Wikipiideɛ
dgawiki
https://dga.wikipedia.org/wiki/A_Gamp%C9%9Bl%C9%9B_zu
MediaWiki 1.47.0-wmf.10
first-letter
Duoro bimbu zie
Be o yoŋ
Yeli
Toma daana
Toma daana yeli
Wikipedia
Wikipedia yeli
Duoro kɔre
Duoro kɔre yeli
MediaWiki
MediaWiki yeli
Tɛmpileti
Tɛmpileti yeli
Sombo
Sombo yeli
Gbuli
Gbuli yeli
TimedText
TimedText talk
Module
Module talk
Event
Event talk
Toma daana yeli:Vision L1
3
1706
62562
61664
2026-07-13T19:41:52Z
Leaderbot
721
/* Notice of expiration of your sysop right */ new section
62562
wikitext
text/x-wiki
== Link to Wikidata ==
Hello, sorry for in English. I noticed you create a lot of page but didn't link them to Wikidata. That will avoid duplicate translations, also helps others to easier find articles on dgawiki. Hope you can link to wikidata from now on. -- [[Toma daana:LaMagiaaa|LaMagiaaa]] ([[Toma daana yeli:LaMagiaaa|yeli]]) 13:15, 19 Nyɔgevennebare 2023 (UTC)
:Yes I do and it is because I can not link them to the wikidata.
:If you can help me out l will be glad. [[Toma daana:Linus Konkor|Linus Konkor]] ([[Toma daana yeli:Linus Konkor|yeli]]) 20:38, 19 Nyɔgevennebare 2023 (UTC)
== Congratulations to the Feminism and Folklore Prize Winner! ==
Dear Winner,
We are thrilled to announce that you have been selected as one of the prize winners in the 2024 '''[[:m:Feminism and Folklore 2024|Feminism and Folklore]]''' Writing Contest! Your contributions have significantly enriched Wikipedia with articles that document the vibrant tapestry of folk cultures and highlight the crucial roles of women within these traditions.
As a token of our appreciation, you will receive a gift coupon. To facilitate the delivery of your prize and gather valuable feedback on your experience, please fill out [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSc9Rkv1803Q6DnAc1SLxyYy95KN22GNrGXeA7kNFT-u62MGyg/viewform?usp=sf_link the Winners Google Form]. In the form, kindly provide your details for receiving the gift coupon and share your thoughts about the project.
Your dedication and hard work have not only helped bridge the gender gap on Wikipedia but also ensured that the cultural narratives of underrepresented communities are preserved for future generations. We look forward to your continued participation and contributions in the future.
Congratulations once again, and thank you for being a vital part of this global initiative!
Warm regards,
'''The Feminism and Folklore Team'''
<!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf20242&oldid=26890688 -->
== Feminism and Folklore 2025 - Local prize winners ==
[[File:Feminism and Folklore 2025 logo.svg|centre|550px|frameless]]
::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">
''{{int:please-translate}}''
Dear Wikimedian,
Congratulations on your outstanding achievement in winning a local prize in the '''Feminism and Folklore 2025''' writing competition! We truly appreciate your dedication and the valuable contribution you’ve made in documenting local folk culture and highlighting women’s representation on your local Wikipedia.
To claim your prize, please complete the [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdONlpmv1iTrvXnXbHPlfFzUcuF71obJKtPGkycgjGObQ4ShA/viewform?usp=dialog prize form] by July 5th, 2025. Kindly note that after this date, the form will be closed and submissions will no longer be accepted.
Please also note that all prizes will be awarded in the form of [https://www.tremendous.com/ Tremendous Vouchers] only.
If you have any questions or need assistance, feel free to contact us via your talk page or email. We're happy to help.
Warm regards,
[[:m:Feminism and Folklore 2025|FNF 2025 International Team]]
::::Stay connected [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]] [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]]
</div>
--[[Toma daana:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Toma daana yeli:MediaWiki message delivery|yeli]]) 10:20, 21 Gyoone 2025 (GMT)
<!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf25&oldid=28891702 -->
:Hello sorry in English, i am ANTHONY DERY, the first winner for both Dagaare and Wali community. As at now, i haven't received any message to claim the winners form.
:May i know the reason for the delayance? [[Toma daana:ANTHONY DERY|ANTHONY DERY]] ([[Toma daana yeli:ANTHONY DERY|yeli]]) 06:46, 22 Gyoone 2025 (GMT)
::Hi @[[Toma daana:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] I think you should hear @[[Toma daana:ANTHONY DERY|ANTHONY DERY]] out and checkout for us. I was the event organizer for Dagaare Wiki during the contest. I was also surprised when he reached out to me. Thank you. [[Toma daana:Zakaria Tunsung|Zakaria Tunsung]] ([[Toma daana yeli:Zakaria Tunsung|yeli]]) 00:15, 24 Gyoone 2025 (GMT)
== Feminism and Folklore 2026 starts soon ==
<div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;">
[[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|centre|550px|frameless]]
::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">
<div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div>
;Invitation to Organize Feminism and Folklore 2026
Dear Wikimedian,
We thank you for taking an initiative to organize the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]''' writing competition on your local Wikipedia.
The international campaign will run from '''1 February to 31 March 2026''' and aims to improve coverage of feminism, women’s histories, gender-related topics, and folk culture across Wikipedia projects.
;About the Campaign
'''Feminism and Folklore''' is a global writing initiative that complements the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2026|Wiki Loves Folklore]]''' photography competition. While Wiki Loves Folklore focuses on visual documentation, this writing campaign addresses the '''gender gap on Wikipedia''' by improving encyclopedic content related to folk culture and marginalized voices.
;What Can Participants Write About?
Communities can contribute by creating, expanding, or translating articles related to:
* Folk festivals, rituals, and celebrations
* Folk dances, music, and traditional performances
* Women and queer figures in folklore
* Women in mythology and oral traditions
* Women warriors, witches, and witch-hunting narratives
* Fairy tales, folk stories, and legends
* Folk games, sports, and cultural practices
Participants may work from curated article lists or generate new article suggestions using campaign tools.
;Checklist for Organizers
Organizers are requested to complete the following steps to register their community:
# Create a local project page on your wiki [[:m:Feminism and Folklore/Sample|(see sample)]]
# Set up the campaign using the '''CampWiz''' tool
# Prepare a local article list and clearly mention:
#* Campaign timeline
#* Local and international prizes
# Request a site notice from local administrators [[:mr:Template:SN-FNF|(see sample)]]
# Add your local project page and CampWiz link to the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta project page]]'''
;Campaign Tools
The Wiki Loves Folklore Tech Team has introduced tools to support organizers and participants:
* '''Article List Generator by Topic''' – Helps identify articles available on English Wikipedia but missing in your local language Wikipedia. The tool allows customized filters and provides downloadable article lists in CSV and wikitable formats.
* '''CampWiz''' – Enables communities to manage writing campaigns effectively, including jury-based evaluation. This will be the third year CampWiz is officially used for Feminism and Folklore.
Both tools are now available for use in the campaign. '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/ Click here to access the tools]'''
;Learn More & Get Support
For detailed information about rules, timelines, and prizes, please visit the
'''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 project page]]'''.
If you have any questions or need assistance, feel free to reach out via:
* '''[[:m:Talk:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta talk page]]'''
* Email us using details on the contact page.
;Join Us in upcoming office hours
We look forward to your presence in the upcoming office hours where the community and the international Team can interact with each other and know more about the contest. resister yourself for the [[:m:Event:Wiki Loves Folklore 2026 Office Hours|office hours event]].
Thank you and all the best,
'''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 International Team]]'''
----
''Stay connected:''
[[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]
[[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]]
</div></div>
--[[Toma daana:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Toma daana yeli:MediaWiki message delivery|yeli]]) 13:30, 18 Gyɛnoɔre 2026 (GMT)
<!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&oldid=29948401 -->
:thanks you.
:I have done that. [[Toma daana:Vision L1|Vision L1]] ([[Toma daana yeli:Vision L1|yeli]]) 10:58, 24 Gyɛnoɔre 2026 (GMT)
== Feminism and Folklore 2026 – Community Organisers & Jury ==
Hello {{PAGENAME}}!,
Thank you for taking the lead in organising '''Feminism and Folklore 2026''' in your community. We truly appreciate your efforts!
To ensure a smooth and successful campaign, please make sure you have:
* Fully completed all details on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Feminism and Folklore 2026 Project Page]]:
* Started promoting the campaign within your community.
* Requested a local administrator to place a '''sitenotice''' about the campaign so users are notified.
* Used the '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/fnf/ Article List Generator Tool]''' and shared the generated article lists with your community.
=== Internet & Childcare Support ===
Community organisers and jury members who require '''internet and childcare support''' (non-mandatory, opt-in, request-only support) should fill the support request form '''by 22 February 2026'''.
'''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeutXEF1yTnJfExWUYPIf6SkhcnTgul07BeI-biqT4RE_vsrA/viewform Link to the form]'''
Requests submitted after this date will not be entertained.
=== Important Participation Guidelines ===
* Minimum article size: '''3000 bytes and 300 words''' (final decision may be set by local organisers).
* If your country is not listed on the Article list generator tool, please contact us.
=== Community Engagement ===
* Keep your community active and motivated throughout the campaign.
* Share your achievements and notable articles with us so we can highlight them globally.
* In the support form, please indicate if you would like a '''quick coordination call after the campaign'''.
Let’s make '''Feminism and Folklore''', under the banner of '''#WeTogether''', help bridge the '''gender gap''' and '''folklore gap''' on Wikipedia worldwide. 🌍✊
Thank you for your collaboration!
''If someone from your community organisers or jury has missed this message feel free to share this message with them.''
Feminism and Folklore International Team.
–[[Toma daana:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Toma daana yeli:MediaWiki message delivery|yeli]]) 05:17, 16 Fɛreboɔre 2026 (GMT)
<!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&oldid=30083330 -->
== Next Steps and Feedback meeting for Feminism and Folklore Organizers ==
<div style="border:8px maroon ridge; padding:6px;">
[[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|center|550px|frameless]]
<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="padding: 1em 2em;">
<div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div>
Dear Organizer,
I hope this message finds you well.
First and foremost, on behalf of the International Team I want to extend my gratitude to you for your efforts in organizing the '''Feminism and Folklore 2026''' campaign on your local Wikipedia. Your contribution has been instrumental in bridging the gender and folk gap on Wikipedia, and we truly appreciate your dedication to this important cause.
As the campaign has ended I wanted to inform you about the next steps. It's time to commence the jury process using the CampWiz or Fountain tool where your campaign was hosted. Please ensure that you update the details of the jury, campaign links and the names of organizers accurately on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|sign-up page]].
