mills]].&lt;ref name=&quot;S4C&quot;/&gt;

Redatelji serije ''Žica'', između ostalih, bili su [[Clark Johnson]]&lt;ref name=&quot;TMD&quot;&gt;{{cite web|author = Todd Weiser|date = 17. 6. 2002|title = New HBO series ''The Wire'' taps into summer programming|publisher = [[Michigan Daily|The Michigan Daily]]|access-date =10. 9. 2010|url = http://www.michigandaily.com/media/storage/paper851/news/2002/06/17/Arts/New-Hbo.Series.the.Wire.Taps.Into.Summer.Programming-1411494.shtml |archive-url=http://web.archive.org/web/20080526114945rn_1/media.www.michigandaily.com/media/storage/paper851/news/2002/06/17/Arts/New-Hbo.Series.the.Wire.Taps.Into.Summer.Programming-1411494.shtml |archive-date=26. 5. 2008}}&lt;/ref&gt; (režirao nekoliko hvaljenih epizoda serije ''The Shield'')&lt;ref name=&quot;TG2&quot;&gt;{{cite news|author = Jim Shelley|title = Call The Cops|publisher = The Guardian Unlimited|access-date =9. 4. 2010|url = http://www.guardian.co.uk/media/2005/aug/06/tvandradio.guide2| location=London| date=6. 8. 2005}}&lt;/ref&gt; i [[Tim Van Patten]] (dobitnik nagrade Emmy koji je radio na svakoj sezoni popularne serije [[Porodica Soprano]]). Režija je bila hvaljena od strane kritičara za svoje nekompliciranosti i suptilnosti.&lt;ref name=&quot;SMG&quot; /&gt; Nakon smrti Colesberryja, redatelj [[Joe Chappelle]] pridružio se produkcijskoj ekipi kao izvršni producent i nastavio režirati epizode na regularnoj bazi.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.hbo.com/thewire/cast/crew/joe_chappelle.shtml|title=Joe Chappelle biography|access-date=13. 10. 2007|publisher=HBO}}&lt;/ref&gt;

=== Struktura epizoda i muzika ===
Svaka epizoda serije traje otprilike sat vremena, uz iznimku posljednje epizode koja traje punih 90 minuta. Svaka epizoda započinje uvodnom scenom, nakon koje slijedi uvodna tema. Poslije teme na ekranu je ispisan citat uz potpis lika koji će navedeni citat izgovoriti u nekom trenutku epizode. To vrijedi za sve epizode serije, osim dvije iznimke: finala četvrte sezone, kada je ispisana poznata baltimoreovska uzrečica (''&quot;If animal trapped call 410-844-6286.&quot;'') i finala serije koje započinje citatom [[H.L. Mencken]]a (''&quot;...the life of kings.&quot;''). Epizode vrlo rijetko završavaju s &quot;cliffhangerom&quot;.

Serija ''Žica'' neobična je po upotrebi muzike. Originalna muzika skladana za seriju vrlo se rijetko čuje u samoj epizodi, osim kao završna špica na kraju svake epizode.&lt;ref&gt;{{cite web|year=2006|title = On The Corner: After Three Seasons Shaping The Wire's Background Music, Blake Leyh Mines Homegrown Sounds For Season Four|publisher = [[Baltimore City Paper]]|access-date = |url = http://www.citypaper.com/music/story.asp?id=12203|archive-url = https://web.archive.org/web/20120123025421/http://www2.citypaper.com/music/story.asp?id=12203|archive-date=23. 1. 2012|url-status = dead}}&lt;/ref&gt; Ovisno o mjestu na kojem se likovi nalaze, obično u pozadini čujemo izvornu muziku (u irskom baru u kojem se okupljaju policajci svira tradicionalna muzika, dok na ulici uglavnom slušamo [[Hip hop|rap]] i [[Ritam i blues|R&amp;B]] koji dolazi iz automobila ili stanova).

Na uvodnoj temi serije koristi se pjesma &quot;Way Down in the Hole&quot;. U svakoj sezoni uvodna tema je drugačija (ovisno o radnji same sezone), a naslovnu pjesmu izvode razni izvođači:
*[[Blind Boys of Alabama]] - prva sezona
*[[Tom Waits]] - druga sezona
*[[The Neville Brothers]] - treća sezona
*&quot;DoMaJe&quot; - četvrta sezona
*[[Steve Earle]] - peta sezona

Grupa &quot;DoMaJe&quot; koji su izveli pjesmu u četvrtoj sezoni zapravo je skupina baltimoreovskih tinejdžera (Ivan Ashford, Markel Steele, Cameron Brown, Tariq Al-Sabir i Avery Bargasse) koji su specijalno za tu prigodu bili okupljeni.&lt;ref&gt;{{cite web|year=2006|title = &quot;The Wire&quot; on HBO: Play Or Get Played, Exclusive Q&amp;A With David Simon (page 16)|access-date = 17. 10. 2007|url = http://www.borderline-productions.com/TheWireHBO/exclusive-16.html}}&lt;/ref&gt; U originalu pjesmu je napisao [[Tom Waits]] [[1987]]. godine za svoj album ''Franks Wild Years''.

Svaka sezona završava na identičan način: montažnom sekvencom (popraćenom različitim pjesmama) svih likova koje smo do tada pratili i objašnjavanjem što im se dogodilo nakon što je glavnina radnje iz sezone završila. 
Upotrebljene pjesme:
*[[Jesse Winchester]]: &quot;Step by Step&quot; - prva sezona
*Steve Earle: &quot;Feel Alright&quot; - druga sezona
*[[Solomon Burke]]: &quot;Fast Train&quot; - treća sezona
*[[Paul Weller]]: &quot;I Walk on Gilded Splinters&quot; - četvrta sezona
*Blind Boys of Alabama: &quot;Way Down in the Hole&quot; - peta sezona (produžena verzija iste pjesme s uvodne teme prve sezone)

[[8. januar]]a [[2008]]. godine izdana su dva službena [[soundtrack]]a serije: ''The Wire: And All the Pieces Matter—Five Years of Music from The Wire'' i ''Beyond Hamsterdam''.&lt;ref name = &quot;Nonesuch&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nonesuch.com/journal/nonesuch-to-release-music-from-five-years-of-the-wire#TheWireHBO|title=Nonesuch to Release Music from Five Years of &quot;The Wire&quot;|date=12. 11. 2007|access-date=14. 11. 2007}}&lt;/ref&gt; Prvi ''soundtrack'' uključuje muziku i pjesme iz svih pet sezona serije, dok potonji uključuje ekskluzivne lokalne glazbenike iz Baltimorea.&lt;ref name = &quot;Nonesuch&quot;/&gt;

== Teme ==

=== Realizam ===

Scenaristi su željeli stvoriti realističnu viziju američkog grada temeljenu na njihovim vlastitim iskustvima. Glavni cilj bio je stvoriti vjerodostojne likove. Simon je izjavio da se mnogo njih temelji na stvarnim ljudima iz [[Baltimore]]a.&lt;ref name=&quot;TGU&quot;&gt;{{cite news|author = Richard Vine|year = 2005|title = Totally Wired|url = http://blogs.guardian.co.uk/theguide/archives/tv_and_radio/2005/01/totally_wired.html|work = [[The Guardian|The Guardian Unlimited]]|access-date = 9. 4. 2010|location = London|archive-date = 4. 2. 2006|archive-url = https://web.archive.org/web/20060204205906/http://blogs.guardian.co.uk/theguide/archives/tv_and_radio/2005/01/totally_wired.html|url-status = dead}}&lt;/ref&gt; Serija je često upošljavala neprofesionalne glumce u manjim ulogama i na taj način se razlikovala od ostalih serija prikazujući &quot;lica i glasove pravog grada&quot; o kojem priča.&lt;ref name=&quot;Stealing Life&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.newyorker.com/reporting/2007/10/22/071022fa_fact_talbot?currentPage=1|title=Stealing Life|access-date=14. 10. 2007|publisher=The New Yorker|year=2007|author=Margaret Talbot|archive-url=https://archive.today/20120904031622/http://www.newyorker.com/reporting/2007/10/22/071022fa_fact_talbot?currentPage=1|archive-date=4. 9. 2012|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Scenaristi su također koristili moderan ''slang'' kako bi se gledatelji što više uživjeli u seriju.&lt;ref name=&quot;Stealing Life&quot;/&gt;

Kako bi se likovi [[detektiv]]a u seriji ''Žica'' razlikovali od detektiva u drugim serijama, Simon je izjavio da čak i najbolji policijski poslovi u ''Žici'' nisu motivirani željom da se zaštiti i služi, već intelektualnom taštinom policajaca koji smatraju da su pametniji od kriminalaca koje pokušavaju uhititi. Međutim, dok neki policajci zbilja pokazuju svoje altruističke kvalitete, mnogi od njih su prikazani nekompetentnima, brutalnima, samodopadnima ili uhvaćenima u beskrajnu birokraciju i okrutnu politiku. Kriminalci, s druge strane, nisu uvijek motivirani samo profitom ili željom da naude drugima; mnogi se nađu &quot;uhvaćenima&quot; u taj život bez mogućnosti izbora, a svi zajedno pokazuju određene ljudske kvalitete. Bez obzira na to, serija ''Žica'' nikako ne umanjuje ili glorificira okrutne posljedice akcija svih likova.&lt;ref name=&quot;TAR&quot; /&gt;

Serija je izrazito realistična u razradi procesa policijskog rada i kriminalnih aktivnosti. Mnogi zapleti koji se događaju kroz sezone bazirani su na vlastitim iskustvima Simona i Burnsa. Navodno su neko vrijeme kružile glasine da pravi kriminalci gledaju seriju kako bi naučili istražne tehnike policajaca kojima se ovi služe.&lt;ref&gt;{{cite news|author = William K. Rashbaum|title = Police Say a Queens Drug Ring Watched Too Much Television|url = http://www.nytimes.com/2005/01/15/nyregion/15drug.html?ex=1154664000&amp;en=c6b05200199da2db&amp;ei=5070|format = Subscription required|work = [[The New York Times]]|date = 15. 1. 2005}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;RSN&quot;&gt;{{cite web|author = Jesse Walker|year=2004|title = David Simon Says|publisher = [[Reason (časopis)|Reason]]|access-date =|url = http://reason.com/archives/2004/10/01/david-simon-says}}&lt;/ref&gt; Peta sezona serije bavi se medijima, a od strane kritičara proglašena je najrealističnijim prikazom medija na [[film]]u i [[televizija|televiziji]] ikada.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.variety.com/article/VR1117978111?refCatId=1682|title='The Wire' gets the newsroom right|access-date=22. 12. 2007|publisher=Variety|author=Brian Lowry|date=21. 12. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20110629190312/http://www.variety.com/article/VR1117978111?refCatId=1682|archive-date=29. 6. 2011|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

U decembru 2006. objavljen je članak u ''[[Washington Post]]u'' u kojem su lokalni Afro-Američki studenti istaknuli da je serija &quot;pogodila u živac&quot; kompletnu američku crnačku zajednicu i da je njima samima i više nego dobro poznata situacija likova u seriji. Članak je, među ostalim, iznio veliko negodovanje u vezi činjenice da su droga i nasilje preuzeli glavnu riječ u crnačkoj zajednici.&lt;ref&gt;{{cite news |first= Leoning|last= Carol D.|title= 'The Wire': Young Adults See Bits of Their Past|url= http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2006/12/10/AR2006121001034.html|work= The Washington Post|page= B01|date=11. 12. 2006|access-date=17. 3. 2007}}&lt;/ref&gt;

=== Disfunkcionalnost institucija ===
Simon je identificirao organizacije koje se pojavljuju u seriji - [[policija]] Baltimorea, [[gradska vijećnica]], javni [[škola|školski sistem]] Baltimorea, Barksdaleova trgovina [[droga|drogom]], [[novine]] [[Baltimore Sun]] i lučki sindikat - kao komparabilne institucije. Sve one su na svoj način disfunkcionalne, a likovi su često izdani od strane istih.&lt;ref name=&quot;TAR&quot; /&gt; Također se tokom serije ponavlja uzrečica detektiva koji rade u narkoticima (&quot;Govna se kotrljaju nizbrdo&quot;) koja se direktno odnosi na njihove nadređene koji će žrtvovati svoje podređene svaki put kad se dogodi bilo kakav skandal. Simon seriju opisuje kao &quot;vrlo ciničnu kad je riječ o institucijama,&quot;&lt;ref name=&quot;RSN&quot;/&gt; dok svojim likovima prilazi s vrlo ljudske strane.&lt;ref name=&quot;RSN&quot; /&gt; Centralna tema koja se provlači kroz cijelu seriju je borba između želje pojedinca i njegova podređenost skupini kojoj pripada. Bez obzira radi li se o detektivu [[jimmy McNulty|Jimmyju McNultyju]] koji će učiniti sve kako bi nastavio istraživati slučaj trgovine drogom unatoč naredbama svojih nadređenih ili o pripadniku bande [[D'Angelo Barksdale]]u koji će prihvatiti kaznu [[zatvor]]a od 20 godina usprkos svojoj snažnoj želji da izda ujaka [[Avon Barksdale|Avona]] i izvuče se, ovakvi konflikti se prožimaju tokom čitave serije i u svim njenim aspektima.

=== Nadzor ===
Uz samu strukturu i glavni zaplet, jedna od glavnih karakteristika serije je i upotreba elektroničkog nadzora i tehnologije prisluškivanja od strane policije, iz koje uostalom i proizlazi sam naslov serije. Web stranica salon.com opisala je naslov serije kao [[metafora|metaforu]] za iskustvo budućeg gledatelja: prislušni uređaji omogućuju policiji uvid u tajni svijet, baš kao što to sama serija čini za gledatelje.&lt;ref name=&quot;SLN&quot;&gt;{{cite web|author = Dan Kois|year=2004|title = Everything you were afraid to ask about ''The Wire''|publisher = [[Salon.com]]|access-date =|url = http://dir.salon.com/story/ent/feature/2004/10/01/the_wire/index.html?pn=4}}&lt;/ref&gt; Simon je izjavio da upotreba pravih snimki nadzornih kamera naglašava volumen nadzora u savremenom životu i potrebu likova da prolaze kroz sve te informacije.&lt;ref name=&quot;TAR&quot; /&gt;

=== Vizualni stil ===
Mnogi važni događaji u seriji zbivaju se &quot;iza kamere&quot;, a također se ne koristi umjetna ekspozicija u smislu naracije ili ''flashbackova'', uz samo jedan jedini izuzetak ''flashbacka'' u pilot epizodi. Na taj način od gledaoca se očekuje da pozorno prati svaki razgovor kako bi shvatio ko je ko i šta se zapravo događa. Web stranica salon.com opisala je seriju kao &quot;romanesknu&quot; u svojoj strukturi, uz mnogo razrađenije scenarije i samu radnju od ostalih kriminalističkih serija.&lt;ref name=&quot;SLN&quot; /&gt; Svaka sezona serije ''Žica'' sastoji se od 10-13 jednosatnih epizoda koje se sastoje od nekoliko paralelnih i isprepletenih radnji. Simon se odlučio za ovakav način pričanja priče kako bi privukao gledatelja koji će na kraju svake sezone dobiti ono što je i zaslužio gledajući strpljivo cijelu sezonu. U nekoliko intervjua Simon je koristio metaforu za svoju vizualnu romanesknost&lt;ref name = &quot;SLI&quot; /&gt;&lt;ref&gt;Alvarez 28, 35–39.&lt;/ref&gt;, opisujući svaku epizodu kao jedno poglavlje, a također je komentarisao da takav način omogućava gledaocu kompletno istraživanje tema serije.&lt;ref name=&quot;TAR&quot; /&gt;

=== Socijalni komentar ===
Simon je drugu sezonu serije opisao kao &quot;meditaciju o smrti radnika i izdaji američke radničke klase - to je namjerni argument da neopterećeni [[kapitalizam]] nije zamjena za socijalnu politiku; da je sam po sebi, bez socijalne kompatibilnosti, surovi kapitalizam osuđen da služi samo pojedincima na trošak svih ostalih&quot;.&lt;ref name=&quot;TGU&quot; /&gt;

Nadodao je da treća sezona &quot;reflektira prirodu reformi i reformera i pokušava otkriti postoji li ikakva šansa da politički procesi mogu ublažiti kompletan sistem okrenut protiv individualaca&quot;. Treća sezona također je alegorija koja povlači eksplicitne paralele između rata u [[Irak]]u i nacionalne zabrane droga&lt;ref name=&quot;TGU&quot; /&gt; koje su prema Simonovom mišljenju potpuno propale&lt;ref name=&quot;RSN&quot; /&gt; i postale rat protiv Američke podklase.&lt;ref&gt;Alvarez 12.&lt;/ref&gt; To se pogotovo vidi u liku narednika Colvina koji Carveru govori da je policijski posao zapravo postao rat i prema tome nikad neće uspjeti u svom cilju.

Scenarist [[Ed Burns]], koji je nakon što je umirovljen iz policije Baltimorea postao učitelj u javnoj školi prije nego što je započeo raditi sa Simonom, izjavio je da je edukacija glavna tema četvrte sezone. Umjesto da se fokusiraju samo na školski sistem, četvrta sezona gleda na škole kao porozan dio kompletne zajednice na koje utiču problemi izvan njihovih granica. Burns tvrdi da edukacija dolazi iz mnogo različitih izvora, a ne samo iz škola i da djeca mogu biti educirana i na drugačije načine, uključujući kontakte s dilerima droge za koje rade.&lt;ref&gt;{{cite web|year=2006|title = Interviews—Ed Burns|publisher = [[HBO]]|access-date =|url = http://www.hbo.com/thewire/interviews/ed_burns.shtml}}&lt;/ref&gt; Burns i Simon iskorištavaju glavnu temu te sezone kako bi istražili kako individualci završavaju kao kriminalci i da dramatizacijom pokažu da težak rad ponekad nije dovoljno i pravedno nagrađen.&lt;ref&gt;{{cite web|year=2006|title = Behind The Scenes Part 1—A New Chapter Begins|publisher = [[HBO]]|access-date =|url = http://www.hbo.com/thewire/behindthescenes/ontheset/part1.shtml}}&lt;/ref&gt;

== Glumačka ekipa i likovi ==

Serija ''Žica'' karakteristična je po širokoj glumačkoj postavi, sastavljenoj od uglavnom nepoznatih glumaca. Većina glumaca je [[Afroamerikanci|Afroameričkog]] porijekla što zapravo i odražava pravo stanje demografije [[Baltimore]]a, ali i predstavlja rijetkost za američke [[televizijska serija|televizijske serije]]. [[3. februar]]a [[2008]]. godine, nakon što je s emitiranjem završila 55. epizoda serije, ''Žica'' je postala druga najduže emitirana dramska serija s većinom Afroameričkih glumaca u povijesti američke televizije. Na prvom mjestu i dalje se nalazi serija [[Soul Food]].

Kreatori serije tokom njenog trajanja nisu se ustručavali ubijati glavne likove, kako gledatelji nikad ne bi mogli pretpostaviti što će se dogoditi te kako bi naglasili da se u scenarijima ne vode time koliko su neki od likova popularni kod gledaoca. U odgovoru na pitanje zbog čega neki lik mora umrijeti, David Simon je rekao&lt;ref&gt;{{cite web|author = David Simon|year = 2003|title = David Simon Answers Fans' Questions|publisher = [[HBO]]|access-date = |url = http://www.hbo.com/thewire/interviews/index.html|archive-url = https://web.archive.org/web/20031204070427/http://www.hbo.com/thewire/interviews/index.html|archive-date = 4. 12. 2003|url-status = dead}}&lt;/ref&gt; :

{{citat|Mi ne pokušavamo prodati nadu, zadovoljiti gledaoca ili postići ''lagane bodove'' kod njih. Serija ''Žica'' prikazuje što institucionalna birokracija, kriminalističke organizacije, kultura ovisnosti i surovi [[kapitalizam]] rade pojedincima. Nije to serija koja služi samo za zabavu. To je, bojim se, poprilično gnjevna serija.|David Simon}}

=== Glavni glumci i likovi ===
Glavni likovi prve sezone serije bili su podijeljeni između onih na strani zakona i onih koji rade u kriminalističkim organizacijama. Istragu su pokrenule okolnosti povezane s detektivom [[Jimmy McNulty|Jimmyjem McNultyjem]] ([[Dominic West]]) čije neposlušne tendencije i lični problemi igraju veliku ulogu u njegovoj detektivskoj karijeri. Istragu je vodio poručnik [[Cedric Daniels]] ([[Lance Reddick]]) koji se nalazio pred pravim izazovom: izabrati mogućnost napretka u karijeri ili baviti se pravim slučajem. [[Kima Greggs]] ([[Sonja Sohn]]) bila je vrlo sposobna detektivka koja se suočavala s ljubomorom svojih kolega kao i strahom od opasnosti koji donosi posao od strane svoje partnerice kod kuće. Njenim istražnim radnjama uveliko je doprinosio njen odnos s doušnikom, ovisnikom o drogi [[Bubbles]]om ([[Andre Royo]]). Poput Greggs, partneri [[Thomas &quot;Herc&quot; Hauk]] ([[Domenick Lombardozzi]]) i [[Ellis Carver]] ([[Seth Gilliam]]) bili su raspoređeni u istragu iz svojih jedinica koje su se bavile narkoticima. Obojica su u početku bili nasilne prirode, ali su se kasnije pokazala vrlo vrijednima, a poslužili su i kao komični odušak za gledatelje.&lt;ref name=&quot;SLN&quot; /&gt; U istražnoj jedinici još su se nalazili [[Lester Freamon]] ([[Clarke Peters]]) i [[Roland &quot;Prez&quot; Pryzbylewski]] ([[Jim True-Frost]]). Iako u početku nisu bili važni igrači u operaciji, Freamon se tokom vremena dokazao kao vrlo sposoban i metodičan detektiv s dobrim smislom povezivanja najsitnijih detalja, dok je Prez na sebe preuzeo kompletnu papirologiju, a također je riješio i par, na prvi pogled nerješivih, kodova koji su bili od velike pomoći u samoj istrazi.

Sve detektive nadgledala su dvojica nadređenih, više zabrinutih za politiku i svoje vlastite karijere nego za slučaj na kojem su ovi radili: [[William Rawls]] ([[John Doman]]) i zamjenik komesara [[Ervin Burrell]] ([[Frankie Faison]]). Asistentica državnog tužitelja [[Rhonda Pearlman]] ([[Deirdre Lovejoy]]) bila je veza između istražne jedinice i sudnice, a također je imala i seksualnu vezu s McNultyjem. U odjelu za ubistva, [[Bunk Moreland]] ([[Wendell Pierce]]) je bio nadareni i humoristični detektiv kojem alkohol nije bio stran, a koji je ujedno bio i McNultyjev partner. Obojici je nadređeni bio [[Jay Landsman]] ([[Delaney Williams]]), vedar zapovjednik. [[Peter Gerety]] je glumio suca Phelana koji je i pokrenuo cijeli slučaj.&lt;ref name=&quot;SLN&quot; /&gt; 
[[Datoteka:Lance Reddick at the 2009 Tribeca Film Festival.jpg|mini|lijevo|150px|Glumac Lance Reddick koji u seriji ''Žica'' glumi ulogu poručnika Cedrica Danielsa]]
S druge strane zakona u prvoj sezoni nalazilo se carstvo droge [[Avon Barksdale|Avona Barksdalea]]. Nemilosrdnom Barksdaleu ([[Wood Harris]]) pomagao je [[Stringer Bell]] ([[Idris Elba]]), čovjek koji je želio postati pravim biznismenom. Avonov nećak [[D'Angelo Barksdale]] ([[Larry Gilliard, Jr.]]) vodio je nekoliko teritorija, ali je također patio od grižnje savjesti dok je lojalni [[Wee-Bey Brice]] ([[Hassan Johnson]]) bio odgovoran za niz ubistava koje je naručivao sam Avon. Pod D'Angelom nalazili su se [[Poot]] ([[Tray Chaney]]), [[Bodie]] ([[J. D. Williams]]) i [[Wallace]] ([[Michael B. Jordan]]), ulični dileri droge.&lt;ref name=&quot;SLN&quot; /&gt; Wallace je pokazao dosta veliki koeficjent inteligencije, ali i mladalačku naivnost&lt;ref name=&quot;SLN&quot; /&gt;, dok je Poot bio jedan od onih koji su uvijek radije slijedili nego vodili. [[Omar Little]] ([[Michael K. Williams]]) poznati kriminalac iz Baltimorea koji je pljačkao druge dilere droge i tako zarađivao za život često je bio meta Barksdaleovog klana. 
[[Datoteka:Cast of The Wire - True-Frost Royo Sohn Hector.jpg|mini|200px|Glumci (s lijeva na desno) Jim True-Frost, Andre Royo, Sonja Sohn i Jamie Hector na prezentaciji serije ''Žica'' na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]], [[12. april]]a [[2010]]. godine]]
Druga sezona radnjom je bila smještena u Baltimoreškoj [[luka|luci]] pa je samim time predstavila i nove likove, uključujući [[Spiros &quot;Vondas&quot; Vondopoulos|Spirosa &quot;Vondasa&quot; Vondopoulosa]] ([[Paul Ben-Victor]]), [[Beadie Russell]] ([[Amy Ryan]]) i [[Frank Sobotka|Franka Sobotku]] ([[Chris Bauer]]). Vondas je bio jedan od upravitelja globalne krijumčarske operacije, Russell iskusna lučka časnica i samohrana majka ubačena u istragu o višestrukom ubojstvu dok je Sobotka bio voditelj sindikata koji se okrenuo kriminalu kako bi pokušao spasiti fondove samog sindikata. Nove likove iz druge sezone upotpunjuju [[Nick Sobotka]] ([[Pablo Schreiber]]), Frankov nećak; [[Ziggy Sobotka]] ([[James Ransone]]) Frankov problematični sin; i [[&quot;Grk&quot;]] ([[Bill Raymond]]), Vondasov misteriozni šef. Kako se druga sezona bližila kraju, radnja se polako odmicala od luke, a neki od likova više se nikad do kraja serije nisu pojavili.

U trećoj sezoni nekoliko likova koji se nisu previše pojavljivali u prethodnom dijelu serije dobili su veće uloge. To su detektiv [[Leander Sydnor]] ([[Corey Parker Robinson]]), Bodie (J.D. Williams), Omar (Michael K. Williams), [[Proposition Joe]] ([[Robert F. Chew]]) i major [[Howard &quot;Bunny&quot; Colvin]] ([[Robert Wisdom]]). Colvin je upravljao zapadnim distriktom gdje je djelovala Barksdaleova organizacija. Kako mu se približavala mirovina, Colvin je smislio novu radikalnu metodu rješavanja problema s drogom. Proposition Joe, kralj droge na istočnoj strani grada, postao je sve više kooperativan s Barksdaleovom organizacijom. Sydnor, mlada policijska nada u usponu iz prve sezone, vratio se u glumačku ekipu kao detektiv. Bodie je postepeno napredovao u Barksdaleovoj organizaciji od prve epizode. S druge strane, Omar je spremao osvetu Barksdaleovoj organizaciji i svu je svoju pozornost u trećoj sezoni usmjerio upravo prema njima.

Od novih likova u trećoj sezoni tu su [[Tommy Carcetti]] ([[Aidan Gillen]]), ambiciozni gradski vijećnik; [[gradonačelnik]] [[Clarence Royce]] ([[Glynn Turman]]) kojega upravo Carcetti namjerava zamijeniti; [[Marlo Stanfield]] ([[Jamie Hector]]), vođa bande u usponu željan okršaja s Avonom; i [[Dennis &quot;Cutty&quot; Wise]] ([[Chad Coleman]]) bivši osuđenik koji je nedavno izašao iz zatvora, nesiguran u svoju budućnost.

U četvrtoj sezoni četvero mladih glumaca pridružili su se ekipi: [[Jermaine Crawford]] kao [[Duquan &quot;Dukie&quot; Weems]]; [[Maestro Harrell]] kao [[Randy Wagstaff]]; [[Julito McCullum]] kao [[Namond Brice]]; i [[Tristan Wilds]] kao [[Michael Lee]]. Sva četvorica su prijatelji koji zajedno pohađaju srednju školu u zapadnom Baltimoreu. Osim njih, novi lik je također bio i [[Norman Wilson]] ([[Reg E. Cathey]]), Carcettijev zamjenik menadžera za izbornu kampanju.

U petoj sezoni nekoliko novih likova pridružilo se glumačkoj postavi. [[Gbenga Akinnagbe]] vratio se u ulozi [[Chris Partlow|Chrisa Partlowa]], glavni provoditelj nove Stanfieldove organizacije. [[Neal Huff]] reprizira svoju ulogu gradonačelnikovog predstojnika ureda [[Michael Steintorf|Michaela Steintorfa]] nakon što se nakratko pojavio u finalu četvrte sezone. Još dvoje glumaca koji su prethodno glumili manje uloge pridružilo se ekipi u petoj sezoni: [[Michael Kostroff]] kao odvjetnik [[Maurece Levy]] i [[Isiah Whitlock, Jr.]] kao [[senator]] [[Clay Davis]]. Član ekipe iza kamere, [[Clark Johnson]] prvi put se pojavio ispred iste u liku [[Augustus Haynes|Augustusa Haynesa]], urednika novina Baltimore Sun. Društvo mu prave dvoje mladih novinara [[Michelle Paress]] kao [[Alma Gutierrez]] i [[Tom McCarthy]] kao [[Scott Templeton]].

== Kritike, nagrade i emitovanja ==
=== Kritike ===
Prva sezona serije dobila je uglavnom pozitivne kritike&lt;ref&gt;{{cite web|title = Television Critics Association Introduces 2003 Award Nominees|access-date = 10. 9. 2010|publisher = [[Television Critics Association]]|url = http://tvcritics.org/press/2003/06/television-critics-association.html|archive-url = https://web.archive.org/web/20061013052704/http://tvcritics.org/press/2003/06/television-critics-association.html|archive-date = 13. 10. 2006|url-status = dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title = The Wire: The Complete First Season|publisher = [[Rotten Tomatoes]]|access-date =|url = http://www.rottentomatoes.com/m/wire_the_complete_first_season/?show=all}}&lt;/ref&gt;, a neki kritičari proglašavali su je čak boljom od [[Porodica Soprano|Porodice Soprano]] i [[Dva metra pod zemljom]]&lt;ref&gt;{{cite news|author = Alan Sepinwall|title = Taut 'Wire' has real strength.|page = 1|publisher = Newark [[Star-Ledger]]|date = 6. 8. 2006}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|author = Aaron Barnhart|year=2006|title = 'The Wire' aims higher: TV's finest hour is back|publisher = [[Kansas City Star]]|access-date = |url = http://blogs.kansascity.com/tvbarn/2006/09/the_wire_aims_h.html|archive-url = https://web.archive.org/web/20110713134505/http://blogs.kansascity.com/tvbarn/2006/09/the_wire_aims_h.html|archive-date=13. 7. 2011|url-status = dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|author = Leslie Ryan|year=2003|title = Tapping ''The Wire''; HBO Police Drama Tops Television Week's Semiannual Critics Poll List|publisher = Television Week|access-date =|url = http://goliath.ecnext.com/coms2/gi_0199-2945445/Tapping-The-Wire-HBO-Police.html}}&lt;/ref&gt;. Drugi su joj najviše zamjerali činjenicu što je seriju jako teško pratiti ako se ne gleda od početka, zbog toga što su sve epizode tokom jedne sezone međusobno povezane&lt;ref name=&quot;TMD&quot;/&gt;. Tome također ide u prilog i radnja koja se proteže kroz nekoliko epizoda (primjerice u jednoj epizodi imamo scenu u kojoj likovi dogovaraju akciju koja će se dogoditi tek na sredini sljedeće epizode).

I dok su je kritičari uglavnom hvalili, kompleksnost radnje jedan je od glavnih razloga zbog čega je serija imala slabu gledanost. Na kraju treće sezone razmišljalo se o ukidanju serije, a kreator Simon je kao glavne razloge slabe gledanosti navodio činjenicu što se serija prikazivala u istom terminu kad se emitirala mega-popularna serija [[Kućanice]]&lt;ref&gt;{{cite news|author = Marisa Guthrie|year = 2004|title = ''The Wire'' fears HBO may snip it|publisher = [[New York Daily News]]|access-date = |url = http://www.nydailynews.com/archives/entertainment/2004/12/15/2004-12-15__the_wire__fears_hbo_may_sni.html|date = 1. 9. 2010}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;, učestalu upotrebu psovki i pravog baltimoreovskog &quot;slenga&quot; te činjenicu što se većina glumačke ekipe sastoji od [[Afroamerikanci|Afroamerikanaca]]&lt;ref&gt;{{cite web|author = David Simon|year=2004|title = Ask ''The Wire'': David Simon|publisher = [[HBO]]|access-date = |url = http://boards.hbo.com/click.jspa?searchID=-1&amp;messageID=100296266|archive-url = https://archive.today/20070516134111/http://boards.hbo.com/click.jspa?searchID=-1&amp;messageID=100296266|archive-date=16. 5. 2007|url-status = dead}}&lt;/ref&gt;.

Kritike za treću sezonu bile su vrlo pozitivne. [[Entertainment Weekly]] proglasio je seriju najboljom [[2004.]] godine, opisujući je kao &quot;najpametniju, najdublju i najrezonantniju dramsku seriju na televiziji&quot;. Također su istaknuli i da je kompleksnost radnje najvjerojatniji rezultat slabe gledanosti.&lt;ref name=&quot;EWB&quot;&gt;{{cite web|author = Gillian Flynn|year = 2004|title = The Best of 2004|publisher = [[Entertainment Weekly]]|access-date = |url = http://www.ew.com/ew/article/0,,1009257,00.html|archive-date = 30. 11. 2011|archive-url = https://web.archive.org/web/20111130204643/http://www.ew.com/ew/article/0,,1009257,00.html|url-status = dead}}&lt;/ref&gt; Dnevne novine u Baltimoreu toliko su se pribojavale ukidanja serije da su objavile listu 10 razloga zbog čega seriju ne bi smjelo ukinuti. Među razlozima naveli su jaku karakterizaciju likova, [[Omar Little|Omara Littlea]], iskrenu prezentaciju pravih problema i svoj jedinstveni status na televiziji. Novine su također izrazile zabrinutost da bi ukidanje serije moglo naštetiti ekonomskom razvoju grada [[Baltimore]]a.&lt;ref&gt;{{cite web|author = Brent McCabe, Van Smith|year=2005|title = Down To The Wire: Top 10 Reasons Not To Cancel ''The Wire.''|publisher = [[Baltimore City Paper]]|access-date = |url = http://cpgo.citypaper.com/film/story.asp?id=9538|archive-url = https://web.archive.org/web/20060822142445/http://cpgo.citypaper.com/film/story.asp?id=9538|archive-date=22. 8. 2006|url-status = dead}}&lt;/ref&gt;

Dvije godine prošle su između treće i četvrte sezone. Kada se četvrta sezona napokon vratila, [[Tim Goodman]] iz [[San Francisco Chronicle]]a napisao je da se ''Žica'' &quot;bavi ratom droge u državi, ali da istražuje i teme rasizma, siromaštva, smrti američke radničke klase, urušavanjem političkog sistema koji bi inače trebao pomoći ljudima i tiranijom pružanja lažne nade. Samo se nekoliko serija u historiji američke televizije bavilo problemima Afroamerikanaca u gradu i nijedna - baš niti jedna - to nije učinila tako kvalitetno.&quot;&lt;ref&gt;{{cite news|author = Tim Goodman|year = 2006|title = Yes, HBO's 'Wire' is challenging. It's also a masterpiece.|publisher = San Francisco Chronicle|access-date = |url = http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?file=/c/a/2006/09/06/DDG7BKV7HK26.DTL|date = 25. 8. 2010|archive-date = 8. 11. 2011|archive-url = https://web.archive.org/web/20111108065923/http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?file=/c/a/2006/09/06/DDG7BKV7HK26.DTL|url-status = dead}}&lt;/ref&gt; New York Times proglasio je četvrtu sezonu najboljom sezonom serije.&lt;ref&gt;{{cite news|author = Virginia Heffernan|title = Higher Learning in the Drug Trade for Four Baltimore Students|publisher = The New York Times|access-date =9. 4. 2010|url = http://www.nytimes.com/2006/09/09/arts/television/09wire.html?ex=1315454400&amp;en=678cccd2cfd5056f&amp;ei=5088&amp;partner=rssnyt&amp;emc=rss| date=9. 9. 2006}}&lt;/ref&gt; [[Doug Elfman]] iz [[Chicago Sun Times]]a nije bio pretjerano oduševljen sa serijom, nazivajući je &quot;vrlo ambicioznom&quot;, ali i prekompleksnom i s presporim razvojem radnje.&lt;ref&gt;{{cite news|author = Doug Elfman|year=2006|title = Critic Reviews for The Wire Season 4 at Metacritic|publisher = [[Chicago Sun-Times]]|url =http://www.metacritic.com/tv/the-wire/season-4/critic-reviews}}&lt;/ref&gt; [[Los Angeles Times]] je posvetio kompletan editorijal ''Žici'', što inače vrlo rijetko radi kad su televizijske serije u pitanju.&lt;ref&gt;{{cite web|author = Los Angeles Times|year=2006|title = High 'Wire' Act|publisher = [[Los Angeles Times]]|access-date =|url = http://articles.latimes.com/2006/sep/02/opinion/ed-wire02}}&lt;/ref&gt; Magazin [[Time]] pogotovo je hvalio četvrtu sezonu, ističući kako &quot;niti jedna serija nikad nije tako voljela svoj grad i na tako ga strastven način proklela.&quot;&lt;ref name=&quot;t06&quot; /&gt; Na popularnoj internetskoj stranici [[Metacritic]] četvrta sezona ima 98% pozitivnih kritika - najviše od svih ostalih serija otkad ta stranica prati iste (od [[2005]]. godine).&lt;ref name=&quot;metascore1&quot;/&gt;

Nekoliko kritičara proglasilo je seriju najboljom na televiziji, uključujući TIME&lt;ref name=&quot;t06&quot;&gt;{{cite news|author = James Poniewozik|title = 10 Best TV Shows|publisher = [[TIME]]|url = http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,1570781,00.html|date = |access-date = 30. 12. 2011|archive-date = 20. 2. 2011|archive-url = https://web.archive.org/web/20110220044825/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,1570781,00.html|url-status = dead}}&lt;/ref&gt;, Entertainment Weekly&lt;ref name=&quot;EWB&quot;/&gt;, [[Chicago Tribune]]&lt;ref&gt;{{cite news|author = Steve Johnson|title = Why HBO's 'The Wire' is the best show on TV|url = http://articles.chicagotribune.com/2003-06-01/news/0306010314_1_baltimore-police-reporter-drug-bad-show|publisher = Chicago Tribune|date = 1. 6. 2003|access-date = 30. 12. 2011|archive-date = 3. 11. 2012|archive-url = https://web.archive.org/web/20121103005239/http://articles.chicagotribune.com/2003-06-01/news/0306010314_1_baltimore-police-reporter-drug-bad-show|url-status = dead}}&lt;/ref&gt;, Slate&lt;ref name = &quot;Slate&quot;&gt;{{cite news|author = Jacob Weisberg|title = The  Wire on Fire: Analyzing the best show on television|page = 1|publisher = [[Slate (časopis)|Slate]]|date = 13. 9. 2006|url = http://www.slate.com/id/2149566/}}&lt;/ref&gt;, San Francisco Chronicle&lt;ref&gt;{{cite news|author = Tim Goodman|title = HBO scores again with a stellar second season of 'The Wire'|publisher = San Francisco Chronicle|access-date = |url = http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2003/05/30/DD157653.DTL|date = 30. 5. 2003|archive-date = 5. 5. 2006|archive-url = https://web.archive.org/web/20060505023319/http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=%2Fc%2Fa%2F2003%2F05%2F30%2FDD157653.DTL|url-status = dead}}&lt;/ref&gt;, [[Philadelphia Daily News]]&lt;ref&gt;{{cite web|title = It's time to get 'Wire'-d – after all, it's the best show on TV|publisher = [[Philadelphia Daily News]]|access-date = 10. 9. 2010|url = http://www.philly.com/mld/dailynews/living/15467592.htm|archive-url = https://web.archive.org/web/20061130235642/http://www.philly.com/mld/dailynews/living/15467592.htm|archive-date=30. 11. 2006|url-status = live}}&lt;/ref&gt; i [[The Guardian]]&lt;ref name=&quot;TG2&quot;/&gt; koji je pratio svaku epizodu na sedmičnoj bazi na svom blogu&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.guardian.co.uk/media/series/the-wire-re-up|title=The Wire re-up|access-date=1. 4. 2009| work=The Guardian| location=London| date=18. 8. 2009}}&lt;/ref&gt; te izdao knjigu ''The Wire Re-up''&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.guardianbookshop.co.uk/BerteShopWeb/viewProduct.do?ISBN=9780852652213|title=The Wire re-up|access-date=5. 12. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20091206185810/http://www.guardianbookshop.co.uk/BerteShopWeb/viewProduct.do?ISBN=9780852652213|archive-date=6. 12. 2009|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;. [[Charlie Brooker]], kolumnist iz The Guardiana, pogotovo je volio seriju, proglašavajući je i u svojoj kolumni &quot;Screen Burn&quot; i u svojoj emisiji &quot;Screenwipe&quot; koja se prikazivala na BBC-u &quot;vjerovatno najboljom televizijskom serijom u posljednjih 20 godina&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.guardian.co.uk/media/2007/jul/21/tvandradio.guide|title=Charlie Brooker: The Wire|publisher=The Guardian|date=21. 7. 2007|access-date=10. 9. 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite episode|title=Unknown|series=Charlie Brooker's Screenwipe|serieslink=Screenwipe|network=[[BBC Four]]}} &quot;The best show... of the last twenty years is another HBO show—not as well known—called ''The Wire''. ''The Wire'' is quite simply a stunning piece of work... it actually physically pains me to use this phrase, because anyone who uses it sounds like an absolute tosser, but it is, truly, multilayered; it is just fucking brilliant.&quot; —[[Charlie Brooker]]&lt;/ref&gt; [[2009.]] godine magazin TIME je proglasio seriju najboljom proteklog desetljeća.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.time.com/time/specials/packages/article/0,28804,1949837_1948607_1948591,00.html|title=The Wire - Best Movies, TV, Books and Theater of the Decade|work=TIME|date=29. 12. 2009|access-date=26. 2. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20100102052426/http://www.time.com/time/specials/packages/article/0,28804,1949837_1948607_1948591,00.html|archive-date=2. 1. 2010|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

[[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|Predsjednik SAD-a]] [[Barack Obama]] rekao je da mu je ''Žica'' najdraža televizijska serija.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://featuresblogs.chicagotribune.com/entertainment_tv/2008/01/barack-obama-on.html|title=Barack Obama on his favorite TV show|date=14. 1. 2008|work=Chicago Tribune|access-date=5. 9. 2010|archive-date=27. 10. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20101027042032/http://featuresblogs.chicagotribune.com/entertainment_tv/2008/01/barack-obama-on.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Nagrade ===
Serija ''Žica'' nikad nije osvojila niti jednu veću televizijsku nagradu. Samo je dva puta bila nominirana za prestižnu nagradu [[Emmy]]: za najbolji scenarij [[2005.]] (za epizodu ''Middle Ground'' treće sezone) i [[2008]]. (za epizodu ''-30-'' pete sezone). Serija nikad nije nominirana za [[Zlatni globus]]. Od ostalih nagrada svakako treba izdvojiti osvajanje nagrade u kategoriji najbolje dramske serije od Američkog ceha scenarista (za četvrtu sezonu) te još dvije nominacije. Također treba izdvojiti i nominaciju Američkog ceha redatelja za režiju epizode ''Transitions''.

=== Emitiranje ===
[[HBO]] je prikazivao pet sezona serije [[2002]]., [[2003]]., [[2004]]., [[2006]]. i [[2008]]. godine. Nove epizode prikazivane su jedanput sedmično, s ponekim preskakanjem određene sedmice kada se moralo ustupiti vrijeme drugim programima. Počevši od četvrte sezone, pretplatnici [[HBO On Demand]] mogli su gledati nove epizode šest dana prije nego bi se one emitirale na HBO-u.&lt;ref&gt;{{cite web|year=2006|title = ''The Wire,'' ''Def Comedy Jam'' Set For On-Demand Premieres|publisher = World Screen News|access-date = 10. 9. 2010|url = http://www.worldscreen.com/newscurrent.php?filename=hbo71206.htm|archive-url = https://web.archive.org/web/20080617150101/http://www.worldscreen.com/newscurrent.php?filename=hbo71206.htm|archive-date=17. 6. 2008|url-status = live}}&lt;/ref&gt; Američka kablovska mreža BET također emitira seriju.&lt;ref&gt;{{cite web|year=2006|title = Catch &quot;The Wire&quot; on BET|publisher = BET|access-date =|url = http://www.bet.com/OnTV/BETShows/thewire/default.htm??Referrer={F538EA1D-1840-40AB-81F4-05B7066C33A8}}}&lt;/ref&gt; Za razliku od drugih, BET ubacuje propagandni program, izbacuje scene golotinje i ne prikazuje psovke.

[[13. april]]a [[2010]]. godine američki kablovski operater [[DirecTV]] najavio je da će započeti s emitiranjem svih pet sezona serije ''Žica'' u visokoj rezoluciji, počevši od [[18. juli|18. jula]] 2010.&lt;ref name = &quot;DirecTV&quot;&gt;{{cite web|year=2010|title = Will DIRECTV Air The Wire In HD?|publisher = TVPredictions.com|access-date = 14. 4. 2010|url = http://www.tvpredictions.com/wire041310.htm|archive-url = https://web.archive.org/web/20110929204205/http://www.tvpredictions.com/wire041310.htm|archive-date=29. 9. 2011|url-status = dead}}&lt;/ref&gt; To je bilo prvi puta u historiji serije da su se njene epizode prikazivale u formatu visoke rezolucije.&lt;ref name=&quot;DirecTV&quot;/&gt; Budući sama serija u originalu nije prikazivana u visokoj rezoluciji, ostalo je nejasno da li je DirecTV prikazivao seriju stvarno u tom formatu koji je prebačen s 35mm filmske trake ili se radi samo o konvertiranoj verziji iz standardne rezolucije.&lt;ref name=&quot;DirecTV&quot;/&gt;

U [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] serija se prikazivala na kanalu FX, a nedavno i na programu [[BBC 2]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/7940061.stm|title=BBC Two to show US TV's The Wire|access-date=12. 3. 2009|date=12. 3. 2009|publisher=BBC News}}&lt;/ref&gt; Iako uz kontroverze, vrijeme emitiranja serije bilo je 23:20h.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.bbc.co.uk/programmes/b00jnwlc/episodes/2009|title=BBC – BBC Two Programmes – The Wire – Episodes from 2009|access-date=23. 4. 2009|date=23. 4. 2009|publisher=BBC|archive-date=8. 4. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090408174509/http://www.bbc.co.uk/programmes/b00jnwlc/episodes/2009|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Po prvi puta u svijetu, britanske novine [[The Guardian]] omogućile su gledanje pilot epizode preko svoje službene web stranice u kratkom periodu.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.guardian.co.uk/media/2007/jul/20/theguardian.digitalmedia|title=Guardian website to stream The Wire|access-date=20. 7. 2007|date=20. 7. 2007|publisher=The Guardian | location=London | first=Stephen | last=Brook}}&lt;/ref&gt; U [[Irska|Irskoj]] sve epizode prikazane su na kanalu TG4 otprilike šest mjeseci nakon što su s originalnim emitiranjem završile na HBO-u. U [[Australija|Australiji]] je seriju otkupila [[Australian Broadcasting Corporation]] za svoj kanal [[ABC2]]. Emitiranje je započelo [[1. septembar|1. septembra]] [[2009]]. U [[Francuska|Francuskoj]] serija se prikazuje pod nazivom ''Sur écoute'' (&quot;wiretapped&quot;) na kanalu Jimmy. [[Poljska]] televizija prikazuje seriju na kanalu TVN pod nazivom ''Prawo ulicy'' (&quot;Law of the Street&quot;).

Prve četiri sezone prikazane su u [[Švedska|Švedskoj]], na kanalu SVT. U [[Norveška|Norveškoj]], kanal NRK prikazao je prvu sezonu serije u [[jesen]] [[2007]]. godine. U [[Izrael]]u serija se prikazuje na kanalu Xtra Hot pod imenom ''HaSmuya'' (&quot;The Covert Unit&quot;). Serija se također prikazuje i u [[Kanada|Kanadi]] na kanalima Movie Network i Movie Central. U [[Finska|Finskoj]] serija se prikazuje na kanalima Subtv i MTV3 pod imenom ''Langalla'' (&quot;On the Wire&quot;), dok se u [[Mađarska|Mađarskoj]] serija prikazuje na kanalu Duna TV od [[mart]]a 2007. godine pod imenom ''Drót'' (&quot;Wire&quot;). Još od [[septemabr|septembra]] 2008. godine serija se prikazuje u [[Njemačka|Njemačkoj]] (kanal Foxchannel) pod originalnim imenom, uz uobičajenu njemačku sinkronizaciju. Serija se također prikazuje u [[Azija|Aziji]] na kanalu Cinemax od [[maj]]a 2009. godine. U [[Nizozemska|Nizozemskoj]] i [[Belgija|Belgiji]] serija je s emitovanjem započela [[1.juni|1. juna]] 2009. godine na kanalu NBC Universal. Na [[Srednji istok|Srednjem istoku]], seriju prikazuje kanal MBC Action.

== Reference ==
{{refspisak|3}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|The Wire (TV series)}}
* {{IMDb_title|0306414}}
* [http://www.tv.com/shows/the-wire/ ''Žica (serija) na tv.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150420020710/http://www.tv.com/shows/the-wire/ |date=20. 4. 2015 }}

[[Kategorija:Američke TV-serije sa početkom prikazivanja 2002.]]
[[Kategorija:Američke TV-serije iz 2000-tih]]
[[Kategorija:Američke kriminalističke serije iz 2000-tih]]
[[Kategorija:TV-emisije na engleskom jeziku]]
[[Kategorija:Američke detektivske serije]]
[[Kategorija:Američke dramske serije iz 2000-tih]]</text>
      <sha1>i6ki70yyp6ihkjqyy67wyk34bjdvmew</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Arthur C. Clarke</title>
    <ns>0</ns>
    <id>167869</id>
    <revision>
      <id>3940681</id>
      <parentid>3845025</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T06:35:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940681</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="100286" sha1="goe7mj0eaztla388249ailwpxc8qqzy" xml:space="preserve">{{Istaknuti članak}}
{{Infokutija pisac
| ime             = Sir Arthur C. Clarke
| slika           = Arthur C. Clarke 1965.jpg
| opis_slike      = Arthur C. Clarke 1965.
| puno_ime        = 
| rođen_kao       = 
| datum_rođenja   = {{Datum rođenja|1917|12|16}}
| mjesto_rođenja  = [[Minehead]], [[Somerset]], [[Engleska]]
| datum_smrti     = {{datum smrti i godine|2009|3|19|1917|12|16}}
| mjesto_smrti    = [[Colombo]], [[Šri Lanka]]
| zanimanje       = [[pisac]], [[izumitelj]]
| jezik           = [[Engleski jezik|Engleski]]
| nacionalnost    = [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britansko]] i &lt;br /&gt; [[Šri Lanka|Šrilankansko]]
| obrazovanje     = 
| period          = 
| žanr            = [[Naučna fantastika]], [[popularna nauka]]
| poznata_djela   = {{plainlist|
* ''[[2001: Odiseja u svemiru (knjiga)|2001: Odiseja u svemiru]]''
* ''[[Kraj djetinjstva]]''
* ''[[Sastanak s Ramom]]''
* ''[[Rajski vodoskoci]]''
}}  
| supružnik       = Marilyn Mayfield ​(1953; razvod 1964)
| djeca           = 
| nagrade         = 
| potpis          = 
| veb-sajt        = {{URL|http://clarkefoundation.org/}}
}}
Sir '''Arthur Charles Clarke''' bio je [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[pisac]] i [[Izumitelj|pronalazač]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url = http://www.britannica.com/biography/Arthur-C-Clarke|title = Sir Arthur C. Clarke {{!}} British author and scientist|website = Encyclopedia Britannica|access-date = 20. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url = http://www.wolframalpha.com/input/?i=Sir+Arthur+Charles+Clarke|title = Wolfram{{!}}Alpha: Computational Knowledge Engine|website = www.wolframalpha.com|access-date = 20. 5. 2016}}&lt;/ref&gt; Uz [[Isaac Asimov|Isaaca Asimova]] smatra se najpoznatijim piscem [[naučna fantastika|naučne fantastike]] ali za razliku od njega Clarke se čvrsto drži nauke i njenih realnih dometa i hipoteza. Glavne teme njegovih romana i priča su istraživanje kosmosa, mora i vremena, mjesto čovjeka u svemiru i posljedice ljudskih kontakata sa vanzemaljskim inteligencijama.

Rođen je u [[Minehead]]u u [[Somerset]]u u [[Engleska|Engleskoj]]. Poslije srednje škole, pošto nije imao novca da plati univerzitetsko obrazovanje, zaposlio se kao revizor u jednom ministarstvu. Tokom Drugog svjetskog rata služio je u [[RAF]]-u kao specijalista za radare, i učestvovao u izgradnji prvih sistema za rano uzbunjivanje i automatsko navođenje pilota sa zemlje. Njegova jedina ne-naučno-fantastična knjiga ''Glide Path'' bazirana je na tom radu. Poslije rata završio je [[Kraljevski Koledž]] u [[London]]u i magistrirao matematiku i fiziku 1948.

Oženio se amerikankom Marilyn Mayfield u junu 1953, ali su se već u decembru iste godine razveli. Kako je sam kasnije rekao: {{Citat|&quot;To je bio ključni dokaz da ja nisam za brak. Ali mislim da svaki čovjek to mora probati barem jednom u životu.&quot;}}

Njegov najveći doprinos [[Nauka|nauci]] je ideja da bi se [[geostacionarni satelit]]i mogli koristiti kao [[komunikacioni releji]]. U njegovu čast, [[Međunarodna astronomska unija]] nazvala je [[geostacionarna orbita|geostacionarnu orbitu]] (42.000&amp;nbsp;km) [[Clarkeova orbita|Clarkeovom orbitom]].

Godine 1951. napisao je kratku priču ''[[Stražar]]'' ({{jez-en|The Sentinel}}), koju je poslao na jedno [[BBC]]-jevo takmičenje. Priča je odbijena na tom takmičenju i komisija ju je ocijenila veoma lošom. Međutim, 1964. će ta priča postati glavna inspiracija za njegovo vjerovatno najpoznatije djelo i [[2001: Odiseja u svemiru (film)|film]] koje je napisao zajedno sa [[Stanley Kubrick|Stanleyem Kubrickom]] - ''[[2001: Odiseja u svemiru (knjiga)|2001: Odiseja u svemiru]]'' (premijerno prikazan 1968). Iako se na koricama knjige ne nalazi Kubrickovo ime, a na špici filma pod oznakom za režisera ne stoji i Clarke-ovo, sam Clarke često je govorio da bi na knjizi moralo stajati &quot;Napisali Arthur Clarke i Stanley Kubrick&quot;, a na filmu &quot;Režirali Stanley Kubrick i Arthur Clarke&quot;.

Od 1956. živio je u [[Colombo|Colombu]], glavnom gradu [[Šri Lanka|Šri Lanke]]. Godine 1988. konstantirano je da boluje od post poli sindroma i otad je bio vezan za invalidska kolica. Britanska kraljica [[Elizabeta II]] proglasila ga je vitezom 2000. Preminuo je 19. marta 2008.

== Biografija ==
=== Rane godine ===
Rođen je u [[Minehead]], [[Somerset]], [[Engleska]],&lt;ref&gt;{{cite news|title=Campaign for Sir Arthur C Clarke memorial in Minehead|work=BBC News|date=25. 7. 2012|url=https://www.bbc.co.uk/news/uk-england-somerset-18927588|access-date=12. 2. 2017|archive-date=22. 11. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181122185048/https://www.bbc.co.uk/news/uk-england-somerset-18927588|url-status=live}}&lt;/ref&gt; i odrastao u obližnjem Bishops Lydeardu. Kao dječak, živio je na farmi, gdje je uživao u posmatranju zvijezda, sakupljanju [[Fosili|fosila]] i čitanju američkih [[Naučna fantastika|naučnofantastičnih]] časopisa. Srednje obrazovanje stekao je u Huishovoj gimnaziji u Tauntonu. Neki od njegovih ranih uticaja uključivali su [[duhanske karte]] dinosaura, što je dovelo do entuzijazma za fosile počevši od oko 1925. Svoje interesovanje za naučnu fantastiku pripisao je čitanju tri članka: izdanje ''[[Amazing Stories]]'' iz novembra 1928. iz 1929; ''Poslednji i prvi ljudi'' [[Olaf Stapledon|Olafa Stapledona]] 1930; i ''Osvajanje svemira'' [[David Lasser|Davida Lasera]] 1931.&lt;ref&gt;Clarke, Arthur C., 1983, Of Sand and Stars: New York Times Book Review, 6{{nbsp}}March 1983, reprinted in Clarke, Arthur C., 1984, 1984: Spring / A Choice of Futures: New York, Ballantine Books, str. 151–157.&lt;/ref&gt;

U tinejdžerskim danima pridružio se ''Junior Astronomical Association'' i doprinosio društvenom časopisu Urania, koji je u [[Glasgow]]u uređivala [[Marion Eadie]]. Na njegov zahtjev dodala je odjeljak &quot;Astronautika&quot;, koji je sadržavao niz njegovih članaka o svemirskim letjelicama i svemirskim putovanjima. Također je pisao za &quot;''Debates and Discussions Corner''&quot;, kontrapunkt članku &quot;Urania&quot; koji je bio protiv svemirskih putovanja, kao i njegova sjećanja na Walt Disney film [[Fantazija (1940)|Fantasia]]. Preselio se u [[London]] 1936. gdje se pridružio Odboru za obrazovanje kao revizor penzija.&lt;ref&gt;{{London Gazette|issue=34321|page=5798|date=8. 9. 1936}}&lt;/ref&gt; On i neke kolege pisci naučne fantastike dijelili su stan u Gray's Inn Roadu, gdje je dobio nadimak &quot;Ego&quot; zbog zaokupljenosti temama koje su ga zanimale,&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.newstatesman.com/culture/books/2017/01/close-tears-he-left-intermission-how-stanley-kubrick-upset-arthur-c-clarke|title=&quot;Close to tears, he left at the intermission&quot;: how Stanley Kubrick upset Arthur C Clarke|website=www.newstatesman.com|date=8. 1. 2017|access-date=15. 3. 2019|archive-date=21. 1. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200121131228/https://www.newstatesman.com/culture/books/2017/01/close-tears-he-left-intermission-how-stanley-kubrick-upset-arthur-c-clarke|url-status=live}}&lt;/ref&gt; a kasnije je svoju kancelariju punu suvenira nazvao svojom &quot;ego komorom&quot;.&lt;ref&gt;{{cite magazine|url = https://www.newyorker.com/magazine/1969/08/09/ego-chamber|title = Arthur C. Clarke: Out of the Ego Chamber|magazine = The New Yorker|last = Bernstein|first = Jeremy|date = 9. 8. 1969|access-date = 7. 2. 2018|archive-date = 17. 2. 2020|archive-url = https://web.archive.org/web/20200217120154/https://www.newyorker.com/magazine/1969/08/09/ego-chamber|url-status = live}}&lt;/ref&gt;

===Drugi svjetski rat ===
Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] od 1941. do 1946. služio je u Kraljevskom vazduhoplovstvu kao specijalista za radare i bio je uključen u radarski odbrambeni sistem ranog upozoravanja, što je doprinjelo uspjehu [[Royal Air Force|RAF]]-a tokom [[Bitka za Britaniju|bitke za Britaniju]]. Većinu svoje ratne službe proveo je radeći na radaru za prilaz kontrolisanom zemljom (GCA), što je dokumentovano u poluautobiografskom ''[[Glide Path]]'', njegovom jedinom nenaučnofantastičnom romanu. Iako GCA nije vidio mnogo praktične upotrebe tokom rata, nakon nekoliko godina razvoja pokazao se vitalnim za [[Berlinska blokada|Berlinski zračni most]] 1948-1949. Clarke je u početku služio kao oficir i bio je kaplar instruktor na radaru u Radio školi broj 2, RAF Yatesbury u Wiltshireu. Čin mlađeg poručnika (tehnička grana) dodijeljen mu je 27. maja 1943.&lt;ref&gt;{{London Gazette|issue=36089 |supp=y|pages=3162–3163|date=9. 7. 1943}}&lt;/ref&gt; Unaprijeđen je u oficira 27. novembra 1943.&lt;ref&gt;{{London Gazette|issue=36271 |supp=y|page=5289|date=30. 11. 1943}}&lt;/ref&gt; Postavljen je za glavnog instruktora obuke u RAF Honiley u Warwickshireu, a napustio je vojsku s činom poručnika.

=== Nakon rata ===
Nakon rata, stekao je prvorazrednu diplomu iz matematike i fizike na [[Kraljevski college u Londonu|Kraljevskom koledžu u Londonu]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=Arthur C. Clarke|url=https://www.harpercollins.co.uk/cr-100226/arthur-c-clarke|publisher=Harper Collins|access-date=12. 2. 2017|archive-date=13. 2. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170213164229/https://www.harpercollins.co.uk/cr-100226/arthur-c-clarke|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|url = https://books.google.com/books?id=ocx4Jc12mkgC&amp;pg=PA166|title = International Biographical Dictionary of Computer Pioneers|page = 166|editor-last = Lee|editor-first = John A. N.|publisher = Taylor &amp; Francis|date = 1995|isbn = 9781884964473|access-date = 24. 8. 2017|archive-date = 7. 5. 2021|archive-url = https://web.archive.org/web/20210507231845/https://books.google.com/books?id=ocx4Jc12mkgC&amp;pg=PA166|url-status = live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.kcl.ac.uk/nms/about/people/NMSNotableFigures.aspx|title=King's College London – Notable figures from NMS|website=www.kcl.ac.uk|access-date=23. 1. 2017|archive-date=26. 1. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170126104735/http://www.kcl.ac.uk/nms/about/people/NMSNotableFigures.aspx|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Nakon toga, radio je kao pomoćnik urednika u [[Physics Abstracts]].&lt;ref&gt;{{cite web |title=Arthur C Clarke dies at 90 |date=19. 3. 2008 |url=https://physicsworld.com/a/arthur-c-clarke-dies-at-90/ |publisher=Physics World |access-date=16. 7. 2018 |archive-date=16. 7. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180716224121/https://physicsworld.com/a/arthur-c-clarke-dies-at-90/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Bio je predsjednik [[Britansko interplanetarno društvo|Britanskog interplanetarnog društva]] od 1946. do 1947. i ponovo od 1951. do 1953.&lt;ref name = bis&gt;{{cite web |url= https://www.bis-space.com/what-we-do/the-british-interplanetary-society/history |title= History |website= The British Interplanetary Society |access-date= 18. 4. 2018 |archive-date= 2. 12. 2017 |archive-url= https://web.archive.org/web/20171202212420/http://www.bis-space.com/what-we-do/the-british-interplanetary-society/history |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;

Iako nije bio začetnik koncepta [[Geostacionarni satelit|geostacionarnih satelita]], jedan od njegovih najvažnijih doprinosa na ovom polju bila je ideja da bi bili idealni telekomunikacioni releji. Predstavio je ovu ideju u radu koji je privatno kružio među ključnim tehničkim članovima [[Britansko interplanetarno društvo|Britanskog interplanetarnog društva]] 1945. Koncept je objavljen u [[Wireless World]] u oktobru te godine.&lt;ref name=&quot;etrelays&quot;&gt;{{cite magazine |first=Arthur C. |last=Clarke |title=Extra-Terrestrial Relays – Can Rocket Stations Give World-wide Radio Coverage? |magazine=Wireless World |volume=51 |number=10 |date=oktobar 1945 |pages=305–308}}
&lt;br/&gt;{{cite web |url=http://www.lsi.usp.br/~rbianchi/clarke/ACC.ETRelaysFull.html |title=– via lsi.usp.br.org |access-date=8. 2. 2007 |url-status=dead |archive-date=5. 2. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070205220703/http://www.lsi.usp.br/~rbianchi/clarke/ACC.ETRelaysFull.html }}
&lt;br/&gt;{{cite web |url=http://www.sciencemuseum.org.uk/on-line/clarke/ww2.asp |title=– via sciencemuseum.org |access-date=8. 2. 2007 |url-status=dead |archive-date=7. 11. 2006 |archive-url=https://web.archive.org/web/20061107121143/http://www.sciencemuseum.org.uk/on-line/clarke/ww2.asp }}
&lt;br/&gt;{{cite web|url=http://clarkeinstitute.org/wp-content/uploads/2010/04/ClarkeWirelessWorldArticle.pdf|title=– via clarkeinstitute.org|publisher=Arthur C. Clarke Institute for Space Education|date=oktobar 1945|access-date=1. 1. 2021|archive-date=20. 3. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170320020919/http://clarkeinstitute.org/wp-content/uploads/2010/04/ClarkeWirelessWorldArticle.pdf|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Također je objavio niz publicističkih knjiga koje opisuju tehničke detalje i društvene implikacije raketiranja i [[Svemirski letovi|svemirskih letova]]. Najznačajniji od njih mogu biti ''Interplanetary Flight: An Introduction to Astronautics'' (1950), ''The Exploration of Space'' (1951) i ''The Promise of Space'' (1968). Kao priznanje za ove doprinose, geostacionarna orbita 36.000 kilometara iznad [[ekvator]]a je zvanično priznata od strane [[Međunarodna astronomska unija|Međunarodne astronomske unije]] kao [[Geostacionarna orbita|Clarkeova orbita]].&lt;ref name=&quot;foundation&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.clarkefoundation.org/acc/biography.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20110725175711/http://www.clarkefoundation.org/acc/biography.php |archive-date=25. 7. 2011 |title=Clarke Foundation Biography |access-date=19. 3. 2008 }}&lt;/ref&gt;

Njegovu knjigu iz 1951, ''Istraživanje svemira'', koristio je pionir raketa [[Wernher von Braun]] da ubijedi predsjednika [[John F. Kennedy|Johna F. Kennedyja]] da je moguće otići na [[Mjesec (satelit)|Mjesec]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.nytimes.com/2008/03/20/opinion/20iht-eddas.1.11290497.html |title=Final thoughts from Arthur C. Clarke |newspaper=The New York Times |date=20. 3. 2008 |access-date=20. 12. 2020 |archive-date=7. 5. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210507231846/https://www.nytimes.com/2008/03/20/opinion/20iht-eddas.1.11290497.html |url-status=live |last1=Das |first1=Saswato R. }}&lt;/ref&gt;

Nakon izdanja [[2001: Odiseja u svemiru (knjiga)|2001: Odiseja u svemiru]] 1968, postao je veoma tražen kao komentator nauke i tehnologije, posebno u vrijeme svemirskog [[Program &quot;Apollo&quot;|programa Apollo]]. Dana 20. jula 1969. pojavio se kao komentator za CBS News emisiju o slijetanju [[Apollo 11|Apolla 11]] na Mjesec.&lt;ref&gt;{{youTube|xMAmk5Rp1tk|Mondo Cult Presents Walter Cronkite Apollo 11 Interview with Robert A. Heinlein &amp; Arthur C. Clarke}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |chapter-url=https://books.google.com/books?id=pU8qAAAAQBAJ&amp;pg=PT179 |title=Sir Arthur C. Clarke: Odyssey of a Visionary: A Biography |first=Neil |last=McAleer |publisher=Clarke Project |isbn=978-0615-553-22-1 |chapter=20 |year=2010 |access-date=24. 8. 2017 |archive-date=7. 5. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210507231846/https://books.google.com/books?id=pU8qAAAAQBAJ&amp;pg=PT179 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

=== Šri Lanka i ronjenje ===
Od 1956. do svoje smrti 2008. živio je na [[Šri Lanka|Šri Lanki]], prvo u [[Unawatuna|Unawatuni]] na južnoj obali, a zatim u [[Colombo|Colombu]].&lt;ref name=obitnyt/&gt; U početku su on i njegov prijatelj Mike Wilson putovali po Šri Lanki, roneći u koralnim vodama oko obale sa ''Beachcombers Clubom''. Godine 1957, tokom ronjenja kod [[Trincomalee]]ja, Clarke je otkrio podvodne ruševine hrama, što je kasnije učinilo regiju popularnom među roniocima.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Sri lanka's underwater ruins |url=http://www.ceylondigest.com/discovering-sri-lankas-underwater-ruins/ |publisher=Ceylon digest |access-date=21. 9. 2018 |archive-date=21. 9. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180921115103/http://www.ceylondigest.com/discovering-sri-lankas-underwater-ruins/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Opisao ga je u svojoj knjizi ''The Reefs of Taprobane'' iz 1957. Ovo je bila njegova druga knjiga o ronjenju nakon ''The Coast of Coral'' iz 1956.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Book review – Reefs of Taprobane |url=https://www.kirkusreviews.com/book-reviews/arthur-c-clarke/reefs-of-taprobane/ |website=www.kirkusreviews.com/ |publisher=Kirkus Book Reviews |access-date=21. 9. 2018 |archive-date=21. 9. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180921153041/https://www.kirkusreviews.com/book-reviews/arthur-c-clarke/reefs-of-taprobane/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Iako je uglavnom živio u Colombu, osnovao je malu školu ronjenja i jednostavnu ronilačku radnju u blizini Trincomaleea. Često je ronio u [[Hikkaduwa|Hikkaduwi]], Trincomalee i [[Nilaveli]].&lt;ref&gt;{{cite web |title=Underwater safaris – company details |url=https://lk.kompass.com/c/underwater-safaris-ltd/lk006970/ |access-date=21. 9. 2018 |archive-date=12. 6. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170612202934/http://lk.kompass.com/c/underwater-safaris-ltd/lk006970/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

Vlada Šri Lanke ponudila mu je status rezidentnog gosta 1975.&lt;ref&gt;{{cite web |title = Sir Arthur Clarke dies at age 90|url=http://www.clarkefoundation.org/news/031808.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20100710013339/http://www.clarkefoundation.org/news/031808.php |archive-date=10. 7. 2010 |access-date=21. 3. 2012 |publisher=The Arthur C. Clarke Foundation |date=19. 3. 2008 }}&lt;/ref&gt; Bio je toliko cijenjen da su, kada je njegov kolega pisac naučne fantastike [[Robert Heinlein|Robert A. Heinlein]] došao u posjetu, zračne snage Šri Lanke obezbijedile helikopter da ih prevezu širom zemlje.&lt;ref name=&quot;pournelle198204&quot;&gt;{{cite news | url=https://archive.org/details/byte-magazine-1982-04/page/n215/mode/2up?view=theater | title=The Osborne 1, Zeke's New Friends, and Spelling Revisited | work=BYTE | date=april 1982 | access-date=19. 10. 2013 | author=Pournelle, Jerry | page=212}}&lt;/ref&gt;  Početkom 1970-ih, potpisao je ugovor o izdavanju tri knjige, što je bio rekord za pisca naučne fantastike u to vrijeme. Prvi od tri je bio ''[[Sastanak s Ramom]]'' 1973, koji je osvojio sve glavne žanrovske nagrade&lt;ref name=SFAwards&gt;
{{cite web |url=http://www.locusmag.com/SFAwards/Db/NomLit28.html#954 |title=Clarke, Arthur C. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120920035654/http://www.locusmag.com/SFAwards/Db/NomLit28.html |archive-date=20. 9. 2012 |website=The Locus Index to SF Awards: Index of Literary Nominees |publisher=[[Locus Publications]] |access-date=24. 3. 2013}}&lt;/ref&gt; i iznjedrio nastavke koji su zajedno sa serijom iz 2001. činili okosnicu njegove kasnije karijere.

[[File:Prins Claus en Arthur C Clarke (1982).jpg|left|thumb|upright=1.05|Clarke prima [[Nagrada Marconi|Nagradu Marconi]] od nizozemskog Princa Clausa 1982.]]

Godine 1986. proglašen je [[Nagrada Damon Knight|Velikim majstorom]] od američkih pisaca naučne fantastike.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.sfwa.org/awards/grand.htm |title=SFWA Grand Masters |access-date=4. 1. 2013 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090621013507/http://www.sfwa.org/awards/grand.htm |archive-date=21. 6. 2009 }}&lt;/ref&gt;

Godine 1988. dijagnosticiran mu je post-poliomijelitis sindrom, budući da je prvobitno obolio od dječje paralize 1962, a nakon toga je većinu vremena morao koristiti invalidska kolica.&lt;ref name=obitnyt&gt;{{cite news |first= Gerald|last= Jonas|title=Arthur C. Clarke, Premier Science Fiction Writer, Dies at 90. |url=https://www.nytimes.com/2008/03/18/books/18cnd-clarke.html |quote=|work=[[The New York Times]] |date=18. 3. 2008 |access-date=19. 3. 2008 |url-status=live |archive-url= https://web.archive.org/web/20121126161736/http://www.nytimes.com/2008/03/18/books/18cnd-clarke.html| archive-date=26. 11. 2012}}&lt;/ref&gt; Dugi niz godina je bio vice-pokrovitelj humanitarne organizacije [[British Polio Fellowship]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.britishpolio.org.uk/|title=British Polio Fellowship|website=www.britishpolio.org.uk|access-date=4. 1. 2013|archive-date=25. 5. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120525005915/http://www.britishpolio.org.uk/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

U čast Kraljičinog rođendana 1989, imenovan je za [[Red Britanskog Carstva|Komandanta Reda Britanskog carstva]] (CBE) &quot;za usluge britanskim kulturnim interesima u Šri Lanki&quot;.&lt;ref name=CBE&gt;{{London Gazette|issue=51772 |supp=y|page=16|date=16. 6. 1989}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=BBCsfknight&gt;{{cite news | title = The new knight of science fiction | url = http://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/43739.stm | work = BBC News | publisher = BBC | date = 1. 1. 1998 | access-date = 26. 8. 2009 | archive-date = 27. 3. 2012 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120327115818/http://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/43739.stm | url-status = live }}&lt;/ref&gt; Iste godine je postao prvi kancelar [[Međunarodni svemirski univerzitet|Međunarodnog svemirskog univerziteta]], koji je obavljao dužnost od 1989. do 2004. Također je bio kancelar univerziteta Moratuwa u Šri Lanki od 1979. do 2002.

Godine 1994. pojavio se u naučnofantastičnom filmu; glumio je sebe u filmu ''Without Warning'', američkoj produkciji o apokaliptičnom scenariju prvog kontakta s vanzemaljcima predstavljenom u obliku lažne vijesti.

Postao je aktivan u promovisanju zaštite [[Gorile|gorila]] i pokrovitelj [[Organizacija Dian Fossey Gorila fond|Organizacije Gorilla]], koja se bori za očuvanje gorila.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.gorillas.org/arthur_c_clarke |title= Gorilla Organization mourns loss of patron Sir Arthur C Clarke – a true champion for gorillas |date= 27. 3. 2008 |publisher= Gorilla Organization |location= London |access-date= 5. 5. 2010 |archive-url= https://web.archive.org/web/20110413080418/http://www.gorillas.org/arthur_c_clarke |archive-date= 13. 4. 2011 |url-status= dead }}&lt;/ref&gt; Kada je iskopavanje [[tantal]]a za proizvodnju [[Mobilni telefon|mobilnih telefona]] ugrozilo gorile 2001, dao je svoj glas njihovom cilju.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.thisislondon.co.uk/news/article-4626572-details/Campaign+for+gorilla-friendly+mobiles/article.do |title=Campaign for gorilla-friendly mobiles – News – This is London |access-date=20. 3. 2008 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090626235230/http://www.thisislondon.co.uk/news/article-4626572-details/Campaign%2Bfor%2Bgorilla-friendly%2Bmobiles/article.do |archive-date=26. 6. 2009 }}&lt;/ref&gt; Ronilačka radnja koju je uspostavio nastavlja da radi u Trincomaleea preko [[Zadužbina Arthur C Clarke|Arthur C Clarke zadužbine]].&lt;ref&gt;{{cite web |title=Diving at Trncomalee |url=http://underwatersafari.org/index.php/scuba-diving/ |website=www.underwatersafari.org |publisher=Underwaer safaris |access-date=21. 9. 2018 |archive-date=25. 2. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210225215532/https://underwatersafari.org/index.php/scuba-diving/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

=== Voditelj televizijske serije ===
Tokom 1980-ih i ranih 1990-ih, predstavio je televizijske programe ''Misteriozni svijet Arthura C. Clarkea'', ''Svijet zagonetnih sila Arthura C. Clarkea'' i ''Misteriozni Svemir Arthura C. Clarkea''.

=== Privatni život ===
Na putovanju na [[Florida|Floridu]] 1953.&lt;ref name=pegasos&gt;{{cite web|url=http://www.kirjasto.sci.fi/aclarke.htm |title=Arthur C. Clarke |website=Books and Writers (kirjasto.sci.fi) |first=Petri |last=Liukkonen |publisher=[[Kuusankoski]] Public Library |location=Finland |archive-url=https://web.archive.org/web/20080306032832/http://www.kirjasto.sci.fi/aclarke.htm |archive-date= 6. 3. 2008 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; upoznao je i ubrzo oženio [[Marilyn Mayfield]], 22-godišnju razvedenu ženu sa malim sinom. Trajno su se razdvojili nakon šest mjeseci, iako je razvod okončan tek 1964.&lt;ref name=&quot;McAleer&quot;&gt;McAleer, Neil. &quot;Arthur C. Clarke: The Authorized Biography&quot;, Contemporary Books, Chicago, 1992. {{ISBN|0-8092-3720-2}}&lt;/ref&gt; &quot;Brak je bio nespojiv od početka&quot;, rekao je Clarke.&lt;ref name=&quot;McAleer&quot;/&gt; Merilin se nikada nije preudala i umrla je 1991. ''Clarke'' se također nikada nije ponovo oženio, ali je bio blizak sa čovjekom iz Šri Lanke, Leslie Ekanayake (13. juli 1947 – 4. juli 1977), koga je Clarke nazvao svojim &quot;jedinim savršenim prijateljem u životu&quot; u posveti njegovog romana ''[[Rajski vodoskoci]]''.{{efn|Puna posveta glasi: &quot;To the still unfading memory of LESLIE EKANAYAKE (13 juli 1947{{snd}}4{{nbsp}}July 1977) only perfect friend of a lifetime, in whom were uniquely combined Loyalty, Intelligence and Compassion. When your radiant and loving spirit vanished from this world, the light went out of many lives.&quot;}} Clarke je sahranjen sa Ekanayakeom, koji je umro tri decenije ranije, na centralnom groblju u Colombou.&lt;ref&gt;Wilson, Scott. ''Resting Places: The Burial Sites of More Than 14,000 Famous Persons'', 3d ed.: two (Kindle Locations 8622–8623). McFarland &amp; Company, Inc., Publishers. Kindle Edition.&lt;/ref&gt; U biografiji [[Stanley Kubrick|Stanleya Kubricka]], [[John Baxter]] navodi Clarkeovu [[homoseksualnost]] kao razlog zašto se odselio, zbog tolerantnijih zakona u pogledu homoseksualnosti u Šri Lanki.&lt;ref&gt;
{{cite book|title=Stanley Kubrick: A Biography|last=Baxter|first=John|year=1997|publisher=Carroll &amp; Graff|location=New York|isbn=0-7867-0485-3|page=[https://archive.org/details/stanleykubrickbi00baxt/page/203 203]|quote=But Clarke and Kubrick made a match.&amp;nbsp;... Both had a streak of homoeroticism&amp;nbsp;...|url=https://archive.org/details/stanleykubrickbi00baxt/page/203}}
&lt;/ref&gt; Novinaru koji je pitao Clarkea da li je gej odgovorio je: &quot;Ne, samo blago veseo.&quot;&lt;ref name=obitnyt/&gt; Međutim, [[Michael Moorcock]] je napisao:&lt;blockquote&gt;Svi su znali da je gej. Pedesetih sam izlazio na piće sa njegovim dečkom. Upoznali smo njegove štićenike, zapadnjake i istočnjake i njihove porodice, ljude koji su za njegovu dobrotu imali samo najveće pohvale. On može biti samozaokupljen i trezvenjak, ali besprijekorni gospodin do kraja.&lt;ref&gt;{{cite news | url=https://www.theguardian.com/books/2008/mar/22/arthurcclarke | title=Brave New Worlds | first=Michael | last=Moorcock | date=22. 3. 2008 | access-date=25. 8. 2008 | work=The Guardian | location=London | archive-date=2. 10. 2013 | archive-url=https://web.archive.org/web/20131002145943/http://www.theguardian.com/books/2008/mar/22/arthurcclarke | url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;U intervjuu u izdanju časopisa ''Playboy'' iz jula 1986, na pitanje da li je imao biseksualno iskustvo, Clarke je rekao: &quot;Naravno. Ko nije?&quot;&lt;ref&gt;{{cite web |website=Playboy.com |url=http://www.playboy.com/articles/arthur-clarke-playboy-interview/index.html?page=2 |title=Arthur C. Clarke: Playboy Interview |access-date=12. 8. 2009 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110606222725/http://www.playboy.com/articles/arthur-clarke-playboy-interview/index.html?page=2 |archive-date=6. 6. 2011}}&lt;/ref&gt; U svojoj osmrtnici, Clarkeov prijatelj Kerry O'Quinn napisao je: &quot;Da, Arthur je bio gej... Kao što mi je [[Isaac Asimov]] jednom rekao, 'Mislim da je jednostavno otkrio da više voli muškarce. Arthur nije objavljivao svoju seksualnost – to nije bio fokus njegovog života – ali ako su ga pitali, bio je otvoren i iskren.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://www.tobyjohnson.com/arthurcclarke.html | title = In honor of Sir Arthur C. Clarke | access-date = 18. 3. 2008 | publisher = Toby Johnson | archive-date = 22. 2. 2008 | archive-url = https://web.archive.org/web/20080222094415/http://www.tobyjohnson.com/arthurcclarke.html | url-status = live }}&lt;/ref&gt;

Sakupio je ogromnu kolekciju rukopisa i ličnih memoara, koju je održavao njegov brat Fred Clarke u Tauntonu, Somerset, Engleska, a koja se naziva &quot;Clarkives&quot;. Clarke je rekao da neki od njegovih privatnih dnevnika neće biti objavljeni do 30 godina nakon njegove smrti. Kada su ga upitali zašto su zapečaćeni, odgovorio je: &quot;Pa, u njima bi moglo biti svašta neugodno.&quot;&lt;ref name=Adams&gt;{{cite news |last=Adams |first=Tim |title=Man on the moon |url=https://www.theguardian.com/books/1999/sep/12/sciencefictionfantasyandhorror.arthurcclarke |newspaper=The Guardian |date=12. 9. 1999 |access-date=15. 12. 2014 |archive-date=13. 1. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200113102255/https://www.theguardian.com/books/1999/sep/12/sciencefictionfantasyandhorror.arthurcclarke |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

=== Viteštvo ===
Dana 26. maja 2000. proglašen je za viteza prvostupnika &quot;za zasluge u književnosti&quot; na ceremoniji u Colombou.&lt;ref name=BBCknighted&gt;{{cite news | title = Arthur C Clarke knighted | url = http://news.bbc.co.uk/2/hi/south_asia/765385.stm | work = BBC News | publisher = BBC | date = 26. 5. 2000 | access-date = 26. 8. 2009 | archive-date = 27. 3. 2012 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120327115055/http://news.bbc.co.uk/2/hi/south_asia/765385.stm | url-status = live }}&lt;/ref&gt;{{efn|[[Letters Patent]] were issued by [[Elizabeth II of the United Kingdom]] on 16 March 2000 to authorise this.}}&lt;ref name=LP&gt;{{London Gazette| issue=55796 |page=3167 |date=21. 3. 2000 }}&lt;/ref&gt; Dodjela viteškog zvanja objavljena je na novogodišnjoj listi 1998,&lt;ref name=BBCsfknight /&gt;&lt;ref name=Kt&gt;{{London Gazette |issue=54993 |supp=y |page=2| date=30. 12. 1997}}&lt;/ref&gt; ali je dodjela nagrade odgođena, na Clarkeov zahtjev, zbog optužbe tabloida [[Sunday Mirror]] da plaća dječacima za seks.&lt;ref&gt;{{cite news |title=It Doesn't Do Any Harm ... Most of the Damage Comes from Fuss Made by Hysterical Parents |work=[[Sunday Mirror]] |date=1. 2. 1998}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Schaverien |first1=Tracy |last2=Insall |first2=Roger |title=SMIRK OF A PERVERT AND A LIAR; Police probe links Clarke to international child sex ring. |work=[[Sunday Mirror]] |date=8. 2. 1998}}&lt;/ref&gt; Policija Šri Lanke je kasnije utvrdila da je optužba neosnovana.&lt;ref name=&quot;BBC&quot;&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/south_asia/74938.stm |title=Sci-fi novelist cleared of sex charges |access-date=11. 2. 2008 |publisher=BBC News |date=6. 4. 1998 |archive-date=28. 3. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120328053541/http://news.bbc.co.uk/2/hi/south_asia/74938.stm |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;irishexaminer&quot;&gt;{{cite web |url=http://archives.tcm.ie/irishexaminer/1998/08/13/fhead.htm |date=13. 8. 1998 |archive-url= https://web.archive.org/web/20110629115156/http://archives.tcm.ie/irishexaminer/1998/08/13/fhead.htm |archive-date=29. 6. 2011 |title=Child sex file could close on sci-fi writer |access-date=19. 3. 2007 |work=Irish Examiner}}&lt;/ref&gt; Prema [[The Daily Telegraphu]], Mirror je kasnije objavio izvinjenje, a Clarke je odlučio da ne tuži za klevetu.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Sir Arthur C Clarke |url=https://www.telegraph.co.uk/news/obituaries/1582125/Sir-Arthur-C-Clarke.html |work=The Telegraph |date=19. 3. 2008 |access-date=16. 7. 2018 |archive-date=23. 6. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180623001043/https://www.telegraph.co.uk/news/obituaries/1582125/Sir-Arthur-C-Clarke.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Independent je objavio da slična priča nije objavljena, navodno zato što je Clarke bio prijatelj novinskog tajkuna [[Rupert Murdoch|Ruperta Murdocha]].&lt;ref&gt;{{cite news |title=NOTW editor 'spiked paedophilia scoop on Arthur C Clarke for fear of Murdoch' |url=https://www.independent.co.uk/news/media/press/notw-editor-spiked-paedophilia-scoop-on-arthur-c-clarke-for-fear-of-murdoch-7920816.html |website=The Independent |date=7. 7. 2012 |access-date=14. 2. 2020 |archive-date=11. 11. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191111131521/https://www.independent.co.uk/news/media/press/notw-editor-spiked-paedophilia-scoop-on-arthur-c-clarke-for-fear-of-murdoch-7920816.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Sam Clarke je rekao: &quot;Imam krajnje mutan pogled na ljude koji se zezaju sa dečacima&quot;, a Rupert Murdoch mu je obećao da odgovorni novinari više nikada neće raditi u Fleet Streetu.&lt;ref&gt;{{cite web |last=Harding |first=Luke |title=The space Odysseus |url=https://www.theguardian.com/books/2000/sep/28/sciencefictionfantasyandhorror.arthurcclarke |work=The Guardian |date=27. 9. 2000 |access-date=10. 2. 2018 |archive-date=11. 2. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180211071717/https://www.theguardian.com/books/2000/sep/28/sciencefictionfantasyandhorror.arthurcclarke |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Clarke je tada propisno proglašen vitezom.

=== Kasnije godine ===
[[File:Arthur C. Clarke sm.jpg|left|thumb|upright=1.05|Clarke u svom domu na Šri Lanci, 2005]]
Iako su on i njegov dom ostali neozlijeđeni [[cunami]]jem u [[Indijski okean|Indijskom okeanu]] 2004, njegova &quot;škola ronjenja Arthur C. Clarke&quot; (sada nazvana &quot;Podvodni safari&quot;)&lt;ref&gt;{{cite web |title=About us |url=http://underwatersafari.org/ |publisher=Underwater safaris |access-date=21. 9. 2018 |archive-date=24. 2. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210224132222/https://underwatersafari.org/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt; u Hikaduwi blizu Gallea je uništena.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Arthur C Clarke loses diving school |url=https://www.writerswrite.com/arthur-c-clarke-loses-diving-school-1229041 |website=www.writerswrite.com |publisher=Writers write |access-date=21. 9. 2018 |archive-date=21. 9. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180921114720/https://www.writerswrite.com/arthur-c-clarke-loses-diving-school-1229041 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Uputio je humanitarne pozive, a Zadužbina Arthur C. Clarke radila je na boljim sistemima obavještavanja o katastrofama.&lt;ref&gt;{{Cite news |first= Arthur C. |last= Clarke |title= Letter from Sri Lanka |url= https://www.wired.com/wired/archive/13.02/letter.html |access-date= 17. 8. 2009 |magazine= Wired |volume= 13 |date= februar 2005 |issue= 2 |publisher= Condé Nast |location= San Francisco |issn= 1059-1028 |archive-date= 28. 10. 2009 |archive-url= https://web.archive.org/web/20091028081929/http://www.wired.com/wired/archive/13.02/letter.html |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;

Zbog njegovih poteškoća nakon poliomijelitisa, koji je ograničavao njegovu sposobnost putovanja i ostavljao mu zastoj u govoru, većina njegove komunikacije u posljednjim godinama bila je u obliku snimljenih obraćanja. U julu 2007. dao je video obraćanje za stogodišnjicu [[Robert Heinlein|Roberta A. Heinleina]] u kojoj je završio svoje komentare pozdravom sa svojim fanovima. U septembru 2007. obavio je video pozdrav za let NASA-ine sonde [[Cassini-Huygens|Cassini]] pored [[Japet (mjesec)|Japeta]] (koji igra važnu ulogu u knjizi [[2001: Odiseja u svemiru (knjiga)|2001: Odiseja u svemiru]]).&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://saturn.jpl.nasa.gov/multimedia/videos/video-details.cfm?videoID=160 |title=Video greeting to NASA JPL by Arthur C. Clarke |archive-url=https://web.archive.org/web/20071012151241/http://saturn.jpl.nasa.gov/multimedia/videos/video-details.cfm?videoID=160 |archive-date=12. 10. 2007 |access-date=24. 9. 2007}}&lt;/ref&gt; U decembru 2007. na svoj 90. rođendan, snimio je video poruku svojim prijateljima i fanovima u kojoj se oprašta od njih.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=eLXQ7rNgWwg|title=Sir Arthur C Clarke 90th Birthday reflections|website=YouTube|access-date=22. 2. 2008|date=10. 12. 2007|archive-date=7. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210507232112/https://www.youtube.com/watch?v=eLXQ7rNgWwg|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Umro je u Colombou 19. marta 2008, u dobi od 90 godina.&lt;ref name=obitnyt/&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |title=Writer Arthur C Clarke dies at 90 |url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/uk/7304004.stm |website=BBC News |date=19. 3. 2008 |access-date=11. 1. 2024 |archive-date=12. 12. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221212155850/http://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/7304004.stm |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |title=Sci-fi guru Arthur C. Clarke dies at 90 |url=https://www.nbcnews.com/id/wbna23697230 |website=NBC News |agency=Associated Press |date=18. 3. 2008 |access-date=11. 1. 2024 |archive-date=29. 12. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221229070211/https://www.nbcnews.com/id/wbna23697230 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=wiredblog&gt;{{cite magazine |title=Arthur C. Clarke: The Wired Words |url=http://blog.wired.com/underwire/2008/03/arthur-c-clarke.html |magazine=[[Wired News|Wired]] Blog Network |date=18. 3. 2008 |access-date=22. 3. 2008 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20080320085441/http://blog.wired.com/underwire/2008/03/arthur-c-clarke.html |archive-date=20. 3. 2008}}&lt;/ref&gt; Njegov pomoćnik je opisao uzrok kao respiratorne komplikacije i zatajenje srca koje proizlaze iz post-polio sindroma.&lt;ref&gt;{{cite news |title= Sci-fi guru Arthur C. Clarke dies at 90 |first= Simon |last= Gardner |url= http://in.reuters.com/article/lifestyleMolt/idINCOL14093220080319 |agency= Reuters India |date= 19. 3. 2008 |access-date= 6. 2. 2010 |archive-date= 7. 5. 2021 |archive-url= https://web.archive.org/web/20210507231848/https://www.reuters.com/article/lifestyleMolt/idINCOL14093220080319?edition-redirect=in |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;

Samo nekoliko sati prije njegove smrti, [[Bljesak gama-zračenja]] (GRB) stigao je do Zemlje. Poznat kao [[GRB0803319B|GRB 080319B]], bljesak je postavio novi rekord kao najudaljeniji objekat koji se može vidjeti sa Zemlje golim okom.&lt;ref name=&quot;nasa1&quot;&gt;{{cite web |title=NASA Satellite Detects Naked-Eye Explosion Halfway Across Universe |url=http://www.nasa.gov/mission_pages/swift/bursts/brightest_grb.html |publisher=NASA |date=21. 3. 2008 |access-date=21. 3. 2008 |archive-date=3. 3. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120303175418/http://www.nasa.gov/mission_pages/swift/bursts/brightest_grb.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; To se dogodilo prije oko 7,5 milijardi godina, a svjetlosti je trebalo toliko vremena da stigne do Zemlje.&lt;ref name=&quot;nasa1&quot;/&gt; [[Larry Sessions]], naučni pisac za blog ''Sky and Telescope magazina'' na earthsky.org, predložio je da se bljesak nazove &quot;Clarkeov događaj&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://voices.allthingsd.com/20080326/sessions/ |title=Why not the Clarke Event? |publisher=EarthSky Blogs |date=21. 3. 2008 |access-date=17. 4. 2011 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20080328212009/http://voices.allthingsd.com/20080326/sessions/ |archive-date=28. 3. 2008}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://science.slashdot.org/index2.pl?fhfilter=GRB+080319B |title=The Arthur C. Clarke Gamma Ray Burst |website=Slashdot |author=kdawson |date=25. 3. 2008 |access-date=12. 1. 2015 |archive-date=10. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151210181850/http://science.slashdot.org/index2.pl?fhfilter=GRB+080319B |url-status=live }}&lt;/ref&gt; ''American Atheist Magazine'' pisao je o toj ideji: &quot;Bila bi to prikladna počast čovjeku koji je toliko doprinio i pomogao da podignemo naše oči i naše umove ka kosmosu koji se nekada smatrao područjem samo bogova.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://issuu.com/atheists/docs/25 |work=American Atheist Magazine |date=2008 |page=21 |last=Goeringer |first=Conrad F. |title=Writer, Visionary, Futurist &amp; Atheist Arthur C. Clarke Died on March 18, 2008 at Age 90 – An Appreciation |volume=46 |number=5 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150410082528/http://issuu.com/atheists/docs/25 |archive-date=10. 4. 2015}}&lt;/ref&gt;

Nekoliko dana prije nego što je umro, pregledao je rukopis svog završnog djela, ''[[Posljednja teorema]]'', na kojem je sarađivao putem e-pošte sa savremenikom [[Frederik Pohl|Frederikom Pohlom]].&lt;ref&gt;{{cite web |last=Pohl |first=Frederik |title=Sir Arthur and I |work=The Way the Future Blogs |date=5. 1. 2009 |url=http://www.thewaythefutureblogs.com/2009/01/sir-arthur-and-i/ |access-date=22. 1. 2009 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090123111018/http://www.thewaythefutureblogs.com/2009/01/sir-arthur-and-i/ |archive-date=23. 1. 2009 }}&lt;/ref&gt; Knjiga je objavljena nakon njegove smrti.&lt;ref name=&quot;AFP&quot;&gt;{{cite news |title=Last odyssey for sci-fi guru Arthur C. Clarke |url=http://afp.google.com/article/ALeqM5jWab-TXO_DymFmU13CzSNVObE6FQ |quote=Just a few days before he died, Clarke reviewed the final manuscript of his latest novel, &quot;The Last Theorem&quot; co-written with American author Frederik Pohl, which is to be published later this year. |agency=Agence France-Presse |date=18. 3. 2008 |access-date=6. 2. 2010 |archive-date=24. 3. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080324162234/http://afp.google.com/article/ALeqM5jWab-TXO_DymFmU13CzSNVObE6FQ |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Sahranjen je u Colombou na tradicionalni način Šri Lanke 22. marta. Njegov mlađi brat Fred Clarke i njegova usvojiteljska porodica iz Šri Lanke bili su među hiljadama prisutnih.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Sci-fi writer Clarke laid to rest |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/7309598.stm |publisher=BBC |date=22. 3. 2008 |access-date=22. 3. 2008 |archive-url= https://web.archive.org/web/20080325085435/http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/7309598.stm |url-status=live |archive-date=25. 3. 2008}}&lt;/ref&gt;

Clarkeovi papiri su donirani [[Nacionalni muzej vazduhoplovstva i svemira|Nacionalnom muzeju vazduhoplovstva i svemira]] 2014.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Sir Arthur C. Clarke Collection Arrives at National Air and Space Museum |url=http://airandspace.si.edu/newsroom/press-releases/sir-arthur-c-clarke-collection-arrives-national-air-and-space-museum?id=377 |website=National Air and Space Museum | date=20. 4. 2015 |publisher=Smithsonian Institution |access-date=22. 3. 2022 |archive-date=9. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210409080939/https://airandspace.si.edu/newsroom/press-releases/sir-arthur-c-clarke-collection-arrives-national-air-and-space-museum?id=377 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Love |first1=Tyler |title=Arthur C. Clarke Collection of Sri Lanka |url=http://sova.si.edu/record/NASM.2015.0010 |website=Smithsonian Institution Virtual Archives |access-date=22. 3. 2022 |archive-date=5. 3. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220305112507/https://sova.si.edu/record/NASM.2015.0010 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

Dana 8. januara 2024. Clarkeov pepeo je lansiran na [[Peregrine Mission One]] na [[Mjesec (satelit)|Mjesec]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.businessinsider.com/vulcan-peregrine-us-mission-first-land-moon-astrobotic-human-remains-2024-1?r=US&amp;IR=T|title=The first US moon lander in more than 50 years launched with human remains on board, paving the way for space burials|date=8. 1. 2024|publisher=[[Business Insider]]}}&lt;/ref&gt; Sonda Peregrine nije uspjela sletjeti na Mjesec, a svemirska letjelica se raspala u Zemljinoj atmosferi 19. januara 2024.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Wattles |first=Jackie |date=15. 1. 2024 |title=The first US lunar lander to launch in over 50 years is headed for a fiery end. Here's what it got done in space |url=https://www.cnn.com/2024/01/15/world/peregrine-moon-lander-failure-nasa-scn/index.html |access-date=17. 1. 2024 |website=CNN |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |author1=Rich Stanton |date=19. 1. 2024 |title=The ashes of Arthur C. Clarke and Star Trek creator Gene Rodenberry just burned up on re-entry to Earth's atmosphere after a failed moonshot |url=https://www.pcgamer.com/the-ashes-of-arthur-c-clarke-and-star-trek-creator-gene-rodenberry-just-burned-up-on-re-entry-to-earths-atmosphere-after-a-failed-moonshot/ |access-date=20. 1. 2024 |work=PC Gamer |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Pisac naučne fantastike ==
[[File:Two complete science adventure books 1951spr n2.jpg|thumb|right|upright|Clarkeova novela &quot;Put do mora&quot; prvobitno je objavljena u Two Complete Science-Adventure Books 1951. kao &quot;Tragač za Sfingom&quot;.]]

=== Počeci ===
Dok je Clarke imao nekoliko priča objavljenih u fanzinima, između 1937. i 1945, prvu priču &quot;Loophole&quot; objavio je u [[Astounding Science Fiction]] 1946, koja  je objavljena u aprilu, dok je &quot;Rescue Party&quot;, njegova prva priča koju je prodao i koja je objavljena u maju.{{efn|[[ISFDB]] katalogizira jedno &quot;Pismo&quot; za &quot;Amazing Stories&quot; objavljeno 1935. , još 10 dokumentarnih priloga (&quot;Eseja&quot;) objavljenih od 1938. do 1945. i pet &quot;Shortfiction&quot; objavljenih od 1937. do 1942.&lt;ref name=isfdb&gt;{{Cite web |title=Summary Bibliography: Arthur C. Clarke |url=https://isfdb.org/cgi-bin/ea.cgi?17 |website=Internet Speculative Fiction Database (ISFDB) |access-date=11. 1. 2024 |archive-date=29. 12. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221229070218/https://isfdb.org/cgi-bin/ea.cgi?17 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;}} Zajedno sa pisanjem, kratko je radio kao pomoćnik urednika [[Science Abstracts]] (1949) prije nego što se 1951. posvetio pisanju sa punim radnim vremenom.

Počeo je stvarati svoju reputaciju &quot;naučnog&quot; pisca naučne fantastike svojim prvim naučnofantastičnim romanom, ''[[Ka spuštanju noći]]'', objavljenim kao novela 1948. Bio je vrlo popularan i smatran je revolucionarnim djelom za neke od koncepata koji su sadržani. Revidirao je i proširio novelu u cijeli roman, koji je objavljen 1953. Clarke je kasnije prepisao i proširio ovo djelo po treći put da bi nastao ''[[Grad i zvijezde]]'' 1956, koji je ubrzo postao definitivno obavezno štivo u ovom žanru. Njegov treći naučnofantastični roman, ''[[Kraj djetinjstva]]'', također je objavljen 1953, čime je učvrstio svoju popularnost. Prvu fazu spisateljske karijere zaključio je šestim romanom, ''[[Pad mjesečeve prašine]]'', 1961, koji je također priznati klasik tog perioda.

Za to vrijeme, dopisivao se sa [[Clive Staples Lewis|C. S. Lewisom]] 1940-ih i 1950-ih, a jednom su se sastali u oxfordskom pubu, &quot;Eastgate&quot;, kako bi razgovarali o naučnoj fantastici i svemirskim putovanjima. Clarke je izrazio veliku pohvalu za Lewisa nakon njegove smrti, rekavši da je ''[[Svemirska trilogija]]'' jedno od rijetkih djela naučne fantastike koje treba smatrati književnošću.&lt;ref&gt;{{cite web|title=C.S. Lewis and Arthur C. Clarke |url=http://www.shawnsmallstories.com/tomes-of-lewis/c-s-lewis-and-arthur-c-clarke/ |publisher=Shawn Small Stories |access-date=1. 9. 2013 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130921060924/http://www.shawnsmallstories.com/tomes-of-lewis/c-s-lewis-and-arthur-c-clarke/ |archive-date=21. 9. 2013 }}&lt;/ref&gt;

=== &quot;Stražar&quot; ===
[[File:If 195305.jpg|thumb|right|upright|Clarkeova novela &quot;[[Jupiter Five]]&quot; bila je na naslovnici u izdanju &quot;[[If (magazin)|If]]&quot; iz maja 1953.'']]

Godine 1948. napisao je &quot;[[Stražar (zbirka priča)|Stražar]]&quot; za BBC takmičenje. Iako je priča odbijena, promijenila je tok Clarkeove karijere. Ne samo da je bila osnova za [[2001: Odiseja u svemiru (knjiga)|2001: Odiseju u svemiru]], već je &quot;Stražar&quot; također uveo kosmički element u njegov rad. Mnoga njegova kasnija djela prikazuju tehnološki napredno, ali još uvijek s predrasudama, čovječanstvo koje se suočava sa superiornom vanzemaljskom inteligencijom. U slučajevima [[Kraj djetinjstva|Kraja djetinjstva]] i serijala ''Odiseja u svemiru'' ovaj susret proizvodi konceptualni proboj koji ubrzava čovječanstvo u sljedeću fazu njegove evolucije. To važi i za daleku prošlost (ali našu budućnost) u [[Grad i zvijezde|Gradu i zvijezdama]] (i njegovoj originalnoj verziji, ''[[Ka spuštanju noći]]'').

U njegovoj autorizovanoj biografiji, [[Neil McAleer]] piše: &quot;mnogi čitaoci i kritičari još uvijek smatraju da je ''Kraj djetinjstva'' najbolji roman Artura C. Clarkea.&quot;&lt;ref name=&quot;McAleer&quot;/&gt; Ali Clarke nije koristio Izvanosjetilno opažanje (ESP) ni u jednoj od svojih kasnijih priča, rekavši: &quot;Uvijek sam bio zainteresovan za ESP, i naravno, ''Kraj djetinjstva'' je bio u vezi s tim, ali sam se razočarao, dijelom zbog toga što se i dalje svađaju oko toga da li se te stvari dešavaju.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Arthur C. Clarke Interview |url=https://futurism.media/arthur-c-clarke-interview |website=Futurism |access-date=28. 9. 2017 |archive-date=28. 9. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170928150217/https://futurism.media/arthur-c-clarke-interview |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

Zbirka ranih eseja objavljena je u [[The View from Serendip]] (1977), koja je uključivala i jedno kratko djelo, &quot;''When the Twerms Came''&quot;. Također je pisao kratke priče pod pseudonimima ''E. G. O'Brien'' i ''Charles Willis''.&lt;ref&gt;{{cite web |date=26. 3. 2018 |title=Clarke, Arthur C |url=http://www.sf-encyclopedia.com/entry/clarke_arthur_c |website=SFE: The Encyclopedia of Science Fiction |access-date=15. 3. 2015 |archive-date=17. 3. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150317094319/http://sf-encyclopedia.com/entry/clarke_arthur_c |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Gotovo sve njegove kratke priče mogu se naći u knjizi ''[[The Collected Stories of Arthur C. Clarke]]'' (2001).

=== &quot;Velika trojka&quot; ===
[[File:Arthur C, Clarke Amazing 5306.jpg|thumb|left|upright|Clarke prikazan u ''Amazing Stories'' 1953.]]
[[File:If 195806.jpg|thumb|right|upright|Clarkeova novela &quot;The Songs of Distant Earth&quot;, naslovna priča za junsko izdanje If iz 1958, proširena je na dužinu romana skoro tri decenije kasnije.]]

Tokom većeg dijela kasnijeg 20. vijeka, Clarke, [[Isaac Asimov]] i [[Robert Heinlein|Robert A. Heinlein]] bili su neformalno poznati kao &quot;velika trojka&quot; pisaca naučne fantastike.&lt;ref name=bigthree&gt;{{cite web | title= The Big Three and the Clarke–Asimov Treaty | url= http://www.wireclub.com/clubs/books/isaac_asimov_fans/conversations/Toj1CgM8CzfoOEM80 | publisher= wireclub.com | access-date= 20. 9. 2014 | archive-date= 13. 1. 2020 | archive-url= https://web.archive.org/web/20200113102249/https://www.wireclub.com/clubs/books/isaac_asimov_fans/conversations/Toj1CgM8CzfoOEM80 | url-status= live }}&lt;/ref&gt; Clarke i Heinlein počeli su pisati jedan drugom nakon što je ''[[The Exploration of Space]]'' objavljen 1951, a prvi put su se lično sreli sljedeće godine. Ostali su u srdačnim odnosima dugi niz godina, uključujući i tokom posjeta [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]] i [[Šri Lanka|Šri Lanki]].

Clarke i Asimov su se prvi put sreli u [[New York]]u 1953. i decenijama su razmjenjivali prijateljske uvrede i psovke. Uspostavili su usmeni dogovor, &quot;Sporazum Clarke-Asimov&quot;, da bi, kada bi ih pitali ko je bolji, njih dvojica rekli da je Clarke bolji pisac naučne fantastike, a Asimov bolji pisac nauke. Godine 1972. Clarke je stavio &quot;sporazum&quot; na papir u svojoj posveti ''Izvještaju o planeti tri i drugim spekulacijama''.&lt;ref name=&quot;McAleer&quot;/&gt;{{Rp|265-269}}&lt;ref&gt;{{cite web |first1= Edward |last1= Seiler |first2= John H. |last2= Jenkins |name-list-style= amp |title= Isaac Asimov FAQ |work= Isaac Asimov Home Page |year= 1994–2009 |url= http://www.asimovonline.com/asimov_FAQ.html#others5 |access-date= 26. 1. 2010 |archive-date= 16. 10. 2012 |archive-url= https://web.archive.org/web/20121016074817/http://www.asimovonline.com/asimov_FAQ.html#others5 |url-status= live }}&lt;/ref&gt;

Godine 1984. Clarke je svjedočio pred [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongresom]] protiv [[Strateška obrambena inicijativa|Strateške odbrambene inicijative]] (SDI).&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Hartwell |first1=David G. |last2=Cramer |first2=Kathryn | author-link1= David G. Hartwell |author-link2= Kathryn Cramer |date= 2002 |title=The Hard SF Renaissance |isbn= 0-312-71129-8 }}&lt;/ref&gt; Kasnije, u domu [[Larry Niven|Larryja Nivena]] u [[Kalifornija|Kaliforniji]], zabrinuti Heinlein je napao Clarkeove stavove o vanjskoj i svemirskoj politici Sjedinjenih Država (posebno SDI), energično zagovarajući snažno odbrambeno držanje. Iako su se njih dvoje kasnije formalno pomirili, ostali su udaljeni sve do Heinleinove smrti 1988.&lt;ref name=&quot;McAleer&quot;/&gt;{{Rp|81, 290, 326–329}}

=== Odiseja u svemiru ===
[[2001: Odiseja u svemiru (knjiga)|''2001: Odiseja u svemiru'']], njegovo je najpoznatije djelo, proširena je nakon filma iz 1968. u serijal [[Odiseja u svemiru (serijal)|Odiseja u svemiru]]. Godine 1982. napisao je nastavak pod nazivom ''[[2010: Druga odiseja]]'', koji je ekraniziran 1984. Clarke je napisao još dva nastavka koji nisu adaptirani u filmove: ''[[2061: Treća odiseja]]'' (objavljena 1987) i ''[[3001: Konačna odiseja]]'' (objavljena 1997).

''2061: Treća odiseja'' uključuje posetu [[Halleyjeva kometa|Halleyjevoj kometi]] prilikom njenog sljedećeg prolaska kroz unutrašnji [[Sunčev sistem|solarni sistem]] i pad svemirskog broda na [[Jupiter|Jovijanov]] mjesec [[Evropa (satelit)|Evropu]]. Otkriva se gdje se nalazi astronaut Dave Bowman (&quot;Zvjezdano dijete&quot;), umjetna inteligencija HAL 9000 i razvoj domorodačkog života na Evropi, zaštićen vanzemaljskim Monolitom.

''3001: Konačna odiseja'', liofilizirano tijelo astronauta Franka Poolea, pronađeno od strane svemirskog broda izvan orbite [[Neptun]]a, oživljava napredna medicinska nauka. Roman detaljno opisuje prijetnju koju čovječanstvu predstavljaju vanzemaljski monoliti, čiji postupci nisu uvijek onakvi kako su njihovi graditelji namjeravali.

==== 2001: Odiseja u svemiru ====
Clarkeov prvi filmski poduhvat bio je [[2001: Odiseja u svemiru (film)|2001: Odiseja u svemiru]], u režiji [[Stanley Kubrick|Stanleya Kubrika]]. Kubrik i Clarke su se sastali u [[New York]]u 1964. kako bi razgovarali o mogućnosti zajedničkog filmskog projekta. Kako se ideja razvijala, odlučili su da labavo zasnuju priču na Clarkeovoj kratkoj priči, &quot;Stražar&quot;, napisanoj 1948. kao prijavu na BBC-jevom takmičenju za kratku priču. Prvobitno je Clarke trebao napisati scenario za film, ali je Kubrik tokom jednog od njihovih sastanaka za razmišljanje predložio da prije nego počnu sa stvarnim scenarijem, puste mašti na volju tako što će prvo napisati roman na kome će zasnivati ​​film. &quot;Ovo se manje-više i desilo, iako su se pred kraj roman i scenario pisali istovremeno, uz povratne informacije u oba smjera. Tako sam prepisao neke dijelove nakon što sam vidio filmske špice – prilično skup metod književnog stvaranja, u čemu je malo koji drugi autor mogao uživati.&quot;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://latimes.com/news/printedition/front/la-me-clarke19mar19,1,1990610,full.story |archive-url=https://web.archive.org/web/20110604222033/http://www.latimes.com/news/printedition/front/la-me-clarke19mar19%2C1%2C1990610%2Cfull.story |archive-date= 4. 6. 2011 |work=Los Angeles Times |first=Dennis |last=McLellan |title=Arthur C. Clarke, 90; scientific visionary, acclaimed writer of '2001: A Space Odyssey' |date=19. 3. 2008 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Roman je objavljen nekoliko mjeseci nakon izlaska filma.

Zbog užurbanog rasporeda produkcije filma, Kubrik i Clarke su imali poteškoća u saradnji na knjizi. Clarke je završio nacrt romana krajem 1964. s planom da se objavi 1965. prije nego što film bude objavljen 1966. Nakon mnogo odlaganja, film je objavljen u proljeće 1968, prije nego što je knjiga završena. Knjiga je pripisana samo Clarkeu. Clarke se kasnije požalio da je to utjecalo na pretvaranje knjige u roman, te da je Kubrik manipulisao okolnostima kako bi umanjio Clarkeovo autorstvo. Iz ovih i drugih razloga, detalji priče se neznatno razlikuju od knjige do filma. Film sadrži malo objašnjenja za događaje koji se dešavaju. Clarke je, međutim, napisao detaljna objašnjenja &quot;uzroka i posljedice&quot; za događaje u romanu. [[James Randi]] je kasnije ispričao da je Clarke, nakon što je vidio premijeru iz 2001, napustio kino u pauzi u suzama, nakon što je odgledao jedanaestominutnu scenu (koja nije dospjela u zbvanično prikazivanje) u kojoj astronaut ne radi ništa drugo nego džogira unutar svemirskog broda, što je bila Kubrickova ideja da pokaže publici koliko putovanja svemirom mogu biti dosadna.&lt;ref name=&quot;jamesrandionclarke&quot;&gt;{{cite web |url=http://itricks.com/randishow/?p=21 |title= Randi shares some stories regarding his friend Arthur C. Clarke and compares Stanley Kubrick to Steve Jobs |access-date=24. 4. 2008 | archive-url= https://web.archive.org/web/20080430211458/http://itricks.com/randishow/?p=21| archive-date= 30. 4. 2008 | url-status= live}}&lt;/ref&gt;

Godine 1972. Clarke je objavio ''[[Izgubljeni svjetovi 2001|Izgubljene svjetove 2001]]'', koji je uključivao njegove izvještaje o produkciji i alternativne verzije ključnih scena. &quot;Posebno izdanje&quot; romana ''Odiseja u svemiru'' (objavljenog 1999.) sadrži Clarkeov uvod u kojem dokumentuje događaje koji su doveli do objavljivanja romana i filma.

==== 2010: Odiseja dva ====
Godine 1982. Clarke je nastavio ep iz 2001. s nastavkom ''2010: Druga odiseja''. Po ovom romanu snimljen je i film [[2010. (film)|''2010'']], koji je režirao [[Peter Hyams]] a objavljivan je 1984. Zbog političkog okruženja u Americi 1980-ih, film predstavlja temu [[Hladni rat|hladnog rata]], s nadolazećim tenzijama [[Nuklearni rat|nuklearnog ratovanja]] koje nisu prikazane u romanu. Film se nije smatrao revolucionarnim ili umjetničkim kao 2001. ali su kritike i dalje bile pozitivne.

Clarkeova e-mail prepiska s Hyamsom objavljena je 1984.&lt;ref&gt;{{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=w_KPAAAACAAJ |title=The Odyssey File |last1=Clarke |first1=Arthur C. |last2=Hyams |first2=Peter |date=1984 |publisher=Ballantine Books |isbn=978-0-345-32108-4 |access-date=11. 1. 2024}}&lt;/ref&gt; pod naslovom &quot;''The Odyssey File: The Making of 2010''&quot;, u koautorstvu s Hyamsom, ilustruje njegovu fascinaciju tada pionirskim medijem [[E-mail|e-pošte]] i njegovom upotrebom za komunikaciju na gotovo svakodnevnoj bazi u vrijeme planiranja i proizvodnje filma dok živite na suprotnim stranama svijeta. Knjiga je također uključivala Clarkeovu ličnu listu najboljih naučnofantastičnih filmova ikada snimljenih.

Clarke se pojavio u filmu, prvo kao čovjek koji hrani golubove dok je dr. Heywood Floyd uključen u razgovor ispred [[Bijela kuća|Bijele kuće]]. Kasnije, u bolničkoj sceni s majkom Davida Bowmana, slika naslovnice Time prikazuje Clarkea kao američkog predsjednika, a Kubricka kao sovjetskog premijera.

=== Sastanak sa Ramom ===
Godine 1996. [[Sierra Entertainment]] je stvorio [[Rama (video igra)|Ramu]] kao point and click avanturističku igru ​​u stilu [[MYST|Myst]]. Uz vrlo detaljnu grafiku, Clarke se također pojavio u igri kao vodič za igrača. Ova igra je sadržavala detalje iz ''[[Sastanak s Ramom]]'' i likove iz romana [[Rama II (roman)|''Rama II'']].

''Sastanak sa Ramom'' je bio izabran za snimanje filma početkom 21. vijeka,&lt;ref name= freeman&gt;{{cite web|title= Freeman Still Pushes ''Rama'' |url= http://www.scifi.com/scifiwire/art-main.html?2003-03/14/12.00.film |work= Sci Fi Wire |publisher= The Sci Fi Channel |date=14. 3. 2003 |access-date=12. 2. 2017 |archive-url= https://web.archive.org/web/20090117032453/http://www.scifi.com/scifiwire/art-main.html?2003-03%2F14%2F12.00.film |archive-date=17. 1. 2009 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name= revelations&gt;{{cite web|title= Rendezvous with Rama |url= http://www.revelationsent.com/movie_page.php?movieId=12 |website=Revelations Entertainment |archive-url=https://web.archive.org/web/20110715175504/http://www.revelationsent.com/movie_page.php?movieId=12 |archive-date=15. 7. 2011}}&lt;/ref&gt; ali ovaj film je ostao u &quot;razvojnom paklu&quot;. Početkom 2000-ih, glumac [[Morgan Freeman]] izrazio je želju da producira film zasnovan na romanu ''Sastanak s Ramom''. Nakon dugotrajnog razvojnog procesa, koji je Freeman pripisao poteškoćama u osiguravanju finansija, 2003. se pokazalo da bi ovaj projekat mogao biti u toku, ali to je bilo vrlo upitno.&lt;ref name= freeman/&gt; Film je trebala producirati Freemanova produkcijska kuća, Revelations Entertainment, a [[David Fincher]] je još 2001. na web sajtu ''Revelation's Rama'' promicao kao režiser filma.&lt;ref name= revelations/&gt; Nakon godina proteklih bez napretka, Fincher je u intervjuu krajem 2007. (u kojem je također smatrao da je roman utjecao na filmove [[Osmi putnik (1979)|Alien]] i [[Zvjezdane staze: Film]]) izjavio da je još uvijek vezan za projekat.&lt;ref name=&quot;AICN1&quot;&gt;{{cite web |url= https://aintitcool.com/node/35179 |title= David Fincher and Quint talk about everything from A(lien3) to Z(odiac)!!! |author=quint |date=1. 1. 2008 |access-date=7. 3. 2009 |work= [[Ain't It Cool News]] |url-status=live |archive-url= https://web.archive.org/web/20090319122237/http://www.aintitcool.com/node/35179 |archive-date= 19. 3. 2009}}&lt;/ref&gt; Sajt je pokazao da je [[Stel Pavlou]] napisao adaptaciju.

Krajem 2008. Fincher je izjavio da film vjerovatno neće biti snimljen. &quot;Izgleda da se to neće dogoditi. Nema scenarija i kao što znate, Morgan Freeman trenutno nije najboljeg zdravlja. Pokušavali smo to učiniti, ali vjerovatno se neće dogoditi.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web| url = http://www.firstshowing.net/2008/10/13/david-finchers-rendezvous-with-rama-officially-dead/| title = David Fincher's Rendezvous with Rama Officially Dead| access-date =7. 3. 2009| first = Alex| last = Billington| date = 13. 10. 2008 | publisher = First Showing| archive-url= https://web.archive.org/web/20090301161549/http://www.firstshowing.net/2008/10/13/david-finchers-rendezvous-with-rama-officially-dead/| archive-date= 1. 3. 2009| url-status= live}}&lt;/ref&gt; U 2010, međutim, film je najavljen kao još uvijek planiran za buduću produkciju i i Freeman i Fincher su spomenuli da mu je još uvijek potreban dostojan scenarij.&lt;ref&gt;{{cite web |website= Collider |url= https://collider.com/david-fincher-interview-social-network-girl-with-dragon-tattoo/67432/ |title= Exclusive: David Fincher Talks 'Social Network', 'Zodiac', His Filmmaking Process, and More |author= Steve &quot;Frosty&quot; Weintraub |date= 30. 12. 2010 |access-date= 5. 1. 2011 |archive-date= 6. 1. 2011 |archive-url= https://web.archive.org/web/20110106033336/http://collider.com/david-fincher-interview-social-network-girl-with-dragon-tattoo/67432/ |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;

Krajem 2021. najavljeno je da će [[Denis Villeneuve]] režirati adaptaciju ''Sastanak sa Ramom'', nakon uspješnog i hvaljenog izdanja Villeneuveove adaptacije [[Dina|Dine]] [[Frank Herbert|Franka Herberta]]. Freeman je naveden kao producent.&lt;ref&gt;{{Cite web|last=Galuppo|first=Mia|date=15. 12. 2021|title=Denis Villeneuve Tackling Adaptation of Sci-Fi Classic 'Rendezvous With Rama' (Exclusive)|url=https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-news/denis-villeneuve-rendezvous-with-rama-movie-1235062337/|access-date=16. 12. 2021|website=The Hollywood Reporter|language=en-US|archive-date=1. 3. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220301224141/https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-news/denis-villeneuve-rendezvous-with-rama-movie-1235062337/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

== Naučni pisac ==
Objavio je niz publicističkih knjiga sa esejima, govorima, obraćanjima, itd. Nekoliko njegovih publicističkih knjiga sastavljeno je od poglavlja koja mogu stajati samostalno kao zasebni eseji.

=== Svemirsko putovanje ===
Clarke je posebno popularizirao koncept svemirskog putovanja. Godine 1950. napisao je ''[[Međuplanetarni let]]'', knjigu koja opisuje osnove svemirskih letova za laike. Kasnije knjige o svemirskim putovanjima uključivale su [[Istraživanje svemira (knjiga)|''Istraživanje svemira'']] (1951), ''[[Izazov svemirskog broda]]'' (1959), ''[[Glasovi sa neba]]'' (1965), ''[[Obećanje svemira]]'' (1968, rev. ed. 1970) i ​​''[[Izveštaj o Planeti tri]]'' (1972) zajedno sa mnogim drugima.

=== Futurizam ===
[[File:ABC Clarke predicts internet and PC.ogv|thumb|Intervju za [[Australian Broadcasting Corporation|ABC]] 1974. u kojem opisuje budućnost sveprisutnih računara koje podsjeća na moderni [[internet]]]]

Njegove knjige o svemirskim putovanjima obično su uključivale poglavlja o drugim aspektima nauke i tehnologije, kao što su [[računar]]i i [[bioinženjering]]. Predvidio je [[Vještački satelit|telekomunikacione satelite]] (iako ih servisiraju astronauti u svemirskim odijelima, koji će zamijeniti vakuumske cijevi satelita kada pregore).&lt;ref&gt;{{cite book | url= https://books.google.com/books?id=dTwIDun4MroC&amp;pg=PA604 | title= Handbook of Space Engineering, Archaeology, and Heritage | editor1= Darrin, Ann | editor2= O'Leary, Beth L. | publisher= CRC Press | date= 26. 6. 2009 | page= 604 | isbn= 9781420084320 | access-date= 31. 10. 2015 | archive-date= 7. 5. 2021 | archive-url= https://web.archive.org/web/20210507231847/https://books.google.com/books?id=dTwIDun4MroC&amp;pg=PA604 | url-status= live }}&lt;/ref&gt;

Mnoga njegova predviđanja kulminirala su 1958. kada je započeo seriju eseja u časopisu koji su na kraju postali ''[[Profili budućnosti]]'', objavljeni u obliku knjige 1962.&lt;ref name=&quot;profiles&quot;/&gt; Predviđanja&lt;ref name=&quot;digitallantern&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.digitallantern.net/McLuhan/course/spring96/profiles.gif|title=Chart of the Future|archive-url=https://web.archive.org/web/20070224092756/http://www.digitallantern.net/mcluhan/course/spring96/profiles.gif|archive-date=24. 2. 2007|url-status=dead|access-date=8. 2. 2007}}&lt;/ref&gt; do 2100. opisuju izume i ideje, uključujući stvari kao što je &quot;globalna biblioteka&quot; za 2005. Isto djelo je također sadržavalo &quot;[[Clarkeov prvi zakon]]&quot; i tekst koji je postao ''[[Clarkeova tri zakona]]'' u kasnijim izdanjima.&lt;ref name=&quot;McAleer&quot;/&gt;{{Rp |169}}

U eseju iz 1959, predvidio je globalne satelitske TV emisije koje će neselektivno prelaziti nacionalne granice i koje će omogućiti stotine kanala dostupnih bilo gdje u svijetu. Zamislio je i &quot;lični primopredajnik, tako mali i kompaktan da ga svaki čovjek nosi&quot;. Napisao je: &quot;Doći će vrijeme kada ćemo moći nazvati osobu bilo gdje na Zemlji samo biranjem broja.&quot; Takav uređaj bi također, prema Clarkeovoj viziji, uključivao sredstva za globalno pozicioniranje kako &quot;niko više nikada ne bi trebao biti izgubljen&quot;. Kasnije, u ''Profilima budućnosti'', predvidio je pojavu takvog uređaja sredinom 1980-ih.&lt;ref name=&quot;profiles&quot;&gt;{{cite book |title=Profiles of the Future: An Inquiry Into the Limits of the Possible |last=Clarke |first=Arthur C. |year=1984 |orig-year=1st pub. 1962, rev. 1973, 1984, 1999 |publisher=Holt, Rinehart &amp; Wilson |location=New York |isbn=0-03-069783-2}}&lt;/ref&gt;

Opisao je i globalnu kompjutersku mrežu sličnu modernom [[World Wide Web]]u u prezentaciji iz 1964. za [[BBC]]-jev program ''Horizon'', predviđajući da će se do 21. stoljeća pristup informacijama, pa čak i fizički zadaci poput operacije, moći postići na daljinu i trenutno s bilo kojeg mjesta u svijet koji koristi [[internet]] i satelitsku komunikaciju.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=wC3E2qTCIY8|title=Arthur C Clarke predicts the internet in 1964|date=22. 12. 2013 |via=www.youtube.com|access-date=21. 5. 2021|archive-date=21. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210521035035/https://www.youtube.com/watch?v=wC3E2qTCIY8|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

U intervjuu za [[Australian Broadcasting Corporation]] iz 1974, novinar ga je pitao kako vjeruje da će računar promijeniti budućnost za svakodnevnu osobu i kakav će život izgledati 2001. Clarke je precizno predvidio mnoge stvari koje su postale stvarnost, uključujući i [[internet bankarstvo]], [[Online kupovina|online kupovinu]] i druge sada uobičajene stvari. Odgovarajući na pitanje o tome kako bi život intervjuerovog sina bio drugačiji, Clarke je odgovorio: &quot;U svojoj kući neće imati računar ovoliki kao ovaj, [pokazuje na obližnji računar], već barem konzolu preko koje može razgovarati preko svog ljubaznog lokalnog računara i dobiti sve informacije koje su mu potrebne za svakodnevni život, kao što su njegovi bankovni izvodi, njegove pozorišne rezervacije, sve informacije koje su vam potrebne tokom života u našem složenom modernom društvu, to će biti u kompaktnom obliku u svojoj vlastitoj kući... i on će to uzeti zdravo za gotovo koliko mi uzimamo telefon.&quot;&lt;ref&gt;{{YouTube|OIRZebE8O84|Arthur C. Clarke Predicts the Internet &amp; PC}}&lt;/ref&gt;

Opsežan izbor Clarkeovih eseja i poglavlja u knjigama (od 1934. do 1998; 110 komada, od kojih 63 prethodno nisu sakupljena u njegovim knjigama) može se naći u knjizi ''Pozdrav, dvonošci na bazi ugljenika''! (2000), zajedno s novim uvodom i mnogim uvodnim napomenama. Još jedna zbirka eseja, svi prethodno prikupljeni, je ''By Space Possessed'' (1993). Clarkeovi tehnički radovi, zajedno sa nekoliko eseja i opsežnog autobiografskog materijala, prikupljeni su u ''Ascent to Orbit: A Scientific Autobiography'' (1984).

== Geostacionarni komunikacijski satelit ==
[[File:Geostat.gif|thumb|[[Geostacionarna orbita|Geostacionarna ili Clarkeova orbita]]]]

Doprinio je popularnosti ideje da bi [[Geostacionarna orbita|geostacionarni sateliti]] bili idealni telekomunikacijski releji. To je prvi put opisao u pismu uredniku ''Wireless Worlda'' u februaru 1945.&lt;ref&gt;{{cite magazine |first=Arthur C. |last=Clarke |title=Peacetime Uses for V2 |url=http://lakdiva.org/clarke/1945ww/1945ww_058.jpg |access-date=8. 2. 2007 |format=JPG |magazine=Wireless World |date=februar 1945 |page=58 |url-status=live |archive-url= https://web.archive.org/web/20070315181210/http://lakdiva.org/clarke/1945ww/1945ww_058.jpg| archive-date= 15. 3. 2007}}&lt;/ref&gt; i razradio koncept u radu pod naslovom ''Extra-terrestrial Relays – Can Rocket Stations Give Worldwide Radio Coverage''?, objavljenom u Wireless Worldu u oktobru 1945.&lt;ref name=&quot;etrelays&quot;/&gt; [[Geostacionarna orbita]] je ponekad poznata kao Clarke orbita ili Clarkeov pojas u njegovu čast.&lt;ref&gt;{{cite web |publisher= NASA |url= http://www2.jpl.nasa.gov/basics/bsf5-1.php |title= Basics of Space Flight Section 1 Part 5, Geostationary Orbits |access-date= 13. 7. 2010 |archive-date= 11. 6. 2012 |archive-url= https://web.archive.org/web/20120611064749/http://www2.jpl.nasa.gov/basics/bsf5-1.php |url-status= live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |last= Earl |first= Michael A. |title= A sea of satellite dishes |publisher= The Royal Astronomical Society of Canada |date= 9. 1. 2006 |url= http://ottawa-rasc.ca/articles/earl_mike/Satellite_Tracking/Dishes/Satellite_Dishes.html |access-date= 13. 7. 2010 |archive-url= https://web.archive.org/web/20120402024729/http://ottawa-rasc.ca/articles/earl_mike/Satellite_Tracking/Dishes/Satellite_Dishes.html |archive-date= 2. 4. 2012 |url-status= dead |df= dmy-all }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;lakdiva&quot;&gt;{{cite web |url= http://lakdiva.org/clarke/1945ww |title=The 1945 Proposal by Arthur C. Clarke for Geostationary Satellite Communications |website=lakdiva.org |access-date=26. 4. 2018 |url-status=live |archive-date=9. 4. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180409155435/http://lakdiva.org/clarke/1945ww}}&lt;/ref&gt;

Nije jasno da li je ovaj članak zapravo bio inspiracija za moderni telekomunikacijski satelit. Prema [[John R. Pierce|Johnu R. Pierceu]], iz ''Bell Labsa'', koji je bio uključen u projekte ''Echo satelita'' i ''Telstar'', 1954 i koji je održao govor na tu temu (objavljen 1955), koristeći ideje koje su bile &quot;u zraku&quot;, ali nije bio svjestan Clarkeovog članka u to vrijeme.&lt;ref&gt;{{cite web |last= Pierce |first= John R. |author-link= John R. Pierce |title= ECHO – America's First Communications Satellite |work= Reprinted from SMEC Vintage Electrics Volume 2 No. 1 |publisher= Southwest Museum of Engineering, Communications and Computation |date= decembar 1990 |url= http://www.smecc.org/john_pierce___echoredo.htm |access-date= 13. 7. 2010 |archive-date= 28. 4. 2010 |archive-url= https://web.archive.org/web/20100428022350/http://www.smecc.org/john_pierce___echoredo.htm |url-status= live }}&lt;/ref&gt; U intervjuu datom neposredno prije njegove smrti, Clarkea su pitali da li je ikada sumnjao da će jednog dana komunikacijski sateliti postati toliko važni; on je odgovorio: &quot;Često me pitaju zašto nisam pokušao da patentiram ideju komunikacijskog satelita. Moj odgovor je uvijek: 'Patent je zaista licenca za tužbu'.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web | url = https://spectrum.ieee.org/podcast/aerospace/space-flight/interview-with-arthur-c-clarke | title = Final Thoughts from Sir Arthur C. Clarke | date = mart 2008 | access-date = 17. 9. 2010 | archive-date = 21. 7. 2012 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120721172220/http://spectrum.ieee.org/podcast/aerospace/space-flight/interview-with-arthur-c-clarke | url-status = live }}&lt;/ref&gt;

Iako se razlikuje od Clarkeove ideje o telekomunikacijskom releju, ideja komunikacije putem satelita u geostacionarnoj orbiti je opisana ranije. Na primjer, koncept geostacionarnih satelita opisan je u knjizi [[Hermann Oberth|Hermanna Obertha]] iz 1923. ''Die Rakete zu den Planetenräumen'' (Raketa u međuplanetarnom prostoru), a zatim ideja o radio-komunikaciji pomoću tih satelita kod [[Herman Potočnik|Hermana Potočnika]] (napisano pod pseudonimom Hermann Noordung). Knjiga iz 1928. ''Das Problem der Befahrung des Weltraums'' – &lt;ref&gt;der Raketen-Motor ([http://www.hq.nasa.gov/office/pao/History/SP-4026/contents.html The Problem of Space Travel{{snd}}The Rocket Motor] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211229140929/http://www.hq.nasa.gov/office/pao/History/SP-4026/contents.html |date=29. 12. 2021 }}&lt;/ref&gt;), odjeljci: ''Omogućavanje komunikacije i sigurnosti na velike udaljenosti'',&lt;ref name=&quot;celestrak&quot;&gt;{{cite web |url=http://celestrak.com/columns/v04n07/ |title=Basics of the Geostationary Orbit |access-date=8. 2. 2007 |last=Kelso |first=T. S. |date=1. 5. 1998 |work=Satellite Times | archive-url= https://web.archive.org/web/20070203021703/http://celestrak.com/columns/v04n07/| archive-date= 3. 2. 2007 | url-status= live}}&lt;/ref&gt;{{efn|name=b}} i (vjerovatno se odnosi na ideju prosljeđivanja poruka putem satelita, ali ne da bi tri bila optimalna) ''Posmatranje i Istraživanje Zemljine površine'', objavljeno u Berlinu.&lt;ref name=&quot;celestrak&quot;/&gt;{{efn|name=b}} Clarke je priznao raniji koncept u svojoj knjizi ''Profili budućnosti''.&lt;ref name=&quot;profiles&quot;/&gt;{{Rp|205}}

== Podmorski istraživač ==
Clarke je bio strastveni [[Ronjenje|ronilac]] i član ''Kluba podvodnih istraživača''. Osim pisanja, pokrenuo je nekoliko poduhvata vezanih za ronjenje sa svojim poslovnim partnerom Mikeom Wilsonom. Godine 1956, dok su ronili, Wilson i Clarke su otkrili ruinirane zidove, arhitekturu i slike idola potonulog originalnog hrama Koneswaram – uključujući rezbarene stubove s oznakama cvijeća i kamenje u obliku slonovskih glava – raširene po plitkom okolnom morskom dnu.&lt;ref name=&quot;reluctant&quot;&gt;{{cite book |last=Greig |first=Doreen E. |year=1987 |title=The Reluctant Colonists: Netherlanders Abroad in the 17th and 18th Centuries |url=https://archive.org/details/reluctantcolonis0000grei |publisher=Assen, The Netherlands; Wolfeboro, New Hampshire, United States |oclc=14069213 |page=[https://archive.org/details/reluctantcolonis0000grei/page/227 227] |isbn=978-9-02322-227-9}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |year=1965 |title=Expedition in the waters of Ceylon |journal=[[Science Digest]] |location=Chicago |issn=0036-8296 |oclc=1624458 |volume=57 |page=142 |url=https://books.google.com/books?id=i9QCAAAAIAAJ&amp;q=konesar |quote=One of the major achievements in Ceylon was the discovery of the ruins of the sunken Konesar Temple, which as located with the wrecked treasure ship&amp;nbsp;... |access-date=7. 9. 2020 |archive-date=7. 5. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210507231916/https://books.google.com/books?id=i9QCAAAAIAAJ&amp;q=konesar |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Druga otkrića su uključivala Chola bronce iz originalnog hrama, a ova otkrića su opisana u Clarkeovoj knjizi ''[[The Reefs of Taprobane]]'' iz 1957.&lt;ref name=&quot;reef&quot;&gt;{{cite book | last = Clarke | first = Arthur C. | title = The Reefs of Taprobane; Underwater Adventures around Ceylon| url = https://archive.org/details/reefsoftaprobane0000unse | publisher = [[HarperCollins|Harper]] | year = 1957 | location = New York | isbn = 0-7434-4502-3}}&lt;/ref&gt;

Godine 1961, dok je snimao kraj grebena Great Basses, Wilson je pronašao olupinu i izvukao srebrne novčiće. Planovi za ronjenje na olupini sljedeće godine prekinuti su kada je Clarke dobio paralizu, koja je na kraju dijagnosticirana kao dječja paraliza. Godinu dana kasnije, Clarke je posmatrao izvlačenje sa obale. Brod, za koji je konačno utvrđeno da pripada [[Mogulsko Carstvo|Mogulskom caru]], Aurangzebu, dao je spojene vreće srebrnih rupija, topova i drugih artefakata, pažljivo dokumentiranih, koji su postali osnova za [[Blago Velikog grebena]].&lt;ref name=&quot;McAleer&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Throckmorton |first=Peter |author-link=Peter Throckmorton |title=The Great Basses Wreck |url=http://www.penn.museum/documents/publications/expedition/PDFs/6-3/The%20Great.pdf |journal=Expedition |volume=6 |issue=3, Spring |pages=21–31 |issn=0014-4738 |access-date=3. 2. 2010 |archive-date=23. 2. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110223192746/http://www.penn.museum/documents/publications/expedition/PDFs/6-3/The%20Great.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Život na Šri Lanki i učenje njene historije inspirisalo je pozadinu za njegov roman ''Rajski vodoskoci'' u kojem je opisao [[svemirski lift]]. Vjerovao je da će on učiniti raketni pristup svemiru zastarjelim, što će više od geostacionarnih satelita, na kraju biti njegovo naučno naslijeđe.&lt;ref name=&quot;Stone&quot;&gt;Personal e-mail from Sir Arthur Clarke to Jerry Stone, Director of the [[Sir Arthur Clarke Award]]s, 1{{nbsp}}November 2006&lt;/ref&gt; Godine 2008, rekao je u intervjuu za IEEE Spectrum, &quot;možda će se za jednu generaciju svemirski lift smatrati jednako važnim&quot; kao i geostacionarni satelit, a što je bio njegov najvažniji tehnološki doprinos.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Full Page Reload|url=https://spectrum.ieee.org/podcast/aerospace/space-flight/interview-with-arthur-c-clarke|access-date=4. 2. 2021|website=IEEE Spectrum: Technology, Engineering, and Science News|archive-date=21. 7. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120721172220/http://spectrum.ieee.org/podcast/aerospace/space-flight/interview-with-arthur-c-clarke|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

== Pogledi ==
=== Religija ===
Teme religije i duhovnosti pojavljuju se u velikom dijelu Clarkeovog stvaralaštva. Rekao je: &quot;Svaki put do znanja je put do Boga - ili stvarnosti, bez obzira koju riječ više volite da koriste.&quot;&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.timesonline.co.uk/tol/comment/obituaries/article3582978.ece|title=Sir Arthur C. Clarke: The Times obituary|date=19. 3. 2008|work=The Times|location=London|access-date=6. 8. 2008|first=Lech|last=Mintowt-Czyz|archive-date=15. 10. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20081015184921/http://www.timesonline.co.uk/tol/comment/obituaries/article3582978.ece|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Sebe je opisao kao &quot;fasciniranog konceptom Boga&quot;. [[J. B. S. Haldane]], pred kraj svog života, sugerisao je u ličnom pismu Clarkeu da bi Clarke trebao dobiti nagradu iz [[Teologija|teologije]] jer je jedan od rijetkih ljudi koji su napisali nešto novo o toj temi, i izjavio je da u slučaju da Clarkeovo pisanje ne sadržava više kontradiktornih teoloških pogleda, mogao bi biti prijetnja.&lt;ref name=credo&gt;{{cite book |last= Clarke |first= Arthur C. |others= First appearing in ''Living Philosophies'', Clifton Fadiman, ed. (Doubleday) |title= Greetings, Carbon-Based Bipeds! |url= https://books.google.com/books?id=GbNi8Si_O4UC |access-date= 8. 1. 2010 |orig-year= 1991 |year= 1999 |publisher= St. Martin's Griffin |location= New York |isbn= 978-0-312-26745-2 |pages= 358–363 |chapter= Credo |archive-date= 21. 6. 2013 |archive-url= https://web.archive.org/web/20130621202745/http://books.google.com/books?id=GbNi8Si_O4UC |url-status= live }}&lt;/ref&gt; Kada je ušao u [[Royal Air Force]], Clarke je insistirao da njegove oznake budu označene kao &quot;panteistički&quot;, a ne engleska crkva što je bio standard,&lt;ref name=&quot;McAleer&quot;/&gt;{{Rp|poglavlje 5}} i u eseju iz 1991. pod naslovom &quot;Credo&quot; opisao je sebe kao logičnog pozitivistu od 10 godine.&lt;ref name=credo /&gt; Godine 2000. Clarke je za šrilankanske novine ''The Island'' rekao: &quot;Ne vjerujem u Boga ili zagrobni život&quot;,&lt;ref&gt;{{cite web |title=Life beyond 2001 |url=http://www.island.lk/2000/12/20/midwee01.html |work=Midweek Review |access-date=20. 3. 2008 |archive-date=5. 2. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080205035429/http://www.island.lk/2000/12/20/midwee01.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt; i identificirao se kao [[Ateizam|ateista]].&lt;ref&gt;{{cite book |quote=...&amp;nbsp;Stanley [Kubrick] is a Jew and I'm an atheist |editor-first=Jeromy |editor-last=Agel |year=1970 |title=The Making of Kubrick's 2001 |url=https://archive.org/details/makingofkubricks00agel |url-access=registration |page=[https://archive.org/details/makingofkubricks00agel/page/306 306]}}&lt;/ref&gt; Bio je počašćen kao humanistički laureat na [[Međunarodna akademija humanizma|Međunarodnoj akademiji humanizma]].&lt;ref name=&quot;humanist_laureate&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.secularhumanism.org/index.php?section=iah&amp;page=index |title=The International Academy Of Humanism |website=Council for Secular Humanism |access-date=18. 10. 2007 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20070314093115/http://www.secularhumanism.org/index.php?section=iah&amp;page=index |archive-date=14. 3. 2007}}&lt;/ref&gt; Također je sebe opisao kao &quot;kripto-budistu&quot;, insistirajući na tome da [[budizam]] nije religija.&lt;ref name=&quot;freeinquiry&quot;&gt;{{Cite news| last = Cherry| first = Matt| year = 1999| title =God, Science, and Delusion: A Chat With Arthur C. Clarke| periodical = [[Free Inquiry (časopis)|Free Inquiry]]| volume = 19| issue = 2| location = Amherst, New York| publisher = Council for Secular Humanism| issn = 0272-0701| url = http://www.secularhumanism.org/index.php?section=library&amp;page=clarke_19_2| access-date =16. 4. 2008
| archive-url= https://web.archive.org/web/20080403051040/http://www.secularhumanism.org/index.php?section=library&amp;page=clarke_19_2| archive-date= 3. 4. 2008| url-status= live}}&lt;/ref&gt; Pokazao je malo zanimanja za religiju u ranim godinama života, na primjer, otkrio je tek nekoliko mjeseci nakon vjenčanja da njegova žena ima jaka [[Prezbiterijanstvo|prezbiterijanska]] uvjerenja.

Kasnije u svom životu, imao je neprijateljskiji pogled na religiju. Često se navodi čuveni Clarkeov citat: &quot;Jedna od velikih tragedija čovječanstva je ta da je religija otela moral.&quot;&lt;ref name=&quot;freeinquiry&quot; /&gt; Citiran je u ''[[Popular Science]]'' 2004. kako je o religiji rekao: &quot;Najzlobniji i uporniji od svih umnih virusa. Trebali bismo ih se riješiti što je prije moguće.&quot;&lt;ref&gt;{{Cite news |title= Childhood's End: A too-brief encounter with Arthur C. Clarke, the grand old man of science fiction visionaries |first= Teague |last= Matthew |periodical= Popular Science |issn= 0161-7370 |date= 1. 8. 2004 |url= http://www.popsci.com/node/2858 |access-date=29. 12. 2010 |archive-url= https://web.archive.org/web/20130516165947/http://www.highbeam.com/doc/1G1-120915711.html |archive-date= 16. 5. 2013}}&lt;/ref&gt; U trodnevnom &quot;dijalogu o čovjeku i njegovom svijetu&quot; s [[Alan Watts|Alanom Wattsom]], izjavio je da je pristrasan protiv religije i da ne može religijama oprostiti ono što je bilo, što je doživljavao kao njihovu nesposobnost da spriječe zločine i ratove tokom vremena.&lt;ref&gt;{{Cite magazine| last1 = Clarke| first1 = Arthur C.| last2 = Watts| first2 = Alan| author2-link = Alan Watts| date = januar 1972| title = At the Interface: Technology and Mysticism| url = https://archive.org/details/sim_playboy_1972-01_19_1/page/94| periodical = Playboy| volume = 19| issue = 1| place = Chicago, Ill.| publisher = HMH Publishing| page = 94| issn= 0032-1478| oclc = 3534353}}&lt;/ref&gt; U svom uvodu u pretposljednju epizodu ''Tajanstvenog svijeta'', pod nazivom &quot;Čudno nebo&quot;, Clarke je rekao: &quot;Ponekad mislim da je svemir mašina dizajnirana za vječno zaprepaštenje astronoma&quot;, odražavajući dijalog epizode, u kojoj je izjavio ovaj koncept šire, koji se odnosi na &quot;čovječanstvo&quot;. Pred sam kraj te iste epizode, čiji je posljednji segment pokrivao [[Betlehemska zvijezda|Betlehemsku zvijezdu]], rekao je da je njegova omiljena teorija&lt;ref name=&quot;youtube&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=IN1yvdYx0HU|title=Mysterious world strange skies 3 of 3|publisher=YouTube|date=24. 11. 2007|access-date=6. 8. 2008|archive-date=7. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210507232211/https://www.youtube.com/watch?v=IN1yvdYx0HU|url-status=live}}&lt;/ref&gt; da bi to mogao biti [[pulsar]]. S obzirom na to da su pulsari otkriveni u intervalu između njegovog pisanja pripovijetke &quot;Zvijezda&quot; (1955.) i stvaranja ''Tajanstvenog svijeta'' (1980), te s obzirom na novije otkriće pulsara [[PSR B1913+16]], rekao je: &quot;Kako romantično , ako čak i sada možemo čuti umirući glas zvijezde, koja je najavila kršćansku eru.&quot;&lt;ref name=&quot;youtube&quot;/&gt;

Uprkos njegovom ateizmu, teme deizma su zajednička karakteristika u Clarkeovom radu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://mysteriousuniverse.org/2019/01/a-mind-for-the-future-arthur-c-clarke-and-the-search-for-alien-life/|title=A Mind For the Future: Arthur C. Clarke and the Search for Alien Life {{!}} Mysterious Universe|website=mysteriousuniverse.org|language=en-US|access-date=21. 1. 2020|archive-date=26. 7. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200726102312/https://mysteriousuniverse.org/2019/01/a-mind-for-the-future-arthur-c-clarke-and-the-search-for-alien-life/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.nytimes.com/2008/03/20/books/20clar.html|title=For Clarke, Issues of Faith, but Tackled Scientifically|last=Rothstein|first=Edward|date=20. 3. 2008|work=The New York Times|access-date=21. 1. 2020|language=en-US|issn=0362-4331|archive-date=12. 12. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191212034659/https://www.nytimes.com/2008/03/20/books/20clar.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Clarke je ostavio pismena uputstva za sahranu: &quot;Apsolutno nikakvi vjerski obredi bilo koje vrste, koji se odnose na bilo koju religiju, ne bi trebali biti povezani s mojom sahranom.&quot;&lt;ref&gt;{{cite magazine |url=http://www.time.com/time/quotes/0,26174,1723669,00.html |title=Quotes of the Day |access-date=20. 3. 2008 |date=19. 3. 2008 |magazine=Time |archive-url=https://web.archive.org/web/20080324005027/http://www.time.com/time/quotes/0%2C26174%2C1723669%2C00.html |archive-date=24. 3. 2008 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== ''Politika'' ===
Što se tiče slobode informacija, Clarke je vjerovao: &quot;U borbi za slobodu informacija, tehnologija, a ne politika, imati će konačnu odluku.&quot;&lt;ref name=v/&gt; Clarke je također napisao: &quot;Nije lako vidjeti kako ekstremniji oblici nacionalizma mogu dugo opstati kada ljudi vide Zemlju u njenoj pravoj perspektivi kao jedan mali globus naspram zvijezda.&quot;&lt;ref name=&quot;v&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.keplerspaceinstitute.com/wp-content/uploads/2017/11/JSP-Spr-2014-12_Krone-Clarke-Final.pdf |title=Arthur C. Clarke's Philosophy for the 21st Century |access-date=13. 8. 2018 |archive-date=24. 12. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181224220140/http://www.keplerspaceinstitute.com/wp-content/uploads/2017/11/JSP-Spr-2014-12_Krone-Clarke-Final.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Usprotivio se tvrdnjama o suverenitetu nad svemirom navodeći &quot;Postoji simbolika nade u činjenici da se zastave ne vijore u vakuumu.&quot;&lt;ref name=&quot;v&quot; /&gt; Bio je antikapitalista, izjavljujući da se ne plaši automatizacije jer je &quot;cilj budućnosti puna nezaposlenost, tako da možemo da se igramo.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Los Angeles Free Press4/25/1969 — Independent Voices|url=https://voices.revealdigital.org/?a=d&amp;d=BGJFHJH19690426.1.15&amp;e=-------en-20--1--txt-txIN---------------1|access-date=11. 2. 2021|via=revealdigital.org|archive-date=7. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210507231849/https://voices.revealdigital.org/?a=d&amp;d=BGJFHJH19690426.1.15&amp;e=-------en-20--1--txt-txIN---------------1|url-status=dead
|website=[[Los Angeles Free Press]]}}&lt;/ref&gt;

=== Tehnologija ===
Što se tiče ljudskih poslova koje zamjenjuju [[robot]]i, izjavio je: &quot;Svaki učitelj kojeg može zamijeniti mašina bi i trebao biti zamijenjen!&quot;&lt;ref name=v/&gt; Podržao je upotrebu obnovljive energije, rekavši: &quot;Volio bih da vidim da se oslobodimo naše trenutne ovisnosti o nafti, i usvojimo čiste izvore energije... [[Klimatske promjene]] su sada dodale novi osjećaj hitnosti, naša civilizacija ovisi o energiji, ali ne možemo dozvoliti da nafta i ugalj polako ispeku našu planetu.&quot;&lt;ref name=&quot;v&quot; /&gt;

=== Inteligentni život ===
O inteligentnom životu i [[Fermijev paradoks|Fermijevom paradoksu]], izjavio je:

{{Citat|Najbolji dokaz da postoji inteligentni život u svemiru je činjenica da on nije došao ovamo ... činjenica da još nismo pronašli ni najmanji dokaz za život - još manje inteligenciju - izvan ove Zemlje me ne iznenađuje niti razočarava u najmanju ruku. Naša tehnologija mora i dalje biti smiješno primitivna; mogli bismo biti poput divljaka iz džungle koji osluškuju pulsiranje tam-tama, dok eter oko njih nosi više riječi u sekundi nego što bi mogle biti izgovorene u životu.&lt;ref name=v/&gt; Postoje dvije mogućnosti: ili smo sami u svemiru ili nismo... Obje su podjednako zastrašujuće.&lt;ref name=v/&gt;}}

=== Paranormalne pojave ===
Na početku svoje karijere, bio je fasciniran paranormalnim i rekao je da je to dio inspiracije za njegov roman ''Kraj djetinjstva''. Navodeći brojne tvrdnje o paranormalnom za koje se kasnije pokazalo da su lažne, Clarke je opisao svoju raniju otvorenost prema paranormalnom koja ga je pretvorila u &quot;gotovo potpunog skeptika&quot; u vrijeme njegove biografije iz 1992.&lt;ref name=&quot;McAleer&quot;/&gt;{{Rp|poglavlje 8}} Slično, u prologu Del Rey izdanja &quot;''Kraja djetinjstva''&quot; iz 1990, on piše „...nakon... istraživanja mojih programa ''Misteriozni svijet'' i ''Strane moći'', ja sam skoro potpuni skeptik. Vidio sam previše tvrdnji kako se rasplinjuju, previše primjera koje su razotkrivene kao lažni, bio je dug, a ponekad i neugodan proces učenja.“&lt;ref name=&quot;Childhoodv&quot;&gt;''Childhood's End'', Del Rey, New York, 1990, str. v&lt;/ref&gt; Tokom intervjua, 1993. i 2004–2005, izjavio je da ne vjeruje u [[Reinkarnacija|reinkarnaciju]], ne postoji mehanizam koji bi to omogućio, iako &quot;uvijek parafraziram J. B. S. Haldanea: 'Univerzum nije samo čudniji nego što zamišljamo, on je čudniji nego što možemo zamisliti'&quot;&lt;ref&gt;{{Cite news |first= Jeff |last= Greenwald |author-link= Jeff Greenwald |title= Arthur C. Clarke on Life |url= https://www.wired.com/wired/archive/1.03/clarke.html |access-date= 17. 8. 2009 |magazine= Wired |volume= 1 |date= July–August 1993 |issue= 3 |publisher= Condé Nast |location= San Francisco |issn= 1059-1028 |archive-date= 28. 10. 2009 |archive-url= https://web.archive.org/web/20091028081931/http://www.wired.com/wired/archive/1.03/clarke.html |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite magazine |author= José Luis Cordeiro|author-link= José Luis Cordeiro |title= Tribute to Sir Arthur C. Clarke |url= http://wfs-email.org/Sept-Oct08/July-AugustBKUP.htm |access-date=16. 8. 2009 |volume= 42 |magazine= The Futurist |issue= 4 |date=July–August 2008|publisher= World Future Society |location= Bethesda, Maryland |issn= 0016-3317 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160818061754/http://wfs-email.org/Sept-Oct08/July-AugustBKUP.htm |archive-date=18. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Pisao je o tome kako je kao reinkarnacija kao ideja fascinantna, ali da favorizira ograničeno postojanje.&lt;ref&gt;{{Cite news |first= Andrew |last= Robinson |date= 10. 10. 1997 |title= The cosmic godfather |periodical= Times Higher Education |location= London |publisher= TSL Education Ltd. |issn= 0049-3929 |url= http://www.timeshighereducation.co.uk/story.asp?storyCode=103989&amp;sectioncode=26 |access-date= 17. 8. 2009 |archive-date= 8. 1. 2012 |archive-url= https://web.archive.org/web/20120108044006/http://www.timeshighereducation.co.uk/story.asp?storyCode=103989&amp;sectioncode=26 |url-status= live }}&lt;/ref&gt;

Bio je poznat po tome što je vodio nekoliko televizijskih serija koje istražuju neobično: ''Misteriozni svijet Arthura C. Clarkea'' (1980), ''Arthur C. Clarke's World of Strange Power'' (1985) i ''Arthur C. Clarke's Mysterious Universe'' (1994). Ispitane teme su se kretale od drevnih artefakata koje je napravio čovjek nejasnog porijekla (npr. linije [[Nazca linije]] ili [[Stonehenge]]), do kriptida (navodne životinje nepoznate nauci) ili zastarjelih naučnih teorija koje su imale alternativna objašnjenja (npr. [[Marsovski kanali]]).

U ''Tajanstvenom svijetu Arthura C. Clarkea'', opisuje tri vrste &quot;misterija&quot;:

* Misterije prve vrste: Nešto što je nekada bilo potpuno zbunjujuće, ali je sada potpuno shvaćeno, npr. [[duga]].
* Misterije druge vrste: Nešto što trenutno nije u potpunosti shvaćeno a što može biti u budućnosti.
* Misterije treće vrste: Nešto što mi ne razumijemo.&lt;ref&gt;Arthur C Clarke's Mysterious Universe&lt;/ref&gt;

Clarkeovi programi o neobičnim pojavama parodirani su u epizodi humoristične serije [[The Goodies]] iz 1982, u kojoj je njegova emisija otkazana nakon što se ustvrdilo da on ne postoji.

== Teme, stil i uticaji ==
Clarkeov rad obilježen je optimističnim pogledom na nauku koja osnažuje istraživanje [[Sunčev sistem|Sunčevog sistema]] i svjetskih [[okean]]a. Njegove slike budućnosti često sadrže utopijsko okruženje sa visoko razvijenom tehnologijom, ekologijom i društvom, zasnovano na autorovim idealima.&lt;ref&gt;{{cite journal|first = Guy|last= Riddihough|title = Cities Not Built to Last|journal = Science|date = 4. 7. 2008|volume = 321|issue = 5885|pages = 42–43 |doi = 10.1126/science.1161705|s2cid= 161480315|quote =What marks the book out are Clarke's sweeping vistas, grand ideas, and ultimately optimistic view of humankind's future in the cosmos.}}&lt;/ref&gt; Njegove rane objavljene priče obično su sadržavale ekstrapolaciju tehnološke inovacije ili naučnog proboja u temeljnu dekadenciju njegovog vlastitog društva.

Tema koja se ponavlja u njegovim djelima je ideja da će evolucija inteligentne vrste na kraju učiniti od njih nešto blisko bogovima. To je istraženo u romanu ''Kraj djetinjstva'' iz 1953. i ukratko dotaknuto u svom romanu ''[[Imperial Earth]]''. Čini se da je na ovu ideju transcendencije kroz evoluciju utjecao [[Olaf Stapledon]], koji je napisao niz knjiga koje se bave ovom temom. Clarke je o Stapledonovoj knjizi ''Last and First Men'' iz 1930. rekao da &quot;Nijedna druga knjiga nije imala veći uticaj na moj život... [Ona] i njen nasljednik ''Star Maker'' (1937) su dva vrha [Stapledonove] književne karijere.&quot;&lt;ref name=&quot;testermanscifi&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.testermanscifi.org/ClarkeQuotesPart2.html |title=Arthur C. Clarke Quotes |access-date=8. 2. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070123183810/http://www.testermanscifi.org/ClarkeQuotesPart2.html |archive-date=23. 1. 2007 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Clarke je bio poznat kao obožavatelj irskog pisca fantastike [[Lord Dunsany|Lorda Dunsanyja]], koji se dopisivao s njim sve do Dunsanyjeve smrti 1957. Dunsanyja je opisao kao &quot;jednog od najvećih pisaca stoljeća&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.sfsite.com/09a/cor40.htm|title=The SF Site Featured Review: Arthur C. Clarke &amp; Lord Dunsany: A Correspondence|website=www.sfsite.com|access-date=12. 12. 2019|archive-date=18. 7. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200718042329/https://www.sfsite.com/09a/cor40.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Također je naveo [[Herbert George Wells|H. G. Wellsa]], [[Jules Verne|Julesa Vernea]] i [[Edgar Rice Burroughs|Edgara Ricea Burroughsa]] kao utjecaje.&lt;ref name=&quot;obitnyt&quot; /&gt;

== Bibliografija ==
* [[Prodor u svemir]] (Prelude to Space, 1951)
* [[Ostajem na Marsu]] (The Sands of Mars, 1951)
* [[Ostrva na nebu]] (Islands in the Sky, 1952)
* [[Ka spuštanju noći]] (Against the Fall of Night, 1953)
* [[Kraj djetinjstva]] (Childhood's End, 1953)
* [[Ekspedicija na Zemlju]] (''Expedition to Earth,'' 1953), zbirka pripovjedaka
* [[Svjetlost zemaljska]] (Earthlight) (1955)
* [[Reach for Tomorrow]] (1956), zbirka pripovjedaka
* [[Grad i zvijezde]] (The City and the Stars, 1956)
* [[Priče iz &quot;Bijelog jelena&quot;|Priče iz &quot;Bijelog jelena]] (1957), zbirka pripovjedaka
* [[The Deep Range]] (1957)
* [[S druge strane neba]] (The Other Side of the Sky, 1958), zbirka pripovjedaka
* [[Pad mjesečeve prašine]] (A Fall of Moondust, 1961)
* [[Tales of Ten Worlds]] (1962), zbirka pripovjedaka
* [[Dolphin Island]] (1963)&lt;ref&gt;{{Cite book|url = https://books.google.com/books?id=n50ftT6e8x0C|title = Dolphin Island|last = Clarke|first = Arthur C.|date = 15. 1. 1976|publisher = Penguin Group (USA) Incorporated|isbn = 9780425031315|language = en}}&lt;/ref&gt;
* [[Glide Path]] (1963) - njegova jedina ne-naučno-fantastiča knjiga
* [[The Nine Billion Names of God]] (1967), zbirka pripovjedaka
* ''[[2001: Odiseja u svemiru (knjiga)|2001: Odiseja u svemiru]]'' ([[2001: Odiseja u svemiru (film)|istoimeni film]] u režiji [[Stanley Kubrick|Stanleya Kubricka]])
* [[The Lion of Comarre &amp; Against the Fall of Night]] (1968)
* [[Of Time and Stars]] (1972), zbirka pripovjedaka
* [[Sunčani vjetar]] (The Wind from the Sun, 1972), zbirka pripovjedaka
* [[Sastanak s Ramom]] (Rendezvous with Rama, 1973)
* [[The Best of Arthur C. Clarke]] (1973), zbirka pripovjedaka
* [[Imperial Earth]] (1975)
* [[Rajski vodoskoci]] (The Fountains of Paradise, 1979)
* [[2010: Druga odiseja]] (2010: Odyssey Two, 1982)
* [[Stražar (zbirka priča)|Stražar]] (The Sentinel, 1983), zbirka pripovjedaka
* [[Pjesme daleke zemlje]] (The Songs of Distant Earth, 1986)
* [[2061: Treća odiseja]] (2061: Odyssey Three, 1988)
* [[Susret sa meduzom]] (A Meeting With Medusa, 1988)
* [[Kolijevka (roman)|Kolijevka]] (Cradle, 1988), sa Gentry Leejem
* [[Rama II (roman)|Rama II]] (Rama II, 1989), sa Gentry Leejem
* [[Beyond the Fall of Night]] (1990), sa Gregory Benfordom
* [[Tales From Planet Earth]] (1990), zbirka pripovjedaka
* [[The Ghost from the Grand Banks]] (1990)
* [[More Than One Universe]] (1991), zbirka pripovjedaka
* [[Ramin vrt]] (The Garden of Rama, 1991), sa Gentry Leejem
* [[Otkrivena Rama]] (Rama Revealed, 1993), sa Gentry Leejem
* [[Božiji čekić]] (The Hammer of God, 1993)
* [[The Snows of Olympus - A Garden on Mars]] (1994), album slika s komentarima
* [[Apokalipsa Amerike]] (Richter 10, 1996), s Mikeom McQuayem
* [[3001: Konačna odiseja]] (3001: The Final Odyssey, 1997)
* [[Okidač]] (The Trigger, 1999)
* [[Svjetlost drugih dana]] (The Light of Other Days, 2000), sa Stephenom Baxterom
* [[Oko vremena]] (Time's Eye, 2004), sa Stephenom Baxterom
* [[Oluja sa sunca]] (Sunstorm, 2005), sa Stephenom Baxterom
* [[Prvorođeni]] (Firstborn, 2007), sa Stephenom Baxterom
* [[Posljednja teorema]] (The last Theorem, 2008), sa Frederik Pohlom

== Bilješke ==
{{notelist |notes=
{{efn|name=b |1=Full text: {{cite web |url=http://www.hq.nasa.gov/office/pao/History/SP-4026/noord51.html |title=Observing and Researching the Earth's Surface |access-date=23. 12. 2008 | archive-url= https://web.archive.org/web/20090114110531/http://www.hq.nasa.gov/office/pao/History/SP-4026/noord51.html| archive-date= 14. 1. 2009 | url-status= live}} }}
}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Arthur C. Clarke}}
* {{official website|http://arthurcclarke.org/}} of Arthur C. Clarke
* {{official website|http://www.clarkefoundation.org/}} Zadužbine Arthur C. Clarkea
* [http://www.iafastro.org/index.php?id=567 Arthur C. Clarke (1917–2008)] [[Međunarodna astronautička federacija]]
* [http://www.lettersofnote.com/2011/02/siseneg.html Arthur C. Clarke Kratka priča od 31 riječi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111215091848/http://www.lettersofnote.com/2011/02/siseneg.html |date=15. 12. 2011 }}
* {{IBList|type=author|id=2|name=Arthur C. Clarke}}
* {{IMDb name|2009}}
* {{YouTube|3qLdeEjdbWE|Sir Arthur C Clarke: refleksije na 90ti rođendan}}
* [https://www.findagrave.com/memorial/25361500/arthur-c.-clarke Grob]
* {{Internet Archive author |sname=Arthur C. Clarke}}
* {{Librivox author |id=958}}
* {{OL author}}
* {{cite web| url = http://www.scifi.com/transcripts/aclarke.txt | title = Arthur C. Clarke and Gentry Lee | publisher = Zvanični transkript, [[Syfy|Sci Fi kanal]] | date = 1. 11. 1996 | archive-url = https://web.archive.org/web/20021201214228/http://www.scifi.com/transcripts/aclarke.txt | archive-date=1. 12. 2002}}
* [https://specialcollections.usm.edu/repositories/4/resources/58 Arthur C. Clarke Papers], Posebna kolekcija na Univerzitetu Južnog Misisipija (Zbirka dječje književnosti de Grummonda)

{{Arthur C. Clarke}}

{{DEFAULTSORT:Clarke, Arthur C.}}
[[Kategorija:Rođeni 1917.]]
[[Kategorija:Umrli 2008.]]
[[Kategorija:Engleski ateisti]]
[[Kategorija:Britanski izumitelji]]
[[Kategorija:Britanski pisci]]
[[Kategorija:Britanski pisci naučne fantastike]]
[[Kategorija:Oficiri RAF-a]]</text>
      <sha1>goe7mj0eaztla388249ailwpxc8qqzy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Brahmaputra</title>
    <ns>0</ns>
    <id>169098</id>
    <revision>
      <id>3940815</id>
      <parentid>3845569</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T10:47:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940815</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11188" sha1="n1968gdqjm101amng2svfhpvywb04xq" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                = Brahmaputra 
| slika              = Homeward bound.jpg
| veličina_slike     =
| slika_alt          = 
| opis_slike         = Brahmaputra u Ganhatiju
| slika_karta        = Brahmapoutre.png
| veličina_karte     =
| karta_alt          =
| karta_opis         = Sliv Brahmaputre
| mapframe           = yes
| mapframe-line      = on
| mapframe-shape     = none
| mapframe-point     = none
| izvorno_ime        =
| izvorno_ime_jezik  =
| drugo_ime          = 
| izvor              = 31°3'46'N, 81°19'57'E&lt;br /&gt;glečer Jima Yangzong, kraj planine Kailas, Tibet, Kina
| ušće               = 23°48'0'N, 89 46'0'E&lt;br /&gt;delta Gangesa&lt;br /&gt;Bengalski zaliv&lt;br /&gt;Bangladeš 
| progresija         = 
| države kroz koje protiče   = {{ZID|Kina}}&lt;br /&gt;{{ZID|Indija}}&lt;br /&gt;{{ZID|Bangladeš}}
| lokacija           = 
| etimologija        = 
| dužina             = 
| dužina_km          = 3,969&lt;ref name=&quot;xinhua&quot;&gt;{{cite news | url=http://news.xinhuanet.com/english2010/china/2011-08/22/c_131067137.htm | title=Scientists pinpoint sources of four major international rivers | publisher=[[Xinhua]] | date=22. 8. 2011 | access-date=8. 9. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20160503062829/http://news.xinhuanet.com/english2010/china/2011-08/22/c_131067137.htm | archive-date=3. 5. 2016 | url-status=dead}}&lt;/ref&gt; 
| dužina_mi          = 
| nadmorska visina izvora    =
| nadmorska visina izvora_m  = 5210
| nadmorska visina izvora_ft = 
| nadmorska visina ušća      = 
| nadmorska visina ušća_m    = 
| nadmorska visina ušća_ft   = 
| prosječni protok           = 
| prosječni protok_m3/s      = 19824
| prosječni protok_cuft/s    = 
| sliv                       = Indijskookeanski 
| površina sliva             = 
| površina sliva_km2         = 651334
| površina sliva_sqmi        = 
| riječni_sistem     = 
| lijeve_pritoke     = 	[[Lhasa]], [[Nyang]], [[Parlung Zangbo]], [[Lohit]], [[Nao Dihing]], [[Buri Dihing]], [[Dangori]], [[Disang]], [[Dikhow]], [[Jhanji]], [[Dhansiri]], [[Kolong]], [[Kopili]], [[Bhorolu]], [[Kulsi]], [[Krishnai]].
| desne_pritoke      = [[Kameng]]/Jia Bhoroli, [[Manas]], [[Beki]], [[Raidak]], [[Jaldhaka]], [[Teesta]], [[Subansiri]], [[Jia dhol]], [[Simen]], [[Pagladia]], [[Sonkosh]], [[Gadadhar]].
| prazno_ime         =
| prazno_info        =
}}
'''Brahmaputra''' ([[Sanskrt|san]]. ''sin [[Brahma|Brahme]]'', također ''Tsangpo-Brahmaputra'') [[Pogranična rijeka|pogranična]] je [[rijeka]] u [[Azija|Aziji]]. Izvire u [[Tibet]]u u [[Kina|Kini]], dubokim nepristupačnim kanjonima prelazi [[Himalaji|Himalaju]], u nižem toku prolazi kroz [[Indija|Indiju]], te u [[Bangladeš]]u utiče u [[Indijski okean]]. S dužinom od gotovo 4000&amp;nbsp;km, deveta je rijeka na svijetu po količini vode i 15. po dužini.

S izvorom u jezeru [[Manasarovar]], blizu planine [[Kailash]], na sjevernoj strani Himalaja u okrugu Burang na Tibetu, gdje je poznata kao rijeka Yarlung Tsangpo,&lt;ref name=&quot;xinhua&quot; /&gt; teče duž južnog Tibeta kako bi se probila kroz Himalaje u velikom klisurama (uključujući veliki kanjon Yarlung Tsangpo) i u [[Arunachal Pradesh]].&lt;ref name=&quot;britannica&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.britannica.com/place/Brahmaputra-River |title=Brahmaputra River |website=[[Encyclopædia Britannica]] |access-date=13. 11. 2016 |archive-url= https://web.archive.org/web/20170130005707/https://www.britannica.com/place/Brahmaputra-River |archive-date=30. 1. 2017 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Ulazi u Indiju u blizini sela Gelling u Arunachal Pradesh i teče na jugozapad kroz dolinu Assam kao Brahmaputra i na jug kroz Bangladeš kao [[Jamuna]] (ne miješati s [[Yamuna|Yamunom]] u Indiji). U ogromnoj delti spaja se s [[Ganges]]om, poznatim kao Padme u Bangladešu, i postaje [[Meghna]] i na kraju se ulijeva u [[Bengalski zaliv]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=Brahmaputra River Flowing Down From Himalayas Towards Bay of Bengal|url=http://www.eosnap.com/tag/brahmaputra-river/|access-date=22. 11. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20111106133618/http://www.eosnap.com/tag/brahmaputra-river/|archive-date=6. 11. 2011|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Duga 3969&amp;nbsp;km,&lt;ref name=&quot;xinhua&quot; /&gt; Brahmaputra je važna rijeka za navodnjavanje i transport u regiji. Prosječna dubina rijeke je 30 m, s maksimalnom dubinom je 135 m (kod Sadije).&lt;ref name=BBWR&gt;{{cite book |last1= Singh |first1= Vijay |last2= Sharma |first2= Nayan |last3= Ojha |first3= C. Shekhar P. |date= 29. 2. 2004|title= The Brahmaputra Basin Water Resources |url= https://books.google.com/books?id=HUXrVyUk0RAC |location= Dordrecht |publisher= Springer |page= 120 |isbn= 9789048164813 |access-date= 15. 11. 2015|archive-date= 20. 8. 2021|archive-url= https://web.archive.org/web/20210820081154/https://books.google.com/books?id=HUXrVyUk0RAC |url-status= live}}&lt;/ref&gt; Rijeka je sklona katastrofalnim poplavama u proljeće kada se topi himalajski snijeg. Prosječni protok rijeke je oko 19.800 m3/s,&lt;ref name=&quot;britannica&quot;/&gt; a u poplavama dostiže i 100.000 m3/s.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fao.org/nr/water/aquastat/countries/bangladesh/index.stm |title=Water Resources of Bangladesh |website=FAO |archive-url=https://web.archive.org/web/20090806192531/http://www.fao.org/nr/water/aquastat/countries/bangladesh/index.stm |archive-date=6. 8. 2009 |access-date=18. 11. 2010}}&lt;/ref&gt;

Rijeka odvodi vodu s Himalaja istočno od indo-nepalske granice, južno-centralnog dijela tibetanske visoravni iznad sliva Gangesa, jugoistočnog dijela Tibeta, brda Patkai, sjeverne padine brda Meghalaya, ravnice Assam i sjevernog dijela Bangladeša. Sliv, posebno južno od Tibeta, karakteriše visok nivo padavina. [[Kangchenjunga]] (8586 m) jedini je vrh iznad 8000 m i stoga je najviša tačka u bazenu Brahmaputre.

Gornji tok dugo je bio nepoznat, a njegov identitet kao Yarlung Tsangpo ustanovljen je tek istraživanjem od 1884. do 1886. Rijeka se često naziva rijeka ''Tsangpo-Brahmaputra''.

Donji tok je [[Hinduizam|Hinduse]] svet. Dok većina rijeka na indijskom potkontinentu ima ženska imena, ova rijeka ima rijetko muško ime. Brahmaputra znači &quot;Brahmin sin&quot; na [[sanskrt]]u.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Gopal |first=Madan |date=1990 |editor=K.S. Gautam |title=India through the ages|url=https://archive.org/details/indiathroughages00mada |publisher=Publication Division, Ministry of Information and Broadcasting, Government of India |page=[https://archive.org/details/indiathroughages00mada/page/80 80]}}&lt;/ref&gt;

== Opis ==
[[Datoteka:Yarlong Tsangpo.jpg|lijevo|mini|220px|Brahmaputra kao ''Yarlong Tsangpo'' u Tibetu]]
Izvire u jugozapadnom djelu Tibetanskog platoa, iz lednika Jima Yangzong&lt;ref&gt;''[http://www.100gogo.com/canyon.htm The New Largest Canyon in the World] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080228081001/http://www.100gogo.com/canyon.htm |date=28 Februar 2008 }}'' from [http://www.100gogo.com 100gogo.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151117050856/http://www.100gogo.com/ |date=17. 11. 2015}}''&lt;/ref&gt;, na 4800 m nadmorske visine. Kao ''Tsang-po'', značajna za lokalni saobraćaj čamcima, teče južnim Tibetom. Pod imenom ''Dihang'' probija uskom, duboko usječenom dolinom, koja se smatra najdubljim kanjonom na svijetu&lt;ref&gt;''{{cite web |url= http://www.canyonsworldwide.com/tibet/mainframe2.html |title= Canyonlands of Tibet and Central Asia |archive-url= https://web.archive.org/web/20070425220340/http://www.canyonsworldwide.com/tibet/mainframe2.html |archive-date= 25. 4. 2007}}&lt;/ref&gt;, istočne ogranke Himalaje i prelazi u nizinsko područje indijske države [[Arunachal Pradesh]], gdje teče nizinom Assam. Od pritoka Dibang naziva se svojim najpoznatijim imenom, Brahmaputra. Spaja se sa [[Ganges]]om i najvećom deltom na svijetu (riječni sistem ''Surma-Meghna'', poznat po [[Tigar|tigrovima]], [[krokodili]]ma i šumama [[mangrove]]) ulijeva se u [[Bengalski zaliv]].

U srednjem dijelu toka kod luke Ganhati Brahmaputra je široka više od 1500 m i duboka oko 24 m. Vodostaj je najviši ljeti. Za manje brodove plovna je većinom toka do pristaništa Dibrugarh, 1290&amp;nbsp;km uzvodno od ušća. Ima veliki [[Hidroenergija|hidroenergetski]] potencijal. Djelimično kanaliziranje u donjem toku služi uglavnom za navodnjavanje, ali ostaje vrlo sklona katastrofalnim poplavama prilikom otapanja himalajskog snijega u proljeće. Jedna od rijetkih rijeka na svijetu koju karakterizira [[plimni talas]]. Važan je saobraćajni pravac.

{{Riječni protok
| jedinica            = m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s
| stanica             = [[Bahadurabad]] (25° 18′ S, 89° 67′ I); nadmorska visina: 19 m
| datum               = podaci za period 1969–1992.&lt;ref&gt;[http://www.grdc.sr.unh.edu/html/Polygons/P2651100.html Brahmaputra u Bahadurabadu]&lt;/ref&gt;
| izvor               = UNH/GRDC - Univerzitet New Hampshirea / Global Runoff Data Centre
| max protok          = 55000
| glavna razmjera     = 5000
| sekundarna razmjera = 2500
| jan1 = 5075
| feb1 = 4160
| mar1 = 4928
| apr1 = 8409
| maj1 = 15529
| jun1 = 31817
| jul1 = 49111
| aug1 = 45017
| sep1 = 42936
| okt1 = 28686
| nov1 = 12248
| dec1 = 7213
}}

== Historija i simbolika ==
Dok većina indijskih i bangladeških rijeka nosi ženska imena, Brahmaputra je nazvana rijetkim muškim imenom, koje u prevodu znači &quot;sin [[Brahma|Brahme]]. Gornji tok bio je dugo nepoznat, te je istražen tek u periodu 1884–1886. Brahmaputra posjeduje religijsko značenje za Hinduse. Izvire kraj svete planine Kailas u Tibetu. Više lokaliteta duž njenog toka posjeduje mitološko značenje. Hram Koppa na jezeru Mansarovar jedan je od najposjećenijih.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.indianetzone.com/29/religious_importance_brahmaputra_river.htm |title= Religious Importance of Brahmaputra River |website= indianetzone.com |archive-url= https://web.archive.org/web/20211020005009/http://www.indianetzone.com/29/religious_importance_brahmaputra_river.htm |archive-date= 20. 10. 2021 |access-date= 15. 12. 2021 |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;

== Galerija ==
&lt;center&gt;&lt;gallery&gt;
Slika:Bundesarchiv Bild 135-S-17-17-20, Tibetexpedition, Brahmaputratal, Löss.jpg|Brahmaputra u Tibetu 1938.
Slika:Brahmaputra5.JPG|2006.
Slika:Brahmaputra River SPOT 1125.jpg|Satelitski snimak
Slika:Guwahati citysky.jpg|Grad Gavhati
&lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat}}
* [https://web.archive.org/web/20120301134242/http://www.indianetzone.com/4/brahmaputra_river.htm ndianetzone.com ]
* [https://web.archive.org/web/20080228081001/http://www.100gogo.com/canyon.htm The New Largest Canyon in the World The Great Canyon of Yarlung Tsangpo River (Tibet) ]
* [http://banglapedia.search.com.bd/HT/B_0615.htm banglapedia.search.com ]
* [http://banglapedia.search.com.bd/HT/B_0616.htm Brahmaputra-Jamuna River System ]
* [http://www.onlinesivasagar.com/wildlife/brahmaputra.html The Majestic Brahmaputra ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220531113657/http://www.onlinesivasagar.com/wildlife/brahmaputra.html |date=31. 5. 2022 }}

[[Kategorija:Rijeke u Bangladešu]]
[[Kategorija:Rijeke u Indiji]]
[[Kategorija:Rijeke u Kini]]
[[Kategorija:Indijskookeanski sliv]]
[[Kategorija:Pogranične rijeke]]
[[Kategorija:Međunarodne azijske rijeke]]</text>
      <sha1>n1968gdqjm101amng2svfhpvywb04xq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Brana Tri sutjeske</title>
    <ns>0</ns>
    <id>169114</id>
    <revision>
      <id>3940816</id>
      <parentid>3843938</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T10:48:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940816</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="43065" sha1="t8deetwe0udgdljaztgwa1vk5z07vr6" xml:space="preserve">{{Infokutija brana
| naziv                      = Brana Tri sutjeske
| službeni_naziv             =
| slika                      = ThreeGorgesDam-China2009.jpg
| veličina_slike             = 250px
| tekst                      = Brana Tri sutjeske u septembru 2009.
| alt_slike                  = 
| lokacijska_karta           = Kina
| veličina_lokacijske_karte  = 
| tekst_lokacijske_karte     = 
| alt_lokacijske_karte       = 
| lat_d                      = 30
| lat_m                      = 49
| lat_s                      = 23
| lat_NS                     = N
| long_d                     = 111
| long_m                     = 00
| long_s                     = 12
| long_EW                    = E
| coordinates_type           = type:landmark
| coordinates_display        = inline,title
| država                     = {{ZID|Kina}}
| lokacija                   = [[Sandouping]] ([[Yiling (distrikt)|Yiling]], [[Hubei]])
| svrha                      = [[Električna energija]], [[kontrola plavljenja]], [[plovnost]]
| status                     = U funkciji
| izgradnja_počela           = 14. 12. 1994.
| otvaranje                  = 2003.
| rušenje                    = 
| cijena                     = 26 mlrd [[Američki dolar|$]]
| vlasnik                    = [[China Yangtze Power]] (podružnica [[China Three Gorges Corporation]]a)
| operater                   = 
| vrsta_brane                = [[Gravitacijska brana|Gravitacijska]]
| pregrađuje                 = [[Yangtze]]
| visina_vrha                = 181 m
| visina_talvega             = 
| dužina                     = 2335 m
| visina_grebena             = 
| debljina_vrha              = 40 m
| debljina_baze              = 115 m
| volumen_brane              = 
| br_preliva                 = 
| vrsta_preliva              = 
| kapacitet_preliva          = 116.000 m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s 
| stvara                     = [[Regija rezervoara Tri sutjeske|Rezervoar Tri sutjeske]]
| ukupni_kapacitet           = 39,3 km&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;
| aktivni_kapacitet          = 
| neaktivni_kapacitet        = 
| površina_sliva             = 1.000.000 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
| površina                   = 1084 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
| maks_dužina                = 600 km
| maks_širina                = 
| maks_dubina                = 
| nadmorska_visina           = 175 m
| plimna_amplituda           = 
| naziv_hidroelektrane       = 
| plant_lat_d                = 
| plant_lat_m                = 
| plant_lat_s                = 
| plant_lat_NS               = 
| plant_long_d               = 
| plant_long_m               = 
| plant_long_s               = 
| plant_long_EW              = 
| upravnik                   = 
| planirana_izgradnja        = 
| planirana_razgradnja       = 
| vrsta_hidroelektrane       = 
| pad_vode                   = Prosječna: 80,6 m&lt;br&gt;Maksimalna: 113 m
| turbine                    = 32× 700 MW&lt;br&gt;2× 50 MW&lt;br&gt;Tip: [[Francisova turbina|Francis]]
| instalirana_snaga          = 22.500 [[Vat|MW]]
| faktor_capaciteta          = 45%
| godišnja_proizvodnja       = 87 [[Kilovat-sat|TWh]]
| veb-sajt                   = 
| dodatno                    = 
}}
'''Brana Tri kanjona''' pregrađuje rijeku [[Yangtze]] kod Sandoupinga i Yichanga u [[Kina|kineskoj]] pokrajini Hubei. Izgradnja je počela 1993. Predstavlja najveću [[brana|branu]] na svijetu, više od pet puta veću od [[Hooverova brana|Hooverove brane]]. Rezervoar se počeo puniti 1. juna 2003, te je smješten u živopisnom području [[Tri sutjeske]], između gradova [[Yichang]]a (Hubei) i [[Fuling]]a (općina [[Chongqing]]). Izgradnja najvažnijih struktura završena je 20. maja 2006, devet mjeseci prije roka.&lt;ref&gt;{{cite web| url= http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/asia-pacific/5000092.stm |title= Three Gorges dam wall completed |publisher= [[BBC News]] |date= 20. 5. 2006 |access-date= 14. 2. 2016}}&lt;/ref&gt; Brana radi punim kapacitetom od 4. jula 2012. Ukupni kapacitet za generiranje energije iznosi 22.500 [[Vat|MW]].&lt;ref name=&quot;eandt.theiet.org&quot;&gt;{{cite web |url= http://eandt.theiet.org/magazine/2009/04/taming-the-yangtze.cfm |title= Taming the Yangtze |author= Fabian Acker |publisher= E&amp;T |date= 2. 3. 2009 |access-date= 14. 2. 2016 |archive-url= https://web.archive.org/web/20160304112441/http://eandt.theiet.org/magazine/2009/04/taming-the-yangtze.cfm |archive-date=4. 3. 2016 |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;

'''Brana Tri sutjeske''' je [[gravitacijska brana]] [[Hidroelektrana|hidroelektrane]] na rijeci [[Yangtze|Jangce]] pored grada [[Sandouping]]a, u [[Okrug Yiling|okrugu Yiling]], [[Yichang]], pokrajina [[Hubei]], centralna [[Kina]], nizvodno od [[Tri klisure|Tri sutjeske.]] [[Spisak najvećih elektrana|Najveća svjetska elektrana]] po [[Instalirani kapacitet|instalisanom kapacitetu]] (22.500 [[Vat|MW]] ),&lt;ref name=&quot;ClevelandMorris2013&quot;&gt;{{Cite book|last=Cleveland|first=Cutler J.|url=https://books.google.com/books?id=ScL77rOCZn0C&amp;pg=PA44|title=Handbook of Energy: Chronologies, Top Ten Lists, and Word Clouds|last2=Morris|first2=Christopher G.|date=2013|publisher=[[Elsevier|Elsevier Science]]|isbn=978-0-12-417019-3|page=44}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ehrlich2013&quot;&gt;{{Cite book|last=Ehrlich|first=Robert|url=https://books.google.com/books?id=h3zSBQAAQBAJ&amp;pg=PA219|title=Renewable Energy: A First Course|date=2013|publisher=CRC Press|isbn=978-1-4665-9944-4|page=219|author-link=Robert Ehrlich (physicist)|via=[[Google Books]]}}&lt;/ref&gt; brana Tri sutjeske generiše u prosjeku 95±20 [[Vatsat|TWh]] [[Električna energija|električne energije]] godišnje, u zavisnosti od godišnje količine padavina u riječnom slivu.&lt;ref name=&quot;auto&quot;&gt;{{Cite web|url=http://news.china.com.cn/2019-01/10/content_74360583.htm|date=10. 1. 2019|website=news.china.com.cn|language=zh|script-title=zh:三峡工程2018年发电量、过闸货运量刷新历史纪录|trans-title=The Three Gorges Project's 2018 power generation and cargo volume through the gate set new historical records|archive-url=https://web.archive.org/web/20190110174637/http://news.china.com.cn/2019-01/10/content_74360583.htm|archive-date=10. 1. 2019|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Nakon velikih [[Monsun|monsunskih padavina]] 2020, godišnja proizvodnja brane dostigla je skoro 112 TWh, obarajući prethodni svjetski rekord od ~103 TWh postavljen od strane brane Itaipu 2016.&lt;ref name=&quot;wr20&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.spglobal.com/marketintelligence/en/news-insights/latest-news-headlines/china-s-three-gorges-dam-sets-world-hydropower-production-record-8211-china-daily-61949193|title=China's Three Gorges Dam sets world hydropower production record – China Daily|last=Kirong|first=Nephele|date=2. 1. 2021|website=spglobal.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20210624195815/https://www.spglobal.com/marketintelligence/en/news-insights/latest-news-headlines/china-s-three-gorges-dam-sets-world-hydropower-production-record-8211-china-daily-61949193|archive-date=24. 6. 2021|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.itaipu.gov.br/en/press-office/news/itaipu-ends-2016-historic-production-10309-million-mwh|title=Itaipu Ends 2016 with a Historic Production of 103.09 Million MWh|date=3. 1. 2017|website=Itaipu Bunacional|archive-url=https://web.archive.org/web/20170317144718/https://www.itaipu.gov.br/en/press-office/news/itaipu-ends-2016-historic-production-10309-million-mwh|archive-date=17. 3. 2017|url-status=live|access-date=16. 3. 2017}}&lt;/ref&gt;

Tijelo brane je završeno 2006; elektrana je završena i potpuno operativna od jula 2012.&lt;ref name=&quot;autogenerated5&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.ctg.com.cn/xwzx/news.php?mnewsid=60653|date=24. 5. 2012|website=ctg.com.cn|publisher=[[China Three Gorges Corporation]]|language=zh|script-title=zh:三峡工程最后一台机组结束72小时试运行|trans-title=The last unit of the Three Gorges Project has completed its 72-hour test run|archive-url=https://web.archive.org/web/20130512233812/http://www.ctg.com.cn/xwzx/news.php?mnewsid=60653|archive-date=12. 5. 2013|url-status=dead|access-date=23. 6. 2012}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.ctg.com.cn/xwzx/news.php?mnewsid=62169|date=5. 7. 2012|website=ctg.com.cn|publisher=China Three Gorges Corporation|language=zh|script-title=zh:三峡地下电站机电设备全面移交投产|trans-title=The mechanical and electrical equipment of the Three Gorges Underground Power Station is fully handed over and put into operation|archive-url=https://web.archive.org/web/20130405105848/http://www.ctg.com.cn/xwzx/news.php?mnewsid=62169|archive-date=5. 4. 2013|url-status=dead|access-date=8. 7. 2012}}&lt;/ref&gt; kada je počela proizvodnja iz posljednje od glavnih [[Vodena turbina|vodenih turbina]] u podzemnoj elektrani. Svaka od glavnih vodenih turbina ima kapacitet od 700 MW.&lt;ref name=&quot;iet2009&quot;&gt;{{Cite web|url=https://eandt.theiet.org/content/articles/2009/03/taming-the-yangtze/|title=Taming the Yangtze|last=Acker|first=Fabian|date=2. 3. 2009|website=IET magazine|archive-url=https://web.archive.org/web/20180716092946/https://eandt.theiet.org/content/articles/2009/03/taming-the-yangtze/|archive-date=16. 7. 2018|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ctgpc1&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.ctgpc.com.cn/sx/news.php?mNewsId=30559|date=30. 10. 2008|website=ctgpc.com.cn|publisher=China Three Gorges Corporation|language=zh|script-title=zh:三峡工程左右岸电站26台机组全部投入商业运行|trans-title=All 26 units of power stations on left and right banks of the Three Gorges Project have been put into commercial operation|archive-url=https://web.archive.org/web/20090209230355/http://www.ctgpc.com.cn/sx/news.php?mNewsId=30559|archive-date=9. 2. 2009|url-status=dead|access-date=6. 12. 2008}}&lt;/ref&gt; Kombinovanjem kapaciteta 32 glavne turbine brane sa dva manja generatora (50 MW svaki) koji napajaju strujom samu elektranu, ukupni kapacitet proizvodnje [[Električna energija|električne energije]] brane Tri klisure je 22.500 MW.&lt;ref name=&quot;iet2009&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Xinhua20081007&quot;&gt;{{Cite news|url=http://news.xinhuanet.com/english/2008-10/07/content_10162045.htm|title=Three Gorges reservoir raises water to target level|agency=Xinhua News Agency|work=news.xinhuanet.com|date=7. 10. 2008|access-date=23. 11. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100110232324/http://news.xinhuanet.com/english/2008-10/07/content_10162045.htm|archive-date=10. 1. 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;inventspot&quot;&gt;{{Cite web|url=http://inventorspot.com/articles/final_turbine_chinas_three_gorges_dam_begins_testing|title=Final Turbine at China's Three Gorges Dam Begins Testing|date=27. 4. 2011|website=InventorSpot.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20110504133535/http://inventorspot.com/articles/final_turbine_chinas_three_gorges_dam_begins_testing|archive-date=4. 5. 2011|url-status=dead|access-date=15. 5. 2011}}&lt;/ref&gt; Posljednja velika komponenta projekta, brodski lift, završena je u decembru 2015.&lt;ref name=&quot;shipcom&quot;&gt;{{Cite news|access-date=15. 2. 2016|archive-date=22. 2. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160222012223/http://news.cnhubei.com/xw/jj/201601/t3513977.shtml|url=http://news.cnhubei.com/xw/jj/201601/t3513977.shtml|script-title=zh:世界最大“升船电梯”三峡大坝试验成功|trans-title=The world's largest &quot;ship lift&quot; Three Gorges Dam successfully tested|date=14. 1. 2016|work=news.cnhubei.com|agency=Chutian Jinbao|language=zh}}&lt;/ref&gt;

Osim za proizvodnju električne energije, brana je dizajnirana da poveća brodski kapacitet rijeke Jangce. Pružajući prostor za spremanje poplavnih voda, brana smanjuje potencijal za poplave nizvodno koje su historijski mučile [[niziju Jangce]]. Godine 1931. [[Poplave u Kini 1931|poplave]] na rijeci uzrokovale su smrt do 4 miliona ljudi. Kao rezultat toga, [[Kina]] smatra projekat monumentalnim društvenim i ekonomskim uspjehom,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.ctgpc.com.cn/sx/news.php?mNewsId=32819|date=8. 4. 2009|website=ctgpc.com.cn|publisher=China Three Gorges Corporation|language=zh|script-title=zh:中国长江三峡工程开发总公司|trans-title=The Three Gorges Hydropower Station has brought huge economic benefits and the cumulative power generation has exceeded 300 billion kWh|archive-url=https://web.archive.org/web/20111002055502/http://www.ctgpc.com.cn/sx/news.php?mNewsId=32819|archive-date=2. 10. 2011|url-status=dead|access-date=1. 8. 2009}}&lt;/ref&gt; s dizajnom [[Vrhunska tehnologija|najsavremenijih]] velikih turbina &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.ctgpc.com.cn/sx/news.php?mNewsId=32325|date=10. 3. 2009|website=ctgpc.com.cn|publisher=China Three Gorges Corporation|language=zh|script-title=zh:中国长江三峡工程开发总公司|trans-title=Our country's large-scale hydropower unit manufacturing has reached the world's advanced level|archive-url=https://web.archive.org/web/20111002055542/http://www.ctgpc.com.cn/sx/news.php?mNewsId=32325|archive-date=2. 10. 2011|url-status=dead|access-date=1. 8. 2009}}&lt;/ref&gt; i korakom ka ograničavanju [[Emisije gasova staklene bašte|emisije stakleničkih plinova]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.hb.xinhuanet.com/zhibo/2009-02/03/content_15593414.htm|date=3. 2. 2009|language=zh|script-title=zh:一座自主创新历史丰碑 三峡工程的改革开放之路|trans-title=The road to reform and the opening up of the Three Gorges Project, a historical monument of independent innovation|archive-url=https://web.archive.org/web/20090228093530/http://www.hb.xinhuanet.com/zhibo/2009-02/03/content_15593414.htm|archive-date=28. 2. 2009|url-status=dead|access-date=1. 8. 2009}}&lt;/ref&gt; Međutim, brana je dovela do nekih [[Ekologija|ekoloških]] promjena, uključujući povećani rizik od [[Klizište|klizišta]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://unn.people.com.cn/GB/9105724.html|date=10. 4. 2009|website=People's Daily Online|language=zh|script-title=zh:重庆云阳长江右岸现360万方滑坡险情-地方-人民网|trans-title=There are 3.6 million square meters of landslides on the right bank of the Yangtze River in Yunyang, Chongqing|archive-url=https://web.archive.org/web/20090413224240/http://unn.people.com.cn/GB/9105724.html|archive-date=13. 4. 2009|url-status=dead|access-date=1. 8. 2009}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://news.xinhuanet.com/newscenter/2009-04/09/content_11157017.htm|date=9. 4. 2009|language=zh|script-title=zh:探访三峡库区云阳故陵滑坡险情|trans-title=Visiting the Yunyang Guling Landslide Danger in the Three Gorges Reservoir Area|archive-url=https://web.archive.org/web/20090411013034/http://news.xinhuanet.com/newscenter/2009-04/09/content_11157017.htm|archive-date=11. 4. 2009|url-status=dead|access-date=1. 8. 2009}}&lt;/ref&gt; što je dovelo do toga da brana bude kontroverzna kako u zemlji tako i u inostranstvu.&lt;ref name=&quot;controversy&quot;&gt;{{cite magazine|archive-date=31. 3. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090331191540/http://www.time.com/time/world/article/0,8599,1671000,00.html|url=http://www.time.com/time/world/article/0,8599,1671000,00.html|title=China's Three Gorges Dam Under Fire|url-status=dead|magazine=Time|date=12. 10. 2007|access-date=28. 3. 2009|first=Lin|last=Yang|quote=The giant Three Gorges Dam across China's Yangtze River has been mired in controversy ever since it was first proposed}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.washingtonpost.com/wp-srv/inatl/longterm/china/stories/death081798.htm|title=Untamed Waterways Kill Thousands Yearly|work=The Washington Post|date=17. 8. 1998|access-date=28. 3. 2009|archive-date=6. 3. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120306071112/http://www.washingtonpost.com/wp-srv/inatl/longterm/china/stories/death081798.htm|last=Laris|first=Michael|quote=Officials now use the deadly history of the Yangtze, China's longest river, to justify the country's riskiest and most controversial infrastructure project&amp;nbsp;– the enormous Three Gorges Dam.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://edition.cnn.com/TRANSCRIPTS/0506/18/gc.01.html|title=Global Challenges: Ecological and Technological Advances Around the World|work=CNN|date=18. 6. 2005|access-date=28. 3. 2009|archive-date=24. 9. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090924081637/http://edition.cnn.com/TRANSCRIPTS/0506/18/gc.01.html|last=Grant|first=Stan|quote=China's engineering marvel is unleashing a torrent of criticism. [...] When it comes to global challenges, few are greater or more controversial than the construction of the massive Three Gorges Dam in Central China.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.bjreview.com.cn/eye/txt/2008-12/06/content_168792.htm|title=Rolling on A River|work=Beijing Review|date=11. 12. 2008|access-date=28. 3. 2009|archive-date=22. 9. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090922231347/http://www.bjreview.com.cn/eye/txt/2008-12/06/content_168792.htm|last=Gerin|first=Roseanne|quote=...the 180-billion yuan ($26.3&amp;nbsp;billion) Three Gorges Dam project has been highly contentious.}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Wuhan-Flood-Memorial-0220.jpg|lijevo|mini|U svojoj pesmi &quot;Plivanje&quot; (1956), ugraviranoj na spomeniku [[1954. Poplave Jangcea|poplavama 1954.]] u [[Wuhan|Vuhanu]], Mao Cedong zamišlja &quot;Veliki kameni zid, da uhvati oblake i kiše Wushana dok padaju&quot; dok &quot;Veliko jezero će se uzdići na klisuru!&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.marxists.org/reference/archive/mao/selected-works/poems/poems23.htm|title=&quot;Swimming&quot; by Mao Zedong|publisher=Marxists.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20090912071107/http://www.marxists.org/reference/archive/mao/selected-works/poems/poems23.htm|archive-date=12. 9. 2009|url-status=live|access-date=1. 8. 2009}}&lt;/ref&gt;]]
Veliku branu preko rijeke Jangce prvobitno je zamislio [[Sun Yat-sen]] u ''Međunarodnom razvoju Kine'', 1919.&lt;ref name=&quot;controversy&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;autogenerated2006&quot;&gt;{{Cite web|url=http://news.sina.com.cn/c/2006-10-23/113410303856s.shtml|publisher=Sina Corp|language=zh|script-title=zh:中国国民党、亲民党、111新党访问团相继参观三峡工程_新闻中心_新浪网|trans-title=The Chinese Kuomintang, the People First Party, and the New Party delegation visited the Three Gorges Project|archive-url=https://web.archive.org/web/20110611133951/http://news.sina.com.cn/c/2006-10-23/113410303856s.shtml|archive-date=11. 6. 2011|url-status=live|access-date=1. 8. 2009}}&lt;/ref&gt; On navodi da je brana sposobna da proizvede 30 miliona konjskih snaga (22 GW) bila moguća nizvodno od [[Tri klisure]].&lt;ref name=&quot;autogenerated2006&quot; /&gt; 1932, [[nacionalistička vlada]], predvođena [[Chiang Kai-shek|Čang Kajšekom]], započela je preliminarne radove na planovima u Tri klisure. 1939, tokom [[Drugi japansko-kineski rat|Drugog kinesko-japanskog rata]], japanske vojne snage okupirale su [[Yichang]] i istražile područje. Projekt, Otani plan, završen je za branu u iščekivanju pobjede [[Japan|Japana]] nad Kinom.

Godine 1944., glavni projektant [[Ured za reklamaciju Sjedinjenih Država|Biroa za melioraciju Sjedinjenih Država]], [[John L. Savage]], pregledao je područje i izradio prijedlog brane za 'Projekt rijeke Jangce'.&lt;ref name=&quot;nasbio&quot;&gt;{{Cite book|last=Wolman|first=Abel|url=http://books.nap.edu/html/biomems/jsavage.pdf|title=John Lucian Savage Biography|last2=Lyles|first2=W. H.|date=1978|publisher=National Academy of Science|archive-url=https://web.archive.org/web/20110607121452/http://books.nap.edu/html/biomems/jsavage.pdf|archive-date=7. 6. 2011}}&lt;/ref&gt; Oko 54 kineskih inženjera otišla su u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] na obuku. Prvobitni planovi su predviđali da brana koristi jedinstvenu metodu za pomicanje brodova: brodovi bi ulazili u [[Brodska prevodnica (vodena navigacija)|brodske prevodnice]] koje se nalaze na donjem i gornjem kraju brane, a zatim bi dizalice premještale brodove od jedne do druge. Grupe plovila bi bile podignute zajedno radi efikasnosti. Nije poznato da li je ovo rješenje uzeto u obzir zbog performansi uštede vode ili su inženjeri smatrali da je razlika u visini između rijeke iznad i ispod brane prevelika za alternativne metode.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://books.google.com/books?id=7SADAAAAMBAJ&amp;pg=PA98|title=China's Dream Dam|work=Popular Science|publisher=Bonnier Corporation|date=juni 1946|volume=148|issue=6|page=98|issn=0161-7370}}&lt;/ref&gt; Neka istraživanja, ekonomske studije i projektantski radovi su obavljeni, ali je vlada, usred [[Kineski građanski rat|kineskog građanskog rata]], zaustavila rad 1947.

Nakon [[Kineska komunistička revolucija|komunističke revolucije 1949]], [[Mao Zedong]] je podržao projekat, ali je prvo započeo projekat [[Brana Gezhouba|brane Gezhouba]] u blizini, a ekonomski problemi, uključujući [[Veliki skok naprijed]] i [[Kulturna revolucija|Kulturnu revoluciju]], usporili su napredak. Nakon [[1954. Poplave rijeke Jangce|poplava rijeke Jangce 1954]], 1956, Mao Zedong je napisao &quot;Plivanje&quot;, pjesmu o svojoj fascinaciji branom na rijeci Jangce. 1958, nakon [[Kampanja stotinu cvijeća|kampanje Stotinu cvjetova]], neki inženjeri koji su govorili protiv projekta bili su zatvoreni.&lt;ref name=&quot;WPhist&quot;&gt;{{Cite news|archive-date=6. 1. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100106142004/http://www.washingtonpost.com/wp-srv/inatl/longterm/yangtze/yangtze.htm|url=https://www.washingtonpost.com/wp-srv/inatl/longterm/yangtze/yangtze.htm|title=The Yangtze Dam: Feat or Folly?|work=The Washington Post|date=9. 11. 1997|access-date=23. 11. 2010|last=Steven Mufson}}&lt;/ref&gt;

Tokom 1980-ih, ponovo se pojavila ideja o brani. [[Nacionalni narodni kongres]] odobrio je branu 1992: od 2.633 delegata, 1.767 je glasalo za, 177 je glasalo protiv, 664 je bilo uzdržano, a 25 članova nije glasalo, što je zakonu dalo neobično nisku stopu odobrenja od 67,75%.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://news.china.com/history/all/11025807/20110402/15882237.html|publisher=News.rednet.cn|language=zh|script-title=zh:1992年4月3日全国人大批准兴建三峡工程|archive-url=https://web.archive.org/web/20110927024424/http://news.china.com/history/all/11025807/20110402/15882237.html|archive-date=27. 9. 2011|url-status=dead|access-date=16. 8. 2009}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.people.com.cn/GB/14576/28320/35193/35208/2681065.html|title=人民网 – 404页面|archive-url=https://web.archive.org/web/20170101001027/http://www.people.com.cn/GB/14576/28320/35193/35208/2681065.html|archive-date=1. 1. 2017|url-status=dead|access-date=28. 5. 2020}}&lt;/ref&gt; Izgradnja je počela 14. decembra 1994.&lt;ref name=&quot;allin&quot;&gt;{{cite thesis|last=Allin|first=Samuel Robert Fishleigh|date=30. 11. 2004|title=An Examination of China's Three Gorges Dam Project Based on the Framework Presented in the Report of The World Commission on Dams|type=MS paper|publisher=Virginia Polytechnic Institute and State University|url=https://vtechworks.lib.vt.edu/handle/10919/37152|access-date=14. 3. 2023|df=mdy-all|hdl=10919/37152}}&lt;/ref&gt; Očekivalo se da će brana biti u potpunosti operativna 2009, ali dodatni projekti, kao što je podzemna [[elektrana]] sa šest dodatnih generatora, odgodili su puni rad do maja 2012.&lt;ref name=&quot;inventspot&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;WPhist&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.chinadaily.com.cn/business/2012-07/05/content_15550639.htm|title=Three Gorges Dam now at full capacity|date=3. 7. 2012|website=China Daily|access-date=7. 12. 2020}}&lt;/ref&gt; Brodski lift je završen 2015.&lt;ref name=&quot;shipcom&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;CnHubei20071110&quot;&gt;{{Cite news|archive-date=7. 12. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20081207035944/http://news.cnhubei.com/hbrb/hbrbsglk/hbrb01/200711/t136849.shtml|url=http://news.cnhubei.com/hbrb/hbrbsglk/hbrb01/200711/t136849.shtml|language=zh|script-title=zh:三峡升船机开工建设_荆楚网|publisher=[[CnHubei]]|date=10. 11. 2007|access-date=9. 8. 2008|trans-title=Three Gorges ship lift operation construction}}&lt;/ref&gt; Brana je podigla nivo vode u akumulaciji na 172,5 m iznad nivoa mora do kraja 2008. i do projektovanog maksimalnog nivoa od 175 m do oktobra 2010.&lt;ref name=&quot;Xin2010&quot;&gt;{{Cite web|url=http://news.xinhuanet.com/english2010/china/2010-10/26/c_13575583.htm|title=Water level at Three Gorges Project raised to full capacity|archive-url=https://web.archive.org/web/20101029180847/http://news.xinhuanet.com/english2010/china/2010-10/26/c_13575583.htm|archive-date=29. 10. 2010|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://news.sohu.com/20081106/n260480174.shtml|publisher=News.sohu.com|language=zh|script-title=zh:三峡完成172.5米蓄水 中游航道正常维护(图)-搜狐新闻|trans-title=The Three Gorges completed the normal maintenance of the 172.5-meter water storage channel|archive-url=https://web.archive.org/web/20110611141344/http://news.sohu.com/20081106/n260480174.shtml|archive-date=11. 6. 2011|url-status=live|access-date=16. 8. 2009}}&lt;/ref&gt;

== Sastav i dimenzije ==
Izrađena od betona i čelika, brana je 2335 m duga i vrh brane je 185 m iznad nivoa mora. Projekat je koristio 27 miliona m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt; betona (uglavnom za zid brane), utrošeno je 463.000 [[tona]] [[Čelik|čelika]] (dovoljno za izgradnju 63 [[Eiffelov toranj|Ajfelova tornja]]) i premješteno oko 102 miliona m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;   zemlje.&lt;ref name=&quot;ibib1&quot;&gt;{{Cite news|archive-date=25. 11. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20101125121320/http://www.ibiblio.org/chinesehistory/contents/07spe/specrep01.html#Quick%20Facts|url=http://www.ibiblio.org/chinesehistory/contents/07spe/specrep01.html#Quick%20Facts|title=Three Gorges Dam Project&amp;nbsp; – Quick Facts|publisher=ibiblio.org|access-date=23. 11. 2010}}&lt;/ref&gt; Betonski zid brane je 181 m visoko iznad osnove stijene.

Kada je nivo vode na maksimumu od 175 m iznad nivoa mora, 110 m više od nivoa rijeke nizvodno, akumulacija brane je u prosjeku oko 660 km po dužini i 1,12 km po širini. Sadrži 39,3 km&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt; vode i ima ukupnu površinu od 1045 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Po završetku, akumulacija je poplavila ukupnu površinu od 632 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; zemlje, u poređenju sa 1350 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; rezervoara stvorenog [[Itaipu Dam|branom Itaipu]] .&lt;ref name=&quot;Xinhua20031121&quot;&gt;{{Cite news|url=http://news.xinhuanet.com/ziliao/2003-05/30/content_896773.htm|language=zh|script-title=zh:三峡水库：世界淹没面积最大的水库 (Three Gorges reservoir: World submergence area biggest reservoir)|publisher=Xinhua Net|date=21. 11. 2003|access-date=10. 4. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20071012222330/http://news.xinhuanet.com/ziliao/2003-05/30/content_896773.htm|archive-date=12. 10. 2007}}&lt;/ref&gt;

=== Divljina ===
Zabrinutost o potencijalnom uticaju brane na divlje životinje prethodila je odobrenju Nacionalnog narodnog kongresa &lt;ref name=&quot;Li&quot;&gt;{{cite thesis|url=https://scholars.wlu.ca/etd/312|title=Environmental planning of large-scale water projects: The Three Gorges Dam case, China|publisher=Wilfrid Laurier University|year=1989|last=Li|first=Long|type=MA thesis}}&lt;/ref&gt; Ova regija je od davnina poznata po svom bogatom biodiverzitetu. Dom je za 6.388 vrsta biljaka koje pripadaju u 238 porodica i 1.508 rodova. Od ovih biljnih vrsta, 57 je ugroženo.&lt;ref name=&quot;Wu Jianguo&quot;&gt;{{Cite journal|last=Wu|first=J.|last2=Huang|first2=J.|last3=Han|first3=X.|last4=Xie|first4=Z.|last5=Gao|first5=X.|year=2003|title=Three-Gorges Dam – Experiment in Habitat Fragmentation?|url=https://archive.org/details/sim_science_2003-05-23_300_5623/page/1238|journal=Science|volume=300|issue=5623|pages=1239–1240|doi=10.1126/science.1083312|pmid=12764179}}&lt;/ref&gt; Ove rijetke vrste se također koriste kao sastojci u tradicionalnoj kineskoj medicini.&lt;ref name=&quot;chetham&quot;&gt;{{Cite book|last=Chetham|first=Deirdre|url=https://books.google.com/books?id=K9XVZR-o45EC|title=Before the Deluge: The Vanishing World of the Yangtze's Three Gorges|publisher=Palgrave Macmillan|year=2002|isbn=978-1-4039-6428-1}}&lt;/ref&gt; Već je postotak pošumljenog područja u regiji koja okružuje branu Tri sutjeske pao sa dvadeset posto u 1950. na manje od deset posto u 2002. godini,&lt;ref name=&quot;chetham&quot; /&gt; negativno utječući na sve biljne vrste na ovom lokalitetu. Region također pruža staništa stotinama slatkovodnih i kopnenih životinjskih vrsta.&lt;ref name=&quot;Wu Jianguo&quot; /&gt; Slatkovodne ribe posebno su pogođene branama zbog promjena temperature vode i režima protoka. Mnoge druge ribe su također povrijeđene u lopaticama turbina hidroelektrana. Ovo je posebno štetno za ekosistem regije jer je sliv rijeke  Yangtze dom za 361 različitu vrstu ribe i čini 27 posto svih ugroženih slatkovodnih vrsta ribe u Kini.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Xie|first=P.|year=2003|title=Three-Gorges Dam: Risk to Ancient Fish|url=http://ir.ihb.ac.cn/handle/152342/9612|journal=Science|volume=302|issue=5648|pages=1149b–1151|doi=10.1126/science.302.5648.1149b|issn=0036-8075|pmid=14615514|archive-url=https://web.archive.org/web/20191008091312/http://ir.ihb.ac.cn/handle/152342/9612|archive-date=8. 10. 2019|access-date=8. 10. 2019}}&lt;/ref&gt; Druge vodene vrste su bile ugrožene branom, posebno baiji, [[Kineski rečni delfin|kineski riječni delfin]],&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot;&gt;{{Cite book|last=Qing|first=Dai|url=https://books.google.com/books?id=nX6TDAAAQBAJ&amp;pg=PA160|title=The River Dragon Has Come!: Three Gorges Dam and the Fate of China's Yangtze River and Its People|last2=Thibodeau|first2=John G.|last3=Williams|first3=Michael R|publisher=Routledge|year=2016|isbn=978-1-315-50276-2|page=160|display-authors=etal}}&lt;/ref&gt; koji je sada izumro. U stvari, naučnici kineske vlade čak tvrde da je brana Tri klanca direktno uzrokovala izumiranje baijija.&lt;ref name=&quot;TheAge_101307&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.theage.com.au/world/three-gorges-dam-could-be-huge-disaster-20070927-ge5x0x.html|title=Three Gorges Dam 'could be huge disaster'|last=Toy|first=Mary-Anne|date=27. 9. 2007|website=The Age|language=en|access-date=8. 10. 2019}}&lt;/ref&gt; [[Kinesko veslo]] je također djelimično izumrla zbog brane koja blokira njenu migraciju.

Od 3.000 do 4.000 preostalih [[Kritično ugrožena vrsta|kritično ugroženih]] [[Sibirski ždral|ždralova]], veliki broj trenutno zimuje u močvarama koje će uništiti brana Tri sutjeske.&lt;ref&gt;{{Cite news|archive-date=6. 12. 2000|url=http://american.edu/TED/threedam.htm|title=Three Gorges Dam Case Study|publisher=American University, The School of International Service|access-date=20. 1. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20001206061700/http://www.american.edu/ted/THREEDAM.htm}}&lt;/ref&gt; Brana je doprinijela [[Funkcionalno izumiranje|funkcionalnom izumiranju]] riječnih delfina [[Baiji]]. Iako je čak i na početku izgradnje bila blizu ovog nivoa, brana je dodatno smanjila svoje stanište i povećala kretanje brodova, što je jedan od faktora koji su doveli do njenog konačnog propadanja. Osim toga, brana će zajamčeno &quot;negativno utjecati&quot; na populacije [[Yangtze jesetra|jesetre Jangce]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.flathatnews.com/news/1304/three-gorges-dam-a-blessing-or-an-environmental-disaster|title=Three Gorges Dam: A Blessing or an Environmental Disaster?|last=Theuerkauf|first=Ethan|date=2. 10. 2007|publisher=[[The Flat Hat]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20080222061320/http://www.flathatnews.com/news/1304/three-gorges-dam-a-blessing-or-an-environmental-disaster|archive-date=22. 2. 2008|url-status=dead|access-date=21. 6. 2015}}&lt;/ref&gt; Godine 2022. Kineski veslač proglašen je izumrlim, a posljednji put je potvrđeno viđenje 2003.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.iucnredlist.org/ja/species/18428/146104283|title=Chinese Paddlefish|website=www.iucnredlist.org|publisher=[[IUCN Red List]]|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20230516041907/https://www.iucnredlist.org/ja/species/18428/146104283|archive-date=16. 5. 2023|url-status=live|access-date=16. 5. 2023}}&lt;/ref&gt;

=== Terestrički uticaj ===
Naučnici [[NASA|NASA-e]] su 2005. izračunali da bi pomicanje vodene mase pohranjene u branama povećalo ukupnu dužinu [[Zemlja (planeta)|Zemljinog]] dana za 0,06 [[Mikrosekunda|mikrosekundi]] i učinilo Zemlju malo okruglom u sredini i ravnom na [[Geografski pol|polovima]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.jpl.nasa.gov/news/news.php?feature=716|title=NASA Details Earthquake Effects on the Earth|website=NASA/JPL|archive-url=https://web.archive.org/web/20170810053619/https://www.jpl.nasa.gov/news/news.php?feature=716|archive-date=10. 8. 2017|url-status=live|access-date=10. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Studija objavljena 2022. u časopisu [[Otvorite Geosciences|Open Geosciences]] sugerira da promjena nivoa vode u rezervoaru utiče na gravitaciono polje u zapadnom Sečuanu, što zauzvrat utiče na seizmičnost u tom području.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Wang|first=Yaxiang|last2=Cao|first2=Ziyi|last3=Pang|first3=Zhaojun|last4=Liu|first4=Yan|last5=Tian|first5=Jiawei|last6=Li|first6=Juan|last7=Yin|first7=Lirong|last8=Zheng|first8=Wenfeng|last9=Liu|first9=Shan|date=1. 1. 2022|title=Influence of Three Gorges Dam on earthquakes based on GRACE gravity field|journal=Open Geosciences|language=en|volume=14|issue=1|pages=453–461|bibcode=2022OGeo...14..350W|doi=10.1515/geo-2022-0350|issn=2391-5447}}&lt;/ref&gt;{{Široka slika|200407-sandouping-sanxiadaba-4.med.jpg|800px|Panorama brane Tri sutjeske}}

== Poplave, poljoprivreda, industrija ==
[[Datoteka:2020_Three_Gorges_Dam_water_level.svg|mini|Nivo vode i dotok tokom [[Poplave u Kini 2020|poplava u Kini 2020]]]]
Važna funkcija brane je kontrola poplava, što je veliki problem za sezonsku rijeku Jangce. Milioni ljudi žive nizvodno od brane, a mnogi veliki, važni gradovi poput [[Wuhan]]a, [[Nanjing]]a i [[Šangaj]]a nalaze se u blizini rijeke. Velike površine agrarnog zemljišta i najvažnije industrijsko područje Kine nalaze se pored rijeke.

== Plovidba branom ==
[[Datoteka:Three_gorges_dam_locks_view_from_vantage_point.jpg|mini|Brodske brave za riječni saobraćaj zaobilazeći branu Tri klisure, maj 2004]]
Ugradnja [[Brodska prevodnica (vodeni transport)|brodskih prevodnica]] ima za cilj povećanje riječnog brodarstva sa deset miliona na 100 miliona tona godišnje; kao rezultat toga troškovi transporta će biti smanjeni između 30 i 37 procenata. Dostava će postati sigurnija, budući da su klisure opasne za plovidbu.&lt;ref name=&quot;Xinhuar2007023&quot;&gt;{{Cite news|archive-date=7. 12. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20081207175725/http://news.stockstar.com/info/darticle.aspx?id=GA,20080708,00069957&amp;columnid=76|url=http://news.stockstar.com/info/darticle.aspx?id=GA,20080708,00069957&amp;columnid=76|language=zh|script-title=zh:长江电力(600900)2008年上半年发电量完成情况公告 – 证券之星|agency=Xinhua News Agency|date=23. 1. 2007|access-date=9. 8. 2008|trans-title=The Three Gorges sluice year transported goods volume may amount to 100,000,000&amp;nbsp;tons}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Three_Gorges_Dam_(12280456164).jpg|mini|''Brodsko dizalo'', neka vrsta lifta, može podići plovila do 3.000 tona, u djeliću vremena kako bi prošla kroz stepenišne brave.]]
Pored kanalskih prevodnica, postoji i [[Lift za brodove|brodski lift]], svojevrsni lift za plovila. Brodski lift može podići brodove do 3.000 tona.&lt;ref name=&quot;shipcom&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Bbc2005050&quot;&gt;{{Cite news|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/business/4512015.stm|title=China's west seeks to impress investors|publisher=BBC|date=4. 5. 2005|access-date=23. 11. 2010|last=MacKie|first=Nick|archive-url=https://web.archive.org/web/20081124143445/http://news.bbc.co.uk/2/hi/business/4512015.stm|archive-date=24. 11. 2008}}&lt;/ref&gt; Vertikalni prijeđeni put je 113 m,&lt;ref name=&quot;ChinaThreeGorgesProject&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.ctgpc.com/benefifs/benefifs_a_5.htm|title=Its Buildings with Biggest Indices|year=2002|publisher=China Three Gorges Project|archive-url=https://web.archive.org/web/20131023064744/http://www.ctgpc.com/benefifs/benefifs_a_5.htm|archive-date=23. 10. 2013|url-status=dead|access-date=23. 11. 2010}}&lt;/ref&gt; a veličina bazena brodskog lifta je 120 m x 18 m x 3,5 m. Brodskom liftu je potrebno 30 do 40 minuta za tranzit, za razliku od tri do četiri sata za prolazak kroz prevodnice.&lt;ref name=&quot;Bbc050504&quot;&gt;{{Cite news|archive-date=24. 11. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20081124143445/http://news.bbc.co.uk/2/hi/business/4512015.stm|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/business/4512015.stm|title=China's west seeks to impress investors|publisher=BBC|date=4. 5. 2005|access-date=23. 11. 2010|last=MacKie|first=Nick}}&lt;/ref&gt; Jedan faktor koji komplikuje je to što nivo vode može dramatično varirati. Brodski lift mora raditi čak i ako nivo vode varira za 12 m na donjoj strani i 30 m na gornjoj strani.

== Preseljenje stanovnika ==
Iako je ogromna veličina akumulacije zahtijevala premještanje velikih razmjera uzvodno, smatralo se da je to opravdano zaštitom od poplava za zajednice nizvodno od brane.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.iea.org/publications/freepublications/publication/2012_Hydropower_Roadmap.pdf|title=2012 Hydropower Roadmap|website=iea.org|page=37|archive-url=https://web.archive.org/web/20150924042028/http://www.iea.org/publications/freepublications/publication/2012_Hydropower_Roadmap.pdf|archive-date=24. 9. 2015|url-status=live|access-date=9. 2. 2017}}&lt;/ref&gt; Do juna 2008. Kina je preselila 1,24 miliona stanovnika (do [[Gaoyang, Hebei|Gaoyanga]] u provinciji Hubei) jer je procijenjeno da će 13 gradova, 140 varoši i 1350 sela biti ili potpuno ili djelimično poplavljeno rezervoarom,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.ctgpc.com.cn/sx/news.php?mNewsId=29626|date=22. 8. 2008|publisher=China Three Gorges Project Corporation|language=zh|script-title=zh:三峡四期移民工程通过阶段性验收|archive-url=https://web.archive.org/web/20081207081858/http://www.ctgpc.com.cn/sx/news.php?mNewsId=29626|archive-date=7. 12. 2008|url-status=dead|access-date=6. 12. 2008}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;autogenerated3&quot;&gt;{{Cite news|archive-date=6. 12. 2008|url=http://chinese.wsj.com/gb/20080724/bch094619.asp?source=whatnews3|language=zh|script-title=zh:三峡库区城镇完成拆迁|trans-title=Towns in Three Gorges Reservoir Area, Demolition Completed|work=The Wall Street Journal|date=24. 7. 2008|access-date=1. 8. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20081206151424/http://chinese.wsj.com/gb/20080724/bch094619.asp?source=whatnews3}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.internationalrivers.org/campaigns/three-gorges-dam|title=Three Gorges Dam|publisher=International Rivers|archive-url=https://web.archive.org/web/20150505160126/http://www.internationalrivers.org/campaigns/three-gorges-dam|archive-date=5. 5. 2015|url-status=live|access-date=5. 5. 2015}}&lt;/ref&gt; što iznosi otprilike 1,5% Hubei je 60.3 miliona i općine [[Chongqing]] 31,44 miliona stanovnika.&lt;ref name=&quot;MWC_News_101307&quot;&gt;{{Cite news|url=http://mwcnews.net/content/view/17341&amp;Itemid=1|title=China dam to displace millions more|publisher=MWC News|date=13. 10. 2007|access-date=23. 11. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20071014132058/http://mwcnews.net/content/view/17341%26Itemid%3D1|archive-date=14. 10. 2007}}&lt;/ref&gt; Otprilike 140.000 stanovnika preseljeno je u druge provincije.&lt;ref name=&quot;chinadaily2&quot;&gt;{{Cite news|archive-date=4. 12. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071204022708/http://www.chinadaily.com.cn/english/doc/2004-07/15/content_348413.htm|url=http://www.chinadaily.com.cn/english/doc/2004-07/15/content_348413.htm|title=More bid farewell to Three Gorges|work=China Daily|date=15. 7. 2004|access-date=20. 1. 2008|last=Liang Chao}}&lt;/ref&gt;

== Ostali uticaji ==
=== Kultura i historija ===
Akumulacija duga 600 kilometara poplavljena oko 1.300 arheoloških nalazišta i promijenila izgled Tri klisure kako je nivo vode porastao preko 91 m.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.worldchanging.com/archives/007682.html|title=Flotsam, Jetsam and the Three Gorges Dam|publisher=World Changing|date=9. 12. 2007|access-date=20. 1. 2008|last=Regine Debatty|archive-url=https://web.archive.org/web/20080706022236/http://www.worldchanging.com/archives/007682.html|archive-date=6. 7. 2008}}&lt;/ref&gt; Kulturno-historijske relikvije se premještaju na viši teren nakon otkrivanja, ali je poplava neizbježno prekrila neotkrivene relikvije. Neke lokacije nisu mogle da se premjeste zbog njihove lokacije, veličine ili dizajna, kao što je lokacija [[Viseći kovčezi|sa visećim kovčezima]] visoko u [[Klanac Shen Nong|klancu Shen Nong]] jer je dio litica.&lt;ref name=&quot;Hogan&quot;&gt;{{Cite news|url=http://www.megalithic.co.uk/article.php?sid=17946|title=Shen Nong Gorge Hanging Coffins|publisher=The Megalithic Portal|access-date=20. 1. 2008|archive-date=10. 6. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110610104958/http://www.megalithic.co.uk/article.php?sid=17946|last=C.Michael Hogan}}&lt;/ref&gt; Drevni gradovi [[Guizhou, Hubei|Guizhou]], [[Kuizhou]] i [[Okrug Wushan, Chongqing|Wushan]] također su potpuno potopljeni.

{{Dvostruka slika
|lijevo|Three gorges dam locks view from vantage point.jpg|250px|Threegorges.png|300px
|Brana Tri sutjeske, s posebnim prolazima za brodove (maj 2004.)|Položaj brane
}}

{{Raščistiti}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Three Gorges Dam}}
* [http://maps.yahoo.com/beta/#maxp=search&amp;mvt=h&amp;trf=0&amp;lon=111.275969&amp;lat=30.715718&amp;mag=5 Satelitski snimak brane na Yahoo! Maps] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100913082103/http://maps.yahoo.com/beta/#maxp=search&amp;mvt=h&amp;trf=0&amp;lon=111.275969&amp;lat=30.715718&amp;mag=5 |date=13. 9. 2010 }}
* [http://www.cypc.com.cn/en/ China Yangzi Power Co. Ltd.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120217211339/http://www.cypc.com.cn/en/ |date=17. 2. 2012 }}
* [http://www.ctgpc.com/ Službena stranica ''Three Gorge Project Co. Ltd.'']
* [http://news.bbc.co.uk/2/hi/asia-pacific/4983572.stm &quot;Three Gorges Dam 'built by May'&quot;], BBC News, 8. 5. 2006; pristupljeno: 8. 5. 2006.
* [http://maps.google.com/maps?ll=30.831645,111.021481&amp;spn=0.075337,0.116764&amp;t=h&amp;hl=en Satelitska slika brane Tri sutjeske]
* [http://www.discoveryangtze.com/Yangtzediscovery/three_gorges_dam.htm Brana Tri sutjeske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100220235301/http://www.discoveryangtze.com/yangtzediscovery/three_gorges_dam.htm |date=20. 2. 2010 }}
* [https://web.archive.org/web/20081011171721/http://irn.org/programs/threeg/ International Rivers Network]
* [[BBC News Online]] – [http://news.bbc.co.uk/2/hi/asia-pacific/5000092.stm &quot;Three Gorges dam wall completed&quot;], 20. 5. 2006; pristupljeno: 20. 5. 2006.
* [[BBC News Online]] – [http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/asia-pacific/3654772.stm Trupe zadužene za odbranu brane od terorista (en)]
* [[BBC News Online]] – [http://news.bbc.co.uk/1/hi/in_depth/photo_gallery/3433045.stm foto galerija]
* [[BBC News Online]] – [http://news.bbc.co.uk/1/shared/spl/hi/pop_ups/06/asia_pac_three_gorges_dam/html/1.stm In pictures: Three Gorges Dam], 19. 5. 2006.
* [https://web.archive.org/web/20060610225425/http://probeinternational.org/pi/3g/index.cfm Probe International, anti dam website]
* [https://web.archive.org/web/20050310031457/http://www.sp-china.com/powernetwork/national.htm information on state power network]
* [http://billzorn.com/china/intro.shtml Bill Zorn Photo Documentary]

{{Javna infrastruktura}}
{{Hidroelektricitet po državama|Kini}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Brane u Kini]]
[[Kategorija:Yangtze]]
[[Kategorija:Brane završene 2008.]]
[[Kategorija:Gravitacijske brane]]
[[Kategorija:Hidroelektrane u Kini]]</text>
      <sha1>t8deetwe0udgdljaztgwa1vk5z07vr6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bismarck (Sjeverna Dakota)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>173943</id>
    <revision>
      <id>3940791</id>
      <parentid>3760024</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T09:34:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940791</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4244" sha1="qkzq9m4q1foi832dsd4d45rqgwos4lc" xml:space="preserve">{{u začetku}}
{{Geokutija|Naselje
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                   =Bismarck
| izvorno_ime           =
| drugo_ime             =
| kategorija            = Grad
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| etimologija           =
| službeni_naziv        =
| moto                  =
| nadimak               =
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                 =2009-0521-ND-StateCapitol.jpg
| opis_slike            =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava               =
| simbol                =
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| država                =
| zastava_države        =
| pokrajina             =Sjeverna Dakota | pokrajina_vrsta =Savezna država SAD
| regija                = | regija_vrsta =
| distrikt              = | distrikt_vrsta =
| općina                = | općina_vrsta =
&lt;!-- *** Nešto što pripada u ovaj dio *** --&gt;
| dio                   =
| znamenitost           =
| rijeka                =
&lt;!-- *** Položaj i visina *** --&gt;
| položaj               =
| nadmorska_visina      = 
| širina_stepeni        = | širina_minuta = | širina_sekundi = | širina_SJ =
| dužina_stepeni        = | dužina_minuta = | dužina_sekundi = | dužina_IZ =
| najviši               =
| najviša_visina        = 
| najniža               =
| najniža_visina        =
&lt;!-- *** Dimenzije *** --&gt;
| dužina                = | dužina_orijentacija =
| širina                = | širina_orijentacija =
| površina              =
| površina_zemlje       =
| površina_vode         =
| površina_urban        =
| površina_metro        =
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo          = | stanovništvo_datum =
| stanovništvo_urban    =
| stanovništvo_metro    =
| stanovništvo_općina   =
| stanovništvo_gustoća  = 
| stanovništvo_urban_gustoća  = 
| stanovništvo_općina_gustoća = 
| stanovništvo_metro_gustoća  =
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
| osnovan               =
| datum                 =
| vlada                 =
| vlada_položaj         = | vlada_regija = | vlada_država =
| gradonačelnik         = 
| gradonačelnik_partija =
| lider                 =
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| vremenska_zona        = | utc_odstupanje =
| vremenska_zona_DST    = | utc_offset_DST =
| poštanski_broj        =
| pozivni broj          =
| kod                   =
&lt;!-- *** Slobodna polja *** --&gt;
| prazno                = | prazno_vrsta =
| prazno1               = | prazno1_vrsta = 
&lt;!-- *** Karta *** --&gt;
| karta                 =
| razmjer_karte         =
| karta_lokacija_x      =
| karta_lokacija_y      =
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web_stranica          =
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka              =
}}
'''Bismarck''' je glavni grad američke savezne države [[Sjeverna Dakota]]. Broj stanovnika prema popisu iz 2006. godine je 58.333. Bizmark je osnovan 1872. godine.
==Ekonomija==
U skladu sa izvještajem iz 2011.,  Comprehensive Annual Financial Report,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.bismarck.org/DocumentView.aspx?DID=4549 |title=City of Bismarck 2011 Comprehensive Annual Financial Report |format=PDF |date= |access-date= |archive-url=https://web.archive.org/web/20210929024427/http://www.bismarck.org/DocumentView.aspx?DID=4549 |archive-date=29. 9. 2021 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; najveći poslodavci u gradu su:

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! #
! Poslodavac
! # Zaposlenih
|-
| 1
|[[North Dakota|Država Sjeverna Dakota]]
|4,400
|-
|2
|[[Medcenter One Health Systems]]
|3,064
|-
|3
|[[St. Alexius Medical Center]]
|2,264
|-
|4
|[[Bismarck Državne škole]]
|1,804
|-
|5
|[[Federalna vlada SAD]]
|1,200
|-
|6
|[[MDU Resources]]
|616
|-
|7
|[[Walmart]]
|690
|-
|8
|[[Aetna]]
|618
|-
|9
|City of Bismarck
|544
|-
|10
|Mid Dakota Clinic
|530
|-
|11
|Missouri Slope Lutheran Care Center
|530
|-
|12
|[[University of Mary]]
|503
|-
|13
|[[Coventry Health Care]]
|460
|-
|14
|[[Basin Electric Power Cooperative]]
|455
|-
|15
|[[Bismarck State College]]
|332
|}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Bismarck, North Dakota}}
* http://www.bismarck.org/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100617080700/http://www.bismarck.org/ |date=17. 6. 2010 }}
* http://www.bismarckmandancvb.com/

{{Glavni gradovi SAD-a}}

[[Kategorija:Gradovi u Sjevernoj Dakoti]]</text>
      <sha1>qkzq9m4q1foi832dsd4d45rqgwos4lc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alma Lazarevska</title>
    <ns>0</ns>
    <id>177982</id>
    <revision>
      <id>3940628</id>
      <parentid>3931775</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T04:13:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940628</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10586" sha1="9fnsvgcr3o2utdqo0fln5d6oflk1mx0" xml:space="preserve">== Biografija ==

Alma Lazarevska je savremena bosanskohercegovačka spisateljica i publicistkinja. Rođena je 9. marta 1957. godine u Velesu, Makedonija.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=35700|title=Hrvatska enciklopedija|date=2021|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|access-date=27. 1. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230127074113/https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=35700|archive-date=27. 1. 2023|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Osnovnu školu, gimnaziju i Filozofski fakultet (odsjek Komparativna književnost i teatrologija) završila je u Sarajevu. Živi u Sarajevu. Piše i objavljuje od 1981. godine. Piše narativnu prozu, eseje, kolumne. Knjigu eseja &quot;Sarajevski pasijans&quot; u izdanju sarajevskog ZID-a objavila 1994. godine, roman &quot;U znaku ruže&quot; objavljen je kod ovog izdavača 1996. godine.

== Djela ==

Objavljene knjige:
* [[Sarajevski pasijans]], eseji, Zid, Sarajevo, 1994.
* [[U znaku Ruže]], roman, Bosanska knjiga, Sarajevo,1996.
* [[Smrt u Muzeju moderne umjetnosti]], pripovjetke, Bosanska knjiga, Sarajevo, 1996.
* [[Biljke su nešto drugo]],  pripovjetke, Bybook, Sarajevo, 2002.

Prevodi na strane jezike:
* [[La Mort au Musée d'Art Moderne]],  MEO, Bruxelles, 2002.
* [[Im Zeichen der Rose, Drava Verlag]], Klagenfurt , 2002.
* [[Sous le Signe de la Rose]], Bruxelles, MEO, 2009.
* [[La Mort au Musée D'Art Moderne]], Bruxelles, MEO, 2009.

Naslovi u zbirci ''Smrt u Muzeju moderne umjetnosti'':
* [http://www.womenngo.org.rs/sajt/sajt/feministicka94/alma/a1.htm Defna Pehfogl prelazi most između tamo i ovamo]
* [http://www.womenngo.org.rs/sajt/sajt/feministicka94/alma/a2.htm Pozdrav iz Opkoljenog grada]
* [http://www.womenngo.org.rs/sajt/sajt/feministicka94/alma/a3.htm Tajna Kaspara Haisera]
* [http://www.womenngo.org.rs/sajt/sajt/feministicka94/alma/a4.htm Žeđ na broj devet]
* [http://www.womenngo.org.rs/sajt/sajt/feministicka94/alma/a5.htm Kako smo ubili mornara]
* [http://www.womenngo.org.rs/sajt/sajt/feministicka94/alma/a6.htm Smrt u muzeju moderne umjetnosti]

Autorski tekstovi objavljeni u ''Sarajevskim Sveskama'':
* [http://www.sveske.ba/en/content/pismo-iz-1938-godine Pismo iz 1938] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160827032132/http://sveske.ba/en/content/pismo-iz-1938-godine |date=27. 8. 2016 }}
* [http://www.sveske.ba/en/content/blazen-neka-je-dan Blažen neka je dan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305222702/http://www.sveske.ba/en/content/blazen-neka-je-dan |date=5. 3. 2016 }} 
* [http://www.sveske.ba/en/content/mjesec-i-dusa Mjesec i duša] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160306104631/http://www.sveske.ba/en/content/mjesec-i-dusa |date=6. 3. 2016 }}
* [http://www.sveske.ba/en/content/o-crtezu-prije-svih-faza O crtežu prije svih faza] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180411120806/http://sveske.ba/en/content/o-crtezu-prije-svih-faza |date=11. 4. 2018 }}
* [http://www.sveske.ba/en/content/porijeklo-svile Porijeklo prije svile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160804091437/http://sveske.ba/en/content/porijeklo-svile |date=4. 8. 2016 }}
* [http://www.sveske.ba/en/content/slijepa-vrata-ulice-lazne Slijepa vata, ulice lažne] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160702043935/http://sveske.ba/en/content/slijepa-vrata-ulice-lazne |date=2. 7. 2016 }}
* [http://www.sveske.ba/en/content/subota-lisce-nedzad Subota, lišće, Nedžad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130806030910/http://www.sveske.ba/en/content/subota-lisce-nedzad |date=6. 8. 2013 }}

== Nagrade ==

* Jugoslovenska novinarska nagrada  ''Dušan Timotijević'' za 1986. godinu.
* [[Nagrada Društva pisaca BiH]] za najbolju knjigu [[Smrt u Muzeju moderne umjetnosti]] 1996. godine.

== Kritički osvrti na djela Alme Lazarevske ==

Posebno mjesto u novoj pripovjedačkoj Bosni pripada Almi Lazarevskoj i njenim zbirkama [[Smrt u Muzeju moderne umjetnosti]] i [[Biljke su nešto drugo]]. Lazarevska je razvila narativnu strategiju psihološko simboličkih detalja u kojima se bez patetične moralizatorske geste simbolički zrcali sav ratni užas.
Alma Lazarevska ušla je u sami vrh bosanskohercegovačkog književnog kanona. Lazarevska u svojoj prozi gotovo prustovski preciznim jezikom pokazuje moć detalja kao formativnu osnovu priče. Njene knjige [[Smrt u Muzeju moderne umjetnosti]] i [[Biljke su nešto drugo]] spadaju u same vrhunce bosanskohercegovačke proze. Lazarevska piše u okviru modela poetsko psihološke priče veoma intelektualiziranu, meditativnu prozu su izvrsnim oživljavanjem čulnih utisaka i vanrednim refleskivnim sekvencama. [[U Smrti u Muzeju moderne umjetnosti]] tematski obrađuje rat, ali tako da namjesto panoramičnosti povijesne apokalipse daje kamernu sliku porodice i porodičnog ambijenta. Ta namjera da se opiše ratna svakodnevnica direktno je suprotstvaljena konstruiranju herojske kulturne paradigme i velike povijesne naracije, koja je na južnoslavenskom prostoru u pravilu ideološki postamentirana. Njene priče karakterizira vrhunska upotreba proznog jezika te vrsno organiziranje kompozcione ravni priče, ali i strategija opisivanja detalja ratne svakodnevnice koji postaju pravi mali egzsitencijalni simboli. Sklona litotičnom jeziku, Lazarevska u priči [[Smrt u Muzeju moderne umjetnosti]] - na podlozi pitanja kako bi ste željeli umrijeti iz ankete koju u opkoljenom Sarajevu provode službenici Muzeja moderne umjetnosti iz New Yorka, da bi odgovore pohranili u svoj muzej - ratno Sarajevo pretvara u simbolički topos savremene civilizacije ironično pokazujući da su iz nje iscurile sve antropološke vrijednosti. Lazarevska je u svojim pričama obnovila neke vrijednosti klasične, modernističke proze uz izvanvredan sinestezijski jezik, vizualizaciju i hromatizaciju rada ljudske svijesti i psihe, simbolizaciju priče, pa njena proza spada u same vrhunce ukupne bosanskohercegovačke književnosti.
Lazarevska je u romanu [[U znaku ruže]] ostvarila novopovijesni kulturološki roman u kojem tematizira odnos između Alekse Š. i revolucionarke Roze Luksemburg, pri čemu se taj odnos zbiva untar sudara dva kulturna koda, emancipatorski romantičarskog što pokušava razoriti patrocentrične predstave tradicije a kojem pripada Aleksa Š. i utopijsko revolucionarnog u koji je potpoljena Roza Luksmeburg. Ta dva kulturna koda čine okvir za ljubavnu dramu, pri čemu se metaforički uspostavlja prostor ljudske egzistencije kao krah ideala. [[U Znaku ruže]] je stilski vješto ispisan roman, sa intelektualizacijom romanesknog diskursa, vještom psihologizacijom likova, odličnim razvijanjem koncpeta male priče unutar velike povijesti i prigušenom gotovo litotičnom egzistencijalnom dramom svojih junaka.

Alma Lazarevska je jedna od rijetkih autorica koja je uvrštena u antologijske izbore izdavačke kuće Alef pod uredništvom Enesa Durakovića. Taj obimni projekat antologijskog vrednovanja, poduzet očigledno s dvostrukom namjerom očuvanja i učvršćivanja bošnjačkog identiteta, s jedne strane, i suprotstavljanja razarajućoj moći ratne mašinerije da uništi simbolička dobra kao temelj razvoja bosanskohercegovačkog društva, s druge strane, nesvjesno nam pokazuje kakva je druga strana medalje simboličkog nasilja: ono se ne provodi uvijek minobacačima, već, kako to u svojoj knjizi Vladavina muškaraca (2001.g.) pokazuje P. Bourdieu, preko znanja i uspostavlja povlađivanjem onih koji ga podnose. Preovlađujući kriteriji za konstrukciju bošnjačkog književnog korpusa i bosnaskohercegovačkog kanona su, dakako, definirani nacionalno, ali u prvom i književnice i kritičarke dobijaju nešto više mjesta, u skladu sa suplementarnim kriterijem kulturološkog pamćenja, dok u drugom čast da učestvuje u izboru ima samo jedna autorica, Gordana Muzaferija, priznata kao stručnjakinja za dramsku književnost (ono što je tu paradoksalno, činjenica je da je upravo to žanr koji, izgleda, bosanskohercegovačke spisateljice sistematski izbjegavaju), dok su među pjesnikinjama “izabrane” Dara Sekulić, Bisera Alikadić, Mubera Pašić, Jozefina Dautbegović i Ferida Duraković, a [[Antologija bosanskohercegovačke pripovijetke XX vijeka]] izdvaja samo jednu pripovjedačicu - Almu Lazarevsku. Ako je ovakvo stanje u bosanskohercegovačkoj književnosti realno, mada u svakom slučaju prouzrokovano (ne)svjesnom primjenom muških vrijednosti, onda nam se valja zapitati zašto je to tako i na koje načine se ta rodna diskriminacija i raspodjela moći reprodukuje? Ujedno, doista izdvojen položaj Lazarevske, daje nam za pravo da se dvostruko zamislimo nad Jergovićevom tvrdnjom: “Kada bi kod nas postojala književna scena i kad bi knjige još djelovale na druge pisce, [[Smrt u Muzeju moderne umjetnosti]] bosansku bi književnost učinile urednijom, mirnijom i preciznijom. I naravno - boljom.” 
== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* http://www.avaz.ba/vijesti/intervju/30139-knjizevnica-alma-lazarevska-mnogo-je-onih-koji-bi-se-o-sarajevo-htjeli-ocesati.html{{Mrtav link}}
* http://www.klix.ba/vijesti/kultura/sarajevo-je-ispraznjena-rijec/080616060
* https://web.archive.org/web/20140711100649/http://tacno.net/kultura/alma-lazarevska-sarajevo-je-ispustilo-dostojanstvo/
* http://iwp.uiowa.edu/91st/vol7-num2/plants-are-something-else {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130105223328/http://iwp.uiowa.edu/91st/vol7-num2/plants-are-something-else |date=5. 1. 2013 }}
* http://www.sveske.ba/bs/content/nova-pripovjedacka-bosna {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120308151106/http://www.sveske.ba/bs/content/nova-pripovjedacka-bosna |date=8. 3. 2012 }}
* https://web.archive.org/web/20120106185710/http://www.sveske.ba/bs/content/krvavi-lom-drustva-i-poeticki-prevrati-romana
* https://web.archive.org/web/20120502173751/http://www.openbook.ba/forum/nirman_moranjak.htm
* Alma Lazarevska, ''Smrt u Muzeju moderne umjetnosti'', Bosanska knjiga, Sarajevo, 1996.
* Enver Kazaz, ''Krvavi lom društva i poetički prevrati romana'', Sarajevske Sveske br. 13.
* Enver Kazaz, ''Nova pripovjedačka Bosna'', Sarajevske Sveske br. 14.
* Nirman Moranjak- Bamburać, ''Topos granice i granični fenomeni u književnosti BiH (lekcije o granici)'', na: https://web.archive.org/web/20120502173751/http://www.openbook.ba/forum/nirman_moranjak.htm

[[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]]
[[Kategorija:Biografije, Veles]]
[[Kategorija:Rođeni 1957.]]
[[Kategorija:Dobitnici Nagrade Društva pisaca Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>9fnsvgcr3o2utdqo0fln5d6oflk1mx0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Andrea Ranocchia</title>
    <ns>0</ns>
    <id>257306</id>
    <revision>
      <id>3940651</id>
      <parentid>3834884</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T05:13:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940651</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7758" sha1="fv6rbnf0es5b576qkhywc34wtehzjs7" xml:space="preserve">{{Nogometaš
| imenogometaša             = Andrea Ranocchia
| slika                     = Andrea Ranocchia FC Internazionale.jpg
| punoime                   = 
| nadimak                   = 
| datumrođenja              = [[16. februar]] [[1988.]]
| rodnigrad                 = [[Assisi]]
| rodnadržava               = [[Italija]]
| datumsmrti                = 
| gradsmrti                 = 
| državasmrti               = 
| pozicija                  = odbrana
| visina                    = 195 cm
| trenutniklub              = [[FC Inter Milano|Inter]]
| omladinskegodine          = 
| omladinskipogoni          = [[Perugia]]&lt;br /&gt;[[ASD Atletico Arezzo|Arezzo]]
| godine                    = 2006-2008.&lt;br /&gt;2008-2011.&lt;br /&gt;2008-2010.&lt;br /&gt;2011-
| klubovi                   = [[ASD Atletico Arezzo|Arezzo]]&lt;br /&gt;[[Genoa CFC|Genoa]]&lt;br /&gt;→ [[Associazione Sportiva Bari|Bari]]&lt;br /&gt;[[FC Inter Milano|Inter]]
| nastupi(golovi)           = 56 (1)&lt;br /&gt;16 (2)&lt;br /&gt;34 (3)&lt;br /&gt;58 (4)
| reprezentacija            = [[Italijanska nogometna reprezentacija|Italija]]
| nacionalnegodine          = 2007-2010.&lt;br /&gt;2010-
| nacionalneekipe           = [[Italijanska nogometna reprezentacija|Italija U21]]&lt;br /&gt;[[Italijanska nogometna reprezentacija|Italija]]
| nacionalninastupi(golovi) = 14 (2)&lt;br /&gt;9 (0)
| trenergodine              = 
| trenerklubovi             =  
| zadnjiuređaj              = 31. 5. 2013
}}
'''Andrea Ranocchia''' je [[italijanski]] nogometaš koji igra na poziciji odbrambenog igrača u [[FC Inter Milano|Interu]] iz [[Milano|Milana]]. Član je [[Nogometna reprezentacija Italije|nogometne reprezentacije Italije]].

==Klupska karijera==
===Početak===
Rođen u [[Assisi]]ju, u regiji [[Perugia]], Ranocchia je počeo karijeru u Perugii, da bi potom prešao u Arezzo. Godine 2006. postao je član seniorske ekipe Arezza. Igrao je jednu sezonu u [[Serie B|Seriji B]], ali tim je ispao u niži rang takmičenja.
===Genoa===
U augustu 2008. [[Genoa CFC|Genoa]] je kupila dio Ranocchijinog ugovora za 1,55 miliona eura&lt;ref name=Genoa2009report&gt;{{cite book|title=Genoa CFC 2009 annual report|date=28. 4. 2010|access-date=11. 8. 2011|publisher=C.C.I.A.A. i registroimprese.it}} {{it simbol}}&lt;/ref&gt; i poslala ga na posudbu u [[AS Bari|Bari]], gdje se ponovo našao s trenerom Arezza, [[Antonio Conte|Antoniom Conteom]]. Bari je u toj sezoni osvojio Seriju B. 26. juna 2009. Genoa je otkupila cjelokupni ugovor za dodatnih 2,45 miliona eura.

Prvu utakmicu u [[Serie A|Seriji A]] s Barijem odigrao je u sezoni [[Serie A 2009/2010.|2009/10]], tokom koje je činio hvaljeni odbrambeni tandem zajedno s [[Leonardo Bonucci|Leonardom Bonuccijem]]. Nažalost, u januaru je pretrpio tešku povredu koljena, koja ga je udaljila s terena do kraja sezone.

1. jula 2010. vratio se u Genou. Nakon pregovora između Intera i Genoe u februaru 2010. klubovi su postigli sporazum. Inter je otkupio pola Ranocchijinog ugovora za 6,5 miliona eura i posudbu [[Mattia Destro|Mattije Destra]] do kraja sezone&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://archiviostorico.gazzetta.it/2010/giugno/22/Maicon_sono_solo_due_milioni_ga_10_100622049.shtml|title=Maicon, ci sono solo due milioni fra l' Inter e il Real|date=22. 6. 2010|access-date=20. 7. 2010|last=Graziano|first=Mirko|work=La Gazzetta dello Sport}} {{it simbol}}&lt;/ref&gt;, uz mogućnost otkupa njegovog ugovora (koji je Genoa platila 4,5 miliona eura).&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.inter.it/aas/news/reader?N=34163&amp;L=en|title=Mattia Destro on loan to Genoa|date=20. 7. 2010|access-date=20. 7. 2010|work=FC Internazionale Milano|publisher=inter.it|archive-url=https://web.archive.org/web/20100725112734/http://www.inter.it/aas/news/reader?N=34163&amp;L=en|archive-date=25. 7. 2010|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Ranocchia je ipak posuđen Genoi do kraja sezone.&lt;ref name=Inter&gt;{{cite news|url=http://www.inter.it/aas/news/reader?N=34165&amp;L=en|title=Andrea Ranocchia signs five-year contract|date=21. 7. 2010|access-date=21. 7. 2010|work=FC Internazionale Milano|publisher=inter.it|archive-url=https://web.archive.org/web/20100724010056/http://www.inter.it/aas/news/reader?N=34165&amp;L=en|archive-date=24. 7. 2010|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Inter ===
27. decembra 2010. Inter je otkupio cijeli ugovor za 12,5 miliona eura (što ga je učinilo vrijednim 19 miliona eura), što je kasnije potvrdio predsjednik Genoe [[Enrico Preziosi]], koji je izrazio svoje zadovoljstvo poslovanjem s Interom.

Predsjednik Intera, [[Massimo Moratti|Moratti]], rekao je za [[Sky Italia|Sky Italiju]]: ''&quot;Konačno jedan Italijan. Pratili smo njegove igre i prije. To je naš cilj, da idemo naprijed s mladim igračima.&quot;''

9. januara 2011. Ranocchia je debitirao za Inter u meču protiv [[Calcio Catania|Catanije]], koji je Inter dobio 2-1. U [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]] debitirao je protiv [[Bayern München|Bayerna]] u prvoj utakmici osmine finala.

== Reprezentacija ==
21. augusta 2007. debitirao je za italijansku reprezentaciju U-21 u prijateljskoj utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Francuske U-21|Francuske]]. Za seniorsku reprezentaciju zaigrao je 17. novembra 2010. u prijateljskoj utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Rumunije|Rumunije]].

==Klupska statistika==
[[Datoteka:Ranocchia yellow card Inter-Milan february 2013 (cropped).jpg|thumb|Ranocchia dobija žuti karton na [[Derby della Madonnina|derbiju Inter-Milan]] u februaru 2013.]]

{{Starost sekcija}}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
!rowspan=&quot;2&quot;|Klub
!rowspan=&quot;2&quot;|Sezona
!colspan=&quot;2&quot;|Liga
!colspan=&quot;2&quot;|Kup
!colspan=&quot;2&quot;|[[UEFA|Europa]]
!colspan=&quot;2&quot;|Ukupno
|-
!Utakmice
!Golovi
!Utakmice
!Golovi
!Utakmice
!Golovi
!Utakmice
!Golovi
|-
|rowspan=&quot;3&quot; align=center valign=center|'''[[AC Arezzo|Arezzo]]'''
|!colspan=&quot;2&quot;|[[Serie B 2006/2007.|2006/07.]]
|24||1||5||1||colspan=&quot;2&quot;|–||29||2
|-
|!colspan=&quot;2&quot;|[[Serie C1 2007/2008.|2007/08.]]
|32||0||colspan=&quot;2&quot;|–||colspan=&quot;2&quot;|–||32||0
|-
|!colspan=&quot;2&quot;|'''Ukupno'''
!56!!1!!5!!1!!colspan=&quot;2&quot;|–||61!!2
|-
|rowspan=&quot;3&quot; align=center valign=center|'''[[AS Bari|Bari]]'''
|!colspan=&quot;2&quot;|[[Serie A 2008/2009.|2008/09.]]
|17||1||0||0||colspan=&quot;2&quot;|–||17||1
|-
|!colspan=&quot;2&quot;|[[Serie A 2009/2010.|2009/10.]]
|17||2||1||0||colspan=&quot;2&quot;|–||18||2
|-
|!colspan=&quot;2&quot;|'''Ukupno'''
!34!!3!!1!!0!!colspan=&quot;2&quot;|–||35!!3
|-
|rowspan=&quot;2&quot; align=center valign=center|'''[[Genoa CFC|Genoa]]'''
|!colspan=&quot;2&quot;|[[Serie A 2011/2011.|2010/11.]]
|16||2||1||0||colspan=&quot;2&quot;|–||17||2
|-
|!colspan=&quot;2&quot;|'''Ukupno'''
!16!!2!!1!!0!!colspan=&quot;2&quot;|–||17!!2
|-
|rowspan=&quot;4&quot; align=center valign=center|'''[[FC Inter Milano|Inter]]'''
|!colspan=&quot;2&quot;|[[FC Inter Milano - sezona 2010/2011.|2010/11.]]
|18||1||4||0||4||0||26||1
|-
|!colspan=&quot;2&quot;|[[FC Inter Milano - sezona 2011/2012.|2011/12.]]
|12||1||3||0||2||0||17||1
|-
|!colspan=&quot;2&quot;|[[FC Inter Milano - sezona 2012/2013.|2012/13.]]
|28||2||3||1||10||0||41||3
|-
|!colspan=&quot;2&quot;|'''Ukupno'''
!54!!4!!8!!1!!16!!0!!79!!5
|-
! colspan=&quot;2&quot; | Ukupno u karijeri
!160!!10!!15!!2!!16!!0!!192!!12
|}

==Uspjesi==
===Internazionale===
*'''[[Coppa Italia]]''': [[2010–11 Coppa Italia|2010–11]]

==Reference==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
*[http://www.inter.it/it/squadra/G0871 Profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130515085432/http://www.inter.it/it/squadra/G0871 |date=15. 5. 2013 }} na inter.it

{{Inter Milan ekipa}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Ranocchia, Andrea}}
[[Kategorija:Italijanski nogometaši]]
[[Kategorija:Rođeni 1988.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Assisi]]
[[Kategorija:Nogometaši AC Arezza]]
[[Kategorija:Nogometaši Barija]]
[[Kategorija:Nogometaši Genoe]]
[[Kategorija:Nogometaši Inter Milana]]
[[Kategorija:Nogometaši Monze]]
[[Kategorija:Nogometaši Sampdorije]]
[[Kategorija:Nogometaši Hull Cityja]]</text>
      <sha1>fv6rbnf0es5b576qkhywc34wtehzjs7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Boris Buden</title>
    <ns>0</ns>
    <id>262012</id>
    <revision>
      <id>3940806</id>
      <parentid>3893158</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T10:18:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940806</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4014" sha1="rz0ylniuyer7ewm95uyrmi3yhdate5n" xml:space="preserve">'''Boris Buden''' ([[Garešnica]]  [[1958]].) je [[filozof]] i publicist. Piše eseje i članke iz područja [[Filozofija|filozofije]], [[Politika|politike]], kritike kulture i [[umjetnost]]i.

Na [[Zagreb]]ačkom univerzitetu diplomirao je filozofiju, uz dopunske studije [[Marksizam|marksizma]]. Doktorirao je iz teorije kulture na Univerzitetu Humbolt u [[Berlin]]u. Eseje je tokom devedesetih objavljivao uglavnom u “Arkzinu”, čiji je bio i urednik. Živi i radi u Berlinu.

== Djela ==
Autor je sljedećih radova:
* Barikade I, II, Zagreb: Arkzin 1996/1997.
* Kaptolski Kolodvor, Beograd: Vesela nauka, 2001.
* Vavilonska jama. O (ne)prevodivosti kulture, Beograd: Fabrika knjiga, 2007. (prvobitno objavljeno na nemačkom 2004.)
* Zona prelaska – o kraju postkomunizma, Beograd: Fabrika knjiga, 2012. (prvobitno objavljeno na nemačkom 2009.)

Prevodio je [[Sigmund Freud|Freuda]] (“Pronađena psihoanaliza”, te “Budućnost jedne iluzije i drugi spisi”) i Lorencera (“Intimnost i socijalna patnja”).

== Kritike ==

Kritičari Borisu Budenu zamjeraju što odbacuje [[nauka|nauku]] kao ključni alat za bolje razumijevanje stvarnosti i što zastupa akademski [[postmodernizam]] čija glavna svojstva su odbojnost prema nauci, činjenicama, dokaznom postupku i empirijskoj provjeri te korištenje relativiziranja. Također mu zamjeraju što poziva na rješavanje društvenih problema nasilnim sredstvima i što u predočavanju tema o kojima piše iznosi neistine.&lt;ref&gt;{{cite web |last=Jović |first=Dejan |date=17. jul 2003 |title=Uspješna investicija komunizma : uz tekst Borisa Budena, Još o komunističkim krvolocima |url=http://zarez.hr/system/issue/pdf/451/109-110.pdf |publisher=Zarez |location=Zagreb |issn=1331-7970 |page=16–17 |archive-date=26. august 2018 |archive-url=https://www.webcitation.org/71xbHCCtS?url=http://zarez.hr/system/issue/pdf/451/109-110.pdf |url-status=live |access-date=3. septembar 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |last=Kordić |first=Snježana |date=10. januar 2018 |title=Reagiranje na tekst Borisa Budena povodom Deklaracije o zajedničkom jeziku |url=http://slobodnifilozofski.com/2018/01/reagiranje-na-tekst-borisa-budena-povodom-deklaracije-zajednickom-jeziku.html |publisher=Slobodni Filozofski |location=Zagreb |id=[https://www.bib.irb.hr/935894 CROSBI 935894] |archive-date=26. august 2018 |archive-url=https://www.webcitation.org/71xb4v6wa?url=http://slobodnifilozofski.com/2018/01/reagiranje-na-tekst-borisa-budena-povodom-deklaracije-zajednickom-jeziku.html |url-status=dead |access-date=5. maj 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |last=Kordić |first=Snježana |date=24. august 2018 |title=Kratke noge laži (odgovor Borisu Budenu) |url=http://slobodnifilozofski.com/2018/08/kratke-noge-lazi-odgovor-borisu-budenu.html |publisher=Slobodni Filozofski |location=Zagreb |id=[https://www.bib.irb.hr/951612 CROSBI 951612] |archive-date=26. august 2018 |archive-url=https://www.webcitation.org/71xbBOs7u?url=http://slobodnifilozofski.com/2018/08/kratke-noge-lazi-odgovor-borisu-budenu.html |url-status=live |access-date=8. oktobar 2021}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://pescanik.net/author/boris-buden/ Boris Buden, tekstovi na Peščaniku]
* [http://www.slobodnaevropa.org/content/intervju-borisa-budena-za-rse/24909497.html Intervju Boris Buden: U Jugoslaviji su sve nacije postigle optimum] 
* [http://www.vreme.rs/cms/view.php?id=421893 Intervju Boris Buden: Iz rata se ništa korisno ne može naučiti]{{Mrtav link}} 
* [http://www.novossti.com/2011/02/kako-smo-implementirali-europu-i-pritom-postali-siromasni/ Intervju Boris Buden: Kako smo implementirali Europu i pritom postali siromašni] 
* [https://web.archive.org/web/20150327085303/http://kontra-punkt.info/magazin/fasizam-sutrasnjice-nece-imati-lik-fasizma-iz-proslosti Intervju Boris Buden: Fašizam sutrašnjice neće imati lik fašizma iz prošlosti]

[[Kategorija:Rođeni 1958.]]
[[Kategorija:Filozofi]]
[[Kategorija:Marksisti]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>rz0ylniuyer7ewm95uyrmi3yhdate5n</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Brzi i žestoki (serijal filmova)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>262924</id>
    <revision>
      <id>3940831</id>
      <parentid>3835568</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T11:09:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940831</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="45365" sha1="pjzfofnqzlf99nnjjd8kxo119bkxfgl" xml:space="preserve">{{Infokutija film
| naziv             = Brzi i žestoki
| slika             = Tfatf-logo.svg
| okvir             = ne
| veličina_slike    = 
| slika_alt         = 
| tekst             = 
| originalni_naslov = {{jezik|en|The Fast and the Furious}} {{bezkurziva|ili}} {{jezik|en|Fast &amp; Furious}}
| režija            = {{plainlist|
* [[Rob Cohen]] &lt;small&gt;(''1'') &lt;/small&gt;
* [[John Singleton]] &lt;small&gt;(''2'') &lt;/small&gt;
* [[Justin Lin]] &lt;small&gt;(''3–6'', ''9–10'') &lt;/small&gt;
* [[James Wan]] &lt;small&gt;(''7'') &lt;/small&gt;
* [[F. Gary Gray]] &lt;small&gt;(''8'') &lt;/small&gt;
}}
| producent         = {{plainlist|
* [[Neal H. Moritz]] &lt;small&gt;(''1–10'') &lt;/small&gt;
* [[Vin Diesel]] &lt;small&gt;(''4–10'') &lt;/small&gt;
* Michael Fottrell &lt;small&gt;(''4–5'', ''7–8'') &lt;/small&gt;
* Clayton Townsend &lt;small&gt;(''6'') &lt;/small&gt;
* [[Chris Morgan (scenarist)|Chris Morgan]] &lt;small&gt;(''8'') &lt;/small&gt;
* [[Dwayne Johnson]] &lt;small&gt;(''Hobbs and Shaw'') &lt;/small&gt;
}}
| scenarist         = {{plainlist|
* [[Gary Scott Thompson]]
* Erik Bergquist &lt;small&gt;(''1'') &lt;/small&gt;
* [[David Ayer]] &lt;small&gt;(''1'') &lt;/small&gt;
* [[Michael Brandt (pisac)|Michael Brandt]] &lt;small&gt;(''2'') &lt;/small&gt;
* [[Derek Haas]] &lt;small&gt;(''2'') &lt;/small&gt;
* [[Chris Morgan (scenarist)|Chris Morgan]] &lt;small&gt;(''3–10'') &lt;/small&gt;
}}
| narator           = 
| uloge             = {{plainlist|
* [[Paul Walker]]
* [[Vin Diesel]]
* [[Michelle Rodriguez]]
* [[Jordana Brewster]]
* [[Eva Mendes]]
* [[Tyrese Gibson]]
* [[Ludacris|Chris &quot;Ludacris&quot; Bridges]]
* [[Lucas Black]]
* [[Sung Kang]]
* [[Gal Gadot]]
* [[Tego Calderón]]
* [[Don Omar]]
* [[Dwayne Johnson]]
* [[Luke Evans (glumac)|Luke Evans]]
* [[Jason Statham]]
* [[Kurt Russell]]
* [[Nathalie Emmanuel]]
* [[Charlize Theron]]
* [[Scott Eastwood]]
}}
| muzika            = {{plainlist|
* [[BT (muzičar)|BT]] &lt;small&gt;(''1'') &lt;/small&gt;
* [[David Arnold]] &lt;small&gt;(''2'') &lt;/small&gt;
* [[Brian Tyler (kompozitor)|Brian Tyler]] &lt;small&gt;(''3–5, 7–8'') &lt;/small&gt;
* [[Lucas Vidal]] &lt;small&gt;(''6'') &lt;/small&gt;
}}
| kinematografija   = {{plainlist|
* [[Ericson Core]] &lt;small&gt;(''1'') &lt;/small&gt;
* [[Matthew F. Leonetti]] &lt;small&gt;(''2'') &lt;/small&gt;
* [[Stephen F. Windon]] &lt;small&gt;(''3, 5–8'') &lt;/small&gt;
* [[Amir Mokri]] &lt;small&gt;(''4'') &lt;/small&gt;
* Marc Spicer &lt;small&gt;(''7'') &lt;/small&gt;
}}
| žanr              = 
| montaža           = {{plainlist|
* [[Peter Honess]] 
* [[Bruce Cannon]] 
* Dallas Puett 
* Kelly Matsumoto 
* [[Fred Raskin]] 
* [[Christian Wagner]] 
* Dylan Highsmith 
* Leigh Folsom-Boyd 
* Greg D'Auria
* Kirk Morri
* [[Paul Rubell]] 
}}
| studio            = {{plainlist|
* [[Universal Pictures]] &lt;small&gt;(''1''–''10'') &lt;/small&gt;
* [[Original Film]] &lt;small&gt;(''1''–''10'')&lt;/small&gt;
* [[Relativity Media]] &lt;small&gt;(''3''–''4'', ''6'')&lt;/small&gt;
* [[One Race Films]] &lt;small&gt;(''4''–''10'')&lt;/small&gt;
* [[Media Rights Capital]] &lt;small&gt;(''7'')&lt;/small&gt;
* [[China Film Group Corporation|China Film Co. Ltd]] &lt;small&gt;(''7''–''8'')&lt;/small&gt;
* [[Seven Bucks Productions]] &lt;small&gt;(''Hobbs and Shaw'') &lt;/small&gt;
}}
| distributer       = Universal Pictures
| datum             = 2001–trenutno
| trajanje          = 
| zemlja            = [[SAD]]
| jezik             = [[Engleski jezik|Engleski]]
| budžet            = {{malo|'''Ukupni (8 filmova):'''}}&lt;br /&gt;1.009.000.000 $
| zarada            = {{malo|'''Ukupna (8 filmova):'''}}&lt;br /&gt;5.132.135.697 $&lt;ref name=&quot;franchise at box office&quot;&gt;{{cite web |url=http://boxofficemojo.com/franchises/chart/?id=fastandthefurious.htm |title=The Fast and the Furious Movies at the Box Office |publication-date=15. 6. 2015 |access-date=16. 1. 2018 |publisher=Box Office Mojo |archive-date=27. 6. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130627204142/http://boxofficemojo.com/franchises/chart/?id=fastandthefurious.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| prethodnik        = 
| nasljednik        = 
}}
'''''Brzi i žestoki''''' ({{jez-en|The Fast and the Furious}}, također poznat kao {{jezik|en|''Fast &amp; Furious''}}) serijal je američkih [[Akcija|akcijskih]] [[film]]ova koja se bazira na ilegalnim uličnim auto-trkama i pljačkama. Pod producentskom palicom studija [[Universal studio|Universal]], serija je započeta 2001. godine, a nakon uspješnog prvog dijela, uslijedilo je još pet nastavaka, te dva kratka filma koja su vezana za seriju.

Posljednji dio je u kinima bio u proljeće 2013. godine, a slijedeći se očekuje 2014. godine.

==Filmovi==
===''Brzi i žestoki'' (2001)===
{{glavni|Brzi i žestoki}}

Film je donekle baziran na članku iz časopisa ''&quot;Racer X&quot;'', o uličnim ekipama koje se trkaju u japanskim autima kasno noću. Elitni ulični trkač i bivši zatvorenik '''Dominic Toretto''' (Vin Diesel) i njegova ekipa '''Jesse''' (Chad Lindberg), '''Leon''' (Johnny Strong), '''Vince''' (Matt Schulze) i Dominicova djevojka '''Letty Ortiz''' (Michelle Rodriguez) su pod sumnjom da kradu tehničke uređaje. '''Brian O'Conner''' (Paul Walker) je policajac na tajnom zadatku koji pokušava da sazna ko krade uređaje, a to će uraditi infiltrirajući se u Dominicovu ekipu.

Njegovi nadređeni su agent [[FBI]]-ja '''Bilkins''' (Thom Barry) i šef losanđeleske policije '''Tanner''' (Ted Levine).

Razvojem događaja O'Conner se zaljubljuje u Dominicovu sestru '''Miju Toretto''' (Jordana Brewster), te joj priznaje da je policajac na tajnom zadatku i ubjeđuje je da pođe s njom kako bi spasili njenog brata i prijatelje od vozača kamiona koji se naoružao nakon što se proširila vijest o krađama.

Pronalaze ih u toku pljačke, a prvo nailaze na Letty koja je teško povrijeđena nakon nesreće, a nedugo zatim i na Vincea koji je u kritičnom stanju. Kako bi spasio Vincea, Brian mora da otkrije svoj status i poziva medicinsku pomoć. Dominic je bijesan, ali se suzdržava i bježi zajedno sa Letty, Mijom i Leonom.

Brian prati Dominca do kuće i želi ga spriječiti u bježanju. U tom trenutku Jesse stiže i izvinjava se za svoje postupke zbog kojih je njihova ekipa postala meta '''Johnny Tranove''' (Rick Yune) ekipe. Samo nekoliko trenutaka poslije Tran i njegov partner pucaju i ubijaju Jessea.

Brian i Dominic ih prate, a Dominic tada po prvi put voz očev auto '''Dodge Charger''' iz 1970. Dominic stiže Tranovog partnera koji pada s motocikla i ozbiljno se povrijeđuje, a Brian puca i ubija Trana.

Nakon toga, Brian i Dominic se trkaju i pukom srećom izbjegavaju smrt od voza. Dominic ipak doživljava nesreću i prevrće se u autu. Umjesto da ga uhapsi, Brian mu daje ključeve svoje Supre i pušta ga da pobjegne. Nakon završne špice vidimo Dominica kako voza '''Chevrolet Chevelle SS''' iz 1970. kroz Baja Californiju u [[Meksiko|Meksiku]].

===''Prebrzi i prežestoki'' (2003)===
{{glavni|Prebrzi i prežestoki}}
Brian živi u [[Miami]]ju gdje je već jedan od elitnih trkača, ali nakon jedne utrke ga hvataju agenti granične policije kako bi im pomogao u slučaju protiv narkobosa '''Cartera Veronea''' (Cole Hauser), a zauzvrat bi mu bio obrisan kriminalni dosije. On pristaje, ali pod uslovom da sam bira partnera.

Vraća se u rodni '''Barstow''' u [[Kalifornija|Kaliforniji]] kako bi ubjedio svog prijatelja iz djetinjstva '''Romana Pearcea''' (Tyrese Gibson), da mu se pridruži na ovom zadatku. Roman je već proveo određeno vrijeme u zatvoru, a sada se nalazi u kućnom pritvoru. Roman nevoljko pristaje na zadatak, uz zahtjev da se i njemu izbriše dosije.

U zadatku im pomaže '''Monica Fuentes''' (Eva Mendes) koja je već uspjela da pridobije povjerenje Veronea i dio je njegove organizacije. Roman je sumnjičav i ne vjeruje Monici, obzirom da je ona Veronu i djevojka. O'Conner i Pearce izvršavaju svoj zadatak i upadaju u zločinačku organizaciju, te uspjevaju saznati da Verone želi krijumčariti novac i pobjeći u privatnom avionu.

U međuvremenu, Brian i Roman osvajaju još dva auta u uličnoj trci i smišljaju drugi plan u slučaju da situacija sa planom FBI-ja pođe po zlu. Roman se suočava i s Brianom kojeg privlači Monica.

Na sami dan misije dvojac u auta stavlja torbe s novcem, dok se s njima voze dvojica Veronovih ljudi. Ipak bivaju otkriveni što za ishod ima potjeru po cijelom gradu. Uspjevaju pobjeći policiji, a Roman se u putu rješava svog suvozača, dok Brianu Veronov čovjek Enrique kaže kako moraju skrenuti s puta i da ne idu na planiranu destinaciju.

Za to vrijeme agenti granične službe okružuju Veronov privatni avion, ali otkrivaju da su prevareni i da to zapravo nije dio Veronovog plana. Verone otkriva da je Monica tajni agent i otima je. Brian i Enrique stižu na pravu destinaciju i dok se Enrique sprema da ubije Briana, Roman se stvara niotkuda i spašava Brianov život. Njih dvojica se voze za brodom u kojem Verone bježi zajedno sa otetom Monicom, i velikom brzinom se zabijaju na jahtu. Uspjevaju savladati Verona i spasiti Monicu.

Nakon što su im zločini izbrisani, Brian i Roman razmišljaju o tome šta bi mogli raditi, a Brian predlaže da otvore garažu. Kada Roman pita kako će to uraditi obzirom da nemaju novca, Brian otkriva Romanu kako je ipak ukrao nešto Veronovog novca, što je također uradio i Roman.

===''Tokyo Drift'' (2006)===
{{glavni|Tokyo Drift}}

Nakon što je uništio svoj auto u ilegalnoj utrci, '''Sean Boswell''' (Lucas Black), mora otići živjeti s ocem, koji je američki vojnik u [[Tokio|Tokiju]], kako bi izbjegao kaznu zatvora. Prvog dana u školi se sprijateljio sa '''Twinkijem''' (Bow Wow), koji ga uvodi u svijet uličnih utrka u [[Japan]]u, a primjećuje i '''Neelu''' (Nathalie Kelley).

Iako mu je zabranjeno da vozi, on se takmiči sa '''Takashijem''' (Brian Tee), ''&quot;Kraljem Drifta&quot;'', koji ima veze sa japanskim jakuzama. Takashi je također i Neelin dečko. Posuđuje auto od '''Hana Seoul-Oha''' (Sung Kang), poslovnog partnera Takashija i gubi, usput uništavajući Hanov auto.

Da bi vratio svoj dug, on mora sada raditi za Hana. Kasnije, Han se sprijatelji sa Seanom i uči ga kako da ''&quot;drifta&quot;'', a Neela se nakon svađe sa Takashijem pojavljuje u Hanovoj garaži u kojoj je i Sean.

Takashijev ujak '''Kamata''' je vođa jakuza, i otkriva da je Han krao od njih za što krivi Takashija. Takashi se suočava sa Hanom, Seanom i Neelom, nakon čega oni bježe. U potjeri Han će poginuti, dok Sean i Neela uspjevaju preživjeti. Nedugo zatim, Takashi dolazi do kuće Seanovog oca u kojoj oni traže sklonište, i uperi pištolj u Seana. Ipak, pojavljuje se Seanov otac koji uperi pištolj u Takashija i on odlazi. Neela, uplašena za Seanov život, pristaje otići sa Takashijem.

Twinkie daje Seanu novac koji bi trebao da nadoknadi ono što je Han ukrao od Kamate i Sean odlazi u središte jakuza i predlaže Kamati da on i Takashi održe utrku te da poraženi napušta Tokio. Kamata se slaže, a Sean pobjeđuje u trci i dobija status ''&quot;Kralja Drifta&quot;'', te ostaje u Tokiju sa Neelom.

Film završava scenom u kojoj Seana izaziva nepoznati vozač koji je poznavao Hana. To je Dominic Toretto.

===''Brzi i žestoki'' (2009)===
{{glavni|Brzi i žestoki (2009)}}
[[Datoteka:VinDieselMarch09.jpg|mini|lijevo|200px|Vin Diesel na premijeri Brzi i žestoki (2009)]]Dominic i njegova nova ekipa (Letty, Han, '''Leo''', '''Santos''' i '''Cara''') kradu cisterne u Dominikanskoj republici. Dominic sumnja da bi mogao biti otkriven i ostavlja Letty kako bi je zaštitio. Nekoliko sedmica kasnije, u [[Panama City|Panami]], ga zove Mija koja mu saopštava da je Letty ubijena nakon saobraćajne nesreće. Dom se vraća u [[Los Angeles]] i na mjestu nesreće nalazi nitrometan. Odlazi do jedinog mehaničara koji koristi nitrometan koji mu otkriva ime osobe koja ga je naručila.

Brian je opet agent FBI-ja koji želi srušiti narkobosa '''Artura Bragu''', a i njega trag dovodi do iste osobe - '''Davida Parka'''. Dominic dolazi do Parka prvi i pokušava ga ubiti ali ga Brian spašava i Park postaje doušnik FBI-ja.

Park uvodi Briana u utrku koja bi mu mogla obezbjediti ulazak u Bragin kartel. Brian za utrku bira '''Nissan Skyline GT-R R34''', a pojavljuje se i Dom sa svojim Chevroletom.

'''Gisele Yashar''' (Gal Gadot) objašnjava učesnicima utrke da će pobjednik postati posljednji vozač u Braginom timu. Dominic pobjeđuje ispred Briana nakon što udara u njegov auto. Ipak, Brian koristi veze u FBI-ju da uhapsi jednog od Braginih vozača, te i on upada u tim.

Dvojac ide na prvi zadatak prevoženja droge preko granice između [[SAD]]-a i Meksika, a Brian otkriva da će svi vozači biti ubijeni nakon zadatka. Dominic također shvata i da je Bragin čovjek '''Fenix''' (Laz Alonso) ubica njegove Letty. Dom koristi dušik suboksid da raznese svoje auto i nakon što su omeli Bragine ljude, Dom i Brian bježe u [[Hummer H1|Hummeru]] sa drogom vrijednom 60 miliona dolara.

Dolaze u Los Angeles, a Dom saznaje da je Brian posljednja osoba koju je Letty kontaktirala, te shvata da je Letty radila kao tajni agent za njega. Napada Briana koji mu objašnjava da je ona to uradila kako bi se Domu očistio dosije te kako bi se on vratio kući.

Kako bi dobio Domov oprost, Brian predlaže nadređenima da namame Bragu drogom koju su oni oteli. Na mjestu sastanka pojavljuje se osoba koja tvrdi da je Braga, ali Brian i Dom shvataju da on nije Braga, nego osoba koja se predstavljala kao Bragin čovjek od povjerenja Ramon. Nakon pucnjave u kojoj Dom spašava Gisele, Braga i Fenix uspjevaju pobjeći u Meksiko.

Brian i Dominic idu u Meksiko kako bi uhvatili Bragu. Nakon što im je Gisele otkrila gdje ga mogu naći, Dom i Brian hvataju Bragu. Slijedi potjera Braginih ljudi na čelu s Fenixom za Domom i Brianom. Kada stignu u SAD putem tunela, Fenix udara u Brianov auto i povrijeđuje ga. Kada Fenix želi da ubije Briana pojavljuje se Dom i ubija Fenixa.

Nakon svega, Brian govori Dominicu da bježi, ali on odbija rekavši kako mu je dosta bježanja.

Iako se Brian založio kod sudije, rekavši kako je Dom pomogao uhvatiti međunarodnog narkbosa, sudija ga osuđuje na kaznu zatvora od 25 godina do doživotne. Dominic se ukrcava u autobus koji prevozi zatvorenike. Dok autobus putuje vidimo kako se istom približavaju Brian i Mia sa Leom i Santosom (koji su pomagali u pljačkama).

===''Brzi i žestoki 5'' (2011)===
{{glavni|Brzi i žestoki 5}}
Nakon događaja u četvrtom dijelu serijala, u kojem Dominica prevoze u zatvor, Mia i Brian predvode napad na autobus koji se prevrće na putu i Dominic bježi. Dok ih vlasti traže njih troje bježe u [[Rio de Janeiro]]. Čekajući Doma, Mia i Brian se pridružuju Vinceu koji za njih ima poslovni prijedlog. Posao je krađa tri auta iz voza. U toku krađe u vozu se pojavljuje i Dom koji shvata kako je kradljivcima važno ukrasti samo jedan auto - '''Ford GT40'''. Dominic obezbjeđuje Miji taj auto, i govori joj da ide u drugom pravcu. Nakon što ona pobjedne, u vozu nastaje tuča između Briana i Doma s jedne strane, te ostalih kradljivaca s druge.
[[Datoteka:Fast Five Cast 2.jpg|mini|desno|400px|Ekipa filma Brzi i žestoki 5 (Johnson, Ludacris, Brewster, Diesel, Walker)]]

U međuvremenu u sukob se upliću i stradaju agenti '''DEA'''-e. Nakon toga Dom i Brian bježe ali upadaju u rijeku gdje ih hvataju brazilski kriminalci čiji je šef '''Hernan Reyes''' (Joaguim de Almeida) koji pokušavaju otkriti gdje se nalazi auto. Njih dvojica uspjevaju pobjeći i nalaze se s Mijom.

Sada je trojac optužen za ubistvo agenata DEA-e, te je za njima Rio u potjeru krenuo agent '''Luke Hobbs''' (Dwayne Johnson). Dok vrše pregled auta da otkriju zbog čega je značajan, u sklonište stiže i Vince. Nakon što odu spavati, Vince odlazi i vadi čip iz auta što vidi Dom i shvati da Vince radi s Reyesom.

Dom ga natjera da ode i nakon što pregledaju čip, Dom,  Mia i Brian shvate da on sadrži informacije o Reyesovom kriminalnom carsvu uključujući lokacije 100 miliona dolara koje planiraju ukrasti kako bi započeli novi život. Također, Mia govori Brianu i Dominicu da nosi dijete.

Trojac organizuje tim kako bi opljačkali Reyesa, u koji uključuju Hana, Romana, Teja, Lea i Santosa te Gisele, a kasnije im se opet pridružuje i Vince. Hobbs i njegov tim naposljetku hvataju Dominica, Miju, Briana i Vincea. Dok ih prevoze na aerodrom, konvoj napadaju Reyesovi ljudi, te ubijaju čitav Hobbsov tim, a '''Elena Neves''' (Elsa Pataky), brazilska policajka koja radi s Hobbsom, oslobađa četvorac koji kreće u obračun sa Reyesovim ljudima.

Hobbsa spašava Dominic i svi zajedno bježe, a Hobbs se pridružuje timu zajedno sa Elenom kako bi osvetili ubijene članove.

Banda provaljuje u policijsku stanicu u kojoj se nalazi Reyesov novac i kradu trezor s kojim bježe ulicama Rija. Vjerujući kako ne mogu pobjeći od Reyesa, Dom tjera Briana da ide, a on uspjeva savladati Reyesa sam. Hobbs stiže i privodi Reyesa. Hobbs daje timu 24 sata prednosti prije nego krene u novi lov na njih, ali da sef ostane s njim. Ipak, kasnije saznamo kako je tim nasamario i Hobbsa i da je pravi sef zapravo u njihovom posjedu.

Tej otvara sef sa 100 miliona dolara koje tim dijeli i svako ide svojim putem. Poslije završne špice Hobbsu Monica Fuentes donosi dosije o pljači vojnog konvoja u [[Berlin]]u. U dosijeu se nalazi nova slika Letty, koja je ipak preživjela događaje iz prethodnog dijela.

===''Brzi i žestoki 6'' (2013)===
{{glavni|Brzi i žestoki 6}}
Nakon uspješne krađe u Riju, Dominic i njegova ekipa su se povukli iz svijeta kriminala. Dom živi sa Elenom, Mia i Brian očekuju dijete, Gisele i Han su u [[Hong Kong]]u, dok Roman i Tej uživaju u bogatstvu.

Luke Hobbs i njegova partnerica '''Riley Hicks''' istražuju pljačku ruskog vojnog konvoja, a za nju sumnjiče bivšeg britanskog specijalca '''Owena Shawa'''. Hobbs je svjestan da samo Dominic i njegova ekipa mogu stati u kraj Shawu koji želi sastaviti jako opasan uređaj, te ga nalazi i koristi sliku Letty Ortiz za koju je Dom mislio da je mrtva.

Dominic prihvata i okuplja staru ekipu, izuzev Lea i Santosa koji još kockaju u [[Monte Carlo|Monte Carlu]]. Svi pristaju učestvovati u misiji ukoliko im se iz dosijea obrišu sva prošla kriminalna djela kako bi se mogli vratiti u SAD.

Ekipa je odvedena u Shawovo sklonište u [[London]]u, ali ih je Shaw već otkrio i uspjeva pobjeći dok njegova ekipa napada sjedište [[Interpol]]a. U potjeri Shawu pomaže Letty koju Dom prepoznaje i kreće za njom. Ipak, Letty vadi pištolj i puca u Doma.

U sjedištu Shawove organizacije otkrivaju Letty-nu vezu sa Domom, ali saznajemo i da Letty pati od amnezije te se uopće ne sjeća Toretta. Roman, Han, Gisele i Riley saznaju da je Shaw usko povezan s Arturom Bragom kojeg je u zatvor poslao Brian. On odlazi u SAD kako bi od Brage izvukao što više informacija o Shawovim planovima. Braga mu otkriva da će uhvatiti Shawa samo ako on to bude želio, te da je Letty preživjela eksploziju kojom je Fenix htio ubiti. Nakon toga je Shaw, saznavši za amneziju, regrutovao Letty u svoj tim.

Tej saznaje da Shaw želi napasti [[NATO]] bazu u [[Španija|Španiji]] i ekipa se sprema za put, dok u međuvremenu Brian stiže u London. U Španiji se dešava potjera za Shawom koji uzima komponentu i pokušava pobjeći koristeći tenk.

U potjeri ekipa savladava Shawa, ali Lettyin život je u opasnosti. Ipak Dom je uspjeva spasiti. U bazi NATO-a Shaw ucjenjuje tim činjenicom da je oteo Miju, te ga oni puštaju, ali kreću u potjeru za njim. U potjeri uspjevaju spasiti Miju, te uzeti komponentu, ali Gisele umire kako bi spasila Hanov život.

Ekipa se vraća u Los Angeles, Hobbs i Elena potvrđuju da su oni slobodni. Han tuguje zbog Giseline smrti i odlučuje ići u Tokio u koji su njih dvoje planirali ići zajedno.

Nakon završne špice gledamo scenu iz filma Tokyo Drift u kojoj umire Han, a u ovom dijelu saznajemo da ga je ubio Shawov brat Ian Shaw (Jason Statham), koji ostavlja Domu prijeteću poruku i odlazi.

=== ''Brzi i žestoki 7'' (2015) ===
{{glavni|Brzi i žestoki 7}}
Nakon što su porazili '''Owena Shawa''', Dominic Torreto, Brian O'Conner i njihov tim se vraćaju u Ameriku da ponovo žive normalan život. Brian počinje očinski život sa Mijom i sinom '''Jackom''', dok Dominic pomaže Letty da se prisjeti njihovih prijašnjih zajedničkih trenutaka. U međuvremenu, Owenov stariji brat, '''Deckard Shaw''', provaljuje u bolnicu u kojoj drže njegovog brata, te se zaklinje osvetiti Dominicu, no prvo provaljuje u ured Luka Hobbsa, gdje saznaje podatke o Dominicovom i Brianovom timu (Letty, Tej, Roman i Han). Deckard baca granatu u Hobbsovom uredu, te Hobbsu zadaje razne povrede, te je on prevezen u bolnicu. Kasnije, Dom saznaje da njegova sestra, a Brianova supruga Mia očekuje još jedno djete, ali da se boji reći Brianu. To se događa u Domovoj kući, u kojoj je stigao paket iz Tokija. Dom i Brian misle da im je to poslao Han, ali ispostavilo se da je to bila bomba koju je poslao Deckard Shaw. Prije nego je eksplodirala, Deckard je, nakon što je u Tokiju ubio Hana, nazvao Doma i rekao mu „Dominic Torreto, još me ne poznaješ, ali ćeš me upozati“. Srećom, Dom, kao ni Mia, Brian i Jack, nisu pretrpili teške posljedice, ali je kuća razorena.

Dom nakon nesreće posjećuje Hobbsa u bolnici, gdje saznaje da Deckard ima namjeru da osveti brata. Nakon toga odlazi u Tokio po Hanovo truplo, a tamo upoznaje '''Seana Boswella''', Hanovog prijatelja, te se utrkuje sa njim (Sean je Hana upoznao u Tokyo Driftu, a tu je prikazana i njegova scena utrke sa Domom). Sean daje Domu stvari koje je pronašao na mjestu Hanove nesreće, među kojima i Domov križ. Na Hanovoj sahrani u Los Anglesu Dom primjećuje automobil koji vozi Deckard Shaw, te ga juri. Obojica se spreme na borbu, ali Shaw bježi nakon što tim specijalaca upada upodručje gdje su se spremili potući. Vođa specijalaca, koji predstavlja sebe kao '''gospodin Nitko''' (Mr. Nobody), nudi Domu pomoć u hvatanju Shawa ako mu pomogne da pronađu '''„Božije Oko“''', kompjuterski program koji koristi druge tehološke uređaje da prati bilo koju osobu na svijetu. Osim toga, Dom mora da pronađe i ženu zvanu '''Ramsey'''. Dom, zajedno s Brianom, Letty, Tejom i Romanom smišljaju plan da dođu na cestu na koju je inače jako teško doći, a koja se nalazi na planinskom lancu Kavkazu u Azerbejdžanu, te ugrađuju padobrane u automobile i iskaču iz aviona. Napadaju konvoj vozila kojim upravlja '''Jakande''', kriminalac koji je kidnapovao Ramsey i koji se želi domoći Božijeg Oka, te spašavaju Ramsey, koja govori da je Božije Oko u Flash obliku dala svom prijatelju u '''Abu Dhabiju'''. On ga je prodao princu milijarderu, koji ga sakriva u svoj super-auto na jednom od svojih nebodera. Brian i Dom kradu Božije Oko i uništavaju auto.

Domov tim, kojem se pridružuje Ramsey, kreće u potjeru za Shawom, ali na putu se nalazi Jakande, te krade Božije Oko. Gospodin Nitko je ranjen i evakuiran je uz pomoć helikoptera. Tim, nemajući drugog izbora, odlazi u Los Angeles u borbu sa Shawom i Jakandeom. U međuvremenu, Brian poziva Miju koja mu kaže da očekuje drugo dijete, a on joj obeća da će se, nakon borbe sa Shawom, u potpunosti posvetiti porodičnom životu. Jakande napada Domov tim helikopterom i velikim dronom. Ramsey pokušava hakirati Božije Oko, ali dron to onemogućava. Vidjevši da je tim u nevolji, Hobbs izlazi iz bolnice te uništava dron. Ramsey preuzima kontrolu nad Božijim Okom te ga gasi. U međuvremenu, Dom se bori sa Shawom na parking-krovu garaže, prije nego ih Jakande napadne obojicu. Shaw biva poražen nakon što se dio krova ispod njega urušio. Dom i Hobbs torbom granata uništavaju helikopter. Dom nakon uništenja biva teško povrijeđen, te tim strahuje da je mrtav. Međutim, Letty prilazi Domu i počinje govoriti kako se svega sjeća, njihovog vjenčanja i ostalih trenutaka koje su prošli zajedno. Dom se budi i govori „Bilo je i vrijeme“

Hobbs odvodi Shawa u strogo čuvani zatvor, napravljen od čvrstog betona i čelika. U međuvremenu, na plaži se Mia i Brian igraju sa sinom, dok ih Tej, Roman, Ramsey, Letty i Dom posmatraju.

Budući da je Brianov glumac, Paul Walker poginuo u toku snimanja, osmišljen je ovakav scenariji za kraj: Dom tiho odlazi, no Brian ga sustiže automobilom, i govori mu „Mislio si otići bez pozdrava?“ Tad se Dom i Brian utrkuju, te su ubačene razne scene u kojima se pojavljuje Brian, iz svih filmova u kojima je glumio. Emotivan kraj završava tako što se Domov i Brianov auto razdvajaju te idu u različitim smjerovima, te se nakon konačnog razlaza pojavljuje počast Paulu Walkeru „Za Paula“

===''Brzi i žestoki 8'' (2017)===
{{glavni|Brzi i žestoki 8}}
[[Cyberterrorist]] Cipher ([[Charlize Theron]]) prisiljava Dominica Toretta da radi za nju i okreće ga protiv svog tima, prisiljavajući ih da skinu Cipher i ponovo se ujedine s njim.

Ovo je prvi film od Tokyo Drifta u kojem Paul Walker neće biti Brian O'Conner i Jordana Brewster Mia Toretto.

===''Brzi i žestoki: Hobbs i Shaw'' (2019)===
{{glavni|Brzi i žestoki: Hobbs i Shaw}}
Luke Hobbs i Deckard Shaw udružuju se sa Shawovom sestrom Hattie ([[Vanessa Kirby]]) kako bi se borili protiv kibernetski poboljšane teroristkinje Brixton Lore ([[Idris Elba]]) prijeteći svijetu smrtonosnim virusom.

Film je smješten nakon događaja iz Sudbine žestokih. [[Helen Mirren]] ponavlja ulogu Deckarda i Hattiene majke Magdalene iz glavne serije.

===''Brzi i žestoki 9'' (2021)===
{{glavni|Brzi i žestoki 9}}
Dominic Toretto i njegova porodica moraju zaustaviti potresnu zavjeru na čelu sa Cipherom i Dominicovim otuđenim mlađim bratom Jakobom ([[John Cena]]).

Ovo je prvi film od Brzih i žestokih koji Dwaynea Johnsona neće glumiti kao Lukea Hobbsa, dok se Jason Statham pojavljuje kao Deckard Shaw na sceni srednjih kredita. Jordana Brewster ponavlja ulogu Mie Toretto nakon što se nije pojavila u The Fate of Furious , dok se Sung Kang vraća kao Han Lue, za kojeg se otkriva da je živ, a Lucas Black kao Sean Boswell. [[Shad Moss]] i [[Jason Tobin]] ponavljaju svoje uloge Twinkieja i Earla Hua iz Tokyo Drifta .

===''Brzi i žestoki 10'' (2023)===
{{glavni|Brzi i žestoki 10}}
Nakon događaja u filmu ''[[Brzi i žestoki 9]]'', Dante Reyes, sin brazilskog narkobosa Hernana Reyesa, udružuje snage s Cipherom, tražeći osvetu za očevu smrt protiv Toretta i njegovog tima. Nigdje se ne može sakriti, jer poznaje Doma bolje od ikoga nakon što ga je proučavao 12 godina i smislio plan kako ga natjerati da plati najvišu cijenu: uništenje njegove obitelji. Danteova radnja rastjerat će Domovu obitelj iz Los Angelesa u katakombe Rima, od Brazila do Londona i od Portugala do Antarktike. Ali sve se mijenja kad Dom otkrije da je njegov sin Brian krajnja meta Danteove osvete.

==Hronologija==
Iako filmovi ne izlaze po redu, postoji hronologija zasnovana na događajima u samim filmovima.

* ''[[Brzi i žestoki]]''
* ''[[Turbo-Charged Prelude]]''
* ''[[Prebrzi i prežestoki]]''
* ''[[Los Bandoleros]]''
* ''[[Brzi i žestoki (2009)]]''
* ''[[Brzi i žestoki 5]]''
* ''[[Brzi i žestoki 6]]''
* ''[[Tokyo Drift]]''
* ''[[Brzi i žestoki 7]]''

==Budućnost==
Dwayne Johnson je izrazio zainteresovanost za filmove koji bi se bazirali na njegovom liku Hobbsu, ali također ti filmovi se ne bi snimali prije nego izađe sedmi dio ovog serijala.&lt;ref name=&quot;EO&quot;&gt;{{cite web |last= Plumb |first= Ali |title= The Rock Talks Fast &amp; Furious Spin-Off |work= Empire Online |publisher= Bauer Consumer Media |date= 19. 3. 2013 |url= http://www.empireonline.com/news/story.asp?NID=36850 |access-date= 27. 7. 2013 |archive-date= 31. 10. 2013 |archive-url= https://web.archive.org/web/20131031175951/http://www.empireonline.com/news/story.asp?NID=36850 |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;

U maju 2013. Diesel je rekao kako će se snimati još jedna trilogija počevši od Brzih i žestokih 7.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Vin Diesel says 'Fast &amp; Furious 7' is the beginning of a new trilogy|url=http://www.hitfix.com/news/vin-diesel-says-fast-furious-7-is-the-beginning-of-a-new-trilogy-watch|publisher=hitfix.com|access-date=13. 7. 2013|archive-date=13. 7. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130713004523/http://www.hitfix.com/news/vin-diesel-says-fast-furious-7-is-the-beginning-of-a-new-trilogy-watch|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

==Likovi==
U tabeli ispod nalazi se pregled svih likova i glumaca u filmovima Brzi i žestoki. Sivo polje znači da lik nije imao ulogu u filmu.

{|class=&quot;wikitable&quot;
|-
! rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;width:10%;&quot;| Character
! colspan=7| Film
|-
! style=&quot;width:10%;&quot;| ''[[Brzi i žestoki]]''
! style=&quot;width:10%;&quot;| ''[[Prebrzi i prežestoki]]''
! style=&quot;width:10%;&quot;| ''[[Tokyo Drift]]''
! style=&quot;width:10%;&quot;| ''[[Brzi i žestoki (2009)]]''
! style=&quot;width:10%;&quot;| ''[[Brzi i žestoki 5]]''
! style=&quot;width:10%;&quot;| ''[[Brzi i žestoki 6]]''
! style=&quot;width:10%;&quot;| ''[[Brzi i žestoki 7]]''
|-
! [[Dominic Toretto]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[Vin Diesel]]
| style=&quot;background: #D3D3D3;&quot; colspan=1|
| style=&quot;text-align:center;&quot; colspan=&quot;5&quot;| Vin Diesel
|-
! [[Brian O'Conner]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; colspan=&quot;2&quot;| [[Paul Walker]]
| style=&quot;background: #D3D3D3;&quot; colspan=1|
| style=&quot;text-align:center;&quot; colspan=&quot;4&quot;| Paul Walker
|-
! [[Leticia &quot;Letty&quot; Ortiz]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[Michelle Rodriguez]]
| style=&quot;background: #D3D3D3;&quot; colspan=2|
| style=&quot;text-align:center;&quot; colspan=&quot;1&quot;| Michelle Rodriguez
| style=&quot;text-align:center;background: #D3D3D3;&quot; colspan=1|&lt;small&gt;(Samo slika)&lt;/small&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot; colspan=&quot;2&quot;| Michelle Rodriguez
|-
! [[Mia Toretto]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[Jordana Brewster]]
| style=&quot;background: #D3D3D3;&quot; colspan=2|
| style=&quot;text-align:center;&quot; colspan=&quot;4&quot;| Jordana Brewster
|-
! [[Roman Pearce]]
| style=&quot;background: #D3D3D3;&quot; colspan=1|
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[Tyrese Gibson]]
| style=&quot;background: #D3D3D3;&quot; colspan=2|
| style=&quot;text-align:center;&quot; colspan=&quot;3&quot;| Tyrese Gibson
|-
! [[Tej Parker]]
| style=&quot;background: #D3D3D3;&quot; colspan=1|
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[Ludacris|Chris 'Ludacris' Bridges]]
| style=&quot;background: #D3D3D3;&quot; colspan=2|
| style=&quot;text-align:center;&quot; colspan=&quot;3&quot;| Chris 'Ludacris' Bridges
|-
! [[Han Seoul-Oh]]
| style=&quot;background: #D3D3D3;&quot; colspan=2|
| style=&quot;text-align:center;&quot; colspan=&quot;4&quot;| [[Sung Kang]]
| style=&quot;background: #D3D3D3;&quot; colspan=1|
|-
! [[Gisele Yashar]]
| style=&quot;background: #D3D3D3;&quot; colspan=3|
| style=&quot;text-align:center;&quot; colspan=&quot;3&quot;| [[Gal Gadot]]
| style=&quot;background: #D3D3D3;&quot; colspan=1|
|-
! [[Elena Neves]]
| style=&quot;background: #D3D3D3;&quot; colspan=4|
| style=&quot;text-align:center;&quot; colspan=&quot;3&quot;| [[Elsa Pataky]]
|-
! [[Luke Hobbs]]
| style=&quot;background: #D3D3D3;&quot; colspan=4|
| style=&quot;text-align:center;&quot; colspan=&quot;3&quot;| [[Dwayne Johnson]]
|-
! Vince
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[Matt Schulze]]
| style=&quot;background: #D3D3D3;&quot; colspan=3|
| style=&quot;text-align:center;&quot;| Matt Schulze
| style=&quot;background: #D3D3D3;&quot; colspan=2|
|-
! Agent Bilkins
| style=&quot;text-align:center;&quot; colspan=&quot;2&quot;| [[Thom Barry]]
| style=&quot;background: #D3D3D3;&quot; colspan=5|
|-
! [[Monica Fuentes]]
| style=&quot;background: #D3D3D3;&quot; colspan=1|
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[Eva Mendes]]
| style=&quot;background: #D3D3D3;&quot; colspan=2|
| style=&quot;text-align:center;&quot; colspan=&quot;1&quot;| Eva Mendes
| style=&quot;background: #D3D3D3;&quot; colspan=2|
|-
! Sean Boswell
| style=&quot;background: #D3D3D3;&quot; colspan=2|
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[Lucas Black]]
| style=&quot;background: #D3D3D3;&quot; colspan=&quot;4&quot;|
|-
! Tego Leo
| style=&quot;background: #D3D3D3;&quot; colspan=3|
| style=&quot;text-align:center;&quot; colspan=&quot;2&quot;| [[Tego Calderón]]
| style=&quot;background: #D3D3D3;&quot; colspan=2|
|-
! Rico Santos
| style=&quot;background: #D3D3D3;&quot; colspan=3|
| style=&quot;text-align:center;&quot; colspan=&quot;2&quot;| [[Don Omar]]
| style=&quot;background: #D3D3D3;&quot; colspan=2|
|-
! Arturo Braga
| style=&quot;background: #D3D3D3;&quot; colspan=3|
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[John Ortiz]]
| style=&quot;background: #D3D3D3;&quot;|
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[John Ortiz]]
| style=&quot;background: #D3D3D3;&quot;|
|-
! Fenix Calderon
| style=&quot;background: #D3D3D3;&quot; colspan=3|
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[Laz Alonso]]
| style=&quot;background: #D3D3D3;&quot;|
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[Laz Alonso]]
| style=&quot;background: #D3D3D3;&quot;|
|-
! Agent Stasiak
| style=&quot;background: #D3D3D3;&quot; colspan=3|
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[Shea Whigham]]
| style=&quot;background: #D3D3D3;&quot;|
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[Shea Whigham]]
| style=&quot;background: #D3D3D3;&quot; colspan=1|
|-
! Ian Shaw
| style=&quot;background: #D3D3D3;&quot; colspan=5|
| style=&quot;text-align:center;&quot; colspan=&quot;2&quot;| [[Jason Statham]]
|-
! Johnny Tran
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[Rick Yune]]
| style=&quot;background: #D3D3D3;&quot; colspan=6|
|-
! Leon
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[Johnny Strong]]
| style=&quot;background: #D3D3D3;&quot; colspan=6|
|-
! Jesse
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[Chad Lindberg]]
| style=&quot;background: #D3D3D3;&quot; colspan=6|
|-
! Sargeant Tanner
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[Ted Levine]]
| style=&quot;background: #D3D3D3;&quot; colspan=6|
|-
! Carter Verone
| style=&quot;background: #D3D3D3;&quot; colspan=1|
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[Cole Hauser]]
| style=&quot;background: #D3D3D3;&quot; colspan=5|
|-
! Suki
| style=&quot;background: #D3D3D3;&quot; colspan=1|
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[Devon Aoki]]
| style=&quot;background: #D3D3D3;&quot; colspan=5|
|-
! Orange Julius ``Papi``
| style=&quot;background: #D3D3D3;&quot; colspan=1|
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[Amaury Nolasco]]
| style=&quot;background: #D3D3D3;&quot; colspan=5|
|-
! Jimmy
| style=&quot;background: #D3D3D3;&quot; colspan=1|
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[MC Jin]]
| style=&quot;background: #D3D3D3;&quot; colspan=5|
|-
! Agent Markham
| style=&quot;background: #D3D3D3;&quot; colspan=1|
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[James Remar]]
| style=&quot;background: #D3D3D3;&quot; colspan=5|
|-
! DK
| style=&quot;background: #D3D3D3;&quot; colspan=2|
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[Brian Tee]]
| style=&quot;background: #D3D3D3;&quot; colspan=4|
|-
! Twinkie
| style=&quot;background: #D3D3D3;&quot; colspan=2|
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[Bow Wow (rapper)|Bow Wow]]
| style=&quot;background: #D3D3D3;&quot; colspan=4|
|-
! Neela
| style=&quot;background: #D3D3D3;&quot; colspan=2|
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[Nathalie Kelley]]
| style=&quot;background: #D3D3D3;&quot; colspan=4|
|-
! Morimoto
| style=&quot;background: #D3D3D3;&quot; colspan=2|
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[Leonardo Nam]]
| style=&quot;background: #D3D3D3;&quot; colspan=4|
|-
! Lieutenant Boswell
| style=&quot;background: #D3D3D3;&quot; colspan=2|
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[Brian Goodman]]
| style=&quot;background: #D3D3D3;&quot; colspan=4|
|-
! Agent Penning
| style=&quot;background: #D3D3D3;&quot; colspan=3|
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[Jack Conley (actor)|Jack Conley]]
| style=&quot;background: #D3D3D3;&quot; colspan=3|
|-
! Agent Trinh
| style=&quot;background: #D3D3D3;&quot; colspan=3|
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[Liza Lapira]]
| style=&quot;background: #D3D3D3;&quot; colspan=3|
|-
! Hernan Reyes
| style=&quot;background: #D3D3D3;&quot; colspan=4|
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[Joaquim de Almeida]]
| style=&quot;background: #D3D3D3;&quot; colspan=2|
|-
! Zizi
| style=&quot;background: #D3D3D3;&quot; colspan=4|
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[Michael Irby]]
| style=&quot;background: #D3D3D3;&quot; colspan=2|
|-
! Owen Shaw
| style=&quot;background: #D3D3D3;&quot; colspan=5|
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[Luke Evans (actor)|Luke Evans]]
| style=&quot;background: #D3D3D3;&quot; colspan=1|
|-
! Riley Hicks
| style=&quot;background: #D3D3D3;&quot; colspan=5|
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[Gina Carano]]
| style=&quot;background: #D3D3D3;&quot; colspan=1|
|-
! Jah
| style=&quot;background: #D3D3D3;&quot; colspan=5|
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[Joe Taslim]]
| style=&quot;background: #D3D3D3;&quot; colspan=1|
|-
! Klaus
| style=&quot;background: #D3D3D3;&quot; colspan=5|
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[Kim Kold]]
| style=&quot;background: #D3D3D3;&quot; colspan=1|
|-
! Vegh
| style=&quot;background: #D3D3D3;&quot; colspan=5|
| style=&quot;text-align:center;&quot;| Clara Paget
| style=&quot;background: #D3D3D3;&quot; colspan=1|
|}

==Ekipa==
{| class=&quot;wikitable&quot;  style=&quot;text-align:center; width:99%;&quot;
|-
! rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;width:10%;&quot;| Ekipa/Detalj
! colspan=7| Film
|-
! style=&quot;width:10%;&quot;| ''[[Brzi i žestoki]]''
! style=&quot;width:10%;&quot;| ''[[Prebrzi i prežestoki]]''
! style=&quot;width:10%;&quot;| ''[[Tokyo Drift]]''
! style=&quot;width:10%;&quot;| ''[[Brzi i žestoki (2009)]]''
! style=&quot;width:10%;&quot;| ''[[Brzi i žestoki 5]]''
! style=&quot;width:10%;&quot;| ''[[Brzi i žestoki 6]]''
! style=&quot;width:10%;&quot;| ''[[Brzi i žestoki 7]]''
|-
! Režiser
| [[Rob Cohen]]
| [[John Singleton]]
| colspan=&quot;4&quot;| [[Justin Lin]]
| [[James Wan]]
|-
! Muzika
| [[BT]]
| [[David Arnold]]
| colspan=&quot;3&quot;| [[Brian Tyler]]
| [[Lucas Vidal]]
| style=&quot;background: #D3D3D3;&quot; colspan=1|
|-
! Pisac
| &lt;small&gt;Scenario:&lt;br&gt;[[Gary Scott Thompson]], [[Erik Bergquist]], [[David Ayer]]&lt;br&gt;Inspiracija:&lt;br&gt;''Racer X'' od Ken Lija&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;Scenario:&lt;br&gt;[[Michael Brandt]], [[Derek Haas]]&lt;br&gt;Priča: [[Michael Brandt]], [[Derek Haas]], Gary Scott Thompson&lt;/small&gt;
| colspan=&quot;5&quot;| Pisac:&lt;br&gt;[[Chris Morgan]]&lt;br&gt;Inspiracija:&lt;br&gt;Likovi: [[Gary Scott Thompson]]&lt;/small&gt;
|-
! [[Motion Picture Association of America|MPAA]] Rejting
| colspan=&quot;6&quot;| PG-13
| style=&quot;background: #D3D3D3;&quot; colspan=1|
|-
! Trajanje
| 106 minuta
| 107 minuta
| 104 minuta
| 107 minuta
| 130 minuta
| 130 minuta
| style=&quot;background: #D3D3D3;&quot; colspan=1|
|}

==Uspjeh==
===Box office===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width:99%;&quot;
|-
! rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''Film'''
! rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''Datum'''
! colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''Box office prihod'''
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; text=&quot;wrap&quot;| '''Box office ranking'''
! rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''Budžet'''
! rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''Reference'''
|-
! style=&quot;text-align:center;&quot;| '''SAD'''
! style=&quot;text-align:center;&quot;| '''Ostalo'''
! style=&quot;text-align:center;&quot;| '''Svijet'''
! style=&quot;text-align:center;&quot;| '''Domaće ukupno'''
! style=&quot;text-align:center;&quot;| '''Svijet ukupno'''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| ''[[Brzi i žestoki]]''
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 22. 6. 2001.
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 144.533.925&amp;nbsp;$
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 62.750.000&amp;nbsp;$
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 207.283.925&amp;nbsp;$
| style=&quot;text-align:center;&quot;| #261
| style=&quot;text-align:center;&quot;| #498
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 38.000.000&amp;nbsp;$
| style=&quot;text-align:center;&quot; | &lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.boxofficemojo.com/movies/?id=fastandfurious.htm|title=The Fast and the Furious (2001)|publisher=[[IMDB]]|work=[[Box Office Mojo]]|access-date=5. 9. 2012}}&lt;/ref&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| ''[[Prebrzi i prežestoki]]''
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 6. 6. 2003.
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 127.154.901&amp;nbsp;$
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 109.195.760&amp;nbsp;$
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 236.350.661&amp;nbsp;$
| style=&quot;text-align:center;&quot;| #343
| style=&quot;text-align:center;&quot;| #407
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 76.000.000&amp;nbsp;$
| style=&quot;text-align:center;&quot; | &lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.boxofficemojo.com/movies/?id=2fast2furious.htm|title=2 Fast 2 Furious (2003)|publisher=[[IMDB]]|work=Box Office Mojo|access-date=5. 9. 2012}}&lt;/ref&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| ''[[Tokyo Drift]]''
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 16. 6. 2006.
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 62.514.415&amp;nbsp;$
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 95.953.877&amp;nbsp;$
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 158.468.292&amp;nbsp;$
| style=&quot;text-align:center;&quot;| #1.019
| style=&quot;background:lightgrey;&quot;|
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 85.000.000&amp;nbsp;$
| style=&quot;text-align:center;&quot; | &lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.boxofficemojo.com/movies/?id=fastandthefurious3.htm|title=The Fast and the Furious: Tokyo Drift (2006)|publisher=[[IMDB]]|work=Box Office Mojo|access-date=5. 9. 2012}}&lt;/ref&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| ''[[Brzi i žestoki (2009)]]''
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 3. 4. 2009.
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 155.064.265&amp;nbsp;$
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 208.100.000&amp;nbsp;$
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 363.164.265&amp;nbsp;$
| style=&quot;text-align:center;&quot;| #228
| style=&quot;text-align:center;&quot;| #203
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 85.000.000&amp;nbsp;$
| style=&quot;text-align:center;&quot; | &lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.boxofficemojo.com/movies/?id=fastandthefurious4.htm|title=Fast and Furious (2009)|publisher=[[IMDB]]|work=Box Office Mojo|access-date=5. 9. 2012}}&lt;/ref&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| ''[[Brzi i žestoki 5]]''
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 29. 4. 2011.
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 209.837.675&amp;nbsp;$
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 416.300.000&amp;nbsp;$
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 626.137.675&amp;nbsp;$
| style=&quot;text-align:center;&quot;| #118
| style=&quot;text-align:center;&quot;| #68
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 125.000.000&amp;nbsp;$
| style=&quot;text-align:center;&quot; | &lt;ref&gt;{{cite web|url=http://boxofficemojo.com/movies/?page=main&amp;id=fastfive.htm|title=Fast Five (2011)|publisher=[[IMDB]]|work=Box Office Mojo|access-date=5. 9. 2012}}&lt;/ref&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| ''[[Brzi i žestoki 6]]''
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 24. 5. 2013.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 236.599.810&amp;nbsp;$
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 467.700.000&amp;nbsp;$
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 704.299.810&amp;nbsp;$
| style=&quot;text-align:center;&quot;| #87
| style=&quot;text-align:center;&quot;| #57
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 160.000.000&amp;nbsp;$
| style=&quot;text-align:center;&quot; | &lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.boxofficemojo.com/movies/?id=fast6.htm|title=Fast &amp; Furious 6|publisher=[[IMDB]]|work=Box Office Mojo|access-date=8. 7. 2013}}&lt;/ref&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| ''[[Brzi i žestoki 7]]''
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 11. 7. 2014.
|
|
|
|
|
|
|-
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''Ukupno'''
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 935.704.991&amp;nbsp;$
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 1.359.999.637&amp;nbsp;$
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 2.295.704.628&amp;nbsp;$
| style=&quot;text-align:center;&quot; | nema
| style=&quot;text-align:center;&quot; | nema
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 569.000.000&amp;nbsp;$
| style=&quot;text-align:center;&quot; | nema
|}

===Kritike===
{| class=&quot;wikitable&quot; width=99% border=&quot;1&quot;
! align=&quot;center&quot; | '''Film'''
! align=&quot;center&quot; | '''[[Rotten Tomatoes]]'''
! align=&quot;center&quot; | '''[[Metacritic]]'''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| ''Brzi i žestoki''
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 52% (145 kritika)&lt;ref name=&quot;1rt&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.rottentomatoes.com/m/1108372-fast_and_the_furious/|title=The Fast and the Furious|publisher=[[Flixster]]|work=[[Rotten Tomatoes]]|access-date=5. 9. 2012}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 58 (29 kritika)&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.metacritic.com/movie/the-fast-and-the-furious|title=The Fast and the Furious (2001)|publisher=[[CBS Interactive]]|work=[[Metacritic]]|access-date=15. 8. 2012}}&lt;/ref&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| ''Prebrzi i prežestoki''
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 36% (155 kritika)&lt;ref name=&quot;2rt&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.rottentomatoes.com/m/2_fast_2_furious/|title=2 Fast 2 Furious|publisher=[[Flixster]]|work=[[Rotten Tomatoes]]|access-date=5. 9. 2012}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 38 (35 kritika)&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.metacritic.com/movie/2-fast-2-furious|title=2 Fast 2 Furious (2003)|publisher=[[CBS Interactive]]|work=[[Metacritic]]|access-date=15. 8. 2012}}&lt;/ref&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| ''Tokyo Drift''
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 35% (110 kritika)&lt;ref name=&quot;3rt&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.rottentomatoes.com/m/fast_and_the_furious_tokyo_drift/|title=The Fast and the Furious: Tokyo Drift|publisher=[[Flixster]]|work=[[Rotten Tomatoes]]|access-date=5. 9. 2012}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 46 (31 kritika)&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.metacritic.com/movie/the-fast-and-the-furious-tokyo-drift|title=The Fast and the Furious: Tokyo Drift (2006)|publisher=[[CBS Interactive]]|work=[[Metacritic]]|access-date=15. 8. 2012}}&lt;/ref&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| ''Brzi i žestoki (2009)''
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 27% (172 kritike)&lt;ref name=&quot;4rt&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.rottentomatoes.com/m/fast_and_furious/|title=Fast &amp; Furious|publisher=[[Flixster]]|work=[[Rotten Tomatoes]]|access-date=5. 9. 2012}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 45 (27 kritika)&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.metacritic.com/movie/fast-furious|title=Fast &amp; Furious (2009)|publisher=[[CBS Interactive]]|work=[[Metacritic]]|access-date=15. 8. 2012}}&lt;/ref&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| ''Brzi i žestoki 5''
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 78% (183 kritike)&lt;ref name=&quot;5rt&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.rottentomatoes.com/m/fast_five/|title=Fast Five|publisher=[[Flixster]]|work=[[Rotten Tomatoes]]|access-date=5. 9. 2012}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 67 (29 kritika)&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.metacritic.com/movie/fast-five|title=Fast Five (2011)|publisher=[[CBS Interactive]]|work=[[Metacritic]]|access-date=15. 8. 2012}}&lt;/ref&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| ''Brzi i žestoki 6''
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 69% (138 kritika)&lt;ref name=&quot;6rt&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.rottentomatoes.com/m/fast_and_furious_6/|title=Fast &amp; Furious 6|publisher=[[Flixster]]|work=[[Rotten Tomatoes]]|access-date=17. 5. 2013}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 61 (35 kritika)&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.metacritic.com/movie/fast-furious-6|title=Fast &amp; Furious 6 (2013)|publisher=[[CBS Interactive]]|work=[[Metacritic]]|access-date=17. 5. 2013}}&lt;/ref&gt;
|-
!align=&quot;center&quot; | Prosjek
!align=&quot;center&quot; | 50%
!align=&quot;center&quot; | 53
|}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20190402172507/https://www.thefastandthefurious.com/ Zvanični sajt]

{{Brzi i žestoki}}

[[Kategorija:Američki filmovi]]
[[Kategorija:Američki akcijski filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi na engleskom jeziku]]
[[Kategorija:Franšize Universal Picturesa]]
[[Kategorija:Filmske serije]]</text>
      <sha1>pjzfofnqzlf99nnjjd8kxo119bkxfgl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Brzi i žestoki</title>
    <ns>0</ns>
    <id>262931</id>
    <revision>
      <id>3940829</id>
      <parentid>3896356</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T11:09:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940829</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6221" sha1="1jghf3fmocfiu3xqs50362hren1ipcn" xml:space="preserve">{{Glavni|Brzi i žestoki (serijal filmova)}}
{{Infokutija film
| naziv             = Brzi i žestoki
| slika             = Brzi i zestoki.jpg
| veličina_slike    = 
| slika_alt         = 
| tekst             = 
| originalni_naslov = Fast &amp; Furious
| režija            = Rob Cohen
| producent         = Neal H. Moritz
| scenarist         = {{plainlist|
* Gary Scott Thompson
* Erik Bergquist
* David Ayer
}}
| narator           = 
| uloge             = {{plainlist|
* [[Vin Diesel]]
* [[Paul Walker]]
* [[Michelle Rodriguez]]
* [[Jordana Brewster]]
* [[Rick Yune]]
* [[Chad Lindberg]]
* [[Johnny Strong]]
* [[Matt Schulze]]
* [[Ted Levine]]
* [[Thom Barry]]
}}
| muzika            = BT
| kinematografija   = Ericson Core
| žanr              = [[Akcija]]
| montaža           = Peter Honess
| studio            = Original Film
| distributer       = Universal Pictures
| datum             = 2001.
| trajanje          = 106 minuta
| zemlja            = [[SAD]]
| jezik             = [[Engleski jezik|Engleski]]
| budžet            = 38 miliona $
| zarada            = 207.283.925 $
| prethodnik        = 
| nasljednik        = 
}}
'''''Brzi i žestoki''''' je američki akcijski film iz 2001. o uličnim auto-trkama u kojem glavne uloge imaju [[Vin Diesel]], [[Paul Walker]], [[Michelle Rodriguez]] i [[Jordana Brewster]]. Film je režirao Rob Cohen.&lt;ref name=&quot;NYT&quot;&gt;{{cite web|url=http://movies.nytimes.com/movie/review?res=9401E2D61630F931A15755C0A9679C8B63|work=[[The New York Times]]|author=[[Elvis Mitchell]]|title=Getaway Drivers, Take Note: This One's Made for You|date=22. 6. 2001}}&lt;/ref&gt;

To je prvi film iz [[Brzi i žestoki (serijal filmova)|istoimenog serijala]], a inspirisan je člankom u magazinu ''Vibe'' o uličnim trkama u [[New York]]u.&lt;ref name=&quot;NYT&quot;/&gt; Film u serijalu prate ''[[Prebrzi i prežestoki]]'', ''[[Tokyo Drift]]'', ''[[Brzi i žestoki (2009)]]'', ''[[Brzi i žestoki 5]]'' i ''[[Brzi i žestoki 6]]''.

==Scenario==
Film je donekle baziran na članku iz časopisa ''&quot;Racer X&quot;'', o uličnim ekipama koje se trkaju u japanskim autima kasno noću. Elitni ulični trkač i bivši zatvorenik '''Dominic Toretto''' (Vin Diesel) i njegova ekipa '''Jesse''' (Chad Lindberg), '''Leon''' (Johnny Strong), '''Vince''' (Matt Schulze) i Dominicova djevojka '''Letty Ortiz''' (Michelle Rodriguez) su pod sumnjom da kradu tehničke uređaje. '''Brian O'Conner''' (Paul Walker) je policajac na tajnom zadatku koji pokušava da sazna ko krade uređaje, a to će uraditi infiltrirajući se u Dominicovu ekipu.

Njegovi nadređeni su agent [[FBI]]-ja '''Bilkins''' (Thom Barry) i šef losanđeleske policije '''Tanner''' (Ted Levine).

Razvojem događaja O'Conner se zaljubljuje u Dominicovu sestru '''Miju Toretto''' (Jordana Brewster), te joj priznaje da je policajac na tajnom zadatku i uvjerava je da pođe s njom kako bi spasili njenog brata i prijatelje od vozača kamiona koji se naoružao nakon što se proširila vijest o krađama.

Pronalaze ih u toku pljačke, a prvo nailaze na Letty koja je teško povrijeđena nakon nesreće, a nedugo zatim i na Vincea koji je u kritičnom stanju. Kako bi spasio Vincea, Brian mora otkriti svoj status i poziva medicinsku pomoć. Dominic je bijesan, ali se suzdržava i bježi zajedno s Letty, Mijom i Leonom.

Brian prati Dominica do kuće i želi ga spriječiti u bježanju. U tom trenutku Jesse stiže i izvinjava se za svoje postupke zbog kojih je njihova ekipa postala meta '''Johnny Tranove''' (Rick Yune) ekipe. Samo nekoliko trenutaka poslije Tran i njegov partner pucaju i ubijaju Jessea.

Brian i Dominic ih prate, a Dominic tada po prvi put voz očev auto '''Dodge Charger''' iz 1970. Dominic stiže Tranovog partnera koji pada s motocikla i ozbiljno se povrijeđuje, a Brian puca i ubija Trana.

Nakon toga, Brian i Dominic se trkaju i pukom srećom izbjegavaju smrt od voza. Dominic ipak doživljava nesreću i prevrće se u autu. Umjesto da ga uhapsi, Brian mu daje ključeve svoje Supre i pušta ga da pobjegne. Nakon završne špice vidimo Dominica kako voza [[Chevrolet Chevelle SS]] iz 1970. kroz Baja Californiju u [[Meksiko|Meksiku]].

==Likovi==
* '''[[Paul Walker]]''' - '''Brian O'Conner'''
* '''[[Vin Diesel]]''' - '''Dominic Toretto'''
* '''[[Michelle Rodriguez]]''' - '''Leticia &quot;Letty&quot; Ortiz'''
* '''[[Jordana Brewster]]''' - '''Mia Toretto'''
* '''[[Matt Schulze]]''' - '''Vince'''
* '''[[Rick Yune]]''' - '''Johnny Tran''' 
* '''[[Chad Lindberg]]''' - '''Jesse'''
* '''[[Ja Rule]]''' - '''Edwin'''

==Produkcija==
Prava na naziv (ali ne na priču) su kupljena od filma iz 1955, također zvanog ''Brzi i žestoki'', još jednog filma o utrkama. Prema intervjuu u [[DVD]] izdanju, Cohen je inspiraciju dobio iz članka u Vibe magazinu o utrkama u New Yorku, te kad je gledao stvarne ilegalne ulične utrke u [[Los Angeles]]u. Scenario je sličan filmu ''Point Break'' iz 1991.

Film je sniman na raznim lokacijama u Los Angelesu i dijelovima južne [[Kalifornija|Kalifornije]]. Ključne lokacije su stadion ''[[Los Angeles Dodgers|Dodgersa]]'', [[Angelino Heights]], Silver Lake i Echo Park (u kojem se nalazi Torettova kuća), kao i Little Saigon (kineski dio LA-a). Također, važan je i međunarodni [[aerodrom San Bernardino]], na kojem se održavaju 00Ratovi auta00, a koji je privukao oko 1.500 trkača..&lt;ref name=&quot;Cinema.com&quot;&gt;[http://www.cinema.com/articles/594/fast-and-the-furious-the-production-notes.phtml Cinema.com - The Fast and the Furious Production Notes]&lt;/ref&gt;

Prije snimanja filma '''Jordana Brewster''' i '''Michelle Rodriguez''' nisu imale vozačke dozvole, te su morale uzeti časove vožnje tokom snimanja.

U sceni u kući Torettovih, ekipa gleda film ''[[Zmaj: Priča o Bruceu Leeju]]'', koji je režirao Cohen.

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|The Fast and the Furious}}
* [https://web.archive.org/web/20190402172507/https://www.thefastandthefurious.com/ Zvanični sajt]

{{Brzi i žestoki}}

[[Kategorija:Filmovi iz 2001.]]
[[Kategorija:Američki filmovi]]
[[Kategorija:Američki akcijski filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi na engleskom jeziku]]
[[Kategorija:Filmovi u režiji Roba Cohena]]
[[Kategorija:Filmovi Universal Picturesa]]
[[Kategorija:Filmovi s radnjom u Meksiku]]</text>
      <sha1>1jghf3fmocfiu3xqs50362hren1ipcn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Brzi i žestoki (2009)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>262959</id>
    <revision>
      <id>3940830</id>
      <parentid>3896357</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T11:09:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940830</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6794" sha1="bi7wvacj4gruj0hop9vnse6lev38h0f" xml:space="preserve">{{Infokutija film
| naziv             = Brzi i žestoki (2009)
| slika             = Brzi i zestoki 2009.jpg
| veličina_slike    = 
| slika_alt         = 
| tekst             = 
| originalni_naslov = Fast and the Furious
| režija            = Justin Lin
| producent         = {{plainlist|
* Neal H. Moritz
* Vin Diesel
* Michael Fottrell
}}
| scenarist         = Chris Morgan
| narator           = 
| uloge             = {{plainlist|
* [[Vin Diesel]]
* [[Paul Walker]]
* [[Michelle Rodriguez]]
* [[Jordana Brewster]]
* [[John Ortiz]]
* [[Laz Alonso]]
* [[Gal Gadot]]
* [[Sung Kang]]
}}
| muzika            = Brian Tyler
| kinematografija   = Amir Mokri
| žanr              = [[Akcija]]
| montaža           = {{plainlist|
* Christian Wagner
* Fred Raskin
}}
| studio            = {{plainlist|
* Relativity Media
* Original Film
* One Race Films
}}
| distributer       = Universal Pictures
| datum             = 2009.
| trajanje          = 107 minuta
| zemlja            = [[SAD]]
| jezik             = [[Engleski jezik|Engleski]]
| budžet            = 85 miliona $&lt;ref name=&quot;mojo&quot;&gt;{{cite web |url= http://boxofficemojo.com/movies/?id=fastandthefurious4.htm |title= Fast and Furious (2009) |publisher= Amazon.com | work = Box Office Mojo |date= |access-date=29. 4. 2010}}&lt;/ref&gt;
| zarada            = 363.164.265 $&lt;ref name=&quot;mojo&quot;/&gt;
| prethodnik        = ''[[Tokyo Drift]]''
| nasljednik        = ''[[Brzi i žestoki 5]]''
}}
'''''Brzi i žestoki''''' iz 2009. je američki akcijski film o uličnim auto-trkama. To je četvrti snimljeni dio [[Brzi i žestoki (serijal filmova)|filmskog serijala Brzi i žestoki]] i treći hronološki. Režiser filma je [[Justin Lin]] kojem je ovo drugi film u serijalu, a scenarist je [[Chris Morgan]].

U ovom dijelu se ponovo okuplja ekipa iz prvog filma na čelu sa [[Vin Diesel]]om i [[Paul Walker]]om, uz [[Jordana Brewster|Jordanu Brewster]] i [[Michelle Rodriguez]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.aintitcool.com/node/35874 |title=Another Familiar Face Is Returning For The New FAST AND THE FURIOUS Film!! |date=6. 3. 2008 |access-date=9. 3. 2008 |author=Merrick |publisher=AintItCool.com}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.filmschoolrejects.com/news/michelle-rodriguez-joins-walker-and-diesel-for-the-fast-and-the-furious-4.php |title=Michelle Rodriguez Joins Walker and Diesel for The Fast and the Furious 4 |date=7. 3. 2008 |access-date=9. 3. 2008 |author=Chris Beaumont |publisher=FilmSchoolRejects.com |archive-date=12. 11. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101112194223/http://www.filmschoolrejects.com/news/michelle-rodriguez-joins-walker-and-diesel-for-the-fast-and-the-furious-4.php |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Ovo je prvi film u serijalu za [[Gal Gadot]], a drugi za [[Sung Kang]]a.

== Scenario ==
Dominic i njegova nova ekipa (Letty, Han, '''Leo''', '''Santos''' i '''Cara''') kradu cisterne u Dominikanskoj republici. Dominic sumnja da bi mogao biti otkriven i ostavlja Letty kako bi je zaštitio. Nekoliko sedmica kasnije, u [[Panama City|Panami]], ga zove Mija koja mu saopćava da je Letty ubijena nakon saobraćajne nesreće. Dom se vraća u [[Los Angeles]] i na mjestu nesreće nalazi nitrometan. Odlazi do jedinog mehaničara koji koristi nitrometan koji mu otkriva ime osobe koja ga je naručila.

[[Datoteka:PaulWalkerEdit-1.jpg|200px|mini|lijevo|Paul Walker na premijeri filma (mart, 2009.)]]
Brian je opet agent FBI-ja koji želi srušiti narkobosa '''Artura Bragu''', a i njega trag dovodi do iste osobe - '''Davida Parka'''. Dominic dolazi do Parka prvi i pokušava ga ubiti ali ga Brian spašava i Park postaje doušnik FBI-ja.

Park uvodi Briana u utrku koja bi mu mogla obezbjediti ulazak u Bragin kartel. Brian za utrku bira '''Nissan Skyline GT-R R34''', a pojavljuje se i Dom sa svojim Chevroletom.

'''Gisele Yashar''' (Gal Gadot) objašnjava učesnicima utrke da će pobjednik postati posljednji vozač u Braginom timu. Dominic pobjeđuje ispred Briana nakon što udara u njegov auto. Ipak, Brian koristi veze u FBI-ju da uhapsi jednog od Braginih vozača, te i on upada u tim.

Dvojac ide na prvi zadatak prevoženja droge preko granice između [[SAD]]-a i Meksika, a Brian otkriva da će svi vozači biti ubijeni nakon zadatka. Dominic također shvata i da je Bragin čovjek '''Fenix''' (Laz Alonso) ubica njegove Letty. Dom koristi dušik suboksid da raznese svoje auto i nakon što su omeli Bragine ljude, Dom i Brian bježe u [[Hummer H1|Hummeru]] sa drogom vrijednom 60 miliona dolara.

Dolaze u Los Angeles, a Dom saznaje da je Brian posljednja osoba koju je Letty kontaktirala, te shvata da je Letty radila kao tajni agent za njega. Napada Briana koji mu objašnjava da je ona to uradila kako bi se Domu očistio dosije te kako bi se on vratio kući.

Kako bi dobio Domov oprost, Brian predlaže nadređenima da namame Bragu drogom koju su oni oteli. Na mjestu sastanka pojavljuje se osoba koja tvrdi da je Braga, ali Brian i Dom shvataju da on nije Braga, nego osoba koja se predstavljala kao Bragin čovjek od povjerenja Ramon. Nakon pucnjave u kojoj Dom spašava Gisele, Braga i Fenix uspjevaju pobjeći u Meksiko.

Brian i Dominic idu u Meksiko kako bi uhvatili Bragu. Nakon što im je Gisele otkrila gdje ga mogu naći, Dom i Brian hvataju Bragu. Slijedi potjera Braginih ljudi na čelu s Fenixom za Domom i Brianom. Kada stignu u SAD putem tunela, Fenix udara u Brianov auto i povrijeđuje ga. Kada Fenix želi da ubije Briana pojavljuje se Dom i ubija Fenixa.

Nakon svega, Brian govori Dominicu da bježi, ali on odbija rekavši kako mu je dosta bježanja.

Iako se Brian založio kod sudije, rekavši kako je Dom pomogao uhvatiti međunarodnog narkbosa, sudija ga osuđuje na kaznu zatvora od 25 godina do doživotne. Dominic se ukrcava u autobus koji prevozi zatvorenike. Dok autobus putuje vidimo kako se istom približavaju Brian i Mia sa Leom i Santosom (koji su pomagali u pljačkama).

== Likovi ==
* '''[[Vin Diesel]]''' - Dominic &quot;Dom&quot; Torreto
* '''[[Paul Walker]]''' - Brian O'Conner
* '''[[Michelle Rodriguez]]''' - Leticia &quot;Letty&quot; Ortiz
* '''[[Jordana Brewster]]''' - Mia Torreto
* '''[[Sung Kang]]''' - Han
* '''[[Laz Alonso]]''' - Fenix
* '''[[John Ortiz]]''' - Arturo Braga
* '''[[Gal Gadot]]''' - Gisele Yashar
* '''[[Tego Calderon]]''' - Leo Tego
* '''[[Don Omar]]''' - Rico Santos

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20190402172507/https://www.thefastandthefurious.com/ Zvanični sajt]

{{Brzi i žestoki}}

[[Kategorija:Američki filmovi]]
[[Kategorija:Američki akcijski filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi na engleskom jeziku]]
[[Kategorija:Filmovi iz 2009.]]
[[Kategorija:Filmovi u režiji Justina Lina]]
[[Kategorija:Filmovi Universal Picturesa]]
[[Kategorija:Brzi i žestoki]]
[[Kategorija:Filmovi s radnjom u Meksiku]]</text>
      <sha1>bi7wvacj4gruj0hop9vnse6lev38h0f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Brzi i žestoki 5</title>
    <ns>0</ns>
    <id>262961</id>
    <revision>
      <id>3940832</id>
      <parentid>3786421</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T11:09:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940832</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6904" sha1="do37ql3dco4pu05t8ya246b5xh11v4v" xml:space="preserve">{{Infokutija film
| naziv             = Brzi i žestoki 5
| slika             = Brzi i zestoki 5.jpg
| veličina_slike    = 
| slika_alt         = 
| tekst             = 
| originalni_naslov = Fast Five
| režija            = Justin Lin
| producent         = {{plainlist|
* Neal H. Moritz
* Vin Diesel
* Michael Fottrell
}}
| scenarist         = Chris Morgan
| narator           = 
| uloge             = {{plainlist|
* [[Vin Diesel]]
* [[Paul Walker]]
* [[Jordana Brewster]]
* [[Tyrese Gibson]]
* [[Ludacris]]
* [[Gal Gadot]]
* [[Sung Kang]]
* [[Dwayne Johnson]]
}}
| muzika            = Brian Tyler
| kinematografija   = Stephen F. Windon
| žanr              = [[Akcija]]
| montaža           = {{plainlist|
* Christian Wagner
* Fred Raskin
* Kelly Matsumoto
}}
| studio            = {{plainlist|
* Original Film
* One Race Films
}}
| distributer       = Universal Pictures
| datum             = 2011.
| trajanje          = 130 minuta
| zemlja            = [[SAD]]
| jezik             = [[Engleski jezik|Engleski]]
| budžet            = 125 miliona $&lt;ref&gt;http://www.the-numbers.com/movies/2011/FFUR5.php&lt;/ref&gt;
| zarada            = 626,1 milion $&lt;ref&gt;http://boxofficemojo.com/movies/?id=fastfive.htm&lt;/ref&gt;
| prethodnik        = ''[[Brzi i žestoki (2009)]]''
| nasljednik        = ''[[Brzi i žestoki 6]]''
}}
'''''Brzi i žestoki 5''''', film poznat i kao ''Pljačka u Riju'' je američki akcijski film i peti dio [[Brzi i žestoki (serijal filmova)|serijala Brzi i žestoki]]. Scenario je kao i u prethodnicima pisao [[Chris Morgan]], a režiser je po treći put [[Justin Lin]]. Film je prikazan u [[Australija|Australiji]] 20. aprila 2011. dok se u [[SAD]] prikazao 9 dana kasnije.

Dok su razvijali ovaj dio serijala, u [[Universal Studios|Universal studiju]] su se udaljili od uličnih utrka koje su bile osnovna tema prethodnika. Ovaj se film prije svega može protumačiti kao film o velikoj pljački 100 miliona dolara koji u velikoj mjeri uključuje automobile. To su učinili kako bi privukli veći broj publike.

Također, za ovaj dio vođena je neviđena marketinška kampanja do tada, kroz društvene mreže, igre, lance kina, proizvođače automobila, te [[NASCAR]] utrke. Zbog svega toga, ''&quot;Pljačka u Riju&quot;'' je zabilježila veliki finansijski uspjeh rušeći rekord box-officea kao najgledaniji film koji premijeru ima u aprilu, te kao drugi najgledaniji film proljeća.

Kritičari su hvalili film, a posebno je upečatljiva kombinacija komedije i akcije, a većina je ovaj film označila najboljim u serijalu. [[Dwayne Johnson|Johnson]] je izdvojen zbog svoje uloge od strane kritičara, a za najbolju scenu važi tuča između njega i [[Vin Diesel]]a.

Iako je film kod većine imao pozitivne kritike, mnogi su kritizirali dužinu trajanja, smatrajući film predugim, dok su neki kritizirali odnos prema ženama u filmu. Južnoameričkim kritičarima se nije svidio opis [[Rio de Janeiro|Rio de Janeira]] kao raja za trgovinu drogom i korupciju, što su nazvali stereotipom.

== Scenario ==
Nakon događaja u četvrtom dijelu serijala, u kojem Dominica prevoze u zatvor, Mia i Brian predvode napad na autobus koji se prevrće na putu i Dominic bježi. Dok ih vlasti traže njih troje bježe u [[Rio de Janeiro]]. Čekajući Doma, Mia i Brian se pridružuju Vinceu koji za njih ima poslovni prijedlog. Posao je krađa tri auta iz voza. U toku krađe u vozu se pojavljuje i Dom koji shvata kako je kradljivcima važno ukrasti samo jedan auto - [[Ford GT40]]. Dominic obezbjeđuje Miji taj auto, i govori joj da ide u drugom pravcu. Nakon što ona pobjedne, u vozu nastaje tuča između Briana i Doma s jedne strane, te ostalih kradljivaca s druge.

U međuvremenu u sukob se upliću i stradaju agenti '''DEA'''-e. Nakon toga Dom i Brian bježe ali upadaju u rijeku gdje ih hvataju brazilski kriminalci čiji je šef '''Hernan Reyes''' (Joaguim de Almeida) koji pokušavaju otkriti gdje se nalazi auto. Njih dvojica uspjevaju pobjeći i nalaze se s Mijom.

Sada je trojac optužen za ubistvo agenata DEA-e, te je za njima Rio u potjeru krenuo agent '''Luke Hobbs''' (Dwayne Johnson). Dok vrše pregled auta da otkriju zbog čega je značajan, u sklonište stiže i Vince. Nakon što odu spavati, Vince odlazi i vadi čip iz auta što vidi Dom i shvati da Vince radi s Reyesom.

Dom ga natjera da ode i nakon što pregledaju čip, Dom, Mia i Brian shvate da on sadrži informacije o Reyesovom kriminalnom carsvu uključujući lokacije 100 miliona dolara koje planiraju ukrasti kako bi započeli novi život. Također, Mia govori Brianu i Dominicu da nosi dijete.

Trojac organizuje tim kako bi opljačkali Reyesa, u koji uključuju Hana, Romana, Teja, Lea i Santosa te Gisele, a kasnije im se opet pridružuje i Vince. Hobbs i njegov tim naposljetku hvataju Dominica, Miju, Briana i Vincea. Dok ih prevoze na aerodrom, konvoj napadaju Reyesovi ljudi, te ubijaju čitav Hobbsov tim, a '''Elena Neves''' (Elsa Pataky), brazilska policajka koja radi s Hobbsom, oslobađa četvorac koji kreće u obračun sa Reyesovim ljudima.

Hobbsa spašava Dominic i svi zajedno bježe, a Hobbs se pridružuje timu zajedno sa Elenom kako bi osvetili ubijene članove.

Banda provaljuje u policijsku stanicu u kojoj se nalazi Reyesov novac i kradu trezor s kojim bježe ulicama Rija. Vjerujući kako ne mogu pobjeći od Reyesa, Dom tjera Briana da ide, a on uspjeva savladati Reyesa sam. Hobbs stiže i privodi Reyesa. Hobbs daje timu 24 sata prednosti prije nego krene u novi lov na njih, ali da sef ostane s njim. Ipak, kasnije saznamo kako je tim nasamario i Hobbsa i da je pravi sef zapravo u njihovom posjedu.

Tej otvara sef sa 100 miliona dolara koje tim dijeli i svako ide svojim putem. Poslije završne špice Hobbsu Monica Fuentes donosi dosije o pljači vojnog konvoja u [[Berlin]]u. U dosijeu se nalazi nova slika Letty, koja je ipak preživjela događaje iz prethodnog dijela.

== Likovi ==
* '''[[Vin Diesel]]''' - Dominic &quot;Dom&quot; Torreto
* '''[[Paul Walker]]''' - Brian O'Conner
* '''[[Jordana Brewster]]''' - Mia Torreto
* '''[[Tyrese Gibson]]''' - Roman &quot;Rom&quot; Pearce
* '''[[Sung Kang]]''' - Han
* '''[[Gal Gadot]]''' - Gisele Yashar
* '''[[Ludacris]]''' - Tej Parker
* '''[[Matt Schulze]]''' - Vince
* '''[[Dwayne Johnson]]''' - Luke Hobbs
* '''[[Joaquim de Almeida]]''' - Hernan Reyes
* '''[[Elsa Pataky]]''' - Elena Neves
* '''[[Tego Calderon]]''' - Leo Tego
* '''[[Don Omar]]''' - Rico Santos

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20190402172507/https://www.thefastandthefurious.com/ Zvanični sajt]

{{Brzi i žestoki}}

[[Kategorija:Filmovi iz 2011.]]
[[Kategorija:Američki filmovi]]
[[Kategorija:Američki akcijski filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi na engleskom jeziku]]
[[Kategorija:Brzi i žestoki]]
[[Kategorija:Filmovi u režiji Justina Lina]]
[[Kategorija:Filmovi Universal Picturesa]]
[[Kategorija:Filmovi s radnjom u Njemačkoj]]</text>
      <sha1>do37ql3dco4pu05t8ya246b5xh11v4v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Brzi i žestoki 6</title>
    <ns>0</ns>
    <id>263018</id>
    <revision>
      <id>3940833</id>
      <parentid>3836007</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T11:09:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940833</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5929" sha1="p1e8hrjc111g6qo8tbd2waedajmtvo2" xml:space="preserve">{{Infokutija film
| naziv             = Brzi i žestoki 6
| slika             = Brzi i zestoki 6.jpg
| veličina_slike    = 
| slika_alt         = 
| tekst             = 
| originalni_naslov = Fast &amp; Furious 6
| režija            = Justin Lin
| producent         = {{plainlist|
* Neal H. Moritz
* Vin Diesel
* Clayton Townsend&lt;ref&gt;http://variety.com/2012/film/news/raid-actor-joins-fast-and-furious-6-1118057176/&lt;/ref&gt;
}}
| scenarist         = Chris Morgan
| narator           = 
| uloge             = {{plainlist|
* [[Vin Diesel]]
* [[Paul Walker]]
* [[Michelle Rodriguez]]
* [[Dwayne Johnson]]
* [[Jordana Brewster]]
* [[Tyrese Gibson]]
* [[Ludacris]]
* [[Gal Gadot]]
* [[Sung Kang]]
* Luke Evans
* Gina Carano
* John Ortiz
}}
| muzika            = Lucas Vidal&lt;ref&gt;http://filmmusicreporter.com/2013/04/18/lucas-vidal-scoring-fast-furious-6/&lt;/ref&gt;
| kinematografija   = Stephen F. Windon
| žanr              = [[Akcija]]
| montaža           = {{plainlist|
* Christian Wagner
* Kelly Matsumoto
}}
| studio            = {{plainlist|
* Original Film
* One Race Films
}}
| distributer       = Universal Pictures
| datum             = 2013.
| trajanje          = 130 minuta
| zemlja            = {{plainlist|
* [[SAD]]
* [[UK]]
}}
| jezik             = [[Engleski jezik|Engleski]]
| budžet            = 160 miliona $&lt;ref name=&quot;boxofficemojo.com&quot;&gt;http://www.boxofficemojo.com/movies/?id=fast6.htm&lt;/ref&gt;
| zarada            = 741,1 milion $&lt;ref name=&quot;boxofficemojo.com&quot;&gt;http://www.boxofficemojo.com/movies/?id=fast6.htm&lt;/ref&gt;
| prethodnik        = ''[[Brzi i žestoki 5]]''
| nasljednik        = ''[[Brzi i žestoki 7]]''
}}
'''''Brzi i žestoki 6''''' je američki akcijski film i šesti dio [[Brzi i žestoki (serijal filmova)|filmskog serijala Brzi i žestoki]]. Scenario je pisao '''Chris Morgan''', a režiser je '''Justin Lin'''. Ovo je posljednji Linov film u ovom serijalu.

Glavne uloge igraju [[Vin Diesel]], [[Paul Walker]], [[Dwayne Johnson]], [[Michelle Rodriguez]], [[Jordana Brewster]], [[Tyrese Gibson]], [[Ludacris]], [[Sung Kang]], [[Luke Evans]], [[Gina Carano]] i [[Gal Gadot]].

Film je u izradi od februara 2010., a premijerno je prikazan u [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske|Ujedinjenom Kraljevstvu]] 17. maja 2013. godine. Film je nadmašio zaradu prethodnika i postao najisplativiji film serijala sa preko 740 miliona dolara zarade u cijelom svijetu.

Nastavak se počeo snimati u augustu 2013.

==Scenario==
Nakon uspješne krađe u Riju, Dominic i njegova ekipa su se povukli iz svijeta kriminala. Dom živi sa Elenom, Mia i Brian očekuju dijete, Gisele i Han su u [[Hong Kong]]u, dok Roman i Tej uživaju u bogatstvu.

Luke Hobbs i njegova partnerica '''Riley Hicks''' istražuju pljačku ruskog vojnog konvoja, a za nju sumnjiče bivšeg britanskog specijalca '''Owena Shawa'''. Hobbs je svjestan da samo Dominic i njegova ekipa mogu stati u kraj Shawu koji želi sastaviti jako opasan uređaj, te ga nalazi i koristi sliku Letty Ortiz za koju je Dom mislio da je mrtva.

Dominic prihvata i okuplja staru ekipu, izuzev Lea i Santosa koji još kockaju u [[Monte Carlo|Monte Carlu]]. Svi pristaju učestvovati u misiji ukoliko im se iz dosijea obrišu sva prošla kriminalna djela kako bi se mogli vratiti u SAD.

Ekipa je odvedena u Shawovo sklonište u [[London]]u, ali ih je Shaw već otkrio i uspjeva pobjeći dok njegova ekipa napada sjedište [[Interpol]]a. U potjeri Shawu pomaže Letty koju Dom prepoznaje i kreće za njom. Ipak, Letty vadi pištolj i puca u Doma.

U sjedištu Shawove organizacije otkrivaju Letty-nu vezu sa Domom, ali saznajemo i da Letty pati od amnezije te se uopće ne sjeća Toretta. Roman, Han, Gisele i Riley saznaju da je Shaw usko povezan s Arturom Bragom kojeg je u zatvor poslao Brian. On odlazi u SAD kako bi od Brage izvukao što više informacija o Shawovim planovima. Braga mu otkriva da će uhvatiti Shawa samo ako on to bude želio, te da je Letty preživjela eksploziju kojom je Fenix htio ubiti. Nakon toga je Shaw, saznavši za amneziju, regrutovao Letty u svoj tim.

Tej saznaje da Shaw želi napasti [[NATO]] bazu u [[Španija|Španiji]] i ekipa se sprema za put, dok u međuvremenu Brian stiže u London. U Španiji se dešava potjera za Shawom koji uzima komponentu i pokušava pobjeći koristeći tenk.

U potjeri ekipa savladava Shawa, ali Lettyin život je u opasnosti. Ipak Dom je uspjeva spasiti. U bazi NATO-a Shaw ucjenjuje tim činjenicom da je oteo Miju, te ga oni puštaju, ali kreću u potjeru za njim. U potjeri uspjevaju spasiti Miju, te uzeti komponentu, ali Gisele umire kako bi spasila Hanov život.

Ekipa se vraća u Los Angeles, Hobbs i Elena potvrđuju da su oni slobodni. Han tuguje zbog Giseline smrti i odlučuje ići u Tokio u koji su njih dvoje planirali ići zajedno.

Nakon završne špice gledamo scenu iz filma [[Tokyo Drift]] u kojoj umire Han, a u ovom dijelu saznajemo da ga je ubio Shawov brat Ian Shaw (Jason Statham), koji ostavlja Domu prijeteću poruku i odlazi.

== Likovi ==
* [[Vin Diesel]] – Dominic &quot;Dom&quot; Torreto
* [[Paul Walker]] – Brian O'Conner
* [[Dwayne Johnson]] – Luke Hobbs
* [[Michelle Rodriguez]] – Letty Ortiz
* [[Jordana Brewster]] – Mia Torreto
* [[Tyrese Gibson]] – Roman &quot;Rom&quot; Pearce
* [[Sung Kang]] – Han
* [[Gal Gadot]] – Gisele Yashar
* [[Ludacris]] – Tej Parker
* [[Luke Evans]] – Owen Shaw
* [[Gina Carano]] – Riley Hicks
* [[Elsa Pataky]] – Elena Neves

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20190402172507/https://www.thefastandthefurious.com/ Zvanični sajt]

{{Brzi i žestoki}}

[[Kategorija:Filmovi iz 2013.]]
[[Kategorija:Američki filmovi]]
[[Kategorija:Američki akcijski filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi na engleskom jeziku]]
[[Kategorija:Brzi i žestoki]]
[[Kategorija:Filmovi u režiji Justina Lina]]
[[Kategorija:Filmovi Universal Picturesa]]
[[Kategorija:Filmovi s radnjom u Španiji]]</text>
      <sha1>p1e8hrjc111g6qo8tbd2waedajmtvo2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šiprage</title>
    <ns>0</ns>
    <id>264127</id>
    <revision>
      <id>3940543</id>
      <parentid>3835033</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T00:27:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940543</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35508" sha1="a0qyra700bxn1yd1o6d6xztkq1w5k9e" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                          = Šiprage
| vrsta                        = Naseljeno mjesto
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika=Siprage-panoramar.jpeg

| opis_slike                   =Panorama centralnog naselja
| veličina_slike               = 250px
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava                      =
| grb                          =
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       =
| općina                       = [[Kotor-Varoš]]
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| nadmorska_visina             = 507 
| širina_stepeni               = 44 | širina_minuta = 27| širina_sekundi = | širina_SJ = N
| dužina_stepeni               = 17 | dužina_minuta = 33 | dužina_sekundi = | dužina_IZ = E
| najveća tačka                =
| najveća tačka metara         =520
&lt;!-- *** asd *** --&gt;
| površina_grada               =
| površina_općine              =
| površinajedinica             =
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo grad            = 692
| stanovništvo općina          =
| stanovništvo procjena        =
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo općina godina   =
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      =
| gustoća općina               =
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
| osnovano                     =
| gradonačelnik                = 
| gradonačelnik stranka        = 
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| poštanski broj               = 78224
| pozivni broj                 = (+387) 51
| matični broj                 = 211869
| matični broj općine          = 20281
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Šiprage u Bosni i Hercegovini
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                 = 
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka                     =
}}
'''Šiprage''' su naseljeno mjesto u općini [[Kotor-Varoš]], [[Bosna i Hercegovina]]. Administrativni status mjesta se mijenjao – od mjesne zajednice postalo je općina u [[Kotor-Varoš (srez)|srezu Kotor-Varoš]], da bi ga Zakon o komunalnom uređenju u BiH (1954) ponovo vratio na nivo mjesne zajednice.

==Ime==
Savremeno ime mjesto je dobilo po porodici Šipraga.&lt;ref name=&quot;a1892&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Richter E. 1905&quot;&gt;Richter E. (1905): II. Historička i politička geografija. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Godina XVI, Knjiga 1: 275-321.&lt;/ref&gt;

== Geografija ==
[[Datoteka:Kotor_Varoš-naselja.PNG|mini|Položaj Šipraga među naseljenim mjestima u općini [[Kotor Varoš]]]]
Šiprage su na rijeci [[Vrbanja (rijeka)|Vrbanji]], oko 60&amp;nbsp;km jugoistočno od [[Banja Luka|Banjaluke]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.distancesfrom.com/distance-from-Siprage-to-Banja-Luka-Bosna-i-Hercegovina/DistanceHistory/5243320.aspx|title=61 Km - Distance from Siprage to Banja Luka|work=distancesfrom.com|access-date=6. 11. 2015}}&lt;/ref&gt; i [[Kotor-Varoš]]i (30&amp;nbsp;km) i centar su istoimene mjesne zajednice. Regionalnom komunikacijom R-440, u [[Obodnik]]u su povezane sa [[Magistralni put M4|magistralnom cestom M4]]: Banjaluka – Kotor-Varoš – [[Teslić]] – [[Matuzići]]; u Matuzićima je ulaz na [[Magistralni put M17|magistralnu cestu M17]].

Mjesto se nalazi u razgranatoj dolini (uz Vrbanju i njene pritoke) između nekoliko planinskih vijenaca: sjeveroistočno je Šipraško brdo (vrh Glavić, 950 m), južno Jasik (769 m), jugoistočno kompleks Šahinovina – Stražbenica (848 m), zapadno Radohova (vrh Kape, 950 m) i sjeverozapadno Borčići (799 m) sa Hrastikom.&lt;ref&gt;Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Mučibabić  B., Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo, {{ISBN|9958-766-00-0}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.maplandia.com/bosnia-and-herzegovina/republika-srpska/banja-luka/|title=Banja Luka Map - Bosnia and Herzegovina Google Satellite Maps|work=maplandia.com|access-date=6. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Vojnogeografski institut, Izd. (1963): Šiprage (List karte 1:25.000, Izohipse na 20 m). Vojnogeografski institut, Beograd.&lt;/ref&gt; Naselje, uz Vrbanju i njene pritoke, dugo je oko tri, a široko oko dva kilometra. Obiluje izvorima pitke vode, od kojih je jedan (uz [[Crkvenica|Crkvenicu]]) iskorišten za opskrbu mjesne vodovodne mreže. U samom mjestu, u Vrbanju se ulijevaju – s desna: Musić potok, [[Crkvenica]], Bakin potok i Borčićki potok, te [[Ćorkovac]], Zagradinski potok i [[Demićka]] s lijeve strane.

== Klima ==
U Šipragama vlada [[umjereno-kontinentalna klima]], sa izražena četiri [[godišnje doba|godišnja doba]]: [[proljeće]], [[ljeto]], [[jesen]] i [[zima]]. Na okolnim brdima je planinska i pretplaninska. Godišnja kolebanja temperature i padavina su relativno velika, ali dugoročno stabilna.

{{Vremenski okvir
| naslov = Dugoročni (&quot;historijski&quot;) klimatski pokazatelji za područje Šipraga
&lt;!-- * Prosječna temperatura * --&gt;
| pt_jan = −1,7 | pt_feb = 0,3  | pt_mar = 4,6
| pt_apr = 9,1  | pt_maj = 13,6 | pt_jun = 17,2
| pt_jul = 18,9 | pt_aug = 18,4 | pt_sep = 14,7
| pt_okt = 9,5  | pt_nov = 4,4  | pt_dec = 0,1
&lt;!-- * Najviša prosječna temperatura * --&gt;
| vt_jan = 1,4  | vt_feb = 4,2  | vt_mar = 9,3
| vt_apr = 14,3 | vt_maj = 19,2 | vt_jun = 22,9
| vt_jul = 25,3 | vt_aug = 24,9 | vt_sep = 20,9
| vt_okt = 14,4 | vt_nov = 7,8  | vt_dec = 3
&lt;!-- * Najniža prosječna temperatura * --&gt;
| nt_jan = −4,8 | nt_feb = −3,6 | nt_mar = −0,1
| nt_apr = 3,9  | nt_maj = 8,1  | nt_jun = 11,5
| nt_jul = 12,6 | nt_aug = 11,9 | nt_sep = 8,6
| nt_okt = 4,7  | nt_nov = 1    | nt_dec = −2,7
&lt;!-- * Padavine * --&gt;
| p_jan = 59 | p_feb = 63  | p_mar = 59
| p_apr = 74 | p_maj = 90  | p_jun = 99
| p_jul = 81 | p_aug = 76  | p_sep = 71
| p_okt = 79 | p_nov = 100 | p_dec = 88
&lt;!-- * Broj kišnih dana * --&gt;
| kd_jan =    | kd_feb =    | kd_mar = 
| kd_apr =    | kd_maj =    | kd_jun = 
| kd_jul =    | kd_aug =    | kd_sep = 
| kd_okt =    | kd_nov =    | kd_dec = 
&lt;!-- * Prosječna vlažnost zraka * --&gt;
| vz_jan =     | vz_feb =     | vz_mar = 
| vz_apr =     | vz_maj =     | vz_jun = 
| vz_jul =     | vz_aug =     | vz_sep = 
| vz_okt =     | vz_nov =     | vz_dec = 
&lt;!-- * Broj sunčanih sati  * --&gt;
| ss_jan =    | ss_feb =    | ss_mar = 
| ss_apr =    | ss_maj =    | ss_jun = 
| ss_jul =    | ss_aug =    | ss_sep = 
| ss_okt =    | ss_nov =    | ss_dec = 
&lt;!-- --&gt;
| dijagram =
| izvor    =[[NASA]]
}}
&lt;nowiki&gt;*&lt;/nowiki&gt;Varijacije u padavinama između najsuhljih i najvlažnijih mjeseca su 41&amp;nbsp;mm. Tokom godine, prosječna temperatura varira oko 20,6&amp;nbsp;°C.&lt;ref&gt;https://en.climate-data.org/location/905786/&lt;/ref&gt;

==Priroda – Ekologija==
U šipraškoj dolini i na okolnim padinama, uz Vrbanju i njene pritoke, protežu se površine obradivog zemljišta, a uz visove su pojasevi mješovite bjelogorične i crnogorične šume koje su obilježene [[hrast]]om, [[bukva|bukvom]] i [[Carpinus|grabom]], [[smrča|smrčom]], [[jela|jelom]] i bijelim i crnim [[Bor (biljka)|borom]] &lt;ref&gt;{{cite web|url=http://xk.geoview.info/siprage_kotor_varos,2008871p|title=Siprage (KOTOR VAROS)|work=geoview.info|access-date=6. 11. 2015|archive-date=28. 9. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230928121958/https://xk.geoview.info/siprage_kotor_varos,2008871p|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;. U ovim ekosistemima i planinskim livadama obitava krupna i sitna divljač ([[medvjed]], [[divlja svinja]], [[vuk]], [[lisica]], [[Zečevi|zec]], [[srna]], [[jazavac]], kuna ([[kuna zlatica]], [[kuna bjelica]]), [[Vjeverica|obična vjeverica]] i [[lasica]], [[jež]] i dr.). Pašnjake, šikare i porječja pokrivaju životne zajednice ([[biocenoza|biocenoze]]) pripadajuće vegetacijske zone. Već uzvodno od [[Obodnik]]a, sve do Tomine luke u njenom gornjem toku, sliv Vrbanje pripada salmonidnim vodama. Međutim, [[lipljen]], a sada i [[potočna pastrmka]] postepeno iščezavaju. Lipljan je potpuno nestao sedamdesetih godina XX vijeka, a opstanak pastrmke ugrožavaju brojni prirodni i antropogeni faktori. To se osobito odnosi na ekstremno bujičarenje 2000-tih i neracionalno izlovljavanje te zagađivanje muljem i sekundarnim nusproizvodima eksploatacije šumskog blaga. Osiromašivanje ribljeg fonda se pokušava nadomjestiti redovnim poribljavanjem, koje pak dovodi u pitanje autohtonost lokalnih populacija, čak i u izvorišnim tokovima Vrbanje i njenih pritoka.

== Historija ==
===Predosmanlijsko doba===
[[Datoteka:Ostaci rimske naseobine.jpg|thumb|250px|Ranokršćanska bazilika, 3-5. stoljeće&lt;br&gt;Tlocrt (18,42 x 14,20 m) nekadašnjih ostataka ranokršćanske bazilike u Šipragama:&lt;br/&gt; 
A – Predvorje (13,90 x 4,09 m) &lt;br/&gt;
B – Glavna soba (12,38 x 8,30 m)&lt;br/&gt;
C – Srednja soba (12,38 x 3,95 m) &lt;br/&gt;
D – Apsida &lt;br/&gt;
a – Prozor &lt;br/&gt;
C – Vrata (širina 1,90 m)&lt;br/&gt;
D – Vrata (širina 1,20 m)
e – Zazidana vrata &lt;br/&gt;
b, h – Ložište &lt;br/&gt;
I – Konzola &lt;br/&gt;
k – Ljudski kostur
]]
Prema relevantnim izvorima,&lt;ref&gt;Bojanovski I. (1988): Bosna i Hercegovina u antičko doba. Centar za balkanološka ispitivanja, ANUBiH.&lt;/ref&gt; prvih naselja u dolini Vrbanje bilo je još u [[neolit]]u. Ovo područje su tada naseljavali [[Iliri]], a u 4. stoljeću p.n.e. tu su po prvi put prodrli [[Kelti]]. Oni su se u više najezda zadržavali u [[Bosna|Bosni]]. Krajem [[Stari vijek|Starog vijeka]] doline [[Vrbas|Vrbasa]], [[Vrbanja (rijeka)|Vrbanje]] i [[Sana|Sane]] naseljavali su ilirsko pleme [[Mezeji]] (Maezaei, Maizaioi, Mazaioi).&lt;ref&gt;Malcolm N. (1996): Bosnia: A Short History. New, Updating Edition, New York University Press, {{ISBN|0814755615}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Mulalić (2011): Rimski vuk i ilirska zmija – Posljednja borba. Filozofski fakultet, Sarajevo, {{ISBN|978-9958-625-21-3}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Abdić  K. (2014): Ilirski narodi sjeverozapadne Bosne i Hercegovine. Filozofski fakultet, Sarajevo.&lt;/ref&gt;

Nakon gotovo jednog stoljeća otpora domorodaca, u 1. stoljeću ovu dolinu osvajaju [[Rimljani]] koji postepeno potiskuju Ilire i asimiliraju Mezeje.&lt;ref&gt;Idrizović M., Ur. (1987): Umjetničko blago Bosne i Hercegovine. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|86-01-01121-7}}.&lt;/ref&gt; Regrutiraju ih i u svoju vojsku, uključujući i mornaricu. Gotovo cijelo jedno stoljeće domoroci i Iliri su pružali otpor nadirućoj [[Rimsko Carstvo|Rimskoj Imperiji]]. Iz tog perioda postoji više lokaliteta koji ukazuju na rimske građevine: u Šipragama pri ušću Crkvenice u Vrbanju („na njivi Omer-bega Šiprage“, [[1891.]]), otkriveni su ostaci ranokršćanske [[Bazilika|bazilike]] ([[3. vijek|3.]] – [[5. vijek|5. stoljeće]]).&lt;ref name=&quot;a1892&quot;/&gt;

[[Vjenceslav Radimski]] smatrao je da je u Šipragama morala postojati jedna veća rimska naseobina. U narodu se očuvalo mnogo predanja o bijegu &quot;Crne kraljice&quot; sa Vlašića. Navodni pravac njenog bijega podudara sa trasom rimskih cesta koje su sada &quot;napuštene ili su obrasle šipražijem&quot;. 
{{Citat|&quot;Takvih koincidencija našlo se i u ostalimdijelovima Bosne. One ponekad mogu da posluže kao indikator za traženje starih komunikacija, kao što je slučaj i sa nazivom za razne prahistorijske, rimske isrednjovjekovne lokalitete (Gradina, Crkvina, Gradac, Grad i sl.), a što je već i praksa arheloga potvrdila.U našem slučaju radi se o predanju koje govori da je Crna kraljica bježala sa Vlašića, zapravo od Bile na Šiprage. Put je vodio preko Vlašića na Petrovo polje, a odatle u Šiprage. Gotovo istu priču zabilježio je u prošlom stoljeću Hoffer. On kaže: &quot;Dosta je osnovano mnijenje, da je od Zenice preko Stranjana vodila rimska cesta i svijet kazuje o staroj kaldrmi u šumama visoko nad Bilom, po kojoj se može hodati na Vrbanju...&quot; Premda taj kraj nije ispitan, E. Pašalić pretpostavlja da bi mogla u tom pravcu postojati rimska komunikacija koja bi kao jedan krak izlazila na Banjaluku.&quot;&lt;ref&gt;Korošec J.  (1949-50): Travnik i okolina u prethistorijsko doba, GZM NS IV-V, Sarajevo 1949-50, str. 263-4.&lt;/ref&gt;}}
Danas ova komunikacija postoji samo na geografskim mapama i u izvedbenim projektima dijela regionalne ceste, na relaciji [[Kruševo Brdo]] − dolina [[Bila (rijeka)|Bile]].

[[Južni Slaveni]] u dolinu Vrbanje doseljavaju tek u 7. stoljeću nove ere, gdje većinu čine domoroci („Dobri Bošnjani“). Miješajući se sa starosjediocima zadržili su se do suvremene epohe. Slavenizacijom [[Balkan]]a formiraju se prve južnoslavenske državice, među kojima je i prva [[Bosna|bosanska]] – u 10. stoljeću.&lt;ref&gt;Klaić N. (1994): Srednjevjekovna Bosna - Politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe. Eminex, Zagreb, {{ISBN|953-6112-05-1}}.&lt;/ref&gt; Sedreni [[Stećak|stećci]] u Šipragama svjedoče o [[Bogumili|starobosanskoj]] naseobini (najkasnije) iz 12. stoljeća.&lt;ref name=&quot;a1892&quot;&gt;Radimsky V. (1892): Ostanci rimskih naseobina u Šipragi i Podbrgju, za tim starobosanski stećci u Šipragi i uz Vrbanju u Bosni. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Godina IV, Knjiga I: 75-80.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Richter E. 1905&quot;/&gt; Stećci su bili pri ušću pritoke [[Crkvenica|Crkvenice]] u Vrbanju (uz sāme obale rijeka).&lt;ref name=&quot;a1892&quot; /&gt; Pedesetih i šezdestih godina XX vijeka, izrezani su i ugrađeni (moguće je – zbog vjerovanja u legendu o njihovoj &quot;čudotvornosti&quot;) u zidove okolnih kuća ili drugih objekata. U toj nekropoli bilo je: 
{{citat|&quot;uz desnu obalu Vrbanje 14 starobosanskih nadgrobnika, od kojih dva imaju oblik sarkofaga, dok su ostali samo ploče različite debljine. Ti su nadgrobnici načinjeni od vapnene sedre, što je onuda ima množina, te mi je udarilo u oči, da od onog jednog sarkofaga ima samo polovica njegove prijašnje podobe, te izgleda, kao da su ga nedavno prerezali. Kad sam o tome raspitivao, rekoše mi, da žitelji onoga kraja, i to kako muhamedanci, tako i hrišćani, onaj kamen rune, pa onda prah, s vodom pomiješan ljudima i životinjama u svakoj bolesti daju da piju kao lijek.&quot;&lt;ref name=&quot;a1892&quot;/&gt;}} Jedan od najbolje sačuvanih stećaka - sarkofaga, vjerovatno onaj neprerezani, danas je potopljen u koritu Vrbanje, neposredno uz primarnu lokaciju, a svaka naredna jača bujica ga pomjera dalje. Na lokaciji nekropole danas se nalazi štala i neki drugi privremeni objekti.

Dualna vjera starobosanska (&quot;bogumilska&quot;) u [[Bosna|Bosni]] se dugo opirala, unatoč povremenim upadima krstaša, čiji je cilj bio uvođenje katoličanstva, a zatim i pravoslavlja.&lt;ref&gt;Petrović R. (2010): Bogumili. Rubikon &amp; Mak, Novi Sad – Visoko, {{ISBN|978-86-84989-26-2}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Naziv Crkva bosanska uveli su katolički misionari (u XIII stoljeću), po kojima nije bilo drugih bogomolja osim crkve, niti prave vjere osim katoličanstva.&lt;/ref&gt;

Prema [[Ljetopis Popa Dukljanina|Ljetopisu popa Dukljanina]], polovinom 12. stoljeća, u Bosni su, između ostalih, bile i župe Uskoplje, Pljeva i Luka. Prvi pisani dokumenti o naseljima u dolini Vrbanje datiraju iz 1322, 1323. i 1412. Poveljom [[Stjepan II Kotromanić|Stjepana II. Kotromanića]] (bosanskog bana: 1322 – 1353) župe Danica i [[Župa Vrbanja|Vrbanja]], s gradovima [[Ključ (stari grad)|Ključ]] i [[Kotor (tvrđava)|Kotor]], darovane su u osobni posjed [[Vukoslav Hrvatinić|Vukosavu Hrvatiniću]], 1322, nakon što mu je ovaj pomogao u preuzimanju vlasti u sukobu sa [[Babonići]]ma. Kasnije ([[1404.]], ovaj feudalni posjed je proširio [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić]], koji se titulirao kao gospodar [[Donji Kraji|Donjih Kraja]] (od Vrbasa do preko Sane, a kasnije još i dalje), uključujući i dolinu Vrbanje. Iako su ugarski kraljevi pokušavali osvojiti Bosnu (kao [[Ludovik I, kralj Ugarske]]), nisu to uspjeli, zbog njenog snažnog otpora. Konačno je kralj [[Sigismund, car Svetog rimskog carstva|Sigismund I]] ([[1411.]] godine) [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoju Vukčiću Hrvatiniću]] (koji je stolovao u Kotoru) zvanično priznao pravo posjeda[[Donji Kraji|Donjih Kraja]]. U to vrijeme gradovi Kotor i [[Zvečaj]] (pri Tijesnom kod Banja Luke) su imali strateški značaj za odbranu Bosanske države. Sigismund je, međutim, u tim vojnim pohodima osvojio [[Hrvatska|Hrvatsku]], [[Češka|Češku]] i [[Njemačka|Njemačku]].&lt;ref&gt;Enciklopedija Jugoslavije, Izd. (1983): Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina – Separat iz II izdanja Enciklopedije Jugoslavije. Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb.&lt;/ref&gt;

===Osmanlijsko doba===
U svom ratnom pohodu na zapadnu Bosnu, [[Gazi Husrev-beg]] je 1520-ih brzo napredovao, osvojivši [[Kotor]] (1521), (vjerovatno) [[Zvečaj]], Greben, Sokol, [[Jezero]], [[Vinac (tvrđava)|Vinac]], [[Vrbaški Grad]], Livač, Karmatin, [[Bočac (tvrđava)|Bočac]], Udbinu, Vranu, Modruč i [[Požega|Požegu]]. Budući da se u dolinu Vrbanje može stići iz dva pravca:
*preko gudura [[Ugar|Ugra]] i [[Ilomska|Ilomske]] ili
*iz doline [[Lašvanska dolina|Lašve]] i njene pritoke [[Bila (rijeka)|Bile]], prijevojem kojim danas prolazi (još uvijek) planirana komunikacija regionalnog puta R-440. 
Imajući u vidu brzinu ovog prodora, vjeruje se da su [[Kruševo Brdo]] i Šiprage pali dan prije [[Boj na Večićkom polju|Boja na Večićkom polju]], osnosno grada [[Kotor (tvrđava)|Kotora]].

Zna se da su dolinu Vrbanje i njen administativni centar, srednjevjekovni grad Kotor, [[Osmansko Carstvo|Osmanlije]] su zaposjele 1519, tek 56 godina nakon pada Bosne (1463).&lt;ref&gt;Imamović M. (1997): Historija Bošnjaka. „Preporod“, Sarajevo, UDK 949.715-323.1(=864).&lt;/ref&gt; Zatim, pedvođeni [[Gazi Husrev-beg]]om, osvajaju i Banju Luku 1521.

Pod današnjim imenom popisna mjesta u ovoj dolini se prvi put spominju 1889, poslije popisa stanovništva, koji je realizirala [[Austro-Ugarska]] vlast, nakon aneksije [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], 1878.

Izuzev prenošenja &quot;s koljena na koljeno&quot;, veoma je malo dostupnih podataka o osmanlijskoj epohi u dolini Vrbanje. Zna se, međutim, da je u tom razdoblju dolina Vrbanje bila u [[Kobaška kapetanija|Kobaškoj kapetaniji]], čije je sjedište, pred aneksiju, bilo u [[Kotor (tvrđava)|Kotoru]] (Kotorgradu, današnji [[Kotor-Varoš]]).&lt;ref&gt;Kreševljaković H. (1950): Kapetani i kapetanije u Bosni i Hercegovini. Godišnjak Istorijskog društva Bosne i Hercegovine, God. II: 89-141, Sarajevo.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Pelidija E. (2002): Banjalučki boj iz 1737 - Uzroci i posljedice, El-Kalem, Sarajevo.&lt;/ref&gt; Pod današnjim imenima popisna mjesta u ovoj dolini se prvi put spominju [[1889.]] godine, poslije popisa stanovništva, koji je realizirala [[Austro-Ugarska]] vlast, nakon aneksije [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[1878.]] (prema sporazumu „velikih sila“).

===Austrougarsko doba===
Austrijsko-ugarske vlasti su izgradile razgranatu mrežu šumskog (uskotračnog) saobraćaja duž korita Vrbanje i njenih pritoka. Primarna namjera im je bila da, uz posredovanje Zemaljske vlade u BiH, intenziviraju eksploataciju šumskog blaga i ostalih prirodnih resursa. Pruga je dolazila iz Kotor-Varoši, a na području Šipraga se račvala u nekoliko pravaca. Uz Demićku je išla do pod Dunića stijena (825 m n/v), a uz Crkvenicu do Griča (823 m n/v). Od [[Kruševo Brdo|Kruševa Brda]] su išla dva kraka pruge: uz Vrbanju i [[Bobovica (rijeka)|Bobovicu]]. Trasa uz Vrbanju, od Čudnića je vodila preko [[Bobovica (rijeka)|Bobovice]] do &quot;Čekrka&quot;, a zatim – nakon transporta lokomotive, pomoću &quot;čekrka&quot; (u klancu između Šepirica i Jasena) – do Riječica (1300 m n/v). Odvojak uz Bobovicu (do Čekrka) je prolazio kroz selo Bobovice, pa između Palike i Pašinca do Srebrenog brda (prema [[Meokrnje|Meokrnju]]), tj. do ušća potoka Krna (921 m n/v)&lt;ref&gt;Vojnogeografski institut, Izd. (1955): Travnik (List karte 1:100.000, Izohipse na 20 m). Vojnogeografski institut, Beograd.&lt;/ref&gt;. Na trasama demontiranih pruga, kasnije su izgrađene lokalne ceste za mnoga šipraška sela.

===Dvadeseti vijek===
====Prvi svjetski rat i &quot;Prva Jugoslavija&quot;====
[[Prvi svjetski rat]] je desetkovao muško stanovništvo Šipraga. Većina ih je izginula u ratu ili odvedena u zarobljeništvo, odakle ih se samo nekolicina vratila. Od 1. decembra 1918. do 3. oktobra 1929. Šiprage su bile u sastavu [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine SHS]], a zatim do 1941. u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]].

====Drugi svjetski rat====
U [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], Šiprage su bile snažno uporište i utočište više partizanskih jedinica, uključujući i 12. divizijsku bolnicu (u klisuri [[Demićka|Demićke]]). Na području Šipraga je, na samom početku rata, bilo nekoliko lokalnih partizanskih odreda koji su se kasnije uključili u dolazeće veće formacije.
[[Slika:Djeca iz Šipraga kod Kotor-Varoši u junu 1943.jpg|350px|thumb|right|Šipraška pionirska četa, 1943.]]
Dolaskom vladavine [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]], u Šipragama i [[Maslovare|Maslovarama]] su ostale (prethodne) jake žandarmerijske stanice, tako da su se pristalice pokreta otpora priključile nastajućim grupama istomišlkjenika u manje pristupačnim dijelovima općine. Početkom augusta, na   1941, na platou Vlašića, Ilija Slavnić iz [[Korićani|Korićana]] okupio je masovne sastanke na kojima poziva na ustanak protiv NDH. Pet dana poslije, 7. augusta 1941. održan je sastanak više od 200 ustanika, uglavnom iz Imljana, Korićana, Šipraga i okolnih sela u šumi na [[Petrovo polje (Bosna)|Petrovom polju]]. Na njemu je donesen jednoglasan zaključak da se digne ustanak i povede akcija protiv ustaške vlasti. Ove sastanke treba promatrati i u svjetlu zapovijesti komandanta [[Četnici|četničkih]] gorskih štabova Đeneralštabnog pukovnika [[Draža Mihailović|Draže M. Mihailovića]] u septembru 1941. o formiranju četničkih jedinica. U njemu daje i upute za djelovanje četničkih jedinica jugoslavenske vojske. Ilija Slavnić je svoju djelatnost usmjerio na sličan način, ali se paralelno uključio u organiziranje pobune pod vodstvom [[Savez komunista Jugoslavije|KPJ]]-u i [[Josip Broz Tito|Josipa Broza]].

NDH vlasti su uspostavljene i u kotarevima Jajce i Kotor Varoš, sa općinama: Seoci, Skender Vakuf, Maslovare i Šiprage. Odmetnici postupno zauzimaju prostor između rijeka Vrbasa, Vrbanje, Ugra i planine Vlašić na kojem ometaju telefonsko – telegrafske i cestovne komunikacije. Iz šipraškog kraja, u partizansku frakciju ustanika najprije odlaze [[Omer Šipraga|Omer]] i [[Mustafa Šipraga]], Obrad Josipović, Huso Hasić, Hakija Lozić, Ljuboje Arsenić i drugi. U mjestu djeluje [[Narodnooslobodilački odbor]], kojim rukovodi Ismet Hadžiselimović.&lt;ref&gt;Pilić S.: Korićani u Drugom svjetskom ratu: https://www.academia.edu/7928034/Korićani_u_Drugom_svjetskom_ratu_Koricani_during_WWII.&lt;/ref&gt;
                                              
Iako je ovo mjesto bilo i ostalo van značajnijih saobraćajnica, više puta je bombardirano, uz napade njemačkih i četničkih snaga. Duboka riječna klisura na obroncima Brestovače (između selâ Zlovarići i Dunići, tj. Dunića stijena) bila je teško uočljiva za njemačku avijaciju. Kasnije se ispostavilo da ni neprijateljske snage nisu imale precizne informacije o njenoj lokaciji. Zbog učestalih avionapada, predostrožnosti radi, Bolnica je 4. januara 1944. dislocirana u okolna sela i dalje prema [[Korićani]]ma. Tada je oko 600 ranjenika i bolesnika premješteno u sela [[Stopan]] i Loziće, a zatim u [[Palivuk]], Čudnić i [[Kruševo Brdo]]. Neprijateljske snage su 6. januara 1944. probile partizansku liniju odbrane (na raskršću seoskih puteva za [[Stopan]] i Kerle; lokalitet &quot;Raskršće&quot;) i 7. januara ušle u centar Šipraga. Linije partizanske odbrane, na grebenu između [[Crkvenica|Crkvenice]] i Stopanskog potoka, iznenadila je elitna njemačka jedinica specijalaca, koji su se, na skijama, spustili niz planinsku padinu, uz snažnu vatru iz automatskog oružja.
 
Nakon prolaska tzv. [[Šesta neprijateljska ofanziva|Šeste neprijateljske ofanzive]] u ovom kraju, za desetak dana 15. januara 1944., Bolnica se vraća u Šiprage&lt;ref&gt;Petrić N., Ur. (1985): Opštine Kotor-Varoš i Skender-Vakuf u NOB-u 1941-1945. Radnički univerzitet &quot;Đuro Pucar Stari&quot;, Kotor Varoš.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Samardžija S. (1983): Četrnaesta srednjobosanska NOU brigada. Skupština opštine Prnjavor, Banja Luka.&lt;/ref&gt;. Prije i u toku evakuacije, razmještanja ranjenika i povratka u Šiprage, Bolnicu je štitila [[14. srednjobosanska udarna brigada]].

Preminuli ranjenici i drugi bolesnici su kasnije, iz primarnih grobnica u šumi, premješteni u zajedničko Partizansko groblje u Šipragama (lokalitet: Zagradine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.udaljenosti.com/bosna/.|title=Karta Bosna i Hercegovina - Udaljenosti.com|work=udaljenosti.com|access-date=6. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;). Prije toga, na širem području Teslića, sve do Šipraga, operirala je i jedna kontroverzna odmetnička grupa, koja je bila protiv okupatora, oružanih snaga NDH i četnika. Sarađivala je sa partizanima, ali se nije uključivala u njihove redove. Zvala se &quot;Četiri ruže&quot;, navodno po četiri naoružana čovjeka. Grupu je predvodio Uroš Boštrumić iz [[Pribinić]]a, jedan među najmarkantnijim i najhrabrijim borcima prvih dana ustanka u tom dijelu Srednje Bosne. Na početku ustanka bio je veoma angažiran. Između ostalog, izveo je nekoliko zapaženih akcija, ali je u napadu na [[žandarmerija|žandarmerijsku]] stanicu u Šipragama, 1941, bio teže ranjen pa se dugo oporavljao u [[Očauš]]u.

Dva dana, 26. i 27. aprila 1945., u pokušaju zavaravanja traga u bijegu na zapad, četnici Draže Mihailovića su pokušali proboj preko Šipraga ali su tu ponovo poraženi i odbačeni prema [[Travnik]]u.

Od 25. novembra 1943. i Drugog zasjedanje [[Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije|AVNOJ]]-a, 29. novembra 1943, Šiprage pripadaju SR Bosni i Hercegovini u okviru FNRJ, a kasnije u SFRJ, sve do 1992, kada su dio [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]]. Po [[Dejtonski sporazum|Dejtonskom sporazumu]] (1995) postale su dio [[Republika Srpska|Republike Srpske]] u Bosni i Hercegovini.

====Rat u Bosni====
Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] (1992-95.), [[Vojska Republike Srpske]], policijske i paravojne snage su porušili okolna bošnjačka sela, osobito ona uzvodno uz Vrbanju do Kruševa Brda, kao i sva bošnjačka sela nizvodno do [[Banja Luka|Banje Luke]].&lt;ref&gt;Gutman R. (1993): A witness to genocide: The 1993 Pulitzer Prize-Winning Dispatches on the &quot;Ethnic Cleansing&quot; of Bosnia. Macmillan Publishing Company, Inc., New York, {{ISBN|9780020329954}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Beč J. (1997): Pucanje duše. Samizdat B92, Beograd, {{ISBN|86-7208-010-6}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.lijepanasadomovinahrvatska.com/dokumenti-mainmenu-70/79-iskazi/2065-kotor-varos-bogr001|title=Lijepa Naša Domovina Hrvatska - - Kotor Varos - bogr001|author=Ivica Grgic|work=lijepanasadomovinahrvatska.com|access-date=6. 11. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151226110024/http://www.lijepanasadomovinahrvatska.com/dokumenti-mainmenu-70/79-iskazi/2065-kotor-varos-bogr001|archive-date=2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.lijepanasadomovinahrvatska.com/dokumenti-mainmenu-70/79-iskazi/535-kotor-varo-kv018|title=Lijepa Naša Domovina Hrvatska - - Kotor Varoš - kv018|work=lijepanasadomovinahrvatska.com|access-date=6. 11. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151226110027/http://www.lijepanasadomovinahrvatska.com/dokumenti-mainmenu-70/79-iskazi/535-kotor-varo-kv018|archive-date=2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Fena, Agencija (2013): Obilježavanje 21. godišnjice stradanja Bošnjaka u Kotor-Varoši – Još se traži 277 osoba. Avaz, 03. 11. 2013.&lt;/ref&gt;. Lokalno stanovništvo je ubijano, a glavnina je protjerana. Nakon 1996., većina šipraških bošnjačkih sela je djelimično obnovljena, zahvaljujući Vladi i vojnicima [[Luksemburg]]a, tj. bataljonu BELUGA (skr. od: '''Be'''lgium – '''Lu'''xembourg – '''G'''reece – '''A'''ustria; u okviru [[EUFOR]]-[[SFOR]]-a.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.euforbih.org/|title=EUFOR ALTHEA|work=EUFOR ALTHEA|access-date=6. 11. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20080724231706/http://www.euforbih.org/|archive-date=24. 7. 2008|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/199803/80307-001-pubs-sar.htm|title=1998/03/07 10:51 &quot;BOSNA COMPANI&quot;, PONOVO|date=7. 3. 1998|work=aimpress.ch|access-date=7. 4. 2020|archive-date=17. 10. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141017200937/http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/199803/80307-001-pubs-sar.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.nato.int/SFOR/|archive-url=https://web.archive.org/web/20090424065325/http://www.nato.int/SFOR/|title=Stabilisation Force in Bosnia and Herzegovina - SFOR - Homepage|archive-date=24. 4. 2009|work=nato.int|access-date=6. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.military.ie/overseas/current-missions/eufor-sfor/|title=EU - BIH - Current Missions - Overseas - Defence Forces|work=military.ie|access-date=2015|archive-date=17. 10. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141017190425/http://www.military.ie/overseas/current-missions/eufor-sfor/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.geetha.mil.gr/media/EIRINEYTIKES_DRASTIRIOTITES/english/12_Bosnia_Herzegovina_IFOR_SFOR.doc |title=Arhivirana kopija |access-date=2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150403215914/http://www.geetha.mil.gr/media/EIRINEYTIKES_DRASTIRIOTITES/english/12_Bosnia_Herzegovina_IFOR_SFOR.doc |archive-date=2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.nato.int/sfor/organisation/mission.htm|title=Stabilisation Force in Bosnia and Herzegovina - SFOR MISSION|work=nato.int|access-date=2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.dodccrp.org/html4/research_bosnia.html|title=CCRP - Command and Control Research Program|work=dodccrp.org|access-date=2015}}&lt;/ref&gt; Obnovljena je i jedina džamija. U toku rata u Bosni i Hercegovini, u centru naselja, izgrađena je pravoslavna crkva (na lokaciji bivše „šumarske kuće“ i bivšeg sjedišta mjesne administracije).

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Šiprage
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 211869
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = 
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date=2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 692
| g2013_bosnjaci           = 577
| g2013_srbi               = 106
| g2013_bosanci            = 3
| g2013_crnogorci          = 1
| g2013_nisu_izjasnili     = 4
| g1991_ukupno             = 952
| g1991_muslimani          = 745
| g1991_srbi               = 168
| g1991_hrvati             = 1
| g1991_jugosloveni        = 32
| g1981_ukupno             = 1183
| g1981_muslimani          = 711
| g1981_srbi               = 320
| g1981_hrvati             = 6
| g1981_jugosloveni        = 136
| g1981_slovenci           = 1
| g1981_crnogorci          = 6
| g1971_ukupno             = 822
| g1971_muslimani          = 422
| g1971_srbi               = 370
| g1971_jugosloveni        = 21
| g1971_crnogorci          = 9
}}
{| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class=&quot;toccolours&quot; style=&quot;align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #999; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 100%;&quot;
|- 
|'''Godina popisa'''
|style=&quot;background:#f3fff3;&quot; |1879.
|style=&quot;background:#ddffdd;&quot; align=&quot;center&quot;  |1885.
|style=&quot;background:#f3fff3;&quot; |1895.
|style=&quot;background:#ddffdd;&quot; align=&quot;center&quot; |1910
|style=&quot;background:#f3fff3;&quot; |1921.
|colspan=1 style=&quot;background:#ddffdd;&quot; align=&quot;center&quot; |1931.
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; |1948.
| colspan=1 style=&quot;background:#ddffdd;&quot; align=&quot;center&quot; |1953.
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; |1961.
| colspan=1 style=&quot;background:#ddffdd;&quot; align=&quot;center&quot; |1971.
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; |1981.
| colspan=1 style=&quot;background:#ddffdd;&quot; align=&quot;center&quot; |1991.
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; |2013.
|-
|'''Populacija'''
|64 (1312♦)
|277 (1575♦)
|88 (1426♦)
|159 (760♦)
|999
|5.098*
|1.774
|7.764*
| 828
|822
|1.183
|952
|788
|}
*1931. i 1953.: Općina Šiprage.&lt;ref&gt;Objava publikacija Vlade RS [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1953/Pdf/G19534001.pdf] pristupljeno 15 srpnja 2019.&lt;/ref&gt;
♦ Područje Šipraga
Prema popisu stanovništva 1953, na području općine Šiprage živjelo je 7.746 stanovnika.
 
U periodu 28.-31. maja 1973, u šipraškoj centralnoj Osnovnoj školi &quot;Rudi Čajevec&quot;, nastavu je pohađalo 730-740 učenika, od 3. do 8. razreda.&lt;ref name=Hadžiselimović&gt;{{cite journal |author=Hadžiselimović R.|year=1981|title= Genetic distance among local human populations in Bosnia and Herzegovina (Yugoslavia)|journal=Collegium Antropologicum |volume=5 |issue=Supplement |pages=63–66}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&lt;&quot;Hadžiselimović&quot;&gt;{{cite book|authors=Hadžiselimović R. et al.|year=1985|title=Genetička distanca i stepen propagacijske izolovanosti lokalnih ljudskih populacija u Bosni i Hercegovini – Elaborat istraživačkog projekta|publisher= Biološki institut Univerziteta u Sarajevu|place= Sarajevo}}&lt;/ref&gt;

== Šira zajednica ==
Veća sela na području Šipraga su: [[Ćorkovići]] • [[Grabovica (Kotor-Varoš)|Grabovica]] • [[Kruševo Brdo]] • [[Maljeva]] • [[Palivuk]] • [[Prisočka]] • [[Radohova]] • [[Selačka]] • [[Stopan]] • Šiprage.

== Također pogledajte==
{{div col|2}}
*[[Vrbanja]]
*[[Crkvenica]]
*[[Demićka]]
*[[Kotor-Varoš]]
*[[Bosanska Krajina]]
*[[Mezeji]]
*[[Donji Kraji]]
*[[14. srednjobosanska udarna brigada]]
*[[6. neprijateljska ofanziva]]
*[[Borbe oko Kotor-Varoši i Šipraga 1944]].
{{div col end}}
 
== Reference ==
{{refspisak|2}}
 
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Šiprage}}
* [http://opstinakotorvaros.com/ Zvanični sajt općine Kotor-Varoš]
*http://www.maplandia.com/bosnia-and-herzegovina/republika-srpska/siprage/ Maplandia
*https://web.archive.org/web/20170428052223/https://web.archive.org/web/20170428052223/http://www.satellitecitymaps.com/europe-map/bosnia-and-herzegovina-map/federation-of-bosnia-and-herzegovina-map/%C5%A1iprage-map/
*http://www.distancesfrom.com/distance-from-Siprage-to-Banja-Luka-Bosna-i-Hercegovina/DistanceHistory/5243320.aspx
*http://www.satellitecitymaps.com/europe-map/bosnia-and-herzegovina-map/federation-of-bosnia-and-herzegovina-map/%C5%A1iprage-map/
 
{{Općina Kotor-Varoš}}</text>
      <sha1>a0qyra700bxn1yd1o6d6xztkq1w5k9e</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>ABU TV Song Festival 2013.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>264594</id>
    <revision>
      <id>3940573</id>
      <parentid>3426338</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T02:00:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940573</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2432" sha1="anycx2c06tfwov6az2omeo1mfexz7mc" xml:space="preserve">{{Starost}}
'''''ABU TV Song Festival 2013.''''' drugi je muzički festival [[Azija|azijskih]] i [[Pacifik|pacifičkih]] država. Održat će se u [[Hanoi]]ju u [[Vijetnam]]u [[26. oktobar|26. oktobra]] [[2013]].

Države koje će sigurno učestvovati:
{| class=&quot;sortable wikitable&quot; width=100%
|-
|-bgcolor=&quot;#CCCCCC&quot;
! Redni broj !! Država !! Jezik !! Izvođač !! Pjesma !! Mjesto !! Poeni
|-
| 01 ||{{ZD|AFG}} [[Afganistan]] ||[[pašto jezik|pašto]]|| Shahzad Adeel || &quot;[[Ma Ba Tu'em]]&quot;
|-
| 02 ||{{ZD|AUS}} [[Australija]] ||[[engleski]]|| Justice Crew || &quot;[[Boom Boom]]
|-
| 03 ||{{ZD|BRU}} [[Brunej]] ||[[malajski jezik|malajski]]|| Qeez Idrus || &quot;[[Salahkah Aku]]&quot;
|-
| 04 ||{{ZD|HK}} [[Hong Kong]] ||[[kantonski jezik|kantonski]]|| Mag Lam || &quot;[[Shi Jian]]&quot;
|-
| 05 ||{{ZID|Indonezija}} ||[[indonežanski jezik|indonežanski]]|| Putri i Shella || &quot;[[Mimpiku]]&quot;
|-
| 06 ||{{ZID|Iran}} ||[[perzijski]]|| Mohsed Mirzadeh || &quot;[[Arman]]&quot;
|-
| 07 ||{{ZD|JAP}} [[Japan]] ||[[engleski]]|| May'n || &quot;[[ViViD]]
|-
| 08 ||{{ZID|Južna Koreja}} ||[[korejski jezik|korejski]],[[engleski]]|| Sistar || &quot;[[Give it to me]]&quot;
|-
| 09 ||{{ZID|Kina}} ||[[engleski]]|| Zheng Qi Dou Yan || &quot;[[Love will keep us together]]&quot;
|-
| 10 ||{{ZD|KIR}} [[Kirgistan]] ||[[engleski]]|| Tola Tursunaliev || &quot;[[The power of love]]&quot;
|-
| 11 ||{{ZID|Malezija}} ||[[malajski jezik|malajski]]|| Alyah || &quot;[[Kisah hati]]&quot;
|-
| 12 ||{{ZD|SIN}} [[Singapur]] ||[[tamilski jezik|tamilski]]|| Shabir || &quot;[[Maybe]]&quot;
|-
| 13 ||{{ZID|Šri Lanka}} ||[[engleski]]|| Sarith i Surith || &quot;[[Friends]]&quot;
|-
| 14 ||{{ZID|Tajland}} ||[[engleski]]|| Kandy Rakkaen || &quot;[[The dancing arts of Thai boxing]]&quot;
|-
| 15 ||{{ZID|Vijetnam}} ||[[vijetnamski jezik|vijetnamski]]|| The Pentatonic || &quot;[[Cao Nguyen đa/La anh đo]]&quot;
|}

7 [[država]] [[pjevanje|pjevaju]] na [[engleski jezik|engleskom]], 2 na [[malajski jezik|malajskom]], a 
ostale države na [[korejski jezik|korejskom]], [[tamilski jezik|tamilskom]], [[perzijski jezik|perzijskom]], [[kineski jezik|kineskom]], [[indonežanski jezik|indonežanskom]], [[vijetnamski jezik|vijetnamskom]] i [[paštu jezik|paštuu]].
== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20130819214236/http://www.abuhanoi2013.com/Content.aspx?cid=41 Službeni website]
* [https://web.archive.org/web/20130921054144/http://esckaz.com/2013/abu.htm ABU TV Song Festival na ESCKAZ]

[[Kategorija:Muzički festivali]]
[[Kategorija:2013. u Vijetnamu]]</text>
      <sha1>anycx2c06tfwov6az2omeo1mfexz7mc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>111. viteška brdska brigada</title>
    <ns>0</ns>
    <id>265377</id>
    <revision>
      <id>3940564</id>
      <parentid>3788068</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T01:21:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940564</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7363" sha1="dvge8e988qxl1h6ps8av5r74bg61k3j" xml:space="preserve">{{Infokutija vojna jedinica
| ime               = 111. viteška brdska brigada
| slika             =
| veličina_slike    =
| opis_slike        =
| aktivan           = formirana 28. septembra 1992.
| država            = [[Republika Bosna i Hercegovina]]
| grana             = [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Kopnena vojska Armije Republike Bosne i Hercegovine]]
| vrsta             = motorizovana
| dio               = [[Prvi korpus Armije RBiH]]
| glavno_sjedište   = [[Sarajevo]]
| nadimak           =
| moto              =
| boje              =
| oprema            =
| bitke             = 
| web_stranica      =
| komandir1_oznaka  = 
| komandir1         = [[Enver Šehović]]
| komandir2_oznaka  = 
| komandir2         = Ramiz Bejić
| komandir3_oznaka  =
| komandir3         = Vahid Bogunić 
| komandir4_oznaka  =
| komandir4         = Ibrahim Dervišević
}}
'''111. viteška brdska brigada''' je vojna jedinica koja je za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] bila u sastavu [[Prvi korpus Armije RBiH| Prvog korpusa Armije RBiH]]. Formirana je  28. septembra 1992. Prvi komandant bio je [[Enver Šehović]]. 

==Historija==
===Formiranje i sastav brigade===
Nakon odluke [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] o formiranju korpusa ARBiH, krenulo se sa formiranjem novih i reorganizaciji postojećih brigada koje su trebale ući u sastav [[Prvi korpus Armije RBiH| Prvog korpusa Armije RBiH]]. Na osnovu toga, 28. septembra 1992. formirana je 1. mehanizovana brigada. Prema naredbi GŠ OSRBiH za komandanta brigade je postavljen [[Enver Šehović]].
Iako je novoformirana brigade nastala spajanjem 13. novosarajevske i 1. sandžačke brigade i još nekih samostalnih jedinica kao što su: 1. oklopni bataljon OkŠO Sarajevo, [[Odred &quot;Husein-kapetan Gradaščević&quot;]]i Samostalni odred Isaha Mulića, okosnicu brigade je činila 13. novosarajevska brigada osnovana 27. jula 1992.
Krajem oktobra 1992. brigada je u svom sastavu imala 1.849 boraca i starješina što je predstavljalo 57% od predviđene formacije. Popunjenost naoružanjem je bilo još i gore i iznosilo je 40% u odnosu na predviđenu formaciju, a popuna municijom pola borbenog kompleta po oružju.&lt;ref&gt;{{Harvnb|‘’Za Sarajevo, za Bosnu svoju - Od 13. novosarajevske do 111. viteške brdske brigade’’, Mesud Šadinlija|2010. str. 77}}&lt;/ref&gt;

===1992===
U operaciji [[Operacija Koverta|Koverta]] koja se odvijala u decembru 1992. čiji je glavni cilj bio deblokada Sarajeva, borci  1. viteške motorizovne brigade (tada još uvijek 1. mehanizovane brigade) 
zauzeli su Žuč i Golo brdo te sa ostalim angažovanim jedinicama zauzeli znatnu teritoriju prema[[Vogošća|Vogošći]].

===1993===
Sa ciljem efikasnijeg rukovođenje i komandovanja i organizacije odbrane Sarajeva,
1. korpus je pokrenuo process okrupnjavanju jedinica i njihovom preformiranju u motorizovane brigade. Tako je 19. februara  1993. od 1. mehanizovane i 12. brdske brigade (koja je ranije formirana od OpŠO Vogošća) formirana 1. motorizovana brigada. Za komandanta nove brigade postavljen je Enver Šehović.
Ovim činom spajanja dviju brigada, 1. motorizovana brigade je prvi put popunila svoju formaciju jer je bila sastavljena od 4.709 boraca i starješina što je činilo 106% od predviđenog broja.
Tokom operacije [[Operacija Lukavac 93|Lukavac 93]] koju je VRS povela u junu 1993. (iako je u tom periodu važilo primirje sklopljeno između ARBiH, HVO-a i VRS), sa ciljem zadavanja konačnog udarca Armiji RBiH, dio borbenih dejstva se vodio u zoni odgovornostii ove brigade. U borbama za odbranu Golog brda, 27. jula 1993. poginuo je komandant Enver Šehović kao i komandant 1. motorizovanog bataljona Zahir Panjeta.
Dan poslije, na osnovu naredbe 1. korpusa, za komandanta brigade postavljen je Ramiz Bejić.&lt;ref&gt;{{Harvnb|‘’Za Sarajevo, za Bosnu svoju - Od 13. novosarajevske do 111. viteške brdske brigade’’, Mesud Šadinlija|2010. str. 117}}&lt;/ref&gt;
14. decembra 1993. na dužnost komandanta brigade postavljen je Vahid Bogunić, ali je primopredaja dužnosti izvršena u drugoj polovini januara 1994. zbog borbenih dejstava i ofanzive VRS.
Od marta 1993. pa do marta 1995. brigada je djelovala pod formacijskim imenom 1. motorizovana brigada, dodajući mu samo počasne nazive ''slavna'' i ''viteška'', kao kolektivna ratna priznanja.

===1994===
Gardijska brigada &quot;Delta&quot; formirana je 30. augusta 1992. 19. augusta 1993. ušla je u sastav 1. korpusa, a u sastav 1. motorizovane brigade ušla je  10. januara 1994.

===1995===
U okviru reorganizacije 1. korpusa, 11. januara 1995. naređeno je preformiranje 1. viteške motorizovane u 111. vitešku brdsku brigadu [[12. divizija Kopnene vojske|12. divizije]] koja je formirana u sklopu 1. korpusa ARBiH.
Obustavljanjem svih vojnih aktivnosti na teritoriji BiH, započela je djelimična demobilizacija Armije RBiH i ukidanje nekih jedinica. Tako je 13. oktobra 1995. naređena posljednja reorganizacija jedinica 12. divizije. Na osnovu toga, od 111. viteške motorizovane brigade i 105. brdske brigade formirana je [[127. brdska brigada]]. Ovim spajanjem brigada okončan je ratni put 1. viteške motorizovane brigade, jedne od najpoznatijih i najuspješnijih jedinica u sastavu 1. korpusa Armije RBiH.

==Akcije brigade==
* Operacija Ljeto 92 (Oslobađanje Orlića)
* Operacija Jug 92 (Odbrana Azića i Orlića) 
* Operacija Koverta (Oslobađanje kote 850 - Žuć i kote 794 - Golo brdo)

==Priznanja==
Na osnovu odluke Predsjedništva RBiH, 14. decembra 1993. brigadi je dodijeljeno kolektivno ratno priznanje počasni naziv ''slavna'' tako da je prirodavajući taj prefiks svom nazivu brigade dobila novi naziv: 1. slavna motorizovana brigada.&lt;ref&gt;{{Harvnb|‘’Za Sarajevo, za Bosnu svoju - Od 13. novosarajevske do 111. viteške brdske brigade’’, Mesud Šadinlija|2010. str. 137}}&lt;/ref&gt;
Za borbene uspjehe i ukupne rezultate ostvarene tokom 1994, 1. motorizovana brigada je 8. decembra dobila ratno priznanje u Armiji RBiH, počasni naziv ''viteška''.&lt;ref&gt;{{Harvnb|‘’Za Sarajevo, za Bosnu svoju - Od 13. novosarajevske do 111. viteške brdske brigade’’, Mesud Šadinlija|2010. str. 169 i 170}}&lt;/ref&gt;
Ratno priznanje [[Zlatni ljiljan]] dobilo je 55 pripadnika 1. viteške motorizovane, tri pripadnika &quot;Delte&quot;, dva pripadnika 1. sandžačke, jedan pripadnik 12. brdske brigade i dva pripadnika OpŠO Vogošća.&lt;ref&gt;{{Harvnb|‘’Za Sarajevo, za Bosnu svoju - Od 13. novosarajevske do 111. viteške brdske brigade’’, Mesud Šadinlija|2010. str. 201 i 202}}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{refspisak}}

==Literatura==
*{{cite book |last1=Smail Čekić i grupa autora |first1=|title=Prvi korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine |date=2017 |publisher=Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu |location=Sarajevo |isbn=978-9958-028-25-0|edition=1.}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20180112032308/http://heroji.ba/heroj-oslobodilackog-rata-enver-sehovic/ Enver Šehović], heroji.ba
* [https://bs.scribd.com/doc/87447512/Za-Sarajevo-za-Bosnu-svoju-I Mesud Šadinlija - ZA SARAJEVO,ZA BOSNU SVOJU], scribd.com

{{Armija Republike Bosne i Hercegovine}}

[[Kategorija:Prvi korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Viteške brigade Armije Republike Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>dvge8e988qxl1h6ps8av5r74bg61k3j</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Azijska nogometna konfederacija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>265564</id>
    <revision>
      <id>3940708</id>
      <parentid>3835342</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T07:27:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940708</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33205" sha1="a19aenb7iz02dxx9cys4ph51iokhjid" xml:space="preserve">{{Infokutija organizacija
| ime                        = Azijska nogometna konfederacija
| izvorno_ime                = Asian Football Confederation
| slika                      = Asian Football Confederation emblem.svg
| veličina_slike             = 
| opis_slike                 = Logo AFC
| karta                      = Asian Football Confederation member associations map.svg
| veličina_karte             = 
| opis_karte                 = Karta AFC-a
| skraćenica                 = AFC
| uzrečica                   = 
| prethodnik                 = 
| nasljednik                 = 
| datum_osnivanja            = {{Početni datum i godine|1954|05|07}}
| datum_gašenja              = 
| vrsta                      = [[Sportsko upravno tijelo|Sportska organizacija]]
| status                     = 
| cilj                       = 
| glavno_sjedište            = [[Kuala Lumpur]], [[Malezija]]
| glavno_sjedište_koordinate = {{coord|3.0567417|101.6733822|display=inline,title}}
| područje_utjecaja          = [[Azija]]{{efn||name=Napomena 1}}
| članstvo                   = [[Azijska nogometna konfederacija#Članstvo|47 članica]]
| jezik                      = [[Engleski jezik|engleski]] i [[Arapski jezik|arapski]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://res.cloudinary.com/deltatreafcprod/image/upload/dy0ume51u0qkfsadlp6q.pdf 
|title=AFC STATUTES Edition 2017 |publisher=AFC |date=8. 5. 2017 |access-date=15. 1. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171227060248/http://res.cloudinary.com/deltatreafcprod/image/upload/dy0ume51u0qkfsadlp6q.pdf |archive-date=27. 12. 2017 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| generalni_sekretar         = {{ZD|Malezija}} [[Windsor John|Datuk Seri Windsor John]]&lt;ref name=&quot;datuk&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.the-afc.com/about-afc/gen-secretary/ |title=AFC GENERAL SECRETARY: DATO' WINDSOR JOHN |access-date=4. 2. 2019 |publisher=Arabian Football Confederation |archive-date=2. 11. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191102032717/https://www.the-afc.com/about-afc/gen-secretary/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;datuk2&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.thestar.com.my/metro/scoreboard/2015/12/03/prime-choice-to-lead-fifa-sheikh-salman-is-the-favourite-to-take-over-top-post-of-footballs-governin/ |title=Prime choice to lead FIFA |author=Kewdiepie |work=[[The Star (Malezija)|The Star]] |date=3. 12. 2015 |access-date=25. 3. 2016 |archive-date=25. 12. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181225012856/https://www.thestar.com.my/metro/scoreboard/2015/12/03/prime-choice-to-lead-fifa-sheikh-salman-is-the-favourite-to-take-over-top-post-of-footballs-governin/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| lider_vrsta1               = Predsjednik
| lider_ime1                 = {{ZD|Bahrein}} [[Salman bin Ibrahim Al Khalifa]]
| lider_vrsta2               = Potpredsjednici
| lider_ime2                 = {{Složiv spisak|title=''Vidi spisak''|1= • [[Ganbaatar Amgalanbaatar]] ([[Istočnoazijska nogometna federacija|EAFF]]) &lt;br /&gt;• [[Hachem Haidar]] ([[Zapadnoazijska nogometna federacija|WAFF]]) &lt;br /&gt; • [[Mehdi Taj]] ([[Srednjoazijski nogometni savez|CAFA]]) &lt;br /&gt; • [[Ugen Tsechup]] ([[Južnoazijska nogometna federacija|SAFF]]) &lt;br /&gt; • [[Zaw Zaw]] ([[Nogometna federacija ASEAN-a|AFF]])}}
| lider_vrsta3               = 
| lider_ime3                 = 
| lider_vrsta4               = 
| lider_ime4                 = 
| lider_vrsta5               = 
| lider_ime5                 = 
| lider_vrsta6               = 
| lider_ime6                 = 
| lider_vrsta7               = 
| lider_ime7                 = 
| prazna_oznaka1             = Podregije
| prazni_podaci1             = {{plainlist}}
* [[Istočnoazijska nogometna federacija|EAFF]] ([[Istočna Azija]])
* [[Zapadnoazijska nogometna federacija|WAFF]] ([[Jugozapadna Azija]])
* [[Srednjoazijski nogometni savez|CAFA]] ([[Srednja Azija]])
* [[Južnoazijska nogometna federacija|SAFF]] ([[Južna Azija]])
* [[Nogometna federacija ASEAN-a|AFF]] ([[Jugoistočna Azija]])
{{endplainlist}}
| ključne_osobe              = 
| glavni_organ               = [[FIFA]]
| budžet                     = 
| broj_zaposlenih            = 
| broj_volontera             = 
| veb-sajt                   = {{URL|the-afc.com}}
}}
{{FIFA-ine konfederacije}}
'''Azijska nogometna konfederacija''' ({{Jez-en|Asian Football Confederation}}; '''AFC''') jest [[Sportsko upravno tijelo|upravno tijelo]] saveza u [[nogomet]]&lt;nowiki/&gt;u, [[Nogomet na pijesku|nogometu na pijesku]] i [[futsal]]&lt;nowiki/&gt;u na teritoriji [[Azija|Azije]].{{Efn|Također uključuje neke države/teritorije u [[Okeanija|Okeaniji]] kao što su [[Australija]], [[Guam]] i [[Sjeverna Marijanska ostrva]].|naziv=Napomena 1|grupa=Napomene}} Osnovana je 7. maja 1954. i trenutno ima [[Azijska nogometna konfederacija#Članstvo|47 država članica]]. AFC predstavlja državne nogometne saveze Azije, održava azijska takmičenja klubova i državnih reprezentacija, kontroliše novčane nagrade, pravila i medijska prava tih takmičenja. AFC je jedna od šest nogometnih konfederacija [[FIFA]]-e.

Trenutni predsjednik je [[Salman Bin Ibrahim Al-Khalifa]] iz [[Bahrein]]a,&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; a generalni sekretar je [[Windsor John|Datuk Seri Windsor John]] iz [[Malezija|Malezije]].&lt;ref name=&quot;datuk&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;datuk2&quot;/&gt;

== O konfederaciji ==

=== Historija ===
AFC je osnovan 7. maja 1954. u [[Manila|Manili]], [[Filipini]], na marginama drugog azijskih igara. Dvanaest članova osnivača bili su: [[Afganistan]], [[Mjanmar|Burma]] (Mjanmar), [[Kineski Taipei]] ([[Tajvan]]), [[Hong Kong]], [[Indija]], [[Indonezija]], [[Japan]], [[Južna Koreja]], [[Pakistan]], [[Filipini]], [[Singapur]] i [[Vijetnam]]. Glavno sjedište se nalazi u [[Kuala Lumpur]]u, [[Malezija]].

Azijska ženska nogometna konfederacija (''Asian Ladies Football Confederation''; ALFC) bila je dio AFC-a koji je upravljao nogometom za žene u Aziji. Grupa je nezavisno osnovana u aprilu 1968. na sastanku koji je uključivao [[Tajvan]], [[Hong Kong]], [[Malezija|Maleziju]] i [[Singapur]]. Osamnaest godina kasnije, 1986, ALFC se spojio s AFC-om, te od tada AFC direktno vodi i sva nogometna takmičenja za žene.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.asiansportsnet.com/football-soccer/|title=Football (Soccer) − Asian Football Confederation|publisher=Asian Sports Net|archive-url=https://web.archive.org/web/20160403024732/http://www.asiansportsnet.com/football-soccer/|archive-date=3. 4. 2016|url-status=dead|access-date=25. 3. 2016}}&lt;/ref&gt;

=== Danas ===
Trenutno ima 47 država članica, koje se uglavnom nalaze na azijskom kontinentu.{{efn||name=Napomena 1}} Sve transkontinentalne zemlje sa teritorijom na dva kontinenta, [[Evropa|Evropi]] i [[Azija|Aziji]], su članovi [[UEFA]]-e ([[Nogometna reprezentacija Azerbejdžana|Azerbejdžan]], [[Nogometna reprezentacija Armenije|Armenija]], [[Nogometna reprezentacija Gruzije|Gruzija]], [[Nogometna reprezentacija Kazahstana|Kazahstan]], [[Nogometna reprezentacija Rusije|Rusija]] i [[Nogometna reprezentacija Turske|Turska]]). [[Nogometna reprezentacija Izraela|Izrael]] je također član UEFA-e, iako je u potpunosti u [[Azija|Aziji]]. S druge strane, AFC članice iz [[Okeanija|Okeanije]] su [[Nogometna reprezentacija Australije|Australija]], koja je bila osnivač [[Nogometna konfederacija Okeanije|Nogometne konfederacije Okeanije]] (OFC), [[Guam]] i [[Sjeverna Marijanska ostrva]], koji teritorijalno pripadaju [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].

AFC svake četiri godine organizira [[AFC Azijski kup|Azijski kup]], takmičenje nacionalnih timova iz [[Azija|Azije]], kao i kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu]]. Također organizira i kvalifikacije za [[Olimpijske igre]] i dva nivoa godišnjih međunarodnih klupskih natjecanja. Najprestižniji (najstarije tekuće AFC klupsko natjecanje) je turnir [[AFC Liga prvaka]], na osnovu [[UEFA Liga prvaka|UEFA-ine Lige prvaka]], formiran 2002/03. spajanjem ''Azijskog pobjednika kupa'' i ''Azijskog kupa pobjednika kupova''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.the-afc.com/en/more/all_competitions.html|title=All Competitions|website=the-AFC|language=en|access-date=8. 11. 2023}}&lt;/ref&gt;

=== Bivše članice ===
Bivše države članice AFC-a su: [[Nogometni savez Novog Zelanda|Novi Zeland]] (1964&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://eresources.nlb.gov.sg/newspapers/Digitised/Article/straitstimes19640828-1.2.130.6.aspx|title=AFC TELLS INDONESIA: PAY OR BE SACKED|date=28. 8. 1964|publisher=[[The Straits Times]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20150527023753/http://eresources.nlb.gov.sg/newspapers/Digitised/Article/straitstimes19640828-1.2.130.6.aspx|archive-date=27. 5. 2015|url-status=live|access-date=8. 12. 2014}}&lt;/ref&gt;), [[Nogometni savez Južnog Jemena|Južni Jemen]] (1972-1990&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://eresources.nlb.gov.sg/newspapers/Digitised/Article/straitstimes19720728-1.2.132.4.aspx|title=Arabia and Yemen are new members|work=[[The Straits Times]]|date=28. 7. 1972|access-date=10. 5. 2020|archive-date=4. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304090349/http://eresources.nlb.gov.sg/newspapers/Digitised/Article/straitstimes19720728-1.2.132.4.aspx|url-status=live}}&lt;/ref&gt;), [[Nogometni savez Kazahstana|Kazahstan]] (1993-2002) i [[Nogometni savez Izraela|Izrael]] (1954-1974). [[Novi Zeland]] je osnovao [[Nogometna konfederacija Okeanije|Nogometnu konfederaciju Okeanije]] (OFC) 1966, [[Demokratska narodna republika Jemen|Južni Jemen]] se 1990. ujedinio sa [[Jemen|Sjevernim Jemenom]], a [[Kazahstan]] je prešao u [[UEFA]]-u nakon što su stekli uslove. [[Izrael]] je bio izbačen iz AFC-a 1974, kao rezultat prijedloga [[Kuvajt]]a (pošto su sve [[musliman]]ske i [[Arapski svijet|arapske zemlje]] odbile igrati protiv njega), koji je usvojen sa 17 za, 13 protiv i 6 suzdržanih glasova.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{cite news|title=Aust-Asian bid fails|url=https://news.google.com/newspapers?id=RNRYAAAAIBAJ&amp;pg=4321%2C5571494|access-date=10. 7. 2014|work=[[The Sydney Morning Herald]]|date=16. 9. 1974|page=11|archive-date=24. 6. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210624203417/https://news.google.com/newspapers?id=RNRYAAAAIBAJ&amp;pg=4321,5571494|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;israel&quot;&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/football/2008/feb/27/worldcup2010|location=London|work=The Guardian|first=James|last=Montague|title=Time is right for Israel to return to its Asian roots|date=27. 2. 2008|access-date=9. 5. 2022|archive-date=23. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171023230949/https://www.theguardian.com/football/2008/feb/27/worldcup2010|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Kasnije je postao punopravni član [[UEFA]]-e 1994.

== Menadžment ==
[[Datoteka:AFC Headquarters.jpg|mini|263x263piksel|Glavno sjedište AFC-a u [[Kuala Lumpur]]u, [[Malezija]].]]
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Pozicija
!Ime
!Zona
!Mandat
|-
|Predsjednik AFC-a&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.the-afc.com/en/about_afc/afc_congress/news/afc_executive_committee_and_asias_fifa_council_members_confirmed.html|title=AFC Executive Committee and Asia’s FIFA Council members confirmed|website=the-AFC|language=en|access-date=8. 11. 2023}}&lt;/ref&gt;
| rowspan=&quot;2&quot; |{{ZD|Bahrein}} [[Salman Bin Ibrahim Al-Khalifa]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Zapadnoazijska nogometna federacija|WAFF]]
|od 2013.
|-
|Viši potpredsjednik [[FIFA]]-e&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;
|od 2018.
|-
|Generalni sekretar&lt;ref name=&quot;datuk&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;datuk2&quot;/&gt;
|{{ZD|Malezija}} [[Windsor John|Datuk Seri Windsor John]]
|[[Nogometna federacija ASEAN-a|AFF]]
|od 2015.
|-
! colspan=&quot;4&quot; |
|-
| rowspan=&quot;6&quot; |Članovi [[Vijeće FIFA-e|Vijeća FIFA-e]]&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;
|{{ZD|Japan}} [[Kohzo Tashima]]
|[[Istočnoazijska nogometna federacija|EAFF]]
| rowspan=&quot;6&quot; |od 2023.
|-
|{{ZD|Malezija}} [[Datuk Haji Hamidin bin Haji Mohd Amin]]
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Nogometna federacija ASEAN-a|AFF]]
|-
|{{ZD|Laos}} [[Kanya Keomany]]
|-
|{{ZD|Filipini}} [[Mariano Araneta]]
|-
|{{ZD|Katar}} [[Hamad bin Khalifa Al Thani]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Zapadnoazijska nogometna federacija|WAFF]]
|-
|{{ZD|SAU}} [[Yasser Al Misehal]]
|-
! colspan=&quot;4&quot; |
|-
| rowspan=&quot;5&quot; |Potpredsjednici AFC-a&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;
|{{ZD|Mongolija}} [[Ganbaatar Amgalanbaatar]] 
|[[Istočnoazijska nogometna federacija|EAFF]]
| rowspan=&quot;5&quot; |od 2023.
|-
|{{ZD|Liban}} [[Hachem Haidar]] 
|[[Zapadnoazijska nogometna federacija|WAFF]]
|-
|{{ZD|Iran}} [[Mehdi Taj]]
|[[Srednjoazijski nogometni savez|CAFA]]
|-
|{{ZD|Butan}} [[Ugen Tsechup]] 
|[[Južnoazijska nogometna federacija|SAFF]]
|-
|{{ZD|Mjanmar}} [[Zaw Zaw]]
|[[Nogometna federacija ASEAN-a|AFF]]
|-
! colspan=&quot;4&quot; |
|-
| rowspan=&quot;9&quot; |Članovi izvršnog 
odbora AFC-a&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;
|{{ZD|Kuvajt}} [[Abdullah Ahmed Alshaheen Alrabeea]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Zapadnoazijska nogometna federacija|WAFF]]
| rowspan=&quot;9&quot; |od 2023.
|-
|{{ZD|UAE}} [[Abdullah Nasser Aljneibi]]
|-
|{{ZD|Maldivi}} [[Bassam Adeel Jaleel]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Južnoazijska nogometna federacija|SAFF]]
|-
|{{ZD|Nepal}} [[Pankaj Bikram Nembang]]
|-
|{{ZD|Australija}} [[Chris Nikou]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Nogometna federacija ASEAN-a|AFF]]
|-
|{{ZD|Tajland}} [[Somyot Poompanmoung]]
|-
|{{ZD|Uzbekistan}} [[Ravshan Irmatov]]
|[[Srednjoazijski nogometni savez|CAFA]]
|-
|{{ZD|Hong Kong}} [[Eric Fok Kai Shan]]
|[[Istočnoazijska nogometna federacija|EAFF]]
|-
|{{ZD|Indija}} [[Shaji Prabhakaran]]
|[[Južnoazijska nogometna federacija|SAFF]]
|-
! colspan=&quot;4&quot; |
|-
| rowspan=&quot;5&quot; |Članice ženskog 
izvršnog odbora AFC-a&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;
|{{ZD|Sjeverna Koreja}} [[Han Un-gyong]] ([[Istočnoazijska nogometna federacija|EAFF]])
|[[Istočnoazijska nogometna federacija|EAFF]]
| rowspan=&quot;2&quot; |od 2023.
|-
|{{ZD|Palestina}} [[Susan Riyad Abdelrahim Alshalabi]] ([[Zapadnoazijska nogometna federacija|WAFF]]) 
|[[Zapadnoazijska nogometna federacija|WAFF]]
|-
| colspan=&quot;3&quot; |''Upražnjeno'' ([[Srednjoazijski nogometni savez|CAFA]])
|-
|{{ZD|Bangladeš}} [[Mahfuza Akhter Kiron]] ([[Južnoazijska nogometna federacija|SAFF]])
|[[Južnoazijska nogometna federacija|SAFF]]
| rowspan=&quot;2&quot; |od 2023.
|-
|{{ZD|Laos}} [[Kanya Keomany]] ([[Nogometna federacija ASEAN-a|AFF]]){{Efn|Članica [[Vijeće FIFA-e|Vijeća]] [[FIFA]]-e i ženskog izvršnog odbora AFC-a iz [[Nogometna federacija ASEAN-a|AFF]] zone.|naziv=Kanya|grupa=Napomene}}
|[[Nogometna federacija ASEAN-a|AFF]]
|}
== Članstvo ==
[[Datoteka:Asean Football Federation countries.PNG|mini|{{Colorbox|#e54957}} [[Zapadnoazijska nogometna federacija]]&lt;br&gt;{{Colorbox|#dbe250}} [[Srednjoazijski nogometni savez]]&lt;br&gt;{{Colorbox|#546fe0}} [[Južnoazijska nogometna federacija]]&lt;br&gt;{{Colorbox|#90dd4f}} [[Istočnoazijska nogometna federacija]]&lt;br&gt;{{Colorbox|#e59c4f}} [[Nogometna federacija ASEAN-a]]]]
AFC ima 47 država članica podijeljenih u 5 regija.
{| class=&quot;wikitable&quot;
!{{Tooltip|Kod|FIFA-in kod države}}
!Savez
!Osnovan
![[FIFA]]
članstvo
!AFC
članstvo
![[Međunarodni olimpijski komitet|MOK]]
članstvo
|-
! colspan=&quot;6&quot; |[[Istočnoazijska nogometna federacija|Istočnoazijska nogometna federacija (EAFF)]] (10)
|-
|CHN
|{{NOG|Kina}}
|1924.
|1931.
|1974.
|{{Da}}
|-
|TPE
|{{NOG|Kineski Taipei}}{{Efn|[[Tajvan]], zvanično Republika Kina, takmiči se pod nazivom &quot;[[Kineski Taipei]]&quot;.|naziv=Tajvan|grupa=lower-roman}}{{Efn|Bivši član [[Nogometna konfederacija Okeanije|OFC]]-a (1976–1982).|naziv=Kineski Taipei|grupa=lower-roman}}
|1936.
|1954.
|1954.
|{{Da}}
|-
|GUM
|{{NOG|Guam}}
|1975.
|1996.
|1991.
|{{Da|Da {{Efn|Država ili teritorija [[Okeanija|Okeanije]] je članica [[Nacionalni olimpijski komiteti Okeanije|Nacionalnih olimpijskih komiteta Okeanije]], a ne [[Olimpijsko vijeće Azije|Olimpijskog vijeća Azije]].|naziv=Okeanija|grupa=lower-roman}}}}
|-
|HKG
|{{NOG|Hong Kong}}
|1914.
|1954.
| rowspan=&quot;2&quot; |1954.
|{{Da}}
|-
|JPN
|{{NOG|Japan}}
|1921.
|1921.
|{{Da}}
|-
|PRK
|{{NOG|Sjeverna Koreja}}
|1945.
|1958.
|1974.
|{{Da}}
|-
|KOR
|{{NOG|Južna Koreja}}
|1928.
|1948.
|1954.
|{{Da}}
|-
|MAC
|{{NOG|Makao}}
|1939.
|1978.
|1978.
|{{Ne|Ne {{Efn|[[Sportski i olimpijski komitet Makaa]] je član [[Olimpijsko vijeće Azije|Olimpijskog vijeća Azije]], ali ne i [[Međunarodni olimpijski komitet|Međunarodnog olimpijskog komiteta]].|naziv=Makao|grupa=lower-roman}}}}
|-
|MNG
|{{NOG|Mongolija}}
|1959.
|1998.
|1993.
|{{Da}}
|-
|NMI
|{{NOG|Sjeverna Marijanska ostrva}}
|2005.
|{{N/a}}
|2020.
|{{Ne|Ne {{Efn|Dio [[Olimpijski komitet Sjedinjenih Američkih Država|Olimpijskog komiteta]] [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a.|naziv=SMI|grupa=lower-roman}}}}
|-
! colspan=&quot;6&quot; |[[Zapadnoazijska nogometna federacija|Zapadnoazijska nogometna federacija (WAFF)]] (12)
|-
|BHR
|{{NOG|Bahrein}}
|1957.
|1968.
|1957.
|{{Da}}
|-
|IRQ
|{{NOG|Irak}}
|1948.
|1950.
|1970.
|{{Da}}
|-
|YEM
|{{NOG|Jemen}}
|1962.
|1980.
|1980.
|{{Da}}
|-
|JOR
|{{NOG|Jordan}}
|1949.
|1956.
|1975.
|{{Da}}
|-
|QAT
|{{NOG|Katar}}
|1960.
|1963.
|1967.
|{{Da}}
|-
|KUW
|{{NOG|Kuvajt}}
|1952.
|1964.
|1964.
|{{Da}}
|-
|LBN
|{{NOG|Liban}}
|1933.
|1936.
|1964.
|{{Da}}
|-
|OMA
|{{NOG|Oman}}
|1978.
|1978.
|1980.
|{{Da}}
|-
|PLE
|{{NOG|Palestina}}
|1998.
|1998.
|1998.
|{{Da}}
|-
|KSA
|{{NOG|Saudijska Arabija}}
|1956.
|1956.
|1972.
|{{Da}}
|-
|SYR
|{{NOG|Sirija}}
|1936.
|1937.
|1970.
|{{Da}}
|-
|UAE
|{{NOG|UAE}}
|1971.
|1974.
|1974.
|{{Da}}
|-
! colspan=&quot;6&quot; |[[Srednjoazijski nogometni savez|Srednjoazijski nogometni savez (CAFA)]] (6)
|-
|AFG
|{{NOG|AFG}}{{Efn|[[Afganistan]] se pridružio SAFF-u 2005, ali ga je napustio 2015. zbog osnivanja [[Srednjoazijski nogometni savez|Srednjoazijskog nogometnog saveza]] (CAFA).|naziv=Bivše|grupa=lower-roman}}
|1933.
| rowspan=&quot;2&quot; |1948.
| rowspan=&quot;2&quot; |1954.
|{{Da}}
|-
|IRN
|{{NOG|IRN}}{{Efn|[[Iran]] je napustio federaciju 10. juna 2014. nastankom [[Srednjoazijski nogometni savez|Srednjoazijskog nogometnog saveza]].|naziv=Bivši|grupa=lower-roman}}
|1920.
|{{Da}}
|-
|KGZ
|{{NOG|KIR}}
|1946.
| rowspan=&quot;4&quot; |1994.
| rowspan=&quot;4&quot; |1994.
|{{Da}}
|-
|TJK
|{{NOG|TADŽ}}
|1936.
|{{Da}}
|-
|TKM
|{{NOG|Turkmenistan}}
|1992.
|{{Da}}
|-
|UZB
|{{NOG|Uzbekistan}}
|1946.
|{{Da}}
|-
! colspan=&quot;6&quot; |[[Južnoazijska nogometna federacija|Južnoazijska nogometna federacija (SAFF)]] (7)
|-
|BAN
|{{NOG|Bangladeš}}
|1972.
|1976.
|1974.
|{{Da}}
|-
|BHU
|{{NOG|Butan}}
|1983.
|2000.
|1993.
|{{Da}}
|-
|IND
|{{NOG|Indija}}
|1937.
|1948.
|1954.
|{{Da}}
|-
|MDV
|{{NOG|Maldivi}}
|1982.
|1986.
|1986.
|{{Da}}
|-
|NEP
|{{NOG|Nepal}}
|1951.
|1972.
|1954.
|{{Da}}
|-
|PAK
|{{NOG|Pakistan}}
|1947.
|1948.
|1954.
|{{Da}}
|-
|SRI
|{{NOG|Šri Lanka}}
|1939.
|1952.
|1954.
|{{Da}}
|-
! colspan=&quot;6&quot; |[[Nogometna federacija ASEAN-a|Nogometna federacija ASEAN-a (AFF)]] (12)
|-
|AUS
|{{NOG|Australija}}{{Efn|Osnivač i bivši član [[Nogometna konfederacija Okeanije|OFC]]-a (1966–1972, 1978–2006).&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.oceaniafootball.com/ofcorgcontent/history.ofcpc|title=Oceania Football Confederation – Content|date=6. 10. 2009|publisher=Oceania Football Confederation|archive-url=https://web.archive.org/web/20090303110354/http://www.oceaniafootball.com/ofcorgcontent/history.ofcpc|archive-date=3. 3. 2009|url-status=dead|access-date=14. 3. 2017}}&lt;/ref&gt;|naziv=Australija|grupa=lower-roman}}
|1961.
|1963.
|2006.
|{{Da|Da {{Efn|Država ili teritorija [[Okeanija|Okeanije]] je članica [[Nacionalni olimpijski komiteti Okeanije|Nacionalnih olimpijskih komiteta Okeanije]], a ne [[Olimpijsko vijeće Azije|Olimpijskog vijeća Azije]].|naziv=Okeanija|grupa=lower-roman}}}}
|-
|BRU
|{{NOG|Brunej}}
|1952.
|1969.
|1970.
|{{Da}}
|-
|PHI
|{{NOG|Filipini}}
|1907.
|1930.
| rowspan=&quot;2&quot; |1954.
|{{Da}}
|-
|IDN
|{{NOG|Indonezija}}
|1930.
|1952.
|{{Da}}
|-
|TLS
|{{NOG|Istočni Timor}}
|2002.
|2005.
|2002.
|{{Da}}
|-
|CAM
|{{NOG|Kambodža}}
|1933.
|1954.
|1954.
|{{Da}}
|-
|LAO
|{{NOG|Laos}}
|1951.
|1952.
|1968.
|{{Da}}
|-
|MAS
|{{NOG|Malezija}}
|1926.
|1954.
| rowspan=&quot;4&quot; |1954.
|{{Da}}
|-
|MYA
|{{NOG|Mjanmar}}
|1947.
| rowspan=&quot;2&quot; |1952.
|{{Da}}
|-
|SGP
|{{NOG|Singapur}}
|1892.
|{{Da}}
|-
|THA
|{{NOG|Tajland}}
|1916.
|1925.
|{{Da}}
|-
|VIE
|{{NOG|Vijetnam}}
|1960.
|1964.
|1964.
|{{Da}}
|}
=== Bivše članice ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!{{Tooltip|Kod|FIFA-in kod države}}
!Savez
!Osnovan
![[FIFA]]
članstvo
!AFC
članstvo
!Razlog
|-
|ISR
|{{NOG|Izrael}}
|1928.
|1929.
|1954 - 1974.
|Izbačen iz AFC-a 1974, kao rezultat prijedloga [[Nogometni savez Kuvajta|Kuvajta]] (pošto su sve [[musliman]]ske i [[Arapski svijet|arapske zemlje]] odbile igrati protiv njega), koji je usvojen sa 17 za, 13 protiv i 6 suzdržanih glasova.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;israel&quot; /&gt; Kasnije je postao punopravni član [[UEFA]]-e 1994.
|-
|NZL
|{{NOG|Novi Zeland}}
|1891.
|1948.
|1964.
|Član-osnivač [[Nogometna konfederacija Okeanije|OFC]]-a 1966.
|-
|YMD
|{{NOG|Južni Jemen}}
|1940.
|1967.
|1972 - 1990.
|Pridružio se [[Arapska Republika Jemen|Sjevernom Jemenu]] kao [[Jemen]].
|-
|KAZ
|{{NOG|Kazahstan}}
|1914.
|1994.
|1993 - 2002.
|Pridružio se [[UEFA]]-i 2002.
|}

=== Napomene ===
&lt;references group=&quot;lower-roman&quot; /&gt;

== Kontroverze ==

=== AFC Liga prvaka ===
Tokom [[AFC Liga prvaka 2020.|AFC Lige prvaka 2020]], [[Nogometni savez Irana]] primio je pismo od AFC-a 17. januara 2020. u kojem se najavljuje da timovima iz [[Iran]]&lt;nowiki/&gt;a neće biti dozvoljeno da budu domaćini svojih domaćih utakmica u svojoj zemlji zbog sigurnosnih razloga.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://ffiri.ir/fa/news/5147/%D8%A7%D8%B7%D9%84%D8%A7%D8%B9%DB%8C%D9%87-%D8%B1%D9%88%D8%A7%D8%A8%D8%B7-%D8%B9%D9%85%D9%88%D9%85%DB%8C|title=اطلاعیه روابط عمومی|date=17. 1. 2020|publisher=Football Federation Islamic Republic of Iran|archive-url=https://web.archive.org/web/20200913031407/http://ffiri.ir/fa/news/5147/%D8%A7%D8%B7%D9%84%D8%A7%D8%B9%DB%8C%D9%87-%D8%B1%D9%88%D8%A7%D8%A8%D8%B7-%D8%B9%D9%85%D9%88%D9%85%DB%8C|archive-date=13. 9. 2020|url-status=live|access-date=3. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.insidethegames.biz/articles/1089266/afc-ban-iran-hosting-football-matches|title=Another blow to Iranian sport as AFC ban country from hosting Champions League football|date=17. 1. 2020|publisher=Inside The Games|archive-url=https://web.archive.org/web/20200120052418/https://www.insidethegames.biz/articles/1089266/afc-ban-iran-hosting-football-matches|archive-date=20. 1. 2020|url-status=live|access-date=3. 3. 2020}}&lt;/ref&gt; Četiri tima AFC Lige prvaka iz Irana objavila su dan kasnije da će se povući s turnira ako se zabrana ne poništi..&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.tehrantimes.com/news/444274/Iranian-football-teams-stand-against-AFC-s-decision|title=Iranian football teams stand against AFC's decision|date=18. 1. 2020|publisher=Tehran Times|archive-url=https://web.archive.org/web/20200120052425/https://www.tehrantimes.com/news/444274/Iranian-football-teams-stand-against-AFC-s-decision|archive-date=20. 1. 2020|url-status=live|access-date=3. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.com/sport/football/51160188|title=Iran: 'Clubs to quit AFC Champions League over home game ban'|date=18. 1. 2020|publisher=BBC Sport|archive-url=https://web.archive.org/web/20200120052413/https://www.bbc.com/sport/football/51160188|archive-date=20. 1. 2020|url-status=live|access-date=3. 3. 2020}}&lt;/ref&gt; AFC je 23. januara 2020. objavio da će se sve utakmice grupne faze, koje su timovi iz Irana trebali biti domaćini, na dan utakmice biti zamijenjene odgovarajućim gostujućim utakmicama kako bi se ostavilo vremena za ponovnu procjenu sigurnosnih problema u zemlji.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.the-afc.com/afc-home/media/media-releases/news/afc-statement-x2975|title=AFC Statement|date=23. 1. 2020|publisher=AFC|archive-url=https://web.archive.org/web/20200726111459/https://www.the-afc.com/afc-home/media/media-releases/news/afc-statement-x2975|archive-date=26. 7. 2020|url-status=live|access-date=3. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.com/sport/football/51223659|title=Iran: Clubs back down on Asian champions League boycott|date=23. 1. 2020|publisher=BBC Sport|archive-url=https://web.archive.org/web/20201003153142/https://www.bbc.com/sport/football/51223659|archive-date=3. 10. 2020|url-status=live|access-date=3. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.the-afc.com/competitions/afc-champions-league/latest/news/afc-statement-on-afc-champions-league-group-stage-matches-x1998|title=AFC Statement on AFC Champions League Group Stage matches|date=29. 1. 2019|publisher=AFC|archive-url=https://web.archive.org/web/20200726111507/https://www.the-afc.com/competitions/afc-champions-league/latest/news/afc-statement-on-afc-champions-league-group-stage-matches-x1998|archive-date=26. 7. 2020|url-status=live|access-date=3. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;

=== Hakeem al-Araibi ===
[[Hakeem al-Araibi|Hakeema al-Araibija]], [[bahrein]]skog nogometaša, koji je postao politička izbjeglica u [[Australija|Australiji]], uhapsila je [[tajland]]ska policija dok je bio na medenom mjesecu na Tajlandu u novembru 2018. Suočio se s optužbama za izručenje od strane [[Vlada Bahreina|bahreinske vlade]] zbog optužbi za njegovu umiješanost u [[Pobuna u Bahreinu 2011.|pobunu u Bahreinu 2011]]. koju je potaknuo napad na policijsku stanicu. Kako [[Tajland]] nije potpisao [[Konvencija o statusu izbjeglica|Konvenciju o statusu izbjeglica]], a zbog ekonomskog interesa s Bahreinom i vladajućim predsjednikom AFC-a [[Salman bin Ibrahim Al Khalifa]], članom kraljevske porodice Bahreina, strahovalo se da bi se AFC mogao postaviti kao krivac za deportaciju, te je to izazvala veliko međunarodnu negodovanje. [[Australija]] i [[FIFA]] su na kraju intervenisale i tajlandski zvaničnici su pustili Hakeema u februaru 2019.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.bangkokpost.com/opinion/opinion/1638642/why-hakeem-al-araibi-matters|title=Why Hakeem al-Araibi matters|newspaper=Bangkok Post}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=wxaroSUUIek|title=YouTube|website=[[YouTube]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190722071443/https://www.youtube.com/watch?v=wxaroSUUIek|archive-date=22. 7. 2019|url-status=live|access-date=21. 2. 2020}}&lt;/ref&gt;

=== Bojkot Izraela od strane muslimanskih i arapskih zemalja ===
{{Glavni|Nogometna reprezentacija Izraela#Bojkot od strane muslimanskih i arapskih zemalja}}
[[AFC azijski kup]] obilježen je primjerima političkog uplitanja. [[Izrael]] je izbačen iz AFC-a 1974, kao rezultat prijedloga [[Nogometni savez Kuvajta|Kuvajta]] (uz podršku [[musliman]]skih i [[Arapski svijet|arapskih zemalja]], koje su odbile igrati protiv njega), koji je usvojen sa 17 za, 13 protiv i 6 suzdržanih glasova,&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;israel&quot; /&gt; te se morao takmiči u [[Nogometna konfederacija Okeanije|OFC]]-u ([[Okeanija]]) sve dok mu nije bilo odobreno članstvo u [[UEFA]]-i ([[Evropa]]) 1990.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.punditarena.com/football/cheffernan/controversial-case-israeli-football/|title=The Controversial Case of Israel &amp; International Football|publisher=Pundit Arena|website=punditarena.com|access-date=29. 7. 2018|date=20. 11. 2014|author=Conor Heffernan|archive-date=29. 7. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180729171022/http://www.punditarena.com/football/cheffernan/controversial-case-israeli-football/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Rivalstvo Irana i Saudijske Arabije ===
Slučajevi postoje i na drugim AFC turnirima poput onog između [[Nogometna reprezentacija Saudijske Arabije|Saudijske Arabije]] i [[Nogometna reprezentacija Irana|Irana]]. Nakon napada na saudijska diplomatska predstavništva u [[Iran]]&lt;nowiki/&gt;u 2016, [[Saudijska Arabija]] je odbila igrati utakmice protiv Irana, te zaprijetila da će se povući ako AFC odbije ju slijediti, te se to proširilo i na međunarodni nivo.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.memri.org/reports/saudi-iranian-tension-extends-sports-%E2%80%93-saudi-arabian-football-federation-announces-we-will|title=Saudi-Iranian Tension Extends To Sports – Saudi Arabian Football Federation Announces: We Will Not Play In Iran|date=6. 1. 2016|website=memri.org|publisher=The Middle East Media Research Institute|access-date=29. 7. 2018|archive-date=29. 7. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180729171258/https://www.memri.org/reports/saudi-iranian-tension-extends-sports-%E2%80%93-saudi-arabian-football-federation-announces-we-will|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

=== Kvalifikacije na Svjetsko prvenstvo ===
Tenzije između dvije [[Korejsko poluostrvo|Koreje]] tokom [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2010.]] dovele su do toga da je [[Nogometna reprezentacija Sjeverne Koreje|Sjeverna Koreja]] odbila da ugosti [[Nogometna reprezentacija Južne Koreje|južnokorejsku reprezentaciju]] i da istakne [[Zastava Južne Koreje|južnokorejsku zastavu]] i odsvira njihovu [[Aegukga|nacionalnu himnu]]. Kao rezultat toga, domaće utakmice [[Sjeverna Koreja|Sjeverne Koreje]] premještene su u [[Šangaj]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.reuters.com/article/uk-soccer-fifa-koreas/koreas-match-moved-to-shanghai-after-anthem-row-idUKL0789295820080307|title=Koreas match moved to Shanghai after anthem row|author=Mark Ledsom|date=7. 3. 2008|publisher=[[Reuters]]|access-date=29. 7. 2018|archive-date=29. 7. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180729171203/https://www.reuters.com/article/uk-soccer-fifa-koreas/koreas-match-moved-to-shanghai-after-anthem-row-idUKL0789295820080307|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Tokom [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2022]], [[Sjeverna Koreja]] je nevoljko pristala da ugosti reprezentaciju Južne Koreje u [[Pjongjang]]&lt;nowiki/&gt;u, što je prvi put da je [[Nogometni savez Sjeverne Koreje|Sjeverna Koreja]] ugostila [[Južna Koreja|Južnu Koreju]] kod kuće u nekom takmičarskom meču. [[Vlada Sjeverne Koreje]] zabranila je navijačima ulazak na stadion. Utakmica je završila neriješenim rezultatom, a što se tiče kontroverzi, [[Nogometni savez Južne Koreje|Južna Koreja]] je odlučila povući kandidaturu za [[Svjetsko prvenstvo za žene 2023.|Svjetsko prvenstvo za žene 2023]], te optužila Sjevernu Koreju za političko miješanje u [[sport]]. AFC je optužen da je učinio malo u vezi sa tim slučajem, što je dovelo do toga da AFC donese odluku da finale [[AFC azijski kup 2019.|Azijskog kupa 2019.]] neće biti domaćin Sjeverna Koreja.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.babagol.net/blog/ahed-april-25|title=AFC Cup 2019: North Korea and Lebanon's Top Moment — BabaGol|date=3. 11. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20200226142643/https://www.babagol.net/blog/ahed-april-25|archive-date=26. 2. 2020|url-status=live|access-date=26. 2. 2020}}&lt;/ref&gt;

Dana 9. marta 2020, [[FIFA]] je u saopćenju objavila da se utakmice azijskih [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2022]], koje su bile zakazane za mart i juni, odgađaju za kasniji termin. Odluka je donesena zbog širenja [[SARS-CoV-2]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.aljazeera.com/news/2020/03/italy-coronavirus-toll-soars-north-sealed-live-updates-200308235426110.html|title=Asian FIFA World Cup 2022 qualifiers postponed|archive-url=https://web.archive.org/web/20200309135638/https://www.aljazeera.com/news/2020/03/italy-coronavirus-toll-soars-north-sealed-live-updates-200308235426110.html|archive-date=9. 3. 2020|url-status=live|access-date=9. 3. 2020}}&lt;/ref&gt; Dana 12. augusta 2020, FIFA i AFC su zajednički odlučile da će predstojeće kvalifikacione utakmice za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.]] u [[Katar]]&lt;nowiki/&gt;u i [[AFC Azijski kup 2023.]]&lt;nowiki/&gt;u [[Kina|Kini]], koje su prvobitno bile planirane da se održe za vrijeme međunarodnih utakmica u oktobru i novembru 2020, pomjeriti na 2021.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.the-afc.com/competitions/fifa-world-cup/latest/news/update-on-upcoming-fifa-world-cup-qualifiers-in-asia|title=Update on upcoming FIFA World Cup Qualifiers in Asia|date=12. 8. 2020|publisher=AFC|archive-url=https://web.archive.org/web/20201124090427/https://www.the-afc.com/competitions/fifa-world-cup/latest/news/update-on-upcoming-fifa-world-cup-qualifiers-in-asia|archive-date=24. 11. 2020|url-status=live|access-date=14. 9. 2020}}&lt;/ref&gt;

== Napomene ==
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot; /&gt;
== Također pogledajte ==

* [[Spisak predsjednika Azijske nogometne konfederacije|Spisak predsjednika AFC-a]]
* [[FIFA|Federacija međunarodnih nogometnih saveza]] (FIFA)
** [[Afrička nogometna konfederacija]] (CAF)
** [[CONCACAF|Nogometna konfederacija Sjeverne, Centralne Amerike i Kariba]] (CONCACAF)
** [[CONMEBOL|Južnoamerička nogometna konfederacija]] (CONMEBOL)
** [[UEFA|Unija evropskih nogometnih asocijacija]] (UEFA)
** [[Nogometna konfederacija Okeanije]] (OFC)

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Asian Football Confederation}}
* [http://www.the-afc.com/ Zvanična stranica AFC-a]
{{AFC federacije}}
{{Azijske nogometne reprezentacije}}
{{FIFA}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Azijska nogometna konfederacija|*]]
[[Kategorija:Nogometne asocijacije u Aziji|*]]
[[Kategorija:Međunarodne sportske organizacije]]
[[Kategorija:FIFA-ine konfederacije|AFC]]
[[Kategorija:Nogomet]]
[[Kategorija:1954. u Aziji]]
[[Kategorija:Osnivanja u 1954.]]
[[Kategorija:Sportske organizacije osnovane 1954.]]
[[Kategorija:Azijske nogometne reprezentacije|*]]</text>
      <sha1>a19aenb7iz02dxx9cys4ph51iokhjid</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Basra</title>
    <ns>0</ns>
    <id>352116</id>
    <revision>
      <id>3940734</id>
      <parentid>3855630</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T08:25:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940734</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3833" sha1="f4zj7bvf6pdkum9ocdluxojvp1307yg" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje
| ime                     = Basra
| izvorno_ime             = البَصرة
| izvorno_ime_jez         = ar
| naselje_vrsta           = Grad
| slika_skyline           = Basra collage.png
| slika_opis              = Grad Basra
| slika_zastava           = 
| slika_grb               = 
| pushpin_karta           = Irak
| pushpin_reljef          = yes
| pushpin_karta_opis      = Lokacija u [[Irak]]u
| koordinate              = {{coord|30|30|0|N|47|49|0|E|type:city|display=inline,title}}
| podjela_vrsta           = Država
| podjela_ime             = {{ZID|Irak}}
| podjela_vrsta1          = Guvernorat
| podjela_ime1            = [[Basra (guvernorat)|Basra]]  
| visina_m                = 5
| površina_ukupno_km2     = 75
| površina_metro_km2      = 181
| stanovništvo_datum      = 2017
| stanovništvo_ukupno     = 2150000
| stanovništvi_metro      = 2850000
| stanovništvo_gustoća_km2 = auto
| vremenska_zona1         = 
| utc_ofset1              = +3
| poštanski_broj_vrsta    = 
| poštanski_broj          = 
| pozivni_broj            = (+964) 40
| registarske_tablice     =
| veb-sajt                = {{URL|http://www.basra.gov.iq/}}
}}
'''Basra''' ([[arapski jezik|arapski]]: البصرة; BGN: Al Basrah) je glavni grad regije Basra, smješten na rijeci [[Shatt al-Arab]], u južnom [[Irak]]u. Najveća je iračka [[luka]] iako nema pristup dubokoj vodi ali je naslonjena na luku Umm Qasr. Prema procjeni iz 2007. godine, Basra je imala 952.441&lt;ref&gt;http://www.iauiraq.org/gp/basrah/default.asp&lt;/ref&gt; a već 2012. 2.009.767 stanovnika.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.world-gazetteer.com/wg.php?x=&amp;men=gcis&amp;lng=en&amp;des=gamelan&amp;geo=-105&amp;srt=pnan&amp;col=abcdefghimoq&amp;msz=1500&amp;pt=c&amp;va=&amp;geo=-1888 |title=Arhivirana kopija |access-date=5. 1. 2013 |archive-url=https://archive.today/20130105103242/http://www.world-gazetteer.com/wg.php?x=&amp;men=gcis&amp;lng=en&amp;des=gamelan&amp;geo=-105&amp;srt=pnan&amp;col=abcdefghimoq&amp;msz=1500&amp;pt=c&amp;va=&amp;geo=-1888 |archive-date=5. 1. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; 
Grad je dio historijske lokacije Sumer, dom [[Sinbad Moreplovac|Sinbada moreplovca]]. Osnovan je 636. godine i igrao je važnu ulogu u ranoj islamskoj historiji. Drugi je grad po veličini i broju stanovnika u Iraku, poslije [[Bagdad]]a. Jedan je od najtoplijih gradova na planeti, uz ljetne temperature koje redovno dostižu 45&amp;nbsp;°C. U ovome gradu veći dio svog života je proveo veliki islamski učenjak i mislilac [[Hasan el Basri]].

==Geografija i klima==
Basra se nalazi na rijeci Shatt al-Arab, koja nastaje spajanjem [[Eufrat]]a i [[Tigris]]a i koja je plovna nizvodno do [[Perzijski zaliv|Perzijskog zaliva]]. U gradu se nalazi složen sistem kanala i potoka, od vitalnog značaja za navodnjavanje i druge poljoprivredne svrhe te zbog toga neki Basru nazivaju i Venecijom istoka.&lt;ref&gt;http://www.csmonitor.com/2007/0918/p11s02-wome.html&lt;/ref&gt;. Ovi kanali su se nekada koristili za transport robe i ljudi u gradu, ali u posljednje 2 decenije zbog zagađenja i kontinuiranog pada vodostaja, ovi kanali se ne koriste za tu namjenu. Basra je udaljena od Persijskog zaliva oko 110&amp;nbsp;km.
Basra ima vruću pustinjsku klimu, kao i ostatak okoline, iako ima nešto više prosječnih padavina od unutrašnjosti zbog svog položaja u blizini obale. Tokom ljetnih mjeseci, od juna do avgusta, Basra je jedan od najtoplijih gradova na planeti, sa temperaturama koje redovno u to doba godine prelaze 45&amp;nbsp;°C. Tokom zime, Basra ima blago vrijeme sa prosječnim visokim temperaturama od oko 20&amp;nbsp;°C. U samo nekoliko zimskih noći, minimalna temperatura padne ispod 0&amp;nbsp;°C. Visoka vlažnost je karakteristična zbog blizine močvarnih predjela uz rijeku i Perzijskog zaliva (vlažnost može biti veća od 90%).

==Reference==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==

[[Kategorija:Gradovi u Iraku]]
[[Kategorija:Basra|*]]</text>
      <sha1>f4zj7bvf6pdkum9ocdluxojvp1307yg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>BTR-70</title>
    <ns>0</ns>
    <id>352679</id>
    <revision>
      <id>3940714</id>
      <parentid>3855679</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T07:43:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940714</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3169" sha1="trfrx4v2hbwj9p5ogtl04uxxlq6rkei" xml:space="preserve">{{Oklopno vozilo
|      ime= BTR-70
|      slika=[[Datoteka:BTR70 002.jpg|300 px]]
|      opaska= BTR-70
|      namjena= 
|      zemlja porijekla=
|      posada= 3+7
|      dužina= 7.535 m
|      širina= 2.80 m
|      visina= 2.32 m
|      težina= 11.5 tona
|      oklop= 9 mm max.
|      primarno= mitraljez 14.5 mm [[KPV|KPVT]]
|      sekundarno=  mitraljez 7.62 mm [[PK|PKT]]
|      pogon= ZMZ-4905 benzinski
|      snaga= 120 KS (88.2 kW)
|      suspenzija= 8X8
|      cestovna_brzina= 80 km/h
|      omjer_snage_i_težine= 20 KS/tona
|      domet= 600 km
}}
'''BTR-70''' je [[SSSR|sovjetski]] oklopni transporter konfiguracije 8x8 razvijen kasnih [[1960te|1960tih]], a u operativnu upotrebu uveden je [[1972.]] godine. Osim u bivšem [[SSSR]]-u proizvodio se pod licencom u [[Rumunija|Rumuniji]].

==Opis vozila==
Prvobitne verzije transportera su pokretane  sa dva GAZ-69B 6-cilindarska benzinska motora od 115 KS, ali većina novijih verzija je pokretana jačim  ZMZ-49-05 V-8 motorima. Transporter posjeduje amfibijska svojstva, također posjeduje sistem za regulaciju tlaka u gumama kako bi se gume prilagodile različitim tipovima terena. Također vozila posjeduju i radio uređaje R-123M i R-124, kako i opremu za noćni rad. Vozilo posjeduje u NBH zaštitu. Vozilo je naoružano [[KPV]]T mitraljezom 14.5&amp;nbsp;mm kapaciteta 500 metaka i suspregnutim mitraljezom [[PK]]T spremnikom kapaciteta 2.000 metaka. Također transporter može biti naoružan PVO sistemima [[9K38 Igla]] ili [[9K34 Strela-3]] ili sa dva automatska bacača granata [[AGS-17]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.fas.org/man/dod-101/sys/land/row/btr-70.htm |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20140721193316/http://fas.org/man/dod-101/sys/land/row/btr-70.htm |archive-date=21. 7. 2014 |access-date=8. 3. 2014 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

==Verzije==
===Rusija===
*'''BTR-70''' - Osnovna verzija.
*'''BTR-70 obr. 1982''' - Unaprijeđena verzija s dva motora ZMZ-4905.
*'''BTR-70d''' - Verzija s diesel motorima. Prototip.
*'''SPR-2 &quot;Rtut-B&quot;''' - Verzija namijenjena za elektronsko ratovanje.
*'''BTR-70K''' - Komandno vozilo.

===Rumunija===
*'''TAB-77''' Rumunska kopija.
*'''TAB-77 M1983''' - Verzija naoružana topom 30&amp;nbsp;mm i protivtenkovskom raketom [[9K11 Maljutka|9M14M Maljutka]]. 
*'''TAB-77 M1984''' - Verzija naoružana topom 23&amp;nbsp;mm i protivtenkovskom raketom [[9K11 Maljutka|9M14M Maljutka]].
*'''TAB-77A PCOMA''' - Komandna verzija.
*'''TERA-77L''' - Inžinjerska verzija s dizalicom.
*'''TABC-79''' - Kraća izviđačka verzija.

==Korisnici==
[[Datoteka:Romanian TAB-77 Armored Personnel Carriers in Afghanistan.JPEG|thumb|Rumunski TAB-77 u Afganistanu]]
*{{ZID|Armenija}}
*{{ZID|Azerbejdžan}}
*{{ZID|Bangladeš}}
*{{ZID|Bjelorusija}}
*{{ZID|Džibuti}}
*{{ZID|Gruzija}}
*{{ZID|Kazahstan}}
*{{ZID|Kirgistan}}
*{{ZID|Makedonija}}
*{{ZID|Moldavija}}
*{{ZID|Mongolija}}
*{{ZID|Pakistan}}
*{{ZID|Rumunija}}
*{{ZID|Rusija}}
*{{ZID|Ukrajina}}
*{{ZID|Uzbekistan}}
*{{ZID|Tadžikistan}}
*{{ZID|Turkmenistan}}
*{{ZID|Vijetnam}}
*{{ZID|Palestina}}

==Reference==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat}}

[[Kategorija:Oklopni transporteri]]</text>
      <sha1>trfrx4v2hbwj9p5ogtl04uxxlq6rkei</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Abasidski halifat</title>
    <ns>0</ns>
    <id>356529</id>
    <revision>
      <id>3940585</id>
      <parentid>3921990</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T02:23:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940585</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35114" sha1="4khm8rgpkf42tez8uejzoy2hxuhi3pt" xml:space="preserve">{{Infokutija bivša država
|država_prije1 = Emevijski halifat
|država_poslije1 = Osmanlijsko carstvo
|država_poslije_zastava1 = Flag of the Ottoman Empire (1844–1922).svg
|država_poslije2 = Fatimidski halifat
|država_poslije3 = Safaridsko carstvo|državno_uređenje = [[Hilafet|Halifat]]
|glavni_grad = [[Kufa]] (750. - 762.)&lt;br&gt;[[Bagdad]] (762. - 796.)&lt;br&gt;[[Raka]] (796. - 809.)&lt;br&gt;[[Bagdad]] (809. - 836.)&lt;br&gt;[[Samara]] (836. - 892.)&lt;br&gt;[[Bagdad]] (892. - 1261.)&lt;br&gt;[[Kairo]] (1261. - 1517.)|karta = Abbasids850.png|razdoblje = 750. - 1517.
|službeni jezik = [[Arapski jezik|Arapski]]
|vladar_prva_vlast = [[Es-seffâh|Abu al-Abas As-Safah]] (prvi)
|vladar_druga_vlast = [[Al-Mutavakil III]] (posljednji)
|godina_prve_vlasti = 750. - 754.
|godina_druge_vlasti = 1508. - 1517.
|vrsta_vlasti = [[Halifa]]
|zvanično_ime = Abasidski halifat
|izvorno_ime = الخلافة العباسية
}}
'''Abasidski halifat''' ({{jez-ar|الخلافة العباسية}}, ''el-halifah el-Abbasijjah'') bio je treći [[islam]]ski [[halifat]] nastao nakon smrti [[islam]]skog poslanika [[Muhammed]]a. Dinastija [[Abasidi|Abasida]] potekla je od Poslanikovog najmlađeg amidže [[Abas ibn Abdulmutalib|Abasa ibn Abdulmutaliba]] (566–653).{{sfn|Hoiberg|2010|p=10}} Vladali su kao halife sa sjedištem u [[Bagdad]]u, današnji [[Irak]], nakon što su preuzeli vlast nad muslimanskim carstvom od dinastije [[Emevije|Emevija]] 750. (132. po Hidžri).

Abasidski halifat je naprije proglasio svoju [[Glavni grad|prijestolnicu]] u gradu [[Kufa]], ali je 762. halifa El-Mensur osnovao grad Bagdad, sjeverno od perzijske prijestolnice [[Ktesifon]]a. Izbor glavnog grada koji se nalazio tako blizu [[Iran|perzijske]] teritorije reflektirao je rastući uticaj perzijskih birokrata, naročito porodice Barmakida, koji su upravljali područjima koje su Arapi osvojili, kao i rastućim brojem nearapskih muslimana koji su ulazili u sastav [[ummet]]a. Međutim i pored ove saradnje, Abasidi 9. vijeka su bili primorani da predaju vlast nad perzijskim provincijama lokalnim nasljednim emirima, koji su samo nominalno priznavali svoju vjernost halifatu. Ovo je označilo početak općeg raspada vlasti Abasida, uz gubitak Andaluzije i Magriba koje su potpale pod vlast Umejada, Ifrikiju su preuzeli Aglabidi a Egipat [[Šiitski islam|šiitska]] dinastija Fatimida. Politička moć halifa je značajno opala nakon pojave Seldžučkih [[Turci|Turaka]].

Iako je vlast abasidskih vođa nad većim dijelom Muslimanskog carstva postepeno smanjena, i prešla više u vjersku funkciju, dinastija je zadržala kontrolu nad svojim [[Mesopotamija|mesopotamskim]] posjedima. Glavni grad Bagdad je vremenom postao središte nauke, kulture, filozofije i istraživanja tokom ''zlatnog doba islama''.&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Canfield|first1=Robert L.|title=Turko-Persia in Historical Perspective|date=2002|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0521522915|page=5}}&lt;/ref&gt; Ovaj period kulturnog sazrijevanja završio je 1258. godine osvajanjem Bagdada od strane Mongola pod Hulagu-kanom. Abasidski halifat, ali i muslimanska kultura općenito, se ''preselila'' u memlučki glavni grad [[Kairo]] 1261. godine. Dinastija Abasida nastavila je da drži svoju vlast u vjerskim pitanjima i nakon [[Egipat za vrijeme Osmanlijske vladavine|osmanlijskog osvajanja Egipta]], kada je titula halife i formalno predana osmanlijskom sultanu [[Selim I|Selimu I]].

== Historija ==
=== Abasidska revolucija ===
{{Glavni|Abasidska revolucija}}Abasidski halifi su bili [[Arapi|arapski]] potomci [[Abas ibn Abdul-Mutalib|Abasa ibn Abdul-Mutaliba]], najmlađeg amidže [[Muhammed|poslanika Muhammeda]] Abasidi su tvrdili da su pravi nasljednici poslanika Muhammeda zahvaljujući njihovoj bliskoj krvnoj liniji, napadajući Omejadski moralni karakter i administraciju. Prema [[Ira Lapidus|Iri Lapidusu]], &quot;Abasidski revolt su u velikoj mjeri podržali Arapski doseljenici i jemenski Mavali koji su ostali izvan arapskog društva zasnovanog na srodstvu i bili doživljavani kao niža klasa&quot;. [[Muhamed ibn Ali]], Abasov praunuk, je započeo kampanju za povratak [[Hašimiti|Hašimita]], porodice poslanika Muhammeda, tokom vladavine halife [[Omar II|Omara II]]. Tokom vladavine halife [[Marvan II|Marvana II]], ova opozicija je kulminirala pobunom imama Ibrahima, Abasovog prapraunuka, koji je bio podržan šiitskim arapima iz provincije [[Veliki Horasan|Horasan]] (Istočna Perzija).&lt;ref&gt;Bosworth, C. E. (1982). &quot;ʿABBASID CALIPHATE&quot;. ''[[Encyclopædia Iranica]]'', vol. I, Fasc. 1, str. 89–95.&lt;/ref&gt; On je ostvario znatan uspjeh, ali je zarobljen i umro u zatvoru 747. godine

[[Abu Muslim]] je 9. juna 747. godine (15. ramazana 129. h.g.) uspješno pokrenuo ustanak protiv Omejada boreći se pod [[Crna zastava|crnom zastavom]]. Sa 10.000 vojnika porazio je Omejade u bitkama kod Nišapura, Gorgana, Nahavanda i Karbale. Njegov brat [[Es-seffâh|Muhammed es-Seffah]] se nakon pobjede nad Omejadama u [[Bitka na Zabu|bici na Zabu]] 750. godine proglasio [[Halifa|halifom]], dok je Marvan II pobjegao u Egipat gdje je zajedno sa ostatkom porodice ubijen. Nakon dolaska na prijestolje, Muhammed es-Seffah je poslao vojsku u srednju Aziju gdje su se borili protiv širenja [[Dinastija Tang|dinastije Tang]] u [[Bitka kod Talasa|bici kod Talasa]]. Plemenita iranska dinastija [[Barmakidi]], koja je učestvovala u izgradnji [[Bagdad]]a, je izgradila prvu svjetsku fabriku [[papir]]a započevši novu eru intelektualnog preporoda Abasidskog halifata.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Izvori ==
===Sources===
{{refbegin|2}}
* {{cite book |last=Abbas |first=Tahir |title=Islamic Radicalism and Multicultural Politics: The British Experience |url=https://books.google.com/books?id=JdC90uc8PfQC&amp;pg=PA9 |publisher=Routledge |location=London |isbn=978-0-4155-7225-5 |lccn=2009050163 |year=2011 }}
* {{cite book|last=Al-Abbasi |first=A. M. M. |year=1986 |title=Nader al-Bayan fi Dhikr Ansab Baniabbassian |place=Doha |language=fa }}
* {{cite web |last=al-Hassan |first=Ahmad Y. |author-link=Ahmad Y Hassan |url=http://www.history-science-technology.com/articles/articles%202.html#_edn2 |title=Gunpowder Composition for Rockets and Cannon in Arabic Military Treatises in Thirteenth and Fourteenth Centuries: A Gap in the History of Gunpowder and Cannon |website=History of Science and Technology in Islam |access-date=3. 5. 2015 |archive-date=20. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150920081014/http://www.history-science-technology.com/articles/articles%202.html |year=2002 |url-status=live }}
* {{cite web |last=al-Hassan |first=Ahmad Y. |author-link=Ahmad Y Hassan |url=http://www.history-science-technology.com/articles/articles%2071.html |title=Transfer of Islamic Technology to the West: Part II: Transmission of Islamic Engineering |website=History of Science and Technology in Islam |access-date=3. 5. 2015 |archive-date=24. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924030451/http://www.history-science-technology.com/Articles/articles%2071.html |year=2002a |url-status=live }}
* {{cite web |last=al-Hassan |first=Ahmad Y. |author-link=Ahmad Y Hassan |url=http://www.history-science-technology.com/articles/articles%207.html |title=Transfer of Islamic Technology to the West: Part I: Avenues of Technology Transfer |website=History of Science and Technology in Islam |access-date=3. 5. 2015 |archive-date=7. 5. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140507100118/http://www.history-science-technology.com/Articles/articles%207.html |year=2002b |url-status=live }}
* {{cite book|last=Abbott |first=Nabia |title=Two queens of Baghdad: mother and wife of Hārūn al Rashīd |publisher=University of Chicago Press |year=1946}}
* {{cite news |last=Al-Khalili |first=Jim |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/7810846.stm |title=The &quot;First True Scientist&quot; |work=BBC.co.uk |date=4. 1. 2009 |access-date=3. 5. 2015 |archive-date=26. 4. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150426041228/http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/7810846.stm |url-status=live }}
* {{cite web |publisher=Applied History Research Group, University of Calgary |url=https://www.ucalgary.ca/applied_history/tutor/islam/fractured/ |title=The Islamic World to 1600 |access-date=30. 10. 2008 |year=1998 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081005003551/http://www.ucalgary.ca/applied_history/tutor/islam/fractured/ |archive-date=5. 10. 2008 |ref={{sfnRef|University of Calgary|1998}} }}
* {{citation |author=Anon|title=Deutsche Literaturzeitung für Kritik der Internationalen Wissenschaft |volume=49 |issue=27–52 |year=1928 |publisher=Weidmannsche Buchhandlung |language=de |trans-title=German Weekly Literary Journal for Criticism of the International Science }}
* {{cite book|last=Baker |first=Hugh D. R. |title=Hong Kong Images: People and Animals |year=1990 |publisher=Hong Kong University Press |isbn=962-209-255-1 }}
* {{cite book| last = Baniabbassian | first = M. | year = 1960 | title = Tarikh-e Jahangiriyeh va Baniabbassian-e Bastak | place = Tehran | language = fa }}
* {{cite book|last1=Bloodworth |first1=Ching Ping |last2=Bloodworth |first2=Dennis |title=The Chinese Machiavelli: 3,000 Years of Chinese Statecraft |year=2004 |publisher=Transaction Publishers |isbn=0-7658-0568-5 |lccn=2003059346 |orig-year=1976 }}
* {{cite book |last1=Bloom |first1=Jonathan M. |last2=Blair |first2=Sheila |title=The Grove Encyclopedia of Islamic Art &amp; Architecture |url=https://books.google.com/books?id=un4WcfEASZwC&amp;pg=PA79 |access-date=15. 3. 2013 |year=2009 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-530991-1 }}
* {{cite book |last1=Bobrick |first1=Benson |title=The Caliph's Splendor: Islam and the West in the Golden Age of Baghdad |url=https://archive.org/details/caliphssplendori0000bobr |date=2012 |publisher=Simon &amp; Schuster |isbn=978-1416567622 }}
* {{cite book|last=Bonner |first=Michael |author-link=Michael Bonner |chapter=The Waning of Empire: 861–945 |title=The New Cambridge History of Islam |volume=I: The Formation of the Islamic World: Sixth to Eleventh Centuries |editor-last=Robinson |editor-first=Charles F. |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |year=2010 |isbn=978-0-521-83823-8 |pages=305–359 }}
* {{cite book |editor1-last=Bonner |editor1-first=Michael |editor2-last=Ener |editor2-first=Mine |editor3-last=Singer |editor3-first=Amy |title=Poverty and Charity in Middle Eastern Contexts |year=2003 |publisher=State University of New York Press |location=Albany |isbn=978-0-7914-5737-5 |url=https://books.google.com/books?id=zBp3y5lWz58C&amp;pg=PA97 |lccn=2002042629 }}
* {{cite book|last1=Bosworth |first1=C. |last2=Van Donzel |first2=E. |last3=Lewis |first3=B. |last4=Pellat |first4=Ch. |year=1983 |title=Encyclopedie de l'Islam |edition=New |volume=5 |place=Leiden, Netherlands|publisher=E. J. Brill |language=fr |trans-title=The Encyclopedia of Islam }}
* {{cite book | last = Brague | first = Rémi | title = The Legend of the Middle Ages: Philosophical Explorations of Medieval Christianity, Judaism, and Islam | url = https://archive.org/details/legendofmiddleag0000brag | isbn = 978-0-2260-7080-3 | year = 2009 | publisher = University of Chicago Press | location = Chicago | lccn = 2008028720 }}
* {{cite book | last = Brauer | first = Ralph W. | title = Boundaries and Frontiers in Medieval Muslim Geography | year = 1995 | isbn = 0-87169-856-0 | lccn = 94078513 | pages = 7–10 | publisher = American Philosophical Society | location = Philadelphia}}
* {{cite book | last = Brinkley | first = Frank | editor-last = Trübner | url = https://books.google.com/books?id=XJqCAAAAIAAJ&amp;pg=PA150 | title = China: Its History, Arts and Literature | volume = X | series = Oriental | year = 1902 | publisher = J. B. Millet Company | location = Boston }}
* {{cite book | last = Broomhall | first =Marshall | chapter-url = https://books.google.com/books?id=ObcNAAAAIAAJ&amp;pg=PA25 | title = Islam in China: A Neglected Problem | year = 1910 | publisher = London, Morgan &amp; Scott Ltd. | location = Philadelphia | chapter = II: China and the Arabs From the Rise of the Abbaside Caliphate | lccn = 11003281 }}
* {{cite book | last1 = Carné | first1 = Louis de | url = https://archive.org/details/cu31924073426201 | page = [https://archive.org/details/cu31924073426201/page/n330 295] | title = Travels in Indo-China and the Chinese Empire | year = 1872 | publisher = Chapman and Hall | location = London }}
* {{cite book | last = Chapuis | first = Oscar | title = A History of Vietnam: From Hong Bang to Tu Duc | url = https://archive.org/details/historyofvietnam0000chap | year = 1995 | publisher = Greenwood Press | location = Westport, CT | isbn = 0-313-29622-7 | lccn = 94048169 }}
* {{cite book | last = Clinton | first = Jerome W. | editor1-last = Talattof | editor1-first = Kamran | editor2-last = Clinton | editor2-first = Jerome W. | title = The Poetry of Nizami Ganjavi: Knowledge, Love, and Rhetoric | url = https://archive.org/details/poetryofnizamiga0000unse | publisher = Palgrave Macmillan | year = 2000 | lccn = 99056710 | location = Houndmills, UK | isbn = 0-3122-2810-4 }}
* {{cite book | last1 = Cooper | first1 = William Wager | last2 = Yue | first2 = Piyu | year = 2008 | title = Challenges of the Muslim World: Present, Future and Past | url = https://archive.org/details/challengesofmusl0000coop | publisher = Emerald Group Publishing Limited | series = International Symposia in Economic Theory and Econometrics | isbn = 978-0-4445-3243-5 }}
* {{cite news |last=Cotter |first=Holland |url=http://web.utk.edu/~persian/paper.htm |title=The Story of Islam's Gift of Paper to the West |date=29. 12. 2001 |newspaper=The New York Times |access-date=3. 5. 2015 |archive-date=27. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150527180216/http://www.nytimes.com/2001/12/29/books/shelf-life-the-story-of-islam-s-gift-of-paper-to-the-west.html |url-status=dead |archive-date=27. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150527180216/http://www.nytimes.com/2001/12/29/books/shelf-life-the-story-of-islam-s-gift-of-paper-to-the-west.html }}
* {{cite book | first=Patricia| last=Crone | title=The Nativist Prophets of Early Islam |year=2012}}
* {{cite book|last=de Camp |first= L. Sprague|author-link= L. Sprague de Camp |title=Literary Swordsmen and Sorcerers: The Makers of Heroic Fantasy |url=https://archive.org/details/literaryswordsme0000deca |isbn=0-87054-076-9 |lccn=76017991 |publisher=Arkham House |year=1976 |location=Sauk City, WI }}
* {{cite encyclopedia|last=Dimand |first=Maurice S. |editor1-last=Myers |editor1-first=Bernard S. |editor2-last= Myers |editor2-first=Shirley D. |encyclopedia=McGraw-Hill Dictionary of Art |year=1969 |publisher=McGraw-Hill Book Company |location=New York|volume=3: Greece to Master F. V. B. |title=Islamic Glass and Crystal |lccn=68026314 }}
* {{cite encyclopedia | last = Dimand | first = Maurice S. | editor1-last = Myers | editor1-first = Bernard S. | editor2-last = Myers | editor2-first = Shirley D. | encyclopedia = McGraw-Hill Dictionary of Art | year = 1969a | publisher = McGraw-Hill Book Company | location = New York | volume = 3: Greece to Master F. V. B. | title = Islamic Painting | pages = 205–211 | lccn = 68026314 }}
* {{cite encyclopedia | last = Dimand | first = Maurice S. | editor1-last = Myers | editor1-first = Bernard S. | editor2-last = Myers | editor2-first = Shirley D. | encyclopedia = McGraw-Hill Dictionary of Art | year = 1969b | publisher = McGraw-Hill Book Company | location = New York | volume = 3: Greece to Master F. V. B. | title = Islamic Pottery and Tiles | pages = 211–216 | lccn = 68026314 }}
* {{cite encyclopedia | last = Dimand | first = Maurice S. | editor1-last = Myers | editor1-first = Bernard S. | editor2-last = Myers | editor2-first = Shirley D. | encyclopedia = McGraw-Hill Dictionary of Art | year = 1969c | publisher = McGraw-Hill Book Company | location = New York| volume = 3: Greece to Master F. V. B. | title = Islamic Textiles | pages = 216–220 | lccn = 68026314 }}
* {{cite book | last = Dunn | first = Kevin M. | url = https://books.google.com/books?id=JOtJKgWkPuQC&amp;pg=PA166 | title = Caveman Chemistry: 28 Projects, from the Creation of Fire to the Production of Plastics | publisher = Universal Publishers | year = 2003 | isbn = 978-1-5811-2566-5 }}
* {{cite book | last1 = Dupuy | first1 = R. Ernest | last2 = Dupuy | first2 = Trevor N. | year = 1986 | title = The Encyclopedia of Military History from 3500 B.C. to the Present | edition = 2nd | isbn = 0-06-181235-8 | publisher = Harper &amp; Row Publishers | location = New York }}
* {{cite book | last = Eglash | first = Ron | year = 1999 | title = African Fractals: Modern Computing and Indigenous Design | publisher = Rutgers University Press | isbn = 978-0-8135-2614-0 | lccn = 98026043 | location = New Brunswick, NJ }}
* {{cite book | last = El-Hibri | first = Tayeb | editor-last = Robinson | editor-first = Chase F. | title = The New Cambridge History of Islam | volume = 1: The Formation of the Islamic World: Sixth to Eleventh Centuries |  chapter = The empire in Iraq: 763–861 | pages = 269–304 | location = Cambridge | publisher = Cambridge University Press | year = 2011 | isbn = 978-0-521-83823-8 }}
* {{cite book | last = Fitzgerald | first = Charles Patrick | title = China: A Short Cultural History | url = https://archive.org/details/chinashortcultur0000fitz | url-access = registration | year = 1961 | publisher = Praeger | orig-year = 1950 }}
* {{cite book | last = Floor | first = W. | year = 2011 | title = The Persian Gulf: Bandar Abbas: The Natural Trade Gateway of Southeast Iran | url = https://archive.org/details/persiangulfrisef0000floo | publisher = Mage Publishers | isbn = 978-1-9338-2343-0 }}
* {{cite book | last = Floor | first = W. | year = 2010 | title = The Persian Gulf: The Rise and Fall of Bandar-e Lengeh: The Distribution Center for the Arabian Coast: 1750–1930 | url = https://archive.org/details/persiangulfrisef0000floo | publisher = Mage Publishers | isbn = 978-1-9338-2339-3 }}
* {{cite magazine | last = Frazier | first = Ian | title = Invaders: Destroying Baghdad | url = https://archive.org/details/sim_the-new-yorker_2005-04-25_81_10/page/48 | magazine = [[The New Yorker]] | date = 25. 4. 2005 | volume = 81 | issue = 10 | pages = 48–55 | issn = 0028-792X }}
* {{cite book | last = Ghosh | first = Stanley | url = https://books.google.com/books?id=QvtwAAAAMAAJ | title = Embers in Cathay | year = 1961 | publisher = Doubleday | location = Garden City, NY | lccn = 61010347 }}
* {{cite book | last = Gibb | first = Hamilton Alexander Rosskeen | author-link = Hamilton Gibb | editor1-last = Shaw | editor1-first = Stanford J. | editor2-last = Polk | editor2-first = William R. | title = Studies on the Civilization of Islam | url = https://archive.org/details/studiesonciviliz0000gibb_m3g1 | publisher = Princeton University Press | year = 1982 | isbn = 0-691-05354-5 | orig-year = 1962 }}
* {{cite book | last = Giles | first = Herbert Allen | title = Confucianism and its Rivals | url = https://archive.org/details/confucianismitsr00gileuoft | year = 1915 | publisher = C. Scribner's Sons | location = New York | lccn = 15017669 }}
* {{cite book | last = Giles | first = Herbert Allen | url = https://archive.org/details/b30093120 | page = [https://archive.org/details/b30093120/page/141 141] | title = A Glossary of Reference on Subjects Connected with the Far East | edition = 2nd | year = 1886 | publisher = Messrs. Lane, Craswford and Co. | location = Hong Kong | lccn = 16016428 }}
* {{cite book | last1 = Glassé | first1 = Cyril | last2 = Smith | first2 = Huston | year = 2002 | title = The New Encyclopedia of Islam | isbn = 0-7591-0190-6 | publisher = AltaMira Press | location = Walnut Creek, CA | url-access = registration | url = https://archive.org/details/newencyclopediao0000glas }}
* {{Gordon-The Breaking of a Thousand Swords}}
* {{cite book | last1 = Grant | first1 = John | last2 = Clute | first2 = John | chapter = The Encyclopedia of Fantasy | title = Arabian fantasy | url = https://archive.org/details/encyclopediaoffa0000unse_i5q1 | year = 1999 | isbn = 0-312-19869-8 | lccn = 96037472 | publisher = St. Martin's Press | location = New York}}
* {{cite book | last = Gregorian | first = Vartan | title = Islam: A Mosaic, Not a Monolith | publisher = Brookings Institution Press | year = 2003 | pages = [https://archive.org/details/islam00vart/page/26 26–38] | isbn = 0-8157-3282-1 | lccn = 2003006189 | location = Washington, DC | url = https://archive.org/details/islam00vart/page/26 }}
* {{cite book | last = Hermann | first = Heinrich | title = Chinesische Geschichte | trans-title = Chinese History | year = 1912 | publisher = D. Gundert | language = de }}
* {{cite book | last = Hill | first = Donald Routledge | title = Islamic Science and Engineering | url = https://archive.org/details/islamicscienceen0000hill | year = 1993 | location = Edinburgh | publisher = Edinburgh University Press | isbn = 0-7486-0455-3 | lccn = 94139614 }}
* {{cite encyclopedia | editor-last = Hoiberg | editor-first = Dale H. | encyclopedia = Encyclopedia Britannica | title = Abbasid Dynasty | edition = 15th | year = 2010 | volume = I: A–Ak – Bayes | location = Chicago| isbn = 978-1-59339-837-8 | url = https://archive.org/details/newencyclopaedia2009ency }}
* {{cite encyclopedia | editor-last = Hoiberg | editor-first = Dale H. | encyclopedia = Encyclopedia Britannica | title = Nestorian | edition = 15th | year = 2010a | volume = VIII : Menage – Ottawa | location = Chicago| isbn = 978-1-59339-837-8 | url = https://archive.org/details/newencyclopaedia2009ency }}
* {{cite journal | last = Holt | first = Peter M. | author-link = Peter M. Holt | title = Some Observations on the 'Abbāsid Caliphate of Cairo | url = https://archive.org/details/bulletin-soas_1984_47_3/page/501 | journal = Bulletin of the School of Oriental and African Studies | publisher = University of London | volume = 47 | issue = 3 | year = 1984 | pages = 501–507 | doi=10.1017/s0041977x00113710| s2cid = 161092185 }}
* {{cite book | last = Huff | first = Toby E. | title = The Rise of Early Modern Science: Islam, China, and the West | url = https://archive.org/details/riseofearlymoder0000huff_y8w0 | publisher = Cambridge University Press | location = Cambridge | isbn = 0-5218-2302-1 | lccn = 2002035017 | year = 2003 | edition = 2nd }}
* {{cite book | last = Isichei | first = Elizabeth | year = 1997 | title = A History of African Societies to 1870 | publisher = Cambridge University Press | url = https://archive.org/details/historyofafrican00isic | url-access = registration | page = [https://archive.org/details/historyofafrican00isic/page/192 192] | isbn = 978-0-5214-5599-2 | lccn = 97159218 | location = Cambridge }}
* {{cite book | last = Jenkins | first = Everett Allo | url = https://books.google.com/books?id=oLnXAAAAMAAJ | title = The Muslim Diaspora: A Comprehensive Reference to the Spread of Islam in Asia, Africa, Europe, and the Americas | volume = 1 | year = 1999 | publisher = McFarland | isbn = 0-7864-0431-0 | location = Jefferson, NC | lccn = 98049332 }}
* {{cite book | last = Kennedy | first = Hugh | author-link = Hugh N. Kennedy | chapter = The ʿAbbasid caliphate: a historical introduction | pages = 1–15 | title = ʿAbbasid Belles Lettres | editor1-last = Ashtiany | editor1-first = Julia | editor2-last = Johnstone | editor2-first = T. M. | editor3-last = Latham | editor3-first = J. D. | editor4-last = Serjeant | editor4-first = R. B. | editor5-last = Smith | editor5-first = G. Rex | series = The Cambridge History of Arabic Literature | publisher = Cambridge University Press | location = Cambridge | year = 1990 | isbn = 0-521-24016-6 | chapter-url = {{Google Books|eTPVBAAAQBAJ|page=1|plainurl=y}}}}
* {{cite book | last = Kennedy | first = Hugh N. | author-link = Hugh N. Kennedy | title = The Prophet and the Age of the Caliphates: The Islamic Near East from the 6th to the 11th Century | url = https://archive.org/details/prophetageofcali0000kenn_n8u3 | edition = 2nd | year = 2004 | publisher = Pearson Education Ltd. | location = Harlow, UK | isbn = 0-582-40525-4 | lccn = 85016597 }}
* {{cite book | last = Kitagawa | first = Joseph Mitsuo | title = The Religious Traditions of Asia: Religion, History, and Culture | year = 1989 | publisher = Macmillan Publishing Co | location = New York | isbn = 0-0289-7211-2 | lccn = 89008129 | url = https://archive.org/details/religioustraditi00kita }}
* {{cite book|last=Kraus|first=Paul|author-link=Paul Kraus (Arabist)|year=1942–1943|title=Jâbir ibn Hayyân: Contribution à l'histoire des idées scientifiques dans l'Islam. I. Le corpus des écrits jâbiriens. II. Jâbir et la science grecque|publisher=Institut Français d'Archéologie Orientale|location=Cairo|oclc=468740510|isbn=978-3-487-09115-0}}
* {{cite journal | last = Labib | first = Subhi Y. | year = 1969 | title = Capitalism in Medieval Islam | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-economic-history_1969-03_29_1/page/79 | journal = The Journal of Economic History | volume = 29 | issue = 1 | pages = 79–96 | doi = 10.1017/S0022050700097837 | s2cid = 153962294 }}
* {{cite book | last = Lapidus | first = Ira | author-link = Ira Lapidus | title = A History of Islamic Societies | url = https://archive.org/details/historyofislamic0000lapi_t2d2 | publisher = Cambridge University Press | location = Cambridge | year = 2002 | isbn = 0-521-77056-4 }}
* {{cite encyclopedia|last=Leaman |first=Oliver |url=http://www.rep.routledge.com/article/H057 |title=Islamic Philosophy |publisher=Routledge |encyclopedia=Routledge Encyclopedia of Philosophy |year=1998 |access-date=3. 5. 2015 |archive-date=6. 6. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220606082214/https://www.rep.routledge.com/articles/islamic-philosophy;jsessionid=B31B033F077DD5E68E09CC9D35C02105 |url-status=dead }}
* {{ cite book | last = Lewis | first = Bernard | editor1-last = Holt | editor1-first = Peter M. | editor2-last = Lambton | editor2-first = Ann K. S. | editor3-last = Lewis | editor3-first = Bernard | chapter = The Middle East | title = The Cambridge History of Iran | volume = 1A | location = Cambridge | publisher = Cambridge University Press | year = 1995 | isbn = 978-0-5212-9135-4 }}
* {{cite journal | last = Lucas | first = Adam Robert | year = 2005 | title = Industrial Milling in the Ancient and Medieval Worlds: A Survey of the Evidence for an Industrial Revolution in Medieval Europe | url = https://archive.org/details/sim_technology-and-culture_2005-01_46_1/page/1 | journal = Technology and Culture | volume = 46 | issue = 1 | pages = 1–30 | doi = 10.1353/tech.2005.0026 | s2cid = 109564224 }}
* {{citation|last=Mackintosh-Smith|first=Tim|title=Two Arabic Travel Books|year=2014|url=https://books.google.com/books?id=ZGkFBgAAQBAJ|publisher=Library of Arabic Literature|isbn=978-1479800285}}
* {{cite encyclopedia|editor1-last=Magnusson |editor1-first=Magnus |editor2-last=Goring |editor2-first=Rosemary |encyclopedia=Cambridge Biographical Dictionary |title='Abbasids |isbn=0-521-39518-6 |year=1990 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |lccn=90001542 }}
* {{cite book|last=Meisami |first=Julie Scott |title=Persian Historiography: To the End of the Twelfth Century |url=https://archive.org/details/persianhistoriog0000meis_m7u0 |isbn=978-0-7486-1276-5 |year=1999 |lccn=2012494440 |location=Edinburgh|publisher=Edinburgh University Press}}
* {{cite web |last=Mikaberidze |first=Alexander |author-link=Alexander Mikaberidze |url=http://www.napoleon-series.org/military/organization/c_mameluks1.html |title=The Georgian Mameluks in Egypt |website=The Napoleon Series |year=2004 |access-date=3. 5. 2015 |archive-date=29. 12. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141229102135/http://www.napoleon-series.org/military/organization/c_mameluks1.html |url-status=live }}
* {{cite book|last=Mottahedeh |first=Roy |author-link=Roy Mottahedeh |editor-last=Frye |editor-first=R. N. |title=The Cambridge History of Iran |volume=4: From the Arab Invasion to the Saljuqs|year=1975 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |chapter=The ʿAbbāsid Caliphate in Iran |pages=57–90 |isbn=978-0-521-20093-6 }}
* {{cite book |last=Ahmed |first=Leila |author-link=Leila Ahmed |title=Women and Gender in Islam: Historical Roots of a Modern Debate |url=https://books.google.com/books?id=U0Grq2BzaUgC |year=1992 |publisher=Yale University Press |isbn=978-0-300-05583-2 }}
* {{cite book |last=Moule |first=Arthur Evans |url=https://archive.org/details/bub_gb_N6dFAAAAIAAJ |page=[https://archive.org/details/bub_gb_N6dFAAAAIAAJ/page/n341 317] |title=The Chinese People: A Handbook on China |year=1914 |publisher=London Society for Promoting Christian Knowledge |location=New York |lccn=14001359 }}
* {{cite book |last1=Ochsenwald |first1=William |author-link1=William L. Ochsenwald |last2=Fisher |first2=Sydney Nettleton |title=The Middle East: A History |url=https://archive.org/details/middleeasthistor0000fish_u9b8 |year=2004 |publisher=McGraw Hill |location=Boston |edition=6th |lccn=2003041213 |isbn=0-07-244233-6 }}
* {{cite book|last=Pavlidis |first=T. |editor1-last=Goldschmidt |editor1-first=Arthur Jr. |editor2-last=Davidson |editor2-first=Lawrence |edition=9th |publisher=Westview Press |location=Boulder, CO |title=A Concise History of the Middle East |chapter=11: Turks and Byzantine Decline |year=2010 |isbn=978-0-8133-4388-4 |lccn=2009005664 }}
* {{cite book|last=Perry |first=J. |year=1979 |title=Karim Khan Zand: A History of Iran: 1747–1779 |url=https://archive.org/details/karmkhnzandhisto0000perr |publisher=University of Chicago Press |isbn=0-2266-6098-2 }}
* {{cite book |last=Petersen |first=Andrew |title=Dictionary of Islamic Architecture |url=https://books.google.com/books?id=hcebK67IRhkC&amp;pg=PA1 |date=1996 |publisher=Routledge |isbn=978-0-203-20387-3 }}
* {{cite web |last=Rabin |first=Sheila |url=https://plato.stanford.edu/entries/copernicus/ |publisher=Stanford |website=Stanford Encyclopedia of Philosophy |title=Nicolaus Copernicus |date=15. 8. 2015 |archive-date=9. 11. 2016 |access-date=27. 11. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161109081428/http://plato.stanford.edu/entries/copernicus/ |url-status=live }}
* {{cite book |last1=Ruano |first1=Eloy Benito |last2=Burgos |first2=Manuel Espadas |title=17e Congrès international des sciences historiques: Madrid, du 26 août au 2 septembre 1990 |trans-title=17th International Congress of Historical Sciences: Madrid, From 26 August to 2 September 1990 |volume=1 |year=1992 |publisher=Comité international des sciences historiques [International Committee of Historical Sciences] |isbn=978-84-600-8154-8 |url=https://books.google.com/books?id=JXUoAQAAIAAJ&amp;q=bukhtishu |language=fr }}
* {{cite web |last=Schwarz |first=George R. |url=http://nautarch.tamu.edu/shiplab/01George/caravela/htmls/Caravel%20History.htm |title=History of the Caravel |publisher=Texas A &amp; M University |website=Nautical Arcaheology |access-date=3. 5. 2015 |archive-date=6. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150506151022/http://nautarch.tamu.edu/shiplab/01George/caravela/htmls/Caravel%20History.htm |year=2013 |url-status=dead }}
* {{cite book |last1=Smith |first1=Bradley |last2=Weng |first2=Wango H. C. |url=https://books.google.com/books?id=8rhPAAAAMAAJ |title=China: A History in Art |year=1973 |publisher=Harper &amp; Row |location=New York |isbn=0-0601-3932-3 |lccn=72076978 }}
* {{cite book | last = Sourdel | first = D. | editor1-last = Holt | editor1-first = P. M. | editor2-last = Lambton | editor2-first = Ann K. S. | editor3-last = Lewis | editor3-first = Bernard | chapter = The ʿAbbasid Caliphate | pages = 104–139 | title = The Cambridge History of Islam | volume = 1A: The Central Islamic Lands from Pre-Islamic Times to the First World War | publisher = Cambridge University Press | location = Cambridge | year = 1970 | isbn = 978-0-521-21946-4 }}
* {{cite journal | last = Söylemez | first = Mehmet Mahfuz | journal = The American Journal of Islamic Social Sciences | volume = 22 | issue = 2 | title = The Jundishapur School: Its History, Structure, and Functions | pages = 1–27 | year = 2005 | doi = 10.35632/ajiss.v22i2.455 }}
* {{cite book | last = Spuler | first = Bertold | title = The Muslim World: A Historical Survey | volume = I: The Age of the Caliphs | place = Leiden, Netherlands | publisher = E. J. Brill | year = 1960 | isbn = 0-685-23328-6 | others = Translated by Bagley, F. R. C. | lccn = 61001030 }}
* {{cite journal &lt;!-- Citation bot bypass--&gt;|last1=Stapleton|first1=Henry E.|author1-link=Henry Ernest Stapleton|last2=Azo|first2=R.F.|last3=Hidayat Husain|first3=M.|year=1927|title=Chemistry in Iraq and Persia in the Tenth Century A.D.|journal=Memoirs of the Asiatic Society of Bengal|volume=VIII|issue=6|pages=317–418|oclc=706947607|url=http://www.southasiaarchive.com/Content/sarf.100203/231270}}
* {{cite journal | last = Toomer | first = G. J. |date=decembar 1964 | title = Book Review: Ibn al-Haythams Weg zur Physik by Matthias Schramm | journal = Isis | volume = 55 | issue = 4 | pages = 463–465 | doi = 10.1086/349914 | publisher = University of Chicago Press | location = Chicago }}
* {{cite book | last = Vásáry | first = István | year = 2005 | title = Cumans and Tatars: Oriental Military in the Pre-Ottoman Balkans: 1185–1365 | url = https://archive.org/details/cumanstatarsorie0000vasa | isbn = 0-5218-3756-1 | lccn = 2005296238 | location = Cambridge | publisher = Cambridge University Press }}
* {{cite journal | last = Verma | first = R. L. | year = 1969 | title = Al-Hazen: Father of Modern Optics | journal = Al-'Arabi | volume = 8 | pages = 12–13 | pmid = 11634474 }}{{full citation needed|date=maj 2015}}
* {{cite book | last = Visser | first = Reidar | title = Basra, the Failed Gulf State: Separatism and Nationalism in Southern Iraq | url = {{Google books|pCC4ffbOv_YC|page=19|Basra, the Failed Gulf State: Separatism and Nationalism in Southern Iraq | plainurl = yes}} | year = 2005 | isbn = 3-8258-8799-5 | publisher = Transaction Publisher | location = New Brunswick, NJ }}
* {{cite book| last = Wade | first = Geoffrey | editor1-last = Wade | editor1-first = Geoff | editor2-last = Tana | editor2-first = Li | chapter = Southeast Asian Islam and Southern China in the Fourteenth Century | title = Anthony Reid and the Study of the Southeast Asian Past | publisher = Institute of Southeast Asian Studies | place = Singapore | year = 2012 }}
* {{cite encyclopedia | last = Wilber | first = Donald N. | editor1-last = Myers | editor1-first = Bernard S. | editor2-last = Myers | editor2-first = Shirley D. | encyclopedia = McGraw-Hill Dictionary of Art | year = 1969 | publisher = McGraw-Hill Book Company | location = New York | volume = 1: Aa–Ceylon | title = Abbasid Architecture | lccn = 68026314 }}
{{refend}}

{{Imperije}}

[[Kategorija:Historija islama]]
[[Kategorija:Historija Iraka]]
[[Kategorija:Historija Egipta]]
[[Kategorija:Bivše države]]
[[Kategorija:Islamske dinastije]]</text>
      <sha1>4khm8rgpkf42tez8uejzoy2hxuhi3pt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Aleksandar Vučić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>357055</id>
    <revision>
      <id>3940620</id>
      <parentid>3933670</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T03:38:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940620</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="77092" sha1="d2smzbqq180n4l985b748jnwb35j3yd" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                = Aleksandar  Vučić
| slika              = President Vučić of the Republic of Serbia on September 16, 2025 (cropped).jpg
| redoslijed         = [[Predsjednik Srbije]]
| vrijeme_na_vlasti  = 31. maj 2017 – 28. septembar 2026.
| prethodnik         = [[Tomislav Nikolić]]
| nasljednik         = [[Ana Brnabić]] (v. d.)
| redoslijed2        = [[Premijer Srbije]]
| vrijeme_na_vlasti2 = 27. april 2014 – 31. maj 2017.
| prethodnik2        = [[Ivica Dačić]]
| nasljednik2        = Ana Brnabić
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1970|03|05}}
| mjesto_rođenja     = [[Beograd]], SFRJ
| nacionalnost       =
| politička_stranka  = [[Srpska napredna stranka]]
| supruga            = Ksenija Janković &lt;small&gt;(1997–2011)&lt;/small&gt; &lt;br&gt; Tamara Đukanović &lt;small&gt;(2013–trenutno)&lt;/small&gt;
| djeca              = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = 
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
| potpis             = Signature Aleksandar Vučić.svg 
}}
'''Aleksandar Vučić''' (rođen 5. marta 1970) [[srbija]]nski je političar koji je bio [[predsjednik Srbije]] od 2017. do 2026.&lt;ref&gt;[http://www.blic.rs/Vesti/Politika/460978/Srbija-dobila-novu-Vladu Blic: Srbija dobila novu Vladu]&lt;/ref&gt; Prethodno je bio [[premijer Srbije]] od 2014. do 2017. Po struci je pravnik. Bivši je ministar odbrane Srbije, a jedno vrijeme je bio i ministar informisanja u doba vladavine [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.sns.org.rs/sr/2010-06-05-00-10-55/aleksandar-vucic-biografija.html |title=Biografija na sajtu SNS |access-date=27. 4. 2014 |archive-date=18. 2. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130218131453/http://www.sns.org.rs/sr/2010-06-05-00-10-55/aleksandar-vucic-biografija.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Rođen je 5. marta 1970. u [[Beograd]]u, kao stariji sin Angeline (djevojačko Milovanov) i Anđelka Vučića.&lt;ref&gt;[http://www.poreklo.rs/2012/04/08/poreklo-aleksandra-vu%C4%8Di%C4%87a/ Porijeklo Aleksandra Vučića], 12. 04. 2012&lt;/ref&gt; Završio je [[Pravni fakultet u Beogradu]], a usavršavao je engleski jezik u [[Engleska|Engleskoj]], u [[Brighton]]u.&lt;ref name=&quot;ртс&quot;&gt;[http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/9/Politika/1143858/Biografije+budu%C4%87ih+ministara.html Biografije budućih ministara] RTS, 27. 10. 2013.&lt;/ref&gt; Kao jedan od najboljih studenata generacije bio je i stipendista &quot;Fondacije za razvoj naučnog podmlatka&quot;. Godine 1993. Vučić pristupa [[Srpska radikalna stranka|Srpskoj radikalnoj stranci]], te je izabran za zastupnika u [[Narodna skupština Republike Srbije|Narodnoj skupštini Republike Srbije]]. Dvije godine kasnije, sa 24 godine, postaje i njen generalni sekretar. Četrnaest godina je bio generalni sekretar [[Srpska radikalna stranka|Srpske radikalne stranke]].

Od 2008. prelazi u [[Srpska napredna stranka|Srpsku naprednu stranku]]. Na vanrednoj izbornoj skupštini, održanoj 29. septembra 2012, Aleksandar Vučić je izabran jednoglasno za predsjednika stranke.&lt;ref&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Politika/Vucic-predsednik-SNS-Tabakoviceva-njegov-zamenik.sr.html Aleksandar Vučić jednoglasno izabran za predsednika SNS] Politika, 22. 10. 2013.&lt;/ref&gt; Funkciju [[Premijer Srbije|premijera Srbije]] obavljao je od 27. aprila 2014. Nakon pobjede na izborima 2017. postaje [[predsjednik Srbije]].

Trenirao je košarku i igrao [[nogomet]]. Poznat je kao navijač beogradske [[FK Crvena zvezda|Crvene zvezde]].&lt;ref name=&quot;vesti&quot;&gt;[http://www.vesti-online.com/Vesti/Srbija/71437/Vucic-Kuci-sam-dolazio-u-krvavoj-majici Vučić: Kući sam dolazio u krvavoj majici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170802092649/http://www.vesti-online.com/Vesti/Srbija/71437/Vucic-Kuci-sam-dolazio-u-krvavoj-majici |date=2. 8. 2017 }} Vesti online, 27. 10. 2013&lt;/ref&gt; Oženjen je i ima troje djece.

== Politike ==
=== Ekonomija ===
[[File:Vučević, Scholz, Vučić &amp; Šefčovič.jpg|thumb|right|Aleksandar Vučić sa njemačkim kancelarom [[Olaf Scholz|Olafom Scholzom]], [[Beograd]], 19. jula 2024.]]

Nakon izbora za premijera 2014, Vučić je promovisao ekonomske politike zasnovane na štednji, čiji je cilj bio smanjenje budžetskog deficita Srbije. Vučićeva politika fiskalne konsolidacije prvenstveno je bila usmjerena na smanjenje u javnom sektoru. Jedna od mjera bila je smanjenje penzija i plata u javnom sektoru, kao i zabrana daljnjeg zapošljavanja u javnom sektoru.&lt;ref&gt;{{cite web|title=PM: Salaries, pensions, subsidies to be cut|url=http://www.b92.net/eng/news/politics.php?yyyy=2014&amp;mm=09&amp;dd=19&amp;nav_id=91665|access-date=11. 9. 2016|website=[[B92]]| date=19. 9. 2014 |archive-date=26. 12. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161226083001/http://www.b92.net/eng/news/politics.php?yyyy=2014&amp;mm=09&amp;dd=19&amp;nav_id=91665|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Dana 23. februara 2015, Vučićeva vlada je zaključila trogodišnji stand-by aranžman s [[Međunarodni monetarni fond|MMF-om]] vrijedan 1,2 milijarde eura kao mjeru predostrožnosti za osiguranje dugoročne fiskalne stabilnosti zemlje.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.imf.org/external/np/sec/pr/2015/pr1567.htm|title=Press Release: IMF Executive Board Approves €1.2 billion Stand-By Arrangement for Serbia|access-date=11. 9. 2016|archive-date=26. 2. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150226171807/https://www.imf.org/external/np/sec/pr/2015/pr1567.htm|url-status=live}}&lt;/ref&gt; MMF je pohvalio reforme, kao i EU&lt;ref name=&quot;B92.net&quot;&gt;{{Cite news|url=http://www.b92.net/eng/news/business.php?yyyy=2017&amp;mm=05&amp;dd=24&amp;nav_id=101359|title=EU &quot;praises Serbia's economic growth, outlines challenges&quot;|work=B92.net|access-date=27. 7. 2017|archive-date=16. 8. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170816234512/http://www.b92.net/eng/news/business.php?yyyy=2017&amp;mm=05&amp;dd=24&amp;nav_id=101359|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.imf.org/en/News/Articles/2017/07/05/mcs652017-serbia-concluding-statement-of-the-mission-for-the-2017-article-iv-consultation|title=Serbia: Concluding Statement of the Mission for the 2017 Article IV Consultation and the Seventh Review under the Stand-By Arrangement (SBA)|website=imf.org|access-date=27. 7. 2017|archive-date=6. 7. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170706074211/http://www.imf.org/en/News/Articles/2017/07/05/mcs652017-serbia-concluding-statement-of-the-mission-for-the-2017-article-iv-consultation|url-status=live}}&lt;/ref&gt; nazivajući ih jednim od najuspješnijih programa koje je MMF ikada imao. [[Bruto domaći proizvod|BDP]] Srbije je premašio nivoe iz 2008. prije krize, kao i plate.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.b92.net/eng/news/business.php?yyyy=2016&amp;mm=06&amp;dd=08&amp;nav_id=98258|title=Average monthly salary in Serbia 'first time' over EUR 400 - - on B92.net|work=B92.net|access-date=27. 7. 2017|archive-date=16. 8. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170816234111/http://www.b92.net/eng/news/business.php?yyyy=2016&amp;mm=06&amp;dd=08&amp;nav_id=98258|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Ekonomski izgledi su dobri, s rastom BDP-a iznad 3%, a odnosom duga prema BDP-u ispod 68%.&lt;ref name=&quot;B92.net&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://seenews.com/news/serbias-central-govt-debt-narrows-to-671gdp-at-end-may-table-574150|title=Serbia's central govt debt narrows to 67.1%/GDP at end-May – table – SeeNews – Business intelligence for Southeast Europe|website=seenews.com|date=30. 6. 2017 |access-date=27. 7. 2017|archive-date=16. 8. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170816234117/https://seenews.com/news/serbias-central-govt-debt-narrows-to-671gdp-at-end-may-table-574150|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

=== Korupcija i organizovani kriminal ===
Vučić se obavezao da će se boriti protiv [[Korupcija|korupcije]] i [[Organizirani kriminal|organizovanog kriminala]] u Srbiji.&lt;ref name=&quot;Vasovic&quot;&gt;{{cite news|url=https://www.reuters.com/article/us-serbia-poll-idUSBRE92S0BI20130329|title=Ruling Serb Progressive Party stays popular: opinion poll|last=Vasovic|first=Aleksandar|date=29. 3. 2013|work=Reuters|access-date=18. 9. 2013|archive-date=21. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160121211528/http://www.reuters.com/article/us-serbia-poll-idUSBRE92S0BI20130329|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Također se zakleo da će istražiti kontroverzne privatizacije i veze između tajkuna i bivših članova vlade.&lt;ref name=&quot;Bljesak_Vucic_2013&quot;&gt;{{cite web |last=S. |first=S. |title=Vučić najavio pokretanje postupaka protiv tajkuna |website=bljesak.info |date=14. 11. 2013 |url=https://bljesak.info/vijesti/flash/vucic-najavio-pokretanje-postupaka-protiv-tajkuna/69005 |access-date=17. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Pekusic&quot;&gt;{{cite news|last=Pekusic|first=Biljana|date=20. 5. 2013|title=Vucic urges Kosovo Serbs to accept 'the future'|work=Southeast European Times |url=http://www.setimes.com/cocoon/setimes/xhtml/en_GB/features/setimes/features/2013/02/01/feature-01|access-date=18. 9. 2013|archive-date=24. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130924075007/http://setimes.com/cocoon/setimes/xhtml/en_GB/features/setimes/features/2013/02/01/feature-01|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

S druge strane, podaci [[Transparency International]]a pokazali su da je značajan porast percipirane korupcije zabilježen upravo od 2012, kada je Vučić došao na vlast.&lt;ref name=&quot;JovanovicCorruption&quot;&gt;{{cite journal|last1=Jovanović|first1=Srđan Mladenov|year=2019|title=Poor governance, good corruption: an overview of Serbia's government's affair-ridden governance (2012–2018)|journal=Przegląd Europejski |volume=2018|issue=4|pages=161–178|doi=10.5604/01.3001.0013.3501|s2cid=202333696|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Prema istraživanju [[Centar za istraživačko novinarstvo|Centra za istraživačko novinarstvo]], borba protiv korupcije u praksi se svodi na medijske objave i hapšenja pred kamerama. &quot;Nakon njih slijedi veliki broj krivičnih prijava, znatno manje optužnica, a još manje osuđujućih presuda&quot;.&lt;ref name=&quot;JovanovicCorruption&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Jahić|first1=Dino|last2=Jeremić|first2=Ivana|url=https://www.cins.rs/koliko-je-zaista-uspesna-borba-protiv-korupcije-i-kriminala/|title=Koliko je zaista uspešna borba protiv korupcije i kriminala|date=15. 2. 2017|publisher=Centar za istraživačko novinarstvo Srbije|language=sr|access-date=20. 10. 2019|archive-date=20. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191020211242/https://www.cins.rs/koliko-je-zaista-uspesna-borba-protiv-korupcije-i-kriminala/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

U maju 2023, [[The New York Times|New York Times]] je objavio članak novinara [[Robert F. Worth|Roberta F. Wortha]] u kojem su opisane navodne veze između Vučića i organizovanog kriminala u Srbiji, posebno njegovog vođe [[Veljko Belivuk|Veljka Belivuka]]. U njemu su detaljno opisani zločini koje je počinila kriminalna banda Belivuk i sudski transkripti u kojima je Belivuk izjavio da se sastao s Vučićem, radio direktno pod njim i pružao usluge poput zastrašivanja političkih rivala.&lt;ref&gt;{{cite news|first=Robert F.|last=Worth|title=The President, the Soccer Hooligans and an Underworld 'House of Horrors'|url=https://www.nytimes.com/2023/05/03/magazine/aleksandar-vucic-veljko-belivuk-serbia.html|work=The New York Times|date=3. 5. 2023|archive-date=4. 6. 2023|access-date=6. 6. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230604135105/https://www.nytimes.com/2023/05/03/magazine/aleksandar-vucic-veljko-belivuk-serbia.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Njujork Tajms nikad oštrije o predsedniku Srbije: Vučić kriminalne bande koristi za širenje straha, slučaj Belivuk otvorio prozor u sumornu budućnost |url=https://nova.rs/vesti/politika/njujork-tajms-nikad-ostrije-o-predsedniku-srbije-vucic-kriminalne-bande-koristi-za-sirenje-straha-slucaj-belivuk-otvorio-prozor-u-sumornu-buducnost/ |website=Nova.rs |date=3. 5. 2023}}&lt;/ref&gt; Vučić je optužbe nazvao &quot;lažima&quot;, rekavši da je članak mjesecima prije naručila [[Centralna obavještajna agencija|CIA]] kako bi mu poslala poruku i da je napisan u Beogradu, optužbe koje je Worth odbacio.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Vučić tvrdi da je CIA naručila tekst u NYT: Stigao mu je odgovor |url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/vucic-tvrdi-da-je-cia-narucila-tekst-u-nyt-stigao-mu-je-odgovor-859656 |work=Oslobođenje |date=12. 5. 2023 |archive-date=24. 5. 2023 |access-date=7. 6. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230524022806/https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/vucic-tvrdi-da-je-cia-narucila-tekst-u-nyt-stigao-mu-je-odgovor-859656 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

=== EU i imigracijska politika ===
Tokom [[Evropska izbjeglička kriza|evropske migrantske krize]] 2015-2016, Vučić se snažno uskladio s politikom njemačke kancelarke [[Angela Merkel|Angele Merkel]] i javno je pohvalio njemačku migracijsku politiku.Vučić je također izjavio da će Srbija sarađivati ​​s EU u rješavanju migrantskog toka koji ide s Bliskog istoka u zemlje članice EU preko balkanske rute i da će Srbija biti spremna primiti određeni dio migranata. &quot;Srbija će primiti određeni broj migranata. To nas čini većim evropljanima od nekih zemalja članica. Ne gradimo ograde&quot;, napisao je Vučić na [[Twitter]]u, kritikujući migrantsku politiku nekih zemalja članica EU.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.balkaninsight.com/en/article/serbia-to-receive-certain-number-of-migrants-pm-says-09-01-2015|title=Serbia Will Take in Some Migrants, Vucic Says :: Balkan Insight|date=2. 9. 2015|access-date=11. 9. 2016|archive-date=5. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150905035232/http://www.balkaninsight.com/en/article/serbia-to-receive-certain-number-of-migrants-pm-says-09-01-2015|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

=== Politika prema Kosovu ===
Do formiranja nove koalicione vlade 2012, tokom vremena kada je obavljao funkciju generalnog sekretara Srpske radikalne stranke, tada najveće opozicione stranke, kao i tokom svoje pozicije potpredsjednika tada novoosnovane Srpske napredne stranke 2008, Vučić je bio vrlo kritičan prema administracijama [[Vojislav Koštunica|Koštunice]] i Cvetkovića i ponudio je &quot;poništavanje&quot; sporazuma koje su postigli [[Borko Stefanović]] i drugi zvaničnici tokom pregovaračkog procesa. Nakon formiranja vlade, Vučić je izjavio da njegova vlada &quot;ne može se pretvarati da je [bivša administracija] bila neka druga država koja je sklopila dogovore&quot;.

Vučić je bio jedna od ključnih političkih figura u pregovaračkom procesu o kandidaturi Srbije za pristupanje EU, putujući u Brisel na razgovore sa visokom komesarkom EU za vanjske poslove, baronesom Ashton, kao i u [[Kosovska Mitrovica|Sjevernu Mitrovicu]] kako bi razgovarao o detaljima političkog rješenja između Vlade Srbije i administracije Kosova.&lt;ref&gt;{{cite news|first=Kim|last=Sengupta|title=Aleksandar Vucic: The man who's bringing Belgrade in from the cold|url=https://www.independent.co.uk/news/world/europe/aleksandar-vucic-the-man-whos-bringing-belgrade-in-from-the-cold-8745600.html|work=The Independent|date=4. 8. 2013|access-date=18. 9. 2013 |archive-date=21. 9. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130921100159/http://www.independent.co.uk/news/world/europe/aleksandar-vucic-the-man-whos-bringing-belgrade-in-from-the-cold-8745600.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-22506485|title=Aleksandar Vucic: Kosovo Serbs 'should accept deal'|date=13. 5. 2013|work=BBC News|access-date=18. 9. 2013|archive-date=10. 6. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130610020949/http://www.bbc.co.uk/news/world-europe-22506485|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Tokom svoje posjete sjevernom Kosovu, kako bi pridobio podršku za sporazum postignut uz posredovanje Brisela, pozvao je kosovske Srbe da &quot;ostave prošlost i razmišljaju o budućnosti&quot;.&lt;ref name=&quot;Pekusic&quot;/&gt;

[[File:President Trump Participates in a Signing Ceremony (50305615147).jpg|thumb|Vučić (lijevo), [[Donald Trump]], predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (u sredini), i [[Avdullah Hoti]], premijer Kosova (desno), potpisuju ekonomski sporazum između Kosova i Srbije iz 2020. u Bijeloj kući.]]

Godine 2017, Vučić je kritikovao EU zbog &quot;licemjerja i dvostrukih standarda zbog njenog vrlo različitog stava prema separatističkim krizama na Kosovu i u [[Katalonija|Kataloniji]]&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Russia and Serbia deride EU reaction to Catalan vote|url=https://www.irishtimes.com/news/world/europe/russia-and-serbia-deride-eu-reaction-to-catalan-vote-1.3242731|url-status=dead|date=3. 10. 2017|newspaper=The Irish Times|archive-url=https://web.archive.org/web/20201029025959/https://www.irishtimes.com/news/world/europe/russia-and-serbia-deride-eu-reaction-to-catalan-vote-1.3242731|archive-date=29. 10. 2020}}&lt;/ref&gt; U septembru 2018, u govoru pred kosovskim Srbima, izjavio je: &quot;[[Slobodan Milošević]] je bio veliki srpski vođa, imao je najbolje namjere, ali naši rezultati su bili daleko gori.&quot;&lt;ref&gt;{{Cite news|date=9. 9. 2018|title=Vučić u Mitrovici: Milošević je bio veliki srpski lider|language=bs|publisher=Al Jazeera|url=http://balkans.aljazeera.net/vijesti/vucic-u-mitrovici-milosevic-je-bio-veliki-srpski-lider|access-date=10. 9. 2018|archive-date=10. 9. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180910131805/http://balkans.aljazeera.net/vijesti/vucic-u-mitrovici-milosevic-je-bio-veliki-srpski-lider|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Novinari izvještavaju da se Vučić zalaže za podjelu Kosova, u onome što on naziva &quot;etničkim razgraničenjem s [[Albanci]]ma&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://europeanwesternbalkans.com/2019/04/24/scenario-partition-solution-serbia-kosovo-normalization/|title=Scenario: Partition as a solution for Serbia-Kosovo normalization|date=24. 4. 2019|work=europeanwesternbalkans.com|access-date=26. 10. 2019|archive-date=5. 3. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200305150000/https://europeanwesternbalkans.com/2019/04/24/scenario-partition-solution-serbia-kosovo-normalization/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://kossev.info/vucic-you-don-t-want-a-demarcation-with-the-albanians-fine-get-ready-for-vranje/|title=Vucic: You don't want a demarcation with the Albanians? Fine, get ready for Vranje|date=25. 7. 2018|work=KoSSev|access-date=26. 10. 2019|archive-date=26. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191026095241/https://kossev.info/vucic-you-don-t-want-a-demarcation-with-the-albanians-fine-get-ready-for-vranje/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.nytimes.com/2018/09/19/world/europe/kosovo-partition-aleksandar-vucic.html|title=Talk of Ethnic Partition of Kosovo Revives Old Balkan Ghosts|last=Santora|first=Marc|date=19. 9. 2018|work=The New York Times|access-date=26. 10. 2019|archive-date=7. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191007090538/https://www.nytimes.com/2018/09/19/world/europe/kosovo-partition-aleksandar-vucic.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Hopkins|first=Valerie|date=14. 8. 2018|title=Belgrade and Pristina see partition as answer to Kosovo impasse|work=Financial Times|url=https://www.ft.com/content/18ef9cd2-9c9d-11e8-9702-5946bae86e6d|access-date=26. 10. 2019|archive-date=26. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191026095241/https://www.ft.com/content/18ef9cd2-9c9d-11e8-9702-5946bae86e6d|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Dana 27. maja 2019, tokom posebne sjednice srbijanskog parlamenta o Kosovu, Vučić je rekao: &quot;Moramo priznati da smo poraženi... Izgubili smo teritoriju.&quot;,&lt;ref name=&quot;SekuVaso&quot;/&gt; a istovremeno je kritikovao &quot;neprincipijelan stav velikih sila&quot; i &quot;to što niko ne reaguje na najave o formiranju [[Velika Albanija|Velike Albanije]]&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.srbija.gov.rs/vest/en/141164/unprincipled-attitude-of-great-powers-makes-serbias-struggle-for-kosovo-metohija-more-difficult.php|title=Unprincipled attitude of great powers makes Serbia's struggle for Kosovo-Metohija more difficult|date=27. 5. 2019|work=National Assembly|access-date=26. 10. 2019|archive-date=26. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191026102959/https://www.srbija.gov.rs/vest/en/141164/unprincipled-attitude-of-great-powers-makes-serbias-struggle-for-kosovo-metohija-more-difficult.php|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Izjavio je da Srbija više ne kontroliše Kosovo i da je potreban kompromis o tom pitanju putem budućeg referenduma u zemlji.&lt;ref name=&quot;SekuVaso&quot;&gt;{{cite news|last1=Sekularac|first1=Ivana|last2=Vasovic|first2=Aleksandar|title=Accept reality, Serbia does not control Kosovo: Vucic|url=https://www.reuters.com/article/us-serbia-kosovo/accept-reality-serbia-does-not-control-kosovo-vucic-idUSKCN1SX1U2|work=Reuters|date=28. 5. 2019|access-date=2. 6. 2019|archive-date=29. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190529075445/https://www.reuters.com/article/us-serbia-kosovo/accept-reality-serbia-does-not-control-kosovo-vucic-idUSKCN1SX1U2|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Vučić ima bliske veze sa Srpskom listom i pozvao je Srbe sa Kosova da glasaju za njih na izborima.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.b92.net/eng/news/politics.php?yyyy=2019&amp;mm=10&amp;dd=04&amp;nav_id=107340|title=Vucic: This is a question of mere existence|date=4. 10. 2019|work=B92|access-date=26. 10. 2019|archive-date=26. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191026122650/https://www.b92.net/eng/news/politics.php?yyyy=2019&amp;mm=10&amp;dd=04&amp;nav_id=107340|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Vasović|first1=Milenko|date=4. 10. 2019|title=Serbia's President Was Real Loser in Kosovo Election|url=https://balkaninsight.com/2019/10/16/serbias-president-was-real-loser-in-kosovo-election/|access-date=16. 10. 2019|work=Balkan Insight|archive-date=23. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191023031436/https://balkaninsight.com/2019/10/16/serbias-president-was-real-loser-in-kosovo-election/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Dana 20. januara 2020, Srbija i Kosovo su se složili da obnove letove između svojih glavnih gradova prvi put u više od dvije decenije.&lt;ref name=flight1&gt;{{cite news|url=https://www.nytimes.com/2020/01/20/world/europe/serbia-kosovo-flights-resume.html|title=Serbia-Kosovo Flights to Resume Under U.S.-Brokered Deal|date=20. 1. 2020|work=The New York Times|access-date=25. 1. 2020|archive-date=22. 10. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201022170108/https://www.nytimes.com/2020/01/20/world/europe/serbia-kosovo-flights-resume.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=flight2&gt;{{cite news|url=https://www.euronews.com/2020/01/21/kosovo-serbia-flights-to-restart-after-two-decades-thecube|title=Kosovo-Serbia flights to restart after two decades|date=25. 1. 2020|publisher=Euronews|access-date=25. 1. 2020|archive-date=2. 11. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201102113150/https://www.euronews.com/2020/01/21/kosovo-serbia-flights-to-restart-after-two-decades-thecube|url-status=live}}&lt;/ref&gt;] Sporazum je postignut nakon višemjesečnih diplomatskih razgovora [[Richard Grenell|Richarda Grenella]], ambasadora Sjedinjenih Država u Njemačkoj, kojeg je predsjednik [[Donald Trump]] godinu dana ranije imenovao za specijalnog izaslanika za odnose Srbije i Kosova.&lt;ref name=flight1 /&gt; Vučić je pozdravio sporazum o letovima i tvitao zahvalnost američkim diplomatama.&lt;ref name=flight3&gt;{{cite news|url=http://rs.n1info.com/English/NEWS/a562402/US-Serbian-presidents-welcome-Belgrade-Pristina-flights-agreement.html|title=US, Serbian presidents welcome Belgrade-Pristina flights agreement|date=25. 1. 2020|publisher=N1|access-date=25. 1. 2020|archive-date=5. 3. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200305170326/http://rs.n1info.com/English/NEWS/a562402/US-Serbian-presidents-welcome-Belgrade-Pristina-flights-agreement.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Dana 4. septembra 2020, Srbija i Kosovo potpisali su sporazum u [[Bijela kuća|Bijeloj kući]] u [[Washington, D.C.|Washingtonu]], u prisustvu američkog predsjednika Donalda Trumpa. Pored ekonomskog sporazuma, Srbija je pristala da preseli svoju izraelsku ambasadu u [[Jerusalem]] iz [[Tel Aviv]]a počevši od juna 2021, a Izrael i Kosovo su se složili da se međusobno priznaju.&lt;ref&gt;{{cite web|author=DEB RIECHMANN|date=4. 9. 2020|title=Serbia, Kosovo normalize economic ties, gesture to Israel|url=https://apnews.com/3b7aca39c6829655d43de30f68497ed1|access-date=5. 9. 2020|website=AP News|archive-date=18. 12. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201218050154/https://apnews.com/3b7aca39c6829655d43de30f68497ed1|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

=== Otvoreni Balkan ===
[[File:Aleksandar Vučić, Zoran Zaev &amp; Edi Rama Open Balkan 29 07 2021.jpg|thumb|Samit za [[Otvoreni Balkan]]]]

Dana 10. oktobra 2019, zajedno s [[Edi Rama|Edijem Ramom]], premijerom Albanije, i [[Zoran Zaev|Zoranom Zaevom]], premijerom [[Sjeverna Makedonija|Sjeverne Makedonije]], Vučić je potpisao takozvani Mini Schengen (sada poznat kao [[Otvoreni Balkan]]) sporazum o regionalnoj ekonomskoj saradnji, uključujući slobodno kretanje robe, kapitala, usluga i radne snage između njihove tri zemlje, dok čekaju napredak u proširenju EU.&lt;ref&gt;{{cite web|date=10. 10. 2020|url=https://balkaninsight.com/2019/10/10/albania-north-macedonia-serbia-sign-mini-schengen-declaration/|title=Albania, North Macedonia, Serbia Sign 'Mini-Schengen' Declaration|access-date=7. 9. 2020|website=Balkan Insight|archive-date=14. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191014082540/https://balkaninsight.com/2019/10/10/albania-north-macedonia-serbia-sign-mini-schengen-declaration/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Mjesec dana kasnije, lideri su predstavili niz prijedloga za postizanje &quot;četiri slobode&quot; i prve korake ka njima, uključujući mogućnost otvorenog graničnog područja.&lt;ref&gt;{{cite web|date=11. 11. 2019|url=https://www.euronews.com/2019/11/11/western-balkan-leaders-plot-their-own-mini-schengen-zone|title=Western Balkan leaders plot their own 'mini-Schengen' zone|access-date=7. 9. 2020|website=Euronews|archive-date=12. 11. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191112005900/https://www.euronews.com/2019/11/11/western-balkan-leaders-plot-their-own-mini-schengen-zone|url-status=live}}&lt;/ref&gt; U decembru, trojica lidera su se sastala i s [[Milo Đukanović|Milom Đukanovićem]], [[Predsjednik Crne Gore|predsjednikom Crne Gore]], otvarajući mogućnost da se zemlja pridruži zoni.&lt;ref&gt;{{cite web|date=21. 11. 2019|url=https://europeanwesternbalkans.com/2019/12/21/mini-schengen-initiative-remains-open-to-the-region-next-meeting-in-belgrade|title=&quot;Mini-Schengen&quot; initiative remains open to the region, next meeting in Belgrade|access-date=7. 9. 2020|website=European Western Balkans|archive-date=19. 8. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200819002822/https://europeanwesternbalkans.com/2019/12/21/mini-schengen-initiative-remains-open-to-the-region-next-meeting-in-belgrade/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Nakon ekonomskog sporazuma između Kosova i Srbije iz 2020, dvije strane su se obavezale da će se pridružiti Mini Schengen zoni.&lt;ref&gt;{{cite web|date=4. 9. 2020|url=https://europeanwesternbalkans.com/2020/09/04/documents-signed-at-the-white-house-cover-wider-scope-than-expected/|title=Documents signed at the White House cover wider scope than expected|access-date=7. 9. 2020|website=European Western Balkans|archive-date=14. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210414195814/https://europeanwesternbalkans.com/2020/09/04/documents-signed-at-the-white-house-cover-wider-scope-than-expected/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

=== Odnosi s Hrvatskom ===
Godine 2007. Vučić je izjavio da je [[Demokratski savez Hrvata u Vojvodini]] ogranak [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatske demokratske zajednice]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=Šešeljevac vodi Skupštinu, a Vuk Drašković Vijeće Europe|url=http://www.jutarnji.hr/svijet/clanak/art-2007,5,8,sr_parlament,73422.jl|access-date=11. 9. 2016|website=Jutarnji list|archive-date=9. 8. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20070809012245/http://www.jutarnji.hr/svijet/clanak/art-2007,5,8,sr_parlament,73422.jl|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Godine 2008, s osnivanjem Srpske napredne stranke, Vučić je rekao da je cilj [[Velika Srbija|Velike Srbije]] koja bi zauzela hrvatsku teritoriju do predložene linije Virovitica-Karlovac-Karlobag &quot;nerealan i glup&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.blic.rs/politika.php?id=63178|archive-url=https://web.archive.org/web/20081204011331/http://www.blic.rs/politika.php?id=63178|url-status=dead|title=Vučić sad nije za veliku Srbiju|archive-date=4. 12. 2008}}&lt;/ref&gt; Jutarnji list je u reportaži tvrdio da nijedan član njegove porodice nije ubijen tokom Drugog svjetskog rata, na šta je on odgovorio da su to &quot;brutalne laži i napadi na njegovu porodicu&quot;.&lt;ref name=&quot;Milekic_BalkanInsight_2015&quot;&gt;{{cite web |last=Milekic |first=Sven |title=Vučić: Jutarnji vređa mrtve članove moje porodice |website=balkaninsight.com |publisher=Balkan Investigative Reporting Network (BIRN) |date=13. 10. 2015 |url=https://balkaninsight.com/sr/2015/10/13/vu%C4%8Di%C4%87-hrvatski-mediji-vre%C4%91aju-mrtve-%C4%8Dlanove-moje-porodice-10-13-2015/btj/ |access-date=17. 8. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Tokom 2015. i 2016, odnosi između Hrvatske i Srbije bili su dodatno pogođeni tekućom migrantskom krizom, kada je Hrvatska odlučila zatvoriti granicu sa Srbijom. U septembru 2015, Hrvatska je zabranila sav teretni saobraćaj iz Srbije,&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.reuters.com/article/europe-migrants-croatia-serbia-idUSKCN0RM14Y20150922|title=Road traffic halted between Serbia and Croatia in migrants row|date=22. 9. 2015|access-date=11. 9. 2016|work=Reuters|archive-date=9. 12. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151209202134/https://www.reuters.com/article/europe-migrants-croatia-serbia-idUSKCN0RM14Y20150922|url-status=live}}&lt;/ref&gt; zbog priliva migranata iz Srbije, što je dodatno narušilo krhke odnose između dvije zemlje. Kao odgovor na ove akcije, Vučić je najavio da će biti poduzete protumjere ako se ne postigne sporazum s Hrvatskom.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.b92.net/eng/news/politics.php?yyyy=2015&amp;mm=09&amp;dd=22&amp;nav_id=95514|title=Serbia to wait for deal with Croatia until Sept. 24 - - on B92.net|access-date=11. 9. 2016|archive-date=1. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150901211531/http://www.b92.net/eng/news/politics.php?yyyy=2015&amp;mm=09&amp;dd=22&amp;nav_id=95514|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Spor je na kraju riješen posredovanjem Evropske komisije, ali odnosi između dvije susjedne zemlje ostaju krhki.

Dana 31. marta 2016, [[Vojislav Šešelj]], lider Srpske radikalne stranke, oslobođen je optužbi za [[Ratni zločin|ratne zločine]] u [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Haškom tribunalu]] za bivšu Jugoslaviju. Presuda je izazvala kontroverze u Hrvatskoj. Vučić se distancirao od Šešelja i njegove politike, ali je izjavio da presuda ne bi trebala biti korištena kao sredstvo za politički pritisak na Srbiju.

Dana 7. aprila 2016, Hrvatska je odbila podržati mišljenje [[Evropska komisija|Evropske komisije]] o otvaranju Poglavlja 23, dijela pregovora Srbije o pristupanju EU, čime je efektivno blokirala proces integracije Srbije u EU. Srbija je optužila Hrvatsku da opstruira njeno članstvo u EU, a Vučić je rekao da je njegova vlada: &quot;Zapanjena odlukom Hrvatske da ne podrži evropski put Srbije.&quot;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.reuters.com/article/us-eu-serbia-croatia-idUSKCN0X529T|title=Serbia accuses Croatia of obstructing its EU membership talks|date=8. 4. 2016|access-date=11. 9. 2016|work=Reuters|archive-date=8. 4. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160408195124/https://www.reuters.com/article/us-eu-serbia-croatia-idUSKCN0X529T|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Hrvatska nije pristala da Srbija otvori pregovore o Poglavlju 23. Dana 14. aprila 2016, Evropska komisija je odbacila hrvatske argumente u njenom sporu sa Srbijom.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.total-croatia-news.com/politics/11392-european-commission-rejects-croatia-s-arguments-in-its-dispute-with-serbia|title=European Commission Rejects Croatia's Arguments in Its Dispute with Serbia|date=14. 4. 2016|access-date=11. 9. 2016|archive-date=16. 4. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160416160933/https://www.total-croatia-news.com/politics/11392-european-commission-rejects-croatia-s-arguments-in-its-dispute-with-serbia|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Dana 23. maja 2023, Vučić je optužio Hrvatsku da pokušava srušiti vladu u Srbiji.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=29. 5. 2023 |title=Jutarnji list – Vučić: Zagreb pod svaku cijenu želi promijeniti režim kod nas! Ali nisam ja meta, reći ću vam što je... |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/zagreb-pod-svaku-cijenu-zeli-promijeniti-rezim-kod-nas-ali-nisam-ja-meta-reci-cu-vam-sto-je-15340752 |access-date=31. 8. 2024 |website=www.jutarnji.hr |language=hr-hr |quote=Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić gostovao je u emisiji ‘Hit tvit‘ na TV Pinku, a u intervjuu je, između ostalog, optužio Hrvatsku da želi srušiti vlast u Srbiji. |archive-date=9. 12. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241209170643/https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/zagreb-pod-svaku-cijenu-zeli-promijeniti-rezim-kod-nas-ali-nisam-ja-meta-reci-cu-vam-sto-je-15340752 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

=== Odnosi s Rusijom ===
[[File:Российско-сербские переговоры 05.jpg|thumb|Vučić sa ruskim predsjednikom [[Vladimir Putin|Vladimirom Putinom]], Beograd]]
[[File:Aleksandar Vučić &amp; Benyamin Netanyahu 2018 Moscow Victory Day Parade.jpg|thumb|Vučić sa izraelskim premijerom [[Benjamin Netanyahu|Benjamin Natanyahuom]] tokom parade za Dan pobjede u Moskvi 2018.]]

Vučić je održavao tradicionalno dobre odnose između Srbije i [[Rusija|Rusije]], a njegova vlada je odbila uvesti sankcije Rusiji nakon početka [[Rusko-ukrajinski rat|rusko-ukrajinskog rata]]. Vučić je više puta najavio da će Srbija ostati posvećena svojim evropskim integracijama, ali i održavati historijske odnose s Rusijom. &quot;Dokazali smo naš iskren i prijateljski stav prema Rusiji time što smo jedna od evropskih zemalja koje su odbile uvesti sankcije Rusiji&quot;, rekao je Vučić nakon sastanka s ruskim premijerom [[Dmitrij Medvedev|Dmitrijem Medvedevim]]. &quot;Srbija će nastaviti provoditi ovu politiku i u budućnosti.&quot;&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.rferl.org/content/serbia-vucic-rejecting-eu-sanctions-on-russia-visits-with-putin/27332899.html|title=Serbia's Vucic, Rejecting EU Sanctions On Russia, Visits With Putin|newspaper=Radio Free Europe/Radio Liberty |date=29. 10. 2015|access-date=11. 9. 2016|via=Radio Free Europe / Radio Liberty|archive-date=29. 10. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151029223255/http://www.rferl.org/content/serbia-vucic-rejecting-eu-sanctions-on-russia-visits-with-putin/27332899.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Tokom Vučićevog mandata, Srbija je nastavila širiti svoje ekonomske veze s Rusijom, posebno povećanjem srbijanskog izvoza u Rusiju. Početkom 2016, nakon sastanka s ruskim zamjenikom premijera [[Dmitrij Rogozin|Dmitrijem Rogozinom]], Vučić je najavio mogućnost da Srbija pojača svoju vojnu saradnju s Rusijom kupovinom ruskih raketnih sistema.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://rbth.com/defence/2016/01/15/serbia-plans-to-buy-air-defense-systems-mig-29-fighters-from-russia_559549|title=Serbia plans to buy air defense systems, MiG-29 fighters from Russia|work=Kommersant|date=15. 1. 2016|access-date=11. 9. 2016|archive-date=21. 5. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170521173906/http://rbth.com/defence/2016/01/15/serbia-plans-to-buy-air-defense-systems-mig-29-fighters-from-russia_559549|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

U decembru 2017, Vučić je prvi put zvanično posjetio Rusku Federaciju kao predsjednik Srbije.&lt;ref name=&quot;RussiaDEC17&quot;&gt;{{cite news|title=Vučić: Mi smo mali i ponosni, hvala Rusima na tri stvari|url=https://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2017&amp;mm=12&amp;dd=19&amp;nav_category=11&amp;nav_id=1338021|access-date=26. 12. 2017|work=b92.net|date=19. 12. 2017|language=sr|archive-date=26. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171226130258/https://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2017&amp;mm=12&amp;dd=19&amp;nav_category=11&amp;nav_id=1338021|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Izrazio je zahvalnost Rusiji na zaštiti srpskih nacionalnih interesa i izjavio: &quot;Srbija nikada neće nametnuti sankcije Ruskoj Federaciji (u vezi s međunarodnim sankcijama tokom Rusko-ukrajinskog rata)&quot;.&lt;ref name=&quot;RussiaDEC17&quot;/&gt; Tokom posjete, fokusirao se na jačanje saradnje u oblasti vojne industrije i energetike.&lt;ref name=&quot;RussiaDEC17&quot;/&gt;

Dana 25. februara 2022, Vučić je izjavio da Srbija neće nametnuti sankcije Rusiji tokom ruske invazije na Ukrajinu.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.reuters.com/world/europe/serbia-will-not-impose-sanctions-against-moscow-president-says-2022-02-25/?rpc=401&amp; |title=Serbia will not impose sanctions against Moscow, president says |website=Reuters|date=25. 2. 2022 |access-date=25. 2. 2022 |archive-date=25. 2. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220225194816/https://www.reuters.com/world/europe/serbia-will-not-impose-sanctions-against-moscow-president-says-2022-02-25/?rpc=401 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |author-last1=Dragojlo |author-first1=Sasa |title=Serbia Supports Ukraine's Sovereignty But Opposes Sanctions on Russia, Vucic says |url=https://balkaninsight.com/2022/02/25/serbia-supports-ukraines-sovereignty-but-opposes-sanctions-on-russia-vucic-says/ |website=Balkan Insight |date=25. 2. 2022 |access-date=27. 2. 2022 |archive-date=28. 2. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220228113641/https://balkaninsight.com/2022/02/25/serbia-supports-ukraines-sovereignty-but-opposes-sanctions-on-russia-vucic-says/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Dana 24. februara 2024, hrvatski ministar vanjskih poslova [[Gordan Grlić-Radman]] opisao je Vučića kao ruski &quot;satelit&quot; na Balkanu tokom intervjua na N1, dodajući da se Vučić mora odlučiti hoće li stati na stranu Rusije ili Evropske unije &quot;jer je nemoguće i neugodno sjediti na dvije stolice istovremeno&quot;. Vučić je negirao optužbe, rekavši da se Grlić-Radman &quot;brutalno miješa u unutrašnje stvari Srbije, ali kao i obično laže i vrijeđa srpski narod i prijeti njegovim građanima&quot;. Srpsko ministarstvo vanjskih poslova izdalo je protestnu notu u kojoj očekuje da će se hrvatski zvaničnici &quot;suzdržati od izjava koje predstavljaju miješanje u unutrašnje stvari Srbije i da će voditi politiku pomirenja i dobrosusjedskih odnosa između dvije države&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Serbia protests after the Croatian foreign minister calls its president a Russian stooge|url=https://apnews.com/article/serbia-croatia-russia-balkans-tensions-0b319555b2dc9908acbba7998cfde32f |work=Associated Press |date=25. 2. 2024|access-date=25. 2. 2024 }}&lt;/ref&gt;

Dana 24. februara 2025, Vučić je preuzeo odgovornost i izvinio se nakon što je Srbija glasala za rezoluciju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija kojom se Rusija naziva agresorskom državom zbog njene invazije na Ukrajinu. Vučić je pripisao glasanje Srbije tome što je &quot;umorna&quot; i što ima &quot;previše stvari (s kojima se treba nositi)&quot;, dodajući da je Srbija prvobitno trebala biti suzdržana.&lt;ref&gt;{{cite web |title='I was tired' — Serbia's president apologises for accidentally backing Ukraine's UN resolution |url=https://kyivindependent.com/serbia-mistakenly-backs-ukrainian-resolution-on-russias-war-at-un-general-assembly-vucic-says/ |work=The Kyiv Independent |date=25. 2. 2025|access-date=25. 2. 2025 }}&lt;/ref&gt;

Dana 11. juna 2025, Vučić je prvi put posjetio Ukrajinu od ruske invazije kako bi prisustvovao samitu u Odesi koji je organizovao [[Predsjednik Ukrajine|ukrajinski predsjednik]] [[Volodimir Zelenski]]. Tokom posjete, Vučić je rekao da podržava teritorijalni integritet Ukrajine.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Serbian Leader in Ukraine for First Time Since Russian Invasion |url=https://www.themoscowtimes.com/2025/06/11/serbian-leader-in-ukraine-for-first-time-since-russian-invasion-a89421 |work=The Moscow Times |date=11. 6. 2025|access-date=12. 6. 2025 }}&lt;/ref&gt;

=== Odnosi sa Sjedinjenim Američkim Državama ===
U julu 2017, Vučić je posjetio [[Sjedinjene Američke Države]] i sastao se sa potpredsjednikom SAD-a Mikeom Penceom, gdje su razgovarali o podršci SAD-a naporima Srbije da se pridruži Evropskoj uniji, potrebi za nastavkom reformi i daljnjem napretku u normalizaciji odnosa s Kosovom.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://trumpwhitehouse.archives.gov/briefings-statements/readout-vice-presidents-meeting-president-serbia-aleksandar-vucic/|work=whitehouse.gov |title=Readout of the Vice President's Meeting with President of Serbia Aleksandar Vucic|via=National Archives|date=17. 7. 2018|access-date=25. 2. 2021|archive-date=20. 1. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210120195656/https://trumpwhitehouse.archives.gov/briefings-statements/readout-vice-presidents-meeting-president-serbia-aleksandar-vucic/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Oslanjajući se na predloženi sporazum o razmjeni teritorija između Srbije i Kosova, američki savjetnik za nacionalnu sigurnost [[John Bolton]] rekao je da se Sjedinjene Američke Države ne bi protivile teritorijalnoj razmjeni između Kosova i Srbije kako bi se riješio njihov dugogodišnji spor. Američki [[State Department]] i dalje tvrdi da je potpuna normalizacija odnosa između Srbije i Kosova &quot;neophodna za regionalnu stabilnost&quot;, što je Vučić i ranije govorio.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.rferl.org/a/bolton-says-u-s-won-t-oppose-kosovo-serbia-land-swap-deal/29451395.html|title=Bolton Says U.S. Won't Oppose Kosovo-Serbia Land Swap Deal|date=24. 8. 2018|publisher=Radio Free Europe/Radio Liberty|access-date=16. 10. 2018|archive-date=24. 8. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180824162444/https://www.rferl.org/a/bolton-says-u-s-won-t-oppose-kosovo-serbia-land-swap-deal/29451395.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

=== Odnosi s Kinom ===
Vučić je težio bližoj saradnji s [[Kina|Kinom]].&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Interview: China is a &quot;friend indeed&quot; to Serbia – Serbian president English.news.cn|url=http://www.xinhuanet.com/english/2021-02/10/c_139735679.htm|access-date=5. 4. 2021|website=Xinhua|archive-date=10. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210210135422/http://www.xinhuanet.com/english/2021-02/10/c_139735679.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Serbia as China's favorite partner |url=https://www.dw.com/en/serbia-as-chinas-favorite-partner/a-56583379|access-date=5. 4. 2021|website=[[Deutsche Welle]]|archive-date=26. 3. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210326083531/https://www.dw.com/en/serbia-as-chinas-favorite-partner/a-56583379|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Sastao se s kineskim predsjednikom [[Xi Jinping]]om 2016,&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Xi Jinping Meets with Prime Minister Aleksandar Vucic of Serbia|url=https://www.mfa.gov.cn/ce/cggb/eng/xwdt/t1373834.htm|access-date=5. 4. 2021|website=www.mfa.gov.cn|archive-date=4. 3. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220304053035/https://www.mfa.gov.cn/ce/cggb/eng/xwdt/t1373834.htm|url-status=live}}&lt;/ref&gt; 2018,&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Xi meets Serbian president |url=http://www.xinhuanet.com/english/2018-09/18/c_137477120.htm|access-date=5. 4. 2021|website=Xinhua |archive-date=28. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210228011954/http://www.xinhuanet.com/english/2018-09/18/c_137477120.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; i 2019.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Xi Jinping Meets with President Aleksandar Vucic of Serbia|url=https://www.fmprc.gov.cn/mfa_eng/wjb_663304/zzjg_663340/xos_664404/xwlb_664406/t1658976.shtml|access-date=5. 4. 2021|website=www.fmprc.gov.cn|archive-date=4. 3. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220304053029/http://www.mfa.gov.cn/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Nakon sastanka s kineskim ministrom vanjskih poslova [[Wang Yijem]], osigurao je kinesku pomoć u borbi protiv pandemije COVID-19 u Srbiji isporukom lične zaštitne opreme i doza vakcine CoronaVac,&lt;ref&gt;{{Cite news|date=1. 2. 2021|title=China Is Helping a European Ally Get Ahead on Vaccines|work=Bloomberg|url=https://www.bloomberg.com/news/articles/2021-02-01/china-is-helping-ally-serbia-get-ahead-of-the-eu-on-vaccines|access-date=5. 4. 2021|archive-date=14. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210414111651/https://www.bloomberg.com/news/articles/2021-02-01/china-is-helping-ally-serbia-get-ahead-of-the-eu-on-vaccines|url-status=live}}&lt;/ref&gt; što je doprinijelo da Srbija bude vodeća u stopi vakcinacije protiv COVID-19 u Evropi.&lt;ref&gt;{{Cite web|date=4. 4. 2021|title=Vaccine tourists welcome as Serbians say 'no thanks' to jabs|url=https://www.france24.com/en/live-news/20210404-vaccine-tourists-welcome-as-serbians-say-no-thanks-to-jabs|access-date=5. 4. 2021|website=France 24|archive-date=5. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210405203444/https://www.france24.com/en/live-news/20210404-vaccine-tourists-welcome-as-serbians-say-no-thanks-to-jabs|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Economist_Vaccination_2021&quot;&gt;{{cite news |last= |first= |date=3. 4. 2021 |title=Serbia is outpacing nearly every country in the EU at vaccination |newspaper=The Economist |url=https://www.economist.com/europe/2021/04/03/serbia-is-outpacing-nearly-every-country-in-the-eu-at-vaccination |access-date=17. 8. 2026 |issn=0013-0613 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210405145339/https://www.economist.com/europe/2021/04/03/serbia-is-outpacing-nearly-every-country-in-the-eu-at-vaccination |archive-date=5. 4. 2021 |url-status=live |language=en}}&lt;/ref&gt; U oktobru 2023. potpisao je sporazum o slobodnoj trgovini s Kinom.&lt;ref&gt;{{Cite news |date=10. 12. 2023 |title=Aleksandar Vucic: The man who remade Serbia |url=https://www.bbc.com/news/world-europe-67654166 |access-date=29. 5. 2024 |work=BBC News |language=en-GB |archive-date=29. 12. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231229221051/https://www.bbc.com/news/world-europe-67654166 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Tokom intervjua za [[China Global Television Network]] u februaru 2024, Vučić je rekao: &quot;Tajvan je Kina - i na vama je šta, kada i kako ćete to učiniti - tačka&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite news |date=27. 2. 2024 |title=Serbian Leader Says 'Taiwan Is China' as Xi Plans Balkan Trip |url=https://www.bloomberg.com/news/articles/2024-02-27/china-s-xi-chooses-to-visit-serbia-in-2024-balkan-leader-says |access-date=27. 2. 2024 |work=Bloomberg News |archive-date=6. 3. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240306082038/https://www.bloomberg.com/news/articles/2024-02-27/china-s-xi-chooses-to-visit-serbia-in-2024-balkan-leader-says |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Aleksandar Vučić &amp; Michael R. Pompeo 2020.jpg|alt=|thumb|Vučić i [[Mike Pompeo]] se obraćaju novinarima prije bilateralnog sastanka u [[Washington]]u (2020)]]

=== Mediji ===
[[Dunja Mijatović]], predstavnica OSCE-a za slobodu medija, pisala je 2014. Vučiću i skrenula pažnju na gušenje medija, što je on negirao i zahtijevao izvinjenje od OEBS-a.&lt;ref name=&quot;Zensur&quot;&gt;{{Cite news|title=&quot;Serbische Regierung zensiert Medien – Ein Virus namens Zensur&quot;|url=http://www.taz.de/!139279|url-status=dead|date=18. 1. 2015|website=Die Tagsszeitung|language=de|archive-url=https://web.archive.org/web/20150118224509/http://www.taz.de/!139279/|archive-date=18. 1. 2015}}&lt;/ref&gt; Prema izvještaju [[Freedom House]]a iz 2015. i izvještaju [[Amnesty International]]a iz 2017, medijske kuće i novinari postali su predmet pritiska nakon što su kritikovali vladu premijera Aleksandra Vučića.&lt;ref name=FH2015&gt;[https://freedomhouse.org/report/freedom-press/2015/serbia Serbia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190927232700/https://freedomhouse.org/report/freedom-press/2015/serbia |date=27. 9. 2019}}, Freedom House 2015. Retrieved 6 April 2016&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Amnesty&gt;{{Cite book|url=https://www.amnesty.org/download/Documents/EUR7069532017ENGLISH.PDF|title=Serbia: Still Failing to Deliver on Human Rights: Amnesty International Submission for the UN Universal Periodic Review|date=16. 8. 2017 |publisher=Amnesty International|access-date=18. 12. 2018|archive-date=19. 12. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181219000846/https://www.amnesty.org/download/Documents/EUR7069532017ENGLISH.PDF|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Srpski mediji su također u velikoj mjeri zavisni od ugovora o oglašavanju i vladinih subvencija, što novinare i medijske kuće čini izloženim ekonomskim pritiscima, kao što su neizvršenje obaveza, raskid ugovora i slično.&lt;ref name=FH2015 /&gt; Četiri popularne političke talk TV emisije otkazane su 2014, uključujući poznatu političku talk emisiju Utisak nedelje Olje Bećković, koja se emitovala 24 godine i bila je poznata po kritičkom osvrtu na sve vlade od svog početka.&lt;ref name=FH2015 /&gt;&lt;ref name=HRW2&gt;{{Cite news|title=A Difficult Profession. Media Freedom Under Attack in the Western Balkans|url=http://www.refworld.org/docid/55adf7fa4.html|url-status=live|date=15. 7. 2015|website=[[Human Rights Watch]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20231123231952/http://www.refworld.org/docid/55adf7fa4.html|archive-date=23. 11. 2023}}&lt;/ref&gt; U prvom izvještaju nakon što je Vučić preuzeo dužnost, Evropska komisija izrazila je zabrinutost zbog pogoršanja uslova za potpuno ostvarivanje slobode izražavanja.&lt;ref name=2014_Report&gt;{{cite web|url=https://ec.europa.eu/neighbourhood-enlargement/sites/near/files/pdf/key_documents/2014/20140108-serbia-progress-report_en.pdf|title=Serbia 2014 Report|publisher=European Commission|access-date=25. 12. 2018|archive-date=18. 1. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170118005924/https://ec.europa.eu/neighbourhood-enlargement/sites/near/files/pdf/key_documents/2014/20140108-serbia-progress-report_en.pdf|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Izvještaj je naveo da postoji rastući trend autocenzure, koji je u kombinaciji s neprimjerenim utjecajem na uredničke politike.&lt;ref name=2014_Report /&gt; Izvještaji objavljeni 2016. i 2018. navode da nije postignut napredak u poboljšanju uvjeta za potpuno ostvarivanje slobode izražavanja.&lt;ref name=2016_Report&gt;{{cite web|url=https://ec.europa.eu/neighbourhood-enlargement/sites/near/files/pdf/key_documents/2016/20161109_report_serbia.pdf|title=Serbia 2016 Report|publisher=European Commission|access-date=25. 12. 2018|archive-date=20. 4. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200420210916/https://ec.europa.eu/neighbourhood-enlargement/sites/near/files/pdf/key_documents/2016/20161109_report_serbia.pdf|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;2018_Report&quot;&gt;{{cite web|url=https://ec.europa.eu/neighbourhood-enlargement/sites/near/files/20180417-serbia-report.pdf|title=Serbia 2018 Report|publisher=European Commission|access-date=25. 12. 2018|archive-date=19. 4. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180419120619/https://ec.europa.eu/neighbourhood-enlargement/sites/near/files/20180417-serbia-report.pdf|url-status=live}}&lt;/ref&gt; U julu 2016, vladajuća stranka organizirala je izložbu članaka u štampi i objava na društvenim mrežama koji su kritički nastrojeni prema vladi, označenih kao &quot;laži&quot;, rekavši da žele dokumentirati pogrešne napade i dokazati da ne postoji službena cenzura.&lt;ref&gt;{{cite journal|year=2016|title=Around the Bloc: Exhibit Showing Serbia's Intolerance for Censorship Backfires|url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=418926|journal=Transitions Online |volume=8|issue=2|pages=22–23|access-date=18. 11. 2019|archive-date=20. 6. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200620110946/https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=418926|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://balkaninsight.com/2016/07/19/government-making-exhibition-of-the-work-of-journalists-07-18-2016/|title=Serbian Ruling Party Makes Exhibition of 'Media Lies'|work=Balkan Insight |date=19. 7. 2016|access-date=18. 11. 2019|archive-date=15. 10. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201015103533/https://balkaninsight.com/2016/07/19/government-making-exhibition-of-the-work-of-journalists-07-18-2016/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.courrierdesbalkans.fr/serbie-mensonges-non-censures-l-expo-anti-vucic-de-vucic|title=Serbie : &quot;Mensonges non-censurés&quot;, l'expo anti-Vučić de Vučić|work=Le Courrier des Balkans|date=23. 7. 2016|language=fr|access-date=18. 11. 2019|archive-date=19. 6. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200619102059/https://www.courrierdesbalkans.fr/serbie-mensonges-non-censures-l-expo-anti-vucic-de-vucic|url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[Freedom House]] je 2017. izvijestio da je Srbija zabilježila jedan od najvećih padova slobode štampe u jednoj godini među svim zemljama i teritorijama. Također, naglasili su da je Vučić nastojao istisnuti kritičke medije s tržišta i diskreditirati nekolicinu novinara koji imaju sredstava i snagu da nastave raditi.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://freedomhouse.org/blog/cry-help-serbia-s-independent-media|title=A Cry for Help from Serbia's Independent Media|work=Freedom House|access-date=12. 12. 2018|archive-date=15. 12. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181215222955/https://freedomhouse.org/blog/cry-help-serbia-s-independent-media|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Neki komentatori su opisali da je Vučić izgradio kult ličnosti, uz značajnu ulogu masovnih medija.&lt;ref&gt;{{cite journal|first=Irena|last=Ristić|title=Parliamentary Elections in Serbia 2014: Replay or Reset? |journal=Contemporary Southeastern Europe |year=2014|volume=1|issue=2|pages=80–87}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|last1=P. Ramet|first1=Sabrina|last2=M. Hassenstab|first2=Christine|last3=Listhaug|first3=Ola|title=Building Democracy in the Yugoslav Successor States: Accomplishments, Setbacks, and Challenges since 1990|publisher=Cambridge University Press|year=2017|isbn=9781107180741|page=174}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;DW_Military_Parade_2019&quot;&gt;{{cite web |title=My Europe: Serbia's military parade between the East and the West |website=[[Deutsche Welle]] |date=10. 5. 2019 |url=https://www.dw.com/en/my-europe-serbias-military-parade-between-the-east-and-the-west/a-48692961 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190510182813/https://www.dw.com/en/my-europe-serbias-military-parade-between-the-east-and-the-west/a-48692961 |archive-date=10. 5. 2019 |url-status=live |access-date=17. 8. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://balkaninsight.com/2016/11/10/experts-said-serbian-pm-revoking-better-past-for-personal-gain-11-08-2016/1|title=Serbs Ponder Vucic's Claim to Tito's Legacy|publisher=Balkan Insight|date=10. 11. 2016|access-date=18. 11. 2019|archive-date=30. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191030224942/https://balkaninsight.com/2016/11/10/experts-said-serbian-pm-revoking-better-past-for-personal-gain-11-08-2016/1|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=balkaneu&gt;{{cite web|url=https://balkaneu.com/vucics-personality-cult-strengthens/|title=Vucic's personality cult strengthens|publisher=Independent Balkan News Agency|date=25. 8. 2017|access-date=18. 11. 2019|archive-date=10. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171010064516/https://balkaneu.com/vucics-personality-cult-strengthens/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.danas.rs/politika/prpa-vucic-svih-ovih-godina-pokusava-da-izgradi-kult-licnosti/|title=Prpa: Vučić svih ovih godina pokušava da izgradi kult ličnosti|work=Danas|date=17. 2. 2019|language=sr|access-date=18. 11. 2019|archive-date=17. 2. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190217145024/https://www.danas.rs/politika/prpa-vucic-svih-ovih-godina-pokusava-da-izgradi-kult-licnosti/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=RFE&gt;{{cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/most-vu%C4%8Di%C4%87-poltroni-mo%C4%87/29593420.html|title=Ko su Vučićevi 'najveći poltroni'?|publisher=Radio Free Europe/Radio Liberty|date=11. 11. 2018|language=sr|access-date=18. 11. 2019|archive-date=11. 11. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111125401/https://www.slobodnaevropa.org/a/most-vu%C4%8Di%C4%87-poltroni-mo%C4%87/29593420.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

[[File:EPP Helsinki Congress in Finland, 7-8 November 2018 (44864267495).jpg|thumb|Vučić s novinarima tokom Kongresa Evropske narodne stranke u Helsinkiju (2018)]]

Posmatrači su opisali da je tokom kampanje za predsjedničke izbore 2017, Vučić imao deset puta više vremena na nacionalnim emiterima nego svi ostali kandidati zajedno, a glavni mediji pod Vučićevom kontrolom demonizirali su većinu opozicionih predsjedničkih kandidata, ne dajući im priliku da odgovore.&lt;ref name=AP&gt;{{cite web|url=https://apnews.com/f637c57b3b9e4dbfad2a052a4df1ccbe|title=Major newspapers in Serbia hit stands with same front pages|date=30. 3. 2017|work=Financial Times|access-date=17. 12. 2018|archive-date=6. 8. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170806165003/https://apnews.com/f637c57b3b9e4dbfad2a052a4df1ccbe|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;RWB&quot;&gt;{{cite web|title=Media Ownership Monitor Serbia|url=https://www.mom-rsf.org/en/countries/serbia/|access-date=18. 12. 2018|publisher=Reporters Without Borders |archive-date=1. 8. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170801185211/https://www.mom-rsf.org/en/countries/serbia/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Organizacije koje su posmatrale izbore naglasile su da je prisustvo Vučića u novinama i elektronskim medijima tokom predsjedničke kampanje bilo nesrazmjerno, dodajući da su mediji izgubili svoju ključnu ulogu i da su postali sredstvo političke propagande.&lt;ref&gt;{{Cite book |title=CRTA observation mission Final report Presidential elections 2017 |url=http://crta.rs/wp-content/uploads/2018/03/CRTA-observation-mission-Final-report-Presidential-elections-2017-1.pdf |publisher=CRTA |year=2017 |page=24 |access-date=17. 12. 2018 |archive-date=18. 6. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200618113339/http://crta.rs/wp-content/uploads/2018/03/CRTA-observation-mission-Final-report-Presidential-elections-2017-1.pdf |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book |first1=Zoran |last1=Gavrilović |first2=Marina |last2=Mijatović |first3=Dražen |last3=Pavlica |title=Mediji, izbori i javnost 2017 |url=http://crta.rs/wp-content/uploads/2018/03/CRTA-observation-mission-Final-report-Presidential-elections-2017-1.pdf |publisher=Bureau for Social Research |year=2017 |access-date=17. 12. 2018 |archive-date=18. 6. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200618113339/http://crta.rs/wp-content/uploads/2018/03/CRTA-observation-mission-Final-report-Presidential-elections-2017-1.pdf |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Izvještaj OEBS-a objašnjava da je opšta nevoljkost medija da kritički izvještavaju o vlastima ili da ih osporavaju značajno smanjila količinu nepristrasnih informacija dostupnih biračima.&lt;ref name=&quot;OSCE&quot;&gt;{{cite web|title=Presidential election 2017, OSCE/ODIHR Election Assessment Mission Final Report|url=https://www.osce.org/odihr/elections/serbia/322166?download=true|url-status=live|access-date=18. 12. 2018|publisher=Organization for Security and Co-operation in Europe|archive-url=https://web.archive.org/web/20170615054835/http://www.osce.org:80/odihr/elections/serbia/322166?download=true |archive-date=15. 6. 2017 }}&lt;/ref&gt; Također su spomenuli da je vlada koristila javne resurse da podrži Vučića.&lt;ref name=OSCE /&gt; Amnesty International i Human Rights Watch prijavili su uznemiravanje i fizičke napade na novinare tokom ceremonije predsjedničke inauguracije, nakon što je Vučić pobijedio na izborima.&lt;ref name=Amnesty /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://www.hrw.org/sites/default/files/world_report_download/201801world_report_web.pdf|title=World Report 2018|publisher=Human Rights Watch|access-date=18. 12. 2018|page=470|archive-date=18. 10. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181018023001/https://www.hrw.org/sites/default/files/world_report_download/201801world_report_web.pdf|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

{{Citat|U roku od pet godina od kada je predsjednik Aleksandar Vučić efektivno vladao zemljom, Srbija je postala mjesto gdje bavljenje novinarstvom nije ni sigurno ni podržano od strane države. Broj napada na medije je u porastu, uključujući prijetnje smrću, a zapaljiva retorika usmjerena protiv novinara sve češće dolazi od vladinih zvaničnika.|source=Reporteri bez granica&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://rsf.org/en/serbia|title=Reporters Without Borders: Serbia|publisher=Reporters Without Borders|access-date=30. 11. 2019|archive-date=10. 11. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161110062748/https://rsf.org/en/serbia|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://rsf.org/en/serbia|title=Media Freedom Vanishing in Some Balkan States, Report Warns|publisher=Balkan Insight|access-date=30. 11. 2019|archive-date=10. 11. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161110062748/https://rsf.org/en/serbia|url-status=live}}&lt;/ref&gt;}}

Međunarodni odbor za istraživanje i razmjenu (International Research &amp; Exchanges Board) je 2018. opisao situaciju u medijima u Srbiji kao najgoru u novijoj historiji, te da je Indeks održivosti medija opao zbog najpolarizovanijih medija u skoro 20 godina, porasta lažnih vijesti i uredničkog pritiska na medije.&lt;ref name=IREX&gt;{{cite web|url=https://www.irex.org/sites/default/files/pdf/media-sustainability-index-europe-eurasia-2018-serbia.pdf/|title=Serbia, Media Sustainability Index|publisher=International Research &amp; Exchanges Board|access-date=8. 1. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190708213326/https://www.irex.org/sites/default/files/pdf/media-sustainability-index-europe-eurasia-2018-serbia.pdf|archive-date=8. 7. 2019|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Također su istakli da pravosuđe brzo reaguje samo u slučajevima u kojima mediji navodno krše prava vlasti i vladajućih stranaka.&lt;ref name=&quot;World Politics Review&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.worldpoliticsreview.com/articles/27657/why-demands-for-a-free-press-are-front-and-center-in-serbia-s-protests|title=Why Demands for a Free Press Are Front and Center in Serbia's Protests|date=18. 3. 2019 |publisher=World Politics Review|access-date=26. 10. 2019|archive-date=28. 9. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190928104007/https://www.worldpoliticsreview.com/articles/27657/why-demands-for-a-free-press-are-front-and-center-in-serbia-s-protests|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Povećana vladina kontrola nad medijima dolazi u trenutku kada se srpski novinari suočavaju sa većim političkim pritiskom i zastrašivanjem, a 2018. Nezavisno udruženje novinara Srbije zabilježilo je najveći broj napada na novinare u deceniji.&lt;ref name=&quot;World Politics Review&quot;/&gt; Prema srpskom portalu za istraživačko novinarstvo Mreža za izvještavanje o kriminalu i korupciji (Crime and Corruption Reporting Network), više od 700 lažnih vijesti objavljeno je na naslovnicama provladinih tabloida tokom 2018.&lt;ref&gt;{{cite web|title=700 false news stories in Serbian tabloids in 2018|date=24. 1. 2019 |url=https://www.stopfake.org/en/700-false-news-stories-in-serbian-tabloids-in-2018/|access-date=8. 2. 2019|publisher=StopFake |archive-date=25. 1. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190125110313/https://www.stopfake.org/en/700-false-news-stories-in-serbian-tabloids-in-2018/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=KRIK&gt;{{cite web|url=https://www.raskrikavanje.rs/page.php?id=346|title=Više od 700 laži na naslovnim stranama tri tabloida u 2018. godini|publisher=Crime and Corruption Reporting Network|access-date=8. 2. 2019|archive-date=9. 2. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190209124630/https://www.raskrikavanje.rs/page.php?id=346|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Mnoge od njih su se odnosile na navodne napade na Vućića i pokušaje pučeva, kao i poruke podrške Vladimiru Putinu.&lt;ref name=KRIK /&gt; Najprodavanije novine u Srbiji su provladine tabloidne novine Informer, koje najčešće predstavljaju Vučića kao moćnu osobu pod stalnim napadima, a također imaju antievropski sadržaj i proratnu retoriku.&lt;ref name=&quot;JovanovicCorruption&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Drašković|first1=Brankica|last2=Prodanović|first2=Dragana|last3=Pavkov|first3=Ksenija|title=Antievropski diskurs i negativna slika Evropske unije u srpskim medijima|journal=CM: Communication and Media |year=2016|volume=11|pages=19–39|issue=38 |  doi=10.5937/comman11-11847|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Janjić|first1=Stefan|last2=Šovanec|first2=Stefani|title=Najava rata na naslovnim stranama srpskih tabloida|journal=CM: Communication and Media |year=2018|volume=13|pages=49–67|doi=10.5937/comman13-14543|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Nakon što je Vučić hospitaliziran zbog kardiovaskularnih problema u novembru 2019, njegovi saradnici i prorežimski mediji optužili su novinare da su pogoršali predsjednikovo zdravlje postavljanjem pitanja o navodnoj korupciji vladinih ministara.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.washingtonpost.com/national/health-science/serbias-president-released-from-hospital/2019/11/18/3ba47f22-09f7-11ea-8054-289aef6e38a3_story.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20191119034905/https://www.washingtonpost.com/national/health-science/serbias-president-released-from-hospital/2019/11/18/3ba47f22-09f7-11ea-8054-289aef6e38a3_story.html|url-status=dead|archive-date=19. 11. 2019|title=Serbia's president released from hospital|newspaper=The Washington Post|access-date=18. 11. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=N1 TV under attack again; journalist say it's dangerous; new attack on Sovilj|url=http://rs.n1info.com/English/NEWS/a544899/Serbia-s-President-left-hospital-returns-to-work-but-his-mouthpieces-attack-N1.html|access-date=18. 11. 2019|publisher=[[N1 (TV channel)|N1]]|archive-date=29. 11. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191129234543/http://rs.n1info.com/English/NEWS/a544899/Serbia-s-President-left-hospital-returns-to-work-but-his-mouthpieces-attack-N1.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Vijeće Evrope upozorilo je da je istraživački medij bio meta kampanje blaćenja od strane države nakon što su uhvatili Vučićevog sina s članovima kriminalnih grupa, dok je Projekat za izvještavanje o organizovanom kriminalu i korupciji izvijestio da se Vučić &quot;obećava da će se boriti protiv laži&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.occrp.org/en/daily/12380-coe-warns-of-serbian-smear-campaign-against-krik-journalists|title=CoE Warns of Serbian Smear Campaign against KRIK Journalists|publisher=Organized Crime and Corruption Reporting Project|access-date=12. 6. 2020|archive-date=27. 5. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200527174604/https://www.occrp.org/en/daily/12380-coe-warns-of-serbian-smear-campaign-against-krik-journalists|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.occrp.org/en/daily/12529-serbian-president-pledges-to-fight-the-lies-about-his-son|title=Serbian President Pledges to &quot;Fight the Lies&quot; About His Son|publisher=Organized Crime and Corruption Reporting Project|access-date=12. 6. 2020|archive-date=12. 6. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200612172256/https://www.occrp.org/en/daily/12529-serbian-president-pledges-to-fight-the-lies-about-his-son|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Početkom novembra 2021, sedam američkih kongresmena optužilo je Vučića za produbljivanje korupcije i vršenje pritiska na medije.&lt;ref&gt;{{Cite web|date=6. 11. 2021|title=Kongresmeni u pismu Bajdenu za sankcije, Vučića optužuju za pritisak na medije|url=https://rs.n1info.com/vesti/vijesti-kongresmeni-za-sankcije-vucica-optuzuju-za-pritisak-na-medije/|access-date=6. 11. 2021|website=N1|language=sr-RS|archive-date=6. 11. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211106170653/https://rs.n1info.com/vesti/vijesti-kongresmeni-za-sankcije-vucica-optuzuju-za-pritisak-na-medije/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

==== Nadzor interneta ====
Otkako je Vučićeva stranka došla na vlast, Srbija je svjedočila porastu broja internet trolova i stranica na društvenim mrežama koje hvale vladu i napadaju njene kritičare, slobodne medije i opoziciju općenito.&lt;ref name=&quot;Breitbart&quot;&gt;{{cite web|title=FB Page Attacking Serbian Media 'Linked' to Breitbart|url=https://balkaninsight.com/2019/03/29/fb-page-attacking-serbian-media-linked-to-breitbart/|access-date=1. 4. 2019|publisher=Balkan Insight|archive-date=1. 4. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190401112109/https://balkaninsight.com/2019/03/29/fb-page-attacking-serbian-media-linked-to-breitbart/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; To uključuje nekolicinu predanih zaposlenika koji vode lažne račune, ali i Facebook stranicu povezanu sa srpskom franšizom krajnje desničarske web stranice Breitbart News.&lt;ref name=Breitbart /&gt;&lt;ref name=&quot;trolls&quot;&gt;{{cite web|last1=Bradshaw|first1=Samantha|last2=Howard|first2=Philip|date=juli 2018|title=Troops, Trolls and Troublemakers: A Global Inventory of Organized Social Media Manipulation|url=https://ora.ox.ac.uk/objects/uuid:cef7e8d9-27bf-4ea5-9fd6-855209b3e1f6/download_file?file_format=pdf&amp;safe_filename=Troops-Trolls-and-Troublemakers.pdf&amp;type_of_work=Report|journal=|publisher=Oxford Internet Institute |volume=2017|issue=12|pages=1–37|access-date=1. 4. 2019|archive-date=19. 6. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200619131129/https://ora.ox.ac.uk/objects/uuid:cef7e8d9-27bf-4ea5-9fd6-855209b3e1f6/download_file?file_format=pdf&amp;safe_filename=Troops-Trolls-and-Troublemakers.pdf&amp;type_of_work=Report|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Dana 26. marta 2020, Twitter je objavio da su zatvorili mrežu od 8.500 spam računa koji su zajedno radili na pisanju 43 miliona tvitova u kojima hvale predsjednika Vučića i njegovu stranku, jačajući sadržaj povezan s Vučićem kako bi povećali njenu vidljivost i popularnost, te napadajući njegove političke protivnike.&lt;ref name=Stanford&gt;{{cite web|last=Bush|first=Daniel|title=&quot;Fighting Like a Lion for Serbia&quot;: An Analysis of Government-Linked Influence Operations in Serbia|date=2. 4. 2020|publisher=Stanford University|url=https://fsi-live.s3.us-west-1.amazonaws.com/s3fs-public/serbia_march_twitter.pdf|access-date=8. 5. 2020|archive-date=7. 4. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200407101645/https://fsi-live.s3.us-west-1.amazonaws.com/s3fs-public/serbia_march_twitter.pdf|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

== Kritike i kontroverze ==
=== Javni profil ===
[[File:EPP Congress Madrid - 22 October (22356250346).jpg|thumb|right|Vučić na kongresu EPP-a u [[Madrid]]u (2015)]]

Neki komentatori su upoređivali Vučića s drugim moćnicima u evropskoj politici i optuživali ga da je autokrata.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=FP: How Aleksandar Vučić Became Europe's Favorite Autocrat|url=https://europeanwesternbalkans.com/2018/03/10/fp-aleksandar-vucic-became-europes-favorite-autocrat/|website=European Western Balkans|date=10. 3. 2018|access-date=28. 10. 2022|archive-date=7. 8. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220807220000/https://europeanwesternbalkans.com/2018/03/10/fp-aleksandar-vucic-became-europes-favorite-autocrat/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|first=Srđan Mladenov|last=Jovanović|title=&quot;One out of Five Million&quot;: Serbia's 2018–19 Protests against Dictatorship, the Media, and the Government's Response|date=16. 5. 2019|journal=Open Political Science |volume=2 |issue=1 |pages=1–8 |doi=10.1515/openps-2019-0001 |s2cid=181432571 |issn=2543-8042|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;

=== Velika Srbija ===
Do 2008, Vučić je javno podržavao ideologiju Velike Srbije, za koju je svjedočio da je zamišljena kao da se proteže do zapadne granice duž linije Virovitica-Karlovac-Karlobag.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.independent.co.uk/news/world/europe/srebrenica-memorial-angry-protest-mars-burial-of-massacred-muslims-10383051.html|title=Srebrenica memorial: Angry protest mars burial of massacred Muslims|date=11. 7. 2015|work=The Independent|access-date=15. 2. 2017|archive-date=16. 2. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170216141418/http://www.independent.co.uk/news/world/europe/srebrenica-memorial-angry-protest-mars-burial-of-massacred-muslims-10383051.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.reuters.com/article/us-serbia-election-idUSBREA2C1A420140313|title=Milosevic-era minister shakes off dark past on path to power in Serbia|date=13. 3. 2014|work=Reuters|access-date=15. 2. 2017|archive-date=16. 2. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170216135523/http://www.reuters.com/article/us-serbia-election-idUSBREA2C1A420140313|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Godine 1995, tokom Hrvatskog rata za nezavisnost, Vučić je u Glini (koju su u to vrijeme kontrolisali pobunjenici) rekao da 'Srpska Krajina' i Glina nikada neće biti Hrvatske, Banovina nikada neće biti vraćena Hrvatskoj i da bi, da je Srpska radikalna stranka pobijedila na izborima, Srbi živjeli u Velikoj Srbiji.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.tportal.hr/vijesti/svijet/322118/Sto-je-Aleksandar-Vucic-govorio-u-okupiranoj-Glini-1995.html|title=Što je Vučić govorio u okupiranoj Glini 1995.|date=19. 3. 2014|publisher=tportal.hr|access-date=15. 2. 2017|archive-date=29. 12. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161229071724/http://www.tportal.hr/vijesti/svijet/322118/Sto-je-Aleksandar-Vucic-govorio-u-okupiranoj-Glini-1995.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;index.hr&quot;&gt;{{cite web|title=Video: Pogledajte još jedan Vučićev govor: &quot;Karlovac, Virovitica i Ogulin su srpske zemlje&quot;|url=http://www.index.hr/vijesti/clanak/video-pogledajte-jos-jedan-vucicev-govor-karlovac-virovitica-i-ogulin-su-srpske-zemlje/1023789.aspx|website=Index.hr|access-date=5. 2. 2018|archive-date=5. 2. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180205000817/http://www.index.hr/vijesti/clanak/video-pogledajte-jos-jedan-vucicev-govor-karlovac-virovitica-i-ogulin-su-srpske-zemlje/1023789.aspx|url-status=live}}&lt;/ref&gt; U drugom govoru s početka 2000-ih, Vučić je Karlobag, Ogulin, Karlovac i Viroviticu nazvao &quot;srpskim gradovima&quot;, izjavio da se &quot;oni [kritičari SRS-a] raduju što su ustaše (misleći na Hrvate) okupirale srpsku zemlju i žele uvjeriti nas, srpske radikale, da to nije srpsko, da govorimo gluposti. (...) Želimo ono što je naše, srpsko.&quot;&lt;ref name=&quot;index.hr&quot;/&gt; Nakon odvajanja od Srpske radikalne stranke i stvaranja Srpske napredne stranke, Vučić je rekao da više ne podržava ideologiju Velike Srbije.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2008&amp;mm=12&amp;dd=10&amp;nav_id=333520|title=Vučić: Velika Srbija nerealna|date=10. 12. 2008|publisher=tportal.hr|access-date=15. 2. 2017|archive-date=16. 2. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170216140738/http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2008&amp;mm=12&amp;dd=10&amp;nav_id=333520|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Dana 1. septembra 2020, crnogorski predsjednik [[Milo Đukanović]] optužio je Vučića i medije sa sjedištem u Beogradu za miješanje u unutrašnju politiku Crne Gore, kao i za navodni pokušaj oživljavanja &quot;politike Velike Srbije&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://rs.n1info.com/English/NEWS/a635491/Montenegro-s-President-concedes-defeat-adds-nationalism-from1990s-is-still-vibrant.html |title=Montenegro's President concedes defeat; says Belgrade rivaives Serb nationalism |date=1. 9. 2020 |publisher=[[N1 (TV channel)|N1]] |archive-date=8. 9. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200908164429/http://rs.n1info.com/English/NEWS/a635491/Montenegro-s-President-concedes-defeat-adds-nationalism-from1990s-is-still-vibrant.html |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Odnos prema Bosni i Hercegovini ===
Vučić je tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] snimljen kako obilazi srpske položaje iznad Sarajeva [[Opsada Sarajeva|tokom opsade]], gdje drži predmet nalik na pušku.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://balkans.aljazeera.net/opinions/2023/1/18/vucic-iznad-sarajeva-ko-civile-kosi-a-ko-kisobran-nosi|title=Vučić iznad Sarajeva: Ko civile kosi, a ko kišobran nosi|last=Marković|first=Tomislav|website=balkans.aljazeera.net|language=bs|access-date=4. 2. 2023}}&lt;/ref&gt; Pojavio se i snimak gdje izjavljuje kako treba ubiti 100 [[Muslimani (narod)|Muslimana]] za jednog [[Srbi]]na, tokom govora 20. jula 1995. u skupštini [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavije]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.danas.rs/vesti/drustvo/dvadeset-dve-godine-od-vuciceve-poruke-sa-skupstinske-govornice-ubijte-jednog-srbina-mi-cemo-stotinu-muslimana-video/|title=Dvadeset sedam godina od Vučićeve poruke sa skupštinske govornice &quot;Ubijte jednog Srbina, mi ćemo stotinu muslimana&quot; (VIDEO) - Društvo - Dnevni list Danas|date=20. 7. 2022|language=sr-RS|access-date=4. 2. 2023}}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat}}
*[http://assembly.coe.int/ASP/AssemblyList/ALMemberDetails.asp?MemberID=5741 Profil Aleksandra Vučića]

{{Predsjednici Republike Srbije}}
{{Premijeri Republike Srbije}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Vučić, Aleksandar}}
[[Kategorija:Rođeni 1970.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Beograd]]
[[Kategorija:Srbijanski političari]]
[[Kategorija:Srpska radikalna stranka]]
[[Kategorija:Srpska napredna stranka]]
[[Kategorija:Srpski nacionalisti]]</text>
      <sha1>d2smzbqq180n4l985b748jnwb35j3yd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ambasada Bosne i Hercegovine u Moskvi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>358053</id>
    <revision>
      <id>3940641</id>
      <parentid>3856226</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T04:30:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940641</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2461" sha1="anrxbftcoy6j3z7q22437sm8xcslt84" xml:space="preserve">[[Datoteka:Bosnia-and-Herzegovina Embassy Moscow.jpg|mini|desno|200px|Ambasada Bosne i Hercegovine u Rusiji]]

'''Ambasada Bosne i Hercegovine u Moskvi''' ([[Ruski jezik|rus.]] ''Посольство Боснии и Герцеговины Москва'') je diplomatsko predstavništvo [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] u [[Rusija|Ruskoj Federaciji]]. Ambasada se nalazi u [[Moskva|Moskvi]], u ulici Mosfiljmovskaja 50/1. Pored usluga koje pruža državljanima Bosne i Hercegovine koji su u Rusiji, ambasada u Moskvi nerezidentno pokriva i slijedeće države u kojima BiH nema vlastitu ambasadu: [[Armenija|Armeniju]], [[Bjelorusija|Bjelorusiju]], [[Kazahstan]], [[Kirgistan]], i [[Uzbekistan]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.mvp.gov.ba/ambasade_konzulati_misije/ambasade_konzulati_i_stalne_misije_bih/Default.aspx?template_id=16&amp;s1=724&amp;id=6983|title=RUSKA Federacija|website=www.mvp.gov.ba|access-date=24. 4. 2020}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

== Diplomatski odnosi ==

Ruska Federacija je 27. aprila 1992. godine priznala Bosnu i Hercegovinu kao nezavisnu i suverenu državu. 26. decembra 1996. godine između ove dvije države uspostavljeni su puni diplomatski odnosi.&lt;ref&gt;[http://archive.mid.ru//bdomp/ns-reuro.nsf/348bd0da1d5a7185432569e700419c7a/ef65cb3b12f8780343256dac002faa66!OpenDocument ''Ministarstvo vanjskih poslova Ruske Federacije''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190819154934/http://archive.mid.ru/bdomp/ns-reuro.nsf/348bd0da1d5a7185432569e700419c7a/ef65cb3b12f8780343256dac002faa66!OpenDocument |date=19. 8. 2019 }}Pristupljeno 22.08.2016.&lt;/ref&gt;

==Članovi misije==

Trenutni ambasador Bosne i Hercegovine u Ruskoj Federaciji je Ivan Barbalić.&lt;ref&gt;http://www.mvp.gov.ba/ambasade_konzulati_misije/ambasade_konzulati_i_stalne_misije_bih/Default.aspx?template_id=16&amp;s1=724&amp;id=6983{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;
Ostali članovi misije su: 
* Rajna Zekić - ministar savjetnik
* Vidosav Cvjetić - savjetnik
* Aleksandar Đokić - konzularni radnik

==Također pogledajte==
* [[Diplomatska predstavništva Bosne i Hercegovine u svijetu]]

==Reference==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* [http://www.mvp.gov.ba/ Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine]
* [http://www.rf-bih.ru/ Službena stranica Ambasade Bosne i Hercegovine u Rusiji]

{{Diplomatska predstavništva Bosne i Hercegovine u svijetu}}{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Diplomatska predstavništva Bosne i Hercegovine u svijetu|Moskva]]
[[Kategorija:Moskva]]</text>
      <sha1>anrxbftcoy6j3z7q22437sm8xcslt84</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Azubuike Egwuekwe</title>
    <ns>0</ns>
    <id>360385</id>
    <revision>
      <id>3940709</id>
      <parentid>3896221</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T07:30:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940709</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5156" sha1="fvpgbck8ow70pzwizqvaff3j30yj1ye" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša             = Azubuike Egwuekwe
| slika                     = 
| punoime                   = Azubuike Emanuel Egwuekwe
| nadimak                   = 
| datumrođenja              = {{datum rođenja i godine|1989|7|16}}
| rodnigrad                 = [[Lafia]]
| rodnadržava               = [[Nigerija]]
| datumsmrti                = 
| gradsmrti                 = 
| državasmrti               = 
| visina                    = 195 cm
| pozicija                  = [[Odbrambeni igrač (nogomet)|Odbrambeni igrač]]
| trenutniklub              = [[Warri Wolves F.C.|Warri Wolves]]
| brojnadresu               = 
| datumimjestodebija        = 
| omladinskegodine          = 
| omladinskipogoni          = 
| godine1                    = 2006
| klubovi1                   = [[Nasarawa United F.C.|Nasarawa United]]
| nastupi(golovi)1           = 
| godine2                    = 2007-2008
| klubovi2                   = [[Yerima Strikers F.C.|Yerima Strikers]]
| nastupi(golovi)2           = 
| godine3                    = 2008-
| klubovi3                   = [[Warri Wolves F.C.|Warri Wolves]]
| nastupi(golovi)3           = 
| godine4                    = 
| klubovi4                   = 
| nastupi(golovi)4           = 
| godine5                    = 
| klubovi5                   = 
| nastupi(golovi)5           = 
| godine6                    = 
| klubovi6                   = 
| nastupi(golovi)6           = 
| godine7                    = 
| klubovi7                   = 
| nastupi(golovi)7           = 
| godine8                    = 
| klubovi8                   = 
| nastupi(golovi)8           = 
| godine15                   = 
| klubovi15                  = 
| nastupi(golovi)15          = 
| reprezentacija             = 
| nacionalnegodine1          = 2012-
| nacionalneekipe1           = {{NOG|NGA}}
| nacionalninastupi(golovi)1 = 31 (1)&lt;ref name=&quot;Azubuike Egwuekwe, FIFA.com&quot;&gt;[http://www.fifa.com/worldcup/players/player=356711/index.html ''Azubuike Egwuekwe, FIFA.com'']; pristupljeno: 14. juni 2014.&lt;/ref&gt;
| trenergodine               =
| trenerklubovi              = 
| zadnjeuređivanje           = 14. juni 2014.
}}
'''Azubuike Emanuel Egwuekwe''' (rođen 16. jula 1989. u [[Lafia|Lafiji]], [[Nigerija]])  je nigerijski nogometaš koji trenutno igra za nigerijski [[Warri Wolves F.C.|Warri Wolves]]&lt;ref name=&quot;Azubuike Egwuekwe, FIFA.com&quot;&gt;[http://www.fifa.com/worldcup/players/player=356711/index.html ''Azubuike Egwuekwe, FIFA.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140614020620/http://www.fifa.com/worldcup/players/player=356711/index.html |date=14. 6. 2014 }}; pristupljeno: 14. juni 2014.&lt;/ref&gt;. Igra na poziciji [[Odbrambeni igrač (nogomet)|odbrane]]. Karijeru je započeo 2006. u [[Nasarawa United F.C.|Nasarawa United]]. Najveći uspjeh u dresu [[Nogometna reprezentacija Nigerije|Nigerije]] ostvario je šampionskom titulom na  [[Afrički kup nacija 2013.|Afričkom kupu nacija]] 2013. godine.

