Wikipiideɛ
dgawiki
https://dga.wikipedia.org/wiki/A_Gamp%C9%9Bl%C9%9B_zu
MediaWiki 1.47.0-wmf.8
first-letter
Duoro bimbu zie
Be o yoŋ
Yeli
Toma daana
Toma daana yeli
Wikipedia
Wikipedia yeli
Duoro kɔre
Duoro kɔre yeli
MediaWiki
MediaWiki yeli
Tɛmpileti
Tɛmpileti yeli
Sombo
Sombo yeli
Gbuli
Gbuli yeli
TimedText
TimedText talk
Module
Module talk
Event
Event talk
White Night festivals
0
7246
61954
2026-06-29T13:52:20Z
Edith Tangkur
310
Creat article
61954
wikitext
text/x-wiki
'''White Nights''' e la tensogɔ gɔɔloŋ tigiri naŋ maŋ tenne gyamaa a saseɛ saga. A tigiri meŋ e la a pɛele tensogɔ tigiri naŋ maŋ di Saint Petersburg, Russia poɔ. A ''white nights'' ''e la yuori ba naŋ tere a kyaare ne a bebie na naŋ be a saseɛ'' solstice a June poɔ a wagere na ŋmenaa naŋ ba maŋ yuoro wio, ŋmenaa puoribo ane tensogɔ ba maŋ waana weio. A Saint Petersburg poɔ, a ŋmenaa ba maŋ puori ka a naŋ ba ŋmɛ gbɛgelmɛ 10 p.m., kyɛ ka uloŋ maŋ bebe ka zie te sogɔ.
A White Nights tigiri aSaint Petersburg poɔ e la tigiri ba naŋ baŋ ne o vuu toma tigiri ane Scarlet Sails, naŋ maŋ di a a sakuuri yuoni baaraa saga. Tigiri mine la vɛŋ ka ka ba ko a yuori ama taaba aŋa White Night, Light Nights bee Nuit Blanche naŋ maŋ di a saseɛ naŋ maŋ wa kyɛ ko a tuloŋ saga.
== Nomenclature ==
A tenne mine maŋ boɔlɔ la French kɔkɔre ka ''Nuit blanche'' (bee ''Nuits blanches'', a tigiri saga ba maŋ di o la gaŋ bebie yinaa). Ba mine maŋ di la a yelbie na yoŋ ne ba kɔkɔre : White Nights, ''Noite Branca'' (Portuguese), ''La Notte Bianca'' (Italian), ''La Noche en Blanco'' (Spanish), ''Noaptea alba'' (Romanian), ''Nata e Bardhe'' (Albanian), ''Baltā Nakts'' in Latvian. Others invent their own names, such as ''Lejl Imdawwal'' ("Lit Night") in Maltese, ''Virada Cultural'' in São Paulo, ''Taiteiden yö'' ("Night of the arts") a Finland poɔ, ane ''Kulturnatten'' ("Night of Culture") a Copenhagen poɔ.
== Worldwide ==
=== Europe ===
==== Britain ====
A British tigiri ba maŋ boɔle o la ''Light night'' ane naŋ piili a Leeds, England a 2005 poɔ.
jhebmj1fdrx91e24uyph7z30aokfhdj
Cultural festival (Japan)
0
7247
61955
2026-06-29T21:59:34Z
Eric Gangman
92
Bompaala maaloo
61955
wikitext
text/x-wiki
[[Duoro kɔre:Kanoya High School 2007 Sanseisai 01.jpg|thumb]]
Saaŋkompare Tigiri ( Cultural Tigiri) (文化祭, ''Bunkasai'') be Japan paaloŋ poɔ a maŋ dire yuoni zaa, a tigiri ŋa maŋ di la sakue poɔ a piili bibilii sakue te tɔ yunivenitiri poɔ, a wagere ŋa la ka sakubiiri maŋ wuli gɔɔloŋ na kaŋazaa naŋ taa.<ref>Rohlen, Thomas P. (1983). ''Japan's High Schools''. University of California Press. p. 162. ISBN <bdi>978-0-520-04863-8</bdi>. Retrieved 2009-01-28.</ref> Neɛzaa naŋ boɔrɔ ka o gaa sakuuri omeŋa bee boɔrɔ ka o gaa te nyɛ lɛ sakue poɔ toma naŋ maŋ waa bee a nyɛ lɛ sakue poɔ veɛloŋ naŋ seŋ. Bidɔgereba meŋ naŋ baŋ boɔrɔ la ka ba gaa te nyɛ bone naŋ ba bibirii naŋ erɛ bee boŋ toma la ka ba biiri a erɛ a sakue poɔ. Gbɛɛ yaga a tigiri ŋa e la bone na maŋ you ko neɛzaa, a zuo a zaa gyu hai sakue ane a yunivenitiri poore.
== A Tigiri Tɛgɛ ==
A bɔrefɔ naŋ maŋ boɔle ka (curriculum guidelines) a zannoo begɛ a kyaare ne a Ministry of Education, saaŋkompare yɛlɛ, kyakya ane deɛne yeltarre, Science ane Technology, a ko saaŋkompare tigiri zaa poɔ la a tigiri ŋa diibu yeltuuri bee yelerre poɔ, a yɛlɛ ama zaa e la yeleree naŋ maŋ e bone naŋ e zannoo ka noba zanna bebiri zaa kyɛ naŋ maŋ koro noba eŋyuo.<ref>小学校学習指導要領 第4章 特別活動(Curriculum guideline of Elementary School Chapter 4: Special activity) Archived 2010-10-08 at the Wayback Machine (in Japanese)</ref><ref>中学校学習指導要領 第4章 特別活動(Curriculum guideline of Lower Secondary School Chapter 4: Special activity) Archived 2011-05-20 at the Wayback Machine (in Japanese)</ref><ref>高等学校学習指導要領 第4章 特別活動(Curriculum guideline of High school Chapter 4: Special activity) Archived 2010-07-10 at the Wayback Machine (in Japanese)</ref>
A saakompare tigie ama poɔ la a zannoo yɛlɛ ama poɔ, aseŋ bibipurimu sakue, gyunia hai sakue, ane sinia hai sakue, a maŋ e la bone ba naŋ ko ko a sakubiiri vuo ka ba gaa te bare a. A yuniveniti poɔ, a saaŋkompare tigie ama e la boma naŋ ba poɔ yɛlɛ a sakue wulibu yelnarebinne poɔ. Azuiŋ a wagere ŋa poɔ a yɛlɛ ba maŋ e yelferaa ko karembie zaa ko be a be.
Saakonnoŋ poɔ, sakue gyamaa maŋ di la a tigie ama ka o bɔrefɔ yuori la (cultural Day) a tigiri qa maq di la kakyɛ kyuu beri ata soba poɔ yuoni zaa. Azuiŋ a Japan paaloŋ poɔ, a daare ŋa bee a bebiri ŋa maŋ e la pɛnnoo<ref>"School life 学校生活". ''A Taste of Languages at School (ATLAS)''. University College London. Retrieved 2011-11-02.</ref> bebiri ko a paaloŋ na deme zaa. Gbɛɛ yaga a tigiri ŋa maŋ di la Yɔdaare bee a Podaare bebiri, a mine kaŋa a bebie ama zaa ayi.<ref>"Komaba Festival - Student Support - The University of Tokyo, Komaba". ''www.c.u-tokyo.ac.jp''. Retrieved 2017-09-18.</ref>
== Yuori ==
Saaŋkompare Tigiri ( bunkasai) ane yuniveniti tigie (daigaku-sai) e la yo menne naŋ be a Japan paaloŋ poɔ, yoe mine naŋ be a saaŋkompare tigie a yi sakue poɔ a naŋ be. Aseŋ tigie a yuniveniti naŋ be a Tokyo, Komaba Campus e la ba bore Komaba-sai.