Once the jury process is completed, kindly update only the top 3 winners details on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Results|results page]] accordingly. The deadline for jury submission of results is '''April 30, 2026'''. However, if you find that the number of articles is high and you require more time, please don't hesitate to inform us via email or on campaign Meta Wiki talk page. We are more than willing to approve an extension if needed.
Should you encounter any issues with the tools, please feel free to reach out to us on Telegram for assistance.
Your feedback and progress updates are crucial for us to improve the campaign and better understand your community's insights. Therefore, we kindly ask you to spare just an hour to collectively share your progress and achievements with us during our '''[[:m:Event:Feminism and Folklore 2026 Post-Campaign Office Hour|community feedback session]]'''. Your input will greatly assist us in making the campaign more meaningful and impactful.
Thank you once again for your hard work and dedication to the Feminism and Folklore campaign. Your efforts are deeply appreciated, and we look forward to hearing from you soon.
Warm regards,
[[User:Tiven2240|Tiven2240]]
on behalf of Feminism and Folklore International Team
<nowiki>#WeTogether</nowiki>
</div></div>
--[[Toma daana:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Toma daana yeli:MediaWiki message delivery|yeli]]) 11:57, 11 Kyɛpire 2026 (GMT)
<!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&oldid=30391231 -->
== Final Reminder: Submission of Local Winners for Feminism and Folklore 2026 ==
Dear Feminism and Folklore organiser,
This is a friendly reminder that the deadline for submitting the names and details of your local winners for '''Feminism and Folklore 2026''' is '''5 June 2026'''.
Please ensure that your community's [[:m:Feminism and Folklore 2026/Results|winner information]] is submitted before this date. Communities that do not provide their winner data by the deadline will unfortunately not be eligible for prize distribution, and the international organizing team will not be able to accommodate late submissions received after 5 June 2026.
Thank you for your prompt attention to this matter and for your participation in the campaign.
Best regards,
'''Feminism and Folklore International Organizing Team'''
--[[Toma daana:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Toma daana yeli:MediaWiki message delivery|yeli]]) 02:09, 3 Gyoone 2026 (GMT)
<!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf2026&oldid=30627457 -->
== Thank you for organising Feminism and Folklore 2026 ==
<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">
[[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|right|350px]]
Dear {{PAGENAME}},
Your dedication, coordination, and hard work played a vital role in making this year's [[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore]] campaign successful. We truly appreciate the time and effort you invested in engaging your community and supporting participants.
As we have completed the jury phase and begin planning for next year's campaign, we would like to learn from your experiences. Please complete the organisers' feedback form and share your insights, challenges, and suggestions on how we can improve the campaign.
'''This feedback form is mandatory for all organisers''', as it helps us evaluate the campaign and make meaningful improvements for future editions.
'''Form link [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSf6IsGAsxkTEWTwueyLg-gBjRVlY3g2kTNj3xRhDiILiQnQwQ/viewform?usp=dialog here]'''
Please submit your response by '''25 June 2026'''.
Thank you once again for your invaluable contributions and for helping make Feminism and Folklore a global success. We look forward to working with you again in the future!
Regards,
'''Feminism and Folklore Team'''
--[[Toma daana:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Toma daana yeli:MediaWiki message delivery|yeli]]) 12:05, 18 Gyoone 2026 (GMT)
</div>
<!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf2026&oldid=30704175 -->
== Thank you for being a part of Feminism and Folklore 2026 ==
<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">
[[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|right|350px]]
Dear {{PAGENAME}},
Your contributions helped make this year's [[:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore]] campaign a great success, and we are truly grateful for your time, knowledge, and dedication to documenting women's stories and folklore on Wikimedia projects.
As we reflect on this year's campaign and prepare for the next edition, we'd love to hear about your experience. Please take a few minutes to fill out our feedback form and share your thoughts and suggestions.
As a token of our appreciation, everyone who completes the form will receive a '''special digital postcard'''! in their email. This year marks '''''25 years of Wikipedia''''', and the postcard has been created to celebrate this milestone and to recognize the incredible efforts of participants like you who continue to enrich free knowledge for the world.
'''Form Link - [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdqFZN9IdWbAnZ_7DyG5bIsuq7KAkdsIxweC_TdPH9In-tthQ/viewform?usp=dialog here]'''
Please complete the feedback form by '''25 June 2026'''.
Thank you once again for making Feminism and Folklore 2026 a success. We hope to see you again in future campaigns!
Best regards,
Feminism and Folklore international Team.
--[[Toma daana:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Toma daana yeli:MediaWiki message delivery|yeli]]) 14:31, 18 Gyoone 2026 (GMT)
</div>
<!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf2026&oldid=30704478 -->
:Dagaare Wikipedia is not listed in the "primary Wikipedia Contributed in".
:Thank you. [[Toma daana:Vision L1|Vision L1]] ([[Toma daana yeli:Vision L1|yeli]]) 12:20, 19 Gyoone 2026 (GMT)
== Notice of expiration of your sysop right ==
<div dir="ltr">Hi, as part of [[:m:Special:MyLanguage/Global reminder bot|Global reminder bot]], this is an automated reminder to let you know that your permission "sysop" (Administrators) will expire on 2026-07-20 10:21:19. Please renew this right if you would like to continue using it. <i>In other languages: [[:m:Special:MyLanguage/Global reminder bot/Messages/default|click here]]</i> [[Toma daana:Leaderbot|Leaderbot]] ([[Toma daana yeli:Leaderbot|yeli]]) 19:41, 13 Gyoonoɔre 2026 (GMT)</div>
slvbfxx5jwnhnxp46i12fm4xja6pib7
Wikipedia:Yiri Lambo zie
4
1793
62574
62325
2026-07-14T10:56:21Z
Vision L1
19
62574
wikitext
text/x-wiki
==Admin request==
Dear Dagaare Wikimedia Community members,
I, [[User:Alhassan Mohammed Awal|Alhassan Mohammed Awal]], request your support to be an admin of the Dagaare Wikipedia. Please, vote for me if you think it is important for me to be the administrator of the Dagaare Wikipedia.
I held the adminship role from our incubator period until we achieved the live status and I see my role as only an online maintenance worker rather than a "boss". As I used to do during the incubator, I will be checking and fixing broken redirects, moving pages, and so on. There is currently no admin for our Wikipedia but we must have some to perform the maintenance work.
If you support my request for the adminship, kindly declare your support below;[[Toma daana:Alhassan Mohammed Awal|Alhassan Mohammed Awal]] ([[Toma daana yeli:Alhassan Mohammed Awal|yeli]]) 07:42, 27 Kyɛpire 2024 (GMT)
;Support votes
#{{SS}}[[Toma daana:Zakaria Tunsung|Zakaria Tunsung]] ([[Toma daana yeli:Zakaria Tunsung|yeli]]) 10:40, 27 Kyɛpire 2024 (GMT)
#{{SS}}[[Toma daana:Joachim yirkang|Joachim Yirkang]] ([[Toma daana yeli:Joachim Yirkang|yeli]])
#{{SS}}[[Toma daana:Vision L1|Vision L1]] ([[Toma daana yeli:Vision L1|yeli]]) 20:02, 27 Kyɛpire 2024 (GMT)
#{{SS}}[[Toma daana:Umar Asiya|Umar Asiya]] ([[Toma daana yeli:Umar Asiya|yeli]]) 18:38, 27 Kyɛpire 2024 (GMT)
#[[Toma daana:Eric Gangman|Eric Gangman]] ([[Toma daana yeli:Eric Gangman|yeli]]) 13:12, 6 Gyoonoɔre 2026 (GMT)
#{{SS}}[[Toma daana:Bambaare Jacobson|Bambaare Jacobson]] ([[Toma daana yeli:Bambaare Jacobson|yeli]]) 18:38, 27 Kyɛpire 2024 (GMT)
#{{SS}}[[Toma daana:Joachim Yirkang|Joachim Yirkang]] ([[Toma daana yeli:Joachim Yirkang|yeli]]) 06:07, 28 Kyɛpire 2024 (GMT)
#{{SS}}[[Toma daana:Edith Tangkur|Edith Tangkur]] ([[Toma daana yeli:Edith Tangkur|yeli]]) 20:48, 28 Kyɛpire 2024 (GMT)
#{{SS}}[[Toma daana:Edith Tangkur|Edith Tangkur]] ([[Toma daana yeli:Edith Tangkur|yeli]]) 20:53, 28 Kyɛpire 2024 (GMT)
#[[Toma daana:Joachim Yirkang|Joachim Yirkang]] ([[Toma daana yeli:Joachim Yirkang|yeli]]) 13:03, 6 Gyoonoɔre 2026 (GMT) #[[Toma daana:Dery BK|Dery BK]] ([[Toma daana yeli:Dery BK|yeli]]) 13:20, 6 Gyoonoɔre 2026 (GMT)
#
#
#
#[[Toma daana:Eric Gangman|Eric Gangman]] ([[Toma daana yeli:Eric Gangman|yeli]]) 14:31, 6 Gyoonoɔre 2026 (GMT)
If you oppose to my request, kindly vote below
; Oppose votes
*
*
*
If you are not sure to choose any of the above options and want to remain neutral, kindly vote below;
; Neutral votes
*
*
*
==Admin request==
Dear Dagaare Wikimedia Community members,
I, [[User:Alhassan Mohammed Awal|Alhassan Mohammed Awal]], request your support to be an admin of the Dagaare Wikipedia. Please, vote for me if you think it is important for me to be the administrator of the Dagaare Wikipedia.
I held the adminship role from our incubator period until we achieved the live status and I see my role as only an online maintenance worker rather than a "boss". As I used to do during the incubator, I will be checking and fixing broken redirects, moving pages, and so on. There is currently no admin for our Wikipedia but we must have some to perform the maintenance work.