== Reprezentacija ==
Azubuike Egwuekwe je za [[Nogometna reprezentacija Nigerije|Nigeriju]] debitovao 11. januara 2012. protiv [[Nogometna reprezentacija Angole|Angole]]&lt;ref name=&quot;Azubuike Egwuekwe, FIFA.com&quot;&gt;[http://www.fifa.com/worldcup/players/player=356711/index.html ''Azubuike Egwuekwe, FIFA.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140614020620/http://www.fifa.com/worldcup/players/player=356711/index.html |date=14. 6. 2014 }}; pristupljeno: 14. juni 2014.&lt;/ref&gt;.
{| class=&quot;wikitable&quot;
! # !! Datum !! Lokacija !! Protivnik !! Dati&lt;br&gt;golovi !! Rezultat !! Takmičenje
|-
| 1 || 9. juni 2012. || [[Blantyre]] || {{NOG|MLV}} || &lt;center&gt;0–'''1''' || &lt;center&gt;1-1 || Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|SP 2014.]]&lt;ref name=&quot;Izvještaj utakmice Malavi - Nigerija 1:1 (Kvalifikacije za SP 2014), FIFA.com&quot;&gt;[http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=258334/match=300176009/report.html ''Izvještaj utakmice Malavi - Nigerija 1:1 (Kvalifikacije za SP 2014), FIFA.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140709175002/http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=258334/match=300176009/report.html |date=9. 7. 2014 }}; pristupljeno: 14. juni 2014.&lt;/ref&gt;
|}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* {{FIFA igrač|356711}}
* [http://www.transfermarkt.co.uk/azubuike-egwuekwe/profil/spieler/217514 Azubuike Egwuekwe] na transfermarkt.co.uk

{{Navkutije
|ime        = Sastavi Nigerije
|naslov     = Sastavi Nigerije
|naslovstil = background-color:#008751; color:white; border: solid 1px #00703C;
|podaci1    =
{{Sastav Nigerije na Afričkom kupu nacija 2013}}
{{Sastav Nigerije na FIFA Kupu konfederacija 2013.}}
{{Sastav Nigerije na SP 2014. u nogometu}}
}}

{{DEFAULTSORT:Egwuekwe, Azubuike}}
[[Kategorija:Nigerijski nogometaši]]
[[Kategorija:Rođeni 1989.]]
[[Kategorija:Biografije, Lafia]]
[[Kategorija:Nogometaši Nasarawa Uniteda]]
[[Kategorija:Nogometaši Warri Wolvesa]]
[[Kategorija:Nogometaši Kuopion Palloseura]]
[[Kategorija:Igrači na Afričkom kupu nacija 2013.]]
[[Kategorija:Igrači na FIFA Kupu konfederacija 2013.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2014.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>fvpgbck8ow70pzwizqvaff3j30yj1ye</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alpensia (skakaonica)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>363300</id>
    <revision>
      <id>3940632</id>
      <parentid>3507899</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T04:21:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940632</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8169" sha1="fnwclczcqmnr3ay28bddyjo3wlcrbck" xml:space="preserve">{{Infokutija skakaonica
| ime                  = Alpensia &lt;br&gt; 알펜시아 스키점프 경기장
| nadimak              = 
| slika                = [[Datoteka:Alpensia 20170202 08 (32537578151).jpg|250px]]
| opis_slike           = 
| lokacija             = {{ZD|JKO}} [[Pyeongchang]]
| vlasnik              = ''Alpensia Resort''
| otvorena             = 2008.
| renovirana           = 
| zatvorena            = 
| srušena              = 
&lt;!-- ** Veličina ** --&gt;
| k-tačka              = K–98 &lt;br /&gt; K–125
| veličina_skakaonice  = HS 109 &lt;br /&gt; HS 142
| rekord               = '''Mala:''' 113,5 m &lt;br /&gt; ([[Stefan Kraft]], 16. 2. 2017. &lt;br/&gt; [[Robert Johansson (ski-skakač)|Robert Johansson]], 11. 2. 2018 &lt;br/&gt; [[Andreas Wellinger]], 11. 2. 2018) &lt;br&gt; '''Velika:''' 143,5 m &lt;br /&gt; ([[Ryōyū Kobayashi]], 16. 2. 2018)
| kapacitet            = 13.500
&lt;!-- ** Takmičenje ** --&gt;
| olimpijske_igre      = [[Skijaški skokovi na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|2018.]]
| svjetsko_prvenstvo   = 
}}
'''Alpensia''' je kompleks [[skijaška skakaonica|skijaških skakaonica]] u [[Alpensia|istoimenom]] skijalištu u [[Južna Koreja|južnokorejskom]] gradu [[Pyeongchang]]u. U njemu se nalazi pet skakaonica: K-15, K-35, K-60, K-98 i K-125 i ovdje će biti održana takmičenja u [[Skijaški skokovi na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|skijaškim skokovima]] na [[Zimske olimpijske igre 2018.|ZOI 2018.]] i skakački dio [[Nordijska kombinacija na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|nordijske kombinacije]] iako je prvobitno bilo zamišljeno da se tu održe ceremonije otvaranja i zatvaranja ovih Igara.&lt;ref&gt;{{cite web |author= Laura Walden, |url= http://www.sportsfeatures.com/olympicsnews/story/47205/pyeongchang-2018-alpensia-resort-and-water-park-complete-and-full-for-summer-season |title= PyeongChang 2018: Alpensia resort and water park complete and full for summer season |publisher=sportsfeatures.com |date= 30. 7. 2010 |access-date=2. 8. 2014 |archive-url= https://web.archive.org/web/20120312052037/http://www.sportsfeatures.com/olympicsnews/story/47205/pyeongchang-2018-alpensia-resort-and-water-park-complete-and-full-for-summer-season |archive-date=12. 3. 2012 |url-status= dead }}&lt;/ref&gt; Stadion prima maksimalno 13.500 gledalaca, ali će za ZOI 2018. kapacitet biti smanjen na 11.000 mjesta.

== Međunarodna takmičenja ==
Ovo su rezultati svih međunarodnih takmičenja na ovim skakaonicama održanih pod okriljem [[FIS]]-a:&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/ski-jumping/results.html?place_search=Alpensia&amp;seasoncode_search=all&amp;sector_search=JP&amp;date_search=&amp;gender_search=&amp;category_search=&amp;codex_search=&amp;nation_search=&amp;disciplinecode_search=&amp;search=Search&amp;limit=20 |title=Results Alpensia Resort |access-date=16. 12. 2012 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot; width:68,5%;&quot;
|-style=&quot;background:#CEDAF2&quot;
! style=&quot;width:12%;&quot; | Datum
! style=&quot;width:14%;&quot; | Takmičenje
! style=&quot;width:8%;&quot; | Skakaonica
! style=&quot;width:19%;&quot; class=&quot;unsortable&quot; | 1. mjesto
! style=&quot;width:19%;&quot; class=&quot;unsortable&quot; | 2. mjesto
! style=&quot;width:19%;&quot; class=&quot;unsortable&quot; | 3. mjesto
|- bgcolor=&quot;#EDEDED&quot;
| 3. 9. 2009. || rowspan=2|[[Kontinentalni kup u skijaškim skokovima 2009/2010.|Kontinentalni kup]] || align=center|HS 109 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{ZD|POLJ}} [[Stefan Hula mlađi|Stefan Hula]] || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{ZD|JKO}} [[Kim Hyun-ki]] || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{ZD|SLO}} [[Jurij Tepeš]]
|- bgcolor=&quot;#EDEDED&quot;
| 5. 9. 2009. || align=center rowspan=3|HS 142 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{ZD|JKO}} [[Kim Hyun-ki]] || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{ZD|POLJ}} [[Dawid Kubacki]] || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{ZD|POLJ}} [[Stefan Hula mlađi|Stefan Hula]]
|- bgcolor=&quot;#EDEDED&quot;
| 12. 1. 2011. || rowspan=2|[[Kontinentalni kup u skijaškim skokovima 2010/2011.|Kontinentalni kup]] || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{ZD|SLO}} [[Matjaž Pungertar]] || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{ZD|NJE}} [[Julian Musiol]] &lt;br&gt; {{ZD|SLO}} [[Rok Zima]] || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; align=center| ''Nije dodijeljeno''
|- bgcolor=&quot;#EDEDED&quot;
| 13. 1. 2011. || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{ZD|SLO}} [[Matjaž Pungertar]] || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{ZD|SLO}} [[Rok Zima]] || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{ZD|SLO}} [[Robert Hrgota]]
|- style=&quot;background:#EDEDED&quot;
| 23. 1. 2016. || rowspan=2|[[FIS-kup]] || align=center rowspan=3|HS 109 || bgcolor=&quot;#f7f6a8&quot; | {{ZD|JKO}} [[Choi Heung-chul]] || bgcolor=&quot;#dce5e5&quot; | {{ZD|JKO}} [[Choi Seou]] || bgcolor=&quot;#ffdab9&quot; | {{ZD|SLO}} [[Rok Justin]]
|- style=&quot;background:#EDEDED&quot;
| 24. 1. 2016. || bgcolor=&quot;#f7f6a8&quot; | {{ZD|SLO}} [[Rok Justin]] || bgcolor=&quot;#dce5e5&quot; | {{ZD|JAP}} [[Yuya Yamada]] || bgcolor=&quot;#ffdab9&quot; | {{ZD|JAP}} [[Takehiro Nagai]]
|- style=&quot;background:#EDEDED&quot;
| 15. 2. 2017. || [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2016/2017.#Žene|Svjetski kup]] || bgcolor=&quot;#f7f6a8&quot; | {{ZD|JAP}} [[Yūki Itō (ski-skakačica)|Yūki Itō]] || bgcolor=&quot;#dce5e5&quot; | {{ZD|JAP}} [[Sara Takanashi]] || bgcolor=&quot;#ffdab9&quot; | {{ZD|SLO}} [[Ema Klinec]]
|- bgcolor=&quot;#EDEDED&quot;
| 15. 2. 2017. || [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2016/2017.|Svjetski kup]] || align=center|HS 142 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{ZD|AUT}} [[Stefan Kraft]] || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{ZD|NJE}} [[Andreas Wellinger]] || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{ZD|POLJ}} [[Kamil Stoch]]
|- style=&quot;background:#EDEDED&quot;
| 16. 2. 2017. || [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2016/2017.#Žene|Svjetski kup]] || align=center rowspan=4|HS 109 || bgcolor=&quot;#f7f6a8&quot; | {{ZD|JAP}} [[Sara Takanashi]] || bgcolor=&quot;#dce5e5&quot; | {{ZD|JAP}} [[Yūki Itō (ski-skakačica)|Yūki Itō]] || bgcolor=&quot;#ffdab9&quot; | {{ZD|NOR}} [[Maren Lundby]]
|- bgcolor=&quot;#EDEDED&quot;
| 16. 2. 2017. || [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2016/2017.|Svjetski kup]] || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{ZD|POLJ}} [[Maciej Kot]] || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{ZD|AUT}} [[Stefan Kraft]] || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{ZD|NJE}} [[Andreas Wellinger]]
|- bgcolor=&quot;#EDEDED&quot;
| 10. 2. 2018. || [[Skijaški skokovi na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – mala skakaonica|Olimpijske igre]] || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{ZD|NJE}} [[Andreas Wellinger]] || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{ZD|NOR}} [[Johann André Forfang]] || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{ZD|NOR}} [[Robert Johansson (ski-skakač)|Robert Johansson]]
|- bgcolor=&quot;#EDEDED&quot;
| 12. 2. 2018. || [[Skijaški skokovi na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – žene|Olimpijske igre]] (ž) || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{ZD|NOR}} [[Maren Lundby]] || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{ZD|NJE}} [[Katarina Althaus]] || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{ZD|JAP}} [[Sara Takanashi]]
|- bgcolor=&quot;#EDEDED&quot;
| 17. 2. 2018. || [[Skijaški skokovi na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – velika skakaonica|Olimpijske igre]] || align=center rowspan=2|HS 142 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{ZD|POLJ}} [[Kamil Stoch]] || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{ZD|NJE}} [[Andreas Wellinger]]|| bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{ZD|NOR}} [[Robert Johansson (ski-skakač)|Robert Johansson]]
|- bgcolor=&quot;#EDEDED&quot;
| 19. 2. 2018. || [[Skijaški skokovi na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – ekipno|Olimpijske igre]] || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{ZastavaMOK|NOR|2018|Zimskim}} &lt;br/&gt; [[Daniel-André Tande]] &lt;br/&gt; [[Andreas Stjernen]] &lt;br/&gt; [[Johann André Forfang]] &lt;br/&gt; [[Robert Johansson (ski-skakač)|Robert Johansson]] || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{ZastavaMOK|GER|2018|Zimskim}} &lt;br/&gt; [[Karl Geiger]] &lt;br/&gt; [[Stephan Leyhe]] &lt;br/&gt; [[Richard Freitag]] &lt;br/&gt; [[Andreas Wellinger]] || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{ZastavaMOK|POL|2018|Zimskim}} &lt;br/&gt; [[Maciej Kot]] &lt;br/&gt; [[Stefan Hula mlađi|Stefan Hula]] &lt;br/&gt; [[Dawid Kubacki]] &lt;br/&gt; [[Kamil Stoch]]
|}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.alpensiaresort.co.kr/index.gdc Službeni sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110925030947/http://www.alpensiaresort.co.kr/index.gdc |date=25. 9. 2011 }} {{ko simbol}} {{en simbol}} {{simboli jezika|kin|kineski}} {{ja simbol}}
* [https://web.archive.org/web/20170315104010/http://www.skisprungschanzen.com/EN/Ski+Jumps/KOR-South+Korea/PyeongChang/0391/ Alpensia] na ''skisprungschanzen.com'' {{en simbol}} {{de simbol}} {{pl simbol}}

{{Skakaonice domaćini ZOI-a}}
{{coord|37|39|42|N|128|40|50|E|region:KR-42_type:landmark_source:dewiki|display=title}}

[[Kategorija:Skijaške skakaonice u Južnoj Koreji]]</text>
      <sha1>fnwclczcqmnr3ay28bddyjo3wlcrbck</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alberta (skakaonica)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>363354</id>
    <revision>
      <id>3940619</id>
      <parentid>3856575</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T03:32:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940619</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9191" sha1="trfztpbh6dngd946c63gn6tmf890tqm" xml:space="preserve">{{Infokutija skakaonica
| ime                  = Alberta
| nadimak              = 
| slika                = [[Datoteka:Canada_Olympic_Park_2006_Dec_10_-_8.jpg|250px]]
| opis_slike           = 
| lokacija             = {{ZD|KAN}} [[Calgary]]
| vlasnik              = [http://www.altiusnordicskiclub.com/ Altius Nordic SC]
| otvorena             = 1985.
| renovirana           =  
| zatvorena            = 
| srušena              = 
| k-tačka              = 114 m 
| veličina_skakaonice  = HS 122
| rekord               = 125 m ([[Jason Myslicki]])
| kapacitet            = 
| olimpijske_igre      = [[Skijaški skokovi na ZOI 1988.|1988.]]
| svjetsko_prvenstvo   = [[Svjetsko juniorsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1997.|1997]] (juniorsko)
}}
'''Skakaonica &quot;Alberta&quot;''' ili '''Alberta Ski Jump Area''' jeste kompleks koji se sastoji od 5 [[skijaška skakaonica|skakaonica]] u [[Calgary]]ju u [[Kanada|kanadskoj]] [[Kanadske provincije i teritorije|provinciji]] [[Alberta|Alberti]]. Nalazi se u sklopu [[Kanadski olimpijski park|Kanadskog olimpijskog parka]]. Ovdje su održana takmičenja u [[Skijaški skokovi na ZOI 1988.|skijaškim skokovima]] na ZOI 1988. i skakački dio [[Nordijska kombinacija na ZOI 1988.|nordijske kombinacije]].

== Historija ==
Godine 1985. izgrađeno je 5 skakaonica za potrebe [[Zimske olimpijske igre 1988.|Olimpijskih igara 1988. u Calgaryju]]. [[Finci|Finac]] [[Matti Nykänen]] uspio je na takmičenjima u skijaškim skokovima osvojiti 3 [[zlato|zlatne]] medalje u 3 discipline te je, pored [[Holandija|holandske]] [[brzo klizanje|brzoklizačice]] [[Yvonne van Gennip]], postao najuspješniji sportist na ovim Igrama. Na maloj skakaonici održano je takmičenje u skokovima na [[Svjetsko juniorsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1997.|svjetskom juniorskom prvenstvu 1997]].

Pošto su skijaški skokovi u Kanadi slabo popularan sport, ovaj kompleks služi kanadskim skakačima kao jedini centar za trening. Sve skakaonice osim HS 122 imaju vještačku podlogu i uglavnom služe kao centar za trening skijaškog kluba ''Altius Nordic Ski Club''.

== Međunarodna takmičenja ==
Ovo su rezultati svih međunarodnih takmičenja na ovim skakaonicama održanih pod okriljem [[FIS]]-a:&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/ski-jumping/results.html?place_search=Calgary&amp;seasoncode_search=all&amp;sector_search=JP&amp;date_search=&amp;gender_search=&amp;category_search=&amp;codex_search=&amp;nation_search=&amp;disciplinecode_search=&amp;search=Search&amp;limit=100 |title=Results |access-date=23. 2. 2013 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot; width:100%;&quot; 
|-style=&quot;background:#CEDAF2&quot;
! style=&quot;width:12%;&quot; | Datum
! style=&quot;width:14%;&quot; | Takmičenje
! style=&quot;width:8%;&quot; | Skakaonica
! style=&quot;width:19%;&quot; class=&quot;unsortable&quot; | 1. mjesto
! style=&quot;width:19%;&quot; class=&quot;unsortable&quot; | 2. mjesto
! style=&quot;width:19%;&quot; class=&quot;unsortable&quot; | 3. mjesto
|- bgcolor=&quot;#EDEDED&quot;
| 14. 2. 1988. || align=center|[[Skijaški skokovi na ZOI 1988.|ZOI]] || align=center|K-114 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{ZastavaMOK|FIN|1988|Zimskim}} &lt;br&gt; [[Matti Nykänen]] &lt;br&gt; [[Ari-Pekka Nikkola]] &lt;br&gt; [[Jari Puikkonen]] &lt;br&gt; [[Tuomo Ylipulli]] || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{ZastavaMOK|YUG|1988|Zimskim}} &lt;br&gt; [[Primož Ulaga]] &lt;br&gt; [[Matjaž Zupan]] &lt;br&gt; [[Matjaž Debelak]] &lt;br&gt; [[Miran Tepeš]] || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{ZastavaMOK|NOR|1988|Zimskim}} &lt;br&gt; [[Ole Christian Eidhammer]] &lt;br&gt; [[Jon Inge Kjørum]] &lt;br&gt; [[Ole Gunnar Fidjestøl]] &lt;br&gt; [[Erik Johnsen]]
|- bgcolor=&quot;#EDEDED&quot;
| 15. 2. 1988. || align=center|[[Skijaški skokovi na ZOI 1988.|ZOI]] || align=center|K-89 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{ZD|FIN}} [[Matti Nykänen]] || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{ZD|ČSSR}} [[Pavel Ploc]] || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{ZD|ČSSR}} [[Jiří Malec]]
|- bgcolor=&quot;#EDEDED&quot;
| 16. 2. 1988. || align=center|[[Skijaški skokovi na ZOI 1988.|ZOI]] || align=center|K-114 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{ZD|FIN}} [[Matti Nykänen]] || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{ZD|NOR}} [[Erik Johnsen]] || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{ZD|JUG}} [[Matjaž Debelak]]
|- bgcolor=&quot;#EDEDED&quot;
| 12. 2. 1997. || [[Svjetsko juniorsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1997.|Juniorsko SP]] || align=center|K-89 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{ZD|NOR}} [[Wilhelm Brenna]] || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{ZD|FIN}} [[Jussi Hautamäki]] || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{ZD|AUT}} [[Falko Krismayr]]
|- bgcolor=&quot;#EDEDED&quot;
| 13. 2. 1997. || [[Svjetsko juniorsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1997.|Juniorsko SP]] || align=center|K-89 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{ZID|Slovenija}} &lt;br&gt; [[Miha Rihtar]] &lt;br&gt; [[Grega Lang]] &lt;br&gt; [[Blaž Vrhovnik]] &lt;br&gt; [[Peter Žonta]] || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{ZID|Finska}} &lt;br&gt; [[Lauri Hakola]] &lt;br&gt; [[Lassi Huuskonen]] &lt;br&gt; [[Matti Hautamäki]] &lt;br&gt; [[Jussi Hautamäki]] || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{ZID|Austrija}} &lt;br&gt; [[Thomas Hörl]] &lt;br&gt; [[Falko Krismayr]] &lt;br&gt; [[Karl-Heinz Dorner]] &lt;br&gt; [[Wolfgang Loitzl]]
|- bgcolor=&quot;#EDEDED&quot;
| 25. 8. 2001. || [[Kontinentalni kup u skijaškim skokovima 2001/2002.|Kontinentalni kup]] || align=center|K-89 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{ZD|SAD}} [[Alan Alborn]] || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{ZD|SLO}} [[Primož Peterka]] || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{ZD|FIN}} [[Janne Ylijärvi]]
|- bgcolor=&quot;#EDEDED&quot;
| 26. 8. 2001. || [[Kontinentalni kup u skijaškim skokovima 2001/2002.|Kontinentalni kup]] || align=center|K-89 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{ZD|SAD}} [[Alan Alborn]] || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{ZD|AUT}} [[Martin Koch (ski-skakač)|Martin Koch]] || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{ZD|FIN}} [[Janne Ylijärvi]]
|- bgcolor=&quot;#EDEDED&quot;
| 21. 9. 2002. || [[Kontinentalni kup u skijaškim skokovima 2002/2003.|Kontinentalni kup]] || align=center|K-89 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{ZD|NJE}} [[Kai Bracht]] || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{ZD|ŠVE}} [[Isak Grimholm]] || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{ZD|JKO}} [[Kang Chil-gu]]
|- bgcolor=&quot;#EDEDED&quot;
| 21. 9. 2002. || [[Kontinentalni kup u skijaškim skokovima 2002/2003.|Kontinentalni kup]] || align=center|K-89 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{ZD|JKO}} [[Choi Heung-chul]] || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{ZD|SLO}} [[Rok Benkovič]] || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{ZD|KAN}} [[Gregory Baxter]]
|- bgcolor=&quot;#EDEDED&quot;
| 19. 7. 2003. || [[Kontinentalni kup u skijaškim skokovima 2003/2004.|Kontinentalni kup]] || align=center|K-89 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{ZD|SLO}} [[Bine Norčič]] || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{ZD|JAP}} [[Hiroki Yamada (ski-skakač)|Hiroki Yamada]] || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{ZD|SAD}} [[Clint Jones]]
|- bgcolor=&quot;#EDEDED&quot;
| 20. 7. 2003. || [[Kontinentalni kup u skijaškim skokovima 2003/2004.|Kontinentalni kup]] || align=center|K-89 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{ZD|POLJ}} [[Marcin Bachleda]] || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{ZD|SAD}} [[Clint Jones]] || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{ZD|SLO}} [[Primož Pikl]]
|- bgcolor=&quot;#EDEDED&quot;
| 25. 7. 2006. || [[Kontinentalni kup u skijaškim skokovima 2006/2007.|Kontinentalni kup]] || align=center|HS 95 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{ZD|NJE}} [[Juliane Seyfarth]] || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{ZD|AUT}} [[Daniela Iraschko]] || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{ZD|NJE}} [[Ulrike Gräßler]]
|- bgcolor=&quot;#EDEDED&quot;
| 26. 7. 2006. || [[Kontinentalni kup u skijaškim skokovima 2006/2007.|Kontinentalni kup]] || align=center|HS 95 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{ZD|NJE}} [[Juliane Seyfarth]] || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{ZD|AUT}} [[Daniela Iraschko]] || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{ZD|NOR}} [[Anette Sagen]]
|- bgcolor=&quot;#EDEDED&quot;
| 1. 1. 2012. || ''FIS Race'' || align=center|HS 95 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{ZD|SAD}} [[Sarah Hendrickson]] || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{ZD|SAD}} [[Nita Englund]] || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{ZD|KAN}} [[Taylor Henrich]]
|- bgcolor=&quot;#EDEDED&quot;
| 1. 1. 2012. || ''FIS Race'' || align=center|HS 95 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{ZD|SAD}} [[Christian Friberg]] || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{ZD|KAN}} [[Eric Mitchell]] || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{ZD|SAD}} [[William Rhoads]]
|- bgcolor=&quot;#EDEDED&quot;
| 2. 1. 2012. || ''FIS Race'' || align=center|HS 95 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{ZID|Sjedinjene Američke Države}} 1 &lt;br&gt; [[Sarah Hendrickson]] &lt;br&gt; [[Brian Wallace]] &lt;br&gt; [[William Rhoads]] &lt;br&gt; [[Christian Friberg]] || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{ZID|Kanada}} &lt;br&gt; [[Taylor Henrich]] &lt;br&gt; [[Dusty Korek]] &lt;br&gt; [[Matthew Rowley]] &lt;br&gt; [[Eric Mitchell]] || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{ZID|Sjedinjene Američke Države}} 2 &lt;br&gt; [[Nita Englund]] &lt;br&gt; [[Dillon Maurer]] &lt;br&gt; [[Aleck Gantick]] &lt;br&gt; [[Hyrum Bailey]]
|- bgcolor=&quot;#EDEDED&quot;
| 3. 1. 2012. || ''FIS Race'' || align=center|HS 95 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{ZD|SAD}} [[Sarah Hendrickson]] || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{ZD|KAN}} [[Taylor Henrich]] || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{ZD|SAD}} [[Nita Englund]]
|- bgcolor=&quot;#EDEDED&quot;
| 3. 1. 2012. || ''FIS Race'' || align=center|HS 95 || bgcolor=&quot;#F7F6A8&quot; | {{ZD|SAD}} [[Christian Friberg]] || bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot; | {{ZD|KAN}} [[Eric Mitchell]] || bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot; | {{ZD|KAN}} [[Matthew Rowley]]
|}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Alberta Ski Jump Area}}
* [https://web.archive.org/web/20150216031742/http://www.skisprungschanzen.com/EN/Ski+Jumps/CAN-Canada/AB-Alberta/Calgary/0101-Canada+Olympic+Park/ Alberta Ski Jump Area] na ''skisprungschanzen.com'' {{en simbol}} {{de simbol}} {{pl simbol}}

{{Skakaonice domaćini ZOI-a}}
{{coord|51|4|35|N|114|12|46|W|type:landmark|display=title}}

[[Kategorija:Skijaške skakaonice u Kanadi]]</text>
      <sha1>trfztpbh6dngd946c63gn6tmf890tqm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Automatizacija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>364548</id>
    <revision>
      <id>3940706</id>
      <parentid>3856678</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T07:14:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940706</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6223" sha1="i1rm0ydfh3nvf7l57soxsvwupdousfw" xml:space="preserve">[[File:Control room pt tupper.jpg|thumb|]]

'''Automatizacija''' je interdisciplinarna grana tehnike i inženjerska nauka koja obuhvata sve mjere za automatizaciju mašina i opreme da bi one bile u mogućnosti djelovati neovisno i bez suradnje ljudi&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://titan.fsb.hr/~mcipek/base/novosti/oa_pi_I_dio.pdf |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20150724041800/http://titan.fsb.hr/~mcipek/base/novosti/oa_pi_I_dio.pdf |archive-date=24. 7. 2015 |access-date=1. 9. 2014 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;. 
Razvojem automatizacije omogućena je optimizacija proizvodnih procesa, povećanje efikasnosti i smanjenje ljudskih intervencija u industriji, [[Medicina|medicini]], transportu i drugim sektorima.

Stepen automatizacije raste s povećanjem autonomnosti mašina i sistema, a napredak u obradi [[signala]], [[veštačka inteligencija|veštačke inteligencije]] i [[robotika|robotike]] dodatno je ubrzao ovaj proces. Cilj automatizacije nije samo eliminacija ljudskog rada u opasnim, napornim ili rutinskim aktivnostima, već i poboljšanje tačnosti, brzine i ekonomičnosti rada mašina i sistema.

== Historija automatizacije ==
Koncept automatizacije seže unazad do antičkih vremena kada su izumljeni prvi mehanički uređaji poput [[vodeni sat|vodenih satova]] i [[mehanički automat|automata]]. Međutim, značajan napredak započinje s [[Industrijska revolucija|Industrijskom revolucijom]] u 18. i 19. vijeku, kada su parne mašine i mehanički sistemi zamijenili ručni rad u fabrikama.

* '''19. vijek''' – Razvoj tekstilnih mašina, [[Parna mašina|parnih mašina]] i prve elektromehaničke kontrole.
* '''20. vijek''' – Razvoj prvih elektronskih kontrolnih sistema i [[računarstvo|računarskih sistema]] za industrijske procese.
* '''1950-e''' – Uvođenje prvih [[programabilni logički kontroler|programabilnih logičkih kontrolera]] (PLC), omogućavajući fleksibilniju automatizaciju proizvodnje.
* '''21. vijek''' – Napredak u [[veštačka inteligencija|veštačkoj inteligenciji]], [[Internet stvari|Internetu stvari]] i [[robotika|robotici]], omogućavajući pametne i autonomne sisteme.

== Važnost automatizacije u tehnologiji ==
Automatizacija je ključna u svim tehnološkim oblastima jer poboljšava preciznost, produktivnost i sigurnost u radu. Njene metode se koriste za optimizaciju različitih inženjerskih sistema.

* '''[[Mjerenje]]''' – Mjerenje fizičkih veličina poput [[Temperatura|temperature]], pritiska i protoka uz pomoć senzora. Primjer: korištenje Coriolisove sile za mjerenje protoka fluida.
* '''[[Kontrola]]''' – Razvoj programabilnih logičkih kontrolera (PLC) omogućio je precizno upravljanje industrijskim procesima.
* '''[[Regulacija]]''' – Stabilnost regulacionih sistema ključna je za optimizaciju zatvorenih petlji u industriji. Na primjer, regulacija telemanipulovanih robota uzimala je decenije istraživanja&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.itr.ei.tum.de/fileadmin/w00bok/www/News/plenary_ecc2014_web.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=1. 9. 2014 |archive-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160307015823/http://www.itr.ei.tum.de/fileadmin/w00bok/www/News/plenary_ecc2014_web.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;.
* '''[[Komunikacija]]''' – Povezivanje uređaja putem industrijskih komunikacionih protokola (npr. [[MODBUS]], [[PROFIBUS]]) omogućava sinhronizaciju rada sistema.
* '''[[Human-machine interface]]''' – Razvoj intuitivnih korisničkih interfejsa za kontrolu automatizovanih sistema.
* '''[[Sigurnost]]''' – Primjena automatizacije u sistemima sigurnosti, kao što su senzori za detekciju opasnosti, alarmni sistemi i nadzorni sistemi.
* '''[[Implementacija]]''' – Proces uvođenja automatizacije u industriju, uključujući integraciju hardverskih i softverskih rješenja.

== Metode automatizacije ==
Automatizacija se može postići kroz različite metode, zavisno od nivoa složenosti sistema:

# '''Fiksna automatizacija''' – Koristi se za masovnu proizvodnju i uključuje specijalizovane mašine koje izvode specifične zadatke. Primjer: automobilske montažne linije.
# '''Programabilna automatizacija''' – Omogućava fleksibilnost kroz programabilne uređaje, kao što su PLC-ovi. Koristi se u industriji gdje se proizvodni procesi često mijenjaju.
# '''Fleksibilna automatizacija''' – Napredna metoda koja koristi robotske sisteme i veštačku inteligenciju za prilagođavanje proizvodnih linija u realnom vremenu.
# '''Autonomni sistemi''' – Automatizovani sistemi koji koriste senzore, AI i [[Internet stvari|IoT]] za donošenje odluka bez ljudske intervencije.

== Ekonomska i društvena važnost ==
Automatizacija ima dubok uticaj na ekonomiju i društvo, donoseći brojne prednosti, ali i izazove:

=== '''Prednosti automatizacije''' ===
* '''Povećanje produktivnosti''' – Automatizovani sistemi mogu raditi neprekidno, bez umora i pauza.
* '''Smanjenje troškova proizvodnje''' – Manja potreba za ljudskom radnom snagom smanjuje operativne troškove.
* '''Poboljšanje kvaliteta proizvoda''' – Precizna kontrola procesa smanjuje greške u proizvodnji.
* '''Sigurnost radnika''' – Smanjenje izloženosti opasnim uslovima rada.

=== '''Izazovi automatizacije''' ===
* '''Zamjena radne snage''' – Automatizacija smanjuje potrebu za ljudskim radnicima u određenim sektorima, što može dovesti do gubitka radnih mjesta.
* '''Visoki početni troškovi''' – Implementacija automatizovanih sistema zahtijeva značajna ulaganja.
* '''Održavanje i ažuriranje''' – Potrebna su stalna poboljšanja softvera i hardvera kako bi sistemi ostali efikasni.

== Budućnost automatizacije ==
Automatizacija se brzo razvija s napretkom u oblasti [[veštačka inteligencija|veštačke inteligencije]], [[mašinsko učenje|mašinskog učenja]], [[Internet stvari|Interneta stvari]] i [[robotika|robotike]]. Predviđa se da će buduće generacije autonomnih sistema značajno unaprijediti industriju, medicinu, transport i druge sektore, omogućavajući efikasnije i sigurnije operacije.

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Inženjerske discipline]]
[[Kategorija:Automatizacija]]
[[Kategorija:Robotika]]
[[Kategorija:Industrijski procesi]]</text>
      <sha1>i1rm0ydfh3nvf7l57soxsvwupdousfw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Andreas Wellinger</title>
    <ns>0</ns>
    <id>366469</id>
    <revision>
      <id>3940652</id>
      <parentid>3821226</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T05:15:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940652</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26608" sha1="88xfo5o09uu1ep36loojmmhfh0wcz04" xml:space="preserve">{{Infokutija skijaš
| ime                  = Andreas Wellinger
| slika                = 2017-10-03 FIS SGP 2017 Klingenthal Siegerehrung Pressekonferenz Andreas Wellinger 001.jpg
| veličina_slike       = 250px
| puno_ime             =
| datum_rođenja        = 28. august 1995.
| mjesto_rođenja       = [[Ruhpolding]], [[Njemačka]]
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| visina               = 183 cm
&lt;!-- ** Karijera ** --&gt;
| klub                 = SC Ruhpolding
| skije                = 
| takmiči_se_za        = {{ZD|NJE}} [[Njemačka|Njemačku]]
| lični_rekord         = 245 m ([[Vikersundbakken|Vikersund]] 2017)
&lt;!-- ** Svjetski kup ** --&gt;
| sezone               = [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2012/2013.|2012]]–
| pobjede              = 9 (+ 8 ekipnih + 2 mješovito)
| pobjednička_postolja = 43 (+ 28 ekipno + 4 mješovito)
| medalje              = {{MedaljaTakmičenje|[[Zimske olimpijske igre]]}}
{{MedaljaZlato|[[Skijaški skokovi na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|Pyeongchang 2018.]]|[[Skijaški skokovi na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – mala skakaonica|Mala]]}}
{{MedaljaZlato|[[Skijaški skokovi na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|Soči 2014.]]|[[Skijaški skokovi na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – ekipno|Ekipno]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Skijaški skokovi na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|Pyeongchang 2018.]]|[[Skijaški skokovi na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – velika skakaonica|Velika]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Skijaški skokovi na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|Pyeongchang 2018.]]|[[Skijaški skokovi na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – ekipno|Ekipno]]}}
{{MedaljaTakmičenje|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju|Svjetsko prvenstvo]]}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2017.|Lahti 2017.]]|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2017 – mješoviti skokovi|Mješovito]]}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2023.|Planica 2023.]]|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2023 – mješoviti skokovi|Mješovito]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2017.|Lahti 2017.]]|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2017 – mala skakaonica (muškarci)|Mala]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2017.|Lahti 2017.]]|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2017 – velika skakaonica (muškarci)|Velika]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2023.|Planica 2023.]]|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2023 – mala skakaonica (muškarci)|Mala]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2025.|Trondheim 2025.]]|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2025 – mala skakaonica (muškarci)|Mala]]}}
{{MedaljaTakmičenje|[[Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima|Svjetsko prvenstvo u letovima]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima 2024.|Tauplitz 2024.]]|Pojedinačno}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima 2016.|Tauplitz 2016.]]|Ekipno}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima 2022.|Vikersund 2022.]]|Ekipno}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima 2024.|Tauplitz 2024.]]|Ekipno}}
{{MedaljaTakmičenje|[[Svjetsko juniorsko prvenstvo u nordijskom skijanju|Svjetsko juniorsko prvenstvo]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko juniorsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2015.|Almati 2015.]]|Pojedinačno}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko juniorsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2015.|Almati 2015.]]|Ekipno}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko juniorsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2013.|Liberec 2013.]]|Ekipno}}
| aktualizirano = 29. 3. 2026.
}}
'''Andreas Wellinger''' [[Njemačka|njemački]] je [[skijaš-skakač]].

== Karijera ==
U [[Svjetski kup u skijaškim skokovima|Svjetskom kupu]] debitirao je 2012. na [[Lysgårdsbakken|maloj skakaonici]] u [[Lillehammer]]u. Nakon prve serije bio je čak i vodeći, ali je na kraju završio na petom mjestu. Iste godine na [[Ruka (skakaonica)|velikoj skakaonici]] u [[Kuusamo|Kuusamu]] s kolegama iz reprezentacije došao je do prve ekipne pobjede, a pojedinačno se dvaput plasirao na pobjedničko postolje: u [[Ruskije Gorki|Sočiju]] i [[Titlis (skakaonica)|Engelbergu]]. U [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2012/2013.|sezoni 2012/13.]] osvojio je 393 boda, što mu je bilo dovoljno za 20. mjesto u ukupnom poretku.

2013. osvojio je [[Ljetni Grand Prix (ski-skokovi)|Ljetni ''Grand Prix'']] ispred [[Jernej Damjan|Jerneja Damjana]]. Na prvom takmičenju [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2013/2014.|sezone 2013/14.]] u [[Klingenthal]]u bio je drugi. Isti uspjeh ponovio je u [[Engelberg]]u. [[Turneja 4 skakaonice 2013/2014.|Novogodišnju turneju]] završio je na desetom mjestu, da bi kasnije u [[Wisła (mjesto)|Wisłi]] došao do prve pobjede u karijeri.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.skispringen.com/news,id3656,andreas-wellinger-holt-ersten-weltcupsieg-wisla.html |title= Andreas Wellinger holt ersten Weltcupsieg in Wisla |website= skispringen.com |date= 16. 1. 2014 |access-date= 20. 3. 2016 |language= de |archive-url= https://web.archive.org/web/20150924102721/http://www.skispringen.com/news,id3656,andreas-wellinger-holt-ersten-weltcupsieg-wisla.html |archive-date= 24. 9. 2015 |url-status= dead}}&lt;/ref&gt;

Prvi mu je veći uspjeh zlatna medalja s [[Zimske olimpijske igre 2014.|Olimpijskih igara 2014.]] u [[Soči]]ju, koju je osvojio u [[Skijaški skokovi na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – ekipno|ekipnim skokovima]] kao član reprezentacije Njemačke.

Veći dio [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2014/2015.|sezone 2014/15.]] propustio je zbog povrede mada je na samom njenom startu u [[Klingenthal]]u osvojio treće mjesto. Vratio se u drugom dijelu sezone nastupima na [[Svjetsko juniorsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2015.|Svjetskom juniorskom prvenstvu]] u [[Almati]]ju, gdje je osvojio srebrnu medalju i u pojedinačnom i u ekipnom takmičenju. Još jednu ekipnu srebrnu medalju osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima 2016.|Svjetskom prvenstvu u letovima 2016.]] u [[Tauplitz]]u.

Na [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2017.|Svjetskom prvenstvu 2017.]] u [[Lahti]]ju osvojio je srebrnu medalju na maloj skakaonici, što mu je prva pojedinačna seniorska medalja na velikim takmičenjima, a odmah idućeg dana došao je i do zlatne medalje u mješovitim ekipnim skokovima. Tome je dodao još jednu srebrnu medalju na velikoj skakaonici.

Najbolji rezultat na [[Turneja 4 skakaonice|Novogodišnjoj turneji]] ostvario je [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2017/2018.|sljedeće sezone]] kad je u ukupnom plasmanu bio [[Turneja 4 skakaonice 2017/2018.|drugi]].

Na [[Zimske olimpijske igre 2018.|Zimskim olimpijskim igrama 2018.]] u [[Pyeongchang]]u ostvario je najbolji pojedinačni rezultat u karijeri [[Skijaški skokovi na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – mala skakaonica|osvojivši zlatnu medalju]] na maloj skakaonici iako je nakon prve serije bio peti. Na [[Skijaški skokovi na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – velika skakaonica|velikoj skakaonici]] također je bio odličan, došavši do srebrne medalje, iza [[Kamil Stoch|Kamila Stocha]]. Dva dana kasnije u ekipnim skokovima svojim skokom u posljednjoj seriji donio je Njemačkoj još jednu srebrnu medalju, prestigavši Stocha, odnosno Poljake, koji su dotad držali drugo mjesto. Tako je s jednom zlatnom i dvije srebrne medalje postao najuspješniji skijaš-skakač na ZOI 2018.

Na [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2019.|Svjetskom prvenstvu 2019.]] u [[Seefeld]]u na treningu je skakao protiv [[Stephan Leyhe|Stephana Leyhea]] kako bi bio određen četvrti član njemačke ekipe za skokove na [[Bergisel (skakaonica)|velikoj skakaonici]] u [[Innsbruck]]u. Zbog razočaravajućeg 32. mjesta nije nominiran za ostala takmičenja na prvenstvu.

Početkom juna 2019. teško se povrijedio na treningu u [[Hinzenbach]]u, potpuno potrgavši križni ligament u desnom koljenu, zbog čega je morao propustiti cijelu sezonu [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2019/2020.|2019/20.]]&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.skispringen.com/schock-zum-sommerauftakt-andreas-wellinger-schwer-verletzt/ |title= Schock zum Sommer-Auftakt: Andreas Wellinger schwer verletzt |website= skispringen.com |date= 7. 6. 2019 |access-date= 13. 3. 2020 |language= de}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;br-2019-06-07&quot;&gt;{{cite web |url= https://www.br.de/nachrichten/sport/skispringer-wellinger-faellt-kommenden-winter-komplett-aus,RShbmI9 |title= Skispringer Wellinger fällt kommenden Winter komplett aus |website= br.de |language= de |date= 7. 6. 2019 |access-date= 13. 3. 2020 |archive-date= 24. 6. 2019 |archive-url= https://web.archive.org/web/20190624052300/https://www.br.de/nachrichten/sport/skispringer-wellinger-faellt-kommenden-winter-komplett-aus,RShbmI9 |url-status= dead}}&lt;/ref&gt; Nedugo prije nego što je želio početi s treninzima za sezonu [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2020/2021.|2020/21.]] slomio je [[ključna kost|ključnu kost]] na odmoru u [[Australija|Australiji]].&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.skijumping.pl/wiadomosci/28017/andreas-wellinger-ponownie-kontuzjowany/ |title= Andreas Wellinger ponownie kontuzjowany! |website= skijumping.pl |date= 2. 4. 2020 |access-date= 2. 4. 2020 |language= pl}}&lt;/ref&gt; Pokušao se vratiti takmičenjima, ali je sezonu okončao tokom [[Turneja 4 skakaonice 2020/2021.|Novogodišnje turneje]] nakon što se nijednom nije uspio plasirati među 30 najboljih u dotadašnjem dijelu sezone. Ni [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2021/2022.|sljedeća sezona]] nije bila mnogo bolja, ali je ipak osvojio ekipnu srebrnu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima 2022.|Svjetskom prvenstvu u letovima]] u [[Vikersund]]u.

I u prvom dijelu sezone [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2022/2023.|2022/23.]] ostvarivao je prosječne do solidne rezultate, ali, kako je sezona odmicala i kako se počelo bližiti [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2023.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Planica|Planici]], njegova forma počela se popravljati, pa je na posljednja tri takmičenja prije prvenstva ostvario dvije pobjede i jedno drugo mjesto. Na prvenstvu je te rezultate potvrdio osvojivši najprije srebro na maloj skakaonici, a zatim i zlato u mješovitim skokovima.

Sezonu [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2023/2024.|2023/24.]] počeo je odličnim rezultatima, plasiravši se četiri puta na postolje (jedna pobjeda). I [[Turneja 4 skakaonice 2023/2024.|Novogodišnju turneju]] počeo je pobjedom u Oberstdorfu, ali je na sljedećim stanicama bio odmah ispod postolja, što mu je nakon šest godina donijelo još jedno drugo mjesto u ukupnom poretku.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.klix.ba/sport/ostali-sportovi/ryy-kobayashi-bez-ijedne-pobjede-osvojio-naslov-najboljeg-skakaca-na-novogodisnjoj-turneji/240106084 |title= Ryōyū Kobayashi bez ijedne pobjede osvojio naslov najboljeg skakača na Novogodišnjoj turneji |website= [[klix.ba]] |date= 6. 1. 2024 |access-date= 6. 1. 2024}}&lt;/ref&gt; Na [[Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima 2024.|Svjetskom prvenstvu u letovima]] u [[Tauplitz]]u osvojio je prvu pojedinačnu letačku medalju u karijeri (srebro), dodavši tome još jednu ekipnu, ovog puta bronzanu. Sezonu je završio na trećem mjestu u generalnom poretku, što mu je najbolji plasman u karijeri.

Na [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2025.|Svjetskom prvenstvu 2025.]] u [[Trondheim]]u odbranio je srebro na maloj skakaonici. Odmah nakon prvenstva osvojio je turneju [[Raw Air 2025.|Raw Air]].

== Rezultati u Svjetskom kupu ==
=== Postolja ===
{| width=95% style=&quot;font-size: 100%; text-align:center&quot; class=wikitable
|-
! Br.
! Datum
! Mjesto
! Skakaonica
! [[Kritična tačka|K-tačka]]
! [[Veličina skakaonice|HS]]
! Skok 1
! Skok 2
! Bodovi
! Plasman
! Pobjednik
|-
|1.
|align=center|9. 12. 2012.
|align=left|{{ZD|RUS}} [[Krasna Poljana]]
|align=left|[[Ruskije Gorki]]
|K-95
|HS 106
|100 m
|102,5 m
|261,6
|3.
|[[Andreas Kofler]]
|-
|2.
|align=center|16. 12. 2012.
|align=left|{{ZD|ŠVI}} [[Engelberg]]
|align=left|[[Titlis (skakaonica)|Titlis]]
|K-125
|HS 137
|130 m
|138,5 m
|270,3
|2.
|[[Gregor Schlierenzauer]]
|-
|3.
|align=center|24. 11. 2013.
|align=left|{{ZD|NJE}} [[Klingenthal]]
|align=left|[[Vogtland Arena]]
|K-125
|HS 140
|132 m
|–{{note|1}}
|132,8
|2.
|[[Krzysztof Biegun]]
|-
|4.
|align=center|22. 12. 2013.
|align=left|{{ZD|ŠVI}} [[Engelberg]]
|align=left|[[Titlis (skakaonica)|Titlis]]
|K-125
|HS 137
|131 m
|129,5 m
|270,8
|2.
|[[Kamil Stoch]]
|-
|5.
|align=center|16. 1. 2014.
|align=left|{{ZD|POLJ}} [[Wisła (mjesto)|Wisła]]
|align=left|[[Malinka (skakaonica)|Malinka]]
|K-120
|HS 134
|127 m
|128,5 m
|262,8
|'''1.'''
||–
|-
|6.
|align=center|23. 11. 2014.
|align=left|{{ZD|NJE}} [[Klingenthal]]
|align=left|[[Vogtland Arena]]
|K-125
|HS 140
|140 m
|133 m
|270,7
|3.
|[[Roman Koudelka]]
|-
|7.
|align=center|14. 1. 2017.
|align=left|{{ZD|POLJ}} [[Wisła (mjesto)|Wisła]]
|align=left|[[Malinka (skakaonica)|Malinka]]
|K-120
|HS 134
|127,5 m
|120,5 m
|249,1
|3.
|rowspan=2|[[Kamil Stoch]]
|-
|8.
|align=center|22. 1. 2017.
|align=left|{{ZD|POLJ}} [[Zakopane]]
|align=left|[[Wielka Krokiew]]
|K-120
|HS 134
|130,5 m
|133 m
|285,8
|2.
|-
|9.
|align=center|29. 1. 2017.
|align=left|{{ZD|NJE}} [[Willingen (Upland)|Willingen]]
|align=left|[[Mühlenkopf (skakaonica)|Mühlenkopf]]
|K-130
|HS 147
|147,5 m
|135 m
|242,3
|'''1.'''
|colspan=2|–
|-
|10.
|align=center|4. 2. 2017.
|align=left rowspan=2|{{ZD|NJE}} [[Oberstdorf]]
|align=left rowspan=2|[[Skakaonica &quot;Heini Klopfer&quot;|&quot;Heini Klopfer&quot;]]
|rowspan=2|K-200
|rowspan=2|HS 225
|234,5 m
|222,5 m
|434,8
|2.
|rowspan=2|[[Stefan Kraft]]
|-
|11.
|align=center|5. 2. 2017.
|238 m
|–{{note|1}}
|220,0
|2.
|-
|12.
|align=center|12. 2. 2017.
|align=left|{{ZD|JAP}} [[Sapporo]]
|align=left|[[Okurayama]]
|K-123
|HS 137
|140,5 m
|132 m
|255,3
|2.
|[[Kamil Stoch]]
|-
|13.
|align=center|15. 2. 2017.
|align=left rowspan=2|{{ZD|JKO}} [[Pyeongchang]]
|align=left rowspan=2|[[Alpensia (skakaonica)|Alpensia]]
|K-125
|HS 140
|136 m
|136 m
|279,8
|2.
|[[Stefan Kraft]]
|-
|14.
|align=center|16. 2. 2017.
|K-103
|HS 109
|99 m
|112 m
|240,8
|3.
|[[Maciej Kot]]
|-
|15.
|align=center|12. 3. 2017.
|align=left|{{ZD|NOR}} [[Oslo]]
|align=left|[[Holmenkollen (skakaonica)|Holmenkollen]]
|K-120
|HS 134
|133,5 m
|127 m
|258,6
|2.
|rowspan=4|[[Stefan Kraft]]
|-
|16.
|align=center|16. 3. 2017.
|align=left|{{ZD|NOR}} [[Trondheim]]
|align=left|[[Granåsen]]
|K-124
|HS 140
|133 m
|141,5 m
|289,6
|3.
|-
|17.
|align=center|24. 3. 2017.
|align=left rowspan=2|{{ZD|SLO}} [[Planica]]
|align=left rowspan=2|[[Letalnica]]
|rowspan=2|K-200
|rowspan=2|HS 225
|235 m
|235 m
|480,4
|2.
|-
|18.
|align=center|26. 3. 2017.
|238,5 m
|–{{note|1}}
|236,2
|2.
|-
|19.
|align=center|26. 11. 2017.
|align=left|{{ZD|FIN}} [[Kuusamo]]
|align=left|[[Rukatunturi]]
|K-120
|HS 142
|140 m
|140 m
|293,0
|3.
|[[Jernej Damjan]]
|-
|20.
|align=center|3. 12. 2017.
|align=left|{{ZD|RUS}} [[Nižnji Tagil]]
|align=left|[[Roda (skakaonica)|Roda]]
|K-120
|HS 134
|132 m
|133,5 m
|275,7
|'''1.'''
|colspan=2|–
|-
|21.
|align=center|10. 12. 2017.
|align=left|{{ZD|NJE}} [[Titisee-Neustadt]]
|align=left|[[Hochfirst (skakaonica)|Hochfirst]]
|K-125
|HS 142
|139,5 m
|–{{note|1}}
|126,0
|2.
|[[Richard Freitag]]
|-
|22.
|align=center|4. 1. 2018.
|align=left|{{ZD|AUT}} [[Innsbruck]]
|align=left|[[Bergisel (skakaonica)|Bergisel]]
|K-120
|HS 130
|133 m
|126 m
|253,5
|3.
|rowspan=2|[[Kamil Stoch]]
|-
|23.
|align=center|6. 1. 2018.
|align=left|{{ZD|AUT}} [[Bischofshofen]]
|align=left|[[Skakaonica &quot;Paul Ausserleitner&quot;|&quot;Paul Ausserleitner&quot;]]
|K-125
|HS 140
|129 m
|139,5 m
|270,5
|3.
|-
|24.
|align=center|28. 1. 2018.
|align=left|{{ZD|POLJ}} [[Zakopane]]
|align=left|[[Wielka Krokiew]]
|K-125
|HS 140
|119,5 m
|136,5 m
|242,0
|2.
|[[Anže Semenič]]
|-
|25.
|align=center|25. 11. 2018.
|align=left|{{ZD|FIN}} [[Kuusamo]]
|align=left|[[Rukatunturi]]
|K-120
|HS 142
|136 m
|145,5 m
|288,4
|2.
|[[Ryōyū Kobayashi]]
|-
|26.
|align=center|11. 2. 2023.
|align=left rowspan=2|{{ZD|SAD}} [[Lake Placid]]
|align=left rowspan=2|[[MacKenzie Intervale]]
|rowspan=2|K-115
|rowspan=2|HS 128
|129 m
|125,5 m
|264,5
|'''1.'''
|colspan=2|–
|-
|27.
|align=center|12. 2. 2023.
|124 m
|130 m
|276,1
|2.
|[[Halvor Egner Granerud]]
|-
|28.
|align=center|18. 2. 2023.
|align=left|{{ZD|RUM}} [[Râșnov]]
|align=left|[[Râșnov (skakaonica)|Râșnov]]
|K-90
|HS 97
|94 m
|99 m
|240,4
|'''1.'''
|colspan=2|–
|-
|29.
|align=center|26. 11. 2023.
|align=left|{{ZD|FIN}} [[Kuusamo]]
|align=left|[[Rukatunturi]]
|K-120
|HS 142
|143,5 m
|146 m
|334,1
|3.
|rowspan=3|[[Stefan Kraft]]
|-
|30.
|align=center|2. 12. 2023.
|align=left rowspan=2|{{ZD|NOR}} [[Lillehammer]]
|align=left rowspan=2|[[Lysgårdsbakken]]
|K-90
|HS 98
|99 m
|92 m
|291,7
|2.
|-
|31.
|align=center|3. 12. 2023.
|K-123
|HS 140
|135 m
|143 m
|312,3
|2.
|-
|32.
|align=center|10. 12. 2023.
|align=left|{{ZD|NJE}} [[Klingenthal]]
|align=left|[[Vogtland Arena]]
|K-125
|HS 140
|137,5 m
|146,5 m
|293,1
|3.
|[[Karl Geiger]]
|-
|33.
|align=center|29. 12. 2023.
|align=left|{{ZD|NJE}} [[Oberstdorf]]
|align=left|[[Schattenberg (skakaonica)|Schattenberg]]
|K-120
|HS 137
|139,5 m
|128 m
|309,3
|'''1.'''
|colspan=2|–
|-
|34.
|align=center|1. 1. 2024.
|align=left|{{ZD|NJE}} [[Garmisch-Partenkirchen]]
|align=left|[[Velika olimpijska skakaonica (Garmisch-Partenkirchen)|Velika olimpijska]]
|K-125
|HS 142
|138 m
|137,5 m
|291,4
|3.
|[[Anže Lanišek]]
|-
|35.
|align=center|14. 1. 2024.
|align=left|{{ZD|POLJ}} [[Wisła (mjesto)|Wisła]]
|align=left|[[Malinka (skakaonica)|Malinka]]
|K-120
|HS 134
|131 m
|128,5 m
|262,4
|3.
|[[Ryōyū Kobayashi]]
|-
|36.
|align=center|21. 1. 2024.
|align=left|{{ZD|POLJ}} [[Zakopane]]
|align=left|[[Wielka Krokiew]]
|K-120
|HS 140
|135,5 m
|137 m
|327,8
|2.
|[[Stefan Kraft]]
|-
|37.
|align=center|4. 2. 2024.
|align=left|{{ZD|NJE}} [[Willingen (Upland)|Willingen]]
|align=left|[[Mühlenkopf (skakaonica)|Mühlenkopf]]
|K-130
|HS 147
|139 m
|149 m
|237,6
|'''1.'''
|colspan=2|–
|-
|38.
|align=center|17. 2. 2024.
|align=left|{{ZD|JAP}} [[Sapporo]]
|align=left|[[Ōkurayama]]
|K-123
|HS 137
|127,5 m
|134 m
|256,9
|3.
|[[Stefan Kraft]]
|-
|39.
|align=center|1. 3. 2024.
|align=left|{{ZD|FIN}} [[Lahti]]
|align=left|[[Salpausselkä (skakaonica)|Salpausselkä]]
|K-116
|HS 130
|129,5 m
|126,5 m
|257,1
|2.
|[[Lovro Kos]]
|-
|40.
|align=center|1. 12. 2024.
|align=left|{{ZD|FIN}} [[Kuusamo]]
|align=left|[[Rukatunturi]]
|K-120
|HS 142
|146,5 m
|–{{note|1}}
|143,4
|'''1.'''
|rowspan=2|–
|-
|41.
|align=center|15. 3. 2025.
|align=left rowspan=2|{{ZD|NOR}} [[Vikersund]]
|align=left rowspan=2|[[Vikersundbakken]]
|rowspan=2|K-200
|rowspan=2|HS 240
|228 m
|229,5 m
|436,1
|'''1.'''
|-
|42.
|align=center|16. 3. 2025.
|230,5 m
|–{{note|1}}
|199,2
|2.
|[[Domen Prevc]]
|-
|43.
|align=center|30. 3. 2025.
|align=left|{{ZD|SLO}} [[Planica]]
|align=left|[[Letalnica]]
|K-200
|HS 240
|236,5 m
|236,5 m
|455,8
|3.
|[[Anže Lanišek]]
|}
{{note|1}} – održana samo jedna serija zbog jakog [[vjetar|vjetra]]

=== Ekipne pobjede ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
! Datum !! Mjesto !! Skakaonica
|-
| 30. 11. 2012. || {{ZD|FIN}} [[Kuusamo]] || [[Rukatunturi]]
|-
| 22. 11. 2014. || rowspan=2| {{ZD|NJE}} [[Klingenthal]] || rowspan=2| [[Vogtland Arena]]
|-
| 21. 11. 2015. 
|- 
| 9. 1. 2016. || {{ZD|NJE}} [[Willingen (Upland)|Willingen]] || [[Mühlenkopf (skakaonica)|Mühlenkopf]]
|- 
| 21. 1. 2017. || {{ZD|POLJ}} [[Zakopane]] || [[Wielka Krokiew]]
|-
| 3. 3. 2018. || {{ZD|FIN}} [[Lahti]] || [[Salpausselkä (skakaonica)|Salpausselkä]]
|-
| 19. 2. 2023{{note|1}} || {{ZD|RUM}} [[Râșnov]] || [[Râșnov (skakaonica)|Râșnov]]
|- 
| 13. 12. 2024{{note|1}} || {{ZD|NJE}} [[Titisee-Neustadt]] || [[Hochfirst (skakaonica)|Hochfirst]]
|}
{{note|1}} – takmičenje dvočlanih ekipa (&quot;supertim&quot;)

{{col-begin}}
{{col-2}}
=== Ukupni poredak ===
{| class=wikitable style=&quot;text-align: center&quot; width=300
|-
!Sezona
!Plasman
|-
|[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2012/2013.|2012/2013.]]
|20.
|-
|[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2013/2014.|2013/2014.]]
|9.
|-
|[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2014/2015.|2014/2015.]]
|35.
|-
|[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2015/2016.|2015/2016.]]
|17.
|-
|[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2016/2017.|2016/2017.]]
|4.
|-
|[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2017/2018.|2017/2018.]]
|6.
|-
|[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2018/2019.|2018/2019.]]
|18.
|-
|[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2019/2020.|2019/2020.]]
|nije nastupao
|-
|[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2020/2021.|2020/2021.]]
|bez plasmana
|-
|[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2021/2022.|2021/2022.]]
|29.
|-
|[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2022/2023.|2022/2023.]]
|7.
|-bgcolor=cc9966
|[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2023/2024.|2023/2024.]]
|'''3.'''
|-
|[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2024/2025.|2024/2025.]]
|7.
|-
|[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2025/2026.|2025/2026.]]
|25.
|}
{{col-2}}
=== [[Novogodišnja turneja]] ===
{| class=wikitable style=&quot;text-align: center&quot; width=300
|-
!Sezona
!Plasman
|-
|[[Turneja 4 skakaonice 2012/2013.|2012/2013.]]
|9.
|-
|[[Turneja 4 skakaonice 2013/2014.|2013/2014.]]
|10.
|-
|[[Turneja 4 skakaonice 2014/2015.|2014/2015.]]
|nije nastupao
|-
|[[Turneja 4 skakaonice 2015/2016.|2015/2016.]]
|10.
|-
|[[Turneja 4 skakaonice 2016/2017.|2016/2017.]]
|23.
|-bgcolor=silver
|[[Turneja 4 skakaonice 2017/2018.|2017/2018.]]
|'''2.'''
|-
|[[Turneja 4 skakaonice 2018/2019.|2018/2019.]]
|31.
|-
|[[Turneja 4 skakaonice 2019/2020.|2019/2020.]]
|nije nastupao
|-
|[[Turneja 4 skakaonice 2020/2021.|2020/2021.]]
|62.
|-
|[[Turneja 4 skakaonice 2021/2022.|2021/2022.]]
|31.
|-
|[[Turneja 4 skakaonice 2022/2023.|2022/2023.]]
|11.
|-bgcolor=silver
|[[Turneja 4 skakaonice 2023/2024.|2023/2024.]]
|'''2.'''
|-
|[[Turneja 4 skakaonice 2024/2025.|2024/2025.]]
|11.
|-
|[[Turneja 4 skakaonice 2025/2026.|2025/2026.]]
|36.
|}
{{col-end}}

{{col-begin}}
{{col-2}}
=== [[Svjetski kup u skijaškim letovima|Svjetski kup u letovima]] ===
{| class=wikitable style=&quot;text-align: center&quot; width=250
|-
! Sezona
! Plasman
|-
|[[Svjetski kup u skijaškim letovima 2012/2013.|2012/2013.]]
|45.
|-
|[[Svjetski kup u skijaškim letovima 2013/2014.|2013/2014.]]
|12.
|-
|[[Svjetski kup u skijaškim letovima 2014/2015.|2014/2015.]]
|rowspan=2|bez plasmana
|-
|[[Svjetski kup u skijaškim letovima 2015/2016.|2015/2016.]]
|-bgcolor=silver
|[[Svjetski kup u skijaškim letovima 2016/2017.|2016/2017.]]
|'''2.'''
|-
|[[Svjetski kup u skijaškim letovima 2017/2018.|2017/2018.]]
|26.
|-
|[[Svjetski kup u skijaškim letovima 2018/2019.|2018/2019.]]
|22.
|-
|[[Svjetski kup u skijaškim letovima 2019/2020.|2019/2020.]]
|rowspan=2|nije nastupao
|-
|[[Svjetski kup u skijaškim letovima 2020/2021.|2020/2021.]]
|-
|[[Svjetski kup u skijaškim letovima 2021/2022.|2021/2022.]]
|25.
|-
|[[Svjetski kup u skijaškim letovima 2022/2023.|2022/2023.]]
|9.
|-
|[[Svjetski kup u skijaškim letovima 2023/2024.|2023/2024.]]
|7.
|-bgcolor=cc9966
|[[Svjetski kup u skijaškim letovima 2024/2025.|2024/2025.]]
|3.
|-
|[[Svjetski kup u skijaškim letovima 2025/2026.|2025/2026.]]
|6.
|}

=== [[Raw Air]] ===
{|class=wikitable style=&quot;text-align: center&quot; width=250
!Sezona
!Plasman
|-bgcolor=cc9966
|[[Raw Air 2017.|2017.]]
|3.
|-
|[[Raw Air 2018.|2018.]]
|19.
|-
|[[Raw Air 2019.|2019.]]
|33.
|-
|[[Raw Air 2020.|2020.]]
|nije nastupao
|-
|2021.
|''[[Pandemija COVID-a 19|Otkazano]]''
|-
|[[Raw Air 2022.|2022.]]
|29.
|-
|[[Raw Air 2023.|2023.]]
|22.
|-
|[[Raw Air 2024.|2024.]]
|6.
|-bgcolor=gold
|[[Raw Air 2025.|2025.]]
|'''1.'''
|-
|2026.
|''nije održan''
|}

=== [[Planica 7]] ===
{|class=wikitable style=&quot;text-align: center&quot; width=300
!Sezona
!Plasman
|-
|[[Planica 7 2018.|2018.]]
|24.
|-
|[[Planica 7 2019.|2019.]]
|25.
|-
|2020.
|''[[Pandemija COVID-a 19|otkazano]]''
|-
|[[Planica 7 2021.|2021.]]
|nije nastupao
|-
|[[Planica 7 2022.|2022.]]
|rowspan=2|17.
|-
|[[Planica 7 2023.|2023.]]
|-
|[[Planica 7 2024.|2024.]]
|15.
|-bgcolor=cc9966
|[[Planica 7 2025.|2025.]]
|'''3.'''
|-
|[[Planica 7 2026.|2026.]]
|11.
|}
{{col-2}}
=== [[Ljetni Grand Prix (skijaški skokovi)|Ljetni Grand Prix]] ===
{| class=wikitable style=&quot;text-align: center&quot; width=300
|-
!Sezona
!Plasman
|-
|[[Ljetni Grand Prix 2012 (skijaški skokovi)|2012.]]
|72.
|-bgcolor=gold
|[[Ljetni Grand Prix 2013 (skijaški skokovi)|2013.]]
|'''1.'''
|-
|[[Ljetni Grand Prix 2014 (skijaški skokovi)|2014.]]
|18.
|-
|[[Ljetni Grand Prix 2015 (skijaški skokovi)|2015.]]
|12.
|-bgcolor=silver
|[[Ljetni Grand Prix 2016 (skijaški skokovi)|2016.]]
|2.
|-
|[[Ljetni Grand Prix 2017 (skijaški skokovi)|2017.]]
|16.
|-
|[[Ljetni Grand Prix 2018 (skijaški skokovi)|2018.]]
|58.
|-
|[[Ljetni Grand Prix 2019 (skijaški skokovi)|2019.]]
|rowspan=2|nije nastupao
|-
|[[Ljetni Grand Prix 2020 (skijaški skokovi)|2020.]]
|-
|[[Ljetni Grand Prix 2021 (skijaški skokovi)|2021.]]
|21.
|-
|[[Ljetni Grand Prix 2022 (skijaški skokovi)|2022.]]
|rowspan=3|6.
|-
|[[Ljetni Grand Prix 2023 (skijaški skokovi)|2023.]]
|-
|[[Ljetni Grand Prix 2024 (skijaški skokovi)|2024.]]
|-
|[[Ljetni Grand Prix 2025 (skijaški skokovi)|2025.]]
|40.
|}

=== [[Willingen Six]] ===
{|class=wikitable style=&quot;text-align: center&quot; width=300
!Sezona
!Plasman
|-
|[[Willingen Five 2018.|2018.]]
|'''5.'''
|-
|[[Willingen Five 2019.|2019.]]
|19.
|-
|[[Willingen Five 2020.|2020.]]
|rowspan=2|nije nastupao
|-
|[[Willingen Six 2021.|2021.]]
|}
{{col-end}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Andreas Wellinger}}
* [https://www.fis-ski.com/DB/general/athlete-biography.html?sectorcode=JP&amp;competitorid=174244&amp;type=result Wellingerov profil] na [[FIS]]-u

{{Olimpijski pobjednici na maloj skakaonici}}
{{Olimpijski pobjednici na velikoj skakaonici - ekipno}}
{{Svjetski prvaci u mješovitim skijaškim skokovima}}
{{Raw Air}}
{{Pobjednici Ljetnog Grand Prixa (ski-skokovi)}}

{{DEFAULTSORT:Wellinger, Andreas}}
[[Kategorija:Rođeni 1995.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Ruhpolding]]
[[Kategorija:Njemački skijaši-skakači]]
[[Kategorija:Njemački olimpijci]]
[[Kategorija:Skijaši-skakači na Zimskim olimpijskim igrama 2014.]]
[[Kategorija:Skijaši-skakači na Zimskim olimpijskim igrama 2018.]]
[[Kategorija:Skijaši-skakači na Zimskim olimpijskim igrama 2026.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2014.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2018.]]
[[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Njemačka)]]
[[Kategorija:Osvajači srebrne medalje na Olimpijskim igrama (Njemačka)]]</text>
      <sha1>88xfo5o09uu1ep36loojmmhfh0wcz04</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>ATP Delray Beach</title>
    <ns>0</ns>
    <id>369475</id>
    <revision>
      <id>3940584</id>
      <parentid>3812094</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T02:16:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940584</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16455" sha1="oz69umx7sugzidykq7t8mnokjbl4zyk" xml:space="preserve">{{Infokutija teniski turnir
| naziv                       = ATP Delray Beach
| vrsta                       = ATP
| turnir_u_toku               = 
| logo                        = 
| veličina_loga               = 
| službeni_naziv              = Delray Beach Open
| turneja                     = 
| sponzor                     = 
| osnovan                     = 
| obustavljen                 = 
| lokacija                    = [[Delray Beach]], [[Florida]], [[SAD]]
| stadion                     = [[Teniski centar Delray Beach]]
| kategorija                  = [[ATP 250]]
| podloga                     = 
{{plainlist|
* Zelena zemlja {{smaller|(1993–1999)}}
* Tvrda {{smaller|(2000–danas&lt;ref&gt;{{Cite web |date= 15. 3. 2011 |title= Plexipave for Memphis, Delray Beach and IWTG |url= http://www.tennisindustrymag.com/news/2011/03/plexipave_the_surface_choice_f.html |url-status= dead |archive-url= https://web.archive.org/web/20201123160709/http://www.tennisindustrymag.com/news/2011/03/plexipave_the_surface_choice_f.html |archive-date= 23. 11. 2020 |access-date= 6. 11. 2021 |work= Racket Sports Industry}}&lt;/ref&gt;)}}
}}
| žrijeb                      = 32S / 12K / 16P
| nagradni_fond               = 700.045 $ (2026)
| najviše_pojedinačnih_titula = {{plainlist|
* {{ZD|AUS}} [[Jason Stoltenberg]] (2)
* {{nowrap|{{ZD|SAD}} [[Jan-Michael Gambill]] (2)}}
* {{ZD|BEL}} [[Xavier Malisse]] (2)
* {{ZD|LAT}} [[Ernests Gulbis]] (2)
* {{ZD|SAD}} [[Taylor Fritz]] (2)
}}
| trenutni_prvak              = {{ZD|SAD}} [[Sebastian Korda]]
| veb-sajt                    = {{URL|yellowtennisball.com}}
| napomene                    = 
| posljednji_završeni_turnir  = 
| pojedinačno                 = 
| parovi                      = 
| muškarci_pojedinačno        = 
| žene_pojedinačno            = 
| muški_parovi                = 
| ženski_parovi               = 
}}
'''ATP Delray Beach''' profesionalni je muški [[tenis]]ki turnir koji se igra na tvrdoj podlozi. Spada u kategoriju [[ATP 250]] (pobjednik dobija 250 bodova na ATP-ovoj rang-listi). Održava se svake godine na terenima [[Teniski centar Delray Beach|Teniskog centra Delray Beach]]&lt;ref&gt;{{Cite web |title= No Headline |url= https://www.sportsbusinessjournal.com/Journal/Issues/1998/11/16/No-Topic-Name/No-Headline.aspx?hl=Coral+Springs+tennis+tournament&amp;sc=0 |date= 16. 11. 1998 |access-date= 9. 6. 2022 |work= Sport Business Journal |archive-date= 23. 4. 2023 |archive-url= https://web.archive.org/web/20230423121601/https://www.sportsbusinessjournal.com/Journal/Issues/1998/11/16/No-Topic-Name/No-Headline.aspx?hl=Coral+Springs+tennis+tournament&amp;sc=0 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; na [[Florida|Floridi]] iako je prvih šest izdanja održano u [[Coral Springs]]u, na zelenoj zemlji.

== Pobjednici ==
=== Pojedinačno ===
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:100%&quot;
|-
!width=&quot;100&quot;|Lokacija
!Godina
!width=&quot;200&quot;|Pobjednik
!width=&quot;200&quot;|Finalist
!width=&quot;150&quot;|Rezultat
|-
! rowspan=&quot;7&quot; style=&quot;background:#ededed&quot; | [[Coral Springs]]
|-
|[[ATP Coral Springs 1993 – singl|1993.]] || {{ZD|SAD}} '''[[Todd Martin]]''' || {{ZD|SAD}} [[David Wheaton]] || 6–3, 6–4
|-
|[[ATP Coral Springs 1994 – singl|1994.]] || {{ZD|BRA}} '''[[Luiz Mattar]]''' || {{ZD|AUS}} [[Jamie Morgan (teniser)|Jamie Morgan]] || 6–4, 3–6, 6–3
|-
|[[ATP Coral Springs 1995 – singl|1995.]] || {{ZD|AUS}} '''[[Todd Woodbridge]]''' || {{ZD|VB}} [[Greg Rusedski]] || 6–4, 6–2
|-
|[[ATP Coral Springs 1996 – singl|1996.]] || {{ZD|AUS}} '''[[Jason Stoltenberg]]''' || {{ZD|SAD}} [[Chris Woodruff]] || 7–6&lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt;, 2–6, 7–5
|-
|[[ATP Coral Springs 1997 – singl|1997.]] || {{ZD|AUS}} '''[[Jason Stoltenberg]]''' (2) || {{ZD|ŠVE}} [[Jonas Björkman]] || 6–0, 2–6, 7–5
|-
|[[ATP Coral Springs 1998 – singl|1998.]] || {{ZD|AUS}} '''[[Andrew Ilie]]''' || {{ZD|ITA}} [[Davide Sanguinetti]] || 7–5, 6–4
|-
! rowspan=&quot;28&quot; style=&quot;background:#ededed&quot; | [[Delray Beach]]
|[[ATP Delray Beach 1999 – singl|1999.]] || {{ZD|AUS}} '''[[Lleyton Hewitt]]''' || {{ZD|BEL}} [[Xavier Malisse]] || 6–4, 6–7&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, 6–1
|-
|[[ATP Delray Beach 2000 – singl|2000.]] || {{ZD|AUT}} '''[[Stefan Koubek]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Álex Calatrava]] || 6–1, 4–6, 6–4
|-
|[[ATP Delray Beach 2001 – singl|2001.]] || {{ZD|SAD}} '''[[Jan-Michael Gambill]]''' || {{ZD|BEL}} [[Xavier Malisse]] || 7–5, 6–4
|-
|[[ATP Delray Beach 2002 – singl|2002.]] || {{ZD|ITA}} '''[[Davide Sanguinetti]]''' || {{ZD|SAD}} [[Andy Roddick]] || 6–4, 4–6, 6–4
|-
|[[ATP Delray Beach 2003 – singl|2003.]] || {{ZD|SAD}} '''[[Jan-Michael Gambill]]''' (2) || {{ZD|SAD}} [[Mardy Fish]] || 6–0, 7–6&lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt;
|-
|[[ATP Delray Beach 2004 – singl|2004.]] || {{ZD|BRA}} '''[[Ricardo Mello]]''' || {{ZD|SAD}} [[Vincent Spadea]] || 7–6&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, 6–3
|-
|[[ATP Delray Beach 2005 – singl|2005.]] || {{ZD|BEL}} '''[[Xavier Malisse]]''' || {{ZD|ČEŠ}} [[Jiří Novák]] || 7–6&lt;sup&gt;6&lt;/sup&gt;, 6–2
|-
|[[ATP Delray Beach 2006 – singl|2006.]] || {{ZD|NJE}} '''[[Tommy Haas]]''' || {{ZD|BEL}} [[Xavier Malisse]] || 6–3, 3–6, 7–6&lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt;
|-
|[[ATP Delray Beach 2007 – singl|2007.]] || {{ZD|BEL}} '''[[Xavier Malisse]]''' (2) || {{ZD|SAD}} [[James Blake (teniser)|James Blake]] || 5–7, 6–4, 6–4
|-
|[[ATP Delray Beach 2008 – singl|2008.]] || {{ZD|JAP}} '''[[Kei Nishikori]]''' || {{ZD|SAD}} [[James Blake (teniser)|James Blake]] || 3–6, 6–1, 6–4
|-
|[[ATP Delray Beach 2009 – singl|2009.]] || {{ZD|SAD}} '''[[Mardy Fish]]''' || {{ZD|KAZ}} [[Jevgenij Koroljev]] || 7–5, 6–3 
|-
|[[ATP Delray Beach 2010 – singl|2010.]] || {{ZD|LAT}} '''[[Ernests Gulbis]]''' || {{ZD|HRV}} [[Ivo Karlović]] || 6–2, 6–3
|-
|[[ATP Delray Beach 2011 – singl|2011.]] || {{ZD|ARG}} '''[[Juan Martín del Potro]]''' || {{ZD|SRB}} [[Janko Tipsarević]] || 6–4, 6–4
|-
|[[ATP Delray Beach 2012 – singl|2012.]] || {{ZD|JAR}} '''[[Kevin Anderson (teniser)|Kevin Anderson]]''' || {{ZD|AUS}} [[Marinko Matošević]] || 6–4, 7–6&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
|-
|[[ATP Delray Beach 2013 – singl|2013.]] || {{ZD|LAT}} '''[[Ernests Gulbis]]''' (2) || {{ZD|FRA}} [[Édouard Roger-Vasselin]] || 7–6&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;, 6–3
|-
|[[ATP Delray Beach 2014 – singl|2014.]] || {{ZD|HRV}} '''[[Marin Čilić]]''' || {{ZD|JAR}} [[Kevin Anderson (teniser)|Kevin Anderson]] || 7–6&lt;sup&gt;6&lt;/sup&gt;, 6–7&lt;sup&gt;7&lt;/sup&gt;, 6–4
|-
|[[ATP Delray Beach 2015 – singl|2015.]] || {{ZD|HRV}} '''[[Ivo Karlović]]''' || {{ZD|SAD}} [[Donald Young (teniser)|Donald Young]] || 6–3, 6–3
|-
|[[ATP Delray Beach 2016 – singl|2016.]] || {{ZD|SAD}} '''[[Sam Querrey]]''' || {{ZD|SAD}} [[Rajeev Ram]] || 6–4, 7–6&lt;sup&gt;6&lt;/sup&gt;
|-
|[[ATP Delray Beach 2017 – singl|2017.]] || {{ZD|SAD}} '''[[Jack Sock]]''' || {{ZD|KAN}} [[Miloš Raonić]] || bez borbe
|-
|[[ATP Delray Beach 2018 – singl|2018.]] || {{ZD|SAD}} '''[[Frances Tiafoe]]''' || {{ZD|NJE}} [[Peter Gojowczyk]] || 6–1, 6–4
|-
|[[ATP Delray Beach 2019 – singl|2019.]] || {{ZD|MOL}} '''[[Radu Albot]]''' || {{ZD|VB}} [[Daniel Evans (teniser)|Daniel Evans]] || 3–6, 6–3, 7–6&lt;sup&gt;7&lt;/sup&gt;
|-
|[[ATP Delray Beach 2020 – singl|2020.]] || {{ZD|SAD}} '''[[Reilly Opelka]]''' || {{ZD|JAP}} [[Yoshihito Nishioka]] || 7–5, 6–7&lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt;, 6–2
|-
|[[ATP Delray Beach 2021 – singl|2021.]] || {{ZD|POLJ}} '''[[Hubert Hurkacz]]''' || {{ZD|SAD}} [[Sebastian Korda]] || 6–3, 6–3
|-
|[[ATP Delray Beach 2022 – singl|2022.]] || {{ZD|VB}} '''[[Cameron Norrie]]''' || {{ZD|SAD}} [[Reilly Opelka]] || 7–6&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;, 7–6&lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt;
|-
|[[ATP Delray Beach 2023 – singl|2023.]] || {{ZD|SAD}} '''[[Taylor Fritz]]''' || {{ZD|SRB}} [[Miomir Kecmanović]] || 6–0, 5–7, 6–2
|-
|[[ATP Delray Beach 2024 – singl|2024.]] || {{ZD|SAD}} '''[[Taylor Fritz]]''' (2) || {{ZD|SAD}} [[Tommy Paul (teniser)|Tommy Paul]] || 6–2, 6–3
|-
|[[ATP Delray Beach 2025 – singl|2025.]] || {{ZD|SRB}} '''[[Miomir Kecmanović]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Alejandro Davidovich Fokina]] || 3–6, 6–1, 7–5
|-
|[[ATP Delray Beach 2026 – singl|2026.]] || {{ZD|SAD}} '''[[Sebastian Korda]]''' || {{ZD|SAD}} [[Tommy Paul (teniser)|Tommy Paul]] || 6–4, 6–3
|}

=== Parovi ===
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:100%&quot;
|-
!width=&quot;100&quot;|Lokacija
!Godina
!width=&quot;200&quot;|Pobjednici
!width=&quot;200&quot;|Finalisti
!width=&quot;150&quot;|Rezultat
|-
! rowspan=&quot;6&quot; style=&quot;background:#ededed&quot; | [[Coral Springs]]
| [[ATP Coral Springs 1993 – parovi|1993.]] || {{ZD|SAD}} '''[[Patrick McEnroe]]''' &lt;br/&gt; {{ZD|SAD}} '''[[Jonathan Stark (teniser)|Jonathan Stark]]''' || {{ZD|SAD}} [[Paul Annacone]] &lt;br/&gt; {{ZD|SAD}} [[Doug Flach]] || 6–4, 6–3
|-
| [[ATP Coral Springs 1994 – parovi|1994.]] || {{ZD|JAR|1928}} '''[[Lan Bale]]''' &lt;br/&gt; {{ZD|NZL}} '''[[Brett Steven]]''' || {{ZD|SAD}} [[Ken Flach]] &lt;br/&gt; {{ZD|FRA}} [[Stephane Simian]] || 6–3, 7–5
|-
| [[ATP Coral Springs 1995 – parovi|1995.]] || {{ZD|AUS}} '''[[Todd Woodbridge]]''' &lt;br/&gt; {{ZD|AUS}} '''[[Mark Woodforde]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Sergio Casal]] &lt;br/&gt; {{ZD|ŠPA}} [[Emilio Sánchez]] || 6–3, 6–1
|-
| [[ATP Coral Springs 1996 – parovi|1996.]] || {{ZD|AUS}} '''[[Todd Woodbridge]]''' &lt;br/&gt; {{ZD|AUS}} '''[[Mark Woodforde]]''' || {{ZD|SAD}} [[Ivan Baron]] &lt;br/&gt; {{ZD|SAD}} [[Brett Hansen-Dent]] || 6–3, 6–3
|-
| [[ATP Coral Springs 1997 – parovi|1997]] || {{ZD|SAD}} '''[[Dave Randall]]''' &lt;br/&gt; {{ZD|SAD}} '''[[Greg Van Emburgh]]''' || {{ZD|SAD}} [[Luke Jensen]] &lt;br/&gt; {{ZD|SAD}} [[Murphy Jensen]] || 6–7, 6–2, 7–6
|-
| [[ATP Coral Springs 1998 – parovi|1998.]] || {{ZD|JAR}} '''[[Grant Stafford]]''' &lt;br/&gt; {{ZD|ZIM}} '''[[Kevin Ullyett]]''' || {{ZD|BAH}} [[Mark Merklein]] &lt;br/&gt; {{ZD|SAD}} [[Vincent Spadea]] || 7–5, 6–4
|-
! rowspan=&quot;28&quot; style=&quot;background:#ededed&quot; | [[Delray Beach]]
| [[ATP Delray Beach 1999 – parovi|1999.]] || {{ZD|BJE}} '''[[Maks Mirni]]''' &lt;br/&gt; {{ZD|SRJ}} '''[[Nenad Zimonjić]]''' || {{ZD|SAD}} [[Doug Flach]] &lt;br/&gt; {{ZD|SAD}} [[Brian MacPhie]] || 7–6&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;, 3–6, 6–3
|-
| [[ATP Delray Beach 2000 – parovi|2000.]] || {{ZD|SAD}} '''[[Brian MacPhie]]''' &lt;br/&gt; {{ZD|SRJ}} '''[[Nenad Zimonjić]]''' || {{ZD|AUS}} [[Joshua Eagle]] &lt;br/&gt; {{ZD|AUS}} [[Andrew Florent]] || 7–5, 6–4
|-
| [[ATP Delray Beach 2001 – parovi|2001.]] || {{ZD|SAD}} '''[[Jan-Michael Gambill]]''' &lt;br/&gt; {{ZD|SAD}} '''[[Andy Roddick]]''' || {{ZD|JAP}} [[Thomas Shimada]] &lt;br/&gt; {{ZD|JAR}} [[Myles Wakefield]] || 6–3, 6–4
|-
| [[ATP Delray Beach 2002 – parovi|2002.]] || {{ZD|ČEŠ}} '''[[Martin Damm]]''' &lt;br/&gt; {{ZD|ČEŠ}} '''[[Cyril Suk]]''' || {{ZD|JAR}} [[David Adams (teniser)|David Adams]] &lt;br/&gt; {{ZD|AUS}} [[Ben Ellwood]] || 6–4, 6–7&lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt;, [10–5]
|-
| [[ATP Delray Beach 2003 – parovi|2003.]] || {{ZD|IND}} '''[[Leander Paes]]''' &lt;br/&gt; {{ZD|SCG}} '''[[Nenad Zimonjić]]''' || {{ZD|NIZ}} [[Raemon Sluiter]] &lt;br/&gt; {{ZD|NIZ}} [[Martin Verkerk]] || 7–5, 3–6, 7–5
|-
| [[ATP Delray Beach 2004 – parovi|2004.]] || {{ZD|IND}} '''[[Leander Paes]]''' &lt;br/&gt; {{ZD|ČEŠ}} '''[[Radek Štěpánek]]''' || {{ZD|ARG}} [[Gastón Etlis]] &lt;br/&gt; {{ZD|ARG}} [[Martín Rodríguez (teniser)|Martín Rodríguez]] || 6–0, 6–3
|-
| [[ATP Delray Beach 2005 – parovi|2005.]] || {{ZD|ŠVE}} '''[[Simon Aspelin]]''' &lt;br/&gt; {{ZD|AUS}} '''[[Todd Perry (teniser)|Todd Perry]]''' || {{ZD|AUS}} [[Jordan Kerr]] &lt;br/&gt; {{ZD|SAD}} [[Jim Thomas (teniser)|Jim Thomas]] || 6–3, 6–3
|-
| [[ATP Delray Beach 2006 – parovi|2006.]] || {{ZD|BAH}} '''[[Mark Knowles]]''' &lt;br/&gt; {{ZD|KAN}} '''[[Daniel Nestor]]''' || {{ZD|JAR}} [[Chris Haggard]] &lt;br/&gt; {{ZD|JAR}} [[Wesley Moodie]] || 6–2, 6–3
|-
| [[ATP Delray Beach 2007 – parovi|2007.]] || {{ZD|BEL}} '''[[Xavier Malisse]]''' &lt;br/&gt; {{ZD|SAD}} '''[[Hugo Armando]]''' || {{ZD|VB}} [[James Auckland]] &lt;br/&gt; {{ZD|AUS}} [[Stephen Huss (teniser)|Stephen Huss]] || 6–3, 6–7&lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt;, [10–5]
|-
| [[ATP Delray Beach 2008 – parovi|2008.]] || {{ZD|BJE}} '''[[Maks Mirni]]''' &lt;br/&gt; {{ZD|VB}} '''[[Jamie Murray]]''' || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] &lt;br/&gt; {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || 6–4, 3–6, [10–6]
|-
| [[ATP Delray Beach 2009 – parovi|2009.]] || {{ZD|SAD}} '''[[Bob Bryan]]''' &lt;br/&gt; {{ZD|SAD}} '''[[Mike Bryan]]''' || {{ZD|BRA}} [[Marcelo Melo]] &lt;br/&gt; {{ZD|BRA}} [[André Sá]] || 6–4, 6–4
|-
| [[ATP Delray Beach 2010 – parovi|2010.]] || {{ZD|SAD}} '''[[Bob Bryan]]''' &lt;br/&gt; {{ZD|SAD}} '''[[Mike Bryan]]''' || {{ZD|NJE}} [[Philipp Marx]] &lt;br/&gt; {{ZD|SLK}} [[Igor Zelenay]] || 6–3, 7–6&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;
|-
| [[ATP Delray Beach 2011 – parovi|2011.]] || {{ZD|SAD}} '''[[Scott Lipsky]]''' &lt;br/&gt; {{ZD|SAD}} '''[[Rajeev Ram]]''' || {{ZD|NJE}} [[Christopher Kas]] &lt;br/&gt; {{ZD|AUT}} [[Alexander Peya]] || 4–6, 6–4, [10–3]
|-
| [[ATP Delray Beach 2012 – parovi|2012.]] || {{ZD|VB}} '''[[Colin Fleming]]''' &lt;br/&gt; {{ZD|VB}} '''[[Ross Hutchins]]''' || {{ZD|SLK}} [[Michal Mertiňák]] &lt;br/&gt; {{ZD|BRA}} [[André Sá]] || 2–6, 7–6&lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt;, [15–13]
|-
| [[ATP Delray Beach 2013 – parovi|2013.]] || {{ZD|SAD}} '''[[James Blake (teniser)|James Blake]]''' &lt;br/&gt; {{ZD|SAD}} '''[[Jack Sock]]''' || {{ZD|RUM}} [[Horia Tecău]] &lt;br/&gt; {{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]] || 6-4, 6-4
|-
| [[ATP Delray Beach 2014 – parovi|2014.]] || {{ZD|SAD}} '''[[Bob Bryan]]''' &lt;br/&gt; {{ZD|SAD}} '''[[Mike Bryan]]''' || {{ZD|ČEŠ}} [[František Čermák]] &lt;br/&gt; {{ZD|RUS}} [[Mihail Jelgin]] || 6-2, 6-3
|-
| [[ATP Delray Beach 2015 – parovi|2015.]] || {{ZD|SAD}} '''[[Bob Bryan]]''' &lt;br/&gt; {{ZD|SAD}} '''[[Mike Bryan]]''' || {{ZD|JAR}} [[Raven Klaasen]] &lt;br/&gt; {{ZD|IND}} [[Leander Paes]] || 6–3, 3–6, [10–6]
|-
| [[ATP Delray Beach 2016 – parovi|2016.]] || {{ZD|AUT}} '''[[Oliver Marach]]''' &lt;br/&gt; {{ZD|FRA}} '''[[Fabrice Martin]]''' || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] &lt;br/&gt; {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || 3–6, 7–6&lt;sup&gt;7&lt;/sup&gt;, [13–11]
|-
| [[ATP Delray Beach 2017 – parovi|2017.]] || {{ZD|JAR}} '''[[Raven Klaasen]]''' &lt;br/&gt; {{ZD|SAD}} '''[[Rajeev Ram]]''' || {{ZD|FIL}} [[Treat Huey]] &lt;br/&gt; {{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]] || 7–5, 7–5
|-
| [[ATP Delray Beach 2018 – parovi|2018.]] || {{ZD|SAD}} '''[[Jack Sock]]''' &lt;br/&gt; {{ZD|SAD}} '''[[Jackson Withrow]]''' || {{ZD|SAD}} [[Nicholas Monroe]] &lt;br/&gt; {{ZD|AUS}} [[John-Patrick Smith]] || 4–6, 6–4, [10–8]
|-
| [[ATP Delray Beach 2019 – parovi|2019.]] || {{ZD|SAD}} '''[[Bob Bryan]]''' &lt;br/&gt; {{ZD|SAD}} '''[[Mike Bryan]]''' || {{ZD|VB}} [[Ken Skupski]] &lt;br/&gt; {{ZD|VB}} [[Neal Skupski]] || 7–6&lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt;, 6–4
|-
| [[ATP Delray Beach 2020 – parovi|2020.]] || {{ZD|SAD}} '''[[Bob Bryan]]''' &lt;br/&gt; {{ZD|SAD}} '''[[Mike Bryan]]''' || {{ZD|VB}} [[Luke Bambridge]] &lt;br/&gt; {{ZD|JAP}} [[Ben McLachlan]] || 3–6, 7–5, [10–5]
|-
| [[ATP Delray Beach 2021 – parovi|2021.]] || {{ZD|URU}} '''[[Ariel Behar]]''' &lt;br/&gt; {{ZD|EKV}} '''[[Gonzalo Escobar]]''' || {{ZD|SAD}} [[Christian Harrison]] &lt;br/&gt; {{ZD|SAD}} [[Ryan Harrison]] || 6–7&lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt;, 7–6&lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt;, [10–4]
|-
| [[ATP Delray Beach 2022 – parovi|2022.]] || {{ZD|SAL}} '''[[Marcelo Arévalo]]''' &lt;br/&gt; {{ZD|NIZ}} '''[[Jean-Julien Rojer]]''' || {{ZD|KAZ}} [[Aleksandar Nedovjesov]] &lt;br/&gt; {{ZD|PAK}} [[Aisam-ul-Haq Qureshi]] || 6–2, 6–7&lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt;, [10–4]
|-
| [[ATP Delray Beach 2023 – parovi|2023.]] || {{ZD|SAL}} '''[[Marcelo Arévalo]]''' &lt;br/&gt; {{ZD|NIZ}} '''[[Jean-Julien Rojer]]''' || {{ZD|AUS}} [[Rinky Hijikata]] &lt;br/&gt; {{ZD|SAD}} [[Reese Stalder]] || 6–3, 6–4
|-
| [[ATP Delray Beach 2024 – parovi|2024.]] || {{ZD|VB}} '''[[Julian Cash]]''' &lt;br /&gt; {{ZD|SAD}} '''[[Robert Galloway (teniser)|Robert Galloway]]''' || {{ZD|MEX}} [[Santiago González (teniser)|Santiago González]] &lt;br /&gt; {{ZD|VB}} [[Neal Skupski]] || 5–7, 7–5, [10–2]
|-
| [[ATP Delray Beach 2025 – parovi|2025.]] || {{ZD|SRB}} '''[[Miomir Kecmanović]]''' &lt;br /&gt; {{ZD|SAD}} '''[[Brandon Nakashima]]''' || {{ZD|SAD}} [[Christian Harrison]] &lt;br /&gt; {{ZD|SAD}} [[Evan King]] || 7–6&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;, 1–6, [10–3]
|-
| [[ATP Delray Beach 2026 – parovi|2026.]] || {{ZD|SAD}} '''[[Austin Krajicek]]''' &lt;br/&gt; {{ZD|HRV}} '''[[Nikola Mektić]]''' || {{ZD|SAD}} [[Benjamin Kittay]] &lt;br/&gt; {{ZD|SAD}} [[Ryan Seggerman]] || 	6–7&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;, 6–3, [11–9]
|}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://yellowtennisball.com Zvanični sajt]
* [http://www.atpworldtour.com/Tennis/Tournaments/Delray-Beach.aspx ATP-profil turnira]

{{ATP 250}}
{{ATP International}}

[[Kategorija:ATP Delray Beach]]
[[Kategorija:Teniski turniri u SAD-u]]
[[Kategorija:Teniski turniri na zemlji]]
[[Kategorija:Teniski turniri na tvrdoj podlozi]]</text>
      <sha1>oz69umx7sugzidykq7t8mnokjbl4zyk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Spisak odašiljačkih objekata OiV-a u Hrvatskoj</title>
    <ns>0</ns>
    <id>373821</id>
    <revision>
      <id>3940529</id>
      <parentid>3573820</parentid>
      <timestamp>2026-11-11T21:50:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Palapa premjestio je stranicu [[Spisak odašiljačkih objekata OiV-a]] na [[Spisak odašiljačkih objekata OiV-a u Hrvatskoj]] bez ostavljanja preusmjerenja</comment>
      <origin>3573820</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="50441" sha1="ei5oyjofsmpq9ns0oy0niu2knnbiw82" xml:space="preserve">Ispod je '''spisak [[Odašiljači i veze|OiV]] odašiljačkih lokacija''' zemaljske televizije (DVB-T2), te FM i DAB+ radijskih odašiljača.

* 216 TV odašiljačkih objekata
* 93 FM radio odašiljačkih objekata
* 9 DAB+ radio odašiljačkih objekata (eksperimentalno emitiranje)

[[Datoteka:Croatia DVB-T Map.svg|350px|right|thumb|Digitalne regije u Hrvatskoj]]
== D1 ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 95%;&quot;
! rowspan=&quot;2&quot;| ODAŠILJAČKI &lt;/br&gt; OBJEKT
! colspan=&quot;4&quot;| TV
! colspan=&quot;5&quot;| RADIO
|-
! MUX M1
! MUX M2
! MUX C
! MUX E
! &lt;small&gt;HRT-HR 1&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;HRT-HR 2&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;HRT-HR 3&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;HRT-OS&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;OIV Croatia DAB+&lt;/small&gt;
|- 
| Belje &quot;Đuro Podboj&quot;
| align=&quot;center&quot;| 36
| align=&quot;center&quot;| 44
| align=&quot;center&quot;| 38
| align=&quot;center&quot;| 21
| align=&quot;center&quot;| 93,3
| align=&quot;center&quot;| 98,1
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 102,8
| align=&quot;center&quot;| 8C
|-
| Borinci
| align=&quot;center&quot;| 36
| align=&quot;center&quot;| 44
| align=&quot;center&quot;| 38
| align=&quot;center&quot;| 21
| align=&quot;center&quot;| 88,3
| align=&quot;center&quot;| 96,1
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 105,3
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Drenovci
| align=&quot;center&quot;| 36
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 92,1
| align=&quot;center&quot;| 104,4
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 99,3
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Ilok
| align=&quot;center&quot;| 36
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 92,6
| align=&quot;center&quot;| 100,5
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 105,8
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Josipovac
| align=&quot;center&quot;| 36
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 103,4
| align=&quot;center&quot;| 102,4
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Levanjska Varoš
| align=&quot;center&quot;| 36
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Šarengrad
| align=&quot;center&quot;| 36
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Zlatarevac
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 89,3
| align=&quot;center&quot;| 95,8
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 105,6
| align=&quot;center&quot;|
|}

== D2 ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 95%;&quot;
! rowspan=&quot;2&quot;| ODAŠILJAČKI &lt;/br&gt; OBJEKT
! colspan=&quot;4&quot;| TV
! colspan=&quot;5&quot;| RADIO
|-
! MUX M1
! MUX M2
! MUX C
! MUX E
! &lt;small&gt;HRT-HR 1&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;HRT-HR 2&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;HRT-HR 3&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;HRT-OS&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;OIV Croatia DAB+&lt;/small&gt;
|-
| Brodski Stupnik
| align=&quot;center&quot;| 39
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 93,1
| align=&quot;center&quot;| 95,5
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Bučje (Pleternica)
| align=&quot;center&quot;| 39
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Cernička Šagovina
| align=&quot;center&quot;| 39
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;|  
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Kutjevo
| align=&quot;center&quot;| 39
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Lipovac
| align=&quot;center&quot;| 39
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Migalovci
| align=&quot;center&quot;| 39
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Moslavačka gora
| align=&quot;center&quot;| 39
| align=&quot;center&quot;| 43
| align=&quot;center&quot;| 28
| align=&quot;center&quot;| 23
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Nova Gradiška
| align=&quot;center&quot;| 39
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Nova Ljeskovica
| align=&quot;center&quot;| 39
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Novska
| align=&quot;center&quot;| 39
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Okučani II
| align=&quot;center&quot;| 39
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Oriovac - Mate Gabrića
| align=&quot;center&quot;| 39
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Pakrac
| align=&quot;center&quot;| 39
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Papuk
| align=&quot;center&quot;| 39
| align=&quot;center&quot;| 43
| align=&quot;center&quot;| 38
| align=&quot;center&quot;| 23
| align=&quot;center&quot;| 94,9
| align=&quot;center&quot;| 106,8
| align=&quot;center&quot;| 97,7
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Pitomača
| align=&quot;center&quot;| 39
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Požega
| align=&quot;center&quot;| 39
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Psunj
| align=&quot;center&quot;| 39
| align=&quot;center&quot;| 43
| align=&quot;center&quot;| 28
| align=&quot;center&quot;| 23
| align=&quot;center&quot;| 97,3
| align=&quot;center&quot;| 99,7
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 102,0
| align=&quot;center&quot;| 8C
|-
| Rajić
| align=&quot;center&quot;| 39
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Rešetari
| align=&quot;center&quot;| 39
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Sibinj
| align=&quot;center&quot;| 39
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Slatina
| align=&quot;center&quot;| 39
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 96,6
| align=&quot;center&quot;| 100,7
| align=&quot;center&quot;| 91,1
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Slavonski Brod - Košarevac
| align=&quot;center&quot;| 39
| align=&quot;center&quot;| 43
| align=&quot;center&quot;| 38
| align=&quot;center&quot;| 23
| align=&quot;center&quot;| 91,3
| align=&quot;center&quot;| 105,1
| align=&quot;center&quot;| 107,9
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Velika
| align=&quot;center&quot;| 39
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Virovitica
| align=&quot;center&quot;| 39
| align=&quot;center&quot;| 43
| align=&quot;center&quot;| 28
| align=&quot;center&quot;| 23
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Voćin
| align=&quot;center&quot;| 39
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|}

== D3 ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 95%;&quot;
! rowspan=&quot;2&quot;| ODAŠILJAČKI &lt;/br&gt; OBJEKT
! colspan=&quot;4&quot;| TV
! colspan=&quot;4&quot;| RADIO
|-
! MUX M1
! MUX M2
! MUX C
! MUX E
! &lt;small&gt;HRT-HR 1&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;HRT-HR 2&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;HRT-HR 3&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;OIV Croatia DAB+&lt;/small&gt;
|-
| Bolfan
| align=&quot;center&quot;| 25
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Brezje
| align=&quot;center&quot;| 25
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Donja Višnjica
| align=&quot;center&quot;| 25
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Đurđevac
| align=&quot;center&quot;| 25
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Ivanščica
| align=&quot;center&quot;| 25
| align=&quot;center&quot;| 34
| align=&quot;center&quot;| 28
| align=&quot;center&quot;| 48
| align=&quot;center&quot;| 102,4
| align=&quot;center&quot;| 106,4
| align=&quot;center&quot;| 96,1
| align=&quot;center&quot;| 9C
|-
| Kalnik
| align=&quot;center&quot;| 25
| align=&quot;center&quot;| 34
| align=&quot;center&quot;| 28
| align=&quot;center&quot;| 48
| align=&quot;center&quot;| 90,8
| align=&quot;center&quot;| 105,8
| align=&quot;center&quot;| 107,8
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Koprivnica
| align=&quot;center&quot;| 25
| align=&quot;center&quot;| 34
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Lepoglava
| align=&quot;center&quot;| 25
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Maruševec
| align=&quot;center&quot;| 25
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Podevčevo
| align=&quot;center&quot;| 25
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Sveti Martin
| align=&quot;center&quot;| 25
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Štrigova
| align=&quot;center&quot;| 25
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Varaždinske Toplice
| align=&quot;center&quot;| 25
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|}

== D4 ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 95%;&quot;
! rowspan=&quot;2&quot;| ODAŠILJAČKI &lt;/br&gt; OBJEKT
! colspan=&quot;4&quot;| TV
! colspan=&quot;5&quot;| RADIO
|-
! MUX M1
! MUX M2
! MUX C
! MUX E
! &lt;small&gt;HRT-HR 1&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;HRT-HR 2&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;HRT-HR 3&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;HRT-SLJE&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;OIV Croatia DAB+&lt;/small&gt;
|-
| Bidrovec
| align=&quot;center&quot;| 25
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Blaškovec
| align=&quot;center&quot;| 25
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Brezovica
| align=&quot;center&quot;| 25
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 90,1
| align=&quot;center&quot;| 102,0
| align=&quot;center&quot;| 107,7
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Čučerje
| align=&quot;center&quot;| 25
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Desinić
| align=&quot;center&quot;| 25
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Duga Resa
| align=&quot;center&quot;| 25
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Dvor na Uni
| align=&quot;center&quot;| 25
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Hrvatska Kostajnica
| align=&quot;center&quot;| 25
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 88,5
| align=&quot;center&quot;| 90,1
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Hum na Sutli
| align=&quot;center&quot;| 25
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Kašina
| align=&quot;center&quot;| 25
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Klanjec
| align=&quot;center&quot;| 25
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Kostanjevac
| align=&quot;center&quot;| 25
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Krapinske Toplice II
| align=&quot;center&quot;| 25
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Markuševec
| align=&quot;center&quot;| 25
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Nespeš
| align=&quot;center&quot;| 25
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Petrova gora - Veliki Petrovac
| align=&quot;center&quot;| 25
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Rude Črnec
| align=&quot;center&quot;| 25
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Sljeme
| align=&quot;center&quot;| 25
| align=&quot;center&quot;| 40
| align=&quot;center&quot;| 28
| align=&quot;center&quot;| 48
| align=&quot;center&quot;| 92,1
| align=&quot;center&quot;| 98,5
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 88,1
| align=&quot;center&quot;| 9C
|-
| Straža
| align=&quot;center&quot;| 25
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 93,5
| align=&quot;center&quot;| 102,2
| align=&quot;center&quot;| 106,8
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Sveta Gera
| align=&quot;center&quot;| 25
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Sveta Nedelja
| align=&quot;center&quot;| 25
| align=&quot;center&quot;| 40
| align=&quot;center&quot;| 28
| align=&quot;center&quot;| 48
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 90,7
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Šestine
| align=&quot;center&quot;| 25
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Unčani
| align=&quot;center&quot;| 25
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Vugrovec
| align=&quot;center&quot;| 25
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Zagreb - Prisavlje (HRT)
| align=&quot;center&quot;| 25
| align=&quot;center&quot;| 40
| align=&quot;center&quot;| 28
| align=&quot;center&quot;| 48
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|}

=== d044-d045-d046 ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 95%;&quot;
! rowspan=&quot;2&quot;| ODAŠILJAČKI &lt;/br&gt; OBJEKT
! TV
! RADIO
|-
! MUX L1
! &lt;small&gt;HRT-HR 3&lt;/small&gt;
|-
| Japetić
| align=&quot;center&quot;| 22
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Karlovac - Martinščak
| align=&quot;center&quot;| 22
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Tusti vrh
| align=&quot;center&quot;| 22
| align=&quot;center&quot;| 94,3
|}

=== L-ZA ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 95%;&quot;
! Objekt
! MUX L-ZA
|-
| Sveta Nedelja
| align=&quot;center&quot;| 43
|}

== D5 ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 95%;&quot;
! rowspan=&quot;2&quot;| ODAŠILJAČKI &lt;/br&gt; OBJEKT
! colspan=&quot;4&quot;| TV
! colspan=&quot;6&quot;| RADIO
|-
! MUX M1
! MUX M2
! MUX C
! MUX E
! &lt;small&gt;HRT-HR 1&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;HRT-HR 2&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;HRT-HR 3&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;HRT-PU&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;HRT-RI&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;OIV Croatia DAB+&lt;/small&gt;
|-
| Bakar
| align=&quot;center&quot;| 28
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Barbat
| align=&quot;center&quot;| 28
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Baška
| align=&quot;center&quot;| 28
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Brgud
| align=&quot;center&quot;| 28
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 88,2
| align=&quot;center&quot;| 91,5
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 94,5
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Bribir
| align=&quot;center&quot;| 28
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Buje
| align=&quot;center&quot;| 28
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 91,3
| align=&quot;center&quot;| 103,7
| align=&quot;center&quot;| 93,2
| align=&quot;center&quot;| 96,4
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Buzet
| align=&quot;center&quot;| 28
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Cres
| align=&quot;center&quot;| 28
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 87,9
| align=&quot;center&quot;| 95,6
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 97,9
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Crni Lug
| align=&quot;center&quot;| 28
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Čabar I
| align=&quot;center&quot;| 28
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 89,2
| align=&quot;center&quot;| 90,7
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Delnice
| align=&quot;center&quot;| 28
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Fužine
| align=&quot;center&quot;| 28
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 87,8
| align=&quot;center&quot;| 107,8
| align=&quot;center&quot;| 101,7
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 104,0
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Gerovo
| align=&quot;center&quot;| 28
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 88,9
| align=&quot;center&quot;| 98,6
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Grobnik
| align=&quot;center&quot;| 28
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Jablanac
| align=&quot;center&quot;| 28
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Kampor II
| align=&quot;center&quot;| 28
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Koromačno
| align=&quot;center&quot;| 28
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 90,0
| align=&quot;center&quot;| 88,1
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 96,3
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Krk - grad II
| align=&quot;center&quot;| 28
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Krk - Kras II
| align=&quot;center&quot;| 28
| align=&quot;center&quot;| 23
| align=&quot;center&quot;| 29
| align=&quot;center&quot;| 39
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Krk - Treskavec
| align=&quot;center&quot;| 28
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Limski kanal
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 90,2
| align=&quot;center&quot;| 102,6
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 93,9
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Lokve II
| align=&quot;center&quot;| 28
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Mali Lošinj II
| align=&quot;center&quot;| 28
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 92,0
| align=&quot;center&quot;| 97,5
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 107,4
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Martinšćica
| align=&quot;center&quot;| 28
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 88,6
| align=&quot;center&quot;| 92,7
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Novigrad (Istarski)
| align=&quot;center&quot;| 28
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 90,6
| align=&quot;center&quot;| 102,2
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 93,8
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Pazin
| align=&quot;center&quot;| 28
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Plomin
| align=&quot;center&quot;| 28
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Plovanija
| align=&quot;center&quot;| 28
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Poreč - otok Sv. Nikola
| align=&quot;center&quot;| 28
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 94,3
| align=&quot;center&quot;| 88,3
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Prezid
| align=&quot;center&quot;| 28
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 88,0
| align=&quot;center&quot;| 96,0
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 101,7
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Pula 
| align=&quot;center&quot;| 28
| align=&quot;center&quot;| 23
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 91,4
| align=&quot;center&quot;| 94,4
| align=&quot;center&quot;| 102,1
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Pula II
| align=&quot;center&quot;| 28
| align=&quot;center&quot;| 23
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Pula - Muzil
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 100,0
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Pulac
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 95,1
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Rab 
| align=&quot;center&quot;| 28
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Rabac
| align=&quot;center&quot;| 28
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 88,4
| align=&quot;center&quot;| 98,2
| align=&quot;center&quot;| 102,4
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Raša
| align=&quot;center&quot;| 28
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 88,7
| align=&quot;center&quot;| 98,2
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 103,8
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Razromir
| align=&quot;center&quot;| 28
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Rijeka - Katarina
| align=&quot;center&quot;| 28
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Rovinj
| align=&quot;center&quot;| 28
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 92,4
| align=&quot;center&quot;| 103,6
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Savudrija
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 89,9
| align=&quot;center&quot;| 94,4
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Svilno
| align=&quot;center&quot;| 28
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Trget
| align=&quot;center&quot;| 28
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Tršće
| align=&quot;center&quot;| 28
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Učka
| align=&quot;center&quot;| 28
| align=&quot;center&quot;| 23
| align=&quot;center&quot;| 29
| align=&quot;center&quot;| 39
| align=&quot;center&quot;| 99,3
| align=&quot;center&quot;| 105,3
| align=&quot;center&quot;| 100,5
| align=&quot;center&quot;| 101,3
| align=&quot;center&quot;| 104,7
| align=&quot;center&quot;| 11D
|-
| Umag
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 92,4
| align=&quot;center&quot;| 106,0
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Unije
| align=&quot;center&quot;| 28
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 89,8
| align=&quot;center&quot;| 92,5
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Vratnik
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 107,4
| align=&quot;center&quot;| 100,8
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Vrsar - Bruštulade
| align=&quot;center&quot;| 28
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 89,2
| align=&quot;center&quot;| 105,8
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 94,2
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Žejane
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 89,3
| align=&quot;center&quot;| 98,7
| align=&quot;center&quot;| 101,7
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|}

== D6 ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 95%;&quot;
! rowspan=&quot;2&quot;| ODAŠILJAČKI &lt;/br&gt; OBJEKT
! colspan=&quot;4&quot;| TV
! colspan=&quot;4&quot;| RADIO
|-
! MUX M1
! MUX M2
! MUX C
! MUX E
! &lt;small&gt;HRT-HR 1&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;HRT-HR 2&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;HRT-HR 3&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;HRT-RI&lt;/small&gt;
|-
| Brinje
| align=&quot;center&quot;| 30
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 91,6
| align=&quot;center&quot;| 99,2
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Cetingrad
| align=&quot;center&quot;| 30
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Donja Dobra
| align=&quot;center&quot;| 30
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Donji Lapac
| align=&quot;center&quot;| 30
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Karlovac - Martinščak
| align=&quot;center&quot;| 30
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 104,7
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Kompolje
| align=&quot;center&quot;| 30
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Krasno
| align=&quot;center&quot;| 30
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Kupjački Vrh
| align=&quot;center&quot;| 30
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 90,0
| align=&quot;center&quot;| 105,1
| align=&quot;center&quot;| 104,1
| align=&quot;center&quot;| 97,9
|-
| Lička Plješivica
| align=&quot;center&quot;| 30
| align=&quot;center&quot;| 46
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 87,7
| align=&quot;center&quot;| 90,5
| align=&quot;center&quot;| 100,3
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Lukovdol
| align=&quot;center&quot;| 30
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Maljen
| align=&quot;center&quot;| 30
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 96,0
| align=&quot;center&quot;| 89,3
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Mirkovica
| align=&quot;center&quot;| 30
| align=&quot;center&quot;| 46
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 91,3
| align=&quot;center&quot;| 93,3
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 102,7
|-
| Mrkopalj
| align=&quot;center&quot;| 30
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 107,5
|-
| Ogulin
| align=&quot;center&quot;| 30
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Otočac
| align=&quot;center&quot;| 30
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Rakovica
| align=&quot;center&quot;| 30
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Ravna Gora
| align=&quot;center&quot;| 30
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Slunj
| align=&quot;center&quot;| 30
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Stipanov Grič
| align=&quot;center&quot;| 30
| align=&quot;center&quot;| 46
| align=&quot;center&quot;| 36
| align=&quot;center&quot;| 34
| align=&quot;center&quot;| 102,3
| align=&quot;center&quot;| 97,5
| align=&quot;center&quot;| 89,7
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Velika Lisina
| align=&quot;center&quot;| 30
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Vrbovsko
| align=&quot;center&quot;| 30
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 100,0
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Vučinići
| align=&quot;center&quot;| 30
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|}

== D7 ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 95%;&quot;
! rowspan=&quot;2&quot;| ODAŠILJAČKI &lt;/br&gt; OBJEKT
! colspan=&quot;4&quot;| TV
! colspan=&quot;6&quot;| RADIO
|-
! MUX M1
! MUX M2
! MUX C
! MUX E
! &lt;small&gt;HRT-HR 1&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;HRT-HR 2&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;HRT-HR 3&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;HRT-KN&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;HRT-ZD&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;OIV Croatia DAB+&lt;/small&gt;
|-
| Ćelevac
| align=&quot;center&quot;| 21
| align=&quot;center&quot;| 22
| align=&quot;center&quot;| 35
| align=&quot;center&quot;| 45
| align=&quot;center&quot;| 95,1
| align=&quot;center&quot;| 98,1
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 103,0
| align=&quot;center&quot;| 10C
|-
| Dragove
| align=&quot;center&quot;| 21
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Gračina
| align=&quot;center&quot;| 21
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Grebaštica II
| align=&quot;center&quot;| 21
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Jasenice
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 100,3
| align=&quot;center&quot;| 101,3
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Karin
| align=&quot;center&quot;| 21
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Knin
| align=&quot;center&quot;| 21
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 104,5
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Knin - HRT centar Knin
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 90,2
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Murter
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 92,7
| align=&quot;center&quot;| 99,4
| align=&quot;center&quot;| 104,1
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Murter II
| align=&quot;center&quot;| 21
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Novalja
| align=&quot;center&quot;| 21
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Novigrad (Zadarski)
| align=&quot;center&quot;| 21
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Obrovac
| align=&quot;center&quot;| 21
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 87,9
| align=&quot;center&quot;| 99,2
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Pag
| align=&quot;center&quot;| 21
| align=&quot;center&quot;| 22
| align=&quot;center&quot;| 35
| align=&quot;center&quot;| 45
| align=&quot;center&quot;| 98,5
| align=&quot;center&quot;| 103,4
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 105,9
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Promina
| align=&quot;center&quot;| 21
| align=&quot;center&quot;| 22
| align=&quot;center&quot;| 35
| align=&quot;center&quot;| 45
| align=&quot;center&quot;| 89,6
| align=&quot;center&quot;| 99,0
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 94,4
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Rupe
| align=&quot;center&quot;| 21
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Skradin
| align=&quot;center&quot;| 21
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Srb
| align=&quot;center&quot;| 21
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 88,4
| align=&quot;center&quot;| 91,9
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Starigrad Paklenica
| align=&quot;center&quot;| 21
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 99,0
| align=&quot;center&quot;| 89,0
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Šibenik Martinska
| align=&quot;center&quot;| 21
| align=&quot;center&quot;| 22
| align=&quot;center&quot;| 35
| align=&quot;center&quot;| 45
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Šibenik Šubićevac
| align=&quot;center&quot;| 21
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 94,0
| align=&quot;center&quot;| 90,0
| align=&quot;center&quot;| 102,3
| align=&quot;center&quot;| 88,1
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Ugljan - Mala Glava
| align=&quot;center&quot;| 21
| align=&quot;center&quot;| 22
| align=&quot;center&quot;| 35
| align=&quot;center&quot;| 45
| align=&quot;center&quot;| 91,6
| align=&quot;center&quot;| 87,6
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 101,8
| align=&quot;center&quot;| 10C
|-
| Zadar - Bokanjac
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 105,6
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|}

== D8 ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 95%;&quot;
! rowspan=&quot;2&quot;| ODAŠILJAČKI &lt;/br&gt; OBJEKT
! colspan=&quot;4&quot;| TV
! colspan=&quot;6&quot;| RADIO
|-
! MUX M1
! MUX M2
! MUX C
! MUX E
! &lt;small&gt;HRT-HR 1&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;HRT-HR 2&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;HRT-HR 3&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;HRT-DU&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;HRT-ST&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;OIV Croatia DAB+&lt;/small&gt;
|-
| Aržano II
| align=&quot;center&quot;| 33
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Biokovo
| align=&quot;center&quot;| 33
| align=&quot;center&quot;| 23
| align=&quot;center&quot;| 34
| align=&quot;center&quot;| 41
| align=&quot;center&quot;| 89,7
| align=&quot;center&quot;| 98,9
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 102,0
| align=&quot;center&quot;| 11D
|-
| Blato na Korčuli
| align=&quot;center&quot;| 33
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 87,7
| align=&quot;center&quot;| 92,8
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 97,2
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Blizina
| align=&quot;center&quot;| 33
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Drvenik Veli
| align=&quot;center&quot;| 33
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Duge Njive
| align=&quot;center&quot;| 33
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 92,9
| align=&quot;center&quot;| 107,2
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Gornji Dolac
| align=&quot;center&quot;| 33
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Goveđari
| align=&quot;center&quot;| 33
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Hvar
| align=&quot;center&quot;| 33
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 93,7
| align=&quot;center&quot;| 97,0
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 100,2
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Imotski
| align=&quot;center&quot;| 33
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 104,3
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Klis
| align=&quot;center&quot;| 33
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 89,3
| align=&quot;center&quot;| 101,4
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Komiža
| align=&quot;center&quot;| 33
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 95,6
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 88,4
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Korčula
| align=&quot;center&quot;| 33
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 94,4
| align=&quot;center&quot;| 100,3
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 103,8
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Kozica
| align=&quot;center&quot;| 33
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Labinštica
| align=&quot;center&quot;| 33
| align=&quot;center&quot;| 23
| align=&quot;center&quot;| 34
| align=&quot;center&quot;| 41
| align=&quot;center&quot;| 91,3
| align=&quot;center&quot;| 96,1
| align=&quot;center&quot;| 100,4
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 101,0
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Lastovo
| align=&quot;center&quot;| 33
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 90,3
| align=&quot;center&quot;| 92,4
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 106,2
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Metković
| align=&quot;center&quot;| 33
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 90,1
| align=&quot;center&quot;| 95,5
| align=&quot;center&quot;| 89,5
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Muć
| align=&quot;center&quot;| 33
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Omiš II
| align=&quot;center&quot;| 33
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Orlovača
| align=&quot;center&quot;| 33
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 88,0
| align=&quot;center&quot;| 100,6
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 105,3
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Perković
| align=&quot;center&quot;| 33
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Primorski Dolac
| align=&quot;center&quot;| 33
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Prolog - Otrić
| align=&quot;center&quot;| 33
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Pučišća
| align=&quot;center&quot;| 33
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 94,4
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Rogoznica
| align=&quot;center&quot;| 33
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Rota
| align=&quot;center&quot;| 33
| align=&quot;center&quot;| 23
| align=&quot;center&quot;| 34
| align=&quot;center&quot;| 41
| align=&quot;center&quot;| 92,1
| align=&quot;center&quot;| 103,0
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 88,2
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Ruda
| align=&quot;center&quot;| 33
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Sinj
| align=&quot;center&quot;| 33
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 100,3
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Smokvica
| align=&quot;center&quot;| 33
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Srijane
| align=&quot;center&quot;| 33
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Srinjine
| align=&quot;center&quot;| 33
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Trn Mihalj
| align=&quot;center&quot;| 33
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Trnbusi
| align=&quot;center&quot;| 33
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Trogir-Brodotrogir
| align=&quot;center&quot;| 33
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Vela Luka
| align=&quot;center&quot;| 33
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 103,4
| align=&quot;center&quot;| 94,2
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 101,1
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Vidova gora (Brač)
| align=&quot;center&quot;| 33
| align=&quot;center&quot;| 23
| align=&quot;center&quot;| 34
| align=&quot;center&quot;| 41
| align=&quot;center&quot;| 99,8
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 88,8
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 104,5
| align=&quot;center&quot;| 11D
|-
| Vinišće
| align=&quot;center&quot;| 33
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Vinišće - sjever
| align=&quot;center&quot;| 33
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Vis
| align=&quot;center&quot;| 33
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Vrgorac Gomila
| align=&quot;center&quot;| 33
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 94,9
| align=&quot;center&quot;| 96,5
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Vrlika
| align=&quot;center&quot;| 33
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 87,7
| align=&quot;center&quot;| 96,9
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 105,8
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Zadvarje
| align=&quot;center&quot;| 33
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Žrnovnica II
| align=&quot;center&quot;| 33
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|}

== D9 ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 95%;&quot;
! rowspan=&quot;2&quot;| ODAŠILJAČKI &lt;/br&gt; OBJEKT
! colspan=&quot;4&quot;| TV
! colspan=&quot;5&quot;| RADIO
|-
! MUX M1
! MUX M2
! MUX C
! MUX E
! &lt;small&gt;HRT-HR 1&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;HRT-HR 2&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;HRT-HR 3&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;HRT-DU&lt;/small&gt;
! &lt;small&gt;OIV Croatia DAB+&lt;/small&gt;
|-
| Babino Polje
| align=&quot;center&quot;| 21
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Ilin vrh
| align=&quot;center&quot;| 21
| align=&quot;center&quot;| 22
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 101,7
| align=&quot;center&quot;| 106,1
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 89,5
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Komolac
| align=&quot;center&quot;| 21
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Lopud
| align=&quot;center&quot;| 21
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 99,6
| align=&quot;center&quot;| 94,8
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 106,5
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Mokošica - Obuljeno
| align=&quot;center&quot;| 21
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Molunat II
| align=&quot;center&quot;| 21
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Ponikve
| align=&quot;center&quot;| 21
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Slano
| align=&quot;center&quot;| 21
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 97,7
| align=&quot;center&quot;| 100,3
| align=&quot;center&quot;| 100,8
| align=&quot;center&quot;| 103,7
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Srđ
| align=&quot;center&quot;| 21
| align=&quot;center&quot;| 22
| align=&quot;center&quot;| 28
| align=&quot;center&quot;| 45
| align=&quot;center&quot;| 88,9
| align=&quot;center&quot;| 98,5
| align=&quot;center&quot;| 
| align=&quot;center&quot;| 105,0
| align=&quot;center&quot;| 11A
|-
| Ston
| align=&quot;center&quot;| 21
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 106,2
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Šipan - Velji vrh
| align=&quot;center&quot;| 21
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Trstenik
| align=&quot;center&quot;| 21
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Uljenje
| align=&quot;center&quot;| 21
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 95,1
| align=&quot;center&quot;| 89,3
| align=&quot;center&quot;| 105,6
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Veleč
| align=&quot;center&quot;| 21
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Velika Petka
| align=&quot;center&quot;| 21
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;| 102,4
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Vitaljina II
| align=&quot;center&quot;| 21
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| Župa Dubrovačka
| align=&quot;center&quot;| 21
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|}

==Također pogledajte==

* [[Odašiljači i veze]]
* [[Spisak odašiljačkih objekata &quot;Oddajniki in zveze&quot; u Sloveniji]]

== Izvori ==
* [http://www.oiv.hr/broadcasting/tables/dtv_hr.aspx Službena stranica OiV-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141223053908/http://www.oiv.hr/broadcasting/tables/dtv_hr.aspx |date=23. 12. 2014 }}

==Vanjski linkovi==

* [http://www.hrt.hr/streamf/PROGRAM1 Hrvatski radio 1] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150207060858/http://www.hrt.hr/streamf/PROGRAM1 |date=7. 2. 2015 }}
* [http://www.hrt.hr/streamf/PROGRAM2 Hrvatski radio 2] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150207100312/http://www.hrt.hr/streamf/PROGRAM2 |date=7. 2. 2015 }}
* [http://www.hrt.hr/streamf/PROGRAM3 Hrvatski radio 3] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150206191735/http://www.hrt.hr/streamf/PROGRAM3 |date=6. 2. 2015 }}
* [http://www.hrt.hr/streamf/HRstreamGH Radio Glas Hrvatske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150207100302/http://www.hrt.hr/streamf/HRstreamGH |date=7. 2. 2015 }}
* [http://www.hrt.hr/streamf/SLJEME Radio Sljeme] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150207055812/http://www.hrt.hr/streamf/SLJEME |date=7. 2. 2015 }}
* [http://www.hrt.hr/streamf/RIJEKA Radio Rijeka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150207065638/http://www.hrt.hr/streamf/RIJEKA |date=7. 2. 2015 }}
* [http://www.hrt.hr/streamf/PULA Radio Pula] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150207100322/http://www.hrt.hr/streamf/PULA |date=7. 2. 2015 }}
* [http://www.hrt.hr/streamf/OSIJEK Radio Osijek] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150207100307/http://www.hrt.hr/streamf/OSIJEK |date=7. 2. 2015 }}
* [http://www.hrt.hr/streamf/SPLIT Radio Split] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150207055843/http://www.hrt.hr/streamf/SPLIT |date=7. 2. 2015 }}
* [http://www.hrt.hr/streamf/DUBROVNIK Radio Dubrovnik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150207100250/http://www.hrt.hr/streamf/DUBROVNIK |date=7. 2. 2015 }}
* [http://www.hrt.hr/streamf/ZADAR Radio Zadar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150207100326/http://www.hrt.hr/streamf/ZADAR |date=7. 2. 2015 }}
* [http://www.hrt.hr/streamf/KNIN Radio Knin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150207055806/http://www.hrt.hr/streamf/KNIN |date=7. 2. 2015 }}
* [http://www.hrt.hr/enz/live/htv1/ HTV 1] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150121050403/http://www.hrt.hr/enz/live/htv1/ |date=21. 1. 2015 }}
* [http://www.hrt.hr/enz/live/htv4/ HTV 4] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150107001444/http://www.hrt.hr/enz/live/htv4/ |date=7. 1. 2015 }}

[[Kategorija:Televizija u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Radio u Hrvatskoj]]</text>
      <sha1>ei5oyjofsmpq9ns0oy0niu2knnbiw82</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>376750</id>
    <revision>
      <id>3940765</id>
      <parentid>3880850</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T08:56:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940765</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11402" sha1="he5okdp597g56izoq2hzcvb7fbf2e7j" xml:space="preserve">{{Infokutija Svjetski kup (zimski sportovi)
| takmičenje                   = Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.
| takmičenje1                  = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 20 km|20 km]]
| pobjednik1                   = {{flagathlete|[[Peter Angerer]]|Z NJE}}
| takmičenje2                  = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 10 km|10 km]]
| pobjednik2                   = {{flagathlete|[[Eirik Kvalfoss]]|NOR}}
| takmičenje3                  = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – štafeta|Štafeta]]
| pobjednik3                   = {{ZID|SSSR|1951}}&lt;br/&gt;[[Dmitrij Vasiljev (biatlonac)|Dmitrij Vasiljev]]&lt;br/&gt;[[Jurij Kaškarov]]&lt;br/&gt;[[Algimantas Šalna]]&lt;br/&gt;[[Sergej Buligin]]
&lt;!-- ** Takmičenje ** --&gt;
| mjesto                       = 
| pojedinačna_takmičenja       = {{m}} 2
| timska_takmičenja            = {{m}} 1
| otkazana_takmičenja          = 
| zaustavljena_takmičenja      = 
&lt;!-- ** Učesnici ** --&gt;
| države                       = 25
| sportisti                    = {{m}} 95
&lt;!-- ** ** --&gt;
| posljednja                   = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|1980]]
| sljedeća                     = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|1988]]
}}
{{Biatlon na ZOI 1984.}}
{{Lokacijska karta+|Jugoslavija|float=right|width=200|caption=Lokacija održavanja utrke u biatlonu na ZOI 1984.&lt;br /&gt;'''Legenda''':&lt;br/&gt;[[Datoteka:Blue pog.svg|8px]] Mjesto održavanja biatlonske utrke; &lt;br/&gt;[[Datoteka:Red pog.svg|8px]] Domaćin ZOI 1984; |places=
{{Lokacijska karta~|Jugoslavija|lat=43.7797 |long=18.2581 |label={{small|[[Igman|Veliko Polje]]|Seefeld}}|mark=Red pog.svg|position=bottom}} 
{{Lokacijska karta~|Jugoslavija|lat=43.8667 |long=18.4167|label={{small|[[Sarajevo]]}}|mark=Blue pog.svg |position=top}} 
}}
[[Datoteka:1984 CPA 5472.jpg|Biatlon na poštanskoj marki SSSR-a|mini|desno]]
{{Glavni|Zimske olimpijske igre 1984.}}
Takmičenja u '''biatlonu na [[Zimske olimpijske igre 1984.|Zimskim olimpijskim igrama 1984]]''' sastojala su se od tri [[biatlon]]ske discipline. Održane su na [[Igman|Igmanu - Veliko Polje]]. Takmičenje je počelo 11. februara i završilo 17. februara 1984.&lt;ref name=Biathlon&gt;{{cite web
| title        = Sarajevo 1984 Official Report
| url        = http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1984/or1984w.pdf
| publisher        = LA84 Foundation
| work        = Organising Committee of the XlVth Winter Olympic Games 1984 at Sarajevo
| year        = 1984
| access-date        = 20. 1. 2015
| archive-url        = https://web.archive.org/web/20181113090339/http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1984/or1984w.pdf
| archive-date        = 13. 11. 2018
| url-status        = dead}}&lt;/ref&gt;
Takmičenja su održana samo u muškoj konkurenciji u tri discipline: [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 20 km|pojedinačno]], u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 10 km|sprintu]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – štafeta (muškarci)|štafeti]]. Najuspješnije nacije su bile [[Norveška na Olimpijskim igrama|Norveška]] i [[Zapadna Njemačka na Olimpijskim igrama|Zapadna Njemačka]], koje su osvojila tri medalje, jednu zlatnu, srebrnu i bronzanu. Najuspješniji takmičari bili su [[Norvežanin]] [[Eirik Kvalfoss]] i [[Nijemac]] [[Peter Angerer]] sa tri medalje sa jednom zlatnom, srebrnom i bronzanom. Zbog održavanja olimpijskih igara, ove godine utrke  u muškoj konkurenciji nisu održane na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1984.|Svjetskom prvenstvu]], gdje su održane samo utrke u ženskoj konkurenciji. Rezultati sa olimpijskih biatlonskih utrka nisu brojani za plasman u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] u  sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1983/1984.|1983/84.]]&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://sports123.com/bia/index.html |title=Sports 123 biathlon results |access-date=15. 11. 2015 |archive-date=25. 12. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171225065511/http://sports123.com/bia/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Satnica ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin:0.5em auto; font-size:90%; line-height:1.25em;&quot;
|-
!februar
!style=&quot;width:4.0em&quot;|7.&lt;br/&gt;uto
!style=&quot;width:4.0em&quot;|8.&lt;br/&gt;sri
!style=&quot;width:4.0em&quot;|9.&lt;br/&gt;čet
!style=&quot;width:4.0em&quot;|10.&lt;br/&gt;pet
!style=&quot;width:4.0em&quot;|11.&lt;br/&gt;sub
!style=&quot;width:4.0em&quot;|12.&lt;br/&gt;ned
!style=&quot;width:4.0em&quot;|13.&lt;br/&gt;pon
!style=&quot;width:4.0em&quot;|14.&lt;br/&gt;uto
!style=&quot;width:4.0em&quot;|15.&lt;br/&gt;sri
!style=&quot;width:4.0em&quot;|16.&lt;br/&gt;čet
!style=&quot;width:4.0em&quot;|17.&lt;br/&gt;pet
!style=&quot;width:4.0em&quot;|18.&lt;br/&gt;sub
!style=&quot;width:4.0em&quot;|19.&lt;br/&gt;ned
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Datoteka:Biathlon pictogram.svg|20px|alt=|link=]] [[Biatlon]]
&lt;!-- 7 --&gt;| 
&lt;!-- 8 --&gt;| 
&lt;!-- 9 --&gt;| 
&lt;!-- 10 --&gt;|
&lt;!-- 11 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|&lt;small&gt;[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 20 km|20 km]] 12:00&lt;/small&gt;
&lt;!-- 12 --&gt;| 
&lt;!-- 13 --&gt;| 
&lt;!-- 14 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|&lt;small&gt;[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 10 km|sprint]] 12:00&lt;/small&gt;
&lt;!-- 15 --&gt;| 
&lt;!-- 16 --&gt;| 
&lt;!-- 17 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|&lt;small&gt;[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – štafeta (muškarci)|štafeta]] 12:00&lt;/small&gt; 
&lt;!-- 18 --&gt;| 
&lt;!-- 19 --&gt;| 
|}
&lt;/div&gt;

==Zemlje učesnice==
Dvadeset tri nacije su poslale svoje biatlonce na ovo takmičenje. Ispod je lista zemalja učesnica; u zagradi je broj takmičara iz svake države.&lt;ref name=Biathlon/&gt; [[Australija na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|Australija]], [[Kostarika na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|Kostarika]], [[Španija na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|Španija]] i [[Južna Koreja na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|Južna Koreja]] su nastupili prvi put u biatlonu na Olimpijskim igrama.
{{Div col|4}}
*{{ZastavaMOK|ARG|1984|Zimskim|3}}
*{{ZastavaMOK|AUS|1984|Zimskim|1}}
*{{ZastavaMOK|AUT|1984|Zimskim|4}}
*{{ZastavaMOK|BUL|1984|Zimskim|3|1971}}
*{{ZastavaMOK|TCH|1984|Zimskim|5}}
*{{ZastavaMOK|FIN|1984|Zimskim|5}}
*{{ZastavaMOK|FRA|1984|Zimskim|4}}
*{{ZastavaMOK|GDR|1984|Zimskim|4}}
*{{ZastavaMOK|ITA|1984|Zimskim|5}}
*{{ZastavaMOK|JPN|1984|Zimskim|4}}
*{{ZastavaMOK|YUG|1984|Zimskim|6}}
*{{ZastavaMOK|KOR|1984|Zimskim|1}}
*{{ZastavaMOK|KIN|1984|Zimskim|5}}
*{{ZastavaMOK|TPE|1984|Zimskim|1}}
*{{ZastavaMOK|CRC|1984|Zimskim|1}}
*{{ZastavaMOK|HUN|1984|Zimskim|5}}
*{{ZastavaMOK|NOR|1984|Zimskim|5}}
*{{ZastavaMOK|ROU|1984|Zimskim|5}}
*{{ZastavaMOK|ESP|1984|Zimskim|2}}
*{{ZastavaMOK|SUI|1984|Zimskim|1}}
*{{ZastavaMOK|SWE|1984|Zimskim|5}}
*{{ZastavaMOK|URS|1984|Zimskim|4}}
*{{ZastavaMOK|USA|1984|Zimskim|6}}
*{{ZastavaMOK|GBR|1984|Zimskim|6}}
*{{ZastavaMOK|FRG|1984|Zimskim|4}}
{{Div col end}}

==Osvajači medalja==
[[Datoteka:Eirik Kvalfoss 1986.jpg|[[Eirik Kvalfoss]], norveški biatlonac, osvajač triju medalja na ZOI 84.|mini|desno]]
{|{{Rezultati takmičenja medalje
|Naslov     = Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.
|Tip        = Olimpijada
|Logo       = Olympic_rings.svg 
|Rezultat   = Vrijeme
|Rastojanje =
}}
|-
| Pojedinačno &lt;br&gt; ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 20 km|detalji]])&lt;ref name=Biathlon/&gt;
| {{ZastavaMOK|FRG|1984|Zimskim}} &lt;small&gt;&lt;br&gt; [[Peter Angerer]] &lt;/small&gt;
|| 1:11:52.7
| {{ZastavaMOK|GDR|1984|Zimskim}} &lt;small&gt;&lt;br&gt; [[Frank-Peter Roetsch]] &lt;/small&gt;
|| 1:13:21.4
| {{ZastavaMOK|NOR|1984|Zimskim}} &lt;small&gt;&lt;br&gt; [[Eirik Kvalfoss]] &lt;/small&gt;
|| 1:14:02.4
|-
| Sprint&lt;br&gt; ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 10 km|detalji]])&lt;ref name=Biathlon/&gt;
| {{ZastavaMOK|NOR|1984|Zimskim}} &lt;small&gt;&lt;br&gt; [[Eirik Kvalfoss]] &lt;/small&gt;
|| 30:53.8
| {{ZastavaMOK|FRG|1984|Zimskim}} &lt;small&gt;&lt;br&gt; [[Peter Angerer]] &lt;/small&gt;
|| 31:02.4
| {{ZastavaMOK|GDR|1984|Zimskim}} &lt;small&gt;&lt;br&gt; [[Matthias Jacob]]  &lt;/small&gt;
|| 31:10.5
|-
| Štafeta&lt;br&gt; ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – štafeta|detalji]])&lt;ref name=Biathlon/&gt;
| {{ZastavaMOK|URS|1984|Zimskim}} &lt;small&gt;&lt;br&gt; [[Dmitrij Vasiljev (biatlonac)|Dmitrij Vasiljev]]&lt;br/&gt;[[Jurij Kaškarov]]&lt;br/&gt;[[Algimantas Šalna]]&lt;br/&gt;[[Sergej Buligin]] &lt;/small&gt;
|| 1:38:51.7
| {{ZastavaMOK|NOR|1984|Zimskim}} &lt;small&gt;&lt;br&gt; [[Odd Lirhus]]&lt;br/&gt;[[Eirik Kvalfoss]]&lt;br/&gt;[[Rolf Storsveen]]&lt;br/&gt;[[Kjell Søbak]] &lt;/small&gt;
|| 1:39:03.9
| {{ZastavaMOK|FRG|1984|Zimskim}} &lt;small&gt;&lt;br&gt; [[Ernst Reiter (biatlonac)|Ernst Reiter]]&lt;br/&gt;[[Walter Pichler (biatlonac)|Walter Pichler]]&lt;br/&gt;[[Peter Angerer]]&lt;br/&gt;[[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]&lt;/small&gt;
|| 1:39:05.1
|}

===Bilans medalja===
&lt;center&gt;
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Biatlon
|Broj     = 3
|Logo     = Olympic_rings.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| rowspan=&quot;2&quot;| 1.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|NOR|1984|Zimskim}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 3
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FRG|1984|Zimskim}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 3
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot; 
| 3.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|URS|1984|Zimskim}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot; 
| 4.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|GDR|1984|Zimskim}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 2
|}
&lt;/center&gt;

== Osvojene medalje ==
&lt;center&gt;
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Biatlon{{efn|name=BIM|U tabeli je prikazan pregled osvojenih medalja u muškoj konkurenciji u biatlonu na Olimpijskim igrama od [[Biatlon na ZOI 1960.|1960.]] godine}}
|Broj     = 7
|Logo     = Olympic_rings.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|URS}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 8
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 3
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 4
| 15
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 2.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|NOR}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 3
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 2
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 2
| 7
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 3.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|GDR}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 4
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 4
| 9
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 4.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FRG}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 2
| 4
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 5.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|SWE}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 2
| 3
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 6.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FIN}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 4
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 4
|}
&lt;/center&gt;

== Napomene==
{{napspisak}}

== Također pogledajte ==
* [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama]]
* [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu]]

==Reference==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}{{Commonscat|Biathlon at the 1984 Winter Olympics}}
*[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1984/BIA/ Biatlon na ZOI 1984. sa sports-reference.com] {{Webarchive|url=http://archive.wikiwix.com/cache/20110824162653/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1984/BIA/ |date=24. 8. 2011 }} {{Simboli jezika|en|engleski jezik}}
* [http://www.olympic.org/sarajevo-1984-winter-olympics IOC stranica o ZOI 1984.]

{{Biatlon na ZOI}}
{{Sportovi na ZOI 1984.}}

[[Kategorija:Biatlon na ZOI|1984]]
[[Kategorija:Sportovi na ZOI 1984.]]
[[Kategorija:1984. u biatlonu]]
[[Kategorija:Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.| ]]
[[Kategorija:Biatlon u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Biatlon u SR Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>he5okdp597g56izoq2hzcvb7fbf2e7j</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 20 km</title>
    <ns>0</ns>
    <id>376794</id>
    <revision>
      <id>3940767</id>
      <parentid>3857598</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T08:56:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940767</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13051" sha1="gorlfb2z5jofwtl7764tib5g2touque" xml:space="preserve">{{Infokutija olimpijski događaj
| disciplina      = Biatlon – 20 km (muškarci)
| slika           = Biathlon pictogram.svg
| veličina_slike  = 80px
| opis_slike      = 
| mjesto          = {{ZID|Jugoslavija}}, [[Sarajevo]]
| datum           = 11. februar 1984.
| broj_učesnika   = 63
| broj_zemalja    = 25
| broj_ekipa      = 
| godina          = 1984
| vrsta           = Zimskim
| zlato           = [[Peter Angerer]]
| zlato_NOK       = FRG
| srebro          = [[Frank-Peter Roetsch]]
| srebro_NOK      = GDR
| bronza          = [[Eirik Kvalfoss]]
| bronza_NOK      = NOR
| prijašnji       = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 20 km|1980.]]
| sljedeći        = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – 20 km|1988]]
}}
{{Biatlon na ZOI 1984.}}
{{Glavni|Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.}}

Utrka u '''[[biatlon]]u''' u [[Biatlon#Discipline|pojedinačnoj konkurenciji na 20&amp;nbsp;km]] na [[ZOI 1984.]] održana je 11. februara 1984. na [[Igman|Velikom Polju]] na Igmanu.&lt;ref name=&quot;SR&quot;&gt;[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1984/BIA/ Biatlon na ZOI 1984. na sports-reference.com] {{Webarchive|url=http://archive.wikiwix.com/cache/20110824162653/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1984/BIA/ |date=24. 8. 2011 }} {{Simboli jezika|en|engleski jezik}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Biathlon&gt;{{cite web
 |title        = Sarajevo 1984 Official Report
 |url          = http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1984/or1984w.pdf
 |publisher    = LA84 Foundation
 |work         = Organising Committee of the XlVth Winter Olympic Games 1984 at Sarajevo
 |year         = 1984
 |access-date  = 20. januar 2015
 |archive-url  = https://web.archive.org/web/20181113090339/http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1984/or1984w.pdf
 |archive-date = 13. 11. 2018
 |url-status   = dead}}&lt;/ref&gt;

==Pravila takmičenja==
Disciplina [[Biatlon#Discipline|20 km]] je disciplina u [[biatlon]]u, koja se za muškarce održava na kružnoj stazi od 20 kilometara. Trči se 5 krugova po 4&amp;nbsp;km. Takmičari počinju trku pojedinačno, a startuju u intervalu od 30 sekundi. U toku trke gađa se četiri puta: poslije prvog i trećeg kruga iz ležećeg, a poslije drugog i četvrtog iz stojećeg položaja,, ukupno 20 meta. Svaki promašaj donosi dodatnu minutu.

== Rezultati ==
{|class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
! Plasman !! Ime !! Država !! Vrijeme&lt;ref name=Biathlon /&gt; !! Promašaji !! Ukupno &lt;br&gt; vrijeme !! Zaostatak
|-
|{{gold1}} ||align=left| [[Peter Angerer]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRG|1984|Zimskim}}|| 1:09:52.7 || 2 || 1:11:52.7 || -
|-
| {{silver2}} ||align=left| [[Frank-Peter Roetsch]] || align=left| {{ZastavaMOK|GDR|1984|Zimskim}}|| 1:10:21.4 || 3 || 1:13:21.4 || +1:28.7
|-
| {{bronze3}} ||align=left| [[Eirik Kvalfoss]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|1984|Zimskim}}|| 1:09:02.4 || 5 || 1:14:02.4 || +2:09.7
|-
| 4. ||align=left| [[Yvon Mougel]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1984|Zimskim}}|| 1:10:53.1 || 4 || 1:14:53.1 || +3:00.4
|-
| 5. ||align=left| [[Frank Ullrich]] || align=left| {{ZastavaMOK|GDR|1984|Zimskim}}|| 1:11:53.7 || 3 || 1:14:53.7 || +3:01.0
|-
| 6. ||align=left| [[Rolf Storsveen]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|1984|Zimskim}}|| 1:11:23.9 || 4 || 1:15:23.9 || +3:31.2
|-
| 7. ||align=left| [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRG|1984|Zimskim}}|| 1:11:49.7 || 4 || 1:15:49.7 || +3:57.0
|-
| 8. ||align=left| [[Leif Andersson (biatlonac)|Leif Andersson]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1984|Zimskim}}|| 1:13:19.3 || 3 || 1:16:19.3 || +4:26.6
|-
| 9. ||align=left| [[Andreas Zingerle]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|1984|Zimskim}}|| 1:12:21.7 || 4 || 1:16:21.7 || +4:29.0
|-
| 10. ||align=left| [[Jan Matouš]] || align=left| {{ZastavaMOK|TCH|1984|Zimskim}}|| 1:11:39.0 || 5 || 1:16:39.0 || +4:46.3
|-
| 11. ||align=left| [[Sven Fahlén]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1984|Zimskim}}|| 1:12:10.8 || 6 || 1:18:10.8 || +6:18.1
|-
| 12. ||align=left| [[Tapio Piipponen]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|1984|Zimskim}}|| 1:12:38.4 || 6 || 1:18:38.4 || +6:45.7
|-
| 13. ||align=left| [[Vladimir Veličkov]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|1984|Zimskim}}|| 1:13:47.1 || 5 || 1:18:47.1 || +6:54.4
|-
| 14. ||align=left| [[Jim Wood (biatlonac)|Jim Wood]] || align=left| {{ZastavaMOK|GBR|1984|Zimskim}}|| 1:14:55.8 || 4 || 1:18:55.8 || +7:03.1
|-
| 15. ||align=left| [[Zdeněk Hák (biatlonac)|Zdeněk Hák]] || align=left| {{ZastavaMOK|TCH|1984|Zimskim}}|| 1:13:05.5 || 6 || 1:19:05.5 || +7:12.8
|-
| 16. ||align=left| [[Arto Jääskeläinen]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|1984|Zimskim}}|| 1:14:23.3 || 5 || 1:19:23.3 || +7:30.6
|-
| 17. ||align=left| [[Sergej Buligin]] || align=left| {{ZastavaMOK|URS|1984|Zimskim}}|| 1:12:28.0 || 7 || 1:19:28.0 || +7:35.3
|-
| 18. ||align=left| [[Keijo Tiitola]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|1984|Zimskim}}|| 1:14:32.8 || 5 || 1:19:32.8 || +7:40.1
|-
| 19. ||align=left| [[Marco Zanon (biatlonac)|Marco Zanon]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|1984|Zimskim}}|| 1:15:59.9 || 4 || 1:19:59.9 || +8:07.2
|-
| 20. ||align=left| [[Ronnie Adolfsson]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1984|Zimskim}}|| 1:12:12.2 || 8 || 1:20:12.2 || +8:19.5
|-
| 21. ||align=left| [[Francis Mougel]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1984|Zimskim}}|| 1:13:20.5 || 7 || 1:20:20.5 || +8:27.8
|-
| 22. ||align=left| [[Ernst Reiter (biatlonac)|Ernst Reiter]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRG|1984|Zimskim}}|| 1:15:37.4 || 5 || 1:20:37.4 || +8:44.7
|-
| 23. ||align=left| [[Christian Poirot]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1984|Zimskim}}|| 1:14:54.2 || 6 || 1:20:54.2 || +9:01.5
|-
| 24. ||align=left| [[Odd Lirhus]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|1984|Zimskim}}|| 1:11:55.0 || 9 || 1:20:55.0 || +9:02.3
|-
| 25. ||align=left| [[Jaromír Šimůnek]] || align=left| {{ZastavaMOK|TCH|1984|Zimskim}}|| 1:15:04.3 || 6 || 1:21:04.3 || +9:11.6
|-
| 26. ||align=left| [[Lyle Nelson]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1984|Zimskim}}|| 1:14:05.4 || 7 || 1:21:05.4 || +9:12.7
|-
| 27. ||align=left| [[Spas Zlatev]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|1984|Zimskim}}|| 1:16:10.9 || 5 || 1:21:10.9 || +9:18.2
|-
| 28. ||align=left| [[Adriano Darioli]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|1984|Zimskim}}|| 1:13:14.0 || 8 || 1:21:14.0 || +9:21.3
|-
| 29. ||align=left| [[Holger Wick]] || align=left| {{ZastavaMOK|GDR|1984|Zimskim}}|| 1:12:19.1 || 9 || 1:21:19.1 || +9:26.4
|-
| 30. ||align=left| [[Franz Schuler (biatlonac)|Franz Schuler]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|1984|Zimskim}}|| 1:16:23.0 || 5 || 1:21:23.0 || +9:30.3
|-
| 31. ||align=left| [[Beat Meier]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|1984|Zimskim}}|| 1:14:24.4 || 7 || 1:21:24.4 || +9:31.7
|-
| 32. ||align=left| [[Dmitrij Vasiljev (biatlonac)|Dmitrij Vasiljev]] || align=left| {{ZastavaMOK|URS|1984|Zimskim}}|| 1:14:09.2 || 8 || 1:22:09.2 || +10:16.5
|-
| 33. ||align=left| [[Glen Eberle]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1984|Zimskim}}|| 1:18:15.0 || 4 || 1:22:15.0 || +10:22.3
|-
| 34. ||align=left| [[Alfred Eder]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|1984|Zimskim}}|| 1:16:52.6 || 6 || 1:22:52.6 || +10:59.9
|-
| 35. ||align=left| [[Jurij Kaškarov]] || align=left| {{ZastavaMOK|URS|1984|Zimskim}}|| 1:11:53.8 || 11 || 1:22:53.8 || +11:01.1
|-
| 36. ||align=left| [[Rudolf Horn (biatlonac)|Rudolf Horn]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|1984|Zimskim}}|| 1:15:10.8 || 8 || 1:23:10.8 || +11:18.1
|-
| 37. ||align=left| [[Charles MacIvor (biatlonac)|Charles MacIvor]] || align=left| {{ZastavaMOK|GBR|1984|Zimskim}}|| 1:16:37.5 || 7 || 1:23:37.5 || +11:44.8
|-
| 38. ||align=left| [[Yoshinobu Murase]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|1984|Zimskim}}|| 1:17:39.1 || 6 || 1:23:39.1 || +11:46.4
|-
| 39. ||align=left| [[Shoichi Kinoshita]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|1984|Zimskim}}|| 1:16:49.8 || 7 || 1:23:49.8 || +11:57.1
|-
| 40. ||align=left| [[Juri Mitev]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|1984|Zimskim}}|| 1:16:05.4 || 8 || 1:24:05.4 || +12:12.7
|-
| 41. ||align=left| [[Andrej Lanišek]] || align=left| {{ZastavaMOK|YUG|1984|Zimskim}}|| 1:18:23.1 || 6 || 1:24:23.1 || +12:30.4
|-
| 42. ||align=left| [[Isao Yamase]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|1984|Zimskim}}|| 1:18:09.6 || 7 || 1:25:09.6 || +13:16.9
|-
| 43. ||align=left| [[Imre Lestyan]] || align=left| {{ZastavaMOK|ROU|1984|Zimskim}}|| 1:19:26.6 || 6 || 1:25:26.6 || +13:33.9
|-
| 44. ||align=left| [[Tony McLeod]] || align=left| {{ZastavaMOK|GBR|1984|Zimskim}}|| 1:17:34.5 || 8 || 1:25:34.5 || +13:41.8
|-
| 45. ||align=left| [[Zsolt Kovács (biatlonac)|Zsolt Kovács]] || align=left| {{ZastavaMOK|HUN|1984|Zimskim}}|| 1:19:18.7 || 7 || 1:26:18.7 || +14:26.0
|-
| 46. ||align=left| [[Marjan Vidmar]] || align=left| {{ZastavaMOK|YUG|1984|Zimskim}}|| 1:18:32.1 || 8 || 1:26:32.1 || +14:39.4
|-
| 47. ||align=left| [[Andrew Paul (biatlonac)|Andrew Paul]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUS|1984|Zimskim}}|| 1:21:38.7 || 5 || 1:26:38.7 || +14:46.0
|-
| 48. ||align=left| [[Jure Velepec]] || align=left| {{ZastavaMOK|YUG|1984|Zimskim}}|| 1:21:05.8 || 6 || 1:27:05.8 || +15:13.1
|-
| 49. ||align=left| [[Mihai Rădulescu (biatlonac)|Mihai Rădulescu]] || align=left| {{ZastavaMOK|ROU|1984|Zimskim}}|| 1:19:18.1 || 8 || 1:27:18.1 || +15:25.4
|-
| 50. ||align=left| [[Vladimir Todaşcă]] || align=left| {{ZastavaMOK|ROU|1984|Zimskim}}|| 1:20:00.9 || 8 || 1:28:00.9 || +16:08.2
|-
| 51. ||align=left| [[János Spisák]] || align=left| {{ZastavaMOK|HUN|1984|Zimskim}}|| 1:20:06.9 || 8 || 1:28:06.9 || +16:14.2
|-
| 52. ||align=left| [[Sun Xiaoping]] || align=left| {{ZastavaMOK|CHN|1984|Zimskim}}|| 1:20:07.1 || 8 || 1:28:07.1 || +16:14.4
|-
| 53. ||align=left| [[Martin Hagen (biatlonac)|Martin Hagen]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1984|Zimskim}}|| 1:18:19.8 || 12 || 1:30:19.8 || +18:27.1
|-
| 54. ||align=left| [[Liu Hongwang]] || align=left| {{ZastavaMOK|CHN|1984|Zimskim}}|| 1:19:47.5 || 12 || 1:31:47.5 || +19:54.8
|-
| 55. ||align=left| [[Víctor Figueroa (biatlonac)|Víctor Figueroa]] || align=left| {{ZastavaMOK|ARG|1984|Zimskim}}|| 1:27:02.3 || 7 || 1:34:02.3 || +22:09.6
|-
| 56. ||align=left| [[Manuel García (biatlonac)|Manuel García]] || align=left| {{ZastavaMOK|ESP|1984|Zimskim}}|| 1:24:12.4 || 10 || 1:34:12.4 || +22:19.7
|-
| 57. ||align=left| [[Cecilio Fernández]] || align=left| {{ZastavaMOK|ESP|1984|Zimskim}}|| 1:25:42.0 || 9 || 1:34:42.0 || +22:49.3
|-
| 58. ||align=left| [[Luis Ríos]] || align=left| {{ZastavaMOK|ARG|1984|Zimskim}}|| 1:32:17.9 || 10 || 1:42:17.9 || +30:25.2
|-
| 59. ||align=left| [[Ueng Ming-Yih]] || align=left| {{ZastavaMOK|TPE|1984|Zimskim}}|| 1:37:07.0 || 8 || 1:45:07.0 || +33:14.3
|-
| 60. ||align=left| [[Hwang Byung-dae]] || align=left| {{ZastavaMOK|KOR|1984|Zimskim}}|| 1:34:49.9 || 15 || 1:49:49.9 || +37:57.2
|-
| 61. ||align=left| [[Hernán Carazo]] || align=left| {{ZastavaMOK|CRC|1984|Zimskim}}|| 2:13:54.9 || 11 || 2:24:54.9 || +73:02.2
|-
| -. ||align=left| [[Long Yunzhou]] || align=left| {{ZastavaMOK|CHN|1984|Zimskim}}|| {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} || - || - || -
|-
| -. ||align=left| [[László Palácsik]] || align=left| {{ZastavaMOK|HUN|1984|Zimskim}}|| {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} || - || - || -
|}

== Osvojene medalje ==
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Biatlon{{efn|name=BIM|U tabeli je prikazan pregled osvojenih medalja u pojedinačnim utrkama u muškoj konkurenciji u biatlonu na Olimpijskim igrama od [[Biatlon na ZOI 1960.|1960.]] godine}}
|Broj     = 7
|Logo     = Olympic_rings.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|URS}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 3
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 2
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 3
| 8
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 2.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|NOR}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 2
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 2
| 4
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 3.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|SWE}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 2
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 4.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FRG}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 5.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|GDR}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 3
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 4
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 6.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FIN}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 2
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 2
|}

== Napomene ==
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot;/&gt;

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}{{Commonscat|Biathlon at the 1984 Winter Olympics}}
* [http://www.olympic.org/sarajevo-1984-winter-olympics IOC stranica o ZOI 1984.]
* [http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1984/BIA/mens-20-kilometres.html Sports-Reference.com - 1984 Olympics Men's 20 km Individual] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081210082436/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1984/BIA/mens-20-kilometres.html |date=10. 12. 2008 }}

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.]]</text>
      <sha1>gorlfb2z5jofwtl7764tib5g2touque</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 10 km</title>
    <ns>0</ns>
    <id>376854</id>
    <revision>
      <id>3940766</id>
      <parentid>3857600</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T08:56:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940766</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11002" sha1="jh8tl555dfa0g5m79baopcv3tjwua0v" xml:space="preserve">{{Infokutija olimpijski događaj
| disciplina      = Biatlon – 10 km (muškarci)
| slika           = Eirik Kvalfoss 1986.jpg
| veličina_slike  = 
| opis_slike      = [[Eirik Kvalfoss]], norveški biatlonac pobjednik trke u sprintu na ZOI 1984.
| mjesto          = {{ZID|Jugoslavija}}, [[Sarajevo]]
| datum           = 14. februar 1984.
| broj_učesnika   = 64
| broj_zemalja    = 25
| broj_ekipa      = 
| godina          = 1984
| vrsta           = Zimskim
| zlato           = [[Eirik Kvalfoss]]
| zlato_NOK       = NOR
| srebro          = [[Peter Angerer]]
| srebro_NOK      = FRG
| bronza          = [[Matthias Jacob]]
| bronza_NOK      = GDR
| prijašnji       = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 10 km|1980.]]
| sljedeći        = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – 10 km|1988]]
}}
{{Biatlon na ZOI 1984.}}
{{Glavni|Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.}}
Takmičenje u '''[[biatlon]]u''' u sprintu na 10&amp;nbsp;km na '''[[ZOI 1984.]]''' u [[Sarajevo|Sarajevu]] održano je 14. februara na [[Igman|Igmanu - Veliko Polje]].&lt;ref name=Biathlon&gt;{{cite web
 |title        = Sarajevo 1984 Official Report
 |url          = http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1984/or1984w.pdf
 |publisher    = LA84 Foundation
 |work         = Organising Committee of the XlVth Winter Olympic Games 1984 at Sarajevo
 |year         = 1984
 |access-date  = 20. 1. 2015
 |archive-url  = https://web.archive.org/web/20181113090339/http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1984/or1984w.pdf
 |archive-date = 13. 11. 2018
 |url-status   = dead}}&lt;/ref&gt;

== Rezultati ==
{|class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
! Plasman !! Ime !! Država !! Vrijeme&lt;ref name=Biathlon /&gt; !! Promašaji !! Zaostatak
|-
|{{gold1}}  ||align=left| [[Eirik Kvalfoss]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|1984|Zimskim}}|| 30:53.8 || 2 || -
|-
| {{silver2}} ||align=left| [[Peter Angerer]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRG|1984|Zimskim}}|| 31:02.4 || 1 || +0:08.6
|-
| {{bronze3}}   ||align=left| [[Matthias Jacob]] || align=left| {{ZastavaMOK|GDR|1984|Zimskim}}|| 31:10.5 || 0 || +0:16.7
|-
| 4 ||align=left| [[Kjell Søbak]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|1984|Zimskim}}|| 31:19.7 || 1 || +0:25.9
|-
| 5 ||align=left| [[Algimantas Šalna]] || align=left| {{ZastavaMOK|URS|1984|Zimskim}}|| 31:20.8 || 2 || +0:27.0
|-
| 6 ||align=left| [[Yvon Mougel]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1984|Zimskim}}|| 31:32.9 || 2 || +0:39.1
|-
| 7 ||align=left| [[Frank-Peter Roetsch]] || align=left| {{ZastavaMOK|GDR|1984|Zimskim}}|| 31:49.8 || 2 || +0:56.0
|-
| 8 ||align=left| [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRG|1984|Zimskim}}|| 32:04.7 || 2 || +1:10.9
|-
| 9 ||align=left| [[Jan Matouš]] || align=left| {{ZastavaMOK|TCH|1984|Zimskim}}|| 32:10.5 || 3 || +1:16.7
|-
| 10 ||align=left| [[Jurij Kaškarov]] || align=left| {{ZastavaMOK|URS|1984|Zimskim}}|| 32:15.2 || 2 || +1:21.4
|-
| 11 ||align=left| [[Sergej Buligin]] || align=left| {{ZastavaMOK|URS|1984|Zimskim}}|| 32:19.1 || 1 || +1:25.3
|-
| 12 ||align=left| [[Toivo Mäkikyrö]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|1984|Zimskim}}|| 32:22.5 || 2 || +1:28.7
|-
| 13 ||align=left| [[Vítězslav Jureček]] || align=left| {{ZastavaMOK|TCH|1984|Zimskim}}|| 32:26.5 || 0 || +1:32.7
|-
| 14 ||align=left| [[Vladimir Veličkov]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|1984|Zimskim}}|| 32:27.6 || 0 || +1:33.8
|-
| 15 ||align=left| [[Tapio Piipponen]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|1984|Zimskim}}|| 32:28.7 || 1 || +1:34.9
|-
| 16 ||align=left| [[Walter Pichler (biatlonac)|Walter Pichler]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRG|1984|Zimskim}}|| 32:30.2 || 1 || +1:36.4
|-
| 17 ||align=left| [[Frank Ullrich]] || align=left| {{ZastavaMOK|GDR|1984|Zimskim}}|| 32:40.2 || 3 || +1:46.4
|-
| 18 ||align=left| [[Terje Krokstad]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|1984|Zimskim}}|| 33:00.9 || 4 || +2:07.1
|-
| 19 ||align=left| [[Gottlieb Taschler]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|1984|Zimskim}}|| 33:04.9 || 1 || +2:11.1
|-
| 20 ||align=left| [[Bill Carow (biatlonac)|Bill Carow]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1984|Zimskim}}|| 33:05.8 || 0 || +2:12.0
|-
| 21 ||align=left| [[Sven Fahlén]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1984|Zimskim}}|| 33:12.9 || 2 || +2:19.1
|-
| 22 ||align=left| [[Alfred Eder]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|1984|Zimskim}}|| 33:17.9 || 2 || +2:24.1
|-
| 23 ||align=left| [[Zdeněk Hák (biatlonac)|Zdeněk Hák]] || align=left| {{ZastavaMOK|TCH|1984|Zimskim}}|| 33:19.3 || 3 || +2:25.5
|-
| 24 ||align=left| [[Leif Andersson (biatlonac)|Leif Andersson]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1984|Zimskim}}|| 33:21.9 || 3 || +2:28.1
|-
| 25 ||align=left| [[Ronnie Adolfsson]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1984|Zimskim}}|| 33:27.0 || 4 || +2:33.2
|-
| 26 ||align=left| [[Jim Wood (biatlonac)|Jim Wood]] || align=left| {{ZastavaMOK|GBR|1984|Zimskim}}|| 33:40.2 || 2 || +2:46.4
|-
| 27 ||align=left| [[Francis Mougel]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1984|Zimskim}}|| 33:50.4 || 4 || +2:56.6
|-
| 28 ||align=left| [[Éric Claudon]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1984|Zimskim}}|| 34:05.1 || 2 || +3:11.3
|-
| 29 ||align=left| [[Andreas Zingerle]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|1984|Zimskim}}|| 34:07.5 || 5 || +3:13.7
|-
| 30 ||align=left| [[Shoichi Kinoshita]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|1984|Zimskim}}|| 34:12.2 || 1 || +3:18.4
|-
| 31 ||align=left| [[Juri Mitev]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|1984|Zimskim}}|| 34:17.4 || 1 || +3:23.6
|-
| 32 ||align=left| [[Beat Meier]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|1984|Zimskim}}|| 34:22.1 || 4 || +3:28.3
|-
| 33 ||align=left| [[Zsolt Kovács (biatlonac)|Zsolt Kovács]] || align=left| {{ZastavaMOK|HUN|1984|Zimskim}}|| 34:23.9 || 1 || +3:30.1
|-
| 34 ||align=left| [[Risto Punkka]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|1984|Zimskim}}|| 34:28.5 || 4 || +3:34.7
|-
| 35 ||align=left| [[Johann Passler]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|1984|Zimskim}}|| 34:31.4 || 4 || +3:37.6
|-
| 36 ||align=left| [[Rudolf Horn (biatlonac)|Rudolf Horn]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|1984|Zimskim}}|| 34:46.0 || 4 || +3:52.2
|-
| 37 ||align=left| [[Gábor Mayer]] || align=left| {{ZastavaMOK|HUN|1984|Zimskim}}|| 34:46.3 || 3 || +3:52.5
|-
| 38 ||align=left| [[Spas Zlatev]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|1984|Zimskim}}|| 34:51.2 || 2 || +3:57.4
|-
| 39 ||align=left| [[Walter Hörl]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|1984|Zimskim}}|| 35:02.6 || 5 || +4:08.8
|-
| 40 ||align=left| [[Josh Thompson (biatlonac)|Josh Thompson]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1984|Zimskim}}|| 35:10.5 || 4 || +4:16.7
|-
| 41 ||align=left| [[Gheorghe Berdar]] || align=left| {{ZastavaMOK|ROU|1984|Zimskim}}|| 35:20.2 || 3 || +4:26.4
|-
| 42 ||align=left| [[Donald Nielsen Jr.]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1984|Zimskim}}|| 35:23.3 || 3 || +4:29.5
|-
| 43 ||align=left| [[Yoshinobu Murase]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|1984|Zimskim}}|| 35:35.9 || 3 || +4:42.1
|-
| 44 ||align=left| [[Graeme Ferguson (biatlonac)|Graeme Ferguson]] || align=left| {{ZastavaMOK|GBR|1984|Zimskim}}|| 35:37.3 || 4 || +4:43.5
|-
| 45 ||align=left| [[Song Yongjun]] || align=left| {{ZastavaMOK|CHN|1984|Zimskim}}|| 35:49.4 || 2 || +4:55.6
|-
| 46 ||align=left| [[Liu Hongwang]] || align=left| {{ZastavaMOK|CHN|1984|Zimskim}}|| 35:56.3 || 3 || +5:02.5
|-
| 47 ||align=left| [[Isao Yamase]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|1984|Zimskim}}|| 35:57.0 || 4 || +5:03.2
|-
| 48 ||align=left| [[Francisc Forika]] || align=left| {{ZastavaMOK|ROU|1984|Zimskim}}|| 35:59.8 || 4 || +5:06.0
|-
| 49 ||align=left| [[Andrej Lanišek]] || align=left| {{ZastavaMOK|YUG|1984|Zimskim}}|| 36:16.0 || 5 || +5:22.2
|-
| 50 ||align=left| [[Andrew Paul (biatlonac)|Andrew Paul]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUS|1984|Zimskim}}|| 36:32.4 || 3 || +5:38.6
|-
| 51 ||align=left| [[Trevor King (biatlonac)|Trevor King]] || align=left| {{ZastavaMOK|GBR|1984|Zimskim}}|| 36:34.4 || 5 || +5:40.6
|-
| 52 ||align=left| [[Imre Lestyan]] || align=left| {{ZastavaMOK|ROU|1984|Zimskim}}|| 36:42.8 || 4 || +5:49.0
|-
| 53 ||align=left| [[Song Wenbin]] || align=left| {{ZastavaMOK|CHN|1984|Zimskim}}|| 36:53.4 || 3 || +5:59.6
|-
| 54 ||align=left| [[Marjan Vidmar]] || align=left| {{ZastavaMOK|YUG|1984|Zimskim}}|| 37:08.1 || 3 || +6:14.3
|-
| 55 ||align=left| [[Cecilio Fernández]] || align=left| {{ZastavaMOK|ESP|1984|Zimskim}}|| 39:27.5 || 2 || +8:33.7
|-
| 56 ||align=left| [[Manuel García (biatlonac)|Manuel García]] || align=left| {{ZastavaMOK|ESP|1984|Zimskim}}|| 40:16.6 || 6 || +9:22.8
|-
| 57 ||align=left| [[Tomislav Lopatić]] || align=left| {{ZastavaMOK|YUG|1984|Zimskim}}|| 40:18.2 || 9 || +9:24.4
|-
| 58 ||align=left| [[József Lihi]] || align=left| {{ZastavaMOK|HUN|1984|Zimskim}}|| 40:21.0 || 6 || +9:27.2
|-
| 59 ||align=left| [[Oscar di Lovera]] || align=left| {{ZastavaMOK|ARG|1984|Zimskim}}|| 40:25.7 || 3 || +9:31.9
|-
| 60 ||align=left| [[Luis Ríos]] || align=left| {{ZastavaMOK|ARG|1984|Zimskim}}|| 40:36.5 || 4 || +9:42.7
|-
| 61 ||align=left| [[Víctor Figueroa (biatlonac)|Víctor Figueroa]] || align=left| {{ZastavaMOK|ARG|1984|Zimskim}}|| 41:04.2 || 5 || +10:10.4
|-
| 62 ||align=left| [[Hwang Byung-dae]] || align=left| {{ZastavaMOK|KOR|1984|Zimskim}}|| 44:43.2 || 6 || +13:49.4
|-
| 63 ||align=left| [[Ueng Ming-Yih]] || align=left| {{ZastavaMOK|TPE|1984|Zimskim}}|| 45:38.1 || 4 || +14:44.3
|-
| - ||align=left| [[Hernán Carazo]] || align=left| {{ZastavaMOK|CRC|1984|Zimskim}}|| {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} || - || -
|-
|}

== Osvojene medalje ==
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Biatlon{{efn|name=BIM|U tabeli je prikazan pregled osvojenih medalja u utrkama sprinta u muškoj konkurenciji u biatlonu na Olimpijskim igrama od [[ZOI 1980.|1980.]] godine}}
|Broj     = 2
|Logo     = Olympic_rings.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|GDR}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 2
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 2.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|NOR}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 3.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|URS}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 2
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 4.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FRG}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 1
|}

== Napomene ==
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot;/&gt;

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}{{Commonscat|Biathlon at the 1984 Winter Olympics}}
* [http://www.olympic.org/sarajevo-1984-winter-olympics IOC stranica o ZOI 1984.]
*[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1984/BIA/mens-10-kilometres-sprint.html Sports-Reference.com - Men's 10 km Sprint - 1984 Olympics] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110121010250/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1984/BIA/mens-10-kilometres-sprint.html |date=21. 1. 2011 }}

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.]]</text>
      <sha1>jh8tl555dfa0g5m79baopcv3tjwua0v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – štafeta</title>
    <ns>0</ns>
    <id>376862</id>
    <revision>
      <id>3940768</id>
      <parentid>3857603</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T08:57:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940768</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9829" sha1="9gc9gfubf9nopmmiy0qqmtx2dov8ccx" xml:space="preserve">{{Infokutija olimpijski događaj
| disciplina      = Biatlon – štafeta 4 × 7,5 km (muškarci)
| slika           = Biathlon pictogram.svg
| veličina_slike  = 80px
| opis_slike      = 
| mjesto          = {{ZID|Jugoslavija}}, [[Sarajevo]]
| datum           = 17. februar 1984.
| broj_učesnika   = 68
| broj_zemalja    = 17
| broj_ekipa      = 
| godina          = 1984
| vrsta           = Zimskim
| zlato           = [[Dmitrij Vasiljev (biatlonac)|Dmitrij Vasiljev]]&lt;br/&gt;[[Jurij Kaškarov]]&lt;br/&gt;[[Algimantas Šalna]]&lt;br/&gt;[[Sergej Buligin]]
| zlato_NOK       = URS
| srebro          = [[Odd Lirhus]]&lt;br/&gt;[[Eirik Kvalfoss]]&lt;br/&gt;[[Rolf Storsveen]]&lt;br/&gt;[[Kjell Søbak]]
| srebro_NOK      = NOR
| bronza          = [[Ernst Reiter (biatlonac)|Ernst Reiter]]&lt;br/&gt;[[Walter Pichler (biatlonac)|Walter Pichler]]&lt;br/&gt;[[Peter Angerer]]&lt;br/&gt;[[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]] 
| bronza_NOK      = FRG
| prijašnji       = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|1980.]]
| sljedeći        = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – štafeta|1988]]
}}
{{Biatlon na ZOI 1984.}}
{{Glavni|Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.}}
Utrka u '''[[biatlon]]u''' u [[Biatlon#Discipline|štafeti 4x7,5&amp;nbsp;km]] na '''[[ZOI 1984.]]''' u [[Sarajevo|Sarajevu]] održana je 17. februara 1984. na [[Igman|Igmanu - Veliko Polje]].&lt;ref name=Biathlon&gt;{{cite web
| title        = Sarajevo 1984 Official Report
| url        = http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1984/or1984w.pdf
| publisher        = LA84 Foundation
| work        = Organising Committee of the XlVth Winter Olympic Games 1984 at Sarajevo
| year        = 1984
| access-date        = 20. januar 2015
| archive-url        = https://web.archive.org/web/20181113090339/http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1984/or1984w.pdf
| archive-date        = 13. 11. 2018
| url-status        = dead}}&lt;/ref&gt;  Na ovoj olimpijadi peti put je organizirana utrka u štafeti za muškarce. Zlatnu medalju kao i na utrkama [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta|1968]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta|1972]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|1976.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|1980.]] osvojila je sovjetska štafeta.

== Rezultati ==
{|class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
! Plasman !! Država !! Promašaji !! Vrijeme&lt;ref name=Biathlon /&gt; 
|-
|{{gold1}} ||align=left| {{ZastavaMOK|URS|1984|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt; [[Dmitrij Vasiljev (biatlonac)|Dmitrij Vasiljev]]&lt;br/&gt;[[Jurij Kaškarov]]&lt;br/&gt;[[Algimantas Šalna]]&lt;br/&gt;[[Sergej Buligin]]&lt;/small&gt; || '''2+9'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;0+2&lt;br/&gt;0+3&lt;br/&gt;2+4&lt;br/&gt;0+0&lt;/small&gt; || '''1:38:51.7'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;24:52.4&lt;br/&gt;24:34.8&lt;br/&gt;25:17.8&lt;br/&gt;24:06.7&lt;/small&gt;
|-
| {{silver2}} ||align=left| {{ZastavaMOK|NOR|1984|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt; [[Odd Lirhus]]&lt;br/&gt;[[Eirik Kvalfoss]]&lt;br/&gt;[[Rolf Storsveen]]&lt;br/&gt;[[Kjell Søbak]]&lt;/small&gt; || '''2+10'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;2+4&lt;br/&gt;0+2&lt;br/&gt;0+2&lt;br/&gt;0+2&lt;/small&gt;|| '''1:39:03.9'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;26:56.2&lt;br/&gt;23:27.6&lt;br/&gt;24:46.5&lt;br/&gt;23:53.6&lt;/small&gt;
|-
|  {{bronze3}}  ||align=left| {{ZastavaMOK|FRG|1984|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Ernst Reiter (biatlonac)|Ernst Reiter]]&lt;br/&gt;[[Walter Pichler (biatlonac)|Walter Pichler]]&lt;br/&gt;[[Peter Angerer]]&lt;br/&gt;[[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]&lt;/small&gt; ||  '''1+9'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;0+0&lt;br/&gt;1+5&lt;br/&gt;0+0&lt;br/&gt;0+4&lt;/small&gt; || '''1:39:05.1'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;26:01.9&lt;br/&gt;25:13.5&lt;br/&gt;23:39.3&lt;br/&gt;24:10.4&lt;/small&gt;
|-
| 4. ||align=left| {{ZastavaMOK|GDR|1984|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt; [[Holger Wick]]&lt;br/&gt;[[Frank-Peter Roetsch]]&lt;br/&gt;[[Matthias Jacob]]&lt;br/&gt;[[Frank Ullrich]]&lt;/small&gt; ||  '''1+9'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;1+3&lt;br/&gt;0+0&lt;br/&gt;0+3&lt;br/&gt;0+3&lt;/small&gt; || '''1:40:04.7'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;26:01.2&lt;br/&gt;23:52.6&lt;br/&gt;24:32.8&lt;br/&gt;25:38.1&lt;/small&gt;
|-
| 5 ||align=left|  {{ZastavaMOK|ITA|1984|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt; [[Adriano Darioli]]&lt;br/&gt;[[Gottlieb Taschler]]&lt;br/&gt;[[Johann Passler]]&lt;br/&gt;[[Andreas Zingerle]]&lt;/small&gt; || '''0+9'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;0+3&lt;br/&gt;0+1&lt;br/&gt;0+4&lt;br/&gt;0+1&lt;/small&gt; || '''1:42:32.8'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;26:14.3&lt;br/&gt;25:43.5&lt;br/&gt;25:50.4&lt;br/&gt;24:44.6&lt;/small&gt;
|-
| 6. ||align=left| {{ZastavaMOK|TCH|1984|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt; [[Jaromír Šimůnek]]&lt;br/&gt;[[Zdeněk Hák (biatlonac)|Zdeněk Hák]]&lt;br/&gt;[[Peter Zelinka]]&lt;br/&gt;[[Jan Matouš]]&lt;/small&gt; || '''4+11'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;0+2&lt;br/&gt;0+3&lt;br/&gt;1+3&lt;br/&gt;3+3&lt;/small&gt; || '''1:42:40.5'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;25:59.5&lt;br/&gt;25:06.4&lt;br/&gt;26:16.2&lt;br/&gt;25:18.4&lt;/small&gt;
|-
| 7. ||align=left| {{ZastavaMOK|FIN|1984|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Keijo Tiitola]]&lt;br/&gt;[[Toivo Mäkikyrö]]&lt;br/&gt;[[Arto Jääskeläinen]]&lt;br/&gt;[[Tapio Piipponen]]&lt;/small&gt; || '''2+10'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;0+2&lt;br/&gt;1+4&lt;br/&gt;1+4&lt;br/&gt;0+0&lt;/small&gt;|| '''1:43:16.0'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;25:58.9&lt;br/&gt;26:08.4&lt;br/&gt;26:29.9&lt;br/&gt;24:38.8&lt;/small&gt;
|-
| 8. ||align=left| {{ZastavaMOK|AUT|1984|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Rudolf Horn (biatlonac)|Rudolf Horn]]&lt;br/&gt;[[Walter Hörl]]&lt;br/&gt;[[Franz Schuler (biatlonac)|Franz Schuler]]&lt;br/&gt;[[Alfred Eder]]&lt;/small&gt; || '''1+11'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;0+2&lt;br/&gt;1+3&lt;br/&gt;0+4&lt;br/&gt;0+2&lt;/small&gt; ||'''1:43:28.1'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;26:17.2&lt;br/&gt;25:48.6&lt;br/&gt;26:18.7&lt;br/&gt;25:03.6&lt;/small&gt;
|-
| 9. ||align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1984|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Francis Mougel]]&lt;br/&gt;[[Éric Claudon]]&lt;br/&gt;[[Yvon Mougel]]&lt;br/&gt;[[Christian Poirot]]&lt;/small&gt; || '''3+10'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;2+5&lt;br/&gt;0+0&lt;br/&gt;1+5&lt;br/&gt;0+0&lt;/small&gt; || '''1:43:57.6'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;27:23.6&lt;br/&gt;25:36.1&lt;br/&gt;26:22.9&lt;br/&gt;24:35.0&lt;/small&gt;
|-
| 10. ||align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1984|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Sven Fahlén]]&lt;br/&gt;[[Tommy Höglund]]&lt;br/&gt;[[Roger Westling]]&lt;br/&gt;[[Ronnie Adolfsson]]&lt;/small&gt; || '''2+14'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;1+6&lt;br/&gt;0+1&lt;br/&gt;0+2&lt;br/&gt;1+5&lt;/small&gt; || '''1:44:28.2'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;27:02.0&lt;br/&gt;25:23.4&lt;br/&gt;26:04.9&lt;br/&gt;25:57.9&lt;/small&gt;
|-
| 11. ||align=left| {{ZastavaMOK|USA|1984|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Bill Carow (biatlonac)|Bill Carow]]&lt;br/&gt;[[Donald Nielsen Jr.]]&lt;br/&gt;[[Lyle Nelson]]&lt;br/&gt;[[Josh Thompson (biatlonac)|Josh Thompson]]&lt;/small&gt; || '''0+12'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;0+4&lt;br/&gt;0+6&lt;br/&gt;0+1&lt;br/&gt;0+1&lt;/small&gt; || '''1:44:31.9'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;27:23.9&lt;br/&gt;26:42.7&lt;br/&gt;24:58.2&lt;br/&gt;25:27.1&lt;/small&gt;
|-
| 12. ||align=left| {{ZastavaMOK|GBR|1984|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Jim Wood (biatlonac)|Jim Wood]]&lt;br/&gt;[[Patrick Howdle]]&lt;br/&gt;[[Tony McLeod]]&lt;br/&gt;[[Charles MacIvor (biatlonac)|Charles MacIvor]]&lt;/small&gt; || '''0+13'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;0+1&lt;br/&gt;0+3&lt;br/&gt;0+4&lt;br/&gt;0+5&lt;/small&gt; || '''1:46:17.2'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;27:11.6&lt;br/&gt;26:20.1&lt;br/&gt;26:11.1&lt;br/&gt;26:34.4&lt;/small&gt;
|-
| 13. ||align=left| {{ZastavaMOK|ROU|1984|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Vladimir Todaşcă]]&lt;br/&gt;[[Mihai Rădulescu (biatlonac)|Mihai Rădulescu]]&lt;br/&gt;[[Imre Lestyan]]&lt;br/&gt;[[Gheorghe Berdar]]&lt;/small&gt; || '''2+6'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;0+0&lt;br/&gt;0+1&lt;br/&gt;2+4&lt;br/&gt;0+2&lt;/small&gt; || '''1:47:44.8'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;26:35.8&lt;br/&gt;26:33.5&lt;br/&gt;26:42.1&lt;br/&gt;27:53.4&lt;/small&gt;
|-
| 14. ||align=left| {{ZastavaMOK|HUN|1984|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[János Spisák]]&lt;br/&gt;[[Gábor Mayer]]&lt;br/&gt;[[László Palácsik]]&lt;br/&gt;[[Zsolt Kovács (biatlonac)|Zsolt Kovács]]&lt;/small&gt; || '''4+13'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;0+2&lt;br/&gt;1+4&lt;br/&gt;3+6&lt;br/&gt;0+1&lt;/small&gt; || '''1:48:40.0'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;26:57.5&lt;br/&gt;26:34.4&lt;br/&gt;29:03.7&lt;br/&gt;26:04.4&lt;/small&gt;
|-
| 15. ||align=left| {{ZastavaMOK|JPN|1984|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Isao Yamase]]&lt;br/&gt;[[Shoichi Kinoshita]]&lt;br/&gt;[[Yoshinobu Murase]]&lt;br/&gt;[[Hiroyuki Deguchi]]&lt;/small&gt; ||  '''1+16'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;1+5&lt;br/&gt;0+4&lt;br/&gt;0+5&lt;br/&gt;0+2&lt;/small&gt; || '''1:51:43.1'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;29:08.6&lt;br/&gt;27:35.1&lt;br/&gt;27:31.5&lt;br/&gt;27:27.9&lt;/small&gt;
|-
| 16. ||align=left| {{ZastavaMOK|CHN|1984|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Sun Xiaoping]]&lt;br/&gt;[[Long Yunzhou]]&lt;br/&gt;[[Liu Hongwang]]&lt;br/&gt;[[Song Yongjun]]&lt;/small&gt; || '''0+10'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;0+3&lt;br/&gt;0+2&lt;br/&gt;0+3&lt;br/&gt;0+2&lt;/small&gt; || '''1:53:04.1'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;28:54.4&lt;br/&gt;28:09.1&lt;br/&gt;28:27.0&lt;br/&gt;27:33.6&lt;/small&gt;
|-
| 17. ||align=left| {{ZastavaMOK|YUG|1984|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Andrej Lanišek]]&lt;br/&gt;[[Jure Velepec]]&lt;br/&gt;[[Zoran Ćosić]]&lt;br/&gt;[[Franjo Jakovac]]&lt;/small&gt; || '''3+15'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;0+4&lt;br/&gt;1+4&lt;br/&gt;1+4&lt;br/&gt;1+3&lt;/small&gt; || '''1:54:13.8'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;28:28.7&lt;br/&gt;28:32.2&lt;br/&gt;28:30.5&lt;br/&gt;28:42.4&lt;/small&gt;
|}

== Osvojene medalje ==
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Biatlon{{efn|name=BIM|U tabeli je prikazan pregled osvojenih medalja u štafetnim utrkama u muškoj konkurenciji u biatlonu na Olimpijskim igrama od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta (muškarci)|1968.]] godine}}
|Broj     = 5
|Logo     = Olympic_rings.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|URS}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 5
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 5
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| rowspan=&quot;2&quot;|2.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FIN}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 2
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 2
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|NOR}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 2
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 2
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 4.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|GDR}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 2
| 3
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 5.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FRG}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 2
| 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 6.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|SWE}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 1
|}

== Napomene ==
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot;/&gt;
== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}{{Commonscat|Biathlon at the 1984 Winter Olympics}}
* [http://www.olympic.org/sarajevo-1984-winter-olympics IOC stranica o ZOI 1984.]
* [http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1984/BIA/mens--4-x-7_5-kilometres-relay.html Sports-Reference.com - 1984 Olympics Men's 4 x 7.5 km Relay]{{Mrtav link}}

[[Kategorija:Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.]]</text>
      <sha1>9gc9gfubf9nopmmiy0qqmtx2dov8ccx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Australija na Zimskim olimpijskim igrama 1984.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>376976</id>
    <revision>
      <id>3940703</id>
      <parentid>3880904</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T07:05:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940703</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8106" sha1="156sws832lajd6q5kb3d5l90s7zw6z2" xml:space="preserve">{{Infokutija država na takmičenju
| NOK                = AUS
| NOK_ime            = [[Australijski olimpijski komitet]]
| takmičenje_dativ   = Zimskim olimpijskim igrama
| godina             = 1984.
| veb-sajt           = {{url|www.olympics.com.au}}
| lokacija_dativ     = [[Sarajevo|Sarajevu]] (Jugoslavija)
| datum_početka      = 8
| datum_završetka    = 19. februar 1984.
| takmičari          = 10
| takmičari_muškarci = 8
| takmičari_žene     = 2
| sportovi           = 5
| nosilac_zastave    = [[Colin Coates]]
| plasman            = 
| zlato              = 0
| srebro             = 0
| bronza             = 0
| službenici         = 
| učešća             = auto
| početna_godina     = 1936
}}
'''[[Australija]]''' se takmičila na '''[[Zimske olimpijske igre 1984.|Zimskim olimpijskim igrama 1984]]''' u [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Jugoslavija]].
Učestvivalo je jedanaest sportaša, a takmičili su se u [[alpsko skijanje|alpskom skijanju]], [[biatlon]]u, [[skijaško trčanje|skijaškom trčanju]], [[umjetničko klizanje|umjetničkom klizanju]] i [[brzo klizanje|brzom klizanju]]. Najbolji rezultat (19. mjesto) za Australiju je ostvario Steven Lee u spustu.

Ovo su prve Olimpijske igre na kojima se Australija takmičila u biatlonu.

== Sudionici po sportovima ==
{|class=wikitable style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
|-
! Sport
! Muškarci &lt;br&gt;[[File:Mars symbol (heavy dark blue).svg|14px]] 
! Žene  &lt;br&gt; [[File:Symbol venus.svg|10px]]
! Ukupno
|-
| align=left| [[Alpsko skijanje]] || 2 || 1 || 3
|-
| align=left| [[Biatlon]] || 1 || 0 || 1
|-
| align=left| [[Skijaško trčanje]] || 2 || 0 || 2
|-
| align=left| [[Umjetničko klizanje]] || 1 || 1 || 2
|-
| align=left| [[Brzo klizanje]] || 2 || 0 || 2
|-
! ''' Ukupno ''' ( 5 ) !! 8 !! 2 !! 10 
|}

==[[Image:Alpine skiing pictogram.svg|30px]] Alpsko skijanje==
{{Glavni|Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984.}}

;Muškarci
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
!rowspan=&quot;2&quot;|Ime
!rowspan=&quot;2&quot;|Disciplina
!colspan=&quot;6&quot;|Finale
&lt;ref name=OfficialReport&gt;{{cite web
| title = Sarajevo '84 Final Report
| url = http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1984/orw1984.pdf
| publisher = LA84 Foundation
| work = Organising Committee of the XlVth Winter Olympic Games 1984 at Sarajevo
| year = 1984
| access-date = 11. 11. 2013}} {{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;
|-
!Trka 1
!Poz.
!Trka 2
!Poz.
!Ukupno
!Poz.
|-
|-align=&quot;center&quot;
|align=&quot;left&quot; rowspan=2|[[Steven Lee]]
|align=&quot;left&quot; |[[Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984 - spust (muškarci)|Spust]]
|colspan=4 {{n/a}}
|1:48.02
|19
|-align=&quot;center&quot;
|align=&quot;left&quot; |[[Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – veleslalom (muškarci)|Veleslalom]]
|1:28.76
|36
|colspan=4|Disqualified
|-align=&quot;center&quot;
|align=&quot;left&quot;|[[Alistair Guss]]
|align=&quot;left&quot; |[[Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – spust (muškarci)|Spust]]
|colspan=4 {{n/a}}
|1:50.57
|34
|}

;Žene
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
!rowspan=&quot;2&quot;|Ime
!rowspan=&quot;2&quot;|Disciplina
!colspan=&quot;6&quot;|Finale
|-
!Trka 1
!Poz.
!Trka 2
!Poz.
!Ukupno
!Poz.
|-
|-align=&quot;center&quot;
|align=&quot;left&quot;|[[Marilla Guss]]
|align=&quot;left&quot; |[[Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984 - spust (žene)|Spust]]
|colspan=4 {{n/a}}
|1:19.75
|28
|}

==[[Image:Biathlon pictogram.svg|30px]] Biatlon==
{{Glavni|Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.}}

&lt;ref name=OfficialReport /&gt;

;Muškarci
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
!rowspan=&quot;2&quot;|Ime
!rowspan=&quot;2&quot;|Disciplina
!colspan=&quot;3&quot;|Finale
|-
!Vrijeme
!Promašaji
!Poz.
|-align=&quot;center&quot;
|align=&quot;left&quot; rowspan=2|[[Andrew Paul]]
|align=&quot;left&quot;|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 - muškarci|Pojedinačno]]
|1:26:38.7
|5
|47
|-align=&quot;center&quot;
|align=&quot;left&quot;|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 - sprint (muškarci)|Sprint]]
|36:32.4
|3
|50
|}

==[[Image:Cross country skiing pictogram.svg|30px]] Skijaško trčanje==
{{Glavni|Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984.}}

&lt;ref name=OfficialReport /&gt;

;Muškarci
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
!rowspan=&quot;2&quot;|Ime
!rowspan=&quot;2&quot;|Disciplina
!colspan=&quot;2&quot;|Utrka
|-
!Vrijeme
!Poz.
|-align=&quot;center&quot;
|align=&quot;left&quot; rowspan=3|[[Chris Allen (skijaš)|Chris Allen]]
|align=&quot;left&quot;|[[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 15 km (muškarci)|15 km]]
|49:14.5
|64
|-align=&quot;center&quot;
|align=&quot;left&quot;|[[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 30 km (muškarci)|30 km]]
|1:45:07.7
|59
|-align=&quot;center&quot;
|align=&quot;left&quot;|[[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 50 km (muškarci)|50 km]]
|2:44:19.1
|49
|-align=&quot;center&quot;
|align=&quot;left&quot; rowspan=3|[[David Hislop]]
|align=&quot;left&quot;|[[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 15 km (muškarci)|15 km]]
|47:25.5
|59
|-align=&quot;center&quot;
|align=&quot;left&quot;|[[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 30 km (muškarci)|30 km]]
|1:43:46.2
|57
|-align=&quot;center&quot;
|align=&quot;left&quot;|[[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 50 km (muškarci)|50 km]]
|2:39:53.1
|48
|}

==[[Image:Figure skating pictogram.svg|30px]] Umjetničko klizanje==
{{Glavni|Umjetničko klizanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984.}}

&lt;ref name=OfficialReport /&gt;

{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
! rowspan=&quot;2&quot;|Ime(na)
! rowspan=&quot;2&quot;|Disciplina
! {{abbr|CD1|Obavezni ples 1}}
! {{abbr|CF|Obavezne figure}}/{{abbr|CD2|Obavezni ples 2}}
! {{abbr|SP|Kratki program}}/{{abbr|OD|Originalni ples}}
! {{abbr|FS|Slobodno klizanje}}/{{abbr|FD|Slobodni ples}}
! colspan=&quot;2&quot;|Ukupno
|-
!{{abbr|FP|Korigovane pozicije}}
!{{abbr|FP|Korigovane pozicije}}
!{{abbr|FP|Korigovane pozicije}}
!{{abbr|FP|Korigovane pozicije}}
!{{abbr|TFP|Ukupne korigovane pozicije}}
!{{abbr|Poz.|Pozicija}}
|-align=&quot;center&quot;
|align=&quot;left&quot;|[[Cameron Medhurst]]
|align=&quot;left&quot;|[[Umjetničko klizanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984 - muškarci|Muškarci]]
|{{n/a}}
|11.4
|6.4
|20.0
|37.8
|19
|-align=&quot;center&quot;
|align=&quot;left&quot;|[[Vicki Holland]]
|align=&quot;left&quot;|[[Umjetničko klizanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984 - žene|Žene]]
|{{n/a}}
|12.0
|8.0
|21.0
|41.0
|21
|}

==[[Image:Speed skating pictogram.svg|30px]] Brzo klizanje==
{{Glavni|Brzo klizanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984.}}

{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
!rowspan=&quot;2&quot;|Ime
!rowspan=&quot;2&quot;|Disciplina
!colspan=&quot;2&quot;|Finale&lt;ref name=OfficialReport /&gt;
|-
!Vrijeme
!Poz.
|-align=&quot;center&quot;
|align=&quot;left&quot; rowspan=3|[[Mike Richmond (brzo klizanje)|Mike Richmond]]
|align=&quot;left&quot;|[[Brzo klizanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984 - 500 m (muškarci)|500 m]]
|39.47
|22
|-align=&quot;center&quot;
|align=&quot;left&quot;|[[Brzo klizanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984 - 1000 m (muškarci)|1000 m]]
|1:19.53
|27
|-align=&quot;center&quot;
|align=&quot;left&quot;|[[Brzo klizanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984 - 1500 m (muškarci)|1500 m]]
|2:04.62
|34
|-align=&quot;center&quot;
|align=&quot;left&quot; rowspan=3|[[Colin Coates]]
|align=&quot;left&quot;|[[Brzo klizanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984 - 500 m (muškarci)|1500 m]]
|2:08.13
|37
|-align=&quot;center&quot;
|align=&quot;left&quot;|[[Brzo klizanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984 - 5000 m|5000 m]]
|7:38.08
|25
|-align=&quot;center&quot;
|align=&quot;left&quot;|[[Brzo klizanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984 - 10000 m|10000 m]]
|15:21.73
|22
|}

==Također pogledajte==

*[[Australija na Zimskim olimpijskim igrama]]

==Vanjski linkovi==

*[http://www.olympics.com.au/ Olimpijski komitet Australije]
*[http://www.owia.org/ Olympic Winter Institute of Australia]

== Reference ==

{{refspisak}}

*&quot;2002 Australian Winter Olympic Team Guide&quot; [https://web.archive.org/web/20030308012801/http://www.olympics.com.au/cp7/c9/webi/externaldocument/000114aq.pdf PDF datoteka]
*&quot;The Compendium: Official Australian Olympic Statistics 1896-2002&quot; [[Australian Olympic Committee]] {{ISBN|0-7022-3425-7}} (Inconsistencies in sources mentioned in [[Wikibooks:Errata/0702234257]])
*[https://web.archive.org/web/20120608063303/http://www.la84foundation.org/5va/reports_frmst.htm Službeni olimpijski izvještaji]

{{Zemlje na ZOI 1984.}}

[[Kategorija:Države na Zimskim olimpijskim igrama 1984.]]
[[Kategorija:Australija na Olimpijskim igrama|1984]]
[[Kategorija:1984. u Australiji]]</text>
      <sha1>156sws832lajd6q5kb3d5l90s7zw6z2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>377006</id>
    <revision>
      <id>3940634</id>
      <parentid>3857612</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T04:23:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940634</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10258" sha1="scxv0rjaf4kakv4nl58nwni29bc8xqz" xml:space="preserve">{{Infokutija olimpijski događaj
| disciplina      = Alpsko skijanje
| slika           = Bjelašnica2.jpg
| veličina_slike  = 
| opis_slike      = Bjelašnica
| mjesto          = [[Bjelašnica]] (muškarci)&lt;br&gt;[[Jahorina]] (žene)
| datum           = 13–19. februar 1984.
| broj_disciplina = 6
| broj_učesnika   = 225
| broj_zemalja    = 42
| broj_ekipa      = 
| vrsta           = Zimskim
| godina          = 1984
| prijašnji       = [[Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|1980.]]
| sljedeći        = [[Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|1988]]
}}
{{Alpsko skijanje na ZOI 1984.}}
{{Glavni|Zimske olimpijske igre 1984.}}
Takmičenja u '''[[Alpsko skijanje|alpskom skijanju]]''' na [[ZOI 1984.]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] održana su od 13. do 19. februara na olimpijskim borilištima na [[Bjelašnica|Bjelašnici]] i [[Jahorina|Jahorini]].&lt;ref name=OfficialReport&gt;{{cite web
 |title        = Sarajevo 1984 Official Report
 |url          = http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1984/or1984w.pdf
 |publisher    = LA84 Foundation
 |work         = Organising Committee of the XlVth Winter Olympic Games 1984 at Sarajevo
 |year         = 1984
 |access-date  = 3. 1. 2014
 |archive-url  = https://web.archive.org/web/20181113090339/http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1984/or1984w.pdf
 |archive-date = 13. 11. 2018
 |url-status   = dead}}&lt;/ref&gt; 
Takmičenja su održana u muškoj i ženskoj konkurenciji u tri discipline: [[slalom]], [[veleslalom]] i [[spust]]. Najuspješnija nacija bile su [[SAD na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|SAD]], koje su osvojile 5 medalja, od čega 3 zlatne.

== Satnica ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin:0.5em auto; font-size:90%; line-height:1.25em;&quot;
|-
!februar
!style=&quot;width:4.0em&quot;|7.&lt;br/&gt;uto
!style=&quot;width:4.0em&quot;|8.&lt;br/&gt;sri
!style=&quot;width:4.0em&quot;|9.&lt;br/&gt;čet
!style=&quot;width:4.0em&quot;|10.&lt;br/&gt;pet
!style=&quot;width:4.0em&quot;|11.&lt;br/&gt;sub
!style=&quot;width:4.0em&quot;|12.&lt;br/&gt;ned
!style=&quot;width:4.0em&quot;|13.&lt;br/&gt;pon
!style=&quot;width:4.0em&quot;|14.&lt;br/&gt;uto
!style=&quot;width:4.0em&quot;|15.&lt;br/&gt;sri
!style=&quot;width:4.0em&quot;|16.&lt;br/&gt;čet
!style=&quot;width:4.0em&quot;|17.&lt;br/&gt;pet
!style=&quot;width:4.0em&quot;|18.&lt;br/&gt;sub
!style=&quot;width:4.0em&quot;|19.&lt;br/&gt;ned
|-
|align=&quot;left&quot; | [[Datoteka:Alpine skiing pictogram.svg|20px|alt=|link=]] [[Alpsko skijanje]]
&lt;!-- 7 --&gt;| 
&lt;!-- 8 --&gt;| 
&lt;!-- 9 --&gt;|  
&lt;!-- 10 --&gt;|
&lt;!-- 11 --&gt;| 
&lt;!-- 12 --&gt;| 
&lt;!-- 13 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|&lt;small&gt;[[Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984 - veleslalom  (žene)|veleslalom  (ž)]] 12:00&lt;/small&gt;
&lt;!-- 14 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|&lt;small&gt;[[Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984 - veleslalom (muškarci)|veleslalom (m)]] 12:00&lt;/small&gt;
&lt;!-- 15 --&gt;| 
&lt;!-- 16 --&gt;| bgcolor=#ffcc00| &lt;small&gt;[[Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984 - spust (muškarci)|spust (m)]] 12:00&lt;br&gt;[[Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984 - spust (žene)|spust (ž)]] 10:30&lt;/small&gt;
&lt;!-- 17 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|&lt;small&gt;[[Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984 - slalom  (žene)|slalom  (ž)]] 12:00&lt;/small&gt;
&lt;!-- 18 --&gt;| 
&lt;!-- 19 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|&lt;small&gt;[[Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984 - slalom (muškarci)|slalom (m)]] 12:00&lt;/small&gt;
|}
&lt;/div&gt;

== Zemlje učesnice ==
&lt;!--Učestvovalo je 111 takmičara iz 16 država. U Sarajevu je oboren rekord po broju timova. Do 1984. godine, najviše država (16) nastupilo je na takmičenju [[Sankanje na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|1976.]] godine. Prvi put su u bobu nastupile timovi iz [[Jugoslavija na Olimpijskim igrama|Jugoslavije]] i [[Portoriko na Olimpijskim igrama|Portorika]].--&gt;
{{col-begin|width=80%}}
{{col-break}}
*{{ZastavaMOK|AND|1984|Zimskim|2}}
*{{ZastavaMOK|ARG|1984|Zimskim|10}}
*{{ZastavaMOK|AUS|1984|Zimskim|3}}
*{{ZastavaMOK|AUT|1984|Zimskim|13}}
*{{ZastavaMOK|BEL|1984|Zimskim|3}}
*{{ZastavaMOK|BOL|1984|Zimskim|3}}
*{{ZastavaMOK|BUL|1984|Zimskim|4}}
*{{ZastavaMOK|CAN|1984|Zimskim|11}}
*{{ZastavaMOK|TCH|1984|Zimskim|4}}
*{{ZastavaMOK|CHI|1984|Zimskim|4}}
*{{ZastavaMOK|CHN|1984|Zimskim|5}}
{{col-break}}
*{{ZastavaMOK|CRC|1984|Zimskim|2}}
*{{ZastavaMOK|CYP|1984|Zimskim|5}}
*{{ZastavaMOK|EGY|1984|Zimskim|1}}
*{{ZastavaMOK|ESP|1984|Zimskim|5}}
*{{ZastavaMOK|FRA|1984|Zimskim|14}}
*{{ZastavaMOK|FRG|1984|Zimskim|12}}
*{{ZastavaMOK|GBR|1984|Zimskim|8}}
*{{ZastavaMOK|GRE|1984|Zimskim|4}}
*{{ZastavaMOK|HUN|1984|Zimskim|1}}
*{{ZastavaMOK|ISL|1984|Zimskim|3}}
*{{ZastavaMOK|ITA|1984|Zimskim|12}}
{{col-break}}
*{{ZastavaMOK|JPN|1984|Zimskim|4}}
*{{ZastavaMOK|YUG|1984|Zimskim|13}}
*{{ZastavaMOK|KOR|1984|Zimskim|3}}
*{{ZastavaMOK|LIB|1984|Zimskim|4}}
*{{ZastavaMOK|LIE|1984|Zimskim|8}}
*{{ZastavaMOK|MAR|1984|Zimskim|4}}
*{{ZastavaMOK|MEX|1984|Zimskim|1}}
*{{ZastavaMOK|MON|1984|Zimskim|1}}
*{{ZastavaMOK|NOR|1984|Zimskim|1}}
*{{ZastavaMOK|NZL|1984|Zimskim|6}}
*{{ZastavaMOK|POL|1984|Zimskim|3}}
{{col-break}}
*{{ZastavaMOK|ROU|1984|Zimskim|3}}
*{{ZastavaMOK|SEN|1984|Zimskim|1}}
*{{ZastavaMOK|SMR|1984|Zimskim|2}}
*{{ZastavaMOK|SUI|1984|Zimskim|13}}
*{{ZastavaMOK|SWE|1984|Zimskim|8}}
*{{ZastavaMOK|TPE|1984|Zimskim|2}}
*{{ZastavaMOK|TUR|1984|Zimskim|4}}
*{{ZastavaMOK|URS|1984|Zimskim|4}}
*{{ZastavaMOK|USA|1984|Zimskim|11}}
{{col-end}}&lt;small&gt;(U zagradi je broj takmičara iz svake zemlje pojedinačno.)&lt;/small&gt;

== Osvajači medalja ==
{|{{Rezultati takmičenja medalje
|Naslov     = Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984. (m)
|Tip        = Olimpijada
|Logo       = Olympic_rings.svg 
|Rezultat   = Vrijeme
|Rastojanje = 1
}}
|-
| Spust (m)&lt;br&gt;[[Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984 - spust (muškarci)|detalji]] 
|{{ZastavaMOKmedalje|[[Bill Johnson (skijaš)|Bill Johnson]]|USA|1984|Zimskim}} || align=center|1:45.59
|{{ZastavaMOKmedalje|[[Peter Müller (skijaš)|Peter Müller]]|SUI|1984|Zimskim}} || align=center|1:45.86
|{{ZastavaMOKmedalje|[[Anton Steiner]]|AUT|1984|Zimskim}} || align=center|1:45.95
|-
| Veleslalom (m)&lt;br&gt;[[Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984 - veleslalom (muškarci)|detalji]] 
|{{ZastavaMOKmedalje|[[Max Julen]]|SUI|1984|Zimskim}} || align=center|2:41.18
|{{ZastavaMOKmedalje|[[Jure Franko]]|YUG|1984|Zimskim}} || align=center|2:41.41
|{{ZastavaMOKmedalje|[[Andreas Wenzel]]|LIE|1984|Zimskim}} || align=center|2:41.75
|-
| Slalom (m)&lt;br&gt;[[Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984 - slalom (muškarci)|detalji]] 
|{{ZastavaMOKmedalje|[[Phil Mahre]]|USA|1984|Zimskim}} || align=center|1:39.41
|{{ZastavaMOKmedalje|[[Steve Mahre]]|USA|1984|Zimskim}} || align=center| 1:39.62
|{{ZastavaMOKmedalje|[[Didier Bouvet]]|FRA|1984|Zimskim}} || align=center|1:40.20
|}
{|{{Rezultati takmičenja medalje
|Naslov     = Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984. (ž)
|Tip        = Olimpijada
|Logo       = Olympic_rings.svg
|Rezultat   = Vrijeme 
|Rastojanje = 1
}}
|-
| Spust (ž)&lt;br&gt;[[Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984 - spust (žene)|detalji]] 
|{{ZastavaMOKmedalje|[[Michela Figini]]|SUI|1984|Zimskim}} || align=center|1:13.36
|{{ZastavaMOKmedalje|[[Maria Walliser]]|SUI|1984|Zimskim}} || align=center|1:13.41
|{{ZastavaMOKmedalje|[[Olga Charvátová]]|TCH|1984|Zimskim}} || align=center|1:13.53
|-
| Veleslalom (ž)&lt;br&gt;[[Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984 - veleslalom (žene)|detalji]] 
|{{ZastavaMOKmedalje|[[Debbie Armstrong]]|USA|1984|Zimskim}} || align=center|2:20.98
|{{ZastavaMOKmedalje|[[Christin Cooper]]|USA|1984|Zimskim}} || align=center|2:21.38
|{{ZastavaMOKmedalje|[[Perrine Pelen]]|FRA|1984|Zimskim}} || align=center|2:21.40
|-
| Slalom (ž)&lt;br&gt;[[Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984 - slalom (žene)|detalji]] 
|{{ZastavaMOKmedalje|[[Paola Magoni]]|ITA|1984|Zimskim}} || align=center|1:36.47
|{{ZastavaMOKmedalje|[[Perrine Pelen]]|FRA|1984|Zimskim}} || align=center|1:37.38
|{{ZastavaMOKmedalje|[[Ursula Konzett]]|LIE|1984|Zimskim}} || align=center|1:37.50
|}

== Bilans medalja ==
&lt;center&gt;
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Alpsko skijanje
|Broj     = 6
|Logo     = Olympic_rings.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|USA|1984|Zimskim}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 3
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 2
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 5
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 2.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|SUI|1984|Zimskim}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 2
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 2
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 4
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 3.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|ITA|1984|Zimskim}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 4.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FRA|1984|Zimskim}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 2
| 3
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 5.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|YUG|1984|Zimskim}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 6.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|LIE|1984|Zimskim}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 2
| 2
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| rowspan=&quot;2&quot; | 7.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|AUT|1984|Zimskim}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot; 
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|TCH|1984|Zimskim}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 1
|}
&lt;/center&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Alpine skiing at the 1984 Winter Olympics}}
*[https://web.archive.org/web/20160304075656/http://data.fis-ski.com/dynamic/event-details.html?event_id=3077&amp;cal_suchsector=AL FIS-Ski.com] – 1984 Winter Olympics – Alpine skiing
*[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1984/ASK/ Sports Reference] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081201035016/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1984/ASK/ |date=1. 12. 2008 }} – 1984 Winter Olympics – Alpine skiing

{{Alpsko skijanje na ZOI}}
{{Sportovi na ZOI 1984.}}

[[Kategorija:Alpsko skijanje na ZOI|1984]]
[[Kategorija:1984. u alpskom skijanju]]
[[Kategorija:Alpsko skijanje u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984.]]
[[Kategorija:Alpsko skijanje u SR Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>scxv0rjaf4kakv4nl58nwni29bc8xqz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – spust (muškarci)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>377127</id>
    <revision>
      <id>3940637</id>
      <parentid>3857617</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T04:23:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940637</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9831" sha1="tvbltom1i24zlb9nwtx0j4rfjxjd62f" xml:space="preserve">{{Infokutija olimpijski događaj
| disciplina      = Alpsko skijanje – spust (muškarci)
| slika           = Alpine skiing pictogram.svg
| veličina_slike  = 80px
| opis_slike      = 
| mjesto          = [[Bjelašnica]]
| datum           = 16. februar 1984.
| broj_učesnika   = 61
| broj_zemalja    = 25
| broj_ekipa      = 
| vrsta           = Zimskim
| godina          = 1984
| zlato           = [[Bill Johnson (skijaš)|Bill Johnson]] 
| zlato_NOK       = USA
| srebro          = [[Peter Müller (skijaš)|Peter Müller]]
| srebro_NOK      = SUI
| bronza          = [[Anton Steiner]]
| bronza_NOK      = AUT
| prijašnji       = [[Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – spust (muškarci)|1980.]]
| sljedeći        = [[Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – spust (muškarci)|1988]]
}}
{{Alpsko skijanje na ZOI 1984.}}
{{Glavni|Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984.}}
'''Takmičenje u [[spust]]u u muškoj konkrenciji''' na [[ZOI 1984.]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] održano je 16. februara sa startom u 12:00 na olimpijskoj spust-stazi na [[Bjelašnica|Bjelašnici]].&lt;ref name=OfficialReport&gt;{{cite web
 |title        = Sarajevo 1984 Official Report
 |url          = http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1984/or1984w.pdf
 |publisher    = LA84 Foundation
 |work         = Organising Committee of the XlVth Winter Olympic Games 1984 at Sarajevo
 |year         = 1984
 |access-date  = 3. 1. 2014
 |archive-url  = https://web.archive.org/web/20181113090339/http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1984/or1984w.pdf
 |archive-date = 13. 11. 2018
 |url-status   = dead}}&lt;/ref&gt; 
Za takmičenje se prijavio 61 takmičar iz 25 zemalja, a samo jedan nije završio utrku. Staza je bila dužine 3.066 m, start je bio na 2.076 m, cilj na 1.273 m, visinska razlika 803 m, a bile su postavljene 34 kapije. Temperatura na startu bila je  -9,8 °С, a na cilju -6,8 °С. Pobjednik sa [[ZOI 1980.]] u [[Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 1980 - spust (muškarci)|spustu]], [[Austrija na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|austrijski]] skijaš [[Leonhard Stock]] nije nastupio na ovoj olimpijadi.

== Rezultati ==

{|class=wikitable style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
|-
! Plasman!!Ime!!Država!!Vrijeme!! Zaostatak&lt;ref name=OfficialReport /&gt;
|-
| [[Datoteka:Gold medal olympic.svg|18p]] ||align=left| [[Bill Johnson (skijaš)|Bill Johnson]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1984|Zimskim}}|| 1:45.59 ||  -
|-
|  [[Datoteka:Silver medal olympic.svg|18p]] ||align=left| [[Peter Müller (skijaš)|Peter Müller]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|1984|Zimskim}}|| 1:45.86 ||  +0.27
|-
| [[Datoteka:Bronze medal olympic.svg|18p]] ||align=left| [[Anton Steiner]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|1984|Zimskim}}|| 1:45.95 ||  +0.36
|-
| 4 ||align=left| [[Pirmin Zurbriggen]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|1984|Zimskim}}|| 1:46.05 ||  +0.46
|-
| 5 ||align=left| [[Urs Räber]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|1984|Zimskim}}|| 1:46.32 ||  +0.73
|-
| 5 ||align=left| [[Helmut Höflehner]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|1984|Zimskim}}|| 1:46.32 ||  +0.73
|-
| 7 ||align=left| [[Sepp Wildgruber]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRG|1984|Zimskim}}|| 1:46.53 ||  +0.94
|-
| 8 ||align=left| [[Steve Podborski]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|1984|Zimskim}}|| 1:46.59 ||  +1.00
|-
| 9 ||align=left| [[Todd Brooker]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|1984|Zimskim}}|| 1:46.64 ||  +1.05
|-
| 10 ||align=left| [[Franz Klammer]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|1984|Zimskim}}|| 1:47.04 ||  +1.45
|-
| 11 ||align=left| [[Erwin Resch]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|1984|Zimskim}}|| 1:47.06 ||  +1.47
|-
| 12 ||align=left| [[Klaus Gattermann]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRG|1984|Zimskim}}|| 1:47.12 ||  +1.53
|-
| 13 ||align=left| [[Günther Marxer]] || align=left| {{ZastavaMOK|LIE|1984|Zimskim}}|| 1:47.43 ||  +1.84
|-
| 14 ||align=left| [[Conradin Cathomen]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|1984|Zimskim}}|| 1:47.63 ||  +2.04
|-
| 15 ||align=left| [[Michael Mair]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|1984|Zimskim}}|| 1:47.70 ||  +2.11
|-
| 16 ||align=left| [[Vladimir Makeyev]] || align=left| {{ZastavaMOK|URS|1984|Zimskim}}|| 1:47.87 ||  +2.28
|-
| 16 ||align=left| [[Alberto Ghidoni]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|1984|Zimskim}}|| 1:47.87 ||  +2.28
|-
| 18 ||align=left| [[Martin Bell]] || align=left| {{ZastavaMOK|GBR|1984|Zimskim}}|| 1:48.00 ||  +2.41
|-
| 19 ||align=left| [[Steven Lee]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUS|1984|Zimskim}}|| 1:48.02 ||  +2.43
|-
| 20 ||align=left| [[Franck Piccard]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1984|Zimskim}}|| 1:48.06 ||  +2.47
|-
| 20 ||align=left| [[Danilo Sbardellotto]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|1984|Zimskim}}|| 1:48.06 ||  +2.47
|-
| 22 ||align=left| [[Herbert Renoth]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRG|1984|Zimskim}}|| 1:48.39 ||  +2.80
|-
| 23 ||align=left| [[Valeri Tsyganov]] || align=left| {{ZastavaMOK|URS|1984|Zimskim}}|| 1:48.46 ||  +2.87
|-
| 24 ||align=left| [[Doug Lewis]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1984|Zimskim}}|| 1:48.49 ||  +2.90
|-
| 25 ||align=left| [[Michel Vion]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1984|Zimskim}}|| 1:48.68 ||  +3.09
|-
| 26 ||align=left| [[Gary Athans]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|1984|Zimskim}}|| 1:48.79 ||  +3.20
|-
| 27 ||align=left| [[Janež Pleteršek]] || align=left| {{ZastavaMOK|YUG|1984|Zimskim}}|| 1:48.97 ||  +3.38
|-
| 28 ||align=left| [[Shinya Chiba (skijaš)|Shinya Chiba]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|1984|Zimskim}}|| 1:49.02 ||  +3.43
|-
| 29 ||align=left| [[Philippe Verneret]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1984|Zimskim}}|| 1:49.30 ||  +3.71
|-
| 30 ||align=left| [[Tomaž Jemc]] || align=left| {{ZastavaMOK|YUG|1984|Zimskim}}|| 1:49.68 ||  +4.09
|-
| 31 ||align=left| [[Bruce Grant]] || align=left| {{ZastavaMOK|NZL|1984|Zimskim}}|| 1:49.94 ||  +4.35
|-
| 32 ||align=left| [[Graham Bell (skijaš)|Graham Bell]] || align=left| {{ZastavaMOK|GBR|1984|Zimskim}}|| 1:50.06 ||  +4.47
|-
| 33 ||align=left| [[Connor O'Brien (alpine skijaš)|Connor O'Brien]] || align=left| {{ZastavaMOK|GBR|1984|Zimskim}}|| 1:50.36 ||  +4.77
|-
| 34 ||align=left| [[Alistair Guss]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUS|1984|Zimskim}}|| 1:50.57 ||  +4.98
|-
| 35 ||align=left| [[Markus Hubrich]] || align=left| {{ZastavaMOK|NZL|1984|Zimskim}}|| 1:50.77 ||  +5.18
|-
| 36 ||align=left| [[Hubert Hilti]] || align=left| {{ZastavaMOK|LIE|1984|Zimskim}}|| 1:50.94 ||  +5.35
|-
| 37 ||align=left| [[Frederick Burton (alpine skijaš)|Frederick Burton]] || align=left| {{ZastavaMOK|GBR|1984|Zimskim}}|| 1:51.15 ||  +5.56
|-
| 38 ||align=left| [[Hubertus von Fürstenberg-von Hohenlohe]] || align=left| {{ZastavaMOK|MEX|1984|Zimskim}}|| 1:51.57 ||  +5.98
|-
| 39 ||align=left| [[Dieter Linneberg]] || align=left| {{ZastavaMOK|CHI|1984|Zimskim}}|| 1:51.68 ||  +6.09
|-
| 40 ||align=left| [[Pierre Couquelet]] || align=left| {{ZastavaMOK|BEL|1984|Zimskim}}|| 1:52.40 ||  +6.81
|-
| 41 ||align=left| [[Andres Figueroa]] || align=left| {{ZastavaMOK|CHI|1984|Zimskim}}|| 1:52.97 ||  +7.38
|-
| 42 ||align=left| [[Hans Kossmann]] || align=left| {{ZastavaMOK|CHI|1984|Zimskim}}|| 1:54.36 ||  +8.77
|-
| 43 ||align=left| [[Scott Alan Sánchez]] || align=left| {{ZastavaMOK|BOL|1984|Zimskim}}|| 1:54.75 ||  +9.16
|-
| 44 ||align=left| [[Miguel Purcell]] || align=left| {{ZastavaMOK|CHI|1984|Zimskim}}|| 1:54.91 ||  +9.32
|-
| 45 ||align=left| [[Jorge Birkner]] || align=left| {{ZastavaMOK|ARG|1984|Zimskim}}|| 1:54.92 ||  +9.33
|-
| 46 ||align=left| [[Henri Mollin]] || align=left| {{ZastavaMOK|BEL|1984|Zimskim}}|| 1:55.72 ||  +10.13
|-
| 47 ||align=left| [[David Lajoux]] || align=left| {{ZastavaMOK|MON|1984|Zimskim}}|| 1:56.95 ||  +11.36
|-
| 48 ||align=left| [[Albert Llovera]] || align=left| {{ZastavaMOK|AND|1984|Zimskim}}|| 1:57.88 ||  +12.29
|-
| 49 ||align=left| [[Nicolas van Ditmar]] || align=left| {{ZastavaMOK|ARG|1984|Zimskim}}|| 1:58.86 ||  +13.27
|-
| 50 ||align=left| [[Jordi Torres]] || align=left| {{ZastavaMOK|AND|1984|Zimskim}}|| 1:59.06 ||  +13.47
|-
| 51 ||align=left| [[Lamine Guèye (skijaš)|Lamine Guèye]] || align=left| {{ZastavaMOK|SEN|1984|Zimskim}}|| 1:59.64 ||  +14.05
|-
| 52 ||align=left| [[Park Byung-Ro]] || align=left| {{ZastavaMOK|KOR|1984|Zimskim}}|| 1:59.74 ||  +14.15
|-
| 53 ||align=left| [[Enrique de Ridder]] || align=left| {{ZastavaMOK|ARG|1984|Zimskim}}|| 1:59.76 ||  +14.17
|-
| 54 ||align=left| [[Américo Astete]] || align=left| {{ZastavaMOK|ARG|1984|Zimskim}}|| 2:01.60 ||  +16.01
|-
| 55 ||align=left| [[Giannis Stamatiou]] || align=left| {{ZastavaMOK|GRE|1984|Zimskim}}|| 2:01.79 ||  +16.20
|-
| 56 ||align=left| [[Andreas Pantelidis]] || align=left| {{ZastavaMOK|GRE|1984|Zimskim}}|| 2:01.88 ||  +16.29
|-
| 57 ||align=left| [[Kim Jin-Hae]] || align=left| {{ZastavaMOK|KOR|1984|Zimskim}}|| 2:01.96 ||  +16.37
|-
| 58 ||align=left| [[Eu Woo-Youn]] || align=left| {{ZastavaMOK|KOR|1984|Zimskim}}|| 2:02.67 ||  +17.08
|-
| 59 ||align=left| [[Lazaros Arkhontopoulos]] || align=left| {{ZastavaMOK|GRE|1984|Zimskim}}|| 2:03.93 ||  +18.34
|-
| 60 ||align=left| [[Jamil El-Reedy]] || align=left| {{ZastavaMOK|EGY|1984|Zimskim}}|| 3:13.86 ||  +88.27
|-
| - ||align=left| [[Peter Dürr]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRG|1984|Zimskim}}|| DNF ||  -
|}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Alpine skiing at the 1984 Winter Olympics}}
*[https://web.archive.org/web/20160304075656/http://data.fis-ski.com/dynamic/event-details.html?event_id=3077&amp;cal_suchsector=AL FIS-Ski.com] – 1984 Winter Olympics – Alpine skiing
*[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1984/ASK/ Sports Reference] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081201035016/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1984/ASK/ |date=1. 12. 2008 }} – 1984 Winter Olympics – Alpine skiing

[[Kategorija:Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984.]]</text>
      <sha1>tvbltom1i24zlb9nwtx0j4rfjxjd62f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – veleslalom (muškarci)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>377137</id>
    <revision>
      <id>3940639</id>
      <parentid>3857619</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T04:23:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940639</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16518" sha1="lhk5yehtmx3vwzveuz8aml3carl2k7c" xml:space="preserve">{{Infokutija olimpijski događaj
| disciplina      = Alpsko skijanje – veleslalom (muškarci)
| slika           = Alpine skiing pictogram.svg
| veličina_slike  = 80px
| opis_slike      = 
| mjesto          = [[Bjelašnica]]
| datum           = 14. februar 1984.
| broj_učesnika   = 108
| broj_zemalja    = 39
| broj_ekipa      = 
| vrsta           = Zimskim
| godina          = 1984
| zlato           = [[Max Julen]]
| zlato_NOK       = SUI
| srebro          = [[Jure Franko]]
| srebro_NOK      = YUG
| bronza          = [[Andreas Wenzel]]
| bronza_NOK      = LIE
| prijašnji       = [[Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – veleslalom (muškarci)|1980.]]
| sljedeći        = [[Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – veleslalom (muškarci)|1988]]
}}
{{Alpsko skijanje na ZOI 1984.}}
{{Glavni|Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984.}}
'''Takmičenje u [[veleslalom]]u u muškoj konkurenciji''' na [[ZOI 1984.]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] održano je 14. februara sa startom u 12:00 na olimpijskoj stazi na [[Bjelašnica|Bjelašnici]].&lt;ref name=OfficialReport&gt;{{cite web
 |title        = Sarajevo 1984 Official Report
 |url          = http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1984/or1984w.pdf
 |publisher    = LA84 Foundation
 |work         = Organising Committee of the XlVth Winter Olympic Games 1984 at Sarajevo
 |year         = 1984
 |access-date  = 3. 1. 2014
 |archive-url  = https://web.archive.org/web/20181113090339/http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1984/or1984w.pdf
 |archive-date = 13. 11. 2018
 |url-status   = dead}}&lt;/ref&gt; 
Za takmičenje se prijavilo 108 takmičara iz 39 zemalja, a 32 ih nije završilo utrku. Pobjednik sa [[ZOI 1980.]] u [[Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 1980 - veleslalom (muškarci)|veleslalomu]], [[Švedska na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|švedski]] skijaš [[Ingemar Stenmark]] nije nastupio na ovoj olimpijadi.

== Rezultati ==

{|class=wikitable style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
|-
! Plasman!!Ime!!Država!!1. trka!!2. trka!!Vrijeme!!Zaostatak&lt;ref name=OfficialReport /&gt;
|-
| [[Datoteka:Gold medal olympic.svg|18p]] ||align=left| [[Max Julen]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|1984|Zimskim}}|| 1:20.54 || 1:20.64 || 2:41.18 || -
|-
| [[Datoteka:Silver medal olympic.svg|18p]] ||align=left| [[Jure Franko]] || align=left| {{ZastavaMOK|YUG|1984|Zimskim}}|| 1:21.15 || 1:20.26 || 2:41.41 || +0.23
|-
| [[Datoteka:Bronze medal olympic.svg|18p]] ||align=left| [[Andreas Wenzel]] || align=left| {{ZastavaMOK|LIE|1984|Zimskim}}|| 1:20.64 || 1:21.11 || 2:41.75 || +0.57
|-
| 4 ||align=left| [[Franz Gruber (alpine skier)|Franz Gruber]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|1984|Zimskim}}|| 1:21.03 || 1:21.05 || 2:42.08 || +0.90
|-
| 5 ||align=left| [[Boris Strel]] || align=left| {{ZastavaMOK|YUG|1984|Zimskim}}|| 1:21.23 || 1:21.13 || 2:42.36 || +1.18
|-
| 6 ||align=left| [[Hubert Strolz]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|1984|Zimskim}}|| 1:21.47 || 1:21.24 || 2:42.71 || +1.53
|-
| 7 ||align=left| [[Alex Giorgi]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|1984|Zimskim}}|| 1:22.05 || 1:20.95 || 2:43.00 || +1.82
|-
| 8 ||align=left| [[Phil Mahre]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1984|Zimskim}}|| 1:22.09 || 1:21.16 || 2:43.25 || +2.07
|-
| 9 ||align=left| [[Bojan Križaj]] || align=left| {{ZastavaMOK|YUG|1984|Zimskim}}|| 1:22.18 || 1:21.30 || 2:43.48 || +2.30
|-
| 10 ||align=left| [[Joël Gaspoz]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|1984|Zimskim}}|| 1:21.98 || 1:21.62 || 2:43.60 || +2.42
|-
| 11 ||align=left| [[Thomas Bürgler]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|1984|Zimskim}}|| 1:21.75 || 1:22.09 || 2:43.84 || +2.66
|-
| 12 ||align=left| [[Roberto Erlacher]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|1984|Zimskim}}|| 1:22.36 || 1:21.73 || 2:44.09 || +2.91
|-
| 13 ||align=left| [[Egon Hirt]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRG|1984|Zimskim}}|| 1:22.45 || 1:21.66 || 2:44.11 || +2.93
|-
| 14 ||align=left| [[Didier Bouvet]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1984|Zimskim}}|| 1:22.16 || 1:22.09 || 2:44.25 || +3.07
|-
| 15 ||align=left| [[Oswald Tötsch]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|1984|Zimskim}}|| 1:22.94 || 1:22.03 || 2:44.97 || +3.79
|-
| 16 ||align=left| [[Yves Tavernier]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1984|Zimskim}}|| 1:23.32 || 1:22.05 || 2:45.37 || +4.19
|-
| 17 ||align=left| [[Steve Mahre]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1984|Zimskim}}|| 1:23.43 || 1:22.60 || 2:46.03 || +4.85
|-
| 18 ||align=left| [[Niklas Henning]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1984|Zimskim}}|| 1:23.61 || 1:22.51 || 2:46.12 || +4.94
|-
| 19 ||align=left| [[Odd Sørli]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|1984|Zimskim}}|| 1:22.90 || 1:23.49 || 2:46.39 || +5.21
|-
| 20 ||align=left| [[Jorge Pérez (alpine skier)|Jorge Pérez]] || align=left| {{ZastavaMOK|ESP|1984|Zimskim}}|| 1:23.64 || 1:24.33 || 2:47.97 || +6.79
|-
| 21 ||align=left| [[Petar Popangelov]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|1984|Zimskim}}|| 1:24.83 || 1:23.61 || 2:48.44 || +7.26
|-
| 22 ||align=left| [[Gunnar Neuriesser]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1984|Zimskim}}|| 1:23.99 || 1:24.46 || 2:48.45 || +7.27
|-
| 23 ||align=left| [[Günther Marxer]] || align=left| {{ZastavaMOK|LIE|1984|Zimskim}}|| 1:24.78 || 1:24.01 || 2:48.79 || +7.61
|-
| 24 ||align=left| [[Jim Read (alpine skier)|Jim Read]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|1984|Zimskim}}|| 1:24.31 || 1:24.87 || 2:49.18 || +8.00
|-
| 25 ||align=left| [[Naomine Iwaya]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|1984|Zimskim}}|| 1:25.02 || 1:24.67 || 2:49.69 || +8.51
|-
| 26 ||align=left| [[Toshihiro Kaiwa]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|1984|Zimskim}}|| 1:24.92 || 1:25.05 || 2:49.97 || +8.79
|-
| 27 ||align=left| [[Osamu Kodama]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|1984|Zimskim}}|| 1:24.81 || 1:25.40 || 2:50.21 || +9.03
|-
| 28 ||align=left| [[Valentin Gichev]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|1984|Zimskim}}|| 1:26.12 || 1:26.52 || 2:52.64 || +11.46
|-
| 29 ||align=left| [[Markus Hubrich]] || align=left| {{ZastavaMOK|NZL|1984|Zimskim}}|| 1:25.81 || 1:26.98 || 2:52.79 || +11.61
|-
| 30 ||align=left| [[Shinya Chiba (skier)|Shinya Chiba]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|1984|Zimskim}}|| 1:25.67 || 1:27.51 || 2:53.18 || +12.00
|-
| 31 ||align=left| [[Mitko Khadzhiev]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|1984|Zimskim}}|| 1:27.50 || 1:26.84 || 2:54.34 || +13.16
|-
| 32 ||align=left| [[Martin Bell]] || align=left| {{ZastavaMOK|GBR|1984|Zimskim}}|| 1:28.42 || 1:28.08 || 2:56.50 || +15.32
|-
| 33 ||align=left| [[David Mercer (alpine skier)|David Mercer]] || align=left| {{ZastavaMOK|GBR|1984|Zimskim}}|| 1:27.81 || 1:28.83 || 2:56.64 || +15.46
|-
| 34 ||align=left| [[Scott Alan Sánchez]] || align=left| {{ZastavaMOK|BOL|1984|Zimskim}}|| 1:29.45 || 1:27.84 || 2:57.29 || +16.11
|-
| 35 ||align=left| [[Pierre Couquelet]] || align=left| {{ZastavaMOK|BEL|1984|Zimskim}}|| 1:28.71 || 1:29.88 || 2:58.59 || +17.41
|-
| 36 ||align=left| [[Simon Lyle Wi Rutene]] || align=left| {{ZastavaMOK|NZL|1984|Zimskim}}|| 1:30.13 || 1:28.97 || 2:59.10 || +17.92
|-
| 37 ||align=left| [[Andres Figueroa]] || align=left| {{ZastavaMOK|CHI|1984|Zimskim}}|| 1:29.86 || 1:29.37 || 2:59.23 || +18.05
|-
| 38 ||align=left| [[Nicholas Wilson (alpine skier)|Nicholas Wilson]] || align=left| {{ZastavaMOK|GBR|1984|Zimskim}}|| 1:29.26 || 1:30.23 || 2:59.49 || +18.31
|-
| 39 ||align=left| [[Frederick Burton (alpine skier)|Frederick Burton]] || align=left| {{ZastavaMOK|GBR|1984|Zimskim}}|| 1:30.32 || 1:30.23 || 3:00.55 || +19.37
|-
| 40 ||align=left| [[Árni Þór Árnason]] || align=left| {{ZastavaMOK|ISL|1984|Zimskim}}|| 1:30.05 || 1:31.21 || 3:01.26 || +20.08
|-
| 41 ||align=left| [[Zolt Balazs]] || align=left| {{ZastavaMOK|ROU|1984|Zimskim}}|| 1:31.00 || 1:31.41 || 3:02.41 || +21.23
|-
| 42 ||align=left| [[Dieter Linneberg]] || align=left| {{ZastavaMOK|CHI|1984|Zimskim}}|| 1:31.75 || 1:31.81 || 3:03.56 || +22.38
|-
| 43 ||align=left| [[Guðmundur Jóhannsson]] || align=left| {{ZastavaMOK|ISL|1984|Zimskim}}|| 1:30.90 || 1:33.51 || 3:04.41 || +23.23
|-
| 44 ||align=left| [[Miguel Purcell]] || align=left| {{ZastavaMOK|CHI|1984|Zimskim}}|| 1:32.19 || 1:33.21 || 3:05.40 || +24.22
|-
| 45 ||align=left| [[Mihai Bîră, Jr.]] || align=left| {{ZastavaMOK|ROU|1984|Zimskim}}|| 1:32.04 || 1:34.45 || 3:06.49 || +25.31
|-
| 46 ||align=left| [[Jorge Birkner]] || align=left| {{ZastavaMOK|ARG|1984|Zimskim}}|| 1:33.82 || 1:34.18 || 3:08.00 || +26.82
|-
| 47 ||align=left| [[Fernando Enevoldsen]] || align=left| {{ZastavaMOK|ARG|1984|Zimskim}}|| 1:33.82 || 1:34.45 || 3:08.27 || +27.09
|-
| 48 ||align=left| [[Hubertus von Fürstenberg-von Hohenlohe]] || align=left| {{ZastavaMOK|MEX|1984|Zimskim}}|| 1:34.82 || 1:35.27 || 3:10.09 || +28.91
|-
| 49 ||align=left| [[Lazaros Arkhontopoulos]] || align=left| {{ZastavaMOK|GRE|1984|Zimskim}}|| 1:35.36 || 1:35.65 || 3:11.01 || +29.83
|-
| 50 ||align=left| [[Ioannis Triantafyllidis]] || align=left| {{ZastavaMOK|GRE|1984|Zimskim}}|| 1:38.20 || 1:40.74 || 3:18.94 || +37.76
|-
| 51 ||align=left| [[Andreas Pantelidis]] || align=left| {{ZastavaMOK|GRE|1984|Zimskim}}|| 1:39.57 || 1:39.87 || 3:19.44 || +38.26
|-
| 52 ||align=left| [[Enrique de Ridder]] || align=left| {{ZastavaMOK|ARG|1984|Zimskim}}|| 1:38.49 || 1:41.33 || 3:19.82 || +38.64
|-
| 53 ||align=left| [[Yakup Kadri Birinci]] || align=left| {{ZastavaMOK|TUR|1984|Zimskim}}|| 1:42.39 || 1:42.24 || 3:24.63 || +43.45
|-
| 54 ||align=left| [[Li Guangquan]] || align=left| {{ZastavaMOK|CHN|1984|Zimskim}}|| 1:42.16 || 1:42.83 || 3:24.99 || +43.81
|-
| 55 ||align=left| [[Giannis Stamatiou]] || align=left| {{ZastavaMOK|GRE|1984|Zimskim}}|| 1:44.21 || 1:40.97 || 3:25.18 || +44.00
|-
| 56 ||align=left| [[Liu Changcheng]] || align=left| {{ZastavaMOK|CHN|1984|Zimskim}}|| 1:41.76 || 1:46.75 || 3:28.51 || +47.33
|-
| 57 ||align=left| [[Lamine Guèye (skier)|Lamine Guèye]] || align=left| {{ZastavaMOK|SEN|1984|Zimskim}}|| 1:42.63 || 1:46.04 || 3:28.67 || +47.49
|-
| 58 ||align=left| [[Tony Sukkar]] || align=left| {{ZastavaMOK|LIB|1984|Zimskim}}|| 1:43.48 || 1:45.50 || 3:28.98 || +47.80
|-
| 59 ||align=left| [[Wu Deqiang]] || align=left| {{ZastavaMOK|CHN|1984|Zimskim}}|| 1:41.74 || 1:48.66 || 3:30.40 || +49.22
|-
| 60 ||align=left| [[Ali Fuad Haşłl]] || align=left| {{ZastavaMOK|TUR|1984|Zimskim}}|| 1:44.76 || 1:47.08 || 3:31.84 || +50.66
|-
| 61 ||align=left| [[Sabahattin Hamamcłoğlu]] || align=left| {{ZastavaMOK|TUR|1984|Zimskim}}|| 1:44.84 || 1:48.74 || 3:33.58 || +52.40
|-
| 62 ||align=left| [[Sotirios Axiotiades]] || align=left| {{ZastavaMOK|LIB|1984|Zimskim}}|| 1:46.67 || 1:53.95 || 3:40.62 || +59.44
|-
| 63 ||align=left| [[Erkan Mermut]] || align=left| {{ZastavaMOK|TUR|1984|Zimskim}}|| 1:48.58 || 1:53.35 || 3:41.93 || +60.75
|-
| 64 ||align=left| [[Ahmad Ouachit]] || align=left| {{ZastavaMOK|MAR|1984|Zimskim}}|| 1:45.17 || 1:56.94 || 3:42.11 || +60.93
|-
| 65 ||align=left| [[Eduardo Kopper]] || align=left| {{ZastavaMOK|CRC|1984|Zimskim}}|| 1:49.35 || 1:57.23 || 3:46.58 || +65.40
|-
| 66 ||align=left| [[Nabil Khalil]] || align=left| {{ZastavaMOK|LIB|1984|Zimskim}}|| 1:48.38 || 1:59.31 || 3:47.69 || +66.51
|-
| 67 ||align=left| [[Arturo Kinch]] || align=left| {{ZastavaMOK|CRC|1984|Zimskim}}|| 1:57.84 || 1:53.27 || 3:51.11 || +69.93
|-
| 68 ||align=left| [[Ong Ching-Ming]] || align=left| {{ZastavaMOK|TPE|1984|Zimskim}}|| 1:53.03 || 1:58.94 || 3:51.97 || +70.79
|-
| 69 ||align=left| [[Alekhis Fotiadis]] || align=left| {{ZastavaMOK|CYP|1984|Zimskim}}|| 1:52.98 || 2:01.05 || 3:54.03 || +72.85
|-
| 70 ||align=left| [[Lambros Lambrou]] || align=left| {{ZastavaMOK|CYP|1984|Zimskim}}|| 1:56.46 || 1:59.51 || 3:55.97 || +74.79
|-
| 71 ||align=left| [[Lin Chi-Liang]] || align=left| {{ZastavaMOK|TPE|1984|Zimskim}}|| 1:52.78 || 2:03.86 || 3:56.64 || +75.46
|-
| 72 ||align=left| [[Edward Samen]] || align=left| {{ZastavaMOK|LIB|1984|Zimskim}}|| 1:52.51 || 2:05.34 || 3:57.85 || +76.67
|-
| 73 ||align=left| [[Ahmed Ait Moulay]] || align=left| {{ZastavaMOK|MAR|1984|Zimskim}}|| 1:54.54 || 2:03.41 || 3:57.95 || +76.77
|-
| 74 ||align=left| [[Hamid Oujebbad]] || align=left| {{ZastavaMOK|MAR|1984|Zimskim}}|| 1:58.13 || 2:08.56 || 4:06.69 || +85.51
|-
| 75 ||align=left| [[Giannos Pipis]] || align=left| {{ZastavaMOK|CYP|1984|Zimskim}}|| 1:56.18 || 2:11.55 || 4:07.73 || +86.55
|-
| 76 ||align=left| [[José-Manuel Bejarano]] || align=left| {{ZastavaMOK|BOL|1984|Zimskim}}|| 2:04.38 || 2:29.58 || 4:33.96 || +112.78
|-
| - ||align=left| [[Vladimir Andreyev (skier)|Vladimir Andreyev]] || align=left| {{ZastavaMOK|URS|1984|Zimskim}}|| 1:24.53 || DNF || - || -
|-
| - ||align=left| [[Steven Lee]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUS|1984|Zimskim}}|| 1:28.76 || DQ || - || -
|-
| - ||align=left| [[Kim Jin-Hae]] || align=left| {{ZastavaMOK|KOR|1984|Zimskim}}|| 1:40.34 || DQ || - || -
|-
| - ||align=left| [[Francesco Cardelli]] || align=left| {{ZastavaMOK|SMR|1984|Zimskim}}|| 1:49.00 || DNF || - || -
|-
| - ||align=left| [[Brahim Ait Sibrahim]] || align=left| {{ZastavaMOK|MAR|1984|Zimskim}}|| 1:56.32 || DNF || - || -
|-
| - ||align=left| [[Pavlos Fotiadis]] || align=left| {{ZastavaMOK|CYP|1984|Zimskim}}|| DNF || - || - || -
|-
| - ||align=left| [[Jamil El-Reedy]] || align=left| {{ZastavaMOK|EGY|1984|Zimskim}}|| DNF || - || - || -
|-
| - ||align=left| [[Christian Bollini]] || align=left| {{ZastavaMOK|SMR|1984|Zimskim}}|| DNF || - || - || -
|-
| - ||align=left| [[Nicolas van Ditmar]] || align=left| {{ZastavaMOK|ARG|1984|Zimskim}}|| DNF || - || - || -
|-
| - ||align=left| [[Jordi Torres]] || align=left| {{ZastavaMOK|AND|1984|Zimskim}}|| DNF || - || - || -
|-
| - ||align=left| [[Albert Llovera]] || align=left| {{ZastavaMOK|AND|1984|Zimskim}}|| DNF || - || - || -
|-
| - ||align=left| [[Henri Mollin]] || align=left| {{ZastavaMOK|BEL|1984|Zimskim}}|| DNF || - || - || -
|-
| - ||align=left| [[Hans Kossmann]] || align=left| {{ZastavaMOK|CHI|1984|Zimskim}}|| DNF || - || - || -
|-
| - ||align=left| [[Alberto Ghidoni]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|1984|Zimskim}}|| DNF || - || - || -
|-
| - ||align=left| [[Borislav Kiryakov]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|1984|Zimskim}}|| DNF || - || - || -
|-
| - ||align=left| [[Hubert Hilti]] || align=left| {{ZastavaMOK|LIE|1984|Zimskim}}|| DNF || - || - || -
|-
| - ||align=left| [[Luis Fernández Ochoa]] || align=left| {{ZastavaMOK|ESP|1984|Zimskim}}|| DNF || - || - || -
|-
| - ||align=left| [[Michel Vion]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1984|Zimskim}}|| DNF || - || - || -
|-
| - ||align=left| [[Mario Konzett]] || align=left| {{ZastavaMOK|LIE|1984|Zimskim}}|| DNF || - || - || -
|-
| - ||align=left| [[Péter Kozma]] || align=left| {{ZastavaMOK|HUN|1984|Zimskim}}|| DNF || - || - || -
|-
| - ||align=left| [[Anton Steiner]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|1984|Zimskim}}|| DNF || - || - || -
|-
| - ||align=left| [[Franck Piccard]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1984|Zimskim}}|| DNF || - || - || -
|-
| - ||align=left| [[Tiger Shaw (alpine skier)|Tiger Shaw]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1984|Zimskim}}|| DNF || - || - || -
|-
| - ||align=left| [[Johan Wallner]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1984|Zimskim}}|| DNF || - || - || -
|-
| - ||align=left| [[Jörgen Sundqvist (alpine skier)|Jörgen Sundqvist]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1984|Zimskim}}|| DNF || - || - || -
|-
| - ||align=left| [[Pirmin Zurbriggen]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|1984|Zimskim}}|| DNF || - || - || -
|-
| - ||align=left| [[Hans Enn]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|1984|Zimskim}}|| DNF || - || - || -
|-
| - ||align=left| [[Grega Benedik]] || align=left| {{ZastavaMOK|YUG|1984|Zimskim}}|| DNF || - || - || -
|-
| - ||align=left| [[Mario Hada]] || align=left| {{ZastavaMOK|BOL|1984|Zimskim}}|| DQ || - || - || -
|-
| - ||align=left| [[Carlos Salvadores]] || align=left| {{ZastavaMOK|ESP|1984|Zimskim}}|| DQ || - || - || -
|-
| - ||align=left| [[Park Byung-Ro]] || align=left| {{ZastavaMOK|KOR|1984|Zimskim}}|| DQ || - || - || -
|-
| - ||align=left| [[Eu Woo-Youn]] || align=left| {{ZastavaMOK|KOR|1984|Zimskim}}|| DQ || - || - || -
|}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Alpine skiing at the 1984 Winter Olympics}}
*[https://web.archive.org/web/20160304075656/http://data.fis-ski.com/dynamic/event-details.html?event_id=3077&amp;cal_suchsector=AL FIS-Ski.com] – 1984 Winter Olympics – Alpine skiing
*[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1984/ASK/ Sports Reference] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081201035016/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1984/ASK/ |date=1. 12. 2008 }} – 1984 Winter Olympics – Alpine skiing

[[Kategorija:Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984.]]</text>
      <sha1>lhk5yehtmx3vwzveuz8aml3carl2k7c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – slalom (muškarci)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>377153</id>
    <revision>
      <id>3940635</id>
      <parentid>3857621</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T04:23:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940635</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15061" sha1="ojal9oj77yyzrz2uof92ojqsfq23x3e" xml:space="preserve">{{Infokutija olimpijski događaj
| disciplina      = Alpsko skijanje – slalom (muškarci)
| slika           = Alpine skiing pictogram.svg
| veličina_slike  = 80px
| opis_slike      = 
| mjesto          = [[Bjelašnica]]
| datum           = 19. februar 1984.
| broj_učesnika   = 101
| broj_zemalja    = 38
| broj_ekipa      = 
| vrsta           = Zimskim
| godina          = 1984
| zlato           = [[Phil Mahre]]
| zlato_NOK       = USA
| srebro          = [[Steve Mahre]]
| srebro_NOK      = USA
| bronza          = [[Didier Bouvet]]
| bronza_NOK      = FRA
| prijašnji       = [[Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – slalom (muškarci)|1980.]]
| sljedeći        = [[Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – slalom (muškarci)|1988.]]
}}
{{Alpsko skijanje na ZOI 1984.}}
{{Glavni|Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984.}}
'''Takmičenje u [[slalom]]u u muškoj konkurenciji''' na [[ZOI 1984.]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] održano je 19. februara sa startom u 12:00 na olimpijskoj stazi na [[Bjelašnica|Bjelašnici]].&lt;ref name=OfficialReport&gt;{{cite web
 |title        = Sarajevo 1984 Official Report
 |url          = http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1984/or1984w.pdf
 |publisher    = LA84 Foundation
 |work         = Organising Committee of the XlVth Winter Olympic Games 1984 at Sarajevo
 |year         = 1984
 |access-date  = 3. 1. 2014
 |archive-url  = https://web.archive.org/web/20181113090339/http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1984/or1984w.pdf
 |archive-date = 13. 11. 2018
 |url-status   = dead}}&lt;/ref&gt; 
Za takmičenje se prijavio 101 takmičar iz 38 zemalja, a 54 ih nije završilo utrku. Pobjednik sa [[ZOI 1980.]] u [[Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 1980 - slalom (muškarci)|slalomu]], [[Švedska na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|švedski]] skijaš [[Ingemar Stenmark]] nije nastupio na ovoj olimpijadi.

== Rezultati ==

{|class=wikitable style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
|-
! Plasman!!Ime!!Država!!1. trka!!2. trka!!Vrijeme!!Zaostatak&lt;ref name=OfficialReport /&gt;
|-
| [[Datoteka:Gold medal olympic.svg|18p]] ||align=left| [[Phil Mahre]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1984|Zimskim}}|| 0:51.55 || 0:47.86 || 1:39.41 || -
|-
| [[Datoteka:Silver medal olympic.svg|18p]] ||align=left| [[Steve Mahre]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1984|Zimskim}}|| 0:50.85 || 0:48.77 || 1:39.62 || +0.21
|-
| [[Datoteka:Bronze medal olympic.svg|18p]]  ||align=left| [[Didier Bouvet]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1984|Zimskim}}|| 0:51.99 || 0:48.21 || 1:40.20 || +0.79
|-
| 4 ||align=left| [[Jonas Nilsson]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1984|Zimskim}}|| 0:51.52 || 0:48.73 || 1:40.25 || +0.84
|-
| 5 ||align=left| [[Oswald Tötsch]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|1984|Zimskim}}|| 0:52.81 || 0:47.67 || 1:40.48 || +1.07
|-
| 6 ||align=left| [[Petar Popangelov]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|1984|Zimskim}}|| 0:52.40 || 0:48.28 || 1:40.68 || +1.27
|-
| 7 ||align=left| [[Bojan Križaj]] || align=left| {{ZastavaMOK|YUG|1984|Zimskim}}|| 0:52.98 || 0:48.53 || 1:41.51 || +2.10
|-
| 8 ||align=left| [[Lars-Göran Halvarsson]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1984|Zimskim}}|| 0:52.97 || 0:48.73 || 1:41.70 || +2.29
|-
| 9 ||align=left| [[Stig Strand]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1984|Zimskim}}|| 0:52.95 || 0:49.00 || 1:41.95 || +2.54
|-
| 10 ||align=left| [[Thomas Bürgler]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|1984|Zimskim}}|| 0:53.16 || 0:48.87 || 1:42.03 || +2.62
|-
| 11 ||align=left| [[Tomaž Cerkovnik]] || align=left| {{ZastavaMOK|YUG|1984|Zimskim}}|| 0:53.39 || 0:49.58 || 1:42.97 || +3.56
|-
| 12 ||align=left| [[Toshihiro Kaiwa]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|1984|Zimskim}}|| 0:53.61 || 0:50.26 || 1:43.87 || +4.46
|-
| 13 ||align=left| [[Jože Kuralt]] || align=left| {{ZastavaMOK|YUG|1984|Zimskim}}|| 0:53.52 || 0:51.33 || 1:44.85 || +5.44
|-
| 14 ||align=left| [[Markus Hubrich]] || align=left| {{ZastavaMOK|NZL|1984|Zimskim}}|| 0:56.75 || 0:52.78 || 1:49.53 || +10.12
|-
| 15 ||align=left| [[Borislav Kiryakov]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|1984|Zimskim}}|| 0:57.00 || 0:53.24 || 1:50.24 || +10.83
|-
| 16 ||align=left| [[Nicholas Wilson (skijaš)|Nicholas Wilson]] || align=left| {{ZastavaMOK|GBR|1984|Zimskim}}|| 0:57.33 || 0:54.75 || 1:52.08 || +12.67
|-
| 17 ||align=left| [[Matthias Hubrich]] || align=left| {{ZastavaMOK|NZL|1984|Zimskim}}|| 0:58.63 || 0:55.73 || 1:54.36 || +14.95
|-
| 18 ||align=left| [[Péter Kozma]] || align=left| {{ZastavaMOK|HUN|1984|Zimskim}}|| 0:59.14 || 0:55.24 || 1:54.38 || +14.97
|-
| 19 ||align=left| [[Andres Figueroa]] || align=left| {{ZastavaMOK|CHI|1984|Zimskim}}|| 0:59.79 || 0:55.59 || 1:55.38 || +15.97
|-
| 20 ||align=left| [[Dieter Linneberg]] || align=left| {{ZastavaMOK|CHI|1984|Zimskim}}|| 0:59.86 || 0:55.92 || 1:55.78 || +16.37
|-
| 21 ||align=left| [[Hans Kossmann]] || align=left| {{ZastavaMOK|CHI|1984|Zimskim}}|| 1:00.15 || 0:56.12 || 1:56.27 || +16.86
|-
| 22 ||align=left| [[Jorge Birkner]] || align=left| {{ZastavaMOK|ARG|1984|Zimskim}}|| 1:00.85 || 0:55.70 || 1:56.55 || +17.14
|-
| 23 ||align=left| [[Miguel Purcell]] || align=left| {{ZastavaMOK|CHI|1984|Zimskim}}|| 1:02.26 || 0:55.74 || 1:58.00 || +18.59
|-
| 24 ||align=left| [[Nicolas van Ditmar]] || align=left| {{ZastavaMOK|ARG|1984|Zimskim}}|| 1:02.30 || 0:58.18 || 2:00.48 || +21.07
|-
| 25 ||align=left| [[Lazaros Arkhontopoulos]] || align=left| {{ZastavaMOK|GRE|1984|Zimskim}}|| 1:04.16 || 0:59.80 || 2:03.96 || +24.55
|-
| 26 ||align=left| [[Hubertus von Fürstenberg-von Hohenlohe]] || align=left| {{ZastavaMOK|MEX|1984|Zimskim}}|| 1:04.42 || 1:03.75 || 2:08.17 || +28.76
|-
| 27 ||align=left| [[Yakup Kadri Birinci]] || align=left| {{ZastavaMOK|TUR|1984|Zimskim}}|| 1:07.53 || 1:06.33 || 2:13.86 || +34.45
|-
| 28 ||align=left| [[Ioannis Triantafyllidis]] || align=left| {{ZastavaMOK|GRE|1984|Zimskim}}|| 1:09.21 || 1:04.68 || 2:13.89 || +34.48
|-
| 29 ||align=left| [[Wu Deqiang]] || align=left| {{ZastavaMOK|CHN|1984|Zimskim}}|| 1:07.62 || 1:06.39 || 2:14.01 || +34.60
|-
| 30 ||align=left| [[Li Guangquan]] || align=left| {{ZastavaMOK|CHN|1984|Zimskim}}|| 1:09.12 || 1:07.47 || 2:16.59 || +37.18
|-
| 31 ||align=left| [[Kim Jin-Hae]] || align=left| {{ZastavaMOK|KOR|1984|Zimskim}}|| 1:09.42 || 1:08.03 || 2:17.45 || +38.04
|-
| 32 ||align=left| [[Ali Fuad Haşłl]] || align=left| {{ZastavaMOK|TUR|1984|Zimskim}}|| 1:09.65 || 1:07.93 || 2:17.58 || +38.17
|-
| 33 ||align=left| [[Liu Changcheng]] || align=left| {{ZastavaMOK|CHN|1984|Zimskim}}|| 1:09.87 || 1:08.88 || 2:18.75 || +39.34
|-
| 34 ||align=left| [[Erkan Mermut]] || align=left| {{ZastavaMOK|TUR|1984|Zimskim}}|| 1:09.29 || 1:09.73 || 2:19.02 || +39.61
|-
| 35 ||align=left| [[Eu Woo-Youn]] || align=left| {{ZastavaMOK|KOR|1984|Zimskim}}|| 1:11.28 || 1:10.17 || 2:21.45 || +42.04
|-
| 36 ||align=left| [[Ong Ching-Ming]] || align=left| {{ZastavaMOK|TPE|1984|Zimskim}}|| 1:10.33 || 1:12.30 || 2:22.63 || +43.22
|-
| 37 ||align=left| [[Sabahattin Hamamcłoğlu]] || align=left| {{ZastavaMOK|TUR|1984|Zimskim}}|| 1:14.56 || 1:08.79 || 2:23.35 || +43.94
|-
| 38 ||align=left| [[Ahmad Ouachit]] || align=left| {{ZastavaMOK|MAR|1984|Zimskim}}|| 1:13.04 || 1:10.34 || 2:23.38 || +43.97
|-
| 39 ||align=left| [[Nabil Khalil]] || align=left| {{ZastavaMOK|LIB|1984|Zimskim}}|| 1:14.54 || 1:13.73 || 2:28.27 || +48.86
|-
| 40 ||align=left| [[Francesco Cardelli]] || align=left| {{ZastavaMOK|SMR|1984|Zimskim}}|| 1:17.67 || 1:16.06 || 2:33.73 || +54.32
|-
| 41 ||align=left| [[Lambros Lambrou]] || align=left| {{ZastavaMOK|CYP|1984|Zimskim}}|| 1:17.27 || 1:17.35 || 2:34.62 || +55.21
|-
| 42 ||align=left| [[Edward Samen]] || align=left| {{ZastavaMOK|LIB|1984|Zimskim}}|| 1:19.93 || 1:19.16 || 2:39.09 || +59.68
|-
| 43 ||align=left| [[Christian Bollini]] || align=left| {{ZastavaMOK|SMR|1984|Zimskim}}|| 1:23.50 || 1:16.54 || 2:40.04 || +60.63
|-
| 44 ||align=left| [[Ahmed Ait Moulay]] || align=left| {{ZastavaMOK|MAR|1984|Zimskim}}|| 1:24.80 || 1:18.45 || 2:43.25 || +63.84
|-
| 45 ||align=left| [[Eduardo Kopper]] || align=left| {{ZastavaMOK|CRC|1984|Zimskim}}|| 1:24.39 || 1:18.94 || 2:43.33 || +63.92
|-
| 46 ||align=left| [[Jamil El-Reedy]] || align=left| {{ZastavaMOK|EGY|1984|Zimskim}}|| 1:30.56 || 1:26.37 || 2:56.93 || +77.52
|-
| 47 ||align=left| [[Giannos Pipis]] || align=left| {{ZastavaMOK|CYP|1984|Zimskim}}|| 1:30.69 || 1:30.83 || 3:01.52 || +82.11
|-
| - ||align=left| [[Alex Giorgi]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|1984|Zimskim}}|| 0:51.96 || DNF || - || -
|-
| - ||align=left| [[Roberto Grigis]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|1984|Zimskim}}|| 0:53.19 || DNF || - || -
|-
| - ||align=left| [[Jorge Pérez (skijaš)|Jorge Pérez]] || align=left| {{ZastavaMOK|ESP|1984|Zimskim}}|| 0:53.25 || DQ || - || -
|-
| - ||align=left| [[Bengt Fjällberg]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1984|Zimskim}}|| 0:53.31 || DQ || - || -
|-
| - ||align=left| [[Osamu Kodama]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|1984|Zimskim}}|| 0:53.42 || DQ || - || -
|-
| - ||align=left| [[Tiger Shaw (skijaš)|Tiger Shaw]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1984|Zimskim}}|| 0:53.45 || DNF || - || -
|-
| - ||align=left| [[Florian Beck]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRG|1984|Zimskim}}|| 0:53.49 || DNF || - || -
|-
| - ||align=left| [[Vladimir Andreyev (skier)|Vladimir Andreyev]] || align=left| {{ZastavaMOK|URS|1984|Zimskim}}|| 0:54.01 || DNF || - || -
|-
| - ||align=left| [[Hans Enn]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|1984|Zimskim}}|| 0:54.05 || DNF || - || -
|-
| - ||align=left| [[Valentin Gichev]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|1984|Zimskim}}|| 0:54.32 || DQ || - || -
|-
| - ||align=left| [[Luis Fernández Ochoa]] || align=left| {{ZastavaMOK|ESP|1984|Zimskim}}|| 0:55.28 || DNF || - || -
|-
| - ||align=left| [[Árni Þór Árnason]] || align=left| {{ZastavaMOK|ISL|1984|Zimskim}}|| 0:57.71 || DNF || - || -
|-
| - ||align=left| [[Zolt Balazs]] || align=left| {{ZastavaMOK|ROU|1984|Zimskim}}|| 0:59.01 || DQ || - || -
|-
| - ||align=left| [[Henri Mollin]] || align=left| {{ZastavaMOK|BEL|1984|Zimskim}}|| 1:00.07 || DNF || - || -
|-
| - ||align=left| [[Scott Alan Sánchez]] || align=left| {{ZastavaMOK|BOL|1984|Zimskim}}|| 1:00.16 || DNF || - || -
|-
| - ||align=left| [[Américo Astete]] || align=left| {{ZastavaMOK|ARG|1984|Zimskim}}|| 1:04.90 || DNF || - || -
|-
| - ||align=left| [[Giannis Stamatiou]] || align=left| {{ZastavaMOK|GRE|1984|Zimskim}}|| 1:06.82 || DQ || - || -
|-
| - ||align=left| [[Sotirios Axiotiades]] || align=left| {{ZastavaMOK|LIB|1984|Zimskim}}|| 1:15.54 || DNF || - || -
|-
| - ||align=left| [[Brahim Ait Sibrahim]] || align=left| {{ZastavaMOK|MAR|1984|Zimskim}}|| 1:18.90 || DNF || - || -
|-
| - ||align=left| [[Alekhis Fotiadis]] || align=left| {{ZastavaMOK|CYP|1984|Zimskim}}|| DNF || - || - || -
|-
| - ||align=left| [[Lin Chi-Liang]] || align=left| {{ZastavaMOK|TPE|1984|Zimskim}}|| DNF || - || - || -
|-
| - ||align=left| [[Park Byung-Ro]] || align=left| {{ZastavaMOK|KOR|1984|Zimskim}}|| DNF || - || - || -
|-
| - ||align=left| [[Tony Sukkar]] || align=left| {{ZastavaMOK|LIB|1984|Zimskim}}|| DNF || - || - || -
|-
| - ||align=left| [[Albert Llovera]] || align=left| {{ZastavaMOK|AND|1984|Zimskim}}|| DNF || - || - || -
|-
| - ||align=left| [[David Lajoux]] || align=left| {{ZastavaMOK|MON|1984|Zimskim}}|| DNF || - || - || -
|-
| - ||align=left| [[Jordi Torres]] || align=left| {{ZastavaMOK|AND|1984|Zimskim}}|| DNF || - || - || -
|-
| - ||align=left| [[Mihai Bîră, Jr.]] || align=left| {{ZastavaMOK|ROU|1984|Zimskim}}|| DNF || - || - || -
|-
| - ||align=left| [[Pierre Couquelet]] || align=left| {{ZastavaMOK|BEL|1984|Zimskim}}|| DNF || - || - || -
|-
| - ||align=left| [[Guðmundur Jóhannsson]] || align=left| {{ZastavaMOK|ISL|1984|Zimskim}}|| DNF || - || - || -
|-
| - ||align=left| [[Günther Marxer]] || align=left| {{ZastavaMOK|LIE|1984|Zimskim}}|| DNF || - || - || -
|-
| - ||align=left| [[David Mercer (skijaš)|David Mercer]] || align=left| {{ZastavaMOK|GBR|1984|Zimskim}}|| DNF || - || - || -
|-
| - ||align=left| [[Mario Konzett]] || align=left| {{ZastavaMOK|LIE|1984|Zimskim}}|| DNF || - || - || -
|-
| - ||align=left| [[Egon Hirt]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRG|1984|Zimskim}}|| DNF || - || - || -
|-
| - ||align=left| [[Carlos Salvadores]] || align=left| {{ZastavaMOK|ESP|1984|Zimskim}}|| DNF || - || - || -
|-
| - ||align=left| [[Mitko Khadzhiev]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|1984|Zimskim}}|| DNF || - || - || -
|-
| - ||align=left| [[Michael Tommy (skijaš)|Michael Tommy]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|1984|Zimskim}}|| DNF || - || - || -
|-
| - ||align=left| [[Jure Franko]] || align=left| {{ZastavaMOK|YUG|1984|Zimskim}}|| DNF || - || - || -
|-
| - ||align=left| [[Hubert Strolz]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|1984|Zimskim}}|| DNF || - || - || -
|-
| - ||align=left| [[Yves Tavernier]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1984|Zimskim}}|| DNF || - || - || -
|-
| - ||align=left| [[Naomine Iwaya]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|1984|Zimskim}}|| DNF || - || - || -
|-
| - ||align=left| [[Odd Sørli]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|1984|Zimskim}}|| DNF || - || - || -
|-
| - ||align=left| [[Joël Gaspoz]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|1984|Zimskim}}|| DNF || - || - || -
|-
| - ||align=left| [[Pirmin Zurbriggen]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|1984|Zimskim}}|| DNF || - || - || -
|-
| - ||align=left| [[Andreas Wenzel]] || align=left| {{ZastavaMOK|LIE|1984|Zimskim}}|| DNF || - || - || -
|-
| - ||align=left| [[Max Julen]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|1984|Zimskim}}|| DNF || - || - || -
|-
| - ||align=left| [[Michel Canac]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1984|Zimskim}}|| DNF || - || - || -
|-
| - ||align=left| [[Paolo De Chiesa]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|1984|Zimskim}}|| DNF || - || - || -
|-
| - ||align=left| [[Pavlos Fotiadis]] || align=left| {{ZastavaMOK|CYP|1984|Zimskim}}|| DQ || - || - || -
|-
| - ||align=left| [[Andreas Pantelidis]] || align=left| {{ZastavaMOK|GRE|1984|Zimskim}}|| DQ || - || - || -
|-
| - ||align=left| [[Fernando Enevoldsen]] || align=left| {{ZastavaMOK|ARG|1984|Zimskim}}|| DQ || - || - || -
|-
| - ||align=left| [[Michel Vion]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1984|Zimskim}}|| DQ || - || - || -
|-
| - ||align=left| [[Paul Frommelt]] || align=left| {{ZastavaMOK|LIE|1984|Zimskim}}|| DQ || - || - || -
|-
| - ||align=left| [[Franz Gruber (skijaš)|Franz Gruber]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|1984|Zimskim}}|| DQ || - || - || -
|-
| - ||align=left| [[Anton Steiner]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|1984|Zimskim}}|| DQ || - || - || -
|}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Alpine skiing at the 1984 Winter Olympics}}
*[https://web.archive.org/web/20160304075656/http://data.fis-ski.com/dynamic/event-details.html?event_id=3077&amp;cal_suchsector=AL FIS-Ski.com] – 1984 Winter Olympics – Alpine skiing
*[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1984/ASK/ Sports Reference] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081201035016/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1984/ASK/ |date=1. 12. 2008 }} – 1984 Winter Olympics – Alpine skiing

[[Kategorija:Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984.]]</text>
      <sha1>ojal9oj77yyzrz2uof92ojqsfq23x3e</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – spust (žene)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>377216</id>
    <revision>
      <id>3940638</id>
      <parentid>3857630</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T04:23:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940638</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6472" sha1="qqr68ubmin3s7tv3xnnj9bvtrltcmxd" xml:space="preserve">{{Infokutija olimpijski događaj
| disciplina      = Alpsko skijanje – spust (žene)
| slika           = Alpine skiing pictogram.svg
| veličina_slike  = 80px
| opis_slike      = 
| mjesto          = [[Jahorina]]
| datum           = 16. februar 1984.
| broj_učesnika   = 32
| broj_zemalja    = 13
| broj_ekipa      = 
| vrsta           = Zimskim
| godina          = 1984
| zlato           = [[Michela Figini]]
| zlato_NOK       = SUI
| srebro          = [[Maria Walliser]]
| srebro_NOK      = SUI
| bronza          = [[Olga Charvátová]]
| bronza_NOK      = TCH
| prijašnji       = [[Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – spust (žene)|1980.]]
| sljedeći        = [[Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – spust (žene)|1988]]
}}
{{Alpsko skijanje na ZOI 1984.}}
{{Glavni|Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984.}}
'''Takmičenje u [[spust]]u u ženskoj konkrenciji''' na [[ZOI 1984.]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] održano je 16. februara sa startom u 10:30 na olimpijskoj spust-stazi na [[Jahorina|Jahorini]].&lt;ref name=OfficialReport&gt;{{cite web
 |title        = Sarajevo 1984 Official Report
 |url          = http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1984/or1984w.pdf
 |publisher    = LA84 Foundation
 |work         = Organising Committee of the XlVth Winter Olympic Games 1984 at Sarajevo
 |year         = 1984
 |access-date  = 3. 1. 2014
 |archive-url  = https://web.archive.org/web/20181113090339/http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1984/or1984w.pdf
 |archive-date = 13. 11. 2018
 |url-status   = dead}}&lt;/ref&gt; 
Za takmičenje su se prijavile 32 takmičarke iz 13 zemalja, a samo dvije nisu završile utrku. Staza je bila dužine 1.965 m, start je bio na 1.832 m, cilj na 1.325 m, visinska razlika 547 m, a bile su postavljene 28 kapija. Temperatura na startu bila je  -14 °С, a na cilju -13 °С. Pobjednica sa [[ZOI 1980.]] u [[Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 1980 - spust (žene)|spustu]], [[Austrija na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|austrijska]] skijašica [[Annemarie Moser-Pröll]] nije nastupila na ovoj olimpijadi.

== Rezultati ==

{|class=wikitable style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
|-
! Plasman!!Ime!!Država!!Vrijeme!! Zaostatak&lt;ref name=OfficialReport /&gt;
|-
| [[Datoteka:Gold medal olympic.svg|18p]] ||align=left| [[Michela Figini]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|1984|Zimskim}}|| 1:13.36 ||  -
|-
| [[Datoteka:Silver medal olympic.svg|18p]] ||align=left| [[Maria Walliser]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|1984|Zimskim}}|| 1:13.41 ||  +0.05
|-
| [[Datoteka:Bronze medal olympic.svg|18p]] ||align=left| [[Olga Charvátová]] || align=left| {{ZastavaMOK|TCH|1984|Zimskim}}|| 1:13.53 ||  +0.17
|-
| 4 ||align=left| [[Ariane Ehrat]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|1984|Zimskim}}|| 1:13.95 ||  +0.59
|-
| 5 ||align=left| [[Jana Gantnerová-Šoltýsová]] || align=left| {{ZastavaMOK|TCH|1984|Zimskim}}|| 1:14.14 ||  +0.78
|-
| 6 ||align=left| [[Marina Kiehl]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRG|1984|Zimskim}}|| 1:14.30 ||  +0.94
|-
| 6 ||align=left| [[Gerry Sorensen]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|1984|Zimskim}}|| 1:14.30 ||  +0.94
|-
| 8 ||align=left| [[Lea Sölkner]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|1984|Zimskim}}|| 1:14.39 ||  +1.03
|-
| 9 ||align=left| [[Elisabeth Kirchler]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|1984|Zimskim}}|| 1:14.55 ||  +1.19
|-
| 10 ||align=left| [[Veronika Wallinger-Stallmaier]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|1984|Zimskim}}|| 1:14.76 ||  +1.40
|-
| 11 ||align=left| [[Laurie Graham]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|1984|Zimskim}}|| 1:14.92 ||  +1.56
|-
| 12 ||align=left| [[Brigitte Oertli]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|1984|Zimskim}}|| 1:14.93 ||  +1.57
|-
| 13 ||align=left| [[Sylvia Eder]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|1984|Zimskim}}|| 1:14.97 ||  +1.61
|-
| 14 ||align=left| [[Heidi Wiesler]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRG|1984|Zimskim}}|| 1:14.98 ||  +1.62
|-
| 15 ||align=left| [[Caroline Attia]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1984|Zimskim}}|| 1:15.04 ||  +1.68
|-
| 16 ||align=left| [[Holly Flanders]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1984|Zimskim}}|| 1:15.11 ||  +1.75
|-
| 17 ||align=left| [[Regine Mösenlechner]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRG|1984|Zimskim}}|| 1:15.16 ||  +1.80
|-
| 18 ||align=left| [[Liisa Savijarvi]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|1984|Zimskim}}|| 1:15.32 ||  +1.96
|-
| 19 ||align=left| [[Maria Maricich]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1984|Zimskim}}|| 1:15.55 ||  +2.19
|-
| 20 ||align=left| [[Marie-Luce Waldmeier]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1984|Zimskim}}|| 1:15.56 ||  +2.20
|-
| 21 ||align=left| [[Debbie Armstrong]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1984|Zimskim}}|| 1:15.57 ||  +2.21
|-
| 22 ||align=left| [[Karen Stemmle]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|1984|Zimskim}}|| 1:15.64 ||  +2.28
|-
| 23 ||align=left| [[Irene Epple]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRG|1984|Zimskim}}|| 1:15.65 ||  +2.29
|-
| 24 ||align=left| [[Ivana Valešová]] || align=left| {{ZastavaMOK|TCH|1984|Zimskim}}|| 1:16.43 ||  +3.07
|-
| 25 ||align=left| [[Jolanda Kindle]] || align=left| {{ZastavaMOK|LIE|1984|Zimskim}}|| 1:16.89 ||  +3.53
|-
| 26 ||align=left| [[Christine Grant]] || align=left| {{ZastavaMOK|NZL|1984|Zimskim}}|| 1:17.52 ||  +4.16
|-
| 27 ||align=left| [[Michèle Brigitte Dombard]] || align=left| {{ZastavaMOK|BEL|1984|Zimskim}}|| 1:18.92 ||  +5.56
|-
| 28 ||align=left| [[Marilla Guss]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUS|1984|Zimskim}}|| 1:19.75 ||  +6.39
|-
| 29 ||align=left| [[Kate Rattray]] || align=left| {{ZastavaMOK|NZL|1984|Zimskim}}|| 1:20.18 ||  +6.82
|-
| 30 ||align=left| [[Teresa Bustamente]] || align=left| {{ZastavaMOK|ARG|1984|Zimskim}}|| 1:21.62 ||  +8.26
|-
| - ||align=left| [[Clare Booth]] || align=left| {{ZastavaMOK|GBR|1984|Zimskim}}|| DNF ||  -
|-
| - ||align=left| [[Élisabeth Chaud]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1984|Zimskim}}|| DNF ||  -
|}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Alpine skiing at the 1984 Winter Olympics}}
*[https://web.archive.org/web/20160304075656/http://data.fis-ski.com/dynamic/event-details.html?event_id=3077&amp;cal_suchsector=AL FIS-Ski.com] – 1984 Winter Olympics – Alpine skiing
*[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1984/ASK/ Sports Reference] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081201035016/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1984/ASK/ |date=1. 12. 2008 }} – 1984 Winter Olympics – Alpine skiing

[[Kategorija:Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984.]]</text>
      <sha1>qqr68ubmin3s7tv3xnnj9bvtrltcmxd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – veleslalom (žene)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>377271</id>
    <revision>
      <id>3940640</id>
      <parentid>3857639</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T04:23:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940640</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9672" sha1="n5nnau5pf9k768iy30333zwjigvv0x3" xml:space="preserve">{{Infokutija olimpijski događaj
| disciplina      = Alpsko skijanje – veleslalom (žene)
| slika           = Alpine skiing pictogram.svg
| veličina_slike  = 80px
| opis_slike      = 
| mjesto          = [[Jahorina]]
| datum           = 13. februar 1984.
| broj_učesnika   = 54
| broj_zemalja    = 20
| broj_ekipa      = 
| vrsta           = Zimskim
| godina          = 1984
| zlato           = [[Debbie Armstrong]]
| zlato_NOK       = USA
| srebro          = [[Christin Cooper]]
| srebro_NOK      = USA
| bronza          = [[Perrine Pelen]]
| bronza_NOK      = FRA
| prijašnji       = [[Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – veleslalom (žene)|1980.]]
| sljedeći        = [[Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – veleslalom (žene)|1988]]
}}
{{Alpsko skijanje na ZOI 1984.}}
{{Glavni|Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984.}}
'''Takmičenje u [[veleslalom]]u u ženskoj konkrenciji''' na [[ZOI 1984.]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] održano je 13. februara sa startom u 12:00 na olimpijskoj spust-stazi na [[Jahorina|Jahorini]].&lt;ref name=OfficialReport&gt;{{cite web
 |title        = Sarajevo 1984 Official Report
 |url          = http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1984/or1984w.pdf
 |publisher    = LA84 Foundation
 |work         = Organising Committee of the XlVth Winter Olympic Games 1984 at Sarajevo
 |year         = 1984
 |access-date  = 3. 1. 2014
 |archive-url  = https://web.archive.org/web/20181113090339/http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1984/or1984w.pdf
 |archive-date = 13. 11. 2018
 |url-status   = dead}}&lt;/ref&gt; 
Za takmičenje su se prijavile 54 takmičarke iz 20 zemalja, a 11 nije završile utrku. Pobjednica sa [[ZOI 1980.]] u [[Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 1980 - veleslalom (žene)|veleslalomu]], [[Lihtenštajn na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|lihtenštajnska]] skijašica [[Hanni Wenzel]] nije nastupila na ovoj olimpijadi.

== Rezultati ==

{|class=wikitable style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
|-
! Plasman!!Ime!!Država!!1. trka!!2. trka!!Vrijeme!!Zaostatak&lt;ref name=OfficialReport /&gt;
|-
| [[Datoteka:Gold medal olympic.svg|18p]] ||align=left| [[Debbie Armstrong]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1984|Zimskim}}|| 1:08.97 || 1:12.01 || 2:20.98 || -
|-
| [[Datoteka:Silver medal olympic.svg|18p]] ||align=left| [[Christin Cooper]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1984|Zimskim}}|| 1:08.87 || 1:12.51 || 2:21.38 || +0.40
|-
| [[Datoteka:Bronze medal olympic.svg|18p]] ||align=left| [[Perrine Pelen]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1984|Zimskim}}|| 1:09.64 || 1:11.76 || 2:21.40 || +0.42
|-
| 4 ||align=left| [[Tamara McKinney]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1984|Zimskim}}|| 1:10.11 || 1:11.72 || 2:21.83 || +0.85
|-
| 5 ||align=left| [[Marina Kiehl]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRG|1984|Zimskim}}|| 1:09.70 || 1:12.33 || 2:22.03 || +1.05
|-
| 6 ||align=left| [[Blanca Fernández Ochoa]] || align=left| {{ZastavaMOK|ESP|1984|Zimskim}}|| 1:09.52 || 1:12.62 || 2:22.14 || +1.16
|-
| 7 ||align=left| [[Erika Hess]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|1984|Zimskim}}|| 1:10.54 || 1:11.97 || 2:22.51 || +1.53
|-
| 8 ||align=left| [[Olga Charvátová]] || align=left| {{ZastavaMOK|TCH|1984|Zimskim}}|| 1:09.94 || 1:12.63 || 2:22.57 || +1.59
|-
| 9 ||align=left| [[Liisa Savijarvi]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|1984|Zimskim}}|| 1:10.31 || 1:12.42 || 2:22.73 || +1.75
|-
| 10 ||align=left| [[Anne-Flore Rey]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1984|Zimskim}}|| 1:10.09 || 1:12.86 || 2:22.95 || +1.97
|-
| 11 ||align=left| [[Carole Merle]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1984|Zimskim}}|| 1:10.73 || 1:12.54 || 2:23.27 || +2.29
|-
| 12 ||align=left| [[Michela Figini]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|1984|Zimskim}}|| 1:10.58 || 1:12.76 || 2:23.34 || +2.36
|-
| 13 ||align=left| [[Maria Epple]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRG|1984|Zimskim}}|| 1:10.40 || 1:13.25 || 2:23.65 || +2.67
|-
| 14 ||align=left| [[Anni Kronbichler]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|1984|Zimskim}}|| 1:11.40 || 1:12.77 || 2:24.17 || +3.19
|-
| 15 ||align=left| [[Monika Hess]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|1984|Zimskim}}|| 1:10.90 || 1:13.68 || 2:24.58 || +3.60
|-
| 16 ||align=left| [[Andreja Leskovšek]] || align=left| {{ZastavaMOK|YUG|1984|Zimskim}}|| 1:11.20 || 1:13.41 || 2:24.61 || +3.63
|-
| 17 ||align=left| [[Diana Haight]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|1984|Zimskim}}|| 1:11.27 || 1:13.39 || 2:24.66 || +3.68
|-
| 18 ||align=left| [[Cindy Nelson]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1984|Zimskim}}|| 1:11.44 || 1:13.44 || 2:24.88 || +3.90
|-
| 19 ||align=left| [[Petra Wenzel]] || align=left| {{ZastavaMOK|LIE|1984|Zimskim}}|| 1:11.26 || 1:13.68 || 2:24.94 || +3.96
|-
| 20 ||align=left| [[Veronika Šarec]] || align=left| {{ZastavaMOK|YUG|1984|Zimskim}}|| 1:11.71 || 1:13.30 || 2:25.01 || +4.03
|-
| 21 ||align=left| [[Irene Epple]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRG|1984|Zimskim}}|| 1:11.64 || 1:13.88 || 2:25.52 || +4.54
|-
| 22 ||align=left| [[Nuša Tome]] || align=left| {{ZastavaMOK|YUG|1984|Zimskim}}|| 1:12.18 || 1:14.03 || 2:26.21 || +5.23
|-
| 23 ||align=left| [[Mateja Svet]] || align=left| {{ZastavaMOK|YUG|1984|Zimskim}}|| 1:11.88 || 1:14.34 || 2:26.22 || +5.24
|-
| 24 ||align=left| [[Michaela Gerg-Leitner]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRG|1984|Zimskim}}|| 1:12.18 || 1:14.10 || 2:26.28 || +5.30
|-
| 25 ||align=left| [[Daniela Zini]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|1984|Zimskim}}|| 1:12.07 || 1:14.26 || 2:26.33 || +5.35
|-
| 26 ||align=left| [[Alexandra Mařasová]] || align=left| {{ZastavaMOK|TCH|1984|Zimskim}}|| 1:12.59 || 1:13.78 || 2:26.37 || +5.39
|-
| 27 ||align=left| [[Roswitha Steiner]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|1984|Zimskim}}|| 1:12.09 || 1:14.47 || 2:26.56 || +5.58
|-
| 28 ||align=left| [[Ivana Valešová]] || align=left| {{ZastavaMOK|TCH|1984|Zimskim}}|| 1:12.17 || 1:14.54 || 2:26.71 || +5.73
|-
| 29 ||align=left| [[Nadezhda Andreyeva]] || align=left| {{ZastavaMOK|URS|1984|Zimskim}}|| 1:12.46 || 1:14.39 || 2:26.85 || +5.87
|-
| 30 ||align=left| [[Dorota Tłalka-Mogore]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|1984|Zimskim}}|| 1:11.91 || 1:14.99 || 2:26.90 || +5.92
|-
| 31 ||align=left| [[Ewa Grabowska]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|1984|Zimskim}}|| 1:12.45 || 1:15.10 || 2:27.55 || +6.57
|-
| 32 ||align=left| [[Paola Magoni]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|1984|Zimskim}}|| 1:12.56 || 1:15.31 || 2:27.87 || +6.89
|-
| 33 ||align=left| [[Laurie Graham]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|1984|Zimskim}}|| 1:12.89 || 1:15.53 || 2:28.42 || +7.44
|-
| 34 ||align=left| [[Sylvia Eder]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|1984|Zimskim}}|| 1:13.00 || 1:16.03 || 2:29.03 || +8.05
|-
| 35 ||align=left| [[Liliana Ichim]] || align=left| {{ZastavaMOK|ROU|1984|Zimskim}}|| 1:14.17 || 1:17.91 || 2:32.08 || +11.10
|-
| 36 ||align=left| [[Teresa Bustamente]] || align=left| {{ZastavaMOK|ARG|1984|Zimskim}}|| 1:15.33 || 1:18.86 || 2:34.19 || +13.21
|-
| 37 ||align=left| [[Michèle Brigitte Dombard]] || align=left| {{ZastavaMOK|BEL|1984|Zimskim}}|| 1:15.85 || 1:18.94 || 2:34.79 || +13.81
|-
| 38 ||align=left| [[Nanna Leifsdóttir]] || align=left| {{ZastavaMOK|ISL|1984|Zimskim}}|| 1:14.82 || 1:20.02 || 2:34.84 || +13.86
|-
| 39 ||align=left| [[Magdalena Birkner]] || align=left| {{ZastavaMOK|ARG|1984|Zimskim}}|| 1:17.64 || 1:22.06 || 2:39.70 || +18.72
|-
| 40 ||align=left| [[Gabriela Angaut]] || align=left| {{ZastavaMOK|ARG|1984|Zimskim}}|| 1:19.63 || 1:23.53 || 2:43.16 || +22.18
|-
| 41 ||align=left| [[Geraldina Bobbio]] || align=left| {{ZastavaMOK|ARG|1984|Zimskim}}|| 1:21.90 || 1:25.61 || 2:47.51 || +26.53
|-
| 42 ||align=left| [[Jin Xuefei]] || align=left| {{ZastavaMOK|CHN|1984|Zimskim}}|| 1:22.45 || 1:27.90 || 2:50.35 || +29.37
|-
| 43 ||align=left| [[Lina Aristodimou]] || align=left| {{ZastavaMOK|CYP|1984|Zimskim}}|| 1:29.22 || 1:34.23 || 3:03.45 || +42.47
|-
| - ||align=left| [[Ursula Konzett]] || align=left| {{ZastavaMOK|LIE|1984|Zimskim}}|| 1:10.93 || DNF || - || -
|-
| - ||align=left| [[Fabienne Serrat]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1984|Zimskim}}|| 1:11.52 || DNF || - || -
|-
| - ||align=left| [[Andrea Bédard]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|1984|Zimskim}}|| 1:12.03 || DQ || - || -
|-
| - ||align=left| [[Dolores Fernández Ochoa]] || align=left| {{ZastavaMOK|ESP|1984|Zimskim}}|| 1:12.05 || DNF || - || -
|-
| - ||align=left| [[Fulvia Stevenin]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|1984|Zimskim}}|| 1:12.09 || DNF || - || -
|-
| - ||align=left| [[Jana Gantnerová-Šoltýsová]] || align=left| {{ZastavaMOK|TCH|1984|Zimskim}}|| 1:13.92 || DNF || - || -
|-
| - ||align=left| [[Kate Rattray]] || align=left| {{ZastavaMOK|NZL|1984|Zimskim}}|| 1:14.67 || DNF || - || -
|-
| - ||align=left| [[Elisabeth Kirchler]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|1984|Zimskim}}|| DNF || - || - || -
|-
| - ||align=left| [[Maria Walliser]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|1984|Zimskim}}|| DNF || - || - || -
|-
| - ||align=left| [[Jolanda Kindle]] || align=left| {{ZastavaMOK|LIE|1984|Zimskim}}|| DQ || - || - || -
|-
| - ||align=left| [[Wang Guizhen]] || align=left| {{ZastavaMOK|CHN|1984|Zimskim}}|| DQ || - || - || -
|}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Alpine skiing at the 1984 Winter Olympics}}
*[https://web.archive.org/web/20160304075656/http://data.fis-ski.com/dynamic/event-details.html?event_id=3077&amp;cal_suchsector=AL FIS-Ski.com] – 1984 Winter Olympics – Alpine skiing
*[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1984/ASK/ Sports Reference] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081201035016/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1984/ASK/ |date=1. 12. 2008 }} – 1984 Winter Olympics – Alpine skiing

[[Kategorija:Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984.]]</text>
      <sha1>n5nnau5pf9k768iy30333zwjigvv0x3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – slalom (žene)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>377273</id>
    <revision>
      <id>3940636</id>
      <parentid>3857640</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T04:23:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940636</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8203" sha1="t2dbe9ltthmzp6tx3xazs4vxvb8h6jl" xml:space="preserve">{{Infokutija olimpijski događaj
| disciplina      = Alpsko skijanje – slalom (žene)
| slika           = Alpine skiing pictogram.svg
| veličina_slike  = 80px
| opis_slike      = 
| mjesto          = [[Jahorina]]
| datum           = 17. februar 1984.
| broj_učesnika   = 45
| broj_zemalja    = 19
| broj_ekipa      = 
| vrsta           = Zimskim
| godina          = 1984
| zlato           = [[Paola Magoni]]
| zlato_NOK       = ITA
| srebro          = [[Perrine Pelen]]
| srebro_NOK      = FRA
| bronza          = [[Ursula Konzett]]
| bronza_NOK      = LIE
| prijašnji       = [[Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – slalom (žene)|1980.]]
| sljedeći        = [[Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – slalom (žene)|1988]]
}}
{{Alpsko skijanje na ZOI 1984.}}
{{Glavni|Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984.}}
'''Takmičenje u [[slalom]]u u ženskoj konkrenciji''' na [[ZOI 1984.]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] održano je 17. februara sa startom u 11:00 na olimpijskoj spust-stazi na [[Jahorina|Jahorini]].&lt;ref name=OfficialReport&gt;{{cite web
 |title        = Sarajevo 1984 Official Report
 |url          = http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1984/or1984w.pdf
 |publisher    = LA84 Foundation
 |work         = Organising Committee of the XlVth Winter Olympic Games 1984 at Sarajevo
 |year         = 1984
 |access-date  = 3. 1. 2014
 |archive-url  = https://web.archive.org/web/20181113090339/http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1984/or1984w.pdf
 |archive-date = 13. 11. 2018
 |url-status   = dead}}&lt;/ref&gt; 
Za takmičenje su se prijavile 45 takmičarke iz 19 zemalja, a 24 nisu završile utrku. Pobjednica sa [[ZOI 1980.]] u [[Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 1980 - slalom (žene)|slalomu]], [[Lihtenštajn na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|lihtenštajnska]] skijašica [[Hanni Wenzel]] nije nastupila na ovoj olimpijadi.

== Rezultati ==

{|class=wikitable style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
|-
! Plasman!!Ime!!Država!!1. trka!!2. trka!!Vrijeme!!Zaostatak&lt;ref name=OfficialReport /&gt;
|-
| [[Datoteka:Gold medal olympic.svg|18p]] ||align=left| [[Paola Magoni]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|1984|Zimskim}}|| 0:48.85 || 0:47.62 || 1:36.47 || -
|-
| [[Datoteka:Silver medal olympic.svg|18p]]  ||align=left| [[Perrine Pelen]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1984|Zimskim}}|| 0:48.85 || 0:48.53 || 1:37.38 || +0.91
|-
| [[Datoteka:Bronze medal olympic.svg|18p]] ||align=left| [[Ursula Konzett]] || align=left| {{ZastavaMOK|LIE|1984|Zimskim}}|| 0:48.81 || 0:48.69 || 1:37.50 || +1.03
|-
| 4 ||align=left| [[Roswitha Steiner]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|1984|Zimskim}}|| 0:49.22 || 0:48.62 || 1:37.84 || +1.37
|-
| 5 ||align=left| [[Erika Hess]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|1984|Zimskim}}|| 0:49.57 || 0:48.34 || 1:37.91 || +1.44
|-
| 6 ||align=left| [[Małgorzata Tłalka-Mogore]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|1984|Zimskim}}|| 0:49.20 || 0:48.77 || 1:37.97 || +1.50
|-
| 7 ||align=left| [[Maria Rosa Quario]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|1984|Zimskim}}|| 0:49.68 || 0:48.31 || 1:37.99 || +1.52
|-
| 8 ||align=left| [[Anni Kronbichler]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|1984|Zimskim}}|| 0:48.84 || 0:49.21 || 1:38.05 || +1.58
|-
| 9 ||align=left| [[Daniela Zini]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|1984|Zimskim}}|| 0:49.32 || 0:48.83 || 1:38.15 || +1.68
|-
| 10 ||align=left| [[Olga Charvátová]] || align=left| {{ZastavaMOK|TCH|1984|Zimskim}}|| 0:49.65 || 0:49.01 || 1:38.66 || +2.19
|-
| 11 ||align=left| [[Monika Hess]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|1984|Zimskim}}|| 0:49.55 || 0:49.12 || 1:38.67 || +2.20
|-
| 12 ||align=left| [[Maria Epple]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRG|1984|Zimskim}}|| 0:49.63 || 0:49.14 || 1:38.77 || +2.30
|-
| 13 ||align=left| [[Ewa Grabowska]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|1984|Zimskim}}|| 0:50.06 || 0:49.56 || 1:39.62 || +3.15
|-
| 14 ||align=left| [[Nadezhda Andreyeva]] || align=left| {{ZastavaMOK|URS|1984|Zimskim}}|| 0:50.80 || 0:49.42 || 1:40.22 || +3.75
|-
| 15 ||align=left| [[Mateja Svet]] || align=left| {{ZastavaMOK|YUG|1984|Zimskim}}|| 0:51.12 || 0:49.73 || 1:40.85 || +4.38
|-
| 16 ||align=left| [[Carole Merle]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1984|Zimskim}}|| 0:51.68 || 0:52.62 || 1:44.30 || +7.83
|-
| 17 ||align=left| [[Jolanda Kindle]] || align=left| {{ZastavaMOK|LIE|1984|Zimskim}}|| 0:53.13 || 0:53.30 || 1:46.43 || +9.96
|-
| 18 ||align=left| [[Magdalena Birkner]] || align=left| {{ZastavaMOK|ARG|1984|Zimskim}}|| 0:56.36 || 0:58.39 || 1:54.75 || +18.28
|-
| 19 ||align=left| [[Jin Xuefei]] || align=left| {{ZastavaMOK|CHN|1984|Zimskim}}|| 1:02.74 || 1:03.30 || 2:06.04 || +29.57
|-
| 20 ||align=left| [[Wang Guizhen]] || align=left| {{ZastavaMOK|CHN|1984|Zimskim}}|| 1:05.14 || 1:01.60 || 2:06.74 || +30.27
|-
| 21 ||align=left| [[Lina Aristodimou]] || align=left| {{ZastavaMOK|CYP|1984|Zimskim}}|| 1:08.53 || 1:11.11 || 2:19.64 || +43.17
|-
| - ||align=left| [[Christelle Guignard]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1984|Zimskim}}|| 0:48.71 || DNF || - || -
|-
| - ||align=left| [[Petra Wenzel]] || align=left| {{ZastavaMOK|LIE|1984|Zimskim}}|| 0:49.80 || DNF || - || -
|-
| - ||align=left| [[Blanca Fernández Ochoa]] || align=left| {{ZastavaMOK|ESP|1984|Zimskim}}|| 0:50.06 || DNF || - || -
|-
| - ||align=left| [[Nuša Tome]] || align=left| {{ZastavaMOK|YUG|1984|Zimskim}}|| 0:50.69 || DNF || - || -
|-
| - ||align=left| [[Andreja Leskovšek]] || align=left| {{ZastavaMOK|YUG|1984|Zimskim}}|| 0:52.00 || DQ || - || -
|-
| - ||align=left| [[Tamara McKinney]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1984|Zimskim}}|| DNF || - || - || -
|-
| - ||align=left| [[Christin Cooper]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1984|Zimskim}}|| DNF || - || - || -
|-
| - ||align=left| [[Dorota Tłalka-Mogore]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|1984|Zimskim}}|| DNF || - || - || -
|-
| - ||align=left| [[Brigitte Oertli]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|1984|Zimskim}}|| DNF || - || - || -
|-
| - ||align=left| [[Anja Zavadlav]] || align=left| {{ZastavaMOK|YUG|1984|Zimskim}}|| DNF || - || - || -
|-
| - ||align=left| [[Lea Sölkner]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|1984|Zimskim}}|| DNF || - || - || -
|-
| - ||align=left| [[Alexandra Mařasová]] || align=left| {{ZastavaMOK|TCH|1984|Zimskim}}|| DNF || - || - || -
|-
| - ||align=left| [[Ivana Valešová]] || align=left| {{ZastavaMOK|TCH|1984|Zimskim}}|| DNF || - || - || -
|-
| - ||align=left| [[Fulvia Stevenin]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|1984|Zimskim}}|| DNF || - || - || -
|-
| - ||align=left| [[Andrea Bédard]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|1984|Zimskim}}|| DNF || - || - || -
|-
| - ||align=left| [[Dolores Fernández Ochoa]] || align=left| {{ZastavaMOK|ESP|1984|Zimskim}}|| DNF || - || - || -
|-
| - ||align=left| [[Veronika Wallinger-Stallmaier]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|1984|Zimskim}}|| DNF || - || - || -
|-
| - ||align=left| [[Lesley Beck]] || align=left| {{ZastavaMOK|GBR|1984|Zimskim}}|| DNF || - || - || -
|-
| - ||align=left| [[Liliana Ichim]] || align=left| {{ZastavaMOK|ROU|1984|Zimskim}}|| DNF || - || - || -
|-
| - ||align=left| [[Teresa Bustamente]] || align=left| {{ZastavaMOK|ARG|1984|Zimskim}}|| DNF || - || - || -
|-
| - ||align=left| [[Nanna Leifsdóttir]] || align=left| {{ZastavaMOK|ISL|1984|Zimskim}}|| DNF || - || - || -
|-
| - ||align=left| [[Magdalena Saint Antonin]] || align=left| {{ZastavaMOK|ARG|1984|Zimskim}}|| DNF || - || - || -
|-
| - ||align=left| [[Anne-Flore Rey]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1984|Zimskim}}|| DQ || - || - || -
|-
| - ||align=left| [[Gabriela Angaut]] || align=left| {{ZastavaMOK|ARG|1984|Zimskim}}|| DQ || - || - || -
|}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Alpine skiing at the 1984 Winter Olympics}}
*[https://web.archive.org/web/20160304075656/http://data.fis-ski.com/dynamic/event-details.html?event_id=3077&amp;cal_suchsector=AL FIS-Ski.com] – 1984 Winter Olympics – Alpine skiing
*[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1984/ASK/ Sports Reference] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081201035016/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1984/ASK/ |date=1. 12. 2008 }} – 1984 Winter Olympics – Alpine skiing

[[Kategorija:Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984.]]</text>
      <sha1>t2dbe9ltthmzp6tx3xazs4vxvb8h6jl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Brzo klizanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>377275</id>
    <revision>
      <id>3940834</id>
      <parentid>3857641</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T11:12:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940834</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8334" sha1="1ctqc0ep2y1kt51r2b8pa4yufxklpvg" xml:space="preserve">{{Brzo klizanje na ZOI 1984.}}
{{Glavni|Zimske olimpijske igre 1984.}}

Takmičenja u '''[[Brzo klizanje|brzom klizanju]]''' na '''[[ZOI 1984.]]''' u [[Sarajevo|Sarajevu]] održana su od 9. do 18. februara na olimpijskim borilištima na [[Klizalište Zetra|Klizalištu Zetra]].&lt;ref name=OfficialReport&gt;{{cite web
 |title        = Sarajevo 1984 Official Report
 |url          = http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1984/or1984w.pdf
 |publisher    = LA84 Foundation
 |work         = Organising Committee of the XlVth Winter Olympic Games 1984 at Sarajevo
 |year         = 1984
 |access-date  = 3. 1. 2014
 |archive-url  = https://web.archive.org/web/20181113090339/http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1984/or1984w.pdf
 |archive-date = 13. 11. 2018
 |url-status   = dead}}&lt;/ref&gt; 
[[Datoteka:Karin Enke op de bank, Bestanddeelnr 932-4752.jpg|desno|mini|[[Karin Enke]], njemačka klizačica, najuspješnija takmičarka u brzom klizanju na ZOI 1984]]
[[Datoteka:1984 CPA 5473.jpg|Brzo klizanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984. na poštanskoj marki SSSR|desno|mini]]
Takmičenja su održana u muškoj konkurenciji u pet disciplina, te u četiri discipline u ženskoj konkurenciji. Najuspješnija nacija bila je [[Istočna Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|Istočna Njemačka]], koja je osvojilq 11 medalja, od čega 4 zlatne, 4 srebrne i 3 bronzane. Najuspješniji takmičar bila je klizačica [[Istočna Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|Istočne Njemačke]] [[Karin Enke]], koja je osvojila 2 zlatne i 2 srebrne medalje.

== Satnica ==
{{Proširiti sekciju}}
== Zemlje učesnice ==
Učestvovalo je 139 takmičara iz 24 država. U Sarajevu je oboren rekord po broju timova i u broju takmičara. Do 1984. godine, najviše država (22) nastupilo je na takmičenju [[Sankanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|1964.]] godine, a najviše takmičara do 1984. godine bilo je na [[Sankanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|Zimskoj olimpijadi 1964.]] godine, Prvi put su u brzom klizanju nastupili takmičari iz [[Jugoslavija na Olimpijskim igrama|Jugoslavije]] i [[Britanska Djevičanska ostrva na Olimpijskim igrama|Britanskih Djevičanskih ostrva]].
{{col-begin|width=80%}}
{{col-break}}
* {{ZastavaMOK|AUS|1984|Zimskim|2}}
* {{ZastavaMOK|AUT|1984|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|CAN|1984|Zimskim|7}}
* {{ZastavaMOK|CHN|1984|Zimskim|12}}
* {{ZastavaMOK|FIN|1984|Zimskim|3}}
* {{ZastavaMOK|FRA|1984|Zimskim|2}}
* {{ZastavaMOK|FRG|1984|Zimskim|7}}
* {{ZastavaMOK|GBR|1984|Zimskim|1}}
{{col-break}}
* {{ZastavaMOK|GDR|1984|Zimskim|10}}
* {{ZastavaMOK|HUN|1984|Zimskim|1}}
* {{ZastavaMOK|ITA|1984|Zimskim|3}}
* {{ZastavaMOK|IVB|1984|Zimskim|1}}
* {{ZastavaMOK|JPN|1984|Zimskim|9}}
* {{ZastavaMOK|KOR|1984|Zimskim|6}}
* {{ZastavaMOK|NED|1984|Zimskim|11}}
* {{ZastavaMOK|NOR|1984|Zimskim|8}}
{{col-break}}
* {{ZastavaMOK|POL|1984|Zimskim|3}}
* {{ZastavaMOK|PRK|1984|Zimskim|6}}
* {{ZastavaMOK|ROU|1984|Zimskim|2}}
* {{ZastavaMOK|SUI|1984|Zimskim|1}}
* {{ZastavaMOK|SWE|1984|Zimskim|6}}
* {{ZastavaMOK|URS|1984|Zimskim|17}}
* {{ZastavaMOK|USA|1984|Zimskim|13}}
* {{ZastavaMOK|YUG|1984|Zimskim|4}}
{{col-end}}
&lt;small&gt;(U zagradi je broj takmičara iz svake zemlje pojedinačno.)&lt;/small&gt;

== Osvajači medalja ==

{|{{Rezultati takmičenja medalje
|Naslov     = Brzo klizanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984. (m)
|Tip        = Olimpijada
|Logo       = Olympic_rings.svg 
|Rezultat   = Vrijeme
|Rastojanje = 1
}}
|-
| 500 m (m) &lt;br&gt; [[Brzo klizanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984 - 500 m (muškarci)|detalji]]
|{{ZastavaMOKmedalje|[[Sergej Fokičev]]|URS|1984|Zimskim}} || 38.19
|{{ZastavaMOKmedalje|[[Yoshihiro Kitazawa]]|JPN|1984|Zimskim}} || 38.30
|{{ZastavaMOKmedalje|[[Gaétan Boucher]]|CAN|1984|Zimskim}} || 38.39
|-
| 1.000 m (m)&lt;br&gt;[[Brzo klizanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984 - 1000 m (muškarci)|detalji]]
|{{ZastavaMOKmedalje|[[Gaétan Boucher]]|CAN|1984|Zimskim}} || 1:15.80
|{{ZastavaMOKmedalje|[[Sergej Hlebnikov]]|URS|1984|Zimskim}} || 1:16.63
|{{ZastavaMOKmedalje|[[Kai Arne Engelstad]]|NOR|1984|Zimskim}} || 1:16.75
|-
| 1.500 m (m)&lt;br&gt;[[Brzo klizanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984 - 1500 m (muškarci)|detalji]]
|{{ZastavaMOKmedalje|[[Gaétan Boucher]]|CAN|1984|Zimskim}} || 1:58.36
|{{ZastavaMOKmedalje|[[Sergej Hlebnikov]]|URS|1984|Zimskim}} || 1:58.83
|{{ZastavaMOKmedalje|[[Oleg Božev]]|URS|1984|Zimskim}} || 1:58.89
|-
| 5.000 m &lt;br&gt;[[Brzo klizanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984 - 5000 m|detalji]]
|{{ZastavaMOKmedalje|[[Tomas Gustafson]]|SWE|1984|Zimskim}} || 7:12.28
|{{ZastavaMOKmedalje|[[Igor Malkov]]|URS|1984|Zimskim}} || 7:12.30
|{{ZastavaMOKmedalje|[[René Schöfisch]]|GDR|1984|Zimskim}} || 7:17.49
|-
| 10.000 m&lt;br&gt;[[Brzo klizanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984 - 10000 m|detalji]]
|{{ZastavaMOKmedalje|[[Igor Malkov]]|URS|1984|Zimskim}} || 14:39.90
|{{ZastavaMOKmedalje|[[Tomas Gustafson]]|SWE|1984|Zimskim}} || 14:39.95
|{{ZastavaMOKmedalje|[[René Schöfisch]]|GDR|1984|Zimskim}} || 14:46.91
|}
{|{{Rezultati takmičenja medalje
|Naslov     = Brzo klizanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984. (ž)
|Tip        = Olimpijada
|Logo       = Olympic_rings.svg 
|Rastojanje = 1
}}
|-
| 500 m (m) &lt;br&gt; [[Brzo klizanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984 - 500 m (žene)|detalji]]
|{{ZastavaMOKmedalje|[[Christa Rothenburger]]|GDR|1984|Zimskim}} || 41.02
|{{ZastavaMOKmedalje|[[Karin Enke]]|GDR|1984|Zimskim}} || 41.28
|{{ZastavaMOKmedalje|[[Natalija Glebova]]|URS|1984|Zimskim}} || 41.50
|-
| 1.000 m (ž) &lt;br&gt; [[Brzo klizanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984 - 1000 m (žene)|detalji]]
|{{ZastavaMOKmedalje|[[Karin Enke]]|GDR|1984|Zimskim}} || 1:21.61
|{{ZastavaMOKmedalje|[[Andrea Ehrig-Mitscherlich|Andrea Schone]]|GDR|1984|Zimskim}} || 1:22.83
|{{ZastavaMOKmedalje|[[Natalija Petrusjova]]|URS|1984|Zimskim}} || 1:23.21
|-
| 1.500 m (ž) &lt;br&gt; [[Brzo klizanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984 - 1500 m (žene)|detalji]]
|{{ZastavaMOKmedalje|[[Karin Enke]]|GDR|1984|Zimskim}} || 2:03.42
|{{ZastavaMOKmedalje|[[Andrea Ehrig-Mitscherlich|Andrea Schone]]|GDR|1984|Zimskim}} || 2:05.29
|{{ZastavaMOKmedalje|[[Natalija Petrusjova]]|URS|1984|Zimskim}} || 2:05.78
|-
| 3.000 m &lt;br&gt; [[Brzo klizanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984 - 3000 m|detalji]]
|{{ZastavaMOKmedalje|[[Andrea Ehrig-Mitscherlich|Andrea Schone]]|GDR|1984|Zimskim}} || 4:24.79
|{{ZastavaMOKmedalje|[[Karin Enke]]|GDR|1984|Zimskim}} || 4:26.33
|{{ZastavaMOKmedalje|[[Gabi Zange]]|GDR|1984|Zimskim}} || 4:33.13
|}

== Bilans medalja ==
&lt;center&gt;
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Brzo klizanje
|Broj     = 9
|Logo     = Olympic_rings.svg
}}
|-
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|GDR|1984|Zimskim}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 4
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 4
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 3
| 11
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 2.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|URS|1984|Zimskim}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 2
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 3
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 4
| 9
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 3.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|CAN|1984|Zimskim}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 2
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 3
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 4.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|SWE|1984|Zimskim}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 2
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 5.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|JPN|1984|Zimskim}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 6.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|NOR|1984|Zimskim}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 1
|}
&lt;/center&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Speed skating at the 1984 Winter Olympics}}
*[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1984/SSK/ Sports-Reference 1984 Olympics - Speed Skating] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090102164407/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1984/SSK/ |date=2. 1. 2009 }}

{{Brzo klizanje na ZOI}}
{{Sportovi na ZOI 1984.}}

[[Kategorija:Brzo klizanje na ZOI|1984]]
[[Kategorija:1984. u brzom klizanju]]
[[Kategorija:Brzo klizanje u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Brzo klizanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984.]]
[[Kategorija:Brzo klizanje u SR Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>1ctqc0ep2y1kt51r2b8pa4yufxklpvg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Brzo klizanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 500 m (muškarci)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>377313</id>
    <revision>
      <id>3940842</id>
      <parentid>3857645</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T11:12:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940842</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5992" sha1="r61rc76ap54p6yh2yu8o2kmb77w1gzq" xml:space="preserve">{{Brzo klizanje na ZOI 1984.}}
{{Glavni|Brzo klizanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984.}}
[[Datoteka:Sergej_Fokitsjev.JPG|[[Sergej Fokičev]], sovjetski klizač, pobjednik utrke na 500 m|desno|mini]]
Takmičenja u '''[[Brzo klizanje|brzom klizanju na 500 m]] u muškoj konurenciji'''  na [[ZOI 1984.]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] održano je od 9.  februara na olimpijskom [[Klizalište Zetra|Klizalištu Zetra]].&lt;ref name=OfficialReport&gt;{{cite web
 |title        = Sarajevo 1984 Official Report
 |url          = http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1984/or1984w.pdf
 |publisher    = LA84 Foundation
 |work         = Organising Committee of the XlVth Winter Olympic Games 1984 at Sarajevo
 |year         = 1984
 |access-date  = 3. 1. 2014
 |archive-url  = https://web.archive.org/web/20181113090339/http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1984/or1984w.pdf
 |archive-date = 13. 11. 2018
 |url-status   = dead}}&lt;/ref&gt; Ukupno je nastupilo 42 klizača iz 20 zemalja. Pobjednik sa [[ZOI 1980.]] u [[Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 1980 - 500 m (muškarci)|utrci na 500m]], [[SAD na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|američki]] klizač [[Eric Heiden]] nije nastupio na ovoj olimpijadi.
== Rezultati ==
{|class=wikitable style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
! Plasman !!  Ime !! Država !! Vrijeme 
|-
|  [[Datoteka:Gold medal olympic.svg|18p]] ||align=left| [[Sergej Fokičev]] || align=left| {{ZastavaMOK|URS|1984|Zimskim}} || 38.19
|-
| [[Datoteka:Silver medal olympic.svg|18p]]||align=left| [[Yoshihiro Kitazawa]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|1984|Zimskim}} || 38.30
|-
| [[Datoteka:Bronze medal olympic.svg|18p]] ||align=left| [[Gaétan Boucher]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|1984|Zimskim}} || 38.39
|-
| 4 ||align=left| [[Dan Jansen]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1984|Zimskim}} || 38.55
|-
| 5 ||align=left| [[Nick Thometz]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1984|Zimskim}} || 38.56
|-
| 6 ||align=left| [[Vladimir Kozlov]] || align=left| {{ZastavaMOK|URS|1984|Zimskim}} || 38.57
|-
| 7 ||align=left| [[Frode Rønning]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|1984|Zimskim}} || 38.58
|-
| 8 ||align=left| [[Uwe-Jens Mey]] || align=left| {{ZastavaMOK|GDR|1984|Zimskim}} || 38.65
|-
| 9 ||align=left| [[Aleksandr Danilin]] || align=left| {{ZastavaMOK|URS|1984|Zimskim}} || 38.66
|-
| 10 ||align=left| [[Akira Kuroiwa]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|1984|Zimskim}} || 38.70
|-
| 11 ||align=left| [[André Hoffmann (speed skater)|André Hoffmann]] || align=left| {{ZastavaMOK|GDR|1984|Zimskim}} || 38.87
|-
| 12 ||align=left| [[Yasushi Suzuki]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|1984|Zimskim}} || 38.92
|-
| 13 ||align=left| [[Hein Vergeer]] || align=left| {{ZastavaMOK|NED|1984|Zimskim}} || 38.94
|-
| 14 ||align=left| [[Jan Ykema]] || align=left| {{ZastavaMOK|NED|1984|Zimskim}} || 39.03
|-
| 15 ||align=left| [[Jacques Thibault]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|1984|Zimskim}} || 39.12
|-
| 16 ||align=left| [[Geert Kuiper]] || align=left| {{ZastavaMOK|NED|1984|Zimskim}} || 39.13
|-
| 17 ||align=left| [[Jouko Vesterlund]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|1984|Zimskim}} || 39.15
|-
| 18 ||align=left| [[Kai Arne Engelstad]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|1984|Zimskim}} || 39.28
|-
| 19 ||align=left| [[Hans-Peter Oberhuber]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRG|1984|Zimskim}} || 39.39
|-
| 20 ||align=left| [[Andreas Dietel]] || align=left| {{ZastavaMOK|GDR|1984|Zimskim}} || 39.45
|-
| 20 ||align=left| [[Erik Henriksen]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1984|Zimskim}} || 39.45
|-
| 22 ||align=left| [[Mike Richmond (speed skater)|Mike Richmond]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUS|1984|Zimskim}} || 39.47
|-
| 23 ||align=left| [[Rolf Falk-Larssen]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|1984|Zimskim}} || 39.57
|-
| 24 ||align=left| [[Hans van Helden]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1984|Zimskim}} || 39.71
|-
| 25 ||align=left| [[Dezideriu Jenei]] || align=left| {{ZastavaMOK|ROU|1984|Zimskim}} || 39.72
|-
| 26 ||align=left| [[Uwe Streb]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRG|1984|Zimskim}} || 39.78
|-
| 27 ||align=left| [[Urpo Pikkupeura]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|1984|Zimskim}} || 39.88
|-
| 28 ||align=left| [[Lee Yeong-Ha]] || align=left| {{ZastavaMOK|KOR|1984|Zimskim}} || 39.90
|-
| 29 ||align=left| [[Chen Jianqiang]] || align=left| {{ZastavaMOK|CHN|1984|Zimskim}} || 40.30
|-
| 29 ||align=left| [[Daniel Turcotte]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|1984|Zimskim}} || 40.30
|-
| 31 ||align=left| [[Na Yun-Su]] || align=left| {{ZastavaMOK|KOR|1984|Zimskim}} || 40.35
|-
| 32 ||align=left| [[Michael Hadschieff]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|1984|Zimskim}} || 40.52
|-
| 33 ||align=left| [[Giorgio Paganin]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|1984|Zimskim}} || 40.54
|-
| 34 ||align=left| [[Jan-Åke Carlberg]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1984|Zimskim}} || 40.64
|-
| 35 ||align=left| [[Wang Nianchun]] || align=left| {{ZastavaMOK|CHN|1984|Zimskim}} || 40.75
|-
| 36 ||align=left| [[Tomas Gustafson]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1984|Zimskim}} || 41.18
|-
| 37 ||align=left| [[Kim Song-Hui]] || align=left| {{ZastavaMOK|PRK|1984|Zimskim}} || 41.23
|-
| 38 ||align=left| [[Gai Zhiwu]] || align=left| {{ZastavaMOK|CHN|1984|Zimskim}} || 41.67
|-
| 39 ||align=left| [[Nenad Žvanut]] || align=left| {{ZastavaMOK|YUG|1984|Zimskim}} || 42.55
|-
| 40 ||align=left| [[Erroll Fraser]] || align=left| {{ZastavaMOK|IVB|1984|Zimskim}} || 43.47
|-
| 41 ||align=left| [[Behudin Merdović]] || align=left| {{ZastavaMOK|YUG|1984|Zimskim}} || 46.34
|-
| 42 ||align=left| [[Hans Magnusson]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1984|Zimskim}} || 63.08
|}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Speed skating at the 1984 Winter Olympics}}
*[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1984/SSK/ Sports-Reference 1984 Olympics - Speed Skating] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090102164407/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1984/SSK/ |date=2. 1. 2009 }}

[[Kategorija:Brzo klizanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984.]]</text>
      <sha1>r61rc76ap54p6yh2yu8o2kmb77w1gzq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Brzo klizanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 1000 m (muškarci)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>377336</id>
    <revision>
      <id>3940836</id>
      <parentid>3857648</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T11:12:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940836</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6179" sha1="d4a25kfr0trec4iccikq9ho7g0naau7" xml:space="preserve">{{Brzo klizanje na ZOI 1984.}}
{{Glavni|Brzo klizanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984.}}
[[Datoteka:Gaétan_Boucher.jpg|[[Gaétan Boucher]], kanadski klizač, pobjednik utrke na 1.000 m|desno|mini]]
Takmičenja u '''[[Brzo klizanje|brzom klizanju na 1.000 m]] u muškoj konurenciji'''  na [[ZOI 1984.]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] održano je od 14.  februara na olimpijskom [[Klizalište Zetra|Klizalištu Zetra]].&lt;ref name=OfficialReport&gt;{{cite web
 |title        = Sarajevo 1984 Official Report
 |url          = http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1984/or1984w.pdf
 |publisher    = LA84 Foundation
 |work         = Organising Committee of the XlVth Winter Olympic Games 1984 at Sarajevo
 |year         = 1984
 |access-date  = 3. 1. 2014
 |archive-url  = https://web.archive.org/web/20181113090339/http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1984/or1984w.pdf
 |archive-date = 13. 11. 2018
 |url-status   = dead}}&lt;/ref&gt; Ukupno je nastupilo 43 klizača iz 20 zemalja. Pobjednik sa [[ZOI 1980.]] u [[Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 1980 - 1000 m (muškarci)|utrci na 1000m]], [[SAD na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|američki]] klizač [[Eric Heiden]] nije nastupio na ovoj olimpijadi.

== Rezultati ==
{|class=wikitable style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
! Plasman !!  Ime !! Država !! Vrijeme 
|-
| [[Datoteka:Gold medal olympic.svg|18p]]  ||align=left| [[Gaétan Boucher]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|1984|Zimskim}} || 1:15.80
|-
| [[Datoteka:Silver medal olympic.svg|18p]] ||align=left| [[Sergey Hlebnikov]] || align=left| {{ZastavaMOK|URS|1984|Zimskim}} || 1:16.63
|-
|  [[Datoteka:Bronze medal olympic.svg|18p]] ||align=left| [[Kai Arne Engelstad]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|1984|Zimskim}} || 1:16.75
|-
| 4 ||align=left| [[Nick Thometz]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1984|Zimskim}} || 1:16.85
|-
| 5 ||align=left| [[André Hoffmann (speed skater)|André Hoffmann]] || align=left| {{ZastavaMOK|GDR|1984|Zimskim}} || 1:17.33
|-
| 6 ||align=left| [[Viktor Šašerin]] || align=left| {{ZastavaMOK|URS|1984|Zimskim}} || 1:17.42
|-
| 7 ||align=left| [[Andreas Dietel]] || align=left| {{ZastavaMOK|GDR|1984|Zimskim}} || 1:17.46
|-
| 7 ||align=left| [[Hilbert van der Duim]] || align=left| {{ZastavaMOK|NED|1984|Zimskim}} || 1:17.46
|-
| 9 ||align=left| [[Akira Kuroiwa]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|1984|Zimskim}} || 1:17.49
|-
| 10 ||align=left| [[Hein Vergeer]] || align=left| {{ZastavaMOK|NED|1984|Zimskim}} || 1:17.57
|-
| 11 ||align=left| [[Erik Henriksen]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1984|Zimskim}} || 1:17.64
|-
| 12 ||align=left| [[Jouko Vesterlund]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|1984|Zimskim}} || 1:18.12
|-
| 13 ||align=left| [[Pavel Pegov]] || align=left| {{ZastavaMOK|URS|1984|Zimskim}} || 1:18.57
|-
| 14 ||align=left| [[Frode Rønning]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|1984|Zimskim}} || 1:18.64
|-
| 15 ||align=left| [[Uwe Streb]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRG|1984|Zimskim}} || 1:18.65
|-
| 16 ||align=left| [[Dan Jansen]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1984|Zimskim}} || 1:18.73
|-
| 17 ||align=left| [[Kimihiro Hamaya]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|1984|Zimskim}} || 1:18.74
|-
| 18 ||align=left| [[Hans van Helden]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1984|Zimskim}} || 1:18.77
|-
| 19 ||align=left| [[Jacques Thibault]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|1984|Zimskim}} || 1:18.79
|-
| 20 ||align=left| [[Jan Ykema]] || align=left| {{ZastavaMOK|NED|1984|Zimskim}} || 1:18.81
|-
| 21 ||align=left| [[Hans Magnusson]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1984|Zimskim}} || 1:18.95
|-
| 22 ||align=left| [[Michael Hadschieff]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|1984|Zimskim}} || 1:19.05
|-
| 23 ||align=left| [[Hans-Peter Oberhuber]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRG|1984|Zimskim}} || 1:19.13
|-
| 23 ||align=left| [[Urpo Pikkupeura]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|1984|Zimskim}} || 1:19.13
|-
| 25 ||align=left| [[Uwe-Jens Mey]] || align=left| {{ZastavaMOK|GDR|1984|Zimskim}} || 1:19.14
|-
| 26 ||align=left| [[Andreas Lemcke]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRG|1984|Zimskim}} || 1:19.39
|-
| 27 ||align=left| [[Mike Richmond (speed skater)|Mike Richmond]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUS|1984|Zimskim}} || 1:19.53
|-
| 28 ||align=left| [[Lee Yeong-Ha]] || align=left| {{ZastavaMOK|KOR|1984|Zimskim}} || 1:19.55
|-
| 29 ||align=left| [[Jan-Åke Carlberg]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1984|Zimskim}} || 1:19.92
|-
| 30 ||align=left| [[Na Yun-Su]] || align=left| {{ZastavaMOK|KOR|1984|Zimskim}} || 1:19.94
|-
| 31 ||align=left| [[Yoshihiro Kitazawa]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|1984|Zimskim}} || 1:19.95
|-
| 32 ||align=left| [[Giorgio Paganin]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|1984|Zimskim}} || 1:20.89
|-
| 33 ||align=left| [[Christian Eminger]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|1984|Zimskim}} || 1:20.98
|-
| 34 ||align=left| [[Dezideriu Jenei]] || align=left| {{ZastavaMOK|ROU|1984|Zimskim}} || 1:21.14
|-
| 35 ||align=left| [[Im Ri-Bin]] || align=left| {{ZastavaMOK|PRK|1984|Zimskim}} || 1:21.16
|-
| 36 ||align=left| [[Kim Song-Hui]] || align=left| {{ZastavaMOK|PRK|1984|Zimskim}} || 1:22.04
|-
| 37 ||align=left| [[Chen Jianqiang]] || align=left| {{ZastavaMOK|CHN|1984|Zimskim}} || 1:22.10
|-
| 38 ||align=left| [[Kim Hwang-Hyun]] || align=left| {{ZastavaMOK|PRK|1984|Zimskim}} || 1:22.26
|-
| 39 ||align=left| [[Gai Zhiwu]] || align=left| {{ZastavaMOK|CHN|1984|Zimskim}} || 1:24.20
|-
| 40 ||align=left| [[Wang Feifan]] || align=left| {{ZastavaMOK|CHN|1984|Zimskim}} || 1:24.21
|-
| 41 ||align=left| [[Nenad Žvanut]] || align=left| {{ZastavaMOK|YUG|1984|Zimskim}} || 1:26.63
|-
| 42 ||align=left| [[Erroll Fraser]] || align=left| {{ZastavaMOK|IVB|1984|Zimskim}} || 1:30.59
|-
| 43 ||align=left| [[Behudin Merdović]] || align=left| {{ZastavaMOK|YUG|1984|Zimskim}} || 1:33.33
|}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Speed skating at the 1984 Winter Olympics}}
*[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1984/SSK/ Sports-Reference 1984 Olympics - Speed Skating] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090102164407/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1984/SSK/ |date=2. 1. 2009 }}

[[Kategorija:Brzo klizanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984.]]</text>
      <sha1>d4a25kfr0trec4iccikq9ho7g0naau7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Brzo klizanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 1500 m (muškarci)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>377338</id>
    <revision>
      <id>3940838</id>
      <parentid>3857649</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T11:12:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940838</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5949" sha1="tfoxy3uxlolt4ztodjmb0baa6qgcj4v" xml:space="preserve">{{Brzo klizanje na ZOI 1984.}}
{{Glavni|Brzo klizanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984.}}
[[Datoteka:Gaétan_Boucher.jpg|[[Gaétan Boucher]], kanadski klizač, pobjednik utrke na 1.000 m|desno|mini]]
Takmičenja u '''[[Brzo klizanje|brzom klizanju na 1.500 m]] u muškoj konurenciji'''  na [[ZOI 1984.]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] održano je od 16.  februara na olimpijskom [[Klizalište Zetra|Klizalištu Zetra]].&lt;ref name=OfficialReport&gt;{{cite web
 |title        = Sarajevo 1984 Official Report
 |url          = http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1984/or1984w.pdf
 |publisher    = LA84 Foundation
 |work         = Organising Committee of the XlVth Winter Olympic Games 1984 at Sarajevo
 |year         = 1984
 |access-date  = 3. 1. 2014
 |archive-url  = https://web.archive.org/web/20181113090339/http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1984/or1984w.pdf
 |archive-date = 13. 11. 2018
 |url-status   = dead}}&lt;/ref&gt; Ukupno je nastupilo 40 klizača iz 20 zemalja. Pobjednik sa [[ZOI 1980.]] u [[Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 1980 - 1500 m (muškarci)|utrci na 1500m]], [[SAD na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|američki]] klizač [[Eric Heiden]] nije nastupio na ovoj olimpijadi.

== Rezultati ==
{|class=wikitable style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
! Plasman !!  Ime !! Država !! Vrijeme&lt;ref name=OfficialReport/&gt;
|-
| [[Datoteka:Gold medal olympic.svg|18p]] ||align=left| [[Gaétan Boucher]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|1984|Zimskim}} || 1:58.36
|-
| [[Datoteka:Silver medal olympic.svg|18p]] ||align=left| [[Sergey Khlebnikov]] || align=left| {{ZastavaMOK|URS|1984|Zimskim}} || 1:58.83
|-
| [[Datoteka:Bronze medal olympic.svg|18p]] ||align=left| [[Oleg Božev]] || align=left| {{ZastavaMOK|URS|1984|Zimskim}} || 1:58.89
|-
| 4 ||align=left| [[Hans van Helden]] || align=left| {{ZastavaMOK|NED|1984|Zimskim}} || 1:59.39
|-
| 5 ||align=left| [[Andreas Ehrig]] || align=left| {{ZastavaMOK|GDR|1984|Zimskim}} || 1:59.41
|-
| 6 ||align=left| [[Andreas Dietel]] || align=left| {{ZastavaMOK|GDR|1984|Zimskim}} || 1:59.73
|-
| 7 ||align=left| [[Hilbert van der Duim]] || align=left| {{ZastavaMOK|NED|1984|Zimskim}} || 1:59.77
|-
| 8 ||align=left| [[Viktor Shasherin]] || align=left| {{ZastavaMOK|URS|1984|Zimskim}} || 1:59.81
|-
| 9 ||align=left| [[Pertti Niittylä]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|1984|Zimskim}} || 2:00.01
|-
| 10 ||align=left| [[Frits Schalij]] || align=left| {{ZastavaMOK|NED|1984|Zimskim}} || 2:00.14
|-
| 11 ||align=left| [[André Hoffmann (speed skater)|André Hoffmann]] || align=left| {{ZastavaMOK|GDR|1984|Zimskim}} || 2:00.23
|-
| 12 ||align=left| [[Kai Arne Engelstad]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|1984|Zimskim}} || 2:00.59
|-
| 12 ||align=left| [[Hein Vergeer]] || align=left| {{ZastavaMOK|NED|1984|Zimskim}} || 2:00.59
|-
| 14 ||align=left| [[Nick Thometz]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1984|Zimskim}} || 2:00.77
|-
| 15 ||align=left| [[Werner Jäger]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|1984|Zimskim}} || 2:01.03
|-
| 16 ||align=left| [[Hans Magnusson]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1984|Zimskim}} || 2:01.26
|-
| 17 ||align=left| [[Rolf Falk-Larssen]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|1984|Zimskim}} || 2:01.65
|-
| 18 ||align=left| [[Claes Bengtsson]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1984|Zimskim}} || 2:02.04
|-
| 19 ||align=left| [[Bjørn Nyland]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|1984|Zimskim}} || 2:02.05
|-
| 20 ||align=left| [[Michael Hadschieff]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|1984|Zimskim}} || 2:02.06
|-
| 21 ||align=left| [[Erik Henriksen]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1984|Zimskim}} || 2:02.20
|-
| 22 ||align=left| [[Tibor Kopacz]] || align=left| {{ZastavaMOK|ROU|1984|Zimskim}} || 2:02.38
|-
| 23 ||align=left| [[Lee Yeong-Ha]] || align=left| {{ZastavaMOK|KOR|1984|Zimskim}} || 2:02.45
|-
| 24 ||align=left| [[Jan Junell]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1984|Zimskim}} || 2:02.55
|-
| 25 ||align=left| [[Wolfgang Scharf]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRG|1984|Zimskim}} || 2:02.64
|-
| 26 ||align=left| [[Hansjörg Baltes]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRG|1984|Zimskim}} || 2:02.68
|-
| 27 ||align=left| [[Andreas Lemcke]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRG|1984|Zimskim}} || 2:03.13
|-
| 28 ||align=left| [[Christian Eminger]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|1984|Zimskim}} || 2:03.18
|-
| 29 ||align=left| [[Kimihiro Hamaya]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|1984|Zimskim}} || 2:03.72
|-
| 30 ||align=left| [[Na Yun-Su]] || align=left| {{ZastavaMOK|KOR|1984|Zimskim}} || 2:03.90
|-
| 31 ||align=left| [[Im Ri-Bin]] || align=left| {{ZastavaMOK|PRK|1984|Zimskim}} || 2:03.93
|-
| 32 ||align=left| [[Bae Ki-Tae]] || align=left| {{ZastavaMOK|KOR|1984|Zimskim}} || 2:04.18
|-
| 33 ||align=left| [[Mark Mitchell (speed skater)|Mark Mitchell]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1984|Zimskim}} || 2:04.26
|-
| 34 ||align=left| [[Mike Richmond (speed skater)|Mike Richmond]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUS|1984|Zimskim}} || 2:04.62
|-
| 35 ||align=left| [[Giorgio Paganin]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|1984|Zimskim}} || 2:04.97
|-
| 36 ||align=left| [[Kim Hwang-Hyun]] || align=left| {{ZastavaMOK|PRK|1984|Zimskim}} || 2:06.80
|-
| 37 ||align=left| [[Colin Coates]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUS|1984|Zimskim}} || 2:08.13
|-
| 38 ||align=left| [[Li Wei (speed skater)|Li Wei]] || align=left| {{ZastavaMOK|CHN|1984|Zimskim}} || 2:08.38
|-
| 39 ||align=left| [[Bryan Carbis]] || align=left| {{ZastavaMOK|GBR|1984|Zimskim}} || 2:13.25
|-
| 40 ||align=left| [[Behudin Merdović]] || align=left| {{ZastavaMOK|YUG|1984|Zimskim}} || 2:19.25
|}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Speed skating at the 1984 Winter Olympics}}
*[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1984/SSK/ Sports-Reference 1984 Olympics - Speed Skating] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090102164407/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1984/SSK/ |date=2. 1. 2009 }}

[[Kategorija:Brzo klizanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984.]]</text>
      <sha1>tfoxy3uxlolt4ztodjmb0baa6qgcj4v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Brzo klizanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 5000 m</title>
    <ns>0</ns>
    <id>377344</id>
    <revision>
      <id>3940841</id>
      <parentid>3857650</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T11:12:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940841</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6106" sha1="9htk3r8a0adrtrc6cgxe0hzinqe8s9l" xml:space="preserve">{{Brzo klizanje na ZOI 1984.}}
{{Glavni|Brzo klizanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984.}}
[[Datoteka:Gustafson_Tomas,portret.JPG|[[Tomas Gustafson]], švedski klizač, pobjednik utrke na 5.000 m|desno|mini]]
Takmičenja u '''[[Brzo klizanje|brzom klizanju na 5.000 m]] u muškoj konurenciji'''  na [[ZOI 1984.]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] održano je od 12.  februara na olimpijskom [[Klizalište Zetra|Klizalištu Zetra]].&lt;ref name=OfficialReport&gt;{{cite web
 |title        = Sarajevo 1984 Official Report
 |url          = http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1984/or1984w.pdf
 |publisher    = LA84 Foundation
 |work         = Organising Committee of the XlVth Winter Olympic Games 1984 at Sarajevo
 |year         = 1984
 |access-date  = 3. 1. 2014
 |archive-url  = https://web.archive.org/web/20181113090339/http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1984/or1984w.pdf
 |archive-date = 13. 11. 2018
 |url-status   = dead}}&lt;/ref&gt; Ukupno je nastupilo 42 klizača iz 20 zemalja. Pobjednik sa [[ZOI 1980.]] u [[Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 1980 - 5000 m (muškarci)|utrci na 5000m]], [[SAD na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|američki]] klizač [[Eric Heiden]] nije nastupio na ovoj olimpijadi.

== Rezultati ==
{|class=wikitable style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
! Plasman !!  Ime !! Država !! Vrijeme&lt;ref name=OfficialReport/&gt;
|-
| [[Datoteka:Gold medal olympic.svg|18p]] ||align=left| [[Tomas Gustafson]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1984|Zimskim}} || 7:12.28
|-
| [[Datoteka:Silver medal olympic.svg|18p]] ||align=left| [[Igor Malkov]] || align=left| {{ZastavaMOK|URS|1984|Zimskim}} || 7:12.30
|-
| [[Datoteka:Bronze medal olympic.svg|18p]] ||align=left| [[René Schöfisch]] || align=left| {{ZastavaMOK|GDR|1984|Zimskim}} || 7:17.49
|-
| 4 ||align=left| [[Andreas Ehrig]] || align=left| {{ZastavaMOK|GDR|1984|Zimskim}} || 7:17.63
|-
| 5 ||align=left| [[Oleg Božev]] || align=left| {{ZastavaMOK|URS|1984|Zimskim}} || 7:17.96
|-
| 6 ||align=left| [[Pertti Niittylä]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|1984|Zimskim}} || 7:17.97
|-
| 7 ||align=left| [[Bjørn Nyland]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|1984|Zimskim}} || 7:18.27
|-
| 8 ||align=left| [[Werner Jäger]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|1984|Zimskim}} || 7:18.61
|-
| 9 ||align=left| [[Hilbert van der Duim]] || align=left| {{ZastavaMOK|NED|1984|Zimskim}} || 7:19.39
|-
| 10 ||align=left| [[Geir Karlstad]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|1984|Zimskim}} || 7:20.24
|-
| 11 ||align=left| [[Hans van Helden]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1984|Zimskim}} || 7:24.59
|-
| 12 ||align=left| [[Mike Woods (speed skater)|Mike Woods]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1984|Zimskim}} || 7:24.81
|-
| 13 ||align=left| [[Michael Hadschieff]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|1984|Zimskim}} || 7:25.07
|-
| 14 ||align=left| [[Robert Vunderink]] || align=left| {{ZastavaMOK|NED|1984|Zimskim}} || 7:25.19
|-
| 15 ||align=left| [[Rolf Falk-Larssen]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|1984|Zimskim}} || 7:25.54
|-
| 16 ||align=left| [[Claes Bengtsson]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1984|Zimskim}} || 7:26.57
|-
| 17 ||align=left| [[Frits Schalij]] || align=left| {{ZastavaMOK|NED|1984|Zimskim}} || 7:28.17
|-
| 18 ||align=left| [[Jan Junell]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1984|Zimskim}} || 7:29.98
|-
| 19 ||align=left| [[Tibor Kopacz]] || align=left| {{ZastavaMOK|ROU|1984|Zimskim}} || 7:32.69
|-
| 20 ||align=left| [[Heinz Steinberger]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|1984|Zimskim}} || 7:32.72
|-
| 21 ||align=left| [[Mark Mitchell (speed skater)|Mark Mitchell]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1984|Zimskim}} || 7:34.32
|-
| 22 ||align=left| [[Maurizio Marchetto]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|1984|Zimskim}} || 7:36.87
|-
| 23 ||align=left| [[Im Ri-Bin]] || align=left| {{ZastavaMOK|PRK|1984|Zimskim}} || 7:37.49
|-
| 24 ||align=left| [[Masahito Shinohara]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|1984|Zimskim}} || 7:37.94
|-
| 25 ||align=left| [[Colin Coates]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUS|1984|Zimskim}} || 7:38.08
|-
| 26 ||align=left| [[Toshiaki Imamura]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|1984|Zimskim}} || 7:38.16
|-
| 27 ||align=left| [[Lee Yeong-Ha]] || align=left| {{ZastavaMOK|KOR|1984|Zimskim}} || 7:39.17
|-
| 28 ||align=left| [[Wolfgang Scharf]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRG|1984|Zimskim}} || 7:40.90
|-
| 29 ||align=left| [[Andreas Lemcke]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRG|1984|Zimskim}} || 7:41.69
|-
| 30 ||align=left| [[Na Yun-Su]] || align=left| {{ZastavaMOK|KOR|1984|Zimskim}} || 7:42.45
|-
| 31 ||align=left| [[Jean-Noël Fagot]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1984|Zimskim}} || 7:44.60
|-
| 32 ||align=left| [[Sergey Berezin]] || align=left| {{ZastavaMOK|URS|1984|Zimskim}} || 7:45.94
|-
| 33 ||align=left| [[Kim Hwang-Hyun]] || align=left| {{ZastavaMOK|PRK|1984|Zimskim}} || 7:46.12
|-
| 34 ||align=left| [[Zhao Shijian]] || align=left| {{ZastavaMOK|CHN|1984|Zimskim}} || 7:46.68
|-
| 35 ||align=left| [[Mark Huck]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1984|Zimskim}} || 7:46.91
|-
| 36 ||align=left| [[Ben Lamarche]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|1984|Zimskim}} || 7:47.25
|-
| 37 ||align=left| [[Hansjörg Baltes]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRG|1984|Zimskim}} || 7:50.33
|-
| 38 ||align=left| [[Jean Pichette]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|1984|Zimskim}} || 7:50.39
|-
| 39 ||align=left| [[Bae Ki-Tae]] || align=left| {{ZastavaMOK|KOR|1984|Zimskim}} || 7:50.82
|-
| 40 ||align=left| [[Li Wei (speed skater)|Li Wei]] || align=left| {{ZastavaMOK|CHN|1984|Zimskim}} || 7:55.70
|-
| 41 ||align=left| [[Bryan Carbis]] || align=left| {{ZastavaMOK|GBR|1984|Zimskim}} || 8:01.44
|-
| - ||align=left| [[Behudin Merdović]] || align=left| {{ZastavaMOK|YUG|1984|Zimskim}} || DQ
|}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Speed skating at the 1984 Winter Olympics}}
*[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1984/SSK/ Sports-Reference 1984 Olympics - Speed Skating] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090102164407/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1984/SSK/ |date=2. 1. 2009 }}

[[Kategorija:Brzo klizanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984.]]</text>
      <sha1>9htk3r8a0adrtrc6cgxe0hzinqe8s9l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Brzo klizanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 10000 m</title>
    <ns>0</ns>
    <id>377347</id>
    <revision>
      <id>3940835</id>
      <parentid>3857651</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T11:12:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940835</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5043" sha1="41du1ai44j9vslammyrq5diw2yw5e6h" xml:space="preserve">{{Brzo klizanje na ZOI 1984.}}
{{Glavni|Brzo klizanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984.}}
Takmičenja u '''[[Brzo klizanje|brzom klizanju na 10.000 m]] u muškoj konurenciji'''  na [[ZOI 1984.]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] održano je od 18.  februara na olimpijskom [[Klizalište Zetra|Klizalištu Zetra]].&lt;ref name=OfficialReport&gt;{{cite web
 |title        = Sarajevo 1984 Official Report
 |url          = http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1984/or1984w.pdf
 |publisher    = LA84 Foundation
 |work         = Organising Committee of the XlVth Winter Olympic Games 1984 at Sarajevo
 |year         = 1984
 |access-date  = 3. 1. 2014
 |archive-url  = https://web.archive.org/web/20181113090339/http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1984/or1984w.pdf
 |archive-date = 13. 11. 2018
 |url-status   = dead}}&lt;/ref&gt; Ukupno je nastupilo 32 klizača iz 17 zemalja. Pobjednik sa [[ZOI 1980.]] u [[Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 1980 - 10000 m (muškarci)|utrci na 10000m]], [[SAD na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|američki]] klizač [[Eric Heiden]] nije nastupio na ovoj olimpijadi.

== Rezultati ==
{|class=wikitable style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
! Plasman !!  Ime !! Država !! Vrijeme&lt;ref name=OfficialReport/&gt;
|-
| [[Datoteka:Gold medal olympic.svg|18p]]  ||align=left| [[Igor Malkov]] || align=left| {{ZastavaMOK|URS|1984|Zimskim}} || 14:39.90
|-
| [[Datoteka:Silver medal olympic.svg|18p]] ||align=left| [[Tomas Gustafson]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1984|Zimskim}} || 14:39.95
|-
| [[Datoteka:Bronze medal olympic.svg|18p]] ||align=left| [[René Schöfisch]] || align=left| {{ZastavaMOK|GDR|1984|Zimskim}} || 14:46.91
|-
| 4 ||align=left| [[Geir Karlstad]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|1984|Zimskim}} || 14:52.40
|-
| 5 ||align=left| [[Michael Hadschieff]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|1984|Zimskim}} || 14:53.78
|-
| 6 ||align=left| [[Dmitry Bochkaryov]] || align=left| {{ZastavaMOK|URS|1984|Zimskim}} || 14:55.65
|-
| 7 ||align=left| [[Mike Woods (speed skater)|Mike Woods]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1984|Zimskim}} || 14:57.30
|-
| 8 ||align=left| [[Henry Nilsen]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|1984|Zimskim}} || 14:57.81
|-
| 9 ||align=left| [[Yep Kramer]] || align=left| {{ZastavaMOK|NED|1984|Zimskim}} || 14:59.89
|-
| 10 ||align=left| [[Hilbert van der Duim]] || align=left| {{ZastavaMOK|NED|1984|Zimskim}} || 15:01.24
|-
| 11 ||align=left| [[Andreas Ehrig]] || align=left| {{ZastavaMOK|GDR|1984|Zimskim}} || 15:03.76
|-
| 12 ||align=left| [[Werner Jäger]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|1984|Zimskim}} || 15:07.59
|-
| 13 ||align=left| [[Bjørn Nyland]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|1984|Zimskim}} || 15:08.34
|-
| 14 ||align=left| [[Konstantin Korotkov]] || align=left| {{ZastavaMOK|URS|1984|Zimskim}} || 15:11.10
|-
| 15 ||align=left| [[Jan Junell]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1984|Zimskim}} || 15:12.90
|-
| 16 ||align=left| [[Claes Bengtsson]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1984|Zimskim}} || 15:14.33
|-
| 17 ||align=left| [[Robert Vunderink]] || align=left| {{ZastavaMOK|NED|1984|Zimskim}} || 15:14.45
|-
| 18 ||align=left| [[Pertti Niittylä]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|1984|Zimskim}} || 15:15.18
|-
| 19 ||align=left| [[Heinz Steinberger]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|1984|Zimskim}} || 15:18.19
|-
| 20 ||align=left| [[Maurizio Marchetto]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|1984|Zimskim}} || 15:19.77
|-
| 21 ||align=left| [[Mark Mitchell (speed skater)|Mark Mitchell]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1984|Zimskim}} || 15:21.24
|-
| 22 ||align=left| [[Colin Coates]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUS|1984|Zimskim}} || 15:21.73
|-
| 23 ||align=left| [[Toshiaki Imamura]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|1984|Zimskim}} || 15:23.37
|-
| 24 ||align=left| [[Tibor Kopacz]] || align=left| {{ZastavaMOK|ROU|1984|Zimskim}} || 15:23.95
|-
| 25 ||align=left| [[Hans van Helden]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1984|Zimskim}} || 15:26.10
|-
| 26 ||align=left| [[Masahito Shinohara]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|1984|Zimskim}} || 15:31.70
|-
| 27 ||align=left| [[Lee Yeong-Ha]] || align=left| {{ZastavaMOK|KOR|1984|Zimskim}} || 15:34.48
|-
| 28 ||align=left| [[Wolfgang Scharf]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRG|1984|Zimskim}} || 15:40.74
|-
| 29 ||align=left| [[Im Ri-Bin]] || align=left| {{ZastavaMOK|PRK|1984|Zimskim}} || 15:45.19
|-
| 30 ||align=left| [[Zhao Shijian]] || align=left| {{ZastavaMOK|CHN|1984|Zimskim}} || 15:46.37
|-
| 31 ||align=left| [[Jean-Noël Fagot]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1984|Zimskim}} || 15:59.65
|-
| 32 ||align=left| [[Andreas Dietel]] || align=left| {{ZastavaMOK|GDR|1984|Zimskim}} || 16:01.89
|}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Speed skating at the 1984 Winter Olympics}}
*[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1984/SSK/ Sports-Reference 1984 Olympics - Speed Skating] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090102164407/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1984/SSK/ |date=2. 1. 2009 }}

[[Kategorija:Brzo klizanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984.]]</text>
      <sha1>41du1ai44j9vslammyrq5diw2yw5e6h</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Brzo klizanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 500 m (žene)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>377351</id>
    <revision>
      <id>3940843</id>
      <parentid>3857653</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T11:12:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940843</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5130" sha1="bovqgqi3a807gkbov8kko4hfe10n55f" xml:space="preserve">{{Brzo klizanje na ZOI 1984.}}
{{Glavni|Brzo klizanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984.}}
[[Datoteka:Bundesarchiv_Bild_183-1988-0830-004,_Christa_Luding.jpg|[[Christa Rothenburger]], njemačka klizačica, pobjednica utrke na 500 m|desno|mini]]
Takmičenja u '''[[Brzo klizanje|brzom klizanju na 500 m]] u ženskoj konurenciji'''  na [[ZOI 1984.]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] održano je od 12.  februara na olimpijskom [[Klizalište Zetra|Klizalištu Zetra]].&lt;ref name=OfficialReport&gt;{{cite web
 |title        = Sarajevo 1984 Official Report
 |url          = http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1984/or1984w.pdf
 |publisher    = LA84 Foundation
 |work         = Organising Committee of the XlVth Winter Olympic Games 1984 at Sarajevo
 |year         = 1984
 |access-date  = 3. 1. 2014
 |archive-url  = https://web.archive.org/web/20181113090339/http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1984/or1984w.pdf
 |archive-date = 13. 11. 2018
 |url-status   = dead}}&lt;/ref&gt; Ukupno je nastupilo 33 klizačice iz 17 zemalja. Pobjednica sa [[ZOI 1980.]] u [[Brzo klizanje na Zimskim olimpijskim igrama 1980 - 500 m (žene)|utrci na 500m]], [[Istočna Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|njemačka]] klizačica [[Karin Enke]] nije uspjela odbraniti zlatnu medalju.
== Rezultati ==
{|class=wikitable style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
! Plasman !!  Ime !! Država !! Vrijeme 
|-
|[[Datoteka:Gold medal olympic.svg|18p]] ||align=left| [[Christa Rothenburger]] || align=left| {{ZastavaMOK|GDR|1984|Zimskim}} || 41.02 
|-
| [[Datoteka:Silver medal olympic.svg|18p]] ||align=left| [[Karin Enke]] || align=left| {{ZastavaMOK|GDR|1984|Zimskim}} || 41.28
|-
| [[Datoteka:Bronze medal olympic.svg|18p]] ||align=left| [[Natalija Glebova]] || align=left| {{ZastavaMOK|URS|1984|Zimskim}} || 41.50
|-
| 4 ||align=left| [[Irina Kuleshova-Kovrova]] || align=left| {{ZastavaMOK|URS|1984|Zimskim}} || 41.70
|-
| 5 ||align=left| [[Skadi Walter]] || align=left| {{ZastavaMOK|GDR|1984|Zimskim}} || 42.16
|-
| 6 ||align=left| [[Natalija Petrusjova]] || align=left| {{ZastavaMOK|URS|1984|Zimskim}} || 42.19
|-
| 7 ||align=left| [[Monika Pflug]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRG|1984|Zimskim}} || 42.40
|-
| 8 ||align=left| [[Bonnie Blair]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1984|Zimskim}} || 42.53
|-
| 9 ||align=left| [[Erwina Ryś-Ferens]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|1984|Zimskim}} || 42.71
|-
| 10 ||align=left| [[Katie Class]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1984|Zimskim}} || 42.97
|-
| 11 ||align=left| [[Silvia Brunner]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|1984|Zimskim}} || 42.99
|-
| 11 ||align=left| [[Seiko Hashimoto]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|1984|Zimskim}} || 42.99
|-
| 13 ||align=left| [[Connie Paraskevin]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1984|Zimskim}} || 43.05
|-
| 14 ||align=left| [[Zofia Tokarczyk]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|1984|Zimskim}} || 43.13
|-
| 15 ||align=left| [[Lilianna Morawiec]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|1984|Zimskim}} || 43.43
|-
| 16 ||align=left| [[Hiromi Ozawa]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|1984|Zimskim}} || 43.46
|-
| 17 ||align=left| [[Marzia Peretti]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|1984|Zimskim}} || 43.63
|-
| 18 ||align=left| [[Annette Carlén-Karlsson]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1984|Zimskim}} || 43.65
|-
| 19 ||align=left| [[Emese Hunyady]] || align=left| {{ZastavaMOK|HUN|1984|Zimskim}} || 43.70
|-
| 20 ||align=left| [[Sylvie Daigle]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|1984|Zimskim}} || 43.74
|-
| 20 ||align=left| [[Sigrid Smuda]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRG|1984|Zimskim}} || 43.74
|-
| 22 ||align=left| [[Shoko Fusano]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|1984|Zimskim}} || 43.75
|-
| 22 ||align=left| [[Lee Yeon-Ju]] || align=left| {{ZastavaMOK|KOR|1984|Zimskim}} || 43.75
|-
| 24 ||align=left| [[Edel Therese Høiseth]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|1984|Zimskim}} || 43.96
|-
| 25 ||align=left| [[Cao Guifeng]] || align=left| {{ZastavaMOK|CHN|1984|Zimskim}} || 44.11
|-
| 26 ||align=left| [[Shen Guoqin]] || align=left| {{ZastavaMOK|CHN|1984|Zimskim}} || 44.21
|-
| 27 ||align=left| [[Thea Limbach]] || align=left| {{ZastavaMOK|NED|1984|Zimskim}} || 44.31
|-
| 28 ||align=left| [[Miao Min]] || align=left| {{ZastavaMOK|CHN|1984|Zimskim}} || 44.49
|-
| 29 ||align=left| [[Choi Seung-Youn]] || align=left| {{ZastavaMOK|KOR|1984|Zimskim}} || 44.79
|-
| 30 ||align=left| [[Ria Visser]] || align=left| {{ZastavaMOK|NED|1984|Zimskim}} || 45.05
|-
| 31 ||align=left| [[Dubravka Vukušić]] || align=left| {{ZastavaMOK|YUG|1984|Zimskim}} || 51.99
|-
| 32 ||align=left| [[Bibija Kerla]] || align=left| {{ZastavaMOK|YUG|1984|Zimskim}} || 58.23
|-
| 33 ||align=left| [[Alie Boorsma]] || align=left| {{ZastavaMOK|NED|1984|Zimskim}} || 62.05
|}
== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Speed skating at the 1984 Winter Olympics}}
*[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1984/SSK/ Sports-Reference 1984 Olympics - Speed Skating] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090102164407/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1984/SSK/ |date=2. 1. 2009 }}

[[Kategorija:Brzo klizanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984.]]</text>
      <sha1>bovqgqi3a807gkbov8kko4hfe10n55f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Brzo klizanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 1000 m (žene)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>377403</id>
    <revision>
      <id>3940837</id>
      <parentid>3857655</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T11:12:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940837</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5701" sha1="gq127q66nmue1iawf6dm2inszhcceek" xml:space="preserve">{{Brzo klizanje na ZOI 1984.}}
{{Glavni|Brzo klizanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984.}}
[[Datoteka:Karin_Enke_1983.jpg|[[Karin Enke]], njemačka klizačica, pobjednica utrke na 1000 m|desno|mini]]
Takmičenja u '''[[Brzo klizanje|brzom klizanju na 1000 m]] u ženskoj konurenciji'''  na [[ZOI 1984.]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] održano je 13.  februara na olimpijskom [[Klizalište Zetra|Klizalištu Zetra]].&lt;ref name=OfficialReport&gt;{{cite web
 |title        = Sarajevo 1984 Official Report
 |url          = http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1984/or1984w.pdf
 |publisher    = LA84 Foundation
 |work         = Organising Committee of the XlVth Winter Olympic Games 1984 at Sarajevo
 |year         = 1984
 |access-date  = 3. 1. 2014
 |archive-url  = https://web.archive.org/web/20181113090339/http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1984/or1984w.pdf
 |archive-date = 13. 11. 2018
 |url-status   = dead}}&lt;/ref&gt; Ukupno je nastupilo 38 klizačica iz 17 zemalja. Pobjednica sa [[ZOI 1980.]] u [[Brzo klizanje na Zimskim olimpijskim igrama 1980 - 1000 m (žene)|utrci na 1000m]], [[Sovjetski savez na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|sovjetska]] klizačica [[Natalija Petrusjova]] nije uspjela odbraniti zlatnu medalju.
== Rezultati ==
{|class=wikitable style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
! Plasman !!  Ime !! Država !! Vrijeme&lt;ref name=OfficialReport/&gt;
|-
| [[Datoteka:Gold medal olympic.svg|18p]] ||align=left| [[Karin Enke]] || align=left| {{ZastavaMOK|GDR|1984|Zimskim}} || 1:21.61 
|-
| [[Datoteka:Silver medal olympic.svg|18p]] ||align=left| [[Andrea Ehrig-Mitscherlich|Andrea Schone]] || align=left| {{ZastavaMOK|GDR|1984|Zimskim}} || 1:22.83
|-
| [[Datoteka:Bronze medal olympic.svg|18p]] ||align=left| [[Natalija Petrusjova]] || align=left| {{ZastavaMOK|URS|1984|Zimskim}} || 1:23.21
|-
| 4 ||align=left| [[Valentina Lalenkova]] || align=left| {{ZastavaMOK|URS|1984|Zimskim}} || 1:23.68
|-
| 5 ||align=left| [[Christa Rothenburger]] || align=left| {{ZastavaMOK|GDR|1984|Zimskim}} || 1:23.98
|-
| 6 ||align=left| [[Yvonne van Gennip]] || align=left| {{ZastavaMOK|NED|1984|Zimskim}} || 1:25.36
|-
| 7 ||align=left| [[Erwina Ryś-Ferens]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|1984|Zimskim}} || 1:25.81
|-
| 8 ||align=left| [[Monika Pflug]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRG|1984|Zimskim}} || 1:25.87
|-
| 9 ||align=left| [[Annette Carlén-Karlsson]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1984|Zimskim}} || 1:26.15
|-
| 10 ||align=left| [[Lilianna Morawiec]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|1984|Zimskim}} || 1:26.53
|-
| 11 ||align=left| [[Silvia Brunner]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|1984|Zimskim}} || 1:26.61
|-
| 12 ||align=left| [[Seiko Hashimoto]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|1984|Zimskim}} || 1:26.69
|-
| 13 ||align=left| [[Lydia Stephans]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1984|Zimskim}} || 1:26.73
|-
| 14 ||align=left| [[Zofia Tokarczyk]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|1984|Zimskim}} || 1:26.95
|-
| 15 ||align=left| [[Sigrid Smuda]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRG|1984|Zimskim}} || 1:27.05
|-
| 16 ||align=left| [[Bjørg Eva Jensen]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|1984|Zimskim}} || 1:27.08
|-
| 17 ||align=left| [[Katie Class]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1984|Zimskim}} || 1:27.57
|-
| 18 ||align=left| [[Natalie Grenier]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|1984|Zimskim}} || 1:27.67
|-
| 19 ||align=left| [[Pak Gum-Hyon]] || align=left| {{ZastavaMOK|PRK|1984|Zimskim}} || 1:27.86
|-
| 20 ||align=left| [[Edel Therese Høiseth]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|1984|Zimskim}} || 1:27.90
|-
| 21 ||align=left| [[Thea Limbach]] || align=left| {{ZastavaMOK|NED|1984|Zimskim}} || 1:28.12
|-
| 22 ||align=left| [[Shoko Fusano]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|1984|Zimskim}} || 1:28.19
|-
| 23 ||align=left| [[Alie Boorsma]] || align=left| {{ZastavaMOK|NED|1984|Zimskim}} || 1:28.40
|-
| 24 ||align=left| [[Mary Docter]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1984|Zimskim}} || 1:28.55
|-
| 25 ||align=left| [[Sylvie Daigle]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|1984|Zimskim}} || 1:28.96
|-
| 26 ||align=left| [[Shen Guoqin]] || align=left| {{ZastavaMOK|CHN|1984|Zimskim}} || 1:29.11
|-
| 27 ||align=left| [[Hiromi Ozawa]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|1984|Zimskim}} || 1:29.20
|-
| 28 ||align=left| [[Miao Min]] || align=left| {{ZastavaMOK|CHN|1984|Zimskim}} || 1:29.22
|-
| 29 ||align=left| [[Han Chun-Ok]] || align=left| {{ZastavaMOK|PRK|1984|Zimskim}} || 1:29.30
|-
| 30 ||align=left| [[Emese Hunyady]] || align=left| {{ZastavaMOK|HUN|1984|Zimskim}} || 1:29.36
|-
| 31 ||align=left| [[Lee Yeon-Ju]] || align=left| {{ZastavaMOK|KOR|1984|Zimskim}} || 1:29.80
|-
| 32 ||align=left| [[Cao Guifeng]] || align=left| {{ZastavaMOK|CHN|1984|Zimskim}} || 1:30.28
|-
| 33 ||align=left| [[Marzia Peretti]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|1984|Zimskim}} || 1:30.33
|-
| 34 ||align=left| [[Lee Kyung-Ja]] || align=left| {{ZastavaMOK|KOR|1984|Zimskim}} || 1:31.11
|-
| 35 ||align=left| [[Choi Seung-Youn]] || align=left| {{ZastavaMOK|KOR|1984|Zimskim}} || 1:32.31
|-
| 36 ||align=left| [[Bibija Kerla]] || align=left| {{ZastavaMOK|YUG|1984|Zimskim}} || 1:51.06
|-
| 37 ||align=left| [[Natalya Glebova]] || align=left| {{ZastavaMOK|URS|1984|Zimskim}} || 1:55.42
|-
| 38 ||align=left| [[Dubravka Vukušić]] || align=left| {{ZastavaMOK|YUG|1984|Zimskim}} || 2:03.02
|}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Speed skating at the 1984 Winter Olympics}}
*[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1984/SSK/ Sports-Reference 1984 Olympics - Speed Skating] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090102164407/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1984/SSK/ |date=2. 1. 2009 }}

[[Kategorija:Brzo klizanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984.]]</text>
      <sha1>gq127q66nmue1iawf6dm2inszhcceek</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Brzo klizanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 1500 m (žene)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>377413</id>
    <revision>
      <id>3940839</id>
      <parentid>3857657</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T11:12:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940839</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5094" sha1="lieguwx2zpxjyc2ix0bykt5htg2ay8b" xml:space="preserve">{{Brzo klizanje na ZOI 1984.}}
{{Glavni|Brzo klizanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984.}}
[[Datoteka:Karin_Enke_1983.jpg|[[Karin Enke]], njemačka klizačica, pobjednica utrke na 1500 m|desno|mini]]
Takmičenja u '''[[Brzo klizanje|brzom klizanju na 1500 m]] u ženskoj konurenciji'''  na [[ZOI 1984.]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] održano je 9.  februara na olimpijskom [[Klizalište Zetra|Klizalištu Zetra]].&lt;ref name=OfficialReport&gt;{{cite web
 |title        = Sarajevo 1984 Official Report
 |url          = http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1984/or1984w.pdf
 |publisher    = LA84 Foundation
 |work         = Organising Committee of the XlVth Winter Olympic Games 1984 at Sarajevo
 |year         = 1984
 |access-date  = 3. 1. 2014
 |archive-url  = https://web.archive.org/web/20181113090339/http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1984/or1984w.pdf
 |archive-date = 13. 11. 2018
 |url-status   = dead}}&lt;/ref&gt; Ukupno je nastupilo 32 klizačice iz 15 zemalja. Pobjednica sa [[ZOI 1980.]] u [[Brzo klizanje na Zimskim olimpijskim igrama 1980 - 1500 m (žene)|utrci na 1500m]], [[Holandija na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|holandska]] klizačica [[Annie Borckink]] nije nastupila na ovoj olimpijadi.
== Rezultati ==
{|class=wikitable style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
! Plasman !!  Ime !! Država !! Vrijeme&lt;ref name=OfficialReport/&gt;
|-
| [[Datoteka:Gold medal olympic.svg|18p]] ||align=left| [[Karin Enke]] || align=left| {{ZastavaMOK|GDR|1984|Zimskim}} || 2:03.42 || {{WR}}
|-
| [[Datoteka:Silver medal olympic.svg|18p]] ||align=left| [[Andrea Ehrig-Mitscherlich|Andrea Schone]] || align=left| {{ZastavaMOK|GDR|1984|Zimskim}} || 2:05.29
|-
| [[Datoteka:Bronze medal olympic.svg|18p]]  ||align=left| [[Nataliya Petrusyova]] || align=left| {{ZastavaMOK|URS|1984|Zimskim}} || 2:05.78
|-
| 4 ||align=left| [[Gabi Zange]] || align=left| {{ZastavaMOK|GDR|1984|Zimskim}} || 2:07.69
|-
| 5 ||align=left| [[Erwina Ryś-Ferens]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|1984|Zimskim}} || 2:08.08
|-
| 6 ||align=left| [[Valentina Lalenkova]] || align=left| {{ZastavaMOK|URS|1984|Zimskim}} || 2:08.17
|-
| 7 ||align=left| [[Nataliya Kurova]] || align=left| {{ZastavaMOK|URS|1984|Zimskim}} || 2:08.41
|-
| 8 ||align=left| [[Bjørg Eva Jensen]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|1984|Zimskim}} || 2:09.53
|-
| 9 ||align=left| [[Thea Limbach]] || align=left| {{ZastavaMOK|NED|1984|Zimskim}} || 2:10.35
|-
| 10 ||align=left| [[Sigrid Smuda]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRG|1984|Zimskim}} || 2:10.55
|-
| 11 ||align=left| [[Yvonne van Gennip]] || align=left| {{ZastavaMOK|NED|1984|Zimskim}} || 2:10.61
|-
| 12 ||align=left| [[Annette Carlén-Karlsson]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1984|Zimskim}} || 2:10.80
|-
| 13 ||align=left| [[Ria Visser]] || align=left| {{ZastavaMOK|NED|1984|Zimskim}} || 2:11.06
|-
| 14 ||align=left| [[Mary Docter]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1984|Zimskim}} || 2:12.14
|-
| 15 ||align=left| [[Seiko Hashimoto]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|1984|Zimskim}} || 2:12.56
|-
| 16 ||align=left| [[Silvia Brunner]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|1984|Zimskim}} || 2:12.62
|-
| 17 ||align=left| [[Jane Goldman]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1984|Zimskim}} || 2:12.94
|-
| 18 ||align=left| [[Nancy Swider-Peltz]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1984|Zimskim}} || 2:13.74
|-
| 19 ||align=left| [[Pak Gum-Hyon]] || align=left| {{ZastavaMOK|PRK|1984|Zimskim}} || 2:14.23
|-
| 20 ||align=left| [[Han Chun-Ok]] || align=left| {{ZastavaMOK|PRK|1984|Zimskim}} || 2:14.25
|-
| 21 ||align=left| [[Natalie Grenier]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|1984|Zimskim}} || 2:14.72
|-
| 22 ||align=left| [[Sylvie Daigle]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|1984|Zimskim}} || 2:15.50
|-
| 23 ||align=left| [[Wang Guifang]] || align=left| {{ZastavaMOK|CHN|1984|Zimskim}} || 2:16.19
|-
| 24 ||align=left| [[Wang Xiuli]] || align=left| {{ZastavaMOK|CHN|1984|Zimskim}} || 2:16.68
|-
| 25 ||align=left| [[Kim Chang-Hae]] || align=left| {{ZastavaMOK|PRK|1984|Zimskim}} || 2:17.37
|-
| 26 ||align=left| [[Choi Seung-Youn]] || align=left| {{ZastavaMOK|KOR|1984|Zimskim}} || 2:17.80
|-
| 27 ||align=left| [[Lee Kyung-Ja]] || align=left| {{ZastavaMOK|KOR|1984|Zimskim}} || 2:17.96
|-
| 28 ||align=left| [[Lee Yeon-Ju]] || align=left| {{ZastavaMOK|KOR|1984|Zimskim}} || 2:18.34
|-
| 29 ||align=left| [[Kong Meiyu]] || align=left| {{ZastavaMOK|CHN|1984|Zimskim}} || 2:19.56
|-
| 30 ||align=left| [[Lilianna Morawiec]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|1984|Zimskim}} || 2:39.37
|-
| 31 ||align=left| [[Dubravka Vukušić]] || align=left| {{ZastavaMOK|YUG|1984|Zimskim}} || 2:42.12
|-
| 32 ||align=left| [[Bibija Kerla]] || align=left| {{ZastavaMOK|YUG|1984|Zimskim}} || 2:46.32
|}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Speed skating at the 1984 Winter Olympics}}
*[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1984/SSK/ Sports-Reference 1984 Olympics - Speed Skating] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090102164407/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1984/SSK/ |date=2. 1. 2009 }}

[[Kategorija:Brzo klizanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984.]]</text>
      <sha1>lieguwx2zpxjyc2ix0bykt5htg2ay8b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Brzo klizanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 3000 m</title>
    <ns>0</ns>
    <id>377415</id>
    <revision>
      <id>3940840</id>
      <parentid>3857658</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T11:12:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940840</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4552" sha1="c0xf4wfegapeaeqki980ka6kbu8d5wd" xml:space="preserve">{{Brzo klizanje na ZOI 1984.}}
{{Glavni|Brzo klizanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984.}}
[[Datoteka:Bundesarchiv_Bild_183-S0206-0012,_Andrea_Mitscherlich.jpg|[[Andrea Ehrig-Mitscherlich|Andrea Schone]], njemačka klizačica, pobjednica utrke na 3000 m|desno|mini]]
Takmičenja u '''[[Brzo klizanje|brzom klizanju na 1500 m]] u ženskoj konurenciji'''  na [[ZOI 1984.]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] održano je 9.  februara na olimpijskom [[Klizalište Zetra|Klizalištu Zetra]].&lt;ref name=OfficialReport&gt;{{cite web
 |title        = Sarajevo 1984 Official Report
 |url          = http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1984/or1984w.pdf
 |publisher    = LA84 Foundation
 |work         = Organising Committee of the XlVth Winter Olympic Games 1984 at Sarajevo
 |year         = 1984
 |access-date  = 3. 1. 2014
 |archive-url  = https://web.archive.org/web/20181113090339/http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1984/or1984w.pdf
 |archive-date = 13. 11. 2018
 |url-status   = dead}}&lt;/ref&gt; Ukupno je nastupilo 26 klizačica iz 14 zemalja. Pobjednica sa [[ZOI 1980.]] u [[Brzo klizanje na Zimskim olimpijskim igrama 1980 - 3000 m|utrci na 3000m]], [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|norveška]] klizačica [[Bjørg Eva Jensen]] nije uspjela odbraniti zlatnu medalju.
== Rezultati ==
{|class=wikitable style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
! Plasman !!  Ime !! Država !! Vrijeme&lt;ref name=OfficialReport/&gt;
|-
| [[Datoteka:Gold medal olympic.svg|18p]] ||align=left| [[Andrea Ehrig-Mitscherlich|Andrea Schone]] || align=left| {{ZastavaMOK|GDR|1984|Zimskim}} || 4:24.79 
|-
| [[Datoteka:Silver medal olympic.svg|18p]] ||align=left| [[Karin Enke]] || align=left| {{ZastavaMOK|GDR|1984|Zimskim}} || 4:26.33
|-
| [[Datoteka:Bronze medal olympic.svg|18p]]  ||align=left| [[Gabi Zange]] || align=left| {{ZastavaMOK|GDR|1984|Zimskim}} || 4:33.13
|-
| 4 ||align=left| [[Olga Pleshkova]] || align=left| {{ZastavaMOK|URS|1984|Zimskim}} || 4:34.42
|-
| 5 ||align=left| [[Yvonne van Gennip]] || align=left| {{ZastavaMOK|NED|1984|Zimskim}} || 4:34.80
|-
| 6 ||align=left| [[Mary Docter]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1984|Zimskim}} || 4:36.25
|-
| 7 ||align=left| [[Bjørg Eva Jensen]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|1984|Zimskim}} || 4:36.28
|-
| 8 ||align=left| [[Valentina Lalenkova]] || align=left| {{ZastavaMOK|URS|1984|Zimskim}} || 4:37.36
|-
| 9 ||align=left| [[Nataliya Petrusyova]] || align=left| {{ZastavaMOK|URS|1984|Zimskim}} || 4:39.36
|-
| 10 ||align=left| [[Nancy Swider-Peltz]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1984|Zimskim}} || 4:40.10
|-
| 11 ||align=left| [[Annette Carlén-Karlsson]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1984|Zimskim}} || 4:40.36
|-
| 12 ||align=left| [[Jane Goldman]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1984|Zimskim}} || 4:42.49
|-
| 13 ||align=left| [[Thea Limbach]] || align=left| {{ZastavaMOK|NED|1984|Zimskim}} || 4:42.84
|-
| 14 ||align=left| [[Erwina Ryś-Ferens]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|1984|Zimskim}} || 4:42.90
|-
| 15 ||align=left| [[Natalie Grenier]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|1984|Zimskim}} || 4:48.60
|-
| 16 ||align=left| [[Pak Gum-Hyon]] || align=left| {{ZastavaMOK|PRK|1984|Zimskim}} || 4:49.26
|-
| 17 ||align=left| [[Han Chun-Ok]] || align=left| {{ZastavaMOK|PRK|1984|Zimskim}} || 4:51.91
|-
| 18 ||align=left| [[Sigrid Smuda]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRG|1984|Zimskim}} || 4:53.22
|-
| 19 ||align=left| [[Seiko Hashimoto]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|1984|Zimskim}} || 4:53.38
|-
| 20 ||align=left| [[Kim Chang-Hae]] || align=left| {{ZastavaMOK|PRK|1984|Zimskim}} || 4:58.41
|-
| 21 ||align=left| [[Wang Guifang]] || align=left| {{ZastavaMOK|CHN|1984|Zimskim}} || 4:59.32
|-
| 22 ||align=left| [[Wang Xiuli]] || align=left| {{ZastavaMOK|CHN|1984|Zimskim}} || 5:00.15
|-
| 23 ||align=left| [[Kong Meiyu]] || align=left| {{ZastavaMOK|CHN|1984|Zimskim}} || 5:03.43
|-
| 24 ||align=left| [[Lee Kyung-Ja]] || align=left| {{ZastavaMOK|KOR|1984|Zimskim}} || 5:07.12
|-
| 25 ||align=left| [[Ria Visser]] || align=left| {{ZastavaMOK|NED|1984|Zimskim}} || 5:14.80
|-
| 26 ||align=left| [[Bibija Kerla]] || align=left| {{ZastavaMOK|YUG|1984|Zimskim}} || 5:37.67
|}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Speed skating at the 1984 Winter Olympics}}
*[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1984/SSK/ Sports-Reference 1984 Olympics - Speed Skating] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090102164407/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1984/SSK/ |date=2. 1. 2009 }}

[[Kategorija:Brzo klizanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984.]]</text>
      <sha1>c0xf4wfegapeaeqki980ka6kbu8d5wd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Apoptoza</title>
    <ns>0</ns>
    <id>384534</id>
    <revision>
      <id>3940671</id>
      <parentid>3915562</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T05:53:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940671</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16156" sha1="6q9l49o2xhd7qqaw8gqcn43lcd5xwyy" xml:space="preserve">[[Datoteka:Apoptosis DU145 cells mosaic.jpg|mini|Etoposidom tretirane DU145 ćelije [[rak]]a [[prostata|prostate]] eksplodiraju u kaskadu apoptoznih tijela.&lt;br&gt;Slike su izdvojene iz snimka koji pokriva period od 61 sata.&lt;br&gt;
Optičke debljine su označene bojama. Sa povećanjem debljine, boja se mijenja od sive do žute, crvene, ljubičaste i na kraju crne.&lt;br&gt;
(Pogledajte video na The Cell: An Image Library)]]
'''Apoptoza''' ([[grčki jezik|grč.]] ἀπό - ''apo'' = pri, od, tada + πτῶσις - ''ptōsis'' = pad) je proces [[Programirana ćelijska smrt|programirane smrti ćelije]] (''PCD'') koja može nastati kod višećelijskih [[Organizam (biologija)|organizama]].&lt;ref&gt;Green D. (2011): Means to an end: Apoptosis and other cell death mechanisms. Cold Spring Harbor Laboratory Press. Cold Spring Harbor, NY, {{ISBN|978-0-87969-888-1}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://books.google.com/books/about/Means_to_an_End.html?id=s8jBcQAACAAJ.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R.,  Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-1-8}}.&lt;/ref&gt;
[[Biohemija|Biohemijski]] procesi dovode do promjena karakteristika ćelije ([[Morfologija (biologija)|morfologije]]) i [[smrt]]i. Te promjene uključuju mežuranje i skupljanje ćelije, [[Jedro (biologija)|jedarnu]] fragmentaciju, kondenzaciju i fragmentaciju [[hromatin]]a i [[hromosom|hromosomske]] [[Dezoksiribonukleinska kiselina|DNK]].

Za razliku od [[nekroza|nekroze]], što je oblik traumatske ćelijske smrti koja je posljedica akutne ćelijske povrede, apoptoza općenito organizmu daje prednosti tokom životnog ciklusa. Na primjer, razdvajanje prstiju na rukama i nogama u razvoju ljudskog [[Zametak|embriona]] dolazi zato što ćelije između prstiju prolaze kroz apoptoze. Apoptoza također proizvodi ćelijske fragmente koji se zovu apoptozna tijela koja [[Fagocitoza|fagocitne ćelije]] mogu brzo progutati i ukloniti prije nego što se sadržaj ćelije može prosuti na okolne ćelije i dovesti do oštećenja.&lt;ref&gt;Alberts B, Johnson  A., Lewis J., Raff M., Roberts K., Walter P.  (2008): Molecular biology of the cell, 5th edition. Garland Science, New York, {{ISBN|978-0-8153-4105-5}}.&lt;/ref&gt;

Kod prosječnog odraslog čovjeka, svaki dan, zbog apoptoze umire između 50 i 70 milijardi ćelija. Za prosječno dijete u dobi između 8 i 14 godina to iznosi oko 20 do 30 milijardi.

Istraživanje u i oko apoptoze su značajno intenzivirana od ranih 1990-ih. Pored njenog značaja kao biološkog fenomena, neispravni apoptozni procesi su upleteni i u širok spektar [[bolest]]i. Prekomjerna apoptoza izaziva [[atrofija|atrofije]], koje izazivaju nekontroliranu proliferaciju ćelija, kao što se to dešava sa ćelijama [[Rak (bolest)|raka]].

Neki faktori, kao ''fas'' kaspaze (C-cisteinom bogati, asp- asparaginska kiselina  (polovina sadržaja), ase - proteaza) itd. promoviraju apoptoze, a ''bcl 2'' ih inhibira.

== Slijed događanja u apoptozi==
Kada ćelija umre od apoptoze, okolna tkiva nisu ugrožena. U apoptozi se odvija sljedeći niz povezanih promjena. 
* [[Enzim]]i razgrađuju citoskelet ćelije.
*[[Citoplazma]] postaje gusta, sa zbijenim organelama. 
*Površina ćelijske membrane formira &quot;plikove&quot;.
*[[Hromatin]] se kondenzira, a [[Jedro (biologija)|jedrova]] opna nestaje; [[Dezoksiribonukleinska kiselina|DNK]] se fragmentira. 
*Ćelija se raspada u vezikule, koje se uklanjaju [[fagocitoza|fagocitozom]].&lt;ref&gt;Hocking S. (2008): OCR Biology A2.|authorlink= Sue Hocking |year= 2008 |{{ISBN|978-0-435691-90-5}}.&lt;/ref&gt;

==Proces==
[[File:Apoptosis.png|right]]
[[File:Control Of The Apoptosis Mecanisms.pdf|thumb|alt=Control Of The Apoptotic hai Mechanisms|Kontrola mehanizama apoptoze]]
Unutarćelijska signalizacija za apoptozu samoinicira se kao odgovor na [[stres]], koji može dovesti do njenog samoubistva. Vezivanje [[jedro|jedarnih]] receptora pomoću  [[glukokortikoid]]a, [[hipoksija|hipoksije]] i povećanjem unutrašnje koncentracije [[kalcij]]a.
Na primjer, pri oštećenju membrane, to je samo po sebi okidač koji može pokrenuti oslobađanje svih unutarćelijskih apoptoznih signala. Jedan broj mobilnih komponenti, kao što je poli ''ADP'' ribozna [[polimeraza]], može također pomoći reguliraju apoptoze.
Prije nego što [[enzim]]i stvarni proces ćelijske smrti prenagli, apoptozni signali moraju provocirati regulatorne proteina za pokretanje puta u apoptozu. Ovaj korak omogućuje da apoptozni signal da izazovu ćelijsku smrt ili taj proces mora biti zaustavljen, kada više nije potrebno da ćelija umre. U to je uključeneo nekoliko proteina u dva identificirana glavna načina regulacije: 
*ciljanje [[mitohondrija|mitohondrijske]] funkcionalnosti ili 
*direktna transdukcija signala preko odgovarajućih adapterskih [[protein]]a do apoptoznih mehanizama. Drugi put za pokretanje, identificiran u nekoliko studija toksina, počiva na napovećanju koncentracije [[kalcij]]a u ćeliji uzrokovane aktivnosti lijeka, što također može dovesti do apoptoze preko kalcij obavezujuće proteaze [[kalpain]]a.
===Mitohondrijska regulacija===
Dobro poznata činjenica je da su [[Mitohondrija|mitohondrije]] od suštinskog značaja za život višećelijskih organizama. Bez njih, u ćeliji prestaje aerobno disanje i ona brzo umire. Ta njihova uloga čini osnovu za neke apoptozne puteve. Apoptozni proteini koji ciljaju mitohondrije na njih utiču na različite načine. Oni mogu dovesti do mitohondrija bubrenje putem formiranja membranskih pora ili mogu povećati propusnost membrane mitohondrija i izazvati da efektori apoptoze efektora procure. To su suštinski vrlo usko povezani putevi, a tumori češće nastataju inutarstrukturnim nego spoljašnjim putem zbog njegove osjetljivosti. Postoji veći broj dokaza koji ukazuju na to da [[dušik|dušični]] može izazvati apoptozu pomažući da se poremeti [[membranski potencijal]] mitohondrija, što ih čine propusnijim.&lt;ref&gt;Brüne B (2003): Nitric oxide: NO apoptosis or turning it ON? Cell Death Differ., 10 (8): 864–869.&lt;/ref&gt; U pokretanje i inhibiciju apoptoze, dušični monoksid je upleten preko moguće akcije kao signalne molekule naknadnih puteva koji aktiviraju apoptozu.

Mitohondrijski proteini koji su poznati kao ''SMAC'' (mali mitohondrija-izvedeni aktivatori [[kaspaza]]) se ispuštaju u [[citosol]] nakon povećanja propusnosti. ''SMAC'' se veže  [[inhibitor apoptoze|inhibitor apoptoznih proteina]] (''IAPS'') i deaktivira ih, sprečavajući ''IAPS'' za sprečavanje procesa apoptoze i stoga omogućava da se apoptoza nastavi. ''IAP'' također obično potiskuje aktivnost grupe [[cistein proteaza]] pod nazivom [[kaspaze]].&lt;ref&gt;Fesik S. W., Shi Y. (2001): Controlling the caspases. Science, 294 (5546): 1477–1478.&lt;/ref&gt; koje obavljaju degradacije ćelije, pa se vidi da je stvarna [[enzim]]ska degradacija indirektno regulirala mitohondrijsku propusnost.

[[Citohrom]] C je također pušten iz mitohondrija, zbog formiranja kanala, mitohondrijskskim kanalom koji izaziva apoptozu (''MAC''), u vanjskom membrane mitohondrija&lt;ref&gt;Laurent M. D.,  Martinez-Caballero S., Kinnally K. W. (2006): Is MAC the knife that cuts cytochrome c from mitochondria during apoptosis?  Cell Death and Differentiation, 13: 1387-1395. http://www.nature.com/cdd/journal/v13/n8/full/4401949a.html.&lt;/ref&gt; i ima regulatornu funkciju, što prethodi morfološkim promjenama koje su povezane s apoptozeom. Kada [[citohrom C]] otpusti, vezuje se za aktivirajući faktor-1 apoptozne proteaze (''Apaf-1'') i [[adenozin trifosfat|ATP]], koji se onda vezuju za ''pro-kaspaze-9 ''za stvaranje proteinskog kompleks poznatog kao [[apoptosom]]. Apoptosom cijepa pro-kaspaze svojim aktivnim oblikom [[kaspaza-9]], što zauzvrat aktivira efektorske ''kaspaze-3 ''.

''MAC'', mitohondrijski kanal koji inducira apoptozu, također pod nazivom i &quot;mitohondrijska vanjsko-membranska permeabilizacijska pora&quot;, reguliran je raznim proteina, kao što su oni kodirani kod sisarske ''Bcl-2'' porodice anti-apoptoznih gena, na homologu ''CED9'' alela ''ced-9'' koji se nalazi kod [[nematoda|nematode]] ''Caenorhabditis elegans''.&lt;ref&gt;Lodish H. (2004): Molecular Cell Biology. W.H. Freedman and Company, New York, {{ISBN|0-7167-4366-3}}.&lt;/ref&gt; ''Bcl-2'' proteini su sposobni da pokrenu inhibiciju apoptoze, direktnom akcijom na MAC/MOMPP. ''Bax'' i/ili ''Bak'' formiraju pore, dok ''Bcl-2'', ''Bcl-xL'' ili ''Mcl-1'' inhibiraju njihovo formiranje.

===Direktni prenos signala===
[[File:signal transduction pathways.png|thumb|500px|right|Put signalne transdukcije]]
{{multiple image
| image1 = TFN-signalling.svg
| width1 = 250
| image2 = Fas-signalling.svg
| width2 = 250
| footer =  ''TNF'' (lijevo) i ''Fas'' (desno) signalizacija u apoptozi: primjer direktnog provođenja siglala.
}}
Postoje dvije teorije o direktnoj inicijaciji apoptotskih mehanizama kod [[Sisari|sisara]]:
*'''Model TNF-indukcije''' ([[engleski jezik|eng.]] skr. od '''T'''umor '''N'''ecrosis '''F'''actor) i 
* '''Model ''Fas-Fas'' [[ligand]]-medijacije''',
a oba uključuju receptore ''TNF receptorske'' (''TNFR'')  porodice, udružene sa spoljnim signalima.

====Put TNF ====
TNF je [[citokin]] koji je glavninom proizvod aktiviranih [[makrofag]]a i glavni je vanjski medijator apoptoze. Za njega, većina ljudskih ćelija ima po dva receprora: 
*'''TNF-R1''' i 
*'''TNF-R2'''.
Pokazalo se da vezivanje ''TNF'' za ''TNF-R1'' pokreće put koji vodi do aktivacije kaspaze, preko intermedijarnih membranskih proteina ''TNF'' receptora iz domena povezanog sa smrti ćelije (''TRADD'') i domena ''Fas'' proteina koji su također povezani sa smrću (''FADD''). Pritom ''cIAP1/2'' mogu inhibirati ''TNF-α'' signalizaciju vezivanjem za ''TRAF2'', a ''FLIP'' inhibira aktivaciju kaspaze-8.
Vezanje ovog receptora može također indirekto voditi ka aktiviranju [[transkripcija|transkripcijskoh faktora]] uključenog u preživljavanje ćelije i upalni odgovor. Veza između ''TNF'' i apoptoze ukazuje zašto nenormalna proizvodnja ''TNF'' ima  fundamentalnu ulogu u nekoliko bolesti čovjeka, posebno [[autoimunost|autoimunih]].

====Put Fas ====

[[Fas receptor]] – prvi apoptozni signal ('''F'''irst '''A'''poptose '''S'''ignala), poznat i kao ''Apo-1'' ili ''CD95'', veže [[FAS ligand|Fas ligand]] (''FasL''), [[transmembranski protein]], dio porodice ''TNF''. Interakcija između ''Fas'' i rezultata ''FasL u formiranju'' kompleksa signalizacije za izazivanje smrti (''DISC''), koji sadrži ''FADD'', kaspaze-8 i kaspaze-10. U nekim vrstama ćelija (tip I), procesuirana kaspaza-8 neposredno aktivira druge članove porodice kaspaze, i pokreće izvršenje apoptoze ćelije. U drugim  grupama ćelija (tip II), u ''Fas-DISC'' počinje formiranje povratne petlje koja se spiralizacijom povećava oslobađanje proapoptotskih faktora iz mitohondrija i pojačava aktivaciju kaspaze-8.

====Zajedničke komponente====
Nakon ''TNF-R1'' i aktivacije ''Fas'' u ćelijama [[sisar]]a, ravnotežu između proapoptotskih pripadnika uspostavlja ''Bcl-2'' porodica. To je ravnoteža proporcija proapoptotskih homodimera tog oblika u vanjskoj membrani mitohondrija. Proapoptotski homodimeri su potrebni da bi mitohondrijske membrane bile propusne za oslobađanje aktivatora kaspaze, kao što su [[citohrom]] C i ''SMAC''. Kontrola proapoptotskih proteina, pod normalnim uvjetima neapoptotskih ćelija, općenito je nepotpuno  poznata, ali se zna da se akcija ''Bax'' ili ''Bak'' pokreće aktiviranjem ''BH3'' proteina, koji su dio ''Bcl-2'' porodice.
===== Kaspaze =====
[[Kaspaze]] s imaju centralnu ulogu u prenosu ''DR'' apoptoznog signala. Kaspaze su proteini koji su visoko konzervirani, cistein-zavisne, aspartat-specifične proteaze. Postoje dvije vrste kaspaze: inicijatorske kaspaze: kaspaze 2,8,9,10,11,12 i efektivne kaspaze: kaspaze 3,6,7. Aktiviranje inicijatorskih kaspaza zahtijeva vezivanja na specifične oligomerne aktivatore proteina. Efektorske kaspaze se zatim aktiviraju putem aktivnog inicijatora kaspaze putem proteolitičke razgradnje. Aktivni efektor kaspaze onda proteolitski degradira  domaćinske intracelularne proteine za obavljanje programa ćelije smrti.
====Apoptozni put koji ne zavisi od kapsaze====
Također postoji put apoptoze koji je nazavisan od kaspaze, a koji je posredovan preko ''AIF'' (inducirajućim faktor apoptoze).&lt;ref&gt;Susin S. A., Lorenzo H. K., Zamzami N. (1999): Molecular characterization of mitochondrial apoptosis-inducing factor. Nature, 397 (6718): 441–446.&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{refspisak}}
==Također pogledajte==
*[[Nekroza]]
*[[Ćelije (biologija)|Ćelija]]
*[[Mitoza]]

==Vanjski linkovi==
*[http://biovisi.com/APOPTOSIS_CASPASE3_VIDEO.php Apoptosis &amp; cell surface]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}
*[https://www.youtube.com/watch?v=l4D0YxGi5Ec Apoptosis &amp; Caspase 3], The Proteolysis Map-animation
*[https://www.youtube.com/watch?v=29AMumxsEo0 Apoptosis &amp; Caspase 8], The Proteolysis Map-animation
*[https://www.youtube.com/watch?v=4YYboqiol_w Apoptosis &amp; Caspase 7], The Proteolysis Map-animation
*[http://www.copewithcytokines.de/cope.cgi?key=Apoptosis%20MiniCOPE%20Dictionary Apoptosis MiniCOPE Dictionary- list of apoptosis terms and acronyms]
*[https://web.archive.org/web/20081207190928/http://www.biochemweb.org/apoptosis.shtml Apoptosis (Programmed Cell Death) - The Virtual Library of Biochemistry and Cell Biology]
*[http://www.caspases.org Apoptosis Research Portal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140825065034/http://www.caspases.org/ |date=25. 8. 2014 }}
*[https://web.archive.org/web/20180809121135/http://apoptosisinfo.com/ Apoptosis Info] Apoptosis protocols, articles, news, and recent publications.
*[https://web.archive.org/web/20070111190837/http://www.apoptosis-db.org/welcome.html Database of proteins involved in apoptosis]
*[https://web.archive.org/web/20070630103651/http://stke.sciencemag.org/content/vol2007/issue380/images/data/tr1/DC1/Apoptosis_WEHI.mov Apoptosis Video]
*[https://www.youtube.com/watch?v=DR80Huxp4y8 Apoptosis Video (WEHI on Youtube)]
*[http://users.rcn.com/jkimball.ma.ultranet/BiologyPages/A/Apoptosis.html#The_Mechanisms_of_Apoptosis The Mechanisms of Apoptosis] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180309073759/http://users.rcn.com/jkimball.ma.ultranet/BiologyPages/A/Apoptosis.html#The_Mechanisms_of_Apoptosis |date=9. 3. 2018 }} Kimball's Biology Pages. Simple explanation of the mechanisms of apoptosis triggered by internal signals (bcl-2), along the caspase-9, caspase-3 and caspase-7 pathway; and by external signals (FAS and TNF), along the caspase 8 pathway. Accessed 25 March 2007.
*WikiPathways - [http://www.wikipathways.org/index.php/Pathway:Homo_sapiens:Apoptosis Apoptosis pathway] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080916135457/http://www.wikipathways.org/index.php/Pathway:Homo_sapiens:Apoptosis |date=16. 9. 2008 }}
*[https://web.archive.org/web/20141227072014/http://www.crmagazine.org/archive/Spring2007/Pages/FindingCancersSelf-DestructButton.aspx Finding Cancer's Self-Destruct Button] CR magazine (Spring 2007). Article on apoptosis and cancer.
*[https://web.archive.org/web/20190822100124/https://www.ibiology.org/cell-biology/introduction-to-apoptosis/ Xiaodong Wang's Lecture: Introduction to Apoptosis]
*[https://www.ibiology.org/cell-biology/programmed-cell-death/ Robert Horvitz's Short Clip: Discovering Programmed Cell Death] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180719233442/https://www.ibiology.org/cell-biology/programmed-cell-death/ |date=19. 7. 2018 }}
*[http://bcl2db.ibcp.fr/BCL2DB/ The Bcl-2 Database] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131023061339/http://bcl2db.ibcp.fr/BCL2DB/ |date=23. 10. 2013 }}
*[http://arquivo.pt/wayback/20160515224643/http://www.deathbase.org/ DeathBase: a database of proteins involved in cell death, curated by experts]
*[http://www.ecdo.eu European Cell Death Organization]

[[Kategorija:Ćelijska signalizacija]]
[[Kategorija:Imunologija]]
[[Kategorija:Programirana ćelijska smrt]]
[[Kategorija:Apoptoza]]
[[Kategorija:Starenje ćelija]]
[[Kategorija:Medicinski aspekti smrti]]</text>
      <sha1>6q9l49o2xhd7qqaw8gqcn43lcd5xwyy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Batman (pokrajina)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>391030</id>
    <revision>
      <id>3940736</id>
      <parentid>3859214</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T08:26:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940736</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3497" sha1="cvbgyk9vvwqz9mkn7wue70bw3oskyis" xml:space="preserve">{{Geokutija|Pokrajina
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                   = Pokrajina Batman
| izvorno_ime           = Batman ili
| drugo_ime             =
| kategorija            = [[Turske pokrajine|pokrajina]]
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava               =
| simbol                =
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| država                = Turska
| zastava_države        = da
&lt;!-- *** Granice, objekti što pripadaju ovaj dio i.t.d *** --&gt;
| graniči_sa            =
| dio                   =
| grad                  = 
| znamenitost           = 
| rijeka                = 
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| glavni_grad           = [[Batman (grad)|Batman]]
&lt;!-- *** Dimenzije *** --&gt;
| površina              = 4 649 
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo          = 510 200
| stanovništvo_datum = 31.12.2010.&lt;ref&gt;[http://www.turkstat.gov.tr/PreHaberBultenleri.do?id=8428&amp;tb_id=1 Turski zavod za statistiku]&lt;/ref&gt;
| stanovništvo_gustoća  = 110
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
| osnovan               =
| datum                 =
| vlada                 = 
| lider                 = | lider_vrsta  = Guverner 
| partija_lidera        = 
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| vremenska_zona        = | utc_odstupanje =
| vremenska_zona_DST    = | utc_offset_DST =
| poštanski_broj        =
| pozivni broj          = 0488
| kod                   =  | kod_vrsta = 
&lt;!-- *** Slobodni polji *** --&gt;
| prazno                = | prazno_vrsta =
| prazno1               = | prazno1_vrsta = 
&lt;!-- *** Karta *** --&gt;
| karta                 = Batman_in_Turkey.svg
&lt;!-- *** Webb stranice *** --&gt;
| web_stranica          = [http://www.batman.gov.tr/ www.batman.gov.tr/]
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka              =
}}
'''Pokrajina Batman''' ([[turski]]: ''Batman ili'') je [[Turske pokrajine|pokrajina]] koja se nalazi u jugoistočnom dijelu [[Turska|Turske]].

Prostire se na površini od 4.649 [[Km²|km]]&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; a prema podacima iz [[2010]]. godine u ovoj provinciji je živjelo 510.200 stanovnika. Jedna je od gušće naseljenih Pokrajina s 110 stanovnika/km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.

Pokrajina je važna zbog svojih rezervi i proizvodnji [[Nafta|nafte]] koja je započela tokom 1940-tih. Naftna nalazišta su povezana 494&amp;nbsp;km dugim naftovodom do turske luke [[İskenderun]]. [[Pamuk]] je glavni poljoprivredni proizvod.

Osim toga značajna je i po svojim arheloškim nalazištima.
Željezničkim prugama Pokrajina je povezana sa susjednim pokrajinama [[Diyarbakır (pokrajina)|Diyarbakir]] i [[Elazığ (pokrajina)|Elazığ]] kao i sa glavnim turskim gradom [[Ankara|Ankarom]].

Glavni grad pokrajine je [[Batman (grad)|Batman]].

Većinsko stanovništvo čine [[Kurdi]].

== Distrikti ==
[[Datoteka:Batman_districts.png|mini|desno|x00px|Položaj distrikta unutar pokrajine]]
Pokrajina se sastoji od 6 distrikta:

* Batman, 
* Beşiri, 
* Gercüş,
* Hasankeyf, 
* Kozluk i 
* Sason.

U provinciji se nalazi 270 sela.&lt;ref&gt;[http://etd.lib.metu.edu.tr/upload/12610533/index.pdf Balaban, Meltem Şenol Risk society and planning: the case of flood disaster management in turkish cities] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110927215722/http://etd.lib.metu.edu.tr/upload/12610533/index.pdf |date=27. 9. 2011 }} Pristupljeno 6. jula 2015.&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.batman.gov.tr/ Službena stranica pokrajine]

{{Commonscat}}
{{pokrajine u Turskoj}}

[[Kategorija:Pokrajine u Turskoj|Batman]]
[[Kategorija:Pokrajina Batman|*]]</text>
      <sha1>cvbgyk9vvwqz9mkn7wue70bw3oskyis</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Amel Tuka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>391457</id>
    <revision>
      <id>3940642</id>
      <parentid>3832799</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T04:38:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940642</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22548" sha1="3twfpgvwqm49soydcuqmxorr8ed6r1d" xml:space="preserve">{{Infokutija atletičar
| ime             = Amel Tuka
| slika           = 083 800m series tuka (32505894374) (cropped).jpg
| veličina_slike  = 
| opis_slike      = Tuka 2017.
| puno_ime        = 
| nadimci         = 
| nacionalnost    = 
| udaljenost(i)   = [[800 metara|800 m]], [[400 metara|400 m]]
| klub            = [[Atletski klub Zenica|AK Zenica]]
| trener          = Gianni Ghidini
| datum_rođenja   = {{datum rođenja i godine|1991|1|9}}
| mjesto_rođenja  = [[Kakanj]]
| prebivalište    =
| datum_smrti     =
| mjesto_smrti    =
| visina          = 187 cm
| masa            = 77 kg
| lični_najbolji_rezultati = da
| najbolji_rezultat_sport1 = 800 m
| najbolji_rezultat1       = 1:42.51&lt;ref&gt;{{cite web |title=Tuka poised to spring a surprise in Beijing |url=https://www.worldathletics.org/news/feature/tuka-bosnia-800m |website=worldathletics.org |access-date=8. 6. 2021 |language=en |date=29. 7. 2015 |archive-date=12. 11. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191112225625/https://www.worldathletics.org/news/feature/tuka-bosnia-800m |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| najbolji_rezultat_sport2 = 400 m
| najbolji_rezultat2       = 46.15&lt;ref name=&quot;BHRT&quot;&gt;{{cite web |url= http://www.bhrt.ba/tuka-postavio-novi-drzavni-rekord-na-400-metara/ |publisher= [[BHRT]] |title= Tuka postavio novi državni rekord na 400 metara |date= 29. 6. 2019 |access-date= 2. 10. 2019 |archive-url= https://web.archive.org/web/20191002025241/http://www.bhrt.ba/tuka-postavio-novi-drzavni-rekord-na-400-metara/ |archive-date= 2. 10. 2019 |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;
| najbolji_rezultat_sport3 = 
| najbolji_rezultat3       = 
| najbolji_rezultat_sport4 = 
| najbolji_rezultat4       = 
| šabloni_medalja          = 
{{MedaljaTakmičenje|[[Svjetsko prvenstvo u atletici|Svjetsko prvenstvo]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2018.|Doha 2019.]]|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2019 – 800 m (muškarci)|800 m]]}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2015.|Peking 2015.]]|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2015 – 800 m (muškarci)|800 m]]}}
{{MedaljaTakmičenje|[[Evropsko prvenstvo u atletici U-23|Evropsko prvenstvo U-23]]}}
{{MedaljaBronza|[[Evropsko prvenstvo u atletici U-23 2013.|Tampere 2013.]]|800 m}}
{{MedaljaTakmičenje|[[Balkansko prvenstvo u atletici|Balkansko prvenstvo]]}}
{{MedaljaZlato|[[Balkansko prvenstvo u atletici 2012.|Eskişehir 2012.]]|800 m}}
{{MedaljaSrebro|[[Balkansko prvenstvo u atletici 2013.|Stara Zagora 2013.]] |800 m}}
{{MedaljaBronza|[[Balkansko prvenstvo u atletici 2014.|Pitești 2014.]]|800 m}}
{{MedaljaTakmičenje|[[Balkansko dvoransko prvenstvo u atletici|Balkansko dvoransko prvenstvo]]}}
{{MedaljaZlato|[[Balkansko dvoransko prvenstvo u atletici 2015.|Istanbul 2015.]]|800 m}}
| aktualizirano           = 2. 10. 2019.
}}
'''Amel Tuka''' [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[Atletika|atletičar]], čija su specijalnost utrke na [[800 metara|800]] (primarna disciplina) i [[400 metara]]; u obje discipline drži nacionalni rekord. Član je [[Atletski klub Zenica|Atletskog kluba Zenica]]. Osvajač je srebrne medalje sa [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2019.|Svjetskog prvenstva 2019.]] i bronzane medalje sa [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2015.|Svjetskog prvenstva 2015.]]

== Karijera ==
Atletikom se počeo baviti sasvim slučajno kad je 2008, kao učenik trećeg razreda STŠ &quot;Kemal Kapetanović&quot; iz [[Kakanj|Kaknja]], učestvovao na Malim olimpijskim igrama u Zenici i pobijedio u utrci na 400 m. Trener AK Zenica Halid Sedić pozvao ga je na razgovor, nakon kojeg je Tuka postao član tog kluba. Budući da je živio u Kaknju, morao je svakodnevno dolaziti na treninge u Zenicu. Samo nekoliko mjeseci kasnije zabilježio je prvi uspjeh: pobijedio je na 400 i 800 m na državnom juniorskom prvenstvu. Slijedio je ulazak u reprezentaciju i učešće na Balkanskom juniorskom prvenstvu u Grčkoj, gdje je bio treći. Nakon tog uspjeha proglašen je atletskim otkrićem godine u Bosni i Hercegovini.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://novovrijeme.ba/amel-tuka-otkrice-bh-atletike-moramo-vjerovati-u-sebe/|title=Amel Tuka, otkriće bh. atletike: &quot;Moramo vjerovati u sebe&quot;|website=novovrijeme.ba|first=Elmedin|last=Bišić|date=25. 6. 2013|access-date=23. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20141011090431/http://novovrijeme.ba/amel-tuka-otkrice-bh-atletike-moramo-vjerovati-u-sebe/|archive-date=11. 10. 2014}}&lt;/ref&gt;

Od 2010. stalni je član seniorske reprezentacije na takmičenju Treće lige [[Evropsko ekipno prvenstvo u atletici|Evropskog ekipnog prvenstva]] i na svim takmičenjima bio je na pobjedničkom postolju.

U junu 2013. pobijedio je na takmičenju [[Evropsko ekipno prvenstvo u atletici 2013.|Treće lige Evropskog ekipnog prvenstva]] s rezultatom 1:51.11. Mjesec kasnije, na [[Evropsko prvenstvo u atletici U-23 2013.|Evropskom prvenstvu U-23]], osvojio je treće mjesto na 800 m i postavio državni rekord 1:46.29.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://la.sportresult.com/ajax/eaa2.asp?event_id=10013200000006&amp;ctype_id=71&amp;module=competition&amp;show=RL&amp;lang=en|title=Rezultati utrke na 800 m na EP U-23 2013|work=sportresult.com|access-date=23. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20140820210755/http://la.sportresult.com/ajax/eaa2.asp?event_id=10013200000006&amp;ctype_id=71&amp;module=competition&amp;show=RL&amp;lang=en|archive-date=20. 8. 2014}}&lt;/ref&gt;

U 2014. osvojio je bronzanu medalju na [[Balkansko prvenstvo u atletici 2014.|Balkanskom prvenstvu]] u [[Pitești]]ju (1:50.67) da bi na svom drugom [[Evropsko prvenstvo u atletici 2014.|Evropskom prvenstvu]] u seniorskoj konkurenciji u [[Zürich]]u bio šesti s novim državnim rekordom [[Evropsko prvenstvo u atletici 2014 – 800 m (muškarci)|1:46.12]].

U 2015. osvojio je zlatnu medalju na [[Balkansko dvoransko prvenstvo u atletici 2015.|Balkanskom dvoranskom prvenstvu]] u [[Istanbul]]u (1:48.86). Dana 1. jula na mitingu u [[Velenje|Velenju]] postavio je novi državni rekord, pobijedivši s rezultatom 1:44.19. Rekord je popravio već nakon 10 dana, pobijedivši i u [[Madrid]]u s vremenom 1:43.84. Šest dana kasnije, u svom prvom nastupu na nekom od mitinga [[IAAF Dijamantna liga|Dijamantne lige]] u karijeri, ponovo je popravio lični i državni rekord pobijedivši u [[Herculis 2015.|Monaku]] s vremenom 1:42.51. To je bilo najbolje vrijeme [[2015. u atletici|sezone 2015.]] u tom trenutku, [[Razvoj svjetskog rekorda na 800 m|32. rezultat svih vremena]] i četvrti u [[Evropa|Evropi]]. U toj utrci pobijedio je i tadašnjeg olimpijskog viceprvaka [[Nijel Amos|Nijela Amosa]] i svjetskog prvaka [[Mohammed Aman|Mohammeda Amana]].

Na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2015.|Svjetskom prvenstvu 2015.]] u [[Peking]]u ostvario je rezultat karijere [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2015 - 800 m (muškarci)|osvojivši bronzanu medalju]] iza [[Razvoj svjetskog rekorda na 800 m|svjetskog rekordera]] [[David Rudisha|Davida Rudishe]] i [[Poljaci|Poljaka]] [[Adam Kszczot|Adama Kszczota]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://balkans.aljazeera.net/news/sports/2019/10/1/svjetsko-atletsko-prvenstvo-u-dohi-srebrna-medalja-za-amela-tuku|title=Svjetsko atletsko prvenstvo u Dohi: srebrna medalja za Amela Tuku|website=balkans.aljazeera.net|language=bs|access-date=9. 7. 2021}}&lt;/ref&gt; To je bio najveći uspjeh u historiji bosanskohercegovačke atletike dotad.

Na [[Memorijal Van Damme|Memorijalu Van Damme]] u [[Bruxelles]]u, završnom mitingu [[IAAF Dijamantna liga 2015.|Dijamantne lige 2015]], osvojio je [[Memorijal Van Damme 2015.|treće mjesto]], što mu je bilo dovoljno i za treće mjesto u ukupnom poretku te discipline.&lt;ref&gt;{{cite web |url = http://brussels.diamondleague.com/en/lists_results_brussels/#contentTabFrame#/live/sports/at/at/js/mappings/disciplines/disciplineRoot#DisciplineInit#Brussels2015_TIMING_ATM008101_json |title = Diamond Race Standings after 7 of 7 Meetings – Men's 800 m |website = brussels.diamondleague.com |date = 11. 9. 2015 |access-date = 11. 9. 2015 |archive-date = 11. 9. 2015 |archive-url = https://web.archive.org/web/20150911193737/http://brussels.diamondleague.com/en/lists_results_brussels/#contentTabFrame |url-status = dead }}&lt;/ref&gt;

Prema izboru Asocijacije balkanskih atletskih federacija (ABAF), Tuka je osvojio titulu najboljeg atletičara na Balkanu u 2015.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.rtvbn.com/362246/Amel-Tuka-najbolji-atleticar-Balkana |title= Amel Tuka najbolji atletičar Balkana! |publisher= [[RTV BN]] |date= 21. 10. 2015 |access-date= 23. 5. 2016 |archive-date= 4. 3. 2016 |archive-url= https://web.archive.org/web/20160304115510/http://www.rtvbn.com/362246/Amel-Tuka-najbolji-atleticar-Balkana |url-status= live }}&lt;/ref&gt;

Na atletskom mitingu u [[Sarajevo|Sarajevu]] 11. juna 2016. popravio je lični i državni rekord na 400 m istrčavši 46.41, čime je izborio plasman na [[Evropsko prvenstvo u atletici 2016.|Evropsko prvenstvo]] u [[Amsterdam]]u.&lt;ref name=&quot;sport1&quot;&gt;{{cite web |url= http://sport1.ba/foto-amel-tuka-oborio-licni-rekord-na-mitingu-u-sarajevu/ |author= Kenan Kaloper |website= sport1.ba |title= (FOTO) Amel Tuka oborio lični rekord na mitingu u Sarajevu |date= 11. 6. 2016 |access-date= 14. 6. 2016 |archive-date= 20. 6. 2016 |archive-url= https://web.archive.org/web/20160620011409/http://sport1.ba/foto-amel-tuka-oborio-licni-rekord-na-mitingu-u-sarajevu/ |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;

Kao generalna proba pred Olimpijske igre nastupio je na [[Evropsko prvenstvo u atletici 2016.|Evropskom prvenstvu 2016]], osvojivši na kraju &quot;najgore&quot;, četvrto mjesto. Na [[Olimpijske igre 2016.|Igrama]] u [[Rio de Janeiro|Rio de Janeiru]] je u utrci kvalifikacija završio na drugom mjestu u svojoj grupi s rezultatom 1:45.72, te se kvalificirao za polufinale.&lt;ref&gt;{{Cite web|url= http://www.klix.ba/sport/tuka-imao-cetvrto-najbolje-vrijeme-u-kvalifikacijama-na-800-m/160812085|title= Tuka imao četvrto najbolje vrijeme u kvalifikacijama na 800 m|access-date= 17. 8. 2016|website= Klix.ba|archive-date= 16. 8. 2016|archive-url= https://web.archive.org/web/20160816233536/http://www.klix.ba/sport/tuka-imao-cetvrto-najbolje-vrijeme-u-kvalifikacijama-na-800-m/160812085|url-status= live}}&lt;/ref&gt; U polufinalnoj utrci završio je na četvrtom mjestu u svojoj grupi s rezultatom 1:45.24, te se nije uspio kvalificirati za finale, a ukupno je imao 12. vrijeme.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.radiosarajevo.ba/sport/ostali-sportovi/amel-tuka-polufinalna-utrka-na-800-metara/235135|title=Amel Tuka završio četvrti u polufinalnoj utrci na 800 metara|publisher=[[Radio Sarajevo]]|access-date=17. 8. 2016|archive-date=17. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160817030308/http://www.radiosarajevo.ba/sport/ostali-sportovi/amel-tuka-polufinalna-utrka-na-800-metara/235135|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

U sljedeće dvije sezone doživio je pad forme i nije ostvarivao značajnije rezultate ni na prvenstvima ni na mitinzima. U sezoni 2019. počeo se vraćati u formu, počevši sa šestim mjestom na [[Evropsko dvoransko prvenstvo u atletici 2019.|Evropskom dvoranskom prvenstvu]] u [[Glasgow]]u. Nakon dvoranskog dijela sezone nastavio je nastupati na mitinzima, postepeno poboljšavajući rezultate, pa je tako u [[Bauhaus-Galan 2019.|Stockholmu]] ostvario drugu pobjedu na mitinzima Dijamantne lige u karijeri. Kulminacija sezone bilo je [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2019.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Doha|Dohi]], na kojem je prvo rutinski prošao kvalifikacije i polufinale da bi u finalu popravio historijski rezultat iz Pekinga 2015. osvojivši srebrnu medalju iza Amerikanca [[Donavan Brazier|Donavana Braziera]] sa svojim rezultatom sezone 1:43.47.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://balkans.aljazeera.net/vijesti/svjetsko-atletsko-prvenstvo-u-dohi-srebrna-medalja-za-amela-tuku |title= Svjetsko atletsko prvenstvo u Dohi: srebrna medalja za Amela Tuku |publisher= Al Jazeera Balkans |date= 1. 10. 2019 |access-date= 1. 10. 2019 |archive-date= 2. 10. 2019 |archive-url= https://web.archive.org/web/20191002025250/http://balkans.aljazeera.net/vijesti/svjetsko-atletsko-prvenstvo-u-dohi-srebrna-medalja-za-amela-tuku |url-status= live }}&lt;/ref&gt;

[[Olimpijski komitet Bosne i Hercegovine]] izabrao ga je 5. decembra 2019. za sportistu godine.&lt;ref name=&quot;OK BiH&quot;/&gt;

== Privatni život ==
Pred istek 2018. diplomirao je na [[Mašinski fakultet u Zenici|Mašinskom fakultetu]] [[Univerzitet u Zenici|Univerziteta u Zenici]], stekavši zvanje diplomiranog inženjera [[Mašinstvo|mašinstva]].&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.klix.ba/sport/atletika/amel-tuka-postao-diplomirani-inzinjer-masinstva/181228088 |title= Amel Tuka postao diplomirani inžinjer mašinstva |website= Klix.ba |date= 28. 12. 2018 |access-date= 20. 10. 2019 |archive-date= 20. 10. 2019 |archive-url= https://web.archive.org/web/20191020014237/https://www.klix.ba/sport/atletika/amel-tuka-postao-diplomirani-inzinjer-masinstva/181228088 |url-status= live }}&lt;/ref&gt;

Sedmicu poslije povratka sa Svjetskog prvenstva 2019. oženio se Aminom Pivić nakon četverogodišnje veze.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.klix.ba/magazin/showbiz/raskosno-vjencanje-u-zenici-amel-tuka-ozenio-lijepu-aminu-pivic/191012069 |title= Raskošno vjenčanje u Zenici: Amel Tuka oženio lijepu Aminu Pivić |website= Klix.ba |date= 12. 10. 2019 |access-date= 20. 10. 2019 |archive-date= 20. 10. 2019 |archive-url= https://web.archive.org/web/20191020014239/https://www.klix.ba/magazin/showbiz/raskosno-vjencanje-u-zenici-amel-tuka-ozenio-lijepu-aminu-pivic/191012069 |url-status= live }}&lt;/ref&gt;

== Značajniji rezultati ==
{| class=wikitable
|+
!Datum
!Takmičenje
!Mjesto
!Disciplina
!Plasman
!Rezultat
|-
| rowspan=2| 2010. ||rowspan=2| [[Evropsko ekipno prvenstvo u atletici 2010.|Treća liga Evropskog ekipnog prvenstva]] ||rowspan=2|[[Marsa (Malta)|Marsa]] || 800 m ||align=center bgcolor=gold | 1. || align=center|1:51.43
|-
| 4 × 400 m||align=center| 9. ||align=center | 3:21.49 
|-
|rowspan=3| 2011. ||[[Balkansko prvenstvo u atletici 2011.|Balkansko prvenstvo]] || [[Sliven]] || 4 × 400 m || align=center |6. || align=center|3:16.90
|-
|rowspan=2 | [[Evropsko ekipno prvenstvo u atletici 2011.|Treća liga Evropskog ekipnog prvenstva]] ||rowspan=2| [[Reykjavík]] || 400 m ||align=center|9.||align=center |49.91
|-
|4 × 400 m ||align=center bgcolor=cc9966 | 3. || align=center|3:17.16
|-
|rowspan=2 | 2012. || [[Evropsko prvenstvo u atletici 2012.]] || [[Helsinki]] || 800 m || align=center|24. ||align=center | [[Evropsko prvenstvo u atletici 2012 - 800 m (muškarci)|1:51.14]]
|-
| [[Balkansko prvenstvo u atletici 2012.|Balkansko prvenstvo]] || [[Eskişehir]] || 800 m || align=center bgcolor=gold | 1.|| align=center|1:49.36
|-
|rowspan=4| 2013. || rowspan=2 | [[Evropsko ekipno prvenstvo u atletici 2013.|Treća liga Evropskog ekipnog prvenstva]] ||rowspan=2| [[Banská Bystrica]] || 400 m || align=center bgcolor=cc9966 | 3. || align=center|47.73
|-
|800 m || align=center bgcolor=gold | 1. || align=center|1:51.11 
|-
|| [[Evropsko prvenstvo u atletici U-23 2013.|Evropsko prvenstvo U-23]] || [[Tampere]] || 800 m ||align=center bgcolor=cc9966 | 3. || align=center|1:46.29
|-
| [[Balkansko prvenstvo u atletici 2013.|Balkansko prvenstvo]] || [[Stara Zagora]] || 800 m ||align=center bgcolor=&quot;silver&quot; | 2. || align=center|1:50.76
|-
|rowspan=2|2014. || [[Balkansko prvenstvo u atletici 2014.|Balkansko prvenstvo]] || [[Pitești]] || 800 m ||align=center bgcolor=cc9966 | 3.|| align=center|1:50.67
|-
| [[Evropsko prvenstvo u atletici 2014.|Evropsko prvenstvo]]|| [[Zürich]] || 800 m ||align=center| 6. || align=center|1:46.12 '''[[Atletski rekordi Bosne i Hercegovine|NR]]'''
|-
|rowspan=6|2015. || [[Balkansko dvoransko prvenstvo u atletici 2015.|Balkansko dvoransko prvenstvo]] || [[Istanbul]] || 800 m ||align=center bgcolor=gold | 1.|| align=center|1:48.86 '''[[Atletski rekordi Bosne i Hercegovine|NR]]'''
|-
| [[Evropsko dvoransko prvenstvo u atletici 2015.|Evropsko dvoransko prvenstvo]]|| [[Prag]] || 800 m ||align=center| 21. || align=center|[[Evropsko dvoransko prvenstvo u atletici 2015 - 800 m (muškarci)|1:49.92]] 
|-
| [[Atletika na Evropskim igrama 2015.|Evropske igre 2015.]]|| [[Baku]] || 800 m ||align=center bgcolor=gold | 1.|| align=center|[[Evropsko ekipno prvenstvo u atletici 2015 - Treća liga, rezultati|1:50.16]] '''[[Rekordi Evropskih igara u atletici|REI]]'''
|-
| [[Herculis]] ([[IAAF Dijamantna liga 2015.|Dij. liga]]) || [[Monako]] || 800 m || align=center bgcolor=gold | 1.|| align=center|[[Herculis 2015.|1:42.51]] '''[[Atletski rekordi Bosne i Hercegovine|NR]]'''
|- 
| [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2015.|Svjetsko prvenstvo]] || [[Peking]] || 800 m ||align=center bgcolor=cc9966 | 3.|| align=center|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2015 - 800 m (muškarci)|1:46.30]]
|-
| [[Memorijal Van Damme]] ([[IAAF Dijamantna liga|Dij. liga]]) || [[Bruxelles]] || 800 m || align=center bgcolor=cc9966 | 3.|| align=center|[[Memorijal Van Damme 2015.|1:45.45]]
|-
| rowspan=&quot;5&quot; |2016. || [[Međunarodni miting &quot;Mohammed VI&quot;|Miting &quot;Mohammed VI&quot;]] ([[IAAF Dijamantna liga|Dij. liga]]) || [[Rabat]] || 800 m || align=center bgcolor=cc9966 | 3.|| align=center|[[Međunarodni miting &quot;Mohammed VI&quot; 2016.|1:45.41]]
|-
| Miting AK &quot;Novi Grad&quot; || [[Sarajevo]] || 400 m || align=center bgcolor=gold | 1.|| align=center|46.41 '''[[Atletski rekordi Bosne i Hercegovine|NR]]'''
|-
| [[Evropsko prvenstvo u atletici 2016.|Evropsko prvenstvo]]|| [[Amsterdam]] || 800 m ||align=center| 4. || align=center|[[Evropsko prvenstvo u atletici 2016 - 800 m (muškarci)|1:45.74]]
|-
|[[Olimpijske igre 2016.]] || [[Rio de Janeiro]] || 800 m || align=center| 4&lt;sup&gt;(a)&lt;/sup&gt; ||align=center| 1:45.24
|-
| [[Memorijal Van Damme]] ([[IAAF Dijamantna liga|Dij. liga]]) || [[Bruxelles]] || 800 m || align=center bgcolor=cc9966 | 3.|| align=center|[[Memorijal Van Damme 2016.|1:44.54]]
|-
|rowspan=2|2017.
|[[Evropsko dvoransko prvenstvo u atletici 2017.|Evropsko dvoransko prvenstvo]]
|[[Beograd]]
|800 m
|align=center|12 (KV)
|align=center|[[Evropsko dvoransko prvenstvo u atletici 2017 – 800 m (muškarci)|1:49.84]]&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;
|-
|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017.|Svjetsko prvenstvo]]
|[[London]]
|800 m
|align=center|21 (KV)
|align=center|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017 – 800 m (muškarci)|1:46.54]]
|-
|2018.
|[[Evropsko prvenstvo u atletici 2018.|Evropsko prvenstvo]]
|[[Berlin]]
|800 m
|align=center|13 (PF)
|align=center|[[Evropsko prvenstvo u atletici 2018 – 800 m (muškarci)|1:47.24]]
|-
| rowspan=&quot;4&quot; |2019.
|[[Evropsko dvoransko prvenstvo u atletici 2019.|Evropsko dvoransko prvenstvo]]
|[[Glasgow]]
|800 m
|align=center|6.
|align=center|[[Evropsko dvoransko prvenstvo u atletici 2019 – 800 m (muškarci)|1:47.91]]
|-
|[[Bauhaus-Galan]] ([[IAAF Dijamantna liga 2019.|Dij. liga]]) || [[Stockholm]] || 800 m || align=center bgcolor=gold | 1.|| align=center|[[Bauhaus-Galan 2019.|1:46.68]]
|-
|
|
|
|
|
|-
|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2019.|Svjetsko prvenstvo]]
|[[Doha]]
|800 m
|bgcolor=&quot;silver&quot; align=center|2.
|align=center|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2019 – 800 m (muškarci)|1:43.47]]
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2020.
|[[Sarajevski atletski miting Novi Grad]]
|[[Sarajevo]]
|400 m 
|1.
|46:36
|-
|[[Miting dijamantske lige]]
|[[Monako|Monaco]]
|800 m
|9.
|[https://monaco.diamondleague.com/athletes/14381641.html 1:45.97] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210713054626/https://monaco.diamondleague.com/athletes/14381641.html |date=13. 7. 2021 }}
|}
&lt;sup&gt;(a)&lt;/sup&gt; &lt;sup&gt;Četvrto mjesto u polufinalu. Nije se plasirao u finale.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;&lt;/sup&gt;&lt;br/&gt;
&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt; Nije startao u polufinalu.

=== Ostalo ===
; 2015.
* [[Evropski atletičar mjeseca]] – juli
* [[Sportista godine Bosne i Hercegovine]] (''[[Nezavisne novine]]'')

; 2019.
* [[Sportista godine (OKBiH)|Sportista godine]] ([[Olimpijski komitet Bosne i Hercegovine]])&lt;ref name=&quot;OK BiH&quot;&gt;{{cite web |url= http://ba.n1info.com/Sport-Klub/Ostali-Sportovi/a395930/Amel-Tuka-sportista-godine-u-izboru-OKBiH.html |title= Amel Tuka sportista godine u izboru OKBiH |publisher= [[N1 (televizija)|N1]] |date= 5. 12. 2019 |access-date= 7. 12. 2019 |archive-date= 7. 12. 2019 |archive-url= https://web.archive.org/web/20191207013539/http://ba.n1info.com/Sport-Klub/Ostali-Sportovi/a395930/Amel-Tuka-sportista-godine-u-izboru-OKBiH.html |url-status= live }}&lt;/ref&gt;
* Sportista godine Bosne i Hercegovine (''Nezavisne novine'')
* Sportista godine Zeničko-dobojskog kantona (Sportski savez ZDK i NIPD ''[[Naša riječ]]''; proglašeno 2020. za 2019)

== Lični rekordi ==
{| class=&quot;wikitable&quot; border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;2&quot; cellpadding=&quot;1&quot; style=&quot;border-collapse: collapse; font-size: 95%;&quot;
|- bgcolor=&quot;cccccc&quot;
! scope=col| Disciplina
! scope=col| Rezultat
! scope=col| Mjesto
! scope=col| Datum
|-
|[[400 metara|400 m]]
|46.15&lt;ref name=&quot;BHRT&quot;/&gt;
|{{ZD|ITA}} [[Nembro]]
| 29. 6. 2019.
|-
|[[800 metara|800 m]]
|1:42.51
|{{ZD|MNK}} [[Herculis|Monako]]
| 17. 7. 2015.
|}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Amel Tuka}}
* [http://www.iaaf.org/athletes/bosnia-herzegovina/amel-tuka-273168 IAAF-profil]
* [http://www.all-athletics.com/node/352394 Profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171116162733/http://www.all-athletics.com/node/352394 |date=16. 11. 2017 }} na ''All-athletics.com''
* [https://web.archive.org/web/20140813025402/http://www.tilastopaja.org/db/atm.php?ID=124533 Profil] na ''tilastopaja.org''
* [http://balkans.aljazeera.net/video/oni-pobjeduju-amel-tuka Intervju s Amelom Tukom], serijal &quot;Oni pobjeđuju&quot;, [[Al Jazeera Balkans]], 9. 9. 2015.
{{raščistiti}}

{{S-start}}
{{Redoslijed
|prije = [[Amel Mekić]]
|naslov = [[Spisak nosilaca zastave Bosne i Hercegovine na Olimpijskim igrama|Nosilac]] [[Zastava Bosne i Hercegovine|zastave]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]&lt;br/&gt;na [[Olimpijske igre|Olimpijskim igrama]]: &lt;br/&gt; [[Rio de Janeiro]] [[Olimpijske igre 2016.|2016.]]&lt;br/&gt;[[Tokio]] [[Olimpijske igre 2020.|2020.]]
|poslije = [[Larisa Cerić]]&lt;br/&gt; [[Mesud Pezer]]
}}
{{S-end}}

{{Sportista godine Bosne i Hercegovine}}
{{Najbolji rezultat sezone na 800 m - muškarci}}

{{Authority control}}

{{DEFAULTSORT:Tuka, Amel}}
[[Kategorija:Rođeni 1991.]]
[[Kategorija:Biografije, Kakanj]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački atletičari]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački srednjoprugaši]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački olimpijci u atletici]]
[[Kategorija:Sportisti na SP u atletici (Bosna i Hercegovina)]]
[[Kategorija:Atletičari na Ljetnim olimpijskim igrama 2016.]]
[[Kategorija:Atletičari na Ljetnim olimpijskim igrama 2020.]]
[[Kategorija:Sportista godine Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>3twfpgvwqm49soydcuqmxorr8ed6r1d</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Aljaski zaliv</title>
    <ns>0</ns>
    <id>391516</id>
    <revision>
      <id>3940625</id>
      <parentid>3859279</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T04:05:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940625</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2218" sha1="82vi7yackrl7qbclpaogxbr45axbrsw" xml:space="preserve">[[Datoteka:Gulfofalaskamap.png|mini|300px|Položaj Aljaskog zaliva]]
'''Aljaski zaliv''' je zaliv [[Tihi okean|Tihog okeana]] definisan južnim obalama [[SAD|američke]] savezne države [[Aljaska|Aljaske]] i omeđen [[Poluostrvo Aljaska|poluostrvom Aljaska]] i ostrvom Kodiak na zapadu i [[Arhipelag Alexander|arhipelagom Alexander]] na istoku.

Kompletna obala zaliva je robusna kombinacija šuma, planina i predjela nastalih usljed [[Glacijalni proces|glacijalnog procesa]].

Najveći glečeri, Malaspina i Beringov glečer se rasprostiru duž obalne ravnice ovog zaliva.
Obala zaliva je također jako razuđena, sa Cookovim zalivom i zalivom Princa Williama.

== Ekologija ==
Aljaski zaliv je, tvrde naučnici, stvoren prije miliona godina djelovanjem tektonske ploče. Zaliv se smatra ekosistemom prve klase, visoko produktivnim ekosistemom (s više od 300 grama ugljika po kvadratnom metru godišnje).&lt;ref&gt;http://www.eoearth.org/view/article/153188/&lt;/ref&gt;

Mnoge vrste [[koral]]a dubokih voda su pronađeni u ovom zalivu. Prisustvo Primnoa Pacifica je doprinijela da se lokacija označi kao stanište od posebne važnosti.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.coris.noaa.gov/activities/deepcoral_rpt/Chapter2_Alaska.pdf |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20160701061536/http://www.coris.noaa.gov/activities/deepcoral_rpt/Chapter2_Alaska.pdf |archive-date=1. 7. 2016 |access-date=14. 7. 2015 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Granice ==

[[Međunarodna hidrografska organizacija]] definiše granice zaliva kako slijedi:&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.iho-ohi.net/iho_pubs/standard/S-23/S23_1953.pdf |title=Granice okeana i mora |access-date=14. 7. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111008191433/http://www.iho-ohi.net/iho_pubs/standard/S-23/S23_1953.pdf |archive-date=8. 10. 2011 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

* Na sjeveru - obalom Aljaske.
* Na jugu - linijom koja prolazi od Cape Spencera do Kabuch Pointa, na takav način da su sva susjedna ostrva sadržana u zalivu.

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Commonscat}}
{{Spisak svjetskih mora}}

[[Kategorija:Zalivi]]
[[Kategorija:Tihi okean]]
[[Kategorija:Geografija Aljaske]]
[[Kategorija:Zalivi u Sjedinjenim Američkim Državama]]</text>
      <sha1>82vi7yackrl7qbclpaogxbr45axbrsw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Antiteizam</title>
    <ns>0</ns>
    <id>391788</id>
    <revision>
      <id>3940664</id>
      <parentid>3883142</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T05:42:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940664</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7092" sha1="p5ynrrobbo5jsvep6b1b5zhfno43w3d" xml:space="preserve">{{Ateizam bočna traka |concepts}}
'''Antiteizam''' (koristi se i naziv '''protivboštvo''') jest aktivno protivljenje [[Teizam|teizmu]]. Termin se može koristiti u nekoliko pogleda; prema teističkoj tački gledišta, termin se koristi kao izravno suprostavljanje organiziranoj [[Religija|religiji]] ili vjerovanju u bilo kakvu vrstu božanstva, dok se prema teističkoj tački gledišta odnosi na suprostavljanje samo jednom [[bog]]u ili bogovima.

==Protivljenje teizmu==
Prijevod s [[Engleski jezik|engleskog]] Oxford rječnika definira ''antiteistu'' kao &quot;osobu koja se protivi vjerovanju u postojanje boga ili bogova.&quot; Najraniji citat ovog značenja može se pronaći [[1833]].&lt;ref&gt;The Shorter OED (ponovno štampana verzija iz 1970) str. 78&lt;/ref&gt; Antiteist se može protiviti postojanju svih bogova, a ne samo specifičnih bogova u raznim religijama.

Antiteizam se također koristi kao termin za osobe koje smatraju da je [[teizam]] opasan ili razoran. U svojoj knjizi ''Letters to a Young Contrarian'' (izdanoj [[2001]]), [[Christopher Hitchens]] daje primjer ovog gledišta: &quot;Ne bih za sebe rekao da sam ateist, nego više da sam antiteist. Ne samo da smatram da su sve religije ista vrsta neistine, već smatram da je utjecaj crkvi i religijskih vjerovanja štetan.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://commonwealthclub.org/archive/01/01-12hitchens-excerpt.html | title = Christopher Hitchens - Book Excerpt | archive-url = https://web.archive.org/web/20090915172725/http://www.commonwealthclub.org/archive/01/01-12hitchens-excerpt.html | archive-date=15. 9. 2009  | access-date=20. 7. 2015 | url-status = dead }}&lt;/ref&gt;

==Protivljenje pojmu Boga==
''Chambers'' rječnik definira antiteizam na tri različita načina: &quot;doktrina antagonistička teizmu, 'negiranje' postojanja [[Bog]]a; protivljenje Bogu&quot;. U većini slučajeva, &quot;protivljenje Bogu&quot; ne znači da antiteist vjeruje u postojanje Boga, ali mu se protivi u vidu mizoteizma (mržnje bogova), već stav da bi postojanje Boga bilo loše ili nemoralno. Sve tri defincije odgovaraju Hitchensovom korištenju i to ne da je to samo anti-religiozni stav, nevjerovanje u božanstva, već da je i protivljenje postojanja boga. Druga je sinonim [[Jaki ateizam|jakog ateizma]]. Međutim, prva i treća čak ne moraju biti ateističke u prirodi.

Jedna od ranijih defincija antiteizma se pripisuje [[Francuzi|francuskom]] [[Katoličanstvo|katoličkom]] svećeniku [[Jacques Maritain|Jacquesu Maritainu]] ([[1953]]) za koga je antiteizam bio &quot;aktivna muka protiv svega na šta nas posjeća Bog&quot; (str. 104) kao i profesoru božanstava Univerziteta u [[Edinburgh]]u [[Robert Flint|Robertu Flintu]] ([[1877]]). Flintova predavanja iz [[1877]]. su se zvala ''Antiteističke teorije''.&lt;ref&gt;{{cite book| last=Flint| first=Robert| title=Anti-Theistic Theories: Being the [[Baird Lecture]] for 1877| edition=5| year=1894| location=London| publisher=William Blackwood and Sons}}&lt;/ref&gt; Ovaj termin je široko koristio kao termin za sve vrste protivljenja svojoj vrsti [[Teizam|teizma]], koji je opisao kao &quot;vjerovanje da nebo i zemlja i sve što sadrže, duguju svoje postojanje mudrosti i volji vrhovnom, samopostojećem, svemogućem, sveznajućem, pravednom i blagonaklonom [[Bog|Biću]], koji nezavisno djeluje od onog što je On napravio.&quot;&lt;ref&gt;Flint, str. 1&lt;/ref&gt; Nastavlja:

&lt;blockquote&gt;Kad se bavimo teorijama koje nemaju ništa zajedničko osim toga što su antagonističke prema teizmu, važno je imati općepriznati naziv da ih razlikujemo. Antiteizam djeluje kao prikladna riječ. Naravno, također je i mnogo opširnija nego sâm termin ateizam. Može označavati sve ideje koje se protive teizmu. Prema tome, u antiteizam možemo uvrstiti i ateizam... Međutim, postoji još antiteističkih teorija osim ateizma. Politeizam nije ateizam, jer ne odbacuje izjavu da postoji božanstvo; ali jeste antitestitička teorija jer odbacuje tvrdnju da postoji samo jedno božanstvo. Panteizam nije ateizam, jer priznaje da postoji Bog; ali jeste antiteistička teorija jer odbija izjavu da je Bog različit od stvaranja i da posjeduje atribute poput mudrosti, svetosti i ljubavi. Svaka teorija koja odbacuje opisivanje Boga prema atributima koji su neophodni za Njegov karakter, jeste antiteistička. Jedino one teorije koje odbijaju priznati da postoje dokazati za postojanje Boga su ateističke.&lt;ref&gt;Flint, str. 23&lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;

Međutim, [[Robert Flint|Flint]] također prihvata da se antiteizam najčešće drugačije smatra od njegove tačke gledišta. Govori da se ponekad svrstava pod [[ateizam]], te opisuje gledište da se teizam opovrgnuo, umjesto opštijeg termina koga koristi Flint. Odbija pojam ''neteizam'' kao alternativni, &quot;ne čisto zbog svog hibridnog porijekla i oličja, ali također zato što je previše obiman. Teorije fizičkih i mentalnih [[nauka]] su neteističke, čak i kad, direktno ili indirektno, nisu [[Antagonizam|antagonističke]] prema teizmu.&quot;&lt;ref&gt;Flint, str. 444–445&lt;/ref&gt;

Opozicija [[Bog]]u često se naziva [[disteizam]] (što znači &quot;vjerovanje u božanstvo koje nije dobronamjerno&quot;) i [[mizoteizam]] (što znači, strogo govoreći, &quot;mržnja Boga&quot;). Primjeri vrsta ateizma koji se zasnivaju na principu opozicije Boga su [[Ateistički satanizam|ateistički]] i [[teistički satanizam]] kao i [[malteizam]].

==Također pogledajte==
* [[Antireligija]]
* [[Ateizam]]
* [[Agnosticizam]]
* [[Humanizam]]

==Bilješke==
{{refspisak}}

==Reference==
* {{Wayback |date=20051126021026 |url=http://ffrf.org/fttoday/back/evangel.html |title=Barker, Dan ''Evangelistic Atheism: Leading Believers Astray'' in Freethought Today, 1993}}
* Browne, Janet, ''The Power of Place, Volume 2 of the Biography of Charles Darwin''.(Alfred Knopf, 2002)
* Hitchens, Christopher (2001). ''Letters to a Young Contrarian ({{ISBN|0-465-03032-7}})''. New York: Basic Books.
* Maritain, Jacques (1953). ''The Range of Reason.'' London: Geoffrey Bles. [http://www.nd.edu/Departments/Maritain/etext/range.htm Electronic Text]
** Bilješka: 8. poglavlje djela ''The Meaning of Contemporary Atheism'' (str.&amp;nbsp;103–117, [http://www.nd.edu/Departments/Maritain/etext/range08.htm Electronic Text]) ponovno je štampanje djela ''Review of Politics'', Vol. 11 (3) jula 1949, str.&amp;nbsp;267–280 [http://www.nd.edu/Departments/Maritain/jm3303.htm Electronic Text]. Slična verzija se nalazi u djelu ''The Listener'', Vol. 43 br.1102, 9. 3. 1950. str.&amp;nbsp;427–429,432.
* [http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2006/10/25/AR2006102501998.html Segal, David, ''Atheist Evangelist'', article in the Washington Post Thursday, October 26, 2006; Page C01]
* Witham, Larry, ''By Design'' (Encounter Books, 2003)
* [https://web.archive.org/web/20081202110349/http://www.wired.com/wired/archive/14.11/atheism.html?pg=1&amp;topic=atheism&amp;topic_set= Wolff, Gary, in ''The New Atheism'', The Church of the Non-Believers reprinted in Wired Magazine, November 2006]
* Wright, N. T., ''The Last Word'' (HarperSanFrancisco, 2005)

[[Kategorija:Antireligija]]
[[Kategorija:Antiteizam]]
[[Kategorija:Ateizam]]
[[Kategorija:Kritike religije]]</text>
      <sha1>p5ynrrobbo5jsvep6b1b5zhfno43w3d</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bakovićka Citonja</title>
    <ns>0</ns>
    <id>393604</id>
    <revision>
      <id>3940723</id>
      <parentid>3859488</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T07:54:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940723</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4359" sha1="3sce9e5llp9fajo4hevle9vy6iorh6s" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                          = Bakovićka Citonja
| vrsta                        = Naselje
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava                      =
| grb                          =
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| entitet                      = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| kanton                       = [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanski]]
| općina                       = [[Fojnica]]
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 43.9411
| dužina_stepeni               = 17.9556
| najveća tačka                =
| najveća tačka metara         =
&lt;!-- *** asd *** --&gt;
| površina_grada               =
| površina_općine              =
| površinajedinica             =
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo grad            = 38
| stanovništvo općina          =
| stanovništvo procjena        =
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo općina godina   =
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      =
| gustoća općina               =
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
| osnovano                     =
| gradonačelnik                = 
| gradonačelnik stranka        = 
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 30
| matični broj                 = 115495&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=27. 8. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 10324
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta                        =
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| prickpos x                   =
| prickpos y                   =
| opis_karte                   = Bakovićka Citonja u Bosni i Hercegovini
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                 =
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka                     =
}}
'''Bakovićka Citonja''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Fojnica]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==

{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Bakovićka Citonja
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 115495
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = 
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 27. 8. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 27. 8. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 38
| g2013_hrvati             = 38
| g1991_ukupno             = 80
| g1991_muslimani          = 3
| g1991_hrvati             = 77
| g1981_ukupno             = 117
| g1981_muslimani          = 10
| g1981_hrvati             = 105
| g1981_jugosloveni        = 2
| g1971_ukupno             = 135
| g1971_muslimani          = 11
| g1971_hrvati             = 124
}}

== Također pogledajte ==
* [[Fojnica]]

==Reference==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20111124063353/http://www.fojnica.ba/ Zvanični sajt općine Fojnica]

{{Naselja u općini Fojnica}}</text>
      <sha1>3sce9e5llp9fajo4hevle9vy6iorh6s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Banja (Fojnica)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>393605</id>
    <revision>
      <id>3940730</id>
      <parentid>3859489</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T08:04:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940730</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4307" sha1="fzk2jdf1gypxoryvv41bnccbism5tmr" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                          = Banja
| vrsta                        = Naselje
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava                      =
| grb                          =
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| entitet                      = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| kanton                       = [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanski]]
| općina                       = [[Fojnica]]
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 43.969
| dužina_stepeni               = 17.902
| najveća tačka                =
| najveća tačka metara         =
&lt;!-- *** asd *** --&gt;
| površina_grada               =
| površina_općine              =
| površinajedinica             =
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo grad            = 34
| stanovništvo općina          = 
| stanovništvo procjena        =
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo općina godina   =
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      =
| gustoća općina               =
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
| osnovano                     =
| gradonačelnik                = 
| gradonačelnik stranka        = 
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 30
| matični broj                 = 115509&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=27. 8. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 10324
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta                        =
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| prickpos x                   =
| prickpos y                   =
| opis_karte                   = Banja u Bosni i Hercegovini
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                 =
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka                     =
}}
'''Banja''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Fojnica]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==

{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Banja
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 115509
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = 
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 27. 8. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 27. 8. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 34
| g2013_bosnjaci           = 1
| g2013_hrvati             = 33
| g1991_ukupno             = 222
| g1991_muslimani          = 74
| g1991_hrvati             = 144
| g1991_jugosloveni        = 1
| g1981_ukupno             = 130
| g1981_hrvati             = 128
| g1971_ukupno             = 117
| g1971_muslimani          = 4
| g1971_hrvati             = 113
}}

== Također pogledajte ==
* [[Fojnica]]

==Reference==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20111124063353/http://www.fojnica.ba/ Zvanični sajt općine Fojnica]

{{Naselja u općini Fojnica}}</text>
      <sha1>fzk2jdf1gypxoryvv41bnccbism5tmr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bistrica (Fojnica)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>393607</id>
    <revision>
      <id>3940792</id>
      <parentid>3859490</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T09:35:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940792</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4289" sha1="7lorsx6mf0dgqkk6fc5avhra1cmt9dm" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                          = Bistrica
| vrsta                        = Naselje
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava                      =
| grb                          =
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| entitet                      = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| kanton                       = [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanski]]
| općina                       = [[Fojnica]]
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 43.925
| dužina_stepeni               = 17.918333
| najveća tačka                =
| najveća tačka metara         =
&lt;!-- *** asd *** --&gt;
| površina_grada               =
| površina_općine              =
| površinajedinica             =
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo grad            = 16
| stanovništvo općina          =
| stanovništvo procjena        =
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo općina godina   =
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      =
| gustoća općina               =
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
| osnovano                     =
| gradonačelnik                = 
| gradonačelnik stranka        = 
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 30
| matični broj                 = 115517&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=27. 8. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 10324
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta                        =
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| prickpos x                   =
| prickpos y                   =
| opis_karte                   = Bistrica u Bosni i Hercegovini
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                 =
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka                     =
}}
'''Bistrica''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Fojnica]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==

{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Bistrica
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 115517
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = 
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 27. 8. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 27. 8. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 16
| g2013_srbi               = 1
| g2013_hrvati             = 15
| g1991_ukupno             = 155
| g1991_hrvati             = 152
| g1991_jugosloveni        = 3
| g1981_ukupno             = 185
| g1981_srbi               = 2
| g1981_hrvati             = 183
| g1971_ukupno             = 228
| g1971_hrvati             = 228
}}

== Također pogledajte ==
* [[Fojnica]]

==Reference==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20111124063353/http://www.fojnica.ba/ Zvanični sajt općine Fojnica]

{{Naselja u općini Fojnica}}</text>
      <sha1>7lorsx6mf0dgqkk6fc5avhra1cmt9dm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Botun (Fojnica)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>393608</id>
    <revision>
      <id>3940812</id>
      <parentid>3859491</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T10:35:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940812</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4221" sha1="rz9ud5vw9kfqr1344wwe07u60jneqt3" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                          = Botun
| vrsta                        = Naselje
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava                      =
| grb                          =
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| entitet                      = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| kanton                       = [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanski]]
| općina                       = [[Fojnica]]
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.016667
| dužina_stepeni               = 17.916667
| najveća tačka                =
| najveća tačka metara         =
&lt;!-- *** asd *** --&gt;
| površina_grada               =
| površina_općine              =
| površinajedinica             =
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo grad            = 106
| stanovništvo općina          =
| stanovništvo procjena        =
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo općina godina   =
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      =
| gustoća općina               =
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
| osnovano                     =
| gradonačelnik                = 
| gradonačelnik stranka        = 
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 30
| matični broj                 = 115525&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=27. 8. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 10324
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta                        =
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| prickpos x                   =
| prickpos y                   =
| opis_karte                   = Botun u Bosni i Hercegovini
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                 =
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka                     =
}}
'''Botun''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Fojnica]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==

{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Botun
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 115525
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = 
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 27. 8. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 27. 8. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 106
| g2013_bosnjaci           = 106
| g1991_ukupno             = 185
| g1991_muslimani          = 184
| g1981_ukupno             = 197
| g1981_muslimani          = 195
| g1981_jugosloveni        = 2
| g1971_ukupno             = 204
| g1971_muslimani          = 203
}}

== Također pogledajte ==
* [[Fojnica]]

==Reference==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20111124063353/http://www.fojnica.ba/ Zvanični sajt općine Fojnica]

{{Naselja u općini Fojnica}}</text>
      <sha1>rz9ud5vw9kfqr1344wwe07u60jneqt3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Božići (Fojnica)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>393610</id>
    <revision>
      <id>3940813</id>
      <parentid>3859492</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T10:44:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940813</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4319" sha1="clcdyzay97hj1jjv6jyoc8bodna5y8e" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                          = Božići
| vrsta                        = Naselje
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava                      =
| grb                          =
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| entitet                      = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| kanton                       = [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanski]]
| općina                       = [[Fojnica]]
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 43.925833
| dužina_stepeni               = 17.955
| najveća tačka                =
| najveća tačka metara         =
&lt;!-- *** asd *** --&gt;
| površina_grada               =
| površina_općine              =
| površinajedinica             =
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo grad            = 13
| stanovništvo općina          =
| stanovništvo procjena        =
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo općina godina   =
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      =
| gustoća općina               =
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
| osnovano                     =
| gradonačelnik                = 
| gradonačelnik stranka        = 
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 30
| matični broj                 = 115533&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=27. 8. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 10324
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta                        =
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| prickpos x                   =
| prickpos y                   =
| opis_karte                   = Božići u Bosni i Hercegovini
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                 =
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka                     =
}}
'''Božići''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Fojnica]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==

{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Božići
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 115533
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = 
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 27. 8. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 27. 8. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 13
| g2013_bosnjaci           = 9
| g2013_hrvati             = 4
| g1991_ukupno             = 118
| g1991_muslimani          = 80
| g1991_hrvati             = 38
| g1981_ukupno             = 131
| g1981_muslimani          = 95
| g1981_hrvati             = 36
| g1971_ukupno             = 121
| g1971_muslimani          = 76
| g1971_hrvati             = 44
}}

== Također pogledajte ==
* [[Fojnica]]

==Reference==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20111124063353/http://www.fojnica.ba/ Zvanični sajt općine Fojnica]

{{Naselja u općini Fojnica}}</text>
      <sha1>clcdyzay97hj1jjv6jyoc8bodna5y8e</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Živčići</title>
    <ns>0</ns>
    <id>393635</id>
    <revision>
      <id>3940555</id>
      <parentid>3859503</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T01:04:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940555</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4241" sha1="j3fsn13uyekmnma4ts406poh2thbef6" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                          = Živčići
| vrsta                        = Naselje
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava                      =
| grb                          =
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| entitet                      = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| kanton                       = [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanski]]
| općina                       = [[Fojnica]]
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.029722
| dužina_stepeni               = 17.901944
| najveća tačka                =
| najveća tačka metara         =
&lt;!-- *** asd *** --&gt;
| površina_grada               =
| površina_općine              =
| površinajedinica             =
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo grad            = 148
| stanovništvo općina          =
| stanovništvo procjena        =
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo općina godina   =
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      =
| gustoća općina               =
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
| osnovano                     =
| gradonačelnik                = 
| gradonačelnik stranka        = 
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 30
| matični broj                 = 116068&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=27. 8. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 10324
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta                        =
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| prickpos x                   =
| prickpos y                   =
| opis_karte                   = Živčići u Bosni i Hercegovini
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                 =
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka                     =
}}
'''Živčići''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Fojnica]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==

{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Živčići
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 116068
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = 
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 27. 8. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 27. 8. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 148
| g2013_bosnjaci           = 147
| g2013_bosanci            = 1
| g1991_ukupno             = 260
| g1991_muslimani          = 258
| g1981_ukupno             = 320
| g1981_muslimani          = 320
| g1971_ukupno             = 315
| g1971_muslimani          = 314
}}

== Također pogledajte ==
* [[Fojnica]]

==Reference==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20111124063353/http://www.fojnica.ba/ Zvanični sajt općine Fojnica]

{{Naselja u općini Fojnica}}</text>
      <sha1>j3fsn13uyekmnma4ts406poh2thbef6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šavnik (Fojnica)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>393645</id>
    <revision>
      <id>3940539</id>
      <parentid>3859511</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T00:16:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940539</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4821" sha1="qng9hmz6ln1owsngbsn10owa1agyx7v" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                          = Šavnik
| vrsta                        = Naselje
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava                      =
| grb                          =
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| entitet                      = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| kanton                       = [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanski]]
| općina                       = [[Fojnica]]
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 43.95
| dužina_stepeni               = 17.91
| najveća tačka                =
| najveća tačka metara         =
&lt;!-- *** asd *** --&gt;
| površina_grada               =
| površina_općine              =
| površinajedinica             =
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo grad            = 1021
| stanovništvo općina          =
| stanovništvo procjena        =
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo općina godina   =
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      =
| gustoća općina               =
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
| osnovano                     =
| gradonačelnik                = 
| gradonačelnik stranka        = 
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 30
| matični broj                 = 115991&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=27. 8. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 10324
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta                        =
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| prickpos x                   =
| prickpos y                   =
| opis_karte                   = Šavnik u Bosni i Hercegovini
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                 =
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka                     =
}}
'''Šavnik''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Fojnica]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==

{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Šavnik
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 115991
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = 
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 27. 8. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 27. 8. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 1021
| g2013_bosnjaci           = 29
| g2013_srbi               = 2
| g2013_hrvati             = 491
| g2013_bosanci            = 3
| g2013_bosanciihercegovci = 1
| g2013_nisu_izjasnili     = 3
| g2013_nepoznato          = 491
| g1991_ukupno             = 978
| g1991_muslimani          = 25
| g1991_srbi               = 4
| g1991_hrvati             = 605
| g1991_jugosloveni        = 16
| g1981_ukupno             = 742
| g1981_muslimani          = 102
| g1981_srbi               = 93
| g1981_hrvati             = 522
| g1981_jugosloveni        = 11
| g1981_crnogorci          = 4
| g1981_makedonci          = 1
| g1981_slovenci           = 1
| g1981_romi               = 1
| g1971_ukupno             = 327
| g1971_muslimani          = 9
| g1971_srbi               = 1
| g1971_hrvati             = 315
| g1971_slovenci           = 1
| g1971_makedonci          = 1
}}

== Također pogledajte ==
* [[Fojnica]]

==Reference==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20111124063353/http://www.fojnica.ba/ Zvanični sajt općine Fojnica]

{{Naselja u općini Fojnica}}</text>
      <sha1>qng9hmz6ln1owsngbsn10owa1agyx7v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bosna i Hercegovina na svjetskim prvenstvima u atletici</title>
    <ns>0</ns>
    <id>393910</id>
    <revision>
      <id>3940810</id>
      <parentid>3021241</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T10:32:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940810</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3082" sha1="kcyonbq6oe15x7kn6gfh5goris6dz9i" xml:space="preserve">{{Infokutija država na takmičenju
| IAAF               = BIH
| atletski_savez     = [[Atletski savez Bosne i Hercegovine]]
| godina             = 
| datum_početka      = 
| datum_završetka    = 
| takmičenje_dativ   = Svjetskom prvenstvu u atletici
| link_ka_takmičenju = 
| lokacija_dativ     = 
| sportovi           = 
| discipline         = 
| takmičenja         = 
| takmičari          = 
| takmičari_muškarci = 
| takmičari_žene     = 
| službenici         = 
| zlato              = 0
| srebro             = 1
| bronza             = 1
| plasman            = 
| početna_godina     = 1993
| učešća             = auto
| također_pogledajte = 
| veb-sajt           = {{URL|asbih.org}}
}}

'''[[Bosna i Hercegovina]]''' učestvuje na '''[[Svjetsko prvenstvo u atletici|Svjetskom prvenstvu u atletici]]''' od ranih 1990-ih; nakon što je [[Bosna i Hercegovina]] postale nezavisna od [[SFRJ|Socijalističke federativne republike Jugoslavije]]. [[Kada Delić]] je prva bosankohercegovačka atletičarka koja je nastupila na [[Svjetsko prvenstvo u atletici|Svjetskom prvenstvu u atletici]] u [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1993 - brzo hodanje na 10 km (žene)|Stuttgartu 1993.]] godine.

Prva medalja ikad bila je bronza i osvojio ju je [[Amel Tuka]] u [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2015.|Pekingu 2015.]] godine; u disciplini [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2015 - 800 m (muškarci)|800 metara za muškarce]]. Tuka je [[800 metara#25 najbržih svih vremena|11. najbrži]] čovjek svih vremena u discilpini 800 metara za muškarce sa svojim najboljim vremenom od 1:42.51.

==Osvajači medalja==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
!style=&quot;width:5em;&quot;|Medalja
!width=70|Ime
!Godina
!Disciplina
|-
| [[Image:bronze medal icon.svg]]&amp;nbsp;Bronza || [[Amel Tuka]] || [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2015.|Peking 2015]] || [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2015 – 800 m (muškarci)|800 metara (muškarci)]]
|-
| [[Image:silver medal icon.svg]]&amp;nbsp;Srebro || [[Amel Tuka]] || [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2019.|Doha 2019]] || [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2019 – 800 m (muškarci)|800 metara (muškarci)]]
|-
|}

===Po disciplini===
{| {{MedalTable|type=Disciplina}}
|-
|align=left| [[800 metara]] || 0 || 1 || 1 || 2
|}


===Po spolu===
{| {{MedalTable|type=Spol}}
|-
|align=left| Žene || 0 || 0 || 0 || 0
|-
|align=left| Muškarci || 0 || 1 || 1 ||2
|}

==Također pogledajte==
* [[Bosanskohercegovački rekordi u atletici]]
* [[Bosna i Hercegovina na Olimpijskim igrama]]
* [[Bosna i Hercegovina na Paraolimpijskim igrama]]

==Vanjski linkovi==
* [https://web.archive.org/web/20150923174341/http://www.asbih.org/images/novo/sseniorke.pdf ASBIH - web stranica]
* [https://web.archive.org/web/20150923174340/http://www.asbih.org/images/novo/se%20niori.pdf Bosanskohercegovački rekordi - muškarci]
* [https://web.archive.org/web/20150923174341/http://www.asbih.org/images/novo/sseniorke.pdf Bosanskohercegovački rekordi - žene]

{{Bosna i Hercegovina na SP u atletici}}

[[Kategorija:Države na SP u atletici]]
[[Kategorija:Bosna i Hercegovina na SP u atletici|*]]</text>
      <sha1>kcyonbq6oe15x7kn6gfh5goris6dz9i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Absolution</title>
    <ns>0</ns>
    <id>399659</id>
    <revision>
      <id>3940591</id>
      <parentid>3608949</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T02:30:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940591</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9866" sha1="0ccf6lehkkr11k4brwefgez584atji0" xml:space="preserve">{{Infokutija album |
| naziv           = Absolution
| vrsta           = studijski [[album]]
| izvođač_gen     = Musea
| slika           = Muse - Absolution Cover UK.jpg
| pozadina        = studio
| objavljen       =  15. septembar 2003.
| Produciran     = septembar 2002 – jun 2003.
| žanr            =  {{hlist|[[alternativni rock]]|[[new prog]]|[[hard rock]]&lt;ref name=&quot;allmusic&quot;&gt;{{cite web|last1=Tim|first1=DiGravina|title=Muse: ''Absolution'' &gt; Review|url=http://www.allmusic.com/album/absolution-mw0000384478|website=allmusic.com|publisher=AllMusic|access-date=14. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;|[[art rock]]&lt;ref name=allmusic /&gt;}}
| trajanje        =52:19
| izdavač         ={{hlist|East West ([[UK]])|Taste ([[UK]])|Warner Bros. ([[SAD]])}}
| producent       = {{hlist|John Cornfield|Rich Costey|Muse|Paul Reeve}}
| Ton majstor    =
| snimljen        =  {{Collapsible list|title=Na raznim mjestima|titlestyle=font-weight:normal;font-size:12px;background:transparent;text-align:left|{{Plainlist|
* [[Grouse Lodge]]&lt;br&gt;{{smaller|(Westmeath, [[Irska]])}}
* [[Associated Independent Recording|AIR Studios]]&lt;br&gt;{{smaller|([[London]], [[Engleska]])}}
* [[United Western Recorders]]&lt;br&gt;{{smaller|([[Hollywood]])}}
* [[Livingston Recording Studios|Livingston Studios]]&lt;br&gt;{{smaller|(London, Engleska)}}
* [[Sawmills Studio]]&lt;br&gt;{{smaller|(Fowey, Cornwall)}}
}}}}
| Fotografija    = Storm Thorgerson
| Kritike        = [[Datoteka:5 stars.svg|50px]]&lt;br /&gt;''Alternative Press''&lt;ref&gt;{{cite web|title=Recenzije kritičara na Metacriticu|url=http://www.metacritic.com/music/absolution/critic-reviews|website=metacritic.com|publisher=Metacritic|access-date=14. 11. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20121025194749/http://www.metacritic.com/music/absolution/critic-reviews|archive-date=25. 10. 2012|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;[[Datoteka:5 stars.svg|50px]]&lt;br /&gt;''Drowned In Sound''&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Future|first1=Andrew|title=Album Review: Muse - Absolution|url=http://drownedinsound.com/releases/3456/reviews/7998-|website=drownedinsound.com|publisher=Drowned in Sound|access-date=14. 11. 2015|date=15. 9. 2003|archive-date=14. 8. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110814072808/http://drownedinsound.com/releases/3456/reviews/7998-|url-status=dead|archive-date=14. 8. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110814072808/http://drownedinsound.com/releases/3456/reviews/7998-}}&lt;/ref&gt;
| prethodni_album = ''[[Hullabaloo Soundtrack]]'' (2002)
| ovaj_album      =  '''''Absolution''''' (2003)
| sljedeći_album  =  ''[[Black Holes and Revelations]]'' (2006)
}}
'''''Absolution''''' je treći studijski album [[Engleska|engleske]] [[Alternativni rock|alternativne rock]] grupe [[Muse]]. Objavljen je 15. septembra 2003. u [[Japan]]u, dok su ga 22. septembra 2003. u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] objavile diskografske kuće East West Records i Taste Media, a 23. marta 2004. u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]] diskografska kuća Warner Bros. Records. Album je popratio različite muzičke tendencije i jasan zvuk albuma ''[[Origin of Symmetry]]'', te je ovog puta kroz cijeli album imao više fokusiranu tematiku i estetiku. Tematika ''Absolutiona'' znatno je tamnija s težim tonom, dok su stihovi fokusirani na [[Teologija|teološke]] i [[Apokalipsa|apokaliptičke]] koncepte.

Album se plasirao na prvo mjesto [[UK Albums Chart]] hit liste. Na hit listi singlova [[UK Singles Chart]], singl &quot;Time Is Running Out&quot; plasirao se na 8. mjesto. Ovo je ujedno bio prvi singl grupe da se plasira među prvih deset. U 2009, sedmični rock časopis ''Kerrang!'' proglasio ga je drugim najboljim [[Rock muzika|rock]] albumom [[21. vijek|21. stoljeća]]. (Museov prethodni album ''Origin of Symmetry'' i naredni album ''[[Black Holes and Revelations]]'', također su se pojavili među prvih 50).&lt;ref&gt;{{cite web|url = http://www.ilxor.com/ILX/ThreadSelectedControllerServlet?boardid=41&amp;threadid=74402|title = Kerrang Readers 50 Best Albums of the 21st Century|work = Ilxor|access-date = 24. 7. 2010}}&lt;/ref&gt;

== Naslov ==
U aprilu 2004, frontmen grupe [[Matt Bellamey]] izjavio je: &quot;Ne mislim da je oprost&lt;ref group=&quot;b&quot;&gt;&quot;Absolution&quot; je [[Engleski jezik|engleska]] riječ za &quot;oprost&quot; ili &quot;odrješenje&quot;.&lt;/ref&gt; isključivo religiozna riječ; može imati značenje čistoće ili potpunosti&lt;ref group=&quot;b&quot;&gt;Ovdje se govori o izvedenici i/ili sličnoj riječi naziva albuma – &quot;absolute&quot;.&lt;/ref&gt; tako da ne mora značiti da se govori s kršćanskog pogleda na svijet. Mislim da se govori o tome kako je čin stvaranja muzike zapravo način razumijevanja pojedinih stvari.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url = http://www.abc.net.au/rage/guest/2004/muse.htm|title = Muse guest program|publisher = Australian Broadcasting Corporation|date = 3. 4. 2004|access-date = 14. 11. 2015|archive-url = https://web.archive.org/web/20100209093855/http://www.abc.net.au/rage/guest/2004/muse.htm|archive-date = 9. 2. 2010|url-status = dead|archive-date = 9. 2. 2010|archive-url = https://web.archive.org/web/20100209093855/http://www.abc.net.au/rage/guest/2004/muse.htm}}&lt;/ref&gt;

== Ilustracija albuma ==
Absolution je jedan od dva albuma (uz ''[[Black Holes and Revelations]]'') koji sadrži ilustracije Storma Thorgersona. [[Dominic Howard]] komentira ilustraciju govoreći kako &quot;ilustracija može prikazivati ljude kako dolaze ili odlaze sa Zemlje. Sve zavisi od tumačenja.&quot;&lt;ref&gt;Novinarska mapa za Absolution ({{jez-en|Absolution EPK}}). [http://www.bestbuy.com/site/making-of-absolution-epk-dvd/6794105.p?id=1381387&amp;skuId=6794105 Ranije bila dostupna u DVD formatu na BestBuy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305015754/http://www.bestbuy.com/site/making-of-absolution-epk-dvd/6794105.p?id=1381387&amp;skuId=6794105 |date=5. 3. 2016 }}-u.&lt;/ref&gt;

== Spisak pjesama ==
{{Spisak pjesama
|naslov         = Prvobitno izdanje
|svi_tekstovi   = [[Matthew Bellamy]]
|sva_muzika     = [[Muse]]
|naziv1         = Intro
|trajanje1      = 0:22
|naziv2         = [[Apocalypse Please]]
|trajanje2      = 4:12
|naziv3         = [[Time Is Running Out (pjesma Musea)|Time Is Running Out]]
|trajanje3      = 3:56
|naziv4         = [[Sing for Absolution]]
|trajanje4      = 4:54
|naziv5         = [[Stockholm Syndrome (pjesma Musea)|Stockholm Syndrome]]
|trajanje5      = 4:58
|naziv6         = Falling Away with You
|trajanje6      = 4:40
|naziv7         = Interlude
|trajanje7      = 0:37
|naziv8         = [[Hysteria (pjesma Musea)|Hysteria]]
|trajanje8      = 3:47
|naziv9         = Blackout
|trajanje9      = 4:22
|naziv10        = [[Butterflies and Hurricanes]]
|trajanje10     = 5:01
|naziv11        = [[The Small Print (pjesma)|The Small Print]]
|trajanje11     = 3:28
|naziv12        = Endlessly
|trajanje12     = 3:49
|naziv13        = Thoughts of a Dying Atheist
|trajanje13     = 3:11
|naziv14        = Ruled by Secrecy
|trajanje14     = 4:54}}
&lt;small&gt;Ranija izdanja CD sadržala su grešku u kojoj bi pjesme &quot;Interlude&quot; i &quot;Hysteria&quot; zamijenile mjesta prilikom reprodukcije. Ilustracija: Storm Thorgerson i Dan Abbott.&lt;/small&gt;
{{Spisak pjesama
|sakrij_sadržaj = da
|naslov         = CD za Japan i dodatna numera za [[iTunes]]
|naziv12        = Fury
|trajanje12     = 5:02
|bilješka12     = Također se nalazi na B strani singla &quot;[[Sing for Absolution]]&quot;
|naziv13        = Endlessly
|trajanje13     = 3:49
|naziv14        = Thoughts of a Dying Atheist
|trajanje14     = 3:11
|naziv15        = Ruled by Secrecy
|trajanje15     = 4:54}}
{{Spisak pjesama
|sakrij_sadržaj = da
|naslov         = Dodatni DVD ograničenog izdanja za UK
|naziv1         = Dokumentarac &quot;The Making of Absolution&quot;
|trajanje1      = 34:20}}
{{Spisak pjesama
|naslov         = Dodatan disk australijske turneje
|bilješka1      = Uživo
|naziv1         = [[Stockholm Syndrome (pjesma Musea)|Stockholm Syndrome]]
|trajanje1      = 4:58
|naziv2         = [[New Born]]
|trajanje2      = 6:11
|naziv3         = [[Muscle Museum]]
|trajanje3      = 4:18
|naziv4         = [[Hysteria (pjesma Musea)|Hysteria]]
|trajanje4      = 4:14
|naziv5         = [[Bliss (pjesma Musea)|Bliss]]
|trajanje5      = 4:01
|naziv6         = [[Time Is Running Out (pjesma Musea)|Time Is Running Out]]
|trajanje6      = 4:06}}

== Osoblje ==
Muse
* [[Matthew Bellamy]]&amp;nbsp;– vokali, glavna i ritmička [[gitara]], klavijature, programiranje, aranžman žica, produkcija
* [[Christopher Wolstenholme]]&amp;nbsp;– [[Bas-gitara|bas]], prateći vokali, produkcija
* [[Dominic Howard]]&amp;nbsp;– [[bubnjevi]], programiranje, udaraljke, produkcija
{{col-begin}}
{{col-2}}
;Produkcijsko osoblje
*Dennis Smith&amp;nbsp;– izvršna produkcija
*[[Safta Jaffery]]&amp;nbsp;– izvršna produkcija
*[[Rich Costey]]&amp;nbsp;– produkcija, mixdown, zvučno inženjerstvo, dodatna produkcija pjesama &quot;Blackout&quot; i  &quot;[[Butterflies and Hurricanes]]&quot;
*[[Wally Gagel]]&amp;nbsp;– inženjerstvo, digitalno inženjerstvo, dodatna produkcija pjesme &quot;Butterflies and Hurricanes&quot;
*[[Paul Reeve]]&amp;nbsp;– produkcija pjesama &quot;Blackout&quot; i &quot;Butterflies and Hurricanes&quot;, sampling pjesme &quot;Intro&quot;, prateći vokali u pjesmama &quot;Blackout&quot; i &quot;Butterflies and Hurricanes&quot;
*[[John Cornfield]]&amp;nbsp;– produkcija i inženjerstvo pjesama &quot;Blackout&quot; i &quot;Butterflies and Hurricanes&quot;
*Roger Lian&amp;nbsp;– digitalni montažer
*[[Howie Weinberg]]&amp;nbsp;– mastering
{{col-2}}
;Dodatno osoblje
*[[Audrey Riley]]&amp;nbsp;– aranžman žica
*Spectrasonicova simfonija glasova&amp;nbsp;– sample glasova za &quot;Stockholm Syndrome&quot; i &quot;Endlessly&quot;
*[[Storm Thorgerson]]&amp;nbsp;– [[grafički dizajn]]
*Dan Abbott&amp;nbsp;– grafički dizajn
*Rupert Truman&amp;nbsp;– fotografija
*Sean Winstanley&amp;nbsp;– fotografija
*[[Perou]]&amp;nbsp;– fotografiranje grupe
*Lee Baker&amp;nbsp;– dizajn rasporeda
*Sam Winston&amp;nbsp;– [[tipografija]]
{{col-end}}

== Bilješke ==
{{Refspisak|2|grupa=b}}

== Reference ==
{{Refspisak|2}}

[[Kategorija:Albumi Musea]]
[[Kategorija:Albumi iz 2003.]]</text>
      <sha1>0ccf6lehkkr11k4brwefgez584atji0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Aladin (1992)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>403455</id>
    <revision>
      <id>3940614</id>
      <parentid>3824186</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T03:26:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940614</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17488" sha1="mclg2xpw52zwmyjuo23y6oxx3m3vbs8" xml:space="preserve">{{Infokutija film
| naziv             = Aladin
| slika             = Aladdinposter.jpg
| veličina_slike    = 
| alt               = Jedna ruka drži lampu, a druga je trlja i užarena prašina izlazi iz grla lampe. Na vrhu slike nalazi se tekst &quot;Walt Disney Pictures presents: Aladdin&quot;, a ispod piše &quot;Imagine if you had three wishes, three hopes, three dreams and they all could come true.&quot;
| tekst             = Plakat filma
| originalni_naslov = {{jezik|en|Aladdin}}
| režija            = {{Plainlist|
* [[John Musker]]
* [[Ron Clements]]
}} 
| producent         = {{Plainlist|
* John Musker
* Ron Clements
}} 
| scenarist         = {{Plainlist|
* Ron Clements
* John Musker
* [[Ted Elliott (scenarist)|Ted Elliott]]
* [[Terry Rossio]]
}}
| narator           = 
| uloge             = {{plainlist|
* [[Scott Weinger]]
* [[Robin Williams]]
* [[Linda Larkin]]
* [[Jonathan Freeman (glumac)|Jonathan Freeman]]
* [[Frank Welker]]
* [[Gilbert Gottfried]]
* [[Douglas Seale]]
}}
| muzika            = [[Alan Menken]]
| kinematografija   = 
| žanr              = 
| montaža           = {{plainlist|
* Mark A. Hester
* H. Lee Peterson
}}
| studio            = {{Plainlist|
* [[Walt Disney Pictures]]
* [[Walt Disney Animation Studios|Walt Disney Feature Animation]]
}}
| distributer       = [[Walt Disney Studios Motion Pictures|Buena Vista Pictures]]
| datum             = 25. 11. 1992
| trajanje          = 90 minuta
| zemlja            = [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| jezik             = [[Engleski jezik|Engleski]]
| budžet            = 28 mil. $&lt;ref name=&quot;boxoffice&quot;&gt;{{cite web|url=https://boxofficemojo.com/movies/?id=aladdin.htm|title=Aladdin box office info|website=[[Box Office Mojo]]|access-date=17. 3. 2009| archive-url= https://web.archive.org/web/20090215092824/http://boxofficemojo.com/movies/?id=aladdin.htm| archive-date= 15. 2. 2009 | url-status=live}}&lt;/ref&gt;
| zarada            = 504,1 mil. $&lt;ref name=&quot;boxoffice&quot;/&gt;
| prethodnik        = 
| nasljednik        = ''[[Povratak Jafara]]''
}}
'''''Aladin''''' ({{jez-en|Aladdin}}) [[Sjedinjene Američke Države|američki]] je animirani film iz 1992. koga je producirao [[Walt Disney Animation Studios]], a objavio [[Walt Disney Pictures]]. ''Aladin'' je 31. animirani film u [[Spisak Disneyjevih klasičnih animiranih filmova|serijalu klasika Walt Disneyja]], te je bio dio filmske ere poznate kao [[Renesana Disneyja|Disneyjeva renesansa]]. Film su režirali [[John Musker]] i [[Ron Clements]], a zasniva se na [[Srednji vijek|srednjovjekovnoj]] [[Arapsko poluostrvo|arapskoj]] priči o Aladinu i čarobnoj lampi iz knjige ''[[Hiljadu i jedna noć]]''. Glasove posuđuju [[Scott Weinger]], [[Robin Williams]], [[Linda Larkin]], [[Jonathan Freeman]], [[Frank Welker]], [[Gilbert Gottfried]] i [[Douglas Seale]].

Tekstopisac [[Howard Ashman]] dosjetio se ideje za film. Nakon što je scenarij prerađen tri puta, Disneyjev predsjednik [[Jeffrey Katzenberg]] pristao je da kompanije napravi film. Animatori su likove zasnovali na karikaturama Ala Hirschfelda, te su koristili računare za dovršavanje ilustracija, ali i za stvaranje nekih animiranih dijelova filma. Muziku je komponirao Alan Menken i ona se sastoji od šest pjesama za koje su tekst napisali Ashman i kasnije Tim Rice nakon Ashmanove smrti.

Film je, nakon objavljivanja 25. novembra 1992, naišao na znatno pozitivne kritike i na poslijetku bio najuspješniji film 1992. s ukupnom zaradom od preko 217 miliona dolara u SAD-u i preko 504 miliona dolara u ostatku svijeta. Također je dobio razne nagrade, mada je većina bila uglavnom za muziku. Uspjeh filma doveo je do stvaranja [[Aladin (franšiza)|franšize]]: izravnih adaptacija poput ''[[Povratak Jafara|Povratka Jafara]]'' i ''[[Aladin i kralj lopova|Aladina i kralja lopova]]'', [[Aladin (animirana serija)|animirane televizijske serije]], igračaka, videoigara, [[spin-off]]a i razne [[The Walt Disney Company|Disneyjeve]] robe. Adaptacija u obliku mjuzikla pojavila se 2014.

== Radnja ==
Jafar, veliki vezir sultana fiktivnog mjesta Agrabahe, nastoji iz Špilje čuda ({{jez-en|the Cave of Wonders}}) dobaviti čarobnu lampu u kojoj se skriva Duh. Pokuša poslati lopova Gazeema da dobavi lampu, no on to ne uspijeva. Jafar i njegov pomoćnik, [[papagaj]] Jago ({{jez-en|Iago}}), shvate da u špilju može ući jedino &quot;čovjek koji ima dušu kao dijamant&quot;. U međuvremenu, sultanova kći, Jasmina ({{jez-en|Jasmine}}), frustrirana svojim životom u palači, odluči pobjeći do Agrabahine pijace. Tamo upoznaje Aladina ({{jez-en|Aladdin}}) i njegovog ljubimca, [[majmun]]a Abua ({{jez-en|Abu}}), te se par počinje zbližavati. Nakon što Jafar zarobi Aladina, Jasmina ga pokuša nagovoriti da ga pusti, ali je Jafar prevari rekavši da je Aladin osuđen za smrt.

Prerušen u starijeg čovjeka, Jafar oslobađa Aladina i Abua iz tamnice i vodi ih do Špilje čuda i obećaje im da će dobiti nagradu ako mu dobave lampu. Glas špilje im dozvoli da uđu, ali upozorava da smiju uzeti samo lampu. Aladin i Abu pronalaze [[Čarolija|čarobni]] [[tepih]]. Aladin uspijeva uzeti lampu, ali se špilja počne urušavati nakon što Abu pokuša uzeti [[Dragulji|dragulj]]. Tepih ih odvodi do ulaza u špilju, te Aladin daje lampu Jafaru koji ga zatim pokuša ubiti. Prije no što ih Jafar baci u špilju, Abu uspijeva vratiti lampu.

Aladin u špiji protrlja lampu i nesvjesno oslobađa Duha koji mu govori da će mu ispuniti tri želje, ali mu govori da želja ne može biti da nekog ubije, učini da se neko u njega zaljubi, oživi mrtvace niti da traži dodatne želje. Aladin izigra Duha da ih oslobodi iz špilje bez da iskoristi ijednu želju; poslije toga, Duh mu govori da mu više neće pomoći koristeći čaroliju, osim ako to Aladin izričito ne zatraži govoreći &quot;Želim (nešto)&quot;. Dok Aladin razmišlja o svojim željama, Duh mu govori da bi volio da ga neko oslobodi, jer je zarobljen u lampi. Aladin mu obećava da će iskoristiti treću želju da ga oslobodi. Za prvu želju izabere da bude princ da bi mogao osvojiti Jasminu.

U međuvremenu, Jafar sultana pokuša nagovoriti da sklopi brak između njega i Jasmine kako bi naslijedio prijestolje. Nadomak uspjeha, prekida ga ulazak Aladina u sultanovu palaču, koga Duh predstavlja kao &quot;princa Alija od Ababwe&quot; ({{jez-en|Ali of Ababwa}}), najbogatijeg princa na svijetu. Sultan je zadivljen, no Jasmina odbija njegovo udvaranje. Uprkos preporuci Duha da Jasmini kaže ko je zapravo, Aladin odluči da se nastavi pretvarati da je princ i na tepihu Jasminu odvodi na putovanje svijetom. Jasmina postaje sumnjičava da je princ zapravo isti čovjek koga je upoznala ranije na pijaci; tokom putovanja, izigra Aladina da to i otkrije, te traži od njega istinu. Aladin izmišlja priču da se ponekad voli obući u seljačko ruho da izbjegne kraljevski život. Aladin je pri povratku poljubi.

Jafar kasnije ulovi Aladina i pokuša ga utopiti da bi spriječio Aladina da po drugi put pokuša zaprositi princezu. Aladin koristi drugu želju da se spasi, te se vraća u palaču i otkriva Jafarova nedjela. Vidjevši lampu i shvativši ko je zapravo Aladin, Jafar bježi. Aladin se dvoumi o oslobađaju Duha jer misli da će bez njega biti &quot;samo Aladin&quot;. Jaforov pomoćnik, Jago, krade lampu i nosi je Jafaru, te on postaje Duhov novi gospodar. Koristi dvije želje da bi preuzeo sultanovo prijestolje i postao najmoćniji čarobnjak na svijetu. Koristeći svoje nove moći, Jafar prisiljava Jasminu i sultana da mu budu robovi, razotkriva Aladina kao najobičnijeg skitnicu, te ga s majmunom proganja u zaleđenu nedođiju.

Aladin i Abu koriste čarobni tepih da se vrate u palaču, te se Aladin ušunja u dvor da bi se ponovo dočepao lampe. Jafar govori da mu je treća želja da se Jasmina u njega zaljubi, na što mu Duh govori da tu želju ne može ispuniti. Međutim, Jasmina se počne pretvarati da je doista zaljubljena u Jafara i samim tim Aladinu omogući da pokuša zgrabiti lampu. Jafar ga ulovi na djelu, te se njih dvojica odluče boriti. Jafar se pretvara u ogromnu kobru i hvata Aladina. Govori mu da je &quot;najmoćnije biće na Zemlji&quot;, a Aladin mu govori da je Duh ipak moćniji. Shvativši ovo, Jafar koristi posljednju želju da postane Duh. Međutim, tek poslije shvata da duhovi nisu slobodni i lampa ga s Jagom uvlači i zarobi. Duh šalje Jafarovu lampu u Špilju čuda i govori Aladinu da bi trebao iskoristiti treću želju da vrati svoju titulu princa, jer nikad nije upoznao ženu kao što je Jasmina. Shvativši da se ne može pretvarati da je nešto što nije, Aladin odlučuje da održi obećanje i zaželi da oslobodi Duha. Uvidjevši Jasmininu ljubav prema Aladinu, sultan odlučuje da promijeni zakon i dozvoli Jasmini da se uda za koga god želi. Oslobođeni Duh odlazi da na put oko svijeta dok Aladin i Jasmina slave zaruke.

== Glasovi ==
* [[Scott Weinger]] u ulozi [[Aladin (lik Disneyja)|Aladina]] ({{jez-en|Aladdin}}), siromašnog agrabaškog lopova dobra srca. Scottu je majka pomogla pri audiciji posudivši glas Duhu,&lt;ref&gt;{{cite news|url = http://www.scottweinger.net/article13.html|title = As Genie, mom helped grant son's wish for 'Aladdin' role|author = Abbott, Jim|date = 5. 1. 1993|work = St. Paul Pioneer Press|access-date = 21. 12. 2015|archive-url = https://web.archive.org/web/20090602043724/http://www.scottweinger.net/article13.html|archive-date=2. 6. 2009|url-status = dead}}&lt;/ref&gt; te mu je Disney dodijelio ulogu Aladina nakon šest mjeseci.&lt;ref&gt;{{cite news|url = http://www.scottweinger.net/article15.html|title = Aladdin's Voice Speaks|author = Caporaso, Jenna|author2 = Trucks, Leigh|author3 = Pompa, Andrew|date = 27. 2. 1994|work = The Charlotte Observer|access-date = 21. 12. 2015|archive-url = https://web.archive.org/web/20090416063832/http://www.scottweinger.net/article15.html|archive-date=16. 4. 2009|url-status = dead}}&lt;/ref&gt; Aladinov glavni animator bio je [[Glen Keane]], a u dijelovima kad se izvode muzičke numere, Aladinu glas posuđuje [[Brad Kane]].
* [[Robin Williams]] u ulozi [[Duh (Disney)|Duha]], komičnog svemoćnog duha, koji moći može koristiti jedino kad njegov gospodar nešto zaželi. Duhov glavni animator bio je Eric Goldberg. Musker i Clements napisali su Duhov scenarij za Williamsa, no kad se javilo jasno protivljenje njihovoj ideji, napravili su animaciju koristeći Robinovu komediju. Režiseri su Goldbergu rekli da animira Duha na osnovu jedne od Williamsovih starih stand-up rutina kako bi je pokazali glumcu i time ga zainteresirali za ulogu. Na kraju su napravili scenu u kojoj Robin govori o shizofreniji, a Duh sebi pravi još jednu glavu i sa sobom se svađa. Williams se &quot;nasmijao do suza&quot; gledajući scenu što ga je i ubijedilo da se pridruži glumačkoj ekipi. Williamsova uloga u ''Aladinu'' (ako se zanemari njegova ranija uloga u animiranom filmu ''[[FernGully]]'' iz 1992) označava početak promjene kad je riječ o posuđivanju glasova u animiranih filmovima, odnosno počinju se pozivati slavne osobe da posude svoje glasove umjesto ljudi obučenih za ovaj posao.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.theatlantic.com/entertainment/archive/2011/10/how-celebrities-took-over-cartoon-voice-acting/247481|title=How Celebrities Took Over Cartoon Voice Acting|author=Meslow, Scott|work=The Atlantic|date=28. 10. 2011|access-date=3. 5. 2015}}&lt;/ref&gt; Williams je odglumio razne glasove slavnih ličnosti koji su kasnije ubačeni u animirani film i sam lik Duha. Imitirao je [[Ed Sullivan|Eda Sullivana]], [[Jack Nicholson|Jacka Nicholsona]], [[Robert De Niro|Roberta De Nira]], [[Groucho Marx|Groucha Marxa]], [[Rodney Dangerfield|Rodneyja Dangerfielda]], [[William F. Buckley|Williama F. Buckleyja]], [[Peter Lorre|Petera Lorrea]], [[Arnold Schwarzenegger|Arnolda Schwarzeneggera]] i [[Airsenio Hall|Airsenija Halla]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.ew.com/article/2014/08/12/robin-williams-aladdin-eric-goldberg|title=Robin Williams in 'Aladdin': Animator Eric Goldberg remembers drawing Genie|date=12. 8. 2014|author=Labrecque, Jeff|work=Entertainment Weekly|access-date=21. 12. 2015|archive-date=31. 7. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210731115124/https://ew.com/article/2014/08/12/robin-williams-aladdin-eric-goldberg/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; William također posuđuje glas trgovcu s početka filma koji, nakon što promovira razne beskorisne stvari publici, otkriva čarobnu lampu i započinje priču o ''Aladinu''. Bruce Adler trgovcu posuđuje glas kad izvodi pjesmu &quot;Arapska noć&quot; ({{jez-en|Arabian Nights}}, doslovno ''Arapske noći'') na samom početku filma. Scena u kojoj trgovac publici prodaje razne beskorisne stvari u potpunosti je improvizirana – Williams je od produkcijskog tima dobio razne stvari pokrivene čaršafom, te su od njega tražili da ih izvuče i opiše bez da ih gleda. Postojala je i ideja o dvostrukoj ulozi u kojoj bi se otkrilo da je trgovac zapravo Duh, ali se kasnije od toga odustalo.&lt;ref name=&quot;ew&quot;&gt;{{cite news|url=http://www.ew.com/ew/article/0,,312562,00.html|title=Disney's Got A Brand-New Baghdad 1|work=Entertainment Weekly|date=4. 9. 1992|access-date=21. 12. 2015|first=Steve|last=Daly|archive-url=https://web.archive.org/web/20110806042954/http://www.ew.com/ew/article/0,,312562,00.html|archive-date=6. 8. 2011|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U oktobru 2015, Musker i Clements izjavili su da je trgovac zapravo Duhov ljudski oblik.
* [[Linda Larkin]] u ulozi [[Princeza Jasmina|Jasmine]] ({{jez-en|Jasmine}}), princeze Agrabaha, kojoj je dosadio život u kraljevskoj palači. Larkin je izabrana za ulogu Jasmine devet mjeseci nakon audicije i morala je prilagoditi svoj piskutavi glas da bi odgovarao onom kojeg su producenti tražili za taj lik.&lt;ref name=&quot;popup&quot;&gt;{{cite video|title=Pop Up Fun Facts|location=''Aladdin'' Platinum Edition Disc 1|medium=DVD|year=2004|publisher=Walt Disney Home Video}}&lt;/ref&gt; Jasminin glavni animator bio je [[Mark Henn]]. [[Lea Salonga]] posuđuje glas u dijelovima kad Jasmina pjeva.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://d23.com/lea-salonga/|title=Disney Legends: Lea Salonga|publisher=Disney.com|access-date=26. 12. 2011}}&lt;/ref&gt;
* [[Jonathan Freeman (glumac)|Jonathan Freeman]] u ulozi [[Jafar (Disney)|Jafara]], [[vezir|velikog vezira]] željnog moći. Freeman je prvi dobio ulogu i proveo je godinu dana i devet mjeseci snimajući svoj dijalog. Kasnije je prilagodio glas nakon što su uloge dobili Weinger i Larkin jer je smatrao da &quot;Jafar mora izgledati kao prava prijetnja za Aladina i Jasminu&quot;,&lt;ref&gt;{{cite web|author=Hill, Jim|url=http://jimhillmedia.com/editor_in_chief1/b/jim_hill/archive/2011/06/13/jonathan-freeman-returns-as-jafar-in-new-stage-musical-version-of-disney-s-quot-aladdin-quot.aspx|title=Jonathan Freeman returns as Jafar in new stage musical version of Disney's &quot;Aladdin&quot;|publisher=Jim Hill Media|date=13. 6. 2011|access-date=26. 12. 2011|archive-date=20. 8. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190820184415/http://jimhillmedia.com/editor_in_chief1/b/jim_hill/archive/2011/06/13/jonathan-freeman-returns-as-jafar-in-new-stage-musical-version-of-disney-s-quot-aladdin-quot.aspx|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; jer je isprva trebao biti iritantan lik, ali su režiseri zaključili da bi smireni zlikovac bio strašniji.&lt;ref name=popup/&gt; Jafarov glavni animator bio je [[Andreas Deja]], a dijelove u kojima Jafar izgleda kao prosjak i zmija animirala je Kathy Zielinski.&lt;ref name=&quot;comm1&quot;&gt;{{cite AV media |people=Ron Clements, John Musker, Amy Pell |title=Aladdin [[Audio commentary]] |location=''Aladdin'' Platinum Edition |at=Disc 1 |medium=DVD |publisher=Walt Disney Home Entertainment |year=2004}}&lt;/ref&gt;
* [[Frank Welker]] u ulozi Abua, Aladinovog kleptomaničnog majmuna piskutavog glasa. Welker glas posuđuje Jasmininom tigru Raji i Špilji čuda.&lt;ref name=comm1/&gt; Abuov glavni animator bio je Duncan Marjoribanks, a Raju je animirao Aaron Blaise.
* [[Gilbert Gottfried]] u ulozi Jaga ({{jez-en|Iago}}), Jafarovog zlobnog, temperamentnog papagaja. Njegov glavni animator bio je [[Will Finn]].
* [[Douglas Seale]] u ulozi sultana, priglupog ali ljubaznog vladara Agrabaha, koji svojoj kćeri Jasmini očajnički pokušava naći prosca. Sultanov glavni animator bio je [[David Pruiksma]].
* [[Jim Cummings]] u ulozi Razoula, predvodnika stražara. Njega i ostale stražare animirali su Phil Young i Chris Wahl.
* [[Charlie Adler]] u ulozi Gazeema, lopova kojeg Jafar pošalje u Špilju čuda na početku filma. Animirao ga je T. Daniel Hofstedt.
* [[Corey Burton]] u ulozi princa Achmeda, bahatog princa koga princeza Jasmina odbija za prosca.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{wikicitat|:en:Aladdin (1992 Disney film)|Aladin}}
* [https://movies.disney.com/aladdin?intoverride=true Zvanični sajt]
* {{Allmovie title|1338|Aladdin}}
* {{mojo title|aladdin|Aladdin}}
* {{rotten-tomatoes|1042582|Aladdin}}
* [http://toonopedia.com/aladdin.htm Aladdin] na ''Toonpediji''; [http://www.webcitation.org/6bCRL7uUO arhivirano] s originala 31. augusta 2015.

{{Disneyjevi crtani filmovi}}
{{Disneyjeva princeza}}
{{Aladin (Disney)}}
{{Renesansa Disneyja}}

[[Kategorija:Filmovi iz 1992.]]
[[Kategorija:Filmovi na engleskom jeziku]]
[[Kategorija:Američki filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi koji su dobili Oscar za najbolju originalnu muziku]]
[[Kategorija:Američki mjuzikli]]
[[Kategorija:Aladin (Disney)]]
[[Kategorija:Renesansa Disneyja]]
[[Kategorija:Filmovi Walt Disney Picturesa]]
[[Kategorija:Filmovi Walt Disney Animation Studiosa]]
[[Kategorija:Animirani filmovi Disneyja]]
[[Kategorija:Filmovi Disneyja]]</text>
      <sha1>mclg2xpw52zwmyjuo23y6oxx3m3vbs8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Adele</title>
    <ns>0</ns>
    <id>408007</id>
    <revision>
      <id>3940596</id>
      <parentid>3837241</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T02:35:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940596</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21779" sha1="2ibqsce3zz0dndx0lx1t6ixxonq0amj" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| počasni_prefiks        = [[Red Britanskog carstva|MBE]]
| ime                    = Adele
| počasni_sufiks         = 
| slika                  = Adele 2016.jpg
| veličina_slike         = 
| opis_slike             = Adele u 2016
| izvorno_ime            = 
| izvorni_jezik          = 
| izgovor                = 
| ime_pri_rođenju        = Adele Laurie Blue Adkins
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja i godine|1988|5|5}}
| mjesto_rođenja         = [[London]]
| datum nestanka         = 
| mjesto_nestanka        = 
| status_nestanka        = 
| datum_smrti            = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|YYYY|MM|DD|YYYY|MM|DD}} (datum smrti, pa onda datum rođenja) --&gt;
| mjesto_smrti           = 
| uzrok_smrti            = 
| tijelo_pronađeno       = 
| mjesto_počivanja       = 
| spomenici              = 
| prebivalište           = 
| nacionalnost           = 
| druga_imena            = 
| etnicitet              = &lt;!-- Mora biti podržano pouzdanim izvorom --&gt;
| državljanstvo          = 
| obrazovanje            = 
| alma_mater             = 
| zanimanje              = [[Pjevanje|Pjevačica]] i [[tekstopisac]]
| godine_aktivnosti      = 2006–danas
| era                    = 
| poslodavac             = 
| organizacija           = 
| agent                  = &lt;!-- Mora biti podržano pouzdanim izvorom --&gt;
| poznat_po              = 
| značajni_radovi        = 
| stil                   = 
| rodni_grad             = 
| plaća                  = 
| bogatstvo              = &lt;!-- Mora biti podržano pouzdanim izvorom --&gt;
| visina                 = 
| težina                 = 
| televizija             = 
| titula                 = 
| vrijeme_držanja_titule = 
| prethodnik             = 
| nasljednik             = 
| stranka                = 
| pokret                 = 
| opozicija              = 
| odbori                 = 
| religija               = &lt;!-- Mora biti podržano pouzdanim izvorom --&gt;
| denominacija           = &lt;!-- Mora biti podržano pouzdanim izvorom --&gt;
| krivične_prijave       = &lt;!-- Mora biti podržano pouzdanim izvorom --&gt;
| krivične_kazne         = 
| sudski_status          = 
| supružnik              = Simon Konecki (2016–2019)
| partner                = 
| djeca                  = 1
| roditelji              = 
| rodbina                = 
| pozivni_znak           = 
| nagrade                = 
| web-sajt               = {{URL|adele.com}}
| modul                  = {{Infokutija muzičar|ugradi=da
| počasni_prefiks      = 
| ime                  = 
| počasni_sufiks       = 
| slika                = 
| slika_veličina       = 
| široka_slika         = &lt;!-- yes, ukoliko je široka slika, inače ostaviti prazno --&gt;
| alt                  = 
| opis                 = 
| background           = solo_izvođač
| izvorno_ime          = 
| izvorno_ime_jezik    = 
| ime_po_rođenju       = 
| alias                = 
| datum_rođenja        = &lt;!-- {{datum rođenja i godine|GGGG|MM|DD}}  --&gt;
| mjesto_rođenja       = 
| porijeklo            = 
| datum_smrti          = &lt;!-- {{datum smtri i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (prvo datum smrti) --&gt;
| mjesto_smrti         = 
| žanr                 = {{hlist|[[Soul]], [[Pop-muzika|pop]], [[bijeli soul]],&lt;ref&gt;{{cite web|archive-url=https://web.archive.org/web/20110616203103/http://entertainment.timesonline.co.uk/tol/arts_and_entertainment/music/article5597699.ece|url=http://entertainment.timesonline.co.uk/tol/arts_and_entertainment/music/article5597699.ece|title=Blue-eyed soul: Encyclopedia of Modern Music|date=1. 2. 2009|work=[[The Sunday Times]]|archive-date=16. 6. 2011|first=Dan|last=Cairns}}&lt;/ref&gt; [[Savremeni R&amp;B|R&amp;B]]&lt;ref&gt;{{cite journal |url=http://www.spin.com/articles/adele-new-record-quite-different |title=Adele: New Record is 'Quite Different' |work=[[Spin (magazin)|Spin]] |date=2. 11. 2010 |access-date=8. 5. 2011 |archive-date=11. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150511211143/http://www.spin.com/articles/adele-new-record-quite-different |url-status=dead |access-date=18. 2. 2016 |archive-date=11. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150511211143/http://www.spin.com/articles/adele-new-record-quite-different }}&lt;/ref&gt;}}
| zanimanje            = 
| instrument           = {{hlist|Vokali, [[gitara]], [[klavijature]], [[bas-gitara]], [[bubnjevi]]&lt;ref&gt;{{cite av media|url=https://www.youtube.com/watch?v=Nck6BZga7TQ|title=Adele Carpool Karaoke|author=|date=13. 1. 2016|publisher=|access-date=8. 2. 2016|via=YouTube}}&lt;/ref&gt;}}
| karijer              = &lt;!-- GGGG–GGGG (ili –sada) --&gt;
| izdavač              = {{hlist|[[XL Recordings|XL]], [[Columbia Records|Columbia]]}}
| povezani_umjetnici   = 
| web_stranica         = &lt;!-- {{URL|primjer.com}} --&gt;
| značajni_instrumenti = 
| modul                = 
| modul2               = 
| modul3               = 
}}
| modul2                 = 
| modul3                 = 
| modul4                 = 
| modul5                 = 
| modul6                 = 
| potpis                 = 
| veličina_potpisa       = 
| alt_potpisa            = 
| fusnote                = 
}}
'''Adele Laurie Blue Adkins''',&lt;ref name=nicole&gt;Frehsée, Nicole (22. 1. 2009), &quot;Meet Adele, the U.K.'s Newest Soul Star&quot;, ''Rolling Stone'', (1070):26.&lt;/ref&gt; poznata samo kao '''Adele''', [[engleska]] je [[Pjevanje|pjevačica]] i [[tekstopisac]]. Maturiravši na [[BRIT School|Londonskoj školi za scenske umjetnosti i tehnologiju]] 2006, dobila je ugovor za snimanje od izdavačke kuće ''[[XL Recordings]]'' nakon što je njen prijatelj postavio njen demo-snimak na [[Myspace]] iste godine. Naredne godine dobila je nagradu [[Brit Awards]] u kategoriji &quot;Izbor kritičarâ&quot; i pobijedila u [[BBC]]-jevom izboru [[Sound of...|Sound of 2008]] (''Zvuk iz 2008''). Njen debitantski [[album]], ''[[19 (Adele)|19]]'', objavljen je 2008. i doživio uspjeh i komercijalno i kod kritičara. Postao je sedmostruki [[Zlatna ploča|platinasti]] album u [[UK|Ujedinjenom Kraljevstvu]] i dvostruki platinasti u [[SAD]]-u. Njeno pojavljivanje u šouu ''[[Saturday Night Live]]'' krajem 2008. jako je pomoglo njenoj karijeri na američkom tržištu. Na [[51. dodjela &quot;Grammyja&quot;|51. dodjeli &quot;Grammyja&quot;]] 2009. dobila je nagrade za [[Grammy za najboljeg novog izvođača|najboljeg novog izvođača]] i [[Grammy za najbolju žensku vokalnu pop-interpretaciju|najbolju žensku vokalnu pop-interpretaciju]].

Početkom 2011. objavila je svoj drugi album, ''[[21 (Adele)|21]]'', koji je nadmašio prethodni&lt;ref name=110208Charts&gt;{{cite news|url=http://latimesblogs.latimes.com/music_blog/2011/02/british-soul-singer-adele-preps-summer-us-tour.html |title=British soul singer Adele preps summer U.S. tour |work=Los Angeles Times |date=8. 2. 2011 |access-date=8. 5. 2011}}&lt;/ref&gt; i donio Adele [[Spisak Adeleinih nagrada i nominacija|brojne nagrade]] u 2012, među kojima su 6 [[54. dodjela &quot;Grammyja&quot;|''Grammyja'']] (uključujući onaj za [[Grammy za album godine|album godine]]), čime je izjednačila rekord, 2 [[Brit Awards 2012.|Brit Awardsa]] (uključujući onaj za [[Brit Awards 2012.#Nominirani i dobitnici|britanski album godine]]) i 3 [[American Music Awards 2011.|American Music Awardsa]]. Ovaj album postao je 16-ostruki platinasti u UK i [[Spisak najprodavanijih albuma u Ujedinjenom Kraljevstvu|četvrti je najprodavaniji]] album u UK svih vremena.&lt;ref name=&quot;BPI certifications&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.bpi.co.uk/certifiedawards/search.aspx |archive-url=https://www.webcitation.org/5wxD8HhA9?url=http://www.bpi.co.uk/certifiedawards/search.aspx |archive-date=5. 3. 2011 |title=Certified Awards Search |publisher=[[Britanska fonografska industrija]] |access-date=1. 3. 2011 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U SAD-u je držao 1. mjesto duže od bilo kojeg albuma još od 1986. i dobio je dijamantni certifikat.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.riaa.com/goldandplatinumdata.php?table=SEARCH_RESULTS |title=Recording Industry Association of America |publisher=RIAA |access-date=29. 6. 2012 |archive-date=5. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160105133924/http://www.riaa.com/goldandplatinumdata.php?table=SEARCH_RESULTS |url-status=dead |archive-date=5. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160105133924/http://www.riaa.com/goldandplatinumdata.php?table=SEARCH_RESULTS }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=billboarddiamond&gt;{{cite web |author= Keith Caulfield |date= 27. 11. 2012 |url= http://www.billboard.com/articles/news/473979/adeles-21-hits-10-million-in-us-sales |title= Adele's '21' Hits 10 Million in U.S. Sales |publisher=Billboard |access-date= 29. 11. 2012}}&lt;/ref&gt; Prodan je u 31 milion primjeraka širom svijeta.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://thechronicleherald.ca/artslife/1323263-widescreen-adele-football-just-the-start|title=WIDESCREEN: Adele: Football just the start|work=The Chronicle Herald|first=Tim|last=Arsenault|date=19. 11. 2015|access-date=19. 11. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20160202032312/http://thechronicleherald.ca/artslife/1323263-widescreen-adele-football-just-the-start|archive-date=2. 2. 2016|url-status=dead|archive-date=2. 2. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160202032312/http://thechronicleherald.ca/artslife/1323263-widescreen-adele-football-just-the-start}}&lt;/ref&gt;

Uspjeh albuma ''21'' donio je Adele i mnogo spominjanja u ''[[Guinnessova knjiga rekorda|Guinnessovoj knjizi rekorda]]''.&lt;ref name=guinness&gt;{{cite web|last=Kaufman|first=Gil|title=Adele, Lady Gaga, Justin Bieber Land New Guinness Records|url=http://www.mtv.com/news/articles/1670701/lady-gaga-adele-guinness-book-of-world-records.jhtml|publisher=MTV|access-date=23. 9. 2011|date=14. 9. 2011|archive-date=23. 9. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110923163704/http://www.mtv.com/news/articles/1670701/lady-gaga-adele-guinness-book-of-world-records.jhtml|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Ona je prva žena u historiji [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]] liste koja je imala 3 hita među top 10 pjesama istovremeno i prva žena koja je imala 2 albuma među top 5 albuma istovremeno na [[Billboard 200|''Billboard'' 200]] listi, kao i 2 singla među top 5 singlova na ''Billboard'' Hot 100 listi.&lt;ref name=&quot;BillboardAdele-ulation&quot;&gt;{{cite web|last=Trust|first=Gary|date=23. 2. 2012|url=http://www.billboard.com/articles/news/504461/adele-ulation-makes-history-with-hot-100-billboard-200-moves|title=Analysis: How Adele Scored Two Titles Each in the Hot 100 &amp; Billboard 200's Top Five|work=[[Billboard (magazin)|Billboard]] |access-date=23. 2. 2012}}&lt;/ref&gt; ''21'' je album s najdužim boravkom na 1. mjestu koji je snimila solo-izvođačica u historiji britanskih i američkih top-lista.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/cbbcnews/hi/newsid_9440000/newsid_9446200/9446210.stm |title=CBBC – Newsround – Adele makes music history again with album chart record |publisher=BBC News |date= 4. 4. 2011|access-date=29. 6. 2012}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.abc.net.au/news/2012-02-23/adele-breaks-whitney-record/3846972 |title=Adele breaks Houston's chart record |publisher=Australian Broadcasting Corporation |date=23. 2. 2012 |access-date=29. 6. 2012}}&lt;/ref&gt; Godine 2012. objavila je pjesmu &quot;[[Skyfall (pjesma)|Skyfall]]&quot;, koju je napisala i otpjevala za [[Skyfall|istoimeni film]] iz serijala o [[James Bond|Jamesu Bondu]]. Ova pjesma osvojila je ''[[Oscar]]'', ''[[Grammy]]'' i ''[[Zlatni globus]]'' za [[Zlatni globus za najbolju originalnu pjesmu|najbolju originalnu pjesmu]].&lt;ref name=&quot;2013 Oscars Nominees&quot;&gt;{{cite web |url=http://oscar.go.com/nominees |title=2013 Oscars Nominees |date= januar 2013 |publisher=Academy of Motion Picture Arts and Sciences |access-date=10. 1. 2013}}&lt;/ref&gt; 20. novembra 2015. nakon trogodišnje pauze objavila je svoj treći studijski album, ''[[25 (Adele)|25]]'', koji je odmah izbio na 1. mjesto top-lista albuma i [[Spisak najbrže prodavanih albuma|srušio rekorde u prvoj sedmici prodaje]] u UK i SAD-u.&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.billboard.com/articles/columns/chart-beat/6777905/adele-25-sales-first-week-us | title=Adele's '25' Official First Week U.S. Sales: 3.38 Million | author=Caulfield, Keith | work=Billboard | date=28. 11. 2015 | access-date=28. 11. 2015}}&lt;/ref&gt; Vodeći singl, &quot;[[Hello (Adele)|Hello]]&quot;, zasjeo je na 1. mjesto top-lista u mnogim državama i postao prva pjesma u SAD-u koja je prodana u milion digitalnih primjeraka u prvoj sedmici nakon objavljivanja.

''[[Billboard (magazin)|Billboard]]'' je 2011. i 2012. proglasio Adele za umjetnika godine. Također 2012. [[VH1]] svrstao ju je na 5. mjesto liste &quot;100 najvećih žena u muzici&quot;&lt;ref name=&quot;VH1 100&quot;&gt;{{cite web |last=Graham |first=Mark |url=http://www.vh1.com/music/tuner/2012-02-13/vh1s-100-greatest-women-in-music-complete-list/ |title=The 100 Greatest Women in Music |publisher=VH1 |date=13. 2. 2012 |access-date=29. 6. 2012 |archive-date=14. 2. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120214233543/http://www.vh1.com/music/tuner/2012-02-13/vh1s-100-greatest-women-in-music-complete-list/ |url-status=dead |archive-date=2. 4. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130402201858/http://www.vh1.com/music/tuner/2012-02-13/vh1s-100-greatest-women-in-music-complete-list/ }}&lt;/ref&gt;, a magazin ''[[Time (magazin)|Time]]'' proglasio ju je za jednu od najutjecajnijih osoba na svijetu.&lt;ref name=&quot;Time 100&quot;&gt;{{cite news|url=http://www.time.com/time/specials/packages/article/0,28804,2111975_2111976_2111950,00.html|title=Adele – 2012 Time 100: The Most Influential People in the World|work=[[Time (magazin)|Time]]|last=Pink|date=19. 4. 2012|access-date=18. 4. 2012|archive-date=19. 4. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120419072051/http://www.time.com/time/specials/packages/article/0,28804,2111975_2111976_2111950,00.html|url-status=dead|archive-date=19. 4. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120419072051/http://www.time.com/time/specials/packages/article/0,28804,2111975_2111976_2111950,00.html}}&lt;/ref&gt; 18. decembra 2015. kombinirana prodaja njenih singlova i albuma procijenjena je na brojku veću od 100 miliona primjeraka, što je svrstava među [[Spisak izvođača s najviše prodanih albuma|izvođače s najviše prodanih albuma]] na svijetu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.statejournal.com/story/30783756/cheap-adele-tickets-in-nashville-at-bridgestone-arena-ticket-down-slashes-adele-concert-ticket-prices-at-bridgestone-arena-in-nashville-tn|title=Cheap Adele Tickets in Nashville at Bridgestone Arena: Ticket Down Slashes Adele Concert Ticket Prices at Bridgestone Arena in Nashville, TN|work=[[State Journal]]|date=18. 12. 2015|access-date=10. 1. 2016|archive-url=https://archive.today/20160212165630/http://www.statejournal.com/story/30783756/cheap-adele-tickets-in-nashville-at-bridgestone-arena-ticket-down-slashes-adele-concert-ticket-prices-at-bridgestone-arena-in-nashville-tn|archive-date=12. 2. 2016|url-status=dead|archive-date=12. 2. 2016|archive-url=https://archive.today/20160212165630/http://www.statejournal.com/story/30783756/cheap-adele-tickets-in-nashville-at-bridgestone-arena-ticket-down-slashes-adele-concert-ticket-prices-at-bridgestone-arena-in-nashville-tn}}&lt;/ref&gt;

== Rane godine ==
Rođena je 5. maja 1988. u [[Tottenham]]u, dijelu [[London]]a. Majka joj je Penny Adkins ([[Englezi|Engleskinja]]), a otac Mark Evans ([[Velšani]]n).&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.guardian.co.uk/music/2008/jan/27/popandrock.britawards2008|title=Mad about the girl |work=[[The Guardian]]|location=London |date=27. 1. 2008 | access-date=23. 4. 2010 | first=Sylvia | last=Patterson|archive-url=https://web.archive.org/web/20101120110927/http://www.guardian.co.uk/music/2008/jan/27/popandrock.britawards2008|archive-date=20. 11. 2010|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Evans je napustio porodicu kad je Adele imala 2 godine, ostavivši njeno odgajanje majci.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Haines |first=Chris |url=http://www.walesonline.co.uk/news/wales-news/2012/02/18/adele-s-welsh-father-mark-evans-reveals-his-heartache-over-letting-down-six-time-grammy-awards-winner-91466-30356409/ |title=Adele's Welsh father Mark Evans reveals his heartache over 'letting down' six-time Grammy Awards winner – Wales News |publisher=WalesOnline |access-date=29. 6. 2012}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=VanMeter&gt;{{cite web |last=Van |first=Jonathan |url=http://www.vogue.com/magazine/article/adele-one-and-only/ |title=Adele: One and Only – Magazine |work=Vogue |access-date=29. 6. 2012 |archive-date=14. 2. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120214164937/https://www.vogue.com/magazine/article/adele-one-and-only |url-status=dead |archive-date=14. 2. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120214164937/http://www.vogue.com/magazine/article/adele-one-and-only/ }}&lt;/ref&gt; Počela je pjevati u dobi od 4 godine i tvrdi da je postala opsjednuta glasovima.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.baltimoresun.com/entertainment/bal-li.music15jan15002019,0,4031087.story|title=Grammy-nominated Adele taking fame in stride|work=The Baltimore Sun|date=15. 1. 2009|access-date=18. 2. 2016|archive-url=https://archive.today/20120720085255/http://www.baltimoresun.com/entertainment/bal-li.music15jan15002019,0,4031087.story|archive-date=20. 7. 2012|url-status=dead|archive-date=20. 7. 2012|archive-url=https://archive.today/20120720085255/http://www.baltimoresun.com/entertainment/bal-li.music15jan15002019,0,4031087.story}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |last=Otiji |first=Adaora |date=15. 1. 2009 |title=Singing Stronger Every Day: Adele |url=https://www.washingtonpost.com/express/content/2009/01/ |newspaper=The Washington Post |location=Washington D.C. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110430225847/http://www.expressnightout.com/content/2009/01/singing_stronger_every_day_adele_stays_g.php |archive-date=30. 4. 2011 |access-date=22. 12. 2015 |url-status=dead |archive-date=30. 4. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110430225847/http://www.expressnightout.com/content/2009/01/singing_stronger_every_day_adele_stays_g.php }}&lt;/ref&gt; Odrastajući, više je vremena provodila pjevajući nego čitajući; posljednja knjiga koju je pročitala bila je ''[[Matilda (roman)|Matilda]]'' [[Roald Dahl|Roalda Dahla]] kad je imala 6 godina.&lt;ref name=&quot;Adele DM Interview&quot;&gt;{{cite news|title=Adele: 'I have all the say; I have power over everything I do'|url=http://www.dailymail.co.uk/home/you/article-1135182/Adele-I-say-I-power-I-do.html|work=[[Daily Mail]]|location=London|date=15. 7. 2015}}&lt;/ref&gt; Tri godine kasnije Adele i njena majka, koja je u međuvremenu našla posao u izradi namještaja, a radila je i kao organizator aktivnosti na polju obrazovanja odraslih, preselile su se u [[Brighton]], na južnoj obali Engleske.&lt;ref&gt;{{cite news|author=Sylvia Patterson |url=http://www.guardian.co.uk/music/2008/jan/27/popandrock.britawards2008 |title=Interview: Adele Atkins, singer |work=[[The Observer]]|location=London |access-date=8. 5. 2011 |date=27. 1. 2008}}&lt;/ref&gt;

Nakon 2 godine vratile su se u London, prvo u [[Brixton]], a zatim u susjedni distrikt [[West Norwood]], na jugu Londona.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://entertainment.timesonline.co.uk/tol/arts_and_entertainment/music/article3099702.ece|title=Adele-ation starts here|work=[[The Times]]|location=London|first=Sophie|last=Heawood|date=28. 12. 2007}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; West Norwood je predmet Adeleine prve snimljene pjesme, &quot;[[Hometown Glory]]&quot;, koju je napisala i komponirala 2004. u dobi od 16 godina.&lt;ref name=AmyWho&gt;{{cite news|url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/story/2009/01/30/ST2009013003292.html|title=Amy Who? Now, Adele's the One With the Buzz | work=[[The Washington Post]]| first=Melinda | last=Newman | access-date=23. 4. 2010 | date=1. 2. 2009}}&lt;/ref&gt; U maju 2006. maturirala je na [[BRIT School|Londonskoj školi za scenske umjetnosti i tehnologiju]], koju su s njom pohađale i [[Leona Lewis]] i [[Jessie J]].&lt;ref name=nicole/&gt;&lt;ref name=&quot;collis&quot;&gt;Collis, Clark (19. 12. 2008), &quot;Spotlight on... Adele&quot;, ''[[Entertainment Weekly]]'', (1026):62.&lt;/ref&gt; Adele ovoj školi pripisuje zasluge za njegovanje njenog talenta&lt;ref name=&quot;BlogCriticsInterview&quot;&gt;{{cite web|url=http://blogcritics.org/music/article/interview-adele-singer-and-songwriter/|archive-url=https://web.archive.org/web/20110605110239/http://blogcritics.org/music/article/interview-adele-singer-and-songwriter/|archive-date=5. 6. 2011|title=Interview: Adele—Singer and Songwriter—Blogcritics Music|publisher=Blogcritics.org|access-date=18. 8. 2011|url-status=dead|archive-date=5. 6. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110605110239/http://blogcritics.org/music/article/interview-adele-singer-and-songwriter/}}&lt;/ref&gt; čak iako je u to vrijeme bila zainteresiranija da uđe u [[Artists and repertoire|A&amp;R]] i iako se nadala da će pokrenuti karijere drugih ljudi.&lt;ref name=nicole/&gt;

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Adele (singer)}}
* [http://adele.com/ Zvanični sajt]
* {{imdb_name|id=2233157|name=Adele}}
* [http://www.theguardian.com/music/adele Zbirka članaka o Adele] na ''TheGuardian.com''
* [http://www.mtv.com/artists/adele/ Adele] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160227050232/http://www.mtv.com/artists/adele/ |date=27. 2. 2016 }} na [[MTV]]-ju

{{Adele}}
{{Grammy - album godine}}
{{Grammy - najbolji vokalni pop-album}}
{{Grammy - pjesma godine}}
{{Grammy - snimak godine}}
{{Grammy - najbolja solo pop-izvedba}}
{{Grammy - najbolji novi izvođač}}
{{Grammy - najbolja pjesma napisana za vizualne medije}}
{{Grammy - najbolji spot}}
{{Oscar - najbolja originalna pjesma}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Adele| ]]
[[Kategorija:Rođeni 1988.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, London]]
[[Kategorija:Engleske pjevačice]]
[[Kategorija:Engleski tekstopisci]]
[[Kategorija:Dobitnici Nagrade &quot;Brit&quot;]]
[[Kategorija:Dobitnici Grammyja]]</text>
      <sha1>2ibqsce3zz0dndx0lx1t6ixxonq0amj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Biodizel</title>
    <ns>0</ns>
    <id>411881</id>
    <revision>
      <id>3940786</id>
      <parentid>3546041</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T09:15:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940786</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10676" sha1="72wftqmncbfm853sgguwtkynhcyh3jl" xml:space="preserve">[[Datoteka:Methyl Linoleate.png|thumb|upright|Prtostorni model metil linoleata ili  [[metil-ester]]a linoleinske kiseline, uobičajenog metil estera koji se proizvodi od ulja iz soje i uljane repice, uz dodatak [[metanol]]a]]
[[Datoteka:Ethyl Stearate.png|thumb|Prostorni model etil stearata ili  etil estera stearinske kiseline, etil estera koji se proizvodi od ulja iz soje i uljane repice, uz dodatak [[etanol]]a]]
[[Datoteka:Biodiesel.JPG|thumb|Uzorak biodizela]]
[[Datoteka:Biodiesel_3.jpg|thumb|Stariji dizelski Mercedes popularan je za vožnju na biodizelu]]
[[Datoteka:Diesel prices.jpg|thumb|U nekim je zemljama biodizel jeftiniji od klasičnog dizela]]
'''Biodizel'''  je naziv za  goriva koja su proizvedena od [[biljno ulje|biljnog ulja]] ili životinjskih [[masti]],  koja se sastoje od dugolančanih [[alkil grupa|alkil]] ([[metil grupa|metil]], [[etil grupa|etil]], ili [[propil grupa|propil]]) [[ester]]a.  Biodizel je obično napravljen od hemijski reagirajućih  [[lipid]]a (npr.  biljno ulje, sojino ulje)  sa [[alkohol]]om,  kao  [[masne kiseline|ester masnih kiselina]]. Nacionalni  odboru za biodizelu  [[SAD]] također ima tehničku definiciju &quot;biodizela&quot; kao mono-alkil [[ester]]a.&lt;ref name=&quot;sciencedirect.com&quot;&gt;{{cite journal|last1=Omidvarborna|title=Characterization of particulate matter emitted from transit buses fueled with B20 in idle modes|journal=Journal of Environmental Chemical Engineering|volume=2|issue=4|pages=2335–2342|doi=10.1016/j.jece.2014.09.020|url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S2213343714002140|display-authors=etal}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Bajrović&quot;&gt;{{Cite book |author=Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Eds.|title=Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju|publisher=Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB) Sarajevo|year=2005|isbn= 9958-9344-1-8}}&lt;/ref&gt;
 
Biodizel  se koristi u standardnim dizel motorima i na taj način se razlikuje od biljnih i otpadnih ulja koja se koriste kao gorivo za ''konverzirane'' dizel motore.  Biodizel se može koristiti samostalno ili u kombinaciji s petrodiezelom  u bilo kojim proporcijama. Njegove  mješavine mogu se koristiti i kao [[lož ulje]].

==Pregled==
U nekim zemljama, biodizel je jeftiniji od uobičajenog  dizela iz [[nafta|nafte]].
Biodizel je metilni [[ester]] repičinog ulja. Ovo  gorivo za motorna vozila se dobija od ulja uljane repice ili recikliranog otpadnog jestivog ulja. Sirovine biodizela su [[masti]]  životinjskog porijekla, biljna ulja, [[soj]]a, gorušica, [[suncokret]], [[palmino ulje]], [[alge]], itd. Biodizel je najčešće biogorivo u Europi.

Biodizel je razgradiv i nije opasan za okruženje. Dok hektar [[kukuruz]]a godišnje daje oko 2.500 litara etanola godišnje, hektar soje oko 560 litara biodizela, svaki hektar algi, teorijski  može dati više od 45.000 litara biogoriva. Kukuruz ili soja daju urod jednom godišnje, a alge se mogu prikupljati  svakodnevno. Hemijska pretvorba  biljnog ulja za pravljenje  biodizela troši manje energije nego destiliranje kukuruza u etanol. Međutim, relativna  iskoristljivost  i visoka cijena su jaki ograničavajući faktori. [[Njemačka]] je vodeći svjetski proizvođač koja za proizvodnji biodizela uootrebljava  ulje krstašica (''[[Crucifera]]''). U nekim zemljama Europske Unije, dizel je u određenoj mjeri već zastupljen u gorivima, a  također neka vozila već mogu voziti i na 100%-tni biodizel.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.hempcar.org/biofacts.shtml |title=Biofuels Facts |publisher=Hempcar.org |access-date=14. 7. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110520231032/http://hempcar.org/biofacts.shtml |archive-date=20. 5. 2011 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.wfs.org/futcontja07.htm THE FUTURIST] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070606084122/http://www.wfs.org/futcontja07.htm |date=6. 6. 2007 }}, [http://www.prleap.com/pr/80099/ Will Thurmond]. July–August 2007.&lt;/ref&gt;
 
Biodizel se dobija  procesom  esterifikacije, tako što biljno ulje reagira s [[metanol]]om i natrijevim hidroksidom kao katalizatorom, kada  nastaje ester masnih kiselina,  zajedno s ostalim nusproduktima, kao što su [[glicerol]], gliceridski talog i [[sapun]]i. Ulja se miješaju sa [[natrij-hidroksid]]om i metanolom, kada nastaju biodizel i glicerol. Jedan dio glicerola se stvara  na svakih deset dijelova biodizela. Čisti biodizel (B100), među dizelskim gorivima, ima daleko najmanje štetne emisije. Pri nižim temperaturama može postati viskozniji, što ovisi o korištenoj sirovini.  U nekim zemljama proizvođači automobila čak daju garanciju za korištenje biodizela u njihovim motorima. Većina današnjih vozila imaju takve  motore koji se, za korištrnjer biodizela, ne moraju prepravljati.

==Izvori i njihova izdašnost ==

Biodizel se za tržište  odavno pravi od  biljnih ulja [[soja|soje]], [[uljana repica|uljanerepice]] i [[suncokteret]]a. Međutim, postoji niz drugih biljaka koje su u tom pogledu u fazi straživanja ili, u tom pogledu,  imaju veliki, ali  neiskorišteni potencijal.

{| class = &quot;wikitable&quot;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| '''[[Biljka]]'''
| style=&quot;text-align:center;&quot;|'''Litar/ha'''
|-
| [[Palma]] || 4752
|-
| [[Alge]]|| 3000
|-
| [[Kokos]]|| 2151
|-
| ''[[Jatropha]]'' || 2000
|-
| [[Uljana repica]]|| 966
|-
| [[Talovo drvo]] || 907
|-
|[[Kikiriki]] ||842
|-
| [[Suncokret]]|| 767
|-
| [[Soja]] || 922
|-
|[[Kukuruz]] || 700
|-
| [[Konoplja (rod)|Konoplja]] || 242
|}

Moguće količina dobijanja goriva iz algi nisu tačno utvrđene, ali, prema nekim procjenama,  daju 12 puta više energije po hektaru od suncokreta.

Biljka  roda ''[[Jatropha]]'' ima odlične performanse, ali mnogo ovisi o vremenskim uvjetima i zemljištu. Prosječan prinos je oko 1,5-2 miliona tona, na  najpovoljnijim  lokacijama. Uzgaja se na  [[Filipini]]ma, u [[Mali]]ji i [[Indija|Indiji]]. Otporna  je na sušu i mogu dijeliti prostor s drugim kulturama, kao što su [[kahva]], [[šećer na trska]], [[voće]] i [[povrće]]. Dobro se prilagođava u tropskim terenima  koje  smanjuje krčenje šuma.

==Upotreba==
Za  distribuciju  u maloprodaji  dizel goriva,  najčešće  se proizvodi  i distribuira mješavina biodizela i konvencijskog dizela na bazi  ugljikovodika.  Veći dio svijeta koristi sistem poznat kao &quot;B&quot; faktor koji navodi  iznos biodizela u svakoj mješavinu goriva: 
* 100% biodizel: '''B100''' 
* 20% biodizela + 80% petroldizela: '''B20'''
* 5% biodizela + 95% petrodiezela: '''B5''', a
* 2% biodizela +  98% petrodiezela:  '''B2''' 
 
Mješavina od 20% biodizela i niže mogu se koristiti bez posebne dizel opreme ili uz samo manje modifikacije, iako određeni proizvođači ne produžavaju  garanciju ako se oprema ošteti ovim mješavinama.  B6 za B20 mješavine su pokriveni  standardima [[ASTM International|ASTM]].&lt;ref name=NBB&gt;{{cite web
|title=Biodiesel Basics
|publisher=National Biodiesel Board
|url=http://www.biodiesel.org/what-is-biodiesel/biodiesel-basics
|format=?
|access-date=29. 1. 2013
|archive-date=4. 8. 2014
|archive-url=https://web.archive.org/web/20140804155702/http://www.biodiesel.org/what-is-biodiesel/biodiesel-basics
|url-status=dead
}}&lt;/ref&gt;

Biodizel se može koristiti u svom čistom obliku (B100), ali mogu zahtijevati određene modifikacije motora se izbjegli problemi održavanja i performanse  Blendiranje B100 sa pogonom na  naftni  dizel može se postići: 
* Miješanje u rezervoarima u proizvodnji,  prije isporuke cisternom; 
*Miješanje  rasprskivanjem u cisternama (spravljanje specifičnog omjera biodizela i naftnih dizela) 
* Istovremeno  miješanje dvije komponente  u cisternama. 
* Miješanje Mjerena pumpa, naftnih dizel i biodizel metara su postavljena na X ukupni volumen, transfer pumpa vuče iz dva poena i mix je potpuna napuštanja pumpe.&lt;ref name=&quot;sciencedirect.com&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web
|last=McCormick
|first=R.L.
|title=2006 Biodiesel Handling and Use Guide Third Edition
|url=http://www.nrel.gov/vehiclesandfuels/npbf/pdfs/40555.pdf
|format=PDF
|access-date=18. 12. 2006
|archive-url=https://web.archive.org/web/20061216051136/http://www.nrel.gov/vehiclesandfuels/npbf/pdfs/40555.pdf
|archive-date=16. 12. 2006
|url-status=dead
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=US EPA Biodiesel Factsheet |url=http://www.epa.gov/smartway/growandgo/documents/factsheet-biodiesel.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20080726004436/http://www.epa.gov/smartway/growandgo/documents/factsheet-biodiesel.htm |archive-date=26. 7. 2008 |access-date=5. 5. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

==Također pogledajte==
*[[Biogorivo]]
*[[Gorivo]]

==Reference==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{Commons|Biodisel}}
* {{dmoz|/Science/Technology/Energy/Renewable/Biomass_and_Biofuels/Biodiesel/|Biodiesel}}
* [http://www.ebb-eu.org European Biodiesel Board] website - European Biodiesel Industry.
* [https://web.archive.org/web/20100305140144/http://sustainablebiodieselalliance.com/dev/ Sustainable Biodiesel Alliance]
* {{Wayback |date=20110104210054 |url=http://www.iea.org/textbase/nppdf/free/2004/biofuels2004.pdf |title=International Energy Agency: Biofuels for Transport - An International Perspective }}
* [http://www.biodieseleducation.org National Biodiesel Education Program, University of Idaho] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210415180751/http://www.biodieseleducation.org/ |date=15. 4. 2021 }}—unbiased, science-based information on biodiesel for biodiesel producers and distributors, fleet operators, farmers and feedstock producers, policy makers, and consumers.
* [http://www.unep.fr/scp/rpanel/pdf/Assessing_Biofuels_Full_Report.pdf Towards Sustainable Production and Use of Resources: Assessing Biofuels] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091122133933/http://www.unep.fr/scp/rpanel/pdf/Assessing_Biofuels_Full_Report.pdf |date=22. 11. 2009 }} by the United Nations Environment Programme, October 2009.
* [https://web.archive.org/web/20100816053206/http://www.extension.org/pages/Farm_Energy_Biodiesel_Table_of_Contents Biodiesel Articles on eXtension]—eXtension (pronounced &quot;E-Extension&quot;) is a wiki for extension professors and agents across the United States. The Farm Energy section contains over 30 articles on biodiesel, from the basics to more technical information.
* [http://pubs.cas.psu.edu/freepubs/pdfs/agrs103.pdf Biodiesel Safety and Best Management Practices for Small-Scale Noncommercial Use and Production] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140211214657/http://pubs.cas.psu.edu/freepubs/pdfs/agrs103.pdf |date=11. 2. 2014 }}

{{Commons|Bioenergy}}

[[Kategorija:Goriva]]
[[Kategorija:Biodiezel]]
[[Kategorija:Tečna goriva]]
[[Kategorija:Robne hemikalije]]</text>
      <sha1>72wftqmncbfm853sgguwtkynhcyh3jl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Asteraceae</title>
    <ns>0</ns>
    <id>412418</id>
    <revision>
      <id>3940690</id>
      <parentid>3843837</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T06:50:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940690</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="75075" sha1="opzdc3rty2u16nwh07v3g7rolj4fpru" xml:space="preserve">{{italic title|Asteraceae}}
{{Taksokvir 
| boja = lightgreen
| naziv = ''Asreraceae''&lt;br&gt;(Glavočike) 
| slika = Asteracea poster 3.jpg 
| slika_širina = 300px
| slika_opis = Cvjetovi glavočika
| regnum = [[Plantae]]
| divisio = [[Magnoliophyta]]
| classis = [[Magnoliopsida]]
| ordo = [[Asterales]]
| familia = [[Glavočike|Asteraceae ili Compositae]]
|familia_autorstvo = [[Friedrich von Berchtold|Bercht.]] &amp; [[Jan Svatopluk Presl|J.Presl]]&lt;br&gt;'''Diverzitet''': 1.600  rodova
&lt;br&gt;'''Potporodice''':
* [[Asteroideae]] &lt;small&gt;Lindley&lt;/small&gt;
*[[Barnadesioideae]] &lt;small&gt;Bremer &amp; Jansen&lt;/small&gt;
*[[Carduoideae]] &lt;small&gt;Sweet&lt;/small&gt;
*[[Cichorioideae]] &lt;small&gt;Chevallier&lt;/small&gt;
*[[Corymbium|Corymbioideae]] &lt;small&gt;Panero &amp; Funk&lt;/small&gt;
*[[Famatinanthoideae]] &lt;small&gt;S.E. Freire, Ariza &amp; Panero&lt;/small&gt;
*[[Gochnatioideae]] &lt;small&gt;Panero &amp; Funk&lt;/small&gt;
*[[Gymnarrhenoideae]] &lt;small&gt;Panero &amp; Funk&lt;/small&gt;
*[[Hecastocleidoideae]] &lt;small&gt;Panero &amp; Funk&lt;/small&gt;
*[[Mutisioideae]] &lt;small&gt;Lindley&lt;/small&gt;
*[[Pertyoideae]] &lt;small&gt;Panero &amp; Funk&lt;/small&gt;
*[[Stifftioideae]] &lt;small&gt;Panero&lt;/small&gt;
*[[Wunderlichioideae]] &lt;small&gt;Panero &amp; Funk&lt;/small&gt;
'''Sinonimi''':&lt;br&gt; Compositae &lt;small&gt;Giseke&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;
*Acarnaceae  &lt;small&gt;Link&lt;/small&gt;
*Ambrosiaceae &lt;small&gt;Bercht. &amp; J. Presl&lt;/small&gt;
*Anthemidaceae &lt;small&gt;Bercht. &amp; J. Presl&lt;/small&gt;
*Aposeridaceae &lt;small&gt;Raf.&lt;/small&gt;
*Arctotidaceae &lt;small&gt;Bercht. &amp; J. Presl&lt;/small&gt;
*Artemisiaceae &lt;small&gt;Martinov&lt;/small&gt;
*Athanasiaceae &lt;small&gt;Martinov&lt;/small&gt;
*Calendulaceae &lt;small&gt;Bercht. &amp; J. Presl&lt;/small&gt;
*Carduaceae &lt;small&gt;Bercht. &amp; J. Presl&lt;/small&gt;
*Cassiniaceae &lt;small&gt;Sch. Bip.&lt;/small&gt;
*Cichoriaceae &lt;small&gt;Juss.&lt;/small&gt;
*Coreopsidaceae &lt;small&gt;Link&lt;/small&gt;
*Cynaraceae &lt;small&gt;Spenn.&lt;/small&gt;
*Echinopaceae &lt;small&gt;Bercht. &amp; J. Presl&lt;/small&gt;
*Eupatoriaceae &lt;small&gt;Bercht. &amp; J. Presl&lt;/small&gt;
*Helichrysaceae &lt;small&gt;Link&lt;/small&gt;
*Inulaceae &lt;small&gt;Bercht. &amp; J. Presl&lt;/small&gt;
*Lactucaceae &lt;small&gt;Drude&lt;/small&gt;
*Mutisiaceae &lt;small&gt;Burnett&lt;/small&gt;
*Partheniaceae &lt;small&gt;Link&lt;/small&gt;
*Perdiciaceae &lt;small&gt;Link&lt;/small&gt;
*Senecionaceae &lt;small&gt;Bercht. &amp; J. Presl&lt;/small&gt;
*Vernoniaceae &lt;small&gt;Burmeist.&lt;/small&gt;
Izvor: GRIN&lt;ref name=&quot;GRIN&quot;&gt;{{cite web
 | url = http://www.ars-grin.gov/cgi-bin/npgs/html/family.pl?110
 | title = Family: Asteraceae Bercht. &amp; J. Presl, nom. cons.
 | access-date = 12. 6. 2008
 | author = Germplasm Resources Information Network (GRIN)
 | authorlink = Germplasm Resources Information Network
 | work = Taxonomy for Plants
 | publisher = United States Department of Agriculture (USDA), Agricultural Research Service (ARS), National Genetic Resources Program, National Germplasm Resources Laboratory, Beltsville, Maryland
 | archive-date = 23. 9. 2015
 | archive-url = https://web.archive.org/web/20150923174200/http://www.ars-grin.gov/cgi-bin/npgs/html/family.pl?110
 | url-status = dead
 }}&lt;/ref&gt;
|}}
[[Datoteka: Angiosperme.jpg|mini|600p|'''''Asteraceae'''''  u suvremenoj filogenetskoj  klasifikaciji angiospermi&lt;br&gt;Klasifikacija APG III (2009) ili filogenetske klasifikacije je treća verzija botaničke klasifikacije cvjetnica koju utvrđuje  međunarodna '''A'''ngiosperm '''P'''hyilogeny '''G'''roup. To je najvažnija botanička klasifikacija danas, koja počiva na promjenjenom  APG II sistemu klasifikacije ([[2003]].) i dopunama filogenetske  klasifikacije  APG IV ([[2016]].).]]
'''Asteraceae''' ili '''Compositae''', obično zvane '''glavočike''' (u [[engleski jezik|engleskom govornom području]] '''porodica suncokreta''') je široko raznolika i veoma brojna [[porodica (biologija)|porodica]] [[cvjetnica]] (Angiospermae), koje su rasprostranjene širom svijeta.&lt;ref&gt;[http://www.mobot.org/mobot/research/apweb/welcome.html Stevens, P. F. (2001 onwards) ''Angiosperm Phylogeny Website''. Version 13, updated: 04/19/2014 19:57:49]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jeffrey, C. 2007. Compositae: Introduction with key to tribes. Pages 61–87 in Families and Genera of Vascular Plants, vol. VIII, Flowering Plants, Eudicots, Asterales (J. W. Kadereit and C. Jeffrey, eds.). Springer-Verlag, Berlin&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;&lt;“Campbell“&quot;&gt;{{cite book|author=Campbell  N. A.  et al.|year=2008|title=Biology. 8th Ed. |publisher=Person International Edition, San Francisco|isbn=978-0-321-53616-7}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;“Sofradzija“&quot;&gt;{{cite book|author=Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. |year= 2004|title= Biologija 1.|publisher= Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-686-8}}&lt;/ref&gt;

Porodica glavočika obuhvata oko 23.600 dosad prihvaćenih vrsta, u 1.620 rodova i 13 potporodica. U pogledu broja vrsta, sa ''Asteraceae'' se može porediti još samo porodica [[orhideja]] (''[[Orchidaceae]]'').&lt;ref name=&quot;Panero &amp; Crozier&quot;&gt;{{Cite web |url=http://tolweb.org/Asteraceae/20780 |title=Panero, J.L., Crozier, B.S. ''Tree of Life – Asteraceae'' |access-date=20. 5. 2016 |archive-date=26. 6. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110626050221/http://tolweb.org/Asteraceae/20780 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Mnogi predstavnici ''Asteraceae'' imaju kompozitne [[cvijet|cvjetove]] u obliku cvjetne glavice (kapitula ili pseudoantij),  okružene involukralnim [[brakteja]]ma. Gledana sa distance, svaka glavica izgleda kao jednostruki cvijet. U Kodeksu botaničke nomenklature, član 18/5 je stajalo: ''&quot;Slijedeća imena, upotrebljavana tradicijski, su važeća: ''Compositae'' (''Asteraceae...&quot;)''.

Većina ''Asteraceae'' su zeljaste biljke, ali je značajan broj i [[grm]]ova, [[povijuša]] ili drveća. Rasprostranjene su širom svijeta, od polarnih do tropskuh područja i naseljavaju različita [[stanište|štaništa]]. Najuobičajenije su u suhim i polusuhim regijama suptropskih i umjerenih geografskih širina.&lt;ref name=&quot;Barkley et al.&quot;&gt;[http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=1&amp;taxon_id=10074 Barkely, T.M., Brouillet, L., Strother, J.L. (2006) ''Flora of North America – Asteraceae&quot; '']&lt;/ref&gt; U mnogim područjima svjeta, ''Asteraceae'' mogu činiti i oko 10% [[Autohtonost (biologija)|autohtone]] [[flora|flore]].
 
''Asteraceae'' su ekonomski značajna porodica, jer njeni predstavnici daju proizvode kao što su [[ulje|jestivo ulje]], [[leća]], [[suncokret]]ove [[sjeme]]nke, [[artičoka]], [[zaslađivač]]i, zamjene za [[kahva|kahvu]] i [[biljni čaj]]evi. Nekoliko rodova imaju i [[hortikultura|hortikulturnu]] vrijednost, iuključujući vrste ''[[Calendula officinalis]]'', ''[[Echinacea purpurea]]'', različite krasuljke (tratinčice, bijele rade ili fatimice), rodove [[Erigeron]], ''[[Chrysanthemum]]'', ''[[Dahlia]]'', ''[[Zinnia]]'' i ''[[Helenium]]''. Značajne su i u biljnoj medicini, uključujući ''[[Grindelia]]'', [[Achillea millefolium|kunicu]] i mnoge druge.&lt;ref name=&quot;Duke&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.ars-grin.gov/duke/|title=Phytochemical and Ethnobotanical Databases|work=ars-grin.gov|access-date=20. 5. 2016|archive-date=24. 7. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130724033636/http://www.ars-grin.gov/duke/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Brojne vrste glavočika se smatraju invazivnim, kao što je u Sjevernoj Americi '''[[Taraxacum officinale]]'' (maslačak), koga su  tamo donijeli europski doseljenici i upotrebljavali su njegovo mlado lišće kao zelenu salatu.&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://www.invasiveplantatlas.org/subject.html?sub=3887 | title = dandelion Taraxacum officinale | access-date = 10. 9. 2012 | work = Invasive Plant Atlas of the United States | archive-url = https://web.archive.org/web/20121023040754/http://www.invasiveplantatlas.org/subject.html?sub=3887 | archive-date = 23. 10. 2012 | url-status = dead}}&lt;/ref&gt;

== Opis ==
[[Datoteka:Hieracium sabaudum flower head.jpg|thumb|left|Savojska runjika ''(Hieracium sabaudum)'']]
[[Datoteka:Cichorium intybus june02.jpg|thumb|left|Cikorija ''(Cichorium intybus)'']]
[[Datoteka:Centaurea montana001.jpg|thumb|left|Brdski različak ''(Centaurea montana)'']]
''Asteraceae'' ili ''Compositae'', [[Razred (biologija)|razred]] [[Dycotiledonae]],  kakrakteriziraju sitni i mnogobrojni cvjetovi skupljen i u glavičaste [[cvast]]i (odatle naziv glavočike) koji se nalaze na zajedničkom cvjetištu tako da ponekad liče na velike cvjetove.

[[cvijet|Cvjetovi]] kompozita su pravilno cjeloviti (aktinomorfni) ili su središnji u glavici pravilni a obodni zigomorfni (podijeljeni, kao slika u ogledalu), ili su svi zigomorfni. U tipskoj cvasti obično se nalaze  dva oblika pojedinačmih cvjetova: obodni, koji zajedno čine zrake zvijezde, jezičasti su  ili zrakasti, dok su unutrašnji (u kružnom centru) cjevasti.

Cvjetna čašica je preobražena u tzv. papus, koji se sastoji se od jednostavnih (kao kod [[Maslačak|maslačka]]) ili perastih (npr. rod ''Tragopogon'') dlačica, čekinja (npr. ''Scolymus hispanicus''), [[kunica|krunice]] (rodovi ''Alchemila'' i ''Leucanthemum'') ili je čašica potpuno zakržljala (npr. u obične ivančice ''[[Leucanthemum vulgare]]''). Cvjetovi u glavici svi  svi dvospolni, ili su dvospolni i jednospolni, rjeđe su svi jednospolni, a ponekad su obodni bespolni, odnosno bez [[prašnik]]a i [[tučak|tučka]]). Tučak ima podraslu plodnicu iz koje nastaje plod roška ili [[ahenija]].

===Korijen i stabljika===
Asteraceae uglavnom  imaju  ravno  i duboko  korijenje, ali ponekad  i žiličasto-vlaknast korijenov sistem.  Potiče iz klice,  ali općenito može biti  biti zamijenjen novijim.  Neke vrste imaju podzemne stabljike u oblik obliku [[rizom]]a.  Mogu biti mesnat ili drvenasti, zavisno od vrste.

=== [[Listovi]] ===
[[List]]ovima  vrlo često imaju  sekrecijske kanale sa [[smola|smolom]] ili mliječnim[[lateks]]om (posebno među običnim  predstavnicima potporodice ''Cichorioideae'').  Listovi mogu biti naizmjenični (alternativni), suprotni, ili  izuvijano raspoređeni. Mogu biti jednostavni, ali su često duboko režnjeviti ili na neki drugi način urezani, često konduplicirani  ili  posuvraćeni.  Obodi su  cjeloviti, režnjeviti  ili zupčasti.

=== Cvasti i cvjetovi === 
====Glavica==== 
Mnoge biljke iz porodice Asteraceae, naizgled imaju jedan cvijet, koji  je zapravo skup mnogo manjih cvjetova.  Sveukupni izgled klastera, kao jednog cvijeta, u funkciji je privlačenj oprašivača na isti način kao i strukture  pojedinačnih  cvjetova nekih drugih biljnih porodica. Stariji naziv  ''Compositae'', proizlazi iz činjenice da je ono što se čini da jedan cvijet,  zapravo ''kompozicija'''  manjih cvjetova, kao &quot;latica&quot; ili &quot;sunčevih zraka&quot;. I  glave suncokreta su zapravo individualni,  trakasti cvjetov  pod nazivom ''zrakasti cvijet'' i ''sunčev disk'', koji se sastoji od manji cvjetova. Pojedinačnih cvjetovi u kružnoj strukturi su  &quot;diskoidna cvast&quot;. Riječ ''aster'' na grčkom  znači  zvijezda, koja se i doslovno odnosi na oblik cvasti nekih članova porodice, kao &quot;zvijezda&quot; okružena zrakama. Klasterske cvasti, koje se mogu pojaviti kao jedan cvijet, zovu  se glava ili glavica. Ona se može cijelu pomjerati,  prateći Sunce, kao &quot;pametna&quot; solarna ploča, što maksimizira refleksivnost cijele jedinice i  na taj način je u stanju privući oprašivače.

====Cvjetne strukture==== 
[[Datoteka:Carduus flowerdiagram.png|thumb|Dijagram cvijeta u rodu ''[[Carduus]]'' (Carduoideae) prikazuje,  spolja ka centru; (outermost to innermost): podložne brakteje i aksis stabljike, spojenu čašicu, spojenu krinicu, prašnike srasle sa krunicom, [[tučak]] sa dva plodna lista i jednom lokulom]]
[[Datoteka:Bidens flwr.jpg|thumb|left|Tipska cvijetna glavica ''Asteraceae'' (''[[Bidens torta]]'') sa pojedinačnim cvjetovima]]
[[Datoteka:Ray-floret.svg|thumb|Zrakasta [[cvast]]  (kao kod  ''Cichorioideae'' i vanjskih cvasti ''Asteroideae''). &lt;br&gt; '''A''' = ovarij, &lt;br&gt;'''B''' = papus,&lt;br&gt; '''C''' = antere,&lt;br&gt; '''D''' = ligula, &lt;br&gt;'''E''' = vrat tučka sa njuškom (stigmom)]]
[[Datoteka:Asteraceae disc floret.svg|thumb|Diskoidna cvast (kao u ''Asteroideae'')]]
Zrakasti  cvijet je trovrh (3-režnjevit), u obliku trake pojedinačnih  cvjetova, kao kod nekih članova  porodice ''Asteraceae''. Ponekad zrakasti cvijet ima dva vrha (ili dva režnja). U evoluciji  ''Corolla'', zrakasti  cvijet može imati dva sitna zubića,  suprotno režnjevitim  trakamna ili jezičcima. Evolutivno su nastali  fuzijom iz prvobitne 5-dijelne krunice, a  ponekad  3-dijelnog aranžmana sa 2 savjen jezičasta cvijeta  i 0 ili 3 sitna zuba nasuprot jezičku. Lezičacti cvjetov i u cvasti (''ligule'') su u 5-čkanom trakastom obliku, pojedinačni cvjetovi  i ćela ostalih članova. Diskoidna cvast je radijalno simetrična (tj. s oblikovanim &quot;laticama&quot; koje su  identično raspoređeni u krug oko centra). Ponekad zrake  cvasti mogu  biti malo otstupiti  radijalne simetrije, ili slabo bilateralno simetrična, što je slučaj kod pustinjskog  jastučića ''Chaenactis fremontii''. 
 
Na dnu glave  i oko cvjetova,  prije otvaranja, je snop čašičnih listića, kao brakteja, zvanih filarije, koje zajedno čine omotač koji štiti pojedinne cvjetove i glavu prije otvaranja. Pojedini glavice imaju manje  pojedinačnih cvjetova koji su raspoređeni na okrugloj  ili kupolastoj strukturi zvanoj posuda. Prvo sazrijevaju vanjski cvjetove, pa zrenje kreće prema centru, a na kraju u sredini.

Pojedinačne cvjetovi u glavi imaju 5 spojenih latice (rijetko 4), ali umjesto čašice, imaju končane, dlakave ili čekinjava strukture zvane ''papus'', koji okružuju plod i mogu se pričvrstiti za životinjska krzna ili se podići vjetrom, što  pomagaže širenju  sjemena. širenje. U bjeličastoj zreloj glavi  maslačka  (u koji obično pušu djeca), nalaze se  papusi, sa sitnim sjemenkama na krajevima, pri čemu papus ima ulogu padobrana kao struktura za pomoć sjemenu da leti daleko, lošeno vjetrom.
 
Glava sa zracima ima disk cvasti koji je radijalno okružen pojedinačnim cvjetovima, a jezičaste glave imaju sve jezičaste  cvjetove.  Kada  glave imaju samo diskoidnu cvast, cvjetovi su sterilni, mali, ili imaju i muške i ženske dijelove, to je diskoidna glava. Diskoformne  glave imaju samo diskoidne  cvjetove, ali mogu imati dvije vrste (muške i ženske) i jednu glavu, ili mogu imati različite glave dvije sa vrste cvjetova (svi muški ili svi ženski). Glave sa [[tučak|tučkovima]] imaju  svi ženski cvjetovi, a prašničke svi muški.
 
Ponekad, ali rijetko, glava sadrži samo jedan cvijet, ili ima jedan procvjetao s tučkom (ženska) glava, a mnogocvijetna je polenska (muška) glava.

U razlikovanju karakteristika ''Asteraceae'' glavne su  njihove cvasti, tipovi specijaliziranih, kompozitnih cvasti u obliku  glave ili pseudantija, stručnog naziva kalatilum ili kapitulum. To je možda površno izgleda kao jedan cvijet. Međutim, kapitulum je kompozitni grozd,  sastavljen od brojnih pojedinačnih cvjetova, koji imaju zajedničko postolje.&lt;ref name=Beentje&gt;{{cite book|first=Henk|last=Beentje|year=2010|title=The Kew Plant Glossary, an illustrated dictionary of plant terms.|url=https://archive.org/details/kewplantglossary0000been|publisher=Kew Publishing|location=Richmond, U.K.|ISBN=9781842464229 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Usher, G. (1966) A dictionary of botany, including terms used in bio-chemistry, soil science, and statistics. LCCN 66 0 25447&lt;/ref&gt;

=== Metaboliti===
Glavočike općenito skladište energiju u obliku [[inulin]]a. Proizvode  izo/[[hlorna kiselina|izohlornu kiselinu]], [[seskviterpen]] [[lakton]]e, pentaciklične  triterpenske [[alkohol]]e, razne  [[alkaloid]]e, [[acetilen]]e (ciklične, aromatske, sa vininlnom krajnjom grupom), [[tannin]]e. Sadrže [[terpen]]oid i [[esencijalno uljel]] koje nikada nema [[iridoid]]a.

==Evolucija== 
Najstariji poznati fosili u Asteraceae su uzorci  polena iz kasne [[kreda (period|krede]] sa  [[Antarktik]]a, od prije  ~ 76-66 miliona godina, koji su pripisani precima postojećeg roda ''Dasyphyllum''. Procjenjuje se da je krunica  grupe pojavila prije najmanje 85,9 miliona godina (kasna kreda), starosti matičnog čvora od 88-89 miliona godina.  
 
Međutim, još uvijek nije poznat da li je tačan uzrok njihovog velikog uspjeha bio razvoj visoko specijaliziranog  kapituluma, njihova sposobnost za skladištenje energije u plodovima (uglavnom [[inulin]]), što je prednost i relativno suhim zonama, ili neka kombinacija ovih i eventualno drugih faktora.

==Ekologija== 
[[Datoteka:Kih-silberdistel.jpg|thumb|left|Sjemenke vrsta roda ''[[Carlina]]'' se rasprostiru putem vjetra.]]
[[Datoteka:Epizoochoria NRM.jpg|thumb|left|Epizoohorija ''[[Bidens tripartita]]'']]

Osobito zajednički ekološki zahtjevi ''Asteraceae''  otvorena i suha okruženja.  Mnogi članovi Asteraceae se oprašuju [[insekt]]ima, što objašnjava njihovu vrijednost u privlačenje korisnih insekata, ali je kod njih prisutma i [[anemofilija]] (npr. ''Ambrosia'', ''Artemisia'').  Postoji mnogo [[apomiksija|apomiksijskih]] vrsta i porodica. 
 
Sjemenke  se obično rasprše netaknute sa  tijelom plodova.  Često je širenja vjetrom ( anemohorija) uz pomoć dlakavog papusa.  Još jedno zajedničko obilježje je i epizoohorija, širenje pojedinačnih sjemenki (npr. ''Bidens'') ili cijele glavice (npr. ''Arctium''). Obezbeđeni su  kukama, bodljama ili neki ekvivalentnim strukturama, drže se za krzno ili perje životinja (ili čak i odjeću) samo da padne kasnije  nšto dalje od majke biljke.

==Upotreba== 
Komercijalno važne biljke porodice ''Asteraceae'' uključuju ishranu usjevima ''[[Lactuca sativa]]''  (zelena salata), ''Cichorium''  ([[cikorija]]), ''Cynara scolymus'' ([[artičoka]]), ''Helianthus annuus'' ([[suncokret]]), ''Smallanthus sonchifolius'' (jakon), [[šafranika]] i  ''Helianthus tuberosus'' (jerusalemska artičoka). 
 
Mnogi članovi porodice se uzgajaju  kao ukrasne biljke, a neki su važni za rezano cvijeće u industrijskoj hortikulturi.  Neki od primjera  su [[hrizantema]], [[gerber]]i, [[neven]], ''Dendranthema'', ''Argyranthemum'', ''[[Dahlia]]'', [[Calendula]], [[Zinnia]] i mnogi drugi. 
 
Ostale komercijalno važne vrste  porodice ''Compositae''  koristi se kao biljke za ishranu,  biljne  čajeve i ostale napitke.  [[Kamilica]], koja dolazi iz dvije različite vrste, jednogodišnje ''Matricaria recutita'' (tzv. njemačka kamilica) i višegodišnje  ''Chamaemelum nobile'' (zvana rimska kamilica). ''Calendula'' ([[neven]]) se uzgaja komercijalno za biljne čajeva i više  industrijskih proizvoda.  ''Echinacea'' (''Echinacea purpurea'') se koristi kao ljekovit čaj.  Zimski  [[estragon]] (poznat i kao meksički menta neven), ili ''Calendula lucida'', obično se uzgaja i koristi kao zamjena za estragon u [[klima]]tima  gdje estragon ne uspijeva.  Konačno, [[pelin]] roda ''Artemisia'' uključuje ''[[Absinthe]]'' (''A. absinthium'') i [[estragon]] (''A. dracunculus''). 
 
Također se glavočike koriste u industrijske svrhe.  Uzgajaju se obične  i sve komercijalne kamilice, neveni, prvenstveno u [[Meksiko|Meksiku]] i [[Amerika|Centralnoj Americi]].  Nevenovo  ulje, izvađen iz ''Calendula minute'', koristi se i u industriji raznih napitaka tioa  ''Cola'' i aromatiziranju [[cigareta]].
 
Biljke iz porodice  ''Asteraceae'' su medicinski važne u područjima koja nemaju pristup zapadnoj medicini ili alternativni lijekovi u &quot;alternativnom liječenju&quot; širom svijeta, Obično se ističu i u medicinskim i fitohemijskim časopisima,  zato što su  seskviterpenski  spojevi [[lakton]]a, koj se nalaze u njima važan uzrok kontaktnog alergijskog dermatitisa.  Ova jedinjenja su vodeći uzrok alergijskog kontaktnog dermatitisa u [[SAD]]. [[Polen]] [[ambrozija|ambrozije]] (''Ambrosia'')  je među glavnim uzrocima tzv. polenske groznice u [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]], i alergija širom svijeta, gdje raširena kao [[invazivna vrsta]].
 
Mnogi članovi Asteraceae su obilni  proizvođači nektara, pa  su korisni za populacije  oprašivača. ''Centaurea'' ([[različak]]), ''Helianthus annuus'' (domaći [[suncokret]]), a ibneke vrste roda ''Solidago'' su glavne  medonosne biljke za pčelare. Solidago proizvodi relativno visoko [[protein]]ski polen, koji (navodno)  pomaže pčelama preko zime. 
 
Neki članovi Asteraceae su ekonomski važni kao [[korov]]i.

== Etimologija==
Latinsko ime &quot;Asteraceae&quot; je izvedeno iz naziva tipskog rtoda e type genus ''[[Aster]]'', što na grčkom jeziku znači '''zvijezda'''.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.merriam-webster.com/dictionary/aster|title=Aster - Definition of aster by Merriam-Webster|work=merriam-webster.com}}&lt;/ref&gt; &quot;Compositae&quot;, starije ali važeće ime&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.iapt-taxon.org/nomen/main.php?page=art18|title=International Code of Nomenclature for algae, fungi, and plants – Article 18.5|work=iapt-taxon.org|access-date=20. 5. 2016|archive-date=27. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130927152429/http://www.iapt-taxon.org/nomen/main.php?page=art18|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; znači „kompozitni&quot; i odnosi se na karakteristične [[cvast]]i, posebna vrsta [[pseudantij]]a koja se nalazi u samo kod nekoliko drugih porodica [[angiosperme|angiospermi]]. Nauka o ovonj porodici je poznata kao [[sinanterologija]].

== Rasprostranjenje==
Kompozitne [[cvjetnice]] imaju kosmopolitsko rasprostranjenje, a nalaze se svuda osim [[Antarktik]]a i krajnjeg [[Arktik]]a. Posebno su brojne u tropskim i suptropskim područjima (posebno u [[Amerika|Centralnoj Americi]], istočnom [[Brazil]]u, u [[mediteran|mediteranskom regionu]], [[Levant]]u Bliskog istoka, jugu [[Afrika|Afrike]], [[Azija|Centralnoj Aziji]] i [[kina|jugozapadoj Kini]]).

== Taksonomija ==
''Compositae'' je prvi opisao [[Njemačka|njemački]] botaničar [[Paul Dietrich Giseke]] [[1792]].&lt;ref&gt;Solbrig, O.T. (1963) Subfamilial Nomenclature of Compositae. ''Taxon'' '''12''': 229–235, JSTOR, 1216917.&lt;/ref&gt; Tradicijski se prepoznaju dvije potporodice: ''[[Asteroideae]]'' (ili ''Tubuliflorae'') i ''[[Cichorioideae]]'' (ili ''Liguliflorae''). Kasnije je prikazana škao široko parafiletska grupa, koja je sada podijeljena u 11 potporodica, ali i bivše su još uvijek u upotrebi. [[Filogenetsko stablo]] koje slijedi, je predstavili su Panero i Funk (2002).&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Panero | first1 = J.L. | last2 = Funk | first2 = V.A. | year = 2002 | title = Toward a phylogenetic subfamilial classification for the Compositae (Asteraceae) | url = http://www.biodiversitylibrary.org/item/110040#page/927/mode/1up | journal = Proc. Biol. Soc. Wash. | volume = 115 | issue = | pages = 909–922}}&lt;/ref&gt;

{{clade|style=font-size:80%;line-height:75%
|1={{clade|1='''[[Barnadesioideae]]''': 9 rodova, 93 vrsta,  [[Južna Amerika]], pretežno  [[Ande]].
|2={{clade|1='''[[Stifftioideae]]''': [[Južna Amerika]] i [[Azija]].|label2=♦
|2={{clade|1='''[[Mutisioideae]]''': 58 rodova, 750 vrsta. [[Južna Amerika]].|label2=•
|2={{clade|1='''[[Wunderlichioideae]]''': 8 rodova, 24 vrste, najviše   [[Venecuela|Venecueli]] i [[Gvajana|Gvajani]]
|2={{clade|1='''[[Gochnatioideae]]''': 4  ili  5  rodova, 90 vrsta|2={{clade
|1='''Hecastocleidoideae''': Samo vrsta ''[[Hecastocleis]] shockleyi''. [[SAD|Jugozapadne Sjedinjene Države]]|2={{clade
|1='''[[Carduoideae]]''': 83  roda, 2,500  vrsta,  širom svijeta|2={{clade
|1='''[[Pertyoideae]]''': 5 or 6  rodova, 70  vrsta
|2={{clade|1='''Gymnarrhenoideae''':  Samo vrsta ''[[Gymnarrhena micrantha]]''. [[Afrika|Sjeverna Afrika]].|label2=•
|2={{clade|1='''[[Cichorioideae]]''': 224  roda, 3.200  vrsta, širom svijeta|2={{clade
|1='''[[Corymbium|Corymbioideae]]''': Jedini rod  ''[[Corymbium]]'',  sa  9  vrsta|label2=•|2={{clade
|1='''[[Asteroideae]]''': 1.130 rodova, 16.200 vrsta, širom svijeta}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}
Važno je napomenuti da četiri potfamilije [[Asteroideae]], [[Cichorioideae]], [[Carduoideae]] i [[Mutisioideae]] uključuju 99% raznolikosti vrsta u cijeloj porodici (odnosno oko 70%, 14%, 11 % i 3%).

