Wikicitati bswikiquote https://bs.wikiquote.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana MediaWiki 1.39.0-wmf.21 first-letter Mediji Posebno Razgovor Korisnik Razgovor s korisnikom Wikicitati Razgovor o Wikicitatima Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki Razgovor o MediaWikiju Šablon Razgovor o šablonu Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Gadget Gadget talk Gadget definition Gadget definition talk 0 1528 60205 60130 2022-07-21T23:31:14Z 89.146.169.136 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija |ime=Ivo Andrić |slika=[[slika:S. Kragujevic, Ivo Andric, 1961.jpg|170px]] |tekst uz sliku= Bosanski književnik rođen u Franjevačkom samostanu u Travniku(Bosna). ;<br>Dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1961. <br>poznatija djela: ''[[Prokleta avlija]]'', ''[[Na Drini ćuprija]]'' i dr. |datum rođenja= 09. oktobar 1892. |mjesto rođenja=Travnik |datum smrti= 13. mart 1975. |mjesto smrti=Beograd }} *"Ako, sa krajnjim naporom, čovjeku koji [[Starost|stari]] pođe za rukom da se održi uredan i čist, to je sterilizovana čistoća apoteke a ne čistoća cvijeta." *"[[Bolest]] je sirotinjska [[sudbina]], ali i bogataška [[kazna]]." *"Cijelog vijeka se liječimo od nesretnog [[Djetinjstvo|djetinjstva]]." *"Čim jedna [[Vlast|vlada]] osjeti potrebu da svojim građanima obećava putem plakata mir i blagostanje, treba biti na oprezu i očekivati obrnuto od toga." *"[[Čovjek]]a ćete najbolje upoznati ako ga posmatrate kako se ponaša kad se nešto dijeli besplatno." *"[[Čovjek]] koji ne voli nije sposoban da osjeti veličinu tuđe [[ljubav]]i, ni snagu [[Ljubomora|ljubomore]], ni opasnost koja se u njoj krije." *"Čudno je kako je malo potrebno da budemo [[Sreća|sretni]], i još čudnije: kako nam često baš to malo nedostaje!" *"Da je šutnja snaga, a govorenje slabost, vidi se po tome što starci i djeca vole da pričaju." *"Dugi su i zamršeni računi i obračuni između onih koji imaju i ne daju i onih koji nemaju ništa do svojih potreba." *"I [[Vrlina|vrline]] jednog čovjeka mi primamo i cijenimo potpuno samo ako nam se ukazuju u obliku koji odgovara našim shvatanjima i sklonostima." *"Ima izvjesnih mislilaca čija [[filozofija]] nije ništa drugo, do neki duševni komoditet, neko rimovanje misli." *"Ima ljudi čiji je [[život]] tako dobro ispunjen da ni svojom [[Smrt|smrću]] ne mogu da nas obeshrabe." *"Ima u nekim ljudima bezrazložnih [[Mržnja|mržnji]] i [[zavist]]i, koje su veće i jače od svega što drugi ljudi mogu da stvore i izmisle." *"Imati veliku [[Snaga|snagu]], fizičku ili moralnu, a ne zloupotrijebiti je bar ponekad, teško je, gotovo nemoguće." *"Ja sam, Envere, u mojoj literaturi došao do avlinskih vrata, a ti si ušao u kuću." (o [[Enver Čolaković|Enveru Čolakoviću]]) *"Kad počnemo da se pitamo šta ćemo sa svojim životom (kod nekih se to pitanje postavlja i u mlađim godinama, a kod većine sa prvim pojavama starenja), to je znak da silazimo sa pravog puta i da život ne zna šta će sa nama. Jer, ne živimo mi život, kao što u svojoj slijepoj egocentričnosti mislimo, nego život upotrebljava nas, upravlja nama i odbacuje nas kad više ne možemo da poslužimo njegovim nama nepoznatim ciljevima. Poslije toga mi još „živimo„ neko vrijeme, ali samo po inerciji, krećući se sopstvenim pogonskim sredstvima, dok nas taj život ne skloni sa piste kao smetnju svom živom saobraćaju. Dešava se, naročito na putovanjima i kad ostanem duže sam, da izgubim račun o vremenu i o sebi u njemu, da mi posve nestane utvrđeno osjećanje vremena, kao što čovjeku nestaje daha, da gubim brzinu i padam kao mrtav predmet, sopstvenom težinom. Tada se gubi najprije sjećanje, pa svijest o sebi i svojim dimenzijama, planovima, dužnostima i potrebama, naglo slabi volja i odliva se snaga od nas. U tom stanju, kad bi potrajalo, ne bi se moglo živjeti ni onoliko koliko čovjek može izdržati bez vode ili bez hrane, jer od njega postaje živo ništa koje se gubi u opštem, bezimenom postojanju.“ *"Ko čini dobro, od njega se jos više dobra očekuje." *"Ko je duga vijeka, taj nadživi sve, pa i svoje zasluge." *"Ljepša duša dublje jeca." *"[[Ljubav]], kad je iskrena i duboka, lako prašta i zaboravlja." *"Ljudi često cijelog vijeka vuku za sobom obzire, kao lance, a na kraju vide koliko su nedostojni i nepotpuni." *"Ljudi koji ne paze šta govore i ne vode računa kad šta govore ni pred kim govore, a mnogo više misle o tome kako izgledaju i kakav utisak ostavljaju dok govore, nisu ni prijatni ni korisni, i sa priličnom vjerovatnošću može se kazati da će cijeloga života biti i sebi i drugima nezgodni i teški.Ali, sa druge strane, ljudi koji samo na to paze i samo o tome vode računa, a ni po čemu drugom nisu ništa