If you support my request for the adminship, kindly declare your support below;[[Toma daana:Alhassan Mohammed Awal|Alhassan Mohammed Awal]] ([[Toma daana yeli:Alhassan Mohammed Awal|yeli]]) 11:31, 16 Kyɛpire 2024 (GMT)
; Support votes
# {{SS}} [[Toma daana:Joachim Yirkang|Joachim Yirkang]] ([[Toma daana yeli:Joachim Yirkang|yeli]]) 02:02, 18 Disembare 2023 (GMT)
#{{SS}} [[Toma daana:Zakaria Tunsung|Zakaria Tunsung]] ([[Toma daana yeli:Zakaria Tunsung|yeli]]) 05:26, 18 Disembare 2023 (GMT)
#{{SS}} [[Toma daana:Linus Konkor|Linus Konkor]] ([[Toma daana yeli:Linus Konkor|yeli]]) 06:07, 18 Disembare 2023 (GMT)
#{{SS}}[[Toma daana:ANTHONY DERY|ANTHONY DERY]] ([[Toma daana yeli:ANTHONY DERY|yeli]]) 07:38, 18 Disembare 2023 (GMT)
#{{SS}}[[Toma daana:Umar Asiya|Umar Asiya]] ([[Toma daana yeli:Umar Asiya|yeli]]) 05:49, 20 Disembare 2023 (GMT)
#{{SS}} [[Toma daana:Edith Tangkur|Edith Tangkur]] ([[Toma daana yeli:Edith Tangkur|yeli]]) 11:57, 20 Disembare 2023 (GMT)
#{{SS}}[[Toma daana:Dery BK|Dery BK]] ([[Toma daana yeli:Dery BK|yeli]]) 14:56, 20 Disembare 2023 (GMT)
#{{SS}} [[Toma daana:Naa-bo Habiba|Naa-bo Habiba]] ([[Toma daana yeli:Naa-bo Habiba|yeli]]) 15:41, 31 Disembare 2023 (GMT)
#[[Toma daana:Joachim Yirkang|Joachim Yirkang]] ([[Toma daana yeli:Joachim Yirkang|yeli]]) 13:03, 6 Gyoonoɔre 2026 (GMT)
#[[Toma daana:Edith Tangkur|Edith Tangkur]] ([[Toma daana yeli:Edith Tangkur|yeli]]) 13:20, 6 Gyoonoɔre 2026 (GMT)
#
If you oppose to my request, kindly vote below
; Oppose votes
*
*
*
If you are not sure to choose any of the above options and want to remain neutral, kindly vote below;
; Neutral votes
*
*
*
== Flower of the month ==
[[File:Desert rose flowers.jpg|thumb|<center>Adenium obesum</center>]]
Dear all.
For your huge efforts on Dagaare Wikipedia I want to award you with the [[:als:Wikipedia:Blueme vum Monet|Flower of the month]].
Best regards, --[[Toma daana:Holder|Holder]] ([[Toma daana yeli:Holder|yeli]]) 11:00, 9 Gyɛnoɔre 2024 (GMT)
:Thank you so much for the recognition [[Toma daana:Holder|Holder]]. We really appreciate that as a community and we hope to do more. This recognition really means a lot to us as our first-ever recognition after our Wikipedia got approval by the Language Committee a few months ago. [[Toma daana:Alhassan Mohammed Awal|Alhassan Mohammed Awal]] ([[Toma daana yeli:Alhassan Mohammed Awal|yeli]]) 04:03, 12 Gyɛnoɔre 2024 (GMT)
==Congratulations!==
Congratulations to the youngest Wikipedia! If I can help you with anything, for example templates, please let me know. [[Toma daana:Rich Farmbrough|Rich Farmbrough]] ([[Toma daana yeli:Rich Farmbrough|yeli]])
== <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Tech News: 2024-13</span> ==
<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">
<section begin="technews-2024-W13"/><div class="plainlinks">
Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/13|Translations]] are available.
'''Recent changes'''
* [[File:Octicons-tools.svg|12px|link=|alt=|Advanced item]] An update was made on March 18th 2024 to how various projects load site, user JavaScript and CSS in [[mw:Special:MyLanguage/Skin:Vector/2022|Vector 2022 skin]]. A [[phab:T360384|checklist]] is provided for site admins to follow.
'''Changes later this week'''
* [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|alt=|Recurrent item]] The [[mw:MediaWiki 1.42/wmf.24|new version]] of MediaWiki will be on test wikis and MediaWiki.org from {{#time:j xg|2024-03-26|en}}. It will be on non-Wikipedia wikis and some Wikipedias from {{#time:j xg|2024-03-27|en}}. It will be on all wikis from {{#time:j xg|2024-03-28|en}} ([[mw:MediaWiki 1.42/Roadmap|calendar]]). [https://wikitech.wikimedia.org/wiki/Deployments/Train][https://wikitech.wikimedia.org/wiki/Deployments/Yearly_calendar]
'''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]] • [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]] • [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/13|Translate]] • [[m:Tech|Get help]] • [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]] • [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].''
</div><section end="technews-2024-W13"/>
</div>
<bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 18:56, 25 Silimin gɔli March 2024 (GMT)
<!-- Message sent by User:UOzurumba (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=26446209 -->
== <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Tech News: 2024-14</span> ==
<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">
<section begin="technews-2024-W14"/><div class="plainlinks">
Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/14|Translations]] are available.
'''Recent changes'''
* Users of the [[mw:Special:MyLanguage/Reading/Web/Accessibility_for_reading|reading accessibility]] beta feature will notice that the default line height for the standard and large text options has changed. [https://phabricator.wikimedia.org/T359030]
'''Changes later this week'''
* [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|alt=|Recurrent item]] The [[mw:MediaWiki 1.42/wmf.25|new version]] of MediaWiki will be on test wikis and MediaWiki.org from {{#time:j xg|2024-04-02|en}}. It will be on non-Wikipedia wikis and some Wikipedias from {{#time:j xg|2024-04-03|en}}. It will be on all wikis from {{#time:j xg|2024-04-04|en}} ([[mw:MediaWiki 1.42/Roadmap|calendar]]). [https://wikitech.wikimedia.org/wiki/Deployments/Train][https://wikitech.wikimedia.org/wiki/Deployments/Yearly_calendar]
'''Future changes'''
* The Wikimedia Foundation has an annual plan. The annual plan decides what the Wikimedia Foundation will work on. You can now read [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation Annual Plan/2024-2025/Product & Technology OKRs#Draft Key Results|the draft key results]] for the Product and Technology department. They are suggestions for what results the Foundation wants from big technical changes from July 2024 to June 2025. You can [[m:Talk:Wikimedia Foundation Annual Plan/2024-2025/Product & Technology OKRs|comment on the talk page]].
'''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]] • [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]] • [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/14|Translate]] • [[m:Tech|Get help]] • [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]] • [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].''
</div><section end="technews-2024-W14"/>
</div>
== Admin request ==
Hello everyone, I humbly seek the support of fellow editors so that I can be the Administrator for this project. This role will enable me check and correct spellings, delete duplicate articles, removing of invalid articles, supporting new editors, remove vandalism and also developing existing editors. I believe it will go a long way to sanitize this wiki project.
If you support my request for the adminship, kindly declare your support below. Thank you. [[Toma daana:Zakaria Tunsung|Zakaria Tunsung]] ([[Toma daana yeli:Zakaria Tunsung|yeli]]) 20:37, 23 Ɔɔtoorebare 2024 (GMT)
==== Support ====
#[[Toma daana:Umar Asiya|Umar Asiya]] ([[Toma daana yeli:Umar Asiya|yeli]]) 20:40, 23 Ɔɔtoorebare 2024 (GMT)
#[[Toma daana:Yaw tuba|Yaw tuba]] ([[Toma daana yeli:Yaw tuba|yeli]]) 21:17, 23 Ɔɔtoorebare 2024 (GMT)
#[[Toma daana:ANTHONY DERY|ANTHONY DERY]] ([[Toma daana yeli:ANTHONY DERY|yeli]]) 06:48, 24 Ɔɔtoorebare 2024 (GMT)
#[[Be o yoŋ:Contributions/129.224.201.196|129.224.201.196]] 10:45, 24 Ɔɔtoorebare 2024 (GMT)
#[[Toma daana:KISUMAR123|KISUMAR123]] ([[Toma daana yeli:KISUMAR123|yeli]]) 11:49, 24 Ɔɔtoorebare 2024 (GMT)
#[[Toma daana:S A Habadah|S A Habadah]] ([[Toma daana yeli:S A Habadah|yeli]]) 12:21, 24 Ɔɔtoorebare 2024 (GMT)
#[[Toma daana:Kuukye|Kuukye]] ([[Toma daana yeli:Kuukye|yeli]]) 19:11, 24 Ɔɔtoorebare 2024 (GMT)
#[[[[Toma daana:Edith Tangkur|Edith Tangkur]] ([[Toma daana yeli:Edith Tangkur|yeli]]) 20:27, 24 Ɔɔtoorebare 2024 (GMT)]]
#[[Toma daana:Vision L1|Vision L1]] ([[Toma daana yeli:Vision L1|yeli]]) 21:10, 25 Ɔɔtoorebare 2024 (GMT)
#[[Toma daana:Banyaara Solomon|Banyaara Solomon]] ([[Toma daana yeli:Banyaara Solomon|yeli]]) 02:26, 26 Ɔɔtoorebare 2024 (GMT)
#[[Toma daana:Gyanford|Gyanford]] ([[Toma daana yeli:Gyanford|yeli]]) 16:40, 26 Ɔɔtoorebare 2024 (GMT)
== <span lang="en" dir="ltr">Migration to Parsoid</span> ==
<div lang="en" dir="ltr">
<section begin="announcement-content" />
<em>[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Product and Technology/Parsoid Read Views/Read View Announcement|Read this in another language]]</em>
Hello everyone! I am glad to inform you that as the next step in the [[mw:Special:MyLanguage/Parsoid/Parser Unification|Parser Unification]] project, Parsoid will soon be turned on as the default article renderer on your wiki. We are gradually increasing the number of wikis using Parsoid, with the intention of making it the default wikitext parser for MediaWiki's next long-term support release. This will make our wikis more reliable and consistent for editors, readers, and tools to use, as well as making the development of future wikitext features easier.
If this disrupts your workflow, don’t worry! You can still opt out through a user preference or turn Parsoid off on the current page using the Tools submenu, as described in the [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:ParserMigration|Extension:ParserMigration]] documentation.
There is [[mw:Special:MyLanguage/Parsoid/Parser_Unification/Confidence_Framework|more information about our roll-out strategy]] available, including the testing done before we turn on Parsoid for a new wiki.
To report bugs and issues, please look at our [[mw:Special:MyLanguage/Parsoid/Parser Unification/Known Issues|known issues]] documentation and if you found a new bug please create a phab ticket and tag the [[phab:project/view/5846|Content Transform Team in Phabricator]].
<section end="announcement-content" />
</div>
<bdi lang="en" dir="ltr">[[mw:User:CAnanian (WMF)|C. Scott Ananian]] (Parsoid technical lead)</bdi> 18:31, 5 Sentɔmbare 2025 (GMT)
<!-- Message sent by User:CAnanian (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Wikimedia_Foundation/Product_and_Technology/Parsoid_Read_Views/2025-09-05_Wikipedias&oldid=29228338 -->
== Call to participate: Proposed baseline Neutral Point of View (NPOV) standard ==
Hello-hello!
I am inviting you to participate in the public discussion regarding a proposed baseline Neutral Point of View (NPOV) standard. The proposed baseline is meant for the Wikipedias which do not yet have an NPOV policy, for these communities to adopt, use, and build upon. [[:m:Proposed_baseline_NPOV_standard#Proposed_baseline_NPOV_standard|You can find the proposed text here]].
