Dagbani Wikipedia dagwiki https://dag.wikipedia.org/wiki/Sol%C9%94%C9%A3u MediaWiki 1.39.0-wmf.23 first-letter Miidiya Diŋ'gahim Yɛltɔɣa Ŋun su Ŋun su yɛltɔɣa Wikipedia Wikipedia yɛltɔɣa Lahabali kɔligu Lahabali kɔligu yɛltɔɣa MiidiyaWiki MiidiyaWiki yɛltɔɣa Tɛmplet Tɛmplet yɛltɔɣa Sɔŋsim Sɔŋsim yɛltɔɣa Pubu Pubu yɛltɔɣa Salima Salima yɛltɔɣa TimedText TimedText talk Module Module talk Gadget Gadget talk Gadget definition Gadget definition talk Kwame Nkrumah 0 5041 42455 42437 2022-08-10T17:14:54Z AFAIBRAHIM 1206 /* O Ghana toondaantali (1957-1966) */ wikitext text/x-wiki {{bio}} <!--{{Infobox ninsala|image=File:Kwame Nkrumah (JFKWHP-AR6409-A).jpg|name=Dr Kwame Nkrumah|nationality=Ghana|alma mater=Lincoln University, Pennsylvania University of Pennsylvania London School of Economics University College London Gray's Inn|known for=Independence of Ghana|citizenship=Ghanaian|image caption=Dr Kwame Nkrumah, Prime Minister and President of Ghana|awards=Lenin Peace Prize yuuni 1962.|birth_date=21 September 1909|birth_place=Nkroful, Ghana|death_date=27 April 1972 (62 years)|death_place=Bucharest, Romania|party=United Gold Coast Convention, UGCC(1947–1949) Convention People's Party, CPP(1949–1966)|spouse=Fathia Rizk|children=Gamal Samia Francis Sekou}} --> '''Kwame Nkrumah''' nyɛla tiŋgbaŋ zuɣulana kuro zaŋ n-ti [[Ghana]]. Dr. [[Kwame Nkrumah]] PC daa nyɛla [[Ghana]] siyaasa nira.<ref>{{cite web|url=https://www.britannica.com/biography/Kwame-Nkrumah|title=Kwame Nkrumah president of Ghana|language=English|accessdate=23 April 2021|publisher=britannica.com|author=The Editors of Encyclopaedia Britannica}}</ref> Ŋuni n-daa nyɛ Prime Minister tuuli ka lahi lɛbigi [[Ghana]] zuɣulana tuuli maŋsulinsi deebu nyaaŋa. [[Ghana]] yuli n-daa na booni Gold Coast amaa O ni daa dee ti maŋsulinsi gbampiɛla nuuni naai, silimiin goli March daabaa ayɔbu, yuuni 1957 dalila. O nimmohi zaŋ chaŋ Pan African tali la zuɣu, O daa pahi ninvuɣu shɛba ban daa kpa [[Africa]] zaa naŋgbaŋyini laɣingu la. Soviet Union nim daa ti o mi kpaŋmaŋa Lenin Peace Prize yuuni 1962. O daa chaŋla Silimiintiŋa O shikuru baŋsim yɛligibu ni siyaasa baŋsim bɔhimbu, tɔ amaa O daa bi che ninvuɣi shɛba baŋ gba daa saɣiti Africa bilichintali ni bɛ maŋsulinsi zabbu la zuɣu laɣinsi ni ʒinibu din kuli yɛn niŋ ka [[Ghana]] gba yi dabilim bandini. O ni daa niŋ yuuni pia ni ayi, O daa kpuɣila napɔŋ n-labi Gold Coast na ni O ti pili mɔli din yɛn che ka tiŋgbani maa zani di gama zuɣu. O daa kpala paati yuli booni Convention People's Party (CPP) ka di lahibali wuligi gili luɣili kam Gold coast tiŋgbani ni. O daa lee la Prime Minister 1952 ka daa kuli gbubili hali ka [[Ghana]] daa ti deegi maŋsulinsi Britain nim nuuni March 6, 1957. Ghananima daa sabiya ka saɣiti [[Ghana]] zalikpana kundi ka daa che Dr. Kwame Nkrumah tiŋgbaŋ zuɣulana 1960. == O piligu ni o shikuru karim baŋsim == Bɛ dɔɣila [[Kwame Nkrumah]] silimiin-gɔli September biɛɣu pishi ni yini dali yuuni 1909 tiŋ yuli booni [[Nkroful]], [[Gold Coast]] pumpɔŋɔ din nyɛ [[Ghana]] la nti daŋ shɛli ban daa nyɛ wahalanima ni zuɣusabilanima.<ref>{{cite web|url=https://blogs.lse.ac.uk/lsehistory/2018/10/10/kwame-nkrumah-lse/|title=Kwame Nkrumah (1909-1972) – a term at LSE|language=English|accessdate=10 October 2018|author=Sue Donnelly|publisher=blogs.lse.ac.uk}}</ref> Nkroful daa nyɛla tiŋpkaŋbila n be Nzema yaɣili, katiŋ ni southwest Gold Coast, n miri Faransi yaɣili din nyɛ [[Ivory Coast]]. O ba daa bi be daŋ maa sani dama o daa tumdi la [[Half Assini]] shɛli polo o ni daa tumdi o machɛligu tuma ni Salima hali ti kani. [[Kwame Nkrumah]] ma mini daŋ din yɛligi n daa wumso. O daa bela n-baɣaka bɛhigu o bilim ni m be tiŋkpaŋa, mɔɣini ni kuligi noli. Zaŋkpa bia yuli bolibu Kambonsi kali soli zuɣu, bɛ daa ti o la Kwame bini mali yu shɛli booni bɛ bidibsi din wuhiri ni Asibiri dali ka bɛ dɔɣi o. Yuunshɛŋa o ni daa nyɛ shikurubil' n be [[United States]], di mini bɛ daa ku mi o Francis Nwia Kofi Nkrumah, Kofi nyɛla yu shɛli bɛ ni booni bidib shɛb bɛ ni doɣi Alizimba dali. O daa taɣila o yuli maa nti Kwame Nkrumah yuuni 1945 UK m borila Kwame Maa. Ebenezer Obiri Addo ni yeli shɛm zaŋ jɛndi o bohimbu din nyɛ dahinsheli tiŋgbani zuɣulana, lala yuli maa "Nkrumah" bɛ kali soli zuɣu ka bɛ mali ntiri bia ŋun pahiri awɔi, din wuhiri ni Kwame daa gbubila lala zaashee maa o ba dundɔŋ puuni, ŋun daa mali paɣaba pam. O ba, Opanyin Kofi Nwiana Ngolomah, ŋun daa yi Nkroful din nyɛ kambonsi bali shɛli ban nyɛ Asonanima. Lahibali nyɛbli wuhiya, ni Ngolomah daa bela [[Tarkwa-Nsueam]] n tumdi salima machɛligu daabiligim. Din pahi, Ngolomah daa nyɛla ŋun mali jilma zaŋkpa haŋkali o ni daa mali tiri ban bori saɣisigu zaŋ jɛndi kaya mini dundɔŋni bɛhigu. O daa kpila yuuni 1927. Kwame ko n daa nyɛ o bia. O ma daa zaŋ o mi kpehi bibihi shikuru shɛli di yuli booni Catholic [[Mission]] din be Half Assin. == O Gold Coast labbuna == == [[Ghana]] maŋsulinsi == == O Ghana toondaantali (1957-1966) == [[Lahabali kɔligu:Bundesarchiv B 145 Bild-F006420-0036, Bonn, Informationsminister aus Ghana.jpg|thumb|Kofi Baako (1956)]] '''Dr. [[Kwame Nkrumah]]''' n-daa nyɛ tuuli Prime Minister ni tingbani zuɣulana tuuli zaŋ ti Ghana. Nkrumah ni daa nyɛ prime minister saha shɛli, British Gɔmnanti kpambala: [https://www.eaumf.org/ejm-blog/2018/2/15/february-13-1951-gov-sir-charles-arden-clarke-invites-nkrumah-to-form-a-government Charles Arden-Clarke] ŋun daa nya Governor-General la n-daa yi lihiri o zuɣu ni o tuuntumsa. O daa dila o tuuli Gɔmnanti tali 21 March 1952 hali ka [[Ghana]] ti deei di Maŋsulinsi. O tuuli Maŋsulinsi Gɔmnanti daa pili la 6 March 1957. Din dali ka o daa kpe o wofis ni. 1 July 1960, [[Ghana]] daa deei di Maŋsulinsi Gɔmnanti zaa gbanpela nuuni ka Nkrumah daa lɛbi [[Ghana]] tingbani zuɣulana tuuli. [[Lahabali kɔligu:The National Archives UK - CO 1069-43-65.jpg|center|thumb|Nkrumah tuuli cabinet minister nima]] Ban zaya (Nu' zaa zaŋ chaŋ nu' dirigu polo): J. H. Allassani, N.A. Welbeck, Kofi Asante Ofori-Atta, Ebenezer Ako-Adjei, J.E. Jantuah, Imoru Egala Ban ʒia (Nu' zaa zaŋ chaŋ nu' dirigu polo): A. Casely-Hayford, Kojo Botsio, Kwame Nkrumah, Komla Agbeli Gbedemah, E.O. Asafu-Adjaye; National Liberation Council, soldier Gɔmnanti n-daa bala, bani n-daa kpaai Nkrumah nam bahi yuuni 1966. === O Tuuli Maŋsulinsi Gɔmnanti (1957-1960) === {| class="wikitable" style="font-size:90%; text-align:center;" |- ! width=250 | Nama ! width=200 | Gɔmnanti kpambala ! width=200 | Saha ! width=200 | Lahabali Ŋmahi |- |[[Prime Minister of Ghana|Prime Minister]] || Kwame Nkrumah || 6 March 1957 &ndash; 1 July 1960 || |- |rowspan=3|[[Minister for Foreign Affairs (Ghana)|Minister for Foreign Affairs]] || Kwame Nkrumah || 6 March 1957 &ndash; 1958 || |- | [[Kojo Botsio]] || 1958 &ndash; 1959 || |- | [[Ebenezer Ako-Adjei]] || 1959 &ndash; 1960 || |- |rowspan=3|[[Minister for Defence (Ghana)|Minister for Defence]] || [[Charles Arden-Clarke]]<ref name="leaders">{{cite web |title=MINISTER FOR DEFENCE |url=http://mod.gov.gh/mod/index.php/minister-for-defence/ |website=www.mod.gov.gh |publisher=Government of Ghana |access-date=19 March 2020}}</ref> || 1957 &ndash; 1958 || |- | [[Stephen Allen Dzirasa]]<ref name="leaders"/> || 1958 &ndash; 1959 || |- | Kwame Nkrumah<ref name="leaders"/> || 1959 &ndash; 1960 || |- | rowspan=4| [[Minister for the Interior (Ghana)|Minister for Interior]]<ref name=bidwell>{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=_4qVQK9EzdgC&q=%22Kwaku+Boateng%22+1957&pg=PA91 |title=Guide to Government Ministers: The British Empire and Successor States, 1900-72 |access-date=2010-06-14 |date=1974-02-25 |editor=R.L. Bidwell |pages=168 |publisher=Routledge |isbn=978-0-7146-3017-5}}</ref> || [[Ebenezer Ako-Adjei]] || 6 March 1957 &ndash; 1958 || |- | [[Krobo Edusei]] || 1958 &ndash; 1958 || |- | Kwame Nkrumah || 1958 &ndash; 1958 || |- | [[Ashford Emmanuel Inkumsah]] || 1959 &ndash; 1960|| |- | [[Minister for Finance and Economic Planning|Minister for Finance]] || [[Komla Agbeli Gbedemah]] || 1954 &ndash; May 1961<br /> || |- | rowspan=2 | [[Attorney General of Ghana]] || G. M. Paterson<ref>{{cite book |title=Jubilee Ghana. A 50-year news journey thro' Graphic |date=2006 |publisher=Graphic Communications Group Ltd |location=Accra |isbn=9988-8097-8-6 |page=21 |quote=New job for Bing}}</ref> || March 1957 &ndash; August 1957|| |- | [[Geoffrey Bing]]<ref name="bing">{{cite web |last1=Newman |first1=Kate |title=Geoffrey Henry Cecil Bing (1909 - 1977): Lawyer And Politician |url=http://www.newulsterbiography.co.uk/index.php/home/printPerson/98 |website=Dictionary of Ulster Biography |publisher=Ulster History Circle |access-date=11 September 2018}}</ref> || 7 August 1957 &ndash; 29 August 1961<ref name="past_ags">{{cite web |title=PAST MINISTERS |url=http://www.mojagd.gov.gh/past-ministers |website=Official website of the government of Ghana |publisher=[[Government of Ghana]] |access-date=11 September 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190609101245/http://www.mojagd.gov.gh/past-ministers |archive-date=9 June 2019 |url-status=dead }}</ref> || |- | [[Minister for Health (Ghana)|Minister for Health]]|| [[J. H. Allassani]] || 6 March 1957 &ndash; ?