Zbog [[morfologija|morfološke]] složenosti ove porodice,  međusobno razumijevanje obilježavanja rodova je često bilo teško za [[taksonomija|taksonome]]. Kao posljedica  toga je činjenica da je, za nekoliko rodova,  potrebna dodatna revizija, odnosno potvrda identifikacije&lt;ref name=&quot;Judd&quot;&gt;Judd, W.S., Campbell, C.S., Kellogg, E.A., Stevens, P.F. (2007) Plant Systematics: A Phylogenetic Approach. Sinauer Associates, Sunderland.&lt;/ref&gt;

==Rodovi==
{{div col|cols=5}}
#&lt;small&gt; [[Aaronsohnia]]	
# [[Abrotanella]]	
# [[Absinthium]]	
# [[Acamptopappus]]	
# [[Acanthocephalus]]	
# [[Acanthocladium]]	
# [[Acanthodesmos]]	
# [[Acanthospermum]]	
# [[Acanthostyles]]	
# [[Achillea]]	
# [[Achnophora]]	
# [[Achnopogon]]	
# [[Achyrachaena]]	
# [[Achyrocline]]	
# [[Achyropappus]]	
# [[Achyrophorus]]	
# [[Acilepidopsis]]	
# [[Acilepis]]	
# [[Acmella]]	
# [[Acomis]]	
# [[Acourtia]]	
# [[Acrisione]]	
# [[Acritopappus]]	
# [[Actinea]]	
# [[Actinella]]	
# [[Actinobole]]	
# [[Actinoseris]]	
# [[Actinospermum]]	
# [[Adelostigma]]	
# [[Adenanthellum]]	
# [[Adenocaulon]]	
# [[Adenocritonia]]	
# [[Adenoglossa]]	
# [[Adenoon]]	
# [[Adenopappus]]	
# [[Adenophyllum]]	
# [[Adenostemma]]	
# [[Adenostyles]]	
# [[Adenothamnus]]	
# [[Adopogon]]	
# [[Aedesia]]	
# [[Aequatorium]]	
# [[Aetheolaena]]	
# [[Aetheorhiza]]	
# [[Ageratella]]	
# [[Ageratina]]	
# [[Ageratinastrum]]	
# [[Ageratum]]	
# [[Agnorhiza]]	
# [[Agoseris]]	
# [[Agrianthus]]	
# [[Ainsliaea]]	
# [[Ajania]]	
# [[Ajaniopsis]]	
# [[Akeassia]]	
# [[Alatoseta]]	
# [[Albertinia]]	
# [[Alboviodoxa]]	
# [[Aldama]]	
# [[Alepidocline]]	
# [[Alfredia]]	
# [[Aliella]]	
# [[Allagopappus]]	
# [[Allardia]]	
# [[Allittia]]	
# [[Alloispermum]]	
# [[Allopterigeron]]	
# [[Almutaster]]	
# [[Alomia]]	
# [[Alomiella]]	
# [[Alvordia]]	
# [[Amauria]]	
# [[Amauriopsis]]	
# [[Ambassa]]	
# [[Amberboa]]	
# [[Amblyocarpum]]	
# [[Amblyolepis]]	
# [[Amblyopappus]]	
# [[Amblysperma]]	
# [[Amboroa]]	
# [[Ambrosia]]	
# [[Ameghinoa]]	
# [[Amellus]]	
# [[Ammobium]]	
# [[Amolinia]]	
# [[Ampelaster]]	
# [[Amphiachyris]]	
# [[Amphidoxa]]	
# [[Amphiglossa]]	
# [[Amphipappus]]	
# [[Amphirhapis]]	
# [[Amphoricarpos]]	
# [[Anacantha]]	
# [[Anacyclus]]	
# [[Anaphalioides]]	
# [[Anaphalis]]	
# [[Anastraphia]]	
# [[Anaxeton]]	
# [[Ancathia]]	
# [[Ancistrocarphus]]	
# [[Anderbergia]]	
# [[Andryala]]	
# [[Anemocarpa]]	
# [[Angeldiazia]]	
# [[Angelphytum]]	
# [[Angianthus]]	
# [[Anisocarpus]]	
# [[Anisochaeta]]	
# [[Anisocoma]]	
# [[Anisopappus]]	
# [[Anisothrix]]	
# [[Antennaria]]	
# [[Anteremanthus]]	
# [[× Anthematricaria]]	
# [[× Anthemimatricaria]]	
# [[Anthemis]]	
# [[Antheropeas]]	
# [[Antillanthus]]	
# [[Antillia]]	
# [[Antiphiona]]	
# [[Antithrixia]]	
# [[Anura (Plantae)|Anura]]	
# [[Anvillea]]	
# [[Apalochlamys]]	
# [[Apargia]]	
# [[Aphanactis]]	
# [[Aphanostephus]]	
# [[Aphyllocladus]]	
# [[Apodocephala]]	
# [[Apogon]]	
# [[Apopyros]]	
# [[Aposeris]]	
# [[Apostates]]	
# [[Aracium]]	
# [[Arbelaezaster]]	
# [[Archibaccharis]]	
# [[Arctanthemum]]	
# [[Arctium]]	
# [[Arctogeron]]	
# [[Arctotheca]]	
# [[Arctotis]]	
# [[Argentipallium]]	
# [[Argyranthemum]]	
# [[× Argyrautia]]	
# [[Argyroglottis]]	
# [[Argyrotegium]]	
# [[Argyroxiphium]]	
# [[Arida]]	
# [[Aristeguietia]]	
# [[Arnaldoa]]	
# [[Arnica]]	
# [[Arnicastrum]]	
# [[Arnoglossum]]	
# [[Arnoseris]]	
# [[Arrhenechthites]]	
# [[Arrojadocharis]]	
# [[Arrowsmithia]]	
# [[Artemisia]]	
# [[Artemisiella]]	
# [[Artemisiopsis]]	
# [[Asanthus]]	
# [[Ascaricida]]	
# [[Ascidiogyne]]	
# [[Askellia]]	
# [[Aspilia]]	
# [[Asplundianthus]]	
# [[Aster]]	
# [[Asteridea]]	
# [[Asteriscium]]	
# [[Asteriscus]]	
# [[Asteropsis]]	
# [[Asterothamnus]]	
# [[Astranthium]]	
# [[Athanasia]]	
# [[Atherotoma]]	
# [[Athrixia]]	
# [[Athroisma]]	
# [[Atractylis]]	
# [[Atractylodes]]	
# [[Atrichantha]]	
# [[Atrichoseris]]	
# [[Aucklandia]]	
# [[Austrobrickellia]]	
# [[Austrocritonia]]	
# [[Austroeupatorium]]	
# [[Austrosynotis]]	
# [[Avellara]]	
# [[Axiniphyllum]]	
# [[Ayapana]]	
# [[Ayapanopsis]]	
# [[Aylacophora]]	
# [[Aynia]]	
# [[Aztecaster]]	
# [[Baccharidastrum]]	
# [[Baccharis]]	
# [[Baccharoides]]	
# [[Badilloa]]	
# [[Baeriopsis]]	
# [[Bafutia]]	
# [[Bahia (rod)|Bahia]]	
# [[Bahianthus]]	
# [[Bahiopsis]]	
# [[Baileya]]	
# [[Bajacalia]]	
# [[Balduina]]	
# [[Balsamorhiza]]	
# [[Baltimora]]	
# [[Barkhausia]]	
# [[Barkleyanthus]]	
# [[Barnadesia]]	
# [[Barroetea]]	
# [[Barrosoa]]	
# [[Bartlettia]]	
# [[Bartlettina]]	
# [[Basedowia]]	
# [[Batopilasia]]	
# [[Bebbia]]	
# [[Bechium]]	
# [[Bedfordia]]	
# [[Bejaranoa]]	
# [[Bellida]]	
# [[Bellidastrum]]	
# [[Bellis]]	
# [[Bellium]]	
# [[Belloa]]	
# [[Benitoa]]	
# [[Berardia]]	
# [[Berkheya]]	
# [[Berlandiera]]	
# [[Berroa]]	
# [[Berylsimpsonia]]	
# [[Bethencourtia]]	
# [[Bidens]]	
# [[Bigelowia]]	
# [[Biotia]]	
# [[Bishopalea]]	
# [[Bishopanthus]]	
# [[Bishopiella]]	
# [[Bishovia]]	
# [[Blainvillea]]	
# [[Blakeanthus]]	
# [[Blakiella]]	
# [[Blanchetia]]	
# [[Blennosperma]]	
# [[Blennospora]]	
# [[Blepharipappus]]	
# [[Blepharispermum]]	
# [[Blepharizonia]]	
# [[Blumea]]	
# [[Blumeopsis]]	
# [[Boeberastrum]]	
# [[Boeberoides]]	
# [[Bolandia]]	
# [[Bolanosa]]	
# [[Bolocephalus]]	
# [[Boltonia]]	
# [[Bombycilaena]]	
# [[Borrichia]]	
# [[Bothriocline]]	
# [[Brachanthemum]]	
# [[Brachionostylum]]	
# [[Brachyactis]]	
# [[Brachyclados]]	
# [[Brachycome]]	
# [[Brachyglottis]]	
# [[Brachylaena]]	
# [[Brachyscome]]	
# [[Brachythrix]]	
# [[Bradburia]]	
# [[Brasilia (rod)|Brasilia]]	
# [[Breea]]	
# [[Brenandendron]]	
# [[Brickellia]]	
# [[Brickelliastrum]]	
# [[Brintonia]]	
# [[Brocchia]]	
# [[Bryomorphe]]	
# [[Bulbostylis]]	
# [[Buphthalmum]]	
# [[Burkartia]]	
# [[Caatinganthus]]	
# [[Cabobanthus]]	
# [[Cabreriella]]	
# [[Cacalia]]	
# [[Cacaliopsis]]	
# [[Cacosmia]]	
# [[Cadiscus]]	
# [[Caesulia]]	
# [[Calais]]	
# [[Calanticaria]]	
# [[Calcitrapa]]	
# [[Calea]]	
# [[Calendula]]	
# [[Calimeris]]	
# [[Callicephalus]]	
# [[Callilepis]]	
# [[Callistephus]]	
# [[Calocephalus]]	
# [[Calomeria]]	
# [[Calopappus]]	
# [[Calostephane]]	
# [[Calotesta]]	
# [[Calotis]]	
# [[Calycadenia]]	
# [[Calycoseris]]	
# [[Calyptocarpus]]	
# [[Camchaya]]	
# [[Campovassouria]]	
# [[Camptacra]]	
# [[Campuloclinium]]	
# [[Canadanthus]]	
# [[Cancrinia]]	
# [[Cancriniella]]	
# [[Capelio]]	
# [[Cardopatium]]	
# [[Carduncellus]]	
# [[× Carduocirsium]]	
# [[× Carduogalactites]]
# [[Carduus]]	
# [[Carlina]]	
# [[Carlquistia]]	
# [[Carminatia]]	
# [[Carpesium]]	
# [[Carphephorus]]	
# [[Carphochaete]]	
# [[Carramboa]]	
# [[Carterothamnus]]	
# [[Carthamus]]	
# [[Cassinia]]	
# [[Castalis]]	
# [[Castanedia]]	
# [[Castrilanthemum]]	
# [[Castroviejoa]]	
# [[Catamixis]]	
# [[Catananche]]	
# [[Catatia]]	
# [[Catolesia]]	
# [[Caucasalia]]	
# [[Cavalcantia]]	
# [[Cavea]]	
# [[Caxamarca]]	
# [[× Celmearia]]	
# [[Celmisia]]	
# [[Centaurea]]	
# [[Centaurodendron]]	
# [[Centauropsis]]	
# [[Centaurothamnus]]	
# [[× Centauserratula]]	
# [[Centipeda]]	
# [[Centrapalus]]	
# [[Centratherum]]	
# [[Centromadia]]	
# [[Cephalipterum]]	
# [[Cephalopappus]]	
# [[Cephalophora]]	
# [[Cephalorrhynchus]]	
# [[Cephalosorus]]	
# [[Ceratogyne]]	
# [[Ceruana]]	
# [[Chacoa]]	
# [[Chaenactis]]	
# [[Chaetadelpha]]	
# [[Chaetanthera]]	
# [[Chaetopappa]]	
# [[Chaetoseris]]	
# [[Chaetymenia]]	
# [[Chamaechaenactis]]	
# [[Chamaegeron]]	
# [[Chamaeleon]]	
# [[Chamaemelum]]	
# [[Chamaepus]]	
# [[Chaptalia]]	
# [[Charadranaetes]]	
# [[Chardinia]]	
# [[Cheirolophus]]	
# [[Chersodoma]]	
# [[Chevreulia]]	
# [[Chihuahuana]]	
# [[Chiliadenus]]	
# [[Chiliocephalum]]	
# [[Chiliophyllum]]	
# [[Chiliotrichiopsis]]	
# [[Chiliotrichum]]	
# [[Chimantaea]]	
# [[Chionolaena]]	
# [[Chionopappus]]	
# [[Chlaenobolus]]	
# [[Chlamydophora]]	
# [[Chlamysperma]]	
# [[Chloracantha]]	
# [[Chondrilla]]	
# [[Chondropyxis]]	
# [[Chorisiva]]	
# [[Chresta]]	
# [[Chromolaena]]	
# [[Chromolepis]]	
# [[Chronopappus]]	
# [[Chrysactinia]]	
# [[Chrysactinium]]	
# [[Chrysanthellum]]	
# [[Chrysanthemoides]]	
# [[Chrysanthemum]]	
# [[Chrysanthoglossum]]	
# [[Chrysocephalum]]	
# [[Chrysocoma]]	
# [[Chrysogonum]]	
# [[Chrysolaena]]	
# [[Chrysoma]]	
# [[Chrysophthalmum]]	
# [[Chrysopsis]]	
# [[Chrysothamnus]]	
# [[Chthonocephalus]]	
# [[Chucoa]]	
# [[Chuquiraga]]	
# [[Cicerbita]]	
# [[Ciceronia]]	
# [[Cichorium]]	
# [[Cineraria]]	
# [[× Cirsiocarduus]]	
# [[Cirsium]]	
# [[Cissampelopsis]]	
# [[Cladanthus]]	
# [[Cladochaeta]]	
# [[Clappia]]	
# [[Clibadium]]	
# [[Cloiselia]]	
# [[Cnicothamnus]]	
# [[Cnicus]]	
# [[Codonocephalum]]	
# [[Coespeletia]]	
# [[Coleocoma]]	
# [[Coleosanthus]]	
# [[Coleostephus]]	
# [[Colobanthera]]	
# [[Cololobus]]	
# [[Columbiadoria]]	
# [[Colymbada]]	
# [[Comaclinium]]	
# [[Comborhiza]]	
# [[Commidendrum]]	
# [[Condylidium]]	
# [[Condylopodium]]	
# [[Conocliniopsis]]	
# [[Conoclinium]]	
# [[Constancea]]	
# [[Conyza]]	
# [[× Conyzigeron]]	
# [[Coreocarpus]]	
# [[Coreopsis]]	
# [[Corethamnium]]	
# [[Corethrogyne]]	
# [[Coronidium]]	
# [[Corymbium]]	
# [[Cosmea]]	
# [[Cosmos]]	
# [[Cota]]	
# [[Cotula]]	
# [[Coulterella]]	
# [[Cousinia]]	
# [[Cousiniopsis]]	
# [[Craspedia]]	
# [[Crassocephalum]]	
# [[Cratystylis]]	
# [[Cremanthodium]]	
# [[Cremnothamnus]]	
# [[× Crepi-Hieracium]]	
# [[Crepidiastrum]]	
# [[Crepidifolium]]	
# [[Crepis]]	
# [[Crinitaria]]	
# [[Criscia]]	
# [[Critonia]]	
# [[Critoniadelphus]]	
# [[Critoniella]]	
# [[Critoniopsis]]	
# [[Crocidium]]	
# [[Cronquistia]]	
# [[Cronquistianthus]]	
# [[Croptilon]]	
# [[Crossostephium]]	
# [[Crossothamnus]]	
# [[Crupina]]	
# [[Cuatrecasanthus]]	
# [[Cuatrecasasiella]]	
# [[Cuchumatanea]]	
# [[Culcitium]]	
# [[Cullumia]]	
# [[Cuniculotinus]]	
# [[Curio]]	
# [[Cuspidia]]	
# [[Cyanthillium]]	
# [[Cyanus]]	
# [[Cyathocline]]	
# [[Cyathomone]]	
# [[Cyclolepis]]	
# [[Cylindrocline]]	
# [[Cymbolaena]]	
# [[Cymbonotus]]	
# [[Cymbopappus]]	
# [[Cymophora]]	
# [[Cynara]]	
# [[Cyrtocymura]]	
# [[Dacryotrichia]]	
# [[Dahlia]]	
# [[Damnamenia]]	
# [[Damnxanthodium]]	
# [[Darwiniothamnus]]	
# [[Dasyandantha]]	
# [[Dasyanthina]]	
# [[Dasycondylus]]	
# [[Dasyphyllum]]	
# [[Dauresia]]	
# [[Daveaua]]	
# [[Decachaeta]]	
# [[Decaneuropsis]]	
# [[Decaneurum]]	
# [[Decastylocarpus]]	
# [[Decazesia]]	
# [[Deinandra]]	
# [[Delairea]]	
# [[Delamerea]]	
# [[Delilia]]	
# [[Delwiensia]]	
# [[Dendranthema]]	
# [[Dendrocacalia]]	
# [[Dendrophorbium]]	
# [[Dendrosenecio]]	
# [[Dendroseris]]	
# [[Dendroviguiera]]	
# [[Desmanthodium]]	
# [[Dewildemania]]	
# [[Diacranthera]]	
# [[Diaperia]]	
# [[Diaphractanthus]]	
# [[Diaspananthus]]	
# [[Dicercoclados]]	
# [[Dicerothamnus]]	
# [[Dichaetophora]]	
# [[Dichrocephala]]	
# [[Dichromochlamys]]	
# [[Dicoma]]	
# [[Dicoria]]	
# [[Dicranocarpus]]	
# [[Dicrocephala]]	
# [[Didelta]]	
# [[Dielitzia]]	
# [[Dieteria]]	
# [[Digitacalia]]	
# [[Dillandia]]	
# [[Dimeresia]]	
# [[Dimerostemma]]	
# [[Dimorphocoma]]	
# [[Dimorphotheca]]	
# [[Dinoseris]]	
# [[Diodontium]]	
# [[Diplactis]]	
# [[Diplazoptilon]]	
# [[Diplostephium]]	
# [[Dipterocome]]	
# [[Dipterocypsela]]	
# [[Disparago]]	
# [[Dissothrix]]	
# [[Distegia]]	
# [[Distephanus]]	
# [[Disynaphia]]	
# [[Dithyrostegia]]	
# [[Dittrichia]]	
# [[Doellia]]	
# [[Doellingeria]]	
# [[Dolichlasium]]	
# [[Dolichoglottis]]	
# [[Dolichorrhiza]]	
# [[Dolichothrix]]	
# [[Dolomiaea]]	
# [[Doniophyton]]	
# [[Dorobaea]]	
# [[Doronicum]]	
# [[Dresslerothamnus]]	
# [[Dubautia]]	
# [[Dubyaea]]	
# [[Dugaldia]]	
# [[Dugesia]]	
# [[Duhaldea]]	
# [[Duidaea]]	
# [[Duseniella]]	
# [[Dymondia]]	
# [[Dyscritogyne]]	
# [[Dyscritothamnus]]	
# [[Dysodiopsis]]	
# [[Dyssodia]]	
# [[Eastwoodia]]	
# [[Eatonella]]	
# [[Echinacea]]	
# [[Echinocoryne]]	
# [[Echinops]]	
# [[Eclipta]]	
# [[Edmondia]]	
# [[Edwartiothamnus]]	
# [[Egletes]]	
# [[Eirmocephala]]	
# [[Eitenia]]	
# [[Ekmania]]	
# [[Ekmaniopappus]]	
# [[Elachanthemum]]	
# [[Elachanthus]]	
# [[Elaphandra]]	
# [[Elekmania]]	
# [[Elephantopus]]	
# [[Eleutheranthera]]	
# [[Ellenbergia]]	
# [[Elytropappus]]	
# [[Emilia]]	
# [[Emiliella]]	
# [[Encelia]]	
# [[Enceliopsis]]	
# [[Endocellion]]	
# [[Endopappus]]	
# [[Engelmannia]]	
# [[Engleria]]	
# [[Enydra]]	
# [[Epallage]]	
# [[Epaltes]]	
# [[Epilasia]]	
# [[Epitriche]]	
# [[Erato]]	
# [[Erechtites]]	
# [[Eremanthus]]	
# [[Eremosis]]	
# [[Eremothamnus]]	
# [[Eriachaenium]]	
# [[Ericameria]]	
# [[Ericentrodea]]	
# [[Erigeron]]	
# [[Eriocephalus]]	
# [[Eriochlamys]]	
# [[Eriophyllum]]	
# [[Eriotrix]]	
# [[Erlangea]]	
# [[Erodiophyllum]]	
# [[Erymophyllum]]	
# [[Eryngiophyllum]]	
# [[Erythradenia]]	
# [[Erythrocephalum]]	
# [[Erythroseris]]	
# [[Eschenbachia]]	
# [[Espejoa]]	
# [[Espeletia]]	
# [[Espeletiopsis]]	
# [[Ethulia]]	
# [[Eucephalus]]	
# [[Euchiton]]	
# [[Eumorphia]]	
# [[Eupatoriastrum]]	
# [[Eupatorina]]	
# [[Eupatoriopsis]]	
# [[Eupatorium]]	
# [[Euphrosyne]]	
# [[Eurybia]]	
# [[Eurydochus]]	
# [[Euryops]]	
# [[Eutetras]]	
# [[Euthamia]]	
# [[Eutrochium]]	
# [[Evacidium]]	
# [[Evax]]	
# [[Ewartia]]	
# [[Exomiocarpon]]	
# [[Faberia]]	
# [[Facelis]]	
# [[Farfugium]]	
# [[Faujasia]]	
# [[Faujasiopsis]]	
# [[Faxonia]]	
# [[Feddea]]	
# [[Feldstonia]]	
# [[Felicia]]	
# [[Fenixia]]	
# [[Ferreyranthus]]	
# [[Ferreyrella]]	
# [[Filago]]	
# [[× Filfia]]	
# [[Filifolium]]	
# [[Fingalia]]	
# [[Fitchia]]	
# [[Fitzwillia]]	
# [[Flaveria]]	
# [[Fleischmannia]]	
# [[Fleischmanniopsis]]	
# [[Florestina]]	
# [[Floscaldasia]]	
# [[Flosmutisia]]	
# [[Flourensia]]	
# [[Flyriella]]	
# [[Formania]]	
# [[Foveolina]]	
# [[Franseria]]	
# [[Freya]]	
# [[Frolovia]]	
# [[Fulcaldea]]	
# [[Gaillardia]]	
# [[Galactites]]	
# [[Galatella]]	
# [[Galeana]]	
# [[Galeomma]]	
# [[Galinsoga]]	
# [[Gamochaeta]]	
# [[Gamochaetopsis]]	
# [[Garberia]]	
# [[Garcibarrigoa]]	
# [[Garcilassa]]	
# [[Gardnerina]]	
# [[Garhadiolus]]	
# [[Garuleum]]	
# [[Gatyona]]	
# [[Gazania]]	
# [[Geigeria]]	
# [[Geissolepis]]	
# [[Gelasia]]	
# [[Geraea]]	
# [[Gerbera]]	
# [[Geropogon]]	
# [[Gibbaria]]	
# [[Gilberta]]	
# [[Gilruthia]]	
# [[Gladiopappus]]	
# [[Glebionis]]	
# [[Glossarion]]	
# [[Glossocardia]]	
# [[Glossogyne]]	
# [[Glossopappus]]	
# [[Glyptopleura]]	
# [[Gnaphalium]]	
# [[Gnephosis]]	
# [[Gnomophalium]]	
# [[Gochnatia]]	
# [[Goldmanella]]	
# [[Gongrostylus]]	
# [[Gongrothamnus]]	
# [[Gongylolepis]]	
# [[Goniocaulon]]	
# [[Gonospermum]]	
# [[Gorceixia]]	
# [[Gorteria]]	
# [[Gossweilera]]	
# [[Goyazianthus]]	
# [[Grangea]]	
# [[Grangeopsis]]	
# [[Grantia]]	
# [[Graphistylis]]	
# [[Gratwickia]]	
# [[Grauanthus]]	
# [[Grazielia]]	
# [[Greenmaniella]]	
# [[Grindelia]]	
# [[Grisebachianthus]]	
# [[Grosvenoria]]	
# [[Guardiola]]	
# [[Guayania]]	
# [[Guevaria]]	
# [[Guizotia]]	
# [[Gundelia]]	
# [[Gundlachia]]	
# [[Gutenbergia]]	
# [[Gutierrezia]]	
# [[Guynesomia]]	
# [[Gymnanthemum]]	
# [[Gymnarrhena]]	
# [[Gymnaster]]	
# [[Gymnocondylus]]	
# [[Gymnocoronis]]	
# [[Gymnodiscus]]	
# [[Gymnolaena]]	
# [[Gymnolomia]]	
# [[Gymnopentzia]]	
# [[Gymnopsis]]	
# [[Gymnosperma]]	
# [[Gymnostephium]]	
# [[Gynoxys]]	
# [[Gynura]]	
# [[Gypothamnium]]	
# [[Gyptidium]]	
# [[Gyptis]]	
# [[Gyrodoma]]	
# [[Haastia]]	
# [[Haeckeria]]	
# [[Haegiela]]	
# [[Hainanecio]]	
# [[Handelia]]	
# [[Haplocarpha]]	
# [[Haplodiscus]]	
# [[Haploesthes]]	
# [[Haplopappus]]	
# [[Haptotrichion]]	
# [[Harleya]]	
# [[Harmonia]]	
# [[Harnackia]]	
# [[Hartwrightia]]	
# [[Hasteola]]	
# [[Hatschbachiella]]	
# [[Hazardia]]	
# [[Hebeclinium]]	
# [[Hecastocleis]]	
# [[Hedosyne]]	
# [[Hedypnois]]	
# [[Helenium]]	
# [[Heliantheae]]	
# [[Helianthella]]	
# [[Helianthus]]	
# [[Helichrysopsis]]	
# [[Helichrysum]]	
# [[Heliocauta]]	
# [[Heliomeris]]	
# [[Heliopsis]]	
# [[Helipterum]]	
# [[Helminthotheca]]	
# [[Helogyne]]	
# [[Hemistepta]]	
# [[Hemisteptia]]	
# [[Hemizonella]]	
# [[Hemizonia]]	
# [[Henricksonia]]	
# [[Heptanthus]]	
# [[Herderia]]	
# [[Herodotia]]	
# [[Herreranthus]]	
# [[Herrickia]]	
# [[Hertia]]	
# [[Hesperevax]]	
# [[Hesperomannia]]	
# [[Heteracia]]	
# [[Heteranthemis]]	
# [[Heterocoma]]	
# [[Heterocondylus]]	
# [[Heterocypsela]]	
# [[Heteroderis]]	
# [[Heterolepis]]	
# [[Heteromera]]	
# [[Heteromma]]	
# [[Heteropappus]]	
# [[Heteroplexis]]	
# [[Heterorhachis]]	
# [[Heterosperma]]	
# [[Heterothalamus]]	
# [[Heterotheca]]	
# [[Hidalgoa]]	
# [[Hieracium]]	
# [[Hilliardia]]	
# [[Hilliardiella]]	
# [[Himalaiella]]	
# [[Hinterhubera]]	
# [[Hippia]]	
# [[Hippolytia]]	
# [[Hirpicium]]	
# [[Hirtellina]]	
# [[Hispidella]]	
# [[Hoehnephytum]]	
# [[Hoffmanniella]]	
# [[Hofmeisteria]]	
# [[Holocarpha]]	
# [[Holocheilus]]	
# [[Hololeion]]	
# [[Hololepis]]	
# [[Holoschkuhria]]	
# [[Holozonia]]	
# [[Homogyne]]	
# [[Homoianthus]]	
# [[Hoorebekia]]	
# [[Hopkirkia]]	
# [[Hoplophyllum]]	
# [[Huarpea]]	
# [[Huberopappus]]	
# [[Hubertia]]	
# [[Hughesia]]	
# [[Hullsia]]	
# [[Hulsea]]	
# [[Hulteniella]]	
# [[Humbertacalia]]	
# [[Humeocline]]	
# [[Hyalea]]	
# [[Hyalis]]	
# [[Hyalochaete]]	
# [[Hyalochlamys]]	
# [[Hyaloseris]]	
# [[Hyalosperma]]	
# [[Hybridella]]	
# [[Hydroidea]]	
# [[Hydropectis]]	
# [[Hymenocephalus]]	
# [[Hymenoclea]]	
# [[Hymenolepis]]	
# [[Hymenonema]]	
# [[Hymenopappus]]	
# [[Hymenostemma]]	
# [[Hymenostephium]]	
# [[Hymenothrix]]	
# [[Hymenoxys]]	
# [[Hyoseris]]	
# [[Hypacanthium]]	
# [[Hypericophyllum]]	
# [[Hypochaeris]]	
# [[Hypochoeris]]	
# [[Hysterionica]]	
# [[Hystrichophora]]	
# [[Ianthopappus]]	
# [[Ichthyothere]]	
# [[Idiopappus]]	
# [[Idiothamnus]]	
# [[Ifloga]]	
# [[Ignurbia]]	
# [[Iltisia]]	
# [[Imeria]]	
# [[Inezia]]	
# [[Inkaliabum]]	
# [[Inula]]	
# [[Inulanthera]]	
# [[Inuleae]]	
# [[Inuloides]]	
# [[Inulopsis]]	
# [[Io (rod)|Io]]
# [[Iocenes]]	
# [[Iodocephalopsis]]	
# [[Iodocephalus]]	
# [[Iogeton]]	
# [[Ionactis]]	
# [[Iostephane]]	
# [[Iotasperma]]	
# [[Iphiona]]	
# [[Iphionopsis]]	
# [[Iranecio]]	
# [[Irwinia]]	
# [[Ischnea]]	
# [[Ismelia]]	
# [[Isocarpha]]	
# [[Isocoma]]	
# [[Isoetopsis]]	
# [[Isostigma]]	
# [[Iva]]	
# [[Ixeridium]]	
# [[Ixeris]]	
# [[Ixiochlamys]]	
# [[Ixiolaena]]	
# [[Ixodia]]	
# [[Jacea]]	
# [[Jacmaia]]	
# [[Jacobaea]]	
# [[Jaegeria]]	
# [[Jalcophila]]	
# [[Jaliscoa]]	
# [[Jamesianthus]]	
# [[Jaramilloa]]	
# [[Jasonia]]	
# [[Jaumea]]	
# [[Jefea]]	
# [[Jeffreya]]	
# [[Jensia]]	
# [[Jessea]]	
# [[Jobaphes]]	
# [[Joseanthus]]	
# [[Jungia]]	
# [[Jurinea]]	
# [[Jurinella]]	
# [[Kalimeris]]	
# [[Karelinia]]	
# [[Karvandarina]]	
# [[Kaschgaria]]	
# [[Kaunia]]	
# [[Kemulariella]]	
# [[Kentrophyllum]]	
# [[Keysseria]]	
# [[Khasianthus]]	
# [[Kinghamia]]	
# [[Kingianthus]]	
# [[Kippistia]]	
# [[Klasea]]	
# [[Kleinia]]	
# [[Koanophyllon]]	
# [[Koehneola]]	
# [[Koelpinia]]	
# [[Kovalevskiella]]	
# [[Koyamacalia]]	
# [[Koyamasia]]	
# [[Krigia]]	
# [[Kuhnia]]	
# [[Kyhosia]]	
# [[Kyrsteniopsis]]	
# [[Lachnophyllum]]	
# [[Lachnorhiza]]	
# [[Lachnospermum]]	
# [[Lacinaria]]	
# [[Lactuca]]	
# [[Laennecia]]	
# [[Laestadia]]	
# [[Lagascea]]	
# [[Lagenocypsela]]	
# [[Lagenophora]]	
# [[Laggera]]	
# [[Lagophylla]]	
# [[Lagoseriopsis]]	
# [[Lagoseris]]	
# [[Lamprachaenium]]	
# [[Lamprocephalus]]	
# [[Lampropappus]]	
# [[Lamyra]]	
# [[Lamyropappus]]	
# [[Lamyropsis]]	
# [[Lancisia]]	
# [[Langebergia]]	
# [[Lantanopsis]]	
# [[Laphamia]]	
# [[Laphangium]]	
# [[Lappa]]	
# [[Lapsana]]	
# [[Lapsanastrum]]	
# [[Lasianthaea]]	
# [[Lasiocephalus]]	
# [[Lasiolaena]]	
# [[Lasiopogon]]	
# [[Lasiospermum]]	
# [[Lasiospora]]	
# [[Lasthenia]]	
# [[Launaea]]	
# [[Lawrencella]]	
# [[Laxmannia]]	
# [[Layia]]	
# [[Lebetina]]	
# [[Lecocarpus]]	
# [[Leibnitzia]]	
# [[Leiboldia]]	
# [[Leighia]]	
# [[Leiocarpa]]	
# [[Lemooria]]	
# [[Leonis]]	
# [[Leontodon]]	
# [[Leontonyx]]	
# [[Leontopodium]]	
# [[Lepicaune]]	
# [[Lepidaploa]]	
# [[Lepidesmia]]	
# [[Lepidolopha]]	
# [[Lepidolopsis]]	
# [[Lepidonia]]	
# [[Lepidophorum]]	
# [[Lepidophyllum]]	
# [[Lepidospartum]]	
# [[Lepidostephium]]	
# [[Leptinella]]	
# [[Leptocarpha]]	
# [[Leptoclinium]]	
# [[Leptopoda]]	
# [[Leptorhynchos]]	
# [[Leptostelma]]	
# [[Leptosyne]]	
# [[Lescaillea]]	
# [[Lessingia]]	
# [[Lessingianthus]]	
# [[Leto]]	
# [[Leucactinia]]	
# [[Leucanthemella]]	
# [[Leucanthemopsis]]	
# [[Leucanthemum]]	
# [[Leucheria]]	
# [[Leuciva]]	
# [[Leucochrysum]]	
# [[Leucogenes]]	
# [[Leucomeris]]	
# [[Leucophyta]]	
# [[Leucoptera]]	
# [[Leucoseris]]	
# [[Leunisia]]	
# [[Leuzea]]	
# [[Leysera]]	
# [[Liabellum]]	
# [[Liabum]]	
# [[Liatris]]	
# [[Libanothamnus]]	
# [[Lidbeckia]]	
# [[Lifago]]	
# [[Ligularia]]	
# [[Ligulariopsis]]	
# [[Limbarda]]	
# [[Lindheimera]]	
# [[Linosyris]]	
# [[Linzia]]	
# [[Lipochaeta]]	
# [[Lipskyella]]	
# [[Litogyne]]	
# [[Litothamnus]]	
# [[Litrisa]]	
# [[Llerasia]]	
# [[Logfia]]	
# [[Lomanthus]]	
# [[Lomatozona]]	
# [[Lonas]]	
# [[Lopholaena]]	
# [[Lophopappus]]	
# [[Lorandersonia]]	
# [[Lordhowea]]	
# [[Lorentea]]	
# [[Lorentzianthus]]	
# [[Loricaria]]	
# [[Lourteigia]]	
# [[Loxothysanus]]	
# [[Lucilia]]	
# [[Luciliocline]]	
# [[Luina]]	
# [[Lulia]]	
# [[Lundellianthus]]	
# [[Lundinia]]	
# [[Lycapsus]]	
# [[Lychnophora]]	
# [[Lychnophoriopsis]]	
# [[Lycoseris]]	
# [[Lygodesmia]]	
# [[Machaeranthera]]	
# [[Macledium]]	
# [[Macowania]]	
# [[Macrachaenium]]	
# [[Macraea]]	
# [[Macropodina]]	
# [[Macvaughiella]]	
# [[Madagaster]]	
# [[Madaria]]	
# [[Madia]]	
# [[Mairia]]	
# [[Malacothrix]]	
# [[Malmeanthus]]	
# [[Malperia]]	
# [[Mantagnaea]]	
# [[Mantisalca]]	
# [[Manyonia]]	
# [[Marasmodes]]	
# [[Marshallia]]	
# [[Marshalljohnstonia]]	
# [[Marticorenia]]	
# [[Matricaria]]	
# [[Mattfeldanthus]]	
# [[Mattfeldia]]	
# [[Matudina]]	
# [[Mauranthemum]]	
# [[Mausolea]]	
# [[Mecomischus]]	
# [[Medranoa]]	
# [[Melampodium]]	
# [[Melanoseris]]	
# [[Melanthera]]	
# [[Merrittia]]	
# [[Mesanthophora]]	
# [[Mesogramma]]	
# [[Mesoneuris]]	
# [[Metalasia]]	
# [[Metastevia]]	
# [[Mexerion]]	
# [[Mexianthus]]	
# [[Micractis]]	
# [[Microbahia]]	
# [[Microcephala]]	
# [[Microchaeta]]	
# [[Microglossa]]	
# [[Microgyne]]	
# [[Microlecane]]	
# [[Microliabum]]	
# [[Micropsis]]	
# [[Micropus]]	
# [[Microseris]]	
# [[Microspermum]]	
# [[Mikania]]	
# [[Mikaniopsis]]	
# [[Milleria]]	
# [[Millina]]	
# [[Millotia]]	
# [[Minasia]]	
# [[Minuria]]	
# [[Miricacalia]]	
# [[Misbrookea]]	
# [[Miyamayomena]]	
# [[Mniodes]]	
# [[Monactis]]	
# [[Monarrhenus]]	
# [[Monencyanthes]]	
# [[Monoculus]]	
# [[Monogereion]]	
# [[Monolopia]]	
# [[Monopholis]]	
# [[Monoptilon]]	
# [[Monosis]]	
# [[Montanoa]]	
# [[Monticalia]]	
# [[Moonia]]	
# [[Moquinia]]	
# [[Morithamnus]]	
# [[Moscharia]]	
# [[Msuata]]	
# [[Mtonia]]	
# [[Mulgedium]]	
# [[Munnozia]]	
# [[Munzothamnus]]	
# [[Muschleria]]	
# [[Musilia]]	
# [[Musteron]]	
# [[Mutisia]]
# [[Myanmaria]]	
# [[Myopordon]]	
# [[Myriactis]]	
# [[Myriocephalus]]	
# [[Myripnois]]	
# [[Myxopappus]]	
# [[Nabalus]]	
# [[Nablonium]]	
# [[Nananthea]]	
# [[Nannoglottis]]	
# [[Nanothamnus]]	
# [[Nardophyllum]]	
# [[Narvalina]]	
# [[Nassauvia]]	
# [[Nauplius]]	
# [[Neblinaea]]	
# [[Neja]]	
# [[Nemosenecio]]	
# [[Neocabreria]]	
# [[Neocuatrecasia]]	
# [[Neohintonia]]	
# [[Neojeffreya]]	
# [[Neomirandea]]	
# [[Neonesomia]]	
# [[Neopallasia]]	
# [[Neotysonia]]	
# [[Nephrotheca]]	
# [[Nesampelos]]	
# [[Nesomia]]	
# [[Nestlera]]	
# [[Nestotus]]	
# [[Neurolaena]]	
# [[Neurolakis]]	
# [[Nicolasia]]	
# [[Nicolletia]]	
# [[Nidorella]]	
# [[Nikitinia]]	
# [[Nipponanthemum]]	
# [[Nivellea]]	
# [[Nocca]]	
# [[Nolletia]]	
# [[Nordenstamia]]	
# [[Norlindhia]]	
# [[Nothobaccharis]]	
# [[Nothocalais]]	
# [[Noticastrum]]	
# [[Notobasis]]	
# [[Notonia]]	
# [[Notoseris]]	
# [[Nouelia]]	
# [[Novaguinea]]	
# [[Novenia]]	
# [[Novopokrovskia]]	
# [[Oaxacania]]	
# [[Oblivia]]	
# [[Ochrocephala]]	
# [[Oclemena]]	
# [[Odixia]]	
# [[Odontocline]]	
# [[Odontotrichum]]	
# [[Oedera]]	
# [[Oiospermum]]	
# [[Oldenburgia]]	
# [[Oldfeltia]]	
# [[Olearia]]	
# [[Olgaea]]	
# [[Oligactis]]	
# [[Oliganthes]]	
# [[Oligocarpus]]	
# [[Oligochaeta]]	
# [[Oligoneuron]]	
# [[Oligosporus]]	
# [[Oligothrix]]	
# [[Olivaea]]	
# [[Omalotheca]]	
# [[Omphalopappus]]	
# [[Oncosiphon]]	
# [[Ondetia]]	
# [[Onobroma]]	
# [[Onopordum]]	
# [[Onoseris]]	
# [[Oocephala]]	
# [[Oonopsis]]	
# [[Oparanthus]]	
# [[Ophryosporus]]	
# [[Opisthopappus]]	
# [[Oporinia]]	
# [[Orbivestus]]	
# [[Oreochrysum]]	
# [[Oreoleysera]]	
# [[Oreostemma]]	
# [[Oresbia]]	
# [[Oriastrum]]	
# [[Oritrophium]]	
# [[Orochaenactis]]	
# [[Orthopappus]]	
# [[Osbertia]]	
# [[Osmadenia]]	
# [[Osmiopsis]]	
# [[Osmitopsis]]	
# [[Osteospermum]]	
# [[Otanthus]]	
# [[Oteiza]]	
# [[Othake]]	
# [[Othonna]]	
# [[Otopappus]]	
# [[Otospermum]]	
# [[Oxycarpha]]	
# [[Oxylaena]]	
# [[Oxylobus]]	
# [[Oxypappus]]	
# [[Oxyphyllum]]	
# [[Oxytenia]]	
# [[Oyedaea]]	
# [[Ozothamnus]]	
# [[Pachylaena]]	
# [[Pachystegia]]	
# [[Pachythamnus]]	
# [[Packera]]	
# [[Pacourina]]	
# [[Paenula]]	
# [[Palafoxia]]	
# [[Paleaepappus]]	
# [[Pallenis]]	
# [[Pamphalea]]	
# [[Paneroa]]	
# [[Panphalea]]	
# [[Pappobolus]]	
# [[Papuacalia]]	
# [[Paquerina]]	
# [[Paracalia]]	
# [[Parafaujasia]]	
# [[Paragynoxys]]	
# [[Paralychnophora]]	
# [[Paramiflos]]	
# [[Paranephelius]]	
# [[Parantennaria]]	
# [[Parapiqueria]]	
# [[Parapolydora]]	
# [[Paraprenanthes]]	
# [[Parasenecio]]	
# [[Parastrephia]]	
# [[Parasyncalathium]]	
# [[Parthenice]]	
# [[Parthenium]]	
# [[Pasaccardoa]]	
# [[Pascalia]]	
# [[Paurolepis]]	
# [[Pechuel-loeschea]]	
# [[Pectis]]	
# [[Pegolettia]]	
# [[Peltidium]]	
# [[Pelucha]]	
# [[Pembertonia]]	
# [[Pentacalia]]	
# [[Pentachaeta]]	
# [[Pentalepis]]	
# [[Pentanema]]	
# [[Pentatrichia]]	
# [[Pentzia]]	
# [[Perdicium]]	
# [[Perezia]]	
# [[Pericallis]]	
# [[Pericome]]	
# [[Peripleura]]	
# [[Perityle]]	
# [[Perplexia]]	
# [[Perralderia]]	
# [[Pertya]]	
# [[Perymeniopsis]]	
# [[Perymenium]]	
# [[Petalacte]]	
# [[Petasites]]	
# [[Peteravenia]]	
# [[Petradoria]]	
# [[Petrobium]]	
# [[Peucephyllum]]	
# [[Phacellothrix]]	
# [[Phaenocoma]]	
# [[Phaeopappus]]	
# [[Phagnalon]]	
# [[Phalacrachena]]	
# [[Phalacraea]]	
# [[Phalacrocarpum]]	
# [[Phalacroloma]]	
# [[Phalacromesus]]	
# [[Phalacroseris]]	
# [[Phaneroglossa]]	
# [[Phanerostylis]]	
# [[Phania]]	
# [[Philactis]]	
# [[Philoglossa]]	
# [[Philyrophyllum]]	
# [[Phitosia]]	
# [[Phoebanthus]]	
# [[Phyllocephalum]]	
# [[Phymaspermum]]	
# [[Picnomon]]	
# [[Picradenia]]	
# [[Picradeniopsis]]	
# [[Picridium]]	
# [[Picris]]	
# [[Picrosia]]	
# [[Picrothamnus]]	
# [[Pilosella]]	
# [[Pilostemon]]	
# [[Pinaropappus]]	
# [[Pinillosia]]	
# [[Piora]]	
# [[Pippenalia]]	
# [[Piptocarpha]]	
# [[Piptocoma]]	
# [[Piptolepis]]	
# [[Piptothrix]]	
# [[Piqueria]]	
# [[Piqueriella]]	
# [[Piqueriopsis]]	
# [[Pithecoseris]]	
# [[Pithocarpa]]	
# [[Pittocaulon]]	
# [[Pityopsis]]	
# [[Plagiobasis]]	
# [[Plagiocheilus]]	
# [[Plagiolophus]]	
# [[Plagius]]	
# [[Planaltoa]]	
# [[Planea]]	
# [[Plateilema]]	
# [[Platycarpha]]	
# [[Platychaete]]	
# [[Platypodanthera]]	
# [[Platyschkuhria]]	
# [[Plazia]]	
# [[Plecostachys]]	
# [[Plectocephalus]]	
# [[Pleiacanthus]]	
# [[Pleiotaxis]]	
# [[Pleocarphus]]	
# [[Pleurocarpaea]]	
# [[Pleurocoronis]]	
# [[Pleuropappus]]	
# [[Pleurophyllum]]	
# [[Pluchea]]	
# [[Podachaenium]]	
# [[Podanthus]]	
# [[Podocoma]]	
# [[Podolepis]]	
# [[Podospermum]]	
# [[Podotheca]]	
# [[Poecilolepis]]	
# [[Pogonolepis]]	
# [[Pojarkovia]]	
# [[Pollalesta]]	
# [[Polyachyrus]]	
# [[Polyanthina]]	
# [[Polyarrhena]]	
# [[Polycalymma]]	
# [[Polychrysum]]	
# [[Polydora]]	
# [[Polymnia]]	
# [[Polytaxis]]	
# [[Porophyllum]]	
# [[Porphyrostemma]]	
# [[Postia]]	
# [[Praxeliopsis]]	
# [[Praxelis]]	
# [[Prenanthella]]	
# [[Prenanthes]]	
# [[Prestelia]]	
# [[Printzia]]	
# [[Prolobus]]	
# [[Prolongoa]]	
# [[Pronacron]]	
# [[Proteopsis]]	
# [[Proustia]]	
# [[Psacaliopsis]]	
# [[Psacalium]]	
# [[Psathyrotes]]	
# [[Psathyrotopsis]]	
# [[Psednotrichia]]	
# [[Psephellus]]	
# [[Pseudelephantopus]]	
# [[Pseudobahia]]	
# [[Pseudoblepharispermum]]	
# [[Pseudobrickellia]]	
# [[Pseudoclappia]]	
# [[Pseudoglossanthis]]	
# [[Pseudognaphalium]]	
# [[Pseudogynoxys]]	
# [[Pseudohandelia]]	
# [[Pseudojacobaea]]	
# [[Pseudokyrsteniopsis]]	
# [[Pseudoligandra]]	 
# [[Pseudolinosyris]]	
# [[Pseudonoseris]]	
# [[Pseudopiptocarpha]]	
# [[Pseudostifftia]]	
# [[Pseudoyoungia]]	
# [[Psiadia]]	
# [[Psiadiella]]	
# [[Psila]]	
# [[Psilactis]]	
# [[Psilocarphus]]	
# [[Psilostrophe]]	
# [[Psychrogeton]]	
# [[Ptarmica]]	
# [[Pterachaenia]]	
# [[Pterigeron]]	
# [[Pterocaulon]]	
# [[Pterochaeta]]	
# [[Pterocypsela]]	
# [[Pteronia]]	
# [[Pterotheca]]	
# [[Pterygopappus]]	
# [[Ptiloria]]	
# [[Ptilostemon]]	
# [[Pulicaria]]	
# [[Punduana]]	
# [[Pycnosorus]]	
# [[Pyrethropsis]]	
# [[Pyrethrum]]	
# [[Pyrrhopappus]]	
# [[Pyrrocoma]]	
# [[Quechualia]]	
# [[Quelchia]]	
# [[Quinetia]]	
# [[Quinqueremulus]]	
# [[Rachelia]]	
# [[Radlkoferotoma]]	
# [[Rafinesquia]]	
# [[Raillardella]]	
# [[Railliardia]]	
# [[Rainiera]]	
# [[Raoulia]]	
# [[Raouliopsis]]	
# [[Rastrophyllum]]	
# [[Ratibida]]	
# [[Raulinoreitzia]]	
# [[Rayjacksonia]]	
# [[Reichardia]]	
# [[Relhania]]	
# [[Remya]]	
# [[Rennera]]	
# [[Rensonia]]	
# [[Revealia]]	
# [[Rhagadiolus]]	
# [[Rhamphogyne]]	
# [[Rhanteriopsis]]	
# [[Rhanterium]]	
# [[Rhaponticoides]]	
# [[Rhaponticum]]	
# [[Rhetinocarpha]]	
# [[Rhetinodendron]]	
# [[Rhetinolepis]]	
# [[Rhinactina]]	
# [[Rhinactinidia]]	
# [[Rhodanthe]]	
# [[Rhodanthemum]]	
# [[Rhodogeron]]	
# [[Rhynchopsidium]]	
# [[Rhynchospermum]]	
# [[Rhysolepis]]	
# [[Richterago]]	
# [[Richteria]]	
# [[Ridan]]	
# [[Riencourtia]]	
# [[Rigiopappus]]	
# [[Robinsonecio]]	
# [[Robinsonia]]	
# [[Rochonia]]	
# [[Rodigia]]	
# [[Rohria]]	
# [[Rojasianthe]]	
# [[Rolandra]]	
# [[Roldana]]	
# [[Roodebergia]]	
# [[Rosenia]]	
# [[Rothmaleria]]	
# [[Rudbeckia]]	
# [[Rugelia]]	
# [[Ruilopezia]]	
# [[Rumfordia]]	
# [[Russowia]]	
# [[Rutidosis]]	
# [[Sabazia]]	
# [[Sachsia]]	
# [[Salcedoa]]	
# [[Salmea]]	
# [[Salmeopsis]]	
# [[Santolina]]	
# [[Santosia]]	
# [[Sanvitalia]]	
# [[Sartorina]]	
# [[Sartwellia]]	
# [[Saussurea]]	
# [[Saussuria]]	
# [[Scabrethia]]	
# [[Scalesia]]	
# [[Scariola]]	
# [[Scherya]]	
# [[Schischkinia]]	
# [[Schistocarpha]]	
# [[Schistostephium]]	
# [[Schizogyne]]	
# [[Schizoptera]]	
# [[Schizotrichia]]	
# [[Schkuhria]]	
# [[Schlagintweitia]]	
# [[Schlechtendalia]]	
# [[Schmalhausenia]]	
# [[Schmidtia]]	
# [[Schoenia]]	
# [[Schumeria]]	
# [[Sciadocephala]]	
# [[Sclerocarpus]]	
# [[Sclerolepis]]	
# [[Sclerorhachis]]	
# [[Scolymus]]	
# [[Scorzonera]]	
# [[Scorzoneroides]]	
# [[Scrobicaria]]	
# [[Selleophytum]]	
# [[Selloa]]	
# [[Semiria]]	
# [[Senecillis]]	
# [[Senecio]]	
# [[Senecioneae]]	
# [[Sericocarpus]]	
# [[Seriola]]	
# [[Seriphidium]]	
# [[Seriphium]]	
# [[Serratula]]	
# [[Seruneum]]	
# [[Shafera]]	
# [[Sheareria]]	
# [[Shinnersia]]	
# [[Shinnersoseris]]	
# [[Siapaea]]	
# [[Sideranthus]]	
# [[Siebera]]	
# [[Siemssenia]]	
# [[Sigesbeckia]]	
# [[Siloxerus]]	
# [[Silphium]]	
# [[Silybum]]	
# [[Simsia]]	
# [[Sinacalia]]	
# [[Sinclairia]]	
# [[Sinosenecio]]	
# [[Sipolisia]]	
# [[Smallanthus]]	
# [[Soaresia]]	
# [[Sobreyra]]	
# [[Solanecio]]	
# [[Solenogyne]]	
# [[Solenotheca]]	
# [[Solidago]]	
# [[× Solidaster]]	
# [[Soliva]]	
# [[Sommerfeltia]]	
# [[Sonchella]]	
# [[Sonchus]]	
# [[Sondottia]]	
# [[Soroseris]]	
# [[Soyeria]]	
# [[Spadonia]]	
# [[Spaniopappus]]	
# [[Sphaeranthus]]	
# [[Sphaereupatorium]]	
# [[Sphaeromeria]]	
# [[Sphaeromorphaea]]	
# [[Sphagneticola]]	
# [[Spilanthes]]	
# [[Spiracantha]]	
# [[Spiroseris]]	
# [[Squamopappus]]	
# [[Stachycephalum]]	
# [[Staehelina]]	
# [[Standleyanthus]]	
# [[Staurochlamys]]	
# [[Steiractinia]]	
# [[Steirodiscus]]	
# [[Stemmacantha]]	
# [[Stemmatella]]	
# [[Stemmodontia]]	
# [[Stenachaenium]]	
# [[Stenactis]]	
# [[Stenocarpha]]	
# [[Stenocephalum]]	
# [[Stenocline]]	
# [[Stenopadus]]	
# [[Stenophalium]]	
# [[Stenops]]	
# [[Stenoseris]]	
# [[Stenotus]]	
# [[Stephanbeckia]]	
# [[Stephanochilus]]	
# [[Stephanodoria]]	
# [[Stephanomeria]]	
# [[Stephanopholis]]	
# [[Steptorhamphus]]	
# [[Stevia]]	
# [[Steviopsis]]	
# [[Steyermarkina]]	
# [[Stifftia]]	
# [[Stilpnogyne]]	
# [[Stilpnolepis]]	
# [[Stilpnopappus]]	
# [[Stizolophus]]	
# [[Stobaea]]	
# [[Stoebe]]	
# [[Stokesia]]	
# [[Stomatanthes]]	
# [[Stomatochaeta]]	
# [[Stramentopappus]]	
# [[Streptoglossa]]	
# [[Strobocalyx]]	
# [[Strophopappus]]	
# [[Strotheria]]	
# [[Struchium]]	
# [[Stuartina]]	
# [[Stuckertiella]]	
# [[Stuessya]]	
# [[Stylocline]]	
# [[Stylotrichium]]	
# [[Symphipappus]]	
# [[Symphyllocarpus]]	
# [[Symphyopappus]]	
# [[Symphyotrichum]]	
# [[Syncalathium]]	
# [[Syncarpha]]	
# [[Syncephalum]]	
# [[Syncretocarpus]]	
# [[Synedrella]]	
# [[Synedrellopsis]]	
# [[Syneilesis]]	
# [[Synotis]]	
# [[Syntrichopappus]]	
# [[Synurus]]	
# [[Syreitschikovia]]	
# [[Tafalla]]	
# [[Tagetes]]	
# [[Takhtajaniantha]]	
# [[Talamancalia]]	
# [[Tamania]]	
# [[Tamaulipa]]	
# [[Tanacetopsis]]	
# [[Tanacetum]]	
# [[Taplinia]]	
# [[Taraxacum]]	
# [[Tarchonanthus]]	
# [[Tarlmounia]]	
# [[Tehuana]]	
# [[Teixeiranthus]]	
# [[Telanthophora]]	
# [[Telekia]]	
# [[Telmatophila]]	
# [[Tenrhynea]]	
# [[Tephroseris]]	
# [[Tessaria]]	
# [[Tetracarpum]]	
# [[Tetrachyron]]	
# [[Tetradymia]]	
# [[Tetragonotheca]]	
# [[Tetramolopium]]	
# [[Tetraneuris]]	
# [[Tetranthus]]	
# [[Tetraperone]]	
# [[Thaminophyllum]]	
# [[Thamnoseris]]	
# [[Thelesperma]]	
# [[Thespidium]]	
# [[Thespis]]	
# [[Thevenotia]]	
# [[Thiseltonia]]	
# [[Thrincia]]	
# [[Thurovia]]	
# [[Thymophylla]]	
# [[Thymopsis]]	
# [[Tiarocarpus]]	
# [[Tibetoseris]]	
# [[Tietkensia]]	
# [[Tilesia]]	
# [[Tithonia]]	
# [[Toiyabea]]	
# [[Tolbonia]]	
# [[Tolpis]]	
# [[Tomentaurum]]	
# [[Tonestus]]	
# [[Tostimontia]]	
# [[Tourneuxia]]	
# [[Townsendia]]	
# [[Trachodes]]	
# [[Tracyina]]	
# [[Tragopogon]]	
# [[Traversia]]	
# [[Trepadonia]]	
# [[Trichanthemis]]	
# [[Trichanthodium]]	
# [[Trichocline]]	
# [[Trichocoronis]]	
# [[Trichocoryne]]	
# [[Trichogonia]]	
# [[Trichogoniopsis]]	
# [[Trichogyne]]	
# [[Tricholepis]]	
# [[Trichoptilium]]	
# [[Trichospira]]	
# [[Tridactylina]]	
# [[Tridax]]	
# [[Trigonopterum]]	
# [[Trigonospermum]]	
# [[Trilisa]]	
# [[Triniteurybia]]	
# [[Trioncinia]]	
# [[Tripleurospermum]]	
# [[Triplocephalum]]	
# [[Triplotaxis]]	
# [[Tripolium]]	
# [[Tripteris]]	
# [[Triptilion]]	
# [[Triptilium]]	
# [[Triptilodiscus]]	
# [[Trixis]]	
# [[Troglophyton]]	
# [[Troximon]]	
# [[Tuberculocarpus]]	
# [[Tuberostylis]]	
# [[Tugarinovia]]	
# [[Turaniphytum]]	
# [[Turczaninowia]]	
# [[Tussilago]]	
# [[Tuxtla]]	
# [[Tyleropappus]]	
# [[Tyrimnus]]	
# [[Tzvelevopyrethrum]]	
# [[Uechtritzia]]	
# [[Ugamia]]	
# [[Unxia]]	
# [[Urbananthus]]	
# [[Urbanisol]]	
# [[Urbinella]]	
# [[Urmenetea]]	
# [[Urolepis]]	
# [[Uropappus]]	
# [[Urospermum]]	
# [[Ursinia]]	
# [[Varilla]]	
# [[Varthemia]]	
# [[Vasquezia]]	
# [[Vellereophyton]]	
# [[Venegasia]]	
# [[Venidium]]	
# [[Verbesina]]	
# [[Vernonanthura]]	
# [[Vernonella]]	
# [[Vernonia]]	
# [[Vernoniastrum]]	
# [[Vernonieae]]	
# [[Vernoniopsis]]	
# [[Vieraea]]	
# [[Viereckia]]	
# [[Vigethia]]	
# [[Viguiera]]	
# [[Villanova]]	
# [[Villasenoria]]	
# [[Vinicia]]	
# [[Vittadinia]]	
# [[Vittetia]]	
# [[Volutarella]]	
# [[Volutaria]]	
# [[Waitzia]]	
# [[Waldheimia]]	
# [[Wamalchitamia]]	
# [[Wardaster]]	
# [[Warionia]]	
# [[Wedelia]]	
# [[Welwitschiella]]	
# [[Werneria]]	
# [[Westoniella]]	
# [[Wiestia]]	
# [[Wilkesia]]	
# [[Willemetia]]	
# [[Willoughbya]]	
# [[Wollastonia]]	
# [[Wulffia]]	
# [[Wunderlichia]]	
# [[Wyethia]]	
# [[Xanthisma]]	
# [[Xanthium]]	
# [[Xanthocephalum]]	
# [[Xanthopappus]]	
# [[Xenophyllum]]	
# [[Xeranthemum]]	
# [[Xerochrysum]]	
# [[Xerolekia]]	
# [[Xerxes]]
# [[Xiphochaeta]]	
# [[Xylanthemum]]	
# [[Xylorhiza]]	
# [[Xylothamia]]	
# [[Xylovirgata]]	
# [[Yermo]]	
# [[Youngia]]	
# [[Yunquea]]
# [[Zaluzania]]	
# [[Zemisia]]	
# [[Zexmenia]]	
# [[Zinnia]]	
# [[Zoegea]]	
# [[Zollikoferia]]	
# [[Zoutpansbergia]]	
# [[Zyrphelis]]	
# [[Zyzyxia]]
:Bez priznatih vrsta: 
# [[× Anthechamomilla]]	
# [[× Anthechrysanthemum]]	
# [[× Asterago]]
# [[× Chrysaboltonia]]	
# [[× Chrysanthemoachillea]]	
# [[× Colycea]]	
# [[× Colymbacosta]]	
# [[× Conygeron]]	
# [[× Heterokalimeris]]	
# [[× Ixyoungia]]	
# [[× Leucantanacetum]]	
# [[× Prenanthenia]]	
# [[× Tripleurocota]]	
# [[× Tripleurothemis]]	
# [[Abasoloa]]	
# [[Acanthoxanthium]]	
# [[Acarna]]	
# [[Acarphaea]]	
# [[Achaetogeron]]	
# [[Acosta]]	
# [[Acrocentron]]	
# [[Acroclinium]]	
# [[Actinolepis]]	
# [[Actinomeris]]	
# [[Addisonia]]	
# [[Adenachaena]]	
# [[Adenosolen]]	
# [[Adenostylium]]	
# [[Aegialophila]]	
# [[Aetheopappus]]	
# [[Aganippea]]	
# [[Agathaea]]	
# [[Agathyrsus]]	
# [[Agiabampoa]]	
# [[Agriphyllum]]	
# [[Aimorra]]	
# [[Ainsliea]]	
# [[Aliconia]]	
# [[Alkibias]]	
# [[Allocarpus]]	
# [[Allocephalus]]	
# [[Amblyopogon]]
# [[Ammanthus]]	
# [[Ammoseris]]	
# [[Ampherephis]]	
# [[Anandria]]	
# [[Anomostephium]]	
# [[Anthemiopsis]]	
# [[Anthocerastes]]	
# [[Antrospermum]]	
# [[Aostea]]	
# [[Aphanopappus]]	
# [[Aphelexis]]	
# [[Aplopappus]]	
# [[Aplotaxis]]	
# [[Arachnopogon]]	
# [[Archiserratula]]	
# [[Argyrautia]]	
# [[Argyrocome]]	
# [[Argyrophyton]]	
# [[Armania]]	
# [[Aronicum]]	
# [[Artanacetum]]	
# [[Asterigeron]]	
# [[Asteromoea]]	
# [[Asterosperma]]	
# [[Auchera]]	
# [[Bacasia]]	
# [[Baccharidiopsis]]	
# [[Baccharodes]]	
# [[Baeria]]	
# [[Baillieria]]	
# [[Balbisia]]	
# [[Balsamita]]	
# [[Bellidiastrum]]	
# [[Belliopsis]]	
# [[Bembycodium]]	
# [[Berhardia]]	
# [[Berkheyopsis]]	
# [[Berthelotia]]	
# [[Billya]]	
# [[Blanchea]]	
# [[Bolophyta]]	
# [[Brachyandra]]	
# [[Brachychaeta]]	
# [[Brachyrhynchos]]	
# [[Brachyris]]	
# [[Breteuillia]]	
# [[Broteroa]]	
# [[Bunioseris]]	
# [[Caelestina]]	
# [[Callichroa]]	
# [[Callicornia]]
# [[Calliopsis]]	
# [[Calorezia]]	
# [[Campylotheca]]	
# [[Caradesia]]	
# [[Caraea]]	
# [[Carbeni]]	
# [[Carduocirsium]]	
# [[Carmelita]]	
# [[Cenia]]	
# [[Cenocline]]	
# [[Centaureopappus]]	
# [[Centrachena]]	
# [[Centrocarpha]]	
# [[Centrospermum]]	
# [[Cercostylos]]	
# [[Chamaepeuce]]	
# [[Chartolepis]]	
# [[Cheliusia]]	
# [[Cherina]]	
# [[Childsia]]	
# [[Choristea]]	
# [[Chromochiton]]	
# [[Chrysocoryne]]	
# [[Chrysophania]]	
# [[Chthonia]]	
# [[Cladopogon]]	
# [[Clarionea]]	
# [[Clavigera]]	
# [[Clipteria]]	
# [[Clomenocoma]]	
# [[Closia]]	
# [[Coniza]]	
# [[Cosmidium]]	
# [[Cosmophyllum]]	
# [[Crepidiastrixeris]]	
# [[Crepula]]	
# [[Crocodilium]]	
# [[Crocodilodes]]	
# [[Crossolepis]]	
# [[Cryptopleura]]	
# [[Cryptostemma]]	
# [[Cupularia]]	
# [[Cyanopis]]	
# [[Cyanopsis]]	
# [[Cyathopappus]]	
# [[Cynaropsis]]	
# [[Dadia]]	
# [[Denekea]]	
# [[Denekia]]	
# [[Derderia]]	
# [[Detris]]	
# [[Dicalymma]]	
# [[Dichotoma]]	
# [[Dilepis]]	
# [[Diplemium]]	
# [[Diplopappus]]	
# [[Distasis]]	
# [[Ditrichum]]	
# [[Dolichogyne]]	
# [[Doria]]	
# [[Dumerilia]]	
# [[Dusenia]]	
# [[Echinocephalum]]	
# [[Eclopes]]	
# [[Egania]]	
# [[Eizaguirrea]]	
# [[Elephantosis]]	
# [[Enantiotrichum]]	
# [[Endoptera]]	
# [[Epiclinastrum]]	
# [[Eriocarpum]]	
# [[Eriocoryne]]	
# [[Eriolepis]]	
# [[Eriosphaera]]	
# [[Ethuliopsis]]	
# [[Eunoxis]]	
# [[Euthrixia]]	
# [[Farobaea]]	
# [[Filaginella]]	
# [[Filaginopsis]]	
# [[Fimbristima]]	
# [[Flotovia]]	
# [[Fornicium]]	
# [[Fougerouxia]]	
# [[Fragmosa]]	
# [[Freemania]]	
# [[Galardia]]	
# [[Gama]]	
# [[Gamolepis]]	
# [[Gastrosulum]]	
# [[Gazaniopsis]]	
# [[Gifola]]	
# [[Glyphia]]	
# [[Gnaphaliothamnus]]	
# [[Golionema]]	
# [[Guariruma]]	
# [[Gymnocline]]	
# [[Gymnostyles]]	
# [[Gynema]]	
# [[Haenelia]]	
# [[Hamulium]]	
# [[Hapalostephium]]	
# [[Haplostephium]]	
# [[Haradjania]]	
# [[Harpaecarpus]]	
# [[Harpalium]]	
# [[Harpephora]]	
# [[Havanella]]	
# [[Haxtonia]]	
# [[Hecatactis]]	
# [[Hectorea]]	
# [[Heleastrum]]	
# [[Helemonium]]	
# [[Helenia]]	
# [[Heleniastrum]]	
# [[Helenomoium]]	
# [[Helepta]]	
# [[Helianthopsis]]	
# [[Helichroa]]	
# [[Helicta]]	
# [[Heliogenes]]	
# [[Heliophthalmum]]	
# [[Helioreos]]	
# [[Helminthia]]	
# [[Heloseris]]	
# [[Hemiambrosia]]	
# [[Hemilepis]]	
# [[Hemixanthidium]]	
# [[Hemolepis]]	
# [[Henanthus]]	
# [[Heracantha]]	
# [[Heraclea]]	
# [[Herbichia]]	
# [[Hersilea]]	
# [[Hesperoseris]]	
# [[Heteracantha]]	
# [[Heteropleura]]	
# [[Heterorachis]]	
# [[Heterothalamulopsis]]
# [[Hierachium]]	
# [[Hieraciodes]]	
# [[Hieracioides]]	
# [[Hierapicra]]	
# [[Hingstonia]]	
# [[Hingtsha]]	
# [[Hiorthia]]	
# [[Hippophaestum]]	
# [[Hirnellia]]	
# [[Hoehnelia]]	
# [[Hohenwartha]]	
# [[Hologymne]]	
# [[Holophyllum]]	
# [[Homalotheca]]	
# [[Homopappus]]	
# [[Homostylium]]	
# [[Huenefeldia]]	
# [[Humea]]	
# [[Hutchinsonia]]	
# [[Hylethale]]	
# [[Hymenatherum]]	
# [[Hymenocentron]]	
# [[Ictinus]]	
# [[Impia]]	
# [[Infantea]]	
# [[Ingenhusia]]	
# [[Intybellia]]	
# [[Intybus]]	
# [[Inulaster]]	
# [[Inyonia]]	
# [[Isomeria]]	
# [[Isotypus]]	
# [[Iteria]]	
# [[Ixauchenus]]	
# [[Jaceacosta]]	
# [[Jaceitrapa]]	
# [[Jacobaeastrum]]	
# [[Jacobanthus]]	
# [[Jacosta]]	
# [[Jalambica]]	
# [[Joannea]]	
# [[Joannesia]]	
# [[Johannia]]	
# [[Kalbfussia]]	
# [[Kalimares]]	
# [[Kallias]]	
# [[Kanimia]]	
# [[Kaulfussia]]	
# [[Keerlia]]	
# [[Keringa]]	
# [[Kerneria]]	
# [[Kiliana]]	
# [[Klaseopsis]]	
# [[Klenzea]]	
# [[Koechlea]]	
# [[Krylovia]]	
# [[Kymapleura]]	
# [[Kyrstenia]]	
# [[Lachanodes]]	
# [[Lachnothalamus]]	
# [[Lactucopsis]]	
# [[Lagenopappus]]	
# [[Lagothamnus]]	
# [[Lagurostemon]]	
# [[Lalda]]	
# [[Lampsana]]	
# [[Landtia]]	
# [[Lanipila]]	
# [[Lapsyoungia]]	
# [[Lasallea]]	
# [[Lasiocarphus]]	
# [[Lasiorrhiza]]	
# [[Latreillea]]	
# [[Launaya]]	
# [[Launea]]	
# [[Lavenia]]	
# [[Laxanon]]	
# [[Laxopetalum]]	
# [[Leachia]]	
# [[Leiachenis]]	
# [[Leiodon]]	
# [[Leioligo]]	
# [[Lemmatium]]	
# [[Lepachis]]	
# [[Lepachys]]	
# [[Lepidopappus]]	
# [[Lepidopogon]]	
# [[Lepidoseris]]	
# [[Lepidostephanus]]	
# [[Lepidotheca]]	
# [[Lepiscline]]	
# [[Leptalea]]	
# [[Lepteranthus]]	
# [[Leptica]]	
# [[Leptilon]]	
# [[Leptogyne]]	
# [[Leptoseris]]	
# [[Leptotis]]	
# [[Leptotriche]]	
# [[Leria]]	
# [[Leucacantha]]	
# [[Leucantha]]	
# [[Leucelene]]	
# [[Leuchaeria]]	
# [[Leucoblepharis]]	
# [[Leucopholis]]	
# [[Leucopsidium]]	
# [[Leucopsis]]	
# [[Leveillea]]	
# [[Lieberkuhna]]	
# [[Linochilus]]	
# [[Linsecomia]]	
# [[Lipotriche]]	
# [[Lipschitziella]]	
# [[Lomaxeta]]	
# [[Lophactis]]	
# [[Lophiolepis]]	
# [[Lophoclinium]]	
# [[Lopholoma]]	
# [[Loxodon]]	
# [[Lupsia]]	
# [[Lychnocephaliopsis]]	
# [[Lychnocephalus]]	
# [[Lycotis]]	
# [[Lyonnetia]]	
# [[Lysistemma]]	
# [[Machlis]]	
# [[Macroclinidium]]	
# [[Macronema]]	
# [[Macropertya]]	
# [[Madaractis]]	
# [[Madaroglossa]]	
# [[Madea]]	
# [[Malacocephalus]]	
# [[Mandonia]]	
# [[Marcelia]]	
# [[Margarita]]	
# [[Mariacantha]]	
# [[Mariana]]	
# [[Marizia]]	
# [[Marsea]]	
# [[Martrasia]]	
# [[Maruta]]	
# [[Mastrucium]]	
# [[Mazzettia]]	
# [[Medicusia]]	
# [[Megalodonta]]	
# [[Melananthera]]	
# [[Melanchrysum]]	
# [[Melanodendron]]	
# [[Melanoloma]]	
# [[Melarhiza]]	
# [[Melissopsis]]	
# [[Menomphalus]]	
# [[Meratia]]	
# [[Mesadenia]]	
# [[Mesocentron]]	
# [[Mesodetra]]	
# [[Metabasis]]	
# [[Metagnanthus]]	
# [[Meteorina]]	
# [[Meyerafra]]	
# [[Meyeria]]	
# [[Micrauchenia]]	
# [[Micrelium]]	
# [[Microcephalum]]	
# [[Microchaete]]	
# [[Microcoecia]]	
# [[Microderis]]	
# [[Microlonchus]]	
# [[Microlophopsis]]	
# [[Microlophus]]	
# [[Microrhynchus]]	
# [[Millefolium]]	
# [[Minythodes]]	
# [[Miradoria]]	
# [[Mirasolia]]	
# [[Mitina]]	
# [[Mnesiteon]]	
# [[Mocinia]]	
# [[Moerkensteinia]]	
# [[Molpadia]]	
# [[Monenteles]]	
# [[Monothrix]]	
# [[Montagnaea]]	
# [[Morna]]	
# [[Morysia]]	
# [[Moschifera]]	
# [[Mosigia]]	
# [[Mussinia]]	
# [[Myconia]]	
# [[Myctanthes]]	
# [[Myscolus]]	
# [[Nacrea]]	
# [[Narbalia]]	
# [[Nardosmia]]	
# [[Nauenburgia]]	
# [[Neactelis]]	
# [[Neesia]]	
# [[Nemolepis]]	
# [[Neoceis]]	
# [[Neomolina]]	
# [[Neosyris]]	
# [[Neo-taraxacum]]	
# [[Neurelmis]]	
# [[Nitelium]]	
# [[Obaejaca]]	
# [[Obeliscaria]]	
# [[Ochronelis]]	
# [[Ocneron]]	
# [[Odoglossa]]	
# [[Odontolophus]]	
# [[Odontoptera]]	
# [[Odontospermum]]	
# [[Oegroe]]	
# [[Ogiera]]	
# [[Oglifa]]
# [[Oligandra]]	
# [[Oliganthemum]]	
# [[Oligoglossa]]	
# [[Oligogyne]]	
# [[Oligolepis]]	
# [[Omalanthus]]	
# [[Omalocline]]	
# [[Omalotes]]	
# [[Onopix]]	
# [[Onopyxus]]	
# [[Onotrophe]]	
# [[Ooclinium]]	
# [[Opicrina]]	
# [[Oreophila]]	
# [[Oreoseris]]	
# [[Oresigonia]]	
# [[Ormenis]]	
# [[Orsina]]	
# [[Orthocentron]]	
# [[Osmia]]	
# [[Osmites]]	
# [[Osmitiphyllum]]	
# [[Oswalda]]	
# [[Othonnopsis]]	
# [[Otochlamys]]	
# [[Oxiphoeria]]	
# [[Oxyura]]	
# [[Pachyderis]]	
# [[Pacifigeron]]	
# [[Paleista]]	
# [[Paleolaria]]	
# [[Paleya]]	
# [[Panaetia]]	
# [[Panargyrus]]	
# [[Paniopsis]]	
# [[Pappochroma]]	
# [[Parachionolaena]]	
# [[Paraphysis]]	
# [[Pardisium]]	
# [[Parthenopsis]]	
# [[Pectinastrum]]	
# [[Pentaphorus]]	
# [[Pentataxis]]	
# [[Peramibus]]	
# [[Pereuphora]]	
# [[Pericalia]]	
# [[Peritris]]	
# [[Perralderiopsis]]	
# [[Personaria]]	
# [[Petalolepis]]	
# [[Phaenixopus]]	
# [[Phaethusa]]	
# [[Phalacrodiscus]]	
# [[Phalolepis]]	
# [[Phialis]]	
# [[Phileozera]]	
# [[Philostizus]]	
# [[Phonus]]	
# [[Phrygia]]	
# [[Phyllimena]]	
# [[Phyllostelidium]]	
# [[Phyteumopsis]]	
# [[Pinardia]]	
# [[Pingraea]]	
# [[Piptocephalum]]	
# [[Piptoceras]]	
# [[Piptopogon]]	
# [[Pirarda]]	
# [[Placus]]	
# [[Pladaroxylon]]	
# [[Platycheilus]]	
# [[Platyraphium]]	
# [[Platzchaeta]]	
# [[Pleiogyne]]	
# [[Plumosipappus]]	
# [[Podosperma]]	
# [[Poecilotriche]]	
# [[Poloa]]	
# [[Polyacantha]]	
# [[Polyactidium]]	
# [[Polyactis]]	
# [[Polycantha]]	
# [[Polychaetia]]	
# [[Polymniastrum]]	
# [[Polypappus]]	
# [[Polypteris]]	
# [[Poljakanthema]]	
# [[Poljakovia]]	
# [[Pontesia]]	
# [[Pontia]]	
# [[Porcellites]]	
# [[Portalesia]]	
# [[Prestinaria]]	
# [[Psammoseris]]	
# [[Psanacetum]]	
# [[Psectra]]	
# [[Pseudobaccharis]]	
# [[Psora]]	
# [[Pternix]]	
# [[Pterocladis]]	
# [[Pterolophus]]	
# [[Pterophorus]]	
# [[Pterophyton]]	
# [[Pteropogon]]	
# [[Pterosenecio]]	
# [[Pterostephanus]]	
# [[Pterothrix]]	
# [[Ptilepida]]	
# [[Ptileris]]	
# [[Ptilomeris]]	
# [[Ptilonella]]	
# [[Ptilosia]]	
# [[Ptilostephium]]	
# [[Ptosimopappus]]	
# [[Pugiopappus]]	
# [[Pycnocomus]]	
# [[Pyrethraria]]	
# [[Pyropsis]]	
# [[Pytinicarpa]]	
# [[Raillardia]]	
# [[Rancagua]]	
# [[Resinocaulon]]	
# [[Rhabdotheca]]	
# [[Rhacoma]]	
# [[Rhapontica]]	
# [[Rhynchocarpus]]	
# [[Rhynchopappus]]	
# [[Richardia]]	
# [[Ridania]]	
# [[Riddellia]]	
# [[Roccardia]]	
# [[Rydbergia]]	
# [[Sabbata]]	
# [[Sagmen]]	
# [[Saintmorysia]]	
# [[Santonica]]	
# [[Sarcanthemum]]	
# [[Saubinetia]]	
# [[Scalia]]	
# [[Scaliopsis]]	
# [[Scepinia]]	
# [[Schaetzellia]]	
# [[Scheuchleria]]	
# [[Schortia]]	
# [[Sciadioseris]]	
# [[Sclerobasis]]	
# [[Scolospermum]]	
# [[Scolymanthus]]	
# [[Scorzonella]]	
# [[Scyphocoronis]]	
# [[Scyphopappus]]	
# [[Scytala]]	
# [[Sebastiania]]	
# [[Senecillicacalia]]	
# [[Seneciunculus]]	
# [[Seridia]]	
# [[Seris]]	
# [[Serpaea]]	
# [[Setachna]]	
# [[Shawia]]	
# [[Silphion]]	
# [[Simlera]]	
# [[Sinoleontopodium]]	
# [[Skirrhophorus]]	
# [[Sogalgina]]	
# [[Soldevilla]]	
# [[Solstitiaria]]	
# [[Sonchoseris]]	
# [[Sonchustenia]]	
# [[Spadactis]]	
# [[Spanotrichum]]	
# [[Sparganophorus]]	
# [[Spathipappus]]	
# [[Sphacophyllum]]	
# [[Sphenogyne]]	
# [[Spilacron]]	
# [[Spiralepis]]	
# [[Spiropodium]]	
# [[Spitzelia]]	
# [[Spongotrichum]]	
# [[Sprunira]]	
# [[Sprunnera]]	
# [[Staebe]]	
# [[Stammarium]]	
# [[Stanfieldia]]	
# [[Stechmannia]]	
# [[Stegonotus]]	
# [[Steiroglossa]]	
# [[Stenophyllum]]	
# [[Stenotheca]]	
# [[Stephanocoma]]	
# [[Stephanopappus]]	
# [[Stera]]	
# [[Stereosanthus]]	
# [[Steriphe]]	
# [[Sthaelina]]	
# [[Stigmatotheca]]	
# [[Streckera]]	
# [[Stylimnus]]	
# [[Stylolepis]]	
# [[Styloncerus]]	
# [[Stylopappus]]	
# [[Succisocrepis]]	
# [[Swammerdamia]]	
# [[Symphyochaeta]]	
# [[Synchaeta]]	
# [[Synchodendron]]	
# [[Synosma]]	
# [[Tamananthus]]	
# [[Tanaxion]]	
# [[Teichostemma]]	
# [[Telesia]]	
# [[Tepion]]	
# [[Terana]]	
# [[Tessenia]]	
# [[Tetracanthus]]	
# [[Tetragonosperma]]	
# [[Tetrantha]]	
# [[Tetraotis]]	
# [[Tetrodus]]	
# [[Therogeron]]	
# [[Therolepta]]	
# [[Thinobia]]	
# [[Thorelia]]	
# [[Thrixia]]	
# [[Thyopsis]]	
# [[Thyrsanthema]]	
# [[Tollatia]]	
# [[Tomanthea]]	
# [[Torrentia]]	
# [[Toxanthes]]	
# [[Tragopogonoides]]	
# [[Trallesia]]
# [[Trattenikia]]	
# [[Triachne]]	
# [[Trichaetolepis]]	
# [[Trichocrepis]]	
# [[Trichoseris]]	
# [[Trichostemma]]	
# [[Trichostephium]]	
# [[Trichymenia]]	
# [[Trimeranthes]]	
# [[Trimetra]]	
# [[Trimorpha]]	
# [[Triplocentron]]	
# [[Tripolion]]	
# [[Trochoseris]]	
# [[Tropidolepis]]	
# [[Tubilium]]	
# [[Tuckermannia]]	
# [[Tulakenia]]	
# [[Tumionella]]	
# [[Tursenia]]	
# [[Tylloma]]	
# [[Ubiaea]]	
# [[Uhdea]]	
# [[Uleophytum]]	
# [[Ulina]]	
# [[Unamia]]	
# [[Urostylis]]	
# [[Vanillosma]]	
# [[Vanillosmopsis]]	
# [[Vargasia]]	
# [[Venatris]]	
# [[Vendredia]]	
# [[Venegazia]]	
# [[Vernasolis]]	
# [[Verutina]]	
# [[Vicoa]]	
# [[Vierhapperia]]	
# [[Vigolina]]	
# [[Virgaria]]	
# [[Virginea]]	
# [[Virgulaster]]	
# [[Virgulus]]	
# [[Vladimiria]]	
# [[Wahlenbergia]]	
# [[Wettsteinia]]	
# [[Wiborgia]]	
# [[Willugbaeya]]	
# [[Woodvillea]]	
# [[Wootonia]]	
# [[Wuerschmittia]]	
# [[Wyomingia]]
# [[Xalkitis]]	
# [[Xanthidium]]	
# [[Xantho]]	
# [[Xanthochrysum]]	
# [[Xanthocoma]]	
# [[Xantholepis]]	
# [[Xanthophthalmum]]	
# [[Xanthopsis]]	
# [[Xenocarpus]]	
# [[Xenophontia]]	
# [[Xerobius]]	
# [[Xeroloma]]	
# [[Xeropappus]]	
# [[Xerotium]]	
# [[Xetoligus]]
# [[Ximenesia]]	
# [[Zacintha]]	
# [[Zarabellia]]&lt;/small&gt;
{{div col end}}

==Također pogledajte==
*[[Cvjetnica]]
*[[Dikotiledone]]
==Reference==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{Commons|Asterace}}
* [http://www.theplantlist.org/browse/A/Compositae/ Compositae] at [http://www.theplantlist.org/ ''The Plant List''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190523171514/http://www.theplantlist.org/ |date=23. 5. 2019 }}
* [https://web.archive.org/web/20090703172347/http://www.biologie.uni-hamburg.de/b-online/delta/angio/www/composit.htm Compositae] at [http://delta-intkey.com/angio/ ''The Families of Flowering Plants (DELTA)''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070103200438/http://delta-intkey.com/angio/ |date=3. 1. 2007 }}
* [http://eol.org/pages/4206/overview Asteraceae] at the [http://eol.org/ ''Encyclopedia of Life'']
* [http://www.mobot.org/MOBOT/Research/APweb/orders/asteralesweb.htm#Asteraceae Asteraceae] at the [http://www.mobot.org/mobot/research/apweb/ ''Angiosperm Phylogeny Website'']
* [http://tolweb.org/Asteraceae/20780 Asteraceae] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110626050221/http://tolweb.org/Asteraceae/20780 |date=26. 6. 2011 }} at the [http://tolweb.org/tree/ ''Tree of Life Web Project'']
* [http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=1&amp;taxon_id=10074 Asteraceae] at the online [http://floranorthamerica.org/ ''Flora of North America''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120814085758/http://floranorthamerica.org/ |date=14. 8. 2012 }}
* [http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=5&amp;taxon_id=10074 Asteraceae] at the online [http://www.efloras.org/flora_page.aspx?flora_id=5 ''Flora of Pakistan'']
* [http://www.zimbabweflora.co.zw/speciesdata/family.php?family_id=26 Asteraceae] at the online [http://www.zimbabweflora.co.zw/index.php ''Flora of Zimbabwe'']
* [http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=100&amp;taxon_id=20424 Compositae] at the online [http://www.efloras.org/flora_page.aspx?flora_id=100 ''Flora of Taiwan'']
* [http://florabase.dpaw.wa.gov.au/browse/profile/22924 Asteraceae] at the online FloraBase—the Western Australian Flora
* [http://floraseries.landcareresearch.co.nz/pages/Taxon.aspx?id=_3aea678e-092e-45f4-bd48-e18aaa0a07a9&amp;fileName=Flora%201.xml Compositae] at the online [http://floraseries.landcareresearch.co.nz/pages/index.aspx ''Flora of New Zealand''] {{Webarchive|url=https://wayback.archive-it.org/all/20170525032751/http://floraseries.landcareresearch.co.nz/pages/index.aspx |date=25. 5. 2017 }}
* [https://web.archive.org/web/20180321193550/http://compositae.org/ The International Composite Alliance (TICA)] A worldwide group of composite systematists

[[Kategorija:Magnoliophyta]]
[[Kategorija:Asteraceae]]
[[Kategorija:Cvijeće]]</text>
      <sha1>opzdc3rty2u16nwh07v3g7rolj4fpru</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Arabijska pustinja</title>
    <ns>0</ns>
    <id>415139</id>
    <revision>
      <id>3940672</id>
      <parentid>3864430</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T05:54:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940672</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6617" sha1="9i6or5q30xygrzfhbuwdrchaw5be8km" xml:space="preserve">{{Geokutija |Pustinja
|naziv =Arabijska pustinja
|native_name = Arabi Desert 
|other_name =
|category = Pustinje
|slika = Arabian Desert.png|300px
|image_caption = A satellite image of the Arabian Desert by [[NASA World Wind]].
|image_size = 
|official_name = |etymology = |motto = |nickname = |flag = |symbol = 
|država = [[Jordan]]
|država1 = [[Irak]]
|država2 = [[Kuvajt]]
|država3 = [[Oman]]
|država4 = [[Katar]]
|država5 = [[Saudijska Arabija]]
|država6 = [[Ujedinjeni Arapski Emirati]]
|država7 = [[Jemen]]
|država 8 =[[Bahreain]]
|state_type = |state = |state1 = |state2 = |state3 = |state4 = |state5 = |state6 = 
|region_type = |region = |district1 = |district2 = |district3 = |municipality = 
|parent = |range = |coordinates = |border = |part = |city = 
|landmark = Al-Nafūd&lt;br/&gt;Al-Sabʿatayn Dunes&lt;br/&gt;Āl Wahībah Dunes&lt;br/&gt;Rubʿ al-Khali
|building = |river = 
|najviša tačka = [[Jabal an Nabi Shu'ayb]] 3760&amp;nbsp;m
|highest_location = | highest_region = 
|highest_state = Saudi Arabia
|highest_elevation_imperial = 
|highest_lat_d=18 |highest_lat_m=16 |highest_lat_s=2 |highest_lat_NS=N
|highest_long_d=42 |highest_long_m=22 |highest_long_s=5 |highest_long_EW=E
|lowest = |lowest_location = | lowest_region = | lowest_country = 
|lowest_elevation_imperial = 
|lowest_lat_d= |lowest_lat_m= |lowest_lat_s= |lowest_lat_NS=
|lowest_long_d= |lowest_long_m= |lowest_long_s= |lowest_long_EW=
|dužina=2100 |length_orientation=E/W
|širina=1100 |width_orientation=N/S
|površina = 2330000
|area_land = |area_water = |area_urban = |area_metro = 
|population = | population_date = |population_urban = |population_metro = |population_density = |population_density_urban = |population_density_metro = 
|geology = |orogeny = |period = 
|biom = Pustinja
|plant = |animal = |author = |style = |material = |free = |free_type = zingo vfhzjv
|mapa = |map_caption = |map_background = |map_locator = 
|commons = |statistics = |website = |footnotes = 
}}
'''Arabijska pustinja''' je [[pustinja]] koja se nalazi u [[Jugozapadna Azija|Jugozapadnoj Aziji]], na [[Arabijsko poluostrvo|istoimenom poluostrvu]]. Predstavlja ogromno pustinjsko područje koje se proteže od [[Jemen]]a na jugu do [[Perzijski zaliv|Perzijskog zaliva]] na sjeveru, [[Oman]]a na istoku i [[Jordan]]a i [[Irak]]a na zapadu. Zauzima većinu Arapskog poluostrva a površinom od oko 2.330.000&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; predstavlja [[Spisak pustinja po površini|treću najveću svjetsku pustinju]].

U njenom centru se nalazi [[Rub' al Khali]], najveća neprekidna pješčana pustinja na svijetu. Zbog svoje nepristupačnosti i surovosti, rijetke su životinjske vrste koje su se prilagodile takvom okruženju. [[Gazela]], [[oriks antilopa]], [[pustinjska mačka]] i [[gušter bodljikavog repa]] samo su neke od životinjskih vrsta koje su se prilagodile ovakvom ekstremnom okruženju, koje varira od crvenih pješčanih dina do smrtonosnog živog pijeska.

Klima je uglavnom suha (najveći dio pustinje prima godišnju količinu padavina od 100 litara po m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;) dok temperature osciliraju između vrlo visokih vrijednosti dnevne temperature i vrlo niskih vrijednosti tokom noći. Pustinja je dio [[Pustinje i vegetacija sušnih oblasti|pustinjskog i sušnog]] [[biom]]a i [[Paleoarktička ekozona|Paleoarktičke ekozone]].

Ovaj ekoregion se odlikuje vrlo rijetkim [[Biološka raznolikost|biodiverzitetom]], iako je dom za nekoliko [[Endem|endemskih biljaka]]. Mnoge [[Životinje|životinjske]] vrste, kao što su [[prugasta hijena]], [[šakal]] i [[medojedni jazavac]] su, u ovom području, izumrle vrste prvenstveno zbog lova, ljudskih aktivnosti i uništavanje njihovih staništa.

Područje pustinje je dom različitim kulturama, jezicima i narodima, pri čemu je [[Islam]] dominantna religija. Glavnu etničku skupinu čine [[Arapi]], koji govore [[Arapski jezik|arapskim jezikom]].

== Geologija i geografija ==
[[Datoteka:Arabian_Desert.jpg|mini|Satelitski snimak ([[NASA]]) Arabijske pustinje. Žuta linija omeđava ekoregion pod nazivom &quot;Arabijska pustinja i Istočnosaharsko-Arabijska sušna oblast&quot;, i dva manja, usko povezana ekoregiona pod nazivom &quot;Pustinja i polupustinja Perzijskog zaliva&quot; i &quot;Crvenomorsku Nubo-Sindijsku tropsku pustinju i polupustinju&quot;. Nacionalne granice su prikazane crnim linijama]]

Neke od geoloških karakteristika Arabijske pustinje su:

* Koridor pješčanih terena poznat kao [[pustinja Dahna]], povezuje veliku pustinju [[Nefud]] (površine 65.000&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;) na sjeveru Saudijske Arabije sa Rub' al Khali koja se nalazi na jugoistoku.
* Pustinja Rub' al Khali&lt;ref&gt;{{cite web|title=Rub Al-Khali|url=http://www.alovelyworld.com/webyemen/htmgb/yem027.htm|website=A Lovely World|archive-url=https://web.archive.org/web/20110707115835/http://www.alovelyworld.com/webyemen/htmgb/yem027.htm|archive-date=7. 7. 2011|access-date=27. 7. 2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; je sedimentarni bazen koji se proteže u smjeru od jugozapada ka sjeveroistoku, preko Arabijskog kontinentalnog pojasa.

== Ekologija i prirodni resursi ==

Arabijska pustinja je vrlo bogata [[Nafta|naftom]] i [[Prirodni gas|prirodnim plinom]], čija eksploatacija predstavlja glavnu privrednu aktivnost i čini najveći dio [[BDP]]-a [[Arapske zemlje Perzijskog zaliva|Zalivskih zemalja]].

Pustinja Rub'al-Khali je vrlo ograničene životinjske raznolikosti. Tu egzistiraju samo 37 vrsta, njih 20 vrsta u glavnom dijelu pustinje i preostalih 17 u njenim rubnim dijelovima. Među tih 37 vrsta, samo jedna ili dije su endemske vrste. Vegetacija je vrlo difuzna, ali prilično ravnomjerno raspoređena.

Tokom [[Zalivski rat|Zalivskog rata]] 1991. godine, kretanje američkih tenkova preko Arabijske pustinje proizvelo je oštećenje gornjeg zaštitnog sloja pustinjskog tla.&lt;ref name=&quot;media.www.jhunewsletter.com&quot;&gt;{{cite web| url= http://media.www.jhunewsletter.com/media/storage/paper932/news/2003/03/28/Science/Environment.Hit.The.Worst.In.Iraq-2246692.shtml |title= Životna sredina najgore pogođena u Iraku|website=jhunewsletter.com}}&lt;/ref&gt;{{dead link}} Kao rezultat toga, pješčane dine su popustile te su počele kliziti zbog čega neki strahuju da bi mogle dostići do grada [[Kuvajt (grad)|Kuvajta]].&lt;ref name=&quot;media.www.jhunewsletter.com&quot;/&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* {{Commonscat-inline|Arabian Desert}}

{{Pustinje svijeta}}

[[Kategorija:Pustinje u Iraku]]
[[Kategorija:Pustinje u Jemenu]]
[[Kategorija:Pustinje u Jordanu]]
[[Kategorija:Pustinje u Kataru]]
[[Kategorija:Pustinje u Omanu]]
[[Kategorija:Pustinje u Saudijskoj Arabiji]]
[[Kategorija:Pustinje u Ujedinjenim Arapskim Emiratima]]</text>
      <sha1>9i6or5q30xygrzfhbuwdrchaw5be8km</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šanica (rijeka)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>416047</id>
    <revision>
      <id>3940537</id>
      <parentid>3847813</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T00:11:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940537</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3473" sha1="7748248ixqf23dgv0ykgiz4haf9cilj" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                       = Šanica
| izvorno_ime               =
| izvorno_ime_jezik         =
| drugo_ime                 =
| slika                     = Shanica.jpg
| veličina_slike            = 250
| slika_alt                 =
| opis_slike                = Rijeka Šanica u srednjem toku - pogled uzvodno
| slika_karta               =
| veličina_karte            =
| karta_alt                 =
| karta_opis                =
| mapframe                  = yes
| mapframe-caption          = Tok Šanice
| mapframe-line             = on
| mapframe-shape            = none
| mapframe-point            = none
| mapframe-marker           = water
| dužina_km                 =
| izvor                     = obronci u podnožju [[Prenj]]a
| nadmorska visina izvora   =
| izvor_lat_d               =
| izvor_lat_m               =
| izvor_lat_s               =
| izvor_lat_NS              =
| izvor_long_d              =
| izvor_long_m              =
| izvor_long_s              =
| izvor_long_EW             =
| ušće                      = [[Glogošnica (Neretva)|Glogošnica]]
| nadmorska visina ušća     =
| ušće_lat_d                =
| ušće_lat_m                =
| ušće_lat_s                =
| ušće_lat_NS               =
| ušće_long_d               =
| ušće_long_m               =
| ušće_long_s               =
| ušće_long_EW              =
| ulijeva_se_u              = [[Glogošnica (Neretva)|Glogošnicu]]
| etimologija               =
| prosječni protok          =
| površina sliva_km2        =
| riječni_sistem            = [[Neretva]]
| progresija                = [[Glogošnica (Neretva)|Glogošnica]] → [[Neretva]] → [[Jadransko more]]
| pritoke                   =
| lijeve_pritoke            =
| desne_pritoke             =
| države kroz koje protiče  = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| lokacija                  = [[Šanica]], [[Jablanica]], [[Hercegovačko-neretvanski kanton]]
| gradovi kroz koje protiče = [[Šanica]]
| sliv                      = [[Jadranski sliv]]
| plovnost                  = Nije plovna
}}
Rijeka '''Šanica''' izvire na obroncima u podnožju [[Prenj]]a i protiče kroz selo Šanicu. Lijeva je pritoka Glogošnice, lijeve pritoke [[Neretva|Neretve]]. U januaru 2014. postavljen je vodovodni priključak, koji je omogućio snabdijevanje većeg dijela [[Jablanica|Jablanice]] pitkom vodom sa izvora Šanice.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.akta.ba/bs/Vijest/investicije/jablanica-postavljen-prikljucak-za-vodovode-sanica-i-komadinovo-vrelo/34476#ad-image-0|title=Jablanica: Postavljen priključak za vodovode Šanica i Komadinovo vrelo|last=|first=|date=9. 1. 2014|website=akta.ba|publisher=|access-date=22. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20190723005119/http://www.akta.ba/bs/Vijest/investicije/jablanica-postavljen-prikljucak-za-vodovode-sanica-i-komadinovo-vrelo/34476#ad-image-0|archive-date=23. 7. 2019|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Šanica je manja rijeka prelijepog toka. Karakteristika rječica koje izviru u masivu Prenja te nakon kraćeg toka utječu u Neretvu (konjička Bijela, Idbar, Šanica i mostarska Bijela) je da su stvorile kanjone i veće udoline.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.dinarskogorje.com/b42-prenj-masiv.html|title=B.4.2. Prenj, masiv|last=|first=|date=|website=dinarskogorje.com|publisher=|access-date=22. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Hidrografija BiH}}

[[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Sliv Neretve]]</text>
      <sha1>7748248ixqf23dgv0ykgiz4haf9cilj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sad (sura)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>416060</id>
    <revision>
      <id>3940577</id>
      <parentid>3864465</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T02:06:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Atcovi</username>
        <id>66425</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3940577</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6424" sha1="gwjwl9sn0xqvie7m0pqztxusjdp1itz" xml:space="preserve">{{Infokutija sura
| Ime sure                = Sad
| Arapski naziv           = سورة ص
| zvuk                    = Chapter 38, Sad (Murattal) - Recitation of the Holy Qur'an.mp3
| Prikaz sure             = Sura38.pdf
| Tekst                   = Prva stranica sure ''Sad''
| Klasifikacija           = ''[[Mekanska sura|Mekanska]]''
| Značenje naziva         = ''Sad''
| Druga imena             = 
| Broj sure               = 38.
| Džuz                    = 
| Vrijeme objave          = 
| Broj ajeta              = 88
| Broj riječi             = 735
| Broj slova              = 2991
| Harf-e-Mukatta'at       = 
| Broj ajeta po oblastima = 
| Broj sedždi             = 
}}
'''[[Sura]] Sad''' ([[arapski]]: '''سورة ص''') je 38. sura [[Kur'an]]a.. Sastoji se od 88 [[ajet]]a i ubraja se u ''[[Mekanska sura|mekanske sure]]'', sure objavljene u [[Meka|Meki]]. Smatra se da je objavljena tokom drugog mekanskog perioda.

Nazvana je prema jednom od slova [[Arapsko pismo|arapskog pisma]].

Jedna je od 29 sura koje započinju sa karakterističnim početkom, odnosno odvojenim harfovima, u ovom slučaju odvojenim harfom.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.islamskazajednica.ba/images/stories/GLASNIK/3-4-2010/ahmed-adilovic.pdf|title=Karakteristični počeci
kur’anskih sura |work=islamskazajednica.ba|access-date= 10. 11. 2016}}&lt;/ref&gt;

== Sadržaj ==
Sura Sad je jedna od onih sura u kojima se na više mjesta spominju [[Poslanik|poslanici]] i drevni narodi kao što su narodi [[Ad]] i [[Semud]] kao i stanovnici [[Ejka|Ejke]]. Od poslanika spomenuti su: [[Davud]], [[Sulejman (islam)|Sulejman]], [[Ejjub]], [[Ibrahim]], [[Ishak]], [[Ismail]], [[El'jese]] i [[Zul-Kifl]].

=== Uvod ===
Uvod sure počinje opomenom i kazivanjem o poslaniku [[Muhammed]]u kojeg su pripadnici [[Kurejš|njegovog naroda]], kao i u slučaju prethodnih poslanika, pokušavali u laž utjerati i prikazati kao čarobnjaka i onoga koji smutnju donosi. 
{{Citat|
#&quot;Sad. Tako Mi Kur’ana koji opomenu sadrži&quot;,
#&quot;doista su bahati i inadžije oni koji neće da vjeruju!&quot;
#&quot;Koliko smo Mi naroda prije njih uništili. I oni su za pomoć vapili, ali je bilo kasno!&quot;
#Oni se čude što im je jedan od njih došao da ih opominje, i govore nevjernici: &quot;Ovo je čarobnjak? To je, zaista, nešto veoma čudno!&quot;
#&quot;Zar on da bogove svede na Boga jednog? To je, zaista, nešto veoma čudno!&quot; 
#&quot;I oni ugledni između njih krenuše 'Idite i ostanite pri klanjanju bogovima svojim, ovima se, uistinu, nešto veliko hoće!' 
# &quot;Za ovo nismo čuli u vjeri predaka naših, ovo nije ništa drugo već namještena laž&quot;; 
#'zašto baš njemu, između nas, da bude poslana Opomena?!' Ali, oni u Opomenu Moju sumnjaju zato što kaznu Moju nisu iskusili.'
#'Zar su u njih riznice milosti Gospodara tvoga, Silnoga i Darežljivog?' 
#'Zar i oni imaju vlast na nebesima i na Zemlji i nad onim što je između njih? - neka se, onda, uz ljestve popnu.'
#'Oni predstavljaju neznatnu urotničku vojsku koja će tamo biti poražena.&quot;|Kur'an, Sura Sad, 1. - 11. ajet&lt;ref name=&quot;Sura Sad&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.ummet.at/html/multimedia/tefsir/038.pdf |title=Tefsir sure ''Sad'' od Ibn-Kesira |work=ummet.at |access-date=30. 5. 2017 |archive-date=8. 7. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190708193851/http://www.ummet.at/html/multimedia/tefsir/038.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;}}

=== Kazivanje o Davudu i Sulejmanu ===
U drugom dijelu sure, od 17. do 40. ajeta, spominje se poslanik Davud, njegovo vjerovjesništvo i sposobnost rasuđivanja. Kazuje se o slučaju Davuda i dvojice parničara koji su bili u sporu oko ovaca i koji su došli do Davuda da im presudi po tome sporu.

{{Citat|
26. 
&quot;O Davude, Mi smo te namjesnikom na Zemlji učinili, zato sudi ljudima po pravdi i ne povodi se za strašću da te ne odvede s Allahova puta; one koji skreću s Allahova puta čeka teška patnja na onom svijetu zato što su zaboravljali na Dan u kome će račun polagati.&quot;|Kur'an, Sura Sad, 26. ajet&lt;ref name=&quot;Sura Sad&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.ummet.at/html/multimedia/tefsir/038.pdf |title=Tefsir sure ''Sad'' od Ibn-Kesira |work=ummet.at |access-date=30. 5. 2017 |archive-date=8. 7. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190708193851/http://www.ummet.at/html/multimedia/tefsir/038.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;}}

U ovom dijelu sure se također govori i o poslaniku Sulejmanu, sinu Davudovom. Nakon što je iskušan, Sulejman je zamolio Gospodara za oprost i vlast kakvu do tada niko nije imao.

{{Citat|
36. &quot;I Mi smo dali da mu služe: vjetar, koji je prema zapovijedi njegovoj blago puhao onamo kuda je on htio&quot;,&lt;br&gt; 
37.&quot;i šejtani, sve graditelji i gnjurci&quot;,&lt;br&gt; 
38. &quot;i drugi u bukagije okovani.&quot;&lt;br&gt;
39. Ovo je Naš dar, pa ti oslobodi ili zadrži, nećeš zbog toga odgovarati!&quot;&lt;br&gt;
40. &quot;On je, doista, blizak Nama i čeka ga krasno prebivalište.&quot;|Kur'an, Sura Sad, od 36. do 40. ajeta&lt;ref name=&quot;Sura Sad&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.ummet.at/html/multimedia/tefsir/038.pdf |title=Tefsir sure ''Sad'' od Ibn-Kesira |work=ummet.at |access-date=30. 5. 2017 |archive-date=8. 7. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190708193851/http://www.ummet.at/html/multimedia/tefsir/038.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;}}

=== Drugi dio sure ===
U drugoj polovini sure se govori i spominju slučajevi drugih poslanika kroz historiju. Prvo se kazuje o slučaju poslanika [[Ejjub]]a i njegovom iskušenju koje se ogledalo u bolesti koja mu je zahvatila tijelo i iskušenju u imetku.

Spominju se redom poslanici: Ibrahim, Ishak, Jakub, Ismail, El'jese i ZuIkifl kao i njihove osobine da im je uvijek na umu bio [[Ahiret|onaj svijet]] te da su bili dobri i uzorni.

== Također pogledajte ==
* Članak [[Kur'an]]
* [[Tefsir Ibn-Kesira]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Sad (surah)}}
{{Wikizvor|Sad (sura)}}

* [http://www.ummet.at/html/multimedia/tefsir/038.pdf Tefsir sure Sad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190708193851/http://www.ummet.at/html/multimedia/tefsir/038.pdf |date=8. 7. 2019 }}
* [http://tanzil.net/#38:1 Sura Sad] sa prijevodom na bosanski (od Korkuta), na tanzil.net
* [http://www.thequranrecitation.com Sura Sad s audiozapisom]

{{Sure|Es-Saffat|Ez-Zumer}}

[[Kategorija:Kur'an]]
[[Kategorija:Mekanske sure]]
[[Kategorija:Sure]]
[[Kategorija:Sure u kojima se spominju poslanici]]
[[Kategorija:Sure u kojima se spominju drevni narodi]]
[[Kategorija:Sure sa karakterističnim počecima]]</text>
      <sha1>gwjwl9sn0xqvie7m0pqztxusjdp1itz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Derviš Hanume medresa</title>
    <ns>0</ns>
    <id>416454</id>
    <revision>
      <id>3940525</id>
      <parentid>3642142</parentid>
      <timestamp>2026-11-11T19:55:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-59840-60</username>
        <id>187843</id>
      </contributor>
      <comment>Detalje o rekonstrukcji</comment>
      <origin>3940525</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4001" sha1="93porvziq7niopuow9tmd6y1muuleqv" xml:space="preserve">'''Derviš-hanumina medresa''' ( također Derviš-hanume medresa) je historijska medresa u centru grada Bosanske [[Gradiška|Gradiške]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Prema sačuvanom tarihu podignuta je 1748. godine&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://vakuf.ba/bs/aktuelnosti/realizirano-vise-od-polovine-radova-na-projektu-rekonstrukcije-dervis-hanumine-medrese-u-bosanskoj-gradisci/937|title=Realizirano više od polovine radova na projektu rekonstrukcije Derviš-hanumine medrese u Bosanskoj Gradišci|date=2016-06-24|website=https://vakuf.ba|language=bs|access-date=2026-11-11}}&lt;/ref&gt;, a današnji izgled dobila je obnovom krajem 19. stoljeća. Proglašena je za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=1866 |title=Dervišhanume medresa |work=kons.gov.ba |access-date=13. 8. 2016 |archive-date=25. 2. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190225103038/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=1866 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Nakon temeljite obnove svečano je otvorena 23. aprila 2017. godine. Danas u njoj sjedište Medžlisa Islamske zajednice Bosanska Gradiska. &lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

[[Medresa|Medrese]] su bile srednje i više škole koje se grade u Bosni i Hercegovini od početka XV stoljeća. U vakufnami koja se nalazi u Arhivu Bosne i Hercegovine od 2. maja 1899. godne u [[Sarajevo|Sarajevu]], stoji da je H. hanuma Smailagić uvakufila medresu u  Gradišci. Objekt Medresa u Gradišci predstavlja uz Gradsku vijećnicu jedan od ljepših primjera arhitekture pseudomaurskog izraza iz razdoblja prijelaza XIX u XX stoljeće kako u Gradiški tako i u Bosni i Hercegovini. To  je samostalna građevina dimenzija 33,00 x 8,50 metara i pripada tipu medrese izduženog oblika. Medresa je prizemna građevina, s tim što je centralni dio objekta niži od dva dijela na njenim krajevima. U krajnjim, bočnim dijelovima su bile smještene dershane, dok je centralni dio bio podijeljen na više manjih prostorija kvadratičnog oblika koje su služile za smještaj učenika.

== Arhitektura ==
Derviš-hanumina medresa jedan je od ljepših primjera pseudomaurske arhitekture s prelaza 19. u 20. stoljeće, kako u Bosanskoj Gradišci tako i u BiH. To je samostalna prizemna građevina dimenzija 33,00 × 8,50 m i pripada tipu medrese izduženog oblika.Centralni dio zgrade niži je od dva krajnja dijela.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://mizbosanskagradiska.ba/o-medzlisu/|title=O Medžlisu|date=2025-06-26|website=Medžlis Islamske zajednice Bosanska Gradiška|language=bs-BA|access-date=2026-11-11}}&lt;/ref&gt; 

U krajnjim, bočnim dijelovima nalazile su se dershane (učionice). Centralni dio bio je podijeljen na više manjih kvadratnih prostorija za smještaj učenika. Zgrada je zadržala stari raspored: dvije nekadašnje dershane i šest prostorija za spavanje učenika, koje danas služe kao kancelarije.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|url=https://impulsportal.net/zanimljivosti/putopisi/gradiski-dragulji-proslosti-cekaju-novi-sjaj/|title=Gradiški dragulji prošlosti čekaju novi sjaj|last=Admin|first=Impuls|date=2018-12-17|website=Impuls Portal|language=bs-BA|access-date=2026-11-11}}&lt;/ref&gt;

== Današnje stanje ==
Medresa je 2003. godine proglašena [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Nakon obnove služi kao sjedište Medžlisa Islamske zajednice Bosanska Gradiška, koji obuhvata devet džemata. Pored Vijećnice, medresa je jedan od rijetkih sačuvanih primjera maurskog stila gradnje u Bosanskoj Gradišci.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; Ubraja se među turističke znamenitosti grada, uz [[turbe Šejh-Gaibije]] i Vijećnicu. 

== Literatura ==
Madžida Bećirbegović,  Orijentalni Institut u Sarajevu, 1999 -Prosvjetni objekti islamske arhitekture  u Bosni iI Hercegovini

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Gradišci]]
[[Kategorija:Medrese u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>93porvziq7niopuow9tmd6y1muuleqv</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3940527</id>
      <parentid>3940525</parentid>
      <timestamp>2026-11-11T21:00:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Wikikeno21</username>
        <id>187839</id>
      </contributor>
      <comment>pravo ime</comment>
      <origin>3940527</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4045" sha1="qxalytmcq0hodsajvao93ey45htln70" xml:space="preserve">{{NASLOVZAPRIKAZ:Derviš-hanumina medresa}}
'''Derviš-hanumina medresa''' ( također Derviš-hanume medresa) je historijska medresa u centru grada Bosanske [[Gradiška|Gradiške]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Prema sačuvanom tarihu podignuta je 1748. godine&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://vakuf.ba/bs/aktuelnosti/realizirano-vise-od-polovine-radova-na-projektu-rekonstrukcije-dervis-hanumine-medrese-u-bosanskoj-gradisci/937|title=Realizirano više od polovine radova na projektu rekonstrukcije Derviš-hanumine medrese u Bosanskoj Gradišci|date=2016-06-24|website=https://vakuf.ba|language=bs|access-date=2026-11-11}}&lt;/ref&gt;, a današnji izgled dobila je obnovom krajem 19. stoljeća. Proglašena je za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=1866 |title=Dervišhanume medresa |work=kons.gov.ba |access-date=13. 8. 2016 |archive-date=25. 2. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190225103038/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=1866 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Nakon temeljite obnove svečano je otvorena 23. aprila 2017. godine. Danas u njoj sjedište Medžlisa Islamske zajednice Bosanska Gradiska. &lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

[[Medresa|Medrese]] su bile srednje i više škole koje se grade u Bosni i Hercegovini od početka XV stoljeća. U vakufnami koja se nalazi u Arhivu Bosne i Hercegovine od 2. maja 1899. godne u [[Sarajevo|Sarajevu]], stoji da je H. hanuma Smailagić uvakufila medresu u  Gradišci. Objekt Medresa u Gradišci predstavlja uz Gradsku vijećnicu jedan od ljepših primjera arhitekture pseudomaurskog izraza iz razdoblja prijelaza XIX u XX stoljeće kako u Gradiški tako i u Bosni i Hercegovini. To  je samostalna građevina dimenzija 33,00 x 8,50 metara i pripada tipu medrese izduženog oblika. Medresa je prizemna građevina, s tim što je centralni dio objekta niži od dva dijela na njenim krajevima. U krajnjim, bočnim dijelovima su bile smještene dershane, dok je centralni dio bio podijeljen na više manjih prostorija kvadratičnog oblika koje su služile za smještaj učenika.

== Arhitektura ==
Derviš-hanumina medresa jedan je od ljepših primjera pseudomaurske arhitekture s prelaza 19. u 20. stoljeće, kako u Bosanskoj Gradišci tako i u BiH. To je samostalna prizemna građevina dimenzija 33,00 × 8,50 m i pripada tipu medrese izduženog oblika.Centralni dio zgrade niži je od dva krajnja dijela.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://mizbosanskagradiska.ba/o-medzlisu/|title=O Medžlisu|date=2025-06-26|website=Medžlis Islamske zajednice Bosanska Gradiška|language=bs-BA|access-date=2026-11-11}}&lt;/ref&gt; 

U krajnjim, bočnim dijelovima nalazile su se dershane (učionice). Centralni dio bio je podijeljen na više manjih kvadratnih prostorija za smještaj učenika. Zgrada je zadržala stari raspored: dvije nekadašnje dershane i šest prostorija za spavanje učenika, koje danas služe kao kancelarije.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|url=https://impulsportal.net/zanimljivosti/putopisi/gradiski-dragulji-proslosti-cekaju-novi-sjaj/|title=Gradiški dragulji prošlosti čekaju novi sjaj|last=Admin|first=Impuls|date=2018-12-17|website=Impuls Portal|language=bs-BA|access-date=2026-11-11}}&lt;/ref&gt;

== Današnje stanje ==
Medresa je 2003. godine proglašena [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Nakon obnove služi kao sjedište Medžlisa Islamske zajednice Bosanska Gradiška, koji obuhvata devet džemata. Pored Vijećnice, medresa je jedan od rijetkih sačuvanih primjera maurskog stila gradnje u Bosanskoj Gradišci.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; Ubraja se među turističke znamenitosti grada, uz [[turbe Šejh-Gaibije]] i Vijećnicu. 

== Literatura ==
Madžida Bećirbegović,  Orijentalni Institut u Sarajevu, 1999 -Prosvjetni objekti islamske arhitekture  u Bosni iI Hercegovini

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Gradišci]]
[[Kategorija:Medrese u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>qxalytmcq0hodsajvao93ey45htln70</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Astrocit</title>
    <ns>0</ns>
    <id>422569</id>
    <revision>
      <id>3940693</id>
      <parentid>3926790</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T06:51:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940693</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="34230" sha1="io6t0g8p60jpyamw93c393y4zacm1ho" xml:space="preserve">{{Infokutija anatomija 
| Ime   = Astrocit 
| Latinski  = ''Astrocytus''
| Image  = Astrocyte5.jpg
| Caption = Astrocitna ćelija stanica moždanog tkiva pacova, uzgojena u kulturi i obojena antitijelima za [[glijn vlaknasti kiseli protein|GFAP]] (crveno) i [[vimentin]] (zeleno). Oba proteina su prisutna u velikim količinama u [[intermedijarno v filakno|intermedijarnim vlaknima]] ove ćelije, tako da se ćelija vidi kao žuta. Plavi materijal pokazuje [[DNK]] koja je vizuelizirana bojom [[DAPI]], a otkriva jedro astrocita i ostale ćelije. Slika je priložena ljubaznošću [[EnCor Biotechnology Inc.]]
| GraySubject = 
| GrayPage = 
| Dorlands = a_68 
| DorlandsID = 12165688 
| NeuroLex = Astrocyte
| NeuroLexID = sao1394521419
}}
'''Astrociti''' [[grčki jezik|grč.]] ''astron'' = zvijezda + &quot;kyttaron&quot; = ćelija, šupljina) – poznata i kao '''astroglija''' – je karakteristična zvjezdasta ćelija [[glija|glije]], u [[mozak|mozgu]] i [[kičmena moždina|kičmenoj moždini]].&lt;ref name=&quot;Sofradzija&quot;&gt;{{cite book|author=Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. |year= 2004|title= Biologija 1.|publisher= Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-686-8}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&lt;&quot;Korene&quot;&gt;{{cite book|authors=Korene Z., Hadžiselimović R., Maslić E. |year=2001|title=Biologija 8|publisher=Svjetlost|place=Sarajevo|isbn=9958-10-396-6}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Međedović&quot;&gt;{{cite book|author=Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R.|year=2002|title=Biologija 2. |publisher=Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-222-6}}&lt;/ref&gt; Relativni udio astrocita u mozgu nije dobro definiran. Ovisno o primijenjenoj tehnici brojanja, studije su otkrile da taj udio varira od regije do regije, a kreće se od 20% do 40% ukupne [[glija|glije]].&lt;ref&gt;{{cite book | author = Verkhratsky, A. | author2 = Butt, A.M. | year= 2013 | title=Glial Physiology and Pathophysiology | publisher=John Wiley and Sons |section=Numbers: how many glial cells are in the brain? |pages= 93–96| ISBN= 978-0-470-97853-5}}&lt;/ref&gt; One obavljaju mnoge funkcije, uključujući i biohemijsku podršku [[endotel|endotelnim ćelijama]] za formiranje [[krvno-moždana barijera|krvno-moždane barijere]], dobavljanje hranjivih tvari do nervnog tkiva, održavanje vanćelijske ionske ravnoteže, kao i ulogu u procesa popravke ožiljaka mozga i kičmene moždine nakon traumatskih povreda.

Istraživanja od sredine 1990-ih su pokazala da astrociti propagiraju međućelijste talase [[kalcij|Ca&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt;]] over lona duge distance u odgovoru na stimulaciju, i, slično [[neuron]]ima, otpoštaju [[neurotransmiter]]e (zvane [[gliotransmiter]]i), na način koji oisi o Ca&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt;. Podaci također ukazuju da astrociti također daju signale neuronima tokom otpuštanja [[glutamat]]a koji zavisi od Ca&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt;.&lt;ref name=&quot;pmid18834310&quot;&gt;{{cite journal |authors=Fiacco TA, Agulhon C, McCarthy KD |title=Sorting out Astrocyte Physiology from Pharmacology |journal=[[Annu. Rev. Pharmacol. Toxicol.]] |volume= 49|issue= 1|pages= 151–74|date=oktobar 2008 |pmid=18834310 |doi=10.1146/annurev.pharmtox.011008.145602}}&lt;/ref&gt; 
Takva otkrića su napravili istraživanja na astrocitim važnim područjem [[neuronauka|neuronauke]].

[[Datoteka:Human astrocyte.png|thumb|255px|Kultura astrociza 23-sedmičnog mozga ljudskog fetusa]]

==Struktura==
Astrociti su pod-tip [[glija|ćelija glije]] i [[CNS|centralnog nervnog sistema]]. Također su poznati i kao ''astrocitne glijne ćelije''. Kako su u obliku zvijezde, njihovi mnogi nastavci i ovojnice preve [[sinapsa|sinapse]] sa neuronima. Astrociti klasično sr identificiraju pomoću [[histologija|histološke]] analize; mnoge od ovih ćelija ispoljavaju intermedijerni filament [[glijin vlaknasti kiseli protein|glijinih vlaknastih kiselih proteina]] (GFAP).&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Sarma|first1=PotukuchiVenkata Gurunadha Krishna|last2=Srikanth|first2=Lokanathan|last3=Vengamma|first3=Bhuma|last4=Venkatesh|first4=Katari|last5=Chandrasekhar|first5=Chodimella|last6=Mouleshwara Prasad|first6=BodapatiChandra|last7=Sanjeevkumar|first7=Akula|title=In vitro differentiation of cultured human CD34+ cells into astrocytes|journal=Neurology India|volume=61|issue=4|year=2013|pages=383–8|doi=10.4103/0028-3886.117615|pmid=24005729}}&lt;/ref&gt; U [[CNS|centralnom nervnom sistemu]] postoji ekoliko oblika astrocita, uključujući ''vlaknaste'' (bijela masa), ''protoplazmatske'' (siva masa), i ''radijalne''. Vlaknasta glija obično se nalazi u bijeloj masi, sa relativno malo [[organela]], a  imauju duge nerazgranate ćelijske nastavke. Ovaj tip često ima &quot;vaskularne noge&quot;, koje fizički povezuju ćelije sa vanjske strane [[kapilar]]nih zidova kada su u njihovoj blizini. Ćelije protoplazmatske glije su najrasprostranjenije, a nalaze se u tkivu sive mase, posjeduju veću količinu organela i imuju kratke i vrlo razgranate tercijarne nastavke. Radijalne ćelije glije su smještene u ravninama koje su okomite na osima [[srčana komora|komora]]. Jedan od njihovih nastavaka oslanja se na ''[[pia mater]]'', a drugi je duboko zaronjen i sivu masu. Ćelije radijalne glije su uglavnom prisutne tokom razvoja, kada imaju ulogu u [[migracija naurona|migracijama neurona]]. [[Müllerove ćelije]] u [[mrežnjača|mrežnjači]] i ćelije Bergmannove glije moždane kora predstavljaju iznimku, jer su prisutne još i u odrasloj dobi. Kada su u blizini ovojnice ''pia mater'', sva tri oblika astrocita imaju nastavke za formiranje membrane pija-glije.

[[Datoteka:astrocytes-mouse-cortex.png|thumb|255px|Astrociti (crveno-žuti) među neuronima (zeleni) u živoj moždanoj kori]]

===Razvoj===
[[Datoteka:Αστροκύτταρα ποντικού σε καλλιέργεια.jpg|thumb|Astrociti su prikazani u crvenoj boji,a ćelijska jedra su plava. Astrociti su dobiveji iz mozga novorođenog miša.]]
Astrociti su makroglijske ćelije centralnog nervnog sistema. Izvedeni su iz heterogene skupine progenitornih ćelija u neuroepitelu u razvijajućem centralnom nervnom sistemu. Nedavni radovi, sažeti u komentaru Rowitcha i Kriegsteina,&lt;ref&gt;{{cite journal | doi=10.1038/nature09611 | title=Developmental genetics of vertebrate glial–cell specification | url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2010-11-11_468_7321/page/n101 | year=2010 | last1=Rowitch | first1=David H. | last2=Kriegstein | first2=Arnold R. | journal=Nature | volume=468 | issue=7321 | pages=214–22 | pmid=21068830 }}&lt;/ref&gt; ukazuju na to da postoji izuzetna sličnost između poznatih genetičkih mehanizama koji preciziraju loze različitih [[neuron]]skih podtipova makroglijinih ćelija. Baš kao i kod specifikacije neuronskih ćelija, faktori kanonske signalizacije, kao što su [[sonični jež]] (SHH), [[hepatocitni faktor rasta]] (FGFs), [[Wnt signalni put|Wnt]] i [[koštani morfogenetski protein]]i (BMP), pružaju pozicijske informacije za razvoj tokom morfogenih gradienata u smjerovima osovina dorzalno–ventralo, naprijed–natrag i medijalno–lateralno. Rezultanta se ispoljava u segmentaciji neuroepitela u  progenitorne domene (p0, p1 p2, p3 and pMN) za razne tipove neurona i razvoju kičmene moždine. Na osnovu nekoliko studija, sada se vjeruje da se ćelija makroglije nastaju tokom specijalizacije ćelija. Studije koje je sa suradnicima objavio Hoechst, pokazale su da iz astrocita proizilaze tri različite skupine domena p1, p2 i p3.&lt;ref&gt;{{cite journal | pmid = 16292311 | pages=360–363 | year = 2005 | last1 = Muroyama | first1 = Y | last2 = Fujiwara | first2 = Y | last3 = Orkin | first3 = SH | last4 = Rowitch | first4 = DH | title = Specification of astrocytes by bHLH protein SCL in a restricted region of the neural tube | url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_2005-11-17_438_7066/page/360 | volume = 438 | issue = 7066 | doi = 10.1038/nature04139 | journal = Nature }}&lt;/ref&gt; Podtipovi asterocita mogu biti identificirani na osnovu ispoljavanja različitih transcripcijskih faktora (PAX6, [[NKX6-1|NKX6.1]]) i markera ćelijske površine ([[reelin]] i [[SLIT1]]). Identificirane su tri podtipske skupine:
* 1) dorzalna, na eritricitima VA1, izvedenim iz domena p1, koja ispoljava [[PAX6]] i reelin,
*2) ventralni eritrociti VA3, izvedeni iz p3, koji ispoljavaju NKX6.1 i SLIT1 i 
*3) intermedjarni bijele mase, VA2 astrociti, izvedeni iz domena p2, koji ispoljavaju PAX6, NKX6.1, reelin i SLIT1.&lt;ref&gt;{{cite journal | pmid = 18455991 |pages = 510–522 | year = 2008 | last1 = Hochstim | first1 = C | last2 = Deneen | first2 = B | last3 = Lukaszewicz | first3 = A | last4 = Zhou | first4 = Q | last5 = Anderson | first5 = DJ | title = Identification of positionally distinct astrocyte subtypes whose identities are specified by a homeodomain code | url = https://archive.org/details/cell_2008-05-02_133_3/page/510 | volume = 133 | issue = 3 | doi = 10.1016/j.cell.2008.02.046 | pmc = 2394859 | journal = Cell }}&lt;/ref&gt; Nakon pojave specijalizacije astrocita u razvoju [[CNS]]-a, vjeruje se da njihovi prekursori migriraju do konačne pozicije unutar živčanog sistema prije završnogh procesa [[ćelijska diferencijacija|diferencijacije]].

==Funkcija==
[[Datoteka:Metabolic interactions between astrocytes and neurons with major reactions.png|thumb|650px|Metaboličke interakcije između astrocita i neurona.&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Çakιr|first1=Tunahan|last2=Alsan|first2=Selma|last3=Saybaşιlι|first3=Hale|last4=Akιn|first4=Ata|last5=Ülgen|first5=Kutlu Ö|title=Reconstruction and flux analysis of coupling between metabolic pathways of astrocytes and neurons: application to cerebral hypoxia|journal=Theoretical Biology and Medical Modelling|volume=4|issue=1|year=2007|pages=48|doi=10.1186/1742-4682-4-48|pmid=18070347|pmc=2246127}}&lt;/ref&gt;]]
Ranije je u medicinskoj nauci, tvorba neuronske mreže smatrala se jedinom važnom funkcijom astrocita, a oni su viđeni kao ''punila jaza''. U novije vrijeme, ponovo je razmatrana funkcija astrocita, pa se za njih sada mislili da imaju brojne aktivne uloge u mozgu, uključujući i lučenje ili apsorpciju neuronskih predajnika i održavanje krvno-moždane barijere.&lt;ref&gt;Kolb, Brian and Whishaw, Ian Q. (2008) ''Fundamentals of Human Neuropsychology''. Worth Publishers. 6th ed. {{ISBN|0716795868}}&lt;/ref&gt; Nadovezujući se na ovu ideju predložen je koncept &quot;tripartitne [[sinapse]]&quot;, pozivajući se na uske veze koje se javljaju na sinapsi među presinapsnog, postsinapsnog i glijinog elementa.&lt;ref name=Araque&gt;{{cite journal | authors = Araque A, Parpura V, Sanzgiri RP, Haydon PG | title = Tripartite synapses: glia, the unacknowledged partner| url = https://archive.org/details/sim_trends-in-neurosciences_1999-05_22_5/page/208 | journal = Trends in Neuroscience | volume = 22 | year = 1999 | pmid = 10322493 | pages = 208–215 | doi = 10.1016/S0166-2236(98)01349-6 | issue = 5 }}&lt;/ref&gt;

* '''Strukturne''': Astrociti su uključeni u fizičko strukturiranje mozga, gdje su &quot;u obliku zvijezde&quot;. Najzastupljenije su [[glija]]-ćelije u mozgu i usko su povezane sa neuronskim sinapsama. Reguliraju prijenos električnih impulsa u mozgu.
*'''Rezervni pufer rezervi glikogenskog goriva''': Astrociti sadrže [[glikogen]] i sposobni su za [[glikogeneza|glikogenezu]]. Astrociti slijede neurone u [[čeoni režanj|čeonoj kori]] i [[hipokampus]]u, gdje pohranjuju i otpuštaju glikogen. Dakle, astrociti mogu podstaknuti živčane ćelije s glukozom tokom razdoblja visoke stope potrošnje glukoze i nedostatka glukoze. Nedavna istraživanja pokazuju da možda postoji veza između ove aktivnosti i vježbanja.&lt;ref&gt;{{cite journal | author = Reynolds, Gretchen | title = How Exercise Fuels the Brain | url=http://well.blogs.nytimes.com/2012/02/22/how-exercise-fuels-the-brain | journal = New York Times | date = 22. 2. 2012}}&lt;/ref&gt;
* '''Podrška metabolizma''': Astrociti snabdijevaju neurone hranljivim tvarima kao što je [[laktat]].
* '''[[Krvno-moždana barijera]]''': Astrociti na kraju nastavaka okružuju [[endotel]]ne ćelije, gdje (mislilo se) pomažu u održavanju krvno-moždane barijere, ali nedavna istraživanja pokazuju da oni tu nemaju značajnu ulogu. Umjesto toga, oni su [[međućelijske veze|uski spojevi]] i [[bazna lamina|bazne lamine]] moždanih endotelnih ćelija koje imaju najznačajnu ulogu u održavanju barijere.&lt;ref&gt;{{cite book| authors = Kimelberg HK, Jalonen T, Walz W |chapter=Regulation of the brain microenvironment:transmitters and ions. | editor-last= Murphy|editor-first= S|title= Astrocytes: pharmacology and function| url = https://archive.org/details/astrocytespharma0000unse |location= San Diego, CA|publisher= Academic Press|isbn=0125113706 | year= 1993|pages= [https://archive.org/details/astrocytespharma0000unse/page/193 193]–222 }}&lt;/ref&gt; Međutim, nedavno je pokazano da je aktivnost astrocita vezana za protok krvi u mozgu i da je to ono što se zapravo meri u snimcimas MRI.&lt;ref&gt;{{cite journal | author = Swaminathan N | title = Brain-scan mystery solved | journal = Scientific American Mind | date= 2008 | page = 7 | url=http://www.scientificamerican.com/article/brain-scan-cell-mystery/}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |authors = Figley CR, Stroman PW | last-author-amp = yes | title = The role(s) of astrocytes and astrocyte activity in neurometabolism, neurovascular coupling, and the production of functional neuroimaging signals | journal = European Journal of Neuroscience | volume = 33 | issue = 4 | pages = 577–588 | year = 2011 | doi=10.1111/j.1460-9568.2010.07584.x}}&lt;/ref&gt; 
* '''Preuzimanje i otpuštanje transmitera''': Astrociti imaju plazmamembranske transportere, kao što je [[glutamatni transporter]], za nekoliko neurotransmitera, uključujući i [[glutamat]] ATP i [[GABA]]. U novije vrijeme, astrociti su pokazali da oslobađaju glutamat ili vezikule [[adenozin-trifosfat]]a (ATP), na način koji zavisi od Ca&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt;.&lt;ref&gt;{{cite journal | authors = Santello M, Volterra A | title = Synaptic modulation by astrocytes via Ca&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt;-dependent glutamate release. | series = Mar | journal = Neuroscience | volume = 158 | year = 2008 | pmid = 18455880 | doi = 10.1016/j.neuroscience.2008.03.039 | pages = 253–9 | issue = 1}}&lt;/ref&gt; (This has been disputed for hippocampal astrocytes.)&lt;ref&gt;{{cite journal | authors = Agulhon C, Fiacco T, McCarthy K | title = Hippocampal short- and long-term plasticity are not modulated by astrocyte Ca&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt; signaling. | url = https://archive.org/details/sim_science_2010-03-05_327_5970/page/1250 | journal = Science | volume = 327 | issue = 5970 | year = 2010 | pmid = 20203048 | doi = 10.1126/science.1184821 | pages = 1250–1257}}&lt;/ref&gt;
* '''Regulacija kalijevih iona u vanćelijskom prostoru''': Astrociti imaju [[ionski kanal|kalijeve kanale]] visoke gustoće. Kada su neuroni aktivni, oni oslobađaju kalij, povećavajući njegovu lokalnu vanćelijsku koncentraciju. Pošto su astrociti vrlo propusni za kalij, brzo čiste višak nakupina u vanćelijski prostor.&lt;ref&gt;{{cite journal | author = Walz W | title = Role of astrocytes in the clearance of excess extracellular potassium | journal = Neurochemistry International | year = 2000 | doi=10.1016/S0197-0186(99)00137-0 | volume=36 | issue=4-5 | pages=291–300}}&lt;/ref&gt; 
Ako je ova funkcija ometana, vanćelijska koncentracija kalija će rasti, što dovodi do depolarizacije neurona, prema [[Goldmanova jednadžba|Goldmanovoj jednadžbi]]. Za abnormalno nakupljanje vanćelijskog kalija je dobro znano da rezultira [[epilepsija|epilepsijskim]] aktivnošću [[neuron]]a.&lt;ref&gt;{{cite journal|authors=Gabriel S, Njunting M, Pomper JK, Merschhemke M, Sanabria ER, Eilers A, Kivi A, Zeller M, Meencke HJ, Cavalheiro EA, Heinemann U, Lehmann TN |title=Stimulus and Potassium-Induced Epileptiform Activity in the Human Dentate Gyrus from Patients with and without Hippocampal Sclerosis|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-neuroscience_2004-11-17_24_46/page/10416 |journal=The Journal of Neuroscience|year=2004|volume=24|issue=46|pages=10416–10430|doi=10.1523/JNEUROSCI.2074-04.2004|pmid=15548657}}&lt;/ref&gt; 
* '''Modulacija sinapsne transmisije''': U [[nadočno jezgro|nadočnom jezgru]] [[hipotalamus]]a, javljaju se brze promjene morfologije astrocita, što izaziva heterosinapsni prijenos impulsa između neorona.&lt;ref&gt;{{cite journal | authors = Piet R, Vargová L, Syková E, Poulain D, Oliet S | title = Physiological contribution of the astrocytic environment of neurons to intersynaptic crosstalk | url = https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_2004-02-17_101_7/page/2151 | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 101 | issue = 7 | pages = 2151–5 | year = 2004 | pmid = 14766975 | doi = 10.1073/pnas.0308408100 | pmc = 357067}}&lt;/ref&gt; U [[hipokampus]]u, astroiti potiskuju sinapsni prijenos, otpuštanjem [[ATP]], koji se [[hidroliza|hidrolizira]] pomoću [[ektonukliotidaza]], dajući [[adenozin]]. Adenozin djeluje na nervne [[receptor adenozina|receptore adenozina]] i inhibira  transmisiju sinapse, čime se povećava [[dinamički raspon]] dostupan za [[dugotrajna potencijacija|LTP]].&lt;ref&gt;{{cite journal | authors = Pascual O, Casper KB, Kubera C, Zhang J, Revilla-Sanchez R, Sul JY, Takano H, Moss SJ, McCarthy K, Haydon PG | title = Astrocytic purinergic signaling coordinates synaptic networks | url = https://archive.org/details/sim_science_2005-10-07_310_5745/page/112 | journal = Science | volume = 310 | issue = 5745 | pages = 113–6 | year = 2005 | pmid = 16210541 | doi = 10.1126/science.1116916}}&lt;/ref&gt;
* '''Vazomodulacija''': Astrociti mogu pomagati kao posrednici u nervnoj regulaciji protoka krvi.&lt;ref&gt;{{cite journal | authors = Parri R, Crunelli V | title = An astrocyte bridge from synapse to blood flow | journal = Nature Neuroscience | volume = 6 | issue = 1 | pages = 5–6 | year = 2003 | pmid = 12494240 | doi = 10.1038/nn0103-5}}&lt;/ref&gt;
* '''Podsticanje mijelinacijske aktivnosti [[oligodendrocit]]a''': Električna aktivnost u neuronima uzrokuje da otpuštaju ATP, koji služi kao važan podsticaj za formiranje [[mijelin]]a. Međutim, ATP ne djeluje direktno na oligodendrocite. Umjesto toga, uzrokuje da astrociti luče inhibitorni faktor citokina leukemije (LIF), regulatorni protein koji podstiče mijelinizirajuću aktivnost oligodendrocita. To sugerira da astrociti u mozgu imaju izvršno-koordinirajuću ulogu.&lt;ref&gt;{{cite journal |authors = Ishibashi T, Dakin K, Stevens B, Lee P, Kozlov S, Stewart C, Fields R | title = Astrocytes Promote Myelination in Response to Electrical Impulses | journal = Neuron | volume = 49 | issue = 6 | pages = 823–32 | year = 2006 | pmid = 16543131 | doi = 10.1016/j.neuron.2006.02.006 | pmc = 1474838}}&lt;/ref&gt;
* '''Popravke nervnog sistema''': Nakon ozljede živčanih ćelija u [[CNS|centralnom živčanom sistemu]], astrociti popunjavaju prostor za formiranje [[glijin ožiljak|ožiljka glije]], popravjeno područje transformira u neurone.&lt;ref&gt;http://lenta.ru/news/2014/10/12/cvi/&lt;/ref&gt; 
*'''Dugoročna potencijacija''': Naučnici su dugo raspravljati o tome da li astrociti integriraju učenje i pamćenje i [[hipokampus]]u. Nedavno je pokazano da ubacivanje progeneatora ljudskih glija predačkih ćelijama u mozak novorođrnih miše podstiče ćelije da se diferenciraju u astrocite. Nakon diferencijacija ove ćelije povećavaju LTP i poboljšavaju performanse memorije u miševa.&lt;ref&gt;{{Cite journal|title = Forebrain Engraftment by Human Glial Progenitor Cells Enhances Synaptic Plasticity and Learning in Adult Mice|url = http://www.cell.com/article/S1934590913000076/abstract|journal = Cell Stem Cell|date = 3. 7. 2013|issn = 1934-5909|pmc = 3700554|pmid = 23472873|pages = 342–353|volume = 12|issue = 3|doi = 10.1016/j.stem.2012.12.015|language = English|first = Xiaoning|last = Han|first2 = Michael|last2 = Chen|first3 = Fushun|last3 = Wang|first4 = Martha|last4 = Windrem|first5 = Su|last5 = Wang|first6 = Steven|last6 = Shanz|first7 = Qiwu|last7 = Xu|first8 = Nancy Ann|last8 = Oberheim|first9 = Lane|last9 = Bekar}}&lt;/ref&gt;

Astrociti su povezani putem [[međućelijske veze|jaznih međućelijskih veza]], stvarajući električno spojeni (funkcijski) [[sincicij]].&lt;ref&gt;{{cite journal | authors = Bennett M, Contreras J, Bukauskas F, Sáez J | title = New roles for astrocytes: gap junction hemichannels have something to communicate | url = https://archive.org/details/sim_trends-in-neurosciences_2003-11_26_11/page/610 | journal = Trends Neurosci | volume = 26 | issue = 11 | pages = 610–7 | year = 2003 | pmid = 14585601 | doi = 10.1016/j.tins.2003.09.008}}&lt;/ref&gt; Zbog takve sposobnosti astrociti da komuniciraju sa svojim susjedima, promjene u njihovoj aktivnosti mogu imati posljedice na aktivnosti drugih koje su prilično udaljeni od originalnog astrocita.

Priliv Ca&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt; iona u astrocite je bitna promjena koja u konačnici generira talse kalcija. Budući da je ovaj priliv direktno izazvan povećanjem protoka krvi u mozak, evi talasi su, kao neka vrsta [[hemodinamski odgovor|hemodinamskog funkcijskog odgovora]]. Povećanje koncentracije unutarćelijskog kalcija se može širiti prema van duž tog funkcijskog sincicija. Mehanizmi širenja talasa kalcija su difuzija iona kalcija i [[Inozitol-trifosfat|IP3]] preko jaznog spoja i [[P2RX7|vanćelijskog ATP signala]].&lt;ref&gt;{{Cite journal
 | pmid = 11264297
| pmc = 2409971
| year = 2001
| author1 = Newman
| first1 = E. A.
| title = Propagation of intercellular calcium waves in retinal astrocytes and Müller cells
| journal = The Journal of neuroscience : the official journal of the Society for Neuroscience
| volume = 21
| issue = 7
| pages = 2215–23
}}&lt;/ref&gt; Podizanje razine kalcija je primarna poznata osa aktivacije astrocita, a neophodno je i dovoljno za neke vrste astrocitnog oslobađanja [[glutamat]]a.&lt;ref&gt;{{cite journal | authors = Parpura V, Haydon P | title = Physiological astrocytic calcium levels stimulate glutamate release to modulate adjacent neurons | url = https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_2000-07-18_97_15/page/8629 | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 97 | issue = 15 | pages = 8629–34 | year = 2000 | pmid = 10900020 | doi = 10.1073/pnas.97.15.8629 | pmc = 26999}}&lt;/ref&gt;

S obzirom na važnost kalcija u signalizaciju astrocita, razvijeni su uski regulatorni mehanizmi za napredovanje u prostorno-vremenskoj signalizaciji kalcija. Preko matematičke analize pokazalo se da lokaliziran priliv iona Ca&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt; doprinosi lokaliziranoj pojavi citosolne koncentracije iona Ca&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt;.&lt;ref name=&quot;Spatial&quot;&gt;{{cite journal|last=Lopez-Caamal|first=F.|author2=Oyarzun, D.A.|author3=Middleton, R.H.|author4=Garcia, M.R.|title=Spatial Quantification of Cytosolic Ca2+ Accumulation in Nonexcitable Cells:An Analytical Study|journal=IEEE/ACM Transactions on Computational Biology and Bioinformatics|date=maj 2014|volume=11|issue=3|pages=592–603|doi=10.1109/TCBB.2014.2316010}}&lt;/ref&gt; Šta više, akumulacija citoplazmatskog Ca&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt; je nezavisna od unutarćelijskog protoka kalcija, a zavisi od razmjene Ca&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt; preko membrane, citosolne difuzije kalcija, ćelijske geometrijel, kolebanja vanćelijskog kalcija i njegovih početnih koncentracija.&lt;ref name=&quot;Spatial&quot;/&gt;

==Klasifikacija==
Postoji nekoliko različitih mačina klsifikacije astrocita.

=== Vezanje i antigenski fenotip ===
Oni su zasnovani na klasičnom djelu Raffa i suradnika, početkom 1980-ih, proučavanjem živaca [[pacov]]a.
* Tip 1: Antigeni Ran2&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;, GFAP&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;, FGFR3&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;, A2B5&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt;, nalik je na &quot;tip 1 astrocita&quot; 7. dana postporođajnog vidnog živca pacova. Može nastati iz glijinog ograničenog prekursora tropotencijskih ćelija (GRP), ali ne i iz bipotencijskih O2A/OPC (oligodendrocit, tip 2 astrocitnih prekursora, koji se nazivaju i '' [[oligodendrocitne prekursorna ćelija|oligodendrocitne pro stagenmitorne ćelije]]'').
* Tip 2: Antigeni A2B5&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;, GFAP&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;, FGFR3&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt;, Ran 2&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt;. Ove ćelije razvijaju se ''in vitro'' i od tripotencijskih GRP (vjerovatno preko faze O2A) ili od bipotencijskih ćelija O2A (za koje neki misle da su izvedene iz GRP) '''ili''' ''in vivo'', ove progenitorske ćelije transplantiraju u oštećena mjest (ali vjerovatno ne u normalnom razvoju, najmanje ne u vidnom živcu). Ovaj tip astrocita je glavna astrocitna komponenta u kulturi postnatalnih ćelija očnog živca, koje se generiraju rastom  O2A ćelija u prisustvu goveđeg fetusnog seruma, ali ne tokom razvoja ''[[in vivo]]''.&lt;ref&gt;{{Cite journal
| pmid = 1281496
| year = 1992
| author1 = Fulton
| first1 = B. P.
| title = Visualization of O-2A progenitor cells in developing and adult rat optic nerve by quisqualate-stimulated cobalt uptake
| journal = The Journal of neuroscience : the official journal of the Society for Neuroscience
| volume = 12
| issue = 12
| pages = 4816–33
| last2 = Burne
| first2 = J. F.
| last3 = Raff
| first3 = M. C.
}}&lt;/ref&gt;

===Anatomska klasifikacija===
*'''Protoplazmatsi astrociti''' nalaze se u [[siva masa|sivoj masi]] i imaju mnogo granatih nastavaka koji se ugrađuju u [[sinapsa|sinapse]]. Newki se generiraju iz multipotentne [[supventrikulska zona|supventrikulske zone]] progenitorskih ćelija.&lt;ref name=&quot;pmid8439409&quot;&gt;{{cite journal |authors=Levison SW, Goldman JE |title=Both oligodendrocytes and astrocytes develop from progenitors in the subventricular zone of postnatal rat forebrain |journal=Neuron |volume=10 |issue=2 |pages=201–12 |date=1993 |pmid=8439409 |doi= 10.1016/0896-6273(93)90311-E}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid7472478&quot;&gt;{{cite journal |authors=Zerlin M, Levison SW, Goldman JE |title=Early patterns of migration, morphogenesis, and intermediate filament expression of subventricular zone cells in the postnatal rat forebrain |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-neuroscience_1995-11_15_11/page/7238 |journal=J. Neurosci. |volume=15 |issue=11 |pages=7238–49 |year= 1995 |pmid=7472478}}&lt;/ref&gt;
*'''Gömöri-pozitivni astrociti''' su podskup protoplazmatskih astrocita koji sadrže brojne citoplalmatske inkluzije, ili granule, koje se oboje [[György Gömöri|Gömöri]]jevom bojom zvanom hrom-alum hematoksilin. Sada je poznato da su ove granule formirane od ostataka degeneriranih [[mitohondrija]] zahvaćenih u [[lizosom]]ima.&lt;ref&gt;{{cite journal | author = Brawer JR | year = 1994 | title = Composition of Gomori-positive inclusions in astrocytes of the hypothalamic arcuate nucleus | url = | journal = Anatomical Record | volume = 240 | issue = 3| pages = 407–415 | pmid = 7825737 | doi=10.1002/ar.1092400313 | last2 = Stein | first2 = Robert | last3 = Small | first3 = Lorne | last4 = Cissé | first4 = Soriba | last5 = Schipper | first5 = Hyman M.}}&lt;/ref&gt; Jedan tip odgovoran je za oštećenja mitohondrija, što je u tim specijaliziranim astrocitima neka vrsta oksidativnog stresa. Gömöri-pozitivni astrociti su mnogo više zastupljeni u lučnom jezgru [[hipotalamus]]a i [[hipokampus]]u nego u ostalim dijelovima mozga. Imaju ulogu u regulaciji odgovora hipotalamusa na glukozu.&lt;ref&gt;{{Cite journal
 | pmid = 15505347
| pmc = 3957823
| year = 2004
| author1 = Young
| first1 = J. K.
| title = GLUT2 immunoreactivity in Gomori-positive astrocytes of the hypothalamus
| journal = Journal of Histochemistry and Cytochemistry
| volume = 52
| issue = 11
| pages = 1519–24
| last2 = McKenzie
| first2 = J. C.
| doi = 10.1369/jhc.4A6375.2004
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | author = Marty N | year = 2005 | title = Regulation of glucagon secretion by glucose transporter type 2 (glut2) and astrocyte-dependent glucose sensors | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-clinical-investigation_2005-12_115_12/page/3545 | journal = J. Clinical Investigation | volume = 115 | issue = 12| pages = 3545–3553 | doi=10.1172/jci26309}}&lt;/ref&gt;

*'''Vlaknasti astrociti''' nađeni su u [[bijela masa|bijeloj masi]] i imaju duge tanke nastavke, koji na krajevima utastaju u [[Ranvierov čvor|Ranvijeove čvorove]]. Neki od njih su generalizirani kao [[radijalna glija]].&lt;ref name=&quot;pmid77708&quot;&gt;{{cite journal |authors=Choi BH, Lapham LW |title=Radial glia in the human fetal cerebrum: a combined Golgi, immunofluorescent and electron microscopic study |url=https://archive.org/details/brain-research_1978-06-16_148_2/page/295 |journal=Brain Res. |volume=148 |issue=2 |pages=295–311 |date=1978 |pmid=77708 |doi= 10.1016/0006-8993(78)90721-7}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid111580&quot;&gt;{{cite journal |authors=Schmechel DE, Rakic P |title=A Golgi study of radial glial cells in developing monkey telencephalon: morphogenesis and transformation into astrocytes |journal=Anat. Embryol. |volume=156 |issue=2 |pages=115–52 |date=1979 |pmid=111580 |doi= 10.1007/BF00300010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid3069243&quot;&gt;{{cite journal |authors=Misson JP, Edwards MA, Yamamoto M, Caviness VS |title=Identification of radial glial cells within the developing murine central nervous system: studies based upon a new immunohistochemical marker |url=https://archive.org/details/sim_developmental-brain-research_1988-11-01_44_1/page/n102 |journal=Brain Res. Dev. Brain Res. |volume=44 |issue=1 |pages=95–108 |date=novembar 1988 |pmid=3069243 |doi= 10.1016/0165-3806(88)90121-6}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid2808761&quot;&gt;{{cite journal |author=Voigt T |title=Development of glial cells in the cerebral wall of ferrets: direct tracing of their transformation from radial glia into astrocytes |journal=J. Comp. Neurol. |volume=289 |issue=1 |pages=74–88 |date=novembar 1989 |pmid=2808761 |doi=10.1002/cne.902890106 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid8844514&quot;&gt;{{cite journal |authors=Goldman SA, Zukhar A, Barami K, Mikawa T, Niedzwiecki D |title=Ependymal/subependymal zone cells of postnatal and adult songbird brain generate both neurons and nonneuronal siblings in vitro and in vivo |journal=J. Neurobiol. |volume=30 |issue=4 |pages=505–20 |date=august 1996 |pmid=8844514 |doi=10.1002/(SICI)1097-4695(199608)30:4&lt;505::AID-NEU6&gt;3.0.CO;2-7 }}&lt;/ref&gt;

===Klasifikacija transporter/receptor===
*'''GluT tip''' ispoljva se kao [[glutamat]]ski transporteri ([[EAAT1]]/[[Gen|SLC1A3]] i [[EAAT2]]/[[Gen|SLC1A2]]), a odgovoran je za sinaosno otpuštanje glutamata pomoću postojećeg transportera. Funkcija i dostupnost EAAT2 su modulirani putem [[TAAR1]] – unutarćelijskog receptora u ljudkim ćelijama.&lt;ref name=&quot;Astrocyte-localized TAAR1&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Cisneros IE, Ghorpade A | title = Methamphetamine and HIV-1-induced neurotoxicity: role of trace amine associated receptor 1 cAMP signaling in astrocytes | journal = Neuropharmacology | volume = 85 | issue = | pages = 499–507 | date = oktobar 2014 | pmid = 24950453 | doi = 10.1016/j.neuropharm.2014.06.011}}&lt;/ref&gt; 
Prekomjerna ekspresija TAAR1 značajno smanjuje razinu EAAT-2 i glutamata koji su dodatno reducirani [[metionin]]om (Meth). Uzevši zajedno, raspolooživi podaci pokazuju da ''Meth'' tretman aktivira TAAR1 dovodeći do pojave međućelijskog [[cAMP]]-a u ljudskim astrocitima i moduliranih sposobnosti klirensa glutamata. Nadalje, molekulske promjene razina TAAR1 u astrocitima odgovaraju na promjene u razinama astrocitnih EAAT-2 i funkcija.
*'''GluR tip''' se  ispoljava kao [[glutamatni receptor]]i (pretežno [[Metabotropni glutamatni receptor|mGluR]] i [[AMPA receptor|AMPA]] tip) i odgovara za otpuštanje glutamata u sinapsama što je posredovano kanalima sinapsi i [[Inozitol-trifosfat|IP3]]-zavisnim Ca&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt; medijatorima.

==Također pogledajte==
*[[Mozak]]
*[[Neuroglija]]
* [[Polidendrociti]]

==Reference==
{{Refspisak|2}}

==Dopunska literatura==
* {{cite journal | author = White, F.A. | author2 = Jung, H. | author3 = Miller, R.J. | last-author-amp = yes |year= 2007 | title= Chemokines and the pathophysiology of neuropathic pain | url = https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_2007-12-18_104_51/page/20151 | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 104|pages= 20151–20158 | doi = 10.1073/pnas.0709250104 | pmid = 18083844 | issue = 51 | pmc = 2154400 }}
* {{cite journal | author = Milligan, E.D. | author2 = Watson, L.R. | last-author-amp = yes |year= 2009 | title= Pathological and protective roles of glia in chronic pain | journal = Neuron-Glia Interactions | volume = 10|pages= 23–36 | doi=10.1038/nrn2533 | pmid=19096368 | pmc=2752436 | issue=1}}
* {{cite journal | author = Watkins, L.R. | author2 = Milligan, E.D. | author3 = Maier, S.F. | last-author-amp = yes |year= 2001 | title= Glial activation: a driving force for pathological pain | url = https://archive.org/details/sim_trends-in-neurosciences_2001-08_24_8/page/n31 | journal = Trends in Neurosci. | volume = 24 |pages= 450–455 | doi = 10.1016/S0166-2236(00)01854-3 | issue = 8 | pmid=11476884}}
* {{cite journal | doi = 10.1126/science.1190928 | title = Specification and Morphogenesis of Astrocytes | url = https://archive.org/details/sim_science_2010-11-05_330_6005/page/774 | year = 2010 | last1 = Freeman | first1 = M. R. | journal = Science | volume = 330 | issue = 6005 | pages = 774–8 | pmid = 21051628 }}
* {{cite book | author = Verkhratsky, A. | author2 = Butt, A.M. | year= 2013 | title=Glial Physiology and Pathophysiology | publisher=John Wiley and Sons |section=Numbers: how many glial cells are in the brain? |pages= 93–96| ISBN= 978-0-470-97853-5}}

==Vanjski linkovi==
{{Commons category|Astrocytes}}
* [https://web.archive.org/web/20111007105502/http://ccdb.ucsd.edu/sand/main?stype=lite&amp;keyword=protoplasmic%20astrocyte&amp;Submit=Go&amp;event=display&amp;start=1 Cell Centered Database – Astrocyte]
* [http://www.sfn.org/index.cfm?pagename=brainBriefings_astrocytes &quot;Astrocytes&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121121094641/http://www.sfn.org/index.cfm?pagename=brainBriefings_astrocytes |date=21. 11. 2012 }} at Society for Neuroscience
* [https://web.archive.org/web/20130703215845/https://www.neuinfo.org/mynif/search.php?q=Astrocyte&amp;t=data&amp;s=cover&amp;b=0&amp;r=20 NIF Search – Astrocyte] via the Neuroscience Information Framework

{{Nervno tkivo}}
{{Tipovi ljudskih ćelija pretežno ektodermnog porijekla}}

[[Kategorija:Centralni nervni sistem]]
[[Kategorija:Ćelije glije]]
[[Kategorija:Ljudske ćelije]]</text>
      <sha1>io6t0g8p60jpyamw93c393y4zacm1ho</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>423057</id>
    <revision>
      <id>3940751</id>
      <parentid>3883376</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T08:55:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940751</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6349" sha1="prl6aib4edf273c1buis83eu3d9eown" xml:space="preserve">{{Infokutija Svjetski kup (zimski sportovi)
| takmičenje                   = Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.
| takmičenje1                  = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|20 km]]
| pobjednik1                   = {{flagathlete|[[Klas Lestander]]|ŠVE}}
&lt;!-- ** Takmičenje ** --&gt;
| mjesto                       = 
| pojedinačna_takmičenja       = {{m}} 1
| timska_takmičenja            = 
| otkazana_takmičenja          = 
| zaustavljena_takmičenja      = 
&lt;!-- ** Učesnici ** --&gt;
| države                       = 9
| sportisti                    = {{m}} 30
&lt;!-- ** ** --&gt;
| posljednja                   = 
| sljedeća                     = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|1964]]
}}
{{Glavni|Zimske olimpijske igre 1960.}}
{{Lokacijska karta+|Kalifornija|float=right|width=200|caption=Lokacija održavanja utrke u biatlonu na ZOI 1960.&lt;br /&gt;'''Legenda''':&lt;br/&gt;[[Datoteka:Blue pog.svg|8px]] Mjesto održavanja biatlonske utrke; &lt;br/&gt;[[Datoteka:Red pog.svg|8px]] Domaćin ZOI 1960; |places=
{{Lokacijska karta~|Kalifornija|lat=39.0675 |long=-120.1283|label={{small|[[Tahoma (Kalifornija)|Tahoma]]}}|mark=Blue pog.svg|position=bottom}} 
{{Lokacijska karta~|Kalifornija|lat=39.1960 |long=-120.2350|label={{small|[[Squaw Valley (Kalifornija)|Squaw Valley]]}}|mark=Red pog.svg|position=top}} 
}}

Takmičenje u '''biatlonu na [[Zimske olimpijske igre 1960.|Zimskim olimpijskim igrama 1960.]]''' sastojalo se od samo jedne [[biatlon]]ske discipline i to [[Biatlon#Discipline|pojedinačne utrke na 20&amp;nbsp;km]] za muškarce. Održana je na [[McKinney Creek Stadium]] u [[Tahoma (Kalifornija)|Tahomi]], 21. februara 1960., a učestvovalo je 30 biatlonaca iz 9 država.&lt;ref name=&quot;SR&quot;/&gt;&lt;ref name=Biathlon&gt;{{cite web
 |title        = VIII Olympic Winter Games Squaw Valley, California 1960 – Final Report
 |url          = http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1960/1960w.pdf
 |publisher    = LA84 Foundation
 |work         = California Olympic Commission
 |year         = 1960
 |access-date  = 20. 9. 2013
 |archive-url  = https://web.archive.org/web/20130929143522/http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1960/1960w.pdf
 |archive-date = 29. 9. 2013
 |url-status   = dead}}&lt;/ref&gt; Od ove godine biatlon je postao olimpijska disciplina.&lt;ref name=&quot;SR&quot;&gt;[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1960/BIA/ Biatlon na ZOI 1960. na sports-reference.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090404193023/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1960/BIA/ |date=4. 4. 2009 }} {{Simboli jezika|en|engleski jezik}}&lt;/ref&gt; Zbog održavanja olimpijskih igara, [[svjetsko prvenstvo u biatlonu]], ove godine nije održano.

== Satnica ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin:0.5em auto; font-size:90%; line-height:1.25em;&quot;
|-
!februar
!style=&quot;width:4.0em&quot;|18.&lt;br/&gt;čet
!style=&quot;width:4.0em&quot;|19.&lt;br/&gt;pet
!style=&quot;width:4.0em&quot;|20.&lt;br/&gt;sub
!style=&quot;width:4.0em&quot;|21.&lt;br/&gt;ned
!style=&quot;width:4.0em&quot;|22.&lt;br/&gt;pon
!style=&quot;width:4.0em&quot;|23.&lt;br/&gt;uto
!style=&quot;width:4.0em&quot;|24.&lt;br/&gt;sri
!style=&quot;width:4.0em&quot;|25.&lt;br/&gt;čet
!style=&quot;width:4.0em&quot;|26.&lt;br/&gt;pet
!style=&quot;width:4.0em&quot;|27.&lt;br/&gt;sub
!style=&quot;width:4.0em&quot;|28.&lt;br/&gt;ned
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Datoteka:Biathlon pictogram.svg|20px|alt=|link=]] [[Biatlon]]
&lt;!-- 18 --&gt;| 
&lt;!-- 19 --&gt;| 
&lt;!-- 20 --&gt;| 
&lt;!-- 21 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|&lt;small&gt;[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|20 km]] 8:00&lt;/small&gt;
&lt;!-- 22 --&gt;| 
&lt;!-- 23 --&gt;| 
&lt;!-- 24 --&gt;| 
&lt;!-- 25 --&gt;| 
&lt;!-- 26 --&gt;| 
&lt;!-- 27 --&gt;| 
&lt;!-- 28 --&gt;| 
|}
&lt;/div&gt;

==Zemlje učesnice==
{{Div col|3}}
*{{ZastavaMOK|FIN|1960|Zimskim|4}}
*{{ZastavaMOK|FRA|1960|Zimskim|4}}
*{{ZastavaMOK|HUN|1960|Zimskim|1}}
*{{ZastavaMOK|NOR|1960|Zimskim|3}}
*{{ZastavaMOK|USA|1960|Zimskim|4}}
*{{ZastavaMOK|URS|1960|Zimskim|4}}
*{{ZastavaMOK|SWE|1960|Zimskim|4}}
*{{ZastavaMOK|EUA|1960|Zimskim|4}}{{efn|name=EUA|Na Olimpijskim igrama 1956, 1960 i 1964. takmičari iz [[Istočna Njemačka|Istočne]] i [[Zapadna Njemačka|Zapadne Njemačke]] nastupali su kao jedna ekipa pod zastavom Njemačke sa olimpijskim krugovima u srednjem crvenom polju.}} 
*{{ZastavaMOK|GBR|1960|Zimskim|2}}
{{Div col end}}

==Osvajači medalja==
[[Datoteka:Klas Lestander in Squaw Valley 1960.jpg|[[Klas Lestander]], švedski biatlonac, prvi pobjednik u biatllonu ZOI 1960.|mini|desno]]
{|{{Rezultati takmičenja medalje
|Naslov     = Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.
|Tip        = Olimpijada
|Logo       = Olympic_rings.svg 
|Rezultat   = Vrijeme
|Rastojanje =
}}
|-
| Pojedinačno &lt;br&gt; ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|detalji]])&lt;ref name=Biathlon/&gt;
| {{ZastavaMOKmedalje|[[Klas Lestander]]|SWE|1960|Zimskim}}
|| 1:33:21.6
| {{ZastavaMOKmedalje|[[Antti Tyrväinen (biatlonac){{!}}Antti Tyrväinen]]|FIN|1960|Zimskim}}
|| 1:33:27.7
| {{ZastavaMOKmedalje|[[Aleksandar Privalov]]|URS|1960|Zimskim}}
|| 1:34:54.2
|}

===Bilans medalja===
&lt;center&gt;
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Biatlon
|Broj     = 1
|Logo     = Olympic_rings.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|SWE|1960|Zimskim}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 2.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FIN|1960|Zimskim}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot; 
| 3.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|URS|1960|Zimskim}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 1
|}
&lt;/center&gt;

== Napomene==
{{napspisak}}

== Također pogledajte ==
* [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama]]
* [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu]]

==Reference==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}{{Commonscat|Biathlon at the 1960 Winter Olympics}}
*[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1960/BIA/ Biatlon na ZOI 1960. sa sports-reference.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090404193023/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1960/BIA/ |date=4. 4. 2009 }} {{Simboli jezika|en|engleski jezik}}

{{Biatlon na ZOI}}
{{Sportovi na ZOI 1960.}}

[[Kategorija:Biatlon na ZOI|1960]]
[[Kategorija:Sportovi na ZOI 1960.]]
[[Kategorija:1960. u biatlonu]]
[[Kategorija:Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.| ]]
[[Kategorija:Biatlon u Sjedinjenim Američkim Državama]]</text>
      <sha1>prl6aib4edf273c1buis83eu3d9eown</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km</title>
    <ns>0</ns>
    <id>423062</id>
    <revision>
      <id>3940752</id>
      <parentid>3866468</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T08:55:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940752</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7692" sha1="9bdag0eo300n96u6j82ql8u35ccafg6" xml:space="preserve">{{Infokutija olimpijski događaj
| disciplina      = Biatlon – 20 km (muškarci)
| slika           = Klas_Lestander_SOK.jpg
| veličina_slike  = 
| opis_slike      = Pobjednik utrke na 20 km, švedski biatlonac [[Klas Lestander]]
| mjesto          = {{ZID|Sjedinjene Američke Države}}, [[Tahoma (Kalifornija)|Tahoma]], [[Kalifornija]]
| datum           = 21. februar 1960.
| broj_učesnika   = 30
| broj_zemalja    = 9
| broj_ekipa      = 
| godina          = 1960
| vrsta           = Zimskim
| zlato           = [[Klas Lestander]]
| zlato_NOK       = SWE
| srebro          = [[Antti Tyrväinen (biatlonac)|Antti Tyrväinen]]
| srebro_NOK      = FIN
| bronza          = [[Aleksandar Privalov]]
| bronza_NOK      = URS
| prijašnji       = 
| sljedeći        = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 20 km|1964]]
}}
{{Biatlon na ZOI 1960.}}
{{Glavni|Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.}}
Utrka u '''[[biatlon]]u''' u [[Biatlon#Discipline|pojedinačnoj konkurenciji na 20&amp;nbsp;km]] na [[ZOI 1960.]] u [[Tahoma (Kalifornija)|Tahomi]] održana je 21. februara 1960. na [[McKinney Creek Stadium]]u.&lt;ref name=&quot;SR&quot;&gt;[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1960/BIA/ Biatlon na ZOI 1960. na sports-reference.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090404193023/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1960/BIA/ |date=4. 4. 2009 }} {{Simboli jezika|en|engleski jezik}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Biathlon&gt;{{cite web
 |title        = VIII Olympic Winter Games Squaw Valley, California 1960 – Final Report
 |url          = http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1960/1960w.pdf
 |publisher    = LA84 Foundation
 |work         = California Olympic Commission
 |year         = 1960
 |access-date  = 20. 9. 2013
 |archive-url  = https://web.archive.org/web/20130929143522/http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1960/1960w.pdf
 |archive-date = 29. 9. 2013
 |url-status   = dead}}&lt;/ref&gt;

==Pravila takmičenja==
Disciplina [[Biatlon#Discipline|20 km]] u [[biatlon]]u na ovoj se olimpijadi, za muškarce održavala na kružnoj stazi od 20 kilometara. Takmičari su počinjali trku pojedinačno, a trebali su startovati u intervalu od 2&amp;nbsp;minute, ali zbog niskih temperatura interval je bio 1&amp;nbsp;minuta. Gađalo se četiri puta i to prvi put nakon 6,5&amp;nbsp;km sa udaljenosti od 200&amp;nbsp;metara, drugi put nakon 9,5&amp;nbsp;km, sa udaljenosti od 250&amp;nbsp;m, treći put na 12,5&amp;nbsp;km sa 150&amp;nbsp;m i četvrti put na 15&amp;nbsp;km sa odstojanja od 100&amp;nbsp;m. Prva tri gađanja bila su iz ležećeg stava, a četvrto iz stojećeg. Za svaki promašaj dodavane su dvije kaznene minute. Svaki biatlonac je mogao gađati 24 puta, od čega je 20 pogodaka trebalo pogoditi. Gađalo se iz pušaka velikog kalibra (7,62&amp;nbsp;mm).&lt;ref name=&quot;SR&quot;/&gt;{{efn|name=POJ|Pravila gađanja na Olimpijskim igrama, kao i kalibar oružja u početku mjenjali su se nakon svake olimpijade.}}

== Rezultati ==
{|class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
! Plasman !! Ime !! Država !! Vrijeme&lt;ref name=Biathlon /&gt; !! Promašaji !! Ukupno &lt;br&gt; vrijeme !! Zaostatak
|-
|{{gold1}} ||align=left| [[Klas Lestander]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1960|Zimskim}}|| 1:33:21.6 || 0 || 1:33:21.6 || -
|-
| {{silver2}} ||align=left| [[Antti Tyrväinen (biatlonac)|Antti Tyrväinen]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|1960|Zimskim}}|| 1:29:57.7 || 2 || 1:33:57.7 || +0:36.1
|-
| {{bronze3}} ||align=left| [[Aleksandar Privalov]] || align=left| {{ZastavaMOK|URS|1960|Zimskim}}|| 1:28:54.2 || 3 || 1:34:54.2 || +1:32.6
|-
| 4.||align=left| [[Vladimir Melanjin]] || align=left| {{ZastavaMOK|URS|1960|Zimskim}}|| 1:27:42.4 || 4 || 1:35:42.4 || +2:20.8
|-
| 5.||align=left| [[Valentin Pšenjicin]] || align=left| {{ZastavaMOK|URS|1960|Zimskim}}|| 1:30:45.8 || 3 || 1:36:45.8 || +3:24.2
|-
| 6.||align=left| [[Dmitrij Sokolov (biatlonac)|Dmitrij Sokolov]] || align=left| {{ZastavaMOK|URS|1960|Zimskim}}|| 1:28:16.7 || 5 || 1:38:16.7 || +4:55.1
|-
| 7.||align=left| [[Ola Wærhaug]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|1960|Zimskim}}|| 1:36:35.8 || 1 || 1:38:35.8 || +5:14.2
|-
| 8.||align=left| [[Martti Meinilä]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|1960|Zimskim}} || 1:29:17.0 || 5 || 1:39:17.0 || +5:55.4
|-
| 9.||align=left| [[Kuno Werner]] || align=left| {{ZastavaMOK|EUA|1960|Zimskim}}{{efn|name=EUA|}} || 1:29:33.8 || 6 || 1:41:33.8 || +8:12.2
|-
| 10.||align=left| [[Henry Hermansen]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|1960|Zimskim}}|| 1:34:20.1 || 4 || 1:42:20.1 || +8:58.5
|-
| 11.||align=left| [[Jon Istad]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|1960|Zimskim}}|| 1:36:53.5 || 4 || 1:44:53.5 || +11:31.9
|-
| 12.||align=left| [[Tage Lundin]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1960|Zimskim}}|| 1:33:56.3 || 6 || 1:45:56.3 || +12:34.7
|-
| 13.||align=left| [[Herbert Kirchner]] || align=left| {{ZastavaMOK|EUA|1960|Zimskim}}{{efn|name=EUA|}}|| 1:38:35.6 || 4 || 1:46:35.6 || +13:14.0
|-
| 14.||align=left| [[John Burritt]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1960|Zimskim}}|| 1:36:36.8 || 5 || 1:46:36.8 || +13:15.2
|-
| 15.||align=left| [[Eero Laine (biatlonac)|Eero Laine]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|1960|Zimskim}}|| 1:33:28.3 || 7 || 1:47:28.3 || +14:06.7
|-
| 16.||align=left| [[Sven Agge]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1960|Zimskim}}|| 1:30:21.7 || 9 || 1:48:21.7 || +15:00.1
|-
| 17.||align=left| [[Horst Nickel (biatlonac)|Horst Nickel]] || align=left| {{ZastavaMOK|EUA|1960|Zimskim}}{{efn|name=EUA|}}|| 1:32:28.9 || 8 || 1:48:28.9 || +15:07.3
|-
| 18.||align=left| [[Pentti Taskinen]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|1960|Zimskim}}|| 1:36:29.7 || 7 || 1:50:29.7 || +17:08.1
|-
| 19.||align=left| [[Adolf Wiklund (biatlonac)|Adolf Wiklund]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1960|Zimskim}}|| 1:30:07.8 || 12 || 1:54:07.8 || +20:46.2
|-
| 20.||align=left| [[Kurt Hinze]] || align=left| {{ZastavaMOK|EUA|1960|Zimskim}}{{efn|name=EUA|Na Olimpijskim igrama 1956, 1960. i 1964. takmičari iz [[Istočna Njemačka|Istočne]] i [[Zapadna Njemačka|Zapadne Njemačke]] nastupali su kao jedna ekipa pod zastavom Njemačke sa olimpijskim krugovima u srednjem crvenom polju.}}|| 1:36:36.5 || 9 || 1:54:36.5 || +21:14.9
|-
| 21.||align=left| [[Dick Mize]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1960|Zimskim}}|| 1:33:56.2 || 11 || 1:55:56.2 || +22:34.6
|-
| 22.||align=left| [[René Mercier (biatlonac)|René Mercier]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1960|Zimskim}}|| 1:26:13.2 || 15 || 1:56:13.2 || +22:51.6
|-
| 23.||align=left| [[Gustav Hanson]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1960|Zimskim}}|| 1:40:06.2 || 9 || 1:58:06.2 || +24:44.6
|-
| 24.||align=left| [[Larry Damon]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1960|Zimskim}}|| 1:33:38.2 || 13 || 1:59:38.2 || +26:16.6
|-
| 25.||align=left| [[Victor Arbez]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1960|Zimskim}}|| 1:25:58.4 || 18 || 2:01:58.4 || +28:36.8
|-
| 26.||align=left| [[Pál Sajgó]] || align=left| {{ZastavaMOK|HUN|1960|Zimskim}}|| 1:34:27.3 || 14 || 2:02:27.3 || +29:05.7
|-
| 27.||align=left| [[Gilbert Mercier]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1960|Zimskim}}|| 1:29:16.6 || 17 || 2:03:16.6 || +29:55.0
|-
| 28.||align=left| [[Paul Romand]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1960|Zimskim}}|| 1:28:48.4 || 18 || 2:04:48.4 || +31:26.8
|-
| 29.||align=left| [[John Moore (biatlonac)|John Moore]] || align=left| {{ZastavaMOK|GBR|1960|Zimskim}}|| 1:40:50.8 || 14 || 2:08:50.8 || +35:29.2
|-
| 30.||align=left| [[Norman Shutt]] || align=left| {{ZastavaMOK|GBR|1960|Zimskim}}|| 1:45:36.5 || 13 || 2:11:36.5 || +38:14.9
|}

== Napomene ==
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot;/&gt;

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}{{Commonscat|Biathlon at the 1960 Winter Olympics}}

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.]]</text>
      <sha1>9bdag0eo300n96u6j82ql8u35ccafg6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>423083</id>
    <revision>
      <id>3940753</id>
      <parentid>3883377</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T08:55:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940753</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7828" sha1="cmf91ackrfu6jsek9xyi42kxxf5u997" xml:space="preserve">{{Infokutija Svjetski kup (zimski sportovi)
| takmičenje                   = Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.
| takmičenje1                  = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 20 km|20 km]]
| pobjednik1                   = {{flagathlete|[[Vladimir Melanjin]]|SSSR|1951}}
&lt;!-- ** Takmičenje ** --&gt;
| mjesto                       = 
| pojedinačna_takmičenja       = {{m}} 1
| timska_takmičenja            = 
| otkazana_takmičenja          = 
| zaustavljena_takmičenja      = 
&lt;!-- ** Učesnici ** --&gt;
| države                       = 14
| sportisti                    = {{m}} 51
&lt;!-- ** ** --&gt;
| posljednja                   = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|1960]]
| sljedeća                     = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|1968]]
}}
{{Lokacijska karta+|Austrija|float=right|width=200|caption=Lokacija održavanja utrke u biatlonu na ZOI 1964.&lt;br /&gt;'''Legenda''':&lt;br/&gt;[[Datoteka:Blue pog.svg|8px]] Mjesto održavanja biatlonske utrke; &lt;br/&gt;[[Datoteka:Red pog.svg|8px]] Domaćin ZOI 1964; |places=
{{Lokacijska karta~|Austrija|lat=47.3294 |long=11.1892|label={{small|[[Seefeld in Tirol]]|Seefeld}}|mark=Red pog.svg|position=bottom}} 
{{Lokacijska karta~|Austrija|lat=47.2672 |long=11.3928|label={{small|[[Innsbruck]]}}|mark=Blue pog.svg |position=top}} 
}}

{{Glavni|Zimske olimpijske igre 1964.}}
Takmičenje u '''biatlonu na [[Zimske olimpijske igre 1964.|Zimskim olimpijskim igrama 1964]]''' sastojalo se od samo jedne [[biatlon]]ske discipline i to [[Biatlon#Discipline|pojedinačne utrke na 20&amp;nbsp;km]] za muškarce. Održana je u [[Seefeld in Tirol|Seefeldu]], 4. februara 1964., a učestvovao je 51 biatlonac iz 14 država.&lt;ref name=&quot;SR&quot;/&gt;&lt;ref name=Biathlon&gt;{{cite web
 |title        = Offizieller Bericht der IX. Olympischen Winterspiele Innsbruck 1964
 |url          = http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1964/orw1964.pdf
 |publisher    = LA84 Foundation
 |work         = Austrian Federal Publishing House for Instruction, Science and Art, Vienna and Munich
 |year         = 1964
 |access-date  = 20. 9. 2013
 |archive-url  = https://web.archive.org/web/20130929140458/http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1964/orw1964.pdf
 |archive-date = 29. 9. 2013
 |url-status   = dead}}&lt;/ref&gt; Od ove godine biatlon je po drugi put bio na olimpijskom programu.&lt;ref name=&quot;SR&quot;&gt;[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1964/BIA/ Biatlon na ZOI 1964. na sports-reference.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090530180255/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1964/BIA/ |date=30. 5. 2009 }} {{Simboli jezika|en|engleski jezik}}&lt;/ref&gt; Zbog održavanja olimpijskih igara, [[svjetsko prvenstvo u biatlonu]], ove godine nije održano.

== Satnica ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin:0.5em auto; font-size:90%; line-height:1.25em;&quot;
|-
! !!colspan=&quot;3&quot; align=&quot;center&quot; |januar !!colspan=&quot;9&quot; align=&quot;center&quot; |februar
|-
!
!style=&quot;width:4.0em&quot;|29.&lt;br/&gt;sri
!style=&quot;width:4.0em&quot;|30.&lt;br/&gt;čet
!style=&quot;width:4.0em&quot;|31.&lt;br/&gt;pet
!style=&quot;width:4.0em&quot;|1.&lt;br/&gt;sub
!style=&quot;width:4.0em&quot;|2.&lt;br/&gt;ned
!style=&quot;width:4.0em&quot;|3.&lt;br/&gt;pon
!style=&quot;width:4.0em&quot;|4.&lt;br/&gt;uto
!style=&quot;width:4.0em&quot;|5.&lt;br/&gt;sri
!style=&quot;width:4.0em&quot;|6.&lt;br/&gt;čet
!style=&quot;width:4.0em&quot;|7.&lt;br/&gt;pet
!style=&quot;width:4.0em&quot;|8.&lt;br/&gt;sub
!style=&quot;width:4.0em&quot;|9.&lt;br/&gt;ned
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Datoteka:Biathlon pictogram.svg|20px|alt=|link=]] [[Biatlon]]
&lt;!-- 29 --&gt;| 
&lt;!-- 30 --&gt;| 
&lt;!-- 31 --&gt;| 
&lt;!-- 1 --&gt;| 
&lt;!-- 2 --&gt;| 
&lt;!-- 3 --&gt;| 
&lt;!-- 4 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|&lt;small&gt;[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 20 km|20 km]] 8:30&lt;/small&gt;
&lt;!-- 5 --&gt;| 
&lt;!-- 6 --&gt;| 
&lt;!-- 7 --&gt;| 
&lt;!-- 8 --&gt;| 
&lt;!-- 9 --&gt;|
|}
&lt;/div&gt;

==Zemlje učesnice==
Na olimpijadi je nastupio 51 biatlonac iz 14 država, a po prvi put su nastupili biatlonci iz [[AustrijA na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|Austrije]], [[Japan na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|Japana]], [[Mongolija na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|Mongolije]], [[Poljska na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|Poljske]], [[Rumunija na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|Rumunije]] i [[Švicarska na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|Švicarske]].
{{Div col|3}}
*{{ZastavaMOK|AUT|1964|Zimskim|4}}
*{{ZastavaMOK|FIN|1964|Zimskim|4}}
*{{ZastavaMOK|FRA|1964|Zimskim|1}}
*{{ZastavaMOK|JPN|1964|Zimskim|2}}
*{{ZastavaMOK|MGL|1964|Zimskim|4}}
*{{ZastavaMOK|NOR|1964|Zimskim|3}}
*{{ZastavaMOK|POL|1964|Zimskim|4}}
*{{ZastavaMOK|ROU|1964|Zimskim|4}}
*{{ZastavaMOK|USA|1964|Zimskim|4}}
*{{ZastavaMOK|URS|1964|Zimskim|4}}
*{{ZastavaMOK|SWE|1964|Zimskim|4}}
*{{ZastavaMOK|SUI|1964|Zimskim|4}}
*{{ZastavaMOK|EUA|1964|Zimskim|4}}{{efn|name=EUA|Na Olimpijskim igrama 1956, 1960 i 1964. takmičari iz [[Istočna Njemačka|Istočne]] i [[Zapadna Njemačka|Zapadne Njemačke]] nastupali su kao jedna ekipa pod zastavom Njemačke sa olimpijskim krugovima u srednjem crvenom polju.}}  
*{{ZastavaMOK|GBR|1964|Zimskim|4}}
{{Div col end}}

==Osvajači medalja==
[[Datoteka:RUSMARKA-1753.jpg|[[Vladimir Melanjin]], sovjetski biatlonac, pobjednik u biatlonu ZOI 64.|180px|mini|desno]]
{|{{Rezultati takmičenja medalje
|Naslov     = Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.
|Tip        = Olimpijada
|Logo       = Olympic_rings.svg 
|Rezultat   = Vrijeme
|Rastojanje =
}}
|-
| Pojedinačno &lt;br&gt; ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 20 km|detalji]])&lt;ref name=Biathlon/&gt;
| {{ZastavaMOKmedalje|[[Vladimir Melanjin]]|URS|1964|Zimskim}}
||  1:20:26.8
| {{ZastavaMOKmedalje|[[Aleksandar Privalov]]|URS|1964|Zimskim}}
|| 1:23:42.5
| {{ZastavaMOKmedalje|[[Olav Jordet]]|NOR|1964|Zimskim}}
|| 1:24:38.8
|}

===Bilans medalja===
&lt;center&gt;
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Biatlon
|Broj     = 1
|Logo     = Olympic_rings.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|URS|1964|Zimskim}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 2
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 2.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|NOR|1964|Zimskim}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 1
|}
&lt;/center&gt;

== Osvojene medalje ==
&lt;center&gt;
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Biatlon{{efn|name=BIM|U tabeli je prikazan pregled osvojenih medalja u muškoj konkurenciji u biatlonu na Olimpijskim igrama od [[Biatlon na ZOI 1960.|1960.]] godine}}
|Broj     = 2
|Logo     = Olympic_rings.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|URS}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 3
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 2.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|SWE}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 3.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FIN}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 4.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|NOR}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 1
|}
&lt;/center&gt;

== Napomene==
{{napspisak}}

== Također pogledajte ==
* [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama]]
* [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu]]

==Reference==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}{{Commonscat|Biathlon at the 1964 Winter Olympics}}
*[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1964/BIA/ Biatlon na ZOI 1964. sa sports-reference.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090530180255/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1964/BIA/ |date=30. 5. 2009 }} {{Simboli jezika|en|engleski jezik}}

{{Biatlon na ZOI}}
{{Sportovi na ZOI 1964.}}

[[Kategorija:Biatlon na ZOI|1964]]
[[Kategorija:Sportovi na ZOI 1964.]]
[[Kategorija:1964. u biatlonu]]
[[Kategorija:Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.| ]]
[[Kategorija:Biatlon u Austriji]]</text>
      <sha1>cmf91ackrfu6jsek9xyi42kxxf5u997</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 20 km</title>
    <ns>0</ns>
    <id>423092</id>
    <revision>
      <id>3940754</id>
      <parentid>3866474</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T08:55:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940754</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11462" sha1="72qaubnevjv270y2arp3apv95xcv7xf" xml:space="preserve">{{Infokutija olimpijski događaj
| disciplina      = Biatlon – 20 km (muškarci)
| slika           = RUSMARKA-1753.jpg
| veličina_slike  = 
| opis_slike      = Pobjednik utrke na 20 km, sovjetski biatlonac [[Vladimir Melanin]]
| mjesto          = {{ZID|Austrija}}, [[Seefeld in Tirol]]
| datum           = 4. februar 1964.
| broj_učesnika   = 51
| broj_zemalja    = 14
| broj_ekipa      = 
| godina          = 1964
| vrsta           = Zimskim
| zlato           = [[Vladimir Melanjin]]
| zlato_NOK       = URS
| srebro          = [[Aleksandar Privalov]]
| srebro_NOK      = URS
| bronza          = [[Olav Jordet]]
| bronza_NOK      = NOR
| prijašnji       = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|1960.]]
| sljedeći        = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km|1968]]
}}
{{Glavni|Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.}}
Utrka u '''[[biatlon]]u''' u [[Biatlon#Discipline|pojedinačnoj konkurenciji na 20&amp;nbsp;km]] na [[ZOI 1964.]]  održana je 4. februara 1964. u [[Seefeld in Tirol|Seefeldu]]&lt;ref name=&quot;SR&quot;&gt;[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1964/BIA/ Biatlon na ZOI 1964. na sports-reference.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090530180255/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1964/BIA/ |date=30. 5. 2009 }} {{Simboli jezika|en|engleski jezik}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Biathlon&gt;{{cite web
 |title        = Offizieller Bericht der IX. Olympischen Winterspiele Innsbruck 1964
 |url          = http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1964/orw1964.pdf
 |publisher    = LA84 Foundation
 |work         = Austrian Federal Publishing House for Instruction, Science and Art, Vienna and Munich
 |year         = 1964
 |access-date  = 20. 9. 2013
 |archive-url  = https://web.archive.org/web/20130929140458/http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1964/orw1964.pdf
 |archive-date = 29. 9. 2013
 |url-status   = dead}}&lt;/ref&gt;

==Pravila takmičenja==
Disciplina [[Biatlon#Discipline|20 km]] u [[biatlon]]u na ovoj se olimpijadi, za muškarce održavala na kružnoj stazi od 20 kilometara. Takmičari su počinjali trku pojedinačno, a startovali su u intervalu od 30&amp;nbsp;sekundi. Gađalo se četiri puta u pet meta i to prvi put nakon 6&amp;nbsp;km sa udaljenosti od 250&amp;nbsp;metara, drugi put nakon 10,5&amp;nbsp;km, sa udaljenosti od 200&amp;nbsp;m, treći put na 11,6&amp;nbsp;km sa 150&amp;nbsp;m i četvrti put na 17,2&amp;nbsp;km sa odstojanja od 100&amp;nbsp;m. Prva tri gađanja bila su iz ležećeg stava, a četvrto iz stojećeg. Za svaki promašaj dodavane su dvije kaznene minute. Svaki biatlonac je mogao gađati 24 puta, od čega je 20 pogodaka trebalo pogoditi. Gađalo se iz pušaka velikog kalibra (7,62&amp;nbsp;mm).&lt;ref name=&quot;SR&quot;/&gt;{{efn|name=POJ|Pravila gađanja na Olimpijskim igrama, kao i kalibar oružja u početku mjenjali su se nakon svake olimpijade.}}

== Rezultati ==
{|class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
! Plasman !! Ime !! Država !! Vrijeme&lt;ref name=Biathlon /&gt; !! Promašaji !! Ukupno &lt;br&gt; vrijeme !! Zaostatak
|-
| {{gold1}} ||align=left| [[Vladimir Melanjin]] || align=left| {{ZastavaMOK|URS|1964|Zimskim}}|| 1:20:26.8 || 0 || 1:20:26.8 || -
|-
| {{silver2}} ||align=left| [[Aleksandar Privalov]] || align=left| {{ZastavaMOK|URS|1964|Zimskim}}|| 1:23:42.5 || 0 || 1:23:42.5 || +3:15.7
|-
| {{bronze3}}  ||align=left| [[Olav Jordet]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|1964|Zimskim}}|| 1:22:38.8 || 1 || 1:24:38.8 || +4:12.0
|-
| 4. ||align=left| [[Ragnar Tveiten]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|1964|Zimskim}}|| 1:19:52.5 || 3 || 1:25:52.5 || +5:25.7
|-
| 5. ||align=left| [[Gheorghe Vilmoș]] || align=left| {{ZastavaMOK|ROU|1964|Zimskim}}|| 1:22:18.0 || 2 || 1:26:18.0 || +5:51.2
|-
| 6. ||align=left| [[Józef Rubiś]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|1964|Zimskim}}|| 1:22:31.6 || 2 || 1:26:31.6 || +6:04.8
|-
| 7. ||align=left| [[Valentin Pšenjicin]] || align=left| {{ZastavaMOK|URS|1964|Zimskim}}|| 1:22:59.0 || 2 || 1:26:59.0 || +6:32.2
|-
| 8. ||align=left| [[Hannu Posti]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|1964|Zimskim}}|| 1:25:16.5 || 1 || 1:27:16.5 || +6:49.7
|-
| 9. ||align=left| [[John Güttke]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1964|Zimskim}}|| 1:24:02.4 || 2 || 1:28:02.4 || +7:35.6
|-
| 10. ||align=left| [[Nikolaj Puzanov]] || align=left| {{ZastavaMOK|URS|1964|Zimskim}}|| 1:21:21.5 || 4 || 1:29:21.5 || +8:54.7
|-
| 11. ||align=left| [[Jon Istad]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|1964|Zimskim}}|| 1:23:24.8 || 3 || 1:29:24.8 || +8:58.0
|-
| 12. ||align=left| [[Sture Ohlin]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1964|Zimskim}}|| 1:25:46.0 || 2 || 1:29:46.0 || +9:19.2
|-
| 13. ||align=left| [[Antti Tyrväinen (biatlonac)|Antti Tyrväinen]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|1964|Zimskim}}|| 1:22:09.0 || 4 || 1:30:09.0 || +9:42.2
|-
| 14. ||align=left| [[Constantin Carabela]] || align=left| {{ZastavaMOK|ROU|1964|Zimskim}}|| 1:30:59.0 || 0 || 1:30:59.0 || +10:32.2
|-
| 15. ||align=left| [[Veikko Hakulinen]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|1964|Zimskim}}|| 1:19:37.9 || 6 || 1:31:37.9 || +11:11.1
|-
| 16. ||align=left| [[Charlie Akers]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1964|Zimskim}}|| 1:28:24.9 || 2 || 1:32:24.9 || +11:58.1
|-
| 17. ||align=left| [[Sven-Olov Axelsson]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1964|Zimskim}}|| 1:21:13.6 || 6 || 1:33:13.6 || +12:46.8
|-
| 18. ||align=left| [[Stanisław Szczepaniak]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|1964|Zimskim}}|| 1:27:43.5 || 3 || 1:33:43.5 || +13:16.7
|-
| 19. ||align=left| [[Yūji Yamanaka]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|1964|Zimskim}}|| 1:29:51.8 || 2 || 1:33:51.8 || +13:25.0
|-
| 20. ||align=left| [[Józef Gąsienica-Sobczak]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|1964|Zimskim}}|| 1:22:00.6 || 6 || 1:34:00.6 || +13:33.8
|-
| 21. ||align=left| [[Hans-Dieter Riechel]] || align=left| {{ZastavaMOK|EUA|1964|Zimskim}}{{efn|name=EUA|Na Olimpijskim igrama 1956, 1960 i 1964. takmičari iz [[Istočna Njemačka|Istočne]] i [[Zapadna Njemačka|Zapadne Njemačke]] nastupali su kao jedna ekipa pod zastavom Njemačke sa olimpijskim krugovima u srednjem crvenom polju.}}|| 1:28:30.9 || 3 || 1:34:30.9 || +14:04.1
|-
| 22. ||align=left| [[Ola Wærhaug]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|1964|Zimskim}}|| 1:24:38.0 || 5 || 1:34:38.0 || +14:11.2
|-
| 23. ||align=left| [[Esko Marttinen]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|1964|Zimskim}}|| 1:24:50.2 || 5 || 1:34:50.2 || +14:23.4
|-
| 24. ||align=left| [[Egon Schnabel]] || align=left| {{ZastavaMOK|EUA|1964|Zimskim}}{{efn|name=EUA|}}|| 1:30:53.0 || 2 || 1:34:53.0 || +14:26.2
|-
| 25. ||align=left| [[Sten Eriksson]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1964|Zimskim}}|| 1:23:27.8 || 6 || 1:35:27.8 || +15:01.0
|-
| 26. ||align=left| [[Yoshio Ninomine]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|1964|Zimskim}}|| 1:29:38.6 || 3 || 1:35:38.6 || +15:11.8
|-
| 27. ||align=left| [[Gheorghe Cimpoia]] || align=left| {{ZastavaMOK|ROU|1964|Zimskim}}|| 1:29:44.6 || 3 || 1:35:44.6 || +15:17.8
|-
| 28. ||align=left| [[Hansjörg Farbmacher]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|1964|Zimskim}}|| 1:28:11.3 || 4 || 1:36:11.3 || +15:44.5
|-
| 29. ||align=left| [[John Dent (biatlonac)|John Dent]] || align=left| {{ZastavaMOK|GBR|1964|Zimskim}}|| 1:30:27.2 || 3 || 1:36:27.2 || +16:00.4
|-
| 30. ||align=left| [[Bill Spencer (biatlonac)|Bill Spencer]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1964|Zimskim}}|| 1:28:49.8 || 4 || 1:36:49.8 || +16:23.0
|-
| 31. ||align=left| [[Helmut Klöpsch]] || align=left| {{ZastavaMOK|EUA|1964|Zimskim}}{{efn|name=EUA|}}|| 1:32:08.5 || 3 || 1:38:08.5 || +17:41.7
|-
| 32. ||align=left| [[Paul Romand]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1964|Zimskim}}|| 1:22:51.2 || 8 || 1:38:51.2 || +18:24.4
|-
| 33. ||align=left| [[Dieter Ritter]] || align=left| {{ZastavaMOK|EUA|1964|Zimskim}}{{efn|name=EUA|}}|| 1:22:51.4 || 8 || 1:38:51.4 || +18:24.6
|-
| 34. ||align=left| [[Walter Müller (biatlonac)|Walter Müller]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|1964|Zimskim}}|| 1:25:12.3 || 7 || 1:39:12.3 || +18:45.5
|-
| 35. ||align=left| [[Stanisław Styrczula]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|1964|Zimskim}}|| 1:32:52.1 || 4 || 1:40:52.1 || +20:25.3
|-
| 36. ||align=left| [[Peter Lahdenpera]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1964|Zimskim}}|| 1:27:04.7 || 8 || 1:43:04.7 || +22:37.9
|-
| 37. ||align=left| [[Alan Notley]] || align=left| {{ZastavaMOK|GBR|1964|Zimskim}}|| 1:36:10.3 || 5 || 1:46:10.3 || +25:43.5
|-
| 38. ||align=left| [[Bajandžavin Damdindžav]] || align=left| {{ZastavaMOK|MGL|1964|Zimskim}}|| 1:32:19.7 || 7 || 1:46:19.7 || +25:52.9
|-
| 39. ||align=left| [[Paul Renne (biatlonac)|Paul Renne]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1964|Zimskim}}|| 1:34:45.9 || 6 || 1:46:45.9 || +26:19.1
|-
| 40. ||align=left| [[John Moore (biatlonac)|John Moore]] || align=left| {{ZastavaMOK|GBR|1964|Zimskim}}|| 1:27:49.4 || 10 || 1:47:49.4 || +27:22.6
|-
| 41. ||align=left| [[Adolf Scherwitzl]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|1964|Zimskim}}|| 1:36:12.7 || 6 || 1:48:12.7 || +27:45.9
|-
| 42. ||align=left| [[Bizjagin Dašgaj]] || align=left| {{ZastavaMOK|MGL|1964|Zimskim}}|| 1:31:26.0 || 10 || 1:51:26.0 || +30:59.2
|-
| 43. ||align=left| [[Roderick Tuck]] || align=left| {{ZastavaMOK|GBR|1964|Zimskim}}|| 1:33:55.5 || 9 || 1:51:55.5 || +31:28.7
|-
| 44. ||align=left| [[Tudevin Lhamsiren]] || align=left| {{ZastavaMOK|MGL|1964|Zimskim}}|| 1:37:10.1 || 8 || 1:53:10.1 || +32:43.3
|-
| 45. ||align=left| [[Marcel Vogel (biatlonac)|Marcel Vogel]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|1964|Zimskim}}|| 1:29:14.1 || 12 || 1:53:14.1 || +32:47.3
|-
| 46. ||align=left| [[Erich Schönbächler]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|1964|Zimskim}}|| 1:29:59.5 || 12 || 1:53:59.5 || +33:32.7
|-
| 47. ||align=left| [[Willy Junod]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|1964|Zimskim}}|| 1:28:00.7 || 13 || 1:54:00.7 || +33:33.9
|-
| 48. ||align=left| [[Peter Gerig]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|1964|Zimskim}}|| 1:30:32.5 || 16 || 2:02:32.5 || +42:05.7
|-
| 49. ||align=left| [[Cambin Danzan]] || align=left| {{ZastavaMOK|MGL|1964|Zimskim}}|| 1:36:45.6 || 15 || 2:06:45.6 || +46:18.8
|-
| -. ||align=left| [[Paul Ernst (biatlonac)|Paul Ernst]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|1964|Zimskim}}|| {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} || - || - || -
|-
| -. ||align=left| [[Nicolae Bărbăşescu]] || align=left| {{ZastavaMOK|ROU|1964|Zimskim}}|| {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} || - || - || -
|}

== Osvojene medalje ==
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Biatlon{{efn|name=BIM|U tabeli je prikazan pregled osvojenih medalja u pojedinačnim utrkama u muškoj konkurenciji u biatlonu na Olimpijskim igrama od [[Biatlon na ZOI 1960.|1960.]] godine}}
|Broj     = 2
|Logo     = Olympic_rings.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|URS}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 3
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 2.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|SWE}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 3.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FIN}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 4.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|NOR}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 1
|}

== Napomene ==
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot;/&gt;

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}{{Commonscat|Biathlon at the 1964 Winter Olympics}}

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.]]</text>
      <sha1>72qaubnevjv270y2arp3apv95xcv7xf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>423094</id>
    <revision>
      <id>3940755</id>
      <parentid>3883378</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T08:55:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940755</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9335" sha1="0tf2mnnp7qgv16iurq7jxfxm4x0c82x" xml:space="preserve">{{Infokutija Svjetski kup (zimski sportovi)
| takmičenje                   = Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.
| takmičenje1                  = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km|20 km]]
| pobjednik1                   = {{flagathlete|[[Magnar Solberg]]|NOR}}
| takmičenje2                  = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta (muškarci)|Štafeta]]
| pobjednik2                   = {{ZID|SSSR|1951}}&lt;br&gt; [[Aleksandar Tihonov]]&lt;br&gt; [[Nikolaj Puzanov]]&lt;br&gt; [[Viktor Mamatov]]&lt;br&gt; [[Vladimir Gundarcev]]
&lt;!-- ** Takmičenje ** --&gt;
| mjesto                       = 
| pojedinačna_takmičenja       = {{m}} 1
| timska_takmičenja            = {{m}} 1
| otkazana_takmičenja          = 
| zaustavljena_takmičenja      = 
&lt;!-- ** Učesnici ** --&gt;
| države                       = 16
| sportisti                    = {{m}} 72
&lt;!-- ** ** --&gt;
| posljednja                   = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|1964]]
| sljedeća                     = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|1972]]
}}
{{Biatlon na ZOI 1968.}}
{{Lokacijska karta+|Francuska|float=right|width=200|caption=Lokacija održavanja utrke u biatlonu na ZOI 1968.&lt;br /&gt;'''Legenda''':&lt;br/&gt;[[Datoteka:Blue pog.svg|8px]] Mjesto održavanja biatlonske utrke; &lt;br/&gt;[[Datoteka:Red pog.svg|8px]] Domaćin ZOI 1968; |places=
{{Lokacijska karta~|Francuska|lat=45.1761 |long=5.5419|label={{small|[[Autrans]]|}}|mark=Red pog.svg|position=bottom}} 
{{Lokacijska karta~|Francuska|lat=45.1833 |long=5.7333|label={{small|[[Grenoble]]}}|mark=Blue pog.svg |position=top}} 
}}

{{Glavni|Zimske olimpijske igre 1968.}}
Takmičenje u '''biatlonu na [[Zimske olimpijske igre 1968.|Zimskim olimpijskim igrama 1968]]''' sastojalo se od dvije [[biatlon]]ske discipline i to [[Biatlon#Discipline|pojedinačne utrke na 20&amp;nbsp;km]] i po prvi put u utrci [[Biatlon#Discipline|štafeta 4 × 7,5 km]] za muškarce. Trke su održane u [[Autrans]]u, gradiću udaljenom 65&amp;nbsp;km od mjesta domaćina [[Grenoble]] 12-15. februara 1968., a učestvovala su 72 biatlonca iz 16 država.&lt;ref name=Biathlon&gt;{{cite web
 |title        = Rapport Officiel Xes Jeux Olympiques D'Hiver 1968 Grenoble
 |url          = http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1968/or1968.pdf
 |publisher    = LA84 Foundation
 |work         = Comité d'organisation des Xemes jeux olympiques d'hiver
 |year         = 1968
 |access-date  = 20. 9. 2013
 |archive-url  = https://web.archive.org/web/20160912024218/http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1968/or1968.pdf
 |archive-date = 12. 9. 2016
 |url-status   = dead}}&lt;/ref&gt; Ove godine biatlon je po treći put bio na olimpijskom programu.&lt;ref name=&quot;SR&quot;&gt;[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1968/BIA/ Biatlon na ZOI 1968. na sports-reference.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080923222819/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1968/BIA/ |date=23. 9. 2008 }} {{Simboli jezika|en|engleski jezik}}&lt;/ref&gt; Zbog održavanja olimpijskih igara, [[svjetsko prvenstvo u biatlonu]], ove godine nije održano.
Sovjetski  biatlonac [[Aleksandar Tihonov]] i Norvežanin [[Magnar Solberg]], bili su najuspješniji takmičari sa osvojenom jednom zlatnom i jednom srebrnom medaljom u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta (muškarci)|štafeti]] i  u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km|pojedinačnoj utrci]].
== Satnica ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin:0.5em auto; font-size:90%; line-height:1.25em;&quot;
|-
! !!colspan=&quot;13&quot; align=&quot;center&quot; |februar
|-
!
!style=&quot;width:4.0em&quot;|6.&lt;br/&gt;uto
!style=&quot;width:4.0em&quot;|7.&lt;br/&gt;sri
!style=&quot;width:4.0em&quot;|8.&lt;br/&gt;čet
!style=&quot;width:4.0em&quot;|9.&lt;br/&gt;pet
!style=&quot;width:4.0em&quot;|10.&lt;br/&gt;sub
!style=&quot;width:4.0em&quot;|11.&lt;br/&gt;ned
!style=&quot;width:4.0em&quot;|12.&lt;br/&gt;pon
!style=&quot;width:4.0em&quot;|13.&lt;br/&gt;uto
!style=&quot;width:4.0em&quot;|14.&lt;br/&gt;sri
!style=&quot;width:4.0em&quot;|15.&lt;br/&gt;čet
!style=&quot;width:4.0em&quot;|16.&lt;br/&gt;pet
!style=&quot;width:4.0em&quot;|17.&lt;br/&gt;sub
!style=&quot;width:4.0em&quot;|18.&lt;br/&gt;ned
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Datoteka:Biathlon pictogram.svg|20px|alt=|link=]] [[Biatlon]]
&lt;!-- 6 --&gt;| 
&lt;!-- 7 --&gt;| 
&lt;!-- 8 --&gt;| 
&lt;!-- 9 --&gt;| 
&lt;!-- 10 --&gt;| 
&lt;!-- 11 --&gt;| 
&lt;!-- 12 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|&lt;small&gt;[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km|20 km]] 9:00&lt;/small&gt;
&lt;!-- 13 --&gt;| 
&lt;!-- 14 --&gt;| 
&lt;!-- 15 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|&lt;small&gt;[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta|Štafeta]] 14:00&lt;/small&gt;
&lt;!-- 16 --&gt;| 
&lt;!-- 17 --&gt;|
&lt;!-- 17 --&gt;|
|}
&lt;/div&gt;
==Zemlje učesnice==
Na olimpijadi je nastupilo 72 biatlonca iz 16 država, a po prvi put su nastupili biatlonci iz [[Kanada na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|Kanade]], [[Istočna Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|Istočne Njemačke]], [[Zapadna Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|Zapadne Njemačke]] i [[Čehoslovačka na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|Čehoslovačke]].
{{Div col|4}}
* {{ZastavaMOK|AUT|1968|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|TCH|1968|Zimskim|2}}
* {{ZastavaMOK|FIN|1968|Zimskim|6}}
* {{ZastavaMOK|FRA|1968|Zimskim|6}}
* {{ZastavaMOK|GDR|1968|Zimskim|5}}{{efn|name=NJE|}}
* {{ZastavaMOK|JPN|1968|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|CAN|1968|Zimskim|5}}
* {{ZastavaMOK|MGL|1968|Zimskim|2}}
* {{ZastavaMOK|NOR|1968|Zimskim|5}}
* {{ZastavaMOK|POL|1968|Zimskim|6}}
* {{ZastavaMOK|ROU|1968|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|URS|1968|Zimskim|4}}
* {{ZastavaMOK|USA|1968|Zimskim|5}}
* {{ZastavaMOK|SWE|1968|Zimskim|5}}
* {{ZastavaMOK|GBR|1968|Zimskim|5}}
* {{ZastavaMOK|FRG|1968|Zimskim|4}}{{efn|name=NJE|Biatlonci Istočne i Zapadne Njemačke nastupili su ove godine odvojeno, ali pod istom zastavom, kao i na olimpijadama 1960 i 1964. godine.}}
{{Div col end}}

==Osvajači medalja==
[[Datoteka:1972 stamp of Ajman Magnar Solberg.jpg|[[Magnar Solberg]], norveški biatlonac, pobjednik u biatlonu ZOI 1964.|180px|mini|desno]]
{|{{Rezultati takmičenja medalje
|Naslov     = Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.
|Tip        = Olimpijada
|Logo       = Olympic_rings.svg 
|Rezultat   = Vrijeme
|Rastojanje =
}}
|-
| Pojedinačno &lt;br&gt; ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km|detalji]])&lt;ref name=Biathlon/&gt;
| {{ZastavaMOKmedalje|[[Magnar Solberg]]|NOR|1968|Zimskim}}
|| 1:13:45.9
| {{ZastavaMOKmedalje|[[Aleksandar Tihonov]]|URS|1968|Zimskim}}
|| 1:14:40.4
| {{ZastavaMOKmedalje|[[Vladimir Gundarcev]]|URS|1968|Zimskim}}
|| 1:18:27.4
|-
| Štafeta &lt;br&gt; ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta|detalji]])&lt;ref name=Biathlon/&gt;
| {{ZastavaMOK|URS|1968|Zimskim}}&lt;small&gt;&lt;br&gt; [[Aleksandar Tihonov]]&lt;br&gt; [[Nikolaj Puzanov]]&lt;br&gt; [[Viktor Mamatov]]&lt;br&gt; [[Vladimir Gundarcev]]&lt;/small&gt;
|| 2:13:02.4
| {{ZastavaMOK|NOR|1968|Zimskim}}&lt;small&gt;&lt;br&gt;[[Ola Wærhaug]]&lt;br/&gt;[[Olav Jordet]]&lt;br/&gt;[[Magnar Solberg]]&lt;br/&gt;[[Jon Istad]]&lt;/small&gt;
|| 2:14:50.2
| {{ZastavaMOK|SWE|1968|Zimskim}}&lt;small&gt;&lt;br&gt;[[Lars-Göran Arwidson]]&lt;br/&gt;[[Tore Eriksson]]&lt;br/&gt;[[Olle Petrusson]]&lt;br/&gt;[[Holmfrid Olsson]]&lt;/small&gt;
|| 2:17:26.3
|}

===Bilans medalja===
&lt;center&gt;
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Biatlon
|Broj     = 2
|Logo     = Olympic_rings.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|URS|1968|Zimskim}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 3
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 2.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|NOR|1968|Zimskim}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 2
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 3.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|SWE|1968|Zimskim}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 1
|}
&lt;/center&gt;

== Osvojene medalje ==
&lt;center&gt;
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Biatlon{{efn|name=BIM|U tabeli je prikazan pregled osvojenih medalja u muškoj konkurenciji u biatlonu na Olimpijskim igrama od [[Biatlon na ZOI 1960.|1960.]] godine}}
|Broj     = 3
|Logo     = Olympic_rings.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|URS}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 2
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 2
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 2
| 6
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 2.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|NOR}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 3
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 3.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|SWE}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 2
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 4.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FIN}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 1
|}
&lt;/center&gt;

== Napomene==
{{napspisak}}

== Također pogledajte ==
* [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama]]
* [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu]]

==Reference==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}{{Commonscat|Biathlon at the 1968 Winter Olympics}}
*[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1968/BIA/ Biatlon na ZOI 1968. sa sports-reference.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080923222819/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1968/BIA/ |date=23. 9. 2008 }} {{Simboli jezika|en|engleski jezik}}

{{Biatlon na ZOI}}
{{Sportovi na ZOI 1968.}}

[[Kategorija:Biatlon na ZOI|1968]]
[[Kategorija:Sportovi na ZOI 1968.]]
[[Kategorija:1968. u biatlonu]]
[[Kategorija:Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.| ]]
[[Kategorija:Biatlon u Francuskoj]]</text>
      <sha1>0tf2mnnp7qgv16iurq7jxfxm4x0c82x</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km</title>
    <ns>0</ns>
    <id>423125</id>
    <revision>
      <id>3940756</id>
      <parentid>3866475</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T08:55:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940756</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12244" sha1="fx86mnh71otz076t4gf5of3a1klde9d" xml:space="preserve">{{Infokutija olimpijski događaj
| disciplina      = Biatlon – 20 km (muškarci)
| slika           = 1972_stamp_of_Ajman_Magnar_Solberg.jpg
| veličina_slike  = 
| opis_slike      = [[Magnar Solberg]], pobjednik utrke na 20 km
| mjesto          = {{ZID|Francuska}}, [[Autrans]]
| datum           = 12. februar 1968.
| broj_učesnika   = 60
| broj_zemalja    = 16
| broj_ekipa      = 
| godina          = 1968
| vrsta           = Zimskim
| zlato           = [[Magnar Solberg]]
| zlato_NOK       = NOR
| srebro          = [[Aleksandar Tihonov]]
| srebro_NOK      = URS
| bronza          = [[Vladimir Gundarcev]]
| bronza_NOK      = URS
| prijašnji       = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|1964.]]
| sljedeći        = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – 20 km|1972]]
}}
{{Biatlon na ZOI 1968.}}
{{Glavni|Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.}}
Utrka u '''[[biatlon]]u''' u [[Biatlon#Discipline|pojedinačnoj konkurenciji na 20&amp;nbsp;km]] na [[ZOI 1968.]]  održana je 12. februara 1968. u [[Autrans]]u.&lt;ref name=&quot;SR&quot;&gt;[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1968/BIA/ Biatlon na ZOI 1968. na sports-reference.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080923222819/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1968/BIA/ |date=23. 9. 2008 }} {{Simboli jezika|en|engleski jezik}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Biathlon&quot;&gt;{{cite web
 |title       = Offizieller Bericht der IX. Olympischen Winterspiele Innsbruck 1968
 |url         = http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1968/orw1968.pdf
 |publisher   = LA84 Foundation
 |work        = Austrian Federal Publishing House for Instruction, Science and Art, Vienna and Munich
 |year        = 1968
 |access-date = 20. 9. 2013}} {{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

==Pravila takmičenja==
Disciplina [[Biatlon#Discipline|20 km]] u [[biatlon]]u na ovoj se olimpijadi, za muškarce održavala na kružnoj stazi od 20 kilometara. Takmičari su počinjali trku pojedinačno, a startovali su u intervalu od 30&amp;nbsp;sekundi. Gađalo se četiri puta u pet meta sa udaljenosti od 250&amp;nbsp;metara i to prvi put ležeći nakon 3,6&amp;nbsp;km, drugi put stojeći nakon 8,5&amp;nbsp;km, treći put ležeći na 12,5&amp;nbsp;km i četvrti put stojeći na 17,4&amp;nbsp;km. Prečnik mete kod ležećeg gađanja bio je 25&amp;nbsp;cm, dok je unutrašnji krug bio 12,5&amp;nbsp;cm, a kod stojećeg stava 45&amp;nbsp;cm, a unutrašnji krug bio je 35&amp;nbsp;cm. Za pogodak u vanjski prsten, biatlonac je dobijao jednu kaznenu minutu, a za promašaj mete 2&amp;nbsp;minute. Gađalo se iz pušaka velikog kalibra (7,62&amp;nbsp;mm).&lt;ref name=&quot;SR&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Biathlon&quot;/&gt;{{efn|name=POJ|Pravila gađanja na Olimpijskim igrama, kao i kalibar oružja u početku mjenjali su se nakon svake olimpijade.}}

== Rezultati ==
{|class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
! Plasman !! Ime !! Država !! Vrijeme&lt;ref name=Biathlon /&gt; !! Promašaji !! Ukupno &lt;br&gt; vrijeme !! Zaostatak
|-
| {{gold1}} ||align=left| [[Magnar Solberg]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|1968|Zimskim}}|| 1:13:45.9 || 0 || 1:13:45.9 || -
|-
| {{silver2}} ||align=left| [[Aleksandar Tihonov]] || align=left| {{ZastavaMOK|URS|1968|Zimskim}}|| 1:12:40.4 || 2 || 1:14:40.4 || +0:54.5
|-
| {{bronze3}} ||align=left| [[Vladimir Gundarcev]] || align=left| {{ZastavaMOK|URS|1968|Zimskim}}|| 1:16:27.4 || 2 || 1:18:27.4 || +4:41.5
|-
| 4. ||align=left| [[Stanisław Szczepaniak]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|1968|Zimskim}}|| 1:17:56.8 || 1 || 1:18:56.8 || +5:10.9
|-
| 5. ||align=left| [[Arvo Kinnari]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|1968|Zimskim}}|| 1:17:47.9 || 2 || 1:19:47.9 || +6:02.0
|-
| 6. ||align=left| [[Nikolaj Puzanov]] || align=left| {{ZastavaMOK|URS|1968|Zimskim}}|| 1:17:14.5 || 3 || 1:20:14.5 || +6:28.6
|-
| 7. ||align=left| [[Viktor Mamatov]] || align=left| {{ZastavaMOK|URS|1968|Zimskim}}|| 1:19:20.8 || 1 || 1:20:20.8 || +6:34.9
|-
| 8. ||align=left| [[Stanisław Łukaszczyk]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|1968|Zimskim}}|| 1:16:28.1 || 4 || 1:20:28.1 || +6:42.2
|-
| 9. ||align=left| [[Kalevi Vähäkylä]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|1968|Zimskim}}|| 1:17:56.5 || 3 || 1:20:56.5 || +7:10.6
|-
| 10. ||align=left| [[Horst Koschka]] || align=left| {{ZastavaMOK|GDR|1968|Zimskim}}|| 1:18:37.7 || 3 || 1:21:37.7 || +7:51.8
|-
| 11. ||align=left| [[Jon Istad]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|1968|Zimskim}}|| 1:19:43.1 || 2 || 1:21:43.1 || +7:57.2
|-
| 12. ||align=left| [[Theo Merkel]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRG|1968|Zimskim}}|| 1:18:10.5 || 4 || 1:22:10.5 || +8:24.6
|-
| 13. ||align=left| [[Ola Wærhaug]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|1968|Zimskim}}|| 1:19:12.9 || 3 || 1:22:12.9 || +8:27.0
|-
| 14. ||align=left| [[Constantin Carabela]] || align=left| {{ZastavaMOK|ROU|1968|Zimskim}}|| 1:22:52.2 || 0 || 1:22:52.2 || +9:06.3
|-
| 15. ||align=left| [[Pavel Ploc (biatlonac)|Pavel Ploc]] || align=left| {{ZastavaMOK|TCH|1968|Zimskim}}|| 1:18:05.0 || 5 || 1:23:05.0 || +9:19.1
|-
| 16. ||align=left| [[Roger Bean (biatlonac)|Roger Bean]] || align=left| {{ZastavaMOK|GBR|1968|Zimskim}}|| 1:19:07.5 || 5 || 1:24:07.5 || +10:21.6
|-
| 17. ||align=left| [[Lars-Göran Arwidson]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1968|Zimskim}}|| 1:18:08.9 || 6 || 1:24:08.9 || +10:23.0
|-
| 18. ||align=left| [[Dieter Speer]] || align=left| {{ZastavaMOK|GDR|1968|Zimskim}}|| 1:18:13.3 || 6 || 1:24:13.3 || +10:27.4
|-
| 19. ||align=left| [[Olle Petrusson]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1968|Zimskim}}|| 1:18:31.2 || 6 || 1:24:31.2 || +10:45.3
|-
| 20. ||align=left| [[Holmfrid Olsson]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1968|Zimskim}}|| 1:19:01.8 || 6 || 1:25:01.8 || +11:15.9
|-
| 21. ||align=left| [[Hansjörg Knauthe]] || align=left| {{ZastavaMOK|GDR|1968|Zimskim}}|| 1:23:04.9 || 2 || 1:25:04.9 || +11:19.0
|-
| 22. ||align=left| [[Gheorghe Vilmoș]] || align=left| {{ZastavaMOK|ROU|1968|Zimskim}}|| 1:20:07.3 || 6 || 1:26:07.3 || +12:21.4
|-
| 23. ||align=left| [[Gheorghe Cimpoia]] || align=left| {{ZastavaMOK|ROU|1968|Zimskim}}|| 1:25:36.5 || 1 || 1:26:36.5 || +12:50.6
|-
| 24. ||align=left| [[Heinz Kluge (biatlonac)|Heinz Kluge]] || align=left| {{ZastavaMOK|GDR|1968|Zimskim}}|| 1:19:55.2 || 7 || 1:26:55.2 || +13:09.3
|-
| 25. ||align=left| [[Yrjö Salpakari]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|1968|Zimskim}}|| 1:20:11.6 || 7 || 1:27:11.6 || +13:25.7
|-
| 26. ||align=left| [[Ragnar Tveiten]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|1968|Zimskim}}|| 1:16:17.4 || 11 || 1:27:17.4 || +13:31.5
|-
| 27. ||align=left| [[Ralph Wakley]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1968|Zimskim}}|| 1:22:32.9 || 5 || 1:27:32.9 || +13:47.0
|-
| 28. ||align=left| [[Miki Shibuya]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|1968|Zimskim}}|| 1:21:37.1 || 6 || 1:27:37.1 || +13:51.2
|-
| 29. ||align=left| [[Nicolae Bărbăşescu]] || align=left| {{ZastavaMOK|ROU|1968|Zimskim}}|| 1:24:05.3 || 4 || 1:28:05.3 || +14:19.4
|-
| 30. ||align=left| [[Nore Westin]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1968|Zimskim}}|| 1:21:09.4 || 7 || 1:28:09.4 || +14:23.5
|-
| 31. ||align=left| [[Mauno Luukkonen]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|1968|Zimskim}}|| 1:19:15.8 || 9 || 1:28:15.8 || +14:29.9
|-
| 32. ||align=left| [[Gerhard Gehring]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRG|1968|Zimskim}}|| 1:20:26.8 || 8 || 1:28:26.8 || +14:40.9
|-
| 33. ||align=left| [[Isao Ono]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|1968|Zimskim}}|| 1:20:47.8 || 8 || 1:28:47.8 || +15:01.9
|-
| 34. ||align=left| [[Shozo Okuyama]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|1968|Zimskim}}|| 1:21:51.0 || 7 || 1:28:51.0 || +15:05.1
|-
| 35. ||align=left| [[Jean-Claude Viry]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1968|Zimskim}}|| 1:19:16.2 || 10 || 1:29:16.2 || +15:30.3
|-
| 36. ||align=left| [[Frederick Andrew]] || align=left| {{ZastavaMOK|GBR|1968|Zimskim}}|| 1:22:21.3 || 7 || 1:29:21.3 || +15:35.4
|-
| 37. ||align=left| [[Bill Spencer (biatlonac)|Bill Spencer]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1968|Zimskim}}|| 1:20:17.7 || 10 || 1:30:17.7 || +16:31.8
|-
| 38. ||align=left| [[Bajandžavin Damdindžav]] || align=left| {{ZastavaMOK|MGL|1968|Zimskim}}|| 1:24:30.7 || 6 || 1:30:30.7 || +16:44.8
|-
| 39. ||align=left| [[Xaver Kraus]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRG|1968|Zimskim}}|| 1:18:40.2 || 12 || 1:30:40.2 || +16:54.3
|-
| 40. ||align=left| [[Paul Ernst (biatlonac)|Paul Ernst]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|1968|Zimskim}}|| 1:25:47.9 || 6 || 1:31:47.9 || +18:02.0
|-
| 41. ||align=left| [[Herbert Hindelang]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRG|1968|Zimskim}}|| 1:21:48.5 || 10 || 1:31:48.5 || +18:02.6
|-
| 42. ||align=left| [[Aimé Gruet-Masson]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1968|Zimskim}}|| 1:20:50.4 || 11 || 1:31:50.4 || +18:04.5
|-
| 43. ||align=left| [[Hajime Yoshimura]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|1968|Zimskim}}|| 1:23:05.5 || 9 || 1:32:05.5 || +18:19.6
|-
| 44. ||align=left| [[Alan Notley]] || align=left| {{ZastavaMOK|GBR|1968|Zimskim}}|| 1:25:23.1 || 7 || 1:32:23.1 || +18:37.2
|-
| 45. ||align=left| [[Edward Williams (biatlonac)|Edward Williams]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1968|Zimskim}}|| 1:23:24.5 || 9 || 1:32:24.5 || +18:38.6
|-
| 46. ||align=left| [[Esko Karu]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|1968|Zimskim}}|| 1:21:42.9 || 11 || 1:32:42.9 || +18:57.0
|-
| 47. ||align=left| [[Horst Schneider (biatlonac)|Horst Schneider]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|1968|Zimskim}}|| 1:24:49.6 || 9 || 1:33:49.6 || +20:03.7
|-
| 48. ||align=left| [[Józef Stopka]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|1968|Zimskim}}|| 1:22:17.7 || 12 || 1:34:17.7 || +20:31.8
|-
| 49. ||align=left| [[Jonathan Chaffee]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1968|Zimskim}}|| 1:23:21.1 || 11 || 1:34:21.1 || +20:35.2
|-
| 50. ||align=left| [[Adolf Scherwitzl]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|1968|Zimskim}}|| 1:30:21.7 || 4 || 1:34:21.7 || +20:35.8
|-
| 51. ||align=left| [[George Ede (biatlonac)|George Ede]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|1968|Zimskim}}|| 1:26:41.8 || 8 || 1:34:41.8 || +20:55.9
|-
| 52. ||align=left| [[Bizjagin Dašgaj]] || align=left| {{ZastavaMOK|MGL|1968|Zimskim}}|| 1:26:55.8 || 8 || 1:34:55.8 || +21:09.9
|-
| 53. ||align=left| [[James Boyde]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|1968|Zimskim}}|| 1:27:02.0 || 8 || 1:35:02.0 || +21:16.1
|-
| 54. ||align=left| [[George Rattai]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|1968|Zimskim}}|| 1:24:03.0 || 11 || 1:35:03.0 || +21:17.1
|-
| 55. ||align=left| [[Ladislav Žižka]] || align=left| {{ZastavaMOK|TCH|1968|Zimskim}}|| 1:21:45.3 || 14 || 1:35:45.3 || +21:59.4
|-
| 56. ||align=left| [[Franz Vetter (biatlonac)|Franz Vetter]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|1968|Zimskim}}|| 1:16:25.0 || 20 || 1:36:25.0 || +22:39.1
|-
| 57. ||align=left| [[Louis Romand]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1968|Zimskim}}|| 1:25:55.2 || 12 || 1:37:55.2 || +24:09.3
|-
| 58. ||align=left| [[Guy Duraffourg]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1968|Zimskim}}|| 1:23:51.4 || 18 || 1:41:51.4 || +28:05.5
|-
| 59. ||align=left| [[Marcus Halliday]] || align=left| {{ZastavaMOK|GBR|1968|Zimskim}}|| 1:23:40.5 || 19 || 1:42:40.5 || +28:54.6
|-
| -. ||align=left| [[Józef Gąsienica-Sobczak]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|1968|Zimskim}}|| {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} || - || - || -
|}

== Osvojene medalje ==
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Biatlon{{efn|name=BIM|U tabeli je prikazan pregled osvojenih medalja u pojedinačnim utrkama u muškoj konkurenciji u biatlonu na Olimpijskim igrama od [[ZOI 1960.|1960.]] godine}}
|Broj     = 3
|Logo     = Olympic_rings.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|URS}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 2
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 2
| 5
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 2.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|NOR}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 2
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 3.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|SWE}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 4.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FIN}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 1
|}
== Napomene ==
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot;/&gt;

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}
{{Commonscat|Biathlon at the 1968 Winter Olympics}}

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.]]</text>
      <sha1>fx86mnh71otz076t4gf5of3a1klde9d</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta</title>
    <ns>0</ns>
    <id>423128</id>
    <revision>
      <id>3940757</id>
      <parentid>3866476</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T08:55:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940757</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6850" sha1="do3wgjep7on1vg4qql108jmqb2vydul" xml:space="preserve">{{Infokutija olimpijski događaj
| disciplina      = Biatlon – štafeta 4 × 7,5 km (muškarci)
| slika           = Biathlon pictogram.svg
| veličina_slike  = 80px
| opis_slike      = 
| mjesto          = {{ZID|Francuska}}, [[Autrans]]
| datum           = 15. februar 1968.
| broj_učesnika   = 56
| broj_zemalja    = 14
| broj_ekipa      = 
| godina          = 1968
| vrsta           = Zimskim
| zlato           = [[Aleksandar Tihonov]]&lt;br/&gt;[[Nikolaj Puzanov]]&lt;br/&gt;[[Viktor Mamatov]]&lt;br/&gt;[[Vladimir Gundarcev]]
| zlato_NOK       = URS
| srebro          = [[Ola Wærhaug]]&lt;br/&gt;[[Olav Jordet]]&lt;br/&gt;[[Magnar Solberg]]&lt;br/&gt;[[Jon Istad]]
| srebro_NOK      = NOR
| bronza          = [[Lars-Göran Arwidson]]&lt;br/&gt;[[Tore Eriksson]]&lt;br/&gt;[[Olle Petrusson]]&lt;br/&gt;[[Holmfrid Olsson]]
| bronza_NOK      = SWE
| prijašnji       = 
| sljedeći        = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta|1972]]
}}
{{Biatlon na ZOI 1968.}}
{{Glavni|Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.}}
Utrka u '''[[biatlon]]u''' u [[Biatlon#Discipline|štafeti 4x7,5&amp;nbsp;km]] na [[ZOI 1968.]] održana je 15. februara 1968. u [[Autrans]]u.&lt;ref name=&quot;SR&quot;&gt;[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1968/BIA/ Biatlon na ZOI 1968. na sports-reference.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080923222819/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1968/BIA/ |date=23. 9. 2008 }} {{Simboli jezika|en|engleski jezik}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Biathlon&quot;&gt;{{cite web
 |title        = Rapport Officiel Xes Jeux Olympiques D'Hiver 1968 Grenoble
 |url          = http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1968/or1968.pdf
 |publisher    = LA84 Foundation
 |work         = Comité d'organisation des Xemes jeux olympiques d'hiver
 |year         = 1968
 |access-date  = 20. 9. 2013
 |archive-url  = https://web.archive.org/web/20160912024218/http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1968/or1968.pdf
 |archive-date = 12. 9. 2016
 |url-status   = dead}}&lt;/ref&gt; Na ovoj olimpijadi prvi put je organizirana utrka u štafeti za muškarce.

==Pravila takmičenja==
Disciplina [[Biatlon#Discipline|štafeta 4x7,5&amp;nbsp;km]] u [[biatlon]]u na ovoj se olimpijadi, za muškarce održavala prvi put. Takmičari su gađali 2 puta i to stojeći nakon 2,5&amp;nbsp;km i jednom ležeći nakon 5&amp;nbsp;km. Da odstojanja od 150&amp;nbsp;metara trebalo je sa osam hitaca pogoditi pet meta, koje su bile prečnika 12,5&amp;nbsp;cm kod ležećeg stava, a 30&amp;nbsp;cm kod stojećeg stava. Za svaki promašaj takmičar je trebao otrčati kazneni krug u dužini od 150&amp;nbsp;metara. Gađalo se iz pušaka velikog kalibra (7,62&amp;nbsp;mm).&lt;ref name=&quot;SR&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Biathlon&quot;/&gt;{{efn|name=POJ|Pravila gađanja na Olimpijskim igrama, kao i kalibar oružja u početku mjenjali su se nakon svake olimpijade.}}

== Rezultati ==
{|class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
! Plasman !! Država !!Promašaji  !! Vrijeme&lt;ref name=Biathlon /&gt; 
|-
|{{gold1}} ||align=left| {{ZastavaMOK|URS|1968|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt; [[Aleksandar Tihonov]]&lt;br/&gt;[[Nikolaj Puzanov]]&lt;br/&gt;[[Viktor Mamatov]]&lt;br/&gt;[[Vladimir Gundarcev]]&lt;/small&gt; || 2 || 2:13:02.4
|-
| {{silver2}} ||align=left| {{ZastavaMOK|NOR|1968|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Ola Wærhaug]]&lt;br/&gt;[[Olav Jordet]]&lt;br/&gt;[[Magnar Solberg]]&lt;br/&gt;[[Jon Istad]]&lt;/small&gt; || 5|| 2:14:50.2&lt;br/&gt;
|-
| {{bronze3}}  ||align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1968|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Lars-Göran Arwidson]]&lt;br/&gt;[[Tore Eriksson]]&lt;br/&gt;[[Olle Petrusson]]&lt;br/&gt;[[Holmfrid Olsson]]&lt;/small&gt; || 0 || 2:17:26.3
|-
| 4 ||align=left| {{ZastavaMOK|POL|1968|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Józef Różak]]&lt;br/&gt;[[Andrzej Fiedor]]&lt;br/&gt;[[Stanisław Łukaszczyk]]&lt;br/&gt;[[Stanisław Szczepaniak]]&lt;/small&gt; || 4 || 2:20:18.6&lt;br/&gt;
|-
| 5 ||align=left|  {{ZastavaMOK|FIN|1968|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Juhani Suutarinen]]&lt;br/&gt;[[Heikki Flöjt]]&lt;br/&gt;[[Kalevi Vähäkylä]]&lt;br/&gt;[[Arvo Kinnari]]&lt;/small&gt; || 5 || 2:20:41.8
|-
| 6 ||align=left| {{ZastavaMOK|GDR|1968|Zimskim}}{{efn|name=NJE|Biatlonci Istočne i Zapadne Njemačke nastupili su ove godine odvojeno, ali pod istom zastavom, kao i na olimpijadama 1960 i 1964. godine.}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt; [[Heinz Kluge (biatlonac)|Heinz Kluge]]&lt;br/&gt;[[Hans-Gert Jahn]]&lt;br/&gt;[[Horst Koschka]]&lt;br/&gt;[[Dieter Speer]]&lt;/small&gt; || 4 || 2:21:54.5
|-
| 7 ||align=left| {{ZastavaMOK|ROU|1968|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Gheorghe Cimpoia]]&lt;br/&gt;[[Constantin Carabela]]&lt;br/&gt;[[Nicolae Bărbăşescu]]&lt;br/&gt;[[Gheorghe Vilmoș]]&lt;/small&gt; || 4 || 2:25:39.8
|-
| 8 ||align=left| {{ZastavaMOK|USA|1968|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Ralph Wakley]]&lt;br/&gt;[[Edward Williams (biatlonac)|Edward Williams]]&lt;br/&gt;[[Bill Spencer (biatlonac)|Bill Spencer]]&lt;br/&gt;[[John Ehrensbeck]]&lt;/small&gt; || 8 ||2:28:35.5
|-
| 9 ||align=left| {{ZastavaMOK|FRG|1968|Zimskim}}{{efn|name=NJE|}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Herbert Hindelang]]&lt;br/&gt;[[Theo Merkel]]&lt;br/&gt;[[Xaver Kraus]]&lt;br/&gt;[[Gerhard Gehring]]&lt;/small&gt; || 6 || 2:29:56.6
|-
| 10 ||align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1968|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Daniel Claudon]]&lt;br/&gt;[[Serge Legrand]]&lt;br/&gt;[[Aimé Gruet-Masson]]&lt;br/&gt;[[Jean-Claude Viry]]&lt;/small&gt; || 10 || 2:31:12.9
|-
| 11 ||align=left| {{ZastavaMOK|AUT|1968|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Paul Ernst (biatlonac)|Paul Ernst]]&lt;br/&gt;[[Adolf Scherwitzl]]&lt;br/&gt;[[Horst Schneider (biatlonac)|Horst Schneider]]&lt;br/&gt;[[Franz Vetter (biatlonac)|Franz Vetter]]&lt;/small&gt; || 10 || 2:33:47.1
|-
| 12 ||align=left| {{ZastavaMOK|GBR|1968|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Marcus Halliday]]&lt;br/&gt;[[Alan Notley]]&lt;br/&gt;[[Peter Tancock]]&lt;br/&gt;[[Frederick Andrew]]&lt;/small&gt; || 9 || 2:34:40.9
|-
| 13 ||align=left| {{ZastavaMOK|JPN|1968|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Isao Ono]]&lt;br/&gt;[[Miki Shibuya]]&lt;br/&gt;[[Shozo Okuyama]]&lt;br/&gt;[[Hajime Yoshimura]]&lt;/small&gt; || 9 || 2:35:21.0
|-
| - ||align=left| {{ZastavaMOK|CAN|1968|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[George Ede (biatlonac)|George Ede]]&lt;br/&gt;[[Knowles McGill]]&lt;br/&gt;[[George Rattai]]&lt;br/&gt;[[Esko Karu]] || {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} || -
|}

== Osvojene medalje ==
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Biatlon{{efn|name=BIM|U tabeli je prikazan pregled osvojenih medalja štafetnim utrkama u muškoj konkurenciji u biatlonu na Olimpijskim igrama od 1968. godine}}
|Broj     = 1
|Logo     = Olympic_rings.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|URS}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 2.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|NOR}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 3.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|SWE}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 1
|}

== Napomene ==
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot;/&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}{{Commonscat|Biathlon at the 1968 Winters Olympics}}

[[Kategorija:Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.]]</text>
      <sha1>do3wgjep7on1vg4qql108jmqb2vydul</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>423146</id>
    <revision>
      <id>3940758</id>
      <parentid>3883379</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T08:55:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940758</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9476" sha1="h9a2zkhjjgq2yrrpz6td9xn9om5fzkt" xml:space="preserve">{{Infokutija Svjetski kup (zimski sportovi)
| takmičenje                   = Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.
| takmičenje1                  = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – 20 km|20 km]]
| pobjednik1                   = {{flagathlete|[[Magnar Solberg]]|NOR}}
| takmičenje2                  = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta (muškarci)|Štafeta]]
| pobjednik2                   = {{ZID|SSSR|1951}}&lt;br&gt; [[Aleksandar Tihonov]]&lt;br&gt; [[Rinat Safin]]&lt;br&gt; [[Ivan Bijakov]]&lt;br&gt; [[Viktor Mamatov]]
&lt;!-- ** Takmičenje ** --&gt;
| mjesto                       = 
| pojedinačna_takmičenja       = {{m}} 1
| timska_takmičenja            = {{m}} 1
| otkazana_takmičenja          = 
| zaustavljena_takmičenja      = 
&lt;!-- ** Učesnici ** --&gt;
| države                       = 14
| sportisti                    = {{m}} 62
&lt;!-- ** ** --&gt;
| posljednja                   = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|1968]]
| sljedeća                     = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|1976]]
}}
{{Biatlon na ZOI 1972.}}
{{Lokacijska karta+|Japan|float=right|width=200|caption=Lokacija održavanja utrke u biatlonu na ZOI 1972.&lt;br /&gt;'''Legenda''': &lt;br/&gt;[[Datoteka:Red pog.svg|8px]] Domaćin ZOI 1972; |places=
{{Lokacijska karta~|Japan|lat=43.001101 |long=141.346385|label={{small|[[Saporo]]|}}|mark=Red pog.svg|position=bottom}} 
}}

{{Glavni|Zimske olimpijske igre 1972.}}
Takmičenje u '''biatlonu na [[Zimske olimpijske igre 1972.|Zimskim olimpijskim igrama 1972]]''' sastojalo se od dvije [[biatlon]]ske discipline i to [[Biatlon#Discipline|pojedinačne utrke na 20&amp;nbsp;km]] i u utrci [[Biatlon#Discipline|štafeta 4 × 7,5 km]] za muškarce. Trke su održane u [[Saporo]]u, 9-11. februara 1972., a učestvovala su 62 biatlonca iz 14 država.&lt;ref name=Biathlon&gt;{{cite web
 |title        = The XI Olympic Winter Games Sapporo 1972
 |url          = http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1972/orw1972.pdf
 |publisher    = LA84 Foundation
 |work         = Organizing Committee for the XIth Olympic Winter Games
 |year         = 1972
 |access-date  = 20. 9. 2013
 |archive-url  = https://web.archive.org/web/20130928112404/http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1972/orw1972.pdf
 |archive-date = 28. 9. 2013
 |url-status   = dead}}&lt;/ref&gt; Ove godine biatlon je po četvrti put bio na olimpijskom programu.&lt;ref name=&quot;SR&quot;&gt;[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1972/BIA/ Biatlon na ZOI 1972. na sports-reference.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090823021350/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1972/BIA/ |date=23. 8. 2009 }} {{Simboli jezika|en|engleski jezik}}&lt;/ref&gt; Zbog održavanja olimpijskih igara, [[svjetsko prvenstvo u biatlonu]], ove godine nije održano.
Norveški biatlonac [[Magnar Solberg]], odbranio je naslov u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km|pojedinačnoj utrci iz 1968.]], te nakon osvajanja srebrene medalje u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta (muškarci)|štafeti 1968.]] je postao [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|najuspješniji biatlonac]] na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]] sa osvojene dvije zlatne i jednom srebrnom medaljom. Sovjetski  biatlonac [[Aleksandar Tihonov]], osvojio je također drugu zlatnu medalju u štafeti, te nakon pobjede u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta (muškarci)|štafeti 1968.]] i srebrne u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km|pojedinačnoj utrci 1968.]] izjednačio je uspjeh Solberga.

== Satnica ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin:0.5em auto; font-size:90%; line-height:1.25em;&quot;
|-
! !!colspan=&quot;12&quot; align=&quot;center&quot; |februar
|-
!
!style=&quot;width:4.0em&quot;|3.&lt;br/&gt;čet
!style=&quot;width:4.0em&quot;|4.&lt;br/&gt;pet
!style=&quot;width:4.0em&quot;|5.&lt;br/&gt;sub
!style=&quot;width:4.0em&quot;|6.&lt;br/&gt;ned
!style=&quot;width:4.0em&quot;|7.&lt;br/&gt;pon
!style=&quot;width:4.0em&quot;|8.&lt;br/&gt;uto
!style=&quot;width:4.0em&quot;|9.&lt;br/&gt;sri
!style=&quot;width:4.0em&quot;|10.&lt;br/&gt;čet
!style=&quot;width:4.0em&quot;|11.&lt;br/&gt;pet
!style=&quot;width:4.0em&quot;|12.&lt;br/&gt;sub
!style=&quot;width:4.0em&quot;|13.&lt;br/&gt;ned
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Datoteka:Biathlon pictogram.svg|20px|alt=|link=]] [[Biatlon]]
&lt;!-- 3 --&gt;| 
&lt;!-- 4 --&gt;| 
&lt;!-- 5 --&gt;| 
&lt;!-- 6 --&gt;| 
&lt;!-- 7 --&gt;| 
&lt;!-- 8 --&gt;| 
&lt;!-- 9 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|&lt;small&gt;[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – 20 km|20 km]] 9:01&lt;/small&gt;
&lt;!-- 10 --&gt;| 
&lt;!-- 11 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|&lt;small&gt;[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta (muškarci)|Štafeta]] 9:00&lt;/small&gt;
&lt;!-- 12 --&gt;| 
&lt;!-- 13 --&gt;| 
|}
&lt;/div&gt;

==Zemlje učesnice==
Na olimpijadi je nastupilo 62 biatlonca iz 14 država, a po prvi put su nastupili biatlonci iz [[Italija na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|Italije]].
{{Div col|4}}
*{{ZastavaMOK|TCH|1972|Zimskim|5}}
*{{ZastavaMOK|FIN|1972|Zimskim|5}}
*{{ZastavaMOK|FRA|1972|Zimskim|5}}
*{{ZastavaMOK|GDR|1972|Zimskim|5}}
*{{ZastavaMOK|ITA|1972|Zimskim|5}}
*{{ZastavaMOK|JPN|1972|Zimskim|4}}
*{{ZastavaMOK|NOR|1972|Zimskim|5}}
*{{ZastavaMOK|POL|1972|Zimskim|5}}
*{{ZastavaMOK|ROU|1972|Zimskim|5}}
*{{ZastavaMOK|URS|1972|Zimskim|4}}
*{{ZastavaMOK|USA|1972|Zimskim|4}}
*{{ZastavaMOK|SWE|1972|Zimskim|4}}
*{{ZastavaMOK|FRG|1972|Zimskim|2}}
*{{ZastavaMOK|GBR|1972|Zimskim|4}}
{{Div col end}}

==Osvajači medalja==
[[Datoteka:1972 stamp of Ajman Magnar Solberg.jpg|[[Magnar Solberg]], norveški biatlonac, pobjednik u biatlonu ZOI 1972.|180px|mini|desno]]
{|{{Rezultati takmičenja medalje
|Naslov     = Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.
|Tip        = Olimpijada
|Logo       = Olympic_rings.svg 
|Rezultat   = Vrijeme
|Rastojanje =
}}
|-
| Pojedinačno &lt;br&gt; ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – 20 km|detalji]])&lt;ref name=Biathlon/&gt;
| {{ZastavaMOKmedalje|[[Magnar Solberg]]|NOR|1972|Zimskim}}
|| 1:15:55.5
| {{ZastavaMOKmedalje|[[Hansjörg Knauthe]]|GDR|1972|Zimskim}}
|| 1:16:07.6
| {{ZastavaMOKmedalje|[[Lars-Göran Arwidson]]|SWE|1972|Zimskim}}
|| 1:16:27.0
|-
| Štafeta &lt;br&gt; ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta|detalji]])&lt;ref name=Biathlon/&gt;
| {{ZastavaMOK|URS|1972|Zimskim}}&lt;small&gt;&lt;br&gt; [[Aleksandar Tihonov]]&lt;br/&gt;[[Rinat Safin]]&lt;br/&gt;[[Ivan Bijakov]]&lt;br/&gt;[[Viktor Mamatov]]&lt;/small&gt;
|| 1:51:44.9
| {{ZastavaMOK|FIN|1972|Zimskim}}&lt;small&gt;&lt;br&gt;[[Esko Saira]]&lt;br/&gt;[[Juhani Suutarinen]]&lt;br/&gt;[[Heikki Ikola]]&lt;br/&gt;[[Mauri Röppänen]]&lt;/small&gt;
|| 1:54:37.3
| {{ZastavaMOK|GDR|1972|Zimskim}}&lt;small&gt;&lt;br&gt;[[Hansjörg Knauthe]]&lt;br/&gt;[[Joachim Meischner]]&lt;br/&gt;[[Dieter Speer]]&lt;br/&gt;[[Horst Koschka]] &lt;/small&gt;
|| 1:54:57.7
|}

===Bilans medalja===
&lt;center&gt;
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Biatlon
|Broj     = 2
|Logo     = Olympic_rings.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| rowspan=&quot;2&quot;|1.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|URS|1972|Zimskim}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|NOR|1972|Zimskim}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 3.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|GDR|1972|Zimskim}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 2
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 4.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FIN|1972|Zimskim}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 5.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|SWE|1972|Zimskim}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 1
|}
&lt;/center&gt;

== Osvojene medalje ==
&lt;center&gt;
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Biatlon{{efn|name=BIM|U tabeli je prikazan pregled osvojenih medalja u muškoj konkurenciji u biatlonu na Olimpijskim igrama od [[Biatlon na ZOI 1960.|1960.]] godine}}
|Broj     = 4
|Logo     = Olympic_rings.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|URS}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 3
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 2
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 2
| 7
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 2.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|NOR}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 2
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 4
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 3.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|SWE}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 2
| 3
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 4.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FIN}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 2
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 2
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 5.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|GDR}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 2
|}
&lt;/center&gt;

== Napomene==
{{napspisak}}

== Također pogledajte ==
* [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama]]
* [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu]]

==Reference==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}{{Commonscat|Biathlon at the 1972 Winter Olympics}}
*[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1972/BIA/ Biatlon na ZOI 1972. sa sports-reference.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090823021350/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1972/BIA/ |date=23. 8. 2009 }} {{Simboli jezika|en|engleski jezik}}

{{Biatlon na ZOI}}
{{Sportovi na ZOI 1972.}}

[[Kategorija:Biatlon na ZOI|1972]]
[[Kategorija:Sportovi na ZOI 1972.]]
[[Kategorija:1972. u biatlonu]]
[[Kategorija:Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.| ]]
[[Kategorija:Biatlon u Japanu]]</text>
      <sha1>h9a2zkhjjgq2yrrpz6td9xn9om5fzkt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta</title>
    <ns>0</ns>
    <id>423175</id>
    <revision>
      <id>3940760</id>
      <parentid>3866486</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T08:55:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940760</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8658" sha1="ndrqmnod5pbfhf5wa78wcxa19jf3qyw" xml:space="preserve">{{Infokutija olimpijski događaj
| disciplina      = Biatlon – štafeta 4 × 7,5 km (muškarci)
| slika           = Biathlon pictogram.svg
| veličina_slike  = 80px
| opis_slike      = 
| mjesto          = {{ZID|Japan}}, [[Saporo]]
| datum           = 11. februar 1972.
| broj_učesnika   = 52
| broj_zemalja    = 13
| broj_ekipa      = 
| godina          = 1972
| vrsta           = Zimskim
| zlato           = [[Aleksandar Tihonov]]&lt;br/&gt;[[Rinat Safin]]&lt;br/&gt;[[Ivan Bijakov]]&lt;br/&gt;[[Viktor Mamatov]]
| zlato_NOK       = URS
| srebro          = [[Esko Saira]]&lt;br/&gt;[[Juhani Suutarinen]]&lt;br/&gt;[[Heikki Ikola]]&lt;br/&gt;[[Mauri Röppänen]]
| srebro_NOK      = FIN
| bronza          = [[Hansjörg Knauthe]]&lt;br/&gt;[[Joachim Meischner]]&lt;br/&gt;[[Dieter Speer]]&lt;br/&gt;[[Horst Koschka]]
| bronza_NOK      = GDR
| prijašnji       = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta|1968.]]
| sljedeći        = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|1976]]
}}
{{Biatlon na ZOI 1972.}}
{{Glavni|Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.}}
Utrka u '''[[biatlon]]u''' u [[Biatlon#Discipline|štafeti 4x7,5&amp;nbsp;km]] na [[ZOI 1972.]] održana je 11. februara 1972. u [[Saporo]]u.&lt;ref name=&quot;SR&quot;&gt;[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1972/BIA/ Biatlon na ZOI 1972. na sports-reference.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090823021350/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1972/BIA/ |date=23. 8. 2009 }} {{Simboli jezika|en|engleski jezik}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Biathlon&gt;{{cite web
 |title        = The XI Olympic Winter Games Sapporo 1972
 |url          = http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1972/orw1972.pdf
 |publisher    = LA84 Foundation
 |work         = Organizing Committee for the XIth Olympic Winter Games
 |year         = 1972
 |access-date  = 20. 9. 2013
 |archive-url  = https://web.archive.org/web/20130928112404/http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1972/orw1972.pdf
 |archive-date = 28. 9. 2013
 |url-status   = dead}}&lt;/ref&gt; Na ovoj olimpijadi drugi put je organizirana utrka u štafeti za muškarce. Zlatnu medalju kao i na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta|utrci 1968.]] osvojila je sovjetska štafeta.

==Pravila takmičenja==
Disciplina [[Biatlon#Discipline|štafeta 4x7,5&amp;nbsp;km]] u [[biatlon]]u na ovoj se olimpijadi, za muškarce održavala drugi put. Takmičari su gađali 2 puta i to stojeći nakon 2,5&amp;nbsp;km i jednom ležeći nakon 5&amp;nbsp;km. Da odstojanja od 150&amp;nbsp;metara trebalo je sa osam hitaca pogoditi pet meta, koje su bile prečnika 15&amp;nbsp;cm kod ležećeg stava, a 35&amp;nbsp;cm kod stojećeg stava. Za svaki promašaj takmičar je trebao otrčati kazneni krug u dužini od 200&amp;nbsp;metara. Gađalo se iz pušaka velikog kalibra (7,62&amp;nbsp;mm).&lt;ref name=&quot;SR&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Biathlon&quot;/&gt;{{efn|name=POJ|Pravila gađanja na Olimpijskim igrama, kao i kalibar oružja u početku mjenjali su se nakon svake olimpijade.}}

== Rezultati ==
{|class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
! Plasman !! Država !!Promašaji  !! Vrijeme&lt;ref name=Biathlon /&gt; 
|-
|{{gold1}}  ||align=left| {{ZastavaMOK|URS|1972|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt; [[Aleksandar Tihonov]]&lt;br/&gt;[[Rinat Safin]]&lt;br/&gt;[[Ivan Bijakov]]&lt;br/&gt;[[Viktor Mamatov]]&lt;/small&gt; || '''3+9'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;2+4&lt;br/&gt;0+1&lt;br/&gt;1+3&lt;br/&gt;0+1&lt;/small&gt; || '''1:51:44.92'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;28:54.48&lt;br/&gt;26:48.52&lt;br/&gt;28:15.90&lt;br/&gt;27:46.02&lt;/small&gt;
|-
|{{silver2}} ||align=left| {{ZastavaMOK|FIN|1972|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Esko Saira]]&lt;br/&gt;[[Juhani Suutarinen]]&lt;br/&gt;[[Heikki Ikola]]&lt;br/&gt;[[Mauri Röppänen]]&lt;/small&gt; || '''3+14'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;1+3&lt;br/&gt;2+6&lt;br/&gt;0+4&lt;br/&gt;0+1&lt;/small&gt;|| '''1:54:37.25'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;28:52.04&lt;br/&gt;29:37.33&lt;br/&gt;28:45.79&lt;br/&gt;27:22.09&lt;/small&gt;
|-
| {{bronze3}}  ||align=left| {{ZastavaMOK|GDR|1972|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Hansjörg Knauthe]]&lt;br/&gt;[[Joachim Meischner]]&lt;br/&gt;[[Dieter Speer]]&lt;br/&gt;[[Horst Koschka]]&lt;/small&gt; || '''4+12'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;0+1&lt;br/&gt;0+3&lt;br/&gt;2+5&lt;br/&gt;2+3&lt;/small&gt; || '''1:54:57.67'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;28:11.72&lt;br/&gt;28:35.86&lt;br/&gt;28:50.72&lt;br/&gt;29:19.37&lt;/small&gt;
|-
| 4 ||align=left| {{ZastavaMOK|NOR|1972|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Tor Svendsberget]]&lt;br/&gt;[[Kåre Hovda]]&lt;br/&gt;[[Ivar Nordkild]]&lt;br/&gt;[[Magnar Solberg]]&lt;/small&gt; || '''7+21'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;1+6&lt;br/&gt;3+4&lt;br/&gt;2+5&lt;br/&gt;1+6&lt;/small&gt; || '''1:56:24.41'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;28:23.86&lt;br/&gt;29:43.80&lt;br/&gt;29:41.97&lt;br/&gt;28:34.78&lt;/small&gt;
|-
| 5 ||align=left|  {{ZastavaMOK|SWE|1972|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Lars-Göran Arwidson]]&lt;br/&gt;[[Olle Petrusson]]&lt;br/&gt;[[Torsten Wadman]]&lt;br/&gt;[[Holmfrid Olsson]]&lt;/small&gt; || '''6+18'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;1+6&lt;br/&gt;3+4&lt;br/&gt;0+2&lt;br/&gt;2+6&lt;/small&gt; || '''1:56:57.40'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;28:23.09&lt;br/&gt;29:32.78&lt;br/&gt;27:52.03&lt;br/&gt;31:09.50&lt;/small&gt;
|-
| 6 ||align=left| {{ZastavaMOK|USA|1972|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt; [[Peter Karns]]&lt;br/&gt;[[Terry Morse (biatlonac)|Terry Morse]]&lt;br/&gt;[[Dennis Donahue]]&lt;br/&gt;[[Jay Bowerman (biatlonac)|Jay Bowerman]]&lt;/small&gt; || '''1+14'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;0+3&lt;br/&gt;0+4&lt;br/&gt;0+3&lt;br/&gt;1+4&lt;/small&gt; || '''1:57:24.32'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;28:50.37&lt;br/&gt;28:43.56&lt;br/&gt;29:01.97&lt;br/&gt;30:48.42&lt;/small&gt;
|-
| 7 ||align=left| {{ZastavaMOK|POL|1972|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Józef Różak]]&lt;br/&gt;[[Józef Stopka]]&lt;br/&gt;[[Andrzej Rapacz]]&lt;br/&gt;[[Aleksander Klima]]&lt;/small&gt; || '''4+18'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;2+4&lt;br/&gt;1+3&lt;br/&gt;0+6&lt;br/&gt;1+5&lt;/small&gt;|| '''1:58:09.02'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;29:36.15&lt;br/&gt;29:21.63&lt;br/&gt;29:05.75&lt;br/&gt;30:06.39&lt;/small&gt;
|-
| 8 ||align=left| {{ZastavaMOK|JPN|1972|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Isao Ono]]&lt;br/&gt;[[Shozo Sasaki]]&lt;br/&gt;[[Miki Shibuya]]&lt;br/&gt;[[Kazuo Sasakubo]]&lt;/small&gt; || '''5+18'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;0+5&lt;br/&gt;5+6&lt;br/&gt;0+2&lt;br/&gt;0+5&lt;/small&gt; ||'''1:59:09.48'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;27:35.73&lt;br/&gt;33:46.08&lt;br/&gt;27:59.80&lt;br/&gt;29:47.87&lt;/small&gt;
|-
| 9 ||align=left| {{ZastavaMOK|ROU|1972|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Nicolae Veştea]]&lt;br/&gt;[[Victor Fontana (biatlonac)|Victor Fontana]]&lt;br/&gt;[[Ion Ţeposu]]&lt;br/&gt;[[Gheorghe Vilmoș]]&lt;/small&gt; || '''5+17'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;0+3&lt;br/&gt;4+6&lt;br/&gt;0+5&lt;br/&gt;1+3&lt;/small&gt; || '''1:59:30.61'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;28:47.96&lt;br/&gt;32:19.63&lt;br/&gt;28:47.13&lt;br/&gt;29:35.89&lt;/small&gt;
|-
| 10 ||align=left| {{ZastavaMOK|ITA|1972|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Willy Bertin]]&lt;br/&gt;[[Giovanni Astegiano]]&lt;br/&gt;[[Corrado Varesco]]&lt;br/&gt;[[Lino Jordan]]&lt;/small&gt; || '''6+20'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;2+4&lt;br/&gt;0+5&lt;br/&gt;1+6&lt;br&gt;3+5&lt;/small&gt; || '''1:59:47.62'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;29:06.56&lt;br/&gt;28:43.42&lt;br/&gt;30:58.59&lt;br/&gt;30:59.05&lt;/small&gt;
|-
| 11 ||align=left| {{ZastavaMOK|GBR|1972|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Malcolm Hirst]]&lt;br/&gt;[[Keith Oliver (biatlonac)|Keith Oliver]]&lt;br/&gt;[[Jeffrey Stevens]]&lt;br/&gt;[[Alan Notley]]&lt;/small&gt; || '''5+16'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;0+2&lt;br/&gt;3+6&lt;br/&gt;2+4&lt;br/&gt;0+4&lt;/small&gt; || '''2:01:38.84'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;28:19.40&lt;br/&gt;31:58.85&lt;br/&gt;30:53.97&lt;br/&gt;30:26.62&lt;/small&gt;
|-
| 12 ||align=left| {{ZastavaMOK|TCH|1972|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Ladislav Žižka]]&lt;br/&gt;[[Pavel Ploc (biatlonac)|Pavel Ploc]]&lt;br/&gt;[[Ján Húska]]&lt;br/&gt;[[Arnošt Hájek]]&lt;/small&gt; || '''3+20'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;0+5&lt;br/&gt;1+5&lt;br/&gt;0+4&lt;br/&gt;2+6&lt;/small&gt; || '''2:03:08.17'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;28:59.51&lt;br/&gt;30:38.69&lt;br/&gt;31:29.79&lt;br/&gt;32:00.18&lt;/small&gt;
|-
| 13 ||align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1972|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[René Arpin]]&lt;br/&gt;[[Noël Turrell]]&lt;br/&gt;[[Daniel Claudon]]&lt;br/&gt;[[Aimé Gruet-Masson]]&lt;/small&gt; || '''4+19'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;1+5&lt;br/&gt;0+3&lt;br/&gt;2+5&lt;br/&gt;1+6&lt;/small&gt; || '''2:03:08.90'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;30:04.71&lt;br/&gt;29:34.23&lt;br/&gt;32:05.94&lt;br/&gt;31:24.02&lt;/small&gt;
|}

== Osvojene medalje ==
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Biatlon{{efn|name=BIM|U tabeli je prikazan pregled osvojenih medalja u štafetnim utrkama u muškoj konkurenciji u biatlonu na Olimpijskim igrama od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta (muškarci)|1968.]] godine}}
|Broj     = 2
|Logo     = Olympic_rings.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|URS}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 2
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 2
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| rowspan=&quot;2&quot;|2.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|NOR}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FIN}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| rowspan=&quot;2&quot;| 4.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|SWE}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|GDR}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 1
|}

== Napomene ==
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot;/&gt;

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}{{Commonscat|Biathlon at the 1972 Winter Olympics}}

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.]]</text>
      <sha1>ndrqmnod5pbfhf5wa78wcxa19jf3qyw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – 20 km</title>
    <ns>0</ns>
    <id>423181</id>
    <revision>
      <id>3940759</id>
      <parentid>3866487</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T08:55:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940759</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11501" sha1="f4pgowra6d07crxyxm8l7uqa7pf5znj" xml:space="preserve">{{Infokutija olimpijski događaj
| disciplina      = Biatlon – 20 km (muškarci)
| slika           = Biathlon pictogram.svg
| veličina_slike  = 80px
| opis_slike      = 
| mjesto          = {{ZID|Japan}}, [[Saporo]]
| datum           = 9. februar 1972.
| broj_učesnika   = 54
| broj_zemalja    = 14
| broj_ekipa      = 
| godina          = 1972
| vrsta           = Zimskim
| zlato           = [[Magnar Solberg]]
| zlato_NOK       = NOR
| srebro          = [[Hansjörg Knauthe]]
| srebro_NOK      = GDR
| bronza          = [[Lars-Göran Arwidson]]
| bronza_NOK      = SWE
| prijašnji       = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km|1968.]]
| sljedeći        = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – 20 km|1976]]
}}
{{Biatlon na ZOI 1972.}}
{{Glavni|Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.}}
Utrka u '''[[biatlon]]u''' u [[Biatlon#Discipline|pojedinačnoj konkurenciji na 20&amp;nbsp;km]] na [[ZOI 1972.]] održana je 9. februara 1972. u [[Saporo]]u.&lt;ref name=&quot;SR&quot;&gt;[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1972/BIA/ Biatlon na ZOI 1972. na sports-reference.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090823021350/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1972/BIA/ |date=23. 8. 2009 }} {{Simboli jezika|en|engleski jezik}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Biathlon&gt;{{cite web
 |title        = The XI Olympic Winter Games Sapporo 1972
 |url          = http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1972/orw1972.pdf
 |publisher    = LA84 Foundation
 |work         = Organizing Committee for the XIth Olympic Winter Games
 |year         = 1972
 |access-date  = 20. 9. 2013
 |archive-url  = https://web.archive.org/web/20130928112404/http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1972/orw1972.pdf
 |archive-date = 28. 9. 2013
 |url-status   = dead}}&lt;/ref&gt;

==Pravila takmičenja==
Disciplina [[Biatlon#Discipline|20 km]] u [[biatlon]]u na ovoj se olimpijadi, za muškarce održavala na kružnoj stazi od 20 kilometara. Takmičari su počinjali trku pojedinačno, a startovali su u intervalu od 30&amp;nbsp;sekundi. Gađalo se četiri puta u pet meta sa udaljenosti od 250&amp;nbsp;metara i to prvi put ležeći nakon 3,6&amp;nbsp;km, drugi put stojeći nakon 8,5&amp;nbsp;km, treći put ležeći na 12,5&amp;nbsp;km i četvrti put stojeći na 17,4&amp;nbsp;km. Prečnik mete kod ležećeg gađanja bio je 25&amp;nbsp;cm, dok je unutrašnji krug bio 12,5&amp;nbsp;cm, a kod stojećeg stava 45&amp;nbsp;cm, a unutrašnji krug bio je 35&amp;nbsp;cm. Za pogodak u vanjski prsten, biatlonac je dobijao jednu kaznenu minutu, a za promašaj mete 2&amp;nbsp;minute. Gađalo se iz pušaka velikog kalibra (7,62&amp;nbsp;mm).&lt;ref name=&quot;SR&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Biathlon&quot;/&gt;{{efn|name=POJ|Pravila gađanja na Olimpijskim igrama, kao i kalibar oružja u početku mjenjali su se nakon svake olimpijade.}}

== Rezultati ==
{|class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
! Plasman !! Ime !! Država !! Vrijeme&lt;ref name=Biathlon /&gt; !! Promašaji !! Ukupno &lt;br&gt; vrijeme !! Zaostatak
|-
| {{gold1}} ||align=left| [[Magnar Solberg]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|1972|Zimskim}}|| 1:13:55.5 || 2 || 1:15:55.5 || -
|-
| {{silver2}} ||align=left| [[Hansjörg Knauthe]] || align=left| {{ZastavaMOK|GDR|1972|Zimskim}}|| 1:15:07.6 || 1 || 1:16:07.6 || +0:12.1
|-
| {{bronze3}} ||align=left| [[Lars-Göran Arwidson]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1972|Zimskim}}|| 1:14:27.0 || 2 || 1:16:27.0 || +0:31.5
|-
| 4 ||align=left| [[Aleksandar Tihonov]] || align=left| {{ZastavaMOK|URS|1972|Zimskim}}|| 1:12:48.6 || 4 || 1:16:48.6 || +0:53.1
|-
| 5 ||align=left| [[Yrjö Salpakari]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|1972|Zimskim}}|| 1:14:51.4 || 2 || 1:16:51.4 || +0:55.9
|-
| 6 ||align=left| [[Esko Saira]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|1972|Zimskim}}|| 1:12:34.8 || 5 || 1:17:34.8 || +1:39.3
|-
| 7 ||align=left| [[Viktor Mamatov]] || align=left| {{ZastavaMOK|URS|1972|Zimskim}}|| 1:16:16.3 || 2 || 1:18:16.3 || +2:20.8
|-
| 8 ||align=left| [[Tor Svendsberget]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|1972|Zimskim}}|| 1:15:26.5 || 3 || 1:18:26.5 || +2:31.0
|-
| 9 ||align=left| [[Aleksander Klima]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|1972|Zimskim}}|| 1:17:00.9 || 2 || 1:19:00.9 || +3:05.4
|-
| 10 ||align=left| [[Daniel Claudon]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1972|Zimskim}}|| 1:18:14.7 || 1 || 1:19:14.7 || +3:19.2
|-
| 11 ||align=left| [[Keith Oliver (biatlonac)|Keith Oliver]] || align=left| {{ZastavaMOK|GBR|1972|Zimskim}}|| 1:17:40.3 || 3 || 1:20:40.3 || +4:44.8
|-
| 12 ||align=left| [[Ivan Bijakov]] || align=left| {{ZastavaMOK|URS|1972|Zimskim}}|| 1:17:42.8 || 3 || 1:20:42.8 || +4:47.3
|-
| 13 ||align=left| [[Dieter Speer]] || align=left| {{ZastavaMOK|GDR|1972|Zimskim}}|| 1:13:43.6 || 7 || 1:20:43.6 || +4:48.1
|-
| 14 ||align=left| [[Peter Karns]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1972|Zimskim}}|| 1:18:59.7 || 2 || 1:20:59.7 || +5:04.2
|-
| 15 ||align=left| [[Günter Bartnik]] || align=left| {{ZastavaMOK|GDR|1972|Zimskim}}|| 1:16:01.7 || 5 || 1:21:01.7 || +5:06.2
|-
| 16 ||align=left| [[Willy Bertin]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|1972|Zimskim}}|| 1:16:03.0 || 5 || 1:21:03.0 || +5:07.5
|-
| 17 ||align=left| [[Miki Shibuya]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|1972|Zimskim}}|| 1:16:57.3 || 5 || 1:21:57.3 || +6:01.8
|-
| 18 ||align=left| [[Kåre Hovda]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|1972|Zimskim}}|| 1:16:20.4 || 6 || 1:22:20.4 || +6:24.9
|-
| 19 ||align=left| [[Rinat Safin]] || align=left| {{ZastavaMOK|URS|1972|Zimskim}}|| 1:15:22.6 || 7 || 1:22:22.6 || +6:27.1
|-
| 20 ||align=left| [[Horst Koschka]] || align=left| {{ZastavaMOK|GDR|1972|Zimskim}}|| 1:17:24.6 || 5 || 1:22:24.6 || +6:29.1
|-
| 21 ||align=left| [[Holmfrid Olsson]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1972|Zimskim}}|| 1:19:28.8 || 3 || 1:22:28.8 || +6:33.3
|-
| 22 ||align=left| [[Giovanni Astegiano]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|1972|Zimskim}}|| 1:16:45.9 || 6 || 1:22:45.9 || +6:50.4
|-
| 23 ||align=left| [[Shozo Sasaki]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|1972|Zimskim}}|| 1:18:05.5 || 5 || 1:23:05.5 || +7:10.0
|-
| 24 ||align=left| [[Dennis Donahue]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1972|Zimskim}}|| 1:19:20.4 || 4 || 1:23:20.4 || +7:24.9
|-
| 25 ||align=left| [[Isao Ono]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|1972|Zimskim}}|| 1:16:26.8 || 7 || 1:23:26.8 || +7:31.3
|-
| 26 ||align=left| [[Jeffrey Stevens]] || align=left| {{ZastavaMOK|GBR|1972|Zimskim}}|| 1:19:28.9 || 4 || 1:23:28.9 || +7:33.4
|-
| 27 ||align=left| [[Mauri Röppänen]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|1972|Zimskim}}|| 1:16:45.9 || 7 || 1:23:45.9 || +7:50.4
|-
| 28 ||align=left| [[Victor Fontana (biatlonac)|Victor Fontana]] || align=left| {{ZastavaMOK|ROU|1972|Zimskim}}|| 1:19:17.8 || 5 || 1:24:17.9 || +8:22.3
|-
| 29 ||align=left| [[Ragnar Tveiten]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|1972|Zimskim}}|| 1:17:19.9 || 7 || 1:24:19.9 || +8:24.4
|-
| 30 ||align=left| [[Juhani Suutarinen]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|1972|Zimskim}}|| 1:14:26.0 || 10 || 1:24:26.0 || +8:30.5
|-
| 31 ||align=left| [[Pierantonio Clementi]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|1972|Zimskim}}|| 1:19:28.7 || 6 || 1:25:28.7 || +9:33.2
|-
| 32 ||align=left| [[Gheorghe Vilmoș]] || align=left| {{ZastavaMOK|ROU|1972|Zimskim}}|| 1:17:52.3 || 8 || 1:25:52.3 || +9:56.8
|-
| 33 ||align=left| [[Andrzej Rapacz]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|1972|Zimskim}}|| 1:17:21.0 || 9 || 1:26:21.0 || +10:25.5
|-
| 34 ||align=left| [[Nicolae Veştea]] || align=left| {{ZastavaMOK|ROU|1972|Zimskim}}|| 1:21:08.2 || 6 || 1:27:08.2 || +11:12.7
|-
| 35 ||align=left| [[Józef Stopka]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|1972|Zimskim}}|| 1:19:18.7 || 8 || 1:27:18.7 || +11:23.2
|-
| 36 ||align=left| [[Ladislav Žižka]] || align=left| {{ZastavaMOK|TCH|1972|Zimskim}}|| 1:16:36.8 || 11 || 1:27:36.8 || +11:41.3
|-
| 37 ||align=left| [[René Arpin]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1972|Zimskim}}|| 1:19:52.6 || 8 || 1:27:52.6 || +11:57.1
|-
| 38 ||align=left| [[Kazuo Sasakubo]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|1972|Zimskim}}|| 1:19:07.4 || 9 || 1:28:07.4 || +12:11.9
|-
| 39 ||align=left| [[Arnošt Hájek]] || align=left| {{ZastavaMOK|TCH|1972|Zimskim}}|| 1:19:22.4 || 9 || 1:28:22.4 || +12:26.9
|-
| 40 ||align=left| [[Lino Jordan]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|1972|Zimskim}}|| 1:16:26.1 || 12 || 1:28:26.1 || +12:30.6
|-
| 41 ||align=left| [[Terry Morse (biatlonac)|Terry Morse]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1972|Zimskim}}|| 1:21:40.1 || 7 || 1:28:40.1 || +12:44.6
|-
| 42 ||align=left| [[Olle Petrusson]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1972|Zimskim}}|| 1:16:40.6 || 12 || 1:28:40.6 || +12:45.1
|-
| 43 ||align=left| [[Alan Notley]] || align=left| {{ZastavaMOK|GBR|1972|Zimskim}}|| 1:21:48.7 || 7 || 1:28:48.7 || +12:53.2
|-
| 44 ||align=left| [[Stanislav Fajstavr]] || align=left| {{ZastavaMOK|TCH|1972|Zimskim}}|| 1:19:53.3 || 9 || 1:28:53.3 || +12:57.8
|-
| 45 ||align=left| [[Jay Bowerman (biatlonac)|Jay Bowerman]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1972|Zimskim}}|| 1:22:13.7 || 7 || 1:29:13.7 || +13:18.2
|-
| 46 ||align=left| [[Josef Niedermeier (biatlonac)|Josef Niedermeier]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRG|1972|Zimskim}}|| 1:21:26.4 || 8 || 1:29:26.4 || +13:30.9
|-
| 47 ||align=left| [[Pavel Ploc (biatlonac)|Pavel Ploc]] || align=left| {{ZastavaMOK|TCH|1972|Zimskim}}|| 1:18:38.8 || 11 || 1:29:38.8 || +13:43.3
|-
| 48 ||align=left| [[Andrzej Fiedor]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|1972|Zimskim}}|| 1:19:17.2 || 11 || 1:30:17.3 || +14:21.7
|-
| 49 ||align=left| [[Torsten Wadman]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1972|Zimskim}}|| 1:17:17.6 || 13 || 1:30:17.6 || +14:22.1
|-
| 50 ||align=left| [[Theo Merkel]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRG|1972|Zimskim}}|| 1:19:58.2 || 11 || 1:30:58.2 || +15:02.7
|-
| 51 ||align=left| [[Aimé Gruet-Masson]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1972|Zimskim}}|| 1:18:44.4 || 15 || 1:33:44.4 || +17:48.9
|-
| 52 ||align=left| [[Constantin Carabela]] || align=left| {{ZastavaMOK|ROU|1972|Zimskim}}|| 1:22:45.9 || 11 || 1:33:45.9 || +17:50.4
|-
| 53 ||align=left| [[Malcolm Hirst]] || align=left| {{ZastavaMOK|GBR|1972|Zimskim}}|| 1:20:55.6 || 14 || 1:34:55.6 || +19:00.1
|-
| - ||align=left| [[Paul Chassagne]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1972|Zimskim}}|| {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} || - || - || 
|}

== Osvojene medalje ==
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Biatlon{{efn|name=BIM|U tabeli je prikazan pregled osvojenih medalja u pojedinačnim utrkama u muškoj konkurenciji u biatlonu na Olimpijskim igrama od [[ZOI 1960.|1960.]] godine}}
|Broj     = 4
|Logo     = Olympic_rings.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|NOR}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 2
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 3
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 2.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|URS}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 2
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 2
| 5
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 3.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|SWE}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 2
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| rowspan=&quot;2&quot;|4.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FIN}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|GDR}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 1
|}

== Napomene ==
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot;/&gt;

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}{{Commonscat|Biathlon at the 1972 Winter Olympics}}

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.]]</text>
      <sha1>f4pgowra6d07crxyxm8l7uqa7pf5znj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>423189</id>
    <revision>
      <id>3940762</id>
      <parentid>3883380</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T08:56:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940762</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9869" sha1="i4pwcnyoobj6efgkhsm6elygohjxfpr" xml:space="preserve">{{Infokutija Svjetski kup (zimski sportovi)
| takmičenje                   = Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.
| takmičenje1                  = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – 20 km|20 km]]
| pobjednik1                   = {{flagathlete|[[Nikolaj Kruglov]]|SSSR|1951}}
| takmičenje2                  = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta (muškarci)|Štafeta]]
| pobjednik2                   = {{ZID|SSSR|1951}}&lt;br/&gt;[[Aleksandar Jelizarov]]&lt;br/&gt;[[Ivan Bijakov]]&lt;br/&gt;[[Nikolaj Kruglov]]&lt;br/&gt;[[Aleksandar Tihonov]]
&lt;!-- ** Takmičenje ** --&gt;
| mjesto                       = 
| pojedinačna_takmičenja       = {{m}} 1
| timska_takmičenja            = {{m}} 1
| otkazana_takmičenja          = 
| zaustavljena_takmičenja      = 
&lt;!-- ** Učesnici ** --&gt;
| države                       = 18
| sportisti                    = {{m}} 74
&lt;!-- ** ** --&gt;
| posljednja                   = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|1972]]
| sljedeća                     = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|1980]]
}}
{{Biatlon na ZOI 1976.}}
{{Lokacijska karta+|Austrija|float=right|width=200|caption=Lokacija održavanja utrke u biatlonu na ZOI 1976.&lt;br /&gt;'''Legenda''':&lt;br/&gt;[[Datoteka:Blue pog.svg|8px]] Mjesto održavanja biatlonske utrke; &lt;br/&gt;[[Datoteka:Red pog.svg|8px]] Domaćin ZOI 1976; |places=
{{Lokacijska karta~|Austrija|lat=47.3294 |long=11.1892|label={{small|[[Seefeld in Tirol]]|Seefeld}}|mark=Red pog.svg|position=bottom}} 
{{Lokacijska karta~|Austrija|lat=47.2672 |long=11.3928|label={{small|[[Innsbruck]]}}|mark=Blue pog.svg |position=top}} 
}}
{{Glavni|Zimske olimpijske igre 1976.}}
Takmičenje u '''biatlonu na [[Zimske olimpijske igre 1976.|Zimskim olimpijskim igrama 1976]]''' sastojalo se od sastojalo se od dvije [[biatlon]]ske discipline i to [[Biatlon#Discipline|pojedinačne utrke na 20&amp;nbsp;km]] i u utrci [[Biatlon#Discipline|štafeta 4 × 7,5 km]] za muškarce. Utrke su održane u [[Seefeld in Tirol|Seefeldu]], 6-13. februara 1976., a učestvovao je 74 biatlonac iz 18 država.&lt;ref name=&quot;SR&quot;/&gt;&lt;ref name=Biathlon&gt;{{cite web
 |title        = Offizieller Bericht der IX. Olympischen Winterspiele Innsbruck 1976
 |url          = http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1976/orw1976.pdf
 |publisher    = LA84 Foundation
 |work         = Austrian Federal Publishing House for Instruction, Science and Art, Vienna and Munich
 |year         = 1976
 |access-date  = 20. 9. 2013
 |archive-url  = https://web.archive.org/web/20131112083812/http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1976/orw1976.pdf
 |archive-date = 12. 11. 2013
 |url-status   = dead}}&lt;/ref&gt; Ove godine biatlon je po peti put bio na olimpijskom programu.&lt;ref name=&quot;SR&quot;&gt;[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1976/BIA/ Biatlon na ZOI 1972. na sports-reference.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091017233921/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1976/BIA/ |date=17. 10. 2009 }} {{Simboli jezika|en|engleski jezik}}&lt;/ref&gt; Zbog održavanja olimpijskih igara,  na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|Svjetskom prvenstvu u biatlonu]], ove godine je trčana samo disciplina [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976 – 10 km|sprinta na 10&amp;nbsp;km]],&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://sports123.com/bia/index.html |title=Sports 123 biathlon results |access-date=15. 11. 2015 |archive-date=25. 12. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171225065511/http://sports123.com/bia/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; koja još nije postala olimpijska disciplina. Sovjetski biatlonac [[Nikolaj Kruglov]], je bio najuspješniji takmičar na olimpijadi, osvojivši dvije zlatne medalje u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – 20 km|pojedinačnoj utrci]] i u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta (muškarci)|štafeti]]. Član sovjetske štafete sa [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|prošle olimpijade (1972.)]] [[Aleksandar Tihonov]] ponovo je osvojio zlatnu medalju u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta (muškarci)|štafeti]], te je postao [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|najuspješniji biatlonac]] na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]] sa osvojene tri zlatne i jednom srebrnom medaljom.

== Satnica ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin:0.5em auto; font-size:90%; line-height:1.25em;&quot;
|-
! !!colspan=&quot;12&quot; align=&quot;center&quot; |februar
|-
!
!style=&quot;width:4.0em&quot;|4.&lt;br/&gt;sri
!style=&quot;width:4.0em&quot;|5.&lt;br/&gt;čet
!style=&quot;width:4.0em&quot;|6.&lt;br/&gt;pet
!style=&quot;width:4.0em&quot;|7.&lt;br/&gt;sub
!style=&quot;width:4.0em&quot;|8.&lt;br/&gt;ned
!style=&quot;width:4.0em&quot;|9.&lt;br/&gt;pon
!style=&quot;width:4.0em&quot;|10.&lt;br/&gt;uto
!style=&quot;width:4.0em&quot;|11.&lt;br/&gt;sri
!style=&quot;width:4.0em&quot;|12.&lt;br/&gt;čet
!style=&quot;width:4.0em&quot;|13.&lt;br/&gt;pet
!style=&quot;width:4.0em&quot;|14.&lt;br/&gt;sub
!style=&quot;width:4.0em&quot;|15.&lt;br/&gt;ned
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Datoteka:Biathlon pictogram.svg|20px|alt=|link=]] [[Biatlon]]
&lt;!-- 4 --&gt;|
&lt;!-- 5 --&gt;|
&lt;!-- 6 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|&lt;small&gt;[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – 20 km|20 km]] 8:30&lt;/small&gt;
&lt;!-- 7 --&gt;| 
&lt;!-- 8 --&gt;| 
&lt;!-- 9 --&gt;|
&lt;!-- 10 --&gt;|
&lt;!-- 11 --&gt;|
&lt;!-- 12 --&gt;|
&lt;!-- 13 --&gt;|bgcolor=#ffcc00|&lt;small&gt;[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta (muškarci)|štafeta]] 9:00&lt;/small&gt;
&lt;!-- 14 --&gt;|
&lt;!-- 15 --&gt;|
|}

==Zemlje učesnice==
Na olimpijadi je nastupio 74 biatlonac iz 18 država, a po prvi put su nastupili biatlonci iz [[Bugarska na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|Bugarske]] i [[Republika Kina na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|Republike Kine (Tajpeha)]].
{{Div col|4}}
*{{flagIOC|AUT|1976|Zimskim|4}}
*{{flagIOC|BUL|1976|Zimskim|2}}
*{{flagIOC|TCH|1976|Zimskim|5}}
*{{flagIOC|FIN|1976|Zimskim|4}}
*{{flagIOC|FRA|1976|Zimskim|5}}
*{{flagIOC|GDR|1976|Zimskim|5}}
*{{flagIOC|ITA|1976|Zimskim|4}}
*{{flagIOC|JPN|1976|Zimskim|5}}
*{{flagIOC|NOR|1976|Zimskim|4}}
*{{flagIOC|POL|1976|Zimskim|4}}
*{{flagIOC|TPE|1976|Zimskim|2}}
*{{flagIOC|ROU|1976|Zimskim|4}}
*{{flagIOC|URS|1976|Zimskim|4}}
*{{flagIOC|USA|1976|Zimskim|5}}
*{{flagIOC|SUI|1976|Zimskim|3}}
*{{flagIOC|SWE|1976|Zimskim|4}}
*{{flagIOC|FRG|1976|Zimskim|6}}
*{{flagIOC|GBR|1976|Zimskim|4}}
{{Div col end}}

==Osvajači medalja==
{|{{Rezultati takmičenja medalje
|Naslov     = Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.
|Tip        = Olimpijada
|Logo       = Olympic_rings.svg 
|Rezultat   = Vrijeme
|Rastojanje =
}}
|-
| Pojedinačno &lt;br&gt; ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – 20 km|detalji]])&lt;ref name=Biathlon/&gt;
| {{ZastavaMOKmedalje|[[Nikolaj Kruglov]]|URS|1976|Zimskim}}
|| 1:14:12.3
| {{ZastavaMOKmedalje|[[Heikki Ikola]]|FIN|1976|Zimskim}}
|| 1:23:42.5
| {{ZastavaMOKmedalje|[[Aleksandar Jelizarov]]|URS|1976|Zimskim}}
|| 1:24:38.8
|-
| Štafeta &lt;br&gt; ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta (muškarci)|detalji]])&lt;ref name=Biathlon/&gt;
| {{ZastavaMOK|URS|1976|Zimskim}}&lt;small&gt;&lt;br&gt;[[Aleksandar Jelizarov]]&lt;br/&gt;[[Ivan Bijakov]]&lt;br/&gt;[[Nikolaj Kruglov]]&lt;br/&gt;[[Aleksandar Tihonov]]&lt;/small&gt;
|| 1:57:55.6
| {{ZastavaMOK|FIN|1976|Zimskim}}&lt;small&gt;&lt;br&gt;[[Henrik Flöjt]]&lt;br/&gt;[[Esko Saira]]&lt;br/&gt;[[Juhani Suutarinen]]&lt;br/&gt;[[Heikki Ikola]]&lt;/small&gt;
|| 2:01:45.6
| {{ZastavaMOK|GDR|1976|Zimskim}}&lt;small&gt;&lt;br&gt;[[Karl-Heinz Menz]]&lt;br/&gt;[[Frank Ullrich]]&lt;br/&gt;[[Manfred Beer]]&lt;br/&gt;[[Manfred Geyer]] &lt;/small&gt;
|| 2:04:08.6
|}

===Bilans medalja===
&lt;center&gt;
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Biatlon
|Broj     = 2
|Logo     = Olympic_rings.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|URS|1976|Zimskim}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 2
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 3
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 2.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FIN|1976|Zimskim}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 2
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 2
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 3.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|GDR|1976|Zimskim}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 1
|}
&lt;/center&gt;

== Osvojene medalje ==
&lt;center&gt;
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Biatlon{{efn|name=BIM|U tabeli je prikazan pregled osvojenih medalja u muškoj konkurenciji u biatlonu na Olimpijskim igrama od [[Biatlon na ZOI 1960.|1960.]] godine}}
|Broj     = 5
|Logo     = Olympic_rings.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|URS}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 5
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 2
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 3
| 10
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 2.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|NOR}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 2
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 4
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 3.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|SWE}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 2
| 3
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 4.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FIN}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 4
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 4
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 5.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|GDR}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 2
| 3
|}
&lt;/center&gt;

== Napomene==
{{napspisak}}

== Također pogledajte ==
* [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama]]
* [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu]]

==Reference==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}{{Commonscat|Biathlon at the 1976 Winter Olympics}}
*[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1976/BIA/ Biatlon na ZOI 1976. sa sports-reference.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091017233921/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1976/BIA/ |date=17. 10. 2009 }} {{Simboli jezika|en|engleski jezik}}

{{Biatlon na ZOI}}
{{Sportovi na ZOI 1976.}}

[[Kategorija:Biatlon na ZOI|1976]]
[[Kategorija:Sportovi na ZOI 1976.]]
[[Kategorija:1976. u biatlonu]]
[[Kategorija:Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.| ]]
[[Kategorija:Biatlon u Austriji]]</text>
      <sha1>i4pwcnyoobj6efgkhsm6elygohjxfpr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – 20 km</title>
    <ns>0</ns>
    <id>423196</id>
    <revision>
      <id>3940763</id>
      <parentid>3866489</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T08:56:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940763</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11375" sha1="0tqede6yxyjghnm8dpegux35qdok3an" xml:space="preserve">{{Infokutija olimpijski događaj
| disciplina      = Biatlon – 20 km (muškarci)
| slika           = Biathlon pictogram.svg
| veličina_slike  = 80px
| opis_slike      = 
| mjesto          = {{ZID|Austrija}}, [[Seefeld]]
| datum           = 6. februar 1972.
| broj_učesnika   = 52
| broj_zemalja    = 18
| broj_ekipa      = 
| godina          = 1978
| vrsta           = Zimskim
| zlato           = [[Nikolaj Kruglov]]
| zlato_NOK       = URS
| srebro          = [[Heikki Ikola]]
| srebro_NOK      = FIN
| bronza          = [[Aleksandar Jelizarov]]
| bronza_NOK      = URS
| prijašnji       = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – 20 km|1972.]]
| sljedeći        = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 20 km|1980]]
}}
{{Biatlon na ZOI 1976.}}
{{Glavni|Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.}}
Utrka u '''[[biatlon]]u''' u [[Biatlon#Discipline|pojedinačnoj konkurenciji na 20&amp;nbsp;km]] na [[ZOI 1976.]] održana je 6. februara 1976. u [[Seefeld]]u.&lt;ref name=&quot;SR&quot;&gt;[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1976/BIA/ Biatlon na ZOI 1972. na sports-reference.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091017233921/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1976/BIA/ |date=17. 10. 2009 }} {{Simboli jezika|en|engleski jezik}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Biathlon&gt;{{cite web
 |title        = Final Report - XII. Olympische Winterspiele Innsbruck 1976
 |url          = http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1976/orw1976.pdf
 |publisher    = LA84 Foundation
 |work         = Organizing Committee for the XIIth Winter Olympic Games 1976
 |year         = 1976
 |access-date  = 20. 9. 2013
 |archive-url  = https://web.archive.org/web/20131112083812/http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1976/orw1976.pdf
 |archive-date = 12. 11. 2013
 |url-status   = dead}}&lt;/ref&gt;

==Pravila takmičenja==
Disciplina [[Biatlon#Discipline|20 km]] u [[biatlon]]u na ovoj se olimpijadi, za muškarce održavala na kružnoj stazi od 20 kilometara. Takmičari su počinjali trku pojedinačno, a startovali su u intervalu od 30&amp;nbsp;sekundi. Gađalo se četiri puta u pet meta sa udaljenosti od 250&amp;nbsp;metara i to prvi put ležeći nakon 3,6&amp;nbsp;km, drugi put stojeći nakon 8,5&amp;nbsp;km, treći put ležeći na 12,5&amp;nbsp;km i četvrti put stojeći na 17,4&amp;nbsp;km. Prečnik mete kod ležećeg gađanja bio je 25&amp;nbsp;cm, dok je unutrašnji krug bio 12,5&amp;nbsp;cm, a kod stojećeg stava 45&amp;nbsp;cm, a unutrašnji krug bio je 35&amp;nbsp;cm. Za pogodak u vanjski prsten, biatlonac je dobijao jednu kaznenu minutu, a za promašaj mete 2&amp;nbsp;minute. Gađalo se iz pušaka velikog kalibra (7,62&amp;nbsp;mm).&lt;ref name=&quot;SR&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Biathlon&quot;/&gt;{{efn|name=POJ|Pravila gađanja na Olimpijskim igrama, kao i kalibar oružja u početku mjenjali su se nakon svake olimpijade.}}

== Rezultati ==
{|class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
! Plasman !! Ime !! Država !! Vrijeme&lt;ref name=Biathlon /&gt; !! Promašaji !! Ukupno &lt;br&gt; vrijeme !! Zaostatak
|-
| {{gold1}} ||align=left| [[Nikolaj Kruglov]] || align=left| {{ZastavaMOK|URS|1976|Zimskim}}|| 1:12:12.3 || 2 || 1:14:12.3 || -
|-
| {{silver2}} ||align=left| [[Heikki Ikola]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|1976|Zimskim}}|| 1:13:54.1 || 2 || 1:15:54.1 || +1:41.8
|-
| {{bronze3}} ||align=left| [[Aleksandar Jelizarov]] || align=left| {{ZastavaMOK|URS|1976|Zimskim}}|| 1:13:05.6 || 3 || 1:16:05.6 || +1:53.3
|-
| 4 ||align=left| [[Willy Bertin]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|1976|Zimskim}}|| 1:13:50.4 || 3 || 1:16:50.4 || +2:38.1
|-
| 5 ||align=left| [[Aleksandar Tihonov]] || align=left| {{ZastavaMOK|URS|1976|Zimskim}}|| 1:10:18.3 || 7 || 1:17:18.3 || +3:06.1
|-
| 6 ||align=left| [[Esko Saira]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|1976|Zimskim}}|| 1:15:32.8 || 2 || 1:17:32.8 || +3:20.6
|-
| 7 ||align=left| [[Lino Jordan]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|1976|Zimskim}}|| 1:15:49.8 || 2 || 1:17:49.8 || +3:37.6
|-
| 8 ||align=left| [[Sune Adolfsson]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1976|Zimskim}}|| 1:16:00.5 || 2 || 1:18:00.5 || +3:48.2
|-
| 9 ||align=left| [[Tor Svendsberget]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|1976|Zimskim}}|| 1:15:10.1 || 3 || 1:18:10.1 || +3:57.9
|-
| 10 ||align=left| [[Lars-Göran Arwidson]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1976|Zimskim}}|| 1:13:34.4 || 5 || 1:18:34.4 || +4:22.1
|-
| 11 ||align=left| [[Heinrich Mehringer]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRG|1976|Zimskim}}|| 1:16:49.1 || 2 || 1:18:49.1 || +4:36.9
|-
| 12 ||align=left| [[Manfred Geyer]] || align=left| {{ZastavaMOK|GDR|1976|Zimskim}}|| 1:13:11.4 || 6 || 1:19:11.4 || +4:59.1
|-
| 13 ||align=left| [[Juhani Suutarinen]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|1976|Zimskim}}|| 1:17:25.9 || 2 || 1:19:25.9 || +5:13.6
|-
| 14 ||align=left| [[Hansruedi Süssli]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|1976|Zimskim}}|| 1:16:53.7 || 3 || 1:19:53.7 || +5:41.5
|-
| 15 ||align=left| [[Karl-Heinz Wolf (biatlonac)|Karl-Heinz Wolf]] || align=left| {{ZastavaMOK|GDR|1976|Zimskim}}|| 1:15:06.9 || 5 || 1:20:06.9 || +5:54.6
|-
| 16 ||align=left| [[Gheorghe Voicu]] || align=left| {{ZastavaMOK|ROU|1976|Zimskim}}|| 1:16:01.5 || 5 || 1:21:01.5 || +6:49.3
|-
| 17 ||align=left| [[Antonín Kříž (biatlonac)|Antonín Kříž]] || align=left| {{ZastavaMOK|TCH|1976|Zimskim}}|| 1:17:11.4 || 4 || 1:21:11.4 || +6:59.1
|-
| 18 ||align=left| [[Kjell Hovda]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|1976|Zimskim}}|| 1:16:24.4 || 5 || 1:21:24.5 || +7:12.2
|-
| 19 ||align=left| [[Jan Szpunar]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|1976|Zimskim}}|| 1:17:27.2 || 4 || 1:21:27.2 || +7:14.9
|-
| 20 ||align=left| [[Svein Engen]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|1976|Zimskim}}|| 1:14:27.2 || 7 || 1:21:27.2 || +7:15.0
|-
| 21 ||align=left| [[Alfred Eder]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|1976|Zimskim}}|| 1:14:42.5 || 8 || 1:22:42.5 || +8:30.3
|-
| 22 ||align=left| [[René Arpin]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1976|Zimskim}}|| 1:13:50.9 || 9 || 1:22:50.9 || +8:38.7
|-
| 23 ||align=left| [[Pierantonio Clementi]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|1976|Zimskim}}|| 1:16:08.9 || 7 || 1:23:08.9 || +8:56.6
|-
| 24 ||align=left| [[Ladislav Žižka]] || align=left| {{ZastavaMOK|TCH|1976|Zimskim}}|| 1:19:09.0 || 4 || 1:23:09.0 || +8:56.8
|-
| 25 ||align=left| [[Albert Mächler]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|1976|Zimskim}}|| 1:17:28.7 || 6 || 1:23:28.7 || +9:16.4
|-
| 26 ||align=left| [[Josef Niedermeier (biatlonac)|Josef Niedermeier]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRG|1976|Zimskim}}|| 1:18:33.6 || 5 || 1:23:33.6 || +9:21.4
|-
| 27 ||align=left| [[Manfred Beer]] || align=left| {{ZastavaMOK|GDR|1976|Zimskim}}|| 1:18:42.5 || 5 || 1:23:42.5 || +9:30.2
|-
| 28 ||align=left| [[Hristo Madžarov]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|1976|Zimskim}}|| 1:18:02.6 || 6 || 1:24:02.6 || +9:50.4
|-
| 29 ||align=left| [[Wojciech Truchan]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|1976|Zimskim}}|| 1:16:09.9 || 8 || 1:24:09.9 || +9:57.7
|-
| 30 ||align=left| [[Graeme Ferguson (biatlonac)|Graeme Ferguson]] || align=left| {{ZastavaMOK|GBR|1976|Zimskim}}|| 1:18:18.1 || 6 || 1:24:18.1 || +10:05.8
|-
| 31 ||align=left| [[Hiroyuki Deguchi]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|1976|Zimskim}}|| 1:20:53.9 || 4 || 1:24:53.9 || +10:41.7
|-
| 32 ||align=left| [[Gheorghe Gârniță]] || align=left| {{ZastavaMOK|ROU|1976|Zimskim}}|| 1:17:00.7 || 8 || 1:25:00.7 || +10:48.4
|-
| 33 ||align=left| [[Jean-Claude Viry]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1976|Zimskim}}|| 1:18:09.5 || 7 || 1:25:09.5 || +10:57.2
|-
| 34 ||align=left| [[Alois Kanamüller]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRG|1976|Zimskim}}|| 1:17:25.3 || 8 || 1:25:25.3 || +11:13.0
|-
| 35 ||align=left| [[Lyle Nelson]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1976|Zimskim}}|| 1:15:27.5 || 10 || 1:25:27.5 || +11:15.2
|-
| 36 ||align=left| [[Malcolm Hirst]] || align=left| {{ZastavaMOK|GBR|1976|Zimskim}}|| 1:16:53.0 || 9 || 1:25:53.0 || +11:40.7
|-
| 37 ||align=left| [[Franz-Josef Weber (biatlonac)|Franz-Josef Weber]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|1976|Zimskim}}|| 1:16:14.9 || 10 || 1:26:14.9 || +12:02.7
|-
| 38 ||align=left| [[Manabu Suzuki (biatlonac)|Manabu Suzuki]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|1976|Zimskim}}|| 1:19:35.8 || 7 || 1:26:35.8 || +12:23.5
|-
| 39 ||align=left| [[Jeffrey Stevens]] || align=left| {{ZastavaMOK|GBR|1976|Zimskim}}|| 1:18:15.9 || 9 || 1:27:15.9 || +13:03.6
|-
| 40 ||align=left| [[Christian Danuser]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|1976|Zimskim}}|| 1:20:16.4 || 7 || 1:27:16.4 || +13:04.2
|-
| 41 ||align=left| [[Kazuo Sasakubo]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|1976|Zimskim}}|| 1:21:35.3 || 6 || 1:27:35.3 || +13:23.0
|-
| 42 ||align=left| [[Aimé Gruet-Masson]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1976|Zimskim}}|| 1:18:35.8 || 9 || 1:27:35.8 || +13:23.5
|-
| 43 ||align=left| [[Ilija Todorov]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|1976|Zimskim}}|| 1:20:57.6 || 7 || 1:27:57.6 || +13:45.3
|-
| 44 ||align=left| [[Josef Malínský (biatlonac)|Josef Malínský]] || align=left| {{ZastavaMOK|TCH|1976|Zimskim}}|| 1:19:09.2 || 9 || 1:28:09.2 || +13:56.9
|-
| 45 ||align=left| [[Nicolae Cristoloveanu]] || align=left| {{ZastavaMOK|ROU|1976|Zimskim}}|| 1:20:15.5 || 8 || 1:28:15.5 || +14:03.3
|-
| 46 ||align=left| [[Andrzej Rapacz]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|1976|Zimskim}}|| 1:18:30.8 || 10 || 1:28:30.8 || +14:18.6
|-
| 47 ||align=left| [[Martin Hagen (biatlonac)|Martin Hagen]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1976|Zimskim}}|| 1:20:49.2 || 8 || 1:28:49.2 || +14:36.9
|-
| 48 ||align=left| [[Torsten Wadman]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1976|Zimskim}}|| 1:15:20.3 || 15 || 1:30:20.3 || +16:08.1
|-
| 49 ||align=left| [[Klaus Farbmacher]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|1976|Zimskim}}|| 1:20:31.1 || 16 || 1:36:31.1 || +22:18.8
|-
| 50 ||align=left| [[Ueng Ming-Yih]] || align=left| {{ZastavaMOK|TPE|1976|Zimskim}}|| 1:32:09.4 || 10 || 1:42:09.4 || +27:57.1
|-
| 51 ||align=left| [[Shen Li-Chien]] || align=left| {{ZastavaMOK|TPE|1976|Zimskim}}|| 1:49:32.9 || 9 || 1:58:32.9 || +44:20.6
|-
| - ||align=left| [[Peter Dascoulias]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1976|Zimskim}}|| {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} || - || - || -
|}

== Osvojene medalje ==
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Biatlon{{efn|name=BIM|U tabeli je prikazan pregled osvojenih medalja u pojedinačnim utrkama u muškoj konkurenciji u biatlonu na Olimpijskim igrama od [[ZOI 1960.|1960.]] godine}}
|Broj     = 5
|Logo     = Olympic_rings.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|URS}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 2
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 2
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 3
| 7
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 2.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|NOR}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 2
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 3
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 3.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|SWE}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 2
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 4.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FIN}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 2
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 2
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 5.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|GDR}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 1
|}

== Napomene ==
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot;/&gt;

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}{{Commonscat|Biathlon at the 1976 Winter Olympics}}

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]]</text>
      <sha1>0tqede6yxyjghnm8dpegux35qdok3an</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta</title>
    <ns>0</ns>
    <id>423199</id>
    <revision>
      <id>3940764</id>
      <parentid>3866490</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T08:56:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940764</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9273" sha1="f4kw0bggrdszzliwc3kh327lwyns2hi" xml:space="preserve">{{Infokutija olimpijski događaj
| disciplina      = Biatlon – štafeta (muškarci)
| slika           = Biathlon pictogram.svg
| veličina_slike  = 80px
| opis_slike      = 
| mjesto          = {{ZID|Austrija}}, [[Seefeld]]
| datum           = 13. februar 1976.
| broj_učesnika   = 60
| broj_zemalja    = 15
| broj_ekipa      = 
| godina          = 1976
| vrsta           = Zimskim
| zlato           = [[Aleksandar Jelizarov]]&lt;br/&gt;[[Ivan Bijakov]]&lt;br/&gt;[[Nikolaj Kruglov]]&lt;br/&gt;[[Aleksandar Tihonov]]
| zlato_NOK       = URS
| srebro          = [[Henrik Flöjt]]&lt;br/&gt;[[Esko Saira]]&lt;br/&gt;[[Juhani Suutarinen]]&lt;br/&gt;[[Heikki Ikola]]
| srebro_NOK      = FIN
| bronza          = [[Karl-Heinz Menz]]&lt;br/&gt;[[Frank Ullrich]]&lt;br/&gt;[[Manfred Beer]]&lt;br/&gt;[[Manfred Geyer]]
| bronza_NOK      = GDR
| prijašnji       = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta|1972.]]
| sljedeći        = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|1980]]
}}
{{Biatlon na ZOI 1976.}}
{{Glavni|Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.}}
Utrka u '''[[biatlon]]u''' u [[Biatlon#Discipline|štafeti 4x7,5&amp;nbsp;km]] na [[ZOI 1976.]] održana je 13. februara 1976. u [[Seefeld]]u.&lt;ref name=&quot;SR&quot;&gt;[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1976/BIA/ Biatlon na ZOI 1976. na sports-reference.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091017233921/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1976/BIA/ |date=17. 10. 2009 }} {{Simboli jezika|en|engleski jezik}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Biathlon&gt;{{cite web
 |title        = Final Report - XII. Olympische Winterspiele Innsbruck 1976
 |url          = http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1976/orw1976.pdf
 |publisher    = LA84 Foundation
 |work         = Organizing Committee for the XIIth Winter Olympic Games 1976
 |year         = 1976
 |access-date  = 20. 9. 2013
 |archive-url  = https://web.archive.org/web/20131112083812/http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1976/orw1976.pdf
 |archive-date = 12. 11. 2013
 |url-status   = dead}}&lt;/ref&gt; Na ovoj olimpijadi treći put je organizirana utrka u štafeti za muškarce. Zlatnu medalju kao i na utrkama [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta|1968.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta|1972.]] osvojila je sovjetska štafeta.

==Pravila takmičenja==
Disciplina [[Biatlon#Discipline|štafeta 4x7,5&amp;nbsp;km]] u [[biatlon]]u na ovoj se olimpijadi, za muškarce održavala treći put. Takmičari su gađali 2 puta i to stojeći nakon 2,5&amp;nbsp;km i jednom ležeći nakon 5&amp;nbsp;km. Da odstojanja od 150&amp;nbsp;metara trebalo je sa osam hitaca pogoditi pet meta, koje su bile prečnika 15&amp;nbsp;cm kod ležećeg stava, a 35&amp;nbsp;cm kod stojećeg stava. Za svaki promašaj takmičar je trebao otrčati kazneni krug u dužini od 200&amp;nbsp;metara. Gađalo se iz pušaka velikog kalibra (7,62&amp;nbsp;mm).&lt;ref name=&quot;SR&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Biathlon&quot;/&gt;{{efn|name=POJ|Pravila gađanja na Olimpijskim igrama, kao i kalibar oružja u početku mjenjali su se nakon svake olimpijade.}}

== Rezultati ==
{|class=wikitable style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
! Plasman !! Država !!Promašaji  !! Vrijeme&lt;ref name=Biathlon /&gt; 
|-
|{{Gold1}} ||align=left| {{ZastavaMOK|URS|1976|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt; [[Aleksandar Jelizarov]]&lt;br/&gt;[[Ivan Bijakov]]&lt;br/&gt;[[Nikolaj Kruglov]]&lt;br/&gt;[[Aleksandar Tihonov]]&lt;/small&gt; || '''0'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;0&lt;br/&gt;0&lt;br/&gt;0&lt;br/&gt;0&lt;/small&gt; || '''1:57:55.64'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;29:47.44&lt;br/&gt;30:16.79&lt;br/&gt;29:04.80&lt;br/&gt;28:46.61&lt;/small&gt;
|-
|{{Silver2}} ||align=left| {{ZastavaMOK|FIN|1976|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Henrik Flöjt]]&lt;br/&gt;[[Esko Saira]]&lt;br/&gt;[[Juhani Suutarinen]]&lt;br/&gt;[[Heikki Ikola]]&lt;/small&gt; || '''2'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;1&lt;br/&gt;0&lt;br/&gt;1&lt;br/&gt;0&lt;/small&gt;|| '''2:01:45.58'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;32:00.19&lt;br/&gt;29:12.47&lt;br/&gt;30:52.23&lt;br/&gt;29:40.69&lt;/small&gt;
|-
| {{Bronze3}} ||align=left| {{ZastavaMOK|GDR|1976|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Karl-Heinz Menz]]&lt;br/&gt;[[Frank Ullrich]]&lt;br/&gt;[[Manfred Beer]]&lt;br/&gt;[[Manfred Geyer]]&lt;/small&gt; || '''5'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;0&lt;br/&gt;4&lt;br/&gt;1&lt;br/&gt;0&lt;/small&gt; || '''2:04:08.61'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;31:02.18&lt;br/&gt;32:47.28&lt;br/&gt;31:30.01&lt;br/&gt;28:49.14&lt;/small&gt;
|-
| 4 ||align=left| {{ZastavaMOK|FRG|1976|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Heinrich Mehringer]]&lt;br/&gt;[[Gerhard Winkler (biatlonac)|Gerd Winkler]]&lt;br/&gt;[[Josef Keck]]&lt;br/&gt;[[Claus Gehrke]]&lt;/small&gt; || '''4'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;0&lt;br/&gt;1&lt;br/&gt;3&lt;br/&gt;0&lt;/small&gt; || '''2:04:11.86'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;30:38.46&lt;br/&gt;30:42.83&lt;br/&gt;32:15.08&lt;br/&gt;30:35.49&lt;/small&gt;
|-
| 5 ||align=left|  {{ZastavaMOK|NOR|1976|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Kjell Hovda]]&lt;br/&gt;[[Terje Hanssen]]&lt;br/&gt;[[Svein Engen]]&lt;br/&gt;[[Tor Svendsberget]]&lt;/small&gt; || '''6'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;2&lt;br/&gt;3&lt;br/&gt;0&lt;br/&gt;1&lt;/small&gt; || '''2:05:10.28'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;33:24.66&lt;br/&gt;31:20.50&lt;br/&gt;29:20.67&lt;br/&gt;31:04.45&lt;/small&gt;
|-
| 6 ||align=left| {{ZastavaMOK|ITA|1976|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt; [[Lino Jordan]]&lt;br/&gt;[[Pierantonio Clementi]]&lt;br/&gt;[[Luigi Weiss]]&lt;br/&gt;[[Willy Bertin]]&lt;/small&gt; || '''3'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;1&lt;br/&gt;0&lt;br/&gt;1&lt;br/&gt;1&lt;/small&gt; || '''2:06:16.55'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;31:52.53&lt;br/&gt;31:45.82&lt;br/&gt;30:59.51&lt;br/&gt;31:38.69&lt;/small&gt;
|-
| 7 ||align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1976|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[René Arpin]]&lt;br/&gt;[[Yvon Mougel]]&lt;br/&gt;[[Marius Falquy]]&lt;br/&gt;[[Jean-Claude Viry]]&lt;/small&gt; || '''5'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;2&lt;br/&gt;0&lt;br/&gt;1&lt;br/&gt;2&lt;/small&gt;|| '''2:07:34.42'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;32:17.67&lt;br/&gt;29:58.45&lt;br/&gt;31:40.41&lt;br/&gt;33:37.89&lt;/small&gt;
|-
| 8 ||align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1976|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Mats-Åke Lantz]]&lt;br/&gt;[[Torsten Wadman]]&lt;br/&gt;[[Sune Adolfsson]]&lt;br/&gt;[[Lars-Göran Arwidson]]&lt;/small&gt; || '''8'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;3&lt;br/&gt;3&lt;br/&gt;2&lt;br/&gt;0&lt;/small&gt; ||'''2:08:46.90'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;32:44.58&lt;br/&gt;32:45.74&lt;br/&gt;31:59.45&lt;br/&gt;31:17.13&lt;/small&gt;
|-
| 9 ||align=left| {{ZastavaMOK|TCH|1976|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Ladislav Žižka]]&lt;br/&gt;[[Miroslav Soviš]]&lt;br/&gt;[[Antonín Kříž (biatlonac)|Antonín Kříž]]&lt;br/&gt;[[Zdeněk Pavlíček]]&lt;/small&gt; || '''4'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;0&lt;br/&gt;1&lt;br/&gt;3&lt;br/&gt;0&lt;/small&gt; || '''2:09:06.63'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;31:45.67&lt;br/&gt;31:49.07&lt;br/&gt;32:32.81&lt;br/&gt;32:59.08&lt;/small&gt;
|-
| 10 ||align=left| {{ZastavaMOK|ROU|1976|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Nicolae Cristoloveanu]]&lt;br/&gt;[[Gheorghe Voicu]]&lt;br/&gt;[[Victor Fontana (biatlonac)|Victor Fontana]]&lt;br/&gt;[[Gheorghe Gârniță]]&lt;/small&gt; || '''7'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;4&lt;br/&gt;0&lt;br/&gt;1&lt;br&gt;2&lt;/small&gt; || '''2:09:54.40'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;35:23.57&lt;br/&gt;30:26.75&lt;br/&gt;32:01.12&lt;br/&gt;32:02.96&lt;/small&gt;
|-
| 11 ||align=left| {{ZastavaMOK|USA|1976|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Lyle Nelson]]&lt;br/&gt;[[Dennis Donahue]]&lt;br/&gt;[[John Morton (biatlonac)|John Morton]]&lt;br/&gt;[[Peter Dascoulias]]&lt;/small&gt; || '''4'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;0&lt;br/&gt;2&lt;br/&gt;1&lt;br/&gt;1&lt;/small&gt; || '''2:10:17.72'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;30:29.17&lt;br/&gt;33:11.78&lt;br/&gt;33:09.08&lt;br/&gt;33:27.69&lt;/small&gt;
|-
| 12 ||align=left| {{ZastavaMOK|POL|1976|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Jan Szpunar]]&lt;br/&gt;[[Andrzej Rapacz]]&lt;br/&gt;[[Ludwik Zięba]]&lt;br/&gt;[[Wojciech Truchan]]&lt;/small&gt; || '''9'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;6&lt;br/&gt;2&lt;br/&gt;0&lt;br/&gt;1&lt;/small&gt; || '''2:11:46.54'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;36:25.42&lt;br/&gt;32:24.37&lt;br/&gt;30:33.06&lt;br/&gt;32:23.69&lt;/small&gt;
|-
| 13 ||align=left| {{ZastavaMOK|GBR|1976|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Malcolm Hirst]]&lt;br/&gt;[[Jeffrey Stevens]]&lt;br/&gt;[[Paul Gibbins]]&lt;br/&gt;[[Graeme Ferguson (biatlonac)|Graeme Ferguson]]&lt;/small&gt; || '''8'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;3&lt;br/&gt;1&lt;br/&gt;2&lt;br/&gt;2&lt;/small&gt; || '''2:11:54.36'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;33:33.15&lt;br/&gt;32:20.13&lt;br/&gt;32:37.31&lt;br/&gt;33:23.77&lt;/small&gt;
|-
| 14 ||align=left| {{ZastavaMOK|JPN|1976|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Isao Ono]]&lt;br/&gt;[[Hiroyuki Deguchi]]&lt;br/&gt;[[Manabu Suzuki (biatlonac)|Manabu Suzuki]]&lt;br/&gt;[[Yoshiyuki Shirate]]&lt;/small&gt; || '''10'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;3&lt;br/&gt;1&lt;br/&gt;3&lt;br/&gt;3&lt;/small&gt; || '''2:17:09.04'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;33:19.43&lt;br/&gt;33:08.62&lt;br/&gt;34:27.07&lt;br/&gt;36:13.92&lt;/small&gt;
|-
| 15 ||align=left| {{ZastavaMOK|AUT|1976|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Franz-Josef Weber (biatlonac)|Franz-Josef Weber]]&lt;br/&gt;[[Alfred Eder]]&lt;br/&gt;[[Klaus Farbmacher]]&lt;br/&gt;[[Josef Hones]]&lt;/small&gt; || '''11'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;2&lt;br/&gt;5&lt;br/&gt;1&lt;br/&gt;3&lt;/small&gt; || '''2:18:06.78'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;33:10.35&lt;br/&gt;34:27.12&lt;br/&gt;34:23.90&lt;br/&gt;36:05.41&lt;/small&gt;
|}

== Osvojene medalje ==
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Biatlon{{efn|name=BIM|U tabeli je prikazan pregled osvojenih medalja u štafetnim utrkama u muškoj konkurenciji u biatlonu na Olimpijskim igrama od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta (muškarci)|1968.]] godine}}
|Broj     = 3
|Logo     = Olympic_rings.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|URS}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 3
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 3
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 2.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FIN}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 2
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 2
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 3.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|NOR}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 4.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|GDR}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 2
| 2
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 5.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|SWE}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 1
|}

== Napomene ==
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot;/&gt;

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}{{Commonscat|Biathlon at the 1976 Winter Olympics}}

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]]</text>
      <sha1>f4kw0bggrdszzliwc3kh327lwyns2hi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>424244</id>
    <revision>
      <id>3940769</id>
      <parentid>3883386</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T08:57:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940769</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11130" sha1="1a4wpte6vjugb5tl6qg5la2r7vndm6z" xml:space="preserve">{{Infokutija Svjetski kup (zimski sportovi)
| takmičenje                   = Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.
| takmičenje1                  = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – 20 km|20 km]]
| pobjednik1                   = {{flagathlete|[[Frank-Peter Roetsch]]|DRNJ}}
| takmičenje2                  = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – 10 km|10 km]]
| pobjednik2                   = {{flagathlete|[[Frank-Peter Roetsch]]|DRNJ}}
| takmičenje3                  = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – štafeta|Štafeta]]
| pobjednik3                   = {{ZID|SSSR|1951}}&lt;br/&gt;[[Dmitrij Vasiljev (biatlonac)|Dmitrij Vasiljev]]&lt;br/&gt;[[Sergej Čepikov]]&lt;br/&gt;[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]&lt;br/&gt;[[Valerij Medvedcev]]
&lt;!-- ** Takmičenje ** --&gt;
| mjesto                       = 
| pojedinačna_takmičenja       = {{m}} 2
| timska_takmičenja            = {{m}} 1
| otkazana_takmičenja          = 
| zaustavljena_takmičenja      = 
&lt;!-- ** Učesnici ** --&gt;
| države                       = 22
| sportisti                    = {{m}} 92
&lt;!-- ** ** --&gt;
| posljednja                   = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|1984]]
| sljedeća                     = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|1992]]
}}
{{Biatlon na ZOI 1988.}}
{{Glavni|Zimske olimpijske igre 1988.}}
{{Lokacijska karta+|Alberta|float=right|width=200|caption=Lokacija održavanja utrke u biatlonu na ZOI 1988.&lt;br /&gt;'''Legenda''':&lt;br/&gt;[[Datoteka:Blue pog.svg|8px]] Mjesto održavanja biatlonske utrke; &lt;br/&gt;[[Datoteka:Red pog.svg|8px]] Domaćin ZOI 1988; |places=
{{Lokacijska karta~|Alberta|lat=51.0092 |long=-115.3900|label={{small|[[Canmore]]}}|mark=Blue pog.svg|position=bottom}} 
{{Lokacijska karta~|Alberta|lat=51.0050 |long=-114.0067|label={{small|[[Calgary]]}}|mark=Red pog.svg |position=top}} 
}}
Takmičenja u '''biatlonu na [[Zimske olimpijske igre 1988.|Zimskim olimpijskim igrama 1988]]''' sastojala su se od tri [[biatlon]]ske discipline. Održane su na [[Canmore Nordic Centre]] u [[Canmore]]u mjesto udaljenom oko 100&amp;nbsp;km od grada domaćina [[Calgary]]ja. Takmičenje je počelo 20. februara i završilo 26. februara 1988.&lt;ref name=Biathlon&gt;{{cite web
 |title        = Calgary 1988 Official Report
 |url          = http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1988/orw1988.pdf
 |publisher    = LA84 Foundation
 |work         = XV Olympic Winter Games Organizing Committee
 |year         = 1988
 |access-date  = 20. 9. 2013
 |archive-url  = https://web.archive.org/web/20180918161445/http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1988/orw1988.pdf
 |archive-date = 18. 9. 2018
 |url-status   = dead}}&lt;/ref&gt;
Takmičenja su održana samo u muškoj konkurenciji u tri discipline: [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – 20 km|pojedinačno]], u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – 10 km|sprintu]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – štafeta (muškarci)|štafeti]]. Najuspješnija nacija je bila [[Istočna Njemačka na Olimpijskim igrama|Istočna Njemačka]], koja je osvojila dvije zlatne medalje. Najuspješniji takmičar bio je [[Nijemac]] iz Istočne Njemačke [[Frank-Peter Roetsch]] sa dvije zlatne medalje. Zbog održavanja olimpijskih igara, ove godine utrke u muškoj konkurenciji nisu održane na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1988.|Svjetskom prvenstvu]], gdje su održane samo utrke u ženskoj konkurenciji. Rezultati sa olimpijskih biatlonskih utrka nisu brojani za plasman u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] u  sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1987/1988.|1987/88.]]&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://sports123.com/bia/index.html |title=Sports 123 biathlon results |access-date=15. 11. 2015 |archive-date=25. 12. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171225065511/http://sports123.com/bia/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Satnica ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin:0.5em auto; font-size:90%; line-height:1.25em;&quot;
|-
!februar
!style=&quot;width:4.0em&quot;|13.&lt;br/&gt;sub
!style=&quot;width:4.0em&quot;|14.&lt;br/&gt;ned
!style=&quot;width:4.0em&quot;|15.&lt;br/&gt;pon
!style=&quot;width:4.0em&quot;|16.&lt;br/&gt;uto
!style=&quot;width:4.0em&quot;|17.&lt;br/&gt;sri
!style=&quot;width:4.0em&quot;|18.&lt;br/&gt;čet
!style=&quot;width:4.0em&quot;|19.&lt;br/&gt;pet
!style=&quot;width:4.0em&quot;|20.&lt;br/&gt;sub
!style=&quot;width:4.0em&quot;|21.&lt;br/&gt;ned
!style=&quot;width:4.0em&quot;|22.&lt;br/&gt;pon
!style=&quot;width:4.0em&quot;|23.&lt;br/&gt;uto
!style=&quot;width:4.0em&quot;|24.&lt;br/&gt;sri
!style=&quot;width:4.0em&quot;|25.&lt;br/&gt;čet
!style=&quot;width:4.0em&quot;|26.&lt;br/&gt;pet
!style=&quot;width:4.0em&quot;|27.&lt;br/&gt;sub
!style=&quot;width:4.0em&quot;|28.&lt;br/&gt;ned
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Datoteka:Biathlon pictogram.svg|20px|alt=|link=]] [[Biatlon]]
&lt;!-- 13 --&gt;| 
&lt;!-- 14 --&gt;| 
&lt;!-- 15 --&gt;| 
&lt;!-- 16 --&gt;| 
&lt;!-- 17 --&gt;| 
&lt;!-- 18 --&gt;| 
&lt;!-- 19 --&gt;| 
&lt;!-- 20 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|&lt;small&gt;[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – 20 km|20 km]] 12:00&lt;/small&gt;
&lt;!-- 21 --&gt;| 
&lt;!-- 22 --&gt;| 
&lt;!-- 23 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|&lt;small&gt;[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – 10 km|sprint]] 12:00&lt;/small&gt;
&lt;!-- 24 --&gt;| 
&lt;!-- 25 --&gt;| 
&lt;!-- 26 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|&lt;small&gt;[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – štafeta (muškarci)|štafeta]] 12:00&lt;/small&gt; 
&lt;!-- 27 --&gt;| 
&lt;!-- 28 --&gt;|  
|}

==Zemlje učesnice==
Na olimpijadi je nastupilo 90 biatlonaca iz 22 države, a po prvi put su nastupili biatlonci iz [[Guam na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|Guama]] i [[Portoriko na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|Portorika]].
{{Div col|4}}
*{{ZastavaMOK|ARG|1988|Zimskim|3}}
*{{ZastavaMOK|AUS|1988|Zimskim|1}}
*{{ZastavaMOK|AUT|1988|Zimskim|5}}
*{{ZastavaMOK|BUL|1988|Zimskim|5}}
*{{ZastavaMOK|TCH|1988|Zimskim|5}}
*{{ZastavaMOK|FIN|1988|Zimskim|5}}
*{{ZastavaMOK|FRA|1988|Zimskim|7}}
*{{ZastavaMOK|GUM|1988|Zimskim|1}}
*{{ZastavaMOK|GDR|1988|Zimskim|6}}
*{{ZastavaMOK|ITA|1988|Zimskim|6}}
*{{ZastavaMOK|JPN|1988|Zimskim|4}}
*{{ZastavaMOK|YUG|1988|Zimskim|1}}
*{{ZastavaMOK|KOR|1988|Zimskim|5}}
*{{ZastavaMOK|CAN|1988|Zimskim|5}}
*{{ZastavaMOK|HUN|1988|Zimskim|1}}
*{{ZastavaMOK|NOR|1988|Zimskim|6}}
*{{ZastavaMOK|PUR|1988|Zimskim|1}}
*{{ZastavaMOK|SWE|1988|Zimskim|4}}
*{{ZastavaMOK|URS|1988|Zimskim|5}}
*{{ZastavaMOK|USA|1988|Zimskim|5}}
*{{ZastavaMOK|GBR|1988|Zimskim|4}}
*{{ZastavaMOK|FRG|1988|Zimskim|5}}
{{Div col end}}

==Osvajači medalja==
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-1983-0305-014, Frank-Peter Roetsch.jpg|[[Frank-Peter Roetsch]], njemački biatlonac, osvajač dviju medalja na ZOI 88.|mini|desno]]
{|{{Rezultati takmičenja medalje
|Naslov     = Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.
|Tip        = Olimpijada
|Logo       = Olympic_rings.svg 
|Rezultat   = Vrijeme
|Rastojanje =
}}
|-
| Pojedinačno &lt;br&gt; ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – 20 km|detalji]])&lt;ref name=Biathlon/&gt;
| {{ZastavaMOKmedalje|[[Frank-Peter Roetsch]]|GDR|1988|Zimskim}} || 56:33.3
| {{ZastavaMOKmedalje|[[Valerij Medvedcev]]|URS|1988|Zimskim}} || 56:54.6
| {{ZastavaMOKmedalje|[[Johann Passler]]|ITA|1988|Zimskim}} || 57:10.1
|-
| Sprint&lt;br&gt; ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – 10 km|detalji]])&lt;ref name=Biathlon/&gt;
| {{ZastavaMOKmedalje|[[Frank-Peter Roetsch]]|GDR|1988|Zimskim}} || 25:08.1
| {{ZastavaMOKmedalje|[[Valerij Medvedcev]]|URS|1988|Zimskim}} || 25:23.7
| {{ZastavaMOKmedalje|[[Sergej Čepikov]]|URS|1988|Zimskim}} || 25:29.4
|-
| Štafeta&lt;br&gt; ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – štafeta|detalji]])&lt;ref name=Biathlon/&gt;
| {{ZastavaMOK|URS|1988|Zimskim}} &lt;small&gt;&lt;br&gt;[[Dmitrij Vasiljev (biatlonac)|Dmitrij Vasiljev]]&lt;br/&gt;[[Sergej Čepikov]]&lt;br/&gt;[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]&lt;br/&gt;[[Valerij Medvedcev]] &lt;/small&gt;
|| 1:24:43.5
| {{ZastavaMOK|FRG|1988|Zimskim}} &lt;small&gt;&lt;br&gt; [[Ernst Reiter (biatlonac)|Ernst Reiter]]&lt;br/&gt;[[Stefan Höck]]&lt;br/&gt;[[Peter Angerer]]&lt;br/&gt;[[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]  &lt;/small&gt;
|| 1:25:06.3
| {{ZastavaMOK|ITA|1988|Zimskim}} &lt;small&gt;&lt;br&gt; [[Werner Kiem]]&lt;br/&gt;[[Gottlieb Taschler]]&lt;br/&gt;[[Johann Passler]]&lt;br/&gt;[[Andreas Zingerle]]&lt;/small&gt;
|| 1:25:38.2
|}

===Bilans medalja===
&lt;center&gt;
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Biatlon
|Broj     = 3
|Logo     = Olympic_rings.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot; 
| 1.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|GDR|1988|Zimskim}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 2
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 2
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot; 
| 2.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|URS|1988|Zimskim}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 2
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 4
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 3.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FRG|1988|Zimskim}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 4.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|ITA|1988|Zimskim}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 2
| 2
|}
&lt;/center&gt;

== Osvojene medalje ==
&lt;center&gt;
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Biatlon{{efn|name=BIM|U tabeli je prikazan pregled osvojenih medalja u muškoj konkurenciji u biatlonu na Olimpijskim igrama od [[Biatlon na ZOI 1960.|1960.]] godine}}
|Broj     = 8
|Logo     = Olympic_rings.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|URS}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 9
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 5
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 5
| 19
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 2.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|GDR}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 3
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 4
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 4
| 11
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 3.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|NOR}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 3
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 2
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 2
| 7
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 4.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FRG}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 2
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 2
| 5
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 5.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|SWE}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 2
| 3
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 6.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FIN}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 4
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 4
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 7.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|ITA}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 2
| 2
|}
&lt;/center&gt;

== Napomene==
{{napspisak}}

== Također pogledajte ==
* [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama]]
* [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu]]

==Reference==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}{{Commonscat|Biathlon at the 1988 Winter Olympics}}
*[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1988/BIA/ Biatlon na ZOI 1988. sa sports-reference.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081210042847/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1988/BIA/ |date=10. 12. 2008 }} {{Simboli jezika|en|engleski jezik}}
*[https://web.archive.org/web/20080522105330/http://www.la84foundation.org/5va/reports_frmst.htm Official Olympic Report]

{{Biatlon na ZOI}}
{{Sportovi na ZOI 1988.}}

[[Kategorija:Biatlon na ZOI|1988]]
[[Kategorija:Sportovi na ZOI 1988.]]
[[Kategorija:1988. u biatlonu]]
[[Kategorija:Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.| ]]
[[Kategorija:Biatlon u Kanadi]]</text>
      <sha1>1a4wpte6vjugb5tl6qg5la2r7vndm6z</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – 20 km</title>
    <ns>0</ns>
    <id>424468</id>
    <revision>
      <id>3940771</id>
      <parentid>3866642</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T08:57:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940771</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13932" sha1="8rc1r4e64r8zh18caorhxvx6avhdrdu" xml:space="preserve">{{Infokutija olimpijski događaj
| disciplina      = Biatlon – 20 km (muškarci)
| slika           = Bundesarchiv Bild 183-1987-0306-033, Frank-Peter Roetsch.jpg
| veličina_slike  = 
| opis_slike      = [[Frank-Peter Roetsch]], istočnonjemački biatlonac pobjednik pojedinačne trke na ZOI 1988.
| mjesto          = {{ZID|Kanada}}, [[Canmore]]
| datum           = 20. februar 1988.
| broj_učesnika   = 71
| broj_zemalja    = 21
| broj_ekipa      = 
| godina          = 1988
| vrsta           = Zimskim
| zlato           = [[Frank-Peter Roetsch]]
| zlato_NOK       = GDR
| srebro          = [[Valerij Medvedcev]]
| srebro_NOK      = URS
| bronza          = [[Johann Passler]]
| bronza_NOK      = ITA
| prijašnji       = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 20 km|1984.]]
| sljedeći        = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 20 km|1992]]
}}
{{Biatlon na ZOI 1988.}}
{{Glavni|Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.}}
Utrka u '''[[biatlon]]u''' u [[Biatlon#Discipline|pojedinačnoj konkurenciji na 20&amp;nbsp;km]] na [[ZOI 1988.]] održana je 20. februara 1988. u sportskom centru [[Canmore Nordic Centre]] u [[Canmore]]u, mjestu udaljenom oko 100&amp;nbsp;km od domaćina [[Calgary]]ja.&lt;ref name=&quot;SR&quot;&gt;[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1988/BIA/ Biatlon na ZOI 1988. na sports-reference.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081210042847/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1988/BIA/ |date=10. 12. 2008 }} {{Simboli jezika|en|engleski jezik}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Biathlon&gt;{{cite web
 |title        = Calgary 1988 Official Report
 |url          = http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1988/orw1988.pdf
 |publisher    = LA84 Foundation
 |work         = XV Olympic Winter Games Organizing Committee
 |year         = 1988
 |access-date  = 20. 9. 2013
 |archive-url  = https://web.archive.org/web/20180918161445/http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1988/orw1988.pdf
 |archive-date = 18. 9. 2018
 |url-status   = dead}}&lt;/ref&gt;

==Pravila takmičenja==
Disciplina [[Biatlon#Discipline|20 km]] je disciplina u [[biatlon]]u, koja se za muškarce održava na kružnoj stazi od 20 kilometara. Trči se 5 krugova po 4&amp;nbsp;km. Takmičari počinju trku pojedinačno, a startuju u intervalu od 30 sekundi. U toku trke gađa se četiri puta: poslije prvog i trećeg kruga iz ležećeg, a poslije drugog i četvrtog iz stojećeg položaja,, ukupno 20 meta. Svaki promašaj donosi dodatnu minutu.

== Rezultati ==
{|class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
! Plasman !! Ime !! Država !! Vrijeme&lt;ref name=Biathlon /&gt; !! Promašaji !! Ukupno &lt;br&gt; vrijeme !! Zaostatak
|-
|| {{gold1}} ||align=left| [[Frank-Peter Roetsch]] || align=left| {{ZastavaMOK|GDR|1988|Zimskim}}|| 53:33.3 || 3 || 56:33.3 || -
|-
| {{silver2}} ||align=left| [[Valerij Medvedcev]] || align=left| {{ZastavaMOK|URS|1988|Zimskim}}|| 54:54.6 || 2 || 56:54.6 || +0:21.3
|-
| {{bronze3}} ||align=left| [[Johann Passler]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|1988|Zimskim}}|| 55:10.1 || 2 || 57:10.1 || +0:36.8
|-
| 4 ||align=left| [[Sergej Čepikov]] || align=left| {{ZastavaMOK|URS|1988|Zimskim}}|| 56:17.5 || 1 || 57:17.5 || +0:44.2
|-
| 5 ||align=left| [[Jurij Kaškarov]] || align=left| {{ZastavaMOK|URS|1988|Zimskim}}|| 55:43.1 || 2 || 57:43.1 || +1:09.8
|-
| 6 ||align=left| [[Eirik Kvalfoss]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|1988|Zimskim}}|| 54:54.6 || 3 || 57:54.6 || +1:21.3
|-
| 7 ||align=left| [[André Sehmisch]] || align=left| {{ZastavaMOK|GDR|1988|Zimskim}}|| 55:11.4 || 3 || 58:11.4 || +1:38.1
|-
| 8 ||align=left| [[Tapio Piipponen]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|1988|Zimskim}}|| 55:18.3 || 3 || 58:18.3 || +1:45.0
|-
| 9 ||align=left| [[Matthias Jacob]] || align=left| {{ZastavaMOK|GDR|1988|Zimskim}}|| 55:20.1 || 3 || 58:20.1 || +1:46.8
|-
| 10 ||align=left| [[Peter Angerer]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRG|1988|Zimskim}}|| 55:46.7 || 3 || 58:46.7 || +2:13.4
|-
| 11 ||align=left| [[Gottlieb Taschler]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|1988|Zimskim}}|| 55:53.6 || 3 || 58:53.6 || +2:20.3
|-
| 12 ||align=left| [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]] || align=left| {{ZastavaMOK|URS|1988|Zimskim}}|| 56:24.0 || 3 || 59:24.0 || +2:50.7
|-
| 13 ||align=left| [[Mike Dixon (biatlonac)|Mike Dixon]] || align=left| {{ZastavaMOK|GBR|1988|Zimskim}}|| 57:32.4 || 2 || 59:32.4 || +2:59.1
|-
| 14 ||align=left| [[Jan Matouš]] || align=left| {{ZastavaMOK|TCH|1988|Zimskim}}|| 56:35.3 || 3 || 59:35.3 || +3:02.0
|-
| 15 ||align=left| [[Hristo Vodeničarov]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|1988|Zimskim}}|| 58:20.8 || 2 || 60:20.8 || +3:47.5
|-
| 16 ||align=left| [[Jürgen Wirth]] || align=left| {{ZastavaMOK|GDR|1988|Zimskim}}|| 57:25.9 || 3 || 60:25.9 || +3:52.6
|-
| 17 ||align=left| [[Herbert Fritzenwenger]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRG|1988|Zimskim}}|| 56:27.8 || 4 || 60:27.8 || +3:54.5
|-
| 18 ||align=left| [[Jean-Paul Giachino]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1988|Zimskim}}|| 57:43.7 || 3 || 60:43.7 || +4:10.4
|-
| 19 ||align=left| [[Vasil Božilov]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|1988|Zimskim}}|| 56:49.8 || 4 || 60:49.8 || +4:16.5
|-
| 20 ||align=left| [[Frode Løberg]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|1988|Zimskim}}|| 56:52.7 || 4 || 60:52.7 || +4:19.4
|-
| 21 ||align=left| [[Vladimir Veličkov]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|1988|Zimskim}}|| 56:56.5 || 4 || 60:56.5 || +4:23.2
|-
| 22 ||align=left| [[Tomáš Kos]] || align=left| {{ZastavaMOK|TCH|1988|Zimskim}}|| 58:02.7 || 3 || 61:02.7 || +4:29.4
|-
| 23 ||align=left| [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRG|1988|Zimskim}}|| 56:04.5 || 5 || 61:04.5 || +4:31.2
|-
| 24 ||align=left| [[Bruno Hofstätter]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|1988|Zimskim}}|| 57:05.1 || 4 || 61:05.1 || +4:31.8
|-
| 25 ||align=left| [[Josh Thompson (biatlonac)|Josh Thompson]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1988|Zimskim}}|| 56:29.4 || 5 || 61:29.4 || +4:56.1
|-
| 26 ||align=left| [[Alfred Eder]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|1988|Zimskim}}|| 55:39.7 || 6 || 61:39.7 || +5:06.4
|-
| 27 ||align=left| [[Egon Leitner]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|1988|Zimskim}}|| 58:52.3 || 3 || 61:52.3 || +5:19.0
|-
| 28 ||align=left| [[Carl Davies]] || align=left| {{ZastavaMOK|GBR|1988|Zimskim}}|| 58:54.1 || 3 || 61:54.1 || +5:20.8
|-
| 29 ||align=left| [[Ernst Reiter (biatlonac)|Ernst Reiter]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRG|1988|Zimskim}}|| 56:54.8 || 5 || 61:54.8 || +5:21.5
|-
| 30 ||align=left| [[Gisle Fenne]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|1988|Zimskim}}|| 56:56.5 || 5 || 61:56.5 || +5:23.2
|-
| 31 ||align=left| [[Peter Sjödén]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1988|Zimskim}}|| 59:07.8 || 3 || 62:07.8 || +5:34.5
|-
| 32 ||align=left| [[Jiří Holubec]] || align=left| {{ZastavaMOK|TCH|1988|Zimskim}}|| 57:08.3 || 5 || 62:08.3 || +5:35.0
|-
| 33 ||align=left| [[Ken Karpoff]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|1988|Zimskim}}|| 59:19.7 || 3 || 62:19.7 || +5:46.4
|-
| 34 ||align=left| [[Glenn Rupertus]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|1988|Zimskim}}|| 56:10.4 || 7 || 63:10.4 || +6:37.1
|-
| 35 ||align=left| [[Jure Velepec]] || align=left| {{ZastavaMOK|YUG|1988|Zimskim}}|| 59:15.6 || 4 || 63:15.6 || +6:42.3
|-
| 36 ||align=left| [[Franz Schuler (biatlonac)|Franz Schuler]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|1988|Zimskim}}|| 55:24.5 || 8 || 63:24.5 || +6:51.2
|-
| 37 ||align=left| [[Leif Andersson (biatlonac)|Leif Andersson]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1988|Zimskim}}|| 58:27.3 || 5 || 63:27.3 || +6:54.0
|-
| 38 ||align=left| [[Juha Tella]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|1988|Zimskim}}|| 57:39.0 || 6 || 63:39.0 || +7:05.7
|-
| 39 ||align=left| [[Sylfest Glimsdal]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|1988|Zimskim}}|| 55:46.9 || 8 || 63:46.9 || +7:13.6
|-
| 40 ||align=left| [[Misao Kodate]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|1988|Zimskim}}|| 57:51.0 || 6 || 63:51.0 || +7:17.7
|-
| 41 ||align=left| [[Thierry Gerbier]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1988|Zimskim}}|| 57:51.7 || 6 || 63:51.7 || +7:18.4
|-
| 42 ||align=left| [[Darin Binning]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1988|Zimskim}}|| 59:54.8 || 4 || 63:54.8 || +7:21.5
|-
| 43 ||align=left| [[Werner Kiem]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|1988|Zimskim}}|| 57:00.3 || 7 || 64:00.3 || +7:27.0
|-
| 44 ||align=left| [[František Chládek]] || align=left| {{ZastavaMOK|TCH|1988|Zimskim}}|| 60:01.3 || 4 || 64:01.3 || +7:28.0
|-
| 45 ||align=left| [[Éric Claudon]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1988|Zimskim}}|| 58:16.8 || 6 || 64:16.8 || +7:43.5
|-
| 46 ||align=left| [[Charles Plamondon]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|1988|Zimskim}}|| 59:27.5 || 5 || 64:27.5 || +7:54.2
|-
| 47 ||align=left| [[Trevor King (biatlonac)|Trevor King]] || align=left| {{ZastavaMOK|GBR|1988|Zimskim}}|| 58:37.9 || 6 || 64:37.9 || +8:04.6
|-
| 48 ||align=left| [[Tadashi Nakamura (biatlonac)|Tadashi Nakamura]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|1988|Zimskim}}|| 57:01.3 || 8 || 65:01.3 || +8:28.0
|-
| 49 ||align=left| [[Bill Carow (biatlonac)|Bill Carow]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1988|Zimskim}}|| 60:10.1 || 5 || 65:10.1 || +8:36.8
|-
| 50 ||align=left| [[Harri Eloranta]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|1988|Zimskim}}|| 58:10.6 || 7 || 65:10.6 || +8:37.3
|-
| 51 ||align=left| [[Mikael Löfgren]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1988|Zimskim}}|| 58:12.0 || 7 || 65:12.0 || +8:38.7
|-
| 52 ||align=left| [[Curt Schreiner]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1988|Zimskim}}|| 60:22.7 || 5 || 65:22.7 || +8:49.4
|-
| 53 ||align=left| [[Mark Langin]] || align=left| {{ZastavaMOK|GBR|1988|Zimskim}}|| 61:50.3 || 4 || 65:50.3 || +9:17.0
|-
| 54 ||align=left| [[Zsolt Kovács (biatlonac)|Zsolt Kovács]] || align=left| {{ZastavaMOK|HUN|1988|Zimskim}}|| 62:15.2 || 4 || 66:15.2 || +9:41.9
|-
| 55 ||align=left| [[Hristo Kovački]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|1988|Zimskim}}|| 59:15.6 || 7 || 66:15.6 || +9:42.3
|-
| 56 ||align=left| [[Hervé Flandin]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1988|Zimskim}}|| 59:50.9 || 7 || 66:50.9 || +10:17.6
|-
| 57 ||align=left| [[Andrew Paul (biatlonac)|Andrew Paul]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUS|1988|Zimskim}}|| 62:59.3 || 6 || 68:59.3 || +12:26.0
|-
| 58 ||align=left| [[Arto Jääskeläinen]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|1988|Zimskim}}|| 58:29.5 || 11 || 69:29.5 || +12:56.2
|-
| 59 ||align=left| [[Jamie Kallio]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|1988|Zimskim}}|| 63:13.1 || 7 || 70:13.1 || +13:39.8
|-
| 60 ||align=left| [[Koichi Sato (biatlonac)|Koichi Sato]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|1988|Zimskim}}|| 62:18.7 || 8 || 70:18.7 || +13:45.4
|-
| 61 ||align=left| [[Akihiro Takizawa]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|1988|Zimskim}}|| 63:38.0 || 7 || 70:38.0 || +14:04.7
|-
| 62 ||align=left| [[Hong Byung-sik]] || align=left| {{ZastavaMOK|KOR|1988|Zimskim}}|| 66:03.2 || 8 || 74:03.2 || +17:29.9
|-
| 63 ||align=left| [[Joo Young-dai]] || align=left| {{ZastavaMOK|KOR|1988|Zimskim}}|| 66:27.5 || 8 || 74:27.5 || +17:54.2
|-
| 64 ||align=left| [[Alejandro Giró]] || align=left| {{ZastavaMOK|ARG|1988|Zimskim}}|| 71:34.4 || 5 || 76:34.4 || +20:01.1
|-
| 65 ||align=left| [[Kim Yong-woon]] || align=left| {{ZastavaMOK|KOR|1988|Zimskim}}|| 68:23.0 || 9 || 77:23.0 || +20:49.7
|-
| 66 ||align=left| [[Shin Young-sun]] || align=left| {{ZastavaMOK|KOR|1988|Zimskim}}|| 68:44.5 || 9 || 77:44.5 || +21:11.2
|-
| 67 ||align=left| [[Luis Argel]] || align=left| {{ZastavaMOK|ARG|1988|Zimskim}}|| 72:47.6 || 11 || 83:47.6 || +27:14.3
|-
| 68 ||align=left| [[Elliot Archilla]] || align=left| {{ZastavaMOK|PUR|1988|Zimskim}}|| 98:57.6 || 13 || 111:57.6 || +55:24.3
|-
| - ||align=left| [[Roger Westling]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1988|Zimskim}}|| {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} || - || - || -
|-
| - ||align=left| [[Andreas Zingerle]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|1988|Zimskim}}|| {{Tooltip|DIS|Diskvalifikovan/a}} || - || - || -
|-
| - ||align=left| [[Gustavo Giró]] || align=left| {{ZastavaMOK|ARG|1988|Zimskim}}|| {{Tooltip|DIS|Diskvalifikovan/a}} || - || - || -
|}

== Osvojene medalje ==
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Biatlon{{efn|name=BIM|U tabeli je prikazan pregled osvojenih medalja u pojedinačnim utrkama u muškoj konkurenciji u biatlonu na Olimpijskim igrama od [[ZOI 1960.|1960.]] godine}}
|Broj     = 8
|Logo     = Olympic_rings.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|URS}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 3
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 3
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 3
| 9
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 2.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|NOR}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 2
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 2
| 4
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 3.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|GDR}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 3
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 5
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 4.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|SWE}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 2
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 5.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FRG}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 6.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FIN}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 2
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 2
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 7.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|ITA}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 1
|}

== Napomene ==
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot;/&gt;

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}{{Commonscat|Biathlon at the 1988 Winter Olympics}}
*[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1988/BIA/mens-20-kilometres.html Sports-Reference.com - 1988 Olympics Men's 20 km Individual] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081210082451/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1988/BIA/mens-20-kilometres.html |date=10. 12. 2008 }}

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.]]</text>
      <sha1>8rc1r4e64r8zh18caorhxvx6avhdrdu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – 10 km</title>
    <ns>0</ns>
    <id>424470</id>
    <revision>
      <id>3940770</id>
      <parentid>3866643</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T08:57:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940770</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11798" sha1="n2fd01xvos790eye4c2ryqb9okjxa82" xml:space="preserve">{{Infokutija olimpijski događaj
| disciplina      = Biatlon – 10 km (muškarci)
| slika           = Biathlon pictogram.svg
| veličina_slike  = 80px 
| opis_slike      = 
| mjesto          = {{ZID|Kanada}}, [[Canmore]]
| datum           = 23. februar 1988.
| broj_učesnika   = 72
| broj_zemalja    = 22
| broj_ekipa      = 
| godina          = 1988
| vrsta           = Zimskim
| zlato           = [[Frank-Peter Roetsch]]
| zlato_NOK       = GDR
| srebro          = [[Valerij Medvedcev]]
| srebro_NOK      = URS
| bronza          = [[Sergej Čepikov]]
| bronza_NOK      = URS
| prijašnji       = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 10 km|1984.]]
| sljedeći        = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 10 km|1992]]
}}
{{Biatlon na ZOI 1988.}}
{{Glavni|Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.}}
Utrka u '''[[biatlon]]u''' u [[Biatlon#Discipline|sprintu na 10&amp;nbsp;km]] na [[ZOI 1988.]] održana je 23. februara 1988. u sportskom centru [[Canmore Nordic Centre]] u [[Canmore]]u, mjestu udaljenom oko 100&amp;nbsp;km od domaćina [[Calgary]]ja.&lt;ref name=&quot;SR&quot;&gt;[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1988/BIA/ Biatlon na ZOI 1988. na sports-reference.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081210042847/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1988/BIA/ |date=10. 12. 2008 }} {{Simboli jezika|en|engleski jezik}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Biathlon&gt;{{cite web
 |title        = Calgary 1988 Official Report
 |url          = http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1988/orw1988.pdf
 |publisher    = LA84 Foundation
 |work         = XV Olympic Winter Games Organizing Committee
 |year         = 1988
 |access-date  = 20. 9. 2013
 |archive-url  = https://web.archive.org/web/20180918161445/http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1988/orw1988.pdf
 |archive-date = 18. 9. 2018
 |url-status   = dead}}&lt;/ref&gt;

==Pravila takmičenja==

== Rezultati ==
{|class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
! Plasman !! Ime !! Država !! Vrijeme&lt;ref name=Biathlon /&gt; !! Promašaji !! Zaostatak
|-
| {{gold1}} ||align=left| [[Frank-Peter Roetsch]] || align=left| {{ZastavaMOK|GDR|1988|Zimskim}}|| 25:08.1 || 1 || -
|-
| {{silver2}} ||align=left| [[Valerij Medvedcev]] || align=left| {{ZastavaMOK|URS|1988|Zimskim}}|| 25:23.7 || 0 || +0:15.6
|-
| {{bronze3}} ||align=left| [[Sergej Čepikov]] || align=left| {{ZastavaMOK|URS|1988|Zimskim}}|| 25:29.4 || 0 || +0:21.3
|-
| 4 ||align=left| [[Birk Anders]] || align=left| {{ZastavaMOK|GDR|1988|Zimskim}}|| 25:51.8 || 2 || +0:43.7
|-
| 5 ||align=left| [[André Sehmisch]] || align=left| {{ZastavaMOK|GDR|1988|Zimskim}}|| 25:52.3 || 2 || +0:44.2
|-
| 6 ||align=left| [[Frank Luck]] || align=left| {{ZastavaMOK|GDR|1988|Zimskim}}|| 25:57.6 || 1 || +0:49.5
|-
| 7 ||align=left| [[Tapio Piipponen]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|1988|Zimskim}}|| 26:02.2 || 1 || +0:54.1
|-
| 8 ||align=left| [[Johann Passler]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|1988|Zimskim}}|| 26:07.7 || 2 || +0:59.6
|-
| 9 ||align=left| [[Dmitrij Vasiljev (biatlonac)|Dmitrij Vasiljev]] || align=left| {{ZastavaMOK|URS|1988|Zimskim}}|| 26:09.7 || 1 || +1:01.6
|-
| 10 ||align=left| [[Peter Angerer]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRG|1988|Zimskim}}|| 26:13.2 || 2 || +1:05.1
|-
| 11 ||align=left| [[Geir Einang]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|1988|Zimskim}}|| 26:13.3 || 0 || +1:05.2
|-
| 12 ||align=left| [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRG|1988|Zimskim}}|| 26:25.9 || 1 || +1:17.8
|-
| 13 ||align=left| [[Pieralberto Carrara]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|1988|Zimskim}}|| 26:32.7 || 2 || +1:24.6
|-
| 14 ||align=left| [[Frode Løberg]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|1988|Zimskim}}|| 26:32.9 || 1 || +1:24.8
|-
| 15 ||align=left| [[Andreas Zingerle]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|1988|Zimskim}}|| 26:33.0 || 2 || +1:24.9
|-
| 16 ||align=left| [[Jan Matouš]] || align=left| {{ZastavaMOK|TCH|1988|Zimskim}}|| 26:33.3 || 1 || +1:25.2
|-
| 17 ||align=left| [[Franz Schuler (biatlonac)|Franz Schuler]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|1988|Zimskim}}|| 26:45.0 || 1 || +1:36.9
|-
| 18 ||align=left| [[Jurij Kaškarov]] || align=left| {{ZastavaMOK|URS|1988|Zimskim}}|| 26:49.1 || 3 || +1:41.0
|-
| 19 ||align=left| [[Ernst Reiter (biatlonac)|Ernst Reiter]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRG|1988|Zimskim}}|| 26:50.2 || 2 || +1:42.1
|-
| 20 ||align=left| [[Eirik Kvalfoss]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|1988|Zimskim}}|| 26:51.9 || 4 || +1:43.8
|-
| 21 ||align=left| [[Mike Dixon (biatlonac)|Mike Dixon]] || align=left| {{ZastavaMOK|GBR|1988|Zimskim}}|| 26:53.3 || 0 || +1:45.2
|-
| 22 ||align=left| [[Mikael Löfgren]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1988|Zimskim}}|| 27:01.0 || 1 || +1:52.9
|-
| 23 ||align=left| [[Bruno Hofstätter]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|1988|Zimskim}}|| 27:02.8 || 1 || +1:54.7
|-
| 24 ||align=left| [[Tomáš Kos]] || align=left| {{ZastavaMOK|TCH|1988|Zimskim}}|| 27:13.5 || 1 || +2:05.4
|-
| 25 ||align=left| [[Harri Eloranta]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|1988|Zimskim}}|| 27:15.2 || 3 || +2:07.1
|-
| 26 ||align=left| [[Stefan Höck]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRG|1988|Zimskim}}|| 27:26.2 || 3 || +2:18.1
|-
| 27 ||align=left| [[Josh Thompson (biatlonac)|Josh Thompson]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1988|Zimskim}}|| 27:27.7 || 4 || +2:19.6
|-
| 28 ||align=left| [[Jiří Holubec]] || align=left| {{ZastavaMOK|TCH|1988|Zimskim}}|| 27:29.8 || 3 || +2:21.7
|-
| 29 ||align=left| [[Krasimir Videnov]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|1988|Zimskim}}|| 27:31.1 || 1 || +2:23.0
|-
| 30 ||align=left| [[Sverre Istad]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|1988|Zimskim}}|| 27:34.3 || 5 || +2:26.2
|-
| 30 ||align=left| [[Lyle Nelson]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1988|Zimskim}}|| 27:34.3 || 1 || +2:26.2
|-
| 32 ||align=left| [[Francis Mougel]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1988|Zimskim}}|| 27:34.9 || 3 || +2:26.8
|-
| 33 ||align=left| [[Roberto Marchesi]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|1988|Zimskim}}|| 27:36.7 || 2 || +2:28.6
|-
| 34 ||align=left| [[Glenn Rupertus]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|1988|Zimskim}}|| 27:38.6 || 2 || +2:30.5
|-
| 34 ||align=left| [[Jaromír Šimůnek]] || align=left| {{ZastavaMOK|TCH|1988|Zimskim}}|| 27:38.6 || 1 || +2:30.5
|-
| 36 ||align=left| [[Hristo Vodeničarov]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|1988|Zimskim}}|| 27:40.5 || 1 || +2:32.4
|-
| 37 ||align=left| [[Egon Leitner]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|1988|Zimskim}}|| 27:42.4 || 2 || +2:34.3
|-
| 38 ||align=left| [[Vladimir Veličkov]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|1988|Zimskim}}|| 27:48.8 || 2 || +2:40.7
|-
| 39 ||align=left| [[Misao Kodate]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|1988|Zimskim}}|| 27:52.6 || 2 || +2:44.5
|-
| 40 ||align=left| [[Alfred Eder]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|1988|Zimskim}}|| 27:57.3 || 2 || +2:49.2
|-
| 41 ||align=left| [[Juha Tella]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|1988|Zimskim}}|| 27:58.3 || 3 || +2:50.2
|-
| 42 ||align=left| [[Antero Lähde]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|1988|Zimskim}}|| 27:59.9 || 3 || +2:51.8
|-
| 43 ||align=left| [[Vasil Božilov]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|1988|Zimskim}}|| 28:06.5 || 2 || +2:58.4
|-
| 44 ||align=left| [[Tadashi Nakamura (biatlonac)|Tadashi Nakamura]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|1988|Zimskim}}|| 28:11.4 || 2 || +3:03.3
|-
| 45 ||align=left| [[Carl Davies]] || align=left| {{ZastavaMOK|GBR|1988|Zimskim}}|| 28:12.1 || 2 || +3:04.0
|-
| 46 ||align=left| [[Ken Karpoff]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|1988|Zimskim}}|| 28:12.9 || 1 || +3:04.8
|-
| 47 ||align=left| [[Peter Sjödén]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1988|Zimskim}}|| 28:13.3 || 2 || +3:05.2
|-
| 48 ||align=left| [[Zsolt Kovács (biatlonac)|Zsolt Kovács]] || align=left| {{ZastavaMOK|HUN|1988|Zimskim}}|| 28:13.9 || 0 || +3:05.8
|-
| 49 ||align=left| [[Bill Carow (biatlonac)|Bill Carow]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1988|Zimskim}}|| 28:19.6 || 4 || +3:11.5
|-
| 50 ||align=left| [[Curt Schreiner]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1988|Zimskim}}|| 28:19.9 || 3 || +3:11.8
|-
| 51 ||align=left| [[Christian Dumont]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1988|Zimskim}}|| 28:20.3 || 2 || +3:12.2
|-
| 52 ||align=left| [[Hervé Flandin]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1988|Zimskim}}|| 28:21.4 || 4 || +3:13.3
|-
| 53 ||align=left| [[Jure Velepec]] || align=left| {{ZastavaMOK|YUG|1988|Zimskim}}|| 28:21.9 || 2 || +3:13.8
|-
| 54 ||align=left| [[Roger Westling]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1988|Zimskim}}|| 28:24.8 || 4 || +3:16.7
|-
| 55 ||align=left| [[Charles Plamondon]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|1988|Zimskim}}|| 28:30.5 || 3 || +3:22.4
|-
| 56 ||align=left| [[Xavier Blond (biatlonac)|Xavier Blond]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1988|Zimskim}}|| 28:36.6 || 3 || +3:28.5
|-
| 57 ||align=left| [[Leif Andersson (biatlonac)|Leif Andersson]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1988|Zimskim}}|| 28:48.9 || 4 || +3:40.8
|-
| 58 ||align=left| [[Paget Stewart]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|1988|Zimskim}}|| 29:06.9 || 4 || +3:58.8
|-
| 59 ||align=left| [[Koichi Sato (biatlonac)|Koichi Sato]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|1988|Zimskim}}|| 29:43.1 || 3 || +4:35.0
|-
| 60 ||align=left| [[Mark Langin]] || align=left| {{ZastavaMOK|GBR|1988|Zimskim}}|| 29:52.1 || 5 || +4:44.0
|-
| 61 ||align=left| [[Trevor King (biatlonac)|Trevor King]] || align=left| {{ZastavaMOK|GBR|1988|Zimskim}}|| 30:00.5 || 5 || +4:52.4
|-
| 62 ||align=left| [[Andrew Paul (biatlonac)|Andrew Paul]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUS|1988|Zimskim}}|| 30:36.6 || 1 || +5:28.5
|-
| 63 ||align=left| [[Akihiro Takizawa]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|1988|Zimskim}}|| 31:38.7 || 5 || +6:30.6
|-
| 64 ||align=left| [[Shin Young-sun]] || align=left| {{ZastavaMOK|KOR|1988|Zimskim}}|| 33:05.4 || 4 || +7:57.3
|-
| 65 ||align=left| [[Alejandro Giró]] || align=left| {{ZastavaMOK|ARG|1988|Zimskim}}|| 33:55.4 || 3 || +8:47.3
|-
| 66 ||align=left| [[Joo Young-dai]] || align=left| {{ZastavaMOK|KOR|1988|Zimskim}}|| 34:50.4 || 8 || +9:42.3
|-
| 67 ||align=left| [[Kim Yong-woon]] || align=left| {{ZastavaMOK|KOR|1988|Zimskim}}|| 35:18.6 || 7 || +10:10.5
|-
| 68 ||align=left| [[Luis Argel]] || align=left| {{ZastavaMOK|ARG|1988|Zimskim}}|| 35:25.1 || 8 || +10:17.0
|-
| 69 ||align=left| [[Joung Young-suk]] || align=left| {{ZastavaMOK|KOR|1988|Zimskim}}|| 35:31.3 || 6 || +10:23.2
|-
| 70 ||align=left| [[Gustavo Giró]] || align=left| {{ZastavaMOK|ARG|1988|Zimskim}}|| 36:38.8 || 6 || +11:30.7
|-
| 71 ||align=left| [[Judd Bankert]] || align=left| {{ZastavaMOK|GUM|1988|Zimskim}}|| 45:37.1 || 8 || +20:29.0
|-
| 72 ||align=left| [[Elliot Archilla]] || align=left| {{ZastavaMOK|PUR|1988|Zimskim}}|| 47:47.4 || 6 || +22:39.3
|}

== Osvojene medalje ==
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Biatlon{{efn|name=BIM|U tabeli je prikazan pregled osvojenih medalja u utrkama sprinta u muškoj konkurenciji u biatlonu na Olimpijskim igrama od [[ZOI 1980.|1980.]] godine}}
|Broj     = 3
|Logo     = Olympic_rings.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|GDR}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 2
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 3
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 2.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|NOR}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 3.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|URS}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 2
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 2
| 4
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 4.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FRG}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 1
|}

== Napomene ==
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot;/&gt;

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}{{Commonscat|Biathlon at the 1988 Winter Olympics}}

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.]]</text>
      <sha1>n2fd01xvos790eye4c2ryqb9okjxa82</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – štafeta</title>
    <ns>0</ns>
    <id>424473</id>
    <revision>
      <id>3940772</id>
      <parentid>3866644</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T08:57:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940772</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8923" sha1="lx2s5xio5k6doatyvjhoarwq86pij6v" xml:space="preserve">{{Infokutija olimpijski događaj
| disciplina      = Biatlon – štafeta 4 × 7,5 km (muškarci)
| slika           = Biathlon pictogram.svg
| veličina_slike  = 80px
| opis_slike      = 
| mjesto          = {{ZID|Kanada}}, [[Canmore]]
| datum           = 26. februar 1988.
| broj_učesnika   = 64
| broj_zemalja    = 16
| broj_ekipa      = 16
| godina          = 1988
| vrsta           = Zimskim
| zlato           = [[Dmitrij Vasiljev (biatlonac)|Dmitrij Vasiljev]]&lt;br/&gt;[[Sergej Čepikov]]&lt;br/&gt;[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]&lt;br/&gt;[[Valerij Medvedcev]]
| zlato_NOK       = URS
| srebro          = [[Ernst Reiter (biatlonac)|Ernst Reiter]]&lt;br/&gt;[[Stefan Höck]]&lt;br/&gt;[[Peter Angerer]]&lt;br/&gt;[[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]
| srebro_NOK      = FRG
| bronza          = [[Werner Kiem]]&lt;br/&gt;[[Gottlieb Taschler]]&lt;br/&gt;[[Johann Passler]]&lt;br/&gt;[[Andreas Zingerle]]
| bronza_NOK      = ITA
| prijašnji       = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – štafeta|1984.]]
| sljedeći        = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|1992]]
}}
{{Biatlon na ZOI 1988.}}
{{Glavni|Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.}}
Utrka u '''[[biatlon]]u''' u [[Biatlon#Discipline|štafeti 4x7,5&amp;nbsp;km]] na '''[[ZOI 1988.]]''' održana je 26. februara 1988. u sportskom centru [[Canmore Nordic Centre]] u [[Canmore]]u, mjestu udaljenom oko 100&amp;nbsp;km od domaćina [[Calgary]]ja.&lt;ref name=&quot;SR&quot;&gt;[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1988/BIA/ Biatlon na ZOI 1988. na sports-reference.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081210042847/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1988/BIA/ |date=10. 12. 2008 }} {{Simboli jezika|en|engleski jezik}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Biathlon&gt;{{cite web
 |title        = Calgary 1988 Official Report
 |url          = http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1988/orw1988.pdf
 |publisher    = LA84 Foundation
 |work         = XV Olympic Winter Games Organizing Committee
 |year         = 1988
 |access-date  = 20. 9. 2013
 |archive-url  = https://web.archive.org/web/20180918161445/http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1988/orw1988.pdf
 |archive-date = 18. 9. 2018
 |url-status   = dead}}&lt;/ref&gt;
Zlatnu medalju po šesti put uzastopno, kao i na utrkama [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta|1968]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1972 – štafeta|1972]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|1976]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|1980.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – štafeta|1984.]] osvojila je sovjetska štafeta.

== Rezultati ==
{|class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
! Plasman !! Država !! Promašaji !! Vrijeme&lt;ref name=Biathlon /&gt; 
|-
|{{Gold1}} ||align=left| {{ZastavaMOK|URS|1988|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt; [[Dmitrij Vasiljev (biatlonac)|Dmitrij Vasiljev]]&lt;br/&gt;[[Sergej Čepikov]]&lt;br/&gt;[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]&lt;br/&gt;[[Valerij Medvedcev]]&lt;/small&gt; || '''0'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;0&lt;br/&gt;0&lt;br/&gt;0&lt;br/&gt;0&lt;/small&gt; || '''1:22:30.0'''&lt;br/&gt;
|-
|{{Silver2}} ||align=left| {{ZastavaMOK|FRG|1988|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt; [[Ernst Reiter (biatlonac)|Ernst Reiter]]&lt;br/&gt;[[Stefan Höck]]&lt;br/&gt;[[Peter Angerer]]&lt;br/&gt;[[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]&lt;/small&gt; || '''0'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;0&lt;br/&gt;0&lt;br/&gt;0&lt;br/&gt;0&lt;/small&gt;|| '''1:23:37.4'''
|-
| {{Bronze3}} ||align=left| {{ZastavaMOK|ITA|1988|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Werner Kiem]]&lt;br/&gt;[[Gottlieb Taschler]]&lt;br/&gt;[[Johann Passler]]&lt;br/&gt;[[Andreas Zingerle]]&lt;/small&gt; ||  '''0'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;0&lt;br/&gt;0&lt;br/&gt;0&lt;br/&gt;0&lt;/small&gt; || '''1:23:51.5'''
|-
| 4 ||align=left| {{ZastavaMOK|AUT|1988|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt; [[Anton Lengauer-Stockner]]&lt;br/&gt;[[Bruno Hofstätter]]&lt;br/&gt;[[Franz Schuler (biatlonac)|Franz Schuler]]&lt;br/&gt;[[Alfred Eder]]&lt;/small&gt; ||  '''0'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;0&lt;br/&gt;0&lt;br/&gt;0&lt;br/&gt;0&lt;/small&gt; || '''1:24:17.6'''
|-
| 5 ||align=left|  {{ZastavaMOK|GDR|1988|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt; [[Jürgen Wirth]]&lt;br/&gt;[[Frank-Peter Roetsch]]&lt;br/&gt;[[Matthias Jacob]]&lt;br/&gt;[[André Sehmisch]]&lt;/small&gt; || '''3'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;3&lt;br/&gt;0&lt;br/&gt;0&lt;br/&gt;0&lt;/small&gt; || '''1:24:28.4'''
|-
| 6 ||align=left| {{ZastavaMOK|NOR|1988|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt; [[Geir Einang]]&lt;br/&gt;[[Frode Løberg]]&lt;br/&gt;[[Gisle Fenne]]&lt;br/&gt;[[Eirik Kvalfoss]]&lt;/small&gt; ||  '''0'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;0&lt;br/&gt;0&lt;br/&gt;0&lt;br/&gt;0&lt;/small&gt; || '''1:25:57.0'''&lt;br/&gt;
|-
| 7 ||align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1988|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Peter Sjödén]]&lt;br/&gt;[[Mikael Löfgren]]&lt;br/&gt;[[Roger Westling]]&lt;br/&gt;[[Leif Andersson (biatlonac)|Leif Andersson]]&lt;/small&gt; ||  '''3'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;0&lt;br/&gt;0&lt;br/&gt;3&lt;br/&gt;0&lt;/small&gt;|| '''1:29:11.9'''
|-
| 8 ||align=left| {{ZastavaMOK|BUL|1988|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Vasil Božilov]]&lt;br/&gt;[[Vladimir Veličkov]]&lt;br/&gt;[[Krasimir Videnov]]&lt;br/&gt;[[Hristo Vodeničarov]]&lt;/small&gt; ||  '''7'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;1&lt;br/&gt;0&lt;br/&gt;4&lt;br/&gt;2&lt;/small&gt; ||'''1:29:24.9'''
|-
| 9 ||align=left| {{ZastavaMOK|USA|1988|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Lyle Nelson]]&lt;br/&gt;[[Curt Schreiner]]&lt;br/&gt;[[Darin Binning]]&lt;br/&gt;[[Josh Thompson (biatlonac)|Josh Thompson]]&lt;/small&gt; ||  '''2'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;1&lt;br/&gt;0&lt;br/&gt;0&lt;br/&gt;1&lt;/small&gt; || '''1:29:33.0'''
|-
| 10 ||align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1988|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Éric Claudon]]&lt;br/&gt;[[Jean-Paul Giachino]]&lt;br/&gt;[[Hervé Flandin]]&lt;br/&gt;[[Francis Mougel]]&lt;/small&gt; ||  '''6'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;0&lt;br/&gt;4&lt;br/&gt;0&lt;br/&gt;2&lt;/small&gt; || '''1:30:22.8'''
|-
| 11 ||align=left| {{ZastavaMOK|TCH|1988|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Jiří Holubec]]&lt;br/&gt;[[František Chládek]]&lt;br/&gt;[[Tomáš Kos]]&lt;br/&gt;[[Jan Matouš]]&lt;/small&gt; || '''3'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;0&lt;br/&gt;3&lt;br/&gt;0&lt;br/&gt;0&lt;/small&gt; || '''1:30:48.8'''
|-
| 12 ||align=left| {{ZastavaMOK|FIN|1988|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Juha Tella]]&lt;br/&gt;[[Antero Lähde]]&lt;br/&gt;[[Arto Jääskeläinen]]&lt;br/&gt;[[Tapio Piipponen]]&lt;/small&gt; ||  '''5'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;3&lt;br/&gt;2&lt;br/&gt;0&lt;br/&gt;0&lt;/small&gt; || '''1:30:54.4'''
|-
| 13 ||align=left| {{ZastavaMOK|GBR|1988|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Mike Dixon (biatlonac)|Mike Dixon]]&lt;br/&gt;[[Mark Langin]]&lt;br/&gt;[[Carl Davies]]&lt;br/&gt;[[Trevor King (biatlonac)|Trevor King]]&lt;/small&gt; || '''5'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;0&lt;br/&gt;0&lt;br/&gt;1&lt;br/&gt;5&lt;/small&gt; || '''1:31:44.6'''
|-
| 14 ||align=left| {{ZastavaMOK|JPN|1988|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Tadashi Nakamura (biatlonac)|Tadashi Nakamura]]&lt;br/&gt;[[Misao Kodate]]&lt;br/&gt;[[Akihiro Takizawa]]&lt;br/&gt;[[Koichi Sato (biatlonac)|Koichi Sato]]&lt;/small&gt; ||  '''6'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;3&lt;br/&gt;1&lt;br/&gt;2&lt;br/&gt;0&lt;/small&gt; || '''1:32:52.4'''
|-
| 15 ||align=left| {{ZastavaMOK|CAN|1988|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Charles Plamondon]]&lt;br/&gt;[[Glenn Rupertus]]&lt;br/&gt;[[Ken Karpoff]]&lt;br/&gt;[[Jamie Kallio]]&lt;/small&gt; ||  '''4'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;3&lt;br/&gt;1&lt;br/&gt;0&lt;br/&gt;0&lt;/small&gt; || '''1:33:37.0'''
|-
| 16 ||align=left| {{ZastavaMOK|KOR|1988|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Hong Byung-sik]]&lt;br/&gt;[[Joo Young-dai]]&lt;br/&gt;[[Kim Yong-woon]]&lt;br/&gt;[[Shin Young-sun]]&lt;/small&gt; ||  '''7'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;1&lt;br/&gt;3&lt;br/&gt;2&lt;br/&gt;1&lt;/small&gt; || '''1:51:42.7'''
|}

== Osvojene medalje ==
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Biatlon{{efn|name=BIM|U tabeli je prikazan pregled osvojenih medalja u štafetnim utrkama u muškoj konkurenciji u biatlonu na Olimpijskim igrama od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta (muškarci)|1968.]] godine}}
|Broj     = 6
|Logo     = Olympic_rings.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|URS}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 6
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 6
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| rowspan=&quot;2&quot;|2.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FIN}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 2
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| rowspan=&quot;2&quot;| 2
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|NOR}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 2
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| rowspan=&quot;2&quot;| 4.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|GDR}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 2
| rowspan=&quot;2&quot;| 3
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FRG}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 2
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| rowspan=&quot;2&quot;|6.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|SWE}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| rowspan=&quot;2&quot;| 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|ITA}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
|}

== Napomene ==
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot;/&gt;

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}{{Commonscat|Biathlon at the 1988 Winter Olympics}}
*[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1988/BIA/mens-4-x-7_5-kilometres-relay.html Štafeta 4x7,5km na sports-reference.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100427085717/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1988/BIA/mens-4-x-7_5-kilometres-relay.html |date=27. 4. 2010 }}

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.]]</text>
      <sha1>lx2s5xio5k6doatyvjhoarwq86pij6v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Švicarska turneja</title>
    <ns>0</ns>
    <id>424656</id>
    <revision>
      <id>3940546</id>
      <parentid>3505119</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T00:46:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940546</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5087" sha1="7e5ehwy7w0h992si1w3y13oqoiwxkrr" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Plessurschanze.jpg|mini|Ostaci skakaonice [[Plessur (skakaonica)|Plessur]] u [[Arosa|Arosi]] (2008)]]
[[Datoteka:Olympiaschanze St. Moritz frontal.jpg|mini|[[Olimpijska skakaonica (St. Moritz)|Olimpijska skakaonica]] u [[St. Moritz]]u (2002)]]
'''Švicarska turneja''' bilo je takmičenje u [[Skijaški skokovi|skijaškim skokovima]] koje se održavalo od 1951. do 1992, većinom svake dvije godine, na više skakaonica u [[Švicarska|Švicarskoj]].

== Historija ==
Prve stanice ove turneje bili su [[Unterwasser]], [[St. Moritz]], [[Arosa]] i [[Le Locle]]. Gstaad je zamijenio Arosu od 1967, a nakon što se Unterwasser povukao 1969. godine zamijenio ga je [[Engelberg]] sa svojom novoizgrađenom velikom skakaonicom, počevši od 1971. Le Locle se povukao 1977, pa je turneja ostala na tri odredišta, a 1990. povukao se i Gstaad, pa je posljednje izdanje turneje (1992) imalo samo 2 stanice.

Od izdanja za 1980. takmičenja su se bodovala za [[Svjetski kup u skijaškim skokovima]].

== Lokacije ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; cellpadding=&quot;1&quot;
|-
! style=&quot;background:#efefef;&quot; | Grad
! style=&quot;background:#efefef;&quot; | Skakaonica
! style=&quot;background:#efefef;&quot; | Period
|-
| [[Arosa]]
| [[Plessur (skakaonica)|Plessur]]
| 1951–1965.
|-
| [[Unterwasser]]
| [[Säntis (skakaonica)|Säntis]]
| 1951–1969.
|-
| [[Le Locle]]
| [[Combe-Girard]]
| 1951–1977.
|-
| [[St. Moritz]]
| [[Olimpijska skakaonica (St. Moritz)|Olimpijska]]
| 1951–1992.
|-
| [[Gstaad]]
| [[Mattenschanze (Gstaad)|Mattenschanze]]
| 1967–1990.
|-
| [[Engelberg]]
| [[Titlis (skakaonica)|Titlis]]
| 1971–1992.
|}

== Pobjednici ==
{|class=wikitable
|-
!Godina !!Pobjednik !!2. mjesto !!3. mjesto
|-
|1951. ||{{ZD|FIN}} [[Matti Pietikäinen]] ||{{ZD|NOR}} [[Hans Bjørnstad]] ||{{ZD|NOR}} [[Petter Hugstedt]]
|-
|1953. || {{ZD|NOR}} [[Torbjørn Falkanger]] ||{{ZD|NOR}} [[Arnfinn Karlstad]] ||{{ZD|NOR}} [[Otto Austad]] 
|-
|1955. ||{{ZD|NOR}} [[Arnfinn Bergmann]] ||{{ZD|NOR}} [[Asbjørn Osnes]] ||{{ZD|NOR}} [[Christian Mohn]]
|-
|1957. ||{{ZD|AUT}} [[Walter Habersatter]] ||{{ZD|ŠVI}} [[Andreas Däscher]] ||{{ZD|FIN}} [[Kalevi Kärkinen]]
|-
|1959. ||{{ZD|FIN}} [[Kalevi Kärkinen]] ||{{ZD|ŠVI}} [[Andreas Däscher]] ||{{ZD|NOR}} [[Arnfinn Bergmann]]
|-
|1961. ||{{ZD|FIN}} [[Eino Kirjonen]] ||{{ZD|FIN}} [[Antero Immonen]] ||{{ZD|ITA}} [[Giacomo Aimoni]]
|-
|1963. ||{{ZD|FIN}} [[Eino Kirjonen]] ||{{ZD|NOR}} [[Odvar Saga]] ||{{ZD|AUT}} [[Baldur Preiml]]
|-
|1965. ||{{ZD|ŠVE}} [[Kjell Sjöberg]] ||{{ZD|ITA}} [[Giacomo Aimoni]] ||{{ZD|FIN}} [[Pauli Ukkonen]]
|-
|1967. ||{{ZD|FIN}} [[Juhani Ruotsalainen]] ||{{ZD|ŠVE}} [[Kurt Elimä]] ||{{ZD|POLJ}} [[Jan Kawulok (skijaš)|Jan Kawulok]]
|-
|1969. ||{{ZD|ŠVI}} [[Hans Schmid]] ||{{ZD|JAP}} [[Yukio Kasaya]] ||{{ZD|NOR}} [[Bjørn Wirkola]] 
|-
|1971. ||{{ZD|FIN}} [[Tauno Käyhkö]] ||{{ZD|ŠVI}} [[Hans Schmid]] ||{{ZD|ŠVI}} [[Walter Steiner]]
|-
|1973. ||{{ZD|FIN}} [[Tauno Käyhkö]] ||{{ZD|ŠVI}} [[Hans Schmid]] ||{{ZD|ČSSR}} [[Karel Kodejška]]
|-
|1975. ||{{ZD|AUT}} [[Toni Innauer]] ||{{ZD|SRNJ}} [[Alfred Grosche]] ||{{ZD|JAP}} [[Hiroshi Itagaki]] 
|-
|1977. ||{{ZD|ŠVI}} [[Walter Steiner]] ||{{ZD|AUT}} [[Alfred Pungg]] ||{{ZD|ŠVI}} [[Ernst von Grünigen]]
|-
|1978. ||{{ZD|NJDR}} [[Axel Zitzmann]] ||{{ZD|NJDR}} [[Thomas Meisinger]] ||{{ZD|ČSSR}} [[Leoš Škoda]]
|-
|1979. ||{{ZD|ŠVI}} [[Robert Mösching]] ||{{ZD|SRNJ}} [[Peter Leitner]] ||{{ZD|NJDR}} [[Matthias Buse]]
|-
|1980. ||{{ZD|NOR}} [[Roger Ruud]] ||{{ZD|NOR}} [[Johan Sætre]] ||{{ZD|ŠVI}} [[Hansjörg Sumi]] 
|-
|1981. ||{{ZD|AUT}} [[Armin Kogler]] ||{{ZD|AUT}} [[Hubert Neuper]] ||{{ZD|NOR}} [[Johan Sætre]]
|-
|1982. ||{{ZD|ITA}} [[Massimo Rigoni]] ||{{ZD|NJDR}} [[Klaus Ostwald]] ||{{ZD|SRNJ}} [[Andreas Bauer (ski-skakač)|Andreas Bauer]] 
|-
|1983. ||{{ZD|NOR}} [[Per Bergerud]] ||{{ZD|FIN}} [[Pentti Kokkonen]] ||{{ZD|FIN}} [[Jari Puikkonen]]
|-
|1985. ||{{ZD|NJDR}} [[Jens Weißflog]] ||{{ZD|AUT}} [[Ernst Vettori]] ||{{ZD|NOR}} [[Per Bergerud]]
|-
|1986. ||{{ZD|NOR}} [[Rolf Åge Berg]] ||{{ZD|FIN}} [[Matti Nykänen]] ||{{ZD|NJDR}} [[Ulf Findeisen]]
|-
|1988. ||{{ZD|FIN}} [[Matti Nykänen]] ||{{ZD|JUG}} [[Miran Tepeš]] ||{{ZD|AUT}} [[Ernst Vettori]]
|-
|1990. ||{{ZD|ČSSR}} [[František Jež]] ||{{ZD|AUT}} [[Heinz Kuttin]] ||{{ZD|FIN}} [[Ari-Pekka Nikkola]]
|-
|1992. ||{{ZD|AUT}} [[Andreas Felder]] ||{{ZD|AUT}} [[Werner Rathmayr]] ||{{ZD|ŠVI}} [[Stefan Zünd]] 
|}

== Vanjski linkovi ==
* {{cite web |url=http://www.skisprungschanzen.com/files/SJ_20110322.pdf |title=Pobjednici skakačkih takmičenja |publisher=Skisprungschanzen |access-date=19. 12. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131014192239/http://www.skisprungschanzen.com/files/SJ_20110322.pdf |archive-date=14. 10. 2013 |url-status=dead}}
* {{cite web |url=http://www.wyniki-skoki.hostingasp.pl/Klasyfikacje.aspx |title= Pobjednici Švicarske turneje |publisher= wyniki-skoki |access-date= 13. 6. 2015}}

{{Ski-skokovi}}

[[Kategorija:Takmičenja u skijaškim skokovima|Švicarska turneja]]
[[Kategorija:Sport u Švicarskoj|Švicarska turneja]]</text>
      <sha1>7e5ehwy7w0h992si1w3y13oqoiwxkrr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>425056</id>
    <revision>
      <id>3940773</id>
      <parentid>3922205</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T08:57:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940773</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20651" sha1="a07eabx32rkgaib79dzirbkzmohgxl5" xml:space="preserve">{{Infokutija Svjetski kup (zimski sportovi)
| takmičenje                   = Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.
| takmičenje1                  = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|20 km]]
| pobjednik1                   = {{m}} {{flagathlete|[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]|RUS}}
| takmičenje2                  = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 15 km|15 km]]
| pobjednik2                   = {{ž}} {{flagathlete|[[Myriam Bédard]]|KAN}}
| takmičenje3                  = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|10 km]]
| pobjednik3                   = {{m}} {{flagathlete|[[Sergej Čepikov]]|RUS}}
| takmičenje4                  = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 7,5 km|7,5 km]]
| pobjednik4                   = {{ž}} {{flagathlete|[[Myriam Bédard]]|KAN}}
| takmičenje5                  = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|Štafeta (m)]]
| pobjednik5                   = {{m}} {{ZID|NJE}}&lt;br/&gt;[[Ricco Groß]]&lt;br&gt;[[Frank Luck]]&lt;br&gt;[[Mark Kirchner]]&lt;br&gt;[[Sven Fischer]] 
| takmičenje6                  = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (žene)|Štafeta (ž)]]
| pobjednik6                   = {{ž}} {{ZID|RUS}}&lt;br/&gt;[[Nadežda Talanova]]&lt;br&gt;[[Natalija Snjitina]]&lt;br&gt;[[Luiza Noskova]]&lt;br&gt;[[Anfisa Rezcova]]
&lt;!-- ** Takmičenje ** --&gt;
| mjesto                       = 
| pojedinačna_takmičenja       = {{m}} 2 {{ž}} 2
| timska_takmičenja            = {{m}} 1 {{ž}} 1
| otkazana_takmičenja          = 
| zaustavljena_takmičenja      = 
&lt;!-- ** Učesnici ** --&gt;
| države                       = 32
| sportisti                    = {{m}}{{ž}} 193
&lt;!-- ** ** --&gt;
| posljednja                   = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|1992]]
| sljedeća                     = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998]]
}}
{{Biatlon na ZOI 1994.}}
{{Glavni|Zimske olimpijske igre 1994.}}
Takmičenja u '''biatlonu na [[Zimske olimpijske igre 1994.|Zimskim olimpijskim igrama 1994]]''' sastojala su se od tri [[biatlon]]ske discipline. Održane su na [[Birkebeineren Ski Stadium]]u u [[Lillehammer]]u. Takmičenje je počelo 18. februara i završilo 26. februara 1994.&lt;ref name=Biathlon&gt;{{cite web
 |title        = Lillehammer 1994 Official Report - Volume 4
 |url          = http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1994/E_BOOK4.PDF
 |publisher    = LA84 Foundation
 |work         = Lillehammer Olympic Organizing Committee
 |year         = 1994
 |access-date  = 1. 12. 2016
 |archive-url  = https://web.archive.org/web/20160912030454/http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1994/E_BOOK4.PDF
 |archive-date = 12. 9. 2016
 |url-status   = dead}}&lt;/ref&gt;

Takmičenja su održana u muškoj konkurenciji u tri discipline: [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|pojedinačno 20 km]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|10 km]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|muškoj štafeti 4 × 7,5 km]] i drugi put u ženskoj u disciplinama [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 15 km|pojedinačno 15 km]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 7,5 km|sprint 7,5]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (žene)|štafeta 4 × 7,5 km]]. Za razliku od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (žene)|prošle olimpijade]], ove godine žensku štafetu su trčale četiri biatlonke. Najuspješnija nacija je bila [[Rusija na Olimpijskim igrama 1994.|Rusija]], koja je osvojila tri zlatne, jednu srebrnu i jednu bronzanu medalju. Najuspješniji takmičar bio je [[Rusi|Rus]] [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]] sa jednom zlatnom, jednom srebrnom i jednom bronzanom medaljom, a najuspješnija biatlonka Kanađanka [[Myriam Bédard]], koja je osvojila dvije zlatne medalje. Zbog održavanja olimpijskih igara, ove godine održana je samo timska utrke u muškoj i ženskoj konkurenciji na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|Svjetskom prvenstvu]]. Rezultati sa olimpijskih biatlonskih utrka nisu brojani za plasman u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] u  sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]]&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://sports123.com/bia/index.html |title=Sports 123 biathlon results |access-date=15. 11. 2015 |archive-date=25. 12. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171225065511/http://sports123.com/bia/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Satnica ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin:0.5em auto; font-size:90%; line-height:1.25em;&quot;
|-
!februar
!style=&quot;width:4.0em&quot;|12.&lt;br/&gt;sub
!style=&quot;width:4.0em&quot;|13.&lt;br/&gt;ned
!style=&quot;width:4.0em&quot;|14.&lt;br/&gt;pon
!style=&quot;width:4.0em&quot;|15.&lt;br/&gt;uto
!style=&quot;width:4.0em&quot;|16.&lt;br/&gt;sri
!style=&quot;width:4.0em&quot;|17.&lt;br/&gt;čet
!style=&quot;width:4.0em&quot;|18.&lt;br/&gt;pet
!style=&quot;width:4.0em&quot;|19.&lt;br/&gt;sub
!style=&quot;width:4.0em&quot;|20.&lt;br/&gt;ned
!style=&quot;width:4.0em&quot;|21.&lt;br/&gt;pon
!style=&quot;width:4.0em&quot;|22.&lt;br/&gt;uto
!style=&quot;width:4.0em&quot;|23.&lt;br/&gt;sri
!style=&quot;width:4.0em&quot;|24.&lt;br/&gt;čet
!style=&quot;width:4.0em&quot;|25.&lt;br/&gt;pet
!style=&quot;width:4.0em&quot;|26.&lt;br/&gt;sub
!style=&quot;width:4.0em&quot;|27.&lt;br/&gt;ned
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Datoteka:Biathlon pictogram.svg|20px|alt=|link=]] [[Biatlon]]
&lt;!-- 12 --&gt;| 
&lt;!-- 13 --&gt;| 
&lt;!-- 14 --&gt;| 
&lt;!-- 15 --&gt;| 
&lt;!-- 16 --&gt;| 
&lt;!-- 17 --&gt;| 
&lt;!-- 18 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|&lt;small&gt;[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 15 km|15 km]] - &lt;/small&gt;
&lt;!-- 19 --&gt;|
&lt;!-- 20 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|&lt;small&gt;[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|20 km]] - &lt;/small&gt;
&lt;!-- 21 --&gt;| 
&lt;!-- 22 --&gt;| 
&lt;!-- 23 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|&lt;small&gt;[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|10 km]] - &lt;br&gt;[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 7,5 km|7,5 km]] - &lt;/small&gt;
&lt;!-- 24 --&gt;|
&lt;!-- 25 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|&lt;small&gt;[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (žene)|4 × 7,5 km (ž)]] - &lt;/small&gt;
&lt;!-- 26 --&gt;| bgcolor=#ffcc00|&lt;small&gt;[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|4 × 7,5 km (m)]] - &lt;/small&gt;
&lt;!-- 27 --&gt;|
|}

==Zemlje učesnice==
Na olimpijadi je nastupilo 193 biatlonaca iz 32 države.
{{Div col|4}}
*{{ZastavaMOK|ARG|1994|Zimskim|1}}
*{{ZastavaMOK|AUS|1994|Zimskim|2}}
*{{ZastavaMOK|AUT|1994|Zimskim|5}}
*{{ZastavaMOK|BLR|1994|Zimskim|11}}
*{{ZastavaMOK|BUL|1994|Zimskim|5}}
*{{ZastavaMOK|CZE|1994|Zimskim|10}}
*{{ZastavaMOK|EST|1994|Zimskim|9}}
*{{ZastavaMOK|FIN|1994|Zimskim|9}}
*{{ZastavaMOK|FRA|1994|Zimskim|11}}
*{{ZastavaMOK|GRE|1994|Zimskim|1}}
*{{ZastavaMOK|HUN|1994|Zimskim|5}}
*{{ZastavaMOK|ITA|1994|Zimskim|6}}
*{{ZastavaMOK|JPN|1994|Zimskim|2}}
*{{ZastavaMOK|CAN|1994|Zimskim|7}}
*{{ZastavaMOK|KAZ|1994|Zimskim|2}}
*{{ZastavaMOK|CHN|1994|Zimskim|4}}
*{{ZastavaMOK|KGZ|1994|Zimskim|1}}
*{{ZastavaMOK|LAT|1994|Zimskim|5}}
*{{ZastavaMOK|LTU|1994|Zimskim|2}}
*{{ZastavaMOK|MDA|1994|Zimskim|2}}
*{{ZastavaMOK|NOR|1994|Zimskim|11}}
*{{ZastavaMOK|GER|1994|Zimskim|9}}
*{{ZastavaMOK|POL|1994|Zimskim|10}}
*{{ZastavaMOK|ROU|1994|Zimskim|5}}
*{{ZastavaMOK|RUS|1994|Zimskim|10}}
*{{ZastavaMOK|USA|1994|Zimskim|9}}
*{{ZastavaMOK|SLO|1994|Zimskim|6}}
*{{ZastavaMOK|SVK|1994|Zimskim|6}}
*{{ZastavaMOK|SWE|1994|Zimskim|10}}
*{{ZastavaMOK|SUI|1994|Zimskim|3}}
*{{ZastavaMOK|UKR|1994|Zimskim|10}}
*{{ZastavaMOK|GBR|1994|Zimskim|4}}
{{Div col end}}

==Osvajači medalja==
=== Muškarci ===
{|{{Rezultati takmičenja medalje
|Naslov     = Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.
|Tip        = Olimpijada
|Logo       = Olympic_rings.svg 
|Rezultat   = Vrijeme
|Rastojanje =
}}
|-
{{LinkDetalji|Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|Pojedinačno}}&lt;ref name=Biathlon/&gt;
|{{ZastavaMOKmedalje|[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]|RUS|1994|Zimskim}} || 57:25.3
|{{ZastavaMOKmedalje|[[Frank Luck]]|GER|1994|Zimskim}} || 57:28.7
|{{ZastavaMOKmedalje|[[Sven Fischer]]|GER|1994|Zimskim}} || 57:41.9
|-
{{LinkDetalji|Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|Sprint}}&lt;ref name=Biathlon/&gt;
|{{ZastavaMOKmedalje|[[Sergej Čepikov]]|RUS|1994|Zimskim}} || 28:07.0
|{{ZastavaMOKmedalje|[[Ricco Groß]]|GER|1994|Zimskim}} || 28:13.0
|{{ZastavaMOKmedalje|[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]|RUS|1994|Zimskim}} || 28:27.4
|-
{{LinkDetalji|Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|Štafeta}}&lt;ref name=Biathlon/&gt;
|{{ZastavaMOK|GER|1994|Zimskim}}&lt;br&gt;&lt;small&gt;[[Ricco Groß]]&lt;br&gt;[[Frank Luck]]&lt;br&gt;[[Mark Kirchner]]&lt;br&gt;[[Sven Fischer]] || 1:30:22.1
|{{ZastavaMOK|RUS|1994|Zimskim}}&lt;br&gt;&lt;small&gt;[[Valerij Kirijenko]]&lt;br&gt;[[Vladimir Dračev]]&lt;br&gt;[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]&lt;br&gt;[[Sergej Čepikov]] || 1:31:23.6
|{{ZastavaMOK|FRA|1994|Zimskim}}&lt;br&gt;&lt;small&gt;[[Thierry Dusserre]]&lt;br&gt;[[Patrice Bailly-Salins]]&lt;br&gt;[[Lionel Laurent]]&lt;br&gt;[[Hervé Flandin]] || 1:32:31.3
|}

=== Žene ===
{|{{Rezultati takmičenja medalje
|Naslov     = Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.
|Tip        = Olimpijada
|Logo       = Olympic_rings.svg 
|Rezultat   = Vrijeme
|Rastojanje =
}}
|-
{{LinkDetalji|Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 15 km|Pojedinačno}}&lt;ref name=Biathlon/&gt;
|{{ZastavaMOKmedalje|[[Myriam Bédard]]|CAN|1994|Zimskim}} || 52:06.6
|{{ZastavaMOKmedalje|[[Anne Briand]]|FRA|1994|Zimskim}} || 52:53.3
|{{ZastavaMOKmedalje|[[Uschi Disl]]|GER|1994|Zimskim}} || 53:15.3
|-
{{LinkDetalji|Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 7,5 km|Sprint}}&lt;ref name=Biathlon/&gt;
|{{ZastavaMOKmedalje|[[Myriam Bédard]]|CAN|1994|Zimskim}} || 26:08.8
|{{ZastavaMOKmedalje|[[Svjetlana Paramigina]]|BLR|1994|Zimskim}} || 26:09.9
|{{ZastavaMOKmedalje|[[Valentina Cerbe-Nesina]]|UKR|1994|Zimskim}} || 26:10.0
|-
{{LinkDetalji|Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (žene)|Štafeta}}&lt;ref name=Biathlon/&gt;
|{{ZastavaMOK|RUS|1994|Zimskim}}&lt;br&gt;&lt;small&gt;[[Nadežda Talanova]]&lt;br&gt;[[Natalija Snjitina]]&lt;br&gt;[[Luiza Noskova]]&lt;br&gt;[[Anfisa Rezcova]] || 1:47:19.5
|{{ZastavaMOK|GER|1994|Zimskim}}&lt;br&gt;&lt;small&gt;[[Uschi Disl]]&lt;br&gt;[[Antje Harvey|Antje Misersky]]&lt;br&gt;[[Simone Greiner-Petter-Memm]]&lt;br&gt;[[Petra Behle|Petra Schaaf]] || 1:51:16.5
|{{ZastavaMOK|FRA|1994|Zimskim}}&lt;br&gt;&lt;small&gt;[[Corinne Niogret]]&lt;br&gt;[[Véronique Claudel]]&lt;br&gt;[[Delphyne Heymann]]&lt;br&gt;[[Anne Briand]] || 1:52:28.3
|}

==Bilans medalja==
{{col-begin|width=90%}}
{{col-break}}
; Muškarci
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Biatlon
|Broj     = 3
|Logo     = Olympic_rings.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot; 
| 1.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|RUS|1994|Zimskim}} 
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 2
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 4
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot; 
| 2.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|GER|1994|Zimskim}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 2
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 4
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 3.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FRA|1994|Zimskim}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 1
|}
{{col-break}}
; Žene
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Biatlon
|Broj     = 3
|Logo     = Olympic_rings.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot; 
| 1.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|CAN|1994|Zimskim}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 2
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 2
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot; 
| 2.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|RUS|1994|Zimskim}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| rowspan=&quot;2&quot;|3.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FRA|1994|Zimskim}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| rowspan=&quot;2&quot;| 2
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|GER|1994|Zimskim}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 5.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|BLR|1994|Zimskim}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 6.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|UKR|1994|Zimskim}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 1
|}
{{col-break}}
; Ukupno
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Biatlon
|Broj     = 6
|Logo     = Olympic_rings.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot; 
| 1.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|RUS|1994|Zimskim}} 
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 3
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 5
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot; 
| 2.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|CAN|1994|Zimskim}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 2
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 2
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 3.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|GER|1994|Zimskim}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 3
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 2
| 6
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 4.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FRA|1994|Zimskim}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 2
| 3
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 5.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|BLR|1994|Zimskim}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 5.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|UKR|1994|Zimskim}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 1
|}
{{col-end}}

== Osvojene medalje ==
{{col-begin|width=90%}}
{{col-break}}
; Muškarci
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Biatlon{{efn|name=BIM|U tabeli je prikazan pregled osvojenih medalja u muškoj konkurenciji u biatlonu na Olimpijskim igrama od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|1960.]] godine}}
|Broj     = 10
|Logo     = Olympic_rings.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|URS}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 9
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 5
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 5
| 19
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 2.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|GDR}}{{Njemačka I/Z}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 3
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 4
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 4
| 11
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot; 
| 3.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|GER}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 3
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 4
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 8
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 4.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|NOR}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 3
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 2
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 2
| 7
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot; 
| 5.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|RUS}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 2
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 4
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 6.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FRG}}{{efn|name=GER|}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 2
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 2
| 5
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot; 
| 7.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|EUN}}{{Ujedinjeni tim}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 2
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 8.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|SWE}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 4
| 5
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 9.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FIN}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 4
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 5
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 10.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|ITA}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 2
| 2
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 11.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FRA}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 1
|}
{{col-break}}
; Žene
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Biatlon{{efn|name=BIŽ|U tabeli je prikazan pregled osvojenih medalja u ženskoj konkurenciji u biatlonu na Olimpijskim igrama od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|1992.]] godine}}
|Broj     = 2
|Logo     = Olympic_rings.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot; 
| 1.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|CAN}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 2
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 3
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot; 
| 2.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|GER}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 3
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 5
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot; 
| 3.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|EUN}}{{efn|name=EUN|}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 2
| 4
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 4.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FRA}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 3
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 5.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|RUS}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 6.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|BLR|1994}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 7.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|UKR}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 1
|}
{{col-break}}
; Ukupno
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Biatlon{{efn|name=BIU|U tabeli je prikazan pregled osvojenih medalja u muškoj konkurenciji u biatlonu na Olimpijskim igrama od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|1960.]] godine i u ženskoj konkurenciji od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|1992.]]}}
|Broj     = 10
|Logo     = Olympic_rings.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|URS}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 9
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 5
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 5
| 19
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot; 
| 2.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|GER}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 4
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 7
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 2
| 13
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 3.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|GDR}}{{efn|name=GER|}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 3
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 4
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 4
| 11
|-
{{PCT|6}}
|-
| 4.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|NOR}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 3
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 2
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 2
| 7
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 5.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|RUS}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 3
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 5
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot; 
| 6.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|EUN}}{{efn|name=EUN|}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 2
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 2
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 2
| 6
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot; 
| 7.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|CAN}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 2
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 3
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 8.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FRG}}{{efn|name=GER|}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 2
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 2
| 5
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 9.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|SWE}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 4
| 5
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 10.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FRA}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 2
| 4
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 11.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FIN}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 4
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 5
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 12.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|BLR|1994}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 13.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|ITA}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 2
| 2
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 14.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|UKR}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 1
|}
|}
{{col-end}}

== Napomene==
{{napspisak}}

== Također pogledajte ==
* [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama]]
* [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu]]

==Reference==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}{{Commonscat|Biathlon at the 1994 Winter Olympics}}
*[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1994/BIA/ Biatlon na ZOI 1994. sa sports-reference.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081210003313/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1994/BIA/ |date=10. 12. 2008 }} {{Simboli jezika|en|engleski jezik}}

{{Biatlon na ZOI}}
{{Sportovi na ZOI 1994.}}

[[Kategorija:Biatlon na ZOI|1994]]
[[Kategorija:Sportovi na ZOI 1994.]]
[[Kategorija:1994. u biatlonu]]
[[Kategorija:Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.| ]]
[[Kategorija:Biatlon u Norveškoj]]</text>
      <sha1>a07eabx32rkgaib79dzirbkzmohgxl5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km</title>
    <ns>0</ns>
    <id>425202</id>
    <revision>
      <id>3940776</id>
      <parentid>3922658</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T08:57:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940776</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14282" sha1="nzceleylgf7muefhx58m98kzkm77kjp" xml:space="preserve">{{Infokutija olimpijski događaj
| disciplina      = Biatlon – 20 km (muškarci)
| slika           = Biathlon pictogram.svg
| veličina_slike  = 80px
| opis_slike      = 
| mjesto          = {{ZID|Norveška}}, [[Lillehammer]]
| datum           = 20. februar 1994.
| broj_učesnika   = 70
| broj_zemalja    = 28
| broj_ekipa      = 
| godina          = 1994
| vrsta           = Zimskim
| zlato           = [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]
| zlato_NOK       = RUS
| srebro          = [[Frank Luck]]
| srebro_NOK      = GER
| bronza          = [[Sven Fischer]]
| bronza_NOK      = GER
| prijašnji       = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 20 km|1992.]]
| sljedeći        = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|1998]]
}}
{{Biatlon na ZOI 1994.}}
{{Glavni|Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.}}
Utrka u '''[[biatlon]]u''' u [[Biatlon#Discipline|pojedinačnoj konkurenciji na 20&amp;nbsp;km]] na [[ZOI 1994.]] održana je 20. februara 1994. u [[Lillehammer]]u.&lt;ref name=&quot;SR&quot;&gt;[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1994/BIA/ Biatlon na ZOI 1994. na sports-reference.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081210003313/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1994/BIA/ |date=10. 12. 2008 }} {{Simboli jezika|en|engleski jezik}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Biathlon&gt;{{cite web
 |title        = Lillehammer 1994 Official Report - Volume 4
 |url          = http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1994/E_BOOK4.PDF
 |publisher    = LA84 Foundation
 |work         = Lillehammer Olympic Organizing Committee
 |year         = 1994
 |access-date  = 1. 12. 2016
 |archive-url  = https://web.archive.org/web/20160912030454/http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1994/E_BOOK4.PDF
 |archive-date = 12. 9. 2016
 |url-status   = dead}}&lt;/ref&gt;

==Pravila takmičenja==
Disciplina [[Biatlon#Discipline|20 km]] je disciplina u [[biatlon]]u, koja se za muškarce održava na kružnoj stazi od 20 kilometara. Trči se 5 krugova po 4&amp;nbsp;km. Takmičari počinju trku pojedinačno, a startuju u intervalu od 30 sekundi. U toku trke gađa se četiri puta: poslije prvog i trećeg kruga iz ležećeg, a poslije drugog i četvrtog iz stojećeg položaja, ukupno 20 meta. Svaki promašaj donosi dodatnu minutu.

== Rezultati ==

{|class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
! Plasman !! Ime !! Država !! Vrijeme&lt;ref name=Biathlon /&gt; !! Promašaji !! Ukupno &lt;br&gt; vrijeme !! Zaostatak
|-
| {{gold1}} || align=left | [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]] || align=left | {{ZastavaMOK|RUS|1994|Zimskim}} || 54:25.3 || 3 || 57:25.3 || -
|-
| {{silver2}} || align=left | [[Frank Luck]] || align=left | {{ZastavaMOK|GER|1994|Zimskim}} || 54:28.7 || 3 || 57:28.7 || +0:03.4
|-
| {{bronze3}} || align=left | [[Sven Fischer]] || align=left | {{ZastavaMOK|GER|1994|Zimskim}} || 55:41.9 || 2 || 57:41.9 || +0:16.6
|-
|-
| 4 || align=left | [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]] || align=left | {{ZastavaMOK|BLR|1994|Zimskim}} || 57:53.1 || 0 || 57:53.1 || +0:27.8
|-
| 5 || align=left | [[Jens Steinigen]] || align=left | {{ZastavaMOK|GER|1994|Zimskim}} || 56:18.1 || 2 || 58:18.1 || +0:52.8
|-
| 6 || align=left | [[Andreas Zingerle]] || align=left | {{ZastavaMOK|ITA|1994|Zimskim}} || 55:54.1 || 3 || 58:54.1 || +1:28.8
|-
| 7 || align=left | [[Mark Kirchner]] || align=left | {{ZastavaMOK|GER|1994|Zimskim}} || 55:16.4 || 4 || 59:16.4 || +1:51.1
|-
| 8 || align=left | [[Sergej Čepikov]] || align=left | {{ZastavaMOK|RUS|1994|Zimskim}} || 54:31.4 || 5 || 59:31.4 || +2:06.1
|-
| 9 || align=left | [[Sylfest Glimsdal]] || align=left | {{ZastavaMOK|NOR|1994|Zimskim}} || 56:42.4 || 3 || 59:42.4 || +2:17.1
|-
| 10 || align=left | [[Alfred Eder]] || align=left | {{ZastavaMOK|AUT|1994|Zimskim}} || 59:43.9 || 0 || 59:43.9 || +2:18.6
|-
| 11 || align=left | [[Petr Garabík]] || align=left | {{ZastavaMOK|CZE|1994|Zimskim}} || 58:48.9 || 1 || 59:48.9 || +2:23.6
|-
| 12 || align=left | [[Taras Doljni]] || align=left | {{ZastavaMOK|UKR|1994|Zimskim}} || 56:51.1 || 3 || 59:51.1 || +2:25.8
|-
| 13 || align=left | [[Patrice Bailly-Salins]] || align=left | {{ZastavaMOK|FRA|1994|Zimskim}} || 55:53.5 || 4 || 59:53.5 || +2:28.2
|-
| 14 || align=left | [[Roman Zvonkov]] || align=left | {{ZastavaMOK|UKR|1994|Zimskim}} || 60:06.8 || 0 || 60:06.8 || +2:41.5
|-
| 15 || align=left | [[Pieralberto Carrara]] || align=left | {{ZastavaMOK|ITA|1994|Zimskim}} || 56:14.2 || 4 || 60:14.2 || +2:48.9
|-
| 16 || align=left | [[Aivo Udras]] || align=left | {{ZastavaMOK|EST|1994|Zimskim}} || 57:14.5 || 3 || 60:14.5 || +2:49.2
|-
| 17 || align=left | [[Jiří Holubec]] || align=left | {{ZastavaMOK|CZE|1994|Zimskim}} || 59:18.9 || 1 || 60:18.9 || +2:53.6
|-
| 18 || align=left | [[Ludwig Gredler]] || align=left | {{ZastavaMOK|AUT|1994|Zimskim}} || 55:21.6 || 5 || 60:21.6 || +2:56.3
|-
| 19 || align=left | [[Gundars Upenieks]] || align=left | {{ZastavaMOK|LAT|1994|Zimskim}} || 58:26.5 || 2 || 60:26.5 || +3:01.2
|-
| 20 || align=left | [[Wilfried Pallhuber]] || align=left | {{ZastavaMOK|ITA|1994|Zimskim}} || 55:27.1 || 5 || 60:27.1 || +3:01.8
|-
| 21 || align=left | [[Gheorghe Vasile]] || align=left | {{ZastavaMOK|ROU|1994|Zimskim}} || 58:33.3 || 2 || 60:33.3 || +3:08.0
|-
| 22 || align=left | [[Patrick Favre]] || align=left | {{ZastavaMOK|ITA|1994|Zimskim}} || 57:40.3 || 3 || 60:40.3 || +3:15.0
|-
| 23 || align=left | [[Viktor Majgurov]] || align=left | {{ZastavaMOK|BLR|1994|Zimskim}} || 56:42.7 || 4 || 60:42.7 || +3:17.4
|-
| 24 || align=left | [[Valerij Medvedcev]] || align=left | {{ZastavaMOK|RUS|1994|Zimskim}} || 57:44.0 || 3 || 60:44.0 || +3:18.7
|-
| 25 || align=left | [[Leif Andersson (biatlonac)|Leif Andersson]] || align=left | {{ZastavaMOK|SWE|1994|Zimskim}} || 60:03.7 || 1 || 61:03.7 || +3:38.4
|-
| 26 || align=left | [[Vitalij Mohiljenko]] || align=left | {{ZastavaMOK|UKR|1994|Zimskim}} || 58:07.7 || 3 || 61:07.7 || +3:42.4
|-
| 27 || align=left | [[Per Brandt]] || align=left | {{ZastavaMOK|SWE|1994|Zimskim}} || 58:09.4 || 3 || 61:09.4 || +3:44.1
|-
| 28 || align=left | [[Vadim Sašurin]] || align=left | {{ZastavaMOK|BLR|1994|Zimskim}} || 59:09.8 || 2 || 61:09.8 || +3:44.5
|-
| 29 || align=left | [[Janez Ožbolt]] || align=left | {{ZastavaMOK|SLO|1994|Zimskim}} || 58:19.1 || 3 || 61:19.1 || +3:53.8
|-
| 30 || align=left | [[Harri Eloranta]] || align=left | {{ZastavaMOK|FIN|1994|Zimskim}} || 55:40.9 || 6 || 61:40.9 || +4:15.6
|-
| 31 || align=left | [[János Panyik]] || align=left | {{ZastavaMOK|HUN|1994|Zimskim}} || 57:41.6 || 4 || 61:41.6 || +4:16.3
|-
| 32 || align=left | [[Lionel Laurent]] || align=left | {{ZastavaMOK|FRA|1994|Zimskim}} || 58:42.6 || 3 || 61:42.6 || +4:17.3
|-
| 33 || align=left | [[Hanspeter Knobel]] || align=left | {{ZastavaMOK|SUI|1994|Zimskim}} || 60:42.8 || 1 || 61:42.8 || +4:17.5
|-
| 34 || align=left | [[Ivan Masařík]] || align=left | {{ZastavaMOK|CZE|1994|Zimskim}} || 58:46.0 || 3 || 61:46.0 || +4:20.7
|-
| 35 || align=left | [[Valerij Kirijenko]] || align=left | {{ZastavaMOK|RUS|1994|Zimskim}} || 55:46.3 || 6 || 61:46.3 || +4:21.0
|-
| 36 || align=left | [[Ole Einar Bjørndalen]] || align=left | {{ZastavaMOK|NOR|1994|Zimskim}} || 57:51.0 || 4 || 61:51.0 || +4:25.7
|-
| 37 || align=left | [[Athanassios Tsakiris]] || align=left | {{ZastavaMOK|GRE|1994|Zimskim}} || 60:51.7 || 1 || 61:51.7 || +4:26.4
|-
| 38 || align=left | [[Jure Velepec]] || align=left | {{ZastavaMOK|SLO|1994|Zimskim}} || 59:58.0 || 2 || 61:58.0 || +4:32.7
|-
| 39 || align=left | [[Jan Ziemianin]] || align=left | {{ZastavaMOK|POL|1994|Zimskim}} || 58:00.6 || 4 || 62:00.6 || +4:35.3
|-
| 40 || align=left | [[Oļegs Maļuhins]] || align=left | {{ZastavaMOK|LAT|1994|Zimskim}} || 58:02.1 || 4 || 62:02.1 || +4:36.8
|-
| 41 || align=left | [[Timo Seppälä]] || align=left | {{ZastavaMOK|FIN|1994|Zimskim}} || 59:07.0 || 3 || 62:07.0 || +4:41.7
|-
| 42 || align=left | [[Ulf Johansson (biatlonac)|Ulf Johansson]] || align=left | {{ZastavaMOK|SWE|1994|Zimskim}} || 58:14.2 || 4 || 62:14.2 || +4:48.9
|-
| 43 || align=left | [[Steve Cyr]] || align=left | {{ZastavaMOK|CAN|1994|Zimskim}} || 56:20.7 || 6 || 62:20.7 || +4:55.4
|-
| 44 || align=left | [[Hervé Flandin]] || align=left | {{ZastavaMOK|FRA|1994|Zimskim}} || 58:25.9 || 4 || 62:25.9 || +5:00.6
|-
| 45 || align=left | [[Jean-Marc Chabloz]] || align=left | {{ZastavaMOK|SUI|1994|Zimskim}} || 58:27.9 || 4 || 62:27.9 || +5:02.6
|-
| 46 || align=left | [[Halvard Hanevold]] || align=left | {{ZastavaMOK|NOR|1994|Zimskim}} || 58:52.0 || 4 || 62:52.0 || +5:26.7
|-
| 47 || align=left | [[Franck Perrot]] || align=left | {{ZastavaMOK|FRA|1994|Zimskim}} || 59:57.0 || 3 || 62:57.0 || +5:31.7
|-
| 48 || align=left | [[Franz Schuler (biatlonac)|Franz Schuler]] || align=left | {{ZastavaMOK|AUT|1994|Zimskim}} || 56:01.4 || 7 || 63:01.4 || +5:36.1
|-
| 49 || align=left | [[Glenn Rupertus]] || align=left | {{ZastavaMOK|CAN|1994|Zimskim}} || 58:05.9 || 5 || 63:05.9 || +5:40.6
|-
| 50 || align=left | [[Lukáš Krejči]] || align=left | {{ZastavaMOK|SVK|1994|Zimskim}} || 58:28.0 || 5 || 63:28.0 || +6:02.7
|-
| 51 || align=left | [[Dmitrij Pantov]] || align=left | {{ZastavaMOK|KAZ|1994|Zimskim}} || 57:29.8 || 6 || 63:29.8 || +6:04.5
|-
| 52 || align=left | [[Jon Åge Tyldum]] || align=left | {{ZastavaMOK|NOR|1994|Zimskim}} || 60:31.7 || 3 || 63:31.7 || +6:06.4
|-
| 53 || align=left | [[Jevgenij Redkin]] || align=left | {{ZastavaMOK|BLR|1994|Zimskim}} || 57:34.9 || 6 || 63:34.9 || +6:09.6
|-
| 54 || align=left | [[Ian Woods]] || align=left | {{ZastavaMOK|GBR|1994|Zimskim}} || 60:44.0 || 3 || 63:44.0 || +6:18.7
|-
| 54 || align=left | [[Mike Dixon (biatlonac)|Mike Dixon]] || align=left | {{ZastavaMOK|GBR|1994|Zimskim}} || 62:44.0 || 1 || 63:44.0 || +6:18.7
|-
| 56 || align=left | [[Pavel Sládek]] || align=left | {{ZastavaMOK|SVK|1994|Zimskim}} || 60:51.7 || 3 || 63:51.7 || +6:26.4
|-
| 57 || align=left | [[Martin Pfurtscheller]] || align=left | {{ZastavaMOK|AUT|1994|Zimskim}} || 56:56.3 || 7 || 63:56.3 || +6:31.0
|-
| 58 || align=left | [[Gintaras Jasinskas]] || align=left | {{ZastavaMOK|LTU|1994|Zimskim}} || 58:08.9 || 6 || 64:08.9 || +6:43.6
|-
| 59 || align=left | [[Boštjan Lekan]] || align=left | {{ZastavaMOK|SLO|1994|Zimskim}} || 60:12.3 || 5 || 65:12.3 || +7:47.0
|-
| 60 || align=left | [[Krasimir Videnov]] || align=left | {{ZastavaMOK|BUL|1994|Zimskim}} || 59:21.4 || 6 || 65:21.4 || +7:56.1
|-
| 61 || align=left | [[Urmas Kaldvee]] || align=left | {{ZastavaMOK|EST|1994|Zimskim}} || 58:23.2 || 7 || 65:23.2 || +7:57.9
|-
| 62 || align=left | [[Misao Kodate]] || align=left | {{ZastavaMOK|JPN|1994|Zimskim}} || 58:34.6 || 7 || 65:34.6 || +8:09.3
|-
| 63 || align=left | [[Wiesław Ziemianin]] || align=left | {{ZastavaMOK|POL|1994|Zimskim}} || 59:48.8 || 6 || 65:48.8 || +8:23.5
|-
| 64 || align=left | [[Jon Engen]] || align=left | {{ZastavaMOK|USA|1994|Zimskim}} || 62:39.7 || 4 || 66:39.7 || +9:14.4
|-
| 65 || align=left | [[Curt Schreiner]] || align=left | {{ZastavaMOK|USA|1994|Zimskim}} || 61:41.6 || 6 || 67:41.6 || +10:16.3
|-
| 66 || align=left | [[Glenn Olsson]] || align=left | {{ZastavaMOK|SWE|1994|Zimskim}} || 60:55.9 || 7 || 67:55.9 || +10:30.6
|-
| 67 || align=left | [[Jan Wojtas]] || align=left | {{ZastavaMOK|POL|1994|Zimskim}} || 61:10.5 || 7 || 68:10.5 || +10:45.2
|-
| 68 || align=left | [[Vesa Hietalahti]] || align=left | {{ZastavaMOK|FIN|1994|Zimskim}} || 58:49.1 || 10 || 68:49.1 || +11:23.8
|-
| 69 || align=left | [[Kalju Ojaste]] || align=left | {{ZastavaMOK|EST|1994|Zimskim}} || 61:21.4 || 10 || 71:21.4 || +13:56.1
|-
| 70 || align=left | [[Vasily Gherghy]] || align=left | {{ZastavaMOK|MDA|1994|Zimskim}} || 67:30.4 || 9 || 76:30.4 || +19:05.1
|}

== Osvojene medalje ==
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Biatlon{{efn|name=BIM|U tabeli je prikazan pregled osvojenih medalja u pojedinačnim utrkama u muškoj konkurenciji u biatlonu na Olimpijskim igrama od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|1960.]] godine}}
|Broj     = 10
|Logo     = Olympic_rings.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|URS}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 3
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 3
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 3
| 9
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 2.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|NOR}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 2
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 2
| 4
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 3.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|GDR}}{{Njemačka I/Z}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 3
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 5
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 4.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|SWE}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 2
| 3
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| rowspan=&quot;3&quot;|5.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FRG}}{{efn|name=GER}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| rowspan=&quot;3&quot; |1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|EUN}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|RUS}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 8.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|GER}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 2
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 3
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 10.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FIN}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 2
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 2
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 11.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|ITA}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 1
|}

== Napomene ==
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot;/&gt;

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}{{Commonscat|Biathlon at the 1994 Winter Olympics}}
*[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1994/BIA/mens-20-kilometres.html Sports-Reference.com - 1994 Olympics Men's 20 km Individual] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081210042947/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1994/BIA/mens-20-kilometres.html |date=10. 12. 2008 }}

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]]</text>
      <sha1>nzceleylgf7muefhx58m98kzkm77kjp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km</title>
    <ns>0</ns>
    <id>425320</id>
    <revision>
      <id>3940774</id>
      <parentid>3922661</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T08:57:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940774</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12481" sha1="lzgp5xbskvjsh9q0dfgbsqi8wnkjbhc" xml:space="preserve">{{Infokutija olimpijski događaj
| disciplina      = Biatlon – 10 km (muškarci)
| slika           = Biathlon pictogram.svg
| veličina_slike  = 80px
| opis_slike      = 
| mjesto          = {{ZID|Norveška}}, [[Lillehammer]]
| datum           = 23. februar 1994.
| broj_učesnika   = 68
| broj_zemalja    = 28
| broj_ekipa      = 
| godina          = 1994
| vrsta           = Zimskim
| zlato           = [[Sergej Čepikov]]
| zlato_NOK       = RUS
| srebro          = [[Ricco Groß]]
| srebro_NOK      = GER
| bronza          = [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]
| bronza_NOK      = RUS
| prijašnji       = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 10 km|1992.]]
| sljedeći        = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|1998]]
}}
{{Biatlon na ZOI 1994.}}
{{Glavni|Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.}}
Utrka u '''[[biatlon]]u''' u [[Biatlon#Discipline|sprintu na 10&amp;nbsp;km]] na [[ZOI 1994.]] održana je 23. februara 1994. u [[Lillehammer]]u.&lt;ref name=&quot;SR&quot;&gt;[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1994/BIA/ Biatlon na ZOI 1994. na sports-reference.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081210003313/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1994/BIA/ |date=10. 12. 2008 }} {{Simboli jezika|en|engleski jezik}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Biathlon&gt;{{cite web
 |title        = Lillehammer 1994 Official Report - Volume 4
 |url          = http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1994/E_BOOK4.PDF
 |publisher    = LA84 Foundation
 |work         = Lillehammer Olympic Organizing Committee
 |year         = 1994
 |access-date  = 1. 12. 2016
 |archive-url  = https://web.archive.org/web/20160912030454/http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1994/E_BOOK4.PDF
 |archive-date = 12. 9. 2016
 |url-status   = dead}}&lt;/ref&gt;

==Pravila takmičenja==

== Rezultati ==
{|class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
! Plasman !! Ime !! Država !! Vrijeme&lt;ref name=Biathlon /&gt; !! Promašaji !! Zaostatak
|-
| {{gold1}} || align=left | [[Sergej Čepikov]] || align=left | {{ZastavaMOK|RUS|1994|Zimskim}} || 28:07.0 || 0 || +-
|-
| {{silver2}} || align=left | [[Ricco Groß]] || align=left | {{ZastavaMOK|GER|1994|Zimskim}} || 28:13.0 || 0 || +0:06.0
|-
| {{bronze3}} || align=left | [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]] || align=left | {{ZastavaMOK|RUS|1994|Zimskim}} || 28:27.4 || 1 || +0:20.4
|-
| 4. || align=left | [[Vladimir Dračov]] || align=left | {{ZastavaMOK|RUS|1994|Zimskim}} || 28:28.9 || 1 || +0:21.9
|-
| 5. || align=left | [[Ludwig Gredler]] || align=left | {{ZastavaMOK|AUT|1994|Zimskim}} || 29:05.4 || 2 || +0:58.4
|-
| 6. || align=left | [[Frank Luck]] || align=left | {{ZastavaMOK|GER|1994|Zimskim}} || 29:09.7 || 2 || +1:02.7
|-
| 7. || align=left | [[Sven Fischer]] || align=left | {{ZastavaMOK|GER|1994|Zimskim}} || 29:16.0 || 1 || +1:09.0
|-
| 8. || align=left | [[Hervé Flandin]] || align=left | {{ZastavaMOK|FRA|1994|Zimskim}} || 29:33.8 || 1 || +1:26.8
|-
| 9. || align=left | [[Janez Ožbolt]] || align=left | {{ZastavaMOK|SLO|1994|Zimskim}} || 29:35.8 || 0 || +1:28.8
|-
| 10. || align=left | [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]] || align=left | {{ZastavaMOK|BLR|1994|Zimskim}} || 29:38.5 || 0 || +1:31.5
|-
| 11. || align=left | [[Patrice Bailly-Salins]] || align=left | {{ZastavaMOK|FRA|1994|Zimskim}} || 29:43.1 || 2 || +1:36.1
|-
| 12. || align=left | [[Mark Kirchner]] || align=left | {{ZastavaMOK|GER|1994|Zimskim}} || 29:51.7 || 2 || +1:44.7
|-
| 13. || align=left | [[Johann Passler]] || align=left | {{ZastavaMOK|ITA|1994|Zimskim}} || 29:53.1 || 2 || +1:46.1
|-
| 14. || align=left | [[Ivar Michal Ulekleiv]] || align=left | {{ZastavaMOK|NOR|1994|Zimskim}} || 29:56.6 || 1 || +1:49.6
|-
| 15. || align=left | [[Harri Eloranta]] || align=left | {{ZastavaMOK|FIN|1994|Zimskim}} || 30:02.1 || 4 || +1:55.1
|-
| 16. || align=left | [[Valerij Kirijenko]] || align=left | {{ZastavaMOK|RUS|1994|Zimskim}} || 30:06.2 || 3 || +1:59.2
|-
| 17. || align=left | [[Oleg Riženkov]] || align=left | {{ZastavaMOK|BLR|1994|Zimskim}} || 30:11.0 || 3 || +2:04.0
|-
| 18. || align=left | [[Taras Doljni]] || align=left | {{ZastavaMOK|UKR|1994|Zimskim}} || 30:16.6 || 1 || +2:09.6
|-
| 19. || align=left | [[Thierry Dusserre]] || align=left | {{ZastavaMOK|FRA|1994|Zimskim}} || 30:22.6 || 2 || +2:15.6
|-
| 20. || align=left | [[Ulf Johansson (biatlonac)|Ulf Johansson]] || align=left | {{ZastavaMOK|SWE|1994|Zimskim}} || 30:24.2 || 3 || +2:17.2
|-
| 21. || align=left | [[Petr Garabík]] || align=left | {{ZastavaMOK|CZE|1994|Zimskim}} || 30:31.2 || 1 || +2:24.2
|-
| 22. || align=left | [[Wolfgang Perner]] || align=left | {{ZastavaMOK|AUT|1994|Zimskim}} || 30:31.5 || 3 || +2:24.5
|-
| 23. || align=left | [[Pieralberto Carrara]] || align=left | {{ZastavaMOK|ITA|1994|Zimskim}} || 30:33.1 || 3 || +2:26.1
|-
| 24. || align=left | [[Wilfried Pallhuber]] || align=left | {{ZastavaMOK|ITA|1994|Zimskim}} || 30:35.2 || 3 || +2:28.2
|-
| 25. || align=left | [[Jon Åge Tyldum]] || align=left | {{ZastavaMOK|NOR|1994|Zimskim}} || 30:36.7 || 2 || +2:29.7
|-
| 26. || align=left | [[Steve Cyr]] || align=left | {{ZastavaMOK|CAN|1994|Zimskim}} || 30:41.2 || 3 || +2:34.2
|-
| 27. || align=left | [[Jan Ziemianin]] || align=left | {{ZastavaMOK|POL|1994|Zimskim}} || 30:44.2 || 2 || +2:37.2
|-
| 28. || align=left | [[Ole Einar Bjørndalen]] || align=left | {{ZastavaMOK|NOR|1994|Zimskim}} || 30:44.6 || 1 || +2:37.6
|-
| 29. || align=left | [[Jiří Holubec]] || align=left | {{ZastavaMOK|CZE|1994|Zimskim}} || 30:45.2 || 2 || +2:38.2
|-
| 30. || align=left | [[Franz Schuler (biatlonac)|Franz Schuler]] || align=left | {{ZastavaMOK|AUT|1994|Zimskim}} || 30:55.2 || 4 || +2:48.2
|-
| 31. || align=left | [[Krasimir Videnov]] || align=left | {{ZastavaMOK|BUL|1994|Zimskim}} || 30:59.3 || 1 || +2:52.3
|-
| 32. || align=left | [[Tomasz Sikora]] || align=left | {{ZastavaMOK|POL|1994|Zimskim}} || 31:02.6 || 3 || +2:55.6
|-
| 33. || align=left | [[János Panyik]] || align=left | {{ZastavaMOK|HUN|1994|Zimskim}} || 31:04.3 || 2 || +2:57.3
|-
| 34. || align=left | [[Gheorghe Vasile]] || align=left | {{ZastavaMOK|ROU|1994|Zimskim}} || 31:05.3 || 2 || +2:58.3
|-
| 35. || align=left | [[Stéphane Bouthiaux]] || align=left | {{ZastavaMOK|FRA|1994|Zimskim}} || 31:07.3 || 3 || +3:00.3
|-
| 36. || align=left | [[Uroš Velepec]] || align=left | {{ZastavaMOK|SLO|1994|Zimskim}} || 31:07.5 || 2 || +3:00.5
|-
| 37. || align=left | [[Viktor Majgurov]] || align=left | {{ZastavaMOK|BLR|1994|Zimskim}} || 31:09.2 || 3 || +3:02.2
|-
| 38. || align=left | [[Per Brandt]] || align=left | {{ZastavaMOK|SWE|1994|Zimskim}} || 31:27.4 || 1 || +3:20.4
|-
| 39. || align=left | [[Hillar Zahkna]] || align=left | {{ZastavaMOK|EST|1994|Zimskim}} || 31:28.7 || 3 || +3:21.7
|-
| 40. || align=left | [[Valentin Džima]] || align=left | {{ZastavaMOK|UKR|1994|Zimskim}} || 31:31.8 || 3 || +3:24.8
|-
| 41. || align=left | [[Ilmārs Bricis]] || align=left | {{ZastavaMOK|LAT|1994|Zimskim}} || 31:36.9 || 4 || +3:29.9
|-
| 42. || align=left | [[Misao Kodate]] || align=left | {{ZastavaMOK|JPN|1994|Zimskim}} || 31:40.2 || 3 || +3:33.2
|-
| 43. || align=left | [[Martin Pfurtscheller]] || align=left | {{ZastavaMOK|AUT|1994|Zimskim}} || 31:47.2 || 5 || +3:40.2
|-
| 44. || align=left | [[Andreas Zingerle]] || align=left | {{ZastavaMOK|ITA|1994|Zimskim}} || 31:50.5 || 2 || +3:43.5
|-
| 45. || align=left | [[Igor Hohrijakov]] || align=left | {{ZastavaMOK|BLR|1994|Zimskim}} || 31:50.7 || 4 || +3:43.7
|-
| 46. || align=left | [[Tomáš Kos]] || align=left | {{ZastavaMOK|CZE|1994|Zimskim}} || 31:52.0 || 1 || +3:45.0
|-
| 47. || align=left | [[Ivan Maksimov]] || align=left | {{ZastavaMOK|UKR|1994|Zimskim}} || 31:52.7 || 3 || +3:45.7
|-
| 48. || align=left | [[Dmitrij Pantov]] || align=left | {{ZastavaMOK|KAZ|1994|Zimskim}} || 31:54.2 || 5 || +3:47.2
|-
| 49. || align=left | [[Ian Woods]] || align=left | {{ZastavaMOK|GBR|1994|Zimskim}} || 31:58.3 || 2 || +3:51.3
|-
| 50. || align=left | [[Aivo Udras]] || align=left | {{ZastavaMOK|EST|1994|Zimskim}} || 32:02.1 || 4 || +3:55.1
|-
| 51. || align=left | [[Pavel Kotraba]] || align=left | {{ZastavaMOK|SVK|1994|Zimskim}} || 32:04.0 || 4 || +3:57.0
|-
| 52. || align=left | [[Vesa Hietalahti]] || align=left | {{ZastavaMOK|FIN|1994|Zimskim}} || 32:06.0 || 5 || +3:59.0
|-
| 53. || align=left | [[Sylfest Glimsdal]] || align=left | {{ZastavaMOK|NOR|1994|Zimskim}} || 32:07.4 || 3 || +4:00.4
|-
| 54. || align=left | [[Erkki Latvala]] || align=left | {{ZastavaMOK|FIN|1994|Zimskim}} || 32:08.4 || 3 || +4:01.4
|-
| 55. || align=left | [[Gintaras Jasinskas]] || align=left | {{ZastavaMOK|LTU|1994|Zimskim}} || 32:15.4 || 3 || +4:08.4
|-
| 56. || align=left | [[Athanassios Tsakiris]] || align=left | {{ZastavaMOK|GRE|1994|Zimskim}} || 32:21.5 || 3 || +4:14.5
|-
| 57. || align=left | [[Daniel Krčmář]] || align=left | {{ZastavaMOK|SVK|1994|Zimskim}} || 32:24.1 || 4 || +4:17.1
|-
| 58. || align=left | [[Olaf Mihelson]] || align=left | {{ZastavaMOK|EST|1994|Zimskim}} || 32:30.7 || 3 || +4:23.7
|-
| 59. || align=left | [[Jože Poklukar]] || align=left | {{ZastavaMOK|SLO|1994|Zimskim}} || 32:31.7 || 3 || +4:24.7
|-
| 60. || align=left | [[Jean-Marc Chabloz]] || align=left | {{ZastavaMOK|SUI|1994|Zimskim}} || 32:35.6 || 3 || +4:28.6
|-
| 61. || align=left | [[Krzysztof Topór]] || align=left | {{ZastavaMOK|POL|1994|Zimskim}} || 32:37.7 || 3 || +4:30.7
|-
| 62. || align=left | [[Glenn Rupertus]] || align=left | {{ZastavaMOK|CAN|1994|Zimskim}} || 32:47.7 || 5 || +4:40.7
|-
| 63. || align=left | [[Daniel Hediger]] || align=left | {{ZastavaMOK|SUI|1994|Zimskim}} || 33:05.6 || 8 || +4:58.6
|-
| 64. || align=left | [[Dave Jareckie]] || align=left | {{ZastavaMOK|USA|1994|Zimskim}} || 33:15.6 || 4 || +5:08.6
|-
| 65. || align=left | [[Duncan Douglas (biatlonac)|Duncan Douglas]] || align=left | {{ZastavaMOK|USA|1994|Zimskim}} || 33:29.2 || 3 || +5:22.2
|-
| 66. || align=left | [[Aivars Bogdanovs]] || align=left | {{ZastavaMOK|LAT|1994|Zimskim}} || 33:52.0 || 6 || +5:45.0
|-
| 67. || align=left | [[Kenneth Rudd]] || align=left | {{ZastavaMOK|GBR|1994|Zimskim}} || 34:19.7 || 4 || +6:12.7
|-
| 68. || align=left | [[Vasily Gherghy]] || align=left | {{ZastavaMOK|MDA|1994|Zimskim}} || 34:48.0 || 3 || +6:41.0
|}

== Osvojene medalje ==
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Biatlon{{efn|name=BIM|U tabeli je prikazan pregled osvojenih medalja u utrkama sprinta u muškoj konkurenciji u biatlonu na Olimpijskim igrama od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 10 km|1980.]] godine}}
|Broj     = 5
|Logo     = Olympic_rings.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|GDR}}{{efn|name=GER|Nakon ujedinjenja Njemačke, od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]] njemački sportisti nastupaju u zajedničkom timu}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 2
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 3
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 2.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|GER}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 2
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 3
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 3.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|RUS}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 2
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 4.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|NOR}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 5.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|URS}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 2
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 2
| 4
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 6.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FRG}}{{efn|name=GER|}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 7.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FIN}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 1
|}

== Napomene ==
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot;/&gt;

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}{{Commonscat|Biathlon at the 1994 Winter Olympics}}
* [http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1994/BIA/mens-10-kilometres-sprint.html Sports-Reference.com - Men's 10 km Sprint - 1994 Olympics] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090625041542/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1994/BIA/mens-10-kilometres-sprint.html |date=25. 6. 2009 }}
== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]]</text>
      <sha1>lzgp5xbskvjsh9q0dfgbsqi8wnkjbhc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>425321</id>
    <revision>
      <id>3940778</id>
      <parentid>3922657</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T08:57:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940778</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9465" sha1="an1e2c53u55zpavkq55g41k6lfxj892" xml:space="preserve">{{Infokutija olimpijski događaj
| disciplina      = Biatlon – štafeta 4 × 7,5 km (muškarci)
| slika           = Biathlon pictogram.svg
| veličina_slike  = 80px
| opis_slike      = 
| mjesto          = {{ZID|Norveška}}, [[Lillehammer]]
| datum           = 26. februar 1994.
| broj_učesnika   = 72
| broj_zemalja    = 18
| broj_ekipa      = 18
| godina          = 1994
| vrsta           = Zimskim
| zlato           = [[Ricco Groß]]&lt;br /&gt; [[Frank Luck]]&lt;br /&gt;[[Mark Kirchner]]&lt;br /&gt;[[Sven Fischer]]
| zlato_NOK       = GER
| srebro          = [[Valerij Kirijenko]]&lt;br /&gt; [[Vladimir Dračev]]&lt;br /&gt;[[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]&lt;br /&gt;[[Sergej Čepikov]]
| srebro_NOK      = RUS
| bronza          = [[Thierry Dusserre]]&lt;br /&gt; [[Patrice Bailly-Salins]]&lt;br /&gt;[[Lionel Laurent]]&lt;br /&gt;[[Hervé Flandin]]
| bronza_NOK      = FRA
| prijašnji       = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|1992.]]
| sljedeći        = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|1998]]
}}
{{Biatlon na ZOI 1994.}}
{{Glavni|Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.}}
Utrka u '''[[biatlon]]u''' u [[Biatlon#Discipline|štafeti 4x7,5&amp;nbsp;km]] na '''[[ZOI 1994.]]''' održana je 16. februara 1994. u [[Lillehammer]]u.&lt;ref name=&quot;SR&quot;&gt;[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1994/BIA/ Biatlon na ZOI 1994. na sports-reference.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081210003313/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1994/BIA/ |date=10. 12. 2008 }} {{Simboli jezika|en|engleski jezik}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Biathlon&gt;{{cite web
 |title        = Lillehammer 1994 Official Report - Volume 4
 |url          = http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1994/E_BOOK4.PDF
 |publisher    = LA84 Foundation
 |work         = Lillehammer Olympic Organizing Committee
 |year         = 1994
 |access-date  = 1. 12. 2016
 |archive-url  = https://web.archive.org/web/20160912030454/http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1994/E_BOOK4.PDF
 |archive-date = 12. 9. 2016
 |url-status   = dead}}&lt;/ref&gt;
Zlatnu medalju je osvojila štafeta ujedinjene [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Njemačke]], kao i na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|prethodnoj olimpijadi]].

== Rezultati ==
{|class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
! Plasman !! Država !! Vrijeme&lt;br/&gt;Promašaji !! Zaostatak&lt;ref name=Biathlon /&gt; 
|-
| {{gold1}} 
|align=left| {{ZastavaMOK|GER|1994|Zimskim}} &lt;br/&gt; &lt;small&gt; [[Ricco Groß]]&lt;br/&gt; [[Frank Luck]]&lt;br/&gt; [[Mark Kirchner]]&lt;br/&gt; [[Sven Fischer]] &lt;/small&gt;
| 1:30:22.1 &lt;br/&gt;'''(0)'''
| +0.0
|-
| {{silver2}} 
|align=left| {{ZastavaMOK|RUS|1994|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt; [[Valerij Kirijenko]]&lt;br/&gt; [[Vladimir Dračev]]&lt;br/&gt; [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]]&lt;br/&gt; [[Sergej Čepikov]] &lt;/small&gt;
| 1:31:23.6 &lt;br/&gt;'''(2)'''
| +1:01.5
|-
| {{bronze3}}
|align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1994|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt; [[Thierry Dusserre]]&lt;br/&gt; [[Patrice Bailly-Salins]]&lt;br/&gt; [[Lionel Laurent]]&lt;br/&gt; [[Hervé Flandin]] &lt;/small&gt;
| 1:32:31.3 &lt;br/&gt;'''(1)'''
| +2:09.2
|-
| 4
|align=left| {{ZastavaMOK|BLR|1994|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt; [[Viktor Majgurov]]&lt;br/&gt; [[Igor Hohrijakov]]&lt;br/&gt; [[Oleg Riženkov]]&lt;br/&gt; [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]] &lt;/small&gt;
| 1:32:57.2 &lt;br/&gt;'''(0)'''
| +2:35.1
|-
| 5
|align=left| {{ZastavaMOK|FIN|1994|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt; [[Erkki Latvala]]&lt;br/&gt; [[Harri Eloranta]]&lt;br/&gt; [[Timo Seppälä]]&lt;br/&gt; [[Vesa Hietalahti]] &lt;/small&gt;
| 1:33:11.9 &lt;br/&gt;'''(1)'''
| +2:49.8
|-
| 6
|align=left| {{ZastavaMOK|ITA|1994|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt; [[Patrick Favre]]&lt;br/&gt; [[Johann Passler]]&lt;br/&gt; [[Pieralberto Carrara]]&lt;br/&gt; [[Andreas Zingerle]] &lt;/small&gt;
| 1:33:17.3 &lt;br/&gt;'''(5)'''
| +2:55.2
|-
| 7
|align=left| {{ZastavaMOK|NOR|1994|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt; [[Ole Einar Bjørndalen]]&lt;br/&gt; [[Ivar Michal Ulekleiv]]&lt;br/&gt; [[Halvard Hanevold]]&lt;br/&gt; [[Jon Åge Tyldum]] &lt;/small&gt;
| 1:33:32.8 &lt;br/&gt;'''(0)'''
| +3:10.7
|-
| 8
|align=left| {{ZastavaMOK|POL|1994|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt; [[Tomasz Sikora]]&lt;br/&gt; [[Jan Ziemianin]]&lt;br/&gt; [[Wiesław Ziemianin]]&lt;br/&gt; [[Jan Wojtas]] &lt;/small&gt;
| 1:33:49.3 &lt;br/&gt;'''(0)'''
| +3:27.2
|-
| 9
|align=left| {{ZastavaMOK|AUT|1994|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt; [[Franz Schuler (biatlonac)|Franz Schuler]]&lt;br/&gt; [[Ludwig Gredler]]&lt;br/&gt; [[Wolfgang Perner]]&lt;br/&gt; [[Martin Pfurtscheller]] &lt;/small&gt;
| 1:34:02.9 &lt;br/&gt;'''(4)'''
| +3:40.8
|-
| 10
|align=left| {{ZastavaMOK|SLO|1994|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt; [[Uroš Velepec]]&lt;br/&gt; [[Jure Velepec]]&lt;br/&gt; [[Boštjan Lekan]]&lt;br/&gt; [[Janez Ožbolt]] &lt;/small&gt;
| 1:34:19.6 &lt;br/&gt;'''(1)'''
| +3:57.5
|-
| 11
|align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1994|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt; [[Per Brandt]]&lt;br/&gt; [[Mikael Löfgren]]&lt;br/&gt; [[Leif Andersson (biatlonac)|Leif Andersson]]&lt;br/&gt; [[Ulf Johansson (biatlonac)|Ulf Johansson]] &lt;/small&gt;
| 1:34:38.8 &lt;br/&gt;'''(0)'''
| +4:16.7
|-
| 12
|align=left| {{ZastavaMOK|CZE|1994|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt; [[Petr Garabík]]&lt;br/&gt; [[Tomáš Kos]]&lt;br/&gt; [[Ivan Masařík]]&lt;br/&gt; [[Jiří Holubec]] &lt;/small&gt;
| 1:35:26.0 &lt;br/&gt;'''(0)'''
| +5:03.9
|-
| 13
|align=left| {{ZastavaMOK|EST|1994|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt; [[Olaf Mihelson]]&lt;br/&gt; [[Urmas Kaldvee]]&lt;br/&gt; [[Aivo Udras]]&lt;br/&gt; [[Kalju Ojaste]] &lt;/small&gt;
| 1:35:34.3 &lt;br/&gt;'''(3)'''
| +5:12.2
|-
| 14
|align=left| {{ZastavaMOK|USA|1994|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt; [[Curt Schreiner]]&lt;br/&gt; [[Dave Jareckie]]&lt;br/&gt; [[Jon Engen]]&lt;br/&gt; [[Duncan Douglas (biatlonac)|Duncan Douglas]] &lt;/small&gt;
| 1:35:43.7 &lt;br/&gt;'''(0)'''
| +5:21.6
|-
| 15
|align=left| {{ZastavaMOK|UKR|1994|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt; [[Vitalij Mohiljenko]]&lt;br/&gt; [[Taras Doljni]]&lt;br/&gt; [[Valentin Džima]]&lt;br/&gt; [[Roman Zvonkov]] &lt;/small&gt;
| 1:35:48.0 &lt;br/&gt;'''(4)'''
| +5:25.9
|-
| 16
|align=left| {{ZastavaMOK|LAT|1994|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt; [[Oļegs Maļuhins]]&lt;br/&gt; [[Ilmārs Bricis]]&lt;br/&gt; [[Aivars Bogdanovs]]&lt;br/&gt; [[Gundars Upenieks]] &lt;/small&gt;
| 1:37:40.5 &lt;br/&gt;'''(4)'''
| +7:18.4
|-
| 17
|align=left| {{ZastavaMOK|GBR|1994|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt; [[Mike Dixon (biatlonac)|Mike Dixon]]&lt;br/&gt; [[Ian Woods]]&lt;br/&gt; [[Mark Gee]]&lt;br/&gt; [[Kenneth Rudd]] &lt;/small&gt;
| 1:39:16.0 &lt;br/&gt;'''(0)'''
| +8:53.9
|-
| 18
|align=left| {{ZastavaMOK|SVK|1994|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt; [[Pavel Sladek]]&lt;br/&gt; [[Pavel Kotraba]]&lt;br/&gt; [[Daniel Krčmar]]&lt;br/&gt; [[Lukaš Krejči]] &lt;/small&gt;
| 1:40:00.3 &lt;br/&gt;'''(3)'''
| +9:38.2

|}

== Osvojene medalje ==
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Biatlon{{efn|name=BIM|U tabeli je prikazan pregled osvojenih medalja u štafetnim utrkama u muškoj konkurenciji u biatlonu na Olimpijskim igrama od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta (muškarci)|1968.]] godine}}
|Broj     = 8
|Logo     = Olympic_rings.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|URS}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 6
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 6
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 2.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|GER}}{{efn|name=GER|}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 2
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 2
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| rowspan=&quot;2&quot;|3.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FIN}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 2
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| rowspan=&quot;2&quot;| 2
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|NOR}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 2
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| rowspan=&quot;2&quot;| 5.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|GDR}}{{efn|name=GER|Nakon ujedinjenja Njemačke, od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]] njemački sportisti nastupaju u zajedničkom timu}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 2
| rowspan=&quot;2&quot;| 3
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FRG}}{{efn|name=GER|}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 2
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| rowspan=&quot;2&quot;| 7
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|EUN}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| rowspan=&quot;2&quot;| 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|RUS}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 9.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|SWE}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 2
| 2
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| rowspan=&quot;2&quot;| 10
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|ITA}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| rowspan=&quot;2&quot;| 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FRA}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
|}

== Napomene ==
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot;/&gt;

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}{{Commonscat|Biathlon at the 1994 Winter Olympics}}
*[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1994/BIA/mens--4-x-7_5-kilometres-relay.html Sports-Reference.com - 1994 Olympics Men's 4 x 7.5 km Relay]{{Mrtav link}}
*[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1994/BIA/mens-4-x-7_5-kilometres-relay.html Štafeta 4x7,5km na sports-reference.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081210021424/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1994/BIA/mens-4-x-7_5-kilometres-relay.html |date=10. 12. 2008 }}

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]]</text>
      <sha1>an1e2c53u55zpavkq55g41k6lfxj892</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 15 km</title>
    <ns>0</ns>
    <id>425554</id>
    <revision>
      <id>3940775</id>
      <parentid>3866886</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T08:57:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940775</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11370" sha1="mkvp9irdaacgz116o51qsq1w0y5ppax" xml:space="preserve">{{Infokutija olimpijski događaj
| disciplina      = Biatlon – 15 km (žene)
| slika           = Biathlon pictogram.svg
| veličina_slike  = 80px
| opis_slike      = 
| mjesto          = {{ZID|Norveška}}, [[Lillehammer]]
| datum           = 18. februar 1994.
| broj_učesnika   = 69
| broj_zemalja    = 27
| broj_ekipa      = 
| godina          = 1994
| vrsta           = Zimskim
| zlato           = [[Myriam Bédard]]
| zlato_NOK       = CAN
| srebro          = [[Anne Briand]]
| srebro_NOK      = FRA
| bronza          = [[Uschi Disl]]
| bronza_NOK     = GER
| prijašnji       = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 15 km|1992.]]
| sljedeći        = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 15 km|1998]]
}}
{{Biatlon na ZOI 1994.}}
{{Glavni|Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.}}
Utrka u '''[[biatlon]]u''' u [[Biatlon#Discipline|pojedinačnoj konkurenciji na 15&amp;nbsp;km]] na [[ZOI 1994.]] održana je 18. februara 1994. u [[Lillehammer]]u.&lt;ref name=&quot;SR&quot;&gt;[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1994/BIA/ Biatlon na ZOI 1994. na sports-reference.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081210003313/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1994/BIA/ |date=10. 12. 2008 }} {{Simboli jezika|en|engleski jezik}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Biathlon&gt;{{cite web
 |title        = Lillehammer 1994 Official Report - Volume 4
 |url          = http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1994/E_BOOK4.PDF
 |publisher    = LA84 Foundation
 |work         = Lillehammer Olympic Organizing Committee
 |year         = 1994
 |access-date  = 1. 12. 2016
 |archive-url  = https://web.archive.org/web/20160912030454/http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1994/E_BOOK4.PDF
 |archive-date = 12. 9. 2016
 |url-status   = dead}}&lt;/ref&gt;

==Pravila takmičenja==
Disciplina [[Biatlon#Discipline|15 km]] je disciplina u [[biatlon]]u, koja se za žene održava na kružnoj stazi od 15 kilometara. Trči se 5 krugova po 3&amp;nbsp;km. Takmičarke počinju trku pojedinačno, a startuju u intervalu od 30 sekundi. U toku trke gađa se četiri puta: poslije prvog i trećeg kruga iz ležećeg, a poslije drugog i četvrtog iz stojećeg položaja, ukupno 20 meta. Svaki promašaj donosi dodatnu minutu.

== Rezultati ==

{|class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
! Plasman !! Ime !! Vrijeme&lt;ref name=Biathlon /&gt; !! Promašaji !! Zaostatak
|-
| {{gold1}} 
|align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Myriam Bedard]]|CAN|1994|Zimskim}}
| 52:06.6 ||2
| +0.0
|-
| {{silver2}} 
|align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Anne Briand]]|FRA|1994|Zimskim}}
| 52:53.3 ||3
| +46.7
|-
| {{bronze3}} 
|align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Uschi Disl]]|GER|1994|Zimskim}}
| 53:15.3 ||3
| +1:08.7
|-
| 4.
|align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Svjetlana Paramigina]]|BLR|1994|Zimskim}}
| 53:21.3 ||4
| +1:14.7
|-
| 5.
|align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Corinne Niogret]]|FRA|1994|Zimskim}}
| 53:38.1 ||2
| +1:31.5
|-
| 6.
|align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Martina Halinárová|Martina Jašicová]]|SVK|1994|Zimskim}}
| 53:56.4 ||2
| +1:49.8
|-
| 7.
|align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Natalija Permjakova]]|BLR|1994|Zimskim}}
| 53:59.2 ||2
| +1:52.6
|-
| 8.
|align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Kerryn Rim]]|AUS|1994|Zimskim}}
| 54:10.1 ||2
| +2:03.5
|-
| 9.
|align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Antje Harvey]]|GER|1994|Zimskim}}
| 54:12.4 ||3
| +2:05.8
|-
| 10.
|align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Luiza Noskova]]|RUS|1994|Zimskim}}
| 54:18.2 ||4
| +2:11.6
|-
| 11.
|align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Delphyne Heymann]]|FRA|1994|Zimskim}}
| 54:21.8 ||1
| +2:15.2
|-
| 12.
|align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Olena Zubrilova|Olena Ogurcova]]|UKR|1994|Zimskim}}
| 54:40.4 ||4
| +2:33.8
|-
| 13.
|align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Nadežda Bjelova]]|UKR|1994|Zimskim}}
| 54:44.3 ||3
| +2:37.7
|-
| 14.
|align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Joan Smith (biatlonka)|Joan Smith]]|USA|1994|Zimskim}}
| 54:46.7 ||3
| +2:40.1
|-
| 15.
|align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Petra Behle|Petra Schaaf]]|GER|1994|Zimskim}}
| 54:52.9 ||5
| +2:46.3
|-
| 16.
|align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Nadežda Talanova]]|RUS|1994|Zimskim}}
| 55:14.0 ||5
| +3:07.4
|-
| 17.
|align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Joan Guetschow]]|USA|1994|Zimskim}}
| 55:19.4 ||1
| +3:12.8
|-
| rowspan=2|18.
|align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Adina Țuțulan-Șotropa]]|ROU|1994|Zimskim}}
| 55:27.4 ||1
| +3:20.8
|-
|align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Lise Meloche]]|CAN|1994|Zimskim}}
| 55:27.4 ||2
| +3:20.8
|-
| 20.
|align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Véronique Claudel]]|FRA|1994|Zimskim}}
| 55:40.6 ||2
| +3:34.0
|-
| 21.
|align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Hildegunn Fossen]]|NOR|1994|Zimskim}}
| 55:55.4 ||3
| +3:48.8
|-
| rowspan=2|22.
|align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Marija Manolova]]|BUL|1994|Zimskim}}
| 55:58.7 ||2
| +3:52.1
|-
|align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Natalija Snjitina]]|RUS|1994|Zimskim}}
| 55:58.7 ||4
| +3:52.1
|-
| 24.
|align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Wang Jinfen]]|CHN|1994|Zimskim}}
| 56:00.8 ||5
| +3:54.2
|-
| 25.
|align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Nathalie Santer]]|ITA|1994|Zimskim}}
| 56:07.4 ||8
| +4:00.8
|-
| 26.
|align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Anfisa Rezcova]]|RUS|1994|Zimskim}}
| 59:10.2 ||8
| +4:03.6
|-
| 27.
|align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Eveli Peterson]]|EST|1994|Zimskim}}
| 56:11.0 ||3
| +4:04.4
|-
| 28.
|align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Irina Kakujeva]]|BLR|1994|Zimskim}}
| 56:12.0 ||6
| +4:05.4
|-
| 29.
|align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Ina Šeškil]]|KAZ|1994|Zimskim}}
| 56:16.5 ||5
| +4:09.9
|-
| 30.
|align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Ieva Cederštrēma-Volfa]]|LAT|1994|Zimskim}}
| 57:03.8 ||5
| +4:57.2
|-
| 31.
|align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Elin Kristiansen]]|NOR|1994|Zimskim}}
| 57:04.2 ||3
| +4:57.6
|-
| 32.
|align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Laurie Tavares]]|USA|1994|Zimskim}}
| 57:04.3 ||4
| +4:57.7
|-
| 33.
|align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Beth Coats]]|USA|1994|Zimskim}}
| 57:20.0 ||4
| +5:13.4
|-
| 34.
|align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Iveta Roubíčková]]|CZE|1994|Zimskim}}
| 57:23.7 ||6
| +5:17.1
|-
| 35.
|align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Eva Háková]]|CZE|1994|Zimskim}}
| 57:43.2 ||6
| +5:36.6
|-
| 36.
|align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Simone Greiner-Petter-Memm]]|GER|1994|Zimskim}}
| 58:06.5 ||7
| +5:59.9
|-
| 37.
|align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Jiřina Pelcová]]|CZE|1994|Zimskim}}
| 58:07.3 ||4
| +6:00.7
|-
| 38.
|align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Tuija Sikiö]]|FIN|1994|Zimskim}}
| 58:13.1 ||5
| +6:06.5
|-
| 39.
|align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Song Aiqin]]|CHN|1994|Zimskim}}
| 58:25.0 ||5
| +6:18.4
|-
| 40.
|align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Soňa Mihoková]]|SVK|1994|Zimskim}}
| 58:46.5 ||7
| +6:39.9
|-
| 41.
|align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Iva Karađozova]]|BUL|1994|Zimskim}}
| 58:48.2 ||4
| +6:41.6
|-
| 42.
|align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Krista Lepik]]|EST|1994|Zimskim}}
| 58:54.9 ||5
| +6:48.3
|-
| 43.
|align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Gunn Margit Andreassen]]|NOR|1994|Zimskim}}
| 59:02.7 ||3
| +6:56.1
|-
| 44.
|align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Andreja Koblar|Andreja Grašič]]|SLO|1994|Zimskim}}
| 59:09.3 ||9
| +7:02.7
|-
| 45.
|align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Agata Suszka]]|POL|1994|Zimskim}}
| 59:13.2 ||4
| +7:06.6
|-
| 46.
|align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Maria Schylander]]|SWE|1994|Zimskim}}
| 59:14.2 ||3
| +7:07.6
|-
| 47.
|align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Nadežda Aleksijeva]]|BUL|1994|Zimskim}}
| 59:15.0 ||3
| +7:08.4
|-
| 48.
|align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Mari Lampinen]]|FIN|1994|Zimskim}}
| 59:16.9 ||6
| +7:10.3
|-
| 49.
|align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Natalija Rižankova]]|BLR|1994|Zimskim}}
| 59:26.9 ||9
| +7:20.3
|-
| 50.
|align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Irena Novotná]]|CZE|1994|Zimskim}}
| 59:29.0 ||4
| +7:22.4
|-
| 51.
|align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Kristin Berg]]|CAN|1994|Zimskim}}
| 59:36.5 ||6
| +7:29.9
|-
| 52.
|align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Helena Mikołajczyk]]|POL|1994|Zimskim}}
| 59:44.8 ||7
| +7:38.2
|-
| 53.
|align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Jelena Poljakova-Všivceva]]|EST|1994|Zimskim}}
| 59:50.1 ||6
| +7:43.5
|-
| 54.
|align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Yoshiko Honda]]|JPN|1994|Zimskim}}
| 1:00:00.5 ||6
| +7:53.9
|-
| 55.
|align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Tuija Vuoksiala]]|FIN|1994|Zimskim}}
| 1:00:09.3 ||6
| +8:02.7
|-
| 56.
|align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Katja Holanti]]|FIN|1994|Zimskim}}
| 1:00:13.6 ||7
| +8:07.0
|-
| 57.
|align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Halina Pitoń]]|POL|1994|Zimskim}}
| 1:00:18.2 ||7
| +8:11.6
|-
| 58.
|align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Christina Eklund]]|SWE|1994|Zimskim}}
| 1:00:25.6 ||4
| +8:19.0
|-
| 59.
|align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Anne Elvebakk]]|NOR|1994|Zimskim}}
| 1:00:29.8 ||5
| +8:23.2
|-
| 60.
|align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Catarina Eklund]]|SWE|1994|Zimskim}}
| 1:00:38.4 ||5
| +8:31.8
|-
| 61.
|align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Beatrix Holéczy]]|HUN|1994|Zimskim}}
| 1:00:43.9 ||4
| +8:37.3
|-
| 62.
|align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Kazimiera Strolienė]]|LTU|1994|Zimskim}}
| 1:00:55.8 ||8
| +8:49.2
|-
| 63.
|align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Mihaela Cârstoi]]|ROU|1994|Zimskim}}
| 1:01:15.0 ||7
| +9:08.4
|-
| 64.
|align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Sandra Paintin-Paul]]|AUS|1994|Zimskim}}
| 1:01:21.7 ||7
| +9:15.1
|-
| 65.
|align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Brigitta Bereczki]]|HUN|1994|Zimskim}}
| 1:02:14.2 ||7
| +10:07.6
|-
| 66.
|align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[María Giro]]|ARG|1994|Zimskim}}
| 1:02:24.2 ||5
| +10:17.6
|-
| 67.
|align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Jevgenija Ropelj]]|KGZ|1994|Zimskim}}
| 1:02:46.6 ||5
| +10:40.0
|-
| 68.
|align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Elena Gorohova]]|MDA|1994|Zimskim}}
| 1:13:33.1 ||14
| +21:26.5
|-
| data-sort-value=&quot;999&quot; |
|align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Olena Petrova]]|UKR|1994|Zimskim}}
|colspan=3 align=center| ''{{Tooltip|NZ|Nije završio/la}}''
|}

== Osvojene medalje ==
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Biatlon{{efn|name=BIŽ|U tabeli je prikazan pregled osvojenih medalja u pojedinačnim utrkama u ženskoj konkurenciji u biatlonu na Olimpijskim igrama od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 15 km|1992.]] godine}}
|Broj     = 2
|Logo     = Olympic_rings.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| rowspan=&quot;2&quot;| 1.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|GER}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| rowspan=&quot;2&quot;| 2
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|CAN}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| rowspan=&quot;2&quot;| 3.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|EUN}}{{Ujedinjeni tim}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| rowspan=&quot;2&quot;| 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FRA}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
|}

== Napomene ==
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot;/&gt;

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}{{Commonscat|Biathlon at the 1994 Winter Olympics}}
*[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1994/BIA/mens-15-kilometres.html Sports-Reference.com - 1994 Olympics Women's 15 km Individual]{{Mrtav link}}

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]]</text>
      <sha1>mkvp9irdaacgz116o51qsq1w0y5ppax</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 7,5 km</title>
    <ns>0</ns>
    <id>425557</id>
    <revision>
      <id>3940777</id>
      <parentid>3866887</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T08:57:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940777</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11880" sha1="q4jlwagey90khwt2m9cfuqhm89ant8f" xml:space="preserve">{{Infokutija olimpijski događaj
| disciplina      = Biatlon – 7,5 km (žene)
| slika           = Biathlon pictogram.svg
| veličina_slike  = 80px
| opis_slike      = 
| mjesto          = {{ZID|Norveška}}, [[Lillehammer]]
| datum           = 23. februar 1994.
| broj_učesnika   = 69
| broj_zemalja    = 28
| broj_ekipa      = 
| godina          = 1994
| vrsta           = Zimskim
| zlato           = [[Myriam Bédard]]
| zlato_NOK       = CAN
| srebro          = [[Svjetlana Paramigina]]
| srebro_NOK      = BLR
| bronza          = [[Valentina Cerbe-Nesina]]
| bronza_NOK      = UKR
| prijašnji       = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 7,5 km|1992.]]
| sljedeći        = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 7,5 km|1998]]
}}
{{Biatlon na ZOI 1994.}}
{{Glavni|Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.}}
Utrka u '''[[biatlon]]u''' u [[Biatlon#Discipline|sprintu na 7,5&amp;nbsp;km]] na [[ZOI 1994.]] održana je 23. februara 1994. u [[Lillehammer]]u.&lt;ref name=&quot;SR&quot;&gt;[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1994/BIA/ Biatlon na ZOI 1994. na sports-reference.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081210003313/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1994/BIA/ |date=10. 12. 2008 }} {{Simboli jezika|en|engleski jezik}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Biathlon&gt;{{cite web
 |title        = Lillehammer 1994 Official Report - Volume 4
 |url          = http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1994/E_BOOK4.PDF
 |publisher    = LA84 Foundation
 |work         = Lillehammer Olympic Organizing Committee
 |year         = 1994
 |access-date  = 1. 12. 2016
 |archive-url  = https://web.archive.org/web/20160912030454/http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1994/E_BOOK4.PDF
 |archive-date = 12. 9. 2016
 |url-status   = dead}}&lt;/ref&gt;

==Pravila takmičenja==

== Rezultati ==
{|class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
! Plasman !! Ime !! Država !! Vrijeme&lt;ref name=Biathlon /&gt; !! Promašaji !! Zaostatak
|-
| {{gold1}} ||align=left| [[Myriam Bédard]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|1994|Zimskim}}|| 26:08.8 || 2 || +-
|-
| {{silver2}} ||align=left| [[Svjetlana Paramigina]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|1994|Zimskim}}|| 26:09.9 || 2 || +0:01.1
|-
| {{bronze3}} ||align=left| [[Valentina Cerbe-Nesina]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|1994|Zimskim}}|| 26:10.0 || 0 || +0:01.2
|-
| 4. ||align=left| [[Ina Šeškil]] || align=left| {{ZastavaMOK|KAZ|1994|Zimskim}}|| 26:13.9 || 2 || +0:05.1
|-
| 5. ||align=left| [[Petra Behle|Petra Schaaf]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|1994|Zimskim}}|| 26:33.6 || 2 || +0:24.8
|-
| 6. ||align=left| [[Irina Kakujeva]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|1994|Zimskim}}|| 26:38.4 || 2 || +0:29.6
|-
| 7. ||align=left| [[Nathalie Santer]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|1994|Zimskim}}|| 26:38.8 || 3 || +0:30.0
|-
| 8. ||align=left| [[Simone Greiner-Petter-Memm]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|1994|Zimskim}}|| 26:46.5 || 3 || +0:37.7
|-
| 9. ||align=left| [[Eva Háková]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|1994|Zimskim}}|| 26:48.2 || 1 || +0:39.4
|-
| 10. ||align=left| [[Elin Kristiansen]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|1994|Zimskim}}|| 26:53.5 || 0 || +0:44.7
|-
| 11. ||align=left| [[Iva Karađozova]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|1994|Zimskim}}|| 27:00.6 || 0 || +0:51.8
|-
| 12. ||align=left| [[Soňa Mihoková]] || align=left| {{ZastavaMOK|SVK|1994|Zimskim}}|| 27:03.8 || 2 || +0:55.0
|-
| 13. ||align=left| [[Uschi Disl]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|1994|Zimskim}}|| 27:04.1 || 2 || +0:55.3
|-
| 14. ||align=left| [[Olena Zubrilova|Olena Ogurcova]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|1994|Zimskim}}|| 27:06.8 || 2 || +0:58.0
|-
| 15. ||align=left| [[Martina Halinárová|Martina Jašicová]] || align=left| {{ZastavaMOK|SVK|1994|Zimskim}}|| 27:11.6 || 2 || +1:02.8
|-
| 16. ||align=left| [[Mari Lampinen]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|1994|Zimskim}}|| 27:14.5 || 2 || +1:05.7
|-
| 17. ||align=left| [[Ann-Elen Skjelbreid]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|1994|Zimskim}}|| 27:17.7 || 1 || +1:08.9
|-
| 18. ||align=left| [[Andreja Koblar|Andreja Grašič]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|1994|Zimskim}}|| 27:17.9 || 3 || +1:09.1
|-
| 19. ||align=left| [[Nadežda Talanova]] || align=left| {{ZastavaMOK|RUS|1994|Zimskim}}|| 27:18.1 || 2 || +1:09.3
|-
| 20. ||align=left| [[Véronique Claudel]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1994|Zimskim}}|| 27:28.2 || 1 || +1:19.4
|-
| 21. ||align=left| [[Kerryn Pethybridge-Rim]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUS|1994|Zimskim}}|| 27:32.3 || 2 || +1:23.5
|-
| 22. ||align=left| [[Annette Sikveland]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|1994|Zimskim}}|| 27:32.8 || 2 || +1:24.0
|-
| 23. ||align=left| [[Song Aiqin]] || align=left| {{ZastavaMOK|CHN|1994|Zimskim}}|| 27:33.5 || 1 || +1:24.7
|-
| rowspan=2|24. ||align=left| [[Joan Smith (biatlonka)|Joan Smith]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1994|Zimskim}}|| 27:39.1 || 2 || +1:30.3
|-
| align=left| [[Tuija Sikiö]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|1994|Zimskim}}|| 27:39.1 || 0 || +1:30.3
|-
| 26. ||align=left| [[Antje Harvey]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|1994|Zimskim}}|| 27:46.5 || 3 || +1:37.7
|-
| 27. ||align=left| [[Corinne Niogret]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1994|Zimskim}}|| 27:48.1 || 3 || +1:39.3
|-
| 28. ||align=left| [[Ieva Cederštrēma-Volfa]] || align=left| {{ZastavaMOK|LAT|1994|Zimskim}}|| 27:52.6 || 3 || +1:43.8
|-
| 29. ||align=left| [[Ekaterina Dafovska]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|1994|Zimskim}}|| 27:54.4 || 1 || +1:45.6
|-
| 30. ||align=left| [[Anne Briand]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1994|Zimskim}}|| 28:00.8 || 4 || +1:52.0
|-
| 31. ||align=left| [[Eveli Peterson]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|1994|Zimskim}}|| 28:03.8 || 1 || +1:55.0
|-
| 32. ||align=left| [[Anfisa Rezcova]] || align=left| {{ZastavaMOK|RUS|1994|Zimskim}}|| 28:09.8 || 7 || +2:01.0
|-
| 33. ||align=left| [[Marina Skolota]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|1994|Zimskim}}|| 28:11.3 || 3 || +2:02.5
|-
| 34. ||align=left| [[Iveta Knížková]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|1994|Zimskim}}|| 28:18.3 || 3 || +2:09.5
|-
| 35. ||align=left| [[Emmanuelle Claret]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1994|Zimskim}}|| 28:19.7 || 5 || +2:10.9
|-
| 36. ||align=left| [[Tuija Vuoksiala]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|1994|Zimskim}}|| 28:23.2 || 3 || +2:14.4
|-
| 37. ||align=left| [[Lise Meloche]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|1994|Zimskim}}|| 28:25.0 || 1 || +2:16.2
|-
| 38. ||align=left| [[Natalija Permjakova]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|1994|Zimskim}}|| 28:26.9 || 4 || +2:18.1
|-
| 39. ||align=left| [[Luiza Noskova]] || align=left| {{ZastavaMOK|RUS|1994|Zimskim}}|| 28:27.8 || 5 || +2:19.0
|-
| 40. ||align=left| [[Sandra Paintin]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUS|1994|Zimskim}}|| 28:31.1 || 1 || +2:22.3
|-
| 41. ||align=left| [[Wang Jinfen]] || align=left| {{ZastavaMOK|CHN|1994|Zimskim}}|| 28:36.1 || 5 || +2:27.3
|-
| 42. ||align=left| [[Ljubov Bjeljakova]] || align=left| {{ZastavaMOK|RUS|1994|Zimskim}}|| 28:37.0 || 2 || +2:28.2
|-
| 43. ||align=left| [[Ileana Ianoşiu-Hangan]] || align=left| {{ZastavaMOK|ROU|1994|Zimskim}}|| 28:37.1 || 2 || +2:28.3
|-
| 44. ||align=left| [[Yoshiko Honda-Mikami]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|1994|Zimskim}}|| 28:37.3 || 2 || +2:28.5
|-
| 45. ||align=left| [[Gillian Hamilton]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|1994|Zimskim}}|| 28:43.0 || 2 || +2:34.2
|-
| 46. ||align=left| [[Anna Bozsik]] || align=left| {{ZastavaMOK|HUN|1994|Zimskim}}|| 29:04.4 || 2 || +2:55.6
|-
| 47. ||align=left| [[Hildegunn Fossen]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|1994|Zimskim}}|| 29:16.2 || 4 || +3:07.4
|-
| 48. ||align=left| [[Kazimiera Strolienė]] || align=left| {{ZastavaMOK|LTU|1994|Zimskim}}|| 29:16.6 || 4 || +3:07.8
|-
| 49. ||align=left| [[Jiřina Pelcová]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|1994|Zimskim}}|| 29:23.0 || 3 || +3:14.2
|-
| 50. ||align=left| [[Ljudmila Lisenko]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|1994|Zimskim}}|| 29:24.0 || 3 || +3:15.2
|-
| 51. ||align=left| [[Beth Coats]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1994|Zimskim}}|| 29:24.3 || 3 || +3:15.5
|-
| rowspan=2|52. ||align=left| [[Marija Manolova]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|1994|Zimskim}}|| 29:26.7 || 2 || +3:17.9
|-
| align=left| [[Joan Guetschow]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1994|Zimskim}}|| 29:26.7 || 4 || +3:17.9
|-
| 54. ||align=left| [[María Giro]] || align=left| {{ZastavaMOK|ARG|1994|Zimskim}}|| 29:31.9 || 1 || +3:23.1
|-
| 55. ||align=left| [[Adina Țuțulan-Șotropa]] || align=left| {{ZastavaMOK|ROU|1994|Zimskim}}|| 29:34.8 || 3 || +3:26.0
|-
| 56. ||align=left| [[Jelena Poljakova-Všivceva]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|1994|Zimskim}}|| 29:35.3 || 3 || +3:26.5
|-
| 57. ||align=left| [[Halina Pitoń]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|1994|Zimskim}}|| 29:39.2 || 4 || +3:30.4
|-
| 58. ||align=left| [[Krista Lepik]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|1994|Zimskim}}|| 29:40.1 || 5 || +3:31.3
|-
| 59. ||align=left| [[Catarina Eklund]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1994|Zimskim}}|| 29:44.6 || 2 || +3:35.8
|-
| 60. ||align=left| [[Eva-Karin Westin]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1994|Zimskim}}|| 29:50.4 || 2 || +3:41.6
|-
| 61. ||align=left| [[Pirjo Aalto]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|1994|Zimskim}}|| 29:59.2 || 3 || +3:50.4
|-
| 62. ||align=left| [[Anna Stera-Kustucz]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|1994|Zimskim}}|| 30:04.5 || 3 || +3:55.7
|-
| 63. ||align=left| [[Gabriela Sůvová]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|1994|Zimskim}}|| 30:25.8 || 4 || +4:17.0
|-
| 64. ||align=left| [[Mary Ostergren]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|1994|Zimskim}}|| 30:35.6 || 4 || +4:26.8
|-
| 65. ||align=left| [[Brigitta Bereczki]] || align=left| {{ZastavaMOK|HUN|1994|Zimskim}}|| 30:42.4 || 4 || +4:33.6
|-
| 66. ||align=left| [[Jevgenija Ropelj]] || align=left| {{ZastavaMOK|KGZ|1994|Zimskim}}|| 31:08.0 || 3 || +4:59.2
|-
| 67. ||align=left| [[Christina Eklund]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1994|Zimskim}}|| 31:10.0 || 5 || +5:01.2
|-
| 68. ||align=left| [[Zofia Kiełpińska]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|1994|Zimskim}}|| 31:11.1 || 7 || +5:02.3
|-
| 69. ||align=left| [[Elena Gorohova]] || align=left| {{ZastavaMOK|MDA|1994|Zimskim}}|| 35:04.1 || 7 || +8:55.3
|}

== Osvojene medalje ==
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Biatlon{{efn|name=BIŽ|U tabeli je prikazan pregled osvojenih medalja u utrkama sprinta u ženskoj konkurenciji u biatlonu na Olimpijskim igrama od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 7,5 km|1992.]] godine}}
|Broj     = 2
|Logo     = Olympic_rings.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|EUN}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 2
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 2.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|CAN}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| rowspan=&quot;2&quot;| 3.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|GER}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| rowspan=&quot;2&quot;| 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|BLR|1994}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 1
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 5.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|UKR}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 1
|}

== Napomene ==
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot;/&gt;

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}{{Commonscat|Biathlon at the 1994 Winter Olympics}}
*[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1994/BIA/womens-7_5-kilometres-sprint.html Sports-Reference.com - Women's 7.5 km Sprint - 1994 Olympics] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090609104610/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1994/BIA/womens-7_5-kilometres-sprint.html |date=9. 6. 2009 }}

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]]</text>
      <sha1>q4jlwagey90khwt2m9cfuqhm89ant8f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (žene)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>425563</id>
    <revision>
      <id>3940779</id>
      <parentid>3866889</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T08:57:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940779</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7599" sha1="t8ly03b1wqage5e75h3gkhsqeyo9w8l" xml:space="preserve">{{Infokutija olimpijski događaj
| disciplina      = Biatlon – štafeta 4 × 7,5 km (žene)
| slika           = Biathlon pictogram.svg
| veličina_slike  = 80px
| opis_slike      = 
| mjesto          = {{ZID|Norveška}}, [[Lillehammer]]
| datum           = 25. februar 1994.
| broj_učesnika   = 68
| broj_zemalja    = 17
| broj_ekipa      = 17
| godina          = 1994
| vrsta           = Zimskim
| zlato           = [[Nadežda Talanova]]&lt;br /&gt; [[Natalija Snjitina]]&lt;br /&gt;[[Luiza Noskova]]&lt;br /&gt;[[Anfisa Rezcova]]
| zlato_NOK       = RUS
| srebro          = [[Uschi Disl]]&lt;br /&gt; [[Antje Harvey]]&lt;br /&gt;[[Simone Greiner-Petter-Memm]]&lt;br /&gt;[[Petra Schaaf]]
| srebro_NOK      = GER
| bronza          = [[Corinne Niogret]]&lt;br /&gt; [[Véronique Claudel]]&lt;br /&gt;[[Delphyne Heymann]]&lt;br /&gt;[[Anne Briand]]
| bronza_NOK      = FRA
| prijašnji       = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (žene)|1992.]]
| sljedeći        = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (žene)|1998]]
}}
{{Biatlon na ZOI 1994.}}
{{Glavni|Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.}}
Utrka u '''[[biatlon]]u''' u [[Biatlon#Discipline|štafeti 4x7,5&amp;nbsp;km]] na [[ZOI 1994.]] održana je 23. februara 1994. u [[Lillehammer]]u.&lt;ref name=&quot;SR&quot;&gt;[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1994/BIA/ Biatlon na ZOI 1994. na sports-reference.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081210003313/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1994/BIA/ |date=10. 12. 2008 }} {{Simboli jezika|en|engleski jezik}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Biathlon&gt;{{cite web
 |title        = Lillehammer 1994 Official Report - Volume 4
 |url          = http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1994/E_BOOK4.PDF
 |publisher    = LA84 Foundation
 |work         = Lillehammer Olympic Organizing Committee
 |year         = 1994
 |access-date  = 1. 12. 2016
 |archive-url  = https://web.archive.org/web/20160912030454/http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1994/E_BOOK4.PDF
 |archive-date = 12. 9. 2016
 |url-status   = dead}}&lt;/ref&gt; Za razliku od prošle olimpijade, gdje je trčana [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (žene)|štafeta 3x7,5&amp;nbsp;km]], ove su godine u štafeti učestvovale četiri biatlonke.

== Rezultati ==
{|class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
! Plasman !! Država !! Vrijeme&lt;br/&gt;Promašaji !! Zaostatak&lt;ref name=Biathlon /&gt; 
|-
| {{gold1}} 
|align=left| {{ZastavaMOK|RUS|1994|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt; [[Nadežda Talanova]]&lt;br/&gt;[[Natalija Snjitina]]&lt;br/&gt; [[Luiza Noskova]]&lt;br/&gt; [[Anfisa Rezcova]] &lt;/small&gt;
| 1:47:19.5&lt;br/&gt;'''(0)'''
| +0.0
|-
| {{silver2}} 
|align=left| {{ZastavaMOK|GER|1994|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt; [[Uschi Disl]]&lt;br/&gt; [[Antje Harvey]]&lt;br/&gt; [[Simone Greiner-Petter-Memm]]&lt;br/&gt; [[Petra Behle|Petra Schaaf]] &lt;/small&gt;
| 1:51:16.5&lt;br/&gt;'''(6)'''
| +3:57.0
|-
| {{bronze3}}
|align=left| {{ZastavaMOK|FRA|1994|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt; [[Corinne Niogret]]&lt;br/&gt; [[Véronique Claudel]]&lt;br/&gt; [[Delphyne Heymann]]&lt;br/&gt; [[Anne Briand]] &lt;/small&gt;
| 1:52:28.3&lt;br/&gt;'''(1)'''
| +5:08.8
|-
| 4.
|align=left| {{ZastavaMOK|NOR|1994|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt; [[Ann-Elen Skjelbreid]]&lt;br/&gt;[[Annette Sikveland]]&lt;br/&gt; [[Hildegunn Fossen]]&lt;br/&gt; [[Elin Kristiansen]] &lt;/small&gt;
| 1:54:08.1&lt;br/&gt;'''(2)'''
| +6:48.6
|-
| 5.
|align=left| {{ZastavaMOK|UKR|1994|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt; [[Valentina Cerbe-Nesina]]&lt;br/&gt; [[Marina Skolota]]&lt;br/&gt; [[Olena Petrova]]&lt;br/&gt; [[Olena Zubrilova|Olena Ogurcova]] &lt;/small&gt;
| 1:54:26.5&lt;br/&gt;'''(3)'''
| +7:07.0
|-
| 6.
|align=left| {{ZastavaMOK|BLR|1994|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt; [[Irina Kakujeva]]&lt;br/&gt; [[Natalija Permjakova]]&lt;br/&gt; [[Natalija Rižankova]]&lt;br/&gt; [[Svjetlana Paramigina]] &lt;/small&gt;
| 1:54:55.1&lt;br/&gt;'''(8)'''
| +7:35.6
|-
| 7.
|align=left| {{ZastavaMOK|CZE|1994|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt; [[Jana Vápeníková]]&lt;br/&gt; [[Jiřina Pelcová]]&lt;br/&gt; [[Iveta Roubíčková]]&lt;br/&gt; [[Eva Háková]] &lt;/small&gt;
| 1:57:00.8&lt;br/&gt;'''(3)'''
| +9:41.3
|-
| 8.
|align=left| {{ZastavaMOK|USA|1994|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt; [[Beth Coats]]&lt;br/&gt; [[Joan Smith (biatlonka)|Joan Smith]]&lt;br/&gt; [[Laurie Tavares]]&lt;br/&gt; [[Joan Guetschow]] &lt;/small&gt;
| 1:57:35.9&lt;br/&gt;'''(3)'''
| +10:16.4
|-
| 9.
|align=left| {{ZastavaMOK|SWE|1994|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt; [[Eva-Karin Westin]]&lt;br/&gt; [[Catarina Eklund]]&lt;br/&gt; [[Maria Schylander]]&lt;br/&gt; [[Heléne Dahlberg]] &lt;/small&gt;
| 1:58:07.2&lt;br/&gt;'''(0)'''
| +10:47.7
|-
| 10.
|align=left| {{ZastavaMOK|FIN|1994|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt; [[Katja Holanti]]&lt;br/&gt; [[Tuija Sikiö]]&lt;br/&gt; [[Mari Lampinen]]&lt;br/&gt; [[Tuija Vuoksiala]] &lt;/small&gt;
| 1:58:55.7&lt;br/&gt;'''(4)'''
| +11:36.2
|-
| 11.
|align=left| {{ZastavaMOK|POL|1994|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt; [[Anna Stera-Kustucz]]&lt;br/&gt; [[Helena Mikołajczyk]]&lt;br/&gt; [[Agata Suszka]]&lt;br/&gt; [[Halina Pitoń]] &lt;/small&gt;
| 1:59:18.1&lt;br/&gt;'''(4)'''
| +11:58.6
|-
| 12.
|align=left| {{ZastavaMOK|EST|1994|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt; [[Jelena Poljakova-Všivceva]]&lt;br/&gt; [[Eveli Peterson]]&lt;br/&gt; [[Krista Lepik]]&lt;br/&gt; [[Merle Viirmaa]] &lt;/small&gt;
| 1:59:30.4&lt;br/&gt;'''(2)'''
| +12:10.9
|-
| 13.
|align=left| {{ZastavaMOK|BUL|1994|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt;[[Marija Manolova]]&lt;br/&gt; [[Nadežda Aleksijeva]]&lt;br/&gt; [[Ekaterina Dafovska]]&lt;br/&gt; [[Iva Karađozova]] &lt;/small&gt;
| 2:00:16.2&lt;br/&gt;'''(3)'''
| +12:56.7
|-
| 14.
|align=left| {{ZastavaMOK|CHN|1994|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt; [[Liu Giulan]]&lt;br/&gt; [[Song Aiqin]]&lt;br/&gt; [[Wang Jinping (biatlonka)|Wang Jinping]]&lt;br/&gt; [[Wang Jinfen]] &lt;/small&gt;
| 2:01:08.8&lt;br/&gt;'''(5)'''
| +13:49.3
|-
| 15.
|align=left| {{ZastavaMOK|CAN|1994|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt; [[Jane Isakson]]&lt;br/&gt; [[Myriam Bédard]]&lt;br/&gt; [[Kristin Berg]]&lt;br/&gt; [[Lise Meloche]] &lt;/small&gt;
| 2:02:22.7&lt;br/&gt;'''(6)'''
| +15:03.2
|-
| 16.
|align=left| {{ZastavaMOK|ROU|1994|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt; [[Adina Țuțulan-Șotropa]]&lt;br/&gt; [[Mihaela Cârstoi]]&lt;br/&gt; [[Ana Roman]]&lt;br/&gt; [[Ileana Ianoşiu-Hangan]] &lt;/small&gt;
| 2:02:36.8&lt;br/&gt;'''(4)'''
| +15:17.3
|-
| 17.
|align=left| {{ZastavaMOK|HUN|1994|Zimskim}}&lt;br/&gt; &lt;small&gt; [[Anna Bozsik]]&lt;br/&gt; [[Brigitta Bereczki]]&lt;br/&gt; [[Éva Szemcsák]]&lt;br/&gt; [[Beatrix Holéczy]] &lt;/small&gt;
| 2:08:27.6&lt;br/&gt;'''(5)'''
| +21:08.1
|}

== Osvojene medalje ==
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Biatlon{{efn|name=BIŽ|U tabeli je prikazan pregled osvojenih medalja u štafetnim utrkama u ženskoj konkurenciji u biatlonu na Olimpijskim igrama od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (žene)|1992.]] godine}}
|Broj     = 2
|Logo     = Olympic_rings.svg
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|FRA}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 2
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 2.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|RUS}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 1
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 1
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 3.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|GER}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 2
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 0
| 2
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 4.
| align=&quot;left&quot; | {{ZastavaMOK|EUN}}{{Ujedinjeni tim}}
| style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 0
| style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 0
| style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
| 1
|}

== Napomene ==
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot;/&gt;

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}{{Commonscat|Biathlon at the 1994 Winter Olympics}}
*[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1994/BIA/mens-4-x-7_5-kilometres-relay.html Štafeta 4x7,5km na sports-reference.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081210021424/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1994/BIA/mens-4-x-7_5-kilometres-relay.html |date=10. 12. 2008 }}

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]]</text>
      <sha1>t8ly03b1wqage5e75h3gkhsqeyo9w8l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Američki bogovi (serija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>430999</id>
    <revision>
      <id>3940644</id>
      <parentid>3898187</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T04:40:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940644</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="50965" sha1="9upojt2zsnr391kpp59oqghg8qz4unv" xml:space="preserve">{{Infokutija TV-emisija
| ime                            = Američki bogovi
| slika                          = Američki bogovi – naslovni kadar.png
| veličina_slike                 =
| slika_alt                      =
| opis_slike                     =
| originalni_naslov              = American Gods
| ime2                           =
| žanr                           = {{Plainlist|
* [[Drama]]
* [[Fantastika]]
}}
| format                         =
| autor                          =
| bazirano_na                    = ''[[Američki bogovi|Američkim bogovima]]'' [[Neil Gaiman|Neila Gaimana]]
| razvoj                         = {{Plainlist|
* [[Bryan Fuller]]
* [[Michael Green]]
}}
| pisac                          =
| scenarij                       =
| priča                          =
| režiser                        =
| stvaralački_režiseri           =
| predstavlja                    =
| glumci                         = {{Plainlist|
* [[Ricky Whittle]]
* [[Emily Browning]]
* [[Crispin Glover]]
* [[Bruce Langley]]
* [[Yetide Badaki]]
* [[Pablo Schreiber]]
* [[Ian McShane]]
}}
| suci                           =
| glasovi                        =
| pripovjedač                    =
| kompozitor_muzičke_teme        = [[Brian Reitzell]]
| uvodna_tema                    =
| završna_tema                   =
| kompozitori                    =
| država                         = [[SAD]]
| jezik                          = [[Engleski jezik|Engleski]]
| broj_sezona                    = 3
| broj_serijala                  =
| broj_epizoda                   = 26
| spisak_epizoda                 = #Epizode
| izvršni_producenti             = {{Plainlist|
* Bryan Fuller
* Michael Green
* Neil Gaiman
* Craig Cegielski
* Stefanie Berk
* [[Thom Beers]]
}}
| producenti                     =
| montaža                        =
| lokacija                       =
| kinematografija                =
| kamerman                       =
| trajanje                       = 52–63 minute
| produkcijska_kompanija         = {{Plainlist|
* Living Dead Guy
* J.A. Green Construction Corp.
* The Blank Corporation
* [[FremantleMedia North America]]
* Starz Originals
}}
| distributer                    =
| budžet                         =
| kanal                          = [[Starz]]
| format_slike                   = {{Plainlist|
* [[4K]] ([[Ultra-high-definition television|UHD]])
* [[High-dynamic-range video|HDR]]
}}
| format_tona                    =
| prvo_prikazano_u               =
| prvo_emitiranje                = 30. 4. 2017
| zadnje_emitiranje              = trenutno
| u_BiH                          =
| prethodno                      =
| sljedeće                       =
| povezano                       =
| web_stranica                   = https://www.starz.com/series/americangods/episodes
| naslov_web_stranice            = Službeni sajt
| web_stranica_produkcije        =
| naslov_web_stranica_produkcije =
| imdb                           =
}}
'''''Američki bogovi''''' ({{jez-en|American Gods}}) jest [[SAD|američka]] [[TV-serija]] koja se zasniva na [[Američki bogovi|istoimenom romanu]] [[Neil Gaiman|Neila Gaimana]], objavljenom 2001. Razvili su je [[Bryan Fuller]] i [[Michael Green]] za kablovsku mrežu [[Starz]]. Fuller i Green također su showrunneri serije. Gaiman je izvršni producent pored Fullera, Greena, Craiga Cegielskija, Stefanie Berk i [[Thom Beers|Thoma Beersa]].

Serija prati Sjenku, koji, nakon što je pušten iz zatvora, upoznaje neobičnog čovjeka po imenu gospodin Srijeda s kojim se ubrzo upliće u sukob velikih razmjera između starih i novih bogova, koji svakog dana dobijaju sve veću moć. Serija je premijerno prikazana na mreži Starz i na njihovoj aplikaciji za [[streaming]] 30. aprila 2017, a sezona se završila 18. juna 2017. Starz je 10. maja 2017. obnovio seriju za drugu sezonu.

== Glumci ==
=== Glavni ===
* [[Ricky Whittle]] kao Sjenka, bivši robijaš koji postaje tjelohranitelj gospodina Srijede.&lt;ref name=&quot;Whittle&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;McShane&quot; /&gt;
* [[Emily Browning]] kao Laura Moon, Sjenkina supruga i živi mrtvac.&lt;ref name=&quot;Browning&quot; /&gt; Browning također tumači Essie MacGowan, Irkinju čija vjera u irske vilenjake mijenja tok njenog života.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nerdist.com/prayer-for-mad-sweeney-american-gods-explained/|title=A Prayer for Mad Sweeney on AMERICAN GODS, Explained|work=Nerdist|first=Victoria|last=McNally|access-date=11. 6. 2017|date=15. 6. 2017|archive-date=12. 6. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170612064857/http://nerdist.com/prayer-for-mad-sweeney-american-gods-explained/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* [[Crispin Glover]] kao gospodin Svijet, novi bog [[globalizacija|globalizacije]] i vođa novih bogova.&lt;ref name=&quot;TuckerGlover&quot;/&gt;
* [[Bruce Langley]] kao Tehnički Dečko, novi bog [[tehnologija|tehnologije]].&lt;ref name=&quot;BadakiLangley&quot; /&gt;
* [[Yetide Badaki]] kao [[Kraljica Sabe|Bilkis]], stara božica ljubavi.&lt;ref name=&quot;BadakiLangley&quot; /&gt;
* [[Pablo Schreiber]] kao [[Buile Shuibhne|Ludi Sweeney]], [[irski vilenjak]] koji radi za gospodina Srijedu i teško podnosi gubitak svog sretnog novčića.&lt;ref name=&quot;Schreiber&quot; /&gt;
* [[Ian McShane]] kao gospodin Srijeda,{{napomena|U originalu ''Wednesday''. Riječ je spoj [[Odin]]ovog anglosaksonskog imena – Woden i riječi dan – day, tako da ime u engleskom jeziku doslovno znači &quot;Odinov dan&quot;.}} folirant i stari bog [[Odin]].&lt;ref name=&quot;McShane&quot; /&gt;

=== Sporedni ===
* [[Gillian Anderson]] kao Media, javno lice i &quot;vjesnica&quot; novih bogova. Pojavljuje se u obliku raznih poznatih ličnosti.&lt;ref name=&quot;Anderson&quot; /&gt;
* [[Jonathan Tucker]] kao Loki Kovač-laži,{{napomena|U originalu ''Low Key Lyesmith''. Prezime &quot;Lyesmith&quot; izgovara se isto kao &quot;Lie Smith&quot; – kovač laži, što je titula koja se pripisivala nordijskom bogu [[Loki]]ju.}} Sjenkin prijatelj iz zatvora.&lt;ref name=&quot;TuckerGlover&quot; /&gt;
* [[Cloris Leachman]] kao [[Zora (mitologija)|Zarja Večernjaja]], &quot;večernja zvijezda&quot;, najstarija od tri sestre čija je dužnost da nadgledaju nebo i čuvaju ljude od zaboravljenih strahota.&lt;ref name=&quot;LeachmanStormareObiKraish&quot; /&gt;
* [[Martha Kelly]] kao Zarja Jutrenjaja, &quot;jutarnja zvijezda&quot;, povučena sestra.&lt;ref name=&quot;Zorya sisters&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.radiotimes.com/news/2017-05-08/american-gods-mythology-guide-who-are-the-slavic-zorya-sisters-and-what-is-their-story |title=American Gods mythology guide: Who are the Slavic Zorya sisters and what is their story? |work=Radio Times |first=Eleanor Bley |last=Griffiths |date=8. 5. 2017 |access-date=21. 5. 2017}}&lt;/ref&gt;
* [[Erika Kaar]] kao Zarja Polunoćnaja, &quot;ponoćna zvijezda&quot;, najmlađa sestra koja danju spava, a jedino se pojavljuje kasno noću. Vodi Sjenku i usmjerava ga na njemu suđeni put.&lt;ref name=&quot;Zorya sisters&quot;/&gt;
* [[Peter Stormare]] kao [[Černobog]], slavenski bog tame i zla koji sumnja u Srijedine motive i nije naročito sklon da mu pomogne.&lt;ref name=&quot;LeachmanStormareObiKraish&quot; /&gt;
* [[Chris Obi]] kao gospodin Jacquel, egipatski bog mrtvih, [[Anubis]].&lt;ref name=&quot;LeachmanStormareObiKraish&quot; /&gt;
* [[Mousa Kraish]] kao [[Džin (islam)|Džin]], natprirodno stvorenje od plamene vatre, koji, u strahu za svoju sigurnost, razmatra o bijegu iz Sjedinjenih Američkih Država.&lt;ref name=&quot;LeachmanStormareObiKraish&quot; /&gt;
* [[Omid Abtahi]] kao Salim, stranac kojem Džin daje novi život u Americi.&lt;ref name=&quot;Abtahi&quot; /&gt;
* [[Orlando Jones]] kao gospodin Nancy, [[Gana|ganski]] bog [[Anansi]]. Radi kao krojač.&lt;ref name=&quot;JonesBarnes&quot; /&gt;
* [[Demore Barnes]] kao gospodin Ibis, čuvar priča iz prošlosti i sadašnjosti, [[Thoth]].&lt;ref name=&quot;JonesBarnes&quot; /&gt;
* [[Dane Cook]] kao Robbie, Sjenkin najbolji prijatelj.&lt;ref name=&quot;Cook&quot; /&gt;
* [[Kristin Chenoweth]] kao [[Ostara|Uskrs]], germanska božica svanuća.&lt;ref name=&quot;Chenoweth&quot;&gt;{{cite web |url=http://io9.gizmodo.com/kristin-chenoweth-will-play-easter-in-american-gods-1784156999 |title=Kristin Chenoweth Will Play Easter in American Gods |work=io9 |first=Katharine |last=Trendacosta |access-date=23. 6. 2016 |date=22. 6. 2016 |archive-date=29. 7. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180729050028/https://io9.gizmodo.com/kristin-chenoweth-will-play-easter-in-american-gods-1784156999 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
* [[Corbin Bernsen]] kao [[Vulkan (mitologija)|Vulkan]], novi lik kojeg su Green i Fuller posebno napravili za seriju, iako ih je inspirirao Gaimanov prvobitni koncept, a opisali ga kao nekog ko je &quot;vezan za oružje&quot;.&lt;ref name=&quot;Vulcan&amp;April2017&quot;&gt;{{Cite web|url=http://ew.com/tv/2016/12/22/meet-american-gods-vulcan/|title=Meet Vulcan, American Gods' god of guns — exclusive|work=Entertainment Weekly|last=Snetiker|first=Marc|date=22. 12. 2016|access-date=30. 12. 2016}}&lt;/ref&gt;
* [[Jeremy Davies]] kao [[Isus]], jedan od mnogih verzija Isusa koji se pojavljuju u Uskrsinom domu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.ew.com/article/2016/09/01/american-gods-jeremy-davies-jesus|title='Lost' alum joins American Gods as Jesus|last=Snetiker|first=Marc|work=Entertainment Weekly|date=1. 9. 2016|access-date=1. 9. 2016|archive-date=2. 9. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160902153301/http://www.ew.com/article/2016/09/01/american-gods-jeremy-davies-jesus|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* Conphidance kao Okoye, uplašeni rob koji predvodi revoluciju.&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Bibbiani|first1=William|title=SXSW 2017 Interview - 'American Gods’ Producers Bryan Fuller and Michael Green|url=http://www.craveonline.com/entertainment/1229049-sxsw-2017-interview-american-gods-producers-bryan-fuller-michael-green|website=CraveOnline|date=12. 3. 2017|access-date=6. 5. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20180208170000/http://www.craveonline.com/entertainment/1229049-sxsw-2017-interview-american-gods-producers-bryan-fuller-michael-green|archive-date=8. 2. 2018|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* [[Beth Grant]] kao Jack, vlasnik lokala u kojem Sjenka upoznaje gospodina Srijedu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://wegotthiscovered.com/tv/beth-grant-reteams-with-bryan-fuller-for-american-gods/|title=Beth Grant Reteams With Bryan Fuller For American Gods|work=We Got This Covered|first=Michael|last=Briers|access-date=19. 10. 2016|date=17. 10. 2016}}&lt;/ref&gt;

== Epizode ==
{| class=&quot;wikitable plainrowheaders wikiepisodetable&quot; style=&quot;width:100%;&quot;
|- style=&quot;color:white;&quot;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;background:#22121B; width:5%;&quot; | {{abbr|Br.|Broj epizode}}
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;background:#22121B;&quot; | Naslov
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;background:#22121B;&quot; | Režiser
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;background:#22121B;&quot; | TV-scenarij
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;background:#22121B;&quot; | Datum
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;background:#22121B;&quot; | Gledalaca&lt;br /&gt;(u milionima)
{{Spisak epizoda
| BrojEpizode   = 1
| Naslov        = The Bone Orchard
| Režiser       = [[David Slade]]
| Scenarij      = [[Bryan Fuller]] i [[Michael Green]]
| Datum         = 30. april 2017.
| Aux4          = 0,975&lt;ref name=&quot;1.01&quot;&gt;{{cite web |url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/daily-ratings/sunday-cable-ratings-april-30-2017/ |title=Sunday cable ratings: 'American Gods' has decent premiere on Starz |work=TV by the Numbers |first=Rick |last=Porter |date=2. 5. 2017 |access-date=2. 5. 2017 |archive-date=10. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190410224336/https://tvbythenumbers.zap2it.com/daily-ratings/sunday-cable-ratings-april-30-2017/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| KratkiSadržaj = Epizoda počinje pričom o [[Vikinzi|vikinškom]] brodu koji je [[813. p. n. e.]] doplovio na obalu [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]. [[Domorodački narodi Amerike|Domorodački narod]] ih primorava na povlačenje ispaljivanjem niza strijela. Vikinzi prave nekoliko krvnih žrtvi bogu [[Odin]]u ne bi li im podario vjetar koji im je potreban da se vrate kući, što se na kraju i desi. U sadašnjosti, Sjenku puštaju ranije iz zatvora nakon što se sazna da mu je supruga Laura izgubila život u automobilskoj nesreći. Prilikom povratka kući, Sjenka u avionu upoznaje gospodina Srijedu, koji mu nudi posao tjelohranitelja. Nakon što ga odbije, odlučuje se uputiti automobilom kući i svraća u lokal gdje ponovo sreće gospodina Srijedu. Sjenka saznaje da mu je najbolji prijatelj Robbie također preminuo u istoj saobraćajnoj nesreći u kojoj je preminula i Laura. Ludi Sweeney predstavi se Sjenci kao irski vilenjak i podbada ga te na kraju izaziva tuču. Sjenka pobjeđuje i dobija zlatni novčić. Potom odlazi na sahranu svoje supruge i saznaje da je Robbie imao aferu s Laurom. Nakon pokopa, baca novčić na njen grob. Pri odlasku sa sahrane, otima ga Tehnički Dečko koji zahtijeva da mu kaže sve što zna o gospodinu Srijedi. Tehnički Dečko zatim naređuje svojim ljudima da ga ubiju, a oni ga potom pokušaju linčovati. Omča konopca puca i oslobađa Sjenku, dok nepoznata osoba ubija ljude koji su ga pokušali linčovati.
| BojaLinije    = 22121B
}}
{{Spisak epizoda
| BrojEpizode   = 2
| Naslov        = The Secret of Spoons
| Režiser       = David Slade
| Scenarij      = Michael Green i Bryan Fuller
| Datum         = 7. maj 2017.
| Aux4          = 0,710&lt;ref name=&quot;1.02&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.showbuzzdaily.com/articles/showbuzzdailys-top-150-sunday-cable-originals-network-finals-5-7-2017.html|title=SHOWBUZZDAILY's Top 150 Cable Originals &amp; Network Finals: 5.7.2017|work=Showbuzz Daily|first=Mitch|last=Metcalf|date=9. 5. 2017|access-date=9. 5. 2017|archive-date=1. 10. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181001084947/http://www.showbuzzdaily.com/articles/showbuzzdailys-top-150-sunday-cable-originals-network-finals-5-7-2017.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| KratkiSadržaj = Epizoda počinje pričom iz 1697. koja se odvija na brodu s robljem. [[Rob]] Okoye moli se bogu [[Anansi]]ju koji se pojavljuje pred svim robovima i govori im o užasnoj sudbini koja ih čeka u [[Sjedinjene Američke Države|Americi]]. Anansi ih podstiče da se oslobode i zapale brod, što oni i čine, time ubivši sve na brodu osim Anansija koji se pretvara u pauka i sigurno stiže na kopno. U sadašnjosti, božica ljubavi [[Kraljica Sabe|Bilkis]] proždire još ljubavnika. U međuvremenu, Sjenka se suočava s gospodinom Srijedom i govori mu o napadu koji je izvršio Tehnički Dečko, ali ga Srijeda uspijeva nagovoriti da nastaviti raditi za njega. Dok kupuje stvari koje je Srijeda tražio, Sjenka u supermarketu upoznaje novu božicu Mediju koja mu se predstavlja u obliku [[Lucy Ricardo]] i pokuša ga ubijediti da joj se pridruži. Nakon što je odbije, sa Srijedom se upućuje u [[Chicago]]. Odlaze do stana u kojem žive tri sestre i radnik u klaonici koji se zove [[Černobog]], na kome se dâ primijetiti da mu ne prija gospodin Srijeda. Nakon večere, Černobog poziva Sjenku na partiju [[dama (igra)|dame]] sa sljedećom opkladom: ako Sjenka pobijedi, Černobog će im se pridružiti, ali ako izgubi, Černobog će mu razbiti glavu. Sjenka na kraju gubi.
| BojaLinije    = 22121B
}}
{{Spisak epizoda
| BrojEpizode   = 3
| Naslov        = Head Full of Snow
| Režiser       = David Slade
| Scenarij      = Bryan Fuller i Michael Green
| Datum         = 14. maj 2017.
| Aux4          = 0,716&lt;ref name=&quot;1.03&quot;&gt;{{cite web |url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/daily-ratings/sunday-cable-ratings-may-14-2017/ |title=Sunday cable ratings: ‘Into the Badlands’ improves, ‘Naked and Afraid XL’ leads a quiet day |work=TV by the Numbers |first=Rick |last=Porter |date=16. 5. 2017 |access-date=16. 5. 2017 |archive-date=10. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190410224353/https://tvbythenumbers.zap2it.com/daily-ratings/sunday-cable-ratings-may-14-2017/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| KratkiSadržaj = Negdje u Americi, Anubis dolazi po dušu starije [[musliman]]ke. Uzima joj srce i važe ga s perom na drugoj strani vage da bi utvrdio je li bila dobra ili loša osoba. Nakon što se dokaže da jeste, Anubis je šalje u zagrobni život. Nazad u Chicagu, Sjenka sanja Zarju Polunoćnaju, najmlađu od sestara, koja uzima Mjesec s neba i daje mu ga u obliku srebrnog dolara. Nakon što se budi, Sjenka izaziva Černoboga na još jednu partiju dame te pobjeđuje, time primoravši Černoboga da pođe s njima u [[Wisconsin]]. U [[New York]]u omanski poslovni čovjek Salim upoznaje taksistu za kojeg se ispostavi da je [[ifrit]]. Par vodi ljubav te sljedećeg jutra Salim shvata da su zamijenili živote. U međuvremenu, Ludi Sweeney suočava se sa Sjenkom i traži od njega novčić koji mu je greškom dao. Sjenka mu govori da ga je bacio na Laurin grob. Sweeney odlazi do groblja, iskopava grob i saznaje da novčiću i Laurinom tijelu nema ni traga. Sjenka pomaže Srijedi da prevari poslovne štediše jedne banke i Sjenka ujedno prouzrokuje snježnu oluju prosto &quot;misleći o snijegu&quot;. Kad se vrati u hotelsku sobu, na krevetu ga čeka Laura.
| BojaLinije    = 22121B
}}
{{Spisak epizoda
| BrojEpizode   = 4
| Naslov        = Git Gone
| Režiser       = [[Craig Zobel]]
| Scenarij      = Michael Green i Bryan Fuller
| Datum         = 21. maj 2017.
| Aux4          = 0,631&lt;ref name=&quot;1.04&quot;&gt;{{cite web |url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/daily-ratings/sunday-cable-ratings-may-21-2017/ |title=Sunday cable ratings: ‘Twin Peaks’ return comes in low for Showtime |work=TV by the Numbers |first=Rick |last=Porter |date=23. 5. 2017 |access-date=23. 5. 2017 |archive-date=27. 3. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190327102118/https://tvbythenumbers.zap2it.com/daily-ratings/sunday-cable-ratings-may-21-2017/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| KratkiSadržaj = Laurin život otkriva se u retrospekciji. Pokušava se ubiti, ali ne uspijeva. Upoznaje Sjenku nakon što ga zaustavi u pokušaju krađe iz kasina u kojem radi. Sjenka se brzo zaljubi u Lauru i vjenčaju se, ali Laura i dalje smatra da joj je život beznačajan. Uspješno nagovara Sjenku da ponovo opljačka kasino, ali ga ulove i šalju u zatvor. Laura mu obeća da će ga čekati, ali ulazi u aferu s njegovim šefom i prijateljem Robbiejem. Uoči noći Sjenkovog izlaska iz zatvora, Laura i Robbie umiru u saobraćajnoj nesreći. Laura se budi u pustinji s Anubisom, ali prije nego što je on u stanju da je pošalje u pogrebni život, vraća se u svoje tijelo. Otkriva da sada posjeduje nadljudsku snagu i osjeća se prisiljenom da nađe Sjenku, koga sada vidi u obliku sjajne svjetlosti u daljini, bez obzira na činjenicu da joj se samo tijelo (odnosno, njen fizički oblik) počinje raspadati. Pronalaze je dvojica bogova, gospodin Ibis i gospodin Jacquel i popravljaju joj oštećeno tijelo. Jacquel otkriva da je zapravo Anubis i zaklinje se da će joj uzeti dušu čim završi sa svojom misijom. Laura nastavlja potragu za Sjenkom i na kraju ga sreće u hotelskoj sobi.
| BojaLinije    = 22121B
}}
{{Spisak epizoda
| BrojEpizode   = 5
| Naslov        = Lemon Scented You
| Režiser       = [[Vincenzo Natali]]
| Scenarij      = [[David Graziano]]
| Datum         = 28. maj 2017.
| Aux4          = 0,666&lt;ref name=&quot;1.05&quot;&gt;{{cite web |url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/daily-ratings/sunday-cable-ratings-may-28-2017/ |title=Sunday cable ratings: ‘Naked and Afraid XL’ tops a down day |work=TV by the Numbers |first=Rick |last=Porter |date=31. 5. 2017 |access-date=31. 5. 2017 |archive-date=27. 3. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190327102411/https://tvbythenumbers.zap2it.com/daily-ratings/sunday-cable-ratings-may-28-2017/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| KratkiSadržaj = Tokom posljednjeg [[ledeno doba|ledenog doba]], pleme prelazi preko [[Beringov kopneni most|Beringovog kopnenog mosta]] sa simbolom svog boga Nynyunninija. Slično dešavanjima iz [[#ep1|prve epizode]], pleme nailazi na domorodački narod i bogove, koji im ne daju da kroče na teritoriju. Pleme počinje gubiti vjeru. Nynyunnini umire i biva zaboravljen. U sadašnjosti, Media se suočava s Tehničkim Dečkom i grdi ga zbog pokušaja linča u ime gospodina Svijeta, novog boga globalizacije. Sjenku i Srijedu hapse zbog pljačke banke. Ludi Sweeney pokuša uzeti novčić od Laure, ali otkriva da je u njoj i da joj daruje život. Upozorava je da ne vjeruje Srijedi. U pritvoru, Media (koja se pojavljuje u obliku [[Marilyn Monroe]]) i gospodin Svijet prisiljavaju Tehničkog Dečka da se izvini. Novi bogovi ponude Srijedi savez i obećavaju mu da će mu pomoći da &quot;pronađe svoju publiku&quot; tako što će ispaliti raketu pod nazivom Odin na [[Sjeverna Koreja|Sjevernu Koreju]]. Ubijaju policiju, pružajući Sjenci i Srijedi priliku za bijeg, koju oni iskorištavaju.
| BojaLinije    = 22121B
}}
{{Spisak epizoda
| BrojEpizode   = 6
| Naslov        = A Murder of Gods
| Režiser       = [[Adam Kane]]
| Scenarij      = Seamus Kevin Fahey, Michael Green i Bryan Fuller
| Datum         = 4. juni 2017.
| Aux4          = 0,607&lt;ref name=&quot;1.06&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.showbuzzdaily.com/articles/showbuzzdailys-top-150-sunday-cable-originals-network-finals-6-4-2017.html|title=UPDATED: SHOWBUZZDAILY's Top 150 Sunday Cable Originals &amp; Network Finals: 6.4.2017|last=Metcalf|first=Mitch|date=6. 6. 2017|work=Showbuzz Daily|access-date=6. 6. 2017|archive-date=11. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190511215133/http://www.showbuzzdaily.com/articles/showbuzzdailys-top-150-sunday-cable-originals-network-finals-6-4-2017.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| KratkiSadržaj = Grupa [[Meksiko|meksičkih]] [[imigracija|imigranata]], koji nastoje nezakonito ući u [[SAD]], mole se [[Isus]]u koji se pojavljuje i pokuša ih zaštititi. Granična policija ga ubija. Sjenka preispituje šta je vidio u policijskoj stranici i priznaje Srijedi da se Laura vratila iz mrtvih. Sweeney se udružuje s Laurom u misiji da je uskrsnu, što bi značilo da bi mu Laura tada vratila njegov novčić jer joj više ne bi bio potreban. Susreću se sa Salimom koji im se pridružuje u nadi da će pronaći Džina. Putuju zajedno u taksiju. U [[Virginia|Virginiji]], Srijeda upoznaje Sjenku sa starim bogom [[Vulkan (mitologija)|Vulkanom]], koji održava kontrolu nad stanovništvom jednog gradića pomoću njihove vjere u pravo na oružje. Vulkan pristaje na Srijedin zahtjev da se pridruži ratu i skuje mu mač, ali ih kasnije izdaje priznavši da je rekao novim bogovima gdje se nalaze. Srijeda mu se osvećuje ubivši ga i bacivši kletvu na sve njegove sljedbenike.
| BojaLinije    = 22121B
}}
{{Spisak epizoda
| BrojEpizode   = 7
| Naslov        = A Prayer for Mad Sweeney
| Režiser       = Adam Kane
| Scenarij      = Maria Melnik
| Datum         = 11. juni 2017.
| Aux4          = 0,629&lt;ref name=&quot;1.07&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.showbuzzdaily.com/articles/showbuzzdailys-top-150-sunday-cable-originals-network-finals-6-11-2017.html|title=UPDATED: SHOWBUZZDAILY's Top 150 Sunday Cable Originals &amp; Network Finals: 6.11.2017|last=Metcalf|first=Mitch|date=13. 6. 2017|work=Showbuzz Daily|access-date=13. 6. 2017|archive-date=14. 6. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170614022800/http://www.showbuzzdaily.com/articles/showbuzzdailys-top-150-sunday-cable-originals-network-finals-6-11-2017.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| KratkiSadržaj = Ibis priča priču o Essie, mladoj Irkinji osuđenoj na deportaciju koja je ostavljala darove irskim vilenjacima u zamjenu za sreću. Na brodu upućenom ka Americi, zavodi kapetana i ubjeđuje ga da je vrati nazad u [[London]]. Tamo postaje lopov; međutim, ulove je nakon što zaboravi ostaviti dar vilenjacima. Trudna biva deportirana u Ameriku, ovog puta uspješno, gdje ulazi u brak s vlasnikom imanja na kojem je radila i koji joj ostavlja farmu nakon svoje smrti. Essie nastavlja ostavljati darove vilenjacima. Ludi Sweeney je posjećuje pred njenu smrt i zahvaljuje joj se, budući da mu je njena vjera u vilenjake omogućila život u Americi. Dok Sweeney i Laura putuju, govori joj da će se pridružiti Srijedinom ratu da bi se iskupio za dezertiranje kad je bio vojnik. Kamion u kojem se voze prevrće se i Sweeneyjev sretni novčić ispada iz Laurinog tijela. Vraća ga Lauri umjesto da ga uzme sebi, tako otkrivajući da je imao nekakve veze s njenom saobraćajnom nesrećom.
| BojaLinije    = 22121B
}}
{{Spisak epizoda
| BrojEpizode   = 8
| Naslov        = Come to Jesus
| Režiser       = [[Floria Sigismondi]]
| Scenarij      = Bekah Brunstetter, Michael Green i Bryan Fuller
| Datum         = 18. juni 2017.
| Aux4          = 0,774&lt;ref name=&quot;1.08&quot;&gt;{{cite web |url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/daily-ratings/sunday-cable-ratings-june-18-2017/ |title=Sunday cable ratings: ‘American Gods’ finale improves, ‘Fear the Walking Dead’ hits another low |work=TV by the Numbers |first=Rick |last=Porter |date=20. 6. 2017 |access-date=20. 6. 2017 |archive-date=20. 6. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170620210013/http://tvbythenumbers.zap2it.com/daily-ratings/sunday-cable-ratings-june-18-2017/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| KratkiSadržaj = Gospodin Nancy priča Sjenci i Srijedi priču o staroj i paloj božici [[Kraljica Sabe|Bilkis]], što navodi Srijedu na potragu za kraljicom. Posjećuju [[Ostara|Uskrs]], staru božicu proljeća i uskrsnuća koja se uspješno prilagodila novoj eri korištenjem kršćanske proslave Isusovog uskrsnuća. Laura i Ludi Sweeney slijede Sjenku do Uskrsina imanja. Ona otkriva da ne može uskrsnuti Lauru zato što nije umrla prirodnom smrću, već ju je ubio bog. Laura prisili Sweeneyja da joj prizna o čemu se radi; on joj govori da je Srijeda sredio njenu smrt i Sjenkovu zatvorsku kaznu da bi Sjenku izolirao za vlastite potrebe. Media, Tehnički Dečko i gospodin Svijet dolaze na imanje da bi zaprijetili Srijedi. Srijeda im munjom ubije ljude i otkriva da je Odin te uspijeva nagovoriti Uskrs da iskoristi svoje moći da vrati proljeće, što prouzrokuje sušu širom Amerike. Sjenka konačno priznaje da vjeruje u bogove neposredno prije Laurinog dolaska.
| BojaLinije    = 22121B
}}
|}

== Razvoj ==
=== Produkcija ===
Autor knjige ''[[Američki bogovi]]'' [[Neil Gaiman]] izjavio je 2011. na [[Međunarodni festival knjiga u Edinburghu|Međunarodnom festivalu knjiga u Edinburghu]] da je kompanija [[HBO]] bila zainteresirana za adaptaciju romana u televizijsku seriju.&lt;ref&gt;{{cite web|title=American Gods for HBO, Gaiman plans sequel|url=http://www.thebookseller.com/news/american-gods-hbo-gaiman-plans-sequel.html|publisher=The Bookseller|date=23. 8. 2011|access-date=25. 8. 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;EM&quot;&gt;{{cite news|last=Thompson|first=Mike|title=HBO Performs Rumor Control on American Gods|url=http://www.escapistmagazine.com/news/view/111977-HBO-Performs-Rumor-Control-On-American-Gods|access-date=25. 8. 2013|newspaper=Escapist Magazine|date=30. 7. 2011|archive-date=30. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171230030703/http://www.escapistmagazine.com/news/view/111977-HBO-Performs-Rumor-Control-On-American-Gods|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Gaiman je opisao napredak projekta u martu 2013. na Međunarodnom festivalu studentskog filma u Cambridgeu potvrdivši da će pilot-epizoda &quot;sadržavati nove elemente i detalje&quot;, a da će istovremeno &quot;biti slična početnim poglavljima knjige&quot;.&lt;ref name=&quot;T.C&quot;&gt;{{cite web|title=Neil Gaiman Updates Us on HBO's American Gods, Doctor Who, and More|url=http://www.tor.com/blogs/2013/03/neil-gaiman-updates-us-on-hbos-american-gods-doctor-who-and-more|publisher=Tor.com|date=1. 3. 2013|access-date=25. 8. 2013|archive-date=18. 8. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130818154311/http://www.tor.com/blogs/2013/03/neil-gaiman-updates-us-on-hbos-american-gods-doctor-who-and-more|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Dodao je da će se knjiga koristiti samo za prve dvije sezone serije i da još uvijek radi na scenariju za pilot-epizodu, budući da prva verzija scenarija nije bila dovoljno vjerna knjizi prema mišljenju HBO-a.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://screenrant.com/neil-gaiman-american-gods-tv-show-script/|title=Neil Gaiman Offers ''American Gods'' TV Show Update; Teases New Story Material|last=Schaefer|first=Sandy|work=Screen Rant|date=30. 6. 2013|access-date=1. 7. 2013}}&lt;/ref&gt; Gaiman je nešto kasnije te godine, tačnije u novembru 2013, najavio na [[Reddit]]u da je projekt još uvijek aktivan, ali da ga neće razvijati HBO.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Gaiman|first=Neil|title=AN EVENING WITH NEIL GAIMAN AND AMANDA PALMER: ASK US ANYTHING. GO ON. GO ON YOU KNOW YOU WANT TO.|url=http://www.reddit.com/r/IAmA/comments/1qzpe3/an_evening_with_neil_gaiman_and_amanda_palmer_ask/cdi49ei|publisher=Reddit|access-date=19. 11. 2013}}&lt;/ref&gt;

HBO-ov predsjednik programske sheme Michael Lombardo otkrio je naredne godine da su napustili projekt zato što scenarij nisu mogli napraviti kako treba: &quot;Probali smo dovesti tri scenarista, uložili smo puno truda u to. Neke se stvari jednostavno ne dese&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.vulture.com/2014/06/hbo-american-gods-what-happened.html |title=HBO’s Michael Lombardo on More Game of Thrones, the Future of MaddAddam, and Why American Gods Is a No-Go |first=Jenna |last=Marotta |work=Vulture |date=11. 6. 2014 |access-date=30. 3. 2017}}&lt;/ref&gt;

Britanska kompanija [[Fremantle Media]] kupila je u februaru 2014. prava za adaptaciju romana u televizijsku dramsko-fantastičnu seriju.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.deadline.com/2014/02/fremantlemedia-to-adapt-fantasy-novel-american-gods-as-drama-series/ |title=Fantasy Novel 'American Gods' Being Developed As Drama Series By FremantleMedia |first=Nellie |last=Andreeva |date=3. 2. 2014 |access-date=30. 3. 2017}}&lt;/ref&gt; U julu iste godine najavljeno je da će seriju za [[Starz]] razviti [[Bryan Fuller]] i [[Michael Green]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.hollywoodreporter.com/live-feed/starz-bryan-fuller-board-neil-716142 |title=Starz, Bryan Fuller Board Neil Gaiman's 'American Gods' |first=Lesley |last=Goldberg |date=1. 7. 2014 |work=The Hollywood Reporter |access-date=21. 7. 2014}}&lt;/ref&gt;

Fuller je izjavio da će serija &quot;[pratiti] dešavanja iz knjiga, ali će događaje i tačku gledišta proširiti tako da je znatno šira od [fokusa na] Sjenku i Srijedu&quot;.&lt;ref name=&quot;fuller_aug29&quot;/&gt; Dobijena je dozvola da se uvedu određeni elementi iz popratne knjige ''[[Anansijevi momci]]''.&lt;ref name=&quot;fuller_aug29&quot;/&gt; Fuller je dodao da je Gaiman &quot;u potpunosti uključen&quot; u produkciju i rekao da se nada da će Gaiman sâm napisati epizodu.&lt;ref name=&quot;fuller_aug29&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.craveonline.com.au/tv/articles/751337|title=Exclusive: How Involved is Neil Gaiman in the 'American Gods' TV Series?|work=Crave Online|last=Bibbiani|first=William|date=29. 8. 2014|access-date=5. 9. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20150804090452/http://www.craveonline.com.au/tv/articles/751337|archive-date=4. 8. 2015|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Starz je 16. juna 2015. službeno objavio da je serija odobrena.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.thewrap.com/neil-gaimans-american-gods-adaptation-gets-greenlight-from-starz/|title=Neil Gaiman's 'American Gods' Adaptation Gets Greenlight From Starz|first=Linda|last=Ge|date=16. 6. 2015|work=TheWrap|access-date=30. 3. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/books/2015/jun/16/neil-gaimans-american-gods-casting-tv|title=American Gods TV adaptation begins casting search for lead character|work=The Guardian|date=16. 6. 2015|access-date=30. 3. 2017}}&lt;/ref&gt; Showrunner Bryan Fuller procijenio je u maju 2015. da će se serija vjerovatno premijerno prikazati &quot;krajem 2016&quot;;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.blastr.com/2015-5-28/bryan-fuller-talks-casting-neil-gaimans-american-gods-tv-series|title=American Gods producer Bryan Fuller talks casting diversity on the Neil Gaiman TV series|work=Blastr|first=Nathalie|last=Caron|date=28. 5. 2015|access-date=30. 3. 2017|archive-date=6. 5. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170506184309/http://www.blastr.com/2015-5-28/bryan-fuller-talks-casting-neil-gaimans-american-gods-tv-series|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; međutim, premijerno je prikazana u aprilu 2017, s tim prva sezona sadrži osam epizoda.&lt;ref name=&quot;Vulcan&amp;April2017&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;PremiereDateEpisodes&quot;&gt;{{cite web|url=http://deadline.com/2017/02/american-gods-starz-premiere-date-first-look-art-1201955368/|title='American Gods': Starz Sets Premiere Date, Gives First Look At New Fantasy Series|work=Deadline|last=Evans|first=Greg|date=23. 2. 2017|access-date=23. 2. 2017}}&lt;/ref&gt; Počelo se snimati 1. marta 2016. u [[Toronto|Torontu]], a završilo se do septembra.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www1.toronto.ca/static_files/economic_development_and_culture/docs/currently_filming.pdf|publisher=Općinska uprava Toronta|title=In Production in Toronto|date=10. 2. 2016|access-date=30. 3. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20150918235041/https://www1.toronto.ca/static_files/economic_development_and_culture/docs/currently_filming.pdf|archive-date=18. 9. 2015|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Neil Gaiman govorio je o planovima za buduće sezone, pod uslovom da se serija obnovi, u intervjuu 24. juna 2016. rekavši da prva sezona obuhvata samo trećinu romana. Druga sezona trebala bi se baviti dijelom u Lakesideu, a &quot;velika ključna stvar koja će se dogoditi gospodinu Srijedi&quot; najvjerovatnije će se desiti u posljednjoj epizodi druge ili treće sezone.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://observer.com/2016/07/everything-neil-gaiman-knows-about-good-omens-and-american-gods/ |title=Everything* Neil Gaiman Knows About 'Good Omens' and 'American Gods' |work=Observer |first=Dana |last=Schwartz |date=13. 7. 2016 |access-date=15. 7. 2016}}&lt;/ref&gt;

Što se tiče seksualnog sadržaja u seriji, Green je izjavio da, iako ga knjiga sadrži, &quot;naš seksualni sadržaj, kada je bio prikazan, [prikazan] je vješto. Pod tim mislimo na to da je bio bitan za lika ili za priču. Da je bio tako lijep [kao] bilo šta drugo što ćemo pokušati prikazati u seriji. Što znači, ako biste definirali neizazvanu seksualnost kao seksualnost koja se može isjeći bez da oslabi završnu epizodu na bilo koji način, to nismo htjeli raditi. Htjeli smo da to bude nešto što je esencijalno.&quot; Dodao je da se Starz &quot;ne ustručava [da prikaže] golotinju&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theverge.com/2017/5/1/15500932/american-gods-bryan-fuller-michael-green-interview-starz|title=The creators of American Gods talk extreme violence, male nudity, and praying to guns|work=The Verge|first=Kwame|last=Opam|date=1. 5. 2017|access-date=1. 5. 2017}}&lt;/ref&gt;

Treća epizoda sadrži gej scenu između poslovnog čovjeka Salima i Džina. Fuller je izjavio da nije bio zabrinut eksplicitnim seksualnim sadržajem prikazanim u sceni, rekavši: &quot;Htjeli smo prikazati veoma slikovitu priču sa seksom i seksualnosti. I također ispričati priču o čovjeku koji dolazi iz zemlje gdje je homoseksualnost kažnjiva smrću. Za njega [bi se] većina seksualnih iskustava svodila na pušenja po uličicama, tako da Džin s njim vodi ljubav vjerovatno po prvi put u životu da bi mogao iskusiti seksualnu ljubav. To je nevjerovatno, prekrasno iskustvo za ljude pogotovo kad uzmete u obzir koliko muškaraca, žena i rodova između, ne iskuse ili ne mogu to iskusiti zbog mjesta odakle dolaze.&quot;&lt;ref name=&quot;Blastr&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.blastr.com/2017-5-15/american-gods-bryan-fuller-jinn-episode|title=Exclusive: American Gods' Bryan Fuller and cast talk about their groundbreaking Jinn episode|work=SyfyWire|first=Tara|last=Bennett|date=15. 5. 2017|access-date=15. 5. 2017|archive-date=18. 5. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170518223046/http://www.blastr.com/2017-5-15/american-gods-bryan-fuller-jinn-episode|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; [[Omid Abtahi]], koji tumači Salima, dao je svoj komentar na vezu: &quot;Mislim da je ljubav u bilo kojem obliku, muškarac/muškarac, žena/muškarac, žena/žena, što god, prekrasna stvar. Volio bih živjeti u svijetu u kojem to ljudima ne smeta. Dakle, način na koji se to radi je tako što se ljudima to izlaže i normalizira. Da, moglo bi biti malo upadljivo za neke ljude, ali je to prirodno. Nema mržnje. Nije nam namjera da ikoga uvrijedimo. To je ljubav.&quot;&lt;ref name=&quot;Blastr&quot;/&gt; Fuller je također zahtijevao da se scena ponovo snimi, navodeći da prvobitne pozicije nisu bile fiziološki moguće za analni seks.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.vulture.com/2017/05/american-gods-gay-sex-scene-bryan-fuller.html|title=Bryan Fuller Demanded a Reshoot of American Gods’ Gay Sex Scene Because It Wasn’t Gay Enough|work=Vulture|first=Abraham|last=Riesman|date=14. 5. 2017|access-date=15. 5. 2017}}&lt;/ref&gt;

Prolog pete epizode sastoji se od petominutne animacije koja se fokusira na likove iz [[ledeno doba|ledenog doba]]. Napravio ju je Tendril, dizajnerski i animacijski studio koji se nalazi blizu [[Toronto|Toronta]], gdje se serija snima. Prema direktoru kompanije Chrisu Bahryju, animaciju je bilo teško napraviti i cijeli proces trajao je šest mjeseci. Međutim, Bahry je ovo razjasnio rekavši da je &quot;izazov bio pronaći najjači način da se prenese središnja tematike animacije: vjera protiv preživljavanja i prilagođavanja.&quot; Također je dodao: &quot;Htjeli smo da izgleda veoma opipljivo i stvarno, poput filma snimljenog u tehnici kadar-po-kadar koji su ovi drevni ljudi mogli napraviti koristeći koje god da su materijale i alate imali pri ruci.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|last1=McNally|first1=Victoria|title=Go Behind the Scenes of American Gods' Stunning Animation Sequence (Exclusive)|url=http://nerdist.com/american-gods-animation-sequence-bts-exclusive/|website=Nerdist|date=2. 6. 2017|access-date=4. 6. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170603000724/http://nerdist.com/american-gods-animation-sequence-bts-exclusive/|archive-date=3. 6. 2017|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Starz je 10. maja 2017. obnovio seriju za drugu sezonu.&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Snetiker|first1=Marc|title=American Gods renewed for season 2|url=http://ew.com/tv/2017/05/11/american-gods-season-2-renewal|website=Entertainment Weekly|date=11. 3. 2017|access-date=11. 5. 2017}}&lt;/ref&gt;

=== Scenarij ===
Fuller je naglasio da hoće da se stari bogovi prikažu rustičnim da bi se &quot;istakli vidovi otrcanosti njihove religije i posljedice dugog nevjerovanja&quot;, dok su novi bogovi uglađeni i nadograđeni tehnologijom da bi se iskazalo &quot;koliko su vrijedni i značajni u vlastitim religijama.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://collider.com/american-gods-bryan-fuller-michael-green-interview/|title=‘American Gods’ Creators Bryan Fuller &amp; Michael Green on Adapting Neil Gaiman’s Beloved Novel|work=Collider.com|first=Christina|last=Radish|date=30. 4. 2017|access-date=1. 5. 2017}}&lt;/ref&gt;

=== Izbor glumaca ===
[[Ricky Whittle]] dobio je ulogu protagonista Sjenke 28. januara 2016.&lt;ref name=&quot;Whittle&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.vanityfair.com/hollywood/2016/01/american-gods-ricky-whittle-shadow-the-100-neil-gaiman |title=American Gods Author Neil Gaiman on Why Casting The 100s Ricky Whittle as Shadow Is So Vital |work=Variety |first=Joanna |last=Robinson |date=28. 1. 2016 |access-date=3. 3. 2016}}&lt;/ref&gt; Nakon jednog mjeseca i dva dana, odnosno 2. marta 2016, objavljeno je da je [[Ian McShane]] izabran za gospodina Srijedu.&lt;ref name=&quot;McShane&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.hollywoodreporter.com/live-feed/ian-mcshane-star-american-gods-872269 |title=Ian McShane to Star in 'American Gods' for Starz |work=The Hollywood Reporter |first=Lesley |last=Goldberg |date=3. 3. 2016 |access-date=3. 3. 2016}}&lt;/ref&gt; Malo kasnije, 17. marta 2016, objavljeno je da će [[Emily Browning]] tumačiti Lauru Moon, Sjenkovu suprugu.&lt;ref name=&quot;Browning&quot;&gt;{{ cite web |url=https://www.hollywoodreporter.com/live-feed/american-gods-casts-laura-moon-876567 | title=Starz's 'American Gods' Casts Its Laura Moon |work=The Hollywood Reporter| first=Lesley |last=Goldberg |date=17. 3. 2016 |access-date=16. 3. 2016}}&lt;/ref&gt; Šest dana kasnije [[Sean Harris]] dobio je ulogu Ludog Sweeneyja, [[Yetide Badaki]] božice Bilkis, a [[Bruce Langley]] Tehničkog Dečka.&lt;ref name=&quot;BadakiLangley&quot;&gt;{{cite web |url=http://deadline.com/2016/03/american-gods-mad-sweeney-sean-harris-bilquis-yetide-badaki-technical-boy-bruce-langley-1201725013/|title=Starz's 'American Gods' Casts Sean Harris As Mad Sweeney, Yetide Badaki As Bilquis &amp; Bruce Langley As Technical Boy|work=Deadline|first=Denise|last=Petski|date=23. 3. 2016|access-date=5. 4. 2016}}&lt;/ref&gt; [[Jonathan Tucker]] dobio je ulogu Lokija Kovača-laži, a [[Crispin Glover]] gospodina Svijeta 14. aprila 2016.&lt;ref name=&quot;TuckerGlover&quot;&gt;{{cite web|url=http://deadline.com/2016/04/american-gods-jonathan-tucker-crispin-glover-cast-starz-adaptation-1201737830/|title='American Gods': Jonathan Tucker &amp; Crispin Glover Cast In Starz Adaptation|publisher=Deadline|last=Petski|first=Denise|date=14. 4. 2016|access-date=30. 3. 2017}}&lt;/ref&gt; Sedam dana kasnije objavljeno je da će [[Cloris Leachman]] tumačiti Zarju Večernjaju, [[Peter Stormare]] Černoboga, [[Chris Obi]] gospodina Jaquela, a [[Mousa Kraish]] Džina.&lt;ref name=&quot;LeachmanStormareObiKraish&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.fremantlemedia.com/cameras-roll-as-starz-and-fremantlemedia-north-america-bring-american-gods-to-life/|title=CAMERAS ROLL AS STARZ AND FMNA BRING &quot;AMERICAN GODS&quot; TO LIFE|publisher=Fremantle Media|date=21. 4. 2016|access-date=30. 3. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170305015752/http://www.fremantlemedia.com/cameras-roll-as-starz-and-fremantlemedia-north-america-bring-american-gods-to-life/|archive-date=5. 3. 2017|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Sean Harris napustio je glumačku ekipu 6. maja zbog ličnih razloga i najavljeno je da se traži novi glumac za ulogu Ludog Sweeneyja.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://deadline.com/2016/05/american-gods-starz-series-mad-sweeney-role-recast-dp-change-1201750737/|title='American Gods': Starz Series To Recast Mad Sweeney Role, Changes DP|work=Deadline|first=Nellie|last=Andreeva|date=6. 5. 2016|access-date=10. 5. 2016}}&lt;/ref&gt; Pet dana kasnije najavljeno je da će ovu ulogu preuzeti [[Pablo Schreiber]].&lt;ref name=&quot;Schreiber&quot;&gt;{{cite web|url=http://deadline.com/2016/05/pablo-schreiber-cast-mad-sweeney-american-gods-starz-thumper-1201752004/|title=Pablo Schreiber To Play Mad Sweeney In 'American Gods' Starz Series, Joins Indie 'Thumper'|work=Deadline|first=Nellie|last=Andreeva|date=11. 5. 2016|access-date=12. 5. 2016}}&lt;/ref&gt; [[Gillian Anderson]] dobila je ulogu božice Medije u junu 2016.&lt;ref name=&quot;Anderson&quot;&gt;{{Cite web|url=http://tvline.com/2016/06/03/gillian-anderson-cast-american-gods-media-starz-bryan-fuller/|title=Gillian Anderson Joins American Gods|last=Slezak|first=Michael|date=3. 6. 2016|website=TVLine|access-date=3. 6. 2016}}&lt;/ref&gt; Sredinom istog mjeseca, odnosno 15. juna 2016, objavljeno je da će [[Omid Abtahi]] tumačiti Salima, [[Orlando Jones]] gospodina Nancyja, a [[Demore Barnes]] gospodina Ibisa.&lt;ref name=&quot;Abtahi&quot;&gt;{{cite web|url=http://deadline.com/2016/06/american-gods-omid-abtahi-cast-starz-series-1201772239/|title='American Gods': Omid Abtahi Joins Cast Of Starz Series|first=Nellie|last=Andreeva|work=Deadline|date=15. 6. 2016|access-date=16. 6. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;JonesBarnes&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.hollywoodreporter.com/live-feed/american-gods-adds-orlando-jones-903208/|title=Starz' 'American Gods' Adds 'Sleepy Hollow' Alum Orlando Jones|last=Stanhope|first=Kate|date=15. 6. 2016|website=The Hollywood Reporter|access-date=15. 6. 2016}}&lt;/ref&gt;

Mjesec dana kasnije, odnosno 15. jula 2016, najavljeno je da će [[Dane Cook]] tumačiti Robbieja,&lt;ref name=&quot;Cook&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.ew.com/article/2016/07/15/dane-cook-american-gods |title=American Gods: Dane Cook lends a friendly hand |work=Entertainment Weekly |first=Marc |last=Snetiker |date=15. 7. 2016 |access-date=15. 7. 2016 |archive-date=16. 7. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160716125633/http://www.ew.com/article/2016/07/15/dane-cook-american-gods |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; dok je uloga božice Uskrs dodijeljena je [[Kristin Chenoweth]] sedam dana kasnije.&lt;ref name=&quot;Chenoweth&quot; /&gt;

=== Marketing ===
Prva najava za seriju prikazana je 22. jula 2016. na [[Comic-Con u San Diegu|Comic-Conu]] u [[San Diego|San Diegu]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://tvweb.com/american-gods-trailer-starz-series-neil-gaiman/ |title=American Gods Trailer Brings Neil Gaiman's Book to Life |work=TVweb |date=22. 7. 2016 |access-date=23. 7. 2016 |first=Brian |last=Gallagher}}&lt;/ref&gt;

== Emitiranje ==
Serija ''Američki bogovi'' objavljuje se svake nedjelje u SAD-u u aplikaciji Starz, prije nego što se istog dana emitira na kanalu Starz u 21:00&amp;nbsp;([[Istočna vremenska zona (Sjeverna Amerika)|ET]]). Svaka epizoda postaje dostupna širom svijeta na usluzi [[Amazon Video]] dan nakon emitiranja u SAD-u.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.dailydot.com/parsec/how-to-watch-american-gods/ |title=You can watch ‘American Gods’ without cable—here’s how |work=DailyDot |date=24. 4. 2017 |access-date=30. 4. 2017 |first=Michelle |last=Jaworski}}&lt;/ref&gt;

== Prijem ==
=== Odaziv kritičara ===
Prva sezona naišla je na veoma pozitivnu reakciju kritičara. Na sajtu [[Metacritic]] ima rezultat 77 od 100, zasnovan na 36 kritika, što ukazuje na &quot;općenito povoljne ocjene&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.metacritic.com/tv/american-gods |title=American Gods: Season 1 |publisher=Metacritic |access-date=30. 4. 2017}}&lt;/ref&gt; Na sajtu Rotten Tomatoes ima rejting od 94%, zasnovan na 66 kritika, s prosječnom ocjenom 8,13 od 10. U konsenzusu navedenom na ovom sajtu stoji: &quot;''Američki bogovi'' započinju nizom divno ambicioznih početnih poteza – i nagrađuju vjeru gledalaca obećavajućom prvom sezonom čija vizualna bogatstva prate narativni utjecaj.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.rottentomatoes.com/tv/american_gods/s01 |title=American Gods: Season 1 |publisher=Rotten Tomatoes |access-date=29. 6. 2017}}&lt;/ref&gt;

=== Rejtinzi ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|-
! {{abbr|Br.|Broj epizode}} !! Naziv !! Datum&lt;br /&gt;emitiranja !! [[Nielsenovi rejtinzi|Rejting/udio]]&lt;br /&gt;(18–49) !! Gledalaca&lt;br /&gt;(u milionima) !! [[DVR]]&lt;br /&gt;(18–49) !! Gledalaca DVR-a&lt;br /&gt;(u milionima) !! Ukupno&lt;br /&gt;(18–49) !! Ukupno gledalaca&lt;br /&gt;(u milionima)
|-
| 1 || style=&quot;text-align:left;&quot;| &quot;[[#ep1|The Bone Orchard]]&quot; || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{dts|2017|04|30}} || 0,4 || 0,975&lt;ref name=&quot;1.01&quot;/&gt; || {{N/D}} || {{N/D}} || {{N/D}} || {{N/D}}
|-
| 2 || style=&quot;text-align:left;&quot;| &quot;[[#ep2|The Secret of Spoons]]&quot; || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{dts|2017|05|07}} || 0,3 || 0,710&lt;ref name=&quot;1.02&quot;/&gt; || {{N/D}} || {{N/D}} || {{N/D}} || {{N/D}}
|-
| 3 || style=&quot;text-align:left;&quot;| &quot;[[#ep3|Head Full of Snow]]&quot; || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{dts|2017|05|14}} || 0,3 || 0,716&lt;ref name=&quot;1.03&quot;/&gt; || {{N/D}} || 0,585 || {{N/D}} || 1,301&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/dvr-ratings/cable-live-7-ratings-for-may-8-14-2017/|title='Brockmire' makes a big jump in cable Live +7 ratings for May 8-14|last=Porter|first=Rick|date=27. 5. 2017|work=TV by the Numbers|access-date=27. 5. 2017|archive-date=26. 1. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190126083731/https://tvbythenumbers.zap2it.com/dvr-ratings/cable-live-7-ratings-for-may-8-14-2017/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
| 4 || style=&quot;text-align:left;&quot;| &quot;[[#ep4|Git Gone]]&quot; || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{dts|2017|05|21}} || 0,3 || 0,631&lt;ref name=&quot;1.04&quot;/&gt; || {{N/D}} || 0,621 || {{N/D}} || 1,252&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/dvr-ratings/better-call-saul-tops-the-charts-in-cable-live-7-ratings-for-may-15-21/|title='Better Call Saul' tops the charts in cable Live +7 ratings for May 15-21|last=Porter|first=Rick|date=2. 6. 2017|work=TV by the Numbers|access-date=2. 6. 2017|archive-date=2. 6. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170602224440/http://tvbythenumbers.zap2it.com/dvr-ratings/better-call-saul-tops-the-charts-in-cable-live-7-ratings-for-may-15-21/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
| 5 || style=&quot;text-align:left;&quot;| &quot;[[#ep5|Lemon Scented You]]&quot; || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{dts|2017|05|28}} || 0,3 || 0,666&lt;ref name=&quot;1.05&quot;/&gt; || 0,3 || 0,733 || 0,6 || 1,400&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/dvr-ratings/cable-live-7-ratings-for-may-22-28-2017/|title='Better Call Saul' racks up more big gains in cable Live +7 ratings for May 22-28|last=Porter|first=Rick|date=8. 6. 2017|work=TV by the Numbers|access-date=8. 6. 2017|archive-date=1. 7. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180701222347/https://tvbythenumbers.zap2it.com/dvr-ratings/cable-live-7-ratings-for-may-22-28-2017/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
| 6 || style=&quot;text-align:left;&quot;| &quot;[[#ep6|A Murder of Gods]]&quot; || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{dts|2017|06|04}} || 0,2 || 0,607&lt;ref name=&quot;1.06&quot;/&gt; || 0,3 || 0,671 || 0,5 || 1,278&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/dvr-ratings/cable-live-7-ratings-for-may-29-june-4-2017/|title='Nashville' return makes solid gains in cable Live +7 ratings for May 29-June 4|last=Porter|first=Rick|date=14. 6. 2017|work=TV by the Numbers|access-date=14. 6. 2017|archive-date=15. 6. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170615020547/http://tvbythenumbers.zap2it.com/dvr-ratings/cable-live-7-ratings-for-may-29-june-4-2017/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
| 7 || style=&quot;text-align:left;&quot;| &quot;[[#ep7|A Prayer for Mad Sweeney]]&quot; || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{dts|2017|06|11}} || 0,3 || 0,629&lt;ref name=&quot;1.07&quot;/&gt; || {{N/D}} || 0,588 || {{N/D}} || 1,218&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/dvr-ratings/better-call-saul-triples-in-cable-live-7-ratings-for-june-5-11/|title='Better Call Saul' triples in cable Live +7 ratings for June 5-11|last=Porter|first=Rick|date=23. 6. 2017|work=TV by the Numbers|access-date=23. 6. 2017|archive-date=30. 6. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180630080739/https://tvbythenumbers.zap2it.com/dvr-ratings/better-call-saul-triples-in-cable-live-7-ratings-for-june-5-11/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
| 8 || style=&quot;text-align:left;&quot;| &quot;[[#ep8|Come to Jesus]]&quot; || style=&quot;text-align:left;&quot;| {{dts|2017|06|18}} || 0,3 || 0,774&lt;ref name=&quot;1.08&quot;/&gt; || {{N/D}} || 0,622 || {{N/D}} || 1,396&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/dvr-ratings/cable-live-7-ratings-for-june-12-18-2017/|title='Better Call Saul' on top again: Cable Live +7 ratings for June 12-18|last=Porter|first=Rick|date=29. 6. 2017|work=TV by the Numbers|access-date=29. 6. 2017|archive-date=30. 8. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180830005410/https://tvbythenumbers.zap2it.com/dvr-ratings/cable-live-7-ratings-for-june-12-18-2017/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|}

== Napomene ==
{{napomene}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.starz.com/series/americangods Službeni sajt]
* {{IMDb title|tt1898069|Američki bogovi}}

{{Bryan Fuller}}
{{Istaknuti članak}}

[[Kategorija:Američke TV-serije sa početkom prikazivanja 2017.]]
[[Kategorija:Američke TV-serije iz 2010-ih]]
[[Kategorija:Američke dramske serije iz 2010-ih]]
[[Kategorija:TV-emisije na engleskom jeziku]]
[[Kategorija:Nordijska mitologija u popularnoj kulturi]]
[[Kategorija:Serije mreže Starz]]
[[Kategorija:Televizijski programi zasnovani na britanskim romanima]]
[[Kategorija:TV-emisije producirane u Torontu]]
[[Kategorija:TV-emisije snimljene u Oklahomi]]</text>
      <sha1>9upojt2zsnr391kpp59oqghg8qz4unv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šahovska olimpijada 1939.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>431214</id>
    <revision>
      <id>3940536</id>
      <parentid>3504899</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T00:11:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940536</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36419" sha1="1xzm1vk7qr9urbd6gbk9nhu991nt2wz" xml:space="preserve">{{Infokutija šahovska olimpijada
| disciplina      = 
| godina          = 1939
| slika           = Teatro Politeama Argentino (1936).jpg
| veličina_slike  = 
| opis_slike      = Teatro Politeama Argentino, mjesto održavanja 8. šahovske olimpijade
| mjesto          = Buenos Aires
| država          = Argentina
| datum           = 21. august - 19. septembar 1939.
| broj_učesnika   = 133
| broj_zemalja    = 27
| broj_partija    = 928
| zlato           = Erich Eliskases  
| zlato_2         = Paul Michel  
| zlato_3         = Ludwig Engels 
| zlato_4         = Albert Becker
| zlato_5         = Heinrich Reinhardt
| zlato_NOK       = NJE
| srebro          = Savielly Tartakower
| srebro_2        = Miguel Najdorf|Mieczysław Najdorf
| srebro_3        = Paulino Frydman
| srebro_4        = Teodor Regedziński
| srebro_5        = Franciszek Sulik
| srebro_NOK      = POL
| bronza          = Paul Keres
| bronza_2        = Ilmar Raud
| bronza_3        = Paul Felix Schmidt
| bronza_4        = Gunnar Friedemann
| bronza_5        = Johannes Türn
| bronza_NOK      = EST
| godina_p        = 1937
| spol            = muškarci
| godina_s        = 1950
}}

'''Osma [[Šahovska olimpijada]] 1939.''', koju je organizirala [[FIDE]] i koja se sastojala od otvorenog{{efn|Iako se obično naziva ''Muška divizija'', ovaj dio turnira otvoren je i za muškarce i za žene.}} i ženskog turnira, održana je od [[21. august]]a do [[19. septembar|19. septembra]] u [[Buenos Aires]]u.&lt;ref name=&quot;OL&quot;&gt;[http://www.olimpbase.org/1939/1939in.html Šahovska olimpijada 1939.] na ''OlimpBaseu''&lt;/ref&gt; Tokom ove olimpijade održano je i [[Svjetsko prvenstvo u šahu za žene 1939.|Šesto svjetsko prvenstvo za žene]].

== Turnir ==
Turnir se igrao u Teatro Politeama u [[Buenos Aires]]u. Na olimpijadi je nastupilo 27 ekipa sa ukupno 133 šahista, koji su igrali po [[Bergerov sistem|Bergerovom sistemu]]. Zbog finansijskih razloga, trostruki uzastopni pobjednik sa olipmijada [[Šahovska olimpijada 1933.|1933]], [[Šahovska olimpijada 1935.|1935]] i [[Šahovska olimpijada 1937.|1937]] ekipa SAD-a je otkazala učešće. Nekoliko američkih igrača zahtijevali su plačanje putnih troškova za svoje supruge, što nije prihvatio ni Američki šahovski savez, niti domaćin Argentina. Evropski šahisti putovali su tri sedmice brodom ''&quot;Piriapolis&quot;'' preko [[Atlantski okean|Atlantskog okeana]], a favoriti Jugoslavija i Mađarska su ranije otkazali. Nakon završetka sukoba FIDE sa Šahovskim savezom Trećeg rajha, nakon izostajanja sa dvije olimpijade, njemačka je ekipa ponovo nastupila, ovaj put sa dvojicom članova bivše austrijske ekipe ([[Erich Eliskases]] i [[Albert Becker]]). Zbog aneksije  Čehoslovačke od strane Njemačke, umjesto Čehoslovačke, nastupila je ekipa pod imenom [[Protektorat Češka i Moravska]]. Po prvi put na olimpijadi nastupila je Bugarska, te deset ekipa iz [[Južna Amerika|Južne Amerike]].

Planirano je da da se odigra ukupno 1012 partija (četiri po meču), od kojih su 928 odigrane,a zbog izbijanja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] [[1. septembar|1. septembra]] [[1939.]] godine 24 partije su odlučene bez borbe, te ostale nisu igrane zbog napuštanja ekipe Engleske u znak protesta zbog napada [[Treći rajh|nacističke Njemačke]] na Poljsku. Timovi su igrali na četiri table, a jedan rezervni igrač je bio dozvoljen.&lt;ref name=&quot;OL&quot;/&gt; U slučaju istog broja osvojenih bodova, odlučivalo je timsko bodovanje, po kojem je za pobjedu tima dodjeljivano 2 boda, za remi 1 bod i poraz nije donosio bodove, zatim broj pobjeda i međusobni odnos.

Timovi su bili podijeljeni u četiri grupe i to u tri grupe sa sedam i jednu sa šest ekipa. Prva runda igrana je od 23-31. augusta, a prve četiri ekipe iz svake grupe plasirale su se u A finale, o ostali su igrali B finale, koje je službeno nazvano ''Copa Argentina''. Rezultati iz prve runde nisu brojani u finalnoj grupi.

Finale je započelo 1. septembra, a nekoliko ekipa je htjelo prekinuti olimpijadu, ali su organizatori uspjeli ubjediti igrače da ostanu i završe turnir. Samo je engleski tim napustio takmičenje, a trojica članova engleskog tima  [[Conel Hugh O’Donel Alexander]], [[Harry Golombek]] i [[Philip Stuart Milner-Barry]], preuzeli su nakon povratka vojne dužnosti u [[Bletchley Park]] na dešifriranju njemačke kodne mašine [[Enigma (mašina)|Enigma]]. Zbog napuštanja engleskog tima finale A se igralo sa petnaest timova. Dogovoreno je da rezultat Njemačke protiv Poljske i Francuske, bez igre bude 2:2, dok su članovi njemačkog tima primorali češki tim (Protektorat Češka i Moravska), da ne igraju protiv Poljske i Francuske. Istovremeno tim Palestine, sastavljen od židovskih igrača, najavio je bojkot Njemačkoj, što su Nijemci službeno odbili i zatražili da se meč registruje 4:0 u njihovu korist. Pod pritiskom organizatora, vođa njemačkog tima [[Albert Becker]] pristao je na rezultat 2:2, a Argentina koja se borila za pobjedu, dogovorila je neriješeni rezultat sa Palestinom. Tako je ova olimpijada ostala upamćena po jakom uticaju politike na šah, kao i na samog pobjednika, te se ova olimpijada često navodi kao neregularna.

== Rezultati ==
Pobjednik je po prvi put bila ekipa Njemačke u sastavu: [[Erich Eliskases]] sa sedam pobjeda, dva poraza i pet remija, [[Paul Michel (šahist)|Paul Michel]] (+3 −0 =11), [[Ludwig Engels]] (+12 −0 =4), [[Albert Becker (šahist)|Albert Becker]] (+6 −3 =3) i [[Heinrich Reinhard]] (+5 −4 =3). Drugo mjesto osvojili su šahisti Poljske: [[Savielly Tartakower]] (+7 −3 =7), [[Miguel Najdorf|Mieczysław Najdorf]] (+12 −2 =4), [[Paulino Frydman]] (+11 −2 =4), [[Teodor Regedziński]] (+6 −3 =4) i [[Franciszek Sulik]] (+4 −2 =1), a treće Estonije: [[Paul Keres]] (+12 −2 =5), [[Ilmar Raud]] (+7 −5 =5), [[Paul Felix Schmidt]] (+2 −5 =6), [[Gunnar Friedemann]] (+11 −3 =3) i [[Johannes Türn]] (+3 −3 =4). Najbolji igrač bio je [[Ludwig Engels]] sa učinkom 87,5% i osvojenih 14 poena iz 16 partija.

=== Timovi ===
==== A finale====

:{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:left; font-size: 90%&quot; 
! # !!Država !! Igrači !! Bodovi
|-
! style=&quot;background:gold;&quot;|1 
| {{flagcountry|NJE|Nazi}} || [[Erich Eliskases]], [[Paul Michel (šahist)|Paul Michel]], [[Ludwig Engels]], [[Albert Becker (šahist)|Albert Becker]], [[Heinrich Reinhard]] ||align=&quot;center&quot;| 36  
|-
! style=&quot;background:silver;&quot;|2 
| {{flagcountry|POL}} || [[Savielly Tartakower]], [[Miguel Najdorf|Mieczysław Najdorf]], [[Paulino Frydman]], [[Teodor Regedziński]], [[Franciszek Sulik]] ||align=&quot;center&quot;| 35½
|-
! style=&quot;background:#cc9966;&quot;|3 
| {{flagcountry|EST}} || [[Paul Keres]], [[Ilmar Raud]], [[Paul Felix Schmidt]], [[Gunnar Friedemann]], [[Johannes Türn]] ||align=&quot;center&quot;| 33½
|-
! 4 
| {{flagcountry|ŠVE}} || [[Gideon Ståhlberg]], [[Erik Lundin]], [[Nils Bergkvist]], [[Gosta Danielsson]], [[Bengt Ekenberg]] ||align=&quot;center&quot;| 33
|-
! 5 
| {{flagcountry|ARG}} || [[Roberto Grau]], [[Luis Piazzini]], [[Jacobo Bolbochan]], [[Carlos Guimard]], [[Isaias Pleci]] ||align=&quot;center&quot;| 32½
|-
! 6 
| {{flagcountry|ČIM}} || [[Karel Opočensky]], [[Jan Foltys]], [[Jiří Pelikán (šahist)|Jiří Pelikán]], [[Karel Skalička]], [[František Zíta]] ||align=&quot;center&quot;| 32
|-
! 7 
| {{flagcountry|LAT}} || [[Vladimirs Petrovs]], [[Fricis Apšenieks]], [[Movsas Feigins]], [[Lucijs Endzelins]], [[Tenis Melngailis]] ||align=&quot;center&quot;| 31½
|-
! 8 
| {{flagcountry|HOL}} || [[Theo van Scheltinga]], [[Nicolaas Cortlever]], [[Adriaan de Groot]], [[Lodewijk Prins]], [[Chris De Ronde]] ||align=&quot;center&quot;| 30½
|-
! 9 
| {{flagcountry|BMP}} || [[Moshe Czerniak]], [[Yosef Porath]], [[Victor Winz]], [[Zelman Kleinstein]], [[Meir Rauch]]  ||align=&quot;center&quot;| 26
|-
! 10
| {{flagcountry|FRA}} || [[Aleksandar Aljehin]], [[Aristide Gromer]], [[Victor Kahn]], [[Barbatto Rometti]], [[Edmond Dez]]||align=&quot;center&quot;| 24½
|-
! 11 
| {{flagcountry|KUB}} || [[José Raúl Capablanca]],  [[Alberto López]], [[Miguel Alemán Dovo]], [[Rafael Blanco Estera]], [[Francisco Planas García]]    ||align=&quot;center&quot;| 22½
|-
! 12 
| {{flagcountry|ČIL}} || [[Mariano Castillo]], [[Rodrigo Flores]], [[René Letelier]], [[Julio Salas]], [[Enrique Ree]]d ||align=&quot;center&quot;| 22
|-
! 13 
| {{flagcountry|LIT|1918}} || [[Vladas Mikėnas]], [[Povilas Vaitonis]], [[Markas Luckis]], [[Povilas Tautvaišas]], [[Ksaveras Andrašiūnas]] ||align=&quot;center&quot;| 22
|-
! 14 
| {{flagcountry|BRA}} || [[Octavio Trompowsky]], [[Adhemar Silva Rocha]], [[Walter Cruz]], [[Joao de Souza Mendes]], [[Oswaldo Cruz Filho]]  ||align=&quot;center&quot;| 21
|-
! 15 
| {{flagcountry|DAN}} || [[Jens Enevoldsen]], [[Christian Poulsen (šahist)|Christian Poulsen]], [[Alfred Christensen]], [[Ernst Sørensen]], [[Øjvind Larsen]] ||align=&quot;center&quot;| 17½
|-
! -
| {{flagcountry|ENG}}{{efn|name=ENG|Zbog početka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i napada [[Treći rajh|Trećeg rajha]] na [[Poljska|Poljsku]] 1. septembra 1939. godine, engleska ekipa je napustila turnir.}} || [[Conel Hugh O'Donel Alexander]], [[George Alan Thomas]], [[Philip Stuart Milner-Barry]], [[Harry Golombek]], [[Baruch Harold Wood]]) ||align=&quot;center&quot;| -
|}

==== B finale ====
:{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:left; font-size: 90%&quot; 
! # !!Država !! Igrači !! Bodovi
|-
! 16 
| {{flagcountry|ISL|1918}} || [[Baldur Möller]], [[Ásmundur Ásgeirsson]], [[Jón Guðmundsson]], [[Einar Þorvaldsson]], [[Guðmundur Arnlaugsson]] ||align=&quot;center&quot;| 28
|-
! 17 
| {{flagcountry|KAN|1921}} || [[John Morrison (šahist)|John Morrison]], [[Daniel Yanofsky]], [[Haakon Opsahl]], [[Walter Holowach]], [[Walter Helman]] ||align=&quot;center&quot;| 28
|-
! 18 
| {{flagcountry|NOR}} || [[Ernst Rojahn]], [[A. Larsen]], [[Sverre Rebnord]], [[Johannes Austbø]] ||align=&quot;center&quot;| 27
|-
! 19 
| {{flagcountry|URU}} || [[Ernesto Rotunno]], [[Carlos Hounie Fleurquin]], [[Luis Alberto Gulla]], [[Luis Roux Cabral]], [[Alfredo Olivera]] ||align=&quot;center&quot;| 26
|-
! 20 
| {{flagcountry|BUG}} || [[Aleksandar Cvetkov]], [[Oleg Neikirch]], [[Aleksandar Kiprov]], [[Mihajl Kantardžijev]], [[Emil Karastojčev]] ||align=&quot;center&quot;| 25½
|-
! 21 
| {{flagcountry|EKV}} || [[Neptalí Ponce]],  [[Santiago Morales]], [[José Sierra]], [[Suarez Dávila]], [[Miguel Suarez Dávila]], [[Carlos Ayala]] ||align=&quot;center&quot;| 21
|-
! 22 
| {{flagcountry|GUA}} || [[Guillermo Vassaux]], [[José Luis Asturias]], [[Domingo Cruz Bulnes]], [[Carlos Salazar]] ||align=&quot;center&quot;| 15½
|-
! 23 
| {{flagcountry|IRS}} || [[John O'Hanlon (šahist)|John O'Hanlon]], [[John O'Donovan]], [[Gerard Kerlin]], [[William Minnis]], [[William Nash]] ||align=&quot;center&quot;| 15½
|-
! 24 
| {{flagcountry|PER|1825}} || [[Alberto Ismodes Dulanto]], [[Felipe Pinzón Solis]], [[René Castro de Mendoza]], [[Domingo Soto]], [[J. Alberto Cayo]] ||align=&quot;center&quot;| 14
|-
! 25
| {{flagcountry|BOL}} || [[Hugo Cordova]], [[Paul Baender]], [[Jorge Rodríguez Hurtado]], [[Luis Zavala]], [[Reyes Velasco]], [[Victor Reyes Velasco]] ||align=&quot;center&quot;| 10
|-
! 26 
| {{flagcountry|PAR|1842}} || [[Juan Silvano Díaz Pérez]], [[Ernesto Espínola]], [[Luis Laterza]], [[Luis Oscar Boettner]], [[Augusto Aponte]] ||align=&quot;center&quot;| 9½
|}

=== Tabela ===
==== Prva runda ====
; 1. Grupa
:{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size: 90%&quot; 
!#||Država|| {{ZD|POL}}|| {{ZD|ČIM}}|| {{ZD|ENG}}|| {{ZD|BRA|1889}}|| {{ZD|KAN|1921}}|| {{ZD|PER|1825}}|| {{ZD|PAR|1842}} || || +|| −|| =|| 
 |-
 !rowspan=2|1
 |style=&quot;text-align: left&quot;|{{flagcountry|POL}}
 |[[Datoteka:Chess kll44.png|16px]]
 |style=&quot;color: green&quot;|2
 |style=&quot;color: red;&quot;|3
 |style=&quot;color: red;&quot;|3½
 |style=&quot;color: red;&quot;|2½
 |style=&quot;color: red;&quot;|4
 |style=&quot;color: red;&quot;|3½
 !
 |5
 |0
 |1
 |'''18½'''
 |-
 |style=&quot;text-align: left&quot;|{{flagcountry|ČIM}}
 |style=&quot;color: green&quot;|2
 |[[Datoteka:Chess kll44.png|16px]]
 |style=&quot;color: red;&quot;|2½	
 |style=&quot;color: red;&quot;|3½
 |style=&quot;color: red;&quot;|3
 |style=&quot;color: red;&quot;|4
 |style=&quot;color: red;&quot;|3½
 !
 |5
 |0
 |1
 |'''18½'''
 |-
 !3
 |style=&quot;text-align: left&quot;|{{flagcountry|ENG}}
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1½
 |[[Datoteka:Chess kll44.png|16px]]
 |style=&quot;color: red;&quot;|3
 |style=&quot;color: red;&quot;|2½
 |style=&quot;color: red;&quot;|2½
 |style=&quot;color: red;&quot;|3
 !
 |4
 |2
 |0
 |13½
 |-
 !4
 |style=&quot;text-align: left&quot;|{{flagcountry|BRA|1889}} 
 |style=&quot;color: blue;&quot;|½
 |style=&quot;color: blue;&quot;|½
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1
 |[[Datoteka:Chess kll44.png|16px]]
 |style=&quot;color: red;&quot;|3
 |style=&quot;color: red;&quot;|3½
 |style=&quot;color: red;&quot;|4
 !
 |3
 |3
 |0
 |12½
 |- style=&quot;border-top:2px solid grey;&quot;
 !5
 |style=&quot;text-align: left&quot;|{{flagcountry|KAN|1921}}
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1½
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1½
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1
 |[[Datoteka:Chess kll44.png|16px]]
 |style=&quot;color: red;&quot;|3½
 |style=&quot;color: red;&quot;|2½
 !
 |2
 |4
 |0
 |11
 |-
 !6
 |style=&quot;text-align: left&quot;|{{flagcountry|PER|1825}}
 |style=&quot;color: blue;&quot;|0
 |style=&quot;color: blue;&quot;|0
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1½
 |style=&quot;color: blue;&quot;|½
 |style=&quot;color: blue;&quot;|½
 |[[Datoteka:Chess kll44.png|16px]]
 |style=&quot;color: red;&quot;|2½
 !
 |1
 |5
 |0
 |5
 |-
 !7
 |style=&quot;text-align: left&quot;|{{flagcountry|PAR|1842}} 
 |style=&quot;color: blue;&quot;|½
 |style=&quot;color: blue;&quot;|½
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1
 |style=&quot;color: blue;&quot;|0
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1½
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1½
 |[[Datoteka:Chess kll44.png|16px]]
 !
 |0
 |6
 |0
 |5
|}

; 2. Grupa
:{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size: 90%&quot; 
!#||Država|| {{ZD|LAT}}|| {{ZD|NJE|Nazi}}|| {{ZD|ČIL}}|| {{ZD|FRA}}|| {{ZD|BUG}}|| {{ZD|URU}}|| {{ZD|BOL}} || || +|| −|| =|| 
 |-
 |-
 !1
 |style=&quot;text-align: left&quot;|{{flagcountry|LAT}}
 |[[Datoteka:Chess kll44.png|16px]]
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1½
 |style=&quot;color: red;&quot;|3½
 |style=&quot;color: red;&quot;|2½
 |style=&quot;color: red;&quot;|3
 |style=&quot;color: red;&quot;|3
 |style=&quot;color: red;&quot;|4
 !
 |5
 |1
 |0
 |'''17½'''
 |-
 !2
 |style=&quot;text-align: left&quot;|{{flagcountry|NJE|Nazi}} 
 |style=&quot;color: red;&quot;|2½
 |[[Datoteka:Chess kll44.png|16px]]
 |style=&quot;color: red;&quot;|2½	
 |style=&quot;color: green&quot;|2
 |style=&quot;color: red;&quot;|3
 |style=&quot;color: red;&quot;|2½
 |style=&quot;color: red;&quot;|3½
 !
 |5
 |0
 |1
 |16
 |-
 !3
 |style=&quot;text-align: left&quot;|{{flagcountry|ČIL}}
 |style=&quot;color: blue;&quot;|½
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1½
 |[[Datoteka:Chess kll44.png|16px]]
 |style=&quot;color: red;&quot;|2½
 |style=&quot;color: red;&quot;|3
 |style=&quot;color: red;&quot;|3
 |style=&quot;color: red;&quot;|3½
 !
 |4
 |2
 |0
 |14
 |-
 !4
 |style=&quot;text-align: left&quot;|{{flagcountry|FRA}}
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1½
 |style=&quot;color: green&quot;|2
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1½
 |[[Datoteka:Chess kll44.png|16px]]
 |style=&quot;color: green&quot;|2
 |style=&quot;color: red;&quot;|3
 |style=&quot;color: red;&quot;|3½
 !
 |2
 |2
 |2
 |13½
 |- style=&quot;border-top:2px solid grey;&quot;
 !5
 |style=&quot;text-align: left&quot;|{{flagcountry|BUG}}
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1
 |style=&quot;color: green&quot;|2
 |[[Datoteka:Chess kll44.png|16px]]
 |style=&quot;color: red;&quot;|3
 |style=&quot;color: green&quot;|2
 !
 |1
 |3
 |2
 |10
 |-
 !6
 |style=&quot;text-align: left&quot;|{{flagcountry|URU}}
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1½
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1
 |[[Datoteka:Chess kll44.png|16px]]
 |style=&quot;color: red;&quot;|3
 !
 |1
 |5
 |0
 |8½
 |-
 !7
 |style=&quot;text-align: left&quot;|{{flagcountry|BOL}}
 |style=&quot;color: blue;&quot;|0
 |style=&quot;color: blue;&quot;|½
 |style=&quot;color: blue;&quot;|½
 |style=&quot;color: blue;&quot;|½
 |style=&quot;color: green&quot;|2
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1
 |[[Datoteka:Chess kll44.png|16px]]
 !
 |0
 |5
 |1
 |4½
|}

;3. Grupa
:{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size: 90%&quot; 
!#||Država|| {{ZD|ARG}}|| {{ZD|LIT|1918}}|| {{ZD|HOL}}|| {{ZD|DAN}}|| {{ZD|ISL|1918}}|| {{ZD|IRS}}|| {{ZD|EKV}} || || +|| −|| =|| 
 |-
 !1
 |style=&quot;text-align: left&quot;|{{flagcountry|ARG}}
 |[[Datoteka:Chess kll44.png|16px]]
 |style=&quot;color: red;&quot;|2½
 |style=&quot;color: red;&quot;|3
 |style=&quot;color: red;&quot;|2½
 |style=&quot;color: red;&quot;|2½
 |style=&quot;color: red;&quot;|3½
 |style=&quot;color: red;&quot;|4
 !
 |6
 |0
 |0
 |'''18'''
 |-
 !2
 |style=&quot;text-align: left&quot;|{{flagcountry|LIT|1918)}} 
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1½
 |[[Datoteka:Chess kll44.png|16px]]
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1½	
 |style=&quot;color: red;&quot;|3
 |style=&quot;color: red;&quot;|2½
 |style=&quot;color: red;&quot;|4
 |style=&quot;color: red;&quot;|4
 !
 |4
 |2
 |0
 |16½
 |-
 !3
 |style=&quot;text-align: left&quot;|{{flagcountry|HOL}}
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1
 |style=&quot;color: red;&quot;|2½
 |[[Datoteka:Chess kll44.png|16px]]
 |style=&quot;color: green&quot;|2
 |style=&quot;color: red;&quot;|2½
 |style=&quot;color: red;&quot;|3½
 |style=&quot;color: red;&quot;|3½
 !
 |4
 |1
 |1
 |15
 |-
 !4
 |style=&quot;text-align: left&quot;|{{flagcountry|DAN}}
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1½
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1
 |style=&quot;color: green&quot;|2
 |[[Datoteka:Chess kll44.png|16px]]
 |style=&quot;color: green&quot;|2
 |style=&quot;color: red;&quot;|4
 |style=&quot;color: red;&quot;|3
 !
 |2
 |2
 |2
 |13½
 |- style=&quot;border-top:2px solid grey;&quot;
 !5
 |style=&quot;text-align: left&quot;|{{flagcountry|ISL|1918}}
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1½
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1½
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1½
 |style=&quot;color: green&quot;|2
 |[[Datoteka:Chess kll44.png|16px]]
 |style=&quot;color: red;&quot;|3½
 |style=&quot;color: red;&quot;|3
 !
 |2
 |3
 |1
 |13
 |-
 !6
 |style=&quot;text-align: left&quot;|{{flagcountry|IRS}}
 |style=&quot;color: blue;&quot;|½
 |style=&quot;color: blue;&quot;|0
 |style=&quot;color: blue;&quot;|½
 |style=&quot;color: blue;&quot;|0
 |style=&quot;color: blue;&quot;|½
 |[[Datoteka:Chess kll44.png|16px]]
 |style=&quot;color: red;&quot;|3
 !
 |1
 |5
 |0
 |4½
 |-
 !7
 |style=&quot;text-align: left&quot;|{{flagcountry|EKV}}
 |style=&quot;color: blue;&quot;|0
 |style=&quot;color: blue;&quot;|0
 |style=&quot;color: blue;&quot;|½
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1
 |[[Datoteka:Chess kll44.png|16px]]
 !
 |0
 |6
 |0
 |3½
|}

;4. Grupa
:{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size: 90%&quot; 
!#||Država|| {{ZD|ŠVE}}|| {{ZD|EST}}|| {{ZD|BMP}}|| {{ZD|KUB}}|| {{ZD|NOR}}|| {{ZD|GUA}}|| || +|| −|| =||
 |-
 !1
 |style=&quot;text-align: left&quot;|{{flagcountry|ŠVE}}
 |[[Datoteka:Chess kll44.png|16px]]
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1
 |style=&quot;color: red;&quot;|2½
 |style=&quot;color: red;&quot;|2½
 |style=&quot;color: red;&quot;|4
 |style=&quot;color: red;&quot;|4
 !
 |4
 |1
 |0
 |'''14'''
 |-
 !2
 |style=&quot;text-align: left&quot;|{{flagcountry|EST}}
 |style=&quot;color: red;&quot;|3
 |[[Datoteka:Chess kll44.png|16px]]
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1½
 |style=&quot;color: red;&quot;|2½
 |style=&quot;color: green&quot;|2
 |style=&quot;color: red;&quot;|4
 !
 |3
 |1
 |1
 |13
 |-
 !3
 |style=&quot;text-align: left&quot;|{{flagcountry|BMP}}
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1½
 |style=&quot;color: red;&quot;|2½
 |[[Datoteka:Chess kll44.png|16px]]
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1
 |style=&quot;color: red;&quot;|3½
 |style=&quot;color: red;&quot;|2½
 !
 |3
 |2
 |0
 |11
 |-
 !4
 |style=&quot;text-align: left&quot;|{{flagcountry|KUB}}
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1½
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1½
 |style=&quot;color: red;&quot;|3
 |[[Datoteka:Chess kll44.png|16px]]
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1
 |style=&quot;color: red;&quot;|3
 !
 |2
 |3
 |0
 |10
 |- style=&quot;border-top:2px solid grey;&quot;
 !5
 |style=&quot;text-align: left&quot;|{{flagcountry|NOR}}
 |style=&quot;color: blue;&quot;|0
 |style=&quot;color: green&quot;|2
 |style=&quot;color: blue;&quot;|½
 |style=&quot;color: red;&quot;|3
 |[[Datoteka:Chess kll44.png|16px]]
 |style=&quot;color: red;&quot;|2½
 !
 |2
 |2
 |1
 |8
 |-
 !6
 |style=&quot;text-align: left&quot;|{{flagcountry|GUA}}
 |style=&quot;color: blue;&quot;|0
 |style=&quot;color: blue;&quot;|0
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1½
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1½
 |[[Datoteka:Chess kll44.png|16px]]
 !
 |0
 |5
 |0
 |4
|}

==== Finale ====
; Grupa A
:{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size: 90%&quot; 
!#||Država|| {{ZD|NJE|Nazi}} || {{ZD|POL}} || {{ZD|EST}} || {{ZD|ŠVE}} || {{ZD|ARG}} || {{ZD|ČIM}} || {{ZD|LAT}} || {{ZD|HOL}} || {{ZD|BMP}} || {{ZD|FRA}} || {{ZD|KUB}} || {{ZD|ČIL}} || {{ZD|LIT|1918}} || {{ZD|BRA|1889}} || {{ZD|DAN}} || ||+||=||-||P||T
|- 
 | bgcolor=&quot;gold&quot;|1||style=&quot;text-align:left&quot; |{{flagcountry|NJE|Nazi}} 
 |[[Datoteka:Chess kll44.png|16px]]
 |style=&quot;color: black&quot;|''2''{{efn|name=DE|Zbog početka Drugog svjetskog rata, mečevi Njemačke protiv Poljske i Francuske, koje su de facto bile u ratu, dogovoren je neriješen rezultat.}}
 |style=&quot;color: red;&quot;|2½ 
 |style=&quot;color: red;&quot;|3
 |style=&quot;color: red;&quot;|3
 |style=&quot;color: red;&quot;|3
 |style=&quot;color: red;&quot;|3
 |style=&quot;color: green&quot;|2
 |style=&quot;color: black&quot;|''2''{{efn|name=PAL|Zbog bojkota palestinskog tima uzrokovanog napadom Njemačke na Poljsku, kao i progona Židova u Njemačkoj, dogovoren je neriješen rezultat.}}
 |style=&quot;color: black&quot;|''2''{{efn|name=DE|}}
 |style=&quot;color: red;&quot;|3½
 |style=&quot;color: green&quot;|2
 |style=&quot;color: red;&quot;|3
 |style=&quot;color: red;&quot;|2½ 
 |style=&quot;color: red;&quot;|2½ 
 !
 |9
 |0
 |5
 |'''36'''
 |24
 |-
 | bgcolor=&quot;silver&quot;|2||style=&quot;text-align:left&quot; | {{flagcountry|POL}}
 |style=&quot;color: black&quot;|''2''{{efn|name=DE|}}
 |[[Datoteka:Chess kll44.png|16px]]
 |style=&quot;color: red;&quot;|2½ 
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1½
 |style=&quot;color: red;&quot;|2½ 
 |style=&quot;color: black&quot;|''2''{{efn|name=ČIM|}}
 |style=&quot;color: green&quot;|2
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1½
 |style=&quot;color: green&quot;|2
 |style=&quot;color: red;&quot;|4
 |style=&quot;color: red;&quot;|3½
 |style=&quot;color: green&quot;|2
 |style=&quot;color: red;&quot;|4
 |style=&quot;color: red;&quot;|2½ 
 |style=&quot;color: red;&quot;|3½
 !
 |7
 |2
 |5
 |35½
 |20
 |-
 | bgcolor=&quot;cc9966&quot;|3||style=&quot;text-align:left&quot;|{{flagcountry|EST}}
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1½
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1½
 |[[Datoteka:Chess kll44.png|16px]]
 |style=&quot;color: green&quot;|2
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1½
 |style=&quot;color: red;&quot;|3
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1½
 |style=&quot;color: red;&quot;|2½ 
 |style=&quot;color: green&quot;|2
 |style=&quot;color: green&quot;|2
 |style=&quot;color: red;&quot;|3
 |style=&quot;color: red;&quot;|3
 |style=&quot;color: red;&quot;|3½
 |style=&quot;color: red;&quot;|3½
 |style=&quot;color: red;&quot;|3
 !
 |7
 |4
 |3
 |33½
 |18
 |-
 !4
 |style=&quot;text-align: left&quot;|{{flagcountry|SWE}}
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1
 |style=&quot;color: red;&quot;|2½ 
 |style=&quot;color: green&quot;|2
 |[[Datoteka:Chess kll44.png|16px]]
 |style=&quot;color: red;&quot;|3½
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1½
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1½
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1½
 |style=&quot;color: green&quot;|2
 |style=&quot;color: red;&quot;|3
 |style=&quot;color: red;&quot;|3½
 |style=&quot;color: red;&quot;|3
 |style=&quot;color: red;&quot;|2½ 
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1½
 |style=&quot;color: red;&quot;|4
 !
 |7
 |5
 |2
 |33
 |17
 |-
 !5
 |style=&quot;text-align: left&quot;|{{flagcountry|ARG}}
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1½
 |style=&quot;color: red;&quot;|2½ 
 |style=&quot;color: blue;&quot;|½
 |[[Datoteka:Chess kll44.png|16px]]
 |style=&quot;color: red;&quot;|3½
 |style=&quot;color: red;&quot;|2½ 
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1½
 |style=&quot;color: black&quot;|''2''{{efn|name=ARG|}}
 |style=&quot;color: red;&quot;|2½ 
 |style=&quot;color: red;&quot;|2½ 
 |style=&quot;color: red;&quot;|3½
 |style=&quot;color: red;&quot;|3
 |style=&quot;color: red;&quot;|3½
 |style=&quot;color: red;&quot;|2½ 
 !
 |9
 |4
 |1
 |32½
 |20
 |-
 !6
 |style=&quot;text-align: left&quot;|{{flagcountry|ČIM}}
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1
 |style=&quot;color: black&quot;|''2''{{efn|name=ČIM|Pritiskom njemačkog tima na češki tim, mečevi sa Francuskom i Poljskom nisu odigrani, te je dogovoren neriješen rezultat.}}
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1
 |style=&quot;color: red;&quot;|2½ 
 |style=&quot;color: blue;&quot;|½
 |[[Datoteka:Chess kll44.png|16px]]
 |style=&quot;color: red;&quot;|3½
 |style=&quot;color: red;&quot;|3½
 |style=&quot;color: red;&quot;|2½ 
 |style=&quot;color: black&quot;|''2''{{efn|name=ČIM|}}
 |style=&quot;color: red;&quot;|3
 |style=&quot;color: red;&quot;|2½ 
 |style=&quot;color: green&quot;|2
 |style=&quot;color: red;&quot;|3½
 |style=&quot;color: red;&quot;|2½ 
 !
 |8
 |3
 |3
 |32
 |20
 |-
 !7
 |style=&quot;text-align: left&quot;|{{flagcountry|LAT}}
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1
 |style=&quot;color: green&quot;|2
 |style=&quot;color: red;&quot;|2½ 
 |style=&quot;color: red;&quot;|2½ 
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1½
 |style=&quot;color: blue;&quot;|½
 |[[Datoteka:Chess kll44.png|16px]]
 |style=&quot;color: green&quot;|2
 |style=&quot;color: red;&quot;|3
 |style=&quot;color: red;&quot;|2½ 
 |style=&quot;color: red;&quot;|2½ 
 |style=&quot;color: red;&quot;|3½
 |style=&quot;color: red;&quot;|3
 |style=&quot;color: red;&quot;|2½ 
 |style=&quot;color: red;&quot;|2½ 
 !
 |9
 |3
 |2
 |31½
 |21
 |-
 !8
 |style=&quot;text-align: left&quot;|{{flagcountry|NED}}
 |style=&quot;color: green&quot;|2
 |style=&quot;color: red;&quot;|2½ 
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1½
 |style=&quot;color: red;&quot;|2½ 
 |style=&quot;color: red;&quot;|2½ 
 |style=&quot;color: blue;&quot;|½
 |style=&quot;color: green&quot;|2
 |[[Datoteka:Chess kll44.png|16px]]
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1½
 |style=&quot;color: green&quot;|2
 |style=&quot;color: green&quot;|2
 |style=&quot;color: red;&quot;|3
 |style=&quot;color: green&quot;|2
 |style=&quot;color: red;&quot;|2½ 
 |style=&quot;color: red;&quot;|4
 !
 |6
 |3
 |5
 |30½
 |18
 |-
 !9
 |style=&quot;text-align: left&quot;|{{flagcountry|BMP}} 
 |style=&quot;color: black&quot;|''2''{{efn|name=PAL|}}
 |style=&quot;color: green&quot;|2
 |style=&quot;color: green&quot;|2
 |style=&quot;color: green&quot;|2
 |style=&quot;color: black&quot;|''2''{{efn|name=ARG|Argentinski tim je u znak solidarnosti, te sukoba između njemačkog i palestinskog tima, odlučio registrirati meč sa Palestinom 2:2}}
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1½
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1
 |style=&quot;color: red;&quot;|2½ 
 |[[Datoteka:Chess kll44.png|16px]]
 |style=&quot;color: red;&quot;|2½ 
 |style=&quot;color: red;&quot;|3
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1½
 |style=&quot;color: red;&quot;|2½ 
 |style=&quot;color: blue;&quot;|½
 !
 |4
 |5
 |5
 |26
 |14
 |-
 !10
 |style=&quot;text-align: left&quot;|{{flagcountry|FRA}}
 |style=&quot;color: black&quot;|''2''{{efn|name=DE|}}
 |style=&quot;color: blue;&quot;|0
 |style=&quot;color: green&quot;|2
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1½
 |style=&quot;color: black&quot;|''2''{{efn|name=ČIM|}}
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1½
 |style=&quot;color: green&quot;|2
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1½
 |[[Datoteka:Chess kll44.png|16px]]
 |style=&quot;color: green&quot;|2
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1
 |style=&quot;color: green&quot;|2
 |style=&quot;color: green&quot;|2
 |style=&quot;color: red;&quot;|4
 !
 |1
 |6
 |7
 |24½
 |10
 |-
 !11
 |style=&quot;text-align: left&quot;|{{flagcountry|KUB}}
 |style=&quot;color: blue;&quot;|½
 |style=&quot;color: blue;&quot;|½
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1
 |style=&quot;color: blue;&quot;|½
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1½
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1½
 |style=&quot;color: green&quot;|2
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1
 |style=&quot;color: green&quot;|2
 |[[Datoteka:Chess kll44.png|16px]]
 |style=&quot;color: red;&quot;|3
 |style=&quot;color: red;&quot;|3
 |style=&quot;color: red;&quot;|2½ 
 |style=&quot;color: red;&quot;|2½ 
 !
 |4
 |8
 |2
 |22½
 |11
 |-
 !12
 |style=&quot;text-align: left&quot;|{{flagcountry|ČIL}}
 |style=&quot;color: green&quot;|2
 |style=&quot;color: green&quot;|2
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1
 |style=&quot;color: blue;&quot;|½
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1½
 |style=&quot;color: blue;&quot;|½
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1
 |style=&quot;color: red;&quot;|3
 |style=&quot;color: red;&quot;|3
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1
 |[[Datoteka:Chess kll44.png|16px]]
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1½
 |style=&quot;color: red;&quot;|2½ 
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1½
 !
 |3
 |9
 |2
 |22
 |9
 |-
 !13
 |style=&quot;text-align: left&quot;|{{flagcountry|LIT|1918}}
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1
 |style=&quot;color: blue;&quot;|0
 |style=&quot;color: blue;&quot;|½
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1½
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1
 |style=&quot;color: green&quot;|2
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1
 |style=&quot;color: green&quot;|2
 |style=&quot;color: red;&quot;|2½ 
 |style=&quot;color: green&quot;|2
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1
 |style=&quot;color: red;&quot;|2½ 
 |[[Datoteka:Chess kll44.png|16px]]
 |style=&quot;color: green&quot;|2
 |style=&quot;color: red;&quot;|3
 !
 |3
 |7
 |4
 |22
 |11
 |-
 !14
 |style=&quot;text-align: left&quot;|{{flagcountry|BRA|1889}} 
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1½
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1½
 |style=&quot;color: blue;&quot;|½
 |style=&quot;color: red;&quot;|2½ 
 |style=&quot;color: blue;&quot;|½
 |style=&quot;color: blue;&quot;|½
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1½
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1½
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1½
 |style=&quot;color: green&quot;|2
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1½
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1½
 |style=&quot;color: green&quot;|2
 |[[Datoteka:Chess kll44.png|16px]]
 |style=&quot;color: red;&quot;|2½ 
 !
 |2
 |10
 |2
 |21
 |7
 |-
 !15
 |style=&quot;text-align: left&quot;|{{flagcountry|DEN}}
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1½
 |style=&quot;color: blue;&quot;|½
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1
 |style=&quot;color: blue;&quot;|0
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1½
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1½
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1½
 |style=&quot;color: blue;&quot;|0
 |style=&quot;color: red;&quot;|3½
 |style=&quot;color: blue;&quot;|0
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1½
 |style=&quot;color: red;&quot;|2½ 
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1½
 |[[Datoteka:Chess kll44.png|16px]]
 !
 |2
 |12
 |0
 |17½
 |5
|}

; Grupa B
:{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size: 90%&quot; 
!#||Država|| {{ZD|ISL|1918}} || {{ZD|KAN|1921}} || {{ZD|NOR}} || {{ZD|URU}} || {{ZD|BUG}} || {{ZD|EKV}} || {{ZD|GUA}} || {{ZD|IRS}} || {{ZD|PER}} || {{ZD|BOL}} || {{ZD|PAR|1842}} || ||+||=||-||P||T
 |-
 |16
 |style=&quot;text-align: left&quot;|{{flagcountry|ISL|1918}} 
 |[[Datoteka:Chess kll44.png|16px]]
 |style=&quot;color: red;&quot;|2½ 
 |style=&quot;color: green&quot;|2
 |style=&quot;color: red;&quot;|3 
 |style=&quot;color: red;&quot;|2½ 
 |style=&quot;color: red;&quot;|3 
 |style=&quot;color: red;&quot;|3½ 
 |style=&quot;color: red;&quot;|2½ 
 |style=&quot;color: green&quot;|2 
 |style=&quot;color: red;&quot;|4 
 |style=&quot;color: red;&quot;|3
 !
 |8
 |0
 |2
 |'''28'''
 |18
 |-
 |17
 |style=&quot;text-align: left&quot;|{{flagcountry|KAN|1921}}
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1½
 |[[Datoteka:Chess kll44.png|16px]]
 |style=&quot;color: red;&quot;|3
 |style=&quot;color: green&quot;|2
 |style=&quot;color: red;&quot;|3
 |style=&quot;color: red;&quot;|3
 |style=&quot;color: green&quot;|2
 |style=&quot;color: red;&quot;|3½
 |style=&quot;color: red;&quot;|3½
 |style=&quot;color: red;&quot;|3½
 |style=&quot;color: red;&quot;|3
 !
 |7
 |1
 |2
 |'''28'''
 |16
 |-
 |18
 |style=&quot;text-align: left&quot;|{{flagcountry|NOR}}
 |style=&quot;color: green&quot;|2
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1
 |[[Datoteka:Chess kll44.png|16px]]
 |style=&quot;color: red;&quot;|2½
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1½
 |style=&quot;color: red;&quot;|3
 |style=&quot;color: red;&quot;|4
 |style=&quot;color: green&quot;|2
 |style=&quot;color: red;&quot;|3½
 |style=&quot;color: red;&quot;|3½
 |style=&quot;color: red;&quot;|4
 !
 |6
 |2
 |2
 |27
 |14
 |-
 |19
 |style=&quot;text-align: left&quot;|{{flagcountry|URU}}
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1  	
 |style=&quot;color: green&quot;|2  	
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1½
 |[[Datoteka:Chess kll44.png|16px]]
 |style=&quot;color: red;&quot;|3  	
 |style=&quot;color: green&quot;|2  	
 |style=&quot;color: red;&quot;|3½  	
 |style=&quot;color: red;&quot;|3½  	
 |style=&quot;color: red;&quot;|2½  	
 |style=&quot;color: red;&quot;|3  	
 |style=&quot;color: red;&quot;|4
 !
 |6
 |2
 |2
 |26
 |14
 |-
 |20
 |style=&quot;text-align: left&quot;|{{flagcountry|BUG}}
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1½
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1
 |style=&quot;color: red;&quot;|2½
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1
 |[[Datoteka:Chess kll44.png|16px]]
 |style=&quot;color: red;&quot;|3
 |style=&quot;color: red;&quot;|4
 |style=&quot;color: red;&quot;|2½
 |style=&quot;color: red;&quot;|3½
 |style=&quot;color: red;&quot;|3½
 |style=&quot;color: red;&quot;|3
 !
 |7
 |3
 |0
 |25½
 |14
 |-
 |21
 |style=&quot;text-align: left&quot;|{{flagcountry|EKV}}
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1
 |style=&quot;color: green&quot;|2
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1
 |[[Datoteka:Chess kll44.png|16px]]
 |style=&quot;color: red;&quot;|3
 |style=&quot;color: red;&quot;|2½
 |style=&quot;color: red;&quot;|3
 |style=&quot;color: red;&quot;|3½
 |style=&quot;color: red;&quot;|3
 !
 |5
 |1
 |4
 |21
 |11
 |-
 |22
 |style=&quot;text-align: left&quot;|{{flagcountry|GUA}}
 |style=&quot;color: blue;&quot;|½
 |style=&quot;color: green&quot;|2
 |style=&quot;color: blue;&quot;|0
 |style=&quot;color: blue;&quot;|½
 |style=&quot;color: blue;&quot;|0
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1
 |[[Datoteka:Chess kll44.png|16px]]
 |style=&quot;color: red;&quot;|2½
 |style=&quot;color: red;&quot;|3
 |style=&quot;color: red;&quot;|3
 |style=&quot;color: red;&quot;|3
 !
 |4
 |5
 |1
 |15½
 |9
 |-
 |23
 |style=&quot;text-align: left&quot;|{{flagcountry|IRS}}
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1½
 |style=&quot;color: blue;&quot;|½
 |style=&quot;color: green&quot;|2
 |style=&quot;color: blue;&quot;|½
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1½
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1½
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1½
 |[[Datoteka:Chess kll44.png|16px]]
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1½
 |style=&quot;color: red;&quot;|2½
 |style=&quot;color: red;&quot;|2½
 !
 |2
 |1
 |7
 |15½
 |5
 |-
 |24
 |style=&quot;text-align: left&quot;|{{flagcountry|PER}}
 |style=&quot;color: green&quot;|2
 |style=&quot;color: blue;&quot;|½
 |style=&quot;color: blue;&quot;|½
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1½
 |style=&quot;color: blue;&quot;|½
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1
 |style=&quot;color: red;&quot;|2½
 |[[Datoteka:Chess kll44.png|16px]]
 |style=&quot;color: green&quot;|2 
 |style=&quot;color: red;&quot;|2½
 !
 |2
 |6
 |2
 |14
 |6
 |-
 |25
 |style=&quot;text-align: left&quot;|{{flagcountry|BOL}}
 |style=&quot;color: blue;&quot;|0 
 |style=&quot;color: blue;&quot;|½ 
 |style=&quot;color: blue;&quot;|½ 
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1 
 |style=&quot;color: blue;&quot;|½
 |style=&quot;color: blue;&quot;|½
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1½ 
 |style=&quot;color: green&quot;|2
 |[[Datoteka:Chess kll44.png|16px]]
 |style=&quot;color: red;&quot;|2½
 !
 |1
 |8
 |1
 |10
 |3
 |-
 |26
 |style=&quot;text-align: left&quot;|{{flagcountry|PAR|1842}}
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1 
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1 
 |style=&quot;color: blue;&quot;|0 
 |style=&quot;color: blue;&quot;|0 
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1 
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1 
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1  	
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1½ 
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1½ 
 |style=&quot;color: blue;&quot;|1½
 |[[Datoteka:Chess kll44.png|16px]]
 !
 |0
 |10
 |0
 |9½
 |0
|}

===Pojedinačne medalje ===
Na ovoj su olimpijadi po peti put dodjeljivana priznanja za osvojena mjesta koja su kategorizirana po rasporedu (tabla) na kojem je šahista tokom turnira igrao.

:{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:left; font-size: 90%&quot; 
! ||colspan=2| Tabla 1 !!colspan=2| Tabla 2 !!colspan=2|Tabla 3 !!colspan=2|Tabla 4 !!colspan=2|Rezerva 
|-
! style=&quot;background:gold;&quot;|1 
| {{flagathlete|[[José Raúl Capablanca]]|KUB}}|| align=&quot;center&quot;| 11½ / 16&lt;br/&gt; &lt;small&gt;(71,9%)&lt;/small&gt; 
| {{flagathlete|[[Heinz Foerder]]|BMP}} &lt;br/&gt; {{flagathlete|[[Miguel Najdorf|Mieczysław Najdorf]]|POL}}|| align=&quot;center&quot;| 11 / 14&lt;br/&gt; &lt;small&gt;(78,6%)&lt;/small&gt; 
| {{flagathlete|[[Ludwig Engels]]|NJE|Nazi}}|| align=&quot;center&quot;| 14 / 16&lt;br/&gt; &lt;small&gt;(87,5%)&lt;/small&gt; 
| {{flagathlete|[[Gunnar Friedemann]]|EST}}|| align=&quot;center&quot;| 12½ / 17&lt;br/&gt; &lt;small&gt;(73,5%)&lt;/small&gt; 
| {{flagathlete|[[Isaías Pleci]]|ARG}}|| align=&quot;center&quot;| 15 / 19&lt;br/&gt; &lt;small&gt;(78,9%)&lt;/small&gt; 
|-
! style=&quot;background:silver;&quot;|2
| {{flagathlete|[[Aleksandar Aljehin]]|FRA}}|| align=&quot;center&quot;| 12½ / 16&lt;br/&gt; &lt;small&gt;(78,1%)&lt;/small&gt; 
| colspan=2| 
| {{flagathlete|[[Paulino Frydman]]|POL}}|| align=&quot;center&quot;| 13 / 17&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(76,5%)&lt;/small&gt;
| {{flagathlete|[[Lodewijk Prins]]|HOL}}|| align=&quot;center&quot;| 11 / 16&lt;br/&gt; &lt;small&gt;(68,6%)&lt;/small&gt; 
| {{flagathlete|[[Zita František]]|ČIM}}|| align=&quot;center&quot;| 12 / 16&lt;br/&gt; &lt;small&gt;(75,0%)&lt;/small&gt; 
|-
! style=&quot;background:#cc9966;&quot;|3  
| {{flagathlete|[[Vladimirs Petrovs]]|LAT}} || align=&quot;center&quot;| 13½ / 19&lt;br/&gt; &lt;small&gt;(71,1%)&lt;/small&gt; 
| {{flagathlete|[[Erik Lundin]]|ŠVE}}|| align=&quot;center&quot;|10½ / 16&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(65,6%)&lt;/small&gt;
| {{flagathlete|[[Jacobo Bolbochán]]|ARG}}|| align=&quot;center&quot;| 13 / 19&lt;br/&gt; &lt;small&gt;(68,4%)&lt;/small&gt; 
| {{flagathlete|[[Teodor Regedziński]]|POL}}|| align=&quot;center&quot;| 8 / 13&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(61,5%)&lt;/small&gt;   
| {{flagathlete|[[Enrique Reed Valenzuela]]|ČIL}}|| align=&quot;center&quot;| 10½ / 16&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(65,6%)&lt;/small&gt;
|}

== Posljedice ==
Nakon završetka olimijade mnogi igrači se nisu htjeli vratiti u Evropu. Argentinska je vlada ponudila azil, pod uslovom da učestvuju u razvoju šahovskog sporta u Argentini. Tako su slijedeći šahisti ostali u Argenitini: [[Miguel Najdorf|Mieczysław Najdorf]], [[Paulino Frydman]], [[Gideon Ståhlberg]], [[Erich Eliskases]], [[Paul Michel (šahist)|Paul Michel]], [[Ludwig Engels]], [[Albert Becker (šahist)|Albert Becker]], [[Heinrich Reinhardt]], [[Jiří Pelikán (šahist)|Jiří Pelikán]], [[Karel Skalička]], [[Markas Luckis]], [[Movsas Feigins]], [[Ilmar Raud]], [[Moshe Czerniak]], [[Meir Rauch]], [[Victor Winz]], [[Aristide Gromer]], [[Franciszek Sulik]], [[Adolf Seitz]], [[Chris De Ronde]], [[John Francis O'Donovan]], [[Zelman Kleinstein]], [[Sonja Graf]] i [[Paulette Schwartzmann]].&lt;ref&gt;{{cite web |title=List of players who remained in Argentina in 1939 (notes in '''Spanish''') |url=http://ar.geocities.com/carloseadrake/AJEDREZ/Asilados_1939.htm |work= |archive-url=https://www.webcitation.org/5kg6Gf6Rc?url=http://ar.geocities.com/carloseadrake/AJEDREZ/Asilados_1939.htm |archive-date=21. 10. 2009 |df= |access-date=17. 7. 2017 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; što je za posljedicu imalo pojačanje kvaliteta šaha u Argentini, a selekcije Poljska se nikada više nije oporavila niti osvajala značajnija mjesta na olimpijadama. Pored igrača židovskog porijekla, u Argentini je ostala i čitava ekipa Trećeg rajha.
 
== Pobjednici ==
&lt;center&gt;
{|{{Bilans medalja
|Sport    = Bilans medalja na održanim šahovskim olimpijadama (m)
|Broj     = 8
|Logo     = Chess Icon.png
}}
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| 1.
{{Bilans medalja/Red|SAD|4|1|0|5|1912}}
| 2.
{{Bilans medalja/Red|Mađarska|2|2|0|4|1920}}
| 3.
{{Bilans medalja/Red|Poljska|1|2|3|6}}
| 4.
{{Bilans medalja/Red|Njemačka|1|0|1|2|Nazi}}
| rowspan=2| 5.
{{Bilans medalja/Red|ČEH|0|1|1|2}}
{{Bilans medalja/Red|ŠVE|0|1|1|2}}
| 7.
{{Bilans medalja/Red|Danska|0|1|0|1}}
| rowspan=2| 8.
{{Bilans medalja/Red|ENG|0|0|1|1}}
{{Bilans medalja/Red|EST|0|0|1|1}}
{{Bilans medalja/RedU|8|8|8|24}}
|}
&lt;/center&gt;

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.olimpbase.org/1939/1939in.html Šahovska olimpijada 1939.] na ''OlimpBaseu''

{{Šah portal}}
{{Šahovske olimpijade}}

[[Kategorija:1939. u šahu|Olimpijada]]
[[Kategorija:Šah u Buenos Airesu|Olimpijada 1939.]]</text>
      <sha1>1xzm1vk7qr9urbd6gbk9nhu991nt2wz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Andora na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>435210</id>
    <revision>
      <id>3940650</id>
      <parentid>3916028</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T05:13:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940650</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2426" sha1="m9uxxy2b7exmqagly3hg0cuv388wli4" xml:space="preserve">{{Infokutija država na takmičenju
| IAAF               = AND
| atletski_savez     = [[Atletski savez Andore|Federació Andorrana d'Atletisme (FAA)]]
| godina             = 2017.
| datum_početka      = 4. august
| datum_završetka    = 13. august
| takmičenje_dativ   = Svjetskom prvenstvu u atletici
| link_ka_takmičenju = 
| lokacija_dativ     = [[London]]u, [[UK]]
| sportovi           = 
| discipline         = 1
| takmičenja         = 
| takmičari          = 1
| takmičari_muškarci = 1
| takmičari_žene     = 
| službenici         = 
| zlato              = 0
| srebro             = 0
| bronza             = 0
| plasman            = -
| početna_godina     = 1983
| učešća             = auto
| također_pogledajte = 
| veb-sajt           = {{URL|faa.ad}}
}}
'''[[Andora|Andoru]]''' je na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017.|Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]] u [[London]]u od 4. do 13. augusta 2017. predstavljao jedan atletičar.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.iaaf.org/competitions/iaaf-world-championships/iaaf-world-championships-london-2017-5151/country/all |title=Spisak atletičara i atletičarki učesnika SPA 2017. |work=IAAF.org |access-date=15. 10. 2017 }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

== Rezultati ==
=== Muškarci ===
;Trkačke discipline
&lt;ref&gt;{{cite web |title=800 Metres Men − Heats − Results |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5151/AT-800-M-h----.RS6.pdf |website=IAAF.org |access-date=15. 10. 2017}}&lt;/ref&gt;
{|class=wikitable style=font-size:90%
|-
!rowspan=2|Atletičar
!rowspan=2|Disciplina
!colspan=2|Kvalifikacije
!colspan=2|Polufinale
!colspan=2|Finale
|-style=font-size:95%
!Rezultat
!{{Tooltip|&lt;nowiki&gt;Poz.&lt;/nowiki&gt;|Pozicija}}
!Rezultat
!{{Tooltip|&lt;nowiki&gt;Poz.&lt;/nowiki&gt;|Pozicija}}
!Rezultat
!{{Tooltip|&lt;nowiki&gt;Poz.&lt;/nowiki&gt;|Pozicija}}
|-align=center
|align=left|[[Pol Moya]]
|align=left|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017 - 800 m (muškarci)|800 metara]]
|1:49.06
|37.
|colspan=4 {{n/a|Nije se kvalificirao}}
|}

== Također pogledajte ==
* [[Andora na svjetskim prvenstvima u atletici]]

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.iaaf.org/home Zvanična stranica Međunarodnog atletskog saveza]
* [https://web.archive.org/web/20100729125010/http://www.faa.ad/ Zvanična stranica atletskog saveza Andore]

{{Države na SP u atletici 2017.}}

[[Kategorija:Države na SP u atletici 2017.]]
[[Kategorija:Andora na SP u atletici|2017]]</text>
      <sha1>m9uxxy2b7exmqagly3hg0cuv388wli4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Atletika na Olimpijskim igrama 1956 – 110 m s preponama</title>
    <ns>0</ns>
    <id>443054</id>
    <revision>
      <id>3940697</id>
      <parentid>3585147</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T07:00:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940697</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9531" sha1="p72hedcouvb7q2oaoa1pbh9fyx83p6e" xml:space="preserve">{{Infokutija olimpijski događaj
| disciplina     = Atletika – 110 m s preponama
| slika          = Athletics pictogram.svg
| veličina_slike = 80px
| opis_slike     = 
| mjesto         = [[Melbourne Cricket Ground]]
| datum          = 27–28. novembar 1956.
| broj_učesnika  = 24
| broj_zemalja   = 15
| broj_ekipa     = 
| godina         = 1956
| vrsta          = 
| zlato          = [[Lee Calhoun]]
| zlato_NOK      = USA
| srebro         = [[Jack Davs (atletičar)|Jack Davs]] 
| srebro_NOK     = USA
| bronza         = [[Joel Shankle]]
| bronza_NOK     = USA
| prijašnji      = [[Atletika na Olimpijskim igrama 1952 – 110 m s preponama|1952.]]
| sljedeći       = [[Atletika na Olimpijskim igrama 1960 – 110 m s preponama|1960]]
}}
{{Glavni|Atletika na Olimpijskim igrama 1956.}}
{{Atletika na OI 1956.}}
Takmičenje u disciplini '''[[110 m s preponama]] za muškarce''' na [[OI 1956.]] u [[Melbourne|Melbournu]] održana u 27-28. novembra.

== Rekordi ==
Svjetski i olimpijski rekord u ovoj disciplini prije OI 1956. prikazani su u tabeli ispod.
{| class=&quot;wikitable&quot; width=70%
|-
! [[Svjetski rekordi u atletici|Svjetski rekord]]
| 13,4&amp;nbsp;s
| {{ZD|SAD}} [[Jack Davs (atletičar)|Jack Davs]]
| {{ZD|SAD}} [[Bakersfiield]]
| 22. 6. 1956.
|-
!rowspan=2 | [[Olimpijski rekordi u atletici|Olimpijski rekord]]
|rowspan=2 | 13,7&amp;nbsp;s'''
| {{ZD|SAD}} [[Harrison Dillard]]
|rowspan=2 | {{ZD|FIN}} [[Helsinki]]
|rowspan=2 | 24. 7. 1952.
|-
| {{ZD|SAD}} [[Jack Davs (atletičar)|Jack Davs]]
|}

== Rezultati ==
=== Kvalifikacije ===
'''Datum: 27.&amp;nbsp;novembar 1956, u 15.:20 Uhr'''&lt;ref name=&quot;OFFBER308&quot;&gt;[http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1956/OR1956.pdf Offizieller Bericht] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180923090024/http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1956/OR1956.pdf |date=23. 9. 2018 }} S. 308, engl. (PDF), abgerufen am 3. Oktober 2017&lt;/ref&gt;
==== Grupa 1 ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size: 95%&quot;
! Plasman !! Takmičar !! Rezultat !! !! Napomena
|-bgcolor=lightblue
|align=&quot;center&quot;| 1. ||align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Jack Davis (atletičar)|Jack Davis]]|USA|1956}} ||align=&quot;center&quot;| 14,0  ||align=&quot;center&quot;| 14,17 || Q
|-bgcolor=lightblue
|align=&quot;center&quot;| 2. ||align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Edmond Roudnitska (atletičar)|Edmond Roudnitska]]|FRA|1956}} ||align=&quot;center&quot;| 14,3  ||align=&quot;center&quot;| 14,49 || Q
|-bgcolor=lightblue
|align=&quot;center&quot;| 3. ||align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Ghulam Raziq]]|PAK|1956}} ||align=&quot;center&quot;| 14,5  ||align=&quot;center&quot;| 14,65 || Q
|-
|align=&quot;center&quot;| 4. ||align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Eamonn Kinsella]]|IRL|1956}} ||align=&quot;center&quot;| 14,6  ||align=&quot;center&quot;| 14,66 
|-
|align=&quot;center&quot;| 5. ||align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Ken Doubleday]]|AUS|1956}} ||align=&quot;center&quot;| 14,8  ||align=&quot;center&quot;| 14,98 
|-
|align=&quot;center&quot;| 6. ||align=left| {{ZastavaMOKsportista |[[Guillermo Zapata]]|COL|1956}} ||align=&quot;center&quot;| 15,3  ||align=&quot;center&quot;| 15,58 
|}

==== Grupa 2 ====
[[Datoteka:Stanko Lorger (1).jpg|desno|thumb|[[Stanko Lorger]]]]
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size: 95%&quot;
! Plasman !! Takmičar !! Rezultat !! !! Napomena
|-
|-bgcolor=lightblue
|align=&quot;center&quot;| 1. ||align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Lee Calhoun]]|USA|1956}} ||align=&quot;center&quot;| 14,1  ||align=&quot;center&quot;| 14,36 || Q
|-bgcolor=lightblue
|align=&quot;center&quot;| 2. ||align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Stanko Lorger]]|YUG|1956}} ||align=&quot;center&quot;| 14,6  ||align=&quot;center&quot;| 14,75 || Q
|-bgcolor=lightblue
|align=&quot;center&quot;| 3. ||align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Jean-Claude Bernard]]|FRA|1956}} ||align=&quot;center&quot;| 14,7  ||align=&quot;center&quot;| 14,88 || Q
|-
|align=&quot;center&quot;| 4. ||align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Jack Parker (Hürdenläufer)|Jack Parker]]|GBR|1956}} ||align=&quot;center&quot;| 14,8  ||align=&quot;center&quot;| 15,00 
|-
|align=&quot;center&quot;| 5. ||align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[John Chittick]]|AUS|1956}} ||align=&quot;center&quot;| 14,9  ||align=&quot;center&quot;| 15,18 
|-
|align=&quot;center&quot;| 6. ||align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Kalim Khawaja Ghani]]|PAK|1956}} ||align=&quot;center&quot;| 16,1  ||align=&quot;center&quot;| 16,32 
|}

==== Grupa 3 ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size: 95%&quot;
! Plasman !! Takmičar !! Rezultat !! !! Napomena
|-
|-bgcolor=lightblue
|align=&quot;center&quot;| 1. ||align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Joel Shankle]]|USA|1956}} ||align=&quot;center&quot;| 14,0  ||align=&quot;center&quot;| 14,20 || Q
|-bgcolor=lightblue
|align=&quot;center&quot;| 2. ||align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Berthold Steines]]|EUA|1956}} ||align=&quot;center&quot;| 14,3  ||align=&quot;center&quot;| 14,59 || Q
|-bgcolor=lightblue
|align=&quot;center&quot;| 3. ||align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Danie Burger]]|RSA|1956}} ||align=&quot;center&quot;| 14,4  ||align=&quot;center&quot;| 14,59 || Q
|-
|align=&quot;center&quot;| 4. ||align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Anatolij Mihailov]]|URS|1956}} ||align=&quot;center&quot;| 14,5  ||align=&quot;center&quot;| 14,63 
|-
|align=&quot;center&quot;| 5. ||align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Keith Gardner]]|JAM|1956}} ||align=&quot;center&quot;| 14,6  ||align=&quot;center&quot;| 14,65 
|-
|align=&quot;center&quot;| 6. ||align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[James Robert Joyce]]|AUS|1956}} ||align=&quot;center&quot;| 14,7  ||align=&quot;center&quot;| 15,02 
|}

==== Grupa 4 ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size: 95%&quot;
! Plasman !! Takmičar !! Rezultat !! !! Napomena
|-
|-bgcolor=lightblue
|align=&quot;center&quot;| 1. ||align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Martin Lauer]]|EUA|1956}} ||align=&quot;center&quot;| 14,2  ||align=&quot;center&quot;| 14,41 || Q
|-bgcolor=lightblue
|align=&quot;center&quot;| 2. ||align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Evaristo Iglesias]]|CUB|1956}} ||align=&quot;center&quot;| 14,3  ||align=&quot;center&quot;| 14,52 || Q
|-bgcolor=lightblue
|align=&quot;center&quot;| 3. ||align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Boris Stoljarov]]|URS|1956}} ||align=&quot;center&quot;| 14,3  ||align=&quot;center&quot;| 14,54 || Q
|-
|align=&quot;center&quot;| 4. ||align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Peter Hildreth]]|GBR|1956}} ||align=&quot;center&quot;| 14,5  ||align=&quot;center&quot;| 14,68 
|-
|align=&quot;center&quot;| 5. ||align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Ioannis Kambadelis]]|GRE|1956}} ||align=&quot;center&quot;| 15,1  ||align=&quot;center&quot;| 15,28 
|-
|align=&quot;center&quot;| 6. ||align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Sri Chand Ram]]|IND|1956}} ||align=&quot;center&quot;| 15,2  ||align=&quot;center&quot;| 15,40 
|}

=== Polufinale  ===
'''Datum: 28.&amp;nbsp;novembra 1956, u 14:30 Uhr'''&lt;ref name=&quot;OFFBER308&quot; /&gt;
==== Grupa 1 ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size: 95%&quot;
! Plasman !! Takmičar !! Rezultat !! !! Napomena
|-
|-bgcolor=lightblue
|align=&quot;center&quot;| 1. ||align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Jack Davis (atletičar)|Jack Davis]]|USA|1956}} ||align=&quot;center&quot;| 14,0  ||align=&quot;center&quot;| 14,28 || Q
|-bgcolor=lightblue
|align=&quot;center&quot;| 2. ||align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Martin Lauer]]|EUA|1956}} ||align=&quot;center&quot;| 14,4  ||align=&quot;center&quot;| 14,57 || Q
|-bgcolor=lightblue
|align=&quot;center&quot;| 3. ||align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Stanko Lorger]]|YUG|1956}} ||align=&quot;center&quot;| 14,6  ||align=&quot;center&quot;| 14,73 || Q
|-
|align=&quot;center&quot;| 4. ||align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Evaristo Iglesias]]|CUB|1956}} ||align=&quot;center&quot;| 14,6  ||align=&quot;center&quot;| 14,73 
|-
|align=&quot;center&quot;| 5. ||align=left| {{ZastavaMOKsportista |[[Edmond Roudnitska]]|FRA|1956}} ||align=&quot;center&quot;| 14,9  ||align=&quot;center&quot;| 14,87 
|-
|align=&quot;center&quot;| 6. ||align=left| {{ZastavaMOKsportista |[[Danie Burger]]|RSA|1956}} ||align=&quot;center&quot;| 15,0  ||align=&quot;center&quot;| 14,95
|}

==== Grupa 2 ====
[[Datoteka:Jack Davis 1952.jpg|thumb|desno|[[Jack Davis]]]]
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size: 95%&quot;
! Plasman !! Takmičar !! Rezultat !! !! Napomena
|-
|-bgcolor=lightblue
|align=&quot;center&quot;| 1. ||align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Lee Calhoun]]|USA|1956}} ||align=&quot;center&quot;| 14,0  ||align=&quot;center&quot;| 14,18 || Q
|-bgcolor=lightblue
|align=&quot;center&quot;| 2. ||align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Joel Shankle]]|USA|1956}} ||align=&quot;center&quot;| 14,0  ||align=&quot;center&quot;| 14,23 || Q
|-bgcolor=lightblue
|align=&quot;center&quot;| 3. ||align=left| {{ZastavaMOKsportista | [[Boris Stoljarov]]|URS|1956}} ||align=&quot;center&quot;| 14,5  ||align=&quot;center&quot;| 14,64 || Q
|-
|align=&quot;center&quot;| 4. ||align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Berthold Steines]]|EUA|1956}} ||align=&quot;center&quot;| 14,5  ||align=&quot;center&quot;| 14,70 
|-
|align=&quot;center&quot;| 5. ||align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Ghulam Raziq]]|PAK|1956}} ||align=&quot;center&quot;| 14,6  ||align=&quot;center&quot;| 14,74 
|-
|align=&quot;center&quot;| 6. ||align=left|{{ZastavaMOKsportista|[[Jean-Claude Bernard]]|FRA|1956}} ||align=&quot;center&quot;| 14,6  ||align=&quot;center&quot;| 14,78
|}

=== Finale ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size: 95%&quot;
! Plasman !! Takmičar !! Rezultat 
|- style=&quot;background:#F7F6A8;&quot;
| align=&quot;center&quot; | {{gold01}} || align=left | {{ZastavaMOKsportista | [[Lee Calhoun]] | USA | 1956 | 1956 }} ||align=&quot;center&quot;|13,5 &lt;small&gt;{{OR}}&lt;/small&gt;
|- style=&quot;background:#DCE5E5;&quot;
|align=&quot;center&quot;| {{silver02}} ||align=left| {{ZastavaMOKsportista |[[Jack Davs (atletičar)|Jack Davs]]|USA|1956|1956}} ||align=&quot;center&quot;|13,5 &lt;small&gt;{{OR}}&lt;/small&gt;
|- style=&quot;background:#FFDAB9;&quot;
|align=&quot;center&quot;| {{bronze03}} ||align=left| {{ZastavaMOKsportista |[[Joel Shankle]]|USA|1956|1956}} ||align=&quot;center&quot;|14,1
|- 
|align=&quot;center&quot;| 4. ||align=left| {{ZastavaMOKsportista |[[Martin Lauer]]|EUA|1956|1956}} ||align=&quot;center&quot;|14,5
|- 
|align=&quot;center&quot;| 5. ||align=left| {{ZastavaMOKsportista |[[Stanko Lorger]]|YUG|1956|1956}} ||align=&quot;center&quot;|14,5
|- 
|align=&quot;center&quot;| 6. ||align=left| {{ZastavaMOKsportista |[[Boris Stoljarov]]|URS|1956|1956}} ||align=&quot;center&quot;|14,6
|}

{{Atletske oznake}}

== Reference ==
{{refspisak}}

{{110 m s preponama na OI}}

[[Kategorija:Atletika na Ljetnim olimpijskim igrama 1956.|110 m s preponama]]</text>
      <sha1>p72hedcouvb7q2oaoa1pbh9fyx83p6e</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Antje Harvey</title>
    <ns>0</ns>
    <id>446392</id>
    <revision>
      <id>3940665</id>
      <parentid>3896157</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T05:42:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940665</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16210" sha1="32o9cx6bp1j7gb3iapy758gv42i46xn" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime               = Antje Harvey
| slika             = Bundesarchiv Bild 183-1990-0123-001, Antje Misersky (1990).jpg
| puno ime          = Antje Harvey
| država            = {{ZID|Njemačka}} &lt;br&gt; {{ZID|Istočna Njemačka}}{{Njemačka I/Z}}
| datum rođenja     = {{Datum rođenja i godine|1967|05|10}}
| mjesto rođenja    = [[Magdeburg]], [[Istočna Njemačka]]
| država rođenja    = [[Istočna Njemačka]]
| datum smrti       = 
| mjesto smrti      = 
| država smrti      = 
| zanimanje         = 
| klub              = WSV Oberhof 05 
| trener            = 
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup OI         = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|1992]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]]) 
| medalje OI        = '''4'''
| zlato OI          = 1
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup SP         =  '''4''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|1991]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]]) {{ZD|Njemačka}}
| medalje SP        = '''2'''
| zlato SP          = 1
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup SK         = [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90]]
| pobjede SK        = '''4'''{{PSKB}}
| plasman SK        = '''5.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91]]) 
| pobjede u dis     =
&lt;!-- Evropski kup --&gt;
| nastup EK         =
| pobjede EK        =
| plasman EK        =
&lt;!-- N O R D I J S K O    S K I J A NJ E --&gt;
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup OI NS      =
| medalje OI NS     =
| zlato OI NS       = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup SP NS      = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1985.|1985]]) {{ZD|Istočna Njemačka}}
| medalje SP NS     = '''1'''
| zlato SP NS       = 0
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup SK NS      = [[Svjetski kup u nordijskom skijanju 1984/1985.|1984/85]]
| pobjede SK NS     = '''-'''
| plasman SK NS     = '''48.''' ([[Svjetski kup u nordijskom skijanju 1984/1985.|1984/85]])
| kraj karijere     = 1995.
&lt;!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --&gt;
| status                    = neaktivna
&lt;!-- medalje --&gt;
| medalje                   = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 15 km|15 km]]}}     
{{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 7,5 km|7,5 km]]}} 
{{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (žene)|štafeta]]}} 
{{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (žene)|štafeta]]}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (žene)|štafeta]]}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (žene)|štafeta]]}}
{{MedaljaTakmičenje|SPNS}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1985.|SP 1985.]]|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1985 – 4 × 5 km|štafeta]]}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]|  1 | 3 | 0
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva u biatlonu]]| 1 | 0 | 1 
| [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju|Svjetska prvenstva u nordijskom skijanju]]| 0 | 0 | 1 
}}
|ažurirano                    = 5. 6. 2018.
}}
'''Antje Harvey''', rođena 10. maja 1967. u [[Magdeburg]]u kao Antje Misersky, tada u [[Istočna Njemačka|Istočnoj Njemačkoj]], je nekadašnja istočnonjemačka i njemačka [[biatlon]]ka i [[Nordijsko skijanje|nordijska skijašica]]-[[Skijaško trčanje|trkačica]].&lt;ref name=&quot;FIS&quot;&gt;[https://www.fis-ski.com/DB/general/athlete-biography.html?sectorcode=CC&amp;competitorid=40550 Antje Misersky(-Harvey)], na [[FIS|www.fis-ski.com]] {{Simboli jezika|en|engleski}}&lt;/ref&gt; Sportsku karijeru je započela u Istočnoj Njemačkoj, ali je zbog protivljenja njenog oca [[Henner Misersky|Hennera Misersky]], za uzimanje od [[Državni doping sportista u Istočnoj Njemačkoj|države propisanog doping]]a, završila je svoju karijeru 1989. godine. Nakon osvajanja bronzane medalje na [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1985|Svjetskom prvenstvu u nordijskom skijanju 1985.]], te otpuštanja oca, koji je bio trener istočnonjemačke selekcije zbog odbijanja davanja dopinga, Antje je morala napustiti bavljenje sportom u Istočnoj Njemačkoj, te napustiti sportsku školu. Nakon političkih promjena i [[Reunifikacija Njemačke|ujedinjenja Njemačke]], Antje je nastupala u biatlonu za selekciju Njemačke. Na svečanom zatvaranju [[ZOI 1992.]] godine bila je nosilac njemačke zastave. Početkom 1993. udala se za američkog biatlonca [[Ian Harvey|Iana Harveya]], kog je upoznala na proputovanju kroz Ameriku te od te godine nastupa pod imenom Harvey.

