Wikipiideɛ dgawiki https://dga.wikipedia.org/wiki/A_Gamp%C9%9Bl%C9%9B_zu MediaWiki 1.47.0-wmf.10 first-letter Duoro bimbu zie Be o yoŋ Yeli Toma daana Toma daana yeli Wikipedia Wikipedia yeli Duoro kɔre Duoro kɔre yeli MediaWiki MediaWiki yeli Tɛmpileti Tɛmpileti yeli Sombo Sombo yeli Gbuli Gbuli yeli TimedText TimedText talk Module Module talk Event Event talk Daa Tigiri 0 7057 62380 61818 2026-07-11T07:46:24Z Vision L1 19 62380 wikitext text/x-wiki {{databox|item=Q98636636}} '''Daa Festival''' '''e la yuoni''' tigiri ka a Talensi noba gaŋ a zaa a Baare ane Tong Nayiri naŋ peɛle Bolgatanga a Upper East irigyin maŋ di o a Ghana poɔ<ref name=":0">https://www.a1radioonline.com/5552/daa-festival-celebration-hits-a-climax-with-tampana-dance/index.html</ref>. Ba maŋ di o la October kyuu poɔ<ref>https://www.easytrackghana.com/cultural-overview-ghana_festivals.php</ref><ref>https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/entertainment/Citizens-of-Baare-celebrate-Daa-festival-93313</ref><ref>https://www.graphic.com.gh/entertainment/citizens-of-baare-celebrate-daa-festival.html</ref> == Diibu == A tigiri saga, ba maŋ tuuri de la saama ka ba pɔŋ bondirii ane dãã. A noba maŋ su la lisire bonsuuri kyɛ ka namine lantaa. Tamana seɛre ne gaŋga ŋmɛ<ref>http://www.ghanaembassyiran.com/en/page/majorfestivals</ref> meŋ maŋ bebe. Ba taa la lɛ ba naŋ maŋ su ba bonsuuri naŋ wulo ba lisiri ane lɛ ba saakommine naŋ yi ziiri kyɛ wa zeŋ zie na ba naŋ be pampana<ref name=":0" />. == Tɔna == A tigiri maŋ de la ka ba wuli lɛ ba bonkɔɔre naŋ maale seŋ lɛ a yuoni zaa poɔ kyɛ la puori a ŋmɛmɛ bareka ne a teŋɛ emmaaroŋ<ref>https://www.modernghana.com/entertainment/1426/citizens-of-baare-celebrate-daa-festival.html</ref>. == Sommo yizie == [[Gbuli:Culture connect Africa 2026]] [[Gbuli:Dagaare]] [[Gbuli:Tigiri]] [[Gbuli:west Africa]] [[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]] [[Gbuli:Africa]] [[Gbuli:Mainpage]] [[Gbuli:Ghana]] [[Gbuli:Tige]] h4hdup3vjfalf9wpi0m2ce0b2ku999t Coronation of the pharaoh 0 7086 62375 62308 2026-07-11T07:28:07Z Vision L1 19 62375 wikitext text/x-wiki {{databox|item=Q2429635}} A '''coronation''' da e yeltuuri kpoŋ kaŋa a Egyptian lisiri poɔ, kyaare ne a naaloŋ leɛroo ane neɛ naŋ na kaara a noba bayi na naŋ seŋ ne a naaloŋ diibu. A Naa kogo zu zimmo maŋ taa la tigiri diibu tɛɛtɛɛ yeltuuri ane bondirii diibu. == Yizie == [[File:Palermo Ston fragment-Akademie der Wissenschaften Berlin.jpg|thumb|left|upright|The [[Palermo stone]]]] A naaloŋ bimmo tigiri ba e dayi yoŋ, kyɛ e tigiri naŋ maŋ di kɔɔre, a lanne tigiri tɛɛtɛɛ diibu, yeltuuri ane tigiri naŋ maŋ di te ta yuoni gboli. A ŋaa zuiŋ, a Egyptian gane banneba zenɛ maŋ boɔle a tigiri ŋa pampana ka pharaoh paalaa naŋ taa kpeɛŋ ko a naaloŋ bimmo yuoni.<ref name=THW>Toby A. H. Wilkinson: ''Early Dynastic Egypt: Strategies, Society and Security''. Routledge, London 2001, {{ISBN|0415260116}}, p. 209 - 213.</ref><ref name=SIS>Siegfried Schott: ''Altägyptische Festdaten'' (= ''Akademie der Wissenschaften und der Literatur. Abhandlungen der Geistes- und Sozialwissenschaftlichen Klasse.'' Bd. 10, 1950, {{ISSN|0002-2977}}). Verlag der Akademie der Wissenschaften und der Literatur, Mainz u. a. 1950.</ref><ref name=MBE>Margaret Bunson: ''Encyclopedia of Ancient Egypt''. Infobase Publishing, 2009, {{ISBN|1438109970}}, p. 87 - 89.</ref> A saga na bammo kyaare ne a yeltuuri kyaare ne a naaaloŋ diibu na naŋ e la a yi a nakɔraa na predynastic king Scorpion II, circa 3100 BC. A wagere ŋa poɔ, a naaloŋ leɛrebo maŋ waane zɔɔre a Egyptian noba naŋ peɛle ba. A ŋaa waa ŋa sɔgyare zɔɔre kyaare a Egypt dɔndɔnne a ba lisiri poɔ; aseŋ, ba naŋ da woŋ a Hatshepsut dupro ka o kpiɛ la, a Kadesh naa da boɔlɔ la o zɔɔzɔɔreba ka ba gaa Megiddo a taa a teɛroŋ ka Thutmose III koŋ be a naaloŋ poɔ a na kyɛle ba yɛlɛ. A yi Narmer naa (neɛ naŋ maale a Dynasty) kyɛ gɛrɛ, a yi a Egyptian proto- kindom da na baŋ leɛre a yi tigiri diibu.<ref name=":0" /><ref name=":3">https://en.wikipedia.org/wiki/Coronation_of_the_pharaoh#cite_ref-WBT_4-4</ref> A zie na naŋ ferɛ ka a naaloŋ yi ane a naaloŋ bimmo be la a Palarm kuuri biŋ, kusisogelaa maŋ lage la a ka a wuli ka a naa Dynasty dɛndɛŋ soba ka o leɛ e Neferirkare Kakai, pharaoh ata a ko a Dynasty anuu soba. A kusiree meŋ maŋ e la yɛlɛ gyamaa naa diibu saga, ka a mine la ka maale bonaraa. Nii soribu ane puoruu tigiri a ŋa bombie tigiri. A kusiri meŋ maŋ tere la bebiri na a a naa naŋ na seŋ a kogo zu. A yuoni dɛndɛŋ ko a naa, a naaloŋ bimmo yuoni, da ba maŋ siri poɔ , a kosiri maŋ yeli la a yelnimiziiri naŋ na e a yoni na.<ref name=":0" /><ref name=":3" /><ref name=":1" /><ref name=":2" /> == Tigiri == A ŋa ba naŋ daŋ yeli a naaloŋ bimmo maŋ taa tigiri tɛɛtɛɛ kyɛ maŋ kɔɔre, yeltuuri ane tigiri a naa naŋ seŋ ka o e sɛre, ka ba sage ka vɔgele a Egypt naa zupile. A ama naŋ tu manne la a tigiri yelnimiziiri.<ref name=":0" /><ref name=":1" /><ref name=":2" /><ref name=":3" /> ; Unification of Upper and Lower Egypt A ''"unification of Upper and Lower Egypt"'' ''na baŋ taa la lammo kaŋa ne a a ba yipɔge'' ''"smiting'' ''ne ba dondonne "'' a predynastic wagere, a yeltuuri na naŋ wuli ka neɛ naŋ de ba weɛ a zɔɔre poɔ ba na ko la a yi a naa na naŋ nyɛ a zunuo. A ŋaa eebo a tigiri zie naŋ ko la naa Narmer. A palette leɛbo poɔ boma mine maŋ poɔ la a enfuoni poɔ : == '''Sommo yizie''' == [[Gbuli:Culture connect Africa 2026]] [[Gbuli:Dagaare]] [[Gbuli:Tigiri]] [[Gbuli:west Africa]] [[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]] [[Gbuli:Africa]] [[Gbuli:Mainpage]] [[Gbuli:Ghana]] [[Gbuli:Tige]] 7vxkfp7q32rilhtfqzebs3d1kvbk15d 62376 62375 2026-07-11T07:31:06Z Vision L1 19 62376 wikitext text/x-wiki {{databox|item=Q2429635}} A '''coronation''' da e yeltuuri kpoŋ kaŋa a Egyptian lisiri poɔ, kyaare ne a naaloŋ leɛroo ane neɛ naŋ na kaara a noba bayi na naŋ seŋ ne a naaloŋ diibu. A Naa kogo zu zimmo maŋ taa la tigiri diibu tɛɛtɛɛ yeltuuri ane bondirii diibu. == Yizie == [[File:Palermo Ston fragment-Akademie der Wissenschaften Berlin.jpg|thumb|left|upright|The [[Palermo stone]]]] A naaloŋ bimmo tigiri ba e dayi yoŋ, kyɛ e tigiri naŋ maŋ di kɔɔre, a lanne tigiri tɛɛtɛɛ diibu, yeltuuri ane tigiri naŋ maŋ di te ta yuoni gboli. A ŋaa zuiŋ, a Egyptian gane banneba zenɛ maŋ boɔle a tigiri ŋa pampana ka pharaoh paalaa naŋ taa kpeɛŋ ko a naaloŋ bimmo yuoni.