<br /> || |- | Minister for Local Government || [[Kofi Asante Ofori-Atta|A.E.A. Ofori Atta]] || 6 March 1957 &ndash; ?<br /> || |- | rowspan=2 | [[Minister for Education (Ghana)|Minister for Education]] || [[John Bogolo Erzuah]] || 6 March 1957 &ndash; 22 May 1957 || |- | [[C. T. Nylander]]<ref name="Jubilee Ghana 14">{{cite book |title=Jubilee Ghana - A 50-year news journey thro' Graphic |date=2006 |publisher=Graphic Communications Group Ltd |location=Accra |isbn=9988809786 |page=14}}</ref> || 22 May 1957 &ndash; 1958<ref name="GhanaUNESCO">{{cite web |title=CHAIRPERSONS OF THE GHANA NATIONAL COMMISSION FOR UNESCO |url=http://unescoghana.org/wp-content/uploads/2018/01/CHAIRPERSONS-OF-THE-GHANA-NATIONAL-COMMISSION-FOR-UNESCO.pdf |website=unescoghana.org |publisher=Ghana National Commission for UNESCO |access-date=3 February 2020 |date=2018}}</ref> || |- | [[Minister for Education (Ghana)|Minister for Education and Information]] || [[Kofi Baako]]<ref name="GhanaUNESCO"/> || August 1957<ref>{{cite book |title=Jubilee Ghana. A 50-year news journey thro' Graphic |date=2006 |publisher=Graphic Communications Group Ltd |location=Accra |isbn=9988-8097-8-6 |page=19 |quote=Baako To Head New Ministry}}</ref> &ndash; 1959 || |- | [[Minister for Food and Agriculture (Ghana)|Minister for Agriculture]] || [[Boahene Yeboah-Afari]]<ref name=mofa>{{cite web|title=Former Heads of MoFA|url=http://mofa.gov.gh/site/?page_id=6713|work=Official Website|publisher=Ministry of Food and Agriculture|access-date=7 August 2012}}</ref> || 6 March 1957 &ndash; 22 May 1957<br /> || |- |[[Ministry of Works and Housing (Ghana)|Minister for Housing]] || [[Ashford Emmanuel Inkumsah]] || 6 March 1957 &ndash; ?<br /> || |- |[[Minister for Trade and Industry (Ghana)|Minister for Trade and Labour]]<br>''(later Minister for Commerce and Industry)'' || [[Kojo Botsio]] || 6 March 1957 &ndash; 1958<br /> || |- |[[Minister for Communications (Ghana)|Minister for Communications]] || [[Archie Casely-Hayford]] || 6 March 1957 &ndash; 22 May 1957 || |- | rowspan=2 | [[Ministry of Works and Housing (Ghana)|Minister for Works]] || [[Nathaniel Azarco Welbeck]] || 6 March 1957 &ndash; 22 May 1957 || |- | [[Emmanuel Kobla Bensah]]<ref name="Jubilee Ghana 14"/>|| 22 May 1957 &ndash; ? || |- | Minister for Labour, Co-operatives and Social Welfare<br>''(created in May 1957)'' || [[Francis Yao Asare]]<ref name="Jubilee Ghana 14"/> || 22 May 1957 &ndash; ? || |- | [[Volta Regional Minister]] || [[Ferdinand Koblavi Dra Goka|Ferdinand Goka]] || June 1959 &ndash; June 1960 || |- |Minister without Portfolio || [[Lawrence Rosario Abavana]] || 6 March 1957 &ndash; ?<br /> || |- | Minister without Portfolio || [[Krobo Edusei]] || 6 March 1957 &ndash; 1958<br /> || |- | Minister without Portfolio || [[Kofi Baako]]<ref name="Jubilee Ghana 14"/>|| 22 May 1957 &ndash; 1958 || |- | Minister without Portfolio || [[Nathaniel Azarco Welbeck]]<ref name="Jubilee Ghana 14"/> || 22 May1957 &ndash; ? || |- | Minister without Portfolio || [[John Bogolo Erzuah]]<ref name="Jubilee Ghana 14"/> || 22 May1957 &ndash; ? || |- | Minister without Portfolio || [[Archie Casely-Hayford]]<ref name="Jubilee Ghana 14"/> || 22 May1957 &ndash; ? || |- | Minister without Portfolio || [[Boahene Yeboah-Afari]]<ref name="Jubilee Ghana 14"/> || 22 May1957 &ndash; ? || |} === O Republican Gɔmnanti (1960-1966) === {| class="wikitable" style="font-size:90%; text-align:center;" |- ! width=250 | Nama ! width=200 | Gɔmnanti kpambala ! width=200 | Saha ! width=200 | Lahabali Ŋmahi |- |[[President of Ghana|President]] || Kwame Nkrumah<ref name="statesman1962">{{cite book |editor1-last=Steinberg |editor1-first=S. H. |title=The Statesman's Year Book |date=1962 |publisher=Macmillan & Co Limited |page=512 |chapter-url=https://books.google.com/books?id=pNjMDQAAQBAJ&q=tawia+adamafio+ghana+year+book+mp&pg=PA512 |access-date=2 February 2020 |chapter=Ghana 1957|isbn=9780230270916 }}</ref> || 1 July 1960 &ndash; 24 February 1966 || |- | rowspan=5| [[Minister for Foreign Affairs (Ghana)|Minister for Foreign Affairs]]<ref name=bidwell/> || [[Imoru Egala]] || 1960 &ndash; 1961 || |- | [[Ebenezer Ako-Adjei]]<ref name="statesman1962"/> || 1961 &ndash; 1962 || |- | Kwame Nkrumah || 1962 &ndash; 1963 || |- | [[Kojo Botsio]]<ref>{{cite journal |title=Ghana's Foreign Minister Speaks on Threat to International Peace and Harmony |journal=Ghana News |date=December 1964 |volume=2 |issue=11 |page=4 |url=https://books.google.com/books?id=1OHiAAAAMAAJ&q=botsio&pg=RA11-PA9 |access-date=10 February 2020 |publisher=Embassy of Ghana |location=Washington DC}}</ref> || 1963 &ndash; 1965 || |- | [[Alex Quaison-Sackey]]<ref name="WAN8">{{cite book |editor1-last=Jakande |editor1-first=L. K. |title=West Africa Annual 1966 |date=1965 |publisher=James Clarke |page=77 |edition=Issue 8 |url=https://books.google.com/books?id=nRBBAQAAIAAJ&q=AMOAKO+ATTA |access-date=11 March 2020}}</ref> || 1965 &ndash; 1966 || |- | rowspan=2 | [[Minister for Defence (Ghana)|Minister for Defence]] || [[Charles de Graft Dickson]]<ref name="leaders"/><ref name="GYB1961">{{cite journal |title=Ghana Year Book |journal=Ghana Year Book |date=1961 |page=11 |url=https://books.google.com/books?id=7qISAAAAIAAJ&q=Goka |access-date=2 February 2020}}</ref> || 1960 &ndash; 1961 || |- | [[Kofi Baako]]<ref name="leaders"/><ref name="statesman1962"/><ref name="GhanaNewsv2i1p8">{{cite journal |title=Ghana May Supply Neighbouring Countries With Electricity |journal=Ghana News |date=6 January 1964 |volume=2 |issue=1 |page=8 |url=https://books.google.com/books?id=1OHiAAAAMAAJ&q=hans+kofi+boni&pg=RA11-PA9 |publisher=Embassy of Ghaan |location=Washington |access-date=10 February 2020}}</ref> || September 1961 &ndash; 24 February 1966 || |- | rowspan=5 | [[Minister for the Interior (Ghana)|Minister for Interior]]<ref name=bidwell/> || [[Ashford Emmanuel Inkumsah]] || 1960 &ndash; 1961 || |- | [[Kwaku Boateng (politician)|Kwaku Boateng]]<ref name="statesman1962"/><ref name="GYB1963">{{cite journal |title=Ghana Year Book|url=https://books.google.com/books?id=PCoUAAAAIAAJ&q=Goka |publisher=Graphic Corporation |page=17 |year=1963|access-date=2 February 2020}}</ref><br><small>(Interior and Local Government)</small> || 1961 &ndash; 1964<ref name=NYT>{{cite news |url=https://www.nytimes.com/1964/05/02/archives/article-1-no-title-106964670.html |title=Article Preview |work=New York Times Archives |access-date= 2010-06-14 |publisher= [[New York Times]] |date= May 2, 1964}}</ref> || |- | [[Lawrence Rosario Abavana]] || 1964 &ndash; 1965 || |- | [[Ashford Emmanuel Inkumsah]] || 1 February 1965 &ndash; 1965 || |- | [[Lawrence Rosario Abavana]] || 1965 &ndash; 1966 || |- | rowspan=4 | [[Minister for Finance and Economic Planning|Minister for Finance]] || [[Komla Agbeli Gbedemah]]<ref name="GYBp11">{{cite book |title=Ghana Year Book |date=1961 |publisher=Graphic Corporation |location=Accra |page=11 |url=https://books.google.com/books?id=FCsUAAAAIAAJ&q=gbedemah |access-date=8 March 2020}}</ref> || 1954 &ndash; May 1961 || |- | [[Ferdinand Koblavi Dra Goka]]<ref name="statesman1962"/><ref name="GYB1963"/><br><small>(Minister for Finance and Trade)</small> || 8 May 1961<ref>{{cite book |title=Ghana Year Book |date=1962 |publisher=Graphic Corporation |location=Accra |page=206 |url=https://books.google.com/books?id=-pEfAQAAMAAJ&q=Goka |access-date=8 March 2020}}</ref> &ndash; February 1964 || |- | Kwame Nkrumah || February 1964 &ndash; ? || |- | [[Kwesi Amoako-Atta|K. Amoako-Atta]]<ref name="WAN8">{{cite book |editor1-last=Jakande |editor1-first=L. K. |title=West Africa Annual 1966 |date=1965 |publisher=James Clarke |page=77 |edition=Issue 8 |url=https://books.google.com/books?id=nRBBAQAAIAAJ&q=AMOAKO+ATTA |access-date=11 March 2020}}</ref> || 1965 &ndash; 1966 || |- | rowspan=3| [[Attorney General of Ghana|Attorney General and Minister for Justice]] || [[Geoffrey Bing]]<ref name="bing"/><br>[[Kofi Asante Ofori-Atta|A. E. A. Ofori-Atta]]<ref