{| class="wikitable"
| valign="top" |Sakuuri
| valign="top" |Bɔrefɔ Yoe
| valign="top" |Japane Yoe
|-
| valign="top" |Nursery School (bilɛɛ sakue)
| valign="top" |Bebiri zaa yelerre
| valign="top" |''Seikatsu-happyō-kai'' (生活発表会)
|-
| valign="top" |Bibilii Sakue
| valign="top" |Bebiri zaa yelerre
| valign="top" |''Seikatsu-happyō-kai'' (生活発表会)
|-
| valign="top" |Elementary
| valign="top" |Bebiri gɔɔloŋ yelerre ane
Zannoo yelerre
| valign="top" |''Gakugei-kai'' (学芸会)
''Gakushū-happyō-kai'' (学習発表会)
|-
| valign="top" |Gyunia hai Sakue
| valign="top" |Saaŋkompare tigie
| valign="top" |''Bunka-sai'' (文化祭)
|-
| valign="top" |Sinia Hai Sakue
| valign="top" |Saaŋkompare tigie
| valign="top" |''Bunka-sai'' (文化祭)
|-
| valign="top" |Yuniveniti
| valign="top" |Yuniveniti Tigie
| valign="top" |''Daigaku-sai'' (大学祭), ''Gakuen-sai'' (学園祭)
|}
Tɛɛtɛɛ
A sakuuri tigie a gyunia hai poɔ ane a sinia hai poɔ maŋ tasoga boɔle la ka gakuensai (学園祭), ''gakuinsai'' (学院祭), bee ''gakkōsai'' (学校祭).
Tontonne
A tigiei ama maŋ di la ka karembiir a zanne yelkaŋa yi a poɔ, kyɛ noba gyamaa maŋ gaa la a tigiri ŋa diibu wagere poɔ, a noba bama maŋ yi zitɛɛtɛɛ a gaa lantaa. Sakubikoreba, a wagere ŋa la ka ba meŋ maŋ de a gaa te nyɛ ba taaba naŋ be a sakuri poɔ. Ba maŋ maale la bondirii ko ba, ane a yi be puoriŋ, a karendire poore. Seɛseɛrebɛ, deɛdeɛnrbɛ, a wagere mine maŋ deɛne la, ba meŋa la maŋ ŋmɛ ba nyaa a bee a mine kaŋa a yi saku-yuobu poore a wa deɛne ko ba, a seŋ a seɛseɛrebɛ, deɛdeɛmɛ, gaŋga ŋmeɛrebɛ ane ba taaba gyamaa.
Saakompare tigiri ŋa diibu yelnyɔgeraa la zaa la ka ba maŋ pɛle noba nimie, kyɛ meŋ naŋ maŋ ko ba vuo a yuoni zaa poɔ ka sakuuri biiri a maŋ nyɛ ba taaba a yi sakuyuo poɔ a nyɛ lɛ ba meŋ nyɔvooroŋ naŋ waa ko ba. A tigiri ŋa diibu yelnyɔgeraa kaŋa la, o maŋ vɛŋ la ka noba gɔɔoŋ a yi gbaŋgbale poɔ, a lɛ yoŋ naane o maŋ vɛŋ la ka tatenne a nyɔgetaa a taa nɔyeni.
== Kaa kyɛ nyɛ ==
Tigie naŋ be a Japan poɔ
== Sommo Yizie ==
c5y4ri6ztcuavsugx5h5c26snuyqzc9
Nuuk Pride
0
7248
61956
2026-06-30T10:37:55Z
Edith Tangkur
310
Creat article
61956
wikitext
text/x-wiki
'''Nuuk Pride''' e la LGBTQ tigiri naŋ maŋ di June kyuu a Nuuk, Greenland poɔ. O e la tigiri soŋ naŋ maŋ waa o tɔɔraa lɛ. O maŋ taa la pɔlɛtisi yɛlɛ a lanne lamanne, sini ane noba na maŋ are kyɔŋ ane yɛlɛ tɛɛtɛɛ. A zinimizie la Katuaq teŋɛ. Ba.maŋ yuo o la a bebiri na ba naŋ maŋ are kyɔŋ taa. A dɛndɛnsoba a tigiri naŋ di ba mine 1000 dɔɔɔ nee ane pɔge ne sɛngaŋ, ane ba naŋ naŋ waa be a zaa poɔ ane noba na naŋ dɔrɔba maŋ poɔ la a tigiri ŋa poɔ ane ba naŋ be sori zu seɛrɛ ne ba fɛlage.<ref>http://www.newnownext.com/worldwatch-greenlands-first-gay-pride/06/2010/</ref>
== Dakoroŋ ==