<ref name=THW>Toby A. H. Wilkinson: ''Early Dynastic Egypt: Strategies, Society and Security''. Routledge, London 2001, {{ISBN|0415260116}}, p. 209 - 213.</ref><ref name=SIS>Siegfried Schott: ''Altägyptische Festdaten'' (= ''Akademie der Wissenschaften und der Literatur. Abhandlungen der Geistes- und Sozialwissenschaftlichen Klasse.'' Bd. 10, 1950, {{ISSN|0002-2977}}). Verlag der Akademie der Wissenschaften und der Literatur, Mainz u. a. 1950.</ref><ref name=MBE>Margaret Bunson: ''Encyclopedia of Ancient Egypt''. Infobase Publishing, 2009, {{ISBN|1438109970}}, p. 87 - 89.</ref> A saga na bammo kyaare ne a yeltuuri kyaare ne a naaaloŋ diibu na naŋ e la a yi a nakɔraa na predynastic king Scorpion II, circa 3100 BC. A wagere ŋa poɔ, a naaloŋ leɛrebo maŋ waane zɔɔre a Egyptian noba naŋ peɛle ba. A ŋaa waa ŋa sɔgyare zɔɔre kyaare a Egypt dɔndɔnne a ba lisiri poɔ; aseŋ, ba naŋ da woŋ a Hatshepsut dupro ka o kpiɛ la, a Kadesh naa da boɔlɔ la o zɔɔzɔɔreba ka ba gaa Megiddo a taa a teɛroŋ ka Thutmose III koŋ be a naaloŋ poɔ a na kyɛle ba yɛlɛ. A yi Narmer naa (neɛ naŋ maale a Dynasty) kyɛ gɛrɛ, a yi a Egyptian proto- kindom da na baŋ leɛre a yi tigiri diibu.<ref name=THW/><ref name=WBT>Winfried Barta: ''Thronbesteigung und Krönungsfeier als unterschiedliche Zeugnisse königlicher Herrschaftsübernahme.'' In: ''Studien zur altägyptischen Kultur (SAK).'' 8, 1980, {{ISSN|0340-2215}}, p.&nbsp;33–53.</ref> A zie na naŋ ferɛ ka a naaloŋ yi ane a naaloŋ bimmo be la a Palarm kuuri biŋ, kusisogelaa maŋ lage la a ka a wuli ka a naa Dynasty dɛndɛŋ soba ka o leɛ e Neferirkare Kakai, pharaoh ata a ko a Dynasty anuu soba. A kusiree meŋ maŋ e la yɛlɛ gyamaa naa diibu saga, ka a mine la ka maale bonaraa. Nii soribu ane puoruu tigiri a ŋa bombie tigiri. A kusiri meŋ maŋ tere la bebiri na a a naa naŋ na seŋ a kogo zu. A yuoni dɛndɛŋ ko a naa, a naaloŋ bimmo yuoni, da ba maŋ siri poɔ , a kosiri maŋ yeli la a yelnimiziiri naŋ na e a yoni na.<ref name=":0" /><ref name=":3" /><ref name=":1" /><ref name=":2" /> == Tigiri == A ŋa ba naŋ daŋ yeli a naaloŋ bimmo maŋ taa tigiri tɛɛtɛɛ kyɛ maŋ kɔɔre, yeltuuri ane tigiri a naa naŋ seŋ ka o e sɛre, ka ba sage ka vɔgele a Egypt naa zupile. A ama naŋ tu manne la a tigiri yelnimiziiri.<ref name=":0" /><ref name=":1" /><ref name=":2" /><ref name=":3" /> ; Unification of Upper and Lower Egypt A ''"unification of Upper and Lower Egypt"'' ''na baŋ taa la lammo kaŋa ne a a ba yipɔge'' ''"smiting'' ''ne ba dondonne "'' a predynastic wagere, a yeltuuri na naŋ wuli ka neɛ naŋ de ba weɛ a zɔɔre poɔ ba na ko la a yi a naa na naŋ nyɛ a zunuo. A ŋaa eebo a tigiri zie naŋ ko la naa Narmer. A palette leɛbo poɔ boma mine maŋ poɔ la a enfuoni poɔ : == '''Sommo yizie''' == [[Gbuli:Culture connect Africa 2026]] [[Gbuli:Dagaare]] [[Gbuli:Tigiri]] [[Gbuli:west Africa]] [[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]] [[Gbuli:Africa]] [[Gbuli:Mainpage]] [[Gbuli:Ghana]] [[Gbuli:Tige]] 76onpavawlqty8a6h6u2s39gc2iqh3m 62377 62376 2026-07-11T07:32:53Z Vision L1 19 62377 wikitext text/x-wiki {{databox|item=Q2429635}} A '''coronation''' da e yeltuuri kpoŋ kaŋa a Egyptian lisiri poɔ, kyaare ne a naaloŋ leɛroo ane neɛ naŋ na kaara a noba bayi na naŋ seŋ ne a naaloŋ diibu. A Naa kogo zu zimmo maŋ taa la tigiri diibu tɛɛtɛɛ yeltuuri ane bondirii diibu. == Yizie == [[File:Palermo Ston fragment-Akademie der Wissenschaften Berlin.jpg|thumb|left|upright|The [[Palermo stone]]]] A naaloŋ bimmo tigiri ba e dayi yoŋ, kyɛ e tigiri naŋ maŋ di kɔɔre, a lanne tigiri tɛɛtɛɛ diibu, yeltuuri ane tigiri naŋ maŋ di te ta yuoni gboli. A ŋaa zuiŋ, a Egyptian gane banneba zenɛ maŋ boɔle a tigiri ŋa pampana ka pharaoh paalaa naŋ taa kpeɛŋ ko a naaloŋ bimmo yuoni.<ref name=THW>Toby A. H. Wilkinson: ''Early Dynastic Egypt: Strategies, Society and Security''. Routledge, London 2001, {{ISBN|0415260116}}, p. 209 - 213.</ref><ref name=SIS>Siegfried Schott: ''Altägyptische Festdaten'' (= ''Akademie der Wissenschaften und der Literatur. Abhandlungen der Geistes- und Sozialwissenschaftlichen Klasse.'' Bd. 10, 1950, {{ISSN|0002-2977}}). Verlag der Akademie der Wissenschaften und der Literatur, Mainz u. a. 1950.</ref><ref name=MBE>Margaret Bunson: ''Encyclopedia of Ancient Egypt''. Infobase Publishing, 2009, {{ISBN|1438109970}}, p. 87 - 89.</ref> A saga na bammo kyaare ne a yeltuuri kyaare ne a naaaloŋ diibu na naŋ e la a yi a nakɔraa na predynastic king Scorpion II, circa 3100 BC. A wagere ŋa poɔ, a naaloŋ leɛrebo maŋ waane zɔɔre a Egyptian noba naŋ peɛle ba. A ŋaa waa ŋa sɔgyare zɔɔre kyaare a Egypt dɔndɔnne a ba lisiri poɔ; aseŋ, ba naŋ da woŋ a Hatshepsut dupro ka o kpiɛ la, a Kadesh naa da boɔlɔ la o zɔɔzɔɔreba ka ba gaa Megiddo a taa a teɛroŋ ka Thutmose III koŋ be a naaloŋ poɔ a na kyɛle ba yɛlɛ. A yi Narmer naa (neɛ naŋ maale a Dynasty) kyɛ gɛrɛ, a yi a Egyptian proto- kindom da na baŋ leɛre a yi tigiri diibu.<ref name=THW/><ref name=WBT>Winfried Barta: ''Thronbesteigung und Krönungsfeier als unterschiedliche Zeugnisse königlicher Herrschaftsübernahme.'' In: ''Studien zur altägyptischen Kultur (SAK).'' 8, 1980, {{ISSN|0340-2215}}, p.&nbsp;33–53.