name="statesman1962"/><ref name="GYBp11"/>|| 7 August 1957 &ndash; 29 August 1961<ref name="past_ags"/><br>{{circa|1962}} || |- | [[George Commey Mills-Odoi]]<ref name="past_ags"/> || 30 September 1961 &ndash; 29 August 1962 || |- | [[Bashiru Kwaw-Swanzy|B. E. Kwaw-Swanzy]] || 1962 &ndash; February 1966 || |- | rowspan=5 | [[Minister for Health (Ghana)|Minister for Health]] || [[Lawrence Rosario Abavana]] || 1960 &ndash; 1961 || |- | [[Komla Agbeli Gbedemah]] || June 1961 &ndash; ? || |- | [[Ashford Emmanuel Inkumsah]]<ref name="statesman1962"/> || {{circa|1962}} || |- | [[Lawrence Rosario Abavana]]<ref>{{cite journal |title=More Pay For Ghanaian Doctors |journal=Ghana News |date=March 1964 |volume=2 |issue=3 |page=10 |url=https://books.google.com/books?id=1OHiAAAAMAAJ&q=hans+kofi+boni&pg=RA11-PA9 |access-date=10 February 2020 |publisher=Embassy of Ghana |location=Washington DC}}</ref>|| 1963 &ndash; 1964<ref name=NYT/> || |- | [[Osei Owusu Afriyie]]<ref name="GYB1966_20"/> || {{circa|1966}} || |- | rowspan=2 | [[Minister for Local Government (Ghana)|Minister for Local Government]] || [[Kofi Asante Ofori-Atta|A.E.A. Ofori Atta]] || 6 March 1957 &ndash; ? || |- | [[Mumuni Bawumia]] || 1 February 1965 &ndash; ? || |- | rowspan=2 | [[Minister for Education (Ghana)|Minister for Education and Social Welfare]] || [[Alfred Jonas Dowuona-Hammond]]<ref name="statesman1962"/><ref name="GYB1963"/> || {{circa|1960-1964}}<ref name="GhanaUNESCO"/> || |- | [[Kwaku Boateng (politician)|Kwaku Boateng]]<ref name="GhanaUNESCO"/><ref name="WAN8"/><br><small>(Science and Higher Education)</small> || 1964<ref name=NYT/> &ndash; February 1966|| |- | rowspan=3 | Minister for Social Welfare || [[Patrick Kwame Kusi Quaidoo|P. K. K. Quaidoo]]<ref name="GYB1961"/> || {{circa|1961}} || |- | [[Osei Owusu Afriyie]]<ref name="statesman1962"/><br><small>(Labour and Social Welfare)</small> || {{circa|1962}} || |- | [[Susanna Al-Hassan]]<ref name="salome">{{cite web |last1=Donkor |first1=Salome |title=How Nkrumah Empowered Ghanaian Women |url=https://www.modernghana.com/news/239411/1/how-nkrumah-empowered-ghanaian-women.html |website=modernghana.com |publisher=Modern Ghana |access-date=2 February 2020 |date=18 September 2009}}</ref><br><small>(Social Welfare and Community Development)</small> || 1 February 1965 &ndash; ? || |- | Minister for Labour || [[Kwaku Amoa-Awuah|K. Amoa-Awuah]] || 1 February 1965 &ndash; ? || |- | rowspan=5 | [[Minister for Food and Agriculture (Ghana)|Minister for Agriculture]]<ref name=mofa/> || [[Francis Yao Asare]] || 1960 || |- | [[Kojo Botsio]]<ref name="GYBp11"/> || 1960 &ndash; 1962 || |- | [[Lawrence Rosario Abavana]]<ref name="statesman1962"/> || 1962 || |- | [[Krobo Edusei]]<ref>{{cite journal |title=Ghanaians Value Friendly Relations With The United States |journal=Ghana News |date=April 1964 |volume=2 |issue=4 |page=9 |url=https://books.google.com/books?id=1OHiAAAAMAAJ&q=hans+kofi+boni&pg=RA11-PA9 |access-date=10 February 2020 |publisher=Embassy of Ghana |location=Washington DC}}</ref> || 1963 &ndash; 1965 || |- | [[F. A. Jantuah]]<ref name="WAN8"/> ||1965 &ndash; 1966 || |- | [[Ministry of Works and Housing (Ghana)|Minister for Works and Housing]] || [[Emmanuel Kobla Bensah]]<ref name="GYB1961"/> || 22 May 1957 &ndash; ? || |- | Minister for Works || [[Emmanuel Kobla Bensah]] || 1 February 1965 &ndash;? || |- | Minister for Housing || [[Francis Edward Techie-Menson|F. E. Techie-Menson]] || 1 February 1965 &ndash; ? || |- | [[Minister for Communications (Ghana)|Minister for Construction and Communication]] || [[Emmanuel Kobla Bensah]]<ref name="statesman1962"/> || {{circa|1962}} || |- | rowspan=2 | [[Minister for Trade and Industry (Ghana)|Minister for Trade]] || [[Ferdinand Koblavi Dra Goka|Ferdinand Goka]]<ref name="GYB1961"/> || 1 July 1960 &ndash; 8 May 1961 || |- | [[Lawrence Rosario Abavana]] || June 1961 &ndash; ? || |- | rowspan=2 | Minister for Overseas Trade || [[Osei Owusu Afriyie]] || 1965 || |- | [[Kwesi Armah]]<ref name="WAN8"/> || 1965 &ndash; 24 February 1966 || |- |rowspan=2| Minister for Industries || [[Krobo Edusei]]<ref name="KE-OA">{{cite book |last1=Asamoah |first1=Obed Yao |title=The Political History of Ghana (1950 - 2013). The Experience of a Non-Conformist |date=2014 |publisher=AuthorHouseUK Ltd |location=Bloomington, USA |isbn=978-1-4969-8563-7 |chapter=2: The Nkrumah Years - Reaping the Whirlwind |quote=.Krobo Edusei's appointment as Minister of Industries was revoked.}}</ref> || {{circa|1962}} || |- | [[Imoru Egala]]<ref name="GYB1966_20">{{cite book |title=Ghana Year Book 1966 |date=1966 |publisher=Daily Graphic |location=Accra |page=20 |url=https://books.google.com/books?id=8C8uAQAAIAAJ&q=AMOAKO+ATTA |access-date=11 March 2020}}</ref> || 1965 || |- | rowspan=2| [[Minister for Communications (Ghana)|Minister for Transport and Communications]] || [[Krobo Edusei]] || ? &ndash; ? || |- | [[Alfred Jonas Dowuona-Hammond|A. J. Dowuona-Hammond]]<ref name="GYB1966_20"/> || {{circa|1966}} || |- | rowspan=3 | [[Minister for Information (Ghana)|Minister for Information]]|| [[Kwaku Boateng (politician)|Kwaku Boateng]] || ? &ndash; ? || |- | [[Tawia Adamafio]]<ref name="statesman1962"/><ref>{{cite magazine |url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,940935,00.html |title=Ghana: Double & Deadly Jeopardy |access-date=2010-02-20 |date=1965-02-19 |magazine=[[Time (magazine)|Time]]}}</ref><br><small>(Information and Broadcasting)</small> || 1960&ndash; 1962 || |- | [[Imoru Egala]]<ref>{{cite journal |title=Ghana Delegation Tours Kaiser Aluminum And Chemical Plants |journal=Ghana News |date=April 1964 |volume=2 |issue=4 |page=12 |url=https://books.google.com/books?id=1OHiAAAAMAAJ&q=egala&pg=RA11-PA9 |access-date=10 February 2020 |publisher=Embassy of Ghana |location=Washington DC}}</ref> || 1962 &ndash; 1965 || |- | [[Minister for Information (Ghana)|Minister for Information and Party Propaganda]] || [[Nathaniel Azarco Welbeck]]<ref name="WAN8"/> || 1 February 1965 &ndash;? || |- | Minister for Lands || [[Andrews Kwabla Puplampu|A. K. Puplampu]] || 1 February 1965 &ndash; ? || |- | rowspan=2 | Minister for Mines and Mineral Resources || [[Lawrence Rosario Abavana]] || February 1965 &ndash; June 1965 || |- | K. O. Thompson || June 1965 &ndash; February 1966 || |- | Minister for Art and Culture || [[J. Benibengor Blay|J. Benibengor-Blay]]<ref>''Africa Who's Who'', London: Africa Journal for Africa Books Ltd, 1981, p. 230.</ref> || 1 February 1965 &ndash; 1966 || |- | Minister for Co-operatives || [[Solomon Antwi Kwaku Bonsu|S. A. Kwaku Bonsu]] || 1 February 1965 &ndash; ? || |- | Minister for Food and Nutrition || Joseph Kodzo || 1 February 1965 &ndash; ? || |- | Minister for Fuel and Power || [[Erasmus Isaac Preko|E. I. Preko]] || 1 February 1965 &ndash; ? || |- | Minister for Parks and Gardens || [[Edmund Nee Ocansey|E. Nee Ocansey]] || 1 February 1965 &ndash; ? || |- | Minister for Pensions and National Insurance || A. K. Onwona-Agyeman || 1 February 1965 &ndash; ? || |- |Minister for Parliamentary Affairs || [[Kofi Baako]]<ref name="GYB1961"/> || {{circa|1961}} || |- |Minister for Presidential Affairs || [[Tawia Adamafio]] || 1961 &ndash; ? || |- |Minister resident in Guinea || [[Stephen Allen Dzirasa]]<br>Kweku Budu-Acquah<ref name="GYB1963"/> || ? &ndash; ?