Wikicitati bswikiquote https://bs.wikiquote.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana MediaWiki 1.48.0-wmf.3 first-letter Mediji Posebno Razgovor Korisnik Razgovor s korisnikom Wikicitati Razgovor o Wikicitatima Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki Razgovor o MediaWikiju Šablon Razgovor o šablonu Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Event Event talk 0 3816 62579 62511 2026-11-10T00:20:05Z Bosancica by MK 8912 62579 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija |ime = Emir Suljagić |slika = Emir Suljagić speaking at book promotion in Mostar (cropped).jpg |tekst uz sliku = Emir Suljagić<br>Bosanskohercegovački novinar, pisac i političar |datum rođenja = 21. maj 1975. |mjesto rođenja = |datum smrti = |mjesto smrti = }} '''[[w:Emir Suljagić|Emir Suljagić]]''' (rođen 21. maja 1975) je bosanskohercegovački novinar, pisac i političar. Trenutno je dekan Fakulteta menadžmenta i javne uprave na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu i direktor [[w:Memorijalni centar Srebrenica – Potočari|Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari]]. == Citati == *"Jednom je prilikom za samo jednu noć, vraćajući se nekoliko puta u šumu, donio nekoliko velikih - od 50 kilograma - vreća bijelog praha za koji je, kao i svi ostali, bio uvjeren da je brašno. Njegova supruga pravila je narednih sedmica kruh od tog praha, i svi su se članovi familije jako brzo udebljali, a obrazi djevojčica se ponovo zarumenjeli. Ne znam kako, ne znam ni koje je medicinsko objašnjenje, ali se na kraju ispostavilo da je tajna upravo u tom prahu od kojeg je njihova majka pravila kruh. Naime, nije bila riječ o brašnu, nego o - mlijeku u prahu." (''[[Razglednica iz groba]]'') *"Jedan od razloga zbog kojih sam pisao ovu knjigu jeste i frustracija. Ljudi priču o Srebrenici svode na priču o pet dana jula a Srebrenica nije to, ona je tri godine plus pet dana jula." (''Start'' br.198, 10. juli 2006) *"Samo je svjetlo tamo gdje je Armija Republike Bosne i Hercegovine bila. Samo tamo gdje je Armija bila, nije bilo logora, nisu paljene crkve, nisu silovane curice od devet-deset godina, nisu postojali logori za silovanje. Gdje je bila Armija, gdje su bili ljiljani, bilo je svjetlo, možda nije bilo struje, ali je bilo svjetlo. I danas je svjetlo. I danas možeš gdje god hoćeš, kakav god hoćeš tamo gdje je Armija branila i tamo gdje je odbranila." (Promocija knjige ''Samostalni gatački bataljon "Šargan"'', Mostar, 22. august 2026) *"Jedna jako važna stvar treba da se upamti. Nikad ni od koga nije traženo da dokaže ono što tvrdi na način na koji je traženo od ovih žena i od nas. DNK analiza je ovdje pilotirana u svrhe masovnih identifikacija. Nikada niko nije morao da dokaže ništa od onog što se od nas podrazumijevalo da se mora dokazivati. Nikada niko nije morao da sabira jedno tijelo iz pet masovnih grobnica kao što su morale naše majke i kao što smo morali mi. Nikada ni od koga nije traženo da rekonstruiše u potpunosti kako je jedan komad tijela, jedna kost, putovala iz Kozluka u Zeleni Jadar. To je 100 kilometara. Sve je urađeno pod pratnjom vojne policije i komunalnih radnika. Kada odete sad u Bratunac i budete vidjeli tamo ljude kako metu ulice, neko od njih ili neko ko je tu prije njih radio, imajte to na umu, je 13. i 14. jula kupio leševe i kopao masovne grobnice. To su radila komunalna preduzeća u Bratuncu, Zvorniku, skroz do Pilice. Tako se postupa s mrtvim muslimanima u ovoj zemlji. Smeće se pomete, to je status koji mi imamo u svojoj zemlji. Nema ljudske bijede od Niša do Banja Luke koja se nije