As your Wikipedia does not seem to have an NPOV policy, we hope that this public discussion and proposed baseline standard will support your project community in adopting one. [[:m:Talk:Proposed_baseline_NPOV_standard|You can join the public discussion on meta]]. The timeframe for the discussion is from June 17 - July 15, 2026. Looking forward to engagement from your community and hopefully seeing your community to adopt the Neutral Point of View policy! --[[Toma daana:KVaidla (WMF)|KVaidla (WMF)]] ([[Toma daana yeli:KVaidla (WMF)|yeli]]) 22:19, 18 Gyoone 2026 (GMT)
:Thank you.
:I will join the discussion. [[Toma daana:Vision L1|Vision L1]] ([[Toma daana yeli:Vision L1|yeli]]) 08:16, 19 Gyoone 2026 (GMT)
==Administrator Request==
Hello everyone,
I'm kindly asking for your support to serve as an Administrator for Dagaare Wikipedia Community. Taking on this role will allow me to help improve the Wikipedia by correcting spelling errors, removing duplicate and invalid articles, and addressing vandalism. I will also be available to guide and support new editors, as well as help existing editors grow and improve their contributions.
I believe this will help keep the wiki organized, credible, and healthy for everyone involved.
If you support my request for adminship, please indicate your support below. Thank you very much.[[Toma daana:Vision L1|Vision L1]] ([[Toma daana yeli:Vision L1|yeli]]) 09:40, 10 Gyɛnoɔre 2026 (GMT)
;Support votes
#[[Toma daana:Baŋfodeme|Baŋfodeme]] ([[Toma daana yeli:Baŋfodeme|yeli]]) 10:19, 10 Gyɛnoɔre 2026 (GMT)
#[[Toma daana:Dery BK|Dery BK]] ([[Toma daana yeli:Dery BK|yeli]]) 11:09, 10 Gyɛnoɔre 2026 (GMT)
#
#[[Toma daana:Anthony Dery|Anthony Dery]] ([[Toma daana yeli:Anthony Dery|yeli]]) 11:03, 10 Gyɛnoɔre 2026 (GMT)
#[[Toma daana:Eric Gangman|Eric Gangman]] ([[Toma daana yeli:Eric Gangman|yeli]]) 10:23, 10 Gyɛnoɔre 2026 (GMT)
#[[Toma daana:Edith Tangkur|Edith Tangkur]] ([[Toma daana yeli:Edith Tangkur|yeli]]) 11:24, 10 Gyɛnoɔre 2026 (GMT)
#[[Toma daana:Zakaria Tunsung|Zakaria Tunsung]] ([[Toma daana yeli:Zakaria Tunsung|yeli]]) 16:16, 10 Gyɛnoɔre 2026 (GMT)
# [[Toma daana:Joachim Yirkang|Joachim Yirkang]] ([[Toma daana yeli:Joachim Yirkang|yeli]]) 17:06, 10 Gyɛnoɔre 2026 (GMT),
#[[Toma daana:Naah Philipo|Naah Philipo]] ([[Toma daana yeli:
#[[Toma daana:Mary Loor|Mary Loor]] ([[Toma daana yeli:Mary Loor|yeli]]) 21:03, 12 Gyɛnoɔre 2026 (GMT)
If you oppose to my request, kindly vote below
; Oppose votes
*
*
If you are not sure to choose any of the above options and want to remain neutral, kindly vote below;
; Neutral votes
*
*
== Admin Renewal Request ==
N mabitaa Dagaare Wikipiideɛ sɛgesɛgereba, maa Vision L1 la de la a vuo ŋa sɔre yɛ, ka yɛ la neɛ nuuri ko ma ka N la kyogi ne a Dagaare Wikipiideɛ wederoŋ zu kaabo, a na gu a Wikipiideɛ zu yi gagare yɛlɛ, nanyigebo nuuri, ane tonfatonneba nuuri poɔ. Kyɛ na maala o poɔ yɛlɛ ennɛ, a dennɛ o poɔ sɛgere ennɛ kyɛ ire ana naŋ ba soma bara.
Ka fõõ wa are ko ma, wuli a fo are-teroo a puliŋ kyɛ ne, "Support, Oppose, bee Neutral"
Yɛ Bareka.
[[Toma daana:Vision L1|Vision L1]] ([[Toma daana yeli:Vision L1|yeli]]) 12:45, 6 Gyoonoɔre 2026 (GMT)
;Support vote
#[[Toma daana:Dery BK|Dery BK]] ([[Toma daana yeli:Dery BK|yeli]]) 13:23, 6 Gyoonoɔre 2026 (GMT)
#[[Toma daana:Edith Tangkur|Edith Tangkur]] ([[Toma daana yeli:Edith Tangkur|yeli]]) 14:16, 6 Gyoonoɔre 2026 (GMT)
#[[Toma daana:Mary Loor|Mary Loor]] ([[Toma daana yeli:Mary Loor|yeli]]) 14:35, 6 Gyoonoɔre 2026 (GMT)
#[[Toma daana:Eric Gangman|Eric Gangman]] ([[Toma daana yeli:Eric Gangman|yeli]]) 14:35, 6 Gyoonoɔre 2026 (GMT)
#[[Toma daana:Lawrence Woma|Lawrence Woma]] ([[Toma daana yeli:Lawrence Woma|yeli]]) 15:40, 6 Gyoonoɔre 2026 (GMT)
#[[Toma daana:Anthony Dery|Anthony Dery]] ([[Toma daana yeli:Anthony Dery|yeli]]) 16:08, 6 Gyoonoɔre 2026 (GMT)
#[[Toma daana:Zakaria Tunsung|Zakaria Tunsung]] ([[Toma daana yeli:Zakaria Tunsung|yeli]]) 18:22, 6 Gyoonoɔre 2026 (GMT)
#
If you oppose to my request, kindly vote below
;Oppose
#
#
#
If you are not sure to choose any of the above options and want to remain neutral, kindly vote below
;Neutral
#
#
#
5nnl3xhwow452jr8r2kj9d5va2z6saj
Brassica juncea
0
7267
62563
62275
2026-07-13T20:32:46Z
Mary Loor
55
62563
wikitext
text/x-wiki
'''''Brassica juncea''''', naŋ e '''mustard greens''', '''brown mustard''', '''Chinese mustard''', '''Indian mustard''', '''Japanese mustard''', '''Korean green mustard''', '''leaf mustard''', '''Oriental mustard''' ane zɛvaare '''mustard''', e la zeɛre boma a ko mustard bondirii <ref name="GRIN" />
== Cultivars ==
''Brassica juncea'' cultivars na baŋ poŋ eŋ la ziiri anaare ka ana la : integrifolia, juncea, napiformis, and tsatsai.<ref name="Spect" />
=== Integrifolia ===
{| class="wikitable"
! colspan="2" |Group
!Image
!Description
|-
| rowspan="5" |leaf mustard
(芥菜)
|leaf mustard
(芥菜)
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Mustardgreensraw.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Mustardgreensraw.jpg|frameless|180x180px]]
|The leaf mustard is known as "bamboo mustard", "small gai choy" (小芥菜), and "mustard cabbage".
|-
|Korean red mustard
(적갓) and green mustard(청갓)
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:전남장성군녹진리의_갓_색깔_20170307.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:%EC%A0%84%EB%82%A8%EC%9E%A5%EC%84%B1%EA%B5%B0%EB%85%B9%EC%A7%84%EB%A6%AC%EC%9D%98_%EA%B0%93_%EC%83%89%EA%B9%94_20170307.jpg|frameless|120x120px]]
|The mustard plant produces deep purple-red leaves(적갓) and green leaves(청갓) with green petiole.
|-
|Japanese giant red mustard
(タカナ, 高菜)
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:RoterSenfRedGiantBlatt.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:RoterSenfRedGiantBlatt.jpg|frameless|120x120px]]
|The giant-leafed mustard, also known as "Japanese mustard", "takana" (タカナ, 高菜), has purple-red savoy leaves with strong, sharp, peppery taste.
|-
|snow mustard
(雪里蕻)
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Snow_mustard_Brassica_juncea.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Snow_mustard_Brassica_juncea.jpg|frameless|180x180px]]
|Previously identified as ''B. juncea'' var. ''foliosa'' and ''B. juncea'' subsp. ''integrifolia'' var. ''subintegrifolia''.<ref name="Wiersema" /> The mustard plant is known as "red-in-snow mustard", "green-in-snow mustard" and "''xuělǐhóng'' / ''hsueh li hung''".
|-
|curled-leaf mustard
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Curly_mustard_leaves.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Curly_mustard_leaves.jpg|frameless|120x120px]]
|Previously identified as ''B. juncea'' subsp. ''integrifolia'' var. ''crispifolia''.<ref name="Wiersema" /> The mustard plant is known as "curled mustard", "American mustard", "Southern mustard", "Texas mustard", and "Southern curled mustard".
|-
| rowspan="2" |large-petiole mustard
|large-petiole mustard
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Chinese_vegetable_026.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Chinese_vegetable_026.jpg|frameless|120x120px]]
|
|-
|horned mustard
|
|Previously identified as ''B. juncea'' subsp. ''integrifolia'' var. ''strumata''.<ref name="Wiersema" /> The mustard plant has a "horn" in the center of its stem, thus its name, "horned mustard".
|-
|{{anchor|HeadHeartMustardLinkAnchor2March2024}}head mustard
|head mustard
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Gai_Choi_Mustard_Greens_-_J_K_Asian_Grocery_(5050526668).jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Gai_Choi_Mustard_Greens_-_J_K_Asian_Grocery_(5050526668).jpg|frameless|120x120px]]
|Previously identified as ''B. juncea'' subsp. ''integrifolia'' var. ''rugosa''.<ref name="Wiersema" /> The primary varieties are Swatow (''dai gai choy'', heart mustard cabbage, wrapped mustard cabbage) and Bamboo (''jook gai choi'').<ref name="Cook's Guide" />
|}
=== Juncea ===
{| class="wikitable"
! colspan="1" |Group
!Image
!Description
|-
|oilseed mustard
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Brassica_juncea_var._juncea_3.JPG|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Brassica_juncea_var._juncea_3.JPG|frameless|120x120px]]
|Oilseed mustard is called ''rai'' or ''raya'' in India. Like other oilseed brassicas, it has both high-erucic acid and low-erucic acid cultivars. The low-erucic acid cultivars are referred to as canola.<ref name="Wiersema" />
|}
=== Napiformis ===
{| class="wikitable"
! colspan="1" |Group
!Image
!Description
|-
|root mustard
|
|Previously identified as ''B. juncea'' subsp. ''napiformis''.<ref name="Wiersema" /> The mustard plant is known as "root mustard", "large-root mustard", "tuberous-root mustard", and "turnip-root mustard".
|}
=== Tsatsai ===
{| class="wikitable"
! colspan="2" |Group
!Image
!Description
|-
|multishoot mustard
|multishoot mustard
|
|Previously identified as ''B. juncea'' subsp. ''tsatsai'' var. ''multiceps''.<ref name="Wiersema" /> The mustard plant is known as "chicken mustard", "multishoot mustard", and "nine-head mustard".
|-
|big-stem mustard
|Stem Mustard
(茎用芥/芥菜头)
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Tumida.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Tumida.jpg|frameless|120x120px]]
|Previously identified as ''B. juncea'' subsp. ''tsatsai'' var. ''tumida''.<ref name="Wiersema" /> The mustard plant with knobby, fist-sized, swollen green stem is known as "big-stem mustard" or "swollen-stem mustard".
|}
== Meŋ la nyɛ ==
* ''Sinapis alba'' (formerly ''Brassica alba'') – yellow or white mustard, another mustard variety
* ''Brassica oleracea'' – wild cabbage
* ''Brassica nigra'' – black mustard, another mustard variety
* ''Brassica rapa'' – related family of edible greens used in Asian cooking
* ''Brassica carinata'' – Ethiopian mustard
* For other edible plants in the family Brassicaceae, see cruciferous vegetables.