== Olimpijske igre ==
=== Biatlon ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1992}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Biatlon]]) 
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 15 km|1]] 
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot;| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 7,5 km|2]] 
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot;| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (žene)|2]] 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 15 km|9]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 7,5 km|26]] 
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot;| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (žene)|2]]
|}
Antje Harvey je dva puta nastupila na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]]: [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994]]. Na prvom nastupu osvojila je jednu zlatnu i dvije srebrne medalje. Pobijedila je u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 15 km|utrci na 15 km]] ispred [[Svjetlana Pečorska|Svjetlane Pečorske]] i [[Myriam Bédard]], jednu srebrnu u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 7,5 km|utrci na 7,5 km]] zaostavši 15 sekundi iza pobjednice [[Anfisa Rezcova|Anfise Rezcove]], te drugu u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (žene)|štafeti]] sa [[Uschi Disl]] i [[Petra Schaaf|Petrom Schaaf]] sa zaostatkom od 23 sekunde za [[Francuska na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|francuskom]] štafetom.&lt;ref name=&quot;SR92&quot;&gt;[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1992/BIA/ Biatlon na ZOI 1992. na sports-reference.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081210003308/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1992/BIA/ |date=10. 12. 2008 }} {{Simboli jezika|en|engleski jezik}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Biathlon92&gt;{{cite web 
 |title=Albertville 1992 Official Report 
 |url=http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/1992/orw1992.pdf 
 |publisher=LA84 Foundation 
 |work=Le Comite d'Organisation des Jeux Olympiques Albertville 
 |year=1992 
 |access-date=12. 2. 2013 
 |archive-date=26. 2. 2008 
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080226202512/http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/1992/orw1992.pdf 
 |url-status=dead 
 }}&lt;/ref&gt; U drugom nastupu dvije godine kasnije, ponovo je osvojila srebrnu medalju u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (žene)|štafeti]] sa  [[Uschi Disl]], [[Simone Greiner-Petter-Memm]], [[Petra Schaaf|Petrom Schaaf]] zaostavši gotovo četiri minute iza [[Francuska na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ruske]] štafete.&lt;ref name=&quot;SR94&quot;&gt;[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1994/BIA/ Biatlon na ZOI 1994. na sports-reference.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081210003313/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1994/BIA/ |date=10. 12. 2008 }} {{Simboli jezika|en|engleski jezik}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Biathlon94&gt;{{cite web
 |title        = Lillehammer 1994 Official Report - Volume 4
 |url          = http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1994/E_BOOK4.PDF
 |publisher    = LA84 Foundation
 |work         = Lillehammer Olympic Organizing Committee
 |year         = 1994
 |access-date  = 1. 12. 2016
 |archive-url  = https://web.archive.org/web/20160912030454/http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1994/E_BOOK4.PDF
 |archive-date = 12. 9. 2016
 |url-status   = dead}}&lt;/ref&gt;

== Svjetski kup ==
=== Biatlon ===
Prvi nastup Harvey u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90]], kada je u [[Austrija|austrijskom]] [[Walchsee]]u zauzela deveto mjesto u utrci sprinta na 7,5&amp;nbsp; km. U ukupnom plasmanu je zauzelo 44-o mjesto. Prvu pobjedu u pojedinačnoj konkurenciji ostvarila je 7. marta 1991. u [[Norveška|norveškom]] [[Oslo|Oslu]] u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91]], pobijedivši, te godine dvije najbolje biatlonke [[Myriam Bédard]] i [[Svjetlana Pečorska|Svjetlanu Pečorsku]] sa gotovo dvije minute prednosti. To joj je bila najbolja sezona u kojoj je u ukupnom plasmanu zauzela peto mjesto sa 162 boda. Sljedeće [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|sezone 1991/92.]]  pobijedila je jednom u sprintu (sedmo mjesto u ukupnom plasmanu sa 141 bodom), a sezone [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] još dvije pobjede i to na 7,5&amp;nbsp;km i na 15&amp;nbsp;km što joj osiguralo deveto mjesto sa 133 boda. Nastupala je još dvije sezone, osvajala nekoliko plasmana među prve tri, ali nije zabilježila značajnije rezultate. U utrkama štafeta pobijedila je deset puta.

=== Skijaško trčanje ===
Prvi nastup Antje Misersky u [[Svjetski kup u nordijskom skijanju|Svjetskom kupu u nordijskom skijanju]] imala je u  [[Svjetski kup u nordijskom skijanju 1984/1985.|sezoni 1984/85.]] nastupivši u utrci na 10&amp;nbsp;km, 18. decembra 1984. u [[Švicarska|švicarskom]] [[Davos]]u, kada je osvojila 19-o mjesto, kao jedna od najmlađih trkačica u utrci. Te je sezone nastupila još dva puta u pojedinačnim utrkama, a u utrci 3 × 5&amp;nbsp;km 17. marta 1985. u [[Oslo|Oslu]] sa [[Gaby Nestler]], [[Simone Opitz]] i [[Ute Noack]] osvojila je treće mjesto. Nakon odbijanja njenog oca, da uzima doping, povukla se iz takmičenja u skijaškom trčanju.

== Svjetska prvenstva ==
=== Biatlon ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}!! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1991}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 15 km|17]]
| 
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (žene)|3]]
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1993}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 15 km|29]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 7,5 km|7]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (žene)|4]] 
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1994}}
| 
| 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (žene)|4]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1995}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 15 km|15]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 7,5 km|14]]
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (žene)|1]] 
|
|-
|}
Antje Harvey je nastupila na četiri Svjetskih prvenstava od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] Na prvom nastupu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (žene)|utrci štafete]] sa [[Uschi Disl]] i [[Kerstin Moring]], osvojila je bronzanu medalju ispred favorita sovjetske štafete. Na istom prvenstvu u pojedinačnoj utrci na 15&amp;nbsp;km osvojila je 17-o mjesto sa dobrim vremenom, ali sa šest promašaja, zbog kojih je izgubila jednu od medalja. Nakon dva nastupa na  [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] i [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|SP 1994.]] gdje je i u ekipnom takmičenju i štafeti osvojila četvrto mjesto, na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] u  [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (žene)|štafeti]] sa [[Uschi Disl]], [[Simone Greiner-Petter-Memm]] i [[Petra Behle]] osvojila je zlatnu medalju

=== Skijaško trčanje ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! 5&amp;nbsp;km !! 10&amp;nbsp;km !! 20&amp;nbsp;km &lt;br&gt; 30&amp;nbsp;km{{efn|ime=MasSta|Utrke u masovnom startu u ženskoj konkurenciji održavale su se od [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1978.|SP 1978.]] do [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1987.|SP 1987.]] na 20 km slobodnim stilom, a od [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1989.|SP 1989.]] na 30 km i to naizmjenično slobodnim i klasičnim stilom}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPNS|1985}}
| 
|
| 
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1985 – 4 × 5 km|3]] 
|}
Na [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1985.|Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1985]] u [[Austrija|austrijskom]] [[Seefeld in Tirol|Seefeldu]] u utrci  [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1985 – 4 × 5 km|štafete]] za istočnonjemačku selekciju sa [[Manuela Drescher|Manuelom Drescher]], [[Gaby Nestler]] i [[Ute Noack]] osvojila je bronzanu medalju iza sovjetske i norveške štafete sa zaostatkom od 1:05:57. U drugim utrkama nije nastupila.

== Prestanak karijere ==
Iz profesionalnog bavljenja sportom se povlači 1995. i sa mužom Ianom Harveyom, te dvije zajedničke kćerke
Hazel (rođena 1996.) i Pearl (r. 2001 ), živi u [[Heber City]]ju u [[SAD|američkoj]] [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|državi]] [[Utah]], gdje zajedno sa mužem vodi sportsku trgovinu. Od 2000. je postala [[Državljanstvo Sjedinjenih Američkih Država|američka državljanka]], a od 2002. pripada [[Crkva Isusa Krista svetaca posljednjih dana|mormonskoj crkvi]].

== Nagrade ==
Za hrabro držanje i protest protiv dopinga, u [[Berlin]]u je 2005. dobila [[Medalja &quot;Heidi Krieger|medalju &quot;Heidi Krieger&quot;]]. Od 2012 godine njen otac i Antje primljeni su u [[Hall of Fame njemačkog sporta]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.hall-of-fame-sport.de/panoramen/80er-jahre/?t=77#pano_77 |title=Prilog o Antje Harvey na stranici hall-of-fame-sport.de |access-date=6. 6. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180717105625/http://www.hall-of-fame-sport.de/panoramen/80er-jahre/?t=77#pano_77 |archive-date=17. 7. 2018 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}
* {{Commonscat-inline}}
* {{Sport365|352}}
* {{Sport365-2|2586}}
* [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a]

== Reference ==
{{refspisak}}
{{Olimpijske pobjednice u biatlonu-15 km}}
{{Svjetske prvakinje u biatlonu-štafeta}}

{{DEFAULTSORT:Harvey, Antje}}
[[Kategorija:Rođeni 1967.]]
[[Kategorija:Biografije, Magdeburg]]
[[Kategorija:Njemački biatlonci]]
[[Kategorija:Njemački skijaši-trkači]]
[[Kategorija:Istočnonjemački biatlonci]]
[[Kategorija:Istočnonjemački skijaši-trkači]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u nordijskom skijanju]]
[[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1992.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]]
[[Kategorija:Njemački olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Njemačka)]]
[[Kategorija:Osvajači srebrne medalje na Olimpijskim igrama (Njemačka)]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1992.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>32o9cx6bp1j7gb3iapy758gv42i46xn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zoran Šerbedžija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>450832</id>
    <revision>
      <id>3940565</id>
      <parentid>3843090</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T01:29:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-59919-09</username>
        <id>187852</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>3940565</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4529" sha1="497r92dxaqq262r5i6utjyirlxx1ypu" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
| počasni_prefiks      = 
| ime                  = Zoran Šerbedžija
| počasni_sufiks       = 
| slika                = 
| slika_veličina       = 
| široka_slika         = &lt;!-- 'da' ako je široka slika, inače ostaviti prazno --&gt;
| alt                  = 
| opis                 = 
| pozadina             = **Obavezno** Koristi jedno: solo_izvođač, instrumentalist, pomoćno_osoblje ili privremeni_projekt
| izvorno_ime          = 
| izvorno_ime_jezik    = 
| ime_po_rođenju       = 
| alias                = 
| datum_rođenja        = 
| mjesto_rođenja       = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]]
| porijeklo            = 
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| žanr                 = [[Pop-muzika|pop]], [[Rok-muzika|rok]]
| zanimanje            = muzičar, snimatelj, producent
| instrument           = 
| karijera             = &lt;!-- GGGG–GGGG. (ili –sada) --&gt;
| izdavač              = [[Jugoton]]
| povezani_umjetnici   = [[Crvena jabuka]], [[Valentino (grupa)|Valentino]], [[Gino Banana]], [[Soko (grupa)|Soko]], [[Branimir Štulić]], [[Bombaj štampa]] 
| veb-sajt             = &lt;!-- {{URL|primjer.com}} --&gt;
| značajni_instrumenti = [[električna gitara]], [[bas-gitara]]
| modul                = 
| modul2               = 
| modul3               = 
}}
'''Zoran Šerbedžija''' (rođen u [[Sarajevo|Sarajevu]]) jeste sarajevski i [[njemačka|njemački]] gitarist, pjevač, tekstopisac i producent. Tokom muzičke karijere svirao je i pjevao u nekim od značajnih [[Pop-muzika|pop]] [[Rok-muzika|rok]] sastava iz bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]. &lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.discogs.com/de/artist/930223-Zoran-Šerbedžija|title= ''Zoran Šerbedžija''|work= discogs.com|access-date= 10. 8. 2022}}&lt;/ref&gt; Tako je 1988. kao gitarist prešao u grupu [[Valentino]] s kojom je snimio album [[No. 4 (album)|No. 4]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.last.fm/music/Valentino/+wiki|title= ''Valentino: Biography''|work= last.fm|access-date= 10. 8. 2022}}&lt;/ref&gt;, a zatim je iste godine svirao bas-gitaru na trećem albumu [[Crvena jabuka|Crvene jabuke]] ''&quot;[[Sanjati (album)|Sanjati]]&quot;''. Bio je tonski inženjer na [[Bombaj Štampa (album)|prvom albumu]] rok grupe [[Bombaj štampa]], a na drugom albumu ''&quot;[[Ja mnogo bolje letim sam]]&quot;'' svirao je električnu gitaru. &lt;ref&gt;Zoran Šerbedžija (gitara, 1982-92), https://rateyourmusic.com/artist/bombaj_stampa&lt;/ref&gt; Također, svirao je i sa raznim muzičarima kao što su [[Gino Banana]], [[Žanil Tataj]], [[Dušan Svilar]], [[Goca Tržan]], Čika Joca &amp; Zmajevi i grupa [[Soko (grupa)|Soko]]. Sarađivao je i sa [[Branimir Štulić|Branimirom Štulićem]] &lt;ref&gt;Gitara, bek-vokali – Zoran Šerbedžija, https://www.discogs.com/de/Azra-Blas%C3%A9/release/2003915&lt;/ref&gt; kada su radili na snimanju albuma grupe [[Azra (grupa)|Azra]] pod nazivom ''&quot;[[Blase (album)|Blase]]&quot;''.
Zajedno s hrvatskom pjevačicom [[Alka Vuica|Alkom Vujicom]] snimio je album,''&quot;[[Vrijeme za nas]]&quot;''.
Zoran Šerbedžija trenutno živi u [[Njemačka|Njemačkoj]] gdje radi kao gitarist, pjevač, tekstopisac i kompozitor. Sarađuje sa raznim umjetnicima kao što su bubnjar hard rock grupe [[The Scorpions|Scorpions]] [[Herman Rarebell]], producent [[Ralf Goldkind]] ili njemački glumac [[Claude-Oliver Rudolph]]. Trenutno radi na novom albumu koji je planiran za 2027. godinu. 

== Muzički primjeri ==
* [https://www.youtube.com/watch?v=E_LxDqBn6A0, Zoran Šerbedžija feat. Gino (Kultur Shock) - Mi Unico (OFFICIAL VIDEO) 2017]
* [https://www.youtube.com/watch?v=dFbZr5EoBLI, Vidimo se u Sarajevu-Amila Sulejmanovic i Zoran Serbedzija (23.04.2018)]  
* [https://www.youtube.com/watch?v=P8ryaeDM7aE, Alka Vuica feat. Zoran Šerbedžija - Božić je]
* [https://www.youtube.com/watch?v=N4LNdX1XF7M, Zoran Šerbedžija - Dobar ili loš (OFFICIAL VIDEO) 2015]

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Crvena jabuka}}

{{DEFAULTSORT:Šerbedžija, Zoran}}
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački muzičari]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački gitaristi]]
[[Kategorija:Crvena jabuka]]
[[Kategorija:Gitaristi]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pjevači]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački producenti]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački tekstopisci]]
[[Kategorija:Jugoslavenski muzičari]]
[[Kategorija:Jugoslavenski pjevači]]
[[Kategorija:Jugoslavenski producenti]]
[[Kategorija:Jugoslavenski tekstopisci]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>497r92dxaqq262r5i6utjyirlxx1ypu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Žan Kranjec</title>
    <ns>0</ns>
    <id>451240</id>
    <revision>
      <id>3940548</id>
      <parentid>3788046</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T00:49:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940548</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4756" sha1="mycxlkdxqstimlmk1nzdewnsdadygnk" xml:space="preserve">{{Infokutija skijaš
| ime                  = Žan Kranjec
| slika                = Žan Kranjec 2018.jpg
| veličina_slike       = 250px
| puno_ime             =
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1992|11|15}}
| mjesto_rođenja       = [[Ljubljana]], [[Slovenija]]
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         =
| visina               = 
&lt;!-- ** Karijera ** --&gt;
| klub                 = SD Novinar
| skije                = [[Rossignol]]
| takmiči_se_za        = {{ZD|SLO}} [[Slovenija|Sloveniju]]
| lični_rekord         =
&lt;!-- ** Svjetski kup ** --&gt;
| sezone               = 15
| pobjede              = 2
| pobjednička_postolja = 15 ([[Veleslalom|VS]])
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|[[Zimske olimpijske igre|Olimpijske igre]]}}
{{MedaljaSrebro |[[Zimske olimpijske igre 2022.|Peking 2022.]]|[[Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – veleslalom (muškarci)|Veleslalom]]}}
| aktualizirano        = 8. 12. 2025.
}}
'''Žan Kranjec''' [[Slovenija|slovenski]] je [[alpsko skijanje|alpski skijaš]]. Specijalist je za [[veleslalom]], a takmiči se i u [[slalom]]u.

== Karijera ==
Bodove u [[Svjetski kup u alpskom skijanju|Svjetskom kupu]] prvi je put osvojio 22. decembra 2013, kada je u [[Alta Badia|Alta Badiji]] bio 23.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?sector=AL&amp;competitorid=137306&amp;type=result |title=Arhivirana kopija |access-date=13. 1. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924143828/http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?sector=AL&amp;competitorid=137306&amp;type=result |archive-date=24. 9. 2015 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Prvu pobjedu ostvario je 2018. u [[Saalbachu-Hinterglemm|Saalbachu]] ([[Austrija]]).

== Postolja ==
* 2 pobjede
* 15 postolja
* 52 puta među prvih 10 &lt;!-- do 7. 12. 2025. --&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:100%; text-align:center; border:grey solid 1px; border-collapse:collapse;&quot; width=&quot;60%&quot;
|- style=&quot;background-color:#369; color:white;&quot;
|rowspan=&quot;2&quot; colspan=&quot;1&quot; width=&quot;2%&quot;|'''Sezona'''
|- style=&quot;background-color:#4180be; color:white;&quot;
| width=&quot;1%&quot;|Datum
| width=&quot;2%&quot;|Lokacija
| width=&quot;1%&quot;|Plasman
|-
| '''[[Svjetski kup u alpskom skijanju 2017/2018.|2017/18.]]''' || align=center|17. 12. 2017. || align=left|{{ZD|ITA}} [[Gran Risa|Alta Badia]] || 3.
|-
| rowspan=&quot;2&quot;|'''[[Svjetski kup u alpskom skijanju 2018/2019.|2018/19.]]''' || align=center bgcolor=&quot;#BOEOE6&quot;|19. 12. 2018. || align=left|{{ZD|AUT}} [[Saalbach-Hinterglemm|Saalbach]] || bgcolor=&quot;#BOEOE6&quot;|'''1.'''
|-
| align=center|16. 3. 2019. || align=left|{{ZD|AND}} [[Soldeu]] || 3.
|-
| rowspan=&quot;3&quot;|'''[[Svjetski kup u alpskom skijanju 2019/2020.|2019/20.]]''' || align=center|27. 10. 2019. || align=left|{{ZD|AUT}} [[Rettenbach (skijaška staza)|Sölden]] || 3.
|-
| align=center|22. 12. 2019. || align=left|{{ZD|ITA}} [[Alta Badia]] || 3.
|-
| align=center bgcolor=&quot;#BOEOE6&quot;|11. 1. 2020. || align=left|&amp;nbsp;{{ZD|ŠVI}}&amp;nbsp; [[Chuenisbärgli|Adelboden]] || bgcolor=&quot;#BOEOE6&quot;|'''1.'''
|-
| '''[[Svjetski kup u alpskom skijanju 2020/2021.|2020/21.]]''' || align=center| 5. 12. 2020. || align=left| {{ZD|ITA}} [[Santa Caterina di Valfurva|Santa Caterina]] || 2.
|-
| '''[[Svjetski kup u alpskom skijanju 2021/2022.|2021/22.]]''' || align=center| 24. 10. 2021. || align=left rowspan=2| {{ZD|AUT}} [[Sölden]] || 3.
|-
| rowspan=&quot;3&quot;| '''[[Svjetski kup u alpskom skijanju 2022/2023.|2022/23.]]''' || align=center| 23. 10. 2022. || 2.
|-
| align=center|10. 12. 2022. || align=left|{{ZD|FRA}} [[La face de Bellevarde|Val-d'Isère]] || 3.
|-
| align=center|19. 12. 2022. || align=left rowspan=3|{{ZD|ITA}} [[Alta Badia]] || 3.
|-
| rowspan=3|'''[[Svjetski kup u alpskom skijanju 2023/2024.|2023/24.]]''' || align=center| 17. 12. 2023. || 3.
|-
| align=center| 18. 12. 2023. || 3.
|-
| align=center| 23. 1. 2024. || align=left|{{ZD|AUT}} [[Planai (staza)|Schladming]] || 3.
|-
| '''[[Svjetski kup u alpskom skijanju 2024/2025.|2024/25.]]''' || align=center| 8. 12. 2024. || align=left| {{ZD|SAD}} [[Beaver Creek (skijalište)|Beaver Creek]] || 3.
|}

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Žan Kranjec}}
* [https://web.archive.org/web/20220911093532/http://www.zankranjec.si/si/splash/ Službeni sajt]

{{DEFAULTSORT:Kranjec, Žan}}
[[Kategorija:Rođeni 1992.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Ljubljana]]
[[Kategorija:Slovenski alpski skijaši]]
[[Kategorija:Slovenski olimpijci]]
[[Kategorija:Alpski skijaši na Zimskim olimpijskim igrama 2014.]]
[[Kategorija:Alpski skijaši na Zimskim olimpijskim igrama 2018.]]
[[Kategorija:Alpski skijaši na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]]
[[Kategorija:Osvajači srebrne medalje na Olimpijskim igrama (Slovenija)]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]]</text>
      <sha1>mycxlkdxqstimlmk1nzdewnsdadygnk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Anfisa Rezcova</title>
    <ns>0</ns>
    <id>451884</id>
    <revision>
      <id>3940654</id>
      <parentid>3896142</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T05:27:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940654</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18164" sha1="tm73npqj9z52os92p582ttawcu5swa7" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime               = Anfisa Rezcova
| slika             = Anfisa Reztsova by Ivan Isaev from Russian Ski Magazine.jpg
| puno ime          = Anfisa Anatoljevna Rezcova
| država            = {{ZID|SSSR}} &lt;br&gt; {{ZID|ZND}} &lt;br&gt; {{ZID|RUS}}
| datum rođenja     = {{Datum rođenja |1964|12|16}}
| mjesto rođenja    = [[Jakimec]], [[Vladimirska oblast]], [[RSFSR]]
| država rođenja    = [[SSSR]]
| datum smrti       = {{Datum smrti i godine|2023|10|19|1964|12|16}}
| mjesto smrti      = 
| država smrti      = [[Rusija]]
| zanimanje         = 
| klub              = 
| trener            =
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup OI         = '''2''' &lt;br&gt;[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|1992]] {{ZastavaMOK|EUN|1992|Zimskim}}{{efn|name=EUN|Pod imenom Ujedinjeni tim, na ovoj olimpijadi nastupili su takmičari iz nekadašnjih sovjetskih republika Rusije, Ukrajine, Kazahstana, Bjelorusije, Uzbekistana i Armenije.}} &lt;br&gt; [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]] {{ZastavaMOK|RUS|1994|Zimskim}}
| medalje OI        = '''3'''
| zlato OI          = 2
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup SP         =  '''3''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|1992]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]])
| medalje SP        = '''1'''
| zlato SP          = 1
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup SK         = [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91]]
| pobjede SK        = '''10'''{{PSKB}}
| plasman SK        = '''1.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92]], [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93]]) 
| pobjede SK štafeta= 2
| pobjede u dis     = '''7''' - sprint &lt;br&gt; '''3''' - pojedinačno 
&lt;!-- Evropski kup --&gt;
| nastup EK         =
| pobjede EK        =
| plasman EK        =
&lt;!-- N O R D I J S K O    S K I J A NJ E --&gt;
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup OI NS      = '''1''' [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|1988]] {{ZastavaMOK|URS|1988|Zimskim}}
| medalje OI NS     = '''2'''
| zlato OI NS       = 1
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup SP NS      ='''3''' ([[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1985.|1985]], [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1987.|1987]], [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1999.|1999]])
| medalje SP NS     = '''5'''
| zlato SP NS       = 3
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup SK NS      = [[Svjetski kup u skijaškom trčanju 1984/1985.|1984/85]]
| pobjede SK NS     =
| plasman SK NS     =  '''2.''' ([[Svjetski kup u skijaškom trčanju 1986/1987.|1986/87]])
| pobjede u dis NS  =
| kraj karijere     = 2000.
&lt;!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --&gt;
| status                    = neaktivna
&lt;!-- medalje --&gt;
| medalje                   = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaZlato|[[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|ZOI 1988.]]|[[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – 4 × 5 km|štafeta (skijaško trčanje)]]}}  
{{MedaljaSrebro|[[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|ZOI 1988.]]|[[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – 20 km|20 km (skijaško trčanje)]]}}  
{{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 7,5 km|7,5 km (biatlon)]]}}   
{{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (žene)|štafeta (biatlon)]]}}   
{{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (žene)|štafeta (biatlon)]]}}  
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|SP 1992.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992 – ekipno (žene)|ekipno]]}}
{{MedaljaTakmičenje|SPNS}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1985.|SP 1985.]]|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1985 – štafeta 4 x 5 km|štafeta 4 x 5 km]]}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1987.|SP 1985.]]|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1987 – štafeta 4 x 5 km|štafeta 4 x 5 km]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1987.|SP 1987.]]|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1987 – 5 km|5 km]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1987.|SP 1987.]]|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1987 – 20 km|20 km]]}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1999.|SP 1999.]]|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1999 – štafeta 4 x 5 km|štafeta 4 x 5 km]]}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre (biatlon)]]| 2 | 0 | 1 
| [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre (skijaško trčanje)]]| 1 | 0 | 1 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva (biatlon)]]| 1 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju|Svjetska prvenstva (skijaško trčanje)]]| 3 | 2 | 0 
}}
|ažurirano                    = 21. 4. 2019.
}}

'''Anfisa Anatoljevna Rezcova''', ({{jez-ru|Анфиса Анатольевна Резцова|kurziv=da}}, rođena kao Anfisa Anatoljevna Romanova ({{jez-ru|Анфиса Анатольевна Рома́нова|kurziv=da}})) bila je nekadašnja [[SSSR|sovjetska]] i [[Rusija|ruska]] [[biatlon]]ka i [[Nordijsko skijanje|nordijska skijašica-trkačica]].&lt;ref name=&quot;biograph&quot;&gt;[http://www.biograph.ru/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=1000:reztsovaaa&amp;catid=2:sports&amp;Itemid=29 Članak o Anfisi  Rezcovoj na ruskom biografskom portalu biograph.ru {{Simboli jezika|ru|ruski jezik}}]&lt;/ref&gt; Rezcova je trostruka olimpijska pobjednica, dvostruka pobjednica [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]] i trostruka svjetska prvakinja u skijaškom trčanju. Na [[Svjetsko juniorsko prvenstvo u nordijskom skijanju|Svjetskim juniorskim prvenstvima u nordijskom skijanju]] od 1982-84. osvojila je jednu zlatnu, jednu srebrnu i tri bronzane medalje.

== Olimpijske igre ==
=== Skijaško trčanje ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! 20&amp;nbsp;km !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
| align=left | {{NaziviOI|Z|1988}} ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|Skijaško trčanje]]) 
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot;| [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – 20 km|2]] 
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – 4 × 5 km|1]] 
|}
Anfisa Rezcova je u skijaškom trčanju nastupila na jednim olimpijskim igrama i to na [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|ZOI 1988]] u kanadskom [[Calgary]]ju, tada sa djevojačkim prezimenom Romanova, osvojila je dvije medalje i to jednu zlatnu 21. februara u [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – 4 × 5 km|štafeti na 4 × 5 km]] sa [[Svjetlana Nagejkina|Svjetlanom Nagejkinom]], [[Nina Gavriljuk|Ninom Gavriljuk]] i [[Tamara Tihonova|Tamarom Tihonovom]] i jednu srebrnu 25. februara u [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – 20 km|utrci na 20 km]], zaostavši 19,2 sekundi iza pobjednice [[Tamara Tihonova|Tamare Tihonove]].

=== Biatlon ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1992}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 15 km|26]] 
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 7,5 km|1]] 
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (žene)|3]] 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 15 km|26]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 7,5 km|32]] 
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (žene)|1]]
|}
Od ukupno tri olimpijske medalje u biatlonu, Rezcova je osvojila prvu zlatnu na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]] u [[Albertville|Albertvillu]] pobijedivši u sprintu Njemicu [[Antje Misersky]] i [[Jelena Bjelova (biatlonka)|Jelenu Bjelovu]]. S Bjelovom i [[Jelena Meljnjikova|Jelenom Meljnjikovom]] je na istim igrama osvojila bronzanu medalju za [[Ujedinjeni tim na Olimpijskim igrama|Ujedinjeni tim]].{{efn|name=EUN|}}&lt;ref name=Biathlon92&gt;{{cite web 
 |title=Albertville 1992 Official Report 
 |url=http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/1992/orw1992.pdf 
 |publisher=LA84 Foundation 
 |work=Le Comite d'Organisation des Jeux Olympiques Albertville 
 |year=1992 
 |access-date=12. 2. 2013 
 |archive-date=26. 2. 2008 
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080226202512/http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/1992/orw1992.pdf 
 |url-status=dead 
 }}&lt;/ref&gt; Dvije godine kasnije u  [[Lillehammer]]u na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]] sa [[Nadežda Talanova|Nadeždom Talanovom]], [[Natalija Snjitina|Natalijom Snjitinom]] i [[Luiza Noskova|Luizom Noskovom]] osvojila je zlatnu medalju u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (žene)|štafetnoj utrci]].&lt;ref name=Biathlon94&gt;{{cite web
 |title        = Lillehammer 1994 Official Report - Volume 4
 |url          = http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1994/E_BOOK4.PDF
 |publisher    = LA84 Foundation
 |work         = Lillehammer Olympic Organizing Committee
 |year         = 1994
 |access-date  = 1. 12. 2016
 |archive-url  = https://web.archive.org/web/20160912030454/http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1994/E_BOOK4.PDF
 |archive-date = 12. 9. 2016
 |url-status   = dead}}&lt;/ref&gt;

== Svjetski kup ==
=== Skijaško trčanje ===
Anfisa Rezcova se isprva bavila skijaškim trčanjem. Nakon nastupa na [[Svjetsko juniorsko prvenstvo u nordijskom skijanju|Svjetskim juniorskim prvenstvima u nordijskom skijanju]], prvi nastup u [[Svjetski kup u skijaškom trčanju|Svjetskom kupu u skijaškom trčanju]] imala je u [[Svjetski kup u skijaškom trčanju 1984/1985.|sezoni 1984/85.]] 13. decembra 1984. u utrci na 5&amp;nbsp;km u italijanskom V[[al di Sole]], kada je osvojila 12 mjesto od ukupno 20 trkačica. Nije zabilježila ni jednu pobjedu, a deset puta je bila na pobjedničkom postolju. Takmičila se do [[Svjetski kup u skijaškom trčanju 1987/1988.|sezone 1987/88.]] nakon čega je poslije prekida, zbog rođenja kćerke Darije 1989,&lt;ref name=&quot;biograph&quot; /&gt; počela se takmičiti u biatlonu, da bi ponovo nastupila [[Svjetski kup u skijaškom trčanju 1998/1999.|sezone 1998/99.]] a konačno se povukla sljedeće sezone. Najbolji plasman u ukupnom plasmanu bilo joj je drugo mjesto u [[Svjetski kup u skijaškom trčanju 1986/1987.|sezone 1986/87.]]

=== Biatlon ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
!colspan=&quot;5&quot; | Plasman u Svjetskom kupu 
|-
! [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95]] 
|-
| 48||1||1||54||-
|}
{{raščistiti}}

Prvi nastup u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kup u biatlonu]] Rezcova je imala 17. januara 1991. u njemačkom [[Ruhpolding]]u u [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|sezoni 1990/91.]] Zauzela je 26-o mjesto u utrci na 15&amp;nbsp;km, dva dana kasnije 13-o u utrci na 7,5&amp;nbsp;km, a 20. januara pobijedila je u timskoj utrci na 15&amp;nbsp;km sa [[Jelena Meljnjikova|Jelenom Čepikovom]], [[Jelena Golovina|Jelenom Golovinom]] i [[Irina Agolakova|Irinom Agolakovom]]. [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|Slijedeće sezone]] ponovo u Ruhpoldingu 18. januara 1992. pobjeđuje prvi put u utrci sprinta na 7,5&amp;nbsp;km, pobjedivši favorizirane Njemice [[Antje Harvey]] i [[Petra Behle|Petru Behle]]. Te sezone pobjeđuje ukupno četiri puta u pojedinačnim utrkama, a na kraju sezone pobjeđuje u ukupnom plasmanu ispred Francuskinje [[Anne Briand]] sa 33 boda prednosti. Te je godine pobijedila u nezvaničnom plasmanu u sprintu i utrkama na 15&amp;nbsp;km.{{efn|ime=PoDi|Po zvaničnoj statistici pobjede u pojedinačnim discpilinama Svjetskog kupa u biatlonu uvedene su od sezone [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/1997.]]}} U sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|sezoni 1992/93.]] sa šest pobjeda ubjedljivo pobjeđuje u ukupnom plasmanu ispred kanadske biatlonke [[Myriam Bédard]], a također je prva u nezvaničnom plasmanu pojedinačih disciplina.{{efn|ime=PoDi|}} Takmiči se još dvije sezone, ali bez značajnijih uspjeha. Sa ukupno 10 pobjeda u Svjetskom kupu je jedna od boljih sovjetskih i ruskih biatlonki svih vremena.

== Svjetska prvenstva ==
=== Skijaško trčanje ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! 5&amp;nbsp;km !! 10&amp;nbsp;km{{efn|ime=10km|Od [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1993.|Svjetskog prvenstva 1993.]] utrka na 10 km se trčala slobodnim stilom kao trka u potjeri na osnovu rezultata sa utrke na 5 km klasičnim stilom.}} !! 15&amp;nbsp;km !! 20&amp;nbsp;km !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPNS|1985}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1985 – 10 km|12]]
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1985 – 20 km|5]]
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1985 – 4 × 5 km|1]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPNS|1987}}
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot;|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1987 – 5 km|2]]
| [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1987 – 10 km|4]]
|
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1987 – 20 km|2]]
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1987 – 4 × 5 km|1]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPNS|1999}}
| [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1999 – 5 km|11]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1999 – 10 km (potjera)|4]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1999 – 15 km|5]]
|
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1999 – 4 × 5 km|1]]
|}
{{raščistiti}}

=== Biatlon ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}!! {{Tooltip|Eki.|ekipno)}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1992}}
|colspan=&quot;3&quot; |
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992 – ekipno (žene)|2]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1993}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 15 km|11]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 7,5 km|11]]
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (žene)|5]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1995}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 7,5 km|20]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (žene)|6]]
| 
|}
{{raščistiti}}

== Prestanak karijere ==
Bila je udata za sovjetskog biatlonca i ruskog biatlonskog trenera [[Leonid Rezcov|Leonida Rezcova]], a majka je četiri kćerke od kojih su dvije  biatlonke: [[Darja Virolajinen]] i [[Kristina Rezcova]].&lt;ref name=&quot;biograph&quot; /&gt; Nakon završetka karijere u intervjuu za ruski sportski magazin &quot;Ski sport&quot; izjavila je da je u skijaškoj sezoni 1998-99. uzimala nedozvoljena sredstva za postizanje boljih rezultata.&lt;ref&gt;[http://skisport.ru/news/index.php?news=8539 Анфиса Резцова: в современном спорте без допинга никуда. Такое пришло время. {{Simboli jezika|ru|ruski jezik}}]&lt;/ref&gt;

== Nagrade ==
Zbog uspjeha u skijaško-trkačim takmičenjima Rezcova je 1987. dobila visoko sovjetsko priznanje [[Počasni majstor sporta Sovjetskog Saveza]] ({{jez-ru|Заслуженный мастер спорта СССР}}).&lt;ref name=&quot;biograph&quot; /&gt;

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}
* {{Commonscat-inline}}
* {{Sport365|358}}
* {{Sport365-2|622}}
* [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a]
* [https://www.fis-ski.com/DB/general/athlete-biography.html?sectorcode=CC&amp;listid=&amp;competitorid=50689 Anfisa Rezcova na stranici FIS]

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Pobjednice Svjetskog kupa u biatlonu}}
{{Olimpijske pobjednice u biatlonu-7,5 km}}
{{Olimpijske pobjednice u biatlonu-štafeta}}
{{Olimpijske pobjednice u skijaškom trčanju-štafeta}}
{{Svjetske prvakinje u skijaškom trčanju-štafeta}}

{{DEFAULTSORT:Rezcova, Anfisa}}
[[Kategorija:Sovjetski biatlonci]]
[[Kategorija:Biografije, Jakimec]]
[[Kategorija:Rođeni 1964.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u skijaškom trčanju]]
[[Kategorija:Svjetski prvaci u skijaškom trčanju]]
[[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 1988.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1992.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]]
[[Kategorija:Ruski biatlonci]]
[[Kategorija:Ruski olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Ruski skijaši-trkači]]
[[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Ujedinjeni tim)]]
[[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Rusija)]]
[[Kategorija:Sovjetski skijaši-trkači]]
[[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Sovjetskog Saveza]]
[[Kategorija:Sovjetski olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1992.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1988.]]
[[Kategorija:Dopingovani biatlonci]]
[[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Ujedinjeni tim)]]
[[Kategorija:Umrli 2023.]]
[[Kategorija:Sovjetski olimpijci u skijaškom trčanju]]
[[Kategorija:Olimpijci Ujedinjenog tima u biatlonu]]
[[Kategorija:Osvajači srebrne medalje na Olimpijskim igrama (Sovjetski Savez)]]</text>
      <sha1>tm73npqj9z52os92p582ttawcu5swa7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Anne Briand-Bouthiaux</title>
    <ns>0</ns>
    <id>452021</id>
    <revision>
      <id>3940657</id>
      <parentid>3921634</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T05:30:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940657</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11960" sha1="muxlnz1qb39wfc32ex19ulfmmbktc73" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime               = Anne Briand-Bouthiaux
| slika             = Anne Briand-01 (cropped).jpg
| puno ime          = 
| država            = {{ZID|Francuska}} 
| datum rođenja     = {{Datum rođenja i godine|1968|07|02}}
| mjesto rođenja    = [[Mulhouse]], [[Francuska]]
| država rođenja    = 
| datum smrti       = 
| mjesto smrti      = 
| država smrti      = 
| zanimanje         = 
| klub              = 
| trener            = 
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup OI         = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|1992]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998]]) 
| medalje OI        = 3
| zlato OI          = 1
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup SP         = '''8''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|1991]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|1992]],  [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]])
| medalje SP        = '''7'''
| zlato SP          = 2
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup SK         = [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91]]
| pobjede SK        = '''6'''
| pobjede SK štafeta= 11
| plasman SK        = '''1.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95]])
* {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''24.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97]])
* {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''18.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98]]) 
* {{Tooltip|Pot.|Potjera}}:  '''13.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97]]) 
* {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''32.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99]]) 
| pobjede u dis     = {{plainlist| 
* '''2''' – sprint 
* '''4''' – pojedinačno  
}}
&lt;!-- Evropski kup --&gt;
| nastup EK         = [[IBU kup 1994/1995.|1994/95]]
| pobjede EK        = 
| plasman EK        = 
| kraj karijere     = 2000.
&lt;!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --&gt;
| status                    = neaktivna
&lt;!-- medalje --&gt;
| medalje                   = 
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 1 | 1 | 1 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 2 | 3 | 2 
}}
|ažurirano                    = 17. 10. 2020.
}}

'''Anne Briand''', rođena [[2. juni|2. juna]] [[1968.]] u [[Mulhouse]], [[Haut-Rhin]] u [[Francuska|Francuskoj]] je nekadašnja francuska [[biatlon]]ka. Udata je za francuskog bialonca i trenera [[Stéphane Bouthiaux|Stéphana Bouthiaux]]. Briand je olimpijska pobjednica i dvostruka svjetska prvakinja, kao i pobjednica 
[[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]].

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Pot.|Potjera}}!! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
| align=left | {{NaziviOI|Z|1992}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 15 km|19]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 7,5 km|7]] 
|
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (žene)|1]]
|-
| align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) 
|style=&quot;background:#dce5e5;&quot;| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 15 km|2]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 7,5 km|30]] 
|
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (žene)|3]]
|-
| align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 15 km|20]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 7,5 km|54]] 
|
| 
|}
Anne Briand je tri puta nastupila na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]]: [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998]]. Na prvom nastupu osvojila je zlatnu medalju u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (žene)|štafeti]] sa [[Véronique Claudel|Véroniquom Claudel]] i [[Corinne Niogret|Corinnom Niogret]] sa prednošću od 23 sekunde u odnosu na drugoplasiranu [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|njemačku]] štafetu.&lt;ref name=&quot;SR92&quot;&gt;[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1992/BIA/ Biatlon na ZOI 1992. na sports-reference.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081210003308/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1992/BIA/ |date=10. 12. 2008 }} {{Simboli jezika|en|engleski jezik}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Biathlon92&gt;{{cite web 
 |title=Albertville 1992 Official Report 
 |url=http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/1992/orw1992.pdf 
 |publisher=LA84 Foundation 
 |work=Le Comite d'Organisation des Jeux Olympiques Albertville 
 |year=1992 
 |access-date=12. 2. 2013 
 |archive-date=26. 2. 2008 
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080226202512/http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/1992/orw1992.pdf 
 |url-status=dead 
 }}&lt;/ref&gt; U drugom nastupu dvije godine kasnije, osvojila je bronzanu medalju u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (žene)|štafeti]] sa [[Véronique Claudel]], [[Delphyne Heymann]] i [[Corinne Niogret]] zaostavši više od pet minute iza [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ruske]] štafete i jednu srebrnu u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 15 km|utrci na 15 km]].&lt;ref name=&quot;SR94&quot;&gt;[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1994/BIA/ Biatlon na ZOI 1994. na sports-reference.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081210003313/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1994/BIA/ |date=10. 12. 2008 }} {{Simboli jezika|en|engleski jezik}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Biathlon94&gt;{{cite web
 |title        = Lillehammer 1994 Official Report - Volume 4
 |url          = http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1994/E_BOOK4.PDF
 |publisher    = LA84 Foundation
 |work         = Lillehammer Olympic Organizing Committee
 |year         = 1994
 |access-date  = 1. 12. 2016
 |archive-url  = https://web.archive.org/web/20160912030454/http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1994/E_BOOK4.PDF
 |archive-date = 12. 9. 2016
 |url-status   = dead}}&lt;/ref&gt;
{{clear}}

=== Svjetski kup ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
!colspan=&quot;19&quot; | Plasman u Svjetskom kupu 
|-
! [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99]] 
|-
|51||2||3||3||1||8||20||26||33
|}
{{raščistiti}}

=== Svjetska prvenstva ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Pot.|Potjera}}!!{{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !!{{Tooltip|Šta.|Štafeta}}!! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1991}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 15 km|35]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 7,5 km|31]]
|
|
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992 – ekipno (žene)|8]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1992}}
|colspan=&quot;5&quot; |
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992 – ekipno (žene)|4]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1993}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 15 km|34]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 7,5 km|4]]
|
|
|style=&quot;background:#dce5e5;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (žene)|2]]
|style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (žene)|1]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1995}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 15 km|9]]
|style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 7,5 km|1]]
|
|
|style=&quot;background:#dce5e5;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (žene)|2]]
|style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (žene)|3]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1996}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 15 km|9]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 7,5 km|18]]
|
|
|style=&quot;background:#dce5e5;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (žene)|2]]
|style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (žene)|3]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1997}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 15 km|7]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 7,5 km|23]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|12]]
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (žene)|4]]
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1998}}
|colspan=&quot;5&quot; |
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (žene)|5]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1999}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 15 km|23]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 7,5 km|18]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 10 km|27]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 12,5 km|22]]
|
|
|}
Briand je nastupila na devet Svjetskih prvenstava od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999]], te je sa dvije zlatne, tri srebrne i dvije bronzane medalje, druga najuspješnija francuska biatlonka po broju osvojenih medalja. Jednu zlatnu medalju osvojila je u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (žene)|ekipnoj utrci]] na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993]] sa [[Nathalie Beausire]], [[Delphyne Heymann]] i [[Corinne Niogret]], a drugu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 7,5 km|sprintu na 7,5&amp;nbsp;km]] na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 15 km|SP 1995.]] sa 5&amp;nbsp;s prednosti u odnosu na Njemicu [[Uschi Disl]] i 6&amp;nbsp;s u odnosu na trećeplasiranu [[Corinne Niogret]].
{{clear}}

== Prestanak karijere ==
{{sekcija}}

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}
* {{Commonscat-inline}}
* {{Sport365|275}}
* [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a]

== Reference ==
{{refspisak}}

{{S-start}}
{{Redoslijed
| prije          = [[Fabrice Guy]]
| naslov  = [[Spisak nosilaca zastave Francuske na Olimpijskim igrama|Nositeljica zastave Francuske]]: &lt;br/&gt; [[Zimske olimpijske igre 1994.|Lillehammer 1994.]]
| poslije          = [[Philippe Candeloro]]
}}
{{S-end}}

{{Pobjednice Svjetskog kupa u biatlonu}}
{{Olimpijske pobjednice u biatlonu-štafeta}}
{{Svjetske prvakinje u biatlonu-7,5 km}}
{{Svjetske prvakinje u biatlonu-tim}}
{{Evropske prvakinje u biatlonu-štafeta}}

{{DEFAULTSORT:Briand, Anne }}
[[Kategorija:Francuski biatlonci]]
[[Kategorija:Rođeni 1968.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1992.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]]
[[Kategorija:Biografije, Mulhouse]]
[[Kategorija:Francuski olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Francuska)]]
[[Kategorija:Osvajači srebrne medalje na Olimpijskim igrama (Francuska)]]
[[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Francuska)]]
[[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1992.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>muxlnz1qb39wfc32ex19ulfmmbktc73</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956 – spust (muškarci)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>453174</id>
    <revision>
      <id>3940633</id>
      <parentid>3585158</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T04:23:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940633</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10523" sha1="n8e8e717scnzl1757mhu2va3jgoglse" xml:space="preserve">{{Infokutija olimpijski događaj
| disciplina      = Alpsko skijanje – spust (muškarci)
| slika           = Alpine skiing pictogram.svg
| veličina_slike  = 80px
| opis_slike      = 
| mjesto          = [[Olimpia delle Tofane]]&lt;br/&gt;[[Cortina d'Ampezzo]], [[Italija]]
| datum           = 3. februar 1956.
| broj_učesnika   = 75
| broj_zemalja    = 27
| broj_ekipa      = 
| vrsta           = Zimskim
| godina          = 1956
| zlato           = [[Toni Sailer]]
| zlato_NOK       = AUT
| srebro          = [[Raymond Fellay]]
| srebro_NOK      = SUI
| bronza          = [[Anderl Molterer]]
| bronza_NOK      = AUT
| prijašnji       = [[Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 1952 – spust (muškarci)|1952.]]
| sljedeći        = [[Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – spust (muškarci)|1960]]
}}
{{Alpsko skijanje na ZOI 1956.}}
{{Glavni|Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956.}}
'''Takmičenje u [[spust]]u u muškoj konkrenciji''' na [[ZOI 1956.]] u [[Cortina d'Ampezzo|CortinI d'Ampezzo]] održano je 3. februara sa startom u 11 sati na stazi [[Olimpia delle Tofane]].

Za takmičenje se prijavio 75 takmičara iz 27 zemalja zemalja, a 47 ih je završilo utrku. Staza je bila dužine 3.461 m, start je bio na 2.282 m, cilj na 1.380 m, visinska razlika 902 m, a bilo je postavljeno 15 kapija.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1956/orw1956.pdf |title=Cortina 1956 Olympic Winter Games Report - page 595 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141027002541/http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1956/orw1956.pdf |archive-date=27. 10. 2014 |access-date=4. 12. 2013 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SR&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/winter/1956/ASK/mens-downhill.html |title=Alpine Skiing at the 1956 Cortina d'Ampezzo Winter Games: Men's Downhill |access-date=7. 3. 2018 |work=Sports Reference |archive-date=17. 4. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417213525/https://www.sports-reference.com/olympics/winter/1956/ASK/mens-downhill.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Pobjednik sa [[ZOI 1952.]] u [[Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 1952 – spust (muškarci)|spustu]], [[Italija na Zimskim olimpijskim igrama 1952.|italijanski]] skijaš [[Zeno Colò]], nije nastupio na ovim Igrama.

== Rezultati ==
{|class=wikitable style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
|-
! Plasman!!Ime!!Država!!Vrijeme!! Zaostatak
|-
| {{gold01}} || 14 ||align=left| {{flagIOCathlete|[[Toni Sailer]]|AUT|1956|Zimskim}} || 2:52.2 || 
|-
| {{silver02}} || 25 ||align=left| {{flagIOCathlete|[[Raymond Fellay]]|SUI|1956|Zimskim}} || 2:55.7 || +3.5
|-
| {{bronze03}} || 20 ||align=left| {{flagIOCathlete|[[Anderl Molterer]]|AUT|1956|Zimskim}} || 2:56.2 || +4.0
|-
| 4 || 21 ||align=left| {{flagIOCathlete|[[Roger Staub]]|SUI|1956|Zimskim}} || 2:57.1 || +4.9
|-
| 5 || 7 ||align=left| {{flagIOCathlete|[[Hans-Peter Lanig]]|EUA|1956|Zimskim}} || 2:59.8 || +7.6
|-
| 6 || 11 ||align=left| {{flagIOCathlete|[[Gino Burrini]]|ITA|1956|Zimskim}} || 3:00.2 || +8.0
|-
| 7 || 46 ||align=left| {{flagIOCathlete|[[Kurt Hennrich]]|TCH|1956|Zimskim}} || 3:01.5 || +9.3
|-
| 8 || 17 ||align=left| {{flagIOCathlete|[[Charles Bozon]]|FRA|1956|Zimskim}} || 3:01.9 || +9.7
|-
| 9 || 23 ||align=left| {{flagIOCathlete|[[Bruno Burrini]]|ITA|1956|Zimskim}} || 3:02.4 || +10.2
|-
| 10 || 9 ||align=left| {{flagIOCathlete|[[Stig Sollander]]|SWE|1956|Zimskim}} || 3:05.4 || +13.2
|-
| 11 || 4 ||align=left| {{flagIOCathlete|[[Buddy Werner]]|USA|1956|Zimskim}} || 3:05.8 || +13.6
|-
| 12 || 31 ||align=left| {{flagIOCathlete|[[Sepp Behr]]|EUA|1956|Zimskim}} || 3:07.7 || +15.5
|-
| 13 || 16 ||align=left| {{flagIOCathlete|[[Hans Forrer]]|SUI|1956|Zimskim}} || 3:08.0 || +15.8
|-
| 14 || 35 ||align=left| {{flagIOCathlete|[[Asle Sjåstad]]|NOR|1956|Zimskim}} || 3:08.8 || +16.6
|-
| 15 || 12 ||align=left| {{flagIOCathlete|[[Andrzej Gąsienica Roj]]|POL|1956|Zimskim}} || 3:09.3 || +17.1
|-
| 16 || 32 ||align=left| {{flagIOCathlete|[[Aleksandar Filatov]]|URS|1956|Zimskim}} || 3:16.6 || +24.4
|-
| 17 || 38 ||align=left| {{flagIOCathlete|[[Evžen Čermák]]|TCH|1956|Zimskim}} || 3:18.0 || +25.8
|-
| 18 || 62 ||align=left| {{flagIOCathlete|[[Georgi Dimitrov (alpski skijaš)|Georgi Dimitrov]]|BUL|1956|Zimskim}} || 3:18.1 || +25.9
|-
| 19 || 29 ||align=left| {{flagIOCathlete|[[Karl Zillibiller]]|EUA|1956|Zimskim}} || 3:21.6 || +29.4
|-
| 20 || 1 ||align=left| {{flagIOCathlete|[[Pepi Schwaiger]]|EUA|1956|Zimskim}} || 3:22.2 || +30.0
|-
| 21 || 15 ||align=left| {{flagIOCathlete|[[Viktor Taljanov]]|URS|1956|Zimskim}} || 3:26.5 || +34.3
|-
| 22 || 55 ||align=left| {{flagIOCathlete|[[Franc Cvenkelj]]|YUG|1956|Zimskim}} || 3:28.5 || +36.3
|-
| 23 || 50 ||align=left| {{flagIOCathlete|[[Kalevi Häkkinen]]|FIN|1956|Zimskim}} || 3:29.2 || +37.0
|-
| 24 || 60 ||align=left| {{flagIOCathlete|[[Georgi Varoškin]]|BUL|1956|Zimskim}} || 3:30.0 || +37.8
|-
| 25 || 33 ||align=left| {{flagIOCathlete|[[André Bertrand (alpski skijaš)|André Bertrand]]|CAN|1956|Zimskim}} || 3:31.2 || +39.0
|-
| 26 || 58 ||align=left| {{flagIOCathlete|[[Franz Beck]]|LIE|1956|Zimskim}} || 3:36.8 || +44.6
|-
| 27 || 48 ||align=left| {{flagIOCathlete|[[Petar Ivanov Angelov]]|BUL|1956|Zimskim}} || 3:38.5 || +46.3
|-
| 28 || 44 ||align=left| {{flagIOCathlete|[[Susumu Sugiyama]]|JPN|1956|Zimskim}} || 3:39.1 || +46.9
|-
| 29 || 36 ||align=left| {{flagIOCathlete|[[Ludvig Dornig]]|YUG|1956|Zimskim}} || 3:41.1 || +48.9
|-
| 30 || 87 ||align=left| {{flagIOCathlete|[[Charlach Mackintosh]]|GBR|1956|Zimskim}} || 3:41.4 || +49.2
|-
| 31 || 84 ||align=left| {{flagIOCathlete|[[Nicolae Pandrea]]|ROU|1956|Zimskim}} || 3:46.5 || +54.3
|-
| 32 || 42 ||align=left| {{flagIOCathlete|[[Lars Mattsson]]|SWE|1956|Zimskim}} || 3:50.4 || +58.2
|-
| 33 ||  63 ||align=left| {{flagIOCathlete|[[Muzaffer Demirhan]]|TUR|1956|Zimskim}} || 3:52.2 || +1:00.0
|-
| 34 || 45 ||align=left| {{flagIOCathlete|[[Nigel Gardner]]|GBR|1956|Zimskim}} || 4:00.7 || +1:08.5
|-
| 35 || 54 ||align=left| {{flagIOCathlete|[[Bill Day (alpski skijaš)|Bill Day]]|AUS|1956|Zimskim}} || 4:02.0 || +1:09.8
|-
| 36 || 53 ||align=left| {{flagIOCathlete|[[Francisco Viladomat]]|ESP|1956|Zimskim}} || 4:02.1 || +1:09.9
|-
| 37 || 91 ||align=left| {{flagIOCathlete|[[Luis Molné]]|ESP|1956|Zimskim}} || 4:08.9 || +1:16.7
|-
| 38 || 89 ||align=left| {{flagIOCathlete|[[Denis L. Feron|Denis Feron]]|BEL|1956|Zimskim}} || 4:16.6 || +1:24.4
|-
| 39 || 72 ||align=left| {{flagIOCathlete|[[Mahmoud Beiglou]]|IRI|1956|Zimskim}} || 4:22.0 || +1:29.8
|-
| 40 || 85 ||align=left| {{flagIOCathlete|[[Leopold Schädler]]|LIE|1956|Zimskim}} || 4:23.7 || +1:31.5
|-
| 41 || 79 ||align=left| {{flagIOCathlete|[[Vicente Vera]]|CHI|1956|Zimskim}} || 4:25.4 || +1:33.2
|-
| 42 || 69 ||align=left| {{flagIOCathlete|[[Ibrahim Geagea]]|LIB|1956|Zimskim}} || 4:33.1 || +1:40.9
|-
| 43 || 81 ||align=left| {{flagIOCathlete|[[Jean Keyrouz]]|LIB|1956|Zimskim}} || 4:57.6 || +2:05.4
|-
| 44 || 77 ||align=left| {{flagIOCathlete|[[Benik Amirian]]|IRI|1956|Zimskim}} || 5:02.7 || +2:10.5
|-
| 45 || 73 ||align=left| {{flagIOCathlete|[[Max von Hohenlohe]]|LIE|1956|Zimskim}} || 5:15.8 || +2:23.6
|-
| 46 || 90 ||align=left| {{flagIOCathlete|[[Aris Vatimbellas]]|GRE|1956|Zimskim}} || 5:44.2 || +2:52.0
|-
| 47 || 92 ||align=left| {{flagIOCathlete|[[Christos Papageorgiou (skijaš)|Christos Papageorgiou]]|GRE|1956|Zimskim}} || 8:03.2 || +5:11.0
|-
|rowspan=28| — || 2 ||align=left| {{flagIOCathlete|[[Josl Rieder]]|AUT|1956|Zimskim}} || DSQ || 
|-
| 3 ||align=left| {{flagIOCathlete|[[Ralph Miller (alpski skijaš)|Ralph Miller]]|USA|1956|Zimskim}} || DSQ || 
|-
| 5 ||align=left| {{flagIOCathlete|[[Lino Zecchini]]|ITA|1956|Zimskim}} || DSQ || 
|-
| 6 ||align=left| {{flagIOCathlete|[[William Beck (alpski skijaš)|William Beck]]|USA|1956|Zimskim}} || DSQ || 
|-
| 8 ||align=left| {{flagIOCathlete|[[Walter Schuster]]|AUT|1956|Zimskim}} || DSQ || 
|-
| 10 ||align=left| {{flagIOCathlete|[[Chiharu Igaya]]|JPN|1956|Zimskim}} || DSQ || 
|-
| 13 ||align=left| {{flagIOCathlete|[[René Collet]]|FRA|1956|Zimskim}} || DSQ || 
|-
| 18 ||align=left| {{flagIOCathlete|[[Adrien Duvillard (alpski skijaš, 1934)|Adrien Duvillard]]|FRA|1956|Zimskim}} || DSQ || 
|-
| 22 ||align=left| {{flagIOCathlete|[[André Simond]]|FRA|1956|Zimskim}} || DSQ || 
|-
| 24 ||align=left| {{flagIOCathlete|[[Andreas Rüedi]]|SUI|1956|Zimskim}} || DSQ || 
|-
| 30 ||align=left| {{flagIOCathlete|[[Jan Zarycki]]|POL|1956|Zimskim}} || DSQ || 
|-
| 37 ||align=left| {{flagIOCathlete|[[Paride Milianti]]|ITA|1956|Zimskim}} || DSQ || 
|-
| 39 ||align=left| {{flagIOCathlete|[[Marvin Melville]]|USA|1956|Zimskim}} || DSQ || 
|-
| 43 ||align=left| {{flagIOCathlete|[[Kåre Opdal]]|NOR|1956|Zimskim}} || DSQ || 
|-
| 47 ||align=left| {{flagIOCathlete|[[Vladimír Krajňák]]|TCH|1956|Zimskim}} || DSQ || 
|-
| 49 ||align=left| {{flagIOCathlete|[[Trygve Berge]]|NOR|1956|Zimskim}} || DSQ || 
|-
| 51 ||align=left| {{flagIOCathlete|[[Sergej Šustov]]|URS|1956|Zimskim}} || DSQ || 
|-
| 56 ||align=left| {{flagIOCathlete|[[Osman Yüce]]|TUR|1956|Zimskim}} || DSQ || 
|-
| 57 ||align=left| {{flagIOCathlete|[[Jože Ilija]]|YUG|1956|Zimskim}} || DSQ || 
|-
| 59 ||align=left| {{flagIOCathlete|[[Jaroslav Bogdálek]]|TCH|1956|Zimskim}} || DSQ || 
|-
| 61 ||align=left| {{flagIOCathlete|[[Pentti Alonen]]|FIN|1956|Zimskim}} || DSQ || 
|-
| 64 ||align=left| {{flagIOCathlete|[[Gheorghe Cristoloveanu]]|ROU|1956|Zimskim}} || DSQ || 
|-
| 65 ||align=left| {{flagIOCathlete|[[Genadij Čertiščev]]|URS|1956|Zimskim}} || DSQ || 
|-
| 71 ||align=left| {{flagIOCathlete|[[Robin Brock-Hollinshead]]|GBR|1956|Zimskim}} || DSQ || 
|-
| 74 ||align=left| {{flagIOCathlete|[[Hermann Kindle]]|LIE|1956|Zimskim}} || DSQ || 
|-
| 80 ||align=left| {{flagIOCathlete|[[Jaime Talens]]|ESP|1956|Zimskim}} || DSQ || 
|-
| 86 ||align=left| {{flagIOCathlete|[[Reza Bazargan]]|IRI|1956|Zimskim}} || DSQ || 
|-
| 93 ||align=left| {{flagIOCathlete|[[Douglas Mackintosh]]|GBR|1956|Zimskim}} || DSQ || 
|}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Alpine skiing at the 1956 Winter Olympics}}
* [http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/1952/orw1952.pdf Zvanični olimpijski izvještaj]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}
* [http://olympic.w.interia.pl Olimpijski rezultati] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090216130930/http://olympic.w.interia.pl/ |date=16. 2. 2009 }}

[[Kategorija:Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 1956.]]</text>
      <sha1>n8e8e717scnzl1757mhu2va3jgoglse</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Amra Hadžimuhamedović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>453332</id>
    <revision>
      <id>3940648</id>
      <parentid>3871094</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T04:53:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940648</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3676" sha1="rm1pftm0p97d23t5o46znvk2w14rfrd" xml:space="preserve">'''Amra Hadžimuhamedović''', historičar [[Arhitektura|arhitekture]], je profesorica na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu i jedan od najvažnijih glasova u poslijeratnoj obnovi kulturnog naslijeđa Bosne i Hercegovine. Dr. Hadžimuhamedović je arhitekta-konzervator. Rođena je 1961. godine u [[Stolac|Stocu]], [[Bosna i Hercegovina]].
 
Studirala je arhitekturu i razvoj arhitekture i naselja na univerzitetima u [[Sarajevo|Sarajevu]] i [[Beograd]]u. Na [[Arhitektonski fakultet u Sarajevu|Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu]] stekla je diplomu arhitekte, magistra i doktora nauka 2010. godine. Dr. Hadžimuhamedović je stručnjak za konzervaciju, restauraciju i rekonstrukciju kulturnog naslijeđa. Poznata je po svom radu na obnovi historijske jezgre Stoca, kao i mnoštva drugih gradova u Bosni i Hercegovini (Sarajevo, Jajce, Prusac, itd.). Njena knjiga ''Naslijeđe, rat i mir'' (Univerzitet u Sarajevu) je opširna analiza razaranja kulturnog sjećanja i graditeljske baštine, kao i stoljetnih evropskih diskursa i praksi obnove. ''Naslijeđe, rat i mir'' se prvobitno okreće bosanskom kontekstu, ali razmatra razaranje u širim, svjetskim okvirima. Dr. Hadžimuhamedović je ponajviše poznata po svom zalaganju za prepoznavanje značaja rekonstrukcije u polijeratnim prostorima. Rekonstrukcija je čitavo stoljeće od početka značajnihih razgovora o čuvanju naslijeđa bila bauk među stručnjacima. Zalaganje dr. Hadžimuhamedović za potpunu rekonstrukciju u razorenim bosanskim prostorima je odjeknulo u nauci o naslijeđu kao nova paradigma u shvatanju autentičnosti. Profesorica Hadžimuhamedović trenutno vodi programe o naslijeđu u Bosni, Palestini, te na Kosovu.

U svojoj dugogodišnjoj karijeri, dr. Hadžimuhamedović je radila kao glavni republički urbanističko-građevinski inspektor u Bosni i Hercegovini, pomoćnik ministra prostornog uređenja i okoliša Republike Bosne i Hercegovine, a potom i Federacije Bosne i Hercegovine, Federalni koordinator projekta Kadrovskog i institucialnog jačanja, suradnik na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu na predmetima Razvoj arhitekture i Revitalizacija graditeljskog naslijeđa. Bila je član [[Nacionalni spomenik BiH|Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika]]. Učestvovala je u izradi i provedbi oko stotinu projekata i projektnih studija na polju zaštite naslijeđa, arhitekture, [[Urbanizam|urbanizma]] i planiranja. Do sada je objavila oko 50 radova u stručnim časopisima, magazinima, zbornicima sa savjetovanja i međunarodnih konferencija. Autor je knjige ''Zločin u općini Stolac'' i urednik knjiga: Ljudska prava i razaranje kulturnog pamćenja: slučaj Stoca, Naslijeđe i identitet i Urbanističko planiranje u procesu poslijeratne obnove i razvoja Bosne i Hercegovine. Predavanja o graditeljskom naslijeđu i njegovoj zaštiti držala je na brojnim univerzitetima i institucijama u [[SAD]] i [[Evropa|Evropi]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://kons.gov.ba/onama/clanovi_komisije/Default.aspx?id=5511&amp;langTag=bs-BA |title=Članovi Komisije |access-date=3. 5. 2019 |archive-date=25. 7. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180725215252/http://kons.gov.ba/onama/clanovi_komisije/Default.aspx?id=5511&amp;langTag=bs-BA |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
* [https://ba.ekapija.com/after-workhours/585811/amra-hadzimuhamedovic-predsjednica-komisije-za-ocuvanje-nacionalnih-spomenika-u-bih Predsjednica Komisije za nacionalne spomenike]
* [https://web.archive.org/web/20180916224141/http://sveske.ba/en/autori/a/amra-hadzimuhamedovic Amra Hadžimuhamedović]

[[Kategorija:Bosanskohercegovački arhitekti]]
[[Kategorija:Stolac]]</text>
      <sha1>rm1pftm0p97d23t5o46znvk2w14rfrd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Špital</title>
    <ns>0</ns>
    <id>454648</id>
    <revision>
      <id>3940545</id>
      <parentid>3871273</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T00:42:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940545</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3813" sha1="ptqkmssojbd3k3kfq4ot6hbqnj5mf49" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u Sloveniji
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
|ime                 = Špital
|vrsta               = naselje
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
|službeni naziv      = 
|slogan              =
|nadimak             = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
|slika               = 
|opis_slike          = 
|dimenzija_slike     =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
|zastava             = 
|grb                 = 
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt; 
|statistička regija  = [[Zasavska statistička regija|Zasavska]]
|općina              = [[Zagorje ob Savi]]
|općina1             = 
|općina2             = 
|općina3             = 
|općina4             = 
|općina5             =
|općina6             =
|općina7             =
|općina8             =
|općina9             =
|općina10            =
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| širina_stepeni        = 46| širina_minuta = 06| širina_sekundi = 13| širina_SJ = N
| dužina_stepeni        = 14| dužina_minuta = 56| dužina_sekundi = 43| dužina_IZ = E
|najveća tačka           =
|najveća tačka metara    = 712
&lt;!-- *** Površina *** --&gt;
|površina grad           = 0.819
|površina općina         = 
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
|stanovništvo općina                      = 
|stanovništvo grad                        = 24
|stanovništvo ukupno                      = 
|stanovništvo godina                      = [[2011]]
|stanovništvo općina godina               = 
|gustoća                                  = 
|gustoća općina                           = 
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
|osnovano                                 =
|gradonačelnik                            = 
|gradonačelnik stranka                    = 
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
|poštanski broj                           = 1410 Zagorje ob Savi
|pozivni broj                             = (+386) 3
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta_lokacija                          = Slovenija
| opis_karte                              = 
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                            = 
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
|bilješka                                =
}}
'''Špital''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Zagorje ob Savi]], regija [[Zasavska statistička regija|Zasavska]], [[Slovenija]].

==Historija==

Do teritorijalne reorganizacije u Sloveniji nalazio se u sastavu stare općine [[Zagorje ob Savi]]. Kao samostalno naseljeno mjesto Špital postoji od [[2000]]. godine. Nastalo je izdvajanjem dijelova iz naselja [[Jarše]], [[Mošenik (Zagorje ob Savi)|Mošenik]] i [[Požarje]]&lt;ref&gt;[http://www.lex-localis.info/KatalogInformacij/TiskDokumenta.aspx?SectionID=e3a9bdeb-47c8-419e-94e2-83ee6197f0c9 Odlok o razdružitvi in preimenovanju dela naselja Jablana v naselje Kal ter dele naselij Požarje, Jarše ter Mošenik v naselje Špital] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231225123947/http://www.lex-localis.info/KatalogInformacij/TiskDokumenta.aspx?SectionID=e3a9bdeb-47c8-419e-94e2-83ee6197f0c9 |date=25. 12. 2023 }}.&lt;/ref&gt;.

==Stanovništvo==

Na popisu stanovništva [[2011]]. godine, Špital je imao 24 stanovnika.

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; | Broj stanovnika po popisima&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.stat.si/ |title=Statistični urad Republike Slovenije |access-date=31. 7. 2019 |archive-date=24. 2. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150224052913/http://www.stat.si/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|-
| [[2002]] || [[2011]]
|-
| 19 || 24
|-
|}

&lt;small&gt;'''Napomena''': ''U 2000. nastalo izdvajanjem dijelova iz naselja [[Jarše]], [[Mošenik (Zagorje ob Savi)|Mošenik]] i [[Požarje]].''&lt;/small&gt;

==Reference==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==

{{stub-naselje-Slovenija}}
{{Općina Zagorje ob Savi}}

[[Kategorija:Naselja u Sloveniji]]
[[Kategorija:Naselja u Zasavskoj regiji]]</text>
      <sha1>ptqkmssojbd3k3kfq4ot6hbqnj5mf49</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bobica (plod)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>455389</id>
    <revision>
      <id>3940796</id>
      <parentid>3883616</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T09:58:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940796</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4742" sha1="e3d70wiba2bq80hgdde98gbzsf7cbsc" xml:space="preserve">{|style=&quot;width: 300px; height: 300px; float:right; text-align: center;&quot;
|&lt;gallery mode=&quot;packed-hover&quot; widths=&quot;100px&quot; heights=&quot;100px&quot;&gt;
Datoteka:Berberis thunbergii berries.jpg|[[Berberis thunbergii|Japanske bobice]]
Datoteka:Norwegian blueberry.jpg|[[Borovnica]]
Datoteka:Ribes rubrum2005-07-17.JPG|[[Ribes rubrum|Ribizla]]
Datoteka:Lonicera coerulea a3.jpg|[[Lonicera caerulea|Orlovi nokti]]
Datoteka:Stachelbeere (Ribes uva-crispa).jpg|
Datoteka:Rubus chamaemorus close-up.JPG|[[Rubus chamaemorus|Močvarna jagoda]]
Datoteka:Vaccinium corymbosum a2.jpg|[[Vaccinium corymbosum|Visožbuna borovnica]]
Datoteka:Black Butte blackberry.jpg|[[Kupine]]
&lt;/gallery&gt;
&lt;small&gt;Razne bobice:[[Berberis thunbergii|Japanske bobice]]; [[Borovnica]]; [[Ribes rubrum|Ribizla]]; [[Lonicera caerulea|Orlovi nokti]]; [[Guščija bobica (''Ribes uva-crispa'')]]; [[Rubus chamaemorus|Močvarna jagoda]]; [[Kupina]]&lt;/small&gt;
|}
'''Bobica''' – u [[botanika|botanici]] – je mesnati [[plod]] bez [[koštunica (plod)|koštunice]], nastao iz jednog [[cvijet]]a koji sadrži jedan [[Jajnik (botanika)|jajnik]]. Tako definirane bobice uključuju [[grožđe]], i [[paradajz]]e, kao i [[krastavac|krastavce]], [[patlidžan]]e i [[banana|banane]], ali isključuju određene plodove koji se obično naziva bobicama, poput [[jagoda]] i [[malina]]. Bobica je najčešća vrsta mesnatog voća u kojem cijeli vanjski sloj zida jajnika sazrijeva u potencijalno jestiv „[[perikarp]]“. Bobice se mogu formirati od jednog ili više [[ginoecij|karpela]] istog cvijeta (tj. iz jednostavnog ili složenog jajnika). [[Sjeme]]nke su obično ugrađene u mesnatu unutrašnjost jajnika, ali postoje i neki nemesnati izuzeci, poput [[paprika|paprike]], sa zrakom, a ne pulpom oko njihovih sjemenki.&lt;ref name=Been10&gt;{{cite book |last1=Beentje |first1=Henk |last2=Williamson |first2=Juliet |year=2010 |title=The Kew Plant Glossary: an Illustrated Dictionary of Plant Terms |url=https://archive.org/details/kewplantglossary0000been |publisher=Kew Publishing |location=Royal Botanic Gardens, Kew |isbn=978-1-84246-422-9 |lastauthoramp=yes}}&lt;/ref&gt;

Mnoge bobice su jestive, ali druge vrste, kao što su plodovi [[krompir]]a i bunike (''[[Atropa belladonna]]''), su [[otrov]]ne za ljude.&lt;ref name=ClauMeyeRenn00&gt;{{Citation |last=Clausing |first=Gudrun |last2=Meyer |first2=Karsten |last3=Renner |first3=Susanne S. |year=2000 |title=Correlations among fruit traits and evolution of different fruits within Melastomataceae |journal=Botanical Journal of the Linnean Society |volume=133 |issue=3 |pages=303–326|doi=10.1006/bojl.1999.0340 |lastauthoramp=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Denh03&gt;{{Cite journal |last=Denham |first=T.P. |last2=Haberle |first2=S.G. |last3=Lentfer |first3=C. |last4=Fullagar |first4=R. |last5=Field |first5=J. |last6=Therin |first6=M. |last7=Porch|first7= N.|last8=Winsborough|first8= B. |date=2003 |title=Origins of Agriculture at Kuk Swamp in the Highlands of New Guinea |url=https://archive.org/details/sim_science_2003-07-11_301_5630/page/188 |journal=Science |volume=301|issue=5630 |pages=189–193 |doi=10.1126/science.1085255 |ref=harv |lastauthoramp=yes |pmid=12817084}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=EFSA10&gt;{{cite journal |author=((EFSA Panel on Dietetic Products, Nutrition and Allergies (NDA)2, 3 |title=Scientific Opinion on the substantiation of health claims related to various food(s)/food constituent(s) and protection of cells from premature aging, antioxidant activity, antioxidant content and antioxidant properties, and protection of DNA, proteins and lipids from oxidative damage pursuant to Article 13(1) of Regulation (EC) No 1924/20061 |journal=EFSA Journal |volume=8 |issue=2 |page=1489 |year=2010 |publisher=European Food Safety Authority |location=Parma, Italy |url=https://efsa.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.2903/j.efsa.2010.1489 |format=PDF |doi=10.2903/j.efsa.2010.1489 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211107214818/https://efsa.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.2903/j.efsa.2010.1489 |archive-date=7. 11. 2021 |access-date=16. 2. 2025 |url-status=bot: unknown }}&lt;/ref&gt;

Za biljku koja rađa bobice kaže se da je '' bakciferne'' (plod koji podseća na bobicu, bilo da je bobica ili ne, može se tako nazvati).

== Također pogledajte ==
*[[Plod]]
* [[Spisak kulinarskih plodova]]
* [[Spisak nejestivih plodova]]
 
==Reference==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{commons category| Voće po taksonu}}
*https://efsa.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.2903/j.efsa.2010.1489 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211107214818/https://efsa.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.2903/j.efsa.2010.1489 |date=7. 11. 2021 }} |format=PDF |doi=10.2903/j.efsa.2010.1489

[[Kategorija:Botanika]]
[[Kategorija:Voće]]
[[Kategorija:Morfologija ploda]]</text>
      <sha1>e3d70wiba2bq80hgdde98gbzsf7cbsc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Asalsko jezero</title>
    <ns>0</ns>
    <id>455576</id>
    <revision>
      <id>3940683</id>
      <parentid>3871439</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T06:38:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940683</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5950" sha1="j8jxh2fwomsz694u0rjd3qofop71nru" xml:space="preserve">{{Infokutija jezero
|ime=Asalsko jezero
|slika=Lake_Assal_NASA.jpg
|opis=Asalsko jezero na satelitskom snimku [[NASA]]-e
|slika_batimetrija=
|opis_batimetrija=
|lokacija={{ZID|Džibuti}}
|koordinate={{coord|11|39|N|42|25|E|region:RU-BU_type:waterbody_scale:5000000|display=inline,title}}
|jezero_vrsta=[[Kratersko jezero]]
|priliv=
|odliv = [[Isparavanje]]
|sliv = 900
|države_sliva =
|dužina = 19
|širina = 6,5
|površina = 54
|površina_ref = 
|dubina = 7,4
|dubina_ref = 
|vrijeme_zadržavanja =
|maks_dubina = &gt; 40  
|maks_dubina_ref =
|zapremina = 400 miliona
|zapremina_ref = 
|obala = 
|nadmorska_visina =-155
|ostrva = 
|gradovi = 
|zamrznuto =
|reference =
}}
[[Datoteka:Lac assal.JPG|mini|Asalsko jezero]]
'''Asalsko jezero''' ({{jez-ar|بحيرة عسل‎}}) je [[kratersko jezero]] u centralno-zapadnom dijelu [[Džibuti]]ja. Nalazi se na zapadnom kraju [[Zaliv Tadžura|zaliva Tadžura]] u [[Regija Tadžura|regiji Tadžura]], na granici [[Regija Dikhil|regije Dikhil]] a na samom vrhu [[Velika rasjedna dolina|Velike rasjedne doline]], nekih 120&amp;nbsp;km zapadno od [[Glavni grad|glavnog grada]] [[Djibouti]]ja. Asalsko jezero je slano jezero koje leži na 155 m ispod nivoa mora, na [[Afarski trougao|Afarskom trouglu]] što ga čini najnižom točkom na kopnu u Africi i trećom najnižom točkom na Zemlji nakon [[Galilejsko jezero|Galilejskog jezera]] i [[Mrtvo more|Mrtvog mora]]. Jezero nema odliv vode ali zbog velikog isparavanja, nivo slanosti vode jezera je 10 puta veći prosječnog [[salinitet]]a mora, što ga čini trećom najslanijom vodenom masom na svijetu, nakon jezera [[Don Juan Pond]] i [[Gaet'ale Pond]].&lt;ref name=&quot;Warren2006&quot;&gt;{{cite book|last=Warren|first=John K.|title=Evaporites: sediments, resources and hydrocarbons|url=https://books.google.com/books?id=ihny39BvVhIC&amp;pg=PA280|access-date=18. 9. 2019|date=23. 2. 2006|publisher=Birkhäuser|isbn=978-3-540-26011-0|page=280}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Brit&gt;{{Cite web|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/39097/Lake-Assal|title=Lake Assal|access-date=18. 9. 2019|publisher=Encylopeadeia Britannica}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bbc&gt;{{Cite web|url=http://www.bbc.co.uk/nature/programmes/tv/wildafrica/lakeasal.shtml|title=Lake Assal – Djibouti|access-date=18. 9. 2019|publisher=British Broadcasting Corporation (BBC)|archive-date=6. 4. 2004|archive-url=https://web.archive.org/web/20040406030329/http://www.bbc.co.uk/nature/programmes/tv/wildafrica/lakeasal.shtml|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=News&gt;{{Cite news|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/programmes/from_our_own_correspondent/9254468.stm|title=A life of constant thirst beside Djibouti's Lake Assal|access-date=18. 9. 2019|publisher==British Broadcasting Corporation (BBC)|date=4. 12. 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Lake&gt;{{Cite web|url=https://www2.opic.gov/environasp/eia/lakeassal/Lake_Assal_Salt_Project_EIA_Report_Nov08.pdf|title=Lake Salt Project, Djibouti:Environmental Impact Assessment|date=novembar 2008|pages=1–xii, 29|access-date=18. 9. 2019|publisher=Government of Djibouti:Salt Investment S.A.Z.F|archive-url=https://web.archive.org/web/20120324141547/https://www2.opic.gov/environasp/eia/lakeassal/Lake_Assal_Salt_Project_EIA_Report_Nov08.pdf|archive-date=24. 3. 2012|df=}}&lt;/ref&gt; Asalsko jezero je najveći svjetski rezervoar soli, koji se eksploatira pod četiri koncesije dodijeljene 2002. godine na jugoistočnom kraju jezera. Glavni udio u proizvodnji (gotovo 80%) drže Société d'Exploitation du Lac i Société d'Exploitation du Salt Investment S.A de Djibouti.

Jezero, koje se smatra ''nacionalnim blagom'', zaštićena je zona prema zakonu br. 45/AN/04/5L Nacionalnog akcionog plana za zaštitu životne sredine iz 2000. Međutim, zakonom nisu određene granice jezera. Budući da je eksploatacija soli iz jezera bila nekontrolirana, Plan je naglasio potrebu upravljanja eksploatacijom kako bi se izbjegao negativan utjecaj na okolinu jezera. [[Vlada Džibutija]] je u saradnji s [[UNESCO]]-om pokrenula prijedlog da se područje Asalskog jezera i vulkan [[Ardoukoba]] uvrste na spisak [[Svjetska baština|Svjetske baštine]].&lt;ref name=Lake/&gt;&lt;ref name=&quot;Geothermal&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.environnement.dj/Etudes%20d%27impact/Djibouti_Environmental_Management_Plan%2008%2011%2021.pdf|archive-url=https://web.archive.org/web/20100215191903/http://www.environnement.dj/Etudes%20d%27impact/Djibouti_Environmental_Management_Plan%2008%2011%2021.pdf|archive-date=15. 2. 2010|title=Geothermal Development in the Assal Area in Djibouti.|pages=i–xi,26, 29–30|access-date=18. 9. 2019|publisher=Djibouti Environmental Management Plan|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Flora i fauna ==
Vegetacija područja oko jezera sastoji se samo od raspršenih, niskih, trnovitih grmlja ili grmlja na desnoj obali jezera, osim jedne usamljene palme koju zaobilazi cesta.&lt;ref name=News/&gt;

[[Voda]] iz jezera bogata je mineralima, ali jedini znakovi života su bogato obilje zajedničkih [[bakterija]].&lt;ref name=Biology&gt;{{Cite web|url=http://aem.asm.org/cgi/reprint/27/5/819.pdf|format=|title=Microbiological Study of a Hypersaline Lake in French Somaliland|access-date=18. 9. 2019|publisher=American Society for Microbiology|archive-date=25. 5. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110525185140/http://aem.asm.org/cgi/reprint/27/5/819.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Tokom historije oko jezera su obitavale životinjske vrsta poput [[antilopa]], [[deva]], ptica, [[gušter]]a i [[Insekti|insekata]]. U samom jezeru ne živi nijedna vrsta vodenih [[Životinje|životinja]]. Međutim, u blizini vrelog izvora do Asalskog jezera u pličacima se zabilježena pojava ribe za koju se kaže da je slična ribi [[Sheepshead minnow]], što je uobičajena vrsta pronađena u karipskim i južnoameričkim slanim vodama.

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* {{Commonscat-inline|Lake Assal (Djibouti)}}

[[Kategorija:Jezera u Džibutiju]]
[[Kategorija:Krajnje tačke na Zemlji]]
[[Kategorija:Kraterska jezera]]</text>
      <sha1>j8jxh2fwomsz694u0rjd3qofop71nru</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Agrošumarstvo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>456878</id>
    <revision>
      <id>3940605</id>
      <parentid>3907688</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T03:11:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940605</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10162" sha1="0iof11erufb3audpp2nw6h265uy0bqa" xml:space="preserve">[[Datoteka:Faidherbia albida.JPG|thumb|Agrošumarstvo u [[Burkina Faso|Burkini Faso]]: Ispod stabala ''[[Faidherbia albida]]'' i ''[[Borassus akeassii]]'' blizu [[Banfora]] raste [[kukuruz]]]]
[[Datoteka:Agroforestry contour planting.jpg|thumb|Agrošumarske plantaže sa međuzonama ispaše životinja na farmi Taylors Run, [[Australija]].]]
'''Agrošumarstvo ''' je sistemsko  [[korištenje zemljišta]]  i upravljanja u kojem se uzgaja drveće ili [[grm]]lje oko ili među usjeva ili [[pašnjak]]a. Ova namjenska kombinacija [[poljoprivreda|poljoprivrede]] i [[šumarstvo|šumarstva]] donosi različite koristi, uključujući povećanu biološku raznolikost i smanjenu eroziju.&lt;ref name=USDA&gt;{{cite web|title=National Agroforestry Center|url=https://fs.usda.gov/nac/practices/index.shtml|publisher=USDA National Agroforestry Center (NAC)}}&lt;/ref&gt; Agrošumarstvo dijeli principe sa [[međuusjev]]ima. Obje kategorije mogu smjestiti dvije ili više biljnih vrsta (poput [[fiksacija dušika|biljki za fiksiranje dušika]]) u neposrednoj blizini.

== Kao nauka ==
Prema Wojtkowskom, teorijska osnova agro šumarstva nalazi se u [[ekologija|ekologiji]],&lt;ref name=&quot;Wojtkowski, Paul A. 1998&quot;&gt;{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=tXQfAQAAIAAJ|title=The theory and practice of agroforestry design: a comprehensive study of the theories, concepts and conventions that underlie the successful use of agroforestry|last=Wojtkowski|first=Paul A.|date=1. 12. 1998|publisher=Science Publishers|isbn=978-1-57808-034-2}}&lt;/ref&gt; ili [[agroekologija|agroekologiji]]. Agroekologija obuhvaća različite aplikacije poput suzbijanja vjetrova, velikih kiša, štetnih [[Insekti|insekata]] itd.&lt;ref&gt;Wojtkowski, P. (2019) Agroecology: Simplified and Explained, Springer, 420p.&lt;/ref&gt; Iz ove perspektive, agrošumarstvo je jedna od tri glavne nauke o korištenju poljoprivrednog zemljišta. Druga dva su [[poljoprivreda]] i [[šumarstvo]].&lt;ref&gt;{{cite book|last=Wojtkowski|first=Paul Anthony|title=Agroecological Perspectives in Agronomy, Forestry, and Agroforestry|url={{google books |plainurl=y |id=6to4AQAAIAAJ}}|year=2002|publisher=Science Publishers|isbn=978-1-57808-217-9}}&lt;/ref&gt;

== Prednosti ==
Poljoprivredno-šumarski sistemi mogu biti povoljni u odnosu na uobičajene odvojene poljoprivredne i šumske metode proizvodnje. Oni mogu ponuditi veću produktivnost, ekonomske koristi i više raznolikosti u ekološkim dobrima i uslugama.&lt;ref name=&quot;Benefits of agroforestry&quot;&gt;{{cite web|url = https://www.agroforestry.co.uk/about-agroforestry/|title = Benefits of agroforestry|publisher = Agroforestry Research Trust [in England]|archive-url = https://web.archive.org/web/20150420201730/http://www.agroforestry.co.uk/afbens.html|archive-date = 20. 4. 2015}}&lt;/ref&gt;

== Bioraznolikost ==
[[Bioraznolikost]] u poljoprivredno-šumarskim sistemima obično je veća nego u konvencijskim poljoprivrednim sistemima. Dvije ili više biljnih vrsta koje međusobno uspijevaju na određenom području stvaraju složenije [[stanište]], koje može podržati širi spektar [[Fauna|faune]].&lt;ref name=&quot;Harvey et. al, 2007&quot;&gt;{{Cite journal|last=Harvey|first=Celia A.|last2=Villalobos|first2=Jorge A. González|date=1. 7. 2007|title=Agroforestry systems conserve species-rich but modified assemblages of tropical birds and bats|journal=Biodiversity and Conservation|language=en|volume=16|issue=8|pages=2257–2292|doi=10.1007/s10531-007-9194-2|issn=0960-3115}}&lt;/ref&gt;

Agrošumarstvo je važno za bioraznolikost iz različitih razloga. Omogućuje raznovrsnije stanište od konvencionalnog poljoprivrednog sustava. Naprimjer, raznolikost tropskih šišmiša i ptica može se uporediti sa raznolikošću u prirodnim šumama. Iako poljoprivredno-šumarski sistemi ne pružaju toliko flornih vrsta kao šume i ne pokazuju istu visinu krošanja, pružaju mogućnosti za hranu i gniježđenje. Daljnji doprinos biološkoj raznolikosti je da se može sačuvati [[germplazma]] osjetljivih vrsta.  Kako poljoprivredne šume nemaju prirodno čista područja, staništa su ujednačenija. Nadalje, poljoprivredne šume mogu poslužiti kao hodnici između staništa. Agrošumarstvo može pomoći očuvanju biološke raznolikosti pozitivnim uticajem na ostale potencijale [[ekosistem]]a.

==Tlo i rast  biljaka ==
Osiromašena tla mogu se zaštititi od [[erozija|erozije]] biljkama, kao što je prirodni rast [[trava]]u agrošumarskim sistemima.&lt;ref name=&quot;Beliveau et al., 2017&quot;&gt;{{Cite journal|last=Béliveau|first=Annie|last2=Lucotte|first2=Marc|last3=Davidson|first3=Robert|last4=Paquet|first4=Serge|last5=Mertens|first5=Frédéric|last6=Passos|first6=Carlos J.|last7=Romana|first7=Christine A.|date=decembar 2017|title=Reduction of soil erosion and mercury losses in agroforestry systems compared to forests and cultivated fields in the Brazilian Amazon|journal=Journal of Environmental Management|volume=203|issue=Pt 1|pages=522–532|doi=10.1016/j.jenvman.2017.07.037|pmid=28841519|issn=0301-4797}}&lt;/ref&gt; Soil cover is a crucial factor in preventing erosion.&lt;ref name=&quot;Young, 1989&quot;&gt;{{cite book|last=Young|first=Anthony|title=Agroforestry for Soil Conservation|url={{google books |plainurl=y |id=UGNzswEACAAJ}}|year=1994|publisher=CAB International}}&lt;/ref&gt; Čista [[voda]] kroz smanjene [[hrana|hranjive sastojke]] i  [[površinski otjecanje]] [[tlo]]m može biti dodatna prednost agrošumarstva. Otjecanje se može smanjiti smanjenjem njegove brzine i povećanjem infiltracije u tlo. U usporedbi s rezanim poljima, unos hranjivih sastojaka može biti veći i smanjiti brzinu gubitka hranjivih tvari u otjecanju.&lt;ref name=&quot;Udawatta et. al., 2002&quot;&gt;{{Cite journal|last=Udawatta|first=Ranjith P.|last2=Krstansky|first2=J. John|last3=Henderson|first3=Gray S.|last4=Garrett|first4=Harold E.|date=juli 2002|title=Agroforestry practices, runoff, and nutrient loss: a paired watershed comparison|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-environmental-quality_july-august-2002_31_4/page/1214|journal=Journal of Environmental Quality|volume=31|issue=4|pages=1214–1225|issn=0047-2425|pmid=12175039|doi=10.2134/jeq2002.1214}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Jose|first=Shibu|date=1. 5. 2009|title=Agroforestry for ecosystem services and environmental benefits: an overview|journal=Agroforestry Systems|language=en|volume=76|issue=1|pages=1–10|doi=10.1007/s10457-009-9229-7|issn=0167-4366}}&lt;/ref&gt;
Daljnje prednosti koje se tiču rasta biljaka:
* [[Bioremedijacija]];
* Otpornost na sušu;
* Povećana stabilnost useva.

== Izazovi ==
Iako agrošumarski sistemi mogu biti povoljni,&lt;ref name=&quot;Benefits of agroforestry&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;USDA Agroforestry FAQ&quot;&gt;{{cite web |title=Agroforestry Frequently Asked Questions |url=http://www.usda.gov/wps/portal/usda/usdahome?contentidonly=true&amp;contentid=agroforestry-faqs.html |publisher=United States Department of Agriculture |access-date=19. 2. 2014 |date=28. 10. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140301161610/http://www.usda.gov/wps/portal/usda/usdahome?contentidonly=true&amp;contentid=agroforestry-faqs.html |archive-date=1. 3. 2014}}&lt;/ref&gt; nisu bili rasprostranjeni u [[SAD]]-u od 2013. godine.&lt;ref name=&quot;USDA Agroforestry FAQ&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Jacobson and Kar, 2013&quot;&gt;{{cite journal|last=Jacobson|first=Michael|author2=Shiba Kar|title=Extent of Agroforestry Extension Programs in the United States|journal=Journal of Extension|date=august 2013|volume=51|issue= 4|url=http://www.joe.org/joe/2013august/rb4.php|access-date=19. 2. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130908162211/http://www.joe.org/joe/2013august/rb4.php |archive-date=8. 9. 2013}}&lt;/ref&gt;
Kao što sugerira istraživanje u okviru programa proširenja u Sjedinjenim Američkim Državama, prepreke (naručene kao najkritičnije i najmanje kritične) za usvajanje agrošumarstva uključuju:&lt;ref name=&quot;Jacobson and Kar, 2013&quot; /&gt;
{{columns-list|colwidth=30em|
* Nedostatak razvijenih tržišta;
* Nepoznavanje tehnologija;
* Nedostatak svijesti;
* Konkurencija između drveća, usjeva i životinja;
* Nedostatak finansijske pomoći;
* Nedostatak očitog profitnog potencijala;
* Nedostatak demonstracijskih lokacija;
* Troškovi dodatnog upravljanja;
* Nedostatak obuke ili stručnosti;
* Nedostatak znanja o tome gdjee se plasiraju proizvodi;
* Nedostatak tehničke pomoći;
* Troškovi usvajanja / pokretanja, uključujući troškove  potrebnog vremena;
* Nepoznavanje alternativnih marketinških pristupa (npr. Web-stranica);
* Nedostupnost podataka o agrošumarstvu;
* Očigledna neprijatnost;
* Nedostatak infrastrukture (npr. zgrade, oprema);
* Nedostatak opreme;
* Nedovoljno zemljišta;
* Nedostatak izvora sjemena/sadnica;
* Nedostatak naučnih istraživanja}}
Predložena su neka rješenja za ove prepreke.&lt;ref name=&quot;Jacobson and Kar, 2013&quot; /&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Deforestacija]]
* [[Poljoprivreda]]
* [[Šumarstvo]]
* [[Silvikultura]]

==Reference==
{{refspisak}}

== Literatura ==
* {{cite book|editor=Patish, Daizy Rani|title=Ecological basis of agroforestry|publisher=CRC Press|year=2008|isbn=978-1-4200-4327-3|url={{google books |plainurl=y |id=HsDrg48t4TkC}}}}
* ''The Springer Journal'', [https://web.archive.org/web/20241130195527/http://www.springeronline.com/sgw/cda/frontpage/0,11855,4-40109-70-35633632-0,00.html &quot;Agroforestry Systems&quot;] (ISSN 1572-9680); Editor-In-Chief: Prof. Shibu Jose, H.E. Garrett Endowed Professor and Director, The Center for Agroforestry, University of Missouri
* {{cite news
|url=https://www.nytimes.com/2011/11/22/science/quiet-push-for-agroforestry-in-us.html
|work=The New York Times
|title=A Quiet Push to Grow Crops Under Cover of Trees
|first=Jim |last=Robbins
|date= 21. 11. 2011 |access-date=22. 11. 2011}}
* [http://loe.org/shows/segments.html?programID=16-P13-00048&amp;segmentID=6 Interview with Eric Toensmeier on carbon farming] (archive [https://web.archive.org/web/20161125194808/http://loe.org/shows/segments.html?programID=16-P13-00048&amp;segmentID=6 here], audio [http://loe.org/content/2016-11-25/loe_161125_c1_carbon%20farming.mp3 here]), from ''[[Living on Earth]]'' show broadcast 25 November 2016.

== Vanjski linkovi ==
* {{Commonscat-inline|Agroforestry}}

[[Kategorija:Poljoprivreda]]
[[Kategorija:Šumarstvo]]</text>
      <sha1>0iof11erufb3audpp2nw6h265uy0bqa</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Backdoor (računarstvo)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>457038</id>
    <revision>
      <id>3940718</id>
      <parentid>3849089</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T07:47:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940718</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7537" sha1="ar6mswvwzu83p7eya1vholknmporjkv" xml:space="preserve">'''Backdoor''' (čita se bekdor, u prevodu &quot;zadnja vrata&quot;) jest tajna metoda zaobilaženja normalne [[Autentifikacija|provjere identiteta]] ili enkripcije na [[računar]]ima i drugim ugrađenim uređajima kao što su [[router]]i. Backdoor obično služi da bi se osigurao udaljeni pristup nekom računaru, odnosno njegovom nekriptovanom sadržaju. Tako je moguće neovlašteno doći do informacija kao što su lozinke i druge osjetljive informacije ili da se napravi namjerna šteta na podacima.

Backdoor može biti sakriven u dijelu programa,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.veracode.com/sites/default/files/Resources/Whitepapers/static-detection-of-backdoors-1.0.pdf|title=Static Detection of Application Backdoors|last=Chris Wysopal, Chris Eng|publisher=Veracode|access-date=14. 3. 2015|archive-date=1. 8. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140801093904/http://www.veracode.com/sites/default/files/Resources/Whitepapers/static-detection-of-backdoors-1.0.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;  biti sasvim zaseban program, kod u firmveru hardvera,&lt;ref name=&quot;wired2013&quot;&gt;{{Cite journal|last=|date=24. 9. 2013|title=How a Crypto 'Backdoor' Pitted the Tech World Against the NSA|url=https://www.wired.com/threatlevel/2013/09/nsa-backdoor/|journal=Wired|access-date=5. 4. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20140320185058/http://www.wired.com/threatlevel/2013/09/nsa-backdoor|archive-date=20. 3. 2014|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; ili dijelovima [[Operativni sistem|operativnog sistema]] kao što je [[Microsoft Windows|Windows]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.ibtimes.co.uk/hackers-using-nsa-malware-doublepulsar-infect-windows-pcs-monero-mining-trojan-1627220|title=Hackers using NSA malware DoublePulsar to infect Windows PCs with Monero mining Trojan|last=Ashok|first=India|date=21. 6. 2017|publisher=International Business Times UK|access-date=1. 7. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.gnu.org/proprietary/malware-microsoft.en.html|title=Microsoft Back Doors|website=GNU Operating System|access-date=1. 7. 2017|archive-date=5. 12. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191205010542/https://www.gnu.org/proprietary/malware-microsoft.en.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://arstechnica.com/security/2017/04/nsa-backdoor-detected-on-55000-windows-boxes-can-now-be-remotely-removed/|title=NSA backdoor detected on &gt;55,000 Windows boxes can now be remotely removed|date=25. 4. 2017|publisher=Ars Technica|access-date=1. 7. 2017}}&lt;/ref&gt; [[Trojanski konj (računarstvo)|Trojanski konj]] se može koristiti za stvaranje ranjivosti u uređaju tako što se predstavi kao legitiman program, ali prilikom pokretanja može da instalira backdoor.&lt;ref&gt;{{Cite journal|date=1. 12. 2001|title=Backdoors and Trojan Horses: By the Internet Security Systems' X-Force|journal=Information Security Technical Report|volume=6|issue=4|pages=31–57|doi=10.1016/S1363-4127(01)00405-8|issn=1363-4127}}&lt;/ref&gt; Iako se dosta backdoor programa tajno instalira, neki drugi su tu namjerno i široko poznati. Takve vrste pristupa sistemu pružaju proizvođačima način da vrate korisničku lozinku.

== Primjeri ==

=== Računarski crvi ===
Mnogi [[računarski crv]]i, poput Sobig-a i Mydoom-a, instaliraju backdoor na računaru. Tako spameri mogu slati neželjeni [[e-mail]] sa zaraženih mašina.

Sofisticirani pokušaj postavljanja backdoor-a u [[Linux kernel]], razotkriven u novembru 2003. godine, je pokušao dodati malu i suptilnu promjenu koda subvertirajući sistem kontrole izvora koda.

=== Backdoor objektnog kôda  ===
Backdoor [[Kod objekta|objektnog koda]] je puno teže otkriti nego onaj sa izvornim kôdom. Objektni kôd je mnogo teže provjeriti, jer je dizajniran tako da se može mašinski čitati, i nije ljudski čitljiv. Ovakav backdoor je moguće ubaciti u momentu kompajliranja programa ili učitavanja aplikacije, tada da se maliciozni kod nikada ne pojavi na disku, već se nalazi u radnoj memoriji. Detekcija se radi provjeravanjem kontrolne sume (checksum) ili u nekim slučajevima mašinskom analizom objektnog koda.

=== Asimetrični backdoori ===
Tradicionalni backdoor je simetrična veza, tj. svako ga može koristiti. Asimetrični backdoor može da koristi samo napadač koji ga je i postavio. Ovakve vrste napada su definirane kao [[keptografija|kleptografija]]. Najpoznatiji slučaj je bio kleptografski backdoor koji je [[Nacionalna Sigurnosna Agencija]] ubacila u [[Dual EC DRBG]] kriptografski [[algoritam]].&lt;ref name=&quot;wired2013&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.theglobeandmail.com/technology/business-technology/the-strange-connection-between-the-nsa-and-an-ontario-tech-firm/article16402341/|title=The strange connection between the NSA and an Ontario tech firm|last=|date=|publisher=|access-date=5. 4. 2018|via=The Globe and Mail}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;nytimes.com&quot;&gt;{{Cite news|url=https://www.nytimes.com/2013/09/06/us/nsa-foils-much-internet-encryption.html|title=N.S.A. Able to Foil Basic Safeguards of Privacy on Web|last=Perlroth|first=Nicole|date=5. 9. 2013|work=The New York Times|publisher=|last2=Larson|first2=Jeff|last3=Shane|first3=Scott|access-date=5. 4. 2018}}&lt;/ref&gt;

== Lista poznatih backdoora ==

* Back Orifice napravljen 1998. godine koji su stvorili hakeri iz grupe Cult of Dead Cow kao alat za daljinsko upravljanje. Omogućilo je [[Microsoft Windows|Windows]] računarima da se daljinski upravljaju preko mreže.
* Kriptografski siguran generator pseudo-nasumičnih brojeva Dual_EC_DRBG otkriven 2013. godine, bacdoor ubačen od strane NSA, koja je također imala i privatni ključ za taj algoritam.&lt;ref name=&quot;wired2013&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;nytimes.com&quot;/&gt; 
* U martu 2014. otkriveno je nekoliko backdoora u nelicenciranim primjercima [[WordPress]] dodataka.&lt;ref name=&quot;wordpress&quot;&gt;{{Cite web|url=http://blog.sucuri.net/2014/03/unmasking-free-premium-wordpress-plugins.html|title=Unmasking &quot;Free&quot; Premium WordPress Plugins|date=26. 3. 2014|website=Sucuri Blog|access-date=3. 3. 2015}}&lt;/ref&gt; Sličan kod je kasnije otkriven i u [[Joomla!|Joomla]] dodacima.&lt;ref name=&quot;joomla&quot;&gt;{{Cite web|url=http://blog.sucuri.net/2014/04/joomla-plugin-constructor-backdoor.html|title=Joomla Plugin Constructor Backdoor|last=Sinegubko|first=Denis|date=23. 4. 2014|website=Securi|access-date=13. 3. 2015}}&lt;/ref&gt; 
* Borland Interbase verzije 4.0 do 6.0 imale su kodiran backdoor, kojeg su ubacili njihovi programeri. Kôd servera je imao kompajlirani backdoor koji se nije mogao izmijeniti. Backdoor je imao zadano korisničko ime i lozinku (korisničko ime: ''politically (politički)'', lozinka: ''correct (tačan)''), kojem se moglo pristupiti preko mrežne veze. Ko god je znao tu kombinaciju mogao je imati potpunu kontrolu nad svim Interbase bazama podataka.&lt;ref name=&quot;interbase&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.kb.cert.org/vuls/id/247371|title=Vulnerability Note VU#247371|website=Vulnerability Note Database|access-date=13. 3. 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.cert.org/historical/advisories/CA-2001-01.cfm|title=Interbase Server Contains Compiled-in Back Door Account|website=[[CERT Coordination Center|CERT]]|access-date=13. 3. 2015}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}
== Vanjski linkovi ==

* [https://www.wordfence.com/learn/finding-removing-backdoors/ Pronalaženje i uklanjanje backdoora] 
* [http://www.2-spyware.com/backdoors-removal Uklanjanje] backdoora&amp;mdash; Popis i upute za uklanjanje. 
* [https://web.archive.org/web/20051015042726/http://www.faqfarm.com/Q/FAQ/1772 Backdoors često postavljana pitanja]

[[Kategorija:Kriptografija]]
[[Kategorija:Tehnike špijunaže]]</text>
      <sha1>ar6mswvwzu83p7eya1vholknmporjkv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Barbara McClintock</title>
    <ns>0</ns>
    <id>457378</id>
    <revision>
      <id>3940731</id>
      <parentid>3927169</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T08:10:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940731</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13714" sha1="29qtck1y1t32m8wdkznp7rxekxq5lnr" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime             = Barbara McClintock
| slika           = Barbara McClintock (1902-1992) shown in her laboratory in 1947.jpg
|opis_slike        = Barbara McClintock (1902-1992),u njenoj laboratoriji
| datum_rođenja    = 16. juni 1902.
| mjesto_rođenja   = [[Hartford (Connecticut)|Hartford]], [[Connecticut]] [[SAD]]
| datum_smrti      = 2. septembar 1992.
| mjesto_smrti     = [[Huntington (New York)|Huntington]], [[New York (savezna država)|New York]] SAD
| nacionalnost      = SAD
| polje             = [[Citogenetika]]
| work_institution  = [[Univerzitet Missouri]]&lt;br /&gt;[[Cold Spring Harbor laboratorija]]
| alma_mater        = [[Cornell univerzitet]]
| poznat_po         = Rad na genetičkoj strukturi [[kukuruz]]a
| nagrade            = 
*[[Nobelova nagrada za fiziologiju i medicinu]] (1983)
* [[Američka akademija nauka|Član Američke akademije nauka]] (1944)&lt;ref name=&quot;Barbara McClintock&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nasonline.org/member-directory/deceased-members/52803.html|title=Barbara McClintock|website=Nasonline.org|access-date=25. 4. 2019|archive-date=26. 3. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190326174143/http://www.nasonline.org/member-directory/deceased-members/52803.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* [[Nacionalna medalja za nauku]] (1970)
* [[Medalja Thomas Hunt Morgan]] (1981)
* [[Nagrada Louisa Gross Horwitz]] (1982)
[[Datoteka:Barbara McClintock (signature).svg|thumb|150px|Potpis]]
}}
'''Barbara McClintock''', (16. juni 1902 — 2. septembar 1992) dobitnica je [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] za [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|fiziologiju ili medicinu]] 1983.&lt;ref name=&quot;Barbara McClintock&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nasonline.org/member-directory/deceased-members/52803.html|title=Barbara McClintock|website=Nasonline.org|access-date=25. 4. 2019|archive-date=26. 3. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190326174143/http://www.nasonline.org/member-directory/deceased-members/52803.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://cornell.worldcat.org/title/cytological-and-genetical-study-of-triploid-maize/oclc/64683107&lt;/ref&gt; Bila je američka naučnica, među najistaknutijim [[citogenetika|citogenetičarima]]. Doktorirala je iz oblasti [[botanika|botanike]] na [[Cornell univerzitet]]u 1927, gde je bila vođa projekta iz citogenetike [[kukuruz]]a. Ova oblast je u potpunosti obilježila njena istraživanja u nastavku karijere.

Od kasnih 1920-tih, McClintock je intenzivno proučavala [[hromosom]]e i njihove promjene tokom reprodukcije kukuruza. Njen rad smatra se revolucionarnim jer je razvila tehnike za vizuelizaciju hromosoma kukuruza i koristila [[mikroskop]]ske analize u dokazivanju nekih fundamentalnih postulata, kao što je [[genetička rekombinacija]] putem [[krosing-over]]a, tokom [[mejoza|mejoze]] — mehanizam u kojim hromosomi razmjenjuju sekvence [[hromatida]]. Rekonstruirala je prvu [[genetičko mapiranje|genetičku mapu]], analizom [[Vezani geni|vezanih gena]] kukuruza, povezujući regione hromosoma sa fizičkim svojstvima i demonstrirala uloge [[telomera]] i [[centromera]], regiona hromosoma koji su važni za konzveriranje [[genetička informacija|genetičke informacije]].&lt;ref&gt;{{Cite book|title=American women scientists : 23 inspiring biographies, 1900-2000|url=https://archive.org/details/americanwomensci0000reyn|last=Davison.|first=Reynolds, Moira|date=1999|publisher=McFarland|isbn=978-0786406494|location=Jefferson, N.C.|oclc=40926627}}&lt;/ref&gt; Barbara McClintock bila je priznata kao jedna od najboljih naučnica svoga vremena, nagrađivana prestižnim stipendijama, i izabrana za člana [[Nationalna akademija nauka SAD|Nacionalne akademije nauka]] SAD 1944.&lt;ref&gt;{{cite web|first=Federica Turriziani |last=Colonna |title=Barbara McClintock (1902–1992) |url=http://embryo.asu.edu/pages/barbara-mcclintock-1902-1992 |website=Embryo.asu.edu |access-date=27. 11. 2014}}&lt;/ref&gt;

Tokom 1940-tih i 1950-tih, McClintock je otkrila [[transpozon]]e i koristila ih kao dokaz da su [[gen]]i odgovorni za fizičke karakteristike. Razvila je teorije kojima se objašnjava represija ili [[ekspresija gena|genetičke informacije]] sa jedne generacije kukuruza na narednu. Zbog onovremenog skepticitizma u značaj njenih istraživanja i njihovih implikacija, 1953. prestala je da objavljuje svoje nalaze. Kasnije se ispostavilo da je svoje poglede temeljila na naučnoj osnovi, umjesto na važećim predrasudama svoga doba.&lt;ref&gt;[http://www.EstherLederberg.com/Anecdotes.html Esther M. Zimmer Lederberg: Anecdotes]&lt;/ref&gt;

Kasnije se posvetila ekstenzivnim citogenetičkim i [[etnobotanika|etnobotaničkim]] istraživanjima [[kukuruz]]nih [[sorta (botanika)|sorti]] iz Južne Amerika. Njena istraživanja su bila šire prihvaćena tek tokom 1960-tih i 1970-tih, kada je dokazano da mehanizmi genetičke promjene i [[regulacija ekspresije gena]], koje je demonstrirala na kukuruzu 1940-tih i 1950-tih, imaju općenit značaj. Uslijedile su nagrade i priznanja za doprinos razvoju citogenetike, uključujući Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu 1983, za otkriće genetičke [[transpozon|transpozicije]]. Ostalo je zabilježeno da je Barbara McClintock jedina žena koja je samostalno dobila ovu nagradu u toj kategoriji.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/shortfacts.html|title = Facts on the Nobel Prize in Physiology or Medicine |publisher = Nobelprize.org |access-date=12. 7. 2010}}&lt;/ref&gt;

==Također pogledajte==
*[[Transpozon]]
*[[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

==Bibliografija ==
{{refbegin|2}}
* Coe, Ed and Lee B. Kass. 2005. &quot;Proof of physical exchange of genes on the chromosomes&quot;. Proceedings of the National Academy of Science 102 (No. 19, May): 6641-6656. {{doi|10.1073/pnas.0407340102}} PMID 15867161
* Comfort, Nathaniel C. (1999) &quot;&quot;The real point is control&quot;: The reception of Barbara McClintock's controlling elements&quot;. ''Journal of the History of Biology'' 32:133–62. PMID 11623812
* Comfort, Nathaniel C. . ''The tangled field: Barbara McClintock's search for the patterns of genetic control''. Harvard University Press. Cambridge, MA.|year=2001|isbn=978-0-674-00456-6}}
* Kass, Lee B. 2003. &quot;Records and recollections: A new look at Barbara McClintock, Nobel Prize-Winning geneticist&quot;. ''Genetics'' 164 (August): 1251-1260.
* Kass, Lee B. 2005. &quot;Harriet Creighton: Proud botanist&quot;. ''Plant Science Bulletin''. 51(4): 118-125. Available online, December 2005: [https://web.archive.org/web/20131004012334/http://www.botany.org/plantsciencebulletin/psb-2005-51-4.php#HARRIET Botanical Society of America]
* Kass, Lee B. 2005. &quot;Missouri compromise: tenure or freedom. New evidence clarifies why Barbara McClintock left Academe&quot;. Maize Genetics Cooperation Newsletter 79: 52-71; article without footnotes or photographs; available, online April 2005: [https://web.archive.org/web/20110717183510/http://www.agron.missouri.edu/mnl/79/05kass.htm Maize Genetics Cooperation Newsletter]
* Kass, Lee B. and Christophe Bonneuil. 2004. &quot;Mapping and seeing: Barbara McClintock and the linking of genetics and cytology in maize genetics, 1928-1935&quot;. Chapt 5. стр. 91–118, in Hans-Jörg Rheinberger and Jean-Paul Gaudilliere (eds.), ''Classical Genetic Research and its Legacy: The Mapping Cultures of 20th Century Genetics''. London: Routledge.
* Keller, Evelyn Fox (1983) ''A feeling for the organism''. W. H. Freeman and Company.|publisher=|location=New York|year=|isbn=978-0-7167-1433-0}}
* Bogdanov, Yu. F. (2002) A life devoted to science. In &quot;Commemoration of the 100th anniversary of the birth of Barbara McClintock&quot;. ''Russian Journal of Genetics'' 38:984–87. PMID 12430570
* Fedoroff, Nina V. (1995). Barbara McClintock. ''[http://books.nap.edu/html/biomems/bmcclintock.html Biographical Memoirs of the National Academy of Science] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110607034409/http://books.nap.edu/html/biomems/bmcclintock.html |date=7. 6. 2011 }}''. 68:211–36.
* Fedoroff, Nina V. 2002. &quot;The well mangled McClintock myth&quot;. ''Trends in Genetics'' 18 (7): 378-379.
* Kass, L. B. 1999. &quot;Current list of Barbara McClintock's publications&quot;. Maize Genetics Cooperation Newsletter 73: 42-48. Available online, 1998: [https://web.archive.org/web/20110717183735/http://www.agron.missouri.edu/mnl/73/110kass.html Maize Genetics Cooperation Newsletter]
* Kass, Lee B. 2000. &quot;McClintock, Barbara, American botanical geneticist, 1902-1992&quot;. стр. 66–69, in Plant Sciences. edited by R. Robinson. Macmillan Science Library, USA.
* Kass, L. B. 2002. &quot;The Tangled Field, by N. Comfort&quot;. ''Isis''. 93 (4): 729-730.
* Kass, L. B., 2004. Identification of photographs for the Barbara McClintock papers on the National Library of Medicine website. Maize Genetics Cooperation Newsletter 78: 24-26, available online, 2003: [https://web.archive.org/web/20110717183754/http://www.agron.missouri.edu/mnl/78/04kass.html Maize Genetics Cooperation Newsletter]
* Kass Lee, B. 2007. Harriet B. Creighton (1909–2004), on Women Pioneers in Plant Biology, American Society of Plant Biologists website, edited by Ann Hirsch. Published online, February 2007: [https://web.archive.org/web/20031203235101/http://www.aspb.org/committees/women/pioneers.cfm#Creighton American Society of Plant Biologists]* Kass Lee, B. 2007. Barbara McClintock (1902–1992), on Women Pioneers in Plant Biology, American Society of Plant Biologists website, Ann Hirsch editor. Published online, March 2007: 
* Kass, L. B. and R. P. Murphy. 2003. &quot;Will the real Maize Genetics Garden please stand up?&quot; Maize Genetics Cooperation Newsletter. 77: 41-43. Available online, 2003: [http://www.maizegdb.org/mnl/77/79kass.html Maize Genetics Cooperation Newsletter] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201027071012/https://www.maizegdb.org/mnl/77/79kass.html |date=27. 10. 2020 }}
* Kass, L. B and W. B. Provine. 1999 (&amp;1998). Formerly restricted interview with Barbara McClintock, now available at Cornell University Archives. Maize Genetics Cooperation Newsletter. 73: 41. Available online, 1998: [https://web.archive.org/web/20110717184206/http://www.agron.missouri.edu/mnl/73/11kass.html Maize Genetics Cooperation Newsletter]
* Kass, Lee B. Chris Bonneuil, and Ed Coe. 2005. &quot;Cornfests, cornfabs and cooperation: The origins and beginnings of the Maize Genetics Cooperation News Letter&quot;. ''Genetics'' 169 (April): 1787-1797. Available online, May 6, 2005: [http://www.genetics.org/cgi/content/full/169/4/1787 Genetics Society of America]
* Murphy, R.P. and L.B. Kass. 2007. Evolution of Plant Breeding at Cornell University: A Centennial History, 1907-2006. Department of Plant Breeding &amp; Genetics, Cornell University, Ithaca, NY. стр. 1–98, Appendices A1-A98, Photo Section P1-P38. (July 2007).
* Kass, Lee B. 2007b. Barbara McClintock (1902–1992), on Women Pioneers in Plant Biology, American Society of Plant Biologists website, Ann Hirsch editor. Published online, March 2007: https://web.archive.org/web/20031203235101/http://www.aspb.org/committees/women/pioneers.cfm#McClintock* Kass, Lee B. 2007a. Harriet B. Creighton (1909–2004), on Women Pioneers in Plant Biology, American Society of Plant Biologists website, Ann Hirsch editor. Published online, February 2007: 
* Kass, Lee B. and E. Cobb. 2007. Landmarks and milestones in American plant biology, the Cornell connection. Plant Science Bulletin 53(3, fall): 90-101). Available online, Sept 2007: https://web.archive.org/web/20101214121147/http://botany.org/plantsciencebulletin/psb-2007-53-3.pdf
* Kass, L. B. 2009. Barbara McClintock’s contributions to Biological Abstracts: Another Cornell connection. Maize Genetics Cooperation Newsletter 83: 20-21. https://web.archive.org/web/20110717184321/http://www.agron.missouri.edu/mnl/83/pdf%20files/20Kass.pdf [issued Nov 1, 2009]
* Kass, L. B. and Chomet, P. 2009. Barbara McClintock, Pgs. 17-52, in J. Bennetzen and S. Hake, Editors, Handbook of Maize: Genetics and Genomics. Springer.
* Jones, R.N. 2005. &quot;McClintock's controlling elements: the full story&quot;. ''Cytogenetics Research'' 109:90–103 PMID 15753564
* Lamberts, William J. (2000) &quot;McClintock, Barbara&quot;. ''American National Biography Online''. Oxford University Press
* {{Cite book|ref=harv|author=McClintock, Barbara.|title=The discovery and characterization of transposable elements: the collected papers of Barbara *McClintock|url=https://archive.org/details/discoverycharact0000mccl|location=|publisher=ed John A. Moore. Garland Publishing, Inc.|year=1987|isbn=978-0-8240-1391-2}}
* Nina Fedoroff and Botstein, David . ''The Dynamic Genome: Barbara McClintock's Ideas in the Century of Genetics.'' Cold Spring Harbor Laboratory Press.|publisher=|location=New York|year=1993|isbn=978-0-87969-396-1}}
* [http://profiles.nlm.nih.gov/ps/retrieve/Collection/CID/LL The Barbara McClintock Papers] - Profiles in Science, National Library of Medicine.
* [http://www.amphilsoc.org/mole/view?docId=ead/Mss.Ms.Coll.79-ead.xml;query=;brand=default Barbara McClintock Papers, 1927-1991] at the American Philosophical Society
{{refend}}

== Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Barbara McClintock}}
* [http://www.cumc.columbia.edu/horwitz/ Zvanični sajt Luis Gros Horvitc nagrade]
* [https://web.archive.org/web/20110927171607/http://library.cshl.edu/archives/archives/bmcbio.htm Arhivi Cold Spring Harbor laboratorije]

{{Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu}}
{{Wolfova nagrada za medicinu}}

{{DEFAULTSORT:McClintock, Barbara}}
[[Kategorija:Biografije, Hartford (Connecticut)]]
[[Kategorija:Rođeni 1902.]]
[[Kategorija:Umrli 1992.]]
[[Kategorija:Američki genetičari]]
[[Kategorija:Američki nobelovci]]
[[Kategorija:Američki biolozi]]</text>
      <sha1>29qtck1y1t32m8wdkznp7rxekxq5lnr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Annonaceae</title>
    <ns>0</ns>
    <id>458073</id>
    <revision>
      <id>3940658</id>
      <parentid>3883848</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T05:32:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940658</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11954" sha1="973n8q1pqnqznt5gsc0pf0ktc5enyru" xml:space="preserve">{{italic title}}
{{Taksokvir
| boja     = lightgreen
| naziv    =''Annonaceae''
| slika    = Annona muricata Blanco1.196.png
| slika_širina = 250px
| slika_opis  =''[[Annona muricata]]''
| status    = (Vidi IUCN-ov crveni popis za kratice)
| regnum    =[[Plantae]]
| divisio   =[[Tracheophyta]]
| classis   =[[Magnoliopsida]]
| ordo     =[[Magnoliales]]
| familia   ='''''Annonaceae'''''
| familia_autorstvo= &lt;small&gt;[[Juss.]]&lt;/small&gt; 
| razdioba_stupanj = [[Potporodica (biologija)|Potporodice]]
| razdioba = ''[[Ambavioideae]]'' &lt;br/&gt;
''[[Anaxagoreoideae]]'' &lt;br/&gt;
''[[Annonoideae]] &lt;br/&gt;
''[[Malmeoideae]]''&lt;br/&gt;
| genus    =
| species   =
| subspecies  =
| dvoimeno   =
| dvoimeno_autorstvo =
| karta_raspon =
}}
'''''Annonaceae''''' je [[porodica (biologija)|porodica]] pretežno [[tropi|tropskih]] biljaka iz [[red (biologija)|reda]] [[Magnoliales]]. Do sada je opisano 128 priznatih rodova sa 2.106 [[vrsta]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.theplantlist.org/1.1/browse/A/Annonaceae/ |title=Tne Plant List: Annonaceae |access-date=15. 12. 2019 |archive-date=18. 6. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170618040652/http://www.theplantlist.org/1.1/browse/A/Annonaceae/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U umjerenim [[klima]]tima raste tek nekoliko vrsta.

Predstavnici porodice ''Annonaceae'' su [[stabla]]šice, [[grm]]ovi i [[lijana|lijane]]. Najpoznatija vrsta je [[graviola]] (''[[Annona muricata]]''), koja sadrži [[toksin|citotoksične]] sastojke za koje se smatra da su i do deset hiljada puta jači od obične [[hemoterapija|hemoterapije]] kod liječenja [[kancer]]a, dok se njeno sjeme može iskoristiti kao prirodni [[pesticid]]. Ljekoviti su joj svi dijelovi: [[plod]], [[sjemenke]], [[kora]] i [[list]]ovi.

==Taksonomija==
Za ''Annonaceae'' međunarodno je dobro podržane [[monofilija]], kombinacijom [[morfologija|morfoloških]] i [[molekularna filogenetika|molekularnih dokaza]].&lt;ref name=&quot;Doyle 2004&quot;&gt;{{Cite journal | author = Doyle, J.A. | author2 = H. Sauquet | author3 = T. Scharaschkin | year = 2004 | title = Phylogeny, molecular and fossil dating, and biogeographic history of Annonaceae and Myristicaceae (Magnoliales) | journal = International Journal of Plant Sciences | volume = 165 | issue = 4 | pages = 55–67 | doi = 10.1086/421068 | url = http://espace.library.uq.edu.au/view/UQ:69050/UQ69050_OA.pdf | archive-url = https://web.archive.org/web/20261018031105/https://espace.library.uq.edu.au/view/UQ:69050/UQ69050_OA.pdf | archive-date = 18. 10. 2026 | access-date = 15. 12. 2019 | url-status = dead }}&lt;/ref&gt; [[APG|APG II sistem]] smatra ih blisko srodnim maloj magnoliidnoj porodici ''[[Eupomatiaceae]]''.

[[Datoteka:Uvaria ovata II.JPG|thumb|''[[Uvaria ovata]]'', ''Annonaceae'']]

{|style=&quot;text-align:left&quot;
|{{clade| style=font-size:80%;line-height:80%
|label1=[[Magnoliidae]]
|1={{clade
 |1={{clade
  |1=[[Canellales]]
  |2=[[Piperales]]
   }}
 |2={{clade
  |1={{clade
   |label1=[[Magnoliales]]
   |1={{clade
    |1=[[Myristicaceae]]
    |2={{clade
     |1=[[Magnoliaceae]]
     |2={{clade
      |1={{clade
       |1=[[Degeneriaceae]]
       |2=[[Himantandraceae]]
        }}
      |2={{clade
       |1=[[Eupomatiaceae]]
       |2='''Annonaceae'''
        }}
       }}
      }}
     }}
    }}
  |2=[[Laurales]]
   }}
  }}
}}
|}

{{clade| style=font-size:80%;line-height:80%
|label1='''Annonaceae'''
|1={{clade
 |label1=[[Anaxagoreoideae]]
 |1=''[[Anaxagorea]]''
 |2={{clade
  |1=[[Ambavioideae]]
  |2={{clade
   |label1=[[Annonoideae]]
   |1={{clade
    |1=[[Bocageeae]]
    |2={{clade
     |1=[[Guatterieae]]
     |2={{clade
      |1={{clade
       |1=[[Duguetieae]]
       |2=[[Xylopieae]]
        }}
      |2={{clade
       |1=[[Annoneae]]
       |2={{clade
        |1=[[Monodoreae]]
        |2=[[Uvariaeae]]
         }}
        }}
       }}
      }}
     }}
   |label2=[[Malmeoideae]]
   |2={{clade
    |1=[[Piptostigmateae]]
    |2={{clade
     |1=[[Malmeeae]]
     |2={{clade
      |1=[[Maasieae]]
      |2={{clade
       |1=[[Fenerivieae]]
       |2={{clade
        |1=[[Phoenicantheae]]
        |2={{clade
         |1=[[Dendrokingstonieae]]
         |2={{clade
          |1=[[Monocarpieae]]
          |2=[[Miliuseae]]
           }}
          }}
         }}
        }}
       }}
      }}
     }}
    }}
   }}
  }}
}}

U [[APG]] reklasifikaciji koja se temelji na [[filogenija|filogeniji]] porodice, prepoznate su četiri potpotrodice: ''[[Anaxagoreoideae]]'' (uključujući samo ''[[Anaxagorea]]''), ''[[Ambavioideae]]'', ''[[Annonoideae]]'' i ''[[Malmeoideae]]''. Broj većih rodova, uključujući ''[[Guatteria]]'', sa svojih 177 vrsta, ''[[Annona]]'' i ''[[Xylopia]]'' pripadaju u ''Annonoideae''. Zajedno, ''Annonoideae'' i ''Malmeoideae'' čine većinu vrsta i svaka se dalje dijeli na nekoliko plemena. Potporodična i plemenska klasifikacija daje pregled svih rodova Annonaceae i taksonomske, distribucijske i fotografske informacije za veliki broj vrsta.&lt;ref name=&quot;MaasWestra2015&quot;&gt;{{cite journal|last1=Maas|first1=P.J.M.|last2=Westra|first2=L.Y.T.|last3=Guerrero|first3=S. Arias|last4=Lobão|first4=A.Q.|last5=Scharf|first5=U.|last6=Zamora|first6=N.A.|last7=Erkens|first7=R.H.J.|title=Confronting a morphological nightmare: revision of the Neotropical genus ''Guatteria'' (''Annonaceae'')|journal=Blumea - Biodiversity, Evolution and Biogeography of Plants|volume=60|issue=1|year=2015|pages=1–219|issn=0006-5196|doi=10.3767/000651915X690341|url=http://www.repository.naturalis.nl/record/588490}}&lt;/ref&gt;

===Rodovi===
Porodica uključuje preko 100 recentnih rodova i nekoliko fosilnih
{{div col|2}}
# ''[[Afroguatteria]]'' &lt;small&gt;Boutique&lt;/small&gt;
# ''[[Alphonsea]]'' &lt;small&gt;Hook.f. &amp; Thomson&lt;/small&gt;
# ''[[Ambavia]]'' &lt;small&gt;Le Thomas&lt;/small&gt;
# ''[[Anaxagorea]]'' &lt;small&gt;A.St.-Hil.&lt;/small&gt;
# ''[[Annickia]]'' &lt;small&gt;Setten &amp; Maas&lt;/small&gt;
# ''[[Annona]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
# ''[[Anomianthus]]'' &lt;small&gt;Zoll.&lt;/small&gt;
# ''[[Anonidium]]'' &lt;small&gt;Engl. &amp; Diels&lt;/small&gt;
# ''[[Artabotrys]]'' &lt;small&gt;R.Br.&lt;/small&gt;
# ''[[Asimina]]'' &lt;small&gt;Adans.&lt;/small&gt;
# ''[[Asteranthe]]'' &lt;small&gt;Engl. &amp; Diels&lt;/small&gt;
# ''[[Balonga]]'' &lt;small&gt;Le Thomas&lt;/small&gt;
# ''[[Bocagea]]'' &lt;small&gt;A.St.-Hil.&lt;/small&gt;
# ''[[Bocageopsis]]'' &lt;small&gt;R.E.Fr.&lt;/small&gt;
# ''[[Boutiquea]]'' &lt;small&gt;Le Thomas&lt;/small&gt;
# ''[[Brieya]]'' &lt;small&gt;De Wild.&lt;/small&gt;
# ''[[Cananga]]'' &lt;small&gt;(DC.) Hook.f. &amp; Thomson&lt;/small&gt;
# ''[[Cardiopetalum]]'' &lt;small&gt;Schltdl.&lt;/small&gt;
# ''[[Chieniodendron]]'' &lt;small&gt;Y.Tsiang &amp; P.T.Li&lt;/small&gt;
# ''[[Cleistochlamys]]'' &lt;small&gt;Oliv.&lt;/small&gt;
# ''[[Cleistopholis]]'' &lt;small&gt;Pierre ex Engl.&lt;/small&gt;
# ''[[Craibella]]'' &lt;small&gt;R.M.K.Saunders, Y.C.F.Su &amp; Chalermglin&lt;/small&gt;
# ''[[Cremastosperma]]'' &lt;small&gt;R.E.Fr.&lt;/small&gt;
# ''[[Cyathocalyx]]'' &lt;small&gt;Champ. ex Hook.f. &amp; Thomson&lt;/small&gt;
# ''[[Cymbopetalum]]'' &lt;small&gt;Benth.&lt;/small&gt;
# ''[[Dasymaschalon]]'' &lt;small&gt;(Hook.f. &amp; Thomson) Dalla Torre &amp; Harms&lt;/small&gt;
# ''[[Deeringothamnus]]'' &lt;small&gt;Small&lt;/small&gt;
# ''[[Dendrokingstonia]]'' &lt;small&gt;Rauschert&lt;/small&gt;
# ''[[Desmopsis]]'' &lt;small&gt;Saff.&lt;/small&gt;
# ''[[Desmos]]'' &lt;small&gt;Lour.&lt;/small&gt;
# ''[[Diclinanona]]'' &lt;small&gt;Diels&lt;/small&gt;
# ''[[Dielsiothamnus]]'' &lt;small&gt;R.E.Fr.&lt;/small&gt;
# ''[[Disepalum]]'' &lt;small&gt;Hook.f.&lt;/small&gt;
# ''[[Drepananthus]]'' &lt;small&gt;Maingay ex Hook.f. &amp; Thomson&lt;/small&gt;
# ''[[Duckeanthus]]'' &lt;small&gt;R.E.Fr.&lt;/small&gt;
# ''[[Duguetia]]'' &lt;small&gt;A.St.-Hil.&lt;/small&gt;
# ''[[Ellipeiopsis]]'' &lt;small&gt;R.E.Fr.&lt;/small&gt;
# ''[[Ephedranthus]]'' &lt;small&gt;S.Moore&lt;/small&gt;
# ''[[Fenerivia]]'' &lt;small&gt;Diels&lt;/small&gt;
# ''[[Fissistigma]]'' &lt;small&gt;Griff.&lt;/small&gt;
# ''[[Friesodielsia]]'' &lt;small&gt;Steenis&lt;/small&gt;
# ''[[Froesiodendron]]'' &lt;small&gt;R.E.Fr.&lt;/small&gt;
# ''[[Fusaea]]'' &lt;small&gt;(Baill.) Saff.&lt;/small&gt;
# ''[[Goniothalamus]]'' &lt;small&gt;(Blume) Hook.f. &amp; Thomson&lt;/small&gt;
# ''[[Greenwayodendron]]'' &lt;small&gt;Verdc.&lt;/small&gt;
# ''[[Guatteria]]'' &lt;small&gt;Ruiz &amp; Pav.&lt;/small&gt;
# ''[[Hexalobus]]'' &lt;small&gt;A.DC.&lt;/small&gt;
# ''[[Hornschuchia]]'' &lt;small&gt;Nees&lt;/small&gt;
# ''[[Huberantha]]'' &lt;small&gt;Chaowasku&lt;/small&gt;
# ''[[Isolona]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt;
# ''[[Klarobelia]]'' &lt;small&gt;Chatrou&lt;/small&gt;
# ''[[Letestudoxa]]'' &lt;small&gt;Pellegr.&lt;/small&gt;
# ''[[Lettowianthus]]'' &lt;small&gt;Diels&lt;/small&gt;
# ''[[Maasia]]'' &lt;small&gt;Mols, Kessler &amp; Rogstad&lt;/small&gt;
# ''[[Malmea]]'' &lt;small&gt;R.E.Fr.&lt;/small&gt;
# ''[[Marsypopetalum]]'' &lt;small&gt;Scheff.&lt;/small&gt;
# ''[[Meiocarpidium]]'' &lt;small&gt;Engl. &amp; Diels&lt;/small&gt;
# ''[[Meiogyne]]'' &lt;small&gt;Miq.&lt;/small&gt;
# ''[[Melodorum]]'' &lt;small&gt;Lour.&lt;/small&gt;
# ''[[Mezzettia]]'' &lt;small&gt;Becc.&lt;/small&gt;
# ''[[Miliusa]]'' &lt;small&gt;Lesch. ex A.DC.&lt;/small&gt;
# ''[[Mischogyne]]'' &lt;small&gt;Exell&lt;/small&gt;
# ''[[Mitrella]]'' &lt;small&gt;Miq.&lt;/small&gt;
# ''[[Mitrephora]]'' &lt;small&gt;(Blume) Hook.f. &amp; Thomson&lt;/small&gt;
# ''[[Mkilua]]'' &lt;small&gt;Verdc.&lt;/small&gt;
# ''[[Monanthotaxis]]'' &lt;small&gt;Baill.&lt;/small&gt;
# ''[[Monocarpia]]'' &lt;small&gt;Miq.&lt;/small&gt;
# ''[[Monocyclanthus]]'' &lt;small&gt;Keay&lt;/small&gt;
# ''[[Monodora]]'' &lt;small&gt;Dunal&lt;/small&gt;
# ''[[Monoon]]'' &lt;small&gt;Miq.&lt;/small&gt;
# ''[[Mosannona]]'' &lt;small&gt;Chatrou&lt;/small&gt;
# ''[[Mwasumbia]]'' &lt;small&gt;Couvreur &amp; D.M.Johnson&lt;/small&gt;
# ''[[Neo-uvaria]]'' &lt;small&gt;Airy Shaw&lt;/small&gt;
# ''[[Neostenanthera]]'' &lt;small&gt;Exell&lt;/small&gt;
# ''[[Onychopetalum]]'' &lt;small&gt;R.E.Fr.&lt;/small&gt;
# ''[[Ophrypetalum]]'' &lt;small&gt;Diels&lt;/small&gt;
# ''[[Oreomitra]]'' &lt;small&gt;Diels&lt;/small&gt;
# ''[[Orophea]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt;
# ''[[Oxandra]]'' &lt;small&gt;A.Rich.&lt;/small&gt;
# ''[[Phaeanthus]]'' &lt;small&gt;Hook.f. &amp; Thomson&lt;/small&gt;
# ''[[Phoenicanthus]]'' &lt;small&gt;Alston&lt;/small&gt;
# ''[[Piptostigma]]'' &lt;small&gt;Oliv.&lt;/small&gt;
# ''[[Platymitra]]'' &lt;small&gt;Boerl.&lt;/small&gt;
# ''[[Polyalthia]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt;
# ''[[Polyceratocarpus]]'' &lt;small&gt;Engl. &amp; Diels&lt;/small&gt;
# ''[[Popowia]]'' &lt;small&gt;Endl.&lt;/small&gt;
# ''[[Porcelia]]'' &lt;small&gt;Ruiz &amp; Pav.&lt;/small&gt;
# ''[[Pseudartabotrys]]'' &lt;small&gt;Pellegr.&lt;/small&gt;
# ''[[Pseudephedranthus]]'' &lt;small&gt;Aristeg.&lt;/small&gt;
# ''[[Pseudomalmea]]'' &lt;small&gt;Chatrou&lt;/small&gt;
# ''[[Pseudoxandra]]'' &lt;small&gt;R.E.Fr.&lt;/small&gt;
# ''[[Pseuduvaria]]'' &lt;small&gt;Miq.&lt;/small&gt;
# ''[[Pyramidanthe]]'' &lt;small&gt;Miq.&lt;/small&gt;
# ''[[Raimondia]]'' &lt;small&gt;Saff.&lt;/small&gt;
# ''[[Ruizodendron]]'' &lt;small&gt;R.E.Fr.&lt;/small&gt;
# ''[[Sageraea]]'' &lt;small&gt;Dalzell&lt;/small&gt;
# ''[[Sanrafaelia]]'' &lt;small&gt;Verdc.&lt;/small&gt;
# ''[[Sapranthus]]'' &lt;small&gt;Seem.&lt;/small&gt;
# ''[[Schefferomitra]]'' &lt;small&gt;Diels&lt;/small&gt;
# ''[[Sirdavidia]]'' &lt;small&gt;Couvreur &amp; Sauquet&lt;/small&gt;
# ''[[Sphaerocoryne]]'' &lt;small&gt;Scheff. ex Ridl.&lt;/small&gt;
# ''[[Stelechocarpus]]'' &lt;small&gt;Hook.f. &amp; Thomson&lt;/small&gt;
# ''[[Stenanona]]'' &lt;small&gt;Standl.&lt;/small&gt;
# ''[[Tetrameranthus]]'' &lt;small&gt;R.E.Fr.&lt;/small&gt;
# ''[[Toussaintia]]'' &lt;small&gt;Boutique&lt;/small&gt;
# ''[[Tridimeris]]'' &lt;small&gt;Baill.&lt;/small&gt;
# ''[[Trigynaea]]'' &lt;small&gt;Schltdl.&lt;/small&gt;
# ''[[Trivalvaria]]'' &lt;small&gt;Miq.&lt;/small&gt;
# ''[[Unonopsis]]'' &lt;small&gt;R.E.Fr.&lt;/small&gt;
# ''[[Uvaria]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
# ''[[Uvariastrum]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt;
# ''[[Uvariodendron]]'' &lt;small&gt;(Engl. &amp; Diels) R.E.Fr.&lt;/small&gt;
# ''[[Uvariopsis]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt;
# ''[[Wangia]]'' &lt;small&gt;X.Guo &amp; R.M.K.Saunders&lt;/small&gt;
# ''[[Xylopia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;

;[[Fosil]]i
# ''[[Anonaceaephyllum]]'' &lt;small&gt;G. Andreánszky, 1963&lt;/small&gt; †
# ''[[Anonaspermum]]'' &lt;small&gt;O.M. Ball, 1931&lt;/small&gt; †
# ''[[Futabanthus]]'' &lt;small&gt;M. Takahashi, E.M. Friis, K. Uesugi, Y. Suzuki &amp; P.R. Crane, 2008&lt;/small&gt; †
# ''[[Jongmansia]]'' &lt;small&gt;C. Reid &amp; E.M. Reid, 1915&lt;/small&gt; †
# ''[[Mayogynophyllum]]'' &lt;small&gt;R. Kräusel, 1929&lt;/small&gt; †
# ''[[Monodorospermum]]'' &lt;small&gt;O. Warburg in R.D.M. Verbeek, 1897&lt;/small&gt; †
# ''[[Polyalthioxylon]]'' &lt;small&gt;K. Kramer, 1974&lt;/small&gt; †
# ''[[Unonaspermum]]'' &lt;small&gt;S.D. Bonde, 1993&lt;/small&gt; †
# ''[[Xylopiaecarpum]]'' &lt;small&gt;Rásky, 1956&lt;/small&gt; †
{{div col end}}

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Mkilua fragrans Mwabungo Kenya 2012.JPG|[[Mkilua fragrans]]
Datoteka:Gardenology.org-IMG 8234 qsbg11mar.jpg|[[Goniothalamus laoticus]]
Datoteka:Gardenology.org-IMG 8270 qsbg11mar.jpg|[[Miliusa mollis]]
&lt;/gallery&gt;

==Također pogledajte==
*[[Cvjetnica]]

== Reference==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Magnoliopsida]]
[[Kategorija:Otrovne biljke]]</text>
      <sha1>973n8q1pqnqznt5gsc0pf0ktc5enyru</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Akčagiljsko more</title>
    <ns>0</ns>
    <id>458280</id>
    <revision>
      <id>3940611</id>
      <parentid>3591042</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T03:26:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940611</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3749" sha1="2aay02tbfbzyxu7vkbonjr733iwprgt" xml:space="preserve">'''Akčagiljsko more''' ({{jez-ru|Акчагыльское море}}) jest drevno more nazvano po [[Akčagil]]u ({{jez-ru|Акчагыл}}) na [[Krasnovodsko poluostrvo|Krasnovodskom poluostrvu]]. Postojalo je u [[pliocen]]u prije 3,4–1,8 miliona godina na mjestu današnjeg [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog jezera]]. Naslage mora istražio je [[Nikolaj Ivanovič Andrusov]]. Izvorno je nastao na mjestu presušenog [[Pontsko more|Pontskog mora]], iz kojeg je na jugu sadašnjeg Kaspijskog jezera ostalo [[Balahansko jezero]] ({{jez-ru|Балаханское озеро}}).&lt;ref&gt;{{cite web |title=Краткая история Каспийского бассейна. |url=http://stepnoy-sledopyt.narod.ru/kaspian/istoria.htm |website=stepnoy-sledopyt.narod.ru |access-date=22. 12. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191102082459/http://stepnoy-sledopyt.narod.ru/kaspian/istoria.htm |archive-date=2. 11. 2019 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Akčagiljsko more, naprotiv, poplavljivalo je kaspijsku obalu te se duboko prostiralo na sjeveru sve do današnjeg [[Kazanj]]a&lt;ref&gt;{{cite web |title=Каменные чудеса Рачейских лесов |url=http://www.samluka.ru/01213/derev1213_1.htm |website=samluka.ru |access-date=22. 12. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190503232636/http://www.samluka.ru/01213/derev1213_1.htm |archive-date=3. 5. 2019 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; i povezuje s [[Crno more|Crnim morem]] kroz [[Kumo-manička depresija|Kumo-maničku depresiju]]. Na jugoistoku Akčagiljsko more duboko je zašlo u [[Karakum]] i postepeno ka [[Kopet-Dag]]u.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Эколого-фаунистическая и зоогеографическая характеристика жужелиц (Coleoptera, Carabidae) бархана Сарыкум |url=http://www.dslib.net/zoologia/jekologo-faunisticheskaja-i-zoogeograficheskaja-harakteristika-zhuzhelic-barhana-sarykum.html |website=dslib.net |access-date=22. 12. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180703033918/http://www.dslib.net/zoologia/jekologo-faunisticheskaja-i-zoogeograficheskaja-harakteristika-zhuzhelic-barhana-sarykum.html |archive-date=3. 7. 2018 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Akčagiljsko more zamijenjeno je [[Apšeronsko more|Apšeronskim morem]].&lt;ref&gt;{{cite web |title=Этапы формирования геоэкологических ареалов как среды обитания и путей миграции архантропов в нижнем и среднем плейстоцене Кавказа и Восточной Европы |url=http://paleogeo.org/11_06_12020_2012.html |website=paleogeo.org |access-date=22. 12. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181024014250/http://paleogeo.org/11_06_12020_2012.html |archive-date=24. 10. 2018 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Akčagiljski sloj]]
* [[Sarmatsko more]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [[:ru:Файл:Кавказ. Верхний плиоцен.png|Karta na Wikipediji na ruskom jeziku na kojoj je Akčagiljsko more označeno kao Акчагыльское море]]
* [http://sadservie.ru/post/769 Акчагальское (Акчагыльское) море] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191221132728/http://sadservie.ru/post/769 |date=21. 12. 2019 }} na sadservie.ru
* [https://web.archive.org/web/20150418191853/http://survival-ru.org/news/povolzhe-i-severnyj-kavkaz/12393-akchagylskoe-more.html Акчагыльское море] na survival-ru.org
* [http://www.bibliotekar.ru/7-istoriya-kryma/18.htm Акчагыльская трансгрессия] na bibliotekar.ru

[[Kategorija:Kaspijsko jezero]]
[[Kategorija:Drevni okeani]]
[[Kategorija:Paleogeografija]]</text>
      <sha1>2aay02tbfbzyxu7vkbonjr733iwprgt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Aphex Twin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>458451</id>
    <revision>
      <id>3940670</id>
      <parentid>3832777</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T05:49:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940670</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="71141" sha1="951uud9jksdlmxr3njz6g41395r04b3" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
| počasni_prefiks      = 
| ime                  = Aphex Twin
| počasni_sufiks       = 
| slika                = Aphex Twin 2.jpg
| slika_veličina       = 247px
| široka_slika         = &lt;!-- 'da' ako je široka slika, inače ostaviti prazno --&gt;
| alt                  = 
| opis                 = James u martu 2007.
| pozadina             = instrumentalist
| izvorno_ime          = 
| izvorno_ime_jezik    = 
| ime_po_rođenju       = Richard David James
| alias                = {{flatlist|
* AFX
* Blue Calx
* Bradley Strider
* Caustic Window
* The Dice Man
* GAK
* Q-Chastic
* Polygon Window
* Power-Pill
* Soit-P. P.
* The Tuss
* Phonic Boy on Dope
}}
| datum_rođenja        = {{datum rođenja i godine|1971|08|18}}
| mjesto_rođenja       = [[Limerick]], [[Irska]]
| porijeklo            = [[Cornwall]], [[Engleska]]
| datum_smrti          = &lt;!-- {{datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| mjesto_smrti         = 
| žanr                 = {{flatlist|
* [[Elektronička muzika|Elektronička]]
* [[techno]]
* [[intelligent dance music|IDM]]
* [[ambijentalna muzika|ambijentalna]]
* [[eksperimentalna muzika|eksperimentalna]]
}}
| zanimanje            = {{flatlist|
* Muzičar
* muzički producent
* kompozitor
* remikser
* DJ
}}
| instrument           = {{flatlist|
* Sintisazjer
* klavir
* [[softverski sintisazjer]]
* bubnjarska mašina
* sekvencer
* sempler
* laptop
}}
| karijera             = 1985–danas
| izdavač              = {{hlist|[[Warp Records|Warp]]|[[Sire Records|Sire]]|[[Rephlex Records|Rephlex]]}}
| povezani_umjetnici   = {{flatlist|
* [[Universal Indicator]]
* [[Expert Knob Twiddlers|Mike &amp; Rich]]
* [[Squarepusher]]
* [[Luke Vibert]]
}}
| veb-sajt             = {{URL|1=https://aphextwin.warp.net/|2=aphextwin.warp.net}}
| značajni_instrumenti = 
| modul                = 
| modul2               = 
| modul3               = 
}}
'''Richard David James''' (rođen 18. augusta 1971), poznatiji po pseudonimu '''Aphex Twin''', jest [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[elektronička muzika|elektronički]] muzičar iz [[Cornwall]]a. Čuven je po svom uticajnom i idiosinkrastičnom radu tokom 1990-ih u muzičkim žanrovima kao što su [[ambijentalna muzika|ambijentalni]] [[techno]] i [[IDM]] za koji je dobio masovne pohvale kritičara.&lt;ref&gt;{{cite web|author=John Bush |url=http://www.allmusic.com/artist/aphex-twin-mn0000493848/biography |title=Aphex Twin &amp;#124; Biography &amp; History |publisher=AllMusic |access-date=9. 7. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;r&quot;&gt;{{cite web|last1=Vozick-Levinson|first1=Simon|title=Aphex Twin on New 'Syro' LP: 'I'm Feeling Really Horny About It – and Very Smug'|url=https://www.rollingstone.com/music/features/aphex-twin-on-new-syro-lp-im-feeling-really-horny-about-it-and-very-smug-20140903|website=Rolling Stone|access-date=5. 6. 2017|archive-date=15. 6. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170615050200/http://www.rollingstone.com/music/features/aphex-twin-on-new-syro-lp-im-feeling-really-horny-about-it-and-very-smug-20140903|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Također je jedan od osnivača [[Rephlex Records]]a s [[Grant Wilson-Claridge|Grantom Wilson-Claridgeom]].&lt;ref name=&quot;lester&quot;&gt;{{cite news|first=Paul |last=Lester |title=Tank boy |url=http://arts.guardian.co.uk/fridayreview/story/0,,734809,00.html |work=The Guardian |publisher=Guardian Media Group |date=5. 10. 2001 |access-date=14. 6. 2008 |location=London |archive-url=https://web.archive.org/web/20080610133038/http://arts.guardian.co.uk/fridayreview/story/0%2C%2C734809%2C00.html |archive-date=10. 6. 2008 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Izvorno objavljujući [[acid techno]] muziku pod pseudonimima '''AFX''' i '''Polygon Window''', James je prvi put zadobio sveopšte pohvale kritičara za album ''[[Selected Ambient Works 85-92]]'' iz 1992. godine. Postao je slavan i u glavnoj struji uz pomoć EP-a ''[[Come to Daddy]]'' iz 1997. i singla &quot;[[Windowlicker]]&quot; iz 1999. godine. Nakon objave albuma ''[[Drukqs]]'' 2001, James neko vrijeme nije objavljivao djela pod svojim glavnim pseudonimom, ali je objavio niz EP-ova ''[[Analord]]'' 2005. pod pseudonimom AFX. Aphex Twin vratio se 2014. s novim albumom ''[[Syro]]'' za koji je osvojio nagradu Grammy za najbolji dance/elektronički album.

== Rani život ==
[[Datoteka:Land's End, Cornwall, England.jpg|mini|James je odrastao u [[Cornwall]]u (na slici: litice u Land's Endu)]]
James je rođen u [[Limerick]]u ([[Irska]])&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.irishtimes.com/blogs/ontherecord/2015/01/14/the-aphex-twin-has-spoken/ |title=Statement by Warp Records |access-date=14. 1. 2015 |date=januar 2015}}&lt;/ref&gt; u [[Vels|velškoj]] porodici, a odrastao je u [[Lanner (Cornwall)|Lanneru]] ([[Cornwall]]) s dvije starije sestre, tamo provodeći &quot;vrlo sretno&quot; djetinjstvo tokom kojeg su &quot;uglavnom smjeli raditi što su htjeli&quot;.&lt;ref name=&quot;oconnell&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.aphextwin.nu/learn/100771194880071.shtml |title=Untitled |access-date=14. 6. 2008 |last=O'Connell |first=John |date=oktobar 2001 |work=The Face |publisher=EMAP |archive-url=https://web.archive.org/web/20080615033834/http://www.aphextwin.nu/learn/100771194880071.shtml |archive-date=15. 6. 2008 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Uživao je u tamošnjem životu, osjećajući se odijeljeno od obližnjih gradova i ostatka svijeta.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.aphextwin.nu/learn/98494129834161.shtml |title=Interview by Theresa Stern |access-date=14. 6. 2008 |last=Stern |first=Theresa |date=septembar 1997 |work=The Aphex Twin Community |archive-url=https://web.archive.org/web/20080402004414/http://xltronic.com/nostalgia/aphextwin.nu/v4/learn/98494129834161.shtml |archive-date=2. 4. 2008 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Jedan od njegovih najranijih muzičkih eksperimenata u djetinjstvu bilo je igranje žicama koje su se nalazile unutar porodičnog klavira, što je slično eksperimentima s prepariranim klavirom kompozitora [[John Cage|Johna Cagea]]. S devet godina počeo je kupovati kasete i kasetofone.&lt;ref name=&quot;tq&quot;/&gt; James je bio učenik škole u [[Redruth]]u&lt;ref name=&quot;Stuart Aitken&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.stuartaitken.com/post/43555798376/aphextwin |title=Rephlexology |date=28. 11. 2003|author=Stuart Aitken|work=mad.co.uk }}&lt;/ref&gt; i izjavio je kako je kao jedanaestogodišnjak proizveo zvuk na [[ZX81|Sinclairu ZX81]] (kućnom računaru bez zvučnog hardvera): &quot;Kad mi je bilo 11, osvojio sam 50 [[Britanska funta|funti]] na takmičenju za taj program koji je na ZX81 stvarao zvuk. Niste mogli stvoriti zvuk na ZX81, ali sam se igrao s [[mašinski jezik|mašinskim jezikom]] i naišao na neke kodove koji su vraćali TV signal stvarajući tu vrlo čudnu buku kad biste pojačali glasnoću.&quot;&lt;ref name=&quot;oconnell&quot; /&gt; Međutim, tu je tvrdnju opovrgnuo članak u časopisu ''Fact'' dokazavši da je druga osoba pobijedila na tom takmičenju i osvojila šest funti, a ne 50.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.factmag.com/2017/04/14/funny-little-man-the-facts-and-fictions-of-aphex-twins-mythology/|title=10 strange Aphex Twin myths and the truth behind them|date=14. 4. 2017|website=Factmag.com|language=en|access-date=18. 4. 2019}}&lt;/ref&gt;

Prema riječima muzičara Benjamina Middletona, James je sljedeće godine počeo stvarati muziku.&lt;ref name=&quot;middleton&quot;&gt;{{cite web |url=https://groups.google.com/group/alt.rave/browse_thread/thread/bd94e30720889cc4?pli=1|title=~~ rephlex ~~ aphex ~~ drn ~~ |last=Middleton |first=Benjamin |date=oktobar 1992}}&lt;/ref&gt; S dvanaest godina kupio je svoj prvi [[sintisajzer]], koji je samostalno sastavio: &quot;Počeo sam modificirati analogni sintisajzer i smeće koje sam kupio te postao ovisan o stvaranju zvukova. To me jako uzbuđivalo. U to vrijeme nisam baš slušao muziku.&quot;&lt;ref name=&quot;tq&quot;&gt;{{cite web|last1=Reynolds|first1=Simon|title=A Classic Aphex Twin Interview. Simon Reynolds Talks To Richard D. James|url=http://thequietus.com/articles/04483-simon-reynolds-interview-with-aphex-twin-melody-maker-1993-warp|website=The Quietus|access-date=26. 3. 2018}}&lt;/ref&gt; Kao tinejdžer radio je kao [[Disc jockey|DJ]] u Shire Horse Innu u [[St Ives (Cornwall)|St Ivesu]], s [[Tom Middleton|Tomom Middletonom]] u Bowgie Innu u [[Crantock]]u te na plažama u okolini Cornwalla. Studirao je na [[Kornvolskom fakultetu]] od 1988. do 1990. kako bi dobio nacionalnu diplomu u mašinstvu. Izjavio je da su, u pogledu njegovih studija, &quot;muzika i elektronika išle ruka pod ruku&quot;.&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Robinson |first=Dave |date=april 1993 |title=The Aphex Effect |journal=Future Music }}&lt;/ref&gt; James je završio fakultet; prema riječima njegovog predavača, često je nosio slušalice tokom praktičkih vježbi, &quot;bez sumnje razmišljajući o miksevima na kojima će kasnije raditi&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news|first=Janet |last=Murray |title=College days |url=http://education.guardian.co.uk/egweekly/story/0,,2100257,00.html |work=[[The Guardian]] |publisher=Guardian Media Group |date=12. 6. 2007 |access-date=14. 6. 2008 |location=London |archive-url=https://web.archive.org/web/20080626093339/http://education.guardian.co.uk/egweekly/story/0%2C%2C2100257%2C00.html |archive-date=26. 6. 2008 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
=== Rephlex Records i prva izdanja (1989–1991) ===
James se 1989. sprijateljio s Grantom Wilson-Claridgeom dok su svake druge sedmice radili kao DJ-evi u [[pub]]u Bowgie blizu [[Newquay]]ja. Wilson-Claridgea zainteresirao je njegov set i, kada je otkrio da James pušta snimke vlastite muzike, predložio mu da zajedno snimaju albume. U početku je objavljivanje snimaka Aphex Twina na vinilu bio način za stvaranje muzike koju su htjeli čuti prijatelji dvojca; budući da zbog geografske izolacije nisu mogli doći do muzike koju su htjeli čuti, odlučili su stvoriti vlastitu.&lt;ref name=&quot;Stuart Aitken&quot; /&gt;

Jamesovo prvo izdanje pod imenom Aphex Twin, kasnije promijenjenom u AFX, bio je dvanaestoinčni [[EP]] ''[[Analogue Bubblebath]]'' iz 1991. koji je objavio [[Mighty Force Records]]. Pjesmu &quot;En Trance to Exit&quot; snimio je s Tomom Middletonom, također poznatom pod imenom Schizophrenia.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://groups.google.com/group/alt.rave/browse_thread/thread/bd94e30720889cc4/7958a9d0de1c453d? |title= ~~ rephlex ~~ aphex ~~ drn ~~ |access-date=14. 6. 2008 |last=Middleton |first=Benjamin |date=30. 10. 1992 |work=alt.rave }}&lt;/ref&gt; EP se našao na spisku pjesama [[Kiss 100 London|Kiss FM-a]], uticajne londonske radijske stanice, koja mu je pripomogla da postane uspješan.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.exclaim.ca/articles/timeline.aspx |title=Aphex Twin – The Contrarian |access-date=14. 6. 2008 |last=Turenne |first=Martin |date=april 2003 |work=Exclaim! |archive-url=https://web.archive.org/web/20080603022308/http://www.exclaim.ca/articles/timeline.aspx |archive-date=3. 6. 2008 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

James i Wilson-Claridge osnovali su [[Rephlex Records]] 1991. kako bi promovirali &quot;inovaciju u dinamici [[Acid house|Acida]] – obožavanog i neshvaćenog žanra [[House muzika|house muzike]] koji su neki zaboravili, dok je drugima tek nov, pogotovo u Britaniji&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://groups.google.com/group/alt.rave/browse_thread/thread/2b1d14ae853ba101/7a4d8b6191bb3e55? |title=~~~ The definitive RePHLeX ~~~ |access-date=14. 6. 2008 |last=Wilson-Claridge |first=Grant |authorlink=Grant Wilson-Claridge |date=30. 11. 1992 |work=alt.rave }}&lt;/ref&gt; James je od 1991. do 1993. objavio dva ''[[Analogue Bubblebath]]'' EP-a (jedan bez imena, a drugi pod imenom AFX) i EP ''[[Bradley's Beat]]'' pod pseudonimom Bradley Strider. Iako se preselio u London kako bi upisao elektronički kurs na [[Univerzitet Kingston|Kingston Polytechnicu]], priznao je [[David Toop|Davidu Toopu]] da ga je prestao pohađati jer je želio nastaviti svoju karijeru u žanru [[techno|techna]].&lt;ref name=&quot;Too&quot;&gt;{{cite web|url=http://xltronic.com/nostalgia/aphextwin.nu/v4/learn/98136154898147.shtml |title=Lost in space |access-date=14. 6. 2008 |last=Toop |first=David |authorlink=David Toop |date=mart 1994 |work=The Face |publisher=EMAP |archive-url=https://web.archive.org/web/20080603074638/http://xltronic.com/nostalgia/aphextwin.nu/v4/learn/98136154898147.shtml |archive-date=3. 6. 2008 }}&lt;/ref&gt;

=== ''Selected Ambient Works'', ''I Care Because You Do'' i rani uspjeh (1992–1995) ===
Prvi studijski album Aphex Twina, ''[[Selected Ambient Works 85–92]]'', objavljen je 1992. pod licencom [[R&amp;S Records]]a i dobio je pohvale kritičara; John Bush sa sajta [[Allmusic]] opisao ga je &quot;prekretnicom u [[ambijentalna muzika|ambijentalnoj muzici]]&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.allmusic.com/album/selected-ambient-works-85-92-mw0000213259 |title=Review |access-date=14. 6. 2008 |last=Bush |first=John |work=[[Allmusic]] |publisher=All Media Guide |archive-date=8. 6. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120608064028/https://www.allmusic.com/album/selected-ambient-works-85-92-mw0000213259 |url-status=bot: unknown }}&lt;/ref&gt; Časopis ''[[Rolling Stone]]'' izjavio je sljedeće o albumu 2002. godine: &quot;Aphex Twin proširio se daleko izvan ambijentalne muzike [[Brian Eno|Briana Ena]] spajajući lijepe zvučne slike s okeanskim ritmovima i basističkim dionicama.&quot;&lt;ref name=&quot;blashill&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.rollingstone.com/artists/aphextwin/albums/album/218371/review/6067595/selected_ambient_works_8592 |title=Selected Ambient Works 85-92 |access-date=14. 6. 2008 |last=Blashill |first=Pat |date=19. 11. 2002 |work=Rolling Stone |publisher=Wenner Publishing |archive-url=https://web.archive.org/web/20080612021837/http://www.rollingstone.com/artists/aphextwin/albums/album/218371/review/6067595/selected_ambient_works_8592 |archive-date=12. 6. 2008&lt;!--DASHBot--&gt; |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; [[Pitchfork]] je smatrao da se album &quot;nalazi među najzanimljivijom muzikom stvorenom pomoću tastature i računara&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.pitchforkmedia.com/article/record_review/14986-selected-ambient-works-85-92 |title=Selected Ambient Works 85-92 |access-date=19. 10. 2008 |last=Pecoraro |first=David |date=20. 2. 2002 |work=Pitchfork | archive-url= https://web.archive.org/web/20080920140017/http://www.pitchforkmedia.com/article/record_review/14986-selected-ambient-works-85-92| archive-date= 20. 9. 2008&lt;!--DASHBot--&gt;|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Međutim, kritičari su istaknuli da su pjesme snimljene na kasetama i da je njihova kvaliteta zvuka bila uglavnom loša.

James je 1992. također objavio ''[[Xylem Tube EP]]'' i ''[[Digeridoo (singl)|Digeridoo]]'' (prvi je reproducirao DJ Colin Faver na londonskoj radijskoj stanici Kiss FM) kao Aphex Twin, ''[[Pac-Man (album)|Pac-Man EP]]'' (zasnovan na [[Pac-Man|arkadnoj igri]]) kao Power-Pill, i dva od svoja četiri ''Joyrex'' EP-a (''[[Joyrex J4 EP]]'' i ''[[Joyrex J5 EP]]'') kao Caustic Window. &quot;Digeridoo&quot; se našao na 55. mjestu ljestvice britanskih singlova te je za nju ''Rolling Stone'' rekao da je predvidio [[drum and bass]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.rollingstone.com/artists/aphextwin/biography |title=Biography |access-date=14. 6. 2008 |year=2001 |work=The Rolling Stone Encyclopedia of Rock &amp; Roll |archive-url=https://web.archive.org/web/20080622142914/http://www.rollingstone.com/artists/aphextwin/biography |archive-date=22. 6. 2008 &lt;!--DASHBot--&gt; |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Napisao je &quot;Digeridoo&quot; kako bi raščistio publiku nakon ravea.&lt;ref name=&quot;AphexEffect&quot;&gt;{{cite journal |last=Robinson |first=Dave |url=http://bytenoise.co.uk/The_Aphex_Effect.jpg |date=april 1993 |title=The Aphex Effect |journal=Future Music }}&lt;/ref&gt; Ova rana djela objavili su Rephlex Records, [[Mighty Force]] iz [[Exeter]]a i R&amp;S Records iz [[Belgija|Belgije]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.bbc.co.uk/radio1/maryannehobbs/tracklistingarchive.shtml?20051206 |title=tracklisting |access-date=14. 6. 2008 |last=Hobbs |first=Mary Anne |authorlink=Mary Anne Hobbs |date=6. 12. 2005 |work=Mary Anne Hobbs |publisher=BBC }}&lt;/ref&gt;

James je 1993. objavio ''[[Analogue Bubblebath 3]]''; EP &quot;[[On (pjesma)|On]]&quot; i njegov remiksani EP; svoj drugi Bradley Strider EP, ''[[Bradley's Robot]]''; još dva Caustic Window EP-a i svoja prva dva izdanja pod licencom Warp Records, ''[[Surfing on Sine Waves]]'' i &quot;[[Quoth]] EP&quot; kao Polygon Window. Godine 1994. Warp Records objavio je ''[[Selected Ambient Works Volume II]]'', album koji sadrži manje beatova i [[melodija|melodičniji]] zvuk od prethodnog albuma. Imena pjesama opisana su simbolima [[strukturni krug|strukturnih krugova]] od kojih je svaki bio uparen s pripadajućom slikom u knjižici albuma (osim pjesme &quot;Blue Calx&quot;). Kako bi dešifrirali nazive, slušaoci su trebali uporediti trajanje svake pjesme s veličinom simbola strukturnih krugova; naprimjer, ime prve pjesme (često nazivane &quot;Cliffs&quot;) dobija se uparivanjem prvog simbola s prvom slikom (stjenovite litice).&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://xltronic.com/nostalgia/aphextwin.nu/v4/learn/98491895499398.shtml |title=The Saw II Graphical F.A.Q |access-date=14. 6. 2008 |year=2001 |work=The Aphex Twin Community |archive-url = https://web.archive.org/web/20080304212918/http://xltronic.com/nostalgia/aphextwin.nu/v4/learn/98491895499398.shtml |archive-date = 4. 3. 2008}}&lt;/ref&gt; James je u časopisu ''[[The Wire]]'' i drugdje izjavio da su pjesme inspirirali [[lucidni snovi]] i [[sinestezija]]. Druga objavljena djela bila su četvrti ''Analogue Bubblebath''; ''[[GAK (album)|GAK]]'' (sačinjen od ranih demo snimaka poslanih Warp Recordsu) i ''[[Classics]]'', kompilacija koja se sastoji od EP-a ''Digeridoo'' i ''Xylem Tube EP''.

Za naslovnicu svog albuma iz 1995, ''[[...I Care Because You Do]]'', James je iskoristio sliku svog lica, motiv koji će ponoviti na mnogim naknadnim albumima. Pjesme na albumu napisane su između 1990. i 1994. te su raznolike po muzičkim stilovima Aphex Twina. Ovo je Jamesov posljednji album tokom 1990-ih na kojem je istaknut analogni sintisajzer. Zamolio je [[Philip Glass|Philipa Glassa]], kompozitora [[klasična muzika|klasične muzike]], da napravi orkestralnu verziju pjesme &quot;Icct Hedral&quot; (pjesme na ovom albumu), koja se na kraju pojavila na EP-u ''[[Donkey Rhubarb]]''.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.aphextwin.nu/learn/98136333384401.shtml |title=The Aphex Twin Community / Learn / Interviews &amp; Articles / Eponymous Rex Interview |publisher=Aphextwin.nu |access-date=20. 2. 2014}}&lt;/ref&gt; James je iste godine objavio svoj EP ''[[Hangable Auto Bulb]]'' koji je popularizirao kratkotrajni [[drill 'n' bass]] stil.&lt;ref&gt;{{cite web|author= |url=http://www.allmusic.com/style/drillnbass-ma0000012008 |title=Drill'n'bass &amp;#124; Music Highlights |publisher=AllMusic |date= |access-date=9. 7. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[[Simon Reynolds]]. ''Energy Flash: A Journey Through Rave Music and Dance Culture''. Soft Skull Press, 2012.&lt;/ref&gt;

=== ''Richard D. James Album'' i ''Come to Daddy'' (1996–2000) ===
U novembru 1995. časopis ''[[The Wire (časopis)|The Wire]]'' objavio je članak &quot;Advice to Clever Children&quot; (&quot;Savjet pametnoj djeci&quot;). U vrijeme intervjua [[Karlheinz Stockhausen|Karlheinzu Stockhausenu]] poslana je kutija snimaka nekoliko muzičara (među kojima je bio i Aphex Twin) i Stockhausen je izjavio: &quot;Pažljivo sam slušao djelo Aphex Twin Richarda Jamesa (sic): Mislim da bi mu dosta pripomoglo ako bi poslušao moje djelo &quot;[[Gesang der Jünglinge|Pjesma mladeži]]&quot;, koje čini elektronička muzika i glas mladića koji pjeva sam sa sobom. Zato što bi onda odmah prestao sa svim tim postafričkim ponavljanjima i počeo tragati za promjenjivim tempima i ritmovima te ne bi dozvolio ponavljanje nekog ritma ako bi varirao do određene granice i ako ne bi bio usmjeren na određen način u svom slijedu varijacija.&quot;&lt;ref name=&quot;thewire425&quot; /&gt; James, koji je Stockhausenov obožavalac, odgovorio je: &quot;Mislim da bi trebao poslušati par mojih pjesama: &quot;[[Digeridoo (EP)|Digeridoo]]&quot;; i onda bi prestao raditi apstraktne, nasumične uzorke uz koje ne možete plesati&quot;.&lt;ref name=&quot;thewire425&quot;&gt;{{cite journal |last=Witts |first=Dick |authorlink=Dick Witts |author2=[[Rob Young|Young, Rob]] |date=novembar 1995 |title=Advice to Clever Children |journal=[[The Wire (časopis)|The Wire]] |issue=141 |url=http://www.thewire.co.uk/articles/425/print |access-date=14. 6. 2008|doi=10.2175/106143095X135840 |volume=67 |page=553  |archive-url=https://web.archive.org/web/20080905122824/http://www.thewire.co.uk/articles/425/print |archive-date=5. 9. 2008}}&lt;/ref&gt;

''[[Richard D. James Album]]'', Jamesov četvrti studijski album pod imenom Aphex Twin, objavljen je 1996. pod licencom [[Warp Records]]. Naziv albuma sadrži njegovo rodno ime (Richard David James), a na samom albumu pojavljuje se zvuk softverskog sintisajzera i nekonvencionalnih ''beatova''. John Bush sa sajta [[AllMusic]] napomenuo je da je ovo bio prvi Jamesov studijski album na kojem se bavio [[jungle]] muzikom, komentirajući da je album &quot;ekstremniji od gotovo svog junglea koji je u to vrijeme bio stvaran&quot; s ''beatovima'' koji su bili naslagani preko sporijih melodija koje su karakterizirale Jamesove ranije ambijentalne radove. [[Pitchfork Media|Pitchfork]] je smatrao da je u vrijeme njegove objave album bio jedan od &quot;agresivnijih spojeva različitih elektroničkih oblika&quot; i da &quot;skoro brutalan kontrast među njegovim elementima stvara pečat koji je svjež još od 1996.&quot;&lt;ref name=&quot;pitchfork-2003&quot;&gt;{{cite web|url=http://pitchfork.com/features/staff-lists/5923-top-100-albums-of-the-1990s/7/|publisher=Pitchfork|title=Staff Lists: Top 100 Albums of the 1990s|last=Carr|first=Eric|date=17. 11. 2003|access-date=24. 4. 2015}}&lt;/ref&gt; Muzički kritičari pohvalili su album te se našao na 40. mjestu [[Pitchfork]]ove ljestvice &quot;Top 100 albuma iz 1990-ih&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://pitchfork.com/features/staff-lists/5923-top-100-albums-of-the-1990s/7/ |title=Top 100 Albums of the 1990s |access-date=16. 1. 2009}}&lt;/ref&gt; Također se našao na 55. mjestu ''NME'''-ovog spiska &quot;Top 100 albuma svih vremena&quot; 2003. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.timepieces.nl/chart/18863/2003-nme-writers-all-time-top-100-albums |title=2003 NME 's 100 Best Albums Of All Time |access-date=30. 9. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170930180105/http://www.timepieces.nl/chart/18863/2003-nme-writers-all-time-top-100-albums |archive-date=30. 9. 2017}}&lt;/ref&gt;

James je sljedeće godine zadobio pažnju nakon objave svog EP-a ''[[Come to Daddy (EP)|Come to Daddy]]''. [[Come to Daddy (pjesma)|Naslovna pjesma]] nastala je kao parodija na [[death metal]] i James je o njoj izjavio: &quot;''Come to Daddy'' nastala je dok sam hodao po kući, živcirao se i radio na tom lošem death metal ''jingleu''. Tad je bila reklamirana i za nju je nastao spot, a ta je mala ideja koju sam imao, koja je bila šala, postala nešto veliko. To uopšte nije bilo u redu.&quot;&lt;ref name=&quot;Index Magazine&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.indexmagazine.com/interviews/aphex_twin.shtml |title=Index Magazine |publisher=Index Magazine |date=14. 1. 2001 |access-date=19. 10. 2011 |archive-date=5. 6. 2002 |archive-url=https://web.archive.org/web/20020605035527/http://www.indexmagazine.com/interviews/aphex_twin.shtml |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Muzički spot za pjesmu režirao je [[Chris Cunningham]], a Jamesa je razočarao njen uspjeh. Nasljedio ju je &quot;[[Windowlicker]]&quot;, kritički i komercijalno uspješan singl; muzički spot za singl također je režirao Cunningham i nominiran je za nagradu [[Brit Award|Brit]] za Najbolji britanski video 2000. godine.&lt;ref name=&quot;Index Magazine&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Brits&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.brits.co.uk/artist/aphex-twin |title=Arhivirani primjerak |access-date=11. 11. 2014  |archive-url=https://web.archive.org/web/20140805223851/http://www.brits.co.uk/artist/aphex-twin |archive-date=5. 8. 2014}}&lt;/ref&gt;

=== ''Drukqs'', ''Analord'' i the Tuss (2000–2009) ===
[[Datoteka:Aphex Twin.jpg|mini|lijevo|Aphex Twin tokom nastupa 2007.]]
Aphex Twin je 2001. objavio ''[[Drukqs]]'', eksperimentalni dvostruki album na kojem su prisutni [[disklavir|računarsko-upravljani klavir]] (inspiriran muzikom [[Erik Satie|Erika Satieja]] i [[John Cage|Johna Cagea]]) i abrazivne, brze, detaljno programirane pjesme. Nazivi pjesama uglavnom su napisani na [[kornijski jezik|kornijskom]] – naprimjer: &quot;Jynweythek Ylow&quot; (&quot;Muzika stroja&quot;). ''Rolling Stone'' izjavio je da su klaviristička djela &quot;besciljno prekrasna&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.rollingstone.com/reviews/album/182317/drukqs |title=Drukqs |access-date=14. 6. 2008 |last=Blashill |first=Pat |date=17. 10. 2001 |work=[[Rolling Stone]] |publisher=Wenner Publishing |archive-url=https://web.archive.org/web/20080612021848/http://www.rollingstone.com/reviews/album/182317/drukqs |archive-date=12. 6. 2008&lt;!--DASHBot--&gt; |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Album je podijelio recenzente; budući da je Jamesovo sljedeće veće izdanje objavila njegova vlastita diskografska kuća, Rephlex, neki su vjerovali da je ''Drukqs'' objavljen kako bi se prekinuo ugovor s Warp Recordsom. Muzičar je novinarima rekao da je u avionu slučajno ostavio [[MP3 player]] koji je sadržavao velik broj novih pjesama (znane kao &quot;Aphex Twin – neobjavljene pjesme&quot;) i da je ubrzao objavu albuma kako bi spriječio da album procuri na internet.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Synths, drukqs and rock'n'roll |url=http://www.smh.com.au/articles/2004/01/08/1073437402717.html |work=The Sydney Morning Herald |publisher=Fairfax Media |date=9. 1. 2004 |access-date=14. 6. 2008 | archive-url= https://web.archive.org/web/20080612015041/http://www.smh.com.au/articles/2004/01/08/1073437402717.html| archive-date= 12. 6. 2008 &lt;!--DASHBot--&gt;|url-status=live}}&lt;/ref&gt; James je iste godine objavio kratkotrajni EP, ''[[2 Remixes By AFX]]'', koji sadrži remiksane pjesme [[808 State]]a i [[DJ Pierre]]a. Na njemu se usto nalazila i neimenovana treća pjesma koja se sastoji od [[Slow-scan television|SSTV]]-slike s visokofrekventnim zvukovima koja se prikladnim softverom (npr, MultiMode za Mac ili MMSSTV za Windows) mogla dekodirati u vidljivu sliku. James je 2002. nominiran za nagradu [[Brit Award|Brit]] za Najboljeg Britanca.&lt;ref name=&quot;Brits&quot;/&gt;

Godine 2005. James je pod svojim prethodno korištenim pseudonimom AFX objavio svoju jedanaestodijelnu seriju ''[[Analord]]'': čini ju ukupno 11 EP-a od ukupno 42 pjesme (prvobitno su po EP-u bile dvije do četiri pjesme). Serija je bila napravljena reproduciranjem i sekvenciranjem analogne i digitalne elektroničke muzičke opreme kao što su sintisajzer i bubnjarska mašina (uglavnom Roland 303, 808 i 909) koje su bile snimljene na magnetsku vrpcu i na kraju otisnute na gramofonsku ploču. James se također poslužio svojom zbirkom starijih sintisajzera i bubnjarskih mašina od kojih su neke u to vrijeme već bile rijetke. Neke knjižice albuma sadrže fotografije rijetkih sintisajzera poput [[Synton Fenix]]a, sekvencera [[Roland MC-4 Microcomposer|Roland MC-4]], koji je ozloglašen po složenom procesu programiranja, i [[Roland TB-303|Rolanda TB-303]].

James je pedantno snimao, masterirao i otisnuo ploče. Koristio je nekoliko presa za ploče dok nije bio zadovoljan kvalitetom svakog EP-a. James preferira ploče i kasete nad digitalnim djelima. Međutim, suvlasnik diskografske kuće, Wilson-Claridge, uvjerio ga je da objavi kompilaciju na CD-u (''[[Chosen Lords]]'') s deset pjesama iz serije ''Analord''. Seriji ''Analord'' je u decembru 2009. dodano još 20 pjesama (mogu se preuzeti sa zvaničnog sajta Rephlex Recordsa) i sada svaki EP sadrži do devet pjesama.

[[Datoteka:Aphex twin coachella.jpg|mini|alt=Pozornica osvijetljena crvenim svjetlima|Aphex Twin uživo 2008.]]

Mediji su 2007. počeli nagađati da Aphex Twin snima pod novim pseudonimom The Tuss, iako se projekt pripisivao imenima &quot;Brian Tregaskin&quot; i &quot;Karen Tregaskin&quot;. ''[[The Guardian]]'' i ostale novine pisale su o glasinama da je The Tuss pseudonim Richarda D. Jamesa ili da je projekt saradnja s njim.&lt;ref name=&quot;Guardian&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.theguardian.com/music/2007/may/26/electronicmusic.features16 |title=Dancing in the dark |work=The Guardian|access-date=28. 11. 2008 | location=London | first=Louis | last=Pattison | date=26. 5. 2007}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pattison&quot;&gt;{{cite news |first=Louis |last=Pattison |title=Dancing in the dark |url=http://music.guardian.co.uk/electronic/story/0,,2088396,00.html |work=[[The Guardian]] |publisher=Guardian Media Group |date=26. 5. 2007 |access-date=14. 6. 2008 |location=London |archive-url=https://web.archive.org/web/20080618101712/http://music.guardian.co.uk/electronic/story/0%2C%2C2088396%2C00.html |archive-date=18. 6. 2008 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |first=Benjamin |last=Phelan |title=Ghost in the Machine |url=http://www.villagevoice.com/music/0731,phelan,77377,22.html |work=The Village Voice |publisher=Village Voice Media |date=24. 7. 2007 |access-date=14. 6. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080608231419/http://www.villagevoice.com/music/0731%2Cphelan%2C77377%2C22.html |archive-date=8. 6. 2008 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Suprotstavljajući se takvom mišljenju, Rephlexov suosnivač, [[Grant Wilson-Claridge]], u e-mail intervjuu 2007. izjavio je da e-mail The Tuss nije James, izjavljujući: &quot;Čini se da su ljudi zainteresiraniji za nagađanja i slavne osobe nego za sadržaj, kvalitetu ili muziku. Pazite da ne propustite nešto vrlo dobro što nije baš slavno.&quot;&lt;ref name=&quot;Roullier, Ian&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.ianroullier.com/extras/grantwilsonclaridge_full.htm |author=Roullier, Ian |title=Grant Wilson-Claridge online e-mail interview |access-date=24. 11. 2008 |publisher= |date=juli 2007}}&lt;/ref&gt; Međutim, sve pjesme The Tussa uvrštene su u [[Broadcast Music Incorporated|BMI]]-jev repertoar pod imenom &quot;James Richard David&quot;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://repertoire.bmi.com/writer.asp?blnWriter=True&amp;blnPublisher=True&amp;blnArtist=True&amp;page=1&amp;fromrow=1&amp;torow=25&amp;querytype=WriterID&amp;keyid=533933&amp;keyname=JAMES%20RICHARD%20DAVID&amp;CAE=176937227&amp;Affiliation=PRS |title=BMI's entries for RICHARD DAVID JAMES |access-date=25. 11. 2008 |archive-date=23. 8. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130823190548/http://repertoire.bmi.com/writer.asp?blnWriter=True&amp;blnPublisher=True&amp;blnArtist=True&amp;page=1&amp;fromrow=1&amp;torow=25&amp;querytype=WriterID&amp;keyid=533933&amp;keyname=JAMES%20RICHARD%20DAVID&amp;CAE=176937227&amp;Affiliation=PRS |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://repertoire.bmi.com/title.asp?blnWriter=True&amp;blnPublisher=True&amp;blnArtist=True&amp;keyID=8997536&amp;ShowNbr=0&amp;ShowSeqNbr=0&amp;querytype=WorkID |title=Alspacka's BMI entry |access-date=25. 11. 2008 |archive-date=14. 7. 2012 |archive-url=https://archive.today/20120714042403/http://repertoire.bmi.com/title.asp?blnWriter=True&amp;blnPublisher=True&amp;blnArtist=True&amp;keyID=8997536&amp;ShowNbr=0&amp;ShowSeqNbr=0&amp;querytype=WorkID |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; i dva The Tussova djela koriste se [[Yamaha GX1|Yamahom GX1]], vrlo rijetkim i skupim analognim sintisajzerom za koji se zna da je u Jamesovom vlasništvu.&lt;ref name=&quot;pattison&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;synthmuseum&quot;&gt;{{cite web |author= |url=http://www.synthmuseum.com/yamaha/yamgx101.html |title=Yamaha : GX-1 |website=Synthmuseum.com |date=14. 11. 2006 |access-date=9. 7. 2016 |archive-date=21. 12. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141221045839/http://www.synthmuseum.com/yamaha/yamgx101.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Kad je ''Syro'' najavljen 2014, [[Bleep.com]] potvrdio je da je The Tuss drugi naziv za Aphex Twina.&lt;ref name=&quot;bleep&quot;&gt;{{cite web|url=https://bleep.com/stream/aphex-aliases |title=Aphex Twin and Aliases|publisher=Bleep |date=20. 8. 2014 |access-date=21. 8. 2014}}&lt;/ref&gt; U intervjuu koji je prethodio ''Syru'' s holandskim časopisom ''OOR'', James je konačno potvrdio da je bio zaposlen &quot;snimajući dva EP-a kao The Tuss&quot;.

=== ''Syro'' i SoundCloud (2010–2015) ===
U intervjuu s britanskim časopisom ''[[Another Man]]'' u oktobru 2010, James je izjavio da je završio šest albuma (među kojima je bila i preuređena verzija neobjavljenog ''[[Melodies from Mars]]a'', djela koji je prvobitno bio u pripremi tokom rada na albumu ''[[Richard D. James Album]]'').&lt;ref name=&quot;pitchfork&quot;&gt;{{cite web|url=http://pitchfork.com/news/40543-aphex-twin-says-hes-got-six-albums-completed/ |title=Aphex Twin Says He's Got Six Albums Completed &amp;#124; News |publisher=Pitchfork |date=29. 10. 2010 |access-date=20. 2. 2014}}&lt;/ref&gt;

U junu 2011. Jamesa su intervjuirale španske novine ''[[El País]]''. Kada su ga upitali o šest albuma, James je odgovorio: &quot;Već je sastavljeno više od 10 ili 11, a i puno je pjesama siročad&quot;. Također je komentirao da će se novi album &quot;ubrzo pojaviti&quot; i da je razlog za to što je puno vremena prošlo od objave njegovog posljednjeg albuma bio taj što se razvodio od svoje supruge, no neki su obožavaoci pretpostavili da je takav komentar zapravo šala.&lt;ref name=&quot;elpais&quot;&gt;{{cite web|url=https://translate.google.com/translate?hl=en&amp;langpair=esen&amp;u=http://www.elpais.com/articulo/cultura/Odio/publico/elpepicul/20110617elpepicul_3/Tes |title=Google Translate |publisher=Translate.google.com|access-date=20. 2. 2014}}&lt;/ref&gt; U septembru 2011. James se pojavio kao Aphex Twin na koncertu u počast avangardnom poljskom kompozitoru [[Krzysztof Penderecki|Krzysztofu Pendereckom]]. Uz [[Radiohead]]ovog gitarista [[Jonny Greenwood|Jonnyja Greenwooda]] James je izveo svoj remiks Pendereckove &quot;[[Tužaljka za žrtve Hirošime|Tužaljke za žrtve Hirošime]]&quot;, kao i svoju verziju &quot;[[Polimorfija|Polimorfije]]&quot; na počasnom koncertu u Poljskoj. Sljedeći je mjesec Aphex Twin bio dio postave koja je nastupila na pariskom festivalu Pitchfork Music Festival.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Photos: Pitchfork Music Festival Paris [Friday]|url=http://pitchfork.com/news/44450-photos-pitchfork-music-festival-paris-friday/|website=Pitchfork|publisher=Pitchfork Media|access-date=17. 8. 2014|date=29. 10. 2011}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|author1=Carrie Batten|title=Video: New Compositions From Aphex Twin and Jonny Greenwood|url=http://pitchfork.com/news/43966-video-new-compositions-from-aphex-twin-and-jonny-greenwood/|website=Pitchfork|publisher=Pitchfork Media|access-date=17. 8. 2014|date=12. 9. 2011}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Syro street art.jpg|thumb|Ulična umjetnost koja je reklamirala album ''Syro'' u New York Cityju.]]
U oktobru 2012. Jamesov &quot;orkestar na daljinsko upravljanje&quot; bio je zaslužan za trodijelnu izvedbu u Londonu u kojoj se našao i &quot;Interactive Tuned Feedback Pendulum Array&quot;, izveden u počast &quot;Pendulum Musica&quot; Stevea Reicha, dodatno se nadovezavši na njega.

''[[Caustic Window (album)|Caustic Window]]'', album iz 1994 (prvobitno objavljen u testnoj verziju u nakladi od barem pet primjeraka koji su poslani [[µ-ziq]]u, [[Cylob]]u i suosnivaču [[Rephlex]]a, Grantu Wilson-Claridgeu),  objavljen je 16. juna 2014. u digitalnoj verziji za podupirače [[kickstarter]]ske kampanje u kojoj se organizirala kupovina gramofonske ploče koju je prodavao anonimni prodavač na [[Discogs]]u. Kupovinu ploče i naknadnu [[Ekstrakcija podataka s optičkih medija|ekstrakciju podataka s nje]] organizirao je We Are the Music Makers, internetski forum o elektroničkoj muzici. [[Skupno finansiranje]] odobrili su Rephlex Records i James te je svaki doprinosilac smio zadržati svoj digitalni primjerak albuma.&lt;ref&gt;{{cite web|title=CAT023 Caustic Window – Own The Legendary Record by RDJ!|url=https://www.kickstarter.com/projects/watmmofficial/cat023-caustic-window-own-the-legendary-record-by/|website=Kickstarter|access-date=16. 6. 2014}}&lt;/ref&gt; Kad je kampanja završila, ploča je stavljena na aukciju na [[eBay]]u i kupio ju je [[Markus Persson]], dizajner videoigre ''[[Minecraft]]''.&lt;ref name=&quot;FACT CAT023&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.factmag.com/2014/06/24/aphex-twins-caustic-window-test-pressing-bought-by-minecraft-creator-notch/ |title=APHEX TWIN’S CAUSTIC WINDOW TEST PRESSING BOUGHT BY MINECRAFT CREATOR NOTCH |publisher=Factmag |date=24. 6. 2014 |access-date=30. 6. 2014}}&lt;/ref&gt;

Zeleni [[blimp]] s logotipom Aphex Twina i natpisom &quot;2014&quot; na jednoj svojoj strani preletio je iznad Londona 16. augusta 2014. O viđenju blimpa izvijestili su muzički časopisi ''[[NME]]'' i ''Pitchfork''. Ubrzo nakon toga na [[Twitter]]u se pojavila fotografija koja je prikazivala nasprejani logotip Aphex Twina na pješačkoj stazi u blizini [[Radio City Music Hall]]a u New York Cityju.&lt;ref&gt;{{cite web|author1=Evan Minsker|title=An Aphex Twin Blimp Is Flying Over London|url=http://pitchfork.com/news/56339-an-aphex-twin-is-blimp-flying-over-london/|website=Pitchfork|publisher=Pitchfork Media|access-date=17. 8. 2014|date=16. 8. 2014|archive-date=17. 8. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140817155540/http://pitchfork.com/news/56339-an-aphex-twin-is-blimp-flying-over-london/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Dva dana kasnije zvanični profil Aphex Twina na Twitteru podijelilo je link prema [[.onion|skrivenoj usluzi]] kojoj se moglo pristupiti upotrebom [[Tor (softver)|Tora]], pregledača [[duboki veb|dubokog veba]]; na njoj su objavljeni naziv i spisak pjesama nadolazećeg albuma, ''[[Syro|Syra]]'', koji je bio prvi studijski album Aphex Twina od ''[[Drukqs]]a'' iz 2001. godine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.stereogum.com/1699431/aphex-twin-announces-new-album-syro-via-deep-web/news/|title=Aphex Twin Announces New Album SYRO Via Deep Web|work=[[SpinMedia|Stereogum]]|date=18. 8. 2014|access-date=22. 9. 2014|last=Bowe|first=Miles}}&lt;/ref&gt;

Zvanično saopštenje za štampu podijelio je internetski muzički časopis ''Pitchfork'' 21. augusta 2014, objavljujući čitaocima naslovnicu albuma i detalje o njemu. Diskografska kuća Warp objavila je ''Syro'' 23. septembra 2014, a njegovu je naslovnicu, koja nalikuje na račun, stvorio studio Designers Republic. Ograničenu box set verziju albuma od 200 primjeraka objavio je Bleep. Zainteresirani kupci trebali su se prijaviti za lutriju kako bi se kvalificirali.&lt;ref name=&quot;Amy&quot;&gt;{{cite web|author1=Amy Phillips|title=Aphex Twin Reveals Amazing SYRO Album Artwork and Bio|url=http://pitchfork.com/news/56375-aphex-twin-reveals-amazing-syro-album-artwork-and-bio/|website=Pitchfork|publisher=Pitchfork Media|access-date=22. 8. 2014|date=21. 8. 2014}}&lt;/ref&gt;

James je 23. januara 2015. objavio EP ''[[Computer Controlled Acoustic Instruments pt2]]''.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Aphex Twin Announces Computer Controlled Acoustic Instruments pt2 EP|url=http://www.factmag.com/2015/01/09/aphex-twin-announces-computer-controlled-acoustic-instruments-pt2-ep/|website=Fact Mag|publisher=Fact Magazine|access-date=20. 1. 2015}}&lt;/ref&gt;

U intervjuu o ''Syru'' u novembru 2014. James je izjavio da je napravio još jedan set pjesama pod imenom ''Modular Trax''; sastojao se od 21 pjesme koje su bile objavljene na [[SoundCloud]]u – i intervju i pjesme kasnije su uklonjeni.&lt;ref name=Noyze2&gt;{{cite web|last1=Noyze|first1=David|title=Aphex Twin SYROBONKERS! Interview – Part 2|url=http://noyzelab.blogspot.co.uk/2014/11/syrobonkers-part2.html|website=Noyzelab|access-date=10. 11. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141113055851/http://noyzelab.blogspot.co.uk/2014/11/syrobonkers-part2.html|archive-date=13. 11. 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://soundcloud.com/meds-label/sets/noyzelab-16x16-cell |title=NOYZELAB – 16X16 CELL MEDITATIONS ( preview clips) by .MEDS &amp;#124; dot meds &amp;#124; Free Listening on SoundCloud |website=Web.archive.org |date= |access-date=6. 5. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160810032518/https://soundcloud.com/meds-label/sets/noyzelab-16x16-cell |archive-date=10. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Aphex Twin Gives Away 21-Track Modular Synth Album Plus a Bundle of Demos and Studio Experiments|url=http://www.factmag.com/2014/11/10/aphex-twin-download-21-track-modular-trax-synth-album/|website=Fact|access-date=10. 11. 2014}}&lt;/ref&gt;

Od januara do novembra 2015. anonimni korisnik – služeći se imenima &quot;user487363530&quot;, &quot;user4873635301&quot;, &quot;user48736353001&quot; i naposljetku &quot;user18081971&quot; – na SoundCloudu je objavio 268 pjesama (kasnije uklanjajući pjesme &quot;4 Red Calx&quot; i &quot;5 Girl Boy Dark Version&quot;).&lt;ref name=guardian-sc&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/music/musicblog/2015/jan/29/aphex-twin-soundcloud-dump-shock-and-delight |title=Aphex Twin: his Soundcloud dump shows how musicians can shock and delight – The Guardian|publisher=The Guardian|access-date=3. 2. 2015}}&lt;/ref&gt; Philip Sherburne izjavio je u ''Pitchforku'': &quot;... obilježja produkcije podsjećaju na određene trenutke u Jamesovom katalogu ... možete čuti iste mašine, iste procese i, iznad svega, iste ideje – ako ovo nije James, onda je muzičar koji mu je u svemu ravan, a kakve li su šanse da bi neko takav mogao ostati neotkriven sve ove godine?&quot;&lt;ref name=&quot;She&quot; /&gt;

[[Mike Paradinas]] (μ-Ziq), koji je radio s Jamesom na albumu ''Expert Knob Twiddlers'' iz 1996, potvrdio je autentičnost nekoliko pjesama.&lt;ref name=&quot;She&quot;&gt;{{cite web|last1=Sherburne|first1=Philip|title=If This Aphex Twin Archive Is Fake, We Don't Want to Know What Real Is|url=http://pitchfork.com/thepitch/648-if-this-aphex-twin-archive-is-fake-we-dont-want-to-know-what-real-is/|website=Pitchfork|publisher=Pitchfork Media|access-date=29. 1. 2015|date=27. 1. 2015}}&lt;/ref&gt; Isti dan zvanični profil Aphex Twina na Twitteru podijelilo je link prema profilu korisnika &quot;user48736353001&quot; na SoundCloudu.&lt;ref&gt;{{cite web|author=Aphex Twin|title=soundcloud.com/user4873635300...|date=29. 1. 2015|website=[[Twitter]]|url=https://twitter.com/AphexTwin/status/560863174040096769|access-date=29. 1. 2015}}&lt;/ref&gt; U članku za ''Guardian'' Stuart Aitken izjavio je kako bi eksperimenti Aphex Twina na SoundCloudu i ostalim digitalnim medijima trebali ohrabriti muzičare da na sličan način istraže kreativne mogućnosti interneta.&lt;ref name=guardian-sc/&gt;

Dana 27. februara 2015. James je na SoundCloudu stvorio spisak za reprodukciju pod imenom &quot;saw 1.5&quot; koji se sastojao od 11 pjesama, vrlo vjerojatno onih koje se nisu našle na albumu ''Selected Ambient Works 85-92''. Komentirao je da &quot;ima još verzija pjesama koje su bile objavljene na [albumu] SAW 1, one će se, nadam se, jednog dana naći na reizdanju, stoga ih čuvam za to.&quot; James je u maju kompilirao 36 pjesama u spisak za reprodukciju &quot;Surfing on Sine Waves 2&quot; i izjavio: &quot;Sve je masterirano kako spada, volio bih da Warp ovo objavi, možda kao dvostruki album.&quot; Jamesov sekundarni račun na SoundCloudu, na kojem je bilo 200 i više objavljenih pjesama, izbrisan je 6. maja 2015. bez ikakvog objašnjenja. Dva dana kasnije račun se ponovo pojavio pod imenom &quot;user18081971&quot;, sadržavajući svih dvjestotinjak pjesama i sve prethodno napisane komentare. Novo ime odnosi se na Richardov datum rođenja, 18. august 1971.

Richard je 1. jula 2015. na zvaničnom računu Aphex Twina na SoundCloudu objavio novu pjesmu i najavio novi EP, pod imenom ''[[Orphaned Deejay Selek 2006-2008]]'', vrativši se svojem pseudonimu AFX po prvi put od serije Analord.&lt;ref&gt;{{cite web|title=AFX - orphaned deejay selek 2006-2008|url=https://bleep.com/release/61781-afx-orphaned-deejay-selek-2006-2008|publisher=Bleep|access-date=2. 7. 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=orphaned deejay selek 2006-2008|url=http://warp.net/releases/orphaned-deejay-selek-2006-2008/|website=Warp|publisher=Warp|access-date=2. 7. 2015|archive-date=2. 7. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150702194221/http://warp.net/releases/orphaned-deejay-selek-2006-2008/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://soundcloud.com/richarddjames/serge-fenix-rendered-2 |title=Serge Fenix Rendered 2 – AFX by aphextwin |publisher=Soundcloud.com |date= |access-date=5. 9. 2015}}&lt;/ref&gt; Otada su skoro sve pjesme na soundcloudskom računu user18081971 bile izbrisane.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://soundcloud.com/user18081971 |title=user18081971 &amp;#124; &amp;#124; Free Listening on SoundCloud |website=Soundcloud.com |date= |access-date=9. 7. 2016}}&lt;/ref&gt;

=== ''Cheetah'' i ''Collapse'' (2016–danas) ===
Aphex Twin je 5. juna 2016. objavio plakat kojim je najavio svoj nadolazeći EP ''[[Cheetah]]''. EP sadrži neke pjesme koje su bile na Richardovom SoundCloudu.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Aphex Twinの新作はシンセサイザー? – Public Rhythm|url=http://publicrhythm.com/26095|access-date=5. 6. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20180626083258/http://publicrhythm.com/26095|archive-date=26. 6. 2018|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; EP je objavljen 8. jula. Za pjesmu &quot;CIRKLON3 [ Колхозная mix ]&quot; objavljen je i muzički spot koji je režirao Ryan Wyer, tada dvanaestogodišnji obožavalac Aphex Twina iz Rusha (Irska). Wyer je neko vrijeme objavljivao videozapise o svom zanimanju za Aphex Twina te su na njih naišli James i Warp koji su ga zamolili da snimi zvanični spot. Bio je to prvi zvanični spot za pjesmu Aphex Twina u 17 godina.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.rollingstone.com/music/news/watch-aphex-twin-s-first-music-video-in-17-years-20160621|title=Watch Aphex Twin’s First Music Video in 17 Years|publisher=|access-date=29. 12. 2019|archive-date=24. 6. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160624132707/https://www.rollingstone.com/music/news/watch-aphex-twin-s-first-music-video-in-17-years-20160621|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

James je 17. decembra 2016. nastupio na festivalu Day for Night u [[Houston]]u ([[Teksas]]), pojavivši se u SAD-u po prvi put nakon osam godina. Bezimena dvanaestoinčna gramofonska ploča bila je prodavana isključivo na tom festivalu; sadrži dvije desetominutne pjesme koje su različite verzije istog materijala.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Cosores |first=Philip |url=http://consequenceofsound.net/2016/12/aphex-twin-releases-surprise-12-inch-vinyl-at-day-for-night-festival/ |title=Aphex Twin releases surprise 12-inch vinyl at Day For Night Festival |publisher=Consequence of Sound |date=17. 12. 2016 |access-date=6. 5. 2017}}&lt;/ref&gt;

James je 3. juna 2017. nastupio na festivalu Field Day i objavio EP ''[[London 03.06.17]]'' u ograničenoj nakladi. Jamesov je nastup na internetu pratio [[NTS Radio]] i naknadno je objavljen na YouTubeu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=nzvLiwUK3R8&amp;t=2575s|title=Aphex Twin Live at Field Day 2017 (alt. audio)|first=|last=NTS|date=4. 6. 2017|publisher=|via=YouTube}}&lt;/ref&gt; Sljedeći dan, nakon Jamesovog nastupa na festivalu Forbidden Fruit u Kilmainhamu, Ryan Wyer je sa svojim roditeljima došao na pozornicu kako bi pozdravio publiku. Wyer je objavio vlog u kojem je prikazao svoje iskustvo iza kulisa tokom Jamesovog nastupa.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=STCronyIMYk|title=Aphex Twin, Live @ Forbidden Fruit 2017|first=|last=Ryan Wyer|date=5. 6. 2017|publisher=|via=YouTube}}&lt;/ref&gt;

Prodavnica albuma u [[Ypsilanti]]ju, pod imenom Technical Equipment Supply (TECH.EQPT.SPLY), 19. juna 2017. objavila je jedinstveno djelo koje je sadržavalo dvije pjesme Aphex Twina koje su bile izbrisane na SoundCloudu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.residentadvisor.net/news.aspx?id=39286|title=New Aphex Twin record on sale at Todd Osborn's Technical Equipment Supply shop in Michigan|website=Resident Advisor|access-date=20. 6. 2017}}&lt;/ref&gt;

Na zvaničnom sajtu Aphex Twina 5. juna 2017. pojavio se neobjašnjeni vremenski brojač.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Aphex Twin Has Another Unexplained Countdown Clock Running on His Website|url=http://www.spin.com/2017/06/aphex-twin-countdown-clock-website/|access-date=5. 6. 2017}}&lt;/ref&gt; Dana 20. juna 2017. otkriveno je da je u pitanju bilo odbrojavanje do otvaranja nove internetske trgovine. Trgovina sadrži oko pola njegovih albuma, svaki s neobjavljenim bonus numerama od kojih su neke već bile prethodno objavljene na SoundCloudu. Trgovina sadrži i zvaničnu, produženu verziju albuma koji je bio objavljen tokom njegovog nastupa na Field Dayju, kao i album koji dokumentira njegov intervju s Tatsuyom Takashijem, bivšim inženjerom Korga.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://item.warp.net/interview/aphex-twin-speaks-to-tatsuya-takahashi/|title=Aphex Twin Speaks To Ex. Korg Engineer Tatsuya Takahashi|publisher=|access-date=29. 12. 2019|archive-date=22. 12. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191222053600/http://item.warp.net/interview/aphex-twin-speaks-to-tatsuya-takahashi/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Na trgovinskom forumu James je izjavio da se trenutno bavi kompiliranjem ambijentalnih pjesama iz svog ranog muzičkog perioda kako bi ih objavio pod imenom &quot;Selected Ambient Works 1.5&quot; (to bi djelo samo djelimično bilo slično istoimenom spisku za reprodukciju koji je objavio 2015). Kompilacija bi trebala biti objavljena u digitalnoj i vinilnoj verziji.&lt;ref&gt;[https://i.imgur.com/W88sOZw.png]&lt;/ref&gt;

Logotip Aphex Twina pojavio se 28. jula 2018. u podzemnoj željeznici na zidovima stanice Elephant and Castle u južnom Londonu, na zidu u središtu Torina i pokraj prodavnice albuma [[Amoeba Music]] na Sunset Boulevardu. Ove su iznenadne pojave logotipa potakle govorkanja o mogućoj objavi novog albuma.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.theguardian.com/music/2018/jul/30/aphex-twin-elephant-and-castle-mystery-logos|title=Mystery images at tube station hint at new Aphex Twin album|website=The Guardian|access-date=31. 7. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://rumoremag.com/2018/07/31/aphex-twin-logo-simbolo-torino/?platform=hootsuite|title=Dopo Londra, il logo di Aphex Twin appare anche in centro a Torino
|website=Rumore|access-date=31. 7. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.residentadvisor.net/news.aspx?id=42258|title=After sightings in London and Turin, the famous design has been spotted on an ivy-covered wall at Amoeba Records in Los Angeles.|website=Resident Advisor|access-date=3. 8. 2018|archive-date=3. 8. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180803224026/https://www.residentadvisor.net/news.aspx?id=42258|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Dana 7. augusta 2018. potvrđeno je da će novi EP, ''[[Collapse (EP)|Collapse]]'', biti objavljen 14. septembra 2018.&lt;ref&gt;https://twitter.com/WarpRecords/status/1026831960491089921&lt;/ref&gt; Naziv EP-a prvi je put objavljen 5. augusta u nejasnoj izjavi za štampu koja je bila napisana na lošem engleskom jeziku te je bila vizualno distorzirana istom trodimenzionalnom slikom koja je bila objavljena u Londonu, Torinu i Hollywoodu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://twitter.com/WarpRecords/status/1026106153346973697|title=Warp Records on Twitter: &quot;...&quot;|website=Twitter|access-date=5. 8. 2018}}&lt;/ref&gt;

Muzički spot za EP ''Collapse'' prvobitno je trebao biti prikazan na [[Adult Swim]]u, ali je na posljetku otkazan jer je pao [[Hardingov test]]. Umjesto toga zvanični muzički spot za pjesmu &quot;T69 Collapse&quot; objavljen je na YouTubeu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nme.com/news/music/aphex-twins-tv-premiere-cancelled-failing-epilepsy-test-2364008|title=Aphex Twin’s TV premiere cancelled after failing epilepsy test|website=NME|access-date=7. 8. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=SqayDnQ2wmw|title=Aphex Twin - T69 Collapse - YouTube|website=YouTube}}&lt;/ref&gt;

== Muzički stil ==
U intervjuu s časopisom ''Space Age Bachelor'' koji se odvio u septembru 1997, James je izjavio da je komponirao [[ambijentalna muzika|ambijentalnu muziku]] već kao trinaestogodišnjak, imao &quot;više od stotinu sati&quot; neobjavljene muzike i da je izumio softver za kombiniranje muzike koji su činili algoritamski procesi koji automatski stvaraju ritam i melodiju. U istom je intervjuu tvrdio da je iskusio [[sinestezija|sinesteziju]] i uvrstio [[lucidni snovi|lucidne snove]] u svoje skladbe.&lt;ref name=&quot;SABAphex&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.space-age-bachelor.com/archives/aphex-twin |title=Aphex Twin: Mad Musician or Investment Banker? |access-date=10. 3. 2011 |last=Anderson |first=Don |year=1999 |work=Space Age Bachelor |archive-date=10. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150910134203/http://www.space-age-bachelor.com/archives/aphex-twin |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U intervjuu sa [[Simon Reynolds|Simonom Reynoldsom]] iz 1993. James je tvrdio da je namjeran nedostatak sna uticao na njegova djela.&lt;ref name=&quot;tq&quot;/&gt;

Jamesova diskografska kuća Rephlex Records, čiji je bio vlasnik s Grantom Wilson-Claridgeom, 1991. stvorila je izraz &quot;braindance&quot; kako bi opisala muziku Aphex Twina.&lt;ref name=&quot;pattison&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.bbc.co.uk/dna/h2g2/A795639 |title=Rephlex – the Record Label |access-date=14. 6. 2008 |date=28. 8. 2002 |work=[[h2g2]] |publisher=BBC }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.themilkfactory.co.uk/music/rephlex.htm |title=The Braindance Coincidence |date=maj 2001 |access-date=14. 6. 2008 |work=The Milk Factory  |archive-url=https://web.archive.org/web/20080313162926/http://www.themilkfactory.co.uk/music/rephlex.htm |archive-date=13. 3. 2008}}&lt;/ref&gt; Prema riječima kuće: &quot;Braindance je žanr koji obuhvata najbolje elemente svih žanrova, naprimjer tradicionalne, klasične, elektroničke, popularne, savremene, industrijalne i ambijentalne muzike, [[hip-hop]]a, [[electro|electra]], [[house]]a, [[techno|techna]], [[breakbeat]]a, hardcorea, [[ragga]], [[garage house|garagea]], drum and bassa itd.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.rephlex.com/braindance.htm |title=what is braindance? |access-date=14. 6. 2008 |work=rephlex.com |archive-url=https://web.archive.org/web/20010302124112/http://www.rephlex.com/braindance.htm |archive-date=2. 3. 2001}}&lt;/ref&gt; U recenziji za [[Astrobotnia|Astrobotnijin]] album ''Parts 1, 2 &amp; 3'' koji je objavio Rephlex, Pitchforkov je recenzent 2002. izjavio:

{{citat|Breakbeat je oslobodio producente tereta nemilosrdnih ''four-to-the-floor'' gaženja i tako je &quot;braindance&quot; izbjegao suprotnosti uma i tijela u elektroničkoj muzici – to je bio ritmički hiperaktivan, složen žanr koji je zadržavao svoje klupske korijene dodavajući fantastično savitljive udove slušalačkoj strastvenoj mašti.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.pitchforkmedia.com/article/record_review/15080-parts-1-2-3?artist_title=15080-parts-1-2-3 |title=Astrobotnia Parts 1, 2 &amp; 3 |access-date=16. 4. 2008 |last=Cooper |first=Paul |date=4. 10. 2002 |work=Pitchfork | archive-url= https://web.archive.org/web/20080407101034/http://www.pitchforkmedia.com/article/record_review/15080-parts-1-2-3?artist_title=15080-parts-1-2-3| archive-date= 7. 4. 2008 &lt;!--DASHBot--&gt;|url-status=live}}&lt;/ref&gt;}}

''The Guardian'' je 2001. komentirao da su Jamesovi muzički preci [[Karlheinz Stockhausen]], [[John Cage]], [[Kraftwerk]], [[Brian Eno]] i [[Derrick May]].&lt;ref&gt;{{cite news| url=https://www.theguardian.com/culture/2001/oct/05/artsfeatures3 | work=The Guardian | location=London | title=Tank boy | first=Paul | last=Lester | date=5. 10. 2001 | access-date=25. 4. 2010| archive-url= https://web.archive.org/web/20100529161147/http://www.guardian.co.uk/culture/2001/oct/05/artsfeatures3| archive-date= 29. 5. 2010&lt;!--DASHBot--&gt;|url-status=live}}&lt;/ref&gt; James je objavio ''[[Music from the BBC Radiophonic Workshop]]'', kompilaciju muzike koju su snimili pioniri  [[BBC Radiophonic Workshop]]a (među kojima je bila i [[Delia Derbyshire]]),&lt;ref&gt;{{cite news |first=Matthew |last=Sweet |title=Queen of the wired frontier |url=https://www.theguardian.com/theobserver/2002/mar/17/featuresreview.review |work=The Observer |publisher=Guardian Media Group |date=17. 3. 2002 |access-date=14. 6. 2008 | location=London}}&lt;/ref&gt; pokazujući tako i svoje druge uticaje. Iako je rekao &quot;da baš i ne voli rock &amp; roll&quot;, poštuje [[Led Zeppelin]] (kao izvor &quot;odličnih ritmova&quot;)&lt;ref name=&quot;Perez&quot; /&gt; i [[Pink Floyd]] (zbog njegove [[psihodelični rock|psihodelične muzike]]).&lt;ref name=&quot;Perez&quot;&gt;{{cite web |url=http://kludgemagazine.com/interviews/Aphex_Twin/2002-07-18/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20090501160746/http://kludgemagazine.com/interviews/Aphex_Twin/2002-07-18/ |archive-date=1. 5. 2009 |title=Interview: Aphex Twin |access-date=14. 6. 2008 |last=Perez |first=Arturo |date=16. 3. 2002 |work=Kludge Magazine}}&lt;/ref&gt;

[[Intelligent dance music]] (IDM) pojam je koji se spominje na glavnoj stranici E-Mail liste Intelligent Dance Musica (IDM) (napravljenoj u augustu 1993), opisujući muziku Aphex Twina i serije albuma [[Artificial Intelligence (serija)|Artificial Intelligence]] koju je objavio [[Warp Records]].&lt;ref&gt;{{cite web|author1=Brian R|title=The Intelligent Dance Music Mailing List – Hosted by Hyperreal.org|url=http://music.hyperreal.org/lists/idm/|website=The Intelligent Dance Music Mailing List|publisher=Hyperreal.org|access-date=18. 6. 2014|date=18. 6. 2014|archive-date=13. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150513051003/http://music.hyperreal.org/lists/idm/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Serija sadrži Jamesove snimke pod pseudonimom Polygon Window i rane radove muzičara kao što su [[Autechre]], Black Dog, projekt FUSE [[Richie Hawtin|Richieja Hawtina]] i [[Speedy J]]. Pojam se proširio do Sjedinjenih Američkih Država i po internetskim forumima. James je o izrazu IDM u intervjuu iz 1997. izjavio:

{{citat|Mislim da je upotreba takvih izraza smiješna. Praktički govore &quot;ovo je inteligentno i sve drugo je glupo&quot;. Vrlo je nepristojno prema muzici svih drugih. (smijeh) Takve me stvari nasmijavaju. Ne koristim se imenima. Jednostavno kažem da mi se nešto sviđa ili ne sviđa.|Aphex Twin&lt;ref name=&quot;gross&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.furious.com/perfect/aphextwin.html |title=Interview by Jason Gross |access-date=14. 6. 2008 |date=septembar 1997 |work=Perfect Sound Forever |archive-url=https://web.archive.org/web/20080611121559/http://www.furious.com/perfect/aphextwin.html |archive-date=11. 6. 2008}}&lt;/ref&gt;}}

== Imidž i pseudonimi ==
Jamesovo lice, cereće ili iskrivljeno, tematika je naslovnica njegovih albuma, muzičkih spotova i pjesama. Prema njegovim riječima takav motiv je započeo kao odgovor producentima techno muzike koji su skrivali svoje identitete:

{{citat|Činio sam to jer u technu niste smjeli biti prepoznatljivi. Ne stavljati svoje lice na omot albuma bila je neka vrst nepisanog pravila. Na tom bi mjestu trebala biti štampana pločica ili takvo šta. Zbog toga sam stavio svoje lice na omot. To je razlog zašto sam to izvorno učinio. Ali onda sam se zanio.|Aphex Twin&lt;ref name=&quot;gross 2&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.aphextwin.nu/images/interviewsarticles/afx_interview_by_heiko.pdf|title=Aphex Twin Interview By Heiko Hoffmann|access-date=22. 5. 2013|work=|archive-url=https://web.archive.org/web/20121119032708/http://www.aphextwin.nu/images/interviewsarticles/afx_interview_by_heiko.pdf|archive-date=19. 11. 2012|url-status=dead }}&lt;/ref&gt;}}

Naslovnica albuma ''[[...I Care Because You Do]]'' prikazuje sliku Jamesa, a naslovnica ''[[Richard D. James Album]]a'' sadrži fotografiju njegova lica u krupnom planu. Njegovo lice umetnuto je na tijela drugih ljudi u muzičkim spotovima pjesama &quot;[[Come to Daddy]]&quot; i &quot;[[Windowlicker]]&quot;. Pri kraju druge pjesme na singlu &quot;Windowlicker&quot; (poznatoj kao &quot;Equation&quot;) nalazi se [[Steganografija|steganogram]] fotografije Jamesova lica koji se može otkriti [[spektrogram]]om.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.bastwood.com/aphex.php |title=The Aphex Face |access-date=14. 6. 2008 |work=bastwood.com |archive-url=https://web.archive.org/web/20080617152125/http://www.bastwood.com/aphex.php |archive-date=17. 6. 2008 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Druga je slika Jamesa i saradnika [[Squarepusher|Toma Jenkinsona]] uvrštena (u [[SSTV]]-formatu) u tekst treće pjesme na albumu ''2 Remixes by AFX'', &quot;Bonus High Frequency Sounds&quot;. Za neka djela se koristio i vlastitom fotografijom te je tako i zaslužan za omot albuma ''[[Selected Ambient Works Volume II]]''.

James je snimao albume pod imenima AFX, Blue Calx, Bradley Strider, The Universal Indicator, Brian Tregaskin, Caustic Window, The, Smojphace, [[GAK (EP)|GAK]], Karen Tregaskin, Martin Tressider, PBoD (Phonic Boy on Dope), Polygon Window, Power-Pill, Q-Chastic, Dice Man, The Tuss i Soit-P.P.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Richard D. James|url=http://www.discogs.com/artist/435132-Richard-D-James|website=Richard D. James on Discogs|publisher=Discogs|access-date=18. 6. 2014|year=2014}}&lt;/ref&gt; U intervjuu iz 1997. James je komentirao razlike između radova koji su bili objavljeni pod različitim imenima, govoreći da &quot;nema neke velike teorije. To su samo stvari za koje osjećam da bi ih bilo dobro napraviti u određeno vrijeme i zaista ne znam zašto. Izaberem pjesme za određene stvari i samo to činim. Ne znam šta to znači&quot;.&lt;ref name=&quot;gross&quot; /&gt;

Richard D. James je u intervjuu iz 2001. komentirao dvosmislenu prirodu svojih djela i nagađanja koji okružuju mnogobrojne anonimne muzičare koji se bave elektroničkom muzikom: &quot;Puno ljudi misli da je sve elektroničko moje. Pripisuje mi se toliko puno stvari da je to nevjerovatno. Praktički sam svako, pretpostavljam – svako i niko&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.indexmagazine.com/interviews/aphex_twin.shtml |title=Index Magazine interview with Richard D. James, 2001 |access-date=1. 3. 2010 |archive-date=5. 6. 2002 |archive-url=https://web.archive.org/web/20020605035527/http://www.indexmagazine.com/interviews/aphex_twin.shtml |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Uticaj i nasljeđe ==
Njegova pjesma &quot;#5&quot; s albuma ''[[Selected Ambient Works Volume II]]'' iz 1994. bila je usporena i tako je nastala pjesma &quot;City of Lost Angels&quot;. Ova verzija pjesme našla se u videoigri ''[[Fallout 1]]'' koju je 1997. objavio [[Interplay Entertainment]].&lt;ref&gt;[http://fallout.wikia.com/wiki/Fallout_soundtrack] Fallout Wikia: ''Fallout Soundtrack''. 19. 6. 2018. Pristupljeno 22. 7. 2018.&lt;/ref&gt; Pišući za ''[[The Guardian]]'' 2001, novinar [[Paul Lester]] opisao je Jamesa &quot;najinventivnijom i najuticajnijom osobom u savremenoj elektroničkoj muzici&quot;.&lt;ref name=&quot;lester&quot;/&gt;

[[Thomas Bangalter]] iz grupe [[Daft Punk]] 2007. je naveo Aphex Twina (naročito &quot;[[Windowlicker]]&quot;) kao uticaj na drugi album dueta, ''Discovery''. Bangalter je izjavio da mu se pjesma svidjela jer &quot;nije velika klupska stvar, ali nije ni opuštena, tiha&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Daft Punk: Voyage of Discovery|url=http://www.mtv.com/bands/archive/d/daft_punk01/index3.jhtml|publisher=MTV Networks|access-date=12. 4. 2014|quote=MTV: Jesu li postojali neki određeni događaji ili albumi koji su uticali na promjenu u stilu između albuma? Bangalter: Jedino što bih mogao navesti je &quot;Windowlicker&quot;, [singl iz 1999] Aphex Twina. Upitali smo se koji bi bio značaj muzike koju stvaramo: Bi li elektronička muzika, izvan klubova, mogla biti muzika naših života? &quot;Windowlicker&quot; nas je zaista šokirao jer, s jedne strane, nije bila niti potpuno klupska pjesma (...), niti vrlo (...) opuštajuća pjesma (...). Trenutno su dvije kategorije elektroničke muzike ta opuštena muzika i DJ/klupska muzika, a mi smo otkrili da postoji i sredina koja sadrži vrlo snažnu osjećajnu dimenziju i koja je odmah privlačna našim ušima, kao i vrlo eksperimentalna.|archive-date=13. 4. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140413131951/http://www.mtv.com/bands/archive/d/daft_punk01/index3.jhtml|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

[[Thom Yorke]], frontmen grupe [[Radiohead]], 2013. je izjavio da je Aphex Twin njegov najveći muzički uzor, govoreći: &quot;Aphex mi je otvorio vrata u novi svijet u kojem nije bilo moje jebene električne gitare ... Mrzio sam svu muziku koja je tada okruživala Radiohead, bila je potpuno jebeno besmislena. Mrzio sam pomamu za [[Britpop]]om i ono što se događalo u Americi, ali Aphex je bio tako prekrasan, a skoro smo i vršnjaci.&quot;&lt;ref&gt;&quot;Splitting Atoms&quot;. Dazed. februar 2013.&lt;/ref&gt; Iako je uticao na Radiohead, pogotovo na njegovom albumu ''[[Kid A]]'',&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.bbc.co.uk/dna/collective/A1080983 |title=Everything in its Right Place... |access-date=14. 6. 2008 |last=Tranter |first=Rhys |date=17. 6. 2003 |work=Collective |publisher=BBC |archive-date=22. 7. 2012 |archive-url=https://archive.today/20120722101450/http://www.bbc.co.uk/dna/collective/A1080983 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; ne želi ići na turneju s njim: &quot;Ne bih nastupao s njima jer mi se ne sviđaju.&quot;&lt;ref name=&quot;Perez&quot; /&gt;

Mike Edwards iz grupe [[Jesus Jones]], govoreći o objavi albuma ''[[Perverse (album)|Perverse]]'' početkom 1993, naveo je Jamesa kao muzički uticaj.&lt;ref name=&quot;Reid&quot;&gt;{{cite web|last1=Reid|first1=Graham|title=MIKE EDWARDS OF JESUS JONES INTERVIEWED (1993): Right here, right now . . . back then|url=http://www.elsewhere.co.nz/absoluteelsewhere/3131/mike-edwards-of-jesus-jones-interviewed-1993-right-here-right-now-back-then/|website=Elsewhere|access-date=16. 2. 2017|date=10. 5. 2010}}&lt;/ref&gt; Godine 2005. [[Alarm Will Sound]] objavio je album ''[[Acoustica|Acoustica: Alarm Will Sound Performs Aphex Twin]]'', koji se sastojao od akustičnih aranžmana Jamesovih elektroničkih pjesama.

Komorni orkestar [[London Sinfonietta]] izveo je prilagođene verzije pjesama Aphex Twina 2006.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.pitchforkmedia.com/article/news/38533-london-sinfonietta-tackles-aphex-twin-squarepusher |title=London Sinfonietta Tackles Aphex Twin, Squarepusher |access-date=14. 6. 2008 |author1=Llewellyn, Kati |author2=Solarski, Matthew |date=13. 9. 2006 |work=Pitchfork | archive-url= https://web.archive.org/web/20080621160947/http://www.pitchforkmedia.com/article/news/38533-london-sinfonietta-tackles-aphex-twin-squarepusher| archive-date= 21. 6. 2008 &lt;!--DASHBot--&gt;|url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[John Frusciante]], bivši gitarist [[Red Hot Chili Peppers]]a, izjavio je da je Aphex Twin &quot;najbolja stvar nakon rezanog kruha&quot;, a njegova djela ''[[Outsides]]'' i ''[[PBX Funicular Intaglio Zone]]'' prikazuju Jamesov uticaj.

Minimalistički kompozitor [[Steve Reich]], čiju je pjesmu &quot;[[Pendulum Music]]&quot; James remiksao, hvalio je Jamesa i njegov rad.&lt;ref&gt;{{cite web |author1=Lucy Jones |title=Steve Reich Interview: On Radiohead, Aphex Twin And ‘The Rite Of Spring’ |url=http://www.nme.com/blogs/nme-blogs/steve-reich-interview-on-radiohead-aphex-twin-and-the-rite-of-spring-762662 |website=NME |publisher=Time Inc. (UK) Ltd. |date=23. 10. 2014}}&lt;/ref&gt;

James je 2011. premijerno izveo nove pjesme s Radioheadovim gitaristom i kompozitorom [[Jonny Greenwood|Jonnyjem Greenwoodom]] u saradnji s poljskim kompozitorom [[Krzysztof Penderecki|Krzysztofom Pendereckim]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://consequenceofsound.net/2011/09/video-jonny-greenwood-aphex-twin-perform-alongside-krzysztof-penderecki/ |title=Video: Jonny Greenwood, Aphex Twin perform alongside Krzysztof Penderecki |access-date=12. 9. 2011 |last=Robbins |first=Winston |date=11. 9. 2011 |work=Consequence of Sound}}&lt;/ref&gt; Animator [[David Firth]] u većinu svojih radova stavlja Jamesovu muziku.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.semantikon.com/RESaladFingers.htm |title=Re: Salad Fingers |publisher=Semantikon.com |access-date=20. 2. 2014}}&lt;/ref&gt;

Časopis ''[[FACT Magazine]]'' 2012. je u svom spisku najboljih sto albuma iz 1990-ih postavio ''[[Selected Ambient Works 85-92]]'' na prvo mjesto.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.factmag.com/2012/09/03/the-100-best-albums-of-the-1990s-100-81/101/ |title=The 100 Best Albums of the 1990s – FACT Magazine: Music News, New Music |publisher=Factmag.com |date=3. 9. 2012 |access-date=20. 2. 2014}}&lt;/ref&gt;

U junu 2014. Answer Code Request (Patrick Gräser) u paragrafu &quot;Uticaji&quot; na sajtu ''Ransom Note'' komentirao je da je James &quot;producent koji ga uvijek inspirira&quot;. Gräser se okoristio pjesmom &quot;Analogue Bubblebath 1&quot; kako bi oprimjerio Jamesov uticaj: &quot;Pretpostavljam da ga njegova opsjednutost vlastitom muzikom čini tako briljantnim.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url = http://www.theransomnote.co.uk/music/influences/influences-answer-code-request/|title = Influences|date = |access-date = 20. 5. 2015|website = The Ransom Note|publisher = The Culture Space|last = Answer Code Request|archive-date = 29. 3. 2015|archive-url = https://web.archive.org/web/20150329160852/http://www.theransomnote.co.uk/music/influences/influences-answer-code-request/|url-status = dead}}&lt;/ref&gt;

[[Wes Borland]], gitarist grupe [[Limp Bizkit]], u junu 2014. izjavio je da bi, kad bi trebao izabrati jednu pjesmu koju bi trebao slušati do kraja života, izabrao &quot;Cliffs&quot; ili možda &quot;Rhubarb&quot; sa ''Selected Ambient Works II''.&lt;ref name=&quot;youtube&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=YZkC8RdgGT0|title=Kerrang! Sonisphere 2014 Podcast: Wes Borland - YouTube|publisher=youtube.com|access-date=21. 8. 2014}}&lt;/ref&gt;

[[Skrillex]] je u decembru 2015. spomenuo da &quot;je neke od njegovih omiljenih pjesma stvorio Aphex Twin&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url = https://www.theguardian.com/culture/2015/dec/10/skrillex-i-stopped-doing-interviews-because-of-the-guardian|title = I stopped doing interviews because of The Guardian|date = |publisher = The Guardian|last = Answer Code Request}}&lt;/ref&gt;

== Privatni život ==
James je sebe u intervjuu s ''Guardianom'' opisao ovako: &quot;Ja sam samo jedan iritantan, lažljiv, crvenokos dječak iz Cornwalla kojeg je trebalo zatvoriti u neku instituciju za preodgajanje mladih. Samo sam uspio pobjeći i pridobiti ljude muzikom.&quot;&lt;ref name=&quot;lester&quot; /&gt;

U intervjuu s ''[[Fact (časopis)|FACT]]''-om 2010. James je otkrio da je živio u Škotskoj nakon što se preselio iz Londona – prema ''FACT''-ovim riječima &quot;opjevao je vrline&quot; svoje nove rezidencije.&lt;ref&gt;{{cite web|title=APHEX TWIN: &quot;I’VE GOT SIX ALBUMS COMPLETED&quot;|url=http://www.factmag.com/2010/10/28/aphex-twin-ive-got-six-albums-completed/|website=FACT|publisher=The Vinyl Factory|access-date=17. 8. 2014|date=28. 10. 2010}}&lt;/ref&gt; Od 2014. živi u Škotskoj sa svoja dva sina – iz svog prvog braka&lt;ref name=&quot;RR14&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.rollingstone.com/music/features/aphex-twin-on-new-syro-lp-im-feeling-really-horny-about-it-and-very-smug-20140903|title=Aphex Twin on New 'Syro' LP: 'I'm Feeling Really Horny About It – and Very Smug'|work=Rolling Stone|access-date=22. 9. 2014|archive-date=15. 6. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170615050200/http://www.rollingstone.com/music/features/aphex-twin-on-new-syro-lp-im-feeling-really-horny-about-it-and-very-smug-20140903|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; – i svojom drugom suprugom, ruskom studenticom umjetnosti.&lt;ref&gt;[[Spex]], oktobar 2014, str. 26: ''Aphex Twin: Ein Backup für Millionen'' (njemački intervju).&lt;/ref&gt;

== Izabrana diskografija ==
;Studijski albumi kao Aphex Twin
* ''[[Selected Ambient Works 85–92]]'' (1992)
* ''[[Selected Ambient Works Volume II]]'' (1994)
* ''[[...I Care Because You Do]]'' (1995)
* ''[[Richard D. James Album]]'' (1996)
* ''[[Drukqs]]'' (2001)
* ''[[Syro]]'' (2014)

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://aphextwin.warp.net/ Aphex Twin] na sajtu [[Warp Records]]a
* [https://curlie.org/Arts/Music/Bands_and_Artists/A/Aphex_Twin Aphex Twin] na ''[[Curlie]]ju''
* [https://www.discogs.com/artist/45 Diskografija] na ''[[Discogs]]u''
* Profili na [[Soundcloud]]u: [https://soundcloud.com/richarddjames Aphex Twin], [https://soundcloud.com/user48736353001 user48736353001], [https://soundcloud.com/user18081971 user18081971]

{{Grammy - najbolji album plesne / elektronske muzike}}
{{Normativna kontrola}}
{{Istaknuti članak}}

[[Kategorija:Aphex Twin]]
[[Kategorija:Rođeni 1971.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Britanski muzičari]]
[[Kategorija:Britanski elektronički muzičari]]
[[Kategorija:Britanski muzički producenti]]
[[Kategorija:DJ-evi]]</text>
      <sha1>951uud9jksdlmxr3njz6g41395r04b3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alergen</title>
    <ns>0</ns>
    <id>458526</id>
    <revision>
      <id>3940621</id>
      <parentid>3916735</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T03:46:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940621</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24723" sha1="9oldwp2obvsuqqwi1p5vbo85sndg5zb" xml:space="preserve">[[slika:Misc pollen colorized.jpg|270px|thumb|Polenova zrnca mnogih biljaka ubrajaju se među najčešće okolinske alergene]]
'''Alergeni''' su tip [[antigen]]a koji proizvodi nenormalno snažan [[imunski odgovor]] u kojem se [[imunski sistem]] bori protiv uočene prijetnje koja bi u protivnom bila štetna za tijelo. Takve reakcije se nazivaju [[alergija|alergije]].

Tehnički gledano, alergen je antigen koji je sposoban stimulirati [[preosjetljivost tipa I]] kod [[atopija|atopijskih]] osoba putem odgovora [[imunoglobulin|imunoglobulina E]] (IgE ).&lt;ref&gt;{{cite book |author=Goldsby, Richard A. |title=Immunology |publisher=W.H. Freeman |location=New York |edition=5th |display-authors=etal}}&lt;/ref&gt; Većina ljudi ispoljava značajne odgovore imunoloblobina E samo kao odbranu od [[parazit]]skij [[infekcija]]. Međutim, neke osobe mogu reagirati na mnoge uobičajene antigene iz okruženja. Ta se nasljedna predispozicija naziva [[atopija]]. U atopijskih osoba, neparazitski antigeni podstiču neprimjerenu proizvodnju IgE, što dovodi do preosjetljivosti tipa I.

Osjetljivost uveliko varira od jedne do druge osobe (ili od jedne do druge životinje). Osjetljivim pojedincima može biti alergen vrlo širok spektar supstanci.

==Tipovi alergena ==
Alergeni se mogu naći u različitim izvorima, kao što su [[prašina]], [[polen]], kućni ljubimci [[perut]] ili čak [[matična mliječ]].&lt;ref&gt;{{cite journal | journal=Trop Biomed | date=decembar 2008 | volume=25 | issue=3 | pages=243–51 | title=Characterization of major allergens of royal jelly Apis mellifera | last1=Rosmilah | first1=M | pmid=19287364|display-authors=etal}}&lt;/ref&gt; Alergije na hranu nisu tako česte, ali neke namirnice kao što su [[kikiriki]] ([[mahunarke]]), [[Orah (plod)|orasi]], [[plodovi mora]] i [[školjke]] su uzrok ozbiljnih alergija kod mnogih ljudi.
Službeno, [[Uprava za hranu i lijekove]] [[SAD]] prepoznaje osam namirnica kao uobičajene za alergijske reakcije u velikom dijelu osjetljive populacije. Uključuju kikiriki, orašaste plodove, jaja, mlijeko, školjke, [[ribe]], [[pšenica|pšenicu]] i njihove derivate, [[soja|soju]] i njene derivate, kao i [[sulfit]]e (na bazi hemijskih sastojaka, koji se često nalaze u [[aroma]]ma i [[boja]]ma u hrani) od 10&amp;nbsp;ppm i više. U drugim zemljama, s obzirom na razlike u genetičkim profilima građana i različitoj razini izloženosti određenoj hrani zbog različitih prehrambenih navika, &quot;službeni&quot; popis alergena je promijenjen.

[[Kanada]] prepoznaje svih osam alergena koje su priznale SAD, a takođe prepoznaje i sjeme [[sezam]]a,&lt;ref&gt;{{cite web| url=http://www.hc-sc.gc.ca/fn-an/securit/allerg/index_e.html |title= Health Canada: Food Allergies |access-date=9. 6. 2007| archive-url= https://web.archive.org/web/20070614042515/http://www.hc-sc.gc.ca/fn-an/securit/allerg/index_e.html| archive-date= 14. 6. 2007 |date= 26. 7. 2004}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.inspection.gc.ca/english/fssa/labeti/allerg/20110216inde.shtml |title=CFIA: Revised Labelling Regulations for Food Allergens, Gluten Sources and Sulphites (Amendments to the Food and Drug Regulations) |access-date=28. 2. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110222005144/http://www.inspection.gc.ca/english/fssa/labeti/allerg/20110216inde.shtml |archive-date=22. 2. 2011 }}&lt;/ref&gt; [[Evropska unija]] dodatno prepoznaje ostale [[žitarice koje sadrže gluten]] kao i [[celer]] i [[leća|leću]].

Još jedan alergen je [[urushiol]], [[smola]] u produkciji [[otrov]]nog bršljana i [[otrovni hrast]], što uzrokuje osip poznat kao urushiolom izazvani [[kontaktni dermatitis]] promjenom konfiguracije ćelija kože tako da ih imunski sistem više ne prepoznaje kao dio sopstvenog tijela. Razno drveće i proizvodi od drveta, poput [[papir]]a, [[karton]]a, MDF-a, također mogu uzrokovati blage do jake simptome alergije, dodirom ili udisanjem piljevine, a poput astme i osipa na koži.&lt;ref&gt;{{cite web | url= http://www .wood-database.com /}}&lt;/ref&gt;

Alergijsku reakciju može izazvati bilo koji oblik direktnog kontakta s alergenom – konzumiranjem hrane ili pića osjetljivih na gutanje, udisanje [[polen]]a, [[parfem]]a ili peruti kućnog ljubimca ili četkanje dijela tijela protiv izazivanja biljne alergije (direktan kontakt). Ostali uobičajeni uzroci ozbiljne alergije su ubodi [[osa]],&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Aparecido dos Santos-Pinto|first=José Roberto|last2=Delazari dos Santos|first2=Lucilene|last3=Arcuri|first3=Helen Andrade|last4=Ribeiro da Silva Menegasso|first4=Anally|last5=Pêgo|first5=Paloma Napoleão|last6=Santos|first6=Keity Souza|last7=Castro|first7=Fábio Morato|last8=Kalil|first8=Jorge Elias|last9=De-Simone|first9=Salvatore Giovanni|date=januar 2015|title=B-cell linear epitopes mapping of antigen-5 allergen from Polybia paulista wasp venom|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-allergy-and-clinical-immunology_2015-01_135_1/page/264|journal=Journal of Allergy and Clinical Immunology|volume=135|issue=1|pages=264–267.e8|doi=10.1016/j.jaci.2014.07.006}}&lt;/ref&gt;[[mrav]]i&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Zamith-Miranda|first=Daniel|last2=Fox|first2=Eduardo G. P.|last3=Monteiro|first3=Ana Paula|last4=Gama|first4=Diogo|last5=Poublan|first5=Luiz E.|last6=de Araujo|first6=Almair Ferreira|last7=Araujo|first7=Maria F. C.|last8=Atella|first8=Georgia C.|last9=Machado|first9=Ednildo A.|date=decembar 2018|title=The allergic response mediated by fire ant venom proteins|journal=Scientific Reports|volume=8|issue=1|doi=10.1038/s41598-018-32327-z|issn=2045-2322}}&lt;/ref&gt; i ubodi [[pčela]],&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Lima|first=P. R. de|last2=Brochetto-Braga|first2=M. R.|date=2003|title=Hymenoptera venom review focusing on Apis mellifera|journal=Journal of Venomous Animals and Toxins Including Tropical Diseases|volume=9|issue=2|doi=10.1590/S1678-91992003000200002|issn=1678-9199}}&lt;/ref&gt; [[penicilin]], i alergija na [[lateks]]. Izuzetno ozbiljan oblik alergijske reakcije naziva se [[anafilaksa]]. Jedan oblik liječenja je primjena sterilnog [[epinefrin]]a osobi koja doživljava anafilaksu, što suzbija prekomjernu reakciju tijela na alergen i omogućava prenošenje pacijenta u medicinsku ustanovu.

== Uobičajeni alergeni ==
{{ Glavni|Spisak alergija}}
[[slika: Misc pollen.jpg|thumb|250px|right|Polenova zrnna pod skenirajućim elektronskim mikroskopom. Polen je veoma čest alergen.]]
[[slika:House Dust Mite.jpg|thumb|250px|[[Grinja]] iz kućne prašine, njen izmet i [[hitin]] su uobičajeni alergeni u kući]]
[[slika:Peanuts, Egg, and Milk (33000737773).jpg|thumb|Uobičajeni alergeni iz hrane]]
Osim stranih proteina u stranom serumu (od [[transfuzija krvi|transfuzije krvi]]) i [[vakcina]], uobičajene alergene uključuju:
* Životinjski proizvodi
** [[Feld1]] ([[Alergija na mačke]])
**[[Krzno]] i [[perut]]
** [[Žohar]]i, [[insekt]]i
* [[Vuna]]
** [[prašina|Izlučevine u prašini]] 
* [[Alergija na lijekove|Lijekovi]] 
** [[Penicilin]]
**[[Sulfonamid]]i
** [[Salicilat]]i (također se prirodno nalaze u mnogim [[plod]]ovima) 
* [[Alergija na hranu]] 
** [[Celer]]&lt;ref&gt;{{Cite journal |url=http://www.fasebj.org/cgi/content/full/17/12/1697 |author1=Bublin M |author2=Radauer C |author3=Wilson IBH |author4=Kraft D |author5=Scheiner O |author6=Breiteneder H |author7=Hoffmann-Sommergruber K |title=Cross-reactive N-glycans of Api g 5, a high molecular weight glycoprotein allergen from celery, are required for immunoglobulin E binding and activation of effector cells from allergic patients |journal=FASEB Journal |year=2003 |volume=17 |pages=1697–9 |pmid=12958180 |doi=10.1096/fj.02-0872fje |issue=12|archive-url=https://web.archive.org/web/20070104224624/http://www.fasebj.org/cgi/content/full/17/12/1697 |archive-date=4. 1. 2007}}&lt;/ref&gt;
** [[Kukuruz]] ili [[kukuruz]]ovina
** [[Jaja]] (obično [[albumini]], iz bijelanceta)
** [[Alergija na voće]]
***[[Bundeva]], biljka 
** [[Leguminoze]] 
***[[Grah]]ovi
***[[grašak|Graškovi]] 
***[[Kikiriki]]ji
***[[Soja]]
** [[Mlijeko]]
** [[alergija na morsku hranu|Plodovi mora]]
** [[Susam]]
** [[orah|Orasi]] 
**[[Badem]]i
** [[alergija na pšenicu|Pšenice]]
* [[Alergija na ubod insekta|Ubodi insekata]] 
** Ubodi [[pčela]], ubodni [[otrov]]i
**Ubodni otrov [[osa]] 
** Ubod [[komarac]]a
* Kapsule [[spora]]
* Top 5 alergena otkrivenih u testiranju na alergije 2005–06:
** [[Nikl-sulfat]] (19,0%)
** [[Balzam]] u [[Peru]]u (11,9%)
** [[Parfem]] mix I (11,5%)
** [[Kvaternij-15]] (10,3%) i
**[[Neomicin]] (10,0%). 
*[[Metal]]i
** [[Nikl]]
** [[Hrom]]
* Ostalo
** [[alergija na lateks|Lateks]]
* [[Drvo]]
* Biljni [[polen]]i ([[groznica]])
**[[Trava]] 
** [[Korov]]i – [[ambrozija]], [[bokvica]], [[kopriva ]], [[pelin]] (''[[Artemisia vulgaris]]''), ''[[Chenopodium]]'', [[kisik]]
**[[Stabla]]šice – [[breza]], [[jasen]], [[lijeska]], [[grab]], [[kesten]], [[vrba]], [[topola]], [[platan]]i, rodovi ''[[Tilia]]'', ''[[Olea]]'', ''[[Juniperus]]'', ''Alstonia scilaris''.&lt;ref name=&quot;autogenerated2005&quot;&gt;Zug KA, Warshaw EM, Fowler JF Jr, Maibach HI, Belsito DL, Pratt MD, Sasseville D, Storrs FJ, Taylor JS, Mathias CG, Deleo VA, Rietschel RL, Marks J.|year=2009| Patch-test results of the North American Contact Dermatitis Group 2005–2006. Dermatitis,20(3):149-60.&lt;/ref&gt;

== Sezonska alergija ==
Sezonski simptomi alergija obično se javljaju tokom određenih dijelova godine, obično tokom [[proljeće|proljeć]], [[ljeto|ljeta]] ili [[jesen]]i, kada je izvjesno da se [[stabla]]šice ili [[trave]] oprašuju. To zavisi od vrste drveća ili trave. Naprimjer, neka stabla poput [[hrast]]a, [[brijest]]a i [[javor]]a oprašuju se u proljeće, dok trave poput ''[[Cynodon dactylon]]'', timusa i voćnjaci opraštaju ljeti.&lt;ref name=&quot;Seasonal Allergy&quot;&gt;{{cite web|url=http://seasonalallergies.us/ |title=Seasonal Allergy — What to Know |access-date=9. 4. 2010| archive-url= https://web.archive.org/web/20100414063236/http://seasonalallergies.us/| archive-date= 14. 4. 2010 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Merck&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.merck.com/mmhe/sec16/ch185/ch185b.html |title=Seasonal Allergies
|access-date=9. 4. 2010| archive-url= https://web.archive.org/web/20100412052011/http://www.merck.com/mmhe/sec16/ch185/ch185b.html| archive-date= 12. 4. 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.cbc.ca/health/story/2010/03/19/f-seasonal-allergies-symptoms.html/ Seasonal allergies: Something to sneeze at] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100902081131/http://www.cbc.ca/health/story/2010/03/19/f-seasonal-allergies-symptoms.html |date=2. 9. 2010}} CBS News. Retrieved on 31 August 2010&lt;/ref&gt;

[[Alergija]] na travu uglavnom je povezana sa groznicom od sijena, jer su njeni simptomi i uzroci nekako slični jedni drugima. Simptomi uključuju [[alergijski rinitis]], koji uzrokuje [[kihanje]] i [[curenje iz nosa]], kao i [[alergijski konjuktivitis]], koji uključuje suzenje i svrbež u očima. Također se može osjetiti početno škakiljanje na svodu usta ili u stražnjem dijelu grla.
 
Također, ovisno o sezoni, simptomi mogu biti jači i ljudi mogu imati [[kašljanje]], [[piskanje]] i razdražljivost. Nekoliko ljudi čak postane depresivno, gubi [[apetit]] ili imaju problema sa spavanjem. Štaviše, budući da [[sinusi]] mogu takođe biti zagušeni, neki ljudi dožive [[glavobolja|glavobolju]].

Ako su oba roditelja u prošlosti patila od alergija, postoji 66% šanse da osoba-potomak pati od sezonskih alergija, a rizik se smanjuje na 60% ako je samo jedan roditelj patio od alergije. Imunski sistem također ima snažan utjecaj na sezonske alergije, jer različito reagira na različite alergene poput polena. Kad alergen uđe u tijelo predisponiranih za alergije, on pokreće imunsku reakciju i proizvodnju antitijela. Ta antitijela za alergene migriraju u mastocite koji služe za nos, oči i pluća. Kada alergen uđe u nos više od jednom, [[mastociti]] oslobađaju niz hemikalija ili histamina koji iritiraju i upale vlažne nosne membrane i proizvode simptome alergijske reakcije: ogrebotine u grlu, svrbež, kihanje i vodnjikav oči. Neki simptomi koji razlikuju alergiju od prehlade uključuju: 
* Nema groznice;
* Sluzokožne sekrecije su cureće i bistre;
* Kihanja koja se pojavljuju u brzim slijedovima;
* Svrab u grlu, ušima i nosu;
* Ovi simptomi obično traju duže od 7-10 dana.
Među sezonskim alergijama postoje i neki alergeni koji se udružuju i proizvode novu vrstu alergije. Naprimjer, alergični na polen iz trave stupaju u reakciju s proteinima alergije na hranu u povrću poput luka, zelene salate, mrkve, celera i kukuruza. Uz to, srodnici alergena polena breze poput jabuke, grožđa, breskve, celera i marelice stvaraju jak svrab u ušima i grlu. Alergija na cvijetni polen donosi unakrsnu reaktivnost između različitih vrsta poput [[maslina]], stabla [[jasen]]a i alergena ruskih maslina. U nekim seoskim područjima postoji još jedan oblik sezonske alergije na travu, koji kombinira čestice polena iz zraka pomiješane s plijesnima.
 
Najnovija istraživanja sugeriraju da bi ljudi mogli razviti alergije kao obranu protiv borbe protiv [[parazit]]a. Prema imunologu Univerziteta Yale, dr [[Ruslan Medzhitov|Ruslanu Medzhitovu]], proteazni alergeni cijepaju iste senzorske proteine koji su evoluirali u otkrivanju [[proteaza]] koje proizvode parazitski crvi. Pored toga, novi izvještaji o sezonskim alergijama pod nazivom „Ekstremne alergije i globalno zagrijavanje“ otkrilo su da se mnogi izazivači alergija pogoršavaju zbog klimatskih promjena. Čak 16 saveznih država u [[SAD]] imenovano je „žarištima alergena“ za velika povećanja alergena polena drveća ako se zagađenje globalnim zagrevanjem stalno povećava. Stoga su istraživači iz ovog izvještaja tvrdili da je globalno zagrijavanje loša vijest za milione astmatičara u Sjedinjenim Državama čije napade astme pokreću sezonske alergije. Doista, sezonske alergije su jedan od glavnih pokretača astme, uz prehladu ili gripu, dim cigarete i vježbanje. Naprimjer, u Kanadi do 75% astmatičara ima i sezonske alergije.

=== Dijagnoza sezonske alergije ===
Na osnovu simptoma koji se vide kod pacijenta, odgovorima datim u pogledu procjene simptoma i fizičkog pregleda, liječnici mogu postaviti dijagnozu kako bi utvrdili ima li pacijent sezonsku alergiju. Nakon provođenja dijagnoze, liječnik je u stanju naći glavni uzrok alergijske reakcije i preporučiti liječenje koje treba slijediti. Da bi se utvrdio uzrok, moraju se napraviti dva ispitivanja: krvni test i kožni test. Alergolozi rade kožne testove na jedan od dva načina: ili stavljanjem neke pročišćene tečnosti alergena na kožu i ubadaju područje malom iglom; ili ubrizgavanjem male količine alergena ispod kože.
 
Dostupni su i alternativni alati za prepoznavanje sezonskih alergija, kao što su laboratorijski testovi, slikovni testovi i nazalna endoskopija. U laboratorijskim testovima, liječnik će uzeti nazalni bris i mikroskopski će ga ispitati zbog faktora koji mogu ukazivati na uzrok: povećani broj eozinofila (bijelih krvnih zrnaca), što ukazuje na alergijsko stanje. Ako postoji veliki broj eozinofila, može doći do alergije.
 
Drugi laboratorijski test je krvni test za IgE (proizvodnja imunoglobulina), poput [[radioalergosorbenski test|radioalergosorbenskog testa]] (RAST) ili najnovijih testova na enzim alergosorbent (EAST), koji se primjenjuje za otkrivanje visokog nivoa specifičnog za alergen IgE, kao odgovor na određene alergene. Iako su krvni testovi manje precizni od kožnih, mogu se izvesti na pacijentima koji ne mogu proći kožno testiranje. Slikovni testovi mogu biti korisni za otkrivanje sinusitisa kod ljudi koji pate od hroničnog rinitisa, a mogu djelovati i kada su drugi rezultati ispitivanja dvosmisleni. Postoji i nazalna endoskopija, gdje se kroz nos malom kamerom ubacuje cijev za pregled prolaza i pregled nepravilnosti u strukturi nosa. Endoskopija se može koristiti za neke slučajeve hroničnog ili neodgovarajućeg sezonskog rinitisa.

== Gljivični alergeni ==
U 1952, opisane su [[bazidiospore]] kao mogući alergeni u zraku Oni smatraju da je glavni izvor u zraku alergena. Bazidospornee porodice uključuju gljive, hrđe, konidiospore, i [[puhara|puhare]]. Spore iz gljiva u zraku dostižu razinu uporedivu s plijesni i [[polen]]om. Razina respiratorne alergije na gljive iznosi čak 30 posto osoba s alergijskim poremećajem, ali vjeruje se da su manje od 1 posto alergija na hranu.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Hasnain|first1=SM.|last2=Wilson|first2=JD.|last3 =Newhook|first3 = FJ. | title = Fungal allergy and respiratory disease |url=https://archive.org/details/sim_new-zealand-medical-journal_1985-05-08_98_778/page/342| journal = N Z Med J | volume = 98 | issue = 778 | pages = 342–6 |date=maj 1985 | doi = | pmid = 3858721 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1 = Levetin | first1 = E. | title = Basidiospore identification | journal = Ann Allergy | volume = 62 | issue = 4 | pages = 306–10 |date=april 1989 | doi = | pmid = 2705657 }}&lt;/ref&gt; Smatraju se glavnim izvorom alergena u zraku.&lt;ref name=&quot;Horner-1991&quot;&gt;{{Cite journal | last1 = Horner | first1 = WE. | last2 = Lopez | first2 = M.| last3 = Salvaggio|first3 = JE. | last4 = Lehrer | first4 = SB. | title = Basidiomycete allergy: identification and characterization of an important allergen from Calvatia cyathiformis | journal = Int Arch Allergy Appl Immunol | volume = 94 | issue = 1–4 | pages = 359–361 | year = 1991 | doi = 10.1159/000235403| pmid = 1937899}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal | last1 = Sprenger | first1 = JD. | last2 = Altman | first2 = LC. | last3 = O'Neil | first3 = CE. | last4 = Ayars | first4 = GH. | last5 = Butcher | first5 = BT. | last6 = Lehrer | first6 = SB. | title = Prevalence of basidiospore allergy in the Pacific Northwest | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-allergy-and-clinical-immunology_1988-12_82_6/page/1076 | journal = J Allergy Clin Immunol | volume = 82 | issue = 6 | pages = 1076–1080 |date=decembar 1988 | doi = 10.1016/0091-6749(88)90146-7| pmid = 3204251 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal | last1 = Koivikko | first1 = A. | last2 = Savolainen | first2 = J. | title = Mushroom allergy | journal = Allergy | volume = 43 | issue = 1 | pages = 1–10 |date=januar 1988 | doi = 10.1111/j.1398-9995.1988.tb02037.x| pmid = 3278649 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal | last1 = Santilli | first1 = J. | last2 = Rockwell | first2 = WJ. | last3 = Collins | first3 = RP. | title = The significance of the spores of the Basidiomycetes (mushrooms and their allies) in bronchial asthma and allergic rhinitis | journal = Ann Allergy | volume = 55 | issue = 3 | pages = 469–71 |date=septembar 1985 | doi = | pmid = 4037433 }}&lt;/ref&gt; Studija je otkrila da je 27 posto pacijenata bilo alergično na ekstrakte micelije bazidiomiceta, a 32 posto alergičnih na ekstrakte basidiospora, pokazujući tako visoku učestalost osjetljivosti na gljivice kod osoba sa sumnjom na alergije.&lt;ref&gt;{{Cite journal | last1 = Lehrer | first1 = SB. | last2 = Lopez | first2 = M. | last3 = Butcher | first3 = BT. | last4 = Olson | first4 = J. | last5 = Reed | first5 = M. | last6 = Salvaggio | first6 = JE. | title = Basidiomycete mycelia and spore-allergen extracts: skin test reactivity in adults with symptoms of respiratory allergy | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-allergy-and-clinical-immunology_1986-09_78_3/page/478 | journal = J Allergy Clin Immunol | volume = 78 | issue = 3 Pt 1 | pages = 478–485 |date=septembar 1986 | doi = 10.1016/0091-6749(86)90036-9| pmid = 3760405 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal | last1 = Weissman | first1 = DN. | last2 = Halmepuro | first2 = L. | last3 = Salvaggio | first3 = JE. | last4 = Lehrer | first4 = SB. | title = Antigenic/allergenic analysis of basidiomycete cap, mycelia, and spore extracts | journal = Int Arch Allergy Appl Immunol | volume = 84 | issue = 1 | pages = 56–61 | year = 1987 | doi = 10.1159/000234398| pmid = 3623711 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal | last1 = Liengswangwong | first1 = V. | last2 = Salvaggio | first2 = JE. | last3 = Lyon | first3 = FL.| last4 = Lehrer | first4 = SB. | title = Basidiospore allergens: determination of optimal extraction methods | url = https://archive.org/details/sim_clinical-and-experimental-allergy_1987-05_17_3/page/191 | journal = Clin Allergy | volume = 17 | issue = 3 | pages = 191–8 |date=maj 1987| doi = 10.1111/j.1365-2222.1987.tb02003.x| pmid = 3608137}}&lt;/ref&gt;

U [[Kanada|Kanadi]] je nađeno da je za 8% dece koja su pohađala klinike za alergiju alergična na basidiospore roda ''[[Ganoderma]]''. Ostali značajni gljivičnih alergene uključuju rodova ''[[Aspergillus]]'' i ''[[Alternaria]]'', [[penicilin]]ske porodice. 
 
Neki gljivične zrakom prenosivih alergen kao što su od ''[[Coprinus comatus]]'' povezani su s pogoršanjem [[ekcema]]skog oštećenja kože.

=== Liječenje ===
Liječenje uključuje lijekove bez recepta, [[antihistaminik]]e, dekongestante za nos, alergijske snimke i [[alternativna medicina|alternativnu medicinu]]. U slučaju nazalnih simptoma, obično su prva opcija ''antihistaminici''. Mogu se uzimati zajedno sa [[pseudoefedrin]]om, kako bi se olakšao začepljen nos i oni mogu zaustaviti svrbež i kihanje. Neke opcije bez recepta su i [[Benadryl]] i [[Tavist]]. Međutim, ovi antihistaminici mogu prouzrokovati ekstremnu pospanost, pa se savjetuje da pacijenti ne rade na teškim mašimama ili da voze dok uzimaju ovu vrstu lijekova. Ostale nuspojave uključuju suha [[usta]], zamagljen vid, [[zatvor]], poteškoće sa [[mokrenje]]m, zbunjenost i opuštenost. Tu je i novija ''druga generacija antihistaminika'' koja se uglavnom klasificira kao &quot;[[nesedativni antihistaminici]]&quot; ili protiv pospanosti, koji uključuju [[cetirizin]], [[loratadin]] i [[feksofenadin]].

Primjer '''nazalnih dekongestiva''' je pseudoefedrin, a njegovi popratni efekti uključuju [[nesanica|nesanicu]], [[anksioznost]] (neraspoloženje) i otežano mokrenje. Neki drugi sprejevi za nos dostupni su na recept, uključujući [[Azelastin]] i [[Ipratropium]]. Neke od njihovih nuspojava uključuju pospanost. Za simptome oka važno je prvo isprati oči običnim sjenilom za oči kako bi se smanjila iritacija. Tokom epizoda konjuktivitisa, n bi se trebale nositi [[kontaktne leće]].
Liječenje tipa [[imunoterapija protiv alergena]] uključuje primjenu doza alergena kako bi se tijelo naviklo na indukciju specifične dugotrajne tolerancije.&lt;ref name=&quot;PDR&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.pdrhealth.com/disease/disease-mono.aspx?contentFileName=BHG01AL10.xml&amp;contentName=Seasonal+allergies&amp;contentId=134&amp;sectionMonograph=ht4|title=Seasonal Allergies|access-date=9. 4. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100415194735/http://www.pdrhealth.com/disease/disease-mono.aspx?contentFileName=BHG01AL10.xml&amp;contentName=Seasonal+allergies&amp;contentId=134&amp;sectionMonograph=ht4%7C|archive-date=15. 4. 2010|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hay Fever Pharmacy&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.hayfeverpharmacy.co.nz/products/antihistamine-tablets |title=Non-Sedating or Anti-Drowsy Antihistamine Tablets |access-date=9. 4. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100411083410/http://www.hayfeverpharmacy.co.nz/products/antihistamine-tablets |archive-date=11. 4. 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Van Overtvelt L. et al. Immune mechanisms of allergen-specific sublingual immunotherapy. Revue française d’allergologie et d’immunologie clinique. 2006; 46: 713–720.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Mayo Clinic&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.mayoclinic.com/health/allergy-shots/MY01158 |title=Allergy shots|access-date=9. 4. 2010| archive-url= https://web.archive.org/web/20100422142754/http://www.mayoclinic.com/health/allergy-shots/MY01158| archive-date= 22. 4. 2010}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte==
* [[Astma]]
* [[Alergija]]
* [[Ekcem]]
* [[Toksin]]

== Reference ==
{{refspisak | 30em}}
 
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Allergen}}
* [http://www.hon.ch/Library/Theme/Allergy/Glossary/allergy.html Opće informacije o alergiji i alergenima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170306063403/http://www.hon.ch/Library/Theme/Allergy/Glossary/allergy.html |date=6. 3. 2017 }}
* [https://web.archive.org/web/20220123144232/http://allermatch.org/ Allermatch - Poređenje sekvenci prema alergenim proteinima]
* [http://fermi.utmb.edu/SDAP/ SDAP - Strukturna baza podataka o alergenim proteinima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100613182735/http://fermi.utmb.edu/SDAP/ |date=13. 6. 2010 }}
* [http://www.allergome.org/script/about.php Baza podataka o alergijama ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191231191926/http://www.allergome.org/script/about.php |date=31. 12. 2019 }}
* [http://www.allergen.org Nomenklatura alergena]
{{Imunološki sistem}}

[[Kategorija:Imunološki sistem]]
[[Kategorija:Imunologija]]
[[Kategorija:Alergologija]]</text>
      <sha1>9oldwp2obvsuqqwi1p5vbo85sndg5zb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Аntimikrobni оdbrambeni sistem respiratornog trakta</title>
    <ns>0</ns>
    <id>458548</id>
    <revision>
      <id>3940558</id>
      <parentid>3935818</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T01:06:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940558</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10241" sha1="asnpk4v8n0qrpr26lzjwv5750as58hw" xml:space="preserve">'''Antimikrobni odbrambeni sistem respiratornog trakta''' je slojeviti odbrambeni mehanizam koji se oslanja na komponente [[urođeni imunski sistema|urođenog]] i [[adaptivni imunski sistem|adaptivnog imunskog sistema]] da bi zaštitio [[pluća]] i ostatak [[pluća|respiteratornog trakta]] protiv udisanih [[mikroorganizam]]a.

U prvoj liniji odbrane, inhalirane bakterije sa zarobe u [[sluz]]I  i odbacuju  prema [[ždrijelo|ždrijelu]] i gutaju se.&lt;ref name=&quot;pmid12548395&quot;&gt;{{cite journal | author = Boucher RC | title = Regulation of airway surface liquid volume by human airway epithelia | url = https://archive.org/details/pfl-gers-archiv-european-journal-of-physiology_2003-01_445_4/page/496 | journal = Pflügers Arch. | volume = 445 | issue = 4 | pages = 495–8 |date=januar 2003 | pmid = 12548395 | doi = 10.1007/s00424-002-0955-1}}&lt;/ref&gt;  Bakterijama koje prodiru u sluzokožni sloj bavi se druga zaštitna linija koja uključuje antimikrobne [[peptid]]e koji se izlučuju površinom [[epitel]]a respiratornog trakta koji ubijaju mnogo bakterijskih sojeva.&lt;ref name=&quot;pmid11901174&quot;&gt;{{cite journal | author = Ganz T | title = Antimicrobial polypeptides in host defense of the respiratory tract | journal = J. Clin. Invest. | volume = 109 | issue = 6 | pages = 693–7 |date=mart 2002 | pmid = 11901174 | pmc = 150915 | doi = 10.1172/JCI15218}}&lt;/ref&gt;  One bakterije koje su  otporne na antimikrobne peptide ubijaju različite [[reaktivna vrsta kisika|reaktivne vrste kisika]] koje proizvode [[fagociti]]e. U trećoj liniji odbrane i kao krajnje sredstvo, [[adaptivni imunski sistem]] eliminira uporne bakterijske infekcije koje izmiču urođenom imunološkom sistemu.

== Laktoferin ==
[[slika:Schemaduoxlpo en.png|thumb|400px|Dijagram sistema antimikrobne odbrane respiracijskog trakta]]
{{Glavni|Laktoferin}}
Laktoferrin (LF) ie multifunkcijski protein, koji je bitan dio antimikrobnog obrambenog sistema respiratornog trakta.&lt;ref name=&quot;pmid1599309&quot;&gt;{{cite journal|authors=Sánchez L, Calvo M, Brock JH | title = Biological role of lactoferrin | journal = Arch. Dis. Child. | volume = 67 | issue = 5 | pages = 657–61 |date=maj 1992 | pmid = 1599309 | pmc = 1793702 | doi = 10.1136/adc.67.5.657| url =https://archive.org/details/sim_archives-of-disease-in-childhood_1992-05_67_5/page/657}}&lt;/ref&gt; Proteolizom  LF proizvode se mali peptidi [[laktofericin]] I [[kaliocin-1]], oba sa  antimibrobnim djelovanjem.&lt;ref name=&quot;pmid7825467&quot;&gt;{{cite journal |authors=Tomita M, Takase M, Bellamy W, Shimamura S | title = A review: the active peptide of lactoferrin | journal = Acta Paediatr Jpn | volume = 36 | issue = 5 | pages = 585–91 |date=oktobar 1994 | pmid = 7825467 | doi = 10.1111/j.1442-200x.1994.tb03250.x}}&lt;/ref&gt;

== Reaktivne vrste kisika, spojevi sa kisikom ==
[[Fagociti]] posjeduju enzimski kompleks [[superoksid]] koji proizvodi [[NADPH oksidaza]].&lt;ref name=&quot;pmid15293055&quot;&gt;{{cite journal | author = Nauseef WM | title = Assembly of the phagocyte NADPH oxidase | url = https://archive.org/details/histochemistry-and-cell-biology_2004-10_122_4/page/277 | journal = Histochem. Cell Biol. | volume = 122 | issue = 4 | pages = 277–91 |date=oktobar 2004 | pmid = 15293055 | doi = 10.1007/s00418-004-0679-8 }}&lt;/ref&gt; Ostale ćelije u respiratornom traktu takođe proizvode superoksid i hydrogen-peroksid aktivnošću proreina [[dualna oksidaza 2|dvostruke oksidaze 2]], poznatog i kao Duox2.&lt;ref name=&quot;pmid6931123&quot;&gt;{{cite journal |authors=Thomas EL, Bates KP, Jefferson MM | title = Hypothiocyanite ion: detection of the antimicrobial agent in human saliva |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-dental-research_1980-09_59_9/page/1466 | journal = J. Dent. Res. | volume = 59 | issue = 9 | pages = 1466–72 |date=septembar 1980 | pmid = 6931123 | doi = 10.1177/00220345800590090201}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid352945&quot;&gt;{{cite journal |authors=Thomas EL, Aune TM | title = Lactoperoxidase, peroxide, thiocyanate antimicrobial system: correlation of sulfhydryl oxidation with antimicrobial action |url=https://archive.org/details/sim_infection-and-immunity_1978-05_20_2/page/456 | journal = Infect. Immun. | volume = 20 | issue = 2 | pages = 456–63 |date=maj 1978 | pmid = 352945 | pmc = 421877 }}&lt;/ref&gt;

Superoksid generiran ovim enzimskim kompleksima [[disproporcionalnost|dismutira]] u [[vodik-peroksid]], koji [[mijeloperoksidaza]] zauzvrat koristi za proizvodnju baktericidne [[hipohlorna kiselina|hipohlorne kiseline]].&lt;ref name=&quot;pmid15689384&quot;&gt;{{cite journal | author = Klebanoff SJ | title = Myeloperoxidase: friend and foe | journal = J. Leukoc. Biol. | volume = 77 | issue = 5 | pages = 598–625 |date=maj 2005 | pmid = 15689384 | doi = 10.1189/jlb.1204697 | url =  }}&lt;/ref&gt; Pored toga, [[submukozne žlijezde]] dišnih puteva luče mijeloperoksidazu i [[laktoperoksidaza|laktoperoksidazu]] (LPO) &lt;ref name=&quot;pmid12626341&quot;&gt;{{cite journal |authors=Wijkstrom-Frei C, El-Chemaly S, Ali-Rachedi R, Gerson C, Cobas MA, Forteza R, Salathe M, Conner GE | title = Lactoperoxidase and human airway host defense | journal = Am. J. Respir. Cell Mol. Biol. | volume = 29 | issue = 2 | pages = 206–12 |date=august 2003 | pmid = 12626341 | doi = 10.1165/rcmb.2002-0152OC}}&lt;/ref&gt; koja katalizira oksidaciju [[tiocijanat]]a i detoksikuje vodik-peroksid ili ROS u antimikrobni lijek [[hipotiocijanit]].&lt;ref name=&quot;pmid12471090&quot;&gt;{{cite journal |authors=Conner GE, Salathe M, Forteza R | title = Lactoperoxidase and hydrogen peroxide metabolism in the airway | journal = Am. J. Respir. Crit. Care Med. | volume = 166 | issue = 12 Pt 2 | pages = S57–61 |date=decembar 2002 | pmid = 12471090 | doi = 10.1164/rccm.2206018 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid17204267&quot;&gt;{{cite journal |authors=Conner GE, Wijkstrom-Frei C, Randell SH, Fernandez VE, Salathe M | title = The Lactoperoxidase System Links Anion Transport To Host Defense in Cystic Fibrosis | journal = FEBS Lett. | volume = 581 | issue = 2 | pages = 271–8 |date=januar 2007 | pmid = 17204267 | pmc = 1851694 | doi = 10.1016/j.febslet.2006.12.025}}&lt;/ref&gt;

Oksigenirani spojevi proizvedeni u sistemu laktoperoksidaze ne napadaju [[DNK]] i nisu mutageni, a  poznato je da su sigurni.&lt;ref name=&quot;pmid6340603&quot;&gt;{{cite journal |authors=White WE, Pruitt KM, Mansson-Rahemtulla B | title = Peroxidase-Thiocyanate-Peroxide Antibacterial System Does Not Damage DNA |url=https://archive.org/details/sim_antimicrobial-agents-and-chemotherapy_1983-02_23_2/page/267 | journal = Antimicrob. Agents Chemother. | volume = 23 | issue = 2 | pages = 267–72 |date=februar 1983 | pmid = 6340603 | pmc = 186035 | doi = 10.1128/aac.23.2.267}}&lt;/ref&gt;  Hipotiocijanit nastao ovim putem pokazuje baktericidno djelovanje širokog spektra, uključujući snažno antibakterijsko djelovanje na ''[[Helicobacter pylori|H. pylori]]''.&lt;ref name=&quot;pmid15314191&quot;&gt;{{cite journal |authors=Haukioja A, Ihalin R, Loimaranta V, Lenander M, Tenovuo J | title = Sensitivity of Helicobacter pylori to an innate defence mechanism, the lactoperoxidase system, in buffer and in human whole saliva | journal = J. Med. Microbiol. | volume = 53 | issue = Pt 9 | pages = 855–60 |date=septembar 2004 | pmid = 15314191 | doi = 10.1099/jmm.0.45548-0}}&lt;/ref&gt;

== Cistična fibroza ==
Izlučivanje tiocijanata &lt;ref name=&quot;pmid19918082&quot;&gt;{{cite journal |authors=Xu Y, Szép S, Lu Z | title = The antioxidant role of thiocyanate in the pathogenesis of cystic fibrosis and other inflammation-related diseases | journal = Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. | volume = 106 | issue = 48 | pages = 20515–9 |date=decembar 2009 | pmid = 19918082 | pmc = 2777967 | doi = 10.1073/pnas.0911412106 | url =https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_2009-12-01_106_48/page/20515}}&lt;/ref&gt; kod  bolesnika od [[cistična fibroza|cistične fibroze]] je smanjeno što rezultira smanjenom proizvodnjom antimikrobnog hipotiocijanita i posljedično doprinosi povećanom riziku od infekcije dišnih puteva.&lt;ref name=&quot;pmid17082494&quot;&gt;{{cite journal |authors=Moskwa P, Lorentzen D, Excoffon KJ, Zabner J, McCray PB, Nauseef WM, Dupuy C, Bánfi B | title = A Novel Host Defense System of Airways Is Defective in Cystic Fibrosis | journal = Am. J. Respir. Crit. Care Med. | volume = 175 | issue = 2 | pages = 174–83 |date=januar 2007 | pmid = 17082494 | pmc = 2720149 | doi = 10.1164/rccm.200607-1029OC | url =  }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid18519245&quot;&gt;{{cite journal |authors=Minarowski Ł, Sands D, Minarowska A, Karwowska A, Sulewska A, Gacko M, Chyczewska E | title = Thiocyanate concentration in saliva of cystic fibrosis patients | journal = Folia Histochem. Cytobiol. | volume = 46 | issue = 2 | pages = 245–6 | year = 2008 | pmid = 18519245 | doi = 10.2478/v10042-008-0037-0 | url =  }}&lt;/ref&gt;

== Terapijskea primjena ==
Laktoferin s hipotiocijanitom dobio je grant sredstva  za liječenje cistične fibroze kao  [[sirotinjski lijek]] [[Evropska agencija za lijekove|EMEA]]-a&lt;ref name=&quot;urlwww.ema.europa.eu&quot;&gt;{{cite web| url =http://www.ema.europa.eu/pdfs/human/comp/opinion/39298409en.pdf| title =Public summary of positive opinion for orphan designation of hypothiocyanite / lactoferrin for the treatment of cystic fibrosis| date =7. 9. 2009| work =Pre-authorisation Evaluation of Medicines for Human Use| publisher =European Medicines Agency| archive-url =https://web.archive.org/web/20100530100046/http://www.ema.europa.eu/pdfs/human/comp/opinion/39298409en.pdf%7C| access-date =23. 1. 2010| archive-date =30. 5. 2010| url-status =dead}}&lt;/ref&gt; i  [[FDA|Američke administacije za lijekove]] (FDA).&lt;ref name=&quot;urlwww.bioalaxia.eu&quot;&gt;{{cite web| url =http://www.bioalaxia.eu/content/meveol-orphan-drug-status-granted-fda-treatment-cystic-fibrosis| title =Meveol: orphan drug status granted by the FDA for the treatment of cystic fibrosis.| date =5. 11. 2009| publisher =United States Food and Drug Administration| archive-url =https://web.archive.org/web/20091224145219/http://www.bioalaxia.eu/content/meveol-orphan-drug-status-granted-fda-treatment-cystic-fibrosis| archive-date =24. 12. 2009| access-date =23. 1. 2010}}&lt;/ref&gt;

==Također pogledajte==
*[[Pluća]]
*[[Antigen]]
*[[Antitijelo]]

== Reference==
{{refspisak|colwidth=30em}}
==Vanjski linkovi==
{{imunološki sistem}}

[[Kategorija:Imunološki sistem]]
[[Kategorija:Pluća]]</text>
      <sha1>asnpk4v8n0qrpr26lzjwv5750as58hw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bioluminiscencija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>460012</id>
    <revision>
      <id>3940789</id>
      <parentid>3937688</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T09:25:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940789</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="64718" sha1="0rdbxe4ptryne3kjz73teqb4780tig4" xml:space="preserve">{{Istaknuti članak}}
[[Datoteka:Photinus pyralis Firefly glowing.jpg|thumb|Leteći i svjetlac ''[[Photinus pyralis]]''|alt=|250px]]
[[Datoteka:Lampyris noctiluca.jpg|thumb|Ženka ''[[Lampyris noctiluca]]''|alt=|250px]]
[[Datoteka:Lampyris Noctiluca (firefly) mating.gif|thumb|Mužjak i ženka vrste ''[[Lampyris noctiluca]]'' pri parenju; ženka ove vrste je larviformna i nema krila, za razliku od mužjaka|alt=|250px]]
[[Datoteka:Bioluminescent beetle Elateroidea (video).webm|thumb|Video bioluminiscentnog [[insekt]]a grupe ''[[Elateroidea]]''|250px]]
'''Bioluminiscencija''' je sposobnost proizvodnje i emisije [[svjetlost]]i iz živih [[organizam]]a. To je oblik [[hemiluminiscencija|hemiluminiscencije]]. Bioluminiscencija se široko pojavljuje kod morskih [[kičmenjak]]a i [[beskičmenjak]]a, kao i kod nekih [[gljiva]], [[mikroorganizam]]a, uključujući neke [[bioluminiscentne bakterije]] i kopnene [[artropoda|artropode]], poput [[krijesnica]], poznatih svjetlaca. Kod nekih životinja svjetlost je bakteriogena, kada je proizvode [[simbioza|simbiotiski]] organizmi poput [[bakterije]] ''[[Vibrio]]''; kod drugih primjera je autogena, kada je proizvode same životinje.

Općenito, glavna [[hemijska reakcija]] u bioluminiscenciji uključuje neke molekule koje emitiraju svjetlost i [[enzim]]e, koji se obično nazivaju [[luciferin]] i [[luciferaza]]. Budući da su to generička imena, luciferini i luciferaze često se razlikuju uključivanjem vrsta ili skupina, kao što je [[svitac|svjetlački luciferin]]. U svim karakterističnim slučajevima, luciferinsku [[Redoks|oksidaciju]] [[kataliza|katalizira]] odgovarajući enzim (luciferaza).

U nekim vrstama luciferaza su potrebni i drugi [[kofaktor (biohemija)|kofaktori]], poput iona [[kalcij]]a ili [[magnezij]]a, a ponekad i molekule koje sadrže energiju, u prvom redu [[adenozin trifosfat]] (ATP). U [[evolucija|evoluciji]] luciferini se malo razlikuju: jedan posebno, [[kolelenterazin]], koji se nalazi kod jedanaest različitih životinjskih [[koljeno (biologija)|koljena]], s tim da ga neke životinje dobijaju iz hrane. Suprotno tome, luciferaze se znatno razlikuju između različitih vrsta, što je posljedica činjenice da se bioluminiscencija pojavila preko četrdeset puta u [[Evolucija|evolucijskoj historiji]].

[[Aristotel]] i [[Plinije Stariji]] spomenuli su da se vlažno drvo ponekad sjaji, a mnogo vijekova kasnije [[Robert Boyle]] je pokazao da je u taj proces uključen [[kisik]], kako u drvetu, tako i u glistama. Tek je krajem 19. stoljeća bioluminiscencija pravilno istražena. Pojava je široko rasprostranjena među životinjskim grupama, posebno u morskim sredinama, gdje [[dinoflagelate]] izazivaju [[fosforescencija|fosforiscenciju]] u površinskim slojevima vode. Na kopnu se javlja u [[gljiva]]ma, u [[bakterija]]ma i kod nekih skupina [[beskičmenjak]]a, uključujući [[insekt]]e.

Korištenje bioluminiscencije kod životinja uključuje [[kontra-osvjetljavanje]] kamuflažu, [[mimikrija|mimikriju]]; naprimjer, da se namami plijen i [[teorija signalizacije|signalizira]] drugim jedinkama iste vrste, za privlačenje prijatelja. U laboratorijama, sistemi zasnovani na luciferazi koriste se u [[genetičko inženjerstvo|genetičkom inženjerstvu]] i za biomedicinska istraživanja. Drugi istraživači proučavaju mogućnost korištenja bioluminiscentnih sistema za uličnu i dekorativnu rasvjetu, a kreirano je i bioluminiscentno postrojenje.&lt;ref name=&quot;Anctil 2018&quot;&gt;{{Cite book|title=Luminous Creatures: The History and Science of Light Production in Living Organisms|url=https://archive.org/details/luminouscreature0000anct|last=Anctil|first=Michel|publisher=McGill-Queen's University Press|year=2018|isbn=978-0-7735-5312-5|location=Montreal &amp; Kingston, London, Chicago}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.tennessee.gov/environment/conservationist/docs/bluelights.pdf | title=Lovely and Dangerous Lights | author=Fulcher, Bob | work=Tennessee Conservationist Magazine | access-date=28. 11. 2014 | url-status=dead | archive-url=https://web.archive.org/web/20140814055028/http://www.tennessee.gov/environment/conservationist/docs/bluelights.pdf | archive-date=14. 8. 2014 | df=dmy-all }}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Prije razvoja [[svjetiljke]] za upotrebu u rudnicima uglja, u [[Britanija|Britaniji]] i [[Evropa|Evropi]], kao slab izvor svjetlosti, korištene su suhe riblje kože.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Smiles|first=Samuel|title=Lives of the Engineers|publisher=John Murray|year=1862|isbn=978-0-7153-4281-7|volume=Volume III (George and Robert Stephenson)|location=London|page=107}} (ISBN refers to the David &amp; Charles reprint of 1968 with an introduction by [[L. T. C. Rolt]])&lt;/ref&gt; Ovim eksperimentalnim oblikom osvjetljenja izbjegnuta je potreba za [[svijeća]]ma, čijim se korištenjem mogla izazvati eksplozija [[rudnički gas|rudničkog gasa]].&lt;ref name=&quot;Freese2006&quot;&gt;{{cite book |author=Freese, Barbara |title=Coal: A Human History |url=https://books.google.com/books?id=p4z7QjaBrCkC&amp;pg=PA51 |year=2006 |publisher=Arrow |isbn=978-0-09-947884-3 |page=51}}&lt;/ref&gt; Još jedan siguran izvor osvetljenja u rudnicima bile su boce u kojima se nalaze krijesnice.&lt;ref name=&quot;Fordyce1973&quot;&gt;{{cite book |author=Fordyce, William |title=A history of coal, coke and coal fields and the manufacture of iron in the North of England |url=https://books.google.com/books?id=dlM_AQAAIAAJ |date=20. 7. 1973 |publisher=Graham}}&lt;/ref&gt;

Godine 1920. američki zoolog [[E. Newton Harvey]] objavio je monografiju ''Priroda životinjske svjetlosti'', rezimirajući rani rad na bioluminiscenciji. Harvey napominje da [[Aristotel]] spominje svjetlost koju proizvode mrtve [[ribe]] i [[meso]], te da i Aristotel i [[Plinije Stariji]] (u svom djelu ''Historija prirode'') spominju svjetlost vlažnog drveta. Također je zabilježio da je [[Robert Boyle]] eksperimentirao na tim izvorima svjetlosti, te pokazao da i njima i svijetlećem crvu treba zrak za proizvodnju svjetlosti. Harvey napominje da je 1753. J. Baker identificirao bičara roda ''[[Noctiluca]]'' kao &quot;blistavu životinju&quot;, vidljivu golim okom;&lt;ref&gt;Harvey to navodi kao i Baker, J .: 1743– 1753, '' Mikroskopu je olakšano i zaposlen je kao mikroskop''.&lt;/ref&gt; 1854. [[Johann Florian Heller]] (1813–1871) identificirao je pramenove ([[hifa]]) [[gljiva]] kao izvor svjetlosti u mrtvom drvetu.&lt;ref&gt;Harvey, E. Newton (1920). [https://www.biodiversitylibrary.org/bibliography/57246#/summary ''The nature of animal light'']. Philadelphia and London: JB Lippencott. Page 1.&lt;/ref&gt; [[James Hingston Tuckey|Tuckey]] je 1818. u traktatu ''Pripovijesti o ekspediciji u Zair '' opisao hvatanje luminiscentnih životinja. Spominje pelucide, rakove (kojima pripisuje mliječnu bjelinu vode) i škampe. Pod mikroskopom je opisao &quot;blistavo svojstvo&quot; koje se nalazi u mozgu, nalik &quot;najbriljantnijem ametistu veličine glave velikog klina&quot;.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Tuckey |first=James Hingston|title=Narrative of the Expedition to the Zaire |work=Annals of Philosophy |editor-last=Thomson|editor-first=Thomas |volume=volume XI |date=maj 1818 |number=number LXV |page=392 |url=https://www.biodiversitylibrary.org/item/53908#page/412/mode/1up |access-date=22. 4. 2015 }}&lt;/ref&gt; [[Charles Darwin]] primijetio je bioluminiscenciju u moru, opisujući to u svom dnevniku:
{{Citat|&quot;Plovidbom ovim geografskim širinama jedne vrlo mračne noći, more je predstavilo jedan divan i najljepši spektakl. Puhao je svjež povjetarac, a svaki dio površine koji se tokom dana vidi kao pjena, sada je zasjao blijedim svjetlom. Brod je pred njim stvarao lukove kao dva kilograma tekućeg fosfora, a u zanosu ju je slijedio mliječni trag. Koliko god je oči dosezale, greben svakog talasa je bio svijetao, a nebo iznad horizonta, od zamagljenog sjaja tih živopisnih plamenova, nije bilo tako posve nejasno, kao nad ostalim dijelom nebesa.&quot;&lt;ref name=Journal&gt;{{cite book |last1=Darwin |first1=Charles |authorlink=Charles Darwin |title=Narrative of the surveying voyages of His Majesty's Ships Adventure and Beagle between the years 1826 and 1836, describing their examination of the southern shores of South America, and the Beagle's circumnavigation of the globe. Journal and remarks. 1832–1836. |date=1839 |publisher=Henry Colburn |pages=190–192 |url=http://darwin-online.org.uk/content/frameset?viewtype=side&amp;itemID=F10.3&amp;pageseq=30}}&lt;/ref&gt; }}
Darwin je također opažao blistavu &quot;meduzu roda Dianaea&quot; i napomenuo da &quot;[k]ad se talasi svjetlucaju jarko zelenim varnicama, vjerujem da se to obično događa zbog sićušnih rakova&quot;. Kako god, nema sumnje da su mnoge druge pelagijske životinje, kad su žive, fosforiscentne. Pretpostavljao je da je &quot;vjerovatno odgovorno poremećeno električno stanje atmosfere&quot;.&lt;ref name=Journal&gt;{{cite book |last1=Darwin |first1=Charles |authorlink=Charles Darwin |title=Narrative of the surveying voyages of His Majesty's Ships Adventure and Beagle between the years 1826 and 1836, describing their examination of the southern shores of South America, and the Beagle's circumnavigation of the globe. Journal and remarks. 1832–1836. |date=1839 |publisher=Henry Colburn |pages=190–192 |url=http://darwin-online.org.uk/content/frameset?viewtype=side&amp;itemID=F10.3&amp;pageseq=30}}&lt;/ref&gt;

Daniel Pauly komentira da je Darwin &quot;imao sreće s većinom svojih nagađanja, ali ne i sa ovim&quot;, primjećujući da je tada [[biohemija]] bila premalo poznata i da bi složena evolucija morskih životinja &quot;bila previše za utjehu&quot;.&lt;ref name=Pauly2004&gt;{{cite book|last=Pauly |first=Daniel |title=Darwin's Fishes: An Encyclopedia of Ichthyology, Ecology, and Evolution |url=https://books.google.com/books?id=lTDa0fM4vQIC&amp;pg=PA16 |date=13. 5. 2004 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-1-139-45181-9 |pages=15–16}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Aequorea4.jpg|thumb|250px|Osamu Shimomura izolirao je [[fotoprotein]] [[ekvorin]] i njegov kofaktor [[kolelenterazin]] iz kristalne meduze '' [[Aequorea victoria]] '' 1961. godine&lt;ref name=&quot;pmid7654844&quot;&gt;{{cite journal |author=Shimomura, O. |title=A short story of aequorin |journal=The Biological Bulletin |volume=189 |issue=1 |pages=1–5 |date=august 1995 |pmid=7654844 |doi= 10.2307/1542194 |url=http://www.biolbull.org/cgi/pmidlookup?view=long&amp;pmid=7654844 |jstor=1542194}}&lt;/ref&gt;]]
Bioluminiscencija je privukla pažnju [[Ratna mornarica Sjedinjenih Država|Ratne mornarice Sjedinjenih Država]] u [[Hladni rat|Hladnom ratu]], jer podmornice u nekim vodama mogu biti dovoljno svijetle da se detektiraju; njemačka podmornica je potonula u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]], jer je otkrivena na ovaj način. Mornarica je bila zainteresirana da predvidi kada će takvo otkrivanje biti moguće, a time i voditi vlastite podmornice kako bi izbjegla otkrivanje.&lt;ref name = Economist /&gt;

Među anegdotama o plovidbi uz bioluminiscenciju, astronaut [[Apollo 13|Apolla 13]] [[Jim Lovell]] prepričao je kako je, kao mornarički pilot, pronašao put nazad do svog nosača aviona [[USS Shangri-La|USS ''Shangri-La'']], kada mu navigacijski sistemi nisu pomogli. Ugasivši svjetla u kabini, ugledao je blistavi trag broda i uspio je doletjeti do njega i sigurno sletjeti.&lt;ref name=&quot;Bay Journal&quot;&gt;{{cite web |last1=Reshetiloff |first1=Kathy |title=Chesapeake Bay night-lights add sparkle to woods, water |url=http://www.bayjournal.com/article/chesapeake_bay_nightlights_add_sparkle_to_woods_water |publisher=Bay Journal |access-date=16. 12. 2014 |date=1. 7. 2001 |archive-date=1. 5. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190501200443/https://www.bayjournal.com/article/chesapeake_bay_nightlights_add_sparkle_to_woods_water |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; [[Francuska|Francuski]] farmakolog [[Raphaël Dubois]] obavio je rad o bioluminiscenciji krajem 19. stoljeća. Proučavao je [[pirofor]]nog [[insekt]]a (''pirofor'') i morske [[Bivalvia|kućice]], [[mehkušac|mekušca]] ''[[Pholas dactylus]]''. Odbacio je staru ideju da bioluminiscencija potiče od [[fosfor]]a,&lt;ref name=&quot;Bay Journal&quot;/&gt; Međutim, naziv 'fosfor', kako se koristio u 17. stoljeću, nije se nužno odnosio na moderni element. Bilo kojoj supstanci koja sama po sebi svijetli, moglo bi se dati ovo ime, što znači &quot;nosilac svjetlosti&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Luminescence|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/351229/luminescence/68942/Early-investigations|publisher=Encyclopædia Britannica|access-date=16. 12. 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Poisson |first=Jacques |date=april 2010 | title=Raphaël Dubois, from pharmacy to bioluminescence |journal=Rev Hist Pharm (Paris) |volume=58 |issue=365 |pages=51–56 | issn=0035-2349| pmid=20533808| language=French}}&lt;/ref&gt; Pokazao je da je postupak povezan sa oksidacijom određenog spoja, koji je nazvao [[luciferin]], [[enzim]].&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Poisson |first=Jacques |date=april 2010 | title=Raphaël Dubois, from pharmacy to bioluminescence |journal=Rev Hist Pharm (Paris) |volume=58 |issue=365 |pages=51–56 | issn=0035-2349| pmid=20533808|}}&lt;/ref&gt; Poslao je Harveyju [[Sifon (mehkušci)|sifone]] iz mekušca sačuvanog u šećeru. Harvey se počeo zanimati za bioluminiscenciju nakon posjete [[Tihi okean|Južnom Tihom okeanu]] i Japanu od. tamošnjeg promatranja fosforiscentnih organizama. Proučavao je tu pojavu dugi niz godina. Njegovo istraživanje imalo je za cilj pokazati da su luciferin i enzimi koji na njega djeluju kako bi stvorili svjetlost zamjenjivi između vrsta, pokazujući da svi bioluminiscentni organizmi imaju zajedničkog pretka. Međutim, on je smatrao da bi ova hipoteza mogla dati nevalidan argument, jer različiti organizmi imaju velike razlike u sastavu proteina koji stvaraju svjetlost. Sljedećih trideset godina proveo je pročišćavajući i proučavajući komponente, ali mladi japanski hemičar, [[Osamu Shimomura|Osamu Shimomuri]], uspio je prvi dobiti kristalni luciferin koristeći morsku krijesnicu ''[[Vargula hilgendorfii]]''.

U skorije vrijeme [[Martin Chalfie]], Osamu Shimomura i [[Roger Y. Tsien]] osvojili su 2008. [[Nobelova nagrada za hemiju Nobelovu nagradu za hemiju|Nobelovu nagradu za hemiju]] za svoje otkriće i razvoj [[zeleni fluoriscentni protein|zelenog fluoriscentnog proteina]], kao alata za biološka istraživanja.&lt;ref name=Nobel&gt;{{cite news | title=The Nobel Prize in Chemistry 2008 | date=8. 10. 2008 | url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/chemistry/laureates/2008/ | access-date=23. 11. 2014}}&lt;/ref&gt; Harvey je napisao detaljan historijski izvještaj o svim oblicima luminiscencije 1957.&lt;ref&gt;Harvey, E. Newton (1920). [https://www.biodiversitylibrary.org/bibliography/57246#/summary ''The Nature of Animal Light'']. Philadelphia &amp; London: J. B. Lippencott. Page 1.&lt;/ref&gt; Nedavno je objavljena i ažurirana knjiga o bioluminiscenciji; pokriva i 20. i početak 21. stoljeća.&lt;ref name=&quot;Anctil 2018&quot;/&gt; U 2016, dubokomorski bioluminiscentni korali prvi put su snimljeni [[visoka definicija|HD]] [[video]] tehnikom u boji.&lt;ref&gt;{{Cite web | url=https://blog.nationalgeographic.org/2016/08/09/deep-sea-bioluminescent-corals-captured-for-the-first-time-in-color-hd-video/ | title=Deep Sea Bioluminescent Corals Captured for the First Time in Color HD Video | author=Taylor, Liz | date=9 Aug 2016 | website=National Geographic | publisher=National Geographic | access-date=9 Aug 2016 | archive-date=27. 7. 2020 | archive-url=https://web.archive.org/web/20200727024116/https://blog.nationalgeographic.org/2016/08/09/deep-sea-bioluminescent-corals-captured-for-the-first-time-in-color-hd-video/ | url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Evolucija ==
E. N. Harvey (1932) među prvima je predložio kako može nastajati bioluminiscencija.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Harvey |first=E.N. |title=The evolution of bioluminescence and its relation to cell respiration |url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-american-philosophical-society_1932_71_1/page/135 |date=1932 |journal=Proceedings of the American Philosophical Society |volume=71 |pages=135–141}}&lt;/ref&gt; U svom ranom radu, on je sugerirao da je proto-bioluminiscencija mogla nastati iz proteina respiratornog lanca koji sadrže fluoriscentne grupe. Ova pretpostavka se pokazala pogrešnom ili spornom, ali dovela je do znatnog interesiranja za porijeklo pojave. Danas preovladavaju dvije hipoteze (obje koje se odnose na morsku bioluminiscenciju); izložili su ih Seliger (1993) i Rees ''et al.'' (1998).&lt;ref name=&quot;pmid7654844&quot;/&gt; Seligerova teorija identificira enzime luciferaze kao katalizator evolucije bioluminiscentnih sistema. Sugerira da je prvotna svrha luciferaza bila oksigenaza mješovite funkcije. Kako su se rani preci mnogih vrsta preselili u dublje i mračnije vode, prirodna selekcija uspostavila je sile koje su pogodovale razvoju povećane osjetljivosti oka i pojačanih vizuelnih signala.&lt;ref&gt;{{Cite book | last = Widder | first = Edith A. | title = Bioluminescence | work = Prilagodljivi mehanizmi u ekologiji vizije | date = 1999 | publisher = Springer | editor = Archer, S. | editor2 = Djamgoz, MB | editor3 = Loew, E. | editor4 = Partridge, JC | editor5 = Vallerga, S. | pages = 555–581}}&lt;/ref&gt; Ako bi selekcija pogodovala mutaciji enzima oksigenaze koja je potrebna za razgradnju [[pigment]]iranih molekula (molekule često povezane s mrljama koje se koriste da privuku na parenje ili odvrate predatora), to bi moglo na kraju rezultirati vanjskim luminiscencijskim tkivima.

Rees i dr. (1998) koriste dokaze prikupljene iz morskog luciferin kolenterazina kako bi sugerirali da je selekcija koja djeluje na luciferine mogla nastati zbog [[selekcijski pritisak|selekcijskog pritiska]] u smjeru zaštite okeanskih organizama od potencijalno štetnih reaktivnih vrsta kisika (ROS) (npr. H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;–&lt;/sup&gt;). Funkcionalni pomak od antioksidacije do bioluminiscencije vjerovatno se dogodio kad se jačina selekcije za zaštitu od antioksidacije smanjivala, kako su se rane vrste kretale dublje niz vodeni stub. Na većim dubinama, izloženost ROS-u je znatno manja, kao što je i endogena proizvodnja ROS-a tokom metabolizma.

Iako je u početku bila popularna, Seligerova teorija dovedena je u pitanje, posebno na biohemijskim i genetičkim dokazima koje Rees ispituje. Ono što ostaje jasno je da se bioluminiscencija razvijala nezavisno najmanje 40 puta.&lt;ref name=Seliger&gt;{{cite journal |last=Seliger |first=H.H. |title=Bioluminescence: excited states under cover of darkness |journal=Naval Research Reviews |date=1993 |volume=45 |pages= }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Rees&gt;{{Cite journal |last=Rees|first=J. F. |display-authors=etal |title=The origins of marine bioluminescence: Turning oxygen defence mechanisms into deep-sea communication tools |journal=Journal of Experimental Biology |date=1998 |volume=201 |pages=1211–1221}}&lt;/ref&gt; Bioluminiscencija kod riba javlja se najkasnije od perioda [[kreda (period)|krede]]. Poznato je da je oko 1.500 vrsta riba bioluminiscentno; sposobnost je evoluirala nezavisno najmanje 27 puta. Od tih 27 slučajeva, 17 se odnosilo na prenošenje bioluminantnih bakterija iz okolne vode, dok se u ostalim, unutrašnja svjetlost razvijala hemijskom sintezom. Ove ribe postale su iznenađujuće raznolike u dubokom okeanu; upravljaju svojom svjetlošću, uz pomoć nervnog sistema, koristeći ga, ne samo da bi namamile [[plijen]] ili se sakrile od grabežljivaca, već i za međusobnu komunikaciju.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Davis |first=Matthew P. |last2=Sparks |first2=John S. |last3=Smith |first3=W. Leo|date=juni 2016 |title=Repeated and Widespread Evolution of Bioluminescence in Marine Fishes |journal=PLoS ONE |volume=11 |issue=6 |pages=e0155154 |doi=10.1371/journal.pone.0155154 |pmid=27276229 |pmc=4898709|bibcode=2016PLoSO..1155154D }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Yong&quot;&gt;{{Cite web |url=http://phenomena.nationalgeographic.com/2016/06/08/the-many-origins-of-glowing-fish/ |title=Surprising History of Glowing Fish |author=Yong, Ed |date=8. 6. 2016 |website=Phenomena |publisher=National Geographic |access-date=11. 6. 2016 |archive-date=9. 6. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160609142140/http://phenomena.nationalgeographic.com/2016/06/08/the-many-origins-of-glowing-fish/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Svi bioluminiscentni organizmi imaju zajedničko obilježje. Luciferin i kisik uvijek se kataliziraju luciferazom do pojave svjetla.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Wilson|first=Thérèse|last2=Hastings|first2=J. Woodland|date=1998|title=Bioluminescence|journal=Annual Review of Cell and Developmental Biology|volume=14|issue=1|pages=197–230|doi=10.1146/annurev.cellbio.14.1.197|pmid=9891783}}&lt;/ref&gt; 
McElroy i Seliger predložili su 1962. da se bioluminiscentna reakcija razvija u detoksikaciji kisika. Dakle, bioluminiscencija se razvijala paralelno sa [[fotosinteza|fotosintetskim]] organizmima.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=McElroy|first=William D.|last2=Seliger|first2=Howard H.|date=decembar 1962|title=Biological Luminescence|url=https://archive.org/details/sim_scientific-american_1962-12_207_6/page/76|journal=Scientific American|volume=207|issue=6|pages=76–91|doi=10.1038/scientificamerican1262-76|issn=0036-8733}}&lt;/ref&gt;
Danas bioluminiscencija ima druge svrhe.

== Hemijski mehanizam ==

[[Datoteka:Firefly Luciferase Crystal Structure.rsh.png|thumb|Struktura [[protein]]a [[luciferaza|luciferaze]] kod svjetlaca ''[[Photinus pyralis]]''; enzim je mnogo veća molekula od luciferina]]

Bioluminiscencija je oblik [[hemiluminiscencija|hemiluminiscencije]], gdje se svjetlosna energija oslobađa hemijskom reakcijom. Ova reakcija uključuje pigment koji emitira svjetlost, [[luciferin]], te luciferazu, enzimsku komponentu.&lt;ref name=&quot;Haddock&quot;/&gt; Zbog raznolikosti kombinacija luciferin/luciferaza, vrlo je malo zajedničkog u hemijskom mehanizmu. Od trenutno proučavanih sistema, jedini mehanizam objedinjavanja je uloga molekulskog [[kisik]]a, iako mnogi primjeri istodobno oslobađaju [[ugljik-dioksid]]. Naprimjer, reakcija luciferin/luciferaza krijesnica zahtijeva [[magnezij]] i [[Adenozin trifosfat|ATP]] i stvara ugljik-dioksid (CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;), [[adenozin monofosfat]] (AMP) i [[pirofosfat]] (PP) kao nusproizvode. Za reakciju mogu biti potrebni drugi kofaktori, poput [[kalcij]]a (Ca&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt;) za [[fotoprotein]] [[ekvorin]], ili [[magnezij]] (Mg&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt;) iona i ATP-a za krijesničku luciferazu.&lt;ref name=&quot;pmid6358519&quot;&gt;{{cite journal | last1=Wilson | first1=T. | last2=Hastings | first2=J.W. | year=1998 | title=Bioluminescence | url=https://archive.org/details/sim_annual-review-of-cell-and-developmental-biology_1998_14/page/197 | journal=Annual Review of Cell and Developmental Biology | volume=14 | issue=| pages=197–230 | doi=10.1146/annurev.cellbio.14.1.197 | pmid=9891783 }}&lt;/ref&gt; Općenito, ova se reakcija može predstaviti kao:

:&lt;chem&gt;L + O2 -&gt;[\text{luciferaza}][\text{drugi kofaktori}] oksi-L + svjetlosna-energija&lt;/chem&gt;

[[Slika:Firefly luciferin.svg|thumb|right|250px|Strukturna formula luciferina svjetlaca]]
Za proces je potrebna velika količina energije, koju organizmi dobiju većinom iz energijom bogatih molekula.&lt;ref&gt;Nelson, D.L. &amp; Cox, M.M. (2008). ''Lehninger Principles of Biochemistry'', 5. izdanje. NY: W.H. Freeman and Company, str. 509. ISBN 978-1-4292-0892-5&lt;/ref&gt; Kod različnih organizama one su različite: [[bakterije]] npr. koriste [[riboflavin-fosfat]], [[koral]] ''[[Renilla reniformis]]'' [[difosfoadenozin]] i svjetlaci porodice ''[[Lampyridae]]'' [[adenozin-trifosfat|adenozin trifosfat]] (ATP). Ključno pitanje je bilo načelo biohemijskog shvatanja sveukupnog toka, da bi se u središnjoj proceduri pokušalo rezimirati skupnim imenovanjem [[luciferin]]a, koji se koristi uz katalizu enzima luciferaza, ugradnjom [[kisik]]a (O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;), kada nastaje pobuđeni proizvod u osnovnom stanju i emitira se [[foton]]. 
 
To se može izraziti kao:

:&lt;math&gt; \text{luciferin} + O_2 \; \overset{\hbox{luciferaza}} \longrightarrow \; P^{\star} \; \longrightarrow \; P + h\nu \; ,&lt;/math&gt;
gdje je je:
:&lt;math&gt;P*&lt;/math&gt; – pobuđeni produkt,
:&lt;math&gt;P&lt;/math&gt; – produkt u osnovnom stanju,
:&lt;math&gt; h\nu&lt;/math&gt; – otpušteni foton.

Poznate su dvije vrste reakcija u kojima se oslobađa dovoljno energije da bi se došlo do pobuđenog stanja luciferina. Prva uključuje ugradnju kisika u luciferin da bi se formirao [[peroksid]] sa četveročlanim prstenom, koji se zbog slabosti OO veza razgrađuje u [[ugljik-dioksid]]u (CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;) i molekuli s karbonilnom skupinom. Zbog raspada i stvaranja dvije karbonilne dvostruke veze između dva stepena, nastaje dovoljno energije da bi se došlo do pobuđenog stanja. Često je potreban i dodatni nivo, tj. aktivacija luciferina. Tako kod krijesnica luciferin prvo reagira s ATP-om da bi stvorio luciferil-adilalat (luciferil-AMP). Ovu fazu katalizira luciferaza. Nekim luciferinima nije potreban kisik da bi se nakupljali u peroksidu. Primjer za to su luciferini koji sagorijevaju (nazivaju i holenterazini), a vežu se za protein [[ekvorin]], na koji se vežu i tri [[kalcij]]eva [[ion]]a (Ca&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt;).
 
: &lt;math&gt; A^{.-} + C^{.+} \; \longrightarrow \; A + C^{\star} \; \longrightarrow \; C + h\nu \; ,&lt;/math&gt;
pri čemu je:

:&lt;math&gt;A^{.-}&lt;/math&gt; – anionski radikal,
:&lt;math&gt;C^{.+}&lt;/math&gt; – kationski radikal,
:&lt;math&gt;C*&lt;/math&gt; – pobuđeni produkt,
:&lt;math&gt;C&lt;/math&gt; – produkt u osnovnom stanju,
:&lt;math&gt; h\nu&lt;/math&gt; – odani foton.

[[Datoteka:Coelenterazine.svg|thumb| [[Koelenterazin]] je [[luciferin]] koji se nalazi u mnogim različitim morskim koljenima, od [[Ctenophora]] do [[Vertebrata]]; kao i svi luciferini, on oksidira i stvara svjetlost]]
Umjesto luciferaze, meduze ''[[Aequorea victoria]]'' koriste drugu vrstu proteina koji se zove [[fotoprotein]], u ovom slučaju posebno [[ekvorin]].&lt;ref name=Shimomura_1962&gt;{{cite journal |author1=Shimomura, O. |author2=Johnson, F.H. |author3=Saiga, Y. | title=Extraction, purification and properties of aequorin, a bioluminescent protein from the luminous hydromedusan, Aequorea | journal=J Cell Comp Physiol | volume=59 | issue=3 | pages=223–39 | year=1962 | pmid=13911999 | doi=10.1002/jcp.1030590302 }}&lt;/ref&gt; Kada se dodaju kalcijevi ioni, brza [[kataliza]] stvara kratki bljesak, za razliku od dugotrajnog sjaja luciferaze. U drugom, puno sporijem procesu, luciferinski korak regenerira iz oksidiranog (oksiluciferina) oblika, omogućavajući mu da se rekombinira s ekvorinom, uz spremnost za sljedeći bljesak. Fotoproteini su, dakle, [[enzimi]], ali s neobičnom kinetikom reakcije.&lt;ref&gt;{{cite journal |author1=Shimomura, O. |author2=Johnson, F.H. | title=Regeneration of the photoprotein aequorin |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_1975-07-17_256_5514/page/236 | journal=Nature | volume=256 | pages=236–238 | year=1975 | doi=10.1038/256236a0 | pmid=239351 | issue=5514|bibcode=1975Natur.256..236S }}&lt;/ref&gt; Nadalje, dio plave svjetlosti koju oslobađa ekvorin u kontaktu s ionima kalcija apsorbira [[zeleni fluorescentni protein]], koji zauzvrat oslobađa zelenu svjetlost u procesu koji se zove [[Försterov rezonantni prijenos energije|rezonantni prijenos energije]].&lt;ref name=Morise_1974&gt;{{cite journal |author1=Morise, H. |author2=Shimomura, O. |author3=Johnson, F.H. |author4=Winant, J. | title=Intermolecular energy transfer in the bioluminescent system of Aequorea | journal=Biochemistry | volume=13 | issue=12 | pages=2656–62 | year=1974 | pmid=4151620 | doi=10.1021/bi00709a028 }}&lt;/ref&gt;

Bioluminiscencija se pojavila preko 40 puta tokom evolucije. U evoluciji, luciferini relativno malo variraju: jedan naročito, [[kolenterazin]], [[pigment]] koji emitiraju jedinke devet [[koljeno (biologija)|koljena]] (grupe vrlo različitih organizama), uključujući policistinske [[Radiolaria]], [[Cercozoa]] ([[Phaeodaria]]), [[Protozoa]], [[Ctenophora]], [[Cnidaria]], uključujući [[meduze]] i [[koral]]e, [[rakovi]], [[mehkušci|mekušci]], [[Haetognatha]] i [[kičmenjaci]] ([[riba|riblja peraja]]). Svi ti organizmi npr. sintetiziraju holenterazine: neki ih dobijaju iz hrane.&lt;ref name=Haddock/&gt; Suprotno tome, enzimi luciferaze se u širokoj mjeri razlikuju i obično su drugačiji kod svake vrste.&lt;ref name=Haddock/&gt;

== Distribucija ==
[[Datoteka:Bioluminescent dinoflagellates 2.jpg|thumb|250px|left|Ogroman broj bioluminiscentnih [[dinoflagelate|dinoflagelata]] stvara fosforiscenciju prilikom razbijanja talasa|alt=]]
Bioluminiscencija se široko javlja među životinjama, posebno na otvorenom moru, uključujući [[ribe]], [[meduze]], [[Ctenophora|češljaste meduze]], [[rakovi|rakove]] i [[glavonošci|glavonošce]] [[mehkušci|mekušce]], u nekim [[gljiva]]ma i [[bakterije|bakterijama]], kao i kod raznih kopnenih beskičmenjaka, uključujući [[insekt]]e. Oko 76% glavnih iaksona životinja iz dubokog mora proizvodi svjetlost.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Martini |first=Séverine |last2=Haddock |first2=Steven H. D. |date=april 2017 |title=Quantification of bioluminescence from the surface to the deep sea demonstrates its predominance as an ecological trait |journal=Scientific Reports |volume=7 |pages=45750 |doi=10.1038/srep45750 |pmc=5379559 |pmid=28374789 |bibcode=2017NatSR...745750M}}&lt;/ref&gt;

Većina morskih emisija svjetlosti je u plavoj i zelenoj boji [[elektromagnetsko zračenje|svjetlosnog spektra]]. Međutim, neke ribe sa slobodnim vilicama emitiraju crvenu i [[infracrvena svjetlost|infracrvenu]] svjetlost, a rod ''[[Tomopteris]]'' emitira žutu.&lt;ref&gt;{{Cite journal|title=The Covert World of Fish Biofluorescence: A Phylogenetically Widespread and Phenotypically Variable Phenomenon |journal=PLoS ONE |date=8. 1. 2014 |pmc=3885428 |pmid=24421880 |pages=e83259 |volume=9|issue=1|doi=10.1371/journal.pone.0083259 |first=John S. |last=Sparks |first2=Robert C. |last2=Schelly |first3=W. Leo |last3=Smith |first4=Matthew P. |last4=Davis |first5=Dan |last5=Tchernov |first6=Vincent A. |last6=Pieribone |first7=David F. |last7=Gruber |bibcode=2014PLoSO...983259S }}&lt;/ref&gt; Najčešći bioluminiscentni organizmi mogu biti [[dinoflagelate]], u površinskim slojevima mora, koje su odgovorne za blistavu fosforiscenciju, koja se ponekad vidi noću u uznemirenoj vodi. Najmanje osamnaest rodova pokazuje bljeskanje. Drugačiji efekt postoji na hiljadama kvadratnih kilometara okeana koji blistaju svjetlošću proizvedenom bioluminiscentnim bakterijama; poznat je kao [[mliječni efekt|efekt mliječnih mora]].&lt;ref&gt;{{cite news | url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/sci/tech/3760124.stm | title='Milky seas' detected from space | publisher=BBC | date=27. 9. 2005 | access-date=13. 3. 2013 | author=Ross, Alison}}&lt;/ref&gt; Vanmorska bioluminiscencija je manje rasprostranjena, a dva najpoznatija slučaja su [[svjetlaci]] i [[Phengodidae]]. Ostali beskičmenjaci, uključujući [[larve]] insekata, [[anelide]] i [[pauci|pauke]], također imaju bioluminiscentne sposobnosti. Neki oblici bioluminiscencije su noću svjetliji (ili se sami javljaju), prateći [[cirkadijski ritam]].

== Uloga u prirodi ==
Bioluminiscencija ima nekoliko funkcija u različitim taksonima. [[Steven Haddock]] i dr. (2010) navode kao manje ili više određene funkcije kod morskih organizama sljedeće:
*odbrambene funkcije zbog straha, 
*kontrailuminacija (kamuflaža), 
*pogrešno usmjeravanje (dimna zavjesa), 
*distraktivni dijelovi tijela, 
*provalnički alarm (olakšavajući većim grabežljivcima da love manje) i 
*upozoravanje za odvraćanje došljaka; 
*izazovne funkcije privlačenja;
*omamljivanje ili uzbunjivanje plijena;
*osvjetljavanje plijena i privlačenje jedinki suprotnog spola.&lt;br&gt;Istraživačima je mnogo lakše otkriti da je vrsta sposobna stvarati svjetlost nego analizirati hemijske mehanizme ili dokazati kojoj funkciji svjetlost služi. U nekim slučajevima, funkcija je nepoznata, kao kod vrsta u tri porodice kopnenih glista ([[Oligochaeta]]), poput ''[[Diplocardia longa]]'', gdje [[Celom|celomska tečnost]], pri kretanju životinje, proizvodi svjetlost.&lt;ref name=&quot;Young&quot;&gt;{{Cite journal | doi=10.1126/science.1251214 | last1=Young | first1=R.E. | last2=Roper | first2=C.F. | year=1976 | title=Bioluminescent countershading in midwater animals: evidence from living squid | journal=Science | volume=191 | issue=4231| pages=1046–8 | pmid=1251214 |bibcode=1976Sci...191.1046Y | url=https://semanticscholar.org/paper/493cda1e4397abb3f6ca55de888be23fb778dca2 }}&lt;/ref&gt; Kod ovih životinja fotoreceptori upravljaju osvjetljenjem kako bi se podudarali sa pozadinskim svjetlom.&lt;ref name=&quot;Young&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Evidence for light perception in a&quot;&gt;{{cite journal | last1=Tong | first1=D | last2=Rozas | first2=N.S. | last3=Oakley | first3=T.H. | last4=Mitchell | first4=J. | last5=Colley | first5=N.J. | last6=McFall-Ngai | first6=M.J. | title=Evidence for light perception in a bioluminescent organ | url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_2009-06-16_106_24/page/9836 | journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume=106 | issue=24 | pages=9836–41 | year=2009 | pmid=19509343 | pmc=2700988 | doi=10.1073/pnas.0904571106 | bibcode=2009PNAS..106.9836T}}&lt;/ref&gt; Sljedeće funkcije su razumno uspostavljene kod imenovanih organizama.
 
=== Kamuflaža protiv kontrailuminacije ===
[[Datoteka:Squid Counterillumination.png|thumb|250px|Princip [[protiviluminacija|protuilumacije]] u lignjama krijesnicama, &quot;[[Watasenia scintillans]]&quot;; kad ih grabežljivac odozdo vidi, bioluminiscencija pomaže uskladiti svjetlinu i boju lignje s morskom površinom iznad|alt=]]

Kod mnogih životinja dubokog mora, uključujući nekoliko vrsta [[lignja|lignji]], koristi se bakterijska bioluminiscencija, [[kamuflaža|kamuflažom]] [[kontrailuminacija|kontrailuminacijom]], u kojoj se životinja podudara sa svjetlošću iz okoline koja se vidi odozdo.&lt;ref name=&quot;Coleoptera 2007&quot;&gt;{{Cite journal | last1=Stanger-Hall | first1=K.F. | last2=Lloyd | first2=J.E. | last3=Hillis | first3=D.M. | title=Phylogeny of North American fireflies (Coleoptera: Lampyridae): implications for the evolution of light signals | url=https://archive.org/details/molecular-phylogenetics-and-evolution_2007-10_45_1/page/33 | journal=Molecular Phylogenetics and Evolution |volume=45 |issue=1 |pages=33–49 |doi=10.1016/j.ympev.2007.05.013 | year=2007 | pmid=17644427}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Coleoptera 2007&quot;/&gt; Ovi svjetlosni organi su obično odvojeni od tkiva koje sadrži bioluminiscentne bakterije. Međutim, kod jedne vrste, ''[[Euprymna scolopes]]'', bakterije su sastavni dio životinjskog svjetlosnog organa.&lt;ref name=&quot;Evidence for light perception in a&quot;/&gt;

=== Privlačenje ===
[[Gljiva]] gnat sa Novog Zelanda, ''[[Arachnocampa luminosa]]'', živi u pećinama bez grabežljivca, a njene larve emitiraju plavkasto-zelenu svjetlost.&lt;ref name=&quot;Broadley 2009&quot;&gt;{{cite book |last1=Broadley| first1=R. |last2=Stringer| first2=I. |chapter=Larval behaviour of the New Zealand glowworm, ''Arachnocampa luminosa'' (Diptera: Keroplatidae), in bush and caves |year=2009 |publisher=Research Signpost: Kerala | editor=Meyer-Rochow, V.B. |title=Bioluminescence in Focus |pages=325–355 }}&lt;/ref&gt; Oni navlače svilene niti koje blistaju i privlače leteće insekte, a namotavaju ih u svojim ribolovnim mrežama kada se plijen zaplete.&lt;ref name=&quot;Broadley 2009&quot;/&gt; Bioluminiscencija larvi drugog crva iz Sjeverne Amerike koji živi u potocima ima sličnu funkciju. ''[[Orfelia fultoni]]'' gradi male ljepljive mreže i emitira svjetlost tamnoplave boje. Ima ugrađeni biološki sat i, čak i kada se drži u potpunom mraku, uključuje i gasi svjetlost u [[cirkadijski ritam|cirkadijskom ritmu]].&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.tennessee.gov/environment/conservationist/docs/bluelights.pdf | title=Lovely and Dangerous Lights | author=Fulcher, Bob | work=Tennessee Conservationist Magazine | access-date=28. 11. 2014| archive-url=https://web.archive.org/web/20140814055028/http://www.tennessee.gov/environment/conservationist/docs/bluelights.pdf | archive-date=14. 8. 2014 | df=dmy-all }}&lt;/ref&gt;

[[Svici]] koriste svjetlost da privuku jedinke suprotnog spola na [[parenje]]. Uključena su dva sistema prema vrstama; u jednom ženke emitiraju svjetlost iz trbuha kako bi privukle mužjake; u drugom, mužjaci u letu odašilju signale na koje ponekad zrele ženke reagiraju.&lt;ref name=&quot;Coleoptera 2007&quot;/&gt; [[Klik buba]] emitira narandžastu svjetlost s trbuha pri letu, a zeleno svjetlo iz grudnog koša kada je uznemirena ili se kreće po zemlji. Prvi način je vjerovatno oblik seksualnog privlačenja, ali potonji može biti odbrambeni. Larve ''[[Pyrophorus nyctophanus]]'' žive u površinskim slojevima termičkih nasipa u [[Brazil]]u. One osvjetljavaju humke ispuštajući jarkozelenkasti sjaj koji privlači leteće insekte kojima se hrane.
U morskom okruženju, upotreba luminiscencije za privlačenje na parenje uglavnom je poznata među [[ostracoda]]ma, malim škampima, [[rakovi]]ma, posebno u porodici [[Cyprididae]]. [[Feromon]] se može koristiti za komunikaciju na velike daljine, a bioluminiscencija se koristi na bliskoj udaljenosti da bi se prijateljima omogućio 'dom'.&lt;ref name=Haddock/&gt; Jedan [[polychaeta|mnogočekinjasti]] crv, ''[[Odontosyllis enopla]]'' (sa [[Bermudi|Bermuda]]) stvara kratka svjetlucanja, nekoliko noći nakon punog mjeseca, kada se ženka zasvijetli kako bi privukla mužjake.&lt;ref&gt;{{cite book |author=Shimomura, Osamu |authorlink=Osamu Shimomura |title=Bioluminescence: Chemical Principles and Methods |url=https://books.google.com/books?id=pGyto9ctbVoC&amp;pg=PA234 |year=2012 |publisher=World Scientific |isbn=978-981-4366-08-3 |page=234}}&lt;/ref&gt;

=== Odbrana ===
Mnogi [[glavonošci]], uključujući najmanje 70 [[rod (biologija)|rodova]] [[lignje]], jesu bioluminiscentni. Neke lignje i mala grupa [[rakovi|rakova]] koriste bioluminiscentne hemijske mješavine ili bakterijske suspenzije na isti način kao što to koriste mnoge lignje (mastilo glavonožaca). Izbacuje se oblak svjetlucavog materijala, ometajući ili odbijajući potencijalnog grabežljivca, dok životinja bježi na sigurno.&lt;ref name=Haddock&gt;{{cite journal |last1=Haddock |first1=Steven H.D. |authorlink=Steven Haddock |last2=Moline |first2=Mark A. |last3=Case |first3=James F. |title=Bioluminescence in the Sea |journal=Annual Review of Marine Science |date=2010 |volume=2 |pages=443–493 |doi=10.1146/annurev-marine-120308-081028 |pmid=21141672|bibcode=2010ARMS....2..443H |url=https://semanticscholar.org/paper/2889f76ba6e892c4dfd7177d9b6d58f6e42e8f9b }}&lt;/ref&gt; ''[[Octopoteuthis deletron]]'' može da [[Autotomija|osakati]] dijelove svojih ruku koji su svijetli i nastavi trzati se i treptati, tako ometajući predatora dok životinja bježi.

[[Dinoflagelate]] mogu koristiti bioluminiscenciju za odbranu od [[predator]]a. One sjaje kada otkriju grabežljivce, što možda i samog grabežljivca čini ranjivijim privlačenjem pozornosti predatora s viših trofičkih nivoa.&lt;ref name = Haddock /&gt; Pašići kopitara oslobađaju sve fitoplanktonske ćelije koje bljeskaju, neoštećene; ako ih se pojede, kopepodi bi blistali, privlačeći grabežljivce, pa je bioluminiscencija fitoplanktona odbrambena. Problem sjajnog stomačnog sadržaja riješen je (a objašnjenje potkrijepljeno) grabežljivim morskim ribama: njihovi stomaci imaju crnu oblogu koja može zadržati svjetlost od bilo kojeg bioluminiscentnog ribljeg plijena koji su progutali da bi privukli veće predatore.&lt;ref name=Pauly2004/&gt;

''[[Vargula hilgendorfii]]'' je mali rak koji živi u sedimentu. U mirovanju emitira prigušen sjaj, ali kad ga neko uznemiri odustaje ostavljajući oblak svjetlucave plave svjetlosti da zbuni grabežljivca. Za vrijeme Drugog svjetskog rata, japanska vojska je ih je sakupljala i sušila za upotrebu kao izvor svjetlosti tokom tajnih operacija.&lt;ref name=Pieribone&gt;{{cite book|author1=Pieribone, Vincent |author2=Gruber, David F. |title=Aglow in the Dark: The Revolutionary Science of Biofluorescence |url=https://books.google.com/books?id=dmtnWyf70sMC&amp;pg=PA35 |year=2005 |publisher=Harvard University Press |isbn=978-0-674-01921-8 |pages=35–41}}&lt;/ref&gt; Larve crva ''Phrixothrix'' imaju uparene fotičke organe na svakom tjelesnom segmentu, koji mogu svijetliti zeleno; smatra se da imaju odbrambenu svrhu.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://entnemdept.ufl.edu/creatures/misc/beetles/glow-worms.htm |title=Glow-worms, railroad-worms (Insecta: Coleoptera: Phengodidae) |author=Branham, Marc |work=Featured Creatures |publisher=University of Florida |access-date=29. 11. 2014}}&lt;/ref&gt; Također, imaju organe na glavi koji proizvode crveno svjetlo; jedini su kopneni organizmi koji emitiraju svjetlost ove boje.&lt;ref&gt;{{cite journal |author1=Viviani, Vadim R. |author2=Bechara, Etelvino J.H. |year=1997 |title=Bioluminescence and Biological Aspects of Brazilian Railroad-Worms (Coleoptera: Phengodidae) |journal=Annals of the Entomological Society of America |volume=90 |issue=3 |pages=389–398 |url=https://www.researchgate.net/publication/233631656 |doi=10.1093/aesa/90.3.389}}&lt;/ref&gt;

=== Upozoravanje ===
[[Datoteka:Glowing millipede.jpg|thumb|250px|Neke od svijetlećih [[milipedija]] upozoravaju na grabežljivce; model ''Motyxia sequoiae'' u Američkom muzeju prirodne historije]]
[[Aposemija]] je čest i značajan primjer bioluminiscencije; pruža se upozorenje da je dotično stvorenje neugodno. Predlaže se da mnoge larve svitaca svijetle kako bi odvratile grabežljivce; neke [[milipedija|milipedije]] sjaje sa istom svrhom.&lt;ref&gt;{{cite journal|author1=Marek, Paul |author2=Papaj, Daniel |author3=Yeager, Justin |author4=Molina, Sergio |author5=Moore, Wendy |title=Bioluminescent aposematism in millipedes | journal=Current Biology | doi=10.1016/j.cub.2011.08.012 | volume=21 | issue=18 | pages=R680–R681 | pmid=21959150 | pmc=3221455|year=2011 }}&lt;/ref&gt; Smatra se da neki morski organizmi emitiraju svjetlost iz sličnog razloga. To uključuje [[Polynoidae]], [[meduze]] i [[Morske zvijezde|krhke morske zvijezde]], ali potrebna su dodatna istraživanja kako bi se u potpunosti uspostavila funkcija luminiscencije. Takav mehanizam mogao bi biti od posebne koristi mehkim tijelima [[Cnidaria]], ako bi uspjeli odvratiti grabežljivce na ovaj način.&lt;ref name=&quot;Haddock&quot;/&gt; ''[[Latia neritoides]]'' je jedina poznata slatkovodna [[gastropoda]] koja emitira svjetlost. Proizvodi zelenkastu luminiscentnu [[sluz]] koja može imati funkciju odvraćanja grabežljivca.&lt;ref&gt;{{cite journal |author1=Meyer-Rochow, V. B. |author2=Moore, S. |year=1988 |title=Biology of ''Latia neritoides'' Gray 1850 (Gastropoda, Pulmonata, Basommatophora): the Only Light-producing Freshwater Snail in the World |journal=Internationale Revue der Gesamten Hydrobiologie und Hydrographie |volume=73 |issue=1 |pages=21–42 |doi=10.1002/iroh.19880730104 }}&lt;/ref&gt; Morski puž ''[[Hinea brasiliana]]'' koristi bljeskavu svjetlost, vjerovatno za odvraćanje od grabežljivca. Plavo-zelena svjetlost emitira se kroz prozirnu kućicu, koja djeluje kao efikasan difundor svjetlosti.&lt;ref name=Deheyn&gt;{{cite journal |title=Bioluminescent signals spatially amplified by wavelength-specific diffusion through the shell of a marine snail |last1=Deheyn |first1=Dimitri D. |last2=Wilson |first2=Nerida G. |journal=Proceedings of the Royal Society |year=2010|doi=10.1098/rspb.2010.2203 |pmid=21159673 |volume=278 |issue=1715 |pages=2112–2121|pmc=3107627 }}&lt;/ref&gt;

=== Komunikacija ===
[[Datoteka:Tunicate off Atauro island.jpg|250px|thumb|''[[Pyrosoma]]'', kolonijalna [[Tunicata|tunikata]]; svaki pojedinačni zooid u koloniji treperi plavo-zelenim svjetlom]]
Komunikacija u obliku kuorum osjetila ima funkciju u regulaciji luminiscencije kod mnogih vrsta bakterija. Male vanćelijski izlučene molekule stimuliraju bakterije da uključe gene za proizvodnju svetlosti kada je ćelijska gustina, mjerena koncentracijom izlučenih molekula, velika.&lt;ref name = Haddock/&gt;
 
[[Pirosomi]] su kolonijalni [[Tunicata|plaštaši]] i svaki [[zooid]] ima par luminiscentnih organa s obje strane ulaznog sifona. Kad ih stimulira svjetlost, oni se uključuju i isključuju, izazivajući ritmičko bljeskanje. Ne postoji neuronski put između zooida, ali svaki reagira na svjetlost koju proizvode druge jedinke, pa čak i na svjetlost iz drugih obližnjih kolonija.&lt;ref&gt;{{cite journal |author1=Bowlby, Mark R. |author2=Edith Widder |author3=James Case |year=1990 |title=Patterns of stimulated bioluminescence in two pyrosomes (Tunicata: Pyrosomatidae) |url=https://archive.org/details/sim_biological-bulletin_1990-12_179_3/page/340 |journal=Biological Bulletin |volume=179 |issue=3 |pages=340–350 |jstor=1542326|doi=10.2307/1542326 |pmid=29314963 }}&lt;/ref&gt; Komunikacija putem emisije svjetlosti između zooida omogućava koordinaciju napora kolonije, naprimjer, u plivanju gdje svaki zooid pruža dio propulzivne sile.&lt;ref&gt;{{cite book |title=Encyclopedia of the Aquatic World |url=https://books.google.com/books?id=8UfQr_CqFOUC&amp;pg=PA1115 |date=januar 2004 |publisher=Marshall Cavendish |isbn=978-0-7614-7418-0 |page=1115}}&lt;/ref&gt;

Neke bioluminaste bakterije zaraze larve [[nematode]] koje parazitiraju ličinke [[Lepidoptera]]. Kad ove [[Gusjenica|gusjenice]] umru, njihova blistavost može privući grabežljivce na mrtve insekte, pomažući u širenju i bakterija i nematoda.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.photobiology.info/Viviani.html |title=Terrestrial bioluminescence |author=Viviani, Vadim |date=17. 2. 2009 |access-date=26. 11. 2014}}&lt;/ref&gt; Sličan uzrok može biti razlog mnogih vrsta gljiva koje emitiraju svjetlost. Vrste u rodovima ''[[Armillaria]]'', ''[[Mycena]]'', ''[[Omphalotus]]'', ''[[Panellus]]'', ''[[Pleurotus]]'' i druge, to rade emitirajući obično zelenkastu svjetlost iz [[micelij]]a, ''[[Pileus]]'' i [[Lamela (mikologija)|lamela]]. Ovo može privući insekte koji lete u noćnim satima i pomoći u raspršivanju spore, ali mogu biti uključene i druge funkcije. 
 
''[[Quantula striata]]'' je jedini poznati bioluminiscentni zemaljski mekušac. Impulsi svjetlosti emitiraju se iz žlijezde blizu prednjeg dijela stopala i mogu imati komunikativnu funkciju, iako adaptivni značaj nije u potpunosti razumljiv.&lt;ref&gt;{{cite journal |author1=Copeland, J. |author2=Daston, M.M. |year=1989 |title=Bioluminescence in the terrestrial snail ''Quantula (Dyakia) striata'' |journal=Malacologia |volume=30 |issue=1–2 |pages=317–324 |url=https://archive.org/stream/malacologia301989inst#page/316/mode/2up }}&lt;/ref&gt;

=== Mimikrija ===
[[Datoteka:Bufoceratias.jpg|thumb|250px|Dubokomorska riba ''[[Bufoceratias wedli]]'', prikazuje se kao mamac]]
Bioluminiscenciju koriste razne životinje kako bi [[oponašanje|oponašale]] druge vrste. Mnoge vrste [[morske ribe]] koriste [[mimikrija|agresivnu mimikriju]] kako bi privukle [[plijen]]. Na glavi imaju dodatak koji se zove [[esca]] koji sadrži bioluminiscentne bakterije koje mogu proizvesti dugotrajni sjaj koji riba može kontrolirati. Sjajna esca je u mogućnosti mahati ili namamiti male životinje u upečatljivo kratkom roku i s velike udaljenosti od ribe.&lt;ref name= Haddock/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | url=http://www.ingentaconnect.com/content/umrsmas/bullmar/1983/00000033/00000004/art00003 | title=Oceanic Bioluminescence: an Overview of General Functions | author=Young, Richard Edward | journal=Bulletin of Marine Science |date=oktobar 1983 | volume=33 | issue=4 | pages=829–845}}&lt;/ref&gt;
 
[[Morski pas]] koristi bioluminiscenciju da bi izložio donju stranu kontrailuminacijom, ali mala mrlja u blizini grudnih peraja ostaje tamna, pojavljujući se kao mala riba velikim predatorskim ribama poput [[tune]] i [[skuše]] koje plivaju ispod. Kad takve ribe priđu mamcu, ugrize ih morski pas.&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.elasmo-research.org/education/ecology/deepsea-cookiecutter.htm | title=Biology of Sharks and Rays: Cookiecutter Shark | publisher=ReefQuest Centre for Shark Research | access-date=13. 3. 2013 | author=Martin, R. Aidan}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.sciencenews.org/pages/sn_arc98/8_1_98/fob5.htm | title=Glow-in-the-dark shark has killer smudge | publisher=Science News | date=1. 8. 1998 | access-date=13. 3. 2013 | author=Milius, S. | archive-date=7. 12. 2009 | archive-url=https://web.archive.org/web/20091207210338/http://www.sciencenews.org/pages/sn_arc98/8_1_98/fob5.htm | url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Ženke svjetlaca ''[[Photuris]]'' ponekad oponašaju svjetlosni obrazac drugog leptira, ''Fhotinus'', kako bi privukle svoje mužjake kao plijen. Na taj način dobijaju i hranu i odbrambene hemikalije zvane [[lucibufagin]]i, koje ''Photuris'' ne može sintetizirati.&lt;ref&gt;{{cite journal |author1=Eisner, Thomas |author2=Goetz, Michael A. |author3=Hill, David E. |author4=Smedley, Scott R. |author5=Meinwald, Jarrold | year=1997 | title=Firefly &quot;femmes fatales&quot; acquire defensive steroids (lucibufagins) from their firefly prey | journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume=94 | issue=18 | pages=9723–9728 | doi=10.1073/pnas.94.18.9723 |pmid=9275191 |bibcode=1997PNAS...94.9723E |pmc=23257 }}&lt;/ref&gt;

Smatralo se da su južnoamerički džinovski [[žohari]] iz roda ''[[Lucihormetica]]'' prvi poznati primjer odbrambene mimikrije, pri čemu se emitira svjetlost imitacijom bioluminiscentnih, otrovnih insekata.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.abc.net.au/science/photos/2014/07/16/4032762.htm?xml=4032762.mediarss.xml#bigpicturepos |title=Out of the darkness |author=Sullivan, Rachel |date= |website= |publisher=ABC Science |access-date=17. 12. 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |author1=Greven, Hartmut |author2=Zwanzig, Nadine |year=2013 |title=Courtship, Mating, and Organisation of the Pronotum in the Glowspot Cockroach ''Lucihormetica verrucosa'' (Brunner von Wattenwyl, 1865) (Blattodea: Blaberidae) |journal=Entomologie Heute |volume=25 |pages=77–97|url=https://www.researchgate.net/publication/258845997 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Merritt, David J. |year=2013 |title=Standards of evidence for bioluminescence in cockroaches |journal=Naturwissenschaften |volume=100 |issue=7 |pages=697–698 |url=https://www.researchgate.net/publication/237060004 |doi=10.1007/s00114-013-1067-9 |bibcode=2013NW....100..697M |pmid=23740173}}&lt;/ref&gt;
 
[[Datoteka:Malacosteus niger cam.jpg|thumb|250px|Treperenje fotofora &quot;crne zmajice&quot;, ''[[Malacosteus niger]]'', ispoljava crvenu fluoriscenciju]]

=== Osvjetljavanje ===
Dok je kod većine morskih organizama bioluminiscencija zelena do plava, neki dubokomorski, npr. [[Stomiidae|bodljikave zmajeve ribe]] u rodovima ''[[Aristostomias]]'', ''[[Pachystomias]]'' i ''[[Malacosteus]]'', emitiraju crveni odsjaj. Ovo prilagođavanje omogućuje ribama da vide crvenopigmentiran plijen, koji je inače nevidljiv u dubokom okeanskom okruženju, gdje je crvena svjetlost filtrirana vodenim stubom.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Douglas |first1=R.H. |last2=Mullineaux |first2=C.W. |last3=Partridge |first3=J.C. |title=Long-wave sensitivity in deep-sea stomiid dragonfish with far-red bioluminescence: evidence for a dietary origin of the chlorophyll-derived retinal photosensitizer of Malacosteus niger |journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B |date=29. 9. 2000 |volume=355 |issue=1401 |pages=1269–1272 |doi=10.1098/rstb.2000.0681 |pmid=11079412 |pmc=1692851}}&lt;/ref&gt;

Smatra se da je &quot;crni vučji zmaj&quot; ili sjeverna vretenasta dlaka (''[[Malacosteus niger]]'') jedina riba koja proizvodi crveni sjaj. Međutim, njene oči su neosjetljive na tu talasnu dužinu; ima dodatni retinski pigment koji fluoriscira plavo-zelenu boju prilikom osvjetljavanja. Ovo upozorava ribu na prisustvo njenog plijena. Smatra se da je dodatni pigment asimiliran iz [[hlorofil]]nih derivata koji se nalaze u [[copepoda]]ma (dio prehrane).&lt;ref name=&quot;BoneMoore2008&quot;&gt;{{cite book |author1=Bone, Quentin |author2=Moore, Richard |title=Biology of Fishes |url=https://books.google.com/books?id=T5V5AgAAQBAJ&amp;pg=SA8-PA110|date=1. 2. 2008 |publisher=Taylor &amp; Francis |isbn=978-1-134-18630-3 |pages=8: 110–111}}&lt;/ref&gt;

== Biotehnologija ==
=== Biologija i medicina ===
Bioluminiscentni organizmi su meta za mnoga područja istraživanja. Luciferazni sistemi se široko koriste u [[genetskom inženjeringu]] kao [[reporterski gen]], a svaki proizvodi drugačiju boju fluoriscencijom.&lt;ref name=&quot;reporter&quot;&gt;{{cite journal |author1=Koo, J. |author2=Kim, Y. |author3=Kim, J. |author4=Yeom, M. |author5=Lee, I. C. |author6=Nam, H. G. | date=2007 | title=A GUS/Luciferase Fusion Reporter for Plant Gene Trapping and for Assay of Promoter Activity with Luciferin-Dependent Control of the Reporter Protein Stability | journal=Plant and Cell Physiology | volume=48 | issue=8 | pages=1121–31 | doi=10.1093/pcp/pcm081 | pmid=17597079}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |author1=Nordgren, I. K. |author2=Tavassoli, A. | date=2014 | title=A bidirectional fluorescent two-hybrid system for monitoring protein-protein interactions | journal=Molecular BioSystems | volume=10 | issue=3 | pages=485–490 | doi=10.1039/c3mb70438f | pmid=24382456| url=http://pubs.rsc.org/en/content/articlepdf/2014/mb/c3mb70438f }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |pages=380–7 |doi=10.1128/AAC.49.1.380-387.2005 |title=Real-Time in Vivo Bioluminescent Imaging for Evaluating the Efficacy of Antibiotics in a Rat Staphylococcus aureus Endocarditis Model |year=2004 |last1=Xiong |first1=Yan Q. |last2=Willard |first2=Julie |last3=Kadurugamuwa |first3=Jagath L. |last4=Yu |first4=Jun |last5=Francis |first5=Kevin P. |last6=Bayer |first6=Arnold S. |journal=Antimicrobial Agents and Chemotherapy |volume=49 |pmid=15616318 |issue=1 |pmc=538900}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Di Rocco |first=Giuliana |author2=Gentile, Antonietta |author3=Antonini, Annalisa |author4=Truffa, Silvia |author5=Piaggio, Giulia |author6=Capogrossi, Maurizio C. |author7=Toietta, Gabriele |title=Analysis of biodistribution and engraftment into the liver of genetically modified mesenchymal stromal cells derived from adipose tissue |journal=Cell Transplantation |date=1. 9. 2012 |volume=21 |issue=9 |pages=1997–2008 |doi=10.3727/096368911X637452 |pmid=22469297 |url=http://opendepot.org/2024/1/DiRocco2012.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20260204085903/http://opendepot.org/2024/1/DiRocco2012.pdf |archive-date=4. 2. 2026 |access-date=10. 2. 2020 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |pages=2445–51 |doi=10.1096/fj.07-103713 |url=http://www.newswise.com/articles/view/541186/ |title=Antivascular effects of combretastatin A4 phosphate in breast cancer xenograft assessed using dynamic bioluminescence imaging and confirmed by MRI |year=2008 |last1=Zhao |first1=Dawen |last2=Richer |first2=Edmond |last3=Antich |first3=Peter P. |last4=Mason |first4=Ralph P. |journal=The FASEB Journal |volume=22 |issue=7 |pmid=18263704|pmc=4426986}}&lt;/ref&gt; Naprimjer, gen luciferaze krijesnica korišten je već 1986. za istraživanje na biljkama transgenih linija duhana.&lt;ref&gt;{{cite news | title=Transient and stable expression of the firefly luciferase gene in plant cells and transgenic plants | url=https://archive.org/details/sim_science_1986-11-14_234_4778/page/856 |author1=Ow, D.W. |author2=Wood, K.V. |author3=DeLuca, M. |author4=de Wet, J.R. |author5=Helinski, D.R. |author6=Howell, S.H. | journal=Science | volume=234 | issue=4778 | pages=856 | issn=0036-8075 | year=1986 | publisher=American Association for the Advancement of Science | doi=10.1126/science.234.4778.856|bibcode=1986Sci...234..856O }}&lt;/ref&gt;

''Vibrio'' simbioza bakterija sa morskim [[beskičmenjaci]]ma, poput ''[[Euprymna scolopes]]'', predstavljaju ključne [[model organizam|eksperimentalne modele]] za bioluminiscenciju.&lt;ref name=&quot;The first engagement of partners in&quot;&gt;{{cite journal |author1=Altura, M.A. |author2=Heath-Heckman, E.A. |author3=Gillette, A. |author4=Kremer, N. |author5=Krachler, A.M. |author6=Brennan, C. |author7=Ruby, E.G. |author8=Orth, K. |author9=McFall-Ngai, M.J. | title=The first engagement of partners in the Euprymna scolopes-Vibrio fischeri symbiosis is a two-step process initiated by a few environmental symbiont cells | journal=Environmental Microbiology | date=2013 | doi=10.1111/1462-2920.12179 | pmid=23819708 | pmc=3937295 | volume=15 |issue=11 | pages=2937–50}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;University of Wisconsin-Madison&quot;&gt;{{cite web |title=Comprehensive Squid-Vibrio Publications List |url=http://labs.medmicro.wisc.edu/mcfall-ngai/allpublications.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20141019165545/http://labs.medmicro.wisc.edu/mcfall-ngai/allpublications.html |url-status=dead |archive-date=19. 10. 2014 |publisher=University of Wisconsin-Madison |df=dmy-all }}&lt;/ref&gt; [[Bioluminiscentno aktivirano uništenje]] je proces eksperimentalnog liječenja [[kancer]]a.&lt;ref&gt;{{cite web |author=Ludwig Institute for Cancer Research |title=Firefly Light Helps Destroy Cancer Cells; Researchers Find That The Bioluminescence Effects Of Fireflies May Kill Cancer Cells From Within |url=https://www.sciencedaily.com/releases/2003/04/030421084227.htm |publisher=Science Daily |access-date=4. 12. 2014 |date=21. 4. 2003}}&lt;/ref&gt; (Vidi također: ''[[optogenetika]]'', koja uključuje upotrebu svjetlosti za kontrolu ćelija u živom tkivu, obično neurona, koji su genetski modificirani da izraze ionske kanale osjetljive na svjetlost; ''[[biofoton]]'', foton netermalnog porijekla u vidljivom i ultraljubičastom spektru koji se emitira iz biološkog sistema.)&lt;ref name=&quot;The first engagement of partners in&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;University of Wisconsin-Madison&quot;/&gt;

=== Proizvodnja svjetla ===
[[Industrijski dizajn]]eri istražuju strukture [[fotofor]]a, u organima koji stvaraju svjetlost u bioluminiscentnim organizmima. Konstruirana bioluminiscencija možda bi se jednog dana mogla iskoristiti za smanjenje potrebe za uličnom rasvjetom ili za dekorativne svrhe, ako postane moguće proizvesti svjetlost koja je dovoljno jaka i može se održati dugo vremena, a uz to je finansijski ekonomična.&lt;ref name=Economist&gt;{{cite news |title=How illuminating |url=http://www.economist.com/node/18304146 |publisher=The Economist | date=10. 3. 2011 |access-date=6. 12. 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=QandA&gt;[http://siobiolum.ucsd.edu/Biolum_q&amp;a.html Bioluminescence Questions and Answers] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090129155334/http://siobiolum.ucsd.edu/Biolum_q%26a.html |date=29. 1. 2009 }}. Siobiolum.ucsd.edu. Retrieved on 20 October 2011.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;(4 May 2013) [https://www.newscientist.com/article/mg21829156.500-one-per-cent.html One Per Cent: Grow your own living lights] The New Scientist, Issue 2915, Retrieved 7 May 2013&lt;/ref&gt; Gen koji kod insekata-svjetlaca čini zadak sjajnim dodat je biljkama. Kada se dotaknu, biljke blistaju sat vremena, ali potrebna je osjetljiva kamera da bi se sjaj vidio.&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/751069.stm Dr. Chris Riley, &quot;Glowing plants reveal touch sensitivity&quot;, BBC 17 May 2000.]&lt;/ref&gt;

Univerzitet Wisconsin–Madison istražuje upotrebu [[genetičko inženjerstvo|genetički izmijenjenih]] bioluminiscentnih ''[[Escherichia coli]]'', da bi se upotrijebile kao [[bakterije|bioluminiscentne bakterije]] u [[sijalica]]ma.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.discovery.com/tech/alternative-power-sources/bacteria-powered-light-bulb-is-electricity-free-130815.htm |title=Bacteria-Powered Light Bulb Is Electricity-Free |date=15. 8. 2013 |author=Nic Halverson |access-date=10. 2. 2020 |archive-date=25. 5. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160525132633/http://news.discovery.com/tech/alternative-power-sources/bacteria-powered-light-bulb-is-electricity-free-130815.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; 
U 2011. Kompanija [[Philips]] pokrenula je [[mikrob]]ni sistem za ambijentalno osvjetljenje u kući.&lt;ref&gt;{{cite web |author=Swaminathan, Miep |url=http://www.philips.com/a-w/about/news/archive/design/news/press/2011/Philips_launches%20_Microbial_Home_new_forward_looking_design_concepts.html |title=Philips launches 'Microbial Home' new forward looking design concepts |access-date=8. 5. 2017 }}{{dead link|date=januar 2018 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |author=Cha, Bonnie |url=https://www.cnet.com/news/philips-bio-light-creates-mood-lighting-with-bacteria/ |title=Philips Bio-light creates mood lighting with bacteria |date=28. 11. 2011}}&lt;/ref&gt;

Tim [[Međunarodna genetičkoinženjerska mašina|iGEM]] iz Cambridgea (Engleska) počeo je rješavati problem šta luciferin troši u reakciji stvaranja svjetla, razvijajući genetički dio biotehnologije kodiranja za enzim koji regenerira luciferin iz svjetlaca Sjeverne Amerike; ovaj enzim &quot;pomaže u jačanju i održavanju svjetlosne snage&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |title=E.glowli Cambridge: Parts submitted |url=http://2010.igem.org/Team:Cambridge/BioBricks |publisher=iGEM |access-date=6. 12. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141209173906/http://2010.igem.org/Team:Cambridge/BioBricks |archive-date=9. 12. 2014 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Godine 2016, [[francuska]] kompanija &quot;Glowee&quot; započela je prodaju bioluminiscentnih lampica (za osvjetljavanje izloga prodavnica i gradsko ulično osvjetljenje) kao glavnim tržištem.&lt;ref name=&quot;Glowee&quot;&gt;{{cite news |last1=Marcellin |first1=Frances |title=Glow-in-the-dark bacterial lights could illuminate shop windows 2016 |work=New Scientist |date=26. 2. 2016}}&lt;/ref&gt; Međutim, Francuska ima zakon koji zabranjuje trgovcima i uredima da osvjetljuju prozore između 1 i 7 sati ujutro kako bi se smanjila potrošnja energije i zagađenje.&lt;ref name=&quot;EDF&quot;&gt;{{cite web |title=Glowee: A vision of night-time lighting |url=http://pulse.edf.com/en/glowee-a-vision-of-night-time-lighting |website=EDF Pulse |publisher=Electricite de France |access-date=4. 3. 2016 |date=2015 |archive-date=10. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160310001140/http://pulse.edf.com/en/glowee-a-vision-of-night-time-lighting |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.newscientist.com/article/2078921-glow-in-the-dark-bacterial-lights-could-illuminate-shop-windows/ |title=Glow-in-the-dark bacterial lights could illuminate shop windows |date=26. 2. 2016 |work=New Scientist}}&lt;/ref&gt; Glowee se nadao da će njihov proizvod zaobići ovu zabranu. Koristili su bakterije zvane ''[[Aliivibrio fischeri]]'' koje blistaju u mraku, ali maksimalni životni vijek njihovog proizvoda je bio tri dana.&lt;ref name=&quot;Glowee&quot;/&gt;

== Također pogledajte ==
*[[Luminiscencija]]
 
== Reference ==
{{refspisak|26em}}
 
== Dopunska literatura ==
* Victor Benno Meyer-Rochow (2009) Bioluminescence in Focus – a collection of illuminating essays Research Signpost: {{ISBN|978-81-308-0357-9}}
* Osamu Shimomura (2006). ''Bioluminescence: Chemical Principles and Methods.'' Word Scientific Publishing. {{ISBN|981-256-801-8}}.
* Lee, John (2016). &quot;Bioluminescence, the Nature of the Light.&quot; The University of Georgia Libraries. http://hdl.handle.net/10724/20031
* {{cite journal | last1=Wilson | first1=T. | last2=Hastings | first2=J.W. | year=1998 | title=Bioluminescence | url=https://archive.org/details/sim_annual-review-of-cell-and-developmental-biology_1998_14/page/197| journal=Annual Review of Cell and Developmental Biology | volume=14 | issue=| pages=197–230 | doi=10.1146/annurev.cellbio.14.1.197 | pmid=9891783 }}
*Anctil, Michel (2018). ''Luminous Creatures: The History and Science of Light Production in Living Organisms''. McGill-Queen's University Press. {{ISBN|978-0-7735-5312-5}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commons category|Bioluminescence}}
* [https://www.bbc.co.uk/news/av/world-us-canada-44076902/red-tide-electric-blue-waves-wash-california-shore BBC: Red tide: Electric blue waves wash California shore]
* [https://web.archive.org/web/20150214014827/http://www.mbari.org/staff/conn/botany/dinos/alimon/biolumin.htm MBARI: Gonyaulax Bioluminescence]
* [http://entomology.ifas.ufl.edu/creatures/misc/beetles/glow-worms.htm UF/IFAS: glow-worms]
* [http://www.ted.com/talks/edith_widder_glowing_life_in_an_underwater_world.html TED: Glowing life in an underwater world] (video)
* [http://ocean.si.edu/slideshow/bioluminescent-animals-photo-gallery Smithsonian Ocean Portal: Bioluminescent animals photo gallery]
* [http://education.nationalgeographic.com/education/encyclopedia/bioluminescence/?ar_a=1 National Geographic: Bioluminescence] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130104165411/http://education.nationalgeographic.com/education/encyclopedia/bioluminescence/?ar_a=1 |date=4. 1. 2013 }}
* [http://www.annualreviews.org/eprint/pbWcm4DyqvQGJ7F2qGkc/full/10.1146/annurev-marine-120308-081028 Annual Review of Marine Science: Bioluminescence in the Sea]
* [https://www.canon.com.au/explore/bioluminescence-photography-tips Canon Australia - Tips on How to Photograph Bioluminescence]

[[Kategorija:Bioluminiscencija| ]]
[[Kategorija:Adaptacija]]
[[Kategorija:Mimikrija]]
[[Kategorija:Elektromagnetizam]]
[[Kategorija:Ekologija]]
[[Kategorija:Izvori svjetlosti]]</text>
      <sha1>0rdbxe4ptryne3kjz73teqb4780tig4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bong Joon-ho</title>
    <ns>0</ns>
    <id>460211</id>
    <revision>
      <id>3940802</id>
      <parentid>3541431</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T10:12:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940802</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5650" sha1="5cnes3zhvfeln6vqmml5rri8kldnaii" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Joon-ho Bong
| slika              = Bong Joon-ho 2017.jpg
| alt_slike          = 
| opis               = Joon-ho 2017.
| izvorno_ime        = 봉준호
| izvorni_jezik      = ko
| ime_pri_rođenju    = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1969|09|14}}
| mjesto_rođenja     = [[Daegu]], [[Južna Koreja]]
| datum_smrti        = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| mjesto_smrti       = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = {{hlist|Filmski režiser|scenarist}}
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = {{flatlist|
*''[[Sjećanja na ubistvo]]''
*''[[Domaćin (2006)|Domaćin]]''
*''[[Ledolomac (film)|Ledolomac]]''
*''[[Okja]]''
*''[[Parazit (film)|Parazit]]''
}}
}}
'''Bong Joon-ho''' ({{jez-ko|{{bezkurziva|봉준호}}}}; rođen 14. septembra 1969) jest [[Južna Koreja|južnokorejski]] filmski režiser i scenarist. Njegovi filmovi sadrže društvene teme, žanrovsko miješanje, crni humor i nagle promjene raspoloženja.&lt;ref name=&quot;page&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.koreanfilm.org/bongjoonho.html|title=The Bong Joon Ho Page|last=Paquet|first=Darcy|date=28. 2. 2008|website=Koreanfilm.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20080515071559/http://koreanfilm.org/bongjoonho.html|archive-date=15. 5. 2008|url-status=dead|access-date=18. 11. 2012}}&lt;/ref&gt; Na [[Metacritic Bong|Metacriticu Bong]] je 2017. godine zauzeo 13. mjesto na listi 25 najboljih filmskih režisera 21. vijeka.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.metacritic.com/pictures/best-movie-directors-21st-century/13|title=25 Best Film Directors of the 21st Century (So Far): Bong Joon-ho|last=Dietz|first=Jason|date=19. 7. 2017|work=Metacritic|access-date=11. 3. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180225042911/http://www.metacritic.com/pictures/best-movie-directors-21st-century/13|archive-date=25. 2. 2018}}&lt;/ref&gt; Bong je stekao prvo priznanje za svoj drugi dugometražni film, kriminalističku dramu ''[[Sjećanja na ubistvo]]'' (2003), prije nego što je postigao komercijalni uspjeh sa svojim sljedećim filmovima, filmu o čudovištu ''[[Domaćin (2006)|Domaćin]]'' (2006) i [[Distopija|distopijskim]] [[triler]]om ''[[Ledolomac (film)|Ledolomac]]'' (2013), koji su među filmovima sa najvišom zaradom u Južnoj Koreji .&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.koreanfilm.or.kr/jsp/news/boxOffice_AllTime.jsp?mode=BOXOFFICE_ALLTIME|title=Box Office: All Time|last=|first=|date=|website=Korean Film Council|archive-url=https://web.archive.org/web/20180312131906/http://www.koreanfilm.or.kr/jsp/news/boxOffice_AllTime.jsp?mode=BOXOFFICE_ALLTIME|archive-date=12. 3. 2018|url-status=live|access-date=11. 3. 2018}}&lt;/ref&gt;

Dva njegova filma prikazana su u konkurenciji na [[Kanski filmski festival|filmskom festivalu]] u [[Kanski filmski festival|Kanu]] – ''[[Okja]]'' iz 2017. i ''[[Parazit (film)|Parazit]]'' iz 2019. godine, od kojih je posljednji dobio prvu [[Zlatna palma|Zlatnu palmu]] za jedan južnokorejski film.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://variety.com/2019/film/news/cannes-film-festival-2019-winners-1203225973/|title=Bong Joon-ho’s ‘Parasite’ Wins the Palme d’Or at Cannes|last=Debruge|first=Peter|date=25. 5. 2019|website=|publisher=|archive-url=https://web.archive.org/web/20190605043110/https://variety.com/2019/film/news/cannes-film-festival-2019-winners-1203225973/|archive-date=5. 6. 2019 |url-status=live|access-date=26. 5. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Pulver|first=Andrew|url=https://www.theguardian.com/film/2019/may/25/bong-joon-hos-parasite-wins-palme-dor-at-cannes-film-festival|title=Bong Joon-ho's Parasite wins Palme d'Or at Cannes film festival|date=25. 5. 2019|work=The Guardian|access-date=27. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190605080921/https://www.theguardian.com/film/2019/may/25/bong-joon-hos-parasite-wins-palme-dor-at-cannes-film-festival|archive-date=5. 6. 2019|language=en-GB|issn=0261-3077}}&lt;/ref&gt; Za ''Parazit'', Bong je dobio [[92. dodjela &quot;Oscara&quot;|nagrade Akademije]] za [[Oscar za najbolji film|najbolji film]], [[Oscar za najbolju režiju|najboljeg režisera]], [[Oscar za najbolji originalni scenarij|najbolji originalni scenarij]] (s [[Han Jin]]), i nagradu za [[Oscar za najbolji strani film|najbolji međunarodni igrani film]].&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Ordona|first=Michael|url=https://www.latimes.com/entertainment-arts/movies/story/2020-02-10/oscars-bong-joon-ho-parasite-wins|title=Why Bong Joon Ho actually won three Oscars this year, not four|work=Los Angeles Times|date=10. 2. 2020|access-date=10. 2. 2020|language=en-US}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Buchanan|first=Kyle|url=https://www.nytimes.com/2020/02/09/movies/parasite-movie-oscars-best-picture.html|title=‘Parasite’ Earns Best-Picture Oscar, First for a Movie Not in English|date=9. 2. 2020|work=The New York Times|access-date=10. 2. 2020|last2=Barnes|first2=Brooks|language=en-US|issn=0362-4331}}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
*[http://www.imdb.com/name/nm0094435/ Joon-ho Bong] na [[IMDb]]-u
*[http://www.the213.net/php/article.php?id=255 Intervju sa režiserom Bongom]
*[https://web.archive.org/web/20090514083013/http://www.cinematical.com/2006/09/13/tiff-interview-the-host-director-bong-joon-ho Još jedan intervju sa režiserom Bongom]

{{Oscar za režiju}} 
{{Oscar - originalni scenarij}}
{{BAFTA za najbolji originalni scenarij}}

{{DEFAULTSORT:Bong, Joon-ho}}
[[Kategorija:Rođeni 1969.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Južnokorejski režiseri]]
[[Kategorija:Južnokorejski scenaristi]]</text>
      <sha1>5cnes3zhvfeln6vqmml5rri8kldnaii</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bibcode</title>
    <ns>0</ns>
    <id>460321</id>
    <revision>
      <id>3940780</id>
      <parentid>3906164</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T08:57:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940780</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4197" sha1="b5runrxmlqot78adaykaqr0a96l8119" xml:space="preserve">'''''Bibcode''''' jest identifikator koji se koristi u više [[Astronomija|astronomskih]] sistema podataka za specificiranje referenci. Bibcode je razvijen i koristi se u [[SIMBAD]] i [[NASA/IPAC ekstragalaktička baza podataka|NASA/IPAC ekstragalaktičkoj bazi podataka]] (NED). U današnje vrijeme on ima i širu primjenu, na primjer, u NASA [[Astrofizički sistem podataka|astrofizičkom sistemu podataka]]. Kod ima fiksnu dužinu od 19 slova ili brojeva sa sledećim formatom{{Center|&lt;code&gt;YYYYJJJJJVVVVMPPPPA&lt;/code&gt;}}gdje je YYYY četiri broja duga godina reference, a JJJJJ je kod koji označava gdje je reference objavljena. U slučaju članaka u žurnalima, VVVV je broj toma, M je indikator sekcije žurnala gdje je referenca objavljena (e.g., L je sekcija za pisama), PPPP je broj početne strane, i A je prvo slovo prezimena prvog autora. Tačke (.) se koriste za popunjavanje neiskorištenih polja, tako da dužina koda bude fiksna. Ispunjavanje se vrši sa desna u kodu publikacije, a sa lijeva za broj toma i strane.&lt;ref name=&quot;a2&quot;&gt;{{cite book|url=http://cdsweb.u-strasbg.fr/simbad/refcode/refcode-paper.html|author4=C. LaGue|archive-date=7. 6. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110607153038/http://cdsweb.u-strasbg.fr/simbad/refcode/refcode-paper.html|access-date=22. 6. 2011|last-author-amp=yes|author7=S. Lesteven|author6=H. G. Corwin Jr.|author5=B.F. Madore|author3=P. Dubois|chapter=NED and SIMBAD Conventions for Bibliographic Reference Coding|author2=G. Helou|author=M. Schmitz|isbn=0-7923-3659-3|date=1995|publisher=[[Kluwer Academic Publishers]]|editor2=Miguel A. Albrecht|editor=Daniel Egret|title=Information &amp; On-Line Data in Astronomy|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;b2&quot;&gt;{{cite web|url=http://adsabs.harvard.edu/abs_doc/help_pages/data.html|title=The ADS Data, help page|publisher=NASA ADS|archive-url=https://web.archive.org/web/20071014195855/http://adsabs.harvard.edu/abs_doc/help_pages/data.html|archive-date=14. 10. 2007|url-status=live|access-date=5. 11. 2007}}&lt;/ref&gt;

== Primjeri ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Bibcode
!Referenca
|-
|&lt;code&gt;[[bibcode:1974AJ.....79..819H|1974AJ.....79..819H]]&lt;/code&gt;
|{{cite journal|last=Heintz|first=W. D.|date=1974|title=Astrometric study of four visual binaries|journal=[[The Astronomical Journal]]|volume=79|pages=819–825|bibcode=1974AJ.....79..819H|doi=10.1086/111614}}
|-
|&lt;code&gt;[[bibcode:1924MNRAS..84..308E|1924MNRAS..84..308E]]&lt;/code&gt;
|{{cite journal|last=Eddington|first=A. S.|date=1924|title=On the relation between the masses and luminosities of the stars|url=https://archive.org/details/monthly-notices-of-the-royal-astronomical-society_1924-03-14_84_5/page/310|journal=[[Monthly Notices of the Royal Astronomical Society]]|volume=84|issue=5|pages=308–332|bibcode=1924MNRAS..84..308E|doi=10.1093/mnras/84.5.308}}
|-
|&lt;code&gt;[[bibcode:1970ApJ...161L..77K|1970ApJ...161L..77K]]&lt;/code&gt;
|{{cite journal|last1=Kemp|first1=J. C.|last2=Swedlund|first2=J. B.|last3=Landstreet|first3=J. D.|last4=Angel|first4=J. R. P.|date=1970|title=Discovery of circularly polarized light from a white dwarf|journal=[[The Astrophysical Journal Letters]]|volume=161|pages=L77–L79|bibcode=1970ApJ...161L..77K|doi=10.1086/180574}}
|-
|&lt;code&gt;[[bibcode:2004PhRvL..93o0801M|2004PhRvL..93o0801M]]&lt;/code&gt;
|{{cite journal|last1=Mukherjee|first1=M.|last2=Kellerbauer|first2=A.|last3=Beck|first3=D.|last4=Blaum|first4=K.|last5=Bollen|first5=G.|last6=Carrel|first6=F.|last7=Delahaye|first7=P.|last8=Dilling|first8=J.|last9=George|first9=S.|display-authors=3|date=2004|title=The Mass of &lt;sup&gt;22&lt;/sup&gt;Mg|url=http://cds.cern.ch/record/798313/files/PhysRevLett.93.150801.pdf|journal=[[Physical Review Letters]]|volume=93|issue=15|pages=150801|bibcode=2004PhRvL..93o0801M|doi=10.1103/PhysRevLett.93.150801|last12=Herlert|first18=C.|last10=Guénaut|first10=C.|last11=Herfurth|last18=Yazidjian|first11=F.|first17=L.|last17=Schweikhard|first16=S.|last16=Schwarz|first15=D.|last15=Lunney|first14=U.|last14=Köster|first13=H.-J.|last13=Kluge|first12=A.}}
|}

== Također pogledajte ==

* [[Digitalni identifikator objekta]]

== Reference ==
{{Refspisak|}}

[[Kategorija:Indeksiranje]]
[[Kategorija:Identifikatori]]
[[Kategorija:Elektronski dokumenti]]</text>
      <sha1>b5runrxmlqot78adaykaqr0a96l8119</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Asperula baldaccii</title>
    <ns>0</ns>
    <id>461583</id>
    <revision>
      <id>3940688</id>
      <parentid>3884202</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T06:47:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940688</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1656" sha1="g1l7hcnhj5m3ffckw99d14v1qb7sn53" xml:space="preserve">{{italic title|Asperula baldaccii}}
{{Taksokvir
| boja =lightgreen
| naziv =''Asperula baldaccii''
| slika =
| slika_širina = 250px
| slika_opis =[[Holotip]] vrste
| status = (Vidi IUCN-ov crveni popis kratica)
| regnum =[[Plantae]]
| divisio =[[Magnoliphyta]]
| classis =[[Magnoliopsida]] 
| ordo =[[Gentianales]]
| familia =''[[Rubiaceae]]''
| familia_autorstvo= &lt;small&gt;Juss.&lt;/small&gt; 
| genus =''[[Asperula]]''
| species =''A. baldaccii''
| dvoimeno =''Asperuls baldsccii''
| dvoimeno_autorstvo = (Halácsy) Ehrend.
| karta_raspon =
}}
'''''Asperula baldaccii''''' je  [[vrsta]]  [[cvjetnica]] iz [[porodica (biologija)|porodice]] ''[[Rubiaceae]]''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://plants.jstor.org/stable/10.5555/al.ap.specimen.k0007700277|title=Asperula baldaccii (Halácsy) Ehrend. [family RUBIACEAE]|publisher=JSTOR|work=Global Plants|access-date=25. 2. 2020}}&lt;/ref&gt;

== Opis ==
''Asperula baldachii'' je [[endem]]ska biljka bivše [[Jugoslavija|Jugoslavije]], pretežno na području [[Crna Gora|Crne Gore]] i [[BiH|Bosne i Hercegovine]], a [[holotip]] je opisan na crnogorskom primjerku.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:743896-1|title=''Asperula baldaccii'' (Halácsy) Ehrend|publisher=Kew Science|website=Plants of the World Online|access-date=25. 2. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200215164045/http://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:743896-1|archive-date=15. 2. 2020|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

==Također pogledajte==
*[[Asperula]]

== Reference ==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{commonscat|Asperula}}
{{wikivrste}}

[[Kategorija:Asperula]]
[[Kategorija:Rubiaceae]]</text>
      <sha1>g1l7hcnhj5m3ffckw99d14v1qb7sn53</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Al Khalid</title>
    <ns>0</ns>
    <id>461610</id>
    <revision>
      <id>3940612</id>
      <parentid>3871640</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T03:26:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940612</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10792" sha1="bwvl72hvq6uuvmpv0mngv8aorig9fod" xml:space="preserve">{{Oklopno vozilo
|      ime=  Al Khalid / MBT 2000
|      slika=[[Datoteka:Al-Khalid IDEAS 2012.jpg|300 px]]
|      opaska=
|      namjena= Glavni borbeni tenk (MBT)
|      posada= 3
|      dužina= 10.67 m
|      širina= 3.40 m
|      visina= 2.30 m
|      težina= 48 t
|      oklop= Višeslojni (sendvić) oklop debljine oko 650mm, Eksplozivno reaktivni oklop&lt;ref&gt;[http://www.janes.com/defence/news/jdw/jdw060313_1_n.shtml http://www.janes.com/defence/news/jdw/jdw060313_1_n.shtml]&lt;/ref&gt;
|      primarno= 125 mm glatkocijevni [[top]]
|      sekundarno= 1x mitraljez 7.62 mm&lt;br&gt;1x mitraljez 12.7 mm
|      pogon= 12 cilindrični [[dizelski motor]] 6-TD-2
|      snaga= 1200 KS (895 kW)
|      suspenzija=
|      cestovna_brzina= 72 km/h &lt;ref&gt;http://www.sinodefence.com/army/tank/type90.asp&lt;/ref&gt;
|      omjer_snage_i_težine= 26 ks/tona
|      domet= 500 km &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.military-today.com/tanks/type_90_II.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=21. 3. 2020 |archive-date=9. 11. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071109225025/http://www.military-today.com/tanks/type_90_II.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
}}

'''Al Khalid''' ili '''MBT 2000''' (Type 90-IIM) je glavni borbeni [[tenk]] koji je proizveden saradnjom [[Kina|Kine]] i [[Pakistan]]a. Proizvodi se u [[Pakistan]]u za Oružane snage Pakistana. Opremljen je tročlanom kupolom s automatskim punjačem topa, 125&amp;nbsp;mm topom s modernom termovizijom i opremom za noćna djelovanja.

Na osnovi [[Kina|kineskog]] i [[Rusija|ruskog]] koncepta, Al Khalid/MBT 2000 je znatno manji i lakši od većine zapadnih glavnih borbenih tenkova. Koncept je baziran na kineskom modelu Type 90-II, koji objedinjuje tehnologije iz nekoliko zapadnih i Sovjetskih tenkova i nastavak je jednog od najbrojnijih tenkova u historiji, [[T-55|T-54]]A. Al Khalid je prilagođen za ugradnju bilo kojeg motora i mjenjača stranog porijekla.

U verziji Al Khalid tenka za [[Oružane snage Pakistana|Pakistansku vojsku]] ugrađuje se [[Ukrajina|ukrajinski]] [[dizelski motor]]. Prvi [[tenk]]ovi su završeni [[2001.]] godine i isporučeni su Pakistanskoj vojsci. Do [[2007.]] proizvedeno je 600 ovakvih tenkova.

==Razvoj==

Početkom [[1970-e|1970-ih]] vodstvo [[Oružane snage Kine|kineske vojske]] zbog velike zabrinutosti oko [[SSSR|sovjetske]] prijetnje, zatražilo je poboljšanje i zamjenu dotad glavnog borbenog [[tenk]]a kineske vojske [[Type 59]]. Postojeći kineski tenkovi bili su ustvari verzije i kopije [[SSSR|sovjetskog]] [[T-55|T-54]]A, te je postao lahka meta za tada napredne sovjetske tenkove [[T-62]] i [[T-64]]. Komapnije Norico i Inner Mongolia First Machine Group Corporation imale su zadatak razviti niz novih, modernih tenkova.

Nakon ispitivanja uzoraka [[T-72]] tenkova dobivenih od [[Iran]]a (zarobljeni u [[Irak]]u), kineski stručnjaci shvatili su da savremeni kineski tenkovi ne mogu konkurirati sovjetskim. Za daljnji razvoj korištene su tehnologije [[T-72]] i nekih zapadnih tenkova kako bi se napravila druga generacija savremenih kineskih tenkova. Na njih je bio postavljen 125&amp;nbsp;mm glatkocijevni top, novi oblik trupa i kupole kao i novo podvozje. [[Type 80]] i [[Type 85]] tenkovi doveli su do [[Type 90]]. Type 90 nije se koristio u kineskoj vojsci u velikom broju, ali zato je bio vrlo važan temelj za razvoj kineskih tenkova treće generacije [[Type 96]] i [[Type 99]] tenk.

[[Type 90]] bio je modernog koncepta: Type II 90-verzija dijeli 10 % svojih komponenti s tenkom [[Type 59]], 15% s [[Type 69]], 20% s [[Type 85]]/88C, te je građen s 55% novih komponenti. Ovaj model je bio na prodaju na međunarodnom tržištu.

Razvoj posla s [[Pakistan]]om je potpisan u januaru [[1990.]] godine. Izgrađeno je par prototipova koji su testirani u Pakistanu u augustu [[1991.]] godine. Pakistan je uložio više od 20 miliona [[američki dolar|američkih dolara]] za prilagodbu modela za njihove potrebe i u mogućnosti za lokalnu proizvodnju. Projektantski tim prilagodio je [[tenk]] Pakistanskim potrebama i napravljeno je nekoliko prototipova koji su testirani.

U početnom stanju razvoja [[tenk]] je bio naoružan [[Kina|kineskim]] topom i [[SUP]]-om, ali je imao kinesku verziju [[Njemačka|njemačkog]] MTU-396 [[Dizelski motor|dizelskog motora]] koji je pod licencom građen u [[Kini]]. Druga verzija bila je opremljena zapadnom tehnologijom i [[SUP]]-om i bio je pokretan s dizelskim motorom Perkins 1200 ks (korišten u [[Velika Britanija|britanskom]] tenku [[Challenger(tenk)|Challenger]]) i ESM-500 automatskim prijenosom (korišten na [[Francuska|francuskom]] [[Leclerc]]). Ova verzija se smatrala previše skupom. Konačna verzija pokretana je s [[Ukrajina|ukrajinskim]] 6TD-2 [[Dizelski motor|dizelskim motorom]] s 1200 ks (također ugrađen u ukrajinske [[T-80]]UD). Ova verzija je odabrana kao serijska verzija tenka i nazvana je '''''Al Khalid'''''.

Razvijena je još jedna verzija  koja ima više zapadne tehnologije i razvijena je kao izvozni proizvod. Prototip je imao 1200 ks [[Njemačka|njemački]] MTU-871/TCM AVDS-1790 [[dizelski motor]] i prijenos LSG-3000. Ovaj koncept je napušten nakon nametnutog embarga na [[Pakistan]] nakon [[1998.]] zbog pakistanskih nuklearnih testiranja.

Krajnji koncept tenka proizašao nakon decenije razvoja je vrlo sličan kineskom [[Type 90]] i njegovim nasljednicima [[Type 96]] i [[Type 99]]. Kineska kompanija Norinco pokazala je novi [[Type 90]]-IIM tokom maja [[2001.]] godine u Abu Dabi Defense Expo, pod izvoznim imenom ''MBT 2000''.

===Proizvodnja===
Tokom perida razvoja, Heavy Industries Taxila dobila je iskustvo proizvodeći Kineski [[Type 85]]-IIAP i pripremila se za proizvodnju Al Khalid tenka [[1999.]] godine. Prva isporuka od 15 tenkova predana je Pakistanskoj vojsci 20. maja [[2001.]] godine. [[Pakistan]] je potpisao ugovor sa [[Ukrajina|ukrajinskom]] Malyshev fabrikom u maju [[2002.]] godine  o kupnji 315 6TD-2 motora u sljedeće tri godine.

===Izvoz===
Pakistan planira proizvesti više od 600 tenkova Al Khalid za svoje oružane snage.&lt;ref&gt;Globalsecurity.org [http://www.globalsecurity.org/military/world/pakistan/mbt-2000.htm Al Khalid MBT-2000 / Type 2000 Main Battle Tank]&lt;/ref&gt;
U maju [[2006.]] jedan člist je izvijestio kako [[Saudijska Arabija]] planira ocijeniti Al Khalid u aprilu [[2006.]] Pakistansko ministarstvo obrane reklo je da je Saudijska vlada zainteresirana za kupnju do 150 Al Khalid tenkova za 600 miliona [[američki dolar|američkih dolara]].&lt;ref&gt;Jane's [http://www.janes.com/defence/news/jdw/jdw060313_1_n.shtml Saudi Arabia to trial Al Khalid MBT]&lt;/ref&gt; [[2008.]] godine umjesto Al Khalid-a, [[Saudijska Arabija]] je kupila 150 [[Rusija|ruskih]] [[T-90]] [[tenk]]ova za 500 milijuna [[američki dolar|dolara]].&lt;ref&gt;[http://www.strategypage.com/htmw/htproc/articles/20080518.aspx Saudis Spend Billions On Russian Weapons]&lt;/ref&gt;

==Opis==
===Vatrena moć===

Al Khalid kao glavno oružje koristi 125&amp;nbsp;mm glatkocijevni top dužine 48 kalibra. Ima automatski punjač topa s 24 runde i brzinu paljbe od osam granata u minuti. Kupola je pokretana elektro-hidraulički što je zastarjelo rješenje. Tenk je također opremljen s 7,62&amp;nbsp;mm suspregnutim mitraljezom, protivavionskim 12,7&amp;nbsp;mm mitraljezom na krovu kupole i bacačima dimne zavjese.

Demonstrirani prototipovi imali su [[SUP]]-ove različitog porijekla neki [[Kina|kineskog]], neki zapadnih zemalja.

Nišandžija  je opremljen s dva [[periskop]]a, a komandir je opremljen panoramskim [[periskop]]om koji se okreće u 360 stepeni. Oba imaju digitalnu stabilizaciju slike i laserski daljinometar. [[SUP]] može automatski pratiti cilj što mu povećava vjerojatnost pogađanja prvom granatom. Nišandžija i komandir opremljeni su i termovizijom za djelovanje tenka u noćnim i lošim vremenskim uvjetima. Serijski Al Khalid opremljen je [[SUP]]-om zapadnog porijekla. Proizvođač tvrdi da je tenk sposoban pogoditi ciljeve u pokretu na udaljenostima do 2000 metara.

===Oklop===

Al Khalid ima kompozintni oklop i eksplozivno–reaktivni oklop, nuklearno-biološku-hemijsku zaštitu, učinkovitu dimnu zavjesu. Ugrađen je i sistem za gašenje požara i protiv eksplozije tenka. Također ima napredni sistem detekcije laserskih zraka proizveden u Al Tehnique Corparation.

===Pokretljivost===

Serijski model Al Khalid-a ima ukrajinski 6TD-2 turbo [[dizelski motor]] s 1200 KS i poluautomatskim prijenosom. Mala težina od samo 48 tona mu omogućava veću pokretljivost od npr. [[M1 Abrams]] koji ima 70 tona. Zbog male težine se tenk lakše transportira na ratište, a uz omjer snage i težine 26 ks/t postiže maksimalnih 72&amp;nbsp;km/h s ubrzanje od 0 - 30 za manje od 10 sekundi.

S dodatnom opremom Al Khalid može savladati vodenu prepreku dubine do 5 metara.&lt;ref&gt;Pakistan Defence [http://www.defence.pk/al-khalid_mbt.html Al-Khalid MBT] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080118220758/http://www.defence.pk/al-khalid_mbt.html |date=18. 1. 2008 }}&lt;/ref&gt;

== Korisnici ==
[[Datoteka:Bangladesh Army MBT2000. (39072813711).jpg|250px|mini|Bangladeški VT-1A]]
*{{ZID|Pakistan}} - 415 Al-Khalid tenkova u upotrebi od 2017.godine.&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=Vk8-vgAACAAJ&amp;dq=IISS+2017&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;ved=0ahUKEwiUoJDCg-PZAhXNmOAKHddYBiMQ6AEIJzAA|title=The Military Balance 2017|last=(Iiss)|first=The International Institute of Strategic Studies|date=14. 2. 2017|publisher=Routledge, Chapman &amp; Hall, Incorporated|isbn=9781857439007|language=en}}&lt;/ref&gt;
*{{ZID|Maroko}} - 54 VT-1A u upotrebi od 2011., drugih 96 tenkovi bi trebalo biti isporučeno od Kine.
*{{ZID|Bangladeš}} - 44 MBT-2000 VT-1A i 3 inžinjerska tenka dostavljeni od Kine u periodu 2012-2013.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.armyrecognition.com/december_2012_new_army_military_defence_industry/bangladesh_army_gets_44_new_chine_main_battle_tanks_mbt2000_and_locating_radar_llc-2_1812121.html |title=Bangladesh army gets 44 new Chinese main battle tanks MBT 2000 and Locating Radar LLC-2 |date=17. 12. 2012 |access-date=18. 3. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131104135851/http://www.armyrecognition.com/december_2012_new_army_military_defence_industry/bangladesh_army_gets_44_new_chine_main_battle_tanks_mbt2000_and_locating_radar_llc-2_1812121.html |archive-date=4. 11. 2013 |url-status=dead |df=dmy }}&lt;/ref&gt; 
*{{ZID|Mijanmar}} - 50 VT-1A u upotrebi.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://armstrade.sipri.org/armstrade/page/trade_register.php|title=SIPRI Arms Transfers Database|website=Stockholm International Peace Research Institute|access-date=7. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20100414022558/http://armstrade.sipri.org/armstrade/page/trade_register.php|archive-date=14. 4. 2010|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Commonscat}}

[[Kategorija:Pakistanski tenkovi]]</text>
      <sha1>bwvl72hvq6uuvmpv0mngv8aorig9fod</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Asocijacija kompozitora-muzičkih stvaralaca</title>
    <ns>0</ns>
    <id>461654</id>
    <revision>
      <id>3940685</id>
      <parentid>3702391</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T06:44:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940685</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7785" sha1="m4rfyf9qjt0rt0j7ye8gs84rmlu2nvf" xml:space="preserve">{{Infokutija organizacija
| ime                            = Asocijacija kompozitora-muzičkih stvaralaca (AMUS) &lt;ref name=&quot;AMUS&quot;/&gt;
| izvorno_ime                    = 
| slika                          = Asocijacija kompozitora-muzičkih stvaralaca.jpg
| veličina_slike                 = 
| opis_slike                     = Službeni logotip Asocijacije
| karta                          = 
| veličina_karte                 = 
| opis_karte                     = 
| skraćenica                     = AMUS
| uzrečica                       = ''Mi štitimo vaša prava''
| prethodnik                     = [[Sine Qua Non]] (SQN)
| nasljednik                     = 
| datum_osnivanja                = 01. januar 2000.&lt;ref name=&quot;AMUS&quot;/&gt;
| datum_gašenja                  = 
| vrsta                          = Udruženje &lt;ref name=&quot;AMUS&quot;/&gt;
| status                         = 
| cilj                           = Kolektivno ostvarivanje i zaštita autorskih i srodnih prava
| glavno_sjedište                = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]]
| glavno_sjedište_koordinate     = &lt;!-- {{coord|LAT|LON|display=inline,title}} --&gt;
| područje_utjecaja              = Autorska i srodna prava
| članstvo                       = 900+
| jezik                          = 
| generalni_sekretar             = 
| lider_vrsta1                   = Direktor stručne službe
| lider_ime1                     = [[Lejla Trnčić]] &lt;ref name=&quot;AMUS&quot;/&gt;
| lider_vrsta2                   = Predsjednik Skupštine
| lider_ime2                     = [[Davor Sučić]] &lt;ref name=&quot;AMUS&quot;/&gt;
| lider_vrsta3                   = Predsjednik Upravnog odbora
| lider_ime3                     = [[Nedim Babović]] &lt;ref name=&quot;AMUS&quot;/&gt;
| lider_vrsta4                   = Predsjednik Nadzornog odbora
| lider_ime4                     = [[Hamza Ražnatović]] &lt;ref name=&quot;AMUS&quot;/&gt;
| ključne_osobe                  = [[Davor Sučić]], [[Nedim Babović]], [[Hamza Ražnatović]] &lt;ref name=&quot;AMUS&quot;/&gt;
| glavni_organ                   = [[Skupština]]
| budžet                         = 4.000.000 - 5.000.000 [[Konvertibilna marka|KM]] &lt;ref name=&quot;Dnevni list&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.dnevni-list.ba/amus-pred-gasenjem-za-unutarnje-sukobe-autora-postoji-5-milijuna-km-razloga/|title=AMUS pred gašenjem: Za unutarnje sukobe autora postoji 5 milijuna (KM) razloga?!|3=|author-link=Dnevni-list.ba|publisher=Dnevni-list.ba|date=17. 5. 2019|website=Dnevni-list.ba|access-date=22. 3. 2020|archive-date=22. 3. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200322123523/https://www.dnevni-list.ba/amus-pred-gasenjem-za-unutarnje-sukobe-autora-postoji-5-milijuna-km-razloga/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| broj_zaposlenih                = 20+
| broj_volontera                 = 
| veb-sajt                       = {{URL|amus.ba/}}
}}
'''Asocijacija kompozitora-muzičkih stvaralaca''' (skraćeno '''AMUS''') je kolektivna [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] [[organizacija]] za zaštitu [[Intelektualno vlasništvo|intelektualnih prava]] svih [[Kompozitor|autora]] [[Muzika|muzičkih]] i drugih djela, osnovana 2000. godine u [[Sarajevo|Sarajevu]], sa sjedištem u [[Sarajevo|Sarajevu]].&lt;ref name=&quot;AMUS&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.amus.ba/about.php|title= O nama| |author-link= AMUS |publisher= AMUS |date=18. 7. 2019|website= amus.ba |access-date=21. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
AMUS je Udruženje „Asocijacija kompozitora-muzičkih stvaralaca“ osnovano je 1. januara 2000. godine u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Izmjene i dopune Statuta AMUS-a i usklađivanje sa odredbama novog Zakona o kolektivnom ostvarivanju autorskog i srodnih prava i Zakona o udruženjima i fondacijama su registrovane Rješenjem Ministarstva 01/6-67-RS/02 od 12.01.2012.godine. Za prvog predsjednika AMUS-a izabran je [[Esad Arnautalić]] a za sekretara [[Vlatko Marković]].&lt;ref name=&quot;AMUS&quot;/&gt;

=== (2000–2012) ===
* 2002. godine AMUS postaje jedan od osnivača Udruženja [[Sine Qua Non]].&lt;ref name=&quot;AMUS.ba&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.amus.ba/page.php?id=1|title= Ciljevi udruženja AMUS-a| |author-link= AMUS.ba |publisher= AMUS.ba |date=22. 2. 2018|website= amus.ba |access-date=20. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;
* 2011. u junu Skupština AMUS-a bira novo rukovodstvo. Novi predsjednik je [[Edin Dervišhalidović]].&lt;ref name=&quot;AMUS.ba&quot;/&gt;
* 2011. u novembru Skupština je donijela odluku o istupanju iz osnivačkih prava Udruženja Sine Qua Non čime je ono izgubilo svaki legitimitet da zastupa autore.&lt;ref name=&quot;AMUS.ba&quot;/&gt;
* 2012. u martu Upravni odbor donosi odluku o formiranju Stručne službe ZAMP.&lt;ref name=&quot;AMUS.ba&quot;/&gt;
* 2012. u aprilu Skupština usvaja Poslovni plan udruženja za 2012. godinu i odlučuje da kod Instituta za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine aplicira za Dozvolu za kolektivno osvarivanje autorskog prava.&lt;ref name=&quot;AMUS.ba&quot;/&gt;

== Oblast djelovanja ==
AMUS kao organizacija se strukovno bavi prvenstveno zaštitom i kolektivnim ostvarivanjem autorskog i srodnih prava u skladu sa Zakonom o kolektivnom ostvarivanju autorskog i srodnih prava, te sekundarno razvojem bh. muzičkog stvaralaštva. Bave se I iIzdavanje muzičkih djela, pisanih djela o muzici i drugih publikacija.

== Organi upravljanja ==
Prema Statutu AMUS-a, Skupštinu AMUS-a čine svi redovni članovi Udruženja s jednakim pravom glasa. Upravljačke strukture Asocijacije čine 3 glavna stuba &lt;ref name=&quot;AMUS&quot;/&gt;, i to:
* Skupština &lt;ref name=&quot;Hayat&quot;&gt;{{cite web|url=https://hayat.ba/sejo-sexon-novi-predsjednik-amusa-a-ovo-su-clanovi-novog-upravnog-i-nadzornog-odbora/39408/|title=Sejo Sexon novi predsjednik AMUS-a: Ovo su članovi novog Upravnog i Nadzornog odbora|1=|author-link=Hayat.ba|publisher=Hayat.ba|date=24. 10. 2019|website=Hayat.ba|access-date=22. 3. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200322123526/https://hayat.ba/sejo-sexon-novi-predsjednik-amusa-a-ovo-su-clanovi-novog-upravnog-i-nadzornog-odbora/39408/|archive-date=22. 3. 2020|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* Upravni odbor &lt;ref name=&quot;Hayat&quot;/&gt;
* Nadzorni odbor &lt;ref name=&quot;Hayat&quot;/&gt;

== Članstvo AMUS-a ==
Nakon što je osnovana Asocijacija kompozitora-muzičkih stvaralaca, mnogobrojna muzička i umjetnička imena iz Bosne i Hercegovine su postali članovi AMUS-a. Kao organizacija broji preko 900 članova-autora sa registrovanim repertoarom od preko 36.000 muzičkih djela. Neka od njih su: [[Edin Dervišhalidović]] &lt;ref name=&quot;Faktor&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.faktor.ba/vijest/dino-merlin-podnio-ostavku-u-amus-u-o-emu-je-raspravljao-sa-harijem-vareanoviem-295179|title= Dino Merlin podnio ostavku u AMUS-u: O čemu je raspravljao sa Harijem Varešanovićem?| |author-link= Faktor.ba|publisher= Faktor.ba |date=9. 5. 2018|website= Hayat.ba |access-date=22. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;, [[Nazif Gljiva]], [[Almir Ajanović]], [[Damir Bečić]], [[Amil Lojo]], [[Davor Sučić]], [[Dino Šaran]], [[Al Dino]], [[Damir Imamović]], [[Milić Vukašinović]], [[Gordan Dizdarević]], [[Hamza Ražnatović]], [[Borislav Domazet]], [[Dubioza kolektiv]], [[Armin Šaković]], [[Dino Muharemović]],&lt;ref name=&quot;Klix&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.klix.ba/magazin/muzika/propala-jos-jedna-sjednica-skupstine-amus-a-zbog-nedostatka-kvoruma/181205106|title= Propala još jedna sjednica Skupštine AMUS-a zbog nedostatka kvoruma| |author-link= Klix.ba|publisher= Klix.ba |date=5. 12. 2018|website= Hayat.ba |access-date=22. 3. 2020}}&lt;/ref&gt; [[Dino Šukalo]], [[Eldin Huseinbegović]], [[Elvir Laković Laka]], [[Fahrudin Pecikoza]], [[Goran Bregović]], [[Hari Varešanović]], [[Sead Lipovača]], [[Slaviša Guja]], [[Zijo Valentino]], [[Emir Bukovica]], [[Nardin Mašić]], [[Mirko Šenkovski Đeronimo]], [[Branko Đurić]] i drugi.&lt;ref name=&quot;AMUS&quot;/&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://amus.ba/ Službena stranica]

[[Kategorija:Organizacije u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>m4rfyf9qjt0rt0j7ye8gs84rmlu2nvf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Brunelliaceae</title>
    <ns>0</ns>
    <id>464764</id>
    <revision>
      <id>3940826</id>
      <parentid>3884419</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T11:07:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940826</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5601" sha1="m338ibj0tihhvl4gjid67d9il166o3t" xml:space="preserve">{{italic title}}
{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        =''Brunelliaceae''
| slika        = Brunellia comocladifolia 1.JPG
| slika_širina = 250px
| slika_opis   =''[[Brunellia comocladifolia]]''
| status       = 
| regnum       =[[Plantae]]
| divisio      =Magnoliophyta
| classis      =[[Magnoliopsida]]
| ordo         =[[Oxalidales]] 
| familia      ='''''Brunelliaceae'''''
| familia_autorstvo= &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt;
| genus        ='''''Brunellia'''''
| genus_autorstvo=  &lt;small&gt;Ruiz &amp; Pav., 1794&lt;/small&gt;
| species      =
| subspecies   =
| dvoimeno     =
| dvoimeno_autorstvo =
| karta_raspon =
}}
'''''Brunelliaceae''''' je  monotipska [[porodica (biologija)|porodice]] [[cvjetnica]]  iz  [[red (biologija)|reda]] [[Oxalidales]], [[razred (biologija)|razreda]] [[Magnoliopsida]], [[divizija (biologija)|divizija]] [[Tracheophyta]].&lt;ref name=APGIV&gt;{{Cite journal|authors=Angiosperm Phylogeny Group|year=2016|title=An update of the Angiosperm Phylogeny Group classification for the orders and families of flowering plants: APG IV|journal=Botanical Journal of the Linnean Society|volume=181|issue=1|pages=1–20|issn=0024-4074|doi=10.1111/boj.12385|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

Ova porodica  [[dikotiledona]] ima jedini rod ''[[Brunellia]]'' sa pedesetak priznatih vrsta&lt;ref&gt;[http://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:38171-1#children Plants of the World online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190110014755/http://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:38171-1#children |date=10. 1. 2019 }} pristupljeno 9. siječnja 2019&lt;&lt;/ref&gt; rasprostranjenih po [[Srednja Amerika|Srednjoj Americi]], [[Karibi]]ma i sjeverozapadu [[Južna Amerika|Južne Amerike]].

Predstavnici ovoga roda su [[stabla]]šice koje narastu najviše do visine od oko  30 metara.&lt;ref&gt;[https://pure.uva.nl/ws/files/3192576/16424_UBA002000387_07.pdf Orozco Pardo, I.C., Evolutionary biology of Brunellia (Brunelliaceae, Oxalidales)] pristupljeno 30. maja 2020&lt;/ref&gt;

== Vrste ==
{{div col|2}}
# ''[[Brunellia acostae]]'' &lt;small&gt;Cuatrec.&lt;/small&gt;
# ''[[Brunellia acutangula]]'' &lt;small&gt;Bonpl.&lt;/small&gt;
# ''[[Brunellia amayensis]]'' &lt;small&gt;C.I.Orozco&lt;/small&gt;
# ''[[Brunellia boliviana]]'' &lt;small&gt;Britton ex Rusby&lt;/small&gt;
# ''[[Brunellia boqueronensis]]'' &lt;small&gt;Cuatrec.&lt;/small&gt;
# ''[[Brunellia briquetii]]'' &lt;small&gt;Baehni&lt;/small&gt;
# ''[[Brunellia brunnea]]'' &lt;small&gt;J.F.Macbr.&lt;/small&gt;
# ''[[Brunellia cayambensis]]'' &lt;small&gt;Cuatrec.&lt;/small&gt;
# ''[[Brunellia comocladiifolia]]'' &lt;small&gt;Bonpl.&lt;/small&gt;
# ''[[Brunellia costaricensis]]'' &lt;small&gt;Standl.&lt;/small&gt;
# ''[[Brunellia cutervensis]]'' &lt;small&gt;Cuatrec.&lt;/small&gt;
# ''[[Brunellia cuzcoensis]]'' &lt;small&gt;Cuatrec.&lt;/small&gt;
# ''[[Brunellia dichapetaloides]]'' &lt;small&gt;J.F.Macbr.&lt;/small&gt;
# ''[[Brunellia dulcis]]'' &lt;small&gt;J.F.Macbr.&lt;/small&gt;
# ''[[Brunellia ecuadoriensis]]'' &lt;small&gt;Cuatrec.&lt;/small&gt;
# ''[[Brunellia elliptica]]'' &lt;small&gt;Cuatrec.&lt;/small&gt;
# ''[[Brunellia ephemeropetala]]'' &lt;small&gt;C.I.Orozco &amp; Á.J.Pérez&lt;/small&gt;
# ''[[Brunellia farallonensis]]'' &lt;small&gt;Cuatrec.&lt;/small&gt;
# ''[[Brunellia foreroi]]'' &lt;small&gt;C.I.Orozco&lt;/small&gt;
# ''[[Brunellia glabra]]'' &lt;small&gt;Cuatrec.&lt;/small&gt;
# ''[[Brunellia goudotii]]'' &lt;small&gt;Tul.&lt;/small&gt;
# ''[[Brunellia hexasepala]]'' &lt;small&gt;Loes.&lt;/small&gt;
# ''[[Brunellia hygrothermica]]'' &lt;small&gt;Cuatrec.&lt;/small&gt;
# ''[[Brunellia inermis]]'' &lt;small&gt;Ruiz &amp; Pav.&lt;/small&gt;
# ''[[Brunellia integrifolia]]'' &lt;small&gt;Szyszyl.&lt;/small&gt;
# ''[[Brunellia latifolia]]'' &lt;small&gt;Cuatrec.&lt;/small&gt;
# ''[[Brunellia littlei]]'' &lt;small&gt;Cuatrec.&lt;/small&gt;
# ''[[Brunellia lobinii]]'' &lt;small&gt;Böhnert &amp; Weigend&lt;/small&gt;
# ''[[Brunellia macrophylla]]'' &lt;small&gt;Killip &amp; Cuatrec.&lt;/small&gt;
# ''[[Brunellia mexicana]]'' &lt;small&gt;Standl.&lt;/small&gt;
# ''[[Brunellia morii]]'' &lt;small&gt;Cuatrec.&lt;/small&gt;
# ''[[Brunellia neblinensis]]'' &lt;small&gt;Steyerm. &amp; Cuatrec.&lt;/small&gt;
# ''[[Brunellia occidentalis]]'' &lt;small&gt;Cuatrec.&lt;/small&gt;
# ''[[Brunellia oliveri]]'' &lt;small&gt;Britton&lt;/small&gt;
# ''[[Brunellia ovalifolia]]'' &lt;small&gt;Bonpl.&lt;/small&gt;
# ''[[Brunellia pallida]]'' &lt;small&gt;Cuatrec.&lt;/small&gt;
# ''[[Brunellia pauciflora]]'' &lt;small&gt;Cuatrec. &amp; C.I.Orozco&lt;/small&gt;
# ''[[Brunellia penderiscana]]'' &lt;small&gt;Cuatrec.&lt;/small&gt;
# ''[[Brunellia pitayensis]]'' &lt;small&gt;Cuatrec.&lt;/small&gt;
# ''[[Brunellia propinqua]]'' &lt;small&gt;Kunth&lt;/small&gt;
# ''[[Brunellia putumayensis]]'' &lt;small&gt;Cuatrec.&lt;/small&gt;
# ''[[Brunellia racemifera]]'' &lt;small&gt;Tul.&lt;/small&gt;
# ''[[Brunellia rhoides]]'' &lt;small&gt;Rusby&lt;/small&gt;
# ''[[Brunellia rufa]]'' &lt;small&gt;Killip &amp; Cuatrec.&lt;/small&gt;
# ''[[Brunellia sibundoya]]'' &lt;small&gt;Cuatrec.&lt;/small&gt;
# ''[[Brunellia standleyana]]'' &lt;small&gt;Cuatrec.&lt;/small&gt;
# ''[[Brunellia stenoptera]]'' &lt;small&gt;Diels&lt;/small&gt;
# ''[[Brunellia stuebelii]]'' &lt;small&gt;Hieron.&lt;/small&gt;
# ''[[Brunellia subsessilis]]'' &lt;small&gt;Killip &amp; Cuatrec.&lt;/small&gt;
# ''[[Brunellia susaconensis]]'' &lt;small&gt;(Cuatrec.) C.I.Orozco&lt;/small&gt;
# ''[[Brunellia tomentosa]]'' &lt;small&gt;Bonpl.&lt;/small&gt;
# ''[[Brunellia trianae]]'' &lt;small&gt;Cuatrec.&lt;/small&gt;
# ''[[Brunellia trigyna]]'' &lt;small&gt;Cuatrec.&lt;/small&gt;
# ''[[Brunellia velutina]]'' &lt;small&gt;Cuatrec.&lt;/small&gt;
# ''[[Brunellia weberbaueri]]'' &lt;small&gt;Loes.&lt;/small&gt;
# ''[[Brunellia zamorensis]]'' &lt;small&gt;Steyerm.&lt;/small&gt;
{{div col end|2}}

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Brunellia comocladifolia 2.JPG|''Brunellia comocladifolia''
Brunellia comocladifolia 3.JPG|''Brunellia comocladifolia''
&lt;/gallery&gt;

==Reference==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
[https://www.delta-intkey.com/angio/www/brunelli.htm Delta, The families of flowering plants, Brunelliaceae Engl.]
{{commonscat|Brunelliaceae}}
{{wikivrste|Brunelliaceae}}
[[Kategorija: Brunelliaceae]]
[[Kategorija:Oxalidales]]</text>
      <sha1>m338ibj0tihhvl4gjid67d9il166o3t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Seksualno uzbuđenje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>467298</id>
    <revision>
      <id>3940528</id>
      <parentid>3934752</parentid>
      <timestamp>2026-11-11T21:20:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-59874-35</username>
        <id>187845</id>
      </contributor>
      <origin>3940528</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19126" sha1="m19pw4mwu2es38f9bl0p1zcf1rc6otz" xml:space="preserve">[[Datoteka:Martin van Maele - Francion 15.jpg|thumb|[[Martin van Maële]]ova slika ''Francion 15'']]
'''Seksualna ili spolna uzbuđenost''' (također '''seksualno uzbuđenje''') obično je [[uzbuđenje]] [[Seksualnaželja|seksualne želje]] tokom ili u iščekivanju [[seksualne aktivnosti čovJeka|seksualne aktivnosti]]. U tijelu i umu javljaju se brojni fiziološki odgovori [[Datoteka:Sexual intercourse 3.jpg | mini | desno]]kao priprema za [[seksualni odnos]] i nastavljaju se tokom odnosa. Muško uzbuđenje dovešće do [[erekcija|erekcije]], a u [[žensko uzbuđenje|ženskom uzbuđenju]] odgovor organizma su nabrekla seksualna tkiva, kao što su [[Erekcija bradavica|bradavice]], [[vulva]], [[klitoris]], [[vagina|zidovi vagine]] i [[podmazivanje vagine]]. Na seksualno uzbuđenje mogu uticati [[Stimulus (psihologija)|mentalni podražaji]] i [[Stimulus (fiziologija)|fizički podražaji]] kao što je dodir i unutrašnje kolebanje [[hormon]]a.[[Datoteka:Lea 169cm D Cup Full Silicone Sex Doll - YJL Doll.webm | mini | desno]][[Datoteka:Sexual intercourse in the woman on top position.webm | mini | desno]]
[[Datoteka:Video 6- Teens Discuss Sex.webm | mini | desno]]
Seksualno uzbuđenje ima nekoliko faza i ne može dovesti do bilo kakve stvarne seksualne aktivnosti, osim mentalnog uzbuđenja i fizioloških promjena koje ga prate. S obzirom na dovoljnu seksualnu stimulaciju, seksualno uzbuđenje kod ljudi dostiže vrhunac tokom [[orgazam|orgazma]]. Može se slijediti i radi sebe, čak i ako nema orgazma.

==Terminologija==
Postoji nekoliko neformalnosti, izraza i termina za opis seksualnog uzbuđenja, uključujući  pohotu,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.thefreedictionary.com/horny |title=horny - definition of horny by the Free Online Dictionary, Thesaurus and Encyclopedia |publisher=Thefreedictionary.com |access-date=27. 8. 2012}}&lt;/ref&gt; paljenje, uspaljenost, napaljenost, uzavrelost, uključivanje, požudu, sladostrašće i druge.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.synonyms.net/synonym/aroused |title=aroused synonym. |publisher=Synonyms.net |access-date=27. 8. 2012}}&lt;/ref&gt; Stvari koje uzrokuju ljudsko seksualno uzbuđenje nazivaju se &quot;erotskim podražajima&quot; i kolokvijalno poznate kao paljenje ili uspaljenost.

==Erotski podražaji==
{{Glavni|Seksualna stimulacija}}
Ovisno o situaciji, osobu mogu seksualno izazvati razni faktori, fizički i mentalni. Osobu može seksualno uzburkati druga osoba ili određena obilježja te osobe ili neki  objekt. Fizička stimulacija [[erogena zona|erogene zone]] ili djela [[predigra|predigre]] mogu rezultirati uzbuđenjem, posebno ako je praćeno iščekivanjem neposredne seksualne aktivnosti. Seksualnom uzbuđenju može pomoći jedna [[romansa (ljubav)|romantična]] postavka, muzika ili druge umirujuće situacije. Potencijalni podražaji za seksualno uzbuđenje variraju od osobe do osobe i od jednog do drugog vremena, kao i od nivoa uzbuđenja.

Stimulusi se mogu klasificirati u skladu sa smislom: [[čulo dodira|somatosenzorni]] (dodir), vizualni i [[miris|olfaktorni]] (mirisi). Slušni stimulansi su takođe mogući, iako se oni općenito smatraju sekundarnim ulogama u odnosu na ostala tri.  Erotski podražaji koji mogu rezultirati seksualnim uzbuđenjem mogu uključivati razgovor, čitanje, filmove ili slike ili miris ili podešavanje, od kojih bilo koje može kod ljudi stvoriti erotske misli i asocijacije. S obzirom na pravi kontekst, to može dovesti do osobe koja želi fizički kontakt, uključujući [[poljubac]] [[zagrljaj]] i erotsku zonu). To zauzvrat može učiniti da osoba želi direktnu seksualnu stimulaciju [[dojka|dojke]], [[dojka|bradavice]], [[stražnjica|stražnjice]] i / ili [[spolni organ|genitalija]] i dalje [[seksualna aktivnost|seksualne aktivnosti]].
 
Erotski podražaji mogu poticati i iz izvora koji nema veze sa objektom kasnijeg seksualnog interesa. Naprimjer, mnogi ljudi za seksualno uzbuđenje mogu pronaći [[golotinja|golotinju]], [[erotika|erotiku]] ili [[pornografija|pornografiju]].&lt;ref&gt;DeVita-Raeburn, Elizabeth. &quot;[http://www.psychologytoday.com/articles/200512/lust-the-long-haul Lust For The Long Haul]&quot;. Psychology Today. 2008-12-26&lt;/ref&gt; To može podstaći opći seksualni interes koji se zadovoljava seksualnom aktivnošću. Kada se seksualno uzbuđenje postigne upotrebom predmeta ili ovisi o njemu, naziva se [[seksualni fetišizam]] ili u nekim slučajevima [[parafilija]].
Postoji opće uvjerenje da je ženama potrebno više vremena da bi postigle uzbuđenje. Međutim, nedavna naučna istraživanja pokazala su da ne postoji značajna razlika u vremenu u kojem muškarci i žene trebaju biti potpuno uzbuđeni. Naučnici iz  institucije ''McGill University Health Center'' u [[Montreal]]u (u Kanadi) koristili su metod termičkog snimanja da bi zabilježili promjenu bazne [[temperatura|temperature]]  u području genitalija kako bi odredili vrijeme potrebno za seksualno uzbuđenje . Istraživači su proučavali vrijeme potrebno da osoba dosegne vrhunac seksualnog uzbuđenja dok je gledao seksualno eksplicitne filmove ili slike i došli do zaključka da je prosječno ženama i muškarcima potrebno gotovo isto vrijeme za seksualno uzbuđenje – oko 10 minuta.&lt;ref name=intro/&gt;. Vrijeme potrebno za predigru vrlo je individualno i varira od jednog do drugog, ovisno o mnogim okolnostima.&lt;ref name=intro&gt;{{cite web|url=http://edu.love-shop.biz/post/foreplayint.html|title=Your introduction to foreplay|access-date=18. 5. 2007 |archive-url = https://web.archive.org/web/20070618222527/http://edu.love-shop.biz/post/foreplayint.html &lt;!-- Bot retrieved archive --&gt; |archive-date = 18. 6. 2007}}&lt;/ref&gt;

Za razliku od mnogih drugih [[životinja]], [[ljudi]] nemaju [[sezona parenja|sezonu parenja]], a oba spola potencijalno su sposobna za seksualno uzbuđenje tokom cijele godine.

==Faze uzbuđenja==
Seksualno uzbuđenje, manifestuje se na različite načine kod muškaraca i žena, i pri tome prolazi kroz sledeće faze.
[[Datoteka:Human_genital_sexual_response.jpg|thumb|250px|U fazi seksualnog uzbuđenja dolazi do povišenog [[krvni pritisak|krvnog pritiska]] u genitalijama. To dovodi do nabreknuća [[penis]]a (gore) ili [[klitoris]]a i [[stidne usne|stidnih usana]] (dno).]]

===Seksualno uzbuđenje muškaraca===
Muškarac može započeti seskulno uzbuđenje i prije fizičkog kontakta sa partnerom, pogledom partnera ili njegovih genitalija, čitanjem ili gledanjem pornografskih ili erotskih sadržaja i erotskim mislima.
Kod muškarca nastaje inicijalna faza seksualnog uzbuđenja u vidu erekcije spolnog organa.

U nastavku, seksualno uzbuđenje ja praćeno pojavom slabije sekrecije na [[glans penis|glaviću penisa]].

Uz dalje intenziviranje seksualnog uzbuđenja, uz maksimalnu erekciju i seksualne nadražaje muškarac je spreman za seksualni odnos.
Tokom penetracije (ili masturbacije) uzbuđenje dodatno raste i osoba postepeno dostiže [[orgazam]].&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Janssen | first1 = E. | last2 = McBride | first2 = K. R. | last3 = Yarber | first3 = W. | last4 = Hill | first4 = B. J. | last5 = Butler | first5 = S. M. | year = 2008 | title = Factors that influence sexual arousal in men: A focus group study | url = https://www.semanticscholar.org/paper/6d8734ea1333fdcc953fecc21c28650b4508a057| journal = Archives of Sexual Behavior | volume = 37 | issue = 2| pages = 252–265 | doi=10.1007/s10508-007-9245-5 | pmid=18040768}}&lt;/ref&gt;

===Seksualno uzbuđenje žena===
Žena također može započeti seskulno uzbuđenje i prije fizičkog kontakta sa partnerom, pogledom partnera ili njegovih genitalija, čitanjem ili gledanjem pornografskih ili erotskih sadržaja i erotskim mislima.

Seksualno uzbuđenje kod žene razvija se polahko, načešće nakon poljubaca i stimulacije erogenih zona, [[dojka|dojki]] i [[klitoris]]a
Rast osećaja uzbuđenja praćen je dubljim disanjem, stenjanjem i lupanjem srca.
U danjem toku uzbuđenja počinje vlaženje [[vagina|vagine]].
Žena počinje da se kreće i pravi senzualnije i izazovne pokrete, kako bi pokazala da je spremna za seksualni akt.

Tokom seksualnog čina (ili masturbacije) seksualno uzbuđenje postepeno sve više raste i vodi u [[orgazam]]  ili seksualno zadovoljavanje.

==Djelovanje hormona==
Na seksualno uzbuđenje utiče nekoliko [[hormon]]a, uključujući [[testosteron]], [[kortizol]], [[estradiol]] i [[peptid]]e. Značaj uticaja testosterona, estradiola i određenih peptida ([[oksitocin]]a, [[endorfin]]a i [[prolaktin]]a) na seksualno uzbuđenje kod ljudi je uglavnom je poznato. Na to su ukazala i dodatna istraživanja ponašanja tokom seksualnog uzbuđenja, na osnovu brojnih snimanja, koja su otkrila raspodjelu gonadalnih steroida u moždanim receptorima.

Međutim, specifične uloge ovih hormona nisu sasvim razjašnjene. Testosteron je najčešće proučavani hormon u naukama o seksualnosti. On ima ključnu ulogu u seksualnom uzbuđenju kod muškaraca, sa snažnim efektima na mehanizme centralnog uzbuđenja. Da testosteron ima takvu ulogu kod odraslog muškarca, dokazuju studija sprovedenim na hipogonadnim i eugonadnim muškarcima. Međutim, uloga testosterona u razvoju seksualnog uzbuđenja, kod starijih muškarca, manje je jasna, kao i mogući uticaj testosterona na neseksualne efekate starijih osoba, koji možda indirektno utiču i na seksualno uzbuđenje.

Veza između testosterona i seksualnog uzbuđenja je složenija kod žena, a i manje konzistentna. Jedna od mogućih objašnjenja je veća varijabilnost žena u reakciji na testosteron. Istraživanja su pokazala da se razina testosterona povećava kao posljedica seksualnih reakcija kod žena koje ne koriste hormonsku kontracepciju. Također, žene koje učestvuju u poliandrijskim odnosima imaju viši nivo testosterona. Ipak, i dalje je nejasno da li više razine testosterona izaziva povećano uzbuđenje ili učestaliji seksualni odnosi, a seksualna aktivnost sa više partnera uzrokuje povećanje razine testosterona. Nedosljedni rezultati istraživanja upućuju na mogućnost da, iako testosteron može imati ulogu u seksualnosti nekih žena, njegovi efekti mogu biti nejasni, zbog brojnih psiholoških ili afektivnih i drugih  faktora.
Uloga peptida u seksualnom uzbuđenju ostaje neizvesna do daljeg, delimično zbog višestrukih mehanizama i mesta djelovanja većine od njih. Dok izgleda da  endorfini imaju oba efekta, i ekscitacijski i inhibitorni, prolaktin je predložen kao inhibicijski faktor koji djeluje  direktnom inhibicijom dopaminergične aktivnosti, ali predloženi dokazi za takvo djelovanje su neuverljivi.

Dok se tradicijski koncept o dejstvu spolnih hormona, prije svega ulozi testosterona i estradiola u seksualnom uzbuđenju može prihvatiti kao ispravan, uloga peptida je nedovoljno jasna jer oni vjerovatno imaju kompleksniju ulogu. U tom smislu, uloga peptida u seksualnom uzbuđenju ostaje neizvesna do daljeg, delimično i zbog višestrukih uticaja i mjesta djelovanja većine od njih.

==Fiziološke reakcije==
{| class=wikitable
|-
!style=&quot;width:50%&quot;|
Muškarci
!Žene
|-
|[[Datoteka:Comparison of flaccid and erect penis.jpg|thumb]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Seksualno uzbuđenje muškarca: S lijeve strane su muške genitalije u pravilnom, neuzbuđenom stanju; s desne strane je  seksualno uzbuđen muškarac, a [[penis]] mu je postao uspravan &lt;/small&gt;
* [[Stimulacija bradavica|Erekcija bradavica]] 
* [[Penis]]na [[nabreklost]] i [[erekcija]]
* [[Dorzalna penisna vena|Penisne vene]] mogu postati izraženije
* Zatezanje i / ili povlačenje [[prepucij]]a često izlažući [[glans penis]]
* Emisija [[preejakulat|preejakulacijske tečnosti]]
* Oticanje [[testis]]a
* Podizanje testisa
* Zatezanje i zadebljanje [[skrotum]]a
* Širenje [[zjenica]]
|
[[Datoteka:Female sexual arousal.JPG|thumb]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt; Seksualno uzbuđenje žene: Na slici na lijevoj strani ženske genitalije su u normalnom stanju. Na desnoj slici žena je seksualno uzbuđena, vulva je mokra i [[labia]] su blago nabrekle.&lt;/small&gt;
*[[Stimulacija bradavica|Erekcija bradavica]]
* [[Podmazivanje vagine]]
* [[Vasokongestija]] zidova [[vagina|vagine]]
*[[Nabreklost]] i [[klitoris|erekcija klitorisa]] i [[labia]]
* Podizanje [[cerviks]]a i [[materica|maternice]]
* [[Efekt šatoracije|Šatoracija]], tj. širenje unutrašnje ⅔ vagine
* Promjena oblika, boje i veličine [[velike stidne usne|labia majora]] i [[male stidne usne|labia minora]]
*Širenje [[zjenica]]
*Širenje [[areola]]
|}

== Procjena genitalnog uzbuđenja ==
{{glavni| Psihofiziologija}}
Jedan od načina za proučavanje seksualnog uzbuđenja kod žena i muškaraca je provođenje seksualnog psihofiziološkog istraživanja u laboratorijskim uvjetima. Ovo polje istraživanja bavi se fizičkim seksualnim reakcijama, skupa sa mentalnim i emocionalnim iskustvima seksualnog uzbuđenja.&lt;ref&gt;Rosen, R.C., &amp; Beck, J. G. ''Patterns of sexual arousal: Psychophysiological processes and clinical application'', New York: Guilford Press&lt;/ref&gt;

=== Preklapanje varijabli mozga i seksualno uzbuđenje ===
Iako među neurolozima postoji neslaganje oko toga je li moguće kategorički razlikovati muški mozak i ženski mozak mjerenjem mnogih njegovih varijabli, neurolozi se slažu da sve pojedine varijable u mozgu pokazuju više individualnih varijacija i preklapanja između spolova nego razlike između spolova. Na primjer, muškarci i žene su sposobni klasificirati seksualne radnje kao seksualne, bez obzira na to jesu li im privlačni ili ne, čineći genitalni odgovor na neprivlačne erotske podražaje jednim mehanizmom. Stoga neurolozi tvrde da kategorija specifičnosti genitalnog odgovora na erotske slike, koja je određena jednim ili malim brojem usko povezanih mehanizama mozga i stoga ne podliježe značajnim multivarijantnim efektima, ne može biti podložna tako velikoj spolnoj razlici kao što je to prividno u pletismografskim studijama. Ovi neurolozi navode postojanje značajne hotimične predrasude među muškarcima, ali ne i ženama, u istraživanju erotike, posebno što je pretjerano predstavljanje erektilne disfunkcije, a ipak potcjenjivanje srama povezanog sa seksualnošću kod dobrovoljaca, u skladu s hipotezom da genitalni odgovor i na seksualnu relevantnost i na žalbu omogućava za jaču erektilnu funkciju od reagiranja samo na žalbu i da se većina muške populacije stidi svojih reakcija na neprivlačne podražaje, što objašnjava odstupanje između izvještaja većine heteroseksualnih parova da je muška erekcija brža od ženskog podmazivanja i pojave na pletismografiji volontera da je žensko podmazivanje barem jednako brzo kao i muška erekcija. Oni također tvrde da je pojava veće individualne varijabilnosti u ženskom genitalnom odgovoru nego u muškom konzistentna s reprezentativnim uzorkom žena i muškim uzorkom podložnim pristranosti koja velik dio pojedinačne varijabilnosti ostavlja neistraženim, uz referencu na neurološko promatranje da sve moždane strukture pokazuju značajnu individualnu varijabilnost u oba spola i da nijedna struktura mozga nije promjenjiva samo kod žena, a ne kod muškaraca.&lt;ref&gt;[http://www.pnas.org/content/112/50/15468.full Sex beyond the genitalia: The human brain mosaic] October 23, 2015&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Multivariate revisit to “sex beyond the genitalia”&lt;/ref&gt;

=== Usklađenost ===
Seksualna uzbuđenost rezultira kombinacijom fizioloških i psiholoških faktora, poput genitalnog seksualnog odgovora i subjektivnog iskustva seksualnog uzbuđenja. Stupanj koji odgovara genitalnom i subjektivnom seksualnom odgovoru naziva se &quot;suglasje&quot;. Istraživanje je pokazalo [[pouzdanost (statistika)|pouzdane]] spolne razlike u usklađenosti seksualnog uzbuđenja, tako da muškarci imaju viši nivo usklađenosti između genitalnog i subjektivnog seksualnog odgovora od žena.&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Suschinsky | first1 = K. D. | last2 = Lalumière | first2 = M. L. | last3 = Chivers | first3 = M. L. | year = 2009 | title = Sex difference in patterns of genital sexual arousal: Measurement artifact or true phenomenon? | url = https://www.semanticscholar.org/paper/5a942da5ac085ab8111fa2cfc339d3038c198727| journal = Archives of Sexual Behavior | volume = 38 | issue = 4| pages = 559–573 | doi=10.1007/s10508-008-9339-8| pmid = 18343987 }}&lt;/ref&gt; Neki istraživači tvrde da se ta razlika u spolovima može pripisati vrsti metoda koji se koristi za procjenu genitalnog odgovora kod žena. Možda postoji razlika u sposobnosti žene da subjektivno opaža [[unutrašnje genitalije|unutrašnje]] u odnosu na [[vanjske genitalije]], mjereno vaginalnom fotopletizmografijom (VPG), ofnosno [[Termografija|termografijom]]. Chivers i kolege&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Chivers | first1 = M. L. | last2 = Seto | first2 = M. C. | last3 = Lalumière | first3 = M. L. | last4 = Laan | first4 = E. | last5 = Grimbos | first5 = T. | year = 2010 | title = Agreement of self-reported and genital measures of sexual arousal in men and women: A meta-analysis | url =https://archive.org/details/sim_archives-of-sexual-behavior_2010-02_39_1/page/5| journal = Archives of Sexual Behavior | volume = 39 | issue = 1| pages = 5–56 | doi = 10.1007/s10508-009-9556-9 | pmid = 20049519 | pmc = 2811244 }}&lt;/ref&gt; našli su da je slaganje muškaraca i žena bilo sličnije kada se termografija koristila kao mjera seksualnog uzbuđenja na genitalijama nego kad se koristio VPG. Međutim, provedeno je nekoliko istraživanja koja koriste termografiju i potrebna su dalja istraživanja kako bi se utvrdilo je li razlika u spolu u skladu s artefaktom ili je istinit fenomen.

==Evolucijski modeli ==
Odnos između gena i ponašanja uopće nije iscrpljen jednosmernim uticajem prvog na drugi. Ponašanje također može da utiče na gene, a ovaj uticaj može se pratiti i u evolucionoj vremenskoj skali i u toku života jednog organizma, pa tako i oblasti seksualnog uzbuđenja. Polazeći od ovoga, smatra se da je kroz evolucijski razvoj, dolazilo i do promjena u oblicima seksualnog odgovora kod živih bića, koji je vremenom postao plastičniji pozitivni modifikator ponašanja povezan sa [[Baldwinov efekt|Baldwinovim efektom]].
 
Kao najbolji primjer je ispoljavanje sekundarnih spolnih karakteristika kod ljudi, kao što je penisoliko uvećanje klitorisa kod žena tokom uzbuđenja i ginekomastija kod muškaraca, što je nekada bio predmet izučavanja selekcije partnera u evoluciji čoveka. Tako je prisustvo ovih osobina, koje izazivaju seksualno uzbuđenje kod potencijalnih partnera, korišteno u studijama međukulturnih razlika u tom pogledu. Drastičan primer za to su i visoke stope sekundarnih spolnih obilježja – dimorfizma u nekim ljudskim populacijama u jugoistočnoj Aziji.. Slični evolucijskii stimulansi su takođe mogli da dovedu i do pojave novih struktura kao što je pseudopenis ženke [[hijena|pjegave hijene]].

==Također pogledajte==
*[[Spol]]
* [[Afrodizijak]]
* [[Erektilno tkivo]]
* [[Golotinja i seksualnost]]
* [[Seksologija]]
* [[Seksualna frustracija]]

== Reference ==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* {{Commons category|Sexual arousal}}

{{DEFAULTSORT:Sexual Arousal}}
[[Kategorija:Seksualnost]]
[[Kategorija:Fiziologija životinja]]</text>
      <sha1>m19pw4mwu2es38f9bl0p1zcf1rc6otz</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3940531</id>
      <parentid>3940528</parentid>
      <timestamp>2026-11-11T21:52:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3940531</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18853" sha1="lr2fyj6yn167lagj84l2tfyo4k6os9n" xml:space="preserve">[[Datoteka:Martin van Maele - Francion 15.jpg|thumb|[[Martin van Maële]]ova slika ''Francion 15'']]
'''Seksualna ili spolna uzbuđenost''' (također '''seksualno uzbuđenje''') obično je [[uzbuđenje]] [[Seksualnaželja|seksualne želje]] tokom ili u iščekivanju [[seksualne aktivnosti čovJeka|seksualne aktivnosti]]. U tijelu i umu javljaju se brojni fiziološki odgovori kao priprema za [[seksualni odnos]] i nastavljaju se tokom odnosa. Muško uzbuđenje dovešće do [[erekcija|erekcije]], a u [[žensko uzbuđenje|ženskom uzbuđenju]] odgovor organizma su nabrekla seksualna tkiva, kao što su [[Erekcija bradavica|bradavice]], [[vulva]], [[klitoris]], [[vagina|zidovi vagine]] i [[podmazivanje vagine]]. Na seksualno uzbuđenje mogu uticati [[Stimulus (psihologija)|mentalni podražaji]] i [[Stimulus (fiziologija)|fizički podražaji]] kao što je dodir i unutrašnje kolebanje [[hormon]]a.

Seksualno uzbuđenje ima nekoliko faza i ne može dovesti do bilo kakve stvarne seksualne aktivnosti, osim mentalnog uzbuđenja i fizioloških promjena koje ga prate. S obzirom na dovoljnu seksualnu stimulaciju, seksualno uzbuđenje kod ljudi dostiže vrhunac tokom [[orgazam|orgazma]]. Može se slijediti i radi sebe, čak i ako nema orgazma.

==Terminologija==
Postoji nekoliko neformalnosti, izraza i termina za opis seksualnog uzbuđenja, uključujući  pohotu,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.thefreedictionary.com/horny |title=horny - definition of horny by the Free Online Dictionary, Thesaurus and Encyclopedia |publisher=Thefreedictionary.com |access-date=27. 8. 2012}}&lt;/ref&gt; paljenje, uspaljenost, napaljenost, uzavrelost, uključivanje, požudu, sladostrašće i druge.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.synonyms.net/synonym/aroused |title=aroused synonym. |publisher=Synonyms.net |access-date=27. 8. 2012}}&lt;/ref&gt; Stvari koje uzrokuju ljudsko seksualno uzbuđenje nazivaju se &quot;erotskim podražajima&quot; i kolokvijalno poznate kao paljenje ili uspaljenost.

==Erotski podražaji==
{{Glavni|Seksualna stimulacija}}
Ovisno o situaciji, osobu mogu seksualno izazvati razni faktori, fizički i mentalni. Osobu može seksualno uzburkati druga osoba ili određena obilježja te osobe ili neki  objekt. Fizička stimulacija [[erogena zona|erogene zone]] ili djela [[predigra|predigre]] mogu rezultirati uzbuđenjem, posebno ako je praćeno iščekivanjem neposredne seksualne aktivnosti. Seksualnom uzbuđenju može pomoći jedna [[romansa (ljubav)|romantična]] postavka, muzika ili druge umirujuće situacije. Potencijalni podražaji za seksualno uzbuđenje variraju od osobe do osobe i od jednog do drugog vremena, kao i od nivoa uzbuđenja.

Stimulusi se mogu klasificirati u skladu sa smislom: [[čulo dodira|somatosenzorni]] (dodir), vizualni i [[miris|olfaktorni]] (mirisi). Slušni stimulansi su takođe mogući, iako se oni općenito smatraju sekundarnim ulogama u odnosu na ostala tri.  Erotski podražaji koji mogu rezultirati seksualnim uzbuđenjem mogu uključivati razgovor, čitanje, filmove ili slike ili miris ili podešavanje, od kojih bilo koje može kod ljudi stvoriti erotske misli i asocijacije. S obzirom na pravi kontekst, to može dovesti do osobe koja želi fizički kontakt, uključujući [[poljubac]] [[zagrljaj]] i erotsku zonu). To zauzvrat može učiniti da osoba želi direktnu seksualnu stimulaciju [[dojka|dojke]], [[dojka|bradavice]], [[stražnjica|stražnjice]] i / ili [[spolni organ|genitalija]] i dalje [[seksualna aktivnost|seksualne aktivnosti]].
 
Erotski podražaji mogu poticati i iz izvora koji nema veze sa objektom kasnijeg seksualnog interesa. Naprimjer, mnogi ljudi za seksualno uzbuđenje mogu pronaći [[golotinja|golotinju]], [[erotika|erotiku]] ili [[pornografija|pornografiju]].&lt;ref&gt;DeVita-Raeburn, Elizabeth. &quot;[http://www.psychologytoday.com/articles/200512/lust-the-long-haul Lust For The Long Haul]&quot;. Psychology Today. 2008-12-26&lt;/ref&gt; To može podstaći opći seksualni interes koji se zadovoljava seksualnom aktivnošću. Kada se seksualno uzbuđenje postigne upotrebom predmeta ili ovisi o njemu, naziva se [[seksualni fetišizam]] ili u nekim slučajevima [[parafilija]].
Postoji opće uvjerenje da je ženama potrebno više vremena da bi postigle uzbuđenje. Međutim, nedavna naučna istraživanja pokazala su da ne postoji značajna razlika u vremenu u kojem muškarci i žene trebaju biti potpuno uzbuđeni. Naučnici iz  institucije ''McGill University Health Center'' u [[Montreal]]u (u Kanadi) koristili su metod termičkog snimanja da bi zabilježili promjenu bazne [[temperatura|temperature]]  u području genitalija kako bi odredili vrijeme potrebno za seksualno uzbuđenje . Istraživači su proučavali vrijeme potrebno da osoba dosegne vrhunac seksualnog uzbuđenja dok je gledao seksualno eksplicitne filmove ili slike i došli do zaključka da je prosječno ženama i muškarcima potrebno gotovo isto vrijeme za seksualno uzbuđenje – oko 10 minuta.&lt;ref name=intro/&gt;. Vrijeme potrebno za predigru vrlo je individualno i varira od jednog do drugog, ovisno o mnogim okolnostima.&lt;ref name=intro&gt;{{cite web|url=http://edu.love-shop.biz/post/foreplayint.html|title=Your introduction to foreplay|access-date=18. 5. 2007 |archive-url = https://web.archive.org/web/20070618222527/http://edu.love-shop.biz/post/foreplayint.html &lt;!-- Bot retrieved archive --&gt; |archive-date = 18. 6. 2007}}&lt;/ref&gt;

Za razliku od mnogih drugih [[životinja]], [[ljudi]] nemaju [[sezona parenja|sezonu parenja]], a oba spola potencijalno su sposobna za seksualno uzbuđenje tokom cijele godine.

==Faze uzbuđenja==
Seksualno uzbuđenje, manifestuje se na različite načine kod muškaraca i žena, i pri tome prolazi kroz sledeće faze.
[[Datoteka:Human_genital_sexual_response.jpg|thumb|250px|U fazi seksualnog uzbuđenja dolazi do povišenog [[krvni pritisak|krvnog pritiska]] u genitalijama. To dovodi do nabreknuća [[penis]]a (gore) ili [[klitoris]]a i [[stidne usne|stidnih usana]] (dno).]]

===Seksualno uzbuđenje muškaraca===
Muškarac može započeti seskulno uzbuđenje i prije fizičkog kontakta sa partnerom, pogledom partnera ili njegovih genitalija, čitanjem ili gledanjem pornografskih ili erotskih sadržaja i erotskim mislima.
Kod muškarca nastaje inicijalna faza seksualnog uzbuđenja u vidu erekcije spolnog organa.

U nastavku, seksualno uzbuđenje ja praćeno pojavom slabije sekrecije na [[glans penis|glaviću penisa]].

Uz dalje intenziviranje seksualnog uzbuđenja, uz maksimalnu erekciju i seksualne nadražaje muškarac je spreman za seksualni odnos.
Tokom penetracije (ili masturbacije) uzbuđenje dodatno raste i osoba postepeno dostiže [[orgazam]].&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Janssen | first1 = E. | last2 = McBride | first2 = K. R. | last3 = Yarber | first3 = W. | last4 = Hill | first4 = B. J. | last5 = Butler | first5 = S. M. | year = 2008 | title = Factors that influence sexual arousal in men: A focus group study | url = https://www.semanticscholar.org/paper/6d8734ea1333fdcc953fecc21c28650b4508a057| journal = Archives of Sexual Behavior | volume = 37 | issue = 2| pages = 252–265 | doi=10.1007/s10508-007-9245-5 | pmid=18040768}}&lt;/ref&gt;

===Seksualno uzbuđenje žena===
Žena također može započeti seskulno uzbuđenje i prije fizičkog kontakta sa partnerom, pogledom partnera ili njegovih genitalija, čitanjem ili gledanjem pornografskih ili erotskih sadržaja i erotskim mislima.

Seksualno uzbuđenje kod žene razvija se polahko, načešće nakon poljubaca i stimulacije erogenih zona, [[dojka|dojki]] i [[klitoris]]a
Rast osećaja uzbuđenja praćen je dubljim disanjem, stenjanjem i lupanjem srca.
U danjem toku uzbuđenja počinje vlaženje [[vagina|vagine]].
Žena počinje da se kreće i pravi senzualnije i izazovne pokrete, kako bi pokazala da je spremna za seksualni akt.

Tokom seksualnog čina (ili masturbacije) seksualno uzbuđenje postepeno sve više raste i vodi u [[orgazam]]  ili seksualno zadovoljavanje.

==Djelovanje hormona==
Na seksualno uzbuđenje utiče nekoliko [[hormon]]a, uključujući [[testosteron]], [[kortizol]], [[estradiol]] i [[peptid]]e. Značaj uticaja testosterona, estradiola i određenih peptida ([[oksitocin]]a, [[endorfin]]a i [[prolaktin]]a) na seksualno uzbuđenje kod ljudi je uglavnom je poznato. Na to su ukazala i dodatna istraživanja ponašanja tokom seksualnog uzbuđenja, na osnovu brojnih snimanja, koja su otkrila raspodjelu gonadalnih steroida u moždanim receptorima.

Međutim, specifične uloge ovih hormona nisu sasvim razjašnjene. Testosteron je najčešće proučavani hormon u naukama o seksualnosti. On ima ključnu ulogu u seksualnom uzbuđenju kod muškaraca, sa snažnim efektima na mehanizme centralnog uzbuđenja. Da testosteron ima takvu ulogu kod odraslog muškarca, dokazuju studija sprovedenim na hipogonadnim i eugonadnim muškarcima. Međutim, uloga testosterona u razvoju seksualnog uzbuđenja, kod starijih muškarca, manje je jasna, kao i mogući uticaj testosterona na neseksualne efekate starijih osoba, koji možda indirektno utiču i na seksualno uzbuđenje.

Veza između testosterona i seksualnog uzbuđenja je složenija kod žena, a i manje konzistentna. Jedna od mogućih objašnjenja je veća varijabilnost žena u reakciji na testosteron. Istraživanja su pokazala da se razina testosterona povećava kao posljedica seksualnih reakcija kod žena koje ne koriste hormonsku kontracepciju. Također, žene koje učestvuju u poliandrijskim odnosima imaju viši nivo testosterona. Ipak, i dalje je nejasno da li više razine testosterona izaziva povećano uzbuđenje ili učestaliji seksualni odnosi, a seksualna aktivnost sa više partnera uzrokuje povećanje razine testosterona. Nedosljedni rezultati istraživanja upućuju na mogućnost da, iako testosteron može imati ulogu u seksualnosti nekih žena, njegovi efekti mogu biti nejasni, zbog brojnih psiholoških ili afektivnih i drugih  faktora.
Uloga peptida u seksualnom uzbuđenju ostaje neizvesna do daljeg, delimično zbog višestrukih mehanizama i mesta djelovanja većine od njih. Dok izgleda da  endorfini imaju oba efekta, i ekscitacijski i inhibitorni, prolaktin je predložen kao inhibicijski faktor koji djeluje  direktnom inhibicijom dopaminergične aktivnosti, ali predloženi dokazi za takvo djelovanje su neuverljivi.

Dok se tradicijski koncept o dejstvu spolnih hormona, prije svega ulozi testosterona i estradiola u seksualnom uzbuđenju može prihvatiti kao ispravan, uloga peptida je nedovoljno jasna jer oni vjerovatno imaju kompleksniju ulogu. U tom smislu, uloga peptida u seksualnom uzbuđenju ostaje neizvesna do daljeg, delimično i zbog višestrukih uticaja i mjesta djelovanja većine od njih.

==Fiziološke reakcije==
{| class=wikitable
|-
!style=&quot;width:50%&quot;|
Muškarci
!Žene
|-
|[[Datoteka:Comparison of flaccid and erect penis.jpg|thumb]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Seksualno uzbuđenje muškarca: S lijeve strane su muške genitalije u pravilnom, neuzbuđenom stanju; s desne strane je  seksualno uzbuđen muškarac, a [[penis]] mu je postao uspravan &lt;/small&gt;
* [[Stimulacija bradavica|Erekcija bradavica]] 
* [[Penis]]na [[nabreklost]] i [[erekcija]]
* [[Dorzalna penisna vena|Penisne vene]] mogu postati izraženije
* Zatezanje i / ili povlačenje [[prepucij]]a često izlažući [[glans penis]]
* Emisija [[preejakulat|preejakulacijske tečnosti]]
* Oticanje [[testis]]a
* Podizanje testisa
* Zatezanje i zadebljanje [[skrotum]]a
* Širenje [[zjenica]]
|
[[Datoteka:Female sexual arousal.JPG|thumb]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt; Seksualno uzbuđenje žene: Na slici na lijevoj strani ženske genitalije su u normalnom stanju. Na desnoj slici žena je seksualno uzbuđena, vulva je mokra i [[labia]] su blago nabrekle.&lt;/small&gt;
*[[Stimulacija bradavica|Erekcija bradavica]]
* [[Podmazivanje vagine]]
* [[Vasokongestija]] zidova [[vagina|vagine]]
*[[Nabreklost]] i [[klitoris|erekcija klitorisa]] i [[labia]]
* Podizanje [[cerviks]]a i [[materica|maternice]]
* [[Efekt šatoracije|Šatoracija]], tj. širenje unutrašnje ⅔ vagine
* Promjena oblika, boje i veličine [[velike stidne usne|labia majora]] i [[male stidne usne|labia minora]]
*Širenje [[zjenica]]
*Širenje [[areola]]
|}

== Procjena genitalnog uzbuđenja ==
{{glavni| Psihofiziologija}}
Jedan od načina za proučavanje seksualnog uzbuđenja kod žena i muškaraca je provođenje seksualnog psihofiziološkog istraživanja u laboratorijskim uvjetima. Ovo polje istraživanja bavi se fizičkim seksualnim reakcijama, skupa sa mentalnim i emocionalnim iskustvima seksualnog uzbuđenja.&lt;ref&gt;Rosen, R.C., &amp; Beck, J. G. ''Patterns of sexual arousal: Psychophysiological processes and clinical application'', New York: Guilford Press&lt;/ref&gt;

=== Preklapanje varijabli mozga i seksualno uzbuđenje ===
Iako među neurolozima postoji neslaganje oko toga je li moguće kategorički razlikovati muški mozak i ženski mozak mjerenjem mnogih njegovih varijabli, neurolozi se slažu da sve pojedine varijable u mozgu pokazuju više individualnih varijacija i preklapanja između spolova nego razlike između spolova. Na primjer, muškarci i žene su sposobni klasificirati seksualne radnje kao seksualne, bez obzira na to jesu li im privlačni ili ne, čineći genitalni odgovor na neprivlačne erotske podražaje jednim mehanizmom. Stoga neurolozi tvrde da kategorija specifičnosti genitalnog odgovora na erotske slike, koja je određena jednim ili malim brojem usko povezanih mehanizama mozga i stoga ne podliježe značajnim multivarijantnim efektima, ne može biti podložna tako velikoj spolnoj razlici kao što je to prividno u pletismografskim studijama. Ovi neurolozi navode postojanje značajne hotimične predrasude među muškarcima, ali ne i ženama, u istraživanju erotike, posebno što je pretjerano predstavljanje erektilne disfunkcije, a ipak potcjenjivanje srama povezanog sa seksualnošću kod dobrovoljaca, u skladu s hipotezom da genitalni odgovor i na seksualnu relevantnost i na žalbu omogućava za jaču erektilnu funkciju od reagiranja samo na žalbu i da se većina muške populacije stidi svojih reakcija na neprivlačne podražaje, što objašnjava odstupanje između izvještaja većine heteroseksualnih parova da je muška erekcija brža od ženskog podmazivanja i pojave na pletismografiji volontera da je žensko podmazivanje barem jednako brzo kao i muška erekcija. Oni također tvrde da je pojava veće individualne varijabilnosti u ženskom genitalnom odgovoru nego u muškom konzistentna s reprezentativnim uzorkom žena i muškim uzorkom podložnim pristranosti koja velik dio pojedinačne varijabilnosti ostavlja neistraženim, uz referencu na neurološko promatranje da sve moždane strukture pokazuju značajnu individualnu varijabilnost u oba spola i da nijedna struktura mozga nije promjenjiva samo kod žena, a ne kod muškaraca.&lt;ref&gt;[http://www.pnas.org/content/112/50/15468.full Sex beyond the genitalia: The human brain mosaic] October 23, 2015&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Multivariate revisit to “sex beyond the genitalia”&lt;/ref&gt;

=== Usklađenost ===
Seksualna uzbuđenost rezultira kombinacijom fizioloških i psiholoških faktora, poput genitalnog seksualnog odgovora i subjektivnog iskustva seksualnog uzbuđenja. Stupanj koji odgovara genitalnom i subjektivnom seksualnom odgovoru naziva se &quot;suglasje&quot;. Istraživanje je pokazalo [[pouzdanost (statistika)|pouzdane]] spolne razlike u usklađenosti seksualnog uzbuđenja, tako da muškarci imaju viši nivo usklađenosti između genitalnog i subjektivnog seksualnog odgovora od žena.&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Suschinsky | first1 = K. D. | last2 = Lalumière | first2 = M. L. | last3 = Chivers | first3 = M. L. | year = 2009 | title = Sex difference in patterns of genital sexual arousal: Measurement artifact or true phenomenon? | url = https://www.semanticscholar.org/paper/5a942da5ac085ab8111fa2cfc339d3038c198727| journal = Archives of Sexual Behavior | volume = 38 | issue = 4| pages = 559–573 | doi=10.1007/s10508-008-9339-8| pmid = 18343987 }}&lt;/ref&gt; Neki istraživači tvrde da se ta razlika u spolovima može pripisati vrsti metoda koji se koristi za procjenu genitalnog odgovora kod žena. Možda postoji razlika u sposobnosti žene da subjektivno opaža [[unutrašnje genitalije|unutrašnje]] u odnosu na [[vanjske genitalije]], mjereno vaginalnom fotopletizmografijom (VPG), ofnosno [[Termografija|termografijom]]. Chivers i kolege&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Chivers | first1 = M. L. | last2 = Seto | first2 = M. C. | last3 = Lalumière | first3 = M. L. | last4 = Laan | first4 = E. | last5 = Grimbos | first5 = T. | year = 2010 | title = Agreement of self-reported and genital measures of sexual arousal in men and women: A meta-analysis | url =https://archive.org/details/sim_archives-of-sexual-behavior_2010-02_39_1/page/5| journal = Archives of Sexual Behavior | volume = 39 | issue = 1| pages = 5–56 | doi = 10.1007/s10508-009-9556-9 | pmid = 20049519 | pmc = 2811244 }}&lt;/ref&gt; našli su da je slaganje muškaraca i žena bilo sličnije kada se termografija koristila kao mjera seksualnog uzbuđenja na genitalijama nego kad se koristio VPG. Međutim, provedeno je nekoliko istraživanja koja koriste termografiju i potrebna su dalja istraživanja kako bi se utvrdilo je li razlika u spolu u skladu s artefaktom ili je istinit fenomen.

==Evolucijski modeli ==
Odnos između gena i ponašanja uopće nije iscrpljen jednosmernim uticajem prvog na drugi. Ponašanje također može da utiče na gene, a ovaj uticaj može se pratiti i u evolucionoj vremenskoj skali i u toku života jednog organizma, pa tako i oblasti seksualnog uzbuđenja. Polazeći od ovoga, smatra se da je kroz evolucijski razvoj, dolazilo i do promjena u oblicima seksualnog odgovora kod živih bića, koji je vremenom postao plastičniji pozitivni modifikator ponašanja povezan sa [[Baldwinov efekt|Baldwinovim efektom]].
 
Kao najbolji primjer je ispoljavanje sekundarnih spolnih karakteristika kod ljudi, kao što je penisoliko uvećanje klitorisa kod žena tokom uzbuđenja i ginekomastija kod muškaraca, što je nekada bio predmet izučavanja selekcije partnera u evoluciji čoveka. Tako je prisustvo ovih osobina, koje izazivaju seksualno uzbuđenje kod potencijalnih partnera, korišteno u studijama međukulturnih razlika u tom pogledu. Drastičan primer za to su i visoke stope sekundarnih spolnih obilježja – dimorfizma u nekim ljudskim populacijama u jugoistočnoj Aziji.. Slični evolucijskii stimulansi su takođe mogli da dovedu i do pojave novih struktura kao što je pseudopenis ženke [[hijena|pjegave hijene]].

==Također pogledajte==
*[[Spol]]
* [[Afrodizijak]]
* [[Erektilno tkivo]]
* [[Golotinja i seksualnost]]
* [[Seksologija]]
* [[Seksualna frustracija]]

== Reference ==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* {{Commons category|Sexual arousal}}

{{DEFAULTSORT:Sexual Arousal}}
[[Kategorija:Seksualnost]]
[[Kategorija:Fiziologija životinja]]</text>
      <sha1>lr2fyj6yn167lagj84l2tfyo4k6os9n</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3940532</id>
      <parentid>3940531</parentid>
      <timestamp>2026-11-11T21:54:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Zaštitio je stranicu &quot;[[Seksualno uzbuđenje]]&quot; ([Uređivanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (ističe 21:54, 12 novembar 2026 (UTC)) [Premještanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno))</comment>
      <origin>3940531</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18853" sha1="lr2fyj6yn167lagj84l2tfyo4k6os9n" xml:space="preserve">[[Datoteka:Martin van Maele - Francion 15.jpg|thumb|[[Martin van Maële]]ova slika ''Francion 15'']]
'''Seksualna ili spolna uzbuđenost''' (također '''seksualno uzbuđenje''') obično je [[uzbuđenje]] [[Seksualnaželja|seksualne želje]] tokom ili u iščekivanju [[seksualne aktivnosti čovJeka|seksualne aktivnosti]]. U tijelu i umu javljaju se brojni fiziološki odgovori kao priprema za [[seksualni odnos]] i nastavljaju se tokom odnosa. Muško uzbuđenje dovešće do [[erekcija|erekcije]], a u [[žensko uzbuđenje|ženskom uzbuđenju]] odgovor organizma su nabrekla seksualna tkiva, kao što su [[Erekcija bradavica|bradavice]], [[vulva]], [[klitoris]], [[vagina|zidovi vagine]] i [[podmazivanje vagine]]. Na seksualno uzbuđenje mogu uticati [[Stimulus (psihologija)|mentalni podražaji]] i [[Stimulus (fiziologija)|fizički podražaji]] kao što je dodir i unutrašnje kolebanje [[hormon]]a.

Seksualno uzbuđenje ima nekoliko faza i ne može dovesti do bilo kakve stvarne seksualne aktivnosti, osim mentalnog uzbuđenja i fizioloških promjena koje ga prate. S obzirom na dovoljnu seksualnu stimulaciju, seksualno uzbuđenje kod ljudi dostiže vrhunac tokom [[orgazam|orgazma]]. Može se slijediti i radi sebe, čak i ako nema orgazma.

==Terminologija==
Postoji nekoliko neformalnosti, izraza i termina za opis seksualnog uzbuđenja, uključujući  pohotu,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.thefreedictionary.com/horny |title=horny - definition of horny by the Free Online Dictionary, Thesaurus and Encyclopedia |publisher=Thefreedictionary.com |access-date=27. 8. 2012}}&lt;/ref&gt; paljenje, uspaljenost, napaljenost, uzavrelost, uključivanje, požudu, sladostrašće i druge.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.synonyms.net/synonym/aroused |title=aroused synonym. |publisher=Synonyms.net |access-date=27. 8. 2012}}&lt;/ref&gt; Stvari koje uzrokuju ljudsko seksualno uzbuđenje nazivaju se &quot;erotskim podražajima&quot; i kolokvijalno poznate kao paljenje ili uspaljenost.

==Erotski podražaji==
{{Glavni|Seksualna stimulacija}}
Ovisno o situaciji, osobu mogu seksualno izazvati razni faktori, fizički i mentalni. Osobu može seksualno uzburkati druga osoba ili određena obilježja te osobe ili neki  objekt. Fizička stimulacija [[erogena zona|erogene zone]] ili djela [[predigra|predigre]] mogu rezultirati uzbuđenjem, posebno ako je praćeno iščekivanjem neposredne seksualne aktivnosti. Seksualnom uzbuđenju može pomoći jedna [[romansa (ljubav)|romantična]] postavka, muzika ili druge umirujuće situacije. Potencijalni podražaji za seksualno uzbuđenje variraju od osobe do osobe i od jednog do drugog vremena, kao i od nivoa uzbuđenja.

Stimulusi se mogu klasificirati u skladu sa smislom: [[čulo dodira|somatosenzorni]] (dodir), vizualni i [[miris|olfaktorni]] (mirisi). Slušni stimulansi su takođe mogući, iako se oni općenito smatraju sekundarnim ulogama u odnosu na ostala tri.  Erotski podražaji koji mogu rezultirati seksualnim uzbuđenjem mogu uključivati razgovor, čitanje, filmove ili slike ili miris ili podešavanje, od kojih bilo koje može kod ljudi stvoriti erotske misli i asocijacije. S obzirom na pravi kontekst, to može dovesti do osobe koja želi fizički kontakt, uključujući [[poljubac]] [[zagrljaj]] i erotsku zonu). To zauzvrat može učiniti da osoba želi direktnu seksualnu stimulaciju [[dojka|dojke]], [[dojka|bradavice]], [[stražnjica|stražnjice]] i / ili [[spolni organ|genitalija]] i dalje [[seksualna aktivnost|seksualne aktivnosti]].
 
Erotski podražaji mogu poticati i iz izvora koji nema veze sa objektom kasnijeg seksualnog interesa. Naprimjer, mnogi ljudi za seksualno uzbuđenje mogu pronaći [[golotinja|golotinju]], [[erotika|erotiku]] ili [[pornografija|pornografiju]].&lt;ref&gt;DeVita-Raeburn, Elizabeth. &quot;[http://www.psychologytoday.com/articles/200512/lust-the-long-haul Lust For The Long Haul]&quot;. Psychology Today. 2008-12-26&lt;/ref&gt; To može podstaći opći seksualni interes koji se zadovoljava seksualnom aktivnošću. Kada se seksualno uzbuđenje postigne upotrebom predmeta ili ovisi o njemu, naziva se [[seksualni fetišizam]] ili u nekim slučajevima [[parafilija]].
Postoji opće uvjerenje da je ženama potrebno više vremena da bi postigle uzbuđenje. Međutim, nedavna naučna istraživanja pokazala su da ne postoji značajna razlika u vremenu u kojem muškarci i žene trebaju biti potpuno uzbuđeni. Naučnici iz  institucije ''McGill University Health Center'' u [[Montreal]]u (u Kanadi) koristili su metod termičkog snimanja da bi zabilježili promjenu bazne [[temperatura|temperature]]  u području genitalija kako bi odredili vrijeme potrebno za seksualno uzbuđenje . Istraživači su proučavali vrijeme potrebno da osoba dosegne vrhunac seksualnog uzbuđenja dok je gledao seksualno eksplicitne filmove ili slike i došli do zaključka da je prosječno ženama i muškarcima potrebno gotovo isto vrijeme za seksualno uzbuđenje – oko 10 minuta.&lt;ref name=intro/&gt;. Vrijeme potrebno za predigru vrlo je individualno i varira od jednog do drugog, ovisno o mnogim okolnostima.&lt;ref name=intro&gt;{{cite web|url=http://edu.love-shop.biz/post/foreplayint.html|title=Your introduction to foreplay|access-date=18. 5. 2007 |archive-url = https://web.archive.org/web/20070618222527/http://edu.love-shop.biz/post/foreplayint.html &lt;!-- Bot retrieved archive --&gt; |archive-date = 18. 6. 2007}}&lt;/ref&gt;

Za razliku od mnogih drugih [[životinja]], [[ljudi]] nemaju [[sezona parenja|sezonu parenja]], a oba spola potencijalno su sposobna za seksualno uzbuđenje tokom cijele godine.

==Faze uzbuđenja==
Seksualno uzbuđenje, manifestuje se na različite načine kod muškaraca i žena, i pri tome prolazi kroz sledeće faze.
[[Datoteka:Human_genital_sexual_response.jpg|thumb|250px|U fazi seksualnog uzbuđenja dolazi do povišenog [[krvni pritisak|krvnog pritiska]] u genitalijama. To dovodi do nabreknuća [[penis]]a (gore) ili [[klitoris]]a i [[stidne usne|stidnih usana]] (dno).]]

===Seksualno uzbuđenje muškaraca===
Muškarac može započeti seskulno uzbuđenje i prije fizičkog kontakta sa partnerom, pogledom partnera ili njegovih genitalija, čitanjem ili gledanjem pornografskih ili erotskih sadržaja i erotskim mislima.
Kod muškarca nastaje inicijalna faza seksualnog uzbuđenja u vidu erekcije spolnog organa.

U nastavku, seksualno uzbuđenje ja praćeno pojavom slabije sekrecije na [[glans penis|glaviću penisa]].

Uz dalje intenziviranje seksualnog uzbuđenja, uz maksimalnu erekciju i seksualne nadražaje muškarac je spreman za seksualni odnos.
Tokom penetracije (ili masturbacije) uzbuđenje dodatno raste i osoba postepeno dostiže [[orgazam]].&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Janssen | first1 = E. | last2 = McBride | first2 = K. R. | last3 = Yarber | first3 = W. | last4 = Hill | first4 = B. J. | last5 = Butler | first5 = S. M. | year = 2008 | title = Factors that influence sexual arousal in men: A focus group study | url = https://www.semanticscholar.org/paper/6d8734ea1333fdcc953fecc21c28650b4508a057| journal = Archives of Sexual Behavior | volume = 37 | issue = 2| pages = 252–265 | doi=10.1007/s10508-007-9245-5 | pmid=18040768}}&lt;/ref&gt;

===Seksualno uzbuđenje žena===
Žena također može započeti seskulno uzbuđenje i prije fizičkog kontakta sa partnerom, pogledom partnera ili njegovih genitalija, čitanjem ili gledanjem pornografskih ili erotskih sadržaja i erotskim mislima.

Seksualno uzbuđenje kod žene razvija se polahko, načešće nakon poljubaca i stimulacije erogenih zona, [[dojka|dojki]] i [[klitoris]]a
Rast osećaja uzbuđenja praćen je dubljim disanjem, stenjanjem i lupanjem srca.
U danjem toku uzbuđenja počinje vlaženje [[vagina|vagine]].
Žena počinje da se kreće i pravi senzualnije i izazovne pokrete, kako bi pokazala da je spremna za seksualni akt.

Tokom seksualnog čina (ili masturbacije) seksualno uzbuđenje postepeno sve više raste i vodi u [[orgazam]]  ili seksualno zadovoljavanje.

==Djelovanje hormona==
Na seksualno uzbuđenje utiče nekoliko [[hormon]]a, uključujući [[testosteron]], [[kortizol]], [[estradiol]] i [[peptid]]e. Značaj uticaja testosterona, estradiola i određenih peptida ([[oksitocin]]a, [[endorfin]]a i [[prolaktin]]a) na seksualno uzbuđenje kod ljudi je uglavnom je poznato. Na to su ukazala i dodatna istraživanja ponašanja tokom seksualnog uzbuđenja, na osnovu brojnih snimanja, koja su otkrila raspodjelu gonadalnih steroida u moždanim receptorima.

Međutim, specifične uloge ovih hormona nisu sasvim razjašnjene. Testosteron je najčešće proučavani hormon u naukama o seksualnosti. On ima ključnu ulogu u seksualnom uzbuđenju kod muškaraca, sa snažnim efektima na mehanizme centralnog uzbuđenja. Da testosteron ima takvu ulogu kod odraslog muškarca, dokazuju studija sprovedenim na hipogonadnim i eugonadnim muškarcima. Međutim, uloga testosterona u razvoju seksualnog uzbuđenja, kod starijih muškarca, manje je jasna, kao i mogući uticaj testosterona na neseksualne efekate starijih osoba, koji možda indirektno utiču i na seksualno uzbuđenje.

Veza između testosterona i seksualnog uzbuđenja je složenija kod žena, a i manje konzistentna. Jedna od mogućih objašnjenja je veća varijabilnost žena u reakciji na testosteron. Istraživanja su pokazala da se razina testosterona povećava kao posljedica seksualnih reakcija kod žena koje ne koriste hormonsku kontracepciju. Također, žene koje učestvuju u poliandrijskim odnosima imaju viši nivo testosterona. Ipak, i dalje je nejasno da li više razine testosterona izaziva povećano uzbuđenje ili učestaliji seksualni odnosi, a seksualna aktivnost sa više partnera uzrokuje povećanje razine testosterona. Nedosljedni rezultati istraživanja upućuju na mogućnost da, iako testosteron može imati ulogu u seksualnosti nekih žena, njegovi efekti mogu biti nejasni, zbog brojnih psiholoških ili afektivnih i drugih  faktora.
Uloga peptida u seksualnom uzbuđenju ostaje neizvesna do daljeg, delimično zbog višestrukih mehanizama i mesta djelovanja većine od njih. Dok izgleda da  endorfini imaju oba efekta, i ekscitacijski i inhibitorni, prolaktin je predložen kao inhibicijski faktor koji djeluje  direktnom inhibicijom dopaminergične aktivnosti, ali predloženi dokazi za takvo djelovanje su neuverljivi.

Dok se tradicijski koncept o dejstvu spolnih hormona, prije svega ulozi testosterona i estradiola u seksualnom uzbuđenju može prihvatiti kao ispravan, uloga peptida je nedovoljno jasna jer oni vjerovatno imaju kompleksniju ulogu. U tom smislu, uloga peptida u seksualnom uzbuđenju ostaje neizvesna do daljeg, delimično i zbog višestrukih uticaja i mjesta djelovanja većine od njih.

==Fiziološke reakcije==
{| class=wikitable
|-
!style=&quot;width:50%&quot;|
Muškarci
!Žene
|-
|[[Datoteka:Comparison of flaccid and erect penis.jpg|thumb]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Seksualno uzbuđenje muškarca: S lijeve strane su muške genitalije u pravilnom, neuzbuđenom stanju; s desne strane je  seksualno uzbuđen muškarac, a [[penis]] mu je postao uspravan &lt;/small&gt;
* [[Stimulacija bradavica|Erekcija bradavica]] 
* [[Penis]]na [[nabreklost]] i [[erekcija]]
* [[Dorzalna penisna vena|Penisne vene]] mogu postati izraženije
* Zatezanje i / ili povlačenje [[prepucij]]a često izlažući [[glans penis]]
* Emisija [[preejakulat|preejakulacijske tečnosti]]
* Oticanje [[testis]]a
* Podizanje testisa
* Zatezanje i zadebljanje [[skrotum]]a
* Širenje [[zjenica]]
|
[[Datoteka:Female sexual arousal.JPG|thumb]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt; Seksualno uzbuđenje žene: Na slici na lijevoj strani ženske genitalije su u normalnom stanju. Na desnoj slici žena je seksualno uzbuđena, vulva je mokra i [[labia]] su blago nabrekle.&lt;/small&gt;
*[[Stimulacija bradavica|Erekcija bradavica]]
* [[Podmazivanje vagine]]
* [[Vasokongestija]] zidova [[vagina|vagine]]
*[[Nabreklost]] i [[klitoris|erekcija klitorisa]] i [[labia]]
* Podizanje [[cerviks]]a i [[materica|maternice]]
* [[Efekt šatoracije|Šatoracija]], tj. širenje unutrašnje ⅔ vagine
* Promjena oblika, boje i veličine [[velike stidne usne|labia majora]] i [[male stidne usne|labia minora]]
*Širenje [[zjenica]]
*Širenje [[areola]]
|}

== Procjena genitalnog uzbuđenja ==
{{glavni| Psihofiziologija}}
Jedan od načina za proučavanje seksualnog uzbuđenja kod žena i muškaraca je provođenje seksualnog psihofiziološkog istraživanja u laboratorijskim uvjetima. Ovo polje istraživanja bavi se fizičkim seksualnim reakcijama, skupa sa mentalnim i emocionalnim iskustvima seksualnog uzbuđenja.&lt;ref&gt;Rosen, R.C., &amp; Beck, J. G. ''Patterns of sexual arousal: Psychophysiological processes and clinical application'', New York: Guilford Press&lt;/ref&gt;

=== Preklapanje varijabli mozga i seksualno uzbuđenje ===
Iako među neurolozima postoji neslaganje oko toga je li moguće kategorički razlikovati muški mozak i ženski mozak mjerenjem mnogih njegovih varijabli, neurolozi se slažu da sve pojedine varijable u mozgu pokazuju više individualnih varijacija i preklapanja između spolova nego razlike između spolova. Na primjer, muškarci i žene su sposobni klasificirati seksualne radnje kao seksualne, bez obzira na to jesu li im privlačni ili ne, čineći genitalni odgovor na neprivlačne erotske podražaje jednim mehanizmom. Stoga neurolozi tvrde da kategorija specifičnosti genitalnog odgovora na erotske slike, koja je određena jednim ili malim brojem usko povezanih mehanizama mozga i stoga ne podliježe značajnim multivarijantnim efektima, ne može biti podložna tako velikoj spolnoj razlici kao što je to prividno u pletismografskim studijama. Ovi neurolozi navode postojanje značajne hotimične predrasude među muškarcima, ali ne i ženama, u istraživanju erotike, posebno što je pretjerano predstavljanje erektilne disfunkcije, a ipak potcjenjivanje srama povezanog sa seksualnošću kod dobrovoljaca, u skladu s hipotezom da genitalni odgovor i na seksualnu relevantnost i na žalbu omogućava za jaču erektilnu funkciju od reagiranja samo na žalbu i da se većina muške populacije stidi svojih reakcija na neprivlačne podražaje, što objašnjava odstupanje između izvještaja većine heteroseksualnih parova da je muška erekcija brža od ženskog podmazivanja i pojave na pletismografiji volontera da je žensko podmazivanje barem jednako brzo kao i muška erekcija. Oni također tvrde da je pojava veće individualne varijabilnosti u ženskom genitalnom odgovoru nego u muškom konzistentna s reprezentativnim uzorkom žena i muškim uzorkom podložnim pristranosti koja velik dio pojedinačne varijabilnosti ostavlja neistraženim, uz referencu na neurološko promatranje da sve moždane strukture pokazuju značajnu individualnu varijabilnost u oba spola i da nijedna struktura mozga nije promjenjiva samo kod žena, a ne kod muškaraca.&lt;ref&gt;[http://www.pnas.org/content/112/50/15468.full Sex beyond the genitalia: The human brain mosaic] October 23, 2015&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Multivariate revisit to “sex beyond the genitalia”&lt;/ref&gt;

=== Usklađenost ===
Seksualna uzbuđenost rezultira kombinacijom fizioloških i psiholoških faktora, poput genitalnog seksualnog odgovora i subjektivnog iskustva seksualnog uzbuđenja. Stupanj koji odgovara genitalnom i subjektivnom seksualnom odgovoru naziva se &quot;suglasje&quot;. Istraživanje je pokazalo [[pouzdanost (statistika)|pouzdane]] spolne razlike u usklađenosti seksualnog uzbuđenja, tako da muškarci imaju viši nivo usklađenosti između genitalnog i subjektivnog seksualnog odgovora od žena.&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Suschinsky | first1 = K. D. | last2 = Lalumière | first2 = M. L. | last3 = Chivers | first3 = M. L. | year = 2009 | title = Sex difference in patterns of genital sexual arousal: Measurement artifact or true phenomenon? | url = https://www.semanticscholar.org/paper/5a942da5ac085ab8111fa2cfc339d3038c198727| journal = Archives of Sexual Behavior | volume = 38 | issue = 4| pages = 559–573 | doi=10.1007/s10508-008-9339-8| pmid = 18343987 }}&lt;/ref&gt; Neki istraživači tvrde da se ta razlika u spolovima može pripisati vrsti metoda koji se koristi za procjenu genitalnog odgovora kod žena. Možda postoji razlika u sposobnosti žene da subjektivno opaža [[unutrašnje genitalije|unutrašnje]] u odnosu na [[vanjske genitalije]], mjereno vaginalnom fotopletizmografijom (VPG), ofnosno [[Termografija|termografijom]]. Chivers i kolege&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Chivers | first1 = M. L. | last2 = Seto | first2 = M. C. | last3 = Lalumière | first3 = M. L. | last4 = Laan | first4 = E. | last5 = Grimbos | first5 = T. | year = 2010 | title = Agreement of self-reported and genital measures of sexual arousal in men and women: A meta-analysis | url =https://archive.org/details/sim_archives-of-sexual-behavior_2010-02_39_1/page/5| journal = Archives of Sexual Behavior | volume = 39 | issue = 1| pages = 5–56 | doi = 10.1007/s10508-009-9556-9 | pmid = 20049519 | pmc = 2811244 }}&lt;/ref&gt; našli su da je slaganje muškaraca i žena bilo sličnije kada se termografija koristila kao mjera seksualnog uzbuđenja na genitalijama nego kad se koristio VPG. Međutim, provedeno je nekoliko istraživanja koja koriste termografiju i potrebna su dalja istraživanja kako bi se utvrdilo je li razlika u spolu u skladu s artefaktom ili je istinit fenomen.

==Evolucijski modeli ==
Odnos između gena i ponašanja uopće nije iscrpljen jednosmernim uticajem prvog na drugi. Ponašanje također može da utiče na gene, a ovaj uticaj može se pratiti i u evolucionoj vremenskoj skali i u toku života jednog organizma, pa tako i oblasti seksualnog uzbuđenja. Polazeći od ovoga, smatra se da je kroz evolucijski razvoj, dolazilo i do promjena u oblicima seksualnog odgovora kod živih bića, koji je vremenom postao plastičniji pozitivni modifikator ponašanja povezan sa [[Baldwinov efekt|Baldwinovim efektom]].
 
Kao najbolji primjer je ispoljavanje sekundarnih spolnih karakteristika kod ljudi, kao što je penisoliko uvećanje klitorisa kod žena tokom uzbuđenja i ginekomastija kod muškaraca, što je nekada bio predmet izučavanja selekcije partnera u evoluciji čoveka. Tako je prisustvo ovih osobina, koje izazivaju seksualno uzbuđenje kod potencijalnih partnera, korišteno u studijama međukulturnih razlika u tom pogledu. Drastičan primer za to su i visoke stope sekundarnih spolnih obilježja – dimorfizma u nekim ljudskim populacijama u jugoistočnoj Aziji.. Slični evolucijskii stimulansi su takođe mogli da dovedu i do pojave novih struktura kao što je pseudopenis ženke [[hijena|pjegave hijene]].

==Također pogledajte==
*[[Spol]]
* [[Afrodizijak]]
* [[Erektilno tkivo]]
* [[Golotinja i seksualnost]]
* [[Seksologija]]
* [[Seksualna frustracija]]

== Reference ==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* {{Commons category|Sexual arousal}}

{{DEFAULTSORT:Sexual Arousal}}
[[Kategorija:Seksualnost]]
[[Kategorija:Fiziologija životinja]]</text>
      <sha1>lr2fyj6yn167lagj84l2tfyo4k6os9n</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Aortni luk</title>
    <ns>0</ns>
    <id>468388</id>
    <revision>
      <id>3940668</id>
      <parentid>3884988</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T05:48:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940668</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11600" sha1="6bjiyw5p4j0rlopabg4h36u5r6nam13" xml:space="preserve">{{for|embionska struktura|Aortni lukovi}}
{{Infokutija anatomija
| Ime        = Aortni luk
| Latinski       = ''Arcus aortae''
| Image       = Gray506.svg
| Caption     = Aortni luk ima tri grane: [[brahiocefalno stablo]], likeva [[zajeknička karotidna arterija]] i lijeva [[subklavikulska arterija]].
| Image2      = Gray505.png
| Caption2    = Aortni luk i njegove grane, ''[[in situ]]''
| BranchFrom  = [[Uzlazna aorta]]
| BranchTo    =
* [[Brahiocefalna arterija|Brahiocefalno stablo]]
* [[Zajednička karotidna arterija|Lijeva zajednička karotidna arterija]]
* [[Potklavikulska arterija|Lijeva potklavikulska arterija]], nastavlja se kao  [[silazna aorta]], [[grudna a silazna aorta|grudni dio]]
| Vein        = Kombinacija  [[gornja šuplja vena|gornje]] i [[donja šuplja vena|donje]] [[šuplje vene]]
| Precursor   = [[Aortni lukovi|Četvrta lijeva ždrijalna arterija]]
| Supplies    = Iz nenih grana, snabdijeva se gornji dio tijela, [[ruka|ruke]] [[glava]] i [[vrat]]. Kao dio [[aorta|aorte]], cijelo telo, sa izuzetkom respiratorne zone [[pluća]] i [[srce|srca]].
 }}

'''Aortni luk''', '''luk aorte''' ili '''poprečni aortni luk'''&lt;ref&gt;[http://www.merriam-webster.com/dictionary/aortic Entry &quot;aortic&quot;] in ''[http://www.merriam-webster.com/ Merriam-Webster Online Dictionary]''.&lt;/ref&gt; je dio [[aorta|aorte]], između [[uzlazna aorta|uzlazne]] i [[silazna aorta|silazne aorte]]. Luk vodi unatrag, tako da na kraju prolazi lijevo od [[dušnik]]a.

== Struktura ==
Na ćelijskoj razini, aorta i njen luk  sastoje se od tri sloja: 
*''[[tunica intima]]'', koji okružuje lumen i sastoji se od jednostavnih ćelija skvamoznog epitela; 
*''[[tunica media]]'', sastavljena od glatkih mišićnih ćelija i elastičnih vlakana; i 
*''[[tunica externa|tunica adventitia]]'', sastavljena od rastresitih [[kolagen]]skih vlakana.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www2.highlands.edu/academics/divisions/scipe/biology/faculty/harnden/2122/notes/cvbv.htm|title=The Cardiovascular System (Blood Vessels)|website=www2.highlands.edu|access-date=22. 4. 2017|archive-date=3. 5. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180503013814/http://www2.highlands.edu/academics/divisions/scipe/biology/faculty/harnden/2122/notes/cvbv.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Inerviran [[baroreceptor|barometrijskim]] nervnim završecima, luk aorte odgovoran je za osjećanje promjene u proširenju  zidova krvotoka , izazivajući promjene u srčanom ritmu, radi kompenzacije promjena [[krvni pritisak|krvnog pritiska]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://users.atw.hu/blp6/BLP6/HTML/C0189780323045827.htm|title=Printed from STUDENT CONSULT: Berne and Levy Physiology 6E - The Online Medical Library for Students plus USMLE Steps 123 (ver. 2.9)|last=webmaster@studentconsult.com|website=users.atw.hu|access-date=22. 4. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170117155310/http://users.atw.hu/blp6/BLP6/HTML/C0189780323045827.htm|archive-date=17. 1. 2017|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

[[Aorta]] počinje u razini gornje granice druge [[sternorebarni zglob|sternorebarnog zgloba]] desne strane i u početku ide prema gore, unatrag i lijevo ispred [[dušnik]]a; zatim putuje unatrag, njegovom lijevom stranom i konačno prolazi lijevom stranom tijela četvrtog [[grudni pršljenovi|grudnog pršljen]].&lt;ref name=&quot;Kulkarni2006&quot;/&gt; Na ovom mjestu, luk aorte nastavlja se kao [[silazna aorta]].&lt;ref name=&quot;Kulkarni2006&quot; /&gt;{{rp|214}}&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Singh|first1=Inderbir|title=Textbook of anatomy|date=2011|publisher=Jaypee Brothers Medical Publishers|location=New Delhi|isbn=978-9350253823|pages=465|edition=5th}}&lt;/ref&gt;

Luk aorte ima tri grane. Prva i najveća grana luka aorte je [[brahiocefalno stablo]], koje je desno i malo ispred dvije druge grane i potiče iza manubrija grudne kosti. Dalje, od aortenog luka, lijevo od brahiocefalnog stabla potiče [[lijeva zajednička karotidna arterija]], a zatim se penje uz lijevu stranu dušnika i kroz gornji medijastinum.&lt;ref name=GRAYS2005&gt;{{cite book|last=Drake|first=Richard L.|title=Gray's anatomy for students|url=https://archive.org/details/graysanatomyfors00unse|year=2005|publisher=Elsevier/Churchill Livingstone|location=Philadelphia|isbn=978-0-8089-2306-0|author2=Vogl, Wayne |author3=Tibbitts, Adam W.M. Mitchell  |author4=illustrations by Richard |author5= Richardson, Paul }}&lt;/ref&gt;{{rp|216}} Konačno, [[potključnjačna arterija|lijeva potključnjačna arterija]] odlazi od luka aorte, lijevo od lijeve zajedničke karotidne arterije i penje se, zajedno s lijevom zajedničkom karotidom, kroz gornji medijastinum i duž lijeve strane dušnika. Anatomska varijacija je da lijeva [[kičmenana arterija]] može nastati iz luka aorte, umjesto lijeve subklavikulske arterije.

Aortni luk tvori dvije zakrivljenosti: jednu konveksiju prema gore, a druga  konveksija je  prema naprijed i nalijevo. Njegova gornja granica je obično oko 2,5&amp;nbsp;cm ispod gornje granice do ''[[manubrium sterni]]''.&lt;ref name=Kulkarni2006&gt;{{cite book|last1=Kulkarni|first1=Neeta V.|title=Clinical anatomy for students : problem solving approach|date=2006|publisher=Jaypee Bros. Medical Publishers|location=New Delhi|isbn=978-8180617348|pages=211}}&lt;/ref&gt; Krv teče iz gornje krivine do gornjih dijelova tijela, smještenih iznad srca, odnosno ruku, vrata i glave.

Izlazeći iz srca, grudnana aorta ima u korijenu maksimalni promjer 40&amp;nbsp;mm. Kad postane uzlazna aorta, promjer bi trebao biti 
&lt; 35–38&amp;nbsp;mm, a u luku 30&amp;nbsp;mm. Promjer silazne aorte ne smije biti veći od 25&amp;nbsp;mm.&lt;ref&gt;{{cite journal | pmid = 18572117 | doi=10.1016/j.acra.2008.02.001 | volume=15 | title=Normal thoracic aorta diameter on cardiac computed tomography in healthy asymptomatic adults: impact of age and gender | pmc=2577848 | year=2008 | journal=Acad Radiol | pages=827–34  | last1 = Mao | first1 = SS | last2 = Ahmadi | first2 = N | last3 = Shah | first3 = B | last4 = Beckmann | first4 = D | last5 = Chen | first5 = A | last6 = Ngo | first6 = L | last7 = Flores | first7 = FR | last8 = Gao | first8 = YL | last9 = Budoff | first9 = MJ}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | pmid = 19356429 | doi=10.1016/j.jcmg.2007.11.005 | volume=1 | title=Aortic size assessment by noncontrast cardiac computed tomography: normal limits by age, gender, and body surface area | year=2008 | journal=JACC Cardiovasc Imaging | pages=200–9 | last1 = Wolak | first1 = A | last2 = Gransar | first2 = H | last3 = Thomson | first3 = LE | last4 = Friedman | first4 = JD | last5 = Hachamovitch | first5 = R | last6 = Gutstein | first6 = A | last7 = Shaw | first7 = LJ | last8 = Polk | first8 = D | last9 = Wong | first9 = ND | last10 = Saouaf | first10 = R | last11 = Hayes | first11 = SW | last12 = Rozanski | first12 = A | last13 = Slomka | first13 = PJ | last14 = Germano | first14 = G | last15 = Berman | first15 = DS| doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

Aortni luk nalazi se  unutar [[medijastinum]]a.

=== Razvoj ===
Luk aorte je veza između uzlazne i silazne aorte, a njegov središnji dio,  tokom ranog razvoja,  formira lijevi 4. [[aortni lukovi|aortni luk]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Bamforth|first=Simon D.|last2=Chaudhry|first2=Bill|last3=Bennett|first3=Michael|last4=Wilson|first4=Robert|last5=Mohun|first5=Timothy J.|last6=Van Mierop|first6=Lodewyk H.S.|last7=Henderson|first7=Deborah J.|last8=Anderson|first8=Robert H.|date=1. 3. 2013|title=Clarification of the identity of the mammalian fifth pharyngeal arch artery|journal=Clinical Anatomy|language=en|volume=26|issue=2|pages=173–182|doi=10.1002/ca.22101|pmid=22623372|issn=1098-2353|url=https://eprint.ncl.ac.uk/fulltext.aspx?url=184287/7AD54A38-B35D-477A-9763-226F0551002C.pdf&amp;pub_id=184287}}&lt;/ref&gt;

U [[fetus]]nom periodu, ''[[ductus arteriosus]]'' spaja se s donjim dijelom luka. To omogućava krvi iz desne komore da uglavnom zaobilazi plućne sudove kako se razvijaju.

Završni presjek luka aorte poznat je kao ''aortna prevlaka''. Tako naziva jer je to suženje  aorte koje je posljedica smanjenog protoka krvi u fetusnom životu. Kako se [[lijeva srčana komora]] povećava tokom života, suženje se na kraju širi i postaje normalne veličine. Ako se to ne dogodi, to može rezultirati [[koarktacija aorte|kontrakijama aorte]].&lt;ref name=RUBIN2008&gt;{{cite book |editor1-last=Rubin |editor1-first=Raphael |editor2-last=Strayer |editor2-first=David S. |title=Rubin's Pathology: clinicopathologic foundations of medicine |url=https://archive.org/details/rubinspathologyc0000unse_d1b7 |date=2008 |publisher=Wolters Kluwer/Lippincott Williams &amp; Wilkins |location=Philadelphia [u.a.] |isbn=978-0-7817-9516-6 |page=[https://archive.org/details/rubinspathologyc0000unse_d1b7/page/442 442] |edition=5th}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|editor1=David P. Naidich|editor2=W. Richard Webb|editor3=Nester L. Muller|editor4=Ioannis Vlahos|editor5=Glenn A. Krinsky|title=Computed tomography and magnetic resonance of the thorax|url=https://archive.org/details/computedtomograp0000unse_w8c6|date=2007|publisher=Wolters Kluwer/Lippincott Williams &amp; Wilkins|location=Philadelphia|isbn=978-0-7817-5765-2|page=[https://archive.org/details/computedtomograp0000unse_w8c6/page/100 100]|edition=4th}}&lt;/ref&gt; Tokom fetusnog života,  ''[[ductus arteriosus]]'' povezuje se sa završnim dijelom luka i ''[[ligamentum arteriosum]]'' kada ''ductus arteriosus'' nazaduje.&lt;ref name=RUBIN2008/&gt;

=== Varijacija ===
Postoje tri uobičajene varijacije u načinu grananja arterija od aortnog luka. U oko 75% slučajeva grananje je &quot;normalno&quot;, kao što je gore opisano. Kod nekih osoba lijeva zajednička karotidna arterija potiče od brahiocefalne arterije, a ne od luka aorte. U drugima, brahiocefalna arterija i lijeva zajednička karotidna arterija imaju isto porijeklo.&lt;ref name=&quot;SpacekVeselka2012&quot;&gt;{{cite journal|last1=Spacek|first1=Miloslav|last2=Veselka|first2=Josef|title=Letters to Editor Bovine arch|journal=Archives of Medical Science|volume=8|issue=1|year=2012|pages=166–167|issn=1734-1922|doi=10.5114/aoms.2012.27297|pmid=22457691|pmc=3309453}}&lt;/ref&gt; Ova varijanta se nalazi u približno 20% populacije. U trećoj varijanti, brahiocefalna arterija dijeli se na tri arterije: lijevu zajedničku karotidnu arteriju, desnu zajedničku karotidnu arteriju i desnu potključnu arteriju; ova varijanta se nalazi u oko 7% slučajeva.&lt;ref name=&quot;SpacekVeselka2012&quot; /&gt;

== Klinički značaj ==
'' Aortno dugme '' je istaknuta sjena luka aorte na frontalnom radiografskom snimku [[grudni koš|grudnog koša]].&lt;ref&gt;[http://www.wrongdiagnosis.com/medical/aortic_knob.htm wrongdiagnosis.com &gt; Aortic knob] Citing: Stedman's Medical Spellchecker, 2006 Lippincott Williams &amp; Wilkins.&lt;/ref&gt;

[[Aortopeksija]] je hirurški postupak u kojem je luk aorte fiksiran na [[grudnu kost]], kako bi [[dušnik]] bio otvoren.

== Dodatne slike == 
[[Datoteka:WIKI IMAGE I FINAL.png|thumb|260x260px|Mišji model aortnog luka i aortne grane kod [[pacov]]a vrste ''[[Rattus rattus]]''|left]]
&lt;gallery&gt;
 Gray490.png| Ovdje se može vidjeti luk aorte, sa [[pluća|plućima]] s obje strane i koji izlazi iz [[srce|srca]], dolje.
 Gray793.png| Grana [[nerv lutalac|vagusnog nerva]], povratnog grkljanskog nerva koji prolazi ispod luka aorte. Ovdje se vidi nerv 
&lt;/gallery&gt;

== Reference ==
{{Gray's}}
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{Commons category|Arcus aortae}}
* [http://rad.usuhs.edu/medpix/parent.php3?mode=case_viewer&amp;pt_id=13149&amp;imageid=50357&amp;quiz=no#top  Right Aortic Arch]{{Mrtav link}} Anatomy Teaching Case from MedPix

{{kardiovaskularni sistem}}
{{Srce}}

{{DEFAULTSORT:Aortic Arch}}
[[Kategorija:Angiologija]]
[[Kategorija:Kardiovaskularni sistem]]
[[Kategorija:Anatomija čovjeka]]
[[Kategorija:Anatomija životinja]]</text>
      <sha1>6bjiyw5p4j0rlopabg4h36u5r6nam13</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Among Us</title>
    <ns>0</ns>
    <id>468648</id>
    <revision>
      <id>3940646</id>
      <parentid>3675908</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T04:50:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940646</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21372" sha1="egbwwzl72x8jq4licyvt8253wp98tui" xml:space="preserve">{{Infokutija videoigra
| naziv          = Among Us
| slika          = AmongUs CoverArt.jpg
| veličina_slike = 
| alt_slike      = 
| tekst          = 
| razvijač       = [[InnerSloth]]
| izdavač        = InnerSloth
| distributer    = 
| serijal        = 
| pogon          = 
| platforme      = {{Plainlist|
* [[Android (operativni sistem)|Android]]
* [[iOS]]
* [[Microsoft Windows|Windows]]
}}
| objavljeno     = {{Collapsible list
 | title = 15. 6. 2018.
 | titlestyle = font-weight:normal;background:transparent;text-align:left;
 | '''Android, iOS'''
 | 15. 6. 2018.&lt;ref name=&quot;itchreleaseannouncement&quot;/&gt;
 | '''Windows ([[Itch.io]], beta)'''
 | 17. 8. 2018.&lt;ref name=&quot;itchreleaseannouncement&quot;&gt;{{Cite web|title=PC and Online Released! - Among Us by Innersloth|url=https://innersloth.itch.io/among-us/devlog/45204/pc-and-online-released|last=InnerSloth|website=Itch.io|access-date=11. 9. 2020 |language=en|date=17. 8. 2018|archive-date=21. 9. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200921123216/https://innersloth.itch.io/among-us/devlog/45204/pc-and-online-released|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
 | '''Windows ([[Steam]])'''
 | 16. 11. 2018.&lt;ref name=&quot;outofbeta&quot;&gt;{{Cite web|title=Among Us Out of Beta and Pricing - Among Us by Innersloth|url=https://innersloth.itch.io/among-us/devlog/55343/among-us-out-of-beta-and-pricing|last=InnerSloth|website=Itch.io|date=8. 11. 2018|access-date=27. 9. 2020|language=en|archive-date=6. 9. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200906012540/https://innersloth.itch.io/among-us/devlog/55343/among-us-out-of-beta-and-pricing|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
}}
| žanr           = [[Detektivska igra|Detektivska]]
| režimi         = [[Multiplayer|Višeigračka]]
| režiser        = 
| producent      = 
| dizajner       = Marcus Bromander{{Efn|name=puffballs|Poznatiji pod imenom &quot;Puffballs United&quot;.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;}}&lt;ref name=&quot;innersloth&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;improb&quot;&gt;{{Cite web|last=Grayson|first=Nathan|date=8. 9. 2020|title=Among Us' Improbable Rise To The Top Of Twitch|url=https://www.kotaku.com.au/2020/09/among-us-improbable-rise-to-the-top-of-twitch/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20200909025025/https://www.kotaku.com.au/2020/09/among-us-improbable-rise-to-the-top-of-twitch/|archive-date=9. 9. 2020|access-date=8. 9. 2020|website=Kotaku Australia|language=en-AU}}&lt;/ref&gt;
| programer      = Forest Willard{{Efn|name=fortebass|Poznatiji pod imenom &quot;ForteBass&quot;.&lt;ref name=&quot;:7&quot; /&gt;}}&lt;ref name=&quot;innersloth&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;improb&quot; /&gt;
| umjetnik       = Marcus Bromander{{Efn|name=puffballs}}&lt;br/&gt;Amy Liu&lt;ref name=&quot;innersloth&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;improb&quot; /&gt;
| pisac          = 
| kompozitor     = Marcus Bromander{{Efn|name=puffballs}}
| kabinet        = 
| arkadni_sistem = 
| procesor       = 
| zvuk           = 
| ekran          = 
}}
'''''Among Us'''''{{Efn|Igra se zove '''''Among Us!''''' na [[App Store (iOS)|App Storeu]] za [[iOS]].&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Among Us!|url=https://apps.apple.com/us/app/among-us/id1351168404|access-date=13. 9. 2020|website=iOS App Store|language=en-us|archive-date=21. 9. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200921123216/https://apps.apple.com/us/app/among-us/id1351168404|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Kad su dali intervju medijima o nastavku, programeri su igri dodijelili [[retronim]] '''''Among Us 1'''''.&lt;ref name=&quot;sequelannouncement&quot;&gt;{{Cite web|last=InnerSloth|first=|date=18. 8. 2020|title=Among Us 2 - Among Us by Innersloth|url=https://innersloth.itch.io/among-us/devlog/171026/among-us-2|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20200921123307/https://innersloth.itch.io/among-us/devlog/171026/among-us-2|archive-date=21. 9. 2020|access-date=9. 9. 2020|website=Itch.io|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;gamerantsequel&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;techraptorsequel&quot;&gt;{{Cite web|last=Perrault|first=Patrick|date=18. 8. 2020|title=Among Us 2 Announced|url=https://techraptor.net/gaming/news/among-us-2-announced|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20200909025029/https://techraptor.net/gaming/news/among-us-2-announced|archive-date=9. 9. 2020|access-date=8. 9. 2020|website=TechRaptor|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;sequelsomag&quot;&gt;{{Cite web|last=Manson|first=Leonard|date=4. 9. 2020|title=Among Us 2 confirmed for PC and mobile; first details|url=https://www.somagnews.com/among-us-2-confirmed-for-pc-and-mobile-first-details/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20200904223822/https://www.somagnews.com/among-us-2-confirmed-for-pc-and-mobile-first-details/|archive-date=4. 9. 2020|access-date=8. 9. 2020|website=Somag News|language=en-US}}&lt;/ref&gt;|name=|group=}} jest [[Multiplayer|višeigračka]] detektivska igra koju je razvio i objavio [[Sjedinjene Američke Države|američki]] studio InnerSloth 15. juna 2018.&lt;ref name=&quot;innersloth&quot;&gt;{{Cite web|title=About|url=http://www.innersloth.com/About.php|access-date=9. 9. 2020|website=InnerSloth|archive-date=21. 9. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200921123217/http://www.innersloth.com/About.php|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Igra se odvija na jednoj od tri lokacije u svemiru i igrači mogu biti u jednoj od dviju uloga: članovi posade ili uljezi, s tim da su većina članovi posade, a jedan do tri igrača uljezi, u zavisnosti od postavki partije. Dužnosti članova posade jesu da otkriju ko su uljezi, riješe ih se i završe zadatke koji su im dodijeljeni, dok je cilj uljeza da neprimjetno ubiju članove posade.

Premda prvobitno nije bila popularna, doživjela je rast popularnosti sredinom 2020. zahvaljujući popularnim [[YouTube]]rima i streamerima na [[Twitch.tv|Twitchu]]. U augustu 2020. najavljen je nastavak, ''Among Us 2'', ali je mjesec dana kasnije otkazan da bi se studio mogao usredotočiti na poboljšanje originalne verzije igre.&lt;ref name=&quot;:13&quot;&gt;
* {{Cite news|date=24. 9. 2020|title=The game that's so popular, it can't have a sequel|language=en-GB|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/newsbeat-54277123|access-date=24. 9. 2020|archive-date=24. 9. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200924152951/https://www.bbc.com/news/newsbeat-54277123|url-status=live}}
* {{Cite web|last=Oloman|first=Jordan|title=Among Us 2 Cancelled, New Content Headed to Among Us 1|url=https://www.ign.com/articles/among-us-2-cancelled-among-us-1-updates|language=en|access-date=24. 9. 2020|date=24. 9. 2020|website=IGN|archive-date=24. 9. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200924135125/https://www.ign.com/articles/among-us-2-cancelled-among-us-1-updates|url-status=live}}
* {{Cite web|last=Carpenter|first=Nicole|date=24. 9. 2020|title=Among Us 2 canceled — but don’t worry|url=https://www.polygon.com/2020/9/24/21454185/among-us-2-canceled-innersloth-game|access-date=24. 9. 2020|website=Polygon|language=en|archive-date=24. 9. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200924153209/https://www.polygon.com/2020/9/24/21454185/among-us-2-canceled-innersloth-game|url-status=live}}
* {{Cite web|last=Plunkett|first=Luke|date=23. 9. 2020|title=Among Us 2 Cancelled One Month After It Was Announced|url=https://kotaku.com/among-us-2-cancelled-one-month-after-it-was-announced-1845160536|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20200923234103/https://kotaku.com/among-us-2-cancelled-one-month-after-it-was-announced-1845160536|archive-date=23. 9. 2020|access-date=24. 9. 2020|website=Kotaku|language=en-us}}
* {{Cite web|last=Prescott|first=Shaun|date=23. 9. 2020|title=Among Us 2 cancelled in favour of ongoing work on the current game|url=https://www.pcgamer.com/among-us-2-cancelled-in-favour-of-ongoing-work-on-the-current-game/|access-date=24. 9. 2020|website=PC Gamer|language=en-US|archive-date=24. 9. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200924125705/https://www.pcgamer.com/among-us-2-cancelled-in-favour-of-ongoing-work-on-the-current-game/|url-status=live}}
* {{Cite web|last=Peters|first=Jay|date=23. 9. 2020|title=Among Us is so popular that its developers just canceled the sequel|url=https://www.theverge.com/2020/9/23/21453499/among-us-2-sequel-popular-canceled-developers-innersloth|access-date=24. 9. 2020|website=The Verge|language=en|archive-date=24. 9. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200924030235/https://www.theverge.com/2020/9/23/21453499/among-us-2-sequel-popular-canceled-developers-innersloth|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:15&quot;&gt;{{Cite web|last=Kent|first=Emma|date=24. 9. 2020|title=Among Us 2 cancelled as devs focus on original title|url=https://www.eurogamer.net/articles/2020-09-24-among-us-2-cancelled-as-devs-focus-on-original-title|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20200925235536/https://www.eurogamer.net/articles/2020-09-24-among-us-2-cancelled-as-devs-focus-on-original-title|archive-date=25. 9. 2020|access-date=24. 9. 2020|website=Eurogamer}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:12&quot;&gt;{{cite web|first=|date=23. 9. 2020|title=The Future of Among Us|url=https://innersloth.itch.io/among-us/devlog/181107/the-future-of-among-us|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20200924084429/https://innersloth.itch.io/among-us/devlog/181107/the-future-of-among-us|archive-date=24. 9. 2020|access-date=23. 9. 2020|last=InnerSloth|website=Itch.io}}&lt;/ref&gt;

== Doživljaj igre ==
U igri učestvuju najmanje četiri osobe, a najviše njih deset. Nasumičnim izborom na početku partije jedan, dva ili tri igrača mogu biti uljezi (u zavisnosti od postavki), dok su ostali članovi posade. Radnja se odvija na jednoj od tri [[Nivo (videoigre)|karte]]: svemirskom brodu (The Skeld), sjedištu kompanije Mira (Mira HQ) i planetarnoj bazi (Polus).&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web|last=Lugris|first=Mark|date=9. 9. 2020|title=InnerSloth's Party Game Among Us Reaches 1.5 Million Simultaneous Players|url=https://www.thegamer.com/among-us-1-5-million-players-simultaneous-innersloth-party-game/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20200921123233/https://www.thegamer.com/among-us-1-5-million-players-simultaneous-innersloth-party-game/|archive-date=21. 9. 2020|access-date=9. 9. 2020|website=TheGamer|language=en-US}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt; Članovi posade dobijaju zadatke, poput popravljanja žica i punjenja benzina, koje obavljaju u vidu [[Mini igra|mini igara]]. Uljezi dobijaju spisak lažnih zadataka koji im pomaže da se bolje uklope među članove posade; također mogu sabotirati pojedine sisteme na karti, kretati se ventilacijskim otvorima, vidjeti ko su drugi uljezi, zaključavati vrata (ne odnosi se na kartu Mira HQ jer nema vrata) i ubijati članove posade. Ako igrač umre, postaje duh; duhovi se mogu kretati kroz zidove, završiti preostale zadatke, ali su nevidljivi drugim igračima koji su živi (s tim da se duhovi mogu međusobno vidjeti).&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|last=Pearson|first=Craig|date=27. 8. 2020|title=Among Us has made a lying murderer out of me|url=https://www.rockpapershotgun.com/2020/08/27/among-us-has-made-lying-murderer-out-of-me/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20200909025037/https://www.rockpapershotgun.com/2020/08/27/among-us-has-made-lying-murderer-out-of-me/|archive-date=9. 9. 2020|access-date=8. 9. 2020|website=Rock, Paper, Shotgun|language=en-US}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|last=Lau|first=Evelyn|date=8. 9. 2020|title='Among Us': what to know about the online survival game that's all about deceit|url=https://www.thenational.ae/arts-culture/among-us-what-to-know-about-the-online-survival-game-that-s-all-about-deceit-1.1074482|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20200909024952/https://www.thenational.ae/arts-culture/among-us-what-to-know-about-the-online-survival-game-that-s-all-about-deceit-1.1074482|archive-date=9. 9. 2020|access-date=8. 9. 2020|website=The National|language=en}}&lt;/ref&gt; Bez obzira na to što je pogled igre odozgo nadolje, svi igrači, osim duhova, imaju ograničeno [[vidno polje]].&lt;ref&gt;{{Cite web|last=Paez|first=Danny|title=3 'Among Us' ghost tips to help your team win from beyond the grave|url=https://www.inverse.com/gaming/among-us-ghost-tips-how-to-win-crewmate-imposter-ejection|access-date=16. 9. 2020|website=Inverse|language=en|archive-date=21. 9. 2020|date=16. 9. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200921123215/https://www.inverse.com/gaming/among-us-ghost-tips-how-to-win-crewmate-imposter-ejection|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite web|last=Penney|first=Andrew|date=16. 9. 2020|title=Among Us Review: A Perfect Way To Ruin Your Friendships|url=https://www.thegamer.com/among-us-review/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20200921123255/https://www.thegamer.com/among-us-review/|archive-date=21. 9. 2020|access-date=16. 9. 2020|website=TheGamer|language=en-US}}&lt;/ref&gt;

Da bi članovi posade pobijedili moraju završiti sve zadatke prije nego što ih uljezi ubiju ili pronaći i riješiti se uljeza. Da bi uljezi pobijedili, moraju ubiti dovoljno članova posade tako da broj uljeza bude istovjetan broju članova posade ili im jedna od &quot;većih&quot; sabotaža mora poći za rukom (brojač u lijevom uglu ekrana mora doći do nule). Dužnost duhova jest da pomognu članovima posade tako što će završiti svoje zadatke (ako su bili članovi posade) ili tako što će sabotirati igrače (ako su bili uljezi). Kad uljez aktivira sabotažu, posljedica može biti neposredna (naprimjer, svjetla će se odmah ugasiti, vrata zatvoriti itd.) ili se može aktivirati odbrojavanje (u ovom se slučaju sabotaža mora sanirati prije nego što brojač na ekranu dođe do nule; u suprotnom će svi članovi posade umrijeti, a uljezi pobijediti). Sabotaže se saniraju na različite načine u zavisnosti od izabrane vrste, a mogu ih sanirati i sami uljezi.&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

Kad igrač nađe leš, može ga prijaviti, što zaustavlja sve druge elemente igre i pokreće grupni sastanak na kojem igrači razgovorom pokušavaju otkriti uljeza.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; Da bi se lakše utvrdio identitet uljeza, postoji nekoliko sistema za praćenje na svakoj karti koji mogu biti od pomoći: sigurnosne kamere na Skeldu,&lt;ref name=&quot;:20&quot;&gt;{{Cite web|last=Marshall|first=Cass|date=21. 9. 2020|title=Among Us fans are calling everything ‘pretty sus,’ and it keeps working|url=https://www.polygon.com/2020/9/21/21449498/among-us-fans-pretty-sus-meme-explained|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20200924153115/https://www.polygon.com/2020/9/21/21449498/among-us-fans-pretty-sus-meme-explained|archive-date=24. 9. 2020|access-date=26. 9. 2020|website=Polygon|language=en}}&lt;/ref&gt; zapisnik prolaza kroz vrata na Mira HQ&lt;ref&gt;{{Cite web|last=Stella|first=Marloes|date=25. 9. 2020|title=Among Us Guide: tips to winning as Crewmates|url=https://www.pcgamesn.com/among-us/guide-tips|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20200927151252/https://www.pcgamesn.com/among-us/guide-tips|archive-date=27. 9. 2020|access-date=26. 9. 2020|website=PCGamesN|language=en-GB}}&lt;/ref&gt; i [[računar]] za provjeru ko je živ, a ko mrtav na Polusu.&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt; Ako neko od igrača dobije većinu glasova, izbacuje ga se s karte i umire (u postavkama partije moguće je namjestiti da se ne otkrije je li izbačeni igrač uljez).&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; Igrači također mogu sazvati vanredni sastanak pritiskom dugmeta na karti.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|last=Marshall|first=Cass|date=11. 9. 2020|title=Why Among Us’ Emergency Meeting is the big social media mood|url=https://www.polygon.com/2020/9/11/21432684/among-us-emergency-meeting-meme-explained|access-date=13. 9. 2020|website=Polygon|language=en|archive-date=21. 9. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200921123243/https://www.polygon.com/2020/9/11/21432684/among-us-emergency-meeting-meme-explained|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|last=Marshall|first=Cass|date=18. 9. 2020|title=New Among Us players keep accidentally outing themselves as aliens|url=https://www.polygon.com/2020/9/18/21445675/among-us-community-memes-new-players-accidental-guilt|access-date=19. 9. 2020|website=Polygon|language=en|archive-date=21. 9. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200921123249/https://www.polygon.com/2020/9/18/21445675/among-us-community-memes-new-players-accidental-guilt|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Komunicira se porukama&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; i to samo tokom sastanaka, s tim da duhovi mogu međusobno razgovarati i tokom glavnog dijela igre.&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Cite web|last=Matthews|first=Emma|date=15. 9. 2020|title=Deceive your friends with these sneaky Among Us tips|url=https://www.pcgamer.com/among-us-imposter-crewmate-tips-guide-emergency-meeting/|access-date=16. 9. 2020|website=PC Gamer|language=en-US|archive-date=21. 9. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200921123245/https://www.pcgamer.com/among-us-imposter-crewmate-tips-guide-emergency-meeting/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt; Iako nema ugrađenog sistema glasovnog razgovora, česta je pojava da se tokom igre koriste programi s tom mogućnosti, kao što je [[Discord]].&lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;{{Cite web|last=Winslow|first=Jeremy|date=18. 9. 2020|title=Among Us PS4, Xbox One Port More Complicated Than You Think|url=https://www.gamespot.com/articles/among-us-ps4-xbox-one-port-more-complicated-than-you-think/1100-6482373/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20200921123303/https://www.gamespot.com/articles/among-us-ps4-xbox-one-port-more-complicated-than-you-think/1100-6482373/|archive-date=21. 9. 2020|access-date=19. 9. 2020|website=GameSpot|language=en-US}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:9&quot;&gt;{{Cite web|last=Paez|first=Danny|date=17. 9. 2020|title=‘Among Us’ dev offers disappointing update on progress for Xbox, PS4 ports|url=https://www.inverse.com/gaming/among-us-xbox-ps4-release-date-update|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20200921123252/https://www.inverse.com/gaming/among-us-xbox-ps4-release-date-update|archive-date=21. 9. 2020|access-date=19. 9. 2020|website=Inverse|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:10&quot;&gt;{{Cite web|last=Matthews|first=Emma|date=25. 8. 2020|title=Why Among Us is the best game to watch on Twitch right now|url=https://www.pcgamer.com/why-among-us-is-the-best-game-to-watch-on-twitch-right-now/|access-date=8. 9. 2020|website=PC Gamer|language=en-US|archive-date=9. 9. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200909025025/https://www.pcgamer.com/why-among-us-is-the-best-game-to-watch-on-twitch-right-now/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Pred početak svake runde moguće je prilagoditi razne parametre igre, poput veličine vidnog polja i broja vanrednih sastanaka.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite web|last=Joseph|first=Funké|date=4. 9. 2020|title=Why Among Us Became One of the Biggest Games on Twitch Two Years After Release|url=https://www.pastemagazine.com/games/among-us/among-us-game-twitch/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20200909025026/https://www.pastemagazine.com/games/among-us/among-us-game-twitch/|archive-date=9. 9. 2020|access-date=8. 9. 2020|website=Paste|language=en}}&lt;/ref&gt; Dostupne su i kozmetičke opcije, poput promjene boje lika, šešira i odjeće,&lt;ref&gt;{{Cite web|last=Wilde|first=Tyler|date=24. 9. 2020|title=How to customize your character in Among Us|url=https://www.pcgamer.com/how-to-customize-your-character-in-among-us/|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=28. 9. 2020|website=PC Gamer|language=en-US}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:19&quot;&gt;{{Cite web|last=Marshall|first=Cass|date=25. 9. 2020|title=Among Us fans are creating their own crewsonas and sweet impostors|url=https://www.polygon.com/2020/9/25/21456451/among-us-fan-crew-sonas-impostor-culture-explained|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20200926185819/https://www.polygon.com/2020/9/25/21456451/among-us-fan-crew-sonas-impostor-culture-explained|archive-date=26. 9. 2020|access-date=27. 9. 2020|website=Polygon|language=en}}&lt;/ref&gt; s tim da se neke od njih plaćaju.&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{Cite web|last=Carless|first=Simon|date=10. 9. 2020|title=Behind the dizzying ride to the top for Among Us|url=https://www.gamasutra.com/blogs/SimonCarless/20200910/369968/Behind_the_dizzying_ride_to_the_top_for_Among_Us.php|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20200921123258/https://www.gamasutra.com/blogs/SimonCarless/20200910/369968/Behind_the_dizzying_ride_to_the_top_for_Among_Us.php|archive-date=21. 9. 2020|access-date=16. 9. 2020|website=Gamasutra|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;gamerantsequel&quot;&gt;{{Cite web|last=Brian|first=Renadette|date=19. 8. 2020|title=Among Us 2 Announced Following First Game's Huge Surge In Popularity|url=https://gamerant.com/among-us-2-trailer/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20200909025037/https://gamerant.com/among-us-2-trailer/|archive-date=9. 9. 2020|access-date=8. 9. 2020|website=Game Rant|language=en-US}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt;{{Efn|Besplatna mobilna verzija igre ''Among Us'' i verzija za PC sadrže DLC koji se plaća. Međutim, pojedini DLC iz mobilne verzije uključen je u verziju za PC.&lt;ref name=&quot;:7&quot; /&gt;|name=|group=}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.innersloth.com/gameAmongUs.php Zvanični sajt]

[[Kategorija:Videoigre iz 2018.]]
[[Kategorija:Detektivske videoigre]]
[[Kategorija:Videoigre za Android]]
[[Kategorija:Videoigre za iOS]]
[[Kategorija:Videoigre za Windows]]</text>
      <sha1>egbwwzl72x8jq4licyvt8253wp98tui</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Big Bang (muzička grupa)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>469301</id>
    <revision>
      <id>3940782</id>
      <parentid>3827974</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T09:00:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940782</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4831" sha1="ho82hd5xet40fcnnr46a5a3hz5pa5yk" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
| ime                = Big Bang
| slika              = Big_Bang_2016_'MADE'_Press_Conference.png
| slika_veličina     = 
| široka_slika       = 
| alt                = 
| opis               = Big Bang 2016. godine
| pozadina           = skupina
| alias              = 
| porijeklo          = [[Seoul]]
| žanr               = [[K-pop]], [[J-pop]], [[hip hop]]
| karijera           =2006–
| izdavač            = {{flatlist|
* [[YG Entertainment|YG]]
* [[Avex Trax|Avex]]
* [[Warner Music Group|Warner Music Taiwan]]}}
| povezani_umjetnici = {{flatlist|
* [[GD &amp; TOP]]
* [[GD × Taeyang]]
* [[2NE1]]
* [[YG Family]]}}
| veb-sajt           = 
| trenutni_članovi   = *[[T.O.P]]
*[[Taeyang]]
*[[G-Dragon]]
*[[Daesung]]
| bivši_članovi      = [[Seungri]]
}}
'''Big Bang''' je južnokorejska muzička grupa osnovana 2006. godine. Grupu čine pjevači i reperi [[T.O.P]], [[G-Dragon]], [[Daesung]] i [[Taeyang]]. Smatra se jednom od najuspješnijih K-pop grupa. Zbog toga su poznati pod nadimkom „Kraljevi K-popa”.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.straitstimes.com/lifestyle/entertainment/bigbang-is-going-on-tour-get-to-know-the-kings-of-k-pop|title=Bigbang is going on tour: Get to know the kings of K-pop|date=2. 4. 2015|work=[[The Straits Times]]|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150703081359/http://www.straitstimes.com/lifestyle/entertainment/bigbang-is-going-on-tour-get-to-know-the-kings-of-k-pop|archivedate=3. 7. 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://uk.blastingnews.com/showbiz-tv/2015/04/big-bang-the-kings-of-kpop-are-back-00372741.html|title=Bigbang: The kings of k-pop are back|last=Cracan|first=Andreea-Mihaela|date=30. 4. 2015|work=UK Blasting News|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150703081359/http://uk.blastingnews.com/showbiz-tv/2015/04/big-bang-the-kings-of-kpop-are-back-00372741.html|archivedate=3. 7. 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.villagevoice.com/music/k-pop-kings-bigbang-fly-seouls-soul-to-nyc-7777060|title=K-Pop Kings Bigbang Fly Seoul's Soul to NYC|last=Maria|first=Sherman|date=12. 10. 2015|work=[[The Village Voice]]|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20161103234044/http://www.villagevoice.com/music/k-pop-kings-bigbang-fly-seouls-soul-to-nyc-7777060|archivedate=3. 11. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.vibe.com/2015/10/review-big-bang-performs-first-us-show-in-3-years/|title=Review: Kings of K-Pop Bigbang Performs First U.S. Show In 3 Years|last=Lee|first=David|date=13. 10. 2015|work=[[Vibe (časopis)|Vibe]]|url-status=live|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150703081359/http://www.vibe.com/2015/10/review-big-bang-performs-first-us-show-in-3-years/|archivedate=3. 7. 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.usatoday.com/story/life/entertainthis/2016/04/21/bigbang-biggest-boy-band-world-you-probably-havent-heard/83197506/|title=BIGBANG: The biggest boy band in the world you probably haven't heard of|last=Bui|first=Hoai-Tran|date=21. 4. 2016|newspaper=[[USA Today]]|quote=BIGBANG -- unofficially called the “kings of K-pop” -- are old pros in the increasingly youthful K-pop industry, still beating out newbie boybands and girl groups every year in both awards and album sales.|url-status=live|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150703081359/https://www.usatoday.com/story/life/entertainthis/2016/04/21/bigbang-biggest-boy-band-world-you-probably-havent-heard/83197506/|archivedate=3. 7. 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://edition.cnn.com/2017/02/16/entertainment/south-korea-k-pop/index.html?sr=twCNN021717south-korea-k-pop0216AMStoryPhoto&amp;linkId=34595575|title=K-pop's growing pains: Why Asia's biggest bands are splitting up|last=Liu|first=Marian|date=18. 2. 2017|publisher=[[CNN]]|quote=In January, 'Kings of K-pop' Big Bang played their last concert before going on hiatus -- after dominating the charts for 10 years.|url-status=live|archiveurl=https://web.archive.org/web/20170730080841/http://edition.cnn.com/2017/02/16/entertainment/south-korea-k-pop/index.html?sr=twCNN021717south-korea-k-pop0216AMStoryPhoto&amp;linkId=34595575|archivedate=30. 7. 2017}}&lt;/ref&gt; Do sada su izdali osam studijskih albuma.

== Diskografija ==
{{Main|Diskografija grupe Big Bang}}
'''Korejski albumi'''
* ''[[Bigbang Vol.1]]'' (2006)
* ''[[Remember (album grupe Big Bang)|Remember]]'' (2008)
* ''[[Made (album grupe Big Bang)|Made]]'' (2016)
'''Japanski albumi'''
* ''[[Number 1 (album grupe Big Bang)|Number 1]]'' (2008)
* ''[[Big Bang (album grupe Big Bang)|Big Bang]]'' (2009)
* ''[[Big Bang 2 (album grupe Big Bang)|Big Bang 2]]'' (2011)
* ''[[Alive (album grupe Big Bang)|Alive]]'' (2012)
* ''[[Made Series]]'' (2016)

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* {{Discogs izvođač}}

{{Stub-muz}}

[[Kategorija:Južnokorejske muzičke grupe]]</text>
      <sha1>ho82hd5xet40fcnnr46a5a3hz5pa5yk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bajandžavin Damdindžav</title>
    <ns>0</ns>
    <id>469616</id>
    <revision>
      <id>3940721</id>
      <parentid>3757371</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T07:50:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940721</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8228" sha1="eik2c9cbc5xov2ohfu3dyrgkywrvy4y" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime               = Bajandžavin Damdindžav
| slika             = 
| država            = {{ZID|Mongolija}}
| datum rođenja     = {{Datum rođenja i godine|1935|11|09}}  
| mjesto rođenja    = [[Huvsgul]]
| država rođenja    = Mongolija
| datum smrti       = 
| mjesto smrti      =
| država smrti      = 
| klub              = 
| trener            = 
&lt;!-- B I A T L O N --&gt;
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup OI         = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|1964]],[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|1968]])
| medalje OI        = '''0''' 
| zlato OI          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup SP         = 
| medalje SP        = 
| zlato SP          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup SK         =  
| pobjede SK        = 
| pobjede SK štafeta= 
| plasman SK        = 
| pobjede u dis     = 
| kraj karijere     = 
&lt;!-- Evropski kup --&gt;
| nastup EK         = 
| pobjede EK        = 
| plasman EK        = 
&lt;!-- N O R D I J S K O    S K I J A NJ E --&gt;
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup OI NS      = '''1''' ([[Nordijsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|1964]])
| medalje OI NS     =
| zlato OI NS       = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup SP NS      =
| medalje SP NS     =
| zlato SP NS       = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup SK NS      =
| pobjede SK NS     =
| plasman SK NS     =
| pobjede u dis NS  =
&lt;!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --&gt;
| status            = neaktivan
&lt;!-- medalje --&gt;
| medalje           = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[ZOI|Olimpijske igre]]|  0 | 0 | 0
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| aktualizirano              = 7. 11. 2020.
}}
'''Bajandžavin Damdindžav''' ({{jez-mn|Баянжавын Дамдинжав}}), rođen 9. novembra 1935. u [[Mongolske provincije|provinciji]] [[Huvsgul]] je nekadašnji [[Mongolija|mongolski]] [[skijaško trčanje|skijaš-trkač]] i [[biatlon]]ac.

== Karijera ==
Damdindžav je bio jedan od trinaest sportista, koji su prvi put nastupili na [[Zimske olimpijske igre|Zimskim olimpijskim igrama]] za [[Mongolija na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|Mongoliju]] na [[Zimske olimpijske igre 1964.|ZOI 1964.]] u [[Austrija|austrijskom]] [[Innsbruck]]u.

=== Olimpijske igre ===
Damdindžav je dva puta nastupio na Olimpijskim igrama: Na [[Zimske olimpijske igre 1964.|ZOI 1964.]] u biatlonu i skijaškom trčanju, a na [[Zimske olimpijske igre 1968.|ZOI 1968.]] u biatlonu.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/tu/tudeviin-lkhamsuren-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418101959/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/tu/tudeviin-lkhamsuren-1.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Tudeviin Lkhamsüren Olympic Results |access-date=31. 5. 2019}}&lt;/ref&gt;

==== Skijaško trčanje ====
U takmičenjima u [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|skijaškom trčanju]] na [[Zimske olimpijske igre 1964.|ZOI 1964]], nastupio je u [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964 - 30 km|utrci na 30&amp;nbsp;km]] te zauzeo 60-o mjesto, od ukupno 69 takmičara i zaostatkom od 20:35 iza pobjednika [[Finska|finskog]] skijaša-trkača [[Eero Mäntyranta|Eera Mäntyranta]].&lt;ref name=&quot;ST64&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/winter/1964/CCS/mens-30-kilometres.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417181309/https://www.sports-reference.com/olympics/winter/1964/CCS/mens-30-kilometres.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Cross Country Skiing at the 1964 Innsbruck Winter Games: Men's 30 kilometres |work=Sports Reference |access-date=20. 6. 2019}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! 15&amp;nbsp;km !! 30&amp;nbsp;km !! 50&amp;nbsp;km !!{{Tooltip|Šta.|Štafeta}} 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1964}} ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|Skijaško trčanje]]) 
| [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 30 km|60]] 
|
|
|}

==== Biatlon ====
U [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|biatlonu]] na [[Zimske olimpijske igre 1964.|ZOI 1964]], nastupio je u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 20 km|pojedinačnoj utrci na 20&amp;nbsp;km]] zajedno sa [[Bizjagin Dašgaj|Bizjaginom Dašgajom]], [[Tudevin Lhamsiren|Tudevinom Lhamsirenom]] i [[Cambin Danzan|Cambinom Danzanom]], te zauzeo 38-o mjesto, od ukupno 51 takmičara sa 7 promašaja i zaostatkom od 25:52 iza pobjednika [[SSSR|sovjetskog]] biatlonca [[Vladimir Melanin|Vladimira Melanina]]. Time je postao najbolji mongolski biatlonac na igrama,&lt;ref name=Biathlon64&gt;{{cite web
 |title        = Offizieller Bericht der IX. Olympischen Winterspiele Innsbruck 1964
 |url          = http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1964/orw1964.pdf
 |publisher    = LA84 Foundation
 |work         = Austrian Federal Publishing House for Instruction, Science and Art, Vienna and Munich
 |year         = 1964
 |access-date  = 20. 9. 2013
 |archive-url  = https://web.archive.org/web/20130929140458/http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1964/orw1964.pdf
 |archive-date = 29. 9. 2013
 |url-status   = dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SR64&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/winter/1964/BIA/mens-20-kilometres.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417182331/https://www.sports-reference.com/olympics/winter/1964/BIA/mens-20-kilometres.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Biathlon at the 1964 Innsbruck Winter Games: Men's 20 kilometres |work=Sports Reference |access-date=30. 5. 2019}}&lt;/ref&gt; a bio je bolji od svih švicarskih biatlonaca, kao i od Austrijanca [[Adolf Scherwitzl|Adolfa Scherwitzla]] od kog je u trčanju bio brži za 4 minute, kao i od njemačkog biatlonca [[Helmut Klöpsch|Helmuta Klöpscha]], prvaka Istočne Njemačke u utrkama vojne patrole, preteče biatlona. Na [[Zimske olimpijske igre 1968.|slijedećim igrama]] 1968. u [[Francuska|francuskom]] [[Grenoble|Grenoblu]] ponovio je plasman osvojivši ponovo 38-o mjesto, sa šest promašaja, zaostavši 16:45 iza pobjednika Norvežanina [[Magnar Solberg|Magnara Solberga]].&lt;ref name=&quot;SR68&quot;&gt;[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1968/BIA/ Biatlon na ZOI 1968. na sports-reference.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080923222819/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1968/BIA/ |date=23. 9. 2008 }} {{Simboli jezika|en|engleski jezik}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Biathlon68&quot;&gt;{{cite web
 |title       = Offizieller Bericht der IX. Olympischen Winterspiele Innsbruck 1968
 |url         = http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1968/orw1968.pdf
 |publisher   = LA84 Foundation
 |work        = Austrian Federal Publishing House for Instruction, Science and Art, Vienna and Munich
 |year        = 1968
 |access-date = 20. 9. 2013}} {{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1964}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 20 km|38]] 
|
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1968}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km|38]] 
|
|}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}
* {{Commonscat-inline|Bajandschawyn Damdindschaw}}
* {{Sport365-m|3368}}
* {{Sport365-2m|7104}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Damdindžav, Bajandžavin}}
[[Kategorija:Rođeni 1935.]]
[[Kategorija:Biografije, Huvsgul]]
[[Kategorija:Mongolski biatlonci]]
[[Kategorija:Mongolski skijaši-trkači]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1964.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1968.]]
[[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 1964.]]
[[Kategorija:Mongolski olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Mongolski olimpijci u skijaškom trčanju]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>eik2c9cbc5xov2ohfu3dyrgkywrvy4y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Švicarska ekspedicija na Mount Everest i Lhotse 1956.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>470010</id>
    <revision>
      <id>3940533</id>
      <parentid>3805615</parentid>
      <timestamp>2026-11-11T23:32:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Cmglee</username>
        <id>46602</id>
      </contributor>
      <comment>JPEG → SVG</comment>
      <origin>3940533</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3761" sha1="aqig2kv38lxu3k9f2lwa1j90boxtqfl" xml:space="preserve">[[File:everest_3d_map.svg|mini|desno|400px|Nuptse, Mt. Everest i Lhotse]]
[[File:Mount Everest morning.jpg|mini|desno|Nuptse, Mt. Everest i Lhotse]]
'''Švicarska ekspedicija na Mount Everest i Lhotse''' organizovana 1956. godine, bila je druga uspješna ekspedicija na Mount Everest. Bili su to drugi ([[Ernst Schmied]] i [[Jürg Marmet]]) i treći ([[Dölf Reist]] i [[Hansruedi von Gunten]] usponi uopšte. Ostvarila je nekoliko značajnih rezultata:
* Prvi švicarski uspon na Mount Everest (8.646 m.)
* Prvi uspon na Lhotse (8.516 m.) uopšte
* Prvi uspon jedne ekspedicije na dva vrha preko 8.000 m.

Vođa ekspedicije bio je Albert Eggler. Tim se sastojao od 10 penjača, jednog stručnjaka za led i jednog geografa.&lt;ref name=&quot;Švicarci&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.everesthistory.com/climbers/schmied.htm |title=Ernst Schmied |work=EverestHistory |access-date=13. 9. 2020 |archive-date=14. 3. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220314055704/http://www.everesthistory.com/climbers/schmied.htm |url-status=dead }}{{en simbol}}&lt;/ref&gt; 
== Pripreme ==
Brodom iz [[Genova|Đenove]] putovali su do [[Mumbai|Bombaja]] u [[Indija|Indiji]] a zatim vozom do [[Jainagar]]a na rijeci [[Ganges]], svega nekoliko metara nadmorske visine. Odatle su pješačili 4 nedjelje do Baznog logora sa Nepalske strane. U manastiru Thiangboche Fritz Luchsinger se bio razbolio ali se oporavio visokom dozom antibiotika. Imali su 10 tona materijala koji je prenijelo 350 nosača. Od Baznog logora 30 Šerpa je prenosilo materijal prema visinskim logorima.

Za aklimatizaciju su obavili nekoliko uspona na vrhove 5.000-6.000 metara. Većina tih vrhova bili su tada prvi put ispenjani. Obrušavanje dijelova lednika bila je stalna opasnost. Koristili su i eksploziv da bi eliminisali opasnost od leda.

Sa sobom su stalno nosili dvoje merdevina i nekoliko drvenih greda koji su im pomagali prelazak preko pukotina. Na najtežim mjestima koristili su se stalno postavljenim užadima. Kao vodiči, ispred je uvijek išlo nekoliko [[Šerpe (narod)|Šerpa]] koji u to vrijeme još uvijek nisu imali neko veliko iskustvo kao vodiči. Švicarci su se uvijek kretali u navezi (međusobno povezani užadima).

Postavili su ukupno 7 kampova. Istureni Kamp III bio je u [[Dolina tišine|Dolini tišine]], Kamp V na sjevernoj strani Lhotsea, kamp VI na Južnom prevoju i kamp VII na 8.4000 metara, na grebenu Everesta.
== Usponi ==
[[Ernst Reiss]] i [[Fritz Luchsinger]] ispenjali su se na Lhotse 18. maja 1956, po jednom izuzetno vjetrovitom danu, penjući se iz jednog privremenog logora (šatora) na [[Ženeva kuk]]u sa sjeverne strane Lhotsea.

Sedam dana kasnije, 23. maja Ernst Schmied i Juerg Marmet popeli su se na Mount Everest i bili drugi tim na vrhu (poslije [[Edmund Hillary|Hillarya]] i [[Tensing Norgay|Norgaya]] 1953.)&lt;ref name=&quot;Švicarc&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.everesthistory.com/climbers/marmet.htm |title=Jürg Marmet |work=EverestHistory |access-date=13. 9. 2020 |archive-date=14. 9. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130914235904/http://www.everesthistory.com/climbers/marmet.htm |url-status=dead }}{{en simbol}}&lt;/ref&gt;

Jedan dan kasnije na vrhu su bili i Dolf Reist i Hansruedi von Gunten (treći svjetski uspon). Za uspon im je trebalo 4 sata od Kampa 7. Na vrhu su proveli dva sata, jer je vrijeme bilo izuzetno lijepo. Utrošili su dva sata za silazak bez kisika (koji im je nestao još na vrhu) do Južnog prevoja.

Ekspedicija je trajala oko dva mjeseca i  svaki dan je bio ispunjen penjanjima i silascima. Za povratak im je trebalo dvije sedmice do Katmandua. Čitavo vrijeme nisu imali ni jedan incident.

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Mt. Everest}}

[[Kategorija:Ekspedicije na Mount Everest‎]]
[[Kategorija:1956. u Švicarskoj]]</text>
      <sha1>aqig2kv38lxu3k9f2lwa1j90boxtqfl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Amenoreja</title>
    <ns>0</ns>
    <id>470913</id>
    <revision>
      <id>3940643</id>
      <parentid>3926846</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T04:38:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940643</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11727" sha1="prkw5m6faol2aomcst76i03tzszthfu" xml:space="preserve">{{infokutija bolest
| naziv = Amenoreja
| latinski =''Amenorrhoea''
| ICD10 = {{ICD10|N|91|0|n|80}}-{{ICD10|N|91|2|n|80}}
| ICD9 = {{ICD9|626.0}}
| DiseasesDB     = 14843
| ICDO           = 
| OMIM           = 
| MedlinePlus    = 
| eMedicineSubj  = article
| eMedicineTopic = 953850
| MeshID         = D000568
}}
'''Amenoreja''' ([[latinski|lat.]] ''amenorrhoea'') je pojava i stanje objlježeno odsustvom [[menstruacija]] najmanje šest mjeseci, a može biti &quot;fiziološko&quot; i &quot;patološko&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nichd.nih.gov/health/topics/amenorrhea|title=Amenorrhea|website=nichd.nih.gov/|access-date=7. 11. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nichd.nih.gov/health/topics/amenorrhea/conditioninfo/risk|title=Who is at risk of amenorrhea? |website=nichd.nih.gov/ |access-date=8. 11. 2018}}&lt;/ref&gt; Fiziološka amenoreja je normalno odsustvo menstruacije u periodu prije [[pubertet]]a, tokom [[trudnoća|trudnoće]] i [[dojenje|dojenja]] te nakon početka [[menopauza|menopauze]]. Patološka amenoreja može biti primarna i sekundarna.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://medlineplus.gov/ency/article/001218.htm|title=Absent menstrual periods - primary: MedlinePlus Medical Encyclopedia|website=medlineplus.gov|language=en|access-date=7. 11. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Master-Hunter T, Heiman DL | title = Amenorrhea: evaluation and treatment | journal = American Family Physician | volume = 73 | issue = 8 | pages = 1374–82 | date = april 2006 | pmid = 16669559 | url = http://www.aafp.org/afp/20060415/1374.html | archive-url = https://web.archive.org/web/20080723214026/http://www.aafp.org/afp/20060415/1374.html | url-status = dead | archive-date = 23. 7. 2008}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SperoffGlass1999&quot;&gt;{{cite book|last1=Speroff|first1=Leon|last2=Glass|first2=Robert H.|last3=Kase|first3=Nathan G.|title=Clinical gynecologic endocrinology and infertility|url=https://books.google.com/books?id=yORsAAAAMAAJ|date=1. 6. 1999|publisher=Lippincott Williams &amp; Wilkins|isbn=978-0-683-30379-7}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;De Souza 2010 101–125&quot;&gt;{{cite book| vauthors = De Souza MJ, Toombs RJ |title=Amenorrhea: A Case-Based, Clinical Guide|year=2010|publisher=Humana Press|isbn=978-1-60327-864-5|pages=101–125 | veditors= Santoro NF, Neal-Perry G |chapter=Amenorrhea}}&lt;/ref&gt; 
 
Primarna se dešava kada se prva [[menstruacija]] ([[menarha]]) ne dogodi kod fizički i seksualno zrele djevojčice do 16. godine. Javlja se kod 0,1% ženske populacije. Sekundarna amenoreja je odsustvo menstruacije tokom tri ciklusa ili 6 mjeseci kod [[žena]] koje su već imale [[menstruacija]]. Ovaj tip amenoreje javlja se kod približno 1% žena.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Södersten P, Bergh C, Zandian M | title = Psychoneuroendocrinology of anorexia nervosa | journal = Psychoneuroendocrinology | volume = 31 | issue = 10 | pages = 1149–53 | date = 2006 | pmid = 17084040 | doi = 10.1016/j.psyneuen.2006.09.006 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid12519869&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Loucks AB, Thuma JR | title = Luteinizing hormone pulsatility is disrupted at a threshold of energy availability in regularly menstruating women | journal = The Journal of Clinical Endocrinology and Metabolism | volume = 88 | issue = 1 | pages = 297–311 | date = 2003 | pmid = 12519869 | doi = 10.1210/jc.2002-020369 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid9246675&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Köpp W, Blum WF, von Prittwitz S, Ziegler A, Lübbert H, Emons G, Herzog W, Herpertz S, Deter HC, Remschmidt H, Hebebrand J | title = Low leptin levels predict amenorrhea in underweight and eating disordered females | journal = Molecular Psychiatry | volume = 2 | issue = 4 | pages = 335–40 | date =1997 | pmid = 9246675 | doi = 10.1038/sj.mp.4000287 | doi-access = free}}&lt;/ref&gt; Poput [[grelin]]a, leptin reproduktivnoj osi signalizira energetsku ravnotežu i zalihe masti.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Chan JL, Matarese G, Shetty GK, Raciti P, Kelesidis I, Aufiero D, De Rosa V, Perna F, Fontana S, Mantzoros CS | title = Differential regulation of metabolic, neuroendocrine, and immune function by leptin in humans | url = https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_2006-05-30_103_22/page/8481 | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 103 | issue = 22 | pages = 8481–6 | date = 2006 | pmid = 16714386 | pmc = 1482518 | doi = 10.1073/pnas.0505429103 }}&lt;/ref&gt;

Neredovni menstrualni ciklus, u kojem se menstruacija javlja u ciklusima između 35 dana i šest mjeseci, naziva se [[oligomenoreja]]. Amenoreja inače može biti simptom [[neplodnost]]i. 
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Primarna/sekundarna
! Anomalije izlivnog trakta/Opstrukcija
! Spolne žlijezde / Poremećaji krajnjih organa
! Hipofiza i hipotalamus/ Poremećaji centralnih regulatora
|-
| Pregled
|[[Hipotalamusno-hipofizno-gonadna os]] je funkcionalna.
|[[Jajnici]] ili [[gonada]] ne reagiraju na stimulaciju hipofize. Mogući uzroci su disgeneza spolnih žlijezda ili preuranjena [[menopauza]]. Testiranje [[hromosom]]a obično je indicirano kod mlađih osoba sa hipergonadotropnom amenorejom. Kod ovih pacijenata uočavaju se niske razine [[estrogen]]a i [[hipoestrogenizam]] koje mogu zahtijevati liječenje. 
| Općenito, neadekvatni nivoi [[FSH]] dovode do neadekvatno stimuliranih jajnika koji potom ne uspiju proizvoditi dovoljno [[estrogen]]a da stimulišu [[endometrij]] (sluznicu maternice), tako i amenoreju. Općenito, žene s hipogonadotropnom amenorejom potencijalno su plodne.
|-
| [[Folikulostimulirajući hormon|FSH]]
| Nenormalnosti izvodnog trakta obično su normogonadotropne, a nivo FSH je u normalnom opsegu. 
| Abnormalnosti gonada, obično jajnika, uglavnom su povezane sa povišenim nivoom FSH ili hipergonadotropnom amenorejom. Razine FSH su običo u rasponu menopauze.
| Poremećaji [[hipotalamus]]a i [[hipofiza|hipofize]] povezani su s niskim nivoom FSH, što dovodi do hipogonadotropne amenoreje.
|-
|'''Primarna'''
|  
*[[Maternica|Maternična]]: [[Müllerovska ageneza]] (drugi najčešći uzrok, 15% primarne amenoreje)&lt;ref name=&quot;urlAmenorrhea: eMedicine Pediatrics: Surgery&quot;&gt;{{cite web |url=http://emedicine.medscape.com/article/953850-overview |title=Amenorrhea: eMedicine Pediatrics: Surgery |access-date=16. 1. 2010| archive-url= https://web.archive.org/web/20100104113037/http://emedicine.medscape.com/article/953850-overview| archive-date= 4. 1. 2010 | url-status= live}}&lt;/ref&gt;
*[[Vagina|Vaginska]]: [[Vaginska atrezija]], [[kriptomenoreja]], [[neperforirani himen]]. 
| 
* Disgeneza gonada, uključujući [[Turnerov sindrom]], najčešći je uzrok.
* [[Sindrom neosjetljivosti na androgen]] (sindrom feminizacije testisa)
* Nenormalnosti receptora za hormone [[foliklostimulirajući hormon|FSH]] i [[luteinizirajući hormon|LH]]
* Specifični oblici [[kongenitalna nadbubrežna hiperplazija|kongenitalne nadbubrežne hiperplazije]]
* [[Swyerov sindrom]]
* [[Galaktozemija]]
* Nedostatak [[aromataza|aromataze]]
* [[Prader-Willijev sindrom]]
* Muški pseudo[[hermafroditizam]] (otprilike 1 na svakih 150.000 poroda)
* [[Müllerovska ageneza]] / MRKH sindrom
* Ostali uvjeti [[Interseksualnost]]i 
| 
* [[Hipotalamus]]na: [[Kallmannov sindrom]]
|-
|'''Sekundarna'''
|  
* Unutarmaternične adhezije ([[Ashermanov sindrom]])
| 
[[Trudnoća]] (najčešći uzrok)
* [[Anovulacija]]
* [[Menopauza]]
* [[Prerana menopauza]]
* [[Sindrom policističnih jajnika]] (PCO-S)
* Izazvano drogom
* [[Dojenje]]
* [[Celijakija]]
|
* [[Funkcionalna hipotalamična amenoreja|Funkcionalna hipotalamička]]: Amenoreja od vježbanja, povezana sa fizičkim vježbanjem], [[stres]]na amenoreja, [[poremećaji prehrane]] i gubitak težine ([[gojaznost]], [[anorexia nervosa]] ili [[bulimija]])
* [[Hipofiza]]: [[Sheehanov sindrom]], [[hiperprolaktinemija]], [[hemohromatoza]]
* Ostali centralni regulatorni organi: [[hipotireoza]], [[hipertireoza]], [[arhenoblastom]]
|}

== Etiologija ==
Amenoreja nije [[bolest]], već simptom koji mogu uzrokovati različiti [[etiologija|etiološki]] faktori: disfunkcije [[hipotalamus]]a ili poremećaji, kao što su [[tumor]]i i infiltracijske [[lezija|lezije]], psihotropni [[lijek]]ovi, gubitak kilograma, prekomjerna fizička aktivnost , psihogeni poremećaji  ([[stres|emocijski stres]], [[anoreksija]] itd., kao  poremećaji funkcije [[hipofiza|hipofize]] (destruktivne lezije, hipopituitarizam, tumori, urođene promjene), poremećaji [[jajnici|jajnika]] (sindrom policističnih jajnika, preuranjeno zatajivanje jajnika, tumori, feminizacija testisa, galaktosemija, kemoterapija, zračenje), poremećaji genitalnog trakta (atrofija [[endometrij]]a, [[cerviks]]na stenoza, hematokolpos, kongenitalno odsustvo [[maternica|uterusa]]), bolesti [[štitnjača|štitnjače]] (hipotireoza, hipertireoza), bolesti [[nadbubrežna žlijezda|nadbubrežne žlijezde]] (urođena nadbubrežna hiperplazija, [[Cushingov sindrom]], [[tumor]], [[Adisonova bolest]]) itd.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Konstantinovsky|first=Michelle |title=Amenorrhea: Dieting to the extreme|url=http://www.sheknows.com/health-and-wellness/articles/814110/amenorrhea-dieting-to-the-extreme-1|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20131203040840/http://www.sheknows.com/health-and-wellness/articles/814110/amenorrhea-dieting-to-the-extreme-1|archive-date=3. 12. 2013}}&lt;/ref&gt;

Povećani nivo testosterona uzrokovan amenorejom može dovesti do rasta dlačica na tijelu i smanjenja veličine dojki.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Hickson|first=Anna-Sofie|title=Amenorrhea Side Effects|url=http://www.livestrong.com/article/99448-amenorrhea-side-effects/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20131203054629/http://www.livestrong.com/article/99448-amenorrhea-side-effects/|archive-date=3. 12. 2013}}&lt;/ref&gt; Povećani nivoi [[androgen]]a, posebno [[testosteron]]a, mogu također dovesti do cista na [[jajnici]]ma. Neka istraživanja među amenorejskim trkačicama pokazuju da gubitak menstruacije može biti praćen gubitkom samopoštovanja.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Comenitz|first=Linda|title=The psychological effects of secondary amenorrhea in women runners|url=https://archive.org/details/sim_clinical-social-work-journal_spring-1983_11_1/page/87|journal=Clinical Social Work Journal|year=1983|volume=11|issue=1|pages=87–96|doi=10.1007/BF00755658}}&lt;/ref&gt;

== Komplikacije ==
Neliječena amenoreja predstavlja rizik za [[osteoporoza|osteoporozu]] i projevremenu ishemijsku bolest [[srce|srca]], a povezana je sa sindromom policističnih jajnika, hiperplazijom i rakom endometrija. Žene često kasnije imaju hipertenziju (povišeni [[krvni pritisak]]), [[dijabetes]] i hiperlipidemiju (povišeni nivoi [[masti]] u [[krv]]i).

== Dijagnoza ==
Dijagnoza se postavlja na osnovu [[anamneza (lijek)|anamneze]], detaljnog [[ginekologija|ginekološkog]] i ultrazvučnog pregleda i [[hormon]]skih analiza (bazni hormonski status s testovima funkcije). Vrlo često osnovnu dijagnozu treba dopuniti histeroskopijom, laparoskopijom i analizom [[kariogram]]a ([[hromosom]]a).

== Liječenje ==
Tretman je usmjeren na ispravljanje osnovnog poremećaja, zatim nadoknađivanje [[hormon]]a [[estrogen]]a i, ako je neposredni cilj postizanje plodnosti, induciranje [[ovulacija|ovulacije]]. Za spriječavanje dugoročnih komplikacija, neophodna je zamjena estrogena. U hroničnoj neovulaciji sa normalnim nivoom estrogena, neophodna je ciklična primjena [[progesteron]]a, kako bi se spriječila hiperplazija [[endometrij]]a.

== Reference ==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{Portal|Biologija| Medicina}}

[[Kategorija:Endokrinologija]]
[[Kategorija:Bolesti]]
[[Kategorija:Medicina]]
[[Kategorija:Bioantropologija]]
[[Kategorija:Menstruacijski poremećaji]]</text>
      <sha1>prkw5m6faol2aomcst76i03tzszthfu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Benjamin Netanyahu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>471425</id>
    <revision>
      <id>3940740</id>
      <parentid>3898242</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T08:39:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940740</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="37771" sha1="4huedjcyokl61h29yorkru0hm81n74o" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                   = Benjamin Netanyahu
| slika                 = Benjamin Netanyahu, February 2023.jpg
| redoslijed            = 9. [[premijer Izraela]]
| vrijeme_na_vlasti     = 29. decembar 2022 – 
| prethodnik            = [[Yair Lapid]]
| nasljednik            = 
| vrijeme_na_vlasti2    = 31. mart 2009 – 13. juni 2021.
| prethodnik2           = [[Ehud Olmert]]
| nasljednik2           = [[Naftali Bennett]]
| vrijeme_na_vlasti3    = 18. juni 1996 – 6. juli 1999.
| prethodnik3           = [[Shimon Peres]]
| nasljednik3           = [[Ehud Barak]]
| datum_rođenja         = {{Datum rođenja i godine|1949|10|21}}
| mjesto_rođenja        = [[Tel Aviv]], [[Izrael]]
| datum_smrti           =
| mjesto_smrti          =
| puno_ime              = 
| nacionalnost          = 
| etnicitet             =
| politička_stranka     = [[Likud]]
| supruga               = Miriam Weizmann &lt;small&gt;(1972–1978)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;Fleur Cates &lt;small&gt;(1981–1984)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;Sara Ben-Artzi &lt;small&gt;(1991–trenutno)&lt;/small&gt;
| djeca                 = 3
| obrazovanje           = 
| vjera                 = 
| potpis                = Benjamin Netanyahu signature.svg
}}
'''Benjamin Netanyahu''' (rođen 21. oktobra 1949) jest [[izrael]]ski političar i [[premijer Izraela]] od decembra 2022. Prethodno je obavljao istu funkciju od 1996. do 1999, i od 2009. do 2021.&lt;ref&gt;{{Cite web |first1=Rob |last1=Picheta |first2=Hadas |last2=Gold |first3=Amir |last3=Tal |date=29. 12. 2022 |title=Benjamin Netanyahu sworn in as leader of Israel's likely most right-wing government ever |url=https://www.cnn.com/2022/12/29/middleeast/israel-benjamin-netanyahu-swearing-in-intl/index.html |access-date=29. 12. 2022 |website=CNN |language=en |archive-date=28. 2. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230228233951/https://www.cnn.com/2022/12/29/middleeast/israel-benjamin-netanyahu-swearing-in-intl/index.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Aktuelni je predsjednik nacionalno-liberalne i [[Konzervativizam|konzervativne]] stranke [[Likud]]. Netanyahu je premijer s ukupnim najdužim stažem u izraelskoj historiji i prvi koji je rođen u Izraelu nakon izraelske deklaracije o nezavisnosti.&lt;ref&gt;{{cite web | last1=Heller | first1=Aron | title=Netanyahu makes history as Israel's longest-serving leader | url=https://www.apnews.com/a8a9d3c598954ca6803710e375117156 | date=17. 7. 2019 | publisher=[[Associated Press]] | access-date=17. 7. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | last1=Williams | first1=Dan | title=Bruised but driven, Netanyahu becomes Israel's longest-serving PM | url=https://www.reuters.com/article/us-israel-netanyahu/bruised-but-driven-netanyahu-becomes-israels-longest-serving-pm-idUSKCN1UD1GV | date=18. 7. 2019 | work=[[Reuters]] | access-date=18. 7. 2019}}&lt;/ref&gt;

Rođen od sekularnih jevrejskih roditelja, odrastao je u zapadnom [[Jerusalem]]u i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]]. Vratio se u Izrael 1967. da bi se pridružio [[Izraelske odbrambene snage|Izraelskim odbrambenim snagama]] i služio u specijalnim snagama Sayeret Matkal kao kapetan prije nego što je časno otpušten. Nakon što je diplomirao na [[Masačusetski institut za tehnologiju|Masačusetskom institutu za tehnologiju]], radio je za ''Boston Consulting Group'' i vratio se u Izrael 1978. godine da bi osnovao ''Yonatan Netanyahu Anti-Terror Institute''. Između 1984. i 1988. Netanyahu je bio izraelski ambasador pri [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenim nacijama]]. Postao je istaknut nakon izbora za predsjednika Likuda 1993, postavši lider opozicije. Na općim izborima 1996. Netanyahu je postao prvi izraelski premijer izabran direktno glasanjem, i njegov najmlađi. Poražen je na izborima 1999. i povukao se iz politike, ušavši u privatni sektor. Vratio se i služio kao ministar vanjskih poslova i finansija, pokrenuvši ekonomske reforme,&lt;ref&gt;{{cite book|last=Mitchell|first=Thomas G.|title=Likud Leaders|date=2015|publisher=[[McFarland &amp; Company|McFarland]]|isbn=978-0-7864-9713-3|location=Jefferson, North Carolina|page=186}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |title=Netanyahu Gets Tough to Transform Israel's Economy |url=https://www.nytimes.com/2004/10/24/world/middleeast/netanyahu-gets-tough-to-transform-israels-economy.html |newspaper=The New York Times |date=24. 10. 2004 |access-date=4. 1. 2023 |archive-date=29. 10. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231029190644/https://www.nytimes.com/2004/10/24/world/middleeast/netanyahu-gets-tough-to-transform-israels-economy.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt; prije nego što je podnio ostavku zbog plana povlačenja iz [[Gaza (grad)|Gaze]].

Netanyahu se vratio u vodstvo Likuda 2005.&lt;ref name=xinh&gt;{{cite news |title=Netanyahu elected as Likud party chairman |url=http://news.xinhuanet.com/english/2005-12/20/content_3944753.htm |publisher=Xinhua News Agency |date=20. 12. 2005 |access-date=27. 7. 2009 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20060227183818/http://news.xinhuanet.com/english/2005-12/20/content_3944753.htm |archive-date=27. 2. 2006}}&lt;/ref&gt; i bio je vođa opozicije između 2006. i 2009. Nakon izbora za 2009, Netanyahu je formirao koaliciju sa drugim desničarskim strankama i ponovo postao premijer.&lt;ref&gt;{{cite news|first=Gil|last=Hoffman|title=Kadima wins, but rightist bloc biggest|url=http://www.jpost.com/Israel/Article.aspx?id=132385|newspaper=[[The Jerusalem Post]]|date=10. 2. 2009|access-date=17. 6. 2012|archive-date=27. 1. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130127225603/http://www.jpost.com/Israel/Article.aspx?id=132385|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;swornh&quot;&gt;{{cite news |title=Netanyahu sworn in as Israel's prime minister |url=http://www.haaretz.com/news/netanyahu-sworn-in-as-israel-s-prime-minister-1.273265 |newspaper=Haaretz |date=31. 3. 2009 |access-date=10. 3. 2013 |archive-date=22. 10. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121022143957/http://www.haaretz.com/news/netanyahu-sworn-in-as-israel-s-prime-minister-1.273265 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;swornr&quot;&gt;{{cite news |title=Netanyahu sworn in as Israeli prime minister |first=Jeffrey |last=Heller |url=https://www.reuters.com/article/us-israel-idUSTRE52U4VH20090331 |publisher=Reuters |date=31. 3. 2009 |access-date=10. 3. 2013 |archive-date=24. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924141329/http://www.reuters.com/article/2009/03/31/us-israel-idUSTRE52U4VH20090331 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; On je doveo Likud do pobjede na izborima 2013. i 2015.&lt;ref&gt;{{cite magazine|first1=Amir|last1=Tobin|first2=Ben|last2=Birnbaum|date=20. 3. 2015|url=http://www.newyorker.com/news/news-desk/how-israels-left-lost-to-netanyahu|title='Is This Ship Sinking?' Inside the Collapse of the Campaign Against Netanyahu|magazine=[[The New Yorker]]|location=New York City|access-date=21. 3. 2015|archive-date=22. 3. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150322104203/http://www.newyorker.com/news/news-desk/how-israels-left-lost-to-netanyahu|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Svoju bliskost s [[Donald Trump|Donaldom Trumpom]], prijateljem od 1980-ih, učinio centralnim za njegovu privlačnost iz 2016.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.nytimes.com/2020/11/09/world/middleeast/biden-israel.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20201109100810/https://www.nytimes.com/2020/11/09/world/middleeast/biden-israel.html |archive-date=9. 11. 2020 |url-access=limited |url-status=live|title=Biden's Win Means a Demotion for Netanyahu and Less Focus on Israel|first=David M.|last=Halbfinger|newspaper=[[The New York Times]]|date=9. 11. 2020}}&lt;/ref&gt; Tokom prvog Trumpovog predsjedništva, SAD su priznale [[Američko priznanje Jerusalema kao glavnog grada Izraela|Jerusalem kao glavni grad Izraela]], izraelski suverenitet nad [[Golanska visoravan|Golanskom visoravni]] i posredovali su u [[Abrahamski sporazumi|Abrahamskim sporazumima]], sporazumima o normalizaciji između Izraela i [[Arapski svijet|arapskog svijeta]]. Netanyahu se suočio s kritikama zbog proširenja izraelskih naselja na okupiranoj [[Zapadna obala|Zapadnoj obali]], koje se smatra nezakonitim prema međunarodnom pravu.&lt;ref name=&quot;NYT&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.nytimes.com/interactive/2015/03/12/world/middleeast/netanyahu-west-bank-settlements-israel-election.html|title=Netanyahu and the Settlements|work=The New York Times|access-date=2. 1. 2023|date=12. 3. 2015|archive-date=13. 12. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221213053804/https://www.nytimes.com/interactive/2015/03/12/world/middleeast/netanyahu-west-bank-settlements-israel-election.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Godine 2019. Netanyahu je optužen za kršenje povjerenja, mito i prevaru,&lt;ref name=toi21nov&gt;{{cite news |last1=Wootliff |first1=Raoul |title=AG announces Netanyahu to stand trial for bribery, fraud and breach of trust |url=https://www.timesofisrael.com/ag-announces-netanyahu-to-stand-trial-for-bribery-fraud-and-breach-of-trust/ |access-date=22. 11. 2019 |work=[[The Times of Israel]] |date=21. 11. 2019 |archive-date=28. 10. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231028182456/https://www.timesofisrael.com/ag-announces-netanyahu-to-stand-trial-for-bribery-fraud-and-breach-of-trust/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt; i odrekao se svih ministarskih mjesta, osim premijera.&lt;ref name=haaretznov23 /&gt;&lt;ref name=toinov23&gt;{{Cite web|url=https://www.timesofisrael.com/netanyahu-said-set-to-give-up-4-ministry-portfolios-after-charges-announced/|title=Netanyahu said set to give up 4 ministry portfolios after charges announced|work=The Times of Israel|date=23. 11. 2019|access-date=23. 11. 2019|author=&lt;!--Not stated--&gt;|archive-date=28. 10. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231028182549/https://www.timesofisrael.com/netanyahu-said-set-to-give-up-4-ministry-portfolios-after-charges-announced/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[Izraelska politička kriza (2018–2022)|Izraelska politička kriza 2018–2022]] dovela je do sporazuma o rotaciji između Netanyahua i [[Benny Gantz|Bennyja Gantza]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=Rivlin hands over mandate, begs MKs to prevent third election|url=https://www.jpost.com/Israel-News/Rivlin-Edelstein-beg-MKs-to-prevent-third-election-608584|website=[[The Jerusalem Post]]|language=en|date=21. 11. 2019|access-date=21. 11. 2019|first=Gil|last=Hoffman|archive-date=7. 10. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201007101227/https://www.jpost.com/israel-news/rivlin-edelstein-beg-mks-to-prevent-third-election-608584|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.washingtonpost.com/world/middle_east/after-three-elections-and-political-deadlock-israel-finally-swears-in-new-government/2020/05/17/ba25e752-9807-11ea-87a3-22d324235636_story.html |title=After three elections and political deadlock, Israel finally swears in new government |first=Ruth |last=Eglash |newspaper=[[The Washington Post]] |date=17. 5. 2020 |access-date=20. 5. 2020 |archive-date=17. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210417084348/https://www.washingtonpost.com/world/middle_east/after-three-elections-and-political-deadlock-israel-finally-swears-in-new-government/2020/05/17/ba25e752-9807-11ea-87a3-22d324235636_story.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt; To je propalo 2020, što je dovelo do izbora u martu 2021. U junu 2021. Netanyahu je smijenjen s premijerske pozicije, prije nego što se vratio nakon izbora 2022.

Netanyahuova koalicija je nastavila sa reformom pravosuđa, što je naišlo na proteste početkom 2023. U oktobru 2023. Izrael je pretrpio veliki napad palestinskih grupa predvođenih [[Hamas]]om, što je izazvalo [[rat Izrael-Hamas]]. Zbog propusta da predvidi napad, Netanyahu je kritikovan zbog predsjedavanja najvećim izraelskim obavještajnim neuspjehom u posljednjih 50 godina,&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.thetimes.co.uk/article/unthinkable-security-lapse-netanyahu-watch-analysis-israel-palestine-hamas-wxf5dd97f |title=Israel-Gaza conflict: Unthinkable security lapse on Netanyahu's watch |work=The Times |access-date=14. 10. 2023 |archive-date=28. 10. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231028183017/https://www.thetimes.co.uk/article/unthinkable-security-lapse-netanyahu-watch-analysis-israel-palestine-hamas-wxf5dd97f |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.telegraphindia.com/india/israelis-question-prime-minister-benjamin-netanyahu-on-colossal-failure-on-security-establishment/cid/1972740 |title=Israelis question Prime Minister Benjamin Netanyahu on 'colossal failure' on security establishment |work=The Telegraph Online |access-date=14. 10. 2023 |archive-date=28. 10. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231028182415/https://www.telegraphindia.com/india/israelis-question-prime-minister-benjamin-netanyahu-on-colossal-failure-on-security-establishment/cid/1972740 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.theaustralian.com.au/commentary/shocking-failure-of-israeli-security-a-blow-to-netanyahu/news-story/ba924d39fea487b748b9614e205fa365 |title=Netanyahu may end up the highest-ranking casualty of this attack |work=The Australian |access-date=14. 10. 2023 |archive-date=26. 10. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231026211712/https://www.theaustralian.com.au/commentary/shocking-failure-of-israeli-security-a-blow-to-netanyahu/news-story/ba924d39fea487b748b9614e205fa365 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; i suočio se s protestima koji su tražili njegovu smjenu.&lt;ref&gt;{{Cite news |title=Thousands Protest Across Israel Against Netanyahu's Government |url=https://www.haaretz.com/israel-news/2024-01-20/ty-article/.premium/thousands-protest-across-israel-against-netanyahus-government/0000018d-282a-dd75-addd-faeb1faf0000 |access-date=29. 1. 2024 |work=Haaretz |language=en |archive-date=29. 1. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240129002825/https://www.haaretz.com/israel-news/2024-01-20/ty-article/.premium/thousands-protest-across-israel-against-netanyahus-government/0000018d-282a-dd75-addd-faeb1faf0000 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |date=20. 1. 2024 |title=Protesters call for change to Netanyahu government |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/protesters-tel-aviv-call-change-netanyahu-government-2024-01-20/ |work=Reuters}}&lt;/ref&gt; Netanyahuova vlada je [[Genocid u Gazi|optužena za genocid]],&lt;ref&gt;{{cite web |last=Eghbariah |first=Rabea |date=21. 11. 2023 |title=The Harvard Law Review Refused to Run This Piece About genocide in Gaza |url=https://www.thenation.com/article/archive/harvard-law-review-gaza-israel-genocide/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20231206163957/https://www.thenation.com/article/archive/harvard-law-review-gaza-israel-genocide/ |archive-date=6. 12. 2023 |access-date=21. 3. 2024 |work=The Nation |url-status=bot: unknown }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |date=16. 11. 2023 |title=Gaza: UN experts call on international community to prevent genocide against the Palestinian people |url=https://www.ohchr.org/en/press-releases/2023/11/gaza-un-experts-call-international-community-prevent-genocide-against |access-date=21. 3. 2024 |work=UN |archive-date=24. 12. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224050530/https://www.ohchr.org/en/press-releases/2023/11/gaza-un-experts-call-international-community-prevent-genocide-against |url-status=bot: unknown }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite magazine |last=Burga |first=Solcyre |date=14. 11. 2023 |title=Is What's Happening in Gaza a Genocide? Experts Weigh In |url=https://time.com/6334409/is-whats-happening-gaza-genocide-experts/ |access-date=21. 3. 2024 |magazine=Time |archive-date=25. 11. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231125022352/https://time.com/6334409/is-whats-happening-gaza-genocide-experts/ |url-status=bot: unknown }}&lt;/ref&gt; što je kulminiralo u predmetu [[Južna Afrika protiv Izraela]] pred [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnim sudom pravde]] u decembru 2023.&lt;ref&gt;{{cite web |last=Powell |first=Anita |date=4. 1. 2024 |title=South Africa to take Israel to Top UN Court on Genocide Claim in Gaza |url=https://www.voanews.com/a/south-africa-to-take-israel-to-top-un-court-on-genocide-claim-in-gaza-/7427539.html |access-date=21. 3. 2024 |work=Voice of America |archive-date=6. 1. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240106225145/https://www.voanews.com/a/south-africa-to-take-israel-to-top-un-court-on-genocide-claim-in-gaza-/7427539.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite report |url=https://www.icj-cij.org/sites/default/files/case-related/192/192-20231228-app-01-00-en.pdf |title=Proceedings instituted by South Africa against the State of Israel on 29 December 2023 |date=29. 12. 2023 |access-date=21. 3. 2024 |work=International Court of Justice |archive-date=5. 1. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240105144115/https://www.icj-cij.org/index.php/node/203394 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; U maju 2024, [[Karim Khan]], tužilac [[Međunarodn krivični sud|Međunarodnog krivičnog suda]], najavio je svoju namjeru da podnese zahtjev za izdavanje naloga za hapšenje Netanyahua i drugih članova njegovog kabineta za [[Ratni zločin|ratne zločine]] i [[Zločini protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]], u okviru [[Istraga Međunarodnog krivičnog suda u Palestini|istrage MKS-a u Palestini]].&lt;ref name=&quot;ICCAW&quot;&gt;{{cite web |last=Khan |first=Karim A.A. |title=Statement of ICC Prosecutor Karim A.A. Khan KC: Applications for arrest warrants in the situation in the State of Palestine |url=https://www.icc-cpi.int/news/statement-icc-prosecutor-karim-aa-khan-kc-applications-arrest-warrants-situation-state |website=icc-cpi.int |publisher=International Criminal Court |access-date=20. 5. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240520105912/https://www.icc-cpi.int/news/statement-icc-prosecutor-karim-aa-khan-kc-applications-arrest-warrants-situation-state |archive-date=20. 5. 2024 |date=20. 5. 2024 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Ray |first=Siladitya |date=20. 5. 2024 |title=ICC Seeks Arrest Warrants For Benjamin Netanyahu And Hamas Leader Yahya Sinwar |url=https://www.forbes.com/sites/siladityaray/2024/05/20/icc-seeks-arrest-warrants-for-benjamin-netanyahu-and-hamas-leader-yahya-sinwar/ |url-status=live |archive-url=https://archive.today/20240522012326/https://www.forbes.com/sites/siladityaray/2024/05/20/icc-seeks-arrest-warrants-for-benjamin-netanyahu-and-hamas-leader-yahya-sinwar/?sh=7675a4ec5815 |archive-date=22. 5. 2024 |access-date=22. 5. 2024 |website=[[Forbes]] |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ICCAW CNN&quot;&gt;{{Cite web |last=Kottasová |first=Ivana |date=20. 5. 2024 |title=EXCLUSIVE: ICC seeks arrest warrants against Sinwar and Netanyahu for war crimes over October 7 attack and Gaza war |url=https://www.cnn.com/2024/05/20/middleeast/icc-israel-hamas-arrest-warrant-war-crimes-intl/index.html |access-date=20. 5. 2024 |website=CNN |language=en |archive-date=20. 5. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240520113208/https://www.cnn.com/2024/05/20/middleeast/icc-israel-hamas-arrest-warrant-war-crimes-intl/index.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt; U novembru 2024. Međunarodni krivični sud izdao je nalog za hapšenje Netanyahua zajedno sa [[Yoav Gallant|Yoavom Gallantom]] i [[Mohammed Deif|Mohammedom Deifom]].&lt;ref name=&quot;ICC Warrant&quot;&gt;{{cite news |last1=Roth |first1=Andrew |last2=Borger |first2=Julian |title=ICC issues arrest warrant for Benjamin Netanyahu for alleged Gaza war crimes |url=https://www.theguardian.com/world/2024/nov/21/icc-issues-arrest-warrant-for-benjamin-netanyahu-israel |access-date=21. 11. 2024 |work=[[The Guardian]] |date=21. 11. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=21. 11. 2024 |title=Top war-crimes court issues arrest warrants for Netanyahu and others in Israel-Hamas fighting |url=https://apnews.com/article/icc-israel-hamas-warrants-netanyahu-palestinian-arrest-73c854d072e0a1a41b19b2cb2cdd07fa |access-date=22. 11. 2024 |website=AP News |language=en}}&lt;/ref&gt;

==Rani život==
[[File:Netanyahu's military service I.jpg|mini|upright|lijevo|Fotografija Netanyahua iz 1967. koju su izradile [[Izraelske odbrambene snage]]]]

Netanyahu je rođen u [[Tel Aviv]]u od sekularnih jevrejskih roditelja, a odrastao je u [[Jerusalem]]u i neko vrijeme u [[Philadelphia|Philadelphiji]] u [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]]. Vratio se u Izrael po završetku srednje škole 1967. godine da bi se pridružio Izraelskim odbrambenim snagama, nedugo nakon šestodnevnog rata.&lt;ref name=Moyer&gt;{{cite news|last1=Moyer |first1=Justin |date=3. 3. 2015 |title=Why Benjamin Netanyahu is so tough: He's from Philadelphia |url=https://www.washingtonpost.com/news/morning-mix/wp/2015/03/03/why-benjamin-netanyahu-is-so-tough-hes-from-philadelphia/ |newspaper=[[The Washington Post]] |archive-url=https://www.webcitation.org/6WoQr541Q?url=http://www.washingtonpost.com/news/morning-mix/wp/2015/03/03/why-benjamin-netanyahu-is-so-tough-hes-from-philadelphia/ |archive-date=5. 3. 2015 |access-date=5. 3. 2015}}&lt;/ref&gt; Netanyahu je postao vođa tima u jedinici specijalnih snaga Sayeret Matkal i sudjelovao je u mnogim misijama, uključujući operaciju ''Dar'' (1968) i operaciju ''Izotop'' (1972), tokom koje je pogođen u rame.&lt;ref name=&quot;David Remnick&quot;&gt;{{cite magazine |url=http://www.newyorker.com/online/blogs/newsdesk/2013/01/bibis-blues.html|title=Bibi's Blues|first=David|last= Remnick |date=23. 1. 2013|magazine=The New Yorker|author-link=David Remnick}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |first=Judy |last=Dempsey |date=3. 5. 2012 |url=http://carnegieeurope.eu/strategiceurope/?fa=48021 |title=The Enduring Influence of Benjamin Netanyahu's Father |website=Carnegie Europe |access-date=29. 1. 2021 |archive-date=24. 2. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210224061927/https://carnegieeurope.eu/strategiceurope/?fa=48021 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Netanyahu se borio na prvoj crti bojišnica u ratu za oduzimanje i u [[Jomkipurski rat|jokimpurskom ratu]] 1973. godine, sudjelujući u prepadima specijalnih snaga duž [[Sueski kanal|Sueskog kanala]] i vodeći napad komandosa duboko u [[Sirija|sirijsku]] teritoriju.&lt;ref name=&quot;Sayeret Matkal is 50 years old&quot;&gt;{{cite web|first=Amir|last=Buhbut|url=http://www.nrg.co.il/online/1/ART1/560/122.html|title=Sayeret Matkal is 50 years old|website=[[NRG Maariv]]|access-date=29. 1. 2021|archive-date=14. 10. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121014060839/http://www.nrg.co.il/online/1/ART1/560/122.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ginsburg1&quot;&gt;{{cite news|first=Mitch|last=Ginsburg|date=25. 10. 2012|url=http://www.timesofisrael.com/saving-sergeant-netanyahu/#!|title=Saving Sergeant Netanyahu|newspaper=[[The Times of Israel]]}}&lt;/ref&gt; Stekao je čin kapetana prije nego što je časno otpušten. Nakon što je diplomirao na [[Masačusetski institut za tehnologiju|masačusetskom institutu za tehnologiju]], diplomirao je i magistrirao, Netanyahu je postao ekonomski savjetnik za [[Boston]] Consulting Group. Vratio se u Izrael 1978. godine i osnovao protuteroristički institut ''Yonatan Netanyahu'', nazvan po njegovom bratu Yonatan Netanyahuu, koji je poginuo vodeći operaciju Entebbe.

==Rana politička karijera==
[[Datoteka:Houghton house Netanyahu Albright Arafat.jpg|mini|Netanyahu sa američkom državnom sekretarkom [[Madeleine Albright]] i palestinskim predsjednikom [[Yasser Arafat|Yasserom Arafatom]] na Memorandumu na rijeci Wye, 1998.]]

Netanyahua je 1984. godine [[Premijer Izraela|premijer]] Yitzhak Shamir imenovao za stalnog predstavnika Izraela pri [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenim nacijama]], ulogu koju je obnašao do 1988. godine. Po povratku u Izrael, izabran je u [[Kneset]], a 1993. godine izabran je za predsjednika Likuda. Vodio je stranku do pobjede na izborima 1996. i imenovan je za najmlađeg izraelskog premijera ikad. Nakon odsluženja jednog mandata, Netanyahu i Likud teško su poraženi na izborima 1999. godine od stranke Jedan Izrael Ehuda Baraka; Netanyahu se odlučio potpuno povući iz politike i ušao je u privatni sektor. Međutim, nekoliko godina kasnije, nakon što je njegov nasljednik na mjestu predsjednika Likuda [[Arijel Šaron]] postao premijer, Netanyahu se odlučio vratiti u politiku, služio je kao ministar vanjskih poslova i ministar financija. Kao ministar finansija, ppokrenuo je velike reforme izraelske ekonomije koje su komentatori pripisivali značajnim poboljšanjima njegovih naknadnih ekonomskih performansi.&lt;ref&gt;{{cite book|first=Thomas G.|last=Mitchell|title=Likud Leaders|publisher=[[McFarland (publishing)|McFarland]]|location=Jefferson, North Carolina|date=2015|isbn=978-0786497133|page=186}}&lt;/ref&gt; Netanyahu se kasnije sukobio sa Šaronom, dajući na kraju ostavku zbog neslaganja u vezi s planom razdvajanja [[Pojas Gaze|Gaze]].

Vratio se na čelo Likuda u decembru 2005. godine nakon što je Šaron odstupio i osnovao novu stranku, [[Kadima]].&lt;ref name=&quot;xinh&quot;/&gt;

==Premijer==
[[Datoteka:Med-Netan.jpeg|mini|lijevo|Netanyahu na sastanku sa predsjednikom [[Dmitrij Medvedev|Dmitrijem Medvedevim]] u Rusiji, 24. mart 2011.]]

Iako je Likud na izborima za [[Kadima|Kadimu]] 2009. završio na drugom mjestu, Netanyahu je uspio sastaviti koalicijsku vladu s drugim desničarskim strankama i po drugi put je postao [[Premijer Izraela|premijer]].&lt;ref name=swornh/&gt;&lt;ref name=&quot;haaretznov23&quot;&gt;{{cite news|url=https://www.haaretz.com/israel-news/.premium-netanyahu-to-relinquish-ministerial-portfolios-in-coming-days-1.8166032|title=Netanyahu to Relinquish Ministerial Portfolios in Coming Days|first=Chaim|last=Levinson|publisher=Haaretz|date=23. 11. 2019|access-date=23. 11. 2019|archive-date=26. 11. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191126001204/https://www.haaretz.com/israel-news/.premium-netanyahu-to-relinquish-ministerial-portfolios-in-coming-days-1.8166032|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |first=Gil|last=Hoffman|title= Kadima wins, but rightist bloc biggest |url=http://www.jpost.com/Israel/Article.aspx?id=132385 |newspaper=[[The Jerusalem Post]] |date=10. 2. 2009 |access-date=17. 6. 2012}}&lt;/ref&gt; Vodio je Likud do pobjede na izborima 2013. i 2015. godine.&lt;ref&gt;{{cite magazine|first1=Amir|last1=Tobin|first2=Ben|last2= Birnbaum|date=20. 3. 2015|url=http://www.newyorker.com/news/news-desk/how-israels-left-lost-to-netanyahu|title='Is This Ship Sinking?' Inside the Collapse of the Campaign Against Netanyahu|magazine=[[The New Yorker]]|publisher=[[Condé Nast]]|location=New York City}}&lt;/ref&gt; Nakon što su izbori u aprilu 2019. rezultirali time da nijedna stranka nije mogla formirati vladu, održali su se drugi izbori 2019. godine. Na izborima u septembru 2019. godine, centristička stranka Plavo-bijeli, koju vodi Benny Gantz, završila je malo ispred Netanyahuovog Likuda; međutim, ni Netanyahu ni Gantz nisu uspjeli formirati vladu.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Rivlin hands over mandate, begs MKs to prevent third election|url=https://www.jpost.com/Israel-News/Rivlin-Edelstein-beg-MKs-to-prevent-third-election-608584|website=[[The Jerusalem Post]]|language=en |date=21. 11. 2019|access-date=21. 11. 2019|author=Gil Hoffman}}&lt;/ref&gt; Nakon nastavka političkog zastoja, ovo je riješeno kad su Likud i Plavo-bijeli postigli koalicijski sporazum nakon izraelskih zakonodavnih izbora 2020. godine. Prema uvjetima sporazuma, premijersko mjesto rotiralo bi se između Netanyahua i Bennyja Gantza, u kojem je Gantz trebao naslijediti Netanyahua u novembru 2021. godine.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.washingtonpost.com/world/middle_east/after-three-elections-and-political-deadlock-israel-finally-swears-in-new-government/2020/05/17/ba25e752-9807-11ea-87a3-22d324235636_story.html |title=After three elections and political deadlock, Israel finally swears in new government |first=Ruth |last=Eglash |work=[[The Washington Post]] |date=17. 5. 2020 |access-date=20. 5. 2020}}&lt;/ref&gt; U decembru 2020. ova je koalicija propala i novi izbori održani su u martu 2021. Netanyahu je vodio Izraelov odgovor na [[Pandemija COVID-a 19|pandemiju COVID-a 19]] i na izraelsko-palestinski konflikt 2021. godine.

Netanyahu je svoju bliskost s bivšim [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|američkim predsjednikom]] [[Donald Trump|Donaldom Trumpom]] usredsredio na svoj politički apel u Izraelu iz 2016. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nytimes.com/2020/11/09/world/middleeast/biden-israel.html|title=Biden's Win Means a Demotion for Netanyahu and Less Focus on Israel|first=David M.|last=Halbfinger|date=9. 11. 2020|via=NYTimes.com}}&lt;/ref&gt; Od decembra 2016. godine, Netanyahu je pod istragom zbog korupcije od strane izraelske policije i tužilaca.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.nbcnews.com/news/world/israel-prime-minister-benjamin-netanyahu-indicted-bribe-fraud-charges-n977571|title=Israeli Prime Minister Benjamin Netanyahu to be indicted on corruption charges|date=28. 2. 2019|access-date=28. 2. 2019|work=NBC News}}&lt;/ref&gt; 21. novembra 2019. godine, optužen je za kršenje povjerenja, primanje mita i prijevaru.&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Wootliff |first1=Raoul |title=AG announces Netanyahu to stand trial for bribery, fraud and breach of trust |url=https://www.timesofisrael.com/ag-announces-netanyahu-to-stand-trial-for-bribery-fraud-and-breach-of-trust/ |access-date=22. 11. 2019 |work=Times of Israel |date=21. 11. 2019}}&lt;/ref&gt; Zbog optužnice, Netanyahu se zakonski morao odreći svih svojih funkcija u ministarstvima, osim one premijera.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.haaretz.com/israel-news/.premium-netanyahu-to-relinquish-ministerial-portfolios-in-coming-days-1.8166032|title=Netanyahu to Relinquish Ministerial Portfolios in Coming Days|first=Chaim|last=Levinson|publisher=Haaretz|date=23. 11. 2019|access-date=23. 11. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.timesofisrael.com/netanyahu-said-set-to-give-up-4-ministry-portfolios-after-charges-announced/|title=Netanyahu said set to give up 4 ministry portfolios after charges announced|work=[[The Times of Israel]]|date=23. 11. 2019|access-date=23. 11. 2019|author=[[Staff writer]]}}&lt;/ref&gt;

U pozadini [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]] u Izraelu i Netanyahuova krivičnog postupka, ispred premijerove rezidencije izbile su opsežne demonstracije protiv njega. Nakon toga, Netanyahu je naredio da se demonstracije rasprše pomoću posebnih propisa [[COVID-19]], ograničavajući ih na 20 ljudi i na udaljenosti od 1.000 metara od njihovih domova.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.i24news.tv/en/news/israel/1601443382-israel-parliament-votes-to-restrict-demonstrations-amid-2nd-national-lockdown|title=i24NEWS|website=www.i24news.tv}}&lt;/ref&gt; Međutim, postignuto je upravo suprotno; demonstracije su proširene i raširene u preko 1.000 centara.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.maariv.co.il/breaking-news/Article-793159|title=&quot;הדגלים השחורים&quot; מפגינים במעל לכ-1,000 מוקדים ברחבי הארץ|website=www.maariv.co.il}}&lt;/ref&gt; Do marta 2021. godine, Izrael je postao zemlja sa najviše [[Vakcina protiv bolesti COVID-19|vakcinisane]] populacije po glavi stanovnika na svijetu protiv COVID-a 19.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Israel's COVID-19 Vaccination Rollout Is Slowing at a Critical Moment. That's a Warning for the Rest of Us|url=https://time.com/5947967/israel-covid-vaccine-rollout/|url-status=dead|date=19. 3. 2021|website=[[Time Magazine]]|access-date=4. 6. 2021|archive-date=18. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210518185448/https://time.com/5947967/israel-covid-vaccine-rollout/}}&lt;/ref&gt;

Nakon eskalacije napetosti u [[Jerusalem]]u u maju 2021, [[Hamas]] je ispalio rakete na Izrael iz [[Gaza (grad)|Gaze]], što je Netanyahua potaknulo da pokrene operaciju &quot;Čuvar zidova&quot; koja je trajala jedanaest dana.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Netanyahu, defense chiefs call operation 'game-changing' defeat of Hamas |last=Harkov |first=Lahav |url=https://www.jpost.com/breaking-news/netanyahu-not-everything-is-known-to-public-and-hamas-668761 |newspaper=Jerusalem Post |date=21. 5. 2021 |access-date=26. 5. 2021}}&lt;/ref&gt; Nakon operacije, izraelski političar i čelnik saveza Yamina, [[Naftali Bennett]], najavio je da je pristao na dogovor s Yairom Lapidom o formiranju koalicijske vlade koja bi Netanyahua zbacila s mjesta premijera ako se sprovede. Dana 2. juna 2021. godine, Bennett je potpisao koalicijski sporazum s Lapidom.&lt;ref&gt;{{Cite web|date=30. 5. 2021|title=Israeli opposition figures reach deal aimed at ousting Netanyahu|url=http://www.theguardian.com/world/2021/may/30/israel-opposition-netanyahu-lapid-bennett|access-date=30. 5. 2021|website=the Guardian|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Bennett announces plan to form gov't with Lapid that will oust Netanyahu|url=https://www.jpost.com/breaking-news/yesh-atid-new-hope-teams-to-meet-669589|access-date=30. 5. 2021|website=The Jerusalem Post {{!}} JPost.com|language=en-US}}&lt;/ref&gt; Jedanaest dana nakon potpisivanja koalicijskog sporazuma, 13. juna, Netanyahu je svrgnut sa pozicije premijera, okončavši svoju vladavinu dugu 12 godina.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.klix.ba/vijesti/svijet/izrael-i-zvanicno-dobio-novu-vladu-okoncana-vladavina-benjamina-netanyahua-duga-12-godina/210613084|title=Izrael i zvanično dobio novu vladu: Okončana vladavina Benjamina Netanyahua duga 12 godina|work=Klix.ba|access-date=13. 6. 2021}}&lt;/ref&gt;

===Mirovni proces===
[[Datoteka:President Trump and The First Lady Participate in an Abraham Accords Signing Ceremony (50346326831).jpg|mini|Netanyahu i [[Donald Trump]] tokom potpisivanja Abrahamovog sporazuma 15. septembra 2020.]]

Bivši [[Državni sekretar Sjedinjenih Američkih Država|američki državni sekretar]] [[Rex Tillerson]] rekao je da je Netanyahu 22. maja 2017. godine Donaldu Trumpu pokazao lažni i izmijenjeni videozapis [[Palestina (država)|palestinskog]] predsjednika [[Mahmoud Abbas|Mahmouda Abbasa]] koji poziva na ubijanje djece. Bilo je to u vrijeme kada je Trump razmišljao je li Izrael prepreka miru. Netanyahu je Trumpu pokazao lažni video za promjenu stava u izraelsko-palestinskom sukobu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.haaretz.com/us-news/netanyahu-used-doctored-video-of-abbas-to-influence-trump-s-policy-woodward-reveals-1.9149688|title=Netanyahu used doctored video of Abbas to influence Trump's policy, Woodward reveals|website=Haaretz.com|access-date=29. 1. 2021|archive-date=17. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210217205435/https://www.haaretz.com/us-news/netanyahu-used-doctored-video-of-abbas-to-influence-trump-s-policy-woodward-reveals-1.9149688|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Abrahamovi sporazumi uz posredovanje SAD-a složili su se na punu normalizaciju odnosa između Izraela i [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenih Arapskih Emirata]], odnosno [[Bahrein]]a.&lt;ref&gt;{{cite web |title=The Abraham Accords |publisher=U.S. Department of States |url=https://www.state.gov/the-abraham-accords/}}&lt;/ref&gt; Ovo je prvi put da je bilo koja [[Arapski svijet|arapska zemlja]] normalizirala odnose s Izraelom od [[Jordan]]a 1994. godine. Ugovore su potpisali ministar vanjskih poslova Bahreina, ministar vanjskih poslova UAE-a i Netanyahu 15. septembra 2020. na južnom travnjaku [[Bijela kuća|Bijele kuće]] u [[Washington, D.C.|Washingtonu, D.C.]]&lt;ref&gt;{{cite web |title=Israel, UAE and Bahrain sign Abraham Accord; Trump says &quot;dawn of new Middle East&quot; |work=Press Trust of India |publisher=The Hindu |date=16. 9. 2020 |url=https://www.thehindu.com/news/international/israel-uae-and-bahrain-sign-abraham-accord-trump-says-dawn-of-new-middle-east/article32616867.ece}}&lt;/ref&gt;

23. oktobra 2020. godine, Trump je najavio da će [[Sudan]] početi normalizirati veze s Izraelom, što ga čini trećom arapskom državom koja je to učinila kao dio Abrahamovog sporazuma uz posredovanje Trumpove administracije.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Trump Announces US-Brokered Israel-Sudan Normalization |url=https://www.voanews.com/middle-east/trump-announces-us-brokered-israel-sudan-normalization |work=Voice of America (VOA) |date=23. 10. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |title=Yes, Israeli-Sudanese normalization is a big deal |url=https://asiatimes.com/2020/10/yes-israeli-sudanese-normalization-is-a-big-deal/ |work=Asia Times |date=24. 10. 2020}}&lt;/ref&gt; Sudan se borio u ratovima protiv Izraela 1948. i 1967. godine.&lt;ref&gt;{{cite news |title='Yes, yes, yes': Why peace with Khartoum would be true paradigm shift for Israel |url=https://www.timesofisrael.com/yes-yes-yes-why-peace-with-khartoum-would-be-true-paradigm-shift-for-israel/ |work=The Times of Israel |date=23. 10. 2020}}&lt;/ref&gt; Netanyahu se zahvalio &quot;predsjedniku Trumpu i njegovom timu prije svega&quot;, rekavši da &quot;zajedno s njim mijenjamo istoriju ... uprkos svim stručnjacima i komentatori koji su rekli da je to nemoguće. Izrael je bio potpuno izoliran i rekli su nam da idemo u politički cunami. Ono što se događa je potpuno suprotno.&quot;&lt;ref&gt;{{cite news |title=Netanyahu hints at Israel role in past Sudan raids, hails Mideast's changing map |url=https://www.timesofisrael.com/netanyahu-hints-at-israeli-role-in-sudan-bombings-predicts-more-peace-deals/ |work=The Times of Jerusalem |date=24. 10. 2020}}&lt;/ref&gt; Uslijedilo je uspostavljanje odnosa [[Maroko|Maroka]] sa Izraelom u decembru.&lt;ref&gt;{{Cite news|date=11. 12. 2020|title=Morocco latest country to normalise ties with Israel in US-brokered deal|work=[[BBC]]|url=https://www.bbc.com/news/world-africa-55266089}}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{Refspisak|2}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Benjamin Netanyahu}}
*{{Official website|http://www.netanyahu.org.il/en/}}
*{{IMDb name|1386592}}
*{{C-SPAN|benjaminnetanyahu}}
*{{Twitter}}
*{{Facebook}}
*{{Instagram}}

{{Premijeri Izraela}}
{{Izraelsko-palestinski sukob}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Netanyahu, Benjamin}}
[[Kategorija:Rođeni 1949.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Tel Aviv]]
[[Kategorija:Izraelski političari]]
[[Kategorija:Optuženi za ratne zločine]]
[[Kategorija:Osumnjičeni kriminalci]]</text>
      <sha1>4huedjcyokl61h29yorkru0hm81n74o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alopregnanolon</title>
    <ns>0</ns>
    <id>472201</id>
    <revision>
      <id>3940630</id>
      <parentid>3931776</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T04:21:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940630</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32347" sha1="644mfg0j54jrbwrkr8qp6zjxwqfyaz4" xml:space="preserve">{{Infokutija lijek
| Naziv lijeka               = Alopregnanolon
| Druga_imena                = ALLO; Allo; ALLOP; AlloP; SAGE-547; SGE-102; 5α-Pregnan-3α-ol-20-on; 5α-Pregnan-3α-ol-20-on;&lt;ref name=&quot;doi1010970000054219900900100702&quot;&gt;{{cite journal
|date=septembar 1990
|title=5α-Pregnane-3α-ol-20-one Identified as an Active Molecular Species of Steroid Anesthetic in Brain
|doi=10.1097/00000542-199009001-00702
|authors=Krieger NR, Mok WM, Herschkowitz S
|journal=Anesthesiology
|volume=73}}&lt;/ref&gt;
 [[slika:Allopregnanolone.svg|thumb|center|250px]] [[Slika:Allopregnanolone-3D-balls.png||center|250px]]
| Grupa                      =[[Neurosteroid]]i; [[Antidepresant]]i
| Trgovačka imena            = Brexanolone, Zulresso
| ATC kodovi                 = 
| CAS_registarski_broj       = 516-54-1
|SMILES            = CC(=O)[C@H]1CC[C@@H]2[C@@]1(CC[C@H]3[C@H]2CC[C@@H]4[C@@]3(CC[C@H](C4)O)C)C 
| Dostupnost bez recepta     = Djelimično
| Strukturna formula         =
| IUPAC ime                  = 1-[(3''R'',5''S'',8''R'',9''S'',10''S'',13''S'',14''S'',17''S'')-3-hidroksi-10,13-dimetil-2,3,4,5,6,7,8,9,11,12,14,15,16,17-tetradekahidro-1''H''-cilopenta[''a'']fenantren-17-il]etanon
| Sumarna formula            = C&lt;sub&gt;21&lt;/sub&gt;H&lt;sub&gt;34&lt;/sub&gt; O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;
| Molarna masa               = 
| Tačka topljenja            = 
| Tačka ključanja            = 
| Biološka raspoloživost     =[[Oralna primjena|Oralo]]: &lt;5% [[Intravenska terapija|Intravenska infuzija]]
| Metabolizam                = Ne-[[CYP450]] ([[keton|keto]]-[[redoks|redukcija]] preko [[aldo-keto reduktaza]]s (AKR), [[glukuronidacija]] preko [[glukuronosiltransferaza]] (UGT), [[sulfacija]] preko [[sulfotransferaza]] (SULT)
| Poluvrijeme eliminacije    = 9 sati
| KEGG              = D11149
| Izlučivanje                =[[Izmet]]: 47%&lt;br&gt; [[MedlinePlus]]: a619037 &lt;br&gt;[[PubChem]]:  92786
StdInChI          = 1S/C21H34O2/c1-13(22)17-6-7-18-16-5-4-14-12-15(23)8-10-20(14,2)19(16)9-11-21(17,18)3/h14-19,23H,4-12H2,1-3H3/t14-,15+,16-,17+,18-,19-,20-,21+/m0/s1}}

==Definicija i medicinska upotreba ==
'''Alopregnanolon''', poznat i kao '''breksanolon''',  jev|[[prirodni proizvod|prirodno proizvedeni]] [[neurosteroid|steroid]] koji djeluje na [[mozak]].&lt;ref name=&quot;pmid21094889&quot;&gt;{{cite book|title=Neurosteroids: endogenous role in the human brain and therapeutic potentials|author=Reddy DS|journal=Prog. Brain Res.|year=2010|isbn=9780444536303|series=Progress in Brain Research|volume=186|pages=113–37|doi=10.1016/B978-0-444-53630-3.00008-7|pmc=3139029|pmid=21094889}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=FDA2019/&gt; Kao lijek. prodaje se pod robnom markom '''Zulresso'''.&lt;ref name=&quot;Zulresso label&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=ChemIDplus - 516-54-1 - AURFZBICLPNKBZ-SYBPFIFISA-N - Brexanolone [USAN] - Similar structures search, synonyms, formulas, resource links, and other chemical information.|url=https://chem.nlm.nih.gov/chemidplus/rn/516-54-1|publisher=NIH Toxnet|access-date=26. 12. 2017}}&lt;/ref&gt; i koristi se za liječenje [[postporođajna depresija|postporođajne depresije]].&lt;ref name=FDA2019&gt;{{cite press release | title=FDA approves first treatment for post-partum depression | website=U.S. Food and Drug Administration (FDA) | date=19. 3. 2019 | url=https://www.fda.gov/news-events/press-announcements/fda-approves-first-treatment-post-partum-depression | archive-url=https://web.archive.org/web/20191011120005/https://www.fda.gov/news-events/press-announcements/fda-approves-first-treatment-post-partum-depression | archive-date=11. 10. 2019 | url-status=dead | access-date=21. 3. 2019 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid30790145&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Frieder A, Fersh M, Hainline R, Deligiannidis KM | title = Pharmacotherapy of Postpartum Depression: Current Approaches and Novel Drug Development | journal = CNS Drugs | volume = 33 | issue = 3 | pages = 265–282 | date = mart 2019 | pmid = 30790145 | pmc = 6424603 | doi = 10.1007/s40263-019-00605-7 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid30447328&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Wilkinson ST, Sanacora G | title = A new generation of antidepressants: an update on the pharmaceutical pipeline for novel and rapid-acting therapeutics in mood disorders based on glutamate/GABA neurotransmitter systems | journal = Drug Discovery Today | volume = 24 | issue = 2 | pages = 606–615 | date = februar 2019 | pmid = 30447328 | pmc = 6397075 | doi = 10.1016/j.drudis.2018.11.007 }}&lt;/ref&gt; Koristi se kao [[injekcija u venu]] tokom perioda od 60 sati pod medicinskim nadzorom.&lt;ref name=FDA2019/&gt;&lt;ref name=&quot;Zulresso label&quot; /&gt;

==Neželjeni efekti i mehanizam djelovanja==
[[Neželjeni efekti]] breksanolona mogu uključivati [[sedacija|sedaciju]], [[pospanost]], [[suha usta]], [[vrućr svjwtlice]] i [[gubitak svesti]].&lt;ref name =&quot;FDA2019&quot;/&gt;&lt;ref name = &quot;Zulresso label&quot;/&gt; To je [[neurosteroid]] i djeluje kao [[pozitivni alosterični modulator]] [[GABAA receptor|receptora GABA&lt;sub&gt;A&lt;/sub&gt;]],  glavni [[biološki cilj]] inhibicije [[neurotransmiter]]a [[gana-aminoizobuterna kiselina|γ-aminobuterne kiseline]] (GABA).&lt;ref name=&quot;Zulresso label&quot;&gt;{{cite web | title=Zulresso- brexanolone injection, solution | website=DailyMed | date=18. 11. 2019 | url=https://dailymed.nlm.nih.gov/dailymed/drugInfo.cfm?setid=b40f3b2a-1859-4ed6-8551-444300806d13 | access-date=23. 11. 2019}}&lt;/ref&gt;

== Medicinska upotreba ==
Brexanolone se koristi za liječenje postporođajne depresije kod odraslih žena.

== Nuspojave ==
Neželjeni efekti breksanolona uključuju sedaciju (13–21%), suha usta (3–11%), gubitak svijesti (3-5%) i [[ispiranje (fiziologija)|ispiranje]] (2–5%).&lt;ref name=&quot;FDA2019&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Zulresso label&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Scott2019&quot; /&gt; Također može izazvati [[euforija|euforiju]] u stepenu sličnom onom kod [[alprazolam]]a (3–13% u infuzijskim dozama od 90–270 &amp;nbsp;μg tokom jednog sata).