<br>{{circa|1963}} || |- ! colspan=4 |Regional Commissioners |- |rowspan=2 | [[Ashanti Regional Minister|Ashanti Regional Commissioner]]|| [[Osei Owusu Afriyie]] || ? &ndash; ? || |- | [[Stephen Willie Yeboah]]<ref name="GhanaNewsv2i9p9">{{cite journal |title=Ghanaian Ministers Tour USA |journal=Ghana News: Dr Kwame Nkrumah Celebrates His 55th Birthday |date=21 September 1964 |volume=2 |issue=9 |page=9 |url=https://books.google.com/books?id=1OHiAAAAMAAJ&q=hans+kofi+boni&pg=RA11-PA9 |access-date=10 February 2020}}</ref> || {{circa|1964}} || |- |rowspan=2|Brong Ahafo Regional Commissioner|| [[Stephen Willie Yeboah]]<ref name="GYB1963"/> || {{circa|1963}} || |- | R. O. Amoako-Atta<ref name="GhanaNewsv2i9p9"/> || {{circa|1964}} || |- |Central Regional Commissioner|| [[Joseph Essilfie Hagan]]<ref name="GYB1963"/><ref name="GYBp17">{{cite journal |title=Ghana Year Book |journal=Ghana Year Book |date=1961 |page=17 |url=https://books.google.com/books?id=FCsUAAAAIAAJ&q=Korboe |access-date=2 February 2020 |publisher=Graphic Corporation}}</ref> || {{circa|1961-1964}}<ref name="GhanaNewsv2i9p9"/> || |- |Eastern Regional Commissioner|| [[Emmanuel Humphrey Tettey Korboe]]<ref name="GYBp17"/> || ? &ndash; ? || |- |[[Greater Accra Regional Minister|Greater Accra Regional Commissioner]] || [[Paul Tagoe|Paul Teiko Tagoe]] || ? &ndash; ? || |- |Northern Regional Commissioner|| [[Emmanuel Adama Mahama]]<ref name="GhanaNewsv2i9p9"/> || {{circa|1964}} || |- |Upper Regional Commissioner|| [[Ayeebo Asumda]]<ref name="GYB1963"/> || {{circa|1963-1964}}<ref name="GhanaNewsv2i9p9"/> || |- |rowspan=3 | [[Volta Regional Minister|Volta Regional Commissioner]]|| [[Francis Yao Asare]]<ref name="GYBp17"/> || {{circa|1961}} || |- | Hans Kofi Boni<ref name="GhanaNewsv2i9p9"/> || {{circa|1964}} || |- | Joseph Kodzo<ref>{{cite journal |last1=Okine |first1=D. A. |title=2 Former RC's Jailed |journal=Daily Graphic |date=29 July 1969 |issue=5855 |page=1 |url=https://books.google.com/books?id=EFXmNHx3nDgC&q=hans+kofi+boni&pg=PA1 |access-date=10 February 2020 |publisher=Graphic Corporation |location=Accra}}</ref> || || |- |Western Regional Commissioner|| [[John Arthur (Ghanaian politician)|John Arthur]]<ref name="GYB1963"/> || {{circa|1963-1964}}<ref name="GhanaNewsv2i9p9"/> || |} == O nam kpaabahi ni == National Liberation Council n-daa nyɛ tuuli linjima dini ŋme n paai Ghana gomnanti dini toondana daa nyɛ Dr Kwame Nkrumah. Ghana Pirinsi ni Linjima nima n daa laɣim kpa lala Council dini daa ŋme n paagi o maa ka Ghana sabilanim daa lee niŋba nupuɣu. Zilisigu wuhiya ni ban daa niŋ niŋsim ŋɔ daa mali toɣisigu ni Britain gomnanti (PM Herold Wilson) ni United States of America (Lyndon B. Jonson). Shɛbi mali dihitabili ni bɛ daa sɔŋ la pirinsi ni linjima laɣingu ŋɔ ka bɛ tumi bɛ ni daa niŋ shɛm ŋɔ pirinla Nkrumah daa bɛ saɣiritiri silimin tinduya maranima bɛ ni yuli shɛm. == O zɔbu, kpibu ni kuyila == == O maŋmaŋa biɛhigu == === Gold Coast === Dr [[Kwame Nkrumah]] daa bola Fathia Ritzk, ŋun daa nyɛ Egypt Coptic baŋki tumtumdi kuro ni karimba kuro la. O ni daa kuli paai na lala 1957-1958 yuun' palli zaawun' yuŋ maa, Fathia ma daa zaɣisi ni o niŋ anfaani n-niŋ bi daa amiliya maa ni pirimla vunyaɣili daa mali o mi ni o bia ti kuli tinzun nira. O mini o daa dɔɣi la bihi ata: 1. Gamal (o dɔɣim yuuni nyɛla 1959) nyɛla lahabali sabira. 2. Samia (O dɔɣim yuuni nyɛla 1960) nyɛla siyaasa nira 3. Sekou (O dɔɣim yuuni nyɛla 1963) gba nyɛla siyaasa nira. Nkrumah lan mali bi' so: 4. Francis (O dɔɣim yuuni nyɛla 1962) ŋun bindira baŋda (Paediatrician). Nkrumah lan mali bi'so to a maa bi'shɛba ban zaa kpalim maa ŋmɛri o la nagbankpeeni. Ŋun n-nyɛ: 5. Onsy Anwar Nathan Kwame Nkrumah ka o ma gba n-nyɛ Egypt paɣa. 6. O lahi mali bipuɣinga pahi ŋun n-nyɛ Elizabeth === United States === === London === [[File:KWAME NKRUMAH - 60 Burghley Road Kentish Town London NW5 1UN.jpg|thumb|60 Burghley Road, Kentish Town, London, where Nkrumah lived when in London between 1945 and 1947]] == O ta'ada ni sambanni nima == Yuuni 2010 kundi beni ka bɛ booni li "The Other Wes Moore" wuhi ya ni Nkrumah ni daa be United States, ni O daa nyɛla bi' wumsiri li n-zaŋ ti sabisabiri maa yaba saha shɛli be ni daa nyɛ saamba ban na yɔli n-kpe US tingbani puuni la. Danny Sapani zani Nkrumah zaani n kpɛri kpɛrigu n-niŋ Netflix ninyula kpanjɔri dakulo filima shɛli be ni booni "The Crown (Season 2, episode 8 "Dear Mrs Kennedy"). Di nyɛla binshɛli din wuhiri Nkrumah mini Queen Elizabeth<ref>{{Cite web|title=Watch: Queen Elizabeth II's 1961 visit to Ghana|url=https://britishheritage.com/royals/queen-elizabeth-ghana|access-date=2022-08-09|website=British Heritage|language=en}}</ref> waa amaa niriba pam gbubi mi ni yɛli ʒee bee niŋ ʒee bahi bɛla dini. == O tumtumsa == == O kundinima == # "Negro History: European Government in Africa", ''The Lincolnian'', 12 April 1938, p.&nbsp;2 (Lincoln University, Pennsylvania) – see Special Collections and Archives, Lincoln University # ''Ghana: The Autobiography of Kwame Nkrumah'' (1957).<nowiki>ISBN 0-901787-60-4</nowiki> # ''Africa Must Unite'' (1963).<nowiki>ISBN 0-901787-13-2</nowiki> # ''African Personality'' (1963) <blockquote> # The essence of neo-colonialism is that the State which is subject to it is, in theory, independent and has all the outward trappings of international sovereignty. In reality its economic system and thus its political policy is directed from outside. —  </blockquote> # ''Neo-Colonialism, the Last Stage of Imperialism'' (1965) # ''Axioms of Kwame Nkrumah'' (1967).<nowiki>ISBN 0-901787-54-X</nowiki> # ''African Socialism Revisited'' (1967) # ''Voice From Conakry'' (1967).<nowiki>ISBN 90-17-87027-3</nowiki> # ''Dark Days in Ghana'' (1968).<nowiki>ISBN 0-7178-0046-6</nowiki> # ''Handbook of Revolutionary Warfare'' (1968) – first introduction of Pan-African pellet compass.<nowiki>ISBN 0-7178-0226-4</nowiki> # ''Consciencism: Philosophy and Ideology for De-Colonisation'' (1970).<nowiki>ISBN 0-901787-11-6</nowiki> # ''Class Struggle in Africa'' (1970).<nowiki>ISBN 0-901787-12-4</nowiki> # ''The Struggle Continues'' (1973).<nowiki>ISBN 0-901787-41-8</nowiki> # ''I Speak of Freedom'' (1973).<nowiki>ISBN 0-901787-14-0</nowiki> # ''Revolutionary Path'' (1973).<nowiki>ISBN 978-0-901787-22-4</nowiki> == Lahi Nyama == == Kundivihira == <references responsive="" /> [[Pubu:Ghana]] [[Pubu:Ghana zuɣulananima]] [[Pubu:Ninsala ŋun lahi ka o nyɛvuli ni]] 1msbnzogvt7q735b8sw3buayx2ygla2 Buɣim Chuɣu 0 9475 42451 42416 2022-08-10T16:55:56Z AFAIBRAHIM 1206 /* Zuliya Shɛba Ban Tɔri Buɣim */ wikitext text/x-wiki {{Databox}} {{C-Class}} '''Buɣim Chuɣu''' nyɛla chuɣu shɛli tini puhiri [[Buɣim goli]] ni.<ref>Naden, Tony. 2014. [https://www.webonary.org/dagbani/download/ ''Dagbani dictionary'']. Webonary.</ref><ref>https://www.hopinacademy.org/2021/08/18/the-story-of-buɣum-chugu-fire-festival-hopin-academy/</ref> ==Di Piligu== [[File:Fire estival.jpg|thumb|left]] [[File:Fire festival1.jpg|thumb|right]] [[File:Fire festival2.jpg|thumb|right]] [[File:Fire festival4.jpg|thumb|right]] Taarihi wuhiya ni [[Buɣum|Buɣim]] Chuɣu nyɛla [[Dagbamba]] chuɣu kurili. Goli ŋɔ ka Dagbamba mali piini bɛ yuuni. Di piligu zaŋmi gbaai [[:en:15th century|15th century]], din daa niŋ ka [[Naa Zoligu]] nyɛ Dagboŋ Naa. [[Naa Zoligu]] n-daa nyɛ Yaa-Nanima puuni ŋun pahiri ayopɔin zaŋ gbaai Naa [[Naa Shitɔbu|Shitɔbu]] n-di Yani gbana<ref>{{Cite web|last=Malik|date=2021-08-15|title=The Bugum festival ( Buɣum chuɣu) among the Dagomba people : • Dagbon Kingdom - Home Of Culture, History & Tourism|url=https://dagbonkingdom.com/bugum-festival-among-dagomba-people/|access-date=2022-08-07|language=en-US}}</ref> [[Naa Nyaɣisi]] Wumbee Yani gbana zuɣu ʒinibu nyaaŋa. O Nam dibu daa gbaala yuuni 1469 hali ti kpa yuuni 1486. O Nam dibu yuuni ka o tuuli yaaŋa, Naa Dariʒɛiɣu daa barigi mɔɣini.<ref>{{Cite web|last=Ibrahim|first=Mohammed|title=Celebration of fire festival underway in the Northern Region|url=https://zaaradio.com/local/celebration-of-fire-festival-underway-in-the-northern-region/|access-date=2022-08-07|language=en-GB}}</ref> Di mi daa kamina n-ti lu goli ŋɔ dahinyini dali. Taaarihi din yi noli ni wuhiya, ni kpukparisi bee yɔɣasi n-daa kpuɣi o. Kpamba buɣisiya ni bɛ daa bo bia ŋɔ dabisi munaanii ka bi nya o. Wahala kam bɛ ni daa di m-bɔri Naa Zoligu<ref>{{Cite web|title=Bugum Chugu {{!}} Beyond The Return|url=https://beyondthereturn.org/bugum-chugu/|access-date=2022-08-07|language=en-US}}</ref> yaan' yurigu ŋɔ shee daa bahi la yoli. Ka Naa Zoligu mi yɛli ni shee ka bɛ bo Dariʒɛiɣu shee dama baɣisi daa yɛliya ni o be o nyɛvuli ni ka mali alaafee. [[Naa Dariʒiɛɣu|Naa Dariʒɛiɣu]] bɔbu daa lɛbila maliŋ, ka bɛ bɔri o yuŋ ni wuntaŋ ni, n-kpɛri barina yɔrini. Barina mini dabiɛm din daa be o bɔbu shee la zuɣu, doo kam daa yi mi na ni bɛ ti tiɣisi o, ka mali o shili di yi ti niŋ ka muɣisigu kam paagi o mɔɣu maa ni, ka o ni tooi tiligi. Baɣisi daa yɛliya ni dabisili din pahiri awɔi dali ka bɛ yɛn bo n-nya Dariʒiɛɣu, ni di mi ti yɛn niŋla yuŋ. Lala ŋɔ zuɣu, yuŋ kam, bɛ daa yɛn nyɔla buɣim mɔ'kpala<ref>{{Cite web|title=Yani celebrates Fire Festival after 17-year break|url=https://www.graphic.com.gh/news/general-news/yani-celebrates-fire-festival-after-17-year-break.html|access-date=2022-08-07|website=Graphic Online|language=en-gb}}</ref> din yɛn niŋ ka bɛ nyari soli. Bɛ daa ti nyala bia ŋɔ ni do tia gbunni n-gbihira. Ka ban daa bo n-nya o maa dihitabili ni tia maa mali dabara, di ni daa niŋ ka di nyɛla kpukparisi bee yɔɣasi n-daa zaŋ o sɔɣi dini maa. Shɛba daa dii zaŋla buɣim mo' kpala maa n-labiri tia maa zuɣu ka shɛba mi kabisiri di vari ni bɛ zaŋ ku bukaata. Ka bɛ dii ŋmɛri [[guŋgɔna]] ka wari wahi n-ʒi Naa Dariʒiɛɣu kuna yiŋa. Lala niŋsim ŋɔ n-daa kpuri buɣim chuɣu hali ni zuŋɔ.