== Sommo yizie ==
he02v12b68eikog3yindnjqypqmpr6o
Traditional food
0
7269
62529
62528
2026-07-13T12:02:47Z
Mary Loor
55
62529
wikitext
text/x-wiki
[[Duoro kɔre:Espaguetis carbonara.jpg|thumb]]
'''Saaŋkompare bondirii''' e la bondirii ane seemaa, a e la bondirii naŋ piili ne te saaŋkommine a wa tɔ zenɛ kyɛ naŋ bebe, a e la bondirii ba dire yuomo naŋ pare a naŋ wa tɔ zenɛ ka ba naŋ dire. Saaŋkompare [[bondirii]] ane semaa e la saaŋkompare naŋ be teŋɛ zu kyɛ, a maŋ taa la saadayel a ko a paaloŋ na zaa a kyaare ne a bondirii,. Saaŋkompare bondirii ane bonnyuuri banaŋ maŋ maale yiri, bee a bondirii koɔroo zie ane zibibilii banaŋ maŋ maala bondirii, ane bondimaale zi bɛrɛ.
Saaŋkompare bondirii taa la a maaloo zie ka naŋ nansala maŋ boɔle ka “ geographical indications and traditional specialties in the European Union” ba maale la aŋa lɛ European Union naŋ maale geographical indications and traditional specialties: Protected designation of origin (PDO), Protected geographical indication (PGI) and Traditional specialties guaranteed (TSG). A yelmaale binne ama maale biŋ la ka a gu ba koɔbo yɛroŋ soŋ ŋa yuori soŋ kyɛ soŋ ŋmɛ daworo bee a moɔle ka ba yuori gaa toɔre.
A atikile ama taa la duoro a kyaare ne a saaŋkompare bonnyuuri.
== '''Tɛɛtɛɛloŋ naŋ be a saaŋkompare bondirii ane a parɛɛ''' ==
[[Duoro kɔre:Antica trattoria Bagutto.jpg|thumb]]
Aneazaa ka a pore la ka ba derɛ anaŋ yitaa zuiŋ, a yelmeŋa naŋ be a saaŋkompare bonimaale ziiri e la parɛɛ ayi a noba naŋ sage de tona ne toma, a yi culinary anthropology; naŋ manne.; a danweɛ soba la culinary anthropology; aŋa e la bone ba naŋ woŋ yi noba noɔre poɔ, dawuri bilee ane tembɛrɛ poore, kyɛle taa la ssaaŋkompare yeltuuri kyɛ ka ba mine meŋ taa ba waaloŋ. A yelkaŋa meŋ la ka tenneŋ wa yele yɛlɛ a maŋ pore la, cuisine e la zie kaŋa naŋ pore ka noba gyamaa a noŋ a be. Azuiŋ saakopare bondirii bee saaŋkompare yelerre bee a saaŋkompare yelerre kaŋa zaa.
Saaŋkompare bondirii gyamaa zie, yi la yiri pɔgeba gɔɔloŋ bommaale ane lɛ banaŋ maŋ de ziyuo yɛŋ a eŋ pale ba bondirii maaloo poɔ. Ka noba wa boŋkaŋa, o daaroŋ maŋ e la tuo kyɛ ka kyɛ ka neɛzaa maŋ boɔrɔ ka o meŋ e nyɛ. A yelkaŋa meŋ la o maŋ yaare la ka neɛzaa a tɔgelɔ a erɛ, azuiŋ a ba maŋ kɔɔre kyɛ ka o e boŋkpokpo ka neɛzaa boɔrɔ. A yelŋa zuiŋ, saaŋkompare bondimaale ziiri e la bone a maaloo naŋ e tɛɛtɛɛ a yi zie na banaŋ maala a. azuiŋ gbɛɛ a maŋ yi la a noba bale piilu zie aseŋ saaŋkompare bommaale mine bebe ana baŋ le a pare la kyɛ bore togitogi, kyɛ ka anaŋ wa di zuo, a maŋ faaŋ la kyɛ poɔ a cuisine bondirii maaloo ŋa zie. A Maxican culinary anthropologist Maru Toledo bommaala poɔ, eŋ la bonsaana ata soba a poɔ a ba bondirii maalo poɔ, a yelŋa e la bone naŋ daŋ ba kyebe a ba saaŋkonnoŋ poɔ sɛre ka ba wa baŋ piili, ka fooŋ kaa soŋ pampana ŋa bondirii maaloo ane a maalo zie taa la lɛ a na maŋ maale tutaa pampana ŋa.
== Bondirii maalo libie de boɔbo ==
A yɛroŋ bondimaale ziiri ama taa la meɛroŋ naŋ e a saaŋkomapre ( aneazaa ka amine yi la taa bee a gyamaa yietaa) kyɛ a yelnyɔgeraa zaa naane e tɔnɔ boma. A ŋaa zuiŋ, ba ba maŋ boɔrɔ ka kpɛ gaa nimitoɔre a wuli a yi waabo zie bee a piilu zie, bee ka o gaa bee ka a lambogir naŋ ba maaleŋ peɛle a bondirii yeltarre loori, a maŋ taa la daabo. A baara soba la, a gyamaa, maŋ e la ka a yɛŋ naŋ be a bondirii na maalo zie a e bone noba naŋ ba taa a yɛŋ na soba, ba sage la ka bondirii anaŋ ba naŋ maŋ daara maŋ e la ba meŋa bondirii, la ka ba maŋ la te maale maalo kaŋa, ka a nyuu ane a waaloŋ meŋ e a toɔraa, ane a gɔɔloŋ na naŋ be a maalo sobie poɔ, ane a saaakompare yeltuuri mine.
== '''A Tendaazaa''' ==
=== Africa poɔ ===
[[Duoro kɔre:Bambara nut unearthed..JPG|thumb]]
· Suŋgbulo -a e la saaŋkompare boŋkoɔre naŋ be a Africa paaloŋ poɔ.
Europe ( Tuure paaloŋ)
Saaŋkompare bondikoɔre e la boma ba naŋ bigiri ka a taa la tɔnɔ yaga a Europe laŋkpeɛbo poɔ, ba yelerre ne ba waaloŋ poɔ, ane ba yeltuuri.
== '''South America''' ==
[[Duoro kɔre:Humas - Flickr - Pepelo..jpg|thumb]]
· Humaita – e la a saaŋkompare bondiraa kaŋa naŋ be a Bolivia, Chile, Ecuador, ane Peru paaloŋ poɔ
·
=== '''A tatenne mine poɔ''' ===
Kaa kyɛ nyɛ: Canada deme bondirii maalo zie
Teŋɛ kaŋa bondirii e la ba saaŋkompare bondirii a Aboriginal noba naŋ neɛzaa naŋ baŋ ka banaŋ neŋ la ka ba boɔlɔ (Canada paaloŋ danweɛ soba a di Metis, ane Inuit) a zuo a zaa kori naŋ be a northern irigiŋ a be la ka a Western bondirii a be, a bondirii ama de waabo maŋ e la kpeɛŋaa, kyɛ ka a saakompar bondirii naŋ maŋ are gu a anaŋ.
· Bareka puoru bondirii
==== '''Québec''' ====
Kaa kyɛ nyɛ: Bondirii maalo a
* Poutine[[//en.wikipedia.org/wiki/File:La_Banquise_Poutine.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:La_Banquise_Poutine.jpg|right|thumb|A classic poutine is made with french fries, cheese curds and gravy.]]
* Tourtière
* Sucre à la crème
* Pâté chinois
* Pouding chômeur
* St. Catherine's taffy
* Spruce beer
* Maple syrup
* Cretons
'''Acadia'''
Meŋ leɛ kaa kyɛ nyɛ : Acadian bondirii maaloo zie
=== China paaloŋ poɔ ===
* Ciba cake
* Dim sum
* Fuling Jiabing - e la saakompare bondirii snack bondirii naŋ e Beijing naŋ e bone na be a paaloŋ lambori kyɛlee poɔ. O maŋ waa ŋa a Pancake na, sikyiri zɔŋ ane fuling la ka ba maŋ de a maale a nyɔge pilli ne bombie, seo, ane boma mine ne a taaba.
* Spring Pancake - e la chinese deme saaŋkompare bondirii naŋ e bone naŋ pore a northern irigiŋ paaloŋ poɔ ka neɛzaa baŋ o. Noba maŋ di la Pancake a bebiri kaŋa banaŋ boɔlɔ Lichun, o e la tigiri ba naq maq piili o diibu a spring pare piila.
* Zhongzi - mui tage bee bonnoore mine na maŋ pɔge a vaɛ ka ba de doge.
Zhnogzi – e la mui nyɛnnoo bee bonnoore mine, ba naŋ maŋ de bamboo vaɛ a pɔge ne kyɛ a de doge. Ba maŋ maale la a boma ka ba de toori ne a ba paaloŋ paati neŋkpoŋ yuori naŋ di Qu Yuan a Dragon tigiri diibu saŋa bee wagere poɔ.
=== '''Costa Rica paaloŋ poɔ''' ===
Mui ane bɛŋɛ
=== Croatia ===
· Lecsó
=== Cyprus ===
Tsamarella – e la saaŋkompare bondirii kyɛ naŋ cyprus ŋmenaa saŋa nɛmɛ
=== Czech Republic ===
· Lecsó
· Svíčková
=== Estonia ===
· Mulgipuder<sup>[''citation needed'']</sup>
· Sepik
=== Eswatini ===
Atikile meŋa : Bondirii maaloo zie a Eswatini ane ba saaŋkompare bondirii
Faroe Islands
· Faroese puffin
· Garnatálg
· Skerpikjøt
· Whale Nɛmɛ
=== Finland ===
Karelian pasty
· Karelian stew
· Karelian pasty
· Kesäkeitto
· Sautéed reindeer
· Ruisreikäleipä
· Ryynimakkara
· Mustamakkara
· Kalakukko
· Lörtsy
· Rönttönen
· Sultsina
· Mämmi
· Joulutorttu
=== France ===
A ''Appellation d'origine contrôlée'' - e la Franch bondirii a paaloŋ zaa naŋ sage de ka a e ba paaloŋ bondirii kyɛ a Franch paaloŋ zaa kyɛ a ziiri ama bondirii la wines, cheeses, kaaŋ ane a kɔreba bonkoɔre mine.