== Biološka funkcija ==
Alopregnanolon ima širok spektar efekata, uključujući, bez posebnog redoslijeda, da je [[antidepresiv]], [[anksiolitik]], [[stres|smanjenjivač stresa]], djeluje na[[zadovoljstvo|nagrađivanje]],&lt;ref name=&quot;pmid12153544&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Rougé-Pont F, Mayo W, Marinelli M, Gingras M, Le Moal M, Piazza PV | title = The neurosteroid allopregnanolone increases dopamine release and dopaminergic response to morphine in the rat nucleus accumbens | journal = The European Journal of Neuroscience | volume = 16 | issue = 1 | pages = 169–73 | date = juli 2002 | pmid = 12153544 | doi = 10.1046/j.1460-9568.2002.02084.x }}&lt;/ref&gt; [[prosocijal no ponašanje|prosocialno]],&lt;ref name=&quot;pmid19656632&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Frye CA | title = Neurosteroids' effects and mechanisms for social, cognitive, emotional, and physical functions | journal = Psychoneuroendocrinology | volume = 34 Suppl 1 | pages = S143-61 | date = decembar 2009 | pmid = 19656632 | pmc = 2898141 | doi = 10.1016/j.psyneuen.2009.07.005 }}&lt;/ref&gt; [[agresivnost|antiagresivno]],&lt;ref name=&quot;pmid15677716&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Pinna G, Costa E, Guidotti A | title = Changes in brain testosterone and allopregnanolone biosynthesis elicit aggressive behavior | url = https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_2005-02-08_102_6/page/2135 | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 102 | issue = 6 | pages = 2135–40 | date = februar 2005 | pmid = 15677716 | pmc = 548579 | doi = 10.1073/pnas.0409643102 | bibcode = 2005PNAS..102.2135P }}&lt;/ref&gt; [[aphrodisiac|prosexual]],&lt;ref name=&quot;pmid19656632&quot; /&gt; sedativno, [[hipnoza|uspavljivač]],&lt;ref name=&quot;pmid23092405&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Terán-Pérez G, Arana-Lechuga Y, Esqueda-León E, Santana-Miranda R, Rojas-Zamorano JÁ, Velázquez Moctezuma J | title = Steroid hormones and sleep regulation | journal = Mini Reviews in Medicinal Chemistry | volume = 12 | issue = 11 | pages = 1040–8 | date = oktobar 2012 | pmid = 23092405 | doi = 10.2174/138955712802762167 }}&lt;/ref&gt; [[kognitivni deficit|kognitivno]], [[kognitivni deficit|oštećenje pamćenja]], [[analgetik]],&lt;ref name=&quot;pmid23948490&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Patte-Mensah C, Meyer L, Taleb O, Mensah-Nyagan AG | title = Potential role of allopregnanolone for a safe and effective therapy of neuropathic pain | journal = Progress in Neurobiology | volume = 113 | pages = 70–8 | date = februar 2014 | pmid = 23948490 | doi = 10.1016/j.pneurobio.2013.07.004}}&lt;/ref&gt; [[anestetik]], [[antikonvulzant]], [[neuroprotektiv]], sa neurogenim efektima.&lt;ref name=&quot;pmid21094889&quot;/&gt; Čini se da fluktuacije nivoa alopregnanolona i ostalih neurosteroida imaju važnu ulogu u patofiziologiji [[depresija (raspoloženje)|raspoloženja]], [[anksioznost]]i, [[predmenstrualni sindrom|predmenstruacijskog sindroma]], [[epiolepsija|katamenijske epilepsije]] i raznih drugih neuropsihijatrijskih stanja.&lt;ref name=&quot;pmid14993039&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Bäckström T, Andersson A, Andreé L, Birzniece V, Bixo M, Björn I, Haage D, Isaksson M, Johansson IM, Lindblad C, Lundgren P, Nyberg S, Odmark IS, Strömberg J, Sundström-Poromaa I, Turkmen S, Wahlström G, Wang M, Wihlbäck AC, Zhu D, Zingmark E | display-authors = 6 | title = Pathogenesis in menstrual cycle-linked CNS disorders | journal = Annals of the New York Academy of Sciences | volume = 1007 | issue =  1| pages = 42–53 | date = decembar 2003 | pmid = 14993039 | doi = 10.1196/annals.1286.005 | bibcode = 2003NYASA1007...42B }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid18346939&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Guille C, Spencer S, Cavus I, Epperson CN | title = The role of sex steroids in catamenial epilepsy and premenstrual dysphoric disorder: implications for diagnosis and treatment | journal = Epilepsy &amp; Behavior | volume = 13 | issue = 1 | pages = 12–24 | date = juli 2008 | pmid = 18346939 | pmc = 4112568 | doi = 10.1016/j.yebeh.2008.02.004 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid21533709&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Finocchi C, Ferrari M | title = Female reproductive steroids and neuronal excitability | journal = Neurological Sciences | volume = 32 Suppl 1 | pages = S31-5 | date = maj 2011 | pmid = 21533709 | doi = 10.1007/s10072-011-0532-5 }}&lt;/ref&gt;

Tokom [[trudnoća|trudnoće]], alopregnanolon i [[pregnanolon]] su uključeni u [[sedacija|sedaciju]] i [[anestezija|anesteziju]] [[fetus]]a.&lt;ref name=&quot;pmid16269314&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Mellor DJ, Diesch TJ, Gunn AJ, Bennet L | title = The importance of 'awareness' for understanding fetal pain | url = https://archive.org/details/sim_brain-research-reviews_2005-11_49_3/page/455 | journal = Brain Research. Brain Research Reviews | volume = 49 | issue = 3 | pages = 455–71 | date = novembar 2005 | pmid = 16269314 | doi = 10.1016/j.brainresrev.2005.01.006 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid19092726&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Lagercrantz H, Changeux JP | title = The emergence of human consciousness: from fetal to neonatal life | journal = Pediatric Research | volume = 65 | issue = 3 | pages = 255–60 | date = mart 2009 | pmid = 19092726 | doi = 10.1203/PDR.0b013e3181973b0d| url = https://philpapers.org/rec/LAGTEO-5 }}&lt;/ref&gt;

==Mehanizam djelovanja==
===Molekulske  interakcije===
Alopregnanolon je [[endogen]]i inhibitorni [[pregnan]] [[neurosteroid]].&lt;ref name = &quot;pmid21094889&quot;/&gt; [[biosinteza|Sinteizira]] se iz [[progesterona]]a i predstavlja [[pozitivni alosterni modulator]] djelovanja γ-aminobuterne kiseline (GABA) na [[GABAA receptor|receptor GABA&lt;sub&gt;A&lt;/sub&gt;]].&lt;ref name = &quot;pmid21094889&quot; /&gt; Alopregnanolon ima učinke slične efektima drugih pozitivnih alosternih modulatora GABA-djelovanja na GABA&lt;sub&gt;A&lt;/sub&gt; receptor, kao kod [[benzodiazepin]]a, uključujući anksiolitsko, sedativno i antikonvulzivno.&lt;ref name=&quot;pmid21094889&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Reddy DS, Rogawski MA |title = Neurosteroids — Endogenous Regulators of Seizure Susceptibility and Role in the Treatment of Epilepsy | journal = Jasper's Basic Mechanisms of the Epilepsies, 4th Edition |pages = 984–1002 | year = 2012 | url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK98218/|doi = 10.1093/med/9780199746545.003.0077 |pmid = 22787590 |isbn = 9780199746545 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Kokate TG, Svensson BE, Rogawski MA | title = Anticonvulsant activity of neurosteroids: correlation with gamma-aminobutyric acid-evoked chloride current potentiation | journal = The Journal of Pharmacology and Experimental Therapeutics | volume = 270 | issue = 3 | pages = 1223–9 | date = septembar 1994 | pmid = 7932175 }}&lt;/ref&gt; [[Endogen]]o proizvedeni alopregnanolon ima neurofiziološku ulogu, preciznim podešavanjem GABA&lt;sub&gt;A&lt;/sub&gt; receptora i modulacijom djelovanja nekoliko pozitivnih alosternih modulatora i agonista na GABA&lt;sub&gt;A&lt;/sub&gt; receptora.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Pinna G, Uzunova V, Matsumoto K, Puia G, Mienville JM, Costa E, Guidotti A | display-authors=6 | title = Brain allopregnanolone regulates the potency of the GABA(A) receptor agonist muscimol | url = https://archive.org/details/sim_neuropharmacology_2000_39_3/page/440 | journal = Neuropharmacology | volume = 39 | issue = 3 | pages = 440–8 | date = januar 2000 | pmid = 10698010 | doi = 10.1016/S0028-3908(99)00149-5 }}&lt;/ref&gt;

Alopregnanolon djeluje kao vrlo moćan pozitivan alosterni modulator GABA&lt;sub&gt;A&lt;/sub&gt; receptora.&lt;ref name = &quot;pmid21094889&quot;/&gt; Dok alopregnanolon, poput ostalih inhibitornih neurosteroida, kao što je THDOC, pozitivno modulira sve GABA&lt;sub&gt;A&lt;/sub&gt; izoforme receptora, one izoforme koje sadrže [[GABRD|δ podjedinice]] pokazuju najveće potenciranje.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Nik AM, Pressly B, Singh V, Antrobus S, Hulsizer S, Rogawski MA, Wulff H, Pessah IN | display-authors = 6 | title = Rapid Throughput Analysis of GABAA Receptor Subtype Modulators and Blockers Using DiSBAC1(3) Membrane Potential Red Dye | journal = Molecular Pharmacology | volume = 92 | issue = 1 | pages = 88–99 | date = juli 2017 | pmid = 28428226 | pmc = 5452057 | doi = 10.1124/mol.117.108563 }}&lt;/ref&gt; Također je utvrđeno da alopregnanolon djeluje kao pozitivni alosterni modulator [[GABAA-ro receptor|GABA&lt;sub&gt;A&lt;/sub&gt;-ρ receptora]], iako su implikacije ovog djelovanja nejasne.&lt;ref name=&quot;pmid10496958&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Morris KD, Moorefield CN, Amin J | title = Differential modulation of the gamma-aminobutyric acid type C receptor by neuroactive steroids | journal = Molecular Pharmacology | volume = 56 | issue = 4 | pages = 752–9 | date = oktobar 1999 | pmid = 10496958 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid17636008&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Li W, Jin X, Covey DF, Steinbach JH | title = Neuroactive steroids and human recombinant rho1 GABAC receptors | journal = The Journal of Pharmacology and Experimental Therapeutics | volume = 323 | issue = 1 | pages = 236–47 | date = oktobar 2007 | pmid = 17636008 | doi = 10.1124/jpet.107.127365 }}&lt;/ref&gt; Pored  djelovanja na GABA receptore, poznato je da je alopregnanolon, poput progesterona, [[negativni alosterni modulator]] [[nikotin-acetilholinski receptor|nACh receptora]],&lt;ref name=&quot;pmid9166735&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Bullock AE, Clark AL, Grady SR, Robinson SF, Slobe BS, Marks MJ, Collins AC | display-authors=6 | title = Neurosteroids modulate nicotinic receptor function in mouse striatal and thalamic synaptosomes | journal = Journal of Neurochemistry | volume = 68 | issue = 6 | pages = 2412–23 | date = juni 1997 | pmid = 9166735 | doi = 10.1046/j.1471-4159.1997.68062412.x }}&lt;/ref&gt; djeluje i kao negativni alosterni modulator [[5-HT3 receptora|5-HT&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; receptora]].&lt;ref name=&quot;pmid9731711&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Wetzel CH, Hermann B, Behl C, Pestel E, Rammes G, Zieglgänsberger W, Holsboer F, Rupprecht R | display-authors = 6 | title = Functional antagonism of gonadal steroids at the 5-hydroxytryptamine type 3 receptor | journal = Molecular Endocrinology | volume = 12 | issue = 9 | pages = 1441–51 | date = septembar 1998 | pmid = 9731711 | doi = 10.1210/mend.12.9.0163 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Zajedno sa ostalim inhibitornim neurosteroidima, alopregnanolon ima malo ili nimalo dejstva na druge [[ligandni onski kanal|ligandne onske kanale]], uključujući [[NMDA receptor|NMDA]], [[AMPA receptor|AMPA]], [[kainatni receptor|kainatni]] i [[glicinski receptor|glicinske receptore]].&lt;ref name=&quot;pmid17651807&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Mellon SH | title = Neurosteroid regulation of central nervous system development | journal = Pharmacology &amp; Therapeutics | volume = 116 | issue = 1 | pages = 107–24 | date = oktobar 2007 | pmid = 17651807 | pmc = 2386997 | doi = 10.1016/j.pharmthera.2007.04.011 }}&lt;/ref&gt;

Za razliku od [[progesteron]]a, alopregnanolon je neaktivan na klasičnom [[jedarni receptor|jedarnom]] [[progesteronski receptor|progesteronskom receptoru]] (PR). Međutim, alopregnanolon se može unutarćelijski oksidirati u [[5α-dihidroprogesteron]], koji djeluje kao [[agonist]] PR-a, pa zato alopregnanolon može proizvesti PR posredovane [[progestogen]]e efekte.&lt;ref name=&quot;pmid8398145&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Rupprecht R, Reul JM, Trapp T, van Steensel B, Wetzel C, Damm K, Zieglgänsberger W, Holsboer F | display-authors = 6 | title = Progesterone receptor-mediated effects of neuroactive steroids | journal = Neuron | volume = 11 | issue = 3 | pages = 523–30 | date = septembar 1993 | pmid = 8398145 | doi = 10.1016/0896-6273(93)90156-l  }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid27156439&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Reddy DS, Estes WA | title = Clinical Potential of Neurosteroids for CNS Disorders | journal = Trends in Pharmacological Sciences | volume = 37 | issue = 7 | pages = 543–561 | date = juli 2016 | pmid = 27156439 | pmc = 5310676 | doi = 10.1016/j.tips.2016.04.003 }}&lt;/ref&gt; Pored toga, 2012. godine je objavljeno da je alopregnanolon agonist [[membranski progesteronski receptor|membranskog progesteronskog receptora]] (mPRs) otkrivenog malo prije, uključujući [[PAQR6|mPRδ]], [[PAQR7|mPRα]] i [[PAQR8|mPRβ]], sa svojom aktivnošću na ovim receptorima približno veličine koja je jača nego na GABA&lt;sub&gt;A&lt;/sub&gt; receptor.&lt;ref name=&quot;pmid22687885&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Thomas P, Pang Y | title = Membrane progesterone receptors: evidence for neuroprotective, neurosteroid signaling and neuroendocrine functions in neuronal cells | journal = Neuroendocrinology | volume = 96 | issue = 2 | pages = 162–71 | year = 2012 | pmid = 22687885 | pmc = 3489003 | doi = 10.1159/000339822 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid23161870&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Pang Y, Dong J, Thomas P | title = Characterization, neurosteroid binding and brain distribution of human membrane progesterone receptors δ and {epsilon} (mPRδ and mPR{epsilon}) and mPRδ involvement in neurosteroid inhibition of apoptosis | journal = Endocrinology | volume = 154 | issue = 1 | pages = 283–95 | date = januar 2013 | pmid = 23161870 | pmc = 3529379 | doi = 10.1210/en.2012-1772 }}&lt;/ref&gt; Djelovanje alopregnanolona na ove receptore može dijelom biti povezano s njegovim neuroprotektivnim i [[gonadotropni hormon|antigonadotropnim]] svojstvima.&lt;ref name=&quot;pmid22687885&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;pmid19423765&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Sleiter N, Pang Y, Park C, Horton TH, Dong J, Thomas P, Levine JE | display-authors=6 | title = Progesterone receptor A (PRA) and PRB-independent effects of progesterone on gonadotropin-releasing hormone release | journal = Endocrinology | volume = 150 | issue = 8 | pages = 3833–44 | date = august 2009 | pmid = 19423765 | pmc = 2717864 | doi = 10.1210/en.2008-0774 }}&lt;/ref&gt; Također, kao i za progesteron, nedavni dokazi pokazali su da je alopregnanolon aktivator [[pregnanski X-receptor|pregnanskog X-receptora]].&lt;ref name=&quot;pmid17651807&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;pmid15364541&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Lamba V, Yasuda K, Lamba JK, Assem M, Davila J, Strom S, Schuetz EG | display-authors=6 | title = PXR (NR1I2): splice variants in human tissues, including brain, and identification of neurosteroids and nicotine as PXR activators | url = https://archive.org/details/toxicology-and-applied-pharmacology_2004-09-15_199_3/page/251 | journal = Toxicology and Applied Pharmacology | volume = 199 | issue = 3 | pages = 251–65 | date = septembar 2004 | pmid = 15364541 | doi = 10.1016/j.taap.2003.12.027 }}&lt;/ref&gt;

Slično kao i kod mnogih drugih alosternih modulatora pozitivnih na GABA&lt;sub&gt;A&lt;/sub&gt;, i alopregnanolon deluje kao [[blokator kanala|inhibitor]]  L-tipa kalcijskog kanala zasnovanog na naponu (L -VGCCs),&lt;ref name=&quot;pmid17151597&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Hu AQ, Wang ZM, Lan DM, Fu YM, Zhu YH, Dong Y, Zheng P | display-authors=6 | title = Inhibition of evoked glutamate release by neurosteroid allopregnanolone via inhibition of L-type calcium channels in rat medial prefrontal cortex | journal = Neuropsychopharmacology | volume = 32 | issue = 7 | pages = 1477–89 | date = juli 2007 | pmid = 17151597 | doi = 10.1038/sj.npp.1301261 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; uključujući [[naponski zavisni kalcijski kanal|α&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt; podtip]]  [[Cav1.2|Ca&lt;sub&gt;v&lt;/sub&gt; 1.2]] i [[Cav1.3|Ca&lt;sub&gt;v&lt;/sub&gt;1.3]].&lt;ref name=&quot;pmid21262851&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Earl DE, Tietz EI | title = Inhibition of recombinant L-type voltage-gated calcium channels by positive allosteric modulators of GABAA receptors | journal = The Journal of Pharmacology and Experimental Therapeutics | volume = 337 | issue = 1 | pages = 301–11 | date = april 2011 | pmid = 21262851 | pmc = 3063747 | doi = 10.1124/jpet.110.178244 }}&lt;/ref&gt; Međutim, utvrđeno je da je granična koncentracija alopregnanolona za inhibiranje L-VGCCs 3 μM (3.000 nM), što je daleko više od koncentracije od 5 nM, za koju se procjenjuje da se prirodno proizvodi u ljudskom mozgu.&lt;ref name = &quot;pmid21262851&quot;/&gt; Dakle, malo je vjerovatno da će inhibicija L-VGCC imati bilo kakav stvarni značaj u efektima [[endogen]]og alopregnanolona.&lt;ref name = &quot;pmid21262851&quot;/&gt; Također je utvrđeno da alopregnanolon, zajedno sa nekoliko drugih neurosteroida, aktivira [[G protein-spregnuti receptor žučne kiseline]] (GPBAR1 ili TGR5).&lt;ref name=&quot;pmid20665558&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Keitel V, Görg B, Bidmon HJ, Zemtsova I, Spomer L, Zilles K, Häussinger D | display-authors=6 | title = The bile acid receptor TGR5 (Gpbar-1) acts as a neurosteroid receptor in brain | journal = Glia | volume = 58 | issue = 15 | pages = 1794–805 | date = novembar 2010 | pmid = 20665558 | doi = 10.1002/glia.21049 }}&lt;/ref&gt; Međutim, to je moguće učiniti samo pri mikromolnim koncentracijama, koje su, slično kao u slučaju L-VGCC, daleko veće od niskih nanomolnih koncentracija alopregnanolona za koje se procjenjuje da su prisutne u mozgu.&lt;ref name=&quot;pmid20665558&quot; /&gt;

=== Antidepresivni efekti ===
Mehanizam pomoću kojeg PAM-ovi neurosteroidnih GABA&lt;sub&gt;A&lt;/sub&gt; receptora poput breksanolona djeluju antidepresivno je nepoznat.&lt;ref name=&quot;ZorumskiPaul2019&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Zorumski CF, Paul SM, Covey DF, Mennerick S | title = Neurosteroids as novel antidepressants and anxiolytics: GABA-A receptors and beyond | journal = Neurobiology of Stress | volume = 11 | pages = 100196 | date = novembar 2019 | pmid = 31649968 | pmc = 6804800 | doi = 10.1016/j.ynstr.2019.100196 }}&lt;/ref&gt; Ostali GABA&lt;sub&gt;A&lt;/sub&gt; receptori PAM, kao što su  benzodiazepini, ne smatraju se antidepresivima i nemaju dokazanu efikasnost,&lt;ref name=&quot;ZorumskiPaul2019&quot; /&gt; despite clinicians prescribing Alprazolam for depression in the past.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Warner|first=M. D.|last2=Peabody|first2=C. A.|last3=Whiteford|first3=H. A.|last4=Hollister|first4=L. E.|date=april 1988|title=Alprazolam as an antidepressant|url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/3281931/|journal=The Journal of Clinical Psychiatry|volume=49|issue=4|pages=148–150|issn=0160-6689|pmid=3281931}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Srisurapanont|first=M.|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK67062/|title=Alprazolam and standard antidepressants in the treatment of depression: a meta-analysis of the antidepressant effect|last2=Boonyanaruthee|first2=V.|date=1997|publisher=Centre for Reviews and Dissemination (UK)|language=en|pmid=9175386}}&lt;/ref&gt; Neurosteroidni  GABA&lt;sub&gt;A&lt;/sub&gt; receptor PAM-ova se zna da u interakciji s GABA&lt;sub&gt;A&lt;/sub&gt; receptorima i podskupinama različito od benzodiazepina.&lt;ref name=&quot;ZorumskiPaul2019&quot; /&gt; Kao primjer, GABA&lt;sub&gt;A&lt;/sub&gt; receptor- potencirajući neurosteroidi mogu preferencijalno ciljati δ GABA&lt;sub&gt;A&lt;/sub&gt; receptore koji sadrže podjedinice i pojačati toničnu i faznu inhibiciju posredovanu GABA&lt;sub&gt;A&lt;/sub&gt;receptorima.&lt;ref name = &quot;ZorumskiPaul2019&quot;/&gt;  Također je moguće da neurosteroidi poput alopregnanolona mogu djelovati na druge [[biološka meta|ciljeve]], uključujući membranske receptore progesterona, [[kalcijev kanal T-tipa]] i druge, na posredovanju u efektima antidepresiva.&lt;ref name = &quot;ZorumskiPaul2019&quot; /&gt;

== Farmakologija ==
=== Farmakokinetika ===
Breksanolon ima nisku [[oralna primjena|oralnu]] [[bioraspoloživost]],  manju od 5%, što zahtijeva [[parenteralna primjena|neoralnu primjenu]].&lt;ref name=&quot;Scott2019&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Scott LJ | title = Brexanolone: First Global Approval | journal = Drugs | volume = 79 | issue = 7 | pages = 779–783 | date = maj 2019 | pmid = 31006078 | doi = 10.1007/s40265-019-01121-0 }}&lt;/ref&gt; [[Zapremina distribucije]] breksanolona je približno 3 &amp;nbsp; L/ kg.&lt;ref name = &quot;Scott2019&quot;/&gt; Njegovo [[vezanje za proteine u plazmi]] je više od 99%.&lt;ref name = &quot;Zulresso label&quot;/&gt;&lt;ref name = &quot;Scott2019&quot;/&gt; Breksanolon se [[metabolizam|metabolizira]] pomoću [[keton|keto]] – [[redoks|redukcije]],  posredovane putem [[aldo-keto reduktaza]] &lt;ref name = &quot;Scott2019&quot; /&gt; Spoj je također [[konjugacija (biohemija)|konjugiran]] putem [[glukoronidacija|glukuronidacije]] putem [[glukuronosiltransferaza]] i [[sulfacija|sulfacije]] putem [[sulfotransferaza]].&lt;ref name = &quot;Zulresso label&quot;/&gt; Sistem [[citohrom P450]] ga ne metabolizira bitno.&lt;ref name = &quot;Zulresso label&quot;/&gt;&lt;ref name = &quot;Scott2019&quot;/&gt; Tri glavna [[metabolit]]a breksanolona su neaktivni.&lt;ref name = &quot;Scott2019&quot;/&gt; [[poluvrijeme eliminacije]] breksanolona je 9 &amp;nbsp;sati.&lt;ref name = &quot;Zulresso label&quot;/&gt;&lt;ref name = &quot;Scott2019&quot;/&gt; Njegov ukupni iznos u [[krvna plazma|plazmi]]  ima [[klirens (farmakologija)|klirens]] od 1 &amp;nbsp;L/h/ kg.&lt;ref name = &quot;Scott2019&quot;/&gt; [[izlučivanje|Izlučuje]] se 47% u [[izmet]]u i 42% u [[mokraća|urinu]]. Manje od 1% izlučuje se kao nepromijenjeni breksanolon.

== Hemija == 
Alopregnanolon je pregnanski (C21) [[steroid]], a poznat je i kao 5α-pregnan-3α-ol-20-on, 5α-pregnan-3α-ol-20-on, 3α-hidroksi-5α-pregnan-20-on, ili 3α,5α-tetrahidroprogesteron (3α,5α-THP).  Strukturno je povezan sa [[5-pregnenolon]]om (pregn-5-en-3β-ol-20-dion), progesteronom (pregn-4-en-3,20-dion), izomerima [[pregnanedion]] a ([[5-dihidroprogesteron]]; 5-pregnan-3,20-dion), izomerima [[4-pregnenolon]]a (3-dihidroprogesteron; pregn-4-en-3-ol-20-on) i izomerima [[pregnanediol]]a (5-pregnan-3,20-diol). Pored toga, alopregnanolon je jedan od četiri izomera [[pregnanolon]]a (3,5-tetrahidroprogesteron), dok su ostala tri izomera [[pregnanolon]] (5β-pregnan-3α-ol-20-on), [[izopregnanolon]] (5α-pregnan-3β-ol-20-on) i [[epipregnanolon]] (5β-pregnan-3β-ol-20-on).

=== Biosinteza ===
[[Biosinteza]] alopregnanolona u mozgu započinje pretvaranjem progesterona u 5α-dihidroprogesteron pomoću [[5α-reduktaza]]. Nakon toga, [[3α-hidroksisteroidna dehidrogenaza]] pretvara ovaj [[metabolički intermedijar intermedijar]] u alopregnanolon.&lt;ref name = &quot;pmid21094889&quot;/&gt; Alopregnanolon u mozgu proizvode korteksni i [[hipokampus]]ni piramidni neuroni i piramidni neuroni  bazolateralnog dijela [[amigdala|amigdale]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Agís-Balboa RC, Pinna G, Zhubi A, Maloku E, Veldic M, Costa E, Guidotti A | display-authors=6 | title = Characterization of brain neurons that express enzymes mediating neurosteroid biosynthesis | url = https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_2006-09-26_103_39/page/14602 | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 103 | issue = 39 | pages = 14602–7 | date = septembar 2006 | pmid = 16984997 | pmc = 1600006 | doi = 10.1073/pnas.0606544103 | bibcode = 2006PNAS..10314602A }}&lt;/ref&gt;

=== Izvedenice ===
Postoji čitav niz [[sintetiči spoj|sintetskih]] [[hemijski derivat|derivata]] i [[strukturn analog|analoga]] alopregnanolona sa sličnom aktivnošću i efektima, uključujući [[alfadolon]] (3α, 21-dihidroksi- 5α-pregnane-11,20-dion), [[alfaksolon]] (3α-hidroksi-5α-pregnan-11,20-dion), [[ganaksolon]] (3α-hidroksi-3β-metil-5α-pregnan- 20-on), [[hidroksidion]] (21-hidroksi-5β-pregnan-3,20-dion), [[minaksolon]] (11α- (dimetilamino) -2β-etoksi-3α-hidroksi-5α-pregnan- 20-on), [[Org 20599]] (21-hloro-3α-hidroksi-2β-morfolin-4-il-5β-pregnan-20-on), [[Org 21465]] (2β- (2,2 -dimetil-4-morfolinil) -3α-hidroksi-11,20-diokso-5α-pregnan-21-il metansulfonat) i [[renanolon]] (3α-hidroksi-5β-pregnan-11,20-dion).

21-hidroksilirani derivat ovog spoja, [[tetrahidrodeoksikortikosteron]] (THDOC), [[endogen]]i je inhibitorni neurosteroid sličnih svojstava kao alopregnanolon, a 3β-metilni analog alopregnanolona, ganaksolon, je u fazi izrade za lečenje [[epilepsija]] i drugih stanja, uključujući [[posttraumatski stresni poremećaj]] (PTSP).&lt;ref name = &quot;pmid21094889&quot;/&gt;

=== Dostupni oblici ===
Breksanolon je [[vodeni rastvor]] [[smeša]] sintetsog alopregnanolona i [[sulfobutil eter β-ciklodekstrin]]a (natrij-betadeks sulfobutil eter), [[rastvarač]]. Dostavlja se u koncentraciji alopregnanolona od 100 &amp;nbsp;mg /20&amp;nbsp;mL (5&amp;nbsp;mg/mL) u jednodoznim [[bočica]]ma  za upotrebu intravenskom infuzijom.&lt;ref name = &quot;Zulresso label&quot;/&gt; Svaki ml rastvora breksanolona sadrži 5&amp;nbsp;mg alopregnanolona, 250&amp;nbsp;mg sulfobutil etra β-ciklodekstrina, 0,265&amp;nbsp;mg monohidrata [[limunska kiselina|limunske kiseline]], 2,57&amp;nbsp;mg [[natrij-citrat dihidrat]]a i [[voda za injekcije|vodu za njekcije]].|&lt;ref name = &quot;Zulresso label&quot;/&gt; Rastvor je [[toničnost|hipertonična]] i mora biti [[Koncentracija|razblažen]] do ciljne koncentracije od 1 &amp;nbsp;mg/mL , [[sterilna voda|sterilnom vodom]] i [[natrij-hlorid]]om prije primjene.&lt;ref name = &quot;Zulresso label&quot;/&gt; Za punu infuziju obično je potrebno pet [[vrećica za infuziju]].  Više od pet infuzijskih vrećica potrebno je za pacijente koji teže više od 90&amp;nbsp;kg.

== Reference ==
{{refspisak}}

== Dopunska literatura ==
{{refbegin}}
* {{cite journal | vauthors = Herd MB, Belelli D, Lambert JJ | title = Neurosteroid modulation of synaptic and extrasynaptic GABA(A) receptors | journal = Pharmacology &amp; Therapeutics | volume = 116 | issue = 1 | pages = 20–34 | date = oktobar 2007 | pmid = 17531325 | doi = 10.1016/j.pharmthera.2007.03.007 | url = http://www.journals.elsevier.com/pharmacology-and-therapeutics | arxiv = 1607.02870 }}
* {{cite journal | vauthors = Zorumski CF, Paul SM, Covey DF, Mennerick S | title = Neurosteroids as novel antidepressants and anxiolytics: GABA-A receptors and beyond | journal = Neurobiology of Stress | volume = 11 | pages = 100196 | date = novembar 2019 | pmid = 31649968 | pmc = 6804800 | doi = 10.1016/j.ynstr.2019.100196 }}
{{refend}}

== Vanjski linkovi ==
*https://web.archive.org/web/20210518051847/https://druginfo.nlm.nih.gov/drugportal/name/Brexanolone | publisher = U.S. National Library of Medicine| work = Drug Information Portal| title = Brexanolone 
*https://web.archive.org/web/20250501135810/https://www.nlm.nih.gov/pubs/techbull/ja22/ja22_pubchem.html Information Portal - U.S. National Library of Medicine - Quick Access to Quality Drug Information (nih.gov) A Study to Evaluate Efficacy and Safety of SAGE-547 in Participants With Severe Postpartum Depression (547-PPD-202B)
*https://druginfo.nlm.nih.gov/A {{Mrtav link}} Study to Evaluate SAGE-547 in Patients With Severe Postpartum Depression
* https://druginfo.nlm.nih.gov/A {{Mrtav link}} Study to Evaluate Safety and Efficacy of SAGE-547 in Participants With Moderate Postpartum Depression (547-PPD-202C)

{{Progesteron}}
{{Endogeni steroidi}}
{{Portal| Medicina}}

[[Kategorija:Hormoni]]
[[Kategorija:Antikonvulzanti]]
[[Kategorija:Antidepresivi]]
[[Kategorija:Agonisti receptora glicina]]
[[Kategorija:Ketoni]]
[[Kategorija:Neurosteroidi]]
[[Kategorija:Nikotinski antagonisti]]
[[Kategorija:Trudnoća]]
[[Kategorija:5α-Pregnani]]
[[Kategorija:Progestogeni]]
[[Kategorija:Steroli]]
[[Kategorija:Sedativi]]</text>
      <sha1>644mfg0j54jrbwrkr8qp6zjxwqfyaz4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Antisens terapija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>472825</id>
    <revision>
      <id>3940663</id>
      <parentid>3926883</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T05:42:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940663</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13518" sha1="fdew9ru6zgvdartongqtzpwd504w6el" xml:space="preserve">'''Antisensna terapija''' je oblik liječenja koji koristi [[antisens oligonukleotid]] (ASO) za ciljanje [[informacijska RNK|iRNK]] (iRNK) ASO je sposobna da promijeni ekspresiju iRNK putem raznih  mehanizama, uključujući [[ribonukleaza H|ribonukleazom H]] posredovano raspadanje pre-iRNK, direktnu sternu blokadu i [[egzon]]sku modulaciju sadržaja putem [[prerada RNK|prerade RNK]] vezanjem mjesta na pre-iRNK.&lt;ref&gt;{{cite journal|vauthors=Morcos PA|date=juni 2007|title=Achieving targeted and quantifiable alteration of mRNA splicing with Morpholino oligos|journal=Biochemical and Biophysical Research Communications|volume=358|issue=2|pages=521–7|doi=10.1016/j.bbrc.2007.04.172|pmid=17493584}}&lt;/ref&gt; Nekoliko ASO odobreno je u [[SAD|Sjedinjenim Državama]], [[Evropska unija|Evropskoj uniji]] i drugdje.

== Nomenklatura ==
Matično stablo oznake antisensnih oligonukleotidnih lijekova je –''rsen''. Podstabloa –''virsen'' označava antivirusne antisens oligonukleotide.&lt;ref name=&quot;WHO20102&quot;&gt;[https://www.who.int/medicines/services/inn/BioRev2010.pdf International Nonproprietary Names (INN) for biological and biotechnological substances]&lt;/ref&gt;

== Farmakokinetika i farmakodinamika ==

=== Poluživot i stabilnost ===
Lijekovi zasnovani na ASO koriste visoko modificirane, jednolančane molekule sintetskih [[nukleinske kiseline|nukleinskih kiselina]], koji postižu široku distribuciju u tkivu s vrlo dugim poluživotom.&lt;ref&gt;Weiss, B. (ed.): Antisense Oligodeoxynucleotides and Antisense RNA : Novel Pharmacological and Therapeutic Agents, CRC Press, Boca Raton, FL, 1997. {{ISBN|0849385520}} {{ISBN|9780849385520}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid10228554222&quot;&gt;{{cite journal|vauthors=Weiss B, Davidkova G, Zhou LW|date=mart 1999|title=Antisense RNA technology for studying and modulating biological processes|url=https://archive.org/details/sim_cellular-and-molecular-life-sciences_1999-03_55_3/page/334|journal=Cellular and Molecular Life Sciences|volume=55|issue=3|pages=334–58|doi=10.1007/s000180050296|pmid=10228554}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid21748630&quot;&gt;{{cite book | vauthors = Goodchild J | title = Therapeutic Oligonucleotides | series = Methods Mol. Biol. | volume = 764 | pages = 1–15 | date = 2011 | pmid = 21748630 | doi = 10.1007/978-1-61779-188-8_1 | isbn = 978-1-61779-187-1 }}&lt;/ref&gt; Naprimjer, mnogi lijekovi na bazi ASO sadrže supstitucije fosforotioata i 2'modifikacije šećera da inhibiraju [[nukleaza|nukleaznu]] razgradnju omogućavajući isporuku ćelija bez nosača.&lt;ref name=&quot;Bennett222&quot;&gt;{{cite journal|vauthors=Bennett CF, Swayze EE|date=2010|title=RNA targeting therapeutics: molecular mechanisms of antisense oligonucleotides as a therapeutic platform|journal=Annual Review of Pharmacology and Toxicology|volume=50|pages=259–93|doi=10.1146/annurev.pharmtox.010909.105654|pmid=20055705}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid205750032&quot;&gt;{{cite journal|vauthors=Xu L, Anchordoquy T|date=januar 2011|title=Drug delivery trends in clinical trials and translational medicine: challenges and opportunities in the delivery of nucleic acid-based therapeutics|journal=Journal of Pharmaceutical Sciences|volume=100|issue=1|pages=38–52|doi=10.1002/jps.22243|pmc=3303188|pmid=20575003}}&lt;/ref&gt;

=== Isporuka ''in vivo''  ===
ASO fosforotioati mogu se isporučiti u ćelije bez potrebe za dostavnim vozilom. ASO ne prodiru u [[krvno-moždana barijera|krvno-moždanu barijeru]] kada se sistemski isporučuju, ali se mogu distribuirati kroz nervne [[akson]]e ako se ubrizgaju u [[cerebrospinalna tećnost|cerebrospinalnu tečnost]], obično [[intratekna primjena]]. Noviji pripravci koji koriste konjugirane [[ligand]]e uveliko poboljšavaju efikasnost isporuke i ciljanje specifično za tip ćelija.&lt;ref name = &quot;Bennett222&quot;/&gt;

== Odobrene terapije ==
=== Battenova bolest ===
Milasen je bio novo individualizirano terapijsko sredstvo koje je FDA dizajnirala i odobrila za liječenje [[Battenova bolest|Battenove bolesti]]. Ova terapija služi kao primjer personalizirane medicine.&lt;ref name=&quot;:02&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Kim|first1=Jinkuk|last2=Hu|first2=Chunguang|last3=Moufawad El Achkar|first3=Christelle|last4=Black|first4=Lauren E.|last5=Douville|first5=Julie|last6=Larson|first6=Austin|last7=Pendergast|first7=Mary K.|last8=Goldkind|first8=Sara F.|last9=Lee|first9=Eunjung A.|last10=Kuniholm|first10=Ashley|last11=Soucy|first11=Aubrie|date=9. 10. 2019|title=Patient-Customized Oligonucleotide Therapy for a Rare Genetic Disease|journal=New England Journal of Medicine|volume=0|issue=17|pages=1644–1652|doi=10.1056/NEJMoa1813279|issn=0028-4793|pmc=6961983|pmid=31597037}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Gallagher|first=James|date=12. 10. 2019|title=Unique drug for a girl with deadly brain disease|language=en-GB|url=https://www.bbc.com/news/health-49959738|access-date=14. 10. 2019}}&lt;/ref&gt;

U 2019.,  objavljen je izvještaj u kojem se detaljno govori o razvoju milasena, antisensnog oligonukleotidnog lijeka za Battenovu bolest, prema kliničkom protokolu s proširenim pristupom koji je odobrila Uprava za hranu i lijekove [[SAD]]-a  (FDA). Milasen i dalje ostaje ispitivani lijek i nije pogodan za liječenje drugih pacijenata s Battenovom bolešću, jer je prilagođen specifičnoj mutaciji jednog pacijenta.  Međutim, to je primjer terapijske intervencije, individualizirane [[genom]]ske medicine.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=A Drug Was Made For Just One Child, Raising Hopes About Future Of Tailored Medicine|url=https://www.wbur.org/commonhealth/2019/10/11/designer-genetic-drug-therapy-milasen|access-date=14. 10. 2019|website=www.wbur.org|language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Citomegalovirusni retinitis ===
[[Fomivirsen]] (prodaje se kao Vitravene), odobrila je američka FDA u avgustu 1998. godine, kao tretman za [[citomegalovirusni retinitis]].&lt;ref&gt;{{cite web | title=Drug Approval Package: Vitravene (Fomivirsen Sodium Intravitreal Injectable) NDA# 20-961 | website=U.S. Food and Drug Administration (FDA) | url=https://www.accessdata.fda.gov/drugsatfda_docs/nda/98/20961_Vitravene.cfm | access-date=22. 9. 2020 | archive-date=30. 3. 2021 | archive-url=https://web.archive.org/web/20210330144330/https://www.accessdata.fda.gov/drugsatfda_docs/nda/98/20961_Vitravene.cfm | url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

=== Duchenneova mišićna distrofija ===
Nekoliko [[morfolino]] oligosa odobreno je za liječenje određenih grupa mutacija koje uzrokuju [[Duchenneova mišićna distrofija|Duchenneovu mišićnu distrofiju]]. U septembru 2016. godine [[eteplirsen]] (ExonDys51) dobio je odobrenje FDA &lt;ref&gt;[https://www.fda.gov/news-events/press-announcements/fda-grants-accelerated-approval-first-drug-duchenne-muscular-dystrophy U.S. Food and Drug Administration, Silver Springs, Maryland. News Release: FDA grants accelerated approval to first drug for Duchenne muscular dystrophy, September 19, 2016.] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190802060217/https://www.fda.gov/news-events/press-announcements/fda-grants-accelerated-approval-first-drug-duchenne-muscular-dystrophy|date=2. 8. 2019}}&lt;/ref&gt; za liječenje slučajeva koji mogu imati koristi od preskakanja egzona 51 transkripta [[distrofin]]a. U decembru 2019. [[golodirsen]] (Vyondys 53) također dobio je odobrenje FDA&lt;ref name=&quot;Golodirsen PR&quot;&gt;{{cite press release | title=FDA grants accelerated approval to first targeted treatment for rare Duchenne muscular dystrophy mutation | website=U.S. Food and Drug Administration (FDA) | date=12. 12. 2019 | url=https://www.fda.gov/news-events/press-announcements/fda-grants-accelerated-approval-first-targeted-treatment-rare-duchenne-muscular-dystrophy-mutation | archive-url=https://web.archive.org/web/20191213043443/https://www.fda.gov/news-events/press-announcements/fda-grants-accelerated-approval-first-targeted-treatment-rare-duchenne-muscular-dystrophy-mutation | archive-date=13. 12. 2019 | url-status=dead | access-date=12. 12. 2019}}&lt;/ref&gt; za liječenje slučajeva koji mogu imati koristi od preskakanja egzona 53 transkripta distrofina. U avgustu 2020. godine, [[viltolarsen]] (Viltepso) dobio je odobrenje FDA za liječenje slučajeva koji mogu imati koristi od preskakanja egzona 53 transkripta distrofina.&lt;ref name=&quot;Viltolarsen PR&quot;&gt;{{cite press release | title=FDA Approves Targeted Treatment for Rare Duchenne Muscular Dystrophy Mutation | website=U.S.  Food and Drug Administration (FDA) | date=12. 8. 2020 | url=https://www.fda.gov/news-events/press-announcements/fda-approves-targeted-treatment-rare-duchenne-muscular-dystrophy-mutation | access-date=12. 8. 2020 | archive-date=20. 8. 2020 | archive-url=https://web.archive.org/web/20200820041846/https://www.fda.gov/news-events/press-announcements/fda-approves-targeted-treatment-rare-duchenne-muscular-dystrophy-mutation | url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Porodični sindrom hilomikronemije ===
[[Volanesorsen]] je odobrila [[Evropska agencija za lijekove]] (EMA) za liječenje [[sindrom porodične hilomikronemije|sindroma porodične hilomikronemije]], u maju 2019.
.&lt;ref&gt;{{cite press release | publisher=Akcea Therapeutics | title=Akcea and Ionis Announce Approval of Waylivra (volanesorsen) in the European Union | via=GlobeNewswire | date=7. 5. 2019 | url=http://www.globenewswire.com/news-release/2019/05/07/1818393/0/en/Akcea-and-Ionis-Announce-Approval-of-WAYLIVRA-volanesorsen-in-the-European-Union.html | access-date=22. 9. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | title=Waylivra EPAR | website=[[European Medicines Agency]] (EMA) | url=https://www.ema.europa.eu/en/medicines/human/EPAR/waylivra | access-date=22. 9. 2020}}&lt;/ref&gt;

=== Porodična hiperholesterolemija ===
U januaru 2013., FDA odobrila je [[mipomersen]] (prodaje se kao Kynamro) za liječenje [[homozigot]]nih [[porodična hiperholesterolemija|porodičnih hiperholesterolemija]].&lt;ref&gt;{{cite web | title=Drug Approval Package: Kynamro (mipomersen sodium) Injection NDA #203568 | website=U.S. Food and Drug Administration (FDA) | url=https://www.accessdata.fda.gov/drugsatfda_docs/nda/2013/203568Orig1s000TOC.cfm | access-date=22. 9. 2020 | lay-url=https://www.accessdata.fda.gov/drugsatfda_docs/nda/2013/203568Orig1s000SumR.pdf | archive-date=4. 4. 2021 | archive-url=https://web.archive.org/web/20210404210555/https://www.accessdata.fda.gov/drugsatfda_docs/nda/2013/203568Orig1s000TOC.cfm | url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news | last = Pollack | first = Andrew| date = 29. 1. 2013 | url = https://www.nytimes.com/2013/01/30/business/fda-approves-genetic-drug-to-treat-rare-disease.html | title = F.D.A. Approves Genetic Drug to Treat Rare Disease | work = [[The New York Times]] }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite press release | date = 29. 1. 2013 | url = https://www.fda.gov/NewsEvents/Newsroom/PressAnnouncements/ucm337195.htm | title = FDA approves new orphan drug Kynamro to treat inherited cholesterol disorder | work = U.S. Food and Drug Administration | access-date = 5. 3. 2021 | archive-date = 6. 3. 2017 | archive-url = https://web.archive.org/web/20170306095447/https://www.fda.gov/NewsEvents/Newsroom/PressAnnouncements/ucm337195.htm | url-status = dead }}&lt;/ref&gt;

=== Nasljedna transmiretin-posredovana amiloidoza ===
[[Inotersen]] je dobio odobrenje FDA za liječenje [[Nasljedna transmiretin-posredovana amiloidoza|nasljedne transtiretin-posredovane amiloidoze]], u oktobru 2018.&lt;ref name=&quot;FDA Snapshot&quot; /&gt; The application for inotersen was granted [[orphan drug]] designation.&lt;ref name=&quot;FDA Snapshot&quot;&gt;{{cite web | title=Inotersen Orphan Drug Designation and Approval | website=U.S. Food and Drug Administration (FDA) | date=24. 7. 2012 | url=https://www.accessdata.fda.gov/scripts/opdlisting/oopd/detailedIndex.cfm?cfgridkey=374512 | archive-url=https://web.archive.org/web/20191219053120/https://www.accessdata.fda.gov/scripts/opdlisting/oopd/detailedIndex.cfm?cfgridkey=374512 | archive-date=19. 12. 2019 | url-status=live | access-date=18. 12. 2019}}&lt;/ref&gt; Razvio ga je ''Ionis Pharmaceuticals'' i licencirao za ''Akcea Therapeutics''.

=== Spinalna mišićna atrofija ===
U 2004., započeo je razvoj antisens terapije za [[spinalna mišićna atrofija|spinalnu mišićnu atrofiju]]. Tokom narednih godina, [[antisens-oligonukleotid]] kasnije nazvan [[nusinersen]] razvio je ''Ionis Pharmaceuticals'',  u skladu sa ugovorom o licenciranju sa [[Biogen]]om. U decembru 2016., nusinersen je dobio regulatorno odobrenje od [[FDA]] &lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Wadman |first1=Meredith|title=Updated: FDA approves drug that rescues babies with fatal neurodegenerative disease|journal=Science|date=23. 12. 2016|url=http://www.sciencemag.org/news/2016/12/novel-drug-rescues-babies-fatal-neurodegenerative-disease|doi=10.1126/science.aal0476 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.wsj.com/articles/surprise-drug-approval-is-holiday-gift-for-biogen-1482856447|title=Surprise Drug Approval Is Holiday Gift for Biogen|last=Grant|first=Charley |date=27. 12. 2016|newspaper=Wall Street Journal|issn=0099-9660|access-date=27. 12. 2016}}&lt;/ref&gt; a ubrzo i iz drugih regulatornih agencija širom svijeta.

== Također pogledajte ==
* [[Sinteza oligonukleotida]]
* [[Antisens mutacija]]
* [[Antisens iRNK]]
* [[Morfolino]]
* [[Peptidna nukleinska kiselina]]
* [[Zaključana nukleinska kiselina]]
* [[RNK interferencija]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi==
* [http://www.medicalnewstoday.com/medicalnews.php?newsid=74957 Antisense Pharma: Promising Phase IIb Results Of Targeted Therapy With AP 12009 In Recurrent Anaplastic Astrocytoma]
{{Portal| Medicina}}

[[Kategorija:Primijenjena genetika]]
[[Kategorija:Biotehnologija]]
[[Kategorija:Genetičko inženjerstvo]]
[[Kategorija:Lijekovi]]</text>
      <sha1>fdew9ru6zgvdartongqtzpwd504w6el</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Albert Bandura</title>
    <ns>0</ns>
    <id>475560</id>
    <revision>
      <id>3940618</id>
      <parentid>3907831</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T03:29:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940618</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9178" sha1="dxxmhryarbjfuxald1sr3nrbum9uusm" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik|alma_mater=[[Univerzitet Britanske Kolumbije]]&lt;br/&gt;[[Univerzitet Iowe]]|slika=Albert Bandura Psychologist.jpg}}'''Albert Bandura''', OC ({{IPAc-en|b|æ|n|ˈ|d|ʊər|ə}}; 4. decembar 1925 – 26. juli 2021) bio je [[Kanada|kanadsko]]-[[Sjedinjene Američke Države|američki]] psiholog i profesor emeritus društvenih nauka u psihologiji na [[Univerzitet Stanford|Univerzitetu Stanford]].

Bandura je odgovoran za doprinos na polju obrazovanja i na nekoliko područja psihologije, uključujući socijalnu kognitivnu teoriju, terapiju i psihologiju ličnosti, a također je imao utjecaja na tranziciju između biheviorizma i [[Kognitivna psihologija|kognitivne psihologije]]. Poznat je kao začetnik teorije socijalnog učenja (preimenovane u socijalnu kognitivnu teoriju) i teorijske konstrukcije samoefikasnosti, a također je odgovoran za utjecajni eksperiment s lutkama Bobo iz 1961. godine. Ovaj eksperiment s lutkama Bobo demonstrirao je koncept posmatračkog učenja.

Istraživanje iz 2002. svrstalo je Banduru na četvrto mjesto na spisku najčešće citiranih psihologa svih vremena, nakon [[B. F. Skinner]]a, [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]] i [[Jean Piaget|Jeana Piageta]], i kao najcitiranijeg živog.&lt;ref&gt;Haggbloom S.J. (2002). [https://www.apa.org/monitor/julaug02/eminent The 100 most eminent psychologists of the 20th century], Review of General Psychology, 6 (2). 139–152.&lt;/ref&gt; Bandura je široko opisan kao najveći živući psiholog,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.all-about-psychology.com/psychology-videos.html|title=Showcasing The Very Best Online Psychology Videos|publisher=All-about-psychology.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20101227030658/http://www.all-about-psychology.com/psychology-videos.html|archive-date=27. 12. 2010|url-status=live|access-date=30. 12. 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url= http://www.stanfordalumni.org/news/magazine/2006/sepoct/features/bandura.html|title=STANFORD Magazine: September/October 2006 &gt; Features &gt; Albert Bandura|last=Foster|first=Christine|date=2. 7. 2003|publisher=Stanfordalumni.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20110927025914/http://www.stanfordalumni.org/news/magazine/2006/sepoct/features/bandura.html|archive-date=27. 9. 2011|url-status=dead|access-date=30. 12. 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.canada.com/vancouversun/news/story.html?id=48cdc46f-fa8a-4f03-8be2-5463567e17cf|title=Canadian-born psychology legend wins $200,000 prize|last=Vancouver|first=The|date=6. 12. 2007|publisher=Canada.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20110903031605/http://www.canada.com/vancouversun/news/story.html?id=48cdc46f-fa8a-4f03-8be2-5463567e17cf|archive-date=3. 9. 2011|url-status=dead|access-date=30. 12. 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;clay16&quot;&gt;{{Cite journal|last=Clay|first=Rebecca A.|date=mart 2016|title=Albert Bandura receives National Medal of Science|url=https://www.apa.org/monitor/2016/03/upfront-bandura|journal=Monitor on Psychology|language=en|volume=47|issue=3|page=8|access-date=12. 2. 2020}}&lt;/ref&gt; i kao jedan od najutjecajnijih psihologa svih vremena.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://psychology.about.com/od/historyofpsychology/tp/ten-influential-psychologists.htm|title=10 Most Influential Psychologists|date=24. 9. 2010|publisher=Psychology.about.com|access-date=30. 12. 2010|archive-date=21. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160121093736/http://psychology.about.com/od/historyofpsychology/tp/ten-influential-psychologists.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;webspace.ship.edu&quot;&gt;{{Cite web|url=http://webspace.ship.edu/cgboer/bandura.html|title=Albert Bandura|last=C. George Boeree|date=4. 12. 1925|publisher=Webspace.ship.edu|access-date=30. 12. 2010}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Sonny_Fox,_Bill_Ryerson_and_Albert_Bandura_speaking_at_a_Stanford_Conference_in_2018.jpg|alt=Albert Bandura speaking on Social Learning Theory and Entertainment-Education at Stanford University in March 2015.|mini| Albert Bandura govoreći o teoriji socijalnog učenja i zabavi i obrazovanju na [[Univerzitet Stanford|Univerzitetu Stanford]] u martu 2015.]]

== Glavna djela ==
Sljedeće knjige imaju više od 5.000 citata u Google Scholar-u:
* Bandura, A. (1997). ''Self-efficacy: the exercise of control''. New York: W.H. Freeman.
* Bandura, A. (1986). ''Social Foundations of Thought and Action: A Social Cognitive Theory''. Englewood Cliffs, N.J.: Prentice-Hall.
== Reference ==
{{Refspisak}}

== Literatura ==

* Bandura, A. (1977). ''Teorija socijalnog učenja.'' Englewood Cliffs, NJ: Prentice Hall.
* Bandura, A. (1986). ''Društvene osnove misli i akcije: društvena kognitivna teorija'' . Englewood Cliffs, NJ: Prentice-Hall.{{ISBN|0-13-815614-X}}[[ISBN (identifier)|ISBN]]&amp;nbsp;[[Special:BookSources/0-13-815614-X|0-13-815614-X]]
* {{Cite journal|last=Bandura|first=A.|year=2006|title=Toward a Psychology of Human Agency|journal=Perspectives on Psychological Science|volume=1|issue=2|pages=164–80|doi=10.1111/j.1745-6916.2006.00011.x|pmid=26151469}}
* {{Cite journal|last=Benight|first=C.C.|last2=Bandura|first2=A.|year=2004|title=Social cognitive theory of posttraumatic recovery:The role of perceived self-efficacy|url=https://archive.org/details/sim_behaviour-research-and-therapy_2004-10_42_10/page/1129|journal=Behaviour Research and Therapy|volume=42|issue=10|pages=1129–1148|doi=10.1016/j.brat.2003.08.008|pmid=15350854}}
* {{Cite journal|last=Caprara|first=G.|last2=Fida|first2=R.|last3=Vecchione|first3=M.|last4=Del Bove|first4=G.|last5=Vecchio|first5=G.|last6=Barabaranelli|first6=C.|last7=Bandura|first7=A.|year=2008|title=Longitudinal analysis of the role of perceived self-efficacy for self-regulatory learning in academic continuance an achievement|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-educational-psychology_2008-08_100_3/page/525|journal=Journal of Educational Psychology|volume=100|issue=3|pages=525–534|doi=10.1037/0022-0663.100.3.525}}
* {{Cite journal|last=Bandura|first=A.|year=2002|title=Selective moral disengagement in the exercise of moral agency|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-moral-education_2002-06_31_2/page/101|journal=Journal of Moral Education|volume=31|issue=2|pages=101–119|doi=10.1080/0305724022014322}}
* Bandura, A. (1989). Socijalna kognitivna teorija. U R. Vasta (ur.), ''Anali razvoja djeteta, 6'' . Šest teorija dječjeg razvoja (str.&amp;nbsp;1–60). Greenwich, CT: JAI Press.
* {{Cite book|last=Bandura|first=Albert|url=https://archive.org/details/selfefficacyexer0000band|title=Self-efficacy: The exercise of control|publisher=New York: Freeman|year=1997|isbn=978-0-7167-2626-5|page=[https://archive.org/details/selfefficacyexer0000band/page/604 604]|url-access=registration}}&lt;bdi&gt;&lt;cite class=&quot;citation book cs1&quot; data-ve-ignore=&quot;true&quot; id=&quot;CITEREFBandura1997&quot;&gt;[[Posebno: BookSources / 978-0-7167-2626-5|978-0-7167-2626-5]]&lt;/cite&gt;&lt;/bdi&gt; 
* {{Cite journal|last=Bandura|first=Albert|year=1999|title=Moral disengagement in the perpetration of inhumanities|url=http://www.des.emory.edu/mfp/Bandura1999PSPR.pdf|journal=Personality and Social Psychology Review|volume=3|issue=3|pages=193–209|doi=10.1207/s15327957pspr0303_3|pmid=15661671|access-date=17. 4. 2021|archive-date=23. 3. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120323225944/http://www.des.emory.edu/mfp/Bandura1999PSPR.pdf|url-status=dead}}
* Bandura, A. i Walters. Richard H. (1959). ''Adolescentna agresija; studija uticaja prakse obuke za djecu i porodičnih međusobnih odnosa'' . New York: Ronald Press.
* Bandura, A. i Walters, RH (1963). ''Socijalno učenje i razvoj ličnosti'' . New York: Holt, Rinehart i Winston.
* Evans, RI (1989). ''Albert Bandura: Čovjek i njegove ideje: Dijalog.'' New York: Praeger.
* {{Cite journal|last=Haggbloom|first=S. J.|last2=Warnick|first2=R.|display-authors=etal|year=2002|title=The 100 most eminent psychologists of the 20th century|journal=Review of General Psychology|volume=6|issue=2|pages=139–152|doi=10.1037/1089-2680.6.2.139}}
* Zimmerman, Barry J. i Schunk, Dale H. (ur.) (2003). ''Pedagoška psihologija: vijek doprinosa'' . Mahwah, NJ, SAD: Erlbaum.{{ISBN|0-8058-3681-0}}[[ISBN (identifier)|ISBN]]&amp;nbsp;[[Special:BookSources/0-8058-3681-0|0-8058-3681-0]]
* [https://web.archive.org/web/20080915080106/http://www.psych.ualberta.ca/~gcpws/Bandura/Biography/Bandura_bio1.html Velika kanadska psihološka web stranica - Biografija Alberta Bandure]
* [https://zenodo.org/record/10808#.XkxcdCgzbIV Albert Bandura razgovarao o moralnom razdvajanju] (na ruskom) DOI: 10.5281 / zenodo.10808
* [http://www.loopa.co.uk/social-learning-theory-aggression-psya3/ Teorija socijalnog učenja i agresija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210228001639/https://www.loopa.co.uk/social-learning-theory-aggression-psya3/ |date=28. 2. 2021 }}
== Vanjski linkovi ==

{{Psihologija}}
{{Predsjednici APA-e}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Bandura, Albert}}
[[Kategorija:Rođeni 1925.]]
[[Kategorija:Umrli 2021.]]
[[Kategorija:Kanadski psiholozi]]
[[Kategorija:Socijalni psiholozi]]
[[Kategorija:Biografije, Mundare]]
[[Kategorija:Predsjednici Američkog psihološkog udruženja]]
[[Kategorija:Dobitnici APA-ine nagrade za istaknuti naučni doprinos psihologiji]]</text>
      <sha1>dxxmhryarbjfuxald1sr3nrbum9uusm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Anorhija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>475633</id>
    <revision>
      <id>3940659</id>
      <parentid>3775628</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T05:32:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940659</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3235" sha1="ljvyc8ow5w8yqa73wjkqtvk8uq6pkbu" xml:space="preserve">{{distinguish|Anarhija|Anarhizam}}
{{infokutija bolest
|ime=Anorhija&lt;br&gt;(Kongenitalni nedostatak sjemenika)
|DiseasesDB     = 29633 
|   ICD10          = {{ICD10|Q|55|0|q|50}} 
|   ICD9           = {{ICD9|752.89}} 
|   ICDO           = 
|   OMIM           = 273250 
|   MedlinePlus    = 001185 
|   eMedicineSubj  = 
|   eMedicineTopic = 
|   MeshID         = 
|   Orphanet       = 325124
}}
'''Anorhija''',  '''anorhidizam''' ili '''anorhizam''',  je [[poremećaji spolnog razvoja|poremećaj spolnog razvoja]] u kojem osoba sa [[XY sistem određivanja spola|kariotipom XY]], koji obično odgovara [[muškarac|muškom]] spolu, rađa se bez [[testis]]a. U roku od nekoliko sedmica nakon [[oplodnja|oplodnje]], [[embrion]] razvija rudimentne [[gonada|gonade (testisi)]], koji proizvode hormone odgovorne za razvoj [[reproduktivni sistem|reproduktivnog sistema]]. Ako se testisi ne razviju u roku od osam sedmica, beba će razviti [[žena|ženske]] genitalije (vidi [[Swyerov sindrom]]). Ako se testisi počnu razvijati, ali se izgube ili prestanu funkcionirati između osam i 10 sedmica, beba će imati [[dvosmislene genitalije]] kada se rodi. Međutim, ako se testisi izgube nakon 14 sedmica, beba će imati djelimične muške genitalije, uz značajno odsustvo spolnih žlijezda.

[[Medicinski test|Testovi]] uključuju uočljivi nedostatak testisa, nizak nivo [[testosteron]]a (tipski nivoi žena), povišeni nivo [[folikul-stimulirajući hormon|folikulstimulirajućeg hormona]] i [[luteinizirajući hormon]], kariotip XY, [[ultrazvuk]] ili [[magnetna rezonanca]] koja pokazuje odsutno tkiva [[gonada]], nisku [[gustoća kosti|gustoću kostiju]], nizak nivo [[antimilerovski hormon|antimilerovskog hormona]] i hirurško istraživanje za dokaze o muškom gonadnom tkivu.

== Liječenje ==
Tretman uključuje dodatak [[androgen]]a ([[testosteron]]a) radi umjetnog pokretanja puberteta, protetske implantacije testisa i psihološke podrške. [[Gender disforija]] može rezultirati anorhičnim osobama koje su pri rođenju [[dodjela spola|dodijeljene kao muškarci]] i odgajane kao muškarci iako im nedostaju potrebni maskulinizirajući hormoni tokom prenatalnog, dječjeg i adolescentnog razvoja. Anorhijskim osobama koje imaju ženski identitet može se davati [[estrogen]] samostalno umjesto [[testosteron]]a, jer nisu potrebni blokatori androgena zbog nedostatka spolnih žlijezda.

== Terminologija ==
Ostala imena za anorhiju uključuju
* ''Urođena anorhija ''
* ''Sindrom nestatka testisa ''
* ''Nestatak testisa ''
* ''Prazna mošnje''
* '' Regresijski sindrom testisa (TRS) ''

== Također pogledajte==
* [[Kriptorhizam]]
* [[Monorhizam]]
* [[Poliorhidizam]]
* [[46 XX]]

==Reference==
* {{cite web | title=Anorchia | work=University of Maryland Medical Center | url=http://www.umm.edu/ency/article/001185.htm | access-date=25. 1. 2006 | archive-url=https://web.archive.org/web/20060206175130/http://www.umm.edu/ency/article/001185.htm | archive-date=6. 2. 2006 | url-status=dead}}

== Vanjski linkovi ==

{{Muške urođene malformacije genitalnih organa, neodređeni spol i pseudohermafroditizam}}

[[Kategorija:Kongenitalni poremećaji muških genitalnih organa]]
[[Kategorija:Sjemenici]]
[[Kategorija:Međuspolne varijacije]]</text>
      <sha1>ljvyc8ow5w8yqa73wjkqtvk8uq6pkbu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Amiotrofna lateralna skleroza</title>
    <ns>0</ns>
    <id>475679</id>
    <revision>
      <id>3940645</id>
      <parentid>3927509</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T04:45:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940645</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="55296" sha1="h0coz3o610uqseggxr57p7cf76ab34g" xml:space="preserve">{{Spajanje|ALS4}}

{{infokutija bolest
|ime          = Amiotrofna lateralna skleroza&lt;br&gt;(ALS)&lt;br&gt;(Lou Gehrigova bolest)&lt;br&gt;(Charcotova bolest)&lt;br&gt;(Bolest motornih neurona: MND)&lt;ref name=Orphanet2009/&gt;
|slika         = ALS Coronal.jpg
|ois_slike       = [[MRI|MRI mozga]] sa  povećanim T2 signalom u zadnjem dijelu [[unutrašnja kapsula|unutrašnje kapsule]] koji se može pratiti do [[moždana kora|motorne kore]], u skladu s dijagnozom ALS-a
| DiseasesDB      = 29148
| ICD10           = {{ICD10|G|12|2|g|10}}
| ICD9            = {{ICD9|335.20}}
| ICDO            = 
| OMIM            = 105400
| MedlinePlus     = 000688
| eMedicineSubj   = neuro
| eMedicineTopic  = 14
| eMedicine_mult  = {{eMedicine2|emerg|24}} {{eMedicine2|pmr|10}}
| MeshID          = D000690
| GeneReviewsName = Amyotrophic lateral sclerosis
| GeneReviewsNBK  = NBK1450
| Orphanet        = 803
| Scholia         = Q206901
| ICD10CM         = {{ICD10CM|G12.21}}
*Oblast:  [[Neurologija]]
*Simptomi –'''Rani''': [[spazam|Ukočeni mišići]], [[fascikulacija|trzanje mišića]], postepeno rastuća slabost &lt;ref name=&quot;NINDS2020&quot;/&gt;&lt;br&gt; '''Kasniji''': Teškoće u [[govor]]enju, [[gutanje|gutanju]] i [[disanje|disanju]]; [[respiratorna insuficijencija]] 
*Početak: 50-te – 60-te 
*Uzrok: Nepoznat (većinom),  naslijeđeno (malo)
*Dijagnoza: Sumnja se zasniva na simptomima i podržana od [[Magnetna rezonanca|MRI]] &lt;ref name = &quot;NINDS2020&quot; /&gt; 
*Liječenje: Neinvazivna ventilacija 
*Lijekovi:  [[Riluzol]], [[edaravon]]&lt;ref name=FDA2017&gt;{{cite web |url=https://www.fda.gov/NewsEvents/Newsroom/PressAnnouncements/ucm557102.htm |title=FDA approves drug to treat ALS |publisher=U.S. Food and Drug Administration |date=5. 5. 2017 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170508180037/https://www.fda.gov/NewsEvents/Newsroom/PressAnnouncements/ucm557102.htm |archive-date=8. 5. 2017}}&lt;/ref&gt;
*Prognoza:  Očekivano trajanje života 2–4 godine 
*Učestalost: 2,6 /100.000 godišnje (Evropa) 
}}

==Definicija i simptomi==
'''Amiotrofna lateralna skleroza''' ('''ALS'''; poznata i kao '''Lou Gehrigova bolest' '' u [[Kanada|Kanadi]] i [[SAD|Sjedinjenim Državama]], kao '''bolest motornih neurona''' ('''MND''') u [[Australija|Australiji]], [[Republika Irska|Irskoj]], [[Novi Zeland|Novom Zelandu]], [[JAR|Južnoj Africu]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]], a '''Charcotova bolest''' u frankofonskim zemljama),  je [[ANS|neurodegenerativna]] [[neuromuskularna bolest]] koja rezultira progresivnim gubitkom [[neuron|motornih neurona]] koji kontroliraju [[Skeletni mišić|voljne mišiće]].&lt;ref name=&quot;NINDS2020&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;NHS&quot;&gt;{{cite web |title=Motor neurone disease – NHS |url=https://www.nhs.uk/conditions/motor-neurone-disease/ |website=nhs.uk |access-date=24. 10. 2020 |language=en |date=15. 1. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;healthdirectAU&quot;&gt;{{cite web |last1=Australia |first1=Healthdirect |title=Motor neurone disease (MND) |url=https://www.healthdirect.gov.au/motor-neurone-disease-mnd |website=www.healthdirect.gov.au |access-date=24. 10. 2020 |language=en-AU |date=17. 4. 2020}}&lt;/ref&gt; ALS je najčešći tip bolesti motornih neurona.&lt;ref name=&quot;Zucchi&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Zucchi E, Bonetto V, Sorarù G |display-authors=et al |title=Neurofilaments in motor neuron disorders: towards promising diagnostic and prognostic biomarkers |journal=Molecular Neurodegeneration |volume=15 |issue=1 |pages=58 |date=15. 10. 2020 |pmid=33059698 |doi=10.1186/s13024-020-00406-3|pmc=7559190|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;NIH2020&quot;&gt;{{cite web |title=Motor Neuron Diseases Fact Sheet {{!}} National Institute of Neurological Disorders and Stroke |url=https://www.ninds.nih.gov/disorders/patient-caregiver-education/fact-sheets/motor-neuron-diseases-fact-sheet |website=www.ninds.nih.gov |access-date=27. 10. 2020}}&lt;/ref&gt; Rani simptomi ALS uključuju [[spazam|ukočeni mišići]], [[fascikulacija|trzanje mišića]] i postepeno rastuću slabost i [[atrofija mišića|trošenje mišića]].&lt;ref name=&quot;NINDS2020&quot;&gt;{{cite web |title=Amyotrophic Lateral Sclerosis (ALS) Fact Sheet {{!}} National Institute of Neurological Disorders and Stroke |url=https://www.ninds.nih.gov/Disorders/Patient-Caregiver-Education/Fact-Sheets/Amyotrophic-Lateral-Sclerosis-ALS-Fact-Sheet |website=www.ninds.nih.gov |access-date=22. 10. 2020}}&lt;/ref&gt;

Može započeti slabošću ruku ili nogu, kada je poznat kao ''udovni početak'' ili s poteškoćama u [[disartrija|govorenju]] ili [[disfagija|gutanju]], kada je poznato kao ''bulbusni početak''.&lt;ref name=&quot;NINDS2020&quot;/&gt;&lt;ref name=Nature2017&gt;{{cite journal | vauthors = Hardiman O, Al-Chalabi A, Chio A, Corr EM, Logroscino G, Robberecht W, Shaw PJ, Simmons Z, van den Berg LH | title = Amyotrophic lateral sclerosis | journal = Nature Reviews. Disease Primers | volume = 3 | issue = 17071 | pages = 17071 | date = oktobar 2017 | pmid = 28980624 | doi = 10.1038/nrdp.2017.71| url = http://eprints.whiterose.ac.uk/122838/1/WR_ALS-Hardiman_V3_EDITED_FOR_AUTHOR_APPROVAL_FINAL_APPROVED-1.pdf }}&lt;/ref&gt; Otprilike polovina pogođenih ljudi razviju barem blage poteškoće sa [[mišljenje|razmišljanju]] i ponašanju, a većina iskusi [[bol]].&lt;ref name=Lancet2017&gt;{{cite journal | vauthors = van Es MA, Hardiman O, Chio A, Al-Chalabi A, Pasterkamp RJ, Veldink JH, van den Berg LH | title = Amyotrophic lateral sclerosis | journal = Lancet | volume = 390 | issue = 10107 | pages = 2084–2098 | date = novembar 2017 | pmid = 28552366 | doi = 10.1016/S0140-6736(17)31287-4}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Pain2017&gt;{{cite journal | vauthors = Chiò A, Mora G, Lauria G | title = Pain in amyotrophic lateral sclerosis | journal = The Lancet. Neurology | volume = 16| issue = 2| pages = 144–57 | date = februar 2017 | pmid = 27964824| doi = 10.1016/S1474-4422(16)30358-1 | arxiv = 1607.02870}}&lt;/ref&gt; Pogođeni mišići odgovorni su za žvakanje hrane, govor i hodanje.&lt;ref name = &quot;NINDS2020&quot;/&gt; Gubitak motornih neurona nastavlja se sve dok se ne izgubi sposobnost jedenja, govora, kretatanja i konačno disanja.&lt;ref name=&quot;NINDS2020&quot;/&gt; ALS na kraju uzrokuje [[paraliza|paralizu]] i ranu smrt, obično od [[respiratorna insuficijencija|respiratorne insuficijencije]].&lt;ref name=&quot;Hilton&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Hilton JB, White AR, Crouch PJ |title=Metal-deficient SOD1 in amyotrophic lateral sclerosis |journal=Journal of Molecular Medicine (Berlin, Germany) |volume=93 |issue=5 |pages=481–7 |date=maj 2015 |pmid=25754173 |doi=10.1007/s00109-015-1273-3|pmc=440837|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;

== Uzroci i mehanizmi ==
Većina slučajeva ALS (oko 90% do 95%) nemaju poznati uzrok, a označeni su kao '' sporadični ALS ''.&lt;ref name=&quot;NINDS2020&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;alsa&quot;&gt;{{cite web |title=Understanding ALS |url=https://www.als.org/understanding-als |website=The ALS Association |language=en}}&lt;/ref&gt; Međutim, vjeruje se da su uključeni i [[genetika|genetički]] i [[ekologija|okolinski faktori]].&lt;ref name=Wingo2011&gt;{{cite journal | vauthors = Wingo TS, Cutler DJ, Yarab N, Kelly CM, Glass JD | title = The heritability of amyotrophic lateral sclerosis in a clinically ascertained United States research registry | journal = PLOS ONE | volume = 6 | issue = 11 | pages = e27985 | year = 2011 | pmid = 22132186 | pmc = 3222666 | doi = 10.1371/journal.pone.0027985 | bibcode = 2011PLoSO...627985W }}&lt;/ref&gt; Preostalih 5% do 10% slučajeva ima genetički uzrok povezan sa historijom bolesti u porodici, a oni su poznati kao ''porodični ALS''.&lt;ref name=&quot;alsa&quot;/&gt;&lt;ref name=Lancet2011&gt;{{cite journal |vauthors=Kiernan MC, Vucic S, Cheah BC, Turner MR, Eisen A, Hardiman O, Burrell JR, Zoing MC |title=Amyotrophic lateral sclerosis |url=https://archive.org/details/sim_the-lancet_march-12-18-2011_377_9769/page/942 |journal=Lancet |volume=377 |issue=9769 |pages=942–55 |date=mart 2011 |pmid=21296405 |doi=10.1016/s0140-6736(10)61156-7 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Otprilike polovina ovih naslčjednih slučajeva posljedica je prisustva jednog od dva specifična [[gen]]a.&lt;ref name = &quot;NINDS2020&quot;/&gt; Osnovni mehanizam uključuje oštećenje i [[neuron|gornjih]] i donjih motornih neurona.&lt;ref name = &quot;NINDS2020&quot;/&gt; [[Dijagnoza]] temelji se na znakovima i [[simptom]]ima osobe, a testiranje se provodi kako bi se isključili drugi potencijalni uzroci.&lt;ref name = &quot;NINDS2020&quot;/&gt;

== Klasifikacija ==
ALS je [[bolest motornih neurona]], grupa [[nervni poremećaj|neuroloških poremećaja]] koji selektivno utiču na [[motorni neuron|motorne neurone]], ćelije koje kontroliraju [[skeletni mišić|voljne mišiće]] tijela.&lt;ref name=&quot;NINDS2020&quot;/&gt; Ostale bolesti motoričkih neurona uključuju stanja kao što su  [[primarna lateralna skleroza]] (PLS), [[progresivna mišićna atrofija]] (PMA), [[progresivna bulbusna paraliza]], [[pseudobulbusna paraliza]] i [[monomelna amiotrofija]] ( MMA).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://icd.who.int/browse11/l-m/en#/http://id.who.int/icd/entity/661720689|title=8B60 Motor neuron disease|website=ICD-11 for Mortality and Morbidity Statistics|publisher=World Health Organization|access-date=24. 1. 2019|archive-date=1. 8. 2018|archive-url=https://archive.today/20180801205234/https://icd.who.int/browse11/l-m/en%23/http://id.who.int/icd/entity/294762853#/http://id.who.int/icd/entity/661720689|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Sam ALS može se klasificirati na nekoliko različitih načina: po tome koliko brzo bolest napreduje, a što je povezano sa dobom početka; po tome da li je porodična ili sporadična, te po prvopogođenoj regiji.&lt;ref name = &quot;NINDS2020&quot;/&gt; U oko 25% slučajeva najprije su pogođeni mišići lica, usta i grla, jer motorni neuroni u dijelu [[moždano stablo|moždanog stabla]] zvanom [[medulla oblongata]] (ranije nazvana &quot;bulbus&quot;) počinje umirati prvo zajedno sa donjim motornim neuronima. Ovaj obrazac se naziva &quot;[[bulbus]]ni – početak ALS&quot;. U oko 5% slučajeva prvo su pogođeni mišići trupa.&lt;ref name = Lancet2011 /&gt; U većini slučajeva bolest se širi i zahvata druge regije kičmene moždine. Nekoliko osoba s ALS-om imalo je  simptome koji su ograničeni na jednu regiju kičmene moždine, najmanje 12 do 24 mjeseca prije širenja na drugu regiju; ove regijske varijante ALS-a povezane su s boljom prognozom.

=== Klasični ALS, PLS i PMA ===
[[Datoteka:UMN vs LMN.png |thumb|upright= 1.3 | Tipski ili &quot;klasični&quot; ALS uključujus neurone u mozgu (gornji motorni neuroni) i u kičmenoj moždini ([[donji motorni neuron]]i.&lt;ref name=&quot;Cold Spring Harbor 2017&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Grad LI, Rouleau GA, Ravits J, Cashman NR | title = Clinical Spectrum of Amyotrophic Lateral Sclerosis (ALS) | journal = Cold Spring Harbor Perspectives in Medicine | volume = 7 | issue = 8 | pages = a024117 | date = august 2017 | pmid = 28003278 | pmc = 5538408 | doi = 10.1101/cshperspect.a024117 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;]] 
[[Primarna lateralna skleroza]] (PLS) uključuje samo gornje motorne neurone, a [[progresivna mišićna atrofija]] (PMA) samo donje motorne neurone. Raspravlja se o tome jesu li PLS i PMA zasebne bolesti ili su samo varijante ALS-a.&lt;ref name = Lancet2017/&gt;

Klasični ALS čini oko 70% svih slučajeva ALS-a i može se podijeliti na '''ALS s početkom u ekstremitetima''' (poznat i kao spinalni napad) i '''ALS s bulbusnim početkom'''.&lt;ref name=Lancet2017/&gt; ALS s početkom u ekstremitetima, započinje slabošću u rukama i nogama &lt;ref name = Nature2017 /&gt; i čini oko dvije trećine svih klasičnih slučajeva ALS-a. ALS s bulbusnim napadom započinje slabošću u mišićima govora, žvakanja i gutanja  i čini ostalih trećinu slučajeva.  Bulbusni napad povezan je s lošijom prognozom od ALS-a s početkom na udovima ; populacijsko istraživanje pokazalo je da ALS s bulbusnim napadom ima medijanu preživljavanja 2,0 godine i desetogodišnju stopu preživljavanja od 3%, dok ALS s pojavom na ekstremitetima ima medijanu 2,6 godina i 10-godišnju stopu preživljavanja od 13 %.  Rijetka varijanta je ALS respiratornog početka koji čini oko 3% svih slučajeva ALS,  u kojima su početni simptomi poteškoće s disanjem ([[dispneja]]) s naporima, u mirovanju ili dok se leži ([[ortopneja]]).&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Gautier G, Verschueren A, Monnier A, Attarian S, Salort-Campana E, Pouget J | title = ALS with respiratory onset: Clinical features and effects of non-invasive ventilation on the prognosis | journal = Amyotrophic Lateral Sclerosis | volume = 11 | issue = 4 | pages = 379–82  | date = august 2010 | pmid = 20001486 | doi = 10.3109/17482960903426543}}&lt;/ref&gt; Kičmenomoždinski i bulbusni simptomi obično su blagi ili odsutni u početku. Češća je kod muškaraca. ALS s respiratornim početkom ima najgoru prognozu od bilo koje varijante ALS-a; u populacijskoj studiji, oni sa respiratornim početkom imali su medijanu preživljavanja 1,4 godine i 0% preživljavanja nakon 10 godina.

Primarna lateralna skleroza (PLS) čini oko 5% svih slučajeva ALS-a i pogađa gornje motorne neurone na rukama i nogama. Međutim, više od 75% ljudi s očiglednim PLS-om razvija znakove pogođenosti  donjih motornih neurona u roku od četiri godine od pojave simptoma, što znači da se do tada ne može uspostaviti definitivna dijagnoza PLS-a.&lt;ref name=Classification2016&gt;{{cite journal | vauthors = Al-Chalabi A, Hardiman O, Kiernan MC, Chiò A, Rix-Brooks B, van den Berg LH | title = Amyotrophic lateral sclerosis: moving towards a new classification system | journal = The Lancet. Neurology | volume = 15 | issue = 11 | pages = 1182–94 | date = oktobar 2016 | pmid = 27647646 | doi = 10.1016/S1474-4422(16)30199-5 | hdl = 2318/1636249| hdl-access = free }}&lt;/ref&gt; PLS ima bolju prognozu od klasičnog ALS-a, jer sporije napreduje, rezultira manje funkcionalnim padom, ne utiče na sposobnost disanja i uzrokuje manje ozbiljan gubitak kilograma,

Progresivna mišićna atrofija (PMA) čini oko 5% svih slučajeva ALS-a i pogađa donje motorne neurone ruku i nogu.  Iako je PMA u prosjeku povezan s dužim preživljavanjem od klasičnog ALS-a, on i dalje napreduje u druge dijelove kičmene moždine s vremenom, što na kraju dovodi do respiratorne insuficijencije i smrti.  Znakovi napada na gornje motorne neurone mogu se razviti kasno u toku PMA, u tom slučaju dijagnoza može biti promijenjena u klasičnu ALS.

=== Regijske varijante ===
Regijske varijante ALS-a imaju simptome koji su ograničeni na jednu regiju kičmene moždine najmanje godinu dana; napreduju sporije od klasičnog ALS-a i povezani su s dužim preživljavanjem. Primjeri uključuju sindrom mlatne ruke, sindrom mlatne noge i izolirani bulbusni ALS. Sindrom mlatne ruke i sindrom mlatne noge često se smatraju regijskim varijantama PMA, jer uključuju samo donje motorne neurone. Izolirani bulbusni ALS može uključivati gornje ili donje motorne neurone. Ove regijske varijante ALS-a ne mogu se dijagnosticirati na početku simptoma; mora se uočiti neuspjeh širenja bolesti na druge regione kičmene moždine tokom dužeg vremenskog perioda (najmanje 12 mjeseci).&lt;ref name=&quot;Regional ALS Variants&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Jawdat O, Statland JM, Barohn RJ, Katz JS, Dimachkie MM | title = Amyotrophic Lateral Sclerosis Regional Variants (Brachial Amyotrophic Diplegia, Leg Amyotrophic Diplegia, and Isolated Bulbar Amyotrophic Lateral Sclerosis) | journal = Neurologic Clinics | volume = 33 | issue = 4 | pages = 775–85 | date = novembar 2015 | pmid = 26515621 | pmc = 4629514 | doi = 10.1016/j.ncl.2015.07.003 }}&lt;/ref&gt;

Sindrom mlatne ruke, koji se naziva i brahijalna amiotrofična diplegija (dodatni nazivi uključuju skapulohumeralni oblik ALS-a, Vulpian-Bernartov sindrom, sindrom viseće ruke i sindrom neurogenog čovjeka u bačvi) karakterizira niže oštećenje motornih neurona samo na vratnom dijelu kičmene moždine, što dovodi do postepenog početka slabosti proksimalnih mišića ruke i smanjenih ili odsutnih refleksa. Sindrom mlatnih nogu, koji se naziva i amiotrofna diplegija nogu (dodatni nazivi uključuje obje potkoljenice, tj. obostrano distalno zahvatanje) uključuju pseudopolineuritski ALS, Patrikiosov sindrom, Marie-Patrikiosov ALS i peroneusni oblik ALS-a.  Karakterizira ga niže oštećenje motornih neurona samo u lumbosakrumskoj kičmenoj moždini, što dovodi do postepenog početka slabosti nogu i smanjenih ili odsutnih refleksa. Izolirani bulbusni ALS karakterizira oštećenje gornjih ili donjih motornih neurona samo u bulbusnom području, što dovodi do postepenih poteškoća s govorom ([[disartrija]] i gutanjem ([[disfagija]]); [[disanje]] je uglavnom očuvano, barem u početku. Dvije male studije pokazale su da ljudi s izoliranim bulbusnim ALS-om mogu živjeti duže od ljudi s ALS-om s početkom bulbusne.

=== Dob početka ===

ALS se također može klasificirati na osnovu dobi početka. Iako je najviša dob početka 58 do 63 gogine za sporadični ALS i 47 do 52 za porodični ALS, oko 10% svih slučajeva ALS-a započinje prije 45. (ALS s &quot;mladim početkom&quot;) i oko 1% svih slučajeva započne prije 25. (mladalački ALS). Osobe  koje imaju  ALS mladog uzrasta vjerojatnije su muškarci, rjeđe s bulbusnim simptomima, i vjerovatnije je da će sporije napredovati. Maloljetnička ALS vjerovatnije je porodična od ALS odrasle osobe; geni za koje je poznato da su povezani sa maloljetničkom ALS uključuju '' [[ALS2]] '', '' [[SETX]]'', ''[[SPG11]]'', ''[[FUS]]'' i ''[[SIGMAR1]]''. Iako većina ljudi s maloljetničkim ALS živi duže od onih s ALS odraslih, neki od njih imaju specifične mutacije u  genima ''FUS'' i ''SOD1'', koje su povezane s lošom prognozom.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Teoh HL, Carey K, Sampaio H, Mowat D, Roscioli T, Farrar M | title = Inherited Paediatric Motor Neuron Disorders: Beyond Spinal Muscular Atrophy | journal = Neural Plasticity | volume = 2017 | pages = 6509493 | date = 2017 | pmid = 28634552 | pmc = 5467325 | doi = 10.1155/2017/6509493 }}&lt;/ref&gt; Kasni početak (nakon 65. godine) povezan je s bržim funkcionalnim padom i kraćim preživljavanjem.&lt;ref name=&quot;Clinical Features of ALS&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Tard C, Defebvre L, Moreau C, Devos D, Danel-Brunaud V | title = Clinical features of amyotrophic lateral sclerosis and their prognostic value | journal = Revue Neurologique | volume = 173 | issue = 5 | pages = 263–72 | date = maj 2017 | pmid = 28477850 | doi = 10.1016/j.neurol.2017.03.029 }}&lt;/ref&gt;

== Uzrok ==
Iako je tačan uzrok ALS nepoznat, smatra se da su genetički faktori i faktori okoline otprilike jednake važnosti.  Genetički faktori se bolje razumiju od faktora okoline; nije definitivno utvrđeno da određeni faktor životne sredine uzrokuje ALS. [[Model praga odgovornosti]] za ALS predlaže da se ćelijska oštećenja akumuliraju tokom vremena zbog genetičkih faktora prisutnih pri rođenju i izloženosti rizicima iz okoline tokom života.&lt;ref name=Conspiracy&gt;{{cite journal | vauthors = Al-Chalabi A, Hardiman O | title = The epidemiology of ALS: a conspiracy of genes, environment and time | journal = Nature Reviews. Neurology | volume = 9 | issue = 11 | pages = 617–28 | date = novembar 2013 | pmid = 24126629 | doi = 10.1038/nrneurol.2013.203}}&lt;/ref&gt;

=== Genetika ===
{{Glavni|Genetika amiotrofne lateralne skleroze}}

ALS se može klasificirati kao porodični ili sporadični, ovisno o tome postoji li porodična historija bolesti ili ne.&lt;ref name=&quot;fALS&quot;&gt;{{cite web |title=About Familial ALS – ALS Research Collaboration |url=https://www.als-research.org/familial-als/ |access-date=27. 10. 2020 |archive-date=27. 10. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201027121733/https://www.als-research.org/familial-als/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Ne postoji konsenzus među neurolozima oko tačne definicije porodičnog ALS-a. Najstrožija definicija je da osoba s ALS-om mora imati dvoje ili više rođaka prvog stepena (djecu, braću i sestre ili roditelje) koji također imaju ALS. Manje stroga definicija je da osoba sa ALS-om mora imati najmanje jednog prvog ili rođaka drugog stepena (bake/nane/nene i djedovi/dede/didovi, unuci, tetke, ujaci/daidže, nećaci, nećakinje ili polubraća i sestre) koji također ima ALS.&lt;ref name=&quot;Neurology 2017&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Vajda A, McLaughlin RL, Heverin M, Thorpe O, Abrahams S, Al-Chalabi A, Hardiman O |title=Genetic testing in ALS: A survey of current practices |journal=Neurology |volume=88 |issue=10 |pages=991–999 |date=mart 2017 |pmid=28159885 |doi=10.1212/WNL.0000000000003686 |doi-access=free|pmc=5333513 }}&lt;/ref&gt; Obično se kaže da porodični ALS čini 10% svih slučajeva ALS-a, iako se procjene kreću od 5%&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Byrne S, Walsh C, Lynch C, Bede P, Elamin M, Kenna K, McLaughlin R, Hardiman O | title = Rate of familial amyotrophic lateral sclerosis: a systematic review and meta-analysis | journal = Journal of Neurology, Neurosurgery, and Psychiatry | volume = 82 | issue = 6 | pages = 623–7 | date = juni 2011 | pmid = 21047878 | doi = 10.1136/jnnp.2010.224501 | hdl = 2262/53330 | hdl-access = free }}&lt;/ref&gt; do 20%.&lt;ref name=&quot;The Neuroscientist 2015&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = He J, Mangelsdorf M, Fan D, Bartlett P, Brown MA | title = Amyotrophic Lateral Sclerosis Genetic Studies: From Genome-wide Association Mapping to Genome Sequencing | journal = The Neuroscientist | volume = 21 | issue = 6 | pages = 599–615 | date = decembar 2015 | pmid = 25378359 | doi = 10.1177/1073858414555404 | url = https://eprints.qut.edu.au/110861/2/UQ351652_OA.pdf | access-date = 20. 4. 2021 | archive-date = 7. 5. 2020 | archive-url = https://web.archive.org/web/20200507233727/https://eprints.qut.edu.au/110861/2/UQ351652_OA.pdf | url-status = dead }}&lt;/ref&gt; Više procjene koriste širu definiciju porodičnog ALS-a i temeljitije ispituju porodičnu historiju osoba s ALS-om.&lt;ref name=&quot;Neurology 2017&quot;/&gt;

U sporadičnom ALS-u ne postoji porodična historija bolesti.&lt;ref name=&quot;NEJM 2017&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Brown RH, Al-Chalabi A | title = Amyotrophic Lateral Sclerosis | journal = The New England Journal of Medicine | volume = 377 | issue = 2 | pages = 162–172 | date = 13. 7. 2017 | pmid = 28700839 | doi = 10.1056/NEJMra1603471 | url = https://kclpure.kcl.ac.uk/portal/en/publications/amyotrophic-lateral-sclerosis(70a10b6b-0121-46ae-896b-7108a6666dcb).html | access-date = 20. 4. 2021 | archive-date = 25. 2. 2021 | archive-url = https://web.archive.org/web/20210225022352/https://kclpure.kcl.ac.uk/portal/en/publications/amyotrophic-lateral-sclerosis(70a10b6b-0121-46ae-896b-7108a6666dcb).html | url-status = dead }}&lt;/ref&gt; Sporadični i porodični ALS klinički i patološki izgledaju identično i genetički su slični; oko 10% osoba sa sporadičnim ALS ima mutacije u genima za koje se zna da uzrokuju porodični ALS. U svjetlu ovih paralela, izraz &quot;sporadični ALS&quot; kritiziran je kao obmanjujući jer implicira da slučajevi sporadične ALS uzrokuju samo faktori okoline; izraz &quot;izolirani ALS&quot; predložen je kao tačnija alternativa.

Više od 20 gena povezano je s porodičnim ALS-om, od čega četiri čine većinu porodičnih slučajeva:&lt;ref name=&quot;Revue Neurologique&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Corcia P, Couratier P, Blasco H, Andres CR, Beltran S, Meininger V, Vourc'h P | title = Genetics of amyotrophic lateral sclerosis | journal = Revue Neurologique | volume = 173 | issue = 5 | pages = 254–262 | date = maj 2017 | pmid = 28449881 | doi = 10.1016/j.neurol.2017.03.030 }}&lt;/ref&gt; ''[[C9orf72]]'' (40%), ''[[SOD1]]'' (20%), ''[[FUS]]'' (1–5%), and ''[[TARDBP]]'' (1–5%).&lt;ref name=Lancet2017/&gt; Genetika porodičnog ALS-a se bolje razumije od genetike sporadičnog ALS-a; od 2016., poznati geni ALS objasnili su oko 70% porodičnih i oko 15% sporadičnih ALS.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Chia R, Chiò A, Traynor BJ | title = Novel genes associated with amyotrophic lateral sclerosis: diagnostic and clinical implications | journal = The Lancet. Neurology | volume = 17 | issue = 1 | pages = 94–102 | date = januar 2018 | pmid = 29154141 | pmc = 5901717 | doi = 10.1016/S1474-4422(17)30401-5 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Zou ZY, Liu CY, Che CH, Huang HP | title = Toward precision medicine in amyotrophic lateral sclerosis | journal = Annals of Translational Medicine | volume = 4 | issue = 2 | pages = 27 | date = januar 2016 | pmid = 26889480 | pmc = 4731596 | doi = 10.3978/j.issn.2305-5839.2016.01.16 }}&lt;/ref&gt; Sve u svemu, rođaci osobe sa ALS-om prvog stepena imaju 1% rizika od razvoja ALS-a.&lt;ref name=&quot;Wingo2011&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |last=Sontheimer |first=Harald |date=2015 |title=Diseases of the Nervous System |url=https://books.google.com/books?id=U_1PBAAAQBAJ |publisher=Academic Press |page=170 |isbn=978-0-12-800403-6 |access-date=2. 5. 2015 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170908005608/https://books.google.com/books?id=U_1PBAAAQBAJ |archive-date=8. 9. 2017}}&lt;/ref&gt; ALS ima [[oligogensko nasljeđivanje|oligogenski način nasleđivanja]], što znači da su mutacije dva ili više gena potrebne da izazovu bolest.

ALS i [[frontotemporalna demencija]] (FTD) sada se smatraju dijelom zajedničkog spektra bolesti (FTD-ALS) zbog genetičkih, kliničkih i patoloških sličnosti.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Couratier P, Corcia P, Lautrette G, Nicol M, Marin B | title = ALS and frontotemporal dementia belong to a common disease spectrum | journal = Revue Neurologique | volume = 173 | issue = 5 | pages = 273–279 | date = maj 2017 | pmid = 28449882 | doi = 10.1016/j.neurol.2017.04.001 }}&lt;/ref&gt; Genetički, ponavljajuća proširenja '' C9orf72 '' čine oko 40% porodičnih ALS i 25% porodičnih FTD-a. Klinički, 50% ljudi s ALS-om ima određena kognitivna ili etološka oštećenja, a 5-15% ima FTD, dok 40% ljudi s FTD-om ima neke simptome motornih neurona, a 12,5% ima ALS. Patološki, abnormalno agregacije proteina TDP-43 vide se u do 97% bolesnika s ALS i do 50% bolesnika s FTD-om.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Nguyen HP, Van Broeckhoven C, van der Zee J | title = ALS Genes in the Genomic Era and their Implications for FTD | journal = Trends in Genetics | volume = 34 | issue = 6 | pages = 404–423 | date = juni 2018 | pmid = 29605155 | doi = 10.1016/j.tig.2018.03.001 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Ostali geni za koje je poznato da uzrokuju FTD-ALS uključuju '' [[CHCHD10]] '', '' [[SQSTM1]] '' i '' [[TINA-vezana kinaza 1|TBK1]] ''.

=== Faktori okoline ===
Tamo gdje nije prisutna porodična historija bolesti&amp;nbsp;-oko 90% slučajeva &amp;nbsp;-nije poznat nijedan uzrok. Moguće združenosti za koja dokazi nisu konačni uključuju služenje vojnog roka i pušenje.&lt;ref name=Martin2017&gt;{{cite journal | vauthors = Martin S, Al Khleifat A, Al-Chalabi A | title = What causes amyotrophic lateral sclerosis? | journal = F1000Research | volume = 6 | pages = 371 | date = 2017 | pmid = 28408982 | pmc = 5373425 | doi = 10.12688/f1000research.10476.1 }}&lt;/ref&gt; Iako su studije o vojnoj istoriji i učestalosti ALS nedosljedne, postoje slabi dokazi za [[Korelacija|pozitivne korelacije]].&lt;ref name=&quot;beard&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Beard JD, Kamel F | title = Military service, deployments, and exposures in relation to amyotrophic lateral sclerosis etiology and survival | journal = Epidemiologic Reviews | volume = 37 | issue = 1 | pages = 55–70 | date = 1. 1. 2015 | pmid = 25365170 | pmc = 4325667 | doi = 10.1093/epirev/mxu001 }}&lt;/ref&gt; Razni predloženi faktori uključuju izloženost [[Toksin| toksinima iz okoline]] (zaključeno iz geografskih studija distribucije), kao i upotrebu alkohola i duhana tokom vojne službe.

Pregled 16 metaanaliza iz 2016. zaključio je da postoje ubedljivi dokazi o povezanosti sa hroničnom profesionalnom izloženošću [[olovo|olovu]]; sugestivni dokazi za rast i izloženost teškim metalima, osim olova, vide i unos beta-karotena i ozljeda glave; i slabi dokazi za unos omega-3 masnih kiselina, izlaganje elektromagnetnim poljima izuzetno niske frekvencije, pesticidi i mokraćna kiselina u serumu.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Belbasis L, Bellou V, Evangelou E | title = Environmental Risk Factors and Amyotrophic Lateral Sclerosis: An Umbrella Review and Critical Assessment of Current Evidence from Systematic Reviews and Meta-Analyses of Observational Studies | journal = Neuroepidemiology | volume = 46 | issue = 2 | pages = 96–105 | date = mart 2016 | pmid = 26731747 | doi = 10.1159/000443146| doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

U studiji iz  [[SAD|Sjedinjenih Država]],  2017. Centara za kontrolu i prevenciju bolesti, koja analizira američke smrtne slučajeve od 1985. do 2011, zanimanja u korelaciji sa smrtnim slučajevima od ALS-a bila su „radnici sa bijelim okovratnicima“, kao što su upravljanje, financije , arhitektonski, računarski, pravni i obrazovni poslovi.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Beard JD, Steege AL, Ju J, Lu J, Luckhaupt SE, Schubauer-Berigan MK | title = Mortality from Amyotrophic Lateral Sclerosis and Parkinson's Disease Among Different Occupation Groups - United States, 1985-2011 | journal = MMWR. Morbidity and Mortality Weekly Report | volume = 66 | issue = 27 | pages = 718–722 | date = juli 2017 | pmid = 28704346 | pmc = 5687590 | doi = 10.15585/mmwr.mm6627a2}}&lt;/ref&gt; Ostali potencijalni faktori rizika ostaju nepotvrđeni, uključujući izlaganje hemikalijama i elektromagnetnom polju, zanimanje, fizičke traume i električni udar.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Sutedja NA, Fischer K, Veldink JH, van der Heijden GJ, Kromhout H, Heederik D, Huisman MH, Wokke JJ, van den Berg LH | title = What we truly know about occupation as a risk factor for ALS: a critical and systematic review | journal = Amyotrophic Lateral Sclerosis | volume = 10 | issue = 5–6 | pages = 295–301 | year = 2009 | pmid = 19922116 | doi = 10.3109/17482960802430799}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ingre 2015&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Ingre C, Roos PM, Piehl F, Kamel F, Fang F | title = Risk factors for amyotrophic lateral sclerosis | journal = Clinical Epidemiology | volume = 7 | pages = 181–93 | year = 2015 | pmid = 25709501 | pmc = 4334292 | doi = 10.2147/CLEP.S37505 }}&lt;/ref&gt; Okvirna je povezanost sa izloženošću raznim [[pesticid]]ima, uključujući [[Insekticid|organohlorne insekticide]] [[aldrin]], [[dieldrin]], [[DDT]] i [[toksafen]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Kamel F, Umbach DM, Bedlack RS, Richards M, Watson M, Alavanja MC, Blair A, Hoppin JA, Schmidt S, Sandler DP | title = Pesticide exposure and amyotrophic lateral sclerosis | journal = Neurotoxicology | volume = 33 | issue = 3 | pages = 457–62 | date = juni 2012 | pmid = 22521219 | pmc = 3358481 | doi = 10.1016/j.neuro.2012.04.001 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Bozzoni V, Pansarasa O, Diamanti L, Nosari G, Cereda C, Ceroni M | title = Amyotrophic lateral sclerosis and environmental factors | journal = Functional Neurology | volume = 31 | issue = 1 | pages = 7–19 | date = 2016 | pmid = 27027889 | pmc = 4819821 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Malek AM, Barchowsky A, Bowser R, Youk A, Talbott EO | title = Pesticide exposure as a risk factor for amyotrophic lateral sclerosis: a meta-analysis of epidemiological studies: pesticide exposure as a risk factor for ALS | journal = Environmental Research | volume = 117 | pages = 112–9 | date = august 2012 | pmid = 22819005 | doi = 10.1016/j.envres.2012.06.007 | bibcode = 2012ER....117..112M }}&lt;/ref&gt;

== Patofiziologija ==
=== Neuropatologija ===
Definitivna karakteristika ALS je smrt i gornjih motornih neurona (smještenih u [[moždana kora|motornom korteksu]] mozga) i donjih motornih neurona (smještenih u moždanom stablu i kičmenoj moždini).&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Robberecht W, Philips T | title = The changing scene of amyotrophic lateral sclerosis | journal = Nature Reviews. Neuroscience | volume = 14 | issue = 4 | pages = 248–64 | date = april 2013 | pmid = 23463272| doi = 10.1038/nrn3430}}&lt;/ref&gt; U ALS-u s frontotemporalnom demencijom umiru i neuroni i frontalnog i temporalnog režnja mozga. Patološko obilježje ALS-a je prisustvo [[inkluzijsjsko tijelo|inkluzijskih tijela]] (abnormalne agregacije proteina ) poznata kao ''Bunina tijela '' u citoplazmi motornih neurona. U oko 97% ljudi sa ALS-om glavna komponenta inkluzijskih tijela je protein [[TDP-43]]; međutim, kod onih sa mutacijama '' SOD1 '' ili '' FUS '' , glavna komponenta inkluzijskih tijela&lt;ref name=&quot;Okamoto&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Okamoto K, Mizuno Y |last3=Fujita |first3=Y |title=Bunina bodies in amyotrophic lateral sclerosis |journal=Neuropathology |volume=28 |issue=2 |date=april 2008 |pages=109–15 |pmid=18069968 |doi=10.1111/j.1440-1789.2007.00873.x}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;White&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=White JA, Banerjee R, Gunawardena S |title=Axonal Transport and Neurodegeneration: How Marine Drugs Can Be Used for the Development of Therapeutics |journal=Marine Drugs |volume=14 |issue=5 |date=19. 5. 2016 |page=102 |pmid=27213408 |doi=10.3390/md14050102|pmc=4882576 }}&lt;/ref&gt; je protein SOD1, odnosno protein FUS. [[Gruba patologija]] ALS-a, koja su obilježja bolesti koja se može vidjeti golim okom, uključuje atrofiju skeletnih mišića i motornog korteksa, sklerozu [[kortikospinalni trakt|kortikospinalnog]] i [[kortikobulbusni trakt|kortikobulbusnog trakta]], stanjivanje hipoglosusnih nerava (koji kontroliraju jezik) i stanjivanje prednjih korijena kičmene moždine.  Osim smrti motornih neurona, dvije druge karakteristike zajedničke većini varijanti ALS-a su žarišna početna patologija, što znači da simptomi počinju u jednoj regiji kičmene moždine, uz  progresivno kontinuirano širenje, što znači da se simptomi s vremenom prošire na dodatne regije. [[Prion]]oliko širenje pogrešno sklopljenih proteina iz ćelije u ćeliju može objasniti zašto ALS započinje u jednom području, a širi se u druge.  U [[patogeneza|patogenezu]] ALS-a  također može biti uključen i [[limfni sistem]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Ng Kee Kwong|first1=Koy Chong|last2=Mehta|first2=Arpan R.|last3=Nedergaard|first3=Maiken|last4=Chandran|first4=Siddharthan|date=20. 8. 2020|title=Defining novel functions for cerebrospinal fluid in ALS pathophysiology|journal=Acta Neuropathologica Communications|volume=8|issue=1|pages=140|doi=10.1186/s40478-020-01018-0|issn=2051-5960|pmc=7439665|pmid=32819425}}&lt;/ref&gt;

===Biohemija===
[[slika:ALS Disease Pathology and Proposed Disease Mechanisms.jpg|thumb|upright=1.3|Deset predloženih mehanizama bolesti za ALS i s njima povezane gene.&lt;ref name=&quot;Modelling ALS&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Philip Van Damme P, Robberecht W, Van Den Bosch L  | title = Modelling amyotrophic lateral sclerosis: progress and possibilities | journal = Disease Models and Mechanisms | volume = 10 | issue = 5 | pages = 537–49 | date = maj 2017 | pmid = 28468939 | pmc = 5451175 | doi = 10.1242/dmm.029058 }}&lt;/ref&gt;]]
Još uvijek nije potpuno razumljivo zašto neuroni umiru u ALS-u, ali smatra se da ova [[neurodegeneracija]] uključuje mnogo različitih ćelijskih i molekulskih procesa.  Geni za koje je poznato da su uključeni u ALS mogu se grupirati u tri opće kategorije, zasnovane na njihovoj normalnoj funkciji: razgradnja proteina, [[citoskelet]] i [[prerada RNK]]. Mutantni protein SOD1 stvara unutarćelijske agregacije koje inhibiraju razgradnju proteina. [[Citoplazma]]tske agregacije [[divlji tip|divljeg tipa]] (normalnog) proteina SOD1 česte su u sporadičnom ALS-u. Smatra se da pogrešno savijeni mutant SOD1 može prouzrokovati pogrešno sklapanje i agregaciju divljeg tipa SOD1 u susjednim neuronima na način sličan prionima. Ostali geni za razgradnju proteina, koji mogu uzrokovati ALS kada su mutirani uključuju [[valozin-sadržeći protein|VCP]] ,[[Optineurin|OPTN]] , TBK1 i SQSTM1. Tri gena uključena u ALS koji su važni za održavanje citoskeleta  i za [[akson]]ski transport uključuju '' [[DCTN1]] '', '' [[PFN1]]  '' i '' [[TUBA4A]]''.

Postoji veliki broj ALS gena koji kodiraju [[RNK]]-vezujuće proteine. Prvi koji je otkriven bio je protein TDP-43,  jedarni protein koji se agregira u citoplazmi motornih neurona u gotovo svim slučajevima ALS-a; međutim, mutacije u '' TARDBP '', genu koji kodira TDP-43, rijedak su uzrok ALS-a.  ''FUS'' kodovi za FUS, drugi protein koji veže RNK sa sličnim funkcija na TDP-43, može uzrokovati ALS kada  mutira. Smatra se da mutacije u '' TARDBP '' i '' FUS '' povećavaju afinitet vezanja domena male složenosti, uzrokujući njihove dotične proteine koji se agregiraju u citoplazmi. Kada se ovi mutirani RNK-vezujući proteini pogrešno presaviju i agregiraju, oni će možda moći pogrešno uklopiti normalni protein i unutar i između ćelija na prionski način. To također dovodi do smanjenog nivoa RNK -vezujućih proteina u jedru, što može značiti da njihovi ciljni RNK-transkripti ne prolaze normalnu obradu. Ostali geni za metabolizam RNK povezani sa ALS uključuju '' [[angiogenin|ANG]]'', ''[[SETX]]'' i ''[[MATR3]]''.  ''C9orf72'' je najčešće mutirani gen u ALS-u i uzrokuje smrt motornih neurona kroz niz mehanizama. Patogena mutacija je heksanukleotidna ponovljena ekspanzija (serija od šest nukleotida ponovljenih šest i više puta); osobe sa 30 ponavljanja su normalne, dok ljudi sa stotinama ili hiljadama ponavljanja mogu imati porodični ALS, frontotemporalnu demenciju ili ponekad sporadični ALS. Tri mehanizma bolesti povezana s tim ponavljanjima '' C9orf72 '' su taloženje transkripata RNK u jedru, translacijom  RNK u toksične proteine dipeptidnih ponavljanja u citoplazmi i smanjenim nivoima normalnog proteina C9orf72. Bioenergetska disfunkcija [[mitohondrija]],  koja dovodi do disfunkcionalne homeostaze aksonskog motornog neurona (smanjena aksonska dužina i brz aksonski transport mitohondrijskog tereta) pokazala se u '' C9orf72 '' – ALS-u, koristeći [[inducirane pluripotentne matične ćelije]] (iPSC),  tehnologije povezane sa [[CRISPR / Cas9 uređivanj genoma|CRSIPR / Cas9]] uređivanjem gena i ljudskim post-mortem ispitivanjem tkiva kičmene moždine.&lt;ref name=&quot;link.springer.com&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Mehta|first1=Arpan R.|last2=Gregory|first2=Jenna M.|last3=Dando|first3=Owen|last4=Carter|first4=Roderick N.|last5=Burr|first5=Karen|last6=Nanda|first6=Jyoti|last7=Story|first7=David|last8=McDade|first8=Karina|last9=Smith|first9=Colin|last10=Morton|first10=Nicholas M.|last11=Mahad|first11=Don J.|date=4. 1. 2021|title=Mitochondrial bioenergetic deficits in C9orf72 amyotrophic lateral sclerosis motor neurons cause dysfunctional axonal homeostasis|url=http://link.springer.com/10.1007/s00401-020-02252-5|journal=Acta Neuropathologica|language=en|doi=10.1007/s00401-020-02252-5|pmid=33398403|issn=0001-6322|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

[[Ekscitotoksičnost]] ili smrt nervnih ćelija uzrokovana visokim nivoom unutarćelijskog kalcija uslijed prekomjerne stimulacije od strane ekscitacijskog [[neurotransmiter]]a [[glutamat]]a, mehanizam je za koji se smatra da je zajednički svim oblicima ALS-a. Motorni neuroni su osjetljiviji na ekscitotoksičnost od ostalih tipova neurona, jer imaju niži kapacitet puferiranja kalcija i tip glutamatnog receptora ([[receptor AMPA]]) koji je propusniji za kalcij. U ALS postoje smanjeni nivoi ekscitacijskog transportera [[aminokiselina]] 2 ([[EAAT2]]), koji je glavni transporter koji uklanja glutamat iz [[sinapse]]; to dovodi do povećanih nivoa sinaptičkog glutamata i ekscitotoksičnosti. Riluzol, lijek koji umjereno produžava preživljavanje u ALS, inhibira oslobađanje glutamata iz presinaptičkih neurona; međutim, nije jasno je li ovaj mehanizam odgovoran za svoj terapeutski učinak.

== Dijagnoza ==
[[Datoteka: ALS cross.jpg |thumb |upright= 1.3 | MRI (aksijalno [[Oporavak inverzije oslabljen fluidom|FLAIR]]) pokazuje povećano [[centrifuga|''T&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;'']] signal unutar [[Interna kapsula|stražnjeg dijela unutrašnje kapsule]], u skladu s dijagnozom ALS.]]
Nijedan test ne može pružiti definitivnu dijagnozu ALS-a, iako je prisustvo znakova gornjeg i donjeg motornog neurona u jednom udu izrazito sugestivno. Umjesto toga, dijagnoza ALS-a temelji se prvenstveno na simptomima i pregleda  [[ljekar]]a, uz niz testova kako bi se isključile druge bolesti.  Ljekari dobivaju punu [[medicinska historija|medicinsku historiju]] te osobe i obično redovno obavljaju neurološki intervalni pregled za procjenu ili se pogoršavaju simptomi, kao što su mišićna slabost, atrofija mišića, [[hiperrefleksija]] i spastičnost. Brojni biomarkeri se proučavaju za to stanje, ali do sada nisu u općoj medicinskoj upotrebi.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Xu Z, Henderson RD, David M, McCombe PA | title = Neurofilaments as Biomarkers for Amyotrophic Lateral Sclerosis: A Systematic Review and Meta-Analysis | journal = PLOS ONE | volume = 11 | issue = 10 | pages = e0164625 | date = 2016 | pmid = 27732645 | pmc = 5061412 | doi = 10.1371/journal.pone.0164625 | bibcode = 2016PLoSO..1164625X }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Vu LT, Bowser R | title = Fluid-Based Biomarkers for Amyotrophic Lateral Sclerosis | journal = Neurotherapeutics | volume = 14 | issue = 1 | pages = 119–134 | date = januar 2017 | pmid = 27933485 | pmc = 5233638 | doi = 10.1007/s13311-016-0503-x }}&lt;/ref&gt;

== Upravljanje ==
Ne postoji lijek za ALS. Upravljanje se fokusira na liječenje simptoma i pružanje potporne njege, s ciljem poboljšanja kvaliteta života i produženja preživljavanja.  Ovu njegu najbolje pružaju multidisciplinarni timovi zdravstvenih radnika; pohađanje multidisciplinarne ALS klinike povezano je s dužim preživljavanjem, manje hospitalizacija i poboljšanjem kvaliteta života.  [[Riluzol]] produžava preživljavanje za oko 2-3 mjeseca.  [[Edaravon]] lagano usporava funkcionalni pad kod malog broja ljudi s ALS-om;  skup je i mora se davati svakodnevnom intravenskom infuzijom koja može smanjiti kvalitet života.&lt;ref name=Eda2018&gt;{{cite journal |vauthors=Yeo CJ, Simmons Z |title=Discussing edaravone with the ALS patient: an ethical framework from a U.S. perspective |journal=Amyotrophic Lateral Sclerosis and Frontotemporal Degeneration |volume=19 |issue=3–4 |pages=167–72 |date=maj 2018 |pmid=29334251 |doi=10.1080/21678421.2018.1425455}}&lt;/ref&gt; Za liječenje drugih simptoma mogu se koristiti drugi lijekovi.

[[Neinvazivna ventilacija]] (NIV) glavni je tretman respiratorne insuficijencije kod ALS-a. Kod ljudi sa normalnom funkcijom bulbusa, produžava preživljavanje za oko sedam mjeseci i poboljšava kvalitet života. Jedno istraživanje pokazalo je da je NIV neučinkovit za ljude s lošom bulbusnom  funkcijom, dok je druga sugerirala da može pružiti skromnu korist za preživljavanje.  Mnogi ljudi s ALS-om imaju poteškoće s podnošenjem NIV-a .  Invazivna ventilacija opcija je za ljude sa naprednim ALS-om, kada NIV nije dovoljan za upravljanje njihovim simptomima.  Dok invazivna ventilacija produžava preživljavanje, napredovanje bolesti i funkcionalni pad se nastavlja.  Može smanjiti kvalitet života osoba s ALS-om ili njihovih njegovatelja.  Invazivna ventilacija češće se koristi u Japanu nego u  Sjevernij Americi ili Evropi.

Fizioterapija može promovirati funkcionalnu neovisnost, putem aerobika, opsega pokreta i vježbi istezanja. Radna terapija može pomoći u aktivnostima svakodnevnog života, putem adaptivne opreme. Logopedija može pomoći osobama s ALS-om koji imaju poteškoće u govoru. Sprječavanje gubitka kilograma i pothranjenosti kod osoba s ALS-om poboljšava preživljavanje i kvalitet života.  U početku se poteškoćama u gutanju (disfagija) mogu upravljati promjenama u prehrani i tehnikama gutanja. Treba uzeti u obzir [[cijev za hranjenje]], ako neko s ALS izgubi 5% ili više tjelesne težine ili ako ne može sigurno progutati hranu i vodu. Sonda za hranjenje obično se  ubaci [[PEG|perkutanom endoskopskom gastrostomijom]] (PEG). Slabi su dokazi da PEG cijevi poboljšavaju preživljavanje. Umetanje PEG-a obično se izvodi s namjerom poboljšanja kvaliteta života.

Palijativna njega trebala bi započeti nedugo nakon što se nekome dijagnosticira ALS. Rasprava o problemima s krajem života daje ljudima s ALS vremena da razmisle o svojim preferencijama za njegu na kraju života i mogu pomoći u izbjegavanju neželjene intervencije ili postupaka. Nega u hospiciju može poboljšati upravljanje simptomima na kraju života i povećava vjerovatnoću mirne smrti. U posljednjim danima života, opioidi se mogu koristiti za liječenje bolova i dispneje, dok se benzodiazepini mogu koristiti za liječiti [[anksioznost]].

=== Terapija ===
[[slika:Using a head mounted laser to point to a communication board.jpg|thumb|280px|Muškarac sa ALS komunicira sa svojom suprugom pokazujući na slova i riječi laserskim pokazivačem montiranim na glavu.]]

[[Fizioterapija]] ima veliku ulogu u rehabilitaciji osoba s ALS-om. Konkretno, profesionalni fizioterapeuti i logopedi mogu postaviti ciljeve i promovirati koristi za osobe sa ALS odlaganjem gubitka snage, održavanjem izdržljivosti, ograničavanjem bolova, poboljšanjem govora i gutanja, sprečavanjem komplikacija i promocijom funkcionalne neovisnosti.&lt;ref name=&quot;Lewis &amp; Rushanan&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Lewis M, Rushanan S | title = The role of physical therapy and occupational therapy in the treatment of amyotrophic lateral sclerosis | journal = NeuroRehabilitation | volume = 22 | issue = 6 | pages = 451–61 | year = 2007 | pmid = 18198431 | doi = 10.3233/NRE-2007-22608 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;asha&quot;&gt;{{cite web|title=Amyotrophic Lateral Sclerosis (ALS)|url=http://www.asha.org/public/speech/disorders/ALS/|archive-url=https://web.archive.org/web/20120802064043/http://www.asha.org/public/speech/disorders/ALS/|url-status=dead|archive-date=2. 8. 2012|publisher=American Speech-Language-Hearing Association, Rockville, MD|access-date=30. 11. 2016}}&lt;/ref&gt;

Radna terapija i posebna oprema kao što je [[pomoćna tehnologija]] takođe mogu poboljšati neovisnost i sigurnost ljudi tokom ALS-a.  Nježna vježba na čistom [[zrak]]u, sa malim uticajem, kao što je obavljanje svakodnevnih aktivnosti život, hodanje, plivanje i [[stacionarni bicikl]]izam može ojačati mišiće bez utjecaja, poboljšati kardiovaskularno zdravlje i pomoći ljudima u borbi protiv umora i depresije. Opseg pokreta i vježbi istezanja mogu pomoći u prevenciji bolnih [[spazan|ukoćwnosti]] i skraćivanja (kontraktura) mišića. Fizički i radni terapeuti mogu preporučiti vježbe koje pružaju ove prednosti bez pretjeranog rada mišića, jer iscrpljenost mišića može dovesti do pogoršanja simptoma povezanih s ALS-om, umjesto pružanja pomoći takvim osobama. Predlaženi su  uređaji kao što su rampe, zagrade, šetači, oprema za kupaonice (stolice za tuširanje, podizači za WC, itd.) i invalidska kolica koja pomažu ljudima da ostanu mobilni. Radni terapeuti mogu pružiti ili preporučiti opremu i adaptacije kako bi omogućili ljudima sa ALS da zadrže što više sigurnosti i neovisnosti u svakodnevnim aktivnostima.&lt;ref name=&quot;ajop&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Arbesman M, Sheard K | title = Systematic review of the effectiveness of occupational therapy-related interventions for people with amyotrophic lateral sclerosis | url = https://archive.org/details/sim_american-journal-of-occupational-therapy_january-february-2014_68_1/page/20 | journal = The American Journal of Occupational Therapy | volume = 68 | issue = 1 | pages = 20–26 | year = 2014 | pmid = 24367951 | doi = 10.5014/ajot.2014.008649 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Budući da je respiratorna insuficijencija primarni uzrok smrtnosti, fizioterapeuti mogu pomoći u poboljšanju respiratornih ishoda kod osoba s ALS-om, primjenom plućne fizioterapije. To uključuje trening inspiratornih mišića, trening regrutovanja volumena pluća i terapiju ručno potpomognutog kašlja, usmjerenu na povećanje snage respiratornih mišića kao i na povećanje stope preživljavanja.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Macpherson|first=Chelsea E.|last2=Bassile|first2=Clare C.|date=juli 2016|title=Pulmonary Physical Therapy Techniques to Enhance Survival in Amyotrophic Lateral Sclerosis: A Systematic Review|url=https://journals.lww.com/01253086-201607000-00002|journal=Journal of Neurologic Physical Therapy|language=en|volume=40|issue=3|pages=165–175|doi=10.1097/NPT.0000000000000136|issn=1557-0576}}&lt;/ref&gt;

Osobe s ALS-om koje imaju poteškoće u govoru ili gutanju mogu imati koristi od rada s [[patologija govornog jezika|patologom govornog jezika]]. Ovi zdravstveni radnici mogu ljude naučiti prilagodljivim strategijama, kao što su tehnike koje će im pomoći govoriti glasnije i jasnije. Kako ALS napreduje, patolozi govornog jezika mogu preporučivati upotrebu augmentativne i alternativne komunikacije,  kao što su pojačala glasa, uređaji za generiranje govora (ili uređaji za izlaz glasa) ili niskotehnološke komunikacijske tehnike kao što su laserski pokazivači montirani na glavu,  abecedne ploče ili da/ne signali. Govorni patolozi mogu takođe pomoći ljudima kojima je dijagnosticiran ALS s oštećenjem gutanja (disfagija), što može uključivati modificiranu prehranu, vježbe gutanja, kompenzacijske strategije. Osobama s ALS-om možda će biti potreban postavljanje traheostom, što će SLP-ovi pomoći u upravljanju.

== Epidemiologija ==
ALS je najčešća bolest motornih neurona kod odraslih i treća najčešća neurodegenerativna bolest, poslije [[Alzheimerova bolest|Alzheimerove]] i [[Parkinsonova bolest|Parkinsonove bolesti]].&lt;ref&gt;{{cite book | vauthors = Checkoway H, Lundin JI, Kelada SN | year = 2011 | chapter = Chapter 22: Neurodegenerative diseases | editor1-last = Rothman | editor1-first = Nathaniel | editor2-last = Hainaut | editor2-first = Pierre | editor3-last = Schulte | editor3-first = Paul | editor4-last = Smith | editor4-first = Martyn | editor5-last = Boffetta | editor5-first = Paolo  | editor6-last = Perera | editor6-first = Frederica | title = Molecular Epidemiology: Principles and Practices | url = https://archive.org/details/molecularepidemi0000unse_e6j0 | publisher = International Agency for Research on Cancer | pages = [https://archive.org/details/molecularepidemi0000unse_e6j0/page/408 408]–409 | isbn = 978-9283221630 }}&lt;/ref&gt; Procjenjuje se da širom svijeta od ALS-a godišnje  oboli 1,9 na 100.000 ljudi, dok se procjenjuje da broj ljudi koji imaju ALS u bilo kojem trenutku iznosi oko 4,5 osobe na 100.000.&lt;ref name=&quot;Global Epidemiology&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Chiò A, Logroscino G, Traynor BJ, Collins J, Simeone JC, Goldstein LA, White LA | title = Global Epidemiology of Amyotrophic Lateral Sclerosis: A Systematic Review of the Published Literature | journal = Neuroepidemiology | volume = 41 | issue = 2 | pages = 118–30 | date = 2013 | pmid = 23860588 | pmc = 4049265 | doi = 10.1159/000351153 }}&lt;/ref&gt; U Evropi broj novih slučajeva godišnje iznosi oko 2,6 ljudi na 100.000, dok je broj pogođenih 7–9 ljudi na 100.000.  Životni rizik od razvoja ALS-a je 1:350 za evropske muškarce i 1:400 za evropske žene. Muškarci imaju veći rizik uglavnom zbog toga što je ALS kičmenog napada češći kod muškaraca nego kod žena.  Broj oboljelih od ALS-a u Sjedinjenim Državama u 2015. godini bio je 5,2 osobe na 100.000, a veći je bio kod bijelaca. muškaraca i ljudi starijih od 60 godina. Broj novih slučajeva je oko 0,8 ljudi na 100.000 godišnje u istočnoj Aziji i oko 0,7 ljudi na 100.000 godišnje u južnoj Aziji. Oko 80% epidemioloških studija ALS-a provedeno je u Evropi i Sjedinjenim Državama, uglavnom na ljudima sjevernoevropskog porijekla. Nema dovoljno podataka za određivanje stope ALS-a u većem dijelu svijeta, uključujući Afriku, dijelovi Azije, Indije, Rusije i Južne Amerike. Postoji nekoliko geografskih klastera u zapadnom Pacifiku gdje je zabilježeno da je prevalencija ALS 50-100 puta veća od ostatka svijeta , uključujući Guam, [[poluotok Kii]] u Japanu i [[Nova Gvineja|Zapadnoj Novoj Gvineji]]. Incidencija na ovim područjima smanjila se od 1960-ih;&lt;ref name=Orphanet2009&gt;{{cite journal | vauthors = Wijesekera LC, Leigh PN | title = Amyotrophic lateral sclerosis | journal = Orphanet Journal of Rare Diseases | volume = 3  | issue = 4  | pages = 3   | date = februar 2009 | pmid = 19192301 | pmc = 2656493 | doi = 10.1186/1750-1172-4-3 }}&lt;/ref&gt; uzrok ostaje nepoznat.&lt;ref name = Conspiracy /&gt;

ALS može utjecati na ljude svih rasa i etničkog porijekla, ali je češći kod bijelaca nego kod Afrikanaca, Azijata ili Latinoamerikanaca.  U Sjedinjenim Državama 2015. prevalencija ALS-a kod bijelaca bila je 5,4 ljudi na 100.000, dok je prevalencija crnaca bila 2,3 osobe na 100.000. Srednji zapad imao je najveću prevalenciju od četiri regije popisa SAD-a sa 5,5 ljudi na 100.000, a slijedile su sjeveroistočna (5,1), južna (4,7) i zapadna Amerika (4,4). Srednji zapad i sjeveroistok vjerovatno su imali veću prevalenciju ALS-a jer imaju veći udio bijelaca od juga i zapada. Etnički mješovite populacije mogu biti u manjem riziku od razvoja ALS-a; istraživanje na Kubi pokazalo je da su ljudi mješovitih predaka rjeđe umirali od ALS-a nego bijelci ili crnci.  Postoje i razlike u genetici ALS-a između različitih etničkih grupa; najčešći gen za ALS u Evropi je ''C9orf72'', zatim slijede ''SOD1'', ''TARDBP'' i ''FUS'', dok je najčešći gen za ALS u Aziji ''SOD1'', nakon čega slijede ''FUS'', ''C9orf72'' i ''TARDBP''. 
[[slika:Prevalence of ALS in the United States by age group, 2012-2015.jpg|thumb|upright=1.5| Procijenjena prevalencija ALS-a u Sjedinjenim Državama, prema dobnim skupinama, 2012.–2015.]]
ALS može uticati na ljude u bilo kojoj dobi, ali najveća incidencija je između 50 i 75 godina  i drastično opada nakon 80 godina. Razlog smanjene incidencije kod starijih nije jasan. Jedno mišljenje je da ljudi koji prežive 80-ih možda nisu genetički podložni razvoju ALS-a; alternativno, ALS kod starijih osoba može ostati nedijagnosticiran zbog [[komorbiditet]]a (drugih bolesti koje imaju), poteškoća s posjetom neurologu ili brzog umiranja od agresivnog oblika ALS-a. U Sjedinjenim Državama 2015. najmanja prevalencija bila je u starosnoj grupi od 18 do 39 godina, dok je najveća  grupi od 70 do 79 godina. Sporadični ALS obično započinje u dobi od 58. do 63, dok porodični ALS počinje ranije, obično oko 47. do 52. godine. Predviđa se broj slučajeva ALS-a širom svijeta poveća sa 222.801 u 2015. na 376.674 u 2040., porast od 69%. To će uglavnom biti posljedica starenja svjetske populacije, posebno u zemljama u razvoju.&lt;ref name=Lancet2011/&gt;&lt;ref name=&quot;Current Issues in ALS Epidemiology&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Luna J, Logroscino G, Couratier P, Marin B | title = Current issues in ALS epidemiology: Variation of ALS occurrence between populations and physical activity as a risk factor | journal = Revue Neurologique | volume = 173 | issue = 5 | pages = 244–53 | date = maj 2017 | pmid = 28477849 | doi = 10.1016/j.neurol.2017.03.035 }}&lt;/ref&gt;

==Takođeer pogledajte==
* [[Transportin 1]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commons category|Amyotrophic lateral sclerosis}}
* 
{{CNS bolesti nervnog sistema}}
{{Amiotrofna lateralna skleroza}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Amiotrofna lateralna skleroza| ]]
[[Kategorija:Bolesti motornih neurona]]
[[Kategorija:Rijetke bolesti]]
[[Kategorija:Neriješeni problemi u neuronauci]]
[[Kategorija:Citoskeletni defekti]]
[[Kategorija:Neuromuskularni poremećaji]]
[[Kategorija:RTTNEURO]]</text>
      <sha1>h0coz3o610uqseggxr57p7cf76ab34g</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>BPIFB1</title>
    <ns>0</ns>
    <id>476334</id>
    <revision>
      <id>3940712</id>
      <parentid>3927588</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T07:40:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940712</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9316" sha1="tvq3txhhs5ueki767dvlppdz06da4y5" xml:space="preserve">{{Infokutija gen}}
'''Član 1 porodice savijanja BPI''' je [[protein]] koji je kod [[ljudi]] [[kodon|kodiran]] [[gen]]om '''BPIFB1'''.&lt;ref name=&quot;entrez&quot;&gt;{{cite web | title = Entrez Gene: BPI fold containing family B, member 1 | url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/92747 }}&lt;/ref&gt;

== Funkcija ==
Protein koji kodira ovaj gen može biti uključen u urođeni [[imunski odgovor]] na bakterijsku izloženost u ustima, nosnim šupljinama i plućima. Kodirani protein se izlučuje i član je natporodice BPI / LBP / PLUNC. Ovaj gen kod ostalih članova naporodice nalazi se u klasteru na 20. hromosomu [prema RefSeq, 2008.].

== Model organizmi ==
U proučavanju funkcije BPIFB1 korišteni su [[modelni organizmi]]. Uslovna linija [[nokaut miš]] zvana ''Bpifb1&lt;sup&gt;tm1e(KOMP)Wtsi&lt;/sup&gt;'' generirana je na ''Wellcome Trust Sanger Institute''.&lt;ref name=&quot;mgp_reference&quot;&gt;{{cite journal |title=The Sanger Mouse Genetics Programme: high throughput characterisation of knockout mice |author=Gerdin AK |year=2010 |journal=Acta Ophthalmologica|volume=88 |pages=925–7|doi=10.1111/j.1755-3768.2010.4142.x }}&lt;/ref&gt; Muške i ženske životinje prošle su standardizirani [[fenotipski skrining]]&lt;ref name=&quot;IMPCsearch_ref&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.mousephenotype.org/data/search?q=Bpifb1#fq=*:*&amp;facet=gene |title=International Mouse Phenotyping Consortium}}&lt;/ref&gt; kako bi se utvrdili efekti delecija.&lt;ref name=&quot;pmid21677750&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Skarnes WC, Rosen B, West AP, Koutsourakis M, Bushell W, Iyer V, Mujica AO, Thomas M, Harrow J, Cox T, Jackson D, Severin J, Biggs P, Fu J, Nefedov M, de Jong PJ, Stewart AF, Bradley A | title = A conditional knockout resource for the genome-wide study of mouse gene function | journal = Nature | volume = 474 | issue = 7351 | pages = 337–42 | date = Jun 2011 | pmid = 21677750 | pmc = 3572410 | doi = 10.1038/nature10163 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;mouse_library&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Dolgin E | title = Mouse library set to be knockout | url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_2011-06-16_474_7351/page/262 | journal = Nature | volume = 474 | issue = 7351 | pages = 262–3 | date = Jun 2011 | pmid = 21677718 | doi = 10.1038/474262a | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;mouse_for_all_reasons&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Collins FS, Rossant J, Wurst W | title = A mouse for all reasons | url = https://archive.org/details/cell_2007-01-12_128_1/page/9 | journal = Cell | volume = 128 | issue = 1 | pages = 9–13 | date = Jan 2007 | pmid = 17218247 | doi = 10.1016/j.cell.2006.12.018 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid23870131&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = White JK, Gerdin AK, Karp NA, Ryder E, Buljan M, Bussell JN, Salisbury J, Clare S, Ingham NJ, Podrini C, Houghton R, Estabel J, Bottomley JR, Melvin DG, Sunter D, Adams NC, ((Sanger Institute Mouse Genetics Project)), Tannahill D, Logan DW, Macarthur DG, Flint J, Mahajan VB, Tsang SH, Smyth I, Watt FM, Skarnes WC, Dougan G, Adams DJ, Ramirez-Solis R, Bradley A, Steel KP | title = Genome-wide generation and systematic phenotyping of knockout mice reveals new roles for many genes | journal = Cell | volume = 154 | issue = 2 | pages = 452–64 | year = 2013 | pmid = 23870131 | doi = 10.1016/j.cell.2013.06.022 | pmc=3717207}}&lt;/ref&gt; Izvršeni dodatni pregledi: –  Dubinsko imunsko fenotipiziranje &lt;ref name=&quot;iii_ref&quot;&gt;{{cite web |url= http://www.immunophenotyping.org/data/search?keys=Bpifb1&amp;field_gene_construct_tid=All |title= Infection and Immunity Immunophenotyping (3i) Consortium |access-date= 1. 5. 2021 |archive-date= 21. 5. 2015 |archive-url= https://web.archive.org/web/20150521115112/http://www.immunophenotyping.org/data/search?keys=Bpifb1&amp;field_gene_construct_tid=All |url-status= dead }}&lt;/ref&gt; –  dubinsko fenotipiziranje kostiju i hrskavice &lt;ref name=&quot;obcd_ref&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.boneandcartilage.com/ |title=OBCD Consortium |access-date=1. 5. 2021 |archive-date=12. 8. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200812145250/http://boneandcartilage.com/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable
|+ ''Bpifb1'' fenotip mokaut miša
|-
! Obilježje!! Fenotip
|-
| colspan=2; style=&quot;text-align: center;&quot; | Svi podaci su prema.&lt;ref name=&quot;IMPCsearch_ref&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;iii_ref&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;obcd_ref&quot;/&gt;
|-
| Leukociti periferne krvi 6 sedmica || bgcolor=&quot;#488ED3&quot;|Normalni
|-
| [[Insulin]] || bgcolor=&quot;#488ED3&quot;|Normal
|-
| [[Hematologija]] 6 sedmica || bgcolor=&quot;#488ED3&quot;|Normal
|-
| Vijabilnost [[homozigot]]a na P14 || bgcolor=&quot;#488ED3&quot;|Normalna
|-
| Fertilnost homozigota|| bgcolor=&quot;#488ED3&quot;|Normalna
|-
| Tjelesna težina || bgcolor=&quot;#488ED3&quot;|Normalna
|-
| Neurološka procjena|| bgcolor=&quot;#488ED3&quot;|Normalna
|-
| Snaga prianjanja || bgcolor=&quot;#488ED3&quot;|Normalna
|-
| [[Dismorfologija]] || bgcolor=&quot;#488ED3&quot;|Normalna
|-
| [[Indirektna kalorimetrija]] || bgcolor=&quot;#488ED3&quot;|Normalna
|-
| [[Test tolerancije glukoze]] || bgcolor=&quot;#488ED3&quot;|Normalan
|-
| [[Slušni odgovor moždanog debla]] || bgcolor=&quot;#488ED3&quot;|Normalan
|-
| [[Dvoenergetska apsorpciometrija X-zraka|DEXA]] || bgcolor=&quot;#488ED3&quot;|Normalna
|-
| [[Radiografija]] || bgcolor=&quot;#488ED3&quot;|Normalna
|-
| Morfologija oka|| bgcolor=&quot;#488ED3&quot;|Normalna
|-
| [[Klinička hemija]] || bgcolor=&quot;#488ED3&quot;|Normalna
|-
| [[Hematologija]] 16 sedmica || bgcolor=&quot;#488ED3&quot;|Normalna
|-
| Leukociti periferne krvi 16 sedmica || bgcolor=&quot;#488ED3&quot;|Normalni
|-
| Težina srca|| bgcolor=&quot;#488ED3&quot;|Normalna
|-
|Infekcija [[Salmonella|salmonelom]]|| bgcolor=&quot;#488ED3&quot;|Normalna
|-
| Citotoksična funkcija [[T-ćelija]] || bgcolor=&quot;#488ED3&quot;|Normalna
|-
| Imunofenotipizacija slezene || bgcolor=&quot;#488ED3&quot;|Normalna
|-
| Imunofenotipizacija mezenternih limfnih čvorova || bgcolor=&quot;#488ED3&quot;|Normalni
|-
| Imunofenotipizacija koštane srži || bgcolor=&quot;#488ED3&quot;|Normalna
|-
| Imunski sastav epiderme|| bgcolor=&quot;#488ED3&quot;|Normalan
|-
|}

==Reference==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* {{UCSC gen info|BPIFB1}}

== Dopunska literatura ==
{{refbegin | 2}}
* {{cite journal | vauthors = Larocque RC, Sabeti P, Duggal P, Chowdhury F, Khan AI, Lebrun LM, Harris JB, Ryan ET, Qadri F, Calderwood SB | title = A variant in long palate, lung and nasal epithelium clone 1 is associated with cholera in a Bangladeshi population | journal = Genes and Immunity | volume = 10 | issue = 3 | pages = 267–72 | date = Apr 2009 | pmid = 19212328 | pmc = 2672110 | doi = 10.1038/gene.2009.2 | url = https://dash.harvard.edu/bitstream/handle/1/11829083/LaRocque_VariantLong.pdf?sequence=1 | archive-url = https://web.archive.org/web/20180724051944/https://dash.harvard.edu/bitstream/handle/1/11829083/LaRocque_VariantLong.pdf?sequence=1 | archive-date = 24. 7. 2018 | access-date = 1. 5. 2021 | url-status = dead }}
* {{cite journal | vauthors = Zhang B, Nie X, Xiao B, Xiang J, Shen S, Gong J, Zhou M, Zhu S, Zhou J, Qian J, Lu H, He X, Li X, Hu G, Li G | title = Identification of tissue-specific genes in nasopharyngeal epithelial tissue and differentially expressed genes in nasopharyngeal carcinoma by suppression subtractive hybridization and cDNA microarray | journal = Genes, Chromosomes &amp; Cancer | volume = 38 | issue = 1 | pages = 80–90 | date = Sep 2003 | pmid = 12874788 | doi = 10.1002/gcc.10247 }}
* {{cite journal | vauthors = Bingle CD, Seal RL, Craven CJ | title = Systematic nomenclature for the PLUNC/PSP/BSP30/SMGB proteins as a subfamily of the BPI fold-containing superfamily | journal = Biochemical Society Transactions | volume = 39 | issue = 4 | pages = 977–83 | date = Aug 2011 | pmid = 21787333 | pmc = 3196848 | doi = 10.1042/BST0390977 }}
* {{cite journal | vauthors = Bingle CD, Craven CJ | title = PLUNC: a novel family of candidate host defence proteins expressed in the upper airways and nasopharynx | journal = Human Molecular Genetics | volume = 11 | issue = 8 | pages = 937–43 | date = Apr 2002 | pmid = 11971875 | doi = 10.1093/hmg/11.8.937 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Bingle CD, Wilson K, Lunn H, Barnes FA, High AS, Wallace WA, Rassl D, Campos MA, Ribeiro M, Bingle L | title = Human LPLUNC1 is a secreted product of goblet cells and minor glands of the respiratory and upper aerodigestive tracts | journal = Histochemistry and Cell Biology | volume = 133 | issue = 5 | pages = 505–15 | date = maj 2010 | pmid = 20237794 | pmc = 2852594 | doi = 10.1007/s00418-010-0683-0 }}
* {{cite journal | vauthors = Bingle L, Wilson K, Musa M, Araujo B, Rassl D, Wallace WA, LeClair EE, Mauad T, Zhou Z, Mall MA, Bingle CD | title = BPIFB1 (LPLUNC1) is upregulated in cystic fibrosis lung disease | journal = Histochemistry and Cell Biology | volume = 138 | issue = 5 | pages = 749–58 | date = Nov 2012 | pmid = 22767025 | pmc = 3470695 | doi = 10.1007/s00418-012-0990-8 }}
* {{cite journal | vauthors = Shin OS, Uddin T, Citorik R, Wang JP, Della Pelle P, Kradin RL, Bingle CD, Bingle L, Camilli A, Bhuiyan TR, Shirin T, Ryan ET, Calderwood SB, Finberg RW, Qadri F, Larocque RC, Harris JB | title = LPLUNC1 modulates innate immune responses to Vibrio cholerae | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-infectious-diseases_2011-11-01_204_9/page/n76 | journal = The Journal of Infectious Diseases | volume = 204 | issue = 9 | pages = 1349–57 | date = Nov 2011 | pmid = 21900486 | pmc = 3182310 | doi = 10.1093/infdis/jir544 }}
{{refend}}

[[Kategorija:Ljudski proteini]]
[[Kategorija:Geni na hromosomu 20]]</text>
      <sha1>tvq3txhhs5ueki767dvlppdz06da4y5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Abbey Road</title>
    <ns>0</ns>
    <id>476894</id>
    <revision>
      <id>3940586</id>
      <parentid>3929898</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T02:23:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940586</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="119286" sha1="1gl59led26e6wt0undvr4a13n0dtblf" xml:space="preserve">{{Infokutija album
| naziv           = Abbey Road
| izvođač_gen     = [[The Beatles]]
| slika           = The Beatles Abbey Road album cover.jpg
| objavljen       = 26. 9. 1969.
| snimljen        = 22. februar – 20. august 1969.
| mjesto          = [[Abbey Road Studios]], [[London]]
| žanr            = {{flatlist|
* [[rok-muzika|rok]]&lt;ref&gt;{{cite book |last=Matthews |first=Rex D. |title=Timetables of History for Students of Methodism |url=https://archive.org/details/timetablesofhist0000matt |publisher=Abingdon Press |date=2007 |page=[https://archive.org/details/timetablesofhist0000matt/page/224 224] |isbn=978-1426764592}}&lt;/ref&gt;
* [[pop-muzika|pop]]&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Womack |first1=Kenneth |author1-link=Kenneth Womack |title=Beatles' epic 'Abbey Road' remains the greatest mic drop in pop music history, 50 years later |url=https://www.nbcnews.com/think/opinion/beatles-epic-abbey-road-remains-greatest-mic-drop-pop-music-ncna1059186 |website=[[NBC News]] |access-date=29. 8. 2026|date=26. 9. 2019 |ref=none}}&lt;/ref&gt;
}} 
| trajanje        = 47:23
| izdavač         = Apple
| producent       = [[George Martin]]
| prethodni_album = [[Yellow Submarine (album)|Yellow Submarine]] &lt;br/&gt; (1969)
| ovaj_album      = Abbey Road &lt;br/&gt; (1969)
| sljedeći_album  = [[Let It Be]] &lt;br/&gt; (1970)
| dodatno         = {{Singlovi
 | naziv       = Abbey Road
 | vrsta       = studio
 | singl1      = [[Something (The Beatles)|Something]]&quot; / &quot;[[Come Together]]
 | singl1datum = 6. 10. 1969
}}
}}

'''Abbey Road''' jedanaesti je studijski album engleske [[Rok-muzika|rok]]-grupe [[The Beatles]]. To je posljednji album kojeg je grupa počela snimati,{{sfn|MacDonald|1997|p=300}} iako je ''[[Let It Be]]'' bio posljednji dovršeni album prije nego što se grupa raspala u aprilu 1970.{{sfn|MacDonald|1997|p=322}} Uglavnom snimljen u aprilu, julu i augustu 1969, objavljen je 26. septembra 1969. u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] i 1. oktobra 1969. u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]], dosegnuvši prvo mjesto u obje zemlje. Dvostruki singl s A strane albuma, &quot;[[Something (The Beatles)|Something]]&quot; / &quot;[[Come Together]]&quot;, objavljen je u oktobru i također je dostigao prvo mjesto u SAD-u.

Abbey Road je [[Rok-muzika|rok]]-album&lt;ref&gt;{{cite book|last=Matthews|first=Rex D.|title=Timetables of History for Students of Methodism|url=https://archive.org/details/timetablesofhist0000matt|date=2007|publisher=Abingdon Press|ISBN=1426764596|page=[https://archive.org/details/timetablesofhist0000matt/page/224 224]}}&lt;/ref&gt; koji uključuje žanrove poput [[bluz]]a, [[Pop-muzika|popa]] i [[Progresivni rock|progresivnog roka]]&lt;ref&gt;{{cite book|author=James E. Perone|title=The Album: A Guide to Pop Music's Most Provocative, Influential, and Important Creations|page=215}}&lt;/ref&gt; i koji se ističe korištenjem [[Moogov sintisajzer|moogovog sintisajzera]] i [[Zvučnik Leslie|zvučnika Leslie]]. Također sadrži dugu mješavinu pjesama na drugoj strani albuma koje su kasnije obradili kao suite drugi poznati umjetnici. Album je snimljen u kolegijalnoj atmosferi nego ''Get Back / Let It Be'' sesije ranije tokom godine, ali je još uvijek bilo značajnih sukoba unutar grupe, posebno oko pjesme [[Paul McCartney|Paula McCartneyja]] &quot;[[Maxwell's Silver Hammer]]&quot;. [[John Lennon]] je bio odsutan na nekoliko pjesama. U vrijeme kada je album objavljen, Lennon je napustio grupu, iako to nije bilo javno objavljeno sve dok McCartney također nije napustio grupu sljedeće godine.

Iako je album ubrzo nakon objave pridobio komercijalni uspjeh, dobio je mješovite kritike. Neki su kritičari njegovu muziku smatrali neautentičnom i kritizirali umjetne efekte produkcije. Nasuprot tome, današnji kritičari album ocjenjuju jednim od najboljih albuma Beatlesa i svrstavaju ga među najbolje albume svih vremena. Pjesme [[George Harrison|Georgea Harrisona]] na albumu, &quot;Something&quot; i &quot;[[Here Comes the Sun]]&quot;, smatraju se jednima od najboljih koje je napisao za grupu. Naslovnica albuma, koja prikazuje grupu kako hoda preko pješačkog prijelaza ispred studija [[Abbey Road Studios|Abbey Road]], postala je jedna od najpoznatijih i imitiranih u historiji snimljene muzike.

== Pozadina ==
Nakon završetka snimanja za planirani album ''[[Let It Be|Get Back]]'', [[Paul McCartney]] je predložio producentu [[George Martin|Georgeu Martinu]] da se grupa okupi i snimi album &quot;kao nekada&quot;,{{sfn|Buckley|2003|p=76}} bez konflikta koji je počeo tokom snimanja albuma ''[[The Beatles (album)|The Beatles]]'' (poznatog i kao &quot;Bijeli album&quot;).  Martin je pristao, ali pod strogim uvjetom da mu cijela grupa – posebno John Lennon – dopusti da producira ploču na isti način kao i ranije albume i da se pridržava discipline.{{sfn|Miles|1997|p=552}}

Mnoga tradicionalna djela u okviru izučavanja historije Beatlesa navode da su sva četvorica članova tokom rada na albumu ''Abbey Road'' znala da se njihovo zajedničko vrijeme bliži kraju. Međutim, ove tvrdnje su u međuvremenu osporene;{{sfn|Williams|2019}}{{sfn|Willman|2019}} tokom snimljenog sastanka u oktobru 1969, nakon što je album već objavljen, grupa je razmatrala strategije o tome kako da prevaziđu autorske razlike – Lennon je predlagao izdavanje nove muzike,  dok je McCartney insistirao na tome da ponovo komponuju zajedno kao nekada – ali nijedan od tih prijedloga na kraju nije ostvaren.{{sfn|Womack|2019|pp=204–208}}

Ipak, pojedine osobe bliske grupi imale su svoje sumnje. Tonski snimatelj [[Alan Parsons]], koji je radio na albumu, napisao je u predgovoru knjige ''Solid State'' (2019): „Također sam znao da će, realno gledano, ''Abbey Road'' biti posljednji put da su Beatlesi zaista Beatlesi.”{{sfn|Womack|2019|p=xi}} George Martin je također osjećao nedvosmislen kraj njihovog partnerstva, dok je [[Ethan Russell]] na osnovu fotografisanja za omot albuma zaključio da „nisu bili sretna grupa”.{{sfn|Womack|2019|pp=99, 187}} Iako nije znao sa sigurnošću, [[George Harrison]] je izjavio da je „izgledalo kao da stižu do kraja puta”.{{sfn|''Rolling Stone''|2020}}

== Produkcija ==

=== Historija snimanja ===
Prve sesije za ''Abbey Road'' započele su 22. februara 1969, samo tri sedmice nakon sesija za ''Get Back'', u [[Trident Studios|studiju Trident]]. Grupa je tamo snimila prateću matricu za &quot;[[I Want You (She's So Heavy)]]&quot; uz pratnju [[Billy Preston|Billyja Prestona]] na [[Hammond orgulje|Hammond orguljama]].{{sfn|MacDonald|1997|p=300}} Nakon toga nije bilo novih zajedničkih snimanja sve do aprila zbog obaveza [[Ringo Starr|Ringa Starra]] na snimanju filma ''[[The Magic Christian (film)|The Magic Christian]]''.{{sfn|MacDonald|1997|pp=302, 304}} Nakon manjeg obima posla tokom tog mjeseca i sesije za &quot;[[You Never Give Me Your Money]]&quot; 6. maja, grupa je napravila pauzu od osam sedmica prije nego što je nastavila rad 2. jula.{{sfn|MacDonald|1997|pp=308, 310}} Snimanje je nastavljeno tokom jula i augusta, a posljednja prateća matrica, za &quot;[[Because (The Beatles)|Because]]&quot;, snimljena je 1. augusta.{{sfn|MacDonald|1997|p=320}} Dosnimavanja su nastavljena tokom čitavog mjeseca, dok je konačni redoslijed pjesama na albumu sklopljen 20. augusta – što je bio posljednji put da su sva četvorica članova Beatlesa bila zajedno u studiju.{{sfn|MacDonald|1997|p=322}}

McCartney, Starr i Martin iznosili su pozitivna sjećanja na ove sesije,{{sfn|MacDonald|1997|p=321}} dok je Harrison izjavio: &quot;ponovo smo zapravo svirali kao muzičari&quot;.{{sfn|MacFarlane|2007|p=23}} Lennon i McCartney su uživali radeći zajedno na singlu &quot;[[The Ballad of John and Yoko]]&quot; u aprilu (koji se nije našao na albumu), razmjenjujući prijateljske šale između snimanja, pa se dio te atmosfere prenio i na sesije za ''Abbey Road''.{{sfn|Miles|1997|p=551}} Uprkos tome, u grupi je postojala značajna količina napetosti. Prema tvrdnjama [[Ian MacDonald|Iana MacDonalda]], McCartney se tokom snimanja žestoko posvađao s Lennonom. Lennonova supruga [[Yoko Ono]] postala je stalno prisutna na snimanjima Beatlesa, što je dovodilo do sukoba s ostalim članovima.{{sfn|MacDonald|1997|p=321}} Sredinom snimanja, u junu, Lennon i Ono su doživjeli saobraćajnu nesreću. Pošto joj je doktor naložio strogo mirovanje u krevetu, Lennon je organizovao da se krevet unese direktno u studio kako bi ona odatle mogla posmatrati proces snimanja.{{sfn|Miles|1997|p=552}}

Tokom ovih sesija, Lennon je izrazio želju da sve njegove pjesme budu na jednoj strani albuma, a McCartneyjeve na drugoj.{{sfn|MacFarlane|2007|p=23}} Dvije strane albuma predstavljale su kompromis: Lennon je želio tradicionalno izdanje sa zasebnim i nezavisnim pjesmama, dok su McCartney i Martin željeli nastaviti konceptualni pristup s albuma ''[[Sgt. Pepper's Lonely Hearts Club Band]]'' ubacivanjem spleta pjesama (medley). Lennon je na kraju izjavio da mu se ''Abbey Road'' kao cjelina nije dopadao i da je smatrao da mu nedostaje autentičnost, nazivajući McCartneyjeve doprinose &quot;[muzikom] za babe&quot; a ne &quot;pravim pjesmama&quot;,{{sfn|Stark|2005|p=261}} dok je splet pjesama opisao kao &quot;smeće... samo nabacani dijelovi pjesama&quot;.{{sfn|Wenner|Lennon|2001|p=89}}

=== Tehnički aspekti ===
''Abbey Road'' je snimljen na [[Višekanalno snimanje|osmokanalnim]] [[Magnetofonsko snimanje|magnetofonskim uređajima]],{{sfn|MacDonald|1997|p=321}} umjesto na četverokanalnim koji su korišteni za ranije albume Beatlesa kao što je ''Sgt. Pepper'', te je bio prvi album Beatlesa koji nigdje u svijetu nije objavljen u mono formatu.&lt;ref name=&quot;sos&quot;&gt;{{cite journal|last=Inglis|first=Sam|date=oktobar 2009|title=Remastering The Beatles|url=http://www.soundonsound.com/sos/oct09/articles/beatlesremasters.htm|journal=Sound on Sound|archive-url=https://web.archive.org/web/20140401191528/http://www.soundonsound.com/sos/oct09/articles/beatlesremasters.htm|archive-date=1. 4. 2014|access-date=3. 2. 2014}}&lt;/ref&gt; Na albumu je uočljiva upotreba gitare svirane kroz [[Leslie zvučnik]], kao i [[Moog sintisajzer]]a. Moog se ne koristi samo kao efekat u pozadini, već ponekad ima i centralnu ulogu, kao u pjesmi &quot;Because&quot;, gdje se koristi za prelaz (''middle eight''). Također je izražen u pjesmama &quot;Maxwell's Silver Hammer&quot; i &quot;Here Comes the Sun&quot;. Sintisajzer je grupi predstavio Harrison, koji ga je nabavio u novembru 1968. i koristio za kreiranje svog albuma ''[[Electronic Sound]]''.{{sfn|MacDonald|1997|p=321}} Starr je na albumu ''Abbey Road'' znatnije koristio [[tom-tom]] bubnjeve, kasnije rekavši da je album bio &quot;ludilo tom-tomova... posve sam poludio na tomovima.&quot;{{sfn|Everett|1999|p=245}}

''Abbey Road'' je također bio jedini album Beatlesa koji je u potpunosti snimljen putem [[Elektronika na bazi čvrstog stanja|tranzistorske]] miksete ([[EMI TG12345|TG12345 Mk I]]), za razliku od ranijih mikseta [[EMI REDD|REDD]] baziranih na [[Elektronska cijev|elektronskim cijevima]]. Mikseta TG također je omogućila bolju podršku za osmokanalno snimanje, olakšavajući obimnu upotrebu [[Dosnimavanje|dosnimavanja]] (''overdubbing'').&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Lawrence|first1=Alistair|url=https://books.google.com/books?id=WoZsngEACAAJ|title=Abbey Road: The Best Studio in the World|last2=Martin|first2=George|publisher=Bloomsbury Publishing|year=2012|isbn=978-1-4088-3241-7|page=236|access-date=6. 11. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20210822192503/https://books.google.com/books?id=WoZsngEACAAJ|archive-date=22. 8. 2021|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Emerick se prisjeća da je mikseta TG korištena za snimanje albuma imala pojedinačne limitere i kompresore na svakom zvučnom kanalu{{sfn|Gottlieb|2010|p=104}} i napomenuo da je cjelokupni zvuk bio &quot;mekši&quot; u odnosu na ranije cijevne miksete.{{sfn|Gottlieb|2010|p=105}} U svojoj studiji o ulozi miksete TG12345 u zvuku Beatlesa na albumu ''Abbey Road'', muzički historičar [[Kenneth Womack]] primjećuje da su &quot;široka paleta zvuka i mogućnosti miksanja koje je pružala TG12345 omogućile Georgeu Martinu i Geoffu Emericku da zvuku Beatlesa udahnu veću definiciju i jasnoću. Toplina tranzistorske tehnologije snimanja podarila je njihovoj muzici i svjetlije [[Timbar|boje zvuka]] te dublji niski spektar po kojem se ''Abbey Road'' izdvajao od ostatka njihovog opusa, pružajući slušaocima trajan osjećaj da se posljednji dugosvirajući album Beatlesa znatno razlikovao od prethodnih.&quot;{{sfn|Womack|2019|p=235}}

[[Alan Parsons]] je radio kao pomoćni snimatelj na albumu. Kasnije je radio kao glavni snimatelj na prekretničkom albumu grupe [[Pink Floyd]] ''[[The Dark Side of the Moon]]'', te je i sam producirao mnoge popularne albume sa sastavom [[the Alan Parsons Project]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.ultimate-guitar.com/interviews/interviews/alan_parsons_working_with_the_beatles_was_an_amazing_experience.html|title=Alan Parsons: 'Working with the Beatles Was An Amazing Experience|date=3. 8. 2011|publisher=Ultimate Guitar|archive-url=https://web.archive.org/web/20140421051828/http://www.ultimate-guitar.com/interviews/interviews/alan_parsons_working_with_the_beatles_was_an_amazing_experience.html|archive-date=21. 4. 2014|access-date=5. 2. 2014}}&lt;/ref&gt; John Kurlander je također asistirao na mnogim sesijama, a kasnije je postao uspješan snimatelj i producent, najpoznatiji po svom radu na muzici za filmsku trilogiju ''[[Gospodar prstenova]]''.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.studioexpresso.com/profiles/johnkurlander.htm|title=Producer Profile : John Kurlander|publisher=studioexpresso|archive-url=https://web.archive.org/web/20130201132528/http://www.studioexpresso.com/profiles/johnkurlander.htm|archive-date=1. 2. 2013|access-date=6. 2. 2014}}&lt;/ref&gt;

== Pjesme ==

=== Strana jedan ===

==== &quot;Come Together&quot; ====
&quot;[[Come Together]]&quot; je bila proširenje pjesme &quot;Let's Get It Together&quot;, koju je Lennon prvobitno napisao za [[Timothy Leary|Timothyja Learyja]] i njegovu kampanju za [[Guverner Kalifornije|guvernera Kalifornije]] protiv [[Ronald Reagan|Ronalda Reagana]].{{sfn|MacDonald|1997|p=314}} Gruba verzija teksta za &quot;Come Together&quot; napisana je tokom drugog Lennonovog i Oninog [[bed-in]] protesta u Montrealu.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Wardlaw|first=Matt|date=10. 5. 2011|title=The Beatles 'Come Together' Lyrics Uncovered|url=http://ultimateclassicrock.com/the-beatles-come-together-lyrics-uncovered/|journal=Classic Rock Magazine|archive-url=https://web.archive.org/web/20140304200420/http://ultimateclassicrock.com/the-beatles-come-together-lyrics-uncovered/|archive-date=4. 3. 2014|access-date=6. 2. 2014}}&lt;/ref&gt;

Biograf Jonathan Gould sugerisao je da pjesma ima samo jednog &quot;protagonistu nalik pariji&quot; i da je Lennon &quot;slikao još jedan sardonični autoportret&quot;.{{sfn|Gould|2008|p=575}} MacDonald je naveo da se tvrdilo kako se izraz &quot;juju eyeballs&quot; odnosi na [[Dr. John]]a, a &quot;spinal cracker&quot; na Ono.{{sfn|MacDonald|1997|p=315}} Pjesma je kasnije bila predmet [[Come Together#Tužba|tužbe]] koju je protiv Lennona podnio [[Morris Levy]] jer je početni stih u &quot;Come Together&quot; – &quot;Here come old flat-top&quot; – bio priznato preuzet iz stiha pjesme &quot;[[You Can't Catch Me]]&quot; [[Chuck Berry|Chucka Berryja]]. Vanparnična nagodba postignuta je 1973, pri čemu se Lennon obavezao da će snimiti tri pjesme iz Levyjevog izdavačkog kataloga za svoj [[Rock 'n' Roll (John Lennon)|naredni album]].{{sfn|Wenner|Lennon|2001|p=90}}

&quot;Come Together&quot; je kasnije objavljena kao singl s dvije A-strane zajedno s pjesmom &quot;Something&quot;.{{sfn|Wallgren|1982|p=57}} U propratnim bilješkama za kompilacijski album ''[[Love (The Beatles)|Love]]'', Martin je opisao numera kao &quot;jednostavnu pjesmu, ali koja se ističe zbog čiste briljantnosti izvođača&quot;.&lt;ref&gt;{{cite AV media notes|title=Love|others=The Beatles|first=George|last=Martin|author-link=George Martin|publisher=Parlophone|id=0946-3-79808-2-8}}&lt;/ref&gt;

==== &quot;Something&quot; ====
Harrison je dobio inspiraciju da napiše &quot;[[Something (The Beatles)|Something]]&quot; tokom sesija za ''White Album'' slušajući pjesmu &quot;[[Something in the Way She Moves]]&quot; kolege iz izdavačke kuće [[James Taylor|Jamesa Taylora]] s njegovog istoimenog albuma ''[[James Taylor (album)|James Taylor]]''.{{sfn|Gould|2008|p=576}} Nakon što je tekst dorađen tokom sesija za ''Let It Be'' (trake otkrivaju da je Lennon davao Harrisonu savjete o pisanju pjesme tokom komponovanja), pjesma je prvobitno ponuđena [[Joe Cocker|Joeu Cockeru]], ali je naknadno snimljena za ''Abbey Road''. Cockerova verzija pojavila se na njegovom albumu ''[[Joe Cocker!]]'' u novembru iste godine.{{sfn|Everett|1999|p=249}}

&quot;Something&quot; je bila Lennonova omiljena pjesma na albumu, a McCartney je smatrao da je to najbolja pjesma koju je Harrison napisao.{{sfn|MacDonald|1997|pp=305–306}} Iako je pjesmu napisao Harrison, [[Frank Sinatra]] je jednom prilikom prokomentarisao da mu je to omiljena kompozicija autorskog dvojca [[Lennon–McCartney]]&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://vegasblog.latimes.com/vegas/2006/12/sinatra_elvis_a.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20061217022025/http://vegasblog.latimes.com/vegas/2006/12/sinatra_elvis_a.html|url-status=dead|archive-date=17. 12. 2006|title=Sinatra, Elvis and The Beatles|work=Los Angeles Times|date=13. 12. 2006|first=Richard|last=Abowitz}}&lt;/ref&gt; i &quot;najveća ljubavna pjesma ikada napisana&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://news.bbc.co.uk/1/hi/entertainment/1432634.stm|title=George Harrison: The Quiet Beatle|publisher=[[BBC News]]|date=30. 11. 2001|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20080303201645/http://news.bbc.co.uk/1/hi/entertainment/music/1432634.stm|archive-date=3. 3. 2008}}&lt;/ref&gt; Lennon je doprinio dionicom na klaviru tokom snimanja; iako je većina te dionice uklonjena, tragovi su ostali u konačnom miksu, posebno u prelazu, prije Harrisonovog soloa na gitari.{{sfn|Everett|1999|p=249}}

Pjesma je izdata kao singl s dvije A-strane zajedno s &quot;Come Together&quot; u oktobru 1969. i provela je sedmicu dana na vrhu američkih top-lista, postavši prvi singl Beatlesa na broju jedan koji nije bio kompozicija Lennona i McCartneyja.{{sfn|MacDonald|1997|p=412}} Bio je to i prvi singl Beatlesa s već objavljenog albuma u Ujedinjenom Kraljevstvu.{{refn|U 1960-im, protokol diskografske industrije u UK bio je da se singlovi obično ne pojavljuju na albumima.{{sfn|MacDonald|1997|p=201}}||group=&quot;nb&quot;}} [[Neil Aspinall]] iz kompanije Apple snimio je promotivni video koji je kombinovao odvojene snimke Beatlesa i njihovih supruga.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Kozinn|first=Allan|url=https://www.nytimes.com/2008/03/24/arts/music/24cnd-aspinall.html?pagewanted=all|title=Neil Aspinall, Beatles Aide, Dies at 66|work=The New York Times|date=24. 3. 2008|access-date=15. 2. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20140406221729/http://www.nytimes.com/2008/03/24/arts/music/24cnd-aspinall.html?pagewanted=all|archive-date=6. 4. 2014|url-access=limited}}&lt;/ref&gt;

==== &quot;Maxwell's Silver Hammer&quot; ====
&quot;[[Maxwell's Silver Hammer]]&quot;, McCartneyjeva prva pjesma na albumu, prvi put je izvedena tokom sesija za ''Let It Be'' (što se vidi i u [[Let It Be (film iz 1970)|istoimenom filmu]]). Napisao je pjesmu nakon [[Beatlesi u Indiji|putovanja grupe u Indiju]] 1968. i želio ju je snimiti za ''White Album'', ali su je ostali članovi odbili kao &quot;previše komplikovanu&quot;.{{sfn|Gould|2008|p=575}}

Snimanje je bilo prožeto napetošću između članova grupe, jer je McCartney nervirao ostale insistirajući na savršenoj izvedbi. Ova numera je bila prva na kojoj je Lennon pozvan da radi nakon saobraćajne nesreće, ali mu se nije dopadala i odbio je učestvovati.{{sfn|MacDonald|1997|p=313}} Prema riječima tonskog snimatelja [[Geoff Emerick|Geoffa Emericka]], Lennon je rekao da je to &quot;još jedna od Paulovih muzika za babe&quot; i napustio sesiju.{{sfn|Emerick|Massey|2006|p=281}} Naredne dvije sedmice proveo je s Ono i nije se vratio u studio sve dok 21. jula nije snimljena prateća matrica za &quot;Come Together&quot;.{{sfn|MacDonald|1997|p=314}} Harrison je također bio umoran od pjesme, rekavši: &quot;morali smo je svirati iznova i iznova dok se Paulu ne svidi. Bilo je to pravo smaranje&quot;. Starr je imao više saosjećanja prema pjesmi: &quot;Jeste bila muzika za babe&quot;, priznao je, &quot;ali trebale su nam takve stvari na albumu kako bi ga i drugi ljudi slušali&quot;.{{sfn|Emerick|Massey|2006|p=281}} Dugogodišnji rekviziter [[Mal Evans]] svirao je zvuk [[Nakovanj|nakovnja]] u refrenu.{{sfn|Lewisohn|1988|p=179}} Na ovoj numeri također se koristi Harrisonov [[Moog synthesiser|Moog sintisajzer]], koji je svirao McCartney.{{sfn|MacDonald|1997|p=313}}

==== &quot;Oh! Darling&quot; ====
&quot;[[Oh! Darling]]&quot; je napisao McCartney u [[doo-wop]] stilu, nalik savremenim radovima [[Frank Zappa|Franka Zappe]].{{sfn|MacDonald|1997|p=307}} Isprobana je na sesijama za ''Get Back'', a jedna verzija se pojavljuje na izdanju ''[[Anthology 3]]''.{{refn|U verziji objavljenoj na ''Anthology 3'', čuje se kako Lennon pjeva glavni vokal u improvizovanoj strofi povodom vijesti da je razvod Yoko Ono od njenog prethodnog supruga [[Anthony Cox (producent)|Anthonyja Coxa]] okončan.&lt;ref&gt;{{cite AV media |work=Anthology 3 |people=[[John Lennon]] |title=Disc 2, track 9 |time=3:28 |medium=CD |publisher=[[Apple Records]] |id=7423-8-34451-2-7 |quote=&quot;Just heard that Yoko's divorce has gone through&quot;}}&lt;/ref&gt;||group=&quot;nb&quot;}} Nakon toga je ponovo snimljena u aprilu, uz dosnimavanja u julu i augustu.{{sfn|MacDonald|1997|p=307}}

McCartney je pokušavao snimiti glavni vokal samo jednom dnevno. Rekao je: &quot;Dolazio sam u studio rano svaki dan tokom jedne sedmice da bih pjevao sam, jer mi je glas u početku bio previše čist. Želio sam da zvuči kao da sam je izvodio na sceni čitavu sedmicu.&quot;{{sfn|Beatles|2000|p=339}} Lennon je smatrao da je on trebao pjevati tu pjesmu, napominjući da je to više bio njegov stil.{{sfn|Sheff|2000|p=203}}

==== &quot;Octopus's Garden&quot; ====
Kao što je bio slučaj s većinom albuma Beatlesa, Starr je pjevao glavni vokal na jednoj numeri. &quot;[[Octopus's Garden]]&quot; je njegova druga i posljednja samostalna kompozicija objavljena na nekom albumu grupe. Inspirisana je putovanjem s porodicom na [[Sardinija|Sardiniju]] na jahti [[Peter Sellers|Petera Sellersa]], nakon što je Starr napustio grupu na dvije sedmice tokom sesija za ''White Album''. Starr je dobio pune autorske zasluge i napisao većinu teksta, iako je melodijsku strukturu pjesme u studiju djelimično osmislio Harrison.{{sfn|MacDonald|1997|pp=307–308}} Dvojac je kasnije sarađivao kao autori na Starrovim solo singlovima &quot;[[It Don't Come Easy]]&quot;, &quot;[[Back Off Boogaloo]]&quot; i &quot;[[Photograph (Ringo Starr)|Photograph]]&quot;.{{sfn|Spizer|2005|pp=293, 297, 303}}

==== &quot;I Want You (She's So Heavy)&quot; ====
Pjesmu &quot;[[I Want You (She's So Heavy)]]&quot; napisao je Lennon o svom odnosu s Ono,{{sfn|MacDonald|1997|p=300}} pri čemu je svjesno odlučio da tekst bude jednostavan i sažet.{{sfn|Wenner|Lennon|2001|p=83}} Autor Tom Maginnis piše da je pjesma imala uticaj [[Progresivni rok|progresivnog roka]], sa svojom neobičnom dužinom i strukturom, ponavljajućim gitarskim rifom i efektima [[Bijeli šum|bijelog šuma]], iako je napomenuo da dio &quot;I Want You&quot; ima jednostavnu bluz strukturu.&lt;ref name=&quot;maginnis&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.allmusic.com/song/i-want-you-shes-so-heavy-mt0010100296|title=I Want You (She's So Heavy) song review|last=Maginnis|first=Tom|website=AllMusic|archive-url=https://web.archive.org/web/20130907003637/http://www.allmusic.com/song/i-want-you-shes-so-heavy-mt0010100296|archive-date=7. 9. 2013|access-date=5. 2. 2014}}&lt;/ref&gt;{{sfn|MacDonald|1997|p=301}}

Konačna pjesma je kombinacija dva različita pokušaja snimanja. Prvi pokušaj dogodio se u februaru 1969, gotovo odmah nakon sesija za ''Get Back'' / ''Let It Be'' s [[Billy Preston|Billyjem Prestonom]]. Ovo je naknadno spojeno s drugom verzijom napravljenom tokom samih sesija za ''Abbey Road'' u aprilu. Dva dijela zajedno trajala su skoro osam minuta, što je čini drugom najdužom objavljenom numerom Beatlesa.{{refn|Sa 8:22, &quot;[[Revolution 9]]&quot; je najduža numera koja se pojavljuje na nekom albumu Beatlesa.|group=&quot;nb&quot;}} Lennon je koristio Harrisonov Moog sintisajzer s postavkom za bijeli šum kako bi stvorio efekat &quot;vjetra&quot; koji je dosnimljen na drugu polovinu numere.{{sfn|MacDonald|1997|p=300}} Tokom konačne montaže, Lennon je rekao Emericku da &quot;presječe tačno tu&quot; na 7 minuta i 44 sekunde, stvarajući iznenadnu, naglu tišinu koja završava prvu stranu albuma ''Abbey Road'' (traka za snimanje bi inače istekla u roku od 20 sekundi).{{sfn|Lewisohn|1988|p=178}} Konačno miksanje i montaža numere odigrali su se 20. augusta 1969, posljednjeg dana kada su sva četvorica članova Beatlesa bila zajedno u studiju.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Gaar|first=Gillian|title=100 Things Beatles Fans Should Know and Do Before They Die|url=https://archive.org/details/100thingsbeatles0000gaar|publisher=Triumph Books|year=2013|isbn=978-1-62368-202-6|page=[https://archive.org/details/100thingsbeatles0000gaar/page/77 77]}}&lt;/ref&gt;

=== Strana dva ===

==== &quot;Here Comes the Sun&quot; ====
Pjesmu &quot;[[Here Comes the Sun]]&quot; napisao je Harrison u vrtu [[Eric Clapton|Erica Claptona]] u Surreyju tokom predaha od stresnih poslovnih sastanaka benda.{{sfn|MacDonald|1997|p=312}} Osnovna matrica snimljena je 7. jula 1969. Harrison je pjevao glavni vokal i svirao akustičnu gitaru, McCartney je pjevao prateće vokale i svirao bas-gitaru, dok je Starr svirao bubnjeve.{{sfn|Lewisohn|1988|p=178}} Lennon se još oporavljao od saobraćajne nesreće i nije učestvovao u snimanju ove numere. Martin je pripremio orkestarski aranžman u saradnji s Harrisonom, koji je dosnimio dionicu na Moog sintisajzeru 19. augusta, neposredno prije konačnog miksa.{{sfn|MacDonald|1997|p=312}}

Iako nije izdata kao singl, pjesma je privukla pažnju i pohvale kritike, te je uvrštena na kompilaciju ''[[1967–1970]]''. Nekoliko puta je uvrštena u emisiju ''[[Desert Island Discs]]'' na [[BBC Radio 4]], a odabrali su je [[Sandie Shaw]], [[Jerry Springer]], [[Boris Johnson]] i [[Elaine Paige]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/radio4/features/desert-island-discs/find-a-castaway/search/beatles%2Bhere%2Bcomes%2Bthe%2Bsun|title=Desert Island Discs – Beatles – Here Comes The Sun|publisher=BBC Radio 4|archive-url=https://web.archive.org/web/20140424094950/http://www.bbc.co.uk/radio4/features/desert-island-discs/find-a-castaway/search/beatles%2Bhere%2Bcomes%2Bthe%2Bsun|archive-date=24. 4. 2014|access-date=8. 2. 2014}}&lt;/ref&gt; Martin Chilton iz novina ''[[The Daily Telegraph]]'' rekao je da je &quot;gotovo nemoguće ne pjevati uz nju&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Chilton|first=Martin|date=18. 7. 2013|url=https://www.telegraph.co.uk/culture/music/rockandpopfeatures/10187297/20-songs-for-a-heatwave.html|title=20 songs for a heatwave|work=The Daily Telegraph|archive-url=https://web.archive.org/web/20140520011728/http://www.telegraph.co.uk/culture/music/rockandpopfeatures/10187297/20-songs-for-a-heatwave.html|archive-date=20. 5. 2014}}&lt;/ref&gt; Otkako su digitalna preuzimanja stekla pravo na ulazak na top-liste, pjesma je dospjela na 56. mjesto 2010. nakon što je katalog Beatlesa objavljen na usluzi [[ITunes Store|iTunes]].&lt;ref name=&quot;bloomberg&quot;&gt;{{cite news|url=https://www.bloomberg.com/news/2010-11-24/beatles-rank-among-top-itunes-sellers-week-after-going-on-sale.html|title='Here Comes the Sun' Is No. 1 Beatles Song After a Week of Sales on iTunes|author-first1=Andy|author-last1=Fixmer|work=Bloomberg|date=24. 11. 2010|access-date=6. 2. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140222150937/http://www.bloomberg.com/news/2010-11-24/beatles-rank-among-top-itunes-sellers-week-after-going-on-sale.html|archive-date=22. 2. 2014}}&lt;/ref&gt;

Harrison je snimio solo na gitari za ovu numeru koji se nije pojavio u konačnom miksu. Ponovo je otkriven 2012, a snimak na kojem Martin i Harrisonov sin [[Dhani Harrison|Dhani]] slušaju taj solo u studiju objavljen je na DVD-u dokumentarca ''[[George Harrison: Living in the Material World]]''.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2012/mar/28/new-george-harrison-guitar-solo|title=New George Harrison guitar solo uncovered|first=Sean|last=Michaels|date=28. 3. 2012|work=The Guardian|access-date=5. 2. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140223005157/http://www.theguardian.com/music/2012/mar/28/new-george-harrison-guitar-solo|archive-date=23. 2. 2014}}&lt;/ref&gt;

==== &quot;Because&quot; ====
Pjesma &quot;[[Because (The Beatles)|Because]]&quot; nastala je tako što je Lennon slušao Ono kako na klaviru svira &quot;[[Klavirska sonata br. 14 (Beethoven)|Mjesečevu sonatu]]&quot; [[Ludwig van Beethoven|Ludwiga van Beethovena]]. Prisjećao se: &quot;Ležao sam na sofi u našoj kući, slušajući Yoko kako svira... Odjednom sam rekao: 'Možeš li odsvirati te akorde unazad?' Odsvirala ih je, a ja sam oko njih napisao 'Because'.&quot;{{sfn|Sheff|2000|p=191}} Numera sadrži troglasne harmonije koje pjevaju Lennon, McCartney i Harrison, a koje su potom trostruko dosnimljene kako bi se u konačnom miksu dobilo devet glasova. Članovi grupe su ove vokale smatrali jednim od najtežih i najkompleksnijih koje su ikada pokušali izvesti. Harrison je svirao Moog sintisajzer, a Martin [[čembalo]] kojim numera počinje.{{sfn|MacDonald|1997|p=320}}

==== Splet (Medley) ====
Ostatak druge strane (s izuzetkom pjesme &quot;[[Her Majesty (The Beatles)|Her Majesty]]&quot;) čini 16-minutni splet kratkih pjesama i fragmenata predstavljenih u osam numera.&lt;ref name=&quot;ultimateclassicrock.com Abbey Road Medley&quot;&gt;{{cite web|url=https://ultimateclassicrock.com/beatles-original-abbey-road-medley/|title=Why the Beatles Reordered the 'Abbey Road' Medley|date=26. 9. 2019|website=ultimateclassicrock.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20190927233606/https://ultimateclassicrock.com/beatles-original-abbey-road-medley/|archive-date=27. 9. 2019|url-status=live|access-date=28. 9. 2019|author-last1=DeRiso|author-first1=Nick}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://ultimateclassicrock.com/beatles-original-abbey-road-medley/|title=Why the Beatles Reordered the 'Abbey Road' Medley|last=DeRiso|first=Nick|date=26. 9. 2019|website=Ultimate Classic Rock|access-date=24. 10. 2021}}&lt;/ref&gt; Poznat tokom sesija snimanja kao &quot;Duga&quot; (&quot;The Long One&quot;), snimljen je tokom jula i augusta i spojen u cjelinu radom McCartneyja i Martina.{{sfn|Lewisohn|1988|p=183}} Neke pjesme su napisane (i prvobitno snimljene u demo formatu) tokom sesija za ''The Beatles'' i ''Get Back'' / ''Let It Be'', a kasnije su se pojavile na ''Anthology 3''.{{sfn|MacDonald|1997|pp=318–319}} Iako je ideja za splet bila McCartneyjeva, Martin preuzima zasluge za dio strukture, dodajući da je &quot;želio navesti Johna i Paula da ozbiljnije razmisle o svojoj muzici&quot;.{{sfn|''Rolling Stone''|2020}}

Prva pjesma snimljena za splet bila je uvodna numera, &quot;[[You Never Give Me Your Money]]&quot;. McCartney je izjavio da su sporovi u bendu oko [[Allen Klein|Allena Kleina]] i ono što je McCartney vidio kao Kleinova prazna obećanja bili inspiracija za tekst pjesme.{{sfn|Miles|1997|p=556}} Međutim, MacDonald sumnja u to, s obzirom na to da je prateća matrica, snimljena 6. maja u [[Olympic Studios|studiju Olympic]], nastala prije najžešćih sukoba između Kleina i McCartneyja. Pjesma je suita različitih stilova, u rasponu od balade vođene klavirom na početku do [[Arpeđato|arpeđiranih]] gitara na kraju.{{sfn|MacDonald|1997|p=310}} I Harrison i Lennon su pridonijeli gitarskim solima, pri čemu je Lennon svirao solo na samom kraju numere.{{sfn|Everett|1999|p=247}}

Ova pjesma prelazi u Lennonovu &quot;[[Sun King (The Beatles)|Sun King]]&quot; koja, poput &quot;Because&quot;, prikazuje trostruko dosnimljene troglasne harmonije Lennona, McCartneyja i Harrisona. Nakon nje slijede Lennonove &quot;[[Mean Mr. Mustard]]&quot; (napisana tokom boravka Beatlesa u Indiji 1968.) i &quot;[[Polythene Pam]]&quot;.{{sfn|MacDonald|1997|pp=318, 319}} Iza njih slijede četiri McCartneyjeve pjesme: &quot;[[She Came In Through the Bathroom Window]]&quot; (napisana nakon što je jedna obožavateljica ušla u McCartneyjevu kuću kroz prozor kupatila),{{sfn|Turner|1994|p=198}} &quot;[[Golden Slumbers]]&quot; (zasnovana na pjesmi [[Thomas Dekker (writer)|Thomasa Dekkera]] iz 17. stoljeća uglazbljenoj na nov način),{{sfn|Miles|1997|p=557}}{{sfn|Womack|2019|pp=108–109}} &quot;[[Carry That Weight]]&quot; (koja ponavlja elemente iz &quot;You Never Give Me Your Money&quot; i sadrži refrenske vokale sva četiri Beatlesa), te se završava s &quot;[[The End (The Beatles)|The End]]&quot;.{{sfn|MacDonald|1997|pp=311–312}}

&quot;The End&quot; sadrži jedini solo na bubnjevima Ringa Starra u čitavom katalogu Beatlesa (bubnjevi su miksani na dva kanala u &quot;pravom stereu&quot;, za razliku od većine izdanja iz tog vremena gdje su bili oštro panirani lijevo ili desno). Pedeset i četiri sekunde nakon početka pjesme slijedi 18 taktova solo gitare: prva dva takta svira McCartney, druga dva Harrison, a treća dva Lennon, i ta se sekvenca ponavlja još dva puta.{{sfn|MacDonald|1997|p=317}} Harrison je predložio ideju za gitarski solo u numeri, Lennon je odlučio da trebaju naizmjenično razmjenjivati sola, a McCartney je izabrao da ide prvi. Sola su snimljena uživo preko postojeće prateće matrice u jednom pokušaju.{{sfn|''Rolling Stone''|2020}} Odmah nakon Lennonovog trećeg i posljednjeg sola započinju akordi na klaviru za završni dio pjesme. Pjesma se završava upečatljivim stihom: &quot;And in the end, the love you take is equal to the love you make&quot; (&quot;I na kraju, ljubav koju primaš jednaka je ljubavi koju pružaš&quot;). Ovaj dio je snimljen odvojeno od prvog i zahtijevao je da McCartney ponovo snimi klavir, što je urađeno 18. augusta.{{sfn|MacDonald|1997|p=317}}

Muzikolog [[Walter Everett (muzikolog)|Walter Everett]] tumači da se većina tekstova u spletu na drugoj strani bavi &quot;sebičnošću i samoudovoljavanjem – finansijske pritužbe u 'You Never Give Me Your Money', [[škrtost]] g. Mustarda, zadržavanje jastuka u 'Carry That Weight', želja da neka druga osoba posjeti pjevačeve snove – možda 'jedan slatki san' iz 'You Never Give Me Your Money'? – u 'The End'&quot;.&lt;ref name=&quot;WE&quot;&gt;{{cite book|last1=Marvin|first1=Elizabeth West|url=https://books.google.com/books?id=OhUVusniuzoC&amp;pg=PA227|title=Concert Music, Rock, and Jazz Since 1945: Essays and Analytical Studies|last2=Hermann|first2=Richard|publisher=University of Rochester Press|year=2002|isbn=978-1-58046-096-5|editor1-last=Marvin|editor1-first=Elizabeth West|page=227|access-date=6. 11. 2020|editor2-last=Hermann|editor2-first=Richard|archive-url=https://web.archive.org/web/20210822192507/https://books.google.com/books?id=OhUVusniuzoC&amp;pg=PA227|archive-date=22. 8. 2021|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Everett dodaje da se &quot;sebični trenuci&quot; spleta odvijaju u kontekstu [[Tonalitet|tonskog centra]] [[A (ton)|A]], dok je &quot;velikodušnost&quot; izražena u pjesmama gdje je [[C-dur]] centralni tonalitet.&lt;ref name=&quot;WE&quot; /&gt; Splet se završava &quot;velikim kompromisom u 'pregovorima'&quot; u pjesmi &quot;The End&quot;, koja služi kao [[struktura]]lno uravnotežena [[Koda (muzika)|koda]]. Kao odgovor na ponavljane refrene u A-duru s riječima &quot;love you&quot;, McCartney pjeva shvatajući da ima onoliko samoudovoljavajuće ljubavi (&quot;ljubav koju primaš&quot;) koliko i velikodušne ljubavi (&quot;ljubav koju pružaš&quot;), u [[A-dur]]u, odnosno C-duru.&lt;ref name=&quot;WE&quot; /&gt;

==== &quot;Her Majesty&quot; ====
Pjesmu &quot;[[Her Majesty (The Beatles)|Her Majesty]]&quot; snimio je McCartney 2. jula kada je stigao prije ostatka grupe u studio Abbey Road. Prvobitno je bila uvrštena u grubi miks spleta na drugoj strani, pojavljujući se između &quot;Mean Mr. Mustard&quot; i &quot;Polythene Pam&quot;. McCartneyju se nije dopalo kako je splet zvučao kada je uključivao &quot;Her Majesty&quot;, pa je tražio da se izreže. Drugi [[Tonska obrada|tonski snimatelj]], John Kurlander, imao je instrukcije da ništa ne baca, pa je nakon McCartneyjevog odlaska zalijepio tu numeru na sam kraj glavne trake nakon 20 sekundi tišine. Beatlesima se dopao ovaj efekat i uvrstili su ga na album; Kurlander se prisjeća: &quot;Samo pretpostavljam, ali... [Paulu] se sigurno dopalo što čuje 'Her Majesty' prikačenu na kraju. Beatlesi su uvijek prihvatali slučajne stvari. Došlo je kao lijepo iznenađenje tamo na kraju.&quot;{{sfn|Lewisohn|1988|p=178}}{{sfn|Everett|1999|p=269}}{{sfn|Womack|2019|pp=152–153}}

&quot;Her Majesty&quot; počinje završnim, žestokim akordom pjesme &quot;Mean Mr. Mustard&quot;, dok je njen posljednji ton ostao zakopan u miksu pjesme &quot;Polythene Pam&quot;, kao rezultat izrezivanja s koluta tokom izrade grubog miksa spleta 30. jula. Splet je naknadno ponovo miksan od nule, iako ta pjesma više nije dirana i još uvijek se na albumu pojavljuje u svom grubom miksu.{{sfn|MacDonald|1997|p=311}} Međutim, originalni omot albuma ne navodi je na spisku pjesama.{{sfn|Everett|1999|p=269}}

=== Neobjavljeni materijal ===
Tri dana nakon sesije za &quot;I Want You (She's So Heavy)&quot;, Harrison je snimio solo demo snimke za &quot;[[All Things Must Pass (song)|All Things Must Pass]]&quot; (koja je postala naslovna numera njegovog [[All Things Must Pass|trostrukog albuma iz 1970.]]), &quot;[[Something (The Beatles)|Something]]&quot; i &quot;[[Old Brown Shoe]]&quot;.{{sfn|MacDonald|1997|pp=302, 305}} Ovu posljednju su Beatlesi ponovo snimili u aprilu 1969. i izdali kao B-stranu singla &quot;The Ballad of John and Yoko&quot; narednog mjeseca. Sva tri Harrisonova demo snimka kasnije su se pojavila na kompilaciji ''Anthology 3''.{{sfn|MacDonald|1997|pp=305, 447}}

Tokom sesija za splet, McCartney je snimio &quot;[[Come and Get It (Badfinger)|Come and Get It]]&quot;, svirajući sve instrumente. Pretpostavljalo se da je to bio [[demo snimak]] za drugog izvođača,{{sfn|Lewisohn|1988|p=182}} ali je McCartney kasnije rekao da je prvobitno namjeravao uvrstiti pjesmu na ''Abbey Road''. Umjesto toga, obradio ju je bend [[Badfinger]], dok se McCartneyjev originalni snimak pojavio na ''Anthology 3''.{{sfn|MacDonald|1997|p=318}}

Originalna prateća matrica za &quot;Something&quot;, koja sadrži koda dio vođen klavirom,{{sfn|Everett|1999|p=249}} i &quot;You Never Give Me Your Money&quot;, koja prelazi u brzi rokenrol [[jam session]],{{sfn|MacDonald|1997|p=310}} pojavile su se na [[Piratski snimci Beatlesa|piratskim izdanjima (bootleg)]].&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Gallucci|first=Michael|date=16. 2. 2013|title=Top 10 Beatles Bootleg Albums|url=http://ultimateclassicrock.com/beatles-bootleg-albums/|journal=Classic Rock Magazine|archive-url=https://web.archive.org/web/20140408064817/http://ultimateclassicrock.com/beatles-bootleg-albums/|archive-date=8. 4. 2014|access-date=19. 2. 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.recmusicbeatles.com/public/files/faqs/rare.html|title=A beginner's guide to Beatles bootlegs|last1=Sulpy|first1=Doug|last2=Chen|first2=Ed|date=1990–1994|publisher=rec.music.beatles|archive-url=https://web.archive.org/web/20140407073237/http://www.recmusicbeatles.com/public/files/faqs/rare.html|archive-date=7. 4. 2014|access-date=19. 2. 2014}}&lt;/ref&gt;

== Fotografija na omotu ==
Kreativni direktor diskografske kuće [[Apple Records]], [[John Kosh]], dizajnirao je omot albuma. To je jedini originalni omot nekog albuma Beatlesa u Ujedinjenom Kraljevstvu koji na prednjoj strani nema ni ime izvođača ni naziv albuma. U izdavačkoj kući EMI vjerovali su da se ploča neće prodavati bez tih podataka, ali je Kosh rekao da &quot;nismo imali potrebu pisati ime benda na omotu [...] Oni su bili najpoznatiji bend na svijetu&quot;. Prednja strana omota bila je fotografija grupe kako prelazi preko pješačkog prelaza (&quot;zebre&quot;), zasnovana na idejama koje je McCartney skicirao,{{sfn|Miles|1997|p=559}}{{refn|Radni naziv albuma bio je ''Everest'', po marki cigareta koje je preferirao Emerick, ali bend nije želio putovati na Himalaje radi fotografisanja.{{sfn|MacDonald|1997|p=321}}||group=&quot;nb&quot;}} a snimljena je 8. augusta 1969. ispred [[Abbey Road Studios|studija EMI]] u ulici [[Abbey Road, London|Abbey Road]]. U 11:35 tog jutra, fotograf [[Iain Macmillan]] dobio je deset minuta da napravi fotografiju dok je stajao na merdevinama, dok je policajac zaustavljao saobraćaj iza kamere. McCartney je kasnije pod povećalom pregledao svaku od šest fotografija koje je Macmillan napravio prije nego što je odlučio koja će se koristiti na omotu albuma.&lt;ref name=&quot;BBCCover&quot; /&gt;{{sfn|Lewisohn|1992|pp=328–329}}

Na fotografiji koju je odabrao McCartney, grupa prelazi ulicu u koloni jedan po jedan slijeva nadesno, pri čemu Lennon predvodi, a slijede ga Starr, McCartney i Harrison. McCartney je bos i u raskoraku s ostalima. Osim Harrisona, koji je obučen u teksas, članovi grupe nose odijela koja je dizajnirao [[Tommy Nutter]].&lt;ref name=&quot;IndObit&quot;&gt;{{cite news|last=Etherington-Smith|first=Meredith|title=Obituary: Tommy Nutter|url=https://www.independent.co.uk/news/people/obituary-tommy-nutter-1541027.html|work=The Independent|location=London|date=18. 8. 1992|access-date=23. 4. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20140314011513/http://www.independent.co.uk/news/people/obituary-tommy-nutter-1541027.html|archive-date=14. 3. 2014}}&lt;/ref&gt; Bjelkasta [[Volkswagen Buba]] nalazi se na lijevoj strani slike, parkirana pored pješačkog prelaza, a pripadala je jednom od stanovnika zgrade preko puta studija. Nakon što je album objavljen, registarska tablica (LMW 281F) više puta je kradena s automobila.{{refn|Automobil je 1986. godine prodan na aukciji za 2.530 funti,&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.theguardian.com/thebeatles/story/0,11212,606515,00.html |title=Eyewitness: The long and winding road to an icon |first=Tom |last=McNichol |date=9. 8. 1989 |work=The Guardian |location=London |archive-url=https://web.archive.org/web/20121112020328/http://www.guardian.co.uk/thebeatles/story/0%2C11212%2C606515%2C00.html |archive-date=12. 11. 2012 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; a 2001. godine bio je izložen u muzeju u Njemačkoj.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://livedesignonline.com/news/show_business_online_exclusive_volkswagen/ |title=Online Exclusive: Volkswagen Autostadt |first=Judith |last=Rubin |work=Live Design |date=16. 3. 2001|archive-url=https://web.archive.org/web/20131111002904/http://livedesignonline.com/news/show_business_online_exclusive_volkswagen |archive-date=11. 11. 2013}}&lt;/ref&gt;|group=nb}} Godine 2004, medijski izvori objavili su tvrdnju Paula Colea, penzionisanog američkog trgovačkog putnika, da je upravo on čovjek koji stoji na trotoaru pored policijskog kombija, na desnoj strani slike.&lt;ref name=&quot;tcpalm&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.tcpalm.com/entertainment/paul-cole-man-on-beatles-abbey-road-cover-dies-ep-404324971-332216652.html|title=Paul Cole, man on Beatles' 'Abbey Road' cover, dies|last=DeYoung|first=Bill|date=7. 6. 2016|work=TCPalm|archive-url=https://web.archive.org/web/20151107215146/http://www.tcpalm.com/entertainment/paul-cole-man-on-beatles-abbey-road-cover-dies-ep-404324971-332216652.html|archive-date=7. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;

== Objavljivanje ==
Sredinom 1969, Lennon je osnovao novu grupu, [[Plastic Ono Band]], djelimično i zato što su Beatlesi odbili njegovu pjesmu &quot;[[Cold Turkey]]&quot;.{{sfn|Urish|2007|p=11}} Dok je Harrison do kraja godine sarađivao s umjetnicima kao što su [[Leon Russell]], [[Doris Troy]], Preston i [[Delaney &amp; Bonnie]],{{sfn|Rodriguez|2010|pp=1, 73}} McCartney je napravio pauzu u radu s grupom nakon što je 28. augusta rođena njegova kćerka [[Mary McCartney|Mary]].{{sfn|Miles|1997|p=559}} Dana 20. septembra, šest dana prije nego što je ''Abbey Road'' objavljen, Lennon je saopštio McCartneyju, Starru i poslovnom menadžeru [[Allen Klein|Allenu Kleinu]] (Harrison nije bio prisutan) da &quot;želi razvod&quot; od grupe.{{sfn|Miles|1997|p=561}} Apple je u SAD-u 6. oktobra 1969. objavio singl &quot;Something&quot; s pjesmom &quot;Come Together&quot; na B-strani.{{sfn|Womack|2009|p=290}} Objavljivanje singla u Ujedinjenom Kraljevstvu uslijedilo je 31. oktobra,{{sfn|Womack|2009|p=286}} dok je Lennon istog mjeseca objavio pjesmu &quot;Cold Turkey&quot; s sastavom Plastic Ono Band.{{sfn|Urish|2007|p=12}}

Beatlesi su radili vrlo malo direktne promocije za ''Abbey Road'', a nikakvo zvanično saopštenje o raspadu benda nije poslano u javnost sve dok McCartney u aprilu 1970. godine nije objavio da [[Raspad Beatlesa|napušta grupu]].{{sfn|Miles|1997|p=574}} Do tog trenutka, projekt ''Get Back'' (do tada preimenovan u ''[[Let It Be]]'') ponovo je bio u opticaju, a dosnimavanja i sesije miksanja nastavili su se i u 1970. godini. Zbog toga je ''Let It Be'' postao posljednji album koji su Beatlesi dovršili i objavili, iako je njegovo snimanje započelo prije albuma ''Abbey Road''.{{sfn|MacDonald|1997|p=322}}

''Abbey Road'' se prodao u četiri miliona primjeraka u prva dva mjeseca od objavljivanja.{{sfn|Everett|1999|p=271}} U Ujedinjenom Kraljevstvu, album je debitovao na prvom mjestu, gdje je ostao jedanaest sedmica, prije nego što ga je na jednu sedmicu potisnuo album ''[[Let It Bleed]]'' grupe [[The Rolling Stones]]. Naredne sedmice (koja je bila Božić), ''Abbey Road'' se vratio na vrh i zadržao još šest sedmica (čineći ukupno sedamnaest sedmica), prije nego što ga je zamijenio album ''[[Led Zeppelin II]]'' grupe [[Led Zeppelin]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.officialcharts.com/all-the-number-one-albums-list/_/1969/|title=1969 The Number One Albums|publisher=Official Chart Company|archive-url=https://web.archive.org/web/20121005133552/http://www.officialcharts.com/all-the-number-one-albums-list/_/1969/|archive-date=5. 10. 2012|url-status=live|access-date=7. 2. 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.officialcharts.com/all-the-number-one-albums-list/_/1970/|title=1970 The Number One Albums|publisher=Official Chart Company|archive-url=https://web.archive.org/web/20140222043302/http://www.officialcharts.com/all-the-number-one-albums-list/_/1970/|archive-date=22. 2. 2014|url-status=live|access-date=7. 2. 2014}}&lt;/ref&gt; Ukupno je proveo 81 sedmicu na britanskoj top-listi albuma.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/news/datablog/2009/sep/09/beatles-albums-singles-music-rock-band|title=The Beatles: every album and single, with its chart position|date=9. 9. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20140527110359/http://www.theguardian.com/news/datablog/2009/sep/09/beatles-albums-singles-music-rock-band|archive-date=27. 5. 2014|access-date=7. 2. 2014|newspaper=The Guardian}}&lt;/ref&gt; Album je ostvario snažan rezultat i u inostranstvu. U SAD-u je proveo jedanaest sedmica na prvom mjestu top-liste [[Billboard 200|''Billboard'' Top LPs]].{{sfn|Schaffner|1978|p=[https://archive.org/details/beatlesforever00scha/page/216 216]}} Bio je najprodavaniji album 1969. prema izboru [[National Association of Recording Merchandisers|Nacionalne asocijacije trgovaca muzičkim izdanjima]] (NARM).&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=NARM Awards|magazine=Billboard|date=6. 3. 1971|page=N27}}&lt;/ref&gt; U Japanu je bio jedan od albuma s najdužim zadržavanjem na top-listama do tada, ostavši među prvih 100 ukupno 298 sedmica tokom 1970-ih.&lt;ref name=&quot;Jachart1&quot;&gt;{{cite book|title=Oricon Album Chart Book: Complete Edition 1970–2005|publisher=Oricon Entertainment|year=2006|isbn=978-4-87131-077-2|location=Roppongi, Tokyo}}&lt;/ref&gt;

== Prijem kod kritike ==

=== Savremeni prijem ===
''Abbey Road'' je u početku dobio podijeljene recenzije [[Muzika|muzičkih kritičara]],{{sfn|Gould|2008|p=593}} koji su kritikovali umjetne zvuke produkcije i smatrali njegovu muziku neautentičnom.{{sfn|Stark|2005|p=262}} [[William Mann (critic)|William Mann]] iz novina ''[[The Times]]'' rekao je da će album &quot;oni koji žele da ploča zvuči baš kao nastup uživo nazvati jeftinim trikom&quot;,{{sfn|Stark|2005|p=262}} iako je smatrao da &quot;vri od muzičkog pronalazaštva&quot; i dodao: &quot;Koliko god bili lijepi 'Come Together' i Harrisonov 'Something' – to su manja zadovoljstva u kontekstu čitavog diska{{nbsp}}[...] Druga strana je čudesna&quot;.&lt;ref name=&quot;Fricke/Mojo&quot;&gt;Fricke, David (2003). &quot;Road to Nowhere&quot;. In ''Mojo: The Beatles' Final Years Special Edition''. London: Emap. p. 112.&lt;/ref&gt; [[Ed Ward (pisac)|Ed Ward]] iz časopisa ''[[Rolling Stone]]'' nazvao je album &quot;zamršenim umjesto kompleksnim&quot; i osjećao da Moog sintisajzer &quot;obezdušuje i umjetno prikazuje&quot; zvuk benda, dodajući da oni &quot;stvaraju zvuk koji nipošto ne bi mogao postojati izvan studija&quot;.{{sfn|Stark|2005|p=262}} Iako je smatrao da je splet pjesama na drugoj strani njihova &quot;najimpresivnija muzika&quot; još od albuma ''[[Rubber Soul]]'', [[Nik Cohn]] iz novina ''[[The New York Times]]'' rekao je da su, &quot;pojedinačno&quot;, pjesme na albumu &quot;ništa posebno&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Cohn|first=Nik|author-link=Nik Cohn|date=5. 10. 1969|url=https://www.nytimes.com/1969/10/05/archives/the-beatles-for-15-minutes-tremendous.html|title=The Beatles: For 15&amp;nbsp;Minutes, Tremendous|newspaper=[[The New York Times]]|at=Hi Fi and Recordings section, p. HF13|access-date=4. 3. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20140421052907/http://select.nytimes.com/gst/abstract.html?res=F20E1EFA3454127B93C7A9178BD95F4D8685F9|archive-date=21. 4. 2014|url-access=limited}}&lt;/ref&gt; [[Albert Goldman]] iz časopisa ''[[Life (magazine)|Life]]'' napisao je da ''Abbey Road'' &quot;nije jedan od velikih albuma Beatlesa&quot; i da, uprkos nekim &quot;divnim&quot; muzičkim frazama i &quot;uzbudljivim&quot; prelazima, suita na drugoj strani &quot;djeluje simbolično za najnoviju fazu Beatlesa, koja bi se mogla opisati kao cjelodnevna produkcija jednokratnih muzičkih efekata&quot;.&lt;ref name=&quot;Goldman&quot;&gt;{{cite magazine|last=Goldman|first=Albert|author-link=Albert Goldman|title=Beatles: Nostalgia, Irony|url=https://books.google.com/books?id=1VAEAAAAMBAJ&amp;pg=PA22|access-date=25. 2. 2013|date=21. 11. 1969|location=Chicago|page=22|magazine=[[Life (magazine)|Life]]|archive-date=9. 6. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130609152834/http://books.google.com/books?id=1VAEAAAAMBAJ&amp;pg=PA22|url-status=live}}&lt;/ref&gt; John Gabree iz časopisa ''[[High Fidelity (magazine)|High Fidelity]]'' napisao je o albumu: &quot;Šta reći? Ako volite Beatlese, svidjet će vam se i ploča. Ako imate sumnje, ovo neće učiniti ništa da ih otkloni. Naravno, kao što je neko upravo rekao, oni zaista imaju 'nešto' ('something').&quot;&lt;ref&gt;[https://worldradiohistory.com/hd2/IDX-Audio/Archive-High-Fidelity-IDX/IDX/70s/High-Fidelity-1970-01-IDX-142.pdf In Brief], ''High-Fidelity'', January 1970, p. 142.&lt;/ref&gt;

Nasuprot tome, [[Chris Welch]] je u časopisu ''[[Melody Maker]]'' napisao: &quot;Istina je da je njihov najnoviji LP jednostavno rođena senzacija, potpuno lišen pretencioznosti, dubokih značenja ili simbolizma{{nbsp}}[...] Iako je produkcija jednostavna u poređenju s ranijim zapletima, i dalje je izuzetno sofisticirana i inventivna.&quot;&lt;ref&gt;{{cite news|last=Welch|first=Chris|title=The Beatles: ''Abbey Road'' (Apple)|work=[[Melody Maker]]|date=27. 9. 1969}} Available at [http://www.rocksbackpages.com/Library/Article/the-beatles-abbey-road-apple Rock's Backpages] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210225011507/https://www.rocksbackpages.com/Library/Article/the-beatles-abbey-road-apple|date=25. 2. 2021}} (subscription required).&lt;/ref&gt; [[Derek Jewell]] iz novina ''[[The Sunday Times]]'' smatrao je album &quot;osvježavajuće sažetim i nepretencioznim&quot;, i iako je žalio za &quot;šalama u stilu 1920-ih (Maxwell's Silver Hammer) i{{nbsp}}[...] Ringovim obaveznim dječijim arijama (Octopus's Garden)&quot;, smatrao je da ''Abbey Road'' &quot;dosiže više vrhunce nego njihov prethodni album&quot;.&lt;ref name=&quot;Fricke/Mojo&quot; /&gt; [[John Mendelsohn (musician)|John Mendelsohn]], pišući za ''Rolling Stone'', nazvao ga je &quot;zapanjujuće snimljenim&quot; i posebno pohvalio drugu stranu, izjednačavajući je s &quot;čitavim albumom ''Sgt. Pepper''&quot; i navodeći: &quot;To što Beatlesi mogu ujediniti prividno bezbrojne muzičke fragmente i tekstualne piskotline u ujednačeno divnu suitu{{nbsp}}[...] čini se kao snažno svjedočanstvo da ne, daleko od toga da su izgubili osjećaj, i ne, nisu prestali pokušavati.&quot;&lt;ref name=&quot;Mendelsohn&quot;&gt;{{cite magazine|last=Mendelsohn|first=John|author-link=John Mendelsohn (musician)|date=15. 11. 1969|url=https://www.rollingstone.com/music/albumreviews/abbey-road-19691115|title=Abbey Road|magazine=[[Rolling Stone]]|location=New York|access-date=25. 2. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20140421055432/http://www.rollingstone.com/music/albumreviews/abbey-road-19691115|archive-date=21. 4. 2014}}&lt;/ref&gt; Don Heckman iz časopisa ''[[Stereo Review]]'' proglasio je album jednim od &quot;Najboljih snimaka mjeseca&quot; u januaru 1970, primijetivši da je &quot;bolji od ''[[The Beatles (album)|The Beatles]]'' ili ''[[Magical Mystery Tour]]'', te vjerovatno jednak albumu ''[[Sgt. Pepper]]''&quot;, dodajući: &quot;Pretpostavljam da zapravo nisam smislio nijedan novi kompliment za Beatlese – ne da su im i potrebni. Ali se nadam da sam vas barem ubijedio da poslušate 'Abbey Road'. Naći ćete da je to sretno iskustvo.&quot;&lt;ref&gt;[https://worldradiohistory.com/Archive-All-Audio/Archive-HiFI-Stereo/70s/HiFi-Stereo-Review-1970-01.pdf#page=85 Best of the Month: Stereo Review's Selection of Recordings of Special Merit], ''Stereo Review'', January 1970.&lt;/ref&gt;

Dok je izvještavao o američkoj turneji Rolling Stonesa 1969. za ''[[The Village Voice]]'', [[Robert Christgau]] je napisao sa sastanka s [[Greil Marcus|Greilom Marcusom]] u [[Berkeley, Kalifornija|Berkeleyju]] da se &quot;mišljenje okrenulo protiv Beatlesa. Svi kritiziraju ''Abbey Road''.&quot; Ubrzo nakon toga, u Los Angelesu, napisao je da je njegova kolegica [[Ellen Willis]] zavoljela ploču, dodajući: &quot;Neka sam proklet ako nije u pravu – ima mana, ali je sjajna. Zato što je svijet okrugao, to je pokreće. [[Charlie Watts]] nam kaže da se i njemu sviđa.&quot;&lt;ref&gt;{{cite news|last=Christgau|first=Robert|author-link=Robert Christgau|date=decembar 1969|access-date=19. 10. 2018|url=https://www.robertchristgau.com/xg/bk-aow/dcfive.php|title=In Memory of the Dave Clark Five|newspaper=[[The Village Voice]]|archive-date=20. 10. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181020011502/https://www.robertchristgau.com/xg/bk-aow/dcfive.php|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

=== Retrospektivni prijem ===
{{Recenzije albuma
| rec1 = [[AllMusic]]
| rec1ocjena = {{Rating|5|5}}&lt;ref name=&quot;am&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.allmusic.com/album/abbey-road-r1700348 |title=Abbey Road&amp;nbsp;– The Beatles |publisher=[[AllMusic]]. [[Rovi Corporation]] |first1=Stephen Thomas |last1=Erlweine |author-link1=Stephen Thomas Erlewine |first2=Richie |last2=Unterberger |author-link2=Richie Unterberger|access-date=18. 11. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111018132022/http://www.allmusic.com/album/abbey-road-r1700348 |archive-date=18. 10. 2011 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
| rec2 = ''[[The A.V. Club]]''
| rec2ocjena = A&lt;ref name=&quot;Klosterman&quot;&gt;{{cite news |last=Klosterman |first=Chuck |author-link=Chuck Klosterman |date=8. 9. 2009 |url=https://www.avclub.com/chuck-klosterman-repeats-the-beatles-1798217828 |title=Chuck Klosterman Repeats The Beatles |newspaper=[[The A.V. Club]] |location=Chicago |access-date=26. 5. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130522154556/http://www.avclub.com/articles/chuck-klosterman-repeats-the-beatles%2C32560/ |archive-date=22. 5. 2013 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
| rec3 = ''[[Consequence of Sound]]''
| rec3ocjena = A+&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://consequence.net/2009/09/album-review-the-beatles-abbey-road-remastered/|archive-url=https://web.archive.org/web/20140421055300/http://consequenceofsound.net/2009/09/album-review-the-beatles-abbey-road-remastered/|url-status=live |title=Album Review: The Beatles - Abbey Road [Remastered] |date=26. 9. 2009|archive-date=21. 4. 2014}}&lt;/ref&gt;
| rec4 = ''[[The Daily Telegraph]]''
| rec4ocjena = {{Rating|5|5}}&lt;ref name=&quot;McCormick&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.telegraph.co.uk/culture/music/the-beatles/6138860/The-Beatles-Abbey-Road-review.html |location=London |work=The Daily Telegraph |first=Neil |last=McCormick |title=The Beatles – Abbey Road, review |date=8. 9. 2009| archive-url=https://web.archive.org/web/20121106122053/http://www.telegraph.co.uk/culture/music/the-beatles/6138860/The-Beatles-Abbey-Road-review.html | archive-date=6. 11. 2012}}&lt;/ref&gt;
| rec5 = ''[[Encyclopedia of Popular Music]]''
| rec5ocjena =  {{Rating|5|5}}{{sfn|Larkin|2006|p=489}}
| rec6 = ''[[MusicHound Rock]]''
| rec6ocjena = {{Rating|5|5}}&lt;ref&gt;{{cite book|editor1-last=Graff|editor1-first=Gary|editor2-last=Durchholz|editor2-first=Daniel |title=MusicHound Rock: The Essential Album Guide |publisher=Visible Ink Press |location=Farmington Hills, MI |year=1999 |isbn=1-57859-061-2 |pages=[https://archive.org/details/isbn_9781578590612/page/87 87–88] |url=https://archive.org/details/isbn_9781578590612/page/87}}&lt;/ref&gt;
| rec7 = ''[[Paste (časopis)|Paste]]''
| rec7ocjena = 100/100&lt;ref name=&quot;Kemp&quot;&gt;{{cite journal |last=Kemp |first=Mark|author-link=Mark Kemp |url=https://www.pastemagazine.com/articles/2009/09/the-beatles-the-long-and-winding-repertoire.html |title=The Beatles: The Long and Winding Repertoire |journal=Paste |date=8. 9. 2009|access-date=6. 1. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131023065059/http://www.pastemagazine.com/articles/2009/09/the-beatles-the-long-and-winding-repertoire.html|archive-date=23. 10. 2013}}&lt;/ref&gt;
|rec8 = ''[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]''
| rec8ocjena = 10/10&lt;ref name=&quot;Richardson&quot;&gt;{{cite web |last=Richardson |first=Mark |date=10. 9. 2009 |url=https://pitchfork.com/reviews/albums/13431-abbey-road/ |title=The Beatles: Abbey Road |publisher=[[Pitchfork Media]]|access-date=25. 2. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20140502231141/http://pitchfork.com/reviews/albums/13431-abbey-road/|archive-date=2. 5. 2014}}&lt;/ref&gt;
| rec9 = ''[[The Rolling Stone Album Guide]]''
| rec9ocjena = {{Rating|5|5}}&lt;ref&gt;{{Cite magazine |url=https://www.rollingstone.com/music/artists/the-beatles/albumguide|archive-url=https://web.archive.org/web/20140404194100/http://www.rollingstone.com/music/artists/the-beatles/albumguide |title=The Beatles {{pipe}} Album Guide {{pipe}} Rolling Stone Music|magazine=[[Rolling Stone]]|archive-date=4. 4. 2014}}&lt;/ref&gt; 
}}
Mnogi kritičari od tada navode ''Abbey Road'' kao najbolji album Beatlesa.{{sfn|Roberts|2011|p=80}} U retrospektivnoj recenziji, Nicole Pensiero iz časopisa ''[[PopMatters]]'' nazvala ga je &quot;nevjerovatno kohezivnim komadom muzike, inovativnim i bezvremenskim&quot;.&lt;ref name=&quot;Pensiero&quot;&gt;{{cite magazine|last=Pensiero|first=Nicole|date=23. 3. 2004|url=https://www.popmatters.com/review/beatles-abbeyroadmft/|title=The Beatles: Abbey Road|magazine=[[PopMatters]]|access-date=8. 2. 2014|archive-date=3. 8. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140803185955/http://www.popmatters.com/review/beatles-abbeyroadmft/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[Mark Kemp]] iz časopisa ''[[Paste (magazine)|Paste]]'' smatrao je da spada &quot;među najbolja djela Beatlesa, čak i ako nagovještava [[arena rok]] koji će tehnički vješti, ali od kritike osporavani izvođači od grupe [[Journey (grupa)|Journey]] do [[Meat Loaf]]a razrađivati tokom 70-ih i 80-ih&quot;. Neil McCormick iz novina ''[[The Daily Telegraph]]'' prozvao ga je &quot;posljednjim ljubavnim pismom svijetu&quot; od Beatlesa i pohvalio njegov &quot;veliki, moderni zvuk&quot;, nazivajući ga &quot;bujnim, bogatim, glatkim, epskim, emotivnim i potpuno predivnim&quot;.

[[Richie Unterberger]] sa portala [[AllMusic]] osjećao je da album dijeli &quot;lažno-konceptualne forme&quot; s albumom ''Sgt. Pepper'', ali da ima &quot;jače kompozicije&quot;, te je o njegovom položaju u katalogu benda napisao: &quot;Da li je ''Abbey Road'' najbolje djelo Beatlesa je debatabilno, ali je svakako najbesprijekornije produciran (s mogućim izuzetkom ''Sgt. Peppera'') i najčvršće konstruisan.&quot; Ian MacDonald dao je podijeljeno mišljenje o albumu, napominjući da je nekoliko numera napisano najmanje godinu dana ranije i da bi vjerovatno bile neprikladne da nisu ugrađene u splet na drugoj strani. Ipak, pohvalio je produkciju, posebno zvuk bubnja Ringa Starra.{{sfn|MacDonald|1997|p=321}}

''Abbey Road'' je ostvario visoke pozicije na nekoliko lista i u anketama &quot;najboljih albuma svih vremena&quot; koje su sproveli kritičari i publikacije.&lt;ref name=&quot;RS1234&quot;&gt;{{cite magazine|url=https://www.rollingstone.com/music/daily-blog/blogs/rsstaffblogpost_2011/45525/39509|title=Celebrating 40 Years of The Beatles' 'Abbey Road'|date=25. 9. 2009|access-date=11. 10. 2010|magazine=Rolling Stone|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140320234319/http://www.rollingstone.com/music/blogs/staff-blog/celebrating-40-years-of-the-beatles-abbey-road-20090925|archive-date=20. 3. 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;timepieces.nl&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.timepieces.nl/Top100's/2001VH1MusicRadio.html|title=2001 VH1 Cable Music Channel All Time Album Top 100|work=[[VH1]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20121025162343/http://www.timepieces.nl/Top100%27s/2001VH1MusicRadio.html|archive-date=25. 10. 2012|access-date=19. 11. 2007}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.rocklistmusic.co.uk/qlists.html#100%20Greatest%20British%20Albums|title=The 100 Greatest British Albums Ever|work=[[Q (magazine)|Q]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20071126065024/http://www.rocklistmusic.co.uk/qlists.html|archive-date=26. 11. 2007|url-status=usurped|access-date=20. 11. 2007}}&lt;/ref&gt; Izglasan je na 8. mjesto u trećem izdanju knjige ''[[All Time Top 1000 Albums]]'' [[Colin Larkin|Colina Larkina]] (2000).&lt;ref name=&quot;Larkin&quot;&gt;{{cite book|title=All Time Top 1000 Albums|date=2000|publisher=[[Virgin Books]]|isbn=0-7535-0493-6|editor=[[Colin Larkin]]|edition=3rd|page=36}}&lt;/ref&gt; Časopis ''[[Time (časopis)|Time]]'' uvrstio ga je na svoju listu 100 najboljih albuma svih vremena 2006. godine.&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=http://www.time.com/time/2006/100albums/index.html|title=The All-Time 100 Albums|magazine=Time|access-date=20. 11. 2007|date=2. 11. 2006|archive-url=https://web.archive.org/web/20071109195005/http://www.time.com/time/2006/100albums/index.html|archive-date=9. 11. 2007|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Godine 2009, čitaoci časopisa ''Rolling Stone'' proglasili su ''Abbey Road'' najboljim albumom Beatlesa.&lt;ref name=&quot;RS1234&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot;&gt;{{cite magazine|url=https://www.rollingstone.com/news/story/6597647/14_abbey_road|title=The 500 Greatest Albums of All Time|access-date=19. 11. 2007|magazine=Rolling Stone|archive-url=https://web.archive.org/web/20071113095528/http://www.rollingstone.com/news/story/6597647/14_abbey_road|archive-date=13. 11. 2007|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Časopis ga je 2020. rangirao na 5. mjesto svoje liste &quot;500 najboljih albuma svih vremena&quot;, što je najviše plasirani album Beatlesa na listi;&lt;ref&gt;{{Cite magazine|date=22. 9. 2020|title=The 500 Greatest Albums of All Time|url=https://www.rollingstone.com/music/music-lists/best-albums-of-all-time-1062063/|access-date=25. 9. 2020|magazine=Rolling Stone|language=en-US|archive-date=22. 9. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200922163403/https://www.rollingstone.com/music/music-lists/best-albums-of-all-time-1062063/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; prethodna verzija liste iz 2012. svrstavala ga je na 14. mjesto.&lt;ref name=&quot;rollingstone1&quot;&gt;{{cite magazine|url=https://www.rollingstone.com/music/lists/500-greatest-albums-of-all-time-20120531/the-beatles-abbey-road-19691231|title=500 Greatest Albums of All Time: The Beatles, 'Abbey Road'|magazine=Rolling Stone|date=31. 5. 2009|access-date=12. 6. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120718000825/http://www.rollingstone.com/music/lists/500-greatest-albums-of-all-time-20120531/the-beatles-abbey-road-19691231|archive-date=18. 7. 2012}}&lt;/ref&gt; Album je uvršten i u knjigu ''1001 album koji morate čuti prije nego što umrete''.&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Dimery|first1=Robert|title=1001 Albums You Must Hear Before You Die|last2=Lydon|first2=Michael|date=7. 2. 2006|publisher=Universe|isbn=0-7893-1371-5|edition=Revised and Updated}}&lt;/ref&gt;

== Naslijeđe ==

=== Pješački prelaz na Abbey Roadu i teorija &quot;Paul je mrtav&quot; ===
Fotografija na prednjoj strani omota na kojoj Beatlesi prelaze pješački prelaz na Abbey Roadu postala je jedna od najpoznatijih i najviše oponašanih u historiji snimanja muzike.&lt;ref name=&quot;BBCCover2&quot;&gt;{{cite news|url=https://news.bbc.co.uk/1/hi/8188475.stm|title=Revisiting Abbey Road 40 years on|publisher=BBC News|first=Lawrence|last=Pollard|date=7. 8. 2009|access-date=4. 2. 2014|archive-date=20. 10. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211020204726/http://news.bbc.co.uk/1/hi/8188475.stm|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Prelaz je popularno odredište za obožavatelje Beatlesa,&lt;ref name=&quot;BBCCover2&quot; /&gt; a od 2011. tamo radi i veb-kamera.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.nydailynews.com/entertainment/music/live-feed-view-famed-abbey-road-crossing-article-1.1927962|first=Joel|last=Landau|title=SEE IT: Live feed gives continuous view of Abbey Road crossing made famous by the Beatles|newspaper=[[New York Daily News]]|date=4. 9. 2014|access-date=15. 5. 2017|archive-date=26. 10. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201026122045/https://www.nydailynews.com/entertainment/music/live-feed-view-famed-abbey-road-crossing-article-1.1927962|url-status=live}}&lt;/ref&gt; U decembru 2010. pješački prelaz je dobio status zaštićenog spomenika druge kategorije (''Grade II'') zbog svog &quot;kulturnog i historijskog značaja&quot;; sam studijski kompleks na Abbey Roadu dobio je sličan status ranije iste godine.&lt;ref name=&quot;BBCListed&quot;&gt;{{cite news|url=https://www.bbc.co.uk/news/uk-england-london-12059385|title=Beatles' Abbey Road zebra crossing given listed status|date=22. 12. 2010|publisher=BBC News|access-date=6. 2. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20110720174732/http://www.bbc.co.uk/news/uk-england-london-12059385|archive-date=20. 7. 2011}}&lt;/ref&gt;

Ubrzo nakon objavljivanja albuma, omot je postao dio teorije zavjere „[[Paul je mrtav]]” koja se širila po univerzitetskim kampusima širom SAD-a. Prema zagovornicima ove glasine, omot prikazuje Beatlese kako izlaze s groblja u pogrebnoj povorci. Povorku je predvodio Lennon obučen u bijelo kao vjerska ličnost; Starr je bio obučen u crno kao pogrebnik; McCartney, u raskoraku s ostalima, bio je bosi leš; a Harrison obučen u teksas bio je grobar. Ljevoruki McCartney u desnoj ruci drži cigaretu, što navodno ukazuje na to da je uljez, a dio registarske tablice na Volkswagenu parkiranom u ulici je 281F (pogrešno pročitano kao 28IF), što bi značilo da bi McCartney imao 28 godina da je preživio – uprkos činjenici da je u vrijeme fotografisanja i naknadnog objavljivanja ploče imao tek 27 godina.{{sfn|MacDonald|1997|p=273}}&lt;ref&gt;{{cite news|last=Scott|first=Jane|date=24. 10. 1969|title=Paul's death 'exaggerated'|work=The Plain Dealer|location=Cleveland, Ohio}}&lt;/ref&gt; Eskalacija glasine „Paul je mrtav” bila je predmet intenzivnih analiza na vodećim radio-stanicama i doprinijela je komercijalnom uspjehu albuma ''Abbey Road'' u SAD-u.{{sfn|Schaffner|1978|pp=127–28}} Lennon je dao intervju u Londonu za njujorški radio [[WMCA (AM)|WMCA]], gdje je ismijao ovu glasinu, ali je priznao da je to bila neprocjenjiva reklama za album.{{sfn|Winn|2009|p=333}}

Fotografija s omota parodirana je u više navrata, uključujući albume ''[[McLemore Avenue]]'' (1970) grupe [[Booker T. &amp; the M.G.'s]], ''[[Late Orchestration]]'' (2006) [[Kanye West]]a, te samog McCartneyja na njegovom koncertnom albumu ''[[Paul Is Live]]'' iz 1993. godine.{{sfn|Womack|2019|p=236}}&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.grammy.com/news/every-parody-tells-a-story|title=Every Parody Tells A Story|last=Cooney|first=Caroline|date=6. 4. 2012|publisher=grammy.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20140221182540/http://www.grammy.com/news/every-parody-tells-a-story|archive-date=21. 2. 2014|access-date=4. 2. 2014}}&lt;/ref&gt; Na omotu svog izdanja iz oktobra 1977, satirični časopis ''[[National Lampoon (magazine)|National Lampoon]]'' prikazao je četvoricu Beatlesa zgnječene na pješačkom prelazu, dok se [[parni valjak]] udaljava ulicom.{{sfn|Rodriguez|2010|p=339}} Mini-album ''[[The Abbey Road E.P.]]'' grupe [[Red Hot Chili Peppers]] parodira omot tako što bend pređe preko sličnog pješačkog prelaza gotovo nag.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.allmusic.com/album/the-abbey-road-ep-mw0000201264|title=The Abbey Road EP|website=AllMusic|archive-url=https://web.archive.org/web/20130828164846/http://www.allmusic.com/album/the-abbey-road-ep-mw0000201264|archive-date=28. 8. 2013|access-date=6. 2. 2014}}&lt;/ref&gt; Godine 2003, nekoliko američkih kompanija za izradu postera retuširanjem je uklonilo McCartneyjevu cigaretu sa slike bez dozvole kompanije Apple ili samog McCartneyja.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/2681219.stm|title=Beatles Abbey Road cigarette airbrushed|date=21. 1. 2003|publisher=BBC News|archive-url=https://web.archive.org/web/20170903083809/http://news.bbc.co.uk/1/hi/entertainment/2681219.stm|archive-date=3. 9. 2017|url-status=live|access-date=25. 12. 2014}}&lt;/ref&gt; Godine 2013, policija Kolstate pokrenula je kampanju za podizanje svijesti o bezbjednosti u saobraćaju protiv [[Prelaženje ceste izvan pješačkog prelaza|nepropisnog prelaženja ceste]], koristeći omot i natpis: &quot;Ako mogu oni, zašto ne možete vi?&quot;&lt;ref&gt;{{Cite news|date=19. 2. 2013|title=Beatles' Abbey Road cover in Calcutta traffic campaign|language=en-GB|publisher=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/world-asia-india-21502047|access-date=26. 6. 2022}}&lt;/ref&gt; Film ''[[Yesterday (film iz 2019)|Yesterday]]'' (2019) govori o muzičaru koji se iznenada zatekne kao jedina osoba na svijetu koja se sjeća Beatlesa i postaje poznat izvodeći njihove pjesme. Jedan od postera za film prikazuje ga kako sam hoda po sličnom pješačkom prelazu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.amazon.com/YESTERDAY-MOVIE-POSTER-Sided-ORIGINAL/dp/B07PC111LL/ref=sr_1_1?crid=37GO60EF961MD&amp;dib=eyJ2IjoiMSJ9.dtj3aGRORr-d3ZjdaVHCJXuQfeHJ62dUvyOneVB6Lj2qXF25FncgmZEQLTHl2Su2Y0-zKiAwETUiLxwwuDFeVlJk5QxyaGedlU-wrXZ_x05Aig1ptrl9Aps2bms5rNVZqLiyufEZXRee3C94-P97m4SbsHk7VcasZR-g3dkZHhr6gXdMpFhfuR1KcANdgrB9WHxfAYMearmEyLoLJq8suwDRd6wPI7ysMSA7KKN0ZcTJNmCueeeYNcZWRFudAAqwCJ0snzKMqkPuETwm4uyzKz3KN-3_MorOy999HEq-5Z52qPUBKdR7wSqQnoMdo1m1N--lQp4zWJbn1xVPVSc6a6cFw6WPEICPZIiQMYQgivfjQBb2wWDAKcDO5cclbz_GwoJHKQg-x6NNMsBn2zuMqbcgfkPd7GjCsp-ivNj-Z90b9yXkD-MyaULF4ICOR2Ps.Fu-AvuhcQIQf4PP8nPjUQMOPscI_LxAS7zQhl0RXUxU&amp;dib_tag=se&amp;keywords=official+movie+posters+yesterday&amp;qid=1735234294&amp;sprefix=official+movie+posters+yesterday%2Caps%2C181|title=Movie Poster YESTERDAY 2 Sided ORIGINAL 27x40 DANNY BOYLE LILY JAMES|website=Amazon}}&lt;/ref&gt;

=== Obrade i uticaj ===
Pjesme s albuma ''Abbey Road'' obrađivane su mnogo puta, a sam album obrađen je i u cjelini (od pjesme do pjesme). Mjesec dana nakon izlaska albuma ''Abbey Road'', [[George Benson]] je snimio obradu albuma pod nazivom ''[[The Other Side of Abbey Road]]''.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.allmusic.com/album/the-other-side-of-abbey-road-mw0000187718|title=The Other Side of Abbey Road|website=AllMusic|archive-url=https://web.archive.org/web/20130103100843/http://www.allmusic.com/album/the-other-side-of-abbey-road-mw0000187718|archive-date=3. 1. 2013|access-date=6. 2. 2014}}&lt;/ref&gt; Kasnije iste 1969, sastav [[Booker T. &amp; the M.G.'s]] snimio je album ''[[McLemore Avenue]]'' (nazvan po lokaciji izdavačke kuće [[Stax Records]] u Memphisu), koji je sadržavao obrade pjesama s albuma ''Abbey Road'' i imao sličnu fotografiju na omotu.&lt;ref&gt;{{cite web|url={{AllMusic |pure_url=yes |class=album |id=r2307}}|title=McLemore Avenue|website=AllMusic|access-date=6. 2. 2014}}&lt;/ref&gt;

Iako je dostigao albume poput ''Sgt. Pepper'' po popularnosti, ''Abbey Road'' nije uspio ponoviti ranije uspjehe Beatlesa u podsticanju rivala da ih oponašaju.{{sfn|Stark|2005|p=262}} Prema opisu autora Petera Doggetta, &quot;previše izveštačen da bi ga [[rok podzemlje]] kopiralo, previše složen da bi ga brigada bubble gum popa oponašala, album nije uticao ni na koga – osim na [Paula McCartneyja]&quot;, koji je godinama pokušavao da dostigne njegov zamah u svojoj solo karijeri.{{sfn|Stark|2005|p=262}} Pišući za časopis ''[[Classic Rock (magazine)|Classic Rock]]'' 2014, [[Jon Anderson]] iz progresivnog rok benda [[Yes (grupa)|Yes]] rekao je da je njegov bend bio pod stalnim uticajem Beatlesa još od albuma ''[[Revolver (Beatles album)|Revolver]]'', ali da je upravo osjećaj da druga strana čini &quot;jednu zaokruženu ideju&quot; bio inspiracija za njega da stvara duže muzičke forme.&lt;ref name=&quot;Anderson/CR&quot;&gt;{{cite magazine|first=Jon|last=Anderson|title='They were the leaders of everything, and everybody else slowly followed': Jon Anderson on why the Beatles were the original progressive rock band|magazine=[[Classic Rock (magazine)|Classic Rock]]|date=oktobar 2014|page=37}}&lt;/ref&gt;{{refn|Anderson je dodao: &quot;[Beatlesi] su nam pokazali da možete napraviti bilo šta... Da ako to uradite s ljubavlju, srcem i iskrenošću, to će uspeti.&quot;&lt;ref name=&quot;Anderson/CR&quot; /&gt;||group=&quot;nb&quot;}}

Nekoliko izvođača obradilo je dio ili čitav splet s druge strane albuma, uključujući [[Phil Collins|Phila Collinsa]] (za posvetni album Georgeu Martinu/Beatlesima ''[[In My Life (George Martin album)|In My Life]]''),&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.allmusic.com/album/in-my-life-mw0000037930|title=In My Life – George Martin|website=AllMusic|archive-url=https://web.archive.org/web/20130714134116/http://www.allmusic.com/album/in-my-life-mw0000037930|archive-date=14. 7. 2013|access-date=4. 2. 2014}}&lt;/ref&gt; sastav [[The String Cheese Incident]],&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://news.google.com/newspapers?nid=861&amp;dat=20010504&amp;id=L9BHAAAAIBAJ&amp;pg=4924,810743|title=Jam band draws thousands|work=The Victoria Advocate|date=4. 5. 2001|access-date=6. 2. 2014|archive-date=22. 8. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210822192505/https://news.google.com/newspapers?nid=861&amp;dat=20010504&amp;id=L9BHAAAAIBAJ&amp;pg=4924,810743|url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[Transatlantic (grupa)|Transatlantic]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.allmusic.com/album/live-in-europe-mw0000320583|title=Transatlantic – Live in Europe|website=AllMusic|archive-url=https://web.archive.org/web/20130819051020/http://www.allmusic.com/album/live-in-europe-mw0000320583|archive-date=19. 8. 2013|access-date=6. 2. 2014}}&lt;/ref&gt; i [[Tenacious D]] (koji su izveli splet s klavijaturistom sastava [[Phish]] [[Page McConnell|Pageom McConnellom]]).&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.glidemagazine.com/hiddentrack/watch-page-mcconnell-team-up-with-tenacious-d-on-flash-wonderboy-and-beatles-abbey-road-medley/|title=Watch Page McConnell Team Up With Tenacious D on Flash, Wonderboy and Beatles Abbey Road Medley|date=11. 10. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20140421055252/http://www.glidemagazine.com/hiddentrack/watch-page-mcconnell-team-up-with-tenacious-d-on-flash-wonderboy-and-beatles-abbey-road-medley/|archive-date=21. 4. 2014|access-date=4. 2. 2014|magazine=Glide Magazine}}&lt;/ref&gt; [[Furthur (grupa)|Furthur]], džem-bend u kojem su svirali bivši članovi sastava [[Grateful Dead]] [[Bob Weir]] i [[Phil Lesh]], izveo je čitav album ''Abbey Road'' tokom proljetne turneje 2011. godine. Izvođenje je započelo otvaranjem uz &quot;Come Together&quot; u Bostonu 4. marta, a završilo se čitavim spletom u New Yorku 15. marta, uz &quot;Her Majesty&quot; kao dodatak na bisu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.glidemagazine.com/hiddentrack/furthur-celebrates-phils-birthday-w-abbey-road-b-side-medley-and-cupcakes/|title=Furthur Celebrates Phil's Birthday w/ Abbey Road B-Side Medley and Cupcakes|date=16. 3. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20140421054714/http://www.glidemagazine.com/hiddentrack/furthur-celebrates-phils-birthday-w-abbey-road-b-side-medley-and-cupcakes/|archive-date=21. 4. 2014|access-date=4. 2. 2014|magazine=Glide Magazine}}&lt;/ref&gt;

=== Kontinuirana prodaja i reizdanja ===
U junu 1970, Allen Klein je izvijestio da je ''Abbey Road'' bio najprodavaniji album Beatlesa u SAD-u s prodajom od oko pet miliona primjeraka.&lt;ref&gt;{{cite magazine|last=Dove|first=Ian|title=Beatlemania Returns As 'Let It Be' Clicks|url=https://books.google.com/books?id=dCkEAAAAMBAJ&amp;pg=PA1|access-date=6. 2. 2014|date=6. 6. 1970|publisher=Nielsen Business Media, Inc.|page=1|magazine=Billboard|archive-date=22. 8. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210822192506/https://books.google.com/books?id=dCkEAAAAMBAJ&amp;pg=PA1|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Do 1992, ''Abbey Road'' je prodat u devet miliona primjeraka.{{sfn|Everett|1999|p=271}} Album je postao deveti najpreuzimaniji album na usluzi [[iTunes Store]] sedmicu dana nakon što je tamo objavljen 16. novembra 2010. godine.&lt;ref name=&quot;bloomberg2&quot; /&gt; U izvještaju CNN-a navedeno je da je to bio najprodavaniji vinilni album u 2011. godini.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://edition.cnn.com/2014/01/30/showbiz/celebrity-news-gossip/beatles-ed-sullivan-50-years-anniversary/|title=Beatles + Sullivan = Revolution: Why Beatlemania could never happen today|first=Todd|last=Leopold|work=CNN|date=31. 1. 2014|access-date=6. 2. 2014|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20140222072645/http://edition.cnn.com/2014/01/30/showbiz/celebrity-news-gossip/beatles-ed-sullivan-50-years-anniversary/|archive-date=22. 2. 2014}}&lt;/ref&gt; To je prvi album iz 1960-ih koji je prodat u više od pet miliona primjeraka od 1991, kada je [[Nielsen SoundScan]] počeo pratiti prodaju.&lt;ref name=&quot;US sales&quot;&gt;{{cite web|url=http://music.yahoo.com/blogs/music-news/chart-watch-taylor-swift-4-4-million-210041545.html|title=Chart Watch: Taylor Swift Is 4 For 4 (Million)|last=Grein|first=Paul|date=19. 2. 2014|publisher=Yahoo Music|archive-url=https://web.archive.org/web/20140304042130/http://music.yahoo.com/blogs/music-news/chart-watch-taylor-swift-4-4-million-210041545.html|archive-date=4. 3. 2014|access-date=19. 2. 2014}}&lt;/ref&gt; U SAD-u, album je prodat u 7.177.797 primjeraka do kraja 1970-ih.&lt;ref name=&quot;How many records did the Beatles actually sell?&quot;&gt;{{cite web|url=http://deconstructingpopculture.com/2009/04/how-many-records-did-the-beatles-actually-sell|title=How Many Records did the Beatles actually sell?|date=29. 4. 2009|publisher=Deconstructing Pop Culture by David Kronemyer|archive-url=https://web.archive.org/web/20160306054326/http://deconstructingpopculture.com/2009/04/how-many-records-did-the-beatles-actually-sell/|archive-date=6. 3. 2016|url-status=dead|access-date=11. 7. 2015}}&lt;/ref&gt; Do 2011, album je prodat u više od 31 milion primjeraka širom svijeta i jedan je od najprodavanijih albuma benda.&lt;ref name=&quot;euronews&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.euronews.com/2011/09/26/back-in-the-day-abbey-road-hits-the-shelves/|title=Back in the Day: Abbey Road hits the shelves|date=26. 9. 2011|publisher=[[Euronews]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20121103001031/http://www.euronews.com/2011/09/26/back-in-the-day-abbey-road-hits-the-shelves/|archive-date=3. 11. 2012|url-status=dead|access-date=14. 5. 2016}}&lt;/ref&gt; U oktobru 2019, ''Abbey Road'' se ponovo vratio na britanske top-liste, ponovo dospjevši na prvo mjesto.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-49931789|title=The Beatles' Abbey Road returns to number one 50 years on|first=Paul|last=Glynn|publisher=BBC News|date=4. 10. 2019|access-date=4. 10. 2019|archive-date=4. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191004164202/https://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-49931789|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

''Abbey Road'' se kontinuirano štampa i prodaje od svog prvog objavljivanja 1969.. Originalni album objavljen je 26. septembra u Ujedinjenom Kraljevstvu{{sfn|MacDonald|1997|p=410}} i 1. oktobra u SAD-u u izdanju diskografske kuće Apple Records.{{sfn|MacDonald|1997|p=411}} Ponovo ga je objavio Capitol na vinilu kao ograničeno izdanje sa slikom na ploči (''picture disc'') u SAD-u 27. decembra 1978. godine,&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.allmusic.com/album/release/abbey-road-mr0001156811|title=Abbey Road (1978 LP)|date=17. 2. 2014|website=AllMusic|archive-url=https://web.archive.org/web/20130408073240/http://www.allmusic.com/album/release/abbey-road-mr0001156811|archive-date=8. 4. 2013}}&lt;/ref&gt; dok je CD reizdanje albuma objavljeno 1987, a remasterovana verzija pojavila se 2009.&lt;ref name=&quot;am_releases&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.allmusic.com/album/abbey-road-mw0000192938/releases|title=Abbey Road – releases|website=AllMusic|archive-url=https://web.archive.org/web/20130511175512/http://www.allmusic.com/album/abbey-road-mw0000192938/releases|archive-date=11. 5. 2013|access-date=17. 2. 2014}}&lt;/ref&gt; Remaster je uključivao dodatne fotografije s propratnim tekstom, a prvo, ograničeno izdanje, sadržavalo je i kratki dokumentarni film o stvaranju albuma.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.allmusic.com/album/release/abbey-road-2009-remaster-mr0001030694|title=Abbey Road [2009 Remaster]|website=AllMusic|archive-url=https://web.archive.org/web/20160921052447/http://www.allmusic.com/album/release/abbey-road-2009-remaster-mr0001030694|archive-date=21. 9. 2016|url-status=live|access-date=17. 2. 2014}}&lt;/ref&gt;

Godine 2001, [[Američko udruženje diskografskih kuća]] (RIAA) certificiralo je ''Abbey Road'' 12× platinastim tiražem.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.riaa.com/newsitem.php?news_year_filter=2001&amp;resultpage=16&amp;id=33A3B118-7574-587E-A0E0-6E777DE6E1BF|title=Gold &amp; Platinum News|date=februar 2001|publisher=RIAA|archive-url=https://web.archive.org/web/20140221203114/http://www.riaa.com/newsitem.php?news_year_filter=2001&amp;resultpage=16&amp;id=33A3B118-7574-587E-A0E0-6E777DE6E1BF|archive-date=21. 2. 2014|access-date=5. 2. 2014}}&lt;/ref&gt; Album se i dalje iznova objavljuje na vinilu. Uvršten je kao dio serije Beatlesa ''Collector's Crate'' u septembru 2009,&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.allmusic.com/album/release/abbey-road-collectors-crate-black-mr0001047758|title=Abbey Road (Collector's Crate Black)|website=AllMusic|archive-url=https://web.archive.org/web/20130307031354/http://www.allmusic.com/album/release/abbey-road-collectors-crate-black-mr0001047758|archive-date=7. 3. 2013|access-date=17. 2. 2014}}&lt;/ref&gt; te je doživio remasterovano LP izdanje na 180-gramskom vinilu 2012.&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=https://www.rollingstone.com/music/news/inside-the-beatles-vinyl-album-remasters-20121112|title=Inside the Beatles' vinyl album remasters|first=Steve|last=Knopper|magazine=Rolling Stone|date=12. 11. 2012|access-date=17. 2. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140411052535/http://www.rollingstone.com/music/news/inside-the-beatles-vinyl-album-remasters-20121112|archive-date=11. 4. 2014}}&lt;/ref&gt;

Izuzetno luksuzno izdanje albuma (''super deluxe''), koje je sadržavalo nove mikseve [[Giles Martin|Gilesa Martina]], objavljeno je u septembru 2019. povodom proslave 50. godišnjice albuma. Uključivalo je 23 neobjavljena demo snimka i studijska uzimanja (''take'') napravljena tokom rada na albumu ''Abbey Road''.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://ew.com/music/2019/08/08/beatles-abbey-road-50th-anniversary-re-release/|title=Abbey Road: 50th Anniversary Edition|last1=Aquilina|first1=Tyler|date=8. 8. 2019|website=[[Entertainment Weekly]]|access-date=6. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;

Do oktobra 2019. godine, ''Abbey Road'' je ostvario prodaju od 2.240.608 čistih primjeraka u Ujedinjenom Kraljevstvu, dok je ukupna prodaja sa strimingom iznosila 2.327.230 jedinica. Prodaja ostvarena nakon 1994. iznosi 827.329 primjeraka.&lt;ref name=&quot;musicweek&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.worldradiohistory.com/hd2/IDX-UK/Music/Archive-Music-Week-IDX/IDX/MISC/Music%20Week%2010072019-IDX-77.pdf|title=Golden oldie: Abbey Road returns to the summit 50 years on|last=Jones|first=Alan|date=7. 10. 2019|website=[[Music Week]]|page=77|access-date=4. 12. 2021}}&lt;/ref&gt;

== Spisak pjesama ==
{{Track listing|headline=Strana jedan|all_writing=[[Lennon–McCartney]], osim gdje je drugačije napomenuto|extra_column=Glavni vokal|title1=[[Come Together]]|extra1=Lennon|length1=4:19|title2=[[Something (The Beatles)|Something]]|writer2=Harrison|extra2=Harrison|length2=3:02|title3=[[Maxwell's Silver Hammer]]|extra3=McCartney|length3=3:27|title4=[[Oh! Darling]]|extra4=McCartney|length4=3:27|title5=[[Octopus's Garden]]|writer5=Starr|extra5=Starr|length5=2:51|title6=[[I Want You (She's So Heavy)]]|extra6=Lennon|length6=7:47|total_length=24:53}}{{Track listing|headline=Strana dva|extra_column=Glavni vokal|title1=[[Here Comes the Sun]]|writer1=Harrison|extra1=Harrison|length1=3:05|title2=[[Because (The Beatles)|Because]]|extra2=Lennon, McCartney i Harrison|length2=2:45|title3=[[You Never Give Me Your Money]]|extra3=McCartney|length3=4:03|title4=[[Sun King (The Beatles)|Sun King]]|extra4=Lennon s McCartneyjem i Harrisonom|length4=2:26|title5=[[Mean Mr. Mustard]]|extra5=Lennon|length5=1:06|title6=[[Polythene Pam]]|extra6=Lennon|length6=1:13|title7=[[She Came In Through the Bathroom Window]]|extra7=McCartney|length7=1:58|title8=[[Golden Slumbers]]|extra8=McCartney|length8=1:31|title9=[[Carry That Weight]]|extra9=McCartney s Lennonom, Harrisonom i Starrom|length9=1:36|title10=[[The End (The Beatles)|The End]]|extra10=McCartney|length10=2:05|title11=[[Her Majesty (The Beatles)|Her Majesty]]|note11=[[skrivena pjesma]]|extra11=McCartney|length11=0:23|total_length=22:10}}'''Napomene'''

* &quot;Her Majesty&quot; se pojavljuje kao [[skrivena pjesma]] nakon pjesme &quot;The End&quot; i 14 sekundi tišine. Kasnija izdanja albuma uvrstila su pjesmu na spisak, osim nekih vinilnih izdanja.
* Neke verzije na kasetama u Ujedinjenom Kraljevstvu i SAD-u imale su zamijenjena mjesta pjesama &quot;Come Together&quot; i &quot;Here Comes the Sun&quot; kako bi se izjednačilo trajanje obje strane.&lt;ref&gt;{{cite AV media|title=Abbey Road|format=cassette|publisher=EMI|id=TC-PCS 7088|url=http://6tffxa.bay.livefilestore.com/y1pYZHq0H5QYC1WtjJcrCJgzVQghA29aDSf2oTGZx9zoWg2Oytj7-pXIlfF2zOzJ-AMvSDgvJ3nBZ9psn57U29HpPscFEEPBkNR/1969AbbeyRoad_tape.JPG|archive-url=https://web.archive.org/web/20131113135253/http://6tffxa.bay.livefilestore.com/y1pYZHq0H5QYC1WtjJcrCJgzVQghA29aDSf2oTGZx9zoWg2Oytj7-pXIlfF2zOzJ-AMvSDgvJ3nBZ9psn57U29HpPscFEEPBkNR/1969AbbeyRoad_tape.JPG|archive-date=13. 11. 2013}}&lt;/ref&gt;

== Sastav ==
Izvori:{{refn|[[Mark Lewisohn]];{{sfn|Lewisohn|1988}} [[Ian MacDonald]];{{sfn|MacDonald|1997|pp=300–321}} [[Barry Miles]];{{sfn|Miles|1997}} Kevin Howlett;&lt;ref&gt;{{Cite book |title=Abbey Road (50th Anniversary Super Deluxe Version) (book). |last=Howlett |first=Kevin |publisher=The Beatles. Apple Records. |year=2019}}&lt;/ref&gt; i [[Geoff Emerick]]&lt;ref&gt;{{cite web |last=Bosso |first=Joe |title=&quot;For the first time, John and Paul knew that George had risen to their level&quot; – Beatles engineer Geoff Emerick track-by-track interview on Abbey Road |url=https://www.musicradar.com/news/beatles-geoff-emerick-abbey-road-interview |website=musicradar |access-date=14. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;|group=&quot;nb&quot;}}{{col-begin}}
{{col-2}}
'''The Beatles'''
* [[John Lennon]] – glavni, harmonizirajući i prateći vokali; ritam, solo i akustična gitara; [[Klavir|akustični]] i [[električni klavir]]i, [[Moog sintisajzer]]; [[bijeli šum|generator bijelog šuma]] i [[zvučni efekti]]; perkusije
* [[Paul McCartney]] – glavni, harmonizirajući i prateći vokali; bas, ritam, solo i akustična gitara; akustični i električni klaviri, Moog sintisajzer; zvučni efekti; [[zvučna zvona]], pljeskanje rukama i perkusije
* [[George Harrison]] – harmonizirajući i prateći vokali; solo, ritam, akustična i bas-gitara; Moog sintisajzer; [[harmonijum]]; pljeskanje rukama i perkusije; glavni vokal (na pjesmama &quot;Something&quot;, &quot;Here Comes the Sun&quot; i &quot;Because&quot;{{sfn|MacDonald|2005|p=365}})
* [[Ringo Starr]] – bubnjevi i perkusije; prateći vokali; [[nakovanj]] na pjesmi &quot;Maxwell's Silver Hammer&quot;;{{sfn|Lewisohn|1988|p=179}} glavni vokal (na pjesmi &quot;Octopus's Garden&quot;)

'''Dodatni muzičari'''
* [[George Martin]] – orgulje, [[čembalo]], perkusije
* [[Billy Preston]] – [[Hammond organ|Hammond orgulje]] (na pjesmama &quot;Something&quot; i &quot;I Want You (She's So Heavy)&quot;)
{{col-2}}
'''Produkcija'''
* &quot;[[Something (The Beatles)|Something]]&quot; i &quot;[[Here Comes the Sun]]&quot; – orkestrirali i dirigovali George Martin (s Georgeom Harrisonom)
* &quot;[[Golden Slumbers]]&quot;, &quot;[[Carry That Weight]]&quot; i &quot;[[The End (The Beatles)|The End]]&quot; – orkestrirali i dirigovali George Martin (s Paulom McCartneyjem)
* Producent: [[George Martin]] (s Beatlesima)
* [[Tonska obrada|Tonski snimatelji]]: [[Geoff Emerick]] i [[Phil McDonald]]
* Pomoćnik tonskog snimatelja: [[Alan Parsons]]
* [[Miksanje zvuka]]: Geoff Emerick, Phil McDonald i George Martin (s Beatlesima)
* [[Programiranje muzike|Programiranje Moog sintisajzera]]: [[Mike Vickers]]
{{col-end}}

== Top-liste ==
{{col-begin}}
{{col-3}}
'''Originalno izdanje'''
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|-
! Top-lista (1969–1971)
! Najviša&lt;br /&gt;pozicija
|-
|align=&quot;left&quot;|Australija ([[Kent Music Report]])&lt;ref name=&quot;auchart&quot;&gt;{{cite book |last=Kent |first=David| author-link = David Kent (historian) |title=[[Kent Music Report|Australian Chart Book 1970–1992]] |year=1993 |publisher=Australian Chart Book |location=[[St Ives, New South Wales|St Ives, NSW]] |isbn=978-0-646-11917-5}}&lt;/ref&gt;
|1
|-
|align=&quot;left&quot;|Kanada (''[[RPM (magazine)|RPM]]'' LP Chart)&lt;ref&gt;{{cite magazine |url=http://www.collectionscanada.gc.ca/rpm/028020-119.01-e.php?&amp;file_num=nlc008388.8263&amp;volume=12&amp;issue=11&amp;issue_dt=November%2001%201969&amp;type=1&amp;interval=24&amp;PHPSESSID=m89iq841abagb37ld9c0fdc1f3 |title=RPM – Library and Archives Canada |magazine=[[RPM (magazine)|RPM]]|access-date=13. 10. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20140513170601/http://www.collectionscanada.gc.ca/rpm/028020-119.01-e.php?&amp;file_num=nlc008388.8263&amp;volume=12&amp;issue=11&amp;issue_dt=November%2001%201969&amp;type=1&amp;interval=24&amp;PHPSESSID=m89iq841abagb37ld9c0fdc1f3|archive-date=13. 5. 2014}}&lt;/ref&gt;
|1
|-
|align=&quot;left&quot;|Nizozemska ([[MegaCharts|MegaChart Albums]])&lt;ref name=&quot;nlchart&quot;&gt;{{cite web |title=dutchcharts.nl The Beatles – ''Abbey Road'' |publisher=[[MegaCharts]] |url=http://dutchcharts.nl/showitem.asp?interpret=The+Beatles&amp;titel=Abbey+Road&amp;cat=a |language=nl |work=Hung Medien, dutchcharts.nl |access-date=13. 10. 2012 |format=ASP |archive-url=https://web.archive.org/web/20131224174851/http://www.dutchcharts.nl/showitem.asp?interpret=The+Beatles&amp;titel=Abbey+Road&amp;cat=a |archive-date=24. 12. 2013 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|1
|-
|align=&quot;left&quot;|Finska ([[Suomen virallinen lista]])&lt;ref name=Finland&gt;{{cite book |first=Jake |last=Nyman |year=2005 |title=Suomi soi 4: Suuri suomalainen listakirja |edition=1st |publisher=Tammi |location=Helsinki |isbn=951-31-2503-3 |language=fi}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|1
|-
|align=&quot;left&quot;|Italija (''[[Musica e dischi]]'')&lt;ref&gt;{{cite magazine |date=31. 1. 1970 |title=Hits of the World |url=https://worldradiohistory.com/Archive-All-Music/Billboard/70s/1970/BB-1970-01-31-i.pdf |magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]] |page=70 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210307142033/https://worldradiohistory.com/Archive-All-Music/Billboard/70s/1970/BB-1970-01-31-i.pdf |archive-date=7. 3. 2021 |access-date= 9. 6. 2021 |via=World Radio History}}&lt;/ref&gt;
|1
|-
|align=&quot;left&quot;|Japan ([[Oricon]] LPs Chart)&lt;ref name=&quot;Jachart1&quot; /&gt;
|3
|-
|align=&quot;left&quot;|Norveška ([[VG-lista]])&lt;ref name=&quot;norchart&quot;&gt;{{cite web |title=norwegiancharts.com The Beatles – ''Abbey Road'' |url=http://norwegiancharts.com/showitem.asp?interpret=The+Beatles&amp;titel=Abbey+Road&amp;cat=a |access-date=13. 10. 2012 |format=ASP |archive-url=https://web.archive.org/web/20140421053659/http://norwegiancharts.com/showitem.asp?interpret=The+Beatles&amp;titel=Abbey+Road&amp;cat=a |archive-date=21. 4. 2014 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|1
|-
|align=&quot;left&quot;|Švedska ([[Sverigetopplistan|Kvällstoppen]])&lt;ref name=&quot;swechart&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.hitsallertijden.nl/charts/swedish%20charts/SwedishCharts%200969-0872.pdf |title=Swedish Charts 1969–1972 |publisher=Hitsallertijden |language=sv|access-date=13. 10. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121014071535/http://hitsallertijden.nl/charts/swedish%20charts/SwedishCharts%200969-0872.pdf|archive-date=14. 10. 2012}}&lt;/ref&gt;
|1
|-
|align=&quot;left&quot;|Španija ([[Productores de Música de España|PROMUSICAE]])&lt;ref&gt;{{cite book |last=Salaverri |first=Fernando |title=Sólo éxitos año a año, 1959–2002 |edition=1st |date=septembar 2005 |publisher=Fundación Autor-SGAE |location=Spain |isbn=978-84-8048-639-2}}&lt;/ref&gt;
|1
|-
|align=&quot;left&quot;|Ujedinjeno Kraljevstvo ([[UK Albums Chart]])&lt;ref name=&quot;UKchart1&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.officialcharts.com/artist/10363/beatles/ |title=The Beatles – Full official Chart History |work=[[Official Charts]] |date=17. 10. 1962 |access-date=13. 5. 2016|archive-date=12. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160512024604/http://www.officialcharts.com/artist/10363/beatles/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|1
|-
|align=&quot;left&quot;|SAD (''[[Billboard 200|Billboard]]'' Top LPs)&lt;ref name=&quot;BB200&quot;&gt;{{cite magazine|url=https://www.billboard.com/artist/383540/beatles/chart|title=The Beatles – Chart history|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|access-date=13. 5. 2016|archive-date=30. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171230161620/https://www.billboard.com/music/the-beatles|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|1
|-
|align=&quot;left&quot;|Zapadna Njemačka ([[GfK Entertainment charts|Media Control]])
|1
|}

'''Reizdanje iz 1987.'''
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|-
! Top-lista
! Najviša&lt;br /&gt;pozicija
|-
|align=&quot;left&quot;|Japan ([[Oricon]])&lt;ref name=&quot;Jachart1&quot; /&gt;
|6
|-
|align=&quot;left&quot;|Ujedinjeno Kraljevstvo ([[UK Albums Chart]])&lt;ref name=&quot;UKchart2&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.officialcharts.com/search/albums/Abbey%20Road%20%281987%20Version%29 |title=The Official Charts Company – The Beatles – Abbey Road (1987 version) |work=[[UK Albums Chart]]| access-date=12. 10. 2012}}&lt;/ref&gt;
|30
|}
{{col-3}}

'''Reizdanje iz 2009.'''
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|-
! Top-lista
! Najviša&lt;br /&gt;pozicija
|-
|align=&quot;left&quot;|Australija ([[ARIA Charts]])&lt;ref name=&quot;auchart1&quot;&gt;{{cite web |title=australian-charts.com The Beatles – ''Abbey Road'' |publisher=[[Australian Recording Industry Association]] |url=http://australian-charts.com/showitem.asp?interpret=The+Beatles&amp;titel=Abbey+Road&amp;cat=a |format=ASP |access-date=13. 10. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131214090955/http://australian-charts.com/showitem.asp?interpret=The+Beatles&amp;titel=Abbey+Road&amp;cat=a |archive-date=14. 12. 2013 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|12
|-
|align=&quot;left&quot;|Austrija ([[Ö3 Austria Top 40]])&lt;ref name=&quot;atchart&quot;&gt;{{cite web |title=austriancharts.at The Beatles – ''Abbey Road'' |work=Hung Medien |language=de |format=ASP |url=http://austriancharts.at/showitem.asp?interpret=The+Beatles&amp;titel=Abbey+Road&amp;cat=a |access-date=13. 10. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140421055952/http://austriancharts.at/showitem.asp?interpret=The+Beatles&amp;titel=Abbey+Road&amp;cat=a |archive-date=21. 4. 2014 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|36
|-
|align=&quot;left&quot;|Belgija (Flandrija) ([[Ultratop]])&lt;ref name=&quot;beVlchart&quot;&gt;{{cite web |title=ultratop.be The Beatles – ''Abbey Road'' |url=https://www.ultratop.be/nl/album/173c/The-Beatles-Abbey-Road |language=nl |publisher=Ultratop |work=Hung Medien |format=ASP |access-date=12. 10. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131025102945/http://www.ultratop.be/nl/showitem.asp?interpret=The+Beatles&amp;titel=Abbey+Road&amp;cat=a |archive-date=25. 10. 2013 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|20
|-
|align=&quot;left&quot;|Belgija (Valonija) ([[Ultratop]])&lt;ref name=&quot;bewachart&quot;&gt;{{cite web |title=ultratop.be The Beatles – ''Abbey Road'' |url=https://www.ultratop.be/fr/album/173c/The-Beatles-Abbey-Road |language=nl |work=Hung Medien |format=ASP |publisher=Ultratop |access-date=12. 10. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121113233308/http://www.ultratop.be/fr/showitem.asp?interpret=The+Beatles&amp;titel=Abbey+Road&amp;cat=a |archive-date=13. 11. 2012 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|28
|-
|align=&quot;left&quot;|Danska ([[Hitlisten]])&lt;ref name=&quot;dkchart&quot;&gt;{{cite web |title=danishcharts.dk The Beatles – ''Abbey Road'' |work=danishcharts.dk |url=https://danishcharts.dk/showitem.asp?interpret=The+Beatles&amp;titel=Abbey+Road&amp;cat=a |format=ASP |access-date=12. 10. 2012 |archive-date=6. 11. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181106210544/https://danishcharts.dk/showitem.asp?interpret=The+Beatles&amp;titel=Abbey+Road&amp;cat=a |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|18
|-
|align=&quot;left&quot;|Finska ([[Suomen virallinen lista]])&lt;ref name=&quot;fichart&quot;&gt;{{cite web |title=finnishcharts.com The Beatles – ''Abbey Road'' |url=http://finnishcharts.com/showitem.asp?interpret=The+Beatles&amp;titel=Abbey+Road&amp;cat=a |work=Hung Medien |format=ASP  |access-date=12. 10. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131225011200/http://finnishcharts.com/showitem.asp?interpret=The+Beatles&amp;titel=Abbey+Road&amp;cat=a  |archive-date=25. 12. 2013 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|12
|-
|align=&quot;left&quot;|Njemačka ([[GfK Entertainment charts]])&lt;ref name=&quot;dechart2&quot;&gt;{{cite web |publisher=hitparade.ch |url=http://www.musicline.de/de/chartverfolgung_summary/artist/Starr,Ringo/24271/?type=longplay |title=musicline.de chartverfolgung |access-date=13. 10. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140321043924/http://www.musicline.de/de/chartverfolgung_summary/artist/Starr%2CRingo/24271/?type=longplay |archive-date=21. 3. 2014 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|41
|-
|align=&quot;left&quot;|Italija ([[Federazione Industria Musicale Italiana|FIMI]])&lt;ref name=&quot;itachart&quot;&gt;{{cite web |title=italiancharts.com The Beatles – ''Abbey Road'' |work=Hung Medien |publisher=[[Recording Industry Association of New Zealand]] |url=http://italiancharts.com/showitem.asp?interpret=The+Beatles&amp;titel=Abbey+Road&amp;cat=a |format=ASP |access-date=13. 10. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140305083609/http://italiancharts.com/showitem.asp?interpret=The+Beatles&amp;titel=Abbey+Road&amp;cat=a |archive-date=5. 3. 2014 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|7
|-
|align=&quot;left&quot;|Japan ([[Oricon]])&lt;ref name=&quot;Jachart2&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.oricon.co.jp/news/rankmusic/69149/full/ |title=All of the Beatles' &quot;Remastered&quot; Albums Enter the Top 100: Grossing 2,310 Million Yen in One Week |language=ja |work=oricon.co.jp |publisher=[[Oricon]] Style| access-date=14. 10. 2012| archive-url =https://web.archive.org/web/20130309122433/http://www.oricon.co.jp/news/rankmusic/69149/full/| archive-date = 9. 3. 2013| url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|12
|-
|align=&quot;left&quot;|Meksiko ([[AMPROFON]])&lt;ref name=&quot;mxchart&quot;&gt;{{cite web |title=mexicancharts.com The Beatles – ''Abbey Road'' |publisher=mexicancharts.com |url=http://mexicancharts.com/showitem.asp?interpret=The+Beatles&amp;titel=Abbey+Road&amp;cat=a|access-date=12. 10. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20100928062458/http://mexicancharts.com/showitem.asp?interpret=The+Beatles&amp;titel=Abbey+Road&amp;cat=a|archive-date=28. 9. 2010}}&lt;/ref&gt;
|8
|-
|align=&quot;left&quot;|Portugal ([[Associação Fonográfica Portuguesa|AFP]])&lt;ref name=&quot;porchart&quot;&gt;{{cite web |title=portuguesecharts.com The Beatles – ''Abbey Road'' |work=Hung Medien |format=ASP |url=http://portuguesecharts.com/showitem.asp?interpret=The+Beatles&amp;titel=Abbey+Road&amp;cat=a |access-date=12. 10. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140304124829/http://portuguesecharts.com/showitem.asp?interpret=The+Beatles&amp;titel=Abbey+Road&amp;cat=a |archive-date=4. 3. 2014 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|4
|-
|align=&quot;left&quot;|Španija ([[Productores de Música de España|PROMUSICAE]])&lt;ref name=&quot;spanishchart&quot;&gt;{{cite web |title=The Beatles – ''Abbey Road'' |work=spanishcharts.com |url=http://spanishcharts.com/showitem.asp?interpret=The+Beatles&amp;titel=Abbey+Road&amp;cat=a |format=ASP |publisher=Hung Medien |access-date=12. 10. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140421051127/http://spanishcharts.com/showitem.asp?interpret=The+Beatles&amp;titel=Abbey+Road&amp;cat=a |archive-date=21. 4. 2014 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|13
|-
|align=&quot;left&quot;|Švedska ([[Sverigetopplistan]])&lt;ref name=&quot;sechart&quot;&gt;{{cite web |title=swedishcharts.com The Beatles – ''Abbey Road'' |format=ASP |url=http://swedishcharts.com/showitem.asp?interpret=The+Beatles&amp;titel=Abbey+Road&amp;cat=a |language=sv |access-date=12. 10. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131225042327/http://swedishcharts.com/showitem.asp?interpret=The+Beatles&amp;titel=Abbey+Road&amp;cat=a |archive-date=25. 12. 2013 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|6
|-
|align=&quot;left&quot;|Švicarska ([[Schweizer Hitparade]])&lt;ref name=&quot;chchart&quot;&gt;{{cite web |title=The Beatles – ''Abbey Road'' – hitparade.ch |url=http://hitparade.ch/showitem.asp?interpret=The+Beatles&amp;titel=Abbey+Road&amp;cat=a |language=de |work=Hung Medien |format=ASP |publisher=Swiss Music Charts |access-date=12. 10. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070615170551/http://hitparade.ch/showitem.asp?interpret=The+Beatles&amp;titel=Abbey+Road&amp;cat=a |archive-date=15. 6. 2007 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|28
|-
|align=&quot;left&quot;|Novi Zeland ([[Recorded Music NZ|RMNZ]])&lt;ref name=&quot;NZchart&quot;&gt;{{cite web |title=charts.nz The Beatles – ''Abbey Road'' |work=Hung Medien |publisher=[[Recording Industry Association of New Zealand]] |url=https://charts.nz/showitem.asp?interpret=The+Beatles&amp;titel=Abbey+Road&amp;cat=a |format=ASP |access-date=12. 10. 2012 |archive-date=6. 11. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181106213534/https://charts.nz/showitem.asp?interpret=The+Beatles&amp;titel=Abbey+Road&amp;cat=a |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|8
|-
|align=&quot;left&quot;|Ujedinjeno Kraljevstvo ([[UK Albums Chart]])&lt;ref name=&quot;UKchart1&quot; /&gt;
|6
|-
|align=&quot;left&quot;|SAD (''[[Billboard Comprehensive Albums]]'')&lt;ref name=&quot;BillboardBIZ&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.billboard.biz/bbbiz/content_display/industry/news/e3i54adc2f71aebbaa47ef735ff09a4e96e |title=Beatles and Jay-Z Dominate Charts |last=Caulfield |first=Keith |work=Billboard.biz|access-date=12. 10. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120417234017/http://www.billboard.biz/bbbiz/content_display/industry/news/e3i54adc2f71aebbaa47ef735ff09a4e96e|archive-date=17. 4. 2012}}&lt;/ref&gt;
|3
|}
{{col-3}}

'''Reizdanje iz 2019.'''
{| class=&quot;wikitable sortable plainrowheaders&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|-
! Top-lista
! Najviša&lt;br /&gt;pozicija
|-
|align=&quot;left&quot;|Australija ([[ARIA Charts]])&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.ariacharts.com.au/charts/albums-chart |title=ARIA Australian Top 50 Albums |publisher=[[Australian Recording Industry Association]] |date=7. 10. 2019|access-date=5. 10. 2019|archive-date=28. 11. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171128180212/https://www.ariacharts.com.au/charts/albums-chart|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
| 2
|-
|align=&quot;left&quot;|Belgija (Flandrija) ([[Ultratop]])&lt;ref name=&quot;beVlchart&quot; /&gt;
| 1
|-
|align=&quot;left&quot;|Belgija (Valonija) ([[Ultratop]])&lt;ref name=&quot;bewachart&quot; /&gt;
| 4
|-
|align=&quot;left&quot;|Kanada (''[[Billboard (magazine)|Billboard]]'')&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.fyimusicnews.ca/articles/2019/10/06/beatles-chart-post-malone-world |title=The Beatles Chart In A Post Malone World |website=FYIMusicNews |date=6. 10. 2019|access-date=8. 10. 2019|archive-date=7. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191007150906/https://www.fyimusicnews.ca/articles/2019/10/06/beatles-chart-post-malone-world|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
| 3
|-
|align=&quot;left&quot;|Češka ([[ČNS IFPI]])
| 23
|-
|align=&quot;left&quot;|Danska ([[Hitlisten]])&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://hitlisten.nu/default.asp?w=39&amp;y=2019&amp;list=a40|title=Hitlisten.NU – Album Top-40 Uge 39, 2019|publisher=[[Hitlisten]]|artist=The Beatles|album=Abbey Road|access-date=9. 10. 2019}}&lt;/ref&gt;
| 3
|-
|align=&quot;left&quot;|Nizozemska ([[Album Top 100]])
| 1
|-
|align=&quot;left&quot;|Finska ([[Suomen virallinen lista]])
| 13
|-
|align=&quot;left&quot;|Njemačka ([[GfK Entertainment charts]])
| 2
|-
|align=&quot;left&quot;|Grčka (''[[Billboard (magazine)|Billboard]]'')&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.billboard.com/artist/the-beatles/chart-history/gra/ |publisher=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|access-date=10. 12. 2021 |title=The Beatles Chart History (Greece Albums) |language=en |date=10. 12. 2021}}&lt;/ref&gt;
| 1
|-
|align=&quot;left&quot;|Mađarska ([[MAHASZ]])
| 34
|-
|align=&quot;left&quot;|Irska ([[Irish Recorded Music Association|IRMA]])&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://irma.ie/index.cfm?page=irish-charts&amp;chart=Albumas|title=IRMA – Irish Charts|publisher=[[Irish Recorded Music Association]]|access-date=5. 10. 2019|archive-date=16. 2. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200216013230/http://www.irma.ie/index.cfm?page=irish-charts&amp;chart=Albumas|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| 3
|-
|align=&quot;left&quot;|Italija ([[Federazione Industria Musicale Italiana|FIMI]])&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.fimi.it/top-of-the-music/archivio-classifiche-settimanali/archivio-classifiche-per-settimana/?tipo=2&amp;anno=2019&amp;settimana=40 |title=Album – Classifica settimanale WK 40 (dal 27.09.2019 al 03.10.2019) |publisher=[[Federazione Industria Musicale Italiana]] |language=it|access-date=5. 10. 2019|archive-date=18. 3. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200318054616/https://www.fimi.it/top-of-the-music/classifiche.kl#/charts/1/2019/40|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
| 3
|-
|align=&quot;left&quot;|Meksiko ([[AMPROFON]])&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://amprofon.com.mx/es/pages/rankings/top-album.php |title=Top Album – Semanal (del 27 de septiembre al 3 de octubre de 2019)|access-date=2. 10. 2019 |language=es |publisher=Asociación Mexicana de Productores de Fonogramas y Videogramas |archive-url=https://web.archive.org/web/20191021175948/http://amprofon.com.mx/es/pages/rankings/top-album.php|archive-date=21. 10. 2019}}&lt;/ref&gt;
| 5
|-
|align=&quot;left&quot;|Novi Zeland ([[Recorded Music NZ|RMNZ]])&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://aotearoamusiccharts.co.nz/archive/albums/2019-10-04 |title=NZ Top 40 Albums Chart |publisher=[[Recorded Music NZ]] |date=7. 10. 2019|access-date=5. 10. 2019|archive-date=6. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191006095720/https://nztop40.co.nz/chart/albums?chart=4757|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
| 6
|-
|align=&quot;left&quot;|Norveška ([[VG-lista]])&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.vglista.no/topplister/topp-40-album-2019-40/ |title=VG-lista – Topp 40 Album uke 40, 2019 |publisher=[[VG-lista]]|access-date=5. 10. 2019|archive-date=11. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191011152918/https://www.vglista.no/topplister/topp-40-album-2019-40/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
| 2
|-
|align=&quot;left&quot;|Poljska ([[ZPAV]])
| 16
|-
|align=&quot;left&quot;|Portugal ([[Associação Fonográfica Portuguesa|AFP]])
| 1
|-
|align=&quot;left&quot;|Škotska ([[Official Charts Company]])
| 1
|-
|align=&quot;left&quot;|Španija ([[Productores de Música de España|PROMUSICAE]])&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.promusicae.es/listas/semana/4190-%C3%81lbumes-semana-40-2019 |title=Top 100 Albumes – Semana 40: del 27.9.2019 al 3.10.2019 |publisher=[[Productores de Música de España]] |language=es|access-date=9. 10. 2019|archive-date=8. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191008223650/https://www.promusicae.es/listas/semana/4190-%C3%81lbumes-semana-40-2019|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
| 1
|-
|align=&quot;left&quot;|Švedska ([[Sverigetopplistan]])&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.sverigetopplistan.se/chart/54?dspy=2019&amp;dspp=40 |title=Veckolista Album, vecka 40 |publisher=[[Sverigetopplistan]]|access-date=4. 10. 2019|archive-date=20. 10. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211020204809/https://www.sverigetopplistan.se/chart/54?dspy=2019&amp;dspp=40|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
| 4
|-
|align=&quot;left&quot;|Švicarska ([[Schweizer Hitparade]])
| 3
|-
|align=&quot;left&quot;|Ujedinjeno Kraljevstvo ([[UK Albums Chart]])
| 1
|-
|align=&quot;left&quot;|SAD (''[[Billboard 200]]'')&lt;ref&gt;{{cite magazine |url=https://www.billboard.com/articles/business/chart-beat/8532280/dababy-earns-first-no-1-album-on-billboard-200-chart-with-kirk |title=DaBaby Earns First No. 1 Album on Billboard 200 Chart With 'Kirk' |magazine=Billboard |last=Caulfield |first=Keith |date=6. 10. 2019|access-date=7. 10. 2019|archive-date=27. 12. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191227173841/https://www.billboard.com/articles/business/chart-beat/8532280/dababy-earns-first-no-1-album-on-billboard-200-chart-with-kirk|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
| 3
|-
|align=&quot;left&quot;|SAD (''[[Billboard]]'' Top Rock Albums)
| 1
|}
{{col-end}}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;float:left;margin-right:1em;&quot;
|+Godišnje top-liste
!Top-lista (1969)
!Pozicija
|-
| align=&quot;left&quot; |Australija ([[Kent Music Report]])&lt;ref name=&quot;auchart&quot; /&gt;
|3
|-
| align=&quot;left&quot; |Ujedinjeno Kraljevstvo ([[UK Albums Chart]])&lt;ref name=&quot;UKYE69&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.theofficialcharts.com/album_chart_history_1969.php|title=The Official UK Charts Company : ALBUM CHART HISTORY|archive-url=https://web.archive.org/web/20071217020421/http://www.theofficialcharts.com/album_chart_history_1969.php|archive-date=17. 12. 2007|access-date=17. 12. 2007}}&lt;/ref&gt;
|1
|-
!Top-lista (1970)
!Pozicija
|-
| align=&quot;left&quot; |Australija ([[Kent Music Report]])&lt;ref name=&quot;auchart&quot; /&gt;
|7
|-
| align=&quot;left&quot; |Ujedinjeno Kraljevstvo ([[UK Albums Chart]])&lt;ref name=&quot;UKYearend70s&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.everyhit.com/chartalb3.html|title=1970s Albums Chart Archive|work=everyhit.com|publisher=[[The Official Charts Company]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20091006222356/http://www.everyhit.com/chartalb3.html|archive-date=6. 10. 2009|access-date=12. 10. 2012}}&lt;/ref&gt;
|7
|-
| align=&quot;left&quot; |SAD (''[[Billboard]]'' Pop Albums)&lt;ref name=&quot;USYearend70&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.billboard.biz/bbbiz/charts/archivesearch/article_display/855911?imw=Y|title=Billboard.BIZ – TOP POP ALBUMS OF 1970|archive-url=https://web.archive.org/web/20121008070045/http://www.billboard.biz/bbbiz/charts/archivesearch/article_display/855911?imw=Y|archive-date=8. 10. 2012|access-date=12. 10. 2012}}&lt;/ref&gt;
|4
|-
!Top-lista (2017)
!Pozicija
|-
| align=&quot;left&quot; |SAD (''Billboard'' 200)&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=https://www.billboard.com/charts/year-end/2017/top-billboard-200-albums|title=Top Billboard 200 Albums – Year-End 2017|magazine=Billboard|access-date=17. 6. 2020|archive-date=24. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171224115207/https://www.billboard.com/charts/year-end/2017/top-billboard-200-albums|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|138
|-
| align=&quot;left&quot; |SAD (''Billboard'' Top Rock Albums)&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=https://www.billboard.com/charts/year-end/2017/top-rock-albums|title=Top Rock Albums – Year-End 2017|magazine=Billboard|access-date=17. 9. 2020|archive-date=14. 2. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180214003518/https://www.billboard.com/charts/year-end/2017/top-rock-albums|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|27
|-
!Top-lista (2018)
!Pozicija
|-
| align=&quot;left&quot; |SAD (''Billboard'' 200)&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=https://www.billboard.com/charts/year-end/2018/top-billboard-200-albums|title=Top Billboard 200 Albums – Year-End 2018|magazine=Billboard|access-date=17. 6. 2020|archive-date=21. 3. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200321134659/https://www.billboard.com/charts/year-end/2018/top-billboard-200-albums|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|163
|-
| align=&quot;left&quot; |SAD (''Billboard'' Top Rock Albums)&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=https://www.billboard.com/charts/year-end/2018/top-rock-albums|title=Top Rock Albums – Year-End 2018|magazine=Billboard|access-date=17. 9. 2020|archive-date=7. 10. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201007214703/https://www.billboard.com/charts/year-end/2018/top-rock-albums|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|26
|-
!Top-lista (2019)
!Pozicija
|-
| align=&quot;left&quot; |Australija ([[ARIA Charts]])&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.aria.com.au/charts/2019/albums-chart|title=ARIA End of Year Albums Chart 2019|publisher=Australian Recording Industry Association|archive-url=https://web.archive.org/web/20201123012120/https://www.aria.com.au/charts/2019/albums-chart|archive-date=23. 11. 2020|url-status=live|access-date=10. 1. 2020}}&lt;/ref&gt;
|40
|-
| align=&quot;left&quot; |Austrija ([[Ö3 Austria Top 40]])&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://austriancharts.at/year.asp?cat=a&amp;id=2019|title=Jahreshitparade Alben 2019|website=austriancharts.at|archive-url=https://web.archive.org/web/20200313232534/https://austriancharts.at/year.asp?cat=a&amp;id=2019|archive-date=13. 3. 2020|url-status=live|access-date=2. 1. 2020}}&lt;/ref&gt;
|72
|-
| align=&quot;left&quot; |Belgija (Flandrija) ([[Ultratop]])&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.ultratop.be/nl/annual.asp?year=2019&amp;cat=a|title=Jaaroverzichten 2019|publisher=Ultratop|archive-url=https://web.archive.org/web/20200222160725/https://www.ultratop.be/nl/annual.asp?year=2019&amp;cat=a|archive-date=22. 2. 2020|url-status=live|access-date=20. 12. 2019}}&lt;/ref&gt;
|41
|-
| align=&quot;left&quot; |Belgija (Valonija) ([[Ultratop]])&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.ultratop.be/fr/annual.asp?year=2019&amp;cat=a|title=Rapports Annuels 2019|publisher=Ultratop|archive-url=https://web.archive.org/web/20200222203201/https://www.ultratop.be/fr/annual.asp?year=2019&amp;cat=a|archive-date=22. 2. 2020|url-status=live|access-date=20. 12. 2019}}&lt;/ref&gt;
|90
|-
| align=&quot;left&quot; |Danska ([[Hitlisten]])&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.hitlisten.nu/top2019.asp|title=Album Top-100 2019|publisher=Hitlisten|language=da|archive-url=https://web.archive.org/web/20200114175340/http://hitlisten.nu/top2019.asp|archive-date=14. 1. 2020|url-status=live|access-date=15. 1. 2020}}&lt;/ref&gt;
|68
|-
| align=&quot;left&quot; |Nizozemska ([[Album Top 100]])&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://dutchcharts.nl/jaaroverzichten.asp?year=2019&amp;cat=a|title=Jaaroverzichten – Album 2019|website=dutchcharts.nl|archive-url=https://web.archive.org/web/20200111043645/https://dutchcharts.nl/jaaroverzichten.asp?year=2019&amp;cat=a|archive-date=11. 1. 2020|url-status=live|access-date=5. 1. 2020}}&lt;/ref&gt;
|47
|-
| align=&quot;left&quot; |Meksiko ([[AMPROFON]])
|85
|-
| align=&quot;left&quot; |Španija ([[Productores de Música de España|PROMUSICAE]])&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.elportaldemusica.es/lists/top-100-albums/2019|title=Top 100 Albums Annual 2019|website=El portal de Música|access-date=21. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;
|73
|-
| align=&quot;left&quot; |Švedska ([[Sverigetopplistan]])&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.sverigetopplistan.se/chart/83?dspy=2019&amp;dspp=1|title=Årslista Album, 2019|publisher=Sverigetopplistan|archive-url=https://web.archive.org/web/20200322185410/https://www.sverigetopplistan.se/chart/83?dspy=2019&amp;dspp=1|archive-date=22. 3. 2020|url-status=live|access-date=14. 1. 2020}}&lt;/ref&gt;
|94
|-
| align=&quot;left&quot; |Ujedinjeno Kraljevstvo ([[UK Albums Chart]])&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/chart-news/the-official-top-40-biggest-albums-of-2019__28073/|title=The Official Top 40 biggest albums of 2019|last=Copsey|first=Rob|date=1. 1. 2020|publisher=Official Charts Company|archive-url=https://web.archive.org/web/20200101100712/https://www.officialcharts.com/chart-news/the-official-top-40-biggest-albums-of-2019__28073/|archive-date=1. 1. 2020|url-status=live|access-date=1. 1. 2020}}&lt;/ref&gt;
|38
|-
| align=&quot;left&quot; |SAD (''Billboard'' 200)&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=https://www.billboard.com/charts/year-end/2019/top-billboard-200-albums|title=Top Billboard 200 Albums – Year-End 2019|magazine=Billboard|access-date=6. 12. 2019|archive-date=23. 2. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200223153312/https://www.billboard.com/charts/year-end/2019/top-billboard-200-albums|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|57
|-
| align=&quot;left&quot; |SAD (''Billboard'' Top Rock Albums)&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=https://www.billboard.com/charts/year-end/2019/top-rock-albums|title=Top Rock Albums – Year-End 2019|magazine=Billboard|access-date=17. 9. 2020|archive-date=6. 12. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191206164800/https://www.billboard.com/charts/year-end/2019/top-rock-albums|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|7
|-
| align=&quot;left&quot; |Svijet ([[Međunarodna federacija fonografske industrije|IFPI]])&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://archive.org/details/ifpi-global-music-report-2020-full-report/IFPI%20Global%20Music%20Report%202020%20%28Full%20Report%29.pdf|title=Global Music Report – Data and Analysis for 2019|date=19. 3. 2020|publisher=[[International Federation of the Phonographic Industry]]|pages=55–62|access-date=4. 7. 2025}}&lt;/ref&gt;
|10
|-
!Top-lista (2020)
!Pozicija
|-
| align=&quot;left&quot; |Australija ([[ARIA Charts]])&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.aria.com.au/charts/2020/albums-chart|title=ARIA Top 100 Albums for 2020|publisher=Australian Recording Industry Association|archive-url=https://web.archive.org/web/20210114210516/https://www.aria.com.au/charts/2020/albums-chart|archive-date=14. 1. 2021|url-status=live|access-date=15. 1. 2021}}&lt;/ref&gt;
|95
|-
| align=&quot;left&quot; |Belgija (Flandrija) ([[Ultratop]])&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.ultratop.be/nl/annual.asp?year=2020&amp;cat=a|title=Jaaroverzichten 2020|publisher=Ultratop|archive-url=https://web.archive.org/web/20201222205127/https://www.ultratop.be/nl/annual.asp?year=2020&amp;cat=a|archive-date=22. 12. 2020|url-status=live|access-date=18. 12. 2020}}&lt;/ref&gt;
|145
|-
| align=&quot;left&quot; |Nizozemska ([[Album Top 100]])&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://dutchcharts.nl/jaaroverzichten.asp?year=2020&amp;cat=a|title=Jaaroverzichten – Album 2020|publisher=MegaCharts|language=nl|archive-url=https://web.archive.org/web/20210119090142/https://dutchcharts.nl/jaaroverzichten.asp?year=2020&amp;cat=a|archive-date=19. 1. 2021|url-status=live|access-date=6. 1. 2021}}&lt;/ref&gt;
|90
|-
| align=&quot;left&quot; |Španija ([[Productores de Música de España|PROMUSICAE]])&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.elportaldemusica.es/lists/top-100-albums/2020|title=Top 100 Albums Annual 2020|website=El portal de Música|language=en|access-date=21. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;
|91
|-
| align=&quot;left&quot; |SAD (''Billboard'' 200)
|66
|-
| align=&quot;left&quot; |SAD (''Billboard'' Top Rock Albums)&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=https://www.billboard.com/charts/year-end/2020/top-rock-albums|title=Top Rock Albums – Year-End 2020|magazine=Billboard|access-date=7. 1. 2021}}&lt;/ref&gt;
|5
|-
!Top-lista (2021)
!Pozicija
|-
| align=&quot;left&quot; |Belgija (Flandrija) ([[Ultratop]])&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.ultratop.be/nl/annual.asp?year=2021&amp;cat=a|title=Jaaroverzichten 2021|publisher=Ultratop|access-date=5. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;
|128
|-
| align=&quot;left&quot; |Nizozemska ([[Album Top 100]])&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://dutchcharts.nl/jaaroverzichten.asp?year=2021&amp;cat=a|title=Jaaroverzichten – Album 2021|website=dutchcharts.nl|language=nl|access-date=4. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;
|68
|-
| align=&quot;left&quot; |SAD (''Billboard'' 200)&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=https://www.billboard.com/charts/year-end/2021/top-billboard-200-albums/|title=Top Billboard 200 Albums – Year-End 2021|magazine=Billboard|access-date=2. 12. 2021}}&lt;/ref&gt;
|96
|-
| align=&quot;left&quot; |SAD (''Billboard'' Top Rock Albums)&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=https://www.billboard.com/charts/year-end/2021/top-rock-albums|title=Top Rock Albums – Year-End 2021|magazine=Billboard|access-date=3. 12. 2021}}&lt;/ref&gt;
|11
|-
!Top-lista (2022)
!Pozicija
|-
| align=&quot;left&quot; |Belgija (Flandrija) ([[Ultratop]])&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.ultratop.be/nl/annual.asp?year=2022&amp;cat=a|title=Jaaroverzichten 2022|publisher=[[Ultratop]]|language=nl|access-date=14. 1. 2023}}&lt;/ref&gt;
|192
|-
| align=&quot;left&quot; |SAD (''Billboard'' 200)&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=https://www.billboard.com/charts/year-end/2022/top-billboard-200-albums/|title=Top Billboard 200 Albums – Year-End 2022|magazine=Billboard|access-date=3. 12. 2022}}&lt;/ref&gt;
|103
|-
| align=&quot;left&quot; |SAD (''Billboard'' Top Rock Albums)&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=https://www.billboard.com/charts/year-end/2022/top-rock-albums/|title=Top Rock Albums – Year-End 2022|magazine=Billboard|access-date=3. 12. 2022}}&lt;/ref&gt;
|16
|}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;float:left;margin-right:1em;&quot;
|+Decenijske top-liste
!Top-lista (1960-e)
!Pozicija
|-
| align=&quot;left&quot; |Ujedinjeno Kraljevstvo ([[UK Albums Chart]])&lt;ref name=&quot;UKYE69&quot; /&gt;
|4
|-
!Top-lista (1970-e)
!Pozicija
|-
| align=&quot;left&quot; |Japan ([[Oricon]])&lt;ref name=&quot;Jachart12&quot; /&gt;
|22
|}
{{Clear}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Abbey Road}}
{{Albumi Beatlesa}}

[[Kategorija:Albumi Beatlesa]]
[[Kategorija:Albumi iz 1969.]]</text>
      <sha1>1gl59led26e6wt0undvr4a13n0dtblf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Spisak predsjednika Republike Srpske</title>
    <ns>0</ns>
    <id>477182</id>
    <revision>
      <id>3940746</id>
      <parentid>3940504</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T08:52:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Spisak */</comment>
      <origin>3940746</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12395" sha1="fmga5te40ivcnvuhfctx9lho4ri146a" xml:space="preserve">{{Politika Republike Srpske}}
Spisak [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednika Republike Srpske]] u periodu od 7. aprila 1992. do danas.

== Spisak ==
&lt;onlyinclude&gt;{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |#
! rowspan=&quot;2&quot; |Slika
! rowspan=&quot;2&quot; |Ime i prezime&lt;br&gt;{{Malo|(rođenje–smrt)}}
! colspan=&quot;3&quot; |Mandat
! rowspan=&quot;2&quot; |Stranka
! rowspan=&quot;2&quot; |Izbori
|-
!Od
!Do
!Trajanje
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;&quot; | 1.
|[[Datoteka:Evstafiev-Radovan_Karadzic_3MAR94.jpg|90px]]
|{{Sort|Karadžić|[[Radovan Karadžić]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1945)}}
|7. april 1992.
|19. juli 1996.
|4 godine i 103 dana
|[[Srpska demokratska stranka|SDS]]
|'''—'''
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;&quot; | 2.
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Datoteka:Biljana Plavšić (1996).jpg|90px]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{Sort|Plavšić|[[Biljana Plavšić]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(1930–2026)}}
| rowspan=&quot;2&quot; |19. juli 1996.
| rowspan=&quot;2&quot; |4. novembar 1998.
| rowspan=&quot;2&quot; |2 godine i 108 dana
|[[Srpska demokratska stranka|SDS]]&lt;br&gt;{{Malo|(do 1997.)}}
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996 - Republika Srpska#Predsjednik i potpredsjednik|1996.]]
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNS RS|tamno|BS}}; color:white;&quot; | 
|[[Srpski narodni savez Republike Srpske|SNS]]&lt;br&gt;{{Malo|(od 1997.)}}
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SRS RS|tamno|BS}}; color:white;&quot; |3.
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|90px]]
|{{Sort|Poplašen|[[Nikola Poplašen]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1951)}}
|4. novembar 1998.
|2. septembar 1999.{{Efn|Smijenjen odlukom [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika]] u [[Bosna i Hercegovina|BiH]] [[Carlos Westendorp]]a 5. marta 1999; uklanjanje sprovedeno 2. septembra 1999.|naziv=Poplašen|grupa=lower-alpha}}
|302 dana
|[[Srpska radikalna stranka Republike Srpske|SRS]]
|[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998 - Republika Srpska#Predsjednik i potpredsjednik|1998.]]
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SP|tamno|BS}}; color:white;&quot; |'''—'''
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|90px]]
|{{Sort|Đokić|[[Petar Đokić]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1961)}}
|2. septembar 1999.
|26. januar 2000.
|146 dana
|[[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina)|SP]]
|{{Malo|''Vršilac dužnosti{{Efn|[[Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske]] koji je vršio dužnost [[Predsjednik Republike Srpske|Predsjednika]].|naziv=Predsjednik NSRS|grupa=lower-alpha}}''}}
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;&quot; |4.
|[[Datoteka:Mirko Šarović (cropped).jpg|90px]]
|{{Sort|Šarović|[[Mirko Šarović]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1956)}}
|26. januar 2000.{{Efn|[[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visoki predstavnik]] u [[Bosna i Hercegovina|BiH]] ga nije priznao za predsjednika do 16. decembra 2000.|naziv=Šarović|grupa=lower-alpha}}
|28. novembar 2002.
|2 godine i 306 dana
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Srpska demokratska stranka|SDS]]
|[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2000 - Republika Srpska#Predsjednik i potpredsjednik|2000.]]
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;&quot; |5.
|[[Datoteka:Dragan_Čavić_cropped.jpg|90px]]
|{{Sort|Čavić|[[Dragan Čavić]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1958)}}
|28. novembar 2002.
|9. novembar 2006.
|3 godine i 346 dana
|[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002 - Republika Srpska#Predsjednik i potpredsjednici|2002.]]
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;&quot; |6.
|[[Datoteka:Milan Jelić.png|90px]]
|{{Sort|Jelić|[[Milan Jelić]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(1966 – 2007)}}
|9. novembar 2006.
|30. septembar 2007.{{Efn|[[Milan Jelić]] umro je za vrijeme mandata od srčanog udara.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2007&amp;mm=09&amp;dd=30&amp;nav_category=167&amp;nav_id=265752|title=Preminuo predsednik RS Milan Jelić|website=B92.net|language=sr-Latn-RS|access-date=7. 5. 2021}}&lt;/ref&gt;|naziv=MJ|grupa=lower-alpha}}
|325 dana
| rowspan=&quot;11&quot; |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]
|[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006 - Republika Srpska#Predsjednik i potpredsjednici|2006.]]
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;&quot; |'''—'''
|[[Datoteka:Igor_Radojicic_Crop.jpg|90px]]
|{{Sort|Radojičić|[[Igor Radojičić]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1966)}}
|30. septembar 2007.
|9. decembar 2007.
|70 dana
|{{Malo|''Vršilac dužnosti{{Efn|[[Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske]] koji je vršio dužnost [[Predsjednik Republike Srpske|Predsjednika]].|naziv=Predsjednik NSRS|grupa=lower-alpha}}''}}
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;&quot; |7.
|[[Datoteka:Rajko Kuzmanović 2010 (cropped).jpeg|90px]]
|{{Sort|Kuzmanović|[[Rajko Kuzmanović]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1931)}}
|9. decembar 2007.
|15. novembar 2010.
|2 godine i 341 dan
|[[Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2007.|2007.]]
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;&quot; rowspan=&quot;2&quot; |8.
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Datoteka:Milorad_Dodik_(cropped).jpg|90px]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{Sort|Dodik|[[Milorad Dodik]]}}{{Malo|&lt;br&gt;(r. 1959)}}
| rowspan=&quot;2&quot; |15. novembar 2010.
| rowspan=&quot;2&quot; |19. novembar 2018.
| rowspan=&quot;2&quot; |8 godina i 4 dana
|[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010 - Republika Srpska#Predsjednik i potpredsjednici|2010.]]
|-
|[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014 - Republika Srpska#Predsjednik i potpredsjednici|2014.]]
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;&quot; |9.
|[[Datoteka:Željka Cvijanović, 2018 (cropped).jpg|90px]]
|{{Sort|Cvijanović|[[Željka Cvijanović]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1967)}}
|19. novembar 2018.
|15. novembar 2022.
|3 godine i 361 dan
|[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018 - Republika Srpska#Predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske|2018.]]
|-
! rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;&quot; |(8.)
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Datoteka:Milorad Dodik 2026 (cropped).jpg|90px]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{Sort|Dodik|[[Milorad Dodik]]}}{{Malo|&lt;br&gt;(r. 1959)}}
| rowspan=&quot;2&quot; |15. novembar 2022.
|12. juni 2025.{{Efn|[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|Centralna izborna komisija BiH]] je 6. augusta 2025. donijela odluku o ukidanju mandata Miloradu Dodiku. Prestanak mandata označen je kao 12. juni 2025, jer je tog dana presuda [[Sud Bosne i Hercegovine|Suda BiH]] postala pravosnažna. Žalbu na tu odluku je 18. augusta 2025. Apelaciono odjeljenje Suda BiH odbilo kao neosnovanu, čime je odluka CIK-a postala pravosnažna.&lt;ref name=&quot;RS MD&quot;&gt;{{Cite web|url=https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/procitajte-kompletnu-odluku-suda-bih-ovo-je-presuda-milorad-dodik-vise-nije-predsjednik-rs/602176|title=Pročitajte kompletnu odluku Suda BiH: Ovo je presuda - Milorad Dodik više nije predsjednik RS|date=18. 8. 2025|website=radiosarajevo.ba|language=hr|access-date=18. 8. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;AO Sud BiH&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.sudbih.gov.ba/Post/Read/ODLUKA%20SUDA%20BIH%20POVODOM%20%C5%BDALBE%20MILORADA%20DODIKA%20NA%20ODLUKU%20CIK-A|title=ODLUKA SUDA BIH POVODOM ŽALBE MILORADA DODIKA NA ODLUKU CIK-A|website=www.sudbih.gov.ba|language=en|access-date=18. 8. 2025}}&lt;/ref&gt;|naziv=Prekid mandata|grupa=lower-alpha}}
|2 godine i 210 dana
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - Republika Srpska#Predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske|2022.]]
|-
|18. oktobar 2025.{{Efn|[[Narodna skupština Republike Srpske]] izglasala je 18. oktobra 2025. [[Ana Trišić-Babić|Anu Tršić-Babić]] kao vršioca dužnosti Predsjednika. do preuzimanja mandata pobjednika na [[Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2025.|prijevremenim izborima 2025]].|naziv=ATB|grupa=lower-alpha}}
|2 godine i 337 dana
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;&quot; |—
|[[Datoteka:Unknown_person.jpg|90px]]
|{{Sort|Babić|[[Ana Trišić-Babić]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1967)}}
|18. oktobar 2025.
|17. februar 2026.
|122 dana
|{{Malo|''Vršilac dužnosti''{{Efn|naziv=ATB}}}}
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;&quot; |10.
|[[Datoteka:Siniša Karan (2026-05-09) (cropped).jpg|90px]]
|{{Sort|Karan|[[Siniša Karan]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1962)}}
|17. februar 2026.
|9. novembar 2026.
|{{ayd|2026|02|17|2026|11|9}}
|[[Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2025/2026.|2025.]]
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}; color:white;&quot; |11.
|[[Datoteka:Savo Minić in 2026 (cropped).jpg|90px]]
|{{Sort|Minić|[[Savo Minić]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1974)}}
|9. novembar 2026.
|''trenutno''
|{{ayd|2026|11|09}}
|[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska#Predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske|2026.]]
|}&lt;/onlyinclude&gt;

== Vremenska linija ==
{{#tag:timeline|

ImageSize = width:950 height:auto barincrement:15
PlotArea  = top:10 bottom:80 right:100 left:20
AlignBars = late

DateFormat = dd/mm/yyyy
Period     = from:01/01/1992 till:{{#time:d/m/Y}}
TimeAxis   = orientation:horizontal
ScaleMinor = unit:year increment:3 start:1992
ScaleMajor = unit:year increment:3 start:1992

Colors     =
  id:sds  value:rgb(0.220,0.396,0.612)  legend:SDS
  id:sns  value:rgb(0.471,0.000,0.471)  legend:SNS
  id:srs  value:rgb(0.031,0.271,0.482)  legend:SRS
  id:snsd value:rgb(0.769,0.000,0.000)  legend:SNSD
  id:sp   value:rgb(0.999,0.333,0.333)  legend:SP

Legend     = columns:1 left:205 top:35 columnwidth:75

TextData   =
  pos:(20,40) textcolor:black fontsize:M
  text:&quot;Političke stranke:&quot;

BarData =
  barset:PM

  bar:Karadžić
  bar:Plavšić
  bar:Poplašen
  bar:Đokić
  bar:Šarović
  bar:Čavić
  bar:Jelić
  bar:Radojičić
  bar:Kuzmanović
  bar:Dodik
  bar:Cvijanović
  bar:Trišić-Babić
  bar:Karan
  bar:Minić
 
PlotData   =
  width:5 align:left fontsize:S shift:(5,-4) anchor:till
  barset:PM

 bar:Karadžić 
  from: 07/04/1992 till: 19/07/1996 color:sds  text:&quot;[[Radovan Karadžić|Karadžić]]&quot;    fontsize:10
 bar:Plavšić
  from: 19/07/1996 till: 01/07/1997 color:sds 
  from: 01/07/1997 till: 04/11/1998 color:sns  text:&quot;[[Biljana Plavšić|Plavšić]]&quot; fontsize:10
 bar:Poplašen
  from: 04/11/1998 till: 02/09/1999 color:srs  text:&quot;[[Nikola Poplašen|Poplašen]]&quot; fontsize:10
 bar:Đokić
  from: 02/09/1999 till: 26/01/2000 color:sp   text:&quot;[[Petar Đokić|Đokić]] (v.d.)&quot; fontsize:10
 bar:Šarović
  from: 26/01/2000 till: 28/11/2002 color:sds  text:&quot;[[Mirko Šarović|Šarović]]&quot; fontsize:10
 bar:Čavić
  from: 28/11/2002 till: 09/11/2006 color:sds  text:&quot;[[Dragan Čavić|Čavić]]&quot; fontsize:10
 bar:Jelić
  from: 09/11/2006 till: 30/09/2007 color:snsd text:&quot;[[Milan Jelić|Jelić]]&quot; fontsize:10
 bar:Radojičić
  from: 30/09/2007 till: 09/12/2007 color:snsd text:&quot;[[Igor Radojičić|Radojičić]] (v.d.)&quot; fontsize:10
 bar:Kuzmanović
  from: 09/12/2007 till: 15/11/2010 color:snsd text:&quot;[[Rajko Kuzmanović|Kuzmanović]]&quot; fontsize:10
 bar:Dodik
  from: 15/11/2010 till: 19/11/2018 color:snsd 
  from: 15/11/2022 till: 18/10/2025 color:snsd text:&quot;[[Milorad Dodik|Dodik]]&quot; fontsize:10
 bar:Cvijanović
  from: 19/11/2018 till: 15/11/2022 color:snsd text:&quot;[[Željka Cvijanović|Cvijanović]]&quot; fontsize:10
 bar:Trišić-Babić
  from: 18/10/2025 till: 17/02/2026 color:snsd text:&quot;[[Ana Trišić-Babić|Trišić-Babić]] (v.d.)&quot; fontsize:10
 bar:Karan
  from: 17/02/2026 till: 09/11/2026 color:snsd text:&quot;[[Siniša Karan|Karan]]&quot; fontsize:10
 bar:Minić
  from: 09/11/2026 till: end        color:snsd text:&quot;[[Savo Minić|Minić]]&quot; fontsize:10
}}

== Standarde ==
&lt;gallery class=&quot;center&quot;&gt;
Datoteka:Flag of the President of Republika Srpska (1995–2007).svg|Bivša standarda predsjednika Republike Srpske (1995–2007).
Datoteka:Flag of the President of Republika Srpska.svg|Trenutna standarda predsjednika Republike Srpske (od 2007).
&lt;/gallery&gt;

== Napomene ==
{{Spisaknapomena}}

== Također pogledajte ==

* [[Predsjednik Republike Srpske]]
* [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|Potpredsjednik Republike Srpske]]
* [[Spisak premijera Republike Srpske|Predsjednik Vlade Republike Srpske]]
* [[Spisak predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske|Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Predsjednici Republike Srpske}}

[[Kategorija:Institucije Republike Srpske|Predsjednik Republike Srpske]]
[[Kategorija:Predsjednici Republike Srpske|*]]</text>
      <sha1>fmga5te40ivcnvuhfctx9lho4ri146a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Spisak potpredsjednika Republike Srpske</title>
    <ns>0</ns>
    <id>477199</id>
    <revision>
      <id>3940725</id>
      <parentid>3940508</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T07:59:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Vremenska linija */</comment>
      <origin>3940725</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16960" sha1="lafb0yrbyni5aqbfc2pvsxz3w1mpp99" xml:space="preserve">{{Infokutija službena pozicija
| pozicija                   = Potpredsjednik Republike Srpske
| nativni_naziv              = {{Malo|Потпредсједник Републике Српске}}
| oznaka                     = Seal of the Republika Srpska.svg
| oznakavel                  = 100px
| oznakatekst                = [[Amblem Republike Srpske]].
| zastava                    = Flag of the President of Republika Srpska.svg
| zastavavel                 = 150px
| zastavatekst               = Zastava [[Predsjednik Republike Srpske|Predsjednika Republike Srpske]].
| slika                      = 
| tekst                      = 
| trenutno                   = [[Ramiz Salkić]] {{Bezpodebljanja|([[Stranka demokratske akcije|SDA]])}}&lt;br&gt; [[Igor Balukčić]] {{Bezpodebljanja|([[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]])}}
| trenutnood                 = 9. novembra 2026.
| odjel                      = 
| stil                       = 
| vrsta                      = Zamjenik [[Šef države|šefa entiteta]]
| status                     = 
| skraćenica                 = 
| član                       = 
| izvještava                 = 
| prebivalište               = [[Palata Republike]]
| sjedište                   = Bana Milosavljevića 4, [[Banja Luka]], [[Bosna i Hercegovina]]
| predlagač                  = 
| imenujega                  = [[direktni izbori]]
| imenujega_kvalificiran     = 
| mandat                     = Četiri godine&lt;br&gt;{{small|(obnovljivo jednom u svakom pojedinačnom mandatu)}}
| mandat_kvalificiran        = 
| prethodnik                 = 
| inauguralni                = 
| osnivanje                  = decembar 1992.
| osnivač                    = 
| imenovano_po               = 
| prvi                       = [[Biljana Plavšić]] ([[Srpska demokratska stranka|SDS]])&lt;br&gt;[[Nikola Koljević]] ([[Srpska demokratska stranka|SDS]])
| posljednji                 = 
| ukinuto                    = 
| sukcesija                  = 
| neslužbeni_nazivi          = 
| zamjenik                   = 
| plata                      = 
| veb-sajt                   = [https://www.predsjednikrs.rs/rs/251347-potpredsjednici-rs/ predsjednikrs.rs]
| fusnote                    = 
}}{{Politika Republike Srpske}}
[[Republika Srpska]] ima dva potpredsjednika koja se [[Direktni izbori|direktno]] biraju od strane birača na izborima sa liste kandidata za [[Predsjednik Republike Srpske|Predsjednika Republike Srpske]]. Predsjednik Republike Srpske i dva potpredsjednika moraju po zakonu biti pripadnici tri različita [[Konstitutivni narod|konstitutivna naroda]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].

U periodu od osnivanja fukncije 1992. do [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002.|općih izbora 2002.]] birao se samo jedan potpredsjednik, dok od 2002. biraju se dva potpredsjednika iz dva različita konstitutivna naroda u odnosu na predsjednika.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite book|last1=House|first1=Freedom|url=https://books.google.com/books?id=AsJlnVU4ipoC|title=Nations in Transit 2004: Democratization in East Central Europe and Eurasia|date=13. 9. 2004|isbn=978-1-4617-3141-2}}&lt;/ref&gt;

== Mandat ==
U slučaju da Predsjednik Republike Srpske ne može obavljati svoje dužnosti, on određuje koji će ga od dva potpredsjednika zamjenjivati. Mandat potpredsjednika traje četiri godine. Potpredsjednici Republike prilikom stupanja na dužnost polažu zakletvu pred [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnom skupštinom Republike Srpske]].

== Izbor ==
Predsjednika i potpredsjednike Republike biraju građani neposrednim i tajnim glasanjem na vrijeme od četiri godine. Isto lice može biti izabrano za predsjednika ili potpredsjednika Republike najviše dva puta uzastopno.

Predsjednik Republike i potpredsjednici Republike direktno se biraju sa liste kandidata za predsjednika Republike Srpske, tako što je za predsjednika izabran kandidat koji ostvari najveći broj glasova, a za potpredsjednike su izabrani kandidati iz druga dva konstitutivna naroda koji imaju najveći broj glasova iza izabranog predsjednika Republike.

== Spisak ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |#
! rowspan=&quot;2&quot; |Slika
! rowspan=&quot;2&quot; |Ime i prezime&lt;br&gt;{{Malo|(rođenje–smrt)}}
! colspan=&quot;2&quot; |Mandat
! rowspan=&quot;2&quot; |Stranka
! rowspan=&quot;2&quot; |Predsjednik
! rowspan=&quot;2&quot; |Ref.
|-
!Od
!Do
|-
! rowspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;&quot; |1.
|[[Datoteka:Biljana Plavšić (1996).jpg|bez okvira|104x104px|bez_okvira]]
|{{Sort|Plavšić|[[Biljana Plavšić]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(1930–2026)}}
| rowspan=&quot;3&quot; |Decembar 1992.
| rowspan=&quot;2&quot; |19. juli 1996.
| rowspan=&quot;6&quot; |[[Srpska demokratska stranka|SDS]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{Sort|Karadžić|[[Radovan Karadžić]]}}
|&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=Cigar|first1=Norman L.|url=https://archive.org/details/isbn_9780814716267|title=Indictment at the Hague: The Milosevic Regime and Crimes of the Balkan Wars|last2=Williams|first2=Paul|date=juni 2002|publisher=NYU Press|isbn=978-0-8147-1626-7|url-access=registration}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;who is who2&quot;&gt;International Who Is Who 2004&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Datoteka:Nikola Koljević (Никола Кољевић) (cropped).jpg|bez okvira|106x106px|bez_okvira]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{Sort|Koljević|[[Nikola Koljević]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(1936–1997)}}
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.independent.co.uk/news/people/obituary-nikola-koljevic-1276825.html|title=Obituary: Nikola Koljevic – People, news – The Independent}}&lt;/ref&gt;
|-
|14. septembar 1996.
| rowspan=&quot;2&quot; |{{Sort|Plavšić|[[Biljana Plavšić]]}}
|&lt;ref name=&quot;books.google.com&quot;&gt;{{Cite book|last1=Banks|first1=Arthur S.|url=https://books.google.com/books?id=D6mFCwAAQBAJ|title=Political Handbook of the World 1998|last2=Day|first2=Alan J.|last3=Muller|first3=Thomas C.|author4=0|date=februar 2016|isbn=978-1-349-14951-3}}&lt;/ref&gt;
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;&quot; |2.
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|{{Sort|Mirjanić|[[Dragoljub Mirjanić]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1954)}}
|14. septembar 1996.
|4. novembar 1998.
|&lt;ref name=&quot;books.google.com&quot; /&gt;&lt;ref&gt;[http://www.nytimes.co/19960/07/04/world/karadzic-says-wont-run.html Karadzic Says He Won't Run – New York Times]{{dead link|date=decembar 2017|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}&lt;/ref&gt;
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;&quot; |3.
|[[Datoteka:Mirko Šarović 2012.jpg|bez okvira|99x99px|bez_okvira]]
|{{Sort|Šarović|[[Mirko Šarović]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1956)}}
|4. novembar 1998.
|26. januar 2000.
|{{Sort|Poplašen|[[Nikola Poplašen]]}}
|&lt;ref name=&quot;who is who2&quot; /&gt;
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;&quot; |4.
|[[Datoteka:Dragan_Čavić_cropped.jpg|bez okvira|107x107px|bez_okvira]]
|{{Sort|Čavić|[[Dragan Čavić]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1958)}}
|26. januar 2000.
|28. novembar 2002.
|{{Sort|Šarović|[[Mirko Šarović]]}}
|
|-
! colspan=&quot;8&quot; |Od [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002.|općih izbora 2002.]] biraju se 2 potpredsjednika iz dva različita konstitutivna naroda od predsjednika
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;&quot; |5.
|[[Datoteka:Adil_Osmanović_November_2016.jpg|bez okvira|106x106px|bez_okvira]]
|{{Sort|Osmanović|[[Adil Osmanović]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1963)}}
| rowspan=&quot;2&quot; |28. novembar 2002.
| rowspan=&quot;2&quot; |9. novembar 2006.
|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{Sort|Čavić|[[Dragan Čavić]]}}
| rowspan=&quot;2&quot; |
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;&quot; |
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|{{Sort|Tomljenović|[[Ivan Tomljenović]]}}
|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;&quot; |(5.)
|[[Datoteka:Adil_Osmanović_November_2016.jpg|bez okvira|106x106px|bez_okvira]]
|{{Sort|Osmanović|[[Adil Osmanović]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1963)}}
| rowspan=&quot;2&quot; |9. novembar 2006.
| rowspan=&quot;2&quot; |15. novembar 2010.
|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{Sort|Jelić|[[Milan Jelić]]}}&lt;br&gt;{{Sort|Kuzmanović|[[Rajko Kuzmanović]]}}
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref name=&quot;europeanforum.net&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.europeanforum.net/news/240/final_results_of_bih_1_october_elections_announced|title=Final results of BiH 1 October elections announced|archive-url=https://web.archive.org/web/20110723121132/http://www.europeanforum.net/news/240/final_results_of_bih_1_october_elections_announced|archive-date=23. 7. 2011|url-status=dead|access-date=14. 2. 2011}}&lt;/ref&gt;
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;&quot; |6.
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|{{Sort|Čordaš|[[Davor Čordaš]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1959)}}
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;&quot; |7.
|[[Datoteka:Enes Suljakovic.jpg|bez okvira|80x80px|bez_okvira]]
|{{Sort|Suljkanović|[[Enes Suljkanović]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1961)}}
| rowspan=&quot;2&quot; |15. novembar 2010.
| rowspan=&quot;2&quot; |24. novembar 2014.
|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]
| rowspan=&quot;4&quot; |{{Sort|Dodik|[[Milorad Dodik]]}}&lt;br&gt;{{Sort|Cvijanović|[[Željka Cvijanović]]}}
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=_5dOmj7KxrkC|title=Background Notes: Central Europe, February, 2011|isbn=978-1-59243-124-3}}&lt;/ref&gt;
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|NDS|tamno|BS}}; color:white;&quot; |
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|{{Sort|Vlajki|[[Emil Vlajki]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1942)}}
|[[Narodna demokratska stranka|NDS]]
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;&quot; |8.
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|{{Sort|Salkić|[[Ramiz Salkić]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1973)}}
| rowspan=&quot;2&quot; |24. novembar 2014.
| rowspan=&quot;2&quot; |15. novembar 2022.
|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]
|&lt;ref name=&quot;predsjednikrs.net&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.predsjednikrs.net/potpredsjednici/?lang=sr|title=Potpredsjednici &amp;#124; Предсједник Републике Српске &amp;#124; Željka Cvijanović|website=www.predsjednikrs.net|access-date=7. 5. 2021|archive-date=7. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210507162137/http://www.predsjednikrs.net/potpredsjednici/?lang=sr|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.predsjednikrs.net/en/vice-presidents/ramiz-salkic/|title=Ramiz Salkić|website=President of the Republic of Srpska|language=en|access-date=23. 4. 2022}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;&quot; |
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|{{Sort|Jerković|[[Josip Jerković]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1959)}}
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
|&lt;ref name=&quot;predsjednikrs.net&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.predsjednikrs.net/en/vice-presidents/josip-jerkovic/|title=Josip Jerković|website=President of the Republic of Srpska|language=en|access-date=23. 4. 2022}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}}; color:white;&quot; |9.
|[[Datoteka:Ćamil Duraković.jpg|bez okvira|109x109px|bez_okvira]]
|{{Sort|Duraković|[[Ćamil Duraković]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1979)}}
| rowspan=&quot;2&quot; |15. novembar 2022.
| rowspan=&quot;2&quot; |9. novembar 2026.
|[[Nezavisni kandidat|Nezavisni]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{Sort|Dodik|[[Milorad Dodik]]}}
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://ba.n1info.com/vijesti/arnautovic-za-n1-novi-potpredsjednici-rs-su-durakovic-i-pranjic/|title=Arnautović za N1: Novi potpredsjednici RS su Duraković i Pranjić|date=27. 10. 2022|website=N1|language=bs-BA|access-date=28. 10. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/?Lang=3&amp;CategoryID=64&amp;Id=4372|title=Utvrđeni rezultati izbora za predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske|date=27. 10. 2022|website=www.izbori.ba|publisher=[[Central Election Commission of Bosnia and Herzegovina|CEC BiH]]|access-date=28. 10. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=32&amp;langId=1#/5/0/0|title=Opći izbori 2022. - Utvrđeni rezultati|date=27. 10. 2022|website=www.izbori.ba|publisher=[[Central Election Commission of Bosnia and Herzegovina|CEC BiH]]|access-date=28. 10. 2022}}&lt;/ref&gt;
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;&quot; |
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|{{Sort|Pranjić|[[Davor Pranjić]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1994)}}
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;&quot; |(8.)
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|{{Sort|Salkić|[[Ramiz Salkić]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1973)}}
| rowspan=&quot;2&quot; |9. novembar 2026.
| rowspan=&quot;2&quot; |''trenutno''
|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Savo Minić]]
| rowspan=&quot;2&quot; |
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ 1990|tamno|BS}}; color:white;&quot; |10.
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|{{Sort|Balukčić|[[Igor Balukčić]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1983)}}
|[[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]]
|}

== Vremenska linija ==
{{#tag:timeline|ImageSize = width:950 height:auto barincrement:15
PlotArea  = top:10 bottom:80 right:100 left:20
AlignBars = late

DateFormat = dd/mm/yyyy
Period     = from:01/01/1992 till:{{#time:d/m/Y}}
TimeAxis   = orientation:horizontal
ScaleMinor = unit:year increment:3 start:1992
ScaleMajor = unit:year increment:3 start:1992

Colors     =
  id:sds     value:rgb(0.220,0.396,0.612)  legend:SDS
  id:sda     value:rgb(0.000,0.600,0.200)  legend:SDA
  id:sdp     value:rgb(0.999,0.000,0.000)  legend:SDP
  id:hdz     value:rgb(0.000,0.392,0.667)  legend:HDZ
  id:hdz1990 value:rgb(0.396,0.769,0.999)  legend:HDZ1990
  id:nds     value:rgb(0.700,0.000,0.000)  legend:NDS
  id:nezav   value:rgb(0.824,0.824,0.824)  legend:Nezav.

Legend     = columns:1 left:205 top:35 columnwidth:75

TextData   =
  pos:(20,40) textcolor:black fontsize:M
  text:&quot;Političke stranke:&quot;

BarData =
  barset:PM

  bar:Plavšić
  bar:Koljević
  bar:Mirjanić
  bar:Šarović
  bar:Čavić
  bar:Osmanović
  bar:Tomljenović
  bar:Čordaš
  bar:Suljkanović
  bar:Vlajki
  bar:Salkić
  bar:Jerković
  bar:Duraković
  bar:Pranjić
  bar:Salkić
  bar:Balukčić
 
PlotData   =
  width:5 align:left fontsize:S shift:(5,-4) anchor:till
  barset:PM

 bar:Plavšić
  from: 01/12/1992 till: 19/07/1996 color:sds  text:&quot;[[Biljana Plavšić|Plavšić]]&quot; fontsize:10
 bar:Koljević
  from: 01/12/1992 till: 14/09/1996 color:sds  text:&quot;[[Nikola Koljević|Koljević]]&quot; fontsize:10
 bar:Mirjanić
  from: 14/09/1996 till: 04/11/1998 color:sds  text:&quot;[[Dragoljub Mirjanić|Mirjanić]]&quot; fontsize:10
 bar:Šarović
  from: 04/11/1998 till: 26/01/2000 color:sds  text:&quot;[[Mirko Šarović|Šarović]]&quot; fontsize:10
 bar:Čavić
  from: 26/01/2000 till: 28/11/2002 color:sds  text:&quot;[[Dragan Čavić|Čavić]]&quot; fontsize:10
 bar:Osmanović
  from: 28/11/2002 till: 15/11/2010 color:sda  text:&quot;[[Adil Osmanović|Osmanović]]&quot; fontsize:10
 bar:Tomljenović
  from: 28/11/2002 till: 09/11/2006 color:sdp  text:&quot;[[Ivan Tomljenović|Tomljenović]]&quot; fontsize:10
 bar:Čordaš
  from: 09/11/2006 till: 15/11/2010 color:hdz  text:&quot;[[Davor Čordaš|Čordaš]]&quot; fontsize:10
 bar:Suljkanović
  from: 15/11/2010 till: 24/11/2014 color:sdp  text:&quot;[[Enes Suljkanović|Suljkanović]]&quot; fontsize:10
 bar:Vlajki
  from: 15/11/2010 till: 24/11/2014 color:nds  text:&quot;[[Emil Vlajki|Vlajki]]&quot; fontsize:10
 bar:Salkić
  from: 24/11/2014 till: 15/11/2022 color:sda  text:&quot;[[Ramiz Salkić|Salkić]]&quot; fontsize:10
 bar:Jerković
  from: 24/11/2014 till: 15/11/2022 color:hdz  text:&quot;[[Josip Jerković|Jerković]]&quot; fontsize:10
 bar:Duraković
  from: 15/11/2022 till: 09/11/2026 color:nezav       text:&quot;[[Ćamil Duraković|Duraković]]&quot; fontsize:10
 bar:Pranjić
  from: 15/11/2022 till: 09/11/2026 color:hdz         text:&quot;[[Davor Pranjić|Pranjić]]&quot; fontsize:10
 bar:Salkić
  from: 09/11/2026 till: end        color:sda         text:&quot;[[Ramiz Salkić|Salkić]]&quot; fontsize:10
 bar:Balukčić
  from: 09/11/2026 till: end        color:hdz1990     text:&quot;[[Igor Balukčić|Balukčić]]&quot; fontsize:10}}

== Standarde ==
&lt;gallery class=&quot;center&quot;&gt;
Datoteka:Flag_of_the_President_of_Republika_Srpska_(1995–2007).svg|Bivša standarda predsjednika Republike Srpske (1995–2007).
Datoteka:Flag_of_the_President_of_Republika_Srpska.svg|Trenutna standarda predsjednika Republike Srpske (od 2007).
&lt;/gallery&gt;

== Također pogledajte ==

* [[Predsjednik Republike Srpske]]
* [[Spisak predsjednika Republike Srpske]]
* [[Spisak premijera Republike Srpske]]
* [[Spisak predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Potpredsjednici Republike Srpske}}

[[Kategorija:Institucije Republike Srpske|Potpredsjednik Republike Srpske]]
[[Kategorija:Predsjednici Republike Srpske|Potpredsjednik Republike Srpske]]
[[Kategorija:Potpredsjednici Republike Srpske|*]]</text>
      <sha1>lafb0yrbyni5aqbfc2pvsxz3w1mpp99</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3940745</id>
      <parentid>3940725</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T08:51:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Spisak */</comment>
      <origin>3940745</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14884" sha1="rx2dsyts7vsnrxh5nutpcnmnmu6cubf" xml:space="preserve">{{Infokutija službena pozicija
| pozicija                   = Potpredsjednik Republike Srpske
| nativni_naziv              = {{Malo|Потпредсједник Републике Српске}}
| oznaka                     = Seal of the Republika Srpska.svg
| oznakavel                  = 100px
| oznakatekst                = [[Amblem Republike Srpske]].
| zastava                    = Flag of the President of Republika Srpska.svg
| zastavavel                 = 150px
| zastavatekst               = Zastava [[Predsjednik Republike Srpske|Predsjednika Republike Srpske]].
| slika                      = 
| tekst                      = 
| trenutno                   = [[Ramiz Salkić]] {{Bezpodebljanja|([[Stranka demokratske akcije|SDA]])}}&lt;br&gt; [[Igor Balukčić]] {{Bezpodebljanja|([[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]])}}
| trenutnood                 = 9. novembra 2026.
| odjel                      = 
| stil                       = 
| vrsta                      = Zamjenik [[Šef države|šefa entiteta]]
| status                     = 
| skraćenica                 = 
| član                       = 
| izvještava                 = 
| prebivalište               = [[Palata Republike]]
| sjedište                   = Bana Milosavljevića 4, [[Banja Luka]], [[Bosna i Hercegovina]]
| predlagač                  = 
| imenujega                  = [[direktni izbori]]
| imenujega_kvalificiran     = 
| mandat                     = Četiri godine&lt;br&gt;{{small|(obnovljivo jednom u svakom pojedinačnom mandatu)}}
| mandat_kvalificiran        = 
| prethodnik                 = 
| inauguralni                = 
| osnivanje                  = decembar 1992.
| osnivač                    = 
| imenovano_po               = 
| prvi                       = [[Biljana Plavšić]] ([[Srpska demokratska stranka|SDS]])&lt;br&gt;[[Nikola Koljević]] ([[Srpska demokratska stranka|SDS]])
| posljednji                 = 
| ukinuto                    = 
| sukcesija                  = 
| neslužbeni_nazivi          = 
| zamjenik                   = 
| plata                      = 
| veb-sajt                   = [https://www.predsjednikrs.rs/rs/251347-potpredsjednici-rs/ predsjednikrs.rs]
| fusnote                    = 
}}{{Politika Republike Srpske}}
[[Republika Srpska]] ima dva potpredsjednika koja se [[Direktni izbori|direktno]] biraju od strane birača na izborima sa liste kandidata za [[Predsjednik Republike Srpske|Predsjednika Republike Srpske]]. Predsjednik Republike Srpske i dva potpredsjednika moraju po zakonu biti pripadnici tri različita [[Konstitutivni narod|konstitutivna naroda]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].

U periodu od osnivanja fukncije 1992. do [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002.|općih izbora 2002.]] birao se samo jedan potpredsjednik, dok od 2002. biraju se dva potpredsjednika iz dva različita konstitutivna naroda u odnosu na predsjednika.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite book|last1=House|first1=Freedom|url=https://books.google.com/books?id=AsJlnVU4ipoC|title=Nations in Transit 2004: Democratization in East Central Europe and Eurasia|date=13. 9. 2004|isbn=978-1-4617-3141-2}}&lt;/ref&gt;

== Mandat ==
U slučaju da Predsjednik Republike Srpske ne može obavljati svoje dužnosti, on određuje koji će ga od dva potpredsjednika zamjenjivati. Mandat potpredsjednika traje četiri godine. Potpredsjednici Republike prilikom stupanja na dužnost polažu zakletvu pred [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnom skupštinom Republike Srpske]].

== Izbor ==
Predsjednika i potpredsjednike Republike biraju građani neposrednim i tajnim glasanjem na vrijeme od četiri godine. Isto lice može biti izabrano za predsjednika ili potpredsjednika Republike najviše dva puta uzastopno.

Predsjednik Republike i potpredsjednici Republike direktno se biraju sa liste kandidata za predsjednika Republike Srpske, tako što je za predsjednika izabran kandidat koji ostvari najveći broj glasova, a za potpredsjednike su izabrani kandidati iz druga dva konstitutivna naroda koji imaju najveći broj glasova iza izabranog predsjednika Republike.

== Spisak ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |#
! rowspan=&quot;2&quot; |Slika
! rowspan=&quot;2&quot; |Ime i prezime&lt;br&gt;{{Malo|(rođenje–smrt)}}
! colspan=&quot;2&quot; |Mandat
! rowspan=&quot;2&quot; |Stranka
! rowspan=&quot;2&quot; |Predsjednik
! rowspan=&quot;2&quot; |Izbori
|-
!Od
!Do
|-
! rowspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;&quot; |1.
|[[Datoteka:Biljana Plavšić (1996).jpg|bez okvira|104x104px|bez_okvira]]
|{{Sort|Plavšić|[[Biljana Plavšić]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(1930–2026)}}
| rowspan=&quot;3&quot; |Decembar 1992.
| rowspan=&quot;2&quot; |19. juli 1996.
| rowspan=&quot;6&quot; |[[Srpska demokratska stranka|SDS]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{Sort|Karadžić|[[Radovan Karadžić]]}}
| rowspan=&quot;3&quot; |'''—'''
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Datoteka:Nikola Koljević (Никола Кољевић) (cropped).jpg|bez okvira|106x106px|bez_okvira]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{Sort|Koljević|[[Nikola Koljević]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(1936–1997)}}
|-
|14. septembar 1996.
| rowspan=&quot;2&quot; |{{Sort|Plavšić|[[Biljana Plavšić]]}}
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;&quot; |2.
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|{{Sort|Mirjanić|[[Dragoljub Mirjanić]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1954)}}
|14. septembar 1996.
|4. novembar 1998.
|[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996 - Republika Srpska#Predsjednik i potpredsjednik|1996.]]
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;&quot; |3.
|[[Datoteka:Mirko Šarović 2012.jpg|bez okvira|99x99px|bez_okvira]]
|{{Sort|Šarović|[[Mirko Šarović]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1956)}}
|4. novembar 1998.
|26. januar 2000.
|{{Sort|Poplašen|[[Nikola Poplašen]]}}&lt;br&gt;{{Sort|Đokić|[[Petar Đokić]]}} (v. d.)
|[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998 - Republika Srpska#Predsjednik i potpredsjednik|1998.]]
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;&quot; |4.
|[[Datoteka:Dragan_Čavić_cropped.jpg|bez okvira|107x107px|bez_okvira]]
|{{Sort|Čavić|[[Dragan Čavić]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1958)}}
|26. januar 2000.
|28. novembar 2002.
|{{Sort|Šarović|[[Mirko Šarović]]}}
|[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2000 - Republika Srpska#Predsjednik i potpredsjednik|2000.]]
|-
! colspan=&quot;8&quot; |Od [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002.|općih izbora 2002.]] biraju se 2 potpredsjednika iz dva različita konstitutivna naroda od predsjednika
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;&quot; |5.
|[[Datoteka:Adil_Osmanović_November_2016.jpg|bez okvira|106x106px|bez_okvira]]
|{{Sort|Osmanović|[[Adil Osmanović]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1963)}}
| rowspan=&quot;2&quot; |28. novembar 2002.
| rowspan=&quot;2&quot; |9. novembar 2006.
|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{Sort|Čavić|[[Dragan Čavić]]}}
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002 - Republika Srpska#Predsjednik i potpredsjednici|2002.]]
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;&quot; |
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|{{Sort|Tomljenović|[[Ivan Tomljenović]]}}
|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;&quot; |(5.)
|[[Datoteka:Adil_Osmanović_November_2016.jpg|bez okvira|106x106px|bez_okvira]]
|{{Sort|Osmanović|[[Adil Osmanović]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1963)}}
| rowspan=&quot;2&quot; |9. novembar 2006.
| rowspan=&quot;2&quot; |15. novembar 2010.
|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{Sort|Jelić|[[Milan Jelić]]}}&lt;br&gt;{{Sort|Radojičić|[[Igor Radojičić]]}} (v. d.)&lt;br&gt;{{Sort|Kuzmanović|[[Rajko Kuzmanović]]}}
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006 - Republika Srpska#Predsjednik i potpredsjednici|2006.]]
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;&quot; |6.
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|{{Sort|Čordaš|[[Davor Čordaš]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1959)}}
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;&quot; |7.
|[[Datoteka:Enes Suljakovic.jpg|bez okvira|80x80px|bez_okvira]]
|{{Sort|Suljkanović|[[Enes Suljkanović]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1961)}}
| rowspan=&quot;2&quot; |15. novembar 2010.
| rowspan=&quot;2&quot; |24. novembar 2014.
|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]
| rowspan=&quot;4&quot; |{{Sort|Dodik|[[Milorad Dodik]]}}&lt;br&gt;{{Sort|Cvijanović|[[Željka Cvijanović]]}}
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010 - Republika Srpska#Predsjednik i potpredsjednici|2010.]]
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|NDS|tamno|BS}}; color:white;&quot; |
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|{{Sort|Vlajki|[[Emil Vlajki]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1942)}}
|[[Narodna demokratska stranka|NDS]]
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;&quot; |8.
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|{{Sort|Salkić|[[Ramiz Salkić]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1973)}}
| rowspan=&quot;2&quot; |24. novembar 2014.
| rowspan=&quot;2&quot; |15. novembar 2022.
|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014 - Republika Srpska#Predsjednik i potpredsjednici|2014.]]&lt;br&gt;[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018 - Republika Srpska#Predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske|2018.]]
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;&quot; |
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|{{Sort|Jerković|[[Josip Jerković]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1959)}}
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}}; color:white;&quot; |9.
|[[Datoteka:Ćamil Duraković.jpg|bez okvira|109x109px|bez_okvira]]
|{{Sort|Duraković|[[Ćamil Duraković]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1979)}}
| rowspan=&quot;2&quot; |15. novembar 2022.
| rowspan=&quot;2&quot; |9. novembar 2026.
|[[Nezavisni kandidat|Nezavisni]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{Sort|Dodik|[[Milorad Dodik]]}}&lt;br&gt;{{Sort|Trišić-Babić|[[Ana Trišić-Babić]]}} (v. d.)&lt;br&gt;{{Sort|Karan|[[Siniša Karan]]}}
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - Republika Srpska#Predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske|2022.]]
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;&quot; |
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|{{Sort|Pranjić|[[Davor Pranjić]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1994)}}
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;&quot; |(8.)
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|{{Sort|Salkić|[[Ramiz Salkić]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1973)}}
| rowspan=&quot;2&quot; |9. novembar 2026.
| rowspan=&quot;2&quot; |''trenutno''
|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Savo Minić]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska#Predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske|2026.]]
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ 1990|tamno|BS}}; color:white;&quot; |10.
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|{{Sort|Balukčić|[[Igor Balukčić]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1983)}}
|[[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]]
|}
== Vremenska linija ==
{{#tag:timeline|ImageSize = width:950 height:auto barincrement:15
PlotArea  = top:10 bottom:80 right:100 left:20
AlignBars = late

DateFormat = dd/mm/yyyy
Period     = from:01/01/1992 till:{{#time:d/m/Y}}
TimeAxis   = orientation:horizontal
ScaleMinor = unit:year increment:3 start:1992
ScaleMajor = unit:year increment:3 start:1992

Colors     =
  id:sds     value:rgb(0.220,0.396,0.612)  legend:SDS
  id:sda     value:rgb(0.000,0.600,0.200)  legend:SDA
  id:sdp     value:rgb(0.999,0.000,0.000)  legend:SDP
  id:hdz     value:rgb(0.000,0.392,0.667)  legend:HDZ
  id:hdz1990 value:rgb(0.396,0.769,0.999)  legend:HDZ1990
  id:nds     value:rgb(0.700,0.000,0.000)  legend:NDS
  id:nezav   value:rgb(0.824,0.824,0.824)  legend:Nezav.

Legend     = columns:1 left:205 top:35 columnwidth:75

TextData   =
  pos:(20,40) textcolor:black fontsize:M
  text:&quot;Političke stranke:&quot;

BarData =
  barset:PM

  bar:Plavšić
  bar:Koljević
  bar:Mirjanić
  bar:Šarović
  bar:Čavić
  bar:Osmanović
  bar:Tomljenović
  bar:Čordaš
  bar:Suljkanović
  bar:Vlajki
  bar:Salkić
  bar:Jerković
  bar:Duraković
  bar:Pranjić
  bar:Salkić
  bar:Balukčić
 
PlotData   =
  width:5 align:left fontsize:S shift:(5,-4) anchor:till
  barset:PM

 bar:Plavšić
  from: 01/12/1992 till: 19/07/1996 color:sds  text:&quot;[[Biljana Plavšić|Plavšić]]&quot; fontsize:10
 bar:Koljević
  from: 01/12/1992 till: 14/09/1996 color:sds  text:&quot;[[Nikola Koljević|Koljević]]&quot; fontsize:10
 bar:Mirjanić
  from: 14/09/1996 till: 04/11/1998 color:sds  text:&quot;[[Dragoljub Mirjanić|Mirjanić]]&quot; fontsize:10
 bar:Šarović
  from: 04/11/1998 till: 26/01/2000 color:sds  text:&quot;[[Mirko Šarović|Šarović]]&quot; fontsize:10
 bar:Čavić
  from: 26/01/2000 till: 28/11/2002 color:sds  text:&quot;[[Dragan Čavić|Čavić]]&quot; fontsize:10
 bar:Osmanović
  from: 28/11/2002 till: 15/11/2010 color:sda  text:&quot;[[Adil Osmanović|Osmanović]]&quot; fontsize:10
 bar:Tomljenović
  from: 28/11/2002 till: 09/11/2006 color:sdp  text:&quot;[[Ivan Tomljenović|Tomljenović]]&quot; fontsize:10
 bar:Čordaš
  from: 09/11/2006 till: 15/11/2010 color:hdz  text:&quot;[[Davor Čordaš|Čordaš]]&quot; fontsize:10
 bar:Suljkanović
  from: 15/11/2010 till: 24/11/2014 color:sdp  text:&quot;[[Enes Suljkanović|Suljkanović]]&quot; fontsize:10
 bar:Vlajki
  from: 15/11/2010 till: 24/11/2014 color:nds  text:&quot;[[Emil Vlajki|Vlajki]]&quot; fontsize:10
 bar:Salkić
  from: 24/11/2014 till: 15/11/2022 color:sda  text:&quot;[[Ramiz Salkić|Salkić]]&quot; fontsize:10
 bar:Jerković
  from: 24/11/2014 till: 15/11/2022 color:hdz  text:&quot;[[Josip Jerković|Jerković]]&quot; fontsize:10
 bar:Duraković
  from: 15/11/2022 till: 09/11/2026 color:nezav       text:&quot;[[Ćamil Duraković|Duraković]]&quot; fontsize:10
 bar:Pranjić
  from: 15/11/2022 till: 09/11/2026 color:hdz         text:&quot;[[Davor Pranjić|Pranjić]]&quot; fontsize:10
 bar:Salkić
  from: 09/11/2026 till: end        color:sda         text:&quot;[[Ramiz Salkić|Salkić]]&quot; fontsize:10
 bar:Balukčić
  from: 09/11/2026 till: end        color:hdz1990     text:&quot;[[Igor Balukčić|Balukčić]]&quot; fontsize:10}}

== Standarde ==
&lt;gallery class=&quot;center&quot;&gt;
Datoteka:Flag_of_the_President_of_Republika_Srpska_(1995–2007).svg|Bivša standarda predsjednika Republike Srpske (1995–2007).
Datoteka:Flag_of_the_President_of_Republika_Srpska.svg|Trenutna standarda predsjednika Republike Srpske (od 2007).
&lt;/gallery&gt;

== Također pogledajte ==

* [[Predsjednik Republike Srpske]]
* [[Spisak predsjednika Republike Srpske]]
* [[Spisak premijera Republike Srpske]]
* [[Spisak predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Potpredsjednici Republike Srpske}}

[[Kategorija:Institucije Republike Srpske|Potpredsjednik Republike Srpske]]
[[Kategorija:Predsjednici Republike Srpske|Potpredsjednik Republike Srpske]]
[[Kategorija:Potpredsjednici Republike Srpske|*]]</text>
      <sha1>rx2dsyts7vsnrxh5nutpcnmnmu6cubf</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3940748</id>
      <parentid>3940745</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T08:53:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Spisak */</comment>
      <origin>3940748</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14897" sha1="g6qhkyvi3rtikn1k2q0vtlqi21fdjte" xml:space="preserve">{{Infokutija službena pozicija
| pozicija                   = Potpredsjednik Republike Srpske
| nativni_naziv              = {{Malo|Потпредсједник Републике Српске}}
| oznaka                     = Seal of the Republika Srpska.svg
| oznakavel                  = 100px
| oznakatekst                = [[Amblem Republike Srpske]].
| zastava                    = Flag of the President of Republika Srpska.svg
| zastavavel                 = 150px
| zastavatekst               = Zastava [[Predsjednik Republike Srpske|Predsjednika Republike Srpske]].
| slika                      = 
| tekst                      = 
| trenutno                   = [[Ramiz Salkić]] {{Bezpodebljanja|([[Stranka demokratske akcije|SDA]])}}&lt;br&gt; [[Igor Balukčić]] {{Bezpodebljanja|([[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]])}}
| trenutnood                 = 9. novembra 2026.
| odjel                      = 
| stil                       = 
| vrsta                      = Zamjenik [[Šef države|šefa entiteta]]
| status                     = 
| skraćenica                 = 
| član                       = 
| izvještava                 = 
| prebivalište               = [[Palata Republike]]
| sjedište                   = Bana Milosavljevića 4, [[Banja Luka]], [[Bosna i Hercegovina]]
| predlagač                  = 
| imenujega                  = [[direktni izbori]]
| imenujega_kvalificiran     = 
| mandat                     = Četiri godine&lt;br&gt;{{small|(obnovljivo jednom u svakom pojedinačnom mandatu)}}
| mandat_kvalificiran        = 
| prethodnik                 = 
| inauguralni                = 
| osnivanje                  = decembar 1992.
| osnivač                    = 
| imenovano_po               = 
| prvi                       = [[Biljana Plavšić]] ([[Srpska demokratska stranka|SDS]])&lt;br&gt;[[Nikola Koljević]] ([[Srpska demokratska stranka|SDS]])
| posljednji                 = 
| ukinuto                    = 
| sukcesija                  = 
| neslužbeni_nazivi          = 
| zamjenik                   = 
| plata                      = 
| veb-sajt                   = [https://www.predsjednikrs.rs/rs/251347-potpredsjednici-rs/ predsjednikrs.rs]
| fusnote                    = 
}}{{Politika Republike Srpske}}
[[Republika Srpska]] ima dva potpredsjednika koja se [[Direktni izbori|direktno]] biraju od strane birača na izborima sa liste kandidata za [[Predsjednik Republike Srpske|Predsjednika Republike Srpske]]. Predsjednik Republike Srpske i dva potpredsjednika moraju po zakonu biti pripadnici tri različita [[Konstitutivni narod|konstitutivna naroda]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].

U periodu od osnivanja fukncije 1992. do [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002.|općih izbora 2002.]] birao se samo jedan potpredsjednik, dok od 2002. biraju se dva potpredsjednika iz dva različita konstitutivna naroda u odnosu na predsjednika.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite book|last1=House|first1=Freedom|url=https://books.google.com/books?id=AsJlnVU4ipoC|title=Nations in Transit 2004: Democratization in East Central Europe and Eurasia|date=13. 9. 2004|isbn=978-1-4617-3141-2}}&lt;/ref&gt;

== Mandat ==
U slučaju da Predsjednik Republike Srpske ne može obavljati svoje dužnosti, on određuje koji će ga od dva potpredsjednika zamjenjivati. Mandat potpredsjednika traje četiri godine. Potpredsjednici Republike prilikom stupanja na dužnost polažu zakletvu pred [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnom skupštinom Republike Srpske]].

== Izbor ==
Predsjednika i potpredsjednike Republike biraju građani neposrednim i tajnim glasanjem na vrijeme od četiri godine. Isto lice može biti izabrano za predsjednika ili potpredsjednika Republike najviše dva puta uzastopno.

Predsjednik Republike i potpredsjednici Republike direktno se biraju sa liste kandidata za predsjednika Republike Srpske, tako što je za predsjednika izabran kandidat koji ostvari najveći broj glasova, a za potpredsjednike su izabrani kandidati iz druga dva konstitutivna naroda koji imaju najveći broj glasova iza izabranog predsjednika Republike.

== Spisak ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |#
! rowspan=&quot;2&quot; |Slika
! rowspan=&quot;2&quot; |Ime i prezime&lt;br&gt;{{Malo|(rođenje–smrt)}}
! colspan=&quot;2&quot; |Mandat
! rowspan=&quot;2&quot; |Stranka
! rowspan=&quot;2&quot; |Predsjednik
! rowspan=&quot;2&quot; |Izbori
|-
!Od
!Do
|-
! rowspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;&quot; |1.
|[[Datoteka:Biljana Plavšić (1996).jpg|bez okvira|104x104px|bez_okvira]]
|{{Sort|Plavšić|[[Biljana Plavšić]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(1930–2026)}}
| rowspan=&quot;3&quot; |Decembar 1992.
| rowspan=&quot;2&quot; |19. juli 1996.
| rowspan=&quot;6&quot; |[[Srpska demokratska stranka|SDS]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{Sort|Karadžić|[[Radovan Karadžić]]}}
| rowspan=&quot;3&quot; |'''—'''
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Datoteka:Nikola Koljević (Никола Кољевић) (cropped).jpg|bez okvira|106x106px|bez_okvira]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{Sort|Koljević|[[Nikola Koljević]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(1936–1997)}}
|-
|14. septembar 1996.
| rowspan=&quot;2&quot; |{{Sort|Plavšić|[[Biljana Plavšić]]}}
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;&quot; |2.
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|{{Sort|Mirjanić|[[Dragoljub Mirjanić]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1954)}}
|14. septembar 1996.
|4. novembar 1998.
|[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996 - Republika Srpska#Predsjednik i potpredsjednik|1996.]]
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;&quot; |3.
|[[Datoteka:Mirko Šarović 2012.jpg|bez okvira|99x99px|bez_okvira]]
|{{Sort|Šarović|[[Mirko Šarović]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1956)}}
|4. novembar 1998.
|26. januar 2000.
|{{Sort|Poplašen|[[Nikola Poplašen]]}}&lt;br&gt;''{{Sort|Đokić|[[Petar Đokić]]}} (v. d.)''
|[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998 - Republika Srpska#Predsjednik i potpredsjednik|1998.]]
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;&quot; |4.
|[[Datoteka:Dragan_Čavić_cropped.jpg|bez okvira|107x107px|bez_okvira]]
|{{Sort|Čavić|[[Dragan Čavić]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1958)}}
|26. januar 2000.
|28. novembar 2002.
|{{Sort|Šarović|[[Mirko Šarović]]}}
|[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2000 - Republika Srpska#Predsjednik i potpredsjednik|2000.]]
|-
! colspan=&quot;8&quot; |Od [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002.|općih izbora 2002.]] biraju se 2 potpredsjednika iz dva različita konstitutivna naroda od predsjednika
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;&quot; |5.
|[[Datoteka:Adil_Osmanović_November_2016.jpg|bez okvira|106x106px|bez_okvira]]
|{{Sort|Osmanović|[[Adil Osmanović]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1963)}}
| rowspan=&quot;2&quot; |28. novembar 2002.
| rowspan=&quot;2&quot; |9. novembar 2006.
|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{Sort|Čavić|[[Dragan Čavić]]}}
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002 - Republika Srpska#Predsjednik i potpredsjednici|2002.]]
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;&quot; |
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|{{Sort|Tomljenović|[[Ivan Tomljenović]]}}
|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;&quot; |(5.)
|[[Datoteka:Adil_Osmanović_November_2016.jpg|bez okvira|106x106px|bez_okvira]]
|{{Sort|Osmanović|[[Adil Osmanović]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1963)}}
| rowspan=&quot;2&quot; |9. novembar 2006.
| rowspan=&quot;2&quot; |15. novembar 2010.
|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{Sort|Jelić|[[Milan Jelić]]}}&lt;br&gt;''{{Sort|Radojičić|[[Igor Radojičić]]}} (v. d.)''&lt;br&gt;{{Sort|Kuzmanović|[[Rajko Kuzmanović]]}}
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006 - Republika Srpska#Predsjednik i potpredsjednici|2006.]]
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;&quot; |6.
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|{{Sort|Čordaš|[[Davor Čordaš]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1959)}}
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;&quot; |7.
|[[Datoteka:Enes Suljakovic.jpg|bez okvira|80x80px|bez_okvira]]
|{{Sort|Suljkanović|[[Enes Suljkanović]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1961)}}
| rowspan=&quot;2&quot; |15. novembar 2010.
| rowspan=&quot;2&quot; |24. novembar 2014.
|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]
| rowspan=&quot;4&quot; |{{Sort|Dodik|[[Milorad Dodik]]}}&lt;br&gt;{{Sort|Cvijanović|[[Željka Cvijanović]]}}
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010 - Republika Srpska#Predsjednik i potpredsjednici|2010.]]
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|NDS|tamno|BS}}; color:white;&quot; |
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|{{Sort|Vlajki|[[Emil Vlajki]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1942)}}
|[[Narodna demokratska stranka|NDS]]
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;&quot; |8.
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|{{Sort|Salkić|[[Ramiz Salkić]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1973)}}
| rowspan=&quot;2&quot; |24. novembar 2014.
| rowspan=&quot;2&quot; |15. novembar 2022.
|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014 - Republika Srpska#Predsjednik i potpredsjednici|2014.]]&lt;br&gt;[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018 - Republika Srpska#Predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske|2018.]]
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;&quot; |
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|{{Sort|Jerković|[[Josip Jerković]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1959)}}
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}}; color:white;&quot; |9.
|[[Datoteka:Ćamil Duraković.jpg|bez okvira|109x109px|bez_okvira]]
|{{Sort|Duraković|[[Ćamil Duraković]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1979)}}
| rowspan=&quot;2&quot; |15. novembar 2022.
| rowspan=&quot;2&quot; |9. novembar 2026.
|[[Nezavisni kandidat|Nezavisni]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{Sort|Dodik|[[Milorad Dodik]]}}&lt;br&gt;''{{Sort|Trišić-Babić|[[Ana Trišić-Babić]]}} (v. d.)''&lt;br&gt;{{Sort|Karan|[[Siniša Karan]]}}
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - Republika Srpska#Predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske|2022.]]
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;&quot; |
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|{{Sort|Pranjić|[[Davor Pranjić]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1994)}}
|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;&quot; |(8.)
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|{{Sort|Salkić|[[Ramiz Salkić]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1973)}}
| rowspan=&quot;2&quot; |9. novembar 2026.
| rowspan=&quot;2&quot; |''trenutno''
|[[Stranka demokratske akcije|SDA]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Savo Minić]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska#Predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske|2026.]]
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ 1990|tamno|BS}}; color:white;&quot; |10.
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|{{Sort|Balukčić|[[Igor Balukčić]]}}&lt;br&gt;{{Malo|(r. 1983)}}
|[[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]]
|}

== Vremenska linija ==
{{#tag:timeline|ImageSize = width:950 height:auto barincrement:15
PlotArea  = top:10 bottom:80 right:100 left:20
AlignBars = late

DateFormat = dd/mm/yyyy
Period     = from:01/01/1992 till:{{#time:d/m/Y}}
TimeAxis   = orientation:horizontal
ScaleMinor = unit:year increment:3 start:1992
ScaleMajor = unit:year increment:3 start:1992

Colors     =
  id:sds     value:rgb(0.220,0.396,0.612)  legend:SDS
  id:sda     value:rgb(0.000,0.600,0.200)  legend:SDA
  id:sdp     value:rgb(0.999,0.000,0.000)  legend:SDP
  id:hdz     value:rgb(0.000,0.392,0.667)  legend:HDZ
  id:hdz1990 value:rgb(0.396,0.769,0.999)  legend:HDZ1990
  id:nds     value:rgb(0.700,0.000,0.000)  legend:NDS
  id:nezav   value:rgb(0.824,0.824,0.824)  legend:Nezav.

Legend     = columns:1 left:205 top:35 columnwidth:75

TextData   =
  pos:(20,40) textcolor:black fontsize:M
  text:&quot;Političke stranke:&quot;

BarData =
  barset:PM

  bar:Plavšić
  bar:Koljević
  bar:Mirjanić
  bar:Šarović
  bar:Čavić
  bar:Osmanović
  bar:Tomljenović
  bar:Čordaš
  bar:Suljkanović
  bar:Vlajki
  bar:Salkić
  bar:Jerković
  bar:Duraković
  bar:Pranjić
  bar:Salkić
  bar:Balukčić
 
PlotData   =
  width:5 align:left fontsize:S shift:(5,-4) anchor:till
  barset:PM

 bar:Plavšić
  from: 01/12/1992 till: 19/07/1996 color:sds  text:&quot;[[Biljana Plavšić|Plavšić]]&quot; fontsize:10
 bar:Koljević
  from: 01/12/1992 till: 14/09/1996 color:sds  text:&quot;[[Nikola Koljević|Koljević]]&quot; fontsize:10
 bar:Mirjanić
  from: 14/09/1996 till: 04/11/1998 color:sds  text:&quot;[[Dragoljub Mirjanić|Mirjanić]]&quot; fontsize:10
 bar:Šarović
  from: 04/11/1998 till: 26/01/2000 color:sds  text:&quot;[[Mirko Šarović|Šarović]]&quot; fontsize:10
 bar:Čavić
  from: 26/01/2000 till: 28/11/2002 color:sds  text:&quot;[[Dragan Čavić|Čavić]]&quot; fontsize:10
 bar:Osmanović
  from: 28/11/2002 till: 15/11/2010 color:sda  text:&quot;[[Adil Osmanović|Osmanović]]&quot; fontsize:10
 bar:Tomljenović
  from: 28/11/2002 till: 09/11/2006 color:sdp  text:&quot;[[Ivan Tomljenović|Tomljenović]]&quot; fontsize:10
 bar:Čordaš
  from: 09/11/2006 till: 15/11/2010 color:hdz  text:&quot;[[Davor Čordaš|Čordaš]]&quot; fontsize:10
 bar:Suljkanović
  from: 15/11/2010 till: 24/11/2014 color:sdp  text:&quot;[[Enes Suljkanović|Suljkanović]]&quot; fontsize:10
 bar:Vlajki
  from: 15/11/2010 till: 24/11/2014 color:nds  text:&quot;[[Emil Vlajki|Vlajki]]&quot; fontsize:10
 bar:Salkić
  from: 24/11/2014 till: 15/11/2022 color:sda  text:&quot;[[Ramiz Salkić|Salkić]]&quot; fontsize:10
 bar:Jerković
  from: 24/11/2014 till: 15/11/2022 color:hdz  text:&quot;[[Josip Jerković|Jerković]]&quot; fontsize:10
 bar:Duraković
  from: 15/11/2022 till: 09/11/2026 color:nezav       text:&quot;[[Ćamil Duraković|Duraković]]&quot; fontsize:10
 bar:Pranjić
  from: 15/11/2022 till: 09/11/2026 color:hdz         text:&quot;[[Davor Pranjić|Pranjić]]&quot; fontsize:10
 bar:Salkić
  from: 09/11/2026 till: end        color:sda         text:&quot;[[Ramiz Salkić|Salkić]]&quot; fontsize:10
 bar:Balukčić
  from: 09/11/2026 till: end        color:hdz1990     text:&quot;[[Igor Balukčić|Balukčić]]&quot; fontsize:10}}

== Standarde ==
&lt;gallery class=&quot;center&quot;&gt;
Datoteka:Flag_of_the_President_of_Republika_Srpska_(1995–2007).svg|Bivša standarda predsjednika Republike Srpske (1995–2007).
Datoteka:Flag_of_the_President_of_Republika_Srpska.svg|Trenutna standarda predsjednika Republike Srpske (od 2007).
&lt;/gallery&gt;

== Također pogledajte ==

* [[Predsjednik Republike Srpske]]
* [[Spisak predsjednika Republike Srpske]]
* [[Spisak premijera Republike Srpske]]
* [[Spisak predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Potpredsjednici Republike Srpske}}

[[Kategorija:Institucije Republike Srpske|Potpredsjednik Republike Srpske]]
[[Kategorija:Predsjednici Republike Srpske|Potpredsjednik Republike Srpske]]
[[Kategorija:Potpredsjednici Republike Srpske|*]]</text>
      <sha1>g6qhkyvi3rtikn1k2q0vtlqi21fdjte</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>CCDC130</title>
    <ns>0</ns>
    <id>477958</id>
    <revision>
      <id>3940848</id>
      <parentid>3935487</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T11:53:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940848</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27147" sha1="9v61d653lkyf119ifclu970h3fv549o" xml:space="preserve">{{Infokutija gen}}
'''Domen 130 upredene zavojnice''' je[[protein]] koji je kod [[ljudi]] [[kodon|kodiran]] [[gen]]om '''CCDC130'''.  Dio je U4 / U5 / U6 tri-snRNP dijela U5. Ovaj tri-[[snRNP]] dolazi zajedno s drugim proteinima da bi stvorio kompleks B zrelog [[splajsosom]]a. Zreli protein iznosi približno 45 [[jedinica atomske mase|kilodaltona]] (kDa) i izuzetno je [[hidrofil]]an zbog abnormalno velikog broja nabijenih i polarnih [[aminokiselina]].&lt;ref name=&quot;Biology Workbench&quot;&gt;{{cite web|title=CCDC130 Analysis|url=http://seqtool.sdsc.edu/CGI/BW.cgi|work=Biology Workbench|publisher=San Diego Supercomputing Center- University of California San Diego|access-date=7. 5. 2013|archive-date=11. 8. 2003|archive-url=https://web.archive.org/web/20030811031404/http://seqtool.sdsc.edu/CGI/BW.cgi|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;  CCDC130 je visoko konzervirani protein, koji ima [[ortolog]]ne gene u nekim kvascima i biljkama, nađenim korištenjem [[nukleotid]]nih i proteinskih verzija osnovnog alata za lokalno poravnanje ([[BLAST]]) iz [[NCBI|Nacionalnog centra za biotehnološke informacije]].&lt;ref name=&quot;NCBI&quot;&gt;{{cite web|title=NCBI|url=http://ncbi.nlm.nih.gov/|publisher=National Library of Medicine|access-date=2. 4. 2013}}&lt;/ref&gt;   GEO profili za CCDC130 pokazali su da se ovaj protein sveprisutno eksprimira, ali najviši nivoi ekspresije nalaze se u [[T-limfociti]]ma.&lt;ref name=&quot;NCBI&quot;/&gt;

==Aminokiselinska sekvenca==
;Simboli
{{refbegin|2}}
'''C''':  [[Cistein]] &lt;br&gt;
'''D''': [[Asparaginska kiselina]] &lt;br&gt;
'''E''': [[Glutaminska kiselina]] &lt;br&gt;
'''F''':  [[Fenilalanin]] &lt;br&gt;
'''G''':  [[Glicin]] &lt;br&gt;
'''H''':  [[Histidin]] &lt;br&gt;
'''I''':  [[Izoleucin]] &lt;br&gt;
'''K''': [[Lizin]] &lt;br&gt;
'''L''': [[Leucin]] &lt;br&gt;
'''M''':  [[Metionin]] &lt;br&gt;
'''N''':  [[Asparagin]] &lt;br&gt;
'''P''':  [[Prolin]] &lt;br&gt;
'''Q''':  [[Glutamin]] &lt;br&gt;
'''R''':  [[Arginin]] &lt;br&gt;
'''S''':  [[Serin]] &lt;br&gt;
'''T''':  [[Treonin]] &lt;br&gt;
'''V''':  [[Valin]] &lt;br&gt;
'''W''':  [[Triptofan]] &lt;br&gt;
'''Y''':  [[Tirozin]]
{{refend}}

&lt;table  style=&quot;font-family:monospace;&quot;&gt;
&lt;tr style=&quot;text-align:right;&quot;&gt;&lt;th&gt;10&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;20&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;30&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;40&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;50&lt;/th&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;MGERKGVNKY&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;YPPDFNPEKH&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GSLNRYHNSH&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;PLRERARKLS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;QGILIIRFEM&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;PYNIWCDGCK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;NHIGMGVRYN&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;AEKKKVGNYY&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TTPIYRFRMK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;CHLCVNYIEM&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;QTDPANCDYV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;IVSGAQRKEE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;RWDMADNEQV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LTTEHEKKQK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LETDAMFRLE&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;HGEADRSTLK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KALPTLSHIQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;EAQSAWKDDF&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ALNSMLRRRF&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;REKKKAIQEE&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;EERDQALQAK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ASLTIPLVPE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TEDDRKLAAL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LKFHTLDSYE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;DKQKLKRTEI&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;ISRSWFPSAP&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GSASSSKVSG&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VLKKLAQSRR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TALATSPITV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GDLGIVRRRS&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;RDVPESPQHA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ADTPKSGEPR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VPEEAAQDRP&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;MSPGDCPPET&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TETPKCSSPR&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;GQEGSRQDKP&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LSPAGSSQEA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ADTPDTRHPC&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SLGSSLVADY&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SDSESE&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;

== Funkcija ==
Iako je funkcija CCDC130 specifična i još uvijek nepoznata, postojalo je nekoliko studija i istraživačkih radova koji su ga identificirali kao komponentu U5 dijela U4 / U5 / U6 tri-snRNP, koji pomaže u stvaranju kompleksa B ljudskog [[splajsosom]]a, zajedno sa kompleksom A. Kompleks B tada prolazi kroz više modifikacija i konformacijskih promjena, prije nego što postane zreli splajsosom. U jednoj studiji raspravlja se o očuvanju splajsosomskih komponenata, uspoređujući ljudski splajsosom sa kvaščevim. U ovoj studiji CCDC130 je kategoriziran kao poznati faktor prerade i njegov homolog u kvascu je Yju2.&lt;ref name=&quot;Spliceosome Conservation&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Fabrizio P, Dannenberg J, Dube P, Kastner B, Stark H, Urlaub H, Lührmann R | title = The evolutionarily conserved core design of the catalytic activation step of the yeast spliceosome | journal = Molecular Cell | volume = 36 | issue = 4 | pages = 593–608 | date = novembar 2009 | pmid = 19941820 | doi = 10.1016/j.molcel.2009.09.040 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;   Ovaj protein kvasca je faktor [[prerada RNK|prerade]] koji pomaže u formiranju cjelovitog, aktivnog splajsosoma i promovira prvi korak prerade RNK, koji uključuje cijepanje na 5' mjestu prerade prvog [[egzon]]a.&lt;ref name=&quot;Spliceosome Conservation&quot;/&gt; Na temelju ove informacije, vjerojatno je da CCDC130 ima sličnu ulogu u ljudskom splajsosomu, ali zbog njegove veće složenosti, ovaj protein može obavljati druge funkcije ili potpuno drugačiju funkciju. Zbog velikog broja mjesta fosforilacije, vjerovatno je da se ovaj protein aktivira i regrutuje u splajsosomni kompleks, fosforilacijom ili defosforilacijom (vidi [[posttranslacijske modifikacije]]). Budući da je ovaj gen sveprisutno eksprimiran 2,9 puta više od prosječnog gena, jasno je da ovaj protein ima sastavni dio u pravilnoj funkciji splajsosoma.&lt;ref name=&quot;NCBI&quot;/&gt;

== Gen ==
=== Sinonimi ===
Domen sa upredenom zavojnicom koja sadrži 130 aminokiselina ima nekoliko pseudonima, uključujući CCDC130, SB115, LOC81576 i MGC10471.
[[Datoteka: CCDC130 locus&amp;neighbors.png|420px|Lokus i susjedstvo gena CCSC130]]

=== Lokus ===
Kod ljudi, CCDC130 se nalazi na kratkom kraku hromosoma 19. Tačan lokus je 19p13.2. Čitav gen je konzerviran u rasponu od 13858753-13874106 na + lancu hromosoma 19.&lt;ref name = &quot;NCBI&quot; /&gt; CCDC130 je uzvodno omeđen sa [[Cav2.1|CACNA1A]] na – lancu, glatobuu, smaglyu i sochou na + poziciji, a nizvodno od [[MGC3207]], C19orf53, ZSWIM4 na + lancu i joypaw, smeygly, floytobu, smaggly i wycho na – polulancu.&lt;ref name = &quot;NCBI&quot; /&gt; Glatobu, smagly, socho, joypaw, smeygly, floytobu, smawgly i wycho su verificirani samo pomoću sekvenci [[komplementarna DNK|cDNK]] i u [[GenBank]] i nemaju dostupne informacije o njihovoj funkciji. Postoji nekoliko malih gena koji se nalaze unutar CCDC130 sekvence, ružnih, glikobu, stiglnih i glartobua koji se javljaju na + lancu i chacho, zoycho, spogly, glotobu, glutobu, and sneygly koji se javljaju na –  lancu.&lt;ref name = &quot;NCBI&quot;/&gt; Svi ovi mali geni imaju izuzetno niske nivoe ekspresije (ispod 3% prosječnog gena), s tim što stiglno imaju najvišu ekspresiju od 2,8% prosjeka.&lt;ref name = &quot;NCBI&quot;/&gt;

=== Promotor ===
Pronađeno je nekoliko predviđenih promotora za CCDC130, pomoću ElDorada iz Genomatix-a, ali [[Promotor (genetika)|promotor]] koji odgovara najbližoj sekvenci proteina je 760-bazni i raspona od 13858094-13858853 bp, na  hromosomu 19..&lt;ref name=Genomatix&gt;{{cite web|title=El Dorado|url=http://www.genomatix.de/|publisher=Genomatix Software GmbH|access-date=11. 4. 2013|archive-date=2. 12. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211202010908/https://www.genomatix.de/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Homologija i evolucija ==
=== Paralozi ===
Postoji samo jedan identificirani paralog za CCDC130, a to je CCDC94, jedini drugi poznati ljudski član u CWC16 porodici proteina. Njih dva imaju oko 27% identiteta, od kojih se većina nalazi u domenu COG5134 i na [[C-kraj]]u. CCDC94 ima tri predviđena serinska [[fosforilacija|fosforilacijska]] mesta na pozicijama 213, 220 i 306, koja se poklapaju sa [[serin]]ima u CCDC130 u poravnanju višestrukih sekvenci,  i mesto fosforilacije [[treonin]]a kojw se slaže sa fosforiliranim [[serin]]om u CCDC130.&lt;ref name=&quot;Biology Workbench&quot; /&gt;&lt;ref name=NetPhos2.0&gt;{{cite journal | vauthors = Blom N, Gammeltoft S, Brunak S | title = Sequence and structure-based prediction of eukaryotic protein phosphorylation sites | url = https://archive.org/details/journal-of-molecular-biology_1999-12-17_294_5/page/1351 | journal = Journal of Molecular Biology | volume = 294 | issue = 5 | pages = 1351–62 | year = 1999 | pmid = 10600390 | doi = 10.1006/jmbi.1999.3310 }}&lt;/ref&gt;

[[slika:Phylogeny for CCDC130.PNG|thumb|280px| Neukorijenjeno [[filogenetsko stablo]] ljudskog CCDC130, bliski ortolozi i nekoliko udaljenih homologa.]]

=== Ortolozi i homolozi ===
CCDC130 je visoko konzervirani protein, s prvim [[Homologija sekvence|ortolozima]]  u [[primat]]a, drugih [[sisar]]a, [[vodozemac]]a, [[gmizavac]]a, [[riba]], pa čak i [[beskičmenjak]]a, poput [[insekti|insekata]] i morskih beskičmenjaka. Ortolozi za [[ptice]] nisu pronađeni u [[nukleotid]]nim ili proteinskim [[BLAST]]-ima &lt;ref name = &quot;NCBI&quot;/&gt; Bilo je homolognih gena dokumentiranih u [[kvasci]]ma i drugim [[gljiva]]ma, kao i [[biljka]]ma. Nejasno je kada je nastao najudaljeniji homolog CCDC130, ali to je bilo mnogo prije divergencije [[autotrof]]a i [[heterotrof]]a.
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Sekvenca !! Rod !! Vrsta !! Uobičajeno ime !! Datiranje divergencije (ilioni godina) !! Pristup !! Dužina sekvence Sequence (aa) !! Identitet (%)
|-
| 1 || ''Homo'' || ''sapiens'' || Čovjek || N/A || NP_110445 || 396 || 100
|-
| 2 || ''Saimiri'' || ''boliviensis'' || Vjeveričasti majmun || 42,6 || XP_003941759 || 396 || 94
|-
| 3 || ''Ailuropoda'' || ''melanoleuca'' || Gigantska panda || 94,2 || XP_002921062 || 392 || 88
|-
| 4 || ''Canis'' || ''lupus familiaris'' || Pas || 94,2 || XP_542031 || 397 || 87
|-
| 5 || ''Bos'' || ''taurus'' || Goveče || 94,2 || NP_001069812 || 400 || 86
|-
| 6 || ''Sus'' || ''scrofa'' || Divlja svinja|| 94,2 || XP_003123393 || 398 || 86
|-
| 7 || ''Cricetulus'' || ''griseus'' || Kineski hrčak || 92,3 || XP_003501975 || 383 || 79
|-
| 8 || ''Mus'' || ''musculus'' || Miš || 92,3 || NP_080626 || 385 || 78
|-
| 9 || ''Sarcophilus'' || ''harrisii'' || Tasmanijsli đavo || 162,6 || XP_003760711 || 367 || 77
|-
| 10 || ''Anolis'' || ''carolinensis'' || Anola gušter|| 296 || XP_003216443 || 373 || 62
|-
| 11 || ''Xenopus'' || ''laevis'' || Afrička pandžasta žaba || 371,2 || NP_001086365 || 384 || 61
|-
| 12 || ''Danio'' || ''rerio'' || Zebrica || 400,1 || NP_991158 || 390 || 56
|-
| 13 || ''Takifugu'' || ''rubripes'' || Pufer-riba || 400,1 || XP_003972319 || 379 || 65
|-
| 14 || ''Amphimedon'' || ''queenslandica'' || Spužva || 716,5 || XP_003388671 || 299 || 46
|-
| 15 || ''Culex'' || ''quinquefasciatus'' || Komarac || 782,7 || XP_001846118 || 329 || 53
|-
| 16 || ''Bombus'' || ''impatiens'' || Bumbar || 782,7 || XP_003485202 || 314 || 55
|-
| 17 || ''Caenorhabditis'' || ''remanei'' || Nematoda || 937,5 || XP_003094402 || 365 || 44
|-
| 18 || ''Schizosaccharomyces'' || ''pombe'' || Kvasac || 1215,8 || NP_595734.2 || 294 || 27
|-
| 19 || ''Cucumis'' || ''sativus'' || Krastavac|| 1369 || XP_004135117 || 313 || 47
|}

=== Konzervirane regije ===
CCDC130 ima dva konzervirana domena i regiju sa zavojnicom. Prvi je domen COG5134 za koji se tvrdi da je konzerviran u krastavcima i vjerovatno ima ulogu u funkciji proteina jer je uvijek najkonzerviranija regija u bilo kojem [[poravnanje sekvenci|višestrukom poravnanju sekvenci]].  Obuhvata približno prvih 170 aminokiselina u proteinu. Drugi domen je DUF572 domen, koji je eukariotski [[domen nepoznate funkcije]] koju dijele svi ortolozi i većina udaljenijih homologa. Ovaj domen nema definirani opseg, jer različiti izvori prijavljuju različite dužine; neki kažu da je riječ o cijelom proteinu. Područje upredene zavojnice sastoji se od 182-214 aminokiselina u ljudskom proteinu i bogato je nabijenim aminokiselinama. Modificirani ostaci su također vrlo dobro konzervirani.

== Protein==
Najrasprostranjenija varijanta CCDC130 kodirana je drugom po dužini [[otvoreni okvir čitanja|otvorenim okvirom ćitanja]] (ORF), što odgovara 396 aminokiselinskom proteinu molekulske težine 44,8 kDa i izoelektrične tačke 8,252.&lt;ref name=&quot;Biology Workbench&quot; /&gt; Protein CCDC130 bogat je napunjenim aminokiselinama, a ostatak mu je sa nabijenim, nepolarnim aminokiselinama.&lt;ref name =&quot; Biology Workbench &quot;/&gt; Mobyle @ Pasteur predvidio je da će CCDC130 biti izuzetno hidrofilan, zbog velikog broja nabijenih i polarnih aminokiselina, bez mjesta koja imaju bodove iznad nule na grafikonu hidrofobnosti, a neka mjesta dosežu i do –6 (F180). Postoji područje u domen [[upredena zavojnica|upredene zavojnice]] (182-214) u kojima je nabijeno 14 od 18 aminokiselina. SAPS analiza je predvidjela da će ovaj protein biti nestabilan.&lt;ref name = &quot;Biology Workbench&quot;/&gt; Zbog svoje visoke hidrofilnosti, ovaj protein definitivno ne sadrži transmembranske segmente.
[[slika:CCDC130 proteinsequence.PNG|framed|right| Proteinska sekvenca za glavni oblik CCDC130. Ovaj peptid dugačak je 396 aminokiselina, sadrži područje upredene zavojnice od 182-214, domen nepoznate funkcije (DUF572) i domen COG5134 u [[N-terminal]]noj polovini]] 
[[slika:CCDC130 alternateforms.PNG|thumb|280px| Varijante alternativne prerade of proteina CCDC130 u AceView, [[NCBI]].]]

=== Varijacija ===
Postoji 17 različitih [[iRNK]] proizvedenih iz gena CCDC130. Od njih je  13 iRNK iz [[alternativna prerada RNK|alternativne prerade]], a ostale četiri su bez takvih znakova.&lt;ref name = &quot;NCBI&quot;/&gt; Postojala su četiri opisana alternativna promotora, pet alternativnih [[poliadenilacija|poliadenilacijskih]] lokacija i četiri alternativna zadnja [[egzon]]a.&lt;ref name = &quot;NCBI&quot;/&gt; Opisana su i dva slučaja zadržavanja [[intron]]a. Iz gena CCDC130 identificirano je 14 različitih proteina, od kojih svi sadrže domen DUF572, ali čini se da samo pet pokazuje istezanje upredene zavojnice. Ostale tri iRNK bile su vrlo niskog kvaliteta i nisu translatirane. Također je primijećeno da ovaj gen može kodirati nekoliko proteina, koji se ne preklapaju. Nađeno je 45 [[SNP|jednonukleotidnih polimorfizama]] (SNP),  dokumentiranih  za CCDC130 na [[NCBI]]: 29 [[misens mutacija]] i 16 sinonimnih mutacija koje ne mijenjaju aminokiselinu.&lt;ref name=&quot;NCBI&quot;/&gt;

[[slika:CCDC130 C-terminus.PNG|thumb|280px| Koncepcijsta translacija aminokiselina 269-396 i 3 'UTR CCDC130. Plave oznake pokazuju mjesta fosforilacije, a ružičaste – nabijene aminokiseline.]]

=== Post-translacijske modifikacije ===
CCDC130 je jako fosforilirani protein, s 31 različitim mjestima fosforilacije koje je predvidio NetPhos, a 26 od njih 31 nalazi se u [[C-terminal]]noj polovini proteina.&lt;ref name = NetPhos2.0 /&gt; 17 od 22 [[serin]]a, 4 od 6 [[treonin]]a i dva od tri predviđena [[tirozin]]a imali su ocjene vjerovatnoće preko 800, što ukazuje na veliku vjerovatnoću da su to prava mjesta fosforilacije.&lt;ref name = NetPhos2.0 /&gt; Predviđeno je šest [[sumoilacija|sumoilacijskih]] mjesta, ali samo jedno od njih mjesto (K177) imalo je vjerovatnoću veću od .500, na .640.&lt;ref name=SUMOplot&gt;{{cite web|title=SUMOplot Analysis Program|url=http://www.abgent.com/sumoplot|publisher=Abgent- a WuXi AppTec Company|access-date=14. 5. 2013|archive-date=22. 7. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190722042112/https://www.abgent.com/sumoplot|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;  Fiziološka funkcija sumoilacije i dalje je relativno misteriozna, ali ova modifikacija može dodati značajnu količinu molekulske težine na protein (11 kDa). Predviđeno je 13 [[glikacija]] mjesta s ocjenom vjerovatnoće preko .500, a 10 od 13 gliciranih [[lizin]]a u [[N-terminal]]noj polovini proteina.&lt;ref name=NetGlycate1.0&gt;{{cite journal | vauthors = Johansen MB, Kiemer L, Brunak S | title = Analysis and prediction of mammalian protein glycation | journal = Glycobiology | volume = 16 | issue = 9 | pages = 844–53 | year = 2006 | pmid = 16762979 | doi = 10.1093/glycob/cwl009 }}&lt;/ref&gt; NetOGlyc je predvidio 11 mogućih [[glikozilacija|O-glikozilacija]] lokacija s ocjenom vjerovatnoće preko .500, a svih 11 se dogodilo u rasponu od 64 aminokiseline, od T313 do T376.&lt;ref name=NetOGlyc3.1&gt;{{cite journal | vauthors = Julenius K, Mølgaard A, Gupta R, Brunak S | title = Prediction, conservation analysis, and structural characterization of mammalian mucin-type O-glycosylation sites | journal = Glycobiology | volume = 15 | issue = 2 | pages = 153–64 | year = 2005 | pmid = 15385431 | doi = 10.1093/glycob/cwh151 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Nekoliko od ovih mjesta bilo je predviđeno i kao mjesta fosforilacije i kao mjesta O-glikozilacije. Nije predviđeno da CCDC130 bude [[sulfacija|sulfatiran]],&lt;ref name=Sulfinator&gt;{{cite journal | vauthors = Monigatti F, Gasteiger E, Bairoch A, Jung E | title = The Sulfinator: predicting tyrosine sulfation sites in protein sequences | url = https://archive.org/details/sim_bioinformatics_2002-05_18_5/page/769 | journal = Bioinformatics | volume = 18 | issue = 5 | pages = 769–70 | year = 2002 | pmid = 12050077 | doi = 10.1093/bioinformatics/18.5.769| doi-access = free }}&lt;/ref&gt; [[acetilacija|acetiliran]],&lt;ref name=NetAcet1.0&gt;{{cite journal | vauthors = Kiemer L, Bendtsen JD, Blom N | title = NetAcet: prediction of N-terminal acetylation sites | url = https://archive.org/details/sim_bioinformatics_2005-04-01_21_7/page/1268 | journal = Bioinformatics | volume = 21 | issue = 7 | pages = 1269–70 | year = 2005 | pmid = 15539450 | doi = 10.1093/bioinformatics/bti130 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; [[Miristoilacija|miristoiliran]],&lt;ref name=Myristoylator&gt;{{cite journal | vauthors = Bologna G, Yvon C, Duvaud S, Veuthey AL | title = N-Terminal myristoylation predictions by ensembles of neural networks | journal = Proteomics | volume = 4 | issue = 6 | pages = 1626–32 | year = 2004 | pmid = 15174132 | doi = 10.1002/pmic.200300783 }}&lt;/ref&gt; [[glikozilacija|N-glikozilirani]],&lt;ref name=NetNGlyc1.0&gt;{{cite web|title=Prediction of N-glycosylation sites in human proteins.|url=http://www.cbs.dtu.dk/services/|work=NetNGlyc1.0|access-date=13. 5. 2013|author=R. Gupta |author2=E. Jung |author3=S. Brunak|location=Center for Biological Sequence Analysis- University of Denmark|year=2004}}&lt;/ref&gt; [[glikozilacija|C-manozilatiran]],&lt;ref name=NetCGlyc1.0&gt;{{cite journal | vauthors = Julenius K | title = NetCGlyc 1.0: prediction of mammalian C-mannosylation sites | journal = Glycobiology | volume = 17 | issue = 8 | pages = 868–76 | year = 2007 | pmid = 17494086 | doi = 10.1093/glycob/cwm050 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; ili podvrgnut bilo kojoj [[Glikofosfatidilinozitol|GPI]] modifikaciji.&lt;ref name=&quot;big-PI Predictor&quot;&gt;{{cite web|title=big-PI Predictor|url=http://mendel.imp.ac.at/sat/gpi/gpi_server.html|publisher=GPI Lipid Anchor Project- I.M.P. Bioinformatics|access-date=14. 5. 2013|archive-date=21. 7. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200721214740/http://mendel.imp.ac.at/sat/gpi/gpi_server.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Sekundarna struktura ===
U CCDC130 predviđa se dugačka sekvenca [[alfa-heliks]]a, od R121-A211, koju je predvidio YASPIN. Ostali programi za analizu [[sekundarna struktura proteina|sekundarne strukture]], poput PELE, CHOFAS i SABLE, također su predviđali alfa helikse različitih dužina u ovom regionu.&lt;ref name=SABLE&gt;{{cite web|title=SABLE Secondary Structure Prediction|url=http://sable.cchmc.org/|publisher=Cincinnati Children's Hospital Medical Center|access-date=14. 5. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20200214234033/http://sable.cchmc.org/|archive-date=14. 2. 2020|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;  Nije bilo konzistentnih predviđanja za [[beta-list]]ove  u CCDC130.

== Informacije o interakciji ==
Navedeno je nekoliko proteina koji komuniciraju s CCDC130, uključujući [[EEF1A1]], [[NINL]], [[TRAF2]], [[ZBTB16]], [[ZNF165]] i [[ZNF24]]. EEF1A1 je [[eukariot]]ski faktor elongacije, koji je uključen u vezanje [[aminoacil-tRNK]] na [[A-mjesto]] [[ribosom]] tokom translacije.&lt;ref name=NextProt&gt;{{cite web | title = NextProt | url = http://www.nextprot.org/|work=CCDC130 interacting proteins | publisher=Swiss Institute of Bioinformatics|access-date=14. 5. 2013}}&lt;/ref&gt;  NINL je protein sličan devetinu, koji je uključen u organizaciju [[mikrotubula]] i ima aktivnost vezanja kalcijevih iona.&lt;ref name=&quot;NextProt&quot;/&gt; TRAF2, tumor [[nekroza|nekroznog]] faktora (TNF) s receptorom povezani faktor 2, dio je nekih kompleksa E3 [[ubikvitin-ligaza]] i uključen je u ubikvitinirajuće proteine kako bi se mogao razgraditi [[proteasom]].&lt;ref name=&quot;NextProt&quot; /&gt; ZBTB16, [[cinkov prst]] i protein 16 koji sadrži BTB domen, također su dio kompleksa E3 ubikvitin-ligaze i najvjerovatnije je uključen u prepoznavanje supstrata. Postoji i alternativni oblik CCDC130 gdje setranskribiraju samo 803, umjesto 1.433 baze, ali ne postoje dodatne informacije.&lt;ref name=GeneCards&gt;{{cite web|title=GeneCards|url=https://www.genecards.org/|publisher=Weizmann Institute of Science|access-date=14. 5. 2013}}&lt;/ref&gt;

ZNF165 i ZNF24 su oba proteina cinkovog prsta, koji vežu [[DNK]] i druge proteine za regulaciju transkripcije. Ispod je tabela interaktivnih proteina za CCDC130, koje su sastavili  uGeneCards.&lt;ref name = &quot;GeneCards&quot;/&gt; Verificirane su interakcije CCDC130 s NINL, ZNF24, TRAF2, [[Plakoglobin|JUP]], [[GATA5]] dvo-hibridnim zaslonom prema STRING-u, pa se te interakcije događaju. JUP je protein plaka. GATA5 je [[transkripcijski faktor]],  koji pomaže u aktiviranju promotora za laktaza-florizin hidrolazu.&lt;ref name = &quot;GeneCards&quot;/&gt; Interakcije sa [[citidin-deaminaza|CDA]], [[deoksiriboza-fosfat aldolaza|DERA]], [[CDC40 ]], [[acetiltransferaza|NAA25]], [[DGCR14]], [[acetiltransferaza|NAA20]] i [[PRPF19]] nisu eksperimentalno potvrđeni, ali interakcije između homolognih gena dokumentirane su kod drugih vrsta, prema STRING-u, kako bi se ove interakcije potencijalno mogle dogoditi. ZBTB16, EEF1A1 i ZNF165 su svi potvrđeni najmanje jednim dvo-hibridnim zaslonom prema MINT-u. NAT9 je opisan kao poznati interaktivni element na I2D. U studiji provedenoj na Univerzitetu Distrikta Kolumbija, da bi se okarakteriziralo CCDC130, otkrili su da se on inducira putem [[insulin]]ske signalizacije i cilja na tri različite kinaze ([[GSK3]], [[kazein-kinaza 1|CK1]] i [[Kazein-kinaza 2|CK2]]), te je mitohondrijski protein. Studija također pokazuje da se CCDC130 potencijalno može koristiti kao [[biomarker]] za određene vrste [[karcinom]]a, zbog svoje diferencijalne ekspresije u ćelijama karcinoma. Studija posebno spominje da je CCDC130 smanjeno reguliran kod nekih vrsta karcinoma debelog crijeva, što je omogućilo da više ćelija raka nije ciljano putem [[apoptoza]].

==Ekspresija ==
CCDC130 je sveprisutno eksprimirani protein, koji pokazuje određeni nivo ekspresije u svim analiziranim uzorcima tkiva i ćelija. Profil AceView za CCDC130 pokazuje nivoe ekspresije 2,9 puta veće od prosječnog proteina.&lt;ref name = &quot;NCBI&quot;/&gt; Nivo ekspresije uveliko varira među tkivima, ali postoji barem neki nivo ekspresije u svakom uzorku. Prema [[NCBI]] GEO profilima i podacima BioGPS-a, [[fetus]]na [[štitnjača]], [[kora nadbubrežne žlijezde]], [[maternica]], [[prostata]], [[testisi]], [[sjemenske vezikule]], [[srce]], PB-CD4 + [[T-ćelije]], PB-CD8 + T ćelije, [[limfni čvor]]ovi, [[pluća]], [[timus]], štitnjača, [[leukemija]] hroničnog mijelogenog K562 i limfoblastna leukemija, u svim uzorcima molt4 imali su nivoe ekspresije iznad 75 percentila za ekspresiju gena u najmanje jednom od dva uzorka. [[Ekspresija gena]] bila je niža od 25. percentila u najmanje jednom od dva uzorka za peteljke malog mozga, potiljačni režanj, pons, [[trigeminusna ganglija|trigemiknuisnu gangliju]], [[subtalamusno jezgro]], [[gornja cerviksna ganglija|gornju cerviksnu gangliju]] (drastično različiti nivoi ekspresije ), [[ganglija leđnog korijena]], fetusna [[jetra]], korpus maternice, [[atrioventrikulski čvor]], [[crvoliki dodatak|dodatak]], skeletni mišići, srčani [[miocit]]i, jezik i [[pljuvačna žlijezda|pljuvačne žlijezde]]. PB-CD8 + T-ćelije imale su najveću  relativnu ekspresiju  CCDC130, a jezik najmanju. Za više informacija o ekspresiji CCDC130, pogledajte [http://mouse.brain-map.org/experiment/show/71610879 podaci o ekspresiji u mišjem mozgu] ili [http://human.brain-map.org/microarray/search/show?exact_match=false&amp;search_term=CCDC130&amp;search_type=gene human brain microarray data] [[Allen Brain Atlas]] ili diferencijalna skspresija u [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/geoprofiles/?term=CCDC130 GEO profiles] iz [[NCBI]].&lt;ref name=&quot;NCBI&quot; /&gt;

== Medicinske informacije ==
Pokazalo se da se CCDC130 diferencirano izražava u nekoliko karcinoma, uključujući [[dojke]], [[debelo crijevo]] i [[gušterača|gušteraču]], putem mikrosnimanja  ćelija karcinoma.&lt;ref name=&quot;Breast Cancer Microarray Study&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Wang Y, Sun G, Ji Z, Xing C, Liang Y | title = Weighted change-point method for detecting differential gene expression in breast cancer microarray data | journal = PLOS ONE | volume = 7 | issue = 1 | pages = e29860 | date = 20. 1. 2012 | pmid = 22276133 | pmc = 3262809 | doi = 10.1371/journal.pone.0029860 }}&lt;/ref&gt; Pokazalo se da je podreguliran kod [[karcinom debelog crijeva|karcinoma debelog crijeva]], što sugerira da bi mogao biti biomarker za [[karcinom]]e. Još uvijek se rade istraživanja na ovoj temi, kako bi se potvrdila njegova funkcija identifikatora raka. Mnoge web stranice također kažu da je uključen u odgovor ćelije na [[virus]]nu infekciju, ali o tome ne postoje konkretne informacije niti bilo kakva razrada.

== Reference ==
{{refspisak}}

== Dopunska literatura==
* [http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S109727650900700X Spliceosomal Conservation]
* [http://www.plosone.org/article/info%3Adoi%2F10.1371%2Fjournal.pone.0029860 Microarray study containing CCDC130]
* [https://web.archive.org/web/20140123100046/http://reed.med.harvard.edu/sites/reed.med.harvard.edu/files/publications/2002%20Zhou%20Nature.pdf Proteomic Analysis of Spliceosome]

==Vanjski linkovi==
*{{Commonscat|YJU2B}}
*{{UCSC gen info|CCDC130}}

[[Kategorija:Geni]]
[[Kategorija:Ljudski proteini]]
[[Kategorija:Geni na hromosomu 19]]</text>
      <sha1>9v61d653lkyf119ifclu970h3fv549o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Đurđevdanski festival</title>
    <ns>0</ns>
    <id>478064</id>
    <revision>
      <id>3940534</id>
      <parentid>3472274</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T00:06:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940534</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3638" sha1="agtmudtu2oreybad7ufwc5srfvhn4qq" xml:space="preserve">{{Infokutija događaj
| naziv                 = Đurđevdanski festival
| slika                 = Djurdjevdanski festival.png
| izvorni_naziv         = Međunarodni Đurđevdanski festival dječje pjesme
| datum                 = {{start date|1994|df=y}} &lt;small&gt;(prvi put)&lt;/small&gt;
| vrsta                 = [[Muzika|muzički festival]]
| lokacija              = [[Banja Luka]], [[Bosna i Hercegovina]]
| trajanje              = Jednom godišnje
| pokrovitelji          = [[Radiotelevizija Republike Srpske]]&lt;br&gt;Grad [[Banja Luka]]&lt;br&gt;[[Vlada Republike Srpske]]&lt;br&gt;[[Ministarstvo porodice, omladine i sporta Republike Srpske]]
| veb-sajt              = {{URL|https://djeca.rtrs.tv/}}
}}

'''Međunarodni Đurđevdanski festival dječje pjesme''' je kulturna manifestacija [[Republika Srpska|Republike Srpske]] posvećena djeci, koja se jednom godišnje održava u [[Banja Luka|Banjoj Luci]].

== Festival ==
Đurđevdanski festival se tradicionalno održava nakon [[Đurđevdan]]a na [[Međunarodni dan porodice]] 14. maja u organizaciji [[Radiotelevizija Republike Srpske|Radiotelevizije Republike Srpske]], grada [[Banja Luka|Banje Luke]] i [[Vlada Republike Srpske|Vlade Republike Srpske]], odnosno [[Ministarstvo porodice, omladine i sporta Republike Srpske]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://lat.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=3633|title=Кузмановић: Фестивал дјечије пјесме на диван начин представља Српску|last=Srpska|first=RTRS, Radio Тelevizija Republike Srpske, Radio Television of Republic of|website=КУЛТУРА - РТРС|access-date=23. 5. 2021|archive-date=23. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210523204411/https://lat.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=3633|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
{{Citat2|Đurđevdanski festival je jedna od manifestacija koja na divan način predstavlja Republiku Srpsku i Banja Luku|Rajko Kuzmanović, bivši predsjednik [[Republika Srpska|Republike Srpske]]}}

== Historija ==
Prvi Đurđevdanski festival je održan na [[Đurđevdan]] 1994. godine u Banjoj Luci. Sedamnaesti po redu međunarodni Đurđevndanski festival dječje pjesme Banja Luka 2010. je održan 14. maja 2010, a pobjednik je bio Đani Ruđero.

== Pobjednici ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Godina
!Ime i prezime
!Pjesma
!Ref.
|-
|2003.
| rowspan=&quot;2&quot; |Jovana Raljić
|
|
|-
|2004.
|
|
|-
|2005.
|Alina Eremija
|
|
|-
|2006.
|Sara Spasojević
|
|
|-
|2007.
|Kristina Svetličnaja
|
|
|-
|2008.
|Sonja Škorić
|
|
|-
|2009.
|Elena Ćelić
|
|
|-
|2010.
|Đani Ruđero (Gianni Ruggiero)
|''&quot;Daleko od mene&quot;''
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://lat.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=21138|title=ĐANI RUĐERO POBЈEDNIK ĐURĐEVDANSKOG FESTIVALA|last=Srpska|first=RTRS, Radio Televizija Republike Srpske, Radio Television of Republic of|website=KULTURA - RTRS|access-date=23. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20250628142245/https://lat.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=21138|archive-date=28. 6. 2025|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|2011.
|Vana Raljić, Sara Sovilj, Lazar Ilić i David Bojić
|''&quot;Najveće blago&quot;''
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.nezavisne.com/kultura/muzika/Gran-pri-za-pjesmu-Najvece-blago/89541|title=Gran pri za pjesmu Najveće blago|last=Tipura|first=Aida|date=15. 5. 2011|website=Nezavisne novine|language=sr|access-date=23. 5. 2021}}&lt;/ref&gt;
|}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* [https://djeca.rtrs.tv/ Službeni veb-sajt]

[[Kategorija:Kultura u Banjoj Luci]]
[[Kategorija:Manifestacije u Republici Srpskoj]]
[[Kategorija:Kultura Republike Srpske]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački muzički festivali]]
[[Kategorija:Đurđevdan]]</text>
      <sha1>agtmudtu2oreybad7ufwc5srfvhn4qq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>ARL6IP4</title>
    <ns>0</ns>
    <id>480516</id>
    <revision>
      <id>3940582</id>
      <parentid>3907155</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T02:12:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940582</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9158" sha1="n0zkvmj5vzw22ajm81v6jb65sehp8e8" xml:space="preserve">{{Infokutija gen}}
'''Interaktivni protein 4ADP-[[riboza|ribozilaciolikog]] faktora 6 ''' (ARL6IP4), znan i kao  '''SRp25'''  je proizvod [[gen]]a '''ARL6IP4''', lociranog na  gene [[hromosom 12|hromosomu 12, sekvenca q24.31]]. Njegova funkcija nije poznata.

=== Lokacija ===
[[Editiranje RNK|Editiranje]] se događa na mjestu  K/R unutar aminokiselinske pozicije 225 konačnog proteina. Koristeći [[RT-PCR]] i sekvenciranje 100 pojedinačnih klonova, 7% izoformi tri proteina, na ovom položaju, tokom sekvenciranja, pokazalo je [[guanin|G]] umjesto [[adenin|A]].  Za editiranje, mogu biti potencijalno prisutna druga manja mjesta, uključujući neke u istom [[egzon]]u, kao i glavno mjesto za editiranje. Kao što je to slučaj sa [[IGFBP7-editiranje RNK|IGFBP7]], pre-[[iRNK]], editiranje je neuobičajeno, jer se struktura nabora [[RNK]] sastoji samo od egzonake sekvence.

==Aminokiselinska sekvenca==
Dužina [[polipeptid]]nog lanca je 421  [[aminokiselina]], a  [[molekularna masa|molekulska težina]]   44.915 [[dalton (jedinica)|Da]].&lt;ref name=&quot;UniProt&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.uniprot.org/uniprot/Q66PJ3#sequences |title=UniProt, Q66PJ3 |access-date=6. 8. 2021}}&lt;/ref&gt;

&lt;table  style=&quot;font-family:monospace;&quot;&gt;
&lt;tr style=&quot;text-align:right;&quot;&gt;&lt;th&gt;10&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;20&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;30&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;40&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;50&lt;/th&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;MPRCTYQLEQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;NPGFLPDGPG&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VHARAHCQDL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SGPYGHEFAT&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SESLGGRVGK&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;TRAPQSGARS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;RMERAGPAGE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;EGGAREGRLL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;PRAPGAWVLR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ACAERAALEV&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;GAASADTGVR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GCGARGPAPL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LASAGGGRAR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;DGTWGVRTKG&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SGAALPSRPA&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;SRAAPRPEAS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SPPLPLEKAR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GGLSGPQGGR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ARGAMAHVGS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;RKRSRSRSRS&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;RGRGSEKRKK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KSRKDTSRNC&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SASTSQGRKA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;STAPGAEASP&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SPCITERSKQ&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;KARRRTRSSS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SSSSSSSSSS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SSSSSSSSSS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SSDGRKKRGK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;YKDKRRKKKK&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;KRKKLKKKGK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;EKAEAQQVEA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LPGPSLDQWH&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;RSAGEEEDGP&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VLTDEQKSRI&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;QAMKPMTKEE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;WDARQSIIRK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VVDPETGRTR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LIKGDGEVLE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;EIVTKERHRE&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;INKQATRGDC&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LAFQMRAGLL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;P&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;
:Simboli
{{refbegin|4}}
'''C''':  [[Cistein]] &lt;br&gt;
'''D''': [[Asparaginska kiselina]] &lt;br&gt;
'''E''': [[Glutaminska kiselina]] &lt;br&gt;
'''F''':  [[Fenilalanin]] &lt;br&gt;
'''G''':  [[Glicin]] &lt;br&gt;
'''H''':  [[Histidin]] &lt;br&gt;
'''I''':  [[Izoleucin]] &lt;br&gt;
'''K''': [[Lizin]] &lt;br&gt;
'''L''': [[Leucin]] &lt;br&gt;
'''M''':  [[Metionin]] &lt;br&gt;
'''N''':  [[Asparagin]] &lt;br&gt;
'''P''':  [[Prolin]]&lt;br&gt;
'''Q''':  [[Glutamin]] &lt;br&gt;
'''R''':  [[Arginin]] &lt;br&gt;
'''S''':  [[Serin]] &lt;br&gt;
'''T''':  [[Treonin]] &lt;br&gt;
'''V''':  [[Valin]] &lt;br&gt;
'''W''':  [[Triptofan]] &lt;br&gt;
'''Y''':  [[Tirozin]]
{{refend}}

== Struktura ==
Prema drugom izvoru, dužina molekuke je 360 [[aminokiselina]]. Eksprimira se sveprisutno, ali samo u G1/S fazi [[ćelijski ciklus|ćelijskog ciklusa]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.genecards.org/cgi-bin/carddisp.pl?gene%3DARL6IP4|title=Archived copy|archive-url=https://web.archive.org/web/20110726082237/http://www.genecards.org/cgi-bin/carddisp.pl?gene=ARL6IP4|archive-date=26. 7. 2011|url-status=dead|access-date=14. 2. 2011|archive-date=26. 7. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110726082237/http://www.genecards.org/cgi-bin/carddisp.pl?gene=ARL6IP4}}&lt;/ref&gt; Ljudskia i mišja [[iRNK]]  ovog proteina imaju 77% [[homolog]]ije.&lt;ref name=&quot;pmid107085732&quot;&gt;{{cite journal|vauthors=Sasahara K, Yamaoka T, Moritani M, Tanaka M, Iwahana H, Yoshimoto K, Miyagawa J, Kuroda Y, Itakura M|date=mart 2000|title=Molecular cloning and expression analysis of a putative nuclear protein, SR-25|url=https://archive.org/details/biochemical-and-biophysical-research-comms_2000-03-16_269_2/page/444|journal=Biochem. Biophys. Res. Commun.|volume=269|issue=2|pages=444–50|doi=10.1006/bbrc.2000.2301|pmid=10708573}}&lt;/ref&gt;

Uočena su dva tipa klastera [[aminokiselina]]: klaster [[serin]]a i bazni klaster.&lt;ref name = &quot;pmid107085732&quot;/&gt;

== Funkcija ==
Njegove funkcije nisu poznate. Međutim, zbog homologije sekvenci proteina sa faktorima [[prerada RNK|prerade]] SR, široko se vjeruje da je protein jedarni i da može imati ulogu u regulaciji prerade.&lt;ref name = &quot;pmid107085732&quot;/&gt; Vjeruje se da je protein posrednik u signalnom putu [[RAC1]].&lt;ref name=&quot;pmid118841292&quot;&gt;{{cite journal|vauthors=Li Q, Zhao H, Jiang L, Che Y, Dong C, Wang L, Wang J, Liu L|date=mart 2002|title=An SR-protein induced by HSVI binding to cells functioning as a splicing inhibitor of viral pre-mRNA|url=https://archive.org/details/journal-of-molecular-biology_2002-03-01_316_4/page/887|journal=J. Mol. Biol.|volume=316|issue=4|pages=887–94|doi=10.1006/jmbi.2001.5318|pmid=11884129}}&lt;/ref&gt;

== [[Editiranje RNK]] ==
Pre-[[iRNK]] genskog produkta  ARL6IP4 je podložna [[editiranje RNK|editiranju RNK]].&lt;ref name=&quot;pmid187722452&quot;&gt;{{cite journal|vauthors=Gommans WM, Tatalias NE, Sie CP, Dupuis D, Vendetti N, Smith L, Kaushal R, Maas S|date=oktobar 2008|title=Screening of human SNP database identifies recoding sites of A-to-I RNA editing|journal=RNA|volume=14|issue=10|pages=2074–85|doi=10.1261/rna.816908|pmc=2553741|pmid=18772245}}&lt;/ref&gt;

=== Tip ===
[[Editiranje RNK]], od A do I,  katalizira porodica [[ADAR|adenozin-deaminaza koje djeluju na RNK]] (ADAR) koje specifično prepoznaju [[adenozin]]e unutar dvolančanih regiona pre-[[iRNK]] i deaminira ih u [[inozin]]. Inozini su prepoznati kao [[gvanozin]]i, pomoću ćelijskog translacijskog mehanizma. ADAR 1 i ADAR 2 jedini su enzimski aktivni članovi porodice. Smatra se da ADAR3 ima regulatornu ulogu u mozgu. ADAR1 i ADAR 2 široko su eksprimirani u tkivima, dok je ADAR 3 ograničen na [[mozak]]. Dvolančane regije RNK nastaju uparivanjem baza između ostataka, u regiji blizu mjesta editiranja, s ostacima obično u susjednom [[intron]]u, ali mogu biti [[egzon]]ska sekvenca. Područje uparivanja baza sa editirajućon regijom poznato je kao komplementarna sekvenca editiranja (ECS).

=== Učinci na strukturu proteina ===
Editiranje na ovom mjestu rezultira promjenom [[kodon]]a. iz [[lizin]]a u [[arginin]]. To se događa u visoko baznoj regiji proteina.&lt;ref name=&quot;pmid187722452&quot;/&gt;

=== Učinci na funkciju proteina ===
Funkcija needsitiranog proteina uglavnom je nekarakteristična. Stoga je i učinak editiranja na pre-iRNK na funkciju proteina također nepoznat. Promjena aminokiselina je konzervativna i nije vjerojatno da će masivno promijeniti funkciju proteina. Međutim, mjesto editiranja može biti važno, jer je aminokiselina koja se mijenja [[lizin]], koji može biti uključen u regulaciju ekspresije proteina. Lizini mogu biti mjesta [[posttranslacijska modifikacija|posttranslacijske modifikacije]], a konverzija lizina u arginin može uticati na posttranslacijsku modifikaciju.&lt;ref name=&quot;pmid187722452&quot;/&gt;

== Reference==
{{refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
* {{cite web|url=http://darned.ucc.ie|title=DARNED|work=DAtabase of RNa EDiting|archive-url=https://web.archive.org/web/20110721132626/http://darned.ucc.ie/|archive-date=21. 7. 2011|url-status=dead|access-date=22. 7. 2011|vauthors=Kiran A, Baranov PV}}
* {{UCSC gene info|ARL6IP4}}
&lt;!--
{{PDB Gallery|geneid=51329}}
--&gt;

[[Kategorija:Geni na hromosomu 12]]
[[Kategorija:Ljudski proteini]]
[[Kategorija:Proteomika]]</text>
      <sha1>n0zkvmj5vzw22ajm81v6jb65sehp8e8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>C8orf48</title>
    <ns>0</ns>
    <id>481986</id>
    <revision>
      <id>3940847</id>
      <parentid>3927390</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T11:49:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940847</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24081" sha1="qj0i957drksomj7n019k72dt67xu20e" xml:space="preserve">{{Infokutija gen}}
'''C8orf48''' je [[protein]] koji je kod [[ljudi]] [[kodon|kodiran]] [[gen]]om '''C8orf48'''.&lt;ref name=&quot;ncbi.nlm.nih.gov&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/157773|title=C8orf48 chromosome 8 open reading frame 48 [Homo sapiens (human)] - Gene - NCBI|website=www.ncbi.nlm.nih.gov|access-date=9. 5. 2016}}&lt;/ref&gt; C8orf48 je jedarni protein za koji je posebno predviđeno da se nalazi u jedrovoj lamini.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=http://array.bioe.uic.edu/subnuclear.htm|title=Subnuclear compartments prediction system|website=array.bioe.uic.edu|access-date=9. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160419022323/http://array.bioe.uic.edu/subnuclear.htm#|archive-date=19. 4. 2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Cite web|url=http://myhits.isb-sib.ch/cgi-bin/motif_scan|title=Motif Scan|website=myhits.isb-sib.ch|access-date=9. 5. 2016|archive-date=14. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160514120217/http://myhits.isb-sib.ch/cgi-bin/motif_scan|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;  Utvrđeno je da C8orf48 stupa u interakciju s proteinima koji su uključeni u regulaciju različitih ćelijskih odgovora poput [[ekspresije gena]], lučenja proteina, [[ćelijska proliferacija|proliferacije ćelija]] i [[upala|upalnih odgovora]].&lt;ref name=&quot;string-db.org&quot;&gt;{{Cite web|url=http://string-db.org/cgi/network.pl?taskId=VW1u1gSMmsPV|title=STRING: functional protein association networks|website=string-db.org|access-date=9. 5. 2016|archive-date=25. 6. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160625124419/http://string-db.org/cgi/network.pl?taskId=VW1u1gSMmsPV|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.cellsignal.com/contents/science-pathway-research-ca-%20camp-and-lipid-signaling/protein-kinase-c-signaling/pathways-kinase-c|title=Protein Kinase C Signaling {{!}} Cell Signaling Technology|website=www.cellsignal.com|access-date=9. 5. 2016|archive-date=10. 6. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160610073407/http://www.cellsignal.com/contents/science-pathway-research-ca-%20camp-and-lipid-signaling/protein-kinase-c-signaling/pathways-kinase-c|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;PSICQUIC&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.ebi.ac.uk/Tools/webservices/psicquic/view/results.xhtml?conversationContext=2|title=PSICQUIC View|last=PSICQUIC|website=www.ebi.ac.uk|access-date=9. 5. 2016}}&lt;/ref&gt; Ovaj protein je povezan s [[rak dojke|rakom dojke]] i papilarnim karcinomom štitnjače.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/geo/tools/profileGraph.cgi?ID=GDS4061:236634_at|title=GDS4061 / 236634_at|website=www.ncbi.nlm.nih.gov|access-date=9. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/geo/tools/profileGraph.cgi?ID=GDS1665:236634_at|title=GDS1665 / 236634_at|website=www.ncbi.nlm.nih.gov|access-date=9. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
==Aminokiselinska sekvenca==
Dužina [[polipeptid]]nog lanca je 319 [[aminokiselina]], а [[molekularna masa|molekulska težina]]  36.790 [[dalton (jedinica)|Da]].&lt;ref name=&quot;UniProt&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.uniprot.org/uniprot/Q96LL4#sequences |title=UniProt, Q96LL4 |access-date=14. 9. 2021}}&lt;/ref&gt;.
&lt;table  style=&quot;font-family:monospace;&quot;&gt;
&lt;tr style=&quot;text-align:right;&quot;&gt;&lt;th&gt;10&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;20&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;30&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;40&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;50&lt;/th&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;MAICPELAQT&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;DKSALANLSD&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ETETLKNSTD&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;EVQTSSSFSS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SGGRQSSPLT&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;SGSKLEREKQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TPSLEQGDTQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SELLDYKNYE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KKLSKKWINY&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LKLKDSNFER&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;HQPDTKLPTE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ITRVSDEELN&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ALQSYCTMKI&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;NLIHRRGDSK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KKTSSRHKKL&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;HLGLDVEASE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;RDAFSCTVPD&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ELLNRIYFKN&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;MRTTPKQEAA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;AKQHISYQCP&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;YCNRKRAELA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LSAFLKQKKT&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LLESFLLQER&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;IDEHLHTKDF&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LTRIGEAHQD&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;FPRLSDDPRI&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;IWKRLTEKSH&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;IRYSGFERSE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TEQKLQRDGN&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SACHLPFSLP&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;FLKRLTLIKP&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ELVIVNDNV&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;
{{refbegin|3}}
'''C''': [[Cistein]]&lt;br/&gt;
'''D''': [[Asparaginska kiselina|Aspartat]]&lt;br/&gt;
'''E''': [[Glutaminska kiselina|Glutamat]]&lt;br/&gt;
'''F''': [[Fenilalanin]] &lt;br/&gt;
'''G''': [[Glicin]]&lt;br/&gt;
'''H''': [[Histidin]]&lt;br/&gt;
'''I''': [[Izoleucin]] &lt;br/&gt;
'''K''': [[Lizin]]&lt;br/&gt;
'''L''': [[Leucin]]&lt;br/&gt;
'''M''': [[Metionin]]&lt;br/&gt;
'''N''': [[Asparagin]]&lt;br/&gt;
'''P''': [[Prolin]]&lt;br/&gt;
'''Q''': [[Glutamin]]&lt;br/&gt;
'''R''': [[Arginin]]&lt;br/&gt;
'''S''': [[Serin]]&lt;br/&gt;
'''T''': [[Treonin]]&lt;br/&gt;
'''V''': [[Valin]]&lt;br/&gt;
:'''W''': [[Triptofan]]
'''Y''': [[Tirozin]]
{{refend}}

=== Struktura ===
[[slika:C8ORF48 Primary Structure.jpg|thumb|320x330px]]
Protein C8orf48 ima dva predviđena signala jedarne lokalizacije, jedan koji se proteže od 135-149 aminokiselina, a drugi od 204-221. [[Sekundarna struktura proteina]] C8orf48 sastoji se prvenstveno od [[alfa-heliks]]a i zavojnica . Ima rlo malo [[beta-list]]ova, jer ukupno tri područja pokazuju moguću strukturu beta lista.&lt;ref name=&quot;Brendel_1992&quot;/&gt;

[[tercijarna struktura proteina|Tercijarna struktura]] C8orf48 dobivena je prema programu iTASSER.
[[Slika:ITasser Predicted C8ORF48 Tertiary Structure .png|left|thumb|Predviđena tercijarna struktura&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://zhanglab.ccmb.med.umich.edu/I-TASSER/|title=I-TASSER server for protein structure and function prediction|website=zhanglab.ccmb.med.umich.edu|access-date=9. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;]]

== Gen ==
C8orf48 se nalazi na na pozitivnom lancu [[hromosom 8|hromosoma 8]], sekvenca 8p22 i proteže se od 13,566.843 do 13,568.288 bp.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.genomatix.de/cgi-bin/eldorado/eldorado.pl?s=36d50476195bb39487a091ed603aba43;RESULT=C8orf48|title=Genomatix: ElDorado Result|website=www.genomatix.de|access-date=9. 5. 2016}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; Ima jedan [[egzon]], bez [[intron]]a.&lt;ref name=&quot;ncbi.nlm.nih.gov&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.ensembl.org/Homo_sapiens/Transcript/Summary?g=ENSG00000164743;r=8:13566843-13568287;t=ENST00000297324|title=Transcript: C8orf48-001 (ENST00000297324) - Summary - Homo sapiens - Ensembl genome browser 84|website=www.ensembl.org|access-date=9. 5. 2016}}&lt;/ref&gt; Ovaj protein nema [[izoforme]] niti ima [[alternativna prerada RNK|alternativne prerade]].

== Protein ==
Protein C8orf48 ima 319 aminokiselina.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/nuccore/NM_001007090?report=genbank|title=Homo sapiens chromosome 8 open reading frame 48 (C8orf48), mRNA - Nucleotide - NCBI|website=www.ncbi.nlm.nih.gov|access-date=9. 5. 2016}}&lt;/ref&gt; Molekulska težina ovog proteina je 36,9 kDa, a [[izoelektrična tačka]] 8,86.&lt;ref name=&quot;Brendel_1992&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Brendel V, Bucher P, Nourbakhsh IR, Blaisdell BE, Karlin S | title = Methods and algorithms for statistical analysis of protein sequences | url = https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_1992-03-15_89_6/page/2002 | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 89 | issue = 6 | pages = 2002–6 | year = 1992 | pmid = 1549558 | pmc = 48584 | doi = 10.1073/pnas.89.6.2002| bibcode = 1992PNAS...89.2002B | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Predviđa se da je protein C8orf48 jedarni protein koji se posebno nalazi u jedrovoj lamini.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Nema  nikakve [[signalni peptid|peptide]] niti [[transmembranski domen|transmembranske domene]]. Utvrđeno je da je ovaj protein dosta prisutan i kod ljudi..&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://pax-db.org/#!protein/9606.ENSP00000297324|title=PaxDb|website=pax-db.org|access-date=9. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
 
=== Posttranslacijske modifikacije ===
C8orf48 ima različite predviđene [[posttranslacijske modifikacije]]. Ove  modifikacije uključuju [[Glikozilacija|O-glikozilaciju]], [[Glikacija|glikaciju]], [[N-vezana glikozilacija|N-vezanu glikozilaciju]], [[Fosforilacija|fosforilacijska mjesta]], Yin-Yang mjesta, [[SUMOilacija|sumoilaciju]] i [[protein SUMO|SUMO]] interakcije.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.cbs.dtu.dk/services/|title=CBS Prediction Servers|website=www.cbs.dtu.dk|access-date=9. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;

=== Subćelijaka lokalizacija ===
Rezultati PSORT II utvrdili su da protein C8orf48 nema [[signalni peptid]], kao ni transmembranske domene.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://psort.hgc.jp/form2.html|title=PSORT II Prediction|website=psort.hgc.jp|access-date=9. 5. 2016}}&lt;/ref&gt; Predviđanje je da je C8orf48 najvjerojatnije jedarni i potencijalno [[citoplazma]]tski protein. Kada se uspoređuju ortolozi C8orf48 vide se vrlo slični rezultati, predviđa se da je protein lokaliziran u jedru, a zatim u citoplazmi. Daljnja analiza podćelijske lokalizacije izvršena je upotrebom CELLO-a.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://cello.life.nctu.edu.tw/ |title=CELLO:Subcellular Localization Predictive System |website=cello.life.nctu.edu.tw |access-date=9. 5. 2016 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304093942/http://cello.life.nctu.edu.tw/ |archive-date=4. 3. 2016 }}&lt;/ref&gt; Ovi rezultati također podržavaju ideju da je C8orf48 lokaliziran u jedru.

== Ekspresija ==
Utvrđeno je da je ovaj gen nadeksprimiran u tkivima [[sjemenik]]a i [[mišić]]a [[debelo crijevo|debelog crijeva]], kao i u 76 razvojnih faza.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://bgee.unil.ch/bgee/bgee?page=gene&amp;action=summary&amp;gene_id=ENSG000001647430 |title=Bgee: Gene Expression Evolution. Entry on C8orf48 Homo Sapiens |publisher=BGEE }}{{dead link|date=novembar 2016 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Utvrđeno je da se C8orf48 najčešće eksprimira u [[mokraćna bešika|mjehuru]], [[kost]]ima, [[srce|srcu]], [[grkljan]]u,  [[sjemenici]]ma i [[štitnjača|štitnjači]].&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/UniGene/ESTProfileViewer.cgi?uglist=Hs.104941|title=EST Profile - Hs.104941|website=www.ncbi.nlm.nih.gov|access-date=9. 5. 2016}} {{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; Ovisno o stadiju razvoja, C8orf48 se često može naći u [[embrion]]skom tijelu.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

[[Slika:PaxDB C8ORF48 Protein Abundance.png|none|thumb|500x500px]]

=== GEO profili ===
[[Slika:Overall Expression GEO.png|thumb|440x440px|Diferencirana tkivna ekspresija C8orf48]]
U studiji koja se odnosi na višestruki [[mezenhim]]ni mijelom stromnih ćelija [[koštana srž|koštane srži]] pokazaano je da je ekspresija C8orf48 niža u bolesnim ćelijama, u usporedbi sa zdravim.&lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/geoprofiles/101259684|title=101259684 - GEO Profiles - NCBI|website=www.ncbi.nlm.nih.gov|access-date=9. 5. 2016}}&lt;/ref&gt; Suprotno je pokazano u GeoProfile-u o endometriozi, jr je u ovoj studiji otkriveno da su razine C8orf48 veće u bolesnom nego u zdravom stanju.&lt;ref name=&quot;:9&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/geoprofiles/47601584|title=47601584 - GEO Profiles - NCBI|website=www.ncbi.nlm.nih.gov|access-date=9. 5. 2016}}&lt;/ref&gt; Ostale studije pokazuju različitu ekspresiju ćelija [[rak dojke|raka dojke]], papil štitnjače i alfa-utišanog receptora [[estrogen]]a. U kontrolnim uzorcima nivoi C8orf48 bili su niži od onih kod [[nokaut-gen|nokdauniranog]] receptora za estrogen.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

== Regulacija ekpresije ==

[[Transkripcijski faktori]] koji djeluju na C8orf48 prikazani su u tabeli. Većina transkripcijskih faktora uključena je u rast, [[ćelijska proliferacija|proliferaciju]] ili regulaciju ćelijske migracije. To implicira da C8orf48 može imati ulogu u [[ćelijski ciklus|ćelijskom ciklusu]]. Nekoliko transkripcijskih faktora predstavilo se više puta, i na pozitivnom i na negativnom lancu. Ovi transkripcijski faktori uključuju protein koji se veže za MAX i receptor alfa povezan sa estrogenom (preferira se sekundarna vezanost [[DNK]]) koji su uključeni u [[ćelijski rast]].&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Stein_2008&quot; /&gt; 
{{clear}}
{| class=&quot;wikitable&quot;
|'''[[Transkripcijski faktor]]'''
|'''Funkcija'''
|-
| Protein mijeloidnog [[cinkov prst|cinkovog prsta]] MZF1
|Utvrđeno je da se eksprimira u [[hematopoeza|hematopoetskim]] [[matične ćelije|matičnim ćelijanma]] koje su predane diferencijaciji mijeloidne loze. Sadrži 13 C2H2 cinkovih prstiju raspoređenih u dva domena koji su razdvojeni kratkom sekvencom bogatom [[glicin]]om i [[prolin]]om.&lt;ref name=&quot;pmid8114711&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Morris JF, Hromas R, Rauscher FJ | title = Characterization of the DNA-binding properties of the myeloid zinc finger protein MZF1: two independent DNA-binding domains recognize two DNA consensus sequences with a common G-rich core | url = https://archive.org/details/sim_molecular-and-cellular-biology_1994-03_14_3/page/1786 | journal = Molecular and Cellular Biology | volume = 14 | issue = 3 | pages = 1786–95 | year = 1994 | pmid = 8114711 | pmc = 358536 | doi = 10.1128/mcb.14.3.1786}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Cinkov prst]] sa domenima KRAB i SCAN-3
|Uglavnom se nalazi u jedru, iako se tokom  gladovanja preseljava u citoplazmu. Ovo omogućava ekspresiju ciljnih gena uključenih u [[autofagija|autofagiju]] i [[biogeneza|biogenezu]]/funkciju [[lizosom]]a. Djeluje kao supresor autofagije, a pronađeno je i da podstiče napredovanje i/ili migraciju ćelija raka kod različitih [[tumor]]a i [[mijelom]]a.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.uniprot.org/uniprot/Q9BRR0|title=ZKSCAN3 - Zinc finger protein with KRAB and SCAN domains 3 - Homo sapiens (Human) - ZKSCAN3 gene &amp; protein|website=www.uniprot.org|access-date=9. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
|T-kutijski [[transkripcijski faktor]] TBX20
| Utvrđeno je da je uključen u regulaciju genetičkog programa za migraciju ćelija  motornih  [[neuron]]a [[lobanja]].&lt;ref name=&quot;pmid17119020&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Song MR, Shirasaki R, Cai CL, Ruiz EC, Evans SM, Lee SK, Pfaff SL | title = T-box transcription factor Tbx20 regulates a genetic program for cranial motor neuron cell body migration | journal = Development | volume = 133 | issue = 24 | pages = 4945–55 | year = 2006 | pmid = 17119020 | doi = 10.1242/dev.02694 | pmc = 5851594 }}&lt;/ref&gt;
|-
|Kruppeloliki protein cinkovog prsta  219
| Utvrđeno je da su uključeni u regulaciju diferencijacije [[hondrocit]]a, sastavljanjem tvornice transkripcije sa Sox9.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.rprotein.com/protein/ZNF219|title=rProtein. Recombinant Protein Collection|website=rProtein|archive-url=https://web.archive.org/web/20250707152226/http://www.rprotein.com/protein/ZNF219|archive-date=7. 7. 2025|access-date=14. 9. 2021|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|Protein [[cinkov prst|cinkovog prsta]] 300 sa KRAB-om
| Istraživanja povezuju represiju transkripcije posredovanu KRAB-ZFP-ovima s [[ćelijska proliferacija|proliferacijom]], [[ćelijska diferencijacija|diferencijacijom ćelija]], [[apoptoza|apoptozom]] i rakom. Vjeruje se da je nedavno evoluirao.&lt;ref name=&quot;pmid24294107&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Lupo A, Cesaro E, Montano G, Zurlo D, Izzo P, Costanzo P | title = KRAB-Zinc Finger Proteins: A Repressor Family Displaying Multiple Biological Functions | journal = Current Genomics | volume = 14 | issue = 4 | pages = 268–78 | year = 2013 | pmid = 24294107 | pmc = 3731817 | doi = 10.2174/13892029113149990002 }}&lt;/ref&gt;
|-
|Krueppeloliki plućni fator 2  (LKLF)
| KLF2 regulira ptomet [[T-ćelija]] promovišući ekspresiju S1P1, koji je receptor za vezivanje lipida. Ovaj [[transkripcijski faktor]] veže se za CACCC okvir u promotorskoj sekvenci.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.genecards.org/cgi-bin/carddisp.pl?gene=KLF2|title=www.genecards.org/cgi-bin/carddisp.pl?gene=KLF2|website=www.genecards.org|access-date=9. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
| Receptor alfa srodan [[estrogen]]u (sklonost sekundarnog vezivanja DNK)
| Pokazalo se da ekspresija ovog receptora ima negativan prognostički značaj kod [[rak dojke|karcinoma dojke]] i [[rak jajnika|jajnika]]. Navedeno je da je kritično za rast raka dojke negativnih na estrogenske receptore.&lt;ref name=&quot;Stein_2008&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Stein RA, Chang CY, Kazmin DA, Way J, Schroeder T, Wergin M, Dewhirst MW, McDonnell DP | title = Estrogen-related receptor alpha is critical for the growth of estrogen receptor-negative breast cancer | url = https://archive.org/details/sim_cancer-research_2008-11-01_68_21/page/8805 | journal = Cancer Research | volume = 68 | issue = 21 | pages = 8805–12 | year = 2008 | pmid = 18974123 | pmc = 2633645 | doi = 10.1158/0008-5472.CAN-08-1594 }}&lt;/ref&gt;
|-
|AREB6 (Atp1a1 faktor vezivanja regulatornog elementa 6)
| Struktura AREB6 sastoji se od dvije skupine cinkovih prstiju u regijama N- i [[C-terminal]]a i jednog homeodomena u sredini. Utvrđeno je da regulira ekspresiju gena Na, K-ATPaze α1, [[interleukin]]skih 2 i δ-kristalnih gena.&lt;ref name=&quot;pmid7588776&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Ikeda K, Kawakami K | title = DNA binding through distinct domains of zinc-finger-homeodomain protein AREB6 has different effects on gene transcription | journal = European Journal of Biochemistry | volume = 233 | issue = 1 | pages = 73–82 | year = 1995 | pmid = 7588776 | doi = 10.1111/j.1432-1033.1995.073_1.x}}&lt;/ref&gt;
|-
|MAX-vezujući protein
| Transkripcijski represor i antagonist Myc-ovisne transkripcijske aktivacije i rasta ćelija.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=4335|title=MNT MAX network transcriptional repressor [Homo sapiens (human)] - Gene - NCBI|website=www.ncbi.nlm.nih.gov|access-date=9. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
|Protein 1 u interakciji obogaćen leucinom (u FLII) 1
| Transkripcijski represor koji potencijalno regulira TNF, EGFR i PDGFA. Moguće uključen u kontrolu proliferacije ćelija glatkih mišića nakon ozljede [[arterija]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.genecards.org/cgi-bin/carddisp.pl?gene=LRRFIP1|title=www.genecards.org/cgi-bin/carddisp.pl?gene=LRRFIP1|website=www.genecards.org|access-date=9. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
|E2F [[transkripcijski faktor]] 1
| Ima važnu ulogu u kontroli [[ćelijski ciklus|ćelijskog ciklusa]] i proteina koji potiskuju tumor. Također je utvrđeno da su meta transformacijskih proteina malih [[DNK]] [[tumor]]skih [[virus]]a. Konačno, može posredovati [[ćelijska proliferacija|proliferaciju ćelija]] i p53 ovisnu/neovisnu [[apoptoza|apoptozu]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/1869|title=E2F1 E2F transcription factor 1 [Homo sapiens (human)] - Gene - NCBI|website=www.ncbi.nlm.nih.gov|access-date=9. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
|Kruppelov faktor 7 (sveprisutan, UKLF)
| Članovi porodice na koju se odnosi odgovorni su za regulaciju proliferacije, diferencijacije i preživljavanja ćelija. Utvrđeno je da vjerovatno doprinosi progresiji dijabetesa tipa 2, inhibiranjem ekspresije [[insulin]]a, sekrecije u beta-ćelijama gušterače i deregulacijom lučenja adipocitokina u [[adipocit]]ima.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/8609|title=KLF7 Kruppel-like factor 7 (ubiquitous) [Homo sapiens (human)] - Gene - NCBI|website=www.ncbi.nlm.nih.gov|access-date=9. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
|Vezujući protein CCAAT/epsilon pojačivač (C/EBP)
| Važan za terminalnu diferencijaciju i funkcionalno sazrijevanje prekurskorskih ćelija [[granulocit]]a. Utvrđeno je da su mutacije u genu koji kodira ovaj protein povezane sa specifičnim nedostatkom granula.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/1053|title=CEBPE CCAAT/enhancer binding protein epsilon [Homo sapiens (human)] - Gene - NCBI|website=www.ncbi.nlm.nih.gov|access-date=9. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Faktor transkripcije]] [[cinkov prst|cinkovcog prsta]] / POZ-domena
| POZ domen je konzervirani motiv [[interakcije protein-protein]] koji se nalazi u transkripcijskim faktorima, [[onkogen]]im proteinima, proteinima [[iom+nski kanal|ionskih kanala]] i nekim proteinima povezanim s [[aktin]]om.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Lee DK, Suh D, Edenberg HJ, Hur MW | title = POZ domain transcription factor, FBI-1, represses transcription of ADH5/FDH by interacting with the zinc finger and interfering with DNA binding activity of Sp1 | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_2002-07-26_277_30/page/26761 | language = en | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 277 | issue = 30 | pages = 26761–8 | date = juli 2002 | pmid = 12004059 | doi = 10.1074/jbc.M202078200 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;
|-
|Transkripcijski faktor oligodendrocitne loze 2
| Ima tendenciju ekspresije u tumorima oligodendrocita u mozgu. Ovaj protein je bitan regulator sudbine ventralnih neuroektodermnih [[progenitorske ćelije|progenitorskih ćelija]] i hromosomske translokacije t (14; 21) (q11,2; q22) povezane s akutnom limfoblastnom leukemijom [[T-ćelija]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/10215|title=OLIG2 oligodendrocyte lineage transcription factor 2 [Homo sapiens (human)] - Gene - NCBI|website=www.ncbi.nlm.nih.gov|access-date=9. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
|Osnovni faktor sličan krueppelu (KLF3)
| Jedan od njegovih povezanih puteva je transkripcijska regulacija kod raka, a možda bi mogao imati ulogu i u [[hematopoeza|hematopoezi]]. Vezuje se za CACCC-kutiju gena eksprimiranih eritroidnih ćelija.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.genecards.org/cgi-bin/carddisp.pl?gene=KLF3|title=www.genecards.org/cgi-bin/carddisp.pl?gene=KLF3|website=www.genecards.org|access-date=9. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
|}

== Homologija ==
[[Slika:Phylogenetic Tree of C8ORF48 (Unrooted).jpg|thumb|Neukorijenjeno [[filogenetsko stablo]] C8orf48|373x373px]]
C8orf48 je konzerviran kod [[sisar]]a, [[vodozemac]]a, [[gmizavci|gmizavaca]], [[ptica]] i [[riba]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;NCBI BLAST. BLAST AND PSI-Blast: generation of protein database search programs.[http://blast.ncbi.nlm.nih.gov/Blast.cgi]&lt;/ref&gt; Ortologe C8orf48 nije bilo moguće pronaći u [[bakterija]]ma, [[arheja]]ma, [[biljka]]ma i [[gljiva]]ma.&lt;ref name =&quot;:1&quot;/&gt; Nisu pronađeni ljudski paralozi C8orf48. Određeni dijelovi domena DUF 4606 su u ortolozima visoko konzervirani.

== Proteinske interakcije ==
Proteini koji stupaju u interakciju sa C8orf48 uključuju deletirani protein u karcinomu jetre 1 ([[DLC1]]), inhibitor porodice MyoD ([[MDFI]]), protein [[cikov prst|cinkovih prstiju]] 14 ([https://www.genecards.org/cgi-bin/carddisp.pl?gene=ZNF14&amp;keywords=ZNF14 ZNF14]) i sacroglikan zeta ([[SGCZ]]).&lt;ref name=&quot;string-db.org&quot;/&gt; Sve ove proteinske interakcije pronađene su eksperimentalno, putem dvohibridnog udruživanja, dvohibridnog niza ili dvohibridnog sita.&lt;ref name=&quot;PSICQUIC&quot;/&gt;

== Klinički značaj ==
C8orf48 je pronađen u studijama koje se odnose na različite tipove [[karcinom]]a. Različiti nivoi ekspresije C8orf48 pronađeni su u papilnom karcinomu štitne žlijezde i receptoru estrogena za alfa utišane MCF7 ćelija [[rak dojke|raka dojke]].&lt;ref name=&quot;:8&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:9&quot; /&gt;

== Reference==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{Commons category|C8orf48}}

[[Kategorija:Geni na hromosomu 8]]
[[Kategorija:Ljudski proteini]]
[[Kategorija:Proteomika]]</text>
      <sha1>qj0i957drksomj7n019k72dt67xu20e</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>AI efekt</title>
    <ns>0</ns>
    <id>482518</id>
    <revision>
      <id>3940579</id>
      <parentid>3486902</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T02:07:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940579</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3381" sha1="n0n82aitb90axpri3gyyvqclwim09lg" xml:space="preserve">'''Efekt''' [[Umjetna inteligencija|umjetne inteligencije]] nastaje kada posmatrači zanemare ponašanje programa umjetne inteligencije tvrdeći da to nije ''prava'' inteligencija.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Haenlein|first=Michael|last2=[[Andreas Kaplan|Kaplan]]|first2=Andreas|date=2019|title=A Brief History of Artificial Intelligence: On the Past, Present, and Future of Artificial Intelligence|journal=California Management Review|volume=61|issue=4|pages=5–14|doi=10.1177/0008125619864925}}&lt;/ref&gt;

Autorica Pamela McCorduck piše: &quot;To je dio historije područja umjetne inteligencije da je svaki put kad bi neko smislio kako natjerati računar da učini nešto - igra dobro dame, rješava jednostavne, ali relativno neformalne probleme - morao je hor kritičara reći, 'to nije razmišljanje'. &quot; &lt;ref name=&quot;McCorduck 2004&quot;&gt;{{Harvnb|McCorduck|2004}}&lt;/ref&gt; Istraživač Rodney Brooks žali se: &quot;Svaki put kad otkrijemo dio toga, ono prestaje biti magično; mi kažemo:&quot; Oh, to je samo računanje. &quot;&quot; &lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Kahn|first=Jennifer|date=mart 2002|title=It's Alive|url=https://www.wired.com/wired/archive/10.03/everywhere.html|journal=Wired|volume=10|issue=30|access-date=24 Aug 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20121025150606/http://www.wired.com/wired/archive/10.03/everywhere.html|archive-date=25. 10. 2012|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Stajalište nekih ljudi koji pokušavaju proglasiti učinak umjetne inteligencije glasi: Čim umjetna inteligencija uspješno riješi problem, problem više nije dio umjetne inteligencije.

Pamela McCorduck naziva &quot;čudnim paradoksom&quot; to što su &quot;praktični uspjesi umjetne inteligencije, računski programi koji su zapravo postigli inteligentno ponašanje, ubrzo asimilirani u bilo koju domenu aplikacije u kojoj su utvrdili da su korisni, te su postali tihi partneri uz druge pristupe rješavanju problema, što je prepustilo istraživačima umjetne inteligencije da se bave samo &quot;greškama&quot;, tvrdim orasima koje još nije bilo moguće razbiti. &quot; &lt;ref name=&quot;McCorduck 2004&quot;/&gt;

Kada je [[IBM]] [[Šah|-ov]] računar za šah Deep Blue 1997. uspio pobijediti [[Gari Kasparov|Garryja Kasparova]], ljudi su se žalili da je koristio samo &quot;metodu brutalne sile&quot; i da to nije bila prava inteligencija.&lt;ref name=&quot;McCorduck 2004&quot;/&gt; Fred Reed piše:&lt;blockquote&gt;&quot;Problem s kojim se zagovornici umjetne inteligencije redovno suočavaju je sljedeći: Kada znamo kako mašina radi nešto &quot;inteligentno&quot;, prestaje se smatrati inteligentnom. Da sam pobijedio svjetskog šahovskog prvaka, smatrao bih se izuzetno bistrim. &quot; &lt;ref&gt;{{Cite news|last=Fred Reed|title=Promise of AI not so bright|work=The Washington Times|date=14. 4. 2006|url=http://washingtontimes.com/news/2006/apr/13/20060413-105217-7645r/}}&lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;Douglas Hofstadter sažeto izražava AI efekt citirajući '''[[Larry Tesler|teoremu Larryja Teslera]]''' :&lt;blockquote&gt;&quot;AI je sve što još nije učinjeno.&quot; &lt;ref&gt;As quoted by {{Harvard citation text|Hofstadter|1980}}. [[Larry Tesler]] actually feels he was misquoted: see his note in the &quot;Adages&quot; section of .&lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;Softver i algoritmi koje su razvili istraživači umjetne inteligencije sada su integrirani u mnoge aplikacije širom svijeta, a da se zapravo ne nazivaju umjetna inteligencija.

== Napomene ==

[[Kategorija:Vještačka inteligencija]]
[[Kategorija:Pages with unreviewed translations]]</text>
      <sha1>n0n82aitb90axpri3gyyvqclwim09lg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>ACADM</title>
    <ns>0</ns>
    <id>485085</id>
    <revision>
      <id>3940574</id>
      <parentid>3929273</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T02:01:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940574</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10835" sha1="9kl5e4zwq5j55pm10ziqlh6epl46vmi" xml:space="preserve">{{Infokutija gen}}
'''ACADM''' (C-4 to C-12 ravnolančana acil-koenzim A [[dehidrogenaza]]) jest [[gen]] koji se kod [[ljudi]] nalazi na  [[hromosom 1|hromosomu 1]].                             
Daje uputstva za stvaranje [[enzim]]a  [[acil-koenzim A dehidrogenaza]] koji je važan za razgradnju (razlaganje) određene grupe masti koje se nazivaju [[srednjelančane masne kiseline]].

Ove [[masne kiseline]] nalaze se u hrani kao što su [[mlijeko]] i određena [[ulja]], a također se skladište u masnom tkivu tijela. Također nastaju kada se veće masne kiseline razgrađuju.

Enzim acil-koenzim A dehidrogenaza za srednjelančane masne kiseline (ACADM) je neophodan za pretvaranje ovih posebnih masnih kiselina u energiju, posebno tokom perioda bez hrane (post). ACADM enzim funkcionira u [[mitohondrija]]ma, centrima za proizvodnju energije unutar ćelija. Nalazi se u mitohondrijma nekoliko tipova tkiva, posebno u [[jetra|jetri]].

ACADM gen se nalazi na kratkom (p) kraku [[hromosom 1|hromosoma 1]] na poziciji 31, od [[bazni par|baznog para]] 75,902.302 do baznog para 75,941.203.

==Amiokiselininska sekvenca==	
Dužina [[polipeptid]]nog lanca je 421 [[aminokiselina]], a [[molekularna masa|molekulska težina]]  46.588 [[dalton (jedinica)|Da]].&lt;ref name=&quot;UniProt&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.uniprot.org/uniprot/P11310#sequences |title=UniProt, P11310 |language=en |access-date=21. 11. 2021}}&lt;/ref&gt;
{{legenda aminokiselina}}
&lt;table  style=&quot;font-family:monospace;&quot;&gt;
&lt;tr style=&quot;text-align:right;&quot;&gt;&lt;th&gt;10&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;20&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;30&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;40&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;50&lt;/th&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;MAAGFGRCCR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VLRSISRFHW&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;RSQHTKANRQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;REPGLGFSFE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;FTEQQKEFQA&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;TARKFAREEI&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;IPVAAEYDKT&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GEYPVPLIRR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;AWELGLMNTH&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;IPENCGGLGL&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;GTFDACLISE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ELAYGCTGVQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TAIEGNSLGQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;MPIIIAGNDQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;QKKKYLGRMT&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;EEPLMCAYCV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TEPGAGSDVA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GIKTKAEKKG&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;DEYIINGQKM&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;WITNGGKANW&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;YFLLARSDPD&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;PKAPANKAFT&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GFIVEADTPG&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;IQIGRKELNM&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GQRCSDTRGI&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;VFEDVKVPKE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;NVLIGDGAGF&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KVAMGAFDKT&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;RPVVAAGAVG&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LAQRALDEAT&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;KYALERKTFG&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KLLVEHQAIS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;FMLAEMAMKV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ELARMSYQRA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;AWEVDSGRRN&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;TYYASIAKAF&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;AGDIANQLAT&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;DAVQILGGNG&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;FNTEYPVEKL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;MRDAKIYQIY&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;EGTSQIQRLI&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VAREHIDKYK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;N&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;

==Struktura==
Protein kodiran genom '''ACADM''' veličine je ~47 kDa i sastoji se od 421 aminokiseline.&lt;ref&gt;
{{cite web |url=https://www.uniprot.org/uniprot/P11310 |title=ACADM – Medium-chain specific acyl-CoA dehydrogenase, mitochondrial precursor – Homo sapiens (Human) – ACADM gene &amp; protein |website=www.uniprot.org}}&lt;/ref&gt;

== Funkcija ==
Enzim LCAD katalizuje većinu beta-oksidacije masnih kiselina formiranjem C2-C3 trans-dvostruke veze u masnoj kiselini. MCAD djelije na dugolančane masne kiseline, obično između C4 i C12-acylCoA.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Matsubara Y, Kraus JP, Yang-Feng TL, Francke U, Rosenberg LE, Tanaka K | title = Molecular cloning of cDNAs encoding rat and human medium-chain acyl-CoA dehydrogenase and assignment of the gene to human chromosome 1 | url = https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_1986-09_83_17/page/6543 | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 83 | issue = 17 | pages = 6543–7 | date = Sep 1986 | pmid = 3462713 | doi=10.1073/pnas.83.17.6543 | pmc=386540| bibcode = 1986PNAS...83.6543M | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Dokazano je da oksidacija masnih kiselina štedi glukozu u uvjetima natašte, a potrebna je i za [[metabolizam]] aminokiselina, što je neophodno za održavanje adekvatne proizvodnje glukoze.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Goetzman ES, Alcorn JF, Bharathi SS, Uppala R, McHugh KJ, Kosmider B, Chen R, Zuo YY, Beck ME, McKinney RW, Skilling H, Suhrie KR, Karunanidhi A, Yeasted R, Otsubo C, Ellis B, Tyurina YY, Kagan VE, Mallampalli RK, Vockley J | title = Long-chain acyl-CoA dehydrogenase deficiency as a cause of pulmonary surfactant dysfunction | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 289 | issue = 15 | pages = 10668–79 | date = Apr 2014 | pmid = 24591516 | pmc = 4036448 | doi = 10.1074/jbc.M113.540260 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Nadalje, MCAD učestvuje u metabolizmu masnih kiselina i PPAR signalnom putu.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Ezzeddini R, Taghikhani M, Salek Farrokhi A, Somi MH, Samadi N, Esfahani A, Rasaee, MJ | title = Downregulation of fatty acid oxidation by involvement of HIF-1α and PPARγ in human gastric adenocarcinoma and its related clinical significance | journal = Journal of Physiology and Biochemistry | volume = 77 | issue = 2 | pages = 249–260 | date = maj 2021 | pmid =  33730333 | doi = 10.1007/s13105-021-00791-3 | url = https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/33730333/| issn = }}&lt;/ref&gt;

==Klinički značaj==
[[Nedostatak srednjelančane acil-koenzim A dehidrogenaze]] može biti uzrokovan [[mutacija|mutacijom]] u ACADM genu. Identificirano je više od 54 ACADM [[genske mutacije]] koje uzrokuju nedostatak srednjelančane acil-koenzima A dehidrogenaze.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors =  Pagon RA, Bird TD, Dolan CR, ''et al.''| title = Medium-Chain Acyl-Coenzyme A Dehydrogenase Deficiency | date = 1993 | pmid = 20301597 }}&lt;/ref&gt; Mnoge od ovih mutacija mijenjaju gradivni blok aminokiselina u ACADM enzimu. Najčešća [[aminokiselina|aminokiselinskih]] [[Zamjena baznog para|supstitucija]] zamjenjuje [[lizin]] sa [[glutamat|glutaminskom kiselinom]] na poziciji 329 u lancu aminokiselina enzima (također napisano i kao Lys329Glu ili K329E) .&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Gregersen N, Andresen BS, Bross P, Winter V, Rüdiger N, Engst S, Christensen E, Kelly D, Strauss AW, Kølvraa S | title = Molecular characterization of medium-chain acyl-CoA dehydrogenase (MCAD) deficiency: identification of a lys329 to glu mutation in the MCAD gene, and expression of inactive mutant enzyme protein in E. coli | journal = Human Genetics | volume = 86 | issue = 6 | pages = 545–51 | date = Apr 1991 | pmid = 1902818 | doi=10.1007/bf00201539| s2cid = 9687627 | url = https://kops.uni-konstanz.de/bitstream/123456789/8732/1/ghislascan116.pdf }}&lt;/ref&gt; Ova mutacija i druge zamjene aminokiselina mijenjaju strukturu enzima, smanjujući ili ukidajući njegovu aktivnost. Druge mutacije deletiraju ili dupliciraju dio ACADM gena, što dovodi do nestabilnog enzima koji ne može funkcionirati.

Uz nedostatak funkcionalnog ACADM enzima, srednjelančane masne kiseline se ne mogu razgraditi i preraditi. Kao rezultat toga, ove masti se ne pretvaraju u energiju, što može dovesti do karakterističnih simptoma ovog poremećaja, kao što su nedostatak energije (letargija) i nizak šećer u krvi. Nivoi srednjelančanih masnih kiselina ili djelomično razgrađenih masnih kiselina mogu se nakupiti u tkivima i oštetiti [[jetra|jetru]] i [[mozak]], uzrokujući ozbiljnije komplikacije.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Sturm M, Herebian D, Mueller M, Laryea MD, Spiekerkoetter U | title = Functional effects of different medium-chain acyl-CoA dehydrogenase genotypes and identification of asymptomatic variants | journal = PLOS ONE | volume = 7 | issue = 9 | pages = e45110 | date = 2012 | pmid = 23028790 | doi = 10.1371/journal.pone.0045110 | pmc=3444485| bibcode = 2012PLoSO...745110S | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak|33em}}

== Dopunska literatura ==
{{refbegin|33em}}
* {{cite journal | vauthors = Gregersen N, Andresen BS, Corydon MJ, Corydon TJ, Olsen RK, Bolund L, Bross P | title = Mutation analysis in mitochondrial fatty acid oxidation defects: Exemplified by acyl-CoA dehydrogenase deficiencies, with special focus on genotype-phenotype relationship | journal = Human Mutation | volume = 18 | issue = 3 | pages = 169–89  | date = Sep 2001 | pmid = 11524729 | doi = 10.1002/humu.1174 | s2cid = 22616789 }}
* {{cite journal | vauthors = Wang SS, Fernhoff PM, Hannon WH, Khoury MJ | title = Medium chain acyl-CoA dehydrogenase deficiency human genome epidemiology review | journal = Genetics in Medicine | volume = 1 | issue = 7 | pages = 332–9 | year = 1999 | pmid = 11263545 | doi = 10.1097/00125817-199911000-00004 | doi-access = free }}
{{refend}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/bookshelf/br.fcgi?book=gene&amp;part=mcad  GeneReviews/NIH/NCBI/UW entry on Medium-Chain Acyl-Coenzyme A Dehydrogenase Deficiency]
* [https://web.archive.org/web/20160304030529/http://www.genecards.org/cgi-bin/carddisp?ACADM GeneCard]
*[https://web.archive.org/web/20211121070830/http://www.gdb.org/gdb-bin/genera/genera/hgd/GenomicSegment?!action=query&amp;displayName=acadm ACADM at The GDB Human Genome Database]
* {{UCSC gene info|ACADM}}

[[Kategorija:Geni na hromosomu 1]]
[[Kategorija:Ljudski geni]]
[[Kategorija:Ljudski proteini]]
[[Kategorija:Proteomika]]</text>
      <sha1>9kl5e4zwq5j55pm10ziqlh6epl46vmi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Astra (svemirska industrija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>485159</id>
    <revision>
      <id>3940692</id>
      <parentid>3547794</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T06:50:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940692</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3606" sha1="pzv0w2mraag1i6zj5fdptf6xd1ezupk" xml:space="preserve">'''Astra''' je američka kompanija za [[Noseća raketa|lansiranje raketa]] sa sjedištem u [[Alameda, Kalifornija|Alamedi u Kaliforniji]]. Astru su osnovali [[Chris Kemp]] i Adam London u oktobru 2016.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.darpa.mil/news-events/darpa-launch-challenge|title=DARPA Launch Challenge|archive-url=https://web.archive.org/web/20200623114012/https://www.darpa.mil/news-events/darpa-launch-challenge|archive-date=23. 6. 2020|url-status=live|access-date=3. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;AstraWelcome&quot;&gt;{{Cite web|url=https://astra.com/welcome/|title=Welcome {{pipe}} Astra|archive-url=https://web.archive.org/web/20200203172553/https://astra.com/welcome/|archive-date=3. 2. 2020|url-status=dead|access-date=6. 3. 2020}}&lt;/ref&gt; Ranije poznata u medijima kao &quot;Stealth Space Company&quot;, kompanija se formalno pojavila kao Astra Space, Inc. u članku Bloomberg LP autora Ashlee Vance.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.bloomberg.com/features/2020-astra-rocket/|title=A Small-Rocket Maker Is Running a Different Kind of Space Race|publisher=Bloomberg|access-date=12. 12. 2020|archive-date=30. 11. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201130125553/https://www.bloomberg.com/features/2020-astra-rocket/}}&lt;/ref&gt; Investitori su BlackRock, Advance, ACME, Airbus Ventures, Innovation Endeavors, suosnivač [[Salesforce]] [[Marc Benioff]], bivši izvršni direktor [[The Walt Disney Company|Disneyja]] [[Michael Eisner]] i drugi.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://techcrunch.com/2020/02/03/rocket-startup-astra-emerges-from-stealth-aims-to-launch-for-as-little-as-1m-per-flight/|title=Rocket startup Astra emerges from stealth, aims to launch for as little as $1M per flight|publisher=TechCrunch|access-date=31. 1. 2021|archive-date=24. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210224060519/https://techcrunch.com/2020/02/03/rocket-startup-astra-emerges-from-stealth-aims-to-launch-for-as-little-as-1m-per-flight/}}&lt;/ref&gt;

Astru su u oktobru 2016. osnovali Chris Kemp i Adam London.&lt;ref name=&quot;nsf20210605&quot;&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=6L3lKG6rtUE?t=78 The future of Astra with Founder and CEO Chris Kemp] {{Webarchive}}, NasaSpaceFlight.com, 5 June 2021, retrieved 6 June 2021.&lt;/ref&gt;

Prije ponovnog osnivanja kao Astra Space Inc. 2016. godine, '''Ventions''', LLC je bila mala kompanija za istraživanje i dizajn u svemiru sa sjedištem u San Franciscu s više od 10 godina historije koja je razvijala vazduhoplovnu tehnologiju u partnerstvu s [[NASA|NASA-om]] &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sbir.nasa.gov/content/ventions-llc-0|title=SBIR/STTR Firm Details - Ventions, LLC {{!}} NASA SBIR and STTR Program Homepage|website=sbir.nasa.gov|archive-url=https://web.archive.org/web/20211001103835/https://sbir.nasa.gov/content/ventions-llc-0|archive-date=1. 10. 2021|url-status=dead|access-date=12. 12. 2020}}&lt;/ref&gt; i [[DARPA|DARPA-om]]. Ventions je osnovan 2005. godine i nalazi se na adresi 1142 Howard Street, San Francisco, CA 94103. 

Dana 1. jula 2021. Astra je završila svoj prvi dan kao [[javno preduzeće]] na [[NASDAQ|Nasdaq-u]].&lt;ref name=&quot;SN20210701&quot;&gt;{{Cite web|url=https://spacenews.com/astra-completes-first-day-as-a-public-company-ahead-of-launch-ramp-up/|title=Astra completes first day as a public company ahead of launch ramp-up|last=Rainbow|first=Jason|date=1. 7. 2021|publisher=SpaceNews|archive-url=https://web.archive.org/web/20211001103835/https://spacenews.com/astra-completes-first-day-as-a-public-company-ahead-of-launch-ramp-up/|archive-date=1. 10. 2021|url-status=live|access-date=2. 7. 2021}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
 {{Refspisak}}

[[Kategorija:Tehnološke kompanije]]</text>
      <sha1>pzv0w2mraag1i6zj5fdptf6xd1ezupk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ankilozirajući spondilitis</title>
    <ns>0</ns>
    <id>487280</id>
    <revision>
      <id>3940656</id>
      <parentid>3929318</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T05:30:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940656</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32363" sha1="1hp3fadnlmrq9dgdchjoj32p07fqlnt" xml:space="preserve">{{Infokutija bolest
| ime              = Ankilozirajući spondilitis &lt;br&gt;(Bekhterevljeva bolest)&lt;br&gt;(Bechterewljeva bolest)&lt;br&gt; (Bechterewljev  morbus)&lt;br&gt;(Bekhterev–Strümpell–Mariejeva bolest)&lt;br&gt;(Mariejeva bolest)&lt;br&gt; (Marie–Strümpellov artritis) &lt;br&gt;(Pierre Mariejeva  bolest)&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Matteson EL, Woywodt A | title = Eponymophilia in rheumatology | url = https://archive.org/details/sim_rheumatology_2006-11_45_11/page/1328 | journal = Rheumatology | volume = 45 | issue = 11 | pages = 1328–30 | date = novembar 2006 | pmid = 16920748 | doi = 10.1093/rheumatology/kel259 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;
| slika            = 0510 Spondylitis ankylosans (morbus bechterew) anagoria.JPG|vw
| veličina_slike   = 300px
| opis_slike       = Skelet iz 6. stoljeća sa spojenim [[kičmeni pršljen|pršljenovima]], znak teškog ankilozirajućeg spondilitisa
*Oblast: [[Reumatologija]]
*Simptomi: [[bol u leđima]], ukočenost  [[zglob]]ova&lt;ref name=NIH2016/&gt;
*Početak: Mlada odrasla dob&lt;ref name=NIH2016/&gt;
*Trajanje: Dugoročno&lt;ref name=NIH2016/&gt;
*Uzroci: nepoznati&lt;ref name=NIH2016/&gt;
*Dijagnoza: Zasnovano na simptomima, medicinsko snimanje, krvni testovi&lt;ref name=NIH2016/&gt;
*Tretman: lijekovi, vježbev, fizioterapija
*Lijekovi: [[NSAID]], [[kortikosteroidi|steroidi]], [[DMARD]],&lt;ref name=NIH2016/&gt; TNF inhibitor
*[[Frekvencija]]:  0,1 do 0,8% populacije
| ICD10            = {{ICD10|M|08|1|m|05}}, {{ICD10|M|45||m|45}}
| ICD9             = {{ICD9|720.0}}
| ICDO             = 
| OMIM             = 106300
| MedlinePlus      = 000420
| eMedicineSubj    = radio
| eMedicineTopic   = 41
| DiseasesDB       = 728
| MeshID           = D013167
}}
'''Ankilozirajući spondilitis''' ('''AS''') jest tip [[artritis]]a kod kojeg postoji dugotrajna [[upala]] [[Kičmeni stub|kičmenih]] [[zglob]]ova.&lt;ref name=NIH2016&gt;{{cite web|title=Questions and Answers about Ankylosing Spondylitis|url=http://www.niams.nih.gov/health_info/ankylosing_spondylitis/|website=NIAMS|access-date=28. 9. 2016|date=juni 2016|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20160928175058/http://www.niams.nih.gov/health_info/ankylosing_spondylitis/|archive-date=28. 9. 2016|df=dmy-all}}&lt;/ref&gt; Obično su zahvaćeni i zglobovi u kojima se [[kičma]] spaja sa [[karlica|karlicom]].&lt;ref name=NIH2016/&gt; Mogu se javiti i problemi sa očima i [[probavni sistem|probavnim traktom]].&lt;ref name=NIH2016/&gt; [[Bol u leđima]] je karakterističan simptom AS, i često dolazi i prolazi.&lt;ref name=NIH2016/&gt; Ukočenost zahvaćenih zglobova se općenito pogoršava tokom vremena.&lt;ref name=NIH2016/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Ankylosing spondylitis|url=https://rarediseases.info.nih.gov/diseases/9518/ankylosing-spondylitis|website=GARD|access-date=28. 9. 2016|date=9. 2. 2015|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20161002084025/https://rarediseases.info.nih.gov/diseases/9518/ankylosing-spondylitis|archive-date=2. 10. 2016|df=dmy-all}}&lt;/ref&gt;

==Znaci i simptomi==
[[slika:Blausen 0037 AnkylosingSpondylitis.png|thumb|Ilustracija koja prikazuje ankilozantni spondilitis]]
Znakovi i simptomi ankilozirajućeg spondilitisa često se pojavljuju postepeno, a vrhunac je u dobi između 20 i 30 godina.&lt;ref name=&quot;Patient UK_7&quot;/&gt; Početni simptomi su obično [[hronična bolest|hronični]] tupi [[bol]]ovi u donjem dijelu [[leđa]] ili [[sjedna kost|sjednoj]] regiji u kombinaciji sa ukočenošću donjeg dijela leđa.&lt;ref&gt;{{cite book|title=Harrison's Principles of Internal Medicine|volume=Vol. 1|year=2012|publisher=McGraw-Hill|edition=18th| vauthors = Longo DL, Fauci AS, Harrison TR, Kasper DL, Hauser SL, Jameson JL, Loscalzo J |isbn=978-0-07-163244-7}}&lt;/ref&gt; Pogođeni često doživljavaju bol i ukočenost koja ih bude u ranim jutarnjim satima.&lt;ref name=&quot;Patient UK_7&quot;/&gt;

Kako bolest napreduje, uočava se gubitak [[pokretljivost]]i kičme i ekspanzija grudnog koša, uz ograničenje prednje fleksije, lateralne fleksije i ekstenzije slabinskog dijela kičme. Sistemske karakteristike su česte, kao što su gubitak težine, groznica ili umor.&lt;ref name=&quot;Patient UK_7&quot;/&gt; Bol je često jaka i u mirovanju, ali se može poboljšati fizičkom aktivnošću; međutim, [[upala]] i bol različitog stepena mogu se ponoviti bez obzira na odmor i kretanje.

AS može se javiti u bilo kojem dijelu kičme ili u cijeloj kičmi, često s bolom koji se odnosi na jednu ili drugu stražnjicu ili stražnju stranu [[but]]ine iz [[sakroilijačni zglob|sakroilijačnog zgloba]].
Može se javiti i artritis u [[kuk]]ovima i [[rame]]nima. Kada se stanje pojavi prije 18, veća je vjerovatnoća da će uzrokovati bol i oticanje velikih zglobova [[donji ekstremiteti|donjih ekstremiteta]], kao što je u [[koljeno|koljenima]]. U slučajevima pre[[pubertet]]a, bol i otok se također mogu manifestirati u [[gležnjevi]]ma i [[stopalo|stopalima]], gdje se često razvijaju [[kalkaneusna ostruga|petna]] bol i [[entezopatija]]. Manje često se može pojaviti [[ektazija]] ovojnica korijena krstačnog živca.&lt;ref&gt;{{Cite web|vauthors=Tansavatdi K|date=decembar 2020|title=Dural Ectasia|url=https://radsource.us/dural-ectasia/|access-date=|website=Radsource|archive-date=26. 1. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220126233231/https://radsource.us/dural-ectasia/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Oko 30% ljudi s AS će također doživjeti prednji [[uveitis]], uzrokujući bol u [[oči]]ma, crvenilo i zamagljen [[vid]]. Smatra se da je to zbog povezanosti koju i AS i uveitis imaju s [[nasljeđivanje]]m [[antigen]]a [[HLA|HLA-B27]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Cantini F, Nannini C, Cassarà E, Kaloudi O, Niccoli L | s2cid = 24715271 | title = Uveitis in Spondyloarthritis: An Overview | journal = The Journal of Rheumatology. Supplement | volume = 93 | pages = 27–9 | date = novembar 2015 | pmid = 26523051 | doi = 10.3899/jrheum.150630 }}&lt;/ref&gt; Kardiovaskularna zahvaćenost može uključivati [[aortitis|upalu aorte]], Kardiovaskularna zahvaćenost može uključivati [[aortitis|upalu aorte]], [[insuficijencija aortnog zaliska|insuficijenciju aortnog zaliska]] ili [[srčani električni provodni sistem|poremećaj srčanog električnog provodnog sistema]]. Zahvaćenost [[pluća]] karakterizira progresivna [[plućna fibroza|fibroza]] [[pluća|gornjeg dijela pluća]] ili [[srčani električni provodni sistem|poremećaj srčanog električnog provodnog sistema]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Momeni M, Taylor N, Tehrani M | title = Cardiopulmonary manifestations of ankylosing spondylitis | journal = International Journal of Rheumatology | volume = 2011 | pages = 728471 | date = 2011 | pmid = 21547038 | pmc = 3087354 | doi = 10.1155/2011/728471 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

==Patofiziologija==
[[slika:Ankylosing process.jpg|thumb|350x|[[ankiloza|Ankilozni]] proces]]
Ankilozantni [[spondilitis]] (AS) je sistemska [[reuma]]tska bolest, što znači da zahvata cijelo tijelo. Bolest pogađa oko 1–2% osoba sa [[genotip]]om [[HLA]]-B27.&lt;ref name=&quot;Patient UK_5&quot;&gt;{{cite web|title=Ankylosing Spondylitis – Professional reference for Doctors – Patient UK|url=http://www.patient.co.uk/doctor/ankylosing-spondylitis|work=Patient UK|access-date=22. 12. 2013|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20131224103215/http://www.patient.co.uk/doctor/ankylosing-spondylitis|archive-date=24. 12. 2013|df=dmy-all}}&lt;/ref&gt; Otprilike 85% ljudi s AS ima genotip [[HLA-B27]], što znači da postoji jaka genetička povezanost. [[Faktor nekroze tumora-alfa]] (TNF α) i [[Interleukin 1|IL-1]] su također uključeni u ankilozantni spondilitis. [[Autoantitijela]] specifična za AS nisu identificirana. [[Anti-neutrofilna citoplazmatska antitijela]] (ANCA) povezana su s AS, ali nisu u [[korelacija|korelaciji]] sa ozbiljnošću bolesti.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Rautenstrauch J, Gause A, Csernok E, Holle J, Gross WL | title = [Presentation of the Lubeck/Bad Bramstedt Competence Center] | journal = Zeitschrift Fur Rheumatologie | volume = 60 | issue = 4 | pages = 255–62 | date = august 2001 | pmid = 11584722 | doi = 10.1007/s003930170050 | s2cid = 43006040 }}&lt;/ref&gt;

[[SNP|Jednonukleotidni polimorfizam]] (SNP) A/G variante rs10440635&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/SNP/snp_ref.cgi?rs=10440635&amp;pt=1ZE8FQPqPAQkPZT20n43IXH8IWKSLTH11tw4GNzhASRTSOTsS0 |title=Reference SNP (refSNP) Cluster Report: Rs10440635 |access-date=14. 2. 2017 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170218235145/https://www.ncbi.nlm.nih.gov/SNP/snp_ref.cgi?rs=10440635&amp;pt=1ZE8FQPqPAQkPZT20n43IXH8IWKSLTH11tw4GNzhASRTSOTsS0 |archive-date=18. 2. 2017 |df=dmy-all }}&lt;/ref&gt; blizak genu &quot;PTGER4&quot; na ljudskom [[hromosom 5|hromosomu 5]] povezan je sa povećanim brojem slučajeva ankilozirajućeg spondilitisa u populaciji regrutovanoj iz Ujedinjenog Kraljevstva, Australije i Kanade. ''PTGER4''  gen [[kodon|kodira]] [[receptor prostaglandina EP4|prostaglandinski receptor EP4 (EP4)]], jedan od četiri receptora za [[prostaglandin E2]]. Aktivacija EP4 podstiče remodeliranje i depoziciju kosti i EP4 je visoko eksprimiran na mjestima kičmenog stuba koja su uključena u ankilozirajući spondilitis. Ovi nalazi sugeriraju da prekomjerna aktivacija EP4 doprinosi patološkom remodeliranju i taloženju kostiju kod ankilozirajućeg spondilitisa i da A/G varijanta rs10440635a &quot;PTGER4&quot; predisponira za ovu bolest, vjerovatno utičući na proizvodnju ili ekspresiju EP4.&lt;ref name=&quot;pmid21743469&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Evans DM, Spencer CC, Pointon JJ, Su Z, Harvey D, Kochan G, Oppermann U, Opperman U, Dilthey A, Pirinen M, Stone MA, Appleton L, Moutsianas L, Moutsianis L, Leslie S, Wordsworth T, Kenna TJ, Karaderi T, Thomas GP, Ward MM, Weisman MH, Farrar C, Bradbury LA, Danoy P, Inman RD, Maksymowych W, Gladman D, Rahman P, Morgan A, Marzo-Ortega H, Bowness P, Gaffney K, Gaston JS, Smith M, Bruges-Armas J, Couto AR, Sorrentino R, Paladini F, Ferreira MA, Xu H, Liu Y, Jiang L, Lopez-Larrea C, Díaz-Peña R, López-Vázquez A, Zayats T, Band G, Bellenguez C, Blackburn H, Blackwell JM, Bramon E, Bumpstead SJ, Casas JP, Corvin A, Craddock N, Deloukas P, Dronov S, Duncanson A, Edkins S, Freeman C, Gillman M, Gray E, Gwilliam R, Hammond N, Hunt SE, Jankowski J, Jayakumar A, Langford C, Liddle J, Markus HS, Mathew CG, McCann OT, McCarthy MI, Palmer CN, Peltonen L, Plomin R, Potter SC, Rautanen A, Ravindrarajah R, Ricketts M, Samani N, Sawcer SJ, Strange A, Trembath RC, Viswanathan AC, Waller M, Weston P, Whittaker P, Widaa S, Wood NW, McVean G, Reveille JD, Wordsworth BP, Brown MA, Donnelly P | display-authors = 6 | title = Interaction between ERAP1 and HLA-B27 in ankylosing spondylitis implicates peptide handling in the mechanism for HLA-B27 in disease susceptibility | journal = Nature Genetics | volume = 43 | issue = 8 | pages = 761–7 | date = juli 2011 | pmid = 21743469 | pmc = 3640413 | doi = 10.1038/ng.873 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid25935456&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Haroon N | s2cid = 25930196 | title = Ankylosis in ankylosing spondylitis: current concepts | journal = Clinical Rheumatology | volume = 34 | issue = 6 | pages = 1003–7 | date = juni 2015 | pmid = 25935456 | doi = 10.1007/s10067-015-2956-4 }}&lt;/ref&gt;

Povezanost AS sa HLA-B27 sugerira da stanje uključuje [[T-ćelije]] CD8, koje stupaju u interakciju sa HLA-B.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Boyle LH, Goodall JC, Opat SS, Gaston JS | title = The recognition of HLA-B27 by human CD4(+) T lymphocytes | journal = Journal of Immunology | volume = 167 | issue = 5 | pages = 2619–24 | date = septembar 2001 | pmid = 11509603 | doi = 10.4049/jimmunol.167.5.2619 | url = https://www.jimmunol.org/content/167/5/2619 | doi-access = free | access-date = 12. 1. 2022 | archive-date = 24. 1. 2022 | archive-url = https://web.archive.org/web/20220124230353/https://www.jimmunol.org/content/167/5/2619 | url-status = dead }}&lt;/ref&gt; Nije dokazano da ova interakcija uključuje vlastiti [[antigen]], a barem u povezanom [[artritis|reaktivnom artritisu]], koji slijedi nakon [[infekcija]], uključeni antigeni vjerovatno potiču iz unutarćelijskih [[mikroorganizam]]. Međutim, postoji mogućnost da su [[CD4+ T-limfociti]] uključeni na aberantni način, budući da se čini da HLA-B27 ima niz neobičnih svojstava, uključujući moguću sposobnost interakcije sa T-ćelijskim receptorima u vezi sa CD4 (obično [[CD8+ citotoksična T-ćelija]] sa HLAB antigenom jer je [[MHC klasa I|MHC klasa 1 antigen]]).

&quot;Bambusova kičma&quot; se razvija kada se vanjska vlakna [[Anulus fibrosus disci intervertebralis|fibroznog prstena]] (''anulus fibrosus disci intervertebralis'') okoštaju, što rezultira stvaranjem marginalnih [[sindezmofit]]a između susjednih pršljenova.

==Dijagnoza== 
[[slika:12891 2006 Article 297 Fig5 HTML.jpg|thumb|34- godišnji muškarac sa AS. Prikazane su upalne [[lezije]] prednjeg zida grudnog koša (zakrivljene strelice). Upalne promjene se vide u donjem toraksnom dijelu kičme i L1 (strelice).]]
Ankilozantni spondilitis je član šire definisane bolesti [[aksijalni spondiloartritis]].&lt;ref name=&quot;Classification2009&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Rudwaleit M, van der Heijde D, Landewé R, Listing J, Akkoc N, Brandt J, Braun J, Chou CT, Collantes-Estevez E, Dougados M, Huang F, Gu J, Khan MA, Kirazli Y, Maksymowych WP, Mielants H, Sørensen IJ, Ozgocmen S, Roussou E, Valle-Oñate R, Weber U, Wei J, Sieper J | display-authors = 6 | title = The development of Assessment of SpondyloArthritis international Society classification criteria for axial spondyloarthritis (part II): validation and final selection | language = en | journal = Annals of the Rheumatic Diseases | volume = 68 | issue = 6 | pages = 777–83 | date = juni 2009 | pmid = 19297344 | doi = 10.1136/ard.2009.108233 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Aksijalni spondiloartritis može se podijeliti na (1) radiografski aksijalni spondiloartritis (što je sinonim za ankilozantni spondilitis) i (2) neradiografski aksijalni spondiloartritis (koji uključuje manje teške oblike i rane faze ankilozirajućeg spondilitisa).

Dok se ankilozantni spondilitis može dijagnosticirati opisom radioloških promjena u sakroilijačnim zglobovima i [[Krčmeni stub|kičme]], još ne postoje direktni testovi (krvi ili slikovni) za nedvosmislenu dijagnozu ranih oblika ankilozirajućeg spondilitisa ([[neradiografski aksijalni spondiloartritis]]). Dijagnoza neradiološkog aksijalnog spondiloartritisa je stoga teža i temelji se na prisustvu nekoliko tipskih karakteristika bolesti.&lt;ref name=&quot;Classification2009&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Poddubnyyvan Tubergen2015&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Poddubnyy D, van Tubergen A, Landewé R, Sieper J, van der Heijde D | title = Development of an ASAS-endorsed recommendation for the early referral of patients with a suspicion of axial spondyloarthritis | journal = Annals of the Rheumatic Diseases | volume = 74 | issue = 8 | pages = 1483–7 | date = august 2015 | pmid = 25990288 | doi = 10.1136/annrheumdis-2014-207151 | s2cid = 42585224 }}&lt;/ref&gt;

Ovi dijagnostički kriteriji uključuju:
* Upalni bol u leđima:&lt;br&gt; Hronični, upalni bol u leđima je definiran kada su prisutna najmanje četiri od pet od sljedećih parametara: (1) Dob početka ispod 40 godina, (2) podmukli početak, (3) poboljšanje nakon vježbanja, (4) nema poboljšanja uz mirovanje i (5) bol noću (sa poboljšanjem nakon ustajanja)
* Prethodna historija upale u zglobovima, petama ili spojevima tetiva i kostiju
* Porodična anamneza aksijalnog spondiloartritisa ili drugih povezanih reumatskih/autoimunskih stanja
* Pozitivan na [[biomarker]] [[HLA-B27]]
* Dobar odgovor na liječenje [[nesteroidni protivupalni lijek|nesteroidnim protivupalnim lijekovima]] (NSAID)
* Znakovi povišene upale ([[C-reaktivni protein]] i [[brzina sedimentacije eritrocita]])
* Manifestacija [[psorijaza]], [[opalna crijevna bolest|upalne bolesti crijeva]] ili upale oka ([[uveitis]])

Ako ovi kriteriji i dalje ne daju uvjerljivu dijagnozu, može biti korisna [[magnetna rezonanca]] (MRI).&lt;ref name=&quot;Classification2009&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Poddubnyyvan Tubergen2015&quot; /&gt; MRI može pokazati [[Sakroiliitis|upalu sakroilijačnog zgloba]].

==Liječenje==
Ne postoji lijek za AS, iako tretmani i lijekovi mogu smanjiti simptome i bol.
===Lijekovi===
Glavni tipovi lijekova za ankilozirajući spondilitis su lijekovi protiv bolova i lijekovi koji imaju za cilj zaustavljanje ili usporavanje napredovanja bolesti. Sve ovo ima potencijalno ozbiljne nuspojave. Lijekovi za ublažavanje bolova dolaze u dvije glavne klase:
*Osnova terapije kod svih seronegativnih spondiloartropatija su [[antiinflamatorni lekovi]], koji uključuju [[nesteroidni antiinflamatorni lijek|NSAIL-e]] kao što su [[ibuprofen]], [[fenilbutazon]], [[diklofenak]], [[indometacin]], [[naproksen]] i [[COX-2 inhibitor]], koji smanjuju upalu i bol. Istraživanje iz 2012. pokazalo je da oni s AS i povišenim nivoima [[proteini akutne faze|reaktanata akutne faze]] imaju najviše koristi od kontinuiranog liječenja NSAIL-ima.&lt;ref name=&quot;pmid22532639&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Kroon F, Landewé R, Dougados M, van der Heijde D | title = Continuous NSAID use reverts the effects of inflammation on radiographic progression in patients with ankylosing spondylitis | journal = Annals of the Rheumatic Diseases | volume = 71 | issue = 10 | pages = 1623–9 | date = oktobar 2012 | pmid = 22532639 | doi = 10.1136/annrheumdis-2012-201370 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

Lijekovi koji se koriste za liječenje progresije bolesti uključuju sljedeće:
*[[Antireumatski lijekovi koji modificiraju bolest]] (DMARD) kao što je [[sulfasalazin]] mogu se koristiti kod osoba s perifernim artritisom. Za aksijalno zahvatanje, dokazi ne podržavaju sulfasalazin.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Chen J, Lin S, Liu C | title = Sulfasalazine for ankylosing spondylitis | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 11 | issue = 11 | pages = CD004800 | date = novembar 2014 | pmid = 25427435 | doi = 10.1002/14651858.CD004800.pub3 }}&lt;/ref&gt; Ostali DMARDS, kao što je [[metotreksat]], nisu imali dovoljno dokaza za  njihov učinak. Općenito, sistemski [[kortikosteroid]]i nisu korišteni zbog nedostatka dokaza. Lokalna injekcija kortikosteroida može se koristiti za određene osobe s perifernim artritisom.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Chen J, Veras MM, Liu C, Lin J | title = Methotrexate for ankylosing spondylitis | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 2 | issue = 2 | pages = CD004524 | date = februar 2013 | pmid = 23450553 | doi = 10.1002/14651858.CD004524.pub4 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid21540199&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Braun J, van den Berg R, Baraliakos X, Boehm H, Burgos-Vargas R, Collantes-Estevez E, Dagfinrud H, Dijkmans B, Dougados M, Emery P, Geher P, Hammoudeh M, Inman RD, Jongkees M, Khan MA, Kiltz U, Kvien T, Leirisalo-Repo M, Maksymowych WP, Olivieri I, Pavelka K, Sieper J, Stanislawska-Biernat E, Wendling D, Ozgocmen S, van Drogen C, van Royen B, van der Heijde D | display-authors = 6 | title = 2010 update of the ASAS/EULAR recommendations for the management of ankylosing spondylitis | journal = Annals of the Rheumatic Diseases | volume = 70 | issue = 6 | pages = 896–904 | date = juni 2011 | pmid = 21540199 | pmc = 3086052 | doi = 10.1136/ard.2011.151027 }}&lt;/ref&gt;
*[[Faktor nekroze tumora-alfa]], (TNFα) blokatori ([[antagonisti receptora|antagonisti]]), kao što su [[biološki medicinski proizvod|biološki lijekovi]] [[etanercept]], [[infliksimab]], [[golimumab]] i [[adalimumab]], pokazali su dobru kratkoročnu efikasnost u vidu dubokog i trajnog smanjenja svih kliničkih i laboratorijskih mjera aktivnosti bolesti.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Maxwell LJ, Zochling J, Boonen A, Singh JA, Veras MM, Tanjong Ghogomu E, Benkhalti Jandu M, Tugwell P, Wells GA | display-authors = 6 | title = TNF-alpha inhibitors for ankylosing spondylitis | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 4 | issue = 4 | pages = CD005468 | date = april 2015 | pmid = 25887212 | doi = 10.1002/14651858.CD005468.pub2 | url = http://ecite.utas.edu.au/120128 }}&lt;/ref&gt; Trials are ongoing to determine their long-term effectiveness and safety.&lt;ref name=&quot;pmid17448825&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Braun J, Sieper J | title = Ankylosing spondylitis | url = https://archive.org/details/sim_the-lancet_april-21-27-2007_369_9570/page/1379 | journal = Lancet | volume = 369 | issue = 9570 | pages = 1379–1390 | date = april 2007 | pmid = 17448825 | doi = 10.1016/S0140-6736(07)60635-7 }}&lt;/ref&gt; Glavni nedostatak je trošak. Alternativa može biti noviji, oralno primijenjivi nebiološki [[apremilast]], koji inhibira lučenje TNF-α, ali nedavna studija nije otkrila da je lijek koristan za ankilozantni spondilitis.&lt;ref&gt;{{cite web| vauthors = Cush J |title=POSTURE Study: Apremilast Fails in Ankylosing Spondylitis|url=http://rheumnow.com/content/posture-study-apremilast-fails-ankylosing-spondylitis|website=Rheum Now|access-date=10. 4. 2017|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170410220647/http://rheumnow.com/content/posture-study-apremilast-fails-ankylosing-spondylitis|archive-date=10. 4. 2017|df=dmy-all}}&lt;/ref&gt;
*[[Anti-IL-6|Anti-interleukin-6]] inhibitori kao što je [[tocilizumab]], odobreni za liječenje reumatoidnog artritisa,&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Henes JC, Horger M, Guenaydin I, Kanz L, Koetter I | s2cid = 31849478 | title = Mixed response to tocilizumab for ankylosing spondylitis | journal = Annals of the Rheumatic Diseases | volume = 69 | issue = 12 | pages = 2217–8 | date = decembar 2010 | pmid = 20525837 | doi = 10.1136/ard.2009.126706 }}&lt;/ref&gt; i [[rituksimab]], [[monoklonsko antitelo]] protiv CD20, također su u fazi ispitivanja.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Rodríguez-Escalera C, Fernández-Nebro A | title = The use of rituximab to treat a patient with ankylosing spondylitis and hepatitis B | journal = Rheumatology | volume = 47 | issue = 11 | pages = 1732–3 | date = novembar 2008 | pmid = 18786966 | doi = 10.1093/rheumatology/ken362 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;
*[[Interleukin 17A|Interleukinski-17A]] inhibitor [[secukinumab]] jest opcija za liječenje aktivnog ankilozirajućeg spondilitisa koji je neadekvatno reagirao na blokatore (TNFα).&lt;ref name=&quot;National Institute for Health and Care Excellence&quot;&gt;{{cite web|title=Secukinumab for active Ankylosing Spondylitis|url=https://www.nice.org.uk/guidance/ta407/chapter/1-Recommendations|work=NICE|access-date=26. 1. 2017|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170202035240/https://www.nice.org.uk/guidance/ta407/chapter/1-Recommendations|archive-date=2. 2. 2017|df=dmy-all}}&lt;/ref&gt;

==Prognoza==
[[Slika:TwospinalfracturesAnkSpondT5C7.png|thumb|Prijelom pršljenova T5 i C7  zbog traume kod osobe s ankilozirajućim spondilitisom kao što se vidi na CT-snimku]]
Prognoza je povezana sa ozbiljnošću bolesti.&lt;ref name=&quot;Patient UK_7&quot;/&gt; AS može varirati od blage do progresivno iscrpljujuće i od medicinski kontrolirane do refraktorne. Neki slučajevi mogu imati vremena aktivne [[upale]] praćene periodima remisije, što rezultira minimalnom invalidnošću, dok drugi nikada nemaju vremena remisije i imaju akutnu upalu i bol, što dovodi do značajne onesposobljenosti.&lt;ref name=&quot;Patient UK_7&quot;/&gt; Kako bolest napreduje , može uzrokovati okoštavanje pršljenova i slabinskokrstačnog zgloba, što rezultira fuzijom kičme.&lt;ref name=&quot;pmid12381506&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Sieper J, Braun J, Rudwaleit M, Boonen A, Zink A | title = Ankylosing spondylitis: an overview | journal = Annals of the Rheumatic Diseases | volume = 61 Suppl 3 | pages = iii8-18 | date = decembar 2002 | pmid = 12381506 | pmc = 1766729 | doi = 10.1136/ard.61.suppl_3.iii8 }}&lt;/ref&gt; &gt; Ovo dovodi kičmu u ranjivo stanje jer postaje jedna kost, zbog čega gubi opseg pokreta i dovodi je u opasnost od prijeloma. To ne samo da ograničava [[pokretljivost]], već i smanjuje kvalitet života oboljele osobe. Potpuna fuzija kičmenog stuba može dovesti do smanjenog opsega pokreta i pojačanog bola, kao i potpunog uništenja zgloba što može izazvati potrebu za zamjenu zgloba.&lt;ref name=&quot;pmid24345154&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Bond D | title = Ankylosing spondylitis: diagnosis and management | url = https://archive.org/details/sim_nursing-standard-2014_december-18-2013-january-7-2014_28_16-18/page/52 | journal = Nursing Standard | volume = 28 | issue = 16–18 | pages = 52–9; quiz 60 | date = decembar 2013 | pmid = 24345154 | doi = 10.7748/ns2013.12.28.16.52.e7807 }}&lt;/ref&gt;

[[Osteoporoza]] je česta kod ankilozirajućeg spondilitisa, kako zbog kronične sistemske upale, tako i zbog smanjene pokretljivosti, kao posljedice AS. Tokom dugotrajnog perioda, može doći do [[osteopenija|osteopenije]] ili osteoporoze AP kičme, uzrokujući eventualne kompresione frakture i grbu na leđima.&lt;ref name=&quot;pmid26509065&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Briot K, Roux C | title = Inflammation, bone loss and fracture risk in spondyloarthritis | journal = RMD Open | volume = 1 | issue = 1 | pages = e000052 | year = 2015 | pmid = 26509065 | pmc = 4613172 | doi = 10.1136/rmdopen-2015-000052 }}&lt;/ref&gt; Hiperkifoza uzrokovana ankilozirajućim spondilitisom također može dovesti do oštećenja pokretljivosti i ravnoteže, kao i oštećenja perifernog vida, što povećava rizik od padova koji mogu uzrokovati prijelom ionako krhkih pršljenova.&lt;ref name=&quot;pmid26509065&quot;/&gt; Tipski znakovi napredovanja AS su vidljive formacije [[sindezmofita]] na rendgenskim snimcima i abnormalne koštane izrasline slične [[osteofiti]]ma koje utiču na kičmu. Kod kompresionih fraktura pršljenova, [[parestezija]] je komplikacija zbog upale tkiva koje okružuje živce.

Organi koji su obično zahvaćeni AS, osim aksijalnog [[kičmeni stub|kičmenog stuba]] i drugih zglobova, su [[srce]], [[pluća]], [[oči]], [[debelo crijevo]] i [[bubrezi]]. Ostale komplikacije su aortna [[aortna insuficijencija|regurgitacija]], [[Ahilov tendinitis]], [[Blok srca|AV blok AV čvora]] i [[amiloidoza]].&lt;ref name=&quot;Alpert&quot;&gt;{{cite book |title=The AHA Clinical Cardiac Consult |url=https://archive.org/details/ahaclinicalcardi0000unse | vauthors = Alpert JS |year=2006 |publisher=Lippincott Williams &amp; Wilkins |isbn=978-0-7817-6490-2 }}&lt;/ref&gt; Zbog plućne fibroze, [[rentgenski snimak grudnog koša|rendgenski snimci grudnog koša]] mogu pokazati apikalnu fibrozu, dok [[testiranje plućne funkcije]] može otkriti restriktivni defekt pluća. Vrlo rijetke komplikacije uključuju [[neurologija|neurološka]] stanja kao što je ''[[sindrom cauda equina]]''.&lt;ref name=&quot;Alpert&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Ahn NU, Ahn UM, Nallamshetty L, Springer BD, Buchowski JM, Funches L, Garrett ES, Kostuik JP, Kebaish KM, Sponseller PD | display-authors = 6 | title = Cauda equina syndrome in ankylosing spondylitis (the CES-AS syndrome): meta-analysis of outcomes after medical and surgical treatments | journal = Journal of Spinal Disorders | volume = 14 | issue = 5 | pages = 427–33 | date = oktobar 2001 | pmid = 11586143 | doi = 10.1097/00002517-200110000-00009 }}&lt;/ref&gt;

==Epidemiologija==
Ankilozirajući spondilitis nađen je kod između 0,1% i 0,8% ljudi. Bolest je najčešća u zemljama Sjeverne Evrope, a najmanje se viđa kod ljudi afro-karipskog porijekla.&lt;ref name=&quot;Patient UK_7&quot;&gt;{{cite web|title=Ankylosing Spondylitis -Professional reference for Doctors - Patient UK|url=http://www.patient.co.uk/doctor/ankylosing-spondylitis|work=Patient UK|access-date=26. 5. 2014|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20140407162116/http://www.patient.co.uk/doctor/ankylosing-spondylitis|archive-date=7. 4. 2014|df=dmy-all}}&lt;/ref&gt; Iako je omjer bolesti  od muškaraca i žena navodno 3:1,&lt;ref name=&quot;Patient UK_7&quot;/&gt; mnogi [[reumatologija|reumatolozi]] vjeruju da je broj žena s AS nedovoljno dijagnosticiran, jer ih većina ima tendenciju da doživi blaže slučajeve bolest. Većina ljudi s AS, uključujući 95% ljudi evropskog porijekla s tom bolešću, ima  [[antigen]] [[HLA-B27]] &lt;ref name=Cecil&gt;{{cite book| vauthors = Goldman L |title=Goldman's Cecil Medicine| url = https://archive.org/details/isbn_9781437727883_1 |publisher=Elsevier Saunders|location=Philadelphia|isbn=978-1-4377-2788-3|year=2011|page=607|edition=24th}}&lt;/ref&gt; i visoke razine [[imunoglobulin|imunoglobulina A]] (IgA) u krvi.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Veys EM, van Leare M | title = Serum IgG, IgM, and IgA levels in ankylosing spondylitis | url = https://archive.org/details/sim_annals-of-the-rheumatic-diseases_1973-11_32_6/page/493 | journal = Annals of the Rheumatic Diseases | volume = 32 | issue = 6 | pages = 493–6 | date = novembar 1973 | pmid = 4202498 | pmc = 1006157 | doi = 10.1136/ard.32.6.493 }}&lt;/ref&gt;

==Historija==
[[Slika:AS trask closeup.png|thumb|Crtež teškog slučaja AS iz 1857.]]
Ankilozirajući spondilitis ima dugu historiju, a [[Galen]] razlikovao ga je od [[reumatoidni artritis|reumatoidnog artritisa]] još u 2. stoljeću nove ere.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Dieppe P | title = Did Galen describe rheumatoid arthritis? | url = https://archive.org/details/sim_annals-of-the-rheumatic-diseases_1988-01_47_1/page/84 | journal = Annals of the Rheumatic Diseases | volume = 47 | issue = 1 | pages = 84–5 | date = januar 1988 | pmid = 3278697 | pmc = 1003452 | doi = 10.1136/ard.47.1.84-b }}&lt;/ref&gt; Smatralo se da su skeletni dokazi bolesti (okoštavanje zglobova i enteze prvenstveno aksijalnog skeleta, poznato kao &quot;bambusova kičma&quot;) pronađeni u skeletnim ostacima 5.000 godina stare egipatske mumije sa dokazima bambusove kičme.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Calin A | title = Ankylosing spondylitis | journal = Clinics in Rheumatic Diseases | volume = 11 | issue = 1 | pages = 41–60 | date = april 1985 | doi = 10.1016/S0307-742X(21)00588-9 | pmid = 3158467 }}&lt;/ref&gt; However, a subsequent report found that this was not the case.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Saleem SN, Hawass Z | title = Ankylosing spondylitis or diffuse idiopathic skeletal hyperostosis in royal Egyptian mummies of 18th -20th Dynasties? CT and archaeology studies | url = https://archive.org/details/sim_arthritis-rheumatology_2014-12_66_12/page/3311 | journal = Arthritis &amp; Rheumatology | volume = 66 | issue = 12 | pages = 3311–6 | date = decembar 2014 | pmid = 25329920 | doi = 10.1002/art.38864 | s2cid = 42296180 }}&lt;/ref&gt;

Anatom i hirurg [[Realdo Colombo]] opisao je u čemu je mogla biti bolest 1559,&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Benoist M | title = Pierre Marie. Pioneer investigator in ankylosing spondylitis | url = https://archive.org/details/sim_spine-us_1995-04-01_20_7/page/849 | journal = Spine | volume = 20 | issue = 7 | pages = 849–52 | date = april 1995 | pmid = 7701402 | doi = 10.1097/00007632-199504000-00022 }}&lt;/ref&gt; a prvi izvještaj o patološkim promjenama na skeletu koje su moguće povezane s AS objavio je  [[Bernard Connor]], 1691.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Blumberg BS | title = Bernard Connor's description of the pathology of ankylosing spondylitis | journal = Arthritis and Rheumatism | volume = 1 | issue = 6 | pages = 553–63 | date = decembar 1958 | pmid = 13607268 | doi = 10.1002/art.1780010609 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; U 1818. [[Sir Benjamin Collins Brodie, 1. Baronet|Benjamin Brodie]] postao je prvi ljekar koji je dokumentirao osobu za koju se vjeruje da ima aktivan AS, a koja je također imala popratni [[iritis]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Leden I | title = Did Bechterew describe the disease which is named after him? A question raised due to the centennial of his primary report | journal = Scandinavian Journal of Rheumatology | volume = 23 | issue = 1 | pages = 42–5 | year = 1994 | pmid = 8108667 | doi = 10.3109/03009749409102134 }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* {{Curlie|Health/Conditions_and_Diseases/Musculoskeletal_Disorders/Arthritis/Ankylosing_Spondylitis/}}
* [https://www.niams.nih.gov/health-topics/ankylosing-spondylitis Questions and Answers about Ankylosing Spondylitis]&amp;nbsp;- US National Institute of Arthritis and Musculoskeletal and Skin Diseases
{{Artropatije i srodna stanja}}
{{Dorzopatije}}
{{Medicina}}
{{Authority control}}

{{DEFAULTSORT:Ankylosing Spondylitis}}
[[Kategorija:Geni na hromosomu 6]]
[[Kategorija:Ankilozirajući spondilitis| ]]
[[Kategorija:Artritis]]
[[Kategorija:Autoimune bolesti]]
[[Kategorija:Reumatologija]]</text>
      <sha1>1hp3fadnlmrq9dgdchjoj32p07fqlnt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bosna i Hercegovina na Zimskim olimpijskim igrama 2022.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>487970</id>
    <revision>
      <id>3940809</id>
      <parentid>3584667</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T10:32:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940809</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8872" sha1="cl5ubr825d92l6l50cfexwqg7oh9cqf" xml:space="preserve">{{Infokutija država na takmičenju
| NOK                = BIH
| NOK_ime            = [[Olimpijski komitet Bosne i Hercegovine]]
| takmičenje_dativ   = Zimskim olimpijskim igrama
| godina             = 2022.
| veb-sajt           = {{url|www.okbih.ba}}
| lokacija_dativ     = [[Peking]]u
| datum_početka      = 4
| datum_završetka    = 20. februar 2022.
| takmičari          = 6
| sportovi           = 3
| nosilac_zastave    = [[Elvedina Muzaferija]] (otvaranje)&lt;br&gt;[[Mirza Nikolajev]] (otvaranje)&lt;ref&gt;{{cite web |title=NOSIOCI ZASTAVE BIH {{!}} ZOI PEKING 2022 |url=https://okbih.ba/bs/novosti/nosioci-zastave-bih-zoi-peking-2022/1797 |website=www.okbih.ba/ |publisher=[[Olimpijski komitet Bosne i Hercegovine]] |date=1. 2. 2022 |access-date=2. 2. 2022 }}&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;[[Strahinja Erić]] (zatvaranje)
| plasman            = 
| zlato              = 0
| srebro             = 0
| bronza             = 0
| službenici         = 
| učešća             = auto
| početna_godina     = 1994
| ljetna_učešća      = 
| zimska_učešća      = 
| također_pogledajte = {{ZastavaMOK|YUG}} (1924–1992)
}}
'''[[Bosna i Hercegovina]]''' je učestvovala na '''[[Zimske olimpijske igre 2022.|Zimskim olimpijskim igrama 2022.]]''' u [[Peking]]u, Kina, od 4. do 20. februara 2022.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://olympics.com/beijing-2022/olympic-games/en/results/all-sports/listed-nocs.htm|title=NOCs List Beijing 2022|website=www.olympics.com/|publisher=[[International Olympic Committee]]|access-date=26. 1. 2022|archive-date=27. 1. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220127022631/https://olympics.com/beijing-2022/olympic-games/en/results/all-sports/listed-nocs.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Ekipa Bosne i Hercegovine se sastojala od šest sportista (tri muškarca i tri žene) koji su se takmičili u tri sporta.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://okbih.ba/bs/novosti/bih-olimpijski-tim-beijing-2022/1785|title=BIH Olimpijski Tim {{!}} Beijing 2022|trans-title=BIH Olympic Team Beijing 2022|language=Bosnian|date=21. 1. 2022|website=www.okbih.ba/|publisher=[[Olympic Committee of Bosnia and Herzegovina]]|access-date=21. 1. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220121222827/https://okbih.ba/bs/novosti/bih-olimpijski-tim-beijing-2022/1785|archive-date=21. 1. 2022|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

==Takmičari==
U tabeli ispod je naveden broj takmičara koji učestvuju na Olimijskim igrama po sportu/disciplini.

{|class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|-
! width=180|Sport
! width=55|Muškarci
! width=55|Žene
! width=55|Ukupno
|-
|align=left|[[Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Alpsko skijanje]]
|1 ||2 ||3
|-
|align=left|[[Sankanje na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Sankanje]]
|1 ||0 ||1
|-
|align=left|[[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Skijaško trčanje]]
|1 ||1 ||2
|-
! Ukupno ||3 ||3 ||6
|}

==Alpsko skijanje==
{{Glavni|Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 2022.}}
Ispunjavanjem osnovnih kvalifikacijskih standarda, Bosna i Hercegovina je kvaifikovala jednog alpskog skijaša i jednu alpsku skijašicu, te je dobila još jednu žensku kvotu prilikom preraspodjele.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.fis-ski.com/DB/v2/quota/list/owg/al/2022 |title=ALPINE SKIING QUOTAS LIST FOR OLYMPIC WINTER GAMES 2022 |date=15. 6. 2021 |website=www.data.fis-ski.com/ |publisher=[[International Ski Federation]] (FIS) |access-date=2. 7. 2021 |archive-date=9. 7. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210709182408/https://www.fis-ski.com/DB/v2/quota/list/owg/al/2022 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
!rowspan=2|Sportista
!rowspan=2|Disciplina
!colspan=2|Prva vožnja
!colspan=2|Druga vožnja
!colspan=2|Ukupno
|-style=&quot;font-size:95%&quot;
!Vrijeme
!Pozicija
!Vrijeme
!Pozicija
!Vrijeme
!Pozicija
|-align=center
|align=left rowspan=2|[[Emir Lokmić]]
|align=left|[[Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – slalom (muškarci)|Slalom (m)]]
|58.86
|35.
|53.94
|27.
|1:52.80
|27.
|-align=center
|align=left|[[Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – veleslalom (muškarci)|Veleslalom (m)]]
|1:08.00
|29.
|colspan=2|{{abbr|DNF|Nije završio}}
|colspan=2 {{N/A}}
|-align=center
|align=left rowspan=2|[[Esma Alić]]
|align=left|[[Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – slalom (žene)|Slalom (ž)]]
|1:01.72
|50.
|1:02.93
|45.
|2:04.65
|45.
|-align=center
|align=left|[[Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – veleslalom (ž)|Veleslalom (ž)]]
|colspan=2|{{abbr|DSQ|Diskvalifikovana}}
|colspan=4 {{N/A}}
|-align=center
|align=left rowspan=3|[[Elvedina Muzaferija]]
|align=left|[[Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – superkombinacija (žene)|Kombinacija (ž)]]
|1:35.89
|20.
|colspan=4|{{abbr|DNF|Nije završila}}
|-align=center
|align=left|[[Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – spust (žene)|Spust (ž)]]
|colspan=4 {{N/A}}
|colspan=2|{{abbr|DNF|Nije završila}}
|-align=center
|align=left|[[Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – superveleslalom (žene)|Superveleslalom (ž)]]
|colspan=4 {{N/A}}
|1:15.79
|25.
|}

==Sankanje==
{{Glavni|Sankanje na Zimskim olimpijskim igrama 2022.}}
Na osnovu rezultata tokom [[Svjetski kup u sankanju 2021/2022.|Svjetskog kupa u sankanju 2021/2022]], Bosna i Hercegovina je kvalifikovala jednog sankača u muškom pojedinačnom takmičenju.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.fil-luge.org/cdn/uploads/quota-places-owg-men.pdf|title=Standing - quota places OWG Men |publisher=[[International Luge Federation]] |access-date=10. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.fil-luge.org/cdn/uploads/fil-luge-qualification-list-3.pdf|title=XXIV Olympic Winter Games 2022 in Beijing - Quota places luge|publisher=[[International Luge Federation]]|website=www.fil-luge.org/|date=19. 1. 2022|access-date=21. 1. 2022|archive-date=22. 1. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220122020310/https://www.fil-luge.org/cdn/uploads/fil-luge-qualification-list-3.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot; 
|-
!rowspan=&quot;2&quot;|Sportista
!rowspan=&quot;2&quot;|Disciplina
!colspan=2|Prva vožnja
!colspan=2|Druga vožnja
!colspan=2|Treća vožnja
!colspan=2|Četvrta vožnja
!colspan=2|Ukupno
|- style=&quot;font-size:95%&quot; 
!Vrijeme
!Pozicija
!Vrijeme
!Pozicija
!Vrijeme
!Pozicija
!Vrijeme
!Pozicija
!Vrijeme
!Pozicija
|- align=center
|align=left|[[Mirza Nikolajev]]
|align=left|[[Sankanje na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – pojedinačno (muškarci)|Pojedinačno (m)]]
|1:01.667
|33.
|1:02.507
|34.
|1:01.175
|33.
|colspan=2|Nije se kvalifikovao
|3:05.349
|34.
|}

==Skijaško trčanje==
{{Glavni|Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 2022.}}
Ispunjavanjem osnovnih standarda kvalifikacija, Bosna i Hercegovina je kvalifikovala jednog skijaša i jednu skijašicu.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.fis-ski.com/DB/v2/quota/list/owg/cc/2022 |title=CROSS-COUNTRY QUOTAS LIST FOR OLYMPIC WINTER GAMES 2022 |date=15. 6. 2021 |website=www.data.fis-ski.com/ |publisher=[[International Ski Federation]] (FIS) |access-date=2. 7. 2021 |archive-date=28. 5. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210528152302/https://www.fis-ski.com/DB/v2/quota/list/owg/cc/2022 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

;Daljinske utrke
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot; 
|-
!Sportista
!Disciplina
!Vrijeme
!Zaostatak
!Pozicija
|-align=center
|align=left rowspan=2|[[Strahinja Erić]]
|align=left|[[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 15 km klasično (muškarci)|15 km klasično (m)]]
|48:38.3
| +10:43.5
|87.
|-align=center
|align=left|[[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 50 km slobodno|50 km slobodno (m)]]
|1:21:07.6
| +9:34.9
|52.
|-align=center
|align=left|[[Sanja Kusmuk]]
|align=left|[[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 30 km slobodno|30 km slobodno (ž)]]
|colspan=3|{{abbr|DNS|Nije počela utrku}}
|}

;Sprint
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot; 
|-
!rowspan=&quot;2&quot;|Sportista
!rowspan=&quot;2&quot;|Disciplina
!colspan=&quot;2&quot;|Kvalifikacije
!colspan=&quot;2&quot;|Četvrtfinale
!colspan=&quot;2&quot;|Polufinale
!colspan=&quot;2&quot;|Finale
|-style=&quot;font-size:95%&quot; 
!Vrijeme
!Pozicija
!Vrijeme
!Pozicija
!Vrijeme
!Pozicija
!Vrijeme
!Pozicija
|-align=center
|align=left|[[Strahinja Erić]]
|align=left|[[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – sprint (muškarci)|Sprint (m)]]
|3:03.05
|59.
|colspan=6|Nije se kvalifikovao
|-align=center
|align=left|[[Sanja Kusmuk]]
|align=left|[[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – sprint (žene)|Sprint (ž)]]
|4:27.99
|90.
|colspan=6|Nije se kvalifikovala
|}

==Reference==
{{Refspisak}}

{{DEFAULTSORT:Bosna i Hercegovina na Zimskim olimpijskim igrama 2022.}}
[[Kategorija:Države na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]]
[[Kategorija:Bosna i Hercegovina na Olimpijskim igrama|2022]]
[[Kategorija:2022. u Bosni i Hercegovini|ZOI 2022.]]</text>
      <sha1>cl5ubr825d92l6l50cfexwqg7oh9cqf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>C21orf62</title>
    <ns>0</ns>
    <id>488328</id>
    <revision>
      <id>3940846</id>
      <parentid>3927381</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T11:47:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940846</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16136" sha1="p4fz7m176dtjuonqijbgnjz9b5imsn9" xml:space="preserve">{{Infokutija gen}}
[[Slika:Predicted Structure of C21orf62 Gene.png|thumb|Slika 1: Predviđena struktura proteina C21orf62: Najveće predviđanje pouzdanosti je na crvenom kraju, a najniže na plavom kraju strukture.&lt;ref name=&quot;:9&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.sbg.bio.ic.ac.uk/phyre2/html/page.cgi?id=help|title=PHYRE2 Protein Fold Recognition Server|last=Kelley|first=Lawrence|website=www.sbg.bio.ic.ac.uk|access-date=7. 5. 2017}}&lt;/ref&gt;]]
'''C21orf62''' jest [[protein]] koji je kod [[ljudi]] [[kodon|kodiran]] [[gen]]om '''C21orf62''' sa [[hromosom 21|hromosoma 21]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene|title=Home - Gene - NCBI|website=www.ncbi.nlm.nih.gov|access-date=7. 5. 2017}}&lt;/ref&gt; Smatra se da je C21orf62 najvidljivije eksprimiran u  izražen u [[tkivo|tkivima]] [[mozak|mozga]] i [[reproduktivni sistem|reproduktivnih organa]].&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/geoprofiles|title=Home - GEO Profiles - NCBI|website=www.ncbi.nlm.nih.gov|access-date=7. 5. 2017}}&lt;/ref&gt; Dodatno, C21orf62 je visoko eksprimiran u ćelijama površine [[jajnik]]a [[epitel]]a tokom normalne [[regulacija ekspresije gena|regulacije]], ali nije eksprimiran u [[kancer]]oznim epitelnim ćelijama površine jajnika.&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;

==Aminokiselinska sekvenca==	
Dužina [[polipeptid]]nog lanca je 219 [[aminokiselina]], a [[molekularna masa|molekulska težina]]  24.886 [[dalton (jedinica)|Da]].&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt;
{{legenda aminokiselina}} 
&lt;table  style=&quot;font-family:monospace;&quot;&gt;
&lt;tr style=&quot;text-align:right;&quot;&gt;&lt;th&gt;10&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;20&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;30&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;40&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;50&lt;/th&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;MAPPSRHCLL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LISTLGVFAL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;NCFTKGQKNS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TLIFTRENTI&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;RNCSCSADIR&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;DCDYSLANLM&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;CNCKTVLPLA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VERTSYNGHL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TIWFTDTSAL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GHLLNFTLVQ&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;DLKLSLCSTN&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TLPTEYLAIC&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GLKRLRINME&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;AKHPFPEQSL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LIHSGGDSDS&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;REKPMWLHKG&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;WQPCMYISFL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;DMALFNRDSA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;FKSYSIENVT&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SIANNFPDFS&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;YFRTFPMPSN&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KSYVVTFIY&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;

== Gen ==
Uobičajeni [[sinonim|aliasi]] C21orf62 su C21orf120, PRED81 i B37.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; C21orf62 se kod ljudi nalazi na hromosomu 21,  na [[Lokus (genetika)|poziciji]] q22.11.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.genecards.org/cgi-bin/carddisp.pl?gene=C21orf62#localization|title=C21orf62 Gene - GeneCards {{!}} CU062 Protein {{!}} CU062 Antibody|last=Database|first=GeneCards Human Gene|website=www.genecards.org|access-date=7. 5. 2017}}&lt;/ref&gt; C21orf62 gen je dug 4.132 [[bazni par|baznih parova]] i sadrži pet [[egzon]]a.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== [[iRNK]] ==
[[iRNK]] sekvenca C21orf62 kod ljudi ima jednu poznatu [[izoforma|izoformu]]. Ova izoforma se naziva &quot;neokarakterizirani protein C21orf62 izoforma X1&quot;. Ima 458 parova baza ili 104 [[aminokiselina]] i značajno je kraća od sekvence C21orf62, koja se najčešće javlja kod ljudi. Osim što ima izoformu, C21orf62 također ima [[varijante transkripta]]. Sve varijante[[prerada RNK|prerade]] kodira isti gen, ali se razlike u sekvencama varijantama javljaju u [[5' UTR|5' neprevedenoj regiji]] sekvence iRNK.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Protein ==

=== Opća svojstva ===

Protein C21orf62 kod ljudi ima sekvencu dužine 219 aminokiselina.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; Primarna sekvenca C21orf62 kod ljudi ima [[Molekularna težina|molekulsku težinu]] od 24,9 kDa i [[izoelektrična tačka|izoelektričnu tačku]] od 8.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite journal|last=Kramer|first=Jack|date=1990|title=AASTATS|url=http://workbench.sdsc.edu/|journal=Biology Workbench}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite journal|last=Toldo|first=Luca|title=PI Isoelectric Point Determination Program|url=http://workbench.sdsc.edu/|journal=Biology Workbench}}&lt;/ref&gt; Kada se može cijepiti [[signalni peptid]], koji obuhvata aminokiseline 1–19, ukloni se, pa ima molekulsku težinu od 22,8 kDa i izoelektričnu tačku od 7,8.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.genscript.com/tools/psort|title=PSORT II server - GenScript|website=www.genscript.com|access-date=7. 5. 2017|archive-date=13. 2. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220213090358/https://www.genscript.com/tools/psort|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://terminus.unige.ch|title=TERMINUS - Welcome to terminus|last=Charpilloz|first=Jean-Luc Falcone &amp; Christophe|website=terminus.unige.ch|language=en|access-date=7. 5. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20200807043834/http://terminus.unige.ch/|archive-date=7. 8. 2020|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Sastav proteina ===

C21orf62 kod ljudi ima veće koncentracije [[cistein]]a i niže [[valin]]a od očekivanih u poređenju s drugim ljudskim proteinima. Ovaj trend, kao što je prikazano u tabeli 1, isti je i za ostale [[sisar]]e. Međutim, ne pojavljuje se u drugim taksonima osim [[Mammalia]].&lt;ref name=&quot;:4&quot;/&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+Tabela 1:&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite journal|last=Brendel|first=Volker|date=1992|title=Statistical Analysis of PS|url=http://seqtool.sdsc.edu/|journal=Biology Workbench|access-date=6. 2. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20030811031200/http://seqtool.sdsc.edu/#|archive-date=11. 8. 2003|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Neuobičajene koncentracije aminokiselina C21orf62 kod ljudi i ortologa
![[rod (biologija)|Rod]] i [[vrsta]]
!Uobičajeno ime
![[Kladus]]
! [[Cistein]] (%)
! Koncentracija aminokiselina cisteina u poređenju sa očekivanom
! [[Valin]] (%)
! Koncentracija aminokiselina valina u poređenju sa očekivanom
! Ostalee aminokiseline sa visokom ili niskom koncentracijom u poređenju sa očekivanom
|-
|''[[Homo sapiens]]''
|Čovjek
|[[Mammalia]]
|'''4,6%'''
|'''Visoka'''
|'''3,2%'''
|'''Niska'''
| -
|-
|''[[Mus musculus]]''
|Kućni miš
|Mammalia
|'''4,3%'''
|'''Visoka'''
|'''3,5%'''
|'''Niska'''
|[[Glutamat]] (1,7%, niska)
|-
|''[[Canis lupus familiaris]]''
|Pas
|[[Mammalia]]
|'''4,1%'''
|'''Visoka'''
|'''2,7%'''
|'''Niska'''
|[[Leucin]] (14,2%, visoka)
|-
|''[[kitovi|Physeter catodon]]''
|Spermasgti kit
|Mammalia
|'''4,6%'''
|'''Visoka'''
|4,1%
|Očekivana
|[[Serin]] (11,9%, visoka)
|-
|''[[Gallus gallus]]''
|Kokoš
|[[Aves]]
|3,1%
|Očekivana
|6,7%
|Očekivana
|[[Alanin]] (2,2%, niska)
[[Glicin]] (3,1%, niska)
[[Prolin]] (1,8%, niska)
[[Fenilalanin]] (7,1%, visoka)
[[Serin]] (12,4%, visoka)
[[Treonin]] (9,8%)
|-
|''[[kornjače|Chelonia mydas]]''
|Zelena morska kornjača
|[[Reptilia]]
|3,6%
|Očekivana
|5,8%
|Očekivana
|[[Alanin]] (1,8%, niska)
[[Serin]] (11,2%, visoka)
|}

=== Struktura ===

Proteinska struktura C21orf62 kod ljudi sastoji se od kombinacije [[alfa-heliks]]a i [[beta-list]]ova.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Pearson|first=William R.|date=septembar 1998|title=CHOFAS Analysis|url=http://seqtool.sdsc.edu/|journal=Biology Workbench|access-date=6. 2. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20030811031200/http://seqtool.sdsc.edu/#|archive-date=11. 8. 2003|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Pappas, Jr.|first=Georgios J.|date=1974–1996|title=PELE: Protein Structure Prediction|url=http://seqtool.sdsc.edu/|journal=Biology Workbench|access-date=6. 2. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20030811031200/http://seqtool.sdsc.edu/#|archive-date=11. 8. 2003|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Slika 1 prikazuje predviđenu strukturu proteina.&lt;ref name=&quot;:9&quot;/&gt;

=== [[Posttranslacijske modifikacije]] ===

C21orf62 ima mjesto [[miristoilacija|miristoilacije]] između aminokiselina 26 i 31.&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{Cite web|url=http://myhits.isb-sib.ch/cgi-bin/motif_scan|title=Motif Scan|website=myhits.isb-sib.ch|language=en|access-date=7. 5. 2017|archive-date=14. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160514120217/http://myhits.isb-sib.ch/cgi-bin/motif_scan|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Ima It has a [[Sumoilacija|mjesto sumoilacije]], izmđu aminokiselina 132 i 135.&lt;ref name=&quot;:7&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://sumosp.biocuckoo.org/online.php|title=GPS-SUMO 2.0 Online Service|last=The Cucko Workgroup|date=1. 5. 2017|website=sumosp.biocuckoo.org/online.php|access-date=5. 5. 2017|archive-date=17. 2. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190217125200/http://sumosp.biocuckoo.org/online.php|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Osim toga, ima [[jedarni signal|jedarni eksportni signal]] između aminokiselina 98 i 104.&lt;ref name=&quot;pmid15314210&quot;&gt;{{cite journal |vauthors = la Cour T, Kiemer L, Mølgaard A, Gupta R, Skriver K, Brunak S |title = Analysis and prediction of leucine-rich nuclear export signals |journal = Protein Eng. Des. Sel. |volume = 17 |issue = 6 |pages = 527–36 |year = 2004 |pmid = 15314210 |doi = 10.1093/protein/gzh062 |doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

== Ekspresija ==

=== Tkivna  ===

C21orf62 se eksprimira u ljudskim tkivima [[Mozak|mozga]] i [[Spolni organi|reproduktivnih organa]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;

=== Razina ekspresije ===

C21orf62 kod ljudi je umjereno eksprimiran u [[mozak|mozgu]], [[bubrezi]]ma, [[pankreas|gušterači]], [[prostata|prostati]], [[sjemenici]]ma i [[jajnici]]ma.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/unigene|title=Home - UniGene - NCBI|website=www.ncbi.nlm.nih.gov|access-date=7. 5. 2017|archive-date=24. 7. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190724083804/https://www.ncbi.nlm.nih.gov/unigene|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.proteinatlas.org|title=The Human Protein Atlas|website=www.proteinatlas.org|access-date=7. 5. 2017}}&lt;/ref&gt;

=== Regulacija ekspresije ===

C21orf62 se eksprimira tokom faza  [[blastocist]]a, [[fetus]]a i [[imago|odraslog]]  ljudskog razvoja.&lt;ref name=&quot;:8&quot;/&gt; Prekomjerno je eksprimiran tokom nekih [[tumor]]skih stanja, uključujući tumore [[pankreas]]a, [[probavni trakt|gastrointestinalnog trakta]], [[germ-centar|germinativne ćelije]] i [[gliom]].&lt;ref name=&quot;:8&quot;/&gt;

== Funkcija ==
Specifična funkcija C21orf62 kod ljudi još nije dobro shvaćena.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;

== Interakcijski proteini ==
Smatra se da C21orf62 potencijalno stupa u interakciju sa devet drugih proteina.&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite web|url=http://string-db.org/|title=STRING: functional protein association networks|website=string-db.org|access-date=7. 5. 2017}}&lt;/ref&gt; Ove interakcije su prikazane u tabeli 2, a pronađene su putem [[rudarenje teksta|rudarenja tekstova]].
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+Tabela 2.&lt;ref name=&quot;:5&quot;/&gt; Proteini sa dokazima o interakciji sa C21orf62
! Puno ime proteina 
!Simbol
!Kratak opis proteina&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;
|-
|[[BNIPL|Interaktivni proteinoliki BCL2]]
|BNIPL
| Može funkcionirati kao molekula mosta koja podstiče ćelijsku smrt.
|-
|[[Timozin beta-4|Timozin beta 4, X-vezani pseudogen 4]]
|TMSB4XP4
|Potencijalno utiče na polimerizaciju [[aktin]]a.
|-
|[[SSX4|Sinovijski sarkom X član porodice 4]]
|SSX4
|Može funkcionirati kao represor transkripcije i biti korisna meta u imunoterapiji na bazi vakcine protiv raka.
|-
|Kristalin beta A2
|CRYBA2
| Glavni protein u [[oči]]ma [[kičmenjak]]a koji održava prozirnost sočiva i indeks refleksije.
|-
|Preeksprimiran u raku usne šupljine 1
|ORAOV1
|Gen koji je često preeksprimiran u karcinomu pločastih ćelija [[jednjak]]a.
|-
|[[OLIG1|Faktor transkripcije oligodendrocita 1]]
|OLIG1
|Može biti eksprimiran tokom vremena od proširenja procesa do održavanja membrane u [[oligodendrocit]]ima.
|-
|[[PAX3]] i [[PAX7]] vezni protein 1
|GCFC1 (PAXBP1)
|Kodirani protein potencijalno se vezuje za sekvence [[DNK]] bogate GC-om. Pretpostavlja se da je ovaj gen uključen u regulaciju [[transkripcija (genetika)|transkripcije]].
|-
|[[Relaksin/recepror 1 insulinolike porodice peptida]] i [[Relaksin/recepror 2 insulinolike porodice peptida 2|2]]
|RXFP1 i RXFP2
|Kodirani protein je receptor za proteinski [[hormon]] relaksin koji utiče na [[pokretljivost]] [[spermatozoid]]a i trudnoću.
|}

== Klinički značaj ==
Nad – ili podeksprimirani C21orf62 povezan je sa nekim tipovima [[kancer|ćelija raka]] i [[tumor]]a.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:8&quot;/&gt;

== Homologija ==

=== Paralozi ===

C21orf62 još uvijek nema poznatih [[paralog]]a kod ljudi.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

=== Ortolozi ===

Postoje 193 organizma za koje se zna da su [[Homologija sekvence|ortolozi]] C21orf62.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Ortolozi C21orf62 nađeni su kod [[Deuterostomia]], životinje u [[kladus]]u ''[[Chordata]]''.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Tabela 3 prikazuje raspon ortologa C21orf62, njihove [[NCBI]] [[Pristupni broj (bioinformatika)|pristupne brojeve]], dužine sekvence i identitet sekvence za ljudski protein C21orf62. Nije poznato da li C21orf62 ima ortologe kod [[Protostomia]] ili [[beskičmenjak]]a.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot;
|+ Tabela 3. Ortolozi ljudskog proteina C21orf62
! ![[rod (biologija)|Rod]] i [[vrsta]]
!Uobičajeno ime
![[Kladus]]
! Procijenjeno datiranje divergencije od ljudi (prije miliona godina)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://timetree.org/|title=TimeTree :: The Timescale of Life|website=timetree.org|access-date=7. 5. 2017}} {{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;
!Pristupni broj&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/protein|title=Home - Protein - NCBI|website=www.ncbi.nlm.nih.gov|access-date=7. 5. 2017}}&lt;/ref&gt;
!Dužina aminokiselinske sekvence&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;
! Korigirani identitet sekvence za ljudski protein &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://blast.ncbi.nlm.nih.gov/|title=BLAST: Basic Local Alignment Search Tool|website=blast.ncbi.nlm.nih.gov|access-date=7. 5. 2017|archive-date=30. 8. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130830151606/http://blast.ncbi.nlm.nih.gov/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Meyers, E.W.|first=Miller, W.|date=1989|title=ALIGN|url=http://seqtool.sdsc.edu/|journal=CABIOS|volume=4|pages=11–17|access-date=6. 2. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20030811031200/http://seqtool.sdsc.edu/#|archive-date=11. 8. 2003|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|''[[Homo sapiens]]''
|Čovjek
|[[Mammalia]]
|0
|NP_001155967.2
|219
|100%
|-
|''[[Mus musculus]]''
|Kućni miš
|Mammalia
|90
|NP_083181.1
|230
|68,2%
|-
|''[[ćurka|Meleagris gallopavo]]''
|Divlja ćurka
|[[Aves]]
|312
|XP_010721230.1
|225
|56,4%
|-
|''[[kornjače|Chelonia mydas]]''
|Zelena morska kornjača
|[[Reptilia]]
|312
|XP_007063646.1
|224
|60,8%
|-
|''[[Xenopus tropicalis]]''
|Zapadna kandžasgta žaba
|[[Tetrapoda]]
|352
|NP_001004889.1
|207
|48,9%
|-
|''[[ribe|Latimeria chalumnae]]''
|Zapadna indijskookeanska latimerija
|[[Sarcopterygii]]
|413
|XP_005993681.2
|237
|45,0%
|-
|''[[ribe|Ictalurus punctatus]]''
|Kanalski somić
|[[Actinopterygii]]
|435
|XP_017326002.1
|214
|29,6%
|-
|''[[Ajkula|Callorhinchus milii]]''
|Australijska ajkula-duh
|[[Chondrichthyes]]
|473
|XP_007904174.1
|222
|40,4%
|}

[[Slika:C21orf62 Gene Evolution in Humans.png| Brzina evolucije u C21orf62 je grafički prikazana zajedno sa stopom evolucije [[citohrom c|citohroma C]] i [[fibrinogen]]a.|thumb|Slika 2.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; Evolucija C21orf62 kod ljudi tokom vremena.]]

=== Stopa evolucije ===

C21orf62 ima [[Brzina evolucije|brzinu evolucije]] koja je veća od [[Citohrom c|citohroma C]] i [[fibrinogen]]a. Slika 2 prikazuje stopu evolucije gena C21orf62 u proteklih 473 [[milion]]a godina.

==Reference==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* {{UCSC gene info|C21orf62}}

[[Kategorija:Geni na hromosomu 21]]
[[Kategorija:Ljudski proteini]]
[[Kategorija:Proteomika]]</text>
      <sha1>p4fz7m176dtjuonqijbgnjz9b5imsn9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Antonia Geiger</title>
    <ns>0</ns>
    <id>489078</id>
    <revision>
      <id>3940666</id>
      <parentid>3917478</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T05:43:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940666</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1997" sha1="9n9gxzrm7ng9letxm7uby612dmurcbf" xml:space="preserve">'''Antonia Geiger''' bila je [[hrvatska]] pijanistica koju su smatrali čudom od djeteta.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://nacionalnemanjine.hr/antonija-geiger-eichhorn-zbog-iznimnog-glazbenog-talenta-zvali-su-je-cudo-od-djeteta/|title=ANTONIJA GEIGER-EICHHORN – ZBOG IZNIMNOG GLAZBENOG TALENTA ZVALI SU JE ČUDO OD DJETETA – nacionalnemanjine.hr|date=17. 11. 2022|language=hr|access-date=29. 7. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Mičija Palić|first=Martina|url=https://core.ac.uk/download/pdf/270319201.pdf|title=PIJANISTICE ZAGREBAČKE SREDINE S KRAJA 19. I PRVE POLOVINE 20.
STOLJEĆA U SVJETLU SUVREMENOGA PIJANIZMA I GLASOVIRSKE PEDAGOGIJE|location=FILOZOFSKI FAKULTET, Zagreb|pages=115}}&lt;/ref&gt; Geiger-Eichhorn rođena je 4. januara 1893. u Rzeszówu u Poljskoj.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://zbl.lzmk.hr/?p=3564|title=GEIGER-EICHHORN, Antonija – Židovski biografski leksikon|language=hr|access-date=29. 7. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230729102433/https://zbl.lzmk.hr/?p=3564|archive-date=29. 7. 2023|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Nastupala je u [[Sarajevo|Sarajevu]] 1913. u dvorani kina ''Imperijal''. Njena muzička izvedba opisana je kao vrlo precizna i usklađena. Tehnika sviranja joj je lagana, dajući utisak kao da njeni prsti sviraju sami od sebe. Prema anonimnom piscu u ''[[Sarajevski list|Sarajevskom listu]]'', Antonia Geiger posebno se istakla [[klavir]]skom izvedbom u djelima poput ''&quot;Andante con variazioni&quot;'' u [[B-dur]]u [[Franz Schubert|Franza Schuberta]] i ''&quot;Paraphraze über den Walzer aus&quot;'' [[Franz Liszt|Franza Liszta]], gdje je pokazala svoje vrhunsko umijeće sviranja tog muzičkog instrumenta.

==Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi i literatura ==
*Paćuka, Lana. Ženski identiteti u muzičkom životu austrougarskog Sarajeva. Sarajevo: Dobra knjiga, Sarajevo,
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Hrvatski muzičari]]
[[Kategorija:Rođeni 1893.]]
[[Kategorija:Pijanisti]]
[[Kategorija:Biografije, Rzeszów]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>9n9gxzrm7ng9letxm7uby612dmurcbf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šimun Kanaanac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>490416</id>
    <revision>
      <id>3940542</id>
      <parentid>3873797</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T00:26:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940542</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2995" sha1="1g2oin0lx62vi5sppbh2w7gyrsxys1q" xml:space="preserve">[[Datoteka:Anthonis_van_Dyck_062.jpg|mini|Sv. Šimun Kanaanac]]
'''Šimun Kanaanac'''on je jedan od Isusovih dvanaest apostola. Nazvan je Kanaanac kako bi se razlikovao od Simona Petra, također apostola. Simon znači &quot;slušalac&quot;, a ime Kanaanac znači da je rođen u gradu Kani ili u provinciji Kanaan. Prema drugom tumačenju, &quot;kanana&quot; na aramejskom znači &quot;revan&quot;, baš kao i &quot;zlotes&quot; na grčkom.&lt;ref&gt;{{Citation|title=Hrvatska enciklopedija (LZMK)|url=https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Hrvatska_enciklopedija_(LZMK)&amp;oldid=6319099|date=13. 2. 2022|access-date=19. 4. 2022|language=hr}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
[[Datoteka:Cranach, Lucas (I) - Zersägen des hl. Simon.jpg|mini|Prikaz mučeništva]]
U Jevanđelju po Mateju spominje se u spisku apostola:

„Ovo su imena dvanaestorice: Simon zvani Petar i njegov brat Andrija; Jakov sin Zebedejev (stariji) i njegov brat Jovan; Filip i Vartolomej; Toma i Matej carinik; Jakov (mlađi) Alfej i Juda Tadej; Simon Kanaanac. i Juda Iskariotski (Iskariotski), koji ga je izdao.&quot; (Mt 10: 2-4)

U Jevanđeljima po Luki i Delima apostolskim, Simon je nazvan Zilot (Luka 6:15) i Simon Zilot (Dela 1:13), zbog njegove revnosti za jevrejski zakon. Izveštaj o mučeničkoj smrti Simona apostola Prema legendi, on je propovedao Jevanđelje u Egiptu i Mesopotamiji, a prema nekim legendama i drugde. Podnio je mučeničku smrt, zajedno s apostolom Judom Tadejem u Perziji. Prema legendi, obojica su bili preplavljeni.

== Štovanje ==
Njegov spomendan katolici slave 28. oktobra zajedno s apostolom sv. Juda Tadej i često se zajedno prikazuju na slikama, dok se u pravoslavlju slavi odvojeno. Njegove mošti se nalaze u bazilici sv. Petra u Rimu i u Toulouseu.

Na Novom Atosu, u Abhaziji, postoji manastirski kompleks i crkva posvećena Apostolu Simonu, koji je, prema predanju, upravo na tom mestu pogubljen.

U Hrvatskoj postoje četiri rimokatoličke župe čiji su titulari sv. Šimun i Juda Tadej: u Bokanjcu, Cigleni, Markuševcu i Tinjanu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://vjeruj.com/m/events/view/Sveti-%C5%A0imun-i-Juda-Tadej-apostoli|title=Sveti Šimun i Juda Tadej, apostoli|website=webcache.googleusercontent.com|access-date=19. 4. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220419125936/https://vjeruj.com/m/events/view/Sveti-%C5%A0imun-i-Juda-Tadej-apostoli|archive-date=19. 4. 2022|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Literatura ==

* [[:hr:Josip Antolović (svećenik)|Josip Antolović]], ''Duhovni velikani: sveci Katoličke crkve'', Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove, Zagreb, 1998.
* [[Papa Benedikt XVI|Benedikt XVI]], kateheza na općoj audijenciji, Vijesti, IKA, 41/2006., str. 39-40

== Reference ==

* [http://sveci.net/index.php/component/content/article/2-uncategorised/545-sveti-simun-i-juda-tadej Sveti  Šimun i Juda Tadej] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220409005359/http://sveci.net/index.php/component/content/article/2-uncategorised/545-sveti-simun-i-juda-tadej |date=9. 4. 2022 }}

{{refspisak}}</text>
      <sha1>1g2oin0lx62vi5sppbh2w7gyrsxys1q</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>AKC Metelkova mesto</title>
    <ns>0</ns>
    <id>490531</id>
    <revision>
      <id>3940580</id>
      <parentid>3836330</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T02:07:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940580</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9610" sha1="hdys95upx4dt3z0f6trmtvurdji9caa" xml:space="preserve">[[Datoteka:Metelkova_mesto_entry.jpg|mini|Ulaz u kompleks sa Masarykove ceste]]
'''AKC Metelkova mesto''' (također samo '''Metelkova''') autonomni je kulturni centar koji se nalazi u centru [[Ljubljana|Ljubljane]] u sjevernom dijelu kompleksa bivše kasarne iz [[Austro-Ugarska|austrougarskog]] perioda uz Metelkovu cestu. Metelkova se smatra jednim od najvažnijih centara alternativne kulture u [[Slovenija|Sloveniji]]. Sastoji se od raznih klubova, barova i galerija i Hostela Celica, koji ima prostorije u zgradi bivšeg vojnog [[zatvor]]a.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://travel.nytimes.com/2008/02/03/travel/03next.html?pagewanted=all|title=Where Soldiers Slept, a Cultural Enclave Rises|last=Kitamura, Katie|date=3. 2. 2008|work=[[New York Times]]|access-date=31. 8. 2011}}&lt;/ref&gt; U registar nepokretne kulturne baštine upisan je cijeli kompleks kasarne, koji uključuje i prostore Slovenskog etnografskog muzeja, Slovenskog narodnog muzeja i Zavoda za zaštitu kulturne baštine Slovenije.&lt;ref name=&quot;DEDI&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.dedi.si/dediscina/345-kompleks-metelkova|title=Kompleks Metelkova|last=Treo, Viljem|website=Enciklopedija naravne in kulturne dediščine na Slovenskem|access-date=31. 8. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20111220022804/http://www.dedi.si/dediscina/345-kompleks-metelkova|archive-date=20. 12. 2011|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Centar je osnovan 1993. godine kada se grupa volontera i aktivista povezala u ''Mrežu za Metelkovu'', te zauzela zgrade kompleksa iz kojih su se dve godine ranije povukli vojnici [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.visitljubljana.si/si/ljubljana-in-vec/imenik/1420/detail.html|title=Metelkova mesto - alternativni kulturni center|website=Visit Ljubljana|access-date=31. 8. 2011}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; Od tada AKC Metelkova ima i neuređen pravni status (službeni vlasnik zemljišta je Grad Ljubljana), što povremeno, uprkos načelnoj toleranciji, dovodi do konkretnih prijetnji njegovom postojanju od sadašnjih vlasti.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.mladina.si/tednik/200625/clanek/slo--alternativa-sebastijan_ozmec/|last=Ozmec, Sebastijan|title=Začetek konca Metelkove?|year=2006|work=[[Mladina (revija)|Mladina]]|access-date=31. 8. 2011|archive-date=8. 7. 2006|archive-url=https://web.archive.org/web/20060708073521/http://www.mladina.si/tednik/200625/clanek/slo--alternativa-sebastijan_ozmec/|url-status=dead|archive-date=8. 7. 2006|archive-url=https://web.archive.org/web/20060708073521/http://www.mladina.si/tednik/200625/clanek/slo--alternativa-sebastijan_ozmec/}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Izgradnja austrougarske kasarne počela je 1882. godine, a završena je 1911. godine. Do juna 1991. godine prostor je bio u vlasništvu Jugoslovenske narodne armije. Dio objekata kasarne kasnije je prešao u vlasništvo Ministarstva kulture i koristio se za muzejsku djelatnost.&lt;ref name=&quot;:01&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.culture.si/en/Metelkova_mesto_Autonomous_Cultural_Zone|title=Metelkova mesto Autonomous Cultural Zone|website=Culture of Slovenia|language=en|access-date=3. 6. 2021|archive-date=23. 9. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180923124352/https://www.culture.si/en/Metelkova_mesto_Autonomous_Cultural_Zone|url-status=dead|archive-date=23. 9. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180923124352/https://www.culture.si/en/Metelkova_mesto_Autonomous_Cultural_Zone}}&lt;/ref&gt;

Godine 1990. osnovana je ''Mreža za Metelkovu'' čiji su pokretači predložili novi kreativan način korišćenja prostora napuštene kasarne u Metelkovoj ulici. ''Mreža'' je 1991. godine zvanično podnijela inicijativu novoj vladi nezavisne Republike Slovenije za prijenos vlasništva nad zgradom.&lt;ref name=&quot;:01&quot;/&gt;

Vlada Republike Slovenije je 1992. godine, kao vlasnik napuštene kasarne, to prepustila pokretačima projekta ''Mreža Metelkova'' u organizaciji oko 300 umjetnika i pripadnika različitih subkultura koji su željeli stvoriti kulturni centar na tom području. Na Skupštini grada marta 1993. godine opština je obećala da će zakonski urediti predaju kasarne na korišćenje ''Mreži'', ali je primopredaja zaustavljena, uprkos potpisivanju dva ugovora. ''Mreža'' je početkom septembra najavila da će zauzeti kasarnu krajem mjeseca, čak i ako pravni aspekti ne budu finalizirani. Iskusni skvoteri iz Utrechta pomogli su mreži Metelkova da se pripremi za moguće preuzimanje.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.mladina.si/97657/desant-na-metelkovo/|title=Desant na Metelkovo|website=Mladina.si|access-date=3. 6. 2021}}&lt;/ref&gt;

Dana 9. septembra 1993. godine na [[Arhitektonski fakultet u Ljubljani|Arhitektonskom fakultetu u Ljubljani]] organizovan je seminar o perspektivnoj reorganizaciji kasarne. Tokom priprema za seminar, učesnici su uočili radnike na krovu zgrade, a potom su saznali da je došlo do prikrivenog rušenja objekta i o tome obavijestili aktiviste ''Mreže'' . Rušenje je izvršeno samo na objektima dodijeljenim ''Mreži'', a po nalogu ljubljanske gradske vlasti. Kako bi spriječili rušenje, aktivisti i simpatizeri su zauzeli prostorije. Zbog okupacije, ''Mrežu'' je kasnije bezuspješno tužila gradska vlast.&lt;ref name=&quot;:4&quot;/&gt;

Državna inspekcija za okoliš i prostorno planiranje je 2006. godine srušila urbanu umjetničku skulpturu Mala šola (Mala škola), kao objekat izgrađen bez odgovarajućih dozvola.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://24ur.com/novice/slovenija/togo-delovanje-institucij.html|title=Togo delovanje institucij|date=2. 8. 2006|work=[[24ur.com]]|access-date=31. 8. 2011}}&lt;/ref&gt;

=== '''Iseljenje nevladinih organizacija iz prostorija u Metelkovoj 6''' ===
U zgradi bivše kasarne u Metelkovoj 6, koja je u vlasništvu Ministarstva kulture, smješteno je nekoliko nevladinih organizacija. Ministarstvo kulture je u oktobru 2020. godine obavestilo korisnike zgrade u Metelkovoj 6 da moraju da napuste prostorije do kraja januara 2021. godine. Ministarstvo kulture je nekim korisnicima poslalo nacrt ugovora o raskidu ugovora o zakupu. Ministarstvo je kao razlog upražnjenja navelo dotrajalost zgrade i namjenu renoviranja, kao i namjenu korišćenja prostora za sopstvene potrebe. Rečeno je da je zgrada strukturalno oštećena, te da je boravak u njoj opasan za život. Korisnici su u odgovoru istakli da su sredstva za obnovu planirana tek 2023. godine, te da je zgrada jedina koju Ministarstvo dodjeljuje nezavisnim kulturno-umjetničkim i istraživačkim organizacijama.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rtvslo.si/kultura/drugo/ministrstvo-za-kulturo-delozira-nevladne-organizacije-ki-pa-metelkove-6-ne-nameravajo-zapustiti/539717|title=Ministrstvo za kulturo &quot;deložira&quot; nevladne organizacije, ki pa Metelkove 6 &quot;ne nameravajo zapustiti&quot;|website=RTVSLO.si|language=sl|access-date=3. 6. 2021}}&lt;/ref&gt;

=== '''Posjeta pripadnika specijalne jedinice policije''' ===
Uveče februara 2021. godine grupa od 30-40&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.delo.si/novice/slovenija/posebne-enote-policije-na-metelkovi/|title=Posebne enote policije na Metelkovi|website=www.delo.si|language=sl-si|access-date=3. 6. 2021}}&lt;/ref&gt; pripadnika Specijalne jedinice policije stigla je na područje Metelkove.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.mladina.si/204990/video-policisti-z-orozjem-na-metelkovi/|title=VIDEO: Policisti z orožjem na Metelkovi|website=Mladina.si|access-date=3. 6. 2021}}&lt;/ref&gt; U blizini je čekalo više policajaca u policijskim vozilima. Na licu mjesta policijski službenici su počeli da kucaju na vrata lokala i zahtijevali da im potencijalni korisnici lokala otvore vrata. Ranije tokom dana, demonstranti su se okupili na području Metelkove&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; i neki su se vratili nakon antivladinog protesta, ali dan ranije, provladina aktivistička grupa Žute jakne okupila se na tom području i pozvala na uništenje Metelkove.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; Prema nezvaničnim informacijama [[Mladina|Mladine]], policijski službenici tragaju za demonstrantima na tom području.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; Predstavnik Policijske uprave Ljubljana odgovorio je na pitanje medija u vezi s akcijom policije, rekavši da se radi o uobičajenoj policijskoj zaštiti protestnog skupa i demantovao navode da je cilj policijske akcije zastrašivanje.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

== Institucije ==

=== Klubovi ===

* Klub Gromka - višenamjenski prostor za koncerte, pozorišne predstave i slične događaje
* Monokel Club - [[Homoseksualnost|lezbijski]] klub
* Tiffany Club - gej klub
* Channel Zero Club - muzički klub
* Gala dvorana - koncertno mjesto
* Menza kod korita - muzički prostor i omladinski centar
* Jalla Jalla - umjetnički klub
* Bizzarnica pri Mariči - umjetnički, muzički, event klub (kulturna i društvena socijalizacija)

=== Galerije i ostalo ===

* Galerija Alcatraz - galerija radova savremene umjetnosti
* Galerija Mizzart - galerija radova mladih i neafirmisanih umjetnika
* Klub SOT24,5 - galerija radova umjetnika s invaliditetom
* Patuljasta čitaonica - informativni centar, čitaonica i prostor za projekcije filmova
* Galerija Channel Zero - najmanji izložbeni prostor u Sloveniji

== Reference i bilješke ==
&lt;references group=&quot;&quot; responsive=&quot;1&quot;&gt;&lt;/references&gt;

== Vanjski linkovi ==

* {{Službeni sajt|http://www.metelkovamesto.org/}}
* [http://www.culture.si/en/Metelkova_mesto_Autonomous_Cultural_Zone Autonomna kulturna zona Metelkova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111128024957/http://www.culture.si/en/Metelkova_mesto_Autonomous_Cultural_Zone |date=28. 11. 2011 }} . ''Culture.si''

[[Kategorija:Osnivanja u 1993.]]
[[Kategorija:Kultura u Sloveniji]]
[[Kategorija:Aktivizam]]</text>
      <sha1>hdys95upx4dt3z0f6trmtvurdji9caa</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Balistika</title>
    <ns>0</ns>
    <id>490899</id>
    <revision>
      <id>3940724</id>
      <parentid>3889688</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T07:58:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940724</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18072" sha1="9pybkqzefgk0g4pwaauoxchocwurusl" xml:space="preserve">[[Slika:Inclinedthrow.gif|thumb|upright=1.3|Putanja triju objekata bačenih pod istim uglom (70°). Crni predmet ne doživljava nikakav oblik povlačenja i kreće se duž parabole. Plavi objekat doživljava [[Stokesov povlačenje]], a zeleni objekat [[Njutnovsko povlačenje]].]]

'''Balistika''' [[starogrčki|grč.]] βάλλειν – ''ballein'' = (iz)baciti je polje [[mehanika|mehanike]] koje se bavi lansiranjem, ponašanjem [[let]]ova i efektima udara [[projektil]]a, posebno dometa municije [[oružje|oružja]] kao što su [[metak|meci]], [[nevođene bombe]], [[rakete]] ili slično; nauka ili umjetnost dizajniranja i ubrzavanja projektila kako bi se postigla željena izvedba.

'''Balističko tijelo''' je tijelo koje se slobodno kreće sa [[impuls]]om, a  koje može biti izloženo silama kao što su sile plinova pod pritiskom iz [[puštolj|cijevi pištolja]] ili [[mlazni pogon|mlaznog pogona]], [[normalna sila|normalne sile]] od riblanja, i [[gravitacija|gravitacije]] i [[povlačenje zraka|povlačenja zraka]] tokom leta.

[[Balistički projektil]] je [[projektil]] koji se [[navođenje|navodi]] samo tokom relativno kratke početne faze leta sa motorom, a [[putorija]] je naknadno vođena zakonima [[klasična mehanika|klasične mehanike]]; za razliku od (naprimjer) kraćeg projektila koji se [[aerodinamičnost|aerodinamički]] vodi u letenju na motor kao [[aviona s fiksnim krilom]].

==Projektili==
{{glavni|Projektil}}
Projektil je bilo koji objekt projektiran u [[prostor]] (prazan ili ne) djelovanjem [[sile]]. Iako je svaki predmet u kretanju kroz svemir (naprimjer bačena [[bejzbol|bejzbol lopta]]) projektil, termin se najčešće odnosi na [[dometno oružje]].&lt;ref&gt;{{cite web |title=The free Dictionary |url=http://www.thefreedictionary.com/projectile |access-date=19. 5. 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Dictionary.com |url=http://dictionary.reference.com/browse/projectile |access-date=19. 5. 2010}}&lt;/ref&gt; Za analizu projektilskog [[traktorij]]a koriste se matematičke [[kretanje|jednadžbe kretanja]]

Primjeri projektila uključuju [[lopta|lopte]], [[strijela|strelice]], [[metak|metke]], [[Granata|topničke granate]], beskrilne [[raketa|rakete]], itd.

==Lanseri projektila==

===Bacanje===
{{glavni|Bacanje}}
[[slika:MattKataThrowing.jpg|thumb|upright|[[Bejzbol]] bacanja mogu premašiti 100 mph&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.boston.com/sports/blogs/thebuzz/2010/08/aroldis_chapman.html|title=Aroldis Chapman hits 105 mph|publisher=Boston.com|date=26. 8. 2010|access-date=30. 8. 2010|first=Matt|last=Pepin|archive-url=https://web.archive.org/web/20100831185316/http://www.boston.com/sports/blogs/thebuzz/2010/08/aroldis_chapman.html|archive-date=31. 8. 2010|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;]]

Bacanje je ispaljivanje projektila rukom. Iako neke druge životinje mogu bacati, ljudi su neuobičajeno dobri bacači zbog svoje velike spretnosti i dobrog vremena, a vjeruje se da je to evoluirana osobina. Dokazi o ljudskom bacanju datiraju prije dva miliona godina.&lt;ref name=&quot;Hogenboom&quot;&gt;Melissa Hogenboom, &quot;[https://www.bbc.co.uk/news/science-environment-23061016 Origins of human throwing unlocked]&quot;, ''BBC News'' (26 June 2013).&lt;/ref&gt; Brzina bacanja od 90&amp;nbsp;mph koja se nalazi kod mnogih sportista daleko premašuje brzinu kojom [[čimpanze]] mogu bacati stvari, a to je oko 20&amp;nbsp;mph.&lt;ref name=&quot;Hogenboom&quot;/&gt; Ova sposobnost odražava sposobnost ljudskih [[rame]] [[mišić]]a i [[tetiva (anatomija)|tetiva]] da pohranjuju [[Elastičnost (fizika)|elastičnost]] sve dok ne bude potrebno za pokretanje objekta.&lt;ref name =&quot;Hogenboom&quot;/&gt;

===Praćka===
{{glavni|Praćka (oružje)}}
Praćka je projektilsko [[oružje]] koji se obično koristi za bacanje tupog [[projektil]]a kao što su &quot;[[Municija|praćkinii meci]]&quot; od [[kamen]]a, [[glina|gline]] ili [[olovo|olova]]

Praćka ima malu kolijevku ili ''torbu'' u sredini dvije dužine gajtana.  U torbicu stavlja se projektil za izbacivanje. Srednji prst ili palac se stavlja kroz omču na kraju jedne vrpce, a jezičak na kraju druge vrpce stavlja se između palca i [[kažiprst]]a. Remen se okreće u luku, a jezičak se oslobađa u tačno određenom trenutku. Ovo oslobađa projektil da leti do cilja.

===Luk===
{{Glavni|Luk i strijela}}
Luk je fleksibilan komad materijala koji ispaljuje aerodinamičke projektile zvane [[strelica|strelice]]. Žica ili napeti gajtan spaja dva kraja i kada se vrpca povuče unazad, krajevi lučnog štapa se savijaju. Kada se struna pusti, potencijalna energija savijenog štapa pretvara se u brzinu strelice.&lt;ref name=Paterson27&gt;Paterson ''Encyclopaedia of Archery'' pp. 27–28&lt;/ref&gt; [[Streličarstvo]] je umjetnost ili [[sport]] gađanja strijelom iz luka.&lt;ref name=Paterson17&gt;Paterson ''Encyclopaedia of Archery'' p. 17&lt;/ref&gt;

===Katapult===
{{glavni|Katapult}}

[[slika:Catapult 1 Mercato San Severino.jpg|thumb|upright=.6| Katapult 1 Mercato San Severino]]
Katapult je uređaj koji se koristi za lansiranje projektila na veliku daljinu bez pomoći eksplozivnih naprava&amp;nbsp;– posebno raznih tipova antičkih i srednjovjekovnih [[opsada|opsadnih mašina]]s.{{sfn|Gurstelle|2004}} Katapult je korišten od davnina, jer se pokazalo da je to jedan od najefikasnijih mehanizama tokom ratovanja. Riječ &quot;katapult&quot; dolazi od [[latinski|latinskog]] ''catapulta'', koji opet dolazi od [[starogrčki|grčkog]] καταπέλτης – ''katapeltēs'' = sam, od  κατά –''kata'' = protiv {{sfn|Liddell|Scott|loc= κατά}} + πάλλω – ''pallō'' = baciti, izbaciti.{{sfn|Liddell|Scott|loc=πάλλω}}{{sfn|Oxford Dic|loc=catapult}} Katapulte su izmislili [[Antička Grčka|Antički Grci]].{{sfn|Schellenberg|2006|pp=14–23}}{{Sfn|Marsden|1969|pp=48–64}}

===Top===
{{glavni|Top}} 
[[slika:Uss iowa bb-61 pr.jpg|thumb|left|[[USS Iowa (BB-61)|USS ''Iowa'' (BB-61)]] puca punjenom stranom, 1984.]]
Top je obično cjevasto [[oružje]] ili drugi uređaj dizajniran za izbacivanje [[projektil]]a ili drugog materijala.&lt;ref&gt;The Chambers Dictionary, Allied Chambers - 1998, &quot;gun&quot;, p. 717&lt;/ref&gt; Projektil može biti čvrst, tečan, gasovit ili energetski i može biti slobodan, kao sa mecima i artiljerijskim granatama, ili zarobljeni kao sa [[taser]]skim sondama i [[Harpun|kitolovcima]]. Sredstva za projekciju variraju u zavisnosti od dizajna, ali obično se utiču na dejstvo pritiska plina, bilo proizvedenog brzim sagorevanjem [[pogonsko gorivo|pogonskog goriva]] ili komprimovanog i uskladištenog mehaničkim sredstvima, koji djeluje na projektil unutar cijevi otvorenog kraja po principu klipa. Ograničeni plin ubrzava pokretni projektil niz dužinu cijevi dajući dovoljnu brzinu da održi put projektila nakon što prestane djelovanje plina na kraju cijevi ili njuške. Alternativno, može se koristiti ubrzanje putem stvaranja [[elektromagnetno polje|elektromagnetnog polja]] u kom slučaju se cijev može izostaviti i zamijeniti vodilicom.

[[Inženjer oružja]] ili [[oružar]] koji primjenjuje [[naučni princip|naučne principe]] balistike na dizajniranje [[patrona]] često se naziva '''balističarom'''.

===Raketa===
{{glavni|Raketa}} 
[[File:Iridium-1 Launch (32312419215).jpg|thumb|upright|SpaceX's [[Falcon 9 Full Thrust]] rocket, 2017]]
Raketa je [[projektil]], [[svemirski brod]], [[avion]] ili drugo [[vozilo]] koje dobija [[potisak]] od [[raketni motor|raketnog motora]]. Ispušni plinovi raketnih motora se u potpunosti formiraju od [[pogonsko gorivo|pogonskog goriva]] koje se nosi unutar rakete prije upotrebe.{{sfn|Sutton|2001|loc=chapter 1}} Raketni motori rade [[Reakcija (fizika)|akcijom i reakcijom]]. Raketni motori guraju rakete naprijed jednostavnim izbacivanjem izduvnih plinova unatrag izuzetno brzo.

Iako su relativno neefikasne za upotrebu pri malim brzinama, rakete su relativno lagane i moćne, sposobne da generiraju velika ubrzanja i da postignu [[brzina|ekstremno velike brzine]] sa razumnom efikasnošću. Rakete se ne oslanjaju na atmosferu i dobro rade u svemiru.

Rakete za vojnu i rekreativnu upotrebu datiraju najmanje od 13. stoljeća iz [[Kina|Kine]].{{sfn|MSFC History Office|2000}} Značajna naučna, međuplanetarna i industrijska upotreba dogodila se tek u 20. stoljeću, kada je raketna tehnika bila tehnologija koja je omogućila [[Svemirsko doba]], uključujući [[Apollo 11|stupanje na Mjesec]]. Rakete se sada koriste za [[vatromet]], [[oružje]], [[rampa za izbacivanje]], [[lansirno vozilo]] za vještačke [[satelit]]e, [[ljudski svemirski let]] i [[Istraživanje svemira]].

[[Raketni motor|Hemijske rakete]] su najčešći tip raketa visokih performansi i obično stvaraju svoj izduvni plin sagorevanjem [[raketno pogonsko gorivo|raketnog pogonskog goriva]]. Hemijske rakete pohranjuju veliku količinu energije u obliku koji se lahko oslobađa i mogu biti vrlo opasne. Međutim, pažljiv dizajn, testiranje, konstrukcija i upotreba minimiziraju rizike.

== Potpodjela ==
[[slika:Bullet coming from S&amp;W.jpg|thumb|Balistika se može proučavati pomoću tehnika zvanih  [[brza fotografija]] ili [[brza kamera]]. Fotografija pucnja iz revolvera Smith &amp; Wesson, snimljena ultra brzim bljeskom s zračnim razmakom. Koristeći ovaj blic od submikrosekunde, metak se može snimiti bez zamućenja pokreta.]]
Balistika se često dijeli u sljedeće četiri kategorije:&lt;ref&gt;{{cite book |url= https://fas.org/man/dod-101/sys/land/docs/fm6-40-ch3.htm |title=FM 6-40 Tactics, Techniques, and Procedures for Field Artillery Manual Cannonry |author=U.S. Marine Corps |publisher=Department of the Army |year=1996}}&lt;/ref&gt;
* ''Unutrašnja balistika'' proučavanje procesa prvobitno ubrzavanja projektila
* ''Tranzicijska balistika'' proučavanje projektila dok prelaze u let bez pogona
* ''Vanjska balistika'' proučavanje prolaska projektila ([[putanja]]) u letu
* ''Terminalna balistika'' proučavanje projektila i njegovih efekata dok završava svoj let

===Unutrašnja balistika===
{{glavni|Unutrašnja  balistika}}
Unutrašnja balistika (također interna balistika), podoblast balistike, proučava [[pogon]] [[projektil]]a.

Unutrašnja balistika [[puška|puške]] pokriva vrijeme od paljenja [[pogonsko gorivo|pogonskog goriva]] do izlaska projektila iz [[cijev pištolja|cijevi]].&lt;ref&gt;{{harvnb|US Army|1965|pp=1–2}}&lt;/ref&gt; Proučavanje unutrašnje balistike važno je za [[dizajner]]e i korisnike vatrenog oružja svih tipova, od malokalibarskih [[puška|pušaka]] i [[pištolja]], do visokotehnološke [[artiljerija|artiljerije]].

Za [[raketa|raketne]] projektile, unutrašnja balistika pokriva period tokom kojeg [[raketni motor]] daje potisak.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.merriam-webster.com/dictionary/ballistics|title=Definition of BALLISTICS|website=www.merriam-webster.com|access-date=16. 3. 2018}}&lt;/ref&gt;

===Tranzicijska balistika===
{{glavni|Tranzicijska balistika}}
Tranzicijska balistika, poznata i kao srednja balistika,&lt;ref name=&quot;britannica&quot;&gt;[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/50672/ballistics Ballistics] at Encyclopædia Britannica Online, Accessed April 27, 2009&lt;/ref&gt; proučava ponašanja projektila od trenutka kada napusti njušku do izjednačavanja pritiska iza projektila,&lt;ref&gt;[http://class.phys.psu.edu/p001projects/Project3/Spr07/48%20%20FinalPresentation.ppt Physics 001 The Science of Ballistics] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120222224321/http://class.phys.psu.edu/p001projects/Project3/Spr07/48%20%20FinalPresentation.ppt |date=22. 2. 2012 }} accessed Apr 27, 2009&lt;/ref&gt; pa se nalazi između  [[unutrašnja balistika|unutrašnje]] i [[vanjska balistika|vanjske balistike]].

===Vanjska balistika===
{{glavni|Vanjska balistika}} 
[[slika:Bullet Wiki.ogv|thumb|[[Schlieren]] slika metka koji putuje u slobodnom letu demonstrirajući dinamiku vazdušnog pritiska koji okružuje metak.]]

Eksterna balistika je dio nauke balistike koji se bavi ponašanjem [[projektila]] u letu bez pogona.

Eksterna balistika se često povezuje sa [[vatrenim oružjem]] i bavi se fazom slobodnog leta bez napajanja [[metka]] nakon što izađe iz [[cijev pištolja]] i prije nego što pogodi metu, tako da se nalazi između [[tranzicijska balistika]] i [[terminalna balistika]].

Međutim, vanjska balistika se također bavi slobodnim letenjem raketa i drugih projektila, kao što su kugle, strijele itd.

===Terminalna balistika ===
{{glavni|Terminalna balistika}}
Terminalna balistika proučava ponašanja i efekata [[projektil]]a kada pogodi svoju metu.&lt;ref&gt;[http://www.dtic.mil/cgi-bin/GetTRDoc?AD=ADA246922&amp;Location=U2&amp;doc=GetTRDoc.pdf Terminal Ballistics Test and Analysis Guidelines for the Penetration Mechanics Branch]&amp;nbsp;– BRL&lt;/ref&gt;

Terminalna balistika je relevantna, kako za projektile malog kalibra, tako i za projektile velikog kalibra (ispaljene iz [[artiljerija|artiljerijskog oruđa]]). Proučavanje udara ekstremno velikih brzina je još uvijek vrlo novo i još uvijek se uglavnom primjenjuje na dizajn [[svemirski brod|svemirskih brodova]].

==Aplikacije== 
[[Slika:Apollo 11 lunar module.jpg|thumb|[[Apollo 11]]&amp;nbsp;– Astrodinamički proračuni su dozvolili svemirskim letjelicama da putuju do [[Mjesec]]a i da se uspješno vrate na Zemlju]]

=== Forenzička balistika ===
{{Glavni|Forenzički pregled vatrenog oružja}}
Forenzička balistika uključuje analizu metaka i udaraca metaka, kako bi se utvrdile informacije koje će se koristiti sudu ili drugom dijelu pravnog sistema. Zasebno od balističkih informacija, ispitivanje tragova vatrenog oružja i alata („[[balistički otisak prsta]]“) uključuje analizu dokaza o vatrenom oružju, municiji i tragovima oruđa kako bi se utvrdilo da li je određeno vatreno oružje ili oruđe korišteno u počinjenju zločina.

=== Astrodinamika ===
{{Glavni|Orbitna mehanika}}
'''Astrodinamika''' je primjena balistike i [[nebeska mehanika|nebeske mehanike]] na praktične probleme koji se tiču kretanja [[raketa]] i drugih [[svemirska letilica|svemirskih letilica]]. Kretanje ovih objekata se obično izračunava iz [[Njutnov zakon kretanja|Njutnovog zakona kretanja]] i [[Njutnov zakon univerzalne gravitacije|Njutnovog zakona univerzalne gravitacije]]. To je ključna disciplina u dizajnu i kontroli svemirskih misija.

== Također pogledajte==
* [[Oklop]]
* [[Balistička provodljivost]] (vezano za transport [[elektron]]a)
* [[Balističko ograničenje]]
* [[Balistička trauma]]
* [[Analiza uzorka mrlja od krvi]]
* [[Vjerovatna kružna greška]]
* [[Ostaci pucnja]]
* [[Hidrostatički šok]]
* [[L.T.E. Thompson]]
* [[Uporedni mikroskop|Mikroskopi i balistika]]
* [[Fizika vatrenog oružja]]
* [[Kretanje projektila]]
* [[Snaga zaustavljanja]]
* [[Putanja]]
* [[Efekat isparavanja]]

== Reference==
{{refspisak|30em}}

==Dopunska literatura==
*{{Citation |author=US Army |date=februar 1965 |title=Interior Ballistics of Guns |series=Engineering Design Handbook: Ballistics Series |id=AMCP 706-150 |publisher=United States Army Materiel Command |url=https://apps.dtic.mil/dtic/tr/fulltext/u2/462060.pdf |access-date=9. 5. 2022 |archive-date=24. 9. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200924032323/https://apps.dtic.mil/dtic/tr/fulltext/u2/462060.pdf |url-status=dead }}
*{{Citation |last= Gurstelle |first= William |year= 2004 |title= The art of the catapult: build Greek ballista, Roman onagers, English trebuchets, and more ancient artillery |publisher= Chicago Review Press |location= Chicago |isbn= 978-1-55652-526-1 |oclc= 54529037 |url-access= registration |url= https://archive.org/details/artofcatapult00will }}
*{{Citation |last1=Liddell |first1=Henry George |last2=Scott |first2=Robert |title=A Greek-English Lexicon |type=definition |series=Perseus |publisher=Tufts }}, [https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3Dkata%2F1 κατά]  [https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3Dpa%2Fllw πάλλω]
* {{Citation |last=Marsden  |first=Eric William  |year=1969  |title=Greek and Roman Artillery: Historical Development |publisher=Clarendon |place=Oxford|isbn=978-0-19-814268-3}}.
*{{Citation |author=MSFC History Office |year=2000 |title=Rockets in Ancient Times (100 B.C. to 17th Century) |publisher=Marshall Space Flight Center History Office |url=http://history.msfc.nasa.gov/rocketry/tl1.html |access-date=9. 6. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090709042712/http://history.msfc.nasa.gov/rocketry/tl1.html |archive-date=9. 7. 2009 |url-status=dead }}
*{{Citation |ref={{harvid|Oxford Dic}} |url=http://oxforddictionaries.com/definition/catapult |contribution=catapult |publisher=Oxford |title=Dictionaries |type=definition |access-date=9. 5. 2022 |archive-date=2. 7. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120702092148/http://oxforddictionaries.com/definition/catapult |url-status=dead }}
*{{Citation |last=Schellenberg |first=Hans Michael |year=2006 |url=http://s145739614.online.de/fera/ausgabe3/Schellenberg.pdf |title=Diodor von Sizilien 14,42,1 und die Erfindung der Artillerie im Mittelmeerraum |journal=Frankfurter Elektronische Rundschau zur Altertumskunde |volume=3 |pages=14–23}}
*{{Citation |last=Sutton |first=George |title=Rocket Propulsion Elements |edition=7th |url=https://books.google.com/books?id=LQbDOxg3XZcC |publisher=John Wiley &amp; Sons |location=Chichester |year=2001 |isbn=978-0-471-32642-7 }}

== Vanjski linkovi ==
{{Wiktionary}}
{{EB1911 poster|Ballistics}}
* [http://www.afte.org/ Association of Firearm and Tool Mark Examiners]
* [http://demonstrations.wolfram.com/BallisticTrajectories/ Ballistic Trajectories] by Jeff Bryant, Wolfram Demonstrations Project
* [https://web.archive.org/web/20120304090838/http://www.quincy.ca/timelines/forensic_firearms_tool_marks.html Forensic Firearms and Tool Marks Time Line]
* [http://ballistics.org/ International Ballistics Society]
* [https://web.archive.org/web/20120831144649/http://www.castpics.net/subsite2/ClassicWorks/The_bullet_s_flight_from_powder_to_targe.pdf The Bullet's Flight from Powder to Target]{{snd}}Franklin Weston Mann

{{Grane fizike}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Mehanika]]
[[Kategorija:Balistika| ]]
[[Kategorija:Članci s videoklipovima]]</text>
      <sha1>9pybkqzefgk0g4pwaauoxchocwurusl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Brooke Scullion</title>
    <ns>0</ns>
    <id>490920</id>
    <revision>
      <id>3940824</id>
      <parentid>3512629</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T11:05:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940824</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9804" sha1="foec9gt0sv0gia4tzp4td1nr4inq1sw" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
| počasni_prefiks      = 
| ime                  = Brooke Scullion
| počasni_sufiks       = 
| slika                = 
| slika_veličina       = 
| široka_slika         = &lt;!-- 'da' ako je široka slika, inače ostaviti prazno --&gt;
| alt                  = 
| opis                 = 
| pozadina             = solo_izvođač
| izvorno_ime          = 
| izvorno_ime_jezik    = 
| ime_po_rođenju       = 
| alias                = 
| datum_rođenja        = {{datum rođenja i godine|1999|03|31}}
| mjesto_rođenja       = [[Bellaghy]], [[Sjeverna Irska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| porijeklo            = 
| datum_smrti          = &lt;!-- {{datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| mjesto_smrti         = 
| žanr                 = 
| zanimanje            = Pjevačica
| instrument           = 
| karijera             = 2019–
| izdavač              = 
| povezani_umjetnici   = 
| veb-sajt             = &lt;!-- {{URL|primjer.com}} --&gt;
| značajni_instrumenti = 
| modul                = 
| modul2               = 
| modul3               = 
}}
'''Brooke Scullion''' (rođena 31. marta 1999), poznata i mononimno kao '''Brooke''',&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://eurovision.tv/story/brooke-wins-eurosong-in-ireland|title=Brooke wins 'Eurosong' and will represent Ireland at Eurovision 🇮🇪|date=4. 2. 2022|website=Eurovision.tv|access-date=5. 2. 2022|archive-date=4. 2. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220204235809/https://eurovision.tv/story/brooke-wins-eurosong-in-ireland|url-status=live}}&lt;/ref&gt; irska je pjevačica. Bila je trećeplasirana takmičarka na kraju devete sezone muzičkog programa ''[[The Voice]]''.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=28. 11. 2020 |title=Edgy 21-Year-Old Has The Judges In Awe During Soulful Audition For 'The Voice UK' |url=https://talentrecap.com/edgy-21-year-old-has-the-judges-in-awe-during-soulful-audition-for-the-voice-uk/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20220205000704/https://talentrecap.com/edgy-21-year-old-has-the-judges-in-awe-during-soulful-audition-for-the-voice-uk/ |archive-date=5. 2. 2022 |access-date=4. 2. 2022 |website=Talent Recap |language=en}}&lt;/ref&gt; Bila je predstavnica [[Irska|Irske]] na [[Eurosong 2022.|Eurosongu 2022.]] – pjesmom &quot;That's Rich&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite news|date=4. 2. 2022|title=Brooke Scullion to represent Ireland in Eurovision|url=https://www.rte.ie/entertainment/2022/0204/1277926-brooke-scullion-to-represent-ireland-in-eurovision/|language=en|access-date=4. 2. 2022|archive-date=4. 2. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220204234046/https://www.rte.ie/entertainment/2022/0204/1277926-brooke-scullion-to-represent-ireland-in-eurovision/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
=== Rani život ===
Rođena je 31. marta 1999. u [[Bellaghy]]ju.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web |last=Carter |first=William |date=8. 2. 2022 |title=Ireland: Five Things to Know About Brooke Scullion |url=https://www.escunited.com/ireland-five-things-to-know-about-brooke-scullion/ |access-date=1. 3. 2022 |website=escYOUnited |language=en}}&lt;/ref&gt; Bila je uključena u izvođačke umjetnosti i sport od rane dobi. U višoj školi, nastupila je u nekoliko [[mjuzikl|mjuzikala]] (''[[Fame (mjuzikl)|Fame]]'', ''[[Mamma Mia! (mjuzikl)|Mamma Mia!]]'', ''[[Sister Act (mjuzikl)|Sister Act]]'').&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Igrala je u seniorskom timu sport [[kamogi]] (klub ''Wolfe Tones GAC'').&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Monaghan |first=John |date=2. 3. 2020 |title=Celebrations as Bellaghy camogie player Brooke Scullion progresses in The Voice |url=http://www.irishnews.com/news/northernirelandnews/2020/03/02/news/celebrations-as-bellaghy-camogie-player-brooke-scullion-progresses-in-the-voice-1855839/ |access-date=1. 3. 2022 |website=The Irish News |language=en}}&lt;/ref&gt;

Bila je studentica [[drama|dramskog]] odsjeka na [[Univerzitet Ulster/Magee|Univerzitetu Ulster/Magee]].&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Magee gets behind Brooke Scullion as she prepares for the Knockouts on The Voice UK |url=https://www.ulster.ac.uk/news/2020/march/magee-gets-behind-brooke-scullion-as-she-prepares-for-the-knockouts-on-the-voice-uk |access-date=2. 3. 2022 |website=www.ulster.ac.uk |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Karijera ===
==== 2020: The Voice UK ====
Godine 2020. bila je na audiciji za [[The Voice UK (9. sezona)|devetu sezonu]] muzičkog TV programa ''[[The Voice UK]]''; dobila je pozitivan odgovor od svih četvero sudaca i izabrala [[Meghan Trainor]] za mentorstvo. Nakon finalnog nastupa na takmičenju, bila je trećeplasirana.&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Cochrane |first=Amy |date=7. 2. 2022 |title=Who is Brooke Scullion? All you need to know about Irish Eurovision singer and Derry girl |language=en |work=belfasttelegraph |url=https://www.belfasttelegraph.co.uk/news/northern-ireland/who-is-brooke-scullion-all-you-need-to-know-about-irish-eurovision-singer-and-derry-girl-41322039.html |access-date=1. 3. 2022 |issn=0307-1235}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+The Voice UK, nastupi
!
!Pjesma
!Originalni izvođač(i)
!Napomene
|-
|Audicija
|&quot;Bruises&quot;
|[[Lewis Capaldi]]
|4 za, tim [[Meghan Trainor|Meghan]]
|-
|Bitka
|&quot;Water Under the Bridge&quot;
|[[Adele]]
|Pobijedila Jordana Phillipsa
|-
|Ispadanje
|&quot;Stay&quot;
|[[Rihanna]] feat. [[Mikky Ekko]]
|Pobijedila Beryl McCormack i Oli Ross
|-
|Polufinale
|&quot;Nothing Breaks Like a Heart&quot;
|[[Mark Ronson]] feat. [[Miley Cyrus]]
|Prošla u finale
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |Finale
|&quot;Edge of Seventeen&quot;
|[[Stevie Nicks]]
|
|-
|&quot;Giant&quot;
|[[Calvin Harris]] i [[Rag'n'Bone Man]]
|Duet sa [[Ella Eyre|Ellom Eyre]]
|}

==== 2022: Eurosong ====
U januaru 2022. Brooke je izabrana za jednog od šest finalista među takmičarima nacionalnog finalnog izbora [[Irska|Irske]] da se odredi predstavnik ove zemlje na [[Eurosong 2022.|Eurosongu 2022]].&lt;ref&gt;{{Cite web |date=21. 1. 2022 |title=Update: Ireland launches bid for Eurovision glory 🇮🇪 |url=https://eurovision.tv/story/ireland-announces-national-final |access-date=1. 3. 2022 |website=Eurovision.tv |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Brooke Scullion on That's Rich: &quot;When was the last time you heard an Irish Eurovision entry sound like this?&quot; |url=https://www.officialcharts.com/chart-news/irish-eurovision-2022-hopeful-brooke-scullion-wants-to-change-the-game-with-rock-pop-bop-thats-rich__35040/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220202065215/https://www.officialcharts.com/chart-news/irish-eurovision-2022-hopeful-brooke-scullion-wants-to-change-the-game-with-rock-pop-bop-thats-rich__35040/ |archive-date=2. 2. 2022 |access-date=4. 2. 2022 |website=www.officialcharts.com |language=en}}&lt;/ref&gt; Njena pjesma, &quot;[[That's Rich]]&quot;, pobijedila je na uz osvojenih 28 poena.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web |date=4. 2. 2022 |title=Brooke wins 'Eurosong' and will represent Ireland at Eurovision 🇮🇪 |url=https://eurovision.tv/story/brooke-wins-eurosong-in-ireland |access-date=1. 3. 2022 |website=Eurovision.tv |language=en}}&lt;/ref&gt; Bila je bolja za četiri poena u odnosu na izvedbu &quot;Ashes of Yesterday&quot; [[Janet Grogan]] i &quot;Yeah, We're Gonna Get Out of It&quot; Milesa Grahama.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Dali su joj 12 poena internacionalni žiri i teleglasanje, te četiri poena žiri u studiju.&lt;ref&gt;{{Cite web|date=4. 2. 2022|title=Eurosong: Brooke Scullion will sing &quot;That's Rich&quot; for Ireland at Eurovision 2022|url=https://wiwibloggs.com/2022/02/04/brooke-scullion-will-sing-thats-rich-for-ireland-at-eurovision-2022/269327/|access-date=4. 2. 2022|website=wiwibloggs|language=en|archive-date=4. 2. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220204233427/https://wiwibloggs.com/2022/02/04/brooke-scullion-will-sing-thats-rich-for-ireland-at-eurovision-2022/269327/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Tako je bila predstavnica Irske na Eurosongu 2022. u [[Torino|Torinu]], Italija (deseti po redu nastup u drugoj polufinalnoj noći 12. maja); nije prošla u finale.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://independent.ie/entertainment/ireland-fail-to-qualify-for-eurovision-final-despite-brilliant-brooke-scullion-performance-of-thats-rich-41644871.html|title=Ireland fail to qualify for Eurovision final despite brilliant Brooke Scullion performance of ‘That’s Rich’|work=[[Irish Independent]]|first=Eoghan|last=Moloney|date=12. 5. 2022|access-date=12. 5. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Privatni život ==
Osim pjevanja, Brooke radi i kao lična asistentica agenta za nekretnine u [[Toome]]u, [[Antrim (okrug)|okrug Antrim]].&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Hutton |first1=Brian |title='The Eurovision is like the Olympics for music...I'm trying to prepare myself' |url=https://www.irishtimes.com/news/ireland/irish-news/the-eurovision-is-like-the-olympics-for-music-i-m-trying-to-prepare-myself-1.4795304 |access-date=7. 2. 2022 |work=The Irish Times |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Diskografija ==
=== Singlovi ===
* &quot;Attention&quot; (2020)&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Likoski |first=Steve |date=30. 9. 2020 |title=Interview: The Voice UK's Brooke Scullion talks new single, &quot;Attention&quot; |url=https://celebmix.com/interview-the-voice-uks-brooke-scullion-touches-on-the-modern-day-stalker-ex-in-her-debut-single-attention/ |access-date=1. 3. 2022 |website=CelebMix |language=en}}&lt;/ref&gt;
* &quot;[[That's Rich]]&quot; (2022)&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Sturtridge |first=Isaac |date=4. 2. 2022 |title=Brooke releases music video for Eurosong 2022 entry 'That's Rich' |url=https://escxtra.com/2022/02/04/brooke-thats-rich-video/ |access-date=1. 3. 2022 |website=ESCXTRA.com |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Alternativni pop]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
*{{YouTube|channel=UCYV0xmPRIMvR4KmJUO6YVbw}}
*{{Instagram|brookescullion}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Scullion, Brooke}}
[[Kategorija:Rođeni 1999.]]
[[Kategorija:Biografije, Bellaghy]]
[[Kategorija:Pop-muzičari]]
[[Kategorija:Predstavnici na Eurosongu]]</text>
      <sha1>foec9gt0sv0gia4tzp4td1nr4inq1sw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Smail Prevljak</title>
    <ns>0</ns>
    <id>491715</id>
    <revision>
      <id>3940523</id>
      <parentid>3898621</parentid>
      <timestamp>2026-11-11T16:43:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Icodense</username>
        <id>82984</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Cherleroi → Charleroi</comment>
      <origin>3940523</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4294" sha1="l1jwfrwsq3tj4lvm8ccfs5ta11zhnti" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Wiki}}
'''Smail Prevljak'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nfsbih.ba/reprezentacije/muske-reprezentacije/a-reprezentacija/igraci-a-reprezentacije/?view=player&amp;id=261|title=Igrači &quot;A&quot; reprezentacije - Smail Prevljak|website=www.nfsbih.ba|language=bs-ba|access-date=2026-06-13}}&lt;/ref&gt; (rođen 10. maja 1995) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je nogometaš i član [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačke reprezentacije]]. Igra na poziciji napadača i trenutno nastupa za [[Hrvatska|hrvatsku]] [[NK Istra 1961|Istru]].

Prevljak je profesionalnu karijeru započeo u RB Leipzigu, uglavnom igrajući za rezervni tim. Godine 2014. otišao je na posudbu u Red Bull Salzburg, da bi godinu kasnije prešao u Liefering. Naredne godine vratio se u Red Bull Salzburg. Godine 2017. poslan je na posudbu u Mattersburg, a 2020. u Eupen. Kasnije se iste godine trajno pridružio belgijskom timu.

U dresu omladinske reprezentacije Bosne i Hercegovine,

Prevljak je u dresu omladinske reprezentacije Bosne i Hercegovine skupio 5 nastupa. Prvi nastup u seniorskoj reprezentaciji upisao je 23. marta 2018. protiv Kazahstana.

== Klupska karijera ==

=== Početak karijere ===
Prevljak je nogomet počeo igrati u rodnom Konjicu u FK Igman, da bi 2013. prešao u omladinsku akademiju njemačkog RB Leipziga.

Sa devetnaest godina upisao je profesionalni debi za RB Leipzig II, u utakmici protiv Fortune Chemnitz 24. maja 2014. Sedam dana nakon debija postigao je prvijenac u trijumfu nad FC Eilenburgom.

=== Red Bull Salzburg ===
U augustu 2014. poslan je na sezonsku posudbu u austrijski Red Bull Salzburg, gdje je debitovao 9. novembra protiv Altacha.

U junu 2015. trajno je potpisao za Red Bull Salzburg. Prvi gol za salcburšku ekipu postigao je u utakmici protiv bečke Austrie. Prvi hat-trick u karijeri postigao je protiv ekipe FAC 6. novembra.

Aprilom 2016. teško je povrijedio koljeno, a povreda je dijagnostikovana kao puknuće prednjeg ukrštenog ligamenta. Dana 24. februara 2017, više od deset mjeseci od ozljede, vratio se na teren.

Krajem juna 2017. otišao je na posudbu u Mattersburg.

U junu 2018. potpisao je novi četverogodišnji ugovor sa Red Bull Salzburgom. Sredinom decembra postigao je četiri gola u porazu protiv ekipe St. Pölten. Prvi ligaški trofej sa klubom osvojio je 5. maja 2019.

=== Eupen ===
Krajem januara 2020, otišao je na šestomjesečnu posudbu u belgijski Eupen. Debi za belgijski tim upisao je protiv St. Truidena 8. februara kada je postigao i svoj prvi gol. Trogodišnji ugovor sa istom ekipom Prevljak je potpisao u avgustu 2020.

Prvi het-trik za Eupen postigao je u pobjedi protiv Charleroija 17. aprila 2021.

== Reprezentativna karijera ==
Prevljak je bio član nogometne U-21 reprezentacije Bosne i Hercegovine koju je vodio trener Darko Nestorović. U martu 2018. dobio je prvi poziv u seniorskoj reprezentaciji za prijateljske nastupe protiv Bugarske i Senegala. U dresu A reprezentacije BiH debitovao je 23. marta 2018, u meču protiv Bugarske.

Dana 15. novembra 2020, u utakmici UEFA Lige nacija protiv Nizozemske, Prevljak je postigao prvi gol za A reprezentaciju.

== Privatni život ==
Smail Prevljak oženio je svoju dugogodišnju djevojku Nejru u martu 2017. godine, s kojom ima sina Samija.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://avaz.ba/sport/nogomet/706677/smail-prevljak-postao-otac-supruga-nejra-rodila-sina-samija|title=Smail Prevljak postao otac, supruga Nejra rodila sina Samija|date=2021-12-29|website=Dnevni avaz|language=hr|access-date=2026-06-13}}&lt;/ref&gt;

== Statistika ==

=== Klupska ===
{{Proširiti sekciju|datum=8. juni 2022.}}

=== Reprezentativna ===
{{Proširiti sekciju|datum=8. juni 2022.}}

== Trofeji ==
{{Proširiti sekciju|datum=8. juni 2022.}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Prevljak, Smail}}
[[Kategorija:Rođeni 1995.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Konjic]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 21. vijeka]]
[[Kategorija:Nogometaši Red Bull Salzburga]]
[[Kategorija:Nogometaši Herthe]]
[[Kategorija:Nogometaši SV Mattersburga]]
[[Kategorija:Nogometaši Eupena]]
[[Kategorija:Nogometaši Igmana Konjic]]
[[Kategorija:Nogometaši Istre 1961]]</text>
      <sha1>l1jwfrwsq3tj4lvm8ccfs5ta11zhnti</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>(Everything I Do) I Do It for You</title>
    <ns>0</ns>
    <id>491954</id>
    <revision>
      <id>3940559</id>
      <parentid>3516583</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T01:06:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940559</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7967" sha1="7rjlqntcup96vtzjgtvjpiykmqmqkak" xml:space="preserve">[[Datoteka:Bryan Adams Hamburg MG 0631 flickr.jpg|mini|Bryan Adams]]

{{Infokutija pjesma|name=(Everything I Do) I Do It for You|cover=|alt=|caption=|type=single|artist=[[Bryan Adams]]|album=|
B-side=
}}

&quot;'''(Everything I Do) I Do It for You'''&quot; je pjesma kanadskog kantautora [[Bryan Adams|Bryana Adamsa]]. Napisana od strane Adamsa, [[Michael Kamen|Michaela Kamena]] i [[Robert John &quot;Mutt&quot; Lange|Roberta Johna &quot;Mutt&quot; Langea]], [[moćna balada]] bila je glavni singl za [[Robin Hood: Princ lopova|album sa soundtrackom]] iz filma ''[[Robin Hood: Princ lopova]]'' iz 1991. i Adamsov šesti studijski album ''[[Waking Up the Neighbours]]'' (1991). Singl je objavljen 17. juna 1991. godine.

Pjesma je postigla ogroman uspjeh na međunarodnim listama, dostigavši prvo mjesto na muzičkim listama u najmanje devetnaest zemalja, a značajni izuzeci u zapadnom svijetu su Italija (broj tri) i Španija (broj četiri). Posebno je zapažen po svom uspjehu u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje je proveo šesnaest uzastopnih sedmica na prvom mjestu [[UK Singles Chart]]a, što je najduži neprekidni niz ikada na toj listi do 2022 godine. Također je bio na vrhu liste prodaje širom Evrope osamnaest nedjelja neprekidno. U Sjedinjenim Državama, sedam sedmica je bio na vrhu [[Billboard Hot 100]], koji kombinuje radio emitovanje i prodaju, ali je ostao na prvom mjestu sedamnaest uzastopnih sedmica na listi samo prodaje.&lt;ref name=&quot;Sandiford-Waller 83&quot;&gt;https://books.google.com/books?id=ygkEAAAAMBAJ&amp;pg=PA83&lt;/ref&gt; Prodata je u više od 15 miliona primjeraka širom svijeta, što je čini Adamsovom najuspješnijom pjesmom i jednim od [[Lista najprodavanijih singlova|najprodavanijih singlova]] svih vremena.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Review/Pop; Bryan Adams, More Mr. Nice Guy|url=https://www.nytimes.com/1994/03/08/arts/review-pop-bryan-adams-more-mr-nice-guy.html|last=Pareles|first=Jon|work=[[The New York Times]]|date=8. 3. 1994|access-date=20. 2. 2014|archive-date=26. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150526102330/http://www.nytimes.com/1994/03/08/arts/review-pop-bryan-adams-more-mr-nice-guy.html}}&lt;/ref&gt; Pjesmu su obradile stotine pjevača i umjetnika širom svijeta.

== Pozadina ==
Muzičari na originalnom snimku su Adams na vokalu, pratećem vokalu i ritam gitari, [[Bill Payne]] (klavir), [[Mickey Curry]] (bubnjevi), [[Larry Klein]] (bas), [[Keith Scott (muzičar)|Keith Scott]] (glavna gitara i prateći vokal) i Mutt Lange ( sintesajzeri). Zasnovana na orkestralnoj muzici Kamena, pjesma je napisana u Londonu, Velika Britanija u studiju u kojem je Adams radio 1990. godine, a on i Lange su je napisali za 45 minuta, snimili je sljedećeg marta i objavili tri mjeseca kasnije.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.songwriteruniverse.com/bryanadams.htm|title=Bryan Adams Songwriting Interview – Writing His Classic Hits|date=2. 5. 2014|website=Songwriter Universe|archive-url=https://web.archive.org/web/20141220100142/http://www.songwriteruniverse.com/bryanadams.htm|archive-date=20. 12. 2014|url-status=live|access-date=12. 12. 2014}}&lt;/ref&gt; Pjesma se izvodi u [[Ključ (muzika)|tonalitetu]] [[C-diš-dur|C ♯]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.musicnotes.com/sheetmusic/mtd.asp?ppn=MN0072620|title=(Everything I Do) I Do It for You|last=Michael|first=Kamen|last2=Bryan|first2=Adams|date=9. 3. 2009|website=Musicnotes.com|access-date=21. 4. 2021|last3=John 'Mutt'|first3=Lange, Robert|last4=Bryan|first4=Adams}}&lt;/ref&gt;

== Muzički spotovi ==
Zvanični [[Muzički video|spot]] za pjesmu režirao je [[Julien Temple]].&lt;ref name=&quot;mvdbase&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.mvdbase.com/video.php?id=695|title=mvdbase.com – Bryan Adams – &quot;(Everything I do) I do it for you [version 1: concept]&quot;|last=Garcia|first=Alex S|website=Music Video DataBase|access-date=2. 11. 2015|archive-date=4. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304075616/http://www.mvdbase.com/video.php?id=695|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Na njemu se vidi Adams i njegov bend kako izvode pjesmu u šumi sa mlinom svile u pozadini, a Adams sam nastupa na stjenovitoj obali, isprepleteni scenama iz filma ''Robin Hood: Prince of Thieves'' . Video je snimljen u šumi sa zapuštenom svilanicom u blizini [[Holford]]a u [[Quantock Hills]]u i na plaži sa geološkim liticama u blizini [[Kilve]]a, [[Somerset]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sites.google.com/site/saveholfordsilkmills/home/bryan-adams|title=Bryan Adams at The Silk Mills Holford – Holford Silk Mills Holford Somerset|website=sites.google.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20210909053444/https://sites.google.com/site/saveholfordsilkmills/home/bryan-adams|archive-date=9. 9. 2021|url-status=live|access-date=9. 9. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://afamilydayout.co.uk/quantock/|title=Four family walks in the Quantock Hills, Somerset|date=22. 11. 2016|publisher=Afamilydayout.co.uk|archive-url=https://web.archive.org/web/20210909053446/https://afamilydayout.co.uk/quantock/|archive-date=9. 9. 2021|url-status=dead|access-date=9. 9. 2021}}&lt;/ref&gt; Naručen je i spot za [[Koncert|živu verziju]] pjesme, koju je režirao [[Andy Morahan]].&lt;ref name=&quot;mvdbase2&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.mvdbase.com/video.php?id=702|title=mvdbase.com – Bryan Adams – &quot;(Everything I do) I do it for you [version 2: live]&quot;|last=Garcia|first=Alex S|website=Music Video DataBase|access-date=2. 11. 2015|archive-date=4. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304055415/http://www.mvdbase.com/video.php?id=702|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Nagrade i priznanja ==
Adams, Kamen i Lange osvojili su [[Grammy nagrada za najbolju pjesmu napisanu za vizualne medije|nagradu Grammy za najbolju pjesmu napisanu posebno za film ili televiziju]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.metrolyrics.com/1992-grammy-awards.html|title=1992 Grammy Awards|publisher=metrolyrics.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20090209091440/http://www.metrolyrics.com/1992-grammy-awards.html|archive-date=9. 2. 2009|url-status=unfit|access-date=1. 1. 2009}}&lt;/ref&gt; i nominirani su za [[Grammy nagrada za ploču godine|nagradu Grammy za ploču godine]] na [[34. godišnja dodjela Grammy nagrada|dodjeli Grammy nagrada 1992. godine]] . Takođe je bila nominovana za [[Oscar za najbolju originalnu pjesmu|Oskara za najbolju originalnu pesmu]], ali je izgubila od &quot;[[:en:Beauty and the Beast (Disney song)|Beauty and the Beas]]&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.oscarguy.com/Oscars/Annual/64th/Oscar.html|title=The 64th Academy Awards (1991) Nominees and Winners|publisher=oscarguy.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20090124051745/http://www.oscarguy.com/Oscars/Annual/64th/Oscar.html|archive-date=24. 1. 2009&lt;!--Added by DASHBot--&gt;|access-date=1. 1. 2009}}&lt;/ref&gt; Tek u julu 2020. godine, zauzeo je 13. mjesto na YouTube-ovom &quot;Najslušanijem Rock Countdownu&quot;, mjesečnom popisu najgledanijih i najslušanijih pjesama rock žanra, kako u trenutnom izdanju tako i iz prošlosti; ovo je bila druga najviša Adamsova pjesma nakon &quot;Please Forgive Me&quot; na broju 10.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=4wLzacltgUQ|title=Top 100 Most Listened Rock Songs in July 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20210201014828/https://www.youtube.com/watch?v=4wLzacltgUQ|archive-date=1. 2. 2021|url-status=live|access-date=25. 1. 2021}}&lt;/ref&gt; Pjesma je zauzela 18. mjesto u istraživanju omiljenih pjesama britanskih čitalaca Ginisove knjige rekorda.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.theguardian.com/uk/2002/may/08/2|title=Full list: Britain's favourite 100 songs|date=8. 5. 2002|location=London|archive-url=https://web.archive.org/web/20210131134957/https://www.theguardian.com/uk/2002/may/08/2|archive-date=31. 1. 2021|url-status=live|access-date=9. 10. 2021}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak|30em}}

{{Grammy - najbolja pjesma napisana za vizualne medije}}

[[Kategorija:Singlovi iz 1999.]]
[[Kategorija:Singlovi iz 1991.]]
[[Kategorija:CS1 upotrebe (njemački)]]
[[Kategorija:Članci sa hAudio mikroformatima]]
[[Kategorija:Bryan Adams]]</text>
      <sha1>7rjlqntcup96vtzjgtvjpiykmqmqkak</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Atentat na Shinza Abea</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492206</id>
    <revision>
      <id>3940696</id>
      <parentid>3536941</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T06:54:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940696</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4721" sha1="pjza9w3nlywn4hqwuk1omvc2fwhw00f" xml:space="preserve">[[Datoteka:Shinzo_Abe_2022_(cropped).jpg|desno|mini| Šinzo Abe 2022]]
Dana 8. jula 2022. godine, [[Shinzo Abe]], bivši [[premijer Japana]], ubijen je iz vatrenog oružja držeći predizborni govor za stranačkog kandidata u blizini [[Stanica Yamato-Saidaiji|stanice Yamato-Saidaiji]] u [[Nara, Nara|Nari, prefektura Nara]], oko 11:30.{{Razmaci}}po [[Japansko standardno vrijeme|JST]] ([[UTC+9]]).&lt;ref name=&quot;NHKWorld&quot;&gt;{{Cite news|date=8. 7. 2022|title=Man taken into custody after former Japanese PM Abe Shinzo collapses|url=https://www3.nhk.or.jp/nhkworld/en/news/20220708_19/|work=[[NHK World]]|access-date=8. 7. 2022|archive-date=8. 7. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220708032135/https://www3.nhk.or.jp/nhkworld/en/news/20220708_19/}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www3.nhk.or.jp/nhkworld/en/news/20220708_22/|title=Former Japanese PM Abe Shinzo showing no vital signs after apparently being shot|website=[[NHK World]]|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20220708034700/https://www3.nhk.or.jp/nhkworld/en/news/20220708_22/|archive-date=8. 7. 2022|url-status=dead|access-date=8. 7. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|date=8. 7. 2022|title=Former Japanese PM Shinzo Abe shot dead|work=[[CNN]]|url=https://edition.cnn.com/asia/live-news/shinzo-abe-japan-pm-collapses-nara-07-08-22-intl-hnk/index.html|access-date=8. 7. 2022|archive-date=8. 7. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220708041003/https://edition.cnn.com/asia/live-news/shinzo-abe-japan-pm-collapses-nara-07-08-22-intl-hnk/index.html}}&lt;/ref&gt;

== Atentat ==
Dana 8. jula 2022, Abe je držao govor u ime vijećnika [[Kei Satō (političar)|Keija Satoa]], kandidata [[Liberalno-demokratska partija (Japan)|Liberalno-demokratske partije]] koji se kandidirao za reizbor, uoči [[Izbori za japanski Dom vijećnika 2022|predstojećih izbora za gornji dom]] zakazanih za nedjelju, 10. jula. Oko 11:30{{Razmaci}}am [[Japansko standardno vrijeme|JST]] ([[UTC+9]] ), Abe je upucan dva puta s leđa [[Improvizovano vatreno oružje|improviziranim]]  ručno izrađenim pištoljem&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Shinzo Abe's assassin used a handmade firearm|url=https://www.reuters.com/world/asia-pacific/japan-ex-prime-minister-abe-may-have-been-shot-taken-hospital-nhk-2022-07-08/|newspaper=Reuters|date=9. 7. 2022|access-date=6. 8. 2023|language=en|first=Satoshi|last=Sugiyama|first2=Chang-Ran|last2=Kim}}&lt;/ref&gt; koji je podsjećao na [[Dvocijevka sačmarica|dvocijevnu sačmaricu]]  i srušio se. Šrapneli su bili dovoljno duboki da dođu do njegovog srca.&lt;ref&gt;{{Cite news|date=8. 7. 2022|title=Japan ex-leader Shinzo Abe apparently shot, in heart failure|url=https://apnews.com/article/elections-japan-shinzo-abe-22ec2248d92304deb9cc46b2142402d2|work=[[Associated Press]]|access-date=8. 7. 2022|archive-date=8. 7. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220708032006/https://apnews.com/article/elections-japan-shinzo-abe-22ec2248d92304deb9cc46b2142402d2}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.theguardian.com/world/2022/jul/08/shinzo-abe-former-japan-prime-minister-shot-during-speech-reports|title=Shinzo Abe, former Japan prime minister, shot during speech – report|date=8. 7. 2022|website=[[TheGuardian.com]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20220708031107/https://www.theguardian.com/world/2022/jul/08/shinzo-abe-former-japan-prime-minister-shot-during-speech-reports|archive-date=8. 7. 2022|url-status=live|access-date=8. 7. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;st&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.straitstimes.com/asia/east-asia/japans-ex-pm-shinzo-abe-collapses-in-nara-shots-heard-nhk-says|title=Japan's ex-PM Shinzo Abe collapses in Nara after being shot, shows no vital signs: Media|last=Sim|first=Walter|date=8. 7. 2022|website=[[The Straits Times]]|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20220708034659/https://www.straitstimes.com/asia/east-asia/japans-ex-pm-shinzo-abe-collapses-in-nara-shots-heard-nhk-says|archive-date=8. 7. 2022|url-status=live|access-date=8. 7. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;cnn&quot;&gt;{{Cite web|url=https://edition.cnn.com/asia/live-news/shinzo-abe-japan-pm-collapses-nara-07-08-22-intl-hnk/h_31a921b0b324b0911a1d6d353b14aa7d|title=Bullet that killed Abe was &quot;deep enough to reach his heart,&quot; medical officials say|last=Yeung|first=Jessie|last2=Mogul|first2=Rhea|date=8. 7. 2022|website=CNN|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20220708094115/https://edition.cnn.com/asia/live-news/shinzo-abe-japan-pm-collapses-nara-07-08-22-intl-hnk/h_31a921b0b324b0911a1d6d353b14aa7d|archive-date=8. 7. 2022|url-status=live|access-date=8. 7. 2022|last3=Regan|first3=Helen}}&lt;/ref&gt;

== Napomene ==
{{Napspisak}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Napadi na civile]]
[[Kategorija:2022. u Japanu]]</text>
      <sha1>pjza9w3nlywn4hqwuk1omvc2fwhw00f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Anencefalija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492434</id>
    <revision>
      <id>3940653</id>
      <parentid>3907396</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T05:24:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940653</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="29881" sha1="ptckqi7d284htjr78pdcab4qqwx3znm" xml:space="preserve">{{Infokutija zdravstveno stanje
| naziv                    =Anencefalija
| sinonimi                 = 
| slika                    = Anencephaly-web.jpg
| veličina_slike           = 300px
| alt                      = 
| opis_slike               = Ilustracija anencefalijskog [[fetus]]a
| izgovor                  = 
| specijalnost             = [[Medicinska genetika]], [[pedijatrija]]
| simptomi                 = Odsustvo [[veliki mozak|velikog]] i [[cerebelum|malog mozga]]
| komplikacije             = 
| pojava                   = 
| trajanje                 = 
| vrste                    = 
| uzroci                   = 
| rizici                   = Nedostatak folne kiseline
| dijagnoza                = 
| diferencijalna_dijagnoza = 
| prevencija               = Majka uzima dovoljno folne kiseline
| tretman                  = 
| lijek                    = 
| prognoza                 = Smrt se obično javlja u roku od nekoliko sati do dana nakon rođenja.
| frekvencija              = 
| smrtnost                 = 
}}
'''Anencefalija''' je odsustvo većeg dijela [[mozak|mozga]], [[lobanja|lobanje]] i [[skalp]]a koje se javlja tokom [[embriogeneza|embrionskog razvoja]].&lt;ref name=&quot;neurologychannel&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.neurologychannel.com/cephalicdisorders/index.shtml |title=Cephalic disorders – Overview, Anencephaly, Colpocephaly – neurologychannel |access-date=19. 9. 2016 |date=3. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080509092319/http://www.neurologychannel.com/cephalicdisorders/index.shtml |archive-date=9. 5. 2008 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; To je lobanjski poremećaj koji je posljedica [[defekt nervne cijevi|defekta nervne cijevi]] koji se javlja kada se vršni (glavni) kraj [[nervna cijev|nervne cijevi]] ne zatvori, obično između 23. i 26. dana nakon začeća.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=O'Rahilly |first1=M |last2=Muller |first2=F |title=Human Embryology &amp; Teratology |url=https://archive.org/details/humanembryologyt0000orah_3ed |publisher=Wiley-Liss, Inc |location=New York |year=1992 |page=[https://archive.org/details/humanembryologyt0000orah_3ed/page/253 253]|isbn=978-0471382256}}&lt;/ref&gt; Strogo govoreći, grčki termin se prevodi kao &quot;bez mozga&quot; (ili potpuno bez unutrašnjeg dijela glave), ali je prihvaćeno da djeca rođena s ovim poremećajem obično nemaju samo [[telencefalon]],&lt;ref&gt;{{cite book|last=Chervenak|first=F.A.|title=Ultrasound and the Fetal Brain: Progress in Obstetric and Gynecological Sonography Series|url=https://archive.org/details/ultrasoundfetalb0000unse|year=1995|publisher=Parthenon Pub. Group|location=New York|isbn=978-1850706120|page=[https://archive.org/details/ultrasoundfetalb0000unse/page/102 102]|edition=1st publ|author2=Kurjak, A. |author3=Comstock, C.H. }}&lt;/ref&gt; najveći dio mozga koji se uglavnom sastoji od moždanih hemisfera, uključujući [[neokorteks]], koji je odgovoran za [[spoznaja|spoznaju]]. Preostala struktura je obično prekrivena samo tankim slojem membrane – nedostaju koža, kost, moždane opne itd.&lt;ref name=&quot;NINDS&quot;/&gt; Uz vrlo malo izuzetaka,&lt;ref name=&quot;koaa.com survive&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.koaa.com/videos/boy-without-a-brain/?fullsite |title=Baby Without A Brain, Nickolas Coke, Update |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120914233036/http://www.koaa.com/videos/boy-without-a-brain/?fullsite |archive-date=14. 9. 2012 }}&lt;/ref&gt; [[novorođenčad]] s ovim poremećajem ne preživi duže od nekoliko sati ili dana nakon rođenja.
{{TOC limit}}

==Znakovi i simptomi==
Nacionalni institut za neurološke poremećaje i [[moždani udar]] (NINDS) opisuje prikaz ovog stanja na sljedeći način: &quot;Beba rođena s anencefalijom obično je slijepa, gluha, nesvjesna okoline i ne može osjetiti bol. Iako se neke osobe s anencefalijom mogu roditi sa glavnim [[moždano stablo|moždanim stablom]], nedostatkom funkcionalnog [[veliki mozak|velikog mozga]] trajno isključuje mogućnost da ikada steknu [[svijest]] o svojoj okolini. Mogu se pojaviti [[refleks]]ne radnje kao što su [[disanje]] i reakcije na zvuk ili dodir.&quot;&lt;ref name=&quot;NINDS&quot;/&gt;

Zbog prisustva [[moždano stablo|moždanog stabla]], djeca s anencefalijom imaju gotovo sve primitivne reflekse [[novorođenče]]ta, reagirajući na slušne, vestibulske i [[bol]]ne stimuluse.&lt;ref&gt;DIAMENT, Aron (1996). Neurologia Infantil. 3ª Edição. São Paulo: Atheneu. p. 745.&lt;/ref&gt; To znači da se dijete može kretati, smiješiti, sisati i disati bez pomoći uređaja.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Luyendijk |first1=W |last2=Treffers |first2=PD |title=The smile in anencephalic infants. |journal=Clinical Neurology and Neurosurgery |date=1992 |volume=94 Suppl |pages=S113-7 |doi=10.1016/0303-8467(92)90042-2 |pmid=1320482|s2cid=20231750 }}&lt;/ref&gt;
{{multiple image
| total_width = 800
| align = center
| image1 = Anencephaly side.jpg
| width1 = 375
| height1 = 395
| caption1 = Bočni izgled [[fetus]]a sa anencefalijom
| alt1 =
| image2 = Anencephaly front.jpg
| width2 = 550
| height2 = 395
| caption2 = Čeoni izgled [[fetus]]a sa anencefalijom
| alt2 =
| image3 = Babygram.jpg
| width3 = 600
| height3 = 839
| caption3 =Rendgenski snimak anencefalijskog mrtvorođenog fetusa
| alt3 =
}}

==Uzroci==
[[Folna kiselina]] se pokazala važnom u formiranju nervne cijevi barem od 1991.,&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Centers for Disease Control (CDC)|date=2. 8. 1991|title=Use of folic acid for prevention of spina bifida and other neural tube defects--1983-1991|url=https://archive.org/details/sim_mmwr-morbidity-mortality-weekly-report_1991-08-02_40_30/page/513|journal=MMWR. Morbidity and Mortality Weekly Report|volume=40|issue=30|pages=513–516|issn=0149-2195|pmid=2072886}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.sjsu.edu/faculty/gerstman/hs261/Lancet1991-338-8760-131-137.htm|title=Lancet 1991; 338:8760:131-137|website=www.sjsu.edu|access-date=10. 12. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180408085741/http://www.sjsu.edu/faculty/gerstman/hs261/Lancet1991-338-8760-131-137.htm|archive-date=8. 4. 2018|url-status=live}}&lt;/ref&gt; i kao podtip defekta nervne cijevi, folna kiselina može imati ulogu u anencefaliji. Istraživanja su pokazala da dodavanje folne kiseline u [[hrana|ishranu]] žena u reproduktivnoj dobi može značajno smanjiti, ali ne i eliminirati, incidencu defekata nervne cijevi. Stoga se preporučuje da sve žene u reproduktivnoj dobi unose 0,4&amp;nbsp;mg folne kiseline dnevno,&lt;ref name=&quot;NINDS&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.ninds.nih.gov/disorders/anencephaly/anencephaly.htm|title=Anencephaly Information Page: National Institute of Neurological Disorders and Stroke (NINDS)|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20161202230140/http://www.ninds.nih.gov/disorders/anencephaly/anencephaly.htm|archive-date=2. 12. 2016|access-date=2. 12. 2016}}&lt;/ref&gt; posebno onih koji pokušavaju da zatrudne ili koji bi eventualno mogli zatrudnjeti, jer to može smanjiti rizik na 0,03%.&lt;ref name=&quot;Ratcliffe obstetrics&quot;&gt;{{cite book |editor1-first=Stephen D. |editor1-last=Ratcliffe |title=Family medicine obstetrics |url=https://archive.org/details/familymedicineob0000unse |year=2008 |publisher=Mosby Elsevier |location=Philadelphia |isbn=978-0-323-04306-9 |edition=3rd}}&lt;/ref&gt; Nije preporučljivo čekati dok [[trudnoća]] ne počne, jer je, u trenutku kada žena zna da je trudna, kritično vrijeme za nastanak defekta nervne cijevi obično već prošlo. [[Ljekar]] može propisati čak i veće doze folne kiseline (5&amp;nbsp;mg/dan) za žene koje su imale prethodnu trudnoću s defektom nervne cijevi.