bolji. Naprotiv. U ovom slučaju pravi put je zaista u sredini." *"Ljudi koji sami ne rade i ne poduzimaju ništa u životu, lahko gube strpljenje i padaju u pogreške kad sude o tuđem radu." *"Ljudi male pameti rijetko se boje da ne budu dosadni." *"Ljudi vole razgovore o padu i poniženju onih koji se suviše visoko uzdignu i polete." *"[[Mir]] i spokojstvo, jedina su dobra i najveće dostojanstvo skromnih i bezimenih ljudi." *"[[Mladost]] je sretno doba u kome [[čovjek]] počinje da vjeruje u sebe, a još nije prestao da vjeruje drugima." *"Mnogi postignu ono što su htjeli, a izgube sebe." *"Možda je u početku bilo i drugih motiva, ali danas je glavni [[strah]]. Od straha su ljudi zli, surovi i podli, od straha su darežljivi, čak i dobri." *"Naročito me veseli tvoja lijepa zbirka pjesama, u kojoj ima i jedna posvećena meni. Mene također ova sredina smrada, loja, ljenosti i pokvarenosti poklonika arapskog varalice guši, pa sam više u Beogradu nego u Bosni." (o [[Muhamed|Muhammedu a.s.]] u pismu Niki Miroševiću) *"Nisu svi ljudi tako hrđavi i kao što to hrđav čovjek misli." *"Ništa ljude ne vezuje tako kao zajednički i sretno proživljena [[nesreća]]." *"Ništa ne može tako da nas prevari kao naše rođeno osjećanje smirenosti i prijatnog zadovoljstva tokom stvari." *"Ništa nije teže ni strašnije nego gledati svijet oko sebe očima bivše ljepotice." *"Od svog [[Porijeklo|porijekla]] i [[Djetinjstvo|djetinjstva]] ne može se lahko pobijeći." *"Oko [[Ljepota|ljepote]] su uvijek ili mrak ljudske sudbine ili sjaj ljudske krvi." *"Onaj koji ne iznosi nježni cvijet svoje duše na vjetrove iskušenja, pa ma ga i cijela spasio i prenio do kraja, tome je kao da ga nikad nije ni imao." *"Ono što je najljepše na iskrenoj i dubokoj [[ljubav]]i na kojoj je sve lijepo, to je da u odnosu prema onome koga volimo nijedna naša mana ne dolazi do izraza. Mnogo šta što je zlo u nama izčezava, a ono što je dobro ustostručuje se" *"Prekori između starih i harmoničnih supružnika bezazleni su, bez oštrine, ne sudaraju se nego klize lahko kao oni kamenčići beluci koje je rijeka u toku godina zaoblila i uglačala do savršenstva, tako da više vezuju par ljudi nego što ga dijele." *"Primitivni i ograničeni ljudi imaju razvijenu sposobnost nadanja. Kod umnih i darovitih ljudi ta moć je, čini mi se, manja." *"Rana koja se krije, sporo i teško zarasta." *"[[Rat]], i najduži, samo protrese pitanja zbog kojih se zaratilo, a njihovo rješenje ostavlja vremenima koja nastupaju poslije sklapanja [[mir]]a." *"Slabe i plašljive ljude strah nagoni da rade upravo ono čega se najviše boje." *"[[Smrt]] ne čeka niko odveć dugo". *"Svi mi umiremo jednom, a veliki ljudi po dva puta: jednom kada ih nestane sa zemlje, a drugi put kada propadne njihova zadužbina" *"Svi pravi [[život]]i su lijepi i teški." *"Svi smo mi [[Smrt|mrtvi]], samo se redom sahranjujemo." *"Što ne boli - to nije [[život]], što ne prolazi - to nije [[sreća]]." *"Tok događaja u [[život]]u ne zavisi od nas, nikako ili vrlo malo, ali način na koji ćemo te događaje podnijeti, u dobroj mjeri zavisi od nas." *"Toliko je bilo u [[život]]u stvari kojih smo se bojali. A nije trebalo. Trebalo je živjeti." *"U svakoj ženi ima đavo kojeg treba ubiti ili poslom ili rađanjem ili i jednim i drugim, a ako se [[žena]] otme i jednom i drugom, onda treba ubiti ženu." (pripovjetka "Anikina vremena) *"U zemlji [[Mržnja|mržnje]] najviše mrze onoga ko ne umije da mrzi." *"Vrijednost [[Ljepota|ljepote]] je u beskrajnoj raznolikosti vidova u kojima nam se javlja. U tome je i njena oplemenjujuća snaga i njena najveća draž." *"Za one koji su nošeni [[Mladost|mladošću]] i gonjeni željom, i dužina očekivanja i gorčina neizvjesnosti samo su sastavni dio velike slasti koju ljubav svakome obećava." *"Zarazna je i razorna moć [[laž]]i." *"Zašto od svih stvorova samo [[čovjek]]u dano da može da zamrzi svoj [[život]]?" *"Zvjezdanog neba i ljudskog srca nikad se čovjek neće moći nagledati." *"Žena stoji, kao kapija, na izlazu kao i na ulazu ovoga svijeta." *"[[Život]] nam vraća samo ono što mi drugima dajemo." *"Životna snaga jednog čovjeka mjeri se, pored ostalog, i njegovom sposobnošću [[zaborav]]ljanja." ==Drugi o njemu== *[[Enes Durmišević]] **"Andrić? Užas. Vi danas u Sarajevu ne smijete kritizirati Andrića. [[Mustafa Busuladžić|Busuladžić]] napisao rečenicu koja bi se mogla eventualno tumačiti. Andrić se slika s Hitlerom, Andrić potpisuje Pakt." (promocija knjige "Batonove priče" Saida Štete) *[[Enver Čolaković]] **"Šta da pišem? O čemu? O nenapisanim romanima, o mnogim jalovim odlukama da opišem stvarnost naše današnjice, ili da dokažem Ivi Andriću, kako on ne poznaje dušu Bosne, koju tako majstorski falcificira..." *[[Fahrudin