zatrčala na ove žene, koja nije htjela da demonstrira nekakvu silu nad ovim ženama ovdje. Nema jada koji ima katedru na Univerzitetu u Beogradu koji nije na njima probao da gradi ekspertizu." ([https://www.klix.ba/vijesti/bih/govor-emira-suljagica-iz-srebrenice-koji-odjekuje-samo-se-nama-trazilo-da-dokazujemo-sta-tvrdimo/250711061 Govor Emira Suljagića iz Srebrenice koji odjekuje: Samo se nama tražilo da dokazujemo šta tvrdimo, 11. juli 2025.]) == Vanjski linkovi == {{wikipedia|Emir Suljagić}} {{DEFAULTSORT:Suljagić, Emir}} [[Kategorija:Rođeni 1975.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Ljubovija]] [[Kategorija:Emir Suljagić|*]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici|Suljagić, Emir]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari|Suljagić, Emir]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina|Suljagić, Emir]] [[Kategorija:Književnost|Suljagić,Emir]] gezri1dgi24vj16kgmz46sf0lemdd8x 14 10841 62588 62474 2026-11-10T00:29:55Z Bosancica by MK 8912 62588 wikitext text/x-wiki Ovdje se nalazi popis članaka vezanih za općinu Ljuboviju. [[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]] anxqmcsxqekukcschr1eikkg48yqs90 0 10890 62580 2026-11-10T00:23:12Z Bosancica by MK 8912 Nova stranica: {{Infokutija biografija |ime = Šerbo Rastoder |slika = |tekst uz sliku = Crnogorski i bošnjački historičar |datum rođenja = 13. august 1956. |mjesto rođenja = Radmanci, Berane, [[Jugoslavija]] |datum smrti = |mjesto smrti = }} '''[[w:Šerbo Rastoder|Šerbo Rastoder]]''' (rođen 13. august 1956) je crnogorski i [[Bošnjaci|bošnjački]] [[Historija|historičar]], univerzitetski profesor i akademik. Njegovo naučno područje obuhvata his... 62580 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija |ime = Šerbo Rastoder |slika = |tekst uz sliku = Crnogorski i bošnjački historičar |datum rođenja = 13. august 1956. |mjesto rođenja = Radmanci, Berane, [[Jugoslavija]] |datum smrti = |mjesto smrti = }} '''[[w:Šerbo Rastoder|Šerbo Rastoder]]''' (rođen 13. august 1956) je crnogorski i [[Bošnjaci|bošnjački]] [[Historija|historičar]], univerzitetski profesor i akademik. Njegovo naučno područje obuhvata historiju Crne Gore i [[Jugoslavija|Jugoslavije]] u 19. i 20. stoljeću, historiju [[Bošnjaci|Bošnjaka]] i Muslimana u Crnoj Gori te teorijsko-metodološka pitanja historijske nauke. Redovni je član [[w:Crnogorska akademija nauka i umjetnosti|Crnogorske akademije nauka i umjetnosti]] (CANU), potpredsjednik [[w:Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti|Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti]] (BANU) i član Dukljanske akademije nauka i umjetnosti (DANU). Univerzitet Crne Gore dodijelio mu je 2024. zvanje profesora emeritusa.. == Citati == * "Razmišljajmo prostom logikom. Da li je svako primanje nove vjere neka vrsta nasilja? Mentalnog, ekonomskog, kulturnog, političkog… Ako je odgovor – da, onda su sve monoteističke religije na ovim prostorima, rezultat nasilja. Zašto se ono vezuje samo za islam? Pa, zato što je to tumačenje nastalo u okvirima druge vjere, koja je na taj način "branila" sebe, jer bi svako drugo tumačenje, osim onog da je to nasilan proces, podrazumijevalo da se odgovori na pitanje: zašto se to desilo? To je među prvima uočio Fernan Brodel, te je ustvrdio "da je primanje islama za evropskog seljaka bila jedna vrsta oslobadjanja". Time je naglašen socijalni aspekt ovoga problema kao primarni. Pogledajmo kako to izgleda u vjerskom učenju: Kur’an izričito zabranjuje svako nasilje u činu primanja vjere – "U vjeri nema prisile". Rezultat? Samo su na prostorima dominacije islama, očuvane