Nansaala noɔ peele - a French noore boma ne a appellation d’origine controlee zi araa
Appellation d’origine controlee liqueurs ane seeloŋ
Appellation d’origine controlee controlee daa kpeɛne mine.
=== Germany ===
Black Forest ham – maŋ maale la eŋ a black forest irigiŋ naŋ be a Germany paaloŋ poɔ, o e la bone kpaaroŋ kaŋa kpaaroŋ naŋ kaara ba zu ka onaŋ la Proected Designation of Origin (PDO) naŋ kaara a bondirii zu a European Union.
=== Guatemala ===
Fiambre e la saaŋkompare Guatemalan bondirii, na maŋ maale dayeni yoŋ ka ba di yuoni zaa, o la tigiri bee yeltuuri ba naŋ maŋ di a kyaare a ne a bebiri na a Dia de Los Muetos ane All Saint Day (Dia de Todos Los Santos) naŋ kpi.
=== Iceland ===
Hakarl – o e la saaŋkompare bondiraa ane a paaloŋ zaa bondirii kaŋa naŋ be a Iceland paaloŋ poɔ.
Hangikjot
Þorramatur – e la Iceland saaŋkompare bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ kaa iri, o e la bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ de a maale ne zɔne, ba maŋ maale o la a saaŋkompare maaloo, ba nyɔge a ŋmaare bibilee a paaŋ de eŋ rúgbrauð bondirii ( a de dɔgele borodo sɔgele maaroŋ zu), butler ane brennivin ( naŋ e Icelandic akvavit)
=== India ===
Atikile meŋa : Indian paaloŋ poɔ bondirii
· Kheer
· Roti and Sabzi
=== South India paaloŋ poɔ bondirii ===
· Idli
· Dosa
· Sambar and Chutneys
· Rasam
· Puttu
· Idiyappam
· Paniyaram
=== Indonesia ===
Meŋ kaa kyɛ nyɛ: Indonesia bondi-parɛɛ
Brem – e la Snack ane va-diree bombiiru kaŋa banaŋ maq de yi ne Java ane Badi bee a e ba bommaale.
Docang – e la saaŋkompare bondirii naŋ maale yi Cirebon
Gado-gado – e la saaŋkompare salad bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ de seŋkaa kaaŋ a maale dɔgele.
Gudeg - unripe jackfruit baapaala la ka ba maŋ de maale ne zeɛre, a e la saaŋkompare bondirii naŋ yi Yogyakarta paaloŋ poɔ.
Ketupat – a e la saaŋkompare mui dogere banaŋ maŋ doge a peli ne vaɛ, a e la bondirii ba naŋ maŋ di a Lebaren , Indonesia idul fitri
Kuluban – Javanese saaŋkompare salad naŋ e yi zie kaŋa a wa
Lawar – Balinese zɛvaare bondirii naŋ e saaŋkompare bondirii
Opor ayam – noɔ ba naŋ maŋ de eŋ kube koɔ zeɛre poɔ, a e la ba saaŋkompare bondiraa kaŋa naŋ pore kyɛ gbɛɛ yaga a bondiraa ŋa diibu ba maŋ de di ne la ketupat a Lebaran diibu wagere.
Pallubasa – e la saaŋkompare bondirii naŋ yi a Makassar, South Sulawesi banaŋ maŋ maale o yi ne offal nao bee wɛduo eŋɛ.
Papeda – saago ɔongee, e la saaŋkompare bondirii naŋ be a Eastern Indonesia ( Maluku ane Papua) paaloŋ poɔ.
Rendang – Minangkabau e la saaŋkompare bondirii naŋ yi a West Sumatra paaloŋ poɔ.
Satay – e la nɛne ba naŋ maŋ ɛre dɔgele skewers zu, a saaŋkompare bondiraa ŋa taa la tɛɛtɛɛ a yi a paaloŋ na poɔ banaŋ maale a Indonesia poɔ
Soto – e la a Indonesia saaŋkompare zeɛre kaŋa, a zeɛre ama maalo taa la tɛɛtɛɛ a yi irigiŋ na poɔ a zeɛre naŋ maale
Tempeh – bɛŋɛ sɛnsɛ naŋ e saaŋkompare naŋ yi a Java paaloŋ poɔ
Tumpeng – a e la mui na maŋ doge wagere na banaŋ maŋ dire a Indonesia bondirii tigiri, a wagere ŋa poɔ ba maŋ doge la bondiparɛɛ parɛɛ a viiri a mui ama
=== Iran ===
· Chelow kabab
· Tahdig
· Ghormeh sabzi
· Fesenjān
· Sabzi polo
· Abgoosht
· Gheimeh
· Sholezard
· Āsh
· Mirza Ghassemi
* Nargesi
* Baghala ghatogh
=== Ireland ===
Biguo bondirii
Podaare bondi-seɛraa
=== Italy ===
Meŋ kaa kyɛ nyɛ; a Italian bondiparɛɛ ane ba bonnyuri ane a Italian bommaale ane a boŋguuri a ne a yiwaabo zie la a puliŋ kyɛ
· Abbacchio
· Affogato
· Arancini
· Asiago
· Biscotti
· Braciola
· Bruschetta
· Caciotta
· Cacciucco
· Caponata
· Cappuccino
· Cotechino
· Crostata
· Crostini
· Espresso
· Focaccia
· Frittata
· Frittella
· Fritto misto
· Gelato
· Lasagna
· Mascarpone
· Minestrone
· Mozzarella
· Panettone
· Panna cotta
· Panino
· Panzerotto
· Parmigiano Reggiano
· Pasta
· Pecorino
· Peperonata
· Pizza
· Polenta
· Porchetta
· Prosciutto
· Ravioli
· Risotto
· Salami
· Salumi
· Scamorza
· Semifreddo
· Spezzatino
· Strudel
· Tiramisu
· Tortellini
· Zabaione
· Zuppa inglese
A maaloo yiibu zie
''Denominazione di origine controllata a'' e la Italian bondimaalaa banaŋ maŋ maale a sɛge mare lɛ a na soma seŋ, azuo a zaa Italian daa kpeɛŋaa ane cheese
· Italian DOC daa kpeɛŋaa
· Italian DOCG daa kpeɛŋaa
* ''Indicazione geografica tipica''
· ''Prodotti agroalimentari tradizionali e la'' a Italian saaŋkompare daa irigiŋ kaŋa naŋ be poɔ,ka a Protected Geographical Status of European Union.
· ''Strada dell'Olio, e la gastronomical'' naŋ be a Italy paaloŋ poɔ a e ba saaŋkompare bommaale aseŋ, PDOs ane PGIs, DOCs ane DOCGs naŋ be a Italy poɔ
=== Japan ===
Mochi – maŋ di la yuoni zaa viiria a yuoni poɔ a Japan a yuoni gbuli zaa poɔ, mochi e la saaŋkompare bondirii naŋ be a Japan yuompaala diibu poɔ a e la bondirii naŋ pore ka maŋ koɔr ka noba daara dire a wagere na poɔ.
=== Jordan ===
Saaŋkompare bonnyuri naŋ be a Jordan paaloŋ poɔ a laŋ ne a sous ( anaŋ neŋ la ka ba boɔlɔ irqsus), a bonnyuri ama e la boma ba naŋ maŋ maale ne ''Glycyrrhiza glabra'' nyege-kuoni (liquorice) tamr hindi, a e la daa ba naŋ maŋ maale ne ''Tamarindus indica'' (tamarind), ane ''laban'' (''labneh''), bonkuoni. A e la bone ba naŋ maŋ de koɔ ane yogurt a maale ne. a yelnimizeɛ kaŋa naŋ be a maalo poɔ la ba maŋ de la labneh naŋ be a Jordan ane tenne anaŋ ŋmaa viiri bee a peɛle, a ama zaa maŋ maale la ane a saaŋkompare maaloo sobie na, a maŋ maale a eŋ a yogurt ɔrebare poore.
=== Korea ===
· Bibimbap
· Bulgogi
· Kimchi
· Nurungji
· Sungnyung
=== Latvia ===
· Bombie
* Layered rye bread
* Sklandrausis
· Speķrauši
=== Lithuania ===
· Saaŋkompare daŋgeli
=== Malaysia ===
· Hinava
· Kelupis
· Ketupat
· Lamban
· Lemang
· Linopot
· Manuk pansuh
· Nasi lemak
· Penyaram
· Umai
=== Maldives ===
Garudiya
Maldives zuma – saaŋkompare tuna zum ba naŋ maale Maldives paaloŋ poɔ. A e la Maldivian bondirii,
=== Malta ===
Lent naŋ be Malta poɔ & saaŋkompare bondirii ba naŋ maŋ di a wagere na zaa poɔ.
Kwarezimal – Lent sɛnsɛ
=== Maxico ===
Atole e la a ba saaqkompare tea nyu bone
Capirotada – e la bone gbɛɛ yaga ba naŋ maŋ di Lenten wagere poɔ (''comida de cuaresma'') o e la a bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ di Friday soŋ daare
Sɛlemaa wogiri
Enchilada Mexico noba bondirii
Iguana Nɛne
Bombie, bɛŋɛ ane bɛŋkyeene
Kamaana
Tortilla
Mole Sauce
Doba-nɛne
Choizo
Mui – saaŋkompare poɔ, ba maŋ kyeeŋ la ka a waa ŋa salima sɛre ka paaŋ de a doge
Mui ane bɛŋɛ
Sope a e la Mexico bondirii ba naŋ maŋ de gyɛle a maale ne
Tamale – a e la bondirii mine ba naŋ maŋ maale eŋ kamapɛge poɔ
=== '''Nepal''' ===
Dhindo
=== '''Portugal''' ===
Denominação de Origem Controlada e la mere kaŋa banaŋ maale biŋ ka o kaara a ba daa-kpeɛne zu, cheeses, butter aane a Portugal bonkoɔre mine.
'''Saudi Arabia'''
· Hininy
· Kabsa
=== Singapore ===
Hainanese mui ane noɔ nɛne - a Singapore a bondirii ama la ka ba de ka a e a ba saaŋkompare bondirii
Teochew kookoo bee buuluŋ
=== Slovakia ===
Bryndzové halušky - a bondirii ama la ka ba de ka a e a ba saaŋkompare bondirii ana la halušky ane bryndza a Solvakia poɔ.