Sinanović]] **"Svako malo tzv. ljevičari potegnu pitanje naziva neke škole po [[Mustafa Busuladžić|Mustafi Busuladžiću]]. Sve njih pitam da li su znali za sljedeće činjenice: :– Ivo Andrić je prisustvovao potpisivanju Trojnog pakta sa Hitlerom. :– Ivo Andrić je pohvalno govorio o nacističkoj Njemačkoj i Hitleru. :– Andrićev govor prilikom predaje akreditiva Hitleru: “Gospodine kancelare, Čast mi je da Vašoj Ekselenciji predam pisma kojima je Kraljevsko Namesništvo, u ime Njegovog Veličanstva Kralja Jugoslavije, moga uzvišenog Suverena, izvolelo da me akredituje kod Vaše Ekselencije u svojstvu svoga izvanrednog poslanika i opunomoćenog ministra, kao i opozivna pisma moga prethodnika g. Cincar Markovića. (…) Predajući Vašoj Ekselenciji moja pisma, koristim ovu svečanu priliku da izrazim u ime Njegovog Namesnika, Kraljevskog Namesništva i Kraljevske vlade najlepše želje za ličnu sreću Vaše Ekselencije, koja sa toliko uspeha i dostojanstva stoji na čelu Velikog Nemačkog Rajha, i napredak nemačkog naroda.” :– [[Adolf Hitler|Hitler]] je odlikovao Ivu Andrića Ordenom njemačkog orla. Isti orden dobio je i [[Ante Pavelić]]. :– U privatnom pismu prijatelju o Višegrađanima Andrić piše:“Toliko ih mrzim da bih im najradije zatrovao vodu da pocrkaju posle ručka.“ (Dakle, ovo Andrić lično govori, a neki njegov književni lik.) :– Ivo Andrić svome prijatelju Niki Miroševiću, koji mu je posvetio pjesmu Kairski bazar (Mujezin pjeva sure svome Bogu/Alah da mu oprosti, jerbo lažno pjeva./ :Nije to ljubavi već pjesma gnjeva,/poziva na kavgu a odbija na slogu.) piše:“Naročito me veseli tvoja lepa zbirka pesama, u kojoj ima i jedna posvećena meni. Mene također ova sredina smrada, loja, ljenosti i pokvarenosti poklonika arapskog varalice guši, pa sam više u [[Beograd]]u nego u Bosni.’’ :Gospodo, hoćete li tražiti da se i ime Ive Andrića briše iz svih naziva? Ako se sve ovo oprostilo Ivi Andriću, zašto se ne bi sporne rečenice mogle oprostiti i Mustafi Busuladžiću? Ovo moje pisanje nije determinirano mržnjom prema Andriću, veliki je to pisac, nego mi se gadi licemjeran odnos u situacijama u kojima se, zbog znatno manjeg grijeha, osuđuju Busuladžić i drugi Bošnjaci, a abolira Andrić." (reakcija pod naslovom "Moj odgovor njima: O Andriću, Busuladžiću i dvostrukim aršinima" na inicijativu Igora Stojanovića za promjenu naziva škole nazvane po Busuladžiću, Facebook, 16. juna 2020. [https://www.facebook.com/fahrudin.sinanovic/posts/10222546439039660], [http://izdvojeno.ba/moj-odgovor-njima-o-andricu-busuladzicu-i-dvostrukim-arsinima/], [http://www.bh-vijesti.com/moj-odgovor-njima-o-andricu-busuladzicu-i-dvostrukim-arsinima/]) *[[Haris Zahiragić]] **"Kazali ste da ćete mi na pauzi kazati koji su ljudi stupali u stroju NDH. Nadam se da ne mislite na Ivu Andrića koji je sa Adolfom Hitlerom primao agremane ambasadorske. Ivo Andrić uprkos svemu onome što je pisao, mislim da iako je dobitnik Nobelove nagrade i jedan od najboljih književnika svih vremena na ovim prostorima, meni se lično njegova djela sa aspekta naroda kojem pripadam, u značajnoj mjeri ne dopadaju. Uprkos svemu tome što mi se ne dopada šta je pisao, ko sam ja da osporavam njegovo djelo." (Sjednica Skupštine Kantona Sarajevo, 30.5.2022. [https://depo.ba/clanak/231935/posebno-knjizevno-izlaganje-harisa-zahiragica-u-skupstini-ks-ne-svidaju-mi-se-djela-ive-andrica-s-aspekta-naroda-kojem-pripadam]) *[[Ivan Lovrenović]] **"Tako je Ivo Andrić, njegova književnost – uza sve drugo što jest i čemu “pripada” - danas zapravo jedino čvrsto i sigurno mjesto kompleksnoga bosanskohercegovačkoga identiteta, mjesto u koje je taj identitet pohranjen i iz kojega je razgovijetno čitljiv. I tu nastaje turobni paradoks: proces stvaranja i divergiranja triju zasebnih i odvojenih nacionalnih kultura u Bosni i Hercegovini – koji bi se lako mogao pokazati nepovratnim - proizvodi kulturnu situaciju u kojoj je takva vrsta identiteta, zapravo, nepoželjna. Rezultat: najbosanskiji pisac, k tomu pisac apsolutne, nulte estetske vrijednosti, u Bosni je danas kod jednih na niskoj, kod drugih na pogrešnoj cijeni." (''Ivo Andrić: paradoks o šutnji'') **"Fama o tobožnjem Andrićevom negativnom odnosu prema bosanskim Muslimanima i islamu stvorena je na osnovi pogrešno usmjerenoga čitanja Andrićeve sklonosti istraživanju i oblikovanju nesretnih, bizarnih, pa i mračnih i morbidnih ljudskih karaktera i sudbina, te anatomiji vlasti i njezinih protuljudskih mehanizama, što je on, uostalom, radio i s temama iz drugih razdoblja, i ne samo s muslimanskim likovima, a to se u ovoj interpretaciji sustavno ignorira. Protivno ovoj fami, u cjelokupnoj bosanskoj, pa i bošnjačkomuslimanskoj književnosti teško je naći pisca