i druge vjerske zajednice. Tačnije, tek sa islamom imamo prostor vjerskog pluralizma. Koji je to prostor? Pogledajte historijske karte ili kartu savremenog multikulturalizma. I na kraju – suštinski argument. Svaku činjenicu je nužno potkrijepiti dokazom: kako to da još uvijek niko ne ponudi dokaz, historijski izvor, koji bi jasno ukazivao da se radi o nasilnom procesu. Mišljenje izvedeno iz prakse, ne može biti dokaz, jer bi u protivnom morali objasniti: šta je to sprječavalo Osmanlije da godišnje "islamiziraju" samo 1% stanovništva i tako 5-6 puta izvrše konverziju stanovništva na prostorima koje su kontrolisali. Čista logika kaže, sprječavala ih je – organizacija države." * "Kao autori insistirali smo da pored jednog recenzenta iz Crne Gore (recenzent knjige je i prof. dr. Srđan Darmanović, ministar vanjskih poslova u Vladi Crne Gore, op. a.) za svaku knjigu pojedinačno budu još bar dvoje iz regiona. Zašto? Bila nam je važna recepcija ovog djela izvan granica Crne Gore. Na prvoj promociji ovih knjiga održanoj 21. maja na on-line konferenciji učestvovali su: dr. Latinka Perović iz Beograda, prof. dr. Hrvoje Klasić iz Zagreba, prof. dr. Nevenka Tromp iz Amsterdama, prof. dr. Husnija Kamberović iz Sarajeva, Sonja Biserko iz Beograda. Ako bi apstrahovali pregršt komplimenata autorima i izdavačima kao kurtoazne, posebno su nam prijale javne objave kolegijalne "zavisti i ljubomore" kolega u profesionalnom smislu i njihovo saznanje da ove knjige mijenjaju stereotipnu sliku o Crnoj Gori devedesetih, kao sredini patetičnih ratnika vezanih pupčanom vrpcom za Miloševića, maloj bočici punoj otrova smještenoj u središte pogubne ideologije koja je uništila Jugoslaviju. Pokazalo se da je i ovdje postojala tzv. "Druga Crna Gora", pacifistička, tolerantna, građanska, proevropska, prodemokratska… I da je ta Crna Gora u početku slabašna i malo utjecajna, vremenom izrasla u respektabilnog partnera svim snagama modernosti. Možete taj proces vezivati za ličnost, što mislim da je simplifikacija društvenih procesa, možete to pripisati vanjskom faktoru, ali ne možete apstrahovati unutrašnju dinamiku društva koje se stalno lomi na razmeđi tradicionalizma i modernizma." == Vanjski linkovi == {{wikipedia|Emir Suljagić}} {{DEFAULTSORT:Rastoder, Šerbo}} [[Kategorija:Rođeni 1956.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Radmanci]] [[Kategorija:Šerbo Rastoder|*]] [[Kategorija:Bošnjaci u Crnoj gori|Rastoder, Šerbo]] [[Kategorija:Crnogorski historičari|Rastoder, Šerbo]] [[Kategorija:Crna Gora|Rastoder, Šerbo]] [[Kategorija:Historija|Rastoder, Šerbo]] duejcrrgh9mq7cjdiz0nmi5wgdifuos 62581 62580 2026-11-10T00:23:27Z Bosancica by MK 8912 62581 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija |ime = Šerbo Rastoder |slika = |tekst uz sliku = Crnogorski i bošnjački historičar |datum rođenja = 13. august 1956. |mjesto rođenja = Radmanci, Berane, [[Jugoslavija]] |datum smrti = |mjesto smrti = }} '''[[w:Šerbo Rastoder|Šerbo Rastoder]]''' (rođen 13. august 1956) je crnogorski i [[Bošnjaci|bošnjački]] [[Historija|historičar]], univerzitetski profesor i akademik. Njegovo naučno područje obuhvata historiju Crne Gore i [[Jugoslavija|Jugoslavije]] u 19. i 20. stoljeću, historiju [[Bošnjaci|Bošnjaka]] i Muslimana u Crnoj Gori te teorijsko-metodološka pitanja historijske nauke. Redovni je član [[w:Crnogorska akademija nauka i umjetnosti|Crnogorske akademije nauka i umjetnosti]] (CANU), potpredsjednik [[w:Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti|Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti]] (BANU) i član Dukljanske akademije nauka i