Lecso
=== South Africa ===
[[Boŋŋo Tigiri|Boboti]]<nowiki/>e
* Chakalaka and Pap
* Malva pudding
* Potjiekos
* Samosa
=== Spain ===
Borona - e la kamaana boroodo a e la saaŋkompare bondirii, naŋ be a Galicia, Asturias Cantabria, a Basque teŋɛ ane a Northen Castilla - Leon ( zie kaŋa naŋ be a Leon Palenɔia ane Burgos)
''Denominación de Origen'' ''-''
=== '''Sweden''' ===
* Falukorv
* Janssons frestelse
* Pyttipanna
Switzaerland
''Appellation d'origine protégée'' ''- A''
Capuns - e la saaŋkompare bondirii naŋ be a canton of Graubünden a Switzerland paaloŋ
=== Tanzania ===
Pare noba ane saaŋkompare bondirii
=== '''Thailand''' ===
Mango mui
pad Thai
=== Turkey ===
imam bayildi
Uganda
Malewa - bamboo seɛre ba naŋ maŋ deɛle ka a ko ka biŋ. A bondirii ama yiibu zie la Eastern Uganda, paaloŋ, a Bugisu naŋ be irigiŋ bilee kaŋa poɔ
=== '''United Kingdom''' ===
=== England ===
* Bangers and mash
* Cottage pie
* Faggot
* Zuma ane chips
* Biguo bondirii
* Sunday roast
jkpq0lpmus29ro3ecmglmvhfbkm062x
62530
62529
2026-07-13T14:06:55Z
Mary Loor
55
62530
wikitext
text/x-wiki
[[Duoro kɔre:Espaguetis carbonara.jpg|thumb]]
'''Saaŋkompare bondirii''' e la bondirii ane seemaa, a e la bondirii naŋ piili ne te saaŋkommine a wa tɔ zenɛ kyɛ naŋ bebe, a e la bondirii ba dire yuomo naŋ pare a naŋ wa tɔ zenɛ ka ba naŋ dire. Saaŋkompare [[bondirii]] ane semaa e la saaŋkompare naŋ be teŋɛ zu kyɛ, a maŋ taa la saadayel a ko a paaloŋ na zaa a kyaare ne a bondirii,. Saaŋkompare bondirii ane bonnyuuri banaŋ maŋ maale yiri, bee a bondirii koɔroo zie ane zibibilii banaŋ maŋ maala bondirii, ane bondimaale zi bɛrɛ.
Saaŋkompare bondirii taa la a maaloo zie ka naŋ nansala maŋ boɔle ka “ geographical indications and traditional specialties in the European Union” ba maale la aŋa lɛ European Union naŋ maale geographical indications and traditional specialties: Protected designation of origin (PDO), Protected geographical indication (PGI) and Traditional specialties guaranteed (TSG). A yelmaale binne ama maale biŋ la ka a gu ba koɔbo yɛroŋ soŋ ŋa yuori soŋ kyɛ soŋ ŋmɛ daworo bee a moɔle ka ba yuori gaa toɔre.
A atikile ama taa la duoro a kyaare ne a saaŋkompare bonnyuuri.
== '''Tɛɛtɛɛloŋ naŋ be a saaŋkompare bondirii ane a parɛɛ''' ==
[[Duoro kɔre:Antica trattoria Bagutto.jpg|thumb]]
Aneazaa ka a pore la ka ba derɛ anaŋ yitaa zuiŋ, a yelmeŋa naŋ be a saaŋkompare bonimaale ziiri e la parɛɛ ayi a noba naŋ sage de tona ne toma, a yi culinary anthropology; naŋ manne.; a danweɛ soba la culinary anthropology; aŋa e la bone ba naŋ woŋ yi noba noɔre poɔ, dawuri bilee ane tembɛrɛ poore, kyɛle taa la ssaaŋkompare yeltuuri kyɛ ka ba mine meŋ taa ba waaloŋ. A yelkaŋa meŋ la ka tenneŋ wa yele yɛlɛ a maŋ pore la, cuisine e la zie kaŋa naŋ pore ka noba gyamaa a noŋ a be. Azuiŋ saakopare bondirii bee saaŋkompare yelerre bee a saaŋkompare yelerre kaŋa zaa.
Saaŋkompare bondirii gyamaa zie, yi la yiri pɔgeba gɔɔloŋ bommaale ane lɛ banaŋ maŋ de ziyuo yɛŋ a eŋ pale ba bondirii maaloo poɔ. Ka noba wa boŋkaŋa, o daaroŋ maŋ e la tuo kyɛ ka kyɛ ka neɛzaa maŋ boɔrɔ ka o meŋ e nyɛ. A yelkaŋa meŋ la o maŋ yaare la ka neɛzaa a tɔgelɔ a erɛ, azuiŋ a ba maŋ kɔɔre kyɛ ka o e boŋkpokpo ka neɛzaa boɔrɔ. A yelŋa zuiŋ, saaŋkompare bondimaale ziiri e la bone a maaloo naŋ e tɛɛtɛɛ a yi zie na banaŋ maala a. azuiŋ gbɛɛ a maŋ yi la a noba bale piilu zie aseŋ saaŋkompare bommaale mine bebe ana baŋ le a pare la kyɛ bore togitogi, kyɛ ka anaŋ wa di zuo, a maŋ faaŋ la kyɛ poɔ a cuisine bondirii maaloo ŋa zie. A Maxican culinary anthropologist Maru Toledo bommaala poɔ, eŋ la bonsaana ata soba a poɔ a ba bondirii maalo poɔ, a yelŋa e la bone naŋ daŋ ba kyebe a ba saaŋkonnoŋ poɔ sɛre ka ba wa baŋ piili, ka fooŋ kaa soŋ pampana ŋa bondirii maaloo ane a maalo zie taa la lɛ a na maŋ maale tutaa pampana ŋa.
== Bondirii maalo libie de boɔbo ==
A yɛroŋ bondimaale ziiri ama taa la meɛroŋ naŋ e a saaŋkomapre ( aneazaa ka amine yi la taa bee a gyamaa yietaa) kyɛ a yelnyɔgeraa zaa naane e tɔnɔ boma. A ŋaa zuiŋ, ba ba maŋ boɔrɔ ka kpɛ gaa nimitoɔre a wuli a yi waabo zie bee a piilu zie, bee ka o gaa bee ka a lambogir naŋ ba maaleŋ peɛle a bondirii yeltarre loori, a maŋ taa la daabo. A baara soba la, a gyamaa, maŋ e la ka a yɛŋ naŋ be a bondirii na maalo zie a e bone noba naŋ ba taa a yɛŋ na soba, ba sage la ka bondirii anaŋ ba naŋ maŋ daara maŋ e la ba meŋa bondirii, la ka ba maŋ la te maale maalo kaŋa, ka a nyuu ane a waaloŋ meŋ e a toɔraa, ane a gɔɔloŋ na naŋ be a maalo sobie poɔ, ane a saaakompare yeltuuri mine.
== '''A Tendaazaa''' ==
=== Africa poɔ ===
[[Duoro kɔre:Bambara nut unearthed..JPG|thumb]]
· Suŋgbulo -a e la saaŋkompare boŋkoɔre naŋ be a Africa paaloŋ poɔ.
Europe ( Tuure paaloŋ)
Saaŋkompare bondikoɔre e la boma ba naŋ bigiri ka a taa la tɔnɔ yaga a Europe laŋkpeɛbo poɔ, ba yelerre ne ba waaloŋ poɔ, ane ba yeltuuri.
== '''South America''' ==
[[Duoro kɔre:Humas - Flickr - Pepelo..jpg|thumb]]
· Humaita – e la a saaŋkompare bondiraa kaŋa naŋ be a Bolivia, Chile, Ecuador, ane Peru paaloŋ poɔ
·
=== '''A tatenne mine poɔ''' ===
Kaa kyɛ nyɛ: Canada deme bondirii maalo zie
Teŋɛ kaŋa bondirii e la ba saaŋkompare bondirii a Aboriginal noba naŋ neɛzaa naŋ baŋ ka banaŋ neŋ la ka ba boɔlɔ (Canada paaloŋ danweɛ soba a di Metis, ane Inuit) a zuo a zaa kori naŋ be a northern irigiŋ a be la ka a Western bondirii a be, a bondirii ama de waabo maŋ e la kpeɛŋaa, kyɛ ka a saakompar bondirii naŋ maŋ are gu a anaŋ.
· Bareka puoru bondirii
==== '''Québec''' ====
Kaa kyɛ nyɛ: Bondirii maalo a
* [[Duoro kɔre:La Banquise Poutine.jpg|thumb]]Poutine[[//en.wikipedia.org/wiki/File:La_Banquise_Poutine.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:La_Banquise_Poutine.jpg|right|thumb|A classic poutine is made with french fries, cheese curds and gravy.]]
* Tourtière
* Sucre à la crème
* Pâté chinois
* Pouding chômeur
* St. Catherine's taffy
* Spruce beer
* Maple syrup
* Cretons
'''Acadia'''
Meŋ leɛ kaa kyɛ nyɛ : Acadian bondirii maaloo zie
=== China paaloŋ poɔ ===
* Ciba cake
* Dim sum
* Fuling Jiabing - e la saakompare bondirii snack bondirii naŋ e Beijing naŋ e bone na be a paaloŋ lambori kyɛlee poɔ. O maŋ waa ŋa a Pancake na, sikyiri zɔŋ ane fuling la ka ba maŋ de a maale a nyɔge pilli ne bombie, seo, ane boma mine ne a taaba.
* Spring Pancake - e la chinese deme saaŋkompare bondirii naŋ e bone naŋ pore a northern irigiŋ paaloŋ poɔ ka neɛzaa baŋ o. Noba maŋ di la Pancake a bebiri kaŋa banaŋ boɔlɔ Lichun, o e la tigiri ba naq maq piili o diibu a spring pare piila.
* Zhongzi - mui tage bee bonnoore mine na maŋ pɔge a vaɛ ka ba de doge.
Zhnogzi – e la mui nyɛnnoo bee bonnoore mine, ba naŋ maŋ de bamboo vaɛ a pɔge ne kyɛ a de doge. Ba maŋ maale la a boma ka ba de toori ne a ba paaloŋ paati neŋkpoŋ yuori naŋ di Qu Yuan a Dragon tigiri diibu saŋa bee wagere poɔ.