koji je s uživljavanjem i s takvim tragičkim ko-sentimentom razumijevao povijesnu i civilizacijsku sudbinu bosanskih Muslimana, kao Andrić. Pisac koji je napisao remek-djelo kakvo je "Most na Žepi", ili "Smrt u Sinanovoj tekiji", koji je napisao malo poznatu a sjajnu priču "Ruđanski begovi" o dvojici braće što ginu u obrani rođene zemlje antički pomireni u samrtnome času, pisac koji je modelirao moćni lik Hamdi-bega Teskeredžića, koji je tako maestralno književno replicirao čudesni višegradski most, a unutar toga djela stvorio plemeniti tragički lik Alihodže Mutevelića, da ne nabrajam dalje, a mogao bih nabrajati k'o Šeherzada - taj pisac je toliko bitno bosanskomuslimanski, da je doista nerazumno i neistinito proglašavati ga antimuslimanskim. Napokon, Andrić je u poetičko-filozofskom ali i u praktično-životnom smislu usvojio, kao dio vlastitoga pogleda na svijet i na temeljna pitanja condition humaine, neke od postulata i tekovina eminentno islamskih: vrijednost dobročinstva, smisao strpljenja, graditeljsku i socijalnu veličinu institucije zadužbine-vakufa, etiku dugovanja zavičaju, itd. A u meditativnoj minijaturi Staze, koja ima ton i karakter duhovnoga creda, Andrić piše: "U trenucima kad me zamarao i trovao svet u kom sam po zlu slučaju živeo i čudom se održavao u životu, kad se mračio vidik i kolebao pravac, ja sam tada pobožno prostirao preda se, kao vernik molitveni ćilim, tvrdu, ubogu, uzvišenu višegradsku stazu koja leči svaki bol i potire svako stradanje, jer ih sve sadrži u sebi i sve redom nadvisuje." Kako se može antimuslimanstvo pripisivati piscu, koji u svome najsublimnijemu ispovjednom tekstu za svoje vjerništvo ne uzima nijednu drugu sliku, nego baš središnju sliku iz islama: "kao vernik molitveni ćilim"? Što tek reći za tvrdnju da su Đerzelez i braća Morići kod Andrića "dehumanizirani", kada stvar stoji upravo obrnuto: u Andrićevu postupku ovi likovi iz narodne pjesme bivaju deheroizirani, delegendarizirani, "spušteni na zemlju", i tako prikazani kao ljudi, "krvavi ispod kože" kao i svi stvarni ljudi, dakle - humanizirani. Podvrgnuto ovoj vrsti istražnoga postupka, najmanje pola najbolje svjetske i evropske književnosti moralo bi biti prokazano kao "dehumaniziranje"." (Za ''Večernji list'', 22.12.2012) *[[Husein Tokić]] "... esejistički šizofreničko–podmetački i morbidna filozofski izobličena prizma o pogrešnom filozofskom viđenju bosanske «drugosti» u krajnjoj inverznoj ishodnici je po; JUDI, ABELU i KAINU je ESEJISTIČKO "naučno"POSTIGNUĆE. Tako Književno-umjetničko djelo (ni)je refleksija piščeve psihe.Esejistička («književno-naučna») metodološka inverzija pravdanja nenamjerne «književne fikcije» «mrke ljepote» Bosne negira definiciju umjetnosti a posebno književnosti.To znači, da kod piščevog ( Andrićevog) djela ne postoji komunikacijsko-korelacijski (duhovni) proces između umjetnika (stvaraoca)-umjetničkog djela (cjelokupnog književnog opusa) ikonzumenta (čitalačke publike). To jeste moguće ali (čitalačka publika) onda mora da nema «percepciju i recepciju». Ako ni(su) zadovoljena ova tri dovoljna i potrebna uslova uumjetničkoj (matematičkoj) logici, onda ono što je napisao književnik(Andrić) nema umjetničku vrijednost. Tako esejističkom «naučnom» prašinom umjetnik,(književnik), stvara (piše) umjetničko djelo ( roman ) bez inspiracije,(nije znao šta će reći) za publiku ( konzumenta) koja je «operisana» od percepcije i recepcije i u duhovnom smislu, pa tako nastaje (književna) umjetnost (Andrićeva) zbog «nulte estetske vrijednosti« da bi bila samo «nagrađena». Po («naučnoj») logici eseja pisac bi pisao što mu naumpadne. Umjetničko (Andrićevo) djelo je tako negacija umjetnosti jer ono nije refleksija umjetničke (piščeve) psihe!!!???..... ...Neoborivo je da Andrićevo djelo ideloško jugoslovenstvo. Ono je egzistiralo duhovno na ideloškoj inverziji i «drugosti» kao „unutarnjem“ neprijatelju a koji je još „beg“ a ne „kmet” u pojačavanju neprijateljstva sa ideološkom socijalnom komponentom. Kod većine ovih Andrićevih ideoloških i inverznih matrica dovoljno bi bilo zamijeniti riječi Istok i Zapad te dobiti pravu refleksije piščeve isfrustrirsne psihe renegata. Te dvije forme antifašizma ne «razlikuje» ni aktuelna HB esejistika, a ako ga razumije onda ga «naučno» manipulatorski potura kao inverziju-zamjenu teza. Po analitičkoj književnoj esejistici nastojanja pomirenja gledišta «svebosanskog» Andrića kao neideološkog pisca jer je pisao o Turcima, (čitaj Bošnjacima), pravoslavcimaa, katolicima a u skladu sa «antiideološkom bošnjačkom kazazologijom» ; ima se za cilj ono što jeste namjera esejiste. Ako se u kulturnoj «tranziciji» na bosanskim i bivšim prostorima najgrlatije spominje