<ref>{{Cite web|last=MyNewsGH|date=2018-09-23|title=Chief killed in Fire Festival gunshot; police hunt for suspect|url=https://www.mynewsgh.com/fire-festival-chief-killed-police-hunt-for-the-suspect/|access-date=2022-08-07|website=MyNewsGh|language=en-US}}</ref> == Dini Tɔri Shɛm == Di tɔbu ni, bɛ yiini la [[Ʒiɛm Yila|ʒiɛm yila]].<ref>{{Cite web|last=theprotour|date=2019-05-23|title=Bugum Chugu Festival|url=https://protour.africa/bugum-chugu-festival/|access-date=2022-08-07|website=ProTour Africa|language=en-US}}</ref> Buɣim chuɣu tɔrila [[Buɣum (goli)|Buɣim gol]]<nowiki/>i dabaawɔi dali. Di nyɛla dabisi' shɛli Naa Zoligu yaan yurigu ni daa barigi. [[Churi|Chuɣu]] ŋɔ nyɛla chuɣu tuuli din pahi churi anu shɛli Dagbamba ni puhira. Di mini chuɣu ŋɔ ku pilila [[Dagbɔŋ|Dagbaŋ]] maa zaa yoli, zuliya shɛŋa kamani [[Zabaɣisi]], [[Kusahi]] nti pahi [[Mamprusi|ŋmamprisi]] taɣimi n-deei li, n-che ka di wuligi gili duniya luɣuli kam n-wuhiri ni di nyɛla Tudu yaɣili ŋɔ na chuɣu. == Shili Maalibu Zaŋ kpa Buɣim Chuɣu == Shili maalibu zaŋ kpa buɣim chuɣu piinila di yi ti niŋ ka bɛ nya buɣim goli. Saha ŋɔ ka bihi kpɛri mɔɣini n-ti bo mɔri pam bɛ ni tooi nya, n-lɔ mɔ' kpala. Ka bɛ naan yi pili n-gili tari bɛ ŋahinima, bɛ yab' donima nti pahi bɛ yab'paɣnima. Lala niŋsim maa yɛn che mi ka ninkura ŋɔ kulahi kpe mɔɣini bɛ maŋmaŋa. Tɔ amaa lala mɔ' kpala zaŋ ti ninkura ŋɔ yɛn lɛbila samli n-ti ba ka bɛ ti yɔli chuɣu maa yi puhi naai neei biɛɣu. Bɛ yɛn yɔla samli ŋɔ ka di nyɛ liɣiri ka [[Dagbamba]] bolli "liɣiri awɔi". Buɣim tɔbu ni ka mɔ'kpala ko ka bɛ gbubira, nachimba tooi gbubiri su'kara, su'bihi, piɛma mini piɛm-mola, malfanima nti pahi lebihi ka di ŋmani tɔbu ni ka bɛ be, ka di lahi che ka buɣim maa tɔbu mali jiri. Binshɛɣu din tooi lahi niŋdi buɣim goli dabaa anu saha nyɛla daadama gindimi laɣindi binkɔbiri din gbaai nɔhi mini buhi. Lala binkɔbiri ŋɔ ka bɛ mali maani tiŋgbana mini buɣa din be niriba dundona ni ka ti booni li Daŋ Tia. Buɣim tɔbu nyɛla Dagbandabba chuɣu. Di nyɛla goli shɛli bɛ ni maani malima din guri ka taɣiri bɛ daŋ. Din zuɣu ka bɛ booni li " Dagbandabba chuɣu maa. == Buɣim Chuɣu Tɔbu Dabsili == Buɣim tɔbu piinila saɣidihili nyaaŋa. Din dali maa bindirigu nyɛla bindiri gahindili dama nima n-kuli nyɛli ʒii zaa. Daŋ kpamba zaŋdila saɣibora m-pa goma zuɣu ni kpiinkura gba di. Pɔi ka yuŋ zibi, niriba yɛn zaŋla lala saha ŋɔ m-mali bɛ tobu tima shɛŋa ti ni booni noli wuna. Jɛbihi gba nyɛla bɛ ni tibigi shɛba, ka tiri ba pina ni bɛ bo alibarika bɛ sani, bɛ ni yɛn chaŋ nimohi chandi shɛli maa zuɣu. Shɛba gba zaŋdila dabaa awɔi dali ŋɔ wuntaŋ ni n-zahindi bɛ tima pɔi ka yuŋ naai zibi. Naa Limam niŋ nimmohi Nayili sampaani m-maani sabba sɔŋda n-guhiri yuŋ. Buɣim tɔbu dali yuŋ saɣidihili nyaaŋa, guŋgɔŋ' karili yɛn kumla nayili sambanni. Guŋgɔŋ ŋɔ kumsi yɛn laɣimla bihi ni ninkura nayili pɔi ka buɣim tɔbu ŋɔ naan yi pili. Kpambaliba n-yɛn zaŋ Naa yina ka o ti di zamaatu maa alizama. O yɛn zaŋla saha bihi n-wuhi kali ŋɔ ni pili shɛm hali ti paai zuŋɔ. O lahi yɛn saɣisila salo maa zaŋ kpa tuun' shɛŋa din ni tooi saɣim chuɣu maa zaɣi viɛl’tali. Naa n-yɛn taai buɣim maa tuuli, ka [[kpambaliba]] mi taai o sani, ka salo maa gba taai taba sani hali ni ŋun bahindi nyaaŋa. Naa bi pahiri ban chani buɣim tɔbu ŋɔ ni, o yɛn doliba mi n-chaŋ bɛla ka labi zɔŋ ni. Buɣim tɔribi ŋɔ yɛn dolila so shɛli din tu ni bɛ doli, ka yiini yila ka ŋmɛri ʒiɛm, ka piɛbiri yuhi nti pahi gungɔŋ' kara kumsi ni malifa ti ŋmam. So n-yɛn yiini ʒiɛm kuligi ata yila, ka ban kpalim mi saɣira ni yaa. N ŋɔ ka yila maa chana; Buɣim dima mɔɣini ka n-zo kuli n ya" Yoo yoo yoo yaa yo Yoo yoo yoo yaa yo Yoo yoo yoo yaa yo Buɣim dima mɔɣini ka n-zo kuli n ya". Bia ŋun ʒɛm ti Naa ŋɔ yeei, O ʒɛm saa nyinnyɛɣu, Bia ŋun ʒɛm ti Naa ŋɔ yeei, O ʒɛm saa nyinnyɛɣu, O ʒɛm saa nyinnyɛɣu. Siblaa bia be mɔɣuni bo n-diri o yee? Yoo yoo yoo yaa yoo, kɔlaa bia be mɔɣuni bo n-diri o yee, Yoo yoo yoo yaa yoo. <ref>{{Cite web|last=Malik|date=2021-08-15|title=The Bugum festival ( Buɣim chuɣu) among the Dagomba people : • Dagbon Kingdom - Home Of Culture, History & Tourism|url=https://dagbonkingdom.com/bugum-festival-among-dagomba-people/|access-date=2022-08-07|language=en-US}}</ref> ==Zuliya Shɛba Ban Tɔri Buɣim== Zuliya shɛba ban tɔri buɣim n-nyɛ: Dagbamba, Nanumba, Zabaɣisi, ŋmamprisi, Kusahi, Mohi, Gurinsi, Kpunkpaamba ni ban pahi. Zuliyanim' ŋɔ zaa nyɛla ban tɔri buɣim ka di daliri nyɛla bɛ zaa yila Naa Gbewaa zuliya ni na, gbaai yihi kpunkpaamba. Amaa bɛ gba puhirili ka di daliri nyɛla bɛ ni be Naa Gbewaa sulinsi ni la zuɣu. == Di Daanfaani Nima == *Di teeri ti yɛli kura. *Di kpaŋsiri ti kaya ni taɣaada. *Di laɣindi simli ni dɔɣim nangbanyini. *Di che ka bihi baŋdi bɛ kaya ni taɣada. * Di teeri ti yuuni piligu. * Di tiri ti zosimli. *Di kahigiri ti nii, ka kpaŋsiri ti daalaafee. *Di kpaŋsiri ti kali, ka booni ninvuɣusuma na ti biɛhigu ni. *Di tiri ti nin'nyambo.<ref>{{Cite w eb|last=Malik|date=2021-08-15|title=The Bugum festival ( Buɣim chuɣu) among the Dagomba people : • Dagbon Kingdom - Home Of Culture, History & Tourism|url=https://dagbonkingdom.com/bugum-festival-among-dagomba-people/|access-date=2022-08-07|language=en-US}}</ref> *Di che ka ti baŋdi ni ti zaa yila yaankur’yino ni na. *Di che ka tiŋduya nima baŋdi ti kali ŋɔ yɛla. *Di che ka ti nyari saan’suma ti tingbani ni. *Di tiri bihi liɣiri. *Di che ka ti baŋdi ti daŋ. == Kundivihira == {{Reflist}} *[https://www.youtube.com/watch?v=3iMhNrvcB-g buɣum Chugu (2021)], YouTube *[https://www.youtube.com/watch?v=g1zwNzno8eY buɣum Chugu (Fire Festival) (2021)], YouTube {{Chuɣu}} [[Pubu:Lahabaya zaa]] [[Pubu:Ghana]] [[Pubu:Chuɣu]] [[Pubu:Lahabaya zaa]] [[Pubu:Dagbaŋ]] [[Pubu:Dagbamba]] eo6yea6el3flwxmivdz7eg9t9rcdw5y 42452 42451 2022-08-10T16:57:16Z AFAIBRAHIM 1206 /* Buɣim Chuɣu Tɔbu Dabsili */ wikitext text/x-wiki {{Databox}} {{C-Class}} '''Buɣim Chuɣu''' nyɛla chuɣu shɛli tini puhiri [[Buɣim goli]] ni.<ref>Naden, Tony. 2014. [https://www.webonary.org/dagbani/download/ ''Dagbani dictionary'']. Webonary.</ref><ref>https://www.hopinacademy.org/2021/08/18/the-story-of-buɣum-chugu-fire-festival-hopin-academy/</ref> ==Di Piligu== [[File:Fire estival.jpg|thumb|left]] [[File:Fire festival1.jpg|thumb|right]] [[File:Fire festival2.jpg|thumb|right]] [[File:Fire festival4.jpg|thumb|right]] Taarihi wuhiya ni [[Buɣum|Buɣim]] Chuɣu nyɛla [[Dagbamba]] chuɣu kurili. Goli ŋɔ ka Dagbamba mali piini bɛ yuuni. Di piligu zaŋmi gbaai [[:en:15th century|15th century]], din daa niŋ ka [[Naa Zoligu]] nyɛ Dagboŋ Naa. [[Naa Zoligu]] n-daa nyɛ Yaa-Nanima puuni ŋun pahiri ayopɔin zaŋ gbaai Naa [[Naa Shitɔbu|Shitɔbu]] n-di Yani gbana<ref>{{Cite web|last=Malik|date=2021-08-15|title=The Bugum festival ( Buɣum chuɣu) among the Dagomba people : • Dagbon Kingdom - Home Of Culture, History & Tourism|url=https://dagbonkingdom.com/bugum-festival-among-dagomba-people/|access-date=2022-08-07|language=en-US}}</ref> [[Naa Nyaɣisi]] Wumbee Yani gbana zuɣu ʒinibu nyaaŋa. O Nam dibu daa gbaala yuuni 1469 hali ti kpa yuuni 1486. O Nam dibu yuuni ka o tuuli yaaŋa, Naa Dariʒɛiɣu daa barigi mɔɣini.<ref>{{Cite web|last=Ibrahim|first=Mohammed|title=Celebration of fire festival underway in the Northern Region|url=https://zaaradio.com/local/celebration-of-fire-festival-underway-in-the-northern-region/|access-date=2022-08-07|language=en-GB}}</ref> Di mi daa kamina n-ti lu goli ŋɔ dahinyini dali. Taaarihi din yi noli ni wuhiya, ni kpukparisi bee yɔɣasi n-daa kpuɣi o. Kpamba buɣisiya ni bɛ daa bo bia ŋɔ dabisi munaanii ka bi nya o. Wahala kam bɛ ni daa di m-bɔri Naa Zoligu<ref>{{Cite web|title=Bugum Chugu {{!}} Beyond The Return|url=https://beyondthereturn.org/bugum-chugu/|access-date=2022-08-07|language=en-US}}</ref> yaan' yurigu ŋɔ shee daa bahi la yoli. Ka Naa Zoligu mi yɛli ni shee ka bɛ bo Dariʒɛiɣu shee dama baɣisi daa yɛliya ni o be o nyɛvuli ni ka mali alaafee. [[Naa Dariʒiɛɣu|Naa Dariʒɛiɣu]] bɔbu daa lɛbila maliŋ, ka bɛ bɔri o yuŋ ni wuntaŋ ni, n-kpɛri barina yɔrini. Barina mini dabiɛm din daa be o bɔbu shee la zuɣu, doo kam daa yi mi na ni bɛ ti tiɣisi o, ka mali o shili di yi ti niŋ ka muɣisigu kam paagi o mɔɣu maa ni, ka o ni tooi tiligi. Baɣisi daa yɛliya ni dabisili din pahiri awɔi dali ka bɛ yɛn bo n-nya Dariʒiɛɣu, ni di mi ti yɛn niŋla yuŋ. Lala ŋɔ zuɣu, yuŋ kam, bɛ daa yɛn nyɔla buɣim mɔ'kpala<ref>{{Cite web|title=Yani celebrates Fire Festival after 17-year break|url=https://www.graphic.com.gh/news/general-news/yani-celebrates-fire-festival-after-17-year-break.html|access-date=2022-08-07|website=Graphic Online|language=en-gb}}</ref> din yɛn niŋ ka bɛ nyari soli. Bɛ daa ti nyala bia ŋɔ ni do tia gbunni n-gbihira. Ka ban daa bo n-nya o maa dihitabili ni tia maa mali dabara, di ni daa niŋ ka di nyɛla kpukparisi bee yɔɣasi n-daa zaŋ o sɔɣi dini maa. Shɛba daa dii zaŋla buɣim mo' kpala maa n-labiri tia maa zuɣu ka shɛba mi kabisiri di vari ni bɛ zaŋ ku bukaata. Ka bɛ dii ŋmɛri [[guŋgɔna]] ka wari wahi n-ʒi Naa Dariʒiɛɣu kuna yiŋa. Lala niŋsim ŋɔ n-daa kpuri buɣim chuɣu hali ni zuŋɔ.