Nuuk Pride tigiri da piili la a yuoni 2010 poɔ, ka Inuk pɔgeba Nuka Bisgaard.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Nuuk_Pride#CITEREFHensen2023</ref>
== Meŋ la nyɛ ==
* LGBTQ portal
* North America portal
* Europe portal
* Pride parade
* LGBT Qaamaneq
* LGBT rights in Greenland
* LGBT rights in Denmark
== Sommo yizie ==
#
idoq353u1ds2ac0pgn55jkpyps2t2rx
Bangladesh International Short and Independent Film Festival
0
7249
61957
2026-06-30T11:13:17Z
Edith Tangkur
310
Creat article
61957
wikitext
text/x-wiki
A '''Bangladesh International Short and Independent Film Festival''' ('''BISIFF''') e la yuomo ayi tigiri naŋ maŋ di a Dhaka, Bangladesh, ka ba wuli a pampana sini maaloo ane a sommeŋɛ sini maaloo a tendaazaa. A Bangladesh Short Film Forum noba la maŋ maale a tigiri ŋa, ba e la noba naŋ e sino maaleba ane noba naŋ boɔrɔ sini yɛlɛ, ba zaa la.maŋ lantaa a maale a tigiri ŋa. A tigiri maŋ ko la sini maaleba vuo ka ka tuo de sini maane ne ba pɔteɛrɛ kyɛ wuli ba gɔɔloŋ.
== Dakoroŋ ==
O naŋ piili a1988, BISIFF da la a sini tigiri dɛndɛnsoba a South Asia poɔ<ref>https://www.isiff-bd.org/about/</ref>. A o diibo piilaa na nyɛ a tendaazaa sini maaleba a lanne Polish sini.maala Krzysztof Zanussi, ane Indian sini maaleba a ŋa Mrinal Sen, Buddhadeb Dasgupta, Gautam Ghose, ane Aparna Sen. A yuomo naŋ pare, a tigiri nyɛ la noba gyamaa ane o naŋ maŋ ko gɔɔloŋ noba a vuo ka ba manne ba toma ane sellɛ gyamaa. <ref>https://www.thedailystar.net/entertainment/tv-film/news/bangladesh-intl-short-and-independent-film-festival-screen-276-films-100-nations-3778411</ref><ref>https://dutchculture.nl/en/organisation/bangladesh-international-short-and-independent-film-festival</ref><ref>https://www.newagebd.net/post/country/253915/17th-short-film-festival-concludes</ref>
== Tigiri yeleree ==
A bebie anii tigiri naŋ maŋ ziere tɛɛtɛɛ a Dhaka poɔ, a lanne a Central Public Library Auditorium, a National Museum Auditorium, ane a Bangladesh Shilpakala Academy. Sini na ba naŋ maŋ iri ka noba kaa e la sini ŋmaara, yelsɛgebinni sini donne sini, ane sini naŋ maŋ e sommeŋɛ sini.<ref>https://filmfreeway.com/bisiff</ref>
A tigiri meŋ maŋ la taa la tenne mine meŋ yeleree, ane yelzuri mannoo. Yuomo naŋ pare tenne mine di la a sini maaleba tigiri a ŋa Abbas Kiarostami, Kumar Shahani, ane noba naŋ maŋ lantaa maale sini.
== Kyɔɔtaare ==
A yi a tigiri 10th soba, a tigiri da taa la kyakya meŋ zie. Ka a kyɔɔtaare la ama naŋ tu:
* '''Best Fiction'''
* '''Best Documentary'''
* '''NETPAC Jury Award''' – sini soŋ ko a Asia
* '''Tareque Shahriar Best Independent Short''' – kyɔɔtaare ba naŋ maŋ ko Bangladeshi baapaaleba naŋ maala sini.
A noba na na maŋ di akyɔɔtaare, a international juries sini maaleba maŋ iri ba a ko ba yelteɛbo ane zannoo<ref>https://filmfreeway.com/bisiff</ref>.
== Organizers ==
A tigiri a Bangladesh Short Film Forum la maŋ maale a tigiri, o e la lammo kaŋa naŋ ba gɔbenenti lammo naŋ da piili a yuoni 1986 poɔ ka o e sommeŋɛ lammo a Bangladesh poɔ. A tigiri kyaare ne la a Bangladesh sini Center, naŋ e zie ka ba maŋ iri sini, a zanne yɛlɛ kyɛ nyɛ kyɔɔtaare meŋ.
== Noba naŋ maŋ poɔ a tigiri poɔ ==
Noba naŋ maŋ poɔ a tigiri poɔ la:
* Krzysztof Zanussi (Poland)
* Xie Fei (China)
* Garin Nugroho (Indonesia)
* Mrinal Sen, Buddhadeb Dasgupta, Shyam Benegal, Aparna Sen, ane Gautam Ghose (India)
== Meŋ la nyɛ ==
* Dhaka International Film Festival
* Bangladesh Short Film Forum
== Sommo yizie ==
iqz8r3w0p0nre3cjzameupvce4t94pl
Cranger Kirmes
0
7250
61958
2026-06-30T11:51:11Z
Edith Tangkur
310
Creat article
61958
wikitext
text/x-wiki
A '''Cranger Kirmes''' e la nimipɛle tigiri a Germany poɔ, naŋ peɛle a Rhine–Herne Canal a Crange [de] poɔ a Herne teŋɛ maŋ be a Ruhr Region poɔ . O e la a nimipɛle deɛne kpoŋ kaŋa a North Rhine-Westphalia teŋɛ kyɛ la a tigiri kpoŋ ayisoba nimipɛle tigiri Germany poɔ, naŋ deɛ be Munich Oktoberfest pouring. A yuoni 2008 ba da nyɛ 4.7 miliyɔɔ saama.<ref>https://www.derwesten.de/nachrichten/staedte/herne/2008/8/10/news-68201702/detail.html</ref> Ka zie naŋ ta 110,000 yɛloŋ (1,200,000 sq ft)<ref>http://www.wz-newsline.de/?redid=269198</ref> ane 500 yaako yeleree ba maŋ boɔle o la ka a tigiri na naŋ maŋ taa noba tezuo a tendaazaa.
A tigiri maŋ di la yuoni zaa ayi bebie 11a yi Nadaare sɛre a Nudaare bebiri a August poɔ. Saama ba naŋ maŋ nyɛ la Ferris wheels, carousels, roller coasters, ghost trains, carnival games, food stalls, raffles and beer halls and gardens. A Nufaare dɛndɛnsoba, a bebiri na ba naŋ na piili ne a tigiri ane a bebiri na ba naŋ na baare yeleree maŋ piili la gbɛlemɛ10.30 tensogɔ saga.
== Dakoroŋ ==
A yuoni na pɔtee a tigiri naŋ piili ba tuo baŋ. A 15th dakoroŋ, daa ba naŋ maŋ kɔɔre bontanne naŋ peɛle a Emscher la ka ba da maale a Crange poɔ ka ba maŋ di a daa a Saint Lawrence's bebiri , 10 August. Yuomo naŋ pare, seɛseɛrebe, yieloŋ kyeɛrebe ane gɔɔloŋ noba gyamaa ane noba naŋ taa bontanne da poɔ la a yeli ŋa poɔ. A saletu naŋ da wa vɛŋ ka a teŋɛ Ruhr disitrikyi baa ne nensaaleba, a yuoni zaa saama naŋ maŋ gaa a Cranger Kirmes baɛ la ta 4 million pampana<ref>http://www.aufcrange.de/ckirmes/geschichte1.htm</ref><ref>http://www.cranger-kirmes.de/crange-info/historie.html</ref>. A bontanne daa a Cranger Kirmes maŋ di la yuoni zaa a Nadaare sɛre ka a fair tigiri. A COVID-19 zuiŋ, a tigiri da ba di a yuoni 2020 poɔ.<ref>https://www.ruhrnachrichten.de/nachrichten/wegen-corona-cranger-kirmes-2020-endgueltig-abgesagt-1517975.html</ref>
== Sommo yizie ==
egndcaruigx0eglxrr0of0r5cw0wcu6