Defekti nervne cijevi mogu pratiti obrasce [[nasljeđivanja]], s direktnim dokazom [[autosomno nasljeđivanje|autosomno recesivnog]] nasljeđivanja.&lt;ref name=&quot;pmid2333913&quot;&gt;{{cite journal |doi=10.1002/ajmg.1320360119 |title=Evidence for a major gene in familial anencephaly |year=1990 |last1=Shaffer |first1=Lisa G. |last2=Marazita |first2=Mary L. |last3=Bodurtha |first3=Joann |last4=Newlin |first4=Anna |last5=Nance |first5=Walter E. |journal=American Journal of Medical Genetics |volume=36 |pages=97–101 |pmid=2333913 |issue=1}}&lt;/ref&gt; Kako su izvijestili [[Bruno Reversade]] i kolege, [[homozigot]]na inaktivacija [[NUAK2]] [[kinaze]] dovodi do anencefalije kod ljudi.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Bonnard|first1=Carine|last2=Navaratnam|first2=Naveenan|last3=Ghosh|first3=Kakaly|last4=Chan|first4=Puck Wee|last5=Tan|first5=Thong Teck|last6=Pomp|first6=Oz|last7=Ng|first7=Alvin Yu Jin|last8=Tohari|first8=Sumanty|last9=Changede|first9=Rishita|last10=Carling|first10=David|last11=Venkatesh|first11=Byrappa|date=7. 12. 2020|title=A loss-of-function NUAK2 mutation in humans causes anencephaly due to impaired Hippo-YAP signaling|journal=The Journal of Experimental Medicine|volume=217|issue=12|doi=10.1084/jem.20191561|issn=1540-9538|pmc=7953732|pmid=32845958}}&lt;/ref&gt;  [[modelni organizam|Životinjski modeli]] ukazuju na moguću povezanost sa nedostacima [[transkripcijski faktor|transkripcijskog faktora]] [[TEAD2]].&lt;ref name=&quot;pmid17868131&quot;&gt;{{cite journal |doi=10.1002/dvg.20330 |title=Transcription factor TEAD2 is involved in neural tube closure |year=2007 |last1=Kaneko |first1=Kotaro J. |last2=Kohn |first2=Matthew J. |last3=Liu |first3=Chengyu |last4=Depamphilis |first4=Melvin L. |journal=Genesis |volume=45 |issue=9 |pages=577–87 |pmid=17868131 |pmc=2765819}}&lt;/ref&gt; Istraživanja pokazuju da žena koja je imala jedno dijete s defektom nervne cijevi, kao što je anencefalija, ima oko 3% rizika da će imati još jedno dijete s  takvim defektom,&lt;ref&gt;{{cite journal |doi=10.1002/ajmg.1320050314 |title=The recurrence risk for neural tube defects in the United States: A collaborative study |year=1980 |last1=Cowchock |first1=S. |last2=Ainbender |first2=E. |last3=Prescott |first3=G. |last4=Crandall |first4=B. |last5=Lau |first5=L. |last6=Heller |first6=R. |last7=Muir |first7=W. A. |last8=Kloza |first8=E. |last9=Feigelson |first9=M. |display-authors=8|journal=American Journal of Medical Genetics |volume=5 |issue=3 |pages=309–14 |pmid=7405962}}&lt;/ref&gt; za razliku od pozadinske stope od 0,1% pojavljivanja u populaciji u cjelini.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.chg.duke.edu/diseases/ntd.html |title=Archived copy |access-date=1. 4. 2011 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110304215327/http://www.chg.duke.edu/diseases/ntd.html |archive-date=4. 3. 2011}}&lt;/ref&gt; [[Genetičko savjetovanje]] se obično nudi ženama s većim rizikom od rađanja djeteta s defektom nervne cijevi kako bi se razgovaralo o dostupnim testiranjima.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Anencephaly {{!}} Genetic and Rare Diseases Information Center (GARD) – an NCATS Program |url=https://rarediseases.info.nih.gov/diseases/5808/anencephaly |website=rarediseases.info.nih.gov |access-date=4. 12. 2021 |archive-date=20. 1. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220120212851/https://rarediseases.info.nih.gov/diseases/5808/anencephaly |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
[[slika:Anencefalia.jpg|thumb|Dojenče s anencefalijom i [[akranija|akranijom]]]] 
Poznato je da osobe koje uzimaju određene [[antikonvulziv]] i osobe s dijabetesom zavisnim od [[insulin]]a imaju veći rizik od rođenja djeteta s defektom nervne cijevi.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://ghr.nlm.nih.gov/condition/anencephaly |title=Anencephaly |publisher=National Institutes of Health |date=22. 8. 2011 |work=Genetics Home Reference |access-date=28. 8. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110805221451/http://ghr.nlm.nih.gov/condition/anencephaly |archive-date=5. 8. 2011 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

=== Odnos prema nasljednoj ciliopatiji ===
Do nedavno medicinska literatura nije ukazivala na povezanost mnogih [[genetički poremećaj|genetičkih poremećaja]] i [[sindrom]]a i [[Bolest|genetičke bolesti]], za koje se sada otkriva da su povezane. Kao rezultat novih genetičkih istraživanja, neki od njih su, u stvari, vrlo povezani u svom [[genotip|osnovnom uzroku]] uprkos širokom rasponu medicinskih [[fenotip|simptoma]] koji su klinički vidljivi u [[Poremećaj (medicina)|poremećajima]]. Anencefalija je jedna takva bolest, dio iskrsavajuće klase bolesti koje se nazivaju [[ciliopatija|ciliopatije]]. Osnovni uzrok može biti nefunkcionalni molekulski mehanizam u primarnim [[cilija|trepljastim]] strukturama [[ćelije (biologija)|ćelije]], [[organela]] prisutnih u mnogim tipovima ćelija u cijelom ljudskom tijelu. Defekti [[cilija]] negativno utiču na &quot;brojne kritične razvojne signalne puteve&quot; bitne za ćelijski razvoj i, stoga, nude uvjerljivu hipotezu za često [[plejotropija|višesimptomsku]] prirodu velikog skupa sindroma i bolesti. Poznate ciliopatije uključuju [[primarna cilijarna diskinezija]], [[Bardet-Biedlov sindrom]], [[policistasta bolest bubrega]] i [[policistasta bolest jetre|bolest jetre]], [[nefronoftiza]], [[Alströmov sindrom]], [[Meckel-Gruberov sindrom]] i neki oblici [[retinopatija|degeneracija mrežnjače]].&lt;ref&gt;{{cite journal |doi=10.1146/annurev.genom.7.080505.115610 |title=The Ciliopathies: An Emerging Class of Human Genetic Disorders |year=2006 |last1=Badano |first1=Jose L. |last2=Mitsuma |first2=Norimasa |last3=Beales |first3=Phil L. |last4=Katsanis |first4=Nicholas |journal=Annual Review of Genomics and Human Genetics |volume=7 |pages=125–48 |pmid=16722803}}&lt;/ref&gt;

==Dijagnoza==
[[slika:Ultrasound Scan ND 066.jpg|thumb|right| Ultrazvučna slika fetusa sa anencefalijom]]
Anencefalija se često može dijagnosticirati prije rođenja putem [[ultrazvuk|ultrazvučnog]] pregleda. Majčin serumski [[alfa-fetoprotein]] ([[AFP skrining]])&lt;ref name=&quot;pmid17602445&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Joó JG, Beke A, Papp C |title=Neural tube defects in the sample of genetic counselling |url=https://archive.org/details/sim_prenatal-diagnosis_2007-10_27_10/page/912 |journal=Prenat. Diagn. |volume=27 |issue=10 |pages=912–21 |year=2007 |pmid=17602445 |doi=10.1002/pd.1801|s2cid=33282525 |display-authors=etal}}&lt;/ref&gt; i detaljan ultrazvučni pregled fetusa &lt;ref name=&quot;pmid16862467&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Cedergren M, Selbing A |title=Detection of fetal structural abnormalities by an 11-14-week ultrasound dating scan in an unselected Swedish population |journal=Acta Obstetricia et Gynecologica Scandinavica |volume=85 |issue=8 |pages=912–5 |year=2006 |pmid=16862467 |doi=10.1080/00016340500448438|s2cid=22388577 }}&lt;/ref&gt; može biti korisno za skrining za defekte nervne cijevi kao što su [[spina bifida]] ili anencefalija.

=== Meroanencefalija ===
Meroanencefalija je rijedak oblik anencefalije koju karakteriziraju malformirane [[lobanja|kranijske]] kosti, srednji kranijski defekt i kranijska izbočina koja se naziva područje cerebrovaskuloze. Područje cerebrovaskuloze je dio abnormalnog, spužvastog, [[krvotok|vaskularnog tkiva]] pomiješanog s [[glija|glijskim]] tkivom u rasponu od obične membrane do velike mase [[vezivno tkivo|vezivnog tkiva]], hemoragijskih vaskularnih kanala, glijnih čvorova i neorganiziranog [[horioidni pleksus|horoidnih pleksusa]].&lt;ref name= Meroanencephaly&gt;{{cite journal|doi=10.1159/000263862 |title=Meroanencephaly: Pathology and Prenatal Diagnosis |year=1993 |last1=Isada |first1=Nelson B.|last2=Qureshi |first2=Faisal |last3=Jacques |first3=Suzanne M. |last4=Holzgreve |first4=Wolfgang |last5=Tout |first5=Mary Jo|last6=Johnson |first6=Mark P. |last7=Evans |first7=Mark I. |journal=Fetal Diagnosis and Therapy |volume=8 |issue=6|pages=423–8 |pmid=8286034}}&lt;/ref&gt;

=== Holoanencefalija ===
Najčešći tip anencefalije, gdje se [[mozak]] u potpunosti nije uspio formirati, osim [[moždano stablo|moždanog stabla]]. [[Novorođenčad]] rijetko preživi više od jednog dana nakon rođenja sa holoanencefalijom.

=== Kraniorahishiza ===
{{Glavni|Rahishiza}}
Najteži tip anencefalije, gdje područje cerebrovaskuloze i područje medulovaskuloze ispunjavaju i kranijske defekte i [[kičmeni stub]]. Kraniorahishizu karakteriše anencefalija praćena koštanim defektima u [[Kičmeni pršljen|kičmenim pršljenovima]] i izlaganjem [[nervno tkivo|nervnog tkiva]] jer svod lobanje ne uspijeva da se formira.&lt;ref name= Meroanencephaly/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |doi=10.4103/0976-3147.63108|title=Craniorachischisis totalis |year=2010 |last1=Murlimanju |last2=Vishal |first2=K |last3=Maligi |first3=AM |last4=Naveen|first4=NS |journal=Journal of Neurosciences in Rural Practice |volume=1 |pages=54–5 |pmid=21799625 |first1=N |issue=1|pmc=3137839}}&lt;/ref&gt; Kraniorahishiza se javlja kod otprilike 1/1000 živorođenih, ali različiti fizički i hemijski testovi mogu otkriti zatvaranje nervne cijevi tokom rane [[trudnoće]].&lt;ref&gt;{{cite book|last=Gilbert|first=Scott F.|title=Developmental biology|year=2010|publisher=Sinauer Associates|location=Sunderland, Mass.|isbn=978-0878933846|page=338|edition=9th }}&lt;/ref&gt;

==Prognoza==
Ne postoji lijek ili standardni tretman za anencefaliju. Prognoza je izuzetno loša, jer mnogi anencefalni fetusi ne prežive rođenje, a [[novorođenčad]] koja nije [[mrtvorođenče|mrtvorođena]] obično će umrijeti u roku od nekoliko sati ili dana nakon rođenja od [[kardiorespiratorni zastoj|kardiorespiratornog zastoja]].&lt;ref name=&quot;NINDS&quot;/&gt;

== Etička pitanja ==

=== Donacija organa ===
Jedno pitanje koje se tiče anencefalne novorođenčadi je [[donacija organa]]. Prvobitne pravne smjernice proizašle su iz slučaja bebe Therese iz 1992. godine, u kojem su po prvi put testirane granice doniranja organa.&lt;ref name=&quot;Bard&quot;&gt;{{cite journal |first1=Jennifer S. |last1=Bard |pmid=12774804 |url=http://digitalcommons.law.wne.edu/lawreview/vol21/iss1/3 |year=1999 |title=The diagnosis is anencephaly and the parents ask about organ donation: Now what? A guide for hospital counsel and ethics committees |volume=21 |issue=1 |pages=49–95 |journal=Western New England Law Review |access-date=20. 7. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140326184728/http://digitalcommons.law.wne.edu/lawreview/vol21/iss1/3/ |archive-date=26. 3. 2014 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Organi dojenčadi su rijetki, a velika potražnja za pedijatrijskim [[transplantacija|transplantacijama organa]] predstavlja veliki problem javnog zdravlja. Godine 1999. otkriveno je da za američku djecu mlađu od dvije godine koja čekaju na transplantaciju, 30-50% umre prije nego što organ postane dostupan.&lt;ref name=&quot;Bard&quot;/&gt;

Unutar medicinske zajednice, glavna etička pitanja u vezi s doniranjem organa su pogrešna dijagnoza anencefalije, argument [[sklizak nagib]], da bi novorođenčad s anencefalom rijetko bila izvor organa i da bi to potkopali povjerenje u transplantaciju organa.&lt;ref name=&quot;CEJA&quot;&gt;{{cite journal |doi=10.1001/jama.1995.03520440068039 |title=The Use of Anencephalic Neonates as Organ Donors |url=https://archive.org/details/sim_jama_may-24-31-1995_273_20/page/1614 |year=1995 |last1=Glasson |first1=John |last2=Plows |first2=Charles W. |last3=Clarke |first3=Oscar W. |last4=Cosgriff |first4=James H. |last5=Kliger |first5=Craig H. |last6=Ruff |first6=Victoria N. |last7=Tenery |first7=Robert M. |last8=Wilkins |first8=George T. |last9=Orentlicher |first9=David |display-authors=8|journal=JAMA |volume=273 |issue=20 |pmid=7745776 |pages=1614–8}}&lt;/ref&gt; Brige o skliskim kosinama su glavno pitanje u raspravama o ličnosti, širom svijeta. Što se tiče anencefalije, oni koji se protive doniranju organa tvrde da bi to moglo otvoriti vrata nevoljnim davateljima organa, kao što je starija osoba s teškom demencijom. Još jedna sporna tačka je broj djece koja bi zaista imala koristi. Postoje odstupanja u statistikama; međutim, poznato je da je većina anencefalne djece mrtvorođena.&lt;ref name=&quot;CEJA&quot;/&gt;

Dati su prijedlozi da se zaobiđu pravna i etička pitanja oko doniranja organa. To uključuje čekanje da se smrt dogodi prije nabavke organa, proširenje definicije smrti, stvaranje posebne pravne kategorije za anencefalnu novorođenčad i njihovo definiranje kao neosoba.&lt;ref name=&quot;Ahmad&quot;&gt;{{cite journal |pmid=1735049 |year=1992 |last1=Ahmad |first1=Ferhaan |title=Anencephalic infants as organ donors: Beware the slippery slope |volume=146 |issue=2 |pages=236–241, 244 |pmc=1488368 |journal=CMAJ}}&lt;/ref&gt;

U [[UK|Ujedinjenom Kraljevstvu]], dijete rođeno s anencefalijom prijavljeno je kao najmlađi donator organa u zemlji. Teddyju Houlstonu je dijagnosticirana anencefalija u 12. sedmici gestacije. Njegovi roditelji, Jess Evans i Mike Houlston, odlučili su se protiv [[abortus]]a i umjesto toga predložili donaciju organa. Teddy je rođen 22. aprila 2014. u [[Cardiff]], [[Wales]], i živio je 100 minuta, nakon čega su mu [[srce]] i [[bubrezi]] uklonjeni. Njegovi bubrezi su kasnije presađeni odrasloj osobi u [[Leeds]]u. Teddyjev blizanac, Noah, rođen je zdrav.&lt;ref&gt;[https://www.bbc.co.uk/news/health-32425666] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180528154448/http://www.bbc.co.uk/news/health-32425666 |date=28. 5. 2018 }}. BBC News. Retrieved on 2015-04-23.&lt;/ref&gt;

=== Moždana smrt ===
Postoje četiri različita koncepta koja se koriste za određivanje [[moždana smrt|moždane smrti]]: [[zatajenje srca]], zatajenje pluća, smrt cijelog mozga i [[neokorteks]]na smrt.

Neokorteksna smrt, slična [[perzistentno vegetativno stanje|perzistentnom vegetativnom stanju]] (PVS), uključuje gubitak kognitivnog funkcionisanja mozga. Prijedlog profesora prava Davida Randolpha Smitha,&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.drslawfirm.com/legaldeath.pdf |title=Archived copy |access-date=15. 10. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131015224215/http://www.drslawfirm.com/legaldeath.pdf |archive-date=15. 10. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; u pokušaju da se dokaže da neokorteksna smrt treba pravno tretirati isto kao i moždana smrt, uključili su [[PET skeniranje]], kako bi se utvrdile sličnosti. Međutim, ovaj prijedlog je kritiziran na osnovu toga da potvrda neokorteksne smrti PET skeniranjem može dovesti do neodređenosti.&lt;ref name=&quot;Beresford&quot;&gt;{{cite web|title=Ethics in Neuroscience: Mind over Matter |url=http://poynter.indiana.edu/publications/m-beresford.pdf |date=juli 1996 |author=Beresford, H. Richard |publisher=Indiana University |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20051101091733/http://poynter.indiana.edu/publications/m-beresford.pdf |archive-date=1. 11. 2005 }}&lt;/ref&gt;

=== Prekid trudnoće ===
Anencefalija se može dijagnosticirati prije porođaja s visokim stupnjem tačnosti. Iako je anencefalija fatalno stanje, opcija pobačaja ovisi o zakonima o pobačaju u državi.&lt;ref name=&quot;Meinke&quot;&gt;{{cite journal|last=Meinke|first=Sue|date=juni 1989|title=Anencephalic Infants as Potential Organ Sources: Ethical and Legal Issues|url=http://bioethics.georgetown.edu/publications/scopenotes/sn12.pdf|url-status=live|publisher=National Reference Center for Bioethics Literature|archive-url=https://web.archive.org/web/20120522225845/http://bioethics.georgetown.edu/publications/scopenotes/sn12.pdf|archive-date=22. 5. 2012|access-date=19. 7. 2012}}&lt;/ref&gt; Prema izvještaju iz 2013., 26% svjetske populacije živi u zemlji u kojoj je [[abortus]] općenito zabranjen.&lt;ref name=&quot;Meinke&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=The World's Abortion Laws Map 2013 Update|url=http://www.reproductiverights.org/sites/crr.civicactions.net/files/documents/AbortionMap_Factsheet_2013.pdf|access-date=30. 11. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151202020139/http://www.reproductiverights.org/sites/crr.civicactions.net/files/documents/AbortionMap_Factsheet_2013.pdf|archive-date=2. 12. 2015|url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[Brazil]] je 2012. proširio pravo na pobačaj na majke s anencefalnim fetusima. Ova odluka, međutim, nailazi na veliko neodobravanje nekoliko vjerskih grupa.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Anencephaly in Brazil: A New Decision, Old Issues|url=http://www.genderacrossborders.com/2012/04/13/25308|access-date=19. 7. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120513185133/http://www.genderacrossborders.com/2012/04/13/25308/|archive-date=13. 5. 2012|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Sudski postupci ===

Slučaj bebe Tereze bio je početak etičke debate oko anencefalnog doniranja organa dojenčadi.&lt;ref name=&quot;Bard&quot;/&gt; Priča o bebi Terezi ostaje u fokusu osnovne moralne filozofije. Beba Theresa rođena je s anencefalijom 1992. godine. Njeni roditelji, znajući da će im dijete umrijeti, zatražili su da joj se daju organi za transplantaciju. Iako su se njeni ljekari složili, zakon Floride je zabranio vađenje organa djeteta dok je još bila živa. Do trenutka kada je umrla devet dana nakon rođenja, njeni organi su se pokvarili do te mjere da bi mogli biti održivi.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Rachels|first=James|title=What is Morality|url=http://hettingern.people.cofc.edu/Intro_Philosophy_SP_2011/Rachels_Ch_One.pdf|access-date=19. 7. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20141214131059/http://hettingern.people.cofc.edu/Intro_Philosophy_SP_2011/Rachels_Ch_One.pdf|archive-date=14. 12. 2014|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

==== Uniformni akti Sjedinjenih Država ====
[[Jedinstveni zakon o utvrđivanju smrti]] (UDDA) je model zakona, koji su usvojile mnoge američke države, u kojem se navodi da osoba koja je pretrpjela ili 1) nepovratni prestanak cirkulatornih i respiratornih funkcija ili 2) nepovratni prestanak svih funkcija cijelog mozga, uključujući [[moždano stablo]], je mrtav. Ovaj prijedlog zakona je rezultat mnogih debata oko definicije smrti i primjenjiv je na raspravu o anencefaliji. Srodni zakon, [[Jedinstveni zakon o anatomskom poklonu]] (UAGA), daje pojedincima i, nakon smrti, članovima njihovih porodica pravo da odluče hoće li ili ne donirati organe. Budući da je protivzakonito da bilo koja osoba plaća novac za organ, osoba kojoj je potrebna [[transplantacija]] organa mora se osloniti na volontera.&lt;ref name=&quot;Meinke&quot;/&gt;

Postojala su dva državna zakona koji su predložili promjenu važećih zakona u vezi sa smrću i doniranjem organa. Prijedlog zakona Senata Kalifornije 2018. predložio je izmjene i dopune UDDA, kako bi se anencefalna [[novorođenčad]] definirala kao već mrtva, dok je prijedlog zakona 3367 Skupštine New Jerseya predložio da se dopusti da anencefalne bebe budu izvor organa čak i ako nisu mrtve.&lt;ref name=&quot;Meinke&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Uniform Declaration of Death Act (UDDA)|url=http://www.ascensionhealth.org/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=226&amp;Itemid=172|access-date=23. 8. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130906042612/http://www.ascensionhealth.org/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=226&amp;Itemid=172|archive-date=6. 9. 2013|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

==Epidemiologija==
U [[SAD|Sjedinjenim Državama]], anencefalija se javlja kod otprilike jednog od svakih 10.000 rođenih.&lt;ref name=&quot;disease frequency&quot;&gt;{{cite web |publisher=PubMed Health |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmedhealth/PMH0002547/ |title=Anencephaly |date=1. 5. 2011 |access-date=31. 10. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140328180935/http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmedhealth/PMH0002547/ |archive-date=28. 3. 2014 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Stope bi mogle biti veće među Afrikancima sa stopama u [[Nigerija|Nigeriji]] procijenjenim na 3 na 10.000 u 1990., dok su stope u [[Gana|Gani]] procijenjene na 8 na 10.000 1992. godine.&lt;ref name=NTD2005&gt;{{cite book|title=Neural Tube Defects : From Origin to Treatment: From Origin to Treatment|date=2005|publisher=Oxford University Press|isbn=9780199775149|pages=125–126|url=https://books.google.com/books?id=lkhw5eDA9mIC&amp;pg=PA125|access-date=9. 8. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20160131044208/https://books.google.ca/books?id=lkhw5eDA9mIC&amp;pg=PA125|archive-date=31. 1. 2016|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Stope u [[Kina|Kini]] procjenjuju se na 5 na 10.000 novorođenih.&lt;ref name=NTD2005/&gt;

Istraživanja su pokazala da je, općenito, veća vjerovatnoća da će ženske bebe biti pogođene ovim poremećajem.&lt;ref name=&quot;sexratio&quot;&gt;{{cite journal |doi=10.1007/BF00958926 |title=The sex ratio in anencephaly |url=https://archive.org/details/genetica_1970_41_3/page/457 |year=1970 |last1=Timson |first1=J. |journal=Genetica |volume=41 |pages=457–65 |pmid=4922971 |issue=3|s2cid=21682384 }}&lt;/ref&gt;

==Istraživanje==

Provedena su neka genetička istraživanja, kako bi se utvrdili uzroci anencefalije. Utvrđeno je da se [[ALX1|homeoprotein hrskavice (CART1)]] selektivno eksprimira u [[hondrocit]]ima (ćelije [[hrskavica]]). Mapiran je gen CART1 na [[hromosom 12|hromosomakom segmentu 12q21.3–q22]]. Također, otkriveno je da [[homozigot]]ni miševi za nedostatak Cart1 gena manifestiraju [[akranija|akraniju]] i meroanencefaliju, a preneonatusni tretman s [[folna kiselina|folnom kiselinom]] će suzbiti akraniju i meroanencefaliju u mutantima s nedostatkom Cart1.&lt;ref&gt;{{cite journal |doi=10.1016/S1028-4559(08)60070-4 |title=Syndromes, Disorders and Maternal Risk Factors Associated with Neural Tube Defects (III) |year=2008 |last1=Chen |first1=Chih-Ping |journal=Taiwanese Journal of Obstetrics and Gynecology|volume=47 |issue=2 |pages=131–40 |pmid=18603496|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |doi=10.1038/ng0796-275 |title=Prenatal folic acid treatment suppresses acrania and meroanencephaly in mice mutant for the Cart1 homeobox gene |year=1996 |last1=Zhao |first1=Qi|last2=Behringer |first2=Richard R. |last3=De Crombrugghe |first3=Benoit |journal=Nature Genetics |volume=13 |issue=3|pages=275–83 |pmid=8673125|s2cid=12341689 }}&lt;/ref&gt;

==Također pogledajte==
* [[Akalvarija]]
* [[Mikrocefalija]]

==Reference==
{{refspisak|colwidth=30em}}

== Vanjski linkovi==
{{Medicinski izvori
| meshName        = Anencephaly
| meshNumber      = C10.500.680.196
|  DiseasesDB      = 705
|  ICD10           = {{ICD10|Q|00|0|q|00}}
|  ICD9            = {{ICD9|740.0}}
|  ICDO            =
|  OMIM            = 206500
|  MedlinePlus     = 001580
|  eMedicineSubj   = neuro
|  eMedicineTopic  = 639
}}
{{commons category|Anencephaly}}

{{Urođene malformacije i deformacije nervnog sistema}}

[[Kategorija:Urođeni poremećaji nervnog sistema]]
[[Kategorija:Moždani poremećaji]]</text>
      <sha1>ptckqi7d284htjr78pdcab4qqwx3znm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Antonio López Nieto</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492836</id>
    <revision>
      <id>3940667</id>
      <parentid>3568163</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T05:45:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940667</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4630" sha1="mkhl6okjbpp0j7ekrj5gixsijv01jii" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometni sudija
| imesudije               = Antonio López Nieto
| slika                   = 
| naslov                  = Antonio López Nieto
| datumrođenja            = 25. januar 1958.
| rodnigrad               = [[Málaga]]
| rodnadržava             = [[Španija]]
| datumsmrti              = 
| gradsmrti               = 
| državasmrti             =
| nacionalnost            = [[Španci|Španac]]
| državljanstvo           = Špansko
| ostala_zanimanja        = [[Arhitekt]]
| godine1                 = 1988–2003.
| liga1                   = [[La Liga]]
| uloga1                  = Sudija
| internacionalni_period1 = 1993–2003.
| konfederacija1          = [[FIFA]] i [[UEFA]]
| internacionalna_uloga1  = Sudija
| internacionalni_period2 = 
| konfederacija2          = 
| internacionalna_uloga2  = 
}}
'''Antonio Jesús López Nieto''' nekadašnji je [[Španija|španski]] [[nogometni sudija]]. Višestruki je dobitnik najvažnijih španskih nagrada za nogometne sudije.

== Karijera ==
U [[La Liga|La Ligi]] je debitirao 18. septembra 1988. u susretu između [[Celta de Vigo|Celte]] i [[RCD Espanyol|Espanyola]]. U najjačoj španskoj ligi sudio je 230 utakmica, a posljednja mu je bila ona između [[CA Osasuna|Osasune]] i [[Deportivo Alavés|Alavésa]] 15. juna 2003. u [[Pamplona|Pamploni]].

Sudio je na [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1996.|Evropskom prvenstvu 1996.]] u [[Engleska|Engleskoj]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|Svjetskom prvenstvu 2002.]] u [[Japan]]u i [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]]. Sveukupno je dijelio pravdu u 56 međunarodnih utakmica.

Godine 1995. optužio je predstavnike [[FK Dinamo Kijev|Dinama]] iz [[Kijev]]a da su ga pokušali podmititi prije utakmice [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]] protiv [[Panathinaikos FC|Panathinaikosa]],&lt;ref&gt;{{cite news |url= https://www.nytimes.com/1995/09/21/sports/sports-people-soccer-dynamo-kiev-banned-from-european-play.html |title= Dynamo Kiev Banned from European Play |agency= [[Associated Press|AP]] |newspaper= [[The New York Times]] |date= 21. 9. 1995 |access-date= 19. 6. 2006}}&lt;/ref&gt; što Dinamo nastavlja negirati. Kao rezultat ove optužbe, [[UEFA]] je prvo zabranila kijevskom klubu nastupanje u njenim takmičenjima na dvije godine da bi kasnije ta odluka bila povučena.

Sudio je i u tri finala [[Kuo UEFA|Kupa UEFA]]: [[Finale Kupa UEFA 1995.|1995]] (prva utakmica), [[Finale Kupa UEFA 1998.|1998.]] i [[Finale Kupa UEFA 2000.|2000.]]

== Nagrade ==
* [[Trofej &quot;Guruceta&quot;]] (5): [[La Liga 1993/1994.|1993/94]], [[La Liga 1994/1995.|1994/95]], [[La Liga 1995/1996.|1995/96]], [[La Liga 1996/1997.|1996/97]], [[La Liga 1999/2000.|1999/2000.]]
* [[Nagrada &quot;Don Balón&quot;]] – Najbolji sudija (4): 1993/94, 1995/96, 1999/2000, [[La Liga 2001/2002.|2001/02.]]

== Zanimljivost ==
Na [[stadion]]u [[Stadion ECOPA|ECOPA]] u [[Shizuoka|Shizuoki]] 11. juna 2002. oborio je rekord po broju dodijeljenih kartona na nekoj utakmici [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetskog prvenstva]] pokazavši 14 žutih i dva crvena (druga žuta) u susretu [[Nogometna reprezentacija Kameruna|Kamerun]] – [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]],&lt;ref&gt;{{cite news |url= http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/matches_wallchart/cameroon_v_germany/default.stm |title= Germany overcome Cameroon |publisher= [[BBC]] |date= 11. 6. 2002 |access-date= 19. 6. 2006}}&lt;/ref&gt; i to samo nekoliko sati nakon što je postavljen prethodni, na utakmici [[Nogometna reprezentacija Senegala|Senegal]] – [[Nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaj]] odigranoj u [[Suwon]]u (12 kartona). Rekord je trajao do utakmice [[Bitka u Nürnbergu (nogomet)|Portugal – Nizozemska]] na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|sljedećem Mundijalu]], kada je [[Valentin Ivanov (nogometni sudija)|Valentin Ivanov]] pokazao 16 žutih i četiri crvena (druga žuta).

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20220830204436/https://worldreferee.com/referee/antonio_lopez_nieto/ Profil] na ''WorldFootball.net'' {{en simbol}}
* [https://int.soccerway.com/referees/antonio-jesus-lopez-nieto/106512/ Profil] na ''[[Soccerway]]u'' {{en simbol}}
* [https://www.soccerbase.com/referees/referee.sd?referee_id=303 Profil] na ''[[Soccerbase]]u'' {{en simbol}}

{{Sudije na Euru 1996.}}
{{Sudije na SP u nogometu 2002.}}
{{Sudije u finalima Kupa UEFA/Evropske lige}}

{{DEFAULTSORT:López Nieto, Antonio}}
[[Kategorija:Rođeni 1958.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Málaga]]
[[Kategorija:Španske nogometne sudije]]
[[Kategorija:Sudije u UEFA Ligi prvaka]]
[[Kategorija:Sudije u UEFA Evropskoj ligi]]</text>
      <sha1>mkhl6okjbpp0j7ekrj5gixsijv01jii</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>2010: Druga odiseja</title>
    <ns>0</ns>
    <id>494239</id>
    <revision>
      <id>3940571</id>
      <parentid>3836072</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T01:40:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940571</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17771" sha1="lj8m2175wyldaavuehch1pinylhnbcj" xml:space="preserve">{{Infokutija knjiga
| naziv                     = 2010: Druga odiseja
| naziv_originala           = ''2010: Odyssey Two''
| prijevod                  = 
| slika                     = ArthurCClarke 2010OdysseyTwo.jpg
| veličina_slike            = 
| opis_slike                = Korice prvog izdanja
| autor                     = [[Arthur C. Clarke]]
| ilustrator                = [[Michael Whelan]]
| dizajn korica             = 
| država                    = 
| jezik                     = 
| žanr                      = [[Naučna fantastika]]
| vrsta_djela               = 
| izdavač                   = Ballantine Books
| vrijeme i mjesto nastanka = 
| datum_izdanja             = Decembar 1982.
| vrsta_korica              = Tvrde i meke korice
| broj_stranica             = 291
| pripovjedač               = 
| gledište                  = 
| vrijeme_radnje            = 
| mjesto_radnje             = 
| glavni_lik                = 
| vrhunac                   = 
| teme                      = 
| isbn                      = 0-345-30305-9
}}
'''''2010: Druga odiseja''''' ({{jez-en|2010: Odyssey Two}}) [[Naučna fantastika|naučnofantastični]] je roman britanskog pisca [[Arthur C. Clarke|Arthura C. Clarkea]], objavljen 1982. kao nastavak romana [[2001: Odiseja u svemiru (knjiga)|2001: Odiseja u svemiru]] iz 1968, iako je Clarke promijenio neke elemente priče kako bi se uskladio s [[2001: Odiseja u svemiru (film)|filmskom verzijom]] iz 2001.

Radnja je smeštena u 2010. i fokusirana je na zajedničku sovjetsko-američku misiju na sovjetskom brodu Astronaut Aleksej Leonov. Misija ima nekoliko ciljeva, uključujući spašavanje svemirskog broda Discovery i istraživanje misterioznog &quot;monolita&quot; koji je otkrio Dave Bowman u 2001: Odiseja u svemiru. Nominovan je za nagradu [[Nagrada Hugo|Hugo]] za najbolji roman 1983.&lt;ref name=&quot;WWE-1983&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.worldswithoutend.com/books_year_index.asp?year=1983|title=1983 Award Winners &amp; Nominees|work=Worlds Without End|access-date=29. 9. 2009}}&lt;/ref&gt; Roman je za ekran adaptirao Peter Hyams i objavljen kao film 1984. Radnja je smještena devet godina nakon neuspjeha misije Discovery One na [[Jupiter]]u.&lt;ref name=&quot;retcon&quot;&gt;Roman ''2001'' je sadržavao let na [[Saturn]] umjesto Jupitera: Clarke je ovo priznao ovaj nedosljednosti u predgovoru autora.&lt;/ref&gt;

== Sažetak radnje ==
Zajednička sovjetsko-američka posada, uključujući Heywooda Floyda, na [[Sovjetski Savez|sovjetskom]] svemirskom brodu Aleksej Leonov (nazvan po astronautu) dolazi da otkrije šta je pošlo po zlu u ranijoj misiji, da istraži monolit u orbiti oko [[Jupiter]]a i da riješi nestanak Davida Bowmana. Oni pretpostavljaju da je veliki dio ovih informacija zaključan na sada napuštenom brodu Discovery One. Sovjeti imaju napredni novi pogon &quot;Saharov&quot; koji će ih odvesti do [[Jupiter]]a prije američkog Discovery Two, pa je Floyd dodijeljen posadi Leonova.

Međutim, kineska svemirska stanica je lansirana iz Zemljine orbite, otkrivajući da je ustvari međuplanetarni svemirski brod Tsien a ne stanica, i da je također usmjerena na Jupiter. Članovi posade Leonova misle da su Kinezi na jednosmjernom putovanju zbog njegove brzine, ali Floyd pretpostavlja da zbog velikog sadržaja vode u [[Evropa (satelit)|Evropi]] namjeravaju tamo sletjeti i iskoristiti sadržaj vode za dopunu goriva. Tsienova odvažna misija završava neuspjehom, kada je uništi autohtoni oblik života na [[Evropa (satelit)|Evropi]]. Jedini preživjeli, profesor Chang, prenosi priču Leonovima; pretpostavlja se da umire kada mu nestane zraka u svemirskom odijelu.

Leonov preživljava opasno aerokočenje oko [[Jupiter]]a i stiže na Discovery. Član posade misije i kreator [[HAL 9000|HAL-a 9000]], dr. Chandra, ponovo aktivira računar kako bi utvrdio uzrok njegovog ranijeg čudnog ponašanja. Nakon nekog vremena, Floyd razgovara sa Vasilijem Orlovom na brodu, a Orlov, na trenutak, vidi da je Monolit nazvan 'Veliki brat' ponovo otvoren u Zvjezdanu kapiju, dok David Bowman bježi iz Monolitske dimenzije natrag u našu. (Dr. Floyd je nažalost okrenut u pogrešnom smjeru i ne vidi ovo.)

Slijed scena prati istraživanje Davida Bowmana, koji je transformisan u netjelesni, energetski zasnovan životni oblik, sličan vanzemaljcima koji kontrolišu monolite. Tokom njegovog putovanja, avatar Bowmana pojavljuje se na Zemlji, uspostavljajući kontakt sa značajnim pojedincima iz njegove prošlosti: posjećuje svoju majku i češlja joj kosu (neposredno prije nego što umre), a pojavljuje se svojoj bivšoj djevojci na njenom televizijskom ekranu. Vanzemaljci koriste Bowmana kao sondu za učenje o čovječanstvu. Zatim se vraća u Jupiterov sistem da istražuje ispod leda [[Evropa (satelit)|Evrope]], gde pronalazi vodene oblike života, i ispod oblaka Jupitera, gde otkriva gasovite oblike života. Oba su primitivna, ali vanzemaljci smatraju da ova stvorenja imaju [[Evolucija|evolucijski]] potencijal.

Bowmanova prikaza se pojavljuje pred Floydom, upozoravajući ga da moraju napustiti Jupiter u roku od petnaest dana. Floyd u početku ima poteškoća da uvjeri ostatak posade, ali onda monolit nestaje iz orbite. Posada Leonova smišlja plan da koristi Discovery kao &quot;raketu-potiskivač&quot;, što će im omogućiti da se vrate na Zemlju prije roka. HAL i Discovery će biti zarobljeni u Jupiterovoj orbiti, sa nedovoljno goriva za bijeg. Posada je zabrinuta da će HAL imati istu neurozu kada otkrije da će opet biti napušten, pa Chandra mora uvjeriti HAL-a da je ljudska posada u opasnosti.

Posada Leonova bježi s Jupitera dok se na njemu pojavljuje misteriozna tamna mrlja koja počinje rasti. HAL-ova zapažanja teleskopom otkrivaju da je &quot;Velika crna tačka&quot; u stvari ogroman broj monolita, čiji se broj povećava eksponencijalnom brzinom, a koji izgleda jedu planet. Djelujući kao mašine koje se samorepliciraju, ovi monoliti povećavaju Jupiterovu gustoću sve dok planeta ne postigne nuklearnu fuziju, postajući mala zvijezda. Ovo uništava primitivne oblike života koji naseljavaju atmosferu Jupitera, za koje kontrolori Monolita smatrali da je malo vjerovatno da će ikada postići inteligenciju, za razliku od vodenog svijeta Evrope.

Kako se Jupiter sprema transformisati, Bowman se vraća u Discovery kako bi HAL-u dao posljednju naredbu koju treba izvršiti. HAL počinje uzastopno emitirati poruku&lt;blockquote&gt;
SVI OVI SVJETOVI SU VAŠI – OSIM EVROPE.

NE POKUŠAVAJTE TAMO SLETITI.&lt;/blockquote&gt;Stvaranje nove zvijezde, koju je Zemlja na kraju nazvala Lucifer, uništava Discovery. Međutim, u znak zahvalnosti za HAL-ovu pomoć, Bowman nagovori vanzemaljce koji kontrolišu monolite da uklone HAL-ovu umjetnu inteligenciju iz Discoveryjevog računarskog jezgra, transformišu ga u istu vrstu života kao David Bowman i postane njegov pratioc.

=== Epilog ===
Roman se završava kratkim epilogom, koji se dešava 20.001. Do tog vremena, Europani (vanzemljaska vrsta iz satelita Evropa) su evoluirali u vrstu koja je razvila primitivnu civilizaciju, najvjerovatnije uz pomoć monolita. Nisu detaljno opisani, iako se kaže da imaju udove nalik na &quot;vitice&quot;. Oni smatraju da je zvijezda Lucifer (bivša planeta Jupiter) njihovo primarno sunce, nazivajući Sol &quot;Hladno Sunce&quot;. Iako su njihova naselja koncentrisana prvenstveno u hemisferi Evrope koja je stalno okupana Luciferovim zracima, neki Europani su u novijim generacijama počeli da istražuju Farside, hemisferu okrenutu suprotno od Lucifera, koja je još uvijek prekrivena ledom. Tamo mogu svjedočiti noćnom spektaklu, nepoznatom s druge strane Evrope, kada zađe hladno sunce.

Europani koji istražuju Farside pažljivo su posmatrali noćno nebo i počeli da razvijaju mitologiju zasnovanu na svojim zapažanjima. Oni ispravno vjeruju da Lucifer nije uvijek bio tu. Vjeruju da je Hladno Sunce bio njegov brat i da je zbog zločina osuđen da maršira nebom. Europani također vide još tri velika tijela na nebu. Čini se da je jedan stalno zahvaćen vatrom, a druga dva imaju svjetla koja se postepeno šire. Ova tri tijela su sateliti [[Ija (satelit)|Ija]], [[Kalisto (satelit)|Kalisto]] i [[Ganimed (satelit)|Ganimed]], od kojih posljednja dva trenutno koloniziraju ljudi.

Ljudi pokušavaju da istraže Evropu od kada je Lucifer stvoren 2010, međutim, nijedan od ovih pokušaja nije bio uspješan. Svaka sonda koja je pokušala da sleti na Evropu uništena je pri prilasku. Krhotine sa svake sonde padaju na površinu planete, a Europani poštuju ostatke nekih od prvih brodova koji su uništeni.

Konačno, na planeti postoji Monolit, kojeg Europani obožavaju više od bilo čega drugog. Europani pretpostavljaju, tačno, da je Monolit ono što drži ljude podalje. Dave Bowman i HAL leže uspavani u ovom monolitu. Monolit je čuvar Evrope i nastaviće da spriječava kontakt između ljudi i Europana dok god bude smatrao da treba.

== Likovi ==

=== Glavni likovi ===

* Dr. Heywood Floyd: Glavni junak, Floyd, mora krenuti u odiseju na Jupiter s američkim kolegama na sovjetskom brodu Leonov, kako bi oživio Discovery.
* Dr. Walter Curnow: društveni američki inženjer i stručnjak za Discoveryjeve sisteme.
* Dr. Sivasubramanian Chandrasegarampillai, ili &quot;Dr. Chandra&quot;: HAL-ov izumitelj. Tih i suzdržan, dr Chandra je Indijac, treći član američkog tima, zadužen za ponovno aktiviranje HAL-a. Za film iz 1984. lik je promijenjen u bijelog Amerikanca kojeg je igrao Bob Balaban.
* Kapetan Tatjana &quot;Tanja&quot; Orlova: sovjetski kapetan Leonova. Prezime lika u filmu je promijenjeno u Kirbuk i glumila ga je britanska glumica Helen Mirren.
* Dr Vasilij Orlov: glavni naučnik Leonova i suprug Orlove.
* Dr Maxim (Max) Brailovski: Spacewalker i Curnowov sovjetski pandan. On i Curnow su oboje biseksualci i uživaju u romantičnoj vezi tokom misije, iako se Max na kraju zaruči za Zeniju Marchenko.
* Glavni hirurg Katerina Rudenko: Leonov doktor. U filmu je ovaj lik promijenjen u muškarca.
* Dr Aleksandar &quot;Saša&quot; Kovaljov: Oficir za komunikacije Leonova, Saša navodi osnovne naučne informacije na određenim mestima.
* Dr Nikolaj Ternovsky: Stručnjak za računarstvo za posadu Leonova, Ternovsky radi sa dr Chandrom na ponovnom aktiviranju HAL-a.
* Zenia Marchenko: pomoćnica dr Irine Yakunine, brodske nutricioniste. U knjizi se Marčenko krije sa Floydom dok Leonov izvodi opasan i dramatičan manevar. Lik iz filma, koji se također skriva kod Floyda, se zove Irina Yakunina, ista imenjakinja kao zamijenjeni lik iz knjige, koja se u knjizi zapravo ne pridružuje Leonovljevom putovanju, zbog nesreće prilikom paraglajdinga.
* HAL 9000: Discoveryjev kompjuter na brodu, kojeg većina drugih likova sumnjiči HAL-a da je izazvao smrt posade Discoveryja osim Bowmana, uprkos objašnjenju da su HAL-u data suprotna naređenja u vezi sa tajnosti i obmanom, za što HAL očigledno nije dizajniran da podnese.

=== Sporedni likovi ===

* Porodica Floyd: Floyd je opisan kao da je imao dvije porodice. Floydova preminula prva supruga, Marion, navodno mu je rodila dvije kćeri. U vrijeme događaja u romanu, Floyd živi sa svojom drugom suprugom, Caroline, i njihovim malim sinom Christopherom. Mužjak delfina po imenu Scarback, zajedno sa svojim partnerom, rutinski posjećuje domaćinstvo Floyda i komunicira s Christopherom na jeziku koji se zove Delphin.
* Porodica Bowman: U nizu flešbekova i bukvalnih kretanja kroz prostor i vrijeme, novouskrsli lik Davida Bowmana prisjeća se, komunicira sa ljudima iz svog ranijeg ljudskog života i oprašta se od njih. Bowman se prisjeća svog brata Roberta &quot;Bobbyja&quot; Bowmana, koji je umro dok su njih dvojica koristili improviziranu spravu za ronjenje kako bi istražili podvodnu pećinu kao djeca, a Bowman posjećuje svoju stariju majku Jessie Bowman u njenoj bolničkoj sobi u trenutku njene smrti. Kasnije, Bowman posjećuje i svoju bivšu djevojku Betty Fernandez (rođena Schultz). U mladosti, Betty je prvobitno bila Robertova djevojka, a nakon Robertove smrti, Betty se zaljubila u Bowmana. Nakon Bowmanovog nestanka i pretpostavljene smrti, Betty se udala za Josea Fernandeza i rodila mu sina Carlosa. U njihovom poslednjem razgovoru, Betty laže Bowmanu da je Carlos njegov sin.
* Profesor Chang: Jedan je od pet kineskih članova posade Tsien-a (pored dr. Leea, spomenut usput), Chang prenosi dirljivu oproštajnu poruku Leonovu s površine Evrope, posebno upućenu Floydu. U njemu Chang izvještava o uništenju Tsiena, njegovoj neposrednoj smrti i postojanju života na Evropi. U filmu je potpuno odsutan rani luk priče o Tsien-u, nastavljen 2061, u kojem se kineski astronauti takmiče s Amerikancima i Sovjetima koji će se prvi sastati s Discoveryjem.
* Victor Millson: Floydov birokratski nasljednik, rival i kontakt za službene zemaljske/američke poslove.
* SAL 9000: HAL-ov zemaljski pandan. Prva scena prikazuje dr Chandra kako razgovara o HAL-u sa SAL-om, što je vjerno reprodukovano u filmu. U filmu, glumica Candice Bergen dala je glas SAL-u, koji joj je pripisan kao &quot;Olga Mallsnerd&quot;.

== Nedosljednosti između 2010. i ostalih radova ==

* Druga polovina romana [[2001: Odiseja u svemiru (knjiga)|2001: Odiseja u svemiru]] odvija se oko Saturna, s monolitom ugrađenim u površinu saturnovskog mjeseca [[Japeta (satelit)|Japeta]]. Roman 2010. prati kontinuitet filma 2001, koji postavlja Monolit i Discoveryja u orbitu između [[Jupiter]]a i satelita [[Ija (satelit)|Ija]].
* Kada se Dave Bowman u romanu iz 2010. prisjeti događaja iz 2001, prisjeća se incidenta trke za lešom Franka Poolea u čahuri bez kacige, a zatim ulaska u Discovery kroz vazdušnu komoru za hitne slučajeve. Međutim, ovaj incident se desio u filmu iz 2001. U romanu iz 2001, Bowman ostaje na brodu i HAL ga pokušava ubiti otvarajući sva vrata odeljenja za kapsule.
* U romanu 2001, Dave Bowman kaže: &quot;O moj Bože—pun je zvijezda!&quot; tokom njegovog susreta sa monolitom. U romanu 2010, likovi citiraju Bowmana nešto drugačije kako kaže &quot;Bože moj, pun je zvijezda!&quot; u svom poslednjem prijenosu. U filmskoj verziji iz 2001. Dave Bowman nije prikazan da govori nijednu riječ dok napušta Discovery i ulazi u monolit. Međutim, filmska verzija iz 2010. uključuje snimak Bowmana koji kaže: &quot;Bože moj, puna je zvijezda!&quot; kao da se to dogodilo u filmu iz 2001.
* Roman 2001. opisuje transformaciju Davea Bowmana u Zvjezdano dijete i njegov povratak na Zemlju. Roman iz 2010. ponavlja ovaj dio priče, skraćujući ga na neke načine, proširujući na druge, a istovremeno mijenjajući neke detalje. Na primjer, usprkos scenama u filmu iz 2001, u romanu 2001. nije prikazano da Bowman stari prije nego što se vraća kao dijete. Međutim, roman 2010. se poklapa s filmom ponavljajući da je Bowman sanjao da je ostario kada mu je entitet ušao u um (usprkos romanu 2001. u kojem se navodi da nije sanjao). Kao još jedan primjer, roman 2001. kaže da Zvjezdano dijete odlučuje da ne koristi Zvjezdanu kapiju za povratak u naš solarni sistem, ali roman iz 2010. ponavlja da on koristi Zvjezdanu kapiju (što omogućava Leonovima da budu svjedoci njegovog dolaska).
* U svim romanima Odiseje u svemiru i filmskoj verziji 2010, HAL-ov instruktor se zove dr Chandra; u filmu [[2001: Odiseja u svemiru (film)|2001: Odiseja u svemiru]], to je gospodin Langley.&lt;ref name=&quot;WIRED9&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.wired.com/science/discoveries/news/2009/01/dayintech_0112|title=Jan. 12, 1992 or 1997: HAL of a Computer|last=Alfred|first=Randy|date=12. 1. 2009|work=WIRED|access-date=16. 3. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20120609180318/http://www.wired.com/science/discoveries/news/2009/01/dayintech_0112|archive-date=9. 6. 2012|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ager14&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.collativelearning.com/2001%20chapter%208.html|title=The Technology Trap|last=Ager|first=Rob|year=2008|work=Kubrick: and beyond the cinema frame|publisher=Collative Learning|access-date=16. 3. 2014}}&lt;/ref&gt;
* Događaji iz 3001. čine epilog ovog romana nemogućim, ili barem malo vjerojatnim: monoliti se inficiraju nizom računarskih virusa (putem softverske emulacije) i nestaju iz Sunčevog sistema. Izvodljivo je, međutim, da se monolitna mreža može očistiti od virusa i vratiti u Sol i Lucifer prije 20.001, i izbjeći još jednu infekciju uzrokovanu ljudskim izvorima.
* Filmska verzija 2010. je uglavnom vjerna adaptacija romana 2010. Glavne razlike su u tome što film eliminiše kineski svemirski brod iz zapleta, stavlja [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] i [[Sovjetski Savez]] na ivicu rata, ima člana posade kojeg je ubio monolit kada mu se približi u kapsuli, i proširuje Bowmanovu konačnu poruku zaštite Evropa koja uključuje i direktivu da radimo zajedno u miru.

== Prijem ==
Dave Langford je recenzirao 2010: Odyssey Two za časopis [[White Dwarf (časopis)|White Dwarf]] #39, i izjavio da &quot;Budući da je snaga mističnog kraja 2001. proizašla iz zadirkujućeg ne davanja odgovora na pitanje 'šta se dalje događa?' Antiklimaktično je kada nam Clarke govori šta se dalje dešava. Iako se dešavaju zanimljive stvari, glatko opisane, postoji izvesna familijarnost kada se knjiga zaustavi na ivici drugog i manje zanimljivog pitanja.&quot;&lt;ref name=&quot;WD39&quot;&gt;{{cite journal|last=Langford|first=Dave|author-link=David Langford|date=mart 1983|title=Critical Mass|journal=[[White Dwarf (časopis)|White Dwarf]]|publisher=[[Games Workshop]]|issue=39|pages=29}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* {{isfdb title|2484}}
* [http://www.worldswithoutend.com/novel.asp?ID=364 ''2010: Odyssey Two''] na Worlds Without End

{{Arthur C. Clarke}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Knjige Arthura C. Clarkea]]
[[Kategorija:Britanski naučnofantastični romani]]
[[Kategorija:Romani iz 1982.]]
[[Kategorija:Odiseja u svemiru]]</text>
      <sha1>lj8m2175wyldaavuehch1pinylhnbcj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bokeljska mornarica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>494743</id>
    <revision>
      <id>3940801</id>
      <parentid>3828336</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T10:07:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940801</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5129" sha1="0r09o4z6le7w07t1i8spq4hvc451ncz" xml:space="preserve">{{Infokutija nematerijalna kulturna baština
 | vrsta_baštine        = Kulturna baština Bokeljske mornarice 
 | slika                = File:Cattaro, museo marittimo, interno 11.JPG
 | širina slike         = 80px
 | opis_slike           = Muzej Bokeljske mornatice, osnovan 1938. g.
 | regija               = [[Evropa]]
 | institucija          = 
 | država               = {{ZID|Crna Gora}} 
 | mjesto               = [[Kotor]]
 | zajednica            = Pomoraca sa vojnim, ekonomskim, obrazovnim i humanitarnim funkcijama
 | predlagač            = Ministarstvo kulture Crne Gore
 | kriterij             = 
 | datum_upisa_u_nkb    = 
 | lista_upisa_elementa = Reprezentativna lista nematerijalne kulturne baštine čovječanstva
 | unesco_oznaka        = 01727
 | unesco_datum_upisa   = 2021.
 | lokacija_upisa       = [https://ich.unesco.org/en/RL/cultural-heritage-of-boka-navy-kotor-a-festive-representation-of-a-memory-and-cultural-identity-01727 UNESCO]
 | veb-sajt             = 
}}

'''Bokeljska mornarica''' je tradicionalna religijska, vojna (od 12. vijeka), a danas memorijalna organizacija, sa sjedištem u [[Kotor]]u, [[Crna Gora]], koja čuva tradicije ovog bratstva i povremeno izvodi svoj originalni ples. Njen nastanak i njena viševjekovna tradicija vezuju se za proslavu Svetog Trifuna čiju su relikviju donijeli [[Mletačka Republika|mletački]] trgovci iz [[Carigrad]]a 13. januara 809. godine. Kotorani su je otkupili, a odred pomoraca koji je pratio relikivije tom prilikom je postao jezgro bratstva koje se danas naziva Bokeljska mornarica. Poznata je kao najstarija organizacija mornara u svijetu.&lt;ref&gt;[https://www.montenegro.travel/me/istrazi-crnu-goru/kultura-i-ture/nemeterijalna-kulturna-dobra-bastina Nematerijalna kulturna baština - Šta to čuva najstarije bratstvo mornara? - www.montenegro.travel, pristupljeno 4.12.2022]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.caffemontenegro.me/index.php/vijesti/818-kulturna-dobra-jos-u-skrinji |title=Kulturna dobra još u škrinji - www.caffemontenegro.me |archive-url=https://web.archive.org/web/20211008064453/http://www.caffemontenegro.me/index.php/vijesti/818-kulturna-dobra-jos-u-skrinji |archive-date=8. 10. 2021 |access-date=7. 10. 2021 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Ugledni Kotoranin Andreaci Saracenis je poslije izvesnog vremena u Kotoru sagradio crkvu posvećenu Svetom Trifunu, koju spominje car [[Konstantin VII Porfirogenet]] u „De administrando imperio“. Sveti Trifun je kasnije zvanično proglašen i zaštitnikom Kotora, nakon čega je na mestu prvobitne crkve iz 6. vijeka sagrađena 1166. godine nova [[Romanizam|romanička]] katedrala u kojoj je bilo i sjedište biskupije Kotor.

Članstvo Bokeljske mornarice Kotor čine: redovni članovi, članovi aktivnog sastava, članovi pomagači, zaslužni članovi, počasni članovi i počasni oficiri i podoficiri. Njeni članovi nose drevne živopisne uniforme i staro oružje, u statutom predviđenim prilikama, kao što su: 
* Proslava svetoga Trifuna (3. februar),
* Dan Mornarice (26. jun),
* Dan Opštine Kotor (21. novembar).

Matica organizacije koja se nalazi u Kotoru, u svom sastavu ima dvije podružnice: [[Tivat]] i [[Herceg Novi]].

== Nematerijalna svjetska baština ==
Bokeljska mornarica upisana je na [[UNESCO]]-vu Reprezentativnu listu [[Nematerijalna kulturna baština|nematerijalnog kulturnog nasleđa]] čovečanstva kao prvi element nematerijalnog kulturnog nasleđa [[Crna Gora|Crne Gore]]. Sastavljena od zajednice pomoraca sa vojnim, ekonomskim, obrazovnim i humanitarnim funkcijama, Bokeljska mornarica je dva vijeka imala memorijalnu ulogu, čuvajući i promovirajući pomorsku istoriju i tradiciju. Članstvo je dobrovoljno i otvoreno za muškarce, žene i djecu svih uzrasta.

Organizacija je utemeljena na poštovanju ljudskih prava i vjerske, nacionalne i kulturne raznolikosti. Tokom formalnih proslava, članovi nose šarene tradicionalne uniforme, nose istorijsko oružje i izvode tradicionalno kolo.

Bokeljska mornarica je okosnica godišnjih svečanosti Svetog Trifuna, koje se održavaju od 13. januara do 3. februara i uključuju procesiju i niz rituala u katedrali. Vanjska svečanost počinje tradicionalnim kolom Bokeljske mornarice, a nakon toga slijedi procesija koja nosi mošti svetog Trifuna glavnim gradskim trgovima i ulicama. Hiljade gledalaca prisustvuju procesijama u istorijskom centru i posmatraju svečane događaje. Stotine žena, muškaraca i djece također učestvuju u pripremama aktivnosti.

Odluku o upisu doneo je Međuvladin komitet za očuvanje nematerijalnog kulturnog nasleđa na zasjedanju koje je održano od 28. novembra do 3. decembra u [[Rabat]]u, u [[Maroko|Maroku]], na osnovu nominacije Ministarstva kulture Crne Gore iz 2021. godine.&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/RL/cultural-heritage-of-boka-navy-kotor-a-festive-representation-of-a-memory-and-cultural-identity-01727 UNESCO: Bokeljska mornarica upisana na listu nematerijalnog kulturnog nasleđa UNESCO-a, Pristupljeno, 1.12.2022]&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Commonscat|Boka Navy Kotor}}

[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Crnoj Gori]]</text>
      <sha1>0r09o4z6le7w07t1i8spq4hvc451ncz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alojzije Stjepan Mišić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>496460</id>
    <revision>
      <id>3940629</id>
      <parentid>3922119</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T04:21:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940629</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="43928" sha1="s3as03eezirvy7ax42r9p4owmyfsovl" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba 
| ime                = Alojzije Stjepan Mišić
| slika              = Alojzije Mišić.jpg
| veličina_slike     = 
| opis               = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1859|11|10}}
| mjesto_rođenja     = [[Gradiška]], [[Osmanlijsko Carstvo]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1942|03|26|1859|11|10}}
| mjesto_smrti       = [[Mostar]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| nacionalnost       = [[Hrvat]]
| religija           = [[Katolička Crkva|Katolik]]
| druga_imena        = 
| roditelji          = Mate i Marija (rođ. Cigić)
| godine_aktivnosti  = 1912 do 1942
}}
'''Alojzije Mišić''' (10. novembar 1859 – 26. mart 1942) bio je prelat [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]] koji je služio kao [[biskup]] mostarsko-duvanjski i trajni apostolski upravitelj [[Trebinjsko-mrkanska biskupija|trebinjsko-mrkanski]] od 1912 do 1942. Bio je provincijal [[Franjevačka provincija Bosna Srebrena|Franjevačke provincije Bosna Srebrena]] između 1909 i 1912 godine.

== Biografija ==
=== Mladost i školovanje ===
Rođen je u porodici Mate i Marije (rođena Cigić) u [[Gradiška|Gradišci]] i kršten imenom Stjepan.{{sfn|Perić|1986|p=281}}{{sfn|Šalić|2002|p=142}} Alojzije je imao dvije sestre, Mariju i Persu, koja je bila časna sestra.{{sfn|StankaGjuric}} Porodica mu je porijeklom iz Hercegovine.{{sfn|StankaGjuric}} U djetinjstvu je imao nadimak Stipo ili Stipica.{{sfn|Šalić|2002|p=142}} Mišić je pohađao državnu školu u svom rodnom mjestu od 1866 do 1870. {{sfn|Šalić|2002|p=142}} Njegovi roditelji su namjeravali da ga dobro obrazuju, a u tome im je pomogao lokalni paroh fra Marko Dulibić, koji ih je savjetovao da Stjepana pošalju u Franjevačko sjemenište.{{sfn|Perić|1986|p=281}} Dana 18. juna 1870 stupio je u Bosansku franjevačku provinciju i završio četiri razreda niže gimnazije u Ivanjskoj, koju je pohađao od 1870. do 1874 godine. Dana 21. septembra 1874 stupa u novicijat u Fojnici i mijenja ime u Alojzije.{{sfn|Perić|1986|p=281}}{{sfn|Šalić|2002|p=142}} Mišić je do 1878 studirao [[Filozofija|filozofiju]] u Franjevačkom samostanu i crkvi svetog Franje Asiškog u Gučoj Gori, gdje je 15. novembra 1875 položio privremene zavjete.{{sfn|Perić|1986|p=281}}{{sfn|Šalić|2002|p=142}} Tamo je završio studije sa odličnim uspjehom.{{sfn |Šalić|2002|pp=142-143}} Provincija ga je poslala da studira teologiju na Centralnoj bogoslovnoj školi u Ostrogonu u Mađarskoj, gdje je studirao od 1878 do 1882 {{sfn|Šalić|2002|p=143}} Dok je studirao u Mađarskoj položio je svečane zavjete 14. oktobra 1880, a za svećenika je zaređen od 7. jula 1882, od Kardinala Jánosa Simora.{{sfn|Perić|1986|p=281}}{{sfn|Salic|2002 | p=143}} Mlada misu je služio 15. augusta 1882. {{sfn|Biskupija}}

=== Svećeništvo ===
Po povratku u domovinu 1882, Mišić je prvo bio kapelan u Banjoj Luci, ali iste godine, na prijedlog vrhbosanskog nadbiskupa [[Josip Stadler|Josipa Stadlera]], Provincija ga imenuje vjeroučiteljem u nekoliko sarajevskih škola. Ujedno je pomagao u pastoralnoj skrbi u mjesnoj župi.{{sfn|Šalić|2002|p=143}} Nakon toga služi kao sekretar banjalučkog biskupa Marijana Markovića i generalni vikar biskupije od 1884 do 1891 godine.{{sfn|Šalić|2002|p=143}}{{sfn|Perić|1986|pp=281-282}} Mišić je imenovan gvardijanom franjevačkog samostana na Petrićevcu, 1891 i tu ostaje do 1894.{{sfn|Šalić|2002|p=143}} Dok je bio tamo, sagradio je zvonik samostanske crkve.{{sfn|Šalić|2002|p=144}}

Godine 1894 imenovan je župnikom u [[Bihać]]u.{{sfn|Šalić|2002|p=143}} Boraveći u [[Bihać]]u, Mišić je osnovao Hrvatsko pjevačko i tamburaško društvo &quot;Krajišnik&quot;, s bibliotekom.{{sfn|Šalić|2002|p=226}} Također je osnovao razne druge katoličke, gospodarske i nacionalne organizacije.{{sfn|Šalić|2002|p=222}} Pomogao je oživjeti tamošnji vjerski i politički život i često je seljacima držao gospodarska predavanja, dajući im razne knjige na tu temu.{{sfn|Šalić|2002|p=224-225}} Mišić je pridonio i jačanju trgovine katolika u gradu izmirivši zaraćene porodice i osnovavši trgovačko-obrtničko društvo za uzajamnu pomoć. Također je pripomogao jačanju hrvatske nacionalne svijesti u gradu i poticao dužnosnike na osnivanje nacionalnih društava.{{sfn|Šalić|2002|p=226}} Kako bi pomogao oslobađanje seljaka od kmetstva, osnovao je Hrvatsku narodnu zadrugu. Mišić je također uvelike obnovio i proširio mjesnu crkvu. Ponovno je imenovan gvardijanom samostana na Petrićevcu 1904, gdje je ostao do 1907 godine. Mišić je tada imenovan predsjednikom Franjevačke rezidencije u Visokom, gdje je služio dvije godine kada je izabran za provincijala [[Franjevačka provincija Bosna Srebrena|Franjevačke provincije Bosna Srebrena]].{{sfn|Šalić|2002|p=143}} Godine 1910, kao provincijal, Mišić je srušio staru crkvu na sarajevskom Bistriku i sagradio današnju crkvu svetog Ante.{{sfn|Šalić|2002|pp=144-145}}

=== Biskupstvo ===
==== Imenovanje ====
Posljednjih godina života mostarsko-duvanjski biskup i trajni apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski, Paškal Buconjić je često bio bolestan. Iako je podignuta nova biskupska rezidencija, Buconjić se odbija preseliti i živi u staroj rezidenciji u Vukodolu. Buconjićev sekretar fra Radoslav Glavaš{{sfn|Vrankić|2018|p=262}} iskoristio je njegovo slabo stanje da ostane na vlasti te ga je držao neobaviještenim i time pod kontrolom i ovisnošću.{{sfn|Vrankić|2018|pp=248&amp;ndash;249}} Glavaš je finansijska sredstva biskupije usmjerio u Hercegovačku franjevačku provinciju,{{sfn|Vrankić|2018|p=261}} te se u biskupijama nisu mogli očekivati odlučni koraci. Primijetio je to i vrhbosanski nadbiskup [[Josip Stadler]], koji je, s ciljem poboljšanja stanja u biskupijama, zatražio od [[Sveta Stolica|Rima]] da imenuje svog pomoćnog biskupa [[Ivan Evanđelist Šarić|Ivana Šarića]] kao biskupa koadjutora mostarsko-duvanjskog s pravom nasljedstva.{{sfn|Vrankić|2018|pp=248&amp;ndash;249}}

Buconjić je prijedloge za biskupskog koadjutora doživljavao kao vlastitu smjenu i odlučno im se protivio. Buconjićev stav toliko je naljutio starije hercegovačke franjevce da se novi provincijal Begić predložio za biskupskog koadjutora za vrijeme boravka cara Franje Josipa u [[Mostar]]u 3. juna 1910.{{sfn|Vrankić|2018|p=258}}{{sfn|Perić|2009|pp=77-78}} Buconjić, saznavši za namjere vlada u Sarajevu i Beču i Begićev prijedlog caru, pisao je papi Piju X i predložio Franu Lulića, dalmatinskog franjevca, te dva hercegovačka franjevca Špiru Špirića i Davida Nevistića, kao kandidate za njegovog nasljednika.{{sfn|Vrankić|2018|p=258}}{{sfn|Perić|2009|p=77}} Buconjić se razočarao u hercegovačke franjevce, koji su njegov prvi odabir, Dalmatinca Lulića, doživjeli kao uvredu.{{sfn|Vrankić|2018|p=259}} Nakon upozorenja da samo car imao pravo imenovanja, a papa potvrde, Buconjić je iste kandidate predložio Franji Josipu i zatražio od njega imenovanje biskupa koadjutora.{{sfn|Vrankić|2018|pp=258&amp;ndash;259}}

Novi zajednički ministar finansija Stephan Burián von Rajecz nije podržao imenovanje klera koji nisu bili bliski promađarski raspoloženi te se time nije složio sa Stadlerovim prijedlogom da se [[Ivan Evanđelist Šarić|Šarića]] imenuje biskupom koadjutorom. Vlast je podržavala franjevce, a [[Ivan Evanđelist Šarić|Šarić]] je nediplomatski objasnio vladi u Beču da ga treba imenovati jer među hercegovačkim franjevcima nema dobrih kandidata. Burián je naredio da se među bosanskim franjevcima nađe kandidat za Buconjićevu zamjenu. Utjecajni članovi austrougarske vlade u Sarajevu zaključili su da bi Alojzije Mišić, bivši mađarski student i osoba od povjerenja promađarskih članova vlade u Sarajevu, trebao biti novi biskup u Mostaru.{{sfn|Vrankić|2018|pp=249&amp;ndash;251}} Vlada u Sarajevu je 19. februara 1910 Mišića predložila za biskupa koadjutora, ali je vlada u Beču tu odluku odgodila za nekoliko mjeseci zbog priprema za carski pohod Bosni i Hercegovini.{{sfn|Vrankić|2018|p=256}}

Vlada u Sarajevu smatrala je Lulića nepodobnim jer je živio u [[Rim]]u te da kao Dalmatinac ne bi mogao shvatiti mentalitet hercegovačkog puka. Austrougarska vlast odbijala je svakog predloženog od Rima tko nije prihvaćao liberalnu politiku monarhije – jozefinizam. Vlada u Sarajevu smatrala je Mišića kvalificiranijim od druga dva kandidata.{{sfn|Vrankić|2018|pp=259&amp;ndash;260}} Vlada u Beču obavijestila je Rim o svojoj namjeri da imenuje Mišića za biskupa koadjutora, no Rim je balansirao između prijedloga austrougarskih vlasti i Buconjića te je odlučio pričekati Buconjićevu smrt kako bi riješio to pitanje.{{sfn|Vrankić|2018|p=261}}

Buconjić umire u [[Mostar]]u 8. decembra 1910 {{sfn|Vrankić|2018|p=261}}{{sfn|Perić|2009|p=77}} na svetkovinu Bezgrješno začeća BDM. Nakon Buconjićeve smrti, prema odredbama kanonskog prava, 19. decembra 1910 metropolit nadbiskup [[Josip Stadler]] imenovao je Lazarevića upraviteljem u duhovnim pitanjima dviju hercegovačkih biskupija. Materijalnu skrb o biskupijama dobio je Radoslav Glavaš, koji je svojim položajem dodatno obogatio Hercegovačku franjevačku provinciju.{{sfn|Vrankić|2018|p=262}}{{sfn|Perić|2009|p=77}} Stadler je obavijestio vladu u Beču o svojim imenovanjima i predložio [[Ivan Evanđelist Šarić|Ivana Šarića]], Tomu Igrca i Ivana Dujmušića kao kandidate za novog biskupa u Mostaru, napominjući da je promotrio i neke i hercegovačke franjevce, ali po svojoj savjesnosti nije mogao predložiti nijednog od njih.{{sfn|Vrankić|2018|pp=262&amp;ndash;263}} Njegovi su prijedlozi brzo odbačeni jer su austrougarske vlasti preferirale franjevce nad dijecezanskim svećenstvom i željele da franjevac bude novi biskup.{{sfn|Vrankić|2018|p=264}}

Iako je Rim podržao Paškala Buconjića, prvog izbornika Lulića, nakon Buconjićeve smrti austrougarske vlasti Lulića nisu smatrale ozbiljnim kandidatom. Rim nije podržao izbor Beča da se za biskupa imenuje Mišić zbog njegovog sukoba s nadbiskupom Stadlerom te su počeli tražiti svoje kandidate.{{sfn|Vrankić|2018|pp=269&amp;ndash;270}} Nakon sukoba u vezi s kandidatom za biskupa u Mostaru, austrougarske vlasti su 5. januara 1912 po drugi put u Rimu službeno predložile Mišića.{{sfn|Vrankić|2018|p=275}} Papa je prihvatio prijedlog pa je Burián zatražio od cara da imenuje Mišića, što je car i učinio [[14. februar|14, februara]]. Papa je Mišića proglasio novim biskupom 29. aprila 1912{{sfn|Vrankić|2018|pp=276-277}}{{sfn|Perić|1986|p=281}} 11. juna 1912 Mišić odlazi u [[Rim]] kako bi primio biskupsko posvećenje.{{sfn|Perić|1986|p=282}}

==== Biskupsko djelovanje ====
Mišića je posvetio u bazilici svetog Antuna u [[Rim]]u 18. juna 1912 franjevački kardinal Diomede Falconio.{{sfn|Šalić|2002|p=144}}{{sfn|Vrankić|2018|pp=277-278}}{{sfn|Pandžić|2001|p=158}} Kao suzareditelji bili su franjevački biskupi{{sfn|Perić|1986|p=282}} Giacomo Ghezzi i Graziano Génnaro. Za svoje geslo uzeo je &quot;Caritate et amore omnia vincuntur&quot; (&quot;Milosrđe i [[ljubav]] pobjeđuju sve&quot;).{{sfn|Šalić|2002|p=144}}{{sfn|Barun|2018}} Mišić je došao u Rim u pratnji bosanskog franjevca Josipa Andrića i hercegovačkog franjevca Ambrozija Miletića,{{sfn|Vrankić|2018|pp=277-278}} koji je predstavljao hercegovačke franjevce.{{sfn|Perić|1986|p=282}}{{sfn|Pandžić|2001|p=158}} Ređenju su prisustovali i general franjevačkog reda Pacifico Monza i austro-ugarski veleposlanik u Rimu Alois Schönburg-Hartenstein.{{sfn|Vrankić|2018|pp=277-278}} Nakon posvećenja Mišić je nekoliko puta boravio u [[Rim]]u, a papa ga je primio 20. juna.{{sfn|Vrankić|2018|pp=277-278}}{{sfn|Perić|1986|p=282}}

Dok je Mišić bio na audijenciji kod Pape, u Banjoj Luci je umro njegov veliki zagovornik, banjalučki biskup Marijan Marković. Kako bi spriječio svog protukandidata, [[Josip Stadler|nadbiskupa Stadlera]], da za upravitelja Banjalučke biskupije imenuje svog kandidata Petra Pajića, Mišić je lobirao i uspio uz pomoć generala Franjevačkog reda isposlovati da se franjevac [[Jozo Garić]] imenuje za upravitelja u duhovnim stvarima.{{sfn|Vrankić|2018|p=278}}

Nakon posjeta papi, Mišić je 21. juna napustio Rim i 25. juna stigao u [[Beč]] kako bi se, kako je to uobičajeno u Trougarskoj, zakleo pred Carem Franjom Josipom.{{sfn|Perić|1986|p=282}}{{sfn|Vrankić|2018|pp=279-280}} Sljedeći dan stigao u Sarajevo.{{sfn|Vrankić|2018|p=278}} Dana 5. jula 1912 Mišić je obavijestio upravitelja za duhovna pitanja dviju hercegovačkih eparhija, Lazara Lazarevića da želi da se izvrši njegovo ustoličenje 14. jula, i javno najavio svoj dolazak 5. jula.{{sfn|Perić|1986|p=282}} Mišića su hercegovački franjevci primili hladno. Niz visokopozicioniranih hercegovačkih franjevaca ignorisalo je njegovo imenovanje, uključujući upravnika u materijalnim pitanjima dviju hercegovačkih biskupija Radoslava Glavaša (starijeg), Nikole Šimovića, Anđela Nuića i Ambrozije Miletića.{{sfn|Vrankić|2018|pp=279-280}}

Dana 18. februara 1917 Mišić je odlikovan Zapovjedničkom zvijezdom Ordena Franje Josipa.{{sfn|Barun|2018}}

Za vrijeme Prvog svjetskog rata, u ljeto 1917 godine, Hercegovinu je opustošila glad. Neki hercegovački parosi su otišli preko Save po hranu za svoje parohane. Dana 5. decembra 1917 Mišić je pisao zagrebačkom nadbiskupu Antunu Baueru, sa molbom da zamoli svoje župnike da prikupe milostinju od svojih župljana. Bauer mu je odgovorio savjetujući ga da bi bilo najbolje poslati nekoliko franjevaca da skupljaju milostinju u Hrvatskoj.{{sfn|Pandžić|2001|p=173}} Mišić je pomogao fra gladi da naseli hercegovačku djecu u Slavoniji i Sremu. Pisao je i zahtjeve guverneru Bosne i Hercegovine Stjepanu Sarkotiću, u vezi hitne kupovine potrepština.{{sfn|Bušić|2009|p=153}}

Godine 1918 [[Austro-Ugarska]] je raspuštena, a cijela Bosna i Hercegovina uključena je u novostvorenu Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca, kojom je vladala srpska pravoslavna dinastija Karađorđevića.{{sfn|Carmichael|2015|p=60}} Dana 10. novembra 1923 Aleksandar I Karađorđević odlikovao ga Ordenom Svetog Save I stepena.{{sfn|Barun|2018}}

==== Administrativna organizacija ====
Nakon što je postao biskup, Mišić je imao na raspolaganju samo 12 biskupijskih svećenika, dok su ostalo svećenstvo bili [[franjevci]]. [[Balkanski ratovi]] i [[Prvi svjetski rat]] prekinuli su mogućnost školovanja dodatnih dijecezanskih svećenika, dok je broj franjevaca rastao. Okolnosti su zahtijevale osnivanje novih župa, a Mišić je, kao i njegov prethodnik, imao ovlasti da imenuje franjevce u nove župe uz odobrenje generalnog Franjevački red. Hercegovački franjevci dali su do znanja biskupu Mišiću da neće služiti nove župe sve dok se ne izda dekret iz Rima po kojem se župe zakonski prenose na njih.{{sfn|Perić|2002|p=98}} Mišiću je malo stalo do podizanja eparhijsko svećenstvo{{sfn|Perić|1986|p=283}} iako mu je od 1925 Propaganda slala otprilike 2.000 dolara mjesečno za školovanje svjetovnog svećenstva. Novac je ostao neiskorišten i propao je u bankama tokom Drugog svjetskog rata.{{sfn|Perić|2002|p=134}} Također je odbio da imenuje novozaređene svjetovne svećenike u parohije.{{sfn| Perić|2002|p=313}}

Kao biskup Mišić je osnovao 14 novih župa i sagradio 21 crkvu i 24 župna doma. Među župama koje je osnovao su Čapljina (1917), Izbično (1917), Čitluk. 1918), Gradac-Blizanci (1918), Tepčići (1918), Jablanica (1919), Grljevići (1919), Kongora (1921), Prisoje (1922), Kruševo (1924), Ledinac (1930), Rašeljke (1934), Crnač (1935.) i Šipovača (1939).{{sfn|Perić|1986|pp=282-283}}

Hercegovački franjevci iskoristili su Mišićevo porijeklo neukog bosanskog franjevca da pokušaju promijeniti &quot;Decisia&quot; iz 1899 o podjeli župa između njih i biskupijskog klera koju je izdala Sveta Stolica.{{sfn|Perić|1986|p =283}} Na dan 25. aprils 1922 provincijal hercegovačkih franjevaca Alojzije Bubalo uputio je papi molbu da im dodijeli župe određene &quot;Odlukom&quot; za dijecezansko svećenstvo. Tražili su da im pripadnu sve župe koje postoje i koje će biti osnovane u Mostarsko-duvanjskoj, kao i parohija Neum koja je pripadala Trebinjsko-mrkanskoj eparhiji. Franjevci su obrazložili da je njihov zahtjev opravdan jer u biskupiji nedostaje biskupijsko svećenstvo, a aktivna su samo tri dijecezanska svećenika.{{sfn|Perić|2002|pp=92-95}} Međutim, glavni razlog zbog odsustva sekularnog sveštenstva prethodni episkop Buconjić, a potom i episkop Mišić nisu dovoljno vodili računa o obrazovanju svjetovnog svećenstva.{{sfn|Perić|2002|p=313}} Mišić je u to vrijeme trebao otputovati u Rim u posjetu ''ad limina'' kod pape, a bio je u pratnji fra Jerka Borasa, kustosa hercegovačkih franjevaca. Boras je trebao podnijeti zahtjev generalu franjevačkog reda Bernardinu Klumperu koji će o tome razgovarati s Papom. Kako Klumper tada nije bio prisutan, molba je predana Callistu Zuccottiju, prokuratoru Franjevačkog reda. Prije nego što je predao peticiju papi, Zuccotti je pozvao Mišića, zaštitnika franjevačkog reda kardinala Oreste Giorgi i Borasa da razgovaraju o tome. Zaključili su da Mišić lično dopuni zahtjev i preda ga papi.{{sfn|Pandžić|2001|pp=191-192}}

Mišić je 22. maja 1922 izmijenio peticiju{{sfn|Pandžić|2001|p=192}} i predstavio je kao svoju. Jedina razlika između ove dvije verzije bila je u tome što u Mišićevoj verziji nema razlike između sadašnje i buduće župe koje bi trebalo osnovati. Razlog za takvu promjenu bio je to što je prethodna verzija bila u suprotnosti s odredbama kanonskog prava, koje je određivalo da svaka novoosnovana župa nastala izdvajanjem iz vjerske župe pripada na slobodno raspolaganje biskupu, a ne vjerskoj zajednici.  Kongregacija za vanredne crkvene poslove zatražila je od Mišića da im dostavi spisak župa koje bi biskupu bile na raspolaganju.{{sfn|Pandžić|2001|p=193}}

Nakon što je Kongregacija odbila da prihvati peticiju, Mišić se oglušio o cijelu stvar. Tek na Bubalovo insistiranje, Mišić je pristao da pošalje peticiju, ali je tražio od Bubala da je napiše.{{sfn|Pandžić|2001|p=193}} Bubalo je napisao još jednu peticiju 20. maja 1923 godine. U ovoj molbi tražio je da se franjevcima, uz 25 župa koje im pripadaju po &quot;Odluci&quot;, dodijeli još 27 župa, od kojih 13 još nije osnovano, dok će 21 župa biti rezervirana za eparhijsko svećenstvo (tada je bilo samo 8 takvih parohija).{{sfn|Perić|2002|pp=96-97}} Njegov zahtjev dobio je Mišićevu preporuku, uz odobrenje arhijerejskog konzistorija, koje je sastavio Boras i eparhijski svećenik Marijan Kelava, 3. juna 1923 Bubalo je uputio zahtjev prokuratoru Franjevačkog reda u Rimu 12. juna 1921 godine.{{sfn|Perić|2002|pp=96-97}} Džemat je reskriptom 22. lipnja 1923 odlučio da biskup može dati tražene župe franjevcima dok [[Sveta Stolica]] ne odluči drugačije.{{sfn|Perić|2002|p=99}} Ovaj događaj označio je početak &quot;Hercegovačke afere&quot;.{{sfn|Perić|2002|p=98}} Svojim postupcima i netočnim informacijama koje je poslao Vatikanu o stanju Crkve u Hercegovini, dodatno je zaoštrio spor.

Dana 26. aprila 1924 Bubalo je od Generalnog definitorija Franjevačkog reda tražio dozvolu da preuzme župe.{{sfn|Perić|2002|pp=101-102}} Kongregacija za ustanove posvećenog života i društva Apostolski život dala je 27. maja 1924 ovlaštenje generalu Franjevačkog reda da odobri zahtjev hercegovačkih franjevaca, a general je odobrio zahtjev 30. maja 1924{{sfn|Pandžić|2001|p=194}} Prema tome, 10. januara 1925 Bubalo je tražio od Mišića da usvoji reskript iz 1923, budući da su hercegovački franjevci dobili potrebno odobrenje od Generalnog definitorija. Mišić je donio reskript 15. maja 1925 sa promjenama, stavljajući Gabelu i Glavatičevo pod franjevačku umjesto biskupijske uprave, dok su Prisoje i Dobrič stavljeni pod biskupijsku upravu.{{sfn|Perić|2002|p=101-102}}{{sfn |Pandžić|2001|p=194}} Nezadovoljni izmjenom, franjevci su tražili od Mišića da ne mijenja reskript, ali je Mišić to smatrao dobrom odlukom i promjena je ostala.{{sfn|Pandžić|2001|p=194}} Marko Perić piše da je mogući motiv za promjenu bila Mišićeva nada da će franjevci odbiti promjene, pa će cijela stvar ponovo doći pred Rim. {{sfn|Perić|2002|p=101-102}} Mišić nikada nije javno objavio svoj ukaz iz straha od reakcije eparhijskog svećenstva.{{sfn|Perić|2002|p=103}}

Biskup Buconjić kupio je zemljište za novu katedralnu crkvu u Mostaru u mostarskoj četvrti Rondo,{{sfn|Biskupija}} koja je pripadala župi Guvno.{{sfn|Perić|2002|p=268} } Zemljište za novu katedralu, kasnije je stavljeno pod zalog u korist Hercegovačke franjevačke kustodije zbog duga; u to vreme Buconjić je bio vezan za krevet.{{sfn|Perić|2002|p=312}} Mišić je namjeravao da nastavi gradnju i naredio je postavljanje 250 kvadratnih metara tesanog kamena za buduću katedralu, ali nikada nije započeo gradnju.{{ sfn |Perić|2002|p=268}} Katedrala nikada nije izgrađena, a kredit su kasnije uzele jugoslavenske komunističke vlasti, sagradivši ''Dom kulture'' na njeno mjesto.{{sfn |Perić|1986|p=279}} Kao mogući razlog zastoja u izgradnji, Marko Perić vidi namjeru franjevaca da za sebe preuzmu župu Guvno.{{sfn |Perić|2002|p=268}}

Dijecezansko svećenstvo je saznalo za zajednički napor Mišića i franjevaca da se odluka Vatikana promijeni tek 1937.{{sfn|Perić|1986|p=284}} Kada je arhivar i dijecezanski svećenik Petar Čule obavješten o reskriptu i njegovom usvajanju, Mišićev sekretar fra Boris Ilovača uvjeravao ga je da reskript nije izvršen, iako je on sam zabilježio i reskript i Mišićev ukaz o njegovom izvršenju.{{sfn|Perić|2002|p=104}} 1935. Mišić je [[Petar Čule|Čulu]] povjerio brigu o školovanju eparhijskih svećenika. Njihov broj je počeo rasti, a mnogi franjevci su komentirali da za njih neće biti dovoljno župa. 1937, eparhijsko svećenstvo župe [[Drinovci]] upoznalo se sa reskriptom i njegovim donošenjem, što je dovelo do zabune u njihovim redovima. Njihovu zabrinutost iznijeli su pred Ilovač, koji ih je još jednom razuvjerio, lažno tvrdeći da Mišić nije potvrdio reskript.{{sfn|Perić|2002|p=105}} Mišić je malo mario za vlastito svećenstvo, pa je zaredio samo 27 eparhijskih svećenika, protiv 160 franjevaca.{{sfn|Perić|2009|p=85}} 1939 ograničio je broj biskupskih kandidata iz hercegovačkih biskupija u sjemeništu u Travniku na samo 33,{{sfn|Perić | 1986|p=283}}{{sfn|Vukšić|2006a|pp=223-224}} vjerojatno pod utjecajem franjevaca.{{sfn|Perić|2002|p=106}}

1937. su franjevci na provincijskom kapitulu Hercegovačke franjevačke provincije zatražili od biskupa da osigura hercegovačkog franjevca za svog nasljednika postavljanjem biskupa koadjutora. U tom pismu su napisali da je Hercegovina &quot;franjevačka već sedam stoljeća, natopljena njihovim znojem i mučeničkom krvlju&quot; i da su franjevci &quot;očuvali Hrvatsku i hercegovačko katoličanstvo&quot;. Napisali su i da je Mišić &quot;veliki sin franjevačkog reda&quot; i da &quot;u njemu živi sveti franjevački duh i neće dopustiti da se taj duh umanji ili smanji&quot;. Ne znajući za zahtjev franjevaca, dijecezanski svećenici su održali svoj godišnji sastanak sa kojeg su biskupu poslali memorandum u kojem su ga pitali o situaciji sa župama, međutim Mišić nikada nije odgovorio.{{sfn|Perić|2002|pp= 105-106}}

1939 eparhijski svećenici su ipak obavijestili nadbiskupa vrhbosanskog mitropolita [[Ivan Evanđelist Šarić|Ivana Šarića]] o situaciji sa župama, a on je zauzvrat obavijestio apostolskog nuncija u Beogradu. Tako je stvar ponovo stigla do [[Sveta Stolica|Rima]].{{sfn|Perić|2002|p=107}} 1940 o tome se raspravljalo pred Propagandom i Kongregacijom za vanredne crkvene stvari. Kardinal Giuseppe Bruno, koji je potpisao reskript iz 1923, tvrdio je da je molba franjevaca napisana neistinama ili prikrivanjem istine, jer su tražili župe koje su u to vrijeme još nije uspostavljena. 1941, Bruno ponovo piše o ovom pitanju, navodeći da mu nije predana 21 župa koja je trebala biti pod biskupom. Štoviše, Bruno je tvrdio da je 1923 reskript ništavan jer franjevci nisu dobili potrebnu dozvolu od Kongregacije za ustanove posvećenog života i društava apostolskog života da preuzmu župe određen za eparhijsko svećenstvo. Međutim, reskript je ukinut tek 1965. godine.{{sfn|Perić|2002|pp=108-109}}

==== Drugi svjetski rat ====
1940 i početkom 1941, Kraljevina Mađarska, Kraljevina Rumunija i Kraljevina Bugarska pristale su da se pridruže Silama Osovine. [[Hitler]] je zatim izvršio pritisak na Jugoslaviju da se također pridruži Trojnom paktu.{{sfn|Tomasevich|1975|p=34}} Regent, Knez Pavao, popustio je ovom pritisku i proglasio pristupanje Jugoslavije Trojnom paktu 25. mart 1941.{{sfn|Tomasevich|1975|p=39}} Ovaj potez je bio krajnje nepopularan u oficirskom koru u kome su dominirali Srbi i u većini javnosti: kod velikog dela srpskog stanovništva kao kao i liberali i komunista.{{sfn|Tomasevich|1975|p=41}} Vojni oficiri su izvršili državni udar 27. mart 1941 i prisilio regenta da podnese ostavku, dok je Kralj Petar II., iako je imao samo 17 godina, proglasio se punoljetnim.{{sfn|Tomasevich|1975|p=43–47}} Nakon što je čuo vijesti o puču u Jugoslaviji, [[Hitler]] 27. marta izdao direktivu kojom se traži da se Jugoslavija tretira kao neprijateljska država.{{sfn|Trevor-Roper|1964|p=108}} Nijemci su započeli invaziju zračnim napadom na [[Beograd]] 6. aprila.{{sfn|Tomasevich|1975|pp=67–68}} Istog dana, Italijani su započeli bombardiranje [[Mostar]]a, koje je trajalo nekoliko dana, tokom kojeg su mnogi objekti i katolička crkva su oštećeni.{{sfn |Vukšić|2006a|p=225}}

Dana 10. aprila 1941 uspostavljena je [[Nezavisna Država Hrvatska]] (NDH), koja je podijeljena linijom razgraničenja između Njemačke i Italije. Mostarsko-duvanjska i [[Trebinjsko-mrkanska biskupija]] potpuno su potpale pod talijansku zonu utjecaja.{{sfn|Vukšić|2006a|p=221}} Istog dana, došlo je do sukoba između ustaških pristalica i jugoslavenskih trupa u Mostaru, koje su preuzele kontrolu nad gradom.{{|Savić|2007|p=39}} Ostaci Jugoslavenske vojske, kojom je komandirao general Janković, zauzeli su brdo iznad Vladičanskog ordinarijata i otvorili vatru iz topova i mitraljeza. Da bi smirio situaciju i izbjegao dalje razaranje, Mišić je pozvao franjevca Lea Petrovića i uglednog advokata Cvitana Spuževića da ugovore mirovne pregovore sa generalom Jankovićem. Katastrofa je izbjegnuta, a Janković je štetu nadoknadio iz vojnog budžeta. Jugoslavenska vojska je napustila grad, a talijanska ga je zauzela 16. aprila. Talijani su upravljali gradom do 28. aprila, kada su prenijeli vlast na novouspostavljenu vlast [[NDH]].{{sfn|Vukšić|2006a|p=225-226}}

U okružnici od 9.maja 1941 katoličkim župama Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije, Mišić je pozdravio osnivanje [[NDH]]. U njemu je poglavara NDH, poglavicu Antu Pavelića, nazvao &quot;uzornim kršćanskim katolikom&quot;.{{sfn|Vukšić|2006a|p=228}} Nakon što je jugoslavenska vojska napustila to područje, je niz zločina nad srpskim stanovništvom. Odmetnički ustaški odredi su bez ikakve kontrole masakrirali Srbe u Prebilovcima. Katoličko svećenstvo je protestiralo protiv ovih ubistava. Zločine su crkvenim vlastima prijavili ovdašnji paroh Jozo Zovko i Andrija Majić, koji su „uplakano pričali o strahotama“. Nakon prikupljanja dokaza, Mišić je poslao Majića da prijavi zločine zagrebačkom nadbiskupu [[Alojzije Stepinac]].{{sfn|Vukšić|2006a|p=229}}

Uz zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca, Mišić se ubraja u katoličke prelate koji su se protivili ustaškom nasilju. Srbi u Ljubinju, Stocu, Gornjem Hrasnom, Klepcima, Šurmancima, [[Mostar]]u, [[Ljubuški|Ljubuškom]] i [[Međugorje|Međugorju]]. 7. novembar Mišić je napisao izvještaj Predsjedništvu Biskupskih konferencija NDH, govoreći o zločinima na području Mostara:&lt;blockquote&gt;„Ljudi su hvatani kao zvijeri. Zaklali, ubili, - bacili žive u provaliju. U jame su bacane žene, majke sa djecom, odrasle djevojke, ženska i muška djeca. Podžupan mostarski gospodin.[ospodin] Baljić, muhamedanac, javno izjavljuje da kao službenik treba da šuti da ne bi otkrio da je u Ljubinju samo u jednu jamu bačeno 700 raskolnika [pravoslavaca]. Željeznica je iz Mostara i Čapljine odvezla šest vagona punih žena, majki i djevojčica, djece mlađe od deset godina do stanice Šurmanci, gdje su izvučeni iz vagona, odvedeni u brda, a žive majke i djeca su odvedeni. bačen u duboke kanale. Sve je srušeno i pobijeno. U župi Klepci iz okolnih sela N. N. ubijeno je 3.700 raskolnika. Jadni ljudi, bili su mirni. Neću dalje nabrajati. Otišao bih predaleko. U samom gradu Mostaru na stotine ih je svezano, izvedeno van grada, a pobijena je i perad djece čiji je muž odveden i ubijen. 28. juna pojavile su se glasine da će uslijediti velika odmazda nad srpskim stanovništvom, pa je Pavelić izdao naredbu kojom je zaprijetio teškim kaznama onima koji počine zločine nad Srbima. Međutim, naredba je imala samo privremeni efekt {{sfn|Vukšić|2006a|p=230}} Dana 30. juna 1941 Mišić je napisao još jednu okružnicu tumačeći naredbu Pavelića. U njemu se Mišić osvrnuo na petu zapovijest i zatražio da se ubijanja prestanu, te se osvrnuo na primjer Isusa, navodeći da je dopunio petu zapovijest i pozvao vjernike ne samo da ne ubijaju, već i da se ne ljute, a ne osvete se jer &quot;&quot;po bogu svaki je brat&quot;.{{sfn|Vukšić|2006a|p=232}}

Pavelić je 3. maja 1941 proglasio zakonsku odredbu „„O prelasku iz jedne vjere u drugu““, a Ministarstvo bogoštovlja i obrazovanja objavilo je 27. maja 1941 &quot;Upute o prelasku iz jedne religije u drugu&quot;. Nakon toga, mnogi nekatolici, uglavnom pravoslavni Srbi, tražili su obraćenje. Mišić je 8. jula 1941 poslao još jednu cirkular u vezi s tim. Mišić je u ovoj okružnici pisao protiv prisilnog i nasilnog pokrštavanja i tražio da obraćenici budu iskreni u svojoj namjeri. Mišić je rekao da su svi dobrodošli u Katoličku crkvu, ali je poručio svećenstvu da bude oprezan prema intelektualcima, kao što su svećenici, učitelji i bogataši, ali da treba da budu ljubazniji prema običnim građanima, radnicima i zanatlije. Učio je svećenstvo da bude otvoreno i predusretljivo prema katekumenima i da istakne zajedničku vjeru između pravoslavlja i katoličanstva.{{sfn|Vukšić|2006b|pp=326-328}} Također, Mišić kaže da Katoličke crkve trpe nasilje i suprotstavljaju se [[prozelitizmu]].{{sfn|Vukšić|2006b|pp=327}}

Mišić je kasnije u svojoj kronici zapisao da su se preobraćenja dogodila u [[Ravno]]m, [[Stolac (BiH)|Stocu]], [[Mostar]]u, [[Goranci (Mostar, BiH)|Goranci]], Mostarski Graca, [[Ljuti Dolac|Ljutom Dolcu]], [[Gabela|Gabeli]], [[Klepci]]ma i [[Humac (Ljubuški, BiH)|Humcu]]. Mišić piše da su proces konverzije izvršili pojedinci koji su se javljali civilnim vlastima i javno izjavljivali da prelaze u [[katolicizam]]. Potom bi potvrdu o namjeri preobraćenja donosili u župni ured, gdje bi dobili potvrdu da su primljeni u katoličku zajednicu. Tada bi dobili vjeronauku, a novorođenčad bi se krstila kao katolici. Mišić napominje da su neki &quot;ustaški odmetnici&quot; hapsili i odvodili preobraćene Srbe na masovno ubijanje.{{sfn|Vukšić|2006a|pp=231}} Navodi: , koji žive pomiješani sa katolicima, registriranima u Katoličkoj crkvi; idi St. Mise, uče katoličku vjeru, krste djecu, - uljezi izdaju naredbe dok su novoobraćenici još u crkvi sv. masa, hvataju ih, staro i mlado, muško i žensko, jure ih kao robove... dok malo tko u masi u vječnosti...''&quot;{{sfn|Vukšić|2006b|pp=331}}

Mišić je u svojim bilješkama napisao da je &quot;sve to štetilo hrvatskoj i katoličkoj stvari&quot; i da se &quot;da je bilo drugačijeg pristupa moglo dogoditi da katolici, sa onima koji se preobrate, postanu većina u BiH, a oni i čine ne zavisi od milosti muhamedanaca, koji su poznati po svojoj prevrtljivosti, po vremenu su ono što im je najviše odgovaralo''&quot;.{{sfn|Vukšić|2006a|p=231}}
Mišić je u vezi Jevreja, u istoj cirkulariji napisao da treba da budu &quot;&quot;izuzetno oprezni i suzdržani&quot;&quot;.{{sfn|Vukšić|2006b|pp=326-328}} Ali, kako bi da bi ih spasio od progona, Mišić je naložio svećenicima da izdaju potvrdu o preobraćenju u [[Jevreje]], iako nikakav postupak konverzije nije sproveden.{{sfn|Goluža|2006|p=233}}

Mišić je Stepincu poslao dva pisma. Tijekom ljeta 1941 dio hrvatskih dobrovoljaca upućen je na [[Istočni front (Drugi svjetski rat)|Istočni front]]. Dana 11. jula 1942. Mišić je tražio od Stepinca da katoličkim vojnicima osigura katoličke kapelane. U svom drugom pismu Stepincu, Mišić traži pomoć u zaštiti nedavnih preobraćenika Srba koji su odvedeni u koncentracione logore i traži njihovo oslobađanje.{{sfn|Vukšić|2006b|p=329}} Stepinac je proslijedio pismo [[Andrija Artuković|Andriji Artukoviću]] kojim se traži da bude pušten iz logora.{{sfn|Vukšić|2006b|p=329}}

Odnosi između Mišića i hercegovačkih franjevaca su se pogoršali nakon uspostave [[NDH]].{{sfn|Mandić|2020|p=19}} Kardinal [[Eugène Tisserant]] rekao je neslužbenom predstavniku NDH u Rimu Nikoli Rušinovića, da su se tokom rata franjevci u Bosni i Hercegovini ponašali „odvratno“ izbjeglicama, talijanskim vojnim i civilnim vlastima, biskupima i predstavnicima Svete Stolice u NDH. Optužbe su uključivale učešće u nasilnim događajima tokom rata, bavljenje sekularnim poslovima i neposlušnost crkvenoj vlasti i [[Svetoj Stolici]].{{sfn|Mandić|2020|p=167}}

=== Smrt i nasljedstvo ===

Neposredno prije smrti, Mišić je pokušao da dobije nasljednika. Najprije je htio da ga zamijeni neko iz redova bosanskih franjevaca, a onda je tražio nekog od hercegovačkih franjevaca za svog nasljednika. Međutim, [[Sveta Stolica]] je šutjela na njegove prijedloge.{{sfn|Perić|1986|p=284}}{{sfn|Šalić|2002|p=146}} 1937, franjevci zamolio ga da jednog od njih postavi za episkopa koadjutora {{sfn|Perić|2002|pp=105-106}} Mišić 28. juna 1940 predložio Propagandi da ga postavi za episkopa koadjutora, ali nije dobio odgovor.{{sfn|Pandžić|2001|p=215}} Krajem 1939 biskup Mišić je Propagandi poslao tri kandidata za nasljedstvo: fra Vendelin Vasilja, fra |p=109}}

Iako je izgleda dobrog zdravlja, Mišić je iznenada preminuo od moždanog udara 26. Marta 1942 oko podneva sjedeći za stolom. Njegovo tijelo pronašao je njegov sekretar fra Boris Ilovača. Pošto mu je tijelo još bilo toplo obavljeni su posljednji obredi.{{sfn|Šalić|2002|p=146}} Odslužena je misa zadušnica 29. marta u Mostaru, a predvodio ju je Ivan Šarić, nadbiskup vrhbosanski. Istog dana, njegovo tijelo je prebačeno u manastirska crkva u Petrićevcu gdje je 31. marta održana je još jedna misa zadušnica koju je predvodio biskup banjalučki Jozo Garić, nakon čega je tamo po vlastitoj želji i sahranjen. Potres 1969 uništio je crkvu i manastir u Petrićevac, pa su Mišićevi posmrtni ostaci prebačeni na mjesno groblje u ljeto 1970.

U trenutku smrti biskupa Mišića, Mostarsko-duvanjska i [[Trebinjsko-mrkanska biskupija|Trebinjsko-mrkanska]] biskupija je imala tri savjetnika, dr. don Petra Čula, brata Borisa Ilovaču i fra Leona Petrovića. Spomenuta dva monaha nisu imala potrebna odobrenja [[Sveta Stolica|Svete Stolice]], niti su ikada zatražena.{{sfn|Perić|2009|p=85}} Dakle, u skladu sa Kodeksom kanona Zakona, nadbiskup vrhbosanski [[Ivan Evanđelist Šarić|Ivan Šarić]] imenovao je don Petra Čulu za kapitularnog vikara. Propaganda je odobrila njegovo imenovanje 10. aprila 1942.{{sfn|Pandžić|2001|p=215}} Iako su se franjevci nadali da će Mišićev nasljednik biti franjevac, a njihova nada je ojačana obećanjima vođe NDH Ante Pavelića franjevcu Radoslavu Glavašu da će franjevac naslijediti Mišića, 15. aprila 1942 Sveta Stolica imenovala Čulu za novog biskupa.{{sfn|Perić|2002|p=109}}

== Počasti ==
=== Nagrade ===
* [[File:Ord.Franz.Joseph-COM.png|60px]] Komandantski krst sa zvijezdom Ordena Franje Josipa.{{sfn|Barun|2018}}
* [[File:SRB-SHS-YUG Orden Svetog Save 1.svg|60px]] Orden Svetog Save prvog stepena.{{sfn|Barun|2018}}

=== Ulice ===
* Ulica Biskupa Alojzija Mišića u Širokom Brijegu.

=== Knjige ===
{{refbegin}}
* {{cite book |last=Bušić |first=Krešimir |date=2009 |chapter=Doticaji hercegovačkih franjevaca s bačkim Hrvatima od fra Didaka Buntića do fra Dominika Mandića te bosanskog franjevca i mostarsko-duvanjskog biskupa fra Alojzija Mišića |editor-last1=Tadić |editor-first1=Stipe |editor-last2=Šakota |editor-first2=Marinko |title=Fra Didak Buntić-čovjek i djelo |location=Zagreb |publisher=Institut društvenih znanosti &quot;Ivo Pilar&quot;}}
* {{cite book |last=Carmichael |first=Cathie |date=2015 |title=A Concise History of Bosnia |url=https://archive.org/details/concisehistoryof0000carm |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |isbn=9781107016156}}
* {{cite book |last1=Ciglić |first1=Boris |last2=Savić |first2=Dragan |date=2007 |title=Dornier Do 17, The Yugoslav Story: Operational Record 1937–1947 |publisher=Jeroplan |location=Belgrade |isbn=9788690972708}}
* {{cite book |last=Mandić |first=Hrvoje |date=2020 |title=Hercegovačka franjevačka provincija u Drugom svjetskom ratu i poraću |location=Zagreb |publisher=Sveučilište u Zagrebu}}
* {{cite book |last=Pandžić |first=Bazilije |date=2001 |title=Hercegovački franjevci – sedam stoljeća s narodom |url=https://www.franjevci.info/sites/default/files/duhovnost/dokumenti/Hercegovacki%20franjevci.%20Sedam%20stoljeca%20s%20narodom.pdf |location=Mostar–Zagreb |publisher=ZIRAL}}
* {{cite book |last=Perić |first=Marko |date=2002 |title=Hercegovačka afera: pregled događaja i važniji dokumenti |location=Mostar |publisher=Biskupski ordinarijat Mostar}}
* {{cite book |last=Perić |first=Marko |date=1986 |chapter=Život i rad mostarsko-duvanjskih i trebinjsko-mrkanskih biskupa u zadnjih 100 godina |editor-last1=Babić |editor-first1=Petar |editor-last2=Zovkić |editor-first2=Mato |title=Katolička crkva u Bosni i Hercegovini u XIX i XX stoljeću: povijesno-teološki simpozij prigodom stogodišnjice ponovne uspostave redovite hijerarhije u Bosni i Hercegovini |location=Sarajevo |publisher=Vrhbosanska visoka teološka škola}}
* Phayer, Michael. 2000. The Catholic Church and the Holocaust, 1930–1965. Indiana University Press. Bloomington and Indianapolis.
* {{cite book |last=Šalić |first=Jurica |date=2002 |title=Franjevci Sjeverozapadne Bosne |url=https://www.orlovac.eu/knjige/fszb.pdf |location=Bihać |publisher=HKD &quot;Napredak&quot; Bihać}}
* {{cite book |last=Tomasevich |first=Jozo |date=1975 |title=War and Revolution in Yugoslavia, 1941–1945: The Chetniks |url=https://archive.org/details/chetniks0000toma |publisher=Stanford University Press |location=Stanford |isbn=9780804708579}}
* {{cite book |last=Trevor-Roper |first=Hugh |date=1964 |title=Hitler's War Directives: 1939–1945 |url=https://archive.org/details/hitlerswardirect0000unse |publisher=Norhaven Paperback |location=Viborg |isbn=1843410141}}
{{refend}}

=== Članci ===

{{refbegin}}
* {{cite journal |last=Goluža |first=Božo |date=2006 |title=Židovi u Mostaru (prilog istini i jasnoći) |journal=Hum |issue=1 |pages=226-243}}
* {{cite journal |last=Perić |first=Ratko |date=2009 |title=Imenovanje don Petra Čule mostarsko-duvanjskim biskupom |url=https://biskupija-mostar.ba/wp-content/uploads/2022/03/vjesnik_-_1-2009.pdf |journal=Službeni vjesnik biskupija Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske |location=Mostar |publisher=Biskupski ordinarijat Mostar |issue=1 |pages=77–89}}
* {{cite journal |last=Vrankić |first=Petar |date=2018 |title=Izbori i imenovanja biskupa u Hercegovini u doba austro-ugarske vladavine (1878. – 1918.) na primjeru biskupa fra Alojzija Mišića |url=https://hrcak.srce.hr/file/304113 |journal=Hercegovina |location=Mostar |publisher=Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru |volume=4 |pages=243–286 |access-date=2. 2. 2023 |archive-date=21. 9. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240921034755/https://hrcak.srce.hr/file/304113 |url-status=dead }}
* {{cite journal |last=Vukšić |first=Tomo |author-link=Tomo Vukšić |date=2006a |title=Mostarski biskup Alojzije Mišić (1912.-1942.) za vrijeme Drugog svjetskog rata |journal=Crkva u svijetu |url=https://hrcak.srce.hr/file/37255 |volume=41 |issue=2 |pages=215–234 |access-date=31. 1. 2023 |archive-date=17. 6. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220617010716/https://hrcak.srce.hr/file/37255 |url-status=dead }}
* {{cite journal |last=Vukšić |first=Tomo |date=2006b |title=Mostarski biskup Alojzije Mišić (1912.-1942.) za vrijeme Drugog svjetskog rata (II.) |url=https://hrcak.srce.hr/file/37130 |journal=Crkva u svijetu |volume=41 |issue=3 |pages=326–342 |access-date=2. 2. 2023 |archive-date=15. 6. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220615122109/https://hrcak.srce.hr/file/37130 |url-status=dead }}
* {{cite journal |last=Wolff |first=Richard J. |date=1977 |title=The Catholic Church and the Dictatorships in Slovakia and Croatia, 1939-1945 |journal=Records of the American Catholic Historical Society of Philadelphia |volume=88 |issue=1/4 |pages=3–30}}
{{refend}}

=== Novinski članci ===
{{refbegin}}
* {{cite news |last=Barun |first=Anđelko |date=13. 6. 2018 |title=Franjevci biskupi iz BiH – poslije uspostave redovite crkvene hijerarhije |url=https://www.svjetlorijeci.ba/novosti/franjevci-biskupi-iz-bih-%E2%80%93-poslije-uspostave-redovite-crkvene-hijerarhije |work=[[Svjetlo riječi]] |location=Sarajevo |access-date=2. 2. 2023 |archive-date=4. 10. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221004154948/https://www.svjetlorijeci.ba/novosti/franjevci-biskupi-iz-bih-%E2%80%93-poslije-uspostave-redovite-crkvene-hijerarhije |url-status=dead }}
{{refend}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Lieratura ==
* {{cite journal |last=Goluža |first=Božo |date=2006 |title=Jevreji u Mostaru (doprinos istini i jasnoći) |journal=Hum |issue=1 |pages=226-243}}
* {{cite journal |last=Vukšić |first=Tomo |author-link=Tomo Vukšić |date=2006a |title=Mostarski biskup Alojzije Mišić (1912-1942) za vrijeme Drugog svjetskog rata |journal=Crkva u svijetu |url=https://hrcak.srce.hr/file/37255 |volume=41 |issue=2 |pages=215–234 |access-date=31. 1. 2023 |archive-date=17. 6. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220617010716/https://hrcak.srce.hr/file/37255 |url-status=dead }}
* {{cite web |url=https://www.md-tm.ba/biskupije/alojzije-mi%C5%A1i%C4%87 |title=Alojzije Mišić OFM (1912.-1942.) |publisher=Biskupije Mostar-Duvno i Trebinje-Mrkan |url-status=dead |access-date=2. 2. 2023 |archive-date=31. 12. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211231201942/https://www.md-tm.ba/biskupije/alojzije-mi%C5%A1i%C4%87 }}
* {{Citiranje weba |url=http://stankagjuric.from.hr/zanimljivosti/ |title=Zanimljivosti |publisher=stankagjuric.from.hr |access-date=10. 5. 2021 |ref={{harvid|StankaGjuric}} |archive-url=https://web.archive.org/web/20210310204921/http://stankagjuric.from.hr/zanimljivosti/ |archive-date=10. 3. 2021 |url-status=dead}}
{{refend}}
* {{Citiranje weba |url=http://stankagjuric.from.hr/zanimljivosti/ |title=Zanimljivosti |publisher=stankagjuric.from.hr |access-date=10. 5. 2021 |ref={{harvid|StankaGjuric}} |archive-url=https://web.archive.org/web/20210310204921/http://stankagjuric.from.hr/zanimljivosti/ |archive-date=10. 3. 2021 |url-status=dead}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://biskupija-mostar.ba/biskupije/biskupija-mostarsko-duvanjska/povijest/ Biografija na sajtu Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske episkopije]

{{DEFAULTSORT:Mišić, Alojzije}}
[[Kategorija:Biografije, Gradiška]]
[[Kategorija:Franjevci u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Trebinjsko-mrkanska biskupija]]
[[Kategorija:Rođeni 1859.]]
[[Kategorija:Umrli 1942.]]</text>
      <sha1>s3as03eezirvy7ax42r9p4owmyfsovl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Berlinski sporazum (1878)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>497787</id>
    <revision>
      <id>3940742</id>
      <parentid>3814807</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T08:45:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940742</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14901" sha1="4jhaoqd48jjt2haos1awhj8zyfubl1s" xml:space="preserve">{{Infokutija sporazum
| ime                     = Berlinski ugovor
| puno_ime                = Sporazum između Austro-Ugarske, Francuske, Njemačke, Velike Britanije i Irske, Italije, Rusije i Osmanskog Carstva o rješavanju pitanja na istoku
| slika                   = Balkans 1878.png
| veličina_slike          = 250px
| opis_slike              = Jugoistočna Evropa nakon [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]]
| vrsta                   = 
| kontekst                = Berlinski kongres, poslije Rusko-turskog rata (1877–1878)
| datum_izrade            = 
| datum_potpis            = {{Početni datum|1878|7|13}}
| mjesto_potpis           = [[Berlin]], [[Njemačko Carstvo]]
| datum_pečaćenja         = 
| datum_aktivacije        = 
| uslov_aktivacije        = 
| amandman                = 
| datum_isteka            = &lt;!-- {{End date|YYYY|MM|DD}} --&gt;
| privremena_primjena     = 
| medijatori              = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| pregovarači             = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| prvobitni_potpisnici    = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| potpisnici              =
* [[Britansko Carstvo]]
* [[Austro-Ugarska]]
* [[Francuska]]
* [[Njemačko Carstvo]]
* [[Kraljevina Italija]]
* [[Ruska Imperija]]
* [[Osmansko Carstvo]]
| strane                  = 
| ratifikatori            = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| depozitar               = &lt;!-- OR: --&gt;
| depozitari              = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| navodi                  = &lt;!-- format as XX [[Article on Treaty Series|TS]] YYY --&gt;
| jezik                   = 
| jezici                  = 
| wikizvor                = 
| wikizvor1               = 
| wikizvor2               = 
| wikizvor3               = 
| wikizvor4               = 
| wikizvor5               = 
| fusnote                 = 
}}
'''Berlinski sporazum''' (formalno '''Sporazum između Austro-Ugarske, Francuske, Njemačke, Velike Britanije i Irske, Italije, Rusije i Osmanskog Carstva o rješavanju pitanja na istoku''') potpisan je 13. jula 1878.&lt;ref&gt;{{Citation|last=Hertslet|first=Edward|author-link=Edward Hertslet|year=1891|contribution=Treaty between Great-Britain, Austria-Hungary, France, Germany, Italy, Russia, and Turkey, for the Settlement of Affairs in the East, Signed at Berlin, 13th July 1878 (Translation)|title=The Map of Europe by Treaty; which have taken place since the general peace of 1814. With numerous maps and notes|volume=IV (1875–1891)|edition=First|publisher=Her Majesty's Stationery Office|publication-date=1891|location=London|pages=2759–2798|url=https://archive.org/stream/mapofeuropebytre04hert#page/2758/mode/2up|access-date=8. 2. 2019|via=Internet Archive}}&lt;/ref&gt; Nakon ruske pobjede nad [[Osmansko Carstvo|Osmanskim Carstvom]] u [[Rusko-turski rat (1877–1878)|Rusko-turskom ratu (1877–1878)]], glavne sile su restrukturirale mapu [[Balkan|balkanskog regiona]]. Oni su poništili neke od ekstremnih dobitaka koje je [[Ruska Imperija|Rusija]] utvrdila u preliminarnom [[Sanstefanski mir|Sanstefanskim mirom]], ali su Osmanlije izgubile svoje glavne posjede u [[Evropa|Evropi]]. Bio je to jedan od tri glavna mirovna sporazuma u periodu nakon [[Bečki kongres|Bečkog kongresa]] 1815. Bio je to završni čin [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]] (13. juni – 13. juli 1878) i uključivao je [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|Veliku Britaniju i Irsku]], [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarsku]], [[Francuska|Francusku]], [[Njemačko Carstvo|Njemačku]], [[Kraljevina Italija|Italiju]], [[Ruska Imperija|Rusiju]] i [[Osmansko Carstvo]]. Njemački kancelar [[Otto von Bismarck]] bio je predsjedavajući i dominantna ličnost.

Najvažniji zadatak Kongresa bio je odlučivanje o sudbini [[Bugarska|Bugarske]], ali je sama Bugarska isključena iz učešća u pregovorima, na [[Ruska Imperija|rusko]] insistiranje.&lt;ref name=&quot;Krasner&quot;&gt;{{cite book|last=Krasner|first=Stephen D.|url=https://books.google.com/books?id=TkrfTZlyUogC&amp;pg=PA165|title=Sovereignty: Organized Hypocrisy|publisher=[[Princeton University Press]]|year=1999|isbn=0-691-00711-X|page=165}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite EB1911|wstitle=Bulgaria/History|volume=04|pages=779&amp;ndash;784|first=James David|last=Bourchier|author-link=James David Bourchier|quote=Political History}}&lt;/ref&gt; U to vrijeme, budući da nije bila suverena država, Bugarska nije bila subjekt međunarodnog prava, a isto je važilo i za same Bugare. Isključenje je već bila utvrđena činjenica na [[Carigradska konferencija|Carigradskoj konferenciji]] velikih sila, koja je godinu dana ranije održana bez ikakvog bugarskog učešća.

Najznačajniji rezultat konferencije bilo je zvanično priznanje novih nezavisnih država [[Rumunija|Rumunije]], [[Kneževina Srbija|Srbije]] i [[Knjaževina Crna Gora|Crne Gore]] (koje su decenijama de facto djelovale samostalno).

== Pozadina ==
[[Pariski mirovni ugovor (1856)|Pariski mirovni ugovor]] iz 1856, kojim je okončan [[Krimski rat]], učinio je [[Crno more]] neutralnom teritorijom. Ugovor je zaštitio Osmansko Carstvo, okončao [[Sveta Alijansa|Svetu Alijansu]] (Austriju, Prusku i Rusiju) i oslabio ukupnu poziciju Rusije. Godine 1870. Rusija se pozvala na doktrinu ''rebus sic stantibus'' i efektivno raskinula Sporazum prekršivši odredbe koje se tiču neutralnosti [[Crno more|Crnog mora]]. Velike sile su postajale sve uvjerenije da Osmansko Carstvo neće moći zadržati svoje teritorije u [[Evropa|Evropi]].&lt;ref name=&quot;sina&quot;&gt;{{Cite encyclopedia|last=Bogaert|first=Sina Van den|title=Berlin Congress (1878)|encyclopedia=Max Planck Encyclopedia of Public International Law [MPEPIL]|access-date=15. 12. 2017|url=http://opil.ouplaw.com/view/10.1093/law:epil/9780199231690/law-9780199231690-e687}}&lt;/ref&gt;

Godine 1875. [[Hercegovački ustanak]] rezultirao je [[Velika istočna kriza|Velikom istočnom krizom]]. Kako se sukob na [[Balkan]]u intenzivirao, zločini tokom Aprilskog ustanka 1876. u [[Bugarska|Bugarskoj]] raspalili su antiturska osjećanja u [[Ruska Imperija|Rusiji]] i [[Britansko Carstvo|Britaniji]], koja su na kraju kulminirala u Rusko-turskom ratu 1877.&lt;ref name=&quot;sina&quot; /&gt;

== Uslovi ==
Sporazum je formalno priznao nezavisnost de facto suverenih kneževina Rumunije, Srbije i Crne Gore i autonomije Bugarske, iako je potonja de facto funkcionisala nezavisno i bila podijeljena na tri dijela: Kneževina Bugarska, autonomna pokrajina Istočna Rumelija i Makedonija, koja je vraćena osmanlijama,&lt;ref&gt;{{cite book |last=Jelavich |first=Barbara |url=https://books.google.com/books?id=clLtuNxa1cgC&amp;q=Russia+and+the+Formation+of+the+Romanian+National+State |title=Russia and the Formation of the Romanian National State, 1821–1878 |publisher=[[Cambridge University Press]] |year=2004 |page=286 |isbn=0-521-52251-X }}&lt;/ref&gt; čime je poništen ruski plan za nezavisnu i rusofilsku &quot;[[Velika Bugarska|Veliku Bugarsku]]&quot;. [[Sanstefanski mir|Sanstefanskim mirom]] stvorena je bugarska država, čega su se Britanija i Austro-Ugarska najviše plašile.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Crampton |first=R. J. |url=https://books.google.com/books?id=eH1MSHM1hLUC&amp;q=A+Concise+History+of+Bulgaria |title=A Concise History of Bulgaria |publisher=[[Cambridge University Press]] |year=2005 |page=84 |isbn=0-521-85085-1 }}&lt;/ref&gt;

Berlinski sporazum je potvrdio većinu ruskih dobitaka od Osmanskog Carstva navedenih u Sanstefanskom miru, ali su dolina Alaškerd i grad Bajazid vraćeni osmanlijama.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Schem|first=Alexander Jacob|date=1878|title=War in the East: An Illustrated History of the Conflict Between Russia and Turkey, With a Review of the Eastern Question|url=https://archive.org/details/warineastillustr00sche|publisher=H.S. Goodspeed &amp; Co.|pages=[https://archive.org/details/warineastillustr00sche/page/685 685]–700|chapter=Chapter IX [Third Book]: The Berlin Congress}}&lt;/ref&gt; [[Carigradski mir (1897)]] bio je dalji nastavak pregovora. Ponovo su potvrđene odredbe Sanstefanskog mira koje Berlinskim sporazumom nisu bile izmijenjene i utvrđeni iznosi kompenzacije koje je Osmansko Carstvo dugovalo [[Ruska Imperija|Rusiji]] za gubitke za preduzeća i institucije tokom rata. Dala je amnestiju osmanlijskim podanicima i oslobađanje ratnih zarobljenika.&lt;ref&gt;{{cite web |title=КОНСТАНТИНО́ПОЛЬСКИЙ МИР 1879 |url=https://bigenc.ru/domestic_history/text/2092163 |publisher=[[Great Russian Encyclopedia]] |access-date=19. 2. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220219175412/https://bigenc.ru/domestic_history/text/2092163 |archive-date=19. 2. 2022 |language=Russian |trans-title=Peace of Constantinople 1879 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;AJIL 1908&quot;&gt;{{cite journal |title=The Definitive Treaty of Peace between Russia and the Porte: Signed at Constantinople on 8th February,1879 |journal=[[American Journal of International Law]] |date=oktobar 1908 |volume=2 |issue=4 Supplemental |pages=424–426 |doi=10.2307/2212671 |url=https://www.jstor.org/stable/2212671 |access-date=19. 2. 2022 |publisher=[[Cambridge University Press]] for the [[American Society of International Law]] |jstor=2212671 |s2cid=246006401 |language=French |issn=0002-9300 |oclc=5545378434}}&lt;/ref&gt; Osim toga, član VII Sporazuma predviđao je da na teritoriji koju je stekla Rusija, subjekti mogu birati žele li biti osmanlijski ili ruski podanici u periodu od šest mjeseci nakon što je sporazum stupio na snagu.&lt;ref name=&quot;AJIL 1908&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Lohr |first1=Eric |title=Russian Citizenship: From Empire to Soviet Union |url=https://1lib.mx/book/2612171/b81e9d |date=2012 |publisher=[[Harvard University Press]] |location=Cambridge, Massachusetts |isbn=978-0-674-06634-2 |pages=39–40 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260105185701/https://1lib.mx/book/2612171/b81e9d |archive-date=5. 1. 2026 |access-date=15. 7. 2022 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Uprkos molbama rumunskih delegata, [[Rumunija]] je bila prisiljena da ustupi južnu Besarabiju Ruskoj Imperiji.&lt;ref name=&quot;Hitchins&quot;&gt;{{Cite book|title = Rumania: 1866–1947|url = https://archive.org/details/rumania186619470000hitc|series= Oxford History of Modern Europe|last = Hitchins|first = Keith |publisher = [[Oxford University Press]] |year = 1994|isbn = 0-19-822126-6|pages = [https://archive.org/details/rumania186619470000hitc/page/n63 50] }}&lt;/ref&gt; Kao kompenzaciju, Rumunija je dobila Dobrudžu, uključujući i deltu [[Dunav]]a.&lt;ref name=&quot;Hitchins&quot; /&gt; Sporazum je također ograničio rusku okupaciju Bugarske na devet mjeseci, što je ograničilo vrijeme tokom kojeg su ruske trupe i zalihe mogle biti premeštane preko rumunske teritorije.&lt;ref name=&quot;Hitchins&quot; /&gt;

Tri nove nezavisne države kasnije su se proglasile kraljevinama: [[Rumunija]] 1881, [[Kraljevina Srbija|Srbija]] 1882. i Crna Gora 1910, a [[Bugarska]] je proglasila punu nezavisnost 1908. nakon što se ujedinila sa [[Istočna Rumelija|Istočnom Rumelijom]] 1885. Austro-Ugarska je anektirala Bosnu, zapalivši [[Aneksijska kriza|Veliku evropsku krizu]] koja je ojačala saveze prije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]].&lt;ref name=&quot;bosniancrisis&quot;&gt;[https://encyclopedia.1914-1918-online.net/article/bosnian_crisis/ Bosnian Crisis]&lt;/ref&gt;

Berlinski sporazum dao je poseban pravni status nekim vjerskim grupama, a služio bi i kao model za manjinske ugovore, koji bi bili uspostavljeni u okviru [[Društvo naroda|Lige naroda]].&lt;ref&gt;{{cite book |author=Buergenthal, Thomas |title=International Human Rights in a Nutshell |url=https://archive.org/details/interna_bue_2002_00_4377 |edition=Third |publisher=[[West Publishing Company]] |date= 1. 7. 2002 |isbn=0-314-26014-5 |page=[https://archive.org/details/interna_bue_2002_00_4377/page/6 7] }}&lt;/ref&gt; On je predviđao da [[Rumunija]] priznaje nehrišćane ([[Jevreji|Jevreje]] i muslimane) kao punopravne građane. Također je nejasno pozivao na ispravljanje granice između [[Grčka|Grčke]] i Osmanskog Carstva, do čega je došlo nakon dugotrajnih pregovora 1881, sa prijenosom Tesalije na Grčku.

U &quot;Salsberijskom cirkularnom listu&quot; od 1. aprila, britanski ministar vanjskih poslova, markiz od Salisburyja, jasno je iznio svoje i vladine primjedbe na Sanstefanski mir i njegov povoljan položaj Rusije.&lt;ref&gt;Walker, Christopher J. (1980), ''Armenia: The Survival of A Nation'', London: Croom Helm, str. 112&lt;/ref&gt; Historičar [[A. J. P. Taylor]] napisao je: &quot;Da je [[Sanstefanski mir]] održan, i Osmansko Carstvo i Austro-Ugarska bi možda opstale do današnjih dana. Britanci, osim Beaconsfielda u njegovim divljim trenucima, očekivali su manje i stoga su bili, manje razočarani. Salisbury je pisao krajem 1878: 'Ponovo ćemo uspostaviti rasklimanu tursku vlast južno od Balkana. Ali to je samo predah. U njima više nema vitalnosti. Sporazum također poziva na strane uključene u napad na naciju koja krši Sporazum.'&quot;&lt;ref&gt;{{cite book |last=Taylor |first=A. J. P. |author-link=A. J. P. Taylor |title=The Struggle for Mastery in Europe 1848–1918 |publisher=[[Oxford University Press]] |year=1954 |isbn=0-19-881270-1 |page=[https://archive.org/details/struggleformaste00ajpt/page/253 253] |url=https://archive.org/details/struggleformaste00ajpt/page/253 }}&lt;/ref&gt;

[[Kosovski vilajet]] ostao je u sastavu Osmanskog Carstva. Austro-Ugarskoj je dozvoljeno da stacionira vojne garnizone u osmanlijskom [[Bosanski vilajet|vilajetu Bosne]] i [[Novopazarski sandžak|Novopazarskom sandžaku]]. Bosanski vilajet stavljen je pod austrougarsku okupaciju iako je formalno ostao u sastavu Osmanskog Carstva sve dok ga trideset godina kasnije, 5. oktobra 1908, nije aneksirala Austro-Ugarska. Povučeni su austrougarski garnizoni u [[Novopazarski sandžak|Novopazarskom sandžaku]]. Godine 1908, nakon aneksije [[Bosanski vilajet|Bosanskog vilajeta]] i rezultirajuće [[Aneksijska kriza|aneksijske krize]],&lt;ref name=&quot;bosniancrisis&quot;/&gt; kako bi se postigao kompromis sa Osmanskim Carstvom, koje se borilo sa unutrašnjim sukobima zbog [[Mladoturska revolucije|Mladoturske revolucije]] (1908). Haotična situacija u Osmanskom Carstvu također je omogućila Bugarskoj da formalno proglasi svoju nezavisnost 5. oktobra 1908.

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Sporazumi Osmanskog Carstva}}
{{Diplomatija Velikih sila}}
{{Velika istočna kriza}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Historijski dokumenti]]
[[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj]]
[[Kategorija:Sporazumi potpisani 1878.]]
[[Kategorija:Berlin]]
[[Kategorija:Sporazumi Ujedinjenog Kraljevstva]]
[[Kategorija:Sporazumi Austro-Ugarske]]
[[Kategorija:Sporazumi Francuske]]
[[Kategorija:Sporazumi Njemačkog Carstva]]
[[Kategorija:Sporazumi Kraljevine Italije]]
[[Kategorija:Sporazumi Ruske Imperije]]
[[Kategorija:1878. u Osmanskom Carstvu]]
[[Kategorija:1878. u Austro-Ugarskoj]]
[[Kategorija:1878. u Ujedinjenom Kraljevstvu]]
[[Kategorija:1878. u Francuskoj]]
[[Kategorija:1878. u Njemačkom Carstvu]]
[[Kategorija:1878. u Kraljevini Italiji]]
[[Kategorija:1878. u Ruskoj Imperiji]]</text>
      <sha1>4jhaoqd48jjt2haos1awhj8zyfubl1s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Albanski kongres u Trstu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>498667</id>
    <revision>
      <id>3940617</id>
      <parentid>3553057</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T03:28:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940617</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10259" sha1="2ra09fgkw70mv8o6mkce5wmle77afqf" xml:space="preserve">{{Infokutija sporazum
| ime                     = Albanski kongres u Trstu
| puno_ime                = 
| slika                   = Delegatët e Kongresit të Triestes.jpg
| veličina_slike          = 
| alt                     = 
| opis_slike              = Delegati na kongresu
| vrsta                   = Kongres
| kontekst                = 
| datum_izrade            = 27. 2. – 6. 3. 1913
| datum_potpis            = 
| mjesto_potpis           = [[Trst]]
| datum_pečaćenja         = 
| datum_aktivacije        = 
| uslov_aktivacije        = 
| amandman                = 
| datum_isteka            = 
| privremena_primjena     = 
| medijatori              = 
| pregovarači             = 
| prvobitni_potpisnici    = 
| potpisnici              = * [[Austro-Ugarska]]
* [[Treća Francuska Republika]]
* [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske]]
* [[Kraljevina Italija]]
* [[Njemačko Carstvo]]
* [[Ruska Imperija]]
| strane                  = 
| ratifikatori            = 
| depozitar               = 
| depozitari              = 
| navodi                  = 
| jezik                   = 
| jezici                  = 
| wikizvor                = 
| wikizvor1               = 
| wikizvor2               = 
| wikizvor3               = 
| wikizvor4               = 
| wikizvor5               = 
| fusnote                 = 
}}
'''Albanski kongres u Trstu''' ([[Albanski jezik|albanski]]: Kongresi Shqiptar i Triestës) je bio kongres [[Albanci|Albanaca]] održan u [[Trst]]u, [[Austro-Ugarska]] u periodu od 27. februara do 6. marta 1913. u organizaciji [[Faika Konice]] i [[Sotir Kole|Sotira Kolea]]&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.gazeta-shqip.com/ndryshe/eff5669147fee30b658e83a904e6bca8.html|title=Sotir Kolea, dhunimi i një patrioti (pas vdekjes)|last=Mano|first=Nini|date=3. 7. 2010|work=Gazeta Shqip|access-date=5. 7. 2011|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20111003213455/http://www.gazeta-shqip.com/ndryshe/eff5669147fee30b658e83a904e6bca8.html|archive-date=3. 10. 2011|df=dmy}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.albanianlanguage.net/en/noli.html|title=Albanian Voices, 1962 – Fan Noli|last=Elsie|first=Robert|publisher=Robert Elsie's personal website|archive-url=https://web.archive.org/web/20110416023504/http://www.albanianlanguage.net/en/noli.html|archive-date=16. 4. 2011|url-status=dead|access-date=21. 1. 2011|quote=Congress of Trieste which was organized by his friend and rival Faik bey Konitza|author-link=Robert Elsie}}&lt;/ref&gt; sa snažnom podrškom austrijskih vlasti.

Privremena vlada Albanije poslala je [[KristonMeksi|Krista Meksija]] kao svog izaslanika na albanski kongres u Trstu.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Elsie|first=Robert|author-link=Robert Elsie|year=1999|title=The Viennese Scholar Who Almost Became King of Albania: Baron Franz Nopcsa and His Contribution to Albanian Studies|journal=East European Quarterly|volume=33|issn=0012-8449}}&lt;/ref&gt; [[Baron Franz Nopcsa]], koji je učestvovao u radu kongresa, objavio je svoje bilješke o kongresu koje su postale od posebnog historijskog interesa.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.albanianhistory.net/texts20_1/AH1913_8.html|title=The Congress of Trieste|last=Nopcsa|first=Franz|publisher=Robert Elsie|archive-url=https://web.archive.org/web/20110723010501/http://www.albanianhistory.net/texts20_1/AH1913_8.html|archive-date=23. 7. 2011|url-status=dead|access-date=1. 3. 2011|author-link=Franz Nopcsa}}&lt;/ref&gt; Učesnici kongresa bili su [[Fan Noli]], [[Albert Ghica]], baron [[Juan Pedro Aladro Kastriota]], [[Nikola Ivanaj]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.albanianhistory.net/texts20_1/AH1913_8.html|title=The Congress of Trieste|last=Nopcsa|first=Franz|publisher=Robert Elsie|archive-url=https://web.archive.org/web/20110723010501/http://www.albanianhistory.net/texts20_1/AH1913_8.html|archive-date=23. 7. 2011|url-status=dead|access-date=1. 3. 2011|quote=Nikolla Ivanaj, who endeavoured unsuccessfully to challenge the authority of the chairman simply in order to draw attention to himself.|author-link=Franz Nopcsa}}&lt;/ref&gt; [[Giuseppe Schirò]],&lt;ref name=&quot;shipkovica&quot; /&gt; i [[Terenzio Tocci]].&lt;ref&gt;{{Citation|last=Elsie|first=Robert|author-link=Robert Elsie|title=Historical dictionary of Albania|url=https://books.google.com/books?id=haFlGXIg8uoC&amp;q=%22independence+of+Albania%22&amp;pg=PA444|year=2004|publisher=Scarecrow Press|location=Lanham, Md.|isbn=978-0-8108-4872-6|oclc=52347600|page=445|quote=Tocci Torenzio....he took part in the Congress of Trieste}}&lt;/ref&gt; Sve albanske kolonije su poslale svoje delegate iz [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[Rumunija|Rumunije]], [[Bugarska|Bugarske]], [[Egipat|Egipta]], [[Italija|Italije]], [[Trst]]a. Zajednica Arbëreshë je također bila prisutna, dovodeći sa sobom [[Marchese D'Auletta]] i njegove sinove. [[Hil Mosi]] je izabran za predsjedavajućeg Kongresa, [[Faik Konitza]] i [[Derviš Hima]] za potpredsjedavajuće, [[Fazil Toptani]] i [[Pandeli Evangjeli]] za sekretare.&lt;ref name=&quot;shipkovica&quot; /&gt; [[Marchese d'Auletta]], jedan od glavnih kandidata za albanski tron, izabran je za „počasnog predsjednika“ kongresa.&lt;ref&gt;{{citation|url=https://books.google.com/books?id=D9QqAAAAYAAJ&amp;pg=PA30|date=1818|page=26|editor=[[Fan Noli]], [[Kostandin Chekrezi]]|publisher=Vatra|location=[[Boston, MA]]|language=sq|quote=...kryetar i nderit Markisi Auleta Kastrioti...|title=Kalendari i Vatrës i motit 1918|trans-title=Vatra's calendar of year 1918}}&lt;/ref&gt;
Kongres je priznao privremenu vladu koju je uspostavio Ismail [[Qemal beg Vlora]] i raspravljao o različitim kandidatima za upražnjeni tron. Među kandidatima o kojima se tada razgovaralo bili su [[Ferdinand François Bourbon Orléans-Montpensier]] iz Francuske, [[Albert Ghika]] iz Rumunije, [[Wilhelm Karl]], vojvoda od Uraha iz Württemberga, egipatski princ [[Ahmed Fuad]] i španski plemić [[Juan Pedro Aladro Castrioti]] porijeklom iz Castriota, bio je sin Markeze Castriote (D'Auletta) iz Napulja. [[Baron Nopza]] je također predložen za prijesto. [[Austro-Ugarska]] je promovisala kongres, posebno kako bi osigurala izbor princa po svom izboru.&lt;ref&gt;{{citation|author=Robert Elsie|year=2010|title=Historical Dictionary of Albania|pages=89–90|edition=2|volume=75|series=Historical Dictionaries of Europe|publisher=The Scarecrow Press, Inc.|isbn=978-0-8108-6188-6}}&lt;/ref&gt;

Razgovarano je i o situaciji [[Aromuni|Aromuna]] u [[Albanija|Albaniji]]. Aromuni su posebno tražili uspostavljanje autonomnog kantona unutar Albanije. Predloženo je na simuliranoj [[Londonska konferencija (1912–1913)|Londonskoj konferenciji 1912–1913]] da se sve zemlje nastanjene Aromunima na [[Balkan]]u daju Albaniji da ih se zaštiti od [[Grci|grčke]] i [[Srbi|srpske]] asimilacije. Međutim, to se nije dogodilo, a Aromunima nije dat autonomni kanton u Albaniji jer nisu živjeli u kompaktnim područjima unutar ove neproširene albanske države.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Meta|first=Beqir|year=2009|title=Pakica etno-kulturore vllehe në vitet 1912-1920|url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=20086|journal=Studime Historike|language=sq|issue=1–2|pages=57–76|access-date=30. 4. 2023|archive-date=28. 4. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230428145409/https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=20086|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

== Spisak delegata ==
{{Div col|3}}
* Fazil Pasha Toptani
* [[Fuat Toptani|Fuat Bey Toptani]]
* Haki Bey Qafzezi
* Izet Bey Ohri
* Mazhar Bey Toptani
* Ndrek Kiçi
* Nush Serreqi
* Don Pjetër Tusha
* Ahmet Gjyli
* Kolec Deda
* Çinto Çoba
* Luvigj Kodheli
* Mark Kakarriqi
* Zef Shantoja
* Filip Pema
* Stefan Ashiku
* [[Dervish Hima]]
* [[Giuseppe Schirò|Zef Schiro]]
* Frano Chinigo
* Frano Muzaqi
* Luvigj Jakova
* [[Terenzio Tocci]]
* Frano G.Kastrioti
* Epaminonda Ballamaçi
* Marchese d’Auletta
* Kol Serreqi
* Pjetër Maurea
* At Foti Ballamaçi
* [[Fan Noli|At Fan Noli]]
* Dr. Shunda
* Zef Kurti
* Pashko Muzhani
* Nush Proka
* Gasper Shkreli
* Jak Koçi
* [[Faik Konitza|Faik Be Konica]]
* Dimitri Shadima
* Moise Chinigo
* Filip Kraja
* [[Nikolla Ivanaj]]
* Lek Kiri
* Gjergj Shllaku
* Gjek Shestani
* Filip Matoja
* Mark Shestani
* Gjergj Zubçaj
* Jak Mrkuci
* Ferrara Gaetano
* Ferrara Giovanni
* Vasil Diamandi
* Engels Todri
* Jusuf Maliqi
* Tossun Halil
* Zef Kraja
* Jaja Aga Jakova
* Pjetër Giadri
* Ndoc Simoni
* Dr.Kristo Batazo
* Nyzhet Bey Vrioni
* [[Ferhat Bey Draga]]
* Pjetër Kakarriqi
* A.Bey Gjilani
* Ahmet Bey Pizrendi
* Islam Dibra
* [[Albert Ghica]]
* Doher Paço
* Ndrek Luka
* Shaqir Mustafa
* Mehmet Luli
* Shan Koleka
* Filip Bushati
* Ndoc Dema
* Hysen Draçini
* Gjon Hila
* [[Sotir Kolea]]
* Tom Stamolla
* Stefan Kaçulini
* Jak Vukaj
* Pal Gjergji
* Zef Marshani
* Cin Pema
* Pjetër Marashi
* Kol Vukaj
* Zef Gjergjaj
* Ndoc Marashi
* Orazio Iriani
* [[Anselmo Lorecchio]]
* Bajram Doklani
* Nicolla Paço
* Sokrat Shkreli
* Hysen Rahmi
* [[Qerim Begolli]]
* Ibrahim Kabaski
* Riza Voshtini
* Abdullah Struga
* [[Ali Shefqet Shkupi|Ali Shefqet Beu]]
* Pul Mashi
* [[Dhimiter Ilo|Dimitri Ilo]]
* Mihal Lehova
* Filip Peciu
* [[Hil Mosi]]
* Spartaco Camarda
* Aleksi Dreneva
* Pjetër Koxhamani
* Spiro Arapi
* Filip Gjeka
* Thanas Kandili
* [[Pandeli Evangjeli]]
* Nikolla Candzu
* Vasil Dogani
* Filip Zadrima
* Stef Curani
* Loro Ashiku
* [[Hamdi Ohri|Hamdi Be Ohri]]
* Idriz Banushi
* Nush Paruca
* [[Dhimiter Mborja|Dimitri Mola]]
* Pashko Spathari
* Hysen Avni
* Lonida Losi
* [[Kristo Meksi]]
* [[Baron Franz Nopcsa]]
{{Div col end}}

== Odluke ==
Program kongresa imao je četiri tačke:
* Priprema zahtjeva velikim silama za priznanje političke i ekonomske nezavisnosti Albanije
* Ugovor o prijateljstvu i podršci arumunskog stanovništva koje je živjelo u blizini regije naseljenih Albancima i željelo da bude uključeno u albansku državu.
* Granice buduće Albanije
* Diskusija o princu&lt;ref name=&quot;shipkovica&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.shipkovica.com/Vlerakombetare/kongresiitriestes.htm |title=Kongresi Shqipetar Trieste |publisher=Shipkovica |access-date=5. 3. 2011 |archive-date=16. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110716055813/http://www.shipkovica.com/Vlerakombetare/kongresiitriestes.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Historija Balkana]]
[[Kategorija:Trst]]</text>
      <sha1>2ra09fgkw70mv8o6mkce5wmle77afqf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Briselska konferencija (1890)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>498902</id>
    <revision>
      <id>3940820</id>
      <parentid>3829569</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T10:56:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940820</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8417" sha1="hf80l2waej21nwgmre4t4zm7az8nffy" xml:space="preserve">{{Infokutija sporazum
| ime                     = Briselska konferencija
| slika                   = Brussels International Conference, November 18, 1889 July 2, 1890, protocols and final act Ministry of Foreign Affairs France.png
| veličina_slike          = 
| opis_slike              = Kopija sporazuma
| vrsta                   = 
| kontekst                = 
| datum_izrade            = 
| datum_potpis            = {{Početni datum|1890|7|2}}
| mjesto_potpis           = [[Bruxelles]], [[Belgija]]
| datum_pečaćenja         = 
| datum_aktivacije        = {{Početni datum|1891|8|31}}
| uslov_aktivacije        = 
| amandman                = 
| datum_isteka            = &lt;!-- {{End date|YYYY|MM|DD}} --&gt;
| privremena_primjena     = 
| medijatori              = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| pregovarači             = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| prvobitni_potpisnici    = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| potpisnici              = * [[Austro-Ugarska]]
* [[Belgija]]
* [[Nezavisna Država Kongo]]
* [[Danska]]
* [[Francuska]]
* [[Njemačko Carstvo]]
* [[Kraljevina Italija]]
* [[Nizozemska]]
* [[Osmansko Carstvo]]
* [[Perzija]]
* [[Portugal]]
* [[Ruska Imperija]]
* [[Španija]]
* [[Zanzibarski Sultanat]]
* [[Švedska]]
* [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
* [[Sjedinjene Američke Države]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.loc.gov/law/help/us-treaties/bevans/m-ust000001-0134.pdf|title=Slave trade and importation into Africa of firearms, ammunition and spiritous liquor|website=[[Library of Congress]]|access-date=15. 5. 2023|archive-date=25. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210425190853/https://www.loc.gov/law/help/us-treaties/bevans/m-ust000001-0134.pdf|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
| strane                  = 
| ratifikatori            = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| depozitar               = &lt;!-- OR: --&gt;
| depozitari              = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| navodi                  = &lt;!-- format as XX [[Article on Treaty Series|TS]] YYY --&gt;
| jezik                   = 
| jezici                  = 
| wikizvor                = 
| wikizvor1               = 
| wikizvor2               = 
| wikizvor3               = 
| wikizvor4               = 
| wikizvor5               = 
| fusnote                 = 
}}
'''Briselska konferencija iz 1890.''' također poznata i kao '''Konferencija o trgovini robljem i uvozu vatrenog oružja, municije i alkoholnih pića u Afriku''')&lt;ref&gt;{{cite book|last=Bassiouni|first=M. Cherif|url=https://books.google.com/books?id=W2ZrOHp3ojMC&amp;pg=PA405|title=A Draft International Criminal Code and Draft Statute for an International Criminal Tribunal|publisher=Martinus Nijhoff Publishers|year=1987|isbn=978-0-89838-918-0|edition=2nd|page=405|author-link=M. Cherif Bassiouni|access-date=15. 5. 2023|archive-date=17. 11. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231117140500/https://books.google.com/books?id=W2ZrOHp3ojMC&amp;pg=PA405|url-status=live}}&lt;/ref&gt; bio je skup mjera protiv ropstva potpisanih u Briselu 2. jula 1890. (stupio na snagu 31. augusta 1891) da bi, kako se u samom zakonu kaže, &quot;ukinuo trgovinu crnačkim robljem kopnom i morem i poboljšao moralne i materijalne uslove postojanja domaćih rasa&quot;.

Pregovori za ovaj akt proizašli su iz Briselske konferencije protiv ropstva 1889-90.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Brahm|first=Felix|date=2021|title=Banning the sale of modern firearms in Africa: On the origins of the Brussels Conference Act of 1890|url=https://doi.org/10.1177/16118944211051218|journal=Journal of Modern European History|language=en|volume=19|issue=4|pages=436–447|doi=10.1177/16118944211051218|issn=1611-8944|s2cid=245007531|access-date=15. 5. 2023|archive-date=17. 11. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231117101717/https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/16118944211051218|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Sporazum je bio posebno primjenjiv na one zemlje &quot;koje posjeduju ili protektorate u konvencionalnom basenu Konga&quot;, na [[Osmansko Carstvo]] i druge sile ili dijelove koji su bili uključeni u trgovinu robljem na istočnoafričkoj obali, [[Indijski okean|Indijskom okeanu]] i drugim područjima.

Na primjer, član 21 opisuje zonu u kojoj treba poduzeti mjere, pozivajući se na &quot;obale Indijskog okeana (uključujući [[Perzijski zaliv|Perzijski zaljev]] i [[Crveno more]]), Beloučistana do Tangalane (Quilimane)...&quot; i [[Madagaskar]]a. Zakon je predviđao osnivanje relevantnog Međunarodnog biroa u [[Zanzibar]]u.

U čl. 68:

&lt;blockquote&gt;&quot;Vlasti priznaju visoku vrijednost Zakona o zabrani trgovine crnim robljem, koji je izdalo Njegovo Veličanstvo Osmanski car 4-16. decembra 1889, i uvjeravaju se da će osmanlijske vlasti preduzeti mjere nadzora, posebno u zapadnom dijelu [[Arapsko poluostrvo|Arabije]] i na putevima koji tu obalu održavaju u komunikaciji s drugim posjedima Njegovog Carskog Veličanstva u [[Azija|Aziji]].&quot;
Na slične radnje pozivali su se šah od Perzije i sultan Zanzibara (čl. 69, 70).&lt;ref&gt;George Young. Corps de Droit Ottoman. Clarendon Press, Oxford, 1905, str. 192-206.&lt;/ref&gt; Učesnici su se također složili da zaustave prodaju oružja i drugog oružja Afrikancima.&lt;ref&gt;G. N. Uziogwe, ‘European Partition and Conquest of Africa: An Overview’, in A. A. Boahen (ed), General History of Africa, vol. vii, (Oxford, 1990), str. 22&lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;

== Posljedice ==
Briselski akt dopunjen je i revidiran [[Senžermenski sporazum (1919)|Senžermenskim mirovnim sporazumom]], koji su potpisale savezničke sile u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] 10. septembra 1919.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.worldlii.org/int/other/LNTSer/1922/19.html|title=United States of America - Convention revising the General Act of Berlin, February 26, 1885, and of the General Act and the Declaration of Brussels, July 2, 1890, signed at Saint-Germain-en-Laye, September 10, 1919 [1922] LNTSer 19; 8 LNTS 27|website=www.worldlii.org|access-date=15. 5. 2023|archive-date=1. 7. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170701010136/http://www.worldlii.org/int/other/LNTSer/1922/19.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Zbog svojih odredbi o alkoholu, Akt se smatra prvim ugovorom o kontroli psihoaktivnih supstanci (prethodi prvom sporazumu o opijumu iz 1909).&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Pan|first=Lynn|url=http://www.diva-portal.se/smash/get/diva2:599789/FULLTEXT01.pdf|title=Alcool in Colonial Africa|publisher=[[Finnish Foundation for Alcohol Studies]]|year=1975|location=[[Forssa]]|access-date=15. 5. 2023|archive-date=26. 8. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210826052801/http://www.diva-portal.se/smash/get/diva2:599789/FULLTEXT01.pdf|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Seddon|first=Toby|date=2016|title=Inventing Drugs: A Genealogy of a Regulatory Concept|journal=Journal of Law and Society|language=en|volume=43|issue=3|pages=393–415|doi=10.1111/j.1467-6478.2016.00760.x|issn=1467-6478|s2cid=151655016|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{Sporazumi Osmanskog Carstva}}

[[Kategorija:Historijski dokumenti]]
[[Kategorija:Sporazumi potpisani 1890.]]
[[Kategorija:Bruxelles]]
[[Kategorija:Sporazumi Austro-Ugarske]]
[[Kategorija:Sporazumi Belgije]]
[[Kategorija:Sporazumi Nezavisne Države Kongo]]
[[Kategorija:Sporazumi Danske]]
[[Kategorija:Sporazumi Francuske]]
[[Kategorija:Sporazumi Njemačkog Carstva]]
[[Kategorija:Sporazumi Kraljevine Italije]]
[[Kategorija:Sporazumi Nizozemske]]
[[Kategorija:Sporazumi Perzije]]
[[Kategorija:Sporazumi Portugala]]
[[Kategorija:Sporazumi Ruske Imperije]]
[[Kategorija:Sporazumi Španije]]
[[Kategorija:Sporazumi Zanzibarskog Sultanata]]
[[Kategorija:Sporazumi Švedske]]
[[Kategorija:Sporazumi Ujedinjenog Kraljevstva]]
[[Kategorija:Sporazumi Sjedinjenih Američkih Država]]
[[Kategorija:1890. u Osmanskom Carstvu]]
[[Kategorija:1890. u Austro-Ugarskoj]]
[[Kategorija:1890. u Belgiji]]
[[Kategorija:1890. u Nezavisnoj Državi Kongo]]
[[Kategorija:1890. u Danskoj]]
[[Kategorija:1890. u Francuskoj]]
[[Kategorija:1890. u Njemačkom Carstvu]]
[[Kategorija:1890. u Kraljevini Italiji]]
[[Kategorija:1890. u Nizozemskoj]]
[[Kategorija:1890. u Perziji]]
[[Kategorija:1890. u Portugalu]]
[[Kategorija:1890. u Ruskoj Imperiji]]
[[Kategorija:1890. u Španiji]]
[[Kategorija:1890. u Zanzibarskom Sultanatu]]
[[Kategorija:1890. u Švedskoj]]
[[Kategorija:1890. u Ujedinjenom Kraljevstvu]]
[[Kategorija:1890. u Sjedinjenim Američkim Državama]]</text>
      <sha1>hf80l2waej21nwgmre4t4zm7az8nffy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Žuravanski mir</title>
    <ns>0</ns>
    <id>499182</id>
    <revision>
      <id>3940557</id>
      <parentid>3745892</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T01:04:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940557</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3745" sha1="kbkvaovc7og1np3l968wfvxhmnht6p8" xml:space="preserve">{{Infokutija sporazum
| ime                     = Žuravanski mir
| slika                   = 
| veličina_slike          = 
| opis_slike              = 
| vrsta                   = Mirovni sporazum
| kontekst                = 
| datum_izrade            = 
| datum_potpis            = {{Početni datum|1676|10|17}}
| mjesto_potpis           = [[Žuravno]]
| datum_pečaćenja         = 
| datum_aktivacije        = 
| uslov_aktivacije        = 
| amandman                = 
| datum_isteka            = &lt;!-- {{End date|YYYY|MM|DD}} --&gt;
| privremena_primjena     = 
| medijatori              = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| pregovarači             = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| prvobitni_potpisnici    = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| potpisnici              = 
| strane                  = * [[Poljsko-Litvanska Unija]]
* [[Osmansko Carstvo]]
| ratifikatori            = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| depozitar               = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| depozitari              = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| navodi                  = &lt;!-- format as XX [[Article on Treaty Series|TS]] YYY --&gt;
| jezik                   = 
| jezici                  = 
| wikizvor                = 
| wikizvor1               = 
| wikizvor2               = 
| wikizvor3               = 
| wikizvor4               = 
| wikizvor5               = 
| fusnote                 = 
}}
'''Žuravanski mir''' ({{jez-tr|İzvança Antlaşması}}; {{jez-pl|rozejm w Żurawnie}}) potpisan je 17. oktobra 1676. u gradu Žuravno, u bici za Žuravno.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Hötte|first=Hans H. A.|url=https://books.google.com/books?id=Y2LiBQAAQBAJ|title=Atlas of Southeast Europe: Geopolitics and History. Volume One: 1521-1699|date=20. 3. 2015|publisher=BRILL|isbn=978-90-04-28888-1|pages=105|language=en|access-date=26. 5. 2023|archive-date=17. 11. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231117092944/https://books.google.com/books?id=Y2LiBQAAQBAJ|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Sporazumom, koji su potpisali [[Poljsko-Litvanska Unija]] i [[Osmansko Carstvo]], okončana je druga faza [[Poljsko-osmanlijski rat (1672–1976)|Poljsko-osmanlijskog rata (1672–76)]]. Sporazum je revidirao raniji [[Bučački mir]] iz 1672. i bio je povoljniji za Savez, koji više nije morao plaćati danak, i koji je povratio oko jedne trećine ukrajinskih teritorija izgubljenih Bučačkim mirom.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.wilanow-palac.pl/zorawno_w_oblezonym_obozie.html|title=Żórawno – 1676 - w oblężonym obozie|website=www.wilanow-palac.pl|access-date=22. 1. 2023|archive-date=22. 1. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230122125959/https://www.wilanow-palac.pl/zorawno_w_oblezonym_obozie.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Također je podrazumijevao da se [[Tatari]]ma iz Lipke daje slobodan individualni izbor da li žele da služe Osmanskom Carstvu ili Poljsko-litvanskom savezu.

Da bi ratifikovao ugovor, Savez je u [[Istanbul]] poslao [[Jan Gninski|Jana Gninskog]], vojvodu [[Chelmno vojvodstvo|Chelmno vojvodstva]], gdje je boravio u periodu od 1677 do 1678, ali je u međuvremenu poljski [[Sejm (Poljski parlament)|Sejm]] odbio da ratifikuje dokument. Ubrzo nakon toga izbio je [[Veliki turski rat]]. Nakon [[Karlovački mir|Karlovačkog mira]], Podolija je vraćena Poljskoj.

== Također pogledajte ==
* [[Spisak sporazuma Osmanskog Carstva]]
* [[Spisak sporazuma Turske]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{Sporazumi Osmanskog Carstva}}

[[Kategorija:Historijski dokumenti]]
[[Kategorija:Sporazumi potpisani 1676.]]
[[Kategorija:Žuravno]]
[[Kategorija:Sporazumi Poljsko-Litvanske Unije]]
[[Kategorija:1676. u Osmanskom Carstvu]]
[[Kategorija:1676. u Poljsko-Litvanskoj Uniji]]</text>
      <sha1>kbkvaovc7og1np3l968wfvxhmnht6p8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Buč Kesidi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>499898</id>
    <revision>
      <id>3940844</id>
      <parentid>3874868</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T11:41:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940844</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11838" sha1="cl4yj0e70ujk79xw5lm2t9sd7yyy6m9" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
| ime                = Buč Kesidi
| slika              = Buč Kesidi in 2019 - Euforija promo photo.jpg
| široka_slika       = da
| opis               = Zoran Zarubica (lijevo) i Luka Racić (desno)
| pozadina           = skupina
| porijeklo          = [[Pančevo]], [[Srbija]]
| žanr               = [[indie rok]], [[indie pop]], [[elektropop]], [[art pop]]
| karijera           = 2013–
| izdavač            = Kontra
| povezani_umjetnici = {{flatlist|
* [[Pinhead Gunpowder]]
* [[The Network]]
* [[Foxboro Hot Tubs]]
* [[The Longshot]]
* [[The Coverups]]
}}
| veb-sajt           = {{URL|buckesidi.com}}
| trenutni_članovi   = Luka Racić&lt;br/&gt;Zoran Zarubica
| bivši_članovi      = Alen Duš
}}
'''Buč Kesidi''' je srpska [[indie rok]] grupa iz [[Pančevo|Pančeva]] osnovana 2013. Čine je gitarist Luka Racić i bubjar Zoran Zarubica.

== Historija ==

=== 2013–2016: Osnivanje i prvi album ===
Članovi grupe, u koje se tada ubrajao i basista Alen Duš, su se prethodno poznavali iz srednje škole, gdje su svirali zajedno u drugim grupama. Prvi bend u kojem se nalaze sva tri buduća člana Buč Kesidija zove se „Aleksandar Mitrović i bend”, čiji se repertoar sastoji od obrada domaćih pop, rok, novovalnih i šlager hitova, i čiji sastav pored Racića (gitara, prateći vokal), Zarubice (bubanj, prateći vokal) i Duša (bas gitara, prateći vokal) čine Aleksandar Mitrović „Coa” (vokal, saksofon) i Nebojša Kozlovački „Neba” (gitara).

Sredinom 2013. Racić i Zarubica pišu svoje prve originalne pesme, koje uvježbavaju i izvode. Godine 2014. Racić, Zarubica i Duš se odvajaju i nastavljaju da sviraju pod imenom Buč Kesidi, i počinju saradnju sa producentom [[Milan Bjelica (muzički producent)|Milanom Bjelicom]] i pančevačkim Studiom Krokodil. Krajem 2015, Buč Kesidi izdaje prvi singl i spot za pesmu &quot;Jaa (imam plaan)&quot; pod izdavačkom kućom [[Lampshade Media]], a zatim i EP ''Španska serija'' početkom 2016.

Tokom ljeta 2016. bend završava snimanje prvog albuma ''Posesivno-ospulsivni hospul'', koji objavljuje u novembru iste godine.

=== Euforija i regionalni uspjeh ===
Tokom 2017, bend počinje da piše i izvodi nove pesme, među kojima je i pjesma ''Nema ljubavi u klubu'' koju biraju da snime kao naredni singl. U ovom periodu, basista Alen Duš napušta bend, i poslije nekoliko kratkoročnih zamjena na mjestu basiste, bend nastavlja da radi kao dvojac. Ova promjena u prouzrokuje da se bend okrene korišćenju sintisajzera i semplera uživo, što ih dovodi do modernijeg zvuka sa uticajima elektronske muzike.

Krajem 2018. izdaju singl i spot za pesmu ''Nema ljubavi u klubu'' kojom najavljuju drugi album, sada za izdavačku kuću Kontra. ''Nema ljubavi u klubu'' brzo privlači pažnju publike i kritike.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.beforeafter.rs/muzika/top-lista-50-najboljih-singlova-u-2018/|title=Top lista: 50 najboljih singlova u 2018.|last=Nešković|first=Nemanja|date=15. 1. 2019|website=Before After|language=sr-RS|access-date=29. 9. 2022}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://balkanrock.com/izdvajamo/kratki-rezovi-10-najboljih-regionalnih-singlova-za-2018-godinu/|title=Kratki rezovi: 10 najboljih regionalnih singlova za 2018. godinu {{!}} Balkanrock.com|date=23. 1. 2019|language=sr-RS|access-date=29. 9. 2022|archive-date=29. 9. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220929134733/https://balkanrock.com/izdvajamo/kratki-rezovi-10-najboljih-regionalnih-singlova-za-2018-godinu/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rockomotiva.com/magazin/zli-hadzo/najbolji-sr-singlovi-2018-po-hadzu/|title=Najbolji SR singlovi 2018. po Hadžu|website=Rockomotiva|language=sr|archive-url=https://web.archive.org/web/20220929134736/https://www.rockomotiva.com/magazin/zli-hadzo/najbolji-sr-singlovi-2018-po-hadzu/|archive-date=29. 9. 2022|url-status=|access-date=29. 9. 2022}}&lt;/ref&gt; U aprilu 2019. izlazi naredni singl sa novog albuma, ''Đuskanje ne pomaže'', u kojem Zarubica po prvi put preuzima ulogu glavnog vokala i tekstopisca. Ljeto 2019. obilježavaju nastupi na festivalima širom zemlje, u koje se ubrajaju Arsenal fest, Beer Fest i nastup na glavnoj bini EXIT festivala.

U novembru 2019. Buč Kesidi izdaje drugi album pod nazivom ''[[Euforija]]''. Album je kritički vrlo dobro primljen, sa velikim brojem pozitivnih recenzija koje ga često navode kao domaći album godine.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Buč Kesidi - ''Euforija'' (2019)|url=https://balkanrock.com/autorski-clanci/recenzije/buc-kesidi-euforija-2019/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20200204003348/https://balkanrock.com/autorski-clanci/recenzije/buc-kesidi-euforija-2019/|access-date=4. 2. 2020|website=balkanrock.com|archive-date=4. 2. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=Buč Kesidi ‘Euforija’ – u raljama novog teenangsta|url=https://ravnododna.com/buc-kesidi-euforija-u-raljama-novog-teenangsta/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20200204004930/https://ravnododna.com/buc-kesidi-euforija-u-raljama-novog-teenangsta/|access-date=4. 2. 2020|website=ravnododna.com|archive-date=4. 2. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=Recenzija: Buč Kesidi - ''Euforija'' (-{Pop Depression}-)|url=http://stereoart.me/2014-11-05-03-46-14/rubrike/recenzije/item/1269-recenzija-buc-kesidi-euforija|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20200204004301/http://stereoart.me/2014-11-05-03-46-14/rubrike/recenzije/item/1269-recenzija-buc-kesidi-euforija|access-date=4. 2. 2020|website=stereoart.me|archive-date=4. 2. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=Piše Dragan Ambrozić: Buč Kesidi “Euforija”|url=https://nova.rs/kultura/pise-dragan-ambrozic-buc-kesidi-euforija/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20210210165153/https://nova.rs/kultura/pise-dragan-ambrozic-buc-kesidi-euforija/|access-date=10. 2. 2021|website=nova.rs|archive-date=10. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;

U oktobru 2020, snimaju eksperimentalni koncertni film pod nazivom ''Euforija uživo,'' u izvršnoj produkciji kuće [[Bassivity Studios]]. Tokom leta 2021. ''Euforija uživo'' dobija regionalnu kino i festivalsku turneju, sa premijernim prikazivanjima u kinima u Srbiji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

U julu 2021, nakon više od godinu dana koncertne pauze, Buč Kesidi je pred više od 10.000 ljudi nastupio na glavnoj bini [[Exit Festival|EXIT Festivala]] u [[Novi Sad|Novom Sadu]]. Ovime se nastavlja regionalna turneja na kojoj koncertno promovišu album ''Euforija'', koja nakon EXIT-a uključuje nastupe na [[Love: Destiny|Lovefestu]], [[OK Fest]]u, u Sarajevu, Splitu, Skoplju, kao i rasprodate samostalne koncerte u Novom Sadu, Podgorici, u Beogradu (na Kalemegdanu) i pet rasprodatih koncerata u Zagrebu.

== Članovi ==

=== Sadašnji ===

* Luka Racić — vokal, gitara &lt;small&gt;(2013–sada)&lt;/small&gt;
* Zoran Zarubica — vokal, bubanj, udaraljke &lt;small&gt;(2013–sada)&lt;/small&gt;

=== Bivši ===

* Alen Duš — bas gitara, prateći vokal &lt;small&gt;(2013–2017)&lt;/small&gt;

== Diskografija ==

=== Studijski albumi ===

* ''[[Posesivno-ospulsivni hospul]]'' (2016)
* ''[[Euforija (album)|Euforija]]'' (2019)

=== [[Extended play|EP]] izdanja ===

* ''Španska serija'' (2016)

=== Koncertni albumi ===

* ''Euforija uživo'' (2021)

=== Singlovi ===

* &quot;Jaa (imam plaan)&quot; (2015)
* &quot;Španska serija (EP)&quot; (2016)
* &quot;Nema ljubavi u klubu&quot; (2017)
* &quot;Đuskanje ne pomaže&quot; (2018)
* &quot;TIHO&quot; (2018)
* &quot;Nedelja ujutru&quot; (2020)
* &quot;Curimo po asfaltu&quot; (2022)
* &quot;Skupi snagu&quot; (2023)
* &quot;Trebaš mi&quot; (2023)

== Nagrade i nominacije ==

* '''[[Nagrada Milan Mladenović]]'''

{| class=&quot;wikitable&quot;
!Godina
!Nominovani rad
!Ishod
|-
|2019.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.seecult.org/vest/artan-lili-prvi-dobitnici-nagrade-milan-mladenovic|title=Artan Lili prvi dobitnici nagrade Milan Mladenović {{!}} SEEcult.org|date=20. 9. 2020|website=web.archive.org|access-date=29. 6. 2023|archive-date=20. 9. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200920121346/http://www.seecult.org/vest/artan-lili-prvi-dobitnici-nagrade-milan-mladenovic|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;
|''Đuskanje ne pomaže''
|Nominacija
|-
|2020.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://seecult.org/vest/nagrada-milan-mladenovic-beogradskom-bendu-dram|title=Nagrada Milan Mladenović beogradskom bendu dram {{!}} SEEcult.org|date=22. 9. 2020|website=web.archive.org|access-date=29. 6. 2023|archive-date=22. 9. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200922182007/http://seecult.org/vest/nagrada-milan-mladenovic-beogradskom-bendu-dram|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;
|''Tiho''
|Nominacija
|}

* '''[[Music Awards Ceremony|MAC]]'''

{| class=&quot;wikitable&quot;
!Godina
!Kategorija
!Nominovani rad
!Ishod
|-
|[[Music Awards Ceremony 2020.|2020.]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.magazinbalkan.eu/music-awards-ceremony-2020-spisak-dobitnika-mac-nagrada-video/|title=MUSIC AWARDS CEREMONY 2020: Spisak dobitnika MAC nagrada! (VIDEO)|last=EU|first=Magazin Balkan|date=27. 1. 2020|website=Magazin Balkan EU|language=sr-RS|access-date=29. 6. 2023|archive-date=1. 6. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230601141701/https://www.magazinbalkan.eu/music-awards-ceremony-2020-spisak-dobitnika-mac-nagrada-video/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|Alternativni pop-singl
|''Nema ljubavi u klubu''
|Osvojeno
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Music Awards Ceremony 2023.|2023.]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://nova.rs/zabava/showbiz/music-awards-ceremony-nagradila-najbolje-ovi-muzicari-su-dobili-specijalna-priznanja/|title=Music Awards Ceremony nagradila najbolje: Ovi muzičari su dobili specijalna priznanja|date=25. 1. 2023|website=NOVA portal|language=sr-RS|access-date=27. 1. 2023}}&lt;/ref&gt;
|Rok-singl
|''Idemo do hodnika (iz filma Euforija uživo)''
|Osvojeno
|-
|Koncert
|Banovina (Niš)
|Nominacija
|-
|Album godine
|''Euforija uživo''
|Nominacija
|}

* '''Nagrada IMPALA'''

{| class=&quot;wikitable&quot;
!Godina
!Kategorija
!Nominovani rad
!Ishod
|-
|2020.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://balkanrock.com/vesti/vesti-iz-regiona/buc-kesidi-bernays-propaganda-seine-i-r-august-nominovani-za-impala-evropski-nezavisni-album-godine/|title=Buč Kesidi, Bernays Propaganda, SeIne i R. August nominovani za IMPALA evropski nezavisni album godine {{!}} Balkanrock.com|date=2. 2. 2020|language=sr-RS|access-date=29. 6. 2023}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;
|Evropski nezavisni album godine
|''[[Еуфорија (албум)|Euforija]]''
|Nominacija
|}

* '''[[Nagrade Godum]]'''

{| class=&quot;wikitable&quot;
!Godina
!Kategorija
!Nominovani rad
!Ishod
|-
|2020.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rts.rs/magazin/muzika/4120974/muzicke-nagrade-godum-tocak-zivotno-delo.html|title=РТС :: Музика :: Радомир Михаиловић Точак добитник награде музичара за животно дело|website=www.rts.rs|access-date=29. 6. 2023}}&lt;/ref&gt;
|Nagrada za nove nade
|''—''
|Osvojeno
|}

* '''Nagrade Runda'''

{| class=&quot;wikitable&quot;
!Godina
!Kategorija
!Nominovano delo
!Ishod
|-
|2020.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://runda.online/sr/news/225192/dobitnici-runda-nagrade-su.html|title=Dobitnici RUNDA Nagrade su:|website=Runda|language=sr|access-date=29. 6. 2023|archive-date=31. 1. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210131233229/http://runda.online/sr/news/225192/dobitnici-runda-nagrade-su.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|Najbolja pjesma
|''Nedelja ujutru''
|Osvojeno
|-
|2021.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://runda.online/sr/news/225230/runda-za-najbolje-u-2021-godini.html|title=RUNDA ZA NAJBOLJE U 2021. GODINI|website=Runda|language=sr|access-date=29. 6. 2023|archive-date=3. 2. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220203064213/http://runda.online/sr/news/225230/runda-za-najbolje-u-2021-godini.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|Najbolji izvođač
|—
|Osvojeno
|}

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Srpske rok-grupe]]
[[Kategorija:Muzičke grupe osnovane 2013.]]</text>
      <sha1>cl4yj0e70ujk79xw5lm2t9sd7yyy6m9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>AI bum</title>
    <ns>0</ns>
    <id>500132</id>
    <revision>
      <id>3940578</id>
      <parentid>3753183</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T02:07:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940578</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18362" sha1="7w1re1h2feo9q4v7ztt5rsr47qmyn28" xml:space="preserve">{{Umjetna inteligencija}}

'''AI bum''' (poznat i kao '''AI proljeće''' &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://hai.stanford.edu/news/ai-spring-four-takeaways-major-releases-foundation-models|title=AI Spring? Four Takeaways from Major Releases in Foundation Models|last=Bommasani|first=Rishi|date=17. 3. 2023|website=|publisher=Stanford Institute for Human-Centered Artificial Intelligence|archive-url=https://web.archive.org/web/20230507165115/https://hai.stanford.edu/news/ai-spring-four-takeaways-major-releases-foundation-models|archive-date=7. 5. 2023|url-status=live|access-date=16. 5. 2023}}&lt;/ref&gt;) odnosi se na kontinuirani period brzog razvoja u polju [[Umjetna inteligencija|umjetne inteligencije]], pri čemu je razvoj generativne umjetne inteligencije ključni dio ovog procvata, koji je ozbiljno započeo osnivanjem [[OpenAI]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://scottaaronson.blog/?p=7064|title=Why am I not terrified of AI?|date=6. 3. 2023|website=Shtetl-Optimized|language=en-US|archive-url=https://web.archive.org/web/20230512014057/https://scottaaronson.blog/?p=7064|archive-date=12. 5. 2023|url-status=live|access-date=19. 3. 2023}}&lt;/ref&gt; Generativni AI sistemi kompanije OpenAI, kao što su njegovi različiti GPT modeli (počevši od 2018.) i DALL-E (2021.), odigrali su značajnu ulogu u pokretanju ovog razvoja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.forbes.com/sites/danielnewman/2023/03/14/exploring-the-ins-and-outs-of-the-generative-ai-boom/|title=Exploring The Ins And Outs Of The Generative AI Boom|last=Newman|first=Daniel|date=14. 3. 2023|website=Forbes|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20230328160123/https://www.forbes.com/sites/danielnewman/2023/03/14/exploring-the-ins-and-outs-of-the-generative-ai-boom/|archive-date=28. 3. 2023|url-status=live|access-date=14. 3. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|date=13. 3. 2023|title=The AI boom: lessons from history|work=The Economist|url=https://www.economist.com/finance-and-economics/2023/02/02/the-ai-boom-lessons-from-history|access-date=15. 3. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230313112611/https://www.economist.com/finance-and-economics/2023/02/02/the-ai-boom-lessons-from-history|archive-date=13. 3. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.vox.com/recode/23580554/generative-ai-chatgpt-openai-stable-diffusion-legal-battles-napster-copyright-peter-kafka-column|title=The AI boom is here, and so are the lawsuits|last=Kafka|first=Peter|date=1. 2. 2023|website=Vox|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20230509162659/https://www.vox.com/recode/23580554/generative-ai-chatgpt-openai-stable-diffusion-legal-battles-napster-copyright-peter-kafka-column|archive-date=9. 5. 2023|url-status=live|access-date=15. 3. 2023}}&lt;/ref&gt;

U 2022. godini, [[veliki jezički modeli]] su poboljšani tako da se mogu koristiti za chatbot aplikacije; modeli koji tekst pretvaraju u sliku bili su u tački u kojoj su bili gotovo nerazlučivi od ljudskih slika,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.theverge.com/2022/5/24/23139297/google-imagen-text-to-image-ai-system-examples-paper|title=All these images were generated by Google's latest text-to-image AI|last=Vincent|first=James|date=24. 5. 2022|website=The Verge|language=en-US|archive-url=https://web.archive.org/web/20230215224340/https://www.theverge.com/2022/5/24/23139297/google-imagen-text-to-image-ai-system-examples-paper|archive-date=15. 2. 2023|url-status=live|access-date=15. 3. 2023}}&lt;/ref&gt; a [[softver]] za sintezu govora je bio u stanju da efikasno replicira ljudski [[govor]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.vice.com/en/article/dy7mww/ai-voice-firm-4chan-celebrity-voices-emma-watson-joe-rogan-elevenlabs|title=AI-Generated Voice Firm Clamps Down After 4chan Makes Celebrity Voices for Abuse|last=Cox|first=Joseph|date=31. 1. 2023|website=Vice|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20230507055208/https://www.vice.com/en/article/dy7mww/ai-voice-firm-4chan-celebrity-voices-emma-watson-joe-rogan-elevenlabs|archive-date=7. 5. 2023|url-status=live|access-date=15. 3. 2023}}&lt;/ref&gt;

Krajem 2022. i u 2023. godini, predstavljeni su novi programi koji predstavljaju primjenu generativne umjetne inteligencije, dok je Big Tech pokušao da se učvrsti na tržištu, što je dovelo do neviđenog povećanja sveprisutnosti AI alata.&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Firth-Butterfield|first=Kay|title=2022 was a big year for AI development. In 2023, we must decide how best to use it|url=https://asianews.network/2022-was-a-big-year-for-ai-development-in-2023-we-must-decide-how-best-to-use-it/|access-date=16. 5. 2023|work=Asia News Network|date=18. 1. 2023|archive-date=19. 3. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230319152212/https://asianews.network/2022-was-a-big-year-for-ai-development-in-2023-we-must-decide-how-best-to-use-it/}}&lt;/ref&gt;

Reakcija javnosti na bum umjetne inteligencije bila je pomiješana, pri čemu su neke stranke pozdravljale nove mogućnosti koje AI stvara,&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Eapen|first=Tojin T.|last2=Finkenstadt|first2=Daniel J.|last3=Folk|first3=Josh|last4=Venkataswamy|first4=Lokesh|date=16. 6. 2023|title=How Generative AI Can Augment Human Creativity|work=Harvard Business Review|url=https://hbr.org/2023/07/how-generative-ai-can-augment-human-creativity|access-date=20. 6. 2023|issn=0017-8012}}&lt;/ref&gt; njen potencijal za dobrobit čovječanstva i sofisticiranost, dok su ga druge strane osuđivale zbog prijetnje sigurnosti posla, 'neuobičajenosti' u svojim odgovorima i davanja pogrešnih odgovora na osnovu programa.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.zdnet.com/article/no-matter-how-sophisticated-artificial-intelligence-systems-still-need-the-human-touch/|title=No matter how sophisticated, artificial intelligence systems still need human oversight|last=McKendrick|first=Joe|date=17. 5. 2020|website=ZDNET|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20230510092604/https://www.zdnet.com/article/no-matter-how-sophisticated-artificial-intelligence-systems-still-need-the-human-touch/|archive-date=10. 5. 2023|url-status=live|access-date=16. 5. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.forbes.com/sites/forbesbusinesscouncil/2021/02/09/artificial-intelligence-for-good-how-ai-is-helping-humanity/?sh=235475b03366|title=Council Post: Artificial Intelligence For Good: How AI Is Helping Humanity|last=Sukhadeve|first=Ashish|date=9. 2. 2021|website=Forbes|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20230509052233/https://www.forbes.com/sites/forbesbusinesscouncil/2021/02/09/artificial-intelligence-for-good-how-ai-is-helping-humanity/?sh=235475b03366|archive-date=9. 5. 2023|url-status=live|access-date=16. 5. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.learningpeople.com/uk/blog/career-advice/7-reasons-why-now-is-the-perfect-time-for-a-career-in-digital-marketing-0-0/|title=Could AI advancements be a threat to your job security?|website=Learning People|archive-url=https://web.archive.org/web/20230509061107/https://www.learningpeople.com/uk/blog/career-advice/7-reasons-why-now-is-the-perfect-time-for-a-career-in-digital-marketing-0-0/|archive-date=9. 5. 2023|url-status=dead|access-date=16. 5. 2023|archive-date=9. 5. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230509061107/https://www.learningpeople.com/uk/blog/career-advice/7-reasons-why-now-is-the-perfect-time-for-a-career-in-digital-marketing-0-0/}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.businessinsider.com/chatgpt-jobs-at-risk-replacement-artificial-intelligence-ai-labor-trends-2023-02|title=ChatGPT may be coming for our jobs. Here are the 10 roles that AI is most likely to replace.|last=Zinkula|first=Jacob|last2=Mok|first2=Aaron|date=4. 6. 2023|website=Business Insider|archive-url=https://web.archive.org/web/20230509073337/https://www.businessinsider.com/chatgpt-jobs-at-risk-replacement-artificial-intelligence-ai-labor-trends-2023-02|archive-date=9. 5. 2023|url-status=live|access-date=16. 5. 2023}}&lt;/ref&gt;

== Jezički modeli ==
GPT-3 je [[Veliki jezički modeli|veliki jezički model]] koji je [[OpenAI]] objavio 2020. godine i sposoban je generirati visokokvalitetan tekst nalik čovjeku za koji je teško odrediti je li ga je napisao [[čovjek]] ili ne.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://analyticsindiamag.com/open-ai-gpt-3-language-model/|title=OpenAI Releases GPT-3, The Largest Model So Far|last=Sagar|first=Ram|date=3. 6. 2020|website=Analytics India Magazine|language=en-US|archive-url=https://web.archive.org/web/20200804173452/https://analyticsindiamag.com/open-ai-gpt-3-language-model/|archive-date=4. 8. 2020|url-status=live|access-date=15. 3. 2023}}&lt;/ref&gt; Nadograđena verzija pod nazivom GPT-3.5 korištena je u [[ChatGPT|ChatGPT-u]], koja je kasnije privukla pažnju svojim detaljnim odgovorima i artikulisanim odgovorima u mnogim domenima znanja.&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Lock|first=Samantha|date=5. 12. 2022|title=What is AI chatbot phenomenon ChatGPT and could it replace humans?|language=en-GB|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/technology/2022/dec/05/what-is-ai-chatbot-phenomenon-chatgpt-and-could-it-replace-humans|access-date=15. 3. 2023|issn=0261-3077|archive-date=16. 1. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230116100346/https://www.theguardian.com/technology/2022/dec/05/what-is-ai-chatbot-phenomenon-chatgpt-and-could-it-replace-humans}}&lt;/ref&gt; Nova verzija pod nazivom GPT-4 objavljena je 14. marta 2023. godine i korištena je u tražilici [[Bing|Microsoft Bing]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://techcrunch.com/2023/03/14/microsofts-new-bing-was-using-gpt-4-all-along/|title=Microsoft's new Bing was using GPT-4 all along|last=Lardinois|first=Frederic|date=14. 3. 2023|website=TechCrunch|language=en-US|archive-url=https://web.archive.org/web/20230315013650/https://techcrunch.com/2023/03/14/microsofts-new-bing-was-using-gpt-4-all-along/|archive-date=15. 3. 2023|url-status=live|access-date=15. 3. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Derico|first=Ben|last2=Kleinman|first2=Zoe|date=14. 3. 2023|title=OpenAI announces ChatGPT successor GPT-4|language=en-GB|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/technology-64959346|access-date=15. 3. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230515221328/https://www.bbc.com/news/technology-64959346|archive-date=15. 5. 2023}}&lt;/ref&gt; Objavljeni su i drugi jezički modeli kao što su PaLM od strane [[Google|Google-]] a i LLaMA od strane [[Meta Platforms]] -a.

U januaru 2023. objavljen je DeepL Write, alat zasnovan na umjetnoj inteligenciji za poboljšanje jednojezičnih tekstova.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.golem.de/news/deepl-write-brauchen-wir-jetzt-noch-eine-menschliche-lektorin-2301-171237.html|title=DeepL Write: Brauchen wir jetzt noch eine menschliche Lektorin?|last=Ziegener|first=Daniel|date=17. 1. 2023|website=Golem.de|archive-url=https://web.archive.org/web/20230206073809/https://www.golem.de/news/deepl-write-brauchen-wir-jetzt-noch-eine-menschliche-lektorin-2301-171237.html|archive-date=6. 2. 2023|url-status=live|access-date=15. 3. 2023}}&lt;/ref&gt;

== Modeli koji tekst pretvaraju u sliku ==
[[OpenAI]] -jev DALL-E, jedan od prvih modela koji tekst pretvara u sliku, najavljen je u januaru 2021. i privukao je široku pažnju javnosti.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://techcrunch.com/2021/01/05/openais-dall-e-creates-plausible-images-of-literally-anything-you-ask-it-to/|title=OpenAI's DALL-E creates plausible images of literally anything you ask it to|last=Coldewey|first=Devin|date=5. 1. 2021|website=TechCrunch|language=en-US|archive-url=https://web.archive.org/web/20210106075542/https://techcrunch.com/2021/01/05/openais-dall-e-creates-plausible-images-of-literally-anything-you-ask-it-to/|archive-date=6. 1. 2021|url-status=live|access-date=15. 3. 2023}}&lt;/ref&gt; Nasljednik koji može generirati složenije i realističnije slike, DALL-E 2, predstavljen je u aprilu 2022.,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://techcrunch.com/2022/04/06/openais-new-dall-e-model-draws-anything-but-bigger-better-and-faster-than-before/|title=New OpenAI tool draws anything, bigger and better than ever|last=Coldewey|first=Devin|date=6. 4. 2022|website=TechCrunch|language=en-US|archive-url=https://web.archive.org/web/20230506073242/https://techcrunch.com/2022/04/06/openais-new-dall-e-model-draws-anything-but-bigger-better-and-faster-than-before/|archive-date=6. 5. 2023|url-status=live|access-date=15. 3. 2023}}&lt;/ref&gt; nakon čega slijedi Stable Diffusion, alternativa otvorenog koda, koji je objavljen u augustu 2022.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://stability.ai/blog/stable-diffusion-public-release|title=Stable Diffusion Public Release|website=Stability AI|language=en-GB|archive-url=https://web.archive.org/web/20220830210535/https://stability.ai/blog/stable-diffusion-public-release|archive-date=30. 8. 2022|url-status=live|access-date=15. 3. 2023}}&lt;/ref&gt;

Prateći druge modele teksta u sliku, platforme za tekst-video zasnovane na jezičkom modelu kao što su DAMO,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://modelscope.cn/models/damo/text-to-video-synthesis/summary|title=ModelScope 魔搭社区|website=modelscope.cn|archive-url=https://web.archive.org/web/20230509191246/https://modelscope.cn/models/damo/text-to-video-synthesis/summary|archive-date=9. 5. 2023|url-status=live|access-date=20. 3. 2023}}&lt;/ref&gt; Make-A-Video,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.marktechpost.com/2022/10/03/meta-ai-introduces-make-a-video-an-artificial-intelligence-system-that-generates-videos-from-text/|title=Meta AI Introduces 'Make-A-Video': An Artificial Intelligence System That Generates Videos From Text|last=kumar|first=Ashish|date=3. 10. 2022|website=MarkTechPost|language=en-US|archive-url=https://web.archive.org/web/20221201101936/https://www.marktechpost.com/2022/10/03/meta-ai-introduces-make-a-video-an-artificial-intelligence-system-that-generates-videos-from-text/|archive-date=1. 12. 2022|url-status=live|access-date=15. 3. 2023}}&lt;/ref&gt; Imagen Video&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://arstechnica.com/information-technology/2022/10/googles-newest-ai-generator-creates-hd-video-from-text-prompts/|title=Google's newest AI generator creates HD video from text prompts|last=Edwards|first=Benj|date=5. 10. 2022|website=Ars Technica|language=en-us|archive-url=https://web.archive.org/web/20230207024732/https://arstechnica.com/information-technology/2022/10/googles-newest-ai-generator-creates-hd-video-from-text-prompts/|archive-date=7. 2. 2023|url-status=live|access-date=25. 10. 2022}}&lt;/ref&gt; i Phenaki&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://phenaki.video/?mc_cid=9fee7eeb9d&amp;mc_eid=6e7303fddd#interactive|title=Phenaki|website=phenaki.video|archive-url=https://web.archive.org/web/20221007071332/https://phenaki.video/?mc_cid=9fee7eeb9d&amp;mc_eid=6e7303fddd#interactive|archive-date=7. 10. 2022|url-status=dead|access-date=3. 10. 2022}}&lt;/ref&gt; mogu generirati video iz teksta i/ili tekstualnih/slikovnih upita.&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Edwards|first=Benj|date=9. 9. 2022|title=Runway teases AI-powered text-to-video editing using written prompts|publisher=Ars Technica|url=https://arstechnica.com/information-technology/2022/09/runway-teases-ai-powered-text-to-video-editing-using-written-prompts/|access-date=12. 9. 2022|archive-date=27. 1. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230127024508/https://arstechnica.com/information-technology/2022/09/runway-teases-ai-powered-text-to-video-editing-using-written-prompts/}}&lt;/ref&gt;

== Sinteza govora ==
15.ai je bio jedan od prvih javno dostupnih softvera za sintezu govora koji je omogućio ljudima da generiraju prirodne emotivne glasove visoke vjernosti teksta u govor iz asortimana izmišljenih likova iz različitih medijskih izvora. Prvi put je objavljen u martu 2020.&lt;ref name=&quot;kotaku&quot;&gt;{{Cite web|url=https://kotaku.com/this-website-lets-you-make-glados-say-whatever-you-want-1846062835|title=Website Lets You Make GLaDOS Say Whatever You Want|last=Zwiezen|first=Zack|date=18. 1. 2021|website=[[Kotaku]]|publisher=[[Kotaku]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20210117164748/https://kotaku.com/this-website-lets-you-make-glados-say-whatever-you-want-1846062835|archive-date=17. 1. 2021|url-status=live|access-date=18. 1. 2021|quote=}}&lt;/ref&gt;  ElevenLabs je predstavio web stranicu na koju korisnici mogu učitati glasovne uzorke što mu je omogućilo da generira glasove od njih. Kompanija je kritikovana nakon što su korisnici mogli da zloupotrebe njen softver da generišu kontroverzne izjave u vokalnom stilu poznatih ličnosti, javnih zvaničnika i drugih poznatih pojedinaca &lt;ref&gt;{{Cite news|last=Jorge Jimenez|date=31. 1. 2023|title=AI company promises changes after 'voice cloning' tool used to make celebrities say awful things|language=en|work=PC Gamer|url=https://www.pcgamer.com/ai-company-promises-changes-after-voice-cloning-tool-used-to-make-celebrities-say-awful-things/|access-date=3. 2. 2023|archive-date=4. 4. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230404164634/https://www.pcgamer.com/ai-company-promises-changes-after-voice-cloning-tool-used-to-make-celebrities-say-awful-things/}}&lt;/ref&gt; i izrazili zabrinutost da bi se mogao koristiti za generisanje uverljivijih deepfakesa.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://news.yahoo.com/seeing-believing-global-scramble-tackle-013429757.html|title=Seeing is believing? Global scramble to tackle deepfakes|website=Yahoo News|archive-url=https://web.archive.org/web/20230203073245/https://news.yahoo.com/seeing-believing-global-scramble-tackle-013429757.html|archive-date=3. 2. 2023|url-status=live|access-date=15. 3. 2023}}&lt;/ref&gt; Nezvanična pjesma nastala korištenjem glasova muzičara Drakea i The Weeknda u softveru za sintezu govora pokrenula je pitanja o etici i legalnosti sličnog softvera.&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Coscarelli|first=Joe|date=19. 4. 2023|title=An A.I. Hit of Fake ‘Drake’ and ‘The Weeknd’ Rattles the Music World|language=en-US|work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/2023/04/19/arts/music/ai-drake-the-weeknd-fake.html|access-date=16. 5. 2023|issn=0362-4331|archive-date=15. 5. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230515182004/https://www.nytimes.com/2023/04/19/arts/music/ai-drake-the-weeknd-fake.html}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledati ==

* [[AI zima]], period smanjenog finansiranja i interesa za istraživanja umjetne inteligencije
* [[Historija umjetne inteligencije]]
* [[Historija umjetnih neuronskih mreža]]
* Hype ciklus
* [[Tehnološka singularnost]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Vještačka inteligencija]]</text>
      <sha1>7w1re1h2feo9q4v7ztt5rsr47qmyn28</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Abedin Mujezinović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>500498</id>
    <revision>
      <id>3940588</id>
      <parentid>3794618</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T02:26:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940588</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4891" sha1="pux1bp4qic6rfvzbzk4co7nex83aib0" xml:space="preserve">{{Infokutija atletičar
| ime                      = Abedin Mujezinović
| slika                    = 2022-08-19 European Championships 2022 – Men's 800 Metres by Sandro Halank–029.jpg
| veličina_slike           = 250px
| opis_slike               = Mujezinović na [[Evropsko prvenstvo u atletici 2022.|Evropskom prvenstvu 2022.]] u [[München]]u
| nadimci                  = 
| nacionalnost             = 
| udaljenost(i)            = [[800 metara|800 m]], [[400 metara|400 m]]
| klub                     = AK Sloboda - Tehnograd Tuzla
| trener                   = Gianni Ghidini
| datum_rođenja            = {{datum rođenja i godine|1993|6|2}}
| mjesto_rođenja           = [[Zenica]]&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.zenicablog.com/abedin-mujezinovic-trud-rad-i-discplina-daju-rezultate/ |title= Abedin Mujezinović: Trud, rad i discplina daju rezultate |date= 16. 10. 2016}}&lt;/ref&gt;
| prebivalište             = 
| datum_smrti              = 
| mjesto_smrti             = 
| visina                   = 
| masa                     = 
| lični_najbolji_rezultati = da
| najbolji_rezultat_sport1 = 800 m
| najbolji_rezultat1       = 1:45.32 {{small|(2023)}}
| najbolji_rezultat_sport2 = 400 m
| najbolji_rezultat2       = 47.58 {{small|(2019)}}
| šabloni_medalja          = {{MedaljaTakmičenje|[[Mediteranske igre]]}}
{{MedaljaBronza|[[Mediteranske igre 2018.|Tarragona 2018.]]|[[Atletika na Mediteranskim igrama 2018.|800 m]]}}
{{MedaljaTakmičenje|[[Balkansko prvenstvo u atletici|Balkansko prvenstvo]]}}
{{MedaljaZlato|[[Balkansko prvenstvo u atletici 2017.|Novi Pazar 2017.]]|800 m}}
{{MedaljaBronza|[[Balkansko prvenstvo u atletici 2016.|Pitești 2016.]]|800 m}}
{{MedaljaBronza|[[Balkansko prvenstvo u atletici 2016.|Pitești 2016.]]|4 × 400 m}}
{{MedaljaBronza|[[Balkansko prvenstvo u atletici 2020.|Cluj-Napoca 2020.]]|800 m}}
{{MedaljaTakmičenje|[[Balkansko dvoransko prvenstvo u atletici|Balkansko dvoransko prvenstvo]]}}
{{MedaljaZlato|[[Balkansko dvoransko prvenstvo u atletici 2017.|Beograd 2017.]]|800 m}}
{{MedaljaZlato|[[Balkansko dvoransko prvenstvo u atletici 2022.|Istanbul 2022.]]|800 m}}
{{MedaljaBronza|[[Balkansko dvoransko prvenstvo u atletici 2018.|Istanbul 2018.]]|4 × 400 m}}
{{MedaljaBronza|[[Balkansko dvoransko prvenstvo u atletici 2021.|Istanbul 2021.]]|800 m}}
| aktualizirano            = 24. 8. 2023.
}}
'''Abedin Mujezinović''' [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[Atletika|atletičar]], čija je specijalnost utrka na [[800 metara]]. Član je AK Sloboda – Tehnograd Tuzla. Nastupao je i na 400 i 1500 m, u funkciji takmičarskog i pripremnog programa.

== Karijera ==
Najveći međunarodni uspjeh ostvario je [[Atletika na Mediteranskim igrama 2018.|osvajanjem]] bronzane medalje na [[Mediteranske igre 2018.|Mediteranskim igrama 2018.]] u [[Tarragona|Tarragoni]].&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://mondo.ba/a814109/Sport/Ostali-sportovi/Abedin-Mujezinovic-i-Dejan-Mileusnic-osvojili-bronze-na-Mediteranskim-igrama-2018.html;sid=wBGpKw18MQIa6 |title= Sjajan nastup bh. atletičara u Taragoni}}&lt;/ref&gt; Nastupao je na [[Svjetsko prvenstvo u atletici|svjetskim prvenstvima]] [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2022.|2022.]] u [[Eugene (Oregon)|Eugeneu]] i [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2023.|2023.]] u [[Budimpešta|Budimpešti]].&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.worldathletics.org/competitions/world-athletics-championships/oregon22/results/men/800-metres/heats/result |title= Oregon22 &amp;#124; WCH 22 &amp;#124; World Athletics}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-championships/budapest23/results/men/800-metres/heats/result |title= Budapest 2023 – 800m: Results}}&lt;/ref&gt;

Lični rekord mu je 1:45:32, istrčan u [[Lignano Sabbiadoro|Lignano Sabbiadoru]] 14. jula 2023.&lt;ref&gt;{{Cite web |url= https://www.worldathletics.org/athletes/bosnia-herzegovina/abedin-mujezinovic-14475066 |title= Abedin MUJEZINOVIĆ &amp;#124; Profile &amp;#124; World Athletics}}&lt;/ref&gt; Trenira ga Gianni Ghidini.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://hayat.ba/abedin-mujezinovic-novi-je-clan-ak-sarajevo-sada-ima-vece-ambicije/315360/ |title= Abedin Mujezinović novi je član AK Sarajevo: sada ima veće ambicije |publisher= [[Hayat TV]] |archive-url= https://web.archive.org/web/20230824003046/https://hayat.ba/abedin-mujezinovic-novi-je-clan-ak-sarajevo-sada-ima-vece-ambicije/315360/ |archive-date= 24. 8. 2023 |access-date= 24. 8. 2023 |url-status= dead}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://worldathletics.org/athletes/bosnia-herzegovina/abedin-mujezinovic-14475066 Profil] na [[World Athletics]]u

{{DEFAULTSORT:Mujezinović, Abedin}}
[[Kategorija:Rođeni 1993.]]
[[Kategorija:Biografije, Zenica]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački atletičari]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački srednjoprugaši]]
[[Kategorija:Sportisti na SP u atletici (Bosna i Hercegovina)]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>pux1bp4qic6rfvzbzk4co7nex83aib0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>AGM-88 HARM</title>
    <ns>0</ns>
    <id>500570</id>
    <revision>
      <id>3940576</id>
      <parentid>3931688</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T02:04:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940576</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="43229" sha1="sws0k2libyc4clmmt8tw6g3cac2idt7" xml:space="preserve">{{Infokutija oružje
| naziv                           = AGM-88 HARM
| slika                           = AGM-88_HARM_on_F-4G.jpg
| opis                            = AGM-88 postavljen na F-4 Phantom
| u službi                        = od 1985 do danas
| korišten od                     = Pogledaj [[#Korisnici|sve korisnike]]
| ratovi                          = Zalivski rat &lt;br&gt;Kosovski rat &lt;br&gt;Rat protiv Iraka &lt;br&gt;Vojna intervencija u Libiji 2011 &lt;br&gt;Ruska invazija na Ukrajinu 2022
| proizvođač                      = Texas Instruments, &lt;br&gt;zatim Raytheon Corporation (AGM-88A/B/C/D/F) &lt;br&gt;Orbital ATK i &lt;br&gt;Northrop Grumman (AGM-88E/G)
| cijena po komadu                =
| broj proizvedenih primjeraka    =
| varijante                       =
| težina                          =   361 kg
| dužina                          =  4,17 m
| dužina cijevi                   =
| visina                          =
| posada                          =
| kalibar                         =
| vrsta operacije                 =
| domet                           =
| max domet                       =
| spremnik municije               =
| brzina paljbe                   =
| brzina zrna                     =
| okomito polje djelovanja        =
| vodoravno polje djelovanja      =
}}

'''AGM-88 HARM''' (&quot;High-speed Anti-Radiation Missile&quot;; veoma brza protivradarska raketa) je taktička zrak-zemlja protivradarska raketa  dizajnirana da presretne elektronske signale koji dolaze iz [[radar]]skih sistema zemlja-zrak. Prvobitno ju je razvio Texas Instruments kao zamjenu za AGM-45 Shrike i AGM-78 Standard ARM sistem. Proizvodnju je kasnije preuzela korporacija Raytheon kada je preuzela posao za proizvodnju odbrane tehnologije od Texas Instrumentsa.

== Opis ==
AGM-88 može otkriti, napasti i uništiti radarsku antenu ili odašiljač uz minimalno učešće posade aviona. Proporcionalni sistem navođenja koji se infiltrira u signal neprijateljskog radara ima fiksnu antenu i glavu tragača u nosu projektila. Bezdimni raketni motor sa dvostrukim potiskom na čvrsto gorivo, pokreće projektil brzinom većom od [[Machov broj|2,0 maha]] . HARM je bio raketni program koji je vodila [[Ratna mornarica Sjedinjenih Američkih Država|američka mornarica]], a prvo su ga nosili avioni A-6E, A-7 i [[McDonnell Douglas F/A-18 Hornet|F/A-18]] A/B, a zatim EA-6B i EA-18G namjenski elektronski jurišni avion. Istraživanje, razvoj, testiranje i evaluacija za upotrebu na avionu [[Grumman F-14|F-14]] je započet, ali nije završen. [[Zračne snage Sjedinjenih Američkih Država|Američko ratno vazduhoplovstvo]] (USAF) postavilo je HARM na avion [[McDonnell F-4|F-4G]] Wild Weasel, a kasnije i na specijalizovane [[General Dynamics F-16|F-16]] opremljene HARM sistemom ciljanja (HTS). Raketa ima tri operativna režima: Pre-Briefed (PB) &quot;unaprijed obaviješten&quot;, Target Of Opportunity (TOO) &quot;ciljanje po volji&quot; i Self-Protect (SP) &quot;samozaštita&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.designation-systems.net/dusrm/m-88.html|title=Raytheon AGM-88 HARM}}&lt;/ref&gt; HTS jedinica, koju koristi samo USAF, omogućava F-16 da detektuje i automatski cilja radarske sisteme sa HARM-om umjesto da se oslanja samo na senzore projektila.

== Historija ==

=== Razvoj ===

==== Sjedinjene Države ====
Projektil HARM je ušao u proizvodnju u martu 1983. godine, a dobio je početnu operativnu sposobnost (IOC) na A-7E Corsair II krajem 1983., a zatim na VA-46 pred kraj 1985. na nosaču aviona USS &lt;nowiki&gt;&lt;i id=&quot;mwNw&quot;&gt;America&lt;/i&gt;&lt;/nowiki&gt; . Prvo uspješno ispaljivanje HARM-a iz EA-6B izveo je VAQ-131 1986. godine. Ubrzo je upotrijebljen u borbi: u martu 1986. protiv libijskog raketnog položaja S-200 u zalivu Sidra, a potom u operaciji Eldorado Canyon u aprilu iste godine.

HARM su intenzivno koristili mornarica, marinci i zračne snage u [[Zalivski rat|operaciji Pustinjska oluja]] tokom [[Zalivski rat|rata u Perzijskom zaljevu]] 1991. Tokom tog rata, HARM je bio u središtu incidenta prijateljske vatre kada je pilot F-4G Wild Weasel prateći bombarder [[Boeing B-52|B-52G]] zamijenio njegov repni radar za iračku protizračni položaj. Ovo se desilo nakon što je mitraljezac na repu bombardera B-52 ciljao F-4G, zamjenivši ga za irački MiG što je navelo pilota F-4 da lansira projektil i pogodi B-52 te mu ošteti rep ali bez ljudskih žrtava. Ovaj B-52 (serijski broj 58-0248) je kasnije preimenovan ''u In HARM's Way'' .&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Lake|first=Jon|title=B-52 Stratofortress Units in Operation Desert Storm|publisher=Osprey|year=2004|isbn=1-84176-751-4|edition=1st|location=Oxford|pages=47–48}}&lt;/ref&gt;

&quot;Magnum&quot; je radijska šifra kako bi se najavilo lansiranje AGM-88.&lt;ref&gt;{{Cite book|url=http://www.fas.org/man/dod-101/usaf/docs/mcm3-1-a1.htm|title=MCM 3-1|date=1. 12. 1991|publisher=Federation of American Scientists|volume=1|chapter=Attachment I: Glossary: Operational Brevity Words and Terminology|access-date=16. 2. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100314121936/http://www.fas.org/man/dod-101/usaf/docs/mcm3-1-a1.htm|archive-date=14. 3. 2010|url-status=dead|access-date=29. 8. 2023|archive-date=14. 3. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100314121936/http://www.fas.org/man/dod-101/usaf/docs/mcm3-1-a1.htm}}&lt;/ref&gt; Tokom Zaljevskog rata, ako je avion bio otkriven neprijateljskim radarom, lažni &quot;Magnum&quot; poziv na radiju često je bio dovoljan da uvjeri operatere da isključe napajanje radara.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Lambeth|first=Benjamin|url=https://archive.org/details/transformationof00lamb|title=The Transformation of American Air Power|publisher=Cornell University Press|year=2000|isbn=978-0-8014-3816-5|location=Ithaca, NY|page=[https://archive.org/details/transformationof00lamb/page/112 112]|url-access=registration}}&lt;/ref&gt; Ova tehnika se također koristila u [[Srbija i Crna Gora|SR Jugoslaviji]] tokom [[NATO-ovo bombardiranje SR Jugoslavije|zračnih operacija 1999. godine]] . Dana 28. aprila 1999. godine, tokom ove kampanje, rana varijanta AGM-88, ispaljena je u režimu samoodbrane od strane NATO aviona, ali je izgubila radio-frekvencijski trag jer je srpski radar PZO-a isključen, te je pogodila kuću u distriktu Gorna Banja u glavnom gradu Bugarske, [[Sofija|Sofiji]], pričinivši štetu, ali bez žrtava.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.theguardian.com/world/1999/apr/30/balkans1|title=Rogue missile hits suburb of Bulgarian capital|date=30. 4. 1999|website=[[TheGuardian.com]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/331127.stm|title=BBC News &amp;#124; Europe &amp;#124; Sofia hit by Nato missile}}&lt;/ref&gt;

Tokom 1990-ih i ranih 2000-ih i tokom prvih sedmica operacije Iračka sloboda, HARM je korišćen za nametanje zone zabranjenih letova iznad Iraka.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.airforcemag.com/PDF/MagazineArchive/Documents/2003/February%202003/02legacy03.pdf|title=Legacy of the Air Blockades|last=Tirpak|first=John A.|website=Air &amp; Space Forces Magazine|access-date=11. 10. 2022}}&lt;/ref&gt; Tokom prvih dana Operacije Iračka sloboda, ispostavilo se da je izbjegavanje preklapanja baterija američke vojske [[MIM-104 Patriot|Patriot]] i rute savezničkih aviona teže nego što se očekivalo, što je dovelo do tri velika incidenta prijateljske vatre:&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://theaviationgeekclub.com/blue-blue-story-u-s-navy-F-18-shot-u-s-army-pac-3-patriot-missile-battery-oif/|title=Blue-On-Blue! The story of the U.S. Navy F/A-18 that was shot down by a U.S. Army PAC-3 Patriot missile battery during OIF|date=7. 3. 2018}}&lt;/ref&gt; u jednom od njih, 24. marta 2003., USAF F-16CJ Fighting Falcon je ispalio AGM-88 HARM na raketnu bateriju Patriot, nakon što se Patriot-ov radar naciljao i bio spreman pucati na avion, zbog čega ga je pilot zamijenio za irački raketni sistem zemlja-zrak, jer je avion bio u zračnim borbenim operacijama na putu za misiju u blizini Bagdada. HARM je oštetio radarski sistem Patriota bez žrtava.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.key.aero/forum/modern-military-aviation/44425-f-16-vs-patriot-friendly-fire-incident-on-24-march-2003-in-iraq|title=F-16 vs Patriot friendly fire incident on 24 March 2003 in Iraq {{!}} Key Aero|website=www.key.aero|language=en|access-date=13. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://medium.com/war-is-boring/that-time-an-air-force-f-16-and-an-army-missile-battery-fought-each-other-bb89d7d03b7d|title=That Time an Air Force F-16 and an Army Missile Battery Fought Each Other|last=AXE|first=DAVID|date=11. 7. 2016|website=War Is Boring|language=en|access-date=13. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;

Tokom operacije Ujedinjeni zaštitnik (Unified Protector) protiv Libije 2011. godine, EA-18G američke mornarice imali su svoj borbeni debi koristeći HARM protiv libijske protivzračne odbrane zajedno sa USAF F-16CJ i italijanskim tornadima.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.navy.mil/Resources/Fact-Files/Display-FactFiles/Article/2166036/ea-18g-growler-airborne-electronic-attack-aircraft/|title=EA-18G Growler Airborne Electronic Attack Aircraft}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.difesa.it/InformazioniDellaDifesa/periodico/periodico_2013/Documents/R6_2013/20_33_R6_2013.pdf|title=PASSATO E PRESENTE DELLE OPERAZIONI SEAD|last=Palmas|first=Francesco|website=difesa.it|language=it|access-date=11. 10. 2022}}&lt;/ref&gt;

==== Izrael ====
[[Barack Obama|Američki predsjednik Obama]] je prvi put 2013. godine ponudio AGM-88 Izraelu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.upi.com/Business_News/Security-Industry/2013/07/01/Israel-seeks-50B-in-US-loans-to-buy-arms/UPI-49641372706630/|title=Israel seeks $5B in U.S. loans to buy arms|date=1. 7. 2013|website=United Press International|archive-url=https://web.archive.org/web/20130707003555/http://www.upi.com/Business_News/Security-Industry/2013/07/01/Israel-seeks-50B-in-US-loans-to-buy-arms/UPI-49641372706630|archive-date=7. 7. 2013|url-status=live|access-date=2. 7. 2013}}&lt;/ref&gt;

==== Italija ====
Tokom operacije Ujedinjeni zaštitnik (Unified Protector), italijanski avioni Tornado su koristili AGM-88 HARM protiv libijske protivzračne odbrane.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.flightglobal.com/libya-italian-eurofighters-harriers-fly-first-combat-air-patrol-missions/99120.article|title=LIBYA: Italian Eurofighters, Harriers fly first combat air patrol missions}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.difesa.it/Content/Pagine/ContributoAeronauticaMilitare.aspx|title=Contributo Aeronautica Militare all'Operazione Nato 'Unified Protector' - Difesa.it}}&lt;/ref&gt;

==== Ukrajina ====
Sredinom 2022. godine, tokom [[Ruska invazija na Ukrajinu 2022.|ruske invazije na Ukrajinu]], SAD su Ukrajini isporučile projektile AGM-88 HARM. To je otkriveno tek nakon što su ruske snage početkom avgusta 2022. pokazale snimak repnog peraja jednog od ovih projektila &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://edition.cnn.com/2022/08/08/politics/anti-radar-missiles-ukraine-russia-pentagon/index.html|title=Pentagon acknowledges sending previously undisclosed anti-radar missiles to Ukraine|last=Liebermann|first=Oren|date=8. 8. 2022|website=[[CNN]]|language=en|access-date=9. 8. 2022}}&lt;/ref&gt; Američki podsekretar odbrane za politiku Colin Kahl rekao je da su u nedavne pakete pomoći uključeni određeni broj protivradarskih raketa, a koje mogu ispaliti ukrajinski avioni.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.thedrive.com/the-war-zone/u-s-confirms-air-launched-anti-radiation-missiles-sent-to-ukraine|title=Anti-Radiation Missiles Sent To Ukraine, U.S. Confirms|last=Trevithick|first=Joseph|date=8. 8. 2022|website=The War Zone|language=en|access-date=10. 8. 2022|archive-date=10. 8. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220810072251/https://www.thedrive.com/the-war-zone/u-s-confirms-air-launched-anti-radiation-missiles-sent-to-ukraine|url-status=dead|archive-date=10. 8. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220810072251/https://www.thedrive.com/the-war-zone/u-s-confirms-air-launched-anti-radiation-missiles-sent-to-ukraine}}&lt;/ref&gt; Avioni iz sovjetskog doba nemaju kompjutersku arhitekturu da prihvate NATO standardno oružje, tako da nijedna od bivših zemalja Varšavskog pakta, čak ni one koje su imale unaprijeđene avione iz sovjetskog doba, ranije nisu mogle ispaliti HARM projektile.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://mezha.media/en/2022/08/08/agm-88-harm/|title=Anti-Radiation Missiles Sent To Ukraine, U.S. Confirms|last=Danylov|first=Oleg|date=8. 8. 2022|website=Mezha.Media|language=en|access-date=10. 8. 2022}}&lt;/ref&gt; Povezivanje je bilo teško osim ako se ne koristi &quot;gruba modifikacija&quot;, kao što je integracija sa dodatnim [[tablet]]om u kokpitu, te izgradnja skoro potpuno nezavisnog podsistema unutar aviona koji ga nosi.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.thedrive.com/the-war-zone/does-ukraine-now-have-agm-88-high-speed-anti-radiation-missiles|title=Anti-Radiation Missiles Sent To Ukraine, U.S. Confirms|last=Rogoway|first=Tyler|date=7. 8. 2022|website=The War Zone|language=en|access-date=10. 8. 2022|archive-date=10. 8. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220810072251/https://www.thedrive.com/the-war-zone/does-ukraine-now-have-agm-88-high-speed-anti-radiation-missiles|url-status=dead|archive-date=10. 8. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220810072251/https://www.thedrive.com/the-war-zone/does-ukraine-now-have-agm-88-high-speed-anti-radiation-missiles}}&lt;/ref&gt; Kao što je sugerirao Domenic Nicholis, dopisnik za odbranu Telegrapha u Velikoj Britaniji, projektil HARM vjerovatno radi u jednom od svoja tri načina rada koji mu omogućava da pronađe svoju metu, nakon što je ispaljen prema mogućem neprijateljskom položaju protivzračne odbrane i elektronske emisije. Prije misije ili tokom leta, obavještajni avioni NATO-a ili različite obavještajne službe bi obezbjeđivale cjelokupno bojno polje elektromagnetnih emisija kako bi locirali ruske radare gdje bi ukrajinski avioni, naoružani HARM-om, bili usmjereni da ih ispaljuju. Ovo omogućava raketi da postigne profil napada veoma velikog dometa.  Druga moguća upotreba HARM-a je upravljanje njime u režimu koji se zove “HARM kao senzor”. Slično prethodno opisanom načinu rada, projektil djeluje i kao senzor i kao oružje, ne zahtijevajući senzorsku podlogu. Jednostavan interfejs bi pokazao da projektil ima cilj i da ga pilot može lansirati. Na ovaj način je domet manji, a avion bi mogao biti ugrožen, ali bi maksimizirao mogućnost da pogodi izvor radarskog signala.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.forbes.com/sites/davidaxe/2022/08/11/ukrainian-jets-are-firing-american-anti-radar-missiles/?sh=840f8f631a98|title=Ukrainian Jets Are Firing American Anti-Radar Missiles|last=Axe|first=David|date=11. 8. 2022|website=Forbes|language=en|access-date=12. 8. 2022}}&lt;/ref&gt;

U augustu 2022., visoki zvaničnik američke odbrane potvrdio je da su Ukrajinci uspješno integrirali projektil AGM-88 HARM u svoj &quot;MiG avion&quot;, vjerovatno MiG-29,&lt;ref&gt;{{Cite news|first=Joseph|last=Trevithick|url=https://www.thedrive.com/the-war-zone/ukrainian-mig-29s-are-firing-agm-88-anti-radiation-missiles|title=Ukrainian MiG-29s Are Firing AGM-88 Anti-Radiation Missiles|date=19. 8. 2022|work=The War Zone|access-date=20. 8. 2022|archive-date=20. 8. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220820025323/https://www.thedrive.com/the-war-zone/ukrainian-mig-29s-are-firing-agm-88-anti-radiation-missiles|url-status=dead|archive-date=20. 8. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220820025323/https://www.thedrive.com/the-war-zone/ukrainian-mig-29s-are-firing-agm-88-anti-radiation-missiles}}&lt;/ref&gt; uz video ispaljivanja raketa AGM-88 sa nadograđenog ukrajinskog MiG-29, koje je nekoliko dana kasnije objaviloukrajinsko ratno zrakoplovstvo .&lt;ref name=&quot;theaviationist.com&quot;&gt;{{Cite web|url=https://theaviationist.com/2022/08/30/first-footage-of-ukrainian-mig-firing-arm-emerges/|title=First Footage of Ukrainian MiG-29 Firing US-delivered Anti-Radiation Missiles Emerges|date=30. 8. 2022}}&lt;/ref&gt;

U obraćanju od 19. septembra, general američkog ratnog zrakoplovstva Džejms B. Heker rekao je da je za pokušaj integracije projektila AGM-88 HARM u ukrajinske Su-27 i MiG-29 bilo potrebno &quot;nekoliko meseci&quot;, ali ovo ukrajinskim zračnim snagama ne daje iste &quot;sposobnosti koje bi imale na F-16&quot;, međutim, „Iako ne dobijete kinetičko ubijanje... možete dobiti lokalnu nadmoć u zraku na određeno vrijeme kada možete uraditi ono što je potrebno.” &lt;ref&gt;{{Cite news|date=19. 9. 2022|title=It took 'couple of months' to put US anti-radiation missiles on Ukrainian fighters, USAF reveals|last=Valerie Insinna|work=breaking defense|url=https://www.reuters.com/world/europe/russia-may-have-lost-four-combat-jets-ukraine-last-10-days-uk-says-2022-09-19/|access-date=22. 9. 2022}}&lt;/ref&gt;

Početkom septembra 2022. uočen je ukrajinski Su-27S sa AGM-88 HARM postavljenim na krilne nosače, što je prvi takav slučaj. Raketa je direktno ugrađena u lansere projektila APU-470, isti lanser koji koriste MiG-29 i Su-27 za ispaljivanje projektila poput [[R-27 (raketa)|R-27 (raketa zrak-zrak)]] . To upućuje da je postavljanje projektila na sovjetske avione mnogo lakše nego što su stručnjaci u početku vjerovali, izgleda da je &quot;potreban samo interfejs za različite žice i tačke vješanja projektila&quot;. Raniji snimak ukrajinskog MiG-29 sa AGM-88, pokazao je da je sistem prepoznao projektil kao R-27EP, koji je dizajniran da nsnišani protivzračne radare, što sugeriše da avioni koriste sopstvenu avioniku za ispaljivanje projektila, bez potrebe za dodatnim modifikacijama.&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Stefano D'Urso|title=Ukrainian Su-27s Are Now Using AGM-88 HARM Missiles Too|url=https://theaviationist.com/2022/09/09/ukrainian-su-27-agm-88-harm-missiles/|publisher=The Aviationist|date=9. 9. 2022}}&lt;/ref&gt;

U decembru su ukrajinske zrakoplovne snage objavile video na kojem se vidi kako [[MiG-29]] rafalno ispaljuje dvije rakete HARM. Rusija tvrdi da je oborila četiri projektila HARM.&lt;ref&gt;{{Cite news|title='Double HARM': Ukrainian MiG-29 Fires Two AGM-88 Missiles Simultaneously Presumably At Russian Positions|date=17. 12. 2022|last=Ashish Dangwal|url=https://eurasiantimes.com/double-harm-ukrainian-mig-29-fires-two-agm-88-anti-radiation/?amp|publisher=EurAsian Times}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Russia 'Shoots Down' 4 AGM-88 Anti-Radiation Missiles (HARM) Over Belgorod Region, MoD Says|date=19. 12. 2022|url=https://eurasiantimes.com/russia-shoots-down-4-agm-88-anti-radiation-missiles-harm/?amp|publisher=EurAsian Times}}&lt;/ref&gt;

== Varijante ==

=== AGM-88E AARGM ===
[[Datoteka:AGM-88E_HARM_p1230047.jpg|mini|AGM-88E Napredna protivradarska vođena raketa (Advanced Antiradiation Guided Missile - AARGM)]]
Novija nadogradnja, ''AGM-88E Napredna protivradarska vođena raketa - Advanced Antiradiation Guided Missile (AARGM),'' ima najnoviji softver, poboljšane mogućnosti namijenjene u slučaju gašenja neprijateljskog radara i pasivni radar koji koristi dodatni aktivni tragač milimetarskih valova. Predstavljena je u novembru 2010. godine, a radi se o zajedničkom poduhvatu  Ministarstava odbrane SAD i Italije, u proizvodnji Orbital ATK .

U novembru 2005. Ministarstva odbrane Italije i SAD potpisali su Memorandum o sporazumu o zajedničkom razvoju projektila AGM-88E AARGM. Italija je obezbijedila 20 miliona dolara za razvoj kao i nekoliko miliona dolara vrijednih materijala, opreme i pratećih usluga. Očekivalo se da će italijansko ratno zrakoplovstvo kupiti do 250 projektila za svoje avione Tornado ECR . Program testiranja je osmišljen da integriše AARGM u sistem oružja Tornado ECR. &lt;/link&gt;

Američka mornarica je demonstrirala sposobnost AARGM-a tokom Inicijalnog operativnog testiranja i evaluacije (IOT&amp;E) u proljeće 2012. godine, uz bojevo ispaljivanje 12 projektila. U junu je završena obuka zrakoplovnog i osoblja za održavanje s bojevim projektilima.

Američka Mornarica je odobrila proizvodnju (Full Rate Production - FRP) AARGM-a u avgustu 2012. godine, sa 72 projektila za mornaricu i devet za italijansko ratno zrakoplovstvo koje su isporučene 2013. godine. [[McDonnell Douglas F/A-18 Hornet|F/A-18 Hornet]] eskadrila američkog marinskog korpusa je prva jedinica naoružana s AGM-88E projektilima.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.defense-aerospace.com/articles-view/release/3/137980/us-navy-oks-full_rate-production-for-aargm-anti_radiation-missile.html|title=Navy Approves Full Rate Production for New Anti-Radiation Missile|date=29. 8. 2012|website=Defense-Aerospace.com|publisher=Briganti et Associés|access-date=4. 2. 2020}}&lt;/ref&gt;

U septembru 2013. ATK je isporučio stoti AARGM američkoj mornarici. Program AGM-88E teče po planu i budžetu, a puna operativna sposobnost (FOC) planirana je za septembar 2014.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.prnewswire.com/news-releases/atk-delivers-100th-advanced-anti-radiation-guided-missile-aargm-to-us-navy-224053301.html|title=ATK Delivers 100th Advanced Anti-Radiation Guided Missile (AARGM) to U.S. Navy|date=17. 9. 2013|website=PR Newswire|archive-url=https://web.archive.org/web/20140430091322/http://www.prnewswire.com/news-releases/atk-delivers-100th-advanced-anti-radiation-guided-missile-aargm-to-us-navy-224053301.html|archive-date=30. 4. 2014|url-status=live}}&lt;/ref&gt; AGM-88E je dizajniran da poboljša efikasnost naslijeđenih varijanti HARM protiv fiksnih i pokretnih radarskih i komunikacijskih jedinica, posebno onih koje bi se isključile radi izbjegavanja protivradarskih raketa, pričvršćivanjem novog tragača na postojeću raketu sposobnu za brzinu od 2 Maha, dodajući pasivni prijemnik za navođenje protiv radara, satelitski i inercijalni navigacijski sistem, radar [[Ekstremno visoke frekvencije|sa milimetarskim talasima]] za toplotno navođenje i mogućnost slanja slika mete preko satelitske veze samo nekoliko sekundi prije udara.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.flightglobal.com/news/articles/us-navy-extends-orbital-atk-agm-88e-production-423546/|title=US Navy extends Orbital ATK AGM-88E production|last=Drew|first=James|date=25. 3. 2016|website=FlightGlobal|publisher=DVV Media|archive-url=https://web.archive.org/web/20160407203723/https://www.flightglobal.com/news/articles/us-navy-extends-orbital-atk-agm-88e-production-423546/|archive-date=7. 4. 2016|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Ovaj model HARM-a će biti integrisan u avione F/A-18C/D/E/F, EA-18G, Tornado ECR, a kasnije i na F-35 na vanjske nosače.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://aviationweek.com/awin-only/us-navy-wants-internal-aargm-f-35/|title=U.S. Navy Wants Internal AARGM For F-35|date=8. 4. 2015|website=Aviation Week|publisher=Informa}}&lt;/ref&gt;

U septembru 2015. godine, AGM-88E je uspješno pogodio mobilnu brodsku metu, demonstrirajući sposobnost projektila da koristi protivradarsko navođenje i radar sa milimetarskim valovima za otkrivanje, prepoznavanje, lociranje i gađanje pokretnih ciljeva.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.upi.com/Business_News/Security-Industry/2015/09/23/US-Navy-tests-upgraded-missile/3861443019797/?spt=trc|title=U.S. Navy tests upgraded missile|last=Tomkins|first=Richard|date=23. 9. 2015|website=United Press International|archive-url=https://web.archive.org/web/20150925120146/http://www.upi.com/Business_News/Security-Industry/2015/09/23/US-Navy-tests-upgraded-missile/3861443019797/?spt=trc|archive-date=25. 9. 2015|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

U decembru 2019., njemačko ratno zrakoplovstvo naručilo je AARGM.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://esut.de/2019/12/meldungen/ruestung2/17444/bundeswehr-erhaelt-agm-88e-aargm-antiradar-lenkflugkoerper/|title=Bundeswehr erhält AGM-88E AARGM Antiradar-Lenkflugkörper|last=Heiming|first=Gerhard|date=20. 12. 2019|website=Europäische Sicherheit und Technik|publisher=Mittler Report Verlag GmbH|language=de|trans-title=Bundeswehr receives AGM-88E AARGM anti-radar guided missile}}&lt;/ref&gt;

4. avgusta 2020., odjel za operacije Alliant Techsystems kompanije Northrop Grumman, sa sjedištem u Northridgeu u Kaliforniji, dobio je IDIQ ugovor u vrijednosti od 12.190.753 dolara za podršku održavanja AARGM depoa, popravku odjeljka za navođenje i kontrolnu sekciju, te testiranje i inspekciju opreme,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.defense.gov/Newsroom/Contracts/Contract/Article/2300395//|title=Contracts for August 4, 2020|website=U.S. Department of Defense|language=en-US|access-date=6. 9. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200907025831/https://www.defense.gov/Newsroom/Contracts/Contract/Article/2300395//|archive-date=7. 9. 2020|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; a 31. avgusta 2020., istoj diviziji Northrop Grumman dodijeljeno je približno 80,9 miliona dolara&amp;nbsp;za razvoj nove tehnologije za AARGM.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.defense.gov/Newsroom/Contracts/Contract/Article/2331179//|title=Contracts for August 31, 2020|website=U.S. Department of Defense|language=en-US|access-date=6. 9. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200904002328/https://www.defense.gov/Newsroom/Contracts/Contract/Article/2331179/|archive-date=4. 9. 2020|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== AGM-88F HCSM ===
Iako je Američka mornarica /Marinski korpus odabrala Orbital ATK-ov AGM-88E AARGM,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.northropgrumman.com/Capabilities/AARGM/Pages/default.aspx/|title=Advanced Anti-Radiation Guided Missile (AARGM) - Standard and Extended Range|website=Northrop-Grumman|archive-url=https://web.archive.org/web/20180916215149/https://www.northropgrumman.com/Capabilities/AARGM/Pages/default.aspx/|archive-date=16. 9. 2018}}&lt;/ref&gt; Raytheon je razvio svoje vlastito unaprijeđenje HARM-a pod nazivom ''AGM-88F HARM Izmjena kontrolnog odjeljka - Control Section Modification (HCSM)'', koje uključuje slične karakteristike nadogradnje kao i AARGM.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.flightglobal.com/news/articles/raytheons-hcsm-anti-radiation-missile-upgrade-compl-418218/|title=Raytheon's HCSM anti-radiation missile upgrade completes key test|last=Drew|first=James|date=26. 10. 2015|website=FlightGlobal|publisher=DVV Media|archive-url=https://web.archive.org/web/20160413223904/https://www.flightglobal.com/news/articles/raytheons-hcsm-anti-radiation-missile-upgrade-compl-418218/|archive-date=13. 4. 2016|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Republika Kina (Tajvan), Bahrein i Katar kupili su AGM-88B koji su zatim naknadno opremljeni HCSM nadogradnjom.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.defense.gov/News/Contracts/Contract/Article/1856970/|title=Contracts For May 23, 2019|website=U.S. Department of Defense|access-date=17. 8. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230817070521/https://www.defense.gov/News/Contracts/Contract/Article/1856970/|archive-date=17. 8. 2023|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== AGM-88G AARGM-ER ===
Budžet Ratne mornarice za fiskalnu 2016. uključivao je finansiranje za AARGM-ER proširenog dometa koji koristi postojeći sistem navođenja i bojevu glavu AGM-88E sa čvrstim integriranim raketnim ramjet-om za udvostručenje dometa.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://aviationweek.com/defense/f-35cs-cut-back-us-navy-invests-standoff-weapons|title=F-35Cs Cut Back As U.S. Navy Invests in Standoff Weapons|last=Sweetman|first=Bill|date=3. 2. 2015|website=Aviation Week|publisher=Informa|archive-url=https://web.archive.org/web/20150205183403/http://aviationweek.com/defense/f-35cs-cut-back-us-navy-invests-standoff-weapons|archive-date=5. 2. 2015|url-status=live}}&lt;/ref&gt; U septembru 2016. Orbital ATK je predstavio svoj AARGM-ER proširenog dometa, koji uključuje redizajniran kontrolni dio i 11,5 inčni (290&amp;nbsp;mm) raketni motor za dvostruko veći domet i unutrašnji nosač na Lockheed Martin F-35A i F-35C Lightning II sa integracijom na P-8 Poseidon, [[General Dynamics F-16|F-16 Fighting Falcon]] i Eurofighter Typhoon;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.northropgrumman.com/wp-content/uploads/AARGM-ER-Datasheet.pdf|title=AARGM-ER Datasheet|date=2023|website=Northrop Grumman|access-date=22. 5. 2023|archive-date=9. 5. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230509110850/https://www.northropgrumman.com/wp-content/uploads/AARGM-ER-Datasheet.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://aviationweek.com/awindefense/orbital-atk-reveals-new-double-range-aargm|title=Orbital ATK Reveals New 'Double-Range' AARGM|last=Drew|first=James|date=20. 9. 2016|website=Aviation Week|publisher=Informa|archive-url=https://web.archive.org/web/20161005130426/http://aviationweek.com/awindefense/orbital-atk-reveals-new-double-range-aargm|archive-date=5. 10. 2016|url-status=live|access-date=3. 10. 2016}}&lt;/ref&gt; unutrašnji nosač na F-35B nije moguć zbog ograničenja unutrašnjeg prostora. Nova raketa koristi AARGM-ovu bojevu glavu i sisteme za navođenje u novom okviru aviona koji zamjenjuje krila u sredini tijela s aerodinamičnim trakama duž strana s kontrolnim površinama premeštenim na repne površine sa malim otporom i snažnijim pogonskim sistemom za veću brzinu i udvostručenje dometa svog prethodnika.&lt;ref name=&quot;AARGM&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.thedrive.com/the-war-zone/27866/usaf-f-35as-will-get-navys-new-air-defense-busting-missile-amid-talk-of-anti-ship-variants/|title=USAF F-35As Will Get Navy's New Air Defense Busting Missile Amid Talk of Anti-Ship Variants|last=Trevithick|first=Joseph|date=7. 5. 2019|website=The War Zone|publisher=The Drive Media, Inc.|access-date=29. 8. 2023|archive-date=12. 8. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230812171217/http://www.thedrive.com/the-war-zone/27866/usaf-f-35as-will-get-navys-new-air-defense-busting-missile-amid-talk-of-anti-ship-variants|url-status=dead|archive-date=12. 8. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230812171217/http://www.thedrive.com/the-war-zone/27866/usaf-f-35as-will-get-navys-new-air-defense-busting-missile-amid-talk-of-anti-ship-variants}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ainonline.com/aviation-news/defense/2020-06-05/new-anti-radiation-missile-flies-navy-anti-radar-revamp|title=New Anti-Radiation Missile Flies in Navy Anti-Radar Revamp|last=Donald|first=David|date=5. 6. 2020|website=Aviation International News}}&lt;/ref&gt;

Američka mornarica dodijelila je Orbital ATK ugovor za razvoj AARGM-ER u januaru 2018.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.navyrecognition.com/index.php/news/defence-news/2018/january-2018-navy-naval-defense-news/5887-video-orbital-atk-gets-u-s-navy-contract-to-develop-aargm-er.html|title=Orbital ATK gets U.S. Navy Contract to Develop AARGM-ER|date=24. 1. 2018|website=Navy Recognition|archive-url=https://web.archive.org/web/20180127084408/https://www.navyrecognition.com/index.php/news/defence-news/2018/january-2018-navy-naval-defense-news/5887-video-orbital-atk-gets-u-s-navy-contract-to-develop-aargm-er.html|archive-date=27. 1. 2018|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; USAF se kasnije pridružio programu AARGM-ER, sa unutrašnjom ugradnjom na F-35A/C.&lt;ref name=&quot;AARGM&quot;/&gt; AARGM-ER je dobio Milestone-C odobrenje u avgustu 2021. godine,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.airrecognition.com/index.php/news/defense-aviation-news/2021/august/7564-us-navy-advanced-anti-radiation-guided-missile-extended-range-to-enter-production.html|title=US Navy Advanced Anti-Radiation Guided Missile - Extended Range to enter production|date=26. 8. 2021|website=Air Recognition|access-date=29. 8. 2023|archive-date=5. 2. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240205123030/https://www.airrecognition.com/index.php/news/defense-aviation-news/2021/august/7564-us-navy-advanced-anti-radiation-guided-missile-extended-range-to-enter-production.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; a prvi niskotarifni početni ugovor o proizvodnji dodijeljen je sljedećeg mjeseca; početna operativna sposobnost planirana je za 2023.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://insidedefense.com/insider/navy-issues-northrop-grumman-41-million-aargm-er-contract|title=Navy issues Northrop Grumman $41 million AARGM-ER contract|last=Quigley|first=Aidan|date=15. 9. 2021|website=Inside Defense}}&lt;/ref&gt; AARGM-ER je završio svoje prvo, drugo, treće, četvrto i peto testiranje leta na Point Mugu Sea Range u julu 2021., januaru 2022., julu 2022., decembru 2022. i maju 2023. respektivno.&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Tingley|first=Brett|title=First Live-Fire Test Of The Navy's New Long-Range Anti-Radiation Missile Was A Success|url=https://www.thedrive.com/the-war-zone/41798/first-live-fire-test-of-navys-new-long-range-anti-radiation-missile-was-a-success|access-date=30. 8. 2022|work=The War Zone|publisher=The Drive Media, Inc.|date=Aug 2, 2021|archive-date=30. 8. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220830061756/https://www.thedrive.com/the-war-zone/41798/first-live-fire-test-of-navys-new-long-range-anti-radiation-missile-was-a-success|url-status=dead|archive-date=30. 8. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220830061756/https://www.thedrive.com/the-war-zone/41798/first-live-fire-test-of-navys-new-long-range-anti-radiation-missile-was-a-success}}&lt;/ref&gt;

U februaru 2023. američka mornarica je počela da istražuje izvodljivost lansiranja AARGM-ER iz zemaljskih lansera i P-8 Posejdon.&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Trevithick|first=Joseph|title=Navy To Test Ground-Launched Version Of New Radar-Busting Missile|url=https://www.thedrive.com/the-war-zone/navy-to-test-ground-launched-version-of-new-radar-busting-missile|access-date=23. 2. 2023|work=The War Zone|publisher=The Drive Media, Inc.|date=Feb 17, 2023|archive-date=23. 2. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230223044214/https://www.thedrive.com/the-war-zone/navy-to-test-ground-launched-version-of-new-radar-busting-missile|url-status=dead|archive-date=23. 2. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230223044214/https://www.thedrive.com/the-war-zone/navy-to-test-ground-launched-version-of-new-radar-busting-missile}}&lt;/ref&gt;

Australija je 27. februara 2023. zatražila kupovinu do 63 AGM-88G AARGM-ER.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dsca.mil/press-media/major-arms-sales/australia-advanced-anti-radiation-guided-missiles-extended-range-aargm|title=Australia – Advanced Anti-Radiation Guided Missiles- Extended Range (AARGM-ERs) {{!}} Defense Security Cooperation Agency}}&lt;/ref&gt;

5. juna 2023. Holandija je objavila kupovinu AARGM-ER za upotrebu u njihovoj floti F-35A.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.defensie.nl/actueel/nieuws/2023/06/05/nieuwe-munitie-f-35s-vergroot-slagkracht|title=Nieuwe munitie F-35's vergroot slagkracht - Nieuwsbericht - Defensie.nl|date=5. 6. 2023}}&lt;/ref&gt;

=== Zamjensko ofanzivno oružje ===
U maju 2022. godine, USAF je skolpio ugovore sa kompanijama L3Harris Technologies, [[Lockheed Martin]] i Northrop Grumman za početak prve faze razvoja za zamjensko ofanzivno oružje (Stand-in Attack Weapon - SiAW), koje će biti nasljednik AARGM-ER. Dok su prethodni HARM-ovi bili namijenjeni za napad na radare protivzračne odbrane, SiAW će imati širi skup ciljeva uključujući lansere balističkih projektila, lansere krstarećih i protivbrodskih projektila, platforme za ometanje GPS -a i protivsatelitske sisteme. Imaće manji domet od oružja za odvraćanje, a ispaljuje se sa aviona nakon što prodre u neprijateljski zračni prostor. SiAW će stati u unutrašnje pregrade za oružje F-22. Zračne snage planiraju imati operativno oružje do 2026.&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Losey|first=Stephen|title=US Air Force awards contracts to start designing F-35 weapon|url=https://www.defensenews.com/air/2022/06/08/us-air-force-awards-contracts-to-start-designing-f-35-weapon/|access-date=20. 8. 2023|work=[[Defense News]]|date=Jun 9, 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Tirpak|first=John A.|title=New SiAW Seen as Modular, Pathfinder Weapon|url=https://www.airandspaceforces.com/new-siaw-seen-as-modular-pathfinder-weapon/|access-date=20. 8. 2023|work=Air &amp; Space Forces Magazine|date=15. 6. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Kritike ==

* Tokom [[NATO-ovo bombardiranje SR Jugoslavije|operacije Saveznička sila (Allied Force)]], NATO je navodno ispalio 743 HARM-a u toku  78-dnevne kampanje, ali je mogao potvrditi uništenje samo 3 od originalnih 25 [[2K12 Kub|SA-6]] baterija. Više od polovine utrošenih HARM-ova bili su hitci upozorenja (preemptive targeting shots - PET), ispaljeni na moguće položaje SAM-a, ali bez radara za ciljanje. Tokom kampanje, srpske SAM lokacije ispalile su više od 800 SAM-ova uz oborena samo 2 NATO aviona, većinom sa fiksnih položaja bez radarskog navođenja. Radari su također bili prisiljeni da rade samo 20 sekundi ili manje kako bi izbjegli uništavanje od strane HARM-a. Prema Benjaminu Lambethu, oboreni [[Lockheed F-117|F-117]] nije imao podršku SEAD-a (Suppression of Enemy Air Defenses - Suzbijanje protivzračne odbrane neprijatelja) sa aviona F-16CJ koji su nosili HARM.&lt;ref&gt;{{Citation|last=Lambeth|first=Benjamin|date=1. 6. 2002|title=NATO's Air War for Kosovo: A Strategic and Operational Assessment.|location=Santa Monica, CA|publisher=RAND|url=https://www.rand.org/pubs/monograph_reports/MR1365.html|pages=106–118|isbn=0-8330-3050-7}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citation|last=Lyon|first=Charles|url=https://apps.dtic.mil/sti/citations/ADA431703|title=Operation Allied Force: A Lesson on Strategy, Risk, and Tactical Execution|publisher=National War College|location=Washington D.C.|date=2000|pages=13–23}}&lt;/ref&gt;

== Korisnici ==
[[Datoteka:AGM-88_operators.png|mini|Karta sa AGM-88 korisnicima u plavoj boji.]]
[[Datoteka:AIM-9_AIM-120_and_AGM-88_on_F-16C.jpg|mini| [[General Dynamics F-16|F-16]] nosi AIM-120 AMRAAM (gore), AIM-9 Sidewinder (u sredini) i AGM-88 HARM.]]
[[Datoteka:UA_MiG-29_using_R-73_and_AGM-88_02.png|mini|Ukrajinski MiG-29 lansira raketu HARM]]

=== Trenutni korisnici ===
{{Infokutija država}}
* Kraljevsko zrakoplovstvo Australije : naručena varijanta AGM-88E; za korištenje na EA-18G Growlerima .&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.defenseindustrydaily.com/italoamerican-agm88e-aargm-missile-no-place-to-hide-down-there-01852|title=AGM-88E AARGM Missile: No Place To Hide Down There|date=31. 7. 2019|website=Defense Industry Daily|archive-url=https://web.archive.org/web/20131013015608/https://www.defenseindustrydaily.com/italoamerican-agm88e-aargm-missile-no-place-to-hide-down-there-01852/|archive-date=13. 10. 2013|url-status=dead|access-date=25. 11. 2013|archive-date=13. 10. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131013015608/https://www.defenseindustrydaily.com/italoamerican-agm88e-aargm-missile-no-place-to-hide-down-there-01852/}}&lt;/ref&gt; Dana 28. aprila 2017. godine, Agencija za odbrambenu i sigurnosnu saradnju navela je da Australija namjerava kupiti 70 projektila AGM-88B i 40 AGM-88E.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://australianaviation.com.au/2017/05/us-approves-sale-of-anti-radiation-missiles-for-raaf-growler/|title=US approves sale of anti-radiation missiles for RAAF Growler|date=1. 5. 2017|website=Australian Aviation|archive-url=https://web.archive.org/web/20170501052051/http://australianaviation.com.au/2017/05/us-approves-sale-of-anti-radiation-missiles-for-raaf-growler/|archive-date=1. 5. 2017|url-status=live|access-date=1. 5. 2017}}&lt;/ref&gt;
* Egipatske zračne snage :&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.f-16.net/f-16_users_article4.html|title=Al Quwwat al Jawwiya Ilmisriya/Egyptian Air Force|website=F-16.net|access-date=7. 8. 2022}}&lt;/ref&gt;
* Njemačke zračne snage:&lt;ref name=&quot;HighBeam&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.highbeam.com/doc/1G1-9075687.html|title=Spain buying HARMs for use on EF-18|date=25. 5. 1990|website=Defense Daily|archive-url=https://web.archive.org/web/20150924165051/http://www.highbeam.com/doc/1G1-9075687.html|archive-date=24. 9. 2015|url-status=dead|access-date=8. 8. 2015|archive-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150924165051/http://www.highbeam.com/doc/1G1-9075687.html}}&lt;/ref&gt;
* Grčke zračne snage : AGM-88B Block IIIA i AGM-88E varijante. AGM-88E AARGM po narudžbi.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://defencehub.live/threads/haf-acquires-advanced-agm-88e-aargm-anti-radar-missiles-and-agm-84l-harpoon-ii-anti-ship-missiles-for-f-16v.13784/|title=HAF acquires advanced AGM-88E AARGM anti-radar missiles and AGM-84L Harpoon II anti-ship missiles for F-16V|date=28. 6. 2022|website=DefenceHub}}&lt;/ref&gt;
* Izraelske zračne snage
* Italijanske zračne snage : varijanta AGM-88E.
* Zračne snage Kuvajta
* Kraljevske marokanske zračne snage : AGM-88B/C/E varijanta.
* Zračne snage Katara : 100 &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://armstrade.sipri.org/armstrade/page/trade_register.php|title=Trade Registers|website=armstrade.sipri.org|access-date=26. 6. 2023}}&lt;/ref&gt;
* Kraljevske saudijske zračne snage
* Zračne snage Republike Koreje &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.f-16.net/f-16_users_article18.html|title=Han-guk Kong Goon/Republic of Korea Air Force|website=F-16.net|access-date=7. 8. 2022}}&lt;/ref&gt;
* Španske zračne i svemirske snage &lt;ref name=&quot;HighBeam&quot;/&gt;
* Zračne snage Republike Kine : AGM-88B
* Turske zračne snage &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.f-16.net/f-16_users_article21.html|title=Turk Hava Kuvvetleri/Turkish Air Force|website=F-16.net|access-date=7. 8. 2022}}&lt;/ref&gt;
* Ukrajinsko zračne snage &lt;ref name=&quot;theaviationist.com&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://mil.in.ua/en/news/us-made-agm-88-missiles-started-striking-russian-air-defense-positions-in-ukraine/|title=US-made AGM-88 missiles started striking Russian air defense positions in Ukraine|date=7. 8. 2022|website=Ukrainian Military Center|access-date=7. 8. 2022}}&lt;/ref&gt;
* Zračne snage Ujedinjenih Arapskih Emirata &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.f-16.net/f-16_users_article22.html|title=Al Imarat al Arabiyah al Muttahidah/United Arab Emirates Air Force|website=F-16.net|access-date=7. 8. 2022}}&lt;/ref&gt;
* [[Zračne snage Sjedinjenih Američkih Država|Zračne snage Sjedinjenih Država]]
* Američki marinski korpus &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.harpoondatabases.com/encyclopedia/Entry3131.aspx|title=AGM-88 HARM|website=Harpoon Databases|archive-url=https://web.archive.org/web/20131202232035/http://www.harpoondatabases.com/encyclopedia/Entry3131.aspx|archive-date=2. 12. 2013|url-status=dead|access-date=25. 11. 2013|archive-date=2. 12. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131202232035/http://www.harpoondatabases.com/encyclopedia/Entry3131.aspx}}&lt;/ref&gt;
* [[Ratna mornarica Sjedinjenih Američkih Država|Mornarica Sjedinjenih Država]]

=== Budući korisnici ===
* Kraljevsko ratno zrakoplovstvo Nizozemske : AGM-88G varijanta &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://defence-industry.eu/netherlands-selects-aargm-er-missiles-for-its-f-35-fleet/|title=Netherlands selects AARGM-ER missiles for its F-35 fleet|date=5. 6. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.janes.com/defence-news/air-platforms/latest/netherlands-buys-h225m-helos-for-special-operations-aargm-er-for-f-35|title=Netherlands buys H225M helos for special operations, AARGM-ER for F-35}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledati ==
 

== Reference ==

; Bilješke
{{Refspisak}}

; Bibliografija 

== Vanjski linkovi ==

* [https://web.archive.org/web/20060628010856/http://www.raytheon.com/products/stellent/groups/public/documents/content/cms04_016401.pdf AGM-88 tehnički list] (PDF format) kompanije Raytheon
* [http://www.fas.org/man/dod-101/sys/smart/agm-88.htm Informacije o AGM-88 HARM] od FAS-a
* [http://www.globalsecurity.org/military/systems/munitions/agm-88.htm Informacije o AGM-88 HARM] od Globalsecurity.org
* [http://www.designation-systems.net/dusrm/m-88.html AGM-88] u Designation-Systems
* [http://www.ausairpower.net/API-AGM-88-HARM.html AGM-88 HARM] od Carla Koppa
[[Kategorija:Stranice s nepregledanim prevodom]]
[[Kategorija:Oružje]]</text>
      <sha1>sws0k2libyc4clmmt8tw6g3cac2idt7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Britanska biblioteka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>501409</id>
    <revision>
      <id>3940821</id>
      <parentid>3903318</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T10:58:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940821</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="59881" sha1="im1jutpohu757lhx3svkxp3qsuxyxmh" xml:space="preserve">{{Infokutija biblioteka
| ime             = Britanska biblioteka
| lokalno_ime     = British Library
| prijašnje_ime   = 
| logo            = [[File:BritishLibrary.svg|50px]]
| opis_logo       = 
| slika           = Deutsche Bücherei.JPG
| opis_slike      = British library london.jpg
| otvorena        = {{Početni datum i godine|1973|7|1}}
| zatvorena       = 
| država          = [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| grad            = [[London]]
| coord           = 
| adresa          = 96 Euston Road, [[London]]
| vrsta           = [[Nacionalna biblioteka]]
| pristup         = 
| tiraž           = 
| usluženi        =
| članovi         = 
| veličina        = 170-200 miliona predmeta&lt;ref name=&quot;Wight&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.bl.uk/aboutus/quickinfo/facts/|title=Facts and figures|last=Wight|first=Colin|website=bl.uk|access-date=3. 9. 2017|archive-date=28. 8. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170828023409/http://www.bl.uk/aboutus/quickinfo/facts/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;auto&quot;&gt;{{cite web|url=https://assets.publishing.service.gov.uk/government/uploads/system/uploads/attachment_data/file/816517/British_Library_Annual_Report_and_Accounts_201819.pdf|title=BL Accounts 2019|website=bl.uk|access-date=22. 7. 2019|archive-date=22. 7. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190722081953/https://assets.publishing.service.gov.uk/government/uploads/system/uploads/attachment_data/file/816517/British_Library_Annual_Report_and_Accounts_201819.pdf|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;BL Exhibition Notes&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.bl.uk/a-history-of-magic/articles/the-magic-of-the-british-library|title=BL Exhibition Notes|website=bl.uk|access-date=11. 6. 2018|archive-date=9. 8. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190809194810/https://www.bl.uk/a-history-of-magic/articles/the-magic-of-the-british-library|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;How Big is the UK Web Archive&quot;&gt;{{cite web|url=http://blogs.bl.uk/webarchive/2014/06/how-big-is-the-uk-web.html|title=How Big is the UK Web Archive?|website=bl.uk|access-date=11. 6. 2018|archive-date=31. 8.  2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180831192832/http://blogs.bl.uk/webarchive/2014/06/how-big-is-the-uk-web.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; &lt;br /&gt; 13,950,000 knjiga&lt;ref name=ARA&gt;{{Cite book| title=British Library thirty-seventh annual report and accounts 2009/10 |date=26. 7. 2010 |isbn=978-0-10-296664-0|last1=Library |first1=British |publisher=Stationery Office }}&lt;/ref&gt; &lt;br /&gt; 824.101 serijski naslov &lt;br /&gt; 351.116 rukopisa (pojedinačnih i svezaka) &lt;br /&gt; 8.266.276 filatelističkih predmeta &lt;br /&gt; 4.347.505 kartografskih jedinica &lt;br /&gt; 1.607.885 muzičkih partitura &lt;br /&gt; 6.000.000 zvučnih snimaka 
| osnivač         = 
| direktor        = Sir Roly Keating (izvršni direktor, od 12. septembra 2012.)
| predsjednik     = 
| predsjedavajući = 
| vlasnik         = 
| budžet          = £142&amp;nbsp; miliona&lt;ref name=ARA/&gt;
| zaposleni       = 
| zakonski_depozit = Da
| prijevoz        = 
| parking         = 
| veb-sajt        = {{url|http://www.bl.uk/|bl.uk}}
}}
[[File:British Library Highlights.webm|thumb|250px|Film o Britanskoj biblioteci, 2014.]]

'''Britanska biblioteka''' ({{jez-en|British Library}}) jest istraživačka biblioteka u [[London]]u koja je [[nacionalna biblioteka]] [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]].&lt;ref&gt;[http://www.bl.uk/learning/cresearch/skills/using1/usingthebritishlibrary.html &quot;Using the British Library&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211023031806/https://www.bl.uk/learning/cresearch/skills/using1/usingthebritishlibrary.html |date=23. 10. 2021}}. British Library. Pristupljeno 17. 4. 2014&lt;/ref&gt; Jedna je od najvećih biblioteka na svijetu. Procjenjuje se da sadrži između 170 i 200 miliona&lt;ref name=&quot;Wight&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.bl.uk/aboutus/quickinfo/facts/|title=Facts and figures|last=Wight|first=Colin|website=bl.uk|access-date=3. 9. 2017|archive-date=28. 8. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170828023409/http://www.bl.uk/aboutus/quickinfo/facts/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;auto&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;BL Exhibition Notes&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;How Big is the UK Web Archive&quot;/&gt; predmeta iz mnogih zemalja. Kao obavezna biblioteka, Britanska biblioteka prima kopije svih knjiga izdatih u Ujedinjenom Kraljevstvu i Irskoj, uključujući značajan dio prekomorskih naslova distribuiranih u UK. Biblioteka je vanresorno javno tijelo čiji je pokrovitelj Odjeljenje za kulturu, medije i sport.

Britanska biblioteka je velika [[istraživačka biblioteka]], sa djelima na mnogim jezicima&lt;ref name=&quot;BL-CDP&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.bl.uk/learning/cresearch/skills/using1/usingthebritishlibrary.htmll|title=Using the British Library|publisher=British Library|access-date=11. 9. 2014|archive-date=24. 10. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211024042307/https://www.bl.uk/learning/cresearch/skills/using1/usingthebritishlibrary.htmll|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; i u mnogim formatima, štampanim i digitalnim: knjige, rukopisi, akademski žurnali, novine, časopisi, zvučni i muzički snimci, video zapisi, scenariji, patenti, baze podataka, karte, pečati, otisci, crteži. Zbirke Biblioteke obuhvataju oko 14 miliona knjiga,&lt;ref name=&quot;BLhome&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.bl.uk/|title=The British Library; Explore the world's knowledge|publisher=British Library|access-date=12. 4. 2010|archive-date=26. 3. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120326213518/http://www.bl.uk/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; zajedno sa značajnim fondovima rukopisa i predmeta koji datiraju još iz 2000. p. n. e.. Biblioteka održava program za nabavku sadržaja i svake godine dodaje oko tri miliona jedinica koje zauzimaju 9,6 kilometara novog prostora na policama.&lt;ref&gt;The British Library Annual Report and Accounts 2010/11, [http://www.bl.uk/aboutus/annrep/2010to2011/priorperf/perform/kpis_stats.pdf str. 31] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161224100857/http://www.bl.uk/aboutus/annrep/2010to2011/priorperf/perform/kpis_stats.pdf |date=24. 12. 2016 }}&lt;!--2010/11: 668.0&amp;nbsp;km, 2009/10: 658.4&amp;nbsp;km--&gt;&lt;/ref&gt;

Prije 1973, biblioteka je bila dio [[Britanski muzej|Britanskog muzeja]], također u općini Camden. Moderna namjenski izgrađena zgrada biblioteke nalazi se na sjevernoj strani Euston Roada u Somers Townu, London (između željezničke stanice Euston i željezničke stanice Sv. Pancras), i ima dodatnu zgradu za skladištenje i čitaonicu u ogranku biblioteke u blizini Boston Spa, u okrugu Leeds u Zapadnom Yorkshiru. Zgradu Sv. Pancras je zvanično otvorila kraljica [[Elizabeta II]] 25. juna 1998, i klasifikovana je kao zgrada sa liste I stepena &quot;od izuzetnog interesa&quot; zbog svoje arhitekture i historije.&lt;ref name=&quot;listed&quot;&gt;{{cite news |url = https://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-33733846 |title = British Library becomes Grade I listed building |date = 1. 8. 2015 |work = BBC News |access-date = 1. 8. 2015 |archive-date = 1. 8. 2015 |archive-url = https://web.archive.org/web/20150801150551/http://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-33733846 |url-status = live }}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Britanska biblioteka je osnovana 1. jula 1973. kao rezultat Zakona o britanskoj biblioteci iz 1972.&lt;ref name=blhistory&gt;{{cite web|url=http://www.bl.uk/aboutus/quickinfo/facts/history/index.html |title=History of the British Library |publisher=British Library |access-date=7. 2. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100213000359/http://www.bl.uk/aboutus/quickinfo/facts/history/index.html |archive-date=13. 2. 2010 |url-status=dead  }}&lt;/ref&gt; Prije toga, nacionalna biblioteka je bila dio Britanskog muzeja, koji je obezbjeđivao većinu fondova nove biblioteke, zajedno sa manjim organizacijama koje su bile uključene (kao što su &quot;Nacionalna centralna biblioteka&quot;,&lt;ref&gt;The National Central Library, a tutorial system and a scholarly library for working people who were not connected to an academic institution, had been founded by [[Albert Mansbridge]]. &quot;Mansbridge, Albert.&quot; ''Encyclopædia Britannica''. 2006.&lt;/ref&gt; &quot;Nacionalna pozajmna biblioteka za nauku i tehnologiju&quot; i &quot;Britanska nacionalna bibliografija&quot;).&lt;ref name=blhistory/&gt; Godine 1974. preuzete su funkcije koje je ranije obavljao &quot;Ured za naučne i tehničke informacije&quot;; 1982. Biblioteka i dokumentacija Indijskog ureda i HMSO Binderies postali su odgovornosti Britanske biblioteke.&lt;ref&gt;''Whitaker's Almanack''; 1988, str. 409&lt;/ref&gt; Godine 1983. Biblioteka je apsorbirala &quot;Nacionalnu zvučnu arhivu&quot;, koja čuva mnoge zvučne i video snimke, sa preko milion diskova i hiljadama kaseta.&lt;ref&gt;{{cite web|archive-url=https://web.archive.org/web/20100212095749/http://www.bl.uk/reshelp/bldept/soundarch/about/soundarchive.html |archive-date=12. 2. 2010 |url=http://www.bl.uk/reshelp/bldept/soundarch/about/soundarchive.html |title=About the British Library Sound Archive |publisher=British Library |access-date=7. 2. 2010 |url-status=dead  }}&lt;/ref&gt;

Jezgro historijskih zbirki Biblioteke zasnovano je na nizu donacija i nabavki iz 18. stoljeća, poznatih kao &quot;zadužbinske zbirke&quot;.&lt;ref name=Wedgeworth1993&gt;{{Cite book | last=Wedgeworth | first=Robert | year=1993 | title=World Encyclopedia of Library and Information Services | edition=3 | publisher=ALA Editions | isbn=978-0-8389-0609-5 | page=[https://archive.org/details/worldencyclopedi0000unse/page/149 149] | url=https://archive.org/details/worldencyclopedi0000unse/page/149 }}&lt;/ref&gt; To uključuje knjige i rukopise Sir [[Robert Cotton|Roberta Cottona]] (Biblioteka Cottonian), Sir [[Hans Sloane|Hansa Sloanea]], [[Robert Harley|Roberta Harleya]] i &quot;Kraljevsku biblioteku kralja Đorđa III&quot;,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://snfcc.snfoundation.org/snfcc/EN/index.php?ID=Zq437NxVGjNsz7nf_EN |title=Similar Projects – The British Library |publisher=Stavros Niarchos Foundation Cultural Center |access-date=7. 2. 2010 |archive-url=https://www.webcitation.org/5nMvFvVto?url=http://snfcc.snfoundation.org/snfcc/EN/index.php?ID=Zq437NxVGjNsz7nf_EN |archive-date=7. 2. 2010 |url-status=dead  }}&lt;/ref&gt; kao i &quot;Staru kraljevsku biblioteku&quot; koju je donirao kralj [[Đorđe III, kralj Ujedinjenog Kraljevstva|Đorđa II]].

Dugi niz godina njene zbirke bile su raštrkane u raznim zgradama širom centralnog Londona, na mjestima kao što su Bloomsbury (u okviru Britanskog muzeja), Chancery Lane, Bayswater i Holborn, sa centrom za međubibliotečku pozajmicu u Boston Spa, 4&amp;nbsp;km istočno. od Wetherbyja u West Yorkshireu (koji se nalazi na Thorp Arch Trading Estate), i biblioteku novina u Colindaleu, sjeverozapadni London.&lt;ref name=blhistory/&gt;

Prvobitni planovi za Britansku biblioteku zahtijevali su rušenje sastavnog dijela Bloomsburyja – ulice od sedam [[aker]]a neposredno ispred Muzeja, kako bi se biblioteka smjestila direktno preko puta. Nakon duge kampanje koju je vodio dr [[George Wagner]], ova odluka je poništena i biblioteku je umjesto toga izgradila John Laing Group&lt;ref&gt;Ritchie, str. 188&lt;/ref&gt; na lokaciji u Euston Roadu pored željezničke stanice Sv Pancras.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://bloomsburyassociation.org.uk/news/news20070919134787 |title=What and Where is Bloomsbury Village? |publisher=Bloomsbury Association |access-date=28. 2. 2015 |archive-date=2. 4. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150402145627/http://bloomsburyassociation.org.uk/news/news20070919134787 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Nakon zatvaranja Okrugle čitaonice 25. oktobra 1997. bibliotečki fond je počeo da se useljava u zgradu Sv. Pancras. Pred kraj te godine otvorena je prva od jedanaest novih čitaonica i nastavljeno je preseljenje fonda.&lt;ref&gt;Ovenden, Richard (1997) &quot;The big move&quot;, in: ''Rare Books Newsletter''; 57: winter 1997, str. 49–53&lt;/ref&gt; Od 1997. do 2009. glavna zbirka je bila smještena u ovoj novoj zgradi, a zbirka britanskih i prekomorskih novina bila je smještena u Colindaleu. U julu 2008. Biblioteka je objavila da će premjestiti predmete male upotrebe u novo skladište u Boston Spa u Yorkshireu i da planira zatvoriti biblioteku novina u Colindaleu, prije kasnijeg preseljenja u sličan objekat na istoj lokaciji.&lt;ref name=&quot;BL Collection Moves Strategy&quot;&gt;{{cite web|title=British Library Announces Collection Moves Strategy|url=http://pressandpolicy.bl.uk/Press-Releases/The-British-Library-Announces-Collection-Moves-Strategy-34e.aspx|publisher=British Library|access-date=16. 7. 2013|archive-date=16. 4. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140416182852/http://pressandpolicy.bl.uk/Press-Releases/The-British-Library-Announces-Collection-Moves-Strategy-34e.aspx|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Od januara 2009. do aprila 2012. preko 200&amp;nbsp;km materijala premješteno je u zgradu za dodatno skladištenje i sada se dostavlja u čitaonice  u Londonu na zahtjev svakodnevnim prijevozom.&lt;ref name=&quot;200km material moved&quot;&gt;{{cite web|title=200km of books successfully moved to high-tech home|url=http://pressandpolicy.bl.uk/Press-Releases/200km-of-books-successfully-moved-to-high-tech-home-56e.aspx|publisher=British Library|access-date=16. 7. 2013|archive-date=23. 1. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130123172415/http://pressandpolicy.bl.uk/Press-Releases/200km-of-books-successfully-moved-to-high-tech-home-56e.aspx|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Radovi na izgradnji dodatne zgrade za skladištenje završeni su 2013, a biblioteka novina u Colindaleu zatvorena je 8. novembra 2013. Zbirka je sada podijeljena između lokacija Sv. Pancras i Boston Spa.&lt;ref name=ColindaleCloseDate&gt;{{cite web|title=Newspaper Moves|url=http://www.bl.uk/reshelp/findhelprestype/news/newspapermoves/index.html|publisher=British Library|access-date=16. 7. 2013|archive-date=31. 7. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130731013749/http://www.bl.uk/reshelp/findhelprestype/news/newspapermoves/index.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; ''Služba za nabavku dokumenata Britanske biblioteke (BLDSS)'' i ''Zbirka za nabavku dokumenata biblioteke'' smještene su na istoj lokaciji u Boston Spa. Zbirke smještene u Yorkshireu, koje se sastoje od materijala male upotrebe i zbirke novina i dokumenata, čine oko 70% ukupne građe koju biblioteka drži.&lt;ref name=SteveMorrisBBC&gt;{{cite news|title=British Library builds fire-proof home for 750m newspapers|url=https://www.bbc.co.uk/news/uk-england-leeds-20717391|publisher=BBC|access-date=16. 7. 2013|date=13. 12. 2012|archive-date=19. 1. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130119021800/http://www.bbc.co.uk/news/uk-england-leeds-20717391|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Biblioteka je ranije imala skladište knjiga u Woolwichu, jugoistočni London, koje više nije u upotrebi.

Novu biblioteku je posebno za tu svrhu dizajnirao arhitekta [[Colin St John Wilson]]&lt;ref name=blhistory/&gt; u saradnji sa suprugom [[M. J. Long]], koja je osmislila plan koji je naknadno razvijen i izgrađen.&lt;ref name=MJLongObit&gt;{{cite news|title=MJ Long obituary|author=Peter Carolin|url=https://www.theguardian.com/artanddesign/2018/sep/18/mj-long-obituary|work=The Guardian|access-date=16. 10. 2018|date=18. 9. 2018|archive-date=16. 10. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181016203318/https://www.theguardian.com/artanddesign/2018/sep/18/mj-long-obituary|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Facing Euston Road je veliki trg koji uključuje djela javne umjetnosti, kao što su velike skulpture Eduarda Paolozzija (brončana statua zasnovana na studiji [[William Blake|Williama Blakea]] o [[Isaac Newton|Isaacu Newtonu]]) i [[Antony Gormley|Antonyja Gormleya]]. To je najveća javna zgrada izgrađena u Ujedinjenom Kraljevstvu u 20. vijeku.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bl.uk/aboutus/quickinfo/facts/index.html|title=British Library – About Us|publisher=British Library|access-date=7. 2. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100724162623/http://www.bl.uk/aboutus/quickinfo/facts/index.html|archive-date=24. 7. 2010|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Walkowitz2009&gt;{{Cite book|last1=Walkowitz|first1=Daniel J.|year=2009|title=Contested Histories in Public Space: Memory, Race, and Nation|url=https://archive.org/details/contestedhistori0000unse|last2=Knauer|first2=Lisa Maya|publisher=Duke University Press|isbn=978-0-8223-4236-6|page=[https://archive.org/details/contestedhistori0000unse/page/103 103]}}&lt;/ref&gt;

[[File:British Library + St Pancras 7527-31hug.jpg|thumb|Britanska biblioteka sa željezničkom stanicom Sv. Pancras u pozadini]]

U sredini zgrade je staklena kula na šest spratova inspirisana sličnom strukturom u biblioteci Beinecke, koja sadrži Kraljevu biblioteku sa 65.000 štampanih svezaka zajedno sa drugim pamfletima, rukopisima i mapama koje je prikupio kralj [[Đorđe III, kralj Ujedinjenog Kraljevstva|Đorđe III]] između 1763. i 1820.&lt;ref name=Nichols1870&gt;{{Cite book | last=Nichols | first=Thomas | year=1870 | title=A handy-book of the British Museum: for every-day readers | publisher=Cassell, Petter, and Galpin | page=[https://archive.org/details/bub_gb_4rVCAAAAIAAJ/page/n441 396] | url=https://archive.org/details/bub_gb_4rVCAAAAIAAJ }}&lt;/ref&gt; U decembru 2009. [[Rosie Winterton]] je otvorila novu zgradu za skladištenje u Boston Spa. Novo postrojenje, koje je koštalo 26 miliona funti, ima kapacitet za sedam miliona predmeta, pohranjenih u više od 140.000 kontejnera s bar kodom i koje izvlače roboti&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/england/west_yorkshire/8393248.stm |title=Robots used at £26m British Library store |date=3. 12. 2009 |publisher=BBC |access-date=7. 2. 2010 |archive-url=https://www.webcitation.org/5nMv4OvYh?url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/england/west_yorkshire/8393248.stm |archive-date=7. 2. 2010 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; iz 262&amp;nbsp;km skladišnog prostora sa kontrolom temperature i vlage.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bl.uk/news/2009/pressrelease20091203a.html |title=Minister opens British Library's new £26 million storage facility in Yorkshire – the most advanced in the world. |date=3. 12. 2009 |publisher=British Library |access-date=7. 2. 2010 |archive-date=7. 12. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091207232819/http://www.bl.uk/news/2009/pressrelease20091203a.html |url-status=dead  }}&lt;/ref&gt;

U petak, 5. aprila 2013., Biblioteka je objavila da će početi sa spašavanjem svih stranica sa sufiksom .uk u pokušaju da očuva &quot;digitalnu memoriju&quot; nacije (koja je do tada iznosila oko 4,8 miliona stranica koje sadrže milijardu web stranica). Biblioteka bi do kraja 2013. svu građu učinila javno dostupnom korisnicima i osigurala da se, kroz tehnološki napredak, sav materijal sačuva za buduće generacije, uprkos fluidnosti interneta.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://news.msn.com/world/british-library-to-preserve-nation%e2%80%99s-entire-internet-history |title=British Library to preserve nation's entire Internet history |publisher=MSN |access-date=4. 9. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130618191813/http://news.msn.com/world/british-library-to-preserve-nation%E2%80%99s-entire-internet-history |archive-date=18. 6. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Zgrada na Euston Roadu je 1. augusta 2015. uvrštena na listu I stepena.&lt;ref name=&quot;listed&quot;/&gt; Planira otvaranje treće lokacije u Leedsu,&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.bbc.co.uk/news/uk-england-leeds-47693835|title=British Library plans new base in Leeds|work=BBC News|date=25. 3. 2019|access-date=27. 2. 2020|archive-date=27. 2. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200227091714/https://www.bbc.co.uk/news/uk-england-leeds-47693835|url-status=live}}&lt;/ref&gt; koja bi se potencijalno nalazila u Grade 1 Temple Works na listi.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.thebusinessdesk.com/yorkshire/news/2053294-historic-city-landmark-explored-as-potential-home-for-british-library-north|title=Historic city landmark explored as potential home for 'British Library North' &amp;#124; TheBusinessDesk.com|date=12. 3. 2020|access-date=12. 3. 2020|archive-date=6. 4. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200406161331/https://www.thebusinessdesk.com/yorkshire/news/2053294-historic-city-landmark-explored-as-potential-home-for-british-library-north|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

== Zakonski depozit ==
[[File:BritishLibraryInterior02.jpg|thumb|right|Unutrašnjost Britanske biblioteke, sa zidom od zamagljenog stakla Kraljeve biblioteke u pozadini.]]

U Engleskoj, obavezni primjerak se može pratiti do najmanje 1610.&lt;ref&gt;Robert C. Barrington Partridge &quot;The history of the legal deposit of books throughout the British Empire&quot;, London: Library Association, 1938&lt;/ref&gt; Zakon o autorskim pravima iz 1911. uspostavio je princip obaveznog depozita, osiguravajući da Britanska biblioteka i pet drugih biblioteka u Velikoj Britaniji i Irskoj imaju pravo na besplatnu kopiju svakog djela objavljenog ili distribuisanog u Britaniji. Ostalih pet biblioteka su: Bodleianska biblioteka u Oksfordu; Univerzitetska biblioteka na Cemebridgeu; Biblioteka Trinity College u Dublinu; i Nacionalne biblioteke Škotske i Velsa. Britanska biblioteka je jedina koja mora automatski primiti kopiju svakog djela objavljenog u Britaniji; ostali imaju pravo na ova djela, ali ih moraju posebno zatražiti od izdavača nakon saznanja da su objavljene ili će uskoro biti objavljene, što je zadatak koji centralno obavlja Agencija za biblioteke zakonskog depozita.

Prema odredbama irskog zakona o autorskim pravima (posljednji Zakon o autorskim i srodnim pravima iz 2000.), Britanska biblioteka ima pravo automatski primiti besplatnu kopiju svake knjige objavljene u Irskoj, uz Nacionalnu biblioteku Irske, Biblioteke Trinity College u Dablinu, Biblioteke Univerziteta u Limeriku, Biblioteke Gradskog univerziteta u Dablinu i bibliotekama četiri konstitutivna univerziteta Nacionalnog univerziteta Irske. Biblioteka Bodleian, Univerzitetska biblioteka Camebridge i Nacionalne biblioteke Škotske i Velsa također imaju pravo na kopije materijala objavljenih u Irskoj, ali opet moraju formalno da podnesu zahtjeve.

Zakon o bibliotekama sa zakonskim depozitima iz 2003. proširio je zahtjeve o obaveznom depozitu Ujedinjenog Kraljevstva na elektronske dokumente, kao što su CD-ROM-ovi i odabrane web stranice.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.opsi.gov.uk/acts/acts2003/ukpga_20030028_en_1 |title=Legal Deposit Libraries Act 2003 |publisher=Office of Public Sector Information |access-date=7. 2. 2010 |archive-date=3. 2. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100203183316/http://www.opsi.gov.uk/acts/acts2003/ukpga_20030028_en_1 |url-status=dead  }}&lt;/ref&gt;

Biblioteka također posjeduje Zbirke Azije, Pacifika i Afrike (APAC) koje uključuju evidenciju ureda Indije i materijale na jezicima Azije i sjeverne i sjeveroistočne Afrike.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bl.uk/reshelp/bldept/apac/apacoll/apac.html|title=Asia, Pacific and Africa Collections|publisher=British Library|access-date=8. 2. 2010|archive-date=27. 2. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100227114835/http://www.bl.uk/reshelp/bldept/apac/apacoll/apac.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

== Korištenje čitaonica biblioteke ==
[[File:Mechanical book handling system, British Library.jpg|thumb|Mehanički sistem za rukovanje knjigama (MBHS&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.bl.uk/reshelp/findhelprestype/maps/glossary/index.html |title=Glossary of Map terms |publisher=British Library |date=30. 11. 2003 |access-date=28. 1. 2011 |archive-date=3. 1. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110103174404/http://www.bl.uk/reshelp/findhelprestype/maps/glossary/index.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt;) koji se koristi za isporuku traženih knjiga iz skladišta u čitaonice.]]
[[File:Sitting on History (1995) by Bill Woodrow, British Library, London, UK - 20061031.jpg|thumb|Bronzana skulptura, djelo [[Bill Woodrow]]a &quot;Sitting on History&quot; koju su [[Carl Djerassi]] i [[Diane Middlebrook]] 1997. kupili za Britansku biblioteku
Skulptura, sa svojom loptom i lancem, odnosi se na knjigu kao na hvatača informacija od kojih ne možemo pobjeći.

Bista koja se vidi gore lijevo je [[Colin St. John Wilson]] RA autorke [[Celia Scott]], 1998. poklon američkog fonda za Britansku biblioteku. Sir Colin je dizajnirao zgradu Britanske biblioteke]]

Biblioteka je otvorena za sve koji imaju istinsku potrebu da koriste njene zbirke. Svako sa stalnom adresom koji želi da se bavi istraživanjem može se prijaviti za Čitalačku karticu; od njih se traži da dostave dokaz o potpisu i adresi.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bl.uk/reshelp/inrrooms/stp/register/howreg/howtoregister.html|title=How to register for a Reader Pass|publisher=British Library|access-date=8. 2. 2010|archive-date=8. 2. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100208233024/http://www.bl.uk/reshelp/inrrooms/stp/register/howreg/howtoregister.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Historijski gledano, samo oni koji žele da koriste specijalizovani materijal koji nije dostupan u drugim javnim ili akademskim bibliotekama dobijali su čitalačku propusnicu. Biblioteka je kritikovana što je u čitaonice primila veliki broj studenata dodiplomskih studija, koji imaju pristup svojim univerzitetskim bibliotekama. Biblioteka je odgovorila da je uvijek primala studente sve dok imaju legitimnu ličnu kartu, radnu ili akademsku istraživačku svrhu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.thisislondon.co.uk/standard/article-23479468-british-library-like-a-branch-of-starbooks-say-the-literati.do |title=British Library like a branch of Starbooks say the literati |last=Brierley |first=Danny |date=21. 4. 2008 |work=London Evening Standard|access-date=8. 2. 2010 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110605063706/http://www.thisislondon.co.uk/standard/article-23479468-british-library-like-a-branch-of-starbooks-say-the-literati.do |archive-date=5. 6. 2011}}&lt;/ref&gt;

Većina kataloških zapisa može se naći na Explore the British Library, glavnom katalogu biblioteke, koji je zasnovan na Primou.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.exlibrisgroup.com/category/PrimoOverview |date=8. 12. 2011 |publisher=Exlibris Group |title=Over 2100 institutions worldwide are now using Primo! |access-date=23. 4. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150628163157/http://www.exlibrisgroup.com/category/PrimoOverview |archive-date=28. 6. 2015}}&lt;/ref&gt; Druge zbirke imaju svoje kataloge, kao što su zapadni rukopisi. Velike čitaonice nude stotine mjesta koja su često popunjena istraživačima, posebno za vrijeme [[Uskrs]]a i ljetnih praznika.

Vlasnici Čitalačke kartice Britanske biblioteke također mogu da pogledaju zbirku zaliha dokumenata u čitaonici na lokaciji biblioteke u Boston Spa u Yorkshiru, kao i kolekciju štampanih novina od 29. septembra 2014. Sada je dostupan pristup prikupljanju obaveznih depozita materijala, neophodno je da se posetioci registruju kao čitaoci da bi koristili čitaonicu Boston Spa.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bl.uk/notices/boston_spa_readingroom.html|title=Major changes for Readers using the Boston Spa Reading Room|access-date=25. 9. 2014|archive-date=20. 8. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180820044939/http://www.bl.uk/notices/boston_spa_readingroom.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Online, elektronski i digitalni izvori ==
=== Materijal dostupan na internetu ===
Britanska biblioteka čini brojne slike predmeta iz svojih kolekcija dostupnim na internetu. Njegova online galerija pruža pristup 30.000 slika iz različitih srednjovjekovnih knjiga, zajedno sa pregršt artikala u izložbenom stilu u vlasničkom formatu, kao što su [[Lindisfarnska evanđelja]]. Ovo uključuje mogućnost &quot;okretanja virtuelnih stranica&quot; nekoliko dokumenata, kao što su sveske [[Leonardo da Vinci]]ja.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bl.uk/onlinegallery/index.html|title=Explore the British Library|publisher=British Library|access-date=25. 2. 2010|archive-date=3. 10. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20091003183424/http://www.bl.uk/onlinegallery/index.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Kataloške stavke za mnoge iluminirane rukopisne zbirke dostupne su na internetu, sa odabranim slikama stranica ili minijatura iz sve većeg broja zbirki,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.bl.uk/catalogues/illuminatedmanuscripts/welcome.htm |title=Catalogue of Illuminated manuscripts |publisher=Bl.uk |access-date=27. 2. 2013 |archive-date=1. 3. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130301081526/http://www.bl.uk/catalogues/illuminatedmanuscripts/welcome.htm |url-status=live }}&lt;/ref&gt; i postoji baza podataka značajnih uveza knjiga.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.bl.uk/catalogues/bookbindings/ |title=Database of bookbindings |publisher=Bl.uk |access-date=27. 2. 2013 |archive-date=5. 3. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130305051020/http://www.bl.uk/catalogues/bookbindings/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; ''Zvukovi Britanske biblioteke'' pružaju besplatan online pristup za preko 60.000 zvučnih zapisa.

Komercijalna bezbjedna elektronska dostava Britanske biblioteke pokrenuta je 2003. po cijeni od 6 miliona funti. Ovo nudi više od 100 miliona jedinica (uključujući 280.000 naslova časopisa, 50 miliona patenata, 5 miliona izveštaja, 476.000 američkih disertacija i 433.000 zbornika sa konferencija) za istraživače i korisnike biblioteka širom svijeta koji su ranije bili nedostupni van Biblioteke zbog ograničenja autorskih prava. U skladu s vladinom direktivom da Britanska biblioteka mora pokriti postotak svojih operativnih troškova, korisniku se naplaćuje naknada. Međutim, ova usluga više nije isplativa i dovela je do niza restrukturiranja kako bi se spriječili daljnji gubici.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.socialistworker.co.uk/art.php?id=10620#lonbl|title=PCS strike: your reports|date=31. 1.  2007|work=Socialist Worker|access-date=12. 4. 2010|archive-date=26. 3. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100326145751/http://www.socialistworker.co.uk/art.php?id=10620#lonbl|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Kada je [[Google Books]] počeo sa radom, Britanska biblioteka je potpisala ugovor sa [[Microsoft]]om da digitalizuje određeni broj knjiga iz Britanske biblioteke za njen projekat &quot;Live Search Books&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/technology/2005/nov/04/microsoft.books|title=Microsoft teams up with British Library to digitise books|work=The Guardian|publisher=Guardian News and Media|access-date=12. 4. 2010|date=4. 11. 2005|last=Tran|first=Mark|location=London|archive-date=16. 4. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140416210530/http://www.theguardian.com/technology/2005/nov/04/microsoft.books|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Ovaj materijal je bio dostupan samo čitaocima u SAD-u, a zatvoren je u maju 2008.&lt;ref&gt;{{cite news |first=Miguel |last=Helft |title=Microsoft Will Shut Down Book Search Program |url=https://www.nytimes.com/2008/05/24/technology/24soft.html?_r=1&amp;ref=technology&amp;oref=slogin |work=The New York Times |date=24. 5. 2008 |access-date=26. 2. 2010 |archive-date=24. 4. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090424210000/http://www.nytimes.com/2008/05/24/technology/24soft.html?_r=1&amp;ref=technology&amp;oref=slogin |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Skenirane knjige su trenutno dostupne preko kataloga Britanske biblioteke ili Amazona.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.techradar.com/news/portable-devices/other-devices/amazon-seals-british-library-deal-for-free-kindle-classics-672583|title=Amazon seals British Library deal for free Kindle classics|first=Patrick Goss 23|last= februar 2010|website=TechRadar|date=23. 2. 2010|access-date=22. 9. 2020|archive-date=29. 7. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200729171622/https://www.techradar.com/news/portable-devices/other-devices/amazon-seals-british-library-deal-for-free-kindle-classics-672583|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

U oktobru 2010. Britanska biblioteka je pokrenula svoj portal za menadžment i poslovne studije. Ova web stranica je dizajnirana da omogući digitalni pristup izvještajima o istraživanju menadžmenta, konsultantskim izvještajima, radnim dokumentima i člancima.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.mbsportal.bl.uk/about/index.aspx|title=Management and business studies portal: About this site|publisher=British Library|access-date=3. 3. 2011|archive-date=10. 11. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20101110222417/http://www.mbsportal.bl.uk/about/index.aspx|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

U novembru 2011, četiri miliona novinskih stranica iz 18. i 19. stoljeća bilo je dostupno na internetu. Projekat će skenirati do 40 miliona stranica u narednih 10 godina. Arhiva je besplatna za pretraživanje, ali se naplaćuje pristup samim stranicama.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/news/uk-15932683 |title=British Library scans 18th and 19th-Century newspapers |date=29. 11. 2011 |work=BBC News |access-date=20. 6. 2018 |archive-date=26. 6. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170626212038/http://www.bbc.co.uk/news/uk-15932683 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

=== Elektronske zbirke ===
Od 2022, &quot;Istražite Britansku biblioteku (Explore British Library)&quot; je najnovija iteracija online kataloga.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.bl.uk/catalogues-and-collections/catalogues |title=Catalogues and Collections |website=British Library |access-date=26. 12. 2022 |archive-date=27. 12. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221227015030/https://www.bl.uk/catalogues-and-collections/catalogues |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Sadrži skoro 57 miliona zapisa i može se koristiti za pretraživanje, pregled i naručivanje predmeta iz zbirki ili pretraživanje sadržaja na web stranici biblioteke. Elektronske zbirke Biblioteke obuhvataju preko 40.000 e-časopisa, 800 baza podataka i drugih elektronskih izvora.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.bl.uk/eresources/main.shtml |title=Electronic collections, British Library, 25. 7. 2012. Pristupljeno 1. 8. 2012 |publisher=Bl.uk |date=30. 11. 2003 |access-date=27. 2. 2013 |archive-date=19. 1. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130119202955/http://www.bl.uk/eresources/main.shtml |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Neki od njih su dostupni za daljinski pristup registrovanim vlasnicima Čitalačke kartice Sv. Pancras.

Doktorske disertacije dostupne su putem internetske usluge &quot;E-Theses&quot; (EThOS).&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://ethos.bl.uk/|website=ethos.bl.uk|title=EThOS: E-theses Online Service|access-date=7. 11. 2017|archive-date=22. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210222084333/http://ethos.bl.uk/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

== Sistem digitalne biblioteke ==
U 2012, britanske biblioteke sa obaveznim primjerkom potpisale su memorandum o razumijevanju za stvaranje zajedničke tehničke infrastrukture koja implementira sistem digitalnih biblioteka (DLS) koji je razvila Britanska biblioteka.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bl.uk/aboutus/legaldeposit/websites/security/joint_security_undertaking.pdf|title=Undertaking to the joint Committee on Legal Deposit, on the security of non-print publications|publisher=The British Library Board|date=21. 6. 2013|access-date=1. 5. 2016|archive-date=17. 4. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160417121644/http://www.bl.uk/aboutus/legaldeposit/websites/security/joint_security_undertaking.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; DLS je očekivao Pravilnik o zakonskim bibliotekama (neštampanim djelima) iz 2013, proširenje Zakona o zakonskim bibliotekama iz 2003. da uključi neštampane elektronske publikacije od 6. aprila 2013.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.legislation.gov.uk/ukdsi/2013/9780111533703|title=Legal Deposit Libraries (Non-Print Works) Regulations 2013|publisher=Crown|year=2013|access-date=1. 5. 2016|archive-date=11. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160511004954/http://www.legislation.gov.uk/ukdsi/2013/9780111533703|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Četiri skladišna čvora, locirana u [[London]]u, [[Boston Spa]], [[Aberystwyth]]u i [[Edinburgh]]u, povezana putem sigurne mreže u stalnoj komunikaciji, automatski repliciraju, samoprovjeravaju i popravljaju podatke.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bl.uk/aboutus/legaldeposit/websites/security/|title=Security for electronic publications|publisher=The British Library Board|year=2013|access-date=1. 5. 2016|archive-date=8. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160508092154/http://www.bl.uk/aboutus/legaldeposit/websites/security/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Kompletno pretraživanje svakog .uk domena (i drugih TLD-ova sa GeoIP serverom baziranim u UK) dodaje se godišnje u DLS od 2013, koji također sadrži svu kolekciju &quot;Internet Archive&quot; za 1996–2013. Politika i sistem zasnovani su na [[Nacionalna biblioteka Francuske|Nacionalnoj biblioteci Francuske]], koja je indeksirala (putem IA do 2010.) .fr domen, jednom godišnje (62 TB u 2015.) od 2006.

== Izložbe ==
[[File:Newton by Eduardo Paolozzi 2003-03-10.jpg|thumb|left|Bronzana skulptura. Natpis glasi:NEWTON' po [[William Blake]]u, [[Eduardo Paolozzi]] 1995. Grant uz pomoć Fondacije za sport i umjetnost. Finansira se pretplatama iz fudbalskih bazena, Vernons, Littlewoods, Zetters]]

Brojne knjige i rukopisi izloženi su javnosti u ''Galeriji Sir John Ritblat'' koja je otvorena tokom cijele sedmice, besplatno. Neki rukopisi na izložbi uključuju [[Beowulf]]a, Lindisfarnsko evanđelje i evanđelje svetog Katberta, [[Gutenbergova Biblija|Gutenbergovu Bibliju]], [[Canterburyjske priče]] [[Geoffrey Chaucer]]a, &quot;Le Morte d'Arthur&quot; (&quot;Kralj Artur&quot;) [[Thomas Malory]]ja, časopis kapetana Cooka,HiIstoriju Engleske [[Jane Austen]], Jane Eyre od [[Charlotte Brontë]], [[Alisa u zemlji čuda]] [[Lewis Carroll]]a, &quot;Just So Stories&quot; [[Rudyard Kipling]]a, &quot;The Life and Adventures of Nicholas Nickleby&quot; [[Charles Dickens]]a, &quot;Gospođa Dalloway&quot; [[Virginia Woolf]] i soba posvećena isključivo [[Magna Carta|Magna Carti]], kao i nekoliko [[Kur'an]]a i azijskih predmeta.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bl.uk/whatson/permgall/treasures/|title=Sir John Ritblat Gallery: Treasures of the British Library|publisher=British Library|access-date=8. 2. 2010|archive-date=8. 4. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110408152115/http://www.bl.uk/whatson/permgall/treasures/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Pored stalne postavke, česte su tematske izložbe koje obuhvataju mape,&lt;ref&gt;[http://www.bl.uk/magnificentmaps/ Magnificent Maps] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110121104251/http://www.bl.uk/magnificentmaps/ |date=21. 1. 2011}} on British Library website&lt;/ref&gt; svete tekstove,&lt;ref&gt;[http://www.bl.uk/onlinegallery/features/sacred/homepage.html Sacred] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110131140146/http://www.bl.uk/onlinegallery/features/sacred/homepage.html |date=31. 1. 2011}} on British Library website&lt;/ref&gt; historiju engleskog jezika&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bl.uk/evolvingenglish/|title=Evolving English: One Language, Many Voices|publisher=British Library|access-date=6. 2. 2011|archive-date=31. 1. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110131141419/http://www.bl.uk/evolvingenglish/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; i pravo, uključujući i proslavu 800. godišnjice Magna Carte.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bl.uk/events/magna-carta--law-liberty-legacy|title=Magna Carta: Law, Liberty, Legacy|work=The British Library|access-date=30. 3. 2015|archive-date=3. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303232538/http://www.bl.uk/events/magna-carta--law-liberty-legacy|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
== Službe i odjeli ==
=== Poslovni i IP centar ===
U maju 2005. Britanska biblioteka je dobila grant od 1 milion funti od Londonske razvojne agencije za promjenu dvije svoje čitaonice u &quot;Business &amp; IP Centar&quot;. Centar je otvoren u martu 2006.[63] Sadrži nedvojbeno najsveobuhvatniju kolekciju materijala o poslovnom i intelektualnom vlasništvu (IP) u Ujedinjenom Kraljevstvu i službena je biblioteka &quot;Ureda za intelektualno vlasništvo Ujedinjenog Kraljevstva&quot;.

Zbirka je podijeljena u četiri glavna informacijska područja: istraživanje tržišta, informacije o kompanijama, trgovački imenici i časopisi. Besplatan je u štampanom obliku i online putem otprilike 30 baza podataka pretplate. Registrirani čitaoci mogu pristupiti kolekciji i bazama podataka.[64]

Postoji preko 50 miliona patentnih specifikacija iz 40 zemalja u kolekciji koja datira iz 1855. Zbirka također uključuje službene novine o patentima, zaštitnim znakovima i registrovanom dizajnu; pravne izvještaje i druge materijale o parnicama; i informacije o autorskim pravima. Ovo je dostupno u štampanom obliku i putem online baza podataka.[65]

Osoblje je obučeno da usmjerava mala i srednja preduzeća i preduzetnike da koriste cijeli niz resursa.[65]

U 2018, u Business &amp; IP Centru je uspostavljena usluga &quot;Human Lending Library&quot;, koja omogućava društvenim poduzetnicima da dobiju sat vremena mentorstva od strane visokog poslovnog profesionalca.[66] Ova usluga se izvodi u partnerstvu sa &quot;Expert Impact&quot;.

[[Stephen Fear]] je bio rezidentni preduzetnik Britanske biblioteke i ambasador od 2012. do 2016.[67]

=== Usluga dostave dokumenata ===
Kao dio svog osnivanja 1973. godine, Britanska biblioteka je apsorbirala Nacionalnu pozajmnu biblioteku za nauku i tehnologiju (NLL), sa sjedištem u blizini Boston Spa u Yorkshiru, koja je osnovana 1961. Prije toga, na tom mjestu je bila smještena kraljevska Fabrika oružja, zgrada iz [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], koja je zatvorena 1957. Kada je NLL postao dio Britanske biblioteke 1973. promijenio je ime u Britansko bibliotečko posudbeno odjeljenje, 1985. je preimenovano u Britanski bibliotečki centar za nabavku dokumenata i sada je poznato kao Britanska bibliotečka služba za dostavu dokumenata, često skraćeno kao BLDSS.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bl.uk/reshelp/atyourdesk/docsupply/about/history/index.html|title=British Library document supply history|publisher=British Library|access-date=17. 7. 2013|archive-date=6. 6. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130606135746/http://www.bl.uk/reshelp/atyourdesk/docsupply/about/history/index.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

BLDSS sada ima 87,5 miliona jedinica, uključujući 296.000 naslova međunarodnih časopisa, 400.000 zbornika radova, 3 miliona monografija, 5 miliona zvaničnih publikacija i 500.000 teza i disertacija u Velikoj Britaniji i Sjevernoj Americi. 12,5 miliona članaka u Zbirci usluga dostave dokumenata se čuvaju elektronski i mogu se odmah preuzeti.&lt;ref&gt;Richard Ebdon, 'The World's One-Stop-Shop for Information Needs', ''Pipeline: The Journal of the Pharmaceutical Information &amp; Pharmocovigilance Association'', 40 (March 2013), str. 12–13&lt;/ref&gt;

Kolekcija podržava istraživanje i razvoj u Velikoj Britaniji, prekomorskoj i međunarodnoj industriji, posebno u farmaceutskoj industriji. BLDSS također obezbjeđuje materijal visokoškolskim ustanovama, studentima, osoblju i građanima, koji mogu naručiti predmete preko svoje Javne biblioteke ili putem Bibliotečke Usluge dostave dokumenata.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bl.uk/reshelp/atyourdesk/docsupply/industryspecificinfo/publisher/docsupply|title=Document Supply Information for Publishers|publisher=British Library|access-date=17. 7. 2013|archive-date=17. 4. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140417012737/http://www.bl.uk/reshelp/atyourdesk/docsupply/industryspecificinfo/publisher/docsupply/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

U aprilu 2013. BLDSS je pokrenuo svoj novi sistem za naručivanje i praćenje na mreži, koji omogućava kupcima da pretražuju dostupne artikle, pregledaju detaljnu dostupnost, cijene i informacije o vremenu isporuke, postavljaju i prate narudžbe, te upravljaju preferencama računa na mreži.&lt;ref name=&quot;BLDSS online system&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.bl.uk/reshelp/atyourdesk/docsupply/help/customerupdates/index.html#BLDSS:OnlineOrderinglaunchedApril2013|title=Document Supply News &amp; Customer Updates|publisher=British Library|access-date=17. 7. 2013|archive-date=15. 7. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130715235317/http://www.bl.uk/reshelp/atyourdesk/docsupply/help/customerupdates/index.html#BLDSS:OnlineOrderinglaunchedApril2013|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

=== Zvučni arhiv ===
[[File:BL Sound Archive tapes-2.jpg|thumb|Kasetofoni korišteni u Zvučnom arhivu Britanske biblioteke, 2009]]

Zvučni arhiv Britanske biblioteke sadrži više od milion diskova i 185.000 kaseta.&lt;ref name=BBC20060925 &gt;{{cite news |title=UK music archive in decay warning |date=25. 9. 2006 |newspaper=BBC News |url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/entertainment/5378118.stm |access-date=28. 1. 2011 |archive-date=27. 2. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070227140420/http://news.bbc.co.uk/1/hi/entertainment/5378118.stm |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Kolekcije dolaze iz cijelog svijeta i pokrivaju čitav niz snimljenih zvukova, od muzike, drame i književnosti do usmene historije i zvukova divljih životinja, koji se protežu unatrag više od 100 godina. Online katalog Zvučne arhive ažurira se svakodnevno.

Snimke iz zbirke moguće je slušati u odabranim čitaonicama u Biblioteci putem njihovog SoundServer-a&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.nfsa.gov.au/blog/2010/07/30/british-library-sound-archive-staff-exchange-program-week-2/ |title=British Library Sound Archive staff exchange program |publisher=National Film and Sound Archive, Australia |date=30. 7. 2010 |access-date=28. 1. 2011 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110307200059/http://nfsa.gov.au/blog/2010/07/30/british-library-sound-archive-staff-exchange-program-week-2/ |archive-date=7. 3. 2011}}&lt;/ref&gt; i Službe za slušanje i gledanje, koja se nalazi u Čitaonici rijetkih knjiga i muzike.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.culture24.org.uk/history+%26+heritage/work+%26+daily+life/art59605 |title=British Library Acquires Major Sound Collection of Welsh Dialects |publisher=Culture24 |date=22. 7. 2008 |access-date=28. 1. 2011 |archive-date=14. 5. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130514134821/http://www.culture24.org.uk/history+%26+heritage/work+%26+daily+life/art59605 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Godine 2006. Biblioteka je pokrenula novi online izvor, British Library Sounds, koji čini 50.000 snimaka Zvučne arhive dostupnim na internetu.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.jisc.ac.uk/whatwedo/programmes/digitisation/blsoundarchive.aspx |title=British Library archival sound recordings project |publisher=JISC |date=27. 7. 2010 |access-date=28. 1. 2011 |archive-date=5. 11. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101105153245/http://www.jisc.ac.uk/whatwedo/programmes/digitisation/blsoundarchive.aspx |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=About British Library Sounds|url=http://sounds.bl.uk/Information/About/|website=British Library|access-date=12. 4. 2017|archive-date=27. 3. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170327113903/http://sounds.bl.uk/Information/About/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

=== Pokretne slike ===
Pokrenute u oktobru 2012, usluge pokretnih slika Britanske biblioteke pružaju pristup do skoro milion stavki zvuka i pokretne slike na licu mjesta, podržane podacima za preko 20 miliona snimaka zvuka i pokretnih slika.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://britishlibrary.typepad.co.uk/movingimage/2012/10/new-moving-image-service-at-the-british-library.html |title=New moving image service at the British Library |publisher=British Library, Moving Image Blog |date=1. 10. 2012 |access-date=5. 9. 2013 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130313095406/http://britishlibrary.typepad.co.uk/movingimage/2012/10/new-moving-image-service-at-the-british-library.html |archive-date=13. 3. 2013 }}&lt;/ref&gt; Tri usluge, kojima se iz razloga autorskih prava može pristupiti samo sa terminala unutar čitaonica u Sv. Pancras ili Boston Spa, su:

* '''BBC Pilot/Redux:''' Saradnja sa [[BBC Research &amp; Development]] kako bi se prikazala njegova arhiva koja je od juna 2007. snimala 24/7 sve BBC-jeve nacionalniei neke regionalne emisije. BBC Pilot uključuje 2,2 miliona kataloških zapisa i 225.000 programa za reprodukciju, ali za razliku od BBC Reduxa ne uključuje emitovanje nakon 2011.
* '''Broadcast News''': Britanska biblioteka od maja 2010. godine snima van eter dnevne TV i radio vijesti sa sedamnaest kanala, uključujući BBC, ITV, Channel 4, Sky News, Al-Jazeera English, NHK World, CNN, Francuska 24, Bloomberg, Russia Today i kineske CCTV vijesti. Mnogi programi dolaze sa titlovima, koji se mogu elektronski pretraživati, što uveliko povećava vrijednost zbirke kao istraživačkog alata.
* '''Indeks televizije i radija za učenje i poučavanje (TRILT)''': Proizveden od strane Britanskog univerziteta za film i video (BUFVC), TRILT je baza podataka svih televizijskih i radijskih emisija u Velikoj Britaniji od 2001. (i selektivno do 1995.). Njegovih 16 miliona zapisa, koji raste za milion godišnje, pokrivaju svaki kanal, emituju i ponavljaju.

== Periodične i filatelističke zbirke ==
=== Novinska zbirka ===
[[File:British Library Newspapers.JPG|thumb|Bivša zgrada novinske zbirke Britanske biblioteke]]

Biblioteka posjeduje gotovo kompletnu kolekciju britanskih i irskih novina od 1840. To je dijelom zbog zakona o obaveznom primjerku iz 1869, koji je zahtijevao da novine dostave primjerak svakog izdanja novina biblioteci. Londonska izdanja nacionalnih dnevnih i sedmičnih novina su kompletna do 1801. Ukupno, zbirka se sastoji od 660.000 ukoričenih svezaka i 370.000 kolutova mikrofilma koji sadrže desetine miliona novina sa 52.000 naslova na 45&amp;nbsp;km polica. Od ranijih datuma, zbirke uključuju &quot;Thomason Tracts&quot;, koji se sastoji od 7.200 novina iz sedamnaestog stoljeća,&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.bl.uk/collection-guides/thomason-tracts |title=Thomason Tracts |website=British Library |access-date=23. 4. 2022 |archive-date=24. 4. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220424011934/https://www.bl.uk/collection-guides/thomason-tracts |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; i &quot;Burney zbirku&quot;, koja sadrži skoro milion stranica novina s kraja 18. i početka 19. stoljeća.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://web.resourceshelf.com/go/resourceblog/52810 |title=The Burney Collection of 17th and 18th Century Newspapers |publisher=Web.resourceshelf.com |access-date=28. 1. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100903023424/http://web.resourceshelf.com/go/resourceblog/52810 |archive-date=3. 9. 2010 |url-status=dead  }}&lt;/ref&gt; Zbirka također sadrži opsežnu kolekciju nebritanskih novina, na brojnim jezicima.

Novinska zbirka je bila smještena u Colindaleu u sjevernom Londonu do 2013, kada su zgrade, za koje se smatralo da pružaju neadekvatne uslove za skladištenje i da se ne mogu poboljšati, zatvorene i prodate radi preuređenja.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://blogs.independent.co.uk/2011/01/19/farewell-to-history/ |title=Farewell to history? |first=Alan |last=Cleaver |work=Independent|date=19. 1. 2011 |access-date=28. 1. 2011 |location=London |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110125225356/http://blogs.independent.co.uk/2011/01/19/farewell-to-history/ |archive-date=25. 1. 2011 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;faq&quot;&gt;{{cite web|title=Newspaper Collection – Frequently Asked Questions for Readers|publisher=British Library|url=http://www.bl.uk/reshelp/findhelprestype/news/newspapermoves/newspaper-moves-faqs.pdf|access-date=21. 4. 2014|archive-date=19. 2. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180219010325/http://www.bl.uk/reshelp/findhelprestype/news/newspapermoves/newspaper-moves-faqs.pdf|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Fizički fondovi su sada podijeljeni između lokacija u Sv. Pancrasu (neke periodične publikacije visoke upotrebe i rijetki predmeti kao što su Thomason Tracts i Burney kolekcije) i Boston Spa (većina kolekcija, pohranjena u novom namjenskom objektu).&lt;ref name=&quot;faq&quot;/&gt;

Značajan i sve veći dio zbirke sada je dostupan čitaocima kao zamjenski faksimili, na mikrofilmu, ili u digitalnom obliku. 2010. započeo je desetogodišnji program digitalizacije novinskih arhiva sa komercijalnim partnerom DC Thomson, podružnicom Brightsolid,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.documentmanagementnews.com/the-news/general-news/41-general-news/567-british-library-digitises-40m-newspaper-pages-to-enable-paid-for-web-access.html |title=British Library digitises 40m newspaper pages to enable paid-for web access |publisher=Document Management News |date=19. 5. 2010 |access-date=28. 1. 2011 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120121023759/http://www.documentmanagementnews.com/the-news/general-news/41-general-news/567-british-library-digitises-40m-newspaper-pages-to-enable-paid-for-web-access.html |archive-date=21. 1. 2012 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.brightsolid.com/news/recent-news/british-library-and-brightsolid-partnership-to-digitise-up-to-40-million-pages-of-historic-newspapers |title=British Library and Brightsolid partnership to digitise up to 40 million pages of historic newspapers |publisher=Brightsolid |access-date=28. 1. 2011 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110111040247/http://www.brightsolid.com/news/recent-news/british-library-and-brightsolid-partnership-to-digitise-up-to-40-million-pages-of-historic-newspapers |archive-date=11. 1. 2011}}&lt;/ref&gt; a Britanski arhiv novina je pokrenut u novembru 2011.&lt;ref&gt;{{cite news |title=British Newspaper Archive launched online |date=29. 11. 2011 |url=https://www.bbc.co.uk/news/uk-15924466 |access-date=5. 12. 2011 |work=BBC News |archive-date=1. 12. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111201173430/http://www.bbc.co.uk/news/uk-15924466 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Posebna čitaonica novina otvorena je u Sv. Pancrasu u aprilu 2014. godine, uključujući objekte za konsultacije mikrofilmovanih i digitalnih materijala, i, tamo gdje ne postoji surogat, štampani materijal preuzet iz Boston Spa.&lt;ref name=&quot;faq&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;yorkpress 20140429&quot;&gt;{{cite news | url=http://www.yorkpress.co.uk/news/11178458.British_Library_s_newspaper_archive_receives___33m_makeover/ | title=British Library's newspaper archive receives £33m makeover | work=[[York Press]] | date=29. 4. 2014 | access-date=20. 6. 2014 | archive-date=8. 8. 2014 | archive-url=https://web.archive.org/web/20140808053249/http://www.yorkpress.co.uk/news/11178458.British_Library_s_newspaper_archive_receives___33m_makeover/ | url-status=live }}&lt;/ref&gt;

=== Filatelističke zbirke ===
[[File:Philatelic collections 1110902 1110905.jpg|thumb|right|Filatelistička kolekcija]]

Filatelističke zbirke Britanske biblioteke čuvaju se u Sv. Pancrasu. Zbirke su osnovane 1891. donacijom &quot;Zbirke Tapling&quot;;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bl.uk/reshelp/findhelprestype/philatelic/philateliccollections/philateliccollectionsintroduction/philatelicintro.html|title=The Tapling Collection|work=British Library|access-date=12. 4. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100329190938/http://www.bl.uk/reshelp/findhelprestype/philatelic/philateliccollections/philateliccollectionsintroduction/philatelicintro.html|archive-date=29. 3. 2010|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; one su se stalno razvijale i sada obuhvataju preko 25 velikih zbirki i niz manjih, koje obuhvataju širok spektar disciplina. Zbirke uključuju poštanske i prihodovne marke, omote i zapise, neke materijale iz istorije pošte, službene i privatne pošte, itd., za gotovo sve zemlje i periode.&lt;ref name=pocket&gt;{{Cite book |author1=David Beech |author2=Paul Skinner |author3=Bobby Birchall |author4=Catherine Britton |url=http://shop.bl.uk/mall/productpage.cfm/BritishLibrary/ISBN_9780712309530/353759 |title=Treasures in Focus – Stamps |year=2009 |publisher=British Library |access-date=16. 1. 2011 |isbn=978-0-7123-0953-0 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120317061325/http://shop.bl.uk/mall/productpage.cfm/BritishLibrary/ISBN_9780712309530/353759 |archive-date=17. 3. 2012 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Približno 80.000 stavki na 6.000 listova može se vidjeti u 1.000 okvira prikaza; 2.400 listova je iz kolekcije Tapling. Sav ostali materijal, koji pokriva cijeli svijet, dostupan je studentima i istraživačima.&lt;ref name=pocket/&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==
* Barker, Nicolas (1989) ''Treasures of the British Library''; compiled by Nicolas Barker and the curatorial staff of the British Library. New York: Harry N. Abrams {{ISBN|0-8109-1653-3}}
* [[Alan Day|Day, Alan]] (1998). ''Inside the British Library''. London: [[Library Association]]. {{ISBN|1856042804}}.
* Francis, Sir Frank, ed. (1971) ''Treasures of the British Museum''. 360 pp.&amp;nbsp;London: Thames &amp; Hudson; ch. 6: manuscripts, by T. S, Patties; ch. 9: oriental printed books and manuscripts, by A. Gaur; ch. 12: printed books, by H. M. Nixon
* [[Phil Harris|Harris, Phil]] (1998). ''A History of the British Museum Library, 1753–1973''. London: British Library. {{ISBN|0712345620}}.
* [[Philip Howard (journalist)|Howard, Philip]] (2008). ''The British Library, a Treasure of Knowledge''. London: Scala. {{ISBN|978-1857593754}}.
* Leapman, Michael (2012). ''The Book of the British Library''. London: British Library. {{ISBN|978-0712358378}}.
* Mandelbrote, Giles, and [[Barry Taylor (editor)|Barry Taylor]] (2009). ''Libraries Within the Library: The Origins of the British Library's Printed Collections''. London: British Library. {{ISBN|978-0712350358}}.
* [[Robert Proctor (bibliographer)|Proctor, Robert]] (2010). ''A Critical Edition of the Private Diaries of Robert Proctor: The Life of a Librarian at the British Museum'', edited by J. H. Bowman. Lewiston, New York: [[Edwin Mellen Press]]. {{ISBN|0773436340}}.
*{{cite book|first=Berry|last=Ritchie|title=The Good Builder: The John Laing Story|publisher=James &amp; James|year=1997}}{{ISBN?}}
* [[Colin St. John Wilson|Wilson, Colin St. John]] (1998). ''The Design and Construction of the British Library''. London: British Library. {{ISBN|0712306587}}.

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.bl.uk/ zvanični sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120326213518/http://www.bl.uk/ |date=26. 3. 2012 }}
* [https://imagesonline.bl.uk/ Online slike Britanske biblioteke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250716213059/https://www.imagesonline.bl.uk/ |date=16. 7. 2025 }}
* [http://explore.bl.uk/ Explore the British Library] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200716220809/http://explore.bl.uk/primo_library/libweb/action/search.do?vid=BLVU1 |date=16. 7. 2020 }} (glavni katalog; uključuje novine)
* [https://imagesonline.bl.uk/?service=page&amp;action=show_page&amp;name=kings-page&amp;language=en Kraljevska biblioteka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120324070820/https://imagesonline.bl.uk/?service=page&amp;action=show_page&amp;name=kings-page&amp;language=en |date=24. 3. 2012 }} sadržan unutar Britanske biblioteke
* [http://www.bl.uk/onlinegallery/hightours/diamsutra/ Najranija svejtska štampana knjiga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100603032016/http://www.bl.uk/onlinegallery/hightours/diamsutra/ |date=3. 6. 2010 }}
* [http://www.bl.uk/bipc Sjat Business &amp; IP Centra ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100504005632/http://www.bl.uk/bipc/ |date=4. 5. 2010 }}
* [http://newspapers.bl.uk/blcs/ Novine Britanske biblioteke 1800–1900 online]
* [https://www.e-architect.co.uk/london/british-library Fotografije Britanske biblioteke]
* [http://www.bl.uk/timeline Timelines: historijski izvori] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100201134618/http://www.bl.uk/timeline |date=1. 2. 2010 }} nteraktivna historijska vremenska linija koja istražuje predmete kolekcije hronološki, od srednjeg vijeka do danas
* {{citation |title=British Library Journal |journal=Electronic British Library Journal |issn=1478-0259 |url=http://www.bl.uk/eblj |access-date=25. 10. 2023 |archive-date=17. 2. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200217042310/http://www.bl.uk/eblj/ |url-status=dead }} 1975– .

{{Nacionalne biblioteke u Evropi}}

[[Kategorija:Biblioteke u Ujedinjenom Kraljevstvu]]
[[Kategorija:Nacionalne biblioteke|Ujedinjeno Kraljevstvo]]
[[Kategorija:Kultura u Londonu]]</text>
      <sha1>im1jutpohu757lhx3svkxp3qsuxyxmh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Branko Despot</title>
    <ns>0</ns>
    <id>501968</id>
    <revision>
      <id>3940817</id>
      <parentid>3917519</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T10:49:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940817</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8564" sha1="dxonv2ltfkv3aetsqbm7oo7quv0xeqy" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                    = Branko Despot
| slika                  =
| opis                   = Prim. prof. dr sc. med.
| datum_rođenja          = {{datum rođenja|1954|07|05}}
| mjesto_rođenja         = [[Velika Kladuša]], [[NR Bosna i Hercegovina]], [[FNRJ]]
| datum_smrti            = {{datum smrti i godine|2020|11|18|1954|07|05}}
| mjesto_smrti           = [[Banja Luka]], [[Bosna i Hercegovina]]
| zanimanje              = [[Medicina|Doktor medicinskih nauka]]
| godine_aktivnosti      = 1986–2020.
| supružnik              = Marija Despot
| nagrade                = Zlatna plaketa &quot;Gutenberg&quot; za knjigu 50 godina Gimnazije u Bosanskom Petrovcu, za najbolju grafičku izvedbu, 2010. godine.
| uzrok_smrti            = [[Pandemija COVID-a 19|Infekcija COVID-19]]
| nacionalnost           = [[Srbi]]n
| državljanstvo          = [[Bosna i Hercegovina|BiH]]
| obrazovanje            = [[Univerzitet u Zagrebu]]
| titula                 = Prim. prof. dr sc. med.
| religija               = [[Pravoslavlje]]
| djeca                  = Tamara i Branko Despot
| roditelji              = Stevo Despot i Dušanka Despot (rođena Bursać)
}}
'''Branko Despot''' (5. juli 1954 – 18. novembar 2020) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Srbi|srpski]] [[Hirurgija|hirurg]], [[Doktor (titula)|specijalista]] [[Plastična hirurgija|plastično-rekonstruktivne hirurgije]], [[Doktor (titula)|doktor]] [[Medicina|medicinskih nauka]], [[univerzitet]]ski [[profesor]] i [[hroničar]].

== Biografija ==
Branko Despot je rođen 1954. u Velikoj Kladuši, od oca Steve rodom iz [[Budelj Gornji|Budelja]] kod [[Ključ (općina)|Ključa]] i majke Dušanke Bursać rodom iz [[Bosansko Grahovo|Grahova]]. Njegov otac Stevo Despot, koji je bio [[Milicija SFRJ|milicajac]], dobija prekomandu za [[Petrovac]], te se Branko kao vrlo mali seli u ovaj krajiški grad. Petrovac je smatrao svojim rodnim gradom. U Petrovcu je završio osnovnu školu i 1969. upisuje Gimnaziju „Radivoj Rodić“ u Petrovcu, kao 10. generacija gimnazijalaca. Maturirao je u školskoj 1972/73.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Despot|first=Branko|title=50 godina Gimnazije u Bosanskom Petrovcu|publisher=Besjeda, Banjaluka; Art print|year=2010|isbn=978-99955-51-45-2|location=Banja Luka}}&lt;/ref&gt; godini. Nakon završene gimnazije upisuje [[Medicinski fakultet u Zagrebu]], koji završava 1980.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.unibl.org/uni/sajt/doc/odluke/2012/vanredni-profesori/BrankoDespot.pdf|title=Odluka o izboru u zvanje vanrednog profesora}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; Radio je kao [[ljekar]], te kao profesor na [[Medicinski fakultetu u Banjoj Luci|Medicinskom fakultetu u Banjoj Luci]].

Branko je bio oženjen suprugom Marijom, sa kojom je dobio kćerku Tamaru i sina Marka. Njegova supruga Marija Despot također je ljekar, specijalista [[Interna medicina|interne medicine]] i subspecijalista [[Endokrinologija|endokrinologije]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://travelcroatia.live/listing/privatna-poliklinika-fenix/|title=Privatna poliklinika Fenix}}&lt;/ref&gt; i [[Dijabetologija|dijabetologije]], a zaposlena je na Kliničkom zavodu za nuklearnu medicinu [[KBC Zagreb|KBC-a Zagreb]]. Kćerka Tamara je [[Kineziologija|kineziolog]] i doktorand na Kineziološkom fakultetu. Poznata je plesačica [[Latinska Amerika|latinoameričkih]] i standardnih [[ples]]ova, učesnik emisije ''[[Zvijezde pjevaju]]'' i član žirija u emisiji TV Nova ''Ples sa zvijezdama''. Također je kondicioni trener u zagrebačkom [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamu]] i ansamblu Lado.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.24sata.hr/sport/kondicijska-trenerica-tamara-rjesavam-i-ljubavne-probleme-218844|title=Kondicijska trenerica Tamara: Rješavam i ljubavne probleme}}&lt;/ref&gt;

Branko Despot je bio prijatelj sa pjevačem [[Marinko Rokvić|Marinkom Rokvićem]] i pjesnikom [[Mišo Marić|Mišom Marićem]].

U februaru 2019, kao nezavisni kandidat, kandidovao se na prijevremenim izborima za načelnika općtine [[Bosanski Petrovac]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/za-izbore-120-hiljada-km-432114|title=Za izbore 120 hiljada KM}}&lt;/ref&gt;

Umro je od posljedica [[COVID-19|koronavirusa]] 18. novembra 2020. u Banjoj Luci.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/preminuo-poznati-bh-hirurg-bio-je-zarazen-koronavirusom/396957|title=Preminuo poznati bh. hirurg, bio je zaražen koronavirusom}}&lt;/ref&gt;

== Stručna i naučna karijera ==
Medicinski fakultet [[Univerzitet u Zagrebu|Univerziteta u Zagrebu]] završio je 1980. Iste godine se zapošljava u Domu zdravlja u Petrovcu i tu radi do 1984. Od 1984. do 1985. zaposlen je u Regionalnoj bolnici u [[Bihać]]u. Godine 1985. prelazi u Kliničko-bolnički centar u Banjoj Luci i tu ostaje do penzije. Specijalizaciju iz plastične i rekonstruktivne hirurgije završio je na [[Klinika Rebro u Zagrebu|Klinici ''Rebro'' u Zagrebu]] 1989. Tokom rata bavio se i ratnom hirurgijom. Zvanje [[primarijus]] dobio je 1998. Od 1998. do 2006. obavljao je dužnost šefa Odjeljenja za plastičnu i rekonstruktivnu hirurgiju u Klinici za specijalne hirurške djelatnosti. U dva navrata, od februara do augusta 2007. i od februara do oktobra 2009. obavljao je dužnost načelnika Klinike za plastično-rekonstruktivnu hirurgiju. Važio je za ljekara sa gospodskim manirima. Kao ljekar je unaprijedio rad Klinike za plastično-rekonstruktivnu hirurgiju. Na samom početku rada klinike, sa prof. Stanecom iz Zagreba, uporedo sa tada vodećim svjetskim standardima, uveo je mikrohirurške procedure u rad ove klinike, što je za to vrijeme bilo revolucionarno za zdravstvo u Banjoj Luci.

Uporedo sa stručnom karijerom, gradio je i naučnu karijeru. Sredinom 1980-ih upisuje postdiplomske studije na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, koje je odslušao 1987.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.komoradoktorars.org/index.php/ri/n-v-s-i-2/item/440-in-memoriam-prof-dr-branko-despot-1954-2020|title=IN MEMORIAM Prof. dr Branko Despot (1954 – 2020)|archive-url=https://web.archive.org/web/20231117213940/https://www.komoradoktorars.org/index.php/ri/n-v-s-i-2/item/440-in-memoriam-prof-dr-branko-despot-1954-2020|archive-date=17. 11. 2023|access-date=17. 11. 2023|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Godine 1986. na Medicinskom fakultetu u Banjoj Luci izabran je u zvanje asistenta. Na istom fakultetu u zvanje višeg asistenta izabran je 1991. Magistarski rad na temu ''Peteljkasti podlaktični režanj u rekonstrukciji ratnih povreda šake'' odbranio je Na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu 1996. i stekao zvanje magistra medicinskih nauka. Doktorsku disertaciju na temu ''Primarno odložena rekonstrukcija mekotkivnog i koštanog defekta kod ratnih povreda šake'' takođe je odbranio na Medicinskom fakultetu u Beogradu 2003. U zvanje docenta na banjalučkom medicinskom fakultetu izabran je 2005, a u ovo zvanje je reizabran 2010. U zvanje vanrednog profesora biva biran 2012.

Objavio je više od 50 naučnih i stručnih radova, a autor je i koautor tri naučne monografije. Takođe je autor monografije o petrovačkoj gimnaziji, koja nosi naslov ''50 godina Gimnazije u Bosanskom Petrovcu'', koja je izašla 2010, a drugo izdanje je doživjela 2016. Time je Despot postao i hroničar ovog kraja.

== Članstva  u udruženjima ==

* Član Balkanskog udruženja plastične, rekonstruktivne i estetske hirurgije.
* Član Društva ljekara Republike Srpske.
* Član Društva hirurga Republike Srpske.
* Član Komore doktora medicine Republike Srpske.
* Član Hrvatskog udruženja za plastičnu, rekonstruktivnu i estetsku hirurgiju.
* Potpredsjednik Udruženja za plastičnu, rekonstruktivnu i estetsku hirurgiju Bosne i Hercegovine.

== Bibliografija ==

* ''Banjalučka hirurgija'', Univerzitet u Banjoj Luci, Banjaluka, 2003.
* ''Spomenica Boriši Staroviću'', ANURS, Banjaluka, 2006.
* ''Indikacije u arterijskoj rekonstruktivnoj hirurgiji'', Medicinski fakultet, Banjaluka, 2007.
* ''50 godina Gimnazije u Bosanskom Petrovcu'', Besjeda i Art print, Banjaluka, 2010.
* ''50 godina Gimnazije u Bosanskom Petrovcu'', Besjeda i Art print, Banjaluka, 2016.

== Nagrade ==
* Udarnička značka s radne akcije Šamac - Sarajevo 1978. godine (petrovačka brigada &quot;22 narodna heroja&quot;).
* Zlatna plaketa &quot;Gutenberg&quot; za knjigu ''50 godina Gimnazije u Bosanskom Petrovcu'', za najbolju grafičku izvedbu, 2010. godine.

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Članovi ANU BiH}}

{{DEFAULTSORT:Despot, Branko}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački ljekari]]
[[Kategorija:Rođeni 1954.]]
[[Kategorija:Umrli 2020.]]
[[Kategorija:Biografije, Velika Kladuša]]</text>
      <sha1>dxonv2ltfkv3aetsqbm7oo7quv0xeqy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Astronomski objekt</title>
    <ns>0</ns>
    <id>502597</id>
    <revision>
      <id>3940694</id>
      <parentid>3730416</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T06:52:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940694</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3836" sha1="e5l5ghostx6l8zn6s1v7dcwkafb8718" xml:space="preserve">{{Višestruka slika
|perrow=2/2/2/3/2/2/2/2
|total_width=325
|image1=243 ida.jpg{{!}}Asteroid Ida with its own moon
|link1=243 Ida
|image2=Mimas Cassini.jpg{{!}}Mimas, a natural satellite of Saturn
|link2=Mimas (moon)
|image3=Portrait of Jupiter from Cassini.jpg{{!}}Planet Jupiter, a gas giant
|link3=Jupiter
|image4=C2014 Q2.jpg
|link4=C/2014 Q2 (Lovejoy)
|image5=67P Churyumov-Gerasimenko - Rosetta (32755885495).png{{!}}Comet 67P/Churyumov–Gerasimenko
|link5=67P/Churyumov–Gerasimenko
|image6=Neptune Voyager2 color calibrated.png{{!}}Planet Neptune, an ice giant
|link6=Neptune
|image7=The Sun by the Atmospheric Imaging Assembly of NASA's Solar Dynamics Observatory - 20100819.jpg{{!}}The Sun, a G-type star
|link7=Sun
|image8=Sirius A and B Hubble photo.editted.PNG{{!}}Star Sirius A with white dwarf companion Sirius B
|link8=Sirius#Visibility
|image9=Crab Nebula.jpg{{!}}The Crab Nebula, a supernova remnant
|link9=Crab Nebula
|image10=BlackHole Lensing.gif{{!}}Black hole (artist's animation)
|link10=Black hole
|image11=Vela Pulsar jet.jpg{{!}}Vela pulsar, a rotating neutron star
|link11=Vela pulsar
|image12=A Swarm of Ancient Stars - GPN-2000-000930.jpg{{!}}Globular star cluster
|link12=Messier 80
|image13=Pleiades large.jpg{{!}}Pleiades, an open star cluster
|link13=Pleiades
|image14=Messier51 sRGB.jpg{{!}}The Whirlpool galaxy
|link14=Whirlpool galaxy
|image15=Heic1401a-Abell2744-20140107.jpg{{!}}Abel 2744, Galaxy cluster
|link15=Abell 2744
|image16=NASA-HS201427a-HubbleUltraDeepField2014-20140603.jpg{{!}}The Hubble Ultra-Deep Field 2014 image with an estimated 10,000 galaxies
|link16=Hubble Ultra-Deep Field
|image17=2MASS LSS chart-NEW Nasa.jpg{{!}}Map of galaxy superclusters and filaments
|footer=Izbor astronomskih tijela i objekata
|link17=Galaxy supercluster
}}
'''Astronomski objekt''', '''nebeski objekt''', '''zvjezdani objekt''' ili '''nebesko tijelo''' je prirodni [[Fizički objekt|fizički entitet]], asocijacija ili struktura koja postoji unutar [[Vidljivi univerzum|svemira koji se može promatrati]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.iau.org/public/naming/|title=Naming Astronomical Objects|last=Task Group on Astronomical Designations from IAU Commission 5|date=april 2008|publisher=International Astronomical Union (IAU)|archive-url=https://web.archive.org/web/20100802140541/http://www.iau.org/public/naming/#minorplanets|archive-date=2. 8. 2010|url-status=dead|access-date=4. 7. 2010}}&lt;/ref&gt; U [[Astronomija|astronomiji]], termini ''objekt'' i ''tijelo'' se često koriste naizmjenično. Međutim, '''astronomsko tijelo''' ili '''nebesko tijelo''' je jedan, čvrsto vezan, neprekidni entitet, dok je astronomski ili nebeski ''objekt'' složena, manje kohezivno povezana struktura, koja se može sastojati od više tijela ili čak drugih objekata sa podstrukturama.

Primjeri astronomskih objekata uključuju [[Planetarni sistem|planetarne sisteme]], [[Zvjezdano jato|zvjezdana jata]], [[Maglina|magline]] i [[Galaksija|galaksije]], dok su [[asteroidi]], [[Prirodni satelit|mjeseci]], [[Planeta|planete]] i [[Zvijezda|zvezde]] astronomska tela. [[Kometa]] se može identificirati i kao tijelo i kao objekt: to je ''tijelo'' kada se govori o smrznutom [[Jezgro komete|jezgru]] leda i prašine, a ''objekt'' kada se opisuje čitava kometa sa svojom difuznom [[Koma (kometa)|komom]] i [[Rep komete|repom]].
[[Datoteka:Eros,_Vesta_and_Ceres_size_comparison.jpg|mini| Kompozitna slika koja prikazuje okrugli patuljasti planet [[Cerera (patuljasta planeta)|Cerera]]; nešto manja, uglavnom okrugla [[4 Vesta|Vesta]]; i mnogo manji, mnogo kvrgaviji [[433 Eros|Eros]]]]

== Reference ==
{{Refspisak|30em}}

{{Astronomija}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Pages using multiple image with auto scaled images]]
[[Kategorija:Astronomski objekti| ]]
[[Kategorija:Stranice s nepregledanim prevodom]]</text>
      <sha1>e5l5ghostx6l8zn6s1v7dcwkafb8718</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Archive.today</title>
    <ns>0</ns>
    <id>503189</id>
    <revision>
      <id>3940676</id>
      <parentid>3576073</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T05:57:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940676</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3074" sha1="5aui3i40av03l0ma1d7mynio2w258a0" xml:space="preserve">'''archive.today''' (ili '''archive.is''') je [[Web arhiviranje|web stranica za arhiviranje]], osnovana 2012. godine, koja sprema [[Snimak (kompjuterska pohrana)|snimke]] na zahtjev, i ima podršku za [[JavaScript]] -teške stranice kao što su [[Google Maps]] i [[Progresivna web aplikacija|progresivne web aplikacije]] kao što je [[Twitter]].&lt;ref name=&quot;cnet&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ghacks.net/2015/04/22/create-publicly-available-web-page-archives-with-archive-is/|title=Create publicly available web page archives with Archive.is|last=Brinkmann|first=Martin|date=22. 4. 2015|website=[[Ghacks]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190412072055/https://www.ghacks.net/2015/04/22/create-publicly-available-web-page-archives-with-archive-is/|archive-date=12. 4. 2019|url-status=live|access-date=13. 6. 2015}}&lt;/ref&gt; archive.today snima dva snimka: jedan replicira originalnu web stranicu uključujući sve funkcionalne linkove uživo; drugi je [[snimak ekrana]] stranice.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Brunelle|first=Justin F.|last2=Kelly|first2=Mat|last3=Weigle|first3=Michele C.|last4=Nelson|first4=Michael L.|date=25. 1. 2015|title=The impact of JavaScript on archivability|url=https://www.cs.odu.edu/~mweigle/papers/brunelle-ijdl16.pdf|journal=International Journal on Digital Libraries|volume=17|issue=2|pages=95–117|doi=10.1007/s00799-015-0140-8|archive-url=https://web.archive.org/web/20190527064810/https://www.cs.odu.edu/~mweigle/papers/brunelle-ijdl16.pdf|archive-date=27. 5. 2019}}&lt;/ref&gt;

Web stranica ne pruža informacije o identitetu operatora.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://gyrovague.com/2023/08/05/archive-today-on-the-trail-of-the-mysterious-guerrilla-archivist-of-the-internet/|title=archive.today: On the trail of the mysterious guerrilla archivist of the Internet|last=Patokallio|first=Jani|date=5. 8. 2023|website=Gyrovague|language=en|access-date=1. 1. 2024}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Archive.today je osnovan 2012. godine. Stranica se prvobitno označila kao archive.today, ali je u maju 2015. promijenila primarno [[Mirror site|ogledalo]] u archive.is.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://blog.archive.is/post/118010496181/why-did-you-change-the-url-back-from-archive-today|title=Why did you change the URL back from archive-today to archive-is?|date=3. 5. 2015|website=Archive.is Blog|archive-url=https://www.webcitation.org/6YwqBNeBD?url=http://blog.archive.is/post/118010496181/why-did-you-change-the-url-back-from-archive-today|archive-date=1. 6. 2015|url-status=dead|access-date=6. 1. 2019}}&lt;/ref&gt;

U januaru 2019. počeo je da [[Zastarjelost|odbacuje]] domen archive.is u korist drugih ogledala.&lt;ref&gt;{{Cite tweet|user=archiveis|number=1081276424781287427|title=Please do not use archive.IS mirror for linking, use others mirrors [.TODAY .FO .LI .VN .MD .PH]. .IS might stop working soon.|date=4. 1. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190106000101/https://twitter.com/archiveis/status/1081276424781287427|archive-date=6. 1. 2019|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Historija Interneta]]</text>
      <sha1>5aui3i40av03l0ma1d7mynio2w258a0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Brie Larson</title>
    <ns>0</ns>
    <id>504207</id>
    <revision>
      <id>3940819</id>
      <parentid>3828107</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T10:54:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940819</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23766" sha1="ltbpg5r82f9v91im5ghbgsxluxteaig" xml:space="preserve">{{Infokutija glumac
| ime              = Brie Larson
| ime_pri_rođenju        = Brianne Sidonie Desaulniers
| mjesto_rođenja   = [[Sacramento]], [[Kalifornija]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| mjesto_smrti     = 
| slika            = Captain Marvel trailer at the National Air and Space Museum 4 (cropped).jpg
| opis       = Larson 2018.
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja i godine|1989|10|1}}
| datum_smrti             = 
| godine_aktivnosti      = 1998–danas
| pseudonim        = 
| veb-sajt              = 
| supružnik          = [[Alex Greenwald]] (2013–2019)
| partner          = 
| značajna_djela    = 
| važniji filmovi  = 
| oskar            = 
| olivier          = 
| afi              = 
| bafta            =  
| zlatni globus    = 
| emmy             = 
| cesar            = 
| goya             = 
| tony             = 
}}
'''Brianne Sidonie Desaulniers''' (rođena 1. oktobra 1989), profesionalno poznata kao '''Brie Larson''', jest [[Sjedinjene Američke Države|američka]] [[Glumac|glumica]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.biography.com/people/brie-larson-011316|title=Brie Larson|publisher=[[Biography.com]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20180719113730/https://www.biography.com/people/brie-larson-011316|archive-date=19. 7. 2018|access-date=19. 7. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;vfinterview&quot;&gt;{{cite news|url=https://www.vanityfair.com/hollywood/2017/04/brie-larson-cover-story|title=Cover Story: Brie Larson, Hollywood's Most Independent Young Star|first=Krista|last=Smith|work=[[Vanity Fair (časopis)|Vanity Fair]]|date=25. 4. 2017|access-date=19. 7. 2018|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20171220145306/https://www.vanityfair.com/hollywood/2017/04/brie-larson-cover-story|archive-date=20. 12. 2017}}&lt;/ref&gt; Poznata po svojim sporednim ulogama u komedijama kao tinejdžerka, glavnim ulogama u nezavisnim filmovima i ulogama u blockbusterima. Dobitnica je raznih priznanja, uključujući [[Oscar]]a, [[Zlatni globus|Zlatnog globusa]] i [[Nagrada Emmy|Emmy]]ja. [[Time (časopis)|Magazin Time]] proglasio ju je jednom od 100 najuticajnijih ljudi na svijetu u 2019.

Sa šest godina, bila je najmlađa učenica koja je primljena na program obuke u [[American Conservatory Theatre]], a svoju glumačku karijeru započela je 1998. komedijskim skečem u Večernjem šou s [[Jay Leno|Jayem Lenom]]. Pojavila se kao redovna glumica u serijalu ''Raising Dad'' iz 2001. i nakratko se bavila muzikom, izdavši album ''Finally Out of P.E.'' 2005. Kasnije je imala sporedne uloge u komedijama ''Huk'' (2006), ''Scott Pilgrim protiv svijeta'' (2010) i ''Jump Street 21'' (2012), a pojavila se kao podrugljiva tinejdžerka u televizijskoj seriji ''Sva lica Tare'' (2009–2011).

Njen proboj u karijeri uslijedio je glavnom ulogom u hvaljenoj nezavisnoj drami ''Privremeni dom'' (2013), a nastavila je i sa sporednim ulogama u romansi ''Spektakularna sadašnjost'' (2013) i komediji ''Haos u glavi'' (2015). Za ulogu žrtve otmice u drami ''Soba'' (2015), osvojila je [[Oscar za najbolju glavnu žensku ulogu|Oscara za najbolju glumicu]]. Avanturistički film ''Kong: Ostrvo lobanja'' iz 2017. označio je njenu prvu ulogu u filmu sa velikim budžetom, nakon čega je glumila &quot;Kapetanicu Marvel&quot; u [[Marvelov univerzum|Marvelovom filmskom univerzumu]], počevši od ''Kapetanica Marvel'' (2019). Nakon ove uloge glumila je u mini seriji ''Lessons in Chemistry'' (2023).

Radila je kao koscenarista i korežiserka dva kratka filma, a debitirala je kao režiserka dugometražnog filma sa nezavisnom komedijom-dramom ''Unicorn Store'' (2017). Za produkciju serije o virtuelnoj stvarnosti ''The Messy Truth VR Experience'' (2020), osvojila je [[Primetime Emmy nagradu]]. Aktivistkinja za [[Rodna ravnopravnost|rodnu ravnopravnost]] i zagovornica je žrtava seksualnog napada, također je glasna o društvenim i političkim pitanjima.

==Filmografija==
[[File:Rampart Premiere at TIFF (cropped).jpg|thumb|Larson na premijeri filma ''[[Rampart]]'' 2011,]]
{| class=&quot;wikitable plainrowheaders sortable&quot; style=&quot;margin-right: 0;&quot;
|-
! scope=&quot;col&quot; | Godina
! scope=&quot;col&quot; | Naziv filma
! scope=&quot;col&quot; | Uloga
! scope=&quot;col&quot; class=&quot;unsortable&quot; | Bilješke
! scope=&quot;col&quot; class=&quot;unsortable&quot; | Reference
|-
! scope=&quot;row&quot; |2001.
| ''[[Madison (film)|Madison]]''
| Trkačica broj 2
|
|&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.usmagazine.com/celebrity-news/news/brie-larson-was-once-an-aspiring-pop-star-disney-channel-actress-w165841/ |title=Brie Larson Was an Aspiring Pop Star and Disney Channel Actress Before Her Oscars 2016 Win |first=Sierra |last=Marquina |work=[[Us Weekly]] |date=1. 3. 2016 |access-date=18. 8. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170630193759/http://www.usmagazine.com/celebrity-news/news/brie-larson-was-once-an-aspiring-pop-star-disney-channel-actress-w165841 |archive-date=30. 6. 2017 |url-status=live  }}&lt;/ref&gt;
|-
! rowspan=&quot;2&quot; scope=&quot;row&quot; | 2004.
| ''[[Od klinke do komada]]''
| Jedna od šest cura
|
|&lt;ref name=&quot;BUI&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.businessinsider.my/brie-larson-trivia-facts-you-didnt-know-2019-6/|title=11 things you probably didn't know about Brie Larson|last=La Jeunesse|first=Marilyn|website=[[Business Insider]]|date=10. 6. 2019|access-date=9. 8. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190809193617/https://www.businessinsider.my/brie-larson-trivia-facts-you-didnt-know-2019-6/|archive-date=9. 8. 2019|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.rottentomatoes.com/m/13_going_on_30/ |title=Hoot (2006) |work=Rotten Tomatoes |access-date=18. 8. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171129071512/https://www.rottentomatoes.com/m/13_going_on_30/ |archive-date=29. 11. 2017 |url-status=live  }}&lt;/ref&gt;
|-
| ''[[Pidžama party]]''
| Liz Daniels
|
|&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.vulture.com/2017/08/why-are-brie-larsons-characters-always-so-sad.html |title=Why Are Brie Larson's Characters Always So Sad? |first=Jackson |last=McHenry |work=New York |date=14. 8. 2017 |access-date=22. 7. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180721221908/http://www.vulture.com/2017/08/why-are-brie-larsons-characters-always-so-sad.html|archive-date=21. 7. 2018|url-status=live }}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; |2006.
| ''[[Huk]]''
| Beatrice Leep
|
|&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.rottentomatoes.com/m/hoot/ |title=Hoot (2006) |work=[[Rotten Tomatoes]] |access-date=21. 7. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20171129205357/https://www.rottentomatoes.com/m/hoot/|archive-date=29. 11. 2017|url-status=live }}&lt;/ref&gt;
|-
! rowspan=&quot;2&quot; scope=&quot;row&quot; |2007.
| ''[[Pingvinska posla]]''
| Pingvin &quot;Treba mi Z-paket&quot;
| Glas
|&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.vogue.co.uk/gallery/brie-larson-films-retrospective-gallery |title=Brie Larson: Girl On Film |first=Scarlett |last=Conlon |work=[[Vogue (časopis)|Vogue]] |date=15. 2. 2016 |access-date=18. 8. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171031050821/http://www.vogue.co.uk/gallery/brie-larson-films-retrospective-gallery |archive-date=31. 10. 2017 |url-status=live  }}&lt;/ref&gt;
|-
| ''[[Remember the Daze]]''
| Angie
|
|&lt;ref name=&quot;Rosewarne2013&quot;&gt;{{cite book |last=Rosewarne |first=Lauren |title=American Taboo: The Forbidden Words, Unspoken Rules, and Secret Morality of Popular Culture |url=https://books.google.com/books?id=XWijAQAAQBAJ&amp;pg=PA62 |date=13. 8. 2013 |publisher=ABC-CLIO |isbn=978-0-313-39934-3 |page=62 |access-date=18. 8. 2018 |archive-date=24. 7. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180724114627/https://books.google.com/books?id=XWijAQAAQBAJ&amp;pg=PA62 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; | 2008.
| ''[[The Babysitter]]''
| Dadilja
| Kratki film
|&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://letterboxd.com/film/film:310298/ |title=The Babysitter (2008) directed by David H. Steinberg |work=Letterboxd |date=22. 11. 2011|access-date=21. 1. 2020 |archive-date=24. 2. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160224150408/http://letterboxd.com/film/the-babysitter-2008/|url-status=live }}&lt;/ref&gt;
|-
! rowspan=&quot;3&quot; scope=&quot;row&quot; |2009.
| ''[[Kućni odgoj (film)|Kućni odgoj]]''
| Suzy Decker
|
|&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.rottentomatoes.com/m/housebroken/ |title=Just Peck (2009) |work=Rotten Tomatoes |access-date=18. 8. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171129205453/https://www.rottentomatoes.com/m/housebroken/ |archive-date=29. 11. 2017 |url-status=live  }}&lt;/ref&gt;
|-
| ''[[Tek Peck]]''
| Emily
|
|&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.rottentomatoes.com/m/just_peck/ |title=Just Peck (2009) |work=Rotten Tomatoes |access-date=18. 8. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171129205320/https://www.rottentomatoes.com/m/just_peck/ |archive-date=29. 11. 2017 |url-status=live  }}&lt;/ref&gt;
|-
| ''[[Cure iz Tanner Halla]]''
| Kate
|
|&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.latimes.com/entertainment/la-et-tanner-hall-20110909-story.html |title=Movie review: 'Tanner Hall' |first=Betsy |last=Sharkey |work=[[Los Angeles Times]] |date=9. 9. 2011 |access-date=17. 5. 2018 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180517223325/http://www.latimes.com/entertainment/la-et-tanner-hall-20110909-story.html |archive-date=17. 5. 2018}}&lt;/ref&gt;
|-
! rowspan=&quot;2&quot; scope=&quot;row&quot; |2010.
| ''[[Greenberg (film)|Greenberg]]''
| Sara
|
|&lt;ref&gt;{{cite news |last=Ebert |first=Roger |url=http://www.rogerebert.com/reviews/greenberg-2010 |title=Greenberg |work=[[Chicago Sun-Times]] |date=24. 3. 2010 |access-date=17. 5. 2018 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20171207111838/https://www.rogerebert.com/reviews/greenberg-2010 |archive-date=7. 12. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
| ''[[Scott Pilgrim protiv svijeta]]''
| Natalie &quot;Envy&quot; Adams
|
|&lt;ref&gt;{{cite web |last=Hunt |first=James |url=http://www.denofgeek.com/movies/16805/the-hidden-treasures-of-scott-pilgrim-vs-the-world |title=The hidden treasures of Scott Pilgrim Vs The World |website=[[Den of Geek]] |date=20. 12. 2010 |access-date=18. 8. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180121173843/http://www.denofgeek.com/movies/16805/the-hidden-treasures-of-scott-pilgrim-vs-the-world |archive-date=21. 1. 2018 |url-status=live  }}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; |2011.
| ''[[Rampart (film)|Rampart]]''
| Helen
|
|&lt;ref&gt;{{cite news |last=Dargis |first=Manohla |url=https://www.nytimes.com/2011/11/23/movies/rampart-starring-woody-harrelson-review.html |title=The Mysterious Mind of a Cop Who Goes Bad |work=The New York Times |date=22. 11. 2011 |access-date=18. 8. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170909004653/http://www.nytimes.com/2011/11/23/movies/rampart-starring-woody-harrelson-review.html |archive-date=9. 9. 2017 |url-status=live  }}&lt;/ref&gt;
|-
! rowspan=&quot;3&quot; scope=&quot;row&quot; |2012.
| ''[[21 Jump Street (film)|21 Jump Street]]''
| Molly Tracey
|
|&lt;ref&gt;{{cite news |last=Debruge |first=Peter |url=https://variety.com/2012/film/markets-festivals/21-jump-street-1117947186/ |title=21 Jump Street |work=Variety |date=5. 3. 2012 |access-date=18. 8. 2018 |archive-date=18. 8. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180818150649/https://variety.com/2012/film/markets-festivals/21-jump-street-1117947186/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
|-
| ''[[Nevolje s Blissom]]''
| Stephanie Jouseski
|
|&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.rottentomatoes.com/m/the_trouble_with_bliss |title=The Trouble with Bliss (2012) |work=Rotten Tomatoes |access-date=22. 7. 2018 | archive-url=https://web.archive.org/web/20171129205338/https://www.rottentomatoes.com/m/the_trouble_with_bliss/ | archive-date=29. 11. 2017 | url-status=live }}&lt;/ref&gt;
|-
| ''[[The Arm (film)|The Arm]]''
| {{mdash}}
| Kratki film; također coredateljica i koscenaristkinja
|&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.huffingtonpost.com/jessie-ennis/the-sundance-diaries-sund_b_1203593.html |title=The Sundance Diaries: Sundance is my boyfriend |first=Jessie |last=Ennis |work=HuffPost |date=13. 1. 2012 |access-date=18. 8. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160811071507/http://www.huffingtonpost.com/jessie-ennis/the-sundance-diaries-sund_b_1203593.html |archive-date=11. 8. 2016 |url-status=live  }}&lt;/ref&gt;
|-
! rowspan=&quot;5&quot; scope=&quot;row&quot; |2013.
| ''[[Bitter Orange]]''
| Myrtle
| Kratki film
|&lt;ref&gt;{{cite web |last=Melrose |first=Kevin |title=Watch Hope Larson's debut short film 'Bitter Orange' |url=https://www.cbr.com/watch-hope-larsons-debut-short-film-bitter-orange/ |access-date=18. 8. 2018 |website=[[Comic Book Resources]] |date=18. 6. 2013 |archive-date=18. 8. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180818150649/https://www.cbr.com/watch-hope-larsons-debut-short-film-bitter-orange/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
|-
| ''[[Don Jon]]''
| Monica Martello
|
|&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.rottentomatoes.com/m/don_jon/ |title=Don Jon (2013) |work=Rotten Tomatoes |access-date=18. 8. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180117011245/https://www.rottentomatoes.com/m/don_jon/ |archive-date=17. 1. 2018 |url-status=live  }}&lt;/ref&gt;
|-
| ''[[Privremeni dom]]''
| Grace
|
|&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://movies.nytimes.com/2013/08/23/movies/short-term-12-delves-into-life-at-a-group-home.html |title=Caretakers Needing Some Care Themselves |first=Manohla |last=Dargis |work=The New York Times |date=23. 8. 2013 |access-date=22. 4. 2014 |archive-date=25. 4. 2018 |archive-url=https://www.webcitation.org/6ywt0dm57?url=https://www.nytimes.com/2013/08/23/movies/short-term-12-delves-into-life-at-a-group-home.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
|-
| ''[[Weighting (film)|Weighting]]''
|Neimenovana
| Kratki film; također coredateljica i koscenaristkinja
|&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.indiewire.com/2016/09/brie-larson-weighting-short-film-1201727972/ |title=Brie Larson's 'Weighting': Watch the Oscar Winner's Debut as a Writer and Director |first=Michael |last=Nordine |work=[[Indiewire|IndieWire]] |date=18. 9. 2016 |access-date=17. 5. 2018 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180517223908/http://www.indiewire.com/2016/09/brie-larson-weighting-short-film-1201727972/ |archive-date=17. 5. 2018}}&lt;/ref&gt;
|-
| ''[[Spektakularna sadašnjost]]''
| Cassidy
|
|&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.vulture.com/2013/08/movie-review-the-spectacular-now.html |title=Edelstein on The Spectacular Now: Being a Teenager Hurts So Good |first=David |last=Edelstein |work=New York |date=2. 8. 2013 |access-date=17. 5. 2018 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180517153412/http://www.vulture.com/2013/08/movie-review-the-spectacular-now.html |archive-date=17. 5. 2018}}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; |2014.
| ''[[Kockar (2014)|Kockar]]''
| Amy Phillips
|
|&lt;ref&gt;{{cite news |last=Travers |first=Peter |url=https://www.rollingstone.com/movies/movie-reviews/the-gambler-255575/ |title=The Gambler |work=[[Rolling Stone (časopis)|Rolling Stone]] |date=30. 12. 2014 |access-date=18. 8. 2018 |archive-date=18. 8. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180818150649/https://www.rollingstone.com/movies/movie-reviews/the-gambler-255575/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
|-
! rowspan=&quot;3&quot; scope=&quot;row&quot; |2015.
| ''[[Digging for Fire]]''
| Max
|
|&lt;ref&gt;{{cite news |last=DeFore |first=John |url=https://www.hollywoodreporter.com/review/digging-fire-sundance-review-767449 |title='Digging for Fire': Sundance Review |work=[[The Hollywood Reporter]] |date=27. 1. 2015 |access-date=18. 8. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180102135023/https://www.hollywoodreporter.com/review/digging-fire-sundance-review-767449 |archive-date=2. 1. 2018 |url-status=live  }}&lt;/ref&gt;
|-
| ''[[Haos u glavi]]''
| Kim
|
|&lt;ref&gt;{{cite magazine |last=Brody |first=Richard |url=https://www.newyorker.com/culture/richard-brody/everyone-is-a-trainwreck |title=Everyone is a &quot;Trainwreck&quot; |magazine=The New Yorker |date=17. 7. 2015 |access-date=18. 8. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170628134406/http://www.newyorker.com/culture/richard-brody/everyone-is-a-trainwreck |archive-date=28. 6. 2017 |url-status=live  }}&lt;/ref&gt;
|-
| ''[[Soba (film)|Soba]]''
| Joy &quot;Ma&quot; Newsome
|
|&lt;ref&gt;{{cite news |last=Macnab |first=Geoffrey |url=https://www.independent.co.uk/arts-entertainment/films/reviews/room-film-review-visionary-film-making-defies-genre-stereotyping-a6813261.html |title=Room, film review: Visionary film-making defies genre stereotyping |work=[[The Independent]] |date=15. 1. 2016 |access-date=18. 8. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171207145215/http://www.independent.co.uk/arts-entertainment/films/reviews/room-film-review-visionary-film-making-defies-genre-stereotyping-a6813261.html |archive-date=7. 12. 2017 |url-status=live  }}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; |2016.
| ''[[Free Fire]]''
| Justine
|
|&lt;ref&gt;{{cite web |last=Kohn |first=Eric |url=http://www.indiewire.com/2016/09/free-fire-review-brie-larson-sharlto-copley-armie-hammer-tiff-2016-1201724820/ |title='Free Fire' Review: Brie Larson Stars In the Craziest Shootout of All Time |work=IndieWire |date=9. 9. 2016 |access-date=17. 5. 2018 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20171223042450/http://www.indiewire.com/2016/09/free-fire-review-brie-larson-sharlto-copley-armie-hammer-tiff-2016-1201724820/ |archive-date=23. 12. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
! rowspan=&quot;4&quot; scope=&quot;row&quot; |2017.
| ''[[Kong: Ostrvo lobanja]]''
| Mason Weaver
|
|&lt;ref&gt;{{cite news |last=Dargis |first=Manohla |url=https://www.nytimes.com/2017/03/09/movies/kong-skull-island-review-brie-larson.html |title=Review: 'Kong: Skull Island' Crosses a 1933 Classic With 'Apocalypse Now' |work=[[The New York Times]] |date=9. 3. 2017 |access-date=18. 8. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170827111343/https://www.nytimes.com/2017/03/09/movies/kong-skull-island-review-brie-larson.html |archive-date=27. 8. 2017 |url-status=live  }}&lt;/ref&gt;
|-
| ''[[Dvorac od stakla]]''
| Jeannette Walls
|
|&lt;ref&gt;{{cite news |last=Bradshaw |first=Peter |url=https://www.theguardian.com/film/2017/oct/06/the-glass-castle-review-woody-harrelson-naomi-watts-brie-larson |title=The Glass Castle review – treacly, tiresome family-in-peril drama |work=[[Theguardian.com|The Guardian]] |date=6. 10. 2017 |access-date=17. 5. 2018 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180516150101/https://www.theguardian.com/film/2017/oct/06/the-glass-castle-review-woody-harrelson-naomi-watts-brie-larson |archive-date=16. 5. 2018}}&lt;/ref&gt;
|-
| ''[[Unicorn Store]]''
| Kit
| Također redateljica i producentica
|&lt;ref&gt;{{cite news |last=Debruge |first=Peter |url=https://variety.com/2017/film/reviews/unicorn-store-review-brie-larson-1202553709/ |title=Toronto Film Review: 'Unicorn Store' |work=[[Variety (časopis)|Variety]] |date=11. 9. 2017 |access-date=17. 5. 2018 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180410104815/http://variety.com/2017/film/reviews/unicorn-store-review-brie-larson-1202553709/ |archive-date=10. 4. 2018}}&lt;/ref&gt;
|-
| ''[[Basmati Blues]]''
| Linda
| Filmed in 2013
|&lt;ref&gt;{{cite news |last=Gleiberman |first=Owen |url=https://variety.com/2018/film/news/basmati-blues-review-brie-larson-1202695881/ |title=Film Review: 'Basmati Blues' |work=[[Variety (časopis)|Variety]] |date=12. 2. 2018 |access-date=17. 5. 2018 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180518054348/http://variety.com/2018/film/news/basmati-blues-review-brie-larson-1202695881/ |archive-date=18. 5. 2018}}&lt;/ref&gt;
|-
! rowspan=&quot;4&quot; scope=&quot;row&quot; |2019.
| ''[[Kapetanica Marvel (film)|Kapetanica Marvel]]''
| rowspan=&quot;2&quot; |Carol Danvers / Kapetanica Marvel
|
|&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Howard |first1=Kirsten |last2=Brew |first2=Simon |url=http://www.denofgeek.com/uk/movies/captain-marvel/47780/captain-marvel-news |title=Captain Marvel: filming wraps, Feige chats |website=Den of Geek |date=9. 7. 2018 |access-date=18. 8. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180726140110/http://www.denofgeek.com/uk/movies/captain-marvel/47780/captain-marvel-news |archive-date=26. 7. 2018 |url-status=dead  }}&lt;/ref&gt;
|-
| ''[[Osvetnici: Završnica]]''
|
|&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://screenrant.com/avengers-4-captain-marvel-powers/ |title=Avengers 4 Writers Had Fun With Captain Marvel's Unprecedented Power Level |last=Keyes |first=Rob |website=[[Screen Rant]] |date=23. 3. 2018 |access-date=23. 3. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180324001514/https://screenrant.com/avengers-4-captain-marvel-powers/ |archive-date=24. 3. 2018 |url-status=live  }}&lt;/ref&gt;
|-
|''[[Tražeći pravdu]]''
| Eva Ansley
|
|&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://variety.com/2019/film/reviews/just-mercy-review-michael-b-jordan-jamie-foxx-brie-larson-1203326078/ |title=Toronto Film Review: 'Just Mercy' |last=Gleiberman |first=Owen |work=[[Variety (časopis)|Variety]] |date=7. 9. 2019 |access-date=7. 9. 2019 |archive-date=7. 9. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190907055335/https://variety.com/2019/film/reviews/just-mercy-review-michael-b-jordan-jamie-foxx-brie-larson-1203326078/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
|-
|''[[Between Two Ferns: The Movie]]''
| Glumi sebe
| Cameo
|&lt;ref&gt;{{cite news |last=Nichols |first=Mackenzie |url=https://variety.com/2019/film/news/between-two-ferns-movie-zach-galifianakis-1203321517/ |title=Zach Galifianakis Takes His Talk Show on the Road in 'Between Two Ferns: The Movie' Trailer |work=[[Variety (časopis)|Variety]] |date=3. 9. 2019 |access-date=3. 9. 2019 |archive-date=3. 9. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190903173137/https://variety.com/2019/film/news/between-two-ferns-movie-zach-galifianakis-1203321517/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
|-
! rowspan=&quot;2&quot; scope=&quot;row&quot; |2021.
|''[[Remembering (film)|Remembering]]''
|Spisateljica / Svjetlo
|Kratki film
|&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Bastos |first=Margarida |date=22. 8. 2022 |title='Remembering' Starring Brie Larson Sets Disney+ Day Premiere |url=https://collider.com/remembering-brie-larson-release-date-disney-plus/ |access-date=23. 8. 2022 |website=[[Collider (website)|Collider]] |language=en-US |archive-date=23. 8. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220823033059/https://collider.com/remembering-brie-larson-release-date-disney-plus/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
|-
| ''[[Shang-Chi i legenda o deset prstenova]]''
| Carol Danvers / Kapetanica Marvel
|Nekreditovani cameo
|&lt;ref&gt;{{Cite web |first=Jacob |last=Sarkisian |date=12. 9. 2021| title= Brie Larson addresses MCU future after The Marvels |website=[[Digital Spy]] |url=https://www.digitalspy.com/movies/a41168451/brie-larson-marvel-future/}}&lt;/ref&gt;
|-
! rowspan=&quot;2&quot; scope=&quot;row&quot; |2023.
| ''[[Brzi i žestoki 10]]''
| Tess
|
|&lt;ref&gt;{{Cite web |date=10. 4. 2022 |title='Fast 10': Brie Larson Joins Cast of Next 'Fast &amp; Furious' Sequel |url=https://collider.com/fast-10-cast-brie-larson-vin-diesel/ |access-date=21. 4. 2022 |website=[[Collider (website)|Collider]] |language=en-US |archive-date=21. 4. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220421002122/https://collider.com/fast-10-cast-brie-larson-vin-diesel/amp/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
|-
| ''[[Marveli (film)|Marveli]]''
|Carol Danvers / Kapetanica Marvel
|
|&lt;ref&gt;{{citation|last=DaCosta|first=Nia|title=Captain Marvel 2|date=10. 11. 2022|url=https://www.imdb.com/title/tt10676048/|type=Action, Adventure, Fantasy, Sci-Fi|others=Brie Larson, Teyonah Parris, Zawe Ashton, Iman Vellani|publisher=Marvel Studios|access-date=20. 4. 2021|archive-date=25. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210225003840/https://www.imdb.com/title/tt10676048/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Brie Larson}}
* {{IMDb name|0488953}}

{{Oscar - glavna glumica}}
{{BAFTA za najbolju glumicu}}
{{Zlatni globus za najbolju glumicu u drami}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Larson, Brie}}
[[Kategorija:Rođeni 1989.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Sacramento]]
[[Kategorija:Američke glumice]]
[[Kategorija:Američke pjevačice]]
[[Kategorija:Američki aktivisti]]</text>
      <sha1>ltbpg5r82f9v91im5ghbgsxluxteaig</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Husein Bošković</title>
    <ns>0</ns>
    <id>506401</id>
    <revision>
      <id>3940705</id>
      <parentid>3791280</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T07:11:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>riješeni problemi s jezikom, stilom i</comment>
      <origin>3940705</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6710" sha1="hscogogowal8wxmzifaubpnl53ewatw" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                    = Husein Bošković
| slika                  = 
| veličina_slike         = 
| opis                   = 
| datum_rođenja          = 1890.
| mjesto_rođenja         = [[Pljevlja]], [[Osmansko Carstvo]]
| datum_smrti            = {{Datum smrti i godine|1968|||1890||}}
| mjesto_smrti           = [[Turska]]
| druga_imena            = 
| zanimanje              = Muslimanski komita
| godine_aktivnosti      = 
| poznat_po              = Zločinima nad srpskim i crnogorskim stanovništvom, saradnji s okupatorom tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] te odmetništvu u poslijeratnom periodu, kada je nakon stvaranja Kraljevine Jugoslavije, zajedno sa svojom grupom, počinio zločine nad civilnim stanovništvom.
| značajna_djela         = 
}}
'''Husein Bošković''' (1890–1968) bio je zločinac i muslimanski [[Komiti|komita]] iz Crne Gore.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Rastoder |first1=Šerbo |title=O pokušajima organizovanja i djelovanja političke emigracije Crne Gore u Carigradu nakon smrti kralja Nikole (1921) |journal=Historijski pogledi |date=28. 5. 2020 |volume=3 |issue=3 |pages=122–161 |doi=10.52259/historijskipogledi.2020.3.3.122 |url=http://pogledi.cimoshis.org/wp-content/uploads/2020/06/5.-Serbo-Rastoder-HP3.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20240422033932/http://pogledi.cimoshis.org/wp-content/uploads/2020/06/5.-Serbo-Rastoder-HP3.pdf |archive-date=22. 4. 2024 |url-status=live |access-date=28. 5. 2024 }}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Rođen je 1880. u selu [[Maoče]], kod [[Pljevlja|Pljevalja]], u muslimanskoj porodici koja je primila islam, a porijeklom je iz poznatog crnogorskog bratstva Boškovića iz Rovaca. Od 1916. do 1917. služio je kao vojnik i sarađivao s [[Austro-Ugarska|austrougarskim]] okupacionim vlastima.

Godine 1919, prilikom pokušaja izmirenja novčanog duga, jedan od njegovih kmetova, zajedno s još četvericom ljudi, zarobio ga je i pokušao likvidirati. Međutim, uspio je pobjeći. Nakon što se naoružao, vratio se i ubio tog kmeta, a potom se odmetnuo i formirao manju četu kojom je komandovao. Četa je imala dobro organizovanu odmetničku mrežu, kao i veze s pljevaljskim muftijom i sreskim načelnikom.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Ejup Mušović, Petar Vlahović|title=Tutin i okolina|publisher=Srpska akademija nauka i umetnosti, Etnografski institut|year=1985|location=Beograd|pages=76|oclc=14131999}}&lt;/ref&gt;

Nakon ubistva [[Boško Bošković|Boška Boškovića]], načelnika Kolašinskog okruga, Husein Bošković optužen je zajedno s [[Jusuf Mehonjić|Jusufom Mehonjićem]], što je dovelo do osvete nad muslimanskim jatacima u okolini [[Bijelo Polje|Bijelog Polja]].&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Demirović |first1=Mujo |title=Bosna i Bošnjaci u srpskoj politici |date=1999 |publisher=Ekonomski fakultet |isbn=9789958947704 |url=https://books.google.com/books?id=YSG5AAAAIAAJ}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Karčić|first=Hikmet|last2=Đozić|first2=Emrah|date=2020|title=MASAKAR U ŠAHOVIĆIMA PREMA PISANJU SARAJEVSKE ‘PRAVDE’ 1924. GODINE|url=https://ilmijja.ba/ojs/index.php/casopis1/article/view/1808|journal=Novi Muallim|language=bs|volume=21|issue=83|pages=16–21|doi=10.26340/muallim.v21i83.1808|issn=2566-3208}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Vulliamy1994&quot;&gt;{{cite book|last=Vulliamy|first=Ed|title=Seasons in Hell: Understanding Bosnia's War|url=https://books.google.com/books?id=BI9pAAAAMAAJ|year=1994|publisher=Simon &amp; Schuster, Limited|isbn=978-0-671-71345-4|page=35|quote=A wave of violence was unleashed against Muslims in the early 1920s. Three thousand extrajudicial murders were chronicled in 1924 in eastern Herzegovina alone, 600 of them during the massacre of two villages, Sahovici and Pavino Polje.}}&lt;/ref&gt; Ovi događaji doprinijeli su iseljavanju muslimanskog stanovništva u [[Turska|Tursku]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosnu]]. U nastojanju da se opravdaju, muslimani su širili netačnu tvrdnju da su ubice Boška Boškovića bili pripadnici plemena iz Rovaca, njegovog suparničkog plemena.&lt;ref name=&quot;Morrison&quot;&gt;{{cite book |last1=Morrison |first1=Kenneth |title=Nationalism, Identity and Statehood in Post-Yugoslav Montenegro |date=2018 |publisher=Bloomsbury Publishing |isbn=978-1474235198 |page=56 |url=https://books.google.com/books?id=9Js8DwAAQBAJ&amp;pg=PA56 |ref=Morrison}}&lt;/ref&gt; 

Husein Bošković je od jeseni 1916. djelovao kao komita u Sandžaku protiv regularne [[Kraljevina Jugoslavija|jugoslavenske]] vojske i žandarmerije, pri čemu je više puta ranjavan.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Kulturno društvo Bošnjaka Hrvatske Preporod|first=Kulturno društvo Muslimana Hrvatske Preporod|date=1992|title=Husein Bošković teško ranjen.|url=https://search.worldcat.org/title/27329016|journal=Behar|page=16}}&lt;/ref&gt; Kako bi suzbio komitski pokret, kralj je 1919. na područje [[Sandžak]]a i [[Podrinje|istočne Bosne]] poslao [[Kosta Pećanac|Kostu Pećanca]] s njegovim jedinicama, zbog čega je Bošković pobjegao u Tursku.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Bandžović|first=Safet|title=Iseljavanje bošnjaka u Tursku|publisher=Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava|year=2006|isbn=9789958740299|location=Sarajevo|pages=382}}&lt;/ref&gt;

Nakon njegovog odlaska u Tursku, vlada u Beogradu poslala je četvericu agenata u tu zemlju s ciljem da uhapse Boškovića i privedu ga pravdi zbog zločina počinjenih nad nedužnim stanovništvom, u čemu nisu uspjeli.

Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] bio je član kvislinškog takozvanog [[Komiteta za crnogorsku nezavisnost]], koji je djelovao u saradnji s italijanskim vlastima. Sačuvana je njegova fotografija na kojoj se nalazi kao član ovog fašističkog komiteta, zajedno s [[Petar Pekić|Petrom Markovim Pekićem]], [[Niko Niković|Nikom Matovim Nikovićem]] i [[Dušan Krivokapić|Dušanom Krivokapićem]], također članovima komiteta.

Godine 1923. liječio se u Italiji. Duže vrijeme boravio je u [[Albanija|Albaniji]], gdje se borio na strani odmetnika i [[Bajram Curri|Bajrama Currija]]. Odatle je pobjegao u [[Istanbul]], gdje je otvorio kafanu. Nakon što je zaprijetio da će se vratiti ukoliko mu porodica ne bude poslana, jugoslavenske vlasti su mu 1928. poručile da dođe ako smije.

U Turskoj je učestvovao u represiji nad tračkim [[Grci|Grcima]] i njihovim ubistvima, a za svoje zasluge dobio je imanje u mjestu [[Vize]], kod [[Kırklareli (pokrajina)|Kırklarelija]]. Umro je 1968. u Turskoj, ne odgovarajući za zločine koji su mu pripisivani.== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Bošković, Husein}}
[[Kategorija:Biografije, Pljevlja]]
[[Kategorija:Rođeni 1890.]]
[[Kategorija:Umrli 1968.]]
[[Kategorija:Crnogorske komite]]</text>
      <sha1>hscogogowal8wxmzifaubpnl53ewatw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Basist</title>
    <ns>0</ns>
    <id>506677</id>
    <revision>
      <id>3940733</id>
      <parentid>3626277</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T08:25:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940733</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3882" sha1="hgev8u8sgxfvdx92j91xy9bpi1wyg97" xml:space="preserve">[[File:2019 RiP Deadland Ritual - Geezer Butler - by 2eight - 8SC9785.jpg|thumb|200px|[[Geezer Butler]] ([[Black Sabbath]]) na nastupu sa grupom [[Deadland Ritual]] 2019.]]
[[File:Jaco Pastorius 1982.jpg|thumb|200px|[[Jaco Pastorius]] (1951–1987) bio je utjecajni američki [[džez]] basista, [[kompozitor]] i vođa big benda. Najpoznatiji je po svom radu sa [[Weather Report]]om od 1976. do 1981, kao i po radu sa umjetnicima kao što su [[Joni Mitchell]], [[Pat Metheny]], i vlastitim solo projektima.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://noisey.vice.com/en_uk/blog/jaco-pastorius-is-the-most-important-musician-youve-never-heard-of|title=Jaco Pastorius Is the Most Important Musician You Might Have Never Heard Of|date=6. 3. 2015|website=vice.com|access-date=17. 10. 2015|archive-date=25. 10. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151025134346/http://noisey.vice.com/en_uk/blog/jaco-pastorius-is-the-most-important-musician-youve-never-heard-of|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;]]

'''Basista''' (također poznat kao bas gitarista) jest [[muzičar]] koji svira bas instrument kao što je [[kontrabas]] (uspravni bas, kontrabas, drveni bas), [[bas-gitara|bas-gitaru]] (električni bas, akustični bas), [[sintibas]], [[bas klavijature]] ili niski limeni instrument kao što je tuba ili trombon. Različiti muzički žanrovi obično se povezuju sa jednim ili više ovih instrumenata. Od 1960-ih, električni bas je standardni bas instrument za [[funk]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.premierguitar.com/articles/20342-on-bass-what-the-funk|title=On Bass: What the Funk?|website=premierguitar.com|date=11. 2. 2014|access-date=27. 9. 2016|archive-date=2. 10. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161002033518/http://www.premierguitar.com/articles/20342-on-bass-what-the-funk|url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[R&amp;B]], [[soul]], [[Rok-muzika|rok]], [[reggae]], [[džez fusion]], [[heavy metal]], [[kantri]] i [[Pop-muzika|pop]]. Kontrabas je standardni bas instrument za [[Klasična muzika|klasičnu muziku]], [[bluegrass]], [[rockabilly]] i većinu žanrova džeza. Niski duvački instrumenti kao što su tuba ili susafon standardni su bas instrument u džez bendovima u stilu [[Dixieland]]a i [[New Orleans]]a.

Uprkos asocijacijama različitih bas instrumenata sa određenim žanrovima, postoje izuzeci. Neki novi rok bendovi i basisti koristili su kontrabas, kao što su [[Lee Rocker]]&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.axs.com/double-bassist-lee-rocker-is-still-jamming-and-touring-46181 |title=Double bassist Lee Rocker is still jamming and touring - AXS |access-date=16. 8. 2019 |archive-date=16. 10. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181016032656/https://www.axs.com/double-bassist-lee-rocker-is-still-jamming-and-touring-46181 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; iz [[Stray Cats]], [[Barenaked Ladies]] i [[Tiger Army]]. [[Larry Graham]], [[Bernard Edwards]], [[Mick Hogan]], [[Andy Fraser]] i [[Mel Schacher]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.grandfunkrailroad.com/bios/Mel_bio.html|title=Mel Schacher Bio|website=www.grandfunkrailroad.com|access-date=22. 10. 2021|archive-date=20. 6. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190620092520/https://www.grandfunkrailroad.com/bios/Mel_bio.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; koristili su električnu bas gitaru. Neke funk, R&amp;B i jazz, fusion grupe koriste synth bas ili klavijaturni bas umjesto električnog basa. [[Bootsy Collins]], [[Stevie Wonder]], [[Kashif]] i [[Kevin McCord]] ([[One Way]]) koristili su sintisajzerski bas. Neki Dixieland bendovi koriste kontrabas ili električni bas umjesto tube. U nekim džez grupama i džem bendovima, bas linije svira [[Hammondove orgulje]], koji koristi tastaturu za bas pedalu ili donji priručnik za niske tonove. Bas vođen klavijaturom se povremeno pojavljuje i u rok bendovima, kao što su [[The Doors|Doors]] i [[Atomic Rooster]].

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Zanimanja]]</text>
      <sha1>hgev8u8sgxfvdx92j91xy9bpi1wyg97</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Aditivna boja</title>
    <ns>0</ns>
    <id>508460</id>
    <revision>
      <id>3940597</id>
      <parentid>3874516</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T02:45:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940597</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6162" sha1="pn7t7mz0fv3sb4kjfkcvwk31pa2sr2e" xml:space="preserve">
[[Datoteka:RGB_combination_on_wall.png|mini| Crvena, zelena i plava svjetla se kombiniraju reflektirajući se od bijelog zida: sekundarne boje žuta, cijan i magenta nalaze se na sjecištima crvene i zelene, zelene i plave, te plave i crvene. Presjek sve tri osnovne boje zajedno daje bijelu.]]
[[Datoteka:J_C_Maxwell_with_top.jpg|mini| [[James Clerk Maxwell]], sa svojim kolor top-om koji je koristio za istraživanje vizije boja i aditivne boje]]
'''Aditivna boja''' ili '''aditivno miješanje''' je osobina kolor modela koja predviđa izgled [[boja]] stvorenih preklapanjem komponentnih [[Svjetlost|svjetlosti]], tj. percipirana boja se može predvidjeti sabiranjem numeričkih reprezentacija komponentnih boja.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.handprint.com/HP/WCL/color5.html#theoryadd|title=handprint : colormaking attributes|last1=MacEvoy|first1=Bruce|website=www.handprint.com|access-date=26 February 2019}}&lt;/ref&gt; Savremene formulacije Grassmannovih zakona&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.handprint.com/HP/WCL/color6.html#grassmann|title=handprint : colormaking attributes|last1=MacEvoy|first1=Bruce|website=www.handprint.com|access-date=26 February 2019}}&lt;/ref&gt; opisuju aditivnost u percepciji boje svjetlosnih mješavina kroz algebarske jednačine. Aditivna boja predviđa percepciju, a ne bilo kakvu promjenu u samim fotonima svjetlosti. Ova predviđanja su primjenjiva samo u ograničenom opsegu eksperimenata usklađivanja boja, gdje posmatrači usklađuju male površine jednolične boje izolirane na sivoj ili crnoj pozadini.

Aditivni kolor modeli se primjenjuju u dizajnu i testiranju elektronskih displeja koji se koriste za prikaz realističnih slika sa raznolikim skupovima boja koristeći [[Fosfor|fosfore]] koji emituju svjetlost ograničenog skupa [[Primarne boje|primarnih boja]]. Pregled dovoljno snažnom lučom povećala otkriva da je svaki piksel u CRT, LCD i većini drugih tipova kolor video displeja sastavljen od fosfora koji emituju crvenu, zelenu i plavu svjetlost, a koji pri gledanju sa uobičajene udaljenosti izgledaju kao različite boje.

Aditivno miješanje boja samo po sebi ne predviđa izgled mješavina štampanih boja, slojeva boje u [[Fotografija|fotografijama]] na filmu ili mješavina boja. Umjesto toga, za modeliranje izgleda pigmenata ili boja, kao što su one u bojama i [[Mastilo|mastilima]], koristi se [[subtraktivno miješanje boja]].

Kombinacija dvije od tri uobičajene aditivne [[primarne boje]] u jednakim proporcijama stvara aditivnu [[Sekundarne boje|sekundarnu boju]]—cijan, magentu ili [[Žuta|žutu]]. Aditivno miješanje boja se također koristi za predviđanje boja iz preklapajućih projektovanih svjetala u boji, koja se često koriste u scenskoj rasvjeti za predstave, koncerte, cirkuske predstave i noćne klubove.&lt;ref name=&quot;briggs&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.huevaluechroma.com/044.php|title=The Dimensions of Color|year=2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20150928031404/http://www.huevaluechroma.com/044.php|archive-date=2015-09-28|url-status=live|access-date=2011-11-23|author=David Briggs}}&lt;/ref&gt;

Cijeli [[spektar boja]] dostupan u bilo kojem aditivnom kolor sistemu definiran je svim mogućim kombinacijama svih mogućih svjetlina svake primarne boje u tom sistemu. U prostoru hromatičnosti, spektar je ravni [[konveksni poligon]] s uglovima na primarnim bojama. Za tri primarne boje, to je [[trougao]].

== Historija ==
[[Datoteka:Tartan_Ribbon.jpg|mini| Prva trajna fotografija u boji, koju je snimio [[Thomas Sutton]], na zahtjev [[Jamesa Clerka Maxwella]] 1861.]]
Sistemi aditivne boje zasnovani su na teoriji [[Trohromatski vid boja|trohromatskog vida boja]] [[Young–Helmholtz]], koju je oko 1850. godine artikulirao [[Hermann von Helmholtz]], na temelju ranijeg rada [[Thomas Young|Thomasa Younga]]. Za svoja eksperimentalna istraživanja na ovu temu, [[James Clerk Maxwell]] se ponekad smatra ocem aditivne boje.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.cis.rit.edu/node/280|title=James Clerk Maxwell|work=Inventor's Hall of Fame, Rochester Institute of Technology Center for Imaging Science|archive-url=https://web.archive.org/web/20100918095755/http://www.cis.rit.edu/node/280|archive-date=2010-09-18|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; On je angažovao fotografa [[Thomas Sutton|Thomasa Suttona]] da fotografiše tartan vrpcu na [[Crno-bijelo|crno-bijelom]] filmu tri puta, prvo s [[Crvena|crvenim]], zatim [[Zelena|zelenim]], a potom [[Plava|plavim]] filterom na objektivu. Tri crno-bijele slike su razvijene i potom projektovane na ekran pomoću tri različita projektora, svaki opremljen odgovarajućim filterom boje (crvenim, zelenim ili plavim) koji je korišten prilikom snimanja slike. Kada su slike poravnate, tri slike (crno-crvena, crno-zelena i crno-plava) su formirale punu kolor sliku, čime su demonstrirani principi aditivne boje.&lt;ref&gt;{{cite book|author=Robert Hirsch|url=https://books.google.com/books?id=4Gx2WItWGYoC&amp;q=maxwell+additive+color+photograph+register&amp;pg=PA28|title=Exploring Colour Photography: A Complete Guide|publisher=Laurence King Publishing|year=2004|isbn=1-85669-420-8|archive-url=https://web.archive.org/web/20170225083437/https://books.google.com/books?id=4Gx2WItWGYoC&amp;pg=PA28&amp;dq=maxwell+additive+color+photograph+register#PPA28,M1|archive-date=2017-02-25|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledati ==
[[Datoteka:Additive_colors.ogv|mini| Aditivno miješanje boja sa CD omotima]]

* [[Miješanje boja]]
* [[Prostor boja]]
* [[Teorija boja]]
* [[Film u boji|Filmska traka u boji]]
* [[Kinemacolor]]
* [[Prizma|Prizma Color]]
* [[RGB|RGB model boja]]
* [[Subtractive color|Subtraktivno miješanje boja]]
* [[Technicolor]]
* [[William Friese-Greene]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* [http://www.poeticmind.co.uk/research/rgb-cmyk-colour-systems/ RGB i CMYK sistemi boja.]
* http://www.edinphoto.org.uk/1_P/1_photographers_maxwell.htm - Fotografije i priče iz James Clerk Maxwell fondacije.
* [http://graphics.stanford.edu/courses/cs178/applets/colormixing.html Interaktivni Flash demo] CS 178 Univerziteta Stanford upoređujući aditivno i subtraktivno miješanje boja.


[[Kategorija:Boje]]
[[Kategorija:Prostori boja]]</text>
      <sha1>pn7t7mz0fv3sb4kjfkcvwk31pa2sr2e</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Izborna jedinica 4A za Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>511780</id>
    <revision>
      <id>3940761</id>
      <parentid>3937239</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T08:56:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Spisak zastupnika */</comment>
      <origin>3940761</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12931" sha1="1p0i4bjh08y9cyv4rsafa8vaiiuu10g" xml:space="preserve">{{Infokutija izborna jedinica
| naziv                  = Izborna jedinica 4A
| izvorni_naziv          = 
| vrsta_izborne_jedinice = Izborna jedinica za [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine]]
| zakonodavni_organ      = 
| slika                  = HoRBiHElectoralUnitFBiH4.svg
| tekst                  = Izborna jedinica 4A
| slika2                 = 
| tekst2                 = 
| slika3                 = 
| tekst3                 = 
| slika4                 = 
| tekst4                 = 
| oznaka_distrikta       = Država
| distrikt               = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| oznaka_regije          = Entitet
| regija                 = {{ZID|Federacija Bosne i Hercegovine}}
| biračke_jedinice       = 
| stanovništvo           = 619.119 (2013)&lt;ref name=&quot;RP 2013&quot;&gt;{{RP 2013}}&lt;/ref&gt;
| biračko_tijelo         = 561.549 (2026)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.sluzbenilist.ba/page/akt/JwjsSE8ceqw=|title=Odluka o zaključivanju Centralnog biračkog spiska|date=4. 10. 2026|website=sluzbenilist.ba|publisher=[[Službeni list Bosne i Hercegovine]]|access-date=25. 10. 2026}}&lt;/ref&gt;
| oznaka_naselja         = [[Općine Bosne i Hercegovine|Općine]]
| naselja                = [[Breza (općina)|Breza]], [[Bugojno]], [[Busovača]], [[Dobretići]], [[Donji Vakuf]], [[Doboj Jug]], [[Fojnica]], [[Gornji Vakuf-Uskoplje]], [[Jajce]], [[Kakanj]], [[Kiseljak]], [[Kreševo]], [[Maglaj]], [[Novi Travnik]], [[Olovo (općina)|Olovo]], [[Tešanj]], [[Travnik]], [[Usora (općina)|Usora]], [[Vareš]], [[Visoko]], [[Vitez (općina)|Vitez]], [[Zavidovići]], [[Zenica]], [[Žepče]]
| područje               = {{ZID|Zeničko-dobojski kanton}}&lt;br&gt;{{ZID|Srednjobosanski kanton}}
| osnovana               = [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2000.|2000.]]
| ukinuta                = 
| mandati                = 6
| oznaka_stranke         = 
| stranka                = 
| oznaka_članovi         = Zastupnici
| članovi                = {{Colorbox|#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}}} [[Mirsad Zaimović]] ([[Stranka demokratske akcije|SDA]])&lt;br&gt;{{Colorbox|#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}}} [[Melika Mahmutbegović]] ([[Stranka demokratske akcije|SDA]])&lt;br&gt;{{Colorbox|#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}}} [[Refik Lendo]] ([[Stranka demokratske akcije|SDA]])&lt;br&gt;{{Colorbox|#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}}}} [[Zijad Krnjić]] ([[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]])&lt;br&gt;{{Colorbox|#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}}} [[Zukan Helez]] ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]])&lt;br&gt;{{Colorbox|#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}}} [[Marinko Čavara]] ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]])
| oznaka_lokalno_vijeće  = 
| lokalno_vijeće         = 
| oznaka_pododjeljenja   = 
| pododjeljenja          = 
| prethodnik             = 
| nasljednik             = 
| prazna_oznaka1         = 
| prazni_podaci1         = 
| prazna_oznaka2         = 
| prazni_podaci2         = 
| prazna_oznaka3         = 
| prazni_podaci3         = 
| prazna_oznaka4         = 
| prazni_podaci4         = 
| prazna_oznaka5         = 
| prazni_podaci5         = 
}}
'''Izborna jedinica 4A''' jest četvrta [[parlament]]arna izborna jedinica [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] za [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]]. Sastoji se od [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskog]] i [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanskog kantona]]. Iz ove izborne jedinice direktno se bira 6 zastupnika s kandidatske liste od najviše 11 kandidata, a također se mogu dodatno dodijeliti 7 kompenzacijskih mandata.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/2022/06/1_zdps_bih_izborne_jedinice_i_mandati.PDF|title=Izborne jedinice i mandati Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=29. 9. 2024}}&lt;/ref&gt;

== Pregled ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Kanton
!Površina (km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;)
!Stanovništvo
!Biračko tijelo
!Gradovi/Općine
|-
|{{ZID|Zeničko-dobojski kanton}}
|3.344,1
|364.433
|329.333
|[[Breza (općina)|Breza]], [[Doboj Jug]], [[Kakanj]], [[Maglaj]], [[Olovo (općina)|Olovo]], [[Tešanj]], [[Usora (općina)|Usora]], [[Vareš]], [[Visoko]], [[Zavidovići]], [[Zenica]], [[Žepče]]
|-
|{{ZID|Srednjobosanski kanton}}
|3.189
|254.686
|229.199
|[[Bugojno]], [[Busovača]], [[Dobretići]], [[Donji Vakuf]], [[Fojnica]], [[Gornji Vakuf-Uskoplje]], [[Jajce]], [[Kiseljak]], [[Kreševo]], [[Novi Travnik]], [[Travnik]], [[Vitez (općina)|Vitez]]
|-
!Izborna jedinica 4A
!6.533,1
!619.119
!558.532
!4 grada i 20 općina
|}

== Spisak zastupnika ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
!Izbori
! colspan=&quot;12&quot; |Zastupnici
!Mandatni period
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2000 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|2000.]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|[[Hilmo Neimarlija]]&lt;br&gt;([[Stranka demokratske akcije|SDA]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|[[Osman Brka]]&lt;br&gt;([[Stranka demokratske akcije|SDA]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};&quot;|
|[[Hamdija Kulović]]&lt;br&gt;([[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};&quot;|
|[[Muharem Imamović]]&lt;br&gt;([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};&quot;|
|[[Omer Filipović]]&lt;br&gt;([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot;|
|[[Zdenko Vukić]]&lt;br&gt;([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]])
!2000–2002.
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|2002.]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|[[Mirsad Ćeman]]&lt;br&gt;([[Stranka demokratske akcije|SDA]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
| rowspan=&quot;4&quot; |[[Šefik Džaferović]]&lt;br&gt;([[Stranka demokratske akcije|SDA]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|[[Nadžida Mlaćo]]&lt;br&gt;([[Stranka demokratske akcije|SDA]])
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};&quot; |
|[[Adem Huskić]]&lt;br&gt;([[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]])
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};&quot; |
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Jozo Križanović]]&lt;br&gt;([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]])
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot; |
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Niko Lozančić]]&lt;br&gt;([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]])
!2002–2006.
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|2006.]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
| rowspan=&quot;6&quot; |[[Šemsudin Mehmedović]]&lt;br&gt;([[Stranka demokratske akcije|SDA]] / [[Naprijed (Bosna i Hercegovina)|NPD]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};&quot;|
|[[Vahid Hećo]]&lt;br&gt;([[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]])
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};&quot; |
|[[Ekrem Ajanović]]&lt;br&gt;([[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]])
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};&quot; |
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot; |
!2006–2010.
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|2010.]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBB|tamno|BS}};&quot;|
|[[Adnan Bašić]]&lt;br&gt;([[Savez za bolju budućnost|SBB]])
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};&quot; |
|[[Nermina Zaimović-Uzunović]]&lt;br&gt;([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]])
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};&quot; |
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Mirsad Mešić]]&lt;br&gt;([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]])
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot; |
!2010–2014.
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|2014.]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBB|tamno|BS}};&quot;|
|[[Mirsad Isaković]]&lt;br&gt;([[Savez za bolju budućnost|SBB]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};&quot;|
|[[Mensura Beganović]]&lt;br&gt;([[Demokratska fronta|DF]])
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};&quot; |
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot; |
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Nikola Lovrinović]]&lt;br&gt;([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]])
!2014–2018.
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|2018.]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Nermin Mandra]]&lt;br&gt;([[Stranka demokratske akcije|SDA]])
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|NB|tamno|BS}};&quot; |
|[[Fuad Kasumović]]&lt;br&gt;([[Nezavisni blok|NB]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};&quot;|
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Vlatko Glavaš]]&lt;br&gt;([[Demokratska fronta|DF]])
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};&quot; |
|[[Zukan Helez]]&lt;br&gt;([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]])
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot; |
!2018–2022.
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|2022.]]
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|NPD|tamno|BS}};&quot;|
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot; |
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|BHI|tamno|BS}};&quot; |
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Aida Baručija]]&lt;br&gt;([[Bosanskohercegovačka inicijativa|BHI]])
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};&quot; |
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};&quot; |
|[[Zukan Helez]]&lt;br&gt;([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]])&lt;br&gt;{{Small|(do 25. januara 2023)}}
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot; |
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Marinko Čavara]]&lt;br&gt;([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]])
! rowspan=&quot;2&quot; |2022–2026.
|-
|[[Ermina Salkičević-Dizdarević]]&lt;br&gt;([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]])&lt;br&gt;{{Small|(od 25. januara 2023)}}
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|2026.]]
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|[[Mirsad Zaimović]]&lt;br&gt;([[Stranka demokratske akcije|SDA]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|[[Melika Mahmutbegović]]&lt;br&gt;([[Stranka demokratske akcije|SDA]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot;|
|[[Refik Lendo]]&lt;br&gt;([[Stranka demokratske akcije|SDA]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};&quot;|
|[[Zijad Krnjić]]&lt;br&gt;([[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};&quot;|
|[[Zukan Helez]]&lt;br&gt;([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]])
|style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot;|
!2026–2030.
|}


== Također pogledajte ==

* [[Izborne jedinice u Bosni i Hercegovini]]
** [[Izborna jedinica 1A za Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine|Izborna jedinica 1A]]
** [[Izborna jedinica 2A za Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine|Izborna jedinica 2A]]
** [[Izborna jedinica 3A za Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine|Izborna jedinica 3A]]
** [[Izborna jedinica 5A za Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine|Izborna jedinica 5A]]
** [[Izborna jedinica 1B za Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine|Izborna jedinica 1B]]
** [[Izborna jedinica 2B za Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine|Izborna jedinica 2B]]
** [[Izborna jedinica 3B za Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine|Izborna jedinica 3B]]
* [[Izbori u Bosni i Hercegovini]]
* [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]

== Reference ==

{{Refspisak}}

{{Izborne jedinice Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (FBiH)}}
{{Izborne jedinice u Bosni i Hercegovini}}

[[Kategorija:Izborne jedinice u Bosni i Hercegovini|Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>1p0i4bjh08y9cyv4rsafa8vaiiuu10g</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Abelova nagrada</title>
    <ns>0</ns>
    <id>512590</id>
    <revision>
      <id>3940589</id>
      <parentid>3819744</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T02:27:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940589</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15287" sha1="bqidusuvfee8uwtuvbt82f31th5kmn4" xml:space="preserve">{{Infokutija nagrada
| ime                = Abelova nagrada
| podnaslov          =
| trenutne_nagrade   = 
| slika              = 
| veličina_slike     = 
| alt                = 
| opis               = Portret Nielsa Henrika Abela
| deskripcija        = Izuzetan doprinos na području matematike
| sponzor            = [[Vlada Norveške]]
| datum              =
| lokacija           = 
| država             = {{ZID|Norveška}}
| organizator        = 
| nagrada            = 
| godina             = 2003.
| godina2            = 
| nosilac            = 
| web_stranica       = {{URL|abelprize.no}}
| dužina_trajanja    =
| ocjene             =
| najviše_nagrada    = 
| najviše_nominacija =
| slika2             =
| slika2veličina     =
| alt2               =
| opis2              =
| prethodno          = 
| glavno             = 
| sljedeće           = 
}}
'''Abelova nagrada''' (/ˈɑːbəl/ AH-bəl; norveški: Abelprisen [ˈɑ̀ːbl̩ˌpriːsn̩]) jest najznačajnija nagrada na koje jedan matematičar može dobiti. [[Norveška monarhija|Kralj Norveške]] svake godine dodjeljuje jednom ili više istaknutih matematičara.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Statutes for Niels Henrik Abel's Prize in Mathematics (The Abel Prize) |url=https://abelprize.no/node/67  |access-date=21. 7. 2022 |language=en}}&lt;/ref&gt; Nazvana je po norveškom matematičaru [[Niels Henrik Abel|Nielsu Henriku Abelu]] (1802–1829), po uzoru na Nobelove nagrade.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.nytimes.com/2018/03/20/science/robert-langlands-abel-prize-mathematics.html|title=Robert P. Langlands Is Awarded the Abel Prize, a Top Math Honor|work=The New York Times |date=20. 3. 2018 |access-date=23. 3. 2018|archive-date=3. 4. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190403090347/https://www.nytimes.com/2018/03/20/science/robert-langlands-abel-prize-mathematics.html|url-status=live|last1=Chang |first1=Kenneth }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.nytimes.com/2005/03/29/science/29conv.html|title=From Budapest to Los Alamos, a Life in Mathematics|last=Dreifus|first=Claudia|date=29. 3. 2005|newspaper=[[The New York Times]]|access-date=18. 2. 2017|archive-date=29. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150529200141/http://www.nytimes.com/2005/03/29/science/from-budapest-to-los-alamos-a-life-in-mathematics.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://sciencenow.sciencemag.org/cgi/content/full/2009/326/1|title=Russian Mathematician Wins Abel Prize|last=Cipra|first=Barry A.|date=26. 3. 2009 |publisher=[[ScienceNOW]] |author-link=Barry A. Cipra|access-date=29. 3. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090329211817/http://sciencenow.sciencemag.org/cgi/content/full/2009/326/1 |archive-date=29. 3. 2009 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |url=http://www.nature.com/news/2009/090326/full/news.2009.196.html |title=Geometer wins maths 'Nobel' |date=26. 3. 2009 |journal=[[Nature (journal)|Nature]] |doi=10.1038/news.2009.196 |access-date=17. 10. 2012 |archive-date=22. 3. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190322064800/http://www.nature.com/news/2009/090326/full/news.2009.196.html |url-status=live |last1=Laursen |first1=Lucas }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |url=https://www.nytimes.com/2009/06/01/nyregion/01nyu.html |title=In N.Y.U.'s Tally of Abel Prizes for Mathematics, Gromov Makes Three |last=Foderaro |first=Lisa W. |date=31. 5. 2009 |newspaper=The New York Times |access-date=17. 10. 2012 |archive-date=2. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190402161443/https://www.nytimes.com/2009/06/01/nyregion/01nyu.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;maa&quot;&gt;{{cite web|last=Devlin|first=Keith|author-link=Keith Devlin|url=http://www.maa.org/devlin/devlin_04_04.html|title=Abel Prize Awarded: The Mathematicians' Nobel|date=april 2004 |publisher=[[Mathematical Association of America]] |access-date=4. 11. 2012|url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120827093315/http://www.maa.org/devlin/devlin_04_04.html |archive-date=27. 8. 2012}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=cRKWBYXtvAcC&amp;pg=PA6|title=The Mathematical Century: The 30 Greatest Problems of the Last 100 Years|publisher=Princeton University Press|year=2006|isbn=0-691-12805-7|page=6|author1=Piergiorgio Odifreddi|author2=Arturo Sangalli|access-date=23. 3. 2016|archive-date=29. 12. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161229113829/https://books.google.com/books?id=cRKWBYXtvAcC&amp;pg=PA6|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Smatra se [[Nobelova nagrada|Nobelovom nagradom]] za matematiku.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Abel Prize Winners {{!}} Alfred P. Sloan Foundation |url=https://sloan.org/fellowships/abel-prize-winners |access-date=23. 5. 2024 |website=sloan.org |language=en}}&lt;/ref&gt; Dolazi s novčanom nagradom od 7,5 miliona [[norveška kruna|norveških kruna]] (povećano sa 6 miliona u 2019).

Historija ''Abelove nagrade'' datira od 1899, kada je njeno osnivanje predložio norveški matematičar [[Sophus Lie]] kada je saznao da planovi [[Alfred Nobel|Alfreda Nobela]] za godišnje nagrade neće uključivati ​​nagradu iz matematike. Godine 1902, švedski i norveški kralj [[Oskar II, kralj Švedske|Oskar II]] pokazao je svoju spremnost da finansira stvaranje nagrade za matematiku koja bi dopunila Nobelove nagrade, ali je osnivanje nagrade spriječeno raspadom unije između Norveške i Švedske 1905. Skoro vijek pre nego što je nagradu konačno ustanovila Vlada Norveške 2001, a bila je posebno namenjena &quot;da se matematičarima da njihov sopstveni ekvivalent Nobelove nagrade&quot;.&lt;ref name=&quot;maa&quot; /&gt; Laureate bira [[Abelov komitet]], čije članove imenuje [[Norveška akademija nauka i književnosti]].

Ceremonija dodjele se održava u auli [[Univerzitet u Oslu|Univerziteta u Oslu]], gdje je [[Nobelova nagrada za mir]] dodijeljivena između 1947. i 1989.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.oslooperahouse.com/oslo-university-of-oslo/|title=University of Oslo|publisher=Oslo Opera House|access-date=22. 12. 2012|archive-date=3. 8. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180803074322/http://www.oslooperahouse.com/oslo-university-of-oslo/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Odbor za Abelovu nagradu je također osnovao Abelov simpozijum, kojim upravlja [[Norveško matematičko društvo]], koji se održava dva puta godišnje.&lt;ref name=&quot;Main&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.abelprize.no/|title=Main Page|publisher=The Norwegian Academy of Science and Letters|access-date=26. 7. 2012|archive-date=18. 6. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190618081659/https://www.abelprize.no/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

== Dobitnici ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
!Godina
!Slika
!Dobitnik
!Obrazloženje
!Reference
|-
|2003.
|[[Datoteka:Jean-Pierre_Serre_2003.jpg|alt=Jean-Pierre Serre|104x104piksel]]
|[[Jean-Pierre Serre]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://abelprize.no/abel-prize-laureates/2003|title=2003: Jean-Pierre Serre|publisher=The Norwegian Academy of Science and Letters|access-date=21. 7. 2022}}&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2004.
|[[Datoteka:Michael_Francis_Atiyah_(cropped).jpg|alt=Michael Atiya|118x118piksel]]
|[[Michael Atiyah]]
|
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://abelprize.no/abel-prize-laureates/2004|title=2004: Sir Michael Francis Atiyah and Isadore M. Singer|publisher=The Norwegian Academy of Science and Letters|access-date=21. 7. 2022}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Datoteka:Isadore_Singer_1977_(re-scanned_2;_border-less)_(cleaned)_(cropped).jpg|alt=Isadore Singer|112x112piksel]]
|[[Isadore Singer]]
|
|-
|2005.
|[[Datoteka:Peter_Lax_in_Tokyo.jpg|alt=Peter Lax|150x150piksel]]
|[[Peter Lax]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://abelprize.no/abel-prize-laureates/2005|title=2005: Peter D. Lax|publisher=The Norwegian Academy of Science and Letters|access-date=21. 7. 2022}}&lt;/ref&gt;
|-
|2006.
|[[Datoteka:Carleson_cropped.jpg|alt=Lennart Carleson|140x140piksel]]
|[[Lennart Carleson]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://abelprize.no/abel-prize-laureates/2006|title=2006: Lennart Carleson|publisher=The Norwegian Academy of Science and Letters|access-date=21. 7. 2022}}&lt;/ref&gt;
|-
|2007.
|[[Datoteka:Srinivasa_Varadhan_Heidelberg.JPG|alt=S. R. Srinivasa Varadhan|150x150piksel]]
|[[S. R. Srinivasa Varadhan]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://abelprize.no/abel-prize-laureates/2007|title=2007: Srinivasa S. R. Varadhan|publisher=The Norwegian Academy of Science and Letters|access-date=21. 7. 2022}}&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2008.
|[[Datoteka:John_Griggs_Thompson_(cropped).jpg|alt=John Griggs Thompson|112x112piksel]]
|[[John G. Thompson]]
|
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://abelprize.no/abel-prize-laureates/2008|title=2008: John Griggs Thompson and Jacques Tits|publisher=The Norwegian Academy of Science and Letters|access-date=21. 7. 2022}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Datoteka:Jacques_Tits_(2008)_(cropped).jpg|alt=Jacques Tits|142x142piksel]]
|[[Jacques Tits]]
|
|-
|2009.
|[[Datoteka:Mikhael_Gromov_(cropped).jpg|alt=Mikhail Leonidovich Gromov|100x100piksel]]
|[[Mikhail Gromov]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://abelprize.no/abel-prize-laureates/2009|title=2009: Mikhail Leonidovich Gromov|publisher=The Norwegian Academy of Science and Letters|access-date=21. 7. 2022}}&lt;/ref&gt;
|-
|2010.
|[[Datoteka:John_Tate_(cropped).jpg|alt=John Tate|120x120piksel]]
|[[John Tate]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://abelprize.no/abel-prize-laureates/2010|title=2010: John Torrence Tate|publisher=The Norwegian Academy of Science and Letters|access-date=21. 7. 2022}}&lt;/ref&gt;
|-
|2011.
|[[Datoteka:John_Milnor,_1993_Oct_(portioned).jpg|alt=John Milnor|125x125piksel]]
|[[John Milnor]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://abelprize.no/abel-prize-laureates/2011|title=2011: John Milnor|publisher=The Norwegian Academy of Science and Letters|access-date=21. 7. 2022}}&lt;/ref&gt;
|-
|2012.
|[[Datoteka:Szemeredi1.JPG|alt=Endre Szemeredi|134x134piksel]]
|[[Endre Szemerédi]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://abelprize.no/abel-prize-laureates/2012|title=2012: Endre Szemerédi|publisher=The Norwegian Academy of Science and Letters|access-date=21. 7. 2022}}&lt;/ref&gt;
|-
|2013.
|[[Datoteka:Pierre_Deligne_(2005)_(cropped).jpg|alt=Pierre Deligne|117x117piksel]]
|[[Pierre Deligne]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://abelprize.no/abel-prize-laureates/2013|title=The Abel Prize Laureate 2013|publisher=The Norwegian Academy of Science and Letters|access-date=21. 7. 2022}}&lt;/ref&gt;
|-
|2014.
|[[Datoteka:Yakov_G_Sinai_photo.jpg|alt=Yakov G Sinai|138x138piksel]]
|[[Yakov Sinai]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://abelprize.no/abel-prize-laureates/2014|title=2014: Yakov G. Sinai|publisher=The Norwegian Academy of Science and Letters|access-date=21. 7. 2022}}&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2015.
|[[Datoteka:John_Forbes_Nash,_Jr._by_Peter_Badge_cropped.jpg|alt=John Forbes Nash Jr.|133x133piksel]]
|[[John F. Nash Jr.]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://abelprize.no/abel-prize-laureates/2015|title=2015: John F. Nash and Louis Nirenberg|publisher=The Norwegian Academy of Science and Letters|access-date=21. 7. 2022}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Datoteka:Louis_Nirenberg_(cropped).jpeg|alt=Louis Nirenberg|111x111piksel]]
|[[Louis Nirenberg]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://abelprize.no/abel-prize-laureates/2016|title=2016: Sir Andrew J. Wiles|publisher=The Norwegian Academy of Science and Letters|access-date=21. 7. 2022}}&lt;/ref&gt;
|-
|2016.
|[[Datoteka:Andrew_wiles1-3.jpg|alt=Andrew Wiles|133x133piksel]]
|[[Andrew Wiles]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://abelprize.no/abel-prize-laureates/2016|title=2016: Sir Andrew J. Wiles|publisher=The Norwegian Academy of Science and Letters|access-date=21. 7. 2022}}&lt;/ref&gt;
|-
|2017.
|[[Datoteka:Yves_Meyer.jpg|alt=Yves Meyer|116x116piksel]]
|[[Yves Meyer]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://abelprize.no/abel-prize-laureates/2017|title=2017: Yves Meyer|publisher=The Norwegian Academy of Science and Letters|access-date=21. 7. 2022}}&lt;/ref&gt;
|-
|2018.
|[[Datoteka:Langlands2_(cropped).jpg|alt=Robert Langlands|130x130piksel]]
|[[Robert Langlands]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://abelprize.no/abel-prize-laureates/2018|title=2018: Robert P. Langlands|publisher=The Norwegian Academy of Science and Letters|access-date=21. 7. 2022}}&lt;/ref&gt;
|-
|2019.
|[[Datoteka:Karen_Uhlenbeck_(cropped).jpg|alt=Karen Uhlenbeck|111x111piksel]]
|[[Karen Uhlenbeck]]
|
|&lt;ref name=&quot;Abel-20192&quot;&gt;{{cite web|url=https://abelprize.no/abel-prize-laureates/2019|title=2019: Karen Keskulla Uhlenbeck|publisher=The Norwegian Academy of Science and Letters|access-date=21. 7. 2022}}&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2020.
|[[Datoteka:Professor_Hillel_Furstenberg_Cropped.jpg|alt=Hillel (Harry) Furstenberg|128x128piksel]]
|[[Hillel Furstenberg]]
|
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://abelprize.no/abel-prize-laureates/2020|title=2020: Hillel Furstenberg and Gregory Margulis|publisher=The Norwegian Academy of Science and Letters|access-date=21. 7. 2022}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Datoteka:Grigory_Margulis_(2006)_(cropped).jpg|alt=Grigory Margulis|107x107piksel]]
|[[Grigory Margulis]]
|
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2021.
|[[Datoteka:László_Lovász_(2017)_(cropped).jpg|alt=Laszlo Lovasz|139x139piksel]]
|[[László Lovász]]
|
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://abelprize.no/abel-prize-laureates/2021|title=2021: László Lovász and Avi Wigderson|website=abelprize.no|access-date=21. 7. 2022}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Datoteka:Avi_Wigderson_(London_2012)_Cropped.jpg|alt=Avi Wigerson|126x126piksel]]
|[[Avi Wigderson]]
|
|-
|2022.
|[[Datoteka:Dennis_Sullivan_at_MSRI_(cropped).jpg|alt=Dennis Sullivan|127x127piksel]]
|[[Dennis Sullivan]]
|
|&lt;ref name=&quot;Abel-2022&quot;&gt;{{cite web|url=https://abelprize.no/citation/citation-dennis-parnell-sullivan|title=Prize winner 2022|publisher=The Norwegian Academy of Science and Letters|access-date=25. 3. 2022}}&lt;/ref&gt;
|-
|2023.
|[[Datoteka:Luis_Caffarelli_(2013)_(cropped).jpg|alt=Luis Caffarelli|103x103piksel]]
|[[Luis Caffarelli]]
|
|&lt;ref name=&quot;Abel-2023&quot;&gt;{{cite web|url=https://abelprize.no/citation/citation-luis-caffarelli|title=Prize winner 2023|publisher=The Norwegian Academy of Science and Letters|access-date=22. 3. 2023}}&lt;/ref&gt;
|-
|2024.
|[[Datoteka:Michel_Talagrand_(cropped).jpg|alt=Michel Talagrand|104x104piksel]]
|[[Michel Talagrand]]
|
|&lt;ref name=&quot;Abel-2024&quot;&gt;{{cite web|url=https://abelprize.no/abel-prize-laureates/2024|title=Prize winner 2024|publisher=The Norwegian Academy of Science and Letters|access-date=20. 3. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
|2025.
|[[Datoteka:Masaki_Kashiwara_(2018)_(2)_(cropped).jpg|alt=Masaki Kashiwara|100x100piksel]]
|[[Masaki Kashiwara]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://abelprize.no/abel-prize-laureates/2025|title=Prize winner 2025|publisher=The Norwegian Academy of Science and Letters|access-date=25. 3. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|2026.
|[[Datoteka:Gerd Faltings MFO.jpg|alt=Gerd Faltings|100x100piksel]]
|[[Gerd Faltings]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://abelprize.no/abel-prize-laureates/2026 |title= Prize winner 2026 |publisher= The Norwegian Academy of Science and Letters |access-date=19. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;
|}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://abelsymposium.no/ Zvanični sajt Abelovog simpozija]
* {{MathWorld | urlname=AbelPrize |author=Barile, Margherita |author2=Weisstein, Eric W. |author2-link=Eric W. Weisstein |name-list-style=amp | title=Abel Prize}}
* [https://plus.maths.org/content/what-abel-prize Šta je Abelova nagrada?]

[[Kategorija:Abelova nagrada|*]]
[[Kategorija:Nagrade u matematici]]
[[Kategorija:Nagrade ustanovljene 2003.]]</text>
      <sha1>bqidusuvfee8uwtuvbt82f31th5kmn4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Akihiro Takizawa</title>
    <ns>0</ns>
    <id>513961</id>
    <revision>
      <id>3940609</id>
      <parentid>3938973</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T03:20:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940609</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9528" sha1="ce704m5ihehwyl3m891zn4wnv6ei4iy" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime               = Akihiro Takizawa
| slika             = 
| država            = {{ZID|Japan}}
| datum rođenja     = {{Datum rođenja i godine|1961|11|25}}  
| mjesto rođenja    = [[Niigata (prefektura)]]
| država rođenja    = Japan
| datum smrti       = 
| mjesto smrti      =
| država smrti      = 
| klub              = 
| trener            = 
&lt;!-- B I A T L O N --&gt;
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup OI         = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|1988.]])
| medalje OI        = '''0''' 
| zlato OI          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup SP         = '''3''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|1987]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|1990]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|1991.]])
| medalje SP        = '''0'''
| zlato SP          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup SK         =  [[Svjetski kup u biatlonu 1986/1987.|1986/87.]]
| pobjede SK        = 
| pobjede SK štafeta= 
| plasman SK        =   
| pobjede u dis     = 
| kraj karijere     = 
&lt;!-- Evropski kup --&gt;
| nastup EK         = 
| pobjede EK        = 
| plasman EK        = 
&lt;!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --&gt;
| status            = neaktivan
&lt;!-- medalje --&gt;
| medalje           = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaTakmičenje|AI}} 
{{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Azijskim igrama 1990.|AI 1990. (biatlon)]]|[[Biatlon na Azijskim igrama 1990 – 20 km|20 km]]}} 
{{MedaljaBrojač
| [[ZOI|Olimpijske igre]]|  0 | 0 | 0
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
| [[Biatlon na Azijskim igrama|Azijske igre (biatlon)]]| 0 | 1 | 0
}}
| aktualizirano              = 1. 11. 2022.
}}
'''Akihiro Takizawa''' ({{jez-ja|滝澤 明博}}), rođen 25. novembra 1961. u [[Japanske prefekture|prefekturi]] [[Niigata (prefektura)|Niigata]] je nekadašnji [[japan]]ski [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ta/akihiro-takizawa-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417213722/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ta/akihiro-takizawa-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Akihiro Takizawa Olympic Results |access-date=6. 6. 2019| language=en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}  
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1988}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – 20 km|63]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – 10 km|61]]
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – štafeta (muškarci)|14]] 
|}
Takizawa je samo jednom nastupio na [[Biatlon na Olimpijskim igrama|Olimpijskim igrama u biatlonu]] i to na [[Zimske olimpijske igre 1988.|ZOI 1988.]] u [[Calgary]]ju u [[Kanada|Kanadi]],&lt;ref name=Biathlon&gt;{{cite web
 |title        = Calgary 1988 Official Report
 |url          = http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1988/orw1988.pdf
 |publisher    = LA84 Foundation
 |work         = XV Olympic Winter Games Organizing Committee
 |year         = 1988
 |access-date  = 20. 9. 2013
 |archive-url  = https://web.archive.org/web/20180918161445/http://library.la84.org/6oic/OfficialReports/1988/orw1988.pdf
 |archive-date = 18. 9. 2018
 |url-status   = dead}}&lt;/ref&gt; 
Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo mu je 61-o mjesto [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|1988]]. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]] kada je od 71 takmičara sa sedam promašaja i zaostatkom od 14:04.7&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Istočna Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|istočnonjemačkog]] biatlonca [[Frank-Peter Roetsch|Frank-Petera Roetscha]]. Najbolji plasman u štafeti na Olimpijskim igrama japanska je [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – štafeta (muškarci)|štafeta]], u kojoj je nastupio Takizawa ostvarila 1988. u sastavu: [[Misao Kodate]], [[Koichi Sato (biatlonac)|Koichi Sato]], [[Tadashi Nakamura (biatlonac)|Tadashi Nakamura]], te zauzela četrnaesto mjesto i sa zaostatkom od 10:22.4&amp;nbsp;min štafeta je bila slabija u odnosu na pobjedničku [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|sovjetsku]] štafetu u sastavu: [[Dmitrij Vasiljev (biatlonac)|Dmitrij Vasiljev]], [[Sergej Čepikov]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]] i [[Valerij Medvedcev]].

=== Svjetska prvenstva ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}  !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1987m}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – 20 km|80]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986 – 10 km|80]]
| 
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1990}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 20 km|64]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 10 km|70]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – štafeta (muškarci)|15]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1991}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|55]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 10 km|62]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|13]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – ekipno (muškarci)|12]]
|}
Takizawa je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|SP 1987.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] nastupio tri puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]], ali nije osvojio ni jednu medalju. Najbolji mu je rezultat bilo 55-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] u [[Finska|finskom]] [[Lahti]]ju 24. februara u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], od ukupno 74 takmičara s tri promašaja i zaostatkom od 9:24.0&amp;nbsp;min iza pobjednika [[Njemačka|njemačkog]] biatlonca [[Mark Kirchner|Marka Kirchnera]], koji je utrku završio s dva promašaja. U utrkama štafeta najbolji plasman mu je bilo 13-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991|SP 1991.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Misao Kodate|Misaom Kodate]], [[Hirohide Sato|Hirohidom Satom]] i [[Atsushi Kazama|Atsushijem Kazamom]] sa zaostatkom od 8:32.88&amp;nbsp;min u odnosu na pobjedničku [[Njemačka|njemačku]] štafetu u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Frank Luck]], [[Mark Kirchner]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]. U timskim utrkama na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] u [[Finska|finskom]] [[Lahti]]ju 21. februara, je s [[Atsushi Kazama|Atsushijem Kazamaom]], [[Hirohide Sato|Hirohidom Satom]] i [[Misao Kodate|Misaom Kodate]] osvojio dvanaesto mjesto i zaostatkom od 6:58.2&amp;nbsp;min bio sporiji od pobjedničkog [[italija]]nskog tima u sastavu: [[Hubert Leitgeb (biatlonac)|Hubert Leitgeb]], [[Gottlieb Taschler]], [[Simon Demetz]] i [[Wilfried Pallhuber]].

=== Svjetski kup ===
Prvi nastup Akihiroja Takizawa u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1986/1987.|1986/87]], u [[Kanada|kanadskom]] 
[[Canmore (Alberta)|Canmoru]], kada je 19. februara 1987. u utrci na 20&amp;nbsp;km sa zaostatkom od 16:31.7&amp;nbsp;min i deset promašaja zauzeo 80-o mjesto iza pobjednika [[Sovjetski Savez|sovjetskog]] biatlonca [[Valerij Medvedcev]]. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama bilo mu je 51-o mjesto 16. marta 1991. u utrci na 10&amp;nbsp;km u [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|sezoni 1990/91.]] u [[Canmore (Alberta)|Canmoru]], sa zaostatkom od 4:60.0&amp;nbsp;min i dva promašaja iza pobjednika [[Norveška|Norvežanina]] [[Eirik Kvalfoss|Eirika Kvalfossa]]. U sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90]], u [[Zapadna Njemačka|zapadnonjemačkom]] [[Ruhpolding]]u ostvariuo je najbolji rezultat u štafeti, kada je s [[Misao Kodate|Misaom Kodatom]], [[Hirohide Sato|Hirohidom Satom]] i [[Katsuhiro Shimobayashi|Katsuhirom Shimobayashijem]] osvojio petnaesto mjesto.

=== Azijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Azijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviAzI|Z|1990}} ([[Biatlon na Azijskim igrama 1990.|Biatlon]])
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot;| [[Biatlon na Azijskim igrama 1990 – 20 km|2]]
| [[Biatlon na Azijskim igrama 1990 – 10 km| ]]
| [[Biatlon na Azijskim igrama 1990 – štafeta (muškarci)| ]]
|}
Na [[Azijske igre|Azijskim igrama]] u [[Biatlon na Azijskim igrama|biatlonu]] osvojio je jednu srebrnu medalju na [[Biatlon na Azijskim igrama 1990.|Azijskim igrama 1990.]] u [[Biatlon na Azijskim igrama 1990 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]].

== Prestanak karijere ==
Iz aktivnog bavljenja biatlonom povukao se 1991. godine.

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}
* {{Commonscat-inline|Akihiro Takizawa}}
* {{Sport365-m|1666}}

{{DEFAULTSORT:Takizawa, Akihiro}}
[[Kategorija:Rođeni 1961.]]
[[Kategorija:Biografije, Niigata]]
[[Kategorija:Japanski biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1988.]]
[[Kategorija:Japanski olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Biatlonci na Azijskim igrama 1990.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Azijskim igrama 1990.]]</text>
      <sha1>ce704m5ihehwyl3m891zn4wnv6ei4iy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Masakr u Šahovićima</title>
    <ns>0</ns>
    <id>514162</id>
    <revision>
      <id>3940518</id>
      <parentid>3939932</parentid>
      <timestamp>2026-11-11T11:59:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Rad na tekstu</comment>
      <origin>3940518</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16432" sha1="ow503e7i5fs3t2dld58rud4ao8sa9oo" xml:space="preserve">{{Infokutija napad na civile
| naziv           = Masakr u Šahovićima
| slika           = Sahovici crime photo by Montenegro state archive.jpg
| opis_slike      =
| lokacija        = [[Šahovići]] i [[Pavino Polje]], Vraneška dolina, danas [[Tomaševo]], [[Bijelo Polje]], [[Crna Gora]]
| meta            = Bošnjačko civilno stanovništvo Šahovića, Pavinog Polja i okolnih naselja
| koordinate      = 43.0578° N, 19.6364° E
| datum           = 9–10. novembar 1924.
| vrijeme         =
| vremenska_zona  =
| tip             = Masovni pokolj, ubistva, pljačka, paljenje kuća i prisilno raseljavanje
| mrtvih          = Nije pouzdano utvrđen; službeni izvještaj navodi 120, a druge procjene od nekoliko stotina do više od 1.000
| ranjenih        = Nepoznato
| žrtve           = [[Bošnjaci|Bošnjaci]] (civili)
| počinitelji     = Naoružane grupe pravoslavnog stanovništva iz okoline Bijelog Polja i Kolašina
| počinitelj      =
| osumnjičenici   =
| osumnjičenik    =
| oružja          = Vatreno i hladno oružje
| broj_saučesnika =
| saučesnici      =
| branitelji      =
| branitelj       =
}}
'''Masakr u Šahovićima''' bio je masovni zločin počinjen 9. i 10. novembra 1924. nad bošnjačkim stanovništvom Šahovića, Pavinog Polja i okolnih naselja u Vraneškoj dolini, na području današnje općine [[Bijelo Polje]] u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. U napadu su učestvovale naoružane grupe [[Pravoslavlje|pravoslavnog]] stanovništva iz okolnih krajeva, koje su nakon ubistva Boška Boškovića, bivšeg načelnika Kolašinskog okruga, optužile bošnjačko stanovništvo za njegovu smrt i krenule u osvetnički pohod. Tačan broj ubijenih nije utvrđen, a izvori navode različite procjene, od približno stotinu do više stotina, pa i preko hiljadu žrtava. Zločin je izazvao masovno raseljavanje preživjelog muslimanskog stanovništva iz ovog kraja.&lt;ref name=&quot;Karcic_Dozic_2020&quot;&gt;{{cite journal |last1=Karčić |first1=Hikmet |last2=Đozić |first2=Emrah |title=Masakar u Šahovićima prema pisanju sarajevske ‘Pravde’ 1924. godine |journal=Novi Muallim |date=2020 |volume=21 |issue=83 |pages=97–104 |doi=10.26340/muallim.v21i83.1808 |url=https://ilmijja.ba/ojs/index.php/casopis1/article/view/1808 |access-date=10. 11. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kamberovic_2024&quot;&gt;{{cite journal |last=Kamberović |first=Husnija |title=Šerbo Rastoder, Kad su vakat kaljali insani. Šahovići 1924. (drugo izdanje) |journal=Historia Moderna |date=2024 |volume=5 |issue=5 |pages=206–209 |url=https://historiamoderna.umhis.ba/index.php/ojs/article/download/79/66/252 |access-date=9. 11. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

== Historijske i političke prilike ==

Šahovići i Pavino Polje nalaze se u Vraneškoj dolini, na području današnje općine [[Bijelo Polje]]. Ovo područje ušlo je u sastav [[Crna Gora|Crne Gore]] 1912, tokom [[Balkanski ratovi|Balkanskih ratova]]. U njemu je živjelo [[Muslimani (narod)|muslimansko]] i [[Pravoslavlje|pravoslavno]] stanovništvo, a muslimani su činili značajan dio stanovništva Šahovića i okolnih naselja. Prema podacima popisa iz 1921, u općinama Šahovići i Pavino Polje živjelo je približno 2.755 muslimana.&lt;ref name=&quot;Kamberovic_2024&quot;/&gt;

Nakon završetka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] i ujedinjenja [[Crna Gora|Crne Gore]] sa [[Srbija|Srbijom]] 1918, političke prilike u Crnoj Gori obilježili su sukobi između pristalica bezuslovnog ujedinjenja i protivnika takvog rješenja. [[Božićni ustanak]] 1919, kojim su protivnici ujedinjenja pokušali osporiti odluke [[Podgorička skupština|Podgoričke skupštine]], ugušen je intervencijom državnih snaga. Dio protivnika novog državnog poretka nastavio je oružani otpor, a [[Crnogorski komiti|komitski pokret]] djelovao je i tokom narednih godina. U pojedinim krajevima sukobi s komitima bili su praćeni represivnim mjerama državnih organa i nasiljem nad lokalnim stanovništvom.&lt;ref name=&quot;Rastoder2006&quot;&gt;{{cite journal |last=Rastoder |first=Šerbo |title=Memoari kao istorijski izvor ili svjedočenje Milovana Đilasa o događajima u Crnoj Gori prvih decenija XX vijeka s posebnim osvrtom na pokolj u Šahovićima 1924 |journal=Almanah: Časopis za proučavanje, zaštitu i prezentaciju kulturno-istorijske baštine Muslimana-Bošnjaka |date=2006 |issue=33–34 |pages=183–202 |url=http://www.almanah.co.me/ostale/PDF/casopis/Almanah%2033-34.pdf |access-date=10. 11. 2026 |language=cnr}}&lt;/ref&gt;

Na području [[Sandžak]]a djelovale su i muslimanske oružane grupe, čiji su pripadnici pružali otpor novoj državnoj vlasti. Među njihovim poznatijim vođama bili su [[Jusuf Mehonjić]] i [[Husein Bošković]]. Mehonjić, rodom iz sela Grnčareva, u šahovićkom kraju kod [[Bijelo Polje|Bijelog Polja]], djelovao je na širem području [[Sandžak]]a i [[Kosovo|Kosova]].&lt;ref name=&quot;Neziri_2020&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Neziri |editor-first=Zymer Ujkan |title=Lahutarët e Sanxhakut të Pazarit të Ri |trans-title=Guslari Novopazarskog Sandžaka |publisher=Instituti Albanologjik; Udruženje &quot;Kosovo za Sandžak&quot; |date=2020 |location=Prishtinë |url=https://www.academia.edu/102827017/Lahutar%C3%ABt_e_Sanxhakut_t%C3%AB_Pazarit_t%C3%AB_Ri_Sanxhaku_i_Pazarit_t%C3%AB_Ri_n%C3%AB_fokusin_e_historis%C3%AB |access-date=10. 11. 2026 |language=sq}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Morrison_2018&quot;&gt;{{cite book |last=Morrison |first=Kenneth |title=Nationalism, Identity and Statehood in Post-Yugoslav Montenegro |publisher=Bloomsbury Publishing |date=2018 |isbn=978-1-4742-3519-8 |url=https://books.google.ba/books?id=9Js8DwAAQBAJ |access-date=10. 11. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Ubistvo Boška Boškovića i optužbe protiv muslimanskog stanovništva ==
[[Datoteka:Bosko Boskovic, died in 1924.jpg|mini|desno|200px|Boško Bošković, načelnik Kolašinskog okruga i inspektor Ministarstva unutrašnjih poslova]]
[[Datoteka:Jusuf_Mehoniqi.jpg|mini|desno|200px|Jusuf Mehonjić, pripadnik komitskog pokreta]]
[[Boško Bošković]], bivši načelnik Kolašinskog okruga i inspektor Ministarstva unutrašnjih poslova, ubijen je u zasjedi na području Cera, na putu između [[Mojkovac|Mojkovca]] i Šahovića. Kao datum ubistva najčešće se navodi 7. novembar 1924, dok se u kasnijim dokumentima i bilješkama navodi i 8. novembar. Izvori se razlikuju i u pogledu njegovog službenog statusa u vrijeme smrti: dok ga pojedini opisuju kao načelnika Kolašinskog okruga, svjedočenja njegovih srodnika upućuju na to da je ranije obavljao tu dužnost, zatim bio inspektor Ministarstva unutrašnjih poslova, a potom penzionisan. Bošković je bio pristalica bezuslovnog ujedinjenja Crne Gore sa Srbijom 1918. i učestvovao je u gušenju [[Božićni ustanak|Božićnog ustanka]]. Njegovo postupanje prema političkim protivnicima bilo je predmet kritika, a protiv njega je 1921. podnesena interpelacija u Narodnoj skupštini [[Kraljevina SHS|Kraljevine SHS]], u kojoj je ukazano na nasilje i zloupotrebu vlasti u Kolašinskom okrugu.&lt;ref name=&quot;Karcic_Dozic_2020&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Rastoder2006&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Kodex_2024&quot;&gt;{{cite web |title=Sjećanje učesnika zločina |url=https://arhiva.kodex.me/clanak/293307/sjecanje-ucesnika-zlocina |website=Kodex |date=17. 2. 2024 |access-date=10. 11. 2026 |language=cnr}}&lt;/ref&gt;

Nakon Boškovićevog ubistva, lokalne vlasti i učesnici njegove sahrane optužili su [[Jusuf Mehonjić|Jusufa Mehonjića]] i [[Husein Bošković|Huseina Boškovića]] za njegovo [[ubistvo]]. Na sahrani, održanoj 9. novembra, iznesene su optužbe protiv muslimanskog stanovništva i upućivani pozivi na osvetu. Mehonjić se, međutim, u vrijeme ubistva nalazio u [[Albanija|Albaniji]].&lt;ref name=&quot;Karcic_Dozic_2020&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Rastoder2006&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Neziri_2020&quot; /&gt;

Kasnija svjedočenja upućuju na to da su Boškovića ubili komiti iz Rovaca. Prema zapisima razgovora s učesnicima događaja, kao izvršioci su navedeni braća Drago i Radoš Bulatović, a u jednom iskazu spomenut je i Radun Jelić. Pojedini učesnici povezali su ubistvo s ranijim Boškovićevim akcijama protiv stanovništva Rovaca.&lt;ref name=&quot;Rastoder2006&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Kodex_2024&quot; /&gt;

== Razoružavanje stanovništva i uzimanje talaca ==

Nakon ubistva Boška Boškovića, vlasti su naredile muslimanskom stanovništvu Šahovića i okolnih naselja da preda oružje. Naredba je izdata uoči Boškovićeve sahrane, u novembru 1924, uz obavezu predaje oružja u sresku upravu, čime je lokalnom stanovništvu onemogućena mogućnost odbrane.&lt;ref name=&quot;Karcic_Dozic_2020&quot;/&gt;

Nakon razoružavanja, viđeniji Bošnjaci pozvani su u sresku upravu pod izgovorom da im je život ugrožen i da ih je potrebno skloniti na sigurno. Privedeni su zadržani u jednoj kući, a potom vezani i izvedeni. U toj akciji učestvovali su predsjednik šahovićke općine Savo Đogović, općinski pisar i major Redžić. Pritvorenima je rečeno da će biti provedeni u [[Bijelo Polje]], ali su predati naoružanim napadačima, nakon čega je većina njih ubijena.&lt;ref name=&quot;Karcic_Dozic_2020&quot;/&gt;

Podaci o broju privedenih i njihovoj sudbini se razlikuju. Prema sačuvanim izvještajima iz tog perioda, od grupe privedenih preživjela su trojica: dvojica su se spasila otkupom, dok je jedno dijete izbavljeno iz ruku napadača. Kasnija istraživanja navode da je ubijeno 28 talaca, dok su se ostali uspjeli otkupiti ili su spašeni.&lt;ref name=&quot;Karcic_Dozic_2020&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Kamberovic_2024&quot;/&gt;

Pojedini stražari zatvora u Šahovićima kasnije su formalno kažnjeni jer su se dogovorili s napadačima da im predaju pritvorenike. Te kazne su bile simbolične i nisu odražavale stvarnu odgovornost organizatora i neposrednih izvršioca [[masakr]]a.&lt;ref name=&quot;Kamberovic_2024&quot;/&gt;

== Masakr 9. i 10. novembra 1924. ==

Nakon sahrane Boška Boškovića 9. novembra 1924, naoružane grupe iz [[Kolašin]]a, Kolašinskih Polja i drugih okolnih krajeva krenule su prema muslimanskim naseljima u Vraneškoj dolini. Prema historijskim izvorima i predstavci delegata općina Šahovići i Pavino Polje s kraja 1924, približno 2.000 naoružanih ljudi napalo je muslimanska sela duž područja od oko 19 kilometara. Napad je uslijedio nakon što je muslimansko stanovništvo prethodno razoružano, a dio njegovih uglednijih predstavnika pritvoren i predat napadačima.&lt;ref name=&quot;Karcic_Dozic_2020&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Kamberovic_2024&quot; /&gt;

Napad je obuhvatio Šahoviće, Pavino Polje i okolna naselja. Prema raspoloživim dokumentima, muslimanska sela na širem području napadnuta su istovremeno ili u kratkom vremenskom razmaku. Izlazi iz Šahovića bili su blokirani kako bi se stanovništvu onemogućilo bjekstvo. Naoružani napadači ulazili su u kuće, ubijali zatečene stanovnike i palili objekte. Izvori bilježe stradanje ljudi svih dobi, uključujući starije osobe, žene i djecu. Među pojedinačno zabilježenim slučajevima navode se ubistva osamdesetogodišnjeg Ibre Hasanbegovića, Zeće Hadžovića i Naje Hodžića, kao i ubistvo lokalnog imama i njegovog maloljetnog sina, kao i svjedočenje o ženi čije je jednomjesečno dijete ubijeno dok ga je držala u naručju.&lt;ref name=&quot;Karcic_Dozic_2020&quot;/&gt;

Pored masovnih ubistava, izvori navode i slučajeve mučenja, seksualnog nasilja, teške pljačke i uništenja imovine. Paljene su kuće i drugi objekti, uništavana ljetina, a stoka odvođena ili rastjerivana. Prema procjenama i izvještajima iz tog perioda, broj ubijenih u prvim danima prelazio je 200 osoba, uglavnom žena i djece, dok kasnija historiografska istraživanja, oslanjajući se i na svjedočenja savremenika, govore o masovnim razmjerama zločina i silovanjima.&lt;ref name=&quot;Karcic_Dozic_2020&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Kamberovic_2024&quot;/&gt;

O toku napada svjedoče i naknadno zabilježeni iskazi samih učesnika. U razgovoru koji je general Danilo Jauković zabilježio 28. augusta 1973. s grupom učesnika masakra, navedeno je da su napadačke grupe stigle tokom noći, a da su paljenje i ubistva nastavljeni i narednog dana. Pojedini učesnici tvrdili su da im je bilo naređeno da ubijaju muslimanske muškarce starije od 18 godina, dok su drugi govorili o širem obimu napada i općoj odmazdi.&lt;ref name=&quot;Rastoder_Vijesti_2024_1&quot;&gt;{{cite news |last=Rastoder |first=Šerbo |title=Sjećanje učesnika zločina (1) |url=https://www.vijesti.me/kolumne/694428/sjecanje-ucesnika-zlocina-1 |work=Vijesti |date=17. 2. 2024 |access-date=10. 11. 2026 |language=cnr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Rastoder_Vijesti_2024_2&quot;&gt;{{cite news |last=Rastoder |first=Šerbo |title=Sjećanje učesnika zločina (2) |url=https://www.vijesti.me/kolumne/694534/sjecanje-ucesnika-zlocina-2 |work=Vijesti |date=18. 2. 2024 |access-date=10. 11. 2026 |language=cnr}}&lt;/ref&gt;

Napad i ubistva zaustavljeni su tek nakon dolaska jugoslavenske vojske iz pravca [[Pljevlja|Pljevalja]], preko Kovrena, te angažovanja okružnog načelnika Mihaila Krečkovića, nakon čega su se napadači povukli prema Žuberu i okolnim planinskim područjima. Tačno vrijeme dolaska vojnih snaga i obim njihove intervencije ostali su nedovoljno razjašnjeni u dostupnim izvorima.&lt;ref name=&quot;Karcic_Dozic_2020&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Rastoder_Vijesti_2024_2&quot;/&gt;

[[Masakr]] je doveo do potpunog uništenja imovine muslimanskog stanovništva i masovnog iseljavanja iz Šahovića, Pavinog Polja i okolnih naselja. Preživjeli su spas potražili u drugim mjestima Sandžaka, Pljevljima, Sarajevu i drugim dijelovima Bosne i Hercegovine, dok se dio porodica kasnije iselio u Tursku. Zbog izostanka cjelovite istrage i popisa, tačan broj ljudskih žrtava nije u potpunosti utvrđen, a procjene se razmatraju u okviru širih demografskih i istoriografskih posljedica pokolja.&lt;ref name=&quot;Karcic_Dozic_2020&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Kamberovic_2024&quot;/&gt;

Masakr je opisao i [[Milovan Đilas]] u knjizi [[Zemlja bez pravde]], na osnovu svjedočenja njegovog oca Nikole, koji je učestvovao u masakru:

{{Citat|U Šahovićima vlasti su obavijestile osvetnike da se grupa muslimana, koja je pod zaštitnim pritvorom pod izgovorom da im je život u opasnosti, premješta u Bjelo Polje. Crnogorci su ih čekali i masakrirali u blizini groblja Šahoviči. Ubijeno je pedesetak istaknutih muslimana... Ono što je posebno uznemirilo ustaljene običaje nisu toliko sama ubistva, koliko način na koji su izvršena. Nakon što su ti zarobljenici u Šahovićima pokošeni, jedan naš mještanin Sekula je išao od leša do leša i kidao im ligamente na petama. Tako se u selu radi sa volovima nakon što ih udari sjekira, da ne ustaju ako ožive... Bebe su uzimane iz naručja majkama i sestrama i klane pred njihovim očima... Muslimanskim vjerskim vođama su počupane brade i urezani krstovi na čela...

|Milovan Đilas, Zemlja bez pravde&lt;ref&gt;{{cite book|title=The South Slav Journal|url=https://books.google.com/books?id=vRlXAAAAYAAJ|year=1983|publisher=Dositey Obradovich Circle|page=8}}&lt;/ref&gt;}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==
* {{cite book |last=Rastoder |first=Šerbo |title=Kad su vakat kaljali insani: Šahovići 1924 |publisher=Almanah |date=2011 |series=Biblioteka Baština |isbn=978-86-85575-27-3 |url=https://www.academia.edu/35012590/%C5%A0erbo_RASTODER_KAD_SU_VAKAT_KALJALI_INSANI_%C5%A0AHOVI%C4%86I_1924 |language=cnr}}
* {{cite journal |last=Rastoder |first=Šerbo |title=Memoari kao istorijski izvor ili svjedočenje Milovana Đilasa o događajima u Crnoj Gori prvih decenija XX vijeka s posebnim osvrtom na pokolj u Šahovićima 1924 |journal=Almanah: Časopis za proučavanje, zaštitu i prezentaciju kulturno-istorijske baštine Muslimana-Bošnjaka |date=2006 |issue=33–34 |pages=183–202 |url=http://www.almanah.co.me/ostale/PDF/casopis/Almanah%2033-34.pdf |language=cnr}}
* {{cite journal |last=Kamberović |first=Husnija |title=Šerbo Rastoder, Kad su vakat kaljali insani. Šahovići 1924. (drugo izdanje) |journal=Historia Moderna |date=2024 |volume=5 |issue=5 |pages=206–209 |url=https://historiamoderna.umhis.ba/index.php/ojs/article/download/79/66/252 |language=bs}}
* {{cite journal |last1=Karčić |first1=Hikmet |last2=Đozić |first2=Emrah |title=Masakar u Šahovićima prema pisanju sarajevske 'Pravde' 1924. godine |journal=Novi Muallim |date=2020 |volume=21 |issue=83 |pages=97–104 |doi=10.26340/muallim.v21i83.1808 |url=https://ilmijja.ba/ojs/index.php/casopis1/article/view/1808 |language=bs}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:1924. u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Historija Kraljevine Jugoslavije]]
[[Kategorija:Masakri nad Bošnjacima]]
[[Kategorija:Masakri u Jugoslaviji]]</text>
      <sha1>ow503e7i5fs3t2dld58rud4ao8sa9oo</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3940519</id>
      <parentid>3940518</parentid>
      <timestamp>2026-11-11T12:55:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Rad na tekstu</comment>
      <origin>3940519</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22808" sha1="bnlgwhiqf7kjbzj2cz9n4fym2e7oafk" xml:space="preserve">{{Infokutija napad na civile
| naziv           = Masakr u Šahovićima
| slika           = Sahovici crime photo by Montenegro state archive.jpg
| opis_slike      =
| lokacija        = [[Šahovići]] i [[Pavino Polje]], Vraneška dolina, danas [[Tomaševo]], [[Bijelo Polje]], [[Crna Gora]]
| meta            = Bošnjačko civilno stanovništvo Šahovića, Pavinog Polja i okolnih naselja
| koordinate      = 43.0578° N, 19.6364° E
| datum           = 9–10. novembar 1924.
| vrijeme         =
| vremenska_zona  =
| tip             = Masovni pokolj, ubistva, pljačka, paljenje kuća i prisilno raseljavanje
| mrtvih          = Nije pouzdano utvrđen; službeni izvještaj navodi 120, a druge procjene od nekoliko stotina do više od 1.000
| ranjenih        = Nepoznato
| žrtve           = [[Bošnjaci|Bošnjaci]] (civili)
| počinitelji     = Naoružane grupe pravoslavnog stanovništva iz okoline Bijelog Polja i Kolašina
| počinitelj      =
| osumnjičenici   =
| osumnjičenik    =
| oružja          = Vatreno i hladno oružje
| broj_saučesnika =
| saučesnici      =
| branitelji      =
| branitelj       =
}}
'''Masakr u Šahovićima''' bio je masovni zločin počinjen 9. i 10. novembra 1924. nad bošnjačkim stanovništvom Šahovića, Pavinog Polja i okolnih naselja u Vraneškoj dolini, na području današnje općine [[Bijelo Polje]] u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. U napadu su učestvovale naoružane grupe [[Pravoslavlje|pravoslavnog]] stanovništva iz okolnih krajeva, koje su nakon ubistva Boška Boškovića, bivšeg načelnika Kolašinskog okruga, optužile bošnjačko stanovništvo za njegovu smrt i krenule u osvetnički pohod. Tačan broj ubijenih nije utvrđen, a izvori navode različite procjene, od približno stotinu do više stotina, pa i preko hiljadu žrtava. Zločin je izazvao masovno raseljavanje preživjelog muslimanskog stanovništva iz ovog kraja.&lt;ref name=&quot;Karcic_Dozic_2020&quot;&gt;{{cite journal |last1=Karčić |first1=Hikmet |last2=Đozić |first2=Emrah |title=Masakar u Šahovićima prema pisanju sarajevske ‘Pravde’ 1924. godine |journal=Novi Muallim |date=2020 |volume=21 |issue=83 |pages=97–104 |doi=10.26340/muallim.v21i83.1808 |url=https://ilmijja.ba/ojs/index.php/casopis1/article/view/1808 |access-date=10. 11. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kamberovic_2024&quot;&gt;{{cite journal |last=Kamberović |first=Husnija |title=Šerbo Rastoder, Kad su vakat kaljali insani. Šahovići 1924. (drugo izdanje) |journal=Historia Moderna |date=2024 |volume=5 |issue=5 |pages=206–209 |url=https://historiamoderna.umhis.ba/index.php/ojs/article/download/79/66/252 |access-date=9. 11. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

== Historijske i političke prilike ==

Šahovići i Pavino Polje nalaze se u Vraneškoj dolini, na području današnje općine [[Bijelo Polje]]. Ovo područje ušlo je u sastav [[Crna Gora|Crne Gore]] 1912, tokom [[Balkanski ratovi|Balkanskih ratova]]. U njemu je živjelo [[Muslimani (narod)|muslimansko]] i [[Pravoslavlje|pravoslavno]] stanovništvo, a muslimani su činili značajan dio stanovništva Šahovića i okolnih naselja. Prema podacima popisa iz 1921, u općinama Šahovići i Pavino Polje živjelo je približno 2.755 muslimana.&lt;ref name=&quot;Kamberovic_2024&quot;/&gt;

Nakon završetka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] i ujedinjenja [[Crna Gora|Crne Gore]] sa [[Srbija|Srbijom]] 1918, političke prilike u Crnoj Gori obilježili su sukobi između pristalica bezuslovnog ujedinjenja i protivnika takvog rješenja. [[Božićni ustanak]] 1919, kojim su protivnici ujedinjenja pokušali osporiti odluke [[Podgorička skupština|Podgoričke skupštine]], ugušen je intervencijom državnih snaga. Dio protivnika novog državnog poretka nastavio je oružani otpor, a [[Crnogorski komiti|komitski pokret]] djelovao je i tokom narednih godina. U pojedinim krajevima sukobi s komitima bili su praćeni represivnim mjerama državnih organa i nasiljem nad lokalnim stanovništvom.&lt;ref name=&quot;Rastoder2006&quot;&gt;{{cite journal |last=Rastoder |first=Šerbo |title=Memoari kao istorijski izvor ili svjedočenje Milovana Đilasa o događajima u Crnoj Gori prvih decenija XX vijeka s posebnim osvrtom na pokolj u Šahovićima 1924 |journal=Almanah: Časopis za proučavanje, zaštitu i prezentaciju kulturno-istorijske baštine Muslimana-Bošnjaka |date=2006 |issue=33–34 |pages=183–202 |url=http://www.almanah.co.me/ostale/PDF/casopis/Almanah%2033-34.pdf |access-date=10. 11. 2026 |language=cnr}}&lt;/ref&gt;

Na području [[Sandžak]]a djelovale su i muslimanske oružane grupe, čiji su pripadnici pružali otpor novoj državnoj vlasti. Među njihovim poznatijim vođama bili su [[Jusuf Mehonjić]] i [[Husein Bošković]]. Mehonjić, rodom iz sela Grnčareva, u šahovićkom kraju kod [[Bijelo Polje|Bijelog Polja]], djelovao je na širem području [[Sandžak]]a i [[Kosovo|Kosova]].&lt;ref name=&quot;Neziri_2020&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Neziri |editor-first=Zymer Ujkan |title=Lahutarët e Sanxhakut të Pazarit të Ri |trans-title=Guslari Novopazarskog Sandžaka |publisher=Instituti Albanologjik; Udruženje &quot;Kosovo za Sandžak&quot; |date=2020 |location=Prishtinë |url=https://www.academia.edu/102827017/Lahutar%C3%ABt_e_Sanxhakut_t%C3%AB_Pazarit_t%C3%AB_Ri_Sanxhaku_i_Pazarit_t%C3%AB_Ri_n%C3%AB_fokusin_e_historis%C3%AB |access-date=10. 11. 2026 |language=sq}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Morrison_2018&quot;&gt;{{cite book |last=Morrison |first=Kenneth |title=Nationalism, Identity and Statehood in Post-Yugoslav Montenegro |publisher=Bloomsbury Publishing |date=2018 |isbn=978-1-4742-3519-8 |url=https://books.google.ba/books?id=9Js8DwAAQBAJ |access-date=10. 11. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Ubistvo Boška Boškovića i optužbe protiv muslimanskog stanovništva ==
[[Datoteka:Bosko Boskovic, died in 1924.jpg|mini|desno|200px|Boško Bošković, načelnik Kolašinskog okruga i inspektor Ministarstva unutrašnjih poslova]]
[[Datoteka:Jusuf_Mehoniqi.jpg|mini|desno|200px|Jusuf Mehonjić, pripadnik komitskog pokreta]]
[[Boško Bošković]], bivši načelnik Kolašinskog okruga i inspektor Ministarstva unutrašnjih poslova, ubijen je u zasjedi na području Cera, na putu između [[Mojkovac|Mojkovca]] i Šahovića. Kao datum ubistva najčešće se navodi 7. novembar 1924, dok se u kasnijim dokumentima i bilješkama navodi i 8. novembar. Izvori se razlikuju i u pogledu njegovog službenog statusa u vrijeme smrti: dok ga pojedini opisuju kao načelnika Kolašinskog okruga, svjedočenja njegovih srodnika upućuju na to da je ranije obavljao tu dužnost, zatim bio inspektor Ministarstva unutrašnjih poslova, a potom penzionisan. Bošković je bio pristalica bezuslovnog ujedinjenja Crne Gore sa Srbijom 1918. i učestvovao je u gušenju [[Božićni ustanak|Božićnog ustanka]]. Njegovo postupanje prema političkim protivnicima bilo je predmet kritika, a protiv njega je 1921. podnesena interpelacija u Narodnoj skupštini [[Kraljevina SHS|Kraljevine SHS]], u kojoj je ukazano na nasilje i zloupotrebu vlasti u Kolašinskom okrugu.&lt;ref name=&quot;Karcic_Dozic_2020&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Rastoder2006&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Kodex_2024&quot;&gt;{{cite web |title=Sjećanje učesnika zločina |url=https://arhiva.kodex.me/clanak/293307/sjecanje-ucesnika-zlocina |website=Kodex |date=17. 2. 2024 |access-date=10. 11. 2026 |language=cnr}}&lt;/ref&gt;

Nakon Boškovićevog ubistva, lokalne vlasti i učesnici njegove sahrane optužili su [[Jusuf Mehonjić|Jusufa Mehonjića]] i [[Husein Bošković|Huseina Boškovića]] za njegovo [[ubistvo]]. Na sahrani, održanoj 9. novembra, iznesene su optužbe protiv muslimanskog stanovništva i upućivani pozivi na osvetu. Mehonjić se, međutim, u vrijeme ubistva nalazio u [[Albanija|Albaniji]].&lt;ref name=&quot;Karcic_Dozic_2020&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Rastoder2006&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Neziri_2020&quot; /&gt;

Kasnija svjedočenja upućuju na to da su Boškovića ubili komiti iz Rovaca. Prema zapisima razgovora s učesnicima događaja, kao izvršioci su navedeni braća Drago i Radoš Bulatović, a u jednom iskazu spomenut je i Radun Jelić. Pojedini učesnici povezali su ubistvo s ranijim Boškovićevim akcijama protiv stanovništva Rovaca.&lt;ref name=&quot;Rastoder2006&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Kodex_2024&quot; /&gt;

== Razoružavanje stanovništva i uzimanje talaca ==

Nakon ubistva Boška Boškovića, vlasti su naredile muslimanskom stanovništvu Šahovića i okolnih naselja da preda oružje. Naredba je izdata uoči Boškovićeve sahrane, u novembru 1924, uz obavezu predaje oružja u sresku upravu, čime je lokalnom stanovništvu onemogućena mogućnost odbrane.&lt;ref name=&quot;Karcic_Dozic_2020&quot;/&gt;

Nakon razoružavanja, viđeniji Bošnjaci pozvani su u sresku upravu pod izgovorom da im je život ugrožen i da ih je potrebno skloniti na sigurno. Privedeni su zadržani u jednoj kući, a potom vezani i izvedeni. U toj akciji učestvovali su predsjednik šahovićke općine Savo Đogović, općinski pisar i major Redžić. Pritvorenima je rečeno da će biti provedeni u [[Bijelo Polje]], ali su predati naoružanim napadačima, nakon čega je većina njih ubijena.&lt;ref name=&quot;Karcic_Dozic_2020&quot;/&gt;

Podaci o broju privedenih i njihovoj sudbini se razlikuju. Prema sačuvanim izvještajima iz tog perioda, od grupe privedenih preživjela su trojica: dvojica su se spasila otkupom, dok je jedno dijete izbavljeno iz ruku napadača. Kasnija istraživanja navode da je ubijeno 28 talaca, dok su se ostali uspjeli otkupiti ili su spašeni.&lt;ref name=&quot;Karcic_Dozic_2020&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Kamberovic_2024&quot;/&gt;

== Masakr 9. i 10. novembra 1924. ==

Nakon sahrane Boška Boškovića 9. novembra 1924, naoružane grupe iz [[Kolašin]]a, Kolašinskih Polja i drugih okolnih krajeva krenule su prema muslimanskim naseljima u Vraneškoj dolini. Prema historijskim izvorima i predstavci delegata općina Šahovići i Pavino Polje s kraja 1924, približno 2.000 naoružanih ljudi napalo je muslimanska sela duž područja od oko 19 kilometara. Napad je uslijedio nakon što je muslimansko stanovništvo prethodno razoružano, a dio njegovih uglednijih predstavnika pritvoren i predat napadačima.&lt;ref name=&quot;Karcic_Dozic_2020&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Kamberovic_2024&quot; /&gt;

Napad je obuhvatio Šahoviće, Pavino Polje i okolna naselja. Prema raspoloživim dokumentima, muslimanska sela na širem području napadnuta su istovremeno ili u kratkom vremenskom razmaku. Izlazi iz Šahovića bili su blokirani kako bi se stanovništvu onemogućilo bjekstvo. Naoružani napadači ulazili su u kuće, ubijali zatečene stanovnike i palili objekte. Izvori bilježe stradanje ljudi svih dobi, uključujući starije osobe, žene i djecu. Među pojedinačno zabilježenim slučajevima navode se ubistva osamdesetogodišnjeg Ibre Hasanbegovića, Zeće Hadžovića i Naje Hodžića, kao i ubistvo lokalnog imama i njegovog maloljetnog sina, kao i svjedočenje o ženi čije je jednomjesečno dijete ubijeno dok ga je držala u naručju.&lt;ref name=&quot;Karcic_Dozic_2020&quot;/&gt;

Pored masovnih ubistava, izvori navode i slučajeve mučenja, seksualnog nasilja, teške pljačke i uništenja imovine. Paljene su kuće i drugi objekti, uništavana ljetina, a stoka odvođena ili rastjerivana. Prema procjenama i izvještajima iz tog perioda, broj ubijenih u prvim danima prelazio je 200 osoba, uglavnom žena i djece, dok kasnija historiografska istraživanja, oslanjajući se i na svjedočenja savremenika, govore o masovnim razmjerama zločina i silovanjima.&lt;ref name=&quot;Karcic_Dozic_2020&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Kamberovic_2024&quot;/&gt;

O toku napada svjedoče i naknadno zabilježeni iskazi samih učesnika. U razgovoru koji je general Danilo Jauković zabilježio 28. augusta 1973. s grupom učesnika masakra, navedeno je da su napadačke grupe stigle tokom noći, a da su paljenje i ubistva nastavljeni i narednog dana. Pojedini učesnici tvrdili su da im je bilo naređeno da ubijaju muslimanske muškarce starije od 18 godina, dok su drugi govorili o širem obimu napada i općoj odmazdi.&lt;ref name=&quot;Rastoder_Vijesti_2024_1&quot;&gt;{{cite news |last=Rastoder |first=Šerbo |title=Sjećanje učesnika zločina (1) |url=https://www.vijesti.me/kolumne/694428/sjecanje-ucesnika-zlocina-1 |work=Vijesti |date=17. 2. 2024 |access-date=10. 11. 2026 |language=cnr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Rastoder_Vijesti_2024_2&quot;&gt;{{cite news |last=Rastoder |first=Šerbo |title=Sjećanje učesnika zločina (2) |url=https://www.vijesti.me/kolumne/694534/sjecanje-ucesnika-zlocina-2 |work=Vijesti |date=18. 2. 2024 |access-date=10. 11. 2026 |language=cnr}}&lt;/ref&gt;

Napad i ubistva zaustavljeni su tek nakon dolaska jugoslavenske vojske iz pravca [[Pljevlja|Pljevalja]], preko Kovrena, te angažovanja okružnog načelnika Mihaila Krečkovića, nakon čega su se napadači povukli prema Žuberu i okolnim planinskim područjima. Tačno vrijeme dolaska vojnih snaga i obim njihove intervencije ostali su nedovoljno razjašnjeni u dostupnim izvorima.&lt;ref name=&quot;Karcic_Dozic_2020&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Rastoder_Vijesti_2024_2&quot;/&gt;

Masakr je opisao i [[Milovan Đilas]] u knjizi [[Zemlja bez pravde]], na osnovu svjedočenja njegovog oca Nikole, koji je učestvovao u masakru:

{{Citat|U Šahovićima vlasti su obavijestile osvetnike da se grupa muslimana, koja je pod zaštitnim pritvorom pod izgovorom da im je život u opasnosti, premješta u Bjelo Polje. Crnogorci su ih čekali i masakrirali u blizini groblja Šahoviči. Ubijeno je pedesetak istaknutih muslimana... Ono što je posebno uznemirilo ustaljene običaje nisu toliko sama ubistva, koliko način na koji su izvršena. Nakon što su ti zarobljenici u Šahovićima pokošeni, jedan naš mještanin Sekula je išao od leša do leša i kidao im ligamente na petama. Tako se u selu radi sa volovima nakon što ih udari sjekira, da ne ustaju ako ožive... Bebe su uzimane iz naručja majkama i sestrama i klane pred njihovim očima... Muslimanskim vjerskim vođama su počupane brade i urezani krstovi na čela...

|Milovan Đilas, Zemlja bez pravde&lt;ref&gt;{{cite book|title=The South Slav Journal|url=https://books.google.com/books?id=vRlXAAAAYAAJ|year=1983|publisher=Dositey Obradovich Circle|page=8}}&lt;/ref&gt;}}

== Istraga i izostanak odgovornosti ==

Nakon [[masakr]]a, državni organi pokrenuli su postupke u vezi s ubistvom [[Boško Bošković|Boška Boškovića]] i napadom na muslimansko stanovništvo. Prema službenim izvještajima okružnih vlasti iz 1925, istragu o Boškovićevom ubistvu vodio je načelnik bjelopoljskog sreza, dok je istragu o ubistvima muslimanskog stanovništva preuzeo istražni sudija beranskog suda, s tim da je Ministarstvo unutrašnjih djela naknadno naredilo da se cjelokupni spisi o masakru predaju načelniku bjelopoljskog sreza na daljnji rad.&lt;ref name=&quot;Rastoder_Dokumenti_2024&quot;&gt;{{cite news |last=Rastoder |first=Šerbo |title=Kakva je to pravda kad se dozvoli pokolj? |url=https://www.vijesti.me/kolumne/694805/kakva-je-to-pravda-kad-se-dozvoli-pokolj |work=Vijesti |date=20. 2. 2024 |access-date=10. 11. 2026 |language=cnr}}&lt;/ref&gt;

O okolnostima masakra i postupanju lokalnih vlasti raspravljalo se i u Narodnoj skupštini [[Kraljevina Srba, Hrvata, i Slovenaca|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]]. Narodni poslanik Atif Hadžikadić iznio je 1925. oštre optužbe na račun državnih službenika iz [[Bijelo Polje|Bijelog Polja]], posebno izdvojivši načelnika Nikodima Cemovića, poglavara sreza Lazu Bogićevića i šefa finansijske uprave Milana Terića. Hadžikadić je tvrdio da su pojedini službenici svojim govorima na Boškovićevoj sahrani podsticali neprijateljstvo prema muslimanskom stanovništvu te da nakon masakra nisu pozvani na odgovornost. U svom obraćanju ukazao je i na činjenicu da su muslimanski stanovnici prethodno razoružani, dok su naoružane grupe nesmetano napale njihova naselja.&lt;ref name=&quot;Rastoder_Dokumenti_2024&quot; /&gt;

Delegati Šahovića i Pavinog Polja Hamdi-beg Hasanbegović i Amir Musić uputili su 21. novembra 1924. predstavku kralju [[Aleksandar, kralj Jugoslavije|Aleksandru Karađorđeviću]], u kojoj su detaljno opisali ubistva, paljenje i pljačku imovine, optuživši lokalne vlasti za pasivnost i saučesništvo. U predstavci su naveli da su vlasti bile unaprijed upozorene na pripremanje napada, da su stanovništvo prethodno razoružale i da su pritvorene muškarce predale napadačima. Zatražili su zaštitu preživjelih, procjenu i naknadu materijalne štete, kao i mogućnost preseljenja u drugi dio Kraljevine. U predstavci su izrazili duboko nepovjerenje u redovne sudove kao i naveli da im nije poznat ishod rada anketnih komisija koje su, prema njihovim saznanjima, trebale ispitati događaje.&lt;ref name=&quot;Rastoder_Predstavka_1924&quot;&gt;{{cite news |last=Rastoder |first=Šerbo |title=Od redovnih sudova ne nadamo se zaštiti |url=https://www.vijesti.me/kolumne/695113/od-redovnih-sudova-ne-nadamo-se-zastiti |work=Vijesti |date=22. 2. 2024 |access-date=10. 11. 2026 |language=cnr}}&lt;/ref&gt;

Pitanje odgovornosti ponovo je pokrenuto nakon što su izbjegli stanovnici uputili novu predstavku kralju sredinom 17. juna 1925. Kraljeva kancelarija proslijedila je pismo Ministarstvu unutrašnjih djela odakle je zatražen izvještaj načelnika Pljevaljskog okruga. U zvaničnom izvještaju pljevaljskog okružnog načelnika 12. augusta 1925. navodi se da je tokom napada ubijeno oko 120 muslimana i zapaljeno približno 45 kuća. Načelnik je odgovornost za nasilje pripisao rođacima Boška Boškovića koji su došli da izvrše osvetu, uz tvrdnju da lokalne vlasti navodno nisu mogle spriječiti napad jer su napadači opkolili sresku zgradu i prekinuli telefonske veze. Nakon što je izvještaj razmotren u Kraljevoj kancelariji, predmet je u septembru 1925. administrativno arhiviran.&lt;ref name=&quot;Rastoder_Dokumenti_2024&quot; /&gt;

Pojedini stražari zatvora u Šahovićima kasnije su formalno kažnjeni zbog dogovora s napadačima o predaji pritvorenih talaca, ali te kazne su ocijenjene kao simbolične i beznačajne za utvrđivanje odgovornosti stvarnih organizatora i neposrednih izvršilaca pokolja. Do danas nije zabilježeno da je za ovaj zločin vođen sudski postupak koji je rezultirao krivičnim kažnjavanjem odgovornih lica.&lt;ref name=&quot;Kamberovic_2024&quot; /&gt;

== Iseljavanje stanovništva i demografske posljedice ==

Pokolj i strah od ponovnog nasilja doveli su do masovnog i trajnog iseljavanja muslimanskog stanovništva iz Šahovića, Pavinog Polja i okolnih naselja. Preživjeli su napuštali svoje domove zbog neposredne opasnosti po život i dubokog nepovjerenja u zaštitu državnih organa.&lt;ref name=&quot;Rastoder_Predstavka_1924&quot;/&gt;

Prema izvještaju Bjelopoljskog muftijstva iz 1925, muslimansko stanovništvo Šahovićkog i Pavinopoljskog [[džemat]]a se tokom te godine gotovo u potpunosti iselilo, mahom u [[Turska|Tursku]], prethodno prodavši svoja imanja. U Šahovićkoj općini tada je ostalo svega 17, a u Pavinopoljskoj pet muslimanskih domaćinstava. Muftijstvo je u međuvremenu popisalo i prenijelo predmete iz obje džamije u Bijelo Polje radi zaštite od uništavanja, predloživši da se preostala vjerska imovina proda na javnoj licitaciji, a sredstva upotrijebe za obnovu drugih džamija u okrugu.&lt;ref name=&quot;Rastoder_Predstavka_1924&quot;/&gt;

Drugi pravac izbjeglištva vodio je prema [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], posebno u područje [[Brčko]]g. Više stotina izbjeglica iz Vraneške doline pronašlo je utočište u tadašnjoj općini [[Gornji Rahić]], gdje se najviše porodica nastanilo u naselju Islamovac, dok su se ostali smjestili u [[Maoča (Brčko)|Maoči]] i [[Čelić]]u. Među doseljenim porodicama zabilježeni su brojni rodovi, poput porodica Abdul, Kalić, Fazlović, Mešalić, Dučević, Ljuca, Šahović, Nuković, Suljević i Kajević.&lt;ref name=&quot;Karcic_Dozic_2020&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Sabotic2020&quot;&gt;{{cite book |last=Šabotić |first=Izet |chapter=Doseljavanje Bošnjaka iz Sandžaka na područje Brčkog |title=Migracije i Brčko: zbornik radova sa Međunarodne naučne konferencije &quot;Migraciona kretanja na širem području Brčkog od početka XVII do kraja XX stoljeća&quot; održane u Brčkom 13. i 14. septembra 2019. godine |publisher=Centar za istraživanje moderne i savremene historije |date=2020 |location=Tuzla |pages=273–296 |chapter-url=https://www.cimoshis.org/wp-content/uploads/2020/04/127_Migracije-i-Brcko-Zbornik-radova.pdf |access-date=10. 11. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Dolazak u novu sredinu bio je praćen teškim životnim uslovima i nedostatkom osnovnih sredstava za opstanak. Izbjeglice su u Islamovcu morale krčiti šumsko zemljište kako bi ga pretvorile u obradivo tlo, a značajnu ulogu u njihovom prilagođavanju imala je solidarnost i pomoć lokalnog stanovništva koje im je ustupalo prostor i resurse. Ovim migracijama formirana je trajna zajednica potomaka izbjeglica iz Šahovića u sjeveroistočnoj Bosni.&lt;ref name=&quot;Sabotic2020&quot; /&gt;

[[Masakr]] je doveo do potpunog istebljenja muslimanskog stanovništva i uništenja njihove imovine masovnog iseljavanja iz Šahovića, Pavinog Polja i okolnih naselja.&lt;ref name=&quot;Karcic_Dozic_2020&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Kamberovic_2024&quot;/&gt; Preživjeli su za sobom ostavili napuštene kuće, imanja i stoku. Dok su pojedini uspjeli prodati svoju imovinu, veliki dio posjeda ostao je napušten ili prešao u druge ruke, čime je trajno izmijenjena struktura stanovništva tog kraja.&lt;ref name=&quot;Rastoder_Predstavka_1924&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Sabotic2020&quot;/&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==
* {{cite book |last=Rastoder |first=Šerbo |title=Kad su vakat kaljali insani: Šahovići 1924 |publisher=Almanah |date=2011 |series=Biblioteka Baština |isbn=978-86-85575-27-3 |url=https://www.academia.edu/35012590/%C5%A0erbo_RASTODER_KAD_SU_VAKAT_KALJALI_INSANI_%C5%A0AHOVI%C4%86I_1924 |language=cnr}}
* {{cite journal |last=Rastoder |first=Šerbo |title=Memoari kao istorijski izvor ili svjedočenje Milovana Đilasa o događajima u Crnoj Gori prvih decenija XX vijeka s posebnim osvrtom na pokolj u Šahovićima 1924 |journal=Almanah: Časopis za proučavanje, zaštitu i prezentaciju kulturno-istorijske baštine Muslimana-Bošnjaka |date=2006 |issue=33–34 |pages=183–202 |url=http://www.almanah.co.me/ostale/PDF/casopis/Almanah%2033-34.pdf |language=cnr}}
* {{cite journal |last=Kamberović |first=Husnija |title=Šerbo Rastoder, Kad su vakat kaljali insani. Šahovići 1924. (drugo izdanje) |journal=Historia Moderna |date=2024 |volume=5 |issue=5 |pages=206–209 |url=https://historiamoderna.umhis.ba/index.php/ojs/article/download/79/66/252 |language=bs}}
* {{cite journal |last1=Karčić |first1=Hikmet |last2=Đozić |first2=Emrah |title=Masakar u Šahovićima prema pisanju sarajevske 'Pravde' 1924. godine |journal=Novi Muallim |date=2020 |volume=21 |issue=83 |pages=97–104 |doi=10.26340/muallim.v21i83.1808 |url=https://ilmijja.ba/ojs/index.php/casopis1/article/view/1808 |language=bs}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:1924. u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Historija Kraljevine Jugoslavije]]
[[Kategorija:Masakri nad Bošnjacima]]
[[Kategorija:Masakri u Jugoslaviji]]</text>
      <sha1>bnlgwhiqf7kjbzj2cz9n4fym2e7oafk</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3940520</id>
      <parentid>3940519</parentid>
      <timestamp>2026-11-11T14:08:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Rad na tekstu</comment>
      <origin>3940520</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30131" sha1="0zsz6cl6wn287y578fw0aaz6leyh9k5" xml:space="preserve">{{Infokutija napad na civile
| naziv           = Masakr u Šahovićima
| slika           = Sahovici crime photo by Montenegro state archive.jpg
| opis_slike      =
| lokacija        = [[Šahovići]] i [[Pavino Polje]], Vraneška dolina, danas [[Tomaševo]], [[Bijelo Polje]], [[Crna Gora]]
| meta            = Bošnjačko civilno stanovništvo Šahovića, Pavinog Polja i okolnih naselja
| koordinate      = 43.0578° N, 19.6364° E
| datum           = 9–10. novembar 1924.
| vrijeme         =
| vremenska_zona  =
| tip             = Masovni pokolj, ubistva, pljačka, paljenje kuća i prisilno raseljavanje
| mrtvih          = Nije pouzdano utvrđen; službeni izvještaj navodi 120, a druge procjene od nekoliko stotina do više od 1.000
| ranjenih        = Nepoznato
| žrtve           = [[Bošnjaci|Bošnjaci]] (civili)
| počinitelji     = Naoružane grupe pravoslavnog stanovništva iz okoline Bijelog Polja i Kolašina
| počinitelj      =
| osumnjičenici   =
| osumnjičenik    =
| oružja          = Vatreno i hladno oružje
| broj_saučesnika =
| saučesnici      =
| branitelji      =
| branitelj       =
}}
'''Masakr u Šahovićima''' bio je masovni zločin počinjen 9. i 10. novembra 1924. nad bošnjačkim stanovništvom Šahovića, Pavinog Polja i okolnih naselja u Vraneškoj dolini, na području današnje općine [[Bijelo Polje]] u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. U napadu su učestvovale naoružane grupe [[Pravoslavlje|pravoslavnog]] stanovništva iz okolnih krajeva, koje su nakon ubistva Boška Boškovića, bivšeg načelnika Kolašinskog okruga, optužile bošnjačko stanovništvo za njegovu smrt i krenule u osvetnički pohod. Tačan broj ubijenih nije utvrđen, a izvori navode različite procjene, od približno stotinu do više stotina, pa i preko hiljadu žrtava. Zločin je izazvao masovno raseljavanje preživjelog muslimanskog stanovništva iz ovog kraja.&lt;ref name=&quot;Karcic_Dozic_2020&quot;&gt;{{cite journal |last1=Karčić |first1=Hikmet |last2=Đozić |first2=Emrah |title=Masakar u Šahovićima prema pisanju sarajevske ‘Pravde’ 1924. godine |journal=Novi Muallim |date=2020 |volume=21 |issue=83 |pages=97–104 |doi=10.26340/muallim.v21i83.1808 |url=https://ilmijja.ba/ojs/index.php/casopis1/article/view/1808 |access-date=10. 11. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kamberovic_2024&quot;&gt;{{cite journal |last=Kamberović |first=Husnija |title=Šerbo Rastoder, Kad su vakat kaljali insani. Šahovići 1924. (drugo izdanje) |journal=Historia Moderna |date=2024 |volume=5 |issue=5 |pages=206–209 |url=https://historiamoderna.umhis.ba/index.php/ojs/article/download/79/66/252 |access-date=9. 11. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

== Historijske i političke prilike ==

Šahovići i Pavino Polje nalaze se u Vraneškoj dolini, na području današnje općine [[Bijelo Polje]]. Ovo područje ušlo je u sastav [[Crna Gora|Crne Gore]] 1912, tokom [[Balkanski ratovi|Balkanskih ratova]]. U njemu je živjelo [[Muslimani (narod)|muslimansko]] i [[Pravoslavlje|pravoslavno]] stanovništvo, a muslimani su činili značajan dio stanovništva Šahovića i okolnih naselja. Prema podacima popisa iz 1921, u općinama Šahovići i Pavino Polje živjelo je približno 2.755 muslimana.&lt;ref name=&quot;Kamberovic_2024&quot;/&gt;

Nakon završetka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] i ujedinjenja [[Crna Gora|Crne Gore]] sa [[Srbija|Srbijom]] 1918, političke prilike u Crnoj Gori obilježili su sukobi između pristalica bezuslovnog ujedinjenja i protivnika takvog rješenja. [[Božićni ustanak]] 1919, kojim su protivnici ujedinjenja pokušali osporiti odluke [[Podgorička skupština|Podgoričke skupštine]], ugušen je intervencijom državnih snaga. Dio protivnika novog državnog poretka nastavio je oružani otpor, a [[Crnogorski komiti|komitski pokret]] djelovao je i tokom narednih godina. U pojedinim krajevima sukobi s komitima bili su praćeni represivnim mjerama državnih organa i nasiljem nad lokalnim stanovništvom.&lt;ref name=&quot;Rastoder2006&quot;&gt;{{cite journal |last=Rastoder |first=Šerbo |title=Memoari kao istorijski izvor ili svjedočenje Milovana Đilasa o događajima u Crnoj Gori prvih decenija XX vijeka s posebnim osvrtom na pokolj u Šahovićima 1924 |journal=Almanah: Časopis za proučavanje, zaštitu i prezentaciju kulturno-istorijske baštine Muslimana-Bošnjaka |date=2006 |issue=33–34 |pages=183–202 |url=http://www.almanah.co.me/ostale/PDF/casopis/Almanah%2033-34.pdf |access-date=10. 11. 2026 |language=cnr}}&lt;/ref&gt;

Na području [[Sandžak]]a djelovale su i muslimanske oružane grupe, čiji su pripadnici pružali otpor novoj državnoj vlasti. Među njihovim poznatijim vođama bili su [[Jusuf Mehonjić]] i [[Husein Bošković]]. Mehonjić, rodom iz sela Grnčareva, u šahovićkom kraju kod [[Bijelo Polje|Bijelog Polja]], djelovao je na širem području [[Sandžak]]a i [[Kosovo|Kosova]].&lt;ref name=&quot;Neziri_2020&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Neziri |editor-first=Zymer Ujkan |title=Lahutarët e Sanxhakut të Pazarit të Ri |trans-title=Guslari Novopazarskog Sandžaka |publisher=Instituti Albanologjik; Udruženje &quot;Kosovo za Sandžak&quot; |date=2020 |location=Prishtinë |url=https://www.academia.edu/102827017/Lahutar%C3%ABt_e_Sanxhakut_t%C3%AB_Pazarit_t%C3%AB_Ri_Sanxhaku_i_Pazarit_t%C3%AB_Ri_n%C3%AB_fokusin_e_historis%C3%AB |access-date=10. 11. 2026 |language=sq}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Morrison_2018&quot;&gt;{{cite book |last=Morrison |first=Kenneth |title=Nationalism, Identity and Statehood in Post-Yugoslav Montenegro |publisher=Bloomsbury Publishing |date=2018 |isbn=978-1-4742-3519-8 |url=https://books.google.ba/books?id=9Js8DwAAQBAJ |access-date=10. 11. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Ubistvo Boška Boškovića i optužbe protiv muslimanskog stanovništva ==
[[Datoteka:Bosko Boskovic, died in 1924.jpg|mini|desno|200px|Boško Bošković, načelnik Kolašinskog okruga i inspektor Ministarstva unutrašnjih poslova]]
[[Datoteka:Jusuf_Mehoniqi.jpg|mini|desno|200px|Jusuf Mehonjić, pripadnik komitskog pokreta]]
[[Boško Bošković]], bivši načelnik Kolašinskog okruga i inspektor Ministarstva unutrašnjih poslova, ubijen je u zasjedi na području Cera, na putu između [[Mojkovac|Mojkovca]] i Šahovića. Kao datum ubistva najčešće se navodi 7. novembar 1924, dok se u kasnijim dokumentima i bilješkama navodi i 8. novembar. Izvori se razlikuju i u pogledu njegovog službenog statusa u vrijeme smrti: dok ga pojedini opisuju kao načelnika Kolašinskog okruga, svjedočenja njegovih srodnika upućuju na to da je ranije obavljao tu dužnost, zatim bio inspektor Ministarstva unutrašnjih poslova, a potom penzionisan. Bošković je bio pristalica bezuslovnog ujedinjenja Crne Gore sa Srbijom 1918. i učestvovao je u gušenju [[Božićni ustanak|Božićnog ustanka]]. Njegovo postupanje prema političkim protivnicima bilo je predmet kritika, a protiv njega je 1921. podnesena interpelacija u Narodnoj skupštini [[Kraljevina SHS|Kraljevine SHS]], u kojoj je ukazano na nasilje i zloupotrebu vlasti u Kolašinskom okrugu.&lt;ref name=&quot;Karcic_Dozic_2020&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Rastoder2006&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Kodex_2024&quot;&gt;{{cite web |title=Sjećanje učesnika zločina |url=https://arhiva.kodex.me/clanak/293307/sjecanje-ucesnika-zlocina |website=Kodex |date=17. 2. 2024 |access-date=10. 11. 2026 |language=cnr}}&lt;/ref&gt;

Nakon Boškovićevog ubistva, lokalne vlasti i učesnici njegove sahrane optužili su [[Jusuf Mehonjić|Jusufa Mehonjića]] i [[Husein Bošković|Huseina Boškovića]] za njegovo [[ubistvo]]. Na sahrani, održanoj 9. novembra, iznesene su optužbe protiv muslimanskog stanovništva i upućivani pozivi na osvetu. Mehonjić se, međutim, u vrijeme ubistva nalazio u [[Albanija|Albaniji]].&lt;ref name=&quot;Karcic_Dozic_2020&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Rastoder2006&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Neziri_2020&quot; /&gt;

Kasnija svjedočenja upućuju na to da su Boškovića ubili komiti iz Rovaca. Prema zapisima razgovora s učesnicima događaja, kao izvršioci su navedeni braća Drago i Radoš Bulatović, a u jednom iskazu spomenut je i Radun Jelić. Pojedini učesnici povezali su ubistvo s ranijim Boškovićevim akcijama protiv stanovništva Rovaca.&lt;ref name=&quot;Rastoder2006&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Kodex_2024&quot; /&gt;

== Razoružavanje stanovništva i uzimanje talaca ==

Nakon ubistva Boška Boškovića, vlasti su naredile muslimanskom stanovništvu Šahovića i okolnih naselja da preda oružje. Naredba je izdata uoči Boškovićeve sahrane, u novembru 1924, uz obavezu predaje oružja u sresku upravu, čime je lokalnom stanovništvu onemogućena mogućnost odbrane.&lt;ref name=&quot;Karcic_Dozic_2020&quot;/&gt;

Nakon razoružavanja, viđeniji Bošnjaci pozvani su u sresku upravu pod izgovorom da im je život ugrožen i da ih je potrebno skloniti na sigurno. Privedeni su zadržani u jednoj kući, a potom vezani i izvedeni. U toj akciji učestvovali su predsjednik šahovićke općine Savo Đogović, općinski pisar i major Redžić. Pritvorenima je rečeno da će biti provedeni u [[Bijelo Polje]], ali su predati naoružanim napadačima, nakon čega je većina njih ubijena.&lt;ref name=&quot;Karcic_Dozic_2020&quot;/&gt;

Podaci o broju privedenih i njihovoj sudbini se razlikuju. Prema sačuvanim izvještajima iz tog perioda, od grupe privedenih preživjela su trojica: dvojica su se spasila otkupom, dok je jedno dijete izbavljeno iz ruku napadača. Kasnija istraživanja navode da je ubijeno 28 talaca, dok su se ostali uspjeli otkupiti ili su spašeni.&lt;ref name=&quot;Karcic_Dozic_2020&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Kamberovic_2024&quot;/&gt;

== Masakr 9. i 10. novembra 1924. ==

Nakon sahrane Boška Boškovića 9. novembra 1924, naoružane grupe iz [[Kolašin]]a, Kolašinskih Polja i drugih okolnih krajeva krenule su prema muslimanskim naseljima u Vraneškoj dolini. Prema historijskim izvorima i predstavci delegata općina Šahovići i Pavino Polje s kraja 1924, približno 2.000 naoružanih ljudi napalo je muslimanska sela duž područja od oko 19 kilometara. Napad je uslijedio nakon što je muslimansko stanovništvo prethodno razoružano, a dio njegovih uglednijih predstavnika pritvoren i predat napadačima.&lt;ref name=&quot;Karcic_Dozic_2020&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Kamberovic_2024&quot; /&gt;

Napad je obuhvatio Šahoviće, Pavino Polje i okolna naselja. Prema raspoloživim dokumentima, muslimanska sela na širem području napadnuta su istovremeno ili u kratkom vremenskom razmaku. Izlazi iz Šahovića bili su blokirani kako bi se stanovništvu onemogućilo bjekstvo. Naoružani napadači ulazili su u kuće, ubijali zatečene stanovnike i palili objekte. Izvori bilježe stradanje ljudi svih dobi, uključujući starije osobe, žene i djecu. Među pojedinačno zabilježenim slučajevima navode se ubistva osamdesetogodišnjeg Ibre Hasanbegovića, Zeće Hadžovića i Naje Hodžića, kao i ubistvo lokalnog imama i njegovog maloljetnog sina, kao i svjedočenje o ženi čije je jednomjesečno dijete ubijeno dok ga je držala u naručju.&lt;ref name=&quot;Karcic_Dozic_2020&quot;/&gt;

Pored masovnih ubistava, izvori navode i slučajeve mučenja, seksualnog nasilja, teške pljačke i uništenja imovine. Paljene su kuće i drugi objekti, uništavana ljetina, a stoka odvođena ili rastjerivana. Prema procjenama i izvještajima iz tog perioda, broj ubijenih u prvim danima prelazio je 200 osoba, uglavnom žena i djece, dok kasnija historiografska istraživanja, oslanjajući se i na svjedočenja savremenika, govore o masovnim razmjerama zločina i silovanjima.&lt;ref name=&quot;Karcic_Dozic_2020&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Kamberovic_2024&quot;/&gt;

O toku napada svjedoče i naknadno zabilježeni iskazi samih učesnika. U razgovoru koji je general Danilo Jauković zabilježio 28. augusta 1973. s grupom učesnika masakra, navedeno je da su napadačke grupe stigle tokom noći, a da su paljenje i ubistva nastavljeni i narednog dana. Pojedini učesnici tvrdili su da im je bilo naređeno da ubijaju muslimanske muškarce starije od 18 godina, dok su drugi govorili o širem obimu napada i općoj odmazdi.&lt;ref name=&quot;Rastoder_Vijesti_2024_1&quot;&gt;{{cite news |last=Rastoder |first=Šerbo |title=Sjećanje učesnika zločina (1) |url=https://www.vijesti.me/kolumne/694428/sjecanje-ucesnika-zlocina-1 |work=Vijesti |date=17. 2. 2024 |access-date=10. 11. 2026 |language=cnr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Rastoder_Vijesti_2024_2&quot;&gt;{{cite news |last=Rastoder |first=Šerbo |title=Sjećanje učesnika zločina (2) |url=https://www.vijesti.me/kolumne/694534/sjecanje-ucesnika-zlocina-2 |work=Vijesti |date=18. 2. 2024 |access-date=10. 11. 2026 |language=cnr}}&lt;/ref&gt;

Napad i ubistva zaustavljeni su tek nakon dolaska jugoslavenske vojske iz pravca [[Pljevlja|Pljevalja]], preko Kovrena, te angažovanja okružnog načelnika Mihaila Krečkovića, nakon čega su se napadači povukli prema Žuberu i okolnim planinskim područjima. Tačno vrijeme dolaska vojnih snaga i obim njihove intervencije ostali su nedovoljno razjašnjeni u dostupnim izvorima.&lt;ref name=&quot;Karcic_Dozic_2020&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Rastoder_Vijesti_2024_2&quot;/&gt;

Masakr je opisao i [[Milovan Đilas]] u knjizi [[Zemlja bez pravde]], na osnovu svjedočenja njegovog oca Nikole, koji je učestvovao u masakru:

{{Citat|U Šahovićima vlasti su obavijestile osvetnike da se grupa muslimana, koja je pod zaštitnim pritvorom pod izgovorom da im je život u opasnosti, premješta u Bjelo Polje. Crnogorci su ih čekali i masakrirali u blizini groblja Šahoviči. Ubijeno je pedesetak istaknutih muslimana... Ono što je posebno uznemirilo ustaljene običaje nisu toliko sama ubistva, koliko način na koji su izvršena. Nakon što su ti zarobljenici u Šahovićima pokošeni, jedan naš mještanin Sekula je išao od leša do leša i kidao im ligamente na petama. Tako se u selu radi sa volovima nakon što ih udari sjekira, da ne ustaju ako ožive... Bebe su uzimane iz naručja majkama i sestrama i klane pred njihovim očima... Muslimanskim vjerskim vođama su počupane brade i urezani krstovi na čela...

|Milovan Đilas, ''Besudna zemlja''&lt;ref&gt;{{cite book|title=The South Slav Journal|url=https://books.google.com/books?id=vRlXAAAAYAAJ|year=1983|publisher=Dositey Obradovich Circle|page=8}}&lt;/ref&gt;}}

== Istraga i izostanak odgovornosti ==

Nakon [[masakr]]a, državni organi pokrenuli su postupke u vezi s ubistvom [[Boško Bošković|Boška Boškovića]] i napadom na muslimansko stanovništvo. Prema službenim izvještajima okružnih vlasti iz 1925, istragu o Boškovićevom ubistvu vodio je načelnik bjelopoljskog sreza, dok je istragu o ubistvima muslimanskog stanovništva preuzeo istražni sudija beranskog suda, s tim da je Ministarstvo unutrašnjih djela naknadno naredilo da se cjelokupni spisi o masakru predaju načelniku bjelopoljskog sreza na daljnji rad.&lt;ref name=&quot;Rastoder_Dokumenti_2024&quot;&gt;{{cite news |last=Rastoder |first=Šerbo |title=Kakva je to pravda kad se dozvoli pokolj? |url=https://www.vijesti.me/kolumne/694805/kakva-je-to-pravda-kad-se-dozvoli-pokolj |work=Vijesti |date=20. 2. 2024 |access-date=10. 11. 2026 |language=cnr}}&lt;/ref&gt;

O okolnostima masakra i postupanju lokalnih vlasti raspravljalo se i u Narodnoj skupštini [[Kraljevina Srba, Hrvata, i Slovenaca|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]]. Narodni poslanik Atif Hadžikadić iznio je 1925. oštre optužbe na račun državnih službenika iz [[Bijelo Polje|Bijelog Polja]], posebno izdvojivši načelnika Nikodima Cemovića, poglavara sreza Lazu Bogićevića i šefa finansijske uprave Milana Terića. Hadžikadić je tvrdio da su pojedini službenici svojim govorima na Boškovićevoj sahrani podsticali neprijateljstvo prema muslimanskom stanovništvu te da nakon masakra nisu pozvani na odgovornost. U svom obraćanju ukazao je i na činjenicu da su muslimanski stanovnici prethodno razoružani, dok su naoružane grupe nesmetano napale njihova naselja.&lt;ref name=&quot;Rastoder_Dokumenti_2024&quot; /&gt;

Delegati Šahovića i Pavinog Polja Hamdi-beg Hasanbegović i Amir Musić uputili su 21. novembra 1924. predstavku kralju [[Aleksandar, kralj Jugoslavije|Aleksandru Karađorđeviću]], u kojoj su detaljno opisali ubistva, paljenje i pljačku imovine, optuživši lokalne vlasti za pasivnost i saučesništvo. U predstavci su naveli da su vlasti bile unaprijed upozorene na pripremanje napada, da su stanovništvo prethodno razoružale i da su pritvorene muškarce predale napadačima. Zatražili su zaštitu preživjelih, procjenu i naknadu materijalne štete, kao i mogućnost preseljenja u drugi dio Kraljevine. U predstavci su izrazili duboko nepovjerenje u redovne sudove kao i naveli da im nije poznat ishod rada anketnih komisija koje su, prema njihovim saznanjima, trebale ispitati događaje.&lt;ref name=&quot;Rastoder_Predstavka_1924&quot;&gt;{{cite news |last=Rastoder |first=Šerbo |title=Od redovnih sudova ne nadamo se zaštiti |url=https://www.vijesti.me/kolumne/695113/od-redovnih-sudova-ne-nadamo-se-zastiti |work=Vijesti |date=22. 2. 2024 |access-date=10. 11. 2026 |language=cnr}}&lt;/ref&gt;

Pitanje odgovornosti ponovo je pokrenuto nakon što su izbjegli stanovnici uputili novu predstavku kralju sredinom 17. juna 1925. Kraljeva kancelarija proslijedila je pismo Ministarstvu unutrašnjih djela odakle je zatražen izvještaj načelnika Pljevaljskog okruga. U zvaničnom izvještaju pljevaljskog okružnog načelnika 12. augusta 1925. navodi se da je tokom napada ubijeno oko 120 muslimana i zapaljeno približno 45 kuća. Načelnik je odgovornost za nasilje pripisao rođacima Boška Boškovića koji su došli da izvrše osvetu, uz tvrdnju da lokalne vlasti navodno nisu mogle spriječiti napad jer su napadači opkolili sresku zgradu i prekinuli telefonske veze. Nakon što je izvještaj razmotren u Kraljevoj kancelariji, predmet je u septembru 1925. administrativno arhiviran.&lt;ref name=&quot;Rastoder_Dokumenti_2024&quot; /&gt;

Pojedini stražari zatvora u Šahovićima kasnije su formalno kažnjeni zbog dogovora s napadačima o predaji pritvorenih talaca, ali te kazne su ocijenjene kao simbolične i beznačajne za utvrđivanje odgovornosti stvarnih organizatora i neposrednih izvršilaca pokolja. Do danas nije zabilježeno da je za ovaj zločin vođen sudski postupak koji je rezultirao krivičnim kažnjavanjem odgovornih lica.&lt;ref name=&quot;Kamberovic_2024&quot; /&gt;

== Iseljavanje stanovništva i demografske posljedice ==

Pokolj i strah od ponovnog nasilja doveli su do masovnog i trajnog iseljavanja muslimanskog stanovništva iz Šahovića, Pavinog Polja i okolnih naselja. Preživjeli su napuštali svoje domove zbog neposredne opasnosti po život i dubokog nepovjerenja u zaštitu državnih organa.&lt;ref name=&quot;Rastoder_Predstavka_1924&quot;/&gt;

Prema izvještaju Bjelopoljskog muftijstva iz 1925, muslimansko stanovništvo Šahovićkog i Pavinopoljskog [[džemat]]a se tokom te godine gotovo u potpunosti iselilo, mahom u [[Turska|Tursku]], prethodno prodavši svoja imanja. U Šahovićkoj općini tada je ostalo svega 17, a u Pavinopoljskoj pet muslimanskih domaćinstava. Muftijstvo je u međuvremenu popisalo i prenijelo predmete iz obje džamije u Bijelo Polje radi zaštite od uništavanja, predloživši da se preostala vjerska imovina proda na javnoj licitaciji, a sredstva upotrijebe za obnovu drugih džamija u okrugu.&lt;ref name=&quot;Rastoder_Predstavka_1924&quot;/&gt;

Drugi pravac izbjeglištva vodio je prema [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], posebno u područje [[Brčko]]g. Više stotina izbjeglica iz Vraneške doline pronašlo je utočište u tadašnjoj općini [[Gornji Rahić]], gdje se najviše porodica nastanilo u naselju Islamovac, dok su se ostali smjestili u [[Maoča (Brčko)|Maoči]] i [[Čelić]]u. Među doseljenim porodicama zabilježeni su brojni rodovi, poput porodica Abdul, Kalić, Fazlović, Mešalić, Dučević, Ljuca, Šahović, Nuković, Suljević i Kajević.&lt;ref name=&quot;Karcic_Dozic_2020&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Sabotic2020&quot;&gt;{{cite book |last=Šabotić |first=Izet |chapter=Doseljavanje Bošnjaka iz Sandžaka na područje Brčkog |title=Migracije i Brčko: zbornik radova sa Međunarodne naučne konferencije &quot;Migraciona kretanja na širem području Brčkog od početka XVII do kraja XX stoljeća&quot; održane u Brčkom 13. i 14. septembra 2019. godine |publisher=Centar za istraživanje moderne i savremene historije |date=2020 |location=Tuzla |pages=273–296 |chapter-url=https://www.cimoshis.org/wp-content/uploads/2020/04/127_Migracije-i-Brcko-Zbornik-radova.pdf |access-date=10. 11. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Dolazak u novu sredinu bio je praćen teškim životnim uslovima i nedostatkom osnovnih sredstava za opstanak. Izbjeglice su u Islamovcu morale krčiti šumsko zemljište kako bi ga pretvorile u obradivo tlo, a značajnu ulogu u njihovom prilagođavanju imala je solidarnost i pomoć lokalnog stanovništva koje im je ustupalo prostor i resurse. Ovim migracijama formirana je trajna zajednica potomaka izbjeglica iz Šahovića u sjeveroistočnoj Bosni.&lt;ref name=&quot;Sabotic2020&quot; /&gt;

[[Masakr]] je doveo do potpunog istebljenja muslimanskog stanovništva i uništenja njihove imovine masovnog iseljavanja iz Šahovića, Pavinog Polja i okolnih naselja.&lt;ref name=&quot;Karcic_Dozic_2020&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Kamberovic_2024&quot;/&gt; Preživjeli su za sobom ostavili napuštene kuće, imanja i stoku. Dok su pojedini uspjeli prodati svoju imovinu, veliki dio posjeda ostao je napušten ili prešao u druge ruke, čime je trajno izmijenjena struktura stanovništva tog kraja.&lt;ref name=&quot;Rastoder_Predstavka_1924&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Sabotic2020&quot;/&gt;

== Broj žrtava i historiografske procjene ==

Tačan broj ubijenih tokom pokolja u Šahovićima i okolnim naseljima nije pouzdano utvrđen jer nije sačinjen potpun popis žrtava, a dostupni izvori iz perioda neposredno nakon događaja i kasnija svjedočenja donose različite procjene. 

U knjizi ''Besudna zemlja'', objavljenoj 1958, Milovan Đilas je naveo da je tokom masakra ubijeno više od 350 ljudi, oslanjajući se pritom na saznanja očevidaca i kazivanje svog oca Nikole, koji je učestvovao u događajima. Analizirajući Đilasove memoare, historičar [[Šerbo Rastoder]] ukazuje na potrebu kritičkog odnosa prema naknadnim sjećanjima i načinu na koji su pojedini dijelovi knjige objavljivani.&lt;ref name=&quot;Rastoder2006&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Sabotic_2009&quot;&gt;{{cite journal |last=Šabotić |first=Sait |title=Zločin u Šahovićima u crnogorskoj istoriografiji |journal=Almanah: Časopis za proučavanje, prezentaciju i zaštitu kulturno-istorijske baštine Bošnjaka/Muslimana |date=2009 |issue=45-46 |pages=329–342 |url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=533535 |access-date=11. 11. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Đilasovo svjedočenje, ukazujući na njegov značaj, ali i na potrebu kritičkog vrednovanja memoara kao historijskog izvora

U kasnijim prikazima pojavljuju se znatno veće procjene koje se kreću od 500 do više od 1.000, odnosno do 1.500 ubijenih. Prema razmatranjima historičara [[Husnija Kamberović|Husnije Kamberovića]], procjene u korištenim izvorima uglavnom se kreću od približno 100 do 450, dok se više brojke povezuju s apelima [[Reisul-ulema|reisu-l-uleme]] [[Džemaludin Čaušević|Džemaludina Čauševića]] i drugim izvještajima o stradanjima. Zbog različitog porijekla i metodologije, ove se brojke ne mogu tretirati kao međusobno potvrđene.&lt;ref name=&quot;Kamberovic_2024&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Rastoder2006&quot;/&gt; 

Rastoder u svom istraživanju nije pokušao utvrditi konačan broj ubijenih, ističući da raspoloživi izvori ne omogućavaju pouzdano razrješenje tog pitanja. Umjesto svođenja razmjera zločina na jednu brojku, naglasio je njegove šire posljedice: ubistva civila, uništavanje imovine i masovno iseljavanje muslimanskog stanovništva iz Vraneške doline i šireg Bjelopoljskog okruga.&lt;ref name=&quot;Kamberovic_2024&quot;/&gt;

== Historiografija, sjećanje i komemoracije ==

Masakr u Šahovićima dugo nije bio predmet sistematskih historiografskih istraživanja. Među ranijim svjedočanstvima ističe se djelo Milovana Đilasa ''Besudna zemlja'' (1958), u kojem je autor iznio podatke o ubistvu Boška Boškovića i razmjerama stradanja. Važan korak u rasvjetljavanju ovih događaja napravio je Sait Šabotić 2009. radom o zločinu u crnogorskoj historiografiji, dok je [[Šerbo Rastoder]] 2011. objavio monografiju ''Kad su vakat kaljali insani: Šahovići 1924'', zasnovanu na arhivskoj građi, novinskim izvještajima i svjedočenjima, čije je dopunjeno izdanje uslijedilo 2024. Rastoder je objavio i zbirku iskaza koje je general Danilo Jauković zabilježio 1973. u razgovorima s učesnicima u masakru.&lt;ref name=&quot;Kamberovic_2024&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Sabotic_2009&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Rastoder_Sutnjom_se_zlo_velica_2023&quot;&gt;{{cite book |last=Rastoder |first=Šerbo |title=Šutnjom se zlo veliča : 1924-2024 : Šta su generalu Danilu Jaukoviću kazali akteri genocida u Šahovićima 1924. |year=2023 |publisher=BANU; Institut za historiju, demografiju i antropologiju Sandžaka |location=Novi Pazar; Rožaje |url=https://plus-legacy.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/27332100 |access-date=11. 11. 2026 |language=cnr}}&lt;/ref&gt;

Iako se sjećanje očuvalo kroz porodična predanja i usmena svjedočenja potomaka žrtava, događaj dugo nije dobio adekvatno mjesto u javnom pamćenju i institucionalnom obilježavanju u Crnoj Gori. U javnim i stručnim raspravama o njegovom karakteru koriste se različite kvalifikacije, uključujući i pojam [[genocid]]a. Dok pojedini istraživači poput Rastodera koriste taj termin, u javnosti su isticane i pravne te terminološke poteškoće retroaktivne primjene tog pojma na događaje iz 1924.&lt;ref name=&quot;Kamberovic_2024&quot; /&gt;

Povodom stogodišnjice zločina, 28. septembra 2024, ispred Gradske gasulhane u [[Bijelo Polje|Bijelom Polju]] održana je kolektivna [[Dženaza-namaz|dženaza]] i komemoracija u organizaciji [[Islamska zajednica u Crnoj Gori|Islamske zajednice u Crnoj Gori]] i [[Institut za historiju, demografiju i antropologiju Sandžaka|Instituta za historiju, demografiju i antropologiju Sandžaka]]. Ovaj skup okupio je brojne građane, potomke žrtava te predstavnike vjerskih i akademskih institucija kao čin kolektivnog sjećanja i odavanja počasti.&lt;ref name=&quot;Vijesti_Godisnjica_2024&quot;&gt;{{cite web |author=Alisa Hajdarpašić |title=Obilježena stota godišnjica stravičnog zločina u Šahovićima |url=https://www.vijesti.me/tv/emisije/726225/obiljezena-stota-godisnjica-stravicnog-zlocina-u-sahovicima |website=Vijesti |date=28. 9. 2024 |access-date=11. 11. 2026 |language=cnr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Mesihat_kolektivna_dzenaza_2024&quot;&gt;{{cite web |author=Mešihat Islamske zajednice u Srbiji |title=U Bijelom Polju klanjana kolektivna dženaza i obilježena stogodišnjica genocida u Šahovićima |url=https://mesihat.org/2024/09/28/u-bijelom-polju-klanjana-kolektivna-dzenaza-i-obiljezena-stogodisnjica-genocida-u-sahovicima/ |website=Mešihat.org |date=28. 9. 2024 |access-date=11. 11. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; 

Uoči stogodišnjice pokrenute su i inicijative za institucionalno obilježavanje, pa je Bošnjačka stranka u septembru 2024. predala u skupštinsku proceduru prijedlog rezolucije kojim je predviđeno da se 9. i 10. novembar ustanove kao dani sjećanja i da se osigura lokacija za izgradnju spomen-obilježja. Međutim, Skupština Crne Gore sredinom decembra 2024. nije prihvatila uvrštavanje ovog prijedloga u dnevni red sjednice.&lt;ref name=&quot;Vijesti_Rezolucija_o_Sahovicima_2024&quot;&gt;{{cite web |author=Željka Vučinić |title=Rezolucija o Šahovićima stigla u poslaničke klubove |url=https://www.vijesti.me/vijesti/politika/694313/rezolucija-o-sahovicima-stigla-u-poslanicke-klubove |website=Vijesti |date=16. 2. 2024 |access-date=11. 11. 2026 |language=cnr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Vijesti_Bosnjacka_stranka_2024&quot;&gt;{{cite web |author=Vijesti |title=Bošnjačka stranka predala u skupštinsku proceduru Predlog rezolucije o genocidu u Šahovićima |url=https://www.vijesti.me/vijesti/politika/723889/bosnjacka-stranka-predala-u-skupstinsku-proceduru-predlog-rezolucije-o-genocidu-u-sahovicima |website=Vijesti |date=13. 9. 2024 |access-date=11. 11. 2026 |language=cnr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Vijesti_The_resolution_2024&quot;&gt;{{cite web |author=Aljoša Turović |title=The resolution on the genocide in Šahovići was not included in the agenda of the Assembly |url=https://en.vijesti.me/amp/736307/the-resolution-on-the-genocide-in-Sahovice-was-not-included-in-the-agenda-of-the-assembly |website=Vijesti |date=10. 12. 2024 |access-date=11. 11. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==
* {{cite book |last=Rastoder |first=Šerbo |title=Kad su vakat kaljali insani: Šahovići 1924 |publisher=Almanah |date=2011 |series=Biblioteka Baština |isbn=978-86-85575-27-3 |url=https://www.academia.edu/35012590/%C5%A0erbo_RASTODER_KAD_SU_VAKAT_KALJALI_INSANI_%C5%A0AHOVI%C4%86I_1924 |language=cnr}}
* {{cite book |last=Rastoder |first=Šerbo |title=Šutnjom se zlo veliča : 1924-2024 : Šta su generalu Danilu Jaukoviću kazali akteri genocida u Šahovićima 1924. |year=2023 |publisher=BANU; Institut za historiju, demografiju i antropologiju Sandžaka |location=Novi Pazar; Rožaje |url=https://plus-legacy.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/27332100 |language=cnr}}
* {{cite journal |last=Rastoder |first=Šerbo |title=Memoari kao istorijski izvor ili svjedočenje Milovana Đilasa o događajima u Crnoj Gori prvih decenija XX vijeka s posebnim osvrtom na pokolj u Šahovićima 1924 |journal=Almanah: Časopis za proučavanje, zaštitu i prezentaciju kulturno-istorijske baštine Muslimana-Bošnjaka |date=2006 |issue=33–34 |pages=183–202 |url=http://www.almanah.co.me/ostale/PDF/casopis/Almanah%2033-34.pdf |language=cnr}}
* {{cite journal |last=Kamberović |first=Husnija |title=Šerbo Rastoder, Kad su vakat kaljali insani. Šahovići 1924. (drugo izdanje) |journal=Historia Moderna |date=2024 |volume=5 |issue=5 |pages=206–209 |url=https://historiamoderna.umhis.ba/index.php/ojs/article/download/79/66/252 |language=bs}}
* {{cite journal |last1=Karčić |first1=Hikmet |last2=Đozić |first2=Emrah |title=Masakar u Šahovićima prema pisanju sarajevske 'Pravde' 1924. godine |journal=Novi Muallim |date=2020 |volume=21 |issue=83 |pages=97–104 |doi=10.26340/muallim.v21i83.1808 |url=https://ilmijja.ba/ojs/index.php/casopis1/article/view/1808 |language=bs}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:1924. u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Historija Kraljevine Jugoslavije]]
[[Kategorija:Masakri nad Bošnjacima]]
[[Kategorija:Masakri u Jugoslaviji]]</text>
      <sha1>0zsz6cl6wn287y578fw0aaz6leyh9k5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3940526</id>
      <parentid>3940520</parentid>
      <timestamp>2026-11-11T20:26:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Rad na članku</comment>
      <origin>3940526</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31850" sha1="6o3jmh9najjneyf8amovq6mikicjibj" xml:space="preserve">{{Infokutija napad na civile
| naziv           = Masakr u Šahovićima
| slika           = Sahovici crime photo by Montenegro state archive.jpg
| opis_slike      =
| lokacija        = [[Šahovići]] i [[Pavino Polje]], Vraneška dolina, danas [[Tomaševo]], [[Bijelo Polje]], [[Crna Gora]]
| meta            = Bošnjačko civilno stanovništvo Šahovića, Pavinog Polja i okolnih naselja
| koordinate      = 43.0578° N, 19.6364° E
| datum           = 9–10. novembar 1924.
| vrijeme         =
| vremenska_zona  =
| tip             = Masovni pokolj, ubistva, pljačka, paljenje kuća i prisilno raseljavanje
| mrtvih          = Nije pouzdano utvrđen; službeni izvještaj navodi 120, a druge procjene od nekoliko stotina do više od 1.000
| ranjenih        = Nepoznato
| žrtve           = [[Bošnjaci|Bošnjaci]] (civili)
| počinitelji     = Naoružane grupe pravoslavnog stanovništva iz okoline Bijelog Polja i Kolašina
| počinitelj      =
| osumnjičenici   =
| osumnjičenik    =
| oružja          = Vatreno i hladno oružje
| broj_saučesnika =
| saučesnici      =
| branitelji      =
| branitelj       =
}}
'''Masakr u Šahovićima''' bio je masovni zločin počinjen 9. i 10. novembra 1924. nad bošnjačkim stanovništvom Šahovića, Pavinog Polja i okolnih naselja u Vraneškoj dolini, na području današnje općine [[Bijelo Polje]] u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. U napadu su učestvovale naoružane grupe [[Pravoslavlje|pravoslavnog]] stanovništva iz okolnih krajeva, koje su nakon ubistva Boška Boškovića, bivšeg načelnika Kolašinskog okruga, optužile bošnjačko stanovništvo za njegovu smrt i krenule u osvetnički pohod. Tačan broj ubijenih nije utvrđen, a izvori navode različite procjene, od približno stotinu do više stotina, pa i preko hiljadu žrtava. Zločin je izazvao masovno raseljavanje preživjelog muslimanskog stanovništva iz ovog kraja.&lt;ref name=&quot;Karcic_Dozic_2020&quot;&gt;{{cite journal |last1=Karčić |first1=Hikmet |last2=Đozić |first2=Emrah |title=Masakar u Šahovićima prema pisanju sarajevske ‘Pravde’ 1924. godine |journal=Novi Muallim |date=2020 |volume=21 |issue=83 |pages=97–104 |doi=10.26340/muallim.v21i83.1808 |url=https://ilmijja.ba/ojs/index.php/casopis1/article/view/1808 |access-date=10. 11. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kamberovic_2024&quot;&gt;{{cite journal |last=Kamberović |first=Husnija |title=Šerbo Rastoder, Kad su vakat kaljali insani. Šahovići 1924. (drugo izdanje) |journal=Historia Moderna |date=2024 |volume=5 |issue=5 |pages=206–209 |url=https://historiamoderna.umhis.ba/index.php/ojs/article/download/79/66/252 |access-date=9. 11. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

== Historijske i političke prilike ==

Šahovići i Pavino Polje nalaze se u Vraneškoj dolini, na području današnje općine [[Bijelo Polje]]. Ovo područje ušlo je u sastav [[Crna Gora|Crne Gore]] 1912, tokom [[Balkanski ratovi|Balkanskih ratova]]. U njemu je živjelo [[Muslimani (narod)|muslimansko]] i [[Pravoslavlje|pravoslavno]] stanovništvo, a muslimani su činili značajan dio stanovništva Šahovića i okolnih naselja. Prema podacima popisa iz 1921, u općinama Šahovići i Pavino Polje živjelo je približno 2.755 muslimana.&lt;ref name=&quot;Kamberovic_2024&quot;/&gt;

Nakon završetka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] i ujedinjenja [[Crna Gora|Crne Gore]] sa [[Srbija|Srbijom]] 1918, političke prilike u Crnoj Gori obilježili su sukobi između pristalica bezuslovnog ujedinjenja i protivnika takvog rješenja. [[Božićni ustanak]] 1919, kojim su protivnici ujedinjenja pokušali osporiti odluke [[Podgorička skupština|Podgoričke skupštine]], ugušen je intervencijom državnih snaga. Dio protivnika novog državnog poretka nastavio je oružani otpor, a [[Crnogorski komiti|komitski pokret]] djelovao je i tokom narednih godina. U pojedinim krajevima sukobi s komitima bili su praćeni represivnim mjerama državnih organa i nasiljem nad lokalnim stanovništvom.&lt;ref name=&quot;Rastoder2006&quot;&gt;{{cite journal |last=Rastoder |first=Šerbo |title=Memoari kao istorijski izvor ili svjedočenje Milovana Đilasa o događajima u Crnoj Gori prvih decenija XX vijeka s posebnim osvrtom na pokolj u Šahovićima 1924 |journal=Almanah: Časopis za proučavanje, zaštitu i prezentaciju kulturno-istorijske baštine Muslimana-Bošnjaka |date=2006 |issue=33–34 |pages=183–202 |url=http://www.almanah.co.me/ostale/PDF/casopis/Almanah%2033-34.pdf |access-date=10. 11. 2026 |language=cnr}}&lt;/ref&gt;

Na području [[Sandžak]]a djelovale su i muslimanske oružane grupe, čiji su pripadnici pružali otpor novoj državnoj vlasti. Među njihovim poznatijim vođama bili su [[Jusuf Mehonjić]] i [[Husein Bošković]]. Mehonjić, rodom iz sela Grnčareva, u šahovićkom kraju kod [[Bijelo Polje|Bijelog Polja]], djelovao je na širem području [[Sandžak]]a i [[Kosovo|Kosova]].&lt;ref name=&quot;Neziri_2020&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Neziri |editor-first=Zymer Ujkan |title=Lahutarët e Sanxhakut të Pazarit të Ri |trans-title=Guslari Novopazarskog Sandžaka |publisher=Instituti Albanologjik; Udruženje &quot;Kosovo za Sandžak&quot; |date=2020 |location=Prishtinë |url=https://www.academia.edu/102827017/Lahutar%C3%ABt_e_Sanxhakut_t%C3%AB_Pazarit_t%C3%AB_Ri_Sanxhaku_i_Pazarit_t%C3%AB_Ri_n%C3%AB_fokusin_e_historis%C3%AB |access-date=10. 11. 2026 |language=sq}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Morrison_2018&quot;&gt;{{cite book |last=Morrison |first=Kenneth |title=Nationalism, Identity and Statehood in Post-Yugoslav Montenegro |publisher=Bloomsbury Publishing |date=2018 |isbn=978-1-4742-3519-8 |url=https://books.google.ba/books?id=9Js8DwAAQBAJ |access-date=10. 11. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Ubistvo Boška Boškovića i optužbe protiv muslimanskog stanovništva ==
[[Datoteka:Bosko Boskovic, died in 1924.jpg|mini|desno|200px|Boško Bošković, bivši načelnik Kolašinskog okruga i penzionisani inspektor Ministarstva unutrašnjih poslova]]
[[Datoteka:Jusuf_Mehoniqi.jpg|mini|desno|200px|Jusuf Mehonjić, pripadnik komitskog pokreta]]
[[Boško Bošković]] (1887–1924), crnogorski oficir i pristalica bezuslovnog ujedinjenja Crne Gore sa Srbijom 1918, nakon završetka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] obavljao je dužnost načelnika Kolašinskog okruga, a potom je imenovan za inspektora Ministarstva unutrašnjih djela za Crnu Goru. Na toj dužnosti proveo je nekoliko mjeseci, nakon čega je penzionisan. U vrijeme smrti živio je u Šahovićima i nije obavljao državnu funkciju.&lt;ref name=&quot;Kamberovic_2024&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Rastoder_Vijesti_2024_2&quot;&gt;{{cite news |last=Rastoder |first=Šerbo |title=Sjećanje učesnika zločina (2) |url=https://www.vijesti.me/kolumne/694534/sjecanje-ucesnika-zlocina-2 |work=Vijesti |date=18. 2. 2024 |access-date=10. 11. 2026 |language=cnr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kodex_2024&quot;&gt;{{cite web |title=Sjećanje učesnika zločina |url=https://arhiva.kodex.me/clanak/293307/sjecanje-ucesnika-zlocina |website=Kodex |date=17. 2. 2024 |access-date=10. 11. 2026 |language=cnr}}&lt;/ref&gt;

Bošković je učestvovao u gušenju [[Božićni ustanak|Božićnog ustanka]] 1919. i u akcijama protiv crnogorskog komitskog pokreta, posebno na području Rovaca. Njegovo postupanje prema političkim protivnicima bilo je predmet oštrih kritika, a protiv njega je 1921. podnesena i interpelacija u Narodnoj skupštini [[Kraljevina SHS|Kraljevine SHS]], u kojoj je ukazano na nasilje i zloupotrebe vlasti u Kolašinskom okrugu.&lt;ref name=&quot;Kamberovic_2024&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Rastoder2006&quot; /&gt;

Bošković je ubijen u zasjedi na području Cera, u mjestu Obod, na putu između Šahovića i [[Mojkovac|Mojkovca]]. Kao datum ubistva navodi se 7. ili 8. novembar 1924. U vrijeme napada s njim je bio i njegov rođak Mileta Bošković, koji je u okršaju ranjen, ali je uspio preživjeti.&lt;ref name=&quot;Rastoder_Vijesti_2024_2&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Rastoder_Vijesti_2024_1&quot;&gt;{{cite news |last=Rastoder |first=Šerbo |title=Sjećanje učesnika zločina (1) |url=https://www.vijesti.me/kolumne/694428/sjecanje-ucesnika-zlocina-1 |work=Vijesti |date=17. 2. 2024 |access-date=10. 11. 2026 |language=cnr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Sabotic2020&quot;&gt;{{cite book |last=Šabotić |first=Izet |chapter=Doseljavanje Bošnjaka iz Sandžaka na područje Brčkog |title=Migracije i Brčko: zbornik radova sa Međunarodne naučne konferencije &quot;Migraciona kretanja na širem području Brčkog od početka XVII do kraja XX stoljeća&quot; održane u Brčkom 13. i 14. septembra 2019. godine |publisher=Centar za istraživanje moderne i savremene historije |date=2020 |location=Tuzla |pages=273–296 |chapter-url=https://www.cimoshis.org/wp-content/uploads/2020/04/127_Migracije-i-Brcko-Zbornik-radova.pdf |access-date=10. 11. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Nakon njegove pogibije, za ubistvo su optuženi [[Jusuf Mehonjić]] i [[Husein Bošković]], pripadnici muslimanskog komitskog pokreta, a optužbe su ubrzo proširene i na cjelokupno muslimansko stanovništvo Šahovića i Vraneške doline. Međutim, Mehonjić se u to vrijeme nalazio u [[Albanija|Albaniji]], gdje je učestvovao u tamošnjim političkim i oružanim sukobima, dok je i Husein Bošković boravio izvan tog područja. Njihovo ranije djelovanje u komitskom pokretu poslužilo je kao povod za optužbe, iako nisu imali veze s ovim ubistvom.&lt;ref name=&quot;Karcic_Dozic_2020&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Rastoder2006&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Neziri_2020&quot; /&gt;

Bošković je sahranjen 9. novembra 1924. u Poljima kod Mojkovca, uz prisustvo brojnih predstavnika državnih organa i stanovnika okolnih krajeva. Među prisutnim državnim službenicima bili su okružni načelnik Nikodim Cemović, bjelopoljski sreski poglavar Lazo Bogićević i šef finansijske uprave u Bijelom Polju Milan Terić, koji je u svom govoru podsticao na odmazdu prema muslimanskom stanovništvu.&lt;ref name=&quot;Rastoder_Predstavka_1924&quot;&gt;{{cite news |last=Rastoder |first=Šerbo |title=Od redovnih sudova ne nadamo se zaštiti |url=https://www.vijesti.me/kolumne/695113/od-redovnih-sudova-ne-nadamo-se-zastiti |work=Vijesti |date=22. 2. 2024 |access-date=10. 11. 2026 |language=cnr}}&lt;/ref&gt;

Na sahrani su upućeni otvoreni pozivi na osvetu. Cemović se okupljenima obratio riječima: {{Citat|Crnogorci, suzama i lelekom ne žali se Boško, imate odriješene ruke da svećate Boška, na 24 sata, ja vam dajem odriješene ruke.&lt;ref name=&quot;Rastoder_Vijesti_2024_2&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Rastoder_Vijesti_2024_1&quot; /&gt;}} 

Sekuli Boškoviću i predsjedniku općine Lazaru Tomoviću naložio je: 

{{Citat|Drž’ noćas u Vraneš, pali, ubijaj. Ja ću sad za Bijelo Polje. Imate odriješene ruke za 24 sata.&lt;ref name=&quot;Rastoder_Vijesti_2024_2&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Rastoder_Vijesti_2024_1&quot; /&gt;}}

Kasnija historiografska istraživanja i sačuvana svjedočenja ukazala su na to da Boškovića nisu ubili [[Jusuf Mehonjić]] i [[Husein Bošković]], nego crnogorski komiti [[Radoš i Drago Bulatović]] iz Rovaca. Kao motiv ubistva navodi se osveta zbog ranijih Boškovićevih represivnih akcija protiv stanovništva Rovaca. Braća Bulatović su nastavila komitsko djelovanje i poginula su u martu 1929. u sukobu sa žandarmerijom u selu Ravni, u blizini Moračkog manastira.&lt;ref name=&quot;Rastoder2006&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Kodex_2024&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Rastoder_Vijesti_2024_2&quot; /&gt;

== Razoružavanje stanovništva i uzimanje talaca ==

Nakon ubistva Boška Boškovića, vlasti su naredile muslimanskom stanovništvu Šahovića i okolnih naselja da preda oružje. Naredba je izdata uoči Boškovićeve sahrane, u novembru 1924, uz obavezu predaje oružja u sresku upravu, čime je lokalnom stanovništvu onemogućena mogućnost odbrane.&lt;ref name=&quot;Karcic_Dozic_2020&quot;/&gt;

Nakon razoružavanja, viđeniji Bošnjaci pozvani su u sresku upravu pod izgovorom da im je život ugrožen i da ih je potrebno skloniti na sigurno. Privedeni su zadržani u jednoj kući, a potom vezani i izvedeni. U toj akciji učestvovali su predsjednik šahovićke općine Savo Đogović, općinski pisar i major Redžić. Pritvorenima je rečeno da će biti provedeni u [[Bijelo Polje]], ali su predati naoružanim napadačima, nakon čega je većina njih ubijena.&lt;ref name=&quot;Karcic_Dozic_2020&quot;/&gt;

Podaci o broju privedenih i njihovoj sudbini se razlikuju. Prema sačuvanim izvještajima iz tog perioda, od grupe privedenih preživjela su trojica: dvojica su se spasila otkupom, dok je jedno dijete izbavljeno iz ruku napadača. Kasnija istraživanja navode da je ubijeno 28 talaca, dok su se ostali uspjeli otkupiti ili su spašeni.&lt;ref name=&quot;Karcic_Dozic_2020&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Kamberovic_2024&quot;/&gt;

== Masakr 9. i 10. novembra 1924. ==

Nakon sahrane Boška Boškovića 9. novembra 1924, naoružane grupe iz [[Kolašin]]a, Kolašinskih Polja i drugih okolnih krajeva krenule su prema muslimanskim naseljima u Vraneškoj dolini. Prema historijskim izvorima i predstavci delegata općina Šahovići i Pavino Polje s kraja 1924, približno 2.000 naoružanih ljudi napalo je muslimanska sela duž područja od oko 19 kilometara. Napad je uslijedio nakon što je muslimansko stanovništvo prethodno razoružano, a dio njegovih uglednijih predstavnika pritvoren i predat napadačima.&lt;ref name=&quot;Karcic_Dozic_2020&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Kamberovic_2024&quot; /&gt;

Napad je obuhvatio Šahoviće, Pavino Polje i okolna naselja. Prema raspoloživim dokumentima, muslimanska sela na širem području napadnuta su istovremeno ili u kratkom vremenskom razmaku. Izlazi iz Šahovića bili su blokirani kako bi se stanovništvu onemogućilo bjekstvo. Naoružani napadači ulazili su u kuće, ubijali zatečene stanovnike i palili objekte. Izvori bilježe stradanje ljudi svih dobi, uključujući starije osobe, žene i djecu. Među pojedinačno zabilježenim slučajevima navode se ubistva osamdesetogodišnjeg Ibre Hasanbegovića, Zeće Hadžovića i Naje Hodžića, kao i ubistvo lokalnog imama i njegovog maloljetnog sina, kao i svjedočenje o ženi čije je jednomjesečno dijete ubijeno dok ga je držala u naručju.&lt;ref name=&quot;Karcic_Dozic_2020&quot;/&gt;

Pored masovnih ubistava, izvori navode i slučajeve mučenja, seksualnog nasilja, teške pljačke i uništenja imovine. Paljene su kuće i drugi objekti, uništavana ljetina, a stoka odvođena ili rastjerivana. Prema procjenama i izvještajima iz tog perioda, broj ubijenih u prvim danima prelazio je 200 osoba, uglavnom žena i djece, dok kasnija historiografska istraživanja, oslanjajući se i na svjedočenja savremenika, govore o masovnim razmjerama zločina i silovanjima.&lt;ref name=&quot;Karcic_Dozic_2020&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Kamberovic_2024&quot;/&gt;

O toku napada svjedoče i naknadno zabilježeni iskazi samih učesnika. U razgovoru koji je general Danilo Jauković zabilježio 28. augusta 1973. s grupom učesnika masakra, navedeno je da su napadačke grupe stigle tokom noći, a da su paljenje i ubistva nastavljeni i narednog dana. Pojedini učesnici tvrdili su da im je bilo naređeno da ubijaju muslimanske muškarce starije od 18 godina, dok su drugi govorili o širem obimu napada i općoj odmazdi.&lt;ref name=&quot;Rastoder_Vijesti_2024_2&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Rastoder_Vijesti_2024_1&quot; /&gt;

Napad i ubistva zaustavljeni su tek nakon dolaska jugoslavenske vojske iz pravca [[Pljevlja|Pljevalja]], preko Kovrena, te angažovanja okružnog načelnika Mihaila Krečkovića, nakon čega su se napadači povukli prema Žuberu i okolnim planinskim područjima. Tačno vrijeme dolaska vojnih snaga i obim njihove intervencije ostali su nedovoljno razjašnjeni u dostupnim izvorima.&lt;ref name=&quot;Karcic_Dozic_2020&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Rastoder_Vijesti_2024_2&quot;/&gt;

Masakr je opisao i [[Milovan Đilas]] u knjizi [[Zemlja bez pravde]], na osnovu svjedočenja njegovog oca Nikole, koji je učestvovao u masakru:

{{Citat|U Šahovićima vlasti su obavijestile osvetnike da se grupa muslimana, koja je pod zaštitnim pritvorom pod izgovorom da im je život u opasnosti, premješta u Bjelo Polje. Crnogorci su ih čekali i masakrirali u blizini groblja Šahoviči. Ubijeno je pedesetak istaknutih muslimana... Ono što je posebno uznemirilo ustaljene običaje nisu toliko sama ubistva, koliko način na koji su izvršena. Nakon što su ti zarobljenici u Šahovićima pokošeni, jedan naš mještanin Sekula je išao od leša do leša i kidao im ligamente na petama. Tako se u selu radi sa volovima nakon što ih udari sjekira, da ne ustaju ako ožive... Bebe su uzimane iz naručja majkama i sestrama i klane pred njihovim očima... Muslimanskim vjerskim vođama su počupane brade i urezani krstovi na čela...

|Milovan Đilas, ''Besudna zemlja''&lt;ref&gt;{{cite book|title=The South Slav Journal|url=https://books.google.com/books?id=vRlXAAAAYAAJ|year=1983|publisher=Dositey Obradovich Circle|page=8}}&lt;/ref&gt;}}

== Istraga i izostanak odgovornosti ==

Nakon [[masakr]]a, državni organi pokrenuli su postupke u vezi s ubistvom [[Boško Bošković|Boška Boškovića]] i napadom na muslimansko stanovništvo. Prema službenim izvještajima okružnih vlasti iz 1925, istragu o Boškovićevom ubistvu vodio je načelnik bjelopoljskog sreza, dok je istragu o ubistvima muslimanskog stanovništva preuzeo istražni sudija beranskog suda, s tim da je Ministarstvo unutrašnjih djela naknadno naredilo da se cjelokupni spisi o masakru predaju načelniku bjelopoljskog sreza na daljnji rad.&lt;ref name=&quot;Rastoder_Dokumenti_2024&quot;&gt;{{cite news |last=Rastoder |first=Šerbo |title=Kakva je to pravda kad se dozvoli pokolj? |url=https://www.vijesti.me/kolumne/694805/kakva-je-to-pravda-kad-se-dozvoli-pokolj |work=Vijesti |date=20. 2. 2024 |access-date=10. 11. 2026 |language=cnr}}&lt;/ref&gt;

O okolnostima masakra i postupanju lokalnih vlasti raspravljalo se i u Narodnoj skupštini [[Kraljevina Srba, Hrvata, i Slovenaca|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]]. Narodni poslanik Atif Hadžikadić iznio je 1925. oštre optužbe na račun državnih službenika iz [[Bijelo Polje|Bijelog Polja]], posebno izdvojivši načelnika Nikodima Cemovića, poglavara sreza Lazu Bogićevića i šefa finansijske uprave Milana Terića. Hadžikadić je tvrdio da su pojedini službenici svojim govorima na Boškovićevoj sahrani podsticali neprijateljstvo prema muslimanskom stanovništvu te da nakon masakra nisu pozvani na odgovornost. U svom obraćanju ukazao je i na činjenicu da su muslimanski stanovnici prethodno razoružani, dok su naoružane grupe nesmetano napale njihova naselja.&lt;ref name=&quot;Rastoder_Dokumenti_2024&quot; /&gt;

Delegati Šahovića i Pavinog Polja Hamdi-beg Hasanbegović i Amir Musić uputili su 21. novembra 1924. predstavku kralju [[Aleksandar, kralj Jugoslavije|Aleksandru Karađorđeviću]], u kojoj su detaljno opisali ubistva, paljenje i pljačku imovine, optuživši lokalne vlasti za pasivnost i saučesništvo. U predstavci su naveli da su vlasti bile unaprijed upozorene na pripremanje napada, da su stanovništvo prethodno razoružale i da su pritvorene muškarce predale napadačima. Zatražili su zaštitu preživjelih, procjenu i naknadu materijalne štete, kao i mogućnost preseljenja u drugi dio Kraljevine. U predstavci su izrazili duboko nepovjerenje u redovne sudove kao i naveli da im nije poznat ishod rada anketnih komisija koje su, prema njihovim saznanjima, trebale ispitati događaje.&lt;ref name=&quot;Rastoder_Predstavka_1924&quot; /&gt;

Pitanje odgovornosti ponovo je pokrenuto nakon što su izbjegli stanovnici uputili novu predstavku kralju sredinom 17. juna 1925. Kraljeva kancelarija proslijedila je pismo Ministarstvu unutrašnjih djela odakle je zatražen izvještaj načelnika Pljevaljskog okruga. U zvaničnom izvještaju pljevaljskog okružnog načelnika 12. augusta 1925. navodi se da je tokom napada ubijeno oko 120 muslimana i zapaljeno približno 45 kuća. Načelnik je odgovornost za nasilje pripisao rođacima Boška Boškovića koji su došli da izvrše osvetu, uz tvrdnju da lokalne vlasti navodno nisu mogle spriječiti napad jer su napadači opkolili sresku zgradu i prekinuli telefonske veze. Nakon što je izvještaj razmotren u Kraljevoj kancelariji, predmet je u septembru 1925. administrativno arhiviran.&lt;ref name=&quot;Rastoder_Dokumenti_2024&quot; /&gt;

Pojedini stražari zatvora u Šahovićima kasnije su formalno kažnjeni zbog dogovora s napadačima o predaji pritvorenih talaca, ali te kazne su ocijenjene kao simbolične i beznačajne za utvrđivanje odgovornosti stvarnih organizatora i neposrednih izvršilaca pokolja. Do danas nije zabilježeno da je za ovaj zločin vođen sudski postupak koji je rezultirao krivičnim kažnjavanjem odgovornih lica.&lt;ref name=&quot;Kamberovic_2024&quot; /&gt;

== Iseljavanje stanovništva i demografske posljedice ==

Pokolj i strah od ponovnog nasilja doveli su do masovnog i trajnog iseljavanja muslimanskog stanovništva iz Šahovića, Pavinog Polja i okolnih naselja. Preživjeli su napuštali svoje domove zbog neposredne opasnosti po život i dubokog nepovjerenja u zaštitu državnih organa.&lt;ref name=&quot;Rastoder_Predstavka_1924&quot;/&gt;

Prema izvještaju Bjelopoljskog muftijstva iz 1925, muslimansko stanovništvo Šahovićkog i Pavinopoljskog [[džemat]]a se tokom te godine gotovo u potpunosti iselilo, mahom u [[Turska|Tursku]], prethodno prodavši svoja imanja. U Šahovićkoj općini tada je ostalo svega 17, a u Pavinopoljskoj pet muslimanskih domaćinstava. Muftijstvo je u međuvremenu popisalo i prenijelo predmete iz obje džamije u Bijelo Polje radi zaštite od uništavanja, predloživši da se preostala vjerska imovina proda na javnoj licitaciji, a sredstva upotrijebe za obnovu drugih džamija u okrugu.&lt;ref name=&quot;Rastoder_Predstavka_1924&quot;/&gt;

Drugi pravac izbjeglištva vodio je prema [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], posebno u područje [[Brčko]]g. Više stotina izbjeglica iz Vraneške doline pronašlo je utočište u tadašnjoj općini [[Gornji Rahić]], gdje se najviše porodica nastanilo u naselju Islamovac, dok su se ostali smjestili u [[Maoča (Brčko)|Maoči]] i [[Čelić]]u. Među doseljenim porodicama zabilježeni su brojni rodovi, poput porodica Abdul, Kalić, Fazlović, Mešalić, Dučević, Ljuca, Šahović, Nuković, Suljević i Kajević.&lt;ref name=&quot;Karcic_Dozic_2020&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Sabotic2020&quot; /&gt;

Dolazak u novu sredinu bio je praćen teškim životnim uslovima i nedostatkom osnovnih sredstava za opstanak. Izbjeglice su u Islamovcu morale krčiti šumsko zemljište kako bi ga pretvorile u obradivo tlo, a značajnu ulogu u njihovom prilagođavanju imala je solidarnost i pomoć lokalnog stanovništva koje im je ustupalo prostor i resurse. Ovim migracijama formirana je trajna zajednica potomaka izbjeglica iz Šahovića u sjeveroistočnoj Bosni.&lt;ref name=&quot;Sabotic2020&quot; /&gt;

[[Masakr]] je doveo do potpunog istebljenja muslimanskog stanovništva i uništenja njihove imovine masovnog iseljavanja iz Šahovića, Pavinog Polja i okolnih naselja.&lt;ref name=&quot;Karcic_Dozic_2020&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Kamberovic_2024&quot;/&gt; Preživjeli su za sobom ostavili napuštene kuće, imanja i stoku. Dok su pojedini uspjeli prodati svoju imovinu, veliki dio posjeda ostao je napušten ili prešao u druge ruke, čime je trajno izmijenjena struktura stanovništva tog kraja.&lt;ref name=&quot;Rastoder_Predstavka_1924&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Sabotic2020&quot;/&gt;

== Broj žrtava i historiografske procjene ==

Tačan broj ubijenih tokom pokolja u Šahovićima i okolnim naseljima nije pouzdano utvrđen jer nije sačinjen potpun popis žrtava, a dostupni izvori iz perioda neposredno nakon događaja i kasnija svjedočenja donose različite procjene. 

U knjizi ''Besudna zemlja'', objavljenoj 1958, Milovan Đilas je naveo da je tokom masakra ubijeno više od 350 ljudi, oslanjajući se pritom na saznanja očevidaca i kazivanje svog oca Nikole, koji je učestvovao u događajima. Analizirajući Đilasove memoare, historičar [[Šerbo Rastoder]] ukazuje na potrebu kritičkog odnosa prema naknadnim sjećanjima i načinu na koji su pojedini dijelovi knjige objavljivani.&lt;ref name=&quot;Rastoder2006&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Sabotic_2009&quot;&gt;{{cite journal |last=Šabotić |first=Sait |title=Zločin u Šahovićima u crnogorskoj istoriografiji |journal=Almanah: Časopis za proučavanje, prezentaciju i zaštitu kulturno-istorijske baštine Bošnjaka/Muslimana |date=2009 |issue=45-46 |pages=329–342 |url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=533535 |access-date=11. 11. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Đilasovo svjedočenje, ukazujući na njegov značaj, ali i na potrebu kritičkog vrednovanja memoara kao historijskog izvora

U kasnijim prikazima pojavljuju se znatno veće procjene koje se kreću od 500 do više od 1.000, odnosno do 1.500 ubijenih. Prema razmatranjima historičara [[Husnija Kamberović|Husnije Kamberovića]], procjene u korištenim izvorima uglavnom se kreću od približno 100 do 450, dok se više brojke povezuju s apelima [[Reisul-ulema|reisu-l-uleme]] [[Džemaludin Čaušević|Džemaludina Čauševića]] i drugim izvještajima o stradanjima. Zbog različitog porijekla i metodologije, ove se brojke ne mogu tretirati kao međusobno potvrđene.&lt;ref name=&quot;Kamberovic_2024&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Rastoder2006&quot;/&gt; 

Rastoder u svom istraživanju nije pokušao utvrditi konačan broj ubijenih, ističući da raspoloživi izvori ne omogućavaju pouzdano razrješenje tog pitanja. Umjesto svođenja razmjera zločina na jednu brojku, naglasio je njegove šire posljedice: ubistva civila, uništavanje imovine i masovno iseljavanje muslimanskog stanovništva iz Vraneške doline i šireg Bjelopoljskog okruga.&lt;ref name=&quot;Kamberovic_2024&quot;/&gt;

== Historiografija, sjećanje i komemoracije ==

Masakr u Šahovićima dugo nije bio predmet sistematskih historiografskih istraživanja. Među ranijim svjedočanstvima ističe se djelo Milovana Đilasa ''Besudna zemlja'' (1958), u kojem je autor iznio podatke o ubistvu Boška Boškovića i razmjerama stradanja. Važan korak u rasvjetljavanju ovih događaja napravio je Sait Šabotić 2009. radom o zločinu u crnogorskoj historiografiji, dok je [[Šerbo Rastoder]] 2011. objavio monografiju ''Kad su vakat kaljali insani: Šahovići 1924'', zasnovanu na arhivskoj građi, novinskim izvještajima i svjedočenjima, čije je dopunjeno izdanje uslijedilo 2024. Rastoder je objavio i zbirku iskaza koje je general Danilo Jauković zabilježio 1973. u razgovorima s učesnicima u masakru.&lt;ref name=&quot;Kamberovic_2024&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Sabotic_2009&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Rastoder_Sutnjom_se_zlo_velica_2023&quot;&gt;{{cite book |last=Rastoder |first=Šerbo |title=Šutnjom se zlo veliča : 1924-2024 : Šta su generalu Danilu Jaukoviću kazali akteri genocida u Šahovićima 1924. |year=2023 |publisher=BANU; Institut za historiju, demografiju i antropologiju Sandžaka |location=Novi Pazar; Rožaje |url=https://plus-legacy.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/27332100 |access-date=11. 11. 2026 |language=cnr}}&lt;/ref&gt;

Iako se sjećanje očuvalo kroz porodična predanja i usmena svjedočenja potomaka žrtava, događaj dugo nije dobio adekvatno mjesto u javnom pamćenju i institucionalnom obilježavanju u Crnoj Gori. U javnim i stručnim raspravama o njegovom karakteru koriste se različite kvalifikacije, uključujući i pojam [[genocid]]a. Dok pojedini istraživači poput Rastodera koriste taj termin, u javnosti su isticane i pravne te terminološke poteškoće retroaktivne primjene tog pojma na događaje iz 1924.&lt;ref name=&quot;Kamberovic_2024&quot; /&gt;

Povodom stogodišnjice zločina, 28. septembra 2024, ispred Gradske gasulhane u [[Bijelo Polje|Bijelom Polju]] održana je kolektivna [[Dženaza-namaz|dženaza]] i komemoracija u organizaciji [[Islamska zajednica u Crnoj Gori|Islamske zajednice u Crnoj Gori]] i [[Institut za historiju, demografiju i antropologiju Sandžaka|Instituta za historiju, demografiju i antropologiju Sandžaka]]. Ovaj skup okupio je brojne građane, potomke žrtava te predstavnike vjerskih i akademskih institucija kao čin kolektivnog sjećanja i odavanja počasti.&lt;ref name=&quot;Vijesti_Godisnjica_2024&quot;&gt;{{cite web |author=Alisa Hajdarpašić |title=Obilježena stota godišnjica stravičnog zločina u Šahovićima |url=https://www.vijesti.me/tv/emisije/726225/obiljezena-stota-godisnjica-stravicnog-zlocina-u-sahovicima |website=Vijesti |date=28. 9. 2024 |access-date=11. 11. 2026 |language=cnr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Mesihat_kolektivna_dzenaza_2024&quot;&gt;{{cite web |author=Mešihat Islamske zajednice u Srbiji |title=U Bijelom Polju klanjana kolektivna dženaza i obilježena stogodišnjica genocida u Šahovićima |url=https://mesihat.org/2024/09/28/u-bijelom-polju-klanjana-kolektivna-dzenaza-i-obiljezena-stogodisnjica-genocida-u-sahovicima/ |website=Mešihat.org |date=28. 9. 2024 |access-date=11. 11. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; 

Uoči stogodišnjice pokrenute su i inicijative za institucionalno obilježavanje, pa je Bošnjačka stranka u septembru 2024. predala u skupštinsku proceduru prijedlog rezolucije kojim je predviđeno da se 9. i 10. novembar ustanove kao dani sjećanja i da se osigura lokacija za izgradnju spomen-obilježja. Međutim, Skupština Crne Gore sredinom decembra 2024. nije prihvatila uvrštavanje ovog prijedloga u dnevni red sjednice.&lt;ref name=&quot;Vijesti_Rezolucija_o_Sahovicima_2024&quot;&gt;{{cite web |author=Željka Vučinić |title=Rezolucija o Šahovićima stigla u poslaničke klubove |url=https://www.vijesti.me/vijesti/politika/694313/rezolucija-o-sahovicima-stigla-u-poslanicke-klubove |website=Vijesti |date=16. 2. 2024 |access-date=11. 11. 2026 |language=cnr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Vijesti_Bosnjacka_stranka_2024&quot;&gt;{{cite web |author=Vijesti |title=Bošnjačka stranka predala u skupštinsku proceduru Predlog rezolucije o genocidu u Šahovićima |url=https://www.vijesti.me/vijesti/politika/723889/bosnjacka-stranka-predala-u-skupstinsku-proceduru-predlog-rezolucije-o-genocidu-u-sahovicima |website=Vijesti |date=13. 9. 2024 |access-date=11. 11. 2026 |language=cnr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Vijesti_The_resolution_2024&quot;&gt;{{cite web |author=Aljoša Turović |title=The resolution on the genocide in Šahovići was not included in the agenda of the Assembly |url=https://en.vijesti.me/amp/736307/the-resolution-on-the-genocide-in-Sahovice-was-not-included-in-the-agenda-of-the-assembly |website=Vijesti |date=10. 12. 2024 |access-date=11. 11. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==
* {{cite book |last=Rastoder |first=Šerbo |title=Kad su vakat kaljali insani: Šahovići 1924 |publisher=Almanah |date=2011 |series=Biblioteka Baština |isbn=978-86-85575-27-3 |url=https://www.academia.edu/35012590/%C5%A0erbo_RASTODER_KAD_SU_VAKAT_KALJALI_INSANI_%C5%A0AHOVI%C4%86I_1924 |language=cnr}}
* {{cite book |last=Rastoder |first=Šerbo |title=Šutnjom se zlo veliča : 1924-2024 : Šta su generalu Danilu Jaukoviću kazali akteri genocida u Šahovićima 1924. |year=2023 |publisher=BANU; Institut za historiju, demografiju i antropologiju Sandžaka |location=Novi Pazar; Rožaje |url=https://plus-legacy.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/27332100 |language=cnr}}
* {{cite journal |last=Rastoder |first=Šerbo |title=Memoari kao istorijski izvor ili svjedočenje Milovana Đilasa o događajima u Crnoj Gori prvih decenija XX vijeka s posebnim osvrtom na pokolj u Šahovićima 1924 |journal=Almanah: Časopis za proučavanje, zaštitu i prezentaciju kulturno-istorijske baštine Muslimana-Bošnjaka |date=2006 |issue=33–34 |pages=183–202 |url=http://www.almanah.co.me/ostale/PDF/casopis/Almanah%2033-34.pdf |language=cnr}}
* {{cite journal |last=Kamberović |first=Husnija |title=Šerbo Rastoder, Kad su vakat kaljali insani. Šahovići 1924. (drugo izdanje) |journal=Historia Moderna |date=2024 |volume=5 |issue=5 |pages=206–209 |url=https://historiamoderna.umhis.ba/index.php/ojs/article/download/79/66/252 |language=bs}}
* {{cite journal |last1=Karčić |first1=Hikmet |last2=Đozić |first2=Emrah |title=Masakar u Šahovićima prema pisanju sarajevske 'Pravde' 1924. godine |journal=Novi Muallim |date=2020 |volume=21 |issue=83 |pages=97–104 |doi=10.26340/muallim.v21i83.1808 |url=https://ilmijja.ba/ojs/index.php/casopis1/article/view/1808 |language=bs}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:1924. u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Historija Kraljevine Jugoslavije]]
[[Kategorija:Masakri nad Bošnjacima]]
[[Kategorija:Masakri u Jugoslaviji]]</text>
      <sha1>6o3jmh9najjneyf8amovq6mikicjibj</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3940530</id>
      <parentid>3940526</parentid>
      <timestamp>2026-11-11T21:52:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Rad na članku</comment>
      <origin>3940530</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35102" sha1="283mav951pbj0rlq4xelwidan46fl83" xml:space="preserve">{{Infokutija napad na civile
| naziv           = Masakr u Šahovićima
| slika           = Sahovici crime photo by Montenegro state archive.jpg
| opis_slike      =
| lokacija        = [[Šahovići]] i [[Pavino Polje]], Vraneška dolina, danas [[Tomaševo]], [[Bijelo Polje]], [[Crna Gora]]
| meta            = Bošnjačko civilno stanovništvo Šahovića, Pavinog Polja i okolnih naselja
| koordinate      = 43.0578° N, 19.6364° E
| datum           = 9–10. novembar 1924.
| vrijeme         =
| vremenska_zona  =
| tip             = Masovni pokolj, ubistva, pljačka, paljenje kuća i prisilno raseljavanje
| mrtvih          = Nije pouzdano utvrđen; službeni izvještaj navodi 120, a druge procjene od nekoliko stotina do više od 1.000
| ranjenih        = Nepoznato
| žrtve           = [[Bošnjaci|Bošnjaci]] (civili)
| počinitelji     = Naoružane grupe pravoslavnog stanovništva iz okoline Bijelog Polja i Kolašina
| počinitelj      =
| osumnjičenici   =
| osumnjičenik    =
| oružja          = Vatreno i hladno oružje
| broj_saučesnika =
| saučesnici      =
| branitelji      =
| branitelj       =
}}
'''Masakr u Šahovićima''' bio je masovni zločin počinjen 9. i 10. novembra 1924. nad bošnjačkim stanovništvom Šahovića, Pavinog Polja i okolnih naselja u Vraneškoj dolini, na području današnje općine [[Bijelo Polje]] u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. U napadu su učestvovale naoružane grupe [[Pravoslavlje|pravoslavnog]] stanovništva iz okolnih krajeva, koje su nakon ubistva Boška Boškovića, bivšeg načelnika Kolašinskog okruga, optužile bošnjačko stanovništvo za njegovu smrt i krenule u osvetnički pohod. Tačan broj ubijenih nije utvrđen, a izvori navode različite procjene, od približno stotinu do više stotina, pa i preko hiljadu žrtava. Zločin je izazvao masovno raseljavanje preživjelog muslimanskog stanovništva iz ovog kraja.&lt;ref name=&quot;Karcic_Dozic_2020&quot;&gt;{{cite journal |last1=Karčić |first1=Hikmet |last2=Đozić |first2=Emrah |title=Masakar u Šahovićima prema pisanju sarajevske ‘Pravde’ 1924. godine |journal=Novi Muallim |date=2020 |volume=21 |issue=83 |pages=97–104 |doi=10.26340/muallim.v21i83.1808 |url=https://ilmijja.ba/ojs/index.php/casopis1/article/view/1808 |access-date=10. 11. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kamberovic_2024&quot;&gt;{{cite journal |last=Kamberović |first=Husnija |title=Šerbo Rastoder, Kad su vakat kaljali insani. Šahovići 1924. (drugo izdanje) |journal=Historia Moderna |date=2024 |volume=5 |issue=5 |pages=206–209 |url=https://historiamoderna.umhis.ba/index.php/ojs/article/download/79/66/252 |access-date=9. 11. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

== Historijske i političke prilike ==

Šahovići i Pavino Polje nalaze se u Vraneškoj dolini, na području današnje općine [[Bijelo Polje]]. Ovo područje ušlo je u sastav [[Crna Gora|Crne Gore]] 1912, tokom [[Balkanski ratovi|Balkanskih ratova]]. U njemu je živjelo [[Muslimani (narod)|muslimansko]] i [[Pravoslavlje|pravoslavno]] stanovništvo, a muslimani su činili značajan dio stanovništva Šahovića i okolnih naselja. Prema podacima popisa iz 1921, u općinama Šahovići i Pavino Polje živjelo je približno 2.755 muslimana.&lt;ref name=&quot;Kamberovic_2024&quot;/&gt;

Nakon završetka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] i ujedinjenja [[Crna Gora|Crne Gore]] sa [[Srbija|Srbijom]] 1918, političke prilike u Crnoj Gori obilježili su sukobi između pristalica bezuslovnog ujedinjenja i protivnika takvog rješenja. [[Božićni ustanak]] 1919, kojim su protivnici ujedinjenja pokušali osporiti odluke [[Podgorička skupština|Podgoričke skupštine]], ugušen je intervencijom državnih snaga. Dio protivnika novog državnog poretka nastavio je oružani otpor, a [[Crnogorski komiti|komitski pokret]] djelovao je i tokom narednih godina. U pojedinim krajevima sukobi s komitima bili su praćeni represivnim mjerama državnih organa i nasiljem nad lokalnim stanovništvom.&lt;ref name=&quot;Rastoder2006&quot;&gt;{{cite journal |last=Rastoder |first=Šerbo |title=Memoari kao istorijski izvor ili svjedočenje Milovana Đilasa o događajima u Crnoj Gori prvih decenija XX vijeka s posebnim osvrtom na pokolj u Šahovićima 1924 |journal=Almanah: Časopis za proučavanje, zaštitu i prezentaciju kulturno-istorijske baštine Muslimana-Bošnjaka |date=2006 |issue=33–34 |pages=183–202 |url=http://www.almanah.co.me/ostale/PDF/casopis/Almanah%2033-34.pdf |access-date=10. 11. 2026 |language=cnr}}&lt;/ref&gt;

Na području [[Sandžak]]a djelovale su i muslimanske oružane grupe, čiji su pripadnici pružali otpor novoj državnoj vlasti. Među njihovim poznatijim vođama bili su [[Jusuf Mehonjić]] i [[Husein Bošković]]. Mehonjić, rodom iz sela Grnčareva, u šahovićkom kraju kod [[Bijelo Polje|Bijelog Polja]], djelovao je na širem području [[Sandžak]]a i [[Kosovo|Kosova]].&lt;ref name=&quot;Neziri_2020&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Neziri |editor-first=Zymer Ujkan |title=Lahutarët e Sanxhakut të Pazarit të Ri |trans-title=Guslari Novopazarskog Sandžaka |publisher=Instituti Albanologjik; Udruženje &quot;Kosovo za Sandžak&quot; |date=2020 |location=Prishtinë |url=https://www.academia.edu/102827017/Lahutar%C3%ABt_e_Sanxhakut_t%C3%AB_Pazarit_t%C3%AB_Ri_Sanxhaku_i_Pazarit_t%C3%AB_Ri_n%C3%AB_fokusin_e_historis%C3%AB |access-date=10. 11. 2026 |language=sq}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Morrison_2018&quot;&gt;{{cite book |last=Morrison |first=Kenneth |title=Nationalism, Identity and Statehood in Post-Yugoslav Montenegro |publisher=Bloomsbury Publishing |date=2018 |isbn=978-1-4742-3519-8 |url=https://books.google.ba/books?id=9Js8DwAAQBAJ |access-date=10. 11. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Ubistvo Boška Boškovića i optužbe protiv muslimanskog stanovništva ==
[[Datoteka:Bosko Boskovic, died in 1924.jpg|mini|desno|200px|Boško Bošković, bivši načelnik Kolašinskog okruga i penzionisani inspektor Ministarstva unutrašnjih poslova]]
[[Datoteka:Jusuf_Mehoniqi.jpg|mini|desno|200px|Jusuf Mehonjić, pripadnik komitskog pokreta]]
[[Boško Bošković]] (1887–1924), crnogorski oficir i pristalica bezuslovnog ujedinjenja Crne Gore sa Srbijom 1918, nakon završetka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] obavljao je dužnost načelnika Kolašinskog okruga, a potom je imenovan za inspektora Ministarstva unutrašnjih djela za Crnu Goru. Na toj dužnosti proveo je nekoliko mjeseci, nakon čega je penzionisan. U vrijeme smrti živio je u Šahovićima i nije obavljao državnu funkciju.&lt;ref name=&quot;Kamberovic_2024&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Rastoder_Vijesti_2024_2&quot;&gt;{{cite news |last=Rastoder |first=Šerbo |title=Sjećanje učesnika zločina (2) |url=https://www.vijesti.me/kolumne/694534/sjecanje-ucesnika-zlocina-2 |work=Vijesti |date=18. 2. 2024 |access-date=10. 11. 2026 |language=cnr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kodex_2024&quot;&gt;{{cite web |title=Sjećanje učesnika zločina |url=https://arhiva.kodex.me/clanak/293307/sjecanje-ucesnika-zlocina |website=Kodex |date=17. 2. 2024 |access-date=10. 11. 2026 |language=cnr}}&lt;/ref&gt;

Bošković je učestvovao u gušenju [[Božićni ustanak|Božićnog ustanka]] 1919. i u akcijama protiv crnogorskog komitskog pokreta, posebno na području Rovaca. Njegovo postupanje prema političkim protivnicima bilo je predmet oštrih kritika, a protiv njega je 1921. podnesena i interpelacija u Narodnoj skupštini [[Kraljevina SHS|Kraljevine SHS]], u kojoj je ukazano na nasilje i zloupotrebe vlasti u Kolašinskom okrugu.&lt;ref name=&quot;Kamberovic_2024&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Rastoder2006&quot; /&gt;

Bošković je ubijen u zasjedi na području Cera, u mjestu Obod, na putu između Šahovića i [[Mojkovac|Mojkovca]]. Kao datum ubistva navodi se 7. ili 8. novembar 1924. U vrijeme napada s njim je bio i njegov rođak Mileta Bošković, koji je u okršaju ranjen, ali je uspio preživjeti.&lt;ref name=&quot;Rastoder_Vijesti_2024_2&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Rastoder_Vijesti_2024_1&quot;&gt;{{cite news |last=Rastoder |first=Šerbo |title=Sjećanje učesnika zločina (1) |url=https://www.vijesti.me/kolumne/694428/sjecanje-ucesnika-zlocina-1 |work=Vijesti |date=17. 2. 2024 |access-date=10. 11. 2026 |language=cnr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Sabotic2020&quot;&gt;{{cite book |last=Šabotić |first=Izet |chapter=Doseljavanje Bošnjaka iz Sandžaka na područje Brčkog |title=Migracije i Brčko: zbornik radova sa Međunarodne naučne konferencije &quot;Migraciona kretanja na širem području Brčkog od početka XVII do kraja XX stoljeća&quot; održane u Brčkom 13. i 14. septembra 2019. godine |publisher=Centar za istraživanje moderne i savremene historije |date=2020 |location=Tuzla |pages=273–296 |chapter-url=https://www.cimoshis.org/wp-content/uploads/2020/04/127_Migracije-i-Brcko-Zbornik-radova.pdf |access-date=10. 11. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Nakon njegove pogibije, za ubistvo su optuženi [[Jusuf Mehonjić]] i [[Husein Bošković]], pripadnici muslimanskog komitskog pokreta, a optužbe su ubrzo proširene i na cjelokupno muslimansko stanovništvo Šahovića i Vraneške doline. Međutim, Mehonjić se u to vrijeme nalazio u [[Albanija|Albaniji]], gdje je učestvovao u tamošnjim političkim i oružanim sukobima, dok je i Husein Bošković boravio izvan tog područja. Njihovo ranije djelovanje u komitskom pokretu poslužilo je kao povod za optužbe, iako nisu imali veze s ovim ubistvom.&lt;ref name=&quot;Karcic_Dozic_2020&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Rastoder2006&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Neziri_2020&quot; /&gt;

Bošković je sahranjen 9. novembra 1924. u Poljima kod Mojkovca, uz prisustvo brojnih predstavnika državnih organa i stanovnika okolnih krajeva. Među prisutnim državnim službenicima bili su okružni načelnik Nikodim Cemović, bjelopoljski sreski poglavar Lazo Bogićević i šef finansijske uprave u Bijelom Polju Milan Terić, koji je u svom govoru podsticao na odmazdu prema muslimanskom stanovništvu.&lt;ref name=&quot;Rastoder_Predstavka_1924&quot;&gt;{{cite news |last=Rastoder |first=Šerbo |title=Od redovnih sudova ne nadamo se zaštiti |url=https://www.vijesti.me/kolumne/695113/od-redovnih-sudova-ne-nadamo-se-zastiti |work=Vijesti |date=22. 2. 2024 |access-date=10. 11. 2026 |language=cnr}}&lt;/ref&gt;

Na sahrani su upućeni otvoreni pozivi na osvetu. Cemović se okupljenima obratio riječima: {{Citat|Crnogorci, suzama i lelekom ne žali se Boško, imate odriješene ruke da svećate Boška, na 24 sata, ja vam dajem odriješene ruke.&lt;ref name=&quot;Rastoder_Vijesti_2024_2&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Rastoder_Vijesti_2024_1&quot; /&gt;}} 

Sekuli Boškoviću i predsjedniku općine Lazaru Tomoviću naložio je: 

{{Citat|Drž’ noćas u Vraneš, pali, ubijaj. Ja ću sad za Bijelo Polje. Imate odriješene ruke za 24 sata.&lt;ref name=&quot;Rastoder_Vijesti_2024_2&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Rastoder_Vijesti_2024_1&quot; /&gt;}}

Kasnija historiografska istraživanja i sačuvana svjedočenja ukazala su na to da Boškovića nisu ubili [[Jusuf Mehonjić]] i [[Husein Bošković]], nego crnogorski komiti [[Radoš i Drago Bulatović]] iz Rovaca. Kao motiv ubistva navodi se osveta zbog ranijih Boškovićevih represivnih akcija protiv stanovništva Rovaca. Braća Bulatović su nastavila komitsko djelovanje i poginula su u martu 1929. u sukobu sa žandarmerijom u selu Ravni, u blizini Moračkog manastira.&lt;ref name=&quot;Rastoder2006&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Rastoder_Vijesti_2024_2&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Kodex_2024&quot; /&gt;

== Razoružavanje stanovništva i uzimanje talaca ==

Nakon ubistva Boška Boškovića, vlasti su naredile muslimanskom stanovništvu Šahovića i okolnih naselja da preda oružje. Naredba je izdata uoči Boškovićeve sahrane, u novembru 1924, uz obavezu predaje oružja u sresku upravu, čime je lokalnom stanovništvu onemogućena mogućnost odbrane.&lt;ref name=&quot;Karcic_Dozic_2020&quot;/&gt;

Nakon razoružavanja, viđeniji Bošnjaci pozvani su u sresku upravu pod izgovorom da im je život ugrožen i da ih je potrebno skloniti na sigurno. Privedeni su zadržani u jednoj kući, a potom vezani i izvedeni. U toj akciji učestvovali su predsjednik šahovićke općine Savo Đogović, općinski pisar i major Redžić. Pritvorenima je rečeno da će biti provedeni u [[Bijelo Polje]], ali su predati naoružanim napadačima, nakon čega je većina njih ubijena.&lt;ref name=&quot;Karcic_Dozic_2020&quot;/&gt;

Podaci o broju privedenih i njihovoj sudbini se razlikuju. Prema sačuvanim izvještajima iz tog perioda, od grupe privedenih preživjela su trojica: dvojica su se spasila otkupom, dok je jedno dijete izbavljeno iz ruku napadača. Kasnija istraživanja navode da je ubijeno 28 talaca, dok su se ostali uspjeli otkupiti ili su spašeni.&lt;ref name=&quot;Karcic_Dozic_2020&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Kamberovic_2024&quot;/&gt;

== Masakr 9. i 10. novembra 1924. ==

Nakon sahrane Boška Boškovića 9. novembra 1924, naoružane grupe iz [[Kolašin]]a, Kolašinskih Polja i drugih okolnih krajeva krenule su prema muslimanskim naseljima u Vraneškoj dolini. Prema historijskim izvorima i predstavci delegata općina Šahovići i Pavino Polje s kraja 1924, približno 2.000 naoružanih ljudi napalo je muslimanska sela duž područja od oko 19 kilometara. Napad je uslijedio nakon što je muslimansko stanovništvo prethodno razoružano, a dio njegovih uglednijih predstavnika pritvoren i predat napadačima.&lt;ref name=&quot;Karcic_Dozic_2020&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Kamberovic_2024&quot; /&gt;

Napad je obuhvatio Šahoviće, Pavino Polje i okolna naselja. Prema raspoloživim dokumentima, muslimanska sela na širem području napadnuta su istovremeno ili u kratkom vremenskom razmaku. Izlazi iz Šahovića bili su blokirani kako bi se stanovništvu onemogućilo bjekstvo. Naoružani napadači ulazili su u kuće, ubijali zatečene stanovnike i palili objekte. Izvori bilježe stradanje ljudi svih dobi, uključujući starije osobe, žene i djecu. Među pojedinačno zabilježenim slučajevima navode se ubistva osamdesetogodišnjeg Ibre Hasanbegovića, Zeće Hadžovića i Naje Hodžića, kao i ubistvo lokalnog imama i njegovog maloljetnog sina, kao i svjedočenje o ženi čije je jednomjesečno dijete ubijeno dok ga je držala u naručju.&lt;ref name=&quot;Karcic_Dozic_2020&quot;/&gt;

Pored masovnih ubistava, izvori navode i slučajeve mučenja, seksualnog nasilja, teške pljačke i uništenja imovine. Paljene su kuće i drugi objekti, uništavana ljetina, a stoka odvođena ili rastjerivana. Prema procjenama i izvještajima iz tog perioda, broj ubijenih u prvim danima prelazio je 200 osoba, uglavnom žena i djece, dok kasnija historiografska istraživanja, oslanjajući se i na svjedočenja savremenika, govore o masovnim razmjerama zločina i silovanjima.&lt;ref name=&quot;Karcic_Dozic_2020&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Kamberovic_2024&quot;/&gt;

O toku napada svjedoče i naknadno zabilježeni iskazi samih učesnika. U razgovoru koji je general Danilo Jauković zabilježio 28. augusta 1973. s grupom učesnika masakra, navedeno je da su napadačke grupe stigle tokom noći, a da su paljenje i ubistva nastavljeni i narednog dana. Pojedini učesnici tvrdili su da im je bilo naređeno da ubijaju muslimanske muškarce starije od 18 godina, dok su drugi govorili o širem obimu napada i općoj odmazdi.&lt;ref name=&quot;Rastoder_Vijesti_2024_2&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Rastoder_Vijesti_2024_1&quot; /&gt;

Napad i ubistva zaustavljeni su tek nakon dolaska jugoslavenske vojske iz pravca [[Pljevlja|Pljevalja]], preko Kovrena, te angažovanja okružnog načelnika Mihaila Krečkovića, nakon čega su se napadači povukli prema Žuberu i okolnim planinskim područjima. Tačno vrijeme dolaska vojnih snaga i obim njihove intervencije ostali su nedovoljno razjašnjeni u dostupnim izvorima.&lt;ref name=&quot;Karcic_Dozic_2020&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Rastoder_Vijesti_2024_2&quot;/&gt;

Masakr je opisao i [[Milovan Đilas]] u autobiografskom djelu ''Land Without Justice'', objavljenom 1958. na engleskom jeziku, na osnovu svjedočenja njegovog oca Nikole, koji je učestvovao u masakru:

{{Citat|U Šahovićima su vlasti obavijestile osvetnike da će grupa muslimana, pritvorenih pod izgovorom da im je život ugrožen, biti provedena u Bijelo Polje. Crnogorci su ih sačekali na pogodnom mjestu u blizini šahovićkog groblja i masakrirali. Ubijeno je pedesetak uglednih muslimana... Ono što je naročito narušilo dotadašnje običaje nije bilo toliko samo ubijanje koliko način na koji je izvršeno. Nakon što su zatočenici u Šahovićima pobijeni, jedan naš mještanin, Sekula, išao je od tijela do tijela i presijecao im tetive iznad peta. Tako se na selu postupa s volovima nakon što ih obore udarcem sjekire, kako se ne bi ponovo podigli ako su još živi... Bebe su uzimane iz naručja majki i sestara i klane pred njihovim očima... Muslimanskim vjerskim službenicima čupali su brade i urezivali krstove na čela....

|Milovan Đilas, ''Land Without Justice''&lt;ref name=&quot;Djilas_1958&quot;&gt;{{cite book |last=Djilas |first=Milovan |title=Land Without Justice: An Autobiography of His Youth |year=1958 |publisher=Harcourt, Brace and Company |location=New York |url=https://openlibrary.org/works/OL2071943W/Land_without_justice |access-date=11. 11. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;}}

Đilas je u knjizi zabilježio i slučaj grupe ljudi koja je, prema njegovom opisu, vezana za plast sijena, a potom spaljena.&lt;ref name=&quot;Djilas_1958&quot; /&gt;

== Istraga i izostanak odgovornosti ==

Nakon [[masakr]]a, državni organi pokrenuli su postupke u vezi s ubistvom [[Boško Bošković|Boška Boškovića]] i napadom na muslimansko stanovništvo. Prema službenim izvještajima okružnih vlasti iz 1925, istragu o Boškovićevom ubistvu vodio je načelnik bjelopoljskog sreza, dok je istragu o ubistvima muslimanskog stanovništva preuzeo istražni sudija beranskog suda, s tim da je Ministarstvo unutrašnjih djela naknadno naredilo da se cjelokupni spisi o masakru predaju načelniku bjelopoljskog sreza na daljnji rad.&lt;ref name=&quot;Rastoder_Dokumenti_2024&quot;&gt;{{cite news |last=Rastoder |first=Šerbo |title=Kakva je to pravda kad se dozvoli pokolj? |url=https://www.vijesti.me/kolumne/694805/kakva-je-to-pravda-kad-se-dozvoli-pokolj |work=Vijesti |date=20. 2. 2024 |access-date=10. 11. 2026 |language=cnr}}&lt;/ref&gt;

O okolnostima masakra i postupanju lokalnih vlasti raspravljalo se i u Narodnoj skupštini [[Kraljevina Srba, Hrvata, i Slovenaca|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]]. Narodni poslanik Atif Hadžikadić iznio je 1925. oštre optužbe na račun državnih službenika iz [[Bijelo Polje|Bijelog Polja]], posebno izdvojivši načelnika Nikodima Cemovića, poglavara sreza Lazu Bogićevića i šefa finansijske uprave Milana Terića. Hadžikadić je tvrdio da su pojedini službenici svojim govorima na Boškovićevoj sahrani podsticali neprijateljstvo prema muslimanskom stanovništvu te da nakon masakra nisu pozvani na odgovornost. U svom obraćanju ukazao je i na činjenicu da su muslimanski stanovnici prethodno razoružani, dok su naoružane grupe nesmetano napale njihova naselja.&lt;ref name=&quot;Rastoder_Dokumenti_2024&quot; /&gt;

Delegati Šahovića i Pavinog Polja Hamdi-beg Hasanbegović i Amir Musić uputili su 21. novembra 1924. predstavku kralju [[Aleksandar, kralj Jugoslavije|Aleksandru Karađorđeviću]], u kojoj su detaljno opisali ubistva, paljenje i pljačku imovine, optuživši lokalne vlasti za pasivnost i saučesništvo. U predstavci su naveli da su vlasti bile unaprijed upozorene na pripremanje napada, da su stanovništvo prethodno razoružale i da su pritvorene muškarce predale napadačima. Zatražili su zaštitu preživjelih, procjenu i naknadu materijalne štete, kao i mogućnost preseljenja u drugi dio Kraljevine. U predstavci su izrazili duboko nepovjerenje u redovne sudove kao i naveli da im nije poznat ishod rada anketnih komisija koje su, prema njihovim saznanjima, trebale ispitati događaje.&lt;ref name=&quot;Rastoder_Predstavka_1924&quot; /&gt;

Pitanje odgovornosti ponovo je pokrenuto nakon što su izbjegli stanovnici uputili novu predstavku kralju sredinom 17. juna 1925. Kraljeva kancelarija proslijedila je pismo Ministarstvu unutrašnjih djela odakle je zatražen izvještaj načelnika Pljevaljskog okruga. U zvaničnom izvještaju pljevaljskog okružnog načelnika 12. augusta 1925. navodi se da je tokom napada ubijeno oko 120 muslimana i zapaljeno približno 45 kuća. Načelnik je odgovornost za nasilje pripisao rođacima Boška Boškovića koji su došli da izvrše osvetu, uz tvrdnju da lokalne vlasti navodno nisu mogle spriječiti napad jer su napadači opkolili sresku zgradu i prekinuli telefonske veze. Nakon što je izvještaj razmotren u Kraljevoj kancelariji, predmet je u septembru 1925. administrativno arhiviran.&lt;ref name=&quot;Rastoder_Dokumenti_2024&quot; /&gt;

Pojedini stražari zatvora u Šahovićima kasnije su formalno kažnjeni zbog dogovora s napadačima o predaji pritvorenih talaca, ali te kazne su ocijenjene kao simbolične i beznačajne za utvrđivanje odgovornosti stvarnih organizatora i neposrednih izvršilaca pokolja. Do danas nije zabilježeno da je za ovaj zločin vođen sudski postupak koji je rezultirao krivičnim kažnjavanjem odgovornih lica.&lt;ref name=&quot;Kamberovic_2024&quot; /&gt;

== Iseljavanje stanovništva i demografske posljedice ==

Pokolj i strah od ponovnog nasilja doveli su do masovnog i trajnog iseljavanja muslimanskog stanovništva iz Šahovića, Pavinog Polja i okolnih naselja. Preživjeli su napuštali svoje domove zbog neposredne opasnosti po život i dubokog nepovjerenja u zaštitu državnih organa.&lt;ref name=&quot;Rastoder_Predstavka_1924&quot;/&gt;

Prema izvještaju Bjelopoljskog muftijstva iz 1925, muslimansko stanovništvo Šahovićkog i Pavinopoljskog [[džemat]]a se tokom te godine gotovo u potpunosti iselilo, mahom u [[Turska|Tursku]], prethodno prodavši svoja imanja. U Šahovićkoj općini tada je ostalo svega 17, a u Pavinopoljskoj pet muslimanskih domaćinstava. Muftijstvo je u međuvremenu popisalo i prenijelo predmete iz obje džamije u Bijelo Polje radi zaštite od uništavanja, predloživši da se preostala vjerska imovina proda na javnoj licitaciji, a sredstva upotrijebe za obnovu drugih džamija u okrugu.&lt;ref name=&quot;Rastoder_Predstavka_1924&quot;/&gt;

Drugi pravac izbjeglištva vodio je prema [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], posebno u područje [[Brčko]]g. Više stotina izbjeglica iz Vraneške doline pronašlo je utočište u tadašnjoj općini [[Gornji Rahić]], gdje se najviše porodica nastanilo u naselju Islamovac, dok su se ostali smjestili u [[Maoča (Brčko)|Maoči]] i [[Čelić]]u. Među doseljenim porodicama zabilježeni su brojni rodovi, poput porodica Abdul, Kalić, Fazlović, Mešalić, Dučević, Ljuca, Šahović, Nuković, Suljević i Kajević.&lt;ref name=&quot;Karcic_Dozic_2020&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Sabotic2020&quot; /&gt;

Dolazak u novu sredinu bio je praćen teškim životnim uslovima i nedostatkom osnovnih sredstava za opstanak. Izbjeglice su u Islamovcu morale krčiti šumsko zemljište kako bi ga pretvorile u obradivo tlo, a značajnu ulogu u njihovom prilagođavanju imala je solidarnost i pomoć lokalnog stanovništva koje im je ustupalo prostor i resurse. Ovim migracijama formirana je trajna zajednica potomaka izbjeglica iz Šahovića u sjeveroistočnoj Bosni.&lt;ref name=&quot;Sabotic2020&quot; /&gt;

[[Masakr]] je doveo do potpunog istebljenja muslimanskog stanovništva i uništenja njihove imovine masovnog iseljavanja iz Šahovića, Pavinog Polja i okolnih naselja.&lt;ref name=&quot;Karcic_Dozic_2020&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Kamberovic_2024&quot;/&gt; Preživjeli su za sobom ostavili napuštene kuće, imanja i stoku. Dok su pojedini uspjeli prodati svoju imovinu, veliki dio posjeda ostao je napušten ili prešao u druge ruke, čime je trajno izmijenjena struktura stanovništva tog kraja.&lt;ref name=&quot;Sabotic2020&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Rastoder_Predstavka_1924&quot;/&gt;

== Broj žrtava i historiografske procjene ==

Tačan broj ubijenih tokom pokolja u Šahovićima i okolnim naseljima nije pouzdano utvrđen jer nije sačinjen potpun popis žrtava, a dostupni izvori iz perioda neposredno nakon događaja i kasnija svjedočenja donose različite procjene. 