umjetnosti (DANU). Univerzitet Crne Gore dodijelio mu je 2024. zvanje profesora emeritusa. == Citati == * "Razmišljajmo prostom logikom. Da li je svako primanje nove vjere neka vrsta nasilja? Mentalnog, ekonomskog, kulturnog, političkog… Ako je odgovor – da, onda su sve monoteističke religije na ovim prostorima, rezultat nasilja. Zašto se ono vezuje samo za islam? Pa, zato što je to tumačenje nastalo u okvirima druge vjere, koja je na taj način "branila" sebe, jer bi svako drugo tumačenje, osim onog da je to nasilan proces, podrazumijevalo da se odgovori na pitanje: zašto se to desilo? To je među prvima uočio Fernan Brodel, te je ustvrdio "da je primanje islama za evropskog seljaka bila jedna vrsta oslobadjanja". Time je naglašen socijalni aspekt ovoga problema kao primarni. Pogledajmo kako to izgleda u vjerskom učenju: Kur’an izričito zabranjuje svako nasilje u činu primanja vjere – "U vjeri nema prisile". Rezultat? Samo su na prostorima dominacije islama, očuvane i druge vjerske zajednice. Tačnije, tek sa islamom imamo prostor vjerskog pluralizma. Koji je to prostor? Pogledajte historijske karte ili kartu savremenog multikulturalizma. I na kraju – suštinski argument. Svaku činjenicu je nužno potkrijepiti dokazom: kako to da još uvijek niko ne ponudi dokaz, historijski izvor, koji bi jasno ukazivao da se radi o nasilnom procesu. Mišljenje izvedeno iz prakse, ne može biti dokaz, jer bi u protivnom morali objasniti: šta je to sprječavalo Osmanlije da godišnje "islamiziraju" samo 1% stanovništva i tako 5-6 puta izvrše konverziju stanovništva na prostorima koje su kontrolisali. Čista logika kaže, sprječavala ih je – organizacija države." * "Kao autori insistirali smo da pored jednog recenzenta iz Crne Gore (recenzent knjige je i prof. dr. Srđan Darmanović, ministar vanjskih poslova u Vladi Crne Gore, op. a.) za svaku knjigu pojedinačno budu još bar dvoje iz regiona. Zašto? Bila nam je važna recepcija ovog djela izvan granica Crne Gore. Na prvoj promociji ovih knjiga održanoj 21. maja na on-line konferenciji učestvovali su: dr. Latinka Perović iz Beograda, prof. dr. Hrvoje Klasić iz Zagreba, prof. dr. Nevenka Tromp iz Amsterdama, prof. dr. Husnija Kamberović iz Sarajeva, Sonja Biserko iz Beograda. Ako bi apstrahovali pregršt komplimenata autorima i izdavačima kao kurtoazne, posebno su nam prijale javne objave kolegijalne "zavisti i ljubomore" kolega u profesionalnom smislu i njihovo saznanje da ove knjige mijenjaju stereotipnu sliku o Crnoj Gori devedesetih, kao sredini patetičnih ratnika vezanih pupčanom vrpcom za Miloševića, maloj bočici punoj otrova smještenoj u središte pogubne ideologije koja je uništila Jugoslaviju. Pokazalo se da je i ovdje postojala tzv. "Druga Crna Gora", pacifistička, tolerantna, građanska, proevropska, prodemokratska… I da je ta Crna Gora u početku slabašna i malo utjecajna, vremenom izrasla u respektabilnog partnera svim snagama modernosti. Možete taj proces vezivati za ličnost, što mislim da je simplifikacija društvenih procesa, možete to pripisati vanjskom faktoru, ali ne možete apstrahovati unutrašnju dinamiku društva koje se stalno lomi na razmeđi tradicionalizma i modernizma." == Vanjski linkovi == {{wikipedia|Emir Suljagić}} {{DEFAULTSORT:Rastoder, Šerbo}} [[Kategorija:Rođeni 1956.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Radmanci]] [[Kategorija:Šerbo Rastoder|*]] [[Kategorija:Bošnjaci u Crnoj gori|Rastoder, Šerbo]] [[Kategorija:Crnogorski historičari|Rastoder, Šerbo]] [[Kategorija:Crna Gora|Rastoder, Šerbo]] [[Kategorija:Historija|Rastoder, Šerbo]] sofcwvi30mfol70vxv0e16k0cc0x9aa 62583 62581 2026-11-10T00:26:24Z Bosancica by MK 8912 62583 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija |ime = Šerbo Rastoder |slika = |tekst uz sliku = Crnogorski i bošnjački historičar |datum rođenja = 13. august 1956. |mjesto rođenja = Radmanci, Berane, [[Jugoslavija]] |datum smrti = |mjesto smrti = }} '''[[w:Šerbo Rastoder|Šerbo Rastoder]]''' (rođen 13. august 1956) je crnogorski i [[Bošnjaci|bošnjački]] [[Historija|historičar]], univerzitetski profesor i akademik. Njegovo naučno područje obuhvata historiju Crne Gore i [[Jugoslavija|Jugoslavije]] u 19. i 20. stoljeću, historiju [[Bošnjaci|Bošnjaka]] i Muslimana u Crnoj Gori te teorijsko-metodološka pitanja historijske nauke. Redovni je član [[w:Crnogorska akademija nauka i umjetnosti|Crnogorske akademije nauka i umjetnosti]] (CANU), potpredsjednik [[w:Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti|Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti]] (BANU) i član Dukljanske akademije nauka i umjetnosti (DANU). Univerzitet Crne Gore dodijelio mu je 2024. zvanje profesora emeritusa. == Citati == * "Razmišljajmo prostom logikom. Da li je svako primanje nove vjere neka vrsta nasilja? Mentalnog, ekonomskog, kulturnog, političkog… Ako je odgovor – da, onda su sve monoteističke religije na ovim prostorima, rezultat nasilja. Zašto se ono vezuje samo za islam? Pa, zato što je to tumačenje nastalo u okvirima druge vjere, koja je na taj način "branila" sebe, jer bi svako drugo tumačenje, osim onog da je to nasilan proces, podrazumijevalo da se odgovori na pitanje: zašto se to desilo? To je među prvima uočio Fernan Brodel, te je ustvrdio "da je primanje islama za evropskog seljaka bila jedna vrsta oslobadjanja". Time je naglašen socijalni aspekt ovoga problema kao primarni. Pogledajmo kako to izgleda u vjerskom učenju: Kur’an izričito zabranjuje svako nasilje u činu primanja vjere – "U vjeri nema prisile". Rezultat? Samo su na prostorima dominacije islama, očuvane i druge vjerske zajednice. Tačnije, tek sa islamom imamo prostor vjerskog pluralizma. Koji je to prostor? Pogledajte historijske karte ili kartu savremenog multikulturalizma. I na kraju – suštinski argument. Svaku činjenicu je nužno potkrijepiti dokazom: kako to da još uvijek niko ne ponudi dokaz, historijski izvor, koji bi jasno ukazivao da se radi o nasilnom procesu. Mišljenje izvedeno iz prakse, ne može biti dokaz, jer bi u protivnom morali objasniti: šta je to sprječavalo Osmanlije da godišnje "islamiziraju" samo 1% stanovništva i tako 5-6 puta izvrše konverziju stanovništva na prostorima koje su kontrolisali. Čista logika kaže, sprječavala ih je – organizacija države." * "Kao autori insistirali smo da pored jednog recenzenta iz Crne Gore (recenzent knjige je i prof. dr. Srđan Darmanović, ministar vanjskih poslova u Vladi Crne Gore, op. a.) za svaku knjigu pojedinačno budu još bar dvoje iz regiona. Zašto? Bila nam je važna recepcija ovog djela izvan granica Crne Gore. Na prvoj promociji ovih knjiga održanoj 21. maja na on-line konferenciji učestvovali su: dr. Latinka Perović iz Beograda, prof. dr. Hrvoje Klasić iz Zagreba, prof. dr. Nevenka Tromp iz Amsterdama, prof. dr. Husnija Kamberović iz Sarajeva, Sonja Biserko iz Beograda. Ako bi apstrahovali pregršt komplimenata autorima i izdavačima kao kurtoazne, posebno su nam prijale javne objave kolegijalne "zavisti i ljubomore" kolega u profesionalnom smislu i njihovo saznanje da ove knjige mijenjaju stereotipnu sliku o Crnoj Gori devedesetih, kao sredini patetičnih ratnika vezanih pupčanom vrpcom za Miloševića, maloj bočici punoj otrova smještenoj u središte