<ref>{{Cite web|last=MyNewsGH|date=2018-09-23|title=Chief killed in Fire Festival gunshot; police hunt for suspect|url=https://www.mynewsgh.com/fire-festival-chief-killed-police-hunt-for-the-suspect/|access-date=2022-08-07|website=MyNewsGh|language=en-US}}</ref> == Dini Tɔri Shɛm == Di tɔbu ni, bɛ yiini la [[Ʒiɛm Yila|ʒiɛm yila]].<ref>{{Cite web|last=theprotour|date=2019-05-23|title=Bugum Chugu Festival|url=https://protour.africa/bugum-chugu-festival/|access-date=2022-08-07|website=ProTour Africa|language=en-US}}</ref> Buɣim chuɣu tɔrila [[Buɣum (goli)|Buɣim gol]]<nowiki/>i dabaawɔi dali. Di nyɛla dabisi' shɛli Naa Zoligu yaan yurigu ni daa barigi. [[Churi|Chuɣu]] ŋɔ nyɛla chuɣu tuuli din pahi churi anu shɛli Dagbamba ni puhira. Di mini chuɣu ŋɔ ku pilila [[Dagbɔŋ|Dagbaŋ]] maa zaa yoli, zuliya shɛŋa kamani [[Zabaɣisi]], [[Kusahi]] nti pahi [[Mamprusi|ŋmamprisi]] taɣimi n-deei li, n-che ka di wuligi gili duniya luɣuli kam n-wuhiri ni di nyɛla Tudu yaɣili ŋɔ na chuɣu. == Shili Maalibu Zaŋ kpa Buɣim Chuɣu == Shili maalibu zaŋ kpa buɣim chuɣu piinila di yi ti niŋ ka bɛ nya buɣim goli. Saha ŋɔ ka bihi kpɛri mɔɣini n-ti bo mɔri pam bɛ ni tooi nya, n-lɔ mɔ' kpala. Ka bɛ naan yi pili n-gili tari bɛ ŋahinima, bɛ yab' donima nti pahi bɛ yab'paɣnima. Lala niŋsim maa yɛn che mi ka ninkura ŋɔ kulahi kpe mɔɣini bɛ maŋmaŋa. Tɔ amaa lala mɔ' kpala zaŋ ti ninkura ŋɔ yɛn lɛbila samli n-ti ba ka bɛ ti yɔli chuɣu maa yi puhi naai neei biɛɣu. Bɛ yɛn yɔla samli ŋɔ ka di nyɛ liɣiri ka [[Dagbamba]] bolli "liɣiri awɔi". Buɣim tɔbu ni ka mɔ'kpala ko ka bɛ gbubira, nachimba tooi gbubiri su'kara, su'bihi, piɛma mini piɛm-mola, malfanima nti pahi lebihi ka di ŋmani tɔbu ni ka bɛ be, ka di lahi che ka buɣim maa tɔbu mali jiri. Binshɛɣu din tooi lahi niŋdi buɣim goli dabaa anu saha nyɛla daadama gindimi laɣindi binkɔbiri din gbaai nɔhi mini buhi. Lala binkɔbiri ŋɔ ka bɛ mali maani tiŋgbana mini buɣa din be niriba dundona ni ka ti booni li Daŋ Tia. Buɣim tɔbu nyɛla Dagbandabba chuɣu. Di nyɛla goli shɛli bɛ ni maani malima din guri ka taɣiri bɛ daŋ. Din zuɣu ka bɛ booni li " Dagbandabba chuɣu maa. == Buɣim Chuɣu Tɔbu Dabsili == Buɣim tɔbu piinila saɣidihili nyaaŋa. Din dali maa bindirigu nyɛla bindiri gahindili dama nima n-kuli nyɛli ʒii zaa. Daŋ kpamba zaŋdila saɣibora m-pa goma zuɣu ni kpiinkura gba di. Pɔi ka yuŋ zibi, niriba yɛn zaŋla lala saha ŋɔ m-mali bɛ tobu tima shɛŋa ti ni booni noli wuna. Jɛbihi gba nyɛla bɛ ni tibigi shɛba, ka tiri ba pina ni bɛ bo alibarika bɛ sani, bɛ ni yɛn chaŋ nimohi chandi shɛli maa zuɣu. Shɛba gba zaŋdila dabaa awɔi dali ŋɔ wuntaŋ ni n-zahindi bɛ tima pɔi ka yuŋ naai zibi. Naa Limam niŋ nimmohi Nayili sampaani m-maani sabba sɔŋda n-guhiri yuŋ. Buɣim tɔbu dali yuŋ saɣidihili nyaaŋa, guŋgɔŋ' karili yɛn kumla nayili sambanni. Guŋgɔŋ ŋɔ kumsi yɛn laɣimla bihi ni ninkura nayili pɔi ka buɣim tɔbu ŋɔ naan yi pili. Kpambaliba n-yɛn zaŋ Naa yina ka o ti di zamaatu maa alizama. O yɛn zaŋla saha bihi n-wuhi kali ŋɔ ni pili shɛm hali ti paai zuŋɔ. O lahi yɛn saɣisila salo maa zaŋ kpa tuun' shɛŋa din ni tooi saɣim chuɣu maa zaɣi viɛl’tali. Naa n-yɛn taai buɣim maa tuuli, ka [[kpambaliba]] mi taai o sani, ka salo maa gba taai taba sani hali ni ŋun bahindi nyaaŋa. Naa bi pahiri ban chani buɣim tɔbu ŋɔ ni, o yɛn doliba mi n-chaŋ bɛla ka labi zɔŋ ni. Buɣim tɔribi ŋɔ yɛn dolila so shɛli din tu ni bɛ doli, ka yiini yila ka ŋmɛri ʒiɛm, ka piɛbiri yuhi nti pahi gungɔŋ' kara kumsi ni malifa ti ŋmam. So n-yɛn yiini ʒiɛm kuligi ata yila, ka ban kpalim mi saɣira ni yaa. '''N ŋɔ ka yila maa chana;''' Buɣim dima mɔɣini ka n-zo kuli n ya" Yoo yoo yoo yaa yo Yoo yoo yoo yaa yo Yoo yoo yoo yaa yo Buɣim dima mɔɣini ka n-zo kuli n ya". Bia ŋun ʒɛm ti Naa ŋɔ yeei, O ʒɛm saa nyinnyɛɣu, Bia ŋun ʒɛm ti Naa ŋɔ yeei, O ʒɛm saa nyinnyɛɣu, O ʒɛm saa nyinnyɛɣu. Siblaa bia be mɔɣuni bo n-diri o yee? Yoo yoo yoo yaa yoo, kɔlaa bia be mɔɣuni bo n-diri o yee, Yoo yoo yoo yaa yoo. <ref>{{Cite web|last=Malik|date=2021-08-15|title=The Bugum festival ( Buɣim chuɣu) among the Dagomba people : • Dagbon Kingdom - Home Of Culture, History & Tourism|url=https://dagbonkingdom.com/bugum-festival-among-dagomba-people/|access-date=2022-08-07|language=en-US}}</ref> ==Zuliya Shɛba Ban Tɔri Buɣim== Zuliya shɛba ban tɔri buɣim n-nyɛ: Dagbamba, Nanumba, Zabaɣisi, ŋmamprisi, Kusahi, Mohi, Gurinsi, Kpunkpaamba ni ban pahi. Zuliyanim' ŋɔ zaa nyɛla ban tɔri buɣim ka di daliri nyɛla bɛ zaa yila Naa Gbewaa zuliya ni na, gbaai yihi kpunkpaamba. Amaa bɛ gba puhirili ka di daliri nyɛla bɛ ni be Naa Gbewaa sulinsi ni la zuɣu. == Di Daanfaani Nima == *Di teeri ti yɛli kura. *Di kpaŋsiri ti kaya ni taɣaada. *Di laɣindi simli ni dɔɣim nangbanyini. *Di che ka bihi baŋdi bɛ kaya ni taɣada. * Di teeri ti yuuni piligu. * Di tiri ti zosimli. *Di kahigiri ti nii, ka kpaŋsiri ti daalaafee. *Di kpaŋsiri ti kali, ka booni ninvuɣusuma na ti biɛhigu ni. *Di tiri ti nin'nyambo.<ref>{{Cite w eb|last=Malik|date=2021-08-15|title=The Bugum festival ( Buɣim chuɣu) among the Dagomba people : • Dagbon Kingdom - Home Of Culture, History & Tourism|url=https://dagbonkingdom.com/bugum-festival-among-dagomba-people/|access-date=2022-08-07|language=en-US}}</ref> *Di che ka ti baŋdi ni ti zaa yila yaankur’yino ni na. *Di che ka tiŋduya nima baŋdi ti kali ŋɔ yɛla. *Di che ka ti nyari saan’suma ti tingbani ni. *Di tiri bihi liɣiri. *Di che ka ti baŋdi ti daŋ. == Kundivihira == {{Reflist}} *[https://www.youtube.com/watch?v=3iMhNrvcB-g buɣum Chugu (2021)], YouTube *[https://www.youtube.com/watch?v=g1zwNzno8eY buɣum Chugu (Fire Festival) (2021)], YouTube {{Chuɣu}} [[Pubu:Lahabaya zaa]] [[Pubu:Ghana]] [[Pubu:Chuɣu]] [[Pubu:Lahabaya zaa]] [[Pubu:Dagbaŋ]] [[Pubu:Dagbamba]] qoa14e5c5qcy9q63xsh1jxb8l8i1dpf 42454 42452 2022-08-10T17:07:42Z AFAIBRAHIM 1206 /* Dini Tɔri Shɛm */ wikitext text/x-wiki {{Databox}} {{C-Class}} '''Buɣim Chuɣu''' nyɛla chuɣu shɛli tini puhiri [[Buɣim goli]] ni.<ref>Naden, Tony. 2014. [https://www.webonary.org/dagbani/download/ ''Dagbani dictionary'']. Webonary.</ref><ref>https://www.hopinacademy.org/2021/08/18/the-story-of-buɣum-chugu-fire-festival-hopin-academy/</ref> ==Di Piligu== [[File:Fire estival.jpg|thumb|left]] [[File:Fire festival1.jpg|thumb|right]] [[File:Fire festival2.jpg|thumb|right]] [[File:Fire festival4.jpg|thumb|right]] Taarihi wuhiya ni [[Buɣum|Buɣim]] Chuɣu nyɛla [[Dagbamba]] chuɣu kurili. Goli ŋɔ ka Dagbamba mali piini bɛ yuuni. Di piligu zaŋmi gbaai [[:en:15th century|15th century]], din daa niŋ ka [[Naa Zoligu]] nyɛ Dagboŋ Naa. [[Naa Zoligu]] n-daa nyɛ Yaa-Nanima puuni ŋun pahiri ayopɔin zaŋ gbaai Naa [[Naa Shitɔbu|Shitɔbu]] n-di Yani gbana<ref>{{Cite web|last=Malik|date=2021-08-15|title=The Bugum festival ( Buɣum chuɣu) among the Dagomba people : • Dagbon Kingdom - Home Of Culture, History & Tourism|url=https://dagbonkingdom.com/bugum-festival-among-dagomba-people/|access-date=2022-08-07|language=en-US}}</ref> [[Naa Nyaɣisi]] Wumbee Yani gbana zuɣu ʒinibu nyaaŋa. O Nam dibu daa gbaala yuuni 1469 hali ti kpa yuuni 1486. O Nam dibu yuuni ka o tuuli yaaŋa, Naa Dariʒɛiɣu daa barigi mɔɣini.<ref>{{Cite web|last=Ibrahim|first=Mohammed|title=Celebration of fire festival underway in the Northern Region|url=https://zaaradio.com/local/celebration-of-fire-festival-underway-in-the-northern-region/|access-date=2022-08-07|language=en-GB}}</ref> Di mi daa kamina n-ti lu goli ŋɔ dahinyini dali. Taaarihi din yi noli ni wuhiya, ni kpukparisi bee yɔɣasi n-daa kpuɣi o. Kpamba buɣisiya ni bɛ daa bo bia ŋɔ dabisi munaanii ka bi nya o. Wahala kam bɛ ni daa di m-bɔri Naa Zoligu<ref>{{Cite web|title=Bugum Chugu {{!