slovo S i H pa tako se nesuvislo čuje i dostignuće «hrvatska govedina «, «srpska kobasica»; a mnogo stariji je «bosanski lonac» onda dakako postoji i «hrvatski « komad-dio «zajedničkog» Andrića. Meritorna društveno priznata-nagrađena književna esejistika nas nevješto ubjeđuje da nema niti je bilo u bošnjačkom književnom okruženju SH romantizma ,(epike u kojoj se laž i legenda pretvara u istinu), hajdučko-uskočkog naciona, nacionalne ideologije, nacionalsocijalizma-fašizma a što je historijski falsifikat a ne prilog književnoj znanosti u postojanju ideološkog književno umjetničkog smeća estetke vrijednost.". ....Ideološkim «ikonoklasticima» se nazivaju oni,( Bošnjaci-esejisti) što razobličuju i „razbijaju“ i ne poštuju ikonu, (Andrića), jugoideološkog komunističkog antifašizma. Tako, oni (esejisti) što štite ikonu nisu ikonoklastici već su ikonoklastici oni što (anti)ideološki istu razbijaju i esejistički su razbili vjerovanje u nju (ikonu).Sa stanovišta ideološkog antifašizma i metodološkog pristupa (ko negira antifašizam pa i Andrićev jugoslavenski) mogao bi se i optužiti za fašizam. ŠIZOFRENIČNO esejističko-podmetački, ZAR NE!.Navodi Iz eseja "Ivo Andrić-paradoks bosanskog društva-Pamflet u eseju "Ivo Andrić paradoks o šutnji" Preporod,16/906,2009.Knjiga "Jugoslavenstvo je SH agresija" OFF-SET Tuzla,2011.) *[[Michael Martens]] **"Andrić je bio rođeni diplomata. Miran, oprezan, povučen. On je kroz život hodao na prstima. Sve što je rekao bilo je dobro promišljeno. Više je volio da prozbori riječ manje nego jednu previše. I sem u mladim godinama, kada je svom prijatelju Vojmiru Durbešiću napisao kako sanja da siluje kćerke višegradske sitne buržoazije, nikada nije izgovorio nijednu radikalnu misao. Nije želio ni da ulazi u javne polemike." ("Ivo Andrić - U požaru svjetova", 2019) **"Njegov glavni zadatak u Berlinu bio je da sačuva Jugoslaviju od rata. To je izgledalo moguće 1939. godine. Naravno, Andrića su špijunirali u Berlinu, a budući da Nijemci vole arhivirati, postoji mnogo tajnih izvještaja o njemu. Iz tih dokumenata vidljivo je da je Andrić davao sve od sebe da zadobije povjerenje Nijemaca. Službeno nastupajući kao diplomat govorio je o Hitleru i nacionalsocijalizmu u najvišim tonovima, posebno kad je znao da su u blizini skriveni mikrofoni. Ali njegovo hvaljenje Hitlera kao velikog lidera nije odražavalo njegove prave misli i osjećaje. Ono što je zaista mislio vidi se u njegovim privatnim bilješkama. Morao je voditi dvostruki život što je profesionalna deformacija svakog diplomate, a posebno je teško kad vam se dogodi da ste diplomat u Hitlerovom Berlinu ili Staljinovoj Moskvi." ("Ivo Andrić - U požaru svjetova", 2019) *[[Nadan Filipović]] **"Da su naši partizanski osloboditelji bili u pravu u slučaju Alije Nametka, pitam se koliko godina ili smrtnih kazni je trebao dobiti muslimanofob, bosnofob i islamofob Ivo Andrić, koji je, k’o biva, svojim nedjelima širio [[ljubav]] među [[narod]]ima i narodnostima bivše Jugoslavije. Međutim, bilo je po principu Aliju na robiju, a Ivu u obaveznu lektiru." (Kratki uvod u pripovjetku "Za obraz", Mladi dani, 2009. ISBN 978-9958-10-875-4) *[[Sead Zubanović]] **"Ivo Andrić je skrivao ogromnu bol i mržnju u sebi iz razloga što je odrastao kao vanbračno dijete, bez biološkog oca koji je bio oženjen, i nije htio da ga prizna. Zbog toga je u igri sa vršnjacima nazivan kopiletom. Rođen tokom majčinog bijega iz Sarajeva u Travnik, a kasnije bezuspješno sakriven kod tetke u Višegradu, zapamtio je reovne uvrede djece koja su znala da mu je otac Bošnjak, tadašnji musliman, a majka katolkinja. U svakodnevnoj dječijoj igri, borbi „Turaka i hajduka,“ on nije imao mjesta ni na jednoj strani. Zbog toga, kako sam reče, proplakao mnoge noći. Njegova želja da se osveti onom čovjeku koji je kriv za njegov usud prenijela se na cijeli bošnjački muslimanski narod. Kompleks koji je tada stekao, pratio ga je čitav život. Nikada se nije ženio i nije imao potomaka, seksualno je uznemiravao i proganjao supruge svojih prijatelja, samovao, izbjegavao veća društva i diskusije koje su i počinjale ličiti na raspravu. Ukratko, živio je život osobenjaka. Tek u šezdeset i osmoj godini, po smrti njenog muža, vjenčao je svoju posljednju ljubavnicu. U navodnu kuću svoga rođenja u Travniku, nikada, ama baš nikada, nije ušao. Ovog dokazanog masona i ambasadora Kraljevine Jugoslavije u Njemačkoj, čuvali su, u njegovom stanu, fašistički vojnici u okupiranom Beogradu 1944/45. godinu dok je pisao roman „Na Drini Ćuprija“ koji je nagrađen tek 1963. godine. Neupitni fašista, po završetku rata, ostaje prisutan i u politici Titove Jugoslavije, što je apsurdno. Nikome nije bilo jasno kako se on uspio