U knjizi ''Besudna zemlja'', objavljenoj 1958, Milovan Đilas je naveo da je tokom masakra ubijeno više od 350 ljudi, oslanjajući se pritom na saznanja očevidaca i kazivanje svog oca Nikole, koji je učestvovao u događajima. Analizirajući Đilasove memoare, historičar [[Šerbo Rastoder]] ukazuje na potrebu kritičkog odnosa prema naknadnim sjećanjima i načinu na koji su pojedini dijelovi knjige objavljivani.&lt;ref name=&quot;Rastoder2006&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Sabotic_2009&quot;&gt;{{cite journal |last=Šabotić |first=Sait |title=Zločin u Šahovićima u crnogorskoj istoriografiji |journal=Almanah: Časopis za proučavanje, prezentaciju i zaštitu kulturno-istorijske baštine Bošnjaka/Muslimana |date=2009 |issue=45-46 |pages=329–342 |url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=533535 |access-date=11. 11. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Đilasovo svjedočenje, ukazujući na njegov značaj, ali i na potrebu kritičkog vrednovanja memoara kao historijskog izvora

U kasnijim prikazima pojavljuju se znatno veće procjene koje se kreću od 500 do više od 1.000, odnosno do 1.500 ubijenih. Prema razmatranjima historičara [[Husnija Kamberović|Husnije Kamberovića]], procjene u korištenim izvorima uglavnom se kreću od približno 100 do 450, dok se više brojke povezuju s apelima [[Reisul-ulema|reisu-l-uleme]] [[Džemaludin Čaušević|Džemaludina Čauševića]] i drugim izvještajima o stradanjima. Zbog različitog porijekla i metodologije, ove se brojke ne mogu tretirati kao međusobno potvrđene.&lt;ref name=&quot;Kamberovic_2024&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Rastoder2006&quot;/&gt; 

Rastoder u svom istraživanju nije pokušao utvrditi konačan broj ubijenih, ističući da raspoloživi izvori ne omogućavaju pouzdano razrješenje tog pitanja. Umjesto svođenja razmjera zločina na jednu brojku, naglasio je njegove šire posljedice: ubistva civila, uništavanje imovine i masovno iseljavanje muslimanskog stanovništva iz Vraneške doline i šireg Bjelopoljskog okruga.&lt;ref name=&quot;Kamberovic_2024&quot;/&gt;

== Historiografija, sjećanje i komemoracije ==

Masakr u Šahovićima dugo nije bio predmet sistematskih historiografskih istraživanja. Među prvim opširnijim prikazima događaja nalazi se autobiografsko djelo [[Milovan Đilas|Milovana Đilasa]], koje je pisao između 1954. i 1956. Nakon završetka rukopisa, Đilas ga je 1956. ponudio Srpskoj književnoj zadruzi u Beogradu, ali je objavljivanje odbijeno. Prema navodima iz predgovora Branka Popovića, odbijanje je bilo povezano s političkom nepodobnošću rukopisa. Djelo je prvi put objavljeno 1958. na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]], pod naslovom ''Land Without Justice: An Autobiography of His Youth'', u [[London]]u i [[New York]]u. Uslijedila su izdanja na drugim jezicima, dok je na [[Srpski jezik|srpskom jeziku]] objavljeno tek 2005, pod naslovom ''Besudna zemlja'', u izdanju Politike i Narodne knjige.&lt;ref name=&quot;Rastoder2006&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Djilas_1958&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Djilas2005&quot;&gt;{{cite book |last=Đilas |first=Milovan |title=Besudna zemlja |editor-last=Popović |editor-first=Branko |year=2005 |publisher=Politika; Narodna knjiga |location=Beograd |isbn=86-331-2499-8 |url=https://www.irational.org/vahida/history/czkd/literature/Djilas_Milovan_Besudna_zemlja.pdf |access-date=11. 11. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Srpsko izdanje iz 2005. nije bilo samo prijevod engleskog izdanja iz 1958. Prema predgovoru Branka Popovića, zasnovano je na trećoj verziji rukopisa, koju je Đilas redigovao 1982. Prva verzija rukopisa potiče iz 1956, druga je objavljena 1958, a treća je poslužila kao osnova za izdanje iz 2005. Upoređujući dvije objavljene verzije 1958. i 2005, historičar [[Šerbo Rastoder]] ukazao je na sadržajne razlike u prikazu masakra. U srpskom izdanju izostavljen je dio opisa brutalnosti nad žrtvama koji postoji u engleskoj verziji, uključujući navode o sakaćenju tijela, ubijanju djece pred članovima porodice, nasilju nad muslimanskim vjerskim službenicima i spaljivanju grupe ljudi. Rastoder smatra da je izostavljanje vjerovatno izvršio sam autor, a ne priređivač, ali to nije moguće sa sigurnošću utvrditi.&lt;ref name=&quot;Rastoder2006&quot; /&gt;

Razlike postoje i u prikazu uloge Đilasovog oca Nikole. U engleskom izdanju iz 1958. Đilas navodi da su on i njegov stariji brat ocu zamjerali što je bio jedan od predvodnika napadačke mase. U srpskom izdanju iz 2005. piše da se otac poveo za gomilom, ali se dodaje da nije učestvovao u masakru. U fusnoti je pojasnio da je Nikola krenuo prema Bijelom Polju, ali da ga je redovna vojska vratila.&lt;ref name=&quot;Rastoder2006&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Djilas_1958&quot; /&gt;

Važan korak u rasvjetljavanju ovih događaja napravio je Sait Šabotić 2009. radom o zločinu u crnogorskoj historiografiji, dok je [[Šerbo Rastoder]] 2011. objavio monografiju ''Kad su vakat kaljali insani: Šahovići 1924'', zasnovanu na arhivskoj građi, novinskim izvještajima i svjedočenjima, čije je dopunjeno izdanje uslijedilo 2024. Rastoder je objavio i zbirku iskaza koje je general Danilo Jauković zabilježio 1973. u razgovorima s učesnicima u masakru.&lt;ref name=&quot;Kamberovic_2024&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Sabotic_2009&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Rastoder_Sutnjom_se_zlo_velica_2023&quot;&gt;{{cite book |last=Rastoder |first=Šerbo |title=Šutnjom se zlo veliča : 1924-2024 : Šta su generalu Danilu Jaukoviću kazali akteri genocida u Šahovićima 1924. |year=2023 |publisher=BANU; Institut za historiju, demografiju i antropologiju Sandžaka |location=Novi Pazar; Rožaje |url=https://plus-legacy.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/27332100 |access-date=11. 11. 2026 |language=cnr}}&lt;/ref&gt;

Iako se sjećanje očuvalo kroz porodična predanja i usmena svjedočenja potomaka žrtava, događaj dugo nije dobio adekvatno mjesto u javnom pamćenju i institucionalnom obilježavanju u Crnoj Gori. U javnim i stručnim raspravama o njegovom karakteru koriste se različite kvalifikacije, uključujući i pojam [[genocid]]a. Dok pojedini istraživači poput Rastodera koriste taj termin, u javnosti su isticane i pravne te terminološke poteškoće retroaktivne primjene tog pojma na događaje iz 1924.&lt;ref name=&quot;Kamberovic_2024&quot; /&gt;

Povodom stogodišnjice zločina, 28. septembra 2024, ispred Gradske gasulhane u [[Bijelo Polje|Bijelom Polju]] održana je kolektivna [[Dženaza-namaz|dženaza]] i komemoracija u organizaciji [[Islamska zajednica u Crnoj Gori|Islamske zajednice u Crnoj Gori]] i [[Institut za historiju, demografiju i antropologiju Sandžaka|Instituta za historiju, demografiju i antropologiju Sandžaka]]. Ovaj skup okupio je brojne građane, potomke žrtava te predstavnike vjerskih i akademskih institucija kao čin kolektivnog sjećanja i odavanja počasti.&lt;ref name=&quot;Vijesti_Godisnjica_2024&quot;&gt;{{cite web |author=Alisa Hajdarpašić |title=Obilježena stota godišnjica stravičnog zločina u Šahovićima |url=https://www.vijesti.me/tv/emisije/726225/obiljezena-stota-godisnjica-stravicnog-zlocina-u-sahovicima |website=Vijesti |date=28. 9. 2024 |access-date=11. 11. 2026 |language=cnr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Mesihat_kolektivna_dzenaza_2024&quot;&gt;{{cite web |author=Mešihat Islamske zajednice u Srbiji |title=U Bijelom Polju klanjana kolektivna dženaza i obilježena stogodišnjica genocida u Šahovićima |url=https://mesihat.org/2024/09/28/u-bijelom-polju-klanjana-kolektivna-dzenaza-i-obiljezena-stogodisnjica-genocida-u-sahovicima/ |website=Mešihat.org |date=28. 9. 2024 |access-date=11. 11. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; 

Uoči stogodišnjice pokrenute su i inicijative za institucionalno obilježavanje, pa je Bošnjačka stranka u septembru 2024. predala u skupštinsku proceduru prijedlog rezolucije kojim je predviđeno da se 9. i 10. novembar ustanove kao dani sjećanja i da se osigura lokacija za izgradnju spomen-obilježja. Međutim, Skupština Crne Gore sredinom decembra 2024. nije prihvatila uvrštavanje ovog prijedloga u dnevni red sjednice.&lt;ref name=&quot;Vijesti_Rezolucija_o_Sahovicima_2024&quot;&gt;{{cite web |author=Željka Vučinić |title=Rezolucija o Šahovićima stigla u poslaničke klubove |url=https://www.vijesti.me/vijesti/politika/694313/rezolucija-o-sahovicima-stigla-u-poslanicke-klubove |website=Vijesti |date=16. 2. 2024 |access-date=11. 11. 2026 |language=cnr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Vijesti_Bosnjacka_stranka_2024&quot;&gt;{{cite web |author=Vijesti |title=Bošnjačka stranka predala u skupštinsku proceduru Predlog rezolucije o genocidu u Šahovićima |url=https://www.vijesti.me/vijesti/politika/723889/bosnjacka-stranka-predala-u-skupstinsku-proceduru-predlog-rezolucije-o-genocidu-u-sahovicima |website=Vijesti |date=13. 9. 2024 |access-date=11. 11. 2026 |language=cnr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Vijesti_The_resolution_2024&quot;&gt;{{cite web |author=Aljoša Turović |title=The resolution on the genocide in Šahovići was not included in the agenda of the Assembly |url=https://en.vijesti.me/amp/736307/the-resolution-on-the-genocide-in-Sahovice-was-not-included-in-the-agenda-of-the-assembly |website=Vijesti |date=10. 12. 2024 |access-date=11. 11. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==
* {{cite book |last=Rastoder |first=Šerbo |title=Kad su vakat kaljali insani: Šahovići 1924 |publisher=Almanah |date=2011 |series=Biblioteka Baština |isbn=978-86-85575-27-3 |url=https://www.academia.edu/35012590/%C5%A0erbo_RASTODER_KAD_SU_VAKAT_KALJALI_INSANI_%C5%A0AHOVI%C4%86I_1924 |language=cnr}}
* {{cite book |last=Rastoder |first=Šerbo |title=Šutnjom se zlo veliča : 1924-2024 : Šta su generalu Danilu Jaukoviću kazali akteri genocida u Šahovićima 1924. |year=2023 |publisher=BANU; Institut za historiju, demografiju i antropologiju Sandžaka |location=Novi Pazar; Rožaje |url=https://plus-legacy.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/27332100 |language=cnr}}
* {{cite journal |last=Rastoder |first=Šerbo |title=Memoari kao istorijski izvor ili svjedočenje Milovana Đilasa o događajima u Crnoj Gori prvih decenija XX vijeka s posebnim osvrtom na pokolj u Šahovićima 1924 |journal=Almanah: Časopis za proučavanje, zaštitu i prezentaciju kulturno-istorijske baštine Muslimana-Bošnjaka |date=2006 |issue=33–34 |pages=183–202 |url=http://www.almanah.co.me/ostale/PDF/casopis/Almanah%2033-34.pdf |language=cnr}}
* {{cite journal |last=Kamberović |first=Husnija |title=Šerbo Rastoder, Kad su vakat kaljali insani. Šahovići 1924. (drugo izdanje) |journal=Historia Moderna |date=2024 |volume=5 |issue=5 |pages=206–209 |url=https://historiamoderna.umhis.ba/index.php/ojs/article/download/79/66/252 |language=bs}}
* {{cite journal |last1=Karčić |first1=Hikmet |last2=Đozić |first2=Emrah |title=Masakar u Šahovićima prema pisanju sarajevske 'Pravde' 1924. godine |journal=Novi Muallim |date=2020 |volume=21 |issue=83 |pages=97–104 |doi=10.26340/muallim.v21i83.1808 |url=https://ilmijja.ba/ojs/index.php/casopis1/article/view/1808 |language=bs}}
* {{cite book |last=Djilas |first=Milovan |title=Land Without Justice: An Autobiography of His Youth |year=1958 |publisher=Harcourt, Brace and Company |location=New York |url=https://openlibrary.org/works/OL2071943W/Land_without_justice |language=en}}
* {{cite book |last=Đilas |first=Milovan |title=Besudna zemlja |editor-last=Popović |editor-first=Branko |year=2005 |publisher=Politika; Narodna knjiga |location=Beograd |isbn=86-331-2499-8 |url=https://www.irational.org/vahida/history/czkd/literature/Djilas_Milovan_Besudna_zemlja.pdf |language=sr}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:1924. u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Historija Kraljevine Jugoslavije]]
[[Kategorija:Masakri nad Bošnjacima]]
[[Kategorija:Masakri u Jugoslaviji]]</text>
      <sha1>283mav951pbj0rlq4xelwidan46fl83</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3940547</id>
      <parentid>3940530</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T00:49:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Završen članak</comment>
      <origin>3940547</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="43008" sha1="hndwx775b7cxw3unoffefox78m2o8k6" xml:space="preserve">{{Infokutija napad na civile
| naziv           = Masakr u Šahovićima
| slika           = Sahovici crime photo by Montenegro state archive.jpg
| opis_slike      =
| lokacija        = Šahovići (danas Tomaševo) i Pavino Polje, Vraneška dolina, danas [[Tomaševo]], [[Bijelo Polje]], [[Crna Gora]]
| meta            = Bošnjačko civilno stanovništvo Šahovića, Pavinog Polja i okolnih naselja
| koordinate      = 43.0578° N, 19.6364° E
| datum           = 9–10. novembar 1924.
| vrijeme         =
| vremenska_zona  =
| tip             = Masovni pokolj, ubistva, pljačka, paljenje kuća i prisilno raseljavanje
| mrtvih          = Nije pouzdano utvrđen; službeni izvještaj navodi 120, a druge procjene od nekoliko stotina do više od 1.000
| ranjenih        = Nepoznato
| žrtve           = [[Bošnjaci|Bošnjaci]] (civili)
| počinitelji     = Naoružane grupe pravoslavnog stanovništva iz okoline Bijelog Polja i Kolašina
| počinitelj      =
| osumnjičenici   =
| osumnjičenik    =
| oružja          = Vatreno i hladno oružje
| broj_saučesnika =
| saučesnici      =
| branitelji      =
| branitelj       =
}}
'''Masakr u Šahovićima''' bio je masovni zločin počinjen 9. i 10. novembra 1924. nad bošnjačkim stanovništvom Šahovića, Pavinog Polja i okolnih naselja u Vraneškoj dolini, na području današnje općine [[Bijelo Polje]] u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. U napadu su učestvovale naoružane grupe [[Pravoslavlje|pravoslavnog]] stanovništva iz okolnih krajeva, koje su nakon ubistva Boška Boškovića, bivšeg načelnika Kolašinskog okruga, optužile bošnjačko stanovništvo za njegovu smrt i krenule u osvetnički pohod. Tačan broj ubijenih nije utvrđen, a izvori navode različite procjene, od približno stotinu do više stotina, pa i preko hiljadu žrtava. Zločin je izazvao masovno raseljavanje preživjelog muslimanskog stanovništva iz ovog kraja.&lt;ref name=&quot;Karcic_Dozic_2020&quot;&gt;{{cite journal |last1=Karčić |first1=Hikmet |last2=Đozić |first2=Emrah |title=Masakar u Šahovićima prema pisanju sarajevske 'Pravde' 1924. godine |journal=Novi Muallim |date=2020 |volume=21 |issue=83 |pages=97–104 |doi=10.26340/muallim.v21i83.1808 |url=https://ilmijja.ba/ojs/index.php/casopis1/article/view/1808 |access-date=10. 11. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kamberovic_2024&quot;&gt;{{cite journal |last=Kamberović |first=Husnija |title=Šerbo Rastoder, Kad su vakat kaljali insani. Šahovići 1924. (drugo izdanje) |journal=Historia Moderna |date=2024 |volume=5 |issue=5 |pages=206–209 |url=https://historiamoderna.umhis.ba/index.php/ojs/article/download/79/66/252 |access-date=9. 11. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

== Historijske i političke prilike ==

Šahovići i Pavino Polje nalaze se u Vraneškoj dolini, na području današnje općine [[Bijelo Polje]]. Ovo područje ušlo je u sastav [[Crna Gora|Crne Gore]] 1912, tokom [[Balkanski ratovi|Balkanskih ratova]]. U njemu je živjelo [[Muslimani (narod)|muslimansko]] i [[Pravoslavlje|pravoslavno]] stanovništvo, a muslimani su činili značajan dio stanovništva Šahovića i okolnih naselja. Prema podacima popisa iz 1921, u općinama Šahovići i Pavino Polje živjelo je približno 2.755 muslimana.&lt;ref name=&quot;Kamberovic_2024&quot;/&gt;

Nakon završetka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] i ujedinjenja [[Crna Gora|Crne Gore]] sa [[Srbija|Srbijom]] 1918, političke prilike u Crnoj Gori obilježili su sukobi između pristalica bezuslovnog ujedinjenja i protivnika takvog rješenja. [[Božićni ustanak]] 1919, kojim su protivnici ujedinjenja pokušali osporiti odluke [[Podgorička skupština|Podgoričke skupštine]], ugušen je intervencijom državnih snaga. Dio protivnika novog državnog poretka nastavio je oružani otpor, a [[Crnogorski komiti|komitski pokret]] djelovao je i tokom narednih godina. U pojedinim krajevima sukobi s komitima bili su praćeni represivnim mjerama državnih organa i nasiljem nad lokalnim stanovništvom.&lt;ref name=&quot;Rastoder2006&quot;&gt;{{cite journal |last=Rastoder |first=Šerbo |title=Memoari kao istorijski izvor ili svjedočenje Milovana Đilasa o događajima u Crnoj Gori prvih decenija XX vijeka s posebnim osvrtom na pokolj u Šahovićima 1924 |journal=Almanah: Časopis za proučavanje, zaštitu i prezentaciju kulturno-istorijske baštine Muslimana-Bošnjaka |date=2006 |issue=33–34 |pages=183–202 |url=http://www.almanah.co.me/ostale/PDF/casopis/Almanah%2033-34.pdf |access-date=10. 11. 2026 |language=cnr}}&lt;/ref&gt;

Na području [[Sandžak]]a djelovale su i muslimanske oružane grupe, čiji su pripadnici pružali otpor novoj državnoj vlasti. Među njihovim poznatijim vođama bili su [[Jusuf Mehonjić]] i [[Husein Bošković]]. Mehonjić, rodom iz sela Grnčareva, u šahovićkom kraju kod [[Bijelo Polje|Bijelog Polja]], djelovao je na širem području [[Sandžak]]a i [[Kosovo|Kosova]].&lt;ref name=&quot;Neziri_2020&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Neziri |editor-first=Zymer Ujkan |title=Lahutarët e Sanxhakut të Pazarit të Ri |trans-title=Guslari Novopazarskog Sandžaka |publisher=Instituti Albanologjik; Udruženje &quot;Kosovo za Sandžak&quot; |date=2020 |location=Prishtinë |url=https://www.academia.edu/102827017/Lahutar%C3%ABt_e_Sanxhakut_t%C3%AB_Pazarit_t%C3%AB_Ri_Sanxhaku_i_Pazarit_t%C3%AB_Ri_n%C3%AB_fokusin_e_historis%C3%AB |access-date=10. 11. 2026 |language=sq}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Morrison_2018&quot;&gt;{{cite book |last=Morrison |first=Kenneth |title=Nationalism, Identity and Statehood in Post-Yugoslav Montenegro |publisher=Bloomsbury Publishing |date=2018 |isbn=978-1-4742-3519-8 |url=https://books.google.ba/books?id=9Js8DwAAQBAJ |access-date=10. 11. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Ubistvo Boška Boškovića i optužbe protiv muslimanskog stanovništva ==
[[Datoteka:Bosko Boskovic, died in 1924.jpg|mini|desno|200px|Boško Bošković, bivši načelnik Kolašinskog okruga i penzionisani inspektor Ministarstva unutrašnjih poslova]]
[[Datoteka:Jusuf_Mehoniqi.jpg|mini|desno|200px|Jusuf Mehonjić, pripadnik komitskog pokreta]]
Boško Bošković (1887–1924), crnogorski oficir i pristalica bezuslovnog ujedinjenja Crne Gore sa Srbijom 1918, nakon završetka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] obavljao je dužnost načelnika Kolašinskog okruga, a potom je imenovan za inspektora Ministarstva unutrašnjih djela za Crnu Goru. Na toj dužnosti proveo je nekoliko mjeseci, nakon čega je penzionisan. U vrijeme smrti živio je u Šahovićima i nije obavljao državnu funkciju.&lt;ref name=&quot;Kamberovic_2024&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Rastoder_Vijesti_2024_2&quot;&gt;{{cite news |last=Rastoder |first=Šerbo |title=Sjećanje učesnika zločina (2) |url=https://www.vijesti.me/kolumne/694534/sjecanje-ucesnika-zlocina-2 |work=Vijesti |date=18. 2. 2024 |access-date=10. 11. 2026 |language=cnr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kodex_2024&quot;&gt;{{cite web |title=Sjećanje učesnika zločina |url=https://arhiva.kodex.me/clanak/293307/sjecanje-ucesnika-zlocina |website=Kodex |date=17. 2. 2024 |access-date=10. 11. 2026 |language=cnr}}&lt;/ref&gt;

Bošković je učestvovao u gušenju [[Božićni ustanak|Božićnog ustanka]] 1919. i u akcijama protiv crnogorskog komitskog pokreta, posebno na području Rovaca. Njegovo postupanje prema političkim protivnicima bilo je predmet oštrih kritika, a protiv njega je 1921. podnesena i interpelacija u Narodnoj skupštini [[Kraljevina SHS|Kraljevine SHS]], u kojoj je ukazano na nasilje i zloupotrebe vlasti u Kolašinskom okrugu.&lt;ref name=&quot;Kamberovic_2024&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Rastoder2006&quot; /&gt;

Bošković je ubijen u zasjedi na području Cera, u mjestu Obod, na putu između Šahovića i [[Mojkovac|Mojkovca]]. Kao datum ubistva navodi se 7. ili 8. novembar 1924. U vrijeme napada s njim je bio i njegov rođak Mileta Bošković, koji je u okršaju ranjen, ali je uspio preživjeti.&lt;ref name=&quot;Rastoder_Vijesti_2024_2&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Rastoder_Vijesti_2024_1&quot;&gt;{{cite news |last=Rastoder |first=Šerbo |title=Sjećanje učesnika zločina (1) |url=https://www.vijesti.me/kolumne/694428/sjecanje-ucesnika-zlocina-1 |work=Vijesti |date=17. 2. 2024 |access-date=10. 11. 2026 |language=cnr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Sabotic2020&quot;&gt;{{cite book |last=Šabotić |first=Izet |chapter=Doseljavanje Bošnjaka iz Sandžaka na područje Brčkog |title=Migracije i Brčko: zbornik radova sa Međunarodne naučne konferencije &quot;Migraciona kretanja na širem području Brčkog od početka XVII do kraja XX stoljeća&quot; održane u Brčkom 13. i 14. septembra 2019. godine |publisher=Centar za istraživanje moderne i savremene historije |date=2020 |location=Tuzla |pages=273–296 |chapter-url=https://www.cimoshis.org/wp-content/uploads/2020/04/127_Migracije-i-Brcko-Zbornik-radova.pdf |access-date=10. 11. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Nakon njegove pogibije, za ubistvo su optuženi [[Jusuf Mehonjić]] i [[Husein Bošković]], pripadnici muslimanskog komitskog pokreta, a optužbe su ubrzo proširene i na cjelokupno muslimansko stanovništvo Šahovića i Vraneške doline. Međutim, Mehonjić se u to vrijeme nalazio u [[Albanija|Albaniji]], gdje je učestvovao u tamošnjim političkim i oružanim sukobima, dok je i Husein Bošković boravio izvan tog područja. Njihovo ranije djelovanje u komitskom pokretu poslužilo je kao povod za optužbe, iako nisu imali veze s ovim ubistvom.&lt;ref name=&quot;Karcic_Dozic_2020&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Rastoder2006&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Neziri_2020&quot; /&gt;

Bošković je sahranjen 9. novembra 1924. u Poljima kod Mojkovca, uz prisustvo brojnih predstavnika državnih organa i stanovnika okolnih krajeva. Među prisutnim državnim službenicima bili su okružni načelnik Nikodim Cemović, bjelopoljski sreski poglavar Lazo Bogićević i šef finansijske uprave u Bijelom Polju Milan Terić, koji je u svom govoru podsticao na odmazdu prema muslimanskom stanovništvu.&lt;ref name=&quot;Rastoder_Predstavka_1924&quot;&gt;{{cite news |last=Rastoder |first=Šerbo |title=Od redovnih sudova ne nadamo se zaštiti |url=https://www.vijesti.me/kolumne/695113/od-redovnih-sudova-ne-nadamo-se-zastiti |work=Vijesti |date=22. 2. 2024 |access-date=10. 11. 2026 |language=cnr}}&lt;/ref&gt;

Na sahrani su upućeni otvoreni pozivi na osvetu. Cemović se okupljenima obratio riječima: {{Citat|Crnogorci, suzama i lelekom ne žali se Boško, imate odriješene ruke da svećate Boška, na 24 sata, ja vam dajem odriješene ruke.&lt;ref name=&quot;Rastoder_Vijesti_2024_2&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Rastoder_Vijesti_2024_1&quot; /&gt;}} 

Sekuli Boškoviću i predsjedniku općine Lazaru Tomoviću naložio je: 

{{Citat|Drž’ noćas u Vraneš, pali, ubijaj. Ja ću sad za Bijelo Polje. Imate odriješene ruke za 24 sata.&lt;ref name=&quot;Rastoder_Vijesti_2024_2&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Rastoder_Vijesti_2024_1&quot; /&gt;}}

Kasnija historiografska istraživanja i sačuvana svjedočenja ukazala su na to da Boškovića nisu ubili [[Jusuf Mehonjić]] i [[Husein Bošković]], nego crnogorski komiti [[Radoš i Drago Bulatović]] iz Rovaca. Kao motiv ubistva navodi se osveta zbog ranijih Boškovićevih represivnih akcija protiv stanovništva Rovaca. Braća Bulatović su nastavila komitsko djelovanje i poginula su u martu 1929. u sukobu sa žandarmerijom u selu Ravni, u blizini Moračkog manastira.&lt;ref name=&quot;Rastoder2006&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Rastoder_Vijesti_2024_2&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Kodex_2024&quot; /&gt;

== Razoružavanje stanovništva i uzimanje talaca ==

Nakon ubistva Boška Boškovića, vlasti su naredile muslimanskom stanovništvu Šahovića i okolnih naselja da preda oružje. Naredba je izdata uoči Boškovićeve sahrane, u novembru 1924, uz obavezu predaje oružja u sresku upravu, čime je lokalnom stanovništvu onemogućena mogućnost odbrane.&lt;ref name=&quot;Karcic_Dozic_2020&quot;/&gt;

Nakon razoružavanja, viđeniji Bošnjaci pozvani su u sresku upravu pod izgovorom da im je život ugrožen i da ih je potrebno skloniti na sigurno. Privedeni su zadržani u jednoj kući, a potom vezani i izvedeni. U toj akciji učestvovali su predsjednik šahovićke općine Savo Đogović, općinski pisar i major Redžić. Pritvorenima je rečeno da će biti provedeni u [[Bijelo Polje]], ali su predati naoružanim napadačima, nakon čega je većina njih ubijena.&lt;ref name=&quot;Karcic_Dozic_2020&quot;/&gt;

Podaci o broju privedenih i njihovoj sudbini se razlikuju. Prema sačuvanim izvještajima iz tog perioda, od grupe privedenih preživjela su trojica: dvojica su se spasila otkupom, dok je jedno dijete izbavljeno iz ruku napadača. Kasnija istraživanja navode da je ubijeno 28 talaca, dok su se ostali uspjeli otkupiti ili su spašeni.&lt;ref name=&quot;Karcic_Dozic_2020&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Kamberovic_2024&quot;/&gt;

== Masakr 9. i 10. novembra 1924. ==

Nakon sahrane Boška Boškovića 9. novembra 1924, naoružane grupe iz [[Kolašin]]a, Kolašinskih Polja i drugih okolnih krajeva krenule su prema muslimanskim naseljima u Vraneškoj dolini. Prema historijskim izvorima i predstavci delegata općina Šahovići i Pavino Polje s kraja 1924, približno 2.000 naoružanih ljudi napalo je muslimanska sela duž područja od oko 19 kilometara. Napad je uslijedio nakon što je muslimansko stanovništvo prethodno razoružano, a dio njegovih uglednijih predstavnika pritvoren i predat napadačima.&lt;ref name=&quot;Karcic_Dozic_2020&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Kamberovic_2024&quot; /&gt;

Napad je obuhvatio Šahoviće, Pavino Polje i okolna naselja. Prema raspoloživim dokumentima, muslimanska sela na širem području napadnuta su istovremeno ili u kratkom vremenskom razmaku. Izlazi iz Šahovića bili su blokirani kako bi se stanovništvu onemogućilo bjekstvo. Naoružani napadači ulazili su u kuće, ubijali zatečene stanovnike i palili objekte. Izvori bilježe stradanje ljudi svih dobi, uključujući starije osobe, žene i djecu. Među pojedinačno zabilježenim slučajevima navode se ubistva osamdesetogodišnjeg Ibre Hasanbegovića, Zeće Hadžovića i Naje Hodžića, kao i ubistvo lokalnog imama i njegovog maloljetnog sina, kao i svjedočenje o ženi čije je jednomjesečno dijete ubijeno dok ga je držala u naručju.&lt;ref name=&quot;Karcic_Dozic_2020&quot;/&gt;

Pored masovnih ubistava, izvori navode i slučajeve mučenja, seksualnog nasilja, teške pljačke i uništenja imovine. Paljene su kuće i drugi objekti, uništavana ljetina, a stoka odvođena ili rastjerivana. Prema procjenama i izvještajima iz tog perioda, broj ubijenih u prvim danima prelazio je 200 osoba, uglavnom žena i djece, dok kasnija historiografska istraživanja, oslanjajući se i na svjedočenja savremenika, govore o masovnim razmjerama zločina i silovanjima.&lt;ref name=&quot;Karcic_Dozic_2020&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Kamberovic_2024&quot;/&gt;

O toku napada svjedoče i naknadno zabilježeni iskazi samih učesnika. U razgovoru koji je general Danilo Jauković zabilježio 28. augusta 1973. s grupom učesnika masakra, navedeno je da su napadačke grupe stigle tokom noći, a da su paljenje i ubistva nastavljeni i narednog dana. Pojedini učesnici tvrdili su da im je bilo naređeno da ubijaju muslimanske muškarce starije od 18 godina, dok su drugi govorili o širem obimu napada i općoj odmazdi.&lt;ref name=&quot;Rastoder_Vijesti_2024_2&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Rastoder_Vijesti_2024_1&quot; /&gt;

Napad i ubistva zaustavljeni su nakon reakcije pljevaljskog okružnog načelnika Mihaila Krečkovića, koji je stigao na mjesto događaja i zaprijetio angažovanjem vojnih snaga. Nakon dolaska vojske iz pravca [[Pljevlja|Pljevalja]], preko Kovrena, napadači su se povukli prema Žuberu i okolnim planinskim područjima. Tačno vrijeme dolaska vojnih snaga i obim njihove intervencije ostali su nedovoljno razjašnjeni u dostupnim izvorima.&lt;ref name=&quot;Karcic_Dozic_2020&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Rastoder_Vijesti_2024_2&quot;/&gt;

Masakr je opisao i [[Milovan Đilas]] u autobiografskom djelu ''Land Without Justice'', objavljenom 1958. na engleskom jeziku, na osnovu svjedočenja njegovog oca Nikole, koji je učestvovao u masakru:

{{Citat|U Šahovićima su vlasti obavijestile osvetnike da će grupa muslimana, pritvorenih pod izgovorom da im je život ugrožen, biti provedena u Bijelo Polje. Crnogorci su ih sačekali na pogodnom mjestu u blizini šahovićkog groblja i masakrirali. Ubijeno je pedesetak uglednih muslimana... Ono što je naročito narušilo dotadašnje običaje nije bilo toliko samo ubijanje koliko način na koji je izvršeno. Nakon što su zatočenici u Šahovićima pobijeni, jedan naš mještanin, Sekula, išao je od tijela do tijela i presijecao im tetive iznad peta. Tako se na selu postupa s volovima nakon što ih obore udarcem sjekire, kako se ne bi ponovo podigli ako su još živi... Bebe su uzimane iz naručja majki i sestara i klane pred njihovim očima... Muslimanskim vjerskim službenicima čupali su brade i urezivali krstove na čela... U jednom selu zavezali su jednu grupu ljudi za plast sijena i zapalili...

|Milovan Đilas, ''Land Without Justice''&lt;ref name=&quot;Djilas_1958&quot;&gt;{{cite book |last=Djilas |first=Milovan |title=Land Without Justice: An Autobiography of His Youth |year=1958 |publisher=Harcourt, Brace and Company |location=New York |url=https://openlibrary.org/works/OL2071943W/Land_without_justice |access-date=11. 11. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;}}

== Istraga i izostanak odgovornosti ==

Nakon [[masakr]]a, državni organi pokrenuli su postupke u vezi s ubistvom Boška Boškovića i napadom na muslimansko stanovništvo. Prema službenim izvještajima okružnih vlasti iz 1925, istragu o Boškovićevom ubistvu vodio je načelnik bjelopoljskog sreza, dok je istragu o ubistvima muslimanskog stanovništva preuzeo istražni sudija beranskog suda, s tim da je Ministarstvo unutrašnjih djela naknadno naredilo da se cjelokupni spisi o masakru predaju načelniku bjelopoljskog sreza na daljnji rad.&lt;ref name=&quot;Rastoder_Dokumenti_2024&quot;&gt;{{cite news |last=Rastoder |first=Šerbo |title=Kakva je to pravda kad se dozvoli pokolj? |url=https://www.vijesti.me/kolumne/694805/kakva-je-to-pravda-kad-se-dozvoli-pokolj |work=Vijesti |date=20. 2. 2024 |access-date=10. 11. 2026 |language=cnr}}&lt;/ref&gt;

O okolnostima masakra i postupanju lokalnih vlasti raspravljalo se i u Narodnoj skupštini [[Kraljevina Srba, Hrvata, i Slovenaca|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]]. Narodni poslanik Atif Hadžikadić iznio je 1925. oštre optužbe na račun državnih službenika iz [[Bijelo Polje|Bijelog Polja]], posebno izdvojivši načelnika Nikodima Cemovića, poglavara sreza Lazu Bogićevića i šefa finansijske uprave Milana Terića. Hadžikadić je tvrdio da su pojedini službenici svojim govorima na Boškovićevoj sahrani podsticali neprijateljstvo prema muslimanskom stanovništvu te da nakon masakra nisu pozvani na odgovornost. U svom obraćanju ukazao je i na činjenicu da su muslimanski stanovnici prethodno razoružani, dok su naoružane grupe nesmetano napale njihova naselja.&lt;ref name=&quot;Rastoder_Dokumenti_2024&quot; /&gt;

Delegati Šahovića i Pavinog Polja Hamdi-beg Hasanbegović i Amir Musić uputili su 21. novembra 1924. predstavku kralju [[Aleksandar, kralj Jugoslavije|Aleksandru Karađorđeviću]], u kojoj su detaljno opisali ubistva, paljenje i pljačku imovine, optuživši lokalne vlasti za pasivnost i saučesništvo. U predstavci su naveli da su vlasti bile unaprijed upozorene na pripremanje napada, da su stanovništvo prethodno razoružale i da su pritvorene muškarce predale napadačima. Zatražili su zaštitu preživjelih, procjenu i naknadu materijalne štete, kao i mogućnost preseljenja u drugi dio Kraljevine. U predstavci su izrazili duboko nepovjerenje u redovne sudove kao i naveli da im nije poznat ishod rada anketnih komisija koje su, prema njihovim saznanjima, trebale ispitati događaje.&lt;ref name=&quot;Rastoder_Predstavka_1924&quot; /&gt;

Pitanje odgovornosti ponovo je pokrenuto nakon što su izbjegli stanovnici uputili novu predstavku kralju sredinom 17. juna 1925. Kraljeva kancelarija proslijedila je pismo Ministarstvu unutrašnjih djela odakle je zatražen izvještaj načelnika Pljevaljskog okruga. U zvaničnom izvještaju pljevaljskog okružnog načelnika 12. augusta 1925. navodi se da je tokom napada ubijeno oko 120 muslimana i zapaljeno približno 45 kuća. Načelnik je odgovornost za nasilje pripisao rođacima Boška Boškovića koji su došli da izvrše osvetu, uz tvrdnju da lokalne vlasti navodno nisu mogle spriječiti napad jer su napadači opkolili sresku zgradu i prekinuli telefonske veze. Nakon što je izvještaj razmotren u Kraljevoj kancelariji, predmet je u septembru 1925. administrativno arhiviran.&lt;ref name=&quot;Rastoder_Dokumenti_2024&quot; /&gt;

Pojedini stražari zatvora u Šahovićima kasnije su formalno kažnjeni zbog dogovora s napadačima o predaji pritvorenih talaca, ali te kazne su ocijenjene kao simbolične i beznačajne za utvrđivanje odgovornosti stvarnih organizatora i neposrednih izvršilaca pokolja. Do danas nije zabilježeno da je za ovaj zločin vođen sudski postupak koji je rezultirao krivičnim kažnjavanjem odgovornih lica.&lt;ref name=&quot;Kamberovic_2024&quot; /&gt;

== Iseljavanje stanovništva i demografske posljedice ==

[[Masakr]] i [[strah]] od ponovnog [[Nasilje|nasilja]] doveli su do masovnog iseljavanja muslimanskog stanovništva iz Šahovića, Pavinog Polja i okolnih naselja Vraneške doline. Preživjeli su napuštali svoje domove zbog neposredne opasnosti po život i nepovjerenja u zaštitu državnih organa. Iseljavanje se nastavilo i nakon neposrednih događaja iz novembra 1924, a većina muslimanskog stanovništva trajno je napustila ovaj kraj.&lt;ref name=&quot;Rastoder_Predstavka_1924&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Konjevic2018&quot;&gt;{{cite journal |last=Konjević |first=Veselin |title=Iseljavanje muslimana Crne Gore |journal=Matica |date=2018 |issue=74 |pages=385–416 |url=https://www.scribd.com/document/965799708/19-Veselin-Konjevic |access-date=11. 11. 2026 |language=cnr}}&lt;/ref&gt;

Prema izvještaju Bjelopoljskog muftijstva iz 1925, muslimani Šahovićkog i Pavinopoljskog džemata tokom te godine iselili su se u [[Turska|Tursku]] i prodali svoja imanja. U Šahovićkoj općini tada je ostalo 17, a u Pavinopoljskoj pet muslimanskih domaćinstava. Muftijstvo je predmete iz obje džamije prenijelo u [[Bijelo Polje]] radi zaštite, a nadležnom ministarstvu predložilo da se džamijske zgrade i njihova nepokretna imovina prodaju javnom licitacijom i da se novac upotrijebi za obnovu drugih džamija u bjelopoljskom okrugu.&lt;ref name=&quot;Rastoder_Predstavka_1924&quot;/&gt;

Razmjere demografskih promjena vidljive su iz poređenja rezultata popisa stanovništva iz 1921. i 1931. U obje općine zabilježen je izrazit pad broja stanovnika islamske vjeroispovijesti:

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; margin-left:auto; margin-right:auto;&quot;
|+ Broj muslimana prema popisima stanovništva iz 1921. i 1931.&lt;ref name=&quot;Popis1921&quot;&gt;{{cite book |author=Opšta državna statistika |title=Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31. januara 1921. godine |year=1932 |publisher=Opšta državna statistika |location=Beograd |url=https://www.sistory.si/cdn/publikacije/4001-5000/4758/Definitivni_rezultati_popisa_stanovnistva_od_31_%20januara_1921_god.pdf |access-date=11. 11. 2026 |language=sh}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Popis1931&quot;&gt;{{cite book |author=Opšta državna statistika |title=Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31. marta 1931. godine. Knjiga II: Prisutno stanovništvo po veroispovesti |year=1938 |publisher=Opšta državna statistika |location=Beograd |url=https://pretraziva.rs/prikaz/definitivni-rezultati-popisa-stanovnistva-31-marta-1931-2-prisutno-stanovnistvo-po-veroispovesti/129 |access-date=11. 11. 2026 |language=sh}}&lt;/ref&gt;
! Općina !! 1921. !! 1931. !! Smanjenje
|-
| Šahovići || 1.196 || 123 || 1.073
|-
| Pavino Polje || 1.559 || 104 || 1.455
|-
! Ukupno !! 2.755 !! 227 !! 2.528
|}

U razdoblju između dva popisa broj muslimanskog stanovništva u ove dvije općine smanjio se za 2.528 osoba, odnosno za približno 92%. Ovi podaci ukazuju na gotovo potpuno istrebljenje muslimanskog stanovništva s ovog područja.&lt;ref name=&quot;Popis1921&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Popis1931&quot; /&gt;

Iseljavanje je zahvatilo i šire područje Bjelopoljskog okruga. Prema izvještaju sastavljenom 21. januara 1930. na osnovu podataka prikupljenih po nalogu Komisije za proučavanje šumskih prilika u Južnoj Srbiji, iz Šahovićke općine iselilo se oko 300, iz Pavinopoljske oko 350, a iz općine Ravna Rijeka oko 80 muslimanskih domaćinstava. U izvještaju je za cijeli Bjelopoljski okrug navedeno ukupno 1.260 iseljenih muslimanskih domaćinstava. Procjena od približno 7.560 iseljenih osoba, koja se pojavljuje u literaturi, izvedena je računanjem prosječno šest članova po domaćinstvu.&lt;ref name=&quot;Konjevic2018&quot; /&gt;

Iseljenici su se raselili u više pravaca. Dio stanovništva otišao je u susjedna [[Sandžak|sandžačka]] mjesta, među kojima su bila [[Pljevlja]], dok su se druge porodice preselile u [[Sarajevo]] i različita mjesta u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Najveći dio iseljenika uputio se prema [[Turska|Turskoj]], a većina se nastanila u [[İzmir|Izmir]]u.&lt;ref name=&quot;Sabotic2020&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Konjevic2018&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Osmanovic2014&quot;&gt;{{cite web |last=Osmanović |first=Ismet |title=Šahovići 1924-2014: Oteto - prokleto! |url=https://bosnjaci.net/print.php?pid=54339 |website=Bosnjaci.net |date=7. 12. 2014 |access-date=11. 11. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Značajan broj izbjeglica pronašao je utočište u sjeveroistočnoj Bosnei Hercegovine. Na područje tadašnje općine Gornji Rahić, u srezu [[Brčko]], doselilo se oko 140 porodica s približno 400 članova iz Šahovića i Vraneške doline. Najveći broj porodica nastanio se u naselju Islamovac, dok su se ostale smjestile u samom [[Gornji Rahić|Gornjem Rahiću]], [[Maoča (Brčko)|Maoči]], [[Gornja Tuzla|Gornjoj Tuzli]] i [[Čelić]]u. Među doseljenicima su bile porodice Abdul, Kalić, Fazlović, Mešalić, Dučević, Ljuca, Šahović, Nuković, Suljević, Kozica, Jusufović, Karahmetović, Alomerović, Nišić, Drpljanin, Tandir i Kajević.&lt;ref name=&quot;Karcic_Dozic_2020&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Sabotic2020&quot; /&gt;

Dolazak u novu sredinu bio je praćen teškim životnim uslovima i nedostatkom osnovnih sredstava za opstanak. Izbjeglice su u Islamovcu morale krčiti šumsko zemljište kako bi ga pretvorile u obradivo tlo, a značajnu ulogu u njihovom prilagođavanju imala je solidarnost i pomoć lokalnog stanovništva koje im je ustupalo prostor i resurse.&lt;ref name=&quot;Sabotic2020&quot; /&gt;

[[Masakr]] i iseljavanje su doveli do gotovo potpunog istrebljenja muslimanskog stanovništva i uništenja njihove imovine na području Vraneške doline.&lt;ref name=&quot;Karcic_Dozic_2020&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Kamberovic_2024&quot;/&gt; Preživjeli su za sobom ostavili napuštene kuće, imanja i stoku. Dok su malobrojni uspjeli prodati svoju imovinu, većina je bila primorana napustiti imanja bez ikakve naknade. Posljedice masakra dovele su do potpunog nestanka ranije brojnog muslimanskog stanovništva iz Šahovića, Pavinog Polja i okolnih naselja, čime je do trajno izmijenjena struktura stanovništva tog kraja.&lt;ref name=&quot;Sabotic2020&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Rastoder_Predstavka_1924&quot;/&gt;

== Broj žrtava i historiografske procjene ==

Tačan broj ubijenih tokom pokolja u Šahovićima i okolnim naseljima nije pouzdano utvrđen jer nije sačinjen potpun popis žrtava, a dostupni izvori iz perioda neposredno nakon događaja i kasnija svjedočenja donose različite procjene. 

U knjizi ''Besudna zemlja'', objavljenoj 1958, Milovan Đilas je naveo da je tokom masakra ubijeno više od 350 ljudi, oslanjajući se pritom na saznanja očevidaca i kazivanje svog oca Nikole, koji je učestvovao u događajima. Analizirajući Đilasove memoare, historičar [[Šerbo Rastoder]] ukazuje na potrebu kritičkog odnosa prema naknadnim sjećanjima i načinu na koji su pojedini dijelovi knjige objavljivani.&lt;ref name=&quot;Rastoder2006&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Sabotic_2009&quot;&gt;{{cite journal |last=Šabotić |first=Sait |title=Zločin u Šahovićima u crnogorskoj istoriografiji |journal=Almanah: Časopis za proučavanje, prezentaciju i zaštitu kulturno-istorijske baštine Bošnjaka/Muslimana |date=2009 |issue=45-46 |pages=329–342 |url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=533535 |access-date=11. 11. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Đilasovo svjedočenje, ukazujući na njegov značaj, ali i na potrebu kritičkog vrednovanja memoara kao historijskog izvora

U kasnijim prikazima pojavljuju se znatno veće procjene koje se kreću od 500 do više od 1.000, odnosno do 1.500 ubijenih. Prema razmatranjima historičara [[Husnija Kamberović|Husnije Kamberovića]], procjene u korištenim izvorima uglavnom se kreću od približno 100 do 450, dok se više brojke povezuju s apelima [[Reisul-ulema|reisu-l-uleme]] [[Džemaludin Čaušević|Džemaludina Čauševića]] i drugim izvještajima o stradanjima. Zbog različitog porijekla i metodologije, ove se brojke ne mogu tretirati kao međusobno potvrđene.&lt;ref name=&quot;Kamberovic_2024&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Rastoder2006&quot;/&gt; 

Rastoder u svom istraživanju nije pokušao utvrditi konačan broj ubijenih, ističući da raspoloživi izvori ne omogućavaju pouzdano razrješenje tog pitanja. Umjesto svođenja razmjera zločina na jednu brojku, naglasio je njegove šire posljedice: ubistva civila, uništavanje imovine i masovno iseljavanje muslimanskog stanovništva iz Vraneške doline i šireg Bjelopoljskog okruga.&lt;ref name=&quot;Kamberovic_2024&quot;/&gt;

=== Izvještavanje tadašnje štampe ===

O masakru u Šahovićima izvještavali su pojedini listovi iz [[Beograd]]a, [[Sarajevo|Sarajeva]], [[Nikšić]]a i [[Skoplje|Skoplja]]. Njihovi prikazi razlikovali su se prema političkoj orijentaciji redakcija, izboru informacija i načinu na koji su predstavljali ubistvo Boška Boškovića u kontekstu napada na muslimansko stanovništvo, odnosili se prema pokušajima opravdavanja nasilja i određivali odgovornost za počinjene zločine.

Beogradska ''Politika'' objavila je 17. novembra 1924. tekst &quot;Za Boškovićevu glavu&quot;, s podnaslovom &quot;Krvava osveta nad belopoljskim muslimanima&quot;. U njemu je ubistvo Boška Boškovića povezano s Jusufom Mehonjićem i njegovim pristalicama, a napad na muslimansko stanovništvo predstavljen je kao osveta za Boškovićevu smrt. Nekoliko dana ranije ''Politika'' je objavila i kratku vijest o Boškovićevom ubistvu, u kojoj je navedeno da su ga izvršili Mehonjićevi ljudi.&lt;ref name=&quot;Karcic_Dozic_2020&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Sabotic2020&quot; /&gt;

Sarajevska ''Pravda'', glasilo [[Jugoslavenska muslimanska organizacija|Jugoslovenske muslimanske organizacije]], počela je izvještavati o masakru već 10. novembra 1924, tekstom &quot;Grozno masakriranje sandžačkih muslimana&quot;. U narednim brojevima objavljivala je izvještaje o ubistvima, mučenju i stradanju civila, paljenju kuća i uništavanju imovine. Posebno je ukazivala na prethodno razoružavanje muslimanskog stanovništva, upozorenja koja su lokalni predstavnici upućivali vlastima i izostanak pravovremene intervencije državnih organa. U tekstu od 13. novembra, pod naslovom &quot;O krvavim događajima u Sandžaku&quot;, razmatrala je političke i imovinske odnose Boška Boškovića s dijelom lokalnog stanovništva, osporavajući optužbe da su muslimani bili odgovorni za njegovo ubistvo. List je objavio i protestno pismo Ferhad-bega Drage, predsjednika Džemijeta, upućeno ministru unutrašnjih djela, u kojem je odgovornost za neuspjeh u sprječavanju masakra posebno pripisana lokalnim policijskim vlastima.&lt;ref name=&quot;Karcic_Dozic_2020&quot; /&gt;

U Nikšiću je o događajima izvještavala ''Slobodna misao'', sedmični list koji je pripadao Srpskoj zemljoradničkoj stranci u Crnoj Gori. U broju od 17. novembra 1924. objavila je &quot;Memorandum kralju o krvoproliću u Šahoviću&quot;, odnosno tekst povezan s predstavkom muslimanskih predstavnika upućenom kralju Aleksandru. U broju od 29. decembra iste godine objavila je prilog Dimitrija Ristića &quot;O događajima u Sandžaku&quot;, s podnaslovom &quot;Odgovor muslimanskoj Pravdi&quot;, a polemika je nastavljena i u broju od 5. januara 1925. Ristićev tekst bio je reakcija na izvještavanje sarajevske ''Pravde'' i njene optužbe o odgovornosti lokalnih vlasti.&lt;ref name=&quot;Sabotic2020&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Slobodna_misao_1924&quot;&gt;{{cite news |title=Pokolj u Sandžaku. Ubistvo Boška L. Boškovića |newspaper=Slobodna misao |location=Nikšić |date=17. 11. 1924 |issue=114 |url=https://www.dlib.me/fajlovi/p1gj14vm8m1k8f17k414oi102e13pv5.pdf |access-date=11. 11. 2026 |language=sh}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Slobodna_misao_1924_1&quot;&gt;{{cite news |last=Ristić |first=Dimitrije |title=O događajima u Sandžaku: Odgovor muslimanskoj Pravdi |newspaper=Slobodna misao |location=Nikšić |date=29. 12. 1924 |issue=120 |page=2 |url=https://www.dlib.me/fajlovi/p1gj17t1c7aql142fdrh1kk2cmj5.pdf |access-date=12. 11. 2026 |language=sh}}&lt;/ref&gt;

U Skoplju je izlazio ''Hak'', glasilo političke organizacije Džemijet, koje je od 1920. do 1924. objavljivalo tekstove na [[Turski jezik|turskom]] i [[Bosanski jezik|bosanskom jeziku]]. List je izvještavao o položaju muslimanskog stanovništva u [[Sandžak]]u, na [[Kosovo|Kosovu]] i u [[Sjeverna Makedonija|Makedoniji]]. U njemu je 6. decembra 1924. objavljen tekst &quot;Crni dani za Sandžak&quot;, u kojem su predstavljeni razmjeri stradanja i posljedice masakra za muslimansko stanovništvo. Kasniji prikazi navode da je list zbog izvještavanja o Šahovićima bio izložen cenzuri i zapljeni pojedinih brojeva.&lt;ref name=&quot;Skrijelj_2004&quot;&gt;{{cite journal |last=Škrijelj |first=Redžep |title=Sandžački Bošnjaci u Makedoniji (1918–1945) |journal=Almanah |location=Podgorica |year=2004 |issue=27–28 |url=https://www.almanah.co.me/ostale/PDF/casopis/Almanah%2027-28.pdf |access-date=12. 11. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

== Historiografija, sjećanje i komemoracije ==

Masakr u Šahovićima dugo nije bio predmet sistematskih historiografskih istraživanja. Među prvim opširnijim prikazima događaja nalazi se autobiografsko djelo [[Milovan Đilas|Milovana Đilasa]], koje je pisao između 1954. i 1956. Nakon završetka rukopisa, Đilas ga je 1956. ponudio Srpskoj književnoj zadruzi u Beogradu, ali je objavljivanje odbijeno. Prema navodima iz predgovora Branka Popovića, odbijanje je bilo povezano s političkom nepodobnošću rukopisa. Djelo je prvi put objavljeno 1958. na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]], pod naslovom ''Land Without Justice: An Autobiography of His Youth'', u [[London]]u i [[New York]]u. Uslijedila su izdanja na drugim jezicima, dok je na [[Srpski jezik|srpskom jeziku]] objavljeno tek 2005, pod naslovom ''Besudna zemlja'', u izdanju Politike i Narodne knjige.&lt;ref name=&quot;Rastoder2006&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Djilas_1958&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Djilas2005&quot;&gt;{{cite book |last=Đilas |first=Milovan |title=Besudna zemlja |editor-last=Popović |editor-first=Branko |year=2005 |publisher=Politika; Narodna knjiga |location=Beograd |isbn=86-331-2499-8 |url=https://www.irational.org/vahida/history/czkd/literature/Djilas_Milovan_Besudna_zemlja.pdf |access-date=11. 11. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Srpsko izdanje iz 2005. nije bilo samo prijevod engleskog izdanja iz 1958. Prema predgovoru Branka Popovića, zasnovano je na trećoj verziji rukopisa, koju je Đilas redigovao 1982. Prva verzija rukopisa potiče iz 1956, druga je objavljena 1958, a treća je poslužila kao osnova za izdanje iz 2005. Upoređujući dvije objavljene verzije 1958. i 2005, historičar [[Šerbo Rastoder]] ukazao je na sadržajne razlike u prikazu masakra. U srpskom izdanju izostavljen je dio opisa brutalnosti nad žrtvama koji postoji u engleskoj verziji, uključujući navode o sakaćenju tijela, ubijanju djece pred članovima porodice, nasilju nad muslimanskim vjerskim službenicima i spaljivanju grupe ljudi. Rastoder smatra da je izostavljanje vjerovatno izvršio sam autor, a ne priređivač, ali to nije moguće sa sigurnošću utvrditi.&lt;ref name=&quot;Rastoder2006&quot; /&gt;

Razlike postoje i u prikazu uloge Đilasovog oca Nikole. U engleskom izdanju iz 1958. Đilas navodi da su on i njegov stariji brat ocu zamjerali što je bio jedan od predvodnika napadačke mase. U srpskom izdanju iz 2005. piše da se otac poveo za gomilom, ali se dodaje da nije učestvovao u masakru. U fusnoti je pojasnio da je Nikola krenuo prema Bijelom Polju, ali da ga je redovna vojska vratila.&lt;ref name=&quot;Rastoder2006&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Djilas_1958&quot; /&gt;

Važan korak u rasvjetljavanju ovih događaja napravio je Sait Šabotić 2009. radom o zločinu u crnogorskoj historiografiji, dok je [[Šerbo Rastoder]] 2011. objavio monografiju ''Kad su vakat kaljali insani: Šahovići 1924'', zasnovanu na arhivskoj građi, novinskim izvještajima i svjedočenjima, čije je dopunjeno izdanje uslijedilo 2024. Rastoder je objavio i zbirku iskaza koje je general Danilo Jauković zabilježio 1973. u razgovorima s učesnicima u masakru.&lt;ref name=&quot;Kamberovic_2024&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Sabotic_2009&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Rastoder_Sutnjom_se_zlo_velica_2023&quot;&gt;{{cite book |last=Rastoder |first=Šerbo |title=Šutnjom se zlo veliča : 1924-2024 : Šta su generalu Danilu Jaukoviću kazali akteri genocida u Šahovićima 1924. |year=2023 |publisher=BANU; Institut za historiju, demografiju i antropologiju Sandžaka |location=Novi Pazar; Rožaje |url=https://plus-legacy.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/27332100 |access-date=11. 11. 2026 |language=cnr}}&lt;/ref&gt;

Iako se sjećanje očuvalo kroz porodična predanja i usmena svjedočenja potomaka žrtava, događaj dugo nije dobio adekvatno mjesto u javnom pamćenju i institucionalnom obilježavanju u Crnoj Gori. U javnim i stručnim raspravama o njegovom karakteru koriste se različite kvalifikacije, uključujući i pojam [[genocid]]a. Dok pojedini istraživači poput Rastodera koriste taj termin, u javnosti su isticane i pravne te terminološke poteškoće retroaktivne primjene tog pojma na događaje iz 1924.&lt;ref name=&quot;Kamberovic_2024&quot; /&gt;

Povodom stogodišnjice zločina, 28. septembra 2024, ispred Gradske gasulhane u [[Bijelo Polje|Bijelom Polju]] održana je kolektivna [[Dženaza-namaz|dženaza]] i komemoracija u organizaciji [[Islamska zajednica u Crnoj Gori|Islamske zajednice u Crnoj Gori]] i [[Institut za historiju, demografiju i antropologiju Sandžaka|Instituta za historiju, demografiju i antropologiju Sandžaka]]. Ovaj skup okupio je brojne građane, potomke žrtava te predstavnike vjerskih i akademskih institucija kao čin kolektivnog sjećanja i odavanja počasti.&lt;ref name=&quot;Vijesti_Godisnjica_2024&quot;&gt;{{cite web |author=Alisa Hajdarpašić |title=Obilježena stota godišnjica stravičnog zločina u Šahovićima |url=https://www.vijesti.me/tv/emisije/726225/obiljezena-stota-godisnjica-stravicnog-zlocina-u-sahovicima |website=Vijesti |date=28. 9. 2024 |access-date=11. 11. 2026 |language=cnr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Mesihat_kolektivna_dzenaza_2024&quot;&gt;{{cite web |author=Mešihat Islamske zajednice u Srbiji |title=U Bijelom Polju klanjana kolektivna dženaza i obilježena stogodišnjica genocida u Šahovićima |url=https://mesihat.org/2024/09/28/u-bijelom-polju-klanjana-kolektivna-dzenaza-i-obiljezena-stogodisnjica-genocida-u-sahovicima/ |website=Mešihat.org |date=28. 9. 2024 |access-date=11. 11. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; 

Uoči stogodišnjice pokrenute su i inicijative za institucionalno obilježavanje, pa je Bošnjačka stranka u septembru 2024. predala u skupštinsku proceduru prijedlog rezolucije kojim je predviđeno da se 9. i 10. novembar ustanove kao dani sjećanja i da se osigura lokacija za izgradnju spomen-obilježja. Međutim, Skupština Crne Gore sredinom decembra 2024. nije prihvatila uvrštavanje ovog prijedloga u dnevni red sjednice.&lt;ref name=&quot;Vijesti_Rezolucija_o_Sahovicima_2024&quot;&gt;{{cite web |author=Željka Vučinić |title=Rezolucija o Šahovićima stigla u poslaničke klubove |url=https://www.vijesti.me/vijesti/politika/694313/rezolucija-o-sahovicima-stigla-u-poslanicke-klubove |website=Vijesti |date=16. 2. 2024 |access-date=11. 11. 2026 |language=cnr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Vijesti_Bosnjacka_stranka_2024&quot;&gt;{{cite web |author=Vijesti |title=Bošnjačka stranka predala u skupštinsku proceduru Predlog rezolucije o genocidu u Šahovićima |url=https://www.vijesti.me/vijesti/politika/723889/bosnjacka-stranka-predala-u-skupstinsku-proceduru-predlog-rezolucije-o-genocidu-u-sahovicima |website=Vijesti |date=13. 9. 2024 |access-date=11. 11. 2026 |language=cnr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Vijesti_The_resolution_2024&quot;&gt;{{cite web |author=Aljoša Turović |title=The resolution on the genocide in Šahovići was not included in the agenda of the Assembly |url=https://en.vijesti.me/amp/736307/the-resolution-on-the-genocide-in-Sahovice-was-not-included-in-the-agenda-of-the-assembly |website=Vijesti |date=10. 12. 2024 |access-date=11. 11. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==

* [[Božićni ustanak]]
* [[Crnogorski komiti]]
* [[Husein Bošković]]
* [[Jusuf Mehonjić]]
* [[Milovan Đilas]]
* [[Podgorička skupština]]
* [[Sandžak]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==
* {{cite book |last=Rastoder |first=Šerbo |title=Kad su vakat kaljali insani: Šahovići 1924 |publisher=Almanah |date=2011 |series=Biblioteka Baština |isbn=978-86-85575-27-3 |url=https://www.academia.edu/35012590/%C5%A0erbo_RASTODER_KAD_SU_VAKAT_KALJALI_INSANI_%C5%A0AHOVI%C4%86I_1924 |language=cnr}}
* {{cite book |last=Rastoder |first=Šerbo |title=Šutnjom se zlo veliča : 1924-2024 : Šta su generalu Danilu Jaukoviću kazali akteri genocida u Šahovićima 1924. |year=2023 |publisher=BANU; Institut za historiju, demografiju i antropologiju Sandžaka |location=Novi Pazar; Rožaje |url=https://plus-legacy.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/27332100 |language=cnr}}
* {{cite journal |last=Rastoder |first=Šerbo |title=Memoari kao istorijski izvor ili svjedočenje Milovana Đilasa o događajima u Crnoj Gori prvih decenija XX vijeka s posebnim osvrtom na pokolj u Šahovićima 1924 |journal=Almanah: Časopis za proučavanje, zaštitu i prezentaciju kulturno-istorijske baštine Muslimana-Bošnjaka |date=2006 |issue=33–34 |pages=183–202 |url=http://www.almanah.co.me/ostale/PDF/casopis/Almanah%2033-34.pdf |language=cnr}}
* {{cite journal |last=Kamberović |first=Husnija |title=Šerbo Rastoder, Kad su vakat kaljali insani. Šahovići 1924. (drugo izdanje) |journal=Historia Moderna |date=2024 |volume=5 |issue=5 |pages=206–209 |url=https://historiamoderna.umhis.ba/index.php/ojs/article/download/79/66/252 |language=bs}}
* {{cite journal |last1=Karčić |first1=Hikmet |last2=Đozić |first2=Emrah |title=Masakar u Šahovićima prema pisanju sarajevske 'Pravde' 1924. godine |journal=Novi Muallim |date=2020 |volume=21 |issue=83 |pages=97–104 |doi=10.26340/muallim.v21i83.1808 |url=https://ilmijja.ba/ojs/index.php/casopis1/article/view/1808 |language=bs}}
* {{cite book |last=Djilas |first=Milovan |title=Land Without Justice: An Autobiography of His Youth |year=1958 |publisher=Harcourt, Brace and Company |location=New York |url=https://openlibrary.org/works/OL2071943W/Land_without_justice |language=en}}
* {{cite book |last=Đilas |first=Milovan |title=Besudna zemlja |editor-last=Popović |editor-first=Branko |year=2005 |publisher=Politika; Narodna knjiga |location=Beograd |isbn=86-331-2499-8 |url=https://www.irational.org/vahida/history/czkd/literature/Djilas_Milovan_Besudna_zemlja.pdf |language=sr}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:1924. u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Historija Kraljevine Jugoslavije]]
[[Kategorija:Masakri nad Bošnjacima]]
[[Kategorija:Masakri u Jugoslaviji]]</text>
      <sha1>hndwx775b7cxw3unoffefox78m2o8k6</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3940818</id>
      <parentid>3940547</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T10:51:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3940818</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="42885" sha1="j2z842b26s56kv427elkenm30acyz88" xml:space="preserve">{{Infokutija napad na civile
| naziv           = Masakr u Šahovićima
| slika           = Sahovici crime photo by Montenegro state archive.jpg
| opis_slike      =
| lokacija        = Šahovići (danas Tomaševo) i Pavino Polje, Vraneška dolina, danas [[Tomaševo]], [[Bijelo Polje]], [[Crna Gora]]
| meta            = Bošnjačko civilno stanovništvo Šahovića, Pavinog Polja i okolnih naselja
| koordinate      = 43.0578° N, 19.6364° E
| datum           = 9–10. novembar 1924.
| vrijeme         =
| vremenska_zona  =
| tip             = Masovni pokolj, ubistva, pljačka, paljenje kuća i prisilno raseljavanje
| mrtvih          = Nije pouzdano utvrđen; službeni izvještaj navodi 120, a druge procjene od nekoliko stotina do više od 1.000
| ranjenih        = Nepoznato
| žrtve           = [[Bošnjaci|Bošnjaci]] (civili)
| počinitelji     = Naoružane grupe pravoslavnog stanovništva iz okoline Bijelog Polja i Kolašina
| počinitelj      =
| osumnjičenici   =
| osumnjičenik    =
| oružja          = Vatreno i hladno oružje
| broj_saučesnika =
| saučesnici      =
| branitelji      =
| branitelj       =
}}
'''Masakr u Šahovićima''' bio je masovni zločin počinjen 9. i 10. novembra 1924. nad bošnjačkim stanovništvom Šahovića, Pavinog Polja i okolnih naselja u Vraneškoj dolini, na području današnje općine [[Bijelo Polje]] u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. U napadu su učestvovale naoružane grupe [[Pravoslavlje|pravoslavnog]] stanovništva iz okolnih krajeva, koje su nakon ubistva Boška Boškovića, bivšeg načelnika Kolašinskog okruga, optužile bošnjačko stanovništvo za njegovu smrt i krenule u osvetnički pohod. Tačan broj ubijenih nije utvrđen, a izvori navode različite procjene, od približno stotinu do više stotina, pa i preko hiljadu žrtava. Zločin je izazvao masovno raseljavanje preživjelog muslimanskog stanovništva iz ovog kraja.&lt;ref name=&quot;Karcic_Dozic_2020&quot;&gt;{{cite journal |last1=Karčić |first1=Hikmet |last2=Đozić |first2=Emrah |title=Masakar u Šahovićima prema pisanju sarajevske 'Pravde' 1924. godine |journal=Novi Muallim |date=2020 |volume=21 |issue=83 |pages=97–104 |doi=10.26340/muallim.v21i83.1808 |url=https://ilmijja.ba/ojs/index.php/casopis1/article/view/1808 |access-date=10. 11. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kamberovic_2024&quot;&gt;{{cite journal |last=Kamberović |first=Husnija |title=Šerbo Rastoder, Kad su vakat kaljali insani. Šahovići 1924. (drugo izdanje) |journal=Historia Moderna |date=2024 |volume=5 |issue=5 |pages=206–209 |url=https://historiamoderna.umhis.ba/index.php/ojs/article/download/79/66/252 |access-date=9. 11. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

== Historijske i političke prilike ==

Šahovići i Pavino Polje nalaze se u Vraneškoj dolini, na području današnje općine [[Bijelo Polje]]. Ovo područje ušlo je u sastav [[Crna Gora|Crne Gore]] 1912, tokom [[Balkanski ratovi|Balkanskih ratova]]. U njemu je živjelo [[Muslimani (narod)|muslimansko]] i [[Pravoslavlje|pravoslavno]] stanovništvo, a muslimani su činili značajan dio stanovništva Šahovića i okolnih naselja. Prema podacima popisa iz 1921, u općinama Šahovići i Pavino Polje živjelo je približno 2.755 muslimana.&lt;ref name=&quot;Kamberovic_2024&quot;/&gt;

Nakon završetka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] i ujedinjenja [[Crna Gora|Crne Gore]] sa [[Srbija|Srbijom]] 1918, političke prilike u Crnoj Gori obilježili su sukobi između pristalica bezuslovnog ujedinjenja i protivnika takvog rješenja. [[Božićni ustanak]] 1919, kojim su protivnici ujedinjenja pokušali osporiti odluke [[Podgorička skupština|Podgoričke skupštine]], ugušen je intervencijom državnih snaga. Dio protivnika novog državnog poretka nastavio je oružani otpor, a [[Crnogorski komiti|komitski pokret]] djelovao je i tokom narednih godina. U pojedinim krajevima sukobi s komitima bili su praćeni represivnim mjerama državnih organa i nasiljem nad lokalnim stanovništvom.&lt;ref name=&quot;Rastoder2006&quot;&gt;{{cite journal |last=Rastoder |first=Šerbo |title=Memoari kao istorijski izvor ili svjedočenje Milovana Đilasa o događajima u Crnoj Gori prvih decenija XX vijeka s posebnim osvrtom na pokolj u Šahovićima 1924 |journal=Almanah: Časopis za proučavanje, zaštitu i prezentaciju kulturno-istorijske baštine Muslimana-Bošnjaka |date=2006 |issue=33–34 |pages=183–202 |url=http://www.almanah.co.me/ostale/PDF/casopis/Almanah%2033-34.pdf |access-date=10. 11. 2026 |language=cnr}}&lt;/ref&gt;

Na području [[Sandžak]]a djelovale su i muslimanske oružane grupe, čiji su pripadnici pružali otpor novoj državnoj vlasti. Među njihovim poznatijim vođama bili su [[Jusuf Mehonjić]] i [[Husein Bošković]]. Mehonjić, rodom iz sela Grnčareva, u šahovićkom kraju kod [[Bijelo Polje|Bijelog Polja]], djelovao je na širem području [[Sandžak]]a i [[Kosovo|Kosova]].&lt;ref name=&quot;Neziri_2020&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Neziri |editor-first=Zymer Ujkan |title=Lahutarët e Sanxhakut të Pazarit të Ri |trans-title=Guslari Novopazarskog Sandžaka |publisher=Instituti Albanologjik; Udruženje &quot;Kosovo za Sandžak&quot; |date=2020 |location=Prishtinë |url=https://www.academia.edu/102827017/Lahutar%C3%ABt_e_Sanxhakut_t%C3%AB_Pazarit_t%C3%AB_Ri_Sanxhaku_i_Pazarit_t%C3%AB_Ri_n%C3%AB_fokusin_e_historis%C3%AB |access-date=10. 11. 2026 |language=sq}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Morrison_2018&quot;&gt;{{cite book |last=Morrison |first=Kenneth |title=Nationalism, Identity and Statehood in Post-Yugoslav Montenegro |publisher=Bloomsbury Publishing |date=2018 |isbn=978-1-4742-3519-8 |url=https://books.google.ba/books?id=9Js8DwAAQBAJ |access-date=10. 11. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Ubistvo Boška Boškovića i optužbe protiv muslimanskog stanovništva ==
[[Datoteka:Bosko Boskovic, died in 1924.jpg|mini|desno|200px|Boško Bošković, bivši načelnik Kolašinskog okruga i penzionisani inspektor Ministarstva unutrašnjih poslova]]
[[Datoteka:Jusuf_Mehoniqi.jpg|mini|desno|200px|Jusuf Mehonjić, pripadnik komitskog pokreta]]
Boško Bošković (1887–1924), crnogorski oficir i pristalica bezuslovnog ujedinjenja Crne Gore sa Srbijom 1918, nakon završetka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] obavljao je dužnost načelnika Kolašinskog okruga, a potom je imenovan za inspektora Ministarstva unutrašnjih djela za Crnu Goru. Na toj dužnosti proveo je nekoliko mjeseci, nakon čega je penzionisan. U vrijeme smrti živio je u Šahovićima i nije obavljao državnu funkciju.&lt;ref name=&quot;Kamberovic_2024&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Rastoder_Vijesti_2024_2&quot;&gt;{{cite news |last=Rastoder |first=Šerbo |title=Sjećanje učesnika zločina (2) |url=https://www.vijesti.me/kolumne/694534/sjecanje-ucesnika-zlocina-2 |work=Vijesti |date=18. 2. 2024 |access-date=10. 11. 2026 |language=cnr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kodex_2024&quot;&gt;{{cite web |title=Sjećanje učesnika zločina |url=https://arhiva.kodex.me/clanak/293307/sjecanje-ucesnika-zlocina |website=Kodex |date=17. 2. 2024 |access-date=10. 11. 2026 |language=cnr}}&lt;/ref&gt;

Bošković je učestvovao u gušenju [[Božićni ustanak|Božićnog ustanka]] 1919. i u akcijama protiv crnogorskog komitskog pokreta, posebno na području Rovaca. Njegovo postupanje prema političkim protivnicima bilo je predmet oštrih kritika, a protiv njega je 1921. podnesena i interpelacija u Narodnoj skupštini [[Kraljevina SHS|Kraljevine SHS]], u kojoj je ukazano na nasilje i zloupotrebe vlasti u Kolašinskom okrugu.&lt;ref name=&quot;Kamberovic_2024&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Rastoder2006&quot; /&gt;

Bošković je ubijen u zasjedi na području Cera, u mjestu Obod, na putu između Šahovića i [[Mojkovac|Mojkovca]]. Kao datum ubistva navodi se 7. ili 8. novembar 1924. U vrijeme napada s njim je bio i njegov rođak Mileta Bošković, koji je u okršaju ranjen, ali je uspio preživjeti.&lt;ref name=&quot;Rastoder_Vijesti_2024_2&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Rastoder_Vijesti_2024_1&quot;&gt;{{cite news |last=Rastoder |first=Šerbo |title=Sjećanje učesnika zločina (1) |url=https://www.vijesti.me/kolumne/694428/sjecanje-ucesnika-zlocina-1 |work=Vijesti |date=17. 2. 2024 |access-date=10. 11. 2026 |language=cnr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Sabotic2020&quot;&gt;{{cite book |last=Šabotić |first=Izet |chapter=Doseljavanje Bošnjaka iz Sandžaka na područje Brčkog |title=Migracije i Brčko: zbornik radova sa Međunarodne naučne konferencije &quot;Migraciona kretanja na širem području Brčkog od početka XVII do kraja XX stoljeća&quot; održane u Brčkom 13. i 14. septembra 2019. godine |publisher=Centar za istraživanje moderne i savremene historije |date=2020 |location=Tuzla |pages=273–296 |chapter-url=https://www.cimoshis.org/wp-content/uploads/2020/04/127_Migracije-i-Brcko-Zbornik-radova.pdf |access-date=10. 11. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Nakon njegove pogibije, za ubistvo su optuženi [[Jusuf Mehonjić]] i [[Husein Bošković]], pripadnici muslimanskog komitskog pokreta, a optužbe su ubrzo proširene i na cjelokupno muslimansko stanovništvo Šahovića i Vraneške doline. Međutim, Mehonjić se u to vrijeme nalazio u [[Albanija|Albaniji]], gdje je učestvovao u tamošnjim političkim i oružanim sukobima, dok je i Husein Bošković boravio izvan tog područja. Njihovo ranije djelovanje u komitskom pokretu poslužilo je kao povod za optužbe, iako nisu imali veze s ovim ubistvom.&lt;ref name=&quot;Karcic_Dozic_2020&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Rastoder2006&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Neziri_2020&quot; /&gt;

Bošković je sahranjen 9. novembra 1924. u Poljima kod Mojkovca, uz prisustvo brojnih predstavnika državnih organa i stanovnika okolnih krajeva. Među prisutnim državnim službenicima bili su okružni načelnik Nikodim Cemović, bjelopoljski sreski poglavar Lazo Bogićević i šef finansijske uprave u Bijelom Polju Milan Terić, koji je u svom govoru podsticao na odmazdu prema muslimanskom stanovništvu.&lt;ref name=&quot;Rastoder_Predstavka_1924&quot;&gt;{{cite news |last=Rastoder |first=Šerbo |title=Od redovnih sudova ne nadamo se zaštiti |url=https://www.vijesti.me/kolumne/695113/od-redovnih-sudova-ne-nadamo-se-zastiti |work=Vijesti |date=22. 2. 2024 |access-date=10. 11. 2026 |language=cnr}}&lt;/ref&gt;

Na sahrani su upućeni otvoreni pozivi na osvetu. Cemović se okupljenima obratio riječima: {{Citat|Crnogorci, suzama i lelekom ne žali se Boško, imate odriješene ruke da svećate Boška, na 24 sata, ja vam dajem odriješene ruke.&lt;ref name=&quot;Rastoder_Vijesti_2024_2&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Rastoder_Vijesti_2024_1&quot; /&gt;}} 

Sekuli Boškoviću i predsjedniku općine Lazaru Tomoviću naložio je: 

{{Citat|Drž’ noćas u Vraneš, pali, ubijaj. Ja ću sad za Bijelo Polje. Imate odriješene ruke za 24 sata.&lt;ref name=&quot;Rastoder_Vijesti_2024_2&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Rastoder_Vijesti_2024_1&quot; /&gt;}}

Kasnija historiografska istraživanja i sačuvana svjedočenja ukazala su na to da Boškovića nisu ubili [[Jusuf Mehonjić]] i [[Husein Bošković]], nego crnogorski komiti [[Radoš i Drago Bulatović]] iz Rovaca. Kao motiv ubistva navodi se osveta zbog ranijih Boškovićevih represivnih akcija protiv stanovništva Rovaca. Braća Bulatović su nastavila komitsko djelovanje i poginula su u martu 1929. u sukobu sa žandarmerijom u selu Ravni, u blizini Moračkog manastira.&lt;ref name=&quot;Rastoder2006&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Rastoder_Vijesti_2024_2&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Kodex_2024&quot; /&gt;

== Razoružavanje stanovništva i uzimanje talaca ==

Nakon ubistva Boška Boškovića, vlasti su naredile muslimanskom stanovništvu Šahovića i okolnih naselja da preda oružje. Naredba je izdata uoči Boškovićeve sahrane, u novembru 1924, uz obavezu predaje oružja u sresku upravu, čime je lokalnom stanovništvu onemogućena mogućnost odbrane.&lt;ref name=&quot;Karcic_Dozic_2020&quot;/&gt;

Nakon razoružavanja, viđeniji Bošnjaci pozvani su u sresku upravu pod izgovorom da im je život ugrožen i da ih je potrebno skloniti na sigurno. Privedeni su zadržani u jednoj kući, a potom vezani i izvedeni. U toj akciji učestvovali su predsjednik šahovićke općine Savo Đogović, općinski pisar i major Redžić. Pritvorenima je rečeno da će biti provedeni u [[Bijelo Polje]], ali su predati naoružanim napadačima, nakon čega je većina njih ubijena.&lt;ref name=&quot;Karcic_Dozic_2020&quot;/&gt;

Podaci o broju privedenih i njihovoj sudbini se razlikuju. Prema sačuvanim izvještajima iz tog perioda, od grupe privedenih preživjela su trojica: dvojica su se spasila otkupom, dok je jedno dijete izbavljeno iz ruku napadača. Kasnija istraživanja navode da je ubijeno 28 talaca, dok su se ostali uspjeli otkupiti ili su spašeni.&lt;ref name=&quot;Karcic_Dozic_2020&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Kamberovic_2024&quot;/&gt;

== Masakr 9. i 10. novembra 1924. ==

Nakon sahrane Boška Boškovića 9. novembra 1924, naoružane grupe iz [[Kolašin]]a, Kolašinskih Polja i drugih okolnih krajeva krenule su prema muslimanskim naseljima u Vraneškoj dolini. Prema historijskim izvorima i predstavci delegata općina Šahovići i Pavino Polje s kraja 1924, približno 2.000 naoružanih ljudi napalo je muslimanska sela duž područja od oko 19 kilometara. Napad je uslijedio nakon što je muslimansko stanovništvo prethodno razoružano, a dio njegovih uglednijih predstavnika pritvoren i predat napadačima.&lt;ref name=&quot;Karcic_Dozic_2020&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Kamberovic_2024&quot; /&gt;

Napad je obuhvatio Šahoviće, Pavino Polje i okolna naselja. Prema raspoloživim dokumentima, muslimanska sela na širem području napadnuta su istovremeno ili u kratkom vremenskom razmaku. Izlazi iz Šahovića bili su blokirani kako bi se stanovništvu onemogućilo bjekstvo. Naoružani napadači ulazili su u kuće, ubijali zatečene stanovnike i palili objekte. Izvori bilježe stradanje ljudi svih dobi, uključujući starije osobe, žene i djecu. Među pojedinačno zabilježenim slučajevima navode se ubistva osamdesetogodišnjeg Ibre Hasanbegovića, Zeće Hadžovića i Naje Hodžića, ubistvo lokalnog imama i njegovog maloljetnog sina, kao i svjedočenje o ženi čije je jednomjesečno dijete ubijeno dok ga je držala u naručju.&lt;ref name=&quot;Karcic_Dozic_2020&quot;/&gt;

Pored masovnih ubistava, izvori navode i slučajeve mučenja, seksualnog nasilja, teške pljačke i uništenja imovine. Paljene su kuće i drugi objekti, uništavana ljetina, a stoka odvođena ili rastjerivana. Prema procjenama i izvještajima iz tog perioda, broj ubijenih u prvim danima prelazio je 200 osoba, uglavnom žena i djece, dok kasnija historiografska istraživanja, oslanjajući se i na svjedočenja savremenika, govore o masovnim razmjerama zločina i silovanjima.&lt;ref name=&quot;Karcic_Dozic_2020&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Kamberovic_2024&quot;/&gt;

O toku napada svjedoče i naknadno zabilježeni iskazi samih učesnika. U razgovoru koji je general Danilo Jauković zabilježio 28. augusta 1973. s grupom učesnika masakra, navedeno je da su napadačke grupe stigle tokom noći, a da su paljenje i ubistva nastavljeni i narednog dana. Pojedini učesnici tvrdili su da im je bilo naređeno da ubijaju muslimanske muškarce starije od 18 godina, dok su drugi govorili o širem obimu napada i općoj odmazdi.&lt;ref name=&quot;Rastoder_Vijesti_2024_2&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Rastoder_Vijesti_2024_1&quot; /&gt;

Napad i ubistva zaustavljeni su nakon reakcije pljevaljskog okružnog načelnika Mihaila Krečkovića, koji je stigao na mjesto događaja i zaprijetio angažovanjem vojnih snaga. Nakon dolaska vojske iz pravca [[Pljevlja|Pljevalja]], preko Kovrena, napadači su se povukli prema Žuberu i okolnim planinskim područjima. Tačno vrijeme dolaska vojnih snaga i obim njihove intervencije ostali su nedovoljno razjašnjeni u dostupnim izvorima.&lt;ref name=&quot;Karcic_Dozic_2020&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Rastoder_Vijesti_2024_2&quot;/&gt;

Masakr je opisao i [[Milovan Đilas]] u autobiografskom djelu ''Land Without Justice'', objavljenom 1958. na engleskom jeziku, na osnovu svjedočenja njegovog oca Nikole, koji je učestvovao u masakru:

{{Citat|U Šahovićima su vlasti obavijestile osvetnike da će grupa muslimana, pritvorenih pod izgovorom da im je život ugrožen, biti provedena u Bijelo Polje. Crnogorci su ih sačekali na pogodnom mjestu u blizini šahovićkog groblja i masakrirali. Ubijeno je pedesetak uglednih muslimana... Ono što je naročito narušilo dotadašnje običaje nije bilo toliko samo ubijanje koliko način na koji je izvršeno. Nakon što su zatočenici u Šahovićima pobijeni, jedan naš mještanin, Sekula, išao je od tijela do tijela i presijecao im tetive iznad peta. Tako se na selu postupa s volovima nakon što ih obore udarcem sjekire, kako se ne bi ponovo podigli ako su još živi... Bebe su uzimane iz naručja majki i sestara i klane pred njihovim očima... Muslimanskim vjerskim službenicima čupali su brade i urezivali krstove na čela... U jednom selu zavezali su jednu grupu ljudi za plast sijena i zapalili...

|Milovan Đilas, ''Land Without Justice''&lt;ref name=&quot;Djilas_1958&quot;&gt;{{cite book |last=Djilas |first=Milovan |title=Land Without Justice: An Autobiography of His Youth |year=1958 |publisher=Harcourt, Brace and Company |location=New York |url=https://openlibrary.org/works/OL2071943W/Land_without_justice |access-date=11. 11. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;}}

== Istraga i izostanak odgovornosti ==

Nakon [[masakr]]a, državni organi pokrenuli su postupke u vezi s ubistvom Boška Boškovića i napadom na muslimansko stanovništvo. Prema službenim izvještajima okružnih vlasti iz 1925, istragu o Boškovićevom ubistvu vodio je načelnik bjelopoljskog sreza, dok je istragu o ubistvima muslimanskog stanovništva preuzeo istražni sudija beranskog suda, s tim da je Ministarstvo unutrašnjih djela naknadno naredilo da se cjelokupni spisi o masakru predaju načelniku bjelopoljskog sreza na daljnji rad.&lt;ref name=&quot;Rastoder_Dokumenti_2024&quot;&gt;{{cite news |last=Rastoder |first=Šerbo |title=Kakva je to pravda kad se dozvoli pokolj? |url=https://www.vijesti.me/kolumne/694805/kakva-je-to-pravda-kad-se-dozvoli-pokolj |work=Vijesti |date=20. 2. 2024 |access-date=10. 11. 2026 |language=cnr}}&lt;/ref&gt;

O okolnostima masakra i postupanju lokalnih vlasti raspravljalo se i u Narodnoj skupštini [[Kraljevina Srba, Hrvata, i Slovenaca|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]]. Narodni poslanik Atif Hadžikadić iznio je 1925. oštre optužbe na račun državnih službenika iz [[Bijelo Polje|Bijelog Polja]], posebno izdvojivši načelnika Nikodima Cemovića, poglavara sreza Lazu Bogićevića i šefa finansijske uprave Milana Terića. Hadžikadić je tvrdio da su pojedini službenici svojim govorima na Boškovićevoj sahrani podsticali neprijateljstvo prema muslimanskom stanovništvu te da nakon masakra nisu pozvani na odgovornost. U svom obraćanju ukazao je i na činjenicu da su muslimanski stanovnici prethodno razoružani, dok su naoružane grupe nesmetano napale njihova naselja.&lt;ref name=&quot;Rastoder_Dokumenti_2024&quot; /&gt;

Delegati Šahovića i Pavinog Polja Hamdi-beg Hasanbegović i Amir Musić uputili su 21. novembra 1924. predstavku kralju [[Aleksandar, kralj Jugoslavije|Aleksandru Karađorđeviću]], u kojoj su detaljno opisali ubistva, paljenje i pljačku imovine, optuživši lokalne vlasti za pasivnost i saučesništvo. U predstavci su naveli da su vlasti bile unaprijed upozorene na pripremanje napada, da su stanovništvo prethodno razoružale i da su pritvorene muškarce predale napadačima. Zatražili su zaštitu preživjelih, procjenu i naknadu materijalne štete, kao i mogućnost preseljenja u drugi dio Kraljevine. U predstavci su izrazili duboko nepovjerenje u redovne sudove kao i naveli da im nije poznat ishod rada anketnih komisija koje su, prema njihovim saznanjima, trebale ispitati događaje.&lt;ref name=&quot;Rastoder_Predstavka_1924&quot; /&gt;

Pitanje odgovornosti ponovo je pokrenuto nakon što su izbjegli stanovnici uputili novu predstavku kralju sredinom 17. juna 1925. Kraljeva kancelarija proslijedila je pismo Ministarstvu unutrašnjih djela odakle je zatražen izvještaj načelnika Pljevaljskog okruga. U zvaničnom izvještaju pljevaljskog okružnog načelnika 12. augusta 1925. navodi se da je tokom napada ubijeno oko 120 muslimana i zapaljeno približno 45 kuća. Načelnik je odgovornost za nasilje pripisao rođacima Boška Boškovića koji su došli da izvrše osvetu, uz tvrdnju da lokalne vlasti navodno nisu mogle spriječiti napad jer su napadači opkolili sresku zgradu i prekinuli telefonske veze. Nakon što je izvještaj razmotren u Kraljevoj kancelariji, predmet je u septembru 1925. administrativno arhiviran.&lt;ref name=&quot;Rastoder_Dokumenti_2024&quot; /&gt;

Pojedini stražari zatvora u Šahovićima kasnije su formalno kažnjeni zbog dogovora s napadačima o predaji pritvorenih talaca, ali te kazne su ocijenjene kao simbolične i beznačajne za utvrđivanje odgovornosti stvarnih organizatora i neposrednih izvršilaca pokolja. Do danas nije zabilježeno da je za ovaj zločin vođen sudski postupak koji je rezultirao krivičnim kažnjavanjem odgovornih lica.&lt;ref name=&quot;Kamberovic_2024&quot; /&gt;

== Iseljavanje stanovništva i demografske posljedice ==

[[Masakr]] i [[strah]] od ponovnog [[Nasilje|nasilja]] doveli su do masovnog iseljavanja muslimanskog stanovništva iz Šahovića, Pavinog Polja i okolnih naselja Vraneške doline. Preživjeli su napuštali svoje domove zbog neposredne opasnosti po život i nepovjerenja u zaštitu državnih organa. Iseljavanje se nastavilo i nakon neposrednih događaja iz novembra 1924, a većina muslimanskog stanovništva trajno je napustila ovaj kraj.&lt;ref name=&quot;Rastoder_Predstavka_1924&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Konjevic2018&quot;&gt;{{cite journal |last=Konjević |first=Veselin |title=Iseljavanje muslimana Crne Gore |journal=Matica |date=2018 |issue=74 |pages=385–416 |url=https://www.scribd.com/document/965799708/19-Veselin-Konjevic |access-date=11. 11. 2026 |language=cnr}}&lt;/ref&gt;

Prema izvještaju Bjelopoljskog muftijstva iz 1925, muslimani Šahovićkog i Pavinopoljskog džemata tokom te godine iselili su se u [[Turska|Tursku]] i prodali svoja imanja. U Šahovićkoj općini tada je ostalo 17, a u Pavinopoljskoj pet muslimanskih domaćinstava. Muftijstvo je predmete iz obje džamije prenijelo u [[Bijelo Polje]] radi zaštite, a nadležnom ministarstvu predložilo da se džamijske zgrade i njihova nepokretna imovina prodaju javnom licitacijom i da se novac upotrijebi za obnovu drugih džamija u bjelopoljskom okrugu.&lt;ref name=&quot;Rastoder_Predstavka_1924&quot;/&gt;

Razmjere demografskih promjena vidljive su iz poređenja rezultata popisa stanovništva iz 1921. i 1931. U obje općine zabilježen je izrazit pad broja stanovnika islamske vjeroispovijesti:

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; margin-left:auto; margin-right:auto;&quot;
|+ Broj muslimana prema popisima stanovništva iz 1921. i 1931.&lt;ref name=&quot;Popis1921&quot;&gt;{{cite book |author=Opšta državna statistika |title=Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31. januara 1921. godine |year=1932 |publisher=Opšta državna statistika |location=Beograd |url=https://www.sistory.si/cdn/publikacije/4001-5000/4758/Definitivni_rezultati_popisa_stanovnistva_od_31_%20januara_1921_god.pdf |access-date=11. 11. 2026 |language=sh}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Popis1931&quot;&gt;{{cite book |author=Opšta državna statistika |title=Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31. marta 1931. godine. Knjiga II: Prisutno stanovništvo po veroispovesti |year=1938 |publisher=Opšta državna statistika |location=Beograd |url=https://pretraziva.rs/prikaz/definitivni-rezultati-popisa-stanovnistva-31-marta-1931-2-prisutno-stanovnistvo-po-veroispovesti/129 |access-date=11. 11. 2026 |language=sh}}&lt;/ref&gt;
! Općina !! 1921. !! 1931. !! Smanjenje
|-
| Šahovići || 1.196 || 123 || 1.073
|-
| Pavino Polje || 1.559 || 104 || 1.455
|-
! Ukupno !! 2.755 !! 227 !! 2.528
|}

U razdoblju između dva popisa broj muslimanskog stanovništva u ove dvije općine smanjio se za 2.528 osoba, odnosno za približno 92%. Ovi podaci ukazuju na gotovo potpuno istrebljenje muslimanskog stanovništva s ovog područja.&lt;ref name=&quot;Popis1921&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Popis1931&quot; /&gt;

Iseljavanje je zahvatilo i šire područje Bjelopoljskog okruga. Prema izvještaju sastavljenom 21. januara 1930. na osnovu podataka prikupljenih po nalogu Komisije za proučavanje šumskih prilika u Južnoj Srbiji, iz Šahovićke općine iselilo se oko 300, iz Pavinopoljske oko 350, a iz općine Ravna Rijeka oko 80 muslimanskih domaćinstava. U izvještaju je za cijeli Bjelopoljski okrug navedeno ukupno 1.260 iseljenih muslimanskih domaćinstava. Procjena od približno 7.560 iseljenih osoba, koja se pojavljuje u literaturi, izvedena je računanjem prosječno šest članova po domaćinstvu.&lt;ref name=&quot;Konjevic2018&quot; /&gt;

Iseljenici su se raselili u više pravaca. Dio stanovništva otišao je u susjedna [[Sandžak|sandžačka]] mjesta, među kojima su bila [[Pljevlja]], dok su se druge porodice preselile u [[Sarajevo]] i različita mjesta u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Najveći dio iseljenika uputio se prema [[Turska|Turskoj]], a većina se nastanila u [[İzmir|Izmir]]u.&lt;ref name=&quot;Sabotic2020&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Konjevic2018&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Osmanovic2014&quot;&gt;{{cite web |last=Osmanović |first=Ismet |title=Šahovići 1924-2014: Oteto - prokleto! |url=https://bosnjaci.net/print.php?pid=54339 |website=Bosnjaci.net |date=7. 12. 2014 |access-date=11. 11. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Značajan broj izbjeglica pronašao je utočište u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine. Na područje tadašnje općine Gornji Rahić, u srezu [[Brčko]], doselilo se oko 140 porodica s približno 400 članova iz Šahovića i Vraneške doline. Najveći broj porodica nastanio se u naselju Islamovac, dok su se ostale smjestile u samom [[Gornji Rahić|Gornjem Rahiću]], [[Maoča (Brčko)|Maoči]], [[Gornja Tuzla|Gornjoj Tuzli]] i [[Čelić]]u. Među doseljenicima su bile porodice Abdul, Kalić, Fazlović, Mešalić, Dučević, Ljuca, Šahović, Nuković, Suljević, Kozica, Jusufović, Karahmetović, Alomerović, Nišić, Drpljanin, Tandir i Kajević.&lt;ref name=&quot;Karcic_Dozic_2020&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Sabotic2020&quot; /&gt;

Dolazak u novu sredinu bio je praćen teškim životnim uslovima i nedostatkom osnovnih sredstava za opstanak. Izbjeglice su u Islamovcu morale krčiti šumsko zemljište kako bi ga pretvorile u obradivo tlo, a značajnu ulogu u njihovom prilagođavanju imala je solidarnost i pomoć lokalnog stanovništva koje im je ustupalo prostor i resurse.&lt;ref name=&quot;Sabotic2020&quot; /&gt;

[[Masakr]] i iseljavanje su doveli do gotovo potpunog istrebljenja muslimanskog stanovništva i uništenja njihove imovine na području Vraneške doline.&lt;ref name=&quot;Karcic_Dozic_2020&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Kamberovic_2024&quot;/&gt; Preživjeli su za sobom ostavili napuštene kuće, imanja i stoku. Dok su malobrojni uspjeli prodati svoju imovinu, većina je bila primorana napustiti imanja bez ikakve naknade. Posljedice masakra dovele su do potpunog nestanka ranije brojnog muslimanskog stanovništva iz Šahovića, Pavinog Polja i okolnih naselja, čime je do trajno izmijenjena struktura stanovništva tog kraja.&lt;ref name=&quot;Sabotic2020&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Rastoder_Predstavka_1924&quot;/&gt;

== Broj žrtava i historiografske procjene ==

Tačan broj ubijenih tokom masakra u Šahovićima i okolnim naseljima nije pouzdano utvrđen jer nije sačinjen potpun popis žrtava, a dostupni izvori iz perioda neposredno nakon događaja i kasnija svjedočenja donose različite procjene. 

U knjizi ''Besudna zemlja'', objavljenoj 1958, Milovan Đilas je naveo da je tokom masakra ubijeno više od 350 ljudi, oslanjajući se pritom na saznanja očevidaca i kazivanje svog oca Nikole, koji je učestvovao u događajima. Analizirajući Đilasove memoare, historičar [[Šerbo Rastoder]] ukazuje na potrebu kritičkog odnosa prema naknadnim sjećanjima i načinu na koji su pojedini dijelovi knjige objavljivani.&lt;ref name=&quot;Rastoder2006&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Sabotic_2009&quot;&gt;{{cite journal |last=Šabotić |first=Sait |title=Zločin u Šahovićima u crnogorskoj istoriografiji |journal=Almanah: Časopis za proučavanje, prezentaciju i zaštitu kulturno-istorijske baštine Bošnjaka/Muslimana |date=2009 |issue=45-46 |pages=329–342 |url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=533535 |access-date=11. 11. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; 

U kasnijim prikazima pojavljuju se znatno veće procjene koje se kreću od 500 do više od 1.000, odnosno do 1.500 ubijenih. Prema razmatranjima historičara [[Husnija Kamberović|Husnije Kamberovića]], procjene u korištenim izvorima uglavnom se kreću od približno 100 do 450, dok se više brojke povezuju s apelima [[Reisul-ulema|reisu-l-uleme]] [[Džemaludin Čaušević|Džemaludina Čauševića]] i drugim izvještajima o stradanjima. Zbog različitog porijekla i metodologije, ove se brojke ne mogu tretirati kao međusobno potvrđene.&lt;ref name=&quot;Kamberovic_2024&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Rastoder2006&quot;/&gt; 

Rastoder u svom istraživanju nije pokušao utvrditi konačan broj ubijenih, ističući da raspoloživi izvori ne omogućavaju pouzdano razrješenje tog pitanja. Umjesto svođenja razmjera zločina na jednu brojku, naglasio je njegove šire posljedice: ubistva civila, uništavanje imovine i masovno iseljavanje muslimanskog stanovništva iz Vraneške doline i šireg Bjelopoljskog okruga.&lt;ref name=&quot;Kamberovic_2024&quot;/&gt;

=== Izvještavanje tadašnje štampe ===

O masakru u Šahovićima izvještavali su pojedini listovi iz [[Beograd]]a, [[Sarajevo|Sarajeva]], [[Nikšić]]a i [[Skoplje|Skoplja]]. Njihovi prikazi razlikovali su se prema političkoj orijentaciji redakcija, izboru informacija i načinu na koji su predstavljali ubistvo Boška Boškovića u kontekstu napada na muslimansko stanovništvo, odnosili se prema pokušajima opravdavanja nasilja i određivali odgovornost za počinjene zločine.

Beogradska ''Politika'' objavila je 17. novembra 1924. tekst &quot;Za Boškovićevu glavu&quot;, s podnaslovom &quot;Krvava osveta nad belopoljskim muslimanima&quot;. U njemu je ubistvo Boška Boškovića povezano s Jusufom Mehonjićem i njegovim pristalicama, a napad na muslimansko stanovništvo predstavljen je kao osveta za Boškovićevu smrt. Nekoliko dana ranije ''Politika'' je objavila i kratku vijest o Boškovićevom ubistvu, u kojoj je navedeno da su ga izvršili Mehonjićevi ljudi.&lt;ref name=&quot;Karcic_Dozic_2020&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Sabotic2020&quot; /&gt;

Sarajevska ''Pravda'', glasilo [[Jugoslavenska muslimanska organizacija|Jugoslovenske muslimanske organizacije]], počela je izvještavati o masakru već 10. novembra 1924, tekstom &quot;Grozno masakriranje sandžačkih muslimana&quot;. U narednim brojevima objavljivala je izvještaje o ubistvima, mučenju i stradanju civila, paljenju kuća i uništavanju imovine. Posebno je ukazivala na prethodno razoružavanje muslimanskog stanovništva, upozorenja koja su lokalni predstavnici upućivali vlastima i izostanak pravovremene intervencije državnih organa. U tekstu od 13. novembra, pod naslovom &quot;O krvavim događajima u Sandžaku&quot;, razmatrala je političke i imovinske odnose Boška Boškovića s dijelom lokalnog stanovništva, osporavajući optužbe da su muslimani bili odgovorni za njegovo ubistvo. List je objavio i protestno pismo Ferhad-bega Drage, predsjednika Džemijeta, upućeno ministru unutrašnjih djela, u kojem je odgovornost za neuspjeh u sprječavanju masakra posebno pripisana lokalnim policijskim vlastima.&lt;ref name=&quot;Karcic_Dozic_2020&quot; /&gt;

U Nikšiću je o događajima izvještavala ''Slobodna misao'', sedmični list koji je pripadao Srpskoj zemljoradničkoj stranci u Crnoj Gori. U broju od 17. novembra 1924. objavila je &quot;Memorandum kralju o krvoproliću u Šahoviću&quot;, odnosno tekst povezan s predstavkom muslimanskih predstavnika upućenom kralju Aleksandru. U broju od 29. decembra iste godine objavila je prilog Dimitrija Ristića &quot;O događajima u Sandžaku&quot;, s podnaslovom &quot;Odgovor muslimanskoj Pravdi&quot;, a polemika je nastavljena i u broju od 5. januara 1925. Ristićev tekst bio je reakcija na izvještavanje sarajevske ''Pravde'' i njene optužbe o odgovornosti lokalnih vlasti.&lt;ref name=&quot;Sabotic2020&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Slobodna_misao_1924&quot;&gt;{{cite news |title=Pokolj u Sandžaku. Ubistvo Boška L. Boškovića |newspaper=Slobodna misao |location=Nikšić |date=17. 11. 1924 |issue=114 |url=https://www.dlib.me/fajlovi/p1gj14vm8m1k8f17k414oi102e13pv5.pdf |access-date=11. 11. 2026 |language=sh}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Slobodna_misao_1924_1&quot;&gt;{{cite news |last=Ristić |first=Dimitrije |title=O događajima u Sandžaku: Odgovor muslimanskoj Pravdi |newspaper=Slobodna misao |location=Nikšić |date=29. 12. 1924 |issue=120 |page=2 |url=https://www.dlib.me/fajlovi/p1gj17t1c7aql142fdrh1kk2cmj5.pdf |access-date=12. 11. 2026 |language=sh}}&lt;/ref&gt;

U Skoplju je izlazio ''Hak'', glasilo političke organizacije Džemijet, koje je od 1920. do 1924. objavljivalo tekstove na [[Turski jezik|turskom]] i [[Bosanski jezik|bosanskom jeziku]]. List je izvještavao o položaju muslimanskog stanovništva u [[Sandžak]]u, na [[Kosovo|Kosovu]] i u [[Sjeverna Makedonija|Makedoniji]]. U njemu je 6. decembra 1924. objavljen tekst &quot;Crni dani za Sandžak&quot;, u kojem su predstavljeni razmjeri stradanja i posljedice masakra za muslimansko stanovništvo. Kasniji prikazi navode da je list zbog izvještavanja o Šahovićima bio izložen cenzuri i zapljeni pojedinih brojeva.&lt;ref name=&quot;Skrijelj_2004&quot;&gt;{{cite journal |last=Škrijelj |first=Redžep |title=Sandžački Bošnjaci u Makedoniji (1918–1945) |journal=Almanah |location=Podgorica |year=2004 |issue=27–28 |url=https://www.almanah.co.me/ostale/PDF/casopis/Almanah%2027-28.pdf |access-date=12. 11. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

== Historiografija, sjećanje i komemoracije ==

Masakr u Šahovićima dugo nije bio predmet sistematskih historiografskih istraživanja. Među prvim opširnijim prikazima događaja nalazi se autobiografsko djelo [[Milovan Đilas|Milovana Đilasa]], koje je pisao između 1954. i 1956. Nakon završetka rukopisa, Đilas ga je 1956. ponudio Srpskoj književnoj zadruzi u Beogradu, ali je objavljivanje odbijeno. Prema navodima iz predgovora Branka Popovića, odbijanje je bilo povezano s političkom nepodobnošću rukopisa. Djelo je prvi put objavljeno 1958. na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]], pod naslovom ''Land Without Justice: An Autobiography of His Youth'', u [[London]]u i [[New York]]u. Uslijedila su izdanja na drugim jezicima, dok je na [[Srpski jezik|srpskom jeziku]] objavljeno tek 2005, pod naslovom ''Besudna zemlja'', u izdanju Politike i Narodne knjige.&lt;ref name=&quot;Rastoder2006&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Djilas_1958&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Djilas2005&quot;&gt;{{cite book |last=Đilas |first=Milovan |title=Besudna zemlja |editor-last=Popović |editor-first=Branko |year=2005 |publisher=Politika; Narodna knjiga |location=Beograd |isbn=86-331-2499-8 |url=https://www.irational.org/vahida/history/czkd/literature/Djilas_Milovan_Besudna_zemlja.pdf |access-date=11. 11. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Srpsko izdanje iz 2005. nije bilo samo prijevod engleskog izdanja iz 1958. Prema predgovoru Branka Popovića, zasnovano je na trećoj verziji rukopisa, koju je Đilas redigovao 1982. Prva verzija rukopisa potiče iz 1956, druga je objavljena 1958, a treća je poslužila kao osnova za izdanje iz 2005. Upoređujući dvije objavljene verzije 1958. i 2005, historičar [[Šerbo Rastoder]] ukazao je na sadržajne razlike u prikazu masakra. U srpskom izdanju izostavljen je dio opisa brutalnosti nad žrtvama koji postoji u engleskoj verziji, uključujući navode o sakaćenju tijela, ubijanju djece pred članovima porodice, nasilju nad muslimanskim vjerskim službenicima i spaljivanju grupe ljudi. Rastoder smatra da je izostavljanje vjerovatno izvršio sam autor, a ne priređivač, ali to nije moguće sa sigurnošću utvrditi.&lt;ref name=&quot;Rastoder2006&quot; /&gt;

Razlike postoje i u prikazu uloge Đilasovog oca Nikole. U engleskom izdanju iz 1958. Đilas navodi da su on i njegov stariji brat ocu zamjerali što je bio jedan od predvodnika napadačke mase. U srpskom izdanju iz 2005. piše da se otac poveo za gomilom, ali se dodaje da nije učestvovao u masakru. U fusnoti je pojasnio da je Nikola krenuo prema Bijelom Polju, ali da ga je redovna vojska vratila.&lt;ref name=&quot;Rastoder2006&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Djilas_1958&quot; /&gt;

Važan korak u rasvjetljavanju ovih događaja napravio je Sait Šabotić 2009. radom o zločinu u crnogorskoj historiografiji, dok je [[Šerbo Rastoder]] 2011. objavio monografiju ''Kad su vakat kaljali insani: Šahovići 1924'', zasnovanu na arhivskoj građi, novinskim izvještajima i svjedočenjima, čije je dopunjeno izdanje uslijedilo 2024. Rastoder je objavio i zbirku iskaza koje je general Danilo Jauković zabilježio 1973. u razgovorima s učesnicima u masakru.&lt;ref name=&quot;Kamberovic_2024&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Sabotic_2009&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Rastoder_Sutnjom_se_zlo_velica_2023&quot;&gt;{{cite book |last=Rastoder |first=Šerbo |title=Šutnjom se zlo veliča : 1924-2024 : Šta su generalu Danilu Jaukoviću kazali akteri genocida u Šahovićima 1924. |year=2023 |publisher=BANU; Institut za historiju, demografiju i antropologiju Sandžaka |location=Novi Pazar; Rožaje |url=https://plus-legacy.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/27332100 |access-date=11. 11. 2026 |language=cnr}}&lt;/ref&gt;

Iako se sjećanje očuvalo kroz porodična predanja i usmena svjedočenja potomaka žrtava, događaj dugo nije dobio adekvatno mjesto u javnom pamćenju i institucionalnom obilježavanju u Crnoj Gori. U javnim i stručnim raspravama o njegovom karakteru koriste se različite kvalifikacije, uključujući i pojam [[genocid]]a. Dok pojedini istraživači poput Rastodera koriste taj termin, u javnosti su isticane i pravne te terminološke poteškoće retroaktivne primjene tog pojma na događaje iz 1924.&lt;ref name=&quot;Kamberovic_2024&quot; /&gt;

Povodom stogodišnjice zločina, 28. septembra 2024, ispred Gradske gasulhane u [[Bijelo Polje|Bijelom Polju]] održana je kolektivna [[Dženaza-namaz|dženaza]] i komemoracija u organizaciji [[Islamska zajednica u Crnoj Gori|Islamske zajednice u Crnoj Gori]] i [[Institut za historiju, demografiju i antropologiju Sandžaka|Instituta za historiju, demografiju i antropologiju Sandžaka]]. Ovaj skup okupio je brojne građane, potomke žrtava te predstavnike vjerskih i akademskih institucija kao čin kolektivnog sjećanja i odavanja počasti.&lt;ref name=&quot;Vijesti_Godisnjica_2024&quot;&gt;{{cite web |author=Alisa Hajdarpašić |title=Obilježena stota godišnjica stravičnog zločina u Šahovićima |url=https://www.vijesti.me/tv/emisije/726225/obiljezena-stota-godisnjica-stravicnog-zlocina-u-sahovicima |website=Vijesti |date=28. 9. 2024 |access-date=11. 11. 2026 |language=cnr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Mesihat_kolektivna_dzenaza_2024&quot;&gt;{{cite web |author=Mešihat Islamske zajednice u Srbiji |title=U Bijelom Polju klanjana kolektivna dženaza i obilježena stogodišnjica genocida u Šahovićima |url=https://mesihat.org/2024/09/28/u-bijelom-polju-klanjana-kolektivna-dzenaza-i-obiljezena-stogodisnjica-genocida-u-sahovicima/ |website=Mešihat.org |date=28. 9. 2024 |access-date=11. 11. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; 

Uoči stogodišnjice pokrenute su i inicijative za institucionalno obilježavanje, pa je Bošnjačka stranka u septembru 2024. predala u skupštinsku proceduru prijedlog rezolucije kojim je predviđeno da se 9. i 10. novembar ustanove kao dani sjećanja i da se osigura lokacija za izgradnju spomen-obilježja. Međutim, Skupština Crne Gore sredinom decembra 2024. nije prihvatila uvrštavanje ovog prijedloga u dnevni red sjednice.&lt;ref name=&quot;Vijesti_Rezolucija_o_Sahovicima_2024&quot;&gt;{{cite web |author=Željka Vučinić |title=Rezolucija o Šahovićima stigla u poslaničke klubove |url=https://www.vijesti.me/vijesti/politika/694313/rezolucija-o-sahovicima-stigla-u-poslanicke-klubove |website=Vijesti |date=16. 2. 2024 |access-date=11. 11. 2026 |language=cnr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Vijesti_Bosnjacka_stranka_2024&quot;&gt;{{cite web |author=Vijesti |title=Bošnjačka stranka predala u skupštinsku proceduru Predlog rezolucije o genocidu u Šahovićima |url=https://www.vijesti.me/vijesti/politika/723889/bosnjacka-stranka-predala-u-skupstinsku-proceduru-predlog-rezolucije-o-genocidu-u-sahovicima |website=Vijesti |date=13. 9. 2024 |access-date=11. 11. 2026 |language=cnr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Vijesti_The_resolution_2024&quot;&gt;{{cite web |author=Aljoša Turović |title=The resolution on the genocide in Šahovići was not included in the agenda of the Assembly |url=https://en.vijesti.me/amp/736307/the-resolution-on-the-genocide-in-Sahovice-was-not-included-in-the-agenda-of-the-assembly |website=Vijesti |date=10. 12. 2024 |access-date=11. 11. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==

* [[Božićni ustanak]]
* [[Crnogorski komiti]]
* [[Husein Bošković]]
* [[Jusuf Mehonjić]]
* [[Milovan Đilas]]
* [[Podgorička skupština]]
* [[Sandžak]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==
* {{cite book |last=Rastoder |first=Šerbo |title=Kad su vakat kaljali insani: Šahovići 1924 |publisher=Almanah |date=2011 |series=Biblioteka Baština |isbn=978-86-85575-27-3 |url=https://www.academia.edu/35012590/%C5%A0erbo_RASTODER_KAD_SU_VAKAT_KALJALI_INSANI_%C5%A0AHOVI%C4%86I_1924 |language=cnr}}
* {{cite book |last=Rastoder |first=Šerbo |title=Šutnjom se zlo veliča : 1924-2024 : Šta su generalu Danilu Jaukoviću kazali akteri genocida u Šahovićima 1924. |year=2023 |publisher=BANU; Institut za historiju, demografiju i antropologiju Sandžaka |location=Novi Pazar; Rožaje |url=https://plus-legacy.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/27332100 |language=cnr}}
* {{cite journal |last=Rastoder |first=Šerbo |title=Memoari kao istorijski izvor ili svjedočenje Milovana Đilasa o događajima u Crnoj Gori prvih decenija XX vijeka s posebnim osvrtom na pokolj u Šahovićima 1924 |journal=Almanah: Časopis za proučavanje, zaštitu i prezentaciju kulturno-istorijske baštine Muslimana-Bošnjaka |date=2006 |issue=33–34 |pages=183–202 |url=http://www.almanah.co.me/ostale/PDF/casopis/Almanah%2033-34.pdf |language=cnr}}
* {{cite journal |last=Kamberović |first=Husnija |title=Šerbo Rastoder, Kad su vakat kaljali insani. Šahovići 1924. (drugo izdanje) |journal=Historia Moderna |date=2024 |volume=5 |issue=5 |pages=206–209 |url=https://historiamoderna.umhis.ba/index.php/ojs/article/download/79/66/252 |language=bs}}
* {{cite journal |last1=Karčić |first1=Hikmet |last2=Đozić |first2=Emrah |title=Masakar u Šahovićima prema pisanju sarajevske 'Pravde' 1924. godine |journal=Novi Muallim |date=2020 |volume=21 |issue=83 |pages=97–104 |doi=10.26340/muallim.v21i83.1808 |url=https://ilmijja.ba/ojs/index.php/casopis1/article/view/1808 |language=bs}}
* {{cite book |last=Djilas |first=Milovan |title=Land Without Justice: An Autobiography of His Youth |year=1958 |publisher=Harcourt, Brace and Company |location=New York |url=https://openlibrary.org/works/OL2071943W/Land_without_justice |language=en}}
* {{cite book |last=Đilas |first=Milovan |title=Besudna zemlja |editor-last=Popović |editor-first=Branko |year=2005 |publisher=Politika; Narodna knjiga |location=Beograd |isbn=86-331-2499-8 |url=https://www.irational.org/vahida/history/czkd/literature/Djilas_Milovan_Besudna_zemlja.pdf |language=sr}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:1924. u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Historija Kraljevine Jugoslavije]]
[[Kategorija:Masakri nad Bošnjacima]]
[[Kategorija:Masakri u Jugoslaviji]]</text>
      <sha1>j2z842b26s56kv427elkenm30acyz88</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bromokriptin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>523550</id>
    <revision>
      <id>3940823</id>
      <parentid>3930436</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T11:04:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940823</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27334" sha1="o79w18jkb4ashs0n51lbb0wercvvlfp" xml:space="preserve">{{Infokutija hemijski spoj
| Hemijski spoj       = Bromokriptin
| sinonimi = 2-Bromoergokriptin; CB-154
|sumarna formula= C&lt;sub&gt;32&lt;/sub&gt; H &lt;sub&gt;40&lt;/sub&gt;Br N &lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt;
| trgovačka imena         = Originalni Parlodel, nakon toga mnogi&lt;br&gt; [[IUPAC]] ime: (5{{prime}}α)-2-Bromo-12{{prime}}-hidroksi-5{{prime}}-(2-metilpropil)-3{{prime}},6{{prime}},18-triokso-2{{prime}}-(propan-2-il)ergotaman
| Strukturna formula     =[[slika:Bromocriptine.svg|150p
| image2 = Bromocriptine molecule ball.svg|150px]]&lt;br&gt;[[slika:Bromocriptine molecule ball.png|150px]]
| CAS registarski broj = 25614-03-3
|SMILES = BrC1=C(C[C@H]2N(C)C3)C4=C(C=CC=C4C2=C[C@H]3C(N[C@]5(C(C)C)O[C@@]6(N([C@@H](CC(C)C)C(N7CCC[C@H]76)=O)C5=O)O)=O)N1| Kratki opis          =
| Molarna masa        =
| Agregatno stanje     =                      
| Gustoća             =
| Tačka topljenja     =
| Tačka ključanja     =
| Pritisak pare       =
| Rastvorljivost      =
| Dipolni moment      = &lt;br&gt;[[PubChem]]: 31101
| StdInChI = 1S/C32H40BrN5O5/c1-16(2)12-24-29(40)37-11-7-10-25(37)32(42)38(24)30(41)31(43-32,17(3)4)35-28(39)18-13-20-19-8-6-9-22-26(19)21(27(33)34-22)14-23(20)36(5)15-18/h6,8-9,13,16-18,23-25,34,42H,7,10-12,14-15H2,1-5H3,(H,35,39)/t18-,23-,24+,25+,31-,32+/m1/s1
}}
'''Bromokriptin''', prvobitno prodavani kao '''Parlodel''', a potom pod mnogim robnim markama, je derivat [[ergolin]]a i agonist [[dopamin]]a koji se koristi u liječenju tumora [[hipofiza|hipofize]], [[Parkinsonova bolest|Parkinsonove bolesti]], hiperprolaktinemije, neuroleptičnog malignog sindroma i, kao dodatak, [[dijabetes]]a tipa 2.
==Medicinska upotreba==
Bromokriptin se koristi za liječenje [[akromegalija|akromegalije]] i stanja povezanih s [[hiperprolaktinemija|hiperprolaktinemijom]] poput [[amenoreja|amenoreje]], [[neplodnost]]i, [[hipogonadizam|hipogonadizma]] i [[adenom]] akoji luče [[prolaktin]]. Također se koristi za sprječavanje [[sindrom hiperstimulacije jajnika|sindroma hiperstimulacije jajnika]]&lt;ref name=OlderLabel&gt;{{cite web|title=Bromocriptine mesylate tablets -- original uses|url=https://www.accessdata.fda.gov/drugsatfda_docs/label/2012/017962s065s068lbl.pdf|publisher=FDA|date=januar 2012|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170228152534/http://www.accessdata.fda.gov/drugsatfda_docs/label/2012/017962s065s068lbl.pdf|archive-date=28. 2. 2017}} For label updates see [https://www.accessdata.fda.gov/scripts/cder/daf/index.cfm?event=overview.process&amp;ApplNo=017962 FDA index page for NDA 017962] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170629041043/https://www.accessdata.fda.gov/scripts/cder/daf/index.cfm?event=overview.process&amp;ApplNo=017962 |date=29. 6. 2017 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Molitch ME | title = Diagnosis and Treatment of Pituitary Adenomas: A Review | url = https://archive.org/details/jama_2017-02-07_317_5/page/516 | journal = JAMA | volume = 317 | issue = 5 | pages = 516–524 | date = februar 2017 | pmid = 28170483 | doi = 10.1001/jama.2016.19699 | s2cid = 205077946 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|vauthors=Tang H, Mourad SM, Wang A, Zhai SD, Hart RJ|date=14 Apr 2021|title=Dopamine agonists for preventing ovarian hyperstimulation syndrome|journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews|volume=2021 |issue=4 |pages=CD008605 |doi=10.1002/14651858.CD008605.pub4 | pmc=8092425 |pmid=33851429}}&lt;/ref&gt; i za liječenje [[Parkinsonova bolest|Parkinsonove bolesti]].
 
Od kasnih 1980-ih koristi se, van odobrenih indikacija, za smanjenje simptoma odvikavanja od [[kokain]]a, ali dokazi za ovu upotrebu su slabi.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Minozzi S, Amato L, Pani PP, Solimini R, Vecchi S, De Crescenzo F, Zuccaro P, Davoli M | title = Dopamine agonists for the treatment of cocaine dependence | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | issue = 5 | pages = CD003352 | date = maj 2015 | volume = 2015 | pmid = 26014366 | pmc = 6999795 | doi = 10.1002/14651858.CD003352.pub4 }}&lt;/ref&gt; Bromokriptin se uspješno koristi u slučajevima galaktoreje uzrokovane antagonistima [[dopamin]]a poput [[risperidon]]a.

Formulacija bromokriptina s brzim oslobađanjem, Cycloset, također se koristi za liječenje [[dijabetes|dijabetesa tipa 2]].&lt;ref name=DiabetesLabel&gt;{{cite web|title=Bromocriptine mesylate tablet label|url=https://www.accessdata.fda.gov/drugsatfda_docs/label/2017/020866s006s007lbl.pdf|publisher=FDA|date=februar 2017|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20180513230418/https://www.accessdata.fda.gov/drugsatfda_docs/label/2017/020866s006s007lbl.pdf|archive-date=13. 5. 2018}}. For label updates see [https://www.accessdata.fda.gov/scripts/cder/daf/index.cfm?event=overview.process&amp;ApplNo=020866 FDA index page for NDA 020866] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170628072832/https://www.accessdata.fda.gov/scripts/cder/daf/index.cfm?event=overview.process&amp;ApplNo=020866 |date=28. 6. 2017 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Garber AJ, Blonde L, Bloomgarden ZT, Handelsman Y, Dagogo-Jack S | title = The role of bromocriptine-QR in the management of type 2 diabetes expert panel recommendations | journal = Endocrine Practice | volume = 19 | issue = 1 | pages = 100–6 | date = 2013 | pmid = 23337160 | doi = 10.4158/EP12325.OR }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Liang W, Gao L, Li N, Wang B, Wang L, Wang Y, Yang H, You L, Hou J, Chen S, Zhu H, Jiang Y, Pan H | title = Efficacy and Safety of Bromocriptine-QR in Type 2 Diabetes: A Systematic Review and Meta-Analysis | journal = Hormone and Metabolic Research | volume = 47 | issue = 11 | pages = 805–12 | date = oktobar 2015 | pmid = 26332757 | doi = 10.1055/s-0035-1559684 | s2cid = 423132 }}&lt;/ref&gt; Kada se primijeni unutar dva sata nakon buđenja, povećava nivo dopamina u [[hipotalamus]]u. To rezultira značajnim gubitkom težine, kao i smanjenjem nivoa glukoze u krvi, proizvodnje glukoze u jetri i [[otpornost na insulin|insulinske rezistencije]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Birhan MT, Ayele TM, Abebe FW, Dgnew FN | title = Effect of bromocriptine on glycemic control, risk of cardiovascular diseases and weight in patients with type 2 diabetes: a systematic review | journal = Diabetology &amp; Metabolic Syndrome | volume = 15 | issue = 1 | pages = 151 | date = juli 2023 | pmid = 37415177 | pmc = 10324265 | doi = 10.1186/s13098-023-01073-2 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Stoga djeluje kao dodatak prehrani i vježbanju kako bi se poboljšala kontrola [[glikemija|glikemije]] i smanjio rizik od kardiovaskularnih bolesti.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Defronzo RA | title = Bromocriptine: a sympatholytic, d2-dopamine agonist for the treatment of type 2 diabetes | journal = Diabetes Care | volume = 34 | issue = 4 | pages = 789–94 | date = april 2011 | pmid = 21447659 | pmc = 3064029 | doi = 10.2337/dc11-0064 }}&lt;/ref&gt;

==Nuspojave==
Najčešće nuspojave su mučnina, [[ortostatska hipotenzija]],[[glavobolja]] i [[povraćanje]] usljed stimulacije centra za povraćanje u [[moždano stablo|moždanom stablu]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Weil C | title = The safety of bromocriptine in long-term use: a review of the literature | url = https://archive.org/details/sim_current-medical-research-and-opinion_1986_10_1/page/24 | journal = Current Medical Research and Opinion | volume = 10 | issue = 1 | pages = 25–51 | year = 1986 | pmid = 3516579 | doi = 10.1185/03007998609111089 }}&lt;/ref&gt; Vazospazmi sa ozbiljnim posljedicama poput [[infarkt miokarda|infarkta miokarda]] i [[moždani udar|moždanog udara]], koji su prijavljeni u vezi sa puerperijumom, čine se izuzetno rijetkim događajima.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Iffy L, McArdle JJ, Ganesh V, Hopp L | title = Bromocriptine related atypical vascular accidents postpartum identified through medicolegal reviews | journal = Medicine and Law | volume = 15 | issue = 1 | pages = 127–34 | year = 1996 | pmid = 8691994 }}&lt;/ref&gt;  Periferni vazospazam (prstiju na rukama ili nogama) može uzrokovati [[Raynaudov fenomen]].
Upotreba bromokriptina je anegdotski povezana s izazivanjem ili pogoršanjem psihotičnih simptoma (njegov mehanizam djelovanja je suprotan većini antipsihotika, čiji mehanizmi uglavnom blokiraju [[dopamin]]ske receptore).&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Boyd A | title = Bromocriptine and psychosis: a literature review | url = https://archive.org/details/sim_psychiatric-quarterly_spring-1995_66_1/page/86 | journal = The Psychiatric Quarterly | volume = 66 | issue = 1 | pages = 87–95 | year = 1995 | pmid = 7701022 | doi = 10.1007/BF02238717 | s2cid = 29539691 }}&lt;/ref&gt; Međutim, treba shvatiti da bromokriptin i mnogi slični antiparkinsonici imaju veći afinitet prema D&lt;sub&gt;2S &lt;/sub&gt;receptoru (za koji se smatra da je uglavnom prisutan na inhibitornim lokacijama D&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; autoreceptora)&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Ford CP | title = The role of D2-autoreceptors in regulating dopamine neuron activity and transmission | journal = Neuroscience | volume = 282 | pages = 13–22 | date = decembar 2014 | pmid = 24463000 | pmc = 4108583 | doi = 10.1016/j.neuroscience.2014.01.025 }}&lt;/ref&gt; u odnosu na D&lt;sub&gt;2L&lt;/sub&gt; oblik, dovoljno niska parcijalna agonistička aktivnost (tj. gdje molekula koja se veže za receptor izaziva ograničene efekte, dok sprječava vezivanje jačeg [[ligand]]a poput [[dopamin]]a), i, moguće, [[funkcionalna selektivnost]] određenog lijeka može generirati antidopaminergične efekte koji su po prirodi sličniji nego opozicijskim antipsihoticima.
[[Plućna fibroza]] zabilježena je kada se bromokriptin koristio u visokim dozama za liječenje [[Parkinsonova bolest|Parkinsonove bolesti]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Todman DH, Oliver WA, Edwards RL | title = Pleuropulmonary fibrosis due to bromocriptine treatment for Parkinson's disease | journal = Clinical and Experimental Neurology | volume = 27 | pages = 79–82 | year = 1990 | pmid = 2129961 }}&lt;/ref&gt;
 
Upotreba za suzbijanje proizvodnje mlijeka nakon [[porođaj]]a pregledana je 2014. godine i zaključeno je da se u tom kontekstu ne može isključiti uzročna povezanost s ozbiljnim kardiovaskularnim, neurološkim ili psihijatrijskim događajima, s ukupnom incidencijom procijenjenom na između 0,005% i 0,04%. Na osnovu podataka predložene su dodatne sigurnosne mjere i stroža pravila propisivanja.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.ema.europa.eu/ema/index.jsp?curl=pages/news_and_events/news/2014/08/news_detail_002157.jsp&amp;mid=WC0b01ac058004d5c1|title=European Medicines Agency - News and Events - CMDh endorses restricted use of bromocriptine for stopping breast milk production|date=17. 9. 2018|website=www.ema.europa.eu|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140828112730/http://www.ema.europa.eu/ema/index.jsp?curl=pages%2Fnews_and_events%2Fnews%2F2014%2F08%2Fnews_detail_002157.jsp&amp;mid=WC0b01ac058004d5c1|archive-date=28. 8. 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://m.aerzteblatt.de/news/59857.htm |title=EMA rät vom Abstillmittel Bromocriptin ab |access-date=26. 8. 2014 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150609025916/http://m.aerzteblatt.de/news/59857.htm |archive-date=9. 6. 2015 |date=25. 8. 2014 }} &quot;EMA rät vom Abstillmittel Bromocriptin ab&quot;, article in Ärzteblatt&lt;/ref&gt;  To je inhibitor pumpe za izbacivanje [[žuč]]nih [[soli]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Montanari F, Pinto M, Khunweeraphong N, Wlcek K, Sohail MI, Noeske T, Boyer S, Chiba P, Stieger B, Kuchler K, Ecker GF | title = Flagging Drugs That Inhibit the Bile Salt Export Pump | journal = Molecular Pharmaceutics | volume = 13 | issue = 1 | pages = 163–71 | date = januar 2016 | pmid = 26642869 | doi = 10.1021/acs.molpharmaceut.5b00594 | s2cid = 46496531 | url = http://www.zora.uzh.ch/id/eprint/118806/1/acs.molpharmaceut.pdf | access-date = 14. 7. 2025 | archive-date = 4. 11. 2021 | archive-url = https://web.archive.org/web/20211104155305/https://www.zora.uzh.ch/id/eprint/118806/1/acs.molpharmaceut.pdf | url-status = dead }}&lt;/ref&gt;
Nakon dugotrajne upotrebe [[antagonisti dopamina|agonista dopamina]], tokom smanjenja doze ili prekida uzimanja može se javiti [[sindrom odvikavanja]] sa sljedećim mogućim nuspojavama: [[anksioznost]], napadi panike, [[disforija]], [[depresija]], agitacija, razdražljivost, suicidalne ideje, umor, [[ortostatska hipotenzija]], [[mučnina]], povraćanje, [[znojenje]], generalizirani bol i žudnja za drogom. Kod nekih osoba, ovi simptomi odvikavanja su kratkotrajni i one se potpuno oporavljaju, dok se kod drugih može javiti [[protrahirani sindrom odvikavanja]] sa simptomima odvikavanja koji traju mjesecima ili godinama.&lt;ref name=&quot;pmid23686524&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Nirenberg MJ | title = Dopamine agonist withdrawal syndrome: implications for patient care | journal = Drugs &amp; Aging | volume = 30 | issue = 8 | pages = 587–92 | date = august 2013 | pmid = 23686524 | doi = 10.1007/s40266-013-0090-z | s2cid = 207489653 }}&lt;/ref&gt;

==[[Farmakologija]]==
===Farmakodinamika===
[[Slika:Bromocriptin.png|thumb| Bromokriptin u konformaciji vezanoj za dopaminski receptor.]]
 
Bromokriptin je [[djelimični agonist]] [[dopamin]] skog [[D2 receptor|D&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; receptora]].|&lt;ref name=&quot;pmid12388666&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;pmid12388667&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;pmid20138024&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = de Leeuw van Weenen JE, Parlevliet ET, Maechler P, Havekes LM, Romijn JA, Ouwens DM, Pijl H, Guigas B | title = The dopamine receptor D2 agonist bromocriptine inhibits glucose-stimulated insulin secretion by direct activation of the alpha2-adrenergic receptors in beta cells | journal = Biochemical Pharmacology | volume = 79 | issue = 12 | pages = 1827–36 | date = juni 2010 | pmid = 20138024 | doi = 10.1016/j.bcp.2010.01.029 }}&lt;/ref&gt; Također stupa u interakciju s drugim [[dopaminski receptor|dopaminskim receptorima]] i s raznim [[serotoninski receptor|serotoninskim]] i [[adrenergički receptor|adrenergičkim receptorima]].&lt;ref name=&quot;pmid12388666&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;pmid12388667&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;pmid12388668&quot; /&gt; Dodatno je utvrđeno da bromokriptin inhibira [[oslobađanje neurotransmitera|oslobađanje]] [[glutamat]]a putem [[obrnuće transportera|obrnuća]] [[GLT1]] [[glutamatni transporter|glutamatnog transportera]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Shirasaki Y, Sugimura M, Sato T | title = Bromocriptine, an ergot alkaloid, inhibits excitatory amino acid release mediated by glutamate transporter reversal | journal = European Journal of Pharmacology | volume = 643 | issue = 1 | pages = 48–57 | date = septembar 2010 | pmid = 20599932 | doi = 10.1016/j.ejphar.2010.06.007 }}&lt;/ref&gt;
Uprkos tome što djeluje kao [[serotonin]] ski [[5-HT2A receptor|5-HT&lt;sub&gt;2A&lt;/sub&gt; receptor]] [[agonist]], bromokriptin se opisuje kao ne-[[halucijacija|halucinogeni]].&lt;ref name=&quot;GumpperRoth2024&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Gumpper RH, Roth BL | title = Psychedelics: preclinical insights provide directions for future research | journal = Neuropsychopharmacology | volume = 49 | issue = 1 | pages = 119–127 | date = januar 2024 | pmid = 36932180 | doi = 10.1038/s41386-023-01567-7 | url = | pmc = 10700551 }}&lt;/ref&gt;
Kao [[tihi antagonist]] serotoninskog [[5-HT2B receptora|5-HT&lt;sub&gt;2B&lt;/sub&gt; receptora]],&lt;ref name=&quot;pmid12388668&quot;/&gt; bromokriptin ne predstavlja rizik od [[srčana valvulopatija|srčane valvulopatije]].&lt;ref name=&quot;pmid24361689&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Cavero I, Guillon JM | title = Safety Pharmacology assessment of drugs with biased 5-HT(2B) receptor agonism mediating cardiac valvulopathy | journal = J Pharmacol Toxicol Methods | volume = 69 | issue = 2 | pages = 150–61 | date = 2014 | pmid = 24361689 | doi = 10.1016/j.vascn.2013.12.004 | url = }}&lt;/ref&gt; Ovo je u suprotnosti s drugim ergolinima koji djeluju kao agonisti 5-HT&lt;sub&gt;2B&lt;/sub&gt; receptora, kao što su [[kabergolin]] i [[pergolid]], ali je slično [[lisuridu]] koji također djeluje kao antagonist 5-HT&lt;sub&gt;2B&lt;/sub&gt; receptora.&lt;ref name=&quot;pmid24361689&quot;/&gt; Međutim, u drugim istraživanjima, naknadno je utvrđeno da je bromokriptin [[djelimični agonist]] [[serotonin]]skog 5-HT&lt;sub&gt;2B&lt;/sub&gt; receptora i da je povezan sa srčanom valvulopatijom i povezanim komplikacijama.&lt;ref name=&quot;SamsonEzzat2014&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Samson SL, Ezzat S | title = AACE/ACE Disease State Clinical Review: Dopamine Agonists for Hyperprolactinemia and the Risk of Cardiac Valve Disease | journal = Endocr Pract | volume = 20 | issue = 6 | pages = 608–616 | date = juni 2014 | pmid = 24969114 | doi = 10.4158/EP14148.RA | url = | quote = Bromocriptine was first described as a 5HT-2BR antagonist (22) but was subsequently found to have partial agonist properties (23,24). [...] Regarding bromocriptine, there was no increased incidence of valve regurgitation in PD patients on bromocriptine in the population-based study of Schade et al (33), despite the significant findings for cabergoline and pergolide. However, there is a case report implicating high doses of bromocriptine as the cause of triple valve disease in a PD patient (37), and 1 study reported a significant correlation between cumulative dose of bromocriptine and the risk of valve regurgitation in a PD cohort (38). Other publications have reported fibrotic events, including retroperitoneal, pericardial and pleural fibrosis, in PD patients on high-dose bromocriptine (39-43). [...] Although there seems to be a lower risk of valvulopathy with bromocriptine, as a partial 5HT-2BR agonist, there still appears to be some risk with high-dose bromocriptine in PD patients.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ElenkovaShabaniKalinov2012&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Elenkova A, Shabani R, Kalinov K, Zacharieva S | title = Increased prevalence of subclinical cardiac valve fibrosis in patients with prolactinomas on long-term bromocriptine and cabergoline treatment | journal = Eur J Endocrinol | volume = 167 | issue = 1 | pages = 17–25 | date = juli 2012 | pmid = 22511808 | doi = 10.1530/EJE-12-0121 | url = }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;BoguszewskidosSantosSakamoto2012&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Boguszewski CL, dos Santos CM, Sakamoto KS, Marini LC, de Souza AM, Azevedo M | title = A comparison of cabergoline and bromocriptine on the risk of valvular heart disease in patients with prolactinomas | journal = Pituitary | volume = 15 | issue = 1 | pages = 44–49 | date = mart 2012 | pmid = 21847572 | doi = 10.1007/s11102-011-0339-7 | url = }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;TanNgAu2009&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Tan LC, Ng KK, Au WL, Lee RK, Chan YH, Tan NC | title = Bromocriptine use and the risk of valvular heart disease | journal = Mov Disord | volume = 24 | issue = 3 | pages = 344–349 | date = februar 2009 | pmid = 18989898 | doi = 10.1002/mds.22228 | url = }}&lt;/ref&gt; U svakom slučaju, čini se da bromokriptin ima manji rizik od nekih drugih lijekova.&lt;ref name=&quot;SamsonEzzat2014&quot; /&gt;
 
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+ {{Nowrap| Aktivnost bromokriptina na različitim mjestima &lt;ref name=&quot;pmid12388666&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Millan MJ, Maiofiss L, Cussac D, Audinot V, Boutin JA, Newman-Tancredi A | title = Differential actions of antiparkinson agents at multiple classes of monoaminergic receptor. I. A multivariate analysis of the binding profiles of 14 drugs at 21 native and cloned human receptor subtypes | journal = J Pharmacol Exp Ther | volume = 303 | issue = 2 | pages = 791–804 | date = novembar 2002 | pmid = 12388666 | doi = 10.1124/jpet.102.039867 | s2cid = 6200455 | url = }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid12388667&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Newman-Tancredi A, Cussac D, Audinot V, Nicolas JP, De Ceuninck F, Boutin JA, Millan MJ | title = Differential actions of antiparkinson agents at multiple classes of monoaminergic receptor. II. Agonist and antagonist properties at subtypes of dopamine D(2)-like receptor and alpha(1)/alpha(2)-adrenoceptor | journal = J Pharmacol Exp Ther | volume = 303 | issue = 2 | pages = 805–14 | date = novembar 2002 | pmid = 12388667 | doi = 10.1124/jpet.102.039875 | s2cid = 35238120 | url = }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid12388668&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Newman-Tancredi A, Cussac D, Quentric Y, Touzard M, Verrièle L, Carpentier N, Millan MJ | title = Differential actions of antiparkinson agents at multiple classes of monoaminergic receptor. III. Agonist and antagonist properties at serotonin, 5-HT(1) and 5-HT(2), receptor subtypes | journal = J Pharmacol Exp Ther | volume = 303 | issue = 2 | pages = 815–22 | date = novembar 2002 | pmid = 12388668 | doi = 10.1124/jpet.102.039883 | s2cid = 19260572 | url = }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;PDSPKiDatabase&quot;&gt;National Institute of Mental Health. PDSP Ki&amp;nbsp;Database (Internet). ChapelHill (NC): University of North Carolina. Available from:&amp;nbsp;{{cite web|url=http://pdsp.med.unc.edu/pdsp.php |title=PDSP Database - UNC |access-date=12. 4. 2021 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20210413022746/https://pdsp.unc.edu/databases/pdsp.php?testFreeRadio=testFreeRadio&amp;testLigand=Bromocriptine&amp;doQuery=Submit+Query|archive-date=13. 4. 2021}}&lt;/ref&gt;}}
! Mjesto
! Afinitet (pK&lt;sub&gt;i&lt;/sub&gt; [nM])
! Efikasnost (E&lt;sub&gt;max&lt;/sub&gt; [%])
! Djelovanje
|-
| [[D1 receptor|D&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;]]
| 6,16 ± 0,09
| 60
| Djelimični agonist
|-
| [[D2S receptor|D&lt;sub&gt;2S&lt;/sub&gt;]]
| 8,30 ± 00,8
| 110
| Superagonist
|-
| [[D2L receptor|D&lt;sub&gt;2L&lt;/sub&gt;]]
| 7,83 ± 0,08
| 84
| Agonist
|-
| [[D3 receptor|D&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;]]
| 8,17 ± 0,04
| 87
| Agonist
|-
| [[D4 receptor|D&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;]]
| 6,43 ± 0,11
| 43
| Djelimični agonist
|-
| [[D5 receptor|D&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt;]]
| 6,27 ± 0,05
| 71
| Agonist
|-
| [[5-HT1A receptor|5-HT&lt;sub&gt;1A&lt;/sub&gt;]]
| 7,89 ± 0,04
| 81
| Agonist
|-
| [[5-HT1B receptor|5-HT&lt;sub&gt;1B&lt;/sub&gt;]]
| 6,45 ± 0,12
| 110
| Djelimični agonist
|-
| [[5-HT1D receptor|5-HT&lt;sub&gt;1D&lt;/sub&gt;]]
| 7,97 ± 0,03
| 68
| Djelimični agonist
|-
| [[5-HT2A receptor|5-HT&lt;sub&gt;2A&lt;/sub&gt;]]
| 6,97 ± 0,15
| 110
| Potpuni  agonist
|-
| [[5-HT2B receptor|5-HT&lt;sub&gt;2B&lt;/sub&gt;]]
| 7,25 ± 0,07
| 28
| Djelimični  agonist
|-
| [[5-HT2C receptor|5-HT&lt;sub&gt;2C&lt;/sub&gt;]]
| 6,13 ± 0,04
| 61
| Djelimični  agonist
|-
| [[α1A-Adrenergični receptor|α&lt;sub&gt;1A&lt;/sub&gt;]]
| 8,38 ± 0,08
| 100
| Potpuni  agonist
|-
| [[α1B-Adrenergični receptor|α&lt;sub&gt;1B&lt;/sub&gt;]]
| 8,86 ± 0,13
| 100
| Potpuni  agonist
|-
| [[α1D-Adrenergični receptor|α&lt;sub&gt;1D&lt;/sub&gt;]]
| 8,95 ± 0,08
| 100
| Potpuni agonist
|-
| [[α2A-Adrenergični receptor|α&lt;sub&gt;2A&lt;/sub&gt;]]
| 7,96 ± 0,14
| −60
| Parcijalna inverzija
Agonist
|-
| [[α2B-Adrenergični receptor|α&lt;sub&gt;2B&lt;/sub&gt;]]
| 7,46 ± 0,05
| −100
| Potpino inverzijski agonist
|-
| [[α2C-Adrenergični receptor|α&lt;sub&gt;2C&lt;/sub&gt;]]
| 7,55 ± 0,11
|−30
| Parcijalna inverzija
Agonist
|-
| '''Napomene''':  Svi receptori su ljudski osim α&lt;sub&gt;2D&lt;/sub&gt;-adrenergičnog, koji je [[pacov]]ski (nema ljudskog ekvivalenta), i 5-HT&lt;sub&gt;7&lt;/sub&gt;, koji je pacovski/[[miš]]ji.&lt;ref name=&quot;pmid12388666&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;PDSPKiDatabase&quot;/&gt;
|}

==Hemija==
Kao i svi [[ergolin|ergopeptidi]], bromokriptin je [[ciklol]]; dvije peptidne grupe njegovog tri[[peptid]]nog dijela su umrežene, formirajući spoj &gt;N-C(OH)&lt; između dva prstena sa [[amid]] nom [[funkcionalna grupa|funkcionalnošću]].
Bromokriptin je [[sinteza|polusintetski]] derivat prirodnog [[ergot]]skog [[alkaloid]]a, [[ergokriptin]] a (derivat [[lizerginska kiselina|lizerginske kiseline]]), koji se sintetizira [[brom]]iranjem ergokriptina korištenjem [[N-bromosukcinimid|''N''-bromosukcinimida]].&lt;ref&gt;{{cite patent | country = US | number = 3752814 | title = 2-Bromo-alpha-ergocryptine | inventor = Fluckiger E, Hofmann A | url = https://patents.google.com/patent/US3752814A/en | assign = Sandoz AG | gdate = 14. 8. 1973 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite patent|country=DE|number=1926045A1|title=Verfahren zur Herstellung einer neuen heterocyclischen Verbindung [Process for the preparation of a new heterocyclic compound] |inventor = Hofmann A, Flueckiger E, Troxler F | assign = Sandoz AG |gdate = 21 September }}&lt;/ref&gt;
[[Slika:Bromocriptine synthesis.png|400px|thumb|Sinteza bromokriptina]]
 
==Historija==
Bromokriptin su otkrili naučnici u [[Sandoz]]u 1965. godine, a prvi put je objavljen 1968. godine; prvi put je pušten u promet pod robnom markom Parlodel.&lt;ref&gt;{{cite book| vauthors = Sneader W, Corey EJ |title=Drug Discovery: A History|date=2005|publisher=John Wiley &amp; Sons|isbn=9780471899792|page=352|url=https://books.google.com/books?id=Cb6BOkj9fK4C&amp;pg=PA352|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal| vauthors = Beekman AM, Barrow RA |title=Fungal Metabolites as Pharmaceuticals|journal=Australian Journal of Chemistry|date=2014|volume=67|issue=6|pages=827|doi=10.1071/CH13639}}&lt;/ref&gt;
 
FDA je odobrila formulaciju bromokriptina s brzim oslobađanjem 2009.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Holt RI, Barnett AH, Bailey CJ | title = Bromocriptine: old drug, new formulation and new indication | journal = Diabetes, Obesity &amp; Metabolism | volume = 12 | issue = 12 | pages = 1048–57 | date = decembar 2010 | pmid = 20977575 | doi = 10.1111/j.1463-1326.2010.01304.x | s2cid = 22908831 }}&lt;/ref&gt;
 
==Društvo i kultura==
 
===Nazivi brendova===
Od jula 2017. godine, bromokriptin se prodavao pod mnogim brendovima širom svijeta, uključujući Abergin, Barlolin, Brameston, Brocriptin, Brom, Broma-Del, Bromergocryptine, Bromergon, Bromicon, Bromocorn, Bromocriptin, Bromocriptina, Bromocriptine, Bromocriptine mesilat, Bromocriptine methanesulfonat, Bromocriptini mesilas, Bromocriptinmesilat, Bromodel, Bromokriptin, Bromolac, Bromotine, Bromtine, Brotin, Butin, Corpadel, Cripsa, Criptine, Criten, Cycloset, Degala, Demil, Deparo, Deprolac, Diacriptin, Dopagon, Erenant, Grifocriptina, Gynodel, kirim, Kriptonal, Lactodel, Medocriptine, Melen, Padoparine, Palolactin, Parlodel, Pravidel, Proctinal, Ronalin, Semi-Brom, Serocriptin, Serocryptin, Suplac, Syntocriptine, Umprel, Unew, Updopa, Upnol B i Volbro.&lt;ref name=brands&gt;{{cite web|title=Bromocriptine international brand names|url=https://www.drugs.com/international/bromocriptine.html|publisher=Drugs.com|access-date=13. 7. 2017|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170806023201/https://www.drugs.com/international/bromocriptine.html|archive-date=6. 8. 2017}}&lt;/ref&gt;
Od jula 2017. godine, također se prodavao kao [[kombinirani lijek]] s [[metformin]]om pod nazivom Diacriptin-M, te kao veterinarski lijek pod brendom Pseudogravin.&lt;ref name=brands/&gt;
 
==Reference==
{{refspisak}}
 
==Vanjski linkovi==
* {{MedlinePlusDrugInfo|medmaster|a682079}}
 
{{Navkutija
| naslov = Medical uses
| titlestyle = background:#ccccff
| podaci1 =
{{Antiparkinson}}
{{Oralni antidijabetici i analozi inzulina}}
{{Ostali ginekološki lijekovi}}
{{Inhibitori prolaktina i protuupalni proizvodi za vaginalnu primjenu}}
}}
{{Navkutija
| naslov = [[Farmakodinamika]]
| titlestyle = background:#ccccff
| podaci1=
{{Adrenergici}}
{{Modulatori dopaminskih receptora}}
{{Modulatori prolaktinskih receptora}}
{{Modulatori serotoninskih receptora}}
{{Ergolini}}
}}

[[Kategorija:5-HT2B agonisti]]
[[Kategorija:5-HT2C agonisti]]
[[Kategorija:Lijekovi protiv migrene]]
[[Kategorija:Bromareni]]
[[Kategorija:Kardiotoksini]]
[[Kategorija:Agonisti dopamina]]
[[Kategorija:Ergopeptini]]
[[Kategorija:Izopropilni spojevi]]
[[Kategorija:Nehalucinogeni agonisti 5-HT2A receptora]]
[[Kategorija:Oksazolopirolopirazini]]
[[Kategorija:Inhibitori prolaktina]]
[[Kategorija:Respiratorni toksini]]
[[Kategorija:Agonisti serotoninskih receptora]]</text>
      <sha1>o79w18jkb4ashs0n51lbb0wercvvlfp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Afereza</title>
    <ns>0</ns>
    <id>523601</id>
    <revision>
      <id>3940604</id>
      <parentid>3904951</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T03:00:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940604</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="34025" sha1="opiz3oztj0bel0hmjd4x3j0lbj74olm" xml:space="preserve">{{distinguish|Fereza|Foreza}}
{{Infokutija zdravstveno stanje
  |ime       = Afereza
 | slika       = Image:Apheresis.svg
| opis_slike    = [[Puna krv]] ulazi u centrifugu (1) i odvaja se na plazmu (2), leukocite (3) i eritrocite (4). Zatim se izdvajaju odabrane komponente (5).
|ICD10       =
 |ICD9        =
|MeshID      = D016238
|OtherCodes  =
|
}}
'''Afereza''' ([[wikt:ἀφαίρεσις|ἀφαίρεσις]] (''afaireza'', &quot;oduzimanje&quot;) je [[medicinska tehnologija]] u kojoj se [[krv]] osobe propušta kroz aparat koji odvaja jedan određeni [[sastojak krvi|sastojak]] i ostatak vraća u cirkulaciju. Stoga je to vantjelesna terapija.
Jedna od upotreba afereze je za prikupljanje [[hematopoetske matične ćelije|hematopoetskih matičnih ćelija]].&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Official CPC Certification Study Guide|url=https://archive.org/details/officialcpccerti0000amer|last=Katherine|first=Abel|publisher=Delmar Cengage Learning |isbn=978-1-285-42799-7 |oclc=1073648099 |author2=American Academy of Professional Coders |year=2013|pages=[https://archive.org/details/officialcpccerti0000amer/page/128 128]}}&lt;/ref&gt;
{{TOC limit|3}}
 
== Metod ==
U zavisnosti od supstance koja se uklanja, u aferezi se koriste različiti procesi. Ako je potrebno odvajanje po gustini, centrifugiranje je najčešća metoda. Druge metode uključuju apsorpciju na kuglice obložene upijajućim materijalom.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Fuchs |first1=Kornelius |last2=Rummler |first2=Silke |last3=Ries |first3=Wolfgang |last4=Helmschrott |first4=Matthias |last5=Selbach |first5=Jochen |last6=Ernst |first6=Friedlinde |last7=Morath |first7=Christian |last8=Gauly |first8=Adelheid |last9=Atiye |first9=Saynab |last10=Stauss-Grabo |first10=Manuela |last11=Giefer |first11=Mareike |date=2022 |title=Performance, clinical effectiveness, and safety of immunoadsorption in a wide range of indications |journal=Therapeutic Apheresis and Dialysis |volume=26 |issue=1 |pages=229–241 |doi=10.1111/1744-9987.13663 |pmc=9291474 |pmid=33914397}}&lt;/ref&gt; i filtracija.&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Hirano R, Namazuda K, Hirata N |title=Double filtration plasmapheresis: Review of current clinical applications |journal=Ther Apher Dial |volume=25 |issue=2 |pages=145–151 |date=april 2021 |pmid=32558286 |doi=10.1111/1744-9987.13548 }}&lt;/ref&gt;
Metod centrifugiranja može se podijeliti u dvije osnovne kategorije:&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Lambert C, Gericke M, Smith R, Hermans C |title=Plasma extraction rate and collection efficiency during therapeutic plasma exchange with Spectra Optia in comparison with Haemonetics MCS+ |journal=J Clin Apher |volume=26 |issue=1 |pages=17–22 |date=2011 |pmid=21312255 |doi=10.1002/jca.20271 }}&lt;/ref&gt;
 
=== Centrifugiranje kontinuiranim protokom ===
Centrifugiranje kontinuiranim protokom (CFC) je historijski zahtijevalo dvije [[venipunktura|venipunkture]], jer &quot;kontinuirano&quot; znači da se krv sakuplja, centrifugira i vraća istovremeno. Noviji sistemi mogu raditi s jednom venepunkcijom sakupljanjem krvi u posudi i naizmjeničnim vađenjem i vraćanjem kroz istu iglu, dok centrifuga kontinuirano obrađuje krv koja se nalazi u posudi.&lt;ref&gt;{{cite patent |country=US | number=7108672| status=patent| title=Extracorporeal blood processing methods and apparatus }}&lt;/ref&gt; Glavna prednost ovog sistema je mali ekstrakorporalni volumen (izračunat prema volumenu aferetske komore, hematokritu donora i ukupnom volumenu krvi donora) koji se koristi u postupku, što može biti korisno kod starijih osoba i djece.
 
=== Centrifugiranje s povremenim protokom ===
 
Centrifugiranje s povremenim protokom (IFC) radi u ciklusima, uzima krv, centrifugira je/obrađuje, a zatim vraća neiskorištene dijelove donoru u bolusu. Glavna prednost je jedno mjesto venepunkcije. Zahtijeva veći ekstrakorporalni volumen i traje znatno duže za izvođenje postupka putem IFC-a. Kao rezultat toga, rjeđe se koristi u terapijske svrhe i češće se nalazi u okruženjima centara za doniranje.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Apheresis |url=https://www.transfusions.org/p/apheresis.html |access-date=24. 10. 2022 |language=en}}&lt;/ref&gt; Da bi se spriječilo zgrušavanje krvi, [[antikoagulans]] se automatski miješa s krvlju dok se ona pumpa iz tijela u aparat za aferezu.&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Vurro F, Merolle L, Marraccini C, Parisi M, Canovi L, Erta B, Santachiara A, Bonvicini L, Giorgi Rossi P, Baricchi R, Pertinhez TA |title=Quantitative assessment of the anticoagulant in plasma units collected by plasmapheresis |journal=Transfusion |volume=59 |issue=6 |pages=2113–20 |date=juni 2019 |pmid=30875439 |doi=10.1111/trf.15244 }}&lt;/ref&gt;
 
=== Varijable centrifugiranja ===
 
Sam proces centrifugiranja ima četiri varijable koje se mogu kontrolirati kako bi se selektivno uklonile željene komponente. Prva je brzina centrifugiranja i promjer posude, druga je &quot;vrijeme zadržavanja&quot; u centrifugi, treća su dodane rastvorene tvari, a četvrta nije tako lahko kontrolirana: volumen plazme i ćelijski sadržaj donora. Rezultat je u većini slučajeva klasični sedimentirani uzorak krvi sa [[eritrocitim]]a na dnu, [[puhasti omotač]] trombocitima i [[bijela krvna zrnca|leukocitima]] ([[limfociti]]ma, [[granulocit]]ima, [[monocit]]ima) u sredini i plazmom na vrhu.&lt;ref name=Vrielink23&gt;{{cite journal |vauthors=Vrielink H, Neyrinck MM |title=Basics of apheresis and equipment |journal=Transfus Apher Sci |volume=62 |issue=2 |pages=103671 |date=april 2023 |pmid=36870905 |doi=10.1016/j.transci.2023.103671 }}&lt;/ref&gt;
== Tipovi ==
[[Slika:Blood donation needle.jpg|thumb|480px| Dezinficirajte, umetnite kanilu, izvucite kanilu i previjte ranu. Plava manžetna za pritisak se kontroliše aparatom za aferezu trombocita u novijim modelima.]]
 
Postoje brojne vrste afereze.
 
=== Donacija ===
Krv uzeta od zdravog donora može se razdvojiti na dijelove tokom [[donacije krvi]], gdje se prikuplja potrebna komponenta, a neuzete komponente se vraćaju donoru. [[Nadoknada tečnosti]] obično nije potrebna kod ove vrste prikupljanja. U mnogim zemljama, donori afereze mogu češće donirati trombocite od onih koji doniraju punu krv. Postoji nekoliko kategorija prikupljanja komponenti:
* [[Plazmafereza]] – [[krvna plazma]]. Plazmafereza je korisna za prikupljanje FFP (svježe smrznute plazme) određene ABO grupe. Komercijalna upotreba, osim FFP-a za ovaj postupak, uključuje imunoglobulinske proizvode, derivate plazme i prikupljanje rijetkih antitijela WBC i RBC.
[[Slika:Fenwal Erythropheresis machine for plasmapheresis.jpg|thumb| Za plazmaferezu se koristi Fenwal aparat za eritroferezu.]]
* [[Eritrocitafereza]] – [[crvena krvna zrnca]]. Eritrocitafereza je odvajanje [[eritrocita]] od pune krvi. Najčešće se izvodi metodom centrifugalne sedimentacije. Automatizovani postupak prikupljanja crvenih krvnih zrnaca za doniranje eritrocita naziva se ''dvostruka crvena'' ili ''dvostruka afereza crvenih krvnih zrnaca'.'&lt;ref&gt;[http://www.cc.nih.gov/dtm/dtm_double_red_cell.htm dtm double red cell&lt;!-- Bot generated title --&gt;] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20070705090407/http://www.cc.nih.gov/dtm/dtm_double_red_cell.htm |date=5. 7. 2007 }}&lt;/ref&gt;
* [[Trombocitna fereza]] (trombofereza, trombocitafereza) – [[trombocit|krvne pločice]]. Trombocitna fereza je prikupljanje trombocita aferezom uz vraćanje eritrocita, leukocita i komponentne plazme. Prinos je obično ekvivalentan šest do deset nasumičnih koncentrata trombocita. Kontrola kvalitete zahtijeva da trombociti iz afereze budu jednaki ili veći od 3,0 × 10&lt;sup&gt;11&lt;/sup&gt; u broju i da imaju pH jednak ili veći od 6,2 u 90% testiranih proizvoda i moraju se upotrijebiti u roku od pet dana.
* [[Leukafereza]] – [[leukociti]] (bijela krvna zrnca). Leukofereza je uklanjanje [[granulocit|PMN]], bazofila, eozinofila za transfuziju pacijentima čiji PMN nisu učinkoviti ili gdje tradicionalna terapija nije uspjela. Postoje ograničeni podaci koji ukazuju na korist od [[transfuzija granulocita|transfuzije granulocita]]. Komplikacije ovog postupka su teškoća prikupljanja i kratak rok trajanja (24 sata na 20 do 24&amp;nbsp;°C). Budući da se sloj &quot;buffy coat&quot; nalazi direktno na vrhu sloja eritrocita, koristi se HES, sedimentirajući agens, kako bi se poboljšao prinos uz minimiziranje prikupljanja eritrocita. Kontrola kvalitete zahtijeva da rezultirajući koncentrat bude 1,0 × 10&lt;sup&gt;10&lt;/sup&gt; [[granulocit]]a u 75% testiranih jedinica i da se proizvod ozrači kako bi se izbjegla bolest graft-versus-host (inaktivacija [[limfocit]]a). Zračenje ne utječe na funkciju PMN-a. Budući da se obično sakuplja mala količina eritrocita, treba koristiti ABO kompatibilnost kad god je to izvodljivo.&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Lodermeier MA, Byrne KM, Flegel WA |title=Red blood cell sedimentation of Apheresis Granulocytes |journal=Transfusion |volume=57 |issue=10 |pages=2551–2 |date=oktobar 2017 |pmid=28815621 |pmc=5656404 |doi=10.1111/trf.14251 }}&lt;/ref&gt;
* Sakupljanje matičnih ćelija – [[hematopoetske matične ćelije]]. Cirkulirajuće periferne krvotvorne matične ćelije (PBSC) se sakupljaju za upotrebu u [[transplantacija perifernih matičnih ćelija|transplantaciji perifernih matičnih ćelija]] nakon primjene mobilizirajućeg sredstva, kao što je faktor stimulacije kolonija granulocita (G-CSF).
* Limfofereza – [[limfociti]]. Limfociti se sakupljaju za upotrebu u proizvodnji [[CAR T ćelija]] proizvoda za imunoterapije zasnovane na [[T-ćelija]]ma.&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Yamanaka I, Yamauchi T, Henzan T, Sakoda T, Miyamoto K, Mishima H, Ono H, Koga Y, Nakashima Y, Kato K, Miyamoto T, Mizuno S, Ogawa Y, Ohga S, Akashi K, Maeda T, Kunisaki Y |title=Optimization of lymphapheresis for manufacturing autologous CAR-T cells |journal=Int J Hematol |volume=114 |issue=4 |pages=449–458 |date=oktobar 2021 |pmid=34275066 |doi=10.1007/s12185-021-03191-x }}&lt;/ref&gt;
 
==== Sigurnost donora ====
* Setovi za jednokratnu upotrebu – Afereza se izvodi pomoću setova za jednokratnu upotrebu, tako da ne postoji rizik od infekcije iz cijevi kontaminirane krvlju ili centrifuge. Krv ne dolazi u kontakt s uređajem i tokom odvajanja, krv ne izlazi iz  seta.&lt;ref name=Vrielink23/&gt;
* Reinfuzija – Na kraju postupka, preostala krv u setu se vraća donoru procesom koji se naziva 'reinfuzija'.
* Efekti na imunološki sistem – &quot;trenutna smanjenja broja limfocita u krvi i koncentracije imunoglobulina u serumu su blagog do umjerenog stepena i bez poznatih neželjenih efekata. Manje je dostupno informacija o dugoročnim promjenama imunološkog sistema&quot;.&lt;ref&gt;{{cite journal |doi=10.1002/jca.2920020112 |title=Apheresis donor safety – changes in humoral and cellular immunity |year=1984 |last1=Strauss |first1=Ronald G. |journal=Journal of Clinical Apheresis |volume=2 |pages=68–80 |pmid=6536660 |issue=1|s2cid=25890912 }}&lt;/ref&gt;
===== Problemi s kompletom =====
Dva povlačenja kompleta za aferezu su bila:
* Baxter Healthcare Corporation (2005), u kojem su &quot;uočena curenja u obliku rupice na kraju pupka (višelumenske cijevi) od dva omega, što je uzrokovalo curenje krvi.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.fda.gov/CbER/recalls/baxaphe013105.htm |title=Recall of Amicus Apheresis Kits, Baxter Healthcare Corporation |website=Food and Drug Administration|access-date=20. 12. 2008 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090117033956/https://www.fda.gov/cber/recalls/baxaphe013105.htm |archive-date=17. 1. 2009 }} &quot;Recall of Amicus Apheresis Kits, Baxter Healthcare Corporation&quot;, US FDA, Jan 31 2005&lt;/ref&gt;
* Fenwal Incorporated (2007), u kojem su zabilježena &quot;dva slučaja u kojima su linije za [[kiselina-citrat-dekstroza|antikoagulans citrat-dekstrozu]] (ACD) i fiziološku otopinu bile obrnuto postavljene tokom procesa sastavljanja. Obrnuti spojevi linija možda neće biti vizualno vidljivi u kutiji monitora i mogu rezultirati prekomjernom infuzijom ACD-a i teškim povredama, uključujući smrt, donora.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.fda.gov/BiologicsBloodVaccines/SafetyAvailability/Recalls/ucm053390.htm|archive-url=https://web.archive.org/web/20090709195045/http://www.fda.gov/BiologicsBloodVaccines/SafetyAvailability/Recalls/ucm053390.htm|url-status=dead|archive-date=9. 7. 2009|title=Recall of CS3000 Apheresis Kits|date=21. 6. 2007|website=Food and Drug Administration}}&lt;/ref&gt;
&lt;!--* Istekli setovi za Šri Lanku – &quot;Visoki zvaničnici Ministarstva zdravstva pratili su parlamentarca UNP-a Jayalatha Jayawardenu u Centar, na njegov zahtjev, i pronašli 44 istekla seta za aferezu, navodno oštećena, u dvije prostorije blizu direktorove kancelarije.&lt;ref&gt;[http://sundaytimes.lk/080817/News/sundaytimesnews_12.html  More bluffs and blunders in bloody mess, By Kumudini Hettarachchi, August 17, 2008, ''The Sunday Times'']&lt;/ref&gt; --&gt;

===== Selekcija donora =====
Donori krvi putem afereze mogu biti osobe koje ne koriste lijekove koji mogu spriječiti doniranje krvi, koje nemaju rizik od prenosa bolesti i koje imaju odgovarajuću vaskularnu strukturu. Za doniranje trombocita putem afereze, broj trombocita donora prije doniranja treba biti iznad 150 x 10^9/L. Za doniranje plazme putem afereze, ukupni nivo proteina donora treba biti veći od 60 g/L. Za dvostruku aferezu crvenih krvnih zrnaca, donori oba spola moraju imati minimalni nivo hemoglobina od 14,0 g/dl.&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Boulton F |title=The 13% rule. Comments|journal=Transfusion Today|date=2007|volume=71|pages=7–9}}&lt;/ref&gt;

===== Izloženost plastifikatoru =====
Afereza koristi plastiku i cijevi koje dolaze u kontakt s krvlju. Plastika je napravljena od [[PVC]] uz aditive kao što je [[plastifikator]], često [[DEHP]]. DEHP se iz plastike izlučuje u krv, a ljudi su počeli proučavati moguće efekte ovog izlučenog DEHP-a na donore, kao i na primaoce transfuzije.&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Larsson L, Sandgren P, Ohlsson S, Derving J, Friis-Christensen T, Daggert F, Frizi N, Reichenberg S, Chatellier S, Diedrich B, Antovic J, Larsson S, Uhlin M |title=Non-phthalate plasticizer DEHT preserves adequate blood component quality during storage in PVC blood bags |journal=Vox Sang |volume=116 |issue=1 |pages=60–70 |date=januar 2021 |pmid=32918773 |doi=10.1111/vox.12982 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;
* &quot;trenutne granične vrijednosti rizika ili preventivne granične vrijednosti za DEHP, kao što su RfD američke Agencije za zaštitu okoliša (EPA) (20 μg/kg/dan) i TDI Evropske unije (20–48 μg/kg/dan), mogu biti prekoračene na dan trombocitne fereze. ... Posebno žene u reproduktivnoj dobi moraju biti zaštićene od izloženosti DEHP-u koja prelazi gore navedene preventivne granične vrijednosti&quot;.&lt;ref&gt;{{cite journal |doi=10.1007/s00204-005-0004-x |title=Intravenous exposure to di(2-ethylhexyl)phthalate (DEHP): Metabolites of DEHP in urine after a voluntary platelet donation |url=https://archive.org/details/archives-of-toxicology-archiv-f-r-toxikologie_2005-12_79_12/page/689 |year=2005 |last1=Koch |first1=Holger M. |last2=Bolt |first2=Hermann M. |last3=Preuss |first3=Ralf |last4=Eckstein |first4=Reinhold |last5=Weisbach |first5=Volker |last6=Angerer |first6=Jürgen |journal=Archives of Toxicology |volume=79 |issue=12 |pages=689–93 |pmid=16059725|bibcode=2005ArTox..79..689K |s2cid=743051 }}&lt;/ref&gt;
*Komercijalni jednokratni materijali za trombocitoferezu oslobađaju značajne količine DEHP-a tokom postupka afereze, ali ukupna doza DEHP-a koju zadržava donor je unutar normalnog raspona izloženosti DEHP-u opšte populacije.&quot;&lt;ref&gt;{{cite journal |doi=10.1046/j.1537-2995.2003.00479.x |title=Donor exposure to the plasticizer di(2-ethylhexyl)phthalate during plateletpheresis |url=https://archive.org/details/sim_transfusion_2003-08_43_8/page/1114 |year=2003 |last1=Buchta |first1=Christoph |last2=Bittner |first2=Claudia |last3=Höcker |first3=Paul |last4=Macher |first4=Maria |last5=Schmid |first5=Rainer |last6=Seger |first6=Christoph |last7=Dettke |first7=Markus |s2cid=34539126 |journal=Transfusion |volume=43 |issue=8 |pages=1115–20 |pmid=12869118}}&lt;/ref&gt;
* Kompanija Baxter je proizvodila vrećice krvi bez [[DEHP]], ali je na tržištu postojala mala potražnja za tim proizvodom.
&lt;!-- * Neki proizvodi za aferezu sada se proizvode u Kini.&lt;ref&gt;http://nigale.en.alibaba.com/offerdetail/203354126/Sell_Single_use_Apheresis_Plasma_Separating_Kit.html {{Bare URL inline|date=maj 2022}}&lt;/ref&gt; --&gt;
* &quot;Prosječne doze DEHP-a za obje tehnike trombocitne fereze (18,1 i 32,3 μg/kg/dan) bile su blizu ili veće od referentne doze (RfD) američke Agencije za zaštitu okoliša (EPA) i vrijednosti podnošljivog dnevnog unosa (TDI) EU na dan afereze. Stoga, granice sigurnosti možda nisu dovoljne da zaštite, posebno mlade muškarce i žene u reproduktivnoj dobi, od učinaka na reproduktivnost. Trenutno bi uređaji s diskontinuiranim protokom trebali biti poželjniji kako bi se izbjegli mogući zdravstveni rizici za donore trombocitne fereze. Potrebno je razviti strategije za izbjegavanje izloženosti donora DEHP-u tokom afereze..&quot;&lt;ref&gt;{{cite journal |doi=10.1016/j.ijheh.2005.07.001 |title=Di(2-ethylhexyl)phthalate (DEHP) exposure of voluntary plasma and platelet donors |year=2005 |last1=Koch |first1=Holger M. |last2=Angerer |first2=Jürgen |last3=Drexler |first3=Hans |last4=Eckstein |first4=Reinhold |last5=Weisbach |first5=Volker |journal=International Journal of Hygiene and Environmental Health |volume=208 |issue=6 |pages=489–98 |pmid=16325559|bibcode=2005IJHEH.208..489K }}&lt;/ref&gt;
 
=== Terapija ===
[[Slika:Platelet apheresis.jpg|thumb|480px|Sastavljanje (A–D), rad (E) i rastavljanje (F) aparata za aferezu trombocita, koji se može konfigurirati za odvajanje i drugih komponenti]]
 
Različite tehnike afereze mogu se koristiti kad god uklonjeni sastojak uzrokuje teške simptome bolesti. Općenito, afereza se mora izvoditi prilično često i invazivan je proces. Stoga se koristi samo ako druga sredstva za kontrolu određene bolesti nisu uspjela ili su simptomi takve prirode da bi čekanje da lijekovi postanu učinkoviti uzrokovalo patnju ili rizik od komplikacija. Za autoimune bolesti kod kojih je afereza učinkovita, ona se ne koristi kao samostalni tretman, već u kombinaciji s terapijama koje smanjuju proizvodnju autoantitijela.
* [[Izmjena plazme]] – uklanjanje tekućeg dijela krvi radi uklanjanja štetnih tvari. Plazma se zamjenjuje zamjenskim rastvorom.
* [[LDL afereza]] – uklanjanje [[lipoproteina niske gustoće]] kod pacijenata sa [[familijarnom hiperholesterolemijom]].
* [[Lipoprotein(a)]] (Lp(a) afereza&lt;ref name=&quot;CDCLp(a)&quot;&gt;{{cite web |title=Lipoprotein (a) |url=https://www.cdc.gov/genomics/disease/lipoprotein_a.htm |website=CDC Office of Science (OS), Office of Genomics and Precision Public Health |date=5. 7. 2022 |publisher=U.S. Department of Health &amp; Human Services |access-date=14. 9. 2022}}&lt;/ref&gt;
* [[Fotofereza]] – koristi se za liječenje [[bolesti transplantat-protiv-domaćina]], [[kožni T-ćelijsku limfom|kožnog T-ćelijskog limfoma]] i [[odbacivanja transplantata|odbacivanja pri transplantaciji srca]].
* Imunoadsorpcija sa stafilokoknom [[protein A]]-agaroznom kolonom – uklanjanje alo- i autoantitijela (kod autoimunih bolesti, odbacivanja transplantata, hemofilije) usmjeravanjem plazme kroz protein A-agarozne kolone. Protein A je komponenta ćelijskog zida koju proizvodi nekoliko sojeva Staphylococcus aureus, a koja se veže za Fc regiju IgG.
* [[Leukoredukcija|Leukocitafereza]] – uklanjanje malignih bijelih krvnih zrnaca kod osoba s leukemijom i vrlo visokim brojem bijelih krvnih zrnaca koji uzrokuju simptome.
* [[Eritrocitafereza]] – uklanjanje eritrocita (crvenih krvnih zrnaca) kod osoba s [[preopterećenje željezom|preopterećenjem željezom]] kao posljedicom [[Hereditarna hemokromatoza|Hereditarne hemokromatoze]]]. Ovaj postupak se također koristi za [[izmjenska transfuzija|izmjensku transfuziju]] kod teške malarije ili kod pacijenata sa srpastim anemijom sa specifičnim indikacijama kao što su akutni sindrom grudnog koša ili moždani udar.
* [[Trombocitafereza]] – uklanjanje trombocita kod osoba sa simptomima ekstremnog povećanja broja trombocita, kao što su osobe sa [[esencijalna trombocitemija|esencijalnom trombocitemijom]] ili [[policitemijom verom]].

==Indikacije==
[[Slika:Platelets collected by using apheresis.jpg|thumb|right| Trombociti prikupljeni aferezom u centru za donacije Američkog  [[Crveni krst|Crvenog križa]]]]
 
===ASFA kategorije===
 
U 2023. godini,&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Connelly-Smith |first1=Laura |last2= Alquist|first2= Caroline|last3= Aqui|first3= Nicole|last4= Hofmann|first4= Jan|last5= Klingel|first5= Reinhard|last6= Onwuemene |first6= Oluwatoyosi|last7= Patriquin|first7= Christopher |last8= Pham|first8= Huy|last9= Sanchez|first9= Amber|last10= Schneiderman|first10= Jennifer|last11= Witt|first11= Volker|last12= Zantek|first12= Nicole|last13= Dunba|first13= Nancy |display-authors=5 |date=2023 |title= Guidelines on the Use of Therapeutic Apheresis in Clinical Practice — Evidence-Based Approach from the Writing Committee of the American Society for Apheresis: The Ninth Special Issue. |journal=The Journal of Clinical Apheresis |volume=38 |issue=2 |pages=77–278 |doi=10.1002/jca.22043 |pmid=37017433 }}&lt;/ref&gt; [[Američko društvo za aferezu]] objavilo je 9. specijalno izdanje [[Medicina zasnovana na dokazima|smjernice zasnovane na dokazima]] za praksu aferezne medicine. Ove smjernice se zasnivaju na sistematskom pregledu dostupne naučne literature. Klinička korisnost za određenu bolest označava se dodjeljivanjem '''ASFA kategorije''' (I – IV). Kvalitet i snaga dokaza označeni su standardnim [[Radna grupa za medicinu zasnovanu na dokazima|GRADE]] preporukama. ASFA kategorije su definirane na sljedeći način:
* '''Kategorija I''' za poremećaje kod kojih se terapijska afereza prihvata kao tretman prve linije,
* '''Kategorija II''' za poremećaje kod kojih se terapijska afereza prihvata kao tretman druge linije,
* '''Kategorija III''' za poremećaje kod kojih optimalna uloga terapijske afereze nije jasno utvrđena i
* '''Kategorija IV''' za poremećaje kod kojih se terapijska afereza smatra neefikasnom ili štetnom.
 
===Bolesti i poremećaji===
Samo bolesti (ili spomenuta posebna stanja istih) s ASFA kategorijom I ili II prikazane su '''podebljano''', pri čemu je kategorija I dodatno &lt;u&gt;podvučena&lt;/u&gt;.
{|class=&quot;wikitable&quot;
! Bokest !! Poseban uslov
!colspan=2| [[ABO-nekompatibilna transplantacija|ABO-neompatbilnost]] [[transplantacija hematopoetskih matičnih ćelija]]
| [[Plazmafereza]] || II
|-                                           
!rowspan=3| [[ABO-nekompatibilna transplantacija|ABO-nekompatibilno]] [[transplantacija organa|transplantacija čvrstih organa]]
| '''[[Bubreg]]'''|| rowspan=&quot;3&quot; | [[Plazmafereza]] || II
|-
| '''[[Srce]] (&lt;40 mjeseci starosti)'''|| II
|-
| [[Jetra]] ([[operacija|perioperativno]]) || III
|-
!colspan=2| [[Akutni diseminirani encefalomijelitis]]
| [[Plazmafereza]] || II
|-
!colspan=2| [[Akutna inflamatorna demijelinizirajuća polineuropatija |&lt;u&gt; Akutna inflamatorna demijelinizirajuća polineuropatija| [[Plasmafereza]] || I
|-
|colspan=2| [[Akutno zatajenje jetre]] || [[Plasmafereza]] || III
|-
| [[Makularna degeneracija povezana sa starenjem]] (AMD) || Suhi AMD || [[Reofereza]] || III
|-
|colspan=2| Sistemska [[amiloidoza]] || [[Plazmafereza]] || IV
|-
|colspan=2| [[Amiotrofia lateralna skleroza]] || [[Plazmafereza]] || IV
|-
!rowspan=3| [[Brzo progresivni glomerulonefritis povezan s anti-neutrofilnim citoplazmatskim antitijelima]]| Ovisnost o dijalizi || rowspan=&quot;3&quot; | [[Plazmafereza]] || III
|-
| Difuzna alveolska [[krvarenje|hemoragija]] (DAH)|| III
|-
| Nezavisnost od dijalize || III
|-
!rowspan=3| [[Goodpastureov sindrom]]
| '''&lt;u&gt; Nezavisnost od dijalize &lt;/u&gt;'''|| rowspan=&quot;3&quot; | [[Plazmafereza]] || I
|-
| '''&lt;u&gt; Difuzno alveolsko krvarenje (DAH)&lt;/u&gt;'''|| I
|-
| Ovisnost o dijalizi i bez DAH-a || III
|-
!rowspan=2| [[Aplazijska anemija]] ili [[čista aplazija crvenih krvnih zrnaca]]
| [[Aplazijska anemija]] ||rowspan=2| [[Plazmafereza]] || III
|-
| '''[[Čista aplazija crvenih krvnih zrnaca]]''' || II
|-
!rowspan=2| [[Autoimunska hemolitska anemija]]
| [[Autoimunska hemolitska anemija s toplim antitijelima]] ||rowspan=2| [[Plazmafereza]] || III
|-
| '''[[Bolest hladnog aglutinina]], opasno po život'''|| II
|-
!rowspan=2| [[Babezioza]]
| '''&lt;u&gt;Teška&lt;/u&gt;'''|| rowspan=&quot;2&quot; | [[Eritrocitafereza]] || I
|-
| '''Populacija visokog rizika'''|| II
|-
|colspan=2| [[Opekotina]] sa [[šok]]om || [[Plazmafereza]] || IV
|-
!rowspan=3| [[Transplantacija srca]] s alotransplantom
| '''&lt;u&gt; Profilaksa odbacivanja &lt;/u&gt;'''|| rowspan=&quot;2&quot; | [[Fotofereza]] || I
|-
| '''Liječenje odbacivanja'''|| II
|-
| '''&lt;u&gt; Liječenje odbacivanja posredovanog antitijelima &lt;/u&gt;'''|| [[Plazmafereza]]|| I
|-
!colspan=2| [[Katastrofalni antifosfolipidni sindrom ]]|&lt;u&gt; Katastrofalni antifosfolipidni sindrom&lt;/u&gt;| [[Plazmafereza]] || I
|-
!colspan=2| [[Rasmussenov encefalitis]]
| [[Plazmafereza]] ili [[imunoadsorpcija]] || II
|-
!colspan=2| [[Hronična upalna demijelinizirajuća polineuropatija|&lt;u&gt; Hronična inflamatorna demijelinizirajuća polineuropatija &lt;/u&gt;]]
| [[Plazmafereza]] || I
|-
|colspan=2 rowspan=2| Inhibitori [[Faktor koagulacije|faktota koagulacija]]|| [[Imunoadsorpcija]] || III
|-
| [[Plazmafereza]] || III
|-
!rowspan=2| [[Krioglobulinemija]]
| '''&lt;u&gt; Teška/simptomska &lt;/u&gt;'''|| [[Plazmafereza]] || II
|-
| '''Sekundarno zbog [[Hepatitis C|Hepatitisa C]]'''|| [[Imunoadsorpcija]] || II
|-
!rowspan=2| [[Kožni T-ćelijski limfom]]: [[fungoidna mikoza]] ili [[Sézaryjeva bolest]]
| '''&lt;u&gt;Eritrodermna&lt;/u&gt;'''|| rowspan=&quot;2&quot; | [[Fotofereza]] || I
|-
| Neeritrodermni || III
|-
|colspan=2 rowspan=2| [[Dermatomiozitis]] or [[polimiozitis]] || [[Plazmafereza]] || IV
|-
| [[Leukafereza]] || IV
|-
| [[Dilatirana kardiomiopatija]] || [[Funkcionalna klasifikacija Njujorškog udruženja za srce|NYHA klasa]] II-IV || [[Imunoadsorpcija]] or [[plazmafereza]] || III
|-
!rowspan=3| [[Porodična hiperholesterolemija]]
| '''&lt;u&gt;[[Homozigot]]i&lt;/u&gt;'''|| rowspan=&quot;2&quot; | [[LDL-afereza]] || I
|-
| '''[[Heterozigot]]i'''|| II
|-
| '''Homozigoti sa malim volumenom krvi'''|| [[Plazmafereza]] || II
|-
! [[Fokalna segmentalna glomeruloskleroza]]
| '''&lt;u&gt;Ponavljajuće&lt;/u&gt;'''|| [[Plazmafereza]] || I
|-
!rowspan=2| [[Bolest transplant protiv domaćina]]
| '''Skin'''|| rowspan=&quot;2&quot; | [[Fotofereza]] || II
|-
| Nekožni || II
|-
! [[Hemolitska bolest fetusa i novorođenčeta]]
| '''Prije dostupnosti intrauterine transfuzije'''|| [[Plazmafereza]] || III
|-
|colspan=2| [[Nasljedna hemohromatoza]] || [[Eritrocitafereza]] || III
|-
!rowspan=3| [[Hemolitsko-uremijski sindrom]] (HUS)
| '''Atipskii HUS zbog mutacija u genima faktora komplementa'''|| rowspan=&quot;3&quot; | [[Plazmafereza]] || II
|-
| '''&lt;u&gt; Atipski HUS uzrokovan autoantitijelima protiv [[faktor H|faktora H]] &lt;/u&gt;'''|| I
|-
| Tipski HUS ili sindrom povezan s proljevom HUS || III
|-
!rowspan=2| [[Leukocitoza]]
| '''&lt;u&gt;[[Leukostaza]]&lt;/u&gt;'''|| rowspan=&quot;2&quot; | [[Leukafereza]] || III
|-
|  Profilaksa leukostaze || III
|-
!rowspan=2| [[Hiperviskoznost]] u [[monoklonska gamopatija|monoklonskoj gamopatiji]]
| '''&lt;u&gt; Liječenje simptoma &lt;/u&gt;'''|| rowspan=&quot;2&quot; | [[Plazmafereza]] ||rowspan=2| I
|-
| '''&lt;u&gt; Profilaksa kod [[rituksimab]]a&lt;/u&gt;'''
|-
|colspan=2| Imunska trombocitopenijska purpura || [[Plazmafereza]] || IV
|-
|colspan=2| [[Imunokompleks]]ni-tip [[brzo progresivni glomerulonefritis|brzo progresivnog glomerulonefritisa]] || [[Plazmafereza]] || III
|-
|colspan=2| [[Miozitis inkluzijskih tijela]] || [[Plazmafereza]] ili [[leukafereza]] || IV
|-
!colspan=2| [[Upalna bolest crijeva]]
| [[Leukafereza]] || II
|-
!rowspan=3| [[Transplantacija bubrega]]
| '''&lt;u&gt; Odbacivanje posredovano antitijelima &lt;/u&gt;'''|| rowspan=&quot;3&quot; | [[Plazmafereza]] || I
|-
| '''&lt;u&gt; Desenzibilizacija kod živog donora s pozitivnim unakrsnim testom zbog specifičnih [[HLA]] antitijela donora &lt;/u&gt;'''|| I
|-
| Visoko [[Panel-reaktivno antitijelo|PRA]] i kadaverni donor || III
|-
!colspan=2| [[Lambert-Eatonov mijastenijski sindrom]]
| [[Plazmafereza]] || II
|-
! [[Transplantacija pluća]]
| '''Odbacivanje alotransplanta'''|| [[Plazmafereza]] || II
|-
! [[Malarija]]
| '''Teška'''|| [[Eritrocitafereza]] || II
|-
!rowspan=2| [[Multipla skleroza]]
| '''Akutne [[upalna demijelinizirajuća bolest centralnog nervnog sistema|upalne demijelinizirajuće bolesti centralnog nervnog sistema]], ne reaguju na steroide'''|| rowspan=&quot;2&quot; | [[Plazmafereza]] || II
|-
| Hronično progresivne|| III
|-
!rowspan=2| [[Mijastenija gravis]]
| '''&lt;u&gt; Umjereno do teško &lt;/u&gt;'''|| rowspan=&quot;2&quot; | [[Plazmafereza]] || I
|-
| '''&lt;u&gt;Pre[[timektomija]]&lt;/u&gt;'''|| I
|-
!colspan=2| [[Mijelomska nefropatija]]
| [[Plazmafereza]] || II
|-
|colspan=2| [[Nefrogena sistemska fibroza]] || [[Fotofereza]] ili [[Plazmafereza]] || III
|-
!colspan=2| [[Optički neuromijelitis]]
| [[Plazmafereza]] || II
|-
!rowspan=2| [[Otrov]]i, [[trovanje]] i [[predoziranje]]
| '''[[Trovanje gljivama]]''' ||rowspan=2| [[Plazmafereza]] || II
|-
| Ostalo || III
|-
| [[Paraneoplazijski sindrom]] || Neurološki || [[Plazmafereza]] ili [[imunoadsorpcija]] || III
|-
| [[Pankreatitis]] || Sekundarno u odnosu na [[hipertrigliceridemija|hipertrigliceridemiju]] || [[Plazmafereza]] || III
|-
!rowspan=3| [[Polineuropatija]] zbog [[monoklonska gamopatija|monoklonske gamopatije]]
| '''&lt;u&gt;IgG, IgA ili IgM&lt;/u&gt;'''|| rowspan=&quot;2&quot; | [[Plazmafereza]] || I
|-
| [[Multipli mijelom]] || III
|-
| IgG/IgA ili IgM || [[Imunoadsorpcija]] || III
|-
!colspan=2| &lt;u&gt;[[PANDAS]] i [[Sydenhamova horea]]&lt;/u&gt;
| [[Plazmafereza]] || I
|-
|colspan=2 rowspan=2| [[Pemfigus vulgaris]] || [[Plazmafereza]] || IV
|-
| [[Fotofereza]] || III
|-
!colspan=2| [[Refsumova bolest]]
| [[Plazmafereza]] || II
|-
|colspan=2| [[Policitemija vera]] ili [[eritrocitoza]] || [[Eritrocitafereza]] || III
|-
|colspan=2| [[POEMS sindrom]] || [[Plazmafereza]] || IV
|-
|colspan=2| [[Posttransfuzijska purpura]] || [[Plazmafereza]] || III
|-
|colspan=2| [[Psorijaza]] || [[Plazmafereza]] || IV
|-
! [[Reumatoidni artritis]]
| '''Refraktorna'''|| [[Imunoadsorpcija]] || II
|-
|colspan=2| [[Shizofrenija]] || [[Plazmafereza]] || IV
|-
|colspan=2 rowspan=2| [[Sistemska skleroderma]]
| [[Plazmafereza]] || III
|-
| [[Fotofereza]] || IV
|-
|colspan=2| [[Sepsa]] sa [[višeorgansko zatajenje|višeorganskim zatajenjem]] || [[Plazmafereza]] || III
|-
!rowspan=4| [[Anemija srpastih eritrocita|Anemija srpastih ćelija]]
| '''&lt;u&gt; Akutni [[moždani udar]]&lt;/u&gt;'''|| rowspan=&quot;4&quot; | [[Eritrocitafereza]] || I
|-
| '''[[Akutni sindrom grudnog koša]]''' || II
|-
| '''Profilaksa moždanog udara ili preopterećenja željezom uzrokovanog transfuzijom'''|| II
|-
| [[Višeorgansko zatajenje]] || III
|-
|colspan=2| [[Stiff-personov sindrom]] || [[Plazmafereza]] || IV
|-
!rowspan=2| [[Sistemski eritematozni lupus]]
| '''Teško, kao što je [[cerebritis]] ili [[difuzno alveolsko krvarenje]]'''|| rowspan=&quot;2&quot; | [[Plazmafereza]] || II
|-
| [[Nefritis]] || IV
|-
!rowspan=2| [[Trombocitoza]]
| '''Simptomska'''|| rowspan=&quot;2&quot; | [[Trombocitnofereza]] || II
|-
| Profilaksni || III
|-
!rowspan=3| [[Trombotička mikroangiopatija]], povezana s lijekovima
|
* '''&lt;u&gt;[[Tiklopidin]]&lt;/u&gt;'''
|rowspan=3| [[Plazmafereza]] || I
|-
|
* [[Ciklosporin]]
* [[Takrolimus]]
* [[Klopidogrel]]
| III
|-
|
* [[Gemcitabin]]
* [[Kvinin]]
| IV
|-
|colspan=2| [[Trombna mikroangiopatija]], [[transplantacija hematopoetskih matičnih ćelija]]-povezano
| [[Plazmafereza]] || III
|-
!colspan=2| [[Trombotska trombocitopenija purpura|&lt;u&gt; Trombotska trombocitopenija purpura &lt;/u&gt;]]
| [[Plazmafereza]] || I
|-
|colspan=2| [[Tireoidna oluja]] || [[Plazmafereza]] || III
|-
! [[Wilsonova bolest]]
| '''&lt;u&gt; Fulminantno zatajenje jetre s hemolizom &lt;/u&gt;'''|| [[Plazmafereza]] || I
|}

== Nadoknada tečnosti tokom afereze ==
Kada se za terapiju koristi sistem za aferezu, sistem uklanja relativno male količine tečnosti (ne više od 10,5 mL/kg tjelesne težine). Ta tečnost se mora nadoknaditi kako bi se održao ispravan intravaskularni volumen. Količina nadoknađene tečnosti razlikuje se u različitim ustanovama. Ako se koristi kristaloidni ekspander poput fiziološkog rastvora (NS), količina infuzije treba biti trostruko veća od one koja se uklanja, jer je omjer fiziološkog rastvora za plazmu 3:1 potreban za održavanje onkotičkog pritiska. Neke ustanove koriste humani serumski albumin, ali je skup i teško ga je pronaći. Rutinska upotreba svježe smrznute plazme (FFP) uglavnom nije prikladna zbog opasnosti koje uključuju toksičnost citrata (od antikoagulansa), nekompatibilnost ABO sistema, infekciju i alergijske reakcije. Međutim, FFP treba koristiti u slučajevima trombotičke trombocitopenične purpure ili kod pacijenata s visokim rizikom od krvarenja.
 
== Također  pogledajte==
* [[Leukoredukcija]]
* [[Plazmafereza]]
* [[Venepunkcija]]
* [[Pedijatrijska afereza]]
 
== Reference ==
{{refspisak}}
== Vanjski  linkovi ==
* {{cite web |title=Double Red Cells by Apheresis |date= |work=NIH Blood Bank: Types of Donations |publisher=NIH Clinical Center |url=https://www.cc.nih.gov/blooddonor/donationtypes/red_cells.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20240718170742/https://www.cc.nih.gov/blooddonor/donationtypes/red_cells.html |archive-date=18. 7. 2024 |access-date=17. 7. 2025 |url-status=dead }}
* [https://www.apheresis.org American Society for Apheresis]
* [https://web.archive.org/web/20050408114722/http://medlib.med.utah.edu/WebPath/TUTORIAL/BLDBANK/BBAPHER.html WebPath] Apheresis page.
* [https://web.archive.org/web/20041205170749/http://medlib.med.utah.edu/WebPath/TUTORIAL/BLDBANK/BBPROC.html WebPath] Blood Donation and Processing
* [https://web.archive.org/web/20081103014400/http://www.thebloodconnection.org/blood_products.aspx#platelets Donating Platelet Apheresis: Facts and the FAQ]
 
{{transfuzijska medicina}}

[[Kategorija:Hematologija]]
[[Kategorija:Medicinski tretmani]]
[[Kategorija:Nefrološke procedure]]
[[Kategorija:Transfuzijska medicina]]
[[Kategorija:Ekstrakorporalne procedure]]</text>
      <sha1>opiz3oztj0bel0hmjd4x3j0lbj74olm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Predsjednici Republike Srpske</title>
    <ns>10</ns>
    <id>525197</id>
    <revision>
      <id>3940747</id>
      <parentid>3810792</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T08:52:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3940747</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="941" sha1="ti2owcltdflws7vh3scrf62kiwcs4yb" xml:space="preserve">{{navkutija
| ime         = Predsjednici Republike Srpske
| naslov      = {{ZD|BiH}} [[Predsjednik Republike Srpske|Predsjednici Republike Srpske]] {{ZD|RS}}
| podaciklasa = hlist
| iznadklasa  = hlist
| ispodklasa  = hlist
| slika       = [[Datoteka:Flag of the President of Republika Srpska.svg|50px]]

| iznad       = *[[Spisak predsjednika Republike Srpske]]
| podaci1=
* [[Radovan Karadžić]]
* [[Biljana Plavšić]]
* [[Nikola Poplašen]]
* ''[[Petar Đokić]]''
* [[Mirko Šarović]]
* [[Dragan Čavić]]
* [[Milan Jelić]]
* ''[[Igor Radojičić]]''
* [[Rajko Kuzmanović]]
* [[Milorad Dodik]]
* [[Željka Cvijanović]]
* ''[[Ana Trišić-Babić]]''
* [[Siniša Karan]]
* [[Savo Minić]]
| ispod       = Vršioci dužnosti su ''ukošeni''.
}}&lt;includeonly&gt;[[Kategorija:Predsjednici Republike Srpske|{{PAGENAMEBASE}}]]&lt;/includeonly&gt;&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Navigacijski šabloni]]
[[Kategorija:Šabloni Republike Srpske]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>ti2owcltdflws7vh3scrf62kiwcs4yb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Škoda 14TrE</title>
    <ns>0</ns>
    <id>525802</id>
    <revision>
      <id>3940544</id>
      <parentid>3874447</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T00:34:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940544</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8649" sha1="sl6mn38rfceclr5mcjumsoo7ch87rj1" xml:space="preserve">{{Infokutija trolejbus
| ime            = Škoda 14TrE
| slika          = Dayton 1999-built ETI 14TrE2 trolleybus 9847.jpg
| opis           = Škoda 14TrE u Daytonu
| proizvođač     = ETI Baltimore&lt;br/&gt;Škoda Ostrov&lt;br/&gt;AAI Baltimore
| proizvodnja    = 1995., 1998. – 1999.
| primjerka      = 57
| dužina         = 
| širina         = 2.405–2.580
| visina         = 
| masa           = 13.600
| visina poda    = 
| najveća brzina = 61
| broj vrata     = 2
| pogon          = 1×140
| oprema         = 
| napon          = 
| sjedeća mjesta = 40
| stojaća mjesta = 20
}}
'''Škoda 14TrE''' je modernizirana verzija [[Čehoslovačka|čehoslovačkog]] [[trolejbus]]a [[Škoda 14Tr]]. Proizveden je u drugoj polovini 1990-ih za grad [[Dayton (Ohio)|Dayton]] u [[Sjedinjene Američke Države|američkoj]] saveznoj državi [[Ohio]].

== Konstrukcija i modernizacija ==
Godine 1994., Škoda Ostrov i američka kompanija AAI Baltimore osnovali su ETI Baltimore, koji je, iz zakonodavnih razloga, trebao učestvovati u proizvodnji novih trolejbusa namijenjenih američkim gradovima. Godinu dana kasnije, u SAD su uvezena tri [[prototip]]a trolejbusa 14TrE, u potpunosti proizvedena od strane Škode Ostrov, koji su u početku služili kao demonstracijska i verifikacijska vozila u Daytonu. Serijska vozila za Dayton, u broju od 54 vozila, sastavljana su u ETI-ju 1997. – 1999. godine, dok su gotovi kosturi vozila i kontejneri s električnom opremom poslani iz Škode Ostrov u SAD.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Kameníček|first=Petr|date=2014|title=Elektrická městská doprava v Daytonu.|journal=Městská doprava|language=cs|volume=1|pages=20–21}}&lt;/ref&gt;

Vozilo 14TrE je bazirano na modelu 14Tr. Riječ je o [[Osovina|dvoosovinskom]] trolejbusu sa samonosećom karoserijom. Dizajn prednjih dijelova je promijenjen, a na desnoj strani postoje samo dvoja dvokrilna preklopna vrata (samo prednja i zadnja).

== Prototipovi ==
Tri prototipa su izgrađena i isporučena Daytonu 1995., označena brojevima 9601–9603. Donekle su se razlikovali od ostalih kasnijih proizvodnih trolejbusa, sa 175&amp;nbsp;mm užom karoserijom, jednostrukim prednjim prozorom i velikim zadnjim prozorom.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Šindelar|first=Michal|date=|year=2005|title=Historie trolejbusů Škoda|journal=|publisher=Škoda|publication-place=Plzeň|page=112}}&lt;/ref&gt; Sva tri vozila su povučena iz upotrebe prije 2013.,&lt;ref&gt;Kameníček, s. 26.&lt;/ref&gt; ali je operater planirao sačuvati trolejbus broj 9602 kao historijsko vozilo.&lt;ref&gt;Kameníček, s. 29.&lt;/ref&gt;

== Nabavka trolejbusa ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Država
!Grad
!Typ
!Godine isporuke
!Broj trolejbusa
!Garažni brojevi
!
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |{{ZID|SAD}}
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Dayton (Ohio)|Dayton]]
|14TrE
|1995.
|3
|9601–9603
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://transphoto.org/list.php?mid=606&amp;cid=1098&amp;serv=0|title=Дейтон, Škoda 14TrE — Список подвижного состава|website=transphoto.org|language=ru|access-date=2. 9. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|14TrE2
|1998. – 1999.
|54
|9801–9854
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://transphoto.org/list.php?mid=1265&amp;cid=1098&amp;serv=0|title=Дейтон, Škoda 14TrE2 — Список подвижного состава|website=transphoto.org|language=ru|access-date=2. 9. 2025}}&lt;/ref&gt;
|}

== Historijski trolejbusi ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
!Originalni saobraćaj
!Garažni broj
!Trenutni vlasnik
!Godina proizvodnje
!Historijski
od
!
|-
| rowspan=&quot;4&quot; |Dayton
|9602
|Greater Dayton RTA
|1995.
|2013.
|
|-
|9803
|Československý dopravák
|1998.
|2019.
|
|-
|9809
|Illinois Railway Museum (IRM)
|1998.
|2020.
|
|-
|9835
|Greater Dayton RTA
|1998.
|2019.
|
|}

=== Historijski trolejbus br. 9803 ===
Transportna kompanija Dayton je 2019. godine donirala trolejbus 14TrE, uključujući rezervne dijelove, časopisu Československý dopravák. Časopis je potom objavio javno prikupljanje sredstava s ciljanim iznosom od 700 hiljada [[Češka kruna|kruna]] za prijevoz trolejbusa u [[Češka|Češku Republiku]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://zdopravy.cz/nadsenec-mhd-vypsal-sbirku-na-navrat-ceskeho-trolejbusu-z-usa-zpet-domu-37104/|title=Nadšenec MHD vypsal sbírku na návrat českého trolejbusu z USA zpět domů|last=Sůra|first=Jan|date=11. 11. 2019|website=Zdopravy.cz|language=cs|access-date=2. 9. 2025}}&lt;/ref&gt; Za dva mjeseca prikupljeno je 786.237 čeških kruna, a trolejbus je 2020. godine prevezen u Češku Republiku.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.startovac.cz/projekty/dostanme-cechoamericana-zpet-domu/|title=Dostaňme Čechoameričana zpět domů!|last=|first=|website=Startovač|language=cs|access-date=2. 9. 2025}}&lt;/ref&gt; Časopis će donirati novac prikupljen preko iznosa prikupljenog Udruženju za historiju željezničkog transporta Pardubice za popravku trolejbusa [[Škoda-Sanos S 200]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://zdopravy.cz/ceska-trolejbus-se-vrati-z-usa-nadsenec-vybral-tri-ctvrte-milionu-korun-na-jeho-dopravu-zpet-39675/|title=Český trolejbus se vrátí z USA, nadšenec vybral tři čtvrtě milionu korun na jeho dopravu zpět|last=Sůra|first=Jan|date=1. 1. 2020|website=Zdopravy.cz|language=cs|access-date=2. 9. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cs-dopravak.cz/2019-12-31-fanouci-dali-zelenou-trolejbusu-koda-z-usa-pomoci-mohou-dl/|title=Fanoušci dali zelenou trolejbusu Škoda z USA. Pomoci mohou dál|last=|first=|date=31. 12. 2019|website=Československý Dopravák|language=cs|access-date=2. 9. 2025}}&lt;/ref&gt; prijevoz je započeo nakon što su problemi riješeni 6. aprila 2020. godine. Zbog početka [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]], češka kruna je oslabila, što je povećalo cijenu [[Nafta|nafte]] i značajno povećalo troškove prijevoza kada se preračunaju u [[dolar]]e. Stoga je bilo potrebno pregovarati o povoljnijim uslovima prijevoza i pronaći dodatno finansiranje. Zbog carinskih procedura, ugovor o donaciji morao je biti značajno izmijenjen, što je također značilo kašnjenje. U vezi s najavom početka prijevoza, otkriveno je i o kojem se trolejbusu radi; radilo se o Daytonovom vozilu g. br. 9803 iz 1998. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cs-dopravak.cz/2020-4-7-echoamerian-zamil-zpt-dom/|title=Čechoameričan zamířil zpět domů|last=|first=|date=6. 4. 2020|website=Československý Dopravák|language=cs|access-date=2. 9. 2025}}&lt;/ref&gt;

Nakon što su riješene sve komplikacije, trolejbus je isplovio 21. maja 2020. godine brodom Orion Highway iz luke u [[Charleston (Južna Karolina)|Charlestonu]], [[Južna Karolina]].&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Konečně pluje. Trolejbus Škoda 14 TrE se vydal na cestu do ČR — Československý Dopravák|url=http://www.cs-dopravak.cz/zpravy/2020/5/23/konen-pluje-trolejbus-koda-14-tre-se-vydal-na-cestu-do-r|newspaper=Československý Dopravák|access-date=2. 9. 2025|language=cs-CZ}}&lt;/ref&gt; 10. juna, iskrcan je u [[Bremerhaven]]u, u [[Njemačka|Njemačkoj]], odakle je nastavio na poluprikolici tegljača, koji je prešao češku granicu u petak, 12. juna.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Čechoameričan dorazil do Evropy — Československý Dopravák|url=http://www.cs-dopravak.cz/zpravy/2020/6/7/echoamerian-dorazil-do-evropy|newspaper=Československý Dopravák|access-date=2. 9. 2025|language=cs-CZ}}&lt;/ref&gt; U ponedjeljak, 15. juna, trolejbus je potom istovaren na depou u [[Prag]]u-Střešovicama,&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite news|title=A je doma. Čechoameričan překročil státní hranici  — Československý Dopravák|url=http://www.cs-dopravak.cz/zpravy/2020/6/12/a-je-doma-echoamerian-pekroil-sttn-hranici|newspaper=Československý Dopravák|access-date=2. 9. 2025|language=cs-CZ}}&lt;/ref&gt; gdje je bio izložen kao privremeni eksponat u Muzeju javnog prijevoza od 17. juna do 15. novembra.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://mhd86.cz/2020/06/20/cechoamerican-uz-je-ve-stresovicich/|title=Čechoameričan už je ve Střešovicích|date=20. 6. 2020|language=cs|access-date=2. 9. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20200801045650/https://mhd86.cz/2020/06/20/cechoamerican-uz-je-ve-stresovicich/|archive-date=1. 8. 2020|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.cs-dopravak.cz/cechoamerican-zamiri-do-bratislavy/|title=„Čechoameričan“ zamíří do Bratislavy|last=|first=|date=15. 11. 2020|website=Československý Dopravák|language=cs|access-date=2. 9. 2025}}&lt;/ref&gt; Nakon toga, trolejbus je trebao biti trajno premješten u Muzej prijevoza u Strašicama. Umjesto toga, posuđen je Bratislavski kompaniji koja kreira digitalne 3D modele,&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; i tek tada se uputio u Strašice.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}
{{Trolejbusi Škoda}}

[[Kategorija:Trolejbusi Škoda]]</text>
      <sha1>sl6mn38rfceclr5mcjumsoo7ch87rj1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Adolphe Sax</title>
    <ns>0</ns>
    <id>526138</id>
    <revision>
      <id>3940599</id>
      <parentid>3900717</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T02:51:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940599</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12323" sha1="ghixqg0wt3kbwgqzm8fflsluxwq71wf" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                    = Adolphe Sax
| slika                  = Adolphe Sax.jpg
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja|1814|11|06}}
| mjesto_rođenja         = [[Dinant]]
| datum_smrti            = {{Datum smrti i godine|1894|02|07|1814|11|06}}
| mjesto_smrti           = [[Pariz]]
| zanimanje              = Muzičar, dizajner muzičkih instrumenata
| značajna_djela         = Izumitelj saksofona
}}
'''Antoine-Joseph &quot;Adolphe&quot; Sax''' (6. novembar 1814 – 7. februar 1894) bio je [[Belgija|belgijski]] pronalazač i [[muzičar]] koji je početkom 1840-ih izumio saksofon, a patentirao ga 1846. Također je izumio sakstromb, sakshorn i sakstubu, te redizajnirao [[Klarinet|bas-klarinet]] na način koji se i danas koristi u 21. stoljeću.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Rice|first=Albert R.|date=2016|title=The bass clarinets of Adolphe Sax: his influence and legacy|url=https://www.jstor.org/stable/26623035|journal=Revue belge de Musicologie / Belgisch Tijdschrift voor Muziekwetenschap|volume=70|pages=91–105|issn=0771-6788|jstor=26623035}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=von Steiger|first=Adrian|date=2016|title=Sax figures: can we deduce details of Adolphe Sax's instrument production from the sources?|url=https://www.jstor.org/stable/26623037|journal=Revue belge de Musicologie / Belgisch Tijdschrift voor Muziekwetenschap|volume=70|pages=129–148|issn=0771-6788|jstor=26623037}}&lt;/ref&gt; Svirao je [[Flauta|flautu]] i [[klarinet]].

== Rani život ==
Sax je rođen u Dinantu, na području koje je danas Belgija, kao sin Charles-Josepha Saxa i njegove supruge Marie-Joseph (Masson).&lt;ref&gt;[https://www.metmuseum.org/blogs/of-note/2014/ivory-clarinet Fit for a King: An Ivory Clarinet by Charles Joseph Sax].&lt;/ref&gt; Iako mu je dato ime bilo Antoine-Joseph, od djetinjstva su ga zvali Adolphe.&lt;ref name=&quot;hubbard-encycl&quot;&gt;{{Cite book|last=Hubbard|first=W. L.|url=https://books.google.com/books?id=ISBN1417902000|title=The American History and Encyclopedia of Music|publisher=Squire Cooley|year=1910|isbn=1-4179-0200-0|location=Toledo, Ohio|page=454}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ingham1998&quot;&gt;{{cite book|author=Richard Ingham|url=https://archive.org/details/cambridgecompani00ingh/page/1|title=The Cambridge companion to the saxophone|publisher=Cambridge University Press|year=1998|isbn=978-0-521-59666-4|series=[[Cambridge Companions to Music]]|pages=[https://archive.org/details/cambridgecompani00ingh/page/1 1–2]}}&lt;/ref&gt; Njegov otac i majka bili su sami dizajneri [[Muzički instrument|instrumenata]], koji su napravili nekoliko izmjena u konstrukciji [[Rog (instrument)|francuskog roga]]. Vrlo rano je  počeo izrađivati vlastite instrumente, a već sa 15 godina prijavio je dva svoja dizajna flaute i jedan dizajn klarineta na takmičenje. Nakon toga je studirao izvođenje na ta dva instrumenta, kao i [[pjevanje]], na Kraljevskom konzervatoriju u Bruxellesu.&lt;ref name=&quot;hubbard-encycl&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Ingham1998&quot; /&gt;

Sax je više puta bio na ivici [[smrt]]i. Kao dijete, jednom je pao s visine od tri sprata, udario glavom o kamen i smatralo se da je mrtav. U dobi od tri godine popio je zdjelu punu [[Kiseline|kisele]] vode, zamijenivši je za [[mlijeko]],&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Kochnitzky|first1=L.|url=https://books.google.com/books?id=RdMGAwAAQBAJ|title=Adolphe Sax and his Saxophone|publisher=Рипол Классик|year=1949|isbn=978-5-87233-344-9|language=en}}&lt;/ref&gt; a kasnije je progutao iglu. Zadobio je teške opekotine u eksploziji [[barut]]a i jednom je pao na usijanu tavu od lijevanog [[Željezo|željeza]], opečavši bok. Nekoliko puta je izbjegao slučajno trovanje i gušenje spavajući u prostoriji u kojoj se sušio lakirani namještaj. U drugoj prilici, mladi Sax je pogođen kamenom u glavu i pao je u rijeku, gotovo se utopivši.&lt;ref name=&quot;Dinant&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.dinant.be/en/inheritance/adolphe-sax|title=Adolphe Sax|last=Rémy|first=Albert|website=Ville de Dinant|archive-url=https://web.archive.org/web/20151117230219/http://www.dinant.be/en/inheritance/adolphe-sax|archive-date=17. 11. 2015|url-status=dead|access-date=6. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;

Njegova majka je jednom rekla: „On je dijete osuđeno na nesreću; neće doživjeti da odraste“. Komšije su ga zvale „mali Sax, duh“.&lt;ref name=&quot;Dinant&quot; /&gt;

== Karijera i kasniji život ==
Nakon što je napustio Kraljevski konzervatorij u [[Bruxelles]]u, Sax je počeo eksperimentirati s novim dizajnima instrumenata, dok su njegovi roditelji nastavili svoj posao izrade konvencionalnih instrumenata. Njegov prvi značajan izum bilo je poboljšanje konstrukcije bas-klarineta, koje je patentirao sa 24 godine. Godine 1842. trajno se preselio u [[Pariz]], gdje je počeo raditi na novoj seriji limenih instrumenata s ventilima. Iako nije izumio taj instrument, njegovi primjerci bili su daleko uspješniji od onih njegovih rivala i postali su poznati kao '''sakshorni'''. [[Hector Berlioz]] bio je toliko oduševljen ovim instrumentima da je u februaru 1844. organizirao izvođenje jedne svoje skladbe u potpunosti na sakshornima. Proizvodili su se u sedam različitih veličina i postavili temelje za nastanak krilnog roga (''flugelhorn''). Danas se sakshorni ponekad koriste u koncertnim, limenim i orkestarskim sastavima. Također su bili osnova za razvoj modernog eufonija.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.pri.org/stories/2013-12-03/meet-dangerous-belgian-who-invented-sax|title=Meet the 'dangerous Belgian' who invented the sax|last=Boyd|first=Clark|date=3. 12. 2013|work=The World|publisher=Public Radio International|access-date=3. 2. 2018|language=en-US}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

Sax je 1845. razvio i porodicu instrumenata '''sakstrombi''', limene instrumente s ventilima užeg provrta od sakshorna, iako su se zadržali samo kratko vrijeme.&lt;ref name=&quot;hubbard-encycl&quot; /&gt;

Upotreba sakshorna brzo se proširila. Njihovi ventili smatrani su vrhunskim dostignućem tog vremena i u osnovi su ostali nepromijenjeni do danas. Napredak koji je donio Adolphe Sax uskoro je usvojio britanski pokret limenih [[orkestar]]a, koji je isključivo prihvatio porodicu sakshorna.&lt;ref name=&quot;Herbert2000&quot;&gt;T. Herbert, ''The British Brass Band: a Musical and Social History'' (Oxford: Oxford University Press, 2000), pp. 4–5.&lt;/ref&gt; Već deceniju nakon što su se pojavili, u [[Škotska|Škotskoj]] su osnovani bendovi poput Jedforest Instrumental Band (1854)&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.jedforestinstrumentalband.org.uk/band-time-line|title=Band Time Line}}&lt;/ref&gt; i The Hawick Saxhorn Band (1855)&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.hawicksaxhornband.com/history/|title=Hawick Saxhorn Band - Welcome to Hawick Saxhorn Band; our band was formed in 1855 and we are based in Hawick in the Scottish Borders. We are part of a tradition of music making dating back to 1809 wh - History}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;.

Oko 1840. Sax je izumio i '''clarinette-bourdon''', rani, neuspješni dizajn kontrabas-klarineta. Dana 28. juna 1846. patentirao je '''saksofon''', namijenjen za upotrebu u orkestrima i vojnim orkestrima.&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=http://www.wired.com/thisdayintech/2010/06/0628saxophone-patent|title=June 28, 1846: Parisian Inventor Patents Saxophone|last=Hart|first=Hugh|date=28. 6. 2010|magazine=Wired|access-date=15. 4. 2021|archive-date=10. 3. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130310140556/http://www.wired.com/thisdayintech/2010/06/0628saxophone-patent|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Do 1846. dizajnirao je saksofone u rasponu od [[sopran]]ina do subkontrabas varijante, iako nisu svi bili izrađeni. Kompozitor Hector Berlioz je još 1842. pisao pohvalno o novom instrumentu, ali uprkos njegovoj podršci, saksofoni nisu postali standardni dio orkestra. Njihova sposobnost da sviraju tehnički zahtjevne dionice poput drvenih duvačkih instrumenata, a istovremeno zvuče glasno poput limenih, dovela je do njihove široke upotrebe u vojnim orkestrima u [[Francuska|Francuskoj]] i drugdje.&lt;ref name=&quot;hemke&quot;&gt;[[Frederick Hemke|Fred L. Hemke]], ''The Early History of the Saxophone'', ([[Doctor of Musical Arts|DMA]] dissertation), [[University of Wisconsin]], 1975, 249–250. {{OCLC|19033726|show=all}}, {{OCLC|65652818|show=all}}.&lt;/ref&gt;

Tokom [[Krimski rat|Krimskog rata (1853–1856)]], Sax je zamislio još dva izuma, iako nijedan nije realiziran: prvi je bio '''Saxotonnerre''', masivna [[Orgulje|orgulja]] pokretana lokomotivom, koja je trebala biti toliko glasna da se čuje širom Pariza. Drugi je bio odgovor na opsadu Sevastopolja, gdje su francuske trupe i saveznici vodili iscrpljujuće borbe. Kao potencijalno rješenje dugih opsada, Sax je osmislio '''Saxocannon''', ogromni top čije bi polutonovske granate bile dovoljno snažne da unište „prosječno veliki grad“.

Njegova reputacija mu je na kraju osigurala mjesto [[profesor]]a na Pariškom konzervatoriju 1857. godine.&lt;ref name=&quot;hemke&quot; /&gt; Nastavio je izrađivati instrumente i kasnije u životu, te je predvodio novi kurs saksofona na Konzervatoriju. Ipak, pravne borbe oko [[Patent|patenata]] trajale su više od 20 godina: rivali su osporavali legitimnost njegovih patenata, dok ih je on tužio za kršenje. Tri puta je bankrotirao: 1852., 1873. i 1877. godine.&lt;ref name=&quot;Dinant&quot; /&gt;

Sax je između 1853. i 1858. bolovao od raka [[Usna|usne]], ali se u potpunosti oporavio. Umro je 1894. u Parizu od [[Upala pluća|upale pluća]].&lt;ref&gt;{{cite news|title=Adolphe Sax Obituary|url=https://www.newspapers.com/clip/3568998/adolphe_sax_obituary/|access-date=6. 11. 2015|work=New-York Tribune|date=10. 2. 1894|page=12|via=[[Newspapers.com]]}} {{Open access}}&lt;/ref&gt;&lt;gallery class=&quot;center&quot; classes=&quot;center&quot; caption=&quot;Drugi izumljeni instrumenti&quot;&gt;
Datoteka:Saxtromba_sopran.jpg|alt=Saxotromba| Saksotromba
Datoteka:MHS_Saxhorn.jpg| Saxhorn
Datoteka:Saxtuba1867.jpg| Saxtuba
Datoteka:Trombone_a_six_pistons-IMG_0853-black.jpg|alt=6-piston trombone| Trombon sa 6 klipova
Datoteka:Bass_saxhorn,_1863.jpg|alt=A bass saxhorn, 1863| Bas saksofon, 1863.
&lt;/gallery&gt;

== Priznanja i nagrade ==
U njegovom rodnom gradu Dinantu u Belgiji, ''Kuća gospodina Saxa'' posvećena je njegovom životu i saksofonima.

* '''1849.''': Odlikovan titulom viteza ''Legije časti'' (Chevalier de la Légion d'honneur).
* '''1867.''': Dobitnik ''1er Grand Prix de la Facture Instrumentale'' na Pariškoj međunarodnoj izložbi 1867. godine.
* '''1995.''': Njegov lik prikazan je na prednjoj strani belgijske novčanice od 200 franaka.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.worldbanknotescoins.com/2015/04/200-belgian-francs-banknote-1995-adolphe-sax.html|title=200 Belgian Francs banknote 1995 Adolphe Sax}}&lt;/ref&gt;
* '''2015.''': Google Doodle obilježio je njegov 201. rođendan.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://doodles.google/doodle/adolphe-saxs-201st-birthday/|title=Adolphe Sax's 201st Birthday}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Bibliografija ==
* Leon Kochnitzky, ''[https://onlinebooks.library.upenn.edu/webbin/book/lookupid?key=olbp43075 Adolphe Sax and His Saxophone]''. New York: Belgian Government Information Center, 1949.
* José-Modesto Diago (dir. and prod.), ''[https://www.saxrevolutions.com/ Sax Revolutions: Adolphe Sax’s life]''. Spain: EnFin Producciones, 2014, 64 min., zvuk, boja.
* Malou Haine (ed.), ''Adolphe Sax''. Bruxelles: Université Libre de Bruxelles, 1980.
* Jean-Pierre Thiollet, ''Sax, Mule &amp; Co''. Paris: H &amp; D, 2004. &lt;nowiki&gt;ISBN 2-914266-03-0&lt;/nowiki&gt;.
* Wally Horwood (ed.), ''Adolphe Sax 1814–1894 — His Life and Legacy''. Egon Publishers Ltd., 1983. &lt;nowiki&gt;ISBN 0-905858-18-2&lt;/nowiki&gt;.
* Richard Ingham (ed.), ''The Cambridge Companion to the Saxophone''. Cambridge: Cambridge University Press, 1998. &lt;nowiki&gt;ISBN 978-0-521-59666-4&lt;/nowiki&gt;.
* Stephen Cottrell, ''The Saxophone''. New Haven: Yale University Press, 2013, p.&amp;nbsp;33. &lt;nowiki&gt;ISBN 978-0-300-19095-3&lt;/nowiki&gt;.
* Gavin Williams, “Introduction: Sound Unmade,” in ''Hearing the Crimean War: Wartime Sound and the Unmaking of Sense'', G. Williams (ed.). Oxford: Oxford University Press, 2019, pp. xv–1. &lt;nowiki&gt;ISBN 978-0190916756&lt;/nowiki&gt;.

== Vanjski linkovi ==
* [https://emuseum.nmmusd.org/search/adolphe Slike limenih instrumenata koje su napravili Adolphe i Adolphe Edouard Sax]

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Umrli 1894.]]
[[Kategorija:Rođeni 1814.]]
[[Kategorija:Biografije, Dinant]]
[[Kategorija:Belgijski muzičari]]
[[Kategorija:Belgijski izumitelji]]</text>
      <sha1>ghixqg0wt3kbwgqzm8fflsluxwq71wf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Biofilm</title>
    <ns>0</ns>
    <id>528351</id>
    <revision>
      <id>3940787</id>
      <parentid>3935371</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T09:18:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940787</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="130848" sha1="8lg1pblgjlucxudp0p1uu226r6r2xja" xml:space="preserve">[[Slika:Staphylococcus aureus biofilm 01.jpg|thumb|right|300px| Biofilm ''[[Staphylococcus aureus]]'' na trajnom [[kateter]]u]]
[[Slika:Algae in silicified sediment with evaporite crystals. Urgonian carbonate platform of Provence. 1.jpg|thumb|right|300px| Vjerovatne [[cijanobakterije]] u vertikalnom presjeku silificiranog biofilma iz donje krede.]]
Vrlo plitko hipersalinsko okruženje [[urgon]]ske [[karbonatna platforma|karbonatne platforme]] Provanse, jugoistočna [[Francuska]]

{{citat|[[IUPAC]] definicija: ''Agregat'' mikroorganizama u kojima se ćelije, koje su često ugrađene u samoproizvedenu matricu vanćelijskih [[polimer]]nih supstanci (EPS), lijepe jedna za drugu i/ili za površinu. Biofilm je sistem koji se može interno prilagoditi uslovima okoline od strane svojih stanovnika.}}
* Samoproizvedena matrica [[vanćelijska polimerna supstanca|vanćelijske polimerne supstance]], koja se također naziva [[sluz]], je polimerni konglomerat koji se uglavnom sastoji od vaćelijskih ''biopolimera'' u različitim strukturnim oblicima.&lt;ref&gt;{{cite journal|title= Terminology for biorelated polymers and applications (IUPAC Recommendations 2012) |journal= Pure and Applied Chemistry |year= 2012 |volume= 84 |issue= 2 |pages= 377–410 |doi= 10.1351/PAC-REC-10-12-04|doi-access = free | vauthors = Vert M, Doi Y, Hellwich KH, Hess M, Hodge P, Kubisa P, Rinaudo M, Schué F }}&lt;/ref&gt;

'''Biofilm''' je [[Sintrofija|sintrofijska]] [[Mikrobni konzorcij|zajednica mikroorganizama]] u kojoj se [[ćelijska adhezija|ćelije lijepe jedna za drugu]], a često i za površinu.&lt;ref name=&quot;CSH&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = López D, Vlamakis H, Kolter R | title = Biofilms | journal = Cold Spring Harbor Perspectives in Biology | volume = 2 | issue = 7| date = juli 2010 | pmid = 20519345 | pmc = 2890205 | doi = 10.1101/cshperspect.a000398 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hall-Stoodley&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;MicrobioJ&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Bamford, Natalie C, MacPhee, Cait E, Stanley-Wall, Nicola R | title = Microbial Primer: An introduction to biofilms – what they are, why they form and their impact on built and natural environments | journal = Microbiology  | volume = 169 | issue = 8 | page = 001338 | date = august 2023  | pmid = 37526065 | pmc = 7615007 | doi = 10.1099/mic.0.001338 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;  Ove prianjajuće ćelije se ugrađuju u sluzavi [[vanćelijski matriks]] koji se sastoji od [[vanćelijska polimerna supstanca|vanćelijske polimerne supstance]] (EPS).&lt;ref name=&quot;CSH&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Hall-Stoodley&quot; /&gt; Ćelije unutar biofilma proizvode EPS komponente, koje su obično [[polimer]]na kombinacija vanćelijskih [[polisaharid]]a, [[protein]]a, [[lipidi|lipida]] i [[DNK]].&lt;ref name=&quot;CSH&quot;/&gt;&lt;ref name=Hall-Stoodley /&gt;&lt;ref name=&quot;Aggarwal&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Aggarwal S, Stewart PS, Hozalski RM | title = Biofilm Cohesive Strength as a Basis for Biofilm Recalcitrance: Are Bacterial Biofilms Overdesigned? | journal = Microbiology Insights | volume = 8 | issue = Suppl 2 | pages = 29–32 | date = januar 2016| pmid = 26819559 | pmc = 4718087 | doi = 10.4137/MBI.S31444 }}&lt;/ref&gt; Budući da imaju trodimenzijsku strukturu i predstavljaju zajednički način života mikroorganizama, metaforički su opisani kao &quot;gradovi za mikrobe&quot;.&lt;ref name=&quot;Watnick_2000&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Watnick P, Kolter R | title = Biofilm, city of microbes | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-bacteriology_2000-05_182_10/page/2675 | journal = Journal of Bacteriology | volume = 182 | issue = 10 | pages = 2675–9 | date = maj 2000 | pmid = 10781532 | pmc = 101960 | doi = 10.1128/jb.182.10.2675-2679.2000 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url= https://www.quantamagazine.org/building-codes-for-bacterial-cities-20170725/|title= Building Codes for Bacterial Cities {{!}} Quanta Magazine|work= Quanta Magazine|access-date= 25. 7. 2017|archive-date= 26. 7. 2017|archive-url= https://web.archive.org/web/20170726013257/https://www.quantamagazine.org/building-codes-for-bacterial-cities-20170725/|url-status= live}}&lt;/ref&gt;

Biofilmovi se mogu formirati na živim (biotskim) ili neživim (abiotskim) površinama i mogu biti uobičajeni u prirodnim, industrijskim i bolničkim okruženjima.&lt;ref name=&quot;Hall-Stoodley&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Hall-Stoodley L, Costerton JW, Stoodley P | title = Bacterial biofilms: from the natural environment to infectious diseases | journal = Nature Reviews. Microbiology | volume = 2 | issue = 2 | pages = 95–108 | date = februar 2004 | pmid = 15040259 | doi = 10.1038/nrmicro821 | s2cid = 9107205 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;LearGLewisGD&quot;&gt;{{cite book | veditors = Lear G, Lewis GD | year= 2012 | title= Microbial Biofilms: Current Research and Applications | publisher= Caister Academic Press | isbn = 978-1-904455-96-7}}&lt;/ref&gt; Mogu činiti [[mikrobiom]] ili biti njegov dio. Mikrobne ćelije koje rastu u biofilmu su fiziološki različite od [[plankton]]skih ćelija istog organizma, koje su, nasuprot tome, pojedinačne ćelije koje mogu plutati ili plivati u tečnom mediju.&lt;ref name=&quot;O'Toole_1998&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = O'Toole GA, Kolter R | title = Initiation of biofilm formation in Pseudomonas fluorescens WCS365 proceeds via multiple, convergent signalling pathways: a genetic analysis | journal = Molecular Microbiology | volume = 28 | issue = 3 | pages = 449–61 | date = maj 1998 | pmid = 9632250 | doi = 10.1046/j.1365-2958.1998.00797.x | s2cid = 43897816 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Biofilmovi se mogu formirati na [[zubi]]ma većine životinja kao [[zubni plak]], gdje mogu uzrokovati [[karijes]] i [[gingivitis|bolest desni]].

[[Mikroorganizmi|Mikrobi]] formiraju biofilm kao odgovor na niz različitih faktora,&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = O'Toole GA, Kolter R | title = Flagellar and twitching motility are necessary for Pseudomonas aeruginosa biofilm development | journal = Molecular Microbiology | volume = 30 | issue = 2 | pages = 295–304 | date = oktobar 1998 | pmid = 9791175 | doi = 10.1046/j.1365-2958.1998.01062.x | s2cid = 25140899 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; što može uključivati ćelijsko prepoznavanje specifičnih ili nespecifičnih [[mjesto vezivanja|mjesta vezivanja]] na površini, nutritivne signale, nedostatak [[svjetlost]]i &lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Upmanyu |first=Kirti |last2=Haq |first2=Qazi Mohd. Rizwanul |last3=Singh |first3=Ruchi |date=1. 1. 2022 |title=Factors mediating Acinetobacter baumannii biofilm formation: Opportunities for developing therapeutics |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S2666517422000281 |journal=Current Research in Microbial Sciences |volume=3 |doi=10.1016/j.crmicr.2022.100131 |issn=2666-5174|pmc=9325880 }}&lt;/ref&gt; ili, u nekim slučajevima, izlaganjem planktonskih ćelija subinhibitornim koncentracijama [[antibiotik]]a.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Karatan E, Watnick P | title = Signals, regulatory networks, and materials that build and break bacterial biofilms | url = https://archive.org/details/sim_microbiology-and-molecular-biology-reviews_2009-06_73_2/page/310 | journal = Microbiology and Molecular Biology Reviews | volume = 73 | issue = 2 | pages = 310–47 | date = juni 2009 | pmid = 19487730 | pmc = 2698413 | doi = 10.1128/MMBR.00041-08 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Hoffman LR, D'Argenio DA, MacCoss MJ, Zhang Z, Jones RA, Miller SI | title = Aminoglycoside antibiotics induce bacterial biofilm formation | url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_2005-08-25_436_7054/page/1170 | journal = Nature | volume = 436 | issue = 7054 | pages = 1171–5 | date = august 2005 | pmid = 16121184 | doi = 10.1038/nature03912 | s2cid = 4404961 | bibcode = 2005Natur.436.1171H }}&lt;/ref&gt; Ćelija koja pređe na biofilmski način rasta prolazi kroz [[fenotip]]sku promjenu u ponašanju u kojoj su veliki skupovi [[genska regulcuja|gena različito regulisani]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = An D, Parsek MR | title = The promise and peril of transcriptional profiling in biofilm communities | journal = Current Opinion in Microbiology | volume = 10 | issue = 3 | pages = 292–6 | date = juni 2007 | pmid = 17573234 | doi = 10.1016/j.mib.2007.05.011 }}&lt;/ref&gt;

Biofilm se također može smatrati [[hidrogel]]om, što je složeni polimer koji sadrži mnogo puta više vode od svoje suhe težine. Biofilmovi nisu samo slojevi bakterijske sluzi, već biološki sistemi; bakterije se organiziraju u koordiniranu funkcionalnu zajednicu. Biofilmovi se mogu pričvrstiti na površinu poput zuba ili kamena i mogu uključivati jednu vrstu ili raznoliku grupu [[mikroorganizam]]a. Subpopulacije ćelija unutar biofilma se [[ćelijska diferencijacija|diferenciraju]],  kako bi obavljale različite aktivnosti za pokretljivost, proizvodnju matrice i sporulaciju, podržavajući ukupni uspjeh biofilma.&lt;ref name=&quot;Labor&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Momeni B | title = Division of Labor: How Microbes Split Their Responsibility | journal = Current Biology | volume = 28 | issue = 12 | pages = R697–R699 | date = juni 2018 | pmid = 29920261 | doi = 10.1016/j.cub.2018.05.024 | s2cid = 49315067 | doi-access = free | bibcode = 2018CBio...28.R697M }}&lt;/ref&gt; [[Bakterije]] biofilma mogu dijeliti hranjive tvari i zaštićene su od štetnih faktora u okolini, poput isušivanja, [[antibiotik]]a i [[imunski sistem|imunskog sistema]] domaćina. Biofilm obično počinje da se formira kada se slobodno plivajuća [[plankton]]ska bakterija pričvrsti za površinu.&lt;ref name=&quot;Watnick_2000&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;O'Toole_1998&quot; /&gt;

== Porijeklo i formiranje ==
=== Porijeklo biofilmova ===
Smatra se da su biofilmovi nastali tokom primitivne Zemlje kao odbrambeni mehanizam za [[prokariot]]e, jer su uslovi u to vrijeme bili preteški za njihov opstanak. Mogu se pronaći vrlo rano u [[fosil]]nim zapisima Zemlje (prije otprilike 3,25 milijardi godina) i kao [[arheje]] i kao bakterije, i obično štite prokariotske ćelije pružajući im [[homeostaza|homeostazu]], podstičući razvoj složenih interakcija između ćelija u biofilmu.&lt;ref name=&quot;Hall-Stoodley&quot;/&gt;

=== Formiranje biofilmova ===

Formiranje biofilma počinje pričvršćivanjem slobodno plutajućih mikroorganizama za površinu.&lt;ref name=&quot;Watnick_2000&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;O'Toole_1998&quot;/&gt; Prve bakterije kolonizatorice biofilma mogu se u početku pričvrstiti za površinu slabom [[van der Waalsove sile|van der Waalsovom silom]] i [[hidrofob]]nim efektima.&lt;ref name=&quot;pmid11397632&quot;&gt;{{cite journal | vauthors=Briandet R, Herry J, Bellon-Fontaine M | title=Determination of the van der Waals, electron donor and electron acceptor surface tension components of static Gram-positive microbial biofilms | journal=Colloids Surf B | volume=21 | issue=4 | pages=299–310 | date=august 2001 | pmid=11397632 | doi=10.1016/S0927-7765(00)00213-7 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid20438621&quot;&gt;{{cite journal | vauthors=Takahashi H, Suda T, Tanaka Y, Kimura B | title=Cellular hydrophobicity of Listeria monocytogenes involves initial attachment and biofilm formation on the surface of polyvinyl chloride | journal=Lett. Appl. Microbiol. | volume=50 | issue=6 | pages=618–25 | date=juni 2010 | pmid=20438621 | doi=10.1111/j.1472-765X.2010.02842.x | s2cid=24880220 | doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Ako se kolonisti ne odvoje odmah od površine, mogu se trajnije usidriti, koristeći strukture za prianjanje ćelija poput [[pilus]]a. Jedinstvena grupa arheja koje nastanjuju anoksične vode imaju slične strukture koje se nazivaju [[Hamus (archaea)|hami]]. Svaki hamus je duga cijev s tri kuke koje se koriste za međusobno pričvršćivanje ili za površinu, omogućavajući zajednici da se razvija.&lt;ref name=&quot;archaea&quot;&gt;{{cite web |title=7: Archaea |url=https://bio.libretexts.org/Bookshelves/Microbiology/Book%3A_Microbiology_(Bruslind)/07%3A_Archaea |website=Biology LibreTexts |language=en |date=6. 2. 2018 |access-date=10. 8. 2020 |archive-date=23. 9. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200923100806/https://bio.libretexts.org/Bookshelves/Microbiology/Book%3A_Microbiology_(Bruslind)/07%3A_Archaea |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Brock&quot;&gt;{{cite book | vauthors=Madigan M |title=Brock biology of microorganisms | url=https://archive.org/details/brockbiologyofmi0000madi_l2a2 |date=2019 |publisher=Pearson |isbn=978-1-292-23510-3 |page=[https://archive.org/details/brockbiologyofmi0000madi_l2a2/page/86 86] |edition=Fifteenth, Global}}&lt;/ref&gt; Hipertermofilni arheon ''[[Pyrobaculum]] calidifontis'' proizvodi snopove pilusa koji su homologni bakterijskim TasA [[filament]]ima, glavnoj komponenti [[vanćelijski matriks|vanćelijskog matriksa]] u bakterijskim biofilmovima, što doprinosi stabilnosti biofilma.&lt;ref name=Wang2022PNAS&gt;{{cite journal | vauthors=Wang F, Cvirkaite-Krupovic V, Krupovic M, Egelman EH | title=Archaeal bundling pili of ''Pyrobaculum calidifontis'' reveal similarities between archaeal and bacterial biofilms | journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume=119 | issue=26 | date=juni 2022 | pmid=35727984 | pmc=9245690 | doi=10.1073/pnas.2207037119 | doi-access=free | bibcode=2022PNAS..11907037W }}&lt;/ref&gt; TasA [[homologija sekvence|homologe]] kodiraju mnoge druge arheje, što ukazuje na mehanističke sličnosti i evolucijsku vezu između bakterijskih i arhejskih biofilmova.&lt;ref name=Wang2022PNAS /&gt;
 [[Slika:A114, Lava Beds National Monument, California, USA, Golden Dome Lava Tube Cave, 2004.jpg|thumb| Biofilm zlatnih [[hidrofob]]nih [[bakterija]]; plafon pećine Zlatna kupola, [[lava tunel]] u [[Nacionalni spomenik Lava Beds|Nacionalnom spomeniku Lava Beds]]&lt;ref&gt;[https://www.nps.gov/places/golden-dome-cave.htm &quot;Golden Dome Cave&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221213013714/https://www.nps.gov/places/golden-dome-cave.htm |date=13. 12. 2022 }}. National Park Service. November 6, 2021. Retrieved February 11, 2024.&lt;/ref&gt;]]

[[Hidrofobnost]] također može uticati na sposobnost bakterija da formiraju biofilmove. Bakterije sa povećanom hidrofobnošću imaju smanjeno odbijanje između supstrata i bakterije.&lt;ref name=&quot;Donlan2002&quot;&gt;{{cite journal | vauthors=Donlan RM | year=2002 | title=Biofilms: Microbial Life on Surfaces | journal=Emerging Infectious Diseases | volume=8 | issue=9| pages=881–890 | doi=10.3201/eid0809.020063 | pmid=12194761 | pmc=2732559}}&lt;/ref&gt; Neke vrste bakterija nisu u stanju da se samostalno uspješno pričvrste za površinu zbog svoje ograničene pokretljivosti, već su umjesto toga usidre se za matricu ili direktno za druge, ranije bakterijske koloniste. [[Nepokretne bakterije]] ne mogu prepoznati površine niti se agregirati zajedno tako lahko kao pokretne bakterije.&lt;ref name=&quot;Donlan2002&quot; /&gt;

Tokom kolonizacije površine, bakterijske ćelije mogu komunicirati koristeći [[kvorumski konsenzus]] (QS) proizvode kao što je [[N-acil homoserin-lakton]] (AHL). Nakon što kolonizacija započne, biofilm raste kombinacijom [[ćelijska dioba|ćelijske diobe]] i regrutacije. [[Polisaharid]] nematrice obično zatvaraju bakterijske biofilmove. Egzopolisaharidi matrice mogu uhvatiti QS autoinduktore unutar biofilma kako bi spriječili detekciju [[predator]]a i osigurali preživljavanje bakterija.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors=Li S, Liu SY, Chan SY, Chua SL | title=Biofilm matrix cloaks bacterial quorum sensing chemoattractants from predator detection | journal=The ISME Journal | pages=1388–1396 | date=januar 2022 | volume=16 | issue=5 | pmid=35034106 | doi=10.1038/s41396-022-01190-2 | pmc=9038794 | bibcode=2022ISMEJ..16.1388L }}&lt;/ref&gt; Pored polisaharida, ove matrice mogu sadržavati i materijal iz okolnog okruženja, uključujući, ali ne ograničavajući se na [[mineral]]e, čestice tla i komponente [[krv]]i, poput [[eritrocit]]a i [[fibrin]]a.&lt;ref name=&quot;Donlan2002&quot;/&gt;

Razvoj biofilma može omogućiti agregiranoj ćelijskoj koloniji da bude sve tolerantnija&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors=Ciofu O, Tolker-Nielsen T | title=Tolerance and Resistance of ''Pseudomonas aeruginosa'' Biofilms to Antimicrobial Agents-How ''P. aeruginosa'' Can Escape Antibiotics | journal=Frontiers in Microbiology | volume=10 | date=2019 | pmid=31130925 | pmc=6509751 | doi=10.3389/fmicb.2019.00913 | doi-access=free }}&lt;/ref&gt; ili [[otpornost na antibiotike|otporni na antibiotike]]. Ćelijska komunikacija ili [[kvorumski konsenzus|kvorum sensing]] je uključena u formiranje biofilma kod nekoliko bakterijskih vrsta.&lt;ref name=&quot;Sakuragi&quot;&gt;{{cite journal | vauthors=Sakuragi Y, Kolter R | title=Quorum-sensing regulation of the biofilm matrix genes (pel) of Pseudomonas aeruginosa | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-bacteriology_2007-07_189_14/page/5383 | journal=Journal of Bacteriology | volume=189 | issue=14 | pages=5383–6 | date=juli 2007 | pmid=17496081 | pmc=1951888 | doi=10.1128/JB.00137-07 | doi-access=free }}&lt;/ref&gt;

==Razvoj ==
[[Slika:Mature biofilm structure.png|thumb|upright=1.8|right| {{center|'''Zrela struktura biofilma'''&lt;ref name=&quot;Rapacka-Zdonczyk2021&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Rapacka-Zdonczyk A, Wozniak A, Nakonieczna J, Grinholc M | title = Development of Antimicrobial Phototreatment Tolerance: Why the Methodology Matters | journal = International Journal of Molecular Sciences | volume = 22 | issue = 4 | page = 2224 | date = februar 2021 | pmid = 33672375 | pmc = 7926562 | doi = 10.3390/ijms22042224 | publisher = MDPI AG | doi-access = free }}]] [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Materijal je kopiran iz ovog izvora, koji je dostupan pod [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171016050101/https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ |date=16. 10. 2017 }}.&lt;/ref&gt;}} Biofilm karakterizira heterogena okolina i prisustvo različitih subpopulacija. Struktura biofilma sastoji se od metabolički aktivnih (i rezistentnih i tolerantnih) i neaktivnih ćelija (vijabilnih, ali ne i kultivabilnih ćelija i perzistenata), kao i polimerne matrice koja se sastoji od [[polisaharid]]a, vnćelijske [[DNK]] i [[protein]]a. Rast biofilma povezan je s povećanim nivoom [[mutacija]] i [[horizontalni transfer gena|horizontalnim transferom gena]] koji je promoviran zbog zbijene i guste strukture. Bakterije u biofilmovima komuniciraju [[kvorum sensing]]om, koji aktivira gene koji učestvuju u proizvodnji faktora [[virulencija|virulencije]].&lt;ref name=&quot;Rapacka-Zdonczyk2021&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Hall CW, Mah TF | title = Molecular mechanisms of biofilm-based antibiotic resistance and tolerance in pathogenic bacteria | journal = FEMS Microbiology Reviews | volume = 41 | issue = 3 | pages = 276–301 | date = maj 2017 | pmid = 28369412 | doi = 10.1093/femsre/fux010 | publisher = Oxford University Press (OUP) | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;]]

Biofilmovi su proizvod mikrobnog [[Razvojna biologija|razvojnog]] procesa.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = O'Toole G, Kaplan HB, Kolter R | title = Biofilm formation as microbial development | journal = Annual Review of Microbiology | volume = 54 | pages = 49–79 | date = 2000 | pmid = 11018124 | doi = 10.1146/annurev.micro.54.1.49 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Proces je sažet u pet glavnih faza razvoja biofilma, kao što je prikazano na dijagramu ispod:&lt;ref name=&quot;Monroe2007&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Monroe D | title = Looking for chinks in the armor of bacterial biofilms | journal = PLOS Biology | volume = 5 | issue = 11| date = novembar 2007 | pmid = 18001153 | pmc = 2071939 | doi = 10.1371/journal.pbio.0050307 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

[[Slika:biofilm.jpg|thumb|upright=1.8|left| {{center|'''Pet faza razvoja biofilma'''&lt;ref name=&quot;Monroe2007&quot; /&gt;}} (1) Početno pričvršćivanje, (2) Ireverzibilno pričvršćivanje, (3) Sazrijevanje I, (4) Sazrijevanje II i (5) Disperzija. Svaka faza razvoja na dijagramu je uparena sa [[mikrografija|fotomikrografijom]] biofilma ''P. aeruginosa'' u razvoju. Sve fotomikrografije su prikazane u istoj mjerilu.]]
{{clear}}

== Raspršivanje ==
Disperzija ćelija iz kolonije biofilma je ključna faza životnog ciklusa biofilma. Raspršivanje omogućava biofilmovima da se šire i koloniziraju nove površine. Enzimi koji razgrađuju [[vanćelijski matriks|vanćelijski matriks biofilma]], kao što su [[disperzin B]] i [[deoksiribonukleaza]], mogu doprinijeti raspršivanju biofilma.&lt;ref&gt;{{cite journal|vauthors=Kaplan JB, Ragunath C, Ramasubbu N, Fine DH |title=Detachment of Actinobacillus actinomycetemcomitans biofilm cells by an endogenous beta-hexosaminidase activity |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-bacteriology_2003-08_185_16/page/4693 |journal=Journal of Bacteriology |volume=185 |issue=16 |pages=4693–8 |date=august 2003 |pmid=12896987 |pmc=166467 |doi=10.1128/JB.185.16.4693-4698.2003}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|vauthors=Izano EA, Amarante MA, Kher WB, Kaplan JB |title=Differential roles of poly-N-acetylglucosamine surface polysaccharide and extracellular DNA in Staphylococcus aureus and Staphylococcus epidermidis biofilms |url=https://archive.org/details/sim_applied-and-environmental-microbiology_2008-01_74_2/page/470 |journal=Applied and Environmental Microbiology |volume=74 |issue=2 |pages=470–6 |date=januar 2008 |pmid=18039822 |pmc=2223269 |doi=10.1128/AEM.02073-07|bibcode=2008ApEnM..74..470I }}&lt;/ref&gt; Enzimi koji razgrađuju matriks biofilma mogu biti korisni kao agensi protiv biofilma.&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Kaplan JB, Ragunath C, Velliyagounder K, Fine DH, Ramasubbu N |title=Enzymatic detachment of Staphylococcus epidermidis biofilms |url=https://archive.org/details/sim_antimicrobial-agents-and-chemotherapy_2004-07_48_7/page/2633 |journal=Antimicrobial Agents and Chemotherapy |volume=48 |issue=7 |pages=2633–6 |date=juli 2004 |pmid=15215120 |pmc=434209 |doi=10.1128/AAC.48.7.2633-2636.2004}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Xavier JB, Picioreanu C, Rani SA, van Loosdrecht MC, Stewart PS |title=Biofilm-control strategies based on enzymic disruption of the extracellular polymeric substance matrix--a modelling study |journal=Microbiology |volume=151 |issue=Pt 12 |pages=3817–32 |date=decembar 2005 |pmid=16339929 |doi=10.1099/mic.0.28165-0|doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Dokazi su pokazali da je transmiter [[masne kiseline|masnih kiselina]], [[Cis-2-decenska kiselina|''cis''-2-decenska kiselina]], sposoban izazvati disperziju i inhibirati rast kolonija biofilma. Ovaj spoj, koji luči ''[[Pseudomonas aeruginosa]]'', inducira ciklo-heteromorfne ćelije kod nekoliko vrsta bakterija i kvasca ''[[Candida albicans]]''.&lt;ref&gt;{{cite journal|vauthors=Davies DG, Marques CN |title=A fatty acid messenger is responsible for inducing dispersion in microbial biofilms |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-bacteriology_2009-03_191_5/page/1393 |journal=Journal of Bacteriology |volume=191 |issue=5 |pages=1393–403 |date=mart 2009 |pmid=19074399 |pmc=2648214 |doi=10.1128/JB.01214-08}}&lt;/ref&gt;

Također je dokazano da [[dušik-oksid]] podstiče raspršivanje biofilmova nekoliko bakterijskih vrsta &lt;ref&gt;{{cite journal|vauthors=Barraud N, Hassett DJ, Hwang SH, Rice SA, Kjelleberg S, Webb JS |title=Involvement of nitric oxide in biofilm dispersal of Pseudomonas aeruginosa |journal=Journal of Bacteriology |volume=188 |issue=21 |pages=7344–7353 |year=2006 |doi=10.1128/jb.00779-06|pmid=17050922 |pmc=1636254 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|vauthors=Barraud N, Storey MV, Moore ZP, Webb JS, Rice SA, Kjelleberg S |title=Nitric oxide-mediated dispersal in single- and multi-species biofilms of clinically and industrially relevant microorganisms |journal=Microbial Biotechnology |volume=2 |issue=3 |pages=370–378 |year=2009 |doi=10.1111/j.1751-7915.2009.00098.x|pmid=21261931 |pmc=3815757 }}&lt;/ref&gt; pri subtoksičnim koncentracijama. [[Dušik-oksid]] ima potencijal kao tretman za pacijente koji imaju hronične infekcije uzrokovane biofilmovima.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.southampton.ac.uk/biosci/research/projects/dispersal_of_biofilms_in_cystic_fibrosis.page |title=Dispersal of Biofilm in Cystic Fibrosis using Low Dose Nitric Oxide |publisher=University of Southampton |access-date=20. 1. 2012 |archive-date=8. 12. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131208120601/http://www.southampton.ac.uk/biosci/research/projects/dispersal_of_biofilms_in_cystic_fibrosis.page |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

Općenito se pretpostavljalo da ćelije dispergirane iz biofilmova odmah prelaze u [[plankton]]sku fazu rasta. Međutim, studije su pokazale da se fiziologija dispergiranih ćelija iz biofilmova ''Pseudomonas aeruginosa'' znatno razlikuje od fiziologije planktonskih i biofilmovskih ćelija.&lt;ref name=&quot;auto&quot;&gt;{{cite journal|vauthors=Chua SL, Liu Y, Yam JK, Tolker-Nielsen T, Kjelleberg S, Givskov M, Yang L |title=Dispersed cells represent a distinct stage in the transition from bacterial biofilm to planktonic lifestyles |journal=Nature Communications |volume=5 |year=2014 |doi=10.1038/ncomms5462 |pmid=25042103 |bibcode=2014NatCo...5.4462C |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid26158442&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Chua SL, Hultqvist LD, Yuan M, Rybtke M, Nielsen TE, Givskov M, Tolker-Nielsen T, Yang L | title = In vitro and in vivo generation and characterization of Pseudomonas aeruginosa biofilm-dispersed cells via c-di-GMP manipulation | journal = Nat Protoc | volume = 10 | issue = 8 | pages = 1165–80 | date = august 2015 | pmid = 26158442 | doi = 10.1038/nprot.2015.067 | hdl = 10356/84100 | s2cid = 20235088 | hdl-access = free }}&lt;/ref&gt; Stoga je proces raspršivanja jedinstvena faza tokom prelaska iz biofilma u planktonski način života kod bakterija. Raspršene ćelije su visoko virulentne protiv makrofaga i ''[[Caenorhabditis elegans]]'', ali visoko osjetljive na stres željeza, u poređenju sa planktonskim ćelijama.&lt;ref name=&quot;auto&quot;/&gt;

Nadalje, biofilmovi ''Pseudomonas aeruginos'' prolaze kroz različitu prostorno-vremensku dinamiku tokom raspršivanja ili rastavljanja biofilma, sa kontrastnim posljedicama u rekolonizaciji i širenju bolesti.&lt;ref name=&quot;Ma 1–13&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Ma Y, Deng Y, Hua H, Khoo BL, Chua SL | title = Distinct bacterial population dynamics and disease dissemination after biofilm dispersal and disassembly | journal = The ISME Journal | volume = 17 | issue = 8 | pages = 1290–1302 | date = august 2023 | pmid = 37270584 | pmc = 10356768 | doi = 10.1038/s41396-023-01446-5 | bibcode = 2023ISMEJ..17.1290M }}&lt;/ref&gt; Disperzija biofilma inducirala je bakterije da aktiviraju gene za disperziju kako bi aktivno napuštale biofilmove kao pojedinačne ćelije konzistentnim brzinama, ali nisu mogle ponovo kolonizirati svježe površine. Nasuprot tome, rastavljanje biofilma degradacijom egzopolisaharida biofilma oslobodilo je nepokretne agregate pri visokim početnim brzinama, omogućavajući bakterijama da ponovo koloniziraju svježe površine i efikasno izazovu infekcije kod domaćina. Stoga je disperzija biofilma složenija nego što se ranije mislilo, gdje bakterijske populacije koje usvajaju različito [[ponašanje]] nakon odlaska biofilma mogu biti ključ za preživljavanje bakterijskih vrsta i širenje bolesti. 
[[Slika:Honors Option-MMG.svg|thumb|upright=2.6|center|'''Disperzija biofilma''']]
{{clear}}

== Svojstva ==
Biofilmovi se obično nalaze na čvrstim [[supstrat (biohemija)|supstratima]] uronjenim u ili izloženim [[vodeni rastvor|vodenom rastvoru]], iako se mogu formirati kao plutajuće podloge na tečnim površinama, a također i na površini lišća, posebno u [[klima]]ma s visokom vlažnošću. Uz dovoljno resursa za rast, biofilm će brzo narasti i postati makroskopski (vidljiv golim okom). Biofilmovi mogu sadržavati mnogo različitih vrsta mikroorganizama, npr. [[bakterije]], [[arheje]], [[protozoe]], [[gljive|fungi]] i [[alge]]; svaka grupa obavlja specijalizirane [[metabolizam|metaboličke]] funkcije. Međutim, neki organizmi će pod određenim uvjetima formirati filmove jedne vrste. Društvena struktura (saradnja/konkurencija) unutar biofilma uveliko ovisi o različitim prisutnim vrstama.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Nadell CD, Xavier JB, Foster KR | title = The sociobiology of biofilms | journal = FEMS Microbiology Reviews | volume = 33 | issue = 1 | pages = 206–24 | date = januar 2009 | pmid = 19067751 | doi = 10.1111/j.1574-6976.2008.00150.x | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

=== Vanćelijski  matriks ===
[[Slika:Mixed-culture biofilm.jpg|thumb|Skenirajući [[elektronski mikroskop|elektronski mikrograf]] biofilma miješane kulture, koji detaljno prikazuje prostorno heterogeni raspored bakterijskih ćelija i vanćelijskih epolimernih supstanci.]]

EPS matriks sastoji se od egzo[[polisaharid]]a, [[protein]]a i [[nukleinske kiseline|nukleinskih kiselina]].&lt;ref name=&quot;JMB&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Danese PN, Pratt LA, Kolter R | title = Exopolysaccharide production is required for development of Escherichia coli K-12 biofilm architecture | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-bacteriology_2000-06_182_12/page/3593 | journal = Journal of Bacteriology | volume = 182 | issue = 12 | pages = 3593–6 | date = juni 2000 | pmid = 10852895 | pmc = 101973 | doi = 10.1128/jb.182.12.3593-3596.2000 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Branda SS, Chu F, Kearns DB, Losick R, Kolter R | title = A major protein component of the Bacillus subtilis biofilm matrix | journal = Molecular Microbiology | volume = 59 | issue = 4 | pages = 1229–38 | date = februar 2006 | pmid = 16430696 | doi = 10.1111/j.1365-2958.2005.05020.x | s2cid = 3041295 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Veliki dio EPS-a je manje-više jako hidratiziran, međutim, javljaju se i hidrofobni EPS-ovi; jedan primjer je [[celuloza]],&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Choong FX, Bäck M, Fahlén S, Johansson LB, Melican K, Rhen M, Nilsson KP, Richter-Dahlfors A | title = Salmonella biofilms using luminescent oligothiophenes | journal = npj Biofilms and Microbiomes | volume = 2 | page = 16024 | date = 23. 11. 2016 | pmid = 28721253 | pmc = 5515270 | doi = 10.1038/npjbiofilms.2016.24 }}&lt;/ref&gt; koju proizvodi niz mikroorganizama. Ova matrica obavija ćelije unutar sebe i olakšava komunikaciju među njima putem biohemijskih signala, kao i razmjene gena. EPS matrica također hvata vanćelijske enzime i drži ih u neposrednoj blizini ćelija. Dakle, matrica predstavlja vanjski sistem za probavu i omogućava stabilne sinergijske mikrokonzorcije različitih vrsta.&lt;ref name=&quot;Wingender&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Flemming HC, Wingender J, Szewzyk U, Steinberg P, Rice SA, Kjelleberg S | title = Biofilms: an emergent form of bacterial life | journal = Nature Reviews. Microbiology | volume = 14 | issue = 9 | pages = 563–75 | date = august 2016 | pmid = 27510863 | doi = 10.1038/nrmicro.2016.94 | s2cid = 4384131 }}&lt;/ref&gt; Otkriveno je da neki biofilmovi sadrže vodene kanale koji pomažu u distribuciji [[nutrijent|hranjivih tvari]] i signalnih molekula.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Stoodley P, Debeer D, Lewandowski Z | title = Liquid flow in biofilm systems | url = https://archive.org/details/sim_applied-and-environmental-microbiology_1994-08_60_8/page/2711 | journal = Applied and Environmental Microbiology | volume = 60 | issue = 8 | pages = 2711–6 | date = august 1994 | pmid = 16349345 | pmc = 201713 | doi = 10.1128/aem.60.8.2711-2716.1994 | bibcode = 1994ApEnM..60.2711S }}&lt;/ref&gt; Ova matrica je dovoljno jaka da se pod određenim uslovima biofilmovi mogu [[fosil]]izirati ([[stromatolit]]i).

Bakterije koje žive u biofilmu obično imaju značajno drugačija svojstva od slobodno plutajućih bakterija iste vrste, jer im gusto i zaštićeno okruženje filma omogućava da sarađuju i međusobno djeluju na različite načine.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Vlamakis H, Aguilar C, Losick R, Kolter R | title = Control of cell fate by the formation of an architecturally complex bacterial community | url = https://archive.org/details/sim_genes-development_2008-04-01_22_7/page/945 | journal = Genes &amp; Development | volume = 22 | issue = 7 | pages = 945–53 | date = april 2008 | pmid = 18381896 | pmc = 2279205 | doi = 10.1101/gad.1645008 }}&lt;/ref&gt; Jedna od prednosti ovog okruženja je povećana otpornost na [[deterdžent]]e i [[antibiotik]]e, jer gusti [[vanćelijski matriks]] i vanjski sloj ćelija štite unutrašnjost zajednice.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Stewart PS, Costerton JW | title = Antibiotic resistance of bacteria in biofilms | journal = Lancet | volume = 358 | issue = 9276 | pages = 135–8 | date = juli 2001 | pmid = 11463434 | doi = 10.1016/S0140-6736(01)05321-1 | s2cid = 46125592 | url = https://scholarworks.montana.edu/xmlui/handle/1/13570 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Pandey&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Pandey R, Mishra SK, Shrestha A |title=Characterisation of ESKAPE Pathogens with Special Reference to Multidrug Resistance and Biofilm Production in a Nepalese Hospital |journal=Infect Drug Resist |volume=14 |issue= |pages=2201–2212 |date=2021 |pmid=34163185 |pmc=8214009 |doi=10.2147/IDR.S306688 |url= |doi-access=free }}&lt;/ref&gt; U nekim slučajevima [[rezistencija na antibiotike]] može se povećati i do 5.000 puta.&lt;ref name=&quot;Del Pozo&quot;/&gt; [[Lateralni transfer gena]] je često olakšan unutar bakterijskih i arhejskih biofilmova&lt;ref name=&quot;Chimileski 65&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Chimileski S, Franklin MJ, Papke RT | title = Biofilms formed by the archaeon Haloferax volcanii exhibit cellular differentiation and social motility, and facilitate horizontal gene transfer | journal = BMC Biology | volume = 12| date = august 2014 | pmid = 25124934 | pmc = 4180959 | doi = 10.1186/s12915-014-0065-5 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; i može dovesti do stabilnije strukture biofilma.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Molin S, Tolker-Nielsen T | title = Gene transfer occurs with enhanced efficiency in biofilms and induces enhanced stabilisation of the biofilm structure | journal = Current Opinion in Biotechnology | volume = 14 | issue = 3 | pages = 255–61 | date = juni 2003 | pmid = 12849777 | doi = 10.1016/S0958-1669(03)00036-3 }}&lt;/ref&gt; Vanćelijska [[DNK]] je glavna strukturna komponenta mnogih različitih mikrobnih biofilmova.&lt;ref name=&quot;Jakubovics&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Jakubovics NS, Shields RC, Rajarajan N, Burgess JG | title = Life after death: the critical role of extracellular DNA in microbial biofilms | journal = Letters in Applied Microbiology | volume = 57 | issue = 6 | pages = 467–75 | date = decembar 2013 | pmid = 23848166 | doi = 10.1111/lam.12134 | s2cid = 206168952 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; [[Enzim]]ska degradacija banćelijske DNK može oslabiti strukturu biofilma i osloboditi mikrobne ćelije sa površine.

Međutim, biofilmovi nisu uvijek manje osjetljivi na antibiotike. Naprimjer, oblik biofilma ''[[Pseudomonas aeruginosa]]'' nema veću otpornost na antimikrobne lijekove od planktonskih ćelija u stacionarnoj fazi, iako kada se biofilm uporedi sa planktonskim ćelijama u [[logaritam]]skoj fazi, biofilm ima veću otpornost na antimikrobne lijekove. Ova otpornost na [[antibiotik]]e i u ćelijama u stacionarnoj fazi i u biofilmovima može biti posljedica prisustva persestrinskih ćelija.&lt;ref&gt;{{cite journal|vauthors=Spoering AL, Lewis K |title=Biofilms and planktonic cells of Pseudomonas aeruginosa have similar resistance to killing by antimicrobials |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-bacteriology_2001-12_183_23/page/6746 |journal=Journal of Bacteriology |volume=183 |issue=23 |pages=6746–51 |date=decembar 2001 |pmid=11698361 |pmc=95513 |doi=10.1128/JB.183.23.6746-6751.2001}}&lt;/ref&gt;

== Staništa ==
[[Slika:Bacteria mats near Grand Prismatic Spring in Yellowstone.JPG|thumb| Bakterijski biofilm boji termalne izvore u [[Nacionalni park Yellowstone|Nacionalnom parku Yellowstone]]. Najduža podignuta površina bakterijskog biofilma duga je oko pola metra.]] 
[[Slika:Thermophilic bacteria.jpg|thumb| Termofilne bakterije u odlivu [[Mickey Hot Springs]], [[Oregon]], debljine  otprilike 20&amp;nbsp;mm.]]
Biofilmovi su sveprisutni u organskom životu. Gotovo svaka vrsta mikroorganizama ima mehanizme pomoću kojih se mogu prianjati za površine i jedna za drugu. Biofilmovi će se formirati na gotovo svakoj površini koja se ne odvaja od kože u nesterilnim vodenim ili vlažnim okruženjima. Biofilmovi mogu rasti u najekstremnijim okruženjima: od, na primjer, izuzetno vrućih, [[slana voda|slanih voda]] toplih izvora, od vrlo kiselih do vrlo alkalnih, do smrznutih [[glečer]]a.

Biofilmovi se mogu naći na stijenama i šljunku na dnu većine [[potok]]a ili [[rijeka]] i često se formiraju na površinama stajaće vode. Biofilmovi su važne komponente lanaca ishrane u rijekama i potocima, a njima se hrane vodeni [[beskičmenjaci]] kojima se mnoge ribe hrane. Biofilmovi se nalaze na površini i unutar biljaka. Oni mogu ili doprinijeti bolestima usjeva ili, kao u slučaju [[rizobij]]a, koji fiksiraju dušik na [[korjenva kvržica|kvržicama korijena]], postojati [[simbioza|simbiotski s biljkom]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.cs.montana.edu/ross/personal/intro-biofilms-s3.htm|title=Introduction to Biofilms: Desirable and undesirable impacts of biofilm|archive-url=https://web.archive.org/web/20080622002657/http://www.cs.montana.edu/ross/personal/intro-biofilms-s3.htm|archive-date=22. 6. 2008}} (primary source)&lt;/ref&gt; Primjeri bolesti usjeva povezanih s biofilmovima uključuju rak agruma, [[Pierceova bolest|Pierceovu bolest]] grožđa i bakterijsku pjegavost biljaka poput [[paprika]] i [[paradajz]]a.&lt;ref&gt;{{cite journal|date=septembar 2007|title=Influence of xylem fluid chemistry on planktonic growth, biofilm formation and aggregation of Xylella fastidiosa|journal=FEMS Microbiology Letters|volume=274|issue=2|pages=210–7|doi=10.1111/j.1574-6968.2007.00827.x|pmid=17610515|vauthors=Andersen PC, Brodbeck BV, Oden S, Shriner A, Leite B|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

===Perkolacijski filteri===
[[Perkolacijski filter]]i u postrojenjima za prečišćavanje otpadnih voda su veoma efikasni odstranjivači zagađivača iz istaložene otpadne vode. Oni rade tako što tečnost kaplje preko sloja tvrdog materijala koji je [[dizajn]]iran da ima veoma veliku površinu. Na površini medija se razvija složeni biofilm koji [[apsorpcija|apsorbuje]], [[adsorpcija|adsorbuje]] i [[metabolizam|metabolizira]] zagađivače. Biofilm brzo raste i kada postane previše debeo da bi zadržao svoj prianjanje na mediju, ispire se i zamjenjuje ga novoizrasli film. Isprani (&quot;oljušteni&quot;) film se taloži iz tečnog toka, ostavljajući visoko prečišćenu otpadnu vodu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.staffs.ac.uk/schools/sciences/consultancy/dladmin/zCIWEMWWT/Activity5/act5.html|title=Biological wastewater treatment processes; secondary treatment|access-date=13. 12. 2019|publisher=Staffordshire University|archive-url=https://web.archive.org/web/20110418060449/http://www.staffs.ac.uk/schools/sciences/consultancy/dladmin/zCIWEMWWT/Activity5/act5.html|archive-date=18. 4. 2011}}&lt;/ref&gt;

===Filter sa sporim pijeskom===
[[Eilter sa sporim pijwskin|Filteri sa sporim pijeskom]] koriste se u prečišćavanju vode za obradu sirove vode radi proizvodnje pitke vode. Funkcionišu formiranjem biofilma koji se naziva hipogealni sloj ili ''Schmutzdecke'' u gornjih nekoliko milimetara sloja finog pijeska. ''Schmutzdecke'' se formira u prvih 10-20 dana rada &lt;ref name=cawst&gt;Centre for Affordable Water and Sanitation Technology, Biosand Filter Manual: Design, Construction, &amp; Installation,&quot; July 2007.&lt;/ref&gt; i sastoji se od [[bakterije|bakterija]], [[gljive|gljivica]], [[protozoa]], [[rotifera]] i niza larvi vodenih insekata. Kako epigeni biofilm stari, razvija se više algi i mogu biti prisutni veći vodeni organizmi, uključujući neke [[briozoe]], [[mehkušci|puževe]] i [[anelide|anelidne]] gliste. Površinski biofilm je sloj koji omogućava efikasno pročišćavanje u tretmanu vode za piće, a temeljni pijesak pruža potporni medij za ovaj sloj biološkog tretmana. Kako voda prolazi kroz hipogeni sloj, čestice stranih materija se zarobljavaju u sluzavoj matrici, a rastvorljivi organski materijal se [[adsorpcija|adsorbira]]. Zagađivače metaboliziraju [[bakterije]], [[gljive]] i [[protozoe]]. Voda proizvedena iz uzornog sporog pješčanog filtera je odličnog kvaliteta sa smanjenjem broja bakterijskih ćelija od 90-99%.&lt;ref name=ndwc&gt;{{cite journal | publisher = National Drinking Water Clearinghouse (U.S.) | location = Morgantown, WV | url = http://www.nesc.wvu.edu/pdf/DW/publications/ontap/tech_brief/TB15_SlowSand.pdf | title = Slow Sand Filtration | archive-url = https://web.archive.org/web/20160406214558/http://www.nesc.wvu.edu/pdf/DW/publications/ontap/tech_brief/TB15_SlowSand.pdf | archive-date=6. 4. 2016 | journal = Tech Brief | volume = 14 | date = juni 2000 }}&lt;/ref&gt;

=== Rizosfera ===
Mikrobi korisni za biljke mogu se kategorizirati kao [[Rizobakterije|rizobakterije koje podstiču rast biljaka]].&lt;ref&gt;{{cite journal| vauthors = Kloepper JW |date=1988|title=Plant Growth-Promoting Rhizobacteria on Canola (Rapeseed)| url = https://archive.org/details/sim_plant-disease_1988-01_72_1/page/42 |journal=Plant Disease|volume=72|issue=1|page=42|doi=10.1094/pd-72-0042|bibcode=1988PlDis..72...42K |issn=0191-2917}}&lt;/ref&gt; Ovi promotori rasta biljaka koloniziraju korijenje biljaka i pružaju širok raspon korisnih funkcija za svog domaćina, uključujući fiksaciju dušika, suzbijanje [[patogen]]a, antigljivna svojstva i razgradnju organskih materijala.&lt;ref name=&quot;Nihorimbere_2012&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Nihorimbere V, Cawoy H, Seyer A, Brunelle A, Thonart P, Ongena M | title = Impact of rhizosphere factors on cyclic lipopeptide signature from the plant beneficial strain Bacillus amyloliquefaciens S499 | journal = FEMS Microbiology Ecology | volume = 79 | issue = 1 | pages = 176–91 | date = januar 2012 | pmid = 22029651 | doi = 10.1111/j.1574-6941.2011.01208.x | bibcode = 2012FEMME..79..176N | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Jedna od tih funkcija je odbrana od patogenih bakterija i gljivica koje se prenose zemljištem putem indukovane sistemske otpornosti (ISR)&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Choudhary DK, Johri BN | title = Interactions of Bacillus spp. and plants—with special reference to induced systemic resistance (ISR) | journal = Microbiological Research | volume = 164 | issue = 5 | pages = 493–513 | date = septembar 2009 | pmid = 18845426 | doi = 10.1016/j.micres.2008.08.007 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; ili inducirane sistemske reakcije izazvane patogenim mikrobima (sistemska stečena otpornost izazvana patogenima).&lt;ref name=&quot;van Loon_2007&quot;&gt;{{cite journal| vauthors = van Loon LC |date=5. 6. 2007|title=Plant responses to plant growth-promoting rhizobacteria| url = https://archive.org/details/european-journal-of-plant-pathology_2007-11_119_3/page/243 |journal=European Journal of Plant Pathology|volume=119|issue=3|pages=243–254|doi=10.1007/s10658-007-9165-1|issn=0929-1873|doi-access=free|bibcode=2007EJPP..119..243V }}&lt;/ref&gt; Biljni eksudati djeluju kao hemijski signali za kolonizaciju bakterija specifičnih za domaćina.&lt;ref name=&quot;Van Wees_2008&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Van Wees SC, Van der Ent S, Pieterse CM | title = Plant immune responses triggered by beneficial microbes | journal = Current Opinion in Plant Biology | volume = 11 | issue = 4 | pages = 443–8 | date = august 2008 | pmid = 18585955 | doi = 10.1016/j.pbi.2008.05.005 | bibcode = 2008COPB...11..443V | hdl-access = free | hdl = 1874/30010 | s2cid = 25880745 }}&lt;/ref&gt; Koraci kolonizacije rizobakterija uključuju privlačenje, prepoznavanje, prianjanje, kolonizaciju i rast.&lt;ref name=&quot;Nihorimbere_2012&quot;/&gt; Bakterije za koje se pokazalo da su korisne i formiraju biofilmove uključuju ''[[Bacillus]], [[Pseudomonas]]'' i ''[[Azospirillum]]''.&lt;ref&gt;{{cite journal| vauthors = Holguin G, Bashan Y |date=decembar 1996|title=Nitrogen-fixation by Azospirillum brasilense Cd is promoted when co-cultured with a mangrove rhizosphere bacterium (Staphylococcus sp.)| url = https://archive.org/details/sim_soil-biology-biochemistry_1996-12_28_12/page/1650 |journal=Soil Biology and Biochemistry|volume=28|issue=12|pages=1651–1660|doi=10.1016/s0038-0717(96)00251-9|bibcode=1996SBiBi..28.1651H |issn=0038-0717}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Babalola OO | title = Beneficial bacteria of agricultural importance | url = https://archive.org/details/biotechnology-letters_2010-11_32_11/page/1559 | journal = Biotechnology Letters | volume = 32 | issue = 11 | pages = 1559–70 | date = novembar 2010 | pmid = 20635120 | doi = 10.1007/s10529-010-0347-0 | s2cid = 13518392 }}&lt;/ref&gt; Biofilmovi u [[rizosfera|rizosferi]] često rezultiraju sistemskom rezistencijom izazvanom patogenima ili biljkama. Molekularna svojstva na površini bakterije uzrokuju [[imunski odgovor]] kod biljke domaćina.&lt;ref name=&quot;Van Wees_2008&quot; /&gt; Ove molekule povezane s mikrobima stupaju u interakciju s receptorima na površini biljnih ćelija i aktiviraju biohemijski odgovor za koji se smatra da uključuje nekoliko različitih gena na brojnim [[genski lokus|lokusima]].&lt;ref name=&quot;Van Wees_2008&quot;/&gt; Nekoliko drugih signalnih molekula povezano je i sa induciranim sistemskim odgovorima i sa sistemskim odgovorima izazvanim patogenima, kao što su jasmonska kiselina i [[etilen]].&lt;ref name=&quot;Nihorimbere_2012&quot;/&gt; Komponente ćelijske ovojnice kao što su bakterijske flagele i [[lipopolisaharid]]i, koje biljne ćelije prepoznaju kao komponente patogena.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Bakker PA, Pieterse CM, van Loon LC | title = Induced Systemic Resistance by Fluorescent Pseudomonas spp | journal = Phytopathology | volume = 97 | issue = 2 | pages = 239–43 | date = februar 2007 | pmid = 18944381 | doi = 10.1094/phyto-97-2-0239 | bibcode = 2007PhPat..97..239B | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Pokazalo se da određeni metaboliti željeza koje proizvodi ''Pseudomonas'' također stvaraju inducirani sistemski odgovor.&lt;ref name=&quot;Van Wees_2008&quot;/&gt; Ova funkcija biofilma pomaže biljkama da izgrade jaču otpornost na patogene.

[[Biljke]] koje su kolonizirane PGPR-om formirajući biofilm stekle su sistemsku otpornost i pripremljene su za odbranu od patogena. To znači da su geni potrebni za [[sinteza proteina|proizvodnju proteina]] koji djeluju na odbranu biljke od patogena eksprimirani, a biljka ima &quot;zalihe&quot; spojeva za oslobađanje kako bi se borila protiv patogena.&lt;ref name=&quot;Van Wees_2008&quot;/&gt; Pripremljen odbrambeni sistem mnogo brže reaguje na infekciju izazvanu patogenima i može biti u stanju da odbije patogene prije nego što se oni uspiju uspostaviti.&lt;ref&gt;{{cite book | vauthors = Bent E |chapter=Induced Systemic Resistance Mediated by Plant Growth-Promoting Rhizobacteria (PGPR) and Fungi (PGPF)|pages=225–258|publisher=Springer US|isbn=978-0-387-23265-2|doi=10.1007/0-387-23266-4_10|title=Multigenic and Induced Systemic Resistance in Plants|year=2006}}&lt;/ref&gt; Biljke povećavaju proizvodnju [[lignin]]a, jačajući [[ćelijski zid|ćelijske zidove]] i otežavajući patogenima prodiranje u ćeliju, a istovremeno prekidaju dotok hranjivih tvari već zaraženim ćelijama, efikasno zaustavljajući invaziju.&lt;ref name=&quot;Nihorimbere_2012&quot;/&gt; One proizvode antimikrobne spokeve, kao što su [[fitoaleksin]]i, [[hitinaza]] i inhibitori [[proteinaza]], koji sprečavaju rast patogena.&lt;ref name=&quot;van Loon_2007&quot; /&gt; Ove funkcije suzbijanja bolesti i otpornosti na patogene u konačnici dovode do povećanja poljoprivredne proizvodnje i smanjenja upotrebe hemijskih [[pesticid]]a, [[herbicid]]a i [[fungicid]]a jer se smanjuje gubitak usjeva zbog bolesti.&lt;ref&gt;{{Citation| vauthors = Lynch JM, Brimecombe MJ, De Leij FA |title=Rhizosphere|date=21. 8. 2001|work=eLS|publisher=John Wiley &amp; Sons, Ltd|isbn=0-470-01617-5 |doi=10.1038/npg.els.0000403}}&lt;/ref&gt; Inducirana sistemska otpornost i patogenima izazvana sistemska stečena otpornost su potencijalne funkcije biofilmova u rizosferi i treba ih uzeti u obzir kada se primjenjuju na poljoprivredne prakse novog doba zbog njihovog utjecaja na suzbijanje bolesti bez upotrebe opasnih hemikalija.

===Sisarska crijeva===
Studije iz 2003. godine otkrile su da [[imunski sistem]] podržava razvoj biofilma u [[debelo crijevo|debelom crijevu]]. To je uglavnom potkrijepljeno činjenicom da dva molekula koja imunski sistem najčešće proizvodi također podržavaju proizvodnju biofilma i povezana su s biofilmovima razvijenim u crijevima. Ovo je posebno važno jer [[slijepo crijevo]] sadrži ogromnu količinu ovih bakterijskih biofilmova.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Randal Bollinger R, Barbas AS, Bush EL, Lin SS, Parker W | title = Biofilms in the large bowel suggest an apparent function of the human vermiform appendix | journal = Journal of Theoretical Biology | volume = 249 | issue = 4 | pages = 826–31 | date = decembar 2007 | pmid = 17936308 | doi = 10.1016/j.jtbi.2007.08.032 | bibcode = 2007JThBi.249..826R }}&lt;/ref&gt; Ovo otkriće pomaže u razlikovanju moguće funkcije slijepog crijeva i ideje da slijepo crijevo može pomoći u ponovnoj opskrbi crijeva dobrom crijevnom florom. Međutim, modificirana ili poremećena stanja biofilmova u crijevima povezana su s bolestima poput [[upalna bolest crijeva|upalne olesti crijava]] i [[rak debelog crijeva]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Buret AG, Motta JP, Allain T, Ferraz J, Wallace JL | title = Pathobiont release from dysbiotic gut microbiota biofilms in intestinal inflammatory diseases: a role for iron? | journal = Journal of Biomedical Science | volume = 26 | issue = 1 | date = januar 2019 | pmid = 30602371 | pmc = 6317250 | doi = 10.1186/s12929-018-0495-4 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

===Ljudska okolina===
U ljudskoj okolini, biofilmovi mogu vrlo lako rasti u tuševima jer pružaju vlažno i toplo okruženje za njihov rast. Biofilmovi plijesni na plafonima mogu se formirati zbog prokišnjavanja krova.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=18. 11. 2024 |title=Do You See Mold on the Ceiling Due to a Roof Leak? – Platinum Roofing and Construction |url=https://platinumroofingandconstruction.com/do-you-see-mold-on-the-ceiling-due-to-a-roof-leak/ |access-date=26. 11. 2024 |language=en-US |archive-date=8. 12. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241208045205/https://platinumroofingandconstruction.com/do-you-see-mold-on-the-ceiling-due-to-a-roof-leak/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Mogu se formirati unutar vode i [[kanalizacija|otpadnih voda]] [[cijev (materijal)|cijevi]] i uzrokovati začepljenje i [[korozija|koroziju]]. Na podovima i radnim površinama mogu otežati sanitaciju u prostorima za pripremu hrane. U tlu mogu uzrokovati [[biozačepljenje]]. U sistemima za hlađenje ili grijanje vode poznato je da smanjuju prijenos toplote.&lt;ref&gt;{{cite journal |doi=10.1080/01457638108939572 |title=Influence of Fouling Biofilms on Heat Transfer |year=1981 |vauthors=Characklis WG, Nevimons MJ, Picologlou BF |journal=Heat Transfer Engineering |volume=3 |issue=1 |pages=23–37 |bibcode=1981HTrEn...3...23C |url=https://scholarworks.montana.edu/xmlui/handle/1/13866 |access-date=19. 12. 2022 |archive-date=19. 8. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220819231141/https://scholarworks.montana.edu/xmlui/handle/1/13866 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Biofilmovi u sistemima pomorskog inženjerstva, kao što su cjevovodi u industriji nafte i plina na moru,&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Schwermer CU, Lavik G, Abed RM, Dunsmore B, Ferdelman TG, Stoodley P, Gieseke A, de Beer D | title = Impact of nitrate on the structure and function of bacterial biofilm communities in pipelines used for injection of seawater into oil fields | url = https://archive.org/details/sim_applied-and-environmental-microbiology_2008-05_74_9/page/2841 | journal = Applied and Environmental Microbiology | volume = 74 | issue = 9 | pages = 2841–51 | date = maj 2008 | pmid = 18344353 | pmc = 2394879 | doi = 10.1128/AEM.02027-07 | bibcode = 2008ApEnM..74.2841S }}&lt;/ref&gt; može dovesti do značajnih problema s korozijom. Korozija je uglavnom uzrokovana abiotičkim faktorima; međutim, najmanje 20% korozije uzrokuju mikroorganizmi koji su pričvršćeni za metalnu podlogu (tj. [[Mikrobna korozija|mikrobno utjecajna korozija]]).

===Obrastanje brodova===
Prianjanje bakterija na trupove brodova služi kao osnova za [[bioobrastanje]] morskih plovila. Nakon što se formira film bakterija, drugim morskim organizmima, poput školjkaša, lakše je pričvrstiti se. Takvo obrastanje može smanjiti maksimalnu brzinu plovila i do 20%, produžavajući putovanja i trošeći [[gorivo]]. Vrijeme provedeno u suhom doku radi preuređenja i ponovnog farbanja smanjuje produktivnost brodskih sredstava, a vijek trajanja brodova također se smanjuje zbog korozije i mehaničkog uklanjanja (struganja) morskih organizama s [[brod]]skih trupova.

===Stromatoliti===
[[Stromatolit]]i su slojevite akrecione strukture formirane u plitkoj vodi hvatanjem, vezivanjem i cementiranjem sedimentnih zrna mikrobnim biofilmovima, posebno [[cijanobakterija]]ma. Stromatoliti uključuju neke od najstarijih zapisa života na Zemlji i još uvijek se formiraju danas.

=== Zubni plak ===
U ljudskom tijelu, biofilmovi su prisutni na [[zubi]]ma kao [[zubni plak]], gdje mogu uzrokovati [[karijes]] i [[bolest desni]]. Ovi biofilmovi mogu biti u nekalcificiranom stanju koje se može ukloniti stomatološkim instrumentima ili u kalcificiranom stanju koje je teže ukloniti. Tehnike uklanjanja mogu uključivati i [[antimikrobno sredstvo|antimikrobna sredstva]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Chandki R, Banthia P, Banthia R | title = Biofilms: A microbial species | journal = Journal of Indian Society of Periodontology | volume = 15 | issue = 2 | pages = 111–4 | date = april 2011 | pmid = 21976832 | pmc = 3183659 | doi = 10.4103/0972-124X.84377 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

Zubni plak je oralni biofilm koji prianja uz zube i sastoji se od mnogih vrsta bakterija i gljivica (kao što su ''[[Streptococcus mutans]]'' i ''[[Candida albicans]]''), ugrađenih u salivarne [[polimer]] i mikrobne vanćelijske produkte. Akumulacija mikroorganizama izlaže zube i tkivo gingive visokim koncentracijama bakterijskih [[metabolit]]a, što rezultira zubnim bolestima.&lt;ref name=&quot;RevistaOMF&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Augustin M, Chifiriuc CB, Lazăr V, Stănescu R, Burlibașa M, Ispas DC |date=decembar 2010 |title=Microbial biofilms in dental medicine in reference to implanto-prostethic rehabilitation |url=http://www.revistaomf.ro/(8) |url-status=dead |journal=Revista de Chirurgie Oro-maxilo-facială și Implantologie |language=ro |volume=1 |issue=1 |pages=9–13 |issn=2069-3850 |id=8 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170602060025/http://www.revistaomf.ro/(1)Colectia-pe-ani/(2)Anul-2010/(3)Numarul-1-2010/(8)Biofilme-microbiene-in-medicina-dentara-cu-referire-la-reabilitarea-implanto-protetica |archive-date=2 Jun 2017 |access-date=3. 6. 2012}}(webpage has a translation button)&lt;/ref&gt; Biofilm na površini zuba često je izložen [[oksidativni stres|oksidativnom stresu]].&lt;ref name=&quot;pmid8519478&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Marquis RE | title = Oxygen metabolism, oxidative stress and acid-base physiology of dental plaque biofilms | journal = Journal of Industrial Microbiology | volume = 15 | issue = 3 | pages = 198–207 | date = septembar 1995 | pmid = 8519478 | doi = 10.1007/bf01569826 | s2cid = 19959528 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;  i kiselinski stres.&lt;ref name=&quot;Lemos&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Lemos JA, Abranches J, Burne RA | title = Responses of cariogenic streptococci to environmental stresses | journal = Current Issues in Molecular Biology | volume = 7 | issue = 1 | pages = 95–107 | date = januar 2005 | pmid = 15580782 | url = http://www.horizonpress.com/cimb/v/v7/07.pdf | access-date = 3. 4. 2014 | archive-date = 7. 4. 2014 | archive-url = https://web.archive.org/web/20140407114140/http://www.horizonpress.com/cimb/v/v7/07.pdf }}&lt;/ref&gt; [[Ugljikohidrati]] u prehrani mogu uzrokovati dramatičan pad [[pH]] vrijednosti u oralnim biofilmovima na vrijednosti od 4 i niže (kiselinski stres).&lt;ref name=&quot;Lemos&quot;/&gt; pH vrijednost od 4 na [[tjelesna temperatura|tjelesnoj temperaturi]] od 37&amp;nbsp;°C uzrokuje [[depurinacija|depurinaciju]] DNK, ostavljajući a[[purin]]ska (AP) mjesta u [[DNK]],&lt;ref name=&quot;pmid14938354&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Tamm C, Hodes ME, Chargaff E | title = The formation apurinic acid from the desoxyribonucleic acid of calf thymus | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 195 | issue = 1 | pages = 49–63 | date = mart 1952 | doi = 10.1016/S0021-9258(19)50874-2 | pmid = 14938354 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; posebno gubitak [[guanin]]a.&lt;ref name=&quot;pmid13701660&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Freese EB | title = Transitions and transversions induced by depurinating agents | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 47 | issue = 4 | pages = 540–5 | date = april 1961 | pmid = 13701660 | pmc = 221484 | doi = 10.1073/pnas.47.4.540 | bibcode = 1961PNAS...47..540B | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

Biofilm zubnog plaka može rezultirati [[karijesom zuba|zubnim karijesom]] ako se dozvoli da se razvija tokom vremena. Ekološki pomak od uravnoteženih populacija unutar zubnog biofilma uzrokovan je određenim (kariogenim) mikrobiološkim populacijama koje počinju dominirati kada im okolina pogoduje. Pomak ka [[kiselost|acidogenoj]], acidurinskoj i kariogenoj mikrobiološkoj populaciji razvija se i održava čestom konzumacijom fermentabilnih prehrambenih [[ugljikohidrat]]a. Rezultirajuća promjena aktivnosti u biofilmu (i rezultirajuća proizvodnja kiseline unutar biofilma, na površini zuba) povezana je s neravnotežom demineralizacije u odnosu na remineralizaciju, što dovodi do neto gubitka minerala unutar tvrdih zubnih tkiva ([[zubna caklina|caklina]], a zatim [[dentin]]), a simptom je [[karijesna lezija]] ili šupljina. Sprečavanjem sazrijevanja biofilma zubnog plaka ili njegovim vraćanjem u nekariogeno stanje, zubni karijes se može spriječiti i zaustaviti.&lt;ref name=&quot;Pennwell&quot;&gt;Pennwell, &quot;Toothbrush technology, dentifrices and dental biofilm removal.&quot; ''Dental Academy of CE'' Accessed 12 January 2022&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|title=Pathology of dental caries. In: Dental caries: the disease and its clinical management.|url=https://archive.org/details/dentalcariesdise0000unse_j7w4| vauthors = Fejerskov O |publisher=Oxford (UK): Wiley Blackwell|year=2015|isbn=978-1-4051-3889-5|pages=[https://archive.org/details/dentalcariesdise0000unse_j7w4/page/7 7]–9}}&lt;/ref&gt; Ovo se može postići kroz bihevioralni korak smanjenja opskrbe fermentabilnim ugljikohidratima (tj. unosa šećera) i čestog uklanjanja biofilma (tj. [[Pranje zuba|četkanje zuba]]).&lt;ref name=&quot;Pennwell&quot;/&gt;

====Međućelijska komunikacija====
{{glavni|Oralna mikrobiologija}}
Sistem signalizacije peptidnog [[feromon]]a za kvorum kod ''[[S. mutans]]'' uključuje [[Oralna mikrobiologija|peptid koji stimulira kompetenciju]] (CSP) koji kontrolira genetičku kompetenciju.&lt;ref name=&quot;Li&quot;&gt;{{cite journal|date=februar 2001|title=Natural genetic transformation of Streptococcus mutans growing in biofilms|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-bacteriology_2001-02_183_3/page/897|journal=J. Bacteriol.|volume=183|issue=3|pages=897–908|doi=10.1128/JB.183.3.897-908.2001|pmc=94956|pmid=11208787|vauthors=Li YH, Lau PC, Lee JH, Ellen RP, Cvitkovitch DG}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid18792689&quot;&gt;{{cite book|year=2008|series=Advances in Experimental Medicine and Biology|volume=631|pages=[https://archive.org/details/bacterialsignalt0000unse/page/178 178–88]|doi=10.1007/978-0-387-78885-2_12|isbn=978-0-387-78884-5|pmid=18792689|vauthors=Senadheera D, Cvitkovitch DG|chapter=Quorum Sensing and Biofilm Formation by Streptococcus mutans |title=Bacterial Signal Transduction: Networks and Drug Targets|chapter-url=https://archive.org/details/bacterialsignalt0000unse/page/178}}&lt;/ref&gt; Genetička kompetencija je sposobnost ćelije da prihvati DNK koju oslobađa druga ćelija. Kompetencija može dovesti do genetičke transformacije, oblika seksualne interakcije, koja se preferira u uslovima visoke gustoće ćelija i/ili stresa gdje postoji maksimalna mogućnost interakcije između kompetentne ćelije i [[DNK]], oslobođene iz obližnjih donorskih ćelija. Ovaj sistem se optimalno izražava kada ćelije ''S. mutans'' borave u aktivno rastućem biofilmu. Ćelije ''S. mutans'' uzgojene u biofilmu se genetički transformišu brzinom 10 do 600 puta većom od ''S. mutans'' koje rastu kao slobodno plutajuće [[plankton]]ske ćelije suspendovane u tečnosti.&lt;ref name=&quot;Li&quot;/&gt;

Kada se biofilm, koji sadrži ''S. mutans'' i srodne oralne streptokoke, podvrgne kiselom stresu, indukuje se regulon kompetencije, što dovodi do otpornosti na uništavanje kiselinom.&lt;ref name=&quot;Lemos&quot;/&gt; Kao što su istakli Michod i saradnici, transformacija bakterijskih patogena vjerovatno omogućava efikasnu i dhelotvornu rekombinacijsku [[popravka DNK|popravku oštećenja DNK]].&lt;ref name=&quot;Michod&quot;&gt;{{cite journal|date=maj 2008|title=Adaptive value of sex in microbial pathogens|journal=Infect. Genet. Evol.|volume=8|issue=3|pages=267–85|doi=10.1016/j.meegid.2008.01.002|pmid=18295550|vauthors=Michod RE, Bernstein H, Nedelcu AM|bibcode=2008InfGE...8..267M }}http://www.hummingbirds.arizona.edu/Faculty/Michod/Downloads/IGE%20review%20sex.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200511153411/http://www.hummingbirds.arizona.edu/Faculty/Michod/Downloads/IGE%20review%20sex.pdf |date=11. 5. 2020 }}&lt;/ref&gt; Izgleda da ''S. mutans'' može preživjeti česti kiseli stres u oralnim biofilmovima, dijelom i putem rekombinacijske popravke koju pružaju kompetencija i transformacija.

;'''Interakcije predator-plijen'''

{{glavni|Lotka-Volterraiove jednačine|lInterakcije predator-plijen}}

Interakcije [[Predator]] – [[plijen]] između biofilmova i bakterivora, poput [[nematoda]] koje žive u tlu ''[[Caenorhabditis elegans]],'' su opsežno proučavane. Proizvodnjom ljepljive matrice i formiranjem agregata, ''[[Yersinia pestis]]'' biofilmovi mogu spriječiti hranjenje začepljivanjem usta ''C. elegans''.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Atkinson S, Goldstone RJ, Joshua GW, Chang CY, Patrick HL, Cámara M, Wren BW, Williams P | title = Biofilm development on Caenorhabditis elegans by Yersinia is facilitated by quorum sensing-dependent repression of type III secretion | journal = PLOS Pathogens | volume = 7 | issue = 1 | date = januar 2011 | pmid = 21253572 | pmc = 3017118 | doi = 10.1371/journal.ppat.1001250 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Štaviše, biofilmovi ''[[Pseudomonas aeruginosa]]'' mogu ometati pokretljivost ''[[C. elegans]]'', što se naziva '[[fenotip]] močvare', što rezultira zarobljavanjem ''C. elegans'' unutar biofilmova i sprječavanjem istraživanja [[nematoda]], kako bi se hranile osjetljivim biofilmovima.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Chan SY, Liu SY, Seng Z, Chua SL | title = Biofilm matrix disrupts nematode motility and predatory behavior | journal = The ISME Journal | pages = 260–269 | date = septembar 2020 | volume = 15 | issue = 1 | pmid = 32958848 | doi = 10.1038/s41396-020-00779-9 | pmc = 7852553 | url = }}&lt;/ref&gt; Ovo je značajno smanjilo sposobnost predatora da se hrani i [[razmnožavanje|razmnožava]], čime se promovirao opstanak biofilmova. Biofilmovi ''Pseudomonas aeruginosa'' također mogu maskirati svoje hemijske potpise, gdje su smanjili difuziju molekula osjetljivih na  kvorum u okolinu i spriječili detekciju ''C. elegans''..&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Li S, Liu SY, Chan SY, Chua SL | title = Biofilm matrix cloaks bacterial quorum sensing chemoattractants from predator detection | journal = The ISME Journal | volume = 16 | issue = 5 | pages = 1388–1396 | date = maj 2022 | pmid = 35034106 | pmc = 9038794 | doi = 10.1038/s41396-022-01190-2 | bibcode = 2022ISMEJ..16.1388L }}&lt;/ref&gt;

== Taksonomska raznolikost ==
Mnoge različite bakterije formiraju biofilmove, uključujući [[Gram-pozitivna bakterija|Gram-pozitivne]] (npr. ''[[Bacillus]]'' spp, ''[[Listeria monocytogenes]]'', ''[[Staphylococcus]]'' spp, i [[mliječnokiselinske bakterije]], uključujući ''[[Lactobacillus plantarum]]'' i ''[[Lactococcus lactis]]'') i [[Gram-negativne+a bakterija|Gram-negativne]] vrste (npr. ''[[Escherichia coli]]'' ili ''[[Pseudomonas aeruginosa]]'').&lt;ref name=&quot;Abee&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Abee T, Kovács AT, Kuipers OP, van der Veen S | title = Biofilm formation and dispersal in Gram-positive bacteria | journal = Current Opinion in Biotechnology | volume = 22 | issue = 2 | pages = 172–9 | date = april 2011 | pmid = 21109420 | doi = 10.1016/j.copbio.2010.10.016 | url = https://pure.rug.nl/ws/files/6762350/2011CurrOpinBiotechnolAbee2.pdf | hdl = 11370/999da2a4-d509-471b-bab5-085dac6ff681 | s2cid = 22024410 | hdl-access = free | access-date = 21. 12. 2018 | archive-date = 23. 7. 2018 | archive-url = https://web.archive.org/web/20180723094020/https://pure.rug.nl/ws/files/6762350/2011CurrOpinBiotechnolAbee2.pdf | url-status = live }}&lt;/ref&gt; [[Cijanobakterije]] također formiraju biofilmove u vodenim okruženjima.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Rossi F, De Philippis R | title = Role of cyanobacterial exopolysaccharides in phototrophic biofilms and in complex microbial mats | journal = Life | volume = 5 | issue = 2 | pages = 1218–38 | date = april 2015 | pmid = 25837843 | pmc = 4500136 | doi = 10.3390/life5021218 | bibcode = 2015Life....5.1218R | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

Biofilmove formiraju bakterije koje koloniziraju biljke, npr. ''[[Pseudomonas putida]]'', ''[[Pseudomonas fluorescens]]'' i srodne pseudomonade, koje su uobičajene bakterije povezane s biljkama i nalaze se na lišću, korijenju i u tlu, a većina njihovih prirodnih izolata formira biofilmove.&lt;ref name=&quot;Danhorn&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Danhorn T, Fuqua C | title = Biofilm formation by plant-associated bacteria | url = https://archive.org/details/sim_annual-review-of-microbiology_2007_61/page/400 | journal = Annual Review of Microbiology | volume = 61 | pages = 401–22 | year = 2007 | pmid = 17506679 | doi = 10.1146/annurev.micro.61.080706.093316 }}&lt;/ref&gt; Nekoliko simbionata [[Fabaceae|mahunarki]] koji fiksiraju dušik, kao što su ''[[Rhizobium leguminosarum]]'' i ''[[Sinorhizobium meliloti]]'' formiraju biofilmove na korijenu mahunarki i drugim inertnim površinama.&lt;ref name=&quot;Danhorn&quot;/&gt;

Uz [[bakterije]], biofilmove stvaraju i [[arheje]]&lt;ref name=&quot;Chimileski 65&quot;/&gt; i niz [[eukarioti|eukariotskih]] organizama, uključujući [[gljive]], npr. ''Cryptococcus laurentii''&lt;ref name=&quot;pmid16897306&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Joubert LM, Wolfaardt GM, Botha A | title = Microbial exopolymers link predator and prey in a model yeast biofilm system | url = https://archive.org/details/sim_microbial-ecology_2006-08_52_2/page/186 | journal = Microb. Ecol. | volume = 52 | issue = 2 | pages = 187–97 | date = august 2006 | pmid = 16897306 | doi = 10.1007/s00248-006-9063-7 | bibcode = 2006MicEc..52..187J | s2cid = 20431229 }}&lt;/ref&gt; i mikro[[alge]]. Među mikroalgama, jedni od glavnih preteča biofilmova su [[diatomeje]], koje koloniziraju i slatkovodne i morske okoliše širom svijeta.&lt;ref name=&quot;Van Colen 2014&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Van Colen C, Underwood GC, Serôdio J, Paterson DM| year = 2014 | title = Ecology of intertidal microbial biofilms: Mechanisms, patterns and future research needs | journal = Journal of Sea Research | volume = 92 | pages = 2–5 | doi=10.1016/j.seares.2014.07.003| bibcode = 2014JSR....92....2V}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid27009999&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Aslam SN, Cresswell-Maynard T, Thomas DN, Underwood GJ | title = Production and Characterization of the Intra- and Extracellular Carbohydrates and Polymeric Substances (EPS) of Three Sea-Ice Diatom Species, and Evidence for a Cryoprotective Role for EPS | journal = J. Phycol. | volume = 48 | issue = 6 | pages = 1494–509 | date = decembar 2012 | pmid = 27009999 | doi = 10.1111/jpy.12004 | s2cid = 9226690 | doi-access = free | bibcode = 2012JPcgy..48.1494A }}&lt;/ref&gt;
Za ostale vrste u biofilmovima povezanim s bolestima i biofilmovima koji nastaju od [[eukarioti|eukariota]], pogledajte dolje.

== Zarazne bolesti ==
Utvrđeno je da su biofilmovi uključeni u širok spektar mikrobnih [[infekcija]] u tijelu, prema jednoj procjeni 80% svih infekcija.&lt;ref&gt;{{cite web | title=Research on microbial biofilms (PA-03-047) | url=https://grants.nih.gov/grants/guide/pa-files/PA-03-047.html | date=20. 12. 2002 | publisher=NIH, National Heart, Lung, and Blood Institute | access-date=12. 10. 2006 | archive-date=10. 12. 2006 | archive-url=https://web.archive.org/web/20061210052551/http://grants.nih.gov/grants/guide/pa-files/PA-03-047.html | url-status=live }}&lt;/ref&gt; Infektivni procesi u koje su uključeni biofilmovi uključuju uobičajene probleme kao što su [[Spisak mikrobiota bakterijske vaginoze|bakterijska vaginoza]], [[infekcije urinarnog trakta]], [[infekcije urinarnog kateteriziranja|katetera]], [[otitis media|infekcije srednjeg uha]], stvaranje [[zubni plak|zubnog plaka]],&lt;ref name=Rogers2008&gt;{{cite book| vauthors = Rogers A |title=Molecular Oral Microbiology| url = https://archive.org/details/molecularoralmic0000unse |date=2008|publisher=Caister Academic Press|isbn=978-1-904455-24-0|pages=[https://archive.org/details/molecularoralmic0000unse/page/88 88]–91}}&lt;/ref&gt; [[gingivitis]], premaz [[kontaktna leća|kontaktne leće]],&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Imamura Y, Chandra J, Mukherjee PK, Lattif AA, Szczotka-Flynn LB, Pearlman E, Lass JH, O'Donnell K, Ghannoum MA | title = Fusarium and Candida albicans biofilms on soft contact lenses: model development, influence of lens type, and susceptibility to lens care solutions | url = https://archive.org/details/sim_antimicrobial-agents-and-chemotherapy_2008-01_52_1/page/171 | journal = Antimicrobial Agents and Chemotherapy | volume = 52 | issue = 1 | pages = 171–82 | date = januar 2008 | pmid = 17999966 | pmc = 2223913 | doi = 10.1128/AAC.00387-07 }}&lt;/ref&gt; i rjeđi, ali smrtonosniji procesi poput [[endokarditis]]a, [[infekcija]] kod [[cistasta fibroza|cistaste fibroze]] i infekcija trajnih implantata kao što su zglobne [[proteza|proteze]], proteze srčanih zalistaka i [[međupršljenski disk]]ovi.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Capoor MN, Ruzicka F, Schmitz JE, James GA, Machackova T, Jancalek R, Smrcka M, Lipina R, Ahmed FS, Alamin TF, Anand N, Baird JC, Bhatia N, Demir-Deviren S, Eastlack RK, Fisher S, Garfin SR, Gogia JS, Gokaslan ZL, Kuo CC, Lee YP, Mavrommatis K, Michu E, Noskova H, Raz A, Sana J, Shamie AN, Stewart PS, Stonemetz JL, Wang JC, Witham TF, Coscia MF, Birkenmaier C, Fischetti VA, Slaby O | title = Propionibacterium acnes biofilm is present in intervertebral discs of patients undergoing microdiscectomy | journal = PLOS ONE | volume = 12 | issue = 4 | date = 3. 4. 2017 | pmid = 28369127 | pmc = 5378350 | doi = 10.1371/journal.pone.0174518 | bibcode = 2017PLoSO..1274518C | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Lewis K | title = Riddle of biofilm resistance | url = https://archive.org/details/sim_antimicrobial-agents-and-chemotherapy_2001-04_45_4/page/999 | journal = Antimicrobial Agents and Chemotherapy | volume = 45 | issue = 4 | pages = 999–1007 | date = april 2001 | pmid = 11257008 | pmc = 90417 | doi = 10.1128/AAC.45.4.999-1007.2001 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Parsek MR, Singh PK | title = Bacterial biofilms: an emerging link to disease pathogenesis | url = https://archive.org/details/sim_annual-review-of-microbiology_2003_57/page/676 | journal = Annual Review of Microbiology | volume = 57 | pages = 677–701 | year = 2003 | pmid = 14527295 | doi = 10.1146/annurev.micro.57.030502.090720 }}&lt;/ref&gt; Prvi vizuelni dokaz biofilma zabilježen je nakon operacije [[kičma|kičme]].&lt;ref name=&quot;Agarwal_2020&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Agarwal A, Mooney M, Agarwal AG, Jayaswal D, Saakyan G, Goel V, Wang JC, Anand N, Garfin S, Shendge V, Elgafy H | title = High Prevalence of Biofilms on Retrieved Implants from Aseptic Pseudarthrosis Cases | journal = Spine Surgery and Related Research | volume = 5 | issue = 2 | pages = 104–108 | date = 2020 | pmid = 33842718 | pmc = 8026210 | doi = 10.22603/ssrr.2020-0147 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Utvrđeno je da u odsustvu kliničke slike infekcije, impregnirane bakterije mogu formirati biofilm oko implantata, a ovaj biofilm može ostati neotkriven savremenim dijagnostičkim metodima, uključujući uzimanje brisa. Biofilm implantata je često prisutan u slučajevima &quot;asepsne&quot; pseudoartroze.&lt;ref name=&quot;Agarwal_2020&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;niamhcurran&quot;&gt;{{Cite web|vauthors=Curran N|date=20. 11. 2020|title=New study first to visually capture biofilm architecture in retrieved implants from live patients|url=https://spinalnewsinternational.com/new-study-first-to-visually-capture-biofilm-architecture-in-retrieved-implants-from-live-patients/|access-date=24. 11. 2020|website=Spinal News International|language=en-GB|archive-date=23. 11. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201123193152/https://spinalnewsinternational.com/new-study-first-to-visually-capture-biofilm-architecture-in-retrieved-implants-from-live-patients/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|title=biofilm|date=22. 12. 2020|url=https://orthospinenews.com/2020/12/22/first-study-to-visually-capture-biofilm-structure-of-retrieved-implants-from-spine-patients-with-pseudarthrosis/|access-date=22. 12. 2020|archive-date=22. 1. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210122061753/https://orthospinenews.com/2020/12/22/first-study-to-visually-capture-biofilm-structure-of-retrieved-implants-from-spine-patients-with-pseudarthrosis/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Nadalje, primijećeno je da bakterijski biofilmovi mogu oštetiti [[zacjeljivanje rana|zacjeljivanje kožnih rana]] i smanjiti lokalnu antibakterijsku efikasnost u zacjeljivanju ili liječenju inficiranih kožnih rana.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Davis SC, Ricotti C, Cazzaniga A, Welsh E, Eaglstein WH, Mertz PM | title = Microscopic and physiologic evidence for biofilm-associated wound colonization in vivo | journal = Wound Repair and Regeneration | volume = 16 | issue = 1 | pages = 23–9 | year = 2008 | pmid = 18211576 | doi = 10.1111/j.1524-475X.2007.00303.x | s2cid = 205669081 }}&lt;/ref&gt; Smatra se da raznolikost ćelija ''P. aeruginosa'' unutar biofilma otežava liječenje inficiranih [[pluća]] osoba s [[cistasta fibroza|cistastom fibrozom]].&lt;ref name=&quot;Labor&quot;/&gt; Rano otkrivanje biofilmova u ranama ključno je za uspješno liječenje hroničnih rana. Iako su razvijene mnoge tehnike za identifikaciju planktonskih bakterija u održivim ranama, malo ih je uspjelo brzo i precizno identificirati bakterijske biofilmove. Potrebna su buduća istraživanja kako bi se pronašli načini za identifikaciju i praćenje kolonizacije biofilma uz bolesnički krevet kako bi se omogućilo pravovremeno započinjanje liječenja.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Vyas KS, Wong LK | title = Detection of Biofilm in Wounds as an Early Indicator for Risk for Tissue Infection and Wound Chronicity | journal = Annals of Plastic Surgery | volume = 76 | issue = 1 | pages = 127–31 | date = januar 2016 | pmid = 25774966 | doi = 10.1097/SAP.0000000000000440 | s2cid = 42078581 }}&lt;/ref&gt;

Pokazano je da su biofilmovi prisutni na uklonjenom tkivu 80% pacijenata koji su podvrgnuti operaciji hroničnog [[sinusitis]]a. Pokazalo se da su pacijenti s biofilmovima bili ogoljeni od [[cilija]] i peharastih ćelija, za razliku od kontrolne grupe bez biofilmova koja je imala normalne cilije i morfologiju peharastih ćelija.&lt;ref&gt;{{cite journal|vauthors=Sanclement J, Webster P, Thomas J, Ramadan H |title=Bacterial biofilms in surgical specimens of patients with chronic rhinosinusitis |url=https://archive.org/details/sim_laryngoscope_2005-04_115_4/page/578 |journal=The Laryngoscope |volume=115 |issue=4 |pages=578–82 |year=2005 |pmid=15805862 |doi=10.1097/01.mlg.0000161346.30752.18|s2cid=25830188 }}&lt;/ref&gt; Biofilmovi su također pronađeni na uzorcima dva od 10 spomenutih zdravih kontrolnih ispitanika. Vrste bakterija iz intraoperativnih kultura nisu odgovarale vrstama bakterija u biofilmu na tkivu dotičnog pacijenta. Drugim riječima, kulture su bile negativne iako su bakterije bile prisutne.&lt;ref&gt;{{cite journal|vauthors=Sanderson AR, Leid JG, Hunsaker D |title=Bacterial biofilms on the sinus mucosa of human subjects with chronic rhinosinusitis |journal=The Laryngoscope |volume=116 |issue=7 |pages=1121–6 |date=juli 2006 |pmid=16826045 |doi=10.1097/01.mlg.0000221954.05467.54|s2cid=24785016 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Razvijaju se nove tehnike bojenja za diferencijaciju bakterijskih ćelija koje rastu u živim životinjama, npr. iz tkiva s alergijskim [[upala]]ma.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Leevy WM, Gammon ST, Jiang H, Johnson JR, Maxwell DJ, Jackson EN, Marquez M, Piwnica-Worms D, Smith BD | title = Optical imaging of bacterial infection in living mice using a fluorescent near-infrared molecular probe | url = https://archive.org/details/american-chemical-society-journal_2006-12-27_128_51/page/16476 | journal = Journal of the American Chemical Society | volume = 128 | issue = 51 | pages = 16476–7 | date = decembar 2006 | pmid = 17177377 | pmc = 2531239 | doi = 10.1021/ja0665592 | bibcode = 2006JAChS.12816476L }}&lt;/ref&gt;

Istraživanja su pokazala da subterapeutski nivoi [[β-laktamski antibiotik|β-laktamskih antibiotika]] indukuju formiranje biofilma kod ''[[Staphylococcus aureus]]''. Ovaj subterapeutski nivo [[antibiotik]]a može biti rezultat upotrebe antibiotika kao promotora rasta u poljoprivredi ili tokom normalnog toka antibiotske terapije. Formiranje biofilma izazvano niskim nivoom meticilina inhibirano je DNazom, što ukazuje na to da subterapeutski nivoi [[antibiotik]]a također indukuju oslobađanje vanćelijske [[DNK]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Kaplan JB, Izano EA, Gopal P, Karwacki MT, Kim S, Bose JL, Bayles KW, Horswill AR | title = Low levels of β-lactam antibiotics induce extracellular DNA release and biofilm formation in Staphylococcus aureus | journal = mBio | volume = 3 | issue = 4| year = 2012 | pmid = 22851659 | pmc = 3419523 | doi = 10.1128/mBio.00198-12 }}&lt;/ref&gt;

=== ''Pseudomonas aeruginosa'' ===
''[[Pseudomonas aeruginosa|P. aeruginosa]]'' predstavlja često korišteni biofilm kao [[modelni organizam]] budući da je uključen u različite vrste hroničnih infekcija povezanih s biofilmom.&lt;ref name=&quot;JMB&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Rybtke M, Hultqvist LD, Givskov M, Tolker-Nielsen T | title = Pseudomonas aeruginosa Biofilm Infections: Community Structure, Antimicrobial Tolerance and Immune Response | journal = Journal of Molecular Biology | volume = 427 | issue = 23 | pages = 3628–45 | date = novembar 2015 | pmid = 26319792 | doi = 10.1016/j.jmb.2015.08.016 }}&lt;/ref&gt; Primjeri takvih infekcija uključuju hronične rane, hronični [[ootitis media]], hronični [[prostatitis]] i hronične infekcije [[pluća]] kod pacijenata s [[cistasta fibroza|cistastom fibrozom]] (CF). Oko 80% pacijenata s CF ima hroničnu infekciju pluća, uglavnom uzrokovanu bakterijom ''P. aeruginosa'' koja raste u biofilmovima koji nisu pričvršćeni za površinu, okruženim [[granulocit]]no-[[mikronukleus]]nim neuronukleoznim [[leukocit]]ima (PMN).]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Ciofu O, Tolker-Nielsen T, Jensen PØ, Wang H, Høiby N | title = Antimicrobial resistance, respiratory tract infections and role of biofilms in lung infections in cystic fibrosis patients | journal = Advanced Drug Delivery Reviews | volume = 85 | pages = 7–23 | date = maj 2015 | pmid = 25477303 | doi = 10.1016/j.addr.2014.11.017 }}&lt;/ref&gt; [[Infekcija]] ostaje prisutna uprkos agresivnoj antibiotskoj terapiji i čest je uzrok smrti kod pacijenata sa cistastom fibrozom zbog stalnog upalnog oštećenja pluća.&lt;ref name=&quot;JMB&quot;/&gt; Kod pacijenata sa ciststom fibrozom, jedna od terapija za liječenje ranog razvoja biofilma je upotreba [[DNKaza]] za strukturno slabljenje biofilma.&lt;ref name=&quot;Aggarwal&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Whitchurch CB, Tolker-Nielsen T, Ragas PC, Mattick JS | title = Extracellular DNA required for bacterial biofilm formation | url = https://archive.org/details/sim_science_2002-02-22_295_5559/page/1486 | journal = Science | volume = 295 | issue = 5559 | page = 1487 | date = februar 2002 | pmid = 11859186 | doi = 10.1126/science.295.5559.1487 }}&lt;/ref&gt;
Formiranje biofilma kod ''[[Pseudomonas aeruginosa|P. aeruginosa]]'', zajedno s drugim bakterijama, nalazi se u 90% hroničnih infekcija rana, što dovodi do lošeg zacjeljivanja i visokih troškova liječenja koji se procjenjuju na više od 25 milijardi američkih dolara svake godine u [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Sen CK, Gordillo GM, Roy S, Kirsner R, Lambert L, Hunt TK, Gottrup F, Gurtner GC, Longaker MT | title = Human skin wounds: a major and snowballing threat to public health and the economy | journal = Wound Repair and Regeneration | volume = 17 | issue = 6 | pages = 763–771 | date = novembar 2009 | pmid = 19903300 | pmc = 2810192 | doi = 10.1111/j.1524-475X.2009.00543.x }}&lt;/ref&gt; Kako bi se minimizirala infekcija uzrokovana ''[[Pseudomonas aeruginosa|P. aeruginosa]]'', [[epitel]]ne ćelije domaćina luče [[antimikrobni peptidi|antimikrobne peptide]], kao što je [[laktoferin]], kako bi spriječile stvaranje biofilmova.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Singh PK, Parsek MR, Greenberg EP, Welsh MJ | title = A component of innate immunity prevents bacterial biofilm development | url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_2002-05-30_417_6888/page/552 | journal = Nature | volume = 417 | issue = 6888 | pages = 552–555 | date = maj 2002 | pmid = 12037568 | doi = 10.1038/417552a | bibcode = 2002Natur.417..552S | s2cid = 4423528 }}&lt;/ref&gt;

=== ''Streptococcus pneumoniae'' ===
''[[Streptococcus pneumoniae]]'' je glavni uzrok vanbolnički stečene pneumonije i [[meningitis]]a kod djece i starijih osoba, te sepse kod [[HIV]]-om zaraženih osoba. Kada ''S. pneumoniae'' raste u biofilmovima, specifično se [[ekspresija gena|eksprimiraju geni]] koji reaguju na [[oksidativni stres]] i indukuju kompetenciju.&lt;ref name=&quot;pmid16925554&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Oggioni MR, Trappetti C, Kadioglu A, Cassone M, Iannelli F, Ricci S, Andrew PW, Pozzi G | title = Switch from planktonic to sessile life: a major event in pneumococcal pathogenesis | journal = Molecular Microbiology | volume = 61 | issue = 5 | pages = 1196–210 | date = septembar 2006 | pmid = 16925554 | pmc = 1618759 | doi = 10.1111/j.1365-2958.2006.05310.x }}&lt;/ref&gt; Formiranje biofilma zavisi od [[kompetentno stimulirajući peotid|peptida koji stimulira kompetenciju]] (CSP). CSP također funkcionira kao peptid koji detektira kvorum. Ne samo da inducira formiranje biofilma, već i povećava virulenciju kod [[upala pluća]] i [[meningitis]]a.

Pretpostavlja se da je razvoj kompetencije i formiranje biofilma adaptacija ''S. pneumoniae'', kako bi preživjela odbranu domaćina.&lt;ref name=Michod /&gt; Posebno, polimorfonuklearni leukociti domaćina proizvode oksidativni nalet kako bi se odbranili od bakterija koje napadaju, a ovaj odgovor može ubiti bakterije oštećujući njihovu DNK. Kompetentne ''S. pneumoniae'' u biofilmu imaju prednost preživljavanja jer mogu lakše preuzeti transformirajuću DNK iz obližnjih ćelija u biofilmu, kako bi je koristile za rekombinacijski popravak oksidativnih oštećenja u svojoj DNK. Kompetentne ''S. pneumoniae'' također mogu lučiti [[enzim]] (murein-[[hidrolaza]]) koji uništava nekompetentne ćelije (bratocidstvo), uzrokujući oslobađanje DNK u okolni medij za potencijalnu upotrebu od strane kompetentnih ćelija.&lt;ref name=&quot;pmid22706053&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Wei H, Håvarstein LS |title=Fratricide is essential for efficient gene transfer between pneumococci in biofilms |url=https://archive.org/details/sim_applied-and-environmental-microbiology_2012-08_78_16/page/5897 |journal=Appl. Environ. Microbiol. |volume=78 |issue=16 |pages=5897–905 |date=august 2012 |pmid=22706053 |pmc=3406168 |doi=10.1128/AEM.01343-12 |bibcode=2012ApEnM..78.5897W }}&lt;/ref&gt;
Antimikrobni peptid protiv insekata [[Cekropin|cekropin A]] može uništiti planktonske i sesilne ćelije koje formiraju biofilm [[Uropatogena Escherichia coli|uropatogena ''E. coli'']], samostalno ili u kombinaciji s [[antibiotik]]om [[nalidiksinska kiselina]], [[sinergija|sinergijski]] uklanjajući infekciju ''[[in vivo]]'' (u insektu domaćinu ''[[Galleria mellonella]]'') bez citotoksičnosti izvan cilja. Mehanizam djelovanja na više ciljeva uključuje permeabilizaciju vanjske membrane nakon čega slijedi poremećaj biofilma izazvan inhibicijom aktivnosti efluksne pumpe i interakcijama s van-  i unutarćelijskim [[nukleinske kiseline|nukleinskim kiselinama]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Kalsy M, Tonk M, Hardt M, Dobrindt U, Zdybicka-Barabas A, Cytrynska M, Vilcinskas A, Mukherjee K | title = The insect antimicrobial peptide cecropin A disrupts uropathogenic Escherichia coli biofilms | journal = npj Biofilms and Microbiomes | volume = 6 | issue = 1 | article-number = 6 | date = 2020 | pmid = 32051417 | doi = 10.1038/s41522-020-0116-3 | pmc = 7016129 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

=== ''Escherichia coli'' ===
Biofilmovi ''[[Escherichia coli]]'' odgovorni su za mnoge crijevne zarazne bolesti.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Sturbelle RT, de Avila LF, Roos TB, Borchardt JL, da Conceição R, Dellagostin OA, Leite FP | title = The role of quorum sensing in Escherichia coli (ETEC) virulence factors | journal = Veterinary Microbiology | volume = 180 | issue = 3–4 | pages = 245–252 | date = novembar 2015 | pmid = 26386492 | doi = 10.1016/j.vetmic.2015.08.015 }}&lt;/ref&gt; Vanintestinalna grupa ''E. coli'' (ExPEC) je dominantna bakterijska grupa koja napada [[mokraćni sistem]], što dovodi do infekcija mokraćnog trakta.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Vogeleer P, Tremblay YD, Mafu AA, Jacques M, Harel J | title = Life on the outside: role of biofilms in environmental persistence of Shiga-toxin producing Escherichia coli | journal = Frontiers in Microbiology | volume = 5 | page = 317 | date = 2014 | pmid = 25071733 | doi = 10.3389/fmicb.2014.00317 | pmc = 4076661 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Formiranje biofilma ovih patogenih ''[[Escherichia coli|E. coli]]'' teško je iskorijeniti zbog složenosti njihove agregacijske strukture i značajno doprinosi razvoju agresivnih medicinskih komplikacija, povećanju stope hospitalizacije i troškovima liječenja.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Danese PN, Pratt LA, Kolter R | title = Exopolysaccharide production is required for development of Escherichia coli K-12 biofilm architecture | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-bacteriology_2000-06_182_12/page/3593 | journal = Journal of Bacteriology | volume = 182 | issue = 12 | pages = 3593–3596 | date = juni 2000 | pmid = 10852895 | pmc = 101973 | doi = 10.1128/JB.182.12.3593-3596.2000 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Niranjan V, Malini A | title = Antimicrobial resistance pattern in Escherichia coli causing urinary tract infection among inpatients | journal = The Indian Journal of Medical Research | volume = 139 | issue = 6 | pages = 945–948 | date = juni 2014 | pmid = 25109731 | pmc = 4165009 }}&lt;/ref&gt; Razvoj biofilma ''E. coli'' je čest vodeći uzrok [[infekcija urinarnog trakta|infekcija urinarnog trakta (IMT)]] u bolnicama zbog svog doprinosa razvoju [[bolnička infekcija|infekcija povezanih s medicinskim uređajima]]. [[Infekcija urinarnog trakta povezana s kateterom|infekcija urinarnog trakta povezanih s kateterom (KAUTI)]] predstavlja najčešću [[bolnička infekcija|bolničku infekciju]] zbog formiranja patogenog ''E. coli biofilma'' unutar katetera.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Reisner A, Maierl M, Jörger M, Krause R, Berger D, Haid A, Tesic D, Zechner EL | title = Type 1 fimbriae contribute to catheter-associated urinary tract infections caused by Escherichia coli | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-bacteriology_2014-03_196_5/page/931 | journal = Journal of Bacteriology | volume = 196 | issue = 5 | pages = 931–939 | date = mart 2014 | pmid = 24336940 | pmc = 3957706 | doi = 10.1128/JB.00985-13 }}&lt;/ref&gt;

=== ''Staphylococcus aureus'' ===
Patogen ''[[Staphylococcus aureus]]'' može napasti kožu i [[pluća]], što dovodi do [[infekcija kože]] i [[upala pluća]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Kobayashi SD, Malachowa N, Whitney AR, Braughton KR, Gardner DJ, Long D, Bubeck Wardenburg J, Schneewind O, Otto M, Deleo FR | title = Comparative analysis of USA300 virulence determinants in a rabbit model of skin and soft tissue infection | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-infectious-diseases_2011-09-15_204_6/page/937 | journal = The Journal of Infectious Diseases | volume = 204 | issue = 6 | pages = 937–941 | date = septembar 2011 | pmid = 21849291 | pmc = 3156927 | doi = 10.1093/infdis/jir441 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Kitur K, Parker D, Nieto P, Ahn DS, Cohen TS, Chung S, Wachtel S, Bueno S, Prince A | title = Toxin-induced necroptosis is a major mechanism of Staphylococcus aureus lung damage | journal = PLOS Pathogens | volume = 11 | issue = 4 | date = april 2015 | pmid = 25880560 | pmc = 4399879 | doi = 10.1371/journal.ppat.1004820 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Štaviše, mreža infekcija biofilma kod ''S. aureus'' igra ključnu ulogu u sprečavanju imunskih ćelija, poput  makrofaga, da eliminišu i uništavaju bakterijske ćelije.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Thurlow LR, Hanke ML, Fritz T, Angle A, Aldrich A, Williams SH, Engebretsen IL, Bayles KW, Horswill AR, Kielian T | title = Staphylococcus aureus biofilms prevent macrophage phagocytosis and attenuate inflammation in vivo | journal = Journal of Immunology | volume = 186 | issue = 11 | pages = 6585–6596 | date = juni 2011 | pmid = 21525381 | pmc = 3110737 | doi = 10.4049/jimmunol.1002794 }}&lt;/ref&gt; Nadalje, formiranje biofilma od strane bakterija, poput ''S. aureus'', ne samo da razvija [[Antimikrobna rezistencija|otpornost na antibiotike]] lijekove, već i razvija unutrašnju rezistenciju prema [[Antimikrobni peptidi|antimikrobnim peptidima (AMP)]], što dovodi do sprječavanja inhibicije [[patogen]]a i održavanja njegovog opstanka.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Craft KM, Nguyen JM, Berg LJ, Townsend SD | title = Methicillin-resistant ''Staphylococcus aureus'' (MRSA): antibiotic-resistance and the biofilm phenotype | journal = MedChemComm | volume = 10 | issue = 8 | pages = 1231–1241 | date = august 2019 | pmid = 31534648 | pmc = 6748282 | doi = 10.1039/c9md00044e }}&lt;/ref&gt;

=== ''Serratia marcescens'' ===
''[[Serratia marcescens]]'' je prilično čest oportunistički [[patogen]] koji može formirati biofilmove na raznim površinama, uključujući medicinske uređaje poput katetera i implantata, kao i prirodna okruženja poput tla i vode. Formiranje biofilmova od strane ''S. marcescens'' predstavlja ozbiljnu zabrinutost zbog njegove sposobnosti da se prianja na površine i kolonizira ih, štiteći se od [[imunski odgovor|imunskih odgovora]] domaćina i antimikrobnih sredstava. Ova snaga čini infekcije uzrokovane ''S. marcescens'' teškim za liječenje, posebno u bolnicama gdje bakterija može uzrokovati teške i specifične infekcije.

Istraživanja pokazuju da je formiranje biofilma '' S. marcescens'' proces koji kontrolišu i [[nutrijent]]i i sistem za kvorumsko očitavanje.&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Rice SA, Koh KS, Queck SY, Labbate M, Lam KW, Kjelleberg S |date=2005 |title=Biofilm Formation and Sloughing in Serratia marcescens Are Controlled by Quorum Sensing and Nutrient Cues |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-bacteriology_2005-05_187_10/page/3477 |journal=Journal of Bacteriology |volume=187 |issue=10 |pages=3477–3485 |doi=10.1128/JB.187.10.3477-3485.2005 |pmc=1111991 |pmid=15866935}}&lt;/ref&gt; [[Kvorumski konsenzus]] utiče na sposobnost bakterije da se prianja na površine i uspostavlja zrele biofilmove, dok dostupnost specifičnih nutrijenata može poboljšati ili inhibirati razvoj biofilma.

''S. marcescens'' stvara biofilmove koji se na kraju razvijaju u visoko poroznu, konastu strukturu sastavljenu od lanaca ćelija, filamenata i ćelijskih klastera. Istraživanja su pokazala da biofilmovi ''S. marcescens'' pokazuju složenu strukturnu organizaciju, uključujući formiranje mikrokolonija i kanala koji olakšavaju razmjenu [[nutrijent|nutrijenata]] i otpada. Proizvodnja vanćelijskih polimernih supstanci (EPS) je ključni faktor u razvoju biofilma, doprinoseći prianjanju i otpornosti bakterije na antimikrobna sredstva. Pored svoje uloge u infekcijama povezanim sa zdravstvenom zaštitom, biofilmovi ''S. marcescens'' povezani su i sa propadanjem industrijske opreme i procesa. Naprimjer, rast biofilma u rashladnim tornjevima može dovesti do [[bioobrastanje|bioobrastanja]] i smanjene efikasnosti.

Napori za kontrolu i sprječavanje formiranja biofilma od strane ''S. marcescens'' uključuje upotrebu antimikrobnih premaza na medicinskim uređajima, razvoj ciljanih disruptora biofilma i poboljšane protokole sterilizacije. Dalja istraživanja molekularnih mehanizama koji upravljaju formiranjem i perzistencijom biofilma ''S. marcescens'' ključna su za razvoj efikasnih strategija za borbu protiv povezanih rizika. Proučavana je upotreba [[indol]]nih spojeva kao zaštita od formiranja biofilma.&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Sethupathy S, Sathiyamoorthi E, Kim Y, Lee J, Lee J |date=2020 |title=Antibiofilm and Antivirulence Properties of Indoles Against Serratia marcescens |journal=Frontiers in Microbiology |volume=11 |doi=10.3389/fmicb.2020.584812 |pmc=7662412 |pmid=33193228 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

== Upotreba i uticaj ==
=== Medicina===
Smatra se da oko dvije trećine bakterijskih [[infekcija]] kod ljudi uključuje biofilmove.&lt;ref name=&quot;Del Pozo&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Lazar&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Lazar V | title = Quorum sensing in biofilms—how to destroy the bacterial citadels or their cohesion/power? | journal = Anaerobe | volume = 17 | issue = 6 | pages = 280–5 | date = decembar 2011 | pmid = 21497662 | doi = 10.1016/j.anaerobe.2011.03.023 }}&lt;/ref&gt; Infekcije povezane s rastom biofilma obično je teško iskorijeniti.&lt;ref&gt;{{cite book|title=Biofilm infections|url=https://archive.org/details/biofilminfection0000unse|date=2011|publisher=Springer| vauthors = Bjarnsholt T, Jensen PØ, Moser C, Høiby N |isbn=978-1-4419-6083-2|location=New York|oclc=682907381}}&lt;/ref&gt; To je uglavnom zbog činjenice da zreli biofilmovi pokazuju [[antimikrobna tolerancija|antimikrobnu toleranciju]] i izbjegavaju [[imunski odgovor]].&lt;ref name=&quot;medical biofilms&quot; /&gt; Biofilmovi se često formiraju na inertnim površinama implantiranih uređaja kao što su kateteri, protetski srčani zalisci i  unutarmaternični uređaji.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Auler ME, Morreira D, Rodrigues FF, Abr Ao MS, Margarido PF, Matsumoto FE, Silva EG, Silva BC, Schneider RP, Paula CR | title = Biofilm formation on intrauterine devices in patients with recurrent vulvovaginal candidiasis | journal = Medical Mycology | volume = 48 | issue = 1 | pages = 211–6 | date = februar 2010 | pmid = 20055746 | doi = 10.3109/13693780902856626 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Neke od najtežih infekcija za liječenje su one povezane s upotrebom medicinskih uređaja.&lt;ref name=&quot;Del Pozo&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;niamhcurran&quot;/&gt;

Brzo rastuća svjetska industrija biomedicinskih uređaja i proizvoda povezanih s tkivnim inženjerstvom već iznosi 180 milijardi dolara godišnje, no ova industrija i dalje pati od mikrobne kolonizacije. Bez obzira na sofisticiranost, mikrobne infekcije se mogu razviti na svim medicinskim uređajima i konstrukcijama tkivnog inženjerstva&lt;ref name=&quot;medical biofilms&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Bryers JD | title = Medical biofilms | journal = Biotechnology and Bioengineering | volume = 100 | issue = 1 | pages = 1–18 | date = maj 2008 | pmid = 18366134 | pmc = 2706312 | doi = 10.1002/bit.21838 | bibcode = 2008BiotB.100....1B }}&lt;/ref&gt; 60–70% [[bolnička infekcija|bolničkih infekcija]] su povezane s implantacijom biomedicinskog uređaja. To dovodi do dva miliona slučajeva godišnje u [[SAD]]-u, što zdravstveni sistem košta preko pet milijardi dolara dodatnih troškova zdravstvene zaštite.

Nivo otpornosti na [[antibiotik]]e u biofilmu je mnogo veći od nivoa bakterija koje nisu u biofilmu i može biti i do 5.000 puta veći.&lt;ref name=&quot;Del Pozo&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Del Pozo JL, Rouse MS, Patel R | title = Bioelectric effect and bacterial biofilms. A systematic review | journal = The International Journal of Artificial Organs | volume = 31 | issue = 9 | pages = 786–795 | date = septembar 2008 | pmid = 18924090 | pmc = 3910516 | doi = 10.1177/039139880803100906 }}&lt;/ref&gt; Biofilm [[Vanćelijski matriks|vanćelijskog matriksa]] smatra se jednim od vodećih faktora koji mogu smanjiti prodiranje antibiotika u strukturu biofilma i doprinosi rezistenciji na antibiotike.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Vuotto C, Longo F, Balice MP, Donelli G, Varaldo PE | title = Antibiotic Resistance Related to Biofilm Formation in Klebsiella pneumoniae | journal = Pathogens | volume = 3 | issue = 3 | pages = 743–758 | date = septembar 2014 | pmid = 25438022 | pmc = 4243439 | doi = 10.3390/pathogens3030743 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Nadalje, dokazano je da na evoluciju otpornosti na antibiotike može utjecati način života biofilma.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Santos-Lopez A, Marshall CW, Scribner MR, Snyder DJ, Cooper VS | title = Evolutionary pathways to antibiotic resistance are dependent upon environmental structure and bacterial lifestyle | journal = eLife | volume = 8 | date = septembar 2019 | pmid = 31516122 | pmc = 6814407 | doi = 10.7554/eLife.47612 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Terapija [[bakteriofag]]ima može raspršiti biofilm koji stvaraju bakterije otporne na antibiotike.&lt;ref name=&quot;pmid38188636&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Pai L, Patil S, Liu S, Wen F |title=A growing battlefield in the war against biofilm-induced antimicrobial resistance: insights from reviews on antibiotic resistance |journal=Front Cell Infect Microbiol |volume=13 |issue= |article-number=1327069 |date=2023 |pmid=38188636 |pmc=10770264 |doi=10.3389/fcimb.2023.1327069 |doi-access=free |url=}}&lt;/ref&gt;

Pokazalo se da uvođenje male struje električne energije u tekućinu koja okružuje biofilm, zajedno s malim količinama antibiotika, može smanjiti nivo otpornosti na antibiotike na nivoe bakterija koje nisu iz biofilma. To se naziva '''bioelektrični efekat'''.&lt;ref name=&quot;Del Pozo&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Kim&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Kim YW, Subramanian S, Gerasopoulos K, Ben-Yoav H, Wu HC, Quan D, Carter K, Meyer MT, Bentley WE, Ghodssi R | title = Effect of electrical energy on the efficacy of biofilm treatment using the bioelectric effect | journal = npj Biofilms and Microbiomes | volume = 1 | article-number = 15016 | date = 2015 | pmid = 28721233 | pmc = 5515217 | doi = 10.1038/npjbiofilms.2015.16 }}&lt;/ref&gt; Primjena male [[električna struja|jednosmjerne struje]] sama po sebi može uzrokovati odvajanje biofilma od njegove površine.&lt;ref name=&quot;Del Pozo&quot;/&gt; Studija je pokazala da vrsta korištene struje ne utiče na bioelektrični efekat.&lt;ref name=&quot;Kim&quot;/&gt;

===Industrija ===
{{glavni|Biofilmovi u industriji}}
Biofilmovi se također mogu koristiti u konstruktivne svrhe. Naprimjer, mnoga postrojenja za prečišćavanje  [[otpadne vode|otpadnih voda]] uključuju fazu [[sekundarna obrada|sekundarne obrade]] u kojoj otpadna voda prolazi preko biofilmova uzgojenih na filterima, koji ekstrahuju i probavljaju  organske spojeve. U takvim biofilmovima, bakterije su uglavnom odgovorne za uklanjanje organske materije ([[Biohemijska potrošnja kisika|BOD]]), dok su [[protozoe]] i [[rotifere]] uglavnom odgovorne za uklanjanje suspendovanih čvrstih materija (SS), uključujući patogene i druge mikroorganizme. [[Sporo pješčani filteri]] oslanjaju se na razvoj biofilma na isti način za filtriranje površinske vode iz jezera, izvora ili rijeka za piće. Ono što se smatra čistom vodom zapravo je otpadni materijal za ove mikroćelijske organizme. Biofilmovi mogu pomoći u uklanjanju nafte iz kontaminiranih okeana ili morskih sistema. Ulje se eliminira [[mikrobnom biodegradacijom|razgradnjom ugljikovodika]] aktivnostima zajednica [[hidrokarbonoklastičnih bakterija]] (HCB).&lt;ref name=&quot;chapter9&quot;&gt;{{cite book |title=Microbial Biodegradation: Genomics and Molecular Biology |vauthors=Martins dos Santos VA, Yakimov MM, Timmis KN, Golyshin PN |publisher=Horizon Scientific Press |year=2008 |isbn=978-1-904455-17-2 |pages=[https://archive.org/details/microbialbiodegr0000unse/page/1971 1971] |chapter=Genomic Insights into Oil Biodegradation in Marine Systems |chapter-url=https://books.google.com/books?id=wx6v3TIkzXUC&amp;pg=PA1971 | veditors = Díaz E |url=https://archive.org/details/microbialbiodegr0000unse/page/1971}}&lt;/ref&gt;
Biofilmovi se koriste u [[mikrobne gorivne ćelije|mikrobnim gorivnim ćelijama]] (MFC) za proizvodnju električne energije iz različitih početnih materijala, uključujući složeni organski otpad i obnovljivu [[biomasa|biomasu]].&lt;ref name=&quot;LearGLewisGD&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors = Wang VB, Chua SL, Cai Z, Sivakumar K, Zhang Q, Kjelleberg S, Cao B, Loo SC, Yang L |title = A stable synergistic microbial consortium for simultaneous azo dye removal and bioelectricity generation |journal = Bioresource Technology |volume = 155 |pages = 71–76 |date = mart 2014 |pmid = 24434696 |doi = 10.1016/j.biortech.2013.12.078 |bibcode = 2014BiTec.155...71W }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors = Wang VB, Chua SL, Cao B, Seviour T, Nesatyy VJ, Marsili E, Kjelleberg S, Givskov M, Tolker-Nielsen T, Song H, Loo JS, Yang L |title = Engineering PQS biosynthesis pathway for enhancement of bioelectricity production in pseudomonas aeruginosa microbial fuel cells |journal = PLOS ONE |volume = 8 |issue = 5 |article-number = e63129 |year = 2013 |pmid = 23700414 |pmc = 3659106 |doi = 10.1371/journal.pone.0063129 |doi-access = free |bibcode = 2013PLoSO...863129W }}&lt;/ref&gt;
Biofilmovi su također relevantni za poboljšanje rastvaranja [[metal]]a u industriji bioluženja,&lt;ref name=&quot;pmid23720034&quot;&gt;{{cite journal |vauthors = Vera M, Schippers A, Sand W |title = Progress in bioleaching: fundamentals and mechanisms of bacterial metal sulfide oxidation—part A |journal = Appl. Microbiol. Biotechnol. |volume = 97 |issue = 17 |pages = 7529–41 |date = septembar 2013 |pmid = 23720034 |doi = 10.1007/s00253-013-4954-2 |s2cid = 17677624 }}&lt;/ref&gt; i agregaciji mikroplastičnih zagađivača radi lakšeg uklanjanja iz okoliša.&lt;ref&gt;{{Cite journal | vauthors = Chan SY, Wong MW, Kwan BT, Fang JK, Chua SL |date=12. 10. 2022 |title=Microbial–Enzymatic Combinatorial Approach to Capture and Release Microplastics |journal=Environmental Science &amp; Technology Letters |volume=9 |issue=11 |language=en |pages=975–982 |doi=10.1021/acs.estlett.2c00558 |bibcode=2022EnSTL...9..975C |s2cid=252892619 |issn=2328-8930}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal | vauthors = Liu SY, Leung MM, Fang JK, Chua SL |date=15. 1. 2021 |title=Engineering a microbial 'trap and release' mechanism for microplastics removal |journal=Chemical Engineering Journal |language=en |volume=404 |article-number=127079 |doi=10.1016/j.cej.2020.127079 |bibcode=2021ChEnJ.40427079L |hdl=10397/88307 |s2cid=224972583 |issn=1385-8947|hdl-access=free }}&lt;/ref&gt;

=== Prehrambena industrija ===
Biofilmovi su postali problematični u nekoliko prehrambenih industrija zbog mogućnosti formiranja na biljkama i tokom industrijskih procesa.&lt;ref name=ref1&gt;{{cite journal | title = Biofilm formation in food industries: A food safety concern |journal=Food Control|volume=31|issue=2|date=juni 2013| vauthors = Srey S, Jahid ID, Ha SD |pages =572–585|issn= 0956-7135|doi=10.1016/j.foodcont.2012.12.001 }}&lt;/ref&gt; Bakterije mogu preživjeti duge vremenske periode u vodi, životinjskom gnoju i tlu, uzrokujući stvaranje biofilma na biljkama ili u opremi za preradu.&lt;ref&gt;T. Tarver, &quot;Biofilms: A Threat to Food Safety – IFT.org&quot;, Ift.org, 2016.&lt;/ref&gt; Nakupljanje biofilmova može utjecati na protok toplote preko površine i povećati površinsku [[korozija|koroziju]] i otpor trenja tekućina.&lt;ref name=ref2&gt;{{cite journal | vauthors = Kumar CG, Anand SK | title = Significance of microbial biofilms in food industry: a review | journal = International Journal of Food Microbiology | volume = 42 | issue = 1–2 | pages = 9–27 | date = juni 1998 | pmid = 9706794 | doi = 10.1016/s0168-1605(98)00060-9 }}&lt;/ref&gt; Ovo može dovesti do gubitka energije u sistemu i ukupnog gubitka proizvoda.&lt;ref name=ref2 /&gt; Uz ekonomske probleme, formiranje biofilma na hrani predstavlja zdravstveni rizik za potrošače zbog sposobnosti da hranu učini otpornijom na dezinfekcijska sredstva&lt;ref name=ref1 /&gt; Kao rezultat toga, od 1996. do 2010. godine, [[Centri za kontrolu i prevenciju bolesti]] procijenili su 48 miliona troškova za liječenje bolesti koje se prenose hranom godišnje.&lt;ref name=ref1 /&gt; Biofilmovi su povezani sa oko 80% bakterijskih infekcija u [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]].&lt;ref name=ref1/&gt;

U [[proizvod]]ima, mikroorganizmi se vežu za površine, a biofilmovi se razvijaju interno.&lt;ref name=ref1/&gt; Tokom procesa pranja, biofilmovi se odupiru dezinfekciji i omogućavaju bakterijama da se šire po proizvodima,&lt;ref name=ref1/&gt; posebno putem kuhinjskog pribora.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Kwok TY, Ma Y, Chua SL | title = Biofilm dispersal induced by mechanical cutting leads to heightened foodborne pathogen dissemination | journal = Food Microbiology | volume = 102 | date = april 2022 | pmid = 34809940 | doi = 10.1016/j.fm.2021.103914 | hdl = 10397/100037 | s2cid = 244234814 | hdl-access = free }}&lt;/ref&gt; Ovaj problem se javlja i kod hrane spremne za jelo, jer hrana prolazi kroz ograničene postupke čišćenja prije konzumiranja&lt;ref name=ref1 /&gt; Zbog kvarljivosti mliječnih proizvoda i ograničenja u postupcima čišćenja, što rezultira nakupljanjem bakterija, [[mliječni proizvod]]i su podložni stvaranju biofilma i kontaminaciji.&lt;ref name=ref1 /&gt;&lt;ref name=ref2/&gt; [[Bakterije]] mogu lakše pokvariti proizvode, a kontaminirani proizvodi predstavljaju zdravstveni rizik za potrošače. Jedna vrsta bakterija koja se može naći u raznim [[industrija]]ma i glavni je uzrok bolesti koje se prenose hranom je ''[[Salmonella]]''.&lt;ref name=ref3&gt;{{cite journal | vauthors = Mizan F | year = 2015| title = Microbial biofilms in seafood: A food-hygiene challenge | journal = Food Microbiology| volume = 49| pages = 41–55| doi = 10.1016/j.fm.2015.01.009| pmid = 25846914}}&lt;/ref&gt; Velike količine kontaminacije salmonelom mogu se naći u industriji prerade peradi, jer oko 50% [[soj (biologija)|sojeva]] roda ''Salmonella'' može proizvesti biofilmove na peradarskim farmama.&lt;ref name=ref1/&gt;''[[Salmonella]]'' povećava rizik od bolesti koje se prenose hranom kada se proizvodi od peradi ne čiste i ne kuhaju pravilno. ''Salmonella'' se također nalazi u industriji morskih plodova gdje se biofilmovi formiraju od patogena koji se prenose morskim plodovima na samim morskim plodovima, kao i u vodi.&lt;ref name=ref3/&gt; Proizvodi od škampa često su pogođeni salmonelom, zbog nehigijenskih tehnika prerade i rukovanja.&lt;ref name=ref3/&gt; Praksa pripreme škampa i drugih proizvoda od morskih plodova može omogućiti nakupljanje bakterija na proizvodima.

Testira se novi oblici postupaka čišćenja kako bi se smanjilo stvaranje biofilma u ovim procesima, što će dovesti do sigurnije i produktivnije industrije prerade hrane. Ovi novi oblici postupaka čišćenja također imaju dubok uticaj na okoliš, često ispuštajući [[otrov]]ne [[plin]]ove u rezervoare podzemnih voda.&lt;ref name=ref2/&gt; Kao odgovor na agresivne metodi koje se koriste u kontroli stvaranja biofilma, istražuje se niz novih [[tehnologija]] i hemikalija koje mogu spriječiti [[ćelijska proliferacija|proliferaciju]] ili adheziju mikroba koji luče biofilm. Najnovije predložene biomolekule koje pokazuju izraženu anti-biofilm aktivnost uključuju niz [[metabolit]]a kao što su bakterijski [[ramnolipid]]i &lt;ref&gt;{{cite journal| vauthors = De Araujo LV, Abreu F, Lins U, Santa Anna LM, Nitschke M, Freire DM |date=januar 2011|title=Rhamnolipid and surfactin inhibit Listeria monocytogenes adhesion|journal=Food Research International|volume=44|issue=1|pages=481–488|doi=10.1016/j.foodres.2010.09.002}}&lt;/ref&gt; pa čak i biljni -&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Wang X, Yao X, Zhu Z, Tang T, Dai K, Sadovskaya I, Flahaut S, Jabbouri S | title = Effect of berberine on Staphylococcus epidermidis biofilm formation | journal = International Journal of Antimicrobial Agents | volume = 34 | issue = 1 | pages = 60–6 | date = juli 2009 | pmid = 19157797 | doi = 10.1016/j.ijantimicag.2008.10.033 }}&lt;/ref&gt; i [[alkaloid]]i životinjskog porijekla.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Carvalho DB, Fox EG, Santos DG, Sousa JS, Freire DM, Nogueira FC, Domont GB, Castilho LV, Machado EA | title = Fire Ant Venom Alkaloids Inhibit Biofilm Formation | journal = Toxins | volume = 11 | issue = 7 | page = 420 | date = juli 2019 | pmid = 31323790 | pmc = 6669452 | doi = 10.3390/toxins11070420 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

=== Akvakultura===
{{glavni|Akvakultura}} 
[[Slika:Screen Shot 2017-12-13 at 1.40.19 PM.png|thumb| Biofilm iz [[Mrtvo more|Mrtvog mora]]]]

Kod [[školjke|školjkaša]] i [[alge|algi]] [[akvakultura]], [[bioobrastanje|bioobrastanja]] mikrobne vrste imaju tendenciju da blokiraju mreže i [[kafez]]e i na kraju nadmaše uzgajane vrste za prostor i hranu.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Braithwaite RA, McEvoy LA | title = Marine biofouling on fish farms and its remediation | journal = Advances in Marine Biology | volume = 47 | pages = 215–252 | year = 2004 | pmid = 15596168 | doi = 10.1016/S0065-2881(04)47003-5 | isbn = 978-0-12-026148-2 }}&lt;/ref&gt; Bakterijski biofilmovi započinju proces kolonizacije stvaranjem mikrookruženja koja su povoljnija za vrste koje se bave bioobrastanjem. U morskom okruženju, biofilmovi mogu smanjiti hidrodinamičku efikasnost [[brod]]ova i [[propeler]]a, dovesti do začepljenja cjevovoda i kvara senzora, te povećati težinu uređaja koji se koriste u morskoj vodi.&lt;ref name=&quot;pmid17497196&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Qian PY, Lau SC, Dahms HU, Dobretsov S, Harder T | title = Marine biofilms as mediators of colonization by marine macroorganisms: implications for antifouling and aquaculture | journal = Marine Biotechnology | volume = 9 | issue = 4 | pages = 399–410 | date = 2007 | pmid = 17497196 | doi = 10.1007/s10126-007-9001-9 | bibcode = 2007MarBt...9..399Q | s2cid = 7614961 | url = http://scholarbank.nus.edu.sg/handle/10635/68293 | archive-date = 18. 11. 2024 | access-date = 1. 9. 2025 | archive-url = https://web.archive.org/web/20241118072341/https://scholarbank.nus.edu.sg/handle/10635/68293 | url-status = live }}&lt;/ref&gt; Brojne studije su pokazale da biofilm može biti rezervoar za potencijalno patogene bakterije u slatkovodnoj akvakulturi.&lt;ref name=&quot;pmid23851087&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Cai W, De La Fuente L, Arias CR | title = Biofilm formation by the fish pathogen Flavobacterium columnare: development and parameters affecting surface attachment | url = https://archive.org/details/sim_applied-and-environmental-microbiology_2013-09_79_18/page/5633 | journal = Applied and Environmental Microbiology | volume = 79 | issue = 18 | pages = 5633–42 | date = septembar 2013 | pmid = 23851087 | pmc = 3754160 | doi = 10.1128/AEM.01192-13 | bibcode = 2013ApEnM..79.5633C }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|year=2004|title=Identification of bacterial pathogens in biofilms of recirculating aquaculture systems|journal=Journal of Aquatic Food Product Technology|volume=13|pages=125–133|doi=10.1300/j030v13n01_11|vauthors = King RK, Flick Jr GJ, Pierson D, Smith SA, Boardman GD, ((Coale Jr CW))|issue=1 |bibcode=2004JAFPT..13a.125K |s2cid=83791439}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|year=2006|title=Biofilm development within a larval rearing tank of the tropical rock lobster, Panulirus ornatus|url=https://archive.org/details/sim_aquaculture_2006-09-29_260_1-4/page/27|journal=Aquaculture|volume=260|issue=1–4|pages=27–38|doi=10.1016/j.aquaculture.2006.06.023|vauthors = Bourne DG, Høj L, Webster NS, Swan J, Hall MR|bibcode=2006Aquac.260...27B }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Wietz M, Hall MR, Høj L | title = Effects of seawater ozonation on biofilm development in aquaculture tanks | url = https://archive.org/details/systematic-and-applied-microbiology_2009-07_32_4/page/266 | journal = Systematic and Applied Microbiology | volume = 32 | issue = 4 | pages = 266–77 | date = juli 2009 | pmid = 19446976 | doi = 10.1016/j.syapm.2009.04.001 | bibcode = 2009SyApM..32..266W }}&lt;/ref&gt; Štaviše, biofilmovi su važni u uspostavljanju [[infekcija]] kod [[riba]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Liu YS, Deng Y, Chen CK, Khoo BL, Chua SL | title = Rapid detection of microorganisms in a fish infection microfluidics platform | journal = Journal of Hazardous Materials | volume = 431 | article-number = 128572 | date = juni 2022 | pmid = 35278965 | doi = 10.1016/j.jhazmat.2022.128572 | bibcode = 2022JHzM..43128572L | s2cid = 247136872 }}&lt;/ref&gt; Kao što je prethodno spomenuto, biofilmove može biti teško ukloniti čak i kada se antibiotici ili hemikalije koriste u visokim dozama.&lt;ref&gt;{{cite journal|year=1994|title=Mass mortality of Penaeus monodon larvae due to antibiotic-resistant Vibrio harveyi infection|url=https://archive.org/details/sim_aquaculture_1994-12-15_128_3-4/page/203|journal=Aquaculture|volume=128|issue=3–4|pages=203–209|doi=10.1016/0044-8486(94)90309-3|vauthors = Karunasagar I, Pai R, Malathi G|bibcode=1994Aquac.128..203K }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid1917879&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Lawrence JR, Korber DR, Hoyle BD, Costerton JW, Caldwell DE | title = Optical sectioning of microbial biofilms | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-bacteriology_1991-10_173_20/page/6558 | journal = Journal of Bacteriology | volume = 173 | issue = 20 | pages = 6558–67 | date = oktobar 1991 | pmid = 1917879 | pmc = 208993 | doi = 10.1128/jb.173.20.6558-6567.1991 }}&lt;/ref&gt; Uloga koju biofilm igra kao rezervoar bakterijskih [[patogen]]a kod riba nije detaljno istražena, ali svakako zaslužuje proučavanje.

== Eukarioti ==
{{glavni|Fototrofni biofilmovi}}
Uz bakterije, biofilmove često iniciraju i proizvode eukariotski mikrobi. Biofilmove koje proizvode [[eukarioti]] obično zauzimaju bakterije i drugi eukarioti, međutim, površina je kultivirana i EPS se u početku luči od strane eukariota.&lt;ref name=&quot;pmid16897306&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Van Colen 2014&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Cooksey K, Wigglesworth-Cooksey B | year = 1995 | title = Adhesion of bacteria and diatoms to surfaces in the sea: a review | journal = Aquatic Microbial Ecology | volume = 9 | issue = 1| pages = 87–96 | doi=10.3354/ame009087| doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Poznato je da i [[gljive|fungi]] i [[mikroalge]] formiraju biofilmove na takav način. Biofilmovi gljivičnog porijekla su važni aspekti ljudske infekcije i patogenosti gljivica, jer je gljivična infekcija otpornija na antigljivne lijekove.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Fanning S, Mitchell AP | year = 2012 | title = Fungal Biofilms | journal = PLOS Pathog | volume = 8 | issue = 4| article-number = e1002585 | doi = 10.1371/journal.ppat.1002585 | pmid = 22496639 | pmc = 3320593 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid11514524&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Chandra J, Kuhn DM, Mukherjee PK, Hoyer LL, McCormick T, Ghannoum MA | title = Biofilm formation by the fungal pathogen Candida albicans: development, architecture, and drug resistance | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-bacteriology_2001-09_183_18/page/5385 | journal = J. Bacteriol. | volume = 183 | issue = 18 | pages = 5385–94 | date = septembar 2001 | pmid = 11514524 | pmc = 95423 | doi =10.1128/jb.183.18.5385-5394.2001 }}&lt;/ref&gt;

U okolišu, gljivični biofilmovi su područje tekućih istraživanja. Jedno ključno područje istraživanja su gljivični biofilmovi na biljkama. Naprimjer, u tlu je pokazano da gljive povezane s biljkama, uključujući [[mikoriza|mikorizu]], razgrađuju organsku tvar i štite biljke od bakterijskih patogena.&lt;ref&gt;{{cite book| vauthors = Burmølle M, Kjøller A, Sørenses S | veditors = Lear G, Gavin L, Lewis G |title=Microbial Biofilms: Current Research and Applications|date=2012|publisher=Horizon Scientific Press|isbn=978-1-904455-96-7|pages=61–71}}&lt;/ref&gt;

Biofilmove u vodenim okruženjima često formiraju dijatomeje. Tačna svrha ovih biofilmova nije poznata, međutim postoje dokazi da EPS koji proizvode dijatomeje olakšava i hladni i [[salinitet]]ni [[stres]].&lt;ref name=&quot;pmid27009999&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;pmid25268215&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Steele DJ, Franklin DJ, Underwood GJ | title = Protection of cells from salinity stress by extracellular polymeric substances in diatom biofilms | journal = Biofouling | volume = 30 | issue = 8 | pages = 987–98 | date = septembar 2014 | pmid = 25268215 | pmc = 4706044 | doi = 10.1080/08927014.2014.960859 | bibcode = 2014Biofo..30..987S }}&lt;/ref&gt; Ovi [[eukarioti]] stupaju u interakciju s raznolikim spektrom drugih organizama unutar regije poznate kao [[fikosfera]], ali važne su bakterije povezane s dijatomejama, jer je pokazano da iako [[diatomeje]] izlučuju EPS, to čine samo kada stupaju u interakciju s određenim vrstama bakterija.&lt;ref name=&quot;pmid26986529&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Windler M, Leinweber K, Bartulos CR, Philipp B, Kroth PG | title = Biofilm and capsule formation of the diatom Achnanthidium minutissimum are affected by a bacterium | journal = J. Phycol. | volume = 51 | issue = 2 | pages = 343–55 | date = april 2015 | pmid = 26986529 | doi = 10.1111/jpy.12280 | bibcode = 2015JPcgy..51..343W | s2cid = 1446573 | url = http://nbn-resolving.de/urn:nbn:de:bsz:352-0-289776 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid23757240&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Buhmann M, Kroth PG, Schleheck D | title = Photoautotrophic-heterotrophic biofilm communities: a laboratory incubator designed for growing axenic diatoms and bacteria in defined mixed-species biofilms | journal = Environ Microbiol Rep | volume = 4 | issue = 1 | pages = 133–40 | date = februar 2012 | pmid = 23757240 | doi = 10.1111/j.1758-2229.2011.00315.x | bibcode = 2012EnvMR...4..133B | url = http://nbn-resolving.de/urn:nbn:de:bsz:352-177088 }}&lt;/ref&gt;

== Horizontalni transfer gena ==
[[Horizontalni transfer gena]] je lateralni transfer genetičkog materijala između ćelijskih organizama. Često se dešava kod prokariota, a rjeđe kod eukariota. Kod bakterija, horizontalni transfer gena može se desiti putem transformacije (preuzimanje slobodno plutajuće [[DNK]] u okolini), transdukcije (preuzimanje DNK posredovano virusom) ili [[Bakterijska konjugacija|konjugacija]] (transferna DNK između pilusnih struktura dvije susjedne bakterije).&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Thomas CM, Nielsen KM | title = Mechanisms of, and barriers to, horizontal gene transfer between bacteria | journal = Nature Reviews. Microbiology | volume = 3 | issue = 9 | pages = 711–721 | date = septembar 2005 | pmid = 16138099 | doi = 10.1038/nrmicro1234 | s2cid = 1231127 }}&lt;/ref&gt; Nedavne studije su također otkrile druge mehanizme, kao što su prijenos putem membranskih [[vezikula]] ili agensi za prijenos gena.&lt;ref name=&quot;Luo_2022&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Luo A, Wang F, Sun D, Liu X, Xin B | title = Formation, Development, and Cross-Species Interactions in Biofilms | journal = Frontiers in Microbiology | volume = 12 | article-number = 757327 | date = 2022 | pmid = 35058893 | pmc = 8764401 | doi = 10.3389/fmicb.2021.757327 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Biofilmovi potiču horizontalni transfer gena na različite načine. 
[[Slika:Escherichia coli forming biofilms via F-pilus.tif|thumb|396x396px| Transmisijska elektronska [[mikrografija]] prikazuje bakteriju ''[[Escherichia coli]]'' koja formira opsežne biofilmove koristeći mrežu konjugativnih F-pila. Izvor: Jonasz Patkowski]]
Pokazalo se da bakterijska konjugacija ubrzava formiranje biofilma u teškim uvjetima, zbog robusnih veza koje uspostavljaju [[konjugativni pilusi]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Patkowski JB, Dahlberg T, Amin H, Gahlot DK, Vijayrajratnam S, Vogel JP, Francis MS, Baker JL, Andersson M, Costa TR | title = The F-pilus biomechanical adaptability accelerates conjugative dissemination of antimicrobial resistance and biofilm formation | journal = Nature Communications | volume = 14 | issue = 1 | article-number = 1879 | date = april 2023 | pmid = 37019921 | pmc = 10076315 | doi = 10.1038/s41467-023-37600-y }}&lt;/ref&gt; Ove veze često mogu podsticati događaje međuvrstnog transfera zbog raznolike heterogenosti mnogih biofilmova. Osim toga, biofilmovi su strukturno ograničeni [[polisaharid]]nom matricom, što obezbjeđuje bliske prostorne zahtjeve za konjugaciju. Transformacija se također često opaža u biofilmovima. Bakterijska autoliza je ključni mehanizam u strukturnoj regulaciji biofilma, pružajući obilan izvor kompetentne DNK, spremne za transformativno preuzimanje.&lt;ref name=&quot;Luo_2022&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Thomas VC, Hancock LE | title = Suicide and fratricide in bacterial biofilms | journal = The International Journal of Artificial Organs | volume = 32 | issue = 9 | pages = 537–544 | date = septembar 2009 | pmid = 19851979 | doi = 10.1177/039139880903200902 | s2cid = 201969291 }}&lt;/ref&gt; U nekim slučajevima, inter-biofilm [[kvorumski konsenzus]] može poboljšati kompetenciju slobodno plutajuće eDNK, dodatno promovirajući transformaciju.&lt;ref name=&quot;Luo_2022&quot;/&gt; Prijenos Stx gena putem [[bakteriofag]]nih nosača uočen je unutar biofilmova, što sugerira da su biofilmovi također pogodno okruženje za transdukciju.&lt;ref name=&quot;Luo_2022&quot;/&gt; Membranske vezikule HGT nastaju kada se oslobođene membranske vezikule (koje sadrže [[genetičke informacije]]) spoje s bakterijom primateljem i otpuste [[DNK|genetički materijal]] u [[citoplazma|citoplazmu]] bakterije.&lt;ref name=&quot;Luo_2022&quot;/&gt; Nedavna istraživanja otkrila su da membranske vezikule HGT mogu promovirati formiranje biofilma jednog soja, ali uloga koju membranske vezikule HGT ima u formiranju višesojnih biofilmova još uvijek nije poznata.&lt;ref name=&quot;Luo_2022&quot;/&gt; GTA, ili agensi za prijenos gena, su čestice slične [[fag]]ima koje proizvode bakterije domaćina i sadrže nasumične fragmente DNK iz [[genom]]a bakterijskog domaćina.&lt;ref name=&quot;Luo_2022&quot;/&gt; HGT unutar biofilmova može pružiti antibiotik otpornost ili povećana patogenost u populaciji biofilmova, što promovira [[homeostaza|homeostazu]] biofilma.&lt;ref name=&quot;Luo_2022&quot;/&gt;

=== Primjeri ===
Konjugativni [[plazmid]]i mogu kodirati proteine povezane s biofilmom, kao što su PtgA, PrgB ili PrgC koji promoviraju adheziju ćelija (potrebnu za rano formiranje biofilma).&lt;ref name=&quot;Abe_2020&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Abe K, Nomura N, Suzuki S | title = Biofilms: hot spots of horizontal gene transfer (HGT) in aquatic environments, with a focus on a new HGT mechanism | journal = FEMS Microbiology Ecology | volume = 96 | issue = 5 | date = maj 2020 | pmid = 32109282 | pmc = 7189800 | doi = 10.1093/femsec/fiaa031 }}&lt;/ref&gt; Geni koji [[kodon|kodiraju]] fimbrije tipa III nalaze se u pOLA52 ([[plazmid]] ''[[Klebsiella pneumoniae]]'') koji podstiče formiranje biofilma ovisnog o konjugativnom pilusu.&lt;ref name=&quot;Abe_2020&quot;/&gt;

Transformacija se obično događa unutar biofilmova. [[Fenomen]] nazvan bratoubistvo može se vidjeti među streptokoknim vrstama kod kojih se oslobađaju enzimi koji razgrađuju [[ćelijski zid]], lizirajući susjedne bakterije i oslobađajući njihovu DNK. Ovu DNK zatim mogu preuzeti preživjele bakterije (transformacija).&lt;ref name=&quot;Abe_2020&quot;/&gt; [[Peptid]]i koji stimuliraju kompetenciju mogu igrati važnu ulogu u formiranju biofilma i među ''S. pneumoniae'' i ''S. mutans''.&lt;ref name=&quot;Abe_2020&quot;/&gt; Među ''V. cholerae'', sam kompetentni pilus potiče agregaciju ćelija putem interakcija pilus-pilus na početku formiranja biofilma.&lt;ref name=&quot;Abe_2020&quot;/&gt;

Invazija faga može imati ulogu u [[životni ciklus|životnim ciklusima]] biofilma, lizirajući bakterije i oslobađajući njihovu eDNK, što jača strukture biofilma i može biti apsorbirano od strane susjednih bakterija u transformaciji.&lt;ref name=&quot;Abe_2020&quot;/&gt; Uništavanje biofilma uzrokovano fagom Rac ''E. coli'' i profagom Pf4 ''P. aeruginosa'' uzrokuje odvajanje ćelija od biofilma.&lt;ref name=&quot;Abe_2020&quot;/&gt; Odvajanje je fenomen biofilma koji zahtijeva više istraživanja, ali se pretpostavlja da [[ćelijska proliferacija|proliferira]] bakterijske vrste koje čine biofilm.

HGT membranskih [[vezikula]] primijećen je u morskom okruženju, među ''[[Neisseria gonorrhoeae]]'', ''[[Pseudomonas aeruginosa]]'', ''[[Helicobacter pylori]]'' i mnogim drugim bakterijskim vrstama.&lt;ref name=&quot;Abe_2020&quot;/&gt; Iako je pokazano da HGT membranskih vezikula doprinosi formiranju biofilma, i dalje su potrebna istraživanja kako bi se dokazalo da se HGT posredovan membranskim vezikulama javlja unutar biofilmova.&lt;ref name=&quot;Luo_2022&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Abe_2020&quot;/&gt; Također je pokazano da HGT membranskih vezikula modulira interakcije faga i bakterija u ćelijama ''Bacillus subtilis'' SPP1 otpornim na fage (kojima nedostaje SPP1 receptorski protein). Nakon izlaganja vezikulama koje sadrže receptore, dolazi do transdukcije pBT163 (plazmida koji kodira ko  mačaka), što rezultira ekspresijom proteina receptora SPP1, otvarajući receptivne bakterije za buduću fagnu infekciju.&lt;ref name=&quot;Abe_2020&quot;/&gt; Nedavna istraživanja su pokazala da  arhejska vrsta ''H. volcanii'' ima neke fenotipove biofilma slične bakterijskim biofilmovima, kao što su diferencijacija i HGT, što zahtijeva [[interakcija ćelija-ćelija|interakcuju ćelija-ćelija]] i uključuje formiranje [[citosol]]nih mostova i događaje [[ćelijska fuzija|ćelijske fuzije]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Chimileski S, Franklin MJ, Papke RT | title = Biofilms formed by the archaeon Haloferax volcanii exhibit cellular differentiation and social motility, and facilitate horizontal gene transfer | journal = BMC Biology | volume = 12 | issue = 1 | article-number = 65 | date = august 2014 | pmid = 25124934 | pmc = 4180959 | doi = 10.1186/s12915-014-0065-5 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

== Uređaji za kultivaciju ==
Postoji širok spektar uređaja za kultivaciju biofilma koji imitiraju prirodna ili industrijska okruženja. Iako je važno uzeti u obzir da određena eksperimentalna platforma za istraživanje biofilma određuje koja vrsta biofilma se kultivira i koji se podaci mogu izvući. Ovi uređaji se mogu grupirati u sljedeće grupe:&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Azeredo J, Azevedo NF, Briandet R, Cerca N, Coenye T, Costa AR, Desvaux M, Di Bonaventura G, Hébraud M, Jaglic Z, Kačániová M, Knøchel S, Lourenço A, Mergulhão F, Meyer RL, Nychas G, Simões M, Tresse O, Sternberg C | title = Critical review on biofilm methods | journal = Critical Reviews in Microbiology | volume = 43 | issue = 3 | pages = 313–351 | date = maj 2017 | pmid = 27868469 | doi = 10.1080/1040841X.2016.1208146 | s2cid = 3991858 | doi-access = free | hdl = 1822/45004 | hdl-access = free }}&lt;/ref&gt;
* sistemi mikrotitarskih ploča (MTP) i MBEC Assay® [ranije Calgary Biofilm Device (CBD)]
* BioFilm Ring Test {{Webarchive|url= |date=26. 10. 2021 }} (BRT) ili klinički Biofilm Ring Test (cBRT)
* Robbins uređaj ili modificirani Robbins uređaj (kao što je MPMR-10PMMA ili Bio-inLine Biofilm Reactor)
* Drip Flow Biofilm Reactor®
* rotacijski uređaji (kao što su CDC Biofilm Reactor®, Rotating Disk Reactor, Biofilm Anular Reactor, Industrial Surfaces Biofilm Reactor ili Constant Depth Film Fermenter)
* protočne komore ili protočne ćelije (kao što su Coupon Evaluation Flow Cell, Transmission Flow Cell i Capillary Flow Cell od BioSurface Technologies)
* mikrofluidni pristupi, kao što je 3D-bakterijski mikrofluidni model &quot;biofilm-disperzija-zatim-rekolonizacija&quot; (BDR) &lt;ref name=&quot;Ma 1–13&quot;/&gt;
== Također pogledajte==
{{Portal|Biologija}}
{{refbegin|2}}
* [[Amiloid]]
* [[Bakterijske nanožice]]
* [[Fabrika biofilma]]
* [[Sprečavanje biofilma]]
* [[Biomineralizacija]]
* [[Centar za inženjeratvo biofilma]]
* [[Curli]]
* [[Floc (biofilm)]]
* [[Mikrobna inteligencija]]
* [[Mikrobna podloga]]
* [[Terapija fagama]]
* [[Fototrofni biofilm]]
* [[Stromatolit]]
{{refend|2}}

== Reference ==
{{refspisak|32em}}

==Dopunska literatura==
{{refbegin|32em}}
* {{cite book| vauthors = Allison DG |title=Community structure and co-operation in biofilms |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge, UK |year=2000 |isbn=978-0-521-79302-5]]
* {{cite book| vauthors = Lynch JF, Lappin-Scott HM, Costerton JW |title=Microbial biofilms |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge, UK |year=2003 |isbn=978-0-521-54212-8]]
* {{cite book| vauthors = Fratamico M | title = Biofilms in the food and beverage industries | publisher = Woodhead Publishing Limited | year = 2009 | isbn = 978-1-84569-477-7]]
{{refend}}

== Vanjski linkovi ==
* A TED-ED animation on basic biofilm biology: [https://www.youtube.com/watch?v=pHLP5CZMnL4 The microbial jungles all over the place (and you)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180807120656/https://www.youtube.com/watch?v=pHLP5CZMnL4 |date=7 August 2018 ]] by Scott Chimileski and Roberto Kolter
* [https://web.archive.org/web/20141213132152/http://www.origalys.com/products/biofilm-monitor-legionella-risk-management Thickness analysis, organic and mineral proportion of biofilms in order to decide a treatment strategy]
&lt;!-- 10 april 2016 not available: * [https://colloque4.inra.fr/biofilms5 Biofilms 5 International Conference, 10–12 december 2012, Paris] --&gt;
* {{usurped|1=[https://web.archive.org/web/20101009045249/http://www.biofilmcommunity.org/ Biofilm Archive of Biofilm Research &amp; News
* [http://www.whyamistillsick.com/ &quot;Why Am I Still Sick?&quot; – The Movie, 2012: Documentary on Biofilms: The Silent Role of Biofilms in Chronic Disease] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120805092943/http://www.whyamistillsick.com/ |date=5 August 2012 
* [https://www.youtube.com/user/ADRSupport/videos HD Video Interviews on biofilms, antibiotics, etc. with experts, youtube.com: ADRSupport/biofilm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151204053849/https://www.youtube.com/user/ADRSupport/videos |date=4 December 2015 
{{mikroorganizmi}}
{{bakterije}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Bakteriologija]]
[[Kategorija:Biološka materija]]
[[Kategorija:Mikrobiologija okoliša]]
[[Kategorija:Ekologija]]
[[Kategorija:Membranska biologija]]
[[Kategorija:Mikrobiološki termini]]</text>
      <sha1>8lg1pblgjlucxudp0p1uu226r6r2xja</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Analitika</title>
    <ns>0</ns>
    <id>530139</id>
    <revision>
      <id>3940649</id>
      <parentid>3926066</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T05:03:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940649</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3703" sha1="sbrvckk9t5ejvo73wx4um9lbqfi64yb" xml:space="preserve">[[Datoteka:English_Wikipedia's_traffic_by_browser_family.png|desno|mini|Analiza prometa na Wikipediji]]
'''Analitika''' je sistematska računarska analiza podataka ili [[Statistika|statistike]].&lt;ref name=&quot;Oxford definition of analytics&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.lexico.com/en/definition/analytics|title=Oxford definition of analytics|archive-url=https://web.archive.org/web/20200810063114/https://www.lexico.com/en/definition/analytics|archive-date=10. 8. 2020|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Koristi se za otkrivanje, tumačenje i komunikaciju značajnih obrazaca u [[Podatak|podacima]], što također spada pod i direktno se odnosi na krovni pojam, [[nauka o podacima|nauke o podacima]].&lt;ref name=&quot;Agarwal 2014 443–448&quot;&gt;{{Cite journal|last=Agarwal|first=Ritu|last2=Dhar|first2=Vasant|date=2014|title='''Editorial'''—Big Data, Data Science, and Analytics: The Opportunity and Challenge for IS Research|journal=Information Systems Research|volume=25|issue=3|pages=443–448|doi=10.1287/isre.2014.0546}}&lt;/ref&gt; Analitika također podrazumijeva primjenu obrazaca podataka u svrhu efikasnog donošenja odluka. Može biti vrijedna u područjima bogatim zabilježenim informacijama; analitika se oslanja na istovremenu primjenu [[Statistika|statistike]], [[Računarsko programiranje|računarskog programiranja]] i [[Operacijska istraživanja|operacijskih istraživanja]] za kvantificiranje performansi.

Organizacije mogu primijeniti analitiku na poslovne podatke kako bi opisale, predvidjele i poboljšale poslovne performanse. Konkretno, područja unutar analitike uključuju deskriptivnu analitiku, dijagnostičku analitiku, [[Prediktivna analitika|prediktivnu analitiku]], preskriptivnu analitiku i kognitivnu analitiku.&lt;ref name=&quot;Oxford definition of analytics&quot;/&gt; Analitika se može primijeniti na različita područja kao što su [[marketing]], [[menadžment]], [[finansije]], online sistemi, sigurnost informacija i softverske usluge. Budući da analitika može zahtijevati opsežno računanje (vidi [[Velika količina podataka|veliki podaci]]), algoritmi i softver koji se koriste za analitiku koriste najnovije metode u računarstvu, statistici i matematici.&lt;ref name=&quot;Agarwal 2014 443–448&quot;/&gt; Prema International Data Corporation, procjenjuje se da će globalna potrošnja na rješenja za velike podatke i poslovnu analitiku (BDA) dostići 215,7 milijardi dolara u 2021. godini.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.idc.com/getdoc.jsp?containerId=prUS48165721|title=Global Spending on Big Data and Analytics Solutions Will Reach $215.7 Billion in 2021, According to a New IDC Spending Guide|archive-url=https://web.archive.org/web/20220723034825/https://www.idc.com/getdoc.jsp?containerId=prUS48165721|archive-date=23. 7. 2022|url-status=dead|access-date=24. 7. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.statista.com/statistics/551501/worldwide-big-data-business-analytics-revenue/|title=Big data and business analytics revenue 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220720234346/https://www.statista.com/statistics/551501/worldwide-big-data-business-analytics-revenue/|archive-date=20. 7. 2022|url-status=live|access-date=24. 7. 2022}}&lt;/ref&gt; Prema Gartneru, ukupno tržište softvera za analitičke platforme poraslo je za 25,5 milijardi dolara u 2020. godini.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.gartner.com/en/documents/4001844|title=Market Share: Data and Analytics Software, Worldwide, 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20221003072519/https://www.gartner.com/en/documents/4001844|archive-date=3. 10. 2022|url-status=live|access-date=24. 7. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==

{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Formalne nauke]]
[[Kategorija:Big data]]</text>
      <sha1>sbrvckk9t5ejvo73wx4um9lbqfi64yb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Antarktička regija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>530187</id>
    <revision>
      <id>3940660</id>
      <parentid>3827120</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T05:33:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940660</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14007" sha1="5pqxsxz0njtgsx1cgrunw8srafmquts" xml:space="preserve">{{About|Antarktičkoj regiji|kontinent|Antarktik|druge upotrebe|Antarktik (višeznačnica)}}
[[Datoteka:Antarctic-Overview-Map-EN.tif|thumb|Karta antarktičke regije, uključujući [[Antarktička konvergencija|Antarktičku konvergenciju]] i [[60. paralela (jug)|60. južnu paralelu]].]]
[[Datoteka:AntarcticPlate.png|thumb|[[Antarktička ploča]].]]
'''Antarktična regija''' jest [[polarna regija]] planete [[Zemlja (planeta)|Zemlje]] koja okružuje [[Južni pol]], a nalazi se unutar [[Antarktički krug|Antarktičkog kruga]]. Dijametralno je suprotna [[Arktik|arktičkoj]] regiji oko [[Sjeverni pol|Sjevernog pola]].

Regija obuhvata kontinent [[Antarktik]], [[Kerguelenova visoravan|Kerguelenovu visoravan]] i druge [[Spisak antarktičkih i subantarktičkih ostrva|ostrvske teritorije]] koje se nalaze na [[Antarktička ploča|Antarktičkoj ploči]] ili južno od [[Antarktička konvergencija|Antarktičke konvergencije]]. Antarktička regija uključuje [[Ledena ploča|ledene ploče]], vode i sve [[Ostrvo|ostrvske]] teritorije u [[Južni okean|Južnom okeanu]] koje se nalaze južno od Antarktičke konvergencije, zone koja se proteže otprilike od 32 do 48 kilometara širine i sezonski varira u geografskoj širini.&lt;ref name=&quot;SCAR&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.scar.org/|title=Scientific Committee on Antarctic Research website|publisher=SCAR|archive-url=https://web.archive.org/web/20131214094758/http://www.scar.org/|archive-date=14. 12. 2013|url-status=live|access-date=}}&lt;/ref&gt; Regija pokriva oko 20% [[Južna hemisfera|južne hemisfere]], od čega je 5,5% (14 miliona km&lt;sup&gt;²&lt;/sup&gt;) površina samog kontinenta. Svim kopnenim i ledenim pločama južno od [[60. paralela (jug)|60° južne geografske širine]] upravlja [[Sistem antarktičke povelje|Sistem Antarktičkog ugovora]].

[[Biogeografija|Biogeografski]], [[Antarktičko carstvo]] je jedno od osam [[Biogeografsko carstvo|biogeografskih carstava]] na Zemljinoj kopnenoj površini. [[Klimatske promjene na Antarktiku]] su posebno važne jer topljenje [[Antarktički ledeni pokrivač|antarktičkog ledenog pokrivača]] ima veliki potencijal da doprinese globalnom [[Porast nivoa mora|porastu nivoa mora]]. Nadalje, ovo topljenje također remeti tok Južnog okeana, preokrećući cirkulaciju, što bi imalo značajan utjecaj na lokalnu klimu i funkcioniranje [[Marine ecosystem|morskog ekosistema]]. Na Antarktiku ne postoji stalna država.

== Geografija ==

[[Datoteka:Antarctica 6400px from Blue Marble.jpg|thumb|[[NASA|NASA-in]] satelitski snimak Antarktika iz oktobra 2006. bez periferije od nepričvršćenog [[Morski ježevi|morskog leda]].]]
[[Datoteka:Orthographic projection centered on the Prince Edward Island.png|thumb|Lokacija Antarktika na karti [[Zemlja (planeta)|Zemlje]].]]
Kako je definirano Sistemom Antarktičke povelje, antarktička regija je sve južno od [[60. paralela (jug)|60° južne geografske širine]]. Područje povelje obuhvata Antarktik i [[arhipelag]]e [[Ostrva Balleny|Balleny]], [[Ostrvo Petra I]], [[Ostrvo Scott|Scott]], [[Južna Orkney ostrva|Južni Orkney]] i [[Južna Shetlandska ostrva]].&lt;ref name=&quot;SCAR&quot;/&gt; Međutim, ovo područje ne uključuje Antarktičku konvergenciju, prelaznu zonu gdje se hladne vode [[Južni okean|Južnog okeana]] sudaraju s toplijim vodama sjevera, formirajući prirodnu granicu regije.&lt;ref name=&quot;agriculture.gov.au&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.agriculture.gov.au/fisheries/international/ccamlr|title=Commission for the Conservation of Antarctic Marine Living Resources – Department of Agriculture|website=www.agriculture.gov.au|archive-url=https://web.archive.org/web/20200920181241/https://www.agriculture.gov.au/fisheries/international/ccamlr|archive-date=20. 9. 2020|url-status=live|access-date=7. 10. 2020}}&lt;/ref&gt; Budući da se Konvergencija mijenja sezonski, [[Konvencija o očuvanju živih morskih resursa Antarktika]] aproksimira liniju Konvergencije spajanjem određenih tačaka duž [[Paralela (geografija)|paralela geografske širine]] i [[Meridijan (geografija)|meridijana geografske dužine]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.ccamlr.org/pu/e/e_pubs/bd/pt1.pdf|title=Convention for the Conservation of Antarctic Marine Living Resources|archive-url=https://web.archive.org/web/20100505214806/http://www.ccamlr.org/pu/E/e_pubs/bd/pt1.pdf|archive-date=5. 5. 2010|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Provođenje konvencije upravlja međunarodna komisija sa sjedištem u [[Hobart]]u, [[Australija]], efikasnim sistemom godišnjih [[ribolov]]nih kvota, dozvola i međunarodnih inspektora na ribarskim brodovima, kao i [[Vještački satelit|satelitskim]] nadzorom.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ccamlr.org/en/system/files/e-schedule2023-24.pdf|title=Schedule of Conservation Measures in Force 2023/24|website=CCAMLR|archive-url=https://web.archive.org/web/20240208225737/https://www.ccamlr.org/en/system/files/e-schedule2023-24.pdf|archive-date=8. 2. 2024|url-status=dead|access-date=15. 4. 2024}}&lt;/ref&gt;

Ostrva koja se nalaze između 60° južne geografske širine paralelno na jugu i Antarktičke konvergencije na sjeveru, a njihova udaljenost je {{Convert|200|nmi|km}} [[Ekskluzivna ekonomska zona|ekskluzivne ekonomske zone]] spadaju pod nacionalnu jurisdikciju zemalja koje ih posjeduju: [[Južna Georgia i Južna Sendvička ostrva]] ([[Ujedinjeno Kraljevstvo]]), [[Bouvet (ostrvo)|Ostrvo Bouvet]] ([[Norveška]]) i [[Ostrvo Heard i arhipelag McDonald]] ([[Australija]]).

[[Ostrva Kerguelen]] ([[Francuska]]; također prekomorska teritorija [[Evropska unija|EU]]) nalaze se u području antarktičke konvergencije, dok se [[ostrva Isla Grande de Tierra del Fuego]], [[Folklandska ostrva]], [[Isla de los Estados]], [[ostrvo Hornos]] sa [[Rt Horn|rtom Horn]], [[ostrva Diego Ramírez]], [[ostrvo Campbell]], [[ostrvo Macquarie]], ostrva [[Île Amsterdam|Amsterdam]] i [[Île Saint-Paul|Saint Paul]], [[ostrva Crozet]], [[ostrva Princa Edwarda]], [[ostrvo Gough]] i [[Tristan da Cunha]] nalaze sjeverno od konvergencije i stoga izvan antarktičke regije.

== Ekologija ==
[[Datoteka:Antarctic_krill_(Euphausia_superba).jpg|mini|Antarktički kril.]]

=== Antarktik ===
Razne životinje žive na [[Antarktik]]u barem dio godine, uključujući:&lt;ref&gt;{{cite web |title=Polar Wildlife |url=https://www.bas.ac.uk/about/antarctica/wildlife/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20230801003734/https://www.bas.ac.uk/web/20230801003734/https://www.bas.ac.uk/about/antarctica/wildlife/ |archive-date=1. 8. 2023 |access-date= |publisher=Natural Environment Research Council |website=British Antarctic Survey}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |author=Vanessa Woods |date=14. 10. 2011 |title=Antarctic wildlife |url=http://www.csiro.au/Portals/Education/Kids/Read-it/Polar-eyes/About-Antarctica/Antarctic-wildlife.aspx |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20131214120508/http://www.csiro.au/Portals/Education/Kids/Read-it/Polar-eyes/About-Antarctica/Antarctic-wildlife.aspx |archive-date=14. 12. 2013 |access-date=20. 11. 2012 |publisher=[[Commonwealth Scientific and Industrial Research Organisation]]}}&lt;/ref&gt;

* [[Perajari|Tuljane]]
* [[Pingvin]]e
* ''[[Anthus antarcticus]]''
* [[Albatros]]i
* [[Bjelokrili burnjak|Bjelokrilne burnjake]]
* [[Cetacea|Kitovi]]
* [[Ribe]], kao što su [[Notothenioidei|antarktička ledena riba]], [[Dissostichus mawsoni|antarktička zubata riba]]
* [[Lignja|Lignje]], uključujući [[Kolosalna lignja|kolosalne lignje]]
* [[Antarktički kril|Antarktičke krile]]

[[Datoteka:South Shetland-2016-Deception Island–Chinstrap penguin (Pygoscelis antarctica) 04.jpg|mini|Pingvin podbradnjaka.]]
Većina antarktičkog kontinenta je trajno prekrivena ledom i snijegom, ostavljajući manje od 1% kopna izloženim. Postoje samo dvije vrste cvjetnica, [[Deschampsia antarctica|antarktička dlakava trava]] i [[Colobanthus quitensis|antarktički biserni moljac]], ali i niz [[Bryophyta|mahovina]], [[Jetrenjače|jetrenjača]], [[lišaj]]eva i [[Pečurka|makrogljiva]].&lt;ref name=&quot;SCAR&quot;/&gt;

=== Subantarktička ostrva ===
[[Bioraznolikost|Biodiverzitet]] kopnene flore i faune na ostrvima je nizak: studije su teoretizirale da je oštra klima glavni doprinos bogatstvu vrsta, ali su pronađene višestruke korelacije s površinom, temperaturom, udaljenošću ostrva i stabilnošću lanca ishrane. Na primjer, biljojedi insekti su siromašni zbog niskog biljnog bogatstva, a slično tome, broj autohtonih ptica povezan je s insektima, koji su glavni izvor hrane.&lt;ref name=&quot;SCAR&quot;/&gt;

* {{ZD|Argentina}} [[Isla de los Estados]] ([[Argentina]])
* {{ZD|Čile}} [[Isla Grande de Tierra del Fuego]] ([[Čile]])

== Očuvanje ==
[[Datoteka:Mt_Herschel,_Antarctica,_Jan_2006.jpg|mini|[[Zaliv Moubray]] i [[planina Chider]] u [[Istočni Antarktik|istočnom Antarktiku]].]]
Antarktik je domaćin najvećeg [[Zaštićeni pejzaž|zaštićenog područja]] na svijetu, koje obuhvata 1,07&amp;nbsp;milion km&lt;sup&gt;²&lt;/sup&gt;, zaštićeno morsko područje Južne Georgije i Južnih Sendvičkih ostrva stvoreno je 2012.&lt;ref name=&quot;SCAR&quot;/&gt; Potonje premašuje površinu drugog ogromnog zaštićenog teritorija, [[Nacionalni park Sjeveroistočni Grenland|Nacionalnog parka Grenland]], koji se prostire na {{Convert|972,000|km2|sqmi}}.&lt;ref name=&quot;SCAR&quot;/&gt; Iako je zaštićeno područje mora [[Rossovo more|Rossovog mora]], uspostavljeno 2016, još uvijek veće, sa 1,55 miliona km&lt;sup&gt;²&lt;/sup&gt;, njegova zaštita ističe za 35 godina.&lt;ref name=&quot;agriculture.gov.au&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Guardian Slezak 2016&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.theguardian.com/world/2016/oct/28/worlds-largest-marine-park-created-in-ross-sea-in-antarctica-in-landmark-deal|title=World's largest marine park created in Ross Sea in Antarctica in landmark deal|last=Slezak|first=Michael|date=26. 10. 2016|language=en-GB|archive-url=https://web.archive.org/web/20161028152059/https://www.theguardian.com/world/2016/oct/28/worlds-largest-marine-park-created-in-ross-sea-in-antarctica-in-landmark-deal|archive-date=28. 10. 2016|url-status=dead|access-date=28. 10. 2016}}&lt;/ref&gt; Radi zaštite područja, svi antarktički brodovi preko 500 tona podliježu obaveznim propisima prema Polarnom kodeksu, koji je usvojila [[Međunarodna pomorska organizacija]] (na snazi od 1. januara 2017).&lt;ref name=&quot;IMOPolar&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.imo.org/en/MediaCentre/HotTopics/Pages/Polar-default.aspx|title=Shipping in polar waters|publisher=IMO|archive-url=https://web.archive.org/web/20210802101244/https://www.imo.org/en/MediaCentre/HotTopics/Pages/Polar-default.aspx|archive-date=2. 8. 2021|url-status=live|access-date=2. 8. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;IMOPolar1Year&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.maritime-executive.com/magazine/the-polar-code-one-year-on|title=The Polar Code, One Year On|publisher=The Maritime Executive|archive-url=https://web.archive.org/web/20210802101829/https://www.maritime-executive.com/magazine/the-polar-code-one-year-on|archive-date=2. 8. 2021|url-status=live|access-date=2. 8. 2021}}&lt;/ref&gt;

== Spisak priobalnih ostrva ==
{{Široka slika|061212-nordkapp.jpg|590px|[[Norveška|Norveški]] kruzer na [[Ostrvo Petermann|ostrvu Petermann]] sa [[Kijevsko poluostrvo|Kijevskim poluostrvom]] [[Grahamova zemlja|Grahamove zemlje]] u pozadini.}}

=== Sjeverno od 60° južne geografske širine ===
[[Datoteka:Grytviken museum.jpg|thumb|Muzej Južne Georgije, [[Grytviken]].]]
{{Columns-list|colwidth=30em|
* {{ZID|Bouvet (ostrvo)}} ([[Norveška]])
* {{ZID|Ostrvo Heard i arhipelag McDonald}} ([[Australija]])
** [[Ostrvo Heard i arhipelag McDonald#Geografija|Ostrvo Heard]]
** [[Arhipelag McDonald (Australija)|Arhipelag McDonald]]
* {{ZD|Francuske južne i antarktičke teritorije}} [[Ostrva Kerguelen]] ([[Francuska]])
* {{ZID|Južna Georgia i Južna Sendvička ostrva}} ([[Kruna (Commonwealth)|Ujedinjeno Kraljevstvo]])
** [[Južna Georgia i Južna Sendvička ostrva#Južna Georgia|Ostrva Južna Georgia]]
*** [[Shag Rocks (Južna Georgia)|Shag Rocks]]
*** [[Južna Georgia (ostrvo)|Južna Georgia]]
** [[Južna Georgia i Južna Sendvička ostrva#Južna Sendvička ostrva|Južna Sendvička ostrva]]
}}

=== Južno od 60° južne geografske širine ===
{{Columns-list|colwidth=30em|
* {{ZD|ATS}} [[Ostrva Balleny]] (''[[Sistem antarktičke povelje]]'')
* {{ZD|ATS}} [[Ostrvo Petra I]] (''[[Sistem antarktičke povelje]]'')
* {{ZD|ATS}} [[Ostrvo Scott]] (''[[Sistem antarktičke povelje]]'')
* {{ZD|ATS}} [[Južna Orkney ostrva]] (''[[Sistem antarktičke povelje]]'')
* {{ZD|ATS}} [[Južna Shetlandska ostrva]] (''[[Sistem antarktičke povelje]]'')
}}

== Također pogledajte ==

* [[Antarktik]]
* [[Antarktički krug]]
* [[Antarktička konvergencija]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Literatura ==
{{Glavni|Bibliografija Antarktika}}
* Krupnik, Igor; Michael A. Lang; Scott E. Miller (ur.). [http://www.sil.si.edu/smithsoniancontributions/proceedings/sc_RecordSingle.cfm?series=IPY&amp;toplevel=1 ''Smithsonian na polovima: Doprinosi nauci o Međunarodnoj polarnoj godini''] . Washington, DC: Smithsonian Institution Scholarly Press, 2009.

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Antarctic}}
* [http://www.bsae2012.co.uk/ Antarktička ekspedicija Britanskih službi 2012.]
* [http://www.cep.aq/ Komitet za zaštitu okoliša Antarktika]
* [http://www.ats.aq/ Sekretarijat Antarktičkog ugovora]
* [http://www.ccamlr.org/ Komisija CCAMLR-a]
* [https://web.archive.org/web/20090106182938/http://www.heritage-antarctica.org/AHT/HistoryHutPointCrew/ Antarktička baštinska povjerenja]
* [http://www.iaato.org/ Međunarodno udruženje turističkih operatera Antarktika]
* [https://web.archive.org/web/20090318122231/http://maps.grida.no/go/graphic/the_antarctic_convergence Mapa antarktičke konvergencije]
* [http://www.subantarctic.org.uk/ Južnoatlantski i subantarktički otoci]
* [https://adventuresallaround.com/ushuaia-gateway-to-antarctica-a-beginners-guide/ Ushuaia je najpopularnija ulazna tačka za Antarktik]

{{Antarktik}}
{{Regije svijeta}}
{{Polarne regije}}
{{Teritorijalne pretenzije na Antarktiku}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Antarktička regija|*]]
[[Kategorija:Geografija Antarktika]]</text>
      <sha1>5pqxsxz0njtgsx1cgrunw8srafmquts</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Antarktički krug</title>
    <ns>0</ns>
    <id>530239</id>
    <revision>
      <id>3940661</id>
      <parentid>3903786</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T05:33:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940661</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5585" sha1="5383dwrgpv1is8gbdwawlxa6zk82wtg" xml:space="preserve">[[Datoteka:Antarctic_circle.svg|mini|350x350piksel|''Mapa [[Antarktička regija|Antarktika]] s Antarktičkim krugom u plavoj boji.'']]
'''Antarktički krug''' predstavlja najjužniji od pet glavnih [[Paralela (geografija)|krugova geografske širine]] koji su označeni na kartama [[Zemlja (planeta)|Zemlje]]. Područje južno od ovog kruga poznata je kao [[Antarktička regija|Antarktik]], a zona neposredno sjevernije naziva se Južna umjerena zona. Južno od samog kruga, [[Sunce]] je iznad [[horizont]]a neprekidno 24 sata najmanje jednom godišnje, a središte Sunca (zanemarujući refrakciju) se nalazi ispod horizonta 24 neprekidna sata najmanje jednom godišnje (zbog toga nije vidljivo u solarno podne).

Položaj Antarktičkog kruga nikad nije fiksan, te ne uzimajući u obzir [[Nutacija|nutaciju]], trenutno se proteže na 66°33′50.7″ južno od [[ekvator]]a.&lt;ref&gt;&quot;Obliquity of the Ecliptic (Eps Mean)&quot;. Neoprogrammics.com. Archived from the original on 2017-06-12. Retrieved 2014-05-13.&lt;/ref&gt; Ova cifra može biti blago nepouzdana jer obično ne uzima u obzir efekte astronomske nutacije, koja može iznositi do 10″. Geografska širina antarktičkog kruga zavisi od nagiba [[Zemljina rotacija|Zemljine ose]], koja fluktuira unutar margine veće od 2° tokom perioda od 41.000 godina, zbog [[Plima|plimnih sila]] koje proizlaze iz orbite Mjeseca.&lt;ref&gt;Berger, A.L. (1976). &quot;Obliquity and Precession for the Last 5000000 Years&quot;. ''Astronomy and Astrophysics''. '''51''' (1): 127–135. Bibcode:1976A&amp;#x26;A....51..127B.&lt;/ref&gt; Shodno tome, Antarktički krug se trenutno kreće prema jugu brzinom od oko 14.5 metara godišnje.

== Ponoćno sunce i polarna noć ==
[[Datoteka:Axial_tilt_vs_tropical_and_polar_circles.svg|mini|400x400piksel|Odnos Zemljinog aksijalnog nagiba (ε) naspram tropskih i polarnih krugova.]]
Antarktički krug je najsjevernija geografska širina na [[Južna hemisfera|južnoj hemisferi]], gdje središte Sunca može ostati konstantno iznad horizonta unutar 24 sata. Zbog tog fenomena, središte Sunca je vidljivo za vrijeme lokalne ponoći bar jednom godišnje na bilo kojoj lokaciji (u antarktičkom krugu), a minimalno jednom, središte Sunca se nađe ispod horizonta u lokalno podne.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Burn|first=Chris|url=http://nwtresearch.com/sites/default/files/the-polar-night.pdf|title=The Polar Night|publisher=The Aurora Research Institute|access-date=28. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20230806150129/https://nwtresearch.com/sites/default/files/the-polar-night.pdf|archive-date=6. 8. 2023|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Ovi događaji se u regiji dešavaju tačno jednom godišnje, i to za vrijeme [[Decembarski solsticij|decembarskog]] i [[Junski solsticij|junskog solsticija]]. Naime, usljed refrakcije atmosfere i [[fatamorgana]], te zato što se Sunce pojavljuje kao disk, a ne kao tačka, dio [[Ponoćno sunce|ponoćnog sunca]] može se vidjeti u noći južnog ljetnog solsticija do otprilike 50 minuta (′) sjeverno od Antarktičkog kruga. Isto tako, na dan južnog [[Zimski solsticij|zimskog solsticija]], dio Sunca se može vidjeti do oko 50′ južno od Antarktičkog kruga. Navedene tvrdnje važe na nivou mora, a te granice se povećavaju sa nadmorskom visinom čak iako u planinskim regijama često nema direktnog pogleda na pravi horizont. U ovom slučaju, fatamorgane imaju običaj da budu još spektakularnije nego u arktičkim predjelima, stvarajući niz prividnih izlazaka i zalazaka Sunca, dok u stvarnosti Sunce sve vrijeme ostaje ispod horizonta.

== Ljudsko naseljavanje ==
[[Datoteka:Antarctic_Circle_Icberg.JPG|mini|Ledeni brijeg u blizini Antarktičkog kruga sjeverno od ostrva [[Detaille (ostrvo)|Detaille]]]]
Područje južno od Antarktičkog kruga nema stalne stanovnike, ali na Antarktiku postoji nekoliko istraživačkih stanica kojima upravljaju različite nacije. U njima žive grupe naučnika koji se rotiraju na sezonskom nivou. U prethodnim stoljećima, na kontinentu su osnovane polutrajne stanice namijenjene [[Lov na kitove|za kitolov]], a kitolovci u periodu lova žive tamo i do godinu dana. Najmanje jedanaestero djece je rođeno na Antarktiku zbog navedenih okolnosti.&lt;ref&gt;&quot;World record Baby, it's cold outside&quot;. ''International Antarctic Centre''. Retrieved 2024-02-18.&lt;/ref&gt;

== Geografija ==
Obim Antarktičkog kruga je otprilike 16 000&amp;nbsp;km.&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Encyclopedia of the Arctic|url=https://archive.org/details/encyclopediaofar0002unse_t1t1|date=2005|publisher=Routledge|isbn=978-1-57958-436-8|editor-last=Nuttall|editor-first=Mark|location=New York}}&lt;/ref&gt; Površina južno od Kruga iznosi oko 20 000 000&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; , te pokriva otprilike 4% Zemljine površine.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Marsh|first=William M.|title=Physical geography: great systems and global environments|url=https://archive.org/details/physicalgeograph0000mars|last2=Kaufman|first2=Martin M.|date=2013|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-76428-5|location=Cambridge ; New York}}&lt;/ref&gt; Većina [[kontinent]]a nalazi se unutar Antarktičkog kruga.

== Također pogledajte ==
{{Portal|Geography}}

* Antarktička konvergencija
* [[Rakova obratnica|Rakov povratnik]]
* [[Jarčeva obratnica|Tropski jarac]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* [https://web.archive.org/web/20071013181647/http://bugbog.com/maps/polar_regions/antarctic_circle_map.html Mapa Antarktičkog kruga] (arhivirano 13. oktobra 2007.)
{{Geografske koordinate}}

[[Kategorija:Paralele]]
[[Kategorija:Geografija Antarktika]]
[[Kategorija:Antarktička regija]]
[[Kategorija:Meridijani]]</text>
      <sha1>5383dwrgpv1is8gbdwawlxa6zk82wtg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Antarktički morski led</title>
    <ns>0</ns>
    <id>530316</id>
    <revision>
      <id>3940662</id>
      <parentid>3907509</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T05:33:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940662</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5750" sha1="6pd5l0rd5yjo1p18utkym1ditiso989" xml:space="preserve">[[File:Antarktyda i Antarktyka.jpg|thumb|Slika [[Zemlja (planeta)|Zemlje]] od 21. septembra 2005, na kojoj je vidljiva cijela antarktička regija]]

'''Antarktički morski led''' jest [[morski led]] [[Južni okean|Južnog okeana]]. Zimi se proteže od krajnjeg sjevera, a svakog ljeta se povlači gotovo do obale.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web |date=14. 3. 2023 |title=Understanding climate: Antarctic sea ice extent |url=http://www.climate.gov/news-features/understanding-climate/understanding-climate-antarctic-sea-ice-extent |archive-url=https://web.archive.org/web/20190604165512/https://www.climate.gov/news-features/understanding-climate/understanding-climate-antarctic-sea-ice-extent |archive-date=4. 6. 2019 |access-date=26. 3. 2023 |website=NOAA Climate.gov |language=}}&lt;/ref&gt; Morski led je smrznuta morska voda koja je obično debela manje od nekoliko metara. To je suprotno od [[Ledena polica|ledenih polica]], koje formiraju [[Lednik|glečeri]]; one plutaju u moru i debele su do kilometra. Postoje dvije podvrste morskog leda: [[brzi led]], koji je pričvršćen za kopno; i [[Santa leda|sante leda]], koje nisu.

Morski led koji dolazi iz Južnog okeana topi se s dna umjesto s površine poput [[Arktički ledeni pokrivač|arktičkog leda]], jer je na vrhu prekriven snijegom. Kao rezultat toga, rijetko se primjećuju jezera nastala topljenjem. U prosjeku, antarktički morski led je mlađi, tanji, topliji, slaniji i pokretljiviji od [[Arktički morski led|arktičkog morskog leda]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite book|last1=Vaughan|first1=D. G.|title=IPCC AR5 WG1 2013|last2=Comiso|first2=J. C.|last3=Allison|first3=I.|last4=Carrasco|first4=J.|last5=Kaser|first5=G.|last6=Kwok|first6=R.|last7=Mote|first7=P.|last8=Murray|first8=T.|last9=Paul|first9=F.|year=2013|pages=317–382|chapter=Chapter 4: Observations: Cryosphere|ref={{harvid|IPCC AR5 WG1 Ch4|2013}}&lt;!-- ipcc:20190900 --&gt;|display-authors=4|chapter-url=https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar5/wg1/WG1AR5_Chapter04_FINAL.pdf|first10=J.|last10=Ren|first11=E.|last11=Rignot|first12=O.|last12=Solomina|first13=K.|last13=Steffen|first14=T.|last14=Zhang|access-date=12. 1. 2026|archive-date=12. 7. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190712105343/https://archive.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar5/wg1/WG1AR5_Chapter04_FINAL.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Druga razlika između dva ledena pokrivača je ta što, iako postoji jasno smanjenje arktičkog morskog leda, trend na Antarktiku je otprilike ravan.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; Antarktički morski led nije dobro proučen u poređenju s arktičkim ledom jer je manje dostupan.

== Mjerenja morskog leda ==
=== Površina ===
Antarktički morski ledeni pokrivač je izrazito sezonski, s vrlo malo leda tokom [[Ljeto|ljeta]], a zimi se širi na površinu otprilike jednaku površini Antarktika. Vrhunac (~18 × 10^6&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;) dostiže tokom septembra (uporedivo s površinom [[Pluton]]a), što označava kraj [[Zima|zime]], a povlači se na minimum (~3 × 10^6&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;) u februaru.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Antarctic Sea Ice|url=http://earthobservatory.nasa.gov/Features/WorldOfChange/sea_ice_south.php|author=NASA|date=22. 5. 2009|access-date=12. 1. 2026|archive-date=10. 7. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170710233513/https://earthobservatory.nasa.gov/Features/WorldOfChange/sea_ice_south.php|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Posljedično, većina antarktičkog morskog leda je jednogodišnji led, debeo nekoliko metara, ali tačna debljina nije poznata. Površina od 18 miliona km^2 leda iznosi 18 biliona m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, tako da je za svaki metar debljine, s obzirom na to da je gustoća leda oko 0,88 teratona/milion km^3, masa gornjeg metra antarktičkog morskog leda otprilike 16 teratona (biliona metričkih tona) krajem zime. Rekordno niska ljetna površina morskog leda izmjerena je u februaru 2022. na 1,9 miliona km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; od [[Nacionalni centar za podatke o snijegu i ledu|Nacionalnog centra za podatke o snijegu i ledu]].&lt;ref&gt;AP staff. (19 March 2022). &quot;Both of the planet's poles experience extreme heat, and Antarctica breaks records&quot;. [https://www.npr.org/2022/03/19/1087752486/antarctica-record-heat-arctic NPR website] Retrieved 27 March 2022.&lt;/ref&gt;

Budući da je okean uz obalu Antarktika obično mnogo topliji od zraka iznad njega, obim morskog leda uveliko kontrolišu vjetrovi i struje koje ga guraju prema sjeveru.&lt;ref name=Fountain&gt;{{cite news |last=Fountain |first=Henry |date=22. 2. 2022 |title=Sea Ice Around Antarctica Reaches a Record Low |url=https://www.nytimes.com/2022/02/23/climate/antarctica-sea-ice-arctic.html |work=[[The New York Times]] |location=New York City |access-date=24. 2. 2022 |quote=A complex group of factors is at play when it come to Antarctic sea ice. Large-scale atmospheric patterns, often occurring far from the continent, as well as local ocean currents and winds can all increase or reduce sea-ice coverage.}}&lt;/ref&gt; Ako se brzo gura, led može putovati mnogo dalje na sjever prije nego što se otopi. Većina leda se formira duž obale, jer led koji se kreće prema sjeveru ostavlja područja otvorene vode (obalne latentne toplinske poline), koja se brzo smrzavaju.

[[File:Katabatic-wind hg.png|thumb]]

=== Debljina ===
Budući da je antarktički led uglavnom jednogodišnji led, koji nije debeo kao višegodišnji led, općenito je debeo manje od nekoliko metara. Snježne padavine i poplave leda mogu ga znatno zgusnuti, a slojevita struktura antarktičkog leda često je prilično složena.

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Antarktik}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Oblici vode]]
[[Kategorija:Hidrologija]]
[[Kategorija:Morski led]]
[[Kategorija:Antarktička regija]]
[[Kategorija:Okeani koji okružuju Antarktik]]</text>
      <sha1>6pd5l0rd5yjo1p18utkym1ditiso989</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Arc'teryx</title>
    <ns>0</ns>
    <id>530427</id>
    <revision>
      <id>3940675</id>
      <parentid>3921500</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T05:55:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940675</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13904" sha1="84ifmvhvqxdqyvc5cymaizaiwv7qhgb" xml:space="preserve">{{Infokutija kompanija
| ime                = Arc'teryx
| slika              = Arc'teryx logo.png 
| veličina_slike     = 
| alt_slike          = 
| tekst              = 
| slika2             = 
| veličina_slike2    = 
| alt_slike2         = 
| tekst2             = 
| poslovno_ime       = 
| izvorno_ime        = 
| prijašnje_ime      = Rock Solid
| vrsta              = [[Podružnica]]
| berzni_naziv       = 
| ISIN               = 
| industrija         = Tehnička oprema
| žanr               = 
| sudbina            = 
| prethodnik         = 
| nasljednik         = 
| osnovano           = 1989. kao Rock Solid&lt;br&gt;1991. kao Arc'teryx
| ukinuto            = 
| osnivač            = Dave Lane (Rock Solid)&lt;br&gt;Jeremy Guard (Arc'teryx)
| sjedište           = 
| broj_lokacija      = 80+ radnji, 3000+ maloprodajnih objekata
| poslužuje          = 
| ključne_osobe      = 
| proizvodi          = 
| zaštitni_znak      = 
| produkcija         = 
| servisi            = 
| prihod             = 
| operativni_prihod  = 
| neto_dobit         = 
| APM                = 
| ukupne_aktive      = 
| kapital            = 
| vlasnik            = 
| članovi            = 
| zaposleni          = 1200
| matična            = Amer Sports
| divizije           = 
| podružnice         = PRO, LEAF, Veilance
| slogan             = 
| omjer_kapitala     = 
| rejting            = 
| veb-sajt           = arcteryx.com
| dodatak            = 
}}

'''Arc'teryx''' je kanadska kompanija specijalizirana za izradu [[Odjeća|odjeće]] i opreme, sa sjedištem u [[Sjeverni Vancouver|Sjevernom Vancouveru]], [[Britanska Kolumbija]]. Fokusira se na tehničku opremu za [[Planinarstvo|planinarenje]] i [[Alpinizam|alpinističke sportove]], uključujući i prateći [[asesoar]]. Naziv kompanije i [[logo]]tip referenciraju [[Archaeopteryx]]a, [[Prelazni fosil|prelaznog fosila]] između ranog i modernog [[Dinosauri|dinosaura]] ([[Ptice|pticu]]). Arc'teryx je poznat po svojim vodootpornim [[Gore-Tex]] shell [[jakna]]ma, pletenim proizvodima i pernatim jaknama.&lt;ref&gt;Gallagher, Jacob (17. januar 2022). &quot;[https://www.wsj.com/articles/why-are-all-these-people-showering-in-their-arcteryx-jackets-11642422998 Why Are All These People Showering in Their Arc'teryx Jackets?]&quot;. ''Wall Street Journal''. ISSN 0099-9660.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;Gallagher, Jacob (2. januar 2021). &quot;[https://www.wsj.com/articles/gorpcore-how-arcteryx-parkas-and-salomon-hiking-boots-became-high-fashion-11609563600 Gorpcore: How Arc'teryx Parkas and Salomon Hiking Boots Became High Fashion]&quot;. ''Wall Street Journal''. ISSN 0099-9660. Pristupljeno 17. 1. 2026.&lt;/ref&gt;

Kompanija je osnovana 1989. pod imenom Rock Solid, a 1991. rebrandirala se u Arc'teryx kako bi proizvodila odjeću za vanjske aktivnosti i penjačku opremu. [[Salomon Grupa]] je kupila Arc'teryx 2001, dok je firmu 2005. preuzeo Amer Sports. Arc'teryx ima tri podlinije: Veilance, luksuzni streetwear brend, LEAF, koji proizvodi tehničku opremu za [[Policija|policijske]] i [[Vojska|vojne]] snage, te PRO za skijaške patrole. Kompanija ima značajan uticaj na modne pokrete ''[[gorpcore]]'' i ''[[normcore]]'', čije su odrednice nošenje [[Minimalizam|minimalističke]], tehničke odjeće u urbanim sredinama.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Gorpcore trend peaks again as extreme outdoor wear hits pub and park|url=https://www.theguardian.com/fashion/2021/nov/26/gorpcore-trend-rises-as-extreme-outdoor-wear-hits-pub-and-park|newspaper=The Guardian|date=26. novembar 2021|access-date=17. 1. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|first=Karen|last=Dacre}}&lt;/ref&gt; Brend je kolokvijalno poznat pod nadimkom ''dead bird'' (mrtva ptica).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://gripped.com/201304/inside-arcteryx/|title=Inside Arc’teryx » Outdoor &amp; Climbing Gear {{!}} Gripped Climbing Magazine|last=Magazine|first=Gripped|date=16. april 2015|website=Gripped Magazine|language=en-US|access-date=17. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Historijat ==
Kompanija Rock Solid, koju je osnovao suosnivač Dave Lane, prvu liniju proizvoda bazirala je na penjačkoj opremi.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.inverse.com/input/style/arcteryx-jacket-atom-lt-tiktok-trend-jil-sander-palace-collab-waterproof-insulated-jackets|title=Beyond the TikTok trend: How Arc’teryx became the It-brand of fashion|last=Servantes|first=Ian|date=18. februar 2022|website=Input|language=en|access-date=17. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.gq.com/story/arcteryx-profile|title=Inside Arc’teryx’s Explosive Growth—and Its Quest to Keep Its Soul|last=Hunt|first=Joshua|date=29. februar 2024|website=GQ|language=en-US|access-date=17. 1. 2026}}&lt;/ref&gt; Dave Lane je 50% udjela u Rock Solidu prodao Blairu Murdochu i Timu Duholkeu, a preostalih 50% Jeremyju Guardu, koji 1991. mijenja ime kompanije u današnji naziv. Ime i logotip referiraju se na Archaeopteryx, prelaznog fosila koji povezuje rane sa modernim dinosaurima (pticama).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://arcteryx.com/us/en/help/arc-naming|title=Arc'teryx Naming Scheme {{!}} Customer Support Centre|website=arcteryx.com|language=en-US|access-date=17. 1. 2026}}&lt;/ref&gt; Guard je odabrao ovo ime kako bi predstavljalo ideju ubrzane [[Evolucija|evolucije]], karakteristične za [[Geološka vremenska skala|geološku vremensku skalu]] fosila. On je bio predsjednik i glavni direktor kompanije od 1991. do 2001. Koristeći tehnologiju toplinskog laminiranja (termolaminacije), partneri su dizajnirali i plasirali [[penjački pojas]] Vapor, koji je postao najpopularniji proizvod kompanije. Godine 1993, nakon niza preseljenja i povećanja broja zaposlenih, Arc'teryx je predstavio [[ruksak]] Bora, koristeći istu Vapor tehnologiju, a tri godine nakon toga počinje izrada tehničke odjeće sa gore-tex materijalima, nakon što je kompanija dobila licencu od firme [[W. L. Gore &amp; Associates]]. Arc'teryx je 1999. preselio sjedište u Burnaby u Britanskoj Kolumbiji, a potom 2005. u Sjeverni Vancouver.

Godine 2001. kompaniju Arc'teryx kupila je grupa Salomon, francuska podružnica njemačke kompanije [[Adidas]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bizjournals.com/portland/stories/2002/11/11/story3.html|title=Arc'Teryx a perfect fit for adidas' Salomon business - Portland Business Journal|date=11. 11. 2002|website=www.bizjournals.com|language=en-US|access-date=17. 1. 2026}}&lt;/ref&gt; a 2005. je prodana finskoj kompaniji Amer Sports.&lt;ref&gt;Crane, Leah, ''&quot;[http://www.twsbiz.com/twbiz/features/article/0,21214,1091755,00.html Salomon Sold to Amer Sports]&quot;'' [https://web.archive.org/web/20070310215958/http://www.twsbiz.com/twbiz/features/article/0%2C21214%2C1091755%2C00.html Arhivirano] 10. marta 2007, Wayback Machine, Transworld Business Magazine&lt;/ref&gt; Godine 2019, kineski proizvođač Anta Sports kupuje kontrolni udio od 56% u Ameru.&lt;ref&gt;Baigorri, Manuel (7. decembar 2022). &quot;[https://www.bloomberg.com/news/articles/2022-12-07/anta-sports-is-said-to-weigh-ipo-of-wilson-racket-maker-amer Anta Sports Weighs IPO of Wilson Racket Maker Amer]&quot;. ''Bloomberg.com''. Pristupljeno 17. januara 2026.&lt;/ref&gt; Kako se linija odjeće širila, Arc'teryx je započeo proizvodnju na međunarodnim tržištima, posebno u Kini, Filipinima, Vijetnamu, Bangladešu, El Salvadoru, Laosu i Grčkoj.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://arcteryx.com/ca/en/explore/supply-chain-partners|title=Supply Chain Partners {{!}} Arc'teryx Canada|website=arcteryx.com|language=en-CA|access-date=17. 1. 2026}}&lt;/ref&gt; Od ranih 2020-ih Arc'teryx počinje sarađivati i izrađivati kolekcije s [[Luksuzna roba|luksuznim]] modnim brendovima i dizajnerima, čime se pozicionira i među kupcima izvan outdoor zajednice.

U sklopu marketinške kampanje, Arc’teryx je u Tibetu organizovao vatromet pod nazivom ''The Rising Dragon'', što je izazvalo [[Kontroverza|kontroverze]] zbog mogućih negativnih uticaja na [[Okolina|okoliš]] u području [[Shigatse]]a.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cnn.com/2025/09/22/world/fireworks-himalayas-outrage-arcteryx-apology-intl-hnk|title=Fireworks in Himalayas spark outrage, forcing outdoor brand Arc’teryx to apologize|last=Zheng|first=Chris Lau, Kloe|date=22. 9. 2025|website=CNN|language=en|access-date=17. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Arc’teryx fireworks display in Tibet prompts environmental outcry|url=https://www.theguardian.com/world/2025/sep/22/arcteryx-fireworks-display-tibet-environmental-outcry|newspaper=The Guardian|date=22. 9. 2025|access-date=17. 1. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|first=Helen|last=Davidson}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.artnews.com/art-news/news/cai-guo-qiang-fireworks-show-tibet-1234753145/|title=Cai Guo-Qiang Under Fire for Controversial Pyrotechnic Show in Tibet|last=Battaglia|first=Andy|date=22. 9. 2025|website=ARTnews.com|language=en-US|access-date=17. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bbc.com/news/articles/c1eddw19042o|title=Arc'teryx: Outdoor brand apologises for 'dragon' fireworks in Himalayas|date=22. 9. 2025|website=www.bbc.com|language=en-GB|access-date=17. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Linije ==
Njihova odjeća, asesoar i oprema organizovani su u različite linije proizvoda i kolekcije, a sve su usmjerene na različite aspekte planinskih aktivnosti, uz dvije iznimke:

* '''Veilance''': njihova luksuzna formalna streetwear linija predstavljena 2009, brendirana kao Arc'teryx Veilance.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://veilance.com/us/en/about/10-years|title=10 Years of Performance Evolution {{!}} Veilance|website=Arc'teryx Equipment|language=en|access-date=17. 1. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20211001004951/https://veilance.com/us/en/about/10-years|archive-date=1. 10. 2021|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* '''PRO''': njihova linija opreme namijenjena profesionalcima, poput pripadnika [[Skijaška patrola|skijaških patrola]], te službi za [[Potraga i spašavanje|potragu i spašavanje]].
* '''LEAF''' (''Law Enforcement &amp; Armed Forces''): linija namijenjena vojnom i policijskom tržištu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.complex.com/style/a/christina-cheng/arcteryx-leaf-products-law-enforcement-armed-forces|title=Arc'teryx Takes You Through the Process of Making its LEAF Collection (Video)|date=21. 1. 2014|website=Complex|language=en|access-date=17. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Supkultura ==
Arc’teryx se među [[Mladost|mladima]] smatra [[Statusni simbol|statusnim simbolom]] visoke klase, &quot;tek nešto ispod brendova [[Stone Island]] i [[Moncler]]&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.vogue.com/article/early-majority-fashions-first-degrowth-brand|title=Early Majority: Fashion's first degrowth brand|last=Webb|first=Bella|date=4. 5. 2022|website=Vogue|language=en-US|access-date=17. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.si.com/edge/2015/01/22/tech-talk-high-arcteryx-launches-footwear-line|title=Tech Talk: High-end outdoor brand Arc’teryx launches footwear line|date=22. 1. 2015|website=SI|language=en-US|access-date=17. 1. 2026}}&lt;/ref&gt; ''Financial Times'' je 2022. istakao da jednu od najvećih demografskih skupina brenda čine urbani stanovnici, a godinu prije ''Fast Company'' označio je Arc'teryx za kultni brend,&lt;ref&gt;{{Cite news|title=In this brutal winter, escape mentally with the cult brand Arc'teryx's first-ever surf film|url=https://www.fastcompany.com/90606548/in-this-brutal-winter-escape-mentally-with-the-cult-brand-arcteryxs-first-ever-surf-film|newspaper=Fast Company|date=19. 2. 2021|access-date=17. 1. 2026|language=en-US|first=Jeff|last=Beer}}&lt;/ref&gt; dok ''The New York Times'' navodi da ga nose &quot;i planinari i hypebeastovi&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Jil Sander Ski Wear, Coming to a City Block Near You (Published 2021)|url=https://www.nytimes.com/2021/11/07/style/jil-sander-ski-wear-coming-to-a-city-block-near-you.html|date=7. 11. 2021|access-date=17. 1. 2026|language=en}}&lt;/ref&gt;

Kompanija ima snažan uticaj na modne pokrete gorpcore i normcore, stilove koji podrazumijevaju nošenje minimalističke outdoor odjeće u urbanom okruženju, zajedno s brendovima poput [[Mammut]]a, [[REI|REI-ja]], [[Marmot]]a i [[Patagonia|Patagonije]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.wsj.com/style/fashion/gorpcore-how-arcteryx-parkas-and-salomon-hiking-boots-became-high-fashion-11609563600|title=Gorpcore: How Arc’teryx Parkas and Salomon Hiking Boots Became High Fashion|last=Gallagher|first=Jacob|date=2. 1. 2021|website=The Wall Street Journal|language=en-US|access-date=17. 1. 2026}}&lt;/ref&gt; Tokom 2022, na [[Društveni mediji|društvenoj mreži]] [[TikTok]] pojavio se [[trend]] u kojem su se pojedinci [[tuš]]irali potpuno odjeveni, noseći Arc'teryx jakne, dok je u pozadini svirala pjesma &quot;Arc'teryx&quot; britanskog [[Rap|rep]] izvođača YT-ja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.gq.com/story/arcteryx-jacket-beta-lt-review|title=That Viral Arc'teryx Jacket, Reviewed: The Beta LT Makes Bad Weather Look Good|last=Ortiz|first=Gerald|date=16. 2. 2024|website=GQ|language=|access-date=21. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Brend je postao nezaobilazan dio mode [[Generacija Z|Generacije Z]] i [[Zilenijalci|zilenijalaca]], posebno u SAD-u i Kanadi.&lt;ref&gt;{{Cite journal|date=23. 3. 2021|title=How functional outdoor clothing became fashion's next big thing|url=https://www.rte.ie/brainstorm/2021/0323/1205581-gorpcore-functional-outdoor-clothing-canada-goose-north-face-arcteryx/|journal=|language=en}}&lt;/ref&gt; Prema [[The New York Times]]u i [[GQ|GQ-u]], luksuzne modne kuće minimalističke estetike sarađuju s Arc'teryxom na izradi kapsulnih kolekcija.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.gq.com/story/jil-sander-arcteryx-collab|title=Jil Sander and Arc'teryx Take Gorpcore High Fashion|last=Cartter|first=Eileen|date=10. 11. 2021|website=GQ|language=|access-date=21. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==

* [[Moncler]], [[Stone Island]] i [[Canada Goose]]
* [[Ulična moda]]
* [[Spisak matičnih kompanija u outdoor industriji]]
* [[Obalne planine]] i [[Kanadska arktička tundra]]

== Reference ==

[[Kategorija:Kompanije u Sjevernoj Americi|Kanada]]
[[Kategorija:Ekonomija Kanade]]</text>
      <sha1>84ifmvhvqxdqyvc5cymaizaiwv7qhgb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Adam i Eva</title>
    <ns>0</ns>
    <id>531522</id>
    <revision>
      <id>3940595</id>
      <parentid>3923712</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T02:34:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940595</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15055" sha1="3540jiehfvj1k9lnrmd9q8qwe26po1j" xml:space="preserve">[[Datoteka:Peter Paul Rubens - Adam and Eve, after Titian, between 1628 and 1629.jpg|mini|''[[Pad čovjeka (Rubens)|Pad čovjeka]]'', [[Peter Paul Rubens]], 1628–29]]

'''Adam i Eva''', prema [[Mitovi o stvaranju|mitu o stvaranju]]{{refn|group=A|''Mit'' u ovom slučaju ne znači lažnu priču, već tradicionalnu priču koja utjelovljuje vjerovanje u vezi s nekom činjenicom ili fenomenom iskustva, i u kojoj su često personificirane sile prirode i duše; sveta naracija o Bogu, heroju, porijeklu svijeta ili naroda itd.}} [[Abrahamske religije|abrahamskih religija]],&lt;ref&gt;{{cite book|last=Womack|first=Mari|title=Symbols and Meaning: A Concise Introduction|year=2005|publisher=Altamira Press|location=Walnut Creek ... [et al.]|isbn=978-0759103221|page=81|url=https://books.google.com/books?id=MQi5x7_-eksC&amp;pg=PA81|access-date=16. 8. 2013|quote=Creation myths are symbolic stories describing how the universe and its inhabitants came to be. Creation myths develop through oral traditions and therefore typically have multiple versions.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Leeming|first1=David|title=Creation Myths of the World: Parts I-II|url=https://archive.org/details/creationmythsofw0002leem|url-access=limited|date=2010|page=303}}&lt;/ref&gt; bili su prvi [[muškarac]] i [[žena]]. Oni su ključni za vjerovanje da je [[čovječanstvo]] u suštini jedna porodica, u kojoj svi potiču od jednog para prvobitnih predaka.&lt;ref&gt;{{cite book |first=Azyumardi |last=Azra |author-link=Azyumardi Azra |title=The Meeting of Civilizations: Muslim, Christian, and Jewish |url=https://books.google.com/books?id=u3ElL1ThT6AC&amp;q=the+meeting+of+civilizations |chapter=Chapter 14. Trialogue of Abrahamic Faiths: Towards an Alliance of Civilizations |chapter-url=https://books.google.com/books?id=o6YuXfFUwBgC&amp;pg=PA220 |pages=220–229 |location=[[Eastbourne]] |publisher=Sussex Academic Press |year=2009 |editor=Ma'oz, Moshe |isbn=978-1-845-19395-9}}&lt;/ref&gt; Oni također pružaju osnovu za doktrine o [[Pad čovjeka|padu čovjeka]] i [[Istočni grijeh|prvobitnom grijehu]], što su važna vjerovanja u [[Kršćanstvo|kršćanstvu]], u što [[judaizam]] ili [[islam]] ne vjeruju.&lt;ref&gt;{{cite book |first=Kolatch |last=Alfred J. |author-link=Alfred J. Kolatch |title=The Second Jewish Book of Why |url=https://archive.org/details/secondjewishbook00kola/page/ |location=New York City |publisher=Jonathan David Publishers |year=1985 |edition=2nd, revised |page=[https://archive.org/details/secondjewishbook00kola/page/ &lt;!-- quote=&quot;While there were some Jewish teachers in Talmudic times who believed that death was a punishment brought upon mankind on account of Adam's sin, the dominant view by far was that man sins because he is not a perfect being, and not, as Christianity teaches, because he is inherently sinful.&quot;. --&gt; 64] |isbn=978-0-824-60305-2 }} Excerpt in [https://www.jewishvirtuallibrary.org/jsource/Judaism/Original_Sin.html Judaism's Rejection Of Original Sin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161205235012/http://www.jewishvirtuallibrary.org/jsource/Judaism/Original_Sin.html |date=5. 12. 2016 }}.&lt;/ref&gt;

U [[Knjiga postanka|Knjizi postanka]] [[Tanah|hebrejske Biblije]], od prvog do petog poglavlja, postoje dvije naracije o stvaranju s dvije različite perspektive. U prvoj, Adam i Eva nisu imenovani. Umjesto toga, [[Bog]] je stvorio čovječanstvo na Božju sliku i naredio im da se množe i da budu upravitelji svega ostalog što je Bog stvorio. U drugoj naraciji, Bog stvara [[Adam]]a od praha i smješta ga u [[Eden|Rajski vrt]]. Adamu je rečeno da može slobodno jesti sa svih stabala u vrtu, osim sa [[Stablo spoznaje dobra i zla|stabla spoznaje dobra i zla]]. Nakon toga, [[Eva]] je stvorena od jednog od Adamovih rebara da mu bude pratilja. Oni su nevini i ne stide se svoje golotinje. Međutim, [[Zmija u Bibliji|zmija]] uvjerava Evu da jede plod sa zabranjenog drveta, a ona daje dio ploda Adamu. Ovi činovi im ne samo daju dodatno znanje, već im daju i sposobnost da prizovu negativne i destruktivne koncepte poput srama i zla. Bog kasnije proklinje zmiju i zemlju. Bog proročki govori ženi i muškarcu kakve će biti posljedice njihovog grijeha neposlušnosti. Zatim ih progoni iz Edenskog vrta.

Ni Adam ni Eva se ne spominju nigdje drugdje u hebrejskim spisima osim jednog popisa Adama u genealogiji u [[Prva i druga knjiga Ljetopisa|Prvoj knjizi Ljetopisa]] 1:1,[5] što sugeriše da, iako je njihova priča postala prefiks jevrejskoj priči, ima malo zajedničkog s njom.{{sfn|Enns|2012|p=84}} Mit je doživio opsežnu razradu u kasnijim abrahamskim tradicijama, a moderni biblijski naučnici su ga opsežno analizirali. Tumačenja i vjerovanja u vezi s Adamom i Evom i pričom koja se vrti oko njih razlikuju se među religijama i sektama; na primjer, islamska verzija priče tvrdi da su Adam i Eva bili podjednako odgovorni za svoje grijehe oholosti, umjesto da je Eva bila prva koja je pogriješila. Priča o Adamu i Evi često se prikazuje u umjetnosti i imala je važan utjecaj na književnost i poeziju.

== U Islamu ==
U islamu, Adem ({{Jez-ar|آدم}}), čija je uloga otac čovječanstva, smatra se poštovanjem od strane muslimana. Eva ({{Jez-ar|حواء}}) ​​je &quot;majka čovječanstva&quot;.&lt;ref&gt;''Historical Dictionary of Prophets in Islam and Judaism'', Wheeler, &quot;Adam and Eve&quot;&lt;/ref&gt; Stvaranje Adama i Eve spominje se u [[Kur'an]]u, iako različiti kur'anski tumači daju različita mišljenja o samoj priči o stvaranju (Kur'an, [[Sura]] [[en-Nisa]], ajet 1).&lt;ref&gt;{{Cite quran|4|1|s=ns}}:''O mankind! Be dutiful to your Lord, Who created you from a single person (Adam), and from him (Adam) He created his wife [[Eve (Islam)|Hawwa (Eve)]], and from them both He created many men and women;''&lt;/ref&gt;

U [[Tefsir el-Kumija|el-Kumijevom tefsiru]] o Rajskom vrtu, takvo mjesto nije bilo u potpunosti zemaljsko. Prema Kur'anu, i Adam i Eva su jeli zabranjeno voće u [[Džennet|Raju]]. Kao rezultat toga, oboje su poslani na Zemlju kao Božji namjesnici. Svaka osoba je poslana na planinski vrh: Adam na el-Safe, a Eva na el-Marvah. U ovoj islamskoj tradiciji, Adam je plakao 40 dana dok se nije pokajao, nakon čega je Bog poslao Crni kamen, podučavajući ga [[hadž]]u. Prema hadisu, Adam i Eva su se ponovo ujedinili u ravnici [[Arefat]], blizu [[Meka|Meke]].&lt;ref&gt;{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=nNQ_3aRdHPYC&amp;q=adam+and+eve+mecca&amp;pg=PA85 |title=Mecca and Eden: Ritual, Relics, and Territory in Islam – Brannon M. Wheeler – Google Books |date= juli 2006|access-date=17. 2. 2014|isbn=9780226888040 |last1=Wheeler |first1=Brannon | page=85|publisher=University of Chicago Press }}&lt;/ref&gt; Imali su više djece, posebno [[Kabil i Habil|Kabila i Habila]].&lt;ref&gt;{{cite book|last=al-Tabari|title=The History of al-Tabari|year=1989|publisher=State University of New York Press|location=New York|isbn=0-88706-562-7|page=259}}&lt;/ref&gt; Postoji i legenda o mlađem sinu, po imenu Rokail, koji je stvorio palatu i grobnicu s autonomnim statuama koje su živjele živote ljudi tako realistično da su bile zamijenjene za one koji imaju duše.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Godwin |first1=William |title=Lives of the Necromancers |date=1876 |publisher=Chatto and Windus |pages=[https://archive.org/details/livesnecromance04godwgoog/page/n135 112]–113 |url=https://archive.org/details/livesnecromance04godwgoog |access-date=29. 1. 2019 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Koncept &quot;prvobitnog grijeha&quot; ne postoji u islamu jer je, prema islamu, Adamu i Evi Bog oprostio. Kada je Bog naredio anđelima da se poklone Adamu, [[Iblis]] je upitao: &quot;Zašto bih se trebao pokloniti čovjeku? Ja sam napravljen od čiste vatre, a on je napravljen od zemlje.&quot;&lt;ref name=&quot;Cite quran|7|12|s=ns&quot;&gt;{{Cite quran|7|12|s=ns}}&lt;/ref&gt; Liberalni pokreti unutar islama smatrali su Božju naredbu anđelima da se poklone pred Adamom uzvišenjem čovječanstva i sredstvom podrške ljudskim pravima; Drugi to smatraju činom pokazivanja Adamu da će najveći neprijatelj ljudi na Zemlji biti njihov ego.&lt;ref&gt;[[Javed Ahmed Ghamidi]], ''Mizan''. Lahore: Dar al-Ishraq, 2001&lt;/ref&gt;

U svahili književnosti, Eva je jela sa zabranjenog drveta, što je uzrokovalo njeno protjerivanje, nakon što ju je Iblis iskušao. Nakon toga, Adam herojski jede zabranjeno voće kako bi slijedio Evu i zaštitio je na Zemlji.&lt;ref&gt;John Renard ''Islam and the Heroic Image: Themes in Literature and the Visual Arts'' Mercer University Press 1999 {{ISBN|9780865546400}} p. 122&lt;/ref&gt;

== Bilješke ==
{{refspisak|group=A}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

=== Dodatna literatura ===
* Almond, Philip C. ''Adam and Eve in Seventeenth-Century Thought'' (Cambridge: Cambridge University Press, 1999, 2008)
* {{cite book
| last = Alter
| first = Robert
| author-link = Robert Alter
| title = The Five Books of Moses
| year = 2004
| publisher = W. W. Norton &amp; Company
| isbn = 978-0-393-33393-0
| url = https://books.google.com/books?id=ZcMhkJ8a708C&amp;q=he+Five+Books+of+Moses
}}
* [[Mahmoud M. Ayoub|Ayoub, Mahmoud]]. ''The Qur'an and its Interpreters'', SUNY: Albany, 1984
* {{cite book
| first1 = Joseph 
| last1 = Blenkinsopp
| title = Creation, Un-creation, Re-creation: A Discursive Commentary on Genesis 1–11
| url = https://books.google.com/books?id=B12qwOSMD20C
| date = 2011
| publisher = A&amp;C Black
| isbn = 978-0-567-37287-1
}}
* {{Cite book
| last = Carr
| first = David M.
| chapter = Genesis, Book of
| editor1-last = Freedman 
| editor1-first = David Noel
| editor1-link = David Noel Freedman
| editor2-last = Myers
| editor2-first = Allen C.
| title = Eerdmans Dictionary of the Bible
| publisher = Eerdmans
| year = 2000
| isbn = 9789053565032
| chapter-url = https://books.google.com/books?id=qRtUqxkB7wkC&amp;pg=PA492
}}
* {{cite book|first=Peter|last=Enns|title=The Evolution of Adam: What the Bible Does and Doesn't Say about Human Origins|url=https://books.google.com/books?id=BNxeoqoTg-YC|year=2012|publisher=Baker Books|isbn=978-1-58743-315-3}}
* {{Cite book
|last = Galambush
|first = Julie
|chapter = Eve
|editor1-last = Freedman
|editor1-first = David Noel 
|editor2-last = Myers
|editor2-first = Allen C.
|title = Eerdmans Dictionary of the Bible
|publisher = Amsterdam University Press
|year = 2000
|chapter-url = https://books.google.com/books?id=qRtUqxkB7wkC&amp;q=%22The+first+woman%2C+according+to+the+creation+account%22&amp;pg=PA436
|isbn = 9789053565032
}}
* {{cite book|first=Russell|last=Gmirkin|title=Berossus and Genesis, Manetho and Exodus: Hellenistic Histories and the Date of the Pentateuch|url=https://books.google.com/books?id=CKuoAwAAQBAJ|date=15. 5. 2006|publisher=Bloomsbury Publishing|isbn=978-0-567-13439-4}}
*{{Cite book |last1=Greenblatt|first1=Stephen| author-link = Stephen Greenblatt|title=The Rise and Fall of Adam and Eve|year=2017|publisher=W. W. Norton|location=New York|isbn=978-0-393-24080-1|title-link=The Rise and Fall of Adam and Eve}}
* {{Cite book
|last = Hearne
|first = Stephen Z.
|chapter = Adam
|editor1-last = Mills 
|editor1-first = Watson E. 
|editor2-last = Bullard
|editor2-first = Roger Aubrey
|title = Mercer Dictionary of the Bible
|publisher = Mercer University Press
|year = 1990
|chapter-url = https://books.google.com/books?id=goq0VWw9rGIC&amp;q=%22the+first+man+or+the+species+of+humankind%22&amp;pg=PA9
|isbn = 9780865543737
}}
* {{Cite book
|last = Hendel
|first = Ronald S
|chapter = Adam
|url = https://books.google.com/books?id=qRtUqxkB7wkC&amp;q=Adam
|editor = David Noel Freedman
|title = Eerdmans Dictionary of the Bible
|publisher = Amsterdam University Press
|year = 2000
|isbn = 9789053565032
}}
* {{cite book 
|last=Kissling 
|first=Paul 
|title=Genesis, Volume 1 
|publisher=College Press 
|year=2004
|isbn=978-0899008752 
|url=https://books.google.com/books?id=lotBnvqdmeQC&amp;q=In+the+beginning&amp;pg=PP4 
}}
* {{cite book
| last = Kramer
| first = Samuel Noah
| title = The Sumerians: Their History, Culture, and Character
| publisher = University of Chicago Press
| year = 1963
| url = https://archive.org/details/sumerianstheirhi00samu
| url-access = registration
| isbn = 0-226-45238-7
}}
* {{cite book 
|last=Mathews 
|first=K. A. 
|title=Genesis 1–11:26 
|year=1996 
|publisher=[[B&amp;H Publishing Group]] 
|isbn=978-0805401011 
}}
* {{Cite book
|last = Mckenzie
|first = John L. 
|title = The Dictionary of the Bible
|publisher = Simon and Schuster
|year = 1995
|url = https://books.google.com/books?id=aE7EyQ_HQAMC&amp;q=%22the+usual+translation+of+the+word+as+a+proper+name%22%22is+an+error%22&amp;pg=PA12
|isbn = 9780684819136 
}}
* [[Brian O. Murdoch|Murdoch, Brian O.]] ''The Apocryphal Adam and Eve in Medieval Europe: Vernacular Translations and Adaptations of the Vita Adae et Evae''. Oxford University Press, 2009. {{ISBN|978-0-19-956414-9}}
* Patai, R. ''The Jewish Alchemists'', Princeton University Press, 1994.
* Rana &amp; Hugh. Fazale Rana and [[Hugh Ross (creationist)|Ross, Hugh]], ''Who Was Adam: A Creation Model Approach to the Origin of Man'', 2005, {{ISBN|1-57683-577-4}}
* {{cite book|first=John H.|last=Sailhamer|title=Introduction to Old Testament Theology: A Canonical Approach|url=https://books.google.com/books?id=pd59rFYRScwC|date=21. 12. 2010|publisher=Zondervan Academic|isbn=978-0-310-87721-9}}
* Sykes, Bryan. ''The Seven Daughters of Eve''

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Adam and Eve}}
* [https://www.loc.gov/exhibits/world/human.html Prva ljudska bića] ([[Kongresna biblioteka]])
* [https://web.archive.org/web/19970222082625/http://ccat.sas.upenn.edu/~humm/Topics/Lilith/alphabet.html Priča o Lilith u &quot;Abecedi Ben Sire&quot;]
* [http://www.islamfrominside.com/Pages/Podcasts/Fall%20of%20Adam%20podcast.html Islamski pogled na Adamov pad (audio)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210211184409/http://www.islamfrominside.com/Pages/Podcasts/Fall%20of%20Adam%20podcast.html |date=11. 2. 2021 }}
* [http://www.adam-and-eve.org/ 98 klasičnih slika Adama i Eve] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190103231448/http://adam-and-eve.org/ |date=3. 1. 2019 }}
* [https://web.archive.org/web/20090224002549/http://wesley.nnu.edu/biblical_studies/noncanon/ot/pseudo/jubilee.htm Knjiga jubileja]
* [https://web.archive.org/web/20090826224852/http://www.paradoxplace.com/Church_Stuff/Christian_Themes/Adam_%26_Eve.htm Adam i Eva u srednjovjekovnim reljefima, kapitelima, freskama, krovnim ukrasima i mozaicima] Cynistory i fantamange Fincelanda
* [http://www.christianiconography.info/adamEve.html &quot;Adam and Eve&quot;] at the [http://www.christianiconography.info/ Kršćanska ikonografija] vebsajt
* [https://web.archive.org/web/20140512232106/http://fairytalechannel.org/2007_12_06_archive.html Prijevod ''Grimmove bajke'' br. 180, Evina nejednaka djeca, njemačka bajka o Adamu i Evi]
* [http://jewishencyclopedia.com/view.jsp?artid=527&amp;letter=E&amp;search=Eve Jevrejska Enciklopedija]

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Adam i Eva]]
[[Kategorija:Likovi iz Biblije]]
[[Kategorija:Likovi iz Kur'ana]]
[[Kategorija:Likovi iz Knjige Postanka]]
[[Kategorija:Likovi iz Božanske komedije]]
[[Kategorija:Mitski preci]]
[[Kategorija:Mitski prvi ljudi]]
[[Kategorija:Mitovi o stvaranju]]</text>
      <sha1>3540jiehfvj1k9lnrmd9q8qwe26po1j</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Betfair</title>
    <ns>0</ns>
    <id>531727</id>
    <revision>
      <id>3940749</id>
      <parentid>3890952</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T08:54:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940749</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8300" sha1="092qvqe6o3jaojja012sq3is8i8w2qs" xml:space="preserve">{{Infokutija kompanija
| ime = Betfair
| vrsta = Podružnica
| proizvodi = Kladioničarska berza, sportsko klađenje, online kazino, online poker, online bingo
| osnivanje = juni 2000.
| osnivači = Andrew Black&lt;br&gt;Edward Wray
| grad = London
| država = Engleska
| područje_djelovanja = Globalno
| ključni_ljudi = {{ubl|[[John A. Bryant]] (predsjednik)|[[Peter Jackson (britanski biznismen)|Peter Jackson]] (CEO)}}
| industrija = [[Kockanje]]
| vlasnik = Flutter Entertainment
| veb-sajt = {{URL|https://betfair.com}}
}}

'''Betfair''' je britanska [[kockanje|kockarska kompanija]] osnovana 2000. godine. Njihova ponuda obuhvata kladioničarsku berzu, sportsko klađenje, online kazino, online poker i online bingo. Kompanija svoje operacije vodi iz sjedišta u [[London]]u, uz dodatne urede na [[Ceuta|Ceuti]], u [[Dublin]]u, [[Leeds]]u i na [[Malta|Malti]]. U februaru 2016. godine Betfair se spojio s kompanijom Paddy Power čime je stvorena grupacija Flutter Entertainment.

==Historija==
Kompaniju su u junu 2000. osnovali Andrew Black i Edward Wray.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.telegraph.co.uk/finance/2916471/The-gambler-who-bet-on-himself.html|title=The gambler who bet on himself|date=29. 5. 2005|newspaper=The Telegraph|access-date=13. 3. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20171216091701/http://www.telegraph.co.uk/finance/2916471/The-gambler-who-bet-on-himself.html|archive-date=16. 12. 2017|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Japanski Softbank je početkom aprila 2006. kupio 23% udjela u kompaniji, procijenivši njenu vrijednost na 1,5 milijardi funti. Betfair je prva kladioničarska kompanija koja je sponzorirala neki engleski fudbalski tim, pojavivši se na dresovima [[Fulham F.C.|Fulhama]] u sezoni 2002/03.&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Longley |first1=Scott |title=A short history of betting shirt sponsorship in football (part 1) |url=https://sbcnews.co.uk/features/comment/2018/03/14/scott-longley-short-history-betting-shirt-sponsorship-football-part-1/ |access-date=13. 3. 2026 |publisher=SBC News |date=14. 3. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180922211612/https://sbcnews.co.uk/features/comment/2018/03/14/scott-longley-short-history-betting-shirt-sponsorship-football-part-1/ |archive-date=22. 9. 2018 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Betfair je izašao na Londonsku berzu u oktobru 2010. godine s početnom cijenom dionice od 13 funti, što je kompaniju procijenilo na 1,4 milijarde funti.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.bbc.co.uk/news/business-11604620|title=Betfair flotation values firm at £1.4bn|work=BBC News |access-date=13. 3. 2026|date=22. 10. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20101230115114/http://www.bbc.co.uk/news/business-11604620|archive-date=30. 12. 2010|url-status=live}}&lt;/ref&gt; U martu 2011. preselili su dio operacija na [[Gibraltar]] kako bi smanjili iznos plaćenog poreza.&lt;ref name=&quot;OHare&quot;&gt;{{cite web |url-status=dead |last1=O'Hare |first1=Sean |url=https://www.telegraph.co.uk/finance/personalfinance/offshorefinance/8370744/Betfair-moves-operations-to-Gibraltar.html |title=Betfair moves operations to Gibraltar |archive-url=https://web.archive.org/web/20111217124947/http://www.telegraph.co.uk/finance/personalfinance/offshorefinance/8370744/Betfair-moves-operations-to-Gibraltar.html |archive-date=17. 12. 2011 |website=The Daily Telegraph |date=9. 3. 2011 |access-date=13. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; U septembru 2015. godine objavljeno je spajanje kompanija Paddy Power i Betfair. Spojeni entitet, pod nazivom Paddy Power Betfair, smješten je u Dublinu.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Paddy Power and Betfair merger agreed|url=https://www.theguardian.com/business/2015/sep/08/paddy-power-and-betfair-merger-agreed|website=The Guardian|access-date=13. 3. 2026|agency=Press Association|date=8. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160817171521/https://www.theguardian.com/business/2015/sep/08/paddy-power-and-betfair-merger-agreed|archive-date=17. 8. 2016|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

==Poslovanje==
Kao kladioničarska berza, Betfair naplaćuje proviziju na sve dobitne opklade. Standardna stopa varira između 5% i 7% neto dobitka, ali za klijente s velikim prometom ta naknada se može smanjiti do 60%.&lt;ref&gt;[http://help.betfair.com/contents/itemId/i65767827/index.en.html &quot;How is my commission calculated?&quot;] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20110707230426/http://help.betfair.com/contents/itemId/i65767827/index.en.html |date=7. 7. 2011}}. Betfair. Retrieved 1 July 2011.&lt;/ref&gt; S druge strane, izuzetno profitabilni igrači suočavaju se sa dodatnim troškovima koji mogu dostići između 20% i 60% bruto dobiti, nakon učešća na više od 250 tržišta.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.betfair.com/aboutUs/Betfair.Charges/#charges6|title=Betfair Charges, section &quot;Premium Charges&quot;|access-date=13. 3. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20150311193328/http://www.betfair.com/aboutUs/Betfair.Charges/#charges6|archive-date=11. 3. 2015|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

===Poslovanje u inostranstvu===
Betfair posjeduje podružnice u Sjedinjenim Američkim Državama, uključujući FanDuel TV i platformu BetfairCasino.com licenciranu u [[New Jersey]]ju.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://corporate.betfair.com/media/press-releases/2013/26-11-2013.aspx|title=Betfair launches its Betfaircasino.com online gaming platform in New Jersey|publisher=Betfair|access-date=13. 3. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20141129084727/http://corporate.betfair.com/media/press-releases/2013/26-11-2013.aspx|archive-date=29. 11. 2014|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U Australiji je Betfair vodio dugogodišnje pravne bitke za dobijanje licenci i pružanje usluga mimo monopola tamošnjih kladionica, što je kulminiralo presudom Visokog suda Australije 2008. godine koja je išla u korist kompanije.

==Sponzorstva==
Betfair sponzorira brojne sportske organizacije i timove, uključujući [[FC Barcelona|Barcelonu]]&lt;ref&gt;{{cite journal|date=18. 7. 2016|url=https://www.sportspromedia.com/news/betfair_sponsors_barcelona/ |title=Betfair sponsors Barcelona |journal=Sports Pro Media |access-date=13. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; i [[CONMEBOL]]. Trenutno su glavni sponzori na dresovima brazilskih klubova Cruzeiro Esporte Clube i CR Vasco da Gama.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=8. 5. 2024 |title=Veja a casa de apostas que será a patrocinadora máster do Vasco |url= https://ge.globo.com/futebol/times/vasco/noticia/2024/05/08/veja-a-casa-de-apostas-que-sera-a-patrocinadora-master-do-vasco.ghtml/ |access-date=13. 3. 2026 |website=GloboEsporte.com |language=pt-BR}}&lt;/ref&gt;

==Kontroverze==
Kompanija je u svom godišnjem izvještaju za 2014. priznala da je isplatila ilegalne dividende jer zakonski nije imala dovoljne rezerve za raspodjelu, kao i za otkup dionica u vrijednosti od preko 60 miliona funti.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/finance/newsbysector/retailandconsumer/11007928/Betfair-paid-60m-illegal-dividends.html|title=Betfair 'paid £60m illegal dividends'|date=2. 8. 2014|work=The Daily Telegraph|access-date=13. 3. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20150504113135/http://www.telegraph.co.uk/finance/newsbysector/retailandconsumer/11007928/Betfair-paid-60m-illegal-dividends.html|archive-date=4. 5. 2015|url-status=live}}&lt;/ref&gt; U septembru 2011. Betfair je potvrdio da su zataškali krađu povjerljivih podataka kupaca iz 2010. godine, uključujući sigurnosna pitanja, adrese i bankovne detalje korisnika.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/finance/newsbysector/retailandconsumer/8797834/Criminals-stole-customer-card-data-from-Betfair-just-months-before-float.html|title=Criminals stole customer card data from Betfair just months before float|date=30. 9. 2011|work=The Daily Telegraph|access-date=13. 3. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20150110195438/http://www.telegraph.co.uk/finance/newsbysector/retailandconsumer/8797834/Criminals-stole-customer-card-data-from-Betfair-just-months-before-float.html|archive-date=10. 1. 2015|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Bili su meta kritika regulatornih agencija zbog obmanjujućeg oglašavanja, poništavanja dobitnih opklada na teniskim mečevima i konjskim trkama pod izgovorom sistemskih grešaka, te uvođenja spornih &quot;premium naknada&quot; kojima kažnjavaju vrlo profitabilne kladioničare.

==Reference==
{{refspisak|30em}}

[[Kategorija:Kompanije osnovane 2000.]]</text>
      <sha1>092qvqe6o3jaojja012sq3is8i8w2qs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bipolarni poremećaj</title>
    <ns>0</ns>
    <id>531809</id>
    <revision>
      <id>3940790</id>
      <parentid>3874745</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T09:28:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940790</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12166" sha1="d1kzwj4vw4jmbi1a7otwgmsfr3q7sgb" xml:space="preserve">{{Infokutija zdravstveno stanje
|naziv            =Bipolarni poremećaj
|sinonimi         =Bipolarni afektivni poremećaj (BAP),&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Gautam S, Jain A, Gautam M, Gautam A, Jagawat T | title = Clinical Practice Guidelines for Bipolar Affective Disorder (BPAD) in Children and Adolescents | journal = Indian Journal of Psychiatry | volume = 61 | issue = Suppl 2 | pages = 294–305 | date = januar 2019 | pmid = 30745704 | pmc = 6345130 | doi = 10.4103/psychiatry.IndianJPsychiatry_570_18 }}&lt;/ref&gt; bipolarno oboljenje, manična depresija, manični  depresivni  poremećaj, manično-depresivno oboljenje,&lt;ref name=&quot;Shorter2005&quot;&gt;{{cite book|author=Edward Shorter|title=A Historical Dictionary of Psychiatry|url=https://books.google.com/books?id=M49pEDoEpl0C&amp;pg=PA165|year=2005|place=New York|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-517668-1|pages=165–166|access-date=6. 8. 2020|archive-date=6. 1. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190106000437/https://books.google.com/books?id=M49pEDoEpl0C&amp;pg=PA165|url-status=live}}&lt;/ref&gt; manično-depresivna psihoza, cirkularno ludilo,&lt;ref name=&quot;Shorter2005&quot; /&gt; bipolarna bolest&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Coyle|first1=Nessa|last2=Paice|first2=Judith A. |title=Oxford Textbook of Palliative Nursing|date=2015|publisher=Oxford University Press, Incorporated|isbn=9780199332342|page=623}}&lt;/ref&gt;
|slika            =P culture.svg
|veličina_slike   =
|image_thumbtime  =
|alt              =
|opis_slike       =Bipolarni poremećaj je okarakterisan depresivnim i maničnim epizodama.
|izgovor          =
|fetchwikidata    =[[Psychiatry]]
|simptomi         =Periodi  [[Depresije (raspoloženje)|depresija]] i  povišeno [[raspoloženje (psihologija)|raspoloženje]]&lt;ref name=BMJ2012 /&gt;&lt;ref name=DSM5 /&gt;
|komplikacije     =[[Samoubistvo]], [[samopovređivanje]]&lt;ref name=BMJ2012/&gt;
|pojava_uvijek    =25 years old&lt;ref name=BMJ2012 /&gt;
|trajanje         =
|vrste            =[[Bipolarni poremećaj I ]], [[bipolarni poremećaj II ]], drugi&lt;ref name=DSM5 /&gt;
|uzroci           =[[Faktori sredine|Sredina]] i [[genetika]]&lt;ref name=BMJ2012 /&gt;
|rizici           =Porodična historija, [[zlostavljanje u djetinjstvu]], dugogodišnja izloženost [[stresu(psihički)|stresu]]&lt;ref name=BMJ2012 /&gt;
|dijagnoza        =
|diferencijalna_dijagnoza=[[hiperaktivni poremećaj nedostatka pažnje ]], [[poremećaj ličnosti]]s, [[šizofrenija]], [[poremećaj zloupotrebe substanci]]&lt;ref name=BMJ2012 /&gt;
|prevencija       =
|tretman          =[[Psihoterapija]], [[lijekov]]i&lt;ref name=BMJ2012 /&gt;
|lijek            =[[Litij (lijek)|Litij]], [[antipsihotic]]i, [[antikonvulziv]]i&lt;ref name=BMJ2012 /&gt;
|prognoza         =
|frekvencija      =1–3%&lt;ref name=BMJ2012/&gt;&lt;ref name=Schmitt2014/&gt;
|smrtnost         =
}}

'''Bipolarni poremećaj''', ranije poznat kao '''manična depresija''', je [[mentalni poremećaj]] koji karakteriziraju periodi [[Depresija (raspoloženje)|depresije]] i abnormalno povišenog raspoloženja.&lt;ref name=&quot;BMJ2012&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;DSM5&quot;&gt;{{Cite book|last=American Psychiatry Association|title=Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders|date=2013|publisher=American Psychiatric Publishing|location=Arlington|isbn=978-0-89042-555-8|pages=123–154|edition=5th}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;FDA4&quot;&gt;{{Cite web|title=DSM IV Criteria for Manic Episode|url=https://www.fda.gov/ohrms/dockets/ac/00/slides/3590s1c/tsld002.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20170731230148/https://www.fda.gov/ohrms/dockets/ac/00/slides/3590s1c/tsld002.htm|archive-date=31. 7. 2017}}&lt;/ref&gt; Ako je povišeno raspoloženje ozbiljno ili povezano s psihozom, naziva se [[manija]] ; ukoliko je manje ozbiljno, naziva se hipomanija.&lt;ref name=&quot;BMJ2012&quot; /&gt; Tokom manije, osoba [[Ponašanje|se ponaša]] ili osjeća [[Abnormalno ponašanje|neuobičajeno]] energično, sretno ili razdražljivo.&lt;ref name=&quot;BMJ2012&quot; /&gt; Pojedinci često donose impulzivne odluke bez puno obzira na posljedice.&lt;ref name=&quot;DSM5&quot; /&gt; Obično postoji smanjena potreba za snom tokom maničnih faza.&lt;ref name=&quot;DSM5&quot; /&gt; Tokom perioda depresije, osobe mogu iskusiti plač, negativan pogled na život i slab kontakt očima s drugima.&lt;ref name=&quot;BMJ2012&quot; /&gt; Rizik od [[Samoubistvo|samoubistva]] je visok; tokom perioda od 20 godina 6% ljudi je umrlo samoubistvom, dok je 30-40% izvršilo samopovređivanje.&lt;ref name=&quot;BMJ2012&quot;&gt;{{Cite journal|title=Bipolar disorder|journal=BMJ (Clinical Research Ed.)|date=27. 12. 2012|volume=345|page=e8508|pmid=23271744|doi=10.1136/bmj.e8508}}&lt;/ref&gt; Drugi problemi mentalnog zdravlja, poput [[Anksiozni poremećaj|anksioznih poremećaja]] i poremećaja uzrokovanih zloupotrebom supstanci, često su povezani s bipolarnim poremećajem.&lt;ref name=&quot;BMJ2012&quot; /&gt;

Iako uzroci bipolarnog poremećaja nisu u potpunosti shvaćeni, smatra se da i faktori okoline i [[Genetika|genetski]] faktori igraju ulogu.&lt;ref name=&quot;BMJ2012&quot; /&gt; Mnogi geni, svaki sa malim efektima, mogu doprinijeti razvoju poremećaja.&lt;ref name=&quot;BMJ2012&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Goodwin|first=Guy M.|title=Bipolar disorder|journal=Medicine|volume=40|issue=11|pages=596–598|doi=10.1016/j.mpmed.2012.08.011|year=2012}}&lt;/ref&gt; [[Heritabilnost|Genetski faktori]] čine oko 70–90% rizika od razvoja bipolarnog poremećaja.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Charney|first=Alexander|last2=Sklar|first2=Pamela|editor-last=Charney|editor-first=Dennis|editor-last2=Nestler|editor-first2=Eric|editor-last3=Sklar|editor-first3=Pamela|editor-last4=Buxbaum|editor-first4=Joseph|title=Charney &amp; Nestler's Neurobiology of Mental Illness|date=2018|publisher=Oxford University Press|location=New York|page=162|edition=5th|chapter=Genetics of Schizophrenia and Bipolar Disorder|isbn=9780190681425|chapter-url=https://books.google.com/books?id=y8M9DwAAQBAJ&amp;lpg=PP1&amp;dq=Charney%20%26%20Nestler's%20Neurobiology%20of%20Mental%20Illness&amp;pg=PA162|access-date=15. 3. 2022|archive-date=11. 11. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211111023147/https://books.google.com/books?id=y8M9DwAAQBAJ&amp;lpg=PP1&amp;dq=Charney+%26+Nestler%27s+Neurobiology+of+Mental+Illness&amp;pg=PA162|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Bobo2017&quot;&gt;{{Cite journal|title=The Diagnosis and Management of Bipolar I and II Disorders: Clinical Practice Update|journal=Mayo Clinic Proceedings|volume=92|issue=10|pages=1532–1551|date=oktobar 2017|pmid=28888714|doi=10.1016/j.mayocp.2017.06.022|type=Review}}&lt;/ref&gt; Faktori rizika iz okoline uključuju historiju zlostavljanja u djetinjstvu i dugotrajni stres.&lt;ref name=&quot;BMJ2012&quot; /&gt; Stanje se klasificira kao bipolarni poremećaj I ako je postojala barem jedna manična epizoda, sa ili bez depresivnih epizoda, a kao bipolarni poremećaj II ako je postojala barem jedna hipomanična epizoda (ali ne i potpune manične epizode) i jedna velika depresivna epizoda.&lt;ref name=&quot;DSM5&quot; /&gt; Ako su simptomi uzrokovani lijekovima ili medicinskim problemima, ne dijagnosticiraju se kao bipolarni poremećaj.&lt;ref name=&quot;DSM5&quot; /&gt; Druga stanja koja imaju preklapajuće simptome s bipolarnim poremećajem uključuju [[Poremećaj hiperaktivnosti i deficita pažnje|poremećaj pažnje s hiperaktivnošću]], poremećaje ličnosti, [[Shizofrenija|shizofreniju]] i poremećaj upotrebe supstanci, kao i mnoga druga medicinska stanja.&lt;ref name=&quot;BMJ2012&quot; /&gt; [[Medicinski test]]ovi nisu potrebni za dijagnozu, iako analize krvi ili medicinsko snimanje mogu isključiti druge probleme.&lt;ref name=&quot;NIH2016Test&quot;&gt;{{Cite web|title=Bipolar Disorder|url=https://www.nimh.nih.gov/health/topics/bipolar-disorder/index.shtml#part_145405|last=NIMH|publisher=National Institutes of Health|date=april 2016|access-date=13. 8. 2016|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160727230418/http://www.nimh.nih.gov/health/topics/bipolar-disorder/index.shtml#part_145405|archive-date=27. 7. 2016}}&lt;/ref&gt;

Stabilizatori raspoloženja - litijum i određeni [[antikonvulziv]]i poput valproata i karbamazepina - glavni su oslonac dugoročne prevencije relapsa.&lt;ref name=&quot;Lancet2016&quot; /&gt; Antipsihotici se daju tokom akutnih maničnih epizoda, kao i u slučajevima kada se stabilizatori raspoloženja loše podnose ili su neefikasni, ili kada je pridržavanje terapije slabo.&lt;ref name=&quot;Lancet2016&quot; /&gt; Postoje neki dokazi da psihoterapija poboljšava tok ovog poremećaja.&lt;ref&gt;{{Cite journal|title=Evidence-based guidelines for treating bipolar disorder: Revised third edition recommendations from the British Association for Psychopharmacology|journal=Journal of Psychopharmacology|volume=30|issue=6|pages=495–553|date=juni 2016|pmid=26979387|pmc=4922419|doi=10.1177/0269881116636545|quote=Currently, medication remains the key to successful practice for most patients in the long term. ... At present the preferred strategy is for continuous rather than intermittent treatment with oral medicines to prevent new mood episodes.}}&lt;/ref&gt; Upotreba antidepresiva kod depresivnih epizoda je kontroverzna - oni mogu biti efikasni, ali su povezani sa izazivanjem maničnih epizoda.&lt;ref&gt;{{Cite journal|title=Evaluating the efficacy and safety of antidepressants in patients with bipolar disorder|journal=Expert Opinion on Drug Safety|volume=18|issue=10|pages=893–913|date=oktobar 2019|pmid=31364895|doi=10.1080/14740338.2019.1651291}}&lt;/ref&gt; Međutim, liječenje depresivnih epizoda je često teško.&lt;ref name=&quot;Lancet2016&quot;&gt;{{Cite journal|title=Bipolar disorder|journal=Lancet|volume=387|issue=10027|pages=1561–1572|date=april 2016|pmid=26388529|doi=10.1016/S0140-6736(15)00241-X}}&lt;/ref&gt; Elektrokonvulzivna terapija (EKT) je učinkovita kod akutnih maničnih i depresivnih epizoda, posebno kod psihoze ili katatonije . {{Efn|Catatonia is a syndrome characterized by profound unresponsiveness or stupor with abnormal movements in a person who is otherwise awake.&lt;ref name=&quot;DSM-5-introduction&quot;&gt;{{Cite book| last=American Psychiatric Association| year=2013| title=Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders| edition=Fifth| publisher=American Psychiatric Publishing| location=Arlington, VA| pages=[https://archive.org/details/diagnosticstatis0005unse/page/119 119–121]| isbn=978-0-89042-555-8| url=https://archive.org/details/diagnosticstatis0005unse/page/119}}&lt;/ref&gt;}} &lt;ref name=&quot;Lancet2016&quot; /&gt; Prijem u psihijatrijsku bolnicu može biti potreban ako osoba predstavlja opasnost za sebe ili druge; prisilno liječenje je ponekad neophodno ako pogođena osoba odbija liječenje.&lt;ref name=&quot;BMJ2012&quot; /&gt;

Bipolarni poremećaj se javlja kod otprilike 1% globalne populacije.&lt;ref name=&quot;Lancet2016&quot; /&gt; U Sjedinjenim Američkim Državama, procjenjuje se da je oko 3% ljudi pogođeno u nekom trenutku svog života; stope su slične kod žena i muškaraca.&lt;ref name=&quot;Schmitt2014&quot;&gt;{{Cite journal|title=The impact of environmental factors in severe psychiatric disorders|journal=Front Neurosci|volume=8|issue=19|pages=19|date=februar 2014|doi=10.3389/fnins.2014.00019|pmc=3920481|pmid=24574956}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|title=Is sex important? Gender differences in bipolar disorder|journal=International Review of Psychiatry|volume=22|issue=5|pages=437–452|date=2010|pmid=21047158|doi=10.3109/09540261.2010.514601}}&lt;/ref&gt; Najčešća dob u kojoj se simptomi počinju javljati je 25 godina.&lt;ref name=&quot;BMJ2012&quot; /&gt; Otprilike četvrtina do trećina ljudi s bipolarnim poremećajem ima finansijske, društvene ili probleme povezane s poslom zbog bolesti.&lt;ref name=&quot;BMJ2012&quot; /&gt; Bipolarni poremećaj je među 20 vodećih uzroka invaliditeta širom svijeta i dovodi do značajnih troškova za društvo.&lt;ref name=&quot;Ferrari2016&quot;&gt;{{Cite journal|last=Ferrari|first=AJ|last2=Stockings|first2=E|last3=Khoo|first3=JP|last4=Erskine|first4=HE|last5=Degenhardt|first5=L|last6=Vos|first6=T|last7=Whiteford|first7=HA|title=The prevalence and burden of bipolar disorder: findings from the Global Burden of Disease Study 2013|journal=Bipolar Disorders|date=august 2016|volume=18|issue=5|pages=440–50|doi=10.1111/bdi.12423|pmid=27566286|type=Review}}&lt;/ref&gt; Zbog načina života i nuspojava lijekova, rizik od smrti od prirodnih uzroka poput koronarne bolesti srca kod osoba s bipolarnim poremećajem dvostruko je veći nego kod opće populacije.&lt;ref name=&quot;BMJ2012&quot; /&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Translated from MDWiki]]</text>
      <sha1>d1kzwj4vw4jmbi1a7otwgmsfr3q7sgb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Žep</title>
    <ns>0</ns>
    <id>531875</id>
    <revision>
      <id>3940553</id>
      <parentid>3890975</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T01:00:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940553</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2518" sha1="2xp8v66k5zc5dxhxejeqxeup3mzht03" xml:space="preserve">{{Infokutija planina
| ime              = Žep
| slika            = 
| veličina_slike   = 
| opis             = 
| država           = Bosna i Hercegovina
| planinski_lanac  = [[Dinaridi]]
| najviši_vrh      = Veliki Žep
| visina           = 1537
| koordinate       = {{coord|44|03|48|N|19|01|46|E|display=inline,title}}
| najbliži_grad    = [[Han Pijesak]]
}}

'''Žep''' je planinski predio na području [[Han Pijesak|Han Pijeska]], u istočnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Njegova najviša tačka jest vrh '''Veliki Žep''', visok 1537 m, koji se u planinarskim i turističkim izvorima navodi i kao najviši vrh planine [[Javor (Bosna i Hercegovina)|Javor]] te općine Han Pijesak.&lt;ref name=&quot;GeoNames&quot;&gt;{{cite web |title=Veliki Žep |url=https://www.geonames.org/3186569/veliki-zep.html |website=GeoNames |access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Strategija&quot;&gt;{{cite web |title=Strategija razvoja turizma Han Pijeska 2025–2030 |url=https://hanpijesak.org/wp-content/uploads/2025/03/Strategija-razvoja-turizma-sa-OP-lat.pdf |website=Opština Han Pijesak |access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Planinarenje&quot;&gt;{{cite web |title=Javor |url=https://planinarenje.ba/planinarski-imenik/planine/1537-javor |website=Planinarenje.ba |access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Geografske osobine ==
Žep se nalazi u sklopu istočnobosanskog planinskog prostora, u okviru [[Dinaridi|Dinarida]], nedaleko od Han Pijeska.&lt;ref name=&quot;GeoNames&quot; /&gt; Najviši vrh, Veliki Žep, doseže 1537 m nadmorske visine.&lt;ref name=&quot;GeoNames&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Strategija&quot; /&gt; U službenim turističkim materijalima Han Pijeska ovaj vrh navodi se među dominantnim visovima koji oblikuju reljef općine.&lt;ref name=&quot;Strategija&quot; /&gt;

== Planinarstvo i turizam ==
Veliki Žep predstavlja jedno od poznatijih izletišnih i planinarskih odredišta hanpijesačkog kraja. Lokalna planinarska društva organiziraju uspone i uređuju staze prema vrhu, a u turističkoj promociji općine ističe se kao važna tačka za pješačenje, boravak u prirodi i panoramske vidike.&lt;ref name=&quot;Strategija&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Planinarsko društvo &quot;Javor-Sunčana planina&quot; Han Pijesak |url=https://visit-javor.ba/javor-suncana-planina/ |website=Visit Javor |access-date=17. 3. 2026}} {{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledaj ==
* [[Han Pijesak]]
* [[Javor (Bosna i Hercegovina)]]
* [[Spisak planina u Bosni i Hercegovini]]

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Planine u BiH}}

[[Kategorija:Planine u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Han-Pijesak]]</text>
      <sha1>2xp8v66k5zc5dxhxejeqxeup3mzht03</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Avijacija u Turskoj</title>
    <ns>0</ns>
    <id>532047</id>
    <revision>
      <id>3940707</id>
      <parentid>3891010</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T07:25:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940707</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8279" sha1="fbp00td7woiupgpin021gtgbwwdn199" xml:space="preserve">'''Avijacija u Turskoj''' obuhvata civilni i vojni zračni saobraćaj, mrežu [[aerodrom]]a te domaću zrakoplovnu i svemirsku industriju. Nakon liberalizacije tržišta 1983. godine i daljnjeg otvaranja sektora konkurenciji poslije 2003, tursko tržište civilne avijacije snažno je poraslo.&lt;ref name=&quot;Hartigh2012&quot;&gt;{{cite book |last1=den Hartigh |first1=Erik |last2=Küçükönal |first2=Hatice |chapter=The Turkish aviation system and the strategy of Turkish Airlines |editor-last=Curran |editor-first=R. |title=Air Transport and Operations: Proceedings of the Third International Air Transport and Operations Symposium 2012 |publisher=IOS Press |location=Amsterdam |year=2012 |pages=231–245 |isbn=978-1-61499-118-2}}&lt;/ref&gt; Prema službenom izvještaju turske civilne zrakoplovne uprave, sektor je 2024. zapošljavao 391.250 ljudi i ostvario promet od 43,95 milijardi američkih dolara, dok je krajem 2025. obuhvatao 14 aviokompanija za putnički i kargo-saobraćaj, 800 aviona u njihovim flotama, 60 certificiranih ili licenciranih aerodroma i 247.163.531 putnika na godišnjem nivou.&lt;ref name=&quot;SHGM2025&quot;&gt;{{cite web |title=2025 Yılı Faaliyet Raporu |url=https://web.shgm.gov.tr/documents/sivilhavacilik/files/kurumsal/faaliyet/2025FR.pdf |website=Sivil Havacılık Genel Müdürlüğü |publisher=T.C. Ulaştırma ve Altyapı Bakanlığı |language=tr |access-date=22. 3. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260322175231/https://web.shgm.gov.tr/documents/sivilhavacilik/files/kurumsal/faaliyet/2025FR.pdf |archive-date=22. 3. 2026 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Aviokompanije ==
U Turskoj djeluju mrežni, niskotarifni i čarter-prijevoznici. Najveći prijevoznik je [[Turkish Airlines]], koji je početkom 2026. na svojim investitorskim stranicama navodio mrežu od 356 odredišta u 132 države i flotu od 532 aviona.&lt;ref name=&quot;THYNetwork&quot;&gt;{{cite web |title=Flight Network |url=https://investor.turkishairlines.com/en/financial-and-operational/flight-network |website=Turkish Airlines Investor Relations |publisher=Turkish Airlines |access-date=22. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;THYFleet&quot;&gt;{{cite web |title=Fleet |url=https://investor.turkishairlines.com/en/financial-and-operational/fleet |website=Turkish Airlines Investor Relations |publisher=Turkish Airlines |access-date=22. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; U saobraćajnom izvještaju za 2025. kompanija je navela 92.637.225 prevezenih putnika, pri čemu zbirni podaci uključuju i operacije AJet-a.&lt;ref name=&quot;THYTraffic2025&quot;&gt;{{cite web |title=2025 Traffic Results |url=https://investor.turkishairlines.com/documents/trafik/december-2025-traffic.pdf |website=Turkish Airlines Investor Relations |publisher=Turkish Airlines |access-date=22. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Prema SHGM-u, najveće flote među turskim aviokompanijama krajem 2025. imali su Turkish Airlines (473 aviona), Pegasus (128), SunExpress (81) i AJet (32).&lt;ref name=&quot;SHGM2025&quot; /&gt;

== Aerodromi ==
Aerodromska mreža Turske znatno je proširena tokom 21. stoljeća. SHGM je za kraj 2025. navodio 60 certificiranih ili licenciranih aerodroma, 85 heliodroma i 15 sletnih staza.&lt;ref name=&quot;SHGM2025&quot; /&gt; Najveće čvorište u zemlji je [[Aerodrom Istanbul]], koji je prema podacima DHMI-ja u 2025. opslužio 84.457.421 putnika i 549.319 kretanja aviona.&lt;ref name=&quot;DHMİ2025&quot;&gt;{{cite web |title=Havayolunda Cumhuriyet Tarihinin Rekoru |url=https://dhmi.gov.tr/Sayfalar/Haber/havayolunda-cumhuriyet-tarihinin-rekoru.aspx |website=Devlet Hava Meydanları İşletmesi Genel Müdürlüğü |publisher=T.C. Ulaştırma ve Altyapı Bakanlığı |language=tr |date=9. 1. 2026 |access-date=22. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; U istom izvještaju navedeno je da je [[Međunarodni aerodrom &quot;Sabiha Gökçen&quot;]] u 2025. prešao 48,4 miliona putnika.&lt;ref name=&quot;DHMİ2025&quot; /&gt;

Dana 17. aprila 2025. na Istanbulskom aerodromu uvedene su trostruke nezavisne operacije poletanja i slijetanja, prve takve u [[Evropa|Evropi]], čime je satni kapacitet povećan sa 120 na 148 kretanja aviona.&lt;ref name=&quot;EUROCONTROL2025&quot;&gt;{{cite web |title=First in Europe: Türkiye's DHMI Implements Triple Runway Operations at iGA Istanbul Airport |url=https://www.eurocontrol.int/news/first-europe-turkiyes-dhmi-implements-triple-runway-operations-iga-istanbul-airport |website=EUROCONTROL |date=18. 4. 2025 |access-date=22. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Jedan od najvažnijih novijih infrastrukturnih projekata bio je [[Çukurova International Airport|Čukurova međunarodni aerodrom]], otvoren u augustu 2024. s planiranim godišnjim kapacitetom od 9 miliona putnika.&lt;ref name=&quot;Cukurova2024&quot;&gt;{{cite web |title=Çukurova Uluslararası Havalimanı 10 Ağustos Saat 15.00'te Açılıyor |url=https://dhmi.gov.tr/Sayfalar/Haber/cukurova-uluslararasi-havalimani-10-agustos-saat-1500te-aciliyor.aspx |website=Devlet Hava Meydanları İşletmesi Genel Müdürlüğü |publisher=T.C. Ulaştırma ve Altyapı Bakanlığı |language=tr |date=7. 8. 2024 |access-date=22. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Zrakoplovna i svemirska industrija ==
Turska zrakoplovna i svemirska industrija zasniva se ponajprije na kompanijama Turkish Aerospace (TUSAŞ), TEI, Baykar i Turkish Technic.&lt;ref name=&quot;TUSAS&quot;&gt;{{cite web |title=Turkish Aerospace Industries |url=https://www.tusas.com/en |website=Turkish Aerospace Industries |access-date=22. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;TEI&quot;&gt;{{cite web |title=About Us |url=https://www.tei.com.tr/en/corporate/about-us |website=TEI |publisher=TUSAŞ Engine Industries, Inc. |access-date=22. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;RR2025&quot;&gt;{{cite web |title=Turkish Technic, Rolls-Royce Launch Strategic Partnership in Aero Engine Services |url=https://www.invest.gov.tr/en/news/news-from-turkey/pages/turkish-technic-rolls-royce-launch-strategic-partnership-in-aero-engine-services.aspx |website=Invest in Türkiye |publisher=Investment and Finance Office of the Presidency of the Republic of Türkiye |date=7. 5. 2025 |access-date=22. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Među najvažnijim savremenim programima nalaze se borbeni avion [[TAI TF Kaan|KAAN]], koji je prvi let obavio u februaru 2024, te bespilotna letjelica ANKA III, koja je prvi put poletjela 28. decembra 2023.&lt;ref name=&quot;KAAN2024&quot;&gt;{{cite web |title=KAAN'ı Gök Vatan ile Buluşturduk |url=https://www.tusas.com/content/files/uploads/3799/136lowen.pdf |website=Turkish Aerospace |date=21. 2. 2024 |access-date=22. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ANKAIII2025&quot;&gt;{{cite web |title=ANKA III HITS THE BULLSEYE. |url=https://www.tusas.com/en/media-center/news/anka-III-hits-the-bullseye |website=Turkish Aerospace |access-date=22. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; U oblasti bespilotnih sistema Baykarovi programi dostigli su nove etape krajem 2024: Bayraktar TB2 prema navodima kompanije prešao je milion sati naleta, dok je Bayraktar TB3 postao prva bespilotna letjelica koja je uspješno poletjela i sletjela na brod s kratkom palubom.&lt;ref name=&quot;TB2Million2024&quot;&gt;{{cite web |title=Türkiye's First Indigenous UCAV Bayraktar TB2 Exceeds 1 Million Flight Hours |url=https://baykartech.com/en/press/turkiyes-first-indigenous-ucav-bayraktar-tb2-exceeds-1-million-flight-hours/ |website=Baykar |date=10. 12. 2024 |access-date=22. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;TB3Carrier2024&quot;&gt;{{cite web |title=A First in the History of Global Aviation |url=https://www.baykartech.com/en/press/a-first-in-the-history-of-global-aviation/ |website=Baykar |date=20. 11. 2024 |access-date=22. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

U sektoru održavanja i remonta Turkish Technic i [[Rolls-Royce Holdings|Rolls-Royce]] potpisali su 2025. sporazum o izgradnji velikog centra za održavanje motora na Istanbulskoj zračnoj luci, dok je početak gradnje objavljen u januaru 2026.&lt;ref name=&quot;RR2025&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;RR2026&quot;&gt;{{cite web |title=Rolls-Royce and Turkish Technic Break Ground on Aero Engine MRO Facility at Istanbul Airport |url=https://www.invest.gov.tr/en/news/news-from-turkey/pages/rolls-royce-and-turkish-technic-break-ground-on-aero-engine-mro-facility-at-istanbul-airport.aspx |website=Invest in Türkiye |publisher=Investment and Finance Office of the Presidency of the Republic of Türkiye |date=26. 1. 2026 |access-date=22. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledaj ==
* [[Turkish Airlines]]
* [[Aerodrom Istanbul]]
* [[Saobraćaj u Turskoj]]

== Reference ==
{{refspisak}}

{{DEFAULTSORT:Avijacija u Turskoj}}
[[Kategorija:Avijacija u Turskoj]]
[[Kategorija:Saobraćaj u Turskoj]]</text>
      <sha1>fbp00td7woiupgpin021gtgbwwdn199</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Adéla Kochanovská</title>
    <ns>0</ns>
    <id>532789</id>
    <revision>
      <id>3940600</id>
      <parentid>3822417</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T02:54:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940600</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3288" sha1="5dj0nsyd2a7mc619gp8eva7tfsfe7ro" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime = Adéla Kochanovská
| slika = Adéla Kochanovská (1907-1985).jpg
| naslov = Adéla Kochanovská oko 1948.
| datum_rođenja = {{Datum rođenja|1907|3|8}}
| mjesto_rođenja = [[Slezská Ostrava]]
| datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1985|7|5|1907|3|8}}
| mjesto_smrti = [[Prag]]
| narodnost = [[češka]]
| polje = [[fizika]], [[rentgenska kristalografija]]
| institucija = [[Karlov univerzitet u Pragu]]; [[Češki tehnički univerzitet u Pragu]]
| alma_mater = [[Karlov univerzitet u Pragu]]
| poznat(a) po = pionirskom radu u rentgenografiji, strukturnoj analizi i radiokristalografiji
}}

'''Adéla Kochanovská''' (8. mart 1907 – 5. juli 1985), također '''Adéla Kochanovská-Němejcová''', bila je češka fizičarka i jedna od pionirki [[rentgenska kristalografija|rentgenske kristalografije]] u [[Češka|Češkoj]]. Rođena je u [[Slezská Ostrava|Slezskoj Ostravi]], a umrla u [[Prag]]u.&lt;ref name=&quot;Minerva&quot;&gt;{{cite web |title=Kochanovská-Němejcová, Adéla |url=https://minerva.ff.cuni.cz/pracovnice/kochanovska-nemejcova-adela/ |website=Minerva – ženy v české a československé vědě do roku 1945 |access-date=31. 3. 2026 |language=cs}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Studirala je [[matematika|matematiku]] i [[fizika|fiziku]] na [[Karlov univerzitet u Pragu|Karlovom univerzitetu u Pragu]], gdje je 1931. godine doktorirala pod mentorstvom [[Václav Dolejšek|Václava Dolejšeka]].&lt;ref name=&quot;Minerva&quot;/&gt; Habilitirala je 1947. godine, čime je nastavila akademski uspon u vremenu kada je učešće žena u visokom obrazovanju i nauci bilo znatno ograničenije nego danas.&lt;ref name=&quot;Minerva&quot;/&gt;

Kochanovská je djelovala u oblastima [[rentgenografija|rentgenografije]], rendgenske strukturne analize i radiokristalografije. Njen rad bio je povezan s primjenom [[X-zrake|X-zraka]] u proučavanju strukture materijala, što je bilo jedno od važnih područja razvoja eksperimentalne [[fizika|fizike]] u 20. stoljeću.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Adéla Kochanovská-Němejcová |url=https://edu.techmania.cz/cs/encyklopedie/vedec/1209/kochanovska-nemejcova |website=Techmania Science Center |access-date=31. 3. 2026 |language=cs}}&lt;/ref&gt;

Češki izvori navode je među važnim ličnostima za razvoj rentgenske difrakcije i kristalografskih metoda u domaćoj naučnoj sredini.&lt;ref name=&quot;aktualne.cvut.cz&quot;&gt;{{cite web |title=Ženy tří republik: Adéla Kochanovská-Němejcová, první profesorka ČVUT a průkopnice rentgenografie |url=https://aktualne.cvut.cz/en/node/11817 |website=Czech Technical University in Prague |access-date=31. 3. 2026 |language=cs |archive-url=https://web.archive.org/web/20260422054146/https://aktualne.cvut.cz/en/node/11817 |archive-date=22. 4. 2026 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

U historiji [[Češki tehnički univerzitet u Pragu|Češkog tehničkog univerziteta u Pragu]] posebno mjesto zauzima kao prva profesorica te ustanove.&lt;ref name=&quot;aktualne.cvut.cz&quot;/&gt; Time je postala važna figura i u historiji žena u nauci i visokom obrazovanju u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]].&lt;ref name=&quot;Minerva&quot;/&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Kochanovska, Adela}}
[[Kategorija:Biografije, Slezská Ostrava]]
[[Kategorija:Češki naučnici]]
[[Kategorija:Rođeni 1907.]]
[[Kategorija:Umrli 1985.]]</text>
      <sha1>5dj0nsyd2a7mc619gp8eva7tfsfe7ro</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Artemis II</title>
    <ns>0</ns>
    <id>532804</id>
    <revision>
      <id>3940680</id>
      <parentid>3848400</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T06:34:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940680</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9906" sha1="jind1wdhso50j22j0xkhm5xp91caxlx" xml:space="preserve">{{Infokutija svemirski let|image=Artemis II Launch (NHQ20260401 admin 0025).jpg|image_caption=NASA-ina raketa Space Launch System (SLS) i svemirska letjelica Orion lansirani su na probnom letu Artemis II, u srijedu, 1. aprila 2026. godine, iz lansirnog kompleksa 39B u NASA-inom svemirskom centru Kennedy na Floridi. Komandant Reid Wiseman, pilot Victor Glover i specijalista misije Christina Koch iz NASA-e, te specijalista misije Jeremy Hansen iz CSA (Kanadske svemirske agencije), letjet će oko Mjeseca i vratiti se na Zemlju tokom svoje misije koja traje otprilike 10 dana. Lansiranje iz lansirnog kompleksa 39B dogodilo se u 18:35 EDT. Autor fotografije: (NASA/John Kraus)|COSPAR_ID=|SATCAT=|spacecraft=[[Orion (svemirska letjelica)#Spisak letjelica|CM-003]] ''Integrity''{{r|twitter1}}|spacecraft_type=[[Orion (svemirska letjelica)|Orion MPCV]]|manufacturer=|landing_mass=|dimensions=|power=&lt;!-- [[watt]]s --&gt;|članovi posade={{Unbulleted list
   | [[Reid Wiseman]]
   | [[Victor J. Glover|Victor Glover]]
   | [[Christina Koch]]
   | [[Jeremy Hansen]]
   }}|launch_date={{Abbr|NET|ne prije}} 1. april 2026, 02:41:00&amp;nbsp;[[UTC]] (February 6, 21:41:00&amp;nbsp;[[Eastern Standard Time|EST]])&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Artemis II Mission Availability PDF |url=https://www.nasa.gov/wp-content/uploads/2026/01/artemis-ii-mission-availability.pdf?emrc=51eb50 |access-date=10. 1. 2026 |website=nasa.gov |language=en}}&lt;/ref&gt;|launch_rocket=[[Space Launch System]] Block 1|launch_site=[[Kennedy Space Center]], [[Kennedy Space Center Launch Complex 39B|LC-39B]]&lt;ref name=&quot;HEOC&quot;&gt;{{Cite web |last=Hill |first=Bill |date=mart 2012 |title=Exploration Systems Development Status |url=http://www.nasa.gov/pdf/630149main_5-Hill_SLS%20MPCV%20GSDO_508.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170211204753/https://www.nasa.gov/pdf/630149main_5-Hill_SLS |archive-date=11. 2. 2017 |access-date=21. 7. 2012 |publisher=NASA Advisory Council}} {{PD-notice}}&lt;/ref&gt;|recovery_by=[[U.S. Navy]] ([[amfibijski transportni dok klase San Antonio]])|landing_date={{Abbr|NET|ne prije}} mart, 2026|landing_site=Tihi okean ''(planirano)''|interplanetary={{Infokutija svemirski let/IP
   | vrsta     = prelet
   | objekt   = [[Mjesec]]
   | udaljenost = {{cvt|6400|mi|km}} (planirano){{r|NASA-20180827}}
 }}|insignia=Artemis II patch.svg|insignia_caption=Artemis II oznaka misije|crew_photo=Artemis_2_Crew_Portrait.jpg|crew_photo_caption=Službeni portret posade, [[u kretanju kazaljke na satu]] sa lijeva: [[Christina Koch|Koch]], [[Victor J. Glover|Glover]], [[Jeremy Hansen|Hansen]] i [[Reid Wiseman|Wiseman]]}}

[[Datoteka:Artemis II Orion Solar Array Wings Installed (jsc2025e016293).jpg|mini|[[Orionova svemirska letjelica]] ''Integrity'' i njen [[Evropski servisni modul]] za misiju Artemis II koji se pripremaju u martu 2025.]]
'''Artemis II'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nasa.gov/mission/artemis-ii/|title=Artemis II: NASA’s First Crewed Lunar Flyby in 50 Years - NASA|language=en-US|access-date=31. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; je planirana [[Svemirski letovi|svemirska]] misija na Mjesec u okviru [[Artemis program|programa Artemis]], kojim upravlja [[NASA]]. Namijenjen je da bude drugi let Space Launch System-aa (SLS), i ujedno je prva misija s ljudskom posadom [[Orion (svemirska letjelica)|svemirske letjelice Orion]] i prva misija s ljudskom posadom u blizini [[Mjesec (satelit)|Mjeseca]] od Apolla 17 1972. godine. Lansiranje je izvedeno 1. aprila 2026. godine tačno u 22:35:12 po [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nasa.gov/news-release/liftoff-nasa-launches-astronauts-on-historic-artemis-moon-mission/|title=Liftoff! NASA Launches Astronauts on Historic Artemis Moon Mission - NASA|language=en-US|access-date=2. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;

Desetodnevna misija nosila je [[Astronaut|astronaute]] NASA-e Reida Wisemana, Victora Glovera i Christinu Koch, zajedno s Jeremyjem Hansenom iz [[Kanadska svemirska agencija|Kanadske svemirske agencije]], na [[Putanja slobodnog povratka|putanji slobodnog povratka]] oko Mjeseca, te nazad na Zemlju. Artemis II je prvobitno bio nazvan '''Istraživačka misija-2''' ('''EM-2''') i namijenjen podršci sada otkazanoj misiji preusmjeravanja asteroida. Njeni ciljevi su revidirani nakon uspostavljanja programa Artemis.[[Datoteka:Illustration_of_Orion_over_lunar_surface_with_Earthrise_(32125696615)_(cropped).jpg|mini|Umjetnički prikaz svemirske letjelice Orion u lunarnoj orbiti. Artemis II neće ući u orbitu, već će izvršiti prelet pored Mjeseca na svojoj putanji slobodnog povratka.|lijevo]]
[[Datoteka:Artemis_II_Core_Stage_Move_to_VAB_High_Bay_2_(KSC-20241211-PH-KLS01_0054).jpg|mini|Osnovna faza SLS-a za Artemis II podignuta je u visoki skladišni prostor 2 zgrade za montažu vozila ubrzo nakon početka operacija slaganja u decembru 2024.]]
[[Datoteka:Artemis_II_prime_and_backup_crew.jpg|mini|Rezervna (stoje lijevo) i glavna posada Artemide II nakon konferencije za novinare u decembru 2024.]]
{{Spaceflight crew|crew=Osnovna posada|ref=|terminology=Astronaut|position1=Komandant|crew1_up=[[Reid Wiseman]]|flights1_up=Drugi|agency1_up=[[NASA]]|position2=Pilot|crew2_up=[[Victor J. Glover|Victor Glover]]|flights2_up=Drugi|agency2_up=NASA|position3=Specijalist misije 1|crew3_up=[[Christina Koch]]|flights3_up=Drugi|agency3_up=NASA|position4=Specijalist misije 2|crew4_up=[[Jeremy Hansen]]|flights4_up=Prvi|agency4_up=[[Canadian Space Agency|CSA]]}}{{Spaceflight crew|crew=prime|ref=|terminology=Astronaut|position1=Commander|crew1_up=[[Reid Wiseman]]|flights1_up=Second|agency1_up=[[NASA]]|position2=Pilot|crew2_up=[[Victor J. Glover|Victor Glover]]|flights2_up=Second|agency2_up=NASA|position3=Mission Specialist 1|crew3_up=[[Christina Koch]]|flights3_up=Second|agency3_up=NASA|position4=Mission Specialist 2|crew4_up=[[Jeremy Hansen]]|flights4_up=First|agency4_up=[[Canadian Space Agency|CSA]]}}{{Spaceflight crew|crew=backup|terminology=Astronaut|position1=Mission Specialist|crew1_up=[[Andre Douglas]]|flights1_up=&lt;!-- First --&gt;|agency1_up=NASA|position2=Mission Specialist|crew2_up=[[Jenni Gibbons]]|flights2_up=&lt;!-- First --&gt;|agency2_up=CSA}}Posadu Artemis II činit će četiri astronauta: komandant Reid Wiseman, pilot Victor Glover i specijalista misije Christina Koch, svi iz NASA-e, zajedno sa specijalistom misije Jeremyjem Hansenom iz [[Kanadska svemirska agencija|Kanadske svemirske agencije]].&lt;ref name=&quot;Artemis Crew&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.nasa.gov/press-release/nasa-names-astronauts-to-next-moon-mission-first-crew-under-artemis|title=NASA Names Astronauts to Next Moon Mission, First Crew Under Artemis|last=O'Shea|first=Claire|date=3. 4. 2023|publisher=[[NASA]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230722041405/https://www.nasa.gov/press-release/nasa-names-astronauts-to-next-moon-mission-first-crew-under-artemis/|archive-date=22. 7. 2023|url-status=live|access-date=9. 8. 2023}}&lt;cite class=&quot;citation web cs1&quot; id=&quot;CITEREFO'Shea2023&quot;&gt;&lt;span class=&quot;cx-segment&quot; data-segmentid=&quot;609&quot;&gt;[http://www.nasa.gov/press-release/nasa-names-astronauts-to-next-moon-mission-first-crew-under-artemis &quot;NASA Names Astronauts to Next Moon Mission, First Crew Under Artemis&quot;]. &lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;cx-segment&quot; data-segmentid=&quot;610&quot;&gt;[[NASA]]. &lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;cx-segment&quot; data-segmentid=&quot;612&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20230722041405/https://www.nasa.gov/press-release/nasa-names-astronauts-to-next-moon-mission-first-crew-under-artemis/ Archived] from the original on July 22, 2023&lt;span class=&quot;reference-accessdate&quot;&gt;. &lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;cx-segment&quot; data-segmentid=&quot;613&quot;&gt;&lt;span class=&quot;reference-accessdate&quot;&gt;Retrieved &lt;span class=&quot;nowrap&quot;&gt;August 9,&lt;/span&gt; 2023&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;/cite&gt;&lt;/ref&gt; 22. novembra 2023. godine, Jenni Gibbons je imenovana za Hansenovu rezervu,&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Nassar|first=Hana Mae|date=22. 11. 2023|title=Canadian astronauts receive new assignments|url=https://vancouver.citynews.ca/2023/11/22/canadian-astronauts-gibbons-kutryk/|archive-url=https://web.archive.org/web/20231122161422/https://vancouver.citynews.ca/2023/11/22/canadian-astronauts-gibbons-kutryk/|archive-date=22. 11. 2023|access-date=22. 11. 2023|work=citynews.ca|location=Vancouver}}&lt;/ref&gt; a 3. jula 2024. godine, Andre Douglas je imenovan za rezervu za tri NASA-ina astronauta. {{R|Space.com1}}

== Reference ==

* {{Refspisak|refs=&lt;ref name=&quot;americaspace1&quot;&gt;{{Cite web
| author1= A. Longo
| title= NASA Accelerates Artemis 2 by Two Months
| url= https://www.americaspace.com/2025/03/22/nasa-accelerates-artemis-2-by-two-months/
| website= AmericaSpace
| date= 22. 3. 2025
| access-date= 28. 3. 2025 }}
&lt;/ref&gt;

* &lt;ref name=&quot;arstech1&quot;&gt;{{Cite web
| author1= E. Berger
| title= NASA targeting early February for Artemis II mission to the Moon 
| url= https://arstechnica.com/space/2025/09/nasa-targeting-early-february-for-artemis-ii-mission-to-the-moon/
| website= Ars Technica
| date= 23. 9. 2025
| access-date= 24. 9. 2025 }}
&lt;/ref&gt;

* &lt;ref name=&quot;twitter4&quot;&gt;{{cite tweet
| author1= E. Berger
| user= SciGuySpace
| title= Based upon information from a couple of people, as of last night NASA is still working toward the Feb. 5-11 launch window for Artemis II. A big tell will be whether NASA rolls the rocket to the pad about 10 days from now.
| number= 2008895848839520633 }}
&lt;/ref&gt;

* &lt;ref name=&quot;youtube1&quot;&gt;{{YouTube 
| id= KsSKP8SP2KA
| title= Core Stage for NASA's Artemis II Mission Arrives at Kennedy Space Center's Vehicle Assembly Building }}
&lt;/ref&gt;}}

== Vanjski linkovi ==

* [https://www.nasa.gov/artemis-ii Artemis II], u NASA-i
* [https://www.nasa.gov/feature/nasa-s-first-flight-with-crew-important-step-on-long-term-return-to-the-moon-missions-to Pregled misije], u NASA-i
* [https://go.nasa.gov/artemisnames Artemis II &quot;Pošaljite svoje ime u svemir&quot;], u NASA-i
{{Budući svemirski letovi}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:2026. u Sjedinjenim Američkim Državama]]
[[Kategorija:Misije na Mjesec]]</text>
      <sha1>jind1wdhso50j22j0xkhm5xp91caxlx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Abdominalna bol</title>
    <ns>0</ns>
    <id>533133</id>
    <revision>
      <id>3940587</id>
      <parentid>3905008</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T02:23:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940587</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="49769" sha1="48bjjx47260ckk0362wml4clnuguusu" xml:space="preserve">{{Infokutija zdravstveno stanje
| ime = Abdominalna bol
| slika = Gray1220.svg
| opis_slike = Bol u trbuhu može se okarakterizirati prema regiji koju zahvata.
| sinonimi = Bol u želucu, trbuhušna  bol, bol u trbuhu, gastralgija
| specijalnost = [[Gastroenterologija]], [[opća hirurgija]]
| simptomi =Bolovi u bilo kojem dijelu [[abdomen]]a
| komplikacije = [[Anoreksija]]
| pojava =Svaka [[životna dob]]
| trajanje =Nekoliko sati ili čak dana
| vrste = Nagao, brz ili postepen, kontinuiran ili sporadičan, te kao grčevit, tup ili bolan
| uzroci = '''Ozbiljni''': [[Apendicitis]], perforirani [[čir na želucu]], [[pankreatitis]], ruptura [[divertikulitis]], [[torzija jajnika]], [[volvulus]], ruptura [[aortna aneurizma|aortne aneurizme]], [[lacerirana slezena]] ili jetra, [[ishemijski kolitis]], [[ishemija|ishemijska stanja]] [[miokard]]a&lt;ref name=&quot;Stat2018&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Patterson JW, Dominique E |date=14 Nov 2018 |title=Acute Abdomenal |journal=StatPearls |pmid=29083722}}&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;'''Opći''': [[Gastroenteritis]], [[sindrom iritabilnog crijeva]]
| rizici =
| dijagnoza =
| diferencijalna_dijagnoza =
| prevencija =
| liječenje =
| lijek =
| prognoza =
|frekvencija =
| smrtnost =
}}
'''Abdominalna bol''', također poznat kao '''bol u želucu''',&lt;ref&gt;{{Cite web |title=MeSH Browser |url=https://meshb.nlm.nih.gov/record/ui?ui=D015746 |access-date=3. 4. 2026 |website=meshb.nlm.nih.gov}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=SNOMED International Browser |url=https://browser.ihtsdotools.org/?perspective=full&amp;conceptId1=271681002 |access-date=3. 4. 2026 |website=browser.ihtsdotools.org |archive-url=https://web.archive.org/web/20260424070309/https://browser.ihtsdotools.org/?perspective=full&amp;conceptId1=271681002 |archive-date=24. 4. 2026 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; je [[simptom]] povezan i sa neozbiljnim i sa ozbiljnim medicinskim problemima. Budući da se u abdomenu nalazi većina vitalnih organa tijela, može biti pokazatelj širokog spektra bolesti. S obzirom na to, pristup pregledu osobe i planiranje [[diferencijalna dijagnoza|diferencijalne dijagnoze]] je izuzetno važan.&lt;ref name=Hopcroft2020&gt;{{cite book |last1=Hopcroft |first1=Keith |last2=Forte |first2=Vincent |title=Symptom Sorter |date=2020 |publisher=CRC Press |location=Boca Raton |isbn=9780367468101|pages=9–17 |edition=6th |chapter-url=https://books.google.com/books?id=pr_gDwAAQBAJ&amp;pg=PA9  |chapter=Abdomen}}&lt;/ref&gt;

Uobičajeni uzroci [[bol]]a u [[abdomen]]u uključuju [[gastroenteritis]] i [[sindrom iritabilnog crijeva]].&lt;ref name=Hopcroft2020/&gt; Oko 15% ljudi ima ozbiljnije osnovno stanje kao što je [[upala slijepog crijeva]], curenje ili ruptura [[aneurizma abdominalne aorte|aneurizme abdominalne aorte]], [[divertikulitis]] ili [[ektopijska trudnoća]].&lt;ref name=Vin2014/&gt; U trećini slučajeva, tačan uzrok nije jasan.&lt;ref name=Vin2014/&gt;
{{TOC limit}}

==Znaci i simptomi==
Početak bola u trbuhu može biti nagao, brz ili postepen. Iznenadni bol se javlja u djeliću sekunde. Brzo nastali bol počinje blago i pogoršava se tokom sljedećih nekoliko minuta. Bol koji se postepeno pojačava tek nakon što prođe nekoliko sati ili čak dana naziva se bolom postepenog nastanka.&lt;ref name=&quot;Sherman 1990 r770&quot;&gt;{{Cite book |last=Sherman |first=Roger |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK412/ |title=Abdominal Pain |date=1990 |publisher=Butterworths |isbn=978-0-409-90077-4 |pmid=21250252 |access-date=28. 12. 2023}}&lt;/ref&gt;
Bol u trbuhu može se opisati kao kontinuiran ili sporadičan, te kao grčevit, tup ili bolan. Karakteristika grčevitog bola u trbuhu je da se javlja u kratkim talasima, jača do vrhunca, a zatim naglo prestaje na period tokom kojeg više nema bola. Bol se periodično pojačava i nestaje. Najčešći uzrok upornog tupog ili bolnog bola u trbuhu je edem ili rastezanje zida šupljeg organa. Tup ili bolan bol može se osjetiti i zbog istezanja kapsula [[jetra|jetre]] i [[slezena|slezene]].&lt;ref name=&quot;Sherman 1990 r770&quot; /&gt;

==Uzroci==
Najčešći razlozi za bol u trbuhu su [[gastroenteritis]] (13%), [[sindrom iritabilnog crijeva]] (8%), problemi s urinarnim traktom (5%), [[gastritis|upala želuca]] (5%) i [[zatvor (probava)|zatvpr]] (5%).&lt;!--&lt;ref name=Vin2014/&gt; --&gt; U oko 30% slučajeva uzrok nije utvrđen.&lt;!--&lt;ref name=Vin2014/&gt; --&gt; Oko 10% slučajeva ima ozbiljniji uzrok, uključujući probleme sa žučnom kesom ([[žučni kamenac]] ili [[bilijarna diskinezija]]) ili [[gušterača|gušteračom]] (4%), [[divertikulitis]] (3%), [[upala slijepog crijeva]] (2%) i [[kancer|rak]] (1%).&lt;ref name=&quot;Vin2014&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Viniol A, Keunecke C, Biroga T, Stadje R, Dornieden K, Bösner S, Donner-Banzhoff N, Haasenritter J, Becker A |date=oktobar 2014 |title=Studies of the symptom abdominal pain—a systematic review and meta-analysis |journal=Family Practice |volume=31 |issue=5 |pages=517–29 |doi=10.1093/fampra/cmu036 |pmid=24987023 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Češći kod starijih osoba, [[ishemijski kolitis]],&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Hung |first1=Alex |last2=Calderbank |first2=Tom |last3=Samaan |first3=Mark A. |last4=Plumb |first4=Andrew A. |last5=Webster |first5=George |date=1. 1. 2021 |title=Ischaemic colitis: practical challenges and evidence-based recommendations for management |journal=Frontline Gastroenterology |language=en |volume=12 |issue=1 |pages=44–52 |doi=10.1136/flgastro-2019-101204 |issn=2041-4137 |pmc=7802492 |pmid=33489068}}&lt;/ref&gt;[[mezenterna ishemija]] i [[aneurizma abdominalne aorte]] su drugi ozbiljni uzroci.&lt;ref name=&quot;Spangler 2014&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Spangler R, Van Pham T, Khoujah D, Martinez JP |date=2014 |title=Abdominal emergencies in the geriatric patient |journal=International Journal of Emergency Medicine |volume=7  |doi=10.1186/s12245-014-0043-2 |pmc=4306086 |pmid=25635203 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

===Akutni abdomen===
[[Akutni abdomen]] je stanje u kojem dolazi do iznenadne pojave jakog bola u trbuhu koje zahtijeva hitno prepoznavanje i liječenje osnovnog uzroka.&lt;ref name=&quot;aa&quot;&gt;{{Citation |last1=Patterson |first1=John W. |title=Acute Abdomen |date=2023 |work=StatPearls |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK459328/ |access-date=23. 9. 2023 |place=Treasure Island (FL) |publisher=StatPearls Publishing |pmid=29083722 |last2=Kashyap |first2=Sarang |last3=Dominique |first3=Elvita}}&lt;/ref&gt; Osnovni uzrok može uključivati [[infekcija|infekciju]], [[upala|upalu]], [[vaskularna okluzija|vaskularnu okluziju]] ili opstrukciju crijeva.&lt;ref name=aa/&gt;

Bol može izazvati [[mučnina|mučninu]] i [[povraćanje]], [[nadutost trbuha]], [[gtoznica|groznicu]] i znakove [[cirkulacijski šok|šoka]].&lt;ref name=aa/&gt; Uobičajeno stanje povezano s akutnim bolom u trbuhu je [[upala slijepog crijeva]].&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Appendicitis |url=https://www.lecturio.com/concepts/appendicitis/ |access-date=1. 7. 2021 |website=The Lecturio Medical Concept Library}}&lt;/ref&gt; Here is a list of acute abdomen causes:
{| class=&quot;wikitable&quot;
!

=== Hirurški uzroci ===
|
Izvor:&lt;ref name=&quot;aa&quot; /&gt;

====&lt;u&gt;&lt;small&gt;Upalni&lt;/small&gt;&lt;/u&gt;====
* &lt;small&gt; Infekcije kao što su [[apendicitis]], [[holecistitis]], [[pankreatitis]], [[pijelonefritis]], [[peritonitis]], [[zapaljenska bolest karlice]], [[hepatitis]], [[mezenterni adenitis]] ili subdijafragmalni [[apsces]].&lt;/small&gt;
* &lt;small&gt;[[Gastrointestinalna perforacija|Perforacija]] peptičkog ulkusa [[divertikulitis|divertikuluma]] ili [[cekum]]a.&lt;/small&gt;
* &lt;small&gt; Komplikacije [[upalna bolest crijeva|upalne bolesti crijeva]], kao što su [[Crohnova bolest]] ili [[ulcerozni kolitis]].&lt;/small&gt;

====&lt;small&gt;&lt;u&gt;Mehanički&lt;/u&gt;&lt;/small&gt;====
* &lt;small&gt;[[Tanko crijevo]] [[Opstrukcija crijeva|opstrukcija]] sekundarno zbog priraslica uzrokovanih prethodnim operacijama, [[Invaginacija (medicina)|invaginacija]], [[kela|kile]], benigne ili maligne [[Neoplazija|neoplazme]].&lt;/small&gt;
* &lt;small&gt;[[Debelo crijevo]] [[Opstrukcija crijeva|opstrukcija]] uzrokovana [[kolorektumski karcinom|kolorektumskim karcinomom]], [[upalna bolest crijeva|upalnom bolešću crijeva]], [[volvulus]]om, [[fekalna impakcija|fekalnom impakcijom]] ili [[hernija|hernijom]].&lt;/small&gt;

====&lt;small&gt;&lt;u&gt;Vaskularni&lt;/u&gt;&lt;/small&gt;====
* &lt;small&gt; Okluzivna [[intestinalna ishemija]], obično uzrokovana [[tromboembolija|tromboembolijom]] [[gornja mezenterna arterija|gornje mezenterne arterije]].&lt;/small&gt;

==== &lt;u&gt;&lt;small&gt;[[Prenesena bol]]&lt;/small&gt;&lt;/u&gt; ====
Izvor:&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Arendt-Nielsen |first1=Lars |last2=Svensson |first2=Peter |date=mart 2001 |title=Referred Muscle Pain: Basic and Clinical Findings |url=https://archive.org/details/sim_clinical-journal-of-pain_2001-03_17_1/page/11 |journal=The Clinical Journal of Pain |volume=17 |issue=1 |pages=11–19 |doi=10.1097/00002508-200103000-00003 |issn=0749-8047 |pmid=11289083 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
* Viscero-visceralna referacija: dešava se kada je jedan organ sa aferentnim nervima blizu drugog organa senzibiliziran ili upaljen (u ovom slučaju bilo koji od abdominalnih organa)&lt;ref&gt;{{Cite book |title=Essential Notes in Pain Medicine |publisher=Oxford University Press |year=2022 |isbn=978-0-19-879944-3 |editor-last=Collantes Celador |editor-first=Enrique |edition=1st |location=United Kingdom |language=English |doi=10.1093/med/9780198799443.001.0001 |editor-last2=Rudiger |editor-first2=Jan |editor-last3=Tameem |editor-first3=Alifa}}&lt;/ref&gt;
* Viscero-somatska referenca: bilo koja bol u utrobi koja uzrokuje bol u mišićima, kostima i koži (abdomena u slučaju bola u abdomenu)
* Somatsko-visceralna referenca: bol u koži, mišićima i kostima koja uzrokuje prenesenu bol u utrobu (abdomena kao što su želudac, bubrezi, mokraćni mjehur itd.)
|-
!

===Medicinski uzroci===
|
Izvor:&lt;ref name=&quot;aa&quot; /&gt;

&lt;small&gt;[[Akutni pankreatitis]].&lt;/small&gt;

&lt;small&gt;[[Anemija srpastih eritrocita]].&lt;/small&gt;

&lt;small&gt;[[Dijabeteska ketoacidoza]] (DKA).&lt;/small&gt;

&lt;small&gt;[[Adrenalna kriza]].&lt;/small&gt;

&lt;small&gt;[[Pijelonefritis]].&lt;/small&gt;

&lt;small&gt;[[Trovanje olovom]].&lt;/small&gt;

&lt;small&gt;[[Porodična mediteranska groznica]] (FMF).&lt;/small&gt;
|-
!

===Ginekološki uzroci===
|
Izvor:&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Burnett |first=L. S. |date=april 1988 |title=Gynecologic causes of the acute abdomen |url=https://archive.org/details/sim_surgical-clinics-of-north-america_1988-04_68_2/page/384 |journal=The Surgical Clinics of North America |volume=68 |issue=2 |pages=385–398 |doi=10.1016/s0039-6109(16)44484-1 |issn=0039-6109 |pmid=3279553}}&lt;/ref&gt;
&lt;small&gt;[[Zdjelična upalna bolest]] (ZZL) i apsces.&lt;/small&gt;

&lt;small&gt;[[Ektopična trudnoća]].&lt;/small&gt;

&lt;small&gt;Hemoragična [[cista na jajniku]].&lt;/small&gt;

&lt;small&gt;Adneksna ili [[torzija jajnika]].&lt;/small&gt;
|}

===Po sistemu===
Opsežnija lista uključuje sljedeće:{{potreban citat|datum=juni 2021}}
* Gastrointestinalni
** GI trakt
*** Upalni: [[gastroenteritis]], [[upala slijepog crijeva]], [[gastritis]], [[ezofagitis]], [[divertikulitis]], [[Crohnova bolest]], [[ulcerozni kolitis]], [[mikroskopski kolitis]]
*** Opstrukcija: [[kila]], [[invaginacija (medicina)|invaginacija]], [[volvulus]], postoperativna [[adhezija]], [[tumori]], teški [[zatvor (probava)|zatvor]], [[hemoroidi]]
*** Vaskularni: [[embolija]], [[tromboza]], [[krvarenje]], [[anemija srpastih ćelija]], [[abdominalna angina]], kompresija krvnih sudova (kao što je sindrom kompresije celijačne arterije), [[sindrom gornje mezenterne arterije]], [[sindrom posturalne ortostatske tahikardije]]
*** [[Probavni sistem]]: [[peptički ulkus]], [[intolerancija na laktozu]], [[celijakija]], [[alergije na hranu]], [[probavni sistem]]
** Žlijezde
*** [[Žuč]]ni sistem
**** Upalni: [[holecistitis]], [[holangitis]]
**** Opstrukcija: [[holelitijaza]]
*** [[Jetra]]
**** Upalni: [[hepatitis]], [[jetreni apsces]]
*** [[Pankreas]]ni
**** Upalni: [[pankreatitis]]
* Bubrežni i urološki
** [[Upala]]: [[pijelonefritis]], [[cistitis|infekcija mokraćne bešike]]
** Opstrukcija: [[nefrolitijaza|bubrežni kamenci]], [[urolitijaza]], [[retencija urina]]
** Vaskularni: [[začepljenje lijeve bubrežne vene]]
* Ginekološki ili akušerski
** Upalni: [[upalna bolest zdjelice]]
** Mehanički: [[torzija jajnika]]
** Endokrinološki: [[menstruacija]], [[srednja bol]]
** Tumori: [[endometrioza]], [[fibrom|fibroidi]], [[cista jajnika]], [[rak jajnika]]
** Trudnoća: ruptura [[ektopična trudnoća]], [[prijeteći pobačaj]]
* [[Trbušni zid]]
** istegnuće ili trauma mišića
** mišićna infekcija
** [[neurogeni]] bol: [[herpes zoster]], [[radikulitis]] kod [[Lajmske bolesti]], [[sindrom uklještenja prednjeg kožnog živca|sindrom uklještenja abdominalnog kožnog živca]] (AKNES), [[tabes dorsalis]]
* [[Referirani bol]]
** iz [[toraksa]]: [[pneumonija]], [[plućni embolija]], [[ishemijska bolest srca]], [[perikarditis]]
** iz [[kičmenog stuba|kičme]]: [[radikulitis]]
** iz [[genitalija]]: [[torzija testisa]]
* [[Metabolički poremećaj]]
** [[uremija]], [[dijabetička ketoacidoza]], [[porfirija]], [[nedostatak inhibitora C1-esteraze]], insuficijencija nadbubrežne žlijezde, [[trovanje olovom]], ugriz [[latrodectusa|crnog udovičkog pauka]], [[narkotik]] [[odvikavanje od lijekova|apstinencijska kriza]]
* Krvni sudovi
** [[disekcija aorte]], [[aneurizma abdominalne aorte]]
* [[Imunski sistem]]
** [[sarkoidoza]]
** [[vaskulitis]]
** [[porodična mediteranska groznica]]
* Idiopatski
** [[sindrom iritabilnog crijeva]] (IBS) (koji pogađa do 20% populaciji, IBS je najčešći uzrok ponavljajućih i intermitentnih bolova u trbuhu)

===Po lokaciji===
Lokacija bola u trbuhu može pružiti informacije o tome šta može uzrokovati bol. [[Trbuh]] se može podijeliti u četiri regije koje se nazivaju kvadranti. Lokacije i povezana stanja uključuju:&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Masters |first=Philip |title=IM Essentials |url=https://archive.org/details/imessentialstext0000unse |publisher=American College of Physicians |year=2015 |isbn=978-1-938921-09-4}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book |last=LeBlond |first=Richard F. |title=Diagnostics |url=https://archive.org/details/degowinsdiagnost0000unse |publisher=McGraw-Hill Companies, Inc. |year=2004 |isbn=978-0-07-140923-0 |location=US}}&lt;/ref&gt;
* Difuzni
** [[Peritonitis]]
** Vaskularni: [[mezenterna ishemija]], [[ishemijski kolitis]], [[Henoch-Schönleinova purpura]], [[bolest srpastih ćelija]], [[sistemski eritematozni lupus]], [[nodozni poliarteritis]]
** [[Tanko crijevo]]: [[opstrukcija]]
** [[sindrom iritabilnog crijeva]]
** [[Metabolički poremećaji]]: [[ketoacidoza]], [[porfirija]], [[familijarna mediteranska groznica]], [[adrenalna kriza]]
* Epićekućana
** [[Srce]]: [[infarkt miokarda]], [[perikarditis]]
** [[Želudac]]: [[gastritis]], [[čir na želucu]], [[rak želuca]]
** [[Gušterača]]: [[pankreatitis]], [[rak gušterače]]
** Crijevna: [[Ulkusna bolest želuca|duodenalni ulkus]], [[divertikulitis]], [[upala slijepog crijeva]]
* Gornji desni kvadrant
** Jetra: [[hepatomegalija]], [[masna jetra]], [[hepatitis]], [[rak jetre]], [[apsces]]
** Žučna kesa i žučni putevi: [[holecistitis|upala]], [[žučni kamenci]], [[helmintijaza|infekcija crvima]], [[holangitis]]
** [[Debelo crijevo]]: [[opstrukcija crijeva]], funkcionalni poremećaji, [[nadutost|nakupljanje plinova]], [[spazam]], upala, [[rak debelog crijeva]]
** Ostalo: [[upala pluća]], [[Fitz-Hugh-Curtisov sindrom]]
* Gornji lijevi kvadrant
** [[Splenomegalija]]
** Debelo crijevo: [[opstrukcija crijeva]], funkcionalni poremećaji, nakupljanje plinova, grč, upala, rak debelog crijeva
* Periumbilikalno (područje oko pupka, tj. pupak)
** [[Apendicitis]]
** [[Pankreatitis]]
** [[Infarkt miokarda|Inferiorni infarkt miokarda]]
** [[Ulkusna bolest|Peptički ulkus]]
** [[Dijabeteska ketoacidoza]]
** Vaskularna: [[disekcija aorte]], ruptura aorte
** Crijeva: [[mezenterna ishemija]], [[Celijakija]], upala, crijevni grč, funkcionalni poremećaji, [[Opstrukcija crijeva|opstrukcija tankog crijeva]]
* Bol u donjem dijelu trbuha
** [[Dijareja]]
** [[Kolitis]]
** [[Crohnova bolest]]
** [[Dizenterija]]
** [[Hernija]]
* Donji desni kvadrant
** Debelo crijevo: [[Invaginacija (medicina)|invaginacija]], [[opstrukcija crijeva]], [[upala slijepog crijeva]] ([[McBurneyjeva tačka]])
** Bubrežna: [[bolest bubrežnih kamenaca|bubrežni kamenac]] (nefrolitijaza), [[pijelonefritis]]
** Karlična: [[cistitis]], [[kamen u mokraćnoj bešici]], [[rak mokraćne bešike]], [[upalna bolest karlice]], sindrom bola u karlici
** Ginekološka: [[endometrioza]], intrauterina [[trudnoća]], [[ektopijska trudnoća]], [[cista na jajniku]], [[torzija jajnika]], fibroid ([[leiomiom]]), [[apsces]], [[rak jajnika]], [[rak endometrija]]
* Lijevi donji kvadrant
** Crijeva: [[divertikulitis]], [[volvulus sigmoidnog kolona]], [[opstrukcija crijeva]], nakupljanje gasova, [[Toksični megakolon]]
* Desni [[bol u donjem dijelu leđa]]
** Jetra: [[hepatomegalija]]
** Bubreg: [[bolest bubrežnih kamenaca|bubrežni kamenac]] (nefrolitijaza), komplicirana infekcija urinarnog trakta
* Bol u donjem dijelu leđa s lijeve strane
** [[Slezena]]
**[[Bubreg]]: [[bolest bubrežnih kamenaca|bubrežni kamenac]] (nefrolitijaza), komplicirana infekcija urinarnog trakta
* Bol u donjem dijelu leđa
** Bol u bubrezima ([[bubrežni kamenac]], [[rak bubrega]], [[hidronefroza]])
** Bol [[molraćovod| molraćovodni kamenac]]
{{clear}}

==Mehanizam==
{| class=&quot;wikitable&quot; style = &quot;float: right; margin-left:15px; text-align:center&quot;
!Regija
!Snabdijevanje krvlju&lt;ref name=&quot;Moore 2016&quot; /&gt;
!Inervacija &lt;ref&gt;{{Cite book |last=Hansen |first=John T. |title=Netter's Clinical Anatomy, 4e |publisher=Elsevier |year=2019 |isbn=978-0-323-53188-7 |location=Philadelphia, PA |pages=157–231 |chapter=4: Abdomen}}&lt;/ref&gt;
!Strukture&lt;ref name=&quot;Moore 2016&quot; /&gt;
|-
|[[Prednje crijevo]]
|[[Celijakalna arterija]]
|T5 - T9
|[[Ždrijelo]]
[[Jednjak]]

[[Respiratorni trakt|Donji respiratorni trakt]]

[[Želudac]]

Proksimalno [[dvanaestopalačno crijevo]]

[[Jetra]]

[[Žučni trakt]]

[[Žučna kesa]]

[[Gušterača]]

|-
|[[Srednje crijevo]]
|[[Gornja mezenterična arterija]]
|T10 – T12
|Distalno [[dvanaestopalačno crijevo]]
[[Cekum]]

[[Slijepo crijevo (anatomija)|Slijepo crijevo]]

[[Ushodno debelo crijevo]]

Proksimalni [[poprečno debelo crijevo]]
|-
|[[Zadnje crijevo]]
|[[Donja mezenterična arterija]]
|L1 – L3
|Distalni [[poprečni kolon]]
[[Silazni kolon]]

[[Sigmoidni kolon]]

[[Rektum]]

Gornji [[analni kanal]]
|}
Bol u trbuhu može se nazvati [[visceralna bol|visceralnim bolom]] ili [[peritoneum]]skim bolom. Sadržaj trbuha može se podijeliti na [[prednje crijevo|prednje]], [[srednje crijevo|srsdnje]] i [[zadnje crijevo]].&lt;ref name=&quot;Moore 2016&quot;&gt;{{Cite book |last=Moore |first=Keith L |title=The Developing Human Tenth Edition |url=https://archive.org/details/developinghumanc0000moor_v4p8 |publisher=Elsevier, Inc. |year=2016 |isbn=978-0-323-31338-4 |location=Philadelphia, PA |pages=[https://archive.org/details/developinghumanc0000moor_v4p8/page/209 209]–240 |chapter=11}}&lt;/ref&gt;   [[Prednje crijevo]] sadrži [[ždrijelo]], donji dio respiratornog trakta, dijelove [[jednjak]]a, [[žaludac|želuca]], dijelove [[duodenum|dvanaestopalačnog crijeva]] (proksimalni dio), jetre, žučnih puteva (uključujući žučnu kesu i žučne kanale) i gušteraču ([[pankreas]]).&lt;ref name=&quot;Moore 2016&quot; /&gt;[[Srednje crijevo]] sadrži dijelove duodenuma (distalni dio), [[cekum]]a, [[slijepo crijevo|slijepog crijeva[], [[debelo crijevo|uzlaznog debelog crijeva]]) i prve polovine poprečnog debelog crijeva (poprečnog debelog crijeva)].&lt;ref name=&quot;Moore 2016&quot; /&gt; [[Zadnje crijevo]] sadrži distalnu polovinu poprečnog debelog crijeva, silazno debelo crijevo ([[silazno debelo crijevo]]), sigmoidno debelo crijevo (sigmoidno debelo crijevo) i gornji ). [[anus|anusnog kanala]] (analni dio]].&lt;ref name=&quot;Moore 2016&quot; /&gt;

Svaki pododjeljak crijeva ima pridruženi visceralni aferentni živac koji prenosi senzorne informacije iz utrobe do [[kičmena moždina|kičmene moždine]].&lt;ref&gt;{{Cite book |last1=Drake |first1=Richard L. |title=Gray's Anatomy For Students |url=https://archive.org/details/graysanatomyfors0000drak_k1q8 |last2=Vogl |first2=A. Wayne |last3=Mitchell |first3=Adam W.M. |publisher=Churchill Livingstone Elsevier |year=2015 |isbn=978-0-7020-5131-9 |edition=Third |pages=[https://archive.org/details/graysanatomyfors0000drak_k1q8/page/252 253]–420 |chapter=4: Abdomen}}&lt;/ref&gt; Visceralne senzorne informacije iz crijeva koje putuju do kičmene moždine, nazvane visceralni aferentni živci, su nespecifične i preklapaju se sa somatskim aferentnim živcima, koji su vrlo specifični.&lt;ref name=&quot;Neumayer 2013&quot;&gt;{{Cite book |last1=Neumayer |first1=Leigh |title=Essentials of General Surgery, 5e |last2=Dangleben |first2=Dale A. |last3=Fraser |first3=Shannon |last4=Gefen |first4=Jonathan |last5=Maa |first5=John |last6=Mann |first6=Barry D. |publisher=Wolters Kluwer Health |year=2013 |location=Baltimore, MD |chapter=11: Abdominal Wall, Including Hernia}}&lt;/ref&gt; Stoga se visceralne aferentne informacije koje putuju do kičmene moždine mogu pojaviti u distribuciji somatskog aferentnog živca; zbog toga se [[apendicitis]] u početku manifestira periumbilikalnom boli T10 kada se pojavi, a zatim postaje bol T12 jer je zahvaćen peritoneum trbušnog zida (koji je bogat somatskim aferentnim živcima).&lt;ref name=&quot;Neumayer 2013&quot; /&gt;

==Dijagnoza==
Detaljna anamneza pacijenta i [[fizički pregled]] koriste se kako bi se bolje razumio osnovni uzrok boli u trbuhu.

Proces prikupljanja anamneze može uključivati:&lt;ref name=&quot;Bickley 2016&quot;&gt;{{Cite book |last=Bickley |first=Lynn |title=Bates' Guide to Physical Examination &amp; History Taking |url=https://archive.org/details/batesguidetophys0000lynn |publisher=Lippincott Williams &amp; Wilkins |year=2016 |isbn=978-1-4698-9341-9 |location=Philadelphia, Pennsylvania}}&lt;/ref&gt;
* Identifikacija više informacija o [[Prisutni problem|glavnoj tegobi]] prikupljanjem [[Anamneza trenutne bolesti|anamneze trenutne bolesti]]; tj. naracija o trenutnim simptomima kao što su početak, lokacija, trajanje, karakter, faktori pogoršanja ili ublažavanja i vremenska priroda bola. Identifikacija drugih mogućih faktora može pomoći u dijagnozi osnovnog uzroka bola u trbuhu, kao što su nedavna putovanja, nedavni kontakt s drugim bolesnim osobama, a za žene, detaljna [[Ginekologija|ginekološka]] anamneza.
* Upoznavanje s pacijentovom ranijom medicinskom anamnezom, s fokusom na sve prethodne probleme ili hirurške zahvate.
* Razjašnjavanje pacijentovog trenutnog režima lijekova, uključujući lijekove na recept, lijekove bez recepta i suplemente.
* Potvrđivanje pacijentovih [[alergija]] na lijekove i hranu.
* Razgovor s pacijentom o bilo kakvoj porodičnoj anamnezi bolesti, s fokusom na stanja koja bi mogla podsjećati na trenutnu prezentaciju pacijenta.
* Razgovor s pacijentom o svim zdravstvenim ponašanjima (npr. upotreba [[duhan]]a, konzumiranje [[alkohol]]a, upotreba droga i seksualna aktivnost) koja bi mogla povećati vjerovatnoću postavljanja određenih dijagnoza.
* Pregled prisutnosti neabdominalnih simptoma (npr. [[groznica]], zimica, [[bol u prsima]], [[kratkoća daha]], [[vaginsko krvarenje]]) koji mogu dodatno razjasniti dijagnostičku sliku.
* Korištenje [[Carnettov znak|Carnettovog znaka]] za razlikovanje [[visceralni bol|visceralnog bola]] i bola koji potiče iz mišića trbušnog zida.&lt;ref&gt;{{Cite book |last1=Karen M. Myrick |url=https://books.google.com/books?id=QTCeDwAAQBAJ&amp;q=%22Carnett's+sign%22+diagnosis |title=Advanced Health Assessment and Differential Diagnosis: Essentials for Clinical Practice |last2=Laima Karosas |date=6. 12. 2019 |publisher=Springer Publishing Company |isbn=978-0-8261-6255-7 |pages=250 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nakon prikupljanja detaljne anamneze, treba obaviti [[fizički pregled]] kako bi se identifikovali važni fizički znaci koji bi mogli razjasniti dijagnozu, uključujući [[kardiovaskularni pregled]], pregled [[pluća]], detaljan pregled abdomena, a za žene i pregled [[Genitorurinarni sistem|genitourinarnog sistema]].&lt;ref name=&quot;Bickley 2016&quot;/&gt;

Dodatna istraživanja koja mogu pomoći u dijagnozi uključuju:&lt;ref name=&quot;Cartwright 2008&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Cartwright SL, Knudson MP |date=april 2008 |title=Evaluation of acute abdominal pain in adults |url=http://www.aafp.org/afp/2008/0401/p971.html |journal=American Family Physician |volume=77 |issue=7 |pages=971–8 |pmid=18441863}}&lt;/ref&gt;
* Analize krvi, uključujući [[kompletnu krvnu sliku]], [[osnovni metabolički panel]], [[elektrolite]], [[testove funkcije jetre]], [[amilazu]], [[lipazu]], [[troponin I]], a za žene, serumski [[test trudnoće]].
* [[Analiza urina]]
* Snimanje, uključujući rendgenski snimak grudnog koša i abdomena
* [[elektrokardiograf|Elektrokardiogram]]

Ako dijagnoza ostane nejasna nakon anamneze, pregleda i osnovnih pretraga kao što je gore navedeno, tada naprednije pretrage mogu otkriti dijagnozu. Takve pretrage uključuju:&lt;ref name=&quot;Cartwright 2008&quot; /&gt;
* [[Kompjuterizirana tomografija]] [[abdomen]]a/[[karlica|karlice]]
* [[Ultrazvuk]] abdomena ili karlice
* [[Endoskopija]] ili [[kolonoskopija]]

==Liječenje==
Liječenje abdominalne boli ovisi o mnogim faktorima, uključujući etiologiju boli. Neke promjene u ponašanju koje se primjenjuju radi sprječavanja boli uključuju: odmor nakon obroka, potpuno i sporo žvakanje hrane te izbjegavanje stresnih situacija i situacija s visokim uzbuđenjem nakon obroka. Takve kućne strategije mogu smanjiti potrebu za traženjem stručne pomoći sprječavanjem budućih bolova u trbuhu.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Indigestion: MedlinePlus Medical Encyclopedia |url=https://medlineplus.gov/ency/article/003260.htm |access-date=2. 5. 2023 |website=medlineplus.gov |language=en}}&lt;/ref&gt; U hitnoj službi, osobi koja se javi s bolovima u trbuhu može u početku biti potrebna intravenska terapija tekućinom zbog smanjenog unosa tekućine usljed bolova u trbuhu i mogućeg [[povraćanje|povraćanja]] ili [[mulčina|mučnine]].&lt;ref name=&quot;Mahadevan&quot;&gt;{{Cite book |title=Essentials of Family Medicine 6e |vauthors=Mahadevan SV |pages=149}}&lt;/ref&gt; Liječenje abdominalne boli uključuje analgeziju, kao što su neopioidni (ketorolak) i opioidni lijekovi ([[morfin]], [[fentanil]]).&lt;ref name=&quot;Mahadevan&quot; /&gt; Izbor [[analgezija]] ovisi o uzroku boli, jer [[ketorolak]] može pogoršati neke intraabdominalne procese.&lt;ref name=&quot;Mahadevan&quot; /&gt; Pacijenti koji se javljaju u hitnu pomoć s abdominalnom boli mogu primiti &quot;GI koktel&quot; koji uključuje [[antacid]] (primjeri uključuju [[omeprazol]], [[famotidin]], [[magnezij-hidroksid]] i [[kalcij-karbonat]]) i [[lidokain]].&lt;ref name=&quot;Mahadevan&quot;/&gt; Nakon uklanjanja boli, u nekim slučajevima abdominalne boli može postojati uloga [[mikrob|antimikrobnog]] liječenja.&lt;ref name=&quot;Mahadevan&quot;/&gt; [[Butilskopolamin]] (Buscopan) se koristi za liječenje grčeva u abdomenu s određenim uspjehom..&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Tytgat GN |year=2007 |title=Hyoscine butylbromide: a review of its use in the treatment of abdominal cramping and pain |journal=Drugs |volume=67 |issue=9 |pages=1343–57 |doi=10.2165/00003495-200767090-00007 |pmid=17547475 |s2cid=46971321}}&lt;/ref&gt; Hirurško liječenje uzroka abdominalnog bola uključuje, ali nije ograničeno na [[holecistektomija|holecistektomiju]], [[apendektomija|apendektomiju]] i eksplorativnu [[laparotomija|laparotomiju]].

===Hitni slučajevi===
U nastavku je kratak pregled hitnih slučajeva abdominalnog bola.
{| class=&quot;wikitable&quot;|+
!Stanje
!Prezentacija
!Dijagnoza
!Liječenje
|-
|[[Upala slijepog crijeva]]&lt;ref name=&quot;Sherman 2016&quot;&gt;{{Cite book |last1=Sherman |first1=Scott C. |title=Atlas of Clinical Emergency Medicine |last2=Cico |first2=Stephen John |last3=Nordquist |first3=Erik |last4=Ross |first4=Christopher |last5=Wang |first5=Ernest |publisher=Wolters Kluwer |year=2016 |isbn=978-1-4511-8882-0}}&lt;/ref&gt;
|Abdominalna bol, [[mučnina]], [[povraćanje]], [[groznica]]
Periumbilikalni bol, migrira u RLQ
|Klinički (anamneza i [[fizički pregled]])
CT abdomena
|Pacijent je sam dao NPO (ništa na usta)
IV tekućine po potrebi

Konsultacije opće hirurgije, moguće [[apendektomija]]

[[Antibiotici]]

Kontrola bola
|-
|[[Holecistitis]]&lt;ref name=&quot;Sherman 2016&quot; /&gt;
|Bol u trbuhu (RUQ, širi se u epigastrij), mučnina, povraćanje, groznica, [[Murphyjev znak]]
|Klinički (anamneza i fizički pregled)
Slikovni nalazi (RUQ ultrazvuk)

Laboratorijski nalazi ([[leukocitoza]], [[Povišene transaminaze|transaminaze]], [[hiperbilirubinemija]])
|Pacijent je sam dao NPO (ništa na usta)
IV tekućine po potrebi

Konsultacije opće hirurgije, moguće [[holecistektomija]]

Antibiotici

Bol, kontrola mučnine
|-
|[[Akutni pankreatitis]]&lt;ref name=&quot;Sherman 2016&quot; /&gt;
|Bol u trbuhu (oštar epigastrični, prodor u leđa), mučnina, povraćanje
|Klinički (anamneza i fizički pregled)
Laboratorijski nalazi (povišena [[lipaza]])

Slikovni pregledi (CT abdomena, ultrazvuk)
|Pacijent je dao NPO (ništa na usta)
IV tekućine po potrebi

Bol, kontrola mučnine

Moguće konsultacije sa [[Hirurgija|općom hirurgijom]] ili [[interventna radiologija|interventnom radiologijom]]
|-
|[[Opstrukcija crijeva]]&lt;ref name=&quot;Sherman 2016&quot; /&gt;
|Bol u trbuhu (difuzni, grčevi), [[žuč]]ni [[Povraćanje|emeza]], [[zatvor]]
|Klinički (anamneza i [[fizički pregled]])
Slikovni pregledi (rentgenski snimak abdomena, CT abdomena)
|Pacijent je dao NPO (ništa na usta)
IV tekućine po potrebi

[[Nazogastrična intubacija|Nazogastrična sonda]] postavljanje

[[Opća hirurgija]] konsultacije

Kontrola bola
|-
|[[Krvarenje iz gornjeg dijela gastrointestinalnog trakta]]&lt;ref name=&quot;Sherman 2016&quot; /&gt;
|Bol u trbuhu (epiželučani), [[hematohezija]], [[melena]], [[hematemeza]], [[hipovolemija]]
|Klinička slika (anamneza i fizički pregled, uključujući [[rektalni pregled|digitalni rektalni pregled]])
Laboratorijske pretrage ([[kompletna krvna slika]], profil koagulacije, [[transaminaza transaminaze]], [[test gvajaka u stolici]])
|Agresivna intravenska reanimacija tekućinom
[[Transfuzija krvi]] po potrebi

Lijekovi: [[inhibitor protonske pumpe]], [[oktreotid]]

Stabilan pacijent: posmatranje

Nestabilan pacijent: konsultacije ([[opća hirurgija]], [[gastroenterologija]], [[interventna radiologija]])
|-
|Donji dio [[Gastrointestinalno krvarenje|GI krvarenje]]&lt;ref name=&quot;Sherman 2016&quot; /&gt;
|Bol u trbuhu, [[hematohezija]], [[melena]], [[hipovolemija]]
|Klinički (anamneza i fizički pregled, uključujući [[rektalni pregled|digitalni rektalni pregled]])
Laboratorijski nalazi ([[kompletna krvna slika]], profil koagulacije, [[transaminaze]], [[test gvajaka u stolici|gvajak u stolici]])
|Agresivna intravenska reanimacija tekućinom
[[transfuzija krvi]] po potrebi

Lijekovi: [[inhibitor protonske pumpe]]

Stabilan pacijent: posmatranje

Nestabilan pacijent: konsultacije ([[opća hirurgija]], [[gastroenterologija]], [[interventna radiologija]])
|-
|Perforirana viskozna krv&lt;ref name=&quot;Sherman 2016&quot; /&gt;
|Bol u trbuhu (iznenadni početak) lokalizovanog bola), [[abdominalna distenzija]], krut abdomen
|Klinički (anamneza i fizički pregled)
Slikovni pregledi (rendgenski snimak ili CT abdomena koji pokazuje slobodan zrak)

Laboratorijski nalazi ([[kompletna krvna slika]])
|Agresivna intravenska reanimacija tekućinom
[[Opća hirurgija]] konsultacije

Antibiotici
|-
|[[Volvulus]]&lt;ref name=&quot;Sherman 2016&quot; /&gt;
|[[Volvulus sigmoidnog kolona]]: Bol u abdomenu (&gt;2 dana, distenzija, zatvor)
Cekumski volvulus: Bol u abdomenu (akutni početak), [[mučnina]], [[povraćanje]]
|Klinički (anamneza i [[fizički pregled]])
Slikovni pregledi (rendgenski snimak ili CT abdomena)
|Sigmoid: [[Gastroenterologija|Gastroenterološka]]] konsultacija ([[Sigmoidoskopija|fleksibilna sigmoidoskopija]])
Cekumska: [[Opća hirurgija]] konsultacije ([[Kolektomija|desno hemikolektomija]])
|-
|[[Ektopijska trudnoća]]&lt;ref name=&quot;Sherman 2016&quot; /&gt;
|Bol u trbuhu i karlici, [[krvarenje]]
U slučaju rupture ektopijske trudnoće, pacijentica se može javiti s [[peritoneum]]skom iritacijom i [[hipovolemijski šok hipovolemijskim šokom]]
|Klinička slika (anamneza i fizički pregled) Laboratorijski nalazi: [[kompletna krvna slika]], test trudnoće u urinu nakon čega slijedi kvantitativni test krvi [[ljudski horionski gonadotropin|beta-hCG]]

Slikovni nalazi: [[Vaginski ultrazvuk|transvaginski ultrazvuk]]
|Ako je pacijent nestabilan: IV reanimacija tekućinom, hitne konsultacije [[Akušerstvo]] i [[ginekologija]]
Ako je pacijent stabilan: nastaviti dijagnostičku obradu, uspostaviti praćenje [[Akušerstvo]] i [[ginekologija]]
|-
|[[Aneurizma abdominalne aorte]]&lt;ref name=&quot;Sherman 2016&quot; /&gt;
|Bol u trbuhu, bol u boku, bol u leđima, [[hipotenzija]], pulsatilna masa u trbuhu
|Klinički nalazi (anamneza i fizički pregled)
Slikovni nalazi: Ultrazvuk, [[kompjuterizirana tomografija|CT angiografija]], MRA/[[magnetna rezonantna angiografija]]
|Ako je pacijent nestabilan: IV reanimacija tekućinom, hitne hirurške konsultacije
Ako je pacijent stabilno: prijem na posmatranje
|-
|[[Disekcija aorte]]&lt;ref name=&quot;Sherman 2016&quot; /&gt;
|Bol u trbuhu (iznenadna pojava bola u epigastrijumu ili leđima), hipertenzija, novi aortni [[šum na srcu|šum]]
|Klinička slika (anamneza i [[fizički pregled]])
Slikovni pregledi: Rendgenski snimak grudnog koša (prikazuje prošireni [[medijastinum]]), [[kompjuterizovana tomografija|CT-angiografija]], [[magnetna rezonantna angiografija|MRA]], [[transtoraksni ehokardiogram]]/TTE, [[transezofagusni ehokardiogram]]/TEE
|IV reanimacija tečnošću
[[Transfuzija krvi]] po potrebi (nabaviti [[transfuzija krvi|vrstu i križ]])

Lijekovi: snižavanje krvnog pritiska ([[natrij-nitroprusid]] plus [[beta -blokator]] ili [[blokator kalcijskih kanala]])

Konsultacije hirurga
|-
|[[Jetrena povreda]]&lt;ref name=&quot;Sherman 2016&quot; /&gt;
|Nakon traume ([[Tupa trauma|tup]] ili [[Penetrativna trauma|penetrirajuća]]), bol u trbuhu (RUQ), bol u desnom rebru, bol u desnom boku, bol u desnom [[rame]]nu
|Klinička slika (anamneza i fizički pregled)
Slikovni pregled: [[Fokusirana procjena sa sonografijom za traumu|FAST]] pregled, CT abdomena i karlice

[[Dijagnostičko peritonealno lavaža|Dijagnostička peritonealna aspiracija i lavaža]]
|Reanimacija ([[napredna životna podrška za traumu]]) sa IV tekućinama ([[Nadoknada tekućine|kristaloidi]]) i [[transfuzija krvi]]

Ako je pacijent nestabilan: [[Opća hirurgija|opća]] ili [[trauma hirurgija]] konsultacije sa naknadnom [[eksplorativnom laparotomijom]]
|-
|[[Povreda slezene]]&lt;ref name=&quot;Sherman 2016&quot; /&gt;
|Nakon traume ([[Tupa trauma|tup]] ili [[Penetrativna trauma|penetrirajuća]]), bol u trbuhu (LUQ), bol u lijevom rebru, bol u lijevom boku
|Klinička slika (anamneza i fizički pregled)
Slikovni pregled: [[Fokusirana procjena sa sonografijom za traumu|FAST]] pregled, CT abdomena i karlice

[[Dijagnostičko peritonealno ispiranje|Dijagnostička peritonealna aspiracija i lavaža]]
|Reanimacija ([[napredna životna podrška za traumu]]) sa IV tekućinama ([[Nadoknada tekućine|kristaloidi]]) i [[transfuzija krvi]]

Ako je pacijent nestabilan: [[Opća hirurgija|opće]] ili [[trauma hirurgija]] konsultacije sa naknadnom [[eksplorativnom laparotomijom]] i mogućom [[splenektomija|splenektomijom]]

Ako je pacijent stabilan: medicinski tretman, konsultacije [[interventna radiologija|interventne radiologije]] za moguću [[Embolizacija|arterijsku embolizaciju]]
|}

==Izgledi==
Jedan dobro poznati aspekt Karakteristika primarne zdravstvene zaštite je niska prevalencija potencijalno opasnih uzroka bolova u trbuhu. Pacijenti s bolovima u trbuhu imaju veći postotak neobjašnjivih tegoba (kategorija &quot;bez dijagnoze&quot;) nego pacijenti s drugim simptomima (kao što su [[dispneja]] ili [[bol u prsima]]).&lt;ref name=&quot;A C T R p. &quot;&gt;{{Cite journal |last1=Viniol |first1=Annika |last2=Keunecke |first2=Christian |last3=Biroga |first3=Tobias |last4=Stadje |first4=Rebekka |last5=Dornieden |first5=Katharina |last6=Bösner |first6=Stefan |last7=Donner-Banzhoff |first7=Norbert |last8=Haasenritter |first8=Jörg |last9=Becker |first9=Annette |date=2014 |title=Studies of the symptom abdominal pain—a systematic review and meta-analysis |journal=Family Practice |volume=31 |issue=5 |pages=517–529 |doi=10.1093/fampra/cmu036 |issn=1460-2229 |pmid=24987023}}&lt;/ref&gt; Većina ljudi koji pate od bolova u želucu imaju benigni problem, poput [[probavna smetnja|dispepsije]].&lt;ref name=&quot;Gulacti Arslan Ooi Tuck 2001 pp. 123–136&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Gulacti |first1=Umut |last2=Arslan |first2=Ebru |last3=Ooi |first3=Michelle Wei Xin |last4=Tuck |first4=Jonathan |last5=Mattu |first5=Amal |last6=Dubosh |first6=Nicole M. |last7=Hasegawa |first7=Kohei |last8=Yarmish |first8=Gail M. |last9=Tulchinsky |first9=Mark |last10=Sweetser |first10=Seth |date=1. 2. 2001 |title=Abdominal Pain and Emergency Department Evaluation |url=https://archive.org/details/sim_emergency-medicine-clinics-of-north-america_2001-02_19_1/page/122 |journal=Emergency Medicine Clinics of North America |publisher=Elsevier |volume=19 |issue=1 |pages=123–136 |doi=10.1016/S0733-8627(05)70171-1 |issn=0733-8627 |pmid=11214394}}&lt;/ref&gt; Općenito, otkriveno je da 20% do 25% pacijenata s abdominalnim bolovima  ima ozbiljno stanje koje zahtijeva prijem u bolnicu za akutnu njegu.&lt;ref name=&quot;Chandramohan Pari Schrock Lum 1991 pp. 503–507&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Chandramohan |first1=Ramasamy |last2=Pari |first2=Leelavinothan |last3=Schrock |first3=Jon W. |last4=Lum |first4=Marija |last5=Örnek |first5=Nurgül |last6=Usta |first6=Gülşah |last7=Kim |first7=Hyerim |last8=Hwang |first8=Jin-Young |last9=Walker |first9=Robert |last10=Bishop |first10=Julie Y. |last11=Zhao |first11=Mangsuo |last12=Wang |first12=Guihuai |date=1. 5. 1991 |title=Probability of appendicitis before and after observation |journal=Annals of Emergency Medicine |publisher=Mosby |volume=20 |issue=5 |pages=503–507 |doi=10.1016/S0196-0644(05)81603-8 |issn=0196-0644 |pmid=2024789}}&lt;/ref&gt;

==Epidemiologija==
Abdominalni bolpbi su razlog zašto oko 3% odraslih osoba posjećuje svog ljekara porodične medicine.&lt;ref name=Vin2014/&gt; Stope posjeta [[hitna pomoć|hitnoj pomoći]] (HIT) u Sjedinjenim Američkim Državama zbog bolova u trbuhu porasle su za 18% od 2006. do 2011. godine. Ovo je bio najveći porast od 20 uobičajenih stanja uočenih na HIT-u. Stopa korištenja HIT-a za mučninu i [[povraćanje]] također se povećala na 18%.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Skiner HG, Blanchard J, Elixhauser A |date=septembar 2014 |title=Trends in Emergency Department Visits, 2006–2011 |url=https://www.hcup-us.ahrq.gov/reports/statbriefs/sb179-Emergency-Department-Trends.jsp |journal=HCUP Statistical Brief |location=Rockville, MD |publisher=Agency for Healthcare Research and Quality |issue=179}}&lt;/ref&gt;

==Posebne populacije==
===Gerijatrija===
Više vremena i resursa se troši na starije pacijente s bolovima u trbuhu nego na bilo koje drugo pacijentsko prijemno odjeljenje u hitnoj pomoći.&lt;ref name=&quot;SA LZ p. &quot;&gt;{{Cite journal |last1=Baum |first1=Stephen A. |last2=Rubenstein |first2=Laurence Z. |date=1987 |title=Old people in the emergency room: age-related differences in emergency department use and care |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-the-american-geriatrics-society_journal-of-the-american-geriatrics-_1987-05_35_5/page/398 |journal=Journal of the American Geriatrics Society |volume=35 |issue=5 |pages=398–404 |doi=10.1111/j.1532-5415.1987.tb04660.x |issn=0002-8614 |pmid=3571788 |s2cid=30731138}}&lt;/ref&gt; U poređenju sa mlađim pacijentima sa istim tegobama, njihov boravak u bolnici je 20% duži, potrebno ih je primiti u gotovo polovinu slučajeva, a operacija im je potrebna u 1/3 slučajeva.&lt;ref name=&quot;Rodríguez-Lomba Pulido-Pérez Ricciardi Marcello 1976 pp. 219–223&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Rodríguez-Lomba |first1=E. |last2=Pulido-Pérez |first2=A. |last3=Ricciardi |first3=Rocco |last4=Marcello |first4=Peter W. |last5=Kuki |first5=Ichiro |last6=Nakane |first6=Shunya |last7=Mitchell |first7=Matthew D. |last8=Treadwell |first8=Jonathan R. |last9=Privette |first9=Alicia R. |last10=Cohen |first10=Mitchell J. |last11=May |first11=Sara M. |last12=Park |first12=Miguel A. |date=1. 2. 1976 |title=Abdominal pain: An analysis of 1,000 consecutive cases in a university hospital emergency room |url=https://archive.org/details/sim_american-journal-of-surgery_1976-02_131_2/page/218 |journal=The American Journal of Surgery |publisher=Elsevier |volume=131 |issue=2 |pages=219–223 |doi=10.1016/0002-9610(76)90101-X |issn=0002-9610 |pmid=1251963}}&lt;/ref&gt;

Starost ne smanjuje ukupan broj [[T-ćelija]], ali smanjuje njihovu funkcionalnost. Kao rezultat toga, sposobnost starije osobe da se bori protiv infekcije je oslabljena.&lt;ref name=&quot;Weyand Goronzy p. &quot;&gt;{{Cite journal |last1=Weyand |first1=Cornelia M. |last2=Goronzy |first2=rg J. |date=2016 |title=Aging of the Immune System. Mechanisms and Therapeutic Targets |journal=Annals of the American Thoracic Society |publisher=American Thoracic Society |volume=13 |issue=Suppl 5 |pages=S422–S428 |doi=10.1513/AnnalsATS.201602-095AW |pmc=5291468 |pmid=28005419}}&lt;/ref&gt; Osim toga, promijenili su čvrstoću i integritet kože i sluzokože, koje predstavljaju fizičke barijere infekciji. Poznato je da stariji pacijenti doživljavaju izmijenjenu percepciju boli.&lt;ref name=&quot;Sherman p.&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Sherman |first1=E. David |last2=Robillard |first2=Eugène |date=1964 |title=Sensitivity to Pain in Relationship to Age |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-the-american-geriatrics-society_1964-11_12_11/page/1036 |journal=Journal of the American Geriatrics Society |volume=12 |issue=11 |pages=1037–1044 |doi=10.1111/j.1532-5415.1964.tb00652.x |issn=0002-8614 |pmid=14217863 |s2cid=26336124}}&lt;/ref&gt;

Izazov dobijanja dovoljne anamneze od starijeg pacijenta može se pripisati više faktora. Smanjenje [[pamćenje|pamćenja]] ili [[sluh]]a mogu pogoršati problem. Uobičajeno je susresti se sa stoicizmom u kombinaciji sa strahom od gubitka nezavisnosti ako se otkrije ozbiljno stanje. Promjene mentalnog stanja, bilo akutne ili hronične, su česte.&lt;ref name=&quot;Isani Kim Mateu Tormo 2006 pp. 371–388&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Isani |first1=Mubina A. |last2=Kim |first2=Eugene S. |last3=Mateu |first3=P. Bahílo |last4=Tormo |first4=F. Boronat |last5=Thilakarathna |first5=Kanchana |last6=Xie |first6=Gaogang |last7=Oppenheimer |first7=Daniel C. |last8=Rubens |first8=Deborah J. |last9=Dhatariya |first9=Ketan K. |last10=Tin |first10=Kevin |last11=Rahmani |first11=Rabin |date=1. 5. 2006 |title=Abdominal Pain in the Elderly |url=https://archive.org/details/sim_emergency-medicine-clinics-of-north-america_2006-05_24_2/page/370 |journal=Emergency Medicine Clinics of North America |publisher=Elsevier |volume=24 |issue=2 |pages=371–388 |doi=10.1016/j.emc.2006.01.010 |issn=0733-8627 |pmid=16584962}}&lt;/ref&gt;

===Trudnoća===
Jedinstveni klinički izazovi nastaju kada trudnice osjećaju bol u trbuhu. Prvo, postoji mnogo mogućih uzroka abdominalnog bola tokom trudnoće. To uključuje intraabdominalne bolesti koje se slučajno javljaju tokom trudnoće, kao i akušerske ili ginekološke poremećaje povezane s trudnoćom. Drugo, trudnoća mijenja prirodni tok i kliničku manifestaciju brojnih abdominalnih poremećaja.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Odubamowo |last2=Chilaka |last3=Walker |first1=Kehinde |first2=Chioma |first3=Kate |date=2022 |title=Abdominal pain in late pregnancy (‡24 weeks' gestation) |url=https://pdf.sciencedirectassets.com/273615/1-s2.0-S1751721422X00079/1-s2.0-S1751721422000896/main.pdf?X-Amz-Security-Token=IQoJb3JpZ2luX2VjEL%2F%2F%2F%2F%2F%2F%2F%2F%2F%2F%2FwEaCXVzLWVhc3QtMSJGMEQCIEfiqG1MrLs9dhugOfvdLbbzZ8CQzGMq2hHxNR5K689zAiAwmauFQBhwIK5hrtFv2f2TVu8zJvXG5Ud%2F6D%2BLR%2BthnSq7BQi4%2F%2F%2F%2F%2F%2F%2F%2F%2F%2F8BEAUaDDA1OTAwMzU0Njg2NSIM%2Ff%2BcEuyXVsMFuyP%2BKo8FxHw7YHdLP0CAhNNQV1kQgZ8cRfl%2BPdDPdIt2gn%2Fyrn6rAbOrIOVnWOArsf%2BCI8hJyeO%2FXewl6fAWsnfann5aQVTG8Cq%2BNywCj%2FmA5q9WtZoPfUjIPqRNVvQwug%2B%2FaNjE3T81Nzc4YKTGtIbK7ZDsM0cHk4Y13aK8oBZApvgWEKVqDuUOlLyOhLqof0CXI3Jdo1ByC8wSQM6NrJSx1jxkGJ1ln00kKV1CnIn3loMr44Elelhoc3oAzSuh9XjTZtlR%2BFUf5YZLFGBlFW4%2FBQyOnIGoSKoq0RLybw1MtV6JNII8zHhATlyTvfW6T0VfZlSL3IyXwQezMYIf1V0ILDrh%2FeG5wtMxkHhvFmtSgI7rYq4D0TaOP75pWG2Ej%2BfLW7Hx1w8H62vAmfZRYYBpWEm610umvABT4WvC584xnpyfXZAIktZX7Suxfkn1504XfntL6AjIEk3vau%2FYnPUHyyGNYyyb53l9c234nqECwtKq7zoi2yz3dnZ2nXH%2FxIXwnA5dNGgpxoC%2Bz1B9nDmK%2Bm6%2FG3YiTubgAfudLEtLBJM8Nxwtz6GyuIxEx2k1VOuk6xeuVfPHE6yTgEkw93okOrOBQU2BnW109pgjJRmmUqoEV1rQdSCAbHfrGiNxl%2BHOh8lzYdxXw7BdV7QoO5i3FgfVJbLg%2FwwC%2FTw79vwSbGkIin7NlHXrEF8UzA0b8fDICxRDtyqPvrnB%2FHuWFh7%2F%2BLRguPw%2FLMHnak3geEeMScBnMNfRZv4hWkSUsDMShHh6DobOW0uHXiOQMmIYY4jar%2Blb%2FfCL%2FizTPXbd%2FxsUmfrxuLlpChm54jE8EDBOXpAiIOU14EOxU5csVmVEkWVZX6MTK6l%2BNOz2pVt2DU7pcNLZZTDl%2B7y8BjqyAdZMwi0NbY5KdWmnMqW0nwqT6YQy%2BZVh6tWGgHdJHS9ZOEcw3nxY8mAW5yX67t%2FQiaosCSJMgOdBjXYXUeV0VeVTCq9OdU26dayIbv2a7t9mLRJJu1CqwT4YoaTxxD6vMTv0fRhtqe4czvBlrCMY31hAOHBHlLyw%2FPfWmPJYhfNRmboQD4Dkhp%2Bgxie0gOBJJwnVqe1mcIgHcnPfuVe%2FFdxBoS3jCe0O%2FH%2BI0nWF4kIlYFg%3D&amp;X-Amz-Algorithm=AWS4-HMAC-SHA256&amp;X-Amz-Date=20250121T073410Z&amp;X-Amz-SignedHeaders=host&amp;X-Amz-Expires=300&amp;X-Amz-Credential=ASIAQ3PHCVTYTGJZ23NM%2F20250121%2Fus-east-1%2Fs3%2Faws4_request&amp;X-Amz-Signature=8b5eb70d56adaffdd035dc032c7cbd2c8bffcbe7c29666223a4787a2e3401f72&amp;hash=7d590af2be0262f89488f07391ebf21f92956ceab55bffc1c8057a2f03555a8c&amp;host=68042c943591013ac2b2430a89b270f6af2c76d8dfd086a07176afe7c76c2c61&amp;pii=S1751721422000896&amp;tid=spdf-ebbe3e12-1389-4ef8-9b2d-05a0726c0f84&amp;sid=1bd83b041bcdc1463d4842e10910150a607agxrqa&amp;type=client&amp;tsoh=d3d3LnNjaWVuY2VkaXJlY3QuY29t&amp;ua=1b135e5050555d0a065708&amp;rr=90559ec6f8a687c4&amp;cc=au |journal=Obstetrics, Gynaecology and Reproductive Medicine |volume=32|issue=7 |pages=141–151 |doi=10.1016/j.ogrm.2022.04.008 }}&lt;/ref&gt; Treće,[[trudnoća]] mijenja i ograničava dijagnostičku procjenu. Naprimjer, invazivni pregledi i radiološko testiranje izazivaju zabrinutost zbog sigurnosti fetusa tokom trudnoće. Četvrto, prilikom primanja terapije tokom trudnoće, potrebno je uzeti u obzir interese majke i [[fetus]]a.&lt;ref name=&quot;Souza Ferreira Young Cerit 2003 pp. 1–58&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Souza |first1=Flaviane de Oliveira |last2=Ferreira |first2=Cristine Homsi Jorge |last3=Young |first3=Roger C. |last4=Cerit |first4=Levent |last5=Lejong |first5=M. |last6=Louryan |first6=S. |last7=Zamorano |first7=Abigail S. |last8=Mutch |first8=David G. |last9=Chopra |first9=Nagesh |last10=Shadchehr |first10=Ali |date=1. 3. 2003 |title=Abdominal pain during pregnancy |url=https://archive.org/details/sim_gastroenterology-clinics-of-north-america_2003-03_32_1/page/n14 |journal=Gastroenterology Clinics of North America |publisher=Elsevier |volume=32 |issue=1 |pages=1–58 |doi=10.1016/S0889-8553(02)00064-X |issn=0889-8553 |pmid=12635413}}&lt;/ref&gt;

==Također pogledajte==
* [[Abdominaln distenzija]]
* [[Abdominalna masa]]

==Reference==
{{refspisak}}

==Dodatni izvori==
* {{Cite journal |last1=Shinar |first1=Zachary |last2=Dembitsky |first2=Walter |last3=Smith |first3=Moira E. |last4=Moak |first4=James H. |last5=Traub |first5=Stephen J. |last6=Saghafian |first6=Soroush |last7=Kaewlai |first7=Rathachai |last8=Srichareon |first8=Pungkava |last9=Bhangu |first9=Aneel |last10=Drake |first10=Frederick Thurston |last11=Lee |first11=Sun Hwa |last12=Yun |first12=Seong Jong |date=1. 9. 2011 |title=Abdominal pain in the ED: a 35 year retrospective |url=https://archive.org/details/sim_american-journal-of-emergency-medicine_2011-09_29_7/page/710 |journal=The American Journal of Emergency Medicine |publisher=W.B. Saunders |volume=29 |issue=7 |pages=711–716 |doi=10.1016/j.ajem.2010.01.045 |issn=0735-6757 |pmid=20825873 |ref=none}}
* {{Cite journal |last1=Farmer |first1=Adam D |last2=Aziz |first2=Qasim |date=2014 |title=Mechanisms and management of functional abdominal pain |journal=Journal of the Royal Society of Medicine |volume=107 |issue=9 |pages=347–354 |doi=10.1177/0141076814540880 |issn=0141-0768 |pmc=4206626 |pmid=25193056 |ref=none |doi-access=free}}
* {{Cite journal |last1=Akasaka |first1=Eijiro |last2=Sawamura |first2=Daisuke |last3=Rokunohe |first3=Daiki |last4=Sawamura |first4=Daisuke |last5=Talukdar |first5=Rupjyoti |last6=Reddy |first6=D. Nageshwar |last7=Kirkpatrick |first7=Barry V. |last8=Abdulhai |first8=Sophia A. |last9=Ponsky |first9=Todd A. |last10=Chouikh |first10=Taieb |last11=Chaussy |first11=Yann |date=1. 2. 2006 |title=Abdominal Pain in Children |url=https://archive.org/details/sim_pediatric-clinics-of-north-america_2006-02_53_1/page/106 |journal=Pediatric Clinics of North America |publisher=Elsevier |volume=53 |issue=1 |pages=107–137 |doi=10.1016/j.pcl.2005.09.009 |issn=0031-3955 |pmid=16487787 |s2cid=17103933 |ref=none}}

==Vanjski  linkovi==
* {{wikibooks|Internal Medicine|Abdominal Pain}}
* [https://my.clevelandclinic.org/health/symptoms/4167-abdominal-pain Cleveland Clinic]
* [https://www.mayoclinic.org/symptoms/abdominal-pain/basics/definition/sym-20050728 Mayo Clinic]
{{Medicinski izvori 
| ICD11           = {{ICD11|MD81}}
| ICD10           = {{ICD10|R10}}
| ICD10CM         = &lt;!-- {{ICD10CM|Xxx.xxxx}} --&gt;
| ICD9            = {{ICD9|789}}
| ICDO            =
| OMIM            =
| MeshID          = D015746
| DiseasesDB      = 14367
| SNOMED CT       = 21522001
| Curlie          =
| MedlinePlus     = 003120
| eMedicineSubj   =
| eMedicineTopic  =
| PatientUK       = abdominal-pain-pro
| NCI             =
| GeneReviewsNBK  =
| GeneReviewsName =
| NORD            =
| GARDNum         =
| GARDName        =
| RP              = 47481
| AO              =
| WO              =
| OrthoInfo       =
| Orphanet        =
| Scholia         = Q183425
| OB              =
}}

{{Simptomi i znaci probavnog sistema i abdomena}}
{{Authority control}}

{{DEFAULTSORT:Abdominal Pain}}
[[Kategorija:Gastroenterologija]]
[[Kategorija:Probavni sistem]]
[[Kategorija:Interna medicina]]
[[Kategorija:Bolovi]]</text>
      <sha1>48bjjx47260ckk0362wml4clnuguusu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bacteroides</title>
    <ns>0</ns>
    <id>533294</id>
    <revision>
      <id>3940719</id>
      <parentid>3918647</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T07:47:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940719</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22519" sha1="84amid59zxmtw7sxji56wcoil5uo1nn" xml:space="preserve">{{Taksokvir
| boja = lightgrey
| naziv = ''Bacteroides''
| slika = Bacteroides biacutis 01.jpg
| opis_slike = ''Bacteroides'' spp. uzgajane anaerobno na pločama krvnog agara.
| domain = [[Bacteria]]
| regnum = [[Pseudomonadati]]
| phylum = [[Bacteroidota]]
| classis = [[Bacteroidia]]
| ordo = [[Bacteroidales]]
| familia = [[Bacteroidaceae]]
| genus = '''''Bacteroides'''''
| genus_authority = Castellani &amp; Chalmers 1919
| razdioba_stepen = [[Vrsta|Vrste]]
| razdioba =
*''[[B. acidifaciens]]
*''[[B. barnesiaes]]
*''[[B. caccae]]
*''[[B. cellulosilyticus]]
*''[[B. chinchillae]]
*''[[B. clarus]]
*''[[B. coprocola]]
*''[[B. coprophilus]]
*''[[B. coprosuis]]
*''[[B. denticanum]]
*''[[B. dorei]]
*''[[B. eggerthii]]
*''[[B. faecichinchillae]]
*''[[B. faecis]]
*''[[B. finegoldii]]
*''[[B. fluxus]]
*''[[B. fragilis]]. [[Especie tipo]]
*''[[B. galacturonicus]]
*''[[B. gallinarum]]
*''[[B. graminisolvens]]
*''[[B. helcogenes]]
*''[[B. heparinolyticus]]
*''[[B. intestinalis]]
*''[[B. massiliensis]]
*''[[B. nordii]]
*''[[B. oleiciplenus]]
*''[[B. ovatus]]
*''[[B. paurosaccharolyticus]]
*''[[B. plebeius]]
*''[[B. propionicifaciens]]
*''[[B. pyogenes]]
*''[[B. reticulotermitis]]
*''[[B. rodentium]]
*''[[B. salanitronis]]
*''[[B. salyersiae]]
*''[[B. sartorii]]
*''[[B. stercorirosoris]]
*''[[B. stercoris]]
*''[[Bacteroides thetaiotaomicron|B. thetaiotaomicron]]
*''[[B. uniformis]]
*''[[B. vulgatus]]
*''[[B. xylanisolvens]]
*''[[B. xylanolyticus]]
*''[[B. zoogleoformans]]
*''[[B. acidifaciens]]''
}}
'''''Bacteroides''''' je [[rod (biologija)|rod]] [[gram-negativna bakterija|gram-negativnih]], [[obligatno anaerobni organizam|obligatno anaerobnih]] [[bakterija]]. Vrste ''Bacteroides'' su [[bacil (oblik)|bacili]] koji ne formiraju [[endospora|endospore]] i mogu biti [[kretanje|pokretne]] ili nepokretne, ovisno o vrsti.&lt;ref name=&quot;Madigan_2005&quot;&gt;{{cite book | veditors = Madigan M, Martinko J | title = Brock Biology of Microorganisms | url = https://archive.org/details/brockbiologyofmi0011madi | edition = 11th | publisher = Prentice Hall | year = 2005 | isbn = 978-0-13-144329-7 }}&lt;/ref&gt; Sastav [[DNK]] baza je 40–48% [[GC-sadržaj|GC]]. Neobično za bakterijske organizme, membrane ''Bacteroides'' sadrže [[sfingolipid]]e. Također sadrže [[mezo-diaminopimelinska kiselina|mezo-diaminopimelinsku kiselinu]] u svom [[peptidoglikan|peptidoglikanskom sloju]].

Vrste ''Bacteroides'' su obično [[Mutualizam (biologija)|mutualizamske]], čineći najznačajniji dio crijevne [[mikrobiota|gastrointestinalne mikrobiote]] [[susar]]a,&lt;ref name=Dorland&gt;{{cite book | veditors = Dorland WA  | title = Dorland's Illustrated Medical Dictionary| edition = 30th| publisher = W.B. Saunders| year = 2003| isbn = 978-0-7216-0146-5| title-link = Dorland's Illustrated Medical Dictionary}}&lt;/ref&gt; where they play a fundamental role in processing of complex molecules to simpler ones in the host intestine.&lt;ref name=&quot;pmid17934076&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Wexler HM | title = Bacteroides: the good, the bad, and the nitty-gritty | journal = Clinical Microbiology Reviews | volume = 20 | issue = 4 | pages = 593–621 | date = oktobar 2007 | pmid = 17934076 | pmc = 2176045 | doi = 10.1128/CMR.00008-07 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jianxu&gt;{{cite journal | vauthors = Xu J, Gordon JI | title = Honor thy symbionts | url = https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_2003-09-02_100_18/page/10452 | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 100 | issue = 18 | pages = 10452–10459 | date = septembar 2003 | pmid = 12923294 | pmc = 193582 | doi = 10.1073/pnas.1734063100 | doi-access = free | bibcode = 2003PNAS..10010452X }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jianxu2&gt;{{cite journal | vauthors = Xu J, Mahowald MA, Ley RE, Lozupone CA, Hamady M, Martens EC, Henrissat B, Coutinho PM, Minx P, Latreille P, Cordum H, Van Brunt A, Kim K, Fulton RS, Fulton LA, Clifton SW, Wilson RK, Knight RD, Gordon JI | display-authors = 6 | title = Evolution of symbiotic bacteria in the distal human intestine | journal = PLOS Biology | volume = 5 | issue = 7 | date = juli 2007 | pmid = 17579514 | pmc = 1892571 | doi = 10.1371/journal.pbio.0050156 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Prijavljeno je čak 10&lt;sup&gt;10&lt;/sup&gt;–10&lt;sup&gt;11&lt;/sup&gt; ćelija po gramu ljudskog [[izmet]]a.&lt;ref&gt;{{cite book |vauthors=Finegold SM, Sutter VL, Mathisen GE | title = Normal indigenous intestinal flora (pp. 3-31) in Human intestinal microflora in health and disease |url=https://archive.org/details/humanintestinalm0000unse | publisher = Academic Press| year = 1983| isbn = 978-0-12-341280-5}}&lt;/ref&gt; Mogu koristiti [[monosaharidi|jednostavne šećere]] kada su dostupni; međutim, glavni izvori energije za vrste ''Bacteroides'' u crijevima su složeni [[glikan]]i domaćina i [[biljke]].&lt;ref name=Martens_2008&gt;{{cite journal | vauthors = Martens EC, Chiang HC, Gordon JI | title = Mucosal glycan foraging enhances fitness and transmission of a saccharolytic human gut bacterial symbiont | journal = Cell Host &amp; Microbe | volume = 4 | issue = 5 | pages = 447–457 | date = novembar 2008 | pmid = 18996345 | pmc = 2605320 | doi = 10.1016/j.chom.2008.09.007 }}&lt;/ref&gt;  Studije pokazuju da je dugoročna prehrana snažno povezana sa sastavom crijevnog [[mikrobiom]]a – oni koji jedu veći udio proteina i životinjskih [[masti]] imaju pretežno bakterije ''Bacteroides'', dok kod onih koji konzumiraju više [[ugljikohidrat]]a ili vlakana dominiraju vrste roda ''[[Prevotella]]''.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Wu GD, Chen J, Hoffmann C, Bittinger K, Chen YY, Keilbaugh SA, Bewtra M, Knights D, Walters WA, Knight R, Sinha R, Gilroy E, Gupta K, Baldassano R, Nessel L, Li H, Bushman FD, Lewis JD | display-authors = 6 | title = Linking long-term dietary patterns with gut microbial enterotypes | journal = Science | volume = 334 | issue = 6052 | pages = 105–108 | date = oktobar 2011 | pmid = 21885731 | pmc = 3368382 | doi = 10.1126/science.1208344 | bibcode = 2011Sci...334..105W }}&lt;/ref&gt;

Jedna od klinički najvažnijih je ''[[Bacteroides fragilis]]''.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Appleman MD, Heseltine PN, Cherubin CE | title = Epidemiology, antimicrobial susceptibility, pathogenicity, and significance of Bacteroides fragilis group organisms isolated at Los Angeles County-University of Southern California Medical Center | journal = Reviews of Infectious Diseases | volume = 13 | issue = 1 | pages = 12–18 | date = Jan 1990 | pmid = 2017610 | doi = 10.1093/clinids/13.1.12 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Sears CL | title = Enterotoxigenic Bacteroides fragilis: a rogue among symbiotes | journal = Clinical Microbiology Reviews | volume = 22 | issue = 2 | pages = 349–69, Table of Contents | date = april 2009 | pmid = 19366918 | pmc = 2668231 | doi = 10.1128/CMR.00053-08 }}&lt;/ref&gt;

Bivša ''[[Bacteroides melaninogenicus]]'' je reklasificiran i podijeljen na ''[[Prevotella melaninogenica]]'' i ''[[Prevotella intermedia]]''.&lt;ref name=&quot;urlBacteroides Infection: Overview - eMedicine&quot;&gt;{{cite web |url=http://emedicine.medscape.com/article/233339-overview |title=Bacteroides Infection: Overview - eMedicine |access-date=11. 12. 2008| archive-url= https://web.archive.org/web/20081222193852/http://emedicine.medscape.com/article/233339-overview| archive-date= 22. 12. 2008 | url-status= live}}&lt;/ref&gt;

==Patogeneza==
Vrste [[rod (biologija)|roda]] ''Bacteroides'' također koriste svom domaćinu tako što isključuju potencijalne [[patogen]]e [[otpornost na kolonizaciju|iz kolonizacije crijeva]]. Neke vrste (''B. fragilis'', naprimjer) su [[oportunističke infekcije|oportunistički ljudski patogeni]], uzrokujući infekcije [[peritoneum]]ske šupljine, gastrointestinalne operacije i [[upala slijepog crijeva]] putem stvaranja                                           [[apsces]]a, inhibirajući [[fagocitoza|fagocitozu]] i inaktivirajući [[beta-laktamski antibiotik|β-laktamske antibiotike]].&lt;ref name=Sherris&gt;{{cite book |veditors=Ryan KJ, Ray CG | title = Sherris Medical Microbiology |url=https://archive.org/details/sherrismedicalmi0000unse_q1i3 | edition = 4th | publisher = McGraw Hill | year = 2004 | isbn = 978-0-8385-8529-0 }}&lt;/ref&gt;{{page number needed|date=novembar 2024}}  Although ''Bacteroides'' species are anaerobic, they are transiently [[aerotolerant]]&lt;ref name=Baughn&gt;{{cite book | vauthors = Baughn A, Malamy M | veditors = Nakano M, Zuber P | title = Strict and Facultative Anaerobes: Medical and Environmental Aspects | publisher = CRC Press | year = 2004 |page = 161|chapter = Molecular Basis for Aerotolerance of the Obligately Anaerobic Bacteroides Spp.| isbn = 978-1-904933-03-8 }}&lt;/ref&gt; i stoga mogu preživjeti u [[trbušna šupljina|trbušnoj šupljini]].

Općenito, ''Bacteroides'' su otporne na širok spektar [[antibiotik|antiboptskih]]-β-laktama, [[aminoglikozid]]a, a nedavno su mnoge vrste stekle otpornost na [[eritromicin]] i [[tetraciklin]]. Ovaj visok nivo [[antimikrobna otpornosti|otpornosti na antibiotike]] izazvao je zabrinutost da bi vrste ''Bacteroides'' mogle postati rezervoar za otpornost u drugim, visoko patogenim bakterijskim sojevima.&lt;ref name=Salyers_2004&gt;{{cite journal | vauthors = Salyers AA, Gupta A, Wang Y | title = Human intestinal bacteria as reservoirs for antibiotic resistance genes | url = https://archive.org/details/sim_trends-in-microbiology_2004-09_12_9/page/412 | journal = Trends in Microbiology | volume = 12 | issue = 9 | pages = 412–416 | date = septembar 2004 | pmid = 15337162 | doi = 10.1016/j.tim.2004.07.004 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Lofmark&gt;{{cite journal | vauthors = Löfmark S, Jernberg C, Jansson JK, Edlund C | title = Clindamycin-induced enrichment and long-term persistence of resistant Bacteroides spp. and resistance genes | journal = The Journal of Antimicrobial Chemotherapy | volume = 58 | issue = 6 | pages = 1160–1167 | date = decembar 2006 | pmid = 17046967 | doi = 10.1093/jac/dkl420 | doi-access =  }}&lt;/ref&gt; Često se smatra osjetljivim na [[klindamicin]],&lt;ref name=Davisclind&gt;{{cite web| url = http://davisplus.fadavis.com/3976/meddeck/pdf/Chindamycin.pdf| access-date = 24. 3. 2017| publisher = Davis| title = Clindamycin| date = 2017| archive-date = 13. 8. 2020| archive-url = https://web.archive.org/web/20200813045723/https://davisplus.fadavis.com/3976/meddeck/pdf/Chindamycin.pdf/| url-status = dead}}&lt;/ref&gt; but recent evidence demonstrated an increasing trend in clindamycin resistance rates (up to 33%).&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Di Bella S, Antonello RM, Sanson G, Maraolo AE, Giacobbe DR, Sepulcri C, Ambretti S, Aschbacher R, Bartolini L, Bernardo M, Bielli A, Busetti M, Carcione D, Camarlinghi G, Carretto E, Cassetti T, Chilleri C, De Rosa FG, Dodaro S, Gargiulo R, Greco F, Knezevich A, Intra J, Lupia T, Concialdi E, Bianco G, Luzzaro F, Mauri C, Morroni G, Mosca A, Pagani E, Parisio EM, Ucciferri C, Vismara C, Luzzati R, Principe L | display-authors = 6 | title = Anaerobic bloodstream infections in Italy (ITANAEROBY): A 5-year retrospective nationwide survey | journal = Anaerobe | volume = 75 | date = juni 2022 | pmid = 35568274 | doi = 10.1016/j.anaerobe.2022.102583 | s2cid = 248736289 | hdl = 11368/3020691 | hdl-access = free }}&lt;/ref&gt;

===''Bacteroides'' infekcije===
U slučajevima kada se ''Bacteroides'' mogu kretati izvan crijeva zbog rupture [[gastrointestinalni trakt|gastrointestinalnog trakta]] ili operacije crijeva, ''Bacteroides'' mogu inficirati nekoliko dijelova ljudskog tijela. ''Bacteroides'' mogu ući u [[centralni nervni sistem]], prodiranjem kroz [[krvno-moždana barijera|krvno-moždanu barijeru]] kroz [[olfaktorni nerv|olfaktorni]] i [[trigeminalni nerv|trigeminalni]] kranijdki nerv i mogu uzrokovati [[meningitis]] i [[apsces]]e mozga.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Zafar H, Saier MH | title = Gut ''Bacteroides'' species in health and disease | journal = Gut Microbes | volume = 13 | issue = 1 | pages = 1–20 | date = 1. 1. 2021 | pmid = 33535896 | pmc = 7872030 | doi = 10.1080/19490976.2020.1848158 }}&lt;/ref&gt; ''Bacteroides'' su također izolirane iz apscesa u vratu i plućima. Neke vrste roda ''Bacteroides'' povezane su s [[Crohnova bolest|Crohnovom bolešću]], [[upala slijepog crijeva|upalom slijepog]] i [[upalna bolest crijeva|upalnom bolešću crijeva]]. Vrste ''Bacteroides'' imaju višestruke uloge u ljudskom crijevnom mikrobiomu.&lt;ref name=&quot;pmid17934076&quot;/&gt;

==Mikrobiološke primjene==
Alternativni fecesni indikatorski organizmi, rod ''Bacteroides'', predložen je jer čine značajan dio fecesne bakterijske populacije,&lt;ref name=&quot;Madigan_2005&quot;/&gt; imaju visok stepen specifičnosti domaćina koji odražava razlike u probavnom sistemu [[životinje]] domaćina.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Bernhard AE, Field KG | title = A PCR assay To discriminate human and ruminant feces on the basis of host differences in Bacteroides-Prevotella genes encoding 16S rRNA | journal = Applied and Environmental Microbiology | volume = 66 | issue = 10 | pages = 4571–4574 | date = oktobar 2000 | pmid = 11010920 | pmc = 92346 | doi = 10.1128/AEM.66.10.4571-4574.2000 | url = http://water.rutgers.edu/Source_Tracking/Bacteroidetes/APCRAssayToDiscriminateHumanandRuminantFecesontheBasisofHostDifferencesinBacteroides.pdf | access-date = 17. 2. 2011 | bibcode = 2000ApEnM..66.4571B | archive-url = https://web.archive.org/web/20100705213726/http://water.rutgers.edu/Source_Tracking/Bacteroidetes/APCRAssayToDiscriminateHumanandRuminantFecesontheBasisofHostDifferencesinBacteroides.pdf | archive-date = 5. 7. 2010 }}&lt;/ref&gt; Tokom protekle decenije, metode [[PCR]] (lančane polimerazne reakcije u realnom vremenu) korištene su za detekciju prisustva različitih mikrobnih patogena putem amplifikacije specifičnih DNK sekvenci bez kultiviranja bakterija. Jedna studija je izmjerila količinu „Bacteroides“ korištenjem [[qPCR]]-a za kvantifikaciju 16S [[rRNK]], specifične za domaćinski [[genetički marker]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Layton A, McKay L, Williams D, Garrett V, Gentry R, Sayler G | title = Development of Bacteroides 16S rRNA gene TaqMan-based real-time PCR assays for estimation of total, human, and bovine fecal pollution in water | url = https://archive.org/details/sim_applied-and-environmental-microbiology_2006-06_72_6/page/4214 | journal = Applied and Environmental Microbiology | volume = 72 | issue = 6 | pages = 4214–4224 | date = juni 2006 | pmid = 16751534 | pmc = 1489674 | doi = 10.1128/AEM.01036-05 | bibcode = 2006ApEnM..72.4214L }}&lt;/ref&gt; This technique allows quantification of genetic markers that are specific to the host of the bacteria Bacteroides omogućavaju i detekciju nedavne kontaminacije. Nedavni izvještaj je otkrio da temperatura ima glavnu ulogu u vremenu koliko će bakterije opstati u okolini, a životni vijek se povećava s nižim temperaturama. (0–4&amp;nbsp;°C).&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Bell A, Layton AC, McKay L, Williams D, Gentry R, Sayler GS | title = Factors influencing the persistence of fecal Bacteroides in stream water | journal = Journal of Environmental Quality | volume = 38 | issue = 3 | pages = 1224–1232 | date = 27 Apr 2009 | pmid = 19398520 | doi = 10.2134/jeq2008.0258 | doi-access = free | bibcode = 2009JEnvQ..38.1224B }}&lt;/ref&gt;
„Nova studija je otkrila da postoji trostruka veza između određene vrste crijevnih bakterija, kortizola i metabolita u mozgu. Istraživači pretpostavljaju da ova veza može potencijalno dovesti do daljnjeg uvida u autizam, ali su potrebna detaljnija istraživanja.&quot;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.medicalnewstoday.com/articles/319094.php|title=Gut bacteria influence the brain indirectly, study shows|work=Medical News Today|access-date=7. 1. 2018|language=en|archive-date=8. 1. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180108062424/https://www.medicalnewstoday.com/articles/319094.php|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Druga studija pokazala je 5,6 puta veći rizik od preloma uzrokovanih osteoporozom u grupi [[japan]]skih žena u postmenopauzi s niskim nivoom Bacteroides-a.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Ozaki D, Kubota R, Maeno T, Abdelhakim M, Hitosugi N | title = Association between gut microbiota, bone metabolism, and fracture risk in postmenopausal Japanese women | journal = Osteoporosis International | volume = 32 | issue = 1 | pages = 145–156 | date = januar 2021 | pmid = 33241467 | pmc = 7755620 | doi = 10.1007/s00198-020-05728-y }}&lt;/ref&gt;

==Ljudski==
Članovi koljena [[Bacillota]] i [[Bacteroidota]] čine većinu bakterijskih vrsta u ljudskom crijevnom mikrobiotu (&quot;[[crijevni mikrobiom]]&quot;). Zdrav ljudski crijevni mikrobiom sastoji se od 109 brojnih vrsta, od kojih je 31 (19,7%) pripadnika Bacteroidetes, dok 63 (40%) i 32 (20%) spadaju u [[Bacillota]] i [[Actinomycetota]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = King CH, Desai H, Sylvetsky AC, LoTempio J, Ayanyan S, Carrie J, Crandall KA, Fochtman BC, Gasparyan L, Gulzar N, Howell P, Issa N, Krampis K, Mishra L, Morizono H, Pisegna JR, Rao S, Ren Y, Simonyan V, Smith K, VedBrat S, Yao MD, Mazumder R | display-authors = 6 | title = Baseline human gut microbiota profile in healthy people and standard reporting template | journal = PLOS ONE | volume = 14 | issue = 9 | article-number = e0206484 | date = 11. 9. 2019 | pmid = 31509535 | pmc = 6738582 | doi = 10.1371/journal.pone.0206484 | doi-access = free | bibcode = 2019PLoSO..1406484K }}&lt;/ref&gt;

Glavni izvor energije za vrste roda ''Bacteroides'' je [[fermentacija]] širokog spektra derivata [[šećer]]a iz biljnog materijala. Ovi spojevi su uobičajeni u ljudskom debelom crijevu i potencijalno su toksični. ''Bacteroides'' kao što je ''[[Bacteroides thetaiotaomicron]]''&lt;ref name=&quot;pmid17934076&quot;/&gt; pretvaraju ove šećere u produkte fermentacije koji su korisni za ljude. ''Bacteroides'' također imaju sposobnost uklanjanja [[bočni lanaa|bočnih lanaca]] iz žučnih kiselina, čime vraćaju žučne kiseline u jetrenu cirkulaciju.&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Microbiology: An Evolving Science| vauthors = Slonczewski JL, Foster JW |date=23. 10. 2013|publisher=W. W. Norton &amp; Company|isbn=978-0-393-12368-5|edition=3rd|location=S.l.|page=749|language=en}}&lt;/ref&gt;

Postoje podaci koji ukazuju na to da članovi roda ''Bacteroides'' kod ljudi utiču na mršav ili [[gojaznost|gojazan]] [[fenotip]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Ridaura VK, Faith JJ, Rey FE, Cheng J, Duncan AE, Kau AL, Griffin NW, Lombard V, Henrissat B, Bain JR, Muehlbauer MJ, Ilkayeva O, Semenkovich CF, Funai K, Hayashi DK, Lyle BJ, Martini MC, Ursell LK, Clemente JC, Van Treuren W, Walters WA, Knight R, Newgard CB, Heath AC, Gordon JI | display-authors = 6 | title = Gut microbiota from twins discordant for obesity modulate metabolism in mice | journal = Science | volume = 341 | issue = 6150 | article-number = 1241214 | date = septembar 2013 | pmid = 24009397 | pmc = 3829625 | doi = 10.1126/science.1241214 }}&lt;/ref&gt;  U ovom članku, jedan ljudski blizanac je gojazan, dok je drugi mršav. Kada se njihova fekalna mikrobiota transplantira u miševe bez klica, fenotip u mišjem modelu odgovara onome kod ljudi.

''Bacteroides'' su simbiontski kolonizatori crijevne niše domaćina i obavljaju nekoliko fizioloških funkcija, od kojih neke mogu biti korisne, dok su druge štetne. ''Bacteroides'' učestvuju u regulaciji crijevnog mikrookruženja i [[metabolizam ugljikohidrata|metabolizmu ugljikohidrata]] sa sposobnošću prilagođavanja okruženju domaćina hidrolizom [[žučna kiselina|žučnih soli]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Wexler AG, Goodman AL | title = An insider's perspective: Bacteroides as a window into the microbiome | journal = Nature Microbiology | volume = 2 | issue = 5 | page = 17026 | date = april 2017 | pmid = 28440278 | pmc = 5679392 | doi = 10.1038/nmicrobiol.2017.26 }}&lt;/ref&gt; Neke ''Bacteroides'' proizvode [[acetat]] i [[propionat]] tokom fermentacije šećera. Acetat može spriječiti transport [[toksin]]a iz crijeva u [[krv]], dok propionat može spriječiti stvaranje tumora u ljudskom [[debelo crijevo|debelom crijevu]].&lt;ref name=&quot;Roles of intestinal bacteroides&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Wang C, Zhao J, Zhang H, Lee YK, Zhai Q, Chen W | title = Roles of intestinal ''bacteroides'' in human health and diseases | journal = Critical Reviews in Food Science and Nutrition | volume = 61 | issue = 21 | pages = 3518–3536 | date = 30. 11. 2021 | pmid = 32757948 | doi = 10.1080/10408398.2020.1802695 | s2cid = 221036664 }}&lt;/ref&gt;

''Bacteroides'' kao što je ''Bacteroides uniformis'' mogu imati ulogu u ublažavanju [[gojaznost]]i. Niska količina ''B. uniformis'' pronađena u crijevima dojenčadi hranjene adaptiranim mlijekom povezana je s visokim rizikom od gojaznosti.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Owen CG, Martin RM, Whincup PH, Smith GD, Cook DG | title = Effect of infant feeding on the risk of obesity across the life course: a quantitative review of published evidence | journal = Pediatrics | volume = 115 | issue = 5 | pages = 1367–1377 | date = maj 2005 | doi = 10.1542/peds.2004-1176 | pmid = 15867049 | s2cid = 46257383 | url = https://publications.aap.org/pediatrics/article/115/5/1367/67552/Effect-of-Infant-Feeding-on-the-Risk-of-Obesity?autologincheck=redirected | url-access = subscription }}&lt;/ref&gt; Oralna primjena ''B. uniformis'' može ublažiti metaboličku i imunu disfunkciju koja može doprinijeti gojaznosti kod miševa. Slično tome, ''Bacteroides acidifaciens'' može pomoći u aktiviranju oksidacije masti u masnom tkivu i na taj način zaštititi od gojaznosti.&lt;ref name=&quot;Roles of intestinal bacteroides&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Gauffin Cano P, Santacruz A, Moya Á, Sanz Y | title = Bacteroides uniformis CECT 7771 ameliorates metabolic and immunological dysfunction in mice with high-fat-diet induced obesity | journal = PLOS ONE | volume = 7 | issue = 7 | article-number = e41079 | date = 26. 7. 2012 | pmid = 22844426 | pmc = 3406031 | doi = 10.1371/journal.pone.0041079 | bibcode = 2012PLoSO...741079G | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* ''[[CrAssphage]]''
* ''[[Cytophaga]]''
* ''[[Flavobacterium]]''

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://emedicine.medscape.com/article/233339-overview Bacteroides infections in E Medicine]
* [https://web.archive.org/web/20060912151148/http://borg.med.ecu.edu/~webpage/about.html ''Bacteroides''] in detail.

{{Portal|Biologija}}
{{Taxonbar|from=Q133186}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Bakterije]]
[[Kategorija:Bakteriologija]]
[[Kategorija:Mikrobiologija]]
[[Kategorija:Mikrobiomi]]</text>
      <sha1>84amid59zxmtw7sxji56wcoil5uo1nn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Akvakultura</title>
    <ns>0</ns>
    <id>533561</id>
    <revision>
      <id>3940610</id>
      <parentid>3924551</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T03:25:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940610</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="139443" sha1="b8kt8g2do9zpbrg2nz2ep25277lcb6s" xml:space="preserve">[[Slika:2019-03-16 01 Aquaculture in Chile.jpg|thumb|320px| Uzgoj ribe u akvakulturi u [[fjord]]ovima južno od Castra, [[Čile]].]]
{{Poljoprivreda}}
'''Akvakultura''', rjeđe '''akvikultura''',&lt;ref name=&quot;Garner_2016&quot;&gt;{{Citation |last=Garner |first=Bryan A. |title=Garner's Modern English Usage |year=2016 |url=http://www.lawprose.org/bryan-garner/books-by-bryan-garner/garners-modern-english-usage-4th-edition-2016 |edition=4th |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-049148-2 |author-link=Bryan A. Garner |accessdate=24. 4. 2026 |archive-date=14. 8. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170814041726/http://www.lawprose.org/bryan-garner/books-by-bryan-garner/garners-modern-english-usage-4th-edition-2016/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; također poznato kao '''akvafarmerstvo''', jeste kontrolirani &quot;uzgoj&quot; vodenih organizama kao što su [[ribe]], [[rakovi]], [[mehkušci]], [[alge]] i drugi vrijedni organizmi kao što su vodene [[biljke[[ (npr. [[Nelumbo nucifera|lotus]]. Akvakultura uključuje uzgoj slatkovodnih, bočatovodnih i slanovodnih [[populacija]] u kontroliranim ili poluprirodnim uvjetima i može se uporediti s komercijalnim [[ribolov]]om, koji predstavlja izlov divlje ribe.&lt;ref name=&quot;AmericanHeritageDef&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.answers.com/topic/aquaculture|archive-url=https://web.archive.org/web/20060719044903/http://www.answers.com/topic/aquaculture|title=aquaculture|archive-date=19. 7. 2006|work=Answers.com}}&lt;/ref&gt; Akvakultura je također praksa koja se koristi za obnovu i rehabilitaciju morskih i slatkovodnih [[ekosistem]]a.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=22. 2. 2023 |title=Study: Aquaculture can be 'part of the solution' to marine ecosystem restoration - Responsible Seafood Advocate |url=https://www.globalseafood.org/advocate/study-aquaculture-can-be-part-of-the-solution-to-marine-ecosystem-restoration/ |access-date=17. 2. 2024 |website=Global Seafood Alliance |language=en-US}}&lt;/ref&gt; [[Marikultura]], obično poznata kao morski uzgoj, je akvakultura u [[nore|morskim]] staništima i [[laguna]]ma, za razliku od slatkovodne akvakulture. [[Piscikultura]] je vrsta akvakulture koja se sastoji od uzgoja [[ribe]],  radi dobijanja [[Riba kao hrana|ribljih proizvoda kao hrane]].

Akvakultura se također može definirati kao uzgoj, uzgoj i sakupljanje ribe i drugih vodenih biljaka, također poznata kao uzgoj u vodi. To je ekološki izvor hrane i komercijalnih proizvoda koji pomažu u poboljšanju zdravijih [[staništa]] i koriste se za rekonstrukciju [[populacija]] ugroženih vodenih vrsta. Tehnologija je povećala rast ribe u priobalnim morskim vodama i otvorenim okeanima zbog povećane potražnje za morskim plodovima.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=What is aquaculture? |url=https://oceanservice.noaa.gov/facts/aquaculture.html#:~:text=Aquaculture%20is%20breeding,%20raising,%20and,of%20threatened%20or%20endangered%20species. |access-date=7. 12. 2022 |website=National Oceanic and Atmospheric Administration, US Department of Commerce |language=EN-US}}&lt;/ref&gt;
Akvakultura se može provoditi u potpuno vještačkim objektima izgrađenim na kopnu (kopnena akvakultura), kao u slučaju [[akvarij]]a, [[ribnjak]]a, akvaponike ili vodenih staza, gdje životni uslovi zavise od ljudske kontrole, kao što su kvalitet vode (kisik), hrana ili temperatura. Alternativno, mogu se provoditi u dobro zaštićenim plitkim vodama vode ([[litoral]], blizu obale) (priobalna akvakultura), gdje su uzgajane vrste izložene relativno prirodnijim okruženjima; ili na ograđenim/zatvorenim dijelovima otvorenog okeana daleko od obale ([[marikultura]], akvakultura na moru), gdje se vrste uzgajaju u [[kafez]]ima, stalcima ili vrećama i izložene su raznolikijim prirodnim uslovima kao što su vodene struje (kao što su okeanske struje), dnevne vertikalne migracije i ciklusi hranjivih tvari.

Prema [[FAO|Organizaciji za hranu i poljoprivredu]] (FAO), akvakultura &quot;se podrazumijeva kao uzgoj vodenih [[organizam]]a, uključujući ribe, mehkušce, rakove i vodene biljke. Uzgoj podrazumijeva neki oblik intervencije u [[proces uzgoja ribe|mrijestilišta]] radi povećanja proizvodnje, kao što je redovno [[poribljavanje]], [[hranjenje|hranjenje riba]], zaštita od [[predator]]a itd. Uzgoj također podrazumijeva individualno ili korporativno vlasništvo nad stokom koji se uzgaja.&quot;&lt;ref&gt;[http://www.fao.org/fishery/statistics/global-aquaculture-production/en Global Aquaculture Production] Fishery Statistical Collections, FAO, Rome. Retrieved 2 October 2011.&lt;/ref&gt; Prijavljena proizvodnja iz globalnih operacija akvakulture u 2019. godini iznosila je preko 120 miliona tona u vrijednosti od 274 milijarde američkih dolara, a do 2022. godine porasla je na 130,9 miliona tona, u vrijednosti od 312,8 milijardi američkih dolara.&lt;ref name=&quot;TabLandArea&quot;&gt;FAO FIGIS Database (2022) [https://www.fao.org/figis/servlet/TabLandArea?tb_ds=Aquaculture&amp;tb_mode=TABLE&amp;tb_act=SELECT&amp;tb_grp=COUNTRY Global Aquaculture Production 1950–2019] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220119053553/https://www.fao.org/figis/servlet/TabLandArea?tb_ds=Aquaculture&amp;tb_mode=TABLE&amp;tb_act=SELECT&amp;tb_grp=COUNTRY |date=19. 1. 2022 }}. Retrieved 2 February 2022&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;cd0683en&quot;&gt;{{Cite book |url=https://openknowledge.fao.org/handle/20.500.14283/cd0683en |title=The State of World Fisheries and Aquaculture 2024 |date=7. 6. 2024 |publisher=FAO |isbn=978-92-5-138763-4 |language=en |doi=10.4060/cd0683en}}&lt;/ref&gt; Međutim, postoje problemi s pouzdanošću prijavljenih podataka.&lt;ref name=&quot;overreporting&quot;/&gt; Nadalje, u dsadašnjoj praksi akvakulture, proizvodi od nekoliko kilograma divlje ribe koriste se za proizvodnju jednog kilograma [[piacivor]]ne ribe poput [[akvakultur lososa|lososa]].&lt;ref name=Alliance /&gt; Hrana na bazi biljaka i insekata također se razvija kako bi se smanjila upotreba divlje ribe za hranu u akvakulturi.
Posebne vrste akvakulture uključuju [[uzgoj ribe]], [[uzgoj škampa]], [[uzgoj ostriga]], marikulturu, [[piscikultura|piscikulturu]], [[algakultura|algakulturu]] (kao što je [[uzgoj morskih algi]]) i uzgoj [[ukrasne ribe]]. Posebne metode uključuju akvaponiku i [[integrirana multitrofička akvakultura|integriranu multitrofičku akvakulturu]], od kojih obje integriraju uzgoj ribe i uzgoj vodenih biljaka. FAO opisuje akvakulturu kao jednu od industrija koje su najdirektnije pogođene klimatskim promjenama i njihovim uticajima.&lt;ref&gt;{{Cite book|url=http://www.fao.org/3/ca7166en/ca7166en.pdf |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20221009/http://www.fao.org/3/ca7166en/ca7166en.pdf |archive-date=9. 10. 2022 |url-status=live|title=FAO's work on climate change Fisheries &amp; aquaculture 2019|publisher=Food and Agriculture Organization|year=2019}}&lt;/ref&gt; Neki oblici akvakulture imaju negativan utjecaj na okoliš, kao što je [[zagađenje n utrijentima]] ili prijenos bolesti na divlje populacije.
{{toclimit|3}}

==Pregled==
[[Datoteka:Global capture fisheries and aquaculture production, 1990-2030.svg|thumb|right|300px| Globalni ulov ribe i akvakulture prema izvještaju FAO-a, 1990–2030]]
[[Datoteka:World aquaculture production of food fish and aquatic plants, 1990-2016.svg|thumb|right|300px|Svjetska proizvodnja ribe i vodenih biljaka u akvakulturi, 1990–2016]]

Stagnacija ulova u [[divlje ribolovno područje|divljim ribolovnim područjima]] i [[prekomjerna eksploatacija]] popularnih morskih [[vrsta]], u kombinaciji s rastućom potražnjom za visokokvalitetnim proteinima, potaknuli su akvakulturiste da pripitome druge morske vrste..&lt;ref&gt;&quot;'FAO: 'Fish farming is the way forward.'(Big Picture)(Food and Agriculture Administration's 'State of Fisheries and Aquaculture' report).&quot; The Ecologist 39.4 (2009): 8–9. Gale Expanded Academic ASAP. Web. 1 October 2009. &lt;http://find.galegroup.com/gtx/start.do?prodId=EAIM.&gt;.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;uscnews.usc.edu&quot;&gt;&quot;[http://uscnews.usc.edu/science_technology/all_about_fish_and_oyster_farming.html The Case for Fish and Oyster Farming] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090512061109/http://uscnews.usc.edu/science_technology/all_about_fish_and_oyster_farming.html |date=12. 5. 2009 }},&quot; Carl Marziali, University of Southern California Trojan Family Magazine, May 17, 2009.&lt;/ref&gt; Na početku moderne akvakulture, mnogi su bili optimistični da bi se &quot;[[Plava revolucija]]&quot; mogla dogoditi u akvakulturi, baš kao što je [[Zelena revolucija]] 20. stoljeća revolucionirala poljoprivredu.&lt;ref&gt;&quot;The Economist: 'The promise of a blue revolution', Aug. 7, 2003. &lt;https://www.economist.com/special-report/2003/08/07/the-promise-of-a-blue-revolution&gt;&lt;/ref&gt; Iako su kopnene životinje odavno bile pripitomljene, većina vrsta morskih plodova i dalje se lovila u divljini. Zabrinut zbog uticaja rastuće potražnje za morskim plodovima na svjetske okeane, istaknuti istraživač okeana [[Jacques Cousteau]] napisao je 1973. godine: &quot;S obzirom na to da moramo prehraniti rastuću ljudsku populaciju na Zemlji, moramo se okrenuti moru s novim razumijevanjem i novom tehnologijom.&quot;&lt;ref&gt;&quot;Jacques Cousteau, ''The Ocean World of Jacques Cousteau: The Act of life'', World Pub: 1973.&quot;&lt;/ref&gt;

Oko 430 (97%) kultiviranih vrsta od 2007. pripitomljeno je tokom 20. i 21. stoljeća, od čega se procjenjuje da je 106 nastalo u deceniji do 2007. godine. S obzirom na dugoročni značaj poljoprivrede, do danas je pripitomljeno samo 0,08% poznatih kopnenih biljnih i 0,0002% poznatih kopnenih životinjskih vrsta, u poređenju sa 0,17% poznatih morskih biljnih vrsta i 0,13% poznatih morskih životinjskih vrsta. Pripitomljavanje obično uključuje oko deceniju naučnog istraživanja.&lt;ref name=&quot;DuarteMarbaHolmer&quot;&gt;{{cite journal|title=Rapid Domestication of Marine Species|url=https://archive.org/details/sim_science_2007-04-20_316_5823/page/382| doi=10.1126/science.1138042|pmid=17446380|volume=316|issue=5823|pages=382–383|journal=Science|year=2007|last1=Duarte|first1=C. M|last2=Marba|first2=N|last3=Holmer|first3=M|hdl=10261/89727| s2cid=84063035}}&lt;/ref&gt; Pripitomljavanje vodenih vrsta nosi manje rizika za ljude nego kopnene životinje, koje su uzele veliki danak u ljudskim životima. Većina glavnih ljudskih bolesti potiče od pripitomljenih životinja,&lt;ref&gt;{{cite book
|title=Guns, Germs, and Steel
|year=2005
|publisher=[[W.W. Norton &amp; Company, Inc.]]
|location=New York, New York
|isbn=978-0-393-06131-4
|title-link=Guns, Germs, and Steel
}}&lt;/ref&gt; uključujući bolesti poput [[male boginje|malih boginja]] i [[difterija|difterije]], koje se, kao i većina zaraznih bolesti, prenose na ljude sa životinja. Još uvijek se nisu pojavili ljudski [[patogen]]i slične virulencije iz morskih vrsta.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Lasa |first1=Aide |last2=Auguste |first2=Manon |last3=Lema |first3=Alberto |last4=Oliveri |first4=Caterina |last5=Borello |first5=Alessio |last6=Taviani |first6=Elisa |last7=Bonello |first7=Guido |last8=Doni |first8=Lapo |last9=Millard |first9=Andrew D. |last10=Bruto |first10=Maxime |last11=Romalde |first11=Jesus L. |last12=Yakimov |first12=Michail |last13=Balbi |first13=Teresa |last14=Pruzzo |first14=Carla |last15=Canesi |first15=Laura |date=septembar 2021 |title=A deep-sea bacterium related to coastal marine pathogens |journal=Environmental Microbiology |volume=23 |issue=9 |pages=5349–5363 |doi=10.1111/1462-2920.15629 |issn=1462-2912 |pmc=8519021 |pmid=34097814|bibcode=2021EnvMi..23.5349L }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dpi.nsw.gov.au/fishing/pests-diseases/animal-health/fish-diseases-and-human-health|title=Aquatic animal disease and human health|date=26. 4. 2016|website=Department of Primary Industries|access-date=15. 10. 2019|archive-date=13. 11. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191113044257/https://www.dpi.nsw.gov.au/fishing/pests-diseases/animal-health/fish-diseases-and-human-health}}&lt;/ref&gt;

Biološke metode kontrole za upravljanje [[parazit]]ima se već koriste, kao što su [[ribe]] čistači (npr. [[grgeč]]i i morski [[losos]]i) za kontrolu populacija morskih ušiju u uzgoju lososa.&lt;ref&gt;{{Cite journal|title = The use of lumpfish (Cyclopterus lumpus L.) to control sea lice (Lepeophtheirus salmonis Krøyer) infestations in intensively farmed Atlantic salmon (Salmo salar L.)|journal = Aquaculture|date = 20. 3. 2014|pages = 18–23|volume = 424–425|doi = 10.1016/j.aquaculture.2013.12.033|first1 = Albert K.|last1 = Imsland|first2 = Patrick|last2 = Reynolds|first3 = Gerhard|last3 = Eliassen|first4 = Thor Arne|last4 = Hangstad|first5 = Atle|last5 = Foss|first6 = Erik|last6 = Vikingstad|first7 = Tor Anders|last7 = Elvegård| bibcode=2014Aquac.424...18I }}&lt;/ref&gt; Modeli se koriste kao pomoć pri prostornom planiranju i lociranju ribogojilišta kako bi se utjecaj sveo na minimum.&lt;ref&gt;{{Cite web|title = DEPOMOD and AutoDEPOMOD — Ecasa Toolbox|url = http://www.ecasatoolbox.org.uk/the-toolbox/eia-species/models|website = www.ecasatoolbox.org.uk|access-date = 24. 9. 2015|archive-url = https://web.archive.org/web/20150925121623/http://www.ecasatoolbox.org.uk/the-toolbox/eia-species/models|archive-date = 25. 9. 2015}}&lt;/ref&gt;
[[Slika:Aquaculture production (2023).svg|thumb|300x300px|Akvakulturna proizvodnja (2023)&lt;ref&gt;{{Cite book |url=https://doi.org/10.4060/cd4313en |title=World Food and Agriculture – Statistical Yearbook 2025 |publisher=Food and Agriculture Organization |year=2025 |isbn=978-92-5-140174-3 |language=en |doi=10.4060/cd4313en |access-date= |via=fao.org |s2cid=}}&lt;/ref&gt;]]
Smanjenje zaliha divlje. povećalo je potražnju za uzgojenom ribom.&lt;ref&gt;{{Cite journal|title = Effect of aquaculture on world fish supplies|url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_2000-06-29_405_6790/page/1017|journal = Nature|date = 29. 6. 2000|issn = 0028-0836|pages = 1017–1024|volume = 405|issue = 6790|doi = 10.1038/35016500|first1 = Rosamond L.|last1 = Naylor|first2 = Rebecca J.|last2 = Goldburg|first3 = Jurgenne H.|last3 = Primavera|first4 = Nils|last4 = Kautsky|first5 = Malcolm C. M.|last5 = Beveridge|first6 = Jason|last6 = Clay|first7 = Carl|last7 = Folke|first8 = Jane|last8 = Lubchenco|first9 = Harold|last9 = Mooney|pmid=10890435|bibcode = 2000Natur.405.1017N|hdl = 10862/1737|s2cid = 4411053|hdl-access = free}}&lt;/ref&gt; Međutim, pronalaženje alternativnih izvora proteina i ulja za hranu za ribe je neophodno kako bi industrija akvakulture mogla održivo rasti; u suprotnom, predstavlja veliki rizik za prekomjerno iskorištavanje ribe za ispašu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url = http://www.fcrn.org.uk/sites/default/files/Turning_the_tide_%20Report.pdf|title = Turning the tide|access-date = 24. 9. 2015|archive-date = 22. 2. 2016|archive-url = https://web.archive.org/web/20160222005116/http://www.fcrn.org.uk/sites/default/files/Turning_the_tide_%20Report.pdf}}&lt;/ref&gt;
Proizvodnja akvakulture sada premašuje proizvodnju ulova ribe&lt;ref name=&quot;ca0191en&quot; /&gt; i zajedno relativni doprinos BDP-u kretao se od 0,01 do 10%.&lt;ref name=&quot;Cai2019&quot;&gt;{{Cite book |last=Cai |first=Junning |title=Understanding and measuring the contribution of aquaculture and fisheries to gross domestic product (GDP) |date=2019 |others=Hui Huang, PingSun Leung |publisher=Food and Agriculture Organization of the United Nations |isbn=978-92-5-131280-3 |location=Rome |oclc=1104067293}}&lt;/ref&gt; Međutim, nije lako izdvojiti relativni doprinos akvakulture [[BDP]]-u,  zbog nedostatka podataka.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Food and Agriculture Organization of the United Nations|title=The state of world fisheries and aquaculture 2020: sustainability in action|date=2020|publisher=Food and Agriculture Organization of the United Nations|isbn=978-92-5-132692-3|location=Rome|oclc=1159532489}}&lt;/ref&gt;

Još jedno nedavno pitanje nakon zabrane organotina od strane Međunarodne pomorske organizacije 2008. godine je potreba za pronalaženjem ekološki prihvatljivih, ali i dalje efikasnih spojeva s antivegetativnim efektima.