}} Beyond The Return|url=https://beyondthereturn.org/bugum-chugu/|access-date=2022-08-07|language=en-US}}</ref> yaan' yurigu ŋɔ shee daa bahi la yoli. Ka Naa Zoligu mi yɛli ni shee ka bɛ bo Dariʒɛiɣu shee dama baɣisi daa yɛliya ni o be o nyɛvuli ni ka mali alaafee. [[Naa Dariʒiɛɣu|Naa Dariʒɛiɣu]] bɔbu daa lɛbila maliŋ, ka bɛ bɔri o yuŋ ni wuntaŋ ni, n-kpɛri barina yɔrini. Barina mini dabiɛm din daa be o bɔbu shee la zuɣu, doo kam daa yi mi na ni bɛ ti tiɣisi o, ka mali o shili di yi ti niŋ ka muɣisigu kam paagi o mɔɣu maa ni, ka o ni tooi tiligi. Baɣisi daa yɛliya ni dabisili din pahiri awɔi dali ka bɛ yɛn bo n-nya Dariʒiɛɣu, ni di mi ti yɛn niŋla yuŋ. Lala ŋɔ zuɣu, yuŋ kam, bɛ daa yɛn nyɔla buɣim mɔ'kpala<ref>{{Cite web|title=Yani celebrates Fire Festival after 17-year break|url=https://www.graphic.com.gh/news/general-news/yani-celebrates-fire-festival-after-17-year-break.html|access-date=2022-08-07|website=Graphic Online|language=en-gb}}</ref> din yɛn niŋ ka bɛ nyari soli. Bɛ daa ti nyala bia ŋɔ ni do tia gbunni n-gbihira. Ka ban daa bo n-nya o maa dihitabili ni tia maa mali dabara, di ni daa niŋ ka di nyɛla kpukparisi bee yɔɣasi n-daa zaŋ o sɔɣi dini maa. Shɛba daa dii zaŋla buɣim mɔ' kpala maa n-labiri tia maa zuɣu ka shɛba mi kabisiri di vari ni bɛ zaŋ ku bukaata. Ka bɛ dii ŋmɛri [[guŋgɔna]] ka wari wahi n-ʒi Naa Dariʒiɛɣu kuna yiŋa. Lala niŋsim ŋɔ n-daa kpuri buɣim chuɣu hali ni zuŋɔ.<ref>{{Cite web|last=MyNewsGH|date=2018-09-23|title=Chief killed in Fire Festival gunshot; police hunt for suspect|url=https://www.mynewsgh.com/fire-festival-chief-killed-police-hunt-for-the-suspect/|access-date=2022-08-07|website=MyNewsGh|language=en-US}}</ref> == Dini Tɔri Shɛm == Di tɔbu ni, bɛ yiini la [[Ʒiɛm Yila|ʒiɛm yila]].<ref>{{Cite web|last=theprotour|date=2019-05-23|title=Bugum Chugu Festival|url=https://protour.africa/bugum-chugu-festival/|access-date=2022-08-07|website=ProTour Africa|language=en-US}}</ref> Buɣim chuɣu tɔrila [[Buɣum (goli)|Buɣim gol]]<nowiki/>i dabaawɔi dali. Di nyɛla dabisi' shɛli Naa Zoligu yaan yurigu ni daa barigi. [[Churi|Chuɣu]] ŋɔ nyɛla chuɣu tuuli din pahi churi anu shɛli Dagbamba ni puhira. Di mini chuɣu ŋɔ ku pilila [[Dagbɔŋ|Dagbaŋ]] maa zaa yoli, zuliya shɛŋa kamani [[Zabaɣisi]], [[Kusahi]] nti pahi [[Mamprusi|ŋmamprisi]] taɣimi n-deei li, n-che ka di wuligi gili duniya luɣuli kam n-wuhiri ni di nyɛla Tudu yaɣili ŋɔ na chuɣu. == Shili Maalibu Zaŋ kpa Buɣim Chuɣu == Shili maalibu zaŋ kpa buɣim chuɣu piinila di yi ti niŋ ka bɛ nya buɣim goli. Saha ŋɔ ka bihi kpɛri mɔɣini n-ti bo mɔri pam bɛ ni tooi nya, n-lɔ mɔ' kpala. Ka bɛ naan yi pili n-gili tari bɛ ŋahinima, bɛ yab' donima nti pahi bɛ yab'paɣnima. Lala niŋsim maa yɛn che mi ka ninkura ŋɔ kulahi kpe mɔɣini bɛ maŋmaŋa. Tɔ amaa lala mɔ' kpala zaŋ ti ninkura ŋɔ yɛn lɛbila samli n-ti ba ka bɛ ti yɔli chuɣu maa yi puhi naai neei biɛɣu. Bɛ yɛn yɔla samli ŋɔ ka di nyɛ liɣiri ka [[Dagbamba]] bolli "liɣiri awɔi". Buɣim tɔbu ni ka mɔ'kpala ko ka bɛ gbubira, nachimba tooi gbubiri su'kara, su'bihi, piɛma mini piɛm-mola, malfanima nti pahi lebihi ka di ŋmani tɔbu ni ka bɛ be, ka di lahi che ka buɣim maa tɔbu mali jiri. Binshɛɣu din tooi lahi niŋdi buɣim goli dabaa anu saha nyɛla daadama gindimi laɣindi binkɔbiri din gbaai nɔhi mini buhi. Lala binkɔbiri ŋɔ ka bɛ mali maani tiŋgbana mini buɣa din be niriba dundona ni ka ti booni li Daŋ Tia. Buɣim tɔbu nyɛla Dagbandabba chuɣu. Di nyɛla goli shɛli bɛ ni maani malima din guri ka taɣiri bɛ daŋ. Din zuɣu ka bɛ booni li " Dagbandabba chuɣu maa. == Buɣim Chuɣu Tɔbu Dabsili == Buɣim tɔbu piinila saɣidihili nyaaŋa. Din dali maa bindirigu nyɛla bindiri gahindili dama nima n-kuli nyɛli ʒii zaa. Daŋ kpamba zaŋdila saɣibora m-pa goma zuɣu ni kpiinkura gba di. Pɔi ka yuŋ zibi, niriba yɛn zaŋla lala saha ŋɔ m-mali bɛ tobu tima shɛŋa ti ni booni noli wuna. Jɛbihi gba nyɛla bɛ ni tibigi shɛba, ka tiri ba pina ni bɛ bo alibarika bɛ sani, bɛ ni yɛn chaŋ nimohi chandi shɛli maa zuɣu. Shɛba gba zaŋdila dabaa awɔi dali ŋɔ wuntaŋ ni n-zahindi bɛ tima pɔi ka yuŋ naai zibi. Naa Limam niŋ nimmohi Nayili sampaani m-maani sabba sɔŋda n-guhiri yuŋ. Buɣim tɔbu dali yuŋ saɣidihili nyaaŋa, guŋgɔŋ' karili yɛn kumla nayili sambanni. Guŋgɔŋ ŋɔ kumsi yɛn laɣimla bihi ni ninkura nayili pɔi ka buɣim tɔbu ŋɔ naan yi pili. Kpambaliba n-yɛn zaŋ Naa yina ka o ti di zamaatu maa alizama. O yɛn zaŋla saha bihi n-wuhi kali ŋɔ ni pili shɛm hali ti paai zuŋɔ. O lahi yɛn saɣisila salo maa zaŋ kpa tuun' shɛŋa din ni tooi saɣim chuɣu maa zaɣi viɛl’tali. Naa n-yɛn taai buɣim maa tuuli, ka [[kpambaliba]] mi taai o sani, ka salo maa gba taai taba sani hali ni ŋun bahindi nyaaŋa. Naa bi pahiri ban chani buɣim tɔbu ŋɔ ni, o yɛn doliba mi n-chaŋ bɛla ka labi zɔŋ ni. Buɣim tɔribi ŋɔ yɛn dolila so shɛli din tu ni bɛ doli, ka yiini yila ka ŋmɛri ʒiɛm, ka piɛbiri yuhi nti pahi gungɔŋ' kara kumsi ni malifa ti ŋmam. So n-yɛn yiini ʒiɛm kuligi ata yila, ka ban kpalim mi saɣira ni yaa. '''N ŋɔ ka yila maa chana;''' Buɣim dima mɔɣini ka n-zo kuli n ya" Yoo yoo yoo yaa yo Yoo yoo yoo yaa yo Yoo yoo yoo yaa yo Buɣim dima mɔɣini ka n-zo kuli n ya". Bia ŋun ʒɛm ti Naa ŋɔ yeei, O ʒɛm saa nyinnyɛɣu, Bia ŋun ʒɛm ti Naa ŋɔ yeei, O ʒɛm saa nyinnyɛɣu, O ʒɛm saa nyinnyɛɣu. Siblaa bia be mɔɣuni bo n-diri o yee? Yoo yoo yoo yaa yoo, kɔlaa bia be mɔɣuni bo n-diri o yee, Yoo yoo yoo yaa yoo. <ref>{{Cite web|last=Malik|date=2021-08-15|title=The Bugum festival ( Buɣim chuɣu) among the Dagomba people : • Dagbon Kingdom - Home Of Culture, History & Tourism|url=https://dagbonkingdom.com/bugum-festival-among-dagomba-people/|access-date=2022-08-07|language=en-US}}</ref> ==Zuliya Shɛba Ban Tɔri Buɣim== Zuliya shɛba ban tɔri buɣim n-nyɛ: Dagbamba, Nanumba, Zabaɣisi, ŋmamprisi, Kusahi, Mohi, Gurinsi, Kpunkpaamba ni ban pahi. Zuliyanim' ŋɔ zaa nyɛla ban tɔri buɣim ka di daliri nyɛla bɛ zaa yila Naa Gbewaa zuliya ni na, gbaai yihi kpunkpaamba. Amaa bɛ gba puhirili ka di daliri nyɛla bɛ ni be Naa Gbewaa sulinsi ni la zuɣu. == Di Daanfaani Nima == *Di teeri ti yɛli kura. *Di kpaŋsiri ti kaya ni taɣaada. *Di laɣindi simli ni dɔɣim nangbanyini. *Di che ka bihi baŋdi bɛ kaya ni taɣada. * Di teeri ti yuuni piligu. * Di tiri ti zosimli. *Di kahigiri ti nii, ka kpaŋsiri ti daalaafee. *Di kpaŋsiri ti kali, ka booni ninvuɣusuma na ti biɛhigu ni. *Di tiri ti nin'nyambo.<ref>{{Cite w eb|last=Malik|date=2021-08-15|title=The Bugum festival ( Buɣim chuɣu) among the Dagomba people : • Dagbon Kingdom - Home Of Culture, History & Tourism|url=https://dagbonkingdom.com/bugum-festival-among-dagomba-people/|access-date=2022-08-07|language=en-US}}</ref> *Di che ka ti baŋdi ni ti zaa yila yaankur’yino ni na. *Di che ka tiŋduya nima baŋdi ti kali ŋɔ yɛla. *Di che ka ti nyari saan’suma ti tingbani ni. *Di tiri bihi liɣiri. *Di che ka ti baŋdi ti daŋ. == Kundivihira == {{Reflist}} *[https://www.youtube.com/watch?v=3iMhNrvcB-g buɣum Chugu (2021)], YouTube *[https://www.youtube.com/watch?v=g1zwNzno8eY buɣum Chugu (Fire Festival) (2021)], YouTube {{Chuɣu}} [[Pubu:Lahabaya zaa]] [[Pubu:Ghana]] [[Pubu:Chuɣu]] [[Pubu:Lahabaya zaa]] [[Pubu:Dagbaŋ]] [[Pubu:Dagbamba]] p3xzzdt24bu6vpom52u8xnanazmx2qs 42459 42454 2022-08-10T21:38:57Z Yakubu Rafia 1788 /* Di Piligu */ wikitext text/x-wiki {{Databox}} {{C-Class}} '''Buɣim Chuɣu''' nyɛla chuɣu shɛli tini puhiri [[Buɣim goli]] ni.<ref>Naden, Tony. 2014. [https://www.webonary.org/dagbani/download/ ''Dagbani dictionary'']. Webonary.</ref><ref>https://www.hopinacademy.org/2021/08/18/the-story-of-buɣum-chugu-fire-festival-hopin-academy/</ref> ==Di Piligu== [[File:Fire estival.jpg|thumb|left]] [[File:Fire festival1.jpg|thumb|right]] [[File:Fire festival2.jpg|thumb|right]] [[File:Fire festival4.jpg|thumb|right]] Taarihi wuhiya ni [[Buɣum|Buɣim]] Chuɣu nyɛla [[Dagbamba]] chuɣu kurili. Goli ŋɔ ka Dagbamba mali piini bɛ yuuni. Di piligu zaŋmi gbaai [[:en:15th century|15th century]], din daa niŋ ka [[Naa Zoligu]] nyɛ Dagbaŋ Naa. [[Naa Zoligu]] n-daa nyɛ Yaa-Nanima puuni ŋun pahiri ayopɔin zaŋ gbaai Naa [[Naa Shitɔbu|Shitɔbu]] n-di Yani gbana<ref>{{Cite web|last=Malik|date=2021-08-15|title=The Bugum festival ( Buɣum chuɣu) among the Dagomba people : • Dagboñ Kingdom - Home Of Culture, History & Tourism|url=https://dagbonkingdom.com/bugum-festival-among-dagomba-people/|access-date=2022-08-07|language=en-US}}</ref> [[Naa Nyaɣisi]] Wumbee Yani gbana zuɣu ʒinibu nyaaŋa. O Nam dibu daa gbaala yuuni 1469 hali ti kpa yuuni 1486. O Nam dibu yuuni ka o tuuli yaaŋa, Naa Dariʒɛiɣu daa barigi mɔɣini.<ref>{{Cite web|last=Ibrahim|first=Mohammed|title=Celebration of fire festival underway in the Northern Region|url=https://zaaradio.com/local/celebration-of-fire-festival-underway-in-the-northern-region/|access-date=2022-08-07|language=en-GB}}</ref> Di mi daa kamina n-ti lu goli ŋɔ dahinyini dali. Taaarihi din yi noli ni wuhiya, ni kpukparisi bee yɔɣasi n-daa kpuɣi o. Kpamba buɣisiya ni bɛ daa bo bia ŋɔ dabisi munaanii ka bi nya o. Wahala kam bɛ ni daa di m-bɔri Naa Zoligu<ref>{{Cite web|title=Bugum Chugu {{!