</ref> A zie na naŋ ferɛ ka a naaloŋ yi ane a naaloŋ bimmo be la a Palarm kuuri biŋ, kusisogelaa maŋ lage la a ka a wuli ka a naa Dynasty dɛndɛŋ soba ka o leɛ e Neferirkare Kakai, pharaoh ata a ko a Dynasty anuu soba. A kusiree meŋ maŋ e la yɛlɛ gyamaa naa diibu saga, ka a mine la ka maale bonaraa. Nii soribu ane puoruu tigiri a ŋa bombie tigiri. A kusiri meŋ maŋ tere la bebiri na a a naa naŋ na seŋ a kogo zu. A yuoni dɛndɛŋ ko a naa, a naaloŋ bimmo yuoni, da ba maŋ siri poɔ , a kosiri maŋ yeli la a yelnimiziiri naŋ na e a yoni na.<ref name=THW/><ref name=SIS/><ref name=MBE/><ref name=WBT/> == Tigiri == A ŋa ba naŋ daŋ yeli a naaloŋ bimmo maŋ taa tigiri tɛɛtɛɛ kyɛ maŋ kɔɔre, yeltuuri ane tigiri a naa naŋ seŋ ka o e sɛre, ka ba sage ka vɔgele a Egypt naa zupile. A ama naŋ tu manne la a tigiri yelnimiziiri.<ref name=":0" /><ref name=":1" /><ref name=":2" /><ref name=":3" /> ; Unification of Upper and Lower Egypt A ''"unification of Upper and Lower Egypt"'' ''na baŋ taa la lammo kaŋa ne a a ba yipɔge'' ''"smiting'' ''ne ba dondonne "'' a predynastic wagere, a yeltuuri na naŋ wuli ka neɛ naŋ de ba weɛ a zɔɔre poɔ ba na ko la a yi a naa na naŋ nyɛ a zunuo. A ŋaa eebo a tigiri zie naŋ ko la naa Narmer. A palette leɛbo poɔ boma mine maŋ poɔ la a enfuoni poɔ : == '''Sommo yizie''' == [[Gbuli:Culture connect Africa 2026]] [[Gbuli:Dagaare]] [[Gbuli:Tigiri]] [[Gbuli:west Africa]] [[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]] [[Gbuli:Africa]] [[Gbuli:Mainpage]] [[Gbuli:Ghana]] [[Gbuli:Tige]] bfv4nzsyytgk4lb2ojxuup9plnuxw67 62378 62377 2026-07-11T07:40:19Z Vision L1 19 62378 wikitext text/x-wiki {{databox|item=Q2429635}} A '''coronation''' da e yeltuuri kpoŋ kaŋa a Egyptian lisiri poɔ, kyaare ne a naaloŋ leɛroo ane neɛ naŋ na kaara a noba bayi na naŋ seŋ ne a naaloŋ diibu. A Naa kogo zu zimmo maŋ taa la tigiri diibu tɛɛtɛɛ yeltuuri ane bondirii diibu. == Yizie == [[File:Palermo Ston fragment-Akademie der Wissenschaften Berlin.jpg|thumb|left|upright|The [[Palermo stone]]]] A naaloŋ bimmo tigiri ba e dayi yoŋ, kyɛ e tigiri naŋ maŋ di kɔɔre, a lanne tigiri tɛɛtɛɛ diibu, yeltuuri ane tigiri naŋ maŋ di te ta yuoni gboli. A ŋaa zuiŋ, a Egyptian gane banneba zenɛ maŋ boɔle a tigiri ŋa pampana ka pharaoh paalaa naŋ taa kpeɛŋ ko a naaloŋ bimmo yuoni.<ref name=THW>Toby A. H. Wilkinson: ''Early Dynastic Egypt: Strategies, Society and Security''. Routledge, London 2001, {{ISBN|0415260116}}, p. 209 - 213.</ref><ref name=SIS>Siegfried Schott: ''Altägyptische Festdaten'' (= ''Akademie der Wissenschaften und der Literatur. Abhandlungen der Geistes- und Sozialwissenschaftlichen Klasse.'' Bd. 10, 1950, {{ISSN|0002-2977}}). Verlag der Akademie der Wissenschaften und der Literatur, Mainz u. a. 1950.</ref><ref name=MBE>Margaret Bunson: ''Encyclopedia of Ancient Egypt''. Infobase Publishing, 2009, {{ISBN|1438109970}}, p. 87 - 89.</ref> A saga na bammo kyaare ne a yeltuuri kyaare ne a naaaloŋ diibu na naŋ e la a yi a nakɔraa na predynastic king Scorpion II, circa 3100 BC. A wagere ŋa poɔ, a naaloŋ leɛrebo maŋ waane zɔɔre a Egyptian noba naŋ peɛle ba. A ŋaa waa ŋa sɔgyare zɔɔre kyaare a Egypt dɔndɔnne a ba lisiri poɔ; aseŋ, ba naŋ da woŋ a Hatshepsut dupro ka o kpiɛ la, a Kadesh naa da boɔlɔ la o zɔɔzɔɔreba ka ba gaa Megiddo a taa a teɛroŋ ka Thutmose III koŋ be a naaloŋ poɔ a na kyɛle ba yɛlɛ. A yi Narmer naa (neɛ naŋ maale a Dynasty) kyɛ gɛrɛ, a yi a Egyptian proto- kindom da na baŋ leɛre a yi tigiri diibu.<ref name=THW/><ref name=WBT>Winfried Barta: ''Thronbesteigung und Krönungsfeier als unterschiedliche Zeugnisse königlicher Herrschaftsübernahme.'' In: ''Studien zur altägyptischen Kultur (SAK).'' 8, 1980, {{ISSN|0340-2215}}, p.&nbsp;33–53.</ref> A zie na naŋ ferɛ ka a naaloŋ yi ane a naaloŋ bimmo be la a Palarm kuuri biŋ, kusisogelaa maŋ lage la a ka a wuli ka a naa Dynasty dɛndɛŋ soba ka o leɛ e Neferirkare Kakai, pharaoh ata a ko a Dynasty anuu soba. A kusiree meŋ maŋ e la yɛlɛ gyamaa naa diibu saga, ka a mine la ka maale bonaraa. Nii soribu ane puoruu tigiri a ŋa bombie tigiri. A kusiri meŋ maŋ tere la bebiri na a a naa naŋ na seŋ a kogo zu. A yuoni dɛndɛŋ ko a naa, a naaloŋ bimmo yuoni, da ba maŋ siri poɔ , a kosiri maŋ yeli la a yelnimiziiri naŋ na e a yoni na.<ref name=THW/><ref name=SIS/><ref name=MBE/><ref name=WBT/> == Tigiri == A ŋa ba naŋ daŋ yeli a naaloŋ bimmo maŋ taa tigiri tɛɛtɛɛ kyɛ maŋ kɔɔre, yeltuuri ane tigiri a naa naŋ seŋ ka o e sɛre, ka ba sage ka vɔgele a Egypt naa zupile. A ama naŋ tu manne la a tigiri yelnimiziiri. [[File:NarmerPalette ROM-gamma.jpg|thumb|right|280px|A [[Narmer Palette]], naŋ wullo Narmer smiting naŋ e dɔndɔmɔ ane, a tulmo eŋɛ, a serpopards ayi.]] ; Unification of Upper and Lower Egypt A ''"unification of Upper and Lower Egypt"'' ''na baŋ taa la lammo kaŋa ne a a ba yipɔge'' ''"smiting'' ''ne ba dondonne "'' a predynastic wagere, a yeltuuri na naŋ wuli ka neɛ naŋ de ba weɛ a zɔɔre poɔ ba na ko la a yi a naa na naŋ nyɛ a zunuo. A ŋaa eebo a tigiri zie naŋ ko la naa Narmer. A palette leɛbo poɔ boma mine maŋ poɔ la a enfuoni poɔ : == '''Sommo yizie''' == [[Gbuli:Culture connect Africa 2026]] [[Gbuli:Dagaare]] [[Gbuli:Tigiri]] [[Gbuli:west Africa]] [[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]] [[Gbuli:Africa]] [[Gbuli:Mainpage]] [[Gbuli:Ghana]] [[Gbuli:Tige]] kqae157686bd2ymclpwbrx5kihvlc83 62379 62378 2026-07-11T07:45:18Z Vision L1 19 62379 wikitext text/x-wiki {{databox|item=Q2429635}} A '''coronation''' da e yeltuuri kpoŋ kaŋa a Egyptian lisiri poɔ, kyaare ne a naaloŋ leɛroo ane neɛ naŋ na kaara a noba bayi na naŋ seŋ ne a naaloŋ diibu. A Naa kogo zu zimmo maŋ taa la tigiri diibu tɛɛtɛɛ yeltuuri ane bondirii diibu. == Yizie == [[File:Palermo Ston fragment-Akademie der Wissenschaften Berlin.jpg|thumb|left|upright|The [[Palermo stone]]]] A naaloŋ bimmo tigiri ba e dayi yoŋ, kyɛ e tigiri naŋ maŋ di kɔɔre, a lanne tigiri tɛɛtɛɛ diibu, yeltuuri ane tigiri naŋ maŋ di te ta yuoni gboli. A ŋaa zuiŋ, a Egyptian gane banneba zenɛ maŋ boɔle a tigiri ŋa pampana ka pharaoh paalaa naŋ taa kpeɛŋ ko a naaloŋ bimmo yuoni.