=== '''Costa Rica paaloŋ poɔ''' ===
Mui ane bɛŋɛ
=== Croatia ===
· Lecsó
=== Cyprus ===
Tsamarella – e la saaŋkompare bondirii kyɛ naŋ cyprus ŋmenaa saŋa nɛmɛ
=== Czech Republic ===
· Lecsó
· Svíčková
=== Estonia ===
· Mulgipuder<sup>[''citation needed'']</sup>
· Sepik
=== Eswatini ===
Atikile meŋa : Bondirii maaloo zie a Eswatini ane ba saaŋkompare bondirii
Faroe Islands
· Faroese puffin
· Garnatálg
· Skerpikjøt
· Whale Nɛmɛ
=== Finland ===
Karelian pasty
· Karelian stew
· Karelian pasty
· Kesäkeitto
· Sautéed reindeer
· Ruisreikäleipä
· Ryynimakkara
· Mustamakkara
· Kalakukko
· Lörtsy
· Rönttönen
· Sultsina
· Mämmi
· Joulutorttu
=== France ===
A ''Appellation d'origine contrôlée'' - e la Franch bondirii a paaloŋ zaa naŋ sage de ka a e ba paaloŋ bondirii kyɛ a Franch paaloŋ zaa kyɛ a ziiri ama bondirii la wines, cheeses, kaaŋ ane a kɔreba bonkoɔre mine.
Nansaala noɔ peele - a French noore boma ne a appellation d’origine controlee zi araa
Appellation d’origine controlee liqueurs ane seeloŋ
Appellation d’origine controlee controlee daa kpeɛne mine.
=== Germany ===
Black Forest ham – maŋ maale la eŋ a black forest irigiŋ naŋ be a Germany paaloŋ poɔ, o e la bone kpaaroŋ kaŋa kpaaroŋ naŋ kaara ba zu ka onaŋ la Proected Designation of Origin (PDO) naŋ kaara a bondirii zu a European Union.
=== Guatemala ===
Fiambre e la saaŋkompare Guatemalan bondirii, na maŋ maale dayeni yoŋ ka ba di yuoni zaa, o la tigiri bee yeltuuri ba naŋ maŋ di a kyaare a ne a bebiri na a Dia de Los Muetos ane All Saint Day (Dia de Todos Los Santos) naŋ kpi.
=== Iceland ===
Hakarl – o e la saaŋkompare bondiraa ane a paaloŋ zaa bondirii kaŋa naŋ be a Iceland paaloŋ poɔ.
Hangikjot
Þorramatur – e la Iceland saaŋkompare bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ kaa iri, o e la bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ de a maale ne zɔne, ba maŋ maale o la a saaŋkompare maaloo, ba nyɔge a ŋmaare bibilee a paaŋ de eŋ rúgbrauð bondirii ( a de dɔgele borodo sɔgele maaroŋ zu), butler ane brennivin ( naŋ e Icelandic akvavit)
=== India ===
Atikile meŋa : Indian paaloŋ poɔ bondirii
· Kheer
· Roti and Sabzi
=== South India paaloŋ poɔ bondirii ===
· Idli
· Dosa
· Sambar and Chutneys
· Rasam
· Puttu
· Idiyappam
· Paniyaram
=== Indonesia ===
Meŋ kaa kyɛ nyɛ: Indonesia bondi-parɛɛ
Brem – e la Snack ane va-diree bombiiru kaŋa banaŋ maq de yi ne Java ane Badi bee a e ba bommaale.
Docang – e la saaŋkompare bondirii naŋ maale yi Cirebon
Gado-gado – e la saaŋkompare salad bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ de seŋkaa kaaŋ a maale dɔgele.
Gudeg - unripe jackfruit baapaala la ka ba maŋ de maale ne zeɛre, a e la saaŋkompare bondirii naŋ yi Yogyakarta paaloŋ poɔ.
Ketupat – a e la saaŋkompare mui dogere banaŋ maŋ doge a peli ne vaɛ, a e la bondirii ba naŋ maŋ di a Lebaren , Indonesia idul fitri
Kuluban – Javanese saaŋkompare salad naŋ e yi zie kaŋa a wa
Lawar – Balinese zɛvaare bondirii naŋ e saaŋkompare bondirii
Opor ayam – noɔ ba naŋ maŋ de eŋ kube koɔ zeɛre poɔ, a e la ba saaŋkompare bondiraa kaŋa naŋ pore kyɛ gbɛɛ yaga a bondiraa ŋa diibu ba maŋ de di ne la ketupat a Lebaran diibu wagere.
Pallubasa – e la saaŋkompare bondirii naŋ yi a Makassar, South Sulawesi banaŋ maŋ maale o yi ne offal nao bee wɛduo eŋɛ.
Papeda – saago ɔongee, e la saaŋkompare bondirii naŋ be a Eastern Indonesia ( Maluku ane Papua) paaloŋ poɔ.
Rendang – Minangkabau e la saaŋkompare bondirii naŋ yi a West Sumatra paaloŋ poɔ.
Satay – e la nɛne ba naŋ maŋ ɛre dɔgele skewers zu, a saaŋkompare bondiraa ŋa taa la tɛɛtɛɛ a yi a paaloŋ na poɔ banaŋ maale a Indonesia poɔ
Soto – e la a Indonesia saaŋkompare zeɛre kaŋa, a zeɛre ama maalo taa la tɛɛtɛɛ a yi irigiŋ na poɔ a zeɛre naŋ maale
Tempeh – bɛŋɛ sɛnsɛ naŋ e saaŋkompare naŋ yi a Java paaloŋ poɔ
Tumpeng – a e la mui na maŋ doge wagere na banaŋ maŋ dire a Indonesia bondirii tigiri, a wagere ŋa poɔ ba maŋ doge la bondiparɛɛ parɛɛ a viiri a mui ama
=== Iran ===
· Chelow kabab
· Tahdig
· Ghormeh sabzi
· Fesenjān
· Sabzi polo
· Abgoosht
· Gheimeh
· Sholezard
· Āsh
· Mirza Ghassemi
* Nargesi
* Baghala ghatogh
=== Ireland ===
Biguo bondirii
Podaare bondi-seɛraa
=== Italy ===
Meŋ kaa kyɛ nyɛ; a Italian bondiparɛɛ ane ba bonnyuri ane a Italian bommaale ane a boŋguuri a ne a yiwaabo zie la a puliŋ kyɛ
· Abbacchio
· Affogato
· Arancini
· Asiago
· Biscotti
· Braciola
· Bruschetta
· Caciotta
· Cacciucco
· Caponata
· Cappuccino
· Cotechino
· Crostata
· Crostini
· Espresso
· Focaccia
· Frittata
· Frittella
· Fritto misto
· Gelato
· Lasagna
· Mascarpone
· Minestrone
· Mozzarella
· Panettone
· Panna cotta
· Panino
· Panzerotto
· Parmigiano Reggiano
· Pasta
· Pecorino
· Peperonata
· Pizza
· Polenta
· Porchetta
· Prosciutto
· Ravioli
· Risotto
· Salami
· Salumi
· Scamorza
· Semifreddo
· Spezzatino
· Strudel
· Tiramisu
· Tortellini
· Zabaione
· Zuppa inglese
A maaloo yiibu zie
''Denominazione di origine controllata a'' e la Italian bondimaalaa banaŋ maŋ maale a sɛge mare lɛ a na soma seŋ, azuo a zaa Italian daa kpeɛŋaa ane cheese
· Italian DOC daa kpeɛŋaa
· Italian DOCG daa kpeɛŋaa
* ''Indicazione geografica tipica''
· ''Prodotti agroalimentari tradizionali e la'' a Italian saaŋkompare daa irigiŋ kaŋa naŋ be poɔ,ka a Protected Geographical Status of European Union.
· ''Strada dell'Olio, e la gastronomical'' naŋ be a Italy paaloŋ poɔ a e ba saaŋkompare bommaale aseŋ, PDOs ane PGIs, DOCs ane DOCGs naŋ be a Italy poɔ
=== Japan ===
Mochi – maŋ di la yuoni zaa viiria a yuoni poɔ a Japan a yuoni gbuli zaa poɔ, mochi e la saaŋkompare bondirii naŋ be a Japan yuompaala diibu poɔ a e la bondirii naŋ pore ka maŋ koɔr ka noba daara dire a wagere na poɔ.
=== Jordan ===
Saaŋkompare bonnyuri naŋ be a Jordan paaloŋ poɔ a laŋ ne a sous ( anaŋ neŋ la ka ba boɔlɔ irqsus), a bonnyuri ama e la boma ba naŋ maŋ maale ne ''Glycyrrhiza glabra'' nyege-kuoni (liquorice) tamr hindi, a e la daa ba naŋ maŋ maale ne ''Tamarindus indica'' (tamarind), ane ''laban'' (''labneh''), bonkuoni. A e la bone ba naŋ maŋ de koɔ ane yogurt a maale ne. a yelnimizeɛ kaŋa naŋ be a maalo poɔ la ba maŋ de la labneh naŋ be a Jordan ane tenne anaŋ ŋmaa viiri bee a peɛle, a ama zaa maŋ maale la ane a saaŋkompare maaloo sobie na, a maŋ maale a eŋ a yogurt ɔrebare poore.
=== Korea ===
· Bibimbap
· Bulgogi
· Kimchi
· Nurungji
· Sungnyung
=== Latvia ===
· Bombie
* Layered rye bread
* Sklandrausis
· Speķrauši
=== Lithuania ===
· Saaŋkompare daŋgeli
=== Malaysia ===
· Hinava
· Kelupis
· Ketupat
· Lamban
· Lemang
· Linopot
· Manuk pansuh
· Nasi lemak
· Penyaram
· Umai
=== Maldives ===
Garudiya
Maldives zuma – saaŋkompare tuna zum ba naŋ maale Maldives paaloŋ poɔ. A e la Maldivian bondirii,
=== Malta ===
Lent naŋ be Malta poɔ & saaŋkompare bondirii ba naŋ maŋ di a wagere na zaa poɔ.
Kwarezimal – Lent sɛnsɛ
=== Maxico ===
Atole e la a ba saaqkompare tea nyu bone
Capirotada – e la bone gbɛɛ yaga ba naŋ maŋ di Lenten wagere poɔ (''comida de cuaresma'') o e la a bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ di Friday soŋ daare
Sɛlemaa wogiri
Enchilada Mexico noba bondirii
Iguana Nɛne
Bombie, bɛŋɛ ane bɛŋkyeene
Kamaana
Tortilla
Mole Sauce
Doba-nɛne
Choizo
Mui – saaŋkompare poɔ, ba maŋ kyeeŋ la ka a waa ŋa salima sɛre ka paaŋ de a doge
Mui ane bɛŋɛ
Sope a e la Mexico bondirii ba naŋ maŋ de gyɛle a maale ne
Tamale – a e la bondirii mine ba naŋ maŋ maale eŋ kamapɛge poɔ
=== '''Nepal''' ===
Dhindo
=== '''Portugal''' ===
Denominação