}} Beyond The Return|url=https://beyondthereturn.org/bugum-chugu/|access-date=2022-08-07|language=en-US}}</ref> yaan' yurigu ŋɔ shee daa bahi la yoli. Ka Naa Zoligu mi yɛli ni shee ka bɛ bo Dariʒɛiɣu shee dama baɣisi daa yɛliya ni o be o nyɛvuli ni ka mali alaafee. [[Naa Dariʒiɛɣu|Naa Dariʒɛiɣu]] bɔbu daa lɛbila maliŋ, ka bɛ bɔri o yuŋ ni wuntaŋ ni, n-kpɛri barina yɔrini. Barina mini dabiɛm din daa be o bɔbu shee la zuɣu, doo kam daa yi mi na ni bɛ ti tiɣisi o, ka mali o shili di yi ti niŋ ka muɣisigu kam paagi o mɔɣu maa ni, ka o ni tooi tiligi. Baɣisi daa yɛliya ni dabisili din pahiri awɔi dali ka bɛ yɛn bo n-nya Dariʒiɛɣu, ni di mi ti yɛn niŋla yuŋ. Lala ŋɔ zuɣu, yuŋ kam, bɛ daa yɛn nyɔla buɣim mɔ'kpala<ref>{{Cite web|title=Yani celebrates Fire Festival after 17-year break|url=https://www.graphic.com.gh/news/general-news/yani-celebrates-fire-festival-after-17-year-break.html|access-date=2022-08-07|website=Graphic Online|language=en-gb}}</ref> din yɛn niŋ ka bɛ nyari soli. Bɛ daa ti nyala bia ŋɔ ni do tia gbunni n-gbihira. Ka ban daa bo n-nya o maa dihitabili ni tia maa mali dabara, di ni daa niŋ ka di nyɛla kpukparisi bee yɔɣasi n-daa zaŋ o sɔɣi dini maa. Shɛba daa dii zaŋla buɣim mɔ' kpala maa n-labiri tia maa zuɣu ka shɛba mi kabisiri di vari ni bɛ zaŋ ku bukaata. Ka bɛ dii ŋmɛri [[guŋgɔna]] ka wari wahi n-ʒi Naa Dariʒiɛɣu kuna yiŋa. Lala niŋsim ŋɔ n-daa kpuri buɣim chuɣu hali ni zuŋɔ.<ref>{{Cite web|last=MyNewsGH|date=2018-09-23|title=Chief killed in Fire Festival gunshot; police hunt for suspect|url=https://www.mynewsgh.com/fire-festival-chief-killed-police-hunt-for-the-suspect/|access-date=2022-08-07|website=MyNewsGh|language=en-US}}</ref> == Dini Tɔri Shɛm == Di tɔbu ni, bɛ yiini la [[Ʒiɛm Yila|ʒiɛm yila]].<ref>{{Cite web|last=theprotour|date=2019-05-23|title=Bugum Chugu Festival|url=https://protour.africa/bugum-chugu-festival/|access-date=2022-08-07|website=ProTour Africa|language=en-US}}</ref> Buɣim chuɣu tɔrila [[Buɣum (goli)|Buɣim gol]]<nowiki/>i dabaawɔi dali. Di nyɛla dabisi' shɛli Naa Zoligu yaan yurigu ni daa barigi. [[Churi|Chuɣu]] ŋɔ nyɛla chuɣu tuuli din pahi churi anu shɛli Dagbamba ni puhira. Di mini chuɣu ŋɔ ku pilila [[Dagbɔŋ|Dagbaŋ]] maa zaa yoli, zuliya shɛŋa kamani [[Zabaɣisi]], [[Kusahi]] nti pahi [[Mamprusi|ŋmamprisi]] taɣimi n-deei li, n-che ka di wuligi gili duniya luɣuli kam n-wuhiri ni di nyɛla Tudu yaɣili ŋɔ na chuɣu. == Shili Maalibu Zaŋ kpa Buɣim Chuɣu == Shili maalibu zaŋ kpa buɣim chuɣu piinila di yi ti niŋ ka bɛ nya buɣim goli. Saha ŋɔ ka bihi kpɛri mɔɣini n-ti bo mɔri pam bɛ ni tooi nya, n-lɔ mɔ' kpala. Ka bɛ naan yi pili n-gili tari bɛ ŋahinima, bɛ yab' donima nti pahi bɛ yab'paɣnima. Lala niŋsim maa yɛn che mi ka ninkura ŋɔ kulahi kpe mɔɣini bɛ maŋmaŋa. Tɔ amaa lala mɔ' kpala zaŋ ti ninkura ŋɔ yɛn lɛbila samli n-ti ba ka bɛ ti yɔli chuɣu maa yi puhi naai neei biɛɣu. Bɛ yɛn yɔla samli ŋɔ ka di nyɛ liɣiri ka [[Dagbamba]] bolli "liɣiri awɔi". Buɣim tɔbu ni ka mɔ'kpala ko ka bɛ gbubira, nachimba tooi gbubiri su'kara, su'bihi, piɛma mini piɛm-mola, malfanima nti pahi lebihi ka di ŋmani tɔbu ni ka bɛ be, ka di lahi che ka buɣim maa tɔbu mali jiri. Binshɛɣu din tooi lahi niŋdi buɣim goli dabaa anu saha nyɛla daadama gindimi laɣindi binkɔbiri din gbaai nɔhi mini buhi. Lala binkɔbiri ŋɔ ka bɛ mali maani tiŋgbana mini buɣa din be niriba dundona ni ka ti booni li Daŋ Tia. Buɣim tɔbu nyɛla Dagbandabba chuɣu. Di nyɛla goli shɛli bɛ ni maani malima din guri ka taɣiri bɛ daŋ. Din zuɣu ka bɛ booni li " Dagbandabba chuɣu maa. == Buɣim Chuɣu Tɔbu Dabsili == Buɣim tɔbu piinila saɣidihili nyaaŋa. Din dali maa bindirigu nyɛla bindiri gahindili dama nima n-kuli nyɛli ʒii zaa. Daŋ kpamba zaŋdila saɣibora m-pa goma zuɣu ni kpiinkura gba di. Pɔi ka yuŋ zibi, niriba yɛn zaŋla lala saha ŋɔ m-mali bɛ tobu tima shɛŋa ti ni booni noli wuna. Jɛbihi gba nyɛla bɛ ni tibigi shɛba, ka tiri ba pina ni bɛ bo alibarika bɛ sani, bɛ ni yɛn chaŋ nimohi chandi shɛli maa zuɣu. Shɛba gba zaŋdila dabaa awɔi dali ŋɔ wuntaŋ ni n-zahindi bɛ tima pɔi ka yuŋ naai zibi. Naa Limam niŋ nimmohi Nayili sampaani m-maani sabba sɔŋda n-guhiri yuŋ. Buɣim tɔbu dali yuŋ saɣidihili nyaaŋa, guŋgɔŋ' karili yɛn kumla nayili sambanni. Guŋgɔŋ ŋɔ kumsi yɛn laɣimla bihi ni ninkura nayili pɔi ka buɣim tɔbu ŋɔ naan yi pili. Kpambaliba n-yɛn zaŋ Naa yina ka o ti di zamaatu maa alizama. O yɛn zaŋla saha bihi n-wuhi kali ŋɔ ni pili shɛm hali ti paai zuŋɔ. O lahi yɛn saɣisila salo maa zaŋ kpa tuun' shɛŋa din ni tooi saɣim chuɣu maa zaɣi viɛl’tali. Naa n-yɛn taai buɣim maa tuuli, ka [[kpambaliba]] mi taai o sani, ka salo maa gba taai taba sani hali ni ŋun bahindi nyaaŋa. Naa bi pahiri ban chani buɣim tɔbu ŋɔ ni, o yɛn doliba mi n-chaŋ bɛla ka labi zɔŋ ni. Buɣim tɔribi ŋɔ yɛn dolila so shɛli din tu ni bɛ doli, ka yiini yila ka ŋmɛri ʒiɛm, ka piɛbiri yuhi nti pahi gungɔŋ' kara kumsi ni malifa ti ŋmam. So n-yɛn yiini ʒiɛm kuligi ata yila, ka ban kpalim mi saɣira ni yaa. '''N ŋɔ ka yila maa chana;''' Buɣim dima mɔɣini ka n-zo kuli n ya" Yoo yoo yoo yaa yo Yoo yoo yoo yaa yo Yoo yoo yoo yaa yo Buɣim dima mɔɣini ka n-zo kuli n ya". Bia ŋun ʒɛm ti Naa ŋɔ yeei, O ʒɛm saa nyinnyɛɣu, Bia ŋun ʒɛm ti Naa ŋɔ yeei, O ʒɛm saa nyinnyɛɣu, O ʒɛm saa nyinnyɛɣu. Siblaa bia be mɔɣuni bo n-diri o yee? Yoo yoo yoo yaa yoo, kɔlaa bia be mɔɣuni bo n-diri o yee, Yoo yoo yoo yaa yoo. <ref>{{Cite web|last=Malik|date=2021-08-15|title=The Bugum festival ( Buɣim chuɣu) among the Dagomba people : • Dagbon Kingdom - Home Of Culture, History & Tourism|url=https://dagbonkingdom.com/bugum-festival-among-dagomba-people/|access-date=2022-08-07|language=en-US}}</ref> ==Zuliya Shɛba Ban Tɔri Buɣim== Zuliya shɛba ban tɔri buɣim n-nyɛ: Dagbamba, Nanumba, Zabaɣisi, ŋmamprisi, Kusahi, Mohi, Gurinsi, Kpunkpaamba ni ban pahi. Zuliyanim' ŋɔ zaa nyɛla ban tɔri buɣim ka di daliri nyɛla bɛ zaa yila Naa Gbewaa zuliya ni na, gbaai yihi kpunkpaamba. Amaa bɛ gba puhirili ka di daliri nyɛla bɛ ni be Naa Gbewaa sulinsi ni la zuɣu. == Di Daanfaani Nima == *Di teeri ti yɛli kura. *Di kpaŋsiri ti kaya ni taɣaada. *Di laɣindi simli ni dɔɣim nangbanyini. *Di che ka bihi baŋdi bɛ kaya ni taɣada. * Di teeri ti yuuni piligu. * Di tiri ti zosimli. *Di kahigiri ti nii, ka kpaŋsiri ti daalaafee. *Di kpaŋsiri ti kali, ka booni ninvuɣusuma na ti biɛhigu ni. *Di tiri ti nin'nyambo.<ref>{{Cite w eb|last=Malik|date=2021-08-15|title=The Bugum festival ( Buɣim chuɣu) among the Dagomba people : • Dagbon Kingdom - Home Of Culture, History & Tourism|url=https://dagbonkingdom.com/bugum-festival-among-dagomba-people/|access-date=2022-08-07|language=en-US}}</ref> *Di che ka ti baŋdi ni ti zaa yila yaankur’yino ni na. *Di che ka tiŋduya nima baŋdi ti kali ŋɔ yɛla. *Di che ka ti nyari saan’suma ti tingbani ni. *Di tiri bihi liɣiri. *Di che ka ti baŋdi ti daŋ. == Kundivihira == {{Reflist}} *[https://www.youtube.com/watch?v=3iMhNrvcB-g buɣum Chugu (2021)], YouTube *[https://www.youtube.com/watch?v=g1zwNzno8eY buɣum Chugu (Fire Festival) (2021)], YouTube {{Chuɣu}} [[Pubu:Lahabaya zaa]] [[Pubu:Ghana]] [[Pubu:Chuɣu]] [[Pubu:Lahabaya zaa]] [[Pubu:Dagbaŋ]] [[Pubu:Dagbamba]] azwbontuk7onjyo6kg3kjqd6ti3smm3 Kpambaliba 0 12283 42453 2022-08-10T17:04:49Z AFAIBRAHIM 1206 Created page with "Bɛ nyɛla tiŋnaa nyaandoliba ban sɔŋdi O ka O tuma chani kaliŋ ka zaani o zaani yɛla pam puuni tiŋni. Bɛ shɛhiranima n nyɛ wulana, kpanalana, gusheenaa, Kamonaa, Achiri, Zɔɣuri naa, Bilsi naa, Tuyanaa ni din pahi pahi." wikitext text/x-wiki Bɛ nyɛla tiŋnaa nyaandoliba ban sɔŋdi O ka O tuma chani kaliŋ ka zaani o zaani yɛla pam puuni tiŋni. Bɛ shɛhiranima n nyɛ wulana, kpanalana, gusheenaa, Kamonaa, Achiri, Zɔɣuri naa, Bilsi naa, Tuyanaa ni din pahi pahi. 9uybh4nd0zw2dq1p7dovngkylq1sn2e 42456 42453 2022-08-10T21:33:07Z Achiri Bitamsimli 23 updated the content wikitext text/x-wiki '''Kpambaliba''' nyɛla tiŋnaa nyaandoliba ban sɔŋdi O ka O tuma chani kaliŋ ka zaani o zaani yɛla pam puuni tiŋni. Bɛ shɛhiranima n nyɛ wulana, kpanalana, gusheenaa, Kamonaa, Achiri, Zɔɣuri naa, Bilsi naa, Tuyanaa ni din pahi pahi. ''Kundivihira'' bkhj5hl3cseszo7hi9mjirtft6cdqnn 42457 42456 2022-08-10T21:35:11Z Achiri Bitamsimli 23 Added a section wikitext text/x-wiki '''Kpambaliba''' nyɛla tiŋnaa nyaandoliba ban sɔŋdi O ka O tuma chani kaliŋ ka zaani o zaani yɛla pam puuni tiŋni. Bɛ shɛhiranima n nyɛ wulana, kpanalana, gusheenaa, Kamonaa, Achiri, Zɔɣuri naa, Bilsi naa, Tuyanaa ni din pahi pahi. ==Kundivihira== 55a6trypoy6te4vuykaerehr59p5nuz 42458 42457 2022-08-10T21:36:45Z Achiri Bitamsimli 23 Correction of spellings errors wikitext text/x-wiki '''Kpambaliba''' nyɛla tiŋnaa nyaandoliba ban sɔŋdi O ka O tuma chani kaliŋ ka zaani o zaani yɛla pam puuni tiŋni. Bɛ shɛhiranima n nyɛ Wulana, Kpanalana, Gusheenaa, Kamonaa, Achiri, Zaɣiyuri naa, Bilsi naa, Tuyanaa ni din pahi pahi. ==Kundivihira== j3wyl3z8p6ayilarfdbstv2qe11l8p2