Svake godine se otkriva mnogo novih prirodnih spojeva, ali njihova proizvodnja u dovoljno velikom obimu za komercijalne svrhe gotovo je nemoguća.
Vrlo je vjerovatno da će budući razvoj u ovoj oblasti zavisiti od [[mikroorganizam]]a, ali su potrebna veća sredstva i daljnja istraživanja kako bi se prevazišao nedostatak znanja u ovoj oblasti.&lt;ref&gt;{{Cite journal|title = Qian, P. Y., Xu, Y. &amp; Fusetani, N. Natural products as antifouling compounds: recent progress and future perspectives|url = https://www.researchgate.net/publication/40447383|journal = Biofouling|volume = 26|issue = 2|pages = 223–234|access-date = 24. 9. 2015|doi = 10.1080/08927010903470815|pmid = 19960389|year = 2009|last1 = Qian|first1 = Pei-Yuan|last2 = Xu|first2 = Ying|last3 = Fusetani|first3 = Nobushino|s2cid = 35932563}}&lt;/ref&gt;

== Grupe vrsta ==
{{multiple image
| align = right
| caption_align = center
| direction = vertical
| width = 300
| header = Globalna proizvodnja akvakulture u milionima tona, 1950–2010, prema izvještaju [[FAO]]-a &lt;ref name=&quot;faostat&quot;&gt;Based on data sourced from the [http://faostat.fao.org/site/629/default.aspx FishStat database] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20121107001620/http://faostat.fao.org/site/629/default.aspx |date=7. 11. 2012 }}&lt;/ref&gt;
| header_align = center
| header_background =
| footer =
| footer_align =
| footer_background =
| background color =
| image1 = Global aquaculture production.png
| alt1 =
| caption1 = Glavne grupe vrsta
| image2 = Global other aquaculture production.png
| alt2 =
| caption2 = Manje grupe vrsta
}}
[[Slika:World capture fisheries and aquaculture production by main producers (2018).svg|thumb|300px| Svjetska proizvodnja ribe i akvakulture po glavnim proizvođačima (2018.), iz Statističkog godišnjaka [[Organizacije za hranu i poljoprivredu|FAO]], 2020.&lt;ref&gt;{{Cite book|title=World Food and Agriculture – Statistical Yearbook 2020|publisher=FAO|year=2020|isbn=978-92-5-133394-5|location=Rome|doi=10.4060/cb1329en|s2cid=242794287}}&lt;/ref&gt;]]

===Vodene biljke===
[[Datoteka:Yangzhuanghe - CIMG3404.JPG|thumb|300px| Uzgoj emergentnih vodenih biljaka u plutajućim kontejnerima|alt=Vodene biljke u plutajućim kontejnerima]]
{{glavni|Algakultura|Uzgoj morskih algi}}

[[Mikroalge]], također poznate kao [[fitoplankton]], [[mikrofiti]] ili [[planktonske alge]], čine većinu kultiviranih [[alge|algi]]. Makroalge, obično poznate kao [[morske alge]], također imaju mnogo komercijalne i industrijske namjene, ali zbog svoje veličine i specifičnih zahtjeva, ne uzgajaju se lahko u velikim razmjerima i najčešće se uzimaju u divljini.

U 2016. godini, akvakultura je bila izvor 96,5 % po volumenu od ukupno 31,2 miliona tona divlje sakupljenih i kultiviranih vodenih biljaka zajedno. Globalna proizvodnja uzgojenih vodenih biljaka, u kojoj pretežno dominiraju morske [[alge]], porasla je u obimu proizvodnje sa 13,5 miliona tona u 1995. godini na nešto više od 30 miliona tona u 2016.&lt;ref name=&quot;ca0191en&quot;&gt;{{Cite book|url=http://www.fao.org/3/ca0191en/ca0191en.pdf|title=In brief, The State of World Fisheries and Aquaculture, 2018|publisher=FAO|year=2018}}&lt;/ref&gt;

====Uzgoj morskih algi====
{{glavni|Uzgoj morskih algi}}

===Ribe===
{{Glavni|Uzgoj ribe}}
Uzgoj ribe je najčešći oblik akvakulture. Uključuje komercijalni uzgoj ribe u rezervoarima, ribnjacima ili okeanskim ograđenim prostorima, obično za hranu. Postrojenje koje pušta mlađ ribe u divljinu za rekreativni [[ribolov]] ili za dopunjavanje prirodnog broja vrste obično se naziva [[mrjestilište]]. Širom svijeta, najvažnije vrste riba koje se koriste u uzgoju ribe su, redom, [[šaran]], [[losos]], [[tilapija]] i [[som]].&lt;ref name=&quot;faostat&quot;/&gt;

U [[Mediteran]]u, mlade [[atlantska plavoperajna tuna|plavoperajne tune]] hvataju se mrežama na moru i polako vuku prema obali. Zatim se interniraju u [[Offshore akvakultura|offshore]] ograđene prostore (ponekad napravljene od plutajućih HDPE cijevi))&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.acu-tech.com.au/hdpe-pipe-products/|title=HDPE Pipe used for Aquaculture pens.|archive-url=https://web.archive.org/web/20190109111409/https://www.acu-tech.com.au/hdpe-pipe-products/|archive-date=9. 1. 2019}}&lt;/ref&gt; where they are further grown for the market.&lt;ref&gt;{{Cite journal | doi = 10.1641/0006-3568(2005)055[0301:DWSTBF]2.0.CO;2 | author = Volpe, J. | year = 2005 | title = Dollars without sense: The bait for big-money tuna ranching around the world | url = https://archive.org/details/sim_bioscience_2005-04_55_4/page/301 | journal = [[BioScience]] | volume = 55 | issue = 4| pages = 301–302 | issn = 0006-3568 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Istraživači u Australiji su 2009. prvi put uspjeli prilagoditi južnu plavoperajnu tunu da se razmnožava u bazenima bez izlaza na more. Južna plavorepa tuna se također lovi u divljini i tovi u [[kafez]]ima za uzgoj u južnom dijelu Spencerovog zaliva, [[Južna Australija]].

Sličan proces se koristi u dijelu ove industrije koji se bavi uzgojem lososa; mlađ se uzima iz mrijestilišta i koristi se niz metoda kako bi se pomoglo njihovom sazrijevanju. Naprimjer, kao što je gore navedeno, neke od najvažnijih vrsta riba u industriji, losos, mogu se uzgajati korištenjem sistema kafeza. To se postiže mrežastim kafezima, po mogućnosti u otvorenoj vodi s jakim protokom, i hranjenjem lososa posebnom mješavinom hrane koja pomaže njihovom rastu. Ovaj proces omogućava rast ribe tokom cijele godine, a time i veći ulov tokom pravih sezona.&lt;ref&gt;{{cite journal |title=Farming the Sea|url=https://archive.org/details/marine-resource-economics_2008_23_4/page/527|first=Frank|last=Asche|journal=Marine Resource Economics|volume=23|issue=4|year=2008|pages=527–547 |jstor=42629678|doi=10.1086/mre.23.4.42629678|bibcode=2008MREco..23..527A |s2cid=129264961}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |title=Future Seascapes, Fishing, and Fish Farming|first1=Rebecca |last1=Goldburg |first2=Rosamond |last2=Naylor|journal=Frontiers in Ecology and the Environment|volume=3|issue=1|date=februar 2005|pages=21–28|doi=10.2307/3868441|jstor=3868441|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Dodatna metoda, ponekad poznata kao marikultura, također se koristi u industriji. Morski uzgoj uključuje uzgoj ribe u mrijestilištu kratko vrijeme, a zatim njihovo puštanje u morske vode radi daljnjeg razvoja, nakon čega se ribe ponovo hvataju kada sazriju.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Brown |first1=E. Evan |title=World Fish Farming: Cultivation and Economics |url=https://archive.org/details/unset0002unse_w0s7 |date=1983 |publisher=AVI Publishing |location=Westport, Connecticut |isbn=978-0-87055-427-8 |page=[https://archive.org/details/unset0002unse_w0s7/page/2 2] |edition=Second }}&lt;/ref&gt;

===Rakovi===
{{glavni|Uzgoj škampa|Uzgoj slatkovodnih škampa|Astacikultura}}
Komercijalni uzgoj škampa započeo je 1970-ih, a proizvodnja je nakon toga naglo rasla. Globalna proizvodnja dostigla je više od 1,6 miliona tona u 2003. godini, u vrijednosti od oko 9 milijardi američkih dolara. Oko 75% uzgojenih škampa proizvodi se u Aziji, posebno u [[Kina|Kini]] i [[Tajland]]u. Ostalih 25% proizvodi se uglavnom u Latinskoj Americi, gdje je [[Brazil]] najveći proizvođač. Tajland je najveći izvoznik.

Uzgoj škampa promijenio se od svog tradicionalnog, malog oblika u jugoistočnoj Aziji u globalnu industriju. Tehnološki napredak doveo je do sve veće gustoće po jedinici površine, a uzgoj škampa se prevozi širom svijeta. Gotovo svi uzgojeni škampi su [[penaeid]] (tj. škampi iz [[porodica (biologija)|porodice]] ''[[Penaeidae]]''), a samo dvije vrste škampa, [[bijelonoga škampa|pacifička bijela škampa]] i [[divovska tigrasta škampa]], čine oko 80% svih uzgojenih škampi. Ove industrijske [[monokultura|monokulture]] su vrlo osjetljive na bolesti, koje su desetkovale populacije škampa u cijelim regijama. Rastući [[ekologija|ekološki]] problemi, ponovljene epidemije bolesti, te pritisak i kritike i od [[nevladina organizacija|nevladinih organizacija]] i zemalja potrošača doveli su do promjena u industriji krajem 1990-ih i općenito strožih propisa. Godine 1999. vlade, predstavnici industrije i ekološke organizacije pokrenuli su program usmjeren na razvoj i promociju više [[održivih poljoprivrednih|održivih]] praksi kroz program [[Seafood Watch]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=About Seafood Watch|url=http://www.montereybayaquarium.org/cr/cr_seafoodwatch/sfw_aboutsfw.aspx?c=ln|publisher=Monterey Bay Aquarium|access-date=30. 5. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130511232001/http://www.montereybayaquarium.org/cr/cr_seafoodwatch/sfw_aboutsfw.aspx?c=ln|archive-date=11. 5. 2013}}&lt;/ref&gt;

[[Uzgoj slatkovodnih kozica]] dijeli mnoge karakteristike, uključujući i mnoge probleme s uzgojem morskih kozica. Jedinstveni problemi nastaju zbog razvojnog [[životni ciklus|životnog ciklusa]] glavne vrste, [[divovska riječna kozica|divovske rječne kozice]].&lt;ref name=&quot;freshwater&quot;&gt;New, M. B.: ''[http://library.enaca.org/Shrimp/Publications/FAO_Macrobrachium_manual_2003.pdf Farming Freshwater Prawns]''; FAO Fisheries Technical Paper 428, 2002. {{ISSN|0429-9345}}.&lt;/ref&gt;

Globalna godišnja proizvodnja slatkovodnih kozica (isključujući [[rakovi|rakove]] i [[kraba|krabe]]) u 2007. godini iznosila je oko 460.000 tona, što je premašilo 1,86 milijardi dolara.&lt;ref&gt;{{cite web |title = Freshwater Prawn Book |url = http://www.shrimpnews.com/FreeReportsFolder/FreshwaterPrawnFolder/FreshwaterPrawnsBiologyFarming.html |publisher = Wiley Blackwell |date = 2010 |access-date = 25. 11. 2018 |archive-date = 1. 12. 2018 |archive-url = https://web.archive.org/web/20181201172035/http://www.shrimpnews.com/FreeReportsFolder/FreshwaterPrawnFolder/FreshwaterPrawnsBiologyFarming.html }}&lt;/ref&gt; Osim toga, [[Kina]] je proizvela oko 370.000 tona [[kineska riječna kraba|kineske riječna krabe]].&lt;ref name=&quot;figis_fresh&quot;&gt;Data extracted from the [http://www.fao.org/figis/servlet/static?dom=collection&amp;xml=global-aquaculture-production.xml FAO Fisheries Global Aquaculture Production Database] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050927124902/http://www.fao.org/figis/servlet/static?dom=collection&amp;xml=global-aquaculture-production.xml |date=27. 9. 2005 }} for freshwater crustaceans. The most recent data are from 2003 and sometimes contain estimates. Retrieved June 28, 2005.&lt;/ref&gt;

Osim toga, [[astacikultura]] je uzgoj rakova u slatkovodnim vodama (uglavnom u SAD-u, Australiji i Evropi).&lt;ref&gt;{{cite journal|doi=10.1051/alr:1993032|title=A review of astaciculture: freshwater crayfish farming|journal=Aquatic Living Resources|volume=6|issue=4|pages=307–317|year=1993|last1=Holdich|first1=David M.|bibcode=1993AqLR....6..307H |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

===[[Mehkušci]]===
[[Slika:Abalone-farm1web.jpg|thumb|300px| Farma morskih ušiju]]
[[Datoteka:Aquatir 0502013 11.JPG|thumb|300px| Farma [[jesetra|jesetre]].]]
{{glavni|Uzgoj kamenica|Akvakultura pataka}}
Akvakultura školjkaša uključuje razne vrste [[kamenica]], [[dagnja|dagnji]] i ostalih [[školjke|školjki]]. Ove školjke se hrane filtriranjem i/ili talogom, te se oslanjaju na primarnu proizvodnju iz okoline, a ne na unos [[ribe]] ili druge hrane. Kao takva, akvakultura školjkaša se općenito doživljava kao ekološki  benigna ili čak korisna.&lt;ref&gt;{{cite book|doi=10.1002/9780470960967.ch7|chapter=Bivalve Shellfish Aquaculture and Eutrophication|title=Shellfish Aquaculture and the Environment|url=https://archive.org/details/shellfishaquacul0000unse|pages=[https://archive.org/details/shellfishaquacul0000unse/page/155 155]–215|year=2011|last1=Burkholder|first1=Joann M.|last2=Shumway|first2=Sandra E.|isbn=978-0-470-96096-7}}&lt;/ref&gt;

U zavisnosti od vrste i lokalnih uslova, školjke se uzgajaju na plaži, na parangalima ili se love obješene sa splava i love ručno ili jaružanjem. U maju 2017. godine, belgijski konzorcij je instalirao prvu od dvije probne farme dagnji na vjetroelektrani u [[Sjeverno more|Sjevernom moru]].&lt;ref name=&quot;offshorewind.biz2017-06-02belgians&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.offshorewind.biz/2017/06/02/belgians-start-growing-mussels-on-offshore-wind-farms/
 | title =Belgians Start Growing Mussels on Offshore Wind Farms
 | date =2. 6. 2017
 | website =offshoreWIND.biz
 | publisher =Navingo BV
 | access-date =3. 6. 2017
 }}&lt;/ref&gt;

Uzgoj [[morsko uho|morskog uha]] započeo je krajem 1950-ih i početkom 1960-ih u [[Japan]]u i Kini.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.fishtech.com/abaloneinfo.html| title=Abalone Farming Information| access-date=8. 11. 2007| archive-url= https://web.archive.org/web/20071113063321/http://www.fishtech.com/abaloneinfo.html| archive-date= 13. 11. 2007 |url-status= live}}&lt;/ref&gt; Od sredine 1990-ih, ova industrija je postala sve uspješnija.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.wired.com/news/technology/0,1282,49847,00.html |title=Abalone Farming on a Boat |access-date=27. 1. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070104192421/http://www.wired.com/news/technology/0%2C1282%2C49847%2C00.html |archive-date=4. 1. 2007 |url-status=dead |magazine=Wired |date=25. 1. 2002 }}&lt;/ref&gt; [[Prekomjerni ribolov]] i [[krivolov]] smanjili su populacije divljih morskih ušiju do te mjere da uzgojene morske uši sada osiguravaju većinu mesa morskih ušiju. Održivo uzgojene mehkušce mogu certificirati Seafood Watch i druge organizacije, uključujući [[Svjetski fond za divlje životinje]] (WWF). WWF je 2004. godine pokrenuo &quot;Dijaloge o akvakulturi&quot;, kako bi razvio mjerljive i na učinku zasnovane standarde za odgovorno uzgojenu morsku hranu. 2009. godine, WWF je suosnovao [[Vijeće za upravljanje akvakulturom]] s holandskom inicijativom za održivu trgovinu, kako bi upravljao globalnim standardima i programima certifikacije.&lt;ref&gt;{{cite web|last=World Wildlife Fund|title=Sustainable Seafood, Farmed Seafood|url=http://worldwildlife.org/industries/farmed-seafood|access-date=30. 5. 2013}}&lt;/ref&gt;

Nakon suđenja u 2012.,&lt;ref name=&quot;oceangrown.com.au-2013&quot;&gt;
{{cite web
 |url         = http://www.oceangrown.com.au/wp-content/uploads/2013/10/Ocean-Grown-Information-Memorandum-Approved-Screen.pdf
 |title       = Information Memorandum, 2013 Ranching of Greenlip Abalone, Flinders Bay – Western Australia
 |website     = Ocean Grown Abalone
 |access-date = 23. 4. 2016
 |archive-url  = https://web.archive.org/web/20161010215256/http://www.oceangrown.com.au/wp-content/uploads/2013/10/Ocean-Grown-Information-Memorandum-Approved-Screen.pdf
 |archive-date = 10. 10. 2016
}}&lt;/ref&gt; komercijalni &quot;morski ranč&quot; osnovan je u [[Flinders Bay]]u, [[Zapadna Australija]], za uzgoj morskih ušiju. Ranč se zasniva na vještačkom grebenu sastavljenom od 5000 (od aprila 2016.) odvojenih betonskih jedinica zvanih ''abitati'' (staništa morskih ušiju). Abitati od 900&amp;nbsp;kg mogu primiti 400 morskih ušiju svaki. Greben se zasipa mladim morskim ušima iz kopnenog uzgoja. Morske uši se hrane morskim [[alga]]ma koje su prirodno rasle na staništima, a obogaćivanje [[ekosistem]]a zaliva također rezultira rastućim brojem [[riba|duriba]], ružičaste [[škarpina|škrpime]], ribica i Samson ribe, između ostalih vrsta.

Brad Adams, iz kompanije, naglasio je sličnost s divljim morskim ušima i razliku od akvakulture na obali. &quot;Mi nismo akvakultura, mi smo ranč, jer kada su jednom u vodi, brinu se o sebi.&quot;&lt;ref name=&quot;abc.net.au-2014-08-15&quot;&gt;{{cite news
 | url=http://www.abc.net.au/news/2014-08-15/nrn-abalone-wild-farm/5673010
 | title =First wild abalone farm in Australia built on artificial reef
 | last =Fitzgerald
 | first =Bridget
 | date =28. 8. 2014
 | newspaper =ABC News
 | publisher =Australian Broadcasting Corporation
 | access-date =23. 4. 2016
 | quote =It's the same as the wild core product except we've got the aquaculture advantage which is consistency of supply.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;abc.net.au-2016-04-23&quot;&gt;{{cite news
 | url=http://www.abc.net.au/news/2016-04-23/world-first-abalone-sea-ranch-creating-opportunity/7345448
 | title =Abalone grown in world-first sea ranch in WA 'as good as wild catch'
 | last =Murphy
 | first =Sean
 | date =23. 4. 2016
 | newspaper =ABC News
 | publisher =Australian Broadcasting Corporation
 | access-date =23. 4. 2016
 | quote =So to drive future growth I really believe sea ranching is a great opportunity going forward for some of these coastal communities. }}&lt;/ref&gt;

===Ostale grupe===
Ostale grupe uključuju vodene gmizavce, vodozemce i razne beskičmenjake, kao što su bodljokožci i meduze. Oni su odvojeno prikazani u gornjem desnom uglu ovog odjeljka, jer ne doprinose dovoljnom volumenu da bi se jasno prikazali na glavnom grafikonu.
Komercijalno ulovljeni [[bodljokošci]] uključuju [[morski krastavac|morske krastavce]]  i [[morski ježevi|morske ježeve]]. U Kini se morski krastavci uzgajaju u umjetnim ribnjacima veličine {{convert|1000|acre|ha|order=flip|abbr=off}}.&lt;ref name=&quot;NF&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.nationalfisherman.com/2008.asp?ItemID=1800&amp;pcid=373&amp;cid=375&amp;archive=yes |author=Ess, Charlie |title=Wild product's versatility could push price beyond $2 for Alaska dive fleet |publisher=National Fisherman |access-date=1. 8. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090122074025/http://www.nationalfisherman.com/2008.asp?ItemID=1800&amp;pcid=373&amp;cid=375&amp;archive=yes |archive-date=22. 1. 2009 }}&lt;/ref&gt;

{{clear}}

==Globalna proizvodnja ribe==
{{Multiple image
| direction         = vertical
| image1            = World capture fisheries and aquaculture production by species group-.svg
| caption1          = Po grupi vrsta
| image2            = World capture fisheries and aquaculture production by main producers (2023).svg
| caption2          = By main producers (2023)
| header            = Svjetski ulov ribarstva i proizvodnja akvakulture&lt;ref&gt;{{Cite book|title=World Food and Agriculture – Statistical Yearbook 2025|publisher=FAO|year=2025|isbn=978-92-5-140174-3|location=Rome}}&lt;/ref&gt;
| total_width       = 300
}}
Globalna proizvodnja ribe dostigla je vrhunac od oko 171 milion tona u 2016. godini, pri čemu je akvakultura predstavljala 47 posto ukupne proizvodnje, a 53 posto ako se izuzmu neprehrambene upotrebe (uključujući smanjenje na riblje brašno i riblje ulje). S obzirom na to da je proizvodnja ribe relativno statična od kasnih 1980-ih, akvakultura je bila odgovorna za kontinuirani rast ponude ribe za ljudsku ishranu.&lt;ref name=&quot;ca0191en&quot;/&gt; Globalna proizvodnja akvakulture (uključujući vodene [[biljke]]) u 2016. godini iznosila je 110,2 miliona tona, a vrijednost prve prodaje procijenjena je na 244 milijarde američkih dolara. Tri godine kasnije, 2019. godine, prijavljena proizvodnja iz globalnih operacija akvakulture iznosila je preko 120 miliona tona u vrijednosti od 274 milijarde američkih dolara, a do 2022. dostigla je 130,9 miliona tona, u vrijednosti od 312,8 milijardi američkih dolara.&lt;ref name=&quot;TabLandArea&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;cd0683en&quot;/&gt; Po prvi put, akvakultura je premašila ribolov u proizvodnji vodenih životinja sa 94,4 miliona tona, što predstavlja 51 posto svjetske ukupne proizvodnje i rekordnih 57 posto proizvodnje namijenjene ljudskoj ishrani.&lt;ref name=&quot;cd0683en&quot;/&gt;

U 2022., većina radnika u akvakulturi bila je u Aziji (95%), zatim u Africi (3%) i Latinskoj Americi i [[Karibi]]ma (2%).&lt;ref name=&quot;cd0683en&quot; /&gt;

Doprinos akvakulture globalnoj [[ribolov]]noj i akvakulturnoh proizvodnji zajedno kontinuirano je rastao, dostigavši 46,8 posto u 2016. godini, u odnosu na 25,7 posto u 2000. Sa godišnjom stopom rasta od 5,8 posto u periodu 2001–2016, akvakultura nastavlja rasti brže od drugih glavnih sektora proizvodnje hrane, ali više nema visoke godišnje stope rasta koje su zabilježene 1980-ih i 1990-ih.&lt;ref name=&quot;ca0191en&quot;/&gt;

U 2012. godini, ukupna svjetska proizvodnja ribe iznosila je 158 miliona [[tona]], od čega je akvakultura doprinijela sa 66,6 miliona tona, oko 42%.&lt;ref name=&quot;SOFIA 2014&quot;&gt;
[[FAO]] (2014) [http://www.fao.org/3/d1eaa9a1-5a71-4e42-86c0-f2111f07de16/i3720e.pdf The State of World Fisheries and Aquaculture 2014 (SOFIA)]&lt;/ref&gt; Stopa rasta svjetske akvakulture je bila održiva i brza, u prosjeku oko 8% godišnje tokom više od 30 godina, dok je ulov iz divljih riba u suštini bio nepromijenjen u posljednjoj deceniji. Tržište akvakulture dostiglo je 86 milijardi dolara
86.000 miliona dolara u 2009.&lt;ref&gt;{{cite news
|url=https://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2010/08/01/AR2010080103305.html
|newspaper=Washington Post
|title=Company says FDA is nearing decision on genetically engineered Atlantic salmon
|first=Les |last=Blumenthal
|date=2. 8. 2010 |access-date=26. 11. 2017}}&lt;/ref&gt;

Akvakultura je posebno važna ekonomska aktivnost u [[Kina|Kini]]. Između 1980. i 1997. godine, prema izvještaju Kineskog zavoda za ribarstvo, ulov u akvakulturi rastao je godišnjom stopom od 16,7%, skočivši sa 1,9 miliona tona na skoro 23 miliona tona. Kina je 2005. godine činila 70% svjetske proizvodnje..&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=https://www.wired.com/wired/archive/12.05/fish.html|title=Wired 12.05: The Bluewater Revolution|magazine=wired.com|date=maj 2004|access-date=20. 7. 2021|archive-date=16. 8. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130816192614/http://www.wired.com/wired/archive/12.05/fish.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.washingtonpost.com/ac2/wp-dyn/A31159-2005Jan23 | newspaper=The Washington Post | title=Fish Farming's Bounty Isn't Without Barbs | first=Juliet | last=Eilperin | date=24. 1. 2005 | access-date=24. 8. 2017 | archive-date=28. 11. 2018 | archive-url=https://web.archive.org/web/20181128184635/https://www.washingtonpost.com/ac2/wp-dyn/A31159-2005Jan23/ }}&lt;/ref&gt; Akvakultura je trenutno i jedno od najbrže rastućih područja proizvodnje hrane u [[SAD]]-u.&lt;ref name=&quot;providence1&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.providence.edu/polisci/students/aquaculture/EnvironmentalImpact.html|title=Environmental Impact of Aquaculture|date=20. 8. 2004|archive-url=https://web.archive.org/web/20040820172559/http://www.providence.edu/polisci/students/aquaculture/EnvironmentalImpact.html|archive-date=20. 8. 2004}}&lt;/ref&gt;
Oko 90% ukupne potrošnje škampa u SAD-u se uzgaja i uvozi.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.fao.org/docrep/007/y5600e/y5600e00.HTM|title=The State of World Fisheries and Aquaculture|work=fao.org}}&lt;/ref&gt; Posljednjih godina, uzgoj lososa postao je glavni izvozni proizvod u južnom Čileu, posebno u [[Puerto Monttu]], najbrže rastućem gradu [[Čile]]a.

Izvještaj [[Organizacija za hranu i poljoprivredu|Ujedinjenih nacija]] pod nazivom „Stanje svjetskog ribarstva i akvakulture“ objavljen u maju 2014. navodi da ribarstvo i akvakultura podržavaju egzistenciju oko 60 miliona ljudi u [[Azija|Aziji]] i [[Afrika|Africi]].&lt;ref name=&quot;Aquaculture2014&quot;&gt;{{cite news|title=Fisheries and aquaculture have good future|url=http://www.heraldglobe.com/index.php/sid/222314317/scat/9d7afd9766a94f28/ht/Fisheries-and-aquaculture-have-good-future|access-date=27. 5. 2014|publisher=Herald Globe|archive-url=https://web.archive.org/web/20140528013244/http://www.heraldglobe.com/index.php/sid/222314317/scat/9d7afd9766a94f28/ht/Fisheries-and-aquaculture-have-good-future|archive-date=28. 5. 2014}}&lt;/ref&gt; FAO procjenjuje da su 2016. godine žene činile gotovo 14 % svih ljudi direktno angažovanih u primarnom sektoru ribarstva i akvakulture.&lt;ref name=&quot;ca0191en&quot;/&gt;

U 2021., globalna proizvodnja ribe dostigla je 182 miliona tona, s približno jednakim količinama iz ulova (91,2 miliona tona) i akvakulture (90,9 miliona tona). Akvakultura je doživjela brz rast u posljednjim decenijama, povećavši se gotovo sedam puta od 1990. do 2021.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Life below water {{!}} SDG 14: Life below water |url=https://datatopics.worldbank.org/sdgatlas/goals/goal14 |access-date=8. 6. 2024 |website=Atlas of Sustainable Development Goals 2023 |language=en }}{{Dead link|date=juni 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot;
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:2,&quot;2&quot;:&quot;Kategorija&quot;}&quot; |'''Kategorija'''
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:2011}&quot; |'''2011'''
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:2012}&quot; |'''2012'''
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:2013}&quot; |'''2013'''
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:2014}&quot; |'''2014'''
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:2015}&quot; |'''2015'''
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:2016}&quot; |'''2016'''
|-
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:2,&quot;2&quot;:&quot;Proizvodnja&quot;}&quot; |'''Proizvodnja'''
|
|
|
|
|
|
|-
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:2,&quot;2&quot;:&quot;Snimanje&quot;}&quot; |Snimanje
|
|
|
|
|
|
|-
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:2,&quot;2&quot;:&quot;Unutrašnje&quot;}&quot; |Unutrašnje
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:10.7}&quot; |10.7
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:11.2}&quot; |11.2
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:11.2}&quot; |11.2
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:11.3}&quot; |11.3
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:11.4}&quot; |11.4
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:11.6}&quot; |11.6
|-
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:2,&quot;2&quot;:&quot;Pomorski&quot;}&quot; |Pomorski
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:81.5}&quot; |81.5
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:78.4}&quot; |78.4
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:79.4}&quot; |79.4
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:79.9}&quot; |79.9
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:81.2}&quot; |81.2
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:79.3}&quot; |79.3
|-
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:2,&quot;2&quot;:&quot;Ukupno snimanje &quot;}&quot; |'''Ukupno snimanje'''
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:92.2}&quot; |'''92.2'''
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:89.5}&quot; |'''89.5'''
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:90.6}&quot; |'''90.6'''
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:91.2}&quot; |'''91.2'''
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:92.7}&quot; |'''92.7'''
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:90.9}&quot; |'''90.9'''
|-
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:2,&quot;2&quot;:&quot;Akvakultura&quot;}&quot; |Akvakultura
|
|
|
|
|
|
|-
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:2,&quot;2&quot;:&quot;Unutrašnji&quot;}&quot; |Unutrašnji
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:38.6}&quot; |38.6
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:42}&quot; |42
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:44.8}&quot; |44.8
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:46.9}&quot; |46.9
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:48.6}&quot; |48.6
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:51.4}&quot; |51.4
|-
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:2,&quot;2&quot;:&quot;Pomorski&quot;}&quot; |Pomorski
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:23.2}&quot; |23.2
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:24.4}&quot; |24.4
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:25.4}&quot; |25.4
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:26.8}&quot; |26.8
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:27.5}&quot; |27.5
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:28.7}&quot; |28.7
|-
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:2,&quot;2&quot;:&quot;Ukupna akvakultura&quot;}&quot; |'''Ukupna akvakultura'''
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:61.8}&quot; |'''61.8'''
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:66.4}&quot; |'''66.4'''
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:70.2}&quot; |'''70.2'''
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:73.7}&quot; |'''73.7'''
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:76.1}&quot; |'''76.1'''
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:80}&quot; |'''80'''
|-
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:2,&quot;2&quot;:&quot;Ukupno svjetsko ribarstvo i akvakultura&quot;}&quot; |'''Ukupno svjetsko ribarstvo i akvakultura'''
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:154}&quot; |'''154'''
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:156}&quot; |'''156'''
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:160.7}&quot; |'''160.7'''
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:164.9}&quot; |'''164.9'''
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:168.7}&quot; |'''168.7'''
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:170.9}&quot; |'''170.9'''
|-
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:2,&quot;2&quot;:&quot;Iskorišćenje&quot;}&quot; |'''Iskorišćenje'''
|
|
|
|
|
|
|-
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:2,&quot;2&quot;:&quot;Ljudska potrošnja&quot;}&quot; |Ljudska potrošnja
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:130}&quot; |130
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:136.4}&quot; |136.4
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:140.1}&quot; |140.1
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:144.8}&quot; |144.8
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:148.4}&quot; |148.4
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:151.2}&quot; |151.2
|-
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:2,&quot;2&quot;:&quot;Upotreba koja nije za hranu&quot;}&quot; |Upotreba koja nije za hranu
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:24}&quot; |24
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:19.6}&quot; |19.6
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:20.6}&quot; |20.6
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:20}&quot; |20
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:20.3}&quot; |20.3
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:19.7}&quot; |19.7
|-
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:2,&quot;2&quot;:&quot;Broj stanovnika (milijarde)&quot;}&quot; |Broj stanovnika (milijarde)
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:7}&quot; |7
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:7.1}&quot; |7.1
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:7.2}&quot; |7.2
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:7.3}&quot; |7.3
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:7.3}&quot; |7.3
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:7.4}&quot; |7.4
|-
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:2,&quot;2&quot;:&quot;Prividna potrošnja po glavi stanovnika (kg)&quot;}&quot; |Prividna potrošnja po glavi stanovnika (kg)
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:18.5}&quot; |18.5
| data-sheets-value=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:19.2}&quot; |19.2
| vrijednost-data-sheets=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:19.5}&quot; |19.5
| vrijednost-data-sheets=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:19.9}&quot; |19.9
| vrijednost-data-sheets=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:20.2}&quot; |20.2
| vrijednost-data-sheets=&quot;{&quot;1&quot;:3,&quot;3&quot;:20.3}&quot; |20.3&lt;ref name=&quot;ca0191en&quot;/&gt;
|} 
[[Slika:Aquaculture production, OWID.svg|thumb|300px| Proizvodnja akvakulture po regijama &lt;ref&gt;{{cite web |title=Aquaculture production |url=https://ourworldindata.org/grapher/aquaculture-farmed-fish-production |publisher=Our World in Data |access-date=18. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;]]

===Preuveličavanja  u kineskom  izvještavanju===
Kina ubjedljivo dominira svijetom po prijavljenoj proizvodnji akvakulture,&lt;ref name=&quot;ChinaStats&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.allcountries.org/china_statistics/13_22_output_of_aquatic_products.html |title=Output of Aquatic Products |work=China Statistics |access-date=23. 4. 2011 }}&lt;/ref&gt; prijavljujući ukupnu proizvodnju koja je dvostruko veća od proizvodnje ostatka svijeta zajedno. Međutim, postoje neki historijski problemi s tačnošću kineskih podataka.

Godine 2001., naučnici Reg Watson i [[Daniel Pauly]] izrazili su zabrinutost da je Kina pretjerala u prijavljivanju svog ulova iz divljih ribolovnih područja 1990-ih.&lt;ref name=&quot;overreporting&quot;&gt;{{Cite journal|author1=Watson, Reg |author2=Pauly, Daniel |year=2001 |url=http://www.mindfully.org/Water/Fish-Catch-Distortions.htm |title=Systematic distortions in world Fisheries catch trends |journal=[[Nature]] |volume=414 |issue=6863 |pages=534–6 |doi=10.1038/35107050 |pmid=11734851 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100531152626/http://www.mindfully.org/Water/Fish-Catch-Distortions.htm |archive-date=31. 5. 2010 |bibcode=2001Natur.414..534W |s2cid=205023890 |url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Pearson | first1 = Helen | year = 2001 | title = China caught out as model shows net fall in fish | journal = Nature | volume = 414 | issue = 6863| page = 477 | doi = 10.1038/35107216 | pmid=11734811| bibcode = 2001Natur.414..477P | doi-access = free}}&lt;/ref&gt; Rekli su da to stvara utisak da se globalni ulov od 1988. godine godišnje povećava za 300.000 tona, dok se zapravo godišnje smanjuje za 350.000 tona. Watson i Pauly sugerišu da bi to moglo biti povezano s kineskom politikom gdje su državni subjekti koji su pratili ekonomiju također bili zaduženi za povećanje proizvodnje. Također, do nedavno, unapređenje kineskih zvaničnika zasnivalo se na povećanju proizvodnje iz njihovih vlastitih područja.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Heilprin |first=John  |url=http://www.seaaroundus.org/OtherWebsites/2001/CaliforniaFish_29Nov01.pdf |title=Chinese Misreporting Masks Dramatic Decline In Ocean Fish Catches|publisher=Associated Press|date=29. 11. 2001}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|last=Reville |first=William |url=http://www.seaaroundus.org/newspapers/2002/IrishTimes_14Mar02.pdf |title=Something fishy about the figures|publisher=The Irish Times |date=14 Mar 2002}}&lt;/ref&gt;

[[Kina]] je osporila ovu tvrdnju. Zvanična [[novinska agencija Xinhua]] citirala je Yang Jiana, generalnog direktora Biroa za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede, koji je rekao da su kineski podaci &quot;u osnovi tačni&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.seaaroundus.org/OtherWebsites/2001/WorldCatch_17Dec01.pdf China disputes claim it over reports fish catch] ''Associated Press'', 17 December 2002.&lt;/ref&gt; However, the FAO accepted there were issues with the reliability of China's statistical returns, and for a period treated data from China, including the aquaculture data, apart from the rest of the world.&lt;ref&gt;{{Cite FTP |year=2006 |url=ftp://ftp.fao.org/docrep/fao/009/a0699e/a0699e.pdf |title=The State of World Fisheries and Aquaculture (SOPHIA) |access-date=18. 5. 2013 |server=FTP server|url-status=dead|page=5}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.fao.org/3/Y3354M/Y3354M00.htm|title=FAO Fisheries Department – FISHERY STATISTICS: RELIABILITY AND POLICY IMPLICATIONS|website=www.fao.org}}&lt;/ref&gt;

{{clear}}

==Metode akvakulture==
===Marikultura===
{{multiple image
| align             = right
| caption_align     = left
| direction         = vertical
| width             = 220
| background color  = 
| header_background = 
| header_align      = 
| header            = 
| image1            = Fish farming in High Island, Hong Kong.jpg
| alt1              = 
| caption1          = Marikultura riba perajara kod [[High Island, Hong Kong|High Island]], [[Hong Kong]]
| image2            = Common carp.jpg
| alt2              = 
| caption2          = [[Šaran]] je jedna od dominantnih riba u slatkovodnoj akvakulturi.&lt;ref&gt;{{cite web|url=ftp://ftp.fao.org/FI/STAT/summary/a-6.pdf|title=FAO summary|date=april 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20170518134921/ftp://ftp.fao.org/FI/STAT/summary/a-6.pdf|archive-date=18. 5. 2017|access-date=18. 10. 2017}}&lt;/ref&gt;
| image3            = Fresh tilapia.jpg
| alt3              = 
| caption3          = Prilagodljiva [[tilapija]] je još jedna često uzgajana slatkovodna riba.
| footer_background = 
| footer_align      = 
| footer            = 
}}
{{Glavni|Marikultura}}

[[Marikultura]] je uzgoj morskih organizama u [[slana voda|morskoj vodi]], različito u zaštićenim priobalnim vodama (&quot;priobalno&quot;), otvorenom okeanu (&quot;na moru&quot;) i na kopnu (&quot;kopneno&quot;). Uzgojene vrste uključuju [[alge]] (od [[mikroalge|mikroalgi]] (kao što su [[fitoplankton]]ske) do [[makroalge|makroalgi]] (kao što su [[morske alge]]); [[školjke]] (kao što su [[škampi]]), [[jastog]], [[kamenice]]) i [[školjke]], te [[Morski život|morske]] [[ribe perajare]]. Kanalski som (''[[Ictalurus punctatus]]''), tvrde školjke (''[[Mercenaria mercenaria]]'') i atlantski losos (''[[Salmo salar]]'') istaknuti su u marikulturi [[SAD]]-a.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.iatp.org/files/Marine_Aquaculture_in_the_United_States_Enviro.htm|title=Marine Aquaculture in the United States: Environmental Impacts and Policy Options|website=www.iatp.org|access-date=15. 7. 2019}}&lt;/ref&gt;

Marikultura se može sastojati od uzgoja organizama na ili u vještačkim ograđenim prostorima, kao što su plutajući mrežasti ograđeni prostori za lososa, te na stalcima ili u plutajućim [[kafez]]ima za ostrige. U slučaju zatvorenih lososa, hrane ih operateri; ostrige na stalcima hrane se filtriranjem prirodno dostupne hrane. Morski uši uzgajaju se na vjeotačkom grebenu, konzumirajući morske [[alge]] koje prirodno rastu na jedinicama grebena.&lt;ref name=&quot;abc.net.au-2016-04-23&quot;/&gt;

===Integrirana===
{{Glavni|Integrirana multitrofma akvakultura}}

[[Integrirana multitrofna akvakultura]] (IMTA) je praksa u kojoj se nusproizvodi (otpad) jedne vrste recikliraju kako bi postali inputi ([[đubrivo]], [[hrana]]) za drugu. Hranjena akvakultura (naprimjer, [[riba]], [[škampi]]) se kombinuje sa akvakulturom koja koristi neorganske i organske ekstrakte (na primjer, [[školjke]]) kako bi se stvorili uravnoteženi sistemi za [[održivost okoliša]] (biomitigacija), ekonomsku stabilnost (diverzifikacija proizvoda i smanjenje rizika) i društvenu prihvatljivost (bolje prakse upravljanja)).&lt;ref name=&quot;Chopin et al. 2001&quot;&gt;{{cite journal | last1 = Chopin | first1 = T | last2 = Buschmann | first2 = AH | last3 = Halling | first3 = C | last4 = Troell | first4 = M | last5 = Kautsky | first5 = N | last6 = Neori | first6 = A | last7 = Kraemer | first7 = GP | last8 = Zertuche-Gonzalez | first8 = JA | last9 = Yarish | first9 = C | last10 = Neefus | first10 = C | year = 2001 | title = Integrating seaweeds into marine aquaculture systems: a key toward sustainability | journal = Journal of Phycology | volume = 37 | issue = 6| pages = 975–986 | doi=10.1046/j.1529-8817.2001.01137.x| bibcode = 2001JPcgy..37..975C | s2cid = 85161308}}&lt;/ref&gt;
&quot;Multitrofni&quot; odnosi se na uključivanje vrsta sa različitih trofičkih ili nutritivnih nivoa u isti sistem.&lt;ref name=&quot;Chopin 2006&quot;&gt;Chopin T. 2006. Integrated multi-trophic aquaculture. What it is, and why you should care&amp;nbsp;... and don't confuse it with polyculture. Northern Aquaculture, Vol. 12, No. 4, July/August 2006, pg. 4.&lt;/ref&gt; Ovo je jedna potencijalna razlika u odnosu na drevnu praksu vodene polikulture, koja bi jednostavno mogla biti kokultura različitih vrsta riba s istog trofičkog nivoa. U ovom slučaju, svi ovi organizmi mogu dijeliti iste biološke i hemijske procese, s malo sinergije, što bi potencijalno moglo dovesti do značajnih promjena u [[ekosistem]]u. Neki tradicionalni polikulturni sistemi mogu, u stvari, uključivati veću raznolikost vrsta, zauzimajući nekoliko ekoloških niša, kao ekstenzivne kulture (nizak intenzitet, nisko upravljanje) unutar istog ribnjaka. Funkcionalni IMTA sistem može rezultirati većom ukupnom proizvodnjom na osnovu obostranih koristi za kokultivirane vrste i poboljšanog zdravlja ekosistema, čak i ako je proizvodnja pojedinačnih vrsta niža nego u monokulturi u kratkom roku..&lt;ref name=&quot;Neori et al. 2004&quot;&gt;{{cite journal | last1 = Neori | first1 = A | last2 = Chopin | first2 = T | last3 = Troell | first3 = M | last4 = Buschmann | first4 = AH | last5 = Kraemer | first5 = GP | last6 = Halling | first6 = C | last7 = Shpigel | first7 = M | last8 = Yarish | first8 = C | year = 2004 | title = Integrated aquaculture: rationale, evolution and state of the art emphasizing seaweed biofiltration in modern mariculture | url = https://archive.org/details/sim_aquaculture_2004-03-05_231_1-4/page/361 | journal = Aquaculture | volume = 231 | issue = 1–4| pages = 361–391 | doi=10.1016/j.aquaculture.2003.11.015| bibcode = 2004Aquac.231..361N }}&lt;/ref&gt;

Ponekad se termin &quot;integrirana akvakultura&quot; koristi za opis integracije monokultura putem transfera vode.&lt;ref name=&quot;Neori et al. 2004&quot; /&gt; U svim namjerama i svrhama, termini &quot;IMTA&quot; i &quot;integrirana akvakultura&quot; razlikuju se samo po stepenu deskriptivnosti. [[Akvaponika]], frakcionirana akvakultura, integrirani poljoprivredno-akvakulturni sistemi, integrirani periurbano-akvakulturni sistemi i integrirani ribarsko-akvakulturni sistemi su druge varijacije koncepta IMTA.

=== Urbana akvakultura ===
{{glavni|Urbana akvakultura}}

==Materijali za mreže==
Različiti materijali, uključujući [[najlon]], [[poliester]], [[polipropilen]], [[polietilen]], plastično obloženu zavarenu [[žica|žicu]], [[guma|gumu]], patentirane proizvode od [[uže|užadi]] (Spectra, Thorn-D, Dyneema), [[pocinčani čelik]] i [[bakar]] koriste se za mreže u terarijama za akvakulturu širom svijeta.&lt;ref&gt;Offshore Aquaculture in the United States: Economic considerations, implications, and opportunities, U.S. Department of Commerce, National Oceanic &amp; Atmospheric Administration, July 2008, p. 53&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Braithwaite&quot;&gt;{{cite book|pmid=15596168|year=2005|last1=Braithwaite|first1=RA|last2=McEvoy|first2=LA|title=Marine biofouling on fish farms and its remediation|volume=47|pages=215–52|doi=10.1016/S0065-2881(04)47003-5|series=Advances in Marine Biology|isbn=978-0-12-026148-2}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.sterlingnets.com/fishfarm.html |title=Commercial and research fish farming and aquaculture netting and supplies |publisher=Sterlingnets.com |access-date=16. 6. 2010| archive-url= https://web.archive.org/web/20100726100545/http://www.sterlingnets.com/fishfarm.html| archive-date= 26. 7. 2010 |url-status= live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.industrialnetting.com/aquaculture.htm |title=Aquaculture Netting by Industrial Netting |publisher=Industrialnetting.com |access-date=16. 6. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100529033431/http://www.industrialnetting.com/aquaculture.htm |archive-date=29. 5. 2010 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Southern Regional Aquaculture Center at {{cite web |url=http://aquanic.org/publicat/usda_rac/efs/srac/162fs.pdf |title=Caged Culture |access-date=15. 8. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101119190913/http://aquanic.org/publicat/usda_rac/efs/srac/162fs.pdf |archive-date=19. 11. 2010 }}&lt;/re&gt;Svi ovi materijali su odabrani iz različitih razloga, uključujući izvodljivost [[dizajn]]a, [[čvrstoća materijala|čvrstoću materijala]], cijenu i [[otpornost na koroziju]].

{{Glavni|Legure bakra u akvakulturi}}

Nedavno su [[Legure bakra u akvakulturi|legure bakra]] postale važni materijali za mreže u akvakulturi jer su antimikrobne (tj. uništavaju [[bakterije]], [[virus]]e, [[gljive]], [[alge]] i druge [[mikrob]]e) i stoga sprječavaju [[bioobraštanje]] (tj. neželjeno nakupljanje, prianjanje i rast mikroorganizama, biljaka, algi, cjevastih crva, školjaka, mehkušaca i drugih organizama). Inhibicijom rasta mikroba, kafezi za akvakulturu od legura bakra izbjegavaju skupe promjene mreža koje su potrebne kod drugih materijala. Otpornost na rast organizama na mrežama od legura bakra također pruža čistije i zdravije okruženje za rast i napredak uzgojene ribe.

== Tehnologija ==
Bez posade, poput [[daljinski upravljana podvodna vozilica|ROV]] i [[autonomna podvodna vozilica|AUV]], sada se koriste u akvakulturi na različite načine, kao što su planiranje lokacije, inspekcija kaveza ili mreža, praćenje okoliša, procjena katastrofa i smanjenje rizika. Upotreba besposadnih plovila ima za cilj povećanje sigurnosti, efikasnosti i tačnosti akvakulturnih operacija.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=The Use of Uncrewed Vehicles in Coastal Aquaculture |url=https://content.ces.ncsu.edu/the-use-of-uncrewed-vehicles-in-coastal-aquaculture |access-date=11. 1. 2024 |website=NC State Extension Publications |language=en-US}}&lt;/ref&gt; Akvakultura je višemilionski posao koji se oslanja na održavanje mreža i kafeza. Inspekcije su ranije provodili ronioci ručno pregledavajući mreže, ali sada se koriste plovila bez posade za brže i efikasnije inspekcije.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=1. 6. 2021 |title=Contributing to Faster, More Efficient Aquaculture Cage Net Inspection with Autonomous ROV Navigation |url=https://www.ecomagazine.com/news/fisheries-aquaculture/contributing-to-faster-more-efficient-aquaculture-cage-net-inspection-with-autonomous-rov-navigation |access-date=11. 1. 2024 |website=ECO |language=en-gb}}&lt;/ref&gt;

Nedavni napredak u kompjuterskom vidu dodatno je poboljšao automatizirano praćenje, s modelima vizualnog jezika sposobnim za identifikaciju i klasifikaciju više vrsta riba u podvodnim okruženjima koristeći vremenski agregirane karakteristike.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=da Silva Martins |first1=João Rodrigo |last2=Bárðarson |first2=Hlynur |last3=Guðbrandsson |first3=Jóhannes |last4=Einarsson |first4=Hafsteinn |year=2025 |title=Temporal aggregation of vision–language features for high-performance fish detection |journal=Ecological Informatics |volume=83 |doi=10.1016/j.ecoinf.2025.102534 |doi-broken-date=26. 12. 2025 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1574954125004716}}&lt;/ref&gt;

[[Biofloc tehnologija|Bioflokna tehnologija]] se također koristi za istovremeno poboljšanje kvaliteta vode i stvaranje bakterijske biomase kao hrane za uzgojene [[životinje]].&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Bentzon-Tilia |first1=Mikkel |last2=Sonnenschein |first2=Eva C. |last3=Gram |first3=Lone |title=Monitoring and managing microbes in aquaculture – Towards a sustainable industry |journal=Microbial Biotechnology |date=septembar 2016 |volume=9 |issue=5 |pages=576–584 |doi=10.1111/1751-7915.12392 |pmid=27452663 |language=en |issn=1751-7915|pmc=4993175 }}&lt;/ref&gt;

==Problemi==
{{glavni|Akvakultura lososa|Problemi s akvakulturom lososa}}
[[Datoteka:Artboard 1@3x.png|thumb]]
Ako se provodi bez razmatranja potencijalnih lokalnih utjecaja na okoliš, akvakultura u unutrašnjim vodama može rezultirati većom štetom po okoliš nego [[divlji ribolov svijeta|divlji ribolov]], iako s manje proizvedenog otpada po kg na globalnoj razini.&lt;ref&gt;Diamond, Jared, ''Collapse: How societies choose to fail or succeed,'' Viking Press, 2005, pp.&amp;nbsp;479–485&lt;/ref&gt; Lokalni problemi u vezi s akvakulturom u unutrašnjim vodama mogu uključivati rukovanje otpadom, nuspojave antibiotika, konkurenciju između uzgojenih i divljih životinja te potencijalno uvođenje invazivnih biljnih i životinjskih vrsta ili stranih patogena, posebno ako se neprerađena riba koristi za ishranu tržišno traženijih [[mesožder]]skih riba. Ako se koristi živa hrana koja nije lokalna, akvakultura može uvesti egzotične biljke ili životinje s katastrofalnim posljedicama. Poboljšanja metoda koja su rezultat napretka u istraživanju i dostupnosti komercijalne hrane smanjila su neke od ovih zabrinutosti od njihove veće rasprostranjenosti 1990-ih i 2000-ih.&lt;ref&gt;Costa-Pierce, B.A., 2002, ''Ecological Aquaculture,'' Blackwell Science, Oxford, UK.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.newscientist.com/article/2112298-food-made-from-natural-gas-will-soon-feed-farm-animals-and-us/|title=Food made from natural gas will soon feed farm animals – and us|last=le Page|first=Michael|date=10. 11. 2016|newspaper=New Scientist|language=en-US|access-date=12. 12. 2016}}&lt;/ref&gt;

Riblji otpad je organski i sastoji se od hranjivih tvari neophodnih za sve komponente vodenih hranidbenih mreža. Uzgoj ribe u okeanu često proizvodi mnogo veće koncentracije ribljeg otpada od uobičajenih. Otpad se nakuplja na dnu okeana, oštećujući ili eliminirajući život koji nastanjuje [[bentos]].&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://blogs.ei.columbia.edu/2016/04/13/making-fish-farming-more-sustainable/|title=Making Fish Farming More Sustainable – State of the Planet|date=13. 4. 2016|work=State of the Planet|access-date=4. 12. 2017|language=en-US}}&lt;/ref&gt; Otpad također može smanjiti nivo rastvorenog kisika u vodenom stubu, što dodatno opterećuje divlje životinje.&lt;ref&gt;{{cite journal|doi=10.1021/es0626988|pmid=16786674|title=Fish farms harm local food supply|journal=Environmental Science &amp; Technology|volume=40|issue=11|pages=3445–6|year=2006|last1=Thacker|first1=Paul D.|bibcode=2006EnST...40.3444T|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Alternativni model dodavanju hrane u ekosistem je postavljanje vještačkih grebenskih struktura kako bi se povećale dostupne niše staništa, bez potrebe za dodavanjem više od ambijentalne hrane i hranjivih tvari. Ovo je korišteno u &quot;stočarstvu&quot; morskih ušiju u Zapadnoj Australiji.&lt;ref name=&quot;abc.net.au-2016-04-23&quot;/&gt;

===Utjecaji na divlje ribe===
Neke uzgojene vrste [[mesožder]]ki i [[omnivor]]ki hrane se divljim [[riba za ishranu|ribama za ishranu]]. Iako su uzgojene ribe mesožderke predstavljale samo 13 % proizvodnje akvakulture po težini u 2000. godini, one su predstavljale 34 % proizvodnje akvakulture po vrijednosti.&lt;ref&gt;{{cite web|author=FAO|author-link=FAO|url=http://www.fao.org/3/a-y4490e/y4490E01.pdf |title=Aquaculture Production Trends Analysis |year=2000}}&lt;/ref&gt;

Uzgoj mesoždernih vrsta poput [[losos]]a i [[škampa]] dovodi do velike potražnje za ribom za ishranu kako bi se uskladila s [[nutrijent]]ima koje dobivaju u divljini. Ribe zapravo ne proizvode omega-3 [[masne kiseline]], već ih akumuliraju konzumiranjem mikroalgi, koje ih proizvode, kao što je slučaj s ribom za ishranu poput [[haringe]] i [[sardina]], ili, kao što je slučaj s masnim grabežljivim ribama, poput lososa, jedenjem riba plijena koje su akumulirale omega-3 masne kiseline iz mikroalgi. Da bi se zadovoljila ova potreba, više od 50 % svjetske proizvodnje ribljeg ulja se koristi za uzgoj lososa.&lt;ref&gt;{{Cite FTP |author=FAO|authorlink=FAO |title=World Review of Fisheries and Aquaculture Highlights of Special Studies |url=ftp://ftp.fao.org/docrep/fao/011/i0250e/i0250e03.pdf |server=FTP server|url-status=dead|date=august 2018 }}&lt;/ref&gt;

Uzgojeni losos konzumira više [[divlje ribe]] nego što je proizvede kao finalni proizvod, iako se efikasnost proizvodnje poboljšava. Da bi se proizveo jedan kilogram uzgojenog lososa, daju im se proizvodi od nekoliko kilograma divlje ribe – to se može opisati kao omjer &quot;riba unutra-riba vani&quot; (FIFO). Godine 1995. losos je imao FIFO omjer od 7,5 (što znači da je za proizvodnju jednog kilograma lososa bilo potrebno 7,5 kilograma hrane za divlju ribu); do 2006. omjer je pao na 4,9.&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Tacon | last2 = Metian | year = 2008 | title = Global overview on the use of fish meal and fish oil in industrially compounded aquafeeds: Trends and future prospects |url=http://www.nmfs.noaa.gov/aquaculture/docs/feeds/tacon_etal_global_fishmealoil_overview_2008.pdf | journal = Aquaculture | volume = 285 | issue = 1–4| pages = 146–158 | doi=10.1016/j.aquaculture.2008.08.015| bibcode = 2008Aquac.285..146T }}&lt;/ref&gt; Osim toga, sve veći udio [[riblje ulje|ribljeg ulja]] i [[riblje brašno|ribljeg brašna]] dolazi od ostataka (nusproizvoda prerade ribe), a ne od cijele [[ribe]].&lt;ref&gt;{{Cite web|last=Urbina|first=Ian|title=The Bane of Unsustainable Fishing.|url=https://www.safinacenter.org/blog/the-bane-of-unsustainable-fishing|website=The Safina Center|date=19. 6. 2020 }}&lt;/ref&gt; In 2012, 34 percent of fish oil and 28 percent of fishmeal came from residues.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.keepeek.com/Digital-Asset-Management/oecd/agriculture-and-food/oecd-fao-agricultural-outlook-2014_agr_outlook-2014-en#page191 |title=OECD-FAO Agricultural Outlook |year=2014 |publisher=OECD |access-date=24. 9. 2015 |archive-date=25. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150925122543/http://www.keepeek.com/Digital-Asset-Management/oecd/agriculture-and-food/oecd-fao-agricultural-outlook-2014_agr_outlook-2014-en#page191 }}&lt;/ref&gt; Riblje brašno i ulje iz ostataka umjesto cijele ribe imaju drugačiji sastav s više pepela i manje proteina, što može ograničiti njihovu potencijalnu upotrebu za akvakulturu.

Kako se industrija uzgoja lososa širi, potrebno joj je više divlje ribe za ishranu, u vrijeme kada je sedamdeset pet posto svjetskih nadziranih ribolovnih područja već blizu ili je premašilo svoj [[maksimalni održivi prinos]].&lt;ref name=Alliance&gt;[[Seafood Choices Alliance]] (2005) {{usurped|1=[https://web.archive.org/web/20150924095748/http://www.seafoodchoices.com/resources/afishianado_pdfs/Salmon_Spring05.pdf It's all about salmon]}}&lt;/ref&gt; Industrijska ekstrakcija divlje ribe za uzgoj lososa zatim utiče na preživljavanje divljih [[predator]]skih riba koje se oslanjaju na njih za hranu. Važan korak u smanjenju uticaja akvakulture na divlje ribe je prelazak mesoždernih vrsta na hranu na biljnoj bazi. Hrana za lososa, naprimjer, prešla je s toga što sadrži samo riblje brašno i ulje na 40 % biljnih proteina.&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Torrissen |display-authors=et al | year = 2011 | title = Atlantic Salmon (Salmo salar): The &quot;Super-Chicken&quot; of the Sea? | journal = Reviews in Fisheries Science | volume = 19 | issue = 3| page = 3 | doi=10.1080/10641262.2011.597890|bibcode=2011RvFS...19..257T |s2cid=58944349 }}&lt;/ref&gt; Ministarstvo poljoprivrede SAD-a je također eksperimentiralo s korištenjem hrane na bazi žitarica za uzgojenu [[Salmonidae|pastrmku]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.ars.usda.gov/pacific-west-area/aberdeen-id/small-grains-and-potato-germplasm-research/docs/fish-new/|title=USDA Grains Project|publisher=USDA ARS}}&lt;/ref&gt; Kada se pravilno formuliše (i često pomiješa sa ribljim brašnom ili uljem), hrana na biljnoj bazi može obezbijediti pravilnu ishranu i slične stope rasta kod riba mesožderki koje se uzgajaju.&lt;ref&gt;NOAA/USDA: [http://www.nmfs.noaa.gov/aquaculture/docs/feeds/the_future_of_aquafeeds_final.pdf The Future of Aquafeeds] (2011)&lt;/ref&gt;

Još jedan utjecaj koji akvakulturna proizvodnja može imati na divlje ribe je rizik od bijega riba iz obalnih ograđenih prostora, gdje se mogu križati sa svojim divljim kolegama, razrjeđujući [[divlji tip|divlje genetičke zalihe]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.davidsuzuki.org/Oceans/Aquaculture/Salmon/|archive-url=http://arquivo.pt/wayback/20160515132005/http://www.davidsuzuki.org/Oceans/Aquaculture/Salmon/|archive-date=15. 5. 2016|title=Oceans|work=davidsuzuki.org}}&lt;/ref&gt; Pobjegle ribe mogu postati [[invazivne vrste|invazivne]], nadmašujući domaće vrste.&lt;ref&gt;&quot;[http://find.galegroup.com/gtx/start.do?prodId=EAIM Aquaculture's growth continuing: improved management techniques can reduce environmental effects of the practice. (UPDATE).]&quot; Resource: Engineering &amp; Technology for a Sustainable World 16.5 (2009): 20–22. Gale Expanded Academic ASAP. Web. 1 October 2009.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal
 | doi = 10.1590/S1679-62252011000400024
| title = Growing, losing or introducing? Cage aquaculture as a vector for the introduction of non-native fish in Furnas Reservoir, Minas Gerais, Brazil
| journal = Neotropical Ichthyology
| volume = 9
| issue = 4
| page = 915
| year = 2011
| last1 = Azevedo-Santos | first1 = V. M. D.
| last2 = Rigolin-Sá | first2 = O.
| last3 = Pelicice | first3 = F. M.
| doi-access = free
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Natureza&quot;&gt;{{cite journal|doi=10.1016/j.ncon.2015.06.002|title=How to avoid fish introductions in Brazil: education and information as alternatives|journal=Natureza &amp; Conservação|volume=13|issue=2|pages=123–132|year=2015|last1=Azevedo-Santos|first1=Valter M.|last2=Pelicice|first2=Fernando Mayer|last3=Lima-Junior|first3=Dilermando Pereira|last4=Magalhães|first4=André Lincoln Barroso|last5=Orsi|first5=Mario Luis|last6=Vitule|first6=Jean Ricardo Simões|last7=Agostinho|first7=Angelo Antonio|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

===Dobrobit životinja===
{{hlavni|Bol kod riba|Bol kod beskičmenjaka}}
Kao i kod uzgoja kopnenih životinja, društveni stavovi utiču na potrebu za humanim praksama i propisima kod uzgojenih morskih životinja. Prema smjernicama koje preporučuje [[Vijeće za dobrobit farmskih životinja]], dobra dobrobit životinja znači i fizičku spremnost i osjećaj blagostanja u fizičkom i mentalnom stanju životinje. To se može definirati pomoću [[Pet sloboda]]:
* Sloboda od gladi i žeđi
* Sloboda od nel0agode
* Sloboda od bola, bolesti ili povreda
* Sloboda izražavanja normalnog ponašanja
* Sloboda od straha i nevolje

Kontroverzno pitanje u akvakulturi je da li su ribe i uzgojeni morski [[beskičmenjaci]] zapravo [[Osjećaj|osjetljivi]] ili imaju percepciju i svijest da iskuse patnju. Iako za to nisu pronađeni dokazi kod morskih beskičmenjaka,&lt;ref name=&quot;Hastein&quot;&gt;{{cite journal|last1=Håstein|first1=T.|last2=Scarfe|first2=A. D.|last3=Lund|first3=V. L.|year=2005|title=Science-based assessment of welfare: Aquatic animals|journal=Revue Scientifique et Technique (International Office of Epizootics)|volume=24|issue=2|pages=529–47|doi=10.20506/rst.24.2.1590|pmid=16358506|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Nedavne studije zaključuju da ribe imaju potrebne receptore (nociceptore) za osjećaj štetnih podražaja te da su stoga sklone iskusiti stanja boli, [[strah]]a i [[stres]]a.&lt;ref name=&quot;Hastein&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Chandroo|first1=K.P|last2=Duncan|first2=I.J.H|last3=Moccia|first3=R.D|year=2004|title=Can fish suffer?: Perspectives on sentience, pain, fear and stress|journal=Applied Animal Behaviour Science|volume=86|issue=3–4|pages=225–250|doi=10.1016/j.applanim.2004.02.004}}&lt;/ref&gt; Posljedično, dobrobit u akvakulturi usmjerena je na [[kičmenjak]]e, a posebno na ribe perajare.&lt;ref name=&quot;Conte&quot;&gt;{{cite journal|last1=Conte|first1=F.S.|year=2004|title=Stress and the welfare of cultured fish|journal=Applied Animal Behaviour Science|volume=86|issue=3–4|pages=205–223|doi=10.1016/j.applanim.2004.02.003}}&lt;/ref&gt;

====Uobičajena briga o dobrobiti====
Na dobrobit u akvakulturi može utjecati niz problema kao što su gustoća naseljenosti, interakcije u ponašanju, [[bolest]] i [[parazitizam]]. Glavni problem u određivanju uzroka narušene dobrobiti je taj što su ovi problemi često međusobno povezani i utiču jedno na drugo u različitim vremenima.&lt;ref name=&quot;Huntingford&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Huntingford|first1=F. A.|last2=Adams|first2=C.|last3=Braithwaite|first3=V. A.|last4=Kadri|first4=S.|last5=Pottinger|first5=T. G.|last6=Sandoe|first6=P.|last7=Turnbull|first7=J. F.|year=2006|title=Current issues in fish welfare|url=http://cognition.icapb.ed.ac.uk/resources/pdf/jfbwelfare06.pdf|journal=Journal of Fish Biology|volume=68|issue=2|pages=332–372|doi=10.1111/j.0022-1112.2006.001046.x|bibcode=2006JFBio..68..332H |s2cid=84511123 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120426045124/http://cognition.icapb.ed.ac.uk/resources/pdf/jfbwelfare06.pdf|archive-date=26. 4. 2012|access-date=12. 12. 2011}}&lt;!-- also here: http://www.senasa.gov.ar/Archivos/File/File3393-huntingford2006.pdf --&gt;&lt;/ref&gt;
Optimalna gustoća naseljenosti često se definira [[nosivi kapacitet|nosivim kapacitetom]] poribljenog okruženja i količinom individualnog prostora potrebnog ribi, što je vrlo specifično za vrstu. Iako  interakcije ponašanja poput [[združivanja u jatima i grupiranja|združivanja u jatima]] mogu značiti da su visoke gustoće naseljenosti korisne za neke vrste,&lt;ref name=&quot;Hastein&quot; /&gt;&lt;ref name=Ashley&gt;{{cite journal|last1=Ashley|first1=Paul J.|year=2007|title=Fish welfare: Current issues in aquaculture|journal=Applied Animal Behaviour Science|volume=104|issue=3–4|pages=199–235|doi=10.1016/j.applanim.2006.09.001}}&lt;/ref&gt; kod mnogih uzgajanih vrsta visoka gustoća naseljenosti može biti zabrinjavajuća. Gužva može ograničiti normalno ponašanje pri plivanju, kao i povećati agresivno i kompetitivno ponašanje poput [[kanibalizam|kanibalizma]],&lt;ref&gt;{{cite journal|vauthors=Baras E, Jobling M|year=2002|title=Dynamics of intracohort cannibalism in cultured fish|journal=Aquaculture Research|volume=33|issue=7|pages=461–479|doi=10.1046/j.1365-2109.2002.00732.x|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; feed competition,&lt;ref&gt;{{cite journal|author1=Greaves K.|author2=Tuene S.|year=2001|title=The form and context of aggressive behaviour in farmed Atlantic halibut (Hippoglossus hippoglossus L.) |url=https://archive.org/details/sim_aquaculture_2001-02-01_193_1-2/page/139|journal=Aquaculture|volume=193|issue=1–2|pages=139–147|doi=10.1016/S0044-8486(00)00476-2|bibcode=2001Aquac.193..139G }}&lt;/ref&gt; [[teritorijalnost]]i  i hijerarhije dominacije/podređenosti.&lt;ref name=&quot;Ellis&quot;&gt;{{cite journal|author1=Ellis T.|author2=North B.|author3=Scott A.P.|author4=Bromage N.R.|author5=Porter M.|author6=Gadd D.|year=2002|title=The relationships between stocking density and welfare in farmed rainbow trout|url=https://archive.org/details/journal-fish-biology_2002-09_61_3/page/n2|journal=Journal of Fish Biology|volume=61|issue=3|pages=493–531|doi=10.1111/j.1095-8649.2002.tb00893.x|bibcode=2002JFBio..61..493E }}&lt;/ref&gt; Ovo potencijalno povećava rizik od oštećenja tkiva usljed abrazije od kontakta ribe s ribom ili kontakta ribe s [[kafez]]om.&lt;ref name=&quot;Hastein&quot;/&gt; Ribe mogu patiti od smanjenja unosa hrane i [[omjer konverzije hrane|efikasnosti konverzije hrane]].&lt;ref name=&quot;Ellis&quot;/&gt; Osim toga, visoka gustoća naseljenosti može rezultirati nedovoljnim protokom vode, što stvara neadekvatnu opskrbu kisikom i uklanjanje otpadnih proizvoda.&lt;ref name=Ashley /&gt; [[Otopljeni kisik]] je neophodan za disanje riba, a koncentracije ispod kritičnih nivoa mogu izazvati stres, pa čak i dovesti do [[gušenje|gušenja]].&lt;ref name=&quot;Ellis&quot;/&gt; [[Amonijak]], produkt izlučivanja dušika, vrlo je toksičan za ribe u akumuliranim nivoima, posebno kada su koncentracije kisika niske.&lt;ref&gt;{{cite journal|author1=Remen M.|author2=Imsland A.K.|author3=Steffansson S.O.|author4=Jonassen T.M.|author5=Foss A.|year=2008|title=Interactive effects of ammonia and oxygen on growth and physiological status of juvenile Atlantic cod (''Gadus morhua'')|url=https://archive.org/details/sim_aquaculture_2008-02-05_274_2-4/page/292|journal=Aquaculture|volume=274|issue=2–4|pages=292–299|doi=10.1016/j.aquaculture.2007.11.032|bibcode=2008Aquac.274..292R }}&lt;/ref&gt;

Mnoge od ovih interakcija i efekata uzrokuju stres kod riba, što može biti glavni faktor u olakšavanju bolesti riba.&lt;ref name=&quot;Conte&quot;/&gt; Za mnoge parazite, [[infestacija]] zavisi od stepena pokretljivosti domaćina, gustine populacije domaćina i ranjivosti odbrambenog sistema domaćina.&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Paperna I|year=1991|title=Diseases caused by parasites in the aquaculture of warm water fish|url=https://archive.org/details/sim_annual-review-of-fish-diseases_1991_1_1/page/154|journal=Annual Review of Fish Diseases|volume=1|pages=155–194|doi=10.1016/0959-8030(91)90028-I |bibcode=1991AnFD....1..155P }}&lt;/ref&gt; Morske uši su primarni [[parazit]]ski problem za ribe u akvakulturi, a veliki broj uzrokuje široko rasprostranjenu eroziju kože i [[krvarenje]], začepljenje škrga i povećanu proizvodnju sluzi.&lt;ref&gt;{{cite journal|author1=Johnson S.C.|author2=Treasurer J.W.|author3=Bravo S.|author4=Nagasawa K.|author5=Kabata Z.|year=2004|title=A review of the impact of parasitic copepods on marine aquaculture|url=https://archive.org/details/zoological-studies_2004-04_43_2/page/229|journal=Zoological Studies|volume=43|issue=2|pages=229–243}}&lt;/ref&gt; Također postoji niz istaknutih virusnih i bakterijskih patogena koji mogu imati ozbiljne posljedice na unutrašnje organe i [[nervni sistem]].&lt;ref&gt;{{cite journal|author1=Johansen L.H.|author2=Jensen I.|author3=Mikkelsen H.|author4=Bjorn P.A.|author5=Jansen P.A.|author6=Bergh O.|year=2011|title=Disease interaction and pathogens exchange between wild and farmed fish populations with special reference to Norway|url=https://brage.bibsys.no/xmlui/bitstream/11250/108947/1/Aquacult_315_3-4_2011_167-186.pdf |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20221009/https://brage.bibsys.no/xmlui/bitstream/11250/108947/1/Aquacult_315_3-4_2011_167-186.pdf |archive-date=9. 10. 2022 |url-status=live|journal=Aquaculture|volume=315|issue=3–4|pages=167–186|doi=10.1016/j.aquaculture.2011.02.014|bibcode=2011Aquac.315..167J |hdl=11250/117164|hdl-access=free}}&lt;/ref&gt;

====Poboljšanje dobrobiti====
Ključ za poboljšanje dobrobiti morskih organizama u uzgoju je smanjenje stresa na minimum, jer produženi ili ponovljeni [[stres]] može uzrokovati niz negativnih efekata. Pokušaji minimiziranja stresa mogu se odvijati tokom cijelog procesa uzgoja. Razumijevanje i obezbjeđivanje potrebnog obogaćivanja okoline može biti od vitalnog značaja za smanjenje stresa i koristi objektima akvakulture, kao što su poboljšano stanje tijela u rastu i smanjenje štete od agresije.&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Jones|first1=N.A.R.|last2=Webster|first2=M.|last3=Salvanes|first3=A.G.V.|year=2021|title=Physical enrichment research for captive fish: Time to focus on the DETAILS |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.1111/jfb.14773|journal=Journal of Fish Biology|volume=99|issue=3|pages=704–725|doi=10.1111/jfb.14773|pmid=33942889|bibcode=2021JFBio..99..704J |hdl=10023/23362|s2cid=233719781|hdl-access=free}}&lt;/ref&gt; Tokom uzgoja važno je održavati gustoću naseljenosti na odgovarajućim nivoima specifičnim za svaku vrstu, kao i odvajanje veličinskih klasa i gradiranje kako bi se smanjile agresivne interakcije u ponašanju. Održavanje čistoće mreža i kaveza može pomoći pozitivnom protoku vode kako bi se smanjio rizik od degradacije vode.

Nije iznenađujuće da bolesti i parazitizam mogu imati veliki utjecaj na dobrobit riba i važno je da uzgajivači ne samo upravljaju zaraženim ribljim fondom, već i da primjenjuju mjere prevencije bolesti. Metode prevencije, poput vakcinacije, također mogu izazvati stres zbog dodatnog rukovanja i injekcija.&lt;ref name=Ashley /&gt; Druge metode uključuju dodavanje antibiotika u hranu, dodavanje hemikalija u vodu za kupke za tretman i biološku kontrolu, kao što je korištenje [[riba čistač|gustan čistač]] za uklanjanje ušiju iz uzgojenog lososa.&lt;ref name=Ashley /&gt;

Mnogi koraci su uključeni u transport, uključujući hvatanje, uskraćivanje hrane kako bi se smanjila fekalna kontaminacija vode za transport, transfer do transportnog vozila putem mreža ili pumpi, plus transport i transfer do mjesta isporuke. Tokom transporta, voda mora biti visokog kvaliteta, sa regulisanom temperaturom, dovoljnom količinom kiseonika i minimalnim otpadnim proizvodima.&lt;ref name=&quot;Conte&quot; /&gt;&lt;ref name=Ashley /&gt; U nekim slučajevima, [[anestetici]] se mogu koristiti u malim dozama za smirenje ribe prije transporta.&lt;ref name=Ashley /&gt;

Akvakultura je ponekad dio programa rehabilitacije okoliša ili kao pomoć u očuvanju [[ugrožena vrsta|ugroženih vrsta]].&lt;ref&gt;{{cite book|author=Food and Agriculture Organization of the United Nations|url=https://books.google.com/books?id=mZ0eOg8ld5QC&amp;q=aquaculture%20and%20rehabilitation%20and%20ex-situ&amp;pg=PA25|title=Aquaculture Development|via=google.be|year=1997|publisher=Food &amp; Agriculture Org. |isbn=978-92-5-103971-7}}&lt;/ref&gt;

===Obalni ekosistemi===
Akvakultura postaje značajna prijetnja [[Vodeni ekosistem|obalnim ekosistemima]]. Oko 20 % mangrovskih šuma uništeno je od 1980. godine, dijelom zbog [[uzgoj škampi|uzgoja škampi]].&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot;&gt;{{Cite journal | doi = 10.1016/S0921-8009(98)00044-5 | last1 = Nickerson | first1 = DJ | year = 1999 | title = Trade-offs of mangrove area development in the Philippines | url = https://archive.org/details/sim_ecological-economics_1999-02_28_2/page/278 | journal = Ecol. Econ. | volume = 28 | issue = 2| pages = 279–298 }}&lt;/ref&gt; Proširena analiza troškova i koristi ukupne ekonomske vrijednosti akvakulture škampa izgrađene na ekosistemima mangrova otkrila je da su eksterni troškovi bili mnogo veći od eksternih koristi.&lt;ref&gt;{{Cite journal | doi = 10.1007/s00267-003-0286-9 | pmid = 16151655 | last1 = Gunawardena | first1 = M | last2 = Rowan | first2 = JS | year = 2005 | title = Economic Valuation of a Mangrove Ecosystem Threatened by Shrimp Aquaculture in Sri Lanka | url = https://archive.org/details/sim_environmental-management_2005-10_36_4/page/535 | journal = Journal of Environmental Management | volume = 36 | issue = 4| pages = 535–550| bibcode = 2005EnMan..36..535G | s2cid = 27718582}}&lt;/ref&gt; Tokom četiri decenije, 269.000 hektara indonezijskih [[mangrova]] pretvoreno je u farme za uzgoj škampa. Većina ovih farmi je napuštena u roku od jedne decenije zbog nakupljanja [[toksin]]a i gubitka [[nutrijent|hranjivih tvari]].&lt;ref&gt;{{cite book|first=Don |last=Hinrichsen|title=Coastal Waters of the World: Trends, Threats, and Strategies|url={{google books |plainurl=y |id=fQy8BwAAQBAJ}}|date=1. 2. 1999|publisher=Island Press|isbn=978-1-55963-383-3}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://atlas.aaas.org/index.php?part=2&amp;sec=natres&amp;sub=meatfish Meat and Fish] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110624030256/http://atlas.aaas.org/index.php?part=2&amp;sec=natres&amp;sub=meatfish |date=24. 6. 2011}} [[American Association for the Advancement of Science]] Atlas of Population and Environment. Retrieved 4 January 2010.&lt;/ref&gt;

====Zagađenje iz akvakulture u morskim kafezima====
[[Datoteka:Salmon aquaculture in Norway.jpg|thumb|Akvakultura lososa, [[Norveška]].]]
[[Akvakultura lososa|Farme lososa]] se obično nalaze u netaknutim obalnim [[ekosistem]]ima koje zatim zagađuju. Farma sa 200.000 lososa ispušta više [[feces]]nog otpada nego grad od 60.000 stanovnika. Ovaj otpad se ispušta direktno u okolni vodeni okoliš, netretiran, često sadrži [[antibiotik]]e i [[pesticid]]e.&quot;&lt;ref name=Alliance /&gt; Također postoji nakupljanje teških metala na [[bentos]]u (morskom dnu) u blizini farmi lososa, posebno [[bakar|bakra]] i [[cink]]a.&lt;ref name=&quot;FAO coho&quot;&gt;{{cite web|author=FAO |url=http://www.fao.org/fishery/culturedspecies/Oncorhynchus_kisutch/en |title=Cultured Aquatic Species Information Programme ''Oncorhynchus kisutch'' (Walbaum, 1792)|access-date= 8. 5. 2009}}&lt;/ref&gt;

U 2016., masovni pomori ribe uticali su na uzgajivače lososa duž obale [[Čile]]a i na širu ekologiju.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.theguardian.com/environment/2016/mar/10/chiles-salmon-farms-lose-800m-as-algal-bloom-kills-millions-of-fish|title=Chile's salmon farms lose $800m as algal bloom kills millions of fish|agency=Reuters|date=10. 3. 2016|newspaper=The Guardian|access-date=7. 5. 2016}}&lt;/ref&gt; Povećanje proizvodnje u akvakulturi i s njom povezanih otpadnih voda smatrani su mogućim faktorima koji doprinose smrtnosti riba i [[mehkušac]]a.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.abc.net.au/news/2016-05-04/wave-of-dead-sea-creatures-hits-chile-beaches/7384576|title=Wave of dead sea creatures hits Chile's beaches|date=4. 5. 2016|website=ABC News|language=en-AU|access-date=7. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;

Kafezni uzgoj u moru odgovoran je za obogaćivanje voda hranjivim tvarima u kojima se uzgaja. To je rezultat ribljeg otpada i nepojedene hrane. Najvažniji elementi su [[dušik]] i [[fosfor]], koji mogu podstaknuti rast algi, uključujući štetno [[cvjetanje algi]] koje može biti toksično za ribe. Vrijeme ispiranja, brzina struja, udaljenost od obale i dubina vode važni su faktori koje treba uzeti u obzir prilikom lociranja morskih kafeza, kako bi se minimizirali uticaji obogaćivanja hranjivim tvarima na obalne ekosisteme.
Opseg učinaka zagađenja iz kafeznog uzgoja varira ovisno o tome gdje se [[kafez]]i nalaze, koje se vrste drže, koliko su gusto naseljeni i čime se ribe hrane. Važne varijable specifične za vrstu uključuju omjer konverzije hrane (FCR) vrste i zadržavanje dušika.

===Slatkovodni ekosistemi===
Eksperimenti na cijelom jezeru provedeni u [[Područje eksperimentalnih jezera|području eksperimentalnih jezera]] u [[Ontario|Ontariju]], [[Kanada]], pokazali su potencijal kafeznog uzgoja da izazove brojne promjene u slatkovodnim ekosistemima. Nakon pokretanja eksperimentalnog uzgoja [[Oncorhynchus mykiss|kalifornijske pastrmke]] u kafezima u malom borealnom jezeru, uočena su dramatična smanjenja koncentracija mize povezane sa smanjenjem rastvorenog kisika.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Paterson|first1=Michael J.|last2=Podemski|first2=Cheryl L.|last3=Findlay|first3=Wilhelmina J.|last4=Findlay|first4=David L.|last5=Salki|first5=Alex G.|date=3. 11. 2010|editor-last=Sprules|editor-first=Gary|title=The response of zooplankton in a whole-lake experiment on the effects of a cage aquaculture operation for rainbow trout (Oncorhynchus mykiss)|url=https://archive.org/details/sim_canadian-journal-of-fisheries-and-aquatic-sciences_2010-11_67_11/page/1852|journal=Canadian Journal of Fisheries and Aquatic Sciences|language=en|volume=67|issue=11|pages=1852–1861|doi=10.1139/F10-106|bibcode=2010CJFAS..67.1852P |issn=0706-652X}}&lt;/ref&gt; Značajno povećanje amonijaka i ukupnog fosfora, što je pokretač eutrofikacije u slatkovodnim sistemima,&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Schindler|first=D. W.|date=24. 5. 1974|title=Eutrophication and Recovery in Experimental Lakes: Implications for Lake Management |url=https://archive.org/details/sim_science_1974-05-24_184_4139/page/897|journal=Science|volume=184|issue=4139|pages=897–899|doi=10.1126/science.184.4139.897 |pmid=17782381|bibcode=1974Sci...184..897S|s2cid=25620329|issn=0036-8075}}&lt;/ref&gt; izmjereni su u [[hipolimnion]]u jezera. Godišnji unos fosfora iz otpada iz akvakulture premašio je prirodni unos iz atmosferskog taloženja i dotoka,&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Bristow|first1=Corben E.|last2=Morin|first2=Antoine|last3=Hesslein|first3=Ray H.|last4=Podemski|first4=Cheryl L.|date=4. 11. 2008|title=Phosphorus budget and productivity of an experimental lake during the initial three years of cage aquaculture|url=https://archive.org/details/sim_canadian-journal-of-fisheries-and-aquatic-sciences_2008-11_65_11/page/2484|journal=Canadian Journal of Fisheries and Aquatic Sciences|volume=65|issue=11|pages=2485–2495|doi=10.1139/f08-155|bibcode=2008CJFAS..65.2485B |issn=0706-652X}}&lt;/ref&gt; a [[biomasa]] [[fitoplankton]]a se godišnje četverostruko povećala nakon početka eksperimentalne farme.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Findlay|first1=David L.|last2=Podemski|first2=Cheryl L.|last3=Kasian|first3=Susan E.M.|date=21. 10. 2009|editor-last=Smith|editor-first=Ralph|title=Aquaculture impacts on the algal and bacterial communities in a small boreal forest lakeThis paper is part of the series &quot;Forty Years of Aquatic Research at the Experimental Lakes Area&quot;.|journal=Canadian Journal of Fisheries and Aquatic Sciences|language=en|volume=66|issue=11|pages=1936–1948|doi=10.1139/F09-121|bibcode=2009CJFAS..66.1936F |issn=0706-652X}}&lt;/ref&gt;

===Genetička modifikacija===
Vrsta lososa nazvana AquAdvantage losos je [[Genetički modificirani organizam|genetički modificiran]] radi bržeg rasta, iako nije odobrena za komercijalnu upotrebu zbog kontroverzi.&lt;ref&gt;Mcleod C, J Grice, H Campbell and T Herleth (2006) [http://www.conversations.canterbury.ac.nz/documents/Salmon%20Report.pdf Super Salmon: The Industrialisation of Fish Farming and the Drive Towards GM Technologies in Salmon Production] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130505015144/http://www.conversations.canterbury.ac.nz/documents/Salmon%20Report.pdf |date=5. 5. 2013 }} CSaFe, Discussion paper 5, [[University of Otago]].&lt;/ref&gt; Izmijenjeni losos sadrži [[hormon rasta]] iz lososa Chinook koji mu omogućava da dostigne punu veličinu za 16–28 mjeseci, umjesto uobičajenih 36 mjeseci za atlantskog lososa, a uz to konzumira 25 % manje hrane.&lt;ref&gt;Robynne Boyd, [http://blogs.scientificamerican.com/plugged-in/would-you-eat-aquadvantage-salmon-if-approved/ Would you eat AquAdvantage salmon if approved?] ''Scientific American'' online, 26 April 2013.&lt;/ref&gt; Američka Uprava za hranu i lijekove (FDA) pregledala je lososa AquAdvantage u nacrtu procjene uticaja na okoliš i utvrdila da on &quot;neće imati značajan utjecaj (FONSI) na okoliš [[SAD]]-a&quot;.&lt;ref&gt;FDA: [https://web.archive.org/web/20121231004929/http://www.fda.gov/AnimalVeterinary/DevelopmentApprovalProcess/GeneticEngineering/GeneticallyEngineeredAnimals/ucm280853.htm AquAdvantage Salmon]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=Black|first1=K. D.|title=Encyclopedia of Ocean Sciences|publisher=Academic Press|year=2001|isbn=978-0-12-227430-5|editor=Steele, John H.|pages=[https://archive.org/details/encyclopediaofoc0000unse/page/1578 1578–84]|chapter=Mariculture, Environmental, Economic and Social Impacts of|doi=10.1006/rwos.2001.0487|editor2=Thorpe, Steve A.|editor3=Turekian, Karl K.|chapter-url=https://archive.org/details/encyclopediaofoc0000unse/page/1578}}&lt;/ref&gt;

===Bolesti riba, paraziti i vakcine===
Velika poteškoća za akvakulturu je tendencija ka monokulturi i povezani rizik od široko rasprostranjenih [[Bolesti riba i paraziti|bolesti]]. Akvakultura je također povezana s rizicima za okoliš; naprimjer, [[uzgoj škampi]] uzrokovao je uništavanje važnih [[šuma mangrova]] širom [[jugoistočna Azija|Jugoistočne Azije]].&lt;ref&gt;{{Cite book| editor = Steele, John H.| editor2 = Thorpe, Steve A.| editor3 = Turekian, Karl K.| publisher = Academic Press| doi = 10.1006/rwos.2001.0487| chapter = Mariculture, Environmental, Economic and Social Impacts of| title = Encyclopedia of Ocean Sciences| pages = [https://archive.org/details/encyclopediaofoc0000unse/page/1578 1578–84]| year = 2001| last1 = Black| first1 = K. D.| isbn = 978-0-12-227430-5| chapter-url = https://archive.org/details/encyclopediaofoc0000unse/page/1578}}&lt;/ref&gt;

Devedesetih godina prošlog stoljeća, bolesti su uništile uzgojene [[Farrerova kapica|Farrerove kapice]] i [[kineska bijela kozica|bijele kozice]] u Kini te su zahtijevale njihovu zamjenu drugim vrstama.&lt;ref&gt;&quot;[http://china.nlambassade.org/binaries/content/assets/postenweb/c/china/zaken-doen-in-china/import/kansen_en_sectoren/agrofood/rapporten_over_agro_food/an-overview-of-chinas-aquaculture An Overview of China's Aquaculture]&quot;, page 6. Netherlands Business Support Office (Dalian), 2010.&lt;/ref&gt;

====Potrebe sektora akvakulture za vakcinama====
Akvakultura ima prosječnu godišnju stopu rasta od 9,2%; međutim, uspjeh i kontinuirano širenje sektora uzgoja [[ribe]] uveliko ovisi o kontroli ribljih [[patogen]]a, uključujući širok spektar virusa, [[bakterija]], [[gljiva]] i [[parazit]]a. U 2014. godini procijenjeno je da ovi paraziti koštaju globalnu industriju uzgoja lososa do 400 miliona eura. To predstavlja 6–10% vrijednosti proizvodnje pogođenih zemalja, ali može ići i do 20% (Fisheries and Oceans Canada, 2014). Budući da se patogeni brzo šire unutar populacije uzgojene ribe, njihova kontrola je od vitalnog značaja za sektor.
Historijski gledano, upotreba antibiotika bila je protiv bakterijskih epizootija, ali proizvodnja životinjskih proteina mora biti održiva, što znači da se preventivne mjere koje su prihvatljive sa biološkog i ekološkog stanovišta trebaju koristiti kako bi se problemi s bolestima u akvakulturi održali na prihvatljivom nivou. Dakle, ovo je doprinijelo efikasnosti vakcina što je rezultiralo trenutnim i trajnim smanjenjem upotrebe antibiotika u 90-im godinama. U početku su postojale vakcine za imerziju riba koje su bile efikasne protiv vibrioze, ali su se pokazale neefikasnim protiv furunkuloze, otuda i pojava injekcijskih vakcina: prvo na bazi vode, a zatim na bazi ulja, mnogo efikasnijih (Sommerset, 2005).

====Razvoj novih vakcina====
Upravo je važan mortalitet u kavezima među uzgajanim ribama, debate o vakcinama za DNK injekciju, iako su efikasne, njihova sigurnost i nuspojave, ali i društvena očekivanja za čistije ribe i sigurnost, doveli su do istraživanja novih vektora vakcina. Evropska unija finansira nekoliko inicijativa za razvoj brzog i isplativog pristupa korištenju bakterija u hrani za proizvodnju vakcina, posebno zahvaljujući mliječnim bakterijama čija je [[rekombinantna DNK|DNK modificirana]] (Boudinot, 2006). U stvari, vakcinacija uzgajanih riba injekcijom je dugotrajna i skupa, tako da se vakcine mogu davati oralno ili uranjanjem dodavanjem u hranu ili direktno u vodu. To omogućava vakcinaciju mnogih jedinki istovremeno, uz ograničavanje povezanog rukovanja i stresa.
Zaista, mnogi testovi su neophodni jer antigeni vakcina moraju biti prilagođeni svakoj vrsti ili ne smiju pokazivati određeni nivo varijabilnosti ili neće imati nikakvog efekta. Naprimjer, testovi su provedeni sa dvije vrste: ''Lepeophtheirus salmonis'' (od koje su prikupljeni antigeni) i ''Caligus rogercresseyi'' (koja je vakcinisana antigenima), iako je homologija između dvije vrste važna, nivo varijabilnosti učinio je zaštitu neefikasnom (Fisheries and Oceans Canada, 2014).).

====Nedavni razvoj vakcina u akvakulturi====
Dostupne su 24 vakcine, a jedna za jastoge. Prva vakcina je korištena u SAD-u protiv crvene enterične lajšmanije 1976. godine. Međutim, danas postoji 19 kompanija i neki mali dionici koji proizvode vakcine za akvakulturu. Novi pristupi su put naprijed za sprječavanje gubitka 10% akvakulture zbog bolesti. [[GMO|Genetički modificirane]] [[vakcine]] se ne koriste u EU zbog društvenih zabrinutosti i propisa. U međuvremenu, DNK vakcine su sada odobrene u EU.
Postoje izazovi u razvoju vakcina za ribe, imunološki odgovor zbog nedostatka snažnih adjuvanata. Naučnici razmatraju primjenu mikrodoza u budućnosti. Ali postoje i mogućnosti u vakcinologiji akvakulture zbog niske cijene tehnologije, promjena propisa i novih sistema ekspresije i isporuke antigena.&lt;ref name=adams2019/&gt;
U Norveškoj se koristi podjedinična vakcina (VP2 peptid) protiv infektivne pankreasne nekroze. U Kanadi je licencirana DNK vakcina protiv infektivne hematopoetske nekroze lansirana za industrijsku upotrebu.
Ribe imaju velike površine sluznice, tako da je preferirani put primjene uranjanje, intraperitonealno i oralno, respektivno. [[Nanočestice]] su u razvoju za potrebe isporuke. Uobičajena antitijela koja se proizvode su IgM i IgT. Obično ribama nije potreban buster jer se kao odgovor na buster proizvodi više memorijskih ćelija, a ne povećan nivo antitijela.
Tako  su [[iRNK]] vakcine alternativa [[DNK]]-[[vakcina]]ma jer su sigurnije, stabilnije, lakše se proizvode u velikim razmjerima i imaju potencijal za masovnu imunizaciju. Nedavno se koriste u prevenciji i terapiji raka. Studije o [[bjesnilo|bjesnilu]] pokazale su da efikasnost zavisi od doze i načina primjene. Ove vakcine su još uvijek u ranoj fazi.&lt;ref name=adams2019&gt;{{cite journal |last1=Adams |first1=Alexandra |title=Progress, challenges and opportunities in fish vaccine development |journal=Fish &amp; Shellfish Immunology |date=juli 2019 |volume=90 |pages=210–214 |doi=10.1016/j.fsi.2019.04.066|pmid=31039441|bibcode=2019FSI....90..210A |hdl=1893/29828 |s2cid=141624380 |hdl-access=free }}&lt;/ref&gt;

====Ekonomski dobici====
U 2014. godini, količina ribe proizvedene u akvakulturi premašila je količinu ribe ulovljene u divljini u ponudi za ljudsku hranu. To znači da postoji ogromna potražnja za vakcinama u prevenciji bolesti. Prijavljeni godišnji gubitak ribe procjenjuje se na &gt;10 milijardi američkih dolara. To je zbog otprilike 10% svih riba koje uginu od zaraznih bolesti.&lt;ref name=adams2019/&gt;
Visoki godišnji gubici povećavaju potražnju za vakcinama. Iako postoji oko 24 tradicionalno korištene vakcine, i dalje postoji potražnja za više vakcina. Proboj [[DNK]]-vakcina smanjio je troškove vakcina.&lt;ref name=adams2019/&gt;

Alternativa vakcinama bili bi antibiotici i [[hemoterapija]], koji su skuplji i imaju veće nedostatke. DNK-vakcine su postale najisplativija metoda prevencije zaraznih bolesti. Ovo je dobar znak da će DNK-vakcine postati novi standard i u vakcinama protiv riba i u vakcinama općenito.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Thorarinsson |first1=R |last2=Wolf |first2=JC |last3=Inami |first3=M |last4=Phillips |first4=L |last5=Jones |first5=G |last6=Macdonald |first6=AM |last7=Rodriguez |first7=JF |last8=Sindre |first8=H |last9=Skjerve |first9=E |last10=Rimstad |first10=E |last11=Evensen |first11=Ø |title=Effect of a novel DNA vaccine against pancreas disease caused by salmonid alphavirus subtype 3 in Atlantic salmon (Salmo salar). |journal=Fish &amp; Shellfish Immunology |date=januar 2021 |volume=108 |pages=116–126 |doi=10.1016/j.fsi.2020.12.002 |pmid=33285168|s2cid=227949940 |doi-access=free |bibcode=2021FSI...108..116T |hdl=11250/2830510 |hdl-access=free }}&lt;/ref&gt;

===Salinizacija/zakiseljavanje tla===
Sediment iz napuštenih akvakulturnih farmi može ostati hiperslan, kiseo i erodiran. Ovaj materijal može ostati neupotrebljiv za akvakulturu duži period nakon toga. Različiti hemijski tretmani, poput dodavanja kreča, mogu pogoršati problem mijenjanjem fizičko-hemijskih karakteristika sedimenta.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Martinez-Porchas|first1=Marcel|last2=Martinez-Cordova|first2=Luis R.|date=29. 4. 2012|title=World Aquaculture: Environmental Impacts and Troubleshooting Alternatives|journal=The Scientific World Journal|volume=2012|doi=10.1100/2012/389623|issn=2356-6140|pmc=3353277|pmid=22649291 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;

===Zagađenje plastikom===
Akvakultura proizvodi niz morskog otpada, ovisno o proizvodu i lokaciji. Najčešće dokumentirana vrsta plastike je ekspandirani [[polistiren]] (EPS), koji se intenzivno koristi u plovcima i ogrlicama za morske kaveze (MEPC 2020). Ostali uobičajeni otpadni predmeti uključuju mreže za [[kafez]]e i plastične kante za ulov. Pregledom akvakulture kao izvora morskog otpada u [[Sjeverno more|Sjevernom]], [[Baltik|Baltičkom]] i [[mediteran|Sredozemnom moru]] identificirano je 64 različita predmeta, od kojih je 19 jedinstveno za akvakulturu. Procjene količine otpada iz akvakulture koji ulazi u okeane uveliko variraju, ovisno o korištenim metodologijama. Naprimjer, u Evropskom ekonomskom prostoru procjene gubitaka variraju od niskih 3.000 tona do 41.000 tona godišnje.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Environment |first=U. N. |date=21. 10. 2021 |title=Drowning in Plastics – Marine Litter and Plastic Waste Vital Graphics |url=http://www.unep.org/resources/report/drowning-plastics-marine-litter-and-plastic-waste-vital-graphics |access-date=23. 3. 2022 |website=UNEP – UN Environment Programme |language=en}}&lt;/ref&gt;

==Ekološke koristi==
{{glavni|Zona osjetljiva na nitrate}}
Dok neki oblici akvakulture mogu biti pogubni za [[ekosistem]]e, poput uzgoja škampa u mangrovama, drugi oblici mogu biti korisni. Uzgoj školjkaša dodaje značajan kapacitet filtriranja okoliša, što može značajno poboljšati kvalitet vode. Jedna ostriga može filtrirati 15 galona vode dnevno, uklanjajući mikroskopske ćelije [[alge]]. Uklanjanjem ovih ćelija, školjke uklanjaju dušik i druge hranjive tvari iz sistema i ili ga zadržavaju ili ispuštaju kao otpad koji tone na dno. Izlovom ovih školjkaša, [[dušik]] koji su zadržali potpuno se uklanja iz sistem.&lt;ref&gt;{{cite journal|doi=10.2134/jeq2010.0203|pmid=21488516|title=Nutrient Bioassimilation Capacity of Aquacultured Oysters: Quantification of an Ecosystem Service|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-environmental-quality_january-february-2011_40_1/page/271|journal=Journal of Environmental Quality|volume=40|issue=1|pages=271–7|year=2011|last1=Higgins|first1=Colleen B.|last2=Stephenson|first2=Kurt|last3=Brown|first3=Bonnie L.|bibcode=2011JEnvQ..40..271H }}&lt;/ref&gt; Uzgoj i jbiranje kelpa i drugih makroalgi direktno uklanjaju hranjive tvari poput dušika i [[fosfor]]a. Prepakiranje ovih hranjivih tvari može ublažiti eutrofne ili hranjive uvjete, poznate po niskoj zasićenosti kisikom, što može uništiti raznolikost  i brojnost vrsta. Uklanjanje algi iz vode također povećava prodiranje [[svjetlost]]i, omogućavajući biljkama poput morske trave da se ponovo uspostave i dodatno povećaju nivo kisika.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Newell |first1=Roger |title=Top-down control of phytoplankton by oysters in Chesapeake Bay, USA |journal=Marine Ecology Progress Series |date=2007 |pages=293–298|doi=10.3354/meps341293 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

Akvakultura u nekom području može osigurati ključne ekološke funkcije za stanovnike. Ležišta ili kafezi za školjke mogu pružiti strukturu [[staništa]]. Ova struktura može poslužiti kao sklonište za beskičmenjake, male ribe ili rakove kako bi se potencijalno povećala njihova brojnost i održala [[bioraznolikost]]. Povećano sklonište povećava zalihe riba [[plijen]]a i malih rakova povećavajući mogućnosti regrutacije, što zauzvrat osigurava više plijena za više trofičke nivoe. Jedna studija je procijenila da 10 kvadratnih metara grebena kamenica može povećati biomasu ekosistema za 2,57&amp;nbsp;kg&lt;ref&gt;{{cite journal|doi=10.3354/meps264249|title=Estimated enhancement of fish production resulting from restoring oyster reef habitat: quantitative valuation|journal=Marine Ecology Progress Series|volume=264|pages=249–264|year=2003|last1=Peterson|first1=CH|last2=Grabowski|first2=JH|last3=Powers|first3=SP|bibcode=2003MEPS..264..249P|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; [[Biljojedi]] školjkaši će također biti plijen. Ovo prebacuje energiju direktno od [[primarni proizvođač|primarnih proizvođača]] do viših [[trofički nivo|trofičkih nivoa]], potencijalno preskačući više energetski skupih trofičkih skokova koji bi povećali biomasu u ekosistemu.

[[Uzgoj morskih algi]] je [[uklanjanje ugljil-dioksida|ugljil-negativna]] kultura, s visokim potencijalom za [[ublažavanje klimatskih promjena]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Duarte|first1=Carlos M.|last2=Wu|first2=Jiaping|last3=Xiao|first3=Xi|last4=Bruhn|first4=Annette|last5=Krause-Jensen|first5=Dorte|date=2017|title=Can Seaweed Farming Play a Role in Climate Change Mitigation and Adaptation?|journal=Frontiers in Marine Science|language=en|volume=4|page=100 |doi=10.3389/fmars.2017.00100|issn=2296-7745|doi-access=free|bibcode=2017FrMaS...4..100D |hdl=10754/623247|hdl-access=free}}&lt;/ref&gt; IPCC [[Specijalni izvještaj o okeanu i kriosferi u klimatskim promjenama]] preporučuje &quot;daljnju istraživačku pažnju&quot; kao taktiku ublažavanja.&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=Bindoff|first1=N. L.|title=IPCC Special Report on the Ocean and Cryosphere in a Changing Climate|last2=Cheung|first2=W. W. L.|last3=Kairo|first3=J. G.|last4=Arístegui|first4=J.|last5=Guinder|first5=V. A.|last6=Hallberg|first6=R.|last7=Hilmi|first7=N. J. M.|last8=Jiao|first8=N.|last9=Karim|first9=Md S.|year=2019|pages=447–587|chapter=Chapter 5: Changing Ocean, Marine Ecosystems, and Dependent Communities|ref={{harvid|IPCC SROCC Ch5|2019}} &lt;!-- ipcc:20200202 --&gt;|display-authors=4|chapter-url=https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/sites/3/2019/11/09_SROCC_Ch05_FINAL.pdf|first10=L.|last16=Williamson|first16=P.|last15=Tagliabue|first15=A.|last14=Suga|last12=Purca Cuicapusa|last13=Rinkevich|first13=B.|first12=S. R.|last11=O'Donoghue|first11=S.|last10=Levin|first14=T.}}&lt;/ref&gt; Regenerativna okeanska [[poljoprivreda]] je polikulturni sistem uzgoja koji uzgaja mješavinu morskih algi i školjki, a istovremeno veže ugljik, smanjuje dušik u vodi i povećava kisik, pomažući u regeneraciji i obnavljanju lokalnih staništa, poput grebenskih ekosistema.&lt;ref&gt;{{Cite web|last=Carr|first=Gabriela|date=15. 3. 2021|title=Regenerative Ocean Farming: How Can Polycultures Help Our Coasts?|url=https://smea.uw.edu/currents/regenerative-ocean-farming-how-can-polycultures-help-our-coasts/|url-status=live|access-date=29. 10. 2021|website=School of Marine and Environmental Affairs|language=en-US|archive-url=https://web.archive.org/web/20210316015237/https://smea.uw.edu/currents/regenerative-ocean-farming-how-can-polycultures-help-our-coasts/ |archive-date=16. 3. 2021}}&lt;/ref&gt;

==Izgledi==
Globalni [[divlji ribolov]] je u opadanju, a vrijedna staništa poput [[estuarija]] su u kritičnom stanju.&lt;ref&gt;[[Tietenberg, Tom]] (2006) ''Environmental and Natural Resource Economics: A Contemporary Approach''. Page 28. Pearson/Addison Wesley. {{ISBN|978-0-321-30504-6}}&lt;/ref&gt; Uzgoj [[ribe]] koja se hrani ribom, poput [[losos]]a, ne rješava problem jer ribe moraju jesti proizvode od drugih riba, kao što su [[riblje brašno]] i [[riblje ulje]]. Studije su pokazale da akvakultura lososa ima velike negativne utjecaje na divljeg lososa, kao i na ribu koja se koristi za ishranu lososa.&lt;ref name=&quot;Salmon Run&quot;&gt;Knapp G, Roheim CA and Anderson JL (2007) [http://search.worldwildlife.org/cs.html?url=http://www.worldwildlife.org/what/globalmarkets/wildlifetrade/WWFBinaryitem4985.pdf&amp;qt=The+Great+Salmon+Run&amp;col=&amp;n=4 ''The Great Salmon Run: Competition Between Wild And Farmed Salmon''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130805065108/http://search.worldwildlife.org/cs.html?url=http://www.worldwildlife.org/what/globalmarkets/wildlifetrade/WWFBinaryitem4985.pdf&amp;qt=The+Great+Salmon+Run&amp;col=&amp;n=4 |date=5. 8. 2013 }} World Wildlife Fund. {{ISBN|978-0-89164-175-9}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2007/12/13/AR2007121301190.html | newspaper=The Washington Post | title=Salmon Farming May Doom Wild Populations, Study Says | first1=Juliet | last1=Eilperin | first2=Marc | last2=Kaufman | date=14. 12. 2007}}&lt;/ref&gt; Ribe koje se nalaze više na [[lanac ishrane|lancu ishrane]] su manje efikasni izvori energije hrane.&lt;ref name=&quot;Slobodkin1960&quot;&gt;{{Cite journal
 |last=Slobodkin
 |first=L.B.
 |title=Ecological Energy Relationships at the Population Level
 |journal=The American Naturalist
 |volume=94
 |issue=879
 |pages=261–267
 |year=1960
 |doi=10.1086/282124
 |bibcode=1960ANat...94..213S
 |quote=The overall transfer efficiency of energy between trophic levels is a function of three separate processes... the overall between-level transfer efficiency ranges from 2 to 24%.
}}&lt;/ref&gt;

Osim ribe i škampa, neki akvakulturni poduhvati, poput morskih algi i školjkaša koji se hrane filtriranjem, poput [[ostriga]], [[školjke|školjki]], dagnji i kapica, relativno su bezopasni, pa čak i ekološki prihvatljivi.&lt;ref name=&quot;uscnews.usc.edu&quot;/&gt; Filterima se hrane i filtriranjem zagađivači, kao i hranjive tvari iz vode, poboljšavajući kvalitet vode.&lt;ref&gt;{{cite journal
|title=Some aspects of water filtering activity of filter-feeders
|url=http://cat.inist.fr/?aModele=afficheN&amp;cpsidt=17195907
|access-date=26. 9. 2009
|author=OSTROUMOV S. A.
|journal=Hydrobiologia
|year=2005
|volume=542
| issue=1 |page=400
|doi=10.1007/s10750-004-1875-1
| bibcode=2005HyBio.542..275O |citeseerx=10.1.1.457.7375
|s2cid = 25050083}}&lt;/ref&gt; [[Morske alge]] izvlače hranjive tvari poput neorganskog [[dušik]]a i [[fosfor]]a direktno iz vode,&lt;ref name=&quot;Chopin et al. 2001&quot;/&gt; a [[mehkušci]] koji se hrane filtriranjem mogu izvlačiti hranjive tvari dok se hrane [[čestica]]ma, poput [[fitoplankton]]a i [[detritus]]a.&lt;ref name=&quot;Rice 2008&quot;&gt;{{cite web
|url=http://mdsg.md.cgclientx.com/sites/default/files/files/105-Environmental%20Effects.pdf
|author=Rice, M.A.
|title=Environmental impacts of shellfish aquaculture
|year=2008
|access-date=8. 10. 2009
|author-link=Michael A. Rice
|archive-url=https://web.archive.org/web/20151005103506/http://mdsg.md.cgclientx.com/sites/default/files/files/105-Environmental%20Effects.pdf
|archive-date=5. 10. 2015
}}&lt;/ref&gt;

Neke profitabilne akvakulturne zadruge promoviraju održive prakse.&lt;ref&gt;{{cite web
|url=http://ictsd.net/i/environment/11849/
|title=Aquaculture: Issues and Opportunities for Sustainable Production and Trade
|publisher=ITCSD
|date=juli 2006
|access-date=1. 9. 2008
|archive-url=https://web.archive.org/web/20081120073308/http://ictsd.net/i/environment/11849/
|archive-date=20. 11. 2008
}}&lt;/ref&gt; Nove metode smanjuju rizik od biološkog i hemijskog zagađenja minimiziranjem stresa kod riba, održavanjem gnijezda ribljih mreža i primjenom integriranog upravljanja štetočinama. Vakcine se sve više koriste kako bi se smanjila upotreba [[antibiotik]]a za kontrolu bolesti.&lt;ref&gt;{{Cite web|last=Pew Oceans Commission|date=6. 1. 2005|title=Marine Aquaculture in the United States|url=http://iis-db.stanford.edu/pubs/12217/marine_aquaculture_pew_2001.pdf|archive-url=https://web.archive.org/web/20050106122419/http://iis-db.stanford.edu/pubs/12217/marine_aquaculture_pew_2001.pdf|archive-date=6. 1. 2005}}&lt;/ref&gt;

Sistemi akvakulture s recirkulacijom na kopnu, objekti koji koriste tehnike [[polikultura|polikulture]] i pravilno locirani objekti (naprimjer, područja na moru s jakim strujama) primjeri su načina upravljanja negativnim utjecajima na okoliš.&lt;ref name=&quot;SustainableMarineAquaculture&quot;&gt;''The Sustainable Marine Aquaculture'', AENSI Web, 2012. https://www.aensiweb.com/old/aeb/2012/18-23.pdf&lt;/ref&gt;

[[Recirkulacijski akvakulturni sistemi]] (RAS) recikliraju vodu cirkulirajući kroz filtere kako bi se uklonio riblji otpad i hrana, a zatim je recirkuliraju natrag u rezervoare. Ovo štedi vodu, a prikupljeni otpad može se koristiti u [[kompost]] uili, u nekim slučajevima, čak se može tretirati i koristiti na kopnu. Iako je RAS razvijen imajući na umu slatkovodne ribe, naučnici povezani sa [[Služba za poljoprivredna istraživanja|Službom za poljoprivredna istraživanja]] pronašli su način za uzgoj slanovodnih riba pomoću RAS-a u vodama niskog salinitet]]a.&lt;ref name=&quot;Growing Premium Seafood-Inland!&quot;&gt;{{cite web
|url= https://agresearchmag.ars.usda.gov/2009/feb/seafood
|title=Growing Premium Seafood-Inland!
|publisher=USDA Agricultural Research Service
|date=februar 2009}}&lt;/ref&gt; Iako se slanovodne ribe uzgajaju u kavezima na otvorenom moru ili love mrežama u vodi koja obično ima [[salinitet]] od 35 [[dijelovi na hiljadu|dijelova na hiljadu]] (ppt), uspješno je  proizvedwna zdrava pompano, slanovodna riba, u [[akvarij]]ima sa salinitetom od samo 5 ppt. Predviđa se da će komercijalizacija RAS-a niske slanosti imati pozitivne ekološke i ekonomske efekte. Neželjeni nutrijenti iz riblje hrane ne bi se dodavali u okean, a rizik od prenošenja bolesti između divljih i riba uzgojenih na farmama bi se znatno smanjio. Cijena skupih slanovodnih riba, poput pompano i kobije korištenih u eksperimentima, bila bi smanjena. Međutim, prije nego što se išta od ovoga može učiniti, istraživači moraju proučiti svaki aspekt [[životni ciklus|životnog ciklusa]] ribe, uključujući količinu [[amonijak]]a i [[nitrat]]a koju će riba tolerirati u vodi, čime hraniti ribu tokom svake faze njenog životnog ciklusa, [[stopa naseljenosti|stopu naseljenosti]] koja će proizvesti najzdraviju ribu itd.

Oko 16 zemalja sada koristi geotermalnu energiju za akvakulturu, uključujući Kinu, Izrael i Sjedinjene Američke Države.&lt;ref name=&quot;earth-policy&quot;&gt;{{Cite book |editor-last=Brown |editor-first=Lester Russell |editor-link=Lester Brown|url={{google books |plainurl=y |id=-oK7QgAACAAJ}}|title=Plan B 2.0: Rescuing a Planet Under Stress and a Civilization in Trouble |date=2006 |publisher=W. W. Norton &amp; Company |isbn=978-0-393-32831-8 |language=en|chapter-url=http://www.earth-policy.org/Books/PB2/pb2ch10.pdf |chapter=Stabilizing Climate|archive-url=https://web.archive.org/web/20070926235731/http://www.earth-policy.org/Books/PB2/pb2ch10.pdf |archive-date=26. 9. 2007 |page= 199}}&lt;/ref&gt; Na primjer, u Kaliforniji, 15 ribogojilišta proizvode tilapiju, brancina i soma koristeći toplu vodu iz podzemlja. Ova toplija voda omogućava ribama da rastu tokom cijele godine i brže sazrijevaju. Zajedno, ove kalifornijske farme proizvode 4,5 miliona kilograma ribe godišnje.&lt;ref name=&quot;earth-policy&quot; /&gt;

===Globalni ciljevi===
[[UN]]-ov [[Cilj održivog razvoja 14]] (&quot;život ispod vode&quot;), Cilj 14.7 uključuje akvakulturu: &quot;Do 2030. godine povećati ekonomske koristi za [[Male ostrvske države u razvoju|malih ostrvskih država u razvoju]] i [[najmanje razvijene zemlje]] od održivog korištenja morskih resursa, uključujući i održivo upravljanje ribarstvom, akvakulturom i [[Održivi turizam|turizam]]&quot;.&lt;ref&gt;United Nations (2017) Resolution adopted by the General Assembly on 6 July 2017, [[:File:A RES 71 313 E.pdf|Work of the Statistical Commission pertaining to the 2030 Agenda for Sustainable Development]] ([https://undocs.org/A/RES/71/313 A/RES/71/313])&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Ritchie, Roser, Mispy, Ortiz-Ospina. &quot;[https://sdg-tracker.org/oceans SDG 14 – Measuring progress towards the Sustainable Development Goals].&quot; ''SDG-Tracker.org, website'' (2018).&lt;/ref&gt; Aquaculture's contribution to GDP is not included in SDG Target 14.7, but methods for quantifying this have been explored by FAO.&lt;ref name=&quot;Cai2019&quot; /&gt;

== Nacionalni zakoni, propisi i upravljanje ==
Zakoni koji regulišu praksu akvakulture uveliko se razlikuju od zemlje do zemlje &lt;ref&gt;{{Cite web |title=Fisheries &amp; Aquaculture Fact Sheets |url=http://www.fao.org/fishery/nalo/search/en |access-date=25. 7. 2021 |website=National Aquaculture Legislation Overview |publisher=Food and Agriculture Organization of the United Nations; Fisheries Division |location=Rome}}&lt;/ref&gt; i često nisu strogo regulirani niti se lahko mogu pratiti.

U [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]], akvakultura na kopnu i priobalju regulirana je na [[Nacionalni zakon o akvakulturi iz 1980.|saveznom]] i državnom nivou;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=U.S. Aquaculture Legislation Timeline |url=http://www.oceaneconomics.org/LMR/Aquaculture/fedPolicy.aspx |date=1. 8. 2007 |website=National Ocean Economics Program |publisher=Middlebury Institute of International Studies |location=Monterey, CA |access-date=8. 6. 2015 |archive-date=2. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150602071942/http://www.oceaneconomics.org/LMR/Aquaculture/fedPolicy.aspx }}&lt;/ref&gt; nijedan nacionalni zakon ne reguliše [[akvakultura na moru|akvakulturu na moru]] u američkim vodama [[ekskluzivna ekonomska zona|ekskluzivnih ekonomskih zona]]. U junu 2011., Ministarstvo trgovine i [[Nacionalna uprava za okeane i atmosferu]] objavili su nacionalne politike akvakulture.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Commerce and NOAA release national aquaculture policies to increase domestic seafood production, create sustainable jobs, and restore marine habitats|url=http://www.noaanews.noaa.gov/stories2011/20110609_aquaculture.html|access-date=8. 6. 2015|website=www.noaanews.noaa.gov}}&lt;/ref&gt; kako bi se riješio ovaj problem i &quot;zadovoljila rastuća potražnja za zdravom morskom hranom, stvorila radna mjesta u obalnim zajednicama i obnovili vitalni ekosistemi.&quot; Veliki objekti akvakulture (tj. oni koji proizvode 20000&amp;nbsp;kg godišnje) koji ispuštaju industrijske otpadne vode moraju dobiti dozvole u skladu sa [[Zakon o čistoj vodi|Zakonom o čistoj vodi]].&lt;ref name=NPDES&gt;{{cite web |title=Aquaculture NPDES Permitting |url=https://www.epa.gov/npdes/aquaculture-npdes-permitting |date=21. 3. 2023 |website=National Pollutant Discharge Elimination System (NPDES) |publisher=U.S. Environmental Protection Agency (EPA) |location=Washington, D.C.}}&lt;/ref&gt; Postrojenja koja proizvode najmanje 100000&amp;nbsp;lb kg ribe, [[mehkušac]]a ili rakova godišnje, podliježu specifičnim nacionalnim standardima ispuštanja.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Concentrated Aquatic Animal Production Effluent Guidelines |url=https://www.epa.gov/eg/concentrated-aquatic-animal-production-effluent-guidelines |date=22. 6. 2023 |publisher=EPA}}&lt;/ref&gt; Ostali dozvoljeni objekti podliježu ograničenjima efluenta koja se razvijaju od slučaja do slučaja.&lt;ref name=NPDES/&gt;

==Historija==
[[Datoteka:Delta Pride Catfish farm harvest.jpg|thumb|left| Radnici love soma na farmama  Delta Pride u Mississippiju: Fotografija mreže u obliku velike čaše koja kaplje, promjera otprilike 6 m i iste visine, do pola pune ribe, obješene o krak dizalice, s četiri radnika na i oko veće, prstenaste strukture u vodi]]
[[Gunditjmara]], lokalni [[Aboridžinski australijski narod]] u jugozapadnoj [[Viktorija (Australija)|Victoriji]], [[Australija]], možda je uzgajao [[kratkorejasta jegulja|kratkorejaste jegulje]] već oko 4.580. [[prije nove ere]].&lt;ref name=&quot;bbnhl&quot;&gt;{{cite web|title= National Heritage Places – Budj Bim National Heritage Landscape|url= http://www.environment.gov.au/heritage/places/national/budj-bim |access-date=30. 1. 2020|website=Australian Government. Dept of Agriculture, Water and the Environment}} See also attached documents: National Heritage List ''Location and Boundary Map'', and ''Government Gazette'', 20 July 2004.&lt;/ref&gt; Dokazi ukazuju na to da su razvili oko 100&amp;nbsp;km² [[vulkan]]skih poplavnih ravnica u blizini jezera Condah u kompleks kanala i brana, te da su koristili pletene ribarske zamke za hvatanje jegulja i njihovo očuvanje za jelo tokom cijele godine.&lt;ref&gt;[http://www.abc.net.au/science/news/stories/s806276.htm Aborigines may have farmed eels, built huts] ABC Science News, 13 March 2003.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.lakecondah.com/budjbim.html Lake Condah Sustainability Project] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100223212908/http://lakecondah.com/budjbim.html |date=23. 2. 2010 }}. Retrieved 18 February 2010.&lt;/ref&gt; The local [[Budj Bim heritage areas|Budj Bim Cultural Landscape]], a [[World Heritage Site]], is one of the oldest known aquaculture sites in the world.&lt;ref&gt;{{cite news|last1= Neal|first1= Matt |title= Ancient Indigenous aquaculture site Budj Bim added to UNESCO World Heritage list|newspaper= ABC News|date= 6. 7. 2019|url= https://www.abc.net.au/news/2019-07-06/indigenous-site-joins-pyramids-stonehenge-world-heritage-list/11271804|access-date= 14. 7. 2019 | quote = Not only does Budj Bim bust the myth that all Indigenous people were nomadic and not agriculturally inclined, it is also considered one of the oldest aquaculture sites in the world.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;bbwhl&quot;&gt;{{cite web|date= 6. 7. 2019|title=World heritage Places – Budj Bim Cultural Landscape|url= http://www.environment.gov.au/heritage/places/world/budj-bim|access-date= 11. 3. 2020|website=Australian Government. Dept of the Environment and Energy}}&lt;/ref&gt;

[[Usmeno predanje]] u [[Kina|Kini]] govori o kulturi običnog šarana, ''[[Cyprinus carpio]]'', još od 2000–2100. godine prije nove ere (oko 4.000 godina [[prije sadašnjosti|PS]]), ali najraniji značajni dokazi nalaze se u literaturi, u najranijoj monografiji o kulturi riba pod nazivom „Klasik kulture riba“, autora [[Fan Li]]ja, napisanoj oko 475. godine prije nove ere ({{oko|2475}} prije nove ere).&lt;ref&gt;{{cite web|title=History of Aquaculture|url= http://www.fao.org/docrep/field/009/ag158e/AG158E02.htm |access-date=23. 8. 2009|publisher=Food and Agriculture Organization, United Nations}}&lt;/ref&gt; Još jedan drevni kineski vodič o akvakulturi, koji je napisao Yang Yu Jing oko 460. godine prije nove ere, pokazuje da je uzgoj [[šaran]]a postajao sve sofisticiraniji. Lokalitet Jiahu u Kini ima posredne arheološke dokaze kao moguće najstarije lokacije za akvakulturu, koje datiraju iz 6200. godine prije nove ere (oko 8.200 godina prije nove ere), ali ovo je spekulacija.&lt;ref name=&quot;jiahu&quot;&gt;{{cite news|last1= Smith|first1= Kiona N. |date= 17. 9. 2019|title= Aquaculture may be the future of seafood, but its past is ancient|work=Ars Technic|url= https://arstechnica.com/science/2019/09/fish-farming-may-be-much-older-than-we-thought/|access-date= 17. 9. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190917164315/https://arstechnica.com/science/2019/09/fish-farming-may-be-much-older-than-we-thought/|archive-date= 17. 9. 2019}}&lt;/ref&gt; Kada su se vode povukle nakon [[poplava]] rijeka, neke ribe, uglavnom šarani, ostale su zarobljene u jezerima. Rani akvakulturisti su hranili svoje leglo koristeći izmet nimfi i svilene bube, a zatim su ih jeli.&lt;ref name=&quot;sr&quot;&gt;{{cite journal|last1=Sisma-Ventura|first1= Guy |last2= Tütken|first2= Thomas|last3= Zohar|first3= Irit|last4= Pack|first4= Andreas|last5= Sivan|first5= Dorit|last6= Lernau|first6= Omri|last7= Gilboa|first7= Ayelet|last8= Bar-Oz|first8= Guy|date= 2018|title= Tooth oxygen isotopes reveal Late Bronze Age origin of Mediterranean fish aquaculture and trade|journal=Scientific Reports|volume= 8|issue= 1 |page=14086|bibcode=2018NatSR...814086G|doi=10.1038/s41598-018-32468-1|pmc=6148281|pmid=30237483}}&lt;/ref&gt;

[[Drevni Egipat|Drevni Egipćani]] su možda uzgajali ribu (posebno oradu) iz jezera Bardawil oko 1.500. godine prije nove ere (oko 3.500 godina prije nove ere) i trgovali njome s Kanaancima.&lt;ref name=sr/&gt;

Uzgoj ''[[Gim (hrana)|gima]]'' je najstarija akvakultura u [[oreja|Koreji]].&lt;ref name=&quot;Gang&quot;&gt;{{Cite web|last=강|first=제원 |title= gim|script-title= ko:김|url= http://encykorea.aks.ac.kr/Contents/Index?contents_id=E0008581|website=[[Encyclopedia of Korean Culture]]|publisher= Academy of Korean Studies|language=ko}}&lt;/ref&gt; Rane metode uzgoja koristile su [[bambus]]ove ili [[hrast]]ove štapove;&lt;ref name=&quot;Gang&quot;/&gt; novije metode koje koriste mreže zamijenile su ih u 19. stoljeću.&lt;ref name=&quot;Gang&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;EB&quot;&gt;{{Cite web|title=gim|script-title=ko:김|url= http://premium.britannica.co.kr/bol/topic.asp?article_id=b03g1434a|archive-url= https://web.archive.org/web/20210224072904/http://premium.britannica.co.kr/bol/topic.asp?article_id=b03g1434a|archive-date= 24. 2. 2021|access-date=5. 6. 2017|website=[[Encyclopædia Britannica]]|language= ko}}&lt;/ref&gt; [[Gim (hrana)|Plutajući splavovi]] se koriste za masovnu proizvodnju od 1920-ih.&lt;ref name=&quot;Banda&quot; /&gt;

[[Japanci]] su uzgajali [[morske alge]] tako što su im obezbjeđivali bambusove motke, a kasnije i mreže i školjke [[kamenica]] koje su služile kao površine za sidrenje [[spora]].&lt;ref&gt;{{Cite web|last=Anitei|first=Stefan|title=... Make Unusual Aquaculture|url= https://news.softpedia.com/news/Make-Unusual-Aquaculture-45797.shtml|access-date= 17. 2. 2021|website= softpedia|date= 30. 1. 2007|language=english|archive-date=29. 9. 2021|archive-url= https://web.archive.org/web/20210929121940/https://news.softpedia.com/news/Make-Unusual-Aquaculture-45797.shtml}}&lt;/ref&gt;

[[Drevni Rim|Rimljani]] su uzgajali ribu u ribnjacima i kamenice u obalnim lagunama prije 100. godine [[naše ere|n.e.]].&lt;ref&gt;{{cite journal|author1= McCann, Anna Marguerite|year= 1979|title= The Harbor and Fishery Remains at Cosa, Italy, by Anna Marguerite McCann|url= https://archive.org/details/sim_journal-of-field-archaeology_winter-1979_6_4/page/390|journal=Journal of Field Archaeology|volume=6|issue=4|pages=391–411|doi= 10.1179/009346979791489014 |jstor=529424}}&lt;/ref&gt;
[[Slika:00 Ixelles - Abbaye - La Cambre 1.JPG|thumb|right|280px|[[Ribnjak]] opatije La Cambre u [[gradu Briselu|Briselu]], Belgija]]
U [[Srednji vijek|srednjovjekovnoj Evropi]], ranokršćanski [[manastiri]] usvojili su rimske akvakulturne prakse. 
Akvakultura se proširila jer su ljudi daleko od obala i velikih rijeka inače ovisili o ribi koja je zahtijevala soljenje kako bi se sačuvala.&lt;ref&gt;{{cite book|last= Kurlansky|first= Mark|url= https://archive.org/details/isbn_9780965033503|title= Salt: A World History|year= 2002|url-access= registration}}&lt;/ref&gt; Riba je bila važan izvor hrane u srednjovjekovnoj Evropi, kada je u prosjeku 150 dana godišnje bilo dani [[post]]a i apstinencije, a [[meso]] je bilo zabranjeno.&lt;ref name=wilmart&gt;{{cite journal |last= Wilmart|first= Mickaël|date= 2001|title= Les étangs de Marcoussis. Un exemple d'exploitation piscicole dans la région parisienne à la fin du XVe siècle|url= https://shs.hal.science/halshs-00425001/document|journal= Bulletin de la Société historique et archéologique de Corbeil, de l'Essonne et du Hurepoix|issue= 71|pages= 7–18|access-date=8. 5. 2024}}&lt;/ref&gt; Poboljšanja u transportu tokom 19. stoljeća učinila su svježu ribu lako dostupnom i jeftinom, čak i u unutrašnjosti, što je akvakulturu učinilo manje popularnom. Ribnjaci iz 15. stoljeća u Třebonskom bazenu u današnjoj [[Češka|Republici Češkoj]] održavaju se kao okvirni [[UNESCO lokalitet svjetske baštine]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=Fishpond Network in the Trebon Basin|url= https://whc.unesco.org/en/tentativelists/1509/ |archive-url= https://web.archive.org/web/20151003161228/http://whc.unesco.org/en/tentativelists/1509/|archive-date=3. 10. 2015 |access-date=1 Oct 2015|publisher=[[UNESCO]]}}&lt;/ref&gt;

[[Aquaculture in Samoa|Samoans]] practised &quot;a traditional form of [[giant clam]] ranching&quot;.&lt;ref&gt;
{{cite book
 |author               = IBP Inc.
 |year                 = 2015
 |title                = Samoa Fishing and Aquaculture Industry Handbook - Strategic Information and Regulations
 |url                  = https://books.google.com/books?id=wV-zCwAAQBAJ
 |publication-place    = Washington DC
 |publisher            = International Business Publications, USA
 |page                 = 37
 |isbn                 = 978-1-5145-1948-6
 |access-date          = 21. 4. 2024
 |quote                = [...] in Samoa [...] a traditional form of giant clam ranching was practiced on village reefs or on lagoon [sic] where a community place giant clams in a fenced off area for special occasion or reserves for seafood supply in bad weather.
}} 
&lt;/ref&gt;

[[Havaji|Havajci]] su izgradili [[havajska akvakultura|okeanske ribnjake]]. Izvanredan primjer je ribnjak [[Menehune|&quot;Menehune&quot; ribnjak]] koji datira od prije najmanje 1.000 godina, u Alekoku. Legenda bilježi njegovu izgradnju od strane mitskog naroda patuljaka Menehune.&lt;ref&gt;{{cite journal|last1= Costa-Pierce|first1= B.A.|year= 1987|title= Aquaculture in ancient Hawaii|url=http://hawaiiseed.org/wp-content/uploads/2012/11/aquaculture-ancient-hawaii-article.pdf |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20221009/http://hawaiiseed.org/wp-content/uploads/2012/11/aquaculture-ancient-hawaii-article.pdf |archive-date=9. 10. 2022 |url-status= live|journal= BioScience|volume=37|issue=5|pages=320–331|doi=10.2307/1310688|jstor=1310688|bibcode= 1987BiSci..37..320C}}&lt;/ref&gt;

U prvoj polovini 18. stoljeća, njemački [[Stephan Ludwig Jacobi]] je eksperimentisao sa [[vanjska oplodnja|vanjskom oplodnjom]] [[potočna pastrmka|potočne pastrmke]] i [[losos]]a. Napisao je članak &quot; Von der künstlichen Erzeugung der Forellen und Lachse&quot; (''O vještačkoj proizvodnji pastrmke i lososa'') u kojem je sažeo svoja otkrića i stekao reputaciju osnivača vještačkog uzgoja ribe.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Ein Lipper macht sich Gedanken ...|url=https://lippisches-landesmuseum.de/sonderausstellungen/archiv/2011/ein-lipper-macht-sich-gedanken/|access-date=18. 9. 2019|website=Lippisches Landesmuseum Detmold|language=de|quote=Stephan Ludwig Jacobi, vor 300 Jahren in Kalletal-Hohenhausen geboren, veröffentlichte 1768 den Aufsatz &quot;Von der künstlichen Erzeugung der Forellen und Lachse&quot; in den &quot;Lippischen Intelligenzblättern&quot; – und gilt damit zu Recht als Begründer der künstlichen Fischaufzucht.|archive-date=9. 12. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191209215057/https://lippisches-landesmuseum.de/sonderausstellungen/archiv/2011/ein-lipper-macht-sich-gedanken/}}&lt;/ref&gt; By the latter decades of the 18th century, oyster-farming had begun in estuaries along the Atlantic Coast of North America.&lt;ref&gt;{{cite web|date= 22. 5. 2015|title= A Brief History of Oystering in Narragansett Bay|url=http://web.uri.edu/quadangles/a-brief-history-of-oystering-in-narragansett-bay/|access-date=1. 10. 2015|publisher=URI Alumni Magazine, University of Rhode Island}}&lt;/ref&gt;

Riječ &quot;akvakultura&quot; pojavila se u novinskom članku iz 1855. godine u vezi sa iskorištavanjem [[led]]a.&lt;ref&gt;{{Cite news |title= The cultivation of ice (1855) - on Newspapers.com|newspaper=The Baltimore Sun|url= https://www.newspapers.com/clip/3797987/the_cultivation_of_ice_1855/|access-date=10. 12. 2015}}&lt;/ref&gt; Također se pojavljivao u opisima kopnenih poljoprivrednih praksi [[navodnjavanje|podnavodnjavanja]] krajem 19. stoljeća &lt;ref&gt;{{Cite news|title= Agricultural. New agricultural practises by A. N. Cole. Subirrigation, methods and results (1888) - on Newspapers.com|newspaper=Oakland Tribune|url= https://www.newspapers.com/clip/3798119/agricultural_new_agricultural/|access-date= 10. 12. 2015}}&lt;/ref&gt; prije nego što se prvenstveno povezalo s uzgojem vodenih biljnih i životinjskih vrsta;&lt;ref&gt;
{{oed | aquaculture}}
&lt;/ref&gt;
and that of &quot;aquiculture&quot; from 1867.&lt;ref&gt;
{{oed | aquiculture}}
&lt;/ref&gt;)

U 1859., Stephen Ainsworth iz [[West Bloomfield, New York]], započeo je eksperimente s [[potočna pastrmka|potočnom pastrmkom]]. Do 1864., Seth Green je uspostavio komercijalni uzgoj riba u Caledonia Springsu, blizu  Rochestera, [[New York]]. Do 1866. godine, uz učešće W. W. Fletchera iz [[Concord, Massachusetts]], vještački uzgoji riba su djelovali i u Kanadi i u Sjedinjenim Američkim Državama.&lt;ref&gt;Milner, James W. (1874). &quot;The Progress of Fish-culture in the United States&quot;. United States Commission of Fish and Fisheries Report of the Commissioner for 1872 and 1873. 535 – 544 &lt;http://penbay.org/cof/cof_1872_1873.html&gt;&lt;/ref&gt; Kada je 1889. godine otvoreno ribogojilište [[Dildo Island]] na [[Newfoundland]]u, bilo je najveće i najnaprednije na svijetu. Riječ &quot;akvakultura&quot; korištena je u opisima eksperimenata uzgoja [[bakalar]]a i [[jastog]]a u 1890.&lt;ref&gt;{{Cite news|title= Food from the sea. Remarkable results of the experiments in cod and lobster,(aquaculture, 1890) - on Newspapers.com|newspaper=Pittsburgh Dispatch|url= https://www.newspapers.com/clip/3798097/food_from_the_sea_remarkable_results/|access-date=10. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;

Do 1920-ih, Američka kompanija za uzgoj ribe iz [[Caroline, Rhode Island]], osnovana 1870-ih, bila je jedan od vodećih proizvođača pastrmke. Tokom 1940-ih usavršili su metodu manipulisanja dnevnim i noćnim ciklusom riba, kako bi se one mogle vještački mrijestiti tokom cijele godine.&lt;ref&gt;[[Michael A. Rice|Rice, M.A.]] 2010. &quot;A brief history of the American Fish Culture Company 1877–1997&quot;. [[Rhode Island Historical Society|Rhode Island History]] 68(1):20–35. [http://works.bepress.com/cgi/viewcontent.cgi?article=1009&amp;context=michael_rice web version] {{Webarchive|url= https://web.archive.org/web/20131203013521/http://works.bepress.com/cgi/viewcontent.cgi?article=1009&amp;context=michael_rice|date=3. 12. 2013}}&lt;/ref&gt;

[[California|Kalifornijci]] su sakupljali divlje [[alge]] [[kelp]] i pokušavali upravljati zalihama oko 1900. godine, kasnije ih nazivajući resursom iz ratnog perioda.&lt;ref&gt;{{cite journal|last1= Neushul|first1= Peter|year= 1989|title= Seaweed for War: California's World War I Kelp Industry|url= https://archive.org/details/sim_technology-and-culture_1989-07_30_3/page/560|journal=Technology and Culture|volume= 30|issue= 3|pages= 561–583|doi= 10.2307/3105951|jstor= 3105951|s2cid= 111835074 }}&lt;/ref&gt;
{{clear}}

==Također pogledajte==
{{Portal|Voda|Biologija}}
* [[Agroekologija]]
* [[Farma aligatora]]
* [[Certifikacija za stručnjake u akvakulturi]]
* [[Nauka o ribarstvu]]
* [[Ribarstvo]]
* [[Industrijska poljoprivreda (životinje)#Akvakultura|Industrijska akvakultura]]
* [[Popis komercijalno važnih vrsta riba]]
* [[Uzgoj crva|Crvi koji se koriste kao hrana za ribe]]
* [[Uzgoj ostriga]]
* [[Recirkulacijski sistem akvakulture]]
* [[Razdvajanje resursa]]

==Reference==
{{refspisak|30em}}

===Dodatni izvori===
{{refbegin|30em}}
* {{cite journal | last1 = Corpron | first1 = K.E. | last2 = Armstrong | first2 = D.A. | year = 1983 | title = Removal of nitrogen by an aquatic plant, ''Elodea densa'', in recirculating ''Macrobrachium'' culture systems | url = https://archive.org/details/aquaculture_1983-05_32_3-4/page/347 | journal = Aquaculture | volume = 32 | issue = 3–4| pages = 347–360 | doi=10.1016/0044-8486(83)90232-6| bibcode = 1983Aquac..32..347C }}
* {{cite journal|doi=10.1126/science.1138042|title=ECOLOGY: Rapid Domestication of Marine Species|url=https://archive.org/details/sim_science_2007-04-20_316_5823/page/382|journal=Science|volume=316|issue=5823|pages=382–383|year=2007|last1=Duarte|first1=C. M.|last2=Marba|first2=N.|last3=Holmer|first3=M.|pmid=17446380|s2cid=84063035}} [http://podcasts.aaas.org/science_podcast/SciencePodcast_070420.mp3 podcast]
* {{cite journal | last1 = Ferreira | first1 = J. G. | last2 = Hawkins | first2 = A.J.S. | last3 = Bricker | first3 = S.B. | year = 2007 | title = Management of productivity, environmental effects and profitability of shellfish aquaculture – The Farm Aquaculture Resource Management (FARM) model |url=http://www.longline.co.uk/site/publications/farm.pdf | journal = Aquaculture | volume = 264 | issue = 1–4| pages = 160–174 | doi=10.1016/j.aquaculture.2006.12.017| bibcode = 2007Aquac.264..160F }}
* GESAMP (2008) [http://www.fao.org/docrep/010/i0035e/i0035e00.htm ''Assessment and communication of environmental risks in coastal aquaculture''] FAO Reports and Studies No 76. {{ISBN|978-92-5-105947-0}}
* Hepburn, J. 2002. ''Taking Aquaculture Seriously''. Organic Farming, Winter 2002 © Soil Association.
* {{cite journal|doi=10.1093/envhis/11.3.527|url=https://historycooperative.org/journal/seeding-the-water-as-the-earth-the-epicenter-and-peripheries-of-a-western-aquacultural-revolution/|title='Seeding the Water as the Earth': The Epicenter and Peripheries of a Western Aquacultural Revolution|journal=Environmental History|volume=11|issue=3|pages=527–566|year=2006|last1=Kinsey|first1=D. S.|access-date=29. 7. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190729144510/https://historycooperative.org/journal/seeding-the-water-as-the-earth-the-epicenter-and-peripheries-of-a-western-aquacultural-revolution/|archive-date=29. 7. 2019|url-access=subscription}}
* {{cite journal | last1 = Naylor | first1 = R.L. | last2 = Williams | first2 = S.L. | last3 = Strong | first3 = D.R. | s2cid = 82810702 | year = 2001 | title = Aquaculture – A Gateway For Exotic Species | url = https://archive.org/details/sim_science_2001-11-23_294_5547/page/1654 | journal = [[Science (journal)|Science]] | volume = 294 | issue = 5547| pages = 1655–6 | doi=10.1126/science.1064875 | pmid=11721035}}
* [https://web.archive.org/web/20070513162537/http://www.scotland.gov.uk/cru/kd01/green/reia-01.asp The Scottish Association for Marine Science and Napier University. 2002. Review and synthesis of the environmental impacts of aquaculture]
* Higginbotham James ''Piscinae: Artificial Fishponds in Roman Italy'' University of North Carolina Press (June 1997)
* Wyban, Carol Araki (1992) ''Tide and Current: Fishponds of Hawai'I'' [[University of Hawaiʻi]] Press:: {{ISBN|978-0-8248-1396-3}}
* Timmons, M.B., Ebeling, J.M., Wheaton, F.W., Summerfelt, S.T., Vinci, B.J., 2002. Recirculating Aquaculture Systems: 2nd edition. Cayuga Aqua Ventures.
* {{cite journal | last1 = Piedrahita | first1 = R.H. | year = 2003 | title = Reducing the potential environmental impacts of tank aquaculture effluents through intensification and recirculation | url = https://archive.org/details/sim_aquaculture_2003-10-31_226_1-4/page/35 | journal = Aquaculture | volume = 226 | issue = 1–4| pages = 35–44 | doi=10.1016/s0044-8486(03)00465-4| bibcode = 2003Aquac.226...35P }}
* {{cite journal | last1 = Klas | first1 = S. | last2 = Mozes | first2 = N. | last3 = Lahav | first3 = O. | year = 2006 | title = Development of a single-sludge denitrification method for nitrate removal from RAS effluents: Lab-scale results vs. model prediction | url = https://archive.org/details/sim_aquaculture_2006-09-08_259_1-4/page/342 | journal = Aquaculture | volume = 259 | issue = 1–4| pages = 342–353 | doi=10.1016/j.aquaculture.2006.05.049| bibcode = 2006Aquac.259..342K }}
{{Refend}}

=== Besplatan sadržaj ===
{{Free-content attribution
| title = The State of World Fisheries and Aquaculture 2024
| publisher = FAO
| page numbers = p.10
| documentURL = https://openknowledge.fao.org/items/06690fd0-d133-424c-9673-1849e414543d
| license statement URL = 
| license = [[CC BY 4.0]]
}}
| title = In brief, The State of World Fisheries and Aquaculture, 2018
| author = FAO
| publisher = FAO
| page numbers =
| source =
| documentURL = http://www.fao.org/3/ca0191en/ca0191en.pdf
| license statement URL = https://commons.wikimedia.org/wiki/File:In_brief,_The_State_of_World_Fisheries_and_Aquaculture,_2018.pdf
| license = CC BY-SA 3.0 IGO}}

| title = Drowning in Plastics – Marine Litter and Plastic Waste Vital Graphics
| publisher = United Nations Environment Programme
| documentURL = https://www.unep.org/resources/report/drowning-plastics-marine-litter-and-plastic-waste-vital-graphics
| license statement URL = https://commons.wikimedia.org/wiki/File:United_Nations_Environment_Programme_Drowning_in_Plastics_%E2%80%93_Marine_Litter_and_Plastic_Waste_Vital_Graphics.pdf
| license = Cc BY-SA 3.0 IGO}}

==Dodatni izvori==
* Holmer, Marianne. ''Aquaculture in the Ecosystem''. Dordrecht, Netherlands: Springer, 2008.
* Molyneaux, Paul. ''Swimming in Circles: Aquaculture and the End of Wild Oceans''. New York: Thunder's Mouth Press, 2006.
* Stickney, Robert R. ''Aquaculture: An Introductory Text''. Oxford, UK; Cambridge, MA: CABI Publishing, 2005.
* World Bank. ''Changing the Face of the Waters: The Promise and Challenge of Sustainable Aquaculture''. Washington, DC: World Bank, 2007.

==Vanjski linkovi==
{{Wiktionary}}
{{Commons category|Aquaculture}}
* [https://www.whoi.edu/know-your-ocean/ocean-topics/ocean-resources/aquaculture/ Aquaculture topic page from Woods Hole Oceanographic Institution]
* {{Cite web|title = Aquaculture Factsheet| work=Waitt Institute | date=4. 6. 2015 |url = http://waittinstitute.org/aquaculture/|access-date = 8. 6. 2015|archive-url = https://web.archive.org/web/20150617102308/http://waittinstitute.org/aquaculture/|archive-date = 17. 6. 2015}}
* [https://web.uri.edu/crc/ The Coastal Resources Center]
* [https://web.archive.org/web/20120118205534/http://aquaculture.noaa.gov/ NOAA aquaculture]
* [http://www.aquaculturehub.org The University of Hawaiʻi's AquacultureHub]
{{Library resources box |by=no |onlinebooks=no |others=no |about=yes |label=Aquaculture}}

{{Teme ribarske industrije|prošireno=akvakultura}}
{{Ribarstvo i ribolov}}
{{Poljopivreda footer}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Akvakultura| ]]
[[Kategorija:Domaće životinje]]
[[Kategorija:Zgrade i objekti koji se koriste za zatvaranje životinja]]
[[Kategorija:Održivi prehrambeni sistem]]</text>
      <sha1>b8kt8g2do9zpbrg2nz2ep25277lcb6s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Artpop</title>
    <ns>0</ns>
    <id>533669</id>
    <revision>
      <id>3940682</id>
      <parentid>3937825</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T06:36:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940682</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4969" sha1="telsgfatvbveimkzkg2dus52tfar209" xml:space="preserve">{{Infokutija album
| naziv           = Artpop
| vrsta           = Studijski album
| izvođač_gen     = [[Lady Gaga]]
| slika           = Artpop Cover.png
| pozadina        = studio
| objavljen       = 6. novembar 2013.
| snimljen        = 2012–2013.
| žanr            = Synthpop, dance-pop, EDM
| trajanje        = 59:16
| izdavač         = Streamline, Interscope Records
| producent       = Lady Gaga, DJ White Shadow, Zedd, Madeon, Rick Rubin, Giorgio Tuinfort, Infected Mushroom, will.i.am, David Guetta
| Kritike        =  
| prethodni_album = ''A Very Gaga Holiday'' &lt;br /&gt; (2011)
| ovaj_album      = '''''Artpop''''' &lt;br /&gt; (2013)
| sljedeći_album  = ''Cheek to Cheek'' &lt;br /&gt; (2014)
| dodatno         = {{Singlovi
 | naziv       = Artpop
 | vrsta       = studio
 | singl1      = Applause
 | singl1datum = {{start date|2013|08|12}}
 | singl2      = Do What U Want
 | singl2datum = {{start date|2013|10|21}}
 | singl3      = G.U.Y.
 | singl3datum = {{start date|2014|03|28}}
}}
}}
'''''Artpop''''' (stilizirano kao '''''ARTPOP''''') jest četvrti studijski album američke pjevačice [[Lady Gaga|Lady Gage]]. Objavljen je 6. novembra 2013. u izdanju diskografskih kuća Streamline i Interscope Records.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=ARTPOP - Album by Lady Gaga|url=https://music.apple.com/us/album/artpop/1451767863|date=6. 11. 2013|access-date=27. 4. 2026|website=Apple Music}}&lt;/ref&gt;

== Pozadina i razvoj ==
Nakon velikog uspjeha albuma ''[[Born This Way]]'' (2011), [[Lady Gaga]] je počela rad na novom projektu već tokom iste godine. U augustu 2012. javno je potvrdila naslov ''Artpop'' putem društvenih mreža, najavljujući album kao konceptualni spoj muzike, vizualne umjetnosti i tehnologije.

Razvoj albuma odvijao se od 2012. do 2013, a Gaga je sarađivala s dugogodišnjim producentom DJ White Shadowom, kao i sa muzičarima i producentima poput Zedda i Madeona. Projekt je od početka zamišljen kao multimedijalno iskustvo, koje je uključivalo i planove za interaktivnu mobilnu aplikaciju povezanu s albumom.&lt;ref&gt;{{cite magazine|last=Abramovitch|first=Seth|url=https://www.billboard.com/articles/news/475255/lady-gagas-artpop-album-will-be-an-interactive-app|title=Lady Gaga's 'Artpop' Album Will Be an Interactive App|magazine=[[Billboard]]|date=6. 9. 2012|access-date=6. 8. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130716141338/http://www.billboard.com/articles/news/475255/lady-gagas-artpop-album-will-be-an-interactive-app|archive-date=16. 7. 2013|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

U februaru 2013, Gaga je bila primorana da napravi pauzu u radu nakon što je podvrgnuta operaciji kuka zbog povrede zadobijene tokom turneje ''Born This Way Ball''. Ovaj događaj značajno je utjecao na produkcijski proces, produživši vrijeme završetka albuma.&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=http://www.vibe.com/article/lady-gaga-cancels-tour-dates-needs-hip-surgery|title=Lady Gaga Cancels Tour, Needs Hip Surgery|magazine=Vibe|date=19. 2. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131024094643/http://www.vibe.com/article/lady-gaga-cancels-tour-dates-needs-hip-surgery|archive-date=24. 10. 2013|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Tokom rada na ''Artpop'', Gaga je eksperimentirala s različitim muzičkim pravcima i konceptima, nastojeći pomjeriti granice pop-muzike i spojiti je s umjetničkim izrazom. Inspiraciju je crpila iz savremene umjetnosti, mode i ličnih iskustava, što se odrazilo i na tematsku i vizuelnu estetiku projekta.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.nytimes.com/2013/11/10/arts/music/blurring-art-artifice-and-pop-culture.html|title=Blurring Art, Artifice and Pop Culture|first=Jon|last=Pareles|newspaper=[[The New York Times]]|date=6. 11. 2013|access-date=8. 11. 2013|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20161006114233/http://www.nytimes.com/2013/11/10/arts/music/blurring-art-artifice-and-pop-culture.html|archive-date=6. 10. 2016}}&lt;/ref&gt;

== Spisak pjesama ==
=== Standardno izdanje ===
{{Track listing
| title1          = Aura
| length1         = 3:55
| title2          = Venus
| length2         = 3:54
| title3          = G.U.Y.
| length3         = 3:52
| title4          = Sexxx Dreams
| length4         = 3:34
| title5          = Jewels n' Drugs (ft. T.I., Too $hort &amp; Twista)
| length5         = 3:48
| title6          = MANiCURE
| length6         = 3:19
| title7          = Do What U Want (ft. R. Kelly)
| length7         = 3:47
| title8          = Artpop
| length8         = 4:07
| title9          = Swine
| length9         = 4:28
| title10         = Donatella
| length10        = 4:24
| title11         = Fashion!
| length11        = 3:59
| title12         = Mary Jane Holland
| length12        = 4:37
| title13         = Dope
| length13        = 3:41
| title14         = Gypsy
| length14        = 4:08
| title15         = Applause
| length15        = 3:32
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Lady Gaga}}

[[Kategorija:Albumi iz 2013.]]
[[Kategorija:Albumi Lady Gage]]
[[Kategorija:Albumi u izdanju Interscope Recordsa]]</text>
      <sha1>telsgfatvbveimkzkg2dus52tfar209</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Željeznička stanica Kuskovo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>533786</id>
    <revision>
      <id>3940549</id>
      <parentid>3838821</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T00:52:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940549</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1348" sha1="nqjcljqhrbgvow0xomlvlxlq4jn7cem" xml:space="preserve">[[File:RZD Kuskovo station 2018 (42366389232).jpg|250px|right|thumb|Kuskovo]]
'''Kuskovo''' je željeznička stanica u [[Moskva|Moskvi]]. Jedna je od najstarijih željezničkih stanica u Moskvi, koja opslužuje Gorkijevu liniju. Izgrađena 1861. godine, sada je jedna od najvažnijih stanica na Moskovskom centralnom dijametru 4 (MCD-4). Park Kuskovo i historijska Kuskovo palata nalaze se u blizini stanice. Mnogi vozovi prolaze ovuda, putujući do grada i susjednih mjesta, kao što su [[Balašiha]] i Železnodorožni (okrug Balašihe).

Stanica ima dva putnička perona i nadzemni pješački most&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|lang=ru|url=https://stroi.mos.ru/news/novyie-platformy-postroiat-na-stantsiiakh-novoghirieievo-i-kuskovo-dlia-mtsd-4|title=Новые платформы построят на станциях Новогиреево и Кусково для МЦД-4|website=Новые платформы построят на станциях Новогиреево и Кусково для МЦД-4|date=2020-02-27|access-date=2023-02-28|archive-date=2021-07-26|archive-url=https://web.archive.org/web/20210726020544/https://stroi.mos.ru/news/novyie-platformy-postroiat-na-stantsiiakh-novoghirieievo-i-kuskovo-dlia-mtsd-4|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;.

== Reference ==
{{Refspisak}}


[[Kategorija:Željezničke stanice]]
[[Kategorija:Moskva]]</text>
      <sha1>nqjcljqhrbgvow0xomlvlxlq4jn7cem</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Atmosferski pritisak</title>
    <ns>0</ns>
    <id>534157</id>
    <revision>
      <id>3940698</id>
      <parentid>3906041</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T07:01:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940698</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24375" sha1="rqmb8ku5ih99mwkslzki3hw19v2jw51" xml:space="preserve">[[Slika:ERA5 global mean sea level pressure.png|thumb|508x508px|30-godišnji (1991–2020) srednji pritisak na nivou mora na osnovu podataka ponovne analize ERA5]]
'''Atmosferski pritisak''', također poznat kao '''vazdušni pritisak''' ili '''barometarski pritisak''' (prema [[barometar|barometru]]), je [[pritisak]] unutar [[Zemljina atmosfera|atmosfere]]. [[Atmosfera (jedinica)|standardna atmosfera]] (simbol: atm) je jedinica pritiska definisana kao {{cvt|101325|Pa|hPa|lk=on}}, što je ekvivalentno 1.013,25 [[milibar]]a, 760{{nbsp}}[[torr]] (ili oko 760{{nbsp}}[[mmHg]]), oko 29,9212{{nbsp}}[[inHg]], ili oko 14,696{{nbsp}}[[funti po kvadratnom inču|psi]].&lt;ref name=&quot;ICAO&quot;&gt;{{cite book |title=Manual of the ICAO Standard Atmosphere, Doc 7488-CD |year=1993 |edition=Third |publisher=International Civil Aviation Organization |isbn=92-9194-004-6}}&lt;/ref&gt; Jedinica atm je otprilike ekvivalentna atmosferskom pritisku na Zemlji, na[[srednji nivo mora|srednjem nivou mora]]; to jest, Zemljin atmosferski pritisak na nivou mora je približno jedna atm.

U većini slučajeva, atmosferski pritisak je blisko aproksimiran [[pritisak fluida|hidrostatskim pritiskom]] uzrokovanim [[težina|težinom]] [[Zemljina atmosfera|zraka]] iznad tačke mjerenja. Kako se [[visina]] povećava, smanjuje se površina atmosferske mase, pa atmosferski pritisak opada s povećanjem nadmorske visine. Budući da je atmosfera rijetka u odnosu na Zemljin radijus, posebno gusti atmosferski sloj na malim visinama, Zemljino [[gravitacijsko ubrzanje]] kao funkcija nadmorske visine može se aproksimirati kao konstantno i malo doprinosi ovom padu. Pritisak mjeri silu po jedinici površine, sa [[SI|SI jedinicama]] od [[paskal]]a (1 paskal = 1 [[njutn (jedinica)|njutn]] po kvadratnom [[metar|metru]], 1{{nbsp}}}N/m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;). U [[prosjek]]u, stub vazduha sa površinom poprečnog presjeka od 1 kvadratnog [[centimetar]] (cm&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;), mjeren od srednjeg (prosječnog) nivoa mora do vrha Zemljine atmosfere, ima [[masa|masu]] od oko 1,03 [[kilogram]]a i vrši [[sila|silu]] ili &quot;težinu&quot; od oko 10,1 [[njutn]]a, što rezultira pritiskom od 10,1 N/cm&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; ili 101{{nbsp}}[[njutn (jedinica)|kN]]/m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; (101 kilopaskala, kPa). Stubac zraka s poprečnim presjekom od 1⁻² imao bi težinu od oko 14,7⁻¹ lbf, što bi rezultiralo pritiskom od 14,7⁻¹ lbf/in².

==Mehanizam==
&lt;!--šta uzrokuje atmosferski pritisak--&gt;
Atmosferski pritisak je uzrokovan gravitacijskim privlačenjem Planete na atmosferske plinove iznad površine i funkcija je mase planete, radijusa površine, te količine i sastava poinva i njihove vertikalne distribucije u atmosferi.&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=atmospheric pressure (encyclopedic entry)|url=https://www.nationalgeographic.org/encyclopedia/atmospheric-pressure/|magazine=National Geographic|access-date=28. 2. 2018|archive-date=28. 2. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180228194703/https://www.nationalgeographic.org/encyclopedia/atmospheric-pressure/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Q &amp; A: Pressure – Gravity Matters?|url=https://van.physics.illinois.edu/qa/listing.php?id=2232|website=Department of Physics|publisher=University of Illinois Urbana-Champaign|access-date=28. 2. 2018|archive-date=28. 2. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180228194620/https://van.physics.illinois.edu/qa/listing.php?id=2232|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Modificira se planetarnom rotacijom i lokalnim efektima kao što su brzina vjetra, varijacije [[gustoća|gustoće]] usljed temperature i varijacije u sastavu.&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=14whM9fEOzsC&amp;q=atmospheric+pressure+density+temperature+and+composition|title=Introduction to Atmospheric Chemistry|last=Jacob|first=Daniel J.|date=1999|publisher=Princeton University Press|isbn=9780691001852|language=en|access-date=15. 10. 2020|archive-date=1. 10. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211001043009/https://books.google.com/books?id=14whM9fEOzsC&amp;q=atmospheric+pressure+density+temperature+and+composition|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

== Srednji pritisak na nivou mora ==
[[Datoteka:Day5pressureforecast.png|thumb|left| Mapa koja prikazuje atmosferski pritisak u mbar ili hPa]]
[[Datoteka:Aircraft altimeter.JPG|thumb| Barometarski avion tipa Kollsman [[visinomjer]]]]

''Srednji pritisak na nivou mora'' (MSLP) je atmosferski pritisak na [[srednji nivo mora|srednjem nivou mora]]. Ovo je atmosferski pritisak koji se obično daje u vremenskim izvještajima preko meteorologa na radiju, [[TV|televiziji]] i u [[novine|novinama]] ili na [[internet]]u.&lt;ref&gt;[https://www.weather.gov/bou/pressure_definitions] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250627181941/https://www.weather.gov/bou/pressure_definitions|date=27. 6. 2025}}.National Weather Service. 2025, June 16. Pressure Definitions. National Oceanic and Atmospheric Administration.&lt;/ref&gt;

''[[podešavanje visinomjera]]'' u avijaciji je podešavanje atmosferskog pritiska.

Prosječni ''pritisak na nivou mora'' je {{cvt|1013.25|hPa|inHg mmHg}}. U izvještajima o vremenu u avijaciji ([[METAR]]), [[QNH]] se širom svijeta prenosi u hektopaskalima ili milibarima (1 hektopaskal = 1 milibar). U [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]], [[Kanada|Kanadi]] i [[Japan]]u podešavanje visinomjera se prikazuje u [[inči žive|inčima žive]] (na dvije decimale). Sjedinjene Američke Države i Kanada također prijavljuju ''pritisak na nivou mora'' SLP, koji se prilagođava nivou mora drugačijom metodom, u odjeljku za napomene, a ne u međunarodno prenesenom dijelu koda, u hektopaskalima ili [[milibar]]ima.&lt;ref&gt;[http://www.flightplanning.navcanada.ca/cgi-bin/Fore-obs/metar.cgi?NoSession=NS_Inconnu&amp;format=dcd&amp;Langue=anglais&amp;Region=can&amp;Stations=CYVR&amp;Location= Sample METAR of CYVR] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190525162442/https://flightplanning.navcanada.ca/cgi-bin/Fore-obs/metar.cgi?NoSession=NS_Inconnu&amp;format=dcd&amp;Langue=anglais&amp;Region=can&amp;Stations=CYVR&amp;Location= |date=25. 5. 2019 }} Nav Canada&lt;/ref&gt; Međutim, u kanadskim javnim meteorološkim izvještajima, pritisak na nivou mora se umjesto toga prikazuje u kilopaskalima.&lt;ref&gt;{{citation |url=http://www.cbc.ca/montreal/weather/s0000635.html |title=Montreal Current Weather |publisher=CBC Montreal, Canada |access-date=30. 3. 2014 |archive-date=30. 3. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140330055543/http://www.cbc.ca/montreal/weather/s0000635.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt; U napomenama američkih meteoroloških propisa, prenose se samo tri cifre; decimalne tačke i jedna ili dvije najznačajnije cifre se izostavljaju: {{cvt|1013.2|hPa}} se prenosi kao 132; {{cvt|1000|hPa|kPa}} se prenosi kao 000; 998.7{{nbsp}}hPa se prenosi kao 987; itd. Sistem koji prenosi posljednje tri cifre prenosi isti kod (800) za 1080.0 hPa kao i za 980.0 hPa.

Najviši „pritisak na nivou mora“ na Zemlji javlja se u [[Sibiru]], gdje [[Sibirski maksimum]] često dostiže „pritisak na nivou mora“ iznad {{cvt|1050|hPa|psi inHg}}, sa rekordno visokim vrijednostima blizu {{cvt|1085|hPa|psi inHg}}. Najniži mjerljivi ''pritisak na nivou mora'' nalazi se u centrima tropskih ciklona i tornada, sa rekordno niskim atmosferskim pritiskom od 870 hPa.

== Površinski pritisak  ==
''Površinski pritisak'' je atmosferski pritisak na nekoj lokaciji na površini Zemlje (teren i okeani). Direktno je proporcionalan masi zraka iznad te lokacije.
Iz numeričkih razloga, atmosferski modeli poput modela opće cirkulacije (GCM) obično predviđaju bezdimenzijski ''[[logaritam]] površinskog pritiska''.

Prosječna vrijednost površinskog pritiska na Zemlji je 985 hPa.&lt;ref name=&quot;jacobs&quot;&gt;Jacob, Daniel J. [https://books.google.com/books?id=7B8EEn_sj0cC&amp;q=%22surface+pressure%22 Introduction to Atmospheric Chemistry] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200725014305/https://books.google.com/books?id=7B8EEn_sj0cC&amp;printsec=frontcover#v=onepage&amp;q=%22surface%20pressure%22&amp;f=false |date=25. 7. 2020 }}. Princeton University Press, 1999.&lt;/ref&gt; Ovo je u suprotnosti sa srednjim pritiskom na nivou mora, koji uključuje ekstrapolaciju pritiska na nivo mora za lokacije iznad ili ispod nivoa mora. Prosječni pritisak na srednjem nivou mora ([[Nivo mora|MSL]]) u Međunarodnoj standardnoj atmosferi ([[Međunarodna standardna atmosfera|ISA]]) iznosi 1.013,25 hPa, ili 1 atmosfera (atm), ili 29,92 inča živinog stuba.

Pritisak (P), masa (m) i ubrzanje usljed gravitacije (g) povezani su sa P = F/A = (m*g)/A, gdje je A površina. Atmosferski pritisak je stoga proporcionalan težini po jedinici površine atmosferske mase iznad te lokacije.

== Varijacija nadmorske visine ==
{{glavni|Blaise Pascal#Prvi eksperiment atmosferskog pritiska u odnosu na nadmorsku visinu}}
{{glavni|Barometarska formula|Varijacija vertikalnog pritiska}}
[[Datoteka:Storm over Snæfellsjökull.jpg|thumb|left| Formiranje oblaka iznad [[Snæfellsjökull]]a ([[Island]]), formirano iznad planine [[orografsko podizanje|orografskim podizanjem]].]]
[[Datoteka:Atmospheric Pressure vs. Altitude.png|thumb|300px| Varijacija atmosferskog pritiska sa nadmorskom visinom, izračunata za 15°C i 0% relativne vlažnosti]]
[[Datoteka:Plastic bottle at 14000 feet, 9000 feet and 1000 feet, sealed at 14000 feet.png|thumb|Ova plastična boca je bila zatvorena na približno 14000 m nadmorske visine i zdrobljena je porastom atmosferskog pritiska, zabilježenim na 9000 m i 1000 m, dok je spuštana prema nivou mora.]]

Pritisak na Zemlji varira sa nadmorskom visinom površine, tako da je pritisak vazduha na planinama obično niži od pritiska vazduha na nivou mora. Pritisak se glatko mijenja od Zemljine površine do vrha mezosfere. Iako se pritisak mijenja sa vremenom, [[NASA]] je usrednjavala uslove za sve dijelove Zemlje tokom cijele godine. Kako se [[nadmorska visina]] povećava, atmosferski pritisak se smanjuje. Može se izračunati atmosferski pritisak na datoj nadmorskoj visini.&lt;ref&gt;[http://archive.psas.pdx.edu/RocketScience/PressureAltitude_Derived.pdf A quick derivation relating altitude to air pressure] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110928003908/http://psas.pdx.edu/RocketScience/PressureAltitude_Derived.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20100614221022/http://psas.pdx.edu/RocketScience/PressureAltitude_Derived.pdf |archive-date=14. 6. 2010 |url-status=live |date=28. 9. 2011 }} by Portland State Aerospace Society, 2004, accessed 05032011&lt;/ref&gt; Temperatura i vlažnost također utiču na atmosferski pritisak. Pritisak je proporcionalan temperaturi i obrnuto proporcionalan vlažnosti, i oba ova faktora su neophodna za izračunavanje tačne vrijednosti. Grafikon {{if mobile|gore|desno}} je razvijen za temperaturu od 15&amp;nbsp;°C i relativnu vlažnost od 0%.

Na malim nadmorskim visinama, pritisak se smanjuje za oko 1,2 kPa|hPa|skraćenica=on}} na svakih 100 metara. Za veće nadmorske visine unutar [[troposfera|troposfere]], sljedeća jednačina ([[barometrijska formula]]) povezuje atmosferski pritisak ''p'' sa nadmorskom visinom ''h'':
;&lt;big&gt;&lt;math&gt;\begin{align}
  p &amp;=       p_0 \cdot \left(1 + \frac{L \cdot h}{T_0} \right)^{-\frac{g \cdot M}{R_0 \cdot L}} \\
    &amp;= p_0 \cdot \left(1 + \frac{g \cdot h}{c_\text{p} \cdot T_0} \right)^{-\frac{c_\text{p} \cdot M}{R_0}}
\end{align}&lt;/math&gt;&lt;/big&gt;

Vrijednosti u ovim jednačinama su:
{|class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Parametar !! Opis !! Vrijednost
|-
| ''h'' || style=&quot;text-align:left;&quot;| Visina iznad srednjeg nivoa mora || style=&quot;text-align:right;&quot; | {{nbsp}}m
|-
| ''p''&lt;sub&gt;0&lt;/sub&gt; || style=&quot;text-align:left;&quot;| Standardni atmosferski pritisak na nivou mora || style=&quot;text-align:right;&quot;| 101.325{{nbsp}}Pa
|-
| ''L'' || style=&quot;text-align:left;&quot;| Temperatura [[gradient temperature]], = ''g''/''c''&lt;sub&gt;p&lt;/sub&gt; za suhi zrak || style=&quot;text-align:right;&quot;| ~ 0,00976{{nbsp}}K/m
|-
| ''c''&lt;sub&gt;p&lt;/sub&gt; || style=&quot;text-align:left;&quot;| Specifična toplota pri konstantnom pritisku || style=&quot;text-align:right;&quot;| 1.004,68506{{nbsp}}J/(kg·K)
|-
| ''T''&lt;sub&gt;0&lt;/sub&gt;|| style=&quot;text-align:left;&quot;| Standardna temperatura na nivou mora || style=&quot;text-align:right;&quot;| 288,15{{nbsp}}K
|-
| ''g'' || style=&quot;text-align:left;&quot;| Gravitaciono ubrzanje Zemljine površine || style=&quot;text-align:right;&quot;| 9,80665{{nbsp}}m/s&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
|-
| ''M'' || style=&quot;text-align:left;&quot;| Molarna masa suvog vazduha || style=&quot;text-align:right;&quot;| 0,02896968{{nbsp}}kg/mol
|-
| ''R''&lt;sub&gt;0&lt;/sub&gt; || style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Univerzalna plinska konstanta]] || style=&quot;text-align:right;&quot;| 8.314462618{{nbsp}}J/(mol·K)
|}

== Lokalna varijacija ==
[[Datoteka:Wilma 2005-10-19 1315Z.jpg|thumb|[[Uragan Wilma]] 19. oktobra 2005. Pritisak u oku oluje bio je {{convert|882|hPa|abbr=on}} u vrijeme kada je slika snimljena.]]
Atmosferski pritisak na Zemlji se uveliko razlikuje, a razlike u pritisku su važne za proučavanje [[vrijeme|vremena]] i [[klima|klime]]. Neke varijacije pritiska su vrlo redovne. Jedan važan izvor varijacija su [[atmosferske plime i oseke]]. Atmosferske plime i oseke
su najjače u tropskim zonama, sa amplitudom od nekoliko hektopaskala, a gotovo nula u polarnim područjima. Tropske varijacije pritiska plime i oseke sastoje se uglavnom od dva superponirana harmonikjska ciklusa {{dash}}cirkadijskog (24&amp;nbsp;h) ciklusa i polucirkadijalnog (12&amp;nbsp;h) ciklusa.

== Rekordi ==
Najviši barometarski pritisak prilagođen nivou mora ikada zabilježen na Zemlji iznad 750 metara bio je {{convert|1084.8|hPa|inHg atm|abbr=on}}, izmjeren u [[Tosontsengel, Zavkhan|Tosontsengelu, Mongolija]] 19. decembra 2001.&lt;ref name=&quot;wmo.ASU.edu&quot;&gt;{{citation|url=http://wmo.asu.edu/highest-sea-lvl-air-pressure-above-700m |title=World: Highest Sea Level Air Pressure Above 750&amp;nbsp;m |publisher=World Meteorological Organization's World Weather &amp; Climate Extremes Archive |date=19. 12. 2001 |access-date=15. 4. 2013 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121017130834/http://wmo.asu.edu/highest-sea-lvl-air-pressure-above-700m |archive-date=17. 10. 2012 }}&lt;/ref&gt; Najviši barometarski pritisak prilagođen nivou mora ikada zabilježen ispod 750 metara bio je u Agatu, u [[Autonomni Okrug Evenk|Autonomnom Okrugu Evenk]], [[Rusija]] (66°53'{{nbsp}}N, 93°28'{{nbsp}}E, nadmorska visina: {{convert|261|m|abbr=on|disp=comma}}), 31. decembra 1968. od {{convert|1083.8|hPa|inHg|3|abbr=on}}.&lt;ref&gt;{{citation|url=http://wmo.asu.edu/world-highest-sea-level-air-pressure-below-700m |title=World: Highest Sea Level Air Pressure Below 750&amp;nbsp;m |publisher=World Meteorological Organization's World Weather &amp; Climate Extremes Archive |date=31. 12. 1968 |access-date=15. 4. 2013 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130514175318/http://wmo.asu.edu/world-highest-sea-level-air-pressure-below-700m |archive-date=14. 5. 2013 }}&lt;/ref&gt; Neslaganje je posljedica problematične pretpostavke (standardna [[stopa gradacije]]) povezane s normalizacijom mjerenja pritiska na velikim nadmorskim visinama u odnosu na standardni nivo mora; na većim nadmorskim visinama konverzija postaje progresivno manje precizna, a za potrebe evidencije 750 m je proizvoljni prag za adekvatnu preciznost.&lt;ref name=&quot;wmo.ASU.edu&quot; /&gt;

[[Mrtvo more]], najniže mjesto na Zemlji, na 430 m ispod nivoa mora, ima odgovarajuće visok tipičan atmosferski pritisak od 1.065 hPa.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Kramer |first=MR |author2=Springer C |author3=Berkman N |author4=Glazer M |author5=Bublil M |author6=Bar-Yishay E |author7=Godfrey S |title=Rehabilitation of hypoxemic patients with COPD at low altitude at the Dead Sea, the lowest place on earth |journal=Chest |date=mart 1998 |volume=113 |issue=3 |pages=571–575 |url=http://journal.publications.chestnet.org/data/Journals/CHEST/21761/571.pdf |doi=10.1378/chest.113.3.571 |pmid=9515826 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20131029195349/http://journal.publications.chestnet.org/data/Journals/CHEST/21761/571.pdf |archive-date=29. 10. 2013 }}&lt;/ref&gt; Rekord površinskog pritiska ispod nivoa mora od 1081,8 hPa (1081,8 hPa) i 1081,8 atm (1081,8 hPa/1081,8 atm) postavljen je 21. februara 1961.&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Court |first=Arnold |year=1969 |title=Improbable Pressure Extreme: 1070 Mb. |url=https://archive.org/details/bulletin-of-the-american-meteorological-society_1969-04_50_4/page/248 |journal=Bulletin of the American Meteorological Society |volume=50 |issue=4 |pages=248–50 |jstor=26252600 }}&lt;/ref&gt;
Najniži atmosferski pritisak ikada izmjeren tokom perioda bez tornada bio je {{convert|870|hPa|inHg atm|abbr=on}}, zabilježen 12. oktobra 1979, tokom [[Tajfun Tip|Tajfuna Tip]] u zapadnom [[Pacifik|Tihom okeanu]]. Mjerenje je zasnovano na instrumentalnom posmatranju izvršenom iz izviđačkog aviona.&lt;ref name=FAQ1&gt;{{cite web|url=http://www.aoml.noaa.gov/hrd/tcfaq/E1.html |title=Subject: E1), Which is the most intense tropical cyclone on record? |author=Chris Landsea|publisher=Atlantic Oceanographic and Meteorological Laboratory|date=21. 4. 2010 |access-date=23. 11. 2010| archive-url= https://web.archive.org/web/20101206200600/http://www.aoml.noaa.gov/hrd/tcfaq/E1.html| archive-date= 6. 12. 2010 | url-status= live}}&lt;/ref&gt;

== Mjerenje zasnovano na dubini vode ==
Jedna [[atmosfera (jedinica)|atmosfera]] ({{cvt|101.325|kPa|psi|disp=or|1}}) je također pritisak uzrokovan težinom stupca slatke vode od približno {{cvt|10.3|m|ft|1}}. Dakle, ronilac na dubini od 10.3 m pod vodom doživljava pritisak od oko 2 atmosfere (1 atm zraka plus 1 atm vode). Obrnuto, 10.3 m je maksimalna visina do koje se voda može podići usisavanjem pod standardnim atmosferskim uvjetima.

Niski pritisci, kao što su vodovi za [[prirodni plin]], ponekad se navode u [[inčima vode]], obično se pišu kao ''w.c.'' (vodeni stupac) mjerač ili ''w.g.'' (inči vode) mjerač. Tipičan kućni uređaj koji koristi plin u SAD-u je predviđen za maksimalno {{cvt|1/2|psi|kPa mbar}}, što je približno 14 W.G. Slične metričke jedinice sa širokim rasponom naziva i oznaka zasnovanih na [[milimetrar, vodomjer|milimetrima]], [[centimetri vode|centimetrima]] ili metrima sada se rjeđe koriste.

== Tačka ključanja tečnosti ==
[[Datoteka:Kochendes wasser02.jpg|thumb|[[Ključala voda]]]]
Čista voda [[ključanje|ključa]] na {{convert|100|C}} pri standardnom atmosferskom pritisku Zemlje. [[Tačka ključanja]] je temperatura na kojoj je [[napon pare]] jednak atmosferskom pritisku oko tečnosti.&lt;ref&gt;{{citation |url=http://hyperphysics.phy-astr.gsu.edu/hbase/kinetic/vappre.html |title=Vapour Pressure |publisher=Hyperphysics.phy-astr.gsu.edu |access-date=17. 10. 2012 |archive-date=14. 9. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170914100414/http://hyperphysics.phy-astr.gsu.edu/hbase/Kinetic/vappre.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Zbog toga je tačka ključanja tečnosti niža pri nižem, a viša pri višem pritisku. Kuhanje na velikim nadmorskim visinama stoga zahtijeva prilagođavanje recepata.&lt;ref&gt;{{citation |url=http://www.crisco.com/Cooking_Central/Cooking_Tips/Prep_High_Alt.aspx |title=High Altitude Cooking |publisher=Crisco.com |date=30. 9. 2010 |access-date=17. 10. 2012 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120907232429/http://www.crisco.com/Cooking_Central/Cooking_Tips/Prep_High_Alt.aspx |archive-date=7. 9. 2012 }}&lt;/ref&gt; ili [[kuhanje pod pritiskom]]. Gruba aproksimacija nadmorske visine može se dobiti mjerenjem temperature na kojoj voda ključa; sredinom 19. stoljeća, ovu metodu su koristili istraživači.&lt;ref&gt;{{cite journal |first1=M. N. |last1=Berberan-Santos |first2=E. N. |last2=Bodunov |first3=L. |last3=Pogliani |title=On the barometric formula |journal=American Journal of Physics |volume=65 |issue=5 |pages=404–412 |year=1997 |doi=10.1119/1.18555 |bibcode = 1997AmJPh..65..404B  }}&lt;/ref&gt; Suprotno tome, ako neko želi ispariti tečnost na nižoj temperaturi, na primjer u [[destilacijia|destilaciji]], atmosferski pritisak se može sniziti korištenjem [[vakuumska pumpa|vakuumske pumpe]], kao u [[rotacijski isparivač|rotacijskom isparivaču]].

== Mjerenje i mape ==
Važna primjena znanja da se atmosferski pritisak direktno mijenja s nadmorskom visinom bila je u određivanju visine brda i planina, zahvaljujući pouzdanim uređajima za mjerenje pritiska. Godine 1774., [[Nevil Maskelyne]] je potvrđivao Newtonovu teoriju gravitacije na i na planini [[Schiehallion]] u [[Škotska|Škotskoj]], i trebao je precizno izmjeriti nadmorske visine na stranama planine. Ovaj događaj je poznat kao [[Schiehallionov eksperiment]]. [[William Roy]], koristeći barometarski pritisak, uspio je potvrditi Maskelyneova određivanja visine; slaganje je bilo unutar jednog metra (3,28 stopa). Ova metoda je postala i nastavlja biti korisna za geodetske radove i izradu karata.&lt;ref&gt;Hewitt, Rachel, ''Map of a Nation – a Biography of the Ordnance Survey'' {{ISBN|1-84708-098-7}}&lt;/ref&gt;

== Tačođer pogledajte==
{{Div col}}
*[[Gustoća zraka|Atmosferska gustoća]]
* [[Zemljina atmosfera]]
* [[Barometarska formula]]
* [[Barotrauma]] – fizičko oštećenje tjelesnog tkiva uzrokovano razlikom u pritisku između zračnog prostora unutar ili pored tijela i okolnog plina ili tekućine.
* [[Presurizacija kabine]]
* [[Kavitacija]]
* [[Urušavanje limenke]] – aluminijska limenka je zgnječena atmosferskim pritiskom koji je okružuje
* [[Uticaji velike nadmorske visine na ljude]]
* [[Područje visokog pritiska]]
* [[Međunarodna standardna atmosfera]], tabelarni prikaz tipičnih varijacija glavnih termodinamičkih varijabli atmosfere (pritisak, gustoća, temperatura itd.) s nadmorskom visinom, na srednjim geografskim širinama.
* [[Područje niskog pritiska]]
* [[Meteorologija]]
* [[NRLMSISE-00]], empirijski, globalni referentni atmosferski model Zemlje od tla do svemira
* [[Plenumska komora]]
* [[Pritisak]]
* [[Mjerenje pritiska]]
* [[Standardna atmosfera (jedinica)]]
* [[Konjske geografske širine]]
{{div col end}}

== Reference ==
{{refspisak|30em}}

== Vanjski linkovi==
*[https://earth.nullschool.net/#current/wind/surface/level/overlay=mean_sea_level_pressure/winkel3 Current map of global mean sea-level pressure] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170208003512/https://earth.nullschool.net/#current/wind/surface/level/overlay=mean_sea_level_pressure/winkel3 |date=8. 2. 2017 }}
*[https://web.archive.org/web/20060513194709/http://modelweb.gsfc.nasa.gov/atmos/us_standard.html 1976 Standard Atmosphere] from [[NASA]]
*[http://www.pdas.com/atmos.html Source code and equations for the 1976 Standard Atmosphere] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110715060439/http://www.pdas.com/atmos.html |date=15. 7. 2011 }}
*[https://web.archive.org/web/20070310223946/http://www.atmosculator.com/The%20Standard%20Atmosphere.html A mathematical model of the 1976 U.S. Standard Atmosphere]
*[http://www.luizmonteiro.com/StdAtm.aspx Calculator using multiple units and properties for the 1976 Standard Atmosphere] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110422051313/http://www.luizmonteiro.com/StdAtm.aspx |date=22. 4. 2011 }}
*[http://www.csgnetwork.com/pressurealtcalc.html Calculator giving standard air pressure at a specified altitude, or altitude at which a pressure would be standard] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110226072220/http://www.csgnetwork.com/pressurealtcalc.html |date=26. 2. 2011 }}
*[https://www.herramientasingenieria.com/onlinecalc/altitude/altitude.html Calculate pressure from altitude and vice versa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210907213815/https://www.herramientasingenieria.com/onlinecalc/altitude/altitude.html |date=7. 9. 2021 }}
*[http://hyperphysics.phy-astr.gsu.edu/hbase/kinetic/patm.html#atm Movies on atmospheric pressure experiments from] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110604120227/http://hyperphysics.phy-astr.gsu.edu/hbase/kinetic/patm.html#atm |date=4. 6. 2011 }} Georgia State University's QuickTime|HyperPhysics website&amp;nbsp;– requires QuickTime
*[http://www.teachertube.com/viewVideo.php?video_id=62613 Test showing a can being crushed after boiling water inside it, then moving it into a tub of ice-cold water.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110716195713/http://www.teachertube.com/viewVideo.php?video_id=62613 |date=16. 7. 2011 }}

{{Meteorološke varijable}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Atmosferski pritisak|*]]
[[Kategorija:Meterologija]]
[[Kategorija:Geodezija]]</text>
      <sha1>rqmb8ku5ih99mwkslzki3hw19v2jw51</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Auksin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535027</id>
    <revision>
      <id>3940702</id>
      <parentid>3927243</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T07:05:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940702</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47213" sha1="3lolnny7ctc5w1p00gsqvxdala4mhni" xml:space="preserve">{{multiple image
 | align      = right
 | direction  = vertical 
 | header_align = center
 | header     = Prirodni auksini
 | image1     = Indol-3-ylacetic acid.svg
 | width1     = 180
 | alt1       = Dijagram skeletne strukture
 | caption1   = '''[[Indol-3-sirćetna kiselina]]''' (IAA) najzastupljeniji je i osnovni auksin koji se izvorno javlja i funkcioniše u biljkama. On generiše većinu auksinski efekata u intaktnim biljkama i najpotentniji je izvorni auksin. &lt;br /&gt;&lt;br/&gt;Postoje još četiri [[endogen]]o sintetizirana auksina u biljkama.&lt;ref name=&quot;simon&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Auxin 2011 review&quot;/&gt;&lt;br /&gt; Svi auksini su spojevi s aromatskim prstenom i karboksilnom kiselinskom grupom:&lt;ref name=&quot;Auxin 2011 review&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Taiz&quot;&gt;{{cite book | vauthors = Taiz L, Zeiger E |title= Plant Physiology | url = https://archive.org/details/plantphysiology0000taiz_p5o6_2ed |publisher= Sinauer Associates |location= Massachusetts |year= 1998 |edition= 2nd}}&lt;/ref&gt;
 | image2    = 4-chloroindole-3-acetic_acid.png
 | width2    = 180
 | alt2      = Dijagram skeletne strukture
 | caption2  = [[4-Hloroindol-3-sirćetna kiselina]] (4-CI-IAA)
 | image3    = Phenylessigsäure.svg
 | width3    = 180
 | alt3      = Dijagram skeletne strukture
 | caption3  = [[fenilsirćetna kiselina]] (PAA)
 | image4    = Indolebutyric acid structure.png
 | width4    = 180
 | alt4      = Dijagram skeletne strukture
 | caption4  = [[Indol-3-buterna kiselina]] (IBA)
 | image5    = 3-Indolepropionic acid skeletal.svg
 | width5    = 180
 | alt5      = Dijagram skeletne strukture
 | caption5  = [[Indol-3-propionska kiselina]] (IPA)
&lt;!-- Footer --&gt;
 | footer_align      = left
 | footer            = ''Za predstavnike sintetskih auksina, pogledajte: Sintetski auksini}}''. 
'''Auksini''' jesu klasa [[biljni hormon|biljnih hormona]] (ili regulatora rasta biljaka) sa nekim obilježjima sličnim [[morfogen]]ima. Auksini imaju kardinalnu ulogu u koordinaciji mnogih procesa rasta i ponašanja u [[životni ciklus|životnim ciklusima]] biljaka i neophodni su za razvoj biljnog tijela. Holandski biolog [[Frits Warmolt Went]] prvi je opisao auksine i njihovu ulogu u rastu biljaka 1920-ih.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://bob.nap.edu/readingroom/books/biomems/fwent.html |title=Frits Warmolt Went |access-date=24. 7. 2001 |archive-date=24. 7. 2001 |archive-url=https://web.archive.org/web/20010724034517/http://bob.nap.edu/readingroom/books/biomems/fwent.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
[[Kenneth V. Thimann]] prvi je izolovao jedan od ovih [[fitohormon]]a i odredio njegovu hemijsku strukturu kao [[indol-3-sirćetna kiselina]] (IAA). Went i Thimann su 1937. godine zajedno napisali knjigu o biljnim hormonima, ''Fitohormoni''.
 
==Pregled==
Auksini su bili prvi od glavnih otkrivenih biljnih hormona. Ime su dobili od [[starogrčki|grčke]] riječi αὔξειν – ''auxein'' = rasti/povećavati se'). Auksin je prisutan u svim dijelovima biljke, iako u vrlo različitim koncentracijama. [[Koncentracija]] na svakoj poziciji ključna je razvojna [[informacija]], tako da je podložna strogoj regulaciji i putem [[metabolizam|metabolizma]] i transporta. Rezultat je da auksin stvara &quot;obrasce&quot; maksimuma i minimuma koncentracije auksina u tijelu biljke, što zauzvrat usmjerava daljnji razvoj odgovarajućih ćelija, a u konačnici i biljke u cjelini. 
 
(Dinamična i na okolinu osjetljiva) [[Formiranje obrazaca#Biologija|obrazac]] distribucije auksina unutar biljke ključni je faktor za rast biljke, njenu reakciju na okolinu, aposebno za razvoj biljnih [[organ]]a.&lt;ref name=&quot;Benkova 2003&quot;/&gt; (kao što su [[list|lišće]] ili [[cvijet]]). To se postiže vrlo složenim i dobro koordiniranim [[aktivni transporto|aktivnim]] transportom molekula auksina iz ćelije u ćeliju, kroz cijelo biljno tijelo - takozvanim [[polarni transport auksina|polarnim transportom auksina]]. Dakle, biljka može (kao cjelina) reagirati na vanjske uvjete i prilagoditi im se, bez potrebe za [[nervni sistem|živčanim sistemom]]. Auksini obično djeluju zajedno s drugim biljnim [[hormon]]ima ili im se suprotstavljaju. Naprimjer, omjer auksina i [[citokinin]]a u određenim biljnim tkivima određuje inicijaciju korijenskih [[pupoljak|pupova]]  u odnosu na pupoljke izdanka.
Na molekularnoj razini, svi auksini su spojevi s aromatskim prstenom i [[karboksilna kiselina|karboksilnom]] gtupom.&lt;ref name=&quot;Taiz&quot;/&gt; Najvažniji član porodice auksina je [[indol-3-sirćetna kiselina]] (IAA),&lt;ref name=Simon&gt;{{cite journal | vauthors = Simon L, Bousquet J, Lévesque RC, Lalonde M |date=1993 |title=Origin and diversification of endomycorrhizal fungi and coincidence with vascular land plants | url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_1993-05-06_363_6424/page/67 |journal=[[Nature]] |volume=363 |issue= 6424 |pages= 67–69 |bibcode=1993Natur.363...67S |doi=10.1038/363067a0 |s2cid= 4319766 }}&lt;/ref&gt; koja generira većinu auksinskih učinaka u intaktnim [[biljka]]ma i najpotentniji je nativni auksin. Kao nativni auksin, njegova ravnoteža je u biljkama kontrolirana na mnogo načina, od sinteze, preko moguće [[Konjugacija (biohemija)|konjugacije]] do razgradnje njegovih molekula, uvijek prema zahtjevima situacije. Auksin može djelovati na toplinski osjetljiv način u mnogim situacijama, što će zauzvrat utjecati na [[fenotip]]ski razvoj biljke.&lt;ref&gt;(Jones, Daniel S.et al,2021)&lt;/ref&gt;
* Pet prirodno prisutnih ([[endogen]]ih) auksina u biljkama uključuju indol-3-octenu kiselinu, [[4-kloroindol-3-surćetna kiselina|4-kloroindol-3-sirćetnu kiselinu]], [[fenilsirćetna kiselina|fenilsirćetnu]], [[indol-3-buterna kiselina|indol-3-buternu]] i [[indol-3-propionska kiselina|ndol-3-propionsku kiselinu]].&lt;ref name=&quot;simon&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Simon S, Petrášek J | title = Why plants need more than one type of auxin | journal = Plant Science | volume = 180 | issue = 3 | pages = 454–460 | date = mart 2011 | pmid = 21421392 | doi = 10.1016/j.plantsci.2010.12.007 | bibcode = 2011PlnSc.180..454S | url = https://zenodo.org/record/894396 }}&lt;!--https://zenodo.org/record/894396--&gt;&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Auxin 2011 review&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Ludwig-Müller J | title = Auxin conjugates: their role for plant development and in the evolution of land plants | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-experimental-botany_2011_62_6/page/1757 | journal = Journal of Experimental Botany | volume = 62 | issue = 6 | pages = 1757–1773 | date = mart 2011 | pmid = 21307383 | doi = 10.1093/jxb/erq412 | quote = Besides IAA there are several other molecules with auxin activity such as indole-3-butyric acid (IBA) (Fig. 1), 4-Cl-IAA, and indole-3-propionic acid (IPA). ... The indole moiety (e.g. IAA, IBA, IPA, 4-Cl-IAA) as well as the conjugate partner can vary, so that the plant can produce many different combinations of conjugates (Bajguz and Piotrowska, 2009). Also, other auxin-type molecules such as phenylacetic acid (PAA; Ludwig-Müller and Cohen, 2002) can be conjugated (Jentschel et al., 2007) | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;  Međutim, većina do sada opisanog znanja u biologiji auksina, kao što je opisano u sljedećim odjeljcima, primjenjuje se uglavnom na IAA; ostala tri [[endogen]]a auksina izgleda imaju marginalnu važnost za intaktne biljke u prirodnim okruženjima. Uz endogene auksine, naučnici i proizvođači razvili su mnoge sintetske spojeve s auksinskim djelovanjem.
* Sintetski auksini spadaju u četiri klase:&lt;ref name=&quot;simon&quot;/&gt;&lt;ref name=Song&gt;{{cite journal |doi=10.1111/jipb.12131 |title=Insight into the mode of action of 2,4-dichlorophenoxyacetic acid (2,4-D) as an herbicide |date=2014 |last1=Song |first1=Yaling |journal=Journal of Integrative Plant Biology |volume=56 |issue=2 |pages=106–113 |pmid=24237670 |bibcode=2014JIPB...56..106S }}&lt;/ref&gt;
** [[dikamba]]
** kinolinkarboksilne kiseline, što uključuje [[kinklorak]]
** derivati ​​[[piridinkarboksilne kiseline]], što uključuje [[pikloram]], [[triklopir]], [[klopiralid]]
** [[fenoksisirćetna kiselina]], fenoksipropionska kiselina i fenoksibuterna kiselina, derivati ​​[[1-naftalenosirćetne kiseline]] [[2,4-D]], [[2,4-DP]] [[2,4-DB]] [[2,4,5-T]] [[MCPA]] [[MCPB]], [[mekoprop]]

Neki sintetički auksini, kao što su 2,4-D i [[2,4,5-trihlorofenoksisirćetna kiselina]] (2,4,5-T), prodaju se kao [[herbicidi]]. Širokolisne biljke ([[dikotiledone]]), poput [[maslačak|maslačka]], mnogo su osjetljivije na auksine od uskolisnih biljaka ([[monokotiledone]]) poput [[trava]] i [[žitarica]], što ove sintetske auksine čini vrijednim kao herbicide.

==Otkriće==
===Charles Darwin===
{{Glavni|Charles Darwin}}
Godine 1881., [[Charles Darwin]] i njegov sin [[Francis Darwin|Francis]] izveli su eksperimente na [[koleoptil]]ima, ovojnicama koje zatvaraju mlade listove u klijavim sadnicama trave. Eksperiment je izložio koleoptil svjetlosti iz jednosmjernog izvora i primijetio da se oni savijaju prema svjetlosti.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Hohm T, Preuten T, Fankhauser C | title = Phototropism: translating light into directional growth | journal = American Journal of Botany | volume = 100 | issue = 1 | pages = 47–59 | date = januar 2013 | pmid = 23152332 | doi = 10.3732/ajb.1200299 | bibcode = 2013AmJB..100...47H | s2cid = 25209232 | url = https://serval.unil.ch/resource/serval:BIB_BFBF5EAD16F0.P001/REF.pdf }}&lt;/ref&gt; Pokrivanjem različitih dijelova koleoptila neprozirnom kapom koja ne propušta svjetlost, Darwinovi su otkrili da vrh koleoptila detektuje svjetlost, ali da se savijanje javlja u [[hipokotil]]u. Međutim, sadnice nisu pokazivale znakove razvoja prema [[svjetlost]]i ako je vrh bio prekriven neprozirnom kapom ili ako je vrh uklonjen. Darwinovi su zaključili da je vrh koleoptila odgovoran za detekciju svjetlosti i pretpostavili su da se glasnik prenosi u smjeru prema dolje od vrha koleoptila, uzrokujući njegovo savijanje.&lt;ref name=&quot;Whippo&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Whippo CW, Hangarter RP | title = Phototropism: bending towards enlightenment | journal = The Plant Cell | volume = 18 | issue = 5 | pages = 1110–1119 | date = maj 2006 | pmid = 16670442 | pmc = 1456868 | doi = 10.1105/tpc.105.039669 | bibcode = 2006PlanC..18.1110W }}&lt;/ref&gt;

===Peter Boysen Jensen===
U 1910., danski naučnik [[Peter Boysen Jensen]] demonstrirao je  da se [[fototropizam]] u [[zob]]i može širiti kroz rez.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Boysen JP | date = 1910 | title = Über die Leitung des phototropischen Reizes in Avena-keimpflanzen | journal = Berichte der Deutschen Botanischen Gesellschaft | volume = 28 | pages = 118–120 | doi = 10.1111/j.1438-8677.1910.tb06871.x | s2cid = 257824886 | url= https://www.biodiversitylibrary.org/page/4993421}}&lt;/ref&gt; Ovi eksperimenti  prošireni  su i detaljnije objavljeni 1911. i 1913.&lt;ref name=&quot;latransmission&quot;&gt;{{cite journal | url = http://publ.royalacademy.dk/backend/web/uploads/2019-09-04/AFL%203/O_1911_00_00_1911_4781/O_1911_01_00_1911_4761.pdf | vauthors = Boysen JP | date = 1911 | title = La transmission de l'irritation phototropique dans l'Avena. | journal = Det Kgl.&lt;!-- Deny Citation Bot: standard abbreviation of &quot;Kongelige&quot;, not an acronym--&gt; Danske Videnskabernes Selskabs Forhandlinger | volume = 1 | pages = 1–24 | archive-url = https://web.archive.org/web/20260612054301/http://publ.royalacademy.dk/backend/web/uploads/2019-09-04/AFL%203/O_1911_00_00_1911_4781/O_1911_01_00_1911_4761.pdf | archive-date = 12. 6. 2026 | access-date = 27. 5. 2026 | url-status = dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Boysen JP | date = 1913 | title = Über die Leitung des phototropischen Reizes in der Avena-koleoptile. | journal = Berichte der Deutschen Botanischen Gesellschaft | volume = 31 | pages = 559–566 | doi = 10.1111/j.1438-8677.1913.tb06990.x | s2cid = 257819964 | url = https://www.biodiversitylibrary.org/page/4998472}}&lt;/ref&gt; Otkrio je da se vrh može odrezati i vratiti na mjesto, te da naknadno jednostrano [[iluminacija|osvjetljavanje]] i dalje može proizvesti pozitivnu fototropnu zakrivljenost u baznom dijelu koleoptila. Pokazao je da se transmisija može odvijati kroz tanki sloj [[želatin]]a koji odvaja jednostrano osvijetljeni vrh od zasjenjenog panja. Umetanjem komadića klijanca mogao je blokirati transmisiju na osvijetljenoj i neosvijetljenoj strani vrha, što mu je omogućilo da pokaže da se transmisija odvija u zasjenjenom dijelu vrha. Dakle, uzdužna polovina koleoptila koja pokazuje veću brzinu izduženja tokom fototropne zakrivljenosti bila je tkivo koje je primilo stimulus rasta.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Larsen P | date = 1960 | title = Peter Boysen Jensen 1883-1959 | journal = Plant Physiology | volume = 35 | pages = 986–988 | doi = 10.1104/pp.35.6.986 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;bare_url&quot;&gt;{{cite web | vauthors = Croker S, MacMillan J, Gaskin P | work = Mendipweb | url = http://www.plant-hormones.info/auxins.htm | title = Nature of auxin | access-date = 7. 1. 2009 | archive-date = 9. 9. 2002 | archive-url = https://web.archive.org/web/20020909204602/http://www.plant-hormones.info/auxins.htm }}&lt;/ref&gt;
 
Godine 1911., Boysen Jensen je na osnovu svojih eksperimentalnih rezultata zaključio da prenos fototropnog stimulusa nije fizički efekat (naprimjer, zbog promjene pritiska), već ''serait dû à une migration de substance ou d'ions'' (uzrokovan transportom supstance ili iona).&lt;ref name=&quot;latransmission&quot; /&gt; Ovi rezultati  bili su fundamentalni za dalji rad na auksinskim teorijama tropizma.

===Frits Went===
{{glavni|Frits Warmolt Went}}

Godine 1928., holandski botaničar [[Frits Warmolt Went]]  pokazao je da [[drugi glasnik|hemijski glasnik]] difundira iz vrhova koleoptila. Wentov eksperiment  identifikovao je kako hemikalija koja podstiče rast uzrokuje rast koleoptila prema svjetlosti. Went je odrezao vrhove koleoptila i stavio ih u mrak, stavljajući nekoliko vrhova na agarne ploče, za koje je predvidio da će apsorbirati hemikaliju koja podstiče rast. Na kontrolne koleoptile postavio je ploču koja nije sadržavala hemikaliju. Na druge je postavio ploče koje sadrže hemikaliju, bilo centriranu na vrh koleoptila kako bi se hemikaliju ravnomjerno rasporedio ili pomaknute kako bi se povećala koncentracija na jednoj strani.&lt;ref name=&quot;Whippo&quot;/&gt;
Kada je hemikalija koja podstiče rast bila ravnomjerno raspoređena, koleoptil je rastao ravno. Ako je hemikalija bila neravnomjerno raspoređena, koleoptil se zakrivio od strane s pločom, kao da raste prema svjetlu, iako je rastao u mraku. Went je kasnije predložio da je glasnička supstanca [[hormon]] koji podstiče rast, koji je nazvao auksin, koji se asimetrično raspoređuje u području savijanja. Went jest zaključio da je auksin u većoj koncentraciji na zasjenjenoj strani, što podstiče izduživanje ćelija, što rezultira savijanjem koleoptila prema svjetlosti.&lt;ref name=&quot;bare_url&quot;/&gt;

==Hormonska aktivnost==
Auksini pomažu razvoju na svim nivoima kod biljaka, od [[Ćelija (biologija)|ćelijskog]] nivoa, preko organa, pa sve do cijele biljke.

=== Molekularni mehanizmi ===
Kada biljna ćelija dođe u kontakt s auksinom, to uzrokuje dramatične promjene u [[ekspresija gena|ekspresiji gena]], pri čemu su mnogi geni regulirani na više ili niže. Precizni mehanizmi kojima se to događa još uvijek su područje aktivnog istraživanja, ali sada postoji opći konsenzus o najmanje dva [[ćelijska signalizacija|signalna puta]] auksina.&lt;ref name=&quot;Leyser-2018&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Leyser O | title = Auxin Signaling | journal = Plant Physiology | volume = 176 | issue = 1 | pages = 465–479 | date = januar 2018 | pmid = 28818861 | pmc = 5761761 | doi = 10.1104/pp.17.00765 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Enders-2015&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Enders TA, Strader LC | title = Auxin activity: Past, present, and future | journal = American Journal of Botany | volume = 102 | issue = 2 | pages = 180–196 | date = februar 2015 | pmid = 25667071 | pmc = 4854432 | doi = 10.3732/ajb.1400285 | bibcode = 2015AmJB..102..180E }}&lt;/ref&gt;
 
====Percepcija====
TNajbolje okarakterisani auksinski receptori su TIR1/AFB porodica [[F-kutijski protein|F-kutijskih proteinai]]. F-kutijski proteini ciljaju druge proteine za razgradnju putem [[ubikvitin|ubikvitinskog puta razgradnje]]. Kada se TIR1/AFB proteini vežu za auksin, molekula auksina djeluje kao '[[molekularno ljepilo]]', termin koji je skovao [[Ning Zheng]], koji omogućava ovim proteinima da se zatim vežu za svoje ciljeve (vidi dolje). [[Atomska struktura]] mehanizma percepcije auksina od strane TIR1 određena je [[rendgenska kristalografija|rendgenskom kristalografijom]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Tan |first1=Xu |last2=Calderon-Villalobos |first2=Luz Irina A. |last3=Sharon |first3=Michal |last4=Zheng |first4=Changxue |last5=Robinson |first5=Carol V. |last6=Estelle |first6=Mark |last7=Zheng |first7=Ning |date=april 2007 |title=Mechanism of auxin perception by the TIR1 ubiquitin ligase |url=https://www.nature.com/articles/nature05731 |journal=[[Nature]] |language=en |volume=446 |issue=7136 |pages=640–645 |doi=10.1038/nature05731 |pmid=17410169 |bibcode=2007Natur.446..640T |issn=1476-4687|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;
Još jedan protein koji veže auksin, ABP1, sada se često smatra auksinskim receptorom (na [[apoplast]]u), ali se općenito smatra da ima mnogo manju ulogu od signalnog puta TIR1/AFB, a mnogo manje se zna o ABP1 signalizaciji.&lt;ref name=&quot;Enders-2015&quot;/&gt;

====Aux/IAA i ARF signalni moduli====
[[Datoteka: Auxin signal cascade.jpg|thumb|280px|''' Auksinska signalna kaskada''': U odsustvu auksina, Aux/IAA se veže za ARF-ove i potiskuje transkripcijsku aktivnost. Kada je auksin prisutan, formira 'molekularno ljepilo' između TIR1 i Aux/IAA, što dovodi do degradacije ovih represora. ARF-ovi se tada mogu slobodno vezati za DNK i uzrokovati promjene u transkripciji.]]
Faktori odgovora na auksin (ARF) su velika grupa [[opći transkripcijski faktor|transkripcijskih faktora]] koji djeluju u auksinskim signalizacijama. U odsustvu auksina, ARF-ovi se vežu za klasu represora poznatih kao Aux/IAA. Aux/IAA potiskuju sposobnost ARF-ova da poboljšaju transkripciju gena. Pored toga, vezivanje Aux/IAA za ARF-ove dovodi Aux/IAA u kontakt sa [[Promotor (genetika)|promotorima]] gena regulisanih auksinom. Kada su na ovim promotorima, Aux/IAA potiskuju [[ekspresija gena|ekspresiju ovih gena]], regrutovanjem drugih faktora koji vrše modifikacije u strukturi [[DNK]].

Vezivanje auksina za TIR1/AFB-ove im omogućava da se vežu za Aux/IAA. Kada se vežu za TIR1/AFB-ove, Aux/IAA-ovi su označeni za degradaciju. Degradacija Aux/IAA oslobađa ARF proteine, koji su zatim u stanju da aktiviraju ili potiskuju gene na čije su promotore vezani.&lt;ref name=&quot;Leyser-2018&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Enders-2015&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1= Mohammad Dezfulian, Espanta Jalili, Don Karl A. Roberto, Britney L. Moss, Kerry Khoo, Jennifer L. Nemhauser, and William L. Crosby. |title=Oligomerization of SCFTIR1 Is Essential for Aux/IAA Degradation and Auxin Signaling in Arabidopsis |journal=PLOS Genetics |date=2017 |volume=12 |issue=9 |doi=10.1371/journal.pgen.1006301 |doi-access=free |pmid=27618443 |pmc=5019376 }}&lt;/ref&gt;
Smatra se da veliki broj mogućih parova vezivanja Aux/IAA i ARF, kao i njihove različite distribucije između tipova ćelija i tokom razvojne dobi, objašnjavaju zapanjujuće raznolike odgovore koje auksin proizvodi.
U junu 2018. godine, pokazano je da biljna tkiva mogu izuzetno brzo reagovati na auksin na TIR1-zavisan način (vjerovatno prebrzo da bi se to objasnilo promjenama u [[ekspresija gena|ekspresiji gena]]). Ovo je navelo neke naučnike na pretpostavku da postoji još uvijek neidentifikovani TIR1-zavisni put signalizacije auksina koji se razlikuje od dobro poznatog transkripcijskog odgovora.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Fendrych M, Akhmanova M, Merrin J, Glanc M, Hagihara S, Takahashi K, Uchida N, Torii KU, Friml J | display-authors = 6 | title = Rapid and reversible root growth inhibition by TIR1 auxin signalling | language = En | journal = Nature Plants | volume = 4 | issue = 7 | pages = 453–459 | date = juli 2018 | pmid = 29942048 | pmc = 6104345 | doi = 10.1038/s41477-018-0190-1 | bibcode = 2018NatPl...4..453F }}&lt;/ref&gt;

=== Na ćelijskom nivou ===
{{Glavni|Hipoteza o kiselinskom rastu }}
Na ćelijskom nivou, auksin je esencijalan za [[ćelijski rast|rast ćelija]], utičući i na [[ćelijska dioba|diobu]] i na [[ćelijska proliferacija|širenje ćelija]]. Nivo koncentracije auksina, zajedno s drugim lokalnim faktorima, doprinosi [[ćelijska diferencijacija|diferencijaciji ćelija]] i specifikaciji sudbine ćelija.
U zavisnosti od specifičnog tkiva, auksin može promovirati aksijalno izduživanje (kao kod [[izdanak]]a), lateralno širenje (kao kod bubrenja korijena) ili izodijametrijsko širenje (kao kod rasta [[plod]]
a). U nekim slučajevima (rast [[koleoptil]]a), proliferacija ćelija izazvano auksinom  javlja seu odsustvu [[ćelijska dioba|diobe ćelija]]. U drugim slučajevima, ćelijska dioba  izazvana auksinom i  ćelijska proliferacija mogu biti blisko povezani unutar istog [[tkivo|tkiva]] (inicijacija korijena, rast ploda). U živoj biljci, auksini i drugi biljni hormoni gotovo uvijek izgleda da međusobno djeluju kako bi odredili obrasce razvoja biljke.

===Obrasci organa===
Rast i dioba biljnih ćelija zajedno rezultiraju rastom [[tkivo|tkiva]], a specifični rast tkiva doprinosi razvoju biljnih [[organ]]a.
[[Slika:Auxin Phototropism.jpg|thumb|upright=1.5|Auksin difundira duž zasjenjene strane biljke i uzrokuje pucanje celuloze u [[ćelijski zid|ćelijskom zidu]], omogućavajući [[turgor]]u (pritisku vode) da proširi ćeliju.]]
Rast ćelija doprinosi veličini biljke, neravnomjerno lokalizovani rast proizvodi savijanje, okretanje i usmjeravanje organa - naprimjer, stabljike se okreću prema izvorima svjetlosti ([[fototropizam]]), korijenje raste kao odgovor na gravitaciju ([[gravitropizam]]), a drugi [[tropizam|tropizmi]] nastaju zato što ćelije na jednoj strani rastu brže od ćelija na drugoj strani organa. Dakle, precizna kontrola distribucije auksina između različitih ćelija ima presudnu važnost za rezultirajući oblik rasta i organizacije biljaka.
====Transport i neravnomjerna distribucija auksina====
{{Glavni|Polarni transport auksina}}

Da bi izazvali rast u potrebnim domenima, auksini nužno moraju biti preferencijalno aktivni u njima. Lokalni maksimumi auksina mogu se formirati aktivnom biosintezom u određenim ćelijama tkiva, naprimjer putem puteva zavisnih od [[triptofan]]a,&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Mashiguchi K, Tanaka K, Sakai T, Sugawara S, Kawaide H, Natsume M, Hanada A, Yaeno T, Shirasu K, Yao H, McSteen P, Zhao Y, Hayashi K, Kamiya Y, Kasahara H | display-authors = 6 | title = The main auxin biosynthesis pathway in Arabidopsis | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 108 | issue = 45 | pages = 18512–18517 | date = novembar 2011 | pmid = 22025724 | pmc = 3215075 | doi = 10.1073/pnas.1108434108 | doi-access = free | bibcode = 2011PNAS..10818512M }}&lt;/ref&gt; Ali auksini se ne sintetiziraju u svim ćelijama (čak i ako ćelije zadrže potencijalnu sposobnost da to učine, sinteza auksina će se u njima aktivirati samo pod određenim uslovima). U tu svrhu, auksini ne samo da moraju biti translocirani prema onim mjestima gdje su potrebni, već moraju imati i uspostavljen mehanizam za detekciju tih mjesta. Translokacija se odvija kroz cijelo biljno tijelo, prvenstveno od vrhova [[meristem]]a do vrhova korijena (odozgo prema dolje).
Za velike udaljenosti, relokacija se odvija putem struje tekućine u [[floem]]skim sudovima, ali za transport na kratke udaljenosti koristi se jedinstveni sistem koordiniranog polarnog transporta direktno od ćelije do ćelije. Ovaj [[aktivni transport]] na kratke udaljenosti pokazuje neka [[morfogeneza|morfogenetska]] svojstva.

Ovaj proces, polarni transport auksina,  usmjeren je, vrlo strogo reguliran i zasnovan je na neravnomjernoj raspodjeli nosača efluksa auksina na [[ćelijska membrana|plazmamembrani]], koji šalju auksine u pravom smjeru. Dok su proteini PIN-FORMED (PIN) vitalni za transport auksina na polarni način,&lt;ref name=&quot;Benkova 2003&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Petrásek J, Mravec J, Bouchard R, Blakeslee JJ, Abas M, Seifertová D, Wisniewska J, Tadele Z, Kubes M, Covanová M, Dhonukshe P, Skupa P, Benková E, Perry L, Krecek P, Lee OR, Fink GR, Geisler M, Murphy AS, Luschnig C, Zazímalová E, Friml J | display-authors = 6 | title = PIN proteins perform a rate-limiting function in cellular auxin efflux | journal = Science | volume = 312 | issue = 5775 | pages = 914–918 | date = maj 2006 | pmid = 16601150 | doi = 10.1126/science.1123542 | s2cid = 28800759 | bibcode = 2006Sci...312..914P | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; porodica gena AUXIN1/LIKE-AUX1 (AUX/LAX) [[kodon|kodira]] nepolarne nositelje auksina.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Swarup R, Péret B | title = AUX/LAX family of auxin influx carriers-an overview | journal = Frontiers in Plant Science | volume = 3 | page = 225 | date = 1. 1. 2012 | pmid = 23087694 | pmc = 3475149 | doi = 10.3389/fpls.2012.00225 | doi-access = free | bibcode = 2012FrPS....3..225S }}&lt;/ref&gt;
Regulacija lokalizacije PIN proteina u ćeliji određuje smjer transporta auksina iz ćelije, a koncentrirani napor mnogih ćelija stvara vrhove auksina ili maksimume auksina (regije koje imaju ćelije sa višim nivoom auksina - maksimum).&lt;ref name=&quot;Benkova 2003&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Benková E, Michniewicz M, Sauer M, Teichmann T, Seifertová D, Jürgens G, Friml J | title = Local, efflux-dependent auxin gradients as a common module for plant organ formation | url = https://archive.org/details/cell_2003-11-26_115_5/page/591 | journal = Cell | volume = 115 | issue = 5 | pages = 591–602 | date = novembar 2003 | pmid = 14651850 | doi = 10.1016/S0092-8674(03)00924-3 | s2cid = 16557565 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Pravilno i pravovremeno postizanje maksimuma auksina unutar [[korijen]]a i [[izdanak]]a u razvoju neophodno je za organizaciju razvoja organa.&lt;ref name=&quot;shaping&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Sabatini S, Beis D, Wolkenfelt H, Murfett J, Guilfoyle T, Malamy J, Benfey P, Leyser O, Bechtold N, Weisbeek P, Scheres B | display-authors = 6 | title = An auxin-dependent distal organizer of pattern and polarity in the Arabidopsis root | url = https://archive.org/details/cell_1999-11-24_99_5/page/463 | journal = Cell | volume = 99 | issue = 5 | pages = 463–472 | date = novembar 1999 | pmid = 10589675 | doi = 10.1016/S0092-8674(00)81535-4 | hdl-access = free | s2cid = 8041065 | hdl = 1874/21099 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Patterns of auxin transport and gen&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Heisler MG, Ohno C, Das P, Sieber P, Reddy GV, Long JA, Meyerowitz EM | title = Patterns of auxin transport and gene expression during primordium development revealed by live imaging of the Arabidopsis inflorescence meristem | journal = Current Biology | volume = 15 | issue = 21 | pages = 1899–1911 | date = novembar 2005 | pmid = 16271866 | doi = 10.1016/j.cub.2005.09.052 | s2cid = 14160494 | doi-access = free | bibcode = 2005CBio...15.1899H }}&lt;/ref&gt; PIN-i su regulisani višestrukim putevima, kako na transkripcijskom tako i na [[posttranslacijska modifikacija|posttranslacionom nivou]]. PIN proteini mogu biti [[fosforilacija|fosforilirani]] pomoću PINOID-a, što određuje njihovu apikobaznu polarnost i time usmjerenost auksinskog fluksa. Pored toga, druge AGC-[[kinaza|kinaze]], kao što je D6PK, fosforiliraju i aktiviraju PIN-transportere. AGC kinaze, uključujući PINOID i D6PK, ciljaju na plazmamembranu, putem vezivanja za [[fosfolipid]]e. Uzvodno od D6PK, 3'-fosfoinozitid zavisna protein kinaza 1 ([[PDK1]]) djeluje kao glavni regulator. PDK1 fosforilira i aktivira D6PK na bazalnoj strani plazmamembrane, izvršavajući aktivnost PIN-posredovanog polarnog auksinski transporta i naknadnog razvoja biljke.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Tan S, Zhang X, Kong W, Yang XL, Molnár G, Vondráková Z, Filepová R, Petrášek J, Friml J, Xue HW | display-authors = 6 | title = The lipid code-dependent phosphoswitch PDK1-D6PK activates PIN-mediated auxin efflux in Arabidopsis | journal = Nature Plants | volume = 6 | issue = 5 | pages = 556–569 | date = maj 2020 | pmid = 32393881 | doi = 10.1038/s41477-020-0648-9 | bibcode = 2020NatPl...6..556T | s2cid = 218593545 }}&lt;/ref&gt;
Okolne maksimume auksina nalaze se ćelije sa niskim auksinskim dolinama ili auksinskim minimumima. Naprimjer, kod ploda u rodu ''[[Arabidopsis]]'', pokazalo se da su auksinski minimumi važni za razvoj njegovog tkiva.&lt;ref name=&quot;Sorefan2009&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Sorefan K, Girin T, Liljegren SJ, Ljung K, Robles P, Galván-Ampudia CS, Offringa R, Friml J, Yanofsky MF, Østergaard L | display-authors = 6 | title = A regulated auxin minimum is required for seed dispersal in Arabidopsis | url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_2009-05-28_459_7246/page/583 | journal = [[Nature]] | volume = 459 | issue = 7246 | pages = 583–586 | date = maj 2009 | pmid = 19478783 | doi = 10.1038/nature07875 | s2cid = 4411776 | bibcode = 2009Natur.459..583S }}&lt;/ref&gt;
 
Auksin ima značajan uticaj na prostornu i vremensku [[ekspresija gena|ekspresiju gena]] tokom rasta apikalnih [[meristem]]a. Ove interakcije zavise i od koncentracije auksina i od prostorne orijentacije tokom primordijalnog pozicioniranja. Auksin se oslanja na PIN1 koji djeluje kao nosač auksina. Pozicioniranje PIN1 na membranama određuje smjer protoka [[hormon]]a od viših ka nižim koncentracijama.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Krecek P, Skupa P, Libus J, Naramoto S, Tejos R, Friml J, Zazímalová E | title = The PIN-FORMED (PIN) protein family of auxin transporters | journal = Genome Biology | volume = 10 | issue = 12 | page = 249 | date = Dec 29, 2009 | pmid = 20053306 | pmc = 2812941 | doi = 10.1186/gb-2009-10-12-249 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Initiation of primordia in apical meristems is correlated to heightened auxin levels.&lt;ref name=&quot;Patterns of auxin transport and gen&quot;/&gt;
Geni potrebni za određivanje identiteta ćelija raspoređuju se i eksprimiraju na osnovu nivoa auksina. STM (SHOOT MERISTEMLESS - bez izdanačkog meristema ), koji pomaže u održavanju nediferenciranih ćelija, je smanjeno regulisan u prisustvu auksina. To omogućava rastućim ćelijama da se [[ćelijska diferencijacija|diferenciraju u različita biljna tkiva]]. CUC (CUP-SHAPED COTYLEDON - kotiledon u obliku čašice) geni postavljaju granice za rastuća tkiva i podstiču rast.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.wikigenes.org/e/ref/e/17122068.html|title=Arabidopsis CUP-SHAPED COTYLEDON3 Regulates Postembryonic Shoot Meristem and Organ Boundary Formation.|date=2006|publisher=Wikigenes}}&lt;/ref&gt; Oni su pojačano regulirani putem priliva auksina.&lt;ref name=&quot;Patterns of auxin transport and gen&quot;/&gt; Eksperimenti koji koriste vizualizaciju GFP-a (ZELENI FLUORESCENTNI PROTEIN) kod [[arabidopsis]]a podržali su ove tvrdnje.

===Organizacija biljke===
{{Glavni|Apikalna dominacija}}
Kako auksini doprinose oblikovanju [[organ]]a,&lt;ref name=&quot;Benkova 2003&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;shaping&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Friml J | title = Auxin transport - shaping the plant | journal = Current Opinion in Plant Biology | volume = 6 | issue = 1 | pages = 7–12 | date = februar 2003 | pmid = 12495745 | doi = 10.1016/S1369526602000031 | doi-access = free | bibcode = 2003COPB....6....7F }}&lt;/ref&gt; oni su također fundamentalno potrebni za pravilan razvoj same biljke.&lt;ref name=&quot;shaping&quot;/&gt; Bez hormonske regulacije i organizacije, biljke bi bile samo proliferirajuće gomile sličnih ćelija. Korištenje auksina počinje u biljnom embrionu, gdje usmjerena distribucija auksina uvodi kasniji rast i razvoj primarnih polova rasta, a zatim formira pupoljke budućih organa. Zatim, pomaže u koordinaciji pravilnog razvoja organa koji se pojavljuju, kao što su korijenje, kotiledoni i listovi, te posreduje u signalima na velike udaljenosti između njih, doprinoseći tako ukupnoj arhitekturi biljke.&lt;ref name=&quot;shaping&quot;/&gt; Tokom cijelog života biljke, auksin pomaže biljci da održi polarnost rasta,&lt;ref name=&quot;shaping&quot;/&gt; i zapravo &quot;prepozna&quot; gdje su joj povezane grane (ili bilo koji organ).
Važan princip organizacije biljaka zasnovan na distribuciji auksina je [[apikalna dominacija]], što znači da auksin koji proizvodi apikalni [[pupoljak]] (ili vrh rasta) difundira (i transportuje se) prema dolje i inhibira razvoj skrivenih bočnih pupoljaka, koji bi se inače takmičili s apikalnim vrhom za [[svjetlost]] i [[nutrijent|hranjive tvari]]. Uklanjanje apikalnog vrha i njegovog supresivno djelujućeg auksina omogućava razvoj donjih uspavanih bočnih pupoljaka, a pupoljci između stabljike lista i stabljike proizvode nove [[izdanak|izdanke]], koji se takmiče da postanu vodeći u rastu. Proces je zapravo prilično složen jer auksin koji se transportuje prema dolje s vrha vodećeg izdanka mora stupiti u interakciju s nekoliko drugih biljnih hormona (kao što su [[strigolakton]]i ili [[citokinin]]i) u procesu na različitim pozicijama duž ose rasta u tijelu biljke kako bi se postigao ovaj [[fenomen]]. Ovo ponašanje biljke koriste hortikulturisti u [[orezivanje|orezivanju]].
Konačno, količina auksina koji dolazi od [[stabljika]] do [[korijen]]a utječe na stepen rasta korijena. Ako se uklone vrhovi izdanaka, biljka ne reaguje samo rastom bočnih pupoljaka — koji bi trebali zamijeniti prvobitno [[olovo]]. Iz toga također slijedi da manja količina auksina koja dospijeva do korijena rezultira sporijim rastom korijena, a hranjive tvari se potom u većoj mjeri ulažu u gornji dio biljke, koji stoga počinje brže rasti.
==Efekti==
[[Slika:Auxin.jpg|thumb|Zdrava biljka ''[[Arabidopsis thaliana]]'' (lijevo) pored mutanta za prenos auksinski signal sa potisnutim odgovorom na auksin.]][[Slika:Agrobacteriumgall.jpg|thumb|Krunske [[gala|gale]] uzrokovane su bakterijama ‘’[[Agrobacterium tumefaciens]]; one proizvode i luče auksin i [[citokinin]], koji ometaju normalnu diobu ćelija i uzrokuju [[tumor]]e.]]
Auksin učestvuje u [[fototropizam|fototropizmu]], [[geotropizam|geotropizmu]], [[hidrotropizam|hidrotropizmu]] i drugim razvojnim promjenama. Neravnomjerna raspodjela auksina, zbog uticaja okoline, poput jednosmjerne svjetlosti ili gravitacijske sile, rezultira neravnomjernim rastom biljnog tkiva, a općenito, auksin upravlja oblikom i oblikom biljnog tijela, smjerom i snagom rasta svih organa i njihovom međusobnom interakcijom.&lt;ref name=&quot;Benkova 2003&quot;/&gt; Kada ćelije rastu veće, njihov volumen se povećava kako se povećava unutarćelijska  koncentracija [[rastvor]]ene materije s vodom koja se kreće u ćelije iz ekstracelularne tečnosti. Ovaj unos vode stimulisan auksinom uzrokuje [[turgor]]ski pritisak na [[ćelijski zid|ćelijske zidove]], uzrokujući savijanje biljke.
Auksin stimuliše izduživanje ćelija, stimulisanjem faktora koji labave zidove, kao što su ekspanzini, kako bi se labavili ćelijski zidovi. Efekat je jači ako su prisutni i [[giberelin]]i. Auksin takođe stimuliše [[ćelijska dioba|deobu ćelija]], ako su prisutni citokinini. Kada se auksin i citokinin primene na kalus, ukorenjivanje se može generisati višim odnosom auksina i citokinina, rast izdanka se indukuje nižim odnosom auksina i citokinina, a kalus se formira sa srednjim odnosom, pri čemu tačni granični odnosi zavise od vrste i originalnog tkiva.
Auksin takođe indukuje akumulaciju [[šećer]]a i [[mineral]]a na mestu primjene.

===Reakcija na ranu===
Auksin indukuje formiranje i organizaciju [[floem]]a i [[ksilem]]a. Kada je biljka ranjena, auksin može indukovati [[ćelijska diferencijacija|diferencijaciju ćelija]] i regeneraciju vaskularnog tkiva.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Aloni R, Aloni E, Langhans M, Ullrich CI | title = Role of cytokinin and auxin in shaping root architecture: regulating vascular differentiation, lateral root initiation, root apical dominance and root gravitropism | journal = Annals of Botany | volume = 97 | issue = 5 | pages = 883–893 | date = maj 2006 | pmid = 16473866 | pmc = 2803412 | doi = 10.1093/aob/mcl027 }}&lt;/ref&gt;
 
===Rast i razvoj korijena===
Auksini podstiču stvaranje korijena.&lt;ref&gt;{{cite book |author=Chambers |title=Science and Technology Dictionary |isbn=978-0-550-14110-1 |year=1999 |publisher=Chambers |url-access=registration |url=https://archive.org/details/chambersdictiona00pete }}&lt;/ref&gt; Auksin inducira i rast već postojećih korijena i grananje korijena (inicijacija lateralnog korijena), kao i formiranje adventivnog korijena. Kako se više nativnog auksina transportuje niz stabljiku do korijena, stimulira se cjelokupni razvoj korijena. Ako se izvor auksina ukloni, na primjer orezivanjem vrhova stabljika, korijenje se manje stimulira, a umjesto toga se podržava rast stabljike.

U hortikulturi, auksini, posebno [[1-naftalensko-sirćetna kiselina|NAA]] i [[indol-3-butirna kiselina|IBA]], se obično primjenjuju za stimuliranje inicijacije korijena prilikom ukorjenjivanja [[reznica (biljke)|reznica]] biljaka. Međutim, visoke koncentracije auksina inhibiraju izduživanje korijena i umjesto toga poboljšavaju formiranje adventivnog korijena. Uklanjanje vrha korijena može dovesti do inhibicije formiranja sekundarnog korijena.

===Apikalna dominacija===
{{Glavni|Apikalna dominacija}}
Auksin inducira [[apikalna dominacija|apikalnu dominaciju]] izdanka; Aksilarni pupoljci su inhibirani auksinom, jer visoka koncentracija auksina direktno stimuliše sintezu [[etilen]]a u aksilarnim pupoljcima, uzrokujući inhibiciju njihovog rasta i pojačavanje apikalne dominacije. Kada se ukloni vrh biljke, inhibitorni efekat se uklanja i pojačava se rast bočnih [[pupoljak]]a. Ovo se naziva dekapitacija, obično se izvodi na [[plantaža]]ma [[čaj]]a i kod pravljenja živica. Auksin se šalje u dio biljke okrenut od svjetlosti, gdje podstiče izduživanje ćelija, uzrokujući tako savijanje biljke prema svjetlosti.&lt;ref&gt;{{cite web | work = Jiří Friml Lab | date = 2012 | title = That is why plants grow towards the light! | publisher = VIB (the Flanders Institute for Biotechnology | url = http://www.vib.be/en/news/Pages/That-is-why-plants-grow-towards-the-light!.aspx | archive-url = https://web.archive.org/web/20181215123520/http://www.vib.be/en/news/Pages/That-is-why-plants-grow-towards-the-light!.aspx | archive-date = 15. 12. 2018 }}&lt;/ref&gt;

===Rast i razvoj ploda===
Auksin je potreban za rast i razvoj ploda i odgađa starenje ploda. Kada se sjemenke uklone iz [[jagoda]], rast ploda se zaustavlja; [[egzogen]]i auksin stimulira rast plodova iz kojih su uklonjene sjemenke. Kod plodova s neoplođenim [[sjemenka]]ma, egzogeni auksin rezultira [[partenokarpija|partenokarpijom]] (rast &quot;djevičanskog ploda&quot;).
Plodovi formiraju abnormalne morfologije kada je transport auksina poremećen.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Nemhauser JL, Feldman LJ, Zambryski PC | title = Auxin and ETTIN in Arabidopsis gynoecium morphogenesis | journal = Development | volume = 127 | issue = 18 | pages = 3877–3888 | date = septembar 2000 | pmid = 10952886 | doi = 10.1242/dev.127.18.3877 }}&lt;/ref&gt; Kod plodova [[rod (biologija)|roda]] [[Arabidopsis]], auksin kontroliše oslobađanje sjemenki iz ploda ([[mahuna]]). Rubovi zaklopki su specijalizovano tkivo u mahunama koje reguliše kada će se mahuna otvoriti ([[dehiscencija]]). Auksin se mora ukloniti iz ćelija ruba zaklopke kako bi se omogućilo formiranje njenih rubova. Ovaj proces zahtijeva modifikaciju transportera auksina (PIN proteina).&lt;ref name=&quot;Sorefan2009&quot;/&gt;
Evolucijski prelaz iz [[ploidija|diploidnih u triploidne]] endosperme - i proizvodnja antipodnih ćelija - možda se dogodio zbog promjene u razvoju [[gametofit]]a, koja je proizvela novu interakciju s mehanizmom zavisnim od auksina koji potiče iz najranijih [[sjemenjače|angiospermi]].

===Cvjetanje===
Auksin također ia manju ulogu u započinjanju cvjetanja i razvoju reproduktivnih organa. U niskim koncentracijama može odgoditi [[starenje]] cvjetova. Opisano je nekoliko biljnih mutanata koji utiču na cvjetanje i imaju nedostatke u sintezi ili transportu auksina. Kod [[kukuruz]]a, jedan primjer je [[bif2 neplodni cvijet]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = McSteen P, Malcomber S, Skirpan A, Lunde C, Wu X, Kellogg E, Hake S | title = barren inflorescence2 Encodes a co-ortholog of the PINOID serine/threonine kinase and is required for organogenesis during inflorescence and vegetative development in maize | url = https://archive.org/details/sim_plant-physiology_2007-06_144_2/page/1000 | journal = Plant Physiology | volume = 144 | issue = 2 | pages = 1000–1011 | date = juni 2007 | pmid = 17449648 | pmc = 1914211 | doi = 10.1104/pp.107.098558 | bibcode = 2007PlanP.144.1000M | author-link1 = Paula McSteen }}&lt;/ref&gt;

===Biosinteza etilena===
U niskim koncentracijama, auksin može inhibirati stvaranje etilena i transport prekursora u biljkama; međutim, visoke koncentracije mogu inducirati [[biosinteza|sintezu]] [[etilen]]a.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Yu YB, Yang SF | title = Auxin-induced Ethylene Production and Its Inhibition by Aminoethyoxyvinylglycine and Cobalt Ion | url = https://archive.org/details/sim_plant-physiology_1979-12_64_6/page/1074 | journal = Plant Physiology | volume = 64 | issue = 6 | pages = 1074–1077 | date = decembar 1979 | pmid = 16661095 | pmc = 543194 | doi = 10.1104/pp.64.6.1074 }}&lt;/ref&gt;
 
Auksin inhibira [[abscizija|absciziju]] prije formiranja apscizijskog sloja, i na taj način inhibira [[starenje]] lišća. 
{{multiple image
 | align        = right
 | direction    = vertical 
 | header_align = center
 | header       = Sintetski auksini uključuju sljedeće spojeve
 | image1       = 2-(2,4-dichlorophenoxy)acetic acid 200.svg
 | caption1     = [[2,4-Dihlorofenoksisirćetna kiselina]] (2,4-D); aktivni herbicid i glavni auksin u laboratorijskoj upotrebi 
| image2       = Kwas naftylooctowy.svg
 | caption2     = [[1-Naftalensko sirćetna kiselina|α-Naftalensko sirćetna kiselina]] (α-NAA); često dio komercijalnih praškova za ukorjenjivanje
 | image3       = Dicamba.png
 | caption3     = [[2-Metoksi-3,6-dihlorobenzojeva kiselina]] (dikamba); aktivni [[herbicid]]
 | image4       = Picloram.svg
 | caption4     = [[4-Amino-3,5,6-trihloropikolinska kiselina]] (tordon ili pikloram); aktivni herbicid 
| image5       = 2,4,5-T.svg
 | caption5     = [[2,4,5-Trihlorofenoksisirćetna kiselina]] (2,4,5-T)
}}

== Sintetski auksini ==
Tokom istraživanja biologije auksina, sintetizirana su mnoga jedinjenja sa značajnom aktivnošću auksina. Utvrđeno je da mnogi od njih imaju ekonomski potencijal za rast i razvoj biljaka pod kontrolom ljudi u agronomiji.
Auksini su toksični za biljke u velikim koncentracijama; najtoksičniji su za [[dikotiledone]], a manje za [[monokotiledone]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = McSteen P | title = Auxin and monocot development | journal = Cold Spring Harbor Perspectives in Biology | volume = 2 | issue = 3 | date = mart 2010 | pmid = 20300208 | pmc = 2829952 | doi = 10.1101/cshperspect.a001479 | bibcode = 2010CSHPB...201479M }}&lt;/ref&gt; Zbog ovog [[svojstvo|svojstva]], razvijeni su i korišteni za suzbijanje korova [[Hemijska sinteza|sintetski]] auksinski [[herbicidi]], uključujući [[2,4-Dihlorofenoksisirćetna kiselina|2,4-dihlorofenoksisirćetnu kiselinu]] (2,4-D) i [[2,4,5-Trihlorofenoksisirćetna kiselina|2,4,5-trihlorofenoksisirćetnu kiselinu]] (2,4,5-T).
Međutim, neki [[egzogen]]o sintetizirani auksini, posebno [[1-naftalenosirćetna kiselina]] (NAA) i [[indol-3-buterna kiselina]] (IBA), također se često primjenjuju za stimuliranje rasta korijena prilikom uzimanja biljnih [[reznica]]  ili za različite poljoprivredne svrhe, kao što je sprječavanje opadanja plodova u voćnjacima.

Korišten u visokim dozama, auksin stimulira proizvodnju [[etilen]]a, također prirodnog biljnog hormona. Višak etilena može inhibirati rast u obliku elongacije, uzrokovati opadanje listova (absciziju), pa čak i ubiti biljku. Neki sintetski auksini, kao što su 2,4-D i 2,4,5-T, prodaju se i kao herbicidi. [[Dikotiledone]]  biljke, poput [[maslačak|maslačka]], mnogo su osjetljivije na auksine od monokotiledonih biljaka, poput [[trave|trava]] i [[žitarica]]. Dakle, ovi sintetički auksini su vrijedni kao sintetski herbicidi. 2,4-D je bio prvi široko korišteni herbicid i još uvijek se koristi.&lt;ref&gt;[http://www.24d.org/ The Industry Task Force II on 2,4-D Research Data]&lt;/ref&gt; 2,4-D je prvi put komercijalizirala kompanija [[Sherwin-Williams]] i počeo se koristiti krajem 1940-ih. Njegova proizvodnja je jednostavna i jeftina.
[[Trihlopir]] (3,5,6-TPA), iako poznat kao herbicid, također je pokazao da povećava veličinu plodova kod biljaka. Pri povećanim koncentracijama, hormon može biti smrtonosan. Pokazalo se da smanjenje doze na ispravnu koncentraciju mijenja [[fotosinteza|fotosintetske]] puteve. Ova prepreka kod biljke uzrokuje reakciju koja povećava proizvodnju [[ugljikohidrat]]a, što dovodi do većih plodova.&lt;ref&gt;{{cite journal | doi = 10.1007/s00344-011-9230-z | volume=31 | issue=2 | title=Synthetic Auxin 3,5,6-TPA Provokes Citrus clementina (Hort. ex Tan) Fruitlet Abscission by Reducing Photosynthate Availability | year=2012 | journal=Journal of Plant Growth Regulation | pages=186–194 | vauthors = Mesejo C, Rosito S, Reig C, Martínez-Fuentes A, Agustí M | bibcode=2012JPGR...31..186M | hdl=10251/33150 | s2cid=8338429 | hdl-access=free }}&lt;/ref&gt;

==Auksin i auksotrof==
Auksotrof je organizam (najčešće [[bakterija]] ili [[gljive|gljivica]]) koji je uslijed [[mutacije]] izgubio sposobnost da samostalno sintetiše [[organski spoj]], neophodan za njegov rast i razvoj. 
Taj spoj može biti specifična [[aminokiselina]], [[vitamin]] ili [[nukleobaza]]. 
*Zavisnost od podloge: Da bi preživio i razmnožavao se, auksotrof mora primiti specifični spoj gotov, iz spoljašnje sredine (hranljive podloge). 
*Uzrok nastanka: Nastaje mutacijom gena koji kodira neki od [[enzim]]a u metaboličkom lancu sinteze datog spoja.
Pojam azjsotrifa ne reba dovoditi u vezu s  auksinom, niti sa bilo kojim drugim biljnim ili životinjskim [[hormon rasta|hormonom rasta]].

== Također pogledajte ==
* [[Auksin-vezujući protein]]
* [[Fusikokcin]]
* [[Herbicid]]
** [[Fenoksi herbicid]]
* [[Orezivanje voćaka]]
* [[Tropizam]]
* [[Vještičja metla]]
* [[Toshio Murashige]]
* [[Folke K. Skoog]]
* [[Kenneth V. Thimann]]

== Reference ==
{{refspisak|30em}}

== Dodatni izvori ==
{{refbegin}}
* {{cite journal | vauthors = Locascio A, Roig-Villanova I, Bernardi J, Varotto S | title = Current perspectives on the hormonal control of seed development in Arabidopsis and maize: a focus on auxin | journal = Frontiers in Plant Science | volume = 5 | page = 412 | date = 25. 8. 2014 | pmid = 25202316 | pmc = 4142864 | doi = 10.3389/fpls.2014.00412 | publisher = Frontiers Media | doi-access = free | bibcode = 2014FrPS....5..412L }}
{{refend}}
{{Biljni_hormoni}} 
{{Authority control}}

[[Kategorija:Fiziologija biljaka]]
[[Kategorija:Auksini| ]]
[[Kategorija:Herbicidi]]
[[Kategorija:Regulatori rasta biljaka]]
[[Kategorija:Biljni hormoni]]</text>
      <sha1>3lolnny7ctc5w1p00gsqvxdala4mhni</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Beverly Crusher</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535761</id>
    <revision>
      <id>3940750</id>
      <parentid>3914025</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T08:54:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940750</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12261" sha1="mqg3fqi2hllah57obz7bs1z4p2tu3e7" xml:space="preserve">{{Infokutija fiktivni lik
| boja           = 
| ime            = Beverly Crusher
| serija         = ''[[Zvjezdane staze: Sljedeća generacija|Sljedeća generacija]]''
| slika          = Beverley Crusher.jpg
| prvo           = &quot;Susret kod Farpointa&quot; (1987)&lt;br/&gt;(''[[Zvjezdane staze: Sljedeća generacija|Sljedeća generacija]]'')
| zadnje         = 
| kreator        = [[Gene Roddenberry]]&lt;br/&gt;[[D. C. Fontana]]
| portretirao    = [[Gates McFadden]]
| glas           = 
| oznaka6        = 
| podaci6        = 
| oznaka7        = 
| podaci7        = 
| oznaka8        = 
| podaci8        = &lt;!-- ** Informacije ** --&gt;
| nadimak        = 
| alias          = 
| vrsta          = [[Čovjek]]
| rod            = Ženski
| zanimanje      = 
| titula         = 
| porodica       = 
| supruga        = 	[[Jack Crusher]] (preminuo)
| djeca          = {{Plainlist|
* [[Wesley Crusher]]
* Jack Crusher II&lt;ref&gt;{{cite web| website=Paramount Press Express| title=Star Trek Picard| url=http://paramountpressexpress.com/paramount-plus/shows/star-trek-picard/photos/?view=3c4f774295| access-date=19. 5. 2023| archive-date=16. 2. 2023| archive-url=https://web.archive.org/web/20230216165236/https://www.paramountpressexpress.com/paramount-plus/shows/star-trek-picard/photos/?view=3c4f774295| url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
}}
| rodbina        = {{Plainlist|
* Paul Howard (otac)
* Isabel Howard (majka)
* Felisa Howard (baka)
}}
| religija       = 
| nacionalnost   = 
| oznaka22       = 
| podaci22       = 
| oznaka23       = 
| podaci23       = 
| oznaka24       = 
| podaci24       = &lt;!-- ** extra ** --&gt;
| zaglavlje25    = 
| oznaka26       = 
| podaci26       = 
| oznaka27       = 
| podaci27       = 
| oznaka28       = 
| podaci28       = 
}}
'''Beverly Crusher''', izmišljeni je lik u [[Naučna fantastika|naučnofantastičnoj]] franšizi ''[[Zvjezdane staze]]'', koju glumi [[Gates McFadden]]. Debitujući u televizijskoj seriji ''[[Zvjezdane staze: Sljedeća generacija|Sljedeća generacija]]'', McFadden se pojavila u svakoj sezoni, osim u drugoj, kao i u njenim spin-off filmovima: ''[[Zvjezdane staze: Generacije|Generacije]]'', ''[[Zvjezdane staze: Prvi kontakt|Prvi kontakt]]'', ''[[Zvjezdane staze: Pobuna|Pobuna]]'' i ''[[Zvjezdane staze: Nemesis|Nemesis]]''. McFadden se vratila ulozi u trećoj sezoni ''[[Zvjezdane staze: Picard|Picarda]]''.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Vary |first=Adam B. |date=5. 4. 2022 |title='Star Trek: Picard' Beams Up 'The Next Generation' Main Cast for Season 3 |url=https://variety.com/2022/tv/news/star-trek-picard-next-generation-reunion-season-3-1235225324/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220405204728/https://variety.com/2022/tv/news/star-trek-picard-next-generation-reunion-season-3-1235225324/ |archive-date=5. 4. 2022 |access-date=6. 4. 2022 |website=[[Variety (magazine)|Variety]]}}&lt;/ref&gt; Također se pojavila u cameo ulogama u ''[[Zvjezdane staze: Prodigy|Prodigy]]'', i kao holografska rekreacija i kao prava Crusher.

Crusher je bila glavna medicinska službenica na [[Enterprise-D]] i [[Enterprise-E]], dva svemirska broda u svemiru ''Zvjezdanih staza''.

== Kasting ==
Gates McFadden je oklijevala prihvatiti ulogu dr. Crusher zbog svoje obaveze da se pojavi u predstavi &quot;The Matchmaker&quot; u [[Pozorište La Jolla Playhouse|pozorištu La Jolla Playhouse]].&lt;ref name=&quot;schrager&quot;&gt;Adam Schrager, ''The Finest Crew in the Fleet: The Next Generation Cast On Screen and Off''. New York: Wolf Valley Books (1997): 126&lt;/ref&gt; Prije nego što je McFadden dobila ulogu, [[Anne Twomey]] i [[Jenny Agutter]] su bile razmatrane za ulogu.&lt;ref&gt;{{cite web | first=Sam | last=Sloan | title=The Memo That Never Was To Be Seen | website=Slice of SciFi | date=1. 11. 2006 | url=https://www.sliceofscifi.com/2006/11/01/the-memo-that-never-was/ | access-date=19. 8. 2025}}&lt;/ref&gt; Tokom druge sezone, lik je izbačen iz serije, uz objašnjenje da je &quot;odlazila na čelo medicinske službe [[Zvjezdana flota|Zvjezdane flote]] tokom godine&quot;.&lt;ref name=&quot;schrager&quot; /&gt; Producent [[Rick Berman]] je rekao da je McFadden otišla zbog svojih sporova s ​​tadašnjim glavnim scenaristom TNG-a, [[Maurice Hurley|Mauriceom Hurleyjem]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|date=3. 2. 2021|title=Star Trek: Why Dr. Crusher Left TNG In Season 2 (&amp; Why She Came Back)|url=https://screenrant.com/star-trek-tng-beverly-crusher-exit-return-reasons/|access-date=6. 2. 2021|website=ScreenRant|language=en-US|archive-date=5. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210205150120/https://screenrant.com/star-trek-tng-beverly-crusher-exit-return-reasons/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Zamijenila ju je glasnija i tvrdoglavija dr. [[Katherine Pulaski]] ([[Diana Muldaur]]). [[Patrick Stewart]] je bio uznemiren njenim odlaskom i odigrao je veliku ulogu u njenom povratku nakon što je Hurley otišla na kraju druge sezone.&lt;ref name=&quot;schrager&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

== Prijem ==
Lik je uglavnom pozitivno prihvaćen. Zack Handlen iz The [[A.V. Club]]a pohvalio je Gates McFaddeninu izvedbu, kao i uključivanje snažnog, simpatičnog ženskog lika u seriju, ali je izrazio žaljenje što potencijal lika nikada nije u potpunosti ostvaren, rekavši da je &quot;trebala biti jedan od najboljih likova u TNG-u&quot;, ali da je &quot;prečesto njen lik bio sveden na rezervne uloge, povremeno ubacujući medicinski žargon kako bi dao boju scenama, ili se brinući o tome da li se [[Wesley Crusher|Wesley]] dovoljno zabavlja u svom životu.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Handlen|first1=Zack|title=''Star Trek: The Next Generation'': &quot;Suspicions&quot;/&quot;Rightful Heir&quot;|url=https://www.avclub.com/star-trek-the-next-generation-suspicions-rightful-1798169336|website=[[The A.V. Club]]|date=18. 8. 2011|publisher=[[The Onion|Onion Inc.]]|access-date=11. 8. 2014|archive-date=12. 8. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140812211656/http://www.avclub.com/tvclub/star-trek-the-next-generation-suspicionsrightful-h-60368|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

McFadden je napustila seriju na kraju prve sezone, a na početku druge zamijenila ju je Diana Muldaur kao doktorica Katherine Pulaski. U službenoj objavi navedeno je da je McFadden napustila seriju kako bi se posvetila drugim karijernim mogućnostima. Sama McFadden je dobila poziv od svog agenta koji joj je rekao da su producenti odlučili krenuti u drugom smjeru s likom. Kao i ostali članovi glumačke ekipe, McFadden je bila iznenađena.&lt;ref name=&quot;The Official Star Trek p. 43&quot;&gt;(&quot;Gates McFadden - Dr. Beverly Crusher&quot;, ''The Official Star Trek: The Next Generation Magazine'' Vol. 12, p. 43)&lt;/ref&gt; Zahvaljujući kampanji pisanja pisama, podršci Patricka Stewarta i ličnom pozivu izvršnog producenta Ricka Bermana, McFadden je vraćena u glumačku postavu serije ''Sljedeće generacije'' za treću i naredne sezone, a njena jedina tri pojavljivanja u drugoj sezoni bila su snimljeni materijali.&lt;ref name=&quot;The Official Star Trek p. 43&quot;/&gt;

U intervjuu u maju 2006, Berman je otkrio da je glumica otpuštena na kraju prve sezone serije ''Sljedeće generacije'' jer je glavni scenarista Maurice Hurley &quot;imao pravu prepreku&quot;&lt;ref&gt;http://trekmovie.com/2009/08/26/rick-berman-talks-18-years-of-trek-in-extensive-oral-history/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140330215222/http://trekmovie.com/2009/08/26/rick-berman-talks-18-years-of-trek-in-extensive-oral-history/ |date=30. 3. 2014 }} ''Rick Berman Talks 18 Years of Trek In Extensive Oral History'' Written Summary quote&lt;/ref&gt; i nije mu se svidjela njena gluma. Nakon što je Hurley napustio scenaristički tim serije, Berman je vratio glumicu i lik.&lt;ref&gt;http://trekmovie.com/2009/08/26/rick-berman-talks-18-years-of-trek-in-extensive-oral-history/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140330215222/http://trekmovie.com/2009/08/26/rick-berman-talks-18-years-of-trek-in-extensive-oral-history/ |date=30. 3. 2014 }} ''Rick Berman Talks 18 Years of Trek In Extensive Oral History'' quoted and expanded from Written Summary&lt;/ref&gt;

Godine 2016, [[SyFy]] je rangirao Beverly Crusher kao četvrtu najbolju od šest glavnih glumaca svemirskih doktora franšize ''Zvjezdanih staza''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.syfy.com/syfywire/every-major-star-trek-doctor-ranked|title=Every major Star Trek doctor, ranked|last=Roth|first=Dany|date=29. 6. 2016|website=SYFY WIRE|language=en|access-date=4. 7. 2019|archive-date=11. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171011101842/https://www.syfy.com/syfywire/every-major-star-trek-doctor-ranked|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Godine 2016, Beverly Crusher je rangirana kao 20. najvažniji lik [[Zvjezdana flota|Zvjezdane flote]] u naučnofantastičnom univerzumu Zvjezdanih staza od časopisa [[Wired]].&lt;ref&gt;{{Cite magazine|url=https://www.wired.com/2016/09/star-treks-100-crew-members-ranked/|title=Star Trek's 100 Most Important Crew Members, Ranked|last=McMillan|first=Graeme|date=5. 9. 2016|magazine=Wired|access-date=20. 3. 2019|issn=1059-1028|archive-date=1. 7. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220701095555/https://www.wired.com/2016/09/star-treks-100-crew-members-ranked/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Godine 2017, [[IndieWire]] je rangirao Beverly na peto mjesto na listi važnih likova u Sljedećoj generaciji, napominjući da je bila &quot;gotovo besprijekorna&quot; i da je nudila &quot;vrijedne perspektive&quot;.

Godine 2017, IndieWire je rangirao Crusher kao šesti najbolji lik u ''Sljedeće generacije''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.indiewire.com/2017/09/star-trek-the-next-generation-characters-ranked-1201882388/|title='Star Trek: The Next Generation': Ranking the Crew, From Picard to Pulaski|last1=Miller|first1=Liz Shannon|date=30. 9. 2017|website=IndieWire|language=en|access-date=23. 6. 2019|archive-date=8. 3. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210308035710/https://www.indiewire.com/2017/09/star-trek-the-next-generation-characters-ranked-1201882388/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Godine 2018, [[CBR]] je rangirao Beverly Crusher kao 21. najbolju članicu Zvjezdane flote.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cbr.com/star-trek-starfleet-members-ranked/|title=Star Trek: The 25 Best Members Of Starfleet, Ranked|date=27. 10. 2018|website=CBR|language=en-US|access-date=19. 7. 2019|archive-date=20. 6. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190620180207/https://www.cbr.com/star-trek-starfleet-members-ranked/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Godine 2018, [[The Wrap]] je Crusher stavio na 14. mjesto od 39 na rang listi najboljih glavnih likova franšize prije ''Discoveryja''.

Godine 2019, [[ScreenRant]] je sugerisao da je lik zreo za spin-off seriju, ističući njene odnose s Picardom, kao i veliki potencijal lika.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://screenrant.com/star-trek-next-generation-characters-spin-off/|title=Star Trek: 10 Next Generation Characters We Hope Get Their Own Spin-Off|date=2. 6. 2019|website=ScreenRant|language=en-US|access-date=3. 6. 2019|archive-date=26. 7. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200726224031/https://screenrant.com/star-trek-next-generation-characters-spin-off/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Godine 2019, [[SyFy Wire]] je preporučio da se u seriju ''Picard'' uključi Beverly Crusher, ističući njeno dugogodišnje prijateljstvo s naslovnim likom.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.syfy.com/syfywire/star-trek-picard-the-legacy-trek-characters-we-want-to-return|title=Ranking the (remaining) legacy characters that we'd love to see on Star Trek: Picard|last=Silliman|first=Brian|date=2. 8. 2019|website=SYFY WIRE|language=en|access-date=20. 8. 2019|archive-date=20. 8. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190820023513/https://www.syfy.com/syfywire/star-trek-picard-the-legacy-trek-characters-we-want-to-return|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Kritizirali su nedostatak vremena na ekranu koje je par imao, žaleći se: &quot;To nije istraženo, to je ignorisano... a Beverly Crusher gotovo da nije imala šta raditi u filmovima Sljedeće generacije.&quot;&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://memory-alpha.fandom.com/wiki/Beverly_Crusher Beverly Crusher] na [[Memory Alpha]]
* [http://www.startrek.com/database_article/crusher-beverly Zvanična biografija na StarTrek.com]

{{Zvjezdane staze: Sljedeća generacija}}
{{Zvjezdane staze: Picard}}

[[Kategorija:Zvjezdane staze|*]]
[[Kategorija:Likovi iz &quot;Zvjezdanih staza&quot;|*]]</text>
      <sha1>mqg3fqi2hllah57obz7bs1z4p2tu3e7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Željko Karaula (historičar)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536152</id>
    <revision>
      <id>3940550</id>
      <parentid>3940492</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T00:54:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940550</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2389" sha1="c9sj548c7hua39zcqqpvfs26s4zhfmv" xml:space="preserve">{{About|hrvatskom historičaru Željku Karauli|druge osobe s istim imenom|Željko Karaula}}

'''Željko Karaula''' (rođen 1973) hrvatski je [[historičar]] i autor fokusiran na modernu [[Hrvatska|hrvatsku]] i [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavensku]] historiju, s posebnim naglaskom na historiju rodnog kraja i hrvatsko-crnogorske veze. Redovni je sudionik i predavač na ''[[History fest]]u'' u [[Sarajevo|Sarajevu]]&lt;ref name=&quot;historyfest&quot;&gt;{{Cite web|url=https://historyfest.ba/|title=History Fest|website=historyfest.ba|access-date=23. 7. 2026}}&lt;/ref&gt; i autor radova iz savremene bosanske historije.&lt;ref name=&quot;historijska-traganja&quot;&gt;Željko Karaula, &quot;Pogledi ustaških medija prema partizanskim zasjedanjima 'srpskog' AVNOJ-a&quot;, ''Historijska traganja'', br. 12, Institut za historiju, Sarajevo, 2013, str. 141-154.&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Rođen je 1973. u [[Bjelovar]]u. Diplomirao je historiju i filozofiju u [[Zagreb]]u, a doktorirao 2015. s temom ''Hrvatska seljačka zaštita u Kraljevini Jugoslaviji''. Od 2016. radi kao naučni saradnik i glavni urednik časopisa ''Zbornik Janković''. Saradnik je [[Hrvatska akademija nauka i umjetnosti|HAZU-a]] u Bjelovaru i član [[Dukljanska akademija nauka i umjetnosti|Dukljanske akademije nauka i umjetnosti]] (DANU).

Krajem 2025. objavio je monografiju i biografiju ''Lenjin – crveni diktator''.&lt;ref name=&quot;hrcak-recenzija&quot;&gt;Đuro Škvorc, &quot;Prikaz knjige: Željko Karaula, Lenjin. Crveni diktator, Naklada Breza, Zagreb, 2025.&quot;, ''Zbornik Janković'', Vol. VIII, br. 10, 2025, str. 338-340. Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske - [https://hrcak.srce.hr/file/497308 Hrčak PDF ID: 497308] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260212083600/https://hrcak.srce.hr/file/497308 |date=12. 2. 2026 }}, pristupljeno 23. jula 2026.&lt;/ref&gt;

== Odabrana djela ==
* ''HANAO - Hrvatska nacionalna omladina'' (2011)
* ''Mačekova vojska. Hrvatska seljačka zaštita u Kraljevini Jugoslaviji'' (2015)
* ''Rudolf Bićanić – intelektualac, ideolog, antifašist, ekonomist'' (2018)
* ''Sekula Drljević: 1884.-1945.: Politička biografija'' (2022)
* ''Lenjin – crveni diktator'' (2025)

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Karaula, Željko}}
[[Kategorija:Rođeni 1973.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Bjelovar]]
[[Kategorija:Hrvatski historičari]]</text>
      <sha1>c9sj548c7hua39zcqqpvfs26s4zhfmv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Berkane</title>
    <ns>0</ns>
    <id>538885</id>
    <revision>
      <id>3940741</id>
      <parentid>3936874</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T08:45:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940741</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7504" sha1="e6bs26kwe4o2w34batvdfiav4y28k75" xml:space="preserve">{{Geokutija|Naselje
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                         = Berkane
| izvorno_ime                 = بركان
| drugo_ime                   = ⴱⵔⴽⴰⵏ
| kategorija                  = Grad
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| etimologija                 = Sidi Ahmed Aberkane
| službeni_naziv              =
| moto                        =
| nadimak                     = Grad narandži
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                       = Berkane Panoramique.jpg
| opis_slike                  = Panorama grada Berkanea
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| simbol                      =
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| država                      = Maroko
| zastava_države              = da
| administrativna_podjela1    = [[Orijentalna regija]]
| administrativna_podjela1_vrsta = [[Regije Maroka|Regija]]
| administrativna_podjela2    = [[Pokrajina Berkane]]
| administrativna_podjela2_vrsta = [[Pokrajine Maroka|Pokrajina]]
&lt;!-- *** Položaj i visina *** --&gt;
| nadmorska_visina            = 168
| širina_stepeni              = 34
| širina_minuta               = 55
| širina_sekundi              = 12
| širina_SJ                   = N
| dužina_stepeni              = 2
| dužina_minuta               = 19
| dužina_sekundi              = 12
| dužina_IZ                   = o
| najviši                     =
| najviša_visina              =
| najniži                     =
| najniža_visina              =
&lt;!-- *** Dimenzije *** --&gt;
| površina                    =
| površina_zemlje             =
| površina_vode               =
| površina_urban              =
| površina_metro              =
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo                = 99.069
| stanovništvo_datum          = 2024
| stanovništvo_urban          =
| stanovništvo_metro          =
| stanovništvo_opcina         =
| stanovništvo_gustoca        =
| stanovništvo_urban_gustoca  =
| stanovništvo_opcina_gustoca =
| stanovništvo_metro_gustoca  =
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
| osnovan                     =
| vlada                       =
&lt;!-- *** Kod *** --&gt;
| vremenska_zona              = [[Zapadnoevropsko vrijeme]]
| utc_odstupanje              = +1
| vremenska_zona_DST           =
| utc_offset_DST              =
| poštanski_broj              = 63300
| pozivni broj                =
| kod                         =
&lt;!-- *** Karta *** --&gt;
| karta                       =
| karta_lokacija              = Maroko
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web_stranica                = [https://www.commune-berkane.ma/ Službena stranica grada]
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka                    =
}}

'''Berkane''' (arapski: بركان; tamazight: ⴱⵔⴽⴰⵏ) je grad na sjeveroistoku [[Maroko|Maroka]]. Nalazi se u [[Orijentalna regija|Orijentalnoj regiji]] i administrativno je središte [[Pokrajina Berkane|Pokrajine Berkane]]. Grad je poznat po proizvodnji i trgovini citrusnim voćem, posebno narandžama i klementinama. Zbog toga se često povezuje s uzgojem narandži i poljoprivredom.

Prema popisu stanovništva iz 2024. godine, općina Berkane imala je 99.069 stanovnika.

== Položaj ==

Berkane se nalazi na sjeveroistoku Maroka, u podnožju planinskog područja [[Beni Snassen]], na rubu plodne ravnice Trifa. Grad je udaljen oko 20 kilometara od obale [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]], u blizini ljetovališta [[Saïdia]] i područja Ras El Ma.

Berkane je povezan s drugim gradovima u regiji cestovnom mrežom. Nalazi se približno 50 kilometara od aerodroma [[Oujda Angads]] i oko 80 kilometara od aerodroma [[Nador]].

== Historija ==

Ime grada povezano je sa Sidi Ahmedom Aberkaneom, historijskom ličnošću po kojoj je grad dobio ime. Berkane se razvio u važnije naselje tokom francuskog protektorata u Maroku, kada su se širili poljoprivreda, trgovina i gradska infrastruktura.

Početkom 20. stoljeća Berkane je bio znatno manje naselje nego danas. Razvoj poljoprivrede u okolnoj ravnici, naročito uzgoj citrusa, doprinio je rastu grada i njegovoj ulozi regionalnog trgovačkog središta.

Nakon sticanja nezavisnosti Maroka 1956. godine, Berkane je nastavio da se razvija kao administrativno, trgovačko i poljoprivredno središte sjeveroistočnog dijela zemlje.

== Stanovništvo ==

Berkane je jedno od važnijih urbanih središta Orijentalne regije. Prema popisu stanovništva iz 2024. godine, općina je imala 99.069 stanovnika. Grad pruža usluge stanovnicima okolnih naselja i sela, posebno u oblastima trgovine, obrazovanja, zdravstva i poljoprivrede.

== Privreda ==

Poljoprivreda ima važnu ulogu u privredi Berkanea i okolnog područja. Plodna ravnica Trifa pogoduje uzgoju citrusa, uključujući narandže i klementine. Proizvodi iz ovog područja prodaju se na domaćem tržištu, a dio se izvozi.

Osim poljoprivrede, važni su trgovina, transport, prehrambena industrija i različite uslužne djelatnosti. U gradu se nalaze prodavnice, pijace, banke, škole i druge ustanove koje služe stanovnicima grada i okolnih općina.

== Kultura ==

Berkane se nalazi u području s bogatim amazighskim i arapskim kulturnim naslijeđem. U svakodnevnom životu koriste se marokanski arapski i amazighski jezici, dok je francuski prisutan u obrazovanju, poslovanju i administraciji.

Kultura grada povezana je s tradicijama sjeveroistočnog Maroka, lokalnom kuhinjom, porodičnim okupljanjima i regionalnim poljoprivrednim običajima.

== Znamenitosti ==

* '''Sidi Ahmed Aberkane''' – historijska ličnost s kojom se povezuje ime grada.
* '''Vrt Mohammeda VI''' – gradski zeleni prostor za odmor i šetnju.
* '''Crkva svete Agneze''' – historijska crkvena građevina u gradu.
* '''Zgrada općine Berkane''' – jedna od gradskih administrativnih zgrada.
* '''Gradsko središte''' – područje trgovina, poslovnih objekata i javnih prostora.

== Saobraćaj ==

Berkane je cestama povezan s drugim gradovima Orijentalne regije, uključujući [[Oujda|Oujdu]], [[Nador]] i [[Saïdia|Saïdiju]]. Aerodrom Oujda Angads i aerodrom Nador omogućavaju pristup domaćim i međunarodnim odredištima.

Grad ima važnu ulogu u prevozu poljoprivrednih proizvoda iz okolnih sela do gradskih pijaca, skladišta i prerađivačkih pogona.

== Obrazovanje i zdravstvo ==

U Berkaneu se nalaze osnovne i srednje škole, ustanove za stručno obrazovanje i zdravstvene ustanove koje služe lokalnom stanovništvu. Za specijalističke zdravstvene usluge i visoko obrazovanje stanovnici mogu koristiti ustanove u drugim gradovima regije, posebno u Oujdi.

== Sport ==

Nogomet je popularan sport u Berkaneu. Grad je poznat po nogometnom klubu [[RS Berkane]], koji učestvuje u najvišem rangu marokanskog nogometa i ostvario je značajne rezultate na domaćim i afričkim takmičenjima.

== Galerija ==

&lt;gallery&gt;
Datoteka:Berkane Panoramique.jpg|Panorama Berkanea
Datoteka:Berkane centre de ville.jpg|Gradsko središte
Datoteka:Jardin Mohammed VI.jpg|Vrt Mohammeda VI
Datoteka:Sidi Ahmed Aberkane.jpg|Sidi Ahmed Aberkane
Datoteka:Berkane baladiya.JPG|Zgrada općine
Datoteka:Berkane kanisa.JPG|Crkva u Berkaneu
Datoteka:Institut Spécialisé de Technologie Appliquée Berkane.JPG|Institut za stručno obrazovanje
&lt;/gallery&gt;

== Vanjske veze ==

* [https://www.commune-berkane.ma/ Službena stranica općine Berkane] {{Mrtav link}}
* [https://commons.wikimedia.org/wiki/Category:Berkane Berkane na Wikimedia Commons]
* [https://www.hcp.ma/ Visoki komesarijat za planiranje Maroka]

== Reference ==

&lt;references/&gt;

[[Kategorija:Gradovi u Maroku]]</text>
      <sha1>e6bs26kwe4o2w34batvdfiav4y28k75</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bojan Kozomara</title>
    <ns>0</ns>
    <id>538962</id>
    <revision>
      <id>3940521</id>
      <parentid>3940510</parentid>
      <timestamp>2026-11-11T15:12:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Eho1982</username>
        <id>187305</id>
      </contributor>
      <origin>3940521</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6671" sha1="hz5sqpke32opacfu1jq48jr0p0j64na" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime = Bojan Kozomara
| datum_rođenja = 30. decembar 1978.
| mjesto_rođenja = [[Banja Luka]], [[Bosna i Hercegovina]]
| zanimanje = [[oftalmolog]]
| obrazovanje = [[Univerzitet u Banjoj Luci]]
}}

'''Bojan Kozomara''' je bosanskohercegovački ljekar, specijalista oftalmologije i doktor medicinskih nauka iz Banje Luke. Profesionalno se bavi oftalmologijom, posebno refraktivnom hirurgijom, laserskom korekcijom vida i hirurgijom katarakte.&lt;ref name=&quot;zdravobih&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.zdravobih.ba/doktori/bojan-kozomara |title=Bojan Kozomara — Oftalmologija |website=Zdravo BiH |access-date=27. 10. 2026}}&lt;/ref&gt; Bio je član tima koji je 2008. godine izveo prvu lasersku korekciju dioptrije u Bosni i Hercegovini.&lt;ref name=&quot;zdravobih&quot; /&gt;

== Obrazovanje ==
Kozomara je diplomirao na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci 2004. godine. Specijalistički ispit iz oftalmologije položio je 2009, a zvanje magistra medicinskih nauka iz oblasti oftalmologije stekao je 2016. godine.&lt;ref name=&quot;zdravobih&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;bolnica&quot;&gt;{{Cite web |url=https://bolnica-drkozomara.com/tim/dr-bojan-kozomara |title=Dr sc. Bojan Kozomara, dr med. |website=Specijalna bolnica za oftalmologiju Dr Kozomara |access-date=27. 10. 2026}}&lt;/ref&gt;

Tokom stručnog usavršavanja boravio je na Vojnomedicinskoj akademiji u Beogradu i klinici Careggi u Firenci.&lt;ref name=&quot;zdravobih&quot; /&gt;

Doktorsku disertaciju pod naslovom ''Sferne aberacije višeg reda kod bifokalnih i trifokalnih difraktivnih intraokularnih sočiva mjerenih pomoću dvije nezavisne metode'' odbranio je 9. juna 2021. na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci.&lt;ref name=&quot;unibl&quot;&gt;{{Cite web |url=https://unibl.org/sr-lat/osoblje/doktori-nauka |title=Doktori nauka |publisher=Univerzitet u Banjoj Luci |access-date=27. 10. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Profesionalna karijera ==
Nakon završetka studija radio je u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske, prvo kao doktor medicine, a zatim kao specijalizant oftalmologije. Od 2008. do 2011. radio je kao oftalmolog u Oftalmološkoj bolnici „Kozomara“.&lt;ref name=&quot;bolnica&quot; /&gt;

Od 2011. do 2023. bio je oftalmolog i direktor Specijalne oftalmološke bolnice „Svjetlost“ u Banjoj Luci, a od 2023. obavlja funkciju direktora Specijalne bolnice za oftalmologiju „Dr Kozomara“.&lt;ref name=&quot;bolnica&quot; /&gt;

Bio je član tima koji je 2008. godine izveo prvu lasersku korekciju dioptrije u Bosni i Hercegovini.&lt;ref name=&quot;zdravobih&quot; /&gt;

== Naučni i stručni rad ==
Kozomara je autor i koautor naučnih radova iz oblasti oftalmologije. Njegovi radovi obuhvataju refraktivnu hirurgiju, intraokularna sočiva, epidemiologiju sljepoće i komplikacije oftalmoloških operacija.&lt;ref name=&quot;pubmed1&quot;&gt;{{Cite web |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/27487324/ |title=Comparison of Verisyse and Veriflex Phakic Intraocular Lenses for Treatment of Moderate to High Myopia 36 Months after Surgery |website=PubMed |publisher=U.S. National Library of Medicine |access-date=27. 10. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pubmed2&quot;&gt;{{Cite web |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/25130067/ |title=Bowman strip complications during routine LASIK |website=PubMed |publisher=U.S. National Library of Medicine |access-date=27. 10. 2026}}&lt;/ref&gt;

Sa svojim ocem, oftalmologom Ristom Kozomarom, objavio je 2010. godine istraživanje o uzrocima sljepoće u Republici Srpskoj, zasnovano na analizi 808 osoba. Rad je objavljen u časopisu ''Medicinski pregled''.&lt;ref name=&quot;blindness&quot;&gt;{{Cite web |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/21186543/ |title=Causes of blindness in the Republic of Srpska |website=PubMed |publisher=U.S. National Library of Medicine |access-date=27. 10. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Odabrani radovi ==
* Bohac M, Anticic M, Draca N, '''Kozomara B''', Dekaris I, Gabric N, Patel S. „Comparison of Verisyse and Veriflex Phakic Intraocular Lenses for Treatment of Moderate to High Myopia 36 Months after Surgery“. ''Seminars in Ophthalmology''. 2017;32(6):725–733. doi:10.3109/08820538.2016.1170163.&lt;ref name=&quot;pubmed1&quot; /&gt;

* '''Kozomara B''', Bohac M, Gabric N, Patel S. „Bowman strip complications during routine LASIK: Two cases demonstrating the clinical advantage of using Mitomycin C in such cases“. ''Journal of Optometry''. 2015;8(3):219–220. doi:10.1016/j.optom.2014.07.003.&lt;ref name=&quot;pubmed2&quot; /&gt;

* '''Kozomara B''', Potkonjak E, Lazic R, Savicic S, Gabric N. „Postoperative Late-Onset Endophthalmitis Caused by Leishmania donovani: A Case Report“. ''Case Reports in Ophthalmology''. 2018;9(3):484–486. doi:10.1159/000495001.&lt;ref name=&quot;pubmed3&quot;&gt;{{Cite web |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/30631276/ |title=Postoperative Late-Onset Endophthalmitis Caused by Leishmania donovani: A Case Report |website=PubMed |publisher=U.S. National Library of Medicine |access-date=27. 10. 2026}}&lt;/ref&gt;

* Risto Kozomara, '''Bojan Kozomara'''. „Uzroci slepila u Republici Srpskoj“. ''Medicinski pregled''. 2010;63(5–6):340–342. doi:10.2298/MPNS1006340K.&lt;ref name=&quot;blindness&quot; /&gt;

== Knjige ==
Kozomara je sa svojim ocem, oftalmologom i univerzitetskim profesorom [[:sr:Ристо Козомара|Ristom Kozomarom]], koautor udžbenika ''Oftalmologija i pridružena njega: udžbenik za studente fakulteta zdravstvenih nauka'', objavljenog 2010. godine u Banjoj Luci u izdanju Panevropskog univerziteta Apeiron.&lt;ref name=&quot;otac&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.bl-portal.com/banjaluka/oftalomologija-mu-je-u-genima-doktora-kozomaru-jedno-hvala-kupilo-za-cijeli-zivot/ |title=Oftalmologija mu je u genima: Doktora Kozomaru jedno „hvala“ kupilo za cijeli život |website=BL Portal |date=8. 10. 2022 |access-date=27. 10. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;nbs&quot;&gt;{{Cite web |url=https://nb.rs/wp-content/uploads/2021/09/%D0%91%D0%B8%D0%B1%D0%BB%D0%B8%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D1%84%D0%B8%D1%98%D0%B0_%D0%A1%D0%B5%D1%80%D0%B1%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%BC%D0%BE%D0%BD%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D1%84%D1%81%D0%BA%D0%B5-%D0%B8-%D0%BD%D0%B5%D0%BA%D1%9A%D0%B8%D0%B6%D0%BD%D0%B0_2010.pdf |title=Bibliografija Serbika 2010 |publisher=Narodna biblioteka Srbije |year=2010 |access-date=27. 10. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Nagrade i priznanja ==
Godine 2011. dobio je nagradu Fondacije Ljiljana Zergollern i Krešimir Čupak za najbolji rad mladog oftalmologa.&lt;ref name=&quot;banjalukanet&quot;&gt;{{Cite web |url=https://banjaluka.net/doktor-bojan-kozomara-o-karijeri-i-humanosti/ |title=Doktor Bojan Kozomara o karijeri i humanosti |website=Banjaluka.net |date=15. 10. 2018 |access-date=27. 10. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Vanjske poveznice ==
* [https://bolnica-drkozomara.com/ Specijalna bolnica za oftalmologiju Dr Kozomara – službena stranica]

== Reference ==
{{Reflist}}

[[Kategorija:Bosanskohercegovački ljekari]]</text>
      <sha1>hz5sqpke32opacfu1jq48jr0p0j64na</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3940522</id>
      <parentid>3940521</parentid>
      <timestamp>2026-11-11T16:18:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Eho1982</username>
        <id>187305</id>
      </contributor>
      <comment>Dodana fotografija u infokutiju.</comment>
      <origin>3940522</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6730" sha1="2h6c527cwowil40ppw2sg8gr9klm2ug" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime = Bojan Kozomara
| slika = Bojan Kozomara.jpg
| opis_slike = Bojan Kozomara
| datum_rođenja = 30. decembar 1978.
| mjesto_rođenja = [[Banja Luka]], [[Bosna i Hercegovina]]
| zanimanje = [[oftalmolog]]
| obrazovanje = [[Univerzitet u Banjoj Luci]]
}}

'''Bojan Kozomara''' je bosanskohercegovački ljekar, specijalista oftalmologije i doktor medicinskih nauka iz Banje Luke. Profesionalno se bavi oftalmologijom, posebno refraktivnom hirurgijom, laserskom korekcijom vida i hirurgijom katarakte.&lt;ref name=&quot;zdravobih&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.zdravobih.ba/doktori/bojan-kozomara |title=Bojan Kozomara — Oftalmologija |website=Zdravo BiH |access-date=27. 10. 2026}}&lt;/ref&gt; Bio je član tima koji je 2008. godine izveo prvu lasersku korekciju dioptrije u Bosni i Hercegovini.&lt;ref name=&quot;zdravobih&quot; /&gt;

== Obrazovanje ==
Kozomara je diplomirao na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci 2004. godine. Specijalistički ispit iz oftalmologije položio je 2009, a zvanje magistra medicinskih nauka iz oblasti oftalmologije stekao je 2016. godine.&lt;ref name=&quot;zdravobih&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;bolnica&quot;&gt;{{Cite web |url=https://bolnica-drkozomara.com/tim/dr-bojan-kozomara |title=Dr sc. Bojan Kozomara, dr med. |website=Specijalna bolnica za oftalmologiju Dr Kozomara |access-date=27. 10. 2026}}&lt;/ref&gt;

Tokom stručnog usavršavanja boravio je na Vojnomedicinskoj akademiji u Beogradu i klinici Careggi u Firenci.&lt;ref name=&quot;zdravobih&quot; /&gt;

Doktorsku disertaciju pod naslovom ''Sferne aberacije višeg reda kod bifokalnih i trifokalnih difraktivnih intraokularnih sočiva mjerenih pomoću dvije nezavisne metode'' odbranio je 9. juna 2021. na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci.&lt;ref name=&quot;unibl&quot;&gt;{{Cite web |url=https://unibl.org/sr-lat/osoblje/doktori-nauka |title=Doktori nauka |publisher=Univerzitet u Banjoj Luci |access-date=27. 10. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Profesionalna karijera ==
Nakon završetka studija radio je u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske, prvo kao doktor medicine, a zatim kao specijalizant oftalmologije. Od 2008. do 2011. radio je kao oftalmolog u Oftalmološkoj bolnici „Kozomara“.&lt;ref name=&quot;bolnica&quot; /&gt;

Od 2011. do 2023. bio je oftalmolog i direktor Specijalne oftalmološke bolnice „Svjetlost“ u Banjoj Luci, a od 2023. obavlja funkciju direktora Specijalne bolnice za oftalmologiju „Dr Kozomara“.&lt;ref name=&quot;bolnica&quot; /&gt;

Bio je član tima koji je 2008. godine izveo prvu lasersku korekciju dioptrije u Bosni i Hercegovini.&lt;ref name=&quot;zdravobih&quot; /&gt;

== Naučni i stručni rad ==
Kozomara je autor i koautor naučnih radova iz oblasti oftalmologije. Njegovi radovi obuhvataju refraktivnu hirurgiju, intraokularna sočiva, epidemiologiju sljepoće i komplikacije oftalmoloških operacija.&lt;ref name=&quot;pubmed1&quot;&gt;{{Cite web |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/27487324/ |title=Comparison of Verisyse and Veriflex Phakic Intraocular Lenses for Treatment of Moderate to High Myopia 36 Months after Surgery |website=PubMed |publisher=U.S. National Library of Medicine |access-date=27. 10. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pubmed2&quot;&gt;{{Cite web |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/25130067/ |title=Bowman strip complications during routine LASIK |website=PubMed |publisher=U.S. National Library of Medicine |access-date=27. 10. 2026}}&lt;/ref&gt;

Sa svojim ocem, oftalmologom Ristom Kozomarom, objavio je 2010. godine istraživanje o uzrocima sljepoće u Republici Srpskoj, zasnovano na analizi 808 osoba. Rad je objavljen u časopisu ''Medicinski pregled''.&lt;ref name=&quot;blindness&quot;&gt;{{Cite web |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/21186543/ |title=Causes of blindness in the Republic of Srpska |website=PubMed |publisher=U.S. National Library of Medicine |access-date=27. 10. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Odabrani radovi ==
* Bohac M, Anticic M, Draca N, '''Kozomara B''', Dekaris I, Gabric N, Patel S. „Comparison of Verisyse and Veriflex Phakic Intraocular Lenses for Treatment of Moderate to High Myopia 36 Months after Surgery“. ''Seminars in Ophthalmology''. 2017;32(6):725–733. doi:10.3109/08820538.2016.1170163.&lt;ref name=&quot;pubmed1&quot; /&gt;

* '''Kozomara B''', Bohac M, Gabric N, Patel S. „Bowman strip complications during routine LASIK: Two cases demonstrating the clinical advantage of using Mitomycin C in such cases“. ''Journal of Optometry''. 2015;8(3):219–220. doi:10.1016/j.optom.2014.07.003.&lt;ref name=&quot;pubmed2&quot; /&gt;

* '''Kozomara B''', Potkonjak E, Lazic R, Savicic S, Gabric N. „Postoperative Late-Onset Endophthalmitis Caused by Leishmania donovani: A Case Report“. ''Case Reports in Ophthalmology''. 2018;9(3):484–486. doi:10.1159/000495001.&lt;ref name=&quot;pubmed3&quot;&gt;{{Cite web |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/30631276/ |title=Postoperative Late-Onset Endophthalmitis Caused by Leishmania donovani: A Case Report |website=PubMed |publisher=U.S. National Library of Medicine |access-date=27. 10. 2026}}&lt;/ref&gt;

* Risto Kozomara, '''Bojan Kozomara'''. „Uzroci slepila u Republici Srpskoj“. ''Medicinski pregled''. 2010;63(5–6):340–342. doi:10.2298/MPNS1006340K.&lt;ref name=&quot;blindness&quot; /&gt;

== Knjige ==
Kozomara je sa svojim ocem, oftalmologom i univerzitetskim profesorom [[:sr:Ристо Козомара|Ristom Kozomarom]], koautor udžbenika ''Oftalmologija i pridružena njega: udžbenik za studente fakulteta zdravstvenih nauka'', objavljenog 2010. godine u Banjoj Luci u izdanju Panevropskog univerziteta Apeiron.&lt;ref name=&quot;otac&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.bl-portal.com/banjaluka/oftalomologija-mu-je-u-genima-doktora-kozomaru-jedno-hvala-kupilo-za-cijeli-zivot/ |title=Oftalmologija mu je u genima: Doktora Kozomaru jedno „hvala“ kupilo za cijeli život |website=BL Portal |date=8. 10. 2022 |access-date=27. 10. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;nbs&quot;&gt;{{Cite web |url=https://nb.rs/wp-content/uploads/2021/09/%D0%91%D0%B8%D0%B1%D0%BB%D0%B8%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D1%84%D0%B8%D1%98%D0%B0_%D0%A1%D0%B5%D1%80%D0%B1%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%BC%D0%BE%D0%BD%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D1%84%D1%81%D0%BA%D0%B5-%D0%B8-%D0%BD%D0%B5%D0%BA%D1%9A%D0%B8%D0%B6%D0%BD%D0%B0_2010.pdf |title=Bibliografija Serbika 2010 |publisher=Narodna biblioteka Srbije |year=2010 |access-date=27. 10. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Nagrade i priznanja ==
Godine 2011. dobio je nagradu Fondacije Ljiljana Zergollern i Krešimir Čupak za najbolji rad mladog oftalmologa.&lt;ref name=&quot;banjalukanet&quot;&gt;{{Cite web |url=https://banjaluka.net/doktor-bojan-kozomara-o-karijeri-i-humanosti/ |title=Doktor Bojan Kozomara o karijeri i humanosti |website=Banjaluka.net |date=15. 10. 2018 |access-date=27. 10. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Vanjske poveznice ==
* [https://bolnica-drkozomara.com/ Specijalna bolnica za oftalmologiju Dr Kozomara – službena stranica]

== Reference ==
{{Reflist}}

[[Kategorija:Bosanskohercegovački ljekari]]</text>
      <sha1>2h6c527cwowil40ppw2sg8gr9klm2ug</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Balkansko a naše</title>
    <ns>0</ns>
    <id>539043</id>
    <revision>
      <id>3940726</id>
      <parentid>3939291</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T07:59:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940726</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3804" sha1="cx04w0cd9mm227he56unvc0n6vyoj1k" xml:space="preserve">{{Infokutija album | 
| Ime            = Balkansko a naše
| Tip izdanja    = Album
| Artist         = [[Edo Maajka]]
| Cover          = Balkankoanase.jpg
| Background     = green
| Izdat          = 25. mart 2008.
| Produciran     = oktobar 2007 - april 2008.
| Žanr           = [[Hip-hop muzika]]
| Dužina         = 54:38
| Kuća           = [[Menart]], [[FMJAM]], [[Multimedia Records]]
| Producent(i)   = Edo Maajka, Koolade, Dj Knowhow
| Kritike        = 
| Prošli album   = ''[[Stig'o ćumur (Edo Maajka)|Stig'o ćumur]]''&lt;br/&gt;(2006)
| Ovaj album     = ''Balkansko a naše''&lt;br/&gt;(2008)
| Sljedeći album = ''[[Spomen ploča]]''&lt;br/&gt;(2010)
}}
'''Balkansko a naše''' jest četvrti album bosanskohercegovačkog repera [[Edo Maajka|Ede Maajke]] koji su 25. marta 2008.&lt;ref&gt;[http://www.menart.si/index.php?album_id=4160 Balkansko a Naše] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080324211524/http://www.menart.si/index.php?album_id=4160 |date=24. 3. 2008 }} at [[Menart Records]].&lt;/ref&gt;  objavile diskografske kuće [[Menart]], [[FMJAM]] i [[Multimedia Records]].

Koolade je producirao cijeli album,&lt;ref name=gansima&gt;{{Cite web |title=EDO SA GANSIMA NA RADIJU 101 |url=http://www.menart.hr/index.php?news_id=4339 |date=19. 2. 2008 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20080623214213/http://www.menart.hr/index.php?news_id=4339 |archive-date=23. 6. 2008 |website=[[Menart Records]]}}&lt;/ref&gt; osim pjesme &quot;Daj mi ljubav&quot;, koju je producirao DJ Knowhow. Prvi zvanični singl, &quot;Pokradi lovu&quot;, objavila je izdavačka kuća FMJAM kao promotivni singl na svojoj zvaničnoj web-stranici. Drugi singl je &quot;Gansi&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.hayatproduction.com/ba/stream.php?sta=3&amp;pid=159&amp;kat=2 Hayat Production, 20 February 2008]. {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080301222727/http://www.hayatproduction.com/ba/stream.php?sta=3&amp;pid=159&amp;kat=2 |date=1. 3. 2008 }}&lt;/ref&gt; Treći singl je &quot;Svi su ošli na more&quot;. Četvrti singl je &quot;Sve prolazi&quot;, za koji je snimljen i muzički spot.

Album je dospio na prvo mjesto hrvatske top-liste albuma.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.topoftheshops.com.hr/|title=Top lista prodaje 13. tjedan 2008.|archive-url=https://web.archive.org/web/20160912193350/http://www.hdu-toplista.com/download.php?what=pdf_lista&amp;id=27|archive-date=12. 9. 2016}}&lt;/ref&gt;

== Spisak pjesama ==
{{Spisak pjesama
| ukupno_trajanje = 56:29
| naziv1 = Intro
| trajanje1 = 2:49
| bilješka1 = 
| naziv2 = Daj Mi Ljubav
| trajanje2 = 3:02
| bilješka2 = 
| naziv3 = Klimaj Glavom
| trajanje3 = 3:55
| bilješka3 = 
| naziv4 = Ove Godine
| trajanje4 = 3:44
| bilješka4 = 
| naziv5 = Gansi
| trajanje5 = 3:41
| bilješka5 = 
| naziv6 = Pokradi Lovu
| trajanje6 = 4:28
| bilješka6 = 
| naziv7 = Sve Prolazi
| trajanje7 = 3:57
| bilješka7 = 
| naziv8 = Volim Te
| trajanje8 = 4:18
| bilješka8 = 
| naziv9 = Ovaj Ritam Volim
| trajanje9 = 3:09
| bilješka9 = 
| naziv10 = Veliki Medo
| trajanje10 = 3:43
| bilješka10 = 
| naziv11 = Hag
| trajanje11 = 4:00
| bilješka11 = 
| naziv12 = I Dalje Slušam
| trajanje12 = 3:12
| bilješka12 = 
| naziv13 = Svi Su Ošli Na More
| trajanje13 = 3:09
| bilješka13 = 
| naziv14 = Fmjam I Like
| trajanje14 = 4:27
| bilješka14 = 
| naziv15 = Hvala Volim Vas Maajka
| trajanje15 = 4:55
| bilješka15 = 
}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
*[http://www.edomaajka.com Službena stranica Ede Maajke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201206234542/http://www.edomaajka.com/ |date=6. 12. 2020 }}
* ''[https://www.discogs.com/master/565114-Edo-Maajka-Balkansko-A-Na%C5%A1e Balkansko a naše]'' na ''[[Discogs]]-u''

[[Kategorija:Albumi iz 2008.]]
[[Kategorija:Albumi Ede Maajke]]
[[Kategorija:Albumi u izdanju Menarta]]
[[Kategorija:Albumi u izdanju FMJAMA]]
[[Kategorija:Albumi u izdanju Multimedia Recordsa]]</text>
      <sha1>cx04w0cd9mm227he56unvc0n6vyoj1k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Astacin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>539049</id>
    <revision>
      <id>3940689</id>
      <parentid>3939441</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T06:48:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940689</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8745" sha1="dg9vlvhqo3di0pxyzkmubqw2xmxnk89" xml:space="preserve">{{Infokutija protein 
| Symbol = Astacin
| Name = Astacin
| image = PDB 1qjj EBI.jpg
| width = 
| caption = Struktura astacina s inhibitorom na bazi hidroksaminske kiseline
| Pfam = PF01400
| Pfam_clan = CL0126 
| InterPro = IPR001506
| SMART = 
| PROSITE = PDOC00129
| MEROPS = M12
| SCOP = 1ast
| TCDB = 
| OPM family = 
| OPM protein = 
| CAZy = 
| CDD = cd04280
}}
{{infokutija protein
| Name       = Astacin
| Symbol = Astacin
| EC_number  = 3.4.24.21
| CAS_number = 143179-21-9
| GO_code    = 0008533
| image      =PDB 1ast EBI.jpg

| width      = 
| caption    =  
}}
'''Astacini'' porodica su višedomenskih [[metaloendopeptidaza]] koje se ili izlučuju ili su usidrene u membranu.&lt;ref name=&quot;GR&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Gomis-Rüth FX, Trillo-Muyo S, Stöcker W | title = Functional and structural insights into astacin metallopeptidases | journal = Biological Chemistry | volume = 393 | issue = 10 | pages = 1027–41 | date = oktobar 2012 | pmid = 23092796 | doi = 10.1515/hsz-2012-0149 | hdl-access = free | s2cid = 11098025 | hdl = 10261/87872 }}&lt;/ref&gt; Ove metalopeptidaze pripadaju [[MEROPS]] porodici [[peptidaza]] M12, potporodici M12A (porodica astacina, klan MA(M)). [[Savijanje proteina|Strukturni sklop]] peptidaznog domena kod članova ove porodice sličan je onom kod [[termolizin]]a, koji predstavlja tipski primjer za klan MA; štaviše, predviđeni [[ostatak (hemija)|ostaci]] koji čine [[aktivno mjesto]] kod članova ove porodice, kao i kod termolizina, nalaze se unutar motiva HEXXH.&lt;ref name=&quot;pmid7674922&quot;&gt;{{cite book | vauthors = Rawlings ND, Barrett AJ | title = Proteolytic Enzymes: Aspartic and Metallo Peptidases | chapter = Evolutionary families of metallopeptidases | series = Methods in Enzymology | volume = 248 | pages = 183–228 | year = 1995 | pmid = 7674922 | doi = 10.1016/0076-6879(95)48015-3 | isbn = 9780121821494 }}&lt;/ref&gt;
Porodica astacina, koja pripada metaloendopeptidazama ([[EC broj|EC 3.4.24.21]]), obuhvata niz proteina prisutnih kod organizama od hidre do čovjeka, kako u zrelim sistemima, tako i u sistemima u razvoju.&lt;ref name=&quot;pmid7670368&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Bond JS, Beynon RJ | title = The astacin family of metalloendopeptidases | journal = Protein Science | volume = 4 | issue = 7 | pages = 1247–61 | date = juli 1995 | pmid = 7670368 | pmc = 2143163 | doi = 10.1002/pro.5560040701 }}&lt;/ref&gt; Njihove funkcije uključuju aktivaciju [[faktor rasta|faktora rasta]], razgradnju polipeptida i preradu vanćelijskih proteina.&lt;ref name=&quot;pmid7670368&quot;/&gt; Ovi proteini se sintetišu sa [[N-terminal]]nim signalnim sekvencama i sekvencama proenzima, a mnogi sadrže više domena smještenih [[C-terminal]]no u odnosu na domen proteaze. Oni se ili izlučuju iz ćelija ili su povezani sa [[ćelijska membrana|plazmatskom membranom]].
Molekula astacina poprima oblik bubrega, sa dubokim procjepom aktivnog mjesta između svojih N-terminalnih i C-terminalnih proteinskih domena.&lt;ref name=&quot;pmid8445658&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Gomis-Rüth FX, Stöcker W, Huber R, Zwilling R, Bode W | title = Refined 1.8 A X-ray crystal structure of astacin, a zinc-endopeptidase from the crayfish Astacus astacus L. Structure determination, refinement, molecular structure and comparison with thermolysin | journal = Journal of Molecular Biology | volume = 229 | issue = 4 | pages = 945–68 | date = februar 1993 | pmid = 8445658 | doi = 10.1006/jmbi.1993.1098 }}&lt;/ref&gt; Oon [[cink]]a, koji se nalazi na dnu procjepa, pokazuje jedinstven način vezivanja s pet koordinacijskih veza, uključujući tri ostatka [[histidin]]a, jedan [[tirozin]] i molekulu vode (koja je također vezana za [[karboksilat]]ni [[bočni lanac]] ostatka Glu93).&lt;ref name=&quot;pmid8445658&quot;/&gt; [[N-terminal]]ni domen sastoji se od 2 [[alfa-heliks]]a i [[beta-list]]a sa pet lanaca. Cjelokupna topologija ovog domena zajednička je s [[arhetip]]skom cink-endopeptidazom, termolizinom. Domeni astacin-proteaza također dijele zajedničke karakteristike sa [[seralizin]]ima, [[matriksna metaloendopeptidaza|matriks-metaloendopeptidazama]] (MMP) i proteazama iz [[zmijski otrov|zmijskog otrova]]; one cijepaju [[peptidna veza|peptidne veze]] u [[polipeptid]]ima, kao što su B-lanac [[insulin]]a i [[bradikinin]], te u proteinima poput [[kazein]]a i [[želatin]]a; također posjeduju arilamidaznu aktivnost.&lt;ref name=&quot;pmid7670368&quot;/&gt;

==Historija==
Godine 1965. R. Zwilling je tokom svog doktorskog istraživanja primijetio da se onkosfera mišje trakavice ''Hymenolepis diminuta'' lako izleže ''[[in vitro]]'', u prisustvu probavnih sokova svog intermedijarnog domaćina, ''Tenebrio molitor'' (brašnar). Nakon razgradnje proteinske ovojnice, onkosfera je počela izvoditi svoje karakteristične pokrete kukicama. Isti efekat nije bilo moguće postići primjenom goveđeg [[tripsin]]a, što je nametnulo pitanje: kojim drugim [[proteaza]]ma [[beskičmenjaci]] vare proteine ​​iz svoje ishrane? U to vrijeme to je bilo nepoznato.&lt;ref name = &quot;Zwilling_1968&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Zwilling R | title = Das Schlüpfen der ''Oncosphaere'' von ''Hymenolepis dimunuta'' (Cestoda) unter dem Einfluß einer native Proteine hydrolysierenden Endopeptidase. | journal = Zeitschrift für Naturforschung | volume = 23b | pages = 287–288 | date = 1968 | doi = 10.1515/znb-1968-0237 | s2cid = 84596011 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;
Iz malih kornjaša vrste ''Tenebrio beetles'' nije bilo moguće prikupiti dovoljno probavnog soka za opsežnija istraživanja. Međutim, iz velikih uzgoja riječnih rakova (''[[Astacus astacus]]'') bilo je moguće prikupiti do 100–200 ml želučanog soka od živih jedinki, uvođenjem staklenog kapilara kroz usni otvor u kardiju ([[želudac]]). Iz dobijene tamnosmeđe tečnosti, [[proteoliza|proteolitske]] frakcije su u visokoj mjeri prečišćene primjenom gel-filtracije, hromatografije anionske izmjene i afinitetne hromatografije. Ovako dobijeni liofilizirani (zamrzavanjem osušeni) materijal ostao je osnova za sva dalja istraživanja astacina iz riječnih rakova, uključujući utvrđivanje redoslijeda [[aminokiselina]], [[genom]]ske organizacije i prostorne konfiguracije.
Na osnovu primarne strukture, jedna proteolitska frakcija iz roda ''Astacus'' očigledno je predstavljala nepoznat protein, te je nazvana ''astacin''.&lt;ref name=&quot;Zwilling_1981&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Zwilling R, Dörsam H, Torff HJ, Rödl J | title = Low molecular mass protease: evidence for a new family of proteolytic enzymes | journal = FEBS Letters | volume = 127 | issue = 1 | pages = 75–8 | date = maj 1981 | pmid = 6788602 | doi = 10.1016/0014-5793(81)80344-4 | s2cid = 31926929 | doi-access = free | bibcode = 1981FEBSL.127...75Z }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Titani_1987&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Titani K, Torff HJ, Hormel S, Kumar S, Walsh KA, Rödl J, Neurath H, Zwilling R | display-authors = 6 | title = Amino acid sequence of a unique protease from the crayfish Astacus fluviatilis | journal = Biochemistry | volume = 26 | issue = 1 | pages = 222–6 | date = januar 1987 | pmid = 3548817 | doi = 10.1021/bi00375a029 }}&lt;/ref&gt; In addition to astacin the crayfish possesses an invertebrate trypsin, but no pepsin.&lt;ref name=&quot;Zwilling_1981&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Titani_1987&quot; /&gt;
Ubrzo nakon toga Wozney et al.&lt;ref name=&quot;Wozney_1988&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Wozney JM, Rosen V, Celeste AJ, Mitsock LM, Whitters MJ, Kriz RW, Hewick RM, Wang EA | display-authors = 6 | title = Novel regulators of bone formation: molecular clones and activities | journal = Science | volume = 242 | issue = 4885 | pages = 1528–34 | date = decembar 1988 | pmid = 3201241 | doi = 10.1126/science.3201241 | bibcode = 1988Sci...242.1528W }}&lt;/ref&gt; pokazali su da je sekvenca astacina umetnuta u ljudski koštani morfogenetski protein (BMP), uz značajnu homologiju.

== Članovi porodice astacina ==
Proteini koji sadrže domen astacina uključuju:
*[[ASTL|Metalo-endopeptidaza slična astacinu]] (ASTL)
*[[Koštani morfogenetski protein 1]] (BMP1)
*[[MEP1A|Meprin A, podjedinica alfa]] (MEP1A)
*[[MEP1B|Meprin A, podjedinica beta]] (MEP1B)
*[[TLL1|Tolloidoliki protein 1]] (TLL1)
*[[TLL2|Tolloidoliki protein 2]] (TLL2)

== Reference ==
{{refspisak|2}}
== Dodatni izvori ==
{{refbegin}}
* {{cite book | veditors = Zwilling R, Stöcker W | title = The Astacins. Structure and Function of a New Protein Family.  | publisher = Verlag Kovacs | location = Hamburg | date = 1997 | page = 370 | isbn = 3-86064-624-9 }}
{{refend}}

== Vanjski linkovi ==
*[https://web.archive.org/web/20120717001805/http://merops.sanger.ac.uk/cgi-bin/famsum?family=m12 MEROPS family M12]
{{InterPro content|IPR001506}}
{{Metaloendopeptidaze}}
{{Enzimi}}
{{Portal|Biologija|border=no}}

[[Kategorija:EC 3.4.24]]
[[Kategorija:Astacini|*]]
[[Kategorija:Enzimi]]</text>
      <sha1>dg9vlvhqo3di0pxyzkmubqw2xmxnk89</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Afera &quot;Santorini&quot;</title>
    <ns>0</ns>
    <id>539165</id>
    <revision>
      <id>3940602</id>
      <parentid>3939282</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T02:59:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940602</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8109" sha1="0qthq70o51dv1b7c00dinrensqrevxk" xml:space="preserve">{{Infokutija vojna operacija
| naziv           = Afera &quot;Santorini&quot;
| dio             = 
| podnaslov       = 
| slika           = Santorini affair II.jpg
| alt             = 
| opis_slike      = 
| obim            = 
| vrsta           = 
| lokacija        = 
| lokacija2       = &lt;!-- 2 do 10 za više lokacija --&gt;
| koordinate      = 
| koordinate2     = &lt;!-- 2 do 10 za više lokacija --&gt;
| karta_vrsta     = 
| karta_veličina  = 
| karta_opis      = 
| karta_oznaka    = 
| karta_oznaka2   = &lt;!-- 2 do 10 za više lokacija --&gt;
| planirano       = 
| planirano_od    = 
| komandant       = 
| cilj            = Zaplijenjen brod &quot;Santorini&quot; koji je krijumčario oružje
| meta            = 
| datum           = maj 2001.
| vrijeme         = 
| vrijeme-početak = 
| vrijeme-kraj    = 
| vremenska_zona  = 
| izvršilac       = [[Shayetet 13]]
| ishod           = Uspješno izvedeno
| gubici          = 
| ubijeno         = 
| povrijeđeno     = 
}}
'''Santorini''' je bio ribarski brod korišten za krijumčarenje oružja, koji je u maju 2001.  zaplijenila izraelska pomorska komandoska jedinica [[Shayetet 13]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://mivzakim.net/|title=מבזקים.נט » מבזקי חדשות לפי קטגוריה » חדשות|website=mivzakim.net}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.waronline.org/en/analysis/pal_weapons.htm|title=Weapons Found on 'Karine-A' and 'Santorini'}}&lt;/ref&gt; Bio je to prvi brod uhvaćen u pokušaju krijumčarenja oružja na teritorije pod palestinskom kontrolom.&lt;ref name=&quot;haaretz&quot; /&gt; U maju 2002, tri člana posade &quot;Santorinija&quot; osuđena su zbog pokušaja krijumčarenja oružja u [[Pojas Gaze]].&lt;ref name=&quot;haaretz&quot;&gt;{{cite news|last=Harel|first=Amos|title=Military tribunal convicts three 'Santorini' crew members|url=https://www.haaretz.com/news/military-tribunal-convicts-three-santorini-crew-members-1.25671|archive-url=https://web.archive.org/web/20100611055355/http://www.haaretz.com/news/military-tribunal-convicts-three-santorini-crew-members-1.25671|url-status=dead|archive-date=11. 6. 2010|access-date=28. 3. 2011|newspaper=Haaretz|date=12. 12. 2002}}&lt;/ref&gt;

== Operacija ==
Posadu broda predvodio je kapetan Div Va'iza, libanski državljanin, a u njoj su bila i dva njegova rođaka, Hussein Va'iza i Fahdi Awadwas. Njih trojica su bili profesionalni krijumčari;&lt;ref name=&quot;haaretz&quot; /&gt; četvrti član posade bio je Va'izin sin. Posadu je angažovala organizacija [[Narodni front oslobođenja Palestine – generalna komanda]] (PFLP-GC), koju je vodio [[Ahmed Jibril]],&lt;ref name=&quot;haaretz&quot; /&gt; sa zadatkom da prokrijumčare oružje u Gazu. Posada je odbila tu operaciju smatrajući je previše rizičnom, ali su pristali da oružje prevezu na lokaciju u blizini egipatske obale na [[Sinaj]]u, gdje bi ih dočekali agenti PFLP-GC-a. Posada je tri puta bezuspješno pokušala ostvariti susret s agentima na Sinaju, a tokom četvrtog pokušaja su uhvaćeni.&lt;ref name=&quot;haaretz&quot; /&gt;

&quot;Santorini&quot; je isplovio iz sjevernog [[Bejrut]]a 6. maja 2001, prevozeći oružje spakovano u burad. Plan im je bio da burad ostave u moru, usidrena na unaprijed određenom mjestu, kako bi ih kasnije preuzeli agenti koji su djelovali sa Sinaja.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://pqasb.pqarchiver.com/jpost/access/72562608.html?dids=72562608:72562608&amp;FMT=ABS&amp;FMTS=ABS:FT&amp;date=May+08%2C+2001&amp;author=DAVID+RUDGE%2C+Arieh+O%27Sullivan+and+Lamia+Lahoud+contributed+to+this+report.&amp;pub=Jerusalem+Post&amp;desc=Navy+captures+boat+full+of+weapons+bound+for+Gaza.+Cache+includes+Katyushas%2C+anti-aircraft+missiles.&amp;pqatl=google|title=Navy captures boat full of weapons bound for Gaza. Cache includes Katyushas, anti-aircraft missiles.|publisher=Jerusalem Post|date=8. 5. 2001}} {{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; Izviđački avion uočio je sumnjivi brod, nakon čega je komandoski tim jedinice &quot;Shayetet 13&quot; izvršio desant na plovilo od 40 tona u blizini Rosh Hanikre, nedaleko od obale na sjeveru [[Izrael]]a, na granici s [[Liban]]om.&lt;ref name=&quot;cnn&quot;&gt;{{cite news|url=http://edition.cnn.com/2001/WORLD/meast/05/07/mideast.boat/index.html|title=Boat containing weapons found off Israel|publisher=CNN|date=7. 5. 2001}}&lt;/ref&gt;

== Pošiljka ==
Prema navodima [[Izraelske odbrambene snage|Izraelskih odbrambenih snaga]] (IDF), pošiljka je sadržavala sljedeće oružje:&lt;ref name=&quot;cnn&quot; /&gt;

* 50 raketnih bacača tipa &quot;Kaćuša&quot;
* Četiri protivavionske rakete &quot;Strela-2&quot; (SA-7)
* 120 protivtenkovskih ručnih bombi RKG
* 20 ručnih bacača granata
* Dva minobacača kalibra 60&amp;nbsp;mm
* 98 minobacačkih granata kalibra 60&amp;nbsp;mm
* 62 nagazne mine tipa TMA-5
* Osam protivtenkovskih mina tipa TMA-3
* 24 ručne bombe
* 30 pušaka tipa &quot;Kalašnjikov&quot;
* 116 komada municije za te puške
* 13.000 metaka kalibra 7,62&amp;nbsp;mm za &quot;Kalašnjikove&quot;

== Reakcije ==
Narodni front oslobođenja Palestine – generalna komanda: PFLP-GC je potvrdio da je pošiljka njihova,&lt;ref name=&quot;insider&quot; /&gt; a Džibril je, prema navodima izraelskog vojnog radija, izavio: &quot;Ovo nije bila prva pošiljka, niti će biti posljednja.&quot;&lt;ref name=&quot;insider&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;insidehamas&quot;&gt;{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=rWEg6Tfai_oC&amp;q=%22This+was+not+the+first+shipment,+nor+will+it+be+the+last%22|title=Inside Hamas: the untold story of militants, martyrs and spies|author=Zaki Chehab|publisher=I.B. Tauris|page=169|year=2007|isbn=978-1-84511-389-6}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;telegraph2&quot;&gt;{{cite news|url=https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/middleeast/israel/1329784/Violent-threat-to-US-for-backing-monster-Israel.html|title=Violent threat to US for backing 'monster Israel'|publisher=The Daily Telegraph|first=Alan|last=Philips|date=10. 5. 2001|access-date=7. 4. 2011}}&lt;/ref&gt;

Izrael: Premijer [[Ariel Sharon|Sharon]] je izjavio da je ovaj događaj &quot;veoma opasan razvoj situacije&quot; koji &quot;naglašava namjere [palestinskih] vlasti.&quot;&lt;ref name=&quot;telegraph&quot;&gt;{{cite news|url=https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/middleeast/israel/1329671/Israel-blames-Arafat-after-arms-seizure.html|title=Israel blames Arafat after arms seizure|publisher=The Daily Telegraph|date=9. 5. 2001|last=Gozani|first=Ohad|access-date=7. 4. 2011}}&lt;/ref&gt; Opisao je to kao izuzetno teško kršenje svih sporazuma koje je [[Yasser Arafat|Arafat]] potpisao s Izraelom.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Ahmad Jebril says weapons shipment was his group's business|url=http://www1.albawaba.com/en/news/israeli-army-strikes-pa-controlled-areas-gaza|access-date=7. 4. 2011|quote=Sharon added that this was a dangerous development and severe violation to the accords on the part of the PNA.}}&lt;/ref&gt;

[[Palestinska narodna samouprava]] – Palestinski ministar informisanja [[Jaser Abed Rabo]] negirao je bilo kakvu povezanost s pokušajem krijumčarenja, a glasnogovornik palestinskih vlasti Nabil Abu Rudejne izjavio je: &quot;Sigurno je da mi nemamo nikakve veze s tom pošiljkom.&quot;&lt;ref name=&quot;insider&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.israel-wat.com/a2_eng.htm|title=Weapon ship sent to the Palestinian Authority and caught|website=israelinsider.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20031204005422/http://www.israel-wat.com/a2_eng.htm |archive-date=4. 12. 2003 |url-status=usurped}}&lt;/ref&gt;

== Posljedice ==
U maju 2002, vojni sud je osudio tri člana posade broda &quot;Santorini&quot; zbog pokušaja krijumčarenja oružja u Gazu.&lt;ref name=&quot;haaretz&quot;/&gt; Ključna pravna pitanja bila su da li je oružje bilo namijenjeno Gazi (nad kojom je sud imao nadležnost, s obzirom na to da je tada bila pod izraelskom okupacijom) i da li je posada znala da je Gaza krajnje odredište pošiljke. Četvrti član posade, sin Vaize, oslobođen je optužbi nakon što je sud utvrdio da nije učestvovao u prethodna tri pokušaja, te da nije dokazano da je znao koje je odredište broda.&lt;ref name=&quot;haaretz&quot;/&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.israel-wat.com/pics3_eng.htm#a4 Brod s naoružanjem – &quot;Santorini&quot;]

{{Izraelsko-palestinski sukob}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:2001. u Palestini]]
[[Kategorija:2001. u Izraelu]]
[[Kategorija:Historija Palestine]]
[[Kategorija:Historija Izraela]]
[[Kategorija:Vojna historija Izraela]]
[[Kategorija:Vojna historija Palestine]]</text>
      <sha1>0qthq70o51dv1b7c00dinrensqrevxk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Besim Mehmedić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>539287</id>
    <revision>
      <id>3940744</id>
      <parentid>3939295</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T08:48:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving. #IABot (v2.0.9.7)</comment>
      <origin>3940744</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4014" sha1="j8ij14bp17dfin21l8tfxtubq4nvf8m" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                = Besim Mehmedić
| slika              = 
| opis_slike         = 
| redoslijed         = [[Spisak Premijera Kantona Sarajevo|Premijer Kantona Sarajevo]]
| vrijeme_na_vlasti  = 21. januar 2009 – 11. novembar 2010.
| prethodnik         = [[Hajrudin Ibrahimović]] (v.d)
| nasljednik         = [[Zlatko Mešić]] (v.d)
| redoslijed2        = [[Ministarstvo prometa i komunikacija Federacije Bosne i Hercegovine|Ministar prometa i komunikacija Federacije Bosne i Hercegovine]]
| vrijeme_na_vlasti2 = 12. decembar 1998 – 14. februar 2003.
| prethodnik2        = Ured osnovan
| nasljednik2        = [[Nedžad Branković]]
| redoslijed3        = 
| vrijeme_na_vlasti3 = 
| prethodnik3        = 
| nasljednik3        = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1955|9|12}}
| mjesto_rođenja     = [[Sarajevo]], [[FNR Jugoslavija]]
| datum_smrti        = 
| mjesto_smrti       = 
| puno_ime           = 
| nacionalnost       = bošnjak
| etnicitet          = 
| politička_stranka  = [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]]
| supružnik          = 
| djeca              = 
| obrazovanje        = [[Univerzitet u Sarajevu]]
| zanimanje          = 
| vjera              = 
| potpis             = 
| veb-sajt           = 
| nagrade            = 
| pripadnost         = 
| vojska             = 
| godine_službe      = 
| čin                = 
| komandovao         = 
| ratovi             = 
| ordeni             = 
}}
{{Infokutija osoba 
| ime                = Edhem Bičakčić
| slika                = 
|  veličina_slike     = 
|  opis               =  
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1952|1|17}}
|  mjesto_rođenja     = [[Sarajevo]], FNRJ
| datum_smrti        = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--&gt;
| mjesto_smrti       = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| nacionalnost       = Bošnjak
| druga_imena        = 
| zanimanje          = Političar 
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = Sarajevski proces
| značajna_djela     = 
}}
'''Besim Mehmedić''' (rođen 12. septembra 1955) je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[političar]] koji je obnašao dužnost [[Spisak premijera Kantona Sarajevo|premijera Kantona Sarajevo]] od 2009. do 2011.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://vlada.ks.gov.ba/node/1168|title=BESIM MEHMEDIĆ NOVI PREMIJER KANTONA SARAJEVO|date=21. 1. 2009|accessdate=21. 1. 2009|language=Bosnian|website=vlada.ks.gov.ba|archive-url=https://web.archive.org/web/20161220124727/http://vlada.ks.gov.ba/node/1168|archive-date=20. 12. 2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Također je bio direktor Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo od 2002. do 2004,&lt;ref name=mehmedic/&gt; te [[Ministarstvo prometa i komunikacija Federacije Bosne i Hercegovine|federalni ministar prometa i komunikacija]] od 1998. do 2003.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bhdani.ba/portal/arhiva-67-281/211/t21113.shtml|title=Intervju s Besimom Mehmedićem|publisher=Bh. Dani|accessdate=21. 9. 2011}}&lt;/ref&gt; Bio je član [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|Stranke za Bosnu i Hercegovinu]] do 2012.&lt;ref name=mehmedic&gt;{{cite web|url=http://istinomjer.ba/akteri/mehmedic-besim/|title=Besim Mehmedićbiografija|publisher=Istinomjer.ba|accessdate=21. 9. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20140424123853/http://istinomjer.ba/akteri/mehmedic-besim/|archive-date=24. 4. 2014|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Mehmedić je rođen u Sarajevu, u FNR Jugoslaviji (današnja Bosna i Hercegovina), gdje je završio osnovno i srednje obrazovanje, a 1979. diplomirao je na [[Arhitektonski fakultet u Sarajevu|Arhitektonskom fakultetu]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]].

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Premijeri Kantona Sarajevo}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Mehmedić, Besim}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Političari Stranke za Bosnu i Hercegovinu]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Rođeni 1955.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Političari Federacije Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>j8ij14bp17dfin21l8tfxtubq4nvf8m</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Milovan Đilas</title>
    <ns>0</ns>
    <id>539348</id>
    <revision>
      <id>3940713</id>
      <timestamp>2026-11-12T07:43:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Izmjene u toku}}  {{Infokutija politički vođa | ime                = Milovan Đilas | slika              = Stevan Kragujevic, Milovan Djilas,1950.JPG | opis_slike         = Đilas 1950. | redoslijed         = [[Spisak predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Predsjednik Predsjedništva SFR Jugoslavije]] | vrijeme_na_vlasti  = 25. decembar 1953 – 28. januar 1954. | prethodnik         = [[Vladimir Simić]] | nasljednik         = [[Moša Pijade]] | re...</comment>
      <origin>3940713</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7769" sha1="ch78f145m0jjn51gumxmr2bc96bmajm" xml:space="preserve">{{Izmjene u toku}}

{{Infokutija politički vođa
| ime                = Milovan Đilas
| slika              = Stevan Kragujevic, Milovan Djilas,1950.JPG
| opis_slike         = Đilas 1950.
| redoslijed         = [[Spisak predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Predsjednik Predsjedništva SFR Jugoslavije]]
| vrijeme_na_vlasti  = 25. decembar 1953 – 28. januar 1954.
| prethodnik         = [[Vladimir Simić]]
| nasljednik         = [[Moša Pijade]]
| redoslijed2        = [[Zamjenik premijera Jugoslavije]]
| vrijeme_na_vlasti2 = 14. januar 1953 – 17. januar 1954.
| prethodnik2        = [[Blagoje Nešković]]
| nasljednik2        = [[Svetozar Vukmanović]]
| redoslijed3        = [[Ministar bez portfelja]] Jugoslavije
| vrijeme_na_vlasti3 = 2. februar 1946 – 14. januar 1953.
| prethodnik3        = 
| nasljednik3        = 
| redoslijed4        = Ministar za Crnu Goru u [[Privremena vlada Demokratske Federativne Jugoslavije|Vladi Jugoslavije]]
| vrijeme_na_vlasti4 = 7. mart 1945 – 17. april 1945.
| prethodnik4        = Pozicija uspostavljena
| nasljednik4        = [[Blažo Jovanović]]
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1911|6|12}}
| mjesto_rođenja     = [[Podbišće]], [[Kraljevina Crna Gora]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1995|4|20|1911|6|12}}
| mjesto_smrti       = [[Beograd]], [[Srbija i Crna Gora]]
| puno_ime           = 
| nacionalnost       = 
| etnicitet          = 
| politička_stranka  = [[Savez komunista Jugoslavije]] (1932–1954)
| supružnik          = 	[[Mitra Mitrović]] ​(1936 - razvod 1952)​&lt;br/&gt;Stefanija Barić ​(1952 - smrt 1993)
| djeca              = 
| obrazovanje        = Vukica&lt;br/&gt;Aleksa
| zanimanje          = Političar, teoretičar, pisac
| vjera              = 
| potpis             = 
| veb-sajt           = 
| nagrade            = 
| pripadnost         = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]]
| vojska             = [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Partizani]], [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]
| godine_službe      = 1941–1957.
| čin                = [[General pukovnik]]
| komandovao         = 
| ratovi             = [[Drugi svjetski rat]]
| ordeni             = [[Orden narodnog oslobođenja]]&lt;br/&gt;[[Orden narodnog heroja]]
}}
'''Milovan Đilas''' (12. juni 1911 – 20. april 1995) bio je [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenski]] [[Savez komunista Jugoslavije|komunistički]] [[političar]], teoretičar i [[pisac]]. Bio je ključna ličnost u [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizanskom]] pokretu tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], kao i u poslijeratnoj vlasti. Kao deklarisani demokratski socijalist,&lt;ref&gt;The New Class, Greek Edition (Horizon), Athens, 1957, prologue (page ιστ)&lt;/ref&gt; Đilas je postao jedan od najpoznatijih i najistaknutijih [[Disident|disidenata]] u Jugoslaviji i cijeloj [[Istočna Evropa|Istočnoj Evropi]].&lt;ref&gt;[https://www.nytimes.com/1995/04/21/obituaries/milovan-djilas-yugoslav-critic-of-communism-dies-at-83.html Milovan Djilas, Yugoslav Critic of Communism, Dies at 83]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.thefreelibrary.com/Remembering+Milovan+Djilas.-a056906541 Remembering Milovan Djilas]&lt;/ref&gt;

== Rani život i revolucionarne aktivnosti ==
Rođen je 12. juna 1911. u [[Podbišće|Podbišću]] kod [[Mojkovac|Mojkovca]], u [[Kraljevina Crna Gora|Kraljevini Crnoj Gori]], u seljačkoj porodici.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Boarov |first=Dimitrije |date=2 September 1991 |title=INTERVJU – Milovan Djilas |url=https://www.vreme.com/cms/view.php?id=1665176 |access-date=22 December 2020 |website=Nedeljnik Vreme}}&lt;/ref&gt; Bio je četvrto od devetero djece.{{sfn|Magill|2013|p=944}} Njegov otac Nikola, nosilac [[Obilića medalja|Obilića medalje]] za hrabrost,{{sfn|Djilas|1990|p=444}} služio je u crnogorskoj vojsci tokom [[Balkanski ratovi|Balkanskih ratova]] 1912–1913.{{sfn|Roszkowski|Kofman|2016|p=1989}} i [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], nakon čega je odlikovan [[Albanska spomenica|Albanskom spomenicom]].{{sfn|Djilas|1990|p=444}} Poslije tog rata komandovao je žandarmerijom u [[Kolašin]]u i protivio se pripajanju [[Crna Gora|Crne Gore]] [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca]]. Njegov djed po ocu, Aleksa, bio je vođa pobunjenika protiv [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]] – takozvani [[Hajduci|hajduk]] – kojeg je, po svemu sudeći, po nalogu punca crnogorskog kralja, zadesila nasilna smrt. Đilasova majka, Novka, potjecala je iz [[Sibir]]a u [[Rusko Carstvo|Ruskom Carstvu]].{{sfn|Magill|2013|p=944}} Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], [[četnici]] su ubili Đilasovu sestru Dobrinku,{{sfn|Djilas|1990|p=406}} dok je njegov otac poginuo u borbi protiv pripadnika organizacije [[Balli Kombëtar]] na [[Kosovo|Kosovu]].&lt;ref&gt;{{Cite web|date=2020-07-17|title=Milovan Djilas: &quot;Crnogorac, Srbin i Jugosloven koji po značaju daleko prevazilazi jugoslovenske okvire&quot;|url=https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-53066157|access-date=2020-12-22|website=BBC News na srpskom|language=sr-latn}}&lt;/ref&gt;

Đilas se školovao u Podbišću, [[Kolašin]]u i [[Berane|Beranama]]. Tokom školovanja susreo se s književnošću, ali i s djelima [[Karl Marx|Karla Marxa]] i [[Vladimir Lenjin|Vladimira Lenjina]]. Godine 1929. upisao je studij književnosti na [[Univerzitet u Beogradu|Univerzitetu u Beogradu]], a u to vrijeme već je bio posvećen komunista. Iste, 1929, naziv države promijenjen je u Kraljevina Jugoslavija. Đilas je bio radikalan studentski aktivista i protivnik diktature [[Aleksandar, kralj Jugoslavije|kralja Aleksandra I]].{{sfn|Magill|2013|p=944}} Zbog toga je došao pod prismotru policije; u martu 1932. uhapšen je zbog učešća u antivladinim demonstracijama i, kao opomenu, proveo osam dana u zatvoru. Jedanaest mjeseci kasnije, budući da nije promijenio svoje stavove, Đilas je ponovo uhapšen – ovaj put je bio podvrgnut mučenju, a zatim osuđen na tri godine zatvora u kaznionici u [[Sremska Mitrovica|Sremskoj Mitrovici]]. Dok je bio u zatvoru, upoznao je nekoliko visokopozicioniranih članova [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]] (KPJ), uključujući [[Moša Pijade|Mošu Pijadea]] i [[Aleksandar Ranković|Aleksandra Rankovića]]. Tokom boravka u zatvoru dodatno se radikalizovao, postavši uvjereni [[Staljinizam|staljinista]].{{sfn|Magill|2013|p=447}}{{sfn|Roszkowski|Kofman|2016|p=1989}}

Nakon izlaska iz zatvora 1936,{{sfn|Roszkowski|Kofman|2016|p=1990}} Đilas je odlučio da napusti studij književnosti i posveti se revolucionarnim aktivnostima u okviru KPJ. Kada je vođa [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], [[Josif Staljin]], pokušao ostvariti veću kontrolu nad KPJ, Đilas je stao na stranu generalnog sekretara KPJ, [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]]. Đilas je također pomogao u regrutovanju oko 1.500 jugoslovenskih dobrovoljaca za borbu na strani republikanaca u [[Španski građanski rat|Španskom građanskom ratu]], ali mu Tito nije dozvolio odlazak u Španiju, jer mu je bio potreban u Jugoslaviji. Godine 1938. Tito ga je imenovao u [[Centralni komitet Saveza komunista|Centralni komitet KPJ]], a naredne godine i u [[Politbiro]].{{sfn|Magill|2013|p=944}}{{sfn|Roszkowski|Kofman|2016|p=1990}}

==Također pogledajte==
* [[Spisak predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Spisak predsjednika SFRJ]]

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
*{{Commonscat-inline|Milovan Đilas}}

{{Predsjednici Skupštine SFRJ}}

{{DEFAULTSORT:Đilas, Milovan}}
[[Kategorija:Rođeni 1911.]]
[[Kategorija:Umrli 1995.]]
[[Kategorija:Biografije, Podbišće]]
[[Kategorija:Jugoslavenski državnici]]
[[Kategorija:Predsjednici Jugoslavije]]
[[Kategorija:Crnogorski komunisti]]</text>
      <sha1>ch78f145m0jjn51gumxmr2bc96bmajm</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3940727</id>
      <parentid>3940713</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T08:01:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3940727</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11648" sha1="4yoy5enu0e5frh7xfl4igme94glu1lk" xml:space="preserve">{{Izmjene u toku}}

{{Infokutija politički vođa
| ime                = Milovan Đilas
| slika              = Stevan Kragujevic, Milovan Djilas,1950.JPG
| opis_slike         = Đilas 1950.
| redoslijed         = [[Spisak predsjednika Skupštine Jugoslavije|Predsjednik Skupštine Jugoslavije]]
| vrijeme_na_vlasti  = 25. decembar 1953 – 28. januar 1954.
| prethodnik         = [[Vladimir Simić]]
| nasljednik         = [[Moša Pijade]]
| redoslijed2        = [[Zamjenik premijera Jugoslavije]]
| vrijeme_na_vlasti2 = 14. januar 1953 – 17. januar 1954.
| prethodnik2        = [[Blagoje Nešković]]
| nasljednik2        = [[Svetozar Vukmanović]]
| redoslijed3        = [[Ministar bez portfelja]] Jugoslavije
| vrijeme_na_vlasti3 = 2. februar 1946 – 14. januar 1953.
| prethodnik3        = 
| nasljednik3        = 
| redoslijed4        = Ministar za Crnu Goru u [[Privremena vlada Demokratske Federativne Jugoslavije|Vladi Jugoslavije]]
| vrijeme_na_vlasti4 = 7. mart 1945 – 17. april 1945.
| prethodnik4        = Pozicija uspostavljena
| nasljednik4        = [[Blažo Jovanović]]
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1911|6|12}}
| mjesto_rođenja     = [[Podbišće]], [[Kraljevina Crna Gora]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1995|4|20|1911|6|12}}
| mjesto_smrti       = [[Beograd]], [[Srbija i Crna Gora]]
| puno_ime           = 
| nacionalnost       = 
| etnicitet          = 
| politička_stranka  = [[Savez komunista Jugoslavije]] (1932–1954)
| supružnik          = 	[[Mitra Mitrović]] ​(1936 - razvod 1952)​&lt;br/&gt;Stefanija Barić ​(1952 - smrt 1993)
| djeca              = 
| obrazovanje        = Vukica&lt;br/&gt;Aleksa
| zanimanje          = Političar, teoretičar, pisac
| vjera              = 
| potpis             = 
| veb-sajt           = 
| nagrade            = 
| pripadnost         = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]]
| vojska             = [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Partizani]], [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]
| godine_službe      = 1941–1957.
| čin                = [[General pukovnik]]
| komandovao         = 
| ratovi             = [[Drugi svjetski rat]]
| ordeni             = [[Orden narodnog oslobođenja]]&lt;br/&gt;[[Orden narodnog heroja]]
}}
'''Milovan Đilas''' (12. juni 1911 – 20. april 1995) bio je [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenski]] [[Savez komunista Jugoslavije|komunistički]] [[političar]], teoretičar i [[pisac]]. Bio je ključna ličnost u [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizanskom]] pokretu tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], kao i u poslijeratnoj vlasti. Kao deklarisani demokratski socijalist,&lt;ref&gt;The New Class, Greek Edition (Horizon), Athens, 1957, prologue (page ιστ)&lt;/ref&gt; Đilas je postao jedan od najpoznatijih i najistaknutijih [[Disident|disidenata]] u Jugoslaviji i cijeloj [[Istočna Evropa|Istočnoj Evropi]].&lt;ref&gt;[https://www.nytimes.com/1995/04/21/obituaries/milovan-djilas-yugoslav-critic-of-communism-dies-at-83.html Milovan Djilas, Yugoslav Critic of Communism, Dies at 83]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.thefreelibrary.com/Remembering+Milovan+Djilas.-a056906541 Remembering Milovan Djilas]&lt;/ref&gt;

== Rani život i revolucionarne aktivnosti ==
Rođen je 12. juna 1911. u [[Podbišće|Podbišću]] kod [[Mojkovac|Mojkovca]], u [[Kraljevina Crna Gora|Kraljevini Crnoj Gori]], u seljačkoj porodici.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Boarov |first=Dimitrije |date=2 September 1991 |title=INTERVJU – Milovan Djilas |url=https://www.vreme.com/cms/view.php?id=1665176 |access-date=22 December 2020 |website=Nedeljnik Vreme}}&lt;/ref&gt; Bio je četvrto od devetero djece.{{sfn|Magill|2013|p=944}} Njegov otac Nikola, nosilac [[Obilića medalja|Obilića medalje]] za hrabrost,{{sfn|Djilas|1990|p=444}} služio je u crnogorskoj vojsci tokom [[Balkanski ratovi|Balkanskih ratova]] 1912–1913.{{sfn|Roszkowski|Kofman|2016|p=1989}} i [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], nakon čega je odlikovan [[Albanska spomenica|Albanskom spomenicom]].{{sfn|Djilas|1990|p=444}} Poslije tog rata komandovao je žandarmerijom u [[Kolašin]]u i protivio se pripajanju [[Crna Gora|Crne Gore]] [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca]]. Njegov djed po ocu, Aleksa, bio je vođa pobunjenika protiv [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]] – takozvani [[Hajduci|hajduk]] – kojeg je, po svemu sudeći, po nalogu punca crnogorskog kralja, zadesila nasilna smrt. Đilasova majka, Novka, potjecala je iz [[Sibir]]a u [[Rusko Carstvo|Ruskom Carstvu]].{{sfn|Magill|2013|p=944}} Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], [[četnici]] su ubili Đilasovu sestru Dobrinku,{{sfn|Djilas|1990|p=406}} dok je njegov otac poginuo u borbi protiv pripadnika organizacije [[Balli Kombëtar]] na [[Kosovo|Kosovu]].&lt;ref&gt;{{Cite web|date=2020-07-17|title=Milovan Djilas: &quot;Crnogorac, Srbin i Jugosloven koji po značaju daleko prevazilazi jugoslovenske okvire&quot;|url=https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-53066157|access-date=2020-12-22|website=BBC News na srpskom|language=sr-latn}}&lt;/ref&gt;

Đilas se školovao u Podbišću, [[Kolašin]]u i [[Berane|Beranama]]. Tokom školovanja susreo se s književnošću, ali i s djelima [[Karl Marx|Karla Marxa]] i [[Vladimir Lenjin|Vladimira Lenjina]]. Godine 1929. upisao je studij književnosti na [[Univerzitet u Beogradu|Univerzitetu u Beogradu]], a u to vrijeme već je bio posvećen komunista. Iste, 1929, naziv države promijenjen je u Kraljevina Jugoslavija. Đilas je bio radikalan studentski aktivista i protivnik diktature [[Aleksandar, kralj Jugoslavije|kralja Aleksandra I]].{{sfn|Magill|2013|p=944}} Zbog toga je došao pod prismotru policije; u martu 1932. uhapšen je zbog učešća u antivladinim demonstracijama i, kao opomenu, proveo osam dana u zatvoru. Jedanaest mjeseci kasnije, budući da nije promijenio svoje stavove, Đilas je ponovo uhapšen – ovaj put je bio podvrgnut mučenju, a zatim osuđen na tri godine zatvora u kaznionici u [[Sremska Mitrovica|Sremskoj Mitrovici]]. Dok je bio u zatvoru, upoznao je nekoliko visokopozicioniranih članova [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]] (KPJ), uključujući [[Moša Pijade|Mošu Pijadea]] i [[Aleksandar Ranković|Aleksandra Rankovića]]. Tokom boravka u zatvoru dodatno se radikalizovao, postavši uvjereni [[Staljinizam|staljinista]].{{sfn|Magill|2013|p=447}}{{sfn|Roszkowski|Kofman|2016|p=1989}}

Nakon izlaska iz zatvora 1936,{{sfn|Roszkowski|Kofman|2016|p=1990}} Đilas je odlučio da napusti studij književnosti i posveti se revolucionarnim aktivnostima u okviru KPJ. Kada je vođa [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], [[Josif Staljin]], pokušao ostvariti veću kontrolu nad KPJ, Đilas je stao na stranu generalnog sekretara KPJ, [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]]. Đilas je također pomogao u regrutovanju oko 1.500 jugoslovenskih dobrovoljaca za borbu na strani republikanaca u [[Španski građanski rat|Španskom građanskom ratu]], ali mu Tito nije dozvolio odlazak u Španiju, jer mu je bio potreban u Jugoslaviji. Godine 1938. Tito ga je imenovao u [[Centralni komitet Saveza komunista|Centralni komitet KPJ]], a naredne godine i u [[Politbiro]].{{sfn|Magill|2013|p=944}}{{sfn|Roszkowski|Kofman|2016|p=1990}}

== Drugi svjetski rat ==
=== Ustanak u Crnoj Gori ===
{{Glavni|Ustanak u Crnoj Gori (1941)|Lijeva skretanja}}
U aprilu 1941, [[sile Osovine]] – [[nacistička Njemačka]], [[Italijanski fašizam|fašistička Italija]] i [[Kraljevina Mađarska]] – izvršile su invaziju na [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslaviju]] i brzo porazile njene oružane snage. Jugoslavija je raskomadana, a u sklopu toga, veći dio [[Crna Gora|Crne Gore]] pao je pod [[Italijanska uprava u Crnoj Gori|vojnu okupaciju Italijana]], koji su imenovali civilnog komesara. Isprva su Italijani bili popustljivi prema Crnogorcima, ali je lokalno stanovništvo ubrzo počelo iskazivati ​​nezadovoljstvo zbog protjerivanja Crnogoraca iz drugih dijelova okupirane Jugoslavije, priliva srpskih izbjeglica koje su bježale pred [[Ustaška vojnica|ustaškim]] progonima iz susjedne [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]], gubitka tradicionalno crnogorskih teritorija, kao i finansijskih ograničenja koja su im nametnuta.{{sfn|Tomasevich|2001|pp=138–140}}

Oko 400 bivših oficira Jugoslovenske vojske vratilo se u Crnu Goru, zajedno s mnogim podoficirima, civilnim službenicima i članovima [[Savez komunista Jugoslavije|Saveza komunista Jugoslavije]] (KPJ).{{sfn|Pavlowitch|2007|p=73}} Tokom invazije, jugoslovenska [[Zetska divizija]], sastavljena uglavnom od Crnogoraca,{{sfn|Fleming|2002|p=131}} nakratko je izvršila protivnapad u [[Albanija|Albaniju]], ali se nakon kapitulacije Jugoslavije uglavnom vratila kućama, noseći sa sobom oružje i opremu.{{sfn|Pavlowitch|2007|p=73}}

Đilas je pomogao Josipu Brozu Titu u uspostavljanju jugoslovenskog partizanskog otpora, a tokom rata postao je i gerilski komandant. To se dogodilo nakon njemačkog napada na [[Sovjetski Savez]] 22. juna 1941. ([[Operacija &quot;Barbarossa&quot;|Operacija Barbarossa]]), kada je Centralni komitet Komunističke partije Jugoslavije (KPJ) procijenio da su stvoreni uslovi za oružanu borbu.

Dana 4. jula, KPJ je donijela odluku o pokretanju ustanka. Đilas je upućen u Crnu Goru kako bi organizovao i pokrenuo borbu protiv italijanskih okupatora. Italijani su 12. jula 1941. proglasili fašističku marionetsku tvorevinu – [[Kraljevina Crna Gora (1941-1944)|Kraljevinu Crnu Goru]] – na čijem je čelu bio [[Sekula Drljević]], pod strogim nadzorom italijanskih vlasti koje je predvodio [[Alessandro Biroli]], [[Benito Mussolini|Mussolinijev]] povjerenik. Đilas je odigrao značajnu ulogu u [[ustanak u Crnoj Gori (1941)|ustanku u Crnoj Gori]], koji je poslužio kao primjer za cijelu zemlju, prevazilazeći ideološke podjele. Veliki dijelovi Crne Gore ubrzo su oslobođeni. Đilas je ostao u Crnoj Gori sve do novembra.

=== Borba ===
Početkom novembra 1941,[15] Tito je razriješio Đilasa dužnosti komandanta partizanskih snaga u Crnoj Gori zbog njegovih propusta tokom ustanka, uključujući i ono što je nazvano njegovim &quot;[[Lijeva skretanja|lijevim skretanjima]]&quot;.&lt;ref&gt;{{harvnb|Irvine|1993|p=128}}: &quot;Milovan Djilas, who had been removed from Montenego the previous fall for his &quot;leftist errors,...&quot;&lt;/ref&gt; Tito je istakao da je Đilas pogriješio jer je organizovao frontalnu borbu vojski protiv znatno jačeg neprijatelja, umjesto da partizansku borbu poveže s narodnim ustankom i primijeni partizanske metode otpora. Đilas je imenovan za urednika lista ''[[Borba (novine)|Borba]]'', glavnog propagandnog glasila Partije.{{sfn|Ramet|2006|p=152}}

Đilas je otišao u [[Užice]] u [[Srbija|Srbiji]], grad pod kontrolom komunista, gdje je počeo raditi za ''Borbu''. Nakon povlačenja vrhovnog komandanta Tita i drugih partijskih rukovodilaca u Bosnu, Đilas je ostao u [[Nova Varoš|Novoj Varoši]], u oblasti Raške (na granici Srbije i Crne Gore). Odatle se, usred zime i u teškim uslovima, povukao zajedno s jedinicama pod svojom komandom kako bi se pridružio Vrhovnom štabu. U to vrijeme, među partizanima nije bilo ozbiljnih podjela na komuniste i nekomuniste.

== Također pogledajte ==
* [[Spisak predsjednika Skupštine Jugoslavije]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
*{{Commonscat-inline|Milovan Đilas}}

{{Predsjednici Skupštine SFRJ}}

{{DEFAULTSORT:Đilas, Milovan}}
[[Kategorija:Rođeni 1911.]]
[[Kategorija:Umrli 1995.]]
[[Kategorija:Biografije, Mojkovci]]
[[Kategorija:Jugoslavenski državnici]]
[[Kategorija:Predsjednici Skupštine Jugoslavije]]
[[Kategorija:Crnogorski komunisti]]</text>
      <sha1>4yoy5enu0e5frh7xfl4igme94glu1lk</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3940729</id>
      <parentid>3940727</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T08:04:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3940729</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16072" sha1="fnmmbwn1au3637t14p2ntnm4sqaoof3" xml:space="preserve">{{Izmjene u toku}}

{{Infokutija politički vođa
| ime                = Milovan Đilas
| slika              = Stevan Kragujevic, Milovan Djilas,1950.JPG
| opis_slike         = Đilas 1950.
| redoslijed         = [[Spisak predsjednika Skupštine Jugoslavije|Predsjednik Skupštine Jugoslavije]]
| vrijeme_na_vlasti  = 25. decembar 1953 – 28. januar 1954.
| prethodnik         = [[Vladimir Simić]]
| nasljednik         = [[Moša Pijade]]
| redoslijed2        = [[Zamjenik premijera Jugoslavije]]
| vrijeme_na_vlasti2 = 14. januar 1953 – 17. januar 1954.
| prethodnik2        = [[Blagoje Nešković]]
| nasljednik2        = [[Svetozar Vukmanović]]
| redoslijed3        = [[Ministar bez portfelja]] Jugoslavije
| vrijeme_na_vlasti3 = 2. februar 1946 – 14. januar 1953.
| prethodnik3        = 
| nasljednik3        = 
| redoslijed4        = Ministar za Crnu Goru u [[Privremena vlada Demokratske Federativne Jugoslavije|Vladi Jugoslavije]]
| vrijeme_na_vlasti4 = 7. mart 1945 – 17. april 1945.
| prethodnik4        = Pozicija uspostavljena
| nasljednik4        = [[Blažo Jovanović]]
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1911|6|12}}
| mjesto_rođenja     = [[Podbišće]], [[Kraljevina Crna Gora]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1995|4|20|1911|6|12}}
| mjesto_smrti       = [[Beograd]], [[Srbija i Crna Gora]]
| puno_ime           = 
| nacionalnost       = 
| etnicitet          = 
| politička_stranka  = [[Savez komunista Jugoslavije]] (1932–1954)
| supružnik          = 	[[Mitra Mitrović]] ​(1936 - razvod 1952)​&lt;br/&gt;Stefanija Barić ​(1952 - smrt 1993)
| djeca              = 
| obrazovanje        = Vukica&lt;br/&gt;Aleksa
| zanimanje          = Političar, teoretičar, pisac
| vjera              = 
| potpis             = 
| veb-sajt           = 
| nagrade            = 
| pripadnost         = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]]
| vojska             = [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Partizani]], [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]
| godine_službe      = 1941–1957.
| čin                = [[General pukovnik]]
| komandovao         = 
| ratovi             = [[Drugi svjetski rat]]
| ordeni             = [[Orden narodnog oslobođenja]]&lt;br/&gt;[[Orden narodnog heroja]]
}}
'''Milovan Đilas''' (12. juni 1911 – 20. april 1995) bio je [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenski]] [[Savez komunista Jugoslavije|komunistički]] [[političar]], teoretičar i [[pisac]]. Bio je ključna ličnost u [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizanskom]] pokretu tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], kao i u poslijeratnoj vlasti. Kao deklarisani demokratski socijalist,&lt;ref&gt;The New Class, Greek Edition (Horizon), Athens, 1957, prologue (page ιστ)&lt;/ref&gt; Đilas je postao jedan od najpoznatijih i najistaknutijih [[Disident|disidenata]] u Jugoslaviji i cijeloj [[Istočna Evropa|Istočnoj Evropi]].&lt;ref&gt;[https://www.nytimes.com/1995/04/21/obituaries/milovan-djilas-yugoslav-critic-of-communism-dies-at-83.html Milovan Djilas, Yugoslav Critic of Communism, Dies at 83]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.thefreelibrary.com/Remembering+Milovan+Djilas.-a056906541 Remembering Milovan Djilas]&lt;/ref&gt;

== Rani život i revolucionarne aktivnosti ==
Rođen je 12. juna 1911. u [[Podbišće|Podbišću]] kod [[Mojkovac|Mojkovca]], u [[Kraljevina Crna Gora|Kraljevini Crnoj Gori]], u seljačkoj porodici.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Boarov |first=Dimitrije |date=2 September 1991 |title=INTERVJU – Milovan Djilas |url=https://www.vreme.com/cms/view.php?id=1665176 |access-date=22 December 2020 |website=Nedeljnik Vreme}}&lt;/ref&gt; Bio je četvrto od devetero djece.{{sfn|Magill|2013|p=944}} Njegov otac Nikola, nosilac [[Obilića medalja|Obilića medalje]] za hrabrost,{{sfn|Djilas|1990|p=444}} služio je u crnogorskoj vojsci tokom [[Balkanski ratovi|Balkanskih ratova]] 1912–1913.{{sfn|Roszkowski|Kofman|2016|p=1989}} i [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], nakon čega je odlikovan [[Albanska spomenica|Albanskom spomenicom]].{{sfn|Djilas|1990|p=444}} Poslije tog rata komandovao je žandarmerijom u [[Kolašin]]u i protivio se pripajanju [[Crna Gora|Crne Gore]] [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca]]. Njegov djed po ocu, Aleksa, bio je vođa pobunjenika protiv [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]] – takozvani [[Hajduci|hajduk]] – kojeg je, po svemu sudeći, po nalogu punca crnogorskog kralja, zadesila nasilna smrt. Đilasova majka, Novka, potjecala je iz [[Sibir]]a u [[Rusko Carstvo|Ruskom Carstvu]].{{sfn|Magill|2013|p=944}} Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], [[četnici]] su ubili Đilasovu sestru Dobrinku,{{sfn|Djilas|1990|p=406}} dok je njegov otac poginuo u borbi protiv pripadnika organizacije [[Balli Kombëtar]] na [[Kosovo|Kosovu]].&lt;ref&gt;{{Cite web|date=2020-07-17|title=Milovan Djilas: &quot;Crnogorac, Srbin i Jugosloven koji po značaju daleko prevazilazi jugoslovenske okvire&quot;|url=https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-53066157|access-date=2020-12-22|website=BBC News na srpskom|language=sr-latn}}&lt;/ref&gt;

Đilas se školovao u Podbišću, [[Kolašin]]u i [[Berane|Beranama]]. Tokom školovanja susreo se s književnošću, ali i s djelima [[Karl Marx|Karla Marxa]] i [[Vladimir Lenjin|Vladimira Lenjina]]. Godine 1929. upisao je studij književnosti na [[Univerzitet u Beogradu|Univerzitetu u Beogradu]], a u to vrijeme već je bio posvećen komunista. Iste, 1929, naziv države promijenjen je u Kraljevina Jugoslavija. Đilas je bio radikalan studentski aktivista i protivnik diktature [[Aleksandar, kralj Jugoslavije|kralja Aleksandra I]].{{sfn|Magill|2013|p=944}} Zbog toga je došao pod prismotru policije; u martu 1932. uhapšen je zbog učešća u antivladinim demonstracijama i, kao opomenu, proveo osam dana u zatvoru. Jedanaest mjeseci kasnije, budući da nije promijenio svoje stavove, Đilas je ponovo uhapšen – ovaj put je bio podvrgnut mučenju, a zatim osuđen na tri godine zatvora u kaznionici u [[Sremska Mitrovica|Sremskoj Mitrovici]]. Dok je bio u zatvoru, upoznao je nekoliko visokopozicioniranih članova [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]] (KPJ), uključujući [[Moša Pijade|Mošu Pijadea]] i [[Aleksandar Ranković|Aleksandra Rankovića]]. Tokom boravka u zatvoru dodatno se radikalizovao, postavši uvjereni [[Staljinizam|staljinista]].{{sfn|Magill|2013|p=447}}{{sfn|Roszkowski|Kofman|2016|p=1989}}

Nakon izlaska iz zatvora 1936,{{sfn|Roszkowski|Kofman|2016|p=1990}} Đilas je odlučio da napusti studij književnosti i posveti se revolucionarnim aktivnostima u okviru KPJ. Kada je vođa [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], [[Josif Staljin]], pokušao ostvariti veću kontrolu nad KPJ, Đilas je stao na stranu generalnog sekretara KPJ, [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]]. Đilas je također pomogao u regrutovanju oko 1.500 jugoslovenskih dobrovoljaca za borbu na strani republikanaca u [[Španski građanski rat|Španskom građanskom ratu]], ali mu Tito nije dozvolio odlazak u Španiju, jer mu je bio potreban u Jugoslaviji. Godine 1938. Tito ga je imenovao u [[Centralni komitet Saveza komunista|Centralni komitet KPJ]], a naredne godine i u [[Politbiro]].{{sfn|Magill|2013|p=944}}{{sfn|Roszkowski|Kofman|2016|p=1990}}

== Drugi svjetski rat ==
=== Ustanak u Crnoj Gori ===
{{Glavni|Ustanak u Crnoj Gori (1941)|Lijeva skretanja}}
U aprilu 1941, [[sile Osovine]] – [[nacistička Njemačka]], [[Italijanski fašizam|fašistička Italija]] i [[Kraljevina Mađarska]] – izvršile su invaziju na [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslaviju]] i brzo porazile njene oružane snage. Jugoslavija je raskomadana, a u sklopu toga, veći dio [[Crna Gora|Crne Gore]] pao je pod [[Italijanska uprava u Crnoj Gori|vojnu okupaciju Italijana]], koji su imenovali civilnog komesara. Isprva su Italijani bili popustljivi prema Crnogorcima, ali je lokalno stanovništvo ubrzo počelo iskazivati ​​nezadovoljstvo zbog protjerivanja Crnogoraca iz drugih dijelova okupirane Jugoslavije, priliva srpskih izbjeglica koje su bježale pred [[Ustaška vojnica|ustaškim]] progonima iz susjedne [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]], gubitka tradicionalno crnogorskih teritorija, kao i finansijskih ograničenja koja su im nametnuta.{{sfn|Tomasevich|2001|pp=138–140}}

Oko 400 bivših oficira Jugoslovenske vojske vratilo se u Crnu Goru, zajedno s mnogim podoficirima, civilnim službenicima i članovima [[Savez komunista Jugoslavije|Saveza komunista Jugoslavije]] (KPJ).{{sfn|Pavlowitch|2007|p=73}} Tokom invazije, jugoslovenska [[Zetska divizija]], sastavljena uglavnom od Crnogoraca,{{sfn|Fleming|2002|p=131}} nakratko je izvršila protivnapad u [[Albanija|Albaniju]], ali se nakon kapitulacije Jugoslavije uglavnom vratila kućama, noseći sa sobom oružje i opremu.{{sfn|Pavlowitch|2007|p=73}}

Đilas je pomogao Josipu Brozu Titu u uspostavljanju jugoslovenskog partizanskog otpora, a tokom rata postao je i gerilski komandant. To se dogodilo nakon njemačkog napada na [[Sovjetski Savez]] 22. juna 1941. ([[Operacija &quot;Barbarossa&quot;|Operacija Barbarossa]]), kada je Centralni komitet Komunističke partije Jugoslavije (KPJ) procijenio da su stvoreni uslovi za oružanu borbu.

Dana 4. jula, KPJ je donijela odluku o pokretanju ustanka. Đilas je upućen u Crnu Goru kako bi organizovao i pokrenuo borbu protiv italijanskih okupatora. Italijani su 12. jula 1941. proglasili fašističku marionetsku tvorevinu – [[Kraljevina Crna Gora (1941-1944)|Kraljevinu Crnu Goru]] – na čijem je čelu bio [[Sekula Drljević]], pod strogim nadzorom italijanskih vlasti koje je predvodio [[Alessandro Biroli]], [[Benito Mussolini|Mussolinijev]] povjerenik. Đilas je odigrao značajnu ulogu u [[ustanak u Crnoj Gori (1941)|ustanku u Crnoj Gori]], koji je poslužio kao primjer za cijelu zemlju, prevazilazeći ideološke podjele. Veliki dijelovi Crne Gore ubrzo su oslobođeni. Đilas je ostao u Crnoj Gori sve do novembra.

=== Borba ===
Početkom novembra 1941,{{sfn|West|2012|p=36}} Tito je razriješio Đilasa dužnosti komandanta partizanskih snaga u Crnoj Gori zbog njegovih propusta tokom ustanka, uključujući i ono što je nazvano njegovim &quot;[[Lijeva skretanja|lijevim skretanjima]]&quot;.&lt;ref&gt;{{harvnb|Irvine|1993|p=128}}: &quot;Milovan Djilas, who had been removed from Montenego the previous fall for his &quot;leftist errors,...&quot;&lt;/ref&gt; Tito je istakao da je Đilas pogriješio jer je organizovao frontalnu borbu vojski protiv znatno jačeg neprijatelja, umjesto da partizansku borbu poveže s narodnim ustankom i primijeni partizanske metode otpora. Đilas je imenovan za urednika lista ''[[Borba (novine)|Borba]]'', glavnog propagandnog glasila Partije.{{sfn|Ramet|2006|p=152}}

Đilas je otišao u [[Užice]] u [[Srbija|Srbiji]], grad pod kontrolom komunista, gdje je počeo raditi za ''Borbu''. Nakon povlačenja vrhovnog komandanta Tita i drugih partijskih rukovodilaca u Bosnu, Đilas je ostao u [[Nova Varoš|Novoj Varoši]], u oblasti Raške (na granici Srbije i Crne Gore). Odatle se, usred zime i u teškim uslovima, povukao zajedno s jedinicama pod svojom komandom kako bi se pridružio Vrhovnom štabu. U to vrijeme, među partizanima nije bilo ozbiljnih podjela na komuniste i nekomuniste.

== Također pogledajte ==
* [[Spisak predsjednika Skupštine Jugoslavije]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

=== Izvori ===
* {{cite book|last=Bellow|first=Saul|title=Humboldt's Gift|publisher=Secker and Warburg|location=London|year=1975|oclc=466776580}}
* {{cite book|last=Djilas|first=Milovan|title=Conversations with Stalin|translator-last1=Petrovich |translator-first1=Michael B. |publisher=Rupert Hart-Davis|location=London|year=1962|oclc=895030638}}
* {{cite book
  | last = Fleming
  | first = Thomas
  | author-link = Thomas Fleming (historian)
  | year = 2002
  | title = Montenegro: The Divided Land
  | publisher = Chronicles Press
  | location = [[Rockford, Illinois]]
  | isbn = 978-0-9619364-9-5
  }}
* {{cite book
|last= Hall
|first=Richard C.
|title=War in the Balkans: An Encyclopedic History from the Fall of the Ottoman Empire to the Breakup of Yugoslavia
|url=https://books.google.com/books?id=wy3TBAAAQBAJ
|year=2014
|publisher=ABC-CLIO
|location=Santa Barbara, California
|isbn=978-1-61069-031-7}}
* {{cite book|last= Haug|first=Hilde Katrine|title=Creating a Socialist Yugoslavia: Tito, Communist Leadership and the National Question|url=https://books.google.com/books?id=NBCMDwAAQBAJ&amp;pg=PA68|year=2012|publisher=Bloomsbury Publishing|location=London|isbn=978-0-85772-121-1}}
* {{cite book|last=Irvine|first=Jill A.|title=The Croat Question: Partisan Politics in the Formation of the Yugoslav Socialist State|url=https://books.google.com/books?id=gn9pAAAAMAAJ|year=1993|publisher=Westview Press|location=Boulder, Colorado|isbn=978-0-8133-8542-6}}
* {{cite book
|last=Magill
|first=Frank N.
|title=The 20th Century A-GI: Dictionary of World Biography
|url=https://books.google.com/books?id=Nq1GU6I5umQC&amp;pg=PA944
|volume=7
|year=2013
|publisher=Routledge
|location=London
|isbn=978-1-136-59334-5}}
* {{cite book
|last= Müller
|first=Jan-Werner
|title=Contesting Democracy: Political Ideas in Twentieth-Century Europe
|url=https://books.google.com/books?id=3FpiNAEACAAJ
|year=2013
|publisher=Yale University Press
|location=New Haven, Connecticut
|isbn=978-0-300-19412-8}}
* {{cite book
  | last = Pavlowitch
  | first = Stevan K.
  | author-link = Stevan K. Pavlowitch
  | year = 2007
  | title = Hitler's New Disorder: The Second World War in Yugoslavia
  | publisher = Columbia University Press
  | location = New York
  | isbn = 978-1-85065-895-5
  | url = https://books.google.com/books?id=R8d2409V9tEC
  }}
* {{cite book
  | last = Ramet
  | first = Sabrina P.
  | author-link = Sabrina P. Ramet
  | year = 2006
  | title = The Three Yugoslavias: State-Building and Legitimation, 1918–2005
  | publisher = Indiana University Press
  | location = Bloomington, Indiana
  | isbn = 978-0-253-34656-8
  | url = https://books.google.com/books?id=FTw3lEqi2-oC
  }}
* {{cite book
|last1= Roszkowski
|first1=Wojciech
|last2= Kofman
|first2=Jan
|title=Biographical Dictionary of Central and Eastern Europe in the Twentieth Century
|url=https://books.google.com/books?id=RnKlDAAAQBAJ&amp;pg=PA1991
|year=2016
|publisher=Taylor &amp; Francis
|location=Armonk, New York
|isbn=978-1-317-47593-4}}
* {{cite book|last=Shepherd|first=Ben H. |title=European Resistance in the Second World War|url=https://books.google.com/books?id=XrLNDwAAQBAJ&amp;pg=PT380|year=2013|publisher=Pen and Sword|location=Havertown, Pennsylvania|isbn=978-1-4738-3162-9}}
* {{cite book
  | last = Tomasevich
  | first = Jozo
  | year = 2001
  | title = War and Revolution in Yugoslavia, 1941–1945: Occupation and Collaboration
  | publisher = Stanford University Press
  | location = Stanford, California
  | isbn = 978-0-8047-3615-2
  | url = https://books.google.com/books?id=fqUSGevFe5MC
  }}
* {{cite book|last=West|first=Richard|author-link=Richard West (journalist)|title=Tito and the Rise and Fall of Yugoslavia|url=https://books.google.com/books?id=J34leeCdXFQC&amp;pg=PT36|date=15 November 2012|publisher=Faber &amp; Faber|isbn=978-0-571-28110-7|page=36}}
* {{cite book|author=Djilas|title=Revolucionarni rat|first=Milovan|url=https://books.google.com/books?id=ffVmAAAAMAAJ|year=1990|publisher=Književne novine|isbn=9788639101060}}

== Dodatna literatura ==
* Meaney, Thomas, &quot;Little Old Grandfather,&quot; ''The London Review of Books'', May 19, 2016.
* Lalić, Boris, ''Milovan Djilas'', Belgrade: Novosti, 2011.
* Reinhartz, Dennis, ''Milovan Djilas: A Revolutionary as a Writer'', New York: Columbia University Press, 1981.
* Partsvaniya, Vakhtang, &quot;Milovan Djilas: Alienation in Power&quot; // Economic Journal. 2012. No 4. PP. 129–139.

== Vanjski linkovi ==
*{{Commonscat-inline|Milovan Đilas}}

{{Predsjednici Skupštine SFRJ}}

{{DEFAULTSORT:Đilas, Milovan}}
[[Kategorija:Rođeni 1911.]]
[[Kategorija:Umrli 1995.]]
[[Kategorija:Biografije, Mojkovci]]
[[Kategorija:Jugoslavenski državnici]]
[[Kategorija:Predsjednici Skupštine Jugoslavije]]
[[Kategorija:Crnogorski komunisti]]</text>
      <sha1>fnmmbwn1au3637t14p2ntnm4sqaoof3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3940732</id>
      <parentid>3940729</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T08:20:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3940732</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25487" sha1="r8glu9mzy2qgkqsqxc6fjjgl1g2a5df" xml:space="preserve">{{Izmjene u toku}}

{{Infokutija politički vođa
| ime                = Milovan Đilas
| slika              = Stevan Kragujevic, Milovan Djilas,1950.JPG
| opis_slike         = Đilas 1950.
| redoslijed         = [[Spisak predsjednika Skupštine Jugoslavije|Predsjednik Skupštine Jugoslavije]]
| vrijeme_na_vlasti  = 25. decembar 1953 – 28. januar 1954.
| prethodnik         = [[Vladimir Simić]]
| nasljednik         = [[Moša Pijade]]
| redoslijed2        = [[Zamjenik premijera Jugoslavije]]
| vrijeme_na_vlasti2 = 14. januar 1953 – 17. januar 1954.
| prethodnik2        = [[Blagoje Nešković]]
| nasljednik2        = [[Svetozar Vukmanović]]
| redoslijed3        = [[Ministar bez portfelja]] Jugoslavije
| vrijeme_na_vlasti3 = 2. februar 1946 – 14. januar 1953.
| prethodnik3        = 
| nasljednik3        = 
| redoslijed4        = Ministar za Crnu Goru u [[Privremena vlada Demokratske Federativne Jugoslavije|Vladi Jugoslavije]]
| vrijeme_na_vlasti4 = 7. mart 1945 – 17. april 1945.
| prethodnik4        = Pozicija uspostavljena
| nasljednik4        = [[Blažo Jovanović]]
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1911|6|12}}
| mjesto_rođenja     = [[Podbišće]], [[Kraljevina Crna Gora]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1995|4|20|1911|6|12}}
| mjesto_smrti       = [[Beograd]], [[Srbija i Crna Gora]]
| puno_ime           = 
| nacionalnost       = 
| etnicitet          = 
| politička_stranka  = [[Savez komunista Jugoslavije]] (1932–1954)
| supružnik          = 	[[Mitra Mitrović]] ​(1936 - razvod 1952)​&lt;br/&gt;Stefanija Barić ​(1952 - smrt 1993)
| djeca              = 
| obrazovanje        = Vukica&lt;br/&gt;Aleksa
| zanimanje          = Političar, teoretičar, pisac
| vjera              = 
| potpis             = 
| veb-sajt           = 
| nagrade            = 
| pripadnost         = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]]
| vojska             = [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Partizani]], [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]
| godine_službe      = 1941–1957.
| čin                = [[General pukovnik]]
| komandovao         = 
| ratovi             = [[Drugi svjetski rat]]
| ordeni             = [[Orden narodnog oslobođenja]]&lt;br/&gt;[[Orden narodnog heroja]]
}}
'''Milovan Đilas''' (12. juni 1911 – 20. april 1995) bio je [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenski]] [[Savez komunista Jugoslavije|komunistički]] [[političar]], teoretičar i [[pisac]]. Bio je ključna ličnost u [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizanskom]] pokretu tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], kao i u poslijeratnoj vlasti. Kao deklarisani demokratski socijalist,&lt;ref&gt;The New Class, Greek Edition (Horizon), Athens, 1957, prologue (page ιστ)&lt;/ref&gt; Đilas je postao jedan od najpoznatijih i najistaknutijih [[Disident|disidenata]] u Jugoslaviji i cijeloj [[Istočna Evropa|Istočnoj Evropi]].&lt;ref&gt;[https://www.nytimes.com/1995/04/21/obituaries/milovan-djilas-yugoslav-critic-of-communism-dies-at-83.html Milovan Djilas, Yugoslav Critic of Communism, Dies at 83]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.thefreelibrary.com/Remembering+Milovan+Djilas.-a056906541 Remembering Milovan Djilas]&lt;/ref&gt;

== Rani život i revolucionarne aktivnosti ==
Rođen je 12. juna 1911. u [[Podbišće|Podbišću]] kod [[Mojkovac|Mojkovca]], u [[Kraljevina Crna Gora|Kraljevini Crnoj Gori]], u seljačkoj porodici.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Boarov |first=Dimitrije |date=2 September 1991 |title=INTERVJU – Milovan Djilas |url=https://www.vreme.com/cms/view.php?id=1665176 |access-date=22 December 2020 |website=Nedeljnik Vreme}}&lt;/ref&gt; Bio je četvrto od devetero djece.{{sfn|Magill|2013|p=944}} Njegov otac Nikola, nosilac [[Obilića medalja|Obilića medalje]] za hrabrost,{{sfn|Djilas|1990|p=444}} služio je u crnogorskoj vojsci tokom [[Balkanski ratovi|Balkanskih ratova]] 1912–1913.{{sfn|Roszkowski|Kofman|2016|p=1989}} i [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], nakon čega je odlikovan [[Albanska spomenica|Albanskom spomenicom]].{{sfn|Djilas|1990|p=444}} Poslije tog rata komandovao je žandarmerijom u [[Kolašin]]u i protivio se pripajanju [[Crna Gora|Crne Gore]] [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca]]. Njegov djed po ocu, Aleksa, bio je vođa pobunjenika protiv [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]] – takozvani [[Hajduci|hajduk]] – kojeg je, po svemu sudeći, po nalogu punca crnogorskog kralja, zadesila nasilna smrt. Đilasova majka, Novka, potjecala je iz [[Sibir]]a u [[Rusko Carstvo|Ruskom Carstvu]].{{sfn|Magill|2013|p=944}} Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], [[četnici]] su ubili Đilasovu sestru Dobrinku,{{sfn|Djilas|1990|p=406}} dok je njegov otac poginuo u borbi protiv pripadnika organizacije [[Balli Kombëtar]] na [[Kosovo|Kosovu]].&lt;ref&gt;{{Cite web|date=2020-07-17|title=Milovan Djilas: &quot;Crnogorac, Srbin i Jugosloven koji po značaju daleko prevazilazi jugoslovenske okvire&quot;|url=https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-53066157|access-date=2020-12-22|website=BBC News na srpskom|language=sr-latn}}&lt;/ref&gt;

Đilas se školovao u Podbišću, [[Kolašin]]u i [[Berane|Beranama]]. Tokom školovanja susreo se s književnošću, ali i s djelima [[Karl Marx|Karla Marxa]] i [[Vladimir Lenjin|Vladimira Lenjina]]. Godine 1929. upisao je studij književnosti na [[Univerzitet u Beogradu|Univerzitetu u Beogradu]], a u to vrijeme već je bio posvećen komunista. Iste, 1929, naziv države promijenjen je u Kraljevina Jugoslavija. Đilas je bio radikalan studentski aktivista i protivnik diktature [[Aleksandar, kralj Jugoslavije|kralja Aleksandra I]].{{sfn|Magill|2013|p=944}} Zbog toga je došao pod prismotru policije; u martu 1932. uhapšen je zbog učešća u antivladinim demonstracijama i, kao opomenu, proveo osam dana u zatvoru. Jedanaest mjeseci kasnije, budući da nije promijenio svoje stavove, Đilas je ponovo uhapšen – ovaj put je bio podvrgnut mučenju, a zatim osuđen na tri godine zatvora u kaznionici u [[Sremska Mitrovica|Sremskoj Mitrovici]]. Dok je bio u zatvoru, upoznao je nekoliko visokopozicioniranih članova [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]] (KPJ), uključujući [[Moša Pijade|Mošu Pijadea]] i [[Aleksandar Ranković|Aleksandra Rankovića]]. Tokom boravka u zatvoru dodatno se radikalizovao, postavši uvjereni [[Staljinizam|staljinista]].{{sfn|Magill|2013|p=447}}{{sfn|Roszkowski|Kofman|2016|p=1989}}

Nakon izlaska iz zatvora 1936,{{sfn|Roszkowski|Kofman|2016|p=1990}} Đilas je odlučio da napusti studij književnosti i posveti se revolucionarnim aktivnostima u okviru KPJ. Kada je vođa [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], [[Josif Staljin]], pokušao ostvariti veću kontrolu nad KPJ, Đilas je stao na stranu generalnog sekretara KPJ, [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]]. Đilas je također pomogao u regrutovanju oko 1.500 jugoslovenskih dobrovoljaca za borbu na strani republikanaca u [[Španski građanski rat|Španskom građanskom ratu]], ali mu Tito nije dozvolio odlazak u Španiju, jer mu je bio potreban u Jugoslaviji. Godine 1938. Tito ga je imenovao u [[Centralni komitet Saveza komunista|Centralni komitet KPJ]], a naredne godine i u [[Politbiro]].{{sfn|Magill|2013|p=944}}{{sfn|Roszkowski|Kofman|2016|p=1990}}

== Drugi svjetski rat ==
=== Ustanak u Crnoj Gori ===
{{Glavni|Ustanak u Crnoj Gori (1941)|Lijeva skretanja}}
U aprilu 1941, [[sile Osovine]] – [[nacistička Njemačka]], [[Italijanski fašizam|fašistička Italija]] i [[Kraljevina Mađarska]] – izvršile su invaziju na [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslaviju]] i brzo porazile njene oružane snage. Jugoslavija je raskomadana, a u sklopu toga, veći dio [[Crna Gora|Crne Gore]] pao je pod [[Italijanska uprava u Crnoj Gori|vojnu okupaciju Italijana]], koji su imenovali civilnog komesara. Isprva su Italijani bili popustljivi prema Crnogorcima, ali je lokalno stanovništvo ubrzo počelo iskazivati ​​nezadovoljstvo zbog protjerivanja Crnogoraca iz drugih dijelova okupirane Jugoslavije, priliva srpskih izbjeglica koje su bježale pred [[Ustaška vojnica|ustaškim]] progonima iz susjedne [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]], gubitka tradicionalno crnogorskih teritorija, kao i finansijskih ograničenja koja su im nametnuta.{{sfn|Tomasevich|2001|pp=138–140}}

Oko 400 bivših oficira Jugoslovenske vojske vratilo se u Crnu Goru, zajedno s mnogim podoficirima, civilnim službenicima i članovima [[Savez komunista Jugoslavije|Saveza komunista Jugoslavije]] (KPJ).{{sfn|Pavlowitch|2007|p=73}} Tokom invazije, jugoslovenska [[Zetska divizija]], sastavljena uglavnom od Crnogoraca,{{sfn|Fleming|2002|p=131}} nakratko je izvršila protivnapad u [[Albanija|Albaniju]], ali se nakon kapitulacije Jugoslavije uglavnom vratila kućama, noseći sa sobom oružje i opremu.{{sfn|Pavlowitch|2007|p=73}}

Đilas je pomogao Josipu Brozu Titu u uspostavljanju jugoslovenskog partizanskog otpora, a tokom rata postao je i gerilski komandant. To se dogodilo nakon njemačkog napada na [[Sovjetski Savez]] 22. juna 1941. ([[Operacija &quot;Barbarossa&quot;|Operacija Barbarossa]]), kada je Centralni komitet Komunističke partije Jugoslavije (KPJ) procijenio da su stvoreni uslovi za oružanu borbu.

Dana 4. jula, KPJ je donijela odluku o pokretanju ustanka. Đilas je upućen u Crnu Goru kako bi organizovao i pokrenuo borbu protiv italijanskih okupatora. Italijani su 12. jula 1941. proglasili fašističku marionetsku tvorevinu – [[Kraljevina Crna Gora (1941-1944)|Kraljevinu Crnu Goru]] – na čijem je čelu bio [[Sekula Drljević]], pod strogim nadzorom italijanskih vlasti koje je predvodio [[Alessandro Biroli]], [[Benito Mussolini|Mussolinijev]] povjerenik. Đilas je odigrao značajnu ulogu u [[ustanak u Crnoj Gori (1941)|ustanku u Crnoj Gori]], koji je poslužio kao primjer za cijelu zemlju, prevazilazeći ideološke podjele. Veliki dijelovi Crne Gore ubrzo su oslobođeni. Đilas je ostao u Crnoj Gori sve do novembra.

=== Borba ===
Početkom novembra 1941,{{sfn|West|2012|p=36}} Tito je razriješio Đilasa dužnosti komandanta partizanskih snaga u Crnoj Gori zbog njegovih propusta tokom ustanka, uključujući i ono što je nazvano njegovim &quot;[[Lijeva skretanja|lijevim skretanjima]]&quot;.&lt;ref&gt;{{harvnb|Irvine|1993|p=128}}: &quot;Milovan Djilas, who had been removed from Montenego the previous fall for his &quot;leftist errors,...&quot;&lt;/ref&gt; Tito je istakao da je Đilas pogriješio jer je organizovao frontalnu borbu vojski protiv znatno jačeg neprijatelja, umjesto da partizansku borbu poveže s narodnim ustankom i primijeni partizanske metode otpora. Đilas je imenovan za urednika lista ''[[Borba (novine)|Borba]]'', glavnog propagandnog glasila Partije.{{sfn|Ramet|2006|p=152}}

Đilas je otišao u [[Užice]] u [[Srbija|Srbiji]], grad pod kontrolom komunista, gdje je počeo raditi za ''Borbu''. Nakon povlačenja vrhovnog komandanta Tita i drugih partijskih rukovodilaca u Bosnu, Đilas je ostao u [[Nova Varoš|Novoj Varoši]], u oblasti Raške (na granici Srbije i Crne Gore). Odatle se, usred zime i u teškim uslovima, povukao zajedno s jedinicama pod svojom komandom kako bi se pridružio Vrhovnom štabu. U to vrijeme, među partizanima nije bilo ozbiljnih podjela na komuniste i nekomuniste.

== Rat s četncima i izgradnja države ==
U martu 1942, Đilas se vratio u Crnu Goru, gdje je izbio rat između [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizana]] i [[Četnici|četnika]]. Historičar [[Momčilo Cemović]], koji se uglavnom bavio ovim periodom Đilasovih ratnih aktivnosti, smatrao je da su Centralni komitet KPJ i Vrhovni štab poslali Đilasa kako bi utvrdio stvarno stanje na terenu i smijenio odgovorne komunističke rukovodioce.

U martu 1944, kao član vojne i partijske misije, otputovao je u Sovjetski Savez.{{sfn|Djilas|1962|pp=16–17}} Tom prilikom sastao se, između ostalih, s [[Georgi Dimitrov|Georgijem Dimitrovom]], [[Vjačeslav Molotov|Vjačeslavom Molotovom]] i [[Josif Staljin|Josifom Staljinom]].{{sfn|Djilas|1962|pp=33–58}}

Nakon povratka u Jugoslaviju, borio se s partizanima za oslobođenje [[Beograd]]a od [[Wehrmacht]]a. Uspostavljanjem [[FNR Jugoslavija|Federativne Narodne Republike Jugoslavije]], Đilas je postao potpredsjednik u Titovoj vladi. Đilas je kasnije tvrdio da je u to vrijeme bio poslan sa zadatkom da izvrši pritisak na Italijane kako bi se povukli iz Istre.

Godine 1948. Đilas je poslan u [[Moskva|Moskvu]] na novi sastanak sa Staljinom, u pokušaju da se premosti jaz između Moskve i Beograda. Postao je jedan od glavnih kritičara Staljinovih nastojanja da Jugoslaviju stavi pod čvršću kontrolu Moskve. Kasnije te godine, Jugoslavija je prekinula odnose sa Sovjetskim Savezom i napustila [[Informbiro]], čime je započeo [[Rezolucija Informbiroa|period Informbiroa]].

U početku su jugoslovenski komunisti, uprkos raskidu sa Staljinom, zadržali jednako tvrdokorne stavove kao i ranije. Međutim, počeli su provoditi politiku nezavisnog socijalizma, eksperimentišući s radničkim samoupravljanjem u državnim preduzećima. Đilas je u tome imao značajnu ulogu, ali je otišao i korak dalje. Budući da je bio zadužen za propagandu, stvorio je platformu za nove ideje i pokrenuo časopis ''[[Nova misao]]'', u kojem je objavio niz članaka koji su odražavali sve slobodoumnije stavove.

== Disident ==
Đilas je u široj javnosti smatran mogućim Titovim nasljednikom, a 1953. bio je na pragu izbora za [[Predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|predsjednika Jugoslavije]]. Postao je predsjednik Savezne narodne skupštine Jugoslavije, ali je na toj dužnosti ostao samo od 25. decembra 1953. do 28. januara 1954.&lt;ref&gt;[https://www.nytimes.com/1954/01/28/archives/pijade-slated-to-succeed-djilas-as-head-of-yugoslav-parliament.html?searchResultPosition=7 NYT, 28.1.1954]&lt;/ref&gt; Između oktobra 1953. i januara 1954. napisao je 19 članaka (od kojih je objavljeno 18) za ''Borbu'', službeni list Saveza komunista Jugoslavije. U njima je, uz Titovo ohrabrenje, razvio jugoslovensku kritiku pretjerano birokratiziranog staljinizma u Sovjetskom Savezu, zalažući se za odmak od centralnog planiranja ka većoj ekonomskoj autonomiji.&lt;ref&gt;R. Lowenthal, 'Djilas and the Yugoslav Dilemma' ''Encounter'' 49 (1957) p. 45&lt;/ref&gt;

Njegovo zalaganje za veći demokratski uticaj na proces donošenja odluka s vremenom ga je navelo da se usprotivi samom [[jednopartijski sistem|jednopartijskom sistemu]]. Predlagao je ublažavanje partijske discipline, kao i povlačenje onih državnih funkcionera za koje je smatrao da zloupotrebljavaju svoj položaj radi lične koristi i time koče daljnje reforme.&lt;ref&gt;R. Lowenthal, 'Djilas and the Yugoslav Dilemma' ''Encounter'' 49 (1957) str. 43-4&lt;/ref&gt; U tom trenutku, Tito i drugi vodeći jugoslovenski komunisti počeli su Đilasove stavove doživljavati kao prijetnju svom rukovodećem položaju.{{sfn|Hall|2014|p=94}} U januaru 1954, zbog svojih kritičkih stavova, Đilas je isključen iz Centralnog komiteta partije – čiji je član bio još od 1937 – te razriješen svih političkih dužnosti. Ubrzo nakon toga, u martu 1954, istupio je iz Saveza komunista. Dana 25. decembra 1954. dao je intervju za ''[[The New York Times]]'' u kojem je situaciju u Jugoslaviji okarakterisao kao &quot;totalitarnu&quot;, dodajući da njegovom zemljom vladaju &quot;nedemokratske snage&quot; i &quot;reakcionarni elementi&quot;. Također je pozvao na osnivanje &quot;nove demokratske socijalističke partije&quot;, čime se zalagao za uspostavljanje dvopartijskog sistema. Zbog te &quot;neprijateljske propagande&quot; izveden je pred sud i osuđen na uslovnu kaznu zatvora u trajanju od 18 mjeseci.{{sfn|Hall|2014|p=94}} 

Dana 19. novembra 1956, Đilas je uhapšen nakon izjave datoj agenciji ''[[Agence  France-Presse]]'', u kojoj se usprotivio tome što je Jugoslavija bila uzdržana tokom glasanja u [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenim nacijama]] o osudi [[Mađarska revolucija 1956.|sovjetske intervencije u Mađarskoj]], kao i nakon članka objavljenog u časopisu ''[[The New Leader]]''&lt;ref&gt;[https://www.marxists.org/history/yugoslavia/1956/djilas.htm Milovan Djilas ''The Storm in East Europe'']&lt;/ref&gt; u kojem je podržao Mađarsku revoluciju. Osuđen je na tri godine zatvora.&lt;ref name=&quot;Cold War 2013 p. 262&quot;&gt;R. v Pyk ed., ''Encyclopedia of the Cold War'' (2013) p. 262&lt;/ref&gt; Godine 1957. Đilas je u inostranstvu objavio djelo ''[[Nova klasa: Analiza komunističkog sistema]]'', koje je američkom izdavaču ''[[Praeger]]'' poslao još prije odlaska u zatvor.&lt;ref&gt;{{cite book |author = Djilas, Milovan |title= The New Class: An Analysis of the Communist System  |publisher= Praeger |url=https://archive.org/details/newclassanalysis0000djil/page/n5/mode/2up |url-access = registration |year= 1957 |place= New York |via = [[Internet Archive]]}}&lt;/ref&gt; U knjizi je iznio tezu da komunizam u Sovjetskom Savezu i Istočnoj Evropi nije egalitaran, već da stvara novu klasu privilegovane partijske birokratije, koja uživa materijalne pogodnosti zahvaljujući svojim položajima. Knjiga je postigla veliki uspjeh i prevedena je na više od 40 jezika. Zbog ''Nove klase'', Đilas je 1957. godine osuđen na dodatnih sedam godina zatvora – ukupno deset, računajući i prethodnu kaznu.&lt;ref name=&quot;Cold War 2013 p. 262&quot;/&gt;

Tokom boravka u zatvoru, Đilas je završio opsežnu naučnu biografiju velikog crnogorskog vladara, pjesnika i vladike [[Petar II Petrović Njegoš|Njegoša]], kao i književna djela – roman ''Crna Gora'' i zbirke pripovijedaka. Godine 1958. u inostranstvu je objavio prvi tom svojih memoara, koji govori o njegovoj mladosti u Crnoj Gori, pod naslovom ''[[Besudna zemlja]]''. Djelo je završio još 1954, ali su ga jugoslovenski izdavači odbili. U ovoj knjizi Đilas opisuje [[masakr u Šahovićima]] – pokolj muslimanskog stanovništva u jugoslovenskom selu [[Šahovići]] (današnje Tomaševo u Crnoj Gori) i okolnim mjestima, počinjen 9. i 10. novembra 1924. Zločin je izvršila gomila od 2.000 pravoslavnih muškaraca iz [[Kolašin]]a i [[Bijelo Polje|Bijelog Polja]], koji su tražili osvetu za ranije ubistvo [[Boško Bošković|Boška Boškovića]]. Opis se zasniva na svjedočenju njegovog oca Nikole, koji je i sam učestvovao u masakru.&lt;ref&gt;{{cite book|title=The South Slav Journal|url=https://books.google.com/books?id=vRlXAAAAYAAJ|year=1983|publisher=Dositey Obradovich Circle|page=8}}&lt;/ref&gt;

Đilas je pušten na uslovnu slobodu 20. januara 1961, nakon što je odslužio četiri godine i dva mjeseca zatvorske kazne.&lt;ref name=&quot;raycar&quot;&gt;{{cite journal |author1=Raymond B. Nixon|author2=Carter R. Bryan|title=The Press System of Yugoslavia: Communism with a Difference|journal=Journalism Quarterly |date=June 1996|volume=43|issue=2|page=295|doi=10.1177/107769906604300211|s2cid=143690513 }}&lt;/ref&gt; Tokom 1961, jugoslovenske vlasti su Đilasu u više navrata prijetile povratkom u zatvor zbog njegovih kontakata sa stranim novinarima i naučnicima. Italijanski časopis ''[[Tempo Presente]]'', u kojem je objavljena jedna njegova kratka priča pod naslovom ''Rat'', bio je zabranjen u zemlji.&lt;ref name=raycar/&gt; Ponovo je zatvoren u aprilu 1962. zbog objavljivanja knjige ''[[Razgovori sa Staljinom]]'' u inostranstvu; djelo je postiglo međunarodni uspjeh, a sam Đilas ga je smatrao svojim najboljim radom. ''Razgovori sa Staljinom'' napisani su 1961, nakon njegovog izlaska iz zatvora, iako je o tome razmišljao i mnogo ranije. Rukopis nije prokrijumčaren iz zatvora, kako se ponekad navodi – između ostalog i u tekstu Davida Pryce-Jonesa ''[[Sjećanje na Milovana Đilasa]]''.&lt;ref name=&quot;Remembering Milovan Djilas&quot;&gt;{{cite web | url=https://www.newcriterion.com/issues/1999/10/remembering-milovan-djilas | title=Remembering Milovan Djilas: On the Yugoslav anti-Communist | work=[[The New Criterion]] | date=October 1999 | access-date=July 16, 2019 | author= Pryce-Jones, David}}&lt;/ref&gt; Zbog ''Razgovora sa Staljinom'', Đilas je u augustu 1962. osuđen na dodatnih pet godina zatvora – što je, uz ranije kazne, ukupno iznosilo petnaest godina – pod optužbom da je &quot;odao državne tajne&quot;, što je on negirao. Jugoslovenskim komunističkim liderima posebno su smetali dijelovi knjige koji se tiču ​​Albanije i njenog mogućeg ujedinjenja sa Jugoslavijom. Tokom boravka u zatvoru, Đilas je na toalet papiru preveo ep ''Izgubljeni raj'' [[John Milton|Johna Miltona]] na [[srpskohrvatski jezik]].{{sfn| Müller|2013|p=161}} Dana 31. decembra 1966, Đilas je pomilovan i pušten na slobodu bez uslova, nakon četiri godine provedene u zatvoru. Više nikada nije bio zatvaran. Nastavio je djelovati kao disident i živio je u Beogradu sve do svoje smrti 20. aprila 1995.{{sfn|Hall|2014|p=94}}

== Također pogledajte ==
* [[Spisak predsjednika Skupštine Jugoslavije]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

=== Izvori ===
* {{cite book|last=Bellow|first=Saul|title=Humboldt's Gift|publisher=Secker and Warburg|location=London|year=1975|oclc=466776580}}
* {{cite book|last=Djilas|first=Milovan|title=Conversations with Stalin|translator-last1=Petrovich |translator-first1=Michael B. |publisher=Rupert Hart-Davis|location=London|year=1962|oclc=895030638}}
* {{cite book
  | last = Fleming
  | first = Thomas
  | author-link = Thomas Fleming (historian)
  | year = 2002
  | title = Montenegro: The Divided Land
  | publisher = Chronicles Press
  | location = [[Rockford, Illinois]]
  | isbn = 978-0-9619364-9-5
  }}
* {{cite book
|last= Hall
|first=Richard C.
|title=War in the Balkans: An Encyclopedic History from the Fall of the Ottoman Empire to the Breakup of Yugoslavia
|url=https://books.google.com/books?id=wy3TBAAAQBAJ
|year=2014
|publisher=ABC-CLIO
|location=Santa Barbara, California
|isbn=978-1-61069-031-7}}
* {{cite book|last= Haug|first=Hilde Katrine|title=Creating a Socialist Yugoslavia: Tito, Communist Leadership and the National Question|url=https://books.google.com/books?id=NBCMDwAAQBAJ&amp;pg=PA68|year=2012|publisher=Bloomsbury Publishing|location=London|isbn=978-0-85772-121-1}}
* {{cite book|last=Irvine|first=Jill A.|title=The Croat Question: Partisan Politics in the Formation of the Yugoslav Socialist State|url=https://books.google.com/books?id=gn9pAAAAMAAJ|year=1993|publisher=Westview Press|location=Boulder, Colorado|isbn=978-0-8133-8542-6}}
* {{cite book
|last=Magill
|first=Frank N.
|title=The 20th Century A-GI: Dictionary of World Biography
|url=https://books.google.com/books?id=Nq1GU6I5umQC&amp;pg=PA944
|volume=7
|year=2013
|publisher=Routledge
|location=London
|isbn=978-1-136-59334-5}}
* {{cite book
|last= Müller
|first=Jan-Werner
|title=Contesting Democracy: Political Ideas in Twentieth-Century Europe
|url=https://books.google.com/books?id=3FpiNAEACAAJ
|year=2013
|publisher=Yale University Press
|location=New Haven, Connecticut
|isbn=978-0-300-19412-8}}
* {{cite book
  | last = Pavlowitch
  | first = Stevan K.
  | author-link = Stevan K. Pavlowitch
  | year = 2007
  | title = Hitler's New Disorder: The Second World War in Yugoslavia
  | publisher = Columbia University Press
  | location = New York
  | isbn = 978-1-85065-895-5
  | url = https://books.google.com/books?id=R8d2409V9tEC
  }}
* {{cite book
  | last = Ramet
  | first = Sabrina P.
  | author-link = Sabrina P. Ramet
  | year = 2006
  | title = The Three Yugoslavias: State-Building and Legitimation, 1918–2005
  | publisher = Indiana University Press
  | location = Bloomington, Indiana
  | isbn = 978-0-253-34656-8
  | url = https://books.google.com/books?id=FTw3lEqi2-oC
  }}
* {{cite book
|last1= Roszkowski
|first1=Wojciech
|last2= Kofman
|first2=Jan
|title=Biographical Dictionary of Central and Eastern Europe in the Twentieth Century
|url=https://books.google.com/books?id=RnKlDAAAQBAJ&amp;pg=PA1991
|year=2016
|publisher=Taylor &amp; Francis
|location=Armonk, New York
|isbn=978-1-317-47593-4}}
* {{cite book|last=Shepherd|first=Ben H. |title=European Resistance in the Second World War|url=https://books.google.com/books?id=XrLNDwAAQBAJ&amp;pg=PT380|year=2013|publisher=Pen and Sword|location=Havertown, Pennsylvania|isbn=978-1-4738-3162-9}}
* {{cite book
  | last = Tomasevich
  | first = Jozo
  | year = 2001
  | title = War and Revolution in Yugoslavia, 1941–1945: Occupation and Collaboration
  | publisher = Stanford University Press
  | location = Stanford, California
  | isbn = 978-0-8047-3615-2
  | url = https://books.google.com/books?id=fqUSGevFe5MC
  }}
* {{cite book|last=West|first=Richard|author-link=Richard West (journalist)|title=Tito and the Rise and Fall of Yugoslavia|url=https://books.google.com/books?id=J34leeCdXFQC&amp;pg=PT36|date=15 November 2012|publisher=Faber &amp; Faber|isbn=978-0-571-28110-7|page=36}}
* {{cite book|author=Djilas|title=Revolucionarni rat|first=Milovan|url=https://books.google.com/books?id=ffVmAAAAMAAJ|year=1990|publisher=Književne novine|isbn=9788639101060}}

== Dodatna literatura ==
* Meaney, Thomas, &quot;Little Old Grandfather,&quot; ''The London Review of Books'', May 19, 2016.
* Lalić, Boris, ''Milovan Djilas'', Belgrade: Novosti, 2011.
* Reinhartz, Dennis, ''Milovan Djilas: A Revolutionary as a Writer'', New York: Columbia University Press, 1981.
* Partsvaniya, Vakhtang, &quot;Milovan Djilas: Alienation in Power&quot; // Economic Journal. 2012. No 4. PP. 129–139.

== Vanjski linkovi ==
*{{Commonscat-inline|Milovan Đilas}}

{{Predsjednici Skupštine SFRJ}}

{{DEFAULTSORT:Đilas, Milovan}}
[[Kategorija:Rođeni 1911.]]
[[Kategorija:Umrli 1995.]]
[[Kategorija:Biografije, Mojkovci]]
[[Kategorija:Jugoslavenski državnici]]
[[Kategorija:Predsjednici Skupštine Jugoslavije]]
[[Kategorija:Crnogorski komunisti]]</text>
      <sha1>r8glu9mzy2qgkqsqxc6fjjgl1g2a5df</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3940738</id>
      <parentid>3940732</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T08:34:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3940738</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30162" sha1="bo85gw999gako3x42p6xmd08247x336" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                = Milovan Đilas
| slika              = Stevan Kragujevic, Milovan Djilas,1950.JPG
| opis_slike         = Đilas 1950.
| redoslijed         = [[Spisak predsjednika Skupštine Jugoslavije|Predsjednik Skupštine Jugoslavije]]
| vrijeme_na_vlasti  = 25. decembar 1953 – 28. januar 1954.
| prethodnik         = [[Vladimir Simić]]
| nasljednik         = [[Moša Pijade]]
| redoslijed2        = [[Zamjenik premijera Jugoslavije]]
| vrijeme_na_vlasti2 = 14. januar 1953 – 17. januar 1954.
| prethodnik2        = [[Blagoje Nešković]]
| nasljednik2        = [[Svetozar Vukmanović]]
| redoslijed3        = [[Ministar bez portfelja]] Jugoslavije
| vrijeme_na_vlasti3 = 2. februar 1946 – 14. januar 1953.
| prethodnik3        = 
| nasljednik3        = 
| redoslijed4        = Ministar za Crnu Goru u [[Privremena vlada Demokratske Federativne Jugoslavije|Vladi Jugoslavije]]
| vrijeme_na_vlasti4 = 7. mart 1945 – 17. april 1945.
| prethodnik4        = Pozicija uspostavljena
| nasljednik4        = [[Blažo Jovanović]]
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1911|6|12}}
| mjesto_rođenja     = [[Podbišće]], [[Kraljevina Crna Gora]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1995|4|20|1911|6|12}}
| mjesto_smrti       = [[Beograd]], [[Srbija i Crna Gora]]
| puno_ime           = 
| nacionalnost       = 
| etnicitet          = 
| politička_stranka  = [[Savez komunista Jugoslavije]] (1932–1954)
| supružnik          = 	[[Mitra Mitrović]] ​(1936 - razvod 1952)​&lt;br/&gt;Stefanija Barić ​(1952 - smrt 1993)
| djeca              = 
| obrazovanje        = Vukica&lt;br/&gt;Aleksa
| zanimanje          = Političar, teoretičar, pisac
| vjera              = 
| potpis             = 
| veb-sajt           = 
| nagrade            = 
| pripadnost         = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]]
| vojska             = [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Partizani]], [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]
| godine_službe      = 1941–1957.
| čin                = [[General pukovnik]]
| komandovao         = 
| ratovi             = [[Drugi svjetski rat]]
| ordeni             = [[Orden narodnog oslobođenja]]&lt;br/&gt;[[Orden narodnog heroja]]
}}
'''Milovan Đilas''' (12. juni 1911 – 20. april 1995) bio je [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenski]] [[Savez komunista Jugoslavije|komunistički]] [[političar]], teoretičar i [[pisac]]. Bio je ključna ličnost u [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizanskom]] pokretu tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], kao i u poslijeratnoj vlasti. Kao deklarisani demokratski socijalist,&lt;ref&gt;The New Class, Greek Edition (Horizon), Athens, 1957, prologue (page ιστ)&lt;/ref&gt; Đilas je postao jedan od najpoznatijih i najistaknutijih [[Disident|disidenata]] u Jugoslaviji i cijeloj [[Istočna Evropa|Istočnoj Evropi]].&lt;ref&gt;[https://www.nytimes.com/1995/04/21/obituaries/milovan-djilas-yugoslav-critic-of-communism-dies-at-83.html Milovan Djilas, Yugoslav Critic of Communism, Dies at 83]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.thefreelibrary.com/Remembering+Milovan+Djilas.-a056906541 Remembering Milovan Djilas]&lt;/ref&gt;

== Rani život i revolucionarne aktivnosti ==
Rođen je 12. juna 1911. u [[Podbišće|Podbišću]] kod [[Mojkovac|Mojkovca]], u [[Kraljevina Crna Gora|Kraljevini Crnoj Gori]], u seljačkoj porodici.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Boarov |first=Dimitrije |date=2 September 1991 |title=INTERVJU – Milovan Djilas |url=https://www.vreme.com/cms/view.php?id=1665176 |access-date=22 December 2020 |website=Nedeljnik Vreme}}&lt;/ref&gt; Bio je četvrto od devetero djece.{{sfn|Magill|2013|p=944}} Njegov otac Nikola, nosilac [[Obilića medalja|Obilića medalje]] za hrabrost,{{sfn|Djilas|1990|p=444}} služio je u crnogorskoj vojsci tokom [[Balkanski ratovi|Balkanskih ratova]] 1912–1913.{{sfn|Roszkowski|Kofman|2016|p=1989}} i [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], nakon čega je odlikovan [[Albanska spomenica|Albanskom spomenicom]].{{sfn|Djilas|1990|p=444}} Poslije tog rata komandovao je žandarmerijom u [[Kolašin]]u i protivio se pripajanju [[Crna Gora|Crne Gore]] [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca]]. Njegov djed po ocu, Aleksa, bio je vođa pobunjenika protiv [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]] – takozvani [[Hajduci|hajduk]] – kojeg je, po svemu sudeći, po nalogu punca crnogorskog kralja, zadesila nasilna smrt. Đilasova majka, Novka, potjecala je iz [[Sibir]]a u [[Rusko Carstvo|Ruskom Carstvu]].{{sfn|Magill|2013|p=944}} Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], [[četnici]] su ubili Đilasovu sestru Dobrinku,{{sfn|Djilas|1990|p=406}} dok je njegov otac poginuo u borbi protiv pripadnika organizacije [[Balli Kombëtar]] na [[Kosovo|Kosovu]].&lt;ref&gt;{{Cite web|date=2020-07-17|title=Milovan Djilas: &quot;Crnogorac, Srbin i Jugosloven koji po značaju daleko prevazilazi jugoslovenske okvire&quot;|url=https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-53066157|access-date=2020-12-22|website=BBC News na srpskom|language=sr-latn}}&lt;/ref&gt;

Đilas se školovao u Podbišću, [[Kolašin]]u i [[Berane|Beranama]]. Tokom školovanja susreo se s književnošću, ali i s djelima [[Karl Marx|Karla Marxa]] i [[Vladimir Lenjin|Vladimira Lenjina]]. Godine 1929. upisao je studij književnosti na [[Univerzitet u Beogradu|Univerzitetu u Beogradu]], a u to vrijeme već je bio posvećen komunista. Iste, 1929, naziv države promijenjen je u Kraljevina Jugoslavija. Đilas je bio radikalan studentski aktivista i protivnik diktature [[Aleksandar, kralj Jugoslavije|kralja Aleksandra I]].{{sfn|Magill|2013|p=944}} Zbog toga je došao pod prismotru policije; u martu 1932. uhapšen je zbog učešća u antivladinim demonstracijama i, kao opomenu, proveo osam dana u zatvoru. Jedanaest mjeseci kasnije, budući da nije promijenio svoje stavove, Đilas je ponovo uhapšen – ovaj put je bio podvrgnut mučenju, a zatim osuđen na tri godine zatvora u kaznionici u [[Sremska Mitrovica|Sremskoj Mitrovici]]. Dok je bio u zatvoru, upoznao je nekoliko visokopozicioniranih članova [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]] (KPJ), uključujući [[Moša Pijade|Mošu Pijadea]] i [[Aleksandar Ranković|Aleksandra Rankovića]]. Tokom boravka u zatvoru dodatno se radikalizovao, postavši uvjereni [[Staljinizam|staljinista]].{{sfn|Magill|2013|p=447}}{{sfn|Roszkowski|Kofman|2016|p=1989}}

Nakon izlaska iz zatvora 1936,{{sfn|Roszkowski|Kofman|2016|p=1990}} Đilas je odlučio da napusti studij književnosti i posveti se revolucionarnim aktivnostima u okviru KPJ. Kada je vođa [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], [[Josif Staljin]], pokušao ostvariti veću kontrolu nad KPJ, Đilas je stao na stranu generalnog sekretara KPJ, [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]]. Đilas je također pomogao u regrutovanju oko 1.500 jugoslovenskih dobrovoljaca za borbu na strani republikanaca u [[Španski građanski rat|Španskom građanskom ratu]], ali mu Tito nije dozvolio odlazak u Španiju, jer mu je bio potreban u Jugoslaviji. Godine 1938. Tito ga je imenovao u [[Centralni komitet Saveza komunista|Centralni komitet KPJ]], a naredne godine i u [[Politbiro]].{{sfn|Magill|2013|p=944}}{{sfn|Roszkowski|Kofman|2016|p=1990}}

== Drugi svjetski rat ==
=== Ustanak u Crnoj Gori ===
{{Glavni|Ustanak u Crnoj Gori (1941)|Lijeva skretanja}}
U aprilu 1941, [[sile Osovine]] – [[nacistička Njemačka]], [[Italijanski fašizam|fašistička Italija]] i [[Kraljevina Mađarska]] – izvršile su invaziju na [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslaviju]] i brzo porazile njene oružane snage. Jugoslavija je raskomadana, a u sklopu toga, veći dio [[Crna Gora|Crne Gore]] pao je pod [[Italijanska uprava u Crnoj Gori|vojnu okupaciju Italijana]], koji su imenovali civilnog komesara. Isprva su Italijani bili popustljivi prema Crnogorcima, ali je lokalno stanovništvo ubrzo počelo iskazivati ​​nezadovoljstvo zbog protjerivanja Crnogoraca iz drugih dijelova okupirane Jugoslavije, priliva srpskih izbjeglica koje su bježale pred [[Ustaška vojnica|ustaškim]] progonima iz susjedne [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]], gubitka tradicionalno crnogorskih teritorija, kao i finansijskih ograničenja koja su im nametnuta.{{sfn|Tomasevich|2001|pp=138–140}}

Oko 400 bivših oficira Jugoslovenske vojske vratilo se u Crnu Goru, zajedno s mnogim podoficirima, civilnim službenicima i članovima [[Savez komunista Jugoslavije|Saveza komunista Jugoslavije]] (KPJ).{{sfn|Pavlowitch|2007|p=73}} Tokom invazije, jugoslovenska [[Zetska divizija]], sastavljena uglavnom od Crnogoraca,{{sfn|Fleming|2002|p=131}} nakratko je izvršila protivnapad u [[Albanija|Albaniju]], ali se nakon kapitulacije Jugoslavije uglavnom vratila kućama, noseći sa sobom oružje i opremu.{{sfn|Pavlowitch|2007|p=73}}

Đilas je pomogao Josipu Brozu Titu u uspostavljanju jugoslovenskog partizanskog otpora, a tokom rata postao je i gerilski komandant. To se dogodilo nakon njemačkog napada na [[Sovjetski Savez]] 22. juna 1941. ([[Operacija &quot;Barbarossa&quot;|Operacija Barbarossa]]), kada je Centralni komitet Komunističke partije Jugoslavije (KPJ) procijenio da su stvoreni uslovi za oružanu borbu.

Dana 4. jula, KPJ je donijela odluku o pokretanju ustanka. Đilas je upućen u Crnu Goru kako bi organizovao i pokrenuo borbu protiv italijanskih okupatora. Italijani su 12. jula 1941. proglasili fašističku marionetsku tvorevinu – [[Kraljevina Crna Gora (1941-1944)|Kraljevinu Crnu Goru]] – na čijem je čelu bio [[Sekula Drljević]], pod strogim nadzorom italijanskih vlasti koje je predvodio [[Alessandro Biroli]], [[Benito Mussolini|Mussolinijev]] povjerenik. Đilas je odigrao značajnu ulogu u [[ustanak u Crnoj Gori (1941)|ustanku u Crnoj Gori]], koji je poslužio kao primjer za cijelu zemlju, prevazilazeći ideološke podjele. Veliki dijelovi Crne Gore ubrzo su oslobođeni. Đilas je ostao u Crnoj Gori sve do novembra.

=== Borba ===
Početkom novembra 1941,{{sfn|West|2012|p=36}} Tito je razriješio Đilasa dužnosti komandanta partizanskih snaga u Crnoj Gori zbog njegovih propusta tokom ustanka, uključujući i ono što je nazvano njegovim &quot;[[Lijeva skretanja|lijevim skretanjima]]&quot;.&lt;ref&gt;{{harvnb|Irvine|1993|p=128}}: &quot;Milovan Djilas, who had been removed from Montenego the previous fall for his &quot;leftist errors,...&quot;&lt;/ref&gt; Tito je istakao da je Đilas pogriješio jer je organizovao frontalnu borbu vojski protiv znatno jačeg neprijatelja, umjesto da partizansku borbu poveže s narodnim ustankom i primijeni partizanske metode otpora. Đilas je imenovan za urednika lista ''[[Borba (novine)|Borba]]'', glavnog propagandnog glasila Partije.{{sfn|Ramet|2006|p=152}}

Đilas je otišao u [[Užice]] u [[Srbija|Srbiji]], grad pod kontrolom komunista, gdje je počeo raditi za ''Borbu''. Nakon povlačenja vrhovnog komandanta Tita i drugih partijskih rukovodilaca u Bosnu, Đilas je ostao u [[Nova Varoš|Novoj Varoši]], u oblasti Raške (na granici Srbije i Crne Gore). Odatle se, usred zime i u teškim uslovima, povukao zajedno s jedinicama pod svojom komandom kako bi se pridružio Vrhovnom štabu. U to vrijeme, među partizanima nije bilo ozbiljnih podjela na komuniste i nekomuniste.

== Rat s četncima i izgradnja države ==
U martu 1942, Đilas se vratio u Crnu Goru, gdje je izbio rat između [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizana]] i [[Četnici|četnika]]. Historičar [[Momčilo Cemović]], koji se uglavnom bavio ovim periodom Đilasovih ratnih aktivnosti, smatrao je da su Centralni komitet KPJ i Vrhovni štab poslali Đilasa kako bi utvrdio stvarno stanje na terenu i smijenio odgovorne komunističke rukovodioce.

U martu 1944, kao član vojne i partijske misije, otputovao je u Sovjetski Savez.{{sfn|Djilas|1962|pp=16–17}} Tom prilikom sastao se, između ostalih, s [[Georgi Dimitrov|Georgijem Dimitrovom]], [[Vjačeslav Molotov|Vjačeslavom Molotovom]] i [[Josif Staljin|Josifom Staljinom]].{{sfn|Djilas|1962|pp=33–58}}

Nakon povratka u Jugoslaviju, borio se s partizanima za oslobođenje [[Beograd]]a od [[Wehrmacht]]a. Uspostavljanjem [[FNR Jugoslavija|Federativne Narodne Republike Jugoslavije]], Đilas je postao potpredsjednik u Titovoj vladi. Đilas je kasnije tvrdio da je u to vrijeme bio poslan sa zadatkom da izvrši pritisak na Italijane kako bi se povukli iz Istre.

Godine 1948. Đilas je poslan u [[Moskva|Moskvu]] na novi sastanak sa Staljinom, u pokušaju da se premosti jaz između Moskve i Beograda. Postao je jedan od glavnih kritičara Staljinovih nastojanja da Jugoslaviju stavi pod čvršću kontrolu Moskve. Kasnije te godine, Jugoslavija je prekinula odnose sa Sovjetskim Savezom i napustila [[Informbiro]], čime je započeo [[Rezolucija Informbiroa|period Informbiroa]].

U početku su jugoslovenski komunisti, uprkos raskidu sa Staljinom, zadržali jednako tvrdokorne stavove kao i ranije. Međutim, počeli su provoditi politiku nezavisnog socijalizma, eksperimentišući s radničkim samoupravljanjem u državnim preduzećima. Đilas je u tome imao značajnu ulogu, ali je otišao i korak dalje. Budući da je bio zadužen za propagandu, stvorio je platformu za nove ideje i pokrenuo časopis ''[[Nova misao]]'', u kojem je objavio niz članaka koji su odražavali sve slobodoumnije stavove.

== Disident ==
Đilas je u široj javnosti smatran mogućim Titovim nasljednikom, a 1953. bio je na pragu izbora za [[Predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|predsjednika Jugoslavije]]. Postao je predsjednik Savezne narodne skupštine Jugoslavije, ali je na toj dužnosti ostao samo od 25. decembra 1953. do 28. januara 1954.&lt;ref&gt;[https://www.nytimes.com/1954/01/28/archives/pijade-slated-to-succeed-djilas-as-head-of-yugoslav-parliament.html?searchResultPosition=7 NYT, 28.1.1954]&lt;/ref&gt; Između oktobra 1953. i januara 1954. napisao je 19 članaka (od kojih je objavljeno 18) za ''Borbu'', službeni list Saveza komunista Jugoslavije. U njima je, uz Titovo ohrabrenje, razvio jugoslovensku kritiku pretjerano birokratiziranog staljinizma u Sovjetskom Savezu, zalažući se za odmak od centralnog planiranja ka većoj ekonomskoj autonomiji.&lt;ref&gt;R. Lowenthal, 'Djilas and the Yugoslav Dilemma' ''Encounter'' 49 (1957) p. 45&lt;/ref&gt;

Njegovo zalaganje za veći demokratski uticaj na proces donošenja odluka s vremenom ga je navelo da se usprotivi samom [[jednopartijski sistem|jednopartijskom sistemu]]. Predlagao je ublažavanje partijske discipline, kao i povlačenje onih državnih funkcionera za koje je smatrao da zloupotrebljavaju svoj položaj radi lične koristi i time koče daljnje reforme.&lt;ref&gt;R. Lowenthal, 'Djilas and the Yugoslav Dilemma' ''Encounter'' 49 (1957) str. 43-4&lt;/ref&gt; U tom trenutku, Tito i drugi vodeći jugoslovenski komunisti počeli su Đilasove stavove doživljavati kao prijetnju svom rukovodećem položaju.{{sfn|Hall|2014|p=94}} U januaru 1954, zbog svojih kritičkih stavova, Đilas je isključen iz Centralnog komiteta partije – čiji je član bio još od 1937 – te razriješen svih političkih dužnosti. Ubrzo nakon toga, u martu 1954, istupio je iz Saveza komunista. Dana 25. decembra 1954. dao je intervju za ''[[The New York Times]]'' u kojem je situaciju u Jugoslaviji okarakterisao kao &quot;totalitarnu&quot;, dodajući da njegovom zemljom vladaju &quot;nedemokratske snage&quot; i &quot;reakcionarni elementi&quot;. Također je pozvao na osnivanje &quot;nove demokratske socijalističke partije&quot;, čime se zalagao za uspostavljanje dvopartijskog sistema. Zbog te &quot;neprijateljske propagande&quot; izveden je pred sud i osuđen na uslovnu kaznu zatvora u trajanju od 18 mjeseci.{{sfn|Hall|2014|p=94}} 

Dana 19. novembra 1956, Đilas je uhapšen nakon izjave datoj agenciji ''[[Agence  France-Presse]]'', u kojoj se usprotivio tome što je Jugoslavija bila uzdržana tokom glasanja u [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenim nacijama]] o osudi [[Mađarska revolucija 1956.|sovjetske intervencije u Mađarskoj]], kao i nakon članka objavljenog u časopisu ''[[The New Leader]]''&lt;ref&gt;[https://www.marxists.org/history/yugoslavia/1956/djilas.htm Milovan Djilas ''The Storm in East Europe'']&lt;/ref&gt; u kojem je podržao Mađarsku revoluciju. Osuđen je na tri godine zatvora.&lt;ref name=&quot;Cold War 2013 p. 262&quot;&gt;R. v Pyk ed., ''Encyclopedia of the Cold War'' (2013) p. 262&lt;/ref&gt; Godine 1957. Đilas je u inostranstvu objavio djelo ''[[Nova klasa: Analiza komunističkog sistema]]'', koje je američkom izdavaču ''[[Praeger]]'' poslao još prije odlaska u zatvor.&lt;ref&gt;{{cite book |author = Djilas, Milovan |title= The New Class: An Analysis of the Communist System  |publisher= Praeger |url=https://archive.org/details/newclassanalysis0000djil/page/n5/mode/2up |url-access = registration |year= 1957 |place= New York |via = [[Internet Archive]]}}&lt;/ref&gt; U knjizi je iznio tezu da komunizam u Sovjetskom Savezu i Istočnoj Evropi nije egalitaran, već da stvara novu klasu privilegovane partijske birokratije, koja uživa materijalne pogodnosti zahvaljujući svojim položajima. Knjiga je postigla veliki uspjeh i prevedena je na više od 40 jezika. Zbog ''Nove klase'', Đilas je 1957. godine osuđen na dodatnih sedam godina zatvora – ukupno deset, računajući i prethodnu kaznu.&lt;ref name=&quot;Cold War 2013 p. 262&quot;/&gt;

Tokom boravka u zatvoru, Đilas je završio opsežnu naučnu biografiju velikog crnogorskog vladara, pjesnika i vladike [[Petar II Petrović Njegoš|Njegoša]], kao i književna djela – roman ''Crna Gora'' i zbirke pripovijedaka. Godine 1958. u inostranstvu je objavio prvi tom svojih memoara, koji govori o njegovoj mladosti u Crnoj Gori, pod naslovom ''[[Besudna zemlja]]''. Djelo je završio još 1954, ali su ga jugoslovenski izdavači odbili. U ovoj knjizi Đilas opisuje [[masakr u Šahovićima]] – pokolj muslimanskog stanovništva u jugoslovenskom selu [[Šahovići]] (današnje Tomaševo u Crnoj Gori) i okolnim mjestima, počinjen 9. i 10. novembra 1924. Zločin je izvršila gomila od 2.000 pravoslavnih muškaraca iz [[Kolašin]]a i [[Bijelo Polje|Bijelog Polja]], koji su tražili osvetu za ranije ubistvo [[Boško Bošković|Boška Boškovića]]. Opis se zasniva na svjedočenju njegovog oca Nikole, koji je i sam učestvovao u masakru.&lt;ref&gt;{{cite book|title=The South Slav Journal|url=https://books.google.com/books?id=vRlXAAAAYAAJ|year=1983|publisher=Dositey Obradovich Circle|page=8}}&lt;/ref&gt;

Đilas je pušten na uslovnu slobodu 20. januara 1961, nakon što je odslužio četiri godine i dva mjeseca zatvorske kazne.&lt;ref name=&quot;raycar&quot;&gt;{{cite journal |author1=Raymond B. Nixon|author2=Carter R. Bryan|title=The Press System of Yugoslavia: Communism with a Difference|journal=Journalism Quarterly |date=June 1996|volume=43|issue=2|page=295|doi=10.1177/107769906604300211|s2cid=143690513 }}&lt;/ref&gt; Tokom 1961, jugoslovenske vlasti su Đilasu u više navrata prijetile povratkom u zatvor zbog njegovih kontakata sa stranim novinarima i naučnicima. Italijanski časopis ''[[Tempo Presente]]'', u kojem je objavljena jedna njegova kratka priča pod naslovom ''Rat'', bio je zabranjen u zemlji.&lt;ref name=raycar/&gt; Ponovo je zatvoren u aprilu 1962. zbog objavljivanja knjige ''[[Razgovori sa Staljinom]]'' u inostranstvu; djelo je postiglo međunarodni uspjeh, a sam Đilas ga je smatrao svojim najboljim radom. ''Razgovori sa Staljinom'' napisani su 1961, nakon njegovog izlaska iz zatvora, iako je o tome razmišljao i mnogo ranije. Rukopis nije prokrijumčaren iz zatvora, kako se ponekad navodi – između ostalog i u tekstu Davida Pryce-Jonesa ''[[Sjećanje na Milovana Đilasa]]''.&lt;ref name=&quot;Remembering Milovan Djilas&quot;&gt;{{cite web | url=https://www.newcriterion.com/issues/1999/10/remembering-milovan-djilas | title=Remembering Milovan Djilas: On the Yugoslav anti-Communist | work=[[The New Criterion]] | date=October 1999 | access-date=July 16, 2019 | author= Pryce-Jones, David}}&lt;/ref&gt; Zbog ''Razgovora sa Staljinom'', Đilas je u augustu 1962. osuđen na dodatnih pet godina zatvora – što je, uz ranije kazne, ukupno iznosilo petnaest godina – pod optužbom da je &quot;odao državne tajne&quot;, što je on negirao. Jugoslovenskim komunističkim liderima posebno su smetali dijelovi knjige koji se tiču ​​Albanije i njenog mogućeg ujedinjenja sa Jugoslavijom. Tokom boravka u zatvoru, Đilas je na toalet papiru preveo ep ''Izgubljeni raj'' [[John Milton|Johna Miltona]] na [[srpskohrvatski jezik]].{{sfn| Müller|2013|p=161}} Dana 31. decembra 1966, Đilas je pomilovan i pušten na slobodu bez uslova, nakon četiri godine provedene u zatvoru. Više nikada nije bio zatvaran. Nastavio je djelovati kao disident i živio je u Beogradu sve do svoje smrti 20. aprila 1995.{{sfn|Hall|2014|p=94}}

== Stavovi o raspadu Jugoslavije i Sovjetskog Saveza ==
Đilas se protivio [[Raspad Jugoslavije|raspadu Jugoslavije]] i tonjenju u nacionalističke sukobe tokom 1980-ih i 1990-ih, ali je još 1980-ih predvidio da će do raspada doći. Godine 1981. predvidio je da će se to dogoditi po etničkim i birokratsko-nacionalističkim linijama, uslijed gubitka Tita:

{{Citat|&quot;Naš sistem je bio izgrađen tako da njime upravlja samo Tito. Sada kada Tita više nema, a naša ekonomska situacija postaje kritična, javit će se prirodna težnja ka većoj centralizaciji vlasti. Međutim, ta centralizacija neće uspjeti jer će naići na otpor etničko-političkih baza moći u republikama. Ovdje nije riječ o klasičnom nacionalizmu, već o opasnijem, birokratskom nacionalizmu zasnovanom na ekonomskom vlastitom interesu. Tako će jugoslavenski sistem početi da se urušava.&quot;&lt;ref name=&quot;Kaplan, Robert. Balkan Ghosts&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.ralphmag.org/djilasZA.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20000417084329/http://www.ralphmag.org/djilasZA.html|url-status=usurped|archive-date=April 17, 2000|title=Kaplan, Robert. ''Balkan Ghosts''|publisher=Ralphmag.org|access-date=12 May 2011}}&lt;/ref&gt;}}

Krajem 1980-ih kritikovao je srbijanskog predsjednika [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] i predvidio da će njegovi postupci dovesti do odvajanja drugih republika, etničkog rata i propasti Jugoslavije:

{{Citat|&quot;Milošević još uvijek ima manevarskog prostora... Liberalizacija koju vidite ima loš uzrok. Ona je posljedica nacionalnog nadmetanja između Srbije i ostalih republika. S vremenom bi Jugoslavija mogla postati poput Britanskog commonweltha – labava konfederacija trgovinskih nacija. Ali prije toga, bojim se, uslijedit će nacionalni ratovi i pobune. Ovdje vlada tako snažna mržnja.&lt;ref name=&quot;Kaplan, Robert. Balkan Ghosts&quot;/&gt;}}

{{Citat|&quot;Miloševićev autoritarizam u Srbiji izaziva stvarno odvajanje. Sjetite se šta je [[Georg Wilhelm Friedrich Hegel|Hegel]] rekao: historija se ponavlja – jednom kao tragedija, a drugi put kao farsa. Želim reći da, kada se Jugoslavija ovog puta bude raspadala, vanjski svijet neće intervenisati kao što je to učinio 1914... Jugoslavija je laboratorija cjelokupnog komunizma. Njen raspad nagovijestit će raspad [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]]. Mi smo odmakli dalje od Sovjeta.&quot;&lt;ref name=&quot;Kaplan, Robert. Balkan Ghosts&quot;/&gt;}}

Godine 1987. Đilas je dao intervju za neokonzervativni časopis ''[[Encounter]]'', govoreći o ekonomskim i političkim reformama sovjetskog lidera [[Mihail Gorbačov|Mihaila Gorbačova]] u Sovjetskom Savezu. Đilas je opisao Gorbačovljeve poteze kao &quot;strogu nužnost. Shvatili su ono što su drugi komunisti u Jugoslaviji, Poljskoj, Mađarskoj, Čehoslovačkoj i Kini shvatili mnogo ranije — naime, da komunizam ne funkcioniše. On ne funkcioniše ni na ekonomskom planu, niti na planu zadovoljavanja osnovnih ljudskih potreba i sloboda... Komunizam je relikt 19. vijeka i recept za katastrofu.&quot;&lt;ref&gt;&quot;Djilas on Gorbachov&quot;, ''Encounter'' No. 23, Vol. 71. 1987. str. 4.&lt;/ref&gt;

== Stavovi o crnogorskoj naciji ==
Đilas je svojim djelima dao veliki doprinos crnogorskoj književnosti i historiografiji. Kasnije u životu, od sredine 1980-ih, Đilas se izjašnjavao kao &quot;Srbin&quot; (kao što to čini i njegov sin [[Aleksa Đilas|Aleksa]], rođen u Beogradu, istraživač saradnik u Ruskom istraživačkom centru na Univerzitetu Harvard). Nakon napuštanja partije, Đilas je negirao postojanje zasebnog crnogorskog etniteta i nacionalnog identiteta, posebno u svojim knjigama ''[[Njegoš: pjesnik, vladar, vladika]]'' i ''[[Uspon i pad]]''.

== Kulturne reference ==
Đilas je učestvovao u stvaranju dokumentarne serije Radio-televizije Srbije iz 1992. pod naslovom ''Jugoslavija u ratu 1941–1945''. Đilas se spominje u romanu ''Humboldt's Gift'' autora Saula Bellowa, u kojem se piše o &quot;cjelonoćnim gozbama od dvanaest jela&quot; Josifa Staljina i temi dosade.{{sfn|Bellow|1975|p=201}}

== Djela ==

* ''[[New Class. An Analysis of the Communist System]]'', London, 1957. 
* ''[[Besudna zemlja]]'', London, 1958. 
* ''[[Razgovori sa Staljinom]]'', London, 1962.
* ''[[Nesavršeno društvo]]'', London, 1969. 
* ''[[Ispod boja]]'', Chicago, 1971. 
* ''[[Sećanje jednog revolucionara]]'', Oksford, 1973.
* ''[[Delovi iz životnog vremena]]'', Chicago, 1975.
* ''[[Revolucionarni rat]]'', London, 1980.
* ''[[Druženje sa Titom]]'', London, 1981.
* ''[[Vreme vlasti]]'', London, 1983.
* ''[[Tamnica ideja]]'', Njujork, 1984.
* ''[[Ideje iz zatvora]]'', London, 1986.
* ''[[Uspon i pad]]'', Washington, 1986.
* ''[[Nova klasa]]''. Beograd, 1990.
* ''[[Pad nove klase]]'', Beograd, 1998.

== Također pogledajte ==
* [[Spisak predsjednika Skupštine Jugoslavije]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

=== Izvori ===
* {{cite book|last=Bellow|first=Saul|title=Humboldt's Gift|publisher=Secker and Warburg|location=London|year=1975|oclc=466776580}}
* {{cite book|last=Djilas|first=Milovan|title=Conversations with Stalin|translator-last1=Petrovich |translator-first1=Michael B. |publisher=Rupert Hart-Davis|location=London|year=1962|oclc=895030638}}
* {{cite book
  | last = Fleming
  | first = Thomas
  | author-link = Thomas Fleming (historian)
  | year = 2002
  | title = Montenegro: The Divided Land
  | publisher = Chronicles Press
  | location = [[Rockford, Illinois]]
  | isbn = 978-0-9619364-9-5
  }}
* {{cite book
|last= Hall
|first=Richard C.
|title=War in the Balkans: An Encyclopedic History from the Fall of the Ottoman Empire to the Breakup of Yugoslavia
|url=https://books.google.com/books?id=wy3TBAAAQBAJ
|year=2014
|publisher=ABC-CLIO
|location=Santa Barbara, California
|isbn=978-1-61069-031-7}}
* {{cite book|last= Haug|first=Hilde Katrine|title=Creating a Socialist Yugoslavia: Tito, Communist Leadership and the National Question|url=https://books.google.com/books?id=NBCMDwAAQBAJ&amp;pg=PA68|year=2012|publisher=Bloomsbury Publishing|location=London|isbn=978-0-85772-121-1}}
* {{cite book|last=Irvine|first=Jill A.|title=The Croat Question: Partisan Politics in the Formation of the Yugoslav Socialist State|url=https://books.google.com/books?id=gn9pAAAAMAAJ|year=1993|publisher=Westview Press|location=Boulder, Colorado|isbn=978-0-8133-8542-6}}
* {{cite book
|last=Magill
|first=Frank N.
|title=The 20th Century A-GI: Dictionary of World Biography
|url=https://books.google.com/books?id=Nq1GU6I5umQC&amp;pg=PA944
|volume=7
|year=2013
|publisher=Routledge
|location=London
|isbn=978-1-136-59334-5}}
* {{cite book
|last= Müller
|first=Jan-Werner
|title=Contesting Democracy: Political Ideas in Twentieth-Century Europe
|url=https://books.google.com/books?id=3FpiNAEACAAJ
|year=2013
|publisher=Yale University Press
|location=New Haven, Connecticut
|isbn=978-0-300-19412-8}}
* {{cite book
  | last = Pavlowitch
  | first = Stevan K.
  | author-link = Stevan K. Pavlowitch
  | year = 2007
  | title = Hitler's New Disorder: The Second World War in Yugoslavia
  | publisher = Columbia University Press
  | location = New York
  | isbn = 978-1-85065-895-5
  | url = https://books.google.com/books?id=R8d2409V9tEC
  }}
* {{cite book
  | last = Ramet
  | first = Sabrina P.
  | author-link = Sabrina P. Ramet
  | year = 2006
  | title = The Three Yugoslavias: State-Building and Legitimation, 1918–2005
  | publisher = Indiana University Press
  | location = Bloomington, Indiana
  | isbn = 978-0-253-34656-8
  | url = https://books.google.com/books?id=FTw3lEqi2-oC
  }}
* {{cite book
|last1= Roszkowski
|first1=Wojciech
|last2= Kofman
|first2=Jan
|title=Biographical Dictionary of Central and Eastern Europe in the Twentieth Century
|url=https://books.google.com/books?id=RnKlDAAAQBAJ&amp;pg=PA1991
|year=2016
|publisher=Taylor &amp; Francis
|location=Armonk, New York
|isbn=978-1-317-47593-4}}
* {{cite book|last=Shepherd|first=Ben H. |title=European Resistance in the Second World War|url=https://books.google.com/books?id=XrLNDwAAQBAJ&amp;pg=PT380|year=2013|publisher=Pen and Sword|location=Havertown, Pennsylvania|isbn=978-1-4738-3162-9}}
* {{cite book
  | last = Tomasevich
  | first = Jozo
  | year = 2001
  | title = War and Revolution in Yugoslavia, 1941–1945: Occupation and Collaboration
  | publisher = Stanford University Press
  | location = Stanford, California
  | isbn = 978-0-8047-3615-2
  | url = https://books.google.com/books?id=fqUSGevFe5MC
  }}
* {{cite book|last=West|first=Richard|author-link=Richard West (journalist)|title=Tito and the Rise and Fall of Yugoslavia|url=https://books.google.com/books?id=J34leeCdXFQC&amp;pg=PT36|date=15 November 2012|publisher=Faber &amp; Faber|isbn=978-0-571-28110-7|page=36}}
* {{cite book|author=Djilas|title=Revolucionarni rat|first=Milovan|url=https://books.google.com/books?id=ffVmAAAAMAAJ|year=1990|publisher=Književne novine|isbn=9788639101060}}

== Dodatna literatura ==
* Meaney, Thomas, &quot;Little Old Grandfather,&quot; ''The London Review of Books'', May 19, 2016.
* Lalić, Boris, ''Milovan Djilas'', Belgrade: Novosti, 2011.
* Reinhartz, Dennis, ''Milovan Djilas: A Revolutionary as a Writer'', New York: Columbia University Press, 1981.
* Partsvaniya, Vakhtang, &quot;Milovan Djilas: Alienation in Power&quot; // Economic Journal. 2012. No 4. PP. 129–139.

== Vanjski linkovi ==
*{{Commonscat-inline|Milovan Đilas}}

{{Predsjednici Skupštine SFRJ}}

{{DEFAULTSORT:Đilas, Milovan}}
[[Kategorija:Rođeni 1911.]]
[[Kategorija:Umrli 1995.]]
[[Kategorija:Biografije, Mojkovci]]
[[Kategorija:Jugoslavenski državnici]]
[[Kategorija:Predsjednici Skupštine Jugoslavije]]
[[Kategorija:Crnogorski komunisti]]</text>
      <sha1>bo85gw999gako3x42p6xmd08247x336</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor o MediaWikiju:Timeline-tracking-category</title>
    <ns>9</ns>
    <id>539349</id>
    <revision>
      <id>3940737</id>
      <timestamp>2026-11-12T08:31:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <comment>/* Zahtjev za izmjenu, 12. novembar 2026. */ novi odlomak</comment>
      <origin>3940737</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="258" sha1="7oe6u57o1xwfuarexpdhuonjm3vortk" xml:space="preserve">== Zahtjev za izmjenu, 12. novembar 2026. ==
Treba prevesti &quot;Pages using the EasyTimeline extension&quot; na bosanski jezik, npr. &quot;Stranice koje koriste dodatak/proširenje/ekstenziju EasyTimeline&quot;, jer stranice koje ga koriste dobiju ovu kategoriju na engleskom.</text>
      <sha1>7oe6u57o1xwfuarexpdhuonjm3vortk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lijeva skretanja</title>
    <ns>0</ns>
    <id>539350</id>
    <revision>
      <id>3940784</id>
      <timestamp>2026-11-12T09:14:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Izmjene u toku}} {{Infokutija napad na civile | naziv           = Lijeva skretanja | dio             = [[Drugi svjetski rat]] | slika           =  | opis_slike      =  | lokacija        = {{tree list}} * [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije]] ** [[Crna Gora]] ** [[Hercegovina]] ** [[Srbija]] ** u manjoj mjeri: [[Hrvatska]] i [[Slovenija]] {{tree list/end}} | meta            = | koordinate      =  | datum           = juli 1941 – proljeće 1942. | vrijeme         =  |...</comment>
      <origin>3940784</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15440" sha1="hgyf7e5erw2ih87x7efs5owr4579oh1" xml:space="preserve">{{Izmjene u toku}}
{{Infokutija napad na civile
| naziv           = Lijeva skretanja
| dio             = [[Drugi svjetski rat]]
| slika           = 
| opis_slike      = 
| lokacija        = {{tree list}}
* [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije]]
** [[Crna Gora]]
** [[Hercegovina]]
** [[Srbija]]
** u manjoj mjeri: [[Hrvatska]] i [[Slovenija]]
{{tree list/end}}
| meta            =
| koordinate      = 
| datum           = juli 1941 – proljeće 1942.
| vrijeme         = 
| vremenska_zona  = 
| tip             = 
| mrtvih          = {{tree list}}
* 1941–42:
** Hercegovina: 500
** Crna Gora: 500–624
{{tree list/end}}
| ranjenih        = 
| žrtve           =
| počinitelji     = [[Savez komunista Jugoslavije]] 
* [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Partizani]]
| počinitelj      = 
| osumnjičenici   = 
| osumnjičenik    = 
| oružja          = 
| broj_saučesnika =
| saučesnici      =
| branitelji      =
| branitelj       =
}}
'''Lijeva skretanja''' termin je koji je [[Savez komunista Jugoslavije]] (KPJ) koristio za opisivanje radikalnih politika i strategija – koje su drugi nazivali &quot;crvenim terorom&quot; – a koje su provodili pojedinci koji su sebe smatrali ljevičarima unutar partije i partizanskih jedinica tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], uglavnom u [[Crna Gora|Crnoj Gori]], [[Hercegovina|Hercegovini]] i [[Srbija|Srbiji]], te u manjoj mjeri u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Slovenija|Sloveniji]].{{sfn|Banac|1990|p=89}}&lt;ref&gt;{{harvnb|Goldstein|2008|p=287}} {{lang|hr|&quot;Bila je to akcija nazvana kasnije „lijeva skretanja&quot; ponajviše provođena u Bosni i Crnoj Gori, a mnogo manje u Hrvatskoj.&quot;}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|title=NIN: nedeljne informativne novine|url=https://books.google.com/books?id=ft8xAQAAIAAJ|year=2002|publisher=Politika|page=4&lt;!-- |quote=...тзв. лева скретања, односно убиства „кулака&quot; у Херцеговини, Црној Гори, Босни и Срему, злочини извршени у тзв. Ужичкој републици и на крају масовна стрељања у Србији и Београду октобра 1944. године. --&gt;}}&lt;/ref&gt;

U periodu 1941–1942, na ovim područjima dolazilo je do masovnih pogubljenja, spaljivanja sela i konfiskacije imovine,&lt;ref name=&quot;Morrison2009&quot;&gt;{{cite book|last=Morrison|first=Kenneth|title=Montenegro: a modern history|url=https://books.google.com/books?id=xKMtAQAAIAAJ|year=2009|publisher=I.B. Tauris|isbn=978-1-84511-710-8|page=55}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|title=NIN: nedeljne informativne novine|url=https://books.google.com/books?id=ft8xAQAAIAAJ|year=2002|publisher=Politika|page=4&lt;!-- |quote=...тзв. лева скретања, односно убиства „кулака&quot; у Херцеговини, Црној Гори, Босни и Срему, злочини извршени у тзв. Ужичкој републици и на крају масовна стрељања у Србији и Београду октобра 1944. године. --&gt;}}&lt;/ref&gt; što je bilo motivisano strahom partizana od &quot;[[Peta kolona|pete kolone]]&quot;, kao i klasnim sukobima.{{sfn|Hurem|1972|p=155}} Kao posljedica ovih postupaka komunista, mnogi stanovnici sela iz Crne Gore i istočne Hercegovine masovno su pristupili [[Četnici|četničkim]] snagama.{{sfn|Banac|1988|p=82&lt;!-- |ps=: &quot;Na kraju se ispostavilo da su lijeva skretanja iz 1941–1942. bila ozbiljna greška. ... Terorisani seljaci, koji su bili sve samo ne saradnici okupatora ili kulaci, popunili su četničke redove u Crnoj Gori i istočnoj Hercegovini..&quot; --&gt; }} Savez komunista Jugoslavije osudila je postupke počinjene u tom periodu i kaznila nekoliko lokalnih komandanata.

== Naziv ==
Ova politika se također nazivala &quot;lijeva devijacija&quot;,&lt;ref name=&quot;PrestonPartridge2002&quot;&gt;{{cite book|last1=Preston|first1=Paul|author-link1=Paul Preston|last2=Partridge|first2=Michael|last3=Smyth|first3=Denis|author-link3=Denis Smyth |title=British documents on foreign affairs: reports and papers from the Foreign Office confidential print. From 1945 through 1950. Europe / editor, Denis Smyth|url=https://books.google.com/books?id=E8yQAAAAMAAJ|year=2002|publisher=University Publications of America|isbn=978-1-55655-769-9|page=76}}&lt;/ref&gt; &quot;lijeve greške&quot;{{sfn|Banac|1988|p=82}} ili &quot;sektaška skretanja&quot;. U titoističkoj dogmi nakon Drugog svjetskog rata, ova politika se nazivala &quot;greške ljevice&quot;&lt;ref name=&quot;Morrison2009&quot;&gt;{{cite book|last=Morrison|first=Kenneth|title=Montenegro: a modern history|url=https://books.google.com/books?id=xKMtAQAAIAAJ|year=2009|publisher=I.B. Tauris|isbn=978-1-84511-710-8|page=55}}&lt;/ref&gt; ili &quot;lijeva skretanja&quot;, dok su je drugi nazivali &quot;crveni teror&quot;.{{sfn|Lampe|2000|p=214}} Ova politika se ponekad naziva i &quot;druga faza&quot;.{{sfn|Banac|1988|p=82}} [[Karl Marx]] je smatrao da revolucija ima dvije faze: buržoasko-demokratsku i proletersku. Vjerovao je da se u drugoj fazi proleterska revolucija mora okrenuti protiv svojih saveznika iz prve faze.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Vukcevich|first=Bosko S.|title=Diverse forces in Yugoslavia: 1941-1945|url=https://books.google.com/books?id=FJJpAAAAMAAJ|year=1990|publisher=Authors Unlimited|isbn=978-1-55666-053-5|page=390}}&lt;/ref&gt;

== Pozadina ==
[[File:Josip Broz Tito uniform portrait.jpg|thumbnail|140px|[[Josip Broz Tito|Tito]] je u oktobru 1940. formulisao ljevičarsku strategiju KPJ.]]

Tito je bio glavni nosilac lijevih skretanja.{{Sfn|Petranović|1992|p=307&lt;!-- |ps=: Glavni skretač u &quot;lijevo&quot; bio je Josip Broz Tito, o čemu govore i njegove inicijative 1941-1942. i 1943.&quot; --&gt;}} Njegovo zvanično imenovanje za generalnog sekretara Saveza komunista Jugoslavije (KPJ) potvrđeno je u oktobru 1940, tokom [[Peta zemaljska konferencija KPJ|Pete zemaljske konferencije KPJ]] u [[Zagreb]]u. Na ovoj konferenciji, Tito je definisao ljevičarsku strategiju KPJ, usmjerenu na revolucionarno preuzimanje vlasti u zemlji radi uspostavljanja administrativnog sistema sovjetskog tipa u Jugoslaviji.&lt;ref&gt;{{cite book|author=Joel Krieger|title=The Oxford Companion to Politics of the World|url=https://books.google.com/books?id=2wd30pXJxpYC&amp;pg=PA838|date=2 August 2001|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-511739-4|page=838|quote=...in 1939 and received internal confirmation at the Fifth Land Conference of the KP, held in Zagreb, in October 1940. Tito was already noted as a leftist who put little stock in Popular Front arrangements with non-Communists. Moreover, he was federalist, seeing the solution of the nationality question in Yugoslavia in Soviet style federation. This led him to complain against Soviet pleas for cooperation with anti-Communist and Greater Serbian [[Chetnik]]s during the war and prompted him to emphasize the revolutionary seizure of power.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;inc1998&quot;&gt;{{cite book|author=Encyclopædia Britannica, inc|title=The New Encyclopædia Britannica|url=https://books.google.com/books?id=FFtYAAAAMAAJ|year=1998|publisher=Encyclopædia Britannica|isbn=978-0-85229-633-2|page=804|quote=At Fifth Land Conference of CPY, as underground minicongres held in Zagreb in October 1940, Tito sketched CPY's leftist strategy, which focused the party on armed insurrection and on Soviet style federalist solution to Yugoslavia. }}&lt;/ref&gt;{{sfn|Banac|1988|p=77&lt;!-- |ps=: &quot;Politička linija Pete konferencije bila je izrazito ljevičarska...&quot; --&gt; }}

U julu 1941, nakon [[Operacija &quot;Barbarossa&quot;|njemačke invazije]] na [[Sovjetski Savez]], Politbiro usvojio je strategiju prema kojoj su partizani trebali težiti stvaranju &quot;oslobođenih teritorija&quot;, očišćenih od neprijatelja. Prema instrukcijama Politbiroa, tim teritorijama su trebali upravljati komunisti na način sličan državnoj upravi, kako bi lokalno stanovništvo bilo izloženo idejama i praksama socijalizma. Na teritorijama koje su stavili pod svoju kontrolu, komunisti su provodili mnoge radikalne mjere. To je izazvalo neprijateljstvo mnogih seljaka u Srbiji, Crnoj Gori i Hercegovini.{{sfn|Haug|2012|p=68&lt;!-- |ps=: &quot;U julu 1941, Politbiro je usvojio strategiju koja je nalagala da partizani teže stvaranju operativnih baza, poznatih kao &quot;oslobođene teritorije&quot;, koje bi bile očišćene od neprijatelja... Ovu ljevičarsku strategiju sami komunisti nazivali su &quot;periodom lijevih grešaka&quot;.&quot; --&gt; }} Lijenost se kažnjavala kao dezerterstvo, a seljaci su bili kažnjavani visokim porezima ili prisilnim radom ukoliko im kuće nisu bile uredne ili ako bi dobili vaške.{{sfn|Banac|1990|p=89}} Jugoslovenski komunisti su zanemarili instrukcije [[Kominterna|Kominterne]] iz juna 1941, kojima se nalagalo da se ne prelazi u drugu fazu (revoluciju). Ignorisali su upute iz Moskve da pronađu ''modus vivendi'' (način suživota) s drugim pokretom otpora – [[Draža Mihailović|Mihailovićevim]] [[četnici]]ma – jer su smatrali da bi to moglo ugroziti komunističku revolucionarnu akciju.{{sfn|Petranović|2002|p=68&lt;!-- |ps=: &quot;KPJ je suspendovala instrukciju primljenu od Kominterne u junu 1941 – da se ne prelazi na drugu fazu, tj. na revoluciju... Naime, ignorisanjem instrukcije iz Moskve, komunističko rukovodstvo nije moglo iskreno uspostaviti ''modus vivendi'' s drugim pokretom otpora u Srbiji, četnicima D. Mihajlovića, što je moglo ugroziti njihovo revolucionarno djelovanje.. &quot; --&gt; }} Zbog toga je Tito odbacio sovjetske molbe za saradnju s četnicima i insistirao na nastavku komunističke revolucije.&lt;ref&gt;{{cite book|author=Joel Krieger|title=The Oxford Companion to Politics of the World|url=https://books.google.com/books?id=2wd30pXJxpYC&amp;pg=PA838|date=2 August 2001|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-511739-4|page=838|quote= This led him to complain against Soviet pleas for cooperation with anti-Communist and Greater Serbian Chetniks during the war and prompted him to emphasize the revolutionary seizure of power.}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

=== Izvori ===
* {{cite book|last=Banac|first=Ivo|title=With Stalin Against Tito: Cominformist Splits in Yugoslav Communism|url=https://books.google.com/books?id=jS69IRtTA3gC&amp;pg=PA83|year=1988|publisher=Cornell University Press|isbn=0-8014-2186-1}}
* {{cite book|last=Banac|first=Ivo|author-link=Ivo Banac|title=Sa Staljinom protiv Tita: informbirovski rascjepi u jugoslavenskom komunističkom pokretu|url=https://books.google.com/books?id=zWdtAAAAIAAJ|year=1990|publisher=Globus|isbn=978-86-343-0407-7}} 
* {{cite book |editor1-last=Bojović|editor1-first=Jovan R.|year=1987|title=Kolašinski četnički zatvor, 1942–1943: Zbornik radova sa naučnog skupa održanog u Kolašinu 14. i 15. maja 1984|trans-title=Kolašin Chetnik Prison 1942–1943, Proceedings from the Scientific Conference in Kolašin on 14 and 15 May 1984|language=sh|publisher=Historical Institute of Montenegro|location=[[Podgorica|Titograd]], Yugoslavia|oclc=605992247}}
* {{cite book|last=Goldstein|first=Ivo|author-link=Ivo Goldstein|title=Hrvatska: 1918–2008|url=https://books.google.com/books?id=yyMqAQAAIAAJ|year=2008|publisher=EPH|isbn=9789533000961}}
* {{cite book|last=Haug|first=Hilde Katrine|title=Creating a Socialist Yugoslavia: Tito, Communist Leadership and the National Question|url=https://books.google.com/books?id=4Av4AgAAQBAJ&amp;pg=PT68|year= 2012|publisher=I.B.Tauris|isbn=978-0-85773-100-5}}
* {{cite book|last=Hurem|first=Rasim|title=Kriza narodnooslobodilačkog pokreta u Bosni i Hercegovini krajem 1941. i početkom 1942. godine|url=https://books.google.com/books?id=6Jd4AAAAIAAJ|year=1972|publisher=Svjetlost}}
* {{cite book|last=Lampe|first=John R.|author-link=John R. Lampe|title=Yugoslavia as History: Twice There Was a Country|url=https://books.google.com/books?id=AZ1x7gvwx_8C&amp;pg=PA214|year=2000|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-77401-7}}
* {{cite book|last=Strugar|first=Vlado|author-link=Vlado Strugar|title=Drugi svjetski rat—50 godina kasnije: radovi sa naučnog skupa, Podgorica, 20–22. septembar 1996|url=https://books.google.com/books?id=loTh1UQHRagC|year=1997|publisher=Crnogorska akademija nauka i umjetnosti|isbn=978-86-7215-089-6}}
* {{cite book|last=Swain|first=Geoffrey|title=Tito: A Biography|url=https://books.google.com/books?id=W0EqAQAAMAAJ|year=2010|publisher=I. B. Tauris|isbn=978-1-84511-727-6}}
* {{cite book|last=Tomasevich|first=Jozo|author-link=Jozo Tomasevich|year=1975|title=War and Revolution in Yugoslavia, 1941–1945: The Chetniks|publisher=Stanford University Press|location=Stanford|isbn=978-0-8047-0857-9|url=https://books.google.com/books?id=yoCaAAAAIAAJ}}
* {{cite book|last=Pavlowitch|first=Stevan K.|author-link=Stevan K. Pavlowitch|title=Serbia: The History behind the Name|year=2002|location=London|publisher=Hurst &amp; Company|isbn=9781850654773|url=https://books.google.com/books?id=w-RuLDaNwbMC}}
* {{cite book|last=Pavlowitch|first=Stevan K.|author-link=Stevan K. Pavlowitch|year=2007|title=Hitler's New Disorder: The Second World War in Yugoslavia|publisher=Columbia University Press|location=New York|isbn=978-1-85065-895-5|url=https://books.google.com/books?id=R8d2409V9tEC}}
* {{cite book|author-link1=Branko Petranović|last=Petranović|first=Branko|title=Srbija u drugom svetskom ratu: 1939-1945|url=https://books.google.com/books?id=BAlnAAAAMAAJ|year=1992|publisher=Vojnoizdavaćki i Novinski Centar}}
* {{cite book|last=Petranović|first=Branko|title=The Yugoslav Experience of Serbian National Integration|url=https://books.google.com/books?id=SoVpAAAAMAAJ|year=2002|publisher=East European Monographs|isbn=978-0-88033-484-6}}
* {{cite book|last=Ramet|first=Sabrina P.|year=2006|title=The Three Yugoslavias: State-Building and Legitimation, 1918–2005|publisher=Indiana University Press|location=[[Bloomington, Indiana]]|isbn=978-0-253-34656-8|url=https://books.google.com/books?id=FTw3lEqi2-oC}}
* {{cite book|last=Vukmanović-Tempo|first=Svetozar|author-link=Svetozar Vukmanović|title=Moja porodica|url=https://books.google.com/books?id=KhG5AAAAIAAJ|year=1998|publisher=Prometej|isbn=9788676393527}}
* {{cite book|last=Mihaïlović|first=Dragoslav|title=Zlotvori|url=https://books.google.com/books?id=4M1iAAAAMAAJ|access-date=12 January 2019|year=1997|publisher=Narodna knj. Alfa|language=Serbian}}
* {{cite book|last=Kovač|first=Mirko|author-link=Mirko Kovač (writer)|title=Pisanje ili nostalgija: eseji|url=https://books.google.com/books?id=xVIpAQAAIAAJ|year=2008|publisher=Fraktura|isbn=9789532660623}}

== Dodatna literatura ==
* {{cite book|last=Pavlićević|first=Veselin|title=&quot;Lijeve greške&quot; Milovana Ðilasa ili partijski silogizam|url=https://books.google.com/books?id=mFUIlwEACAAJ|year=2012|publisher=Veselin Pavlićević|isbn=978-9940-9458-0-0}}
* {{cite journal|last=Živković|first=Milutin|date=2018|title=Revolucionarni teror u Novovaroškom, Prijepoljskom i Pljevaljskom srezu oktobar 1941–maj 1942.|trans-title=Revolutionary terror in the counties of Nova Varoš, Prijepolje, and Pljevlja October 1941–May 1942|url=https://istorija20veka.rs/wp-content/uploads/2019/01/2019_1_04_ziv_75-92.pdf|journal=Istorija 20. veka|language=sr|volume=37|issue=1|pages=75–92|doi=10.29362/ist20veka.2019.1.ziv.75-92}}

[[Kategorija:Partizanski zločini u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Komunistička terminologija]]
[[Kategorija:Politicidi]]
[[Kategorija:Eufemizmi vezani za vojsku]]
[[Kategorija: Revolucionarni teror]]
[[Kategorija:Komunistički terorizam]]
[[Kategorija:Terminologija Drugog svjetskog rata|Kategorija: Terminologija Drugog svjetskog rata]]</text>
      <sha1>hgyf7e5erw2ih87x7efs5owr4579oh1</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3940798</id>
      <parentid>3940784</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T09:59:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3940798</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33517" sha1="oi1hof6awq2qifplxjsr8o70535x0wr" xml:space="preserve">{{Infokutija napad na civile
| naziv           = Lijeva skretanja
| dio             = [[Drugi svjetski rat]]
| slika           = 
| opis_slike      = 
| lokacija        = {{tree list}}
* [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije]]
** [[Crna Gora]]
** [[Hercegovina]]
** [[Srbija]]
** u manjoj mjeri: [[Hrvatska]] i [[Slovenija]]
{{tree list/end}}
| meta            =
| koordinate      = 
| datum           = juli 1941 – proljeće 1942.
| vrijeme         = 
| vremenska_zona  = 
| tip             = 
| mrtvih          = {{tree list}}
* 1941–42:
** Hercegovina: 500
** Crna Gora: 500–624
{{tree list/end}}
| ranjenih        = 
| žrtve           =
| počinitelji     = [[Savez komunista Jugoslavije]] 
* [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Partizani]]
| počinitelj      = 
| osumnjičenici   = 
| osumnjičenik    = 
| oružja          = 
| broj_saučesnika =
| saučesnici      =
| branitelji      =
| branitelj       =
}}
'''Lijeva skretanja''' termin je koji je [[Savez komunista Jugoslavije]] (KPJ) koristio za opisivanje radikalnih politika i strategija – koje su drugi nazivali &quot;crvenim terorom&quot; – a koje su provodili pojedinci koji su sebe smatrali ljevičarima unutar partije i partizanskih jedinica tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], uglavnom u [[Crna Gora|Crnoj Gori]], [[Hercegovina|Hercegovini]] i [[Srbija|Srbiji]], te u manjoj mjeri u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Slovenija|Sloveniji]].{{sfn|Banac|1990|p=89}}&lt;ref&gt;{{harvnb|Goldstein|2008|p=287}} {{lang|hr|&quot;Bila je to akcija nazvana kasnije „lijeva skretanja&quot; ponajviše provođena u Bosni i Crnoj Gori, a mnogo manje u Hrvatskoj.&quot;}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|title=NIN: nedeljne informativne novine|url=https://books.google.com/books?id=ft8xAQAAIAAJ|year=2002|publisher=Politika|page=4&lt;!-- |quote=...тзв. лева скретања, односно убиства „кулака&quot; у Херцеговини, Црној Гори, Босни и Срему, злочини извршени у тзв. Ужичкој републици и на крају масовна стрељања у Србији и Београду октобра 1944. године. --&gt;}}&lt;/ref&gt;

U periodu 1941–1942, na ovim područjima dolazilo je do masovnih pogubljenja, spaljivanja sela i konfiskacije imovine,&lt;ref name=&quot;Morrison2009&quot;&gt;{{cite book|last=Morrison|first=Kenneth|title=Montenegro: a modern history|url=https://books.google.com/books?id=xKMtAQAAIAAJ|year=2009|publisher=I.B. Tauris|isbn=978-1-84511-710-8|page=55}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|title=NIN: nedeljne informativne novine|url=https://books.google.com/books?id=ft8xAQAAIAAJ|year=2002|publisher=Politika|page=4&lt;!-- |quote=...тзв. лева скретања, односно убиства „кулака&quot; у Херцеговини, Црној Гори, Босни и Срему, злочини извршени у тзв. Ужичкој републици и на крају масовна стрељања у Србији и Београду октобра 1944. године. --&gt;}}&lt;/ref&gt; što je bilo motivisano strahom partizana od &quot;[[Peta kolona|pete kolone]]&quot;, kao i klasnim sukobima.{{sfn|Hurem|1972|p=155}} Kao posljedica ovih postupaka komunista, mnogi stanovnici sela iz Crne Gore i istočne Hercegovine masovno su pristupili [[Četnici|četničkim]] snagama.{{sfn|Banac|1988|p=82&lt;!-- |ps=: &quot;Na kraju se ispostavilo da su lijeva skretanja iz 1941–1942. bila ozbiljna greška. ... Terorisani seljaci, koji su bili sve samo ne saradnici okupatora ili kulaci, popunili su četničke redove u Crnoj Gori i istočnoj Hercegovini..&quot; --&gt; }} Savez komunista Jugoslavije osudila je postupke počinjene u tom periodu i kaznila nekoliko lokalnih komandanata.

== Naziv ==
Ova politika se također nazivala &quot;lijeva devijacija&quot;,&lt;ref name=&quot;PrestonPartridge2002&quot;&gt;{{cite book|last1=Preston|first1=Paul|author-link1=Paul Preston|last2=Partridge|first2=Michael|last3=Smyth|first3=Denis|author-link3=Denis Smyth |title=British documents on foreign affairs: reports and papers from the Foreign Office confidential print. From 1945 through 1950. Europe / editor, Denis Smyth|url=https://books.google.com/books?id=E8yQAAAAMAAJ|year=2002|publisher=University Publications of America|isbn=978-1-55655-769-9|page=76}}&lt;/ref&gt; &quot;lijeve greške&quot;{{sfn|Banac|1988|p=82}} ili &quot;sektaška skretanja&quot;. U titoističkoj dogmi nakon Drugog svjetskog rata, ova politika se nazivala &quot;greške ljevice&quot;&lt;ref name=&quot;Morrison2009&quot;&gt;{{cite book|last=Morrison|first=Kenneth|title=Montenegro: a modern history|url=https://books.google.com/books?id=xKMtAQAAIAAJ|year=2009|publisher=I.B. Tauris|isbn=978-1-84511-710-8|page=55}}&lt;/ref&gt; ili &quot;lijeva skretanja&quot;, dok su je drugi nazivali &quot;crveni teror&quot;.{{sfn|Lampe|2000|p=214}} Ova politika se ponekad naziva i &quot;druga faza&quot;.{{sfn|Banac|1988|p=82}} [[Karl Marx]] je smatrao da revolucija ima dvije faze: buržoasko-demokratsku i proletersku. Vjerovao je da se u drugoj fazi proleterska revolucija mora okrenuti protiv svojih saveznika iz prve faze.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Vukcevich|first=Bosko S.|title=Diverse forces in Yugoslavia: 1941-1945|url=https://books.google.com/books?id=FJJpAAAAMAAJ|year=1990|publisher=Authors Unlimited|isbn=978-1-55666-053-5|page=390}}&lt;/ref&gt;

== Pozadina ==
[[File:Josip Broz Tito uniform portrait.jpg|thumbnail|140px|[[Josip Broz Tito|Tito]] je u oktobru 1940. formulisao ljevičarsku strategiju KPJ.]]

Tito je bio glavni nosilac lijevih skretanja.{{Sfn|Petranović|1992|p=307&lt;!-- |ps=: Glavni skretač u &quot;lijevo&quot; bio je Josip Broz Tito, o čemu govore i njegove inicijative 1941-1942. i 1943.&quot; --&gt;}} Njegovo zvanično imenovanje za generalnog sekretara Saveza komunista Jugoslavije (KPJ) potvrđeno je u oktobru 1940, tokom [[Peta zemaljska konferencija KPJ|Pete zemaljske konferencije KPJ]] u [[Zagreb]]u. Na ovoj konferenciji, Tito je definisao ljevičarsku strategiju KPJ, usmjerenu na revolucionarno preuzimanje vlasti u zemlji radi uspostavljanja administrativnog sistema sovjetskog tipa u Jugoslaviji.&lt;ref&gt;{{cite book|author=Joel Krieger|title=The Oxford Companion to Politics of the World|url=https://books.google.com/books?id=2wd30pXJxpYC&amp;pg=PA838|date=2 August 2001|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-511739-4|page=838|quote=...in 1939 and received internal confirmation at the Fifth Land Conference of the KP, held in Zagreb, in October 1940. Tito was already noted as a leftist who put little stock in Popular Front arrangements with non-Communists. Moreover, he was federalist, seeing the solution of the nationality question in Yugoslavia in Soviet style federation. This led him to complain against Soviet pleas for cooperation with anti-Communist and Greater Serbian [[Chetnik]]s during the war and prompted him to emphasize the revolutionary seizure of power.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;inc1998&quot;&gt;{{cite book|author=Encyclopædia Britannica, inc|title=The New Encyclopædia Britannica|url=https://books.google.com/books?id=FFtYAAAAMAAJ|year=1998|publisher=Encyclopædia Britannica|isbn=978-0-85229-633-2|page=804|quote=At Fifth Land Conference of CPY, as underground minicongres held in Zagreb in October 1940, Tito sketched CPY's leftist strategy, which focused the party on armed insurrection and on Soviet style federalist solution to Yugoslavia. }}&lt;/ref&gt;{{sfn|Banac|1988|p=77&lt;!-- |ps=: &quot;Politička linija Pete konferencije bila je izrazito ljevičarska...&quot; --&gt; }}

U julu 1941, nakon [[Operacija &quot;Barbarossa&quot;|njemačke invazije]] na [[Sovjetski Savez]], Politbiro usvojio je strategiju prema kojoj su partizani trebali težiti stvaranju &quot;oslobođenih teritorija&quot;, očišćenih od neprijatelja. Prema instrukcijama Politbiroa, tim teritorijama su trebali upravljati komunisti na način sličan državnoj upravi, kako bi lokalno stanovništvo bilo izloženo idejama i praksama socijalizma. Na teritorijama koje su stavili pod svoju kontrolu, komunisti su provodili mnoge radikalne mjere. To je izazvalo neprijateljstvo mnogih seljaka u Srbiji, Crnoj Gori i Hercegovini.{{sfn|Haug|2012|p=68&lt;!-- |ps=: &quot;U julu 1941, Politbiro je usvojio strategiju koja je nalagala da partizani teže stvaranju operativnih baza, poznatih kao &quot;oslobođene teritorije&quot;, koje bi bile očišćene od neprijatelja... Ovu ljevičarsku strategiju sami komunisti nazivali su &quot;periodom lijevih grešaka&quot;.&quot; --&gt; }} Lijenost se kažnjavala kao dezerterstvo, a seljaci su bili kažnjavani visokim porezima ili prisilnim radom ukoliko im kuće nisu bile uredne ili ako bi dobili vaške.{{sfn|Banac|1990|p=89}} Jugoslovenski komunisti su zanemarili instrukcije [[Kominterna|Kominterne]] iz juna 1941, kojima se nalagalo da se ne prelazi u drugu fazu (revoluciju). Ignorisali su upute iz Moskve da pronađu ''modus vivendi'' (način suživota) s drugim pokretom otpora – [[Draža Mihailović|Mihailovićevim]] [[četnici]]ma – jer su smatrali da bi to moglo ugroziti komunističku revolucionarnu akciju.{{sfn|Petranović|2002|p=68&lt;!-- |ps=: &quot;KPJ je suspendovala instrukciju primljenu od Kominterne u junu 1941 – da se ne prelazi na drugu fazu, tj. na revoluciju... Naime, ignorisanjem instrukcije iz Moskve, komunističko rukovodstvo nije moglo iskreno uspostaviti ''modus vivendi'' s drugim pokretom otpora u Srbiji, četnicima D. Mihajlovića, što je moglo ugroziti njihovo revolucionarno djelovanje.. &quot; --&gt; }} Zbog toga je Tito odbacio sovjetske molbe za saradnju s četnicima i insistirao na nastavku komunističke revolucije.&lt;ref&gt;{{cite book|author=Joel Krieger|title=The Oxford Companion to Politics of the World|url=https://books.google.com/books?id=2wd30pXJxpYC&amp;pg=PA838|date=2 August 2001|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-511739-4|page=838|quote= This led him to complain against Soviet pleas for cooperation with anti-Communist and Greater Serbian Chetniks during the war and prompted him to emphasize the revolutionary seizure of power.}}&lt;/ref&gt;

== Po regijama ==
=== Crna Gora ===
[[File:Moša Pijade.jpg|thumbnail|left|150px|[[Moša Pijade]], jedan od glavnih protagonista &quot;lijevih skretanja&quot; u Crnoj Gori]]

U junu 1941, Pokrajinski komitet KPJ za Crnu Goru, Boku i [[Sandžak]] izdao je proglas kojim je pozvao narod da se pridruži &quot;konačnoj likvidaciji kapitalističkog sistema&quot;.&lt;ref name=&quot;Лакић1981a&quot;&gt;{{cite book|last=Лакић|first=Зоран|title=Народна власт у Црној Гори 1941–1945|url=https://books.google.com/books?id=emwNAAAAIAAJ|year=1981|publisher=Обод|page=87&lt;!-- |quote=... у документима Покрајинског комитета КПЈ за Црну Гору, Боку и Санџак. У његовом јунском прогласу 1941 народ се позива на &quot;коначан обрачун са капиталистичким системом.&quot; --&gt;}}&lt;/ref&gt; Politika &quot;lijevih skretanja&quot; sprovodila se u Crnoj Gori počev od augusta, a njen intenzitet se pojačao nakon septembra 1941.&lt;ref name=&quot;Лакић1981b&quot;&gt;{{cite book|last=Лакић|first=Зоран|title=Народна власт у Црној Гори 1941–1945|url=https://books.google.com/books?id=emwNAAAAIAAJ|year=1981|publisher=Обод|page=247&lt;!-- |quote= Иако су такозвана „лијева скретања&quot; у Црној Гори почела августа а била чешћа од септембра 1941. године, ... --&gt;}}&lt;/ref&gt;{{sfn|Strugar|1997|p=144&lt;!-- |ps=: &quot;Нови курс КПЈ, касније назван „леве грешке&quot; или „лева скретања&quot;, довешће до грубих обрачуна и егзекуција над стварним и измишљеним противницима у Санцаку, Босни и Херцеговини, Црној Гори, Србији, што ће изазвати ...&quot; --&gt;}}&lt;ref&gt;{{cite book|last=Đorđević|first=Milinko|title=Sedam levih godina|url=https://books.google.com/books?id=ZlwtAQAAIAAJ|year=2000|publisher=Naš dom|page=14|isbn=9788672680126|quote=Практична последица овог става су учестале ликвидације &quot;непријатеља&quot;, које су &quot;отпочеле у августу, а од средине септембра су биле доста честе&quot;, како то произилази из извештаја Покрајинског Комитета КПЈ за Црну Гору, Боку и Санџак од 8 Децембра 1941}}&lt;/ref&gt;{{sfn|Haug|2012|p=68&lt;!-- |ps=: &quot;In July 1941, the Politburo adopted a strategy advocating that the Partisans should aim to create operational bases known as &quot;liberated territories&quot;, which would be cleared of enemies....&quot; --&gt;}} Ovu ekstremističku politiku partizani u Crnoj Gori sprovodili su pod uticajem [[Milovan Đilas|Milovana Đilasa]] i [[Moša Pijade|Moše Pijade]].&lt;ref name=&quot;Goulding2002&quot;&gt;{{cite book|last=Goulding|first=Daniel J.|title=Liberated Cinema: The Yugoslav Experience, 1945–2001|url=https://books.google.com/books?id=z6KOL-DnxIkC&amp;pg=PA14|year=2002|publisher=Indiana University Press|isbn=0-253-34210-4|page=14|quote=Under the influence of Milovan Djilas and the Marxist intellectual Mosa Pijade, however, the Partisan forces in Montenegro followed an extremist political line}}&lt;/ref&gt; Nakon početnog uspjeha ustanka u Crnoj Gori, komunisti su preuzeli kontrolu nad gotovo cijelom teritorijom Crne Gore i počeli se boriti protiv svojih klasnih neprijatelja. Značajan dio stanovništva Crne Gore podržao je četnike jer su se bojali &quot;crvenog terora&quot;.&lt;ref name=&quot;KlemenčičŽagar2004&quot;&gt;{{cite book|last1=Klemenčič|first1=Matjaž|last2=Žagar|first2=Mitja|title=The Former Yugoslavia's Diverse Peoples: A Reference Sourcebook|url=https://books.google.com/books?id=ORSMBFwjAKcC&amp;pg=PA176|year=2004|publisher=ABC-CLIO|isbn=978-1-57607-294-3|page=176|quote=In a very short period of time almost all the territory of Montenegro (with exception of some important cities) fell into hands of the communists. But the communist [sic] made mistake and started to fight against their class enemy (i.e. members of the Montenegrin bourgeoisie) which made them weaker. The Italians resumed their attacks and by the mid August 1941 had again enforced their control in Montenegro....Out of fear of the &quot;red-terror&quot;, a significant percentage of Montenegrins started to cooperate with the Chetniks, who started to attack Partisans..... The Partisan movement strengthen again in Autumn.}}&lt;/ref&gt; Uprkos instrukcijama da se revolucionarni aspekt njihove politike svede na minimum, vođe crnogorskih partizana su tokom ljeta 1941, u vrijeme ustanka u Crnoj Gori, uvele &quot;sovjetske elemente&quot;, budući da su ustanak shvatali kao prvu fazu komunističke revolucije.{{sfn|Haug|2012|p=68&lt;!-- |ps=: &quot;Despite instructions to play down revolutionary aspects of their policies, two leading Montenegrin members of the Politburo, Đilas and Milutinović (both among the most radical leftist in the party membership) introduced what is referred to as &quot;Soviet elements&quot; during the uprising in Montenegro in the summer of 1941&quot; --&gt;}} Dana 27. jula 1941, komunistička komanda za Crnu Goru izdala je naredbu o osnivanju prijekih sudova usmjerenih protiv onih koje su smatrali pripadnicima &quot;[[Peta kolona|pete kolone]]&quot;, a naredbu su završili proglasom: &quot;Patrioti, uništite petu kolonu i pobjeda je naša!&quot;&lt;ref&gt;{{cite book|title=Zbornik dokumenata i podataka o narodno-oslobodilačkom ratu jugoslovenskih naroda: knj. 1-10. Borbe u Crnoj Gori 1941-1945|url=https://books.google.com/books?id=ywnUAAAAMAAJ|access-date=12 January 2019|year=1950|publisher=Vojno-istoriski institut Jugoslovenske armije|language=Serbian|page=21|chapter=НАРЕДБА ПРИБРЕМЕНЕ ВРХОВНЕ КОМАНДЕ НАЦИОНАЛНООСЛОБОДИЛАЧКЕ ВОЈСКЕ ЗА ЦРНУ ГОРУ, БОКУ И САНЏАК ОД 27 ЈУЛА 1941 ГОД. О СТВАРАЊУ ПРИЈЕКИХ &gt; НАРОДНИХ СУДОВА |quote=Родољуби, уништите пету колону и побједа је на нашој страни! }}&lt;/ref&gt;

Sredinom augusta 1941, Đilas je uputio pismo Pokrajinskom komitetu Komunističke partije Jugoslavije za Crnu Goru, Boku i Sandžak, u kojem je preporučio izolaciju i uništenje &quot;pete kolone&quot;. Naglasio je da su tolerancija i neaktivnost komunista prema špijunima zločin ravan izdaji. Krajem augusta 1941, Pokrajinski komitet je izdao direktivu koja je slijedila Đilasove preporuke i insistirala na &quot;čišćenju&quot; sela od &quot;pete kolone&quot;. U drugoj direktivi, izdatoj u oktobru, Pokrajinski komitet je ponovio slične instrukcije, insistirajući na uništenju onih koji ometaju mobilizaciju ustanika – čak i onih koji bi rekli: &quot;Sačekajte, još nije pravi trenutak&quot;.&lt;ref&gt;[https://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/cg_u_2_svj_ratu/lijeve_greske_drugo_ime_za_zlocin.htm Dragutin Papović: “LIJEVE GREŠKE” – DRUGO IME ZA ZLOČIN], montenegrina.net; accessed 8 September 2018.&lt;/ref&gt; Sam Đilas je pisao o tome kako su partizani u povlačenju – koji su u julu svoje protivnike samo kažnjavali – nakon italijanske kontraofanzive u augustu 1941. počeli vršiti proizvoljna pogubljenja.{{sfn|Lampe|2000|loc=p. 214, &quot;Milovan Djilas, the highest ranking Montenegrin in the Communist leadership, and Arso Jovanovic,...., were dispatched from Serbia to fan the scattered flames into a single bonfire. Only three weeks later an Italian division returned to put down the uprising and to turn loose their allies, the largely Turkish Sandžak Muslims, to loot and burn. Djilas himself described how the retreating Partisans now summarily executed any opponents, after merely punishing them in July.&quot;}}

Od septembra 1941, u programskim dokumentima Komunističke partije počeli su se spominjati sudovi ovlašteni za izricanje smrtne kazne. To je odmah sprovedeno u djelo. Počevši od oktobra 1941, štab partizanskih snaga u Crnoj Gori, Boki i Sandžaku objavljivao je spiskove pogubljenih &quot;narodnih neprijatelja, uključujući špijune i izdajnike&quot;, uz napomenu: &quot;nastavit će se...&quot;&lt;ref name=&quot;Vasović2009&quot;&gt;{{cite book|last=Lakić|first=Zoran |author-link=Zoran Lakić|title=Istorija Pljevalja|url=https://books.google.com/books?id=n1zxZwEACAAJ|year=2009|publisher=Opština Pljevalja|page=371|chapter=Pljevlja 1941-1945&lt;!-- |quote=.... у програмским документима КПЈ у којима се од септембра 1941. већ помињу “домаћи издајници”, народни судови који су имали право да изричу и смртне пресуде, што је заиста одмах потом заживјело у пракси...У Саопштењу Главног штаба народноослободилачких партизанских одреда за Црну Гору и Боку, која су почела да излазе у октобру 1941. објављивани су спискови ликвидираних “народних непријатеља, шпијуна и издајника уз назнаку - Наставиће се….и.--&gt;}}&lt;/ref&gt; Tokom prve godine, među žrtvama su bile i žene koje su &quot;koketirale&quot; s Italijanima.&lt;ref name=&quot;Đorđević 2000 14&quot;&gt;{{cite book|last=Đorđević|first=Milinko|title=Sedam levih godina|url=https://books.google.com/books?id=ZlwtAQAAIAAJ|year=2000|publisher=Naš dom|page=14|isbn=9788672680126}}&lt;/ref&gt; Većinu ljudi koje su komunisti ubili 1941. činili su vojni i administrativni službenici predratne Kraljevine Jugoslavije.&lt;ref name=&quot;Đorđević 2000 14&quot; /&gt; Prema profesoru [[Jozo Tomašević|Jozi Tomaševiću]], tokom perioda &quot;lijeve skretanja&quot; – otprilike od decembra 1941. do maja 1942  – partizani su, naročito u Hercegovini i Crnoj Gori, provodili teror nad ljudima koji nisu sarađivali s neprijateljem, ali su smatrani potencijalnim klasnim neprijateljima.{{sfn|Tomasevich|1975|p=257}}

Partizani su u januaru i februaru 1942. zauzeli [[Kolašin]] i okrenuli se protiv svih stvarnih i potencijalnih protivnika; ubili su oko 300 ljudi, a njihove unakažene leševe bacili u jame koje su nazvali &quot;pseće groblje&quot;. Zbog toga, kao i zbog drugih primjera komunističkog terora, dio crnogorskog stanovništva okrenuo se protiv partizana. Kako navodi ''[[Zbornik za istoriju]]'', &quot;zemlja bez četnika odjednom je bila preplavljena četnicima&quot;, što je velikim dijelom bila posljedica politike &quot;lijevih skretanja&quot;.&lt;ref name=&quot;Лакић1981c&quot;&gt;{{cite book|last=Лакић|first=Зоран|title=Народна власт у Црној Гори 1941–1945|url=https://books.google.com/books?id=emwNAAAAIAAJ|year=1981|publisher=Обод|page=250&lt;!-- |quote=„Земља без четника одjеданпут доживљује праву четничку офанзиву&quot;. Овакво стање има објективних узрока, али је чињеница да га је убрзала политика „лијевих скретања&quot;, коза је довела до привременог пораза НОП-а у Црној Гори 1942. године [&quot;A land without Chetniks suddenly lives through a real Chetnik offensive.&quot; This situation is caused by many objective reasons, but it is a fact that it was accelerated by the policy of &quot;left deviations&quot;. ] --&gt;}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|title=Zbornik za istoriju|url=https://books.google.com/books?id=ObFdAAAAIAAJ|year=1970|publisher=Odeljenje za društvene nauke, Matica srpska|page=68|quote=Друга је ствар, међутим, као што констатује и ЦК КПЈ, да је политика левих скретања убрзала појаву четника, одвојила ... покрет и довела до његовог привременог разбијања у Црној Гори.}}&lt;/ref&gt; Komunistička pogubljenja uglednih plemenskih glavara u Crnoj Gori izazvala su dodatni animozitet seljaka srednjeg sloja prema komunistima.&lt;ref&gt;{{cite book|title=Zbornik za istoriju|url=https://books.google.com/books?id=ObFdAAAAIAAJ|year=1970|publisher=Odeljenje za društvene nauke, Matica srpska|page=68|quote= Ликвидације угледних братственика и племеника у Црној Гори изазивале су још веће сумње}}&lt;/ref&gt; Đurišić je ubrzo ponovo zauzeo Kolašin i držao ga kao četničko uporište sve do maja 1943.{{sfn|Pavlowitch|2007|pp=104–06}} Njegovu vlast obilježio je teror nad partizanskim simpatizerima. Veliki broj zarobljenih partizana i simpatizera pogubljen je u narednim sedmicama, uključujući potpukovnika [[Radisav Radević|Radisava Radevića]], majora [[Batrić Zečević|Batrića Zečevića]], kapetane [[Đura Radosavljević|Đura Radosavljevića]], [[Mileta Lakićević|Miletu Lakićevića]] i [[Tomica Jojić|Tomicu Jojića]], te bivšeg člana jugoslovenskog parlamenta [[Blagota Selić|Blagotu Selića]] – od kojih niko nije bio član Komunističke partije. Đurišić je u Kolašinu formirao četnički zatvor u kojem je bilo zatočeno i/ili mučeno oko 2.000 protivnika.{{sfn|Bojović|1987|pp=52–53, 152–53}} Mnogi su predati Italijanima.{{sfn|Bojović|1987|pp=157–60}}

U martu 1942, komunisti iz [[Nikšić|Nikšića]] spalili su sela [[Ozrinići]] i [[Zagarač]].&lt;ref&gt;{{cite book|title=Istorijski zapisi|url=https://books.google.com/books?id=u-nTAAAAMAAJ|year=1987|publisher=с.н.|page=119|quote=...спаљени Озринићи и Загарач, што је најдрастичнији примјер неправилног рада.}}&lt;/ref&gt; Prema nekim izvorima, naredbu za to izdali su Đilas i [[Sava Kovačević]].&lt;ref name=&quot;Miljanić1970&quot;&gt;{{cite book|last=Miljanić|first=Gojko|title=Nikšićki NOP odred|url=https://books.google.com/books?id=NWc-AAAAIAAJ|year=1970|publisher=Vojnoizdavaćki zavod|page=242|quote= Војо Шобајић, заменик комесара 1. ударног батаљона у својим сећањима пише да је од Милована Ђиласа добио писмо у коме се наређује да се потпуно спаси с. Озринићи. (Архив ОК Никшић 1/12 — Мемоарска грађа).}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Đuretić1997&quot;&gt;{{cite book|last=Đuretić|first=Veselin|title=Violence against the Serb uprising|url=https://books.google.com/books?id=j3riAAAAMAAJ|year=1997|publisher=Institut|page=274|isbn=9788671790246|quote=Делујући у том правцу, Милован Ђилас и Сава Ковачевић наредили су паљевину Озринића}}&lt;/ref&gt; Između početka ustanka u Crnoj Gori i sredine 1942, komunisti su u Crnoj Gori ubili između 500 i 624 osobe, većinom tokom oružanih sukoba.{{sfn|Pavlićević|2012|p=14&lt;!-- |ps=: &quot;Dakle, ukupno je ubijeno u 1941. godini od početka ustanka do sredine 1942. godine, statistike se ne slažu, od 500 do 624 čovjeka&quot; --&gt;}}

=== Srbija ===
U septembru 1941, srpski partizani su uspostavili [[Užička republika|Užičku republiku]], kratkotrajnu mini-državu sa administrativnim centrom u Užicu. Krajem novembra 1941. partizani su poraženi i morali su se povući iz Srbije. Politika &quot;lijevih skretanja&quot; koju je provodio Tito značajno je doprinijela porazu partizana u Užičkoj republici.{{sfn|Banac|1988|p=81&lt;!-- |ps=: &quot;This defeat stemmed in good part from the leftist policy pursued by Tito in the liberated territory centered on Uzice, ...&quot; --&gt;}} Zbog represije komunista i njihove namjere da nastave s komunističkom revolucijom, stanovništvo Srbije se također okrenulo protiv ustanka i komunističkih ustanika. Početkom decembra 1941.&lt;ref name=&quot;JelićStrugar1985&quot;&gt;{{cite book|last1=Jelić|first1=Ivan|last2=Strugar|first2=Novak|title=War and revolution in Yugoslavia, 1941-1945|url=https://books.google.com/books?id=zTWBAAAAIAAJ|year=1985|publisher=Socialist Thought and Practice|page=122|quote=Partisan Detachments of Yugoslavia and the leaderships of the national liberation movement withdrew from Serbia early in December 1941}}&lt;/ref&gt; komunisti su prešli iz Srbije u Bosnu (nominalno NDH) i pridružili se svojim saborcima koji su već bili napustili Crnu Goru.{{sfn|Pavlowitch|2002|p=147|ps=: &quot;When repression burst the bubble of optimism, the popular mood in Serbia also turned against the insurgency and those who wanted to carry on with revolution... The partisan crossed into nominally NDH territory, where they joined up with their comrades who had left Montenegro.&quot;}}

=== Hercegovina ===
Samo tokom januara i februara 1942, partizani su u istočnoj Hercegovini pogubili 250 ljudi pod optužbom da pripadaju &quot;petoj koloni&quot;.&lt;ref&gt;{{harvnb|Goldstein|2008|p=287}} {{lang|hr|&quot;Samo u siječnju i veljači 1942. strijeljano je u istočnoj Hercegovini oko 250 ljudi, optuženih da pripadaju „petoj koloni”&quot;}}&lt;/ref&gt; Samo u Hercegovini, ukupan broj civila koje su komunisti ubili u periodu 1941–1942. vjerovatno iznosi oko 500.{{sfn|Banac|1988|pp=82–83}} 

Zbog &quot;lijevih skretanja&quot;, partizani su tokom ljeta 1942. istjerani iz Hercegovine&lt;ref&gt;{{cite book|last=Hamović|first=Miloš|title=Izbjeglištvo u Bosni i Hercegovini: 1941–1945|url=https://books.google.com/books?id=S34tAQAAIAAJ|year=1994|publisher=Filip Višnjić|page=94|isbn=9788673631394|quote=Могло би се рећи да је епилог лијевог скретања у источној Херцеговини (и Црној Гори) био у томе што су домаће партизанске јединице биле принуђене да се повуку са тог простора и заједно са...}}&lt;/ref&gt; – ne od strane snaga [[Sile Osovine|Sila Osovine]], već od strane tamošnjeg stanovništva.{{sfn|Strugar|1997|p=267&lt;!-- |ps=: &quot;... Dr. Savo Skoko ... konstatuje... da operativnu grupu NOV i POJ nisu u leto 1942 iz Hercegovine potisle nadmoćne snage okupatora već sam narod zbog grešaka prema njemu, kojima su presudno doprinela &quot;leva skretanja&quot;&quot; --&gt;}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

=== Izvori ===
* {{cite book|last=Banac|first=Ivo|title=With Stalin Against Tito: Cominformist Splits in Yugoslav Communism|url=https://books.google.com/books?id=jS69IRtTA3gC&amp;pg=PA83|year=1988|publisher=Cornell University Press|isbn=0-8014-2186-1}}
* {{cite book|last=Banac|first=Ivo|author-link=Ivo Banac|title=Sa Staljinom protiv Tita: informbirovski rascjepi u jugoslavenskom komunističkom pokretu|url=https://books.google.com/books?id=zWdtAAAAIAAJ|year=1990|publisher=Globus|isbn=978-86-343-0407-7}} 
* {{cite book |editor1-last=Bojović|editor1-first=Jovan R.|year=1987|title=Kolašinski četnički zatvor, 1942–1943: Zbornik radova sa naučnog skupa održanog u Kolašinu 14. i 15. maja 1984|trans-title=Kolašin Chetnik Prison 1942–1943, Proceedings from the Scientific Conference in Kolašin on 14 and 15 May 1984|language=sh|publisher=Historical Institute of Montenegro|location=[[Podgorica|Titograd]], Yugoslavia|oclc=605992247}}
* {{cite book|last=Goldstein|first=Ivo|author-link=Ivo Goldstein|title=Hrvatska: 1918–2008|url=https://books.google.com/books?id=yyMqAQAAIAAJ|year=2008|publisher=EPH|isbn=9789533000961}}
* {{cite book|last=Haug|first=Hilde Katrine|title=Creating a Socialist Yugoslavia: Tito, Communist Leadership and the National Question|url=https://books.google.com/books?id=4Av4AgAAQBAJ&amp;pg=PT68|year= 2012|publisher=I.B.Tauris|isbn=978-0-85773-100-5}}
* {{cite book|last=Hurem|first=Rasim|title=Kriza narodnooslobodilačkog pokreta u Bosni i Hercegovini krajem 1941. i početkom 1942. godine|url=https://books.google.com/books?id=6Jd4AAAAIAAJ|year=1972|publisher=Svjetlost}}
* {{cite book|last=Lampe|first=John R.|author-link=John R. Lampe|title=Yugoslavia as History: Twice There Was a Country|url=https://books.google.com/books?id=AZ1x7gvwx_8C&amp;pg=PA214|year=2000|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-77401-7}}
* {{cite book|last=Strugar|first=Vlado|author-link=Vlado Strugar|title=Drugi svjetski rat—50 godina kasnije: radovi sa naučnog skupa, Podgorica, 20–22. septembar 1996|url=https://books.google.com/books?id=loTh1UQHRagC|year=1997|publisher=Crnogorska akademija nauka i umjetnosti|isbn=978-86-7215-089-6}}
* {{cite book|last=Swain|first=Geoffrey|title=Tito: A Biography|url=https://books.google.com/books?id=W0EqAQAAMAAJ|year=2010|publisher=I. B. Tauris|isbn=978-1-84511-727-6}}
* {{cite book|last=Tomasevich|first=Jozo|author-link=Jozo Tomasevich|year=1975|title=War and Revolution in Yugoslavia, 1941–1945: The Chetniks|publisher=Stanford University Press|location=Stanford|isbn=978-0-8047-0857-9|url=https://books.google.com/books?id=yoCaAAAAIAAJ}}
* {{cite book|last=Pavlowitch|first=Stevan K.|author-link=Stevan K. Pavlowitch|title=Serbia: The History behind the Name|year=2002|location=London|publisher=Hurst &amp; Company|isbn=9781850654773|url=https://books.google.com/books?id=w-RuLDaNwbMC}}
* {{cite book|last=Pavlowitch|first=Stevan K.|author-link=Stevan K. Pavlowitch|year=2007|title=Hitler's New Disorder: The Second World War in Yugoslavia|publisher=Columbia University Press|location=New York|isbn=978-1-85065-895-5|url=https://books.google.com/books?id=R8d2409V9tEC}}
* {{cite book|author-link1=Branko Petranović|last=Petranović|first=Branko|title=Srbija u drugom svetskom ratu: 1939-1945|url=https://books.google.com/books?id=BAlnAAAAMAAJ|year=1992|publisher=Vojnoizdavaćki i Novinski Centar}}
* {{cite book|last=Petranović|first=Branko|title=The Yugoslav Experience of Serbian National Integration|url=https://books.google.com/books?id=SoVpAAAAMAAJ|year=2002|publisher=East European Monographs|isbn=978-0-88033-484-6}}
* {{cite book|last=Ramet|first=Sabrina P.|year=2006|title=The Three Yugoslavias: State-Building and Legitimation, 1918–2005|publisher=Indiana University Press|location=[[Bloomington, Indiana]]|isbn=978-0-253-34656-8|url=https://books.google.com/books?id=FTw3lEqi2-oC}}
* {{cite book|last=Vukmanović-Tempo|first=Svetozar|author-link=Svetozar Vukmanović|title=Moja porodica|url=https://books.google.com/books?id=KhG5AAAAIAAJ|year=1998|publisher=Prometej|isbn=9788676393527}}
* {{cite book|last=Mihaïlović|first=Dragoslav|title=Zlotvori|url=https://books.google.com/books?id=4M1iAAAAMAAJ|access-date=12 January 2019|year=1997|publisher=Narodna knj. Alfa|language=Serbian}}
* {{cite book|last=Kovač|first=Mirko|author-link=Mirko Kovač (writer)|title=Pisanje ili nostalgija: eseji|url=https://books.google.com/books?id=xVIpAQAAIAAJ|year=2008|publisher=Fraktura|isbn=9789532660623}}

== Dodatna literatura ==
* {{cite book|last=Pavlićević|first=Veselin|title=&quot;Lijeve greške&quot; Milovana Ðilasa ili partijski silogizam|url=https://books.google.com/books?id=mFUIlwEACAAJ|year=2012|publisher=Veselin Pavlićević|isbn=978-9940-9458-0-0}}
* {{cite journal|last=Živković|first=Milutin|date=2018|title=Revolucionarni teror u Novovaroškom, Prijepoljskom i Pljevaljskom srezu oktobar 1941–maj 1942.|trans-title=Revolutionary terror in the counties of Nova Varoš, Prijepolje, and Pljevlja October 1941–May 1942|url=https://istorija20veka.rs/wp-content/uploads/2019/01/2019_1_04_ziv_75-92.pdf|journal=Istorija 20. veka|language=sr|volume=37|issue=1|pages=75–92|doi=10.29362/ist20veka.2019.1.ziv.75-92}}

[[Kategorija:Partizanski zločini u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Komunistička terminologija]]
[[Kategorija:Politicidi]]
[[Kategorija:Eufemizmi vezani za vojsku]]
[[Kategorija: Revolucionarni teror]]
[[Kategorija:Komunistički terorizam]]
[[Kategorija:Terminologija Drugog svjetskog rata|Kategorija: Terminologija Drugog svjetskog rata]]</text>
      <sha1>oi1hof6awq2qifplxjsr8o70535x0wr</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3940803</id>
      <parentid>3940798</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T10:13:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3940803</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="43859" sha1="syon4qa0l2koyypy35h10a74h31jgu8" xml:space="preserve">{{Infokutija napad na civile
| naziv           = Lijeva skretanja
| dio             = [[Drugi svjetski rat]]
| slika           = 
| opis_slike      = 
| lokacija        = {{tree list}}
* [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije]]
** [[Crna Gora]]
** [[Hercegovina]]
** [[Srbija]]
** u manjoj mjeri: [[Hrvatska]] i [[Slovenija]]
{{tree list/end}}
| meta            =
| koordinate      = 
| datum           = juli 1941 – proljeće 1942.
| vrijeme         = 
| vremenska_zona  = 
| tip             = 
| mrtvih          = {{tree list}}
* 1941–42:
** Hercegovina: 500
** Crna Gora: 500–624
{{tree list/end}}
| ranjenih        = 
| žrtve           =
| počinitelji     = [[Savez komunista Jugoslavije]] 
* [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Partizani]]
| počinitelj      = 
| osumnjičenici   = 
| osumnjičenik    = 
| oružja          = 
| broj_saučesnika =
| saučesnici      =
| branitelji      =
| branitelj       =
}}
'''Lijeva skretanja''' termin je koji je [[Savez komunista Jugoslavije]] (KPJ) koristio za opisivanje radikalnih politika i strategija – koje su drugi nazivali &quot;crvenim terorom&quot; – a koje su provodili pojedinci koji su sebe smatrali ljevičarima unutar partije i partizanskih jedinica tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], uglavnom u [[Crna Gora|Crnoj Gori]], [[Hercegovina|Hercegovini]] i [[Srbija|Srbiji]], te u manjoj mjeri u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Slovenija|Sloveniji]].{{sfn|Banac|1990|p=89}}&lt;ref&gt;{{harvnb|Goldstein|2008|p=287}} {{lang|hr|&quot;Bila je to akcija nazvana kasnije „lijeva skretanja&quot; ponajviše provođena u Bosni i Crnoj Gori, a mnogo manje u Hrvatskoj.&quot;}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|title=NIN: nedeljne informativne novine|url=https://books.google.com/books?id=ft8xAQAAIAAJ|year=2002|publisher=Politika|page=4&lt;!-- |quote=...тзв. лева скретања, односно убиства „кулака&quot; у Херцеговини, Црној Гори, Босни и Срему, злочини извршени у тзв. Ужичкој републици и на крају масовна стрељања у Србији и Београду октобра 1944. године. --&gt;}}&lt;/ref&gt;

U periodu 1941–1942, na ovim područjima dolazilo je do masovnih pogubljenja, spaljivanja sela i konfiskacije imovine,&lt;ref name=&quot;Morrison2009&quot;&gt;{{cite book|last=Morrison|first=Kenneth|title=Montenegro: a modern history|url=https://books.google.com/books?id=xKMtAQAAIAAJ|year=2009|publisher=I.B. Tauris|isbn=978-1-84511-710-8|page=55}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|title=NIN: nedeljne informativne novine|url=https://books.google.com/books?id=ft8xAQAAIAAJ|year=2002|publisher=Politika|page=4&lt;!-- |quote=...тзв. лева скретања, односно убиства „кулака&quot; у Херцеговини, Црној Гори, Босни и Срему, злочини извршени у тзв. Ужичкој републици и на крају масовна стрељања у Србији и Београду октобра 1944. године. --&gt;}}&lt;/ref&gt; što je bilo motivisano strahom partizana od &quot;[[Peta kolona|pete kolone]]&quot;, kao i klasnim sukobima.{{sfn|Hurem|1972|p=155}} Kao posljedica ovih postupaka komunista, mnogi stanovnici sela iz Crne Gore i istočne Hercegovine masovno su pristupili [[Četnici|četničkim]] snagama.{{sfn|Banac|1988|p=82&lt;!-- |ps=: &quot;Na kraju se ispostavilo da su lijeva skretanja iz 1941–1942. bila ozbiljna greška. ... Terorisani seljaci, koji su bili sve samo ne saradnici okupatora ili kulaci, popunili su četničke redove u Crnoj Gori i istočnoj Hercegovini..&quot; --&gt; }} Savez komunista Jugoslavije osudila je postupke počinjene u tom periodu i kaznila nekoliko lokalnih komandanata.

== Naziv ==
Ova politika se također nazivala &quot;lijeva devijacija&quot;,&lt;ref name=&quot;PrestonPartridge2002&quot;&gt;{{cite book|last1=Preston|first1=Paul|author-link1=Paul Preston|last2=Partridge|first2=Michael|last3=Smyth|first3=Denis|author-link3=Denis Smyth |title=British documents on foreign affairs: reports and papers from the Foreign Office confidential print. From 1945 through 1950. Europe / editor, Denis Smyth|url=https://books.google.com/books?id=E8yQAAAAMAAJ|year=2002|publisher=University Publications of America|isbn=978-1-55655-769-9|page=76}}&lt;/ref&gt; &quot;lijeve greške&quot;{{sfn|Banac|1988|p=82}} ili &quot;sektaška skretanja&quot;. U titoističkoj dogmi nakon Drugog svjetskog rata, ova politika se nazivala &quot;greške ljevice&quot;&lt;ref name=&quot;Morrison2009&quot;&gt;{{cite book|last=Morrison|first=Kenneth|title=Montenegro: a modern history|url=https://books.google.com/books?id=xKMtAQAAIAAJ|year=2009|publisher=I.B. Tauris|isbn=978-1-84511-710-8|page=55}}&lt;/ref&gt; ili &quot;lijeva skretanja&quot;, dok su je drugi nazivali &quot;crveni teror&quot;.{{sfn|Lampe|2000|p=214}} Ova politika se ponekad naziva i &quot;druga faza&quot;.{{sfn|Banac|1988|p=82}} [[Karl Marx]] je smatrao da revolucija ima dvije faze: buržoasko-demokratsku i proletersku. Vjerovao je da se u drugoj fazi proleterska revolucija mora okrenuti protiv svojih saveznika iz prve faze.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Vukcevich|first=Bosko S.|title=Diverse forces in Yugoslavia: 1941-1945|url=https://books.google.com/books?id=FJJpAAAAMAAJ|year=1990|publisher=Authors Unlimited|isbn=978-1-55666-053-5|page=390}}&lt;/ref&gt;

== Pozadina ==
[[File:Josip Broz Tito uniform portrait.jpg|thumbnail|140px|[[Josip Broz Tito|Tito]] je u oktobru 1940. formulisao ljevičarsku strategiju KPJ.]]

Tito je bio glavni nosilac lijevih skretanja.{{Sfn|Petranović|1992|p=307&lt;!-- |ps=: Glavni skretač u &quot;lijevo&quot; bio je Josip Broz Tito, o čemu govore i njegove inicijative 1941-1942. i 1943.&quot; --&gt;}} Njegovo zvanično imenovanje za generalnog sekretara Saveza komunista Jugoslavije (KPJ) potvrđeno je u oktobru 1940, tokom [[Peta zemaljska konferencija KPJ|Pete zemaljske konferencije KPJ]] u [[Zagreb]]u. Na ovoj konferenciji, Tito je definisao ljevičarsku strategiju KPJ, usmjerenu na revolucionarno preuzimanje vlasti u zemlji radi uspostavljanja administrativnog sistema sovjetskog tipa u Jugoslaviji.&lt;ref&gt;{{cite book|author=Joel Krieger|title=The Oxford Companion to Politics of the World|url=https://books.google.com/books?id=2wd30pXJxpYC&amp;pg=PA838|date=2 August 2001|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-511739-4|page=838|quote=...in 1939 and received internal confirmation at the Fifth Land Conference of the KP, held in Zagreb, in October 1940. Tito was already noted as a leftist who put little stock in Popular Front arrangements with non-Communists. Moreover, he was federalist, seeing the solution of the nationality question in Yugoslavia in Soviet style federation. This led him to complain against Soviet pleas for cooperation with anti-Communist and Greater Serbian [[Chetnik]]s during the war and prompted him to emphasize the revolutionary seizure of power.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;inc1998&quot;&gt;{{cite book|author=Encyclopædia Britannica, inc|title=The New Encyclopædia Britannica|url=https://books.google.com/books?id=FFtYAAAAMAAJ|year=1998|publisher=Encyclopædia Britannica|isbn=978-0-85229-633-2|page=804|quote=At Fifth Land Conference of CPY, as underground minicongres held in Zagreb in October 1940, Tito sketched CPY's leftist strategy, which focused the party on armed insurrection and on Soviet style federalist solution to Yugoslavia. }}&lt;/ref&gt;{{sfn|Banac|1988|p=77&lt;!-- |ps=: &quot;Politička linija Pete konferencije bila je izrazito ljevičarska...&quot; --&gt; }}

U julu 1941, nakon [[Operacija &quot;Barbarossa&quot;|njemačke invazije]] na [[Sovjetski Savez]], Politbiro usvojio je strategiju prema kojoj su partizani trebali težiti stvaranju &quot;oslobođenih teritorija&quot;, očišćenih od neprijatelja. Prema instrukcijama Politbiroa, tim teritorijama su trebali upravljati komunisti na način sličan državnoj upravi, kako bi lokalno stanovništvo bilo izloženo idejama i praksama socijalizma. Na teritorijama koje su stavili pod svoju kontrolu, komunisti su provodili mnoge radikalne mjere. To je izazvalo neprijateljstvo mnogih seljaka u Srbiji, Crnoj Gori i Hercegovini.{{sfn|Haug|2012|p=68&lt;!-- |ps=: &quot;U julu 1941, Politbiro je usvojio strategiju koja je nalagala da partizani teže stvaranju operativnih baza, poznatih kao &quot;oslobođene teritorije&quot;, koje bi bile očišćene od neprijatelja... Ovu ljevičarsku strategiju sami komunisti nazivali su &quot;periodom lijevih grešaka&quot;.&quot; --&gt; }} Lijenost se kažnjavala kao dezerterstvo, a seljaci su bili kažnjavani visokim porezima ili prisilnim radom ukoliko im kuće nisu bile uredne ili ako bi dobili vaške.{{sfn|Banac|1990|p=89}} Jugoslovenski komunisti su zanemarili instrukcije [[Kominterna|Kominterne]] iz juna 1941, kojima se nalagalo da se ne prelazi u drugu fazu (revoluciju). Ignorisali su upute iz Moskve da pronađu ''modus vivendi'' (način suživota) s drugim pokretom otpora – [[Draža Mihailović|Mihailovićevim]] [[četnici]]ma – jer su smatrali da bi to moglo ugroziti komunističku revolucionarnu akciju.{{sfn|Petranović|2002|p=68&lt;!-- |ps=: &quot;KPJ je suspendovala instrukciju primljenu od Kominterne u junu 1941 – da se ne prelazi na drugu fazu, tj. na revoluciju... Naime, ignorisanjem instrukcije iz Moskve, komunističko rukovodstvo nije moglo iskreno uspostaviti ''modus vivendi'' s drugim pokretom otpora u Srbiji, četnicima D. Mihajlovića, što je moglo ugroziti njihovo revolucionarno djelovanje.. &quot; --&gt; }} Zbog toga je Tito odbacio sovjetske molbe za saradnju s četnicima i insistirao na nastavku komunističke revolucije.&lt;ref&gt;{{cite book|author=Joel Krieger|title=The Oxford Companion to Politics of the World|url=https://books.google.com/books?id=2wd30pXJxpYC&amp;pg=PA838|date=2 August 2001|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-511739-4|page=838|quote= This led him to complain against Soviet pleas for cooperation with anti-Communist and Greater Serbian Chetniks during the war and prompted him to emphasize the revolutionary seizure of power.}}&lt;/ref&gt;

== Po regijama ==
=== Crna Gora ===
[[File:Moša Pijade.jpg|thumbnail|left|150px|[[Moša Pijade]], jedan od glavnih protagonista &quot;lijevih skretanja&quot; u Crnoj Gori]]

U junu 1941, Pokrajinski komitet KPJ za Crnu Goru, Boku i [[Sandžak]] izdao je proglas kojim je pozvao narod da se pridruži &quot;konačnoj likvidaciji kapitalističkog sistema&quot;.&lt;ref name=&quot;Лакић1981a&quot;&gt;{{cite book|last=Лакић|first=Зоран|title=Народна власт у Црној Гори 1941–1945|url=https://books.google.com/books?id=emwNAAAAIAAJ|year=1981|publisher=Обод|page=87&lt;!-- |quote=... у документима Покрајинског комитета КПЈ за Црну Гору, Боку и Санџак. У његовом јунском прогласу 1941 народ се позива на &quot;коначан обрачун са капиталистичким системом.&quot; --&gt;}}&lt;/ref&gt; Politika &quot;lijevih skretanja&quot; sprovodila se u Crnoj Gori počev od augusta, a njen intenzitet se pojačao nakon septembra 1941.&lt;ref name=&quot;Лакић1981b&quot;&gt;{{cite book|last=Лакић|first=Зоран|title=Народна власт у Црној Гори 1941–1945|url=https://books.google.com/books?id=emwNAAAAIAAJ|year=1981|publisher=Обод|page=247&lt;!-- |quote= Иако су такозвана „лијева скретања&quot; у Црној Гори почела августа а била чешћа од септембра 1941. године, ... --&gt;}}&lt;/ref&gt;{{sfn|Strugar|1997|p=144&lt;!-- |ps=: &quot;Нови курс КПЈ, касније назван „леве грешке&quot; или „лева скретања&quot;, довешће до грубих обрачуна и егзекуција над стварним и измишљеним противницима у Санцаку, Босни и Херцеговини, Црној Гори, Србији, што ће изазвати ...&quot; --&gt;}}&lt;ref&gt;{{cite book|last=Đorđević|first=Milinko|title=Sedam levih godina|url=https://books.google.com/books?id=ZlwtAQAAIAAJ|year=2000|publisher=Naš dom|page=14|isbn=9788672680126|quote=Практична последица овог става су учестале ликвидације &quot;непријатеља&quot;, које су &quot;отпочеле у августу, а од средине септембра су биле доста честе&quot;, како то произилази из извештаја Покрајинског Комитета КПЈ за Црну Гору, Боку и Санџак од 8 Децембра 1941}}&lt;/ref&gt;{{sfn|Haug|2012|p=68&lt;!-- |ps=: &quot;In July 1941, the Politburo adopted a strategy advocating that the Partisans should aim to create operational bases known as &quot;liberated territories&quot;, which would be cleared of enemies....&quot; --&gt;}} Ovu ekstremističku politiku partizani u Crnoj Gori sprovodili su pod uticajem [[Milovan Đilas|Milovana Đilasa]] i [[Moša Pijade|Moše Pijade]].&lt;ref name=&quot;Goulding2002&quot;&gt;{{cite book|last=Goulding|first=Daniel J.|title=Liberated Cinema: The Yugoslav Experience, 1945–2001|url=https://books.google.com/books?id=z6KOL-DnxIkC&amp;pg=PA14|year=2002|publisher=Indiana University Press|isbn=0-253-34210-4|page=14|quote=Under the influence of Milovan Djilas and the Marxist intellectual Mosa Pijade, however, the Partisan forces in Montenegro followed an extremist political line}}&lt;/ref&gt; Nakon početnog uspjeha ustanka u Crnoj Gori, komunisti su preuzeli kontrolu nad gotovo cijelom teritorijom Crne Gore i počeli se boriti protiv svojih klasnih neprijatelja. Značajan dio stanovništva Crne Gore podržao je četnike jer su se bojali &quot;crvenog terora&quot;.&lt;ref name=&quot;KlemenčičŽagar2004&quot;&gt;{{cite book|last1=Klemenčič|first1=Matjaž|last2=Žagar|first2=Mitja|title=The Former Yugoslavia's Diverse Peoples: A Reference Sourcebook|url=https://books.google.com/books?id=ORSMBFwjAKcC&amp;pg=PA176|year=2004|publisher=ABC-CLIO|isbn=978-1-57607-294-3|page=176|quote=In a very short period of time almost all the territory of Montenegro (with exception of some important cities) fell into hands of the communists. But the communist [sic] made mistake and started to fight against their class enemy (i.e. members of the Montenegrin bourgeoisie) which made them weaker. The Italians resumed their attacks and by the mid August 1941 had again enforced their control in Montenegro....Out of fear of the &quot;red-terror&quot;, a significant percentage of Montenegrins started to cooperate with the Chetniks, who started to attack Partisans..... The Partisan movement strengthen again in Autumn.}}&lt;/ref&gt; Uprkos instrukcijama da se revolucionarni aspekt njihove politike svede na minimum, vođe crnogorskih partizana su tokom ljeta 1941, u vrijeme ustanka u Crnoj Gori, uvele &quot;sovjetske elemente&quot;, budući da su ustanak shvatali kao prvu fazu komunističke revolucije.{{sfn|Haug|2012|p=68&lt;!-- |ps=: &quot;Despite instructions to play down revolutionary aspects of their policies, two leading Montenegrin members of the Politburo, Đilas and Milutinović (both among the most radical leftist in the party membership) introduced what is referred to as &quot;Soviet elements&quot; during the uprising in Montenegro in the summer of 1941&quot; --&gt;}} Dana 27. jula 1941, komunistička komanda za Crnu Goru izdala je naredbu o osnivanju prijekih sudova usmjerenih protiv onih koje su smatrali pripadnicima &quot;[[Peta kolona|pete kolone]]&quot;, a naredbu su završili proglasom: &quot;Patrioti, uništite petu kolonu i pobjeda je naša!&quot;&lt;ref&gt;{{cite book|title=Zbornik dokumenata i podataka o narodno-oslobodilačkom ratu jugoslovenskih naroda: knj. 1-10. Borbe u Crnoj Gori 1941-1945|url=https://books.google.com/books?id=ywnUAAAAMAAJ|access-date=12 January 2019|year=1950|publisher=Vojno-istoriski institut Jugoslovenske armije|language=Serbian|page=21|chapter=НАРЕДБА ПРИБРЕМЕНЕ ВРХОВНЕ КОМАНДЕ НАЦИОНАЛНООСЛОБОДИЛАЧКЕ ВОЈСКЕ ЗА ЦРНУ ГОРУ, БОКУ И САНЏАК ОД 27 ЈУЛА 1941 ГОД. О СТВАРАЊУ ПРИЈЕКИХ &gt; НАРОДНИХ СУДОВА |quote=Родољуби, уништите пету колону и побједа је на нашој страни! }}&lt;/ref&gt;

Sredinom augusta 1941, Đilas je uputio pismo Pokrajinskom komitetu Komunističke partije Jugoslavije za Crnu Goru, Boku i Sandžak, u kojem je preporučio izolaciju i uništenje &quot;pete kolone&quot;. Naglasio je da su tolerancija i neaktivnost komunista prema špijunima zločin ravan izdaji. Krajem augusta 1941, Pokrajinski komitet je izdao direktivu koja je slijedila Đilasove preporuke i insistirala na &quot;čišćenju&quot; sela od &quot;pete kolone&quot;. U drugoj direktivi, izdatoj u oktobru, Pokrajinski komitet je ponovio slične instrukcije, insistirajući na uništenju onih koji ometaju mobilizaciju ustanika – čak i onih koji bi rekli: &quot;Sačekajte, još nije pravi trenutak&quot;.&lt;ref&gt;[https://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/cg_u_2_svj_ratu/lijeve_greske_drugo_ime_za_zlocin.htm Dragutin Papović: “LIJEVE GREŠKE” – DRUGO IME ZA ZLOČIN], montenegrina.net; accessed 8 September 2018.&lt;/ref&gt; Sam Đilas je pisao o tome kako su partizani u povlačenju – koji su u julu svoje protivnike samo kažnjavali – nakon italijanske kontraofanzive u augustu 1941. počeli vršiti proizvoljna pogubljenja.{{sfn|Lampe|2000|loc=p. 214, &quot;Milovan Djilas, the highest ranking Montenegrin in the Communist leadership, and Arso Jovanovic,...., were dispatched from Serbia to fan the scattered flames into a single bonfire. Only three weeks later an Italian division returned to put down the uprising and to turn loose their allies, the largely Turkish Sandžak Muslims, to loot and burn. Djilas himself described how the retreating Partisans now summarily executed any opponents, after merely punishing them in July.&quot;}}

Od septembra 1941, u programskim dokumentima Komunističke partije počeli su se spominjati sudovi ovlašteni za izricanje smrtne kazne. To je odmah sprovedeno u djelo. Počevši od oktobra 1941, štab partizanskih snaga u Crnoj Gori, Boki i Sandžaku objavljivao je spiskove pogubljenih &quot;narodnih neprijatelja, uključujući špijune i izdajnike&quot;, uz napomenu: &quot;nastavit će se...&quot;&lt;ref name=&quot;Vasović2009&quot;&gt;{{cite book|last=Lakić|first=Zoran |author-link=Zoran Lakić|title=Istorija Pljevalja|url=https://books.google.com/books?id=n1zxZwEACAAJ|year=2009|publisher=Opština Pljevalja|page=371|chapter=Pljevlja 1941-1945&lt;!-- |quote=.... у програмским документима КПЈ у којима се од септембра 1941. већ помињу “домаћи издајници”, народни судови који су имали право да изричу и смртне пресуде, што је заиста одмах потом заживјело у пракси...У Саопштењу Главног штаба народноослободилачких партизанских одреда за Црну Гору и Боку, која су почела да излазе у октобру 1941. објављивани су спискови ликвидираних “народних непријатеља, шпијуна и издајника уз назнаку - Наставиће се….и.--&gt;}}&lt;/ref&gt; Tokom prve godine, među žrtvama su bile i žene koje su &quot;koketirale&quot; s Italijanima.&lt;ref name=&quot;Đorđević 2000 14&quot;&gt;{{cite book|last=Đorđević|first=Milinko|title=Sedam levih godina|url=https://books.google.com/books?id=ZlwtAQAAIAAJ|year=2000|publisher=Naš dom|page=14|isbn=9788672680126}}&lt;/ref&gt; Većinu ljudi koje su komunisti ubili 1941. činili su vojni i administrativni službenici predratne Kraljevine Jugoslavije.&lt;ref name=&quot;Đorđević 2000 14&quot; /&gt; Prema profesoru [[Jozo Tomašević|Jozi Tomaševiću]], tokom perioda &quot;lijeve skretanja&quot; – otprilike od decembra 1941. do maja 1942  – partizani su, naročito u Hercegovini i Crnoj Gori, provodili teror nad ljudima koji nisu sarađivali s neprijateljem, ali su smatrani potencijalnim klasnim neprijateljima.{{sfn|Tomasevich|1975|p=257}}

Partizani su u januaru i februaru 1942. zauzeli [[Kolašin]] i okrenuli se protiv svih stvarnih i potencijalnih protivnika; ubili su oko 300 ljudi, a njihove unakažene leševe bacili u jame koje su nazvali &quot;pseće groblje&quot;. Zbog toga, kao i zbog drugih primjera komunističkog terora, dio crnogorskog stanovništva okrenuo se protiv partizana. Kako navodi ''[[Zbornik za istoriju]]'', &quot;zemlja bez četnika odjednom je bila preplavljena četnicima&quot;, što je velikim dijelom bila posljedica politike &quot;lijevih skretanja&quot;.&lt;ref name=&quot;Лакић1981c&quot;&gt;{{cite book|last=Лакић|first=Зоран|title=Народна власт у Црној Гори 1941–1945|url=https://books.google.com/books?id=emwNAAAAIAAJ|year=1981|publisher=Обод|page=250&lt;!-- |quote=„Земља без четника одjеданпут доживљује праву четничку офанзиву&quot;. Овакво стање има објективних узрока, али је чињеница да га је убрзала политика „лијевих скретања&quot;, коза је довела до привременог пораза НОП-а у Црној Гори 1942. године [&quot;A land without Chetniks suddenly lives through a real Chetnik offensive.&quot; This situation is caused by many objective reasons, but it is a fact that it was accelerated by the policy of &quot;left deviations&quot;. ] --&gt;}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|title=Zbornik za istoriju|url=https://books.google.com/books?id=ObFdAAAAIAAJ|year=1970|publisher=Odeljenje za društvene nauke, Matica srpska|page=68|quote=Друга је ствар, међутим, као што констатује и ЦК КПЈ, да је политика левих скретања убрзала појаву четника, одвојила ... покрет и довела до његовог привременог разбијања у Црној Гори.}}&lt;/ref&gt; Komunistička pogubljenja uglednih plemenskih glavara u Crnoj Gori izazvala su dodatni animozitet seljaka srednjeg sloja prema komunistima.&lt;ref&gt;{{cite book|title=Zbornik za istoriju|url=https://books.google.com/books?id=ObFdAAAAIAAJ|year=1970|publisher=Odeljenje za društvene nauke, Matica srpska|page=68|quote= Ликвидације угледних братственика и племеника у Црној Гори изазивале су још веће сумње}}&lt;/ref&gt; Đurišić je ubrzo ponovo zauzeo Kolašin i držao ga kao četničko uporište sve do maja 1943.{{sfn|Pavlowitch|2007|pp=104–06}} Njegovu vlast obilježio je teror nad partizanskim simpatizerima. Veliki broj zarobljenih partizana i simpatizera pogubljen je u narednim sedmicama, uključujući potpukovnika [[Radisav Radević|Radisava Radevića]], majora [[Batrić Zečević|Batrića Zečevića]], kapetane [[Đura Radosavljević|Đura Radosavljevića]], [[Mileta Lakićević|Miletu Lakićevića]] i [[Tomica Jojić|Tomicu Jojića]], te bivšeg člana jugoslovenskog parlamenta [[Blagota Selić|Blagotu Selića]] – od kojih niko nije bio član Komunističke partije. Đurišić je u Kolašinu formirao četnički zatvor u kojem je bilo zatočeno i/ili mučeno oko 2.000 protivnika.{{sfn|Bojović|1987|pp=52–53, 152–53}} Mnogi su predati Italijanima.{{sfn|Bojović|1987|pp=157–60}}

U martu 1942, komunisti iz [[Nikšić|Nikšića]] spalili su sela [[Ozrinići]] i [[Zagarač]].&lt;ref&gt;{{cite book|title=Istorijski zapisi|url=https://books.google.com/books?id=u-nTAAAAMAAJ|year=1987|publisher=с.н.|page=119|quote=...спаљени Озринићи и Загарач, што је најдрастичнији примјер неправилног рада.}}&lt;/ref&gt; Prema nekim izvorima, naredbu za to izdali su Đilas i [[Sava Kovačević]].&lt;ref name=&quot;Miljanić1970&quot;&gt;{{cite book|last=Miljanić|first=Gojko|title=Nikšićki NOP odred|url=https://books.google.com/books?id=NWc-AAAAIAAJ|year=1970|publisher=Vojnoizdavaćki zavod|page=242|quote= Војо Шобајић, заменик комесара 1. ударног батаљона у својим сећањима пише да је од Милована Ђиласа добио писмо у коме се наређује да се потпуно спаси с. Озринићи. (Архив ОК Никшић 1/12 — Мемоарска грађа).}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Đuretić1997&quot;&gt;{{cite book|last=Đuretić|first=Veselin|title=Violence against the Serb uprising|url=https://books.google.com/books?id=j3riAAAAMAAJ|year=1997|publisher=Institut|page=274|isbn=9788671790246|quote=Делујући у том правцу, Милован Ђилас и Сава Ковачевић наредили су паљевину Озринића}}&lt;/ref&gt; Između početka ustanka u Crnoj Gori i sredine 1942, komunisti su u Crnoj Gori ubili između 500 i 624 osobe, većinom tokom oružanih sukoba.{{sfn|Pavlićević|2012|p=14&lt;!-- |ps=: &quot;Dakle, ukupno je ubijeno u 1941. godini od početka ustanka do sredine 1942. godine, statistike se ne slažu, od 500 do 624 čovjeka&quot; --&gt;}}

=== Srbija ===
U septembru 1941, srpski partizani su uspostavili [[Užička republika|Užičku republiku]], kratkotrajnu mini-državu sa administrativnim centrom u Užicu. Krajem novembra 1941. partizani su poraženi i morali su se povući iz Srbije. Politika &quot;lijevih skretanja&quot; koju je provodio Tito značajno je doprinijela porazu partizana u Užičkoj republici.{{sfn|Banac|1988|p=81&lt;!-- |ps=: &quot;This defeat stemmed in good part from the leftist policy pursued by Tito in the liberated territory centered on Uzice, ...&quot; --&gt;}} Zbog represije komunista i njihove namjere da nastave s komunističkom revolucijom, stanovništvo Srbije se također okrenulo protiv ustanka i komunističkih ustanika. Početkom decembra 1941.&lt;ref name=&quot;JelićStrugar1985&quot;&gt;{{cite book|last1=Jelić|first1=Ivan|last2=Strugar|first2=Novak|title=War and revolution in Yugoslavia, 1941-1945|url=https://books.google.com/books?id=zTWBAAAAIAAJ|year=1985|publisher=Socialist Thought and Practice|page=122|quote=Partisan Detachments of Yugoslavia and the leaderships of the national liberation movement withdrew from Serbia early in December 1941}}&lt;/ref&gt; komunisti su prešli iz Srbije u Bosnu (nominalno NDH) i pridružili se svojim saborcima koji su već bili napustili Crnu Goru.{{sfn|Pavlowitch|2002|p=147|ps=: &quot;When repression burst the bubble of optimism, the popular mood in Serbia also turned against the insurgency and those who wanted to carry on with revolution... The partisan crossed into nominally NDH territory, where they joined up with their comrades who had left Montenegro.&quot;}}

=== Hercegovina ===
Samo tokom januara i februara 1942, partizani su u istočnoj Hercegovini pogubili 250 ljudi pod optužbom da pripadaju &quot;petoj koloni&quot;.&lt;ref&gt;{{harvnb|Goldstein|2008|p=287}} {{lang|hr|&quot;Samo u siječnju i veljači 1942. strijeljano je u istočnoj Hercegovini oko 250 ljudi, optuženih da pripadaju „petoj koloni”&quot;}}&lt;/ref&gt; Samo u Hercegovini, ukupan broj civila koje su komunisti ubili u periodu 1941–1942. vjerovatno iznosi oko 500.{{sfn|Banac|1988|pp=82–83}} 

Zbog &quot;lijevih skretanja&quot;, partizani su tokom ljeta 1942. istjerani iz Hercegovine&lt;ref&gt;{{cite book|last=Hamović|first=Miloš|title=Izbjeglištvo u Bosni i Hercegovini: 1941–1945|url=https://books.google.com/books?id=S34tAQAAIAAJ|year=1994|publisher=Filip Višnjić|page=94|isbn=9788673631394|quote=Могло би се рећи да је епилог лијевог скретања у источној Херцеговини (и Црној Гори) био у томе што су домаће партизанске јединице биле принуђене да се повуку са тог простора и заједно са...}}&lt;/ref&gt; – ne od strane snaga [[Sile Osovine|Sila Osovine]], već od strane tamošnjeg stanovništva.{{sfn|Strugar|1997|p=267&lt;!-- |ps=: &quot;... Dr. Savo Skoko ... konstatuje... da operativnu grupu NOV i POJ nisu u leto 1942 iz Hercegovine potisle nadmoćne snage okupatora već sam narod zbog grešaka prema njemu, kojima su presudno doprinela &quot;leva skretanja&quot;&quot; --&gt;}}

== Posljedice ==
Politika &quot;lijevih skretanja&quot; pokazala se kontraproduktivnom.&lt;ref name=&quot;Morrison2009&quot;&gt;{{cite book|last=Morrison|first=Kenneth|title=Montenegro: a modern history|url=https://books.google.com/books?id=xKMtAQAAIAAJ|year=2009|publisher=I.B. Tauris|isbn=978-1-84511-710-8|page=55}}&lt;/ref&gt; &quot;Lijeva skretanja&quot; dala su stvarni, značajan smisao politici onih nacionalista koji su izlaz iz teške situacije pronašli u saradnji sa okupatorskim i kvislinškim snagama.{{sfn|Strugar|1997|p=286&lt;!-- |ps=: &quot;Komunistički ekstremizam je davao realan smisao i onoj nacionalnoj politici koja je izlaz iz teške situacije nalazila u sporazumaštvu sa okupatorima, ustaško-domobranskim i drugim kvislinzima &quot; --&gt;}} &quot;Crveni teror&quot; okrenuo je protiv sebe većinu seljaštva i razbjesnio Sovjetski Savez.&lt;ref name=&quot;Bokovoy1998&quot;&gt;{{cite book|last=Bokovoy|first=Melissa Katherine|title=Peasants and Communists: Politics and Ideology in the Yugoslav Countryside, 1941–1953|url=https://books.google.com/books?id=p7DaAAAAMAAJ|year=1998|publisher=University of Pittsburgh Press|isbn=978-0-8229-4061-6|page=15|quote=The &quot;red terror&quot; had proved a disaster for KPJ. The Yugoslav Communists had not only alienated a large part of the peasantry, but also angered their International patron, Soviet Union.}}&lt;/ref&gt; Kao posljedica komunističkih akcija, seljaci iz istočne Hercegovine i Crne Gore – koji ni na koji način nisu bili saradnici okupatora niti kulaci – masovno su pristupili četničkim snagama.&lt;ref&gt;{{harvtxt|Banac|1988|p=82|ps=: &quot;In the end, the red terror of 1941–1942 turned out to be a serious mistake. ... Terrorized peasants who were anything but collaborators or kulaks swelled the Chetnik ranks in Montenegro and Eastern Herzegovina.&quot;}}&lt;/ref&gt;

U februaru 2018, u selu Gornje Polje kod [[Nikšić]]a, istražena je jama zvana &quot;Jama Kotor&quot;, u kojoj se navodno nalazilo oko 300 leševa žrtava &quot;crvenog terora&quot;. Pronađene su brojne ljudske kosti, kao i ostaci odjeće. Slučaj je prijavljen policiji, koja je pokrenula zvaničnu istragu.&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Brašnjo |first1=Biljana |title=Ubijeno 300 civila i bačeno u jamu |url=https://www.dan.co.me/?nivo=3&amp;rubrika=Vijest%20dana&amp;clanak=636546&amp;datum=2018-02-26&amp;najdatum=2018-02-26 |access-date=13 January 2019 |publisher=Dan |date=26 February 2018}}&lt;/ref&gt;

== Propaganda ==
Sastavljane su pjesme i parole radi promovisanja politike &quot;lijevih skretanja&quot;. Jedan od stihova glasio je: &quot;Partizani, spremite mitraljeze, da dočekamo kralja i Engleze&quot;.&lt;ref&gt;{{cite book|title=Зборник за историју|url=https://books.google.com/books?id=4ieGAAAAIAAJ|year=1971|publisher=Матица српска, Одељење за друштвене науке|page=60&lt;!-- |quote=Лева скретања изражавају се кроз песму: „Партизани, спремите митраљезе да чекамо краља и Енглезе&quot;, или „Краљу Петре, ... --&gt;}}&lt;/ref&gt;{{sfn|Banac|1988|pp=82–83}} Partizanska parola glasila je: &quot;Smrt fašizmu – sloboda narodu!&quot; a korišten je i novi pozdrav: &quot;Crvena armija je s nama – pobjeda je naša!&quot;{{sfn|Banac|1990|p=89}}

== Glavni zagovornici ==
[[File:Milovan Đilas.jpg|thumbnail|150px|[[Milovan Đilas]], jedan od glavnih zastupnika &quot;Lijevih skretanja&quot;]]

Među glavnim zagovornicima ove politike bili su [[Milovan Đilas]], [[Ivan Milutinović]] i [[Boris Kidrič]]. Savez komunista Jugoslavije kasnije je javno osudila ovu politiku i kaznila (izricanjem opomena) nekoliko lokalnih komandanata (Petra Drapšina i Mira Poparu u Hercegovini, kao i nekoliko partijskih rukovodilaca u Crnoj Gori).{{sfn|Banac|1988|pp=82–83}} Petru Drapšinu oduzet je čin, a smijenjen je i sa svih funkcija u Komunističkoj partiji, te isključen iz njenog članstva.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Hamović|first=Miloš|title=Izbjeglištvo u Bosni i Hercegovini: 1941–1945|url=https://books.google.com/books?id=S34tAQAAIAAJ|year=1994|publisher=Filip Višnjić|page=94|isbn=9788673631394}}&lt;/ref&gt; [[Petru Drapšinu|Moša Pijade]] smatran je odgovornim za usvajanje brutalne, ekstremističke politike KPJ.&lt;ref name=&quot;PrestonPartridge2002a&quot;&gt;{{cite book|last1=Preston|first1=Paul|author-link1=Paul Preston|last2=Partridge|first2=Michael|last3=Smyth|first3=Denis|author-link3=Denis Smyth|title=British documents on foreign affairs: reports and papers from the Foreign Office confidential print. From 1945 through 1950. Europe / editor, Denis Smyth|url=https://books.google.com/books?id=E8yQAAAAMAAJ|year=2002|publisher=University Publications of America|isbn=978-1-55655-769-9|page=75|quote=He led the early and unsuccessful rising in Montenegro in 1941 and was at least partly responsible for the adoption of brutal and extremist methods.}}&lt;/ref&gt;

Dana 22. oktobra,&lt;ref&gt;{{cite book|last=Pirjevec|first=Jože|title=Tito and His Comrades|url=https://books.google.com/books?id=6J1WDwAAQBAJ&amp;pg=PA114|access-date=6 January 2019|date=22 May 2018|publisher=University of Wisconsin Pres|isbn=978-0-299-31770-6|page=72|quote=intoxicated with success also began to attack not only the foreign foes, but also the local &quot;class enemies&quot;, thus fatally weakening the uprising. The Italians reacted by laying waste to the countryside, with the help of Albanian and Muslim troops, and by mid-August had already regained control. Even worse for the communists was that the Montenegrins, frightened by the red terror (later euphemistically called &quot;leftist errors&quot;) turned their backs on them and began joining Chetniks. Convinced that in the second phase of the revolution, the &quot;kulaks&quot; (....) and their own sons would betray them, Đilas and his comrades began shooting them, publishing bulletin with the names of those killed with addendum:&quot;it continues&quot;. Because of these excesses, on 22 October Tito decided to recall Đilas from Montenegro  }}&lt;/ref&gt; ili u novembru 1941,&lt;ref name=&quot;West2012&quot;&gt;{{cite book|last=West|first=Richard|author-link=Richard West (journalist)|title=Tito and the Rise and Fall of Yugoslavia|url=https://books.google.com/books?id=J34leeCdXFQC&amp;pg=PT36|date=15 November 2012|publisher=Faber &amp; Faber|isbn=978-0-571-28110-7|page=36}}&lt;/ref&gt; Tito je smijenio Milovana Đilasa s dužnosti komandanta partizanskih snaga u Crnoj Gori zbog njegovih grešaka tokom ustanka, uključujući i tzv. &quot;lijeva skretanja&quot;.&lt;ref name=&quot;Irvine1993&quot;&gt;{{cite book|last=Irvine|first=Jill A.|title=The Croat Question: Partisan Politics in the Formation of the Yugoslav Socialist State|url=https://books.google.com/books?id=gn9pAAAAMAAJ|year=1993|publisher=Westview Press|isbn=978-0-8133-8542-6|page=128|quote=Milovan Djilas, who had been removed from Montenego the previous fall for his &quot;leftist errors, ...&quot;}}&lt;/ref&gt;

Tito je tvrdio da je Đilas pogriješio jer je organizovao frontalnu borbu vojski protiv znatno jačeg neprijatelja, umjesto da partizansku borbu poveže s narodnim ustankom i primijeni partizanske metode otpora. Đilas je imenovan za urednika lista ''[[Borba (novine)|Borba]]'', glavnog propagandnog glasila Partije.{{sfn|Ramet|2006|p=152}} Dok je Tito u više navrata optuživao druge komunističke funkcionere iz Crne Gore za &quot;sektaštvo&quot;, [[Edvard Kardelj]] je Đilasu priznao da su &quot;u Srbiji 1941.&quot; (pod Titovim rukovodstvom) &quot;počinjene teške sektaške greške&quot;.{{sfn|Swain|2010|p=47&lt;!-- |ps=: &quot;Although Tito never repudiated his policies in Užice and Foča, and always directed the charges against &quot;sectarianism&quot; against the actions of others in Montenegro, Kardelj conceded in an unguarded conversation with Đilas that &quot;grave sectarian errors were made in Serbia in 1941&quot;&quot; --&gt;}}

== U literaturi ==
U svom djelu *Zlotvori* iz 1997, srpski pisac i član Srpske akademije Dragoslav Mihailović također spominje &quot;lijeve greške&quot;, opisujući ih kao masovna ubistva uglednih pojedinaca, poput vojnih veterana, učitelja i sveštenika.&lt;ref&gt;{{harv|Mihaïlović|1997|p=128}}: &quot;... ликвидација изведених за време рата четрдесет прве и четрдесет друге године, названих у партији лијева скретања. Тада су многи неопредељени виђенији људи из Црне Горе и Херцеговине - стари ратници, учитељи, попови, ...&quot;&lt;/ref&gt; [[Svetozar Vukmanović]], član Vrhovnog štaba partizanskih snaga, u svom djelu iz 1998. navodi da su ubistva &quot;klasnih neprijatelja&quot; od strane komunista u Crmnici poprimila masovne razmjere početkom 1942, dan nakon pravoslavnog Božića.&lt;ref&gt;{{harv|Vukmanović-Tempo|1998|p=221}}&lt;/ref&gt; Vukmanović ističe da je komunističko rukovodstvo u Crnoj Gori od tog perioda provodilo politiku masovnih ubistava širom Crne Gore.&lt;ref&gt;{{harv|Vukmanović-Tempo|1998|p=221}}&lt;/ref&gt; Jugoslovenski pisac [[Mirko Kovač]] objavio je 2008. djelo ''[[Pisanje ili nostalgija]]'', u kojem ismijava određene tekstove o &quot;lijevim skretanjima&quot;, navodeći ironično kako je &quot;svaki Crnogorac lično vidio&quot; kada je Milovan Đilas ubijao svoje političke protivnike.&lt;ref&gt;{{harv|Kovač|2008|p=193}}: &quot;Otpadnici, disidenti - to su bili monstrumi, a svi ostali časne sestre. Tako je i Đilas promoviran u poglavicu svih ubojica, posebice u Crnoj Gori; predbacivali su mu &quot;lijeva skretanja&quot; i &quot;pasja groblja&quot;, a gotovo da nema Crnogorca koji ga nije vidio &quot;&lt;/ref&gt;

Godine 2017. objavljena je knjiga historičara Boškovića i Vojinovića pod naslovom ''Komunistički zločini u Crnoj Gori i Hercegovini 1941–1942'', u kojoj autori navode puna imena 1.839 žrtava &quot;crvenog terora&quot; u Crnoj Gori i 522 žrtve u Hercegovini.&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Vojinović |first1=Miloš |last2=Bošković |first2=Tadija |title=Објављено документарно дело &quot;Комунистички злочини у Црној Гори и Херцеговини 1941-1942&quot; |url=http://jadovno.com/objavljeno-dokumentarno-delo-komunisticki-zlocini-u-crnoj-gori-i-hercegovini-1941-1942/#.WpcgSugbOM8 |website=jadovno.com |date=13 November 2017 |publisher=Митрополија црногорско-приморска, Књижевна задруга Српског народног вијећа из Подгорице и Друштво за истраживање злочина над грађанима Црне Горе, Колашин|access-date=13 January 2019}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

=== Izvori ===
* {{cite book|last=Banac|first=Ivo|title=With Stalin Against Tito: Cominformist Splits in Yugoslav Communism|url=https://books.google.com/books?id=jS69IRtTA3gC&amp;pg=PA83|year=1988|publisher=Cornell University Press|isbn=0-8014-2186-1}}
* {{cite book|last=Banac|first=Ivo|author-link=Ivo Banac|title=Sa Staljinom protiv Tita: informbirovski rascjepi u jugoslavenskom komunističkom pokretu|url=https://books.google.com/books?id=zWdtAAAAIAAJ|year=1990|publisher=Globus|isbn=978-86-343-0407-7}} 
* {{cite book |editor1-last=Bojović|editor1-first=Jovan R.|year=1987|title=Kolašinski četnički zatvor, 1942–1943: Zbornik radova sa naučnog skupa održanog u Kolašinu 14. i 15. maja 1984|trans-title=Kolašin Chetnik Prison 1942–1943, Proceedings from the Scientific Conference in Kolašin on 14 and 15 May 1984|language=sh|publisher=Historical Institute of Montenegro|location=[[Podgorica|Titograd]], Yugoslavia|oclc=605992247}}
* {{cite book|last=Goldstein|first=Ivo|author-link=Ivo Goldstein|title=Hrvatska: 1918–2008|url=https://books.google.com/books?id=yyMqAQAAIAAJ|year=2008|publisher=EPH|isbn=9789533000961}}
* {{cite book|last=Haug|first=Hilde Katrine|title=Creating a Socialist Yugoslavia: Tito, Communist Leadership and the National Question|url=https://books.google.com/books?id=4Av4AgAAQBAJ&amp;pg=PT68|year= 2012|publisher=I.B.Tauris|isbn=978-0-85773-100-5}}
* {{cite book|last=Hurem|first=Rasim|title=Kriza narodnooslobodilačkog pokreta u Bosni i Hercegovini krajem 1941. i početkom 1942. godine|url=https://books.google.com/books?id=6Jd4AAAAIAAJ|year=1972|publisher=Svjetlost}}
* {{cite book|last=Lampe|first=John R.|author-link=John R. Lampe|title=Yugoslavia as History: Twice There Was a Country|url=https://books.google.com/books?id=AZ1x7gvwx_8C&amp;pg=PA214|year=2000|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-77401-7}}
* {{cite book|last=Strugar|first=Vlado|author-link=Vlado Strugar|title=Drugi svjetski rat—50 godina kasnije: radovi sa naučnog skupa, Podgorica, 20–22. septembar 1996|url=https://books.google.com/books?id=loTh1UQHRagC|year=1997|publisher=Crnogorska akademija nauka i umjetnosti|isbn=978-86-7215-089-6}}
* {{cite book|last=Swain|first=Geoffrey|title=Tito: A Biography|url=https://books.google.com/books?id=W0EqAQAAMAAJ|year=2010|publisher=I. B. Tauris|isbn=978-1-84511-727-6}}
* {{cite book|last=Tomasevich|first=Jozo|author-link=Jozo Tomasevich|year=1975|title=War and Revolution in Yugoslavia, 1941–1945: The Chetniks|publisher=Stanford University Press|location=Stanford|isbn=978-0-8047-0857-9|url=https://books.google.com/books?id=yoCaAAAAIAAJ}}
* {{cite book|last=Pavlowitch|first=Stevan K.|author-link=Stevan K. Pavlowitch|title=Serbia: The History behind the Name|year=2002|location=London|publisher=Hurst &amp; Company|isbn=9781850654773|url=https://books.google.com/books?id=w-RuLDaNwbMC}}
* {{cite book|last=Pavlowitch|first=Stevan K.|author-link=Stevan K. Pavlowitch|year=2007|title=Hitler's New Disorder: The Second World War in Yugoslavia|publisher=Columbia University Press|location=New York|isbn=978-1-85065-895-5|url=https://books.google.com/books?id=R8d2409V9tEC}}
* {{cite book|author-link1=Branko Petranović|last=Petranović|first=Branko|title=Srbija u drugom svetskom ratu: 1939-1945|url=https://books.google.com/books?id=BAlnAAAAMAAJ|year=1992|publisher=Vojnoizdavaćki i Novinski Centar}}
* {{cite book|last=Petranović|first=Branko|title=The Yugoslav Experience of Serbian National Integration|url=https://books.google.com/books?id=SoVpAAAAMAAJ|year=2002|publisher=East European Monographs|isbn=978-0-88033-484-6}}
* {{cite book|last=Ramet|first=Sabrina P.|year=2006|title=The Three Yugoslavias: State-Building and Legitimation, 1918–2005|publisher=Indiana University Press|location=[[Bloomington, Indiana]]|isbn=978-0-253-34656-8|url=https://books.google.com/books?id=FTw3lEqi2-oC}}
* {{cite book|last=Vukmanović-Tempo|first=Svetozar|author-link=Svetozar Vukmanović|title=Moja porodica|url=https://books.google.com/books?id=KhG5AAAAIAAJ|year=1998|publisher=Prometej|isbn=9788676393527}}
* {{cite book|last=Mihaïlović|first=Dragoslav|title=Zlotvori|url=https://books.google.com/books?id=4M1iAAAAMAAJ|access-date=12 January 2019|year=1997|publisher=Narodna knj. Alfa|language=Serbian}}
* {{cite book|last=Kovač|first=Mirko|author-link=Mirko Kovač (writer)|title=Pisanje ili nostalgija: eseji|url=https://books.google.com/books?id=xVIpAQAAIAAJ|year=2008|publisher=Fraktura|isbn=9789532660623}}

== Dodatna literatura ==
* {{cite book|last=Pavlićević|first=Veselin|title=&quot;Lijeve greške&quot; Milovana Ðilasa ili partijski silogizam|url=https://books.google.com/books?id=mFUIlwEACAAJ|year=2012|publisher=Veselin Pavlićević|isbn=978-9940-9458-0-0}}
* {{cite journal|last=Živković|first=Milutin|date=2018|title=Revolucionarni teror u Novovaroškom, Prijepoljskom i Pljevaljskom srezu oktobar 1941–maj 1942.|trans-title=Revolutionary terror in the counties of Nova Varoš, Prijepolje, and Pljevlja October 1941–May 1942|url=https://istorija20veka.rs/wp-content/uploads/2019/01/2019_1_04_ziv_75-92.pdf|journal=Istorija 20. veka|language=sr|volume=37|issue=1|pages=75–92|doi=10.29362/ist20veka.2019.1.ziv.75-92}}

[[Kategorija:Partizanski zločini u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Komunistička terminologija]]
[[Kategorija:Politicidi]]
[[Kategorija:Eufemizmi vezani za vojsku]]
[[Kategorija: Revolucionarni teror]]
[[Kategorija:Komunistički terorizam]]
[[Kategorija:Terminologija Drugog svjetskog rata|Kategorija: Terminologija Drugog svjetskog rata]]</text>
      <sha1>syon4qa0l2koyypy35h10a74h31jgu8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3940807</id>
      <parentid>3940803</parentid>
      <timestamp>2026-11-12T10:20:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3940807</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44518" sha1="kxnm738xdj2va2epf47khtdc134o6bt" xml:space="preserve">{{Infokutija napad na civile
| naziv           = Lijeva skretanja
| dio             = [[Drugi svjetski rat]]
| slika           = 
| opis_slike      = 
| lokacija        = {{tree list}}
* [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije]]
** [[Crna Gora]]
** [[Hercegovina]]
** [[Srbija]]
** u manjoj mjeri: [[Hrvatska]] i [[Slovenija]]
{{tree list/end}}
| meta            =
| koordinate      = 
| datum           = juli 1941 – proljeće 1942.
| vrijeme         = 
| vremenska_zona  = 
| tip             = 
| mrtvih          = {{tree list}}
* 1941–42:
** Hercegovina: 500
** Crna Gora: 500–624
{{tree list/end}}
| ranjenih        = 
| žrtve           =
| počinitelji     = [[Savez komunista Jugoslavije]] 
* [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Partizani]]
| počinitelj      = 
| osumnjičenici   = 
| osumnjičenik    = 
| oružja          = 
| broj_saučesnika =
| saučesnici      =
| branitelji      =
| branitelj       =
}}
'''Lijeva skretanja''' termin je koji je [[Savez komunista Jugoslavije]] (KPJ) koristio za opisivanje radikalnih politika i strategija – koje su drugi nazivali &quot;crvenim terorom&quot; – a koje su provodili pojedinci koji su sebe smatrali ljevičarima unutar partije i partizanskih jedinica tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], uglavnom u [[Crna Gora|Crnoj Gori]], [[Hercegovina|Hercegovini]] i [[Srbija|Srbiji]], te u manjoj mjeri u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Slovenija|Sloveniji]].{{sfn|Banac|1990|p=89}}&lt;ref&gt;{{harvnb|Goldstein|2008|p=287}} {{lang|hr|&quot;Bila je to akcija nazvana kasnije „lijeva skretanja&quot; ponajviše provođena u Bosni i Crnoj Gori, a mnogo manje u Hrvatskoj.&quot;}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|title=NIN: nedeljne informativne novine|url=https://books.google.com/books?id=ft8xAQAAIAAJ|year=2002|publisher=Politika|page=4&lt;!-- |quote=...тзв. лева скретања, односно убиства „кулака&quot; у Херцеговини, Црној Гори, Босни и Срему, злочини извршени у тзв. Ужичкој републици и на крају масовна стрељања у Србији и Београду октобра 1944. године. --&gt;}}&lt;/ref&gt;

U periodu 1941–1942, na ovim područjima dolazilo je do masovnih pogubljenja, spaljivanja sela i konfiskacije imovine,&lt;ref name=&quot;Morrison2009&quot;&gt;{{cite book|last=Morrison|first=Kenneth|title=Montenegro: a modern history|url=https://books.google.com/books?id=xKMtAQAAIAAJ|year=2009|publisher=I.B. Tauris|isbn=978-1-84511-710-8|page=55}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|title=NIN: nedeljne informativne novine|url=https://books.google.com/books?id=ft8xAQAAIAAJ|year=2002|publisher=Politika|page=4&lt;!-- |quote=...тзв. лева скретања, односно убиства „кулака&quot; у Херцеговини, Црној Гори, Босни и Срему, злочини извршени у тзв. Ужичкој републици и на крају масовна стрељања у Србији и Београду октобра 1944. године. --&gt;}}&lt;/ref&gt; što je bilo motivisano strahom partizana od &quot;[[Peta kolona|pete kolone]]&quot;, kao i klasnim sukobima.{{sfn|Hurem|1972|p=155}} Kao posljedica ovih postupaka komunista, mnogi stanovnici sela iz Crne Gore i istočne Hercegovine masovno su pristupili [[Četnici|četničkim]] snagama.{{sfn|Banac|1988|p=82&lt;!-- |ps=: &quot;Na kraju se ispostavilo da su lijeva skretanja iz 1941–1942. bila ozbiljna greška. ... Terorisani seljaci, koji su bili sve samo ne saradnici okupatora ili kulaci, popunili su četničke redove u Crnoj Gori i istočnoj Hercegovini..&quot; --&gt; }} Savez komunista Jugoslavije osudila je postupke počinjene u tom periodu i kaznila nekoliko lokalnih komandanata.

== Naziv ==
Ova politika se također nazivala &quot;lijeva devijacija&quot;,&lt;ref name=&quot;PrestonPartridge2002&quot;&gt;{{cite book|last1=Preston|first1=Paul|author-link1=Paul Preston|last2=Partridge|first2=Michael|last3=Smyth|first3=Denis|author-link3=Denis Smyth |title=British documents on foreign affairs: reports and papers from the Foreign Office confidential print. From 1945 through 1950. Europe / editor, Denis Smyth|url=https://books.google.com/books?id=E8yQAAAAMAAJ|year=2002|publisher=University Publications of America|isbn=978-1-55655-769-9|page=76}}&lt;/ref&gt; &quot;lijeve greške&quot;{{sfn|Banac|1988|p=82}} ili &quot;sektaška skretanja&quot;. U titoističkoj dogmi nakon Drugog svjetskog rata, ova politika se nazivala &quot;greške ljevice&quot;&lt;ref name=&quot;Morrison2009&quot;&gt;{{cite book|last=Morrison|first=Kenneth|title=Montenegro: a modern history|url=https://books.google.com/books?id=xKMtAQAAIAAJ|year=2009|publisher=I.B. Tauris|isbn=978-1-84511-710-8|page=55}}&lt;/ref&gt; ili &quot;lijeva skretanja&quot;, dok su je drugi nazivali &quot;crveni teror&quot;.{{sfn|Lampe|2000|p=214}} Ova politika se ponekad naziva i &quot;druga faza&quot;.{{sfn|Banac|1988|p=82}} [[Karl Marx]] je smatrao da revolucija ima dvije faze: buržoasko-demokratsku i proletersku. Vjerovao je da se u drugoj fazi proleterska revolucija mora okrenuti protiv svojih saveznika iz prve faze.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Vukcevich|first=Bosko S.|title=Diverse forces in Yugoslavia: 1941-1945|url=https://books.google.com/books?id=FJJpAAAAMAAJ|year=1990|publisher=Authors Unlimited|isbn=978-1-55666-053-5|page=390}}&lt;/ref&gt;

== Pozadina ==
[[File:Josip Broz Tito uniform portrait.jpg|thumbnail|140px|[[Josip Broz Tito|Tito]] je u oktobru 1940. formulisao ljevičarsku strategiju KPJ.]]

Tito je bio glavni nosilac lijevih skretanja.{{Sfn|Petranović|1992|p=307&lt;!-- |ps=: Glavni skretač u &quot;lijevo&quot; bio je Josip Broz Tito, o čemu govore i njegove inicijative 1941-1942. i 1943.&quot; --&gt;}} Njegovo zvanično imenovanje za generalnog sekretara Saveza komunista Jugoslavije (KPJ) potvrđeno je u oktobru 1940, tokom [[Peta zemaljska konferencija KPJ|Pete zemaljske konferencije KPJ]] u [[Zagreb]]u. Na ovoj konferenciji, Tito je definisao ljevičarsku strategiju KPJ, usmjerenu na revolucionarno preuzimanje vlasti u zemlji radi uspostavljanja administrativnog sistema sovjetskog tipa u Jugoslaviji.&lt;ref&gt;{{cite book|author=Joel Krieger|title=The Oxford Companion to Politics of the World|url=https://books.google.com/books?id=2wd30pXJxpYC&amp;pg=PA838|date=2 August 2001|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-511739-4|page=838|quote=...in 1939 and received internal confirmation at the Fifth Land Conference of the KP, held in Zagreb, in October 1940. Tito was already noted as a leftist who put little stock in Popular Front arrangements with non-Communists. Moreover, he was federalist, seeing the solution of the nationality question in Yugoslavia in Soviet style federation. This led him to complain against Soviet pleas for cooperation with anti-Communist and Greater Serbian [[Chetnik]]s during the war and prompted him to emphasize the revolutionary seizure of power.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;inc1998&quot;&gt;{{cite book|author=Encyclopædia Britannica, inc|title=The New Encyclopædia Britannica|url=https://books.google.com/books?id=FFtYAAAAMAAJ|year=1998|publisher=Encyclopædia Britannica|isbn=978-0-85229-633-2|page=804|quote=At Fifth Land Conference of CPY, as underground minicongres held in Zagreb in October 1940, Tito sketched CPY's leftist strategy, which focused the party on armed insurrection and on Soviet style federalist solution to Yugoslavia. }}&lt;/ref&gt;{{sfn|Banac|1988|p=77&lt;!-- |ps=: &quot;Politička linija Pete konferencije bila je izrazito ljevičarska...&quot; --&gt; }}

U julu 1941, nakon [[Operacija &quot;Barbarossa&quot;|njemačke invazije]] na [[Sovjetski Savez]], Politbiro usvojio je strategiju prema kojoj su partizani trebali težiti stvaranju &quot;oslobođenih teritorija&quot;, očišćenih od neprijatelja. Prema instrukcijama Politbiroa, tim teritorijama su trebali upravljati komunisti na način sličan državnoj upravi, kako bi lokalno stanovništvo bilo izloženo idejama i praksama socijalizma. Na teritorijama koje su stavili pod svoju kontrolu, komunisti su provodili mnoge radikalne mjere. To je izazvalo neprijateljstvo mnogih seljaka u Srbiji, Crnoj Gori i Hercegovini.{{sfn|Haug|2012|p=68&lt;!-- |ps=: &quot;U julu 1941, Politbiro je usvojio strategiju koja je nalagala da partizani teže stvaranju operativnih baza, poznatih kao &quot;oslobođene teritorije&quot;, koje bi bile očišćene od neprijatelja... Ovu ljevičarsku strategiju sami komunisti nazivali su &quot;periodom lijevih grešaka&quot;.&quot; --&gt; }} Lijenost se kažnjavala kao dezerterstvo, a seljaci su bili kažnjavani visokim porezima ili prisilnim radom ukoliko im kuće nisu bile uredne ili ako bi dobili vaške.{{sfn|Banac|1990|p=89}} Jugoslovenski komunisti su zanemarili instrukcije [[Kominterna|Kominterne]] iz juna 1941, kojima se nalagalo da se ne prelazi u drugu fazu (revoluciju). Ignorisali su upute iz Moskve da pronađu ''modus vivendi'' (način suživota) s drugim pokretom otpora – [[Draža Mihailović|Mihailovićevim]] [[četnici]]ma – jer su smatrali da bi to moglo ugroziti komunističku revolucionarnu akciju.{{sfn|Petranović|2002|p=68&lt;!-- |ps=: &quot;KPJ je suspendovala instrukciju primljenu od Kominterne u junu 1941 – da se ne prelazi na drugu fazu, tj. na revoluciju... Naime, ignorisanjem instrukcije iz Moskve, komunističko rukovodstvo nije moglo iskreno uspostaviti ''modus vivendi'' s drugim pokretom otpora u Srbiji, četnicima D. Mihajlovića, što je moglo ugroziti njihovo revolucionarno djelovanje.. &quot; --&gt; }} Zbog toga je Tito odbacio sovjetske molbe za saradnju s četnicima i insistirao na nastavku komunističke revolucije.&lt;ref&gt;{{cite book|author=Joel Krieger|title=The Oxford Companion to Politics of the World|url=https://books.google.com/books?id=2wd30pXJxpYC&amp;pg=PA838|date=2 August 2001|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-511739-4|page=838|quote= This led him to complain against Soviet pleas for cooperation with anti-Communist and Greater Serbian Chetniks during the war and prompted him to emphasize the revolutionary seizure of power.}}&lt;/ref&gt;

== Po regijama ==
=== Crna Gora ===
[[File:Moša Pijade.jpg|thumbnail|left|150px|[[Moša Pijade]], jedan od glavnih protagonista &quot;lijevih skretanja&quot; u Crnoj Gori]]

U junu 1941, Pokrajinski komitet KPJ za Crnu Goru, Boku i [[Sandžak]] izdao je proglas kojim je pozvao narod da se pridruži &quot;konačnoj likvidaciji kapitalističkog sistema&quot;.&lt;ref name=&quot;Лакић1981a&quot;&gt;{{cite book|last=Лакић|first=Зоран|title=Народна власт у Црној Гори 1941–1945|url=https://books.google.com/books?id=emwNAAAAIAAJ|year=1981|publisher=Обод|page=87&lt;!-- |quote=... у документима Покрајинског комитета КПЈ за Црну Гору, Боку и Санџак. У његовом јунском прогласу 1941 народ се позива на &quot;коначан обрачун са капиталистичким системом.&quot; --&gt;}}&lt;/ref&gt; Politika &quot;lijevih skretanja&quot; sprovodila se u Crnoj Gori počev od augusta, a njen intenzitet se pojačao nakon septembra 1941.&lt;ref name=&quot;Лакић1981b&quot;&gt;{{cite book|last=Лакић|first=Зоран|title=Народна власт у Црној Гори 1941–1945|url=https://books.google.com/books?id=emwNAAAAIAAJ|year=1981|publisher=Обод|page=247&lt;!-- |quote= Иако су такозвана „лијева скретања&quot; у Црној Гори почела августа а била чешћа од септембра 1941. године, ... --&gt;}}&lt;/ref&gt;{{sfn|Strugar|1997|p=144&lt;!-- |ps=: &quot;Нови курс КПЈ, касније назван „леве грешке&quot; или „лева скретања&quot;, довешће до грубих обрачуна и егзекуција над стварним и измишљеним противницима у Санцаку, Босни и Херцеговини, Црној Гори, Србији, што ће изазвати ...&quot; --&gt;}}&lt;ref&gt;{{cite book|last=Đorđević|first=Milinko|title=Sedam levih godina|url=https://books.google.com/books?id=ZlwtAQAAIAAJ|year=2000|publisher=Naš dom|page=14|isbn=9788672680126|quote=Практична последица овог става су учестале ликвидације &quot;непријатеља&quot;, које су &quot;отпочеле у августу, а од средине септембра су биле доста честе&quot;, како то произилази из извештаја Покрајинског Комитета КПЈ за Црну Гору, Боку и Санџак од 8 Децембра 1941}}&lt;/ref&gt;{{sfn|Haug|2012|p=68&lt;!-- |ps=: &quot;In July 1941, the Politburo adopted a strategy advocating that the Partisans should aim to create operational bases known as &quot;liberated territories&quot;, which would be cleared of enemies....&quot; --&gt;}} Ovu ekstremističku politiku partizani u Crnoj Gori sprovodili su pod uticajem [[Milovan Đilas|Milovana Đilasa]] i [[Moša Pijade|Moše Pijade]].&lt;ref name=&quot;Goulding2002&quot;&gt;{{cite book|last=Goulding|first=Daniel J.|title=Liberated Cinema: The Yugoslav Experience, 1945–2001|url=https://books.google.com/books?id=z6KOL-DnxIkC&amp;pg=PA14|year=2002|publisher=Indiana University Press|isbn=0-253-34210-4|page=14|quote=Under the influence of Milovan Djilas and the Marxist intellectual Mosa Pijade, however, the Partisan forces in Montenegro followed an extremist political line}}&lt;/ref&gt; Nakon početnog uspjeha ustanka u Crnoj Gori, komunisti su preuzeli kontrolu nad gotovo cijelom teritorijom Crne Gore i počeli se boriti protiv svojih klasnih neprijatelja. Značajan dio stanovništva Crne Gore podržao je četnike jer su se bojali &quot;crvenog terora&quot;.&lt;ref name=&quot;KlemenčičŽagar2004&quot;&gt;{{cite book|last1=Klemenčič|first1=Matjaž|last2=Žagar|first2=Mitja|title=The Former Yugoslavia's Diverse Peoples: A Reference Sourcebook|url=https://books.google.com/books?id=ORSMBFwjAKcC&amp;pg=PA176|year=2004|publisher=ABC-CLIO|isbn=978-1-57607-294-3|page=176|quote=In a very short period of time almost all the territory of Montenegro (with exception of some important cities) fell into hands of the communists. But the communist [sic] made mistake and started to fight against their class enemy (i.e. members of the Montenegrin bourgeoisie) which made them weaker. The Italians resumed their attacks and by the mid August 1941 had again enforced their control in Montenegro....Out of fear of the &quot;red-terror&quot;, a significant percentage of Montenegrins started to cooperate with the Chetniks, who started to attack Partisans..... The Partisan movement strengthen again in Autumn.}}&lt;/ref&gt; Uprkos instrukcijama da se revolucionarni aspekt njihove politike svede na minimum, vođe crnogorskih partizana su tokom ljeta 1941, u vrijeme ustanka u Crnoj Gori, uvele &quot;sovjetske elemente&quot;, budući da su ustanak shvatali kao prvu fazu komunističke revolucije.{{sfn|Haug|2012|p=68&lt;!-- |ps=: &quot;Despite instructions to play down revolutionary aspects of their policies, two leading Montenegrin members of the Politburo, Đilas and Milutinović (both among the most radical leftist in the party membership) introduced what is referred to as &quot;Soviet elements&quot; during the uprising in Montenegro in the summer of 1941&quot; --&gt;}} Dana 27. jula 1941, komunistička komanda za Crnu Goru izdala je naredbu o osnivanju prijekih sudova usmjerenih protiv onih koje su smatrali pripadnicima &quot;[[Peta kolona|pete kolone]]&quot;, a naredbu su završili proglasom: &quot;Patrioti, uništite petu kolonu i pobjeda je naša!&quot;&lt;ref&gt;{{cite book|title=Zbornik dokumenata i podataka o narodno-oslobodilačkom ratu jugoslovenskih naroda: knj. 1-10. Borbe u Crnoj Gori 1941-1945|url=https://books.google.com/books?id=ywnUAAAAMAAJ|access-date=12 January 2019|year=1950|publisher=Vojno-istoriski institut Jugoslovenske armije|language=Serbian|page=21|chapter=НАРЕДБА ПРИБРЕМЕНЕ ВРХОВНЕ КОМАНДЕ НАЦИОНАЛНООСЛОБОДИЛАЧКЕ ВОЈСКЕ ЗА ЦРНУ ГОРУ, БОКУ И САНЏАК ОД 27 ЈУЛА 1941 ГОД. О СТВАРАЊУ ПРИЈЕКИХ &gt; НАРОДНИХ СУДОВА |quote=Родољуби, уништите пету колону и побједа је на нашој страни! }}&lt;/ref&gt;

Sredinom augusta 1941, Đilas je uputio pismo Pokrajinskom komitetu Komunističke partije Jugoslavije za Crnu Goru, Boku i Sandžak, u kojem je preporučio izolaciju i uništenje &quot;pete kolone&quot;. Naglasio je da su tolerancija i neaktivnost komunista prema špijunima zločin ravan izdaji. Krajem augusta 1941, Pokrajinski komitet je izdao direktivu koja je slijedila Đilasove preporuke i insistirala na &quot;čišćenju&quot; sela od &quot;pete kolone&quot;. U drugoj direktivi, izdatoj u oktobru, Pokrajinski komitet je ponovio slične instrukcije, insistirajući na uništenju onih koji ometaju mobilizaciju ustanika – čak i onih koji bi rekli: &quot;Sačekajte, još nije pravi trenutak&quot;.&lt;ref&gt;[https://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/cg_u_2_svj_ratu/lijeve_greske_drugo_ime_za_zlocin.htm Dragutin Papović: “LIJEVE GREŠKE” – DRUGO IME ZA ZLOČIN], montenegrina.net; accessed 8 September 2018.&lt;/ref&gt; Sam Đilas je pisao o tome kako su partizani u povlačenju – koji su u julu svoje protivnike samo kažnjavali – nakon italijanske kontraofanzive u augustu 1941. počeli vršiti proizvoljna pogubljenja.{{sfn|Lampe|2000|loc=p. 214, &quot;Milovan Djilas, the highest ranking Montenegrin in the Communist leadership, and Arso Jovanovic,...., were dispatched from Serbia to fan the scattered flames into a single bonfire. Only three weeks later an Italian division returned to put down the uprising and to turn loose their allies, the largely Turkish Sandžak Muslims, to loot and burn. Djilas himself described how the retreating Partisans now summarily executed any opponents, after merely punishing them in July.&quot;}}

Od septembra 1941, u programskim dokumentima Komunističke partije počeli su se spominjati sudovi ovlašteni za izricanje smrtne kazne. To je odmah sprovedeno u djelo. Počevši od oktobra 1941, štab partizanskih snaga u Crnoj Gori, Boki i Sandžaku objavljivao je spiskove pogubljenih &quot;narodnih neprijatelja, uključujući špijune i izdajnike&quot;, uz napomenu: &quot;nastavit će se...&quot;&lt;ref name=&quot;Vasović2009&quot;&gt;{{cite book|last=Lakić|first=Zoran |author-link=Zoran Lakić|title=Istorija Pljevalja|url=https://books.google.com/books?id=n1zxZwEACAAJ|year=2009|publisher=Opština Pljevalja|page=371|chapter=Pljevlja 1941-1945&lt;!-- |quote=.... у програмским документима КПЈ у којима се од септембра 1941. већ помињу “домаћи издајници”, народни судови који су имали право да изричу и смртне пресуде, што је заиста одмах потом заживјело у пракси...У Саопштењу Главног штаба народноослободилачких партизанских одреда за Црну Гору и Боку, која су почела да излазе у октобру 1941. објављивани су спискови ликвидираних “народних непријатеља, шпијуна и издајника уз назнаку - Наставиће се….и.--&gt;}}&lt;/ref&gt; Tokom prve godine, među žrtvama su bile i žene koje su &quot;koketirale&quot; s Italijanima.&lt;ref name=&quot;Đorđević 2000 14&quot;&gt;{{cite book|last=Đorđević|first=Milinko|title=Sedam levih godina|url=https://books.google.com/books?id=ZlwtAQAAIAAJ|year=2000|publisher=Naš dom|page=14|isbn=9788672680126}}&lt;/ref&gt; Većinu ljudi koje su komunisti ubili 1941. činili su vojni i administrativni službenici predratne Kraljevine Jugoslavije.&lt;ref name=&quot;Đorđević 2000 14&quot; /&gt; Prema profesoru [[Jozo Tomašević|Jozi Tomaševiću]], tokom perioda &quot;lijeve skretanja&quot; – otprilike od decembra 1941. do maja 1942  – partizani su, naročito u Hercegovini i Crnoj Gori, provodili teror nad ljudima koji nisu sarađivali s neprijateljem, ali su smatrani potencijalnim klasnim neprijateljima.{{sfn|Tomasevich|1975|p=257}}

Partizani su u januaru i februaru 1942. zauzeli [[Kolašin]] i okrenuli se protiv svih stvarnih i potencijalnih protivnika; ubili su oko 300 ljudi, a njihove unakažene leševe bacili u jame koje su nazvali &quot;pseće groblje&quot;. Zbog toga, kao i zbog drugih primjera komunističkog terora, dio crnogorskog stanovništva okrenuo se protiv partizana. Kako navodi ''[[Zbornik za istoriju]]'', &quot;zemlja bez četnika odjednom je bila preplavljena četnicima&quot;, što je velikim dijelom bila posljedica politike &quot;lijevih skretanja&quot;.&lt;ref name=&quot;Лакић1981c&quot;&gt;{{cite book|last=Лакић|first=Зоран|title=Народна власт у Црној Гори 1941–1945|url=https://books.google.com/books?id=emwNAAAAIAAJ|year=1981|publisher=Обод|page=250&lt;!-- |quote=„Земља без четника одjеданпут доживљује праву четничку офанзиву&quot;. Овакво стање има објективних узрока, али је чињеница да га је убрзала политика „лијевих скретања&quot;, коза је довела до привременог пораза НОП-а у Црној Гори 1942. године [&quot;A land without Chetniks suddenly lives through a real Chetnik offensive.&quot; This situation is caused by many objective reasons, but it is a fact that it was accelerated by the policy of &quot;left deviations&quot;. ] --&gt;}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|title=Zbornik za istoriju|url=https://books.google.com/books?id=ObFdAAAAIAAJ|year=1970|publisher=Odeljenje za društvene nauke, Matica srpska|page=68|quote=Друга је ствар, међутим, као што констатује и ЦК КПЈ, да је политика левих скретања убрзала појаву четника, одвојила ... покрет и довела до његовог привременог разбијања у Црној Гори.}}&lt;/ref&gt; Komunistička pogubljenja uglednih plemenskih glavara u Crnoj Gori izazvala su dodatni animozitet seljaka srednjeg sloja prema komunistima.&lt;ref&gt;{{cite book|title=Zbornik za istoriju|url=https://books.google.com/books?id=ObFdAAAAIAAJ|year=1970|publisher=Odeljenje za društvene nauke, Matica srpska|page=68|quote= Ликвидације угледних братственика и племеника у Црној Гори изазивале су још веће сумње}}&lt;/ref&gt; Đurišić je ubrzo ponovo zauzeo Kolašin i držao ga kao četničko uporište sve do maja 1943.{{sfn|Pavlowitch|2007|pp=104–06}} Njegovu vlast obilježio je teror nad partizanskim simpatizerima. Veliki broj zarobljenih partizana i simpatizera pogubljen je u narednim sedmicama, uključujući potpukovnika [[Radisav Radević|Radisava Radevića]], majora [[Batrić Zečević|Batrića Zečevića]], kapetane [[Đura Radosavljević|Đura Radosavljevića]], [[Mileta Lakićević|Miletu Lakićevića]] i [[Tomica Jojić|Tomicu Jojića]], te bivšeg člana jugoslovenskog parlamenta [[Blagota Selić|Blagotu Selića]] – od kojih niko nije bio član Komunističke partije. Đurišić je u Kolašinu formirao četnički zatvor u kojem je bilo zatočeno i/ili mučeno oko 2.000 protivnika.{{sfn|Bojović|1987|pp=52–53, 152–53}} Mnogi su predati Italijanima.{{sfn|Bojović|1987|pp=157–60}}

U martu 1942, komunisti iz [[Nikšić|Nikšića]] spalili su sela [[Ozrinići]] i [[Zagarač]].&lt;ref&gt;{{cite book|title=Istorijski zapisi|url=https://books.google.com/books?id=u-nTAAAAMAAJ|year=1987|publisher=с.н.|page=119|quote=...спаљени Озринићи и Загарач, што је најдрастичнији примјер неправилног рада.}}&lt;/ref&gt; Prema nekim izvorima, naredbu za to izdali su Đilas i [[Sava Kovačević]].&lt;ref name=&quot;Miljanić1970&quot;&gt;{{cite book|last=Miljanić|first=Gojko|title=Nikšićki NOP odred|url=https://books.google.com/books?id=NWc-AAAAIAAJ|year=1970|publisher=Vojnoizdavaćki zavod|page=242|quote= Војо Шобајић, заменик комесара 1. ударног батаљона у својим сећањима пише да је од Милована Ђиласа добио писмо у коме се наређује да се потпуно спаси с. Озринићи. (Архив ОК Никшић 1/12 — Мемоарска грађа).}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Đuretić1997&quot;&gt;{{cite book|last=Đuretić|first=Veselin|title=Violence against the Serb uprising|url=https://books.google.com/books?id=j3riAAAAMAAJ|year=1997|publisher=Institut|page=274|isbn=9788671790246|quote=Делујући у том правцу, Милован Ђилас и Сава Ковачевић наредили су паљевину Озринића}}&lt;/ref&gt; Između početka ustanka u Crnoj Gori i sredine 1942, komunisti su u Crnoj Gori ubili između 500 i 624 osobe, većinom tokom oružanih sukoba.{{sfn|Pavlićević|2012|p=14&lt;!-- |ps=: &quot;Dakle, ukupno je ubijeno u 1941. godini od početka ustanka do sredine 1942. godine, statistike se ne slažu, od 500 do 624 čovjeka&quot; --&gt;}}

=== Srbija ===
U septembru 1941, srpski partizani su uspostavili [[Užička republika|Užičku republiku]], kratkotrajnu mini-državu sa administrativnim centrom u Užicu. Krajem novembra 1941. partizani su poraženi i morali su se povući iz Srbije. Politika &quot;lijevih skretanja&quot; koju je provodio Tito značajno je doprinijela porazu partizana u Užičkoj republici.{{sfn|Banac|1988|p=81&lt;!-- |ps=: &quot;This defeat stemmed in good part from the leftist policy pursued by Tito in the liberated territory centered on Uzice, ...&quot; --&gt;}} Zbog represije komunista i njihove namjere da nastave s komunističkom revolucijom, stanovništvo Srbije se također okrenulo protiv ustanka i komunističkih ustanika. Početkom decembra 1941.&lt;ref name=&quot;JelićStrugar1985&quot;&gt;{{cite book|last1=Jelić|first1=Ivan|last2=Strugar|first2=Novak|title=War and revolution in Yugoslavia, 1941-1945|url=https://books.google.com/books?id=zTWBAAAAIAAJ|year=1985|publisher=Socialist Thought and Practice|page=122|quote=Partisan Detachments of Yugoslavia and the leaderships of the national liberation movement withdrew from Serbia early in December 1941}}&lt;/ref&gt; komunisti su prešli iz Srbije u Bosnu (nominalno NDH) i pridružili se svojim saborcima koji su već bili napustili Crnu Goru.{{sfn|Pavlowitch|2002|p=147|ps=: &quot;When repression burst the bubble of optimism, the popular mood in Serbia also turned against the insurgency and those who wanted to carry on with revolution... The partisan crossed into nominally NDH territory, where they joined up with their comrades who had left Montenegro.&quot;}}

=== Hercegovina ===
Samo tokom januara i februara 1942, partizani su u istočnoj Hercegovini pogubili 250 ljudi pod optužbom da pripadaju &quot;petoj koloni&quot;.&lt;ref&gt;{{harvnb|Goldstein|2008|p=287}} {{lang|hr|&quot;Samo u siječnju i veljači 1942. strijeljano je u istočnoj Hercegovini oko 250 ljudi, optuženih da pripadaju „petoj koloni”&quot;}}&lt;/ref&gt; Samo u Hercegovini, ukupan broj civila koje su komunisti ubili u periodu 1941–1942. vjerovatno iznosi oko 500.{{sfn|Banac|1988|pp=82–83}} 

Zbog &quot;lijevih skretanja&quot;, partizani su tokom ljeta 1942. istjerani iz Hercegovine&lt;ref&gt;{{cite book|last=Hamović|first=Miloš|title=Izbjeglištvo u Bosni i Hercegovini: 1941–1945|url=https://books.google.com/books?id=S34tAQAAIAAJ|year=1994|publisher=Filip Višnjić|page=94|isbn=9788673631394|quote=Могло би се рећи да је епилог лијевог скретања у источној Херцеговини (и Црној Гори) био у томе што су домаће партизанске јединице биле принуђене да се повуку са тог простора и заједно са...}}&lt;/ref&gt; – ne od strane snaga [[Sile Osovine|Sila Osovine]], već od strane tamošnjeg stanovništva.{{sfn|Strugar|1997|p=267&lt;!-- |ps=: &quot;... Dr. Savo Skoko ... konstatuje... da operativnu grupu NOV i POJ nisu u leto 1942 iz Hercegovine potisle nadmoćne snage okupatora već sam narod zbog grešaka prema njemu, kojima su presudno doprinela &quot;leva skretanja&quot;&quot; --&gt;}}

== Posljedice ==
Politika &quot;lijevih skretanja&quot; pokazala se kontraproduktivnom.&lt;ref name=&quot;Morrison2009&quot;&gt;{{cite book|last=Morrison|first=Kenneth|title=Montenegro: a modern history|url=https://books.google.com/books?id=xKMtAQAAIAAJ|year=2009|publisher=I.B. Tauris|isbn=978-1-84511-710-8|page=55}}&lt;/ref&gt; &quot;Lijeva skretanja&quot; dala su stvarni, značajan smisao politici onih nacionalista koji su izlaz iz teške situacije pronašli u saradnji sa okupatorskim i kvislinškim snagama.{{sfn|Strugar|1997|p=286&lt;!-- |ps=: &quot;Komunistički ekstremizam je davao realan smisao i onoj nacionalnoj politici koja je izlaz iz teške situacije nalazila u sporazumaštvu sa okupatorima, ustaško-domobranskim i drugim kvislinzima &quot; --&gt;}} &quot;Crveni teror&quot; okrenuo je protiv sebe većinu seljaštva i razbjesnio Sovjetski Savez.&lt;ref name=&quot;Bokovoy1998&quot;&gt;{{cite book|last=Bokovoy|first=Melissa Katherine|title=Peasants and Communists: Politics and Ideology in the Yugoslav Countryside, 1941–1953|url=https://books.google.com/books?id=p7DaAAAAMAAJ|year=1998|publisher=University of Pittsburgh Press|isbn=978-0-8229-4061-6|page=15|quote=The &quot;red terror&quot; had proved a disaster for KPJ. The Yugoslav Communists had not only alienated a large part of the peasantry, but also angered their International patron, Soviet Union.}}&lt;/ref&gt; Kao posljedica komunističkih akcija, seljaci iz istočne Hercegovine i Crne Gore – koji ni na koji način nisu bili saradnici okupatora niti kulaci – masovno su pristupili četničkim snagama.&lt;ref&gt;{{harvtxt|Banac|1988|p=82|ps=: &quot;In the end, the red terror of 1941–1942 turned out to be a serious mistake. ... Terrorized peasants who were anything but collaborators or kulaks swelled the Chetnik ranks in Montenegro and Eastern Herzegovina.&quot;}}&lt;/ref&gt;

U februaru 2018, u selu Gornje Polje kod [[Nikšić]]a, istražena je jama zvana &quot;Jama Kotor&quot;, u kojoj se navodno nalazilo oko 300 leševa žrtava &quot;crvenog terora&quot;. Pronađene su brojne ljudske kosti, kao i ostaci odjeće. Slučaj je prijavljen policiji, koja je pokrenula zvaničnu istragu.&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Brašnjo |first1=Biljana |title=Ubijeno 300 civila i bačeno u jamu |url=https://www.dan.co.me/?nivo=3&amp;rubrika=Vijest%20dana&amp;clanak=636546&amp;datum=2018-02-26&amp;najdatum=2018-02-26 |access-date=13 January 2019 |publisher=Dan |date=26 February 2018}}&lt;/ref&gt;

== Propaganda ==
Sastavljane su pjesme i parole radi promovisanja politike &quot;lijevih skretanja&quot;. Jedan od stihova glasio je: &quot;Partizani, spremite mitraljeze, da dočekamo kralja i Engleze&quot;.&lt;ref&gt;{{cite book|title=Зборник за историју|url=https://books.google.com/books?id=4ieGAAAAIAAJ|year=1971|publisher=Матица српска, Одељење за друштвене науке|page=60&lt;!-- |quote=Лева скретања изражавају се кроз песму: „Партизани, спремите митраљезе да чекамо краља и Енглезе&quot;, или „Краљу Петре, ... --&gt;}}&lt;/ref&gt;{{sfn|Banac|1988|pp=82–83}} Partizanska parola glasila je: &quot;Smrt fašizmu – sloboda narodu!&quot; a korišten je i novi pozdrav: &quot;Crvena armija je s nama – pobjeda je naša!&quot;{{sfn|Banac|1990|p=89}}

== Glavni zagovornici ==
[[File:Milovan Đilas.jpg|thumbnail|150px|[[Milovan Đilas]], jedan od glavnih zastupnika &quot;Lijevih skretanja&quot;]]

Među glavnim zagovornicima ove politike bili su [[Milovan Đilas]], [[Ivan Milutinović]] i [[Boris Kidrič]]. Savez komunista Jugoslavije kasnije je javno osudila ovu politiku i kaznila (izricanjem opomena) nekoliko lokalnih komandanata (Petra Drapšina i Mira Poparu u Hercegovini, kao i nekoliko partijskih rukovodilaca u Crnoj Gori).{{sfn|Banac|1988|pp=82–83}} Petru Drapšinu oduzet je čin, a smijenjen je i sa svih funkcija u Komunističkoj partiji, te isključen iz njenog članstva.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Hamović|first=Miloš|title=Izbjeglištvo u Bosni i Hercegovini: 1941–1945|url=https://books.google.com/books?id=S34tAQAAIAAJ|year=1994|publisher=Filip Višnjić|page=94|isbn=9788673631394}}&lt;/ref&gt; [[Petru Drapšinu|Moša Pijade]] smatran je odgovornim za usvajanje brutalne, ekstremističke politike KPJ.&lt;ref name=&quot;PrestonPartridge2002a&quot;&gt;{{cite book|last1=Preston|first1=Paul|author-link1=Paul Preston|last2=Partridge|first2=Michael|last3=Smyth|first3=Denis|author-link3=Denis Smyth|title=British documents on foreign affairs: reports and papers from the Foreign Office confidential print. From 1945 through 1950. Europe / editor, Denis Smyth|url=https://books.google.com/books?id=E8yQAAAAMAAJ|year=2002|publisher=University Publications of America|isbn=978-1-55655-769-9|page=75|quote=He led the early and unsuccessful rising in Montenegro in 1941 and was at least partly responsible for the adoption of brutal and extremist methods.}}&lt;/ref&gt;

Dana 22. oktobra,&lt;ref&gt;{{cite book|last=Pirjevec|first=Jože|title=Tito and His Comrades|url=https://books.google.com/books?id=6J1WDwAAQBAJ&amp;pg=PA114|access-date=6 January 2019|date=22 May 2018|publisher=University of Wisconsin Pres|isbn=978-0-299-31770-6|page=72|quote=intoxicated with success also began to attack not only the foreign foes, but also the local &quot;class enemies&quot;, thus fatally weakening the uprising. The Italians reacted by laying waste to the countryside, with the help of Albanian and Muslim troops, and by mid-August had already regained control. Even worse for the communists was that the Montenegrins, frightened by the red terror (later euphemistically called &quot;leftist errors&quot;) turned their backs on them and began joining Chetniks. Convinced that in the second phase of the revolution, the &quot;kulaks&quot; (....) and their own sons would betray them, Đilas and his comrades began shooting them, publishing bulletin with the names of those killed with addendum:&quot;it continues&quot;. Because of these excesses, on 22 October Tito decided to recall Đilas from Montenegro  }}&lt;/ref&gt; ili u novembru 1941,&lt;ref name=&quot;West2012&quot;&gt;{{cite book|last=West|first=Richard|author-link=Richard West (journalist)|title=Tito and the Rise and Fall of Yugoslavia|url=https://books.google.com/books?id=J34leeCdXFQC&amp;pg=PT36|date=15 November 2012|publisher=Faber &amp; Faber|isbn=978-0-571-28110-7|page=36}}&lt;/ref&gt; Tito je smijenio Milovana Đilasa s dužnosti komandanta partizanskih snaga u Crnoj Gori zbog njegovih grešaka tokom ustanka, uključujući i tzv. &quot;lijeva skretanja&quot;.&lt;ref name=&quot;Irvine1993&quot;&gt;{{cite book|last=Irvine|first=Jill A.|title=The Croat Question: Partisan Politics in the Formation of the Yugoslav Socialist State|url=https://books.google.com/books?id=gn9pAAAAMAAJ|year=1993|publisher=Westview Press|isbn=978-0-8133-8542-6|page=128|quote=Milovan Djilas, who had been removed from Montenego the previous fall for his &quot;leftist errors, ...&quot;}}&lt;/ref&gt;

Tito je tvrdio da je Đilas pogriješio jer je organizovao frontalnu borbu vojski protiv znatno jačeg neprijatelja, umjesto da partizansku borbu poveže s narodnim ustankom i primijeni partizanske metode otpora. Đilas je imenovan za urednika lista ''[[Borba (novine)|Borba]]'', glavnog propagandnog glasila Partije.{{sfn|Ramet|2006|p=152}} Dok je Tito u više navrata optuživao druge komunističke funkcionere iz Crne Gore za &quot;sektaštvo&quot;, [[Edvard Kardelj]] je Đilasu priznao da su &quot;u Srbiji 1941.&quot; (pod Titovim rukovodstvom) &quot;počinjene teške sektaške greške&quot;.{{sfn|Swain|2010|p=47&lt;!-- |ps=: &quot;Although Tito never repudiated his policies in Užice and Foča, and always directed the charges against &quot;sectarianism&quot; against the actions of others in Montenegro, Kardelj conceded in an unguarded conversation with Đilas that &quot;grave sectarian errors were made in Serbia in 1941&quot;&quot; --&gt;}}

== U literaturi ==
U svom djelu *Zlotvori* iz 1997, srpski pisac i član Srpske akademije Dragoslav Mihailović također spominje &quot;lijeve greške&quot;, opisujući ih kao masovna ubistva uglednih pojedinaca, poput vojnih veterana, učitelja i sveštenika.&lt;ref&gt;{{harv|Mihaïlović|1997|p=128}}: &quot;... ликвидација изведених за време рата четрдесет прве и четрдесет друге године, названих у партији лијева скретања. Тада су многи неопредељени виђенији људи из Црне Горе и Херцеговине - стари ратници, учитељи, попови, ...&quot;&lt;/ref&gt; [[Svetozar Vukmanović]], član Vrhovnog štaba partizanskih snaga, u svom djelu iz 1998. navodi da su ubistva &quot;klasnih neprijatelja&quot; od strane komunista u Crmnici poprimila masovne razmjere početkom 1942, dan nakon pravoslavnog Božića.&lt;ref&gt;{{harv|Vukmanović-Tempo|1998|p=221}}&lt;/ref&gt; Vukmanović ističe da je komunističko rukovodstvo u Crnoj Gori od tog perioda provodilo politiku masovnih ubistava širom Crne Gore.&lt;ref&gt;{{harv|Vukmanović-Tempo|1998|p=221}}&lt;/ref&gt; Jugoslovenski pisac [[Mirko Kovač]] objavio je 2008. djelo ''[[Pisanje ili nostalgija]]'', u kojem ismijava određene tekstove o &quot;lijevim skretanjima&quot;, navodeći ironično kako je &quot;svaki Crnogorac lično vidio&quot; kada je Milovan Đilas ubijao svoje političke protivnike.&lt;ref&gt;{{harv|Kovač|2008|p=193}}: &quot;Otpadnici, disidenti - to su bili monstrumi, a svi ostali časne sestre. Tako je i Đilas promoviran u poglavicu svih ubojica, posebice u Crnoj Gori; predbacivali su mu &quot;lijeva skretanja&quot; i &quot;pasja groblja&quot;, a gotovo da nema Crnogorca koji ga nije vidio &quot;&lt;/ref&gt;

Godine 2017. objavljena je knjiga historičara Boškovića i Vojinovića pod naslovom ''Komunistički zločini u Crnoj Gori i Hercegovini 1941–1942'', u kojoj autori navode puna imena 1.839 žrtava &quot;crvenog terora&quot; u Crnoj Gori i 522 žrtve u Hercegovini.&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Vojinović |first1=Miloš |last2=Bošković |first2=Tadija |title=Објављено документарно дело &quot;Комунистички злочини у Црној Гори и Херцеговини 1941-1942&quot; |url=http://jadovno.com/objavljeno-dokumentarno-delo-komunisticki-zlocini-u-crnoj-gori-i-hercegovini-1941-1942/#.WpcgSugbOM8 |website=jadovno.com |date=13 November 2017 |publisher=Митрополија црногорско-приморска, Књижевна задруга Српског народног вијећа из Подгорице и Друштво за истраживање злочина над грађанима Црне Горе, Колашин|access-date=13 January 2019}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Masovni zločini komunističkih režima]]
* [[Zločini partizana u Srbiji]]
* [[Masakr u Bleiburgu]]
* [[Fojbe]]
* [[Masakr na Kočevskom Rogu]]
* [[Pokolj na Cetinju 1944.]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

=== Izvori ===
* {{cite book|last=Banac|first=Ivo|title=With Stalin Against Tito: Cominformist Splits in Yugoslav Communism|url=https://books.google.com/books?id=jS69IRtTA3gC&amp;pg=PA83|year=1988|publisher=Cornell University Press|isbn=0-8014-2186-1}}
* {{cite book|last=Banac|first=Ivo|author-link=Ivo Banac|title=Sa Staljinom protiv Tita: informbirovski rascjepi u jugoslavenskom komunističkom pokretu|url=https://books.google.com/books?id=zWdtAAAAIAAJ|year=1990|publisher=Globus|isbn=978-86-343-0407-7}} 
* {{cite book |editor1-last=Bojović|editor1-first=Jovan R.|year=1987|title=Kolašinski četnički zatvor, 1942–1943: Zbornik radova sa naučnog skupa održanog u Kolašinu 14. i 15. maja 1984|trans-title=Kolašin Chetnik Prison 1942–1943, Proceedings from the Scientific Conference in Kolašin on 14 and 15 May 1984|language=sh|publisher=Historical Institute of Montenegro|location=[[Podgorica|Titograd]], Yugoslavia|oclc=605992247}}
* {{cite book|last=Goldstein|first=Ivo|author-link=Ivo Goldstein|title=Hrvatska: 1918–2008|url=https://books.google.com/books?id=yyMqAQAAIAAJ|year=2008|publisher=EPH|isbn=9789533000961}}
* {{cite book|last=Haug|first=Hilde Katrine|title=Creating a Socialist Yugoslavia: Tito, Communist Leadership and the National Question|url=https://books.google.com/books?id=4Av4AgAAQBAJ&amp;pg=PT68|year= 2012|publisher=I.B.Tauris|isbn=978-0-85773-100-5}}
* {{cite book|last=Hurem|first=Rasim|title=Kriza narodnooslobodilačkog pokreta u Bosni i Hercegovini krajem 1941. i početkom 1942. godine|url=https://books.google.com/books?id=6Jd4AAAAIAAJ|year=1972|publisher=Svjetlost}}
* {{cite book|last=Lampe|first=John R.|author-link=John R. Lampe|title=Yugoslavia as History: Twice There Was a Country|url=https://books.google.com/books?id=AZ1x7gvwx_8C&amp;pg=PA214|year=2000|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-77401-7}}
* {{cite book|last=Strugar|first=Vlado|author-link=Vlado Strugar|title=Drugi svjetski rat—50 godina kasnije: radovi sa naučnog skupa, Podgorica, 20–22. septembar 1996|url=https://books.google.com/books?id=loTh1UQHRagC|year=1997|publisher=Crnogorska akademija nauka i umjetnosti|isbn=978-86-7215-089-6}}
* {{cite book|last=Swain|first=Geoffrey|title=Tito: A Biography|url=https://books.google.com/books?id=W0EqAQAAMAAJ|year=2010|publisher=I. B. Tauris|isbn=978-1-84511-727-6}}
* {{cite book|last=Tomasevich|first=Jozo|author-link=Jozo Tomasevich|year=1975|title=War and Revolution in Yugoslavia, 1941–1945: The Chetniks|publisher=Stanford University Press|location=Stanford|isbn=978-0-8047-0857-9|url=https://books.google.com/books?id=yoCaAAAAIAAJ}}
* {{cite book|last=Pavlowitch|first=Stevan K.|author-link=Stevan K. Pavlowitch|title=Serbia: The History behind the Name|year=2002|location=London|publisher=Hurst &amp; Company|isbn=9781850654773|url=https://books.google.com/books?id=w-RuLDaNwbMC}}
* {{cite book|last=Pavlowitch|first=Stevan K.|author-link=Stevan K. Pavlowitch|year=2007|title=Hitler's New Disorder: The Second World War in Yugoslavia|publisher=Columbia University Press|location=New York|isbn=978-1-85065-895-5|url=https://books.google.com/books?id=R8d2409V9tEC}}
* {{cite book|author-link1=Branko Petranović|last=Petranović|first=Branko|title=Srbija u drugom svetskom ratu: 1939-1945|url=https://books.google.com/books?id=BAlnAAAAMAAJ|year=1992|publisher=Vojnoizdavaćki i Novinski Centar}}
* {{cite book|last=Petranović|first=Branko|title=The Yugoslav Experience of Serbian National Integration|url=https://books.google.com/books?id=SoVpAAAAMAAJ|year=2002|publisher=East European Monographs|isbn=978-0-88033-484-6}}
* {{cite book|last=Ramet|first=Sabrina P.|year=2006|title=The Three Yugoslavias: State-Building and Legitimation, 1918–2005|publisher=Indiana University Press|location=[[Bloomington, Indiana]]|isbn=978-0-253-34656-8|url=https://books.google.com/books?id=FTw3lEqi2-oC}}
* {{cite book|last=Vukmanović-Tempo|first=Svetozar|author-link=Svetozar Vukmanović|title=Moja porodica|url=https://books.google.com/books?id=KhG5AAAAIAAJ|year=1998|publisher=Prometej|isbn=9788676393527}}
* {{cite book|last=Mihaïlović|first=Dragoslav|title=Zlotvori|url=https://books.google.com/books?id=4M1iAAAAMAAJ|access-date=12 January 2019|year=1997|publisher=Narodna knj. Alfa|language=Serbian}}
* {{cite book|last=Kovač|first=Mirko|author-link=Mirko Kovač (writer)|title=Pisanje ili nostalgija: eseji|url=https://books.google.com/books?id=xVIpAQAAIAAJ|year=2008|publisher=Fraktura|isbn=9789532660623}}

== Dodatna literatura ==
* {{cite book|last=Pavlićević|first=Veselin|title=&quot;Lijeve greške&quot; Milovana Ðilasa ili partijski silogizam|url=https://books.google.com/books?id=mFUIlwEACAAJ|year=2012|publisher=Veselin Pavlićević|isbn=978-9940-9458-0-0}}
* {{cite journal|last=Živković|first=Milutin|date=2018|title=Revolucionarni teror u Novovaroškom, Prijepoljskom i Pljevaljskom srezu oktobar 1941–maj 1942.|trans-title=Revolutionary terror in the counties of Nova Varoš, Prijepolje, and Pljevlja October 1941–May 1942|url=https://istorija20veka.rs/wp-content/uploads/2019/01/2019_1_04_ziv_75-92.pdf|journal=Istorija 20. veka|language=sr|volume=37|issue=1|pages=75–92|doi=10.29362/ist20veka.2019.1.ziv.75-92}}

== Vanji linkovi ==
*[https://web.archive.org/web/20140324171957/http://veselinpavlicevic.me/data/Lijeve%20gre%C5%A1ke%20Milovana%20%C4%90ilasa.pdf Veselin B. Pavlićević “Lijeve greške” Milovana Đilasa ili partijski silogizam – online text on author's website]
* [https://znaci.org/00003/659.pdf Hurem, Rasim (1972). Kriza narodnooslobodilačkog pokreta u Bosni i Hercegovini krajem 1941. i početkom 1942. godine. Svjetlost] – online text

[[Kategorija:Partizanski zločini u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Komunistička terminologija]]
[[Kategorija:Politicidi]]
[[Kategorija:Eufemizmi vezani za vojsku]]
[[Kategorija: Revolucionarni teror]]
[[Kategorija:Komunistički terorizam]]
[[Kategorija:Terminologija Drugog svjetskog rata|Kategorija: Terminologija Drugog svjetskog rata]]</text>
      <sha1>kxnm738xdj2va2epf47khtdc134o6bt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Podgorička skupština</title>
    <ns>0</ns>
    <id>539351</id>
    <revision>
      <id>3940799</id>
      <timestamp>2026-11-12T10:02:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Izmjena u toku}} {{Infokutija parlament | ime                  = Velika narodna skupština srpskog naroda u Crnoj Gori | izvorno_ime          =  | ime_transkripcija    =  | boja_pozadine        =  | saziv                =  | logo                 =  | logo_širina          =  | logo_opis            =  | slika                = Delegates of the Podgorica Assembly (November 1918).jpg | slika_širina         = 280px | opis_slike           = Delegati Podgoričke skupštine, novem...</comment>
      <origin>3940799</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5488" sha1="5fapal6762phrvt19fpbq4i1jes61f6" xml:space="preserve">{{Izmjena u toku}}
{{Infokutija parlament
| ime                  = Velika narodna skupština srpskog naroda u Crnoj Gori
| izvorno_ime          = 
| ime_transkripcija    = 
| boja_pozadine        = 
| saziv                = 
| logo                 = 
| logo_širina          = 
| logo_opis            = 
| slika                = Delegates of the Podgorica Assembly (November 1918).jpg
| slika_širina         = 280px
| opis_slike           = Delegati Podgoričke skupštine, novembar 1918.
| vrsta                = Jednokratna predstavnička skupština
| domovi               = Jednodomna skupština
| ograničenje_mandata  = 
| osnovano             = 24. novembar 1918.
| raspušteno           = 29. novembar 1918.
| prethodnik           = [[Narodna skupština Kraljevine Crne Gore]]
| sljedbenik           = [[Privremeno narodno predstavništvo Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca]]
| početak_saziva       = 24. novembar 1918.
| lider1_vrsta         = 
| lider1               = 
| stranka1             = 
| datum_izbora1        = 
| lider2_vrsta         = 
| lider2               = 
| stranka2             = 
| datum_izbora2        = 
| lider3_vrsta         = 
| lider3               = 
| stranka3             = 
| datum_izbora3        = 
| zastupnici           = 165
| dom1                 = 
| dom2                 = 
| struktura1           = 
| struktura1_rez       = 
| struktura1_alt       = 
| struktura2           = 
| struktura2_rez       = 
| struktura2_alt       = 
| političke_grupe1     = Većina: [[Bjelaši]]
| političke_grupe2     = 
| odbori1              = 
| odbori2              = 
| zajednički_odbori    = 
| izborni_sistem1      = Posredni izbori (prema pravilima Centralnog izvršnog odbora)
| izborni_sistem2      = 
| posljednji_izbori1   = Novembar 1918.
| posljednji_izbori2   = 
| posljednji_izbori3   = 
| sljedeći_izbori1     = 
| sljedeći_izbori2     = 
| sljedeći_izbori3     = 
| prostor_zasjedanja   = 
| zasjedanja_rez       = 
| zasjedanja_alt       = 
| mjesto_zasjedanja    = Zgrada Duvanskog monopola, [[Podgorica]]
| web-stranica         = 
| fusnote              = Predsjednik Skupštine: Savo Cerović; potpredsjednici: Lazar Damjanović i Savo Fatić
}}
'''Velika narodna skupština srpskog naroda u Crnoj Gori''', poznata i kao '''Podgorička skupština''', bila je skupština sazvana u [[Podgorica|Podgorici]] u novembru 1918, , u završnoj fazi [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], nakon sklapanja primirja između [[Njemačka|Njemačke]] i savezničkih sila 11. novembra. U to vrijeme [[Kraljevina Crna Gora]], koja se tokom rata borila na strani [[Antanta|Antante]], bila je pod [[Austro-Ugarska|austrougarskom okupacijom]], dok su kralj [[Nikola I Petrović Njegoš|Nikola I]] i crnogorska vlada djelovali u izgnanstvu.

Organizaciju izbora za poslanike i sazivanje Skupštine preuzeo je Centralni izvršni odbor za ujedinjenje Crne Gore i Srbije, uz podršku [[Kraljevina Srbija|Kraljevine Srbije]], čija je vojska nakon povlačenja austrougarskih snaga imala snažno prisustvo u Crnoj Gori.Skupština je 26. novembra 1918. donijela odluku o svrgavanju kralja Nikole I i dinastije [[Petrović-Njegoš]] i ujedinjenju [[Crna Gora|Crne Gore]] sa [[Srbija|Srbijom]] pod dinastijom [[Karađorđević]]. Istovremeno je iskazano opredjeljenje za stvaranje zajedničke države [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Srba, Hrvata i Slovenaca]].&lt;ref name=&quot;Pavlovic2008&quot;&gt;{{cite book |last=Pavlović |first=Srđa |title=Balkan Anschluss: The Annexation of Montenegro and the Creation of the Common South Slavic State |series=Central European Studies |year=2008 |publisher=Purdue University Press |location=West Lafayette |doi=10.2307/j.ctt6wq2qk |jstor=j.ctt6wq2qk |url=https://www.jstor.org/stable/j.ctt6wq2qk |url-access=subscription |access-date=12. 11. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;  

Odluke Skupštine donesene su u okolnostima političkog sukoba između pristalica bezuslovnog ujedinjenja i njihovih protivnika, koji su zagovarali očuvanje crnogorske državnosti ili drugačije državno uređenje. Donošenje odluka izazvalo je protivljenje dijela crnogorskih političkih i vojnih krugova, a sukob je početkom 1919. prerastao u [[Božićni ustanak]]. Okolnosti sazivanja i rada Skupštine, izborni postupak i pravne posljedice njenih odluka predmet su različitih historiografskih i pravnih tumačenja. [[Skupština Crne Gore]] je 2018. usvojila rezoluciju kojom je odluke Podgoričke skupštine proglasila ništavnim.&lt;ref name=&quot;Rastoder2005&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Rastoder |editor-first=Šerbo |title=Skrivana strana istorije: crnogorska buna i odmetnički pokret 1918–1929: dokumenti. Tom 1, Novembar 1918 – avgust 1919 |volume=1 |edition=2. |year=2005 |publisher=Centralna narodna biblioteka Crne Gore &quot;Đurđe Crnojević&quot;; Istorijski institut Crne Gore; Almanah |location=Cetinje; Podgorica |isbn=86-7079-089-0 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/sr/sr/data/cobib/214800903/nbnp?format=detail |access-date=12. 11. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Rezolucija2018&quot;&gt;{{cite web |author=Skupština Crne Gore |title=Rezolucija povodom 100-godišnjice &quot;Podgoričke skupštine&quot; |url=https://www.sluzbenilist.me/propisi/313490 |website=Službeni list Crne Gore |date=4. 12. 2018 |access-date=12. 11. 2026 |language=cnr}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Historija Crne Gore]]
[[Kategorija:Historija Jugoslavije]]
[[Kategorija:Srpski nacionalizam u Crnoj Gori]]
[[Kategorija:1918.]]</text>
      <sha1>5fapal6762phrvt19fpbq4i1jes61f6</sha1>
    </revision>
  </page>
</mediawiki>