ponovo vratiti u diplomaciju." ("Ivo Andrić, nenadmašni bosanski dušman", 15. septembra 2021. Bošnjaci.net [http://bosnjaci.net/prilog.php?pid=73825]) == Vanjski linkovi == *[http://hr.wikisource.org/wiki/O_pri%C4%8Di_i_pri%C4%8Danju Govor na dodjeli Nobelove nagrade za književnost] *[<ref>http://knizhen-pazar.net/index.php?...Husein%20Toki%26%23263%3B...] *[<ref>http://bosnjaci.net/prilog.php?pid=47750..] {{Wikipedia|Ivo Andrić}} {{Djela Ive Andrića}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici|Andrić, Ivo]] [[Kategorija:Ivo Andrić|*]] hi1o4lwtf6k4r18py1kq4p4o8f36rfe 0 2644 60204 52606 2022-07-21T21:11:45Z Ahti-Saku 7802 Datoteka wikitext text/x-wiki [[File:Robert Kiyosaki by Gage Skidmore.jpg|thumb|''Robert Kiyosaki'', 2014]] '''Robert Toru Kiyosaki''' (8. april 1947), američki biznismen i pisac ----------- *"Svako ko kaže da [[novac]] nije važan očito nije bio bez njega jedno dulje vrijeme." *"[[Život]] je poput odlaska u gimnastičku dvoranu. Najbolniji je dio donošenje odluke. Jednom kad to prođete, sve postaje jednostavno. Bilo je dana kad sam mrzio i samu pomisao na odlazak, ali kad tamo dođem uživam. Nakon vježbanja uvijek sam sretan da sam se uspio nagovoriti." [[Kategorija:Američki pisci|Kiyosaki,Robert]] {{Wikipedia}} je80i4z17aifh85o49wbmbmw9l048uy 0 2759 60203 60153 2022-07-21T19:42:18Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 30 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q4]] na [[d:|Wikidati]] wikitext text/x-wiki ---- {{ABC}} == A == *[[Abdulah Sidran]] **"(...) svaka je smrt - prirodna ::smrt, kad doba mine, i godine se slegnu!" (''Mezar sedmero braće (1878.-1978.)'') *[[Alexandre Kojève]] **"Čovjek je svoja vlastita smrt." **"Biti čovjek može se biti samo ako se može umrijeti. Ali, treba umrijeti kao čovjek da se bude čovjekom. Smrt mora biti slobodno prihvaćena; to mora da bude prisilna smrt u borbi, a ne rezultat jednog fiziološkog procesa." *[[Anton Pavlovič Čehov]] **"I za hiljadu godina čovjek će isto ovako uzdisati: „Ah, teško je živjeti” – i u isti mah ovako isto kao i sada, bojaće se i neće htjeti da umre.“ == B == *[[Baruch Spinoza]] **"Mene ne uznemirava smrt, nego umiranje." *[[Bernard Shaw]] **"Život izjednačuje sve ljude: smrt otkriva istaknute." *[[Biblija]] **"I kako nijesu marili da spoznaju Boga, zato ih Bog ::predade pokvarenom mišljenju, da čine, što ne valja, ::Da budu napunjeni svake nepravde, zloće, bludnosti, ::lakomstva, pakosti, puni zavisti, ubojstva, svađe, lukavstva, ::podmuklosti, doušnici, ::Klevetnici, bogomrsci, uvredljivci, oholice, naduti, ::izmišljači zala, nepokorni roditeljima, ::Nerazumni, nevjere, bez srca, nepomirljivi, nemilostivi. ::Oni, istina, znadu odredbu Božju, da oni, koji to čine, ::zaslužuju smrt; ipak oni to čine, dapače i odobravaju onima ::koji to čine." (''Poslanica Rimljanima'', 1:28-32) == D == *[[Mak Dizdar]] ** "Zemlja je smrtnim sjemenom posijana :: Ali smrt nije kraj Jer smrti zapravo i nema :: I nema kraja Smrću je samo obasjana :: Staza uspona od gnijezda do zvijezda" == E == *[[Emily Dickinson]] **"Smrt je sve što znamo o nebu i sve što trebamo od [[Pakao|pakla]]." *[[Enes Kišević]] **"Ne postoji hrvatska, srpska, židovska, bošnjačka ili bilo čija nacionalna smrt. Smrt je – smrt. Kao što je [[život]] – život. Moj život je u svakom čovjeku, prema tome i moja smrt je u svakom čovjeku. Sve što se svijetu događa i meni se događa. Jedini nacionalizam, koji po meni nije primitivizam, jest pripadnost ljudskoj dobroti i ljudskom srcu. Ako me pitate čiji sam pjesnik, odgovorit ću vam: ja sam pjesnik od takve narodnosti. " *[[Epiktet]] **"Neka ti smrt, progonstvo i sve ostale nedaće koje ti izgledaju užasne, stalno budu pred očima, a posebno smrt, i ti onda ništa nećeš željeti suviše vatreno." *[[Erica Jong]] **Brak nije [[lijek]] za usamljenost. Djeca odrastu i odu. Ljubavnici nisu lijek za sve. Seks nije konačno rješenje. Ako ste život pretvorili u dugu bolest, onda je smrt jedini lijek..." (''[[Strah od letenja]]'') == F == *[[Francis Bacon]] **"Prirodno je umrijeti, kao što je prirodno biti rođen." *[[Federico García Lorca]] **"Umrem li, ostavite balkon otvoren." (''Oproštaj'') == G == *[[Goethe]] **"Beskoristan život je isto što i rana smrt." **"Život je najljepši pronalazak prirode, a smrt njena vještina, da što bolje iskoristimo život." *[[Gustav Fechner]] **"Kad umre čovjek zatvori se jedno oko svemira." == H == *[[Henry Miller]] **"Ja dolazim u ime svetinje nad svetinjama; očišćen sam smrću na Kalvariji i dolazim ovamo u svijetlo ime Isusovo, da bih Tebe iskupio i uveo te u svjetlost i moć i slavu!" (''[[Jarčeva obratnica]]'') *[[Homer]] ** "On je pogladi rukom, progovori i riječ joj rekne: :: ''Nemoj, premila ženo, žalostiti se u srcu svome'' :: ''Odveć, jer ka Hadu niko me neće preko sudbine'' :: ''Poslat; a čovjek mislim da nije utekao ni jedan'' :: ''Smrti, ni junak ni rđa, kad jednom se na svijet rodi."'' (''[[Ilijada]]'') == I == *[[Isabel Allende]] **"Smrt ne postoji. Ljudi umiru tek kad ih svi zaborave." (''[[Eva Luna]]'') **"Ništa nije zauvijek, osim smrti." (Ibid.) *[[Isnam Taljić]] **"Sva [[misterija]] smrti svela se na tupo shvaćanje uskraćene materijalnosti u obzorju čaršije, na čin konstatiranja da opet neko nije na Ovome svijetu." (''[[Roman o Srebrenici]]'') *[[Ivan Gundulić]] **"Smrt ne gleda ničije lice: :jednako se od nje tlače :siromaške kućarice :i kraljevske tej polače; :ona upored meće i valja :stara i mlada, roba i kralja." :(''[[Suze sina razmetnoga]]'') *[[Ivan Sergejevič Turgenjev]] **"Ljubav je jača od smrti i od straha pred smrću." *[[Ivo Andrić]] **"Smrt ne čeka niko odveć dugo". **"Svi smo mi mrtvi, samo se redom sahranjujemo." == J == *[[Jean de La Fontaine]] **"Smrt nikada ne iznenađuje mudraca, on je uvijek spreman za odlazak." *[[Jean Richepin]] **"Kad bih bio i besmrtan, izmislio bih smrt - da se uvjerim u ljepotu života." *[[John Maxwell Coetzee]] **"Istinski vjerujem da se ne bojim smrti. Ono čega se grozim, vjerujem, jeste sramota da umrem ovako glup i zbunjen kakav sam." (''[[Čekajući barbare]]'') *[[Jorge Luis Borges]] **"Smrt (ili njena aluzija) izoštrava ljude i čini ih patetičnim. Ljudi nas mogu ganuti zato što su aveti; svaki njihov čin može biti posljednji; svako lice samo što se nije izgubilo kao lik iz nekog sna. Za smrtnika sve ima vrijednost nenadoknadivog i slučajnog." (''[[Besmrtnik (Borges)|Besmrtnik]]'') **"Prije nego će umrijeti, Otalora shvata da su ga izdali u samom početku, da je već tada bio osuđen na smrt, da su mu dozvolili ljubav, vlast i pobijedu jer su ga već smatrali mrtvim, jer je za Bandeiru bio mrtav. ::Gotovo s prezirom, Suares povuče oroz." (''[[Mrtvac]]'') **"[[John William Dunne|Dunne]] uvjerava da ćemo u smrti naučiti sretno upravljati vječnošću. Opet ćemo zadobiti sve trenutke svoga života i poslagat ćemo ih onako kako nam se svidi. [[Bog]], naši prijatelji i [[William Shakespeare|Shakespeare]] sarađivat će sa nama. ::Pred tako blistavom postavkom, bilo kakava pogreška što ju je počinio pisac ispada nevažnom." (''[[Vrijeme i J. W. Dunne]]'') *[[Jostein Gaarder]] **"Kad umrem, prekinuće se jedna srebrna nit s nanizanim glatkim biserima koji će se rasuti po zemlji i otkotrljati, kući, svojim majkama školjkama na dnu mora. Ko će zaroniti za mojim biserima kada mene više ne bude? Ko će znati da su bili moji? Ko će znati da je cio svijet nekada visio oko mog vrata?" (''[[U jednom ogledalu u jednoj zagoneci]]'') *[[Josif Staljin]] **"Smrt jednog [[čovjek]]a je [[tragedija]], smrt miliona je [[statistika]]." == K == *[[Kur'an]] **"Sigurno ćeš umrijeti, a sigurno će i drugi umrijeti, zato ćete svi na Sudnjem danu pred Allahom iznositi svoje dokaze." (Ez-Zumer, 30) == L == *[[Leonardo da Vinci]] **"Kao što dobro iskorišten dan dariva ugodan [[san]], tako i dobro proživljen [[život]] dariva smirenu smrt." *[[Ludwig Wittgenstein]] **"6.4311 Smrt nije događaj u [[život]]u. Smrt se ne doživljava. Ako se pod vječnošću ne misli beskonačno trajanje vremena, nego nevremenitost, tada vječno živi onaj koji živi u sadašnjosti. Naš život je isto tako beskrajan kao što je naše vidno polje bezgranično. ::6.4312 Vremenska besmrtnost čovjekove duše, to jest dakle njen vječni dalji život i poslije smrti, ne samo što nije ni na koji način zajamčen nego prije svega ta pretpostavka uopće ne pruža ono što se njome uvijek htjelo postići. Ta zar se rješava neka zagonetka time što živim vječno? Nije li taj vječni život isto tako zagonetan kao i sadašnji? Rješenje zagonetke života u prostoru i vremenu leži ''izvan'' prostora i vremena. (Nisu problemi prirodne nauke ono što treba riješiti.)" (''[[Tractatus Logico-Philosophicus]]'') == M == *[[Marko Aurelije]] **"Onaj ko se plaši smrti, strahuje da će biti lišen osjećanja ili da će dobiti osjećanja druge vrste. U prvom slučaju neće imati više nikakvih bolova, a u drugom, bit će na drugi način zadahnut dušom i neće prestati njegov život." *[[Matteo Bandello]] **"Stalno umire i nikad ne umre onaj ko se podređuje ljubavi." *[[Mehmed Meša Selimović]] **"Živi ništa ne znaju. Poučite me, mrtvi, kako se može umrijeti bez straha, ili bar bez užasa. Jer, smrt je besmisao, kao i [[život]]." (''[[Derviš i smrt]]'') **"A smrt nije tako strašna, vidio sam tolike ljude kad umiru, samo čvršće zaspe i ne bude se. Strašan je strah od smrti, ali kad vidiš šta je to, kad digneš ruke od želje da budeš Bog i zadovoljiš