<ref name=THW>Toby A. H. Wilkinson: ''Early Dynastic Egypt: Strategies, Society and Security''. Routledge, London 2001, {{ISBN|0415260116}}, p. 209 - 213.</ref><ref name=SIS>Siegfried Schott: ''Altägyptische Festdaten'' (= ''Akademie der Wissenschaften und der Literatur. Abhandlungen der Geistes- und Sozialwissenschaftlichen Klasse.'' Bd. 10, 1950, {{ISSN|0002-2977}}). Verlag der Akademie der Wissenschaften und der Literatur, Mainz u. a. 1950.</ref><ref name=MBE>Margaret Bunson: ''Encyclopedia of Ancient Egypt''. Infobase Publishing, 2009, {{ISBN|1438109970}}, p. 87 - 89.</ref> A saga na bammo kyaare ne a yeltuuri kyaare ne a naaaloŋ diibu na naŋ e la a yi a nakɔraa na predynastic king Scorpion II, circa 3100 BC. A wagere ŋa poɔ, a naaloŋ leɛrebo maŋ waane zɔɔre a Egyptian noba naŋ peɛle ba. A ŋaa waa ŋa sɔgyare zɔɔre kyaare a Egypt dɔndɔnne a ba lisiri poɔ; aseŋ, ba naŋ da woŋ a Hatshepsut dupro ka o kpiɛ la, a Kadesh naa da boɔlɔ la o zɔɔzɔɔreba ka ba gaa Megiddo a taa a teɛroŋ ka Thutmose III koŋ be a naaloŋ poɔ a na kyɛle ba yɛlɛ. A yi Narmer naa (neɛ naŋ maale a Dynasty) kyɛ gɛrɛ, a yi a Egyptian proto- kindom da na baŋ leɛre a yi tigiri diibu.<ref name=THW/><ref name=WBT>Winfried Barta: ''Thronbesteigung und Krönungsfeier als unterschiedliche Zeugnisse königlicher Herrschaftsübernahme.'' In: ''Studien zur altägyptischen Kultur (SAK).'' 8, 1980, {{ISSN|0340-2215}}, p.&nbsp;33–53.</ref> A zie na naŋ ferɛ ka a naaloŋ yi ane a naaloŋ bimmo be la a Palarm kuuri biŋ, kusisogelaa maŋ lage la a ka a wuli ka a naa Dynasty dɛndɛŋ soba ka o leɛ e Neferirkare Kakai, pharaoh ata a ko a Dynasty anuu soba. A kusiree meŋ maŋ e la yɛlɛ gyamaa naa diibu saga, ka a mine la ka maale bonaraa. Nii soribu ane puoruu tigiri a ŋa bombie tigiri. A kusiri meŋ maŋ tere la bebiri na a a naa naŋ na seŋ a kogo zu. A yuoni dɛndɛŋ ko a naa, a naaloŋ bimmo yuoni, da ba maŋ siri poɔ , a kosiri maŋ yeli la a yelnimiziiri naŋ na e a yoni na.<ref name=THW/><ref name=SIS/><ref name=MBE/><ref name=WBT/> == Yel-erre == A ŋa ba naŋ daŋ yeli a naaloŋ bimmo maŋ taa tigiri tɛɛtɛɛ kyɛ maŋ kɔɔre, yeltuuri ane tigiri a naa naŋ seŋ ka o e sɛre, ka ba sage ka vɔgele a Egypt naa zupile. A ama naŋ tu manne la a tigiri yelnimiziiri. [[File:NarmerPalette ROM-gamma.jpg|thumb|right|280px|A [[Narmer Palette]], naŋ wullo Narmer feɛbo naŋ e dɔndɔmɔ ane, a puori leɛroo, a serpopards ayi.]] ; Unification of Upper and Lower Egypt A ''"unification of Upper and Lower Egypt"'' ''na baŋ taa la lammo kaŋa ne a a ba yipɔge'' ''"smiting'' ''ne ba dondonne "'' a predynastic wagere, a yeltuuri na naŋ wuli ka neɛ naŋ de ba weɛ a zɔɔre poɔ ba na ko la a yi a naa na naŋ nyɛ a zunuo. A ŋaa eebo a tigiri zie naŋ ko la naa Narmer. A palette leɛbo poɔ boma mine maŋ poɔ la a enfuoni poɔ : == '''Sommo yizie''' == [[Gbuli:Culture connect Africa 2026]] [[Gbuli:Dagaare]] [[Gbuli:Tigiri]] [[Gbuli:west Africa]] [[Gbuli:Gampɛlɛ zaa]] [[Gbuli:Africa]] [[Gbuli:Mainpage]] [[Gbuli:Ghana]] [[Gbuli:Tige]] 6l62xpydrch0zevzntws11n2e20xpsw Traditional food 0 7269 62373 62363 2026-07-11T01:27:54Z Eric Gangman 92 62373 wikitext text/x-wiki '''Saaŋkompare bondirii''' e la bondirii ane seemaa, a e la bondirii naŋ piili ne te saaŋkommine a wa tɔ zenɛ kyɛ naŋ bebe, a e la bondirii ba dire yuomo naŋ pare a naŋ wa tɔ zenɛ ka ba naŋ dire. Saaŋkompare [[bondirii]] ane semaa e la saaŋkompare naŋ be teŋɛ zu kyɛ, a maŋ taa la saadayel a ko a paaloŋ na zaa a kyaare ne a bondirii,. Saaŋkompare bondirii ane bonnyuuri banaŋ maŋ maale yiri, bee a bondirii koɔroo zie ane zibibilii banaŋ maŋ maala bondirii, ane bondimaale zi bɛrɛ. Saaŋkompare bondirii taa la a maaloo zie ka naŋ nansala maŋ boɔle ka “ geographical indications and traditional specialties in the European Union” ba maale la aŋa lɛ European Union naŋ maale geographical indications and traditional specialties: Protected designation of origin (PDO), Protected geographical indication (PGI) and Traditional specialties guaranteed (TSG).  A yelmaale binne ama maale biŋ la ka a gu ba koɔbo yɛroŋ soŋ ŋa yuori soŋ kyɛ soŋ ŋmɛ daworo bee a moɔle ka ba yuori gaa toɔre. A atikile ama taa la duoro a kyaare ne a saaŋkompare bonnyuuri. == '''Tɛɛtɛɛloŋ naŋ be a saaŋkompare bondirii ane a parɛɛ''' == Aneazaa ka a pore la ka ba derɛ anaŋ yitaa zuiŋ, a yelmeŋa naŋ be a saaŋkompare bonimaale ziiri e la parɛɛ ayi a noba naŋ sage de tona ne toma, a yi  culinary anthropology; naŋ manne.; a danweɛ soba la  culinary anthropology; aŋa e la bone ba naŋ woŋ yi noba noɔre poɔ, dawuri bilee ane tembɛrɛ poore, kyɛle taa la ssaaŋkompare yeltuuri kyɛ ka ba mine meŋ taa ba waaloŋ. A yelkaŋa meŋ la ka tenneŋ wa yele yɛlɛ a maŋ pore la, cuisine e la zie kaŋa naŋ pore ka noba gyamaa a noŋ a be. Azuiŋ saakopare bondirii bee saaŋkompare yelerre  bee a saaŋkompare yelerre kaŋa zaa. Saaŋkompare bondirii gyamaa zie, yi la yiri pɔgeba gɔɔloŋ bommaale ane lɛ banaŋ maŋ de ziyuo yɛŋ a eŋ pale ba bondirii maaloo poɔ. Ka noba wa boŋkaŋa, o daaroŋ maŋ e la tuo kyɛ ka kyɛ ka neɛzaa maŋ boɔrɔ ka o meŋ e nyɛ. A yelkaŋa meŋ la o maŋ yaare la ka neɛzaa a tɔgelɔ a erɛ, azuiŋ a ba maŋ kɔɔre kyɛ ka o e boŋkpokpo ka neɛzaa boɔrɔ. A yelŋa zuiŋ, saaŋkompare bondimaale ziiri e la bone a maaloo naŋ e tɛɛtɛɛ a yi zie na banaŋ maala a. azuiŋ gbɛɛ a maŋ yi la a noba bale piilu zie aseŋ saaŋkompare bommaale mine bebe ana baŋ le a pare la kyɛ bore togitogi, kyɛ ka anaŋ wa di zuo, a maŋ faaŋ la kyɛ poɔ a cuisine bondirii maaloo ŋa zie. A Maxican culinary anthropologist Maru Toledo  bommaala poɔ, eŋ la bonsaana ata soba a poɔ a ba bondirii maalo poɔ, a yelŋa e la bone naŋ daŋ ba kyebe a ba saaŋkonnoŋ poɔ sɛre ka ba wa baŋ piili, ka