pogubne ideologije koja je uništila Jugoslaviju. Pokazalo se da je i ovdje postojala tzv. "Druga Crna Gora", pacifistička, tolerantna, građanska, proevropska, prodemokratska… I da je ta Crna Gora u početku slabašna i malo utjecajna, vremenom izrasla u respektabilnog partnera svim snagama modernosti. Možete taj proces vezivati za ličnost, što mislim da je simplifikacija društvenih procesa, možete to pripisati vanjskom faktoru, ali ne možete apstrahovati unutrašnju dinamiku društva koje se stalno lomi na razmeđi tradicionalizma i modernizma." == Vanjski linkovi == {{wikipedia|Emir Suljagić}} {{DEFAULTSORT:Rastoder, Šerbo}} [[Kategorija:Rođeni 1956.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Radmanci]] [[Kategorija:Šerbo Rastoder|*]] [[Kategorija:Bošnjaci u Crnoj Gori|Rastoder, Šerbo]] [[Kategorija:Crnogorski historičari|Rastoder, Šerbo]] [[Kategorija:Crna Gora|Rastoder, Šerbo]] [[Kategorija:Historija|Rastoder, Šerbo]] mvqnjudl8koj19q140cznkas1f35my5 62585 62583 2026-11-10T00:28:15Z Bosancica by MK 8912 62585 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija |ime = Šerbo Rastoder |slika = |tekst uz sliku = Crnogorski i bošnjački historičar |datum rođenja = 13. august 1956. |mjesto rođenja = Radmanci, Berane, [[Jugoslavija]] |datum smrti = |mjesto smrti = }} '''[[w:Šerbo Rastoder|Šerbo Rastoder]]''' (rođen 13. august 1956) je crnogorski i [[Bošnjaci|bošnjački]] [[Historija|historičar]], univerzitetski profesor i akademik. Njegovo naučno područje obuhvata historiju Crne Gore i [[Jugoslavija|Jugoslavije]] u 19. i 20. stoljeću, historiju [[Bošnjaci|Bošnjaka]] i Muslimana u Crnoj Gori te teorijsko-metodološka pitanja historijske nauke. Redovni je član [[w:Crnogorska akademija nauka i umjetnosti|Crnogorske akademije nauka i umjetnosti]] (CANU), potpredsjednik [[w:Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti|Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti]] (BANU) i član Dukljanske akademije nauka i umjetnosti (DANU). Univerzitet Crne Gore dodijelio mu je 2024. zvanje profesora emeritusa. == Citati == * "Razmišljajmo prostom logikom. Da li je svako primanje nove vjere neka vrsta nasilja? Mentalnog, ekonomskog, kulturnog, političkog… Ako je odgovor – da, onda su sve monoteističke religije na ovim prostorima, rezultat nasilja. Zašto se ono vezuje samo za islam? Pa, zato što je to tumačenje nastalo u okvirima druge vjere, koja je na taj način "branila" sebe, jer bi svako drugo tumačenje, osim onog da je to nasilan proces, podrazumijevalo da se odgovori na pitanje: zašto se to desilo? To je među prvima uočio Fernan Brodel, te je ustvrdio "da je primanje islama za evropskog seljaka bila jedna vrsta oslobadjanja". Time je naglašen socijalni aspekt ovoga problema kao primarni. Pogledajmo kako to izgleda u vjerskom učenju: Kur’an izričito zabranjuje svako nasilje u činu primanja vjere – "U vjeri nema prisile". Rezultat? Samo su na prostorima dominacije islama, očuvane i druge vjerske zajednice. Tačnije, tek sa islamom imamo prostor vjerskog pluralizma. Koji je to prostor? Pogledajte historijske karte ili kartu savremenog multikulturalizma. I na kraju – suštinski argument. Svaku činjenicu je nužno potkrijepiti dokazom: kako to da još uvijek niko ne ponudi dokaz, historijski izvor, koji bi jasno ukazivao da se radi o nasilnom procesu. Mišljenje izvedeno iz prakse, ne može biti dokaz, jer bi u protivnom morali objasniti: šta je to sprječavalo Osmanlije da godišnje "islamiziraju" samo 1% stanovništva i tako 5-6 puta izvrše konverziju stanovništva na prostorima koje su kontrolisali. Čista logika kaže, sprječavala ih je – organizacija države." * "Kao autori insistirali smo da pored jednog recenzenta iz Crne Gore (recenzent knjige je i prof. dr. Srđan Darmanović, ministar vanjskih poslova u Vladi Crne Gore, op. a.) za svaku knjigu pojedinačno budu još bar dvoje iz regiona. Zašto? Bila nam je važna recepcija ovog djela izvan granica Crne Gore. Na prvoj promociji ovih knjiga održanoj 21. maja na on-line konferenciji učestvovali su: dr. Latinka Perović iz Beograda, prof. dr. Hrvoje Klasić iz Zagreba, prof. dr. Nevenka Tromp iz Amsterdama, prof. dr. Husnija Kamberović iz Sarajeva, Sonja Biserko iz Beograda. Ako bi apstrahovali pregršt komplimenata autorima i izdavačima kao kurtoazne, posebno su nam prijale javne objave kolegijalne "zavisti i ljubomore" kolega u profesionalnom smislu i njihovo saznanje da ove knjige mijenjaju stereotipnu sliku o Crnoj Gori devedesetih, kao sredini patetičnih ratnika vezanih pupčanom vrpcom za Miloševića, maloj bočici punoj otrova smještenoj u središte pogubne ideologije koja je uništila Jugoslaviju. Pokazalo se da je i ovdje postojala tzv. "Druga Crna Gora", pacifistička, tolerantna, građanska, proevropska, prodemokratska… I da je ta Crna Gora u početku slabašna i malo utjecajna, vremenom izrasla u respektabilnog partnera svim snagama modernosti. Možete taj proces vezivati za ličnost, što mislim da je simplifikacija društvenih procesa, možete to pripisati vanjskom faktoru, ali ne možete apstrahovati unutrašnju dinamiku društva koje se stalno lomi na razmeđi tradicionalizma i modernizma." == Vanjski linkovi == {{wikipedia|Emir Suljagić}} {{DEFAULTSORT:Rastoder, Šerbo}} [[Kategorija:Rođeni 1956.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Berane]] [[Kategorija:Šerbo Rastoder|*]] [[Kategorija:Bošnjaci u Crnoj Gori|Rastoder, Šerbo]] [[Kategorija:Crnogorski historičari|Rastoder, Šerbo]] [[Kategorija:Crna Gora|Rastoder, Šerbo]] [[Kategorija:Historija|Rastoder, Šerbo]] n8389zwcdkbwumom80d58k4f5spsx4l 14 10891 62582 2026-11-10T00:24:46Z Bosancica by MK 8912 Nova stranica: . [[Kategorija:Crna Gora|Historičari]] [[Kategorija:Historičari]] 62582 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Crna Gora|Historičari]] [[Kategorija:Historičari]] 79o3namweztxdmy1baqjn2h352stfzr 14 10892 62584 2026-11-10T00:26:57Z Bosancica by MK 8912 Nova stranica: [[Kategorija:Crna Gora|Bošnjaci]] [[Kategorija:Bošnjaci]] 62584 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Crna Gora|Bošnjaci]] [[Kategorija:Bošnjaci]] d66aspu9j3bcfkerlkg9ncghq9rsobl 14 10893 62586 2026-11-10T00:28:45Z Bosancica by MK 8912 Nova stranica: [[Kategorija:Berane]] [[Kategorija:Biografije po gradovima, Crna Gora|Berane]] 62586 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Berane]] [[Kategorija:Biografije po gradovima, Crna Gora|Berane]] djtx2jy7rs9qlpm38v2c85rmprt7ma7 14 10894 62587 2026-11-10T00:29:37Z Bosancica by MK 8912 Nova stranica: Ovdje se nalazi popis članaka vezanih za općinu Berane. [[Kategorija:Općine Crne Gore]] 62587 wikitext text/x-wiki Ovdje se nalazi popis članaka vezanih za općinu Berane. [[Kategorija:Općine Crne Gore]] ln1tsfabz93udj3mbzyghs84sq7oia3 14 10895 62589 2026-11-10T00:31:13Z Bosancica by MK 8912 Nova stranica: [[Kategorija:Biografije, Crna Gora|*Gradovi]] [[Kategorija:Kategorije po gradovima u Crnoj Gori|Biografije]] [[Kategorija:Biografije po gradovima i državama|Crna Gora]] 62589 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Biografije, Crna Gora|*Gradovi]] [[Kategorija:Kategorije po gradovima u Crnoj Gori|Biografije]] [[Kategorija:Biografije po gradovima i državama|Crna Gora]] 3l4vyou3ox8bfa3vid1ly7j3tum9sq0