se da budeš smrtni čovjek sve dođe na svoje mjesto, i mirno čekaš kao i san i nije ti žao što se sutra nećeš probuditi." (''[[Tvrđava (roman)|Tvrđava]]'') *[[Michel Quoist]] **"U času smrti polagat ćemo ispit o ljubavi. Ako ga položimo, zauvijek ćemo se preseliti k Ljubavi." *[[Miguel de Unamuno]] **"Ljubav je, čitaoci i braćo moja, nešto najtragičnije na svijetu i u životu; ljubav je kći obmane i majka razočarenja, ljubav je utjeha u bezutješnosti, ona je jedini lijek protiv smrti jer je sestra smrti." == N == *[[Napoleon Bonaparta]] **"Smrt je san bez snova." *[[Nizami]] **"Ti sam si tvoja [[sudbina]], tvoja smrt i tvoj [[život]]. Posljedica dobra je dobro, a zla [[zlo]]. Tvoju tajnu eho od brda odaje, otkrivajući samo ono što si mu prije povjerio." (''[[Medžnun i Lejla]]'') *[[Noć glupih mrtvaca]] **"To je samo jedan od onih dana kada se osjećate malo... mrtvi." (''reklamna rečenica'') == O == *[[Oriana Fallaci]] **"U biti, ne bojim se ni umrijeti: jer ako neko umre znači da je rođen, da je izašao ni iz čega." (''[[Pismo nerođenu djetetu]]'') == P == *[[Paulo Coelho]] **"Smrt primorava ljude da bolje osjete život." *[[Pearl S. Buck]] **"Smrt je lijepa kad je život ružan." *[[Pierre Collard]] **"Svugdje čujem uzvike: ''Smrt, smrt, smrti i osuditi, osuditi, osuditi.'' Ja bih htio da čujem: ''Pravda, pravda, pravda!''" *[[Pitagora]] **"Onaj koji sije sjeme smrti i boli ne može požnjeti sreću i ljubav." == R == *[[Richard Bach]] **"Smrt zbližava u [[ljubav]]i još i više." == S == *[[Seneka]] **"Cijeli [[život]] nije ništa drugo do li put u smrt." **"Ne bojimo se smrti, nego razmišljanja o smrti." *[[Spencer Johnson]] **"Nije važno kako čovjek umire, nego kako živi." *[[Stanisław Jerzy Lec]] **"Nije lako živjeti poslije smrti. Ponekad treba na to utrošiti cio život." **"Prvi uslov za [[besmrtnost]] je smrt." *[[Stephen King]] **"Smrt je dio življenja. Neprestano se moramo na nju privikavati ukoliko želimo biti potpuna osoba. A ako nam je teško shvatiti činjenicu naše smrti, barem nam nije nemoguće da se s njom pomirimo." (''[[Isijavanje]]'') *[[Stjepan Radić]] **"Kada je čovjek na umoru, onda je blizu Bogu, a kada je u zatvoru, onda je blizu svome narodu." == T == *[[Thomas Bernhard]] **"Sve je smiješno u poređenju sa smrću." *Film ''[[Tjelesna straža]]'' **"Njegova specijalnost je smrt, i on priprema svoje remek-djelo." (''reklamna rečenica'') == V == *[[Victor Hugo]] **"Ništa nije umrijeti, strašno je ne živjeti." ==W== *[[William Faulkner]] **"(...) čudnovato je zbilja da [[čovjek]] koji je slučajem začet i kojemu je svaki dah novo bacanje kocke koja je već unaprijed protiv njega bačena nema volje da se suoči s onim konačnim bacanjem za koje unaprijed zna da će se morati s njim suočiti a da prije ne okuša razne majstorije koje se protežu sve do nasilja pa do sitnih sofisterija koje ne mogu zavarati ni glupavo dijete dok jednoga dana u krajnjem gađenju naslijepo ne stavi sve na jednu kartu i nijedan čovjek ne čini to u prvom bijesnom naletu očaja grižnje savjesti ili tuge zbog gubitka on to čini tek onda kad je uvidio da ni očaj ni ta grižnja ni ta tuga nisu naročito važni mračnom kockaru (...)" (''[[Krik i bijes]]'') *[[William Shakespeare]] **"A zašto ne i smrt radije nego ::Mučenje cijelog [[život]]a? Umrijeti, ::To je od sebe samog prognan biti; ::A Silvija je moje biće; ako ::Prognan sam od nje, prognan sam od sebe - ::Progonstvo smrtno! Šta je svjetlost za me ::Ako ne vidim Silviju? I šta je ::Života radost ako nje tu nema? ::Sem to što ako i pomislim na nju ::Sjenka me njenog savršenstva drži. ::Ako u noći sa Silvijom nisam, ::Muzike nema u pjesmi slavuja; ::Ako li danju Silviju ne gledam, ::Za moje oči tada nema dana. ::Ona je moje biće; ja nestajem ::Ako li nisam u svjetlosti njenoj, ::Da me ozari, drži u životu. ::Ja od presude bježim, ne od smrti. ::Ako ostanem, čekam samo smrt; ::Ali, ako bježim, bježim od života." (''[[Dva plemića iz Verone]]'') == Poslovice == *[[Francuske poslovice]] **"Ljubav rijetko kad umire od nagle smrti." *[[Italijanske poslovice]] **"Posljednje odijelo pravi se bez džepova." *[[Korejske poslovice]] **"Čovjek poslije svoje smrti ostavlja svoje ime, a tigar svoju kožu." *[[Latinske poslovice]] **"Više je ljudi umrlo od pića nego od mača." *[[Makedonske poslovice]] **"Mnogi su se rodili kao ljudi, a umrli - kao magarci." *[[Njemačke poslovice]] **"Ljubav se sastoji od četiri stvari: od uzdaha, od jecaja, od želje za smrću i mnogo laži." *[[Romske poslovice]] **"Sramota bogataša i smrt [[siromah]]a ne čuju se daleko." == Također pogledajte == *[[Život]] *[[Samoubistvo]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia|Smrt}} 2nqtwgfc2o07jzfjvbiyc5674d03ne9