fooŋ kaa soŋ pampana ŋa bondirii maaloo ane a maalo zie taa la lɛ a na maŋ maale tutaa pampana ŋa. ==  Bondirii maalo libie de boɔbo == A yɛroŋ bondimaale ziiri ama taa la meɛroŋ naŋ e a saaŋkomapre  ( aneazaa ka amine yi la taa  bee a gyamaa yietaa) kyɛ a yelnyɔgeraa zaa naane e tɔnɔ boma. A ŋaa zuiŋ, ba ba maŋ boɔrɔ ka kpɛ gaa nimitoɔre a wuli a yi waabo zie bee a piilu zie, bee ka o gaa bee ka a lambogir naŋ ba maaleŋ peɛle a bondirii yeltarre loori, a maŋ taa la daabo. A baara soba la, a gyamaa, maŋ e la ka a yɛŋ naŋ be a bondirii na maalo zie a e bone noba naŋ ba taa a yɛŋ na soba, ba sage la ka bondirii anaŋ ba naŋ maŋ daara maŋ e la ba meŋa bondirii, la ka ba maŋ la te maale maalo kaŋa, ka a nyuu ane a waaloŋ meŋ e a toɔraa, ane a gɔɔloŋ na naŋ be a maalo sobie poɔ, ane a saaakompare yeltuuri mine. == '''A Tendaazaa''' == === Africa poɔ === ·        Suŋgbulo -a e la saaŋkompare boŋkoɔre naŋ be a Africa paaloq poɔ. Europe ( Tuure paaloŋ) Saaŋkompare bondikoɔre e la boma ba naŋ bigiri ka a taa la tɔnɔ yaga a Europe laŋkpeɛbo poɔ, ba yelerre  ne ba waaloŋ poɔ, ane ba yeltuuri. == '''South America''' == ·        Humaita – e la a saaŋkompare bondiraa kaŋa naŋ be a Bolivia, Chile, Ecuador, ane Peru paaloŋ poɔ ·         === '''A tatenne mine poɔ''' ===            Kaa kyɛ nyɛ: Canada deme bondirii maalo zie            Teŋɛ kaŋa bondirii e la ba saaŋkompare bondirii a Aboriginal noba naŋ neɛzaa naŋ baŋ ka banaŋ neŋ la ka ba boɔlɔ (Canada paaloŋ danweɛ soba a di Metis, ane Inuit) a zuo a zaa kori naŋ be a northern irigiŋ a be la ka a Western bondirii a be, a bondirii ama de waabo maŋ e la kpeɛŋaa, kyɛ ka a saakompar bondirii naŋ maŋ are gu a anaŋ. ·        Bareka puoru bondirii ==== '''Québec''' ==== Kaa kyɛ nyɛ: Bondirii maalo a * Poutine[[//en.wikipedia.org/wiki/File:La_Banquise_Poutine.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:La_Banquise_Poutine.jpg|right|thumb|A classic poutine is made with french fries, cheese curds and gravy.]] * Tourtière * Sucre à la crème * Pâté chinois * Pouding chômeur * St. Catherine's taffy * Spruce beer * Maple syrup * Cretons '''Acadia''' Meŋ leɛ kaa kyɛ nyɛ : Acadian bondirii maaloo zie === China paaloŋ poɔ === * Ciba cake * Dim sum * Fuling Jiabing - e la saakompare bondirii snack bondirii naŋ e Beijing naŋ e bone na be a paaloŋ lambori kyɛlee poɔ. O maŋ waa ŋa a Pancake na, sikyiri zɔŋ ane fuling la ka ba maŋ de a maale a nyɔge pilli ne bombie, seo, ane boma mine ne a taaba. * Spring Pancake - e la chinese deme saaŋkompare bondirii naŋ e bone naŋ pore a northern irigiŋ paaloŋ poɔ ka neɛzaa baŋ o. Noba maŋ di la Pancake a bebiri kaŋa banaŋ boɔlɔ Lichun, o e la tigiri ba naq maq piili o diibu a spring pare piila. * Zhongzi - mui tage bee bonnoore mine na maŋ pɔge a vaɛ ka ba de doge. Zhnogzi – e la mui nyɛnnoo bee bonnoore mine, ba naŋ maŋ de bamboo vaɛ a pɔge ne kyɛ a de doge. Ba maŋ maale la a boma ka ba de toori ne a ba paaloŋ paati neŋkpoŋ yuori naŋ di Qu Yuan a Dragon tigiri diibu saŋa bee wagere poɔ. === '''Costa Rica paaloŋ poɔ''' === Mui ane bɛŋɛ === Croatia === ·        Lecsó === Cyprus === Tsamarella – e la saaŋkompare bondirii kyɛ naŋ cyprus  ŋmenaa saŋa nɛmɛ === Czech Republic === ·        Lecsó ·        Svíčková === Estonia === ·        Mulgipuder<sup>[''citation needed'']</sup> ·        Sepik === Eswatini === Atikile meŋa : Bondirii maaloo zie a Eswatini ane ba saaŋkompare bondirii Faroe Islands ·        Faroese puffin ·        Garnatálg ·        Skerpikjøt ·        Whale Nɛmɛ === Finland === Karelian pasty ·        Karelian stew ·        Karelian pasty ·        Kesäkeitto ·        Sautéed reindeer ·        Ruisreikäleipä ·        Ryynimakkara ·        Mustamakkara ·        Kalakukko ·        Lörtsy ·        Rönttönen ·        Sultsina ·        Mämmi ·        Joulutorttu === France === A ''Appellation d'origine contrôlée''  - e la Franch bondirii a paaloŋ zaa naŋ sage de ka a e ba paaloŋ bondirii kyɛ a Franch paaloŋ zaa kyɛ a ziiri ama bondirii la wines, cheeses, kaaŋ ane a kɔreba bonkoɔre mine. Nansaala noɔ peele -  a French noore boma ne a appellation d’origine controlee zi araa Appellation  d’origine controlee liqueurs ane seeloŋ Appellation d’origine controlee controlee daa kpeɛne mine. === Germany === Black Forest ham – maŋ maale la eŋ a black forest irigiŋ naŋ be a Germany paaloŋ poɔ, o e la bone kpaaroŋ kaŋa kpaaroŋ naŋ kaara  ba zu ka onaŋ la Proected  Designation of Origin (PDO) naŋ kaara a bondirii zu a European Union. === Guatemala === Fiambre e la saaŋkompare Guatemalan bondirii, na maŋ maale dayeni yoŋ ka ba di yuoni  zaa, o la tigiri bee yeltuuri ba naŋ maŋ di a kyaare a ne a bebiri na a Dia de Los Muetos ane All Saint Day (Dia de Todos Los Santos) naŋ kpi. === Iceland === Hakarl – o e la saaŋkompare bondiraa ane a paaloŋ zaa bondirii kaŋa naŋ be a Iceland paaloŋ poɔ. Hangikjot Þorramatur – e la Iceland saaŋkompare bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ kaa iri, o e la bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ de a maale ne  zɔne, ba maŋ maale o la a saaŋkompare maaloo, ba nyɔge  a ŋmaare bibilee a paaŋ de eŋ  rúgbrauð bondirii ( a de dɔgele borodo sɔgele maaroŋ  zu), butler ane brennivin ( naŋ e Icelandic akvavit) === India ===                Atikile meŋa : Indian paaloŋ poɔ bondirii ·        Kheer ·        Roti and Sabzi === South India paaloŋ poɔ bondirii === ·        Idli ·        Dosa ·        Sambar and Chutneys ·        Rasam ·        Puttu ·        Idiyappam ·        Paniyaram === Indonesia ===            Meŋ kaa kyɛ nyɛ: Indonesia bondi-parɛɛ Brem – e la Snack ane va-diree bombiiru kaŋa banaŋ maq de yi ne Java ane Badi bee a e ba bommaale. Docang – e la saaŋkompare bondirii naŋ maale yi Cirebon Gado-gado – e la saaŋkompare salad bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ de seŋkaa kaaŋ a maale dɔgele. Gudeg - unripe jackfruit baapaala la ka ba maŋ de maale ne zeɛre, a e la saaŋkompare bondirii naŋ yi Yogyakarta paaloŋ poɔ. Ketupat – a e la saaŋkompare mui dogere banaŋ maŋ doge a peli ne vaɛ, a e la bondirii ba naŋ maŋ di a Lebaren , Indonesia idul fitri Kuluban – Javanese saaŋkompare salad naŋ e yi zie kaŋa a wa Lawar – Balinese zɛvaare bondirii naŋ e saaŋkompare bondirii Opor ayam – noɔ ba naŋ maŋ de eŋ kube koɔ zeɛre poɔ, a e la ba saaŋkompare bondiraa kaŋa naŋ pore kyɛ gbɛɛ yaga a bondiraa ŋa diibu ba maŋ de di ne la ketupat  a Lebaran diibu wagere. Pallubasa – e la saaŋkompare bondirii naŋ yi a Makassar, South Sulawesi banaŋ maŋ maale o yi ne offal nao bee wɛduo eŋɛ. Papeda – saago ɔongee, e la saaŋkompare bondirii naŋ be a Eastern Indonesia  ( Maluku ane Papua) paaloŋ poɔ. Rendang – Minangkabau e la saaŋkompare bondirii naŋ yi a West Sumatra paaloŋ poɔ. Satay – e la nɛne ba naŋ maŋ ɛre dɔgele skewers zu, a saaŋkompare bondiraa ŋa taa la tɛɛtɛɛ a yi a paaloŋ na poɔ banaŋ maale a Indonesia poɔ Soto – e la a Indonesia saaŋkompare zeɛre kaŋa, a zeɛre ama maalo taa la tɛɛtɛɛ a yi irigiŋ na poɔ a zeɛre naŋ maale Tempeh – bɛŋɛ sɛnsɛ naŋ e saaŋkompare naŋ yi a Java paaloŋ poɔ Tumpeng – a e la mui na maŋ doge wagere  na banaŋ maŋ dire a Indonesia bondirii tigiri, a wagere ŋa poɔ ba maŋ doge la bondiparɛɛ parɛɛ a viiri a mui ama === Iran === ·        Chelow kabab ·        Tahdig ·        Ghormeh sabzi ·        Fesenjān ·        Sabzi polo ·        Abgoosht ·        Gheimeh ·        Sholezard ·        Āsh ·        Mirza Ghassemi * Nargesi * Baghala ghatogh === Ireland === Biguo bondirii Podaare bondi-seɛraa === Italy === Meŋ kaa kyɛ nyɛ; a Italian bondiparɛɛ ane ba bonnyuri ane a Italian bommaale ane a boŋguuri a ne a yiwaabo zie la a puliŋ kyɛ ·        Abbacchio ·        Affogato ·        Arancini ·        Asiago ·        Biscotti ·        Braciola ·        Bruschetta ·        Caciotta ·        Cacciucco ·        Caponata ·        Cappuccino ·        Cotechino ·        Crostata ·        Crostini ·        Espresso ·        Focaccia ·        Frittata ·        Frittella ·        Fritto misto ·        Gelato ·        Lasagna ·        Mascarpone ·        Minestrone ·        Mozzarella ·        Panettone ·        Panna cotta ·        Panino ·        Panzerotto ·        Parmigiano Reggiano ·        Pasta ·        Pecorino ·        Peperonata ·        Pizza ·        Polenta ·        Porchetta ·        Prosciutto ·        Ravioli ·        Risotto ·        Salami ·        Salumi ·        Scamorza ·        Semifreddo ·        Spezzatino ·        Strudel ·        Tiramisu ·        Tortellini ·        Zabaione ·        Zuppa inglese A maaloo yiibu zie ''Denominazione di origine controllata a'' e la Italian bondimaalaa banaŋ maŋ maale a sɛge mare lɛ a na soma seŋ, azuo a zaa Italian daa kpeɛŋaa ane cheese ·        Italian DOC daa kpeɛŋaa ·        Italian DOCG daa kpeɛŋaa * ''Indicazione geografica tipica'' ·        ''Prodotti agroalimentari tradizionali e la'' a Italian saaŋkompare daa irigiŋ kaŋa naŋ be poɔ,ka a  Protected Geographical Status of European Union. ·        ''Strada dell'Olio, e la gastronomical''  naŋ be a Italy paaloŋ poɔ a e ba saaŋkompare bommaale aseŋ,  PDOs ane PGIs, DOCs ane DOCGs naŋ be a Italy poɔ === Japan === Mochi – maŋ di la yuoni zaa viiria a yuoni poɔ a Japan a yuoni gbuli zaa poɔ, mochi e la saaŋkompare bondirii naŋ be a Japan yuompaala diibu poɔ a e la bondirii naŋ pore ka maŋ koɔr ka noba daara dire a wagere na poɔ. === Jordan === Saaŋkompare bonnyuri naŋ be a Jordan paaloŋ poɔ a laŋ ne a sous ( anaŋ neŋ la ka ba boɔlɔ irqsus), a bonnyuri ama e la boma ba naŋ maŋ maale ne ''Glycyrrhiza glabra'' nyege-kuoni (liquorice) tamr hindi, a e la daa ba naŋ maŋ maale ne ''Tamarindus indica'' (tamarind), ane  ''laban'' (''labneh''), bonkuoni. A e la bone ba naŋ maŋ de koɔ ane yogurt a maale ne. a yelnimizeɛ kaŋa naŋ be a maalo poɔ la ba maŋ de la labneh naŋ be a Jordan ane tenne anaŋ ŋmaa viiri bee a peɛle, a ama zaa maŋ maale la ane a saaŋkompare maaloo sobie na, a maŋ maale a eŋ a yogurt ɔrebare poore. === Korea === ·        Bibimbap ·        Bulgogi ·        Kimchi ·        Nurungji ·        Sungnyung === Latvia === ·        Bombie * Layered rye bread * Sklandrausis ·        Speķrauši === Lithuania === ·        Saaŋkompare daŋgeli === Malaysia === ·        Hinava ·        Kelupis ·        Ketupat ·        Lamban ·        Lemang ·        Linopot ·        Manuk pansuh ·        Nasi lemak ·        Penyaram ·        Umai === Maldives === Garudiya Maldives zuma – saaŋkompare tuna zum ba naŋ maale Maldives paaloŋ poɔ. A e la Maldivian bondirii, === Malta === Lent naŋ be Malta poɔ & saaŋkompare bondirii ba naŋ maŋ di a wagere na zaa poɔ. Kwarezimal – Lent sɛnsɛ === Maxico === Atole e la a ba saaqkompare tea nyu bone Capirotada – e la bone gbɛɛ yaga ba naŋ maŋ di Lenten wagere poɔ (''comida de cuaresma'') o e la a bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ di Friday soŋ daare Sɛlemaa wogiri Enchilada Mexico noba bondirii Iguana Nɛne Bombie, bɛŋɛ ane bɛŋkyeene Kamaana Tortilla Mole Sauce Doba-nɛne Choizo Mui – saaŋkompare poɔ, ba maŋ kyeeŋ la ka a waa ŋa salima sɛre ka paaŋ de a doge Mui ane bɛŋɛ Sope a e la Mexico bondirii ba naŋ maŋ de gyɛle a maale ne Tamale – a e la bondirii mine ba naŋ maŋ maale eŋ kamapɛge poɔ === '''Nepal''' === Dhindo === '''Portugal''' === Denominação de Origem Controlada e la mere kaŋa banaŋ maale biŋ ka o kaara a ba daa-kpeɛne zu, cheeses, butter aane a Portugal bonkoɔre mine. '''Saudi Arabia''' ·        Hininy ·        Kabsa === Singapore === Hainanese mui ane noɔ nɛne - a Singapore a bondirii ama la ka ba de ka a e a ba saaŋkompare bondirii Teochew kookoo bee buuluŋ === Slovakia === Bryndzové halušky - a bondirii ama la ka ba de ka a e a ba saaŋkompare bondirii ana la halušky ane bryndza a Solvakia poɔ. Lecso === South Africa === [[Boŋŋo Tigiri|Boboti]]<nowiki/>e * Chakalaka and Pap * Malva pudding * Potjiekos * Samosa === Spain === Borona - e la kamaana boroodo a e la saaŋkompare bondirii, naŋ be a Galicia, Asturias Cantabria, a Basque teŋɛ ane a Northen Castilla - Leon ( zie kaŋa naŋ be a Leon Palenɔia ane Burgos) ''Denominación de Origen'' ''-'' === '''Sweden''' === * Falukorv * Janssons frestelse * Pyttipanna Switzaerland ''Appellation d'origine protégée'' ''- A'' Capuns - e la saaŋkompare bondirii naŋ be a canton of Graubünden a Switzerland paaloŋ === Tanzania === Pare noba ane saaŋkompare bondirii === '''Thailand''' === Mango mui pad Thai === Turkey === imam bayildi Uganda Malewa - bamboo seɛre ba naŋ maŋ deɛle ka a ko ka biŋ. A bondirii ama yiibu zie la Eastern Uganda, paaloŋ, a Bugisu naŋ be irigiŋ bilee kaŋa poɔ === '''United Kingdom''' === === England === * Bangers and mash * Cottage pie * Faggot * Zuma ane chips * Biguo bondirii * Sunday roast 9ajk38bi5ssehgqy94bx5kv94qfwp6p Walleye 0 7277 62374 2026-07-11T01:41:23Z Eric Gangman 92 Created page with "'''Walleye (Sander vitreus, synony'''m Stizostdion viitreum), onaŋ neŋ la ka ba boɔlɔ walleyed pike ( zoŋ dɔɔre) bee yellow pikeperch bee yellow pickerel (zoŋ-dɔɔre ), e la Canada poɔ koɔ soŋ poɔ zomɔ kyɛ neŋ be a Northern United State paaloŋ meŋ poɔ. A e la North America naŋ peeɛle a European zander poɔ, onaŋ neŋ la ka ba boɔlɔ a pikeperɔh. A walleye ŋa ka ba mine maŋ tasoga boɔlɔ ka yellow walleye ka ka ba toɔ nyɛ o tɛɛtɛɛ ne a yi..." 62374 wikitext text/x-wiki '''Walleye (Sander vitreus, synony'''m Stizostdion viitreum), onaŋ neŋ la ka ba boɔlɔ walleyed pike ( zoŋ dɔɔre) bee yellow pikeperch bee yellow pickerel (zoŋ-dɔɔre ), e la Canada poɔ koɔ soŋ poɔ zomɔ kyɛ neŋ be a Northern United State paaloŋ meŋ poɔ. A e la North America naŋ peeɛle a European zander poɔ, onaŋ neŋ la ka ba boɔlɔ a pikeperɔh. A walleye ŋa ka ba mine maŋ tasoga boɔlɔ ka yellow walleye ka ka ba toɔ nyɛ o tɛɛtɛɛ ne a yi ne a blue walleye eŋɛ, ona waaloŋ la ka ba da nyɛ ka o neŋ a southern Ontario ane Quebec irigiŋ paaloŋ dene na eŋɛ ana yitaa kyɛ pampana ba paaŋ nyɛ a la ka a ba yitaa. Kyɛ pampane peɛroo wuli ka blue walleye ane yellow walleye (zomɔ dɔɔre) guoluu zaa yi la taa auiŋ a ba fere ka, ka fooŋ na guoli a ka fo poŋi a eŋ zitɛɛtɛɛ bonso a zaa taa la nyɔvore yeni. A Canada poɔ ziiri mine, noba naŋ yeli bɔrefɔ, a walleye ama la ka ba boɔlɔ pickerel (zomɔ), aneazaa ka oneŋ zomɔ meŋ ba yitaa, kyɛ a zaa e la koɔ poɔ boma vɔba ( ''Esocidae) .'' Wagere mine poɔ, noba mine maŋ boɔle a la ka dory a British bɔrefɔ poɔ la lɛ (A yuori ŋa e la bone naŋ pore a French e la boma na yitaa ne dore, ka o tɛgɛ salema, aneazaa ka yuori ŋa e la boma naŋ taa a yuori naŋ derɛ a tona ne toma. Walleyes maŋ e la boma naŋ taa koɔ a pgɛr poɔ. Zoma zaa taa la tɛɛtɛɛ ane anaŋ na peɛle a bee a be a koɔ poɔ. A boma ama ba e naaŋmene maaloo, a e la nensaala boŋguoli naŋ bebe yuomo gymaa naŋ pare, a e la boma banaŋ sɛle ka a daŋ be koɔ zu soga, a mine kaŋa a maŋ sigiri la a yageroŋ bee a lɛ a naŋ yɛle seŋ. == Etymology ( a yuori yi waabo zie) == [[Duoro kɔre:Sander vitreus.jpg|thumb]] A yuori “walleye”  a yuori ŋa yi la gelaa nimie kaŋa  tapetum lucidum naŋ e ka a waa a lɛ, a ŋaa la maŋ soŋ ko a zomɔ a vuo ka o toɔ nyɛrɛ zie veɛloŋ meŋ gba naŋ ba e kpoŋ zie bee a sige puliŋ, a nimie ama maŋ ko a la vuo ka a toɔ nyɛ bone kaŋa na ba nyɛrɛ puoriŋ bee bone na koŋ baŋ nyɛ vuu veɛloŋ. Azuiŋ a lɛ banaŋ maŋ nyɛrɛ maŋ taa la yelferaa kaŋa naŋ wono a la a yelerre. Azuiŋ a ba maŋ boɔrɔ zie naŋ nyɛrɛ bee be veɛloŋ naŋ be, zie na veɛloŋ naŋ be a ba maŋ toɔnɔ dire soŋ ana wa yele ka a toɔ nyɛrɛ soŋ. A anglers gyamaa zaa maŋ bɔ la walleyes zisoɔre, a wagere ŋa la ka a maŋ toɔ di bondirii. A zomɔ ama maŋ ko a la vuo ka nyɛrɛ soŋn a tubid koɔ poɔ (ka koɔ gyamaa naŋ gaŋ la bee ka koɔ gyamaa na zoro la ), a ŋaa la maŋ soŋ ko a faŋa ka a toɔ dugeru. Walleyes anglers maŋ kaara la be  bee zie na walleyes soŋ naŋ be ka a na toɔ di ( koɔ kpeɛŋaa poɔ). A ŋaa meŋ maŋ soŋ ka zoma toɔ yɛlɛ  bee a yɔ sigi gaa puliŋ a te gaa be a mane bee ba kpoŋ poɔ. Ananso ka a maŋ toɔ sigi a koɔ pareŋ, a zuo z zaa ka a koɔ wa tɔle ane zisoɔre saŋa. == Taxonomy == Walleye e la boma naŋ be North American a clade naq be a Sander naŋ gɛrɛ a sauger (S. canadensis). Hubb bigiri la a taxon boɔle o la ka blue walleye ( S. glaucus) a yi a Ba kpoŋ (Lake) na poɔ kyɛ wa tasoga ba la ka o toma ba la saana bee a taa tɛɛtɛɛloŋ a yi a “yellow” (dɔɔre) walleye ane walleye blue naŋ be pampana. A walleye la e bone naŋ bebe koreŋ a American dɔɔ, kaŋa naŋ di Samuel Latham Mitɔhill (1764-1831), a maŋ de o ko Cayuga Lake naŋ peɛle Ithaca, New York. == Bigiruu == [[Duoro kɔre:Walleye (Sander vitreus) - 51780343419 (cropped).jpg|thumb]] [[Duoro kɔre:Walleye weight length graph.jpg|thumb]] [[Duoro kɔre:Walleye (Sander vitreus).jpg|thumb]] Walleyes waa ŋa Olive ane salima ( e la French yuori : dore golden), a zomc kɔkɔre  lamboriŋ bee a zomɔ pɛge maŋ waa ŋaa salema. A olive/salema anuu na maŋ iri ga la a do saa. Anaŋ maŋ soŋ ka a tonɔn dugeru a koɔ saazu . a de   == Dɔgebo == [[Duoro kɔre:Walleye larva (8741578944).jpg|thumb]] Bonvoore gyama, a yi walleyes bondaba naŋ ta dɔgebo ka a yuomo ta ŋa yuomo ata ane yuomo anaare kpakyaga poɔ. Bompɔgeba eŋ, ana maŋ ta la dɔgebo yuomo naŋ pare puoriŋ, a maŋ baa a e meelɛ a te leɛ bombɛrɛ a te nyɛ gyɛlɛ a dɔgele koɔ su ka a te wɛge. Bonvoba mine ka noba baŋ ka a maŋ nyɛ a gyɛlɛ eŋ tɛne bee vaare zu. A spawning ama gbɛɛ yaga maŋ nɔŋ ka a be zie na koɔ maaroŋ naŋ be a ta ŋa  {{convert|6|to|10|C|F}}. bompɔge kpoŋ naŋ baŋ nyɛ la gyɛlɛ a ta ŋa gyɛlɛ 500,000 kyɛ a gyɛlɛ ama, a bondaa bee a bondɔɔ ba maŋ kaara a. a gyɛlɛ ama maŋ kpɛ la bie a kpa le ne a vaɛ zaa. A saŋa na maŋ wa ta ka a boɔrɛɛ wegebo a maŋ yi la lɛ azie bee lɛ anaŋ tole seŋ, kyɛ a yele la a maŋ seŋ ka a de ta ŋa bebie pie ne ayi te ta ŋa bebie lezare ne pie na. ka anaŋ wa wɛ baare, a maŋ duge la a koɔ ta ŋa daa gbuli sɛre ka a baŋ bare a gyɛle pɛge. Ka a gyɛle pozeɛ na wa te nyoore baare, fo maŋ nyɛ la ka walleyes a piili dire invertebrates, aseŋ, bon-ɛre ane zooplankton. Ka anaŋ wa ta ŋa bebie lezaa ayi kyɛ gɛrɛ lezaa ata, a juvenile walleyes maŋ leɛ la piscivorous. A paaŋ yi a be puoriŋ juvenile ane a bombɛrɛ walleyes maŋ di a zomɔ zaa, a zuo zaa yellow perɔh bee ciscoes. == Bondirii == [[Duoro kɔre:Okacic.jpg|thumb]] == Sommo Yizie == hbf6g9vfghbh7s91svzteofnfiqwpby Okra 0 7278 62381 2026-07-11T11:50:09Z Eric Gangman 92 Bompaala maaloo 62381 wikitext text/x-wiki Okra (saaloŋ) ({{IPAc-en|US|ˈ|oʊ|k|r|ə}}: /ˈoʊkrə/, {{IPAc-en|UK|ˈ|ɒ|k|r|ə}}: /ˈɒkrə/), Abelmoschus esculentus, la ka baŋ ka ba boɔlɔ a bɔrefɔ poɔ ka '''Lady’s fingers,''' e la bombuli kaŋa naŋ poɔ a mallow laŋgbuli poɔ, a yi la East Africa poɔ. A e la bombulo ba naŋ maŋ kɔ tropika, subtropika ane zie naŋ tɔlɔ poɔ a viiri a tendaa ŋa zaa poɔ, a mine waa ŋa tevaare ka a mine waa zeɛ yi paaloŋ na poɔ a naŋ be. Saaloŋ bie e la boma ba naŋ maŋ de maale ne bondirii a viiri a tendaa zaa poɔ. == A waaloŋ == A bombuli ŋa gbɛɛ yaga a yuoni poɔ, dayeni yoŋ la ka ba maŋ kɔ a, o maŋ baŋ baa la ka o wogiloŋ ta ŋa 2 metres (6. a ŋa fo naŋ e neɛ naŋ yi Malvaceae, poɔ, a saaloŋ ne gone te, hibiscus teɛ yi la taa soŋ. A vaɛ wogiloŋ ta ŋa 10–20 centimetres (4–8 kyɛ ka a yɛloŋ meŋ ta ŋa 5-7 lobes. A puuru wogiloŋ maŋ ta ŋa 4–81+<sup>5</sup>⁄<sub>8</sub>–3+<sup>1</sup>⁄<sub>8</sub> a maŋ taa uli a ta ŋa anuu kyɛ ka a puuru noɔre eŋɛ ka fo nyɛ ka o te e zeɛ. A puuruŋ maŋ baŋ yɛle la a ta ŋa 188  microns. A wɔmɔ maŋ e la kyɔlaa lɛ ka o wogiloŋ a ta ŋa  {{convert|18|cm|in|0|abbr=on}}, kyɛ ka o konkobo waa ŋa boŋkaŋa nansaala na maŋ boɔle ka pentagonal, kyɛ ka o poɔ kpɛ taa bie. == A piilu zie == A yuori okra e la bone naŋ yi a West Africa kɔkɔre poɔ, kaapɔge Igbo: Okwuru, ona la daŋ e a bɔrefɔ yelbiri a 1679 yuoni poɔ a Colony of Virginia paaloq poɔ. A nansaale yuori ŋa e la bone naŋ na baŋ poŋi bee a wɛle bee a leɛre yelyemi poɔ a seŋ, ''Abelmoschus'' is Neo-Latin from {{langx|ar|أabū l-misk|father of [[musk]]}}: أabū l-misk, romanized:&#x20;''father of musk,'' a bone e ŋa bone naŋ ba naŋ de yi e bombie naŋ noma, naŋ taa nuu kaŋa ka onaŋ wa ŋmɛre, ''{{lang|la|esculentus}}'' e la Latin poɔ yelbiri, ka o tɛgɛ la bondiraa bee bone na nensaala naŋ na toɔ de bee bone naŋ e bonsoŋ a ko nensaala diibu. == A Yiibu Zie Meŋa ane == Okra e la allopoly ploid naŋ taa saaloŋ. Kyɛ a bombuli ŋa yiibu zie la  ''Abelmoschus ficulneus'', a '' tuberculatus'' ama la boma naŋ maŋ lantaa a maale saaloŋ. Yelmeŋ saaloŋ e la boŋkpeɛŋaa kaŋa naŋ be a West Afrika paaloŋ poɔ ka noba mine gyamaa a ba baŋ, noba mine bee paaloŋ mine poɔ ba mine maŋ de a la ka a e cultigen. Okra (saaloŋ) yiibu zie la East Africa naŋ be a Ethiopia paaloŋ poɔ ane a eastern Sudan poɔ. A yi Arabia, a bombuli ŋa yaare la a te wa tɔ  Mediterranean Sea ane eastward paaloŋ. Okra (saaloŋ) ba naŋ da de wuli a Europe poɔ bee neɛ naŋ da de saaloŋ (okra) a gaane a Europe poɔ la  Umayyad conquest of Hispania. A neɛ na kaŋa naŋ daŋ de weɛ gaa ne la a lɛ ka ona la  Abu al-Abbas al-Nabati, ona la da gaa a  Ayyubid Egypt a 1216 yuoni poɔ kyɛ te manne  a bombuli ŋa koɔbo a ko ba saaŋkompare kɔreba a zuo a zaa baapaaleba naŋ neŋ baara iri a dire a saaloŋ. A bombuli ŋa meŋ da e la bone a  Atlantic slave trade meŋ naŋ de gaa a America paaloŋ a te wuli ba, a yelŋa da e la a 1658 yuoni poɔ, a saŋa na la ka a Brazil paaloŋ noba meŋ da nyɛ a. A yi a lɛ puoriŋ, a Suriname poɔ a 1686 yuoni poɔ, o paaŋ da e la bone ba naŋ sɛge biŋ. Okra (saaloŋ) meŋ naŋ baŋ e la bone ba naŋ de o wuli southeastern naŋ be a North America paaloŋ a yi a Africaa a 18<sup>th</sup> yuomo  na poɔ. A paaŋ yi a 1748 yuomo na poɔ,  ba paaŋ meŋ da piili koɔrɔ a la a north Philadelphia paaloŋ poɔ. Thomasa Jefferson, sɛge la biŋ ka a piili la a Virginia paaloŋ a 1781 yuoni poɔ. A yi a lɛ puoriŋ o paaŋ kyoge ne a lɛ a yi a Souther United States paaloŋ a 1800 yuomo na poɔ, kyɛ a koɔbo tɛɛtɛɛ piili la a 1806 yuoni poɔ. == Koɔbo == ''Abelmoschus esculentus'' e la bombulo mine ba naŋ maŋ koɔrɔ toloŋ bee uuni saŋa, a wagere ŋa poɔ la ka maŋ toɔ a baa soŋ a toɔ wɔŋ gymaa kyɛ kpɛ bie bee a taa bie meŋ soŋ. Bombuli zaa naŋ be a teŋɛ zu kyɛ, saaloŋ e bone naŋ boɔrɔ zie naŋ taa suni kyɛ e zie naŋ maŋ taa maaroŋ o poɔ wagere zaa be zie naŋ e zi koɔ zie wagere, ka zi balaa na wa e zie naŋ maŋ ko weɛŋ a koŋ kɔɔre kyɛ ka fo maŋ nyɛ ka daare zaa a ko. Ka fooŋ na kɔ a, fo maŋ de la a bie eŋ koɔ poɔ a biŋ dambio ka a buri, ka fooŋ wa borɔ a, fo maŋ vɛŋ la ka a bogi sigi ta ŋa 1–2<sup>3</sup>⁄<sub>8</sub>–<sup>13</sup>⁄<sub>16</sub>.  a maŋ boɔrɔ la tɛnɛ naŋ taa maaroŋ a ta ŋa 20 ka a toɔ buli weɛŋ, a maŋ baŋ de la bebie ayoɔbo sɛre ka baŋ buli (ka anaŋ wa e anaŋ buri la la lɛ) kyɛ ka anaŋ ba wa eŋ koɔ buri a maŋ de la ta ŋa dare ata seɛre ka a baŋ buli. A yelkaŋa a meŋ naŋ leɛ boɔrɔ la, ŋmenaa, a maŋ boɔrɔ la ŋmenaa yaga, a seŋ ka a kɔ bee bore eŋ tenɛ bee zie naŋ taa maaroŋ ka o ta ŋa pH 5.8 ane 7 kpakyaga poɔ. Ka anaŋ wa te bulo a maŋ boɔrɛɛ koɔ gyamaa,. A wɔmɔ ba maŋ kɔɔre kyɛ leɛ bondirii ka noba dire, a waa zɛvaare. A yelkaŋa meŋ la, ka anaŋ wa naane a koŋ la baŋ toɔ di a zuiŋ ba maŋ pɔre a la a wagere na ana ba naane, daa zaa poɔ a maŋ eŋ la puuruŋ. A kyɛ a wɔmɔ pɔroo danweɛŋ soba maŋ e la kyuu ayi puoriŋ ka fooŋ wa bore a ka buli. Kyɛ a wagere ŋa poɔ, a saaloŋ wɔmɔ wogiloŋ na baŋ ta ŋa 2–3 inches (51–76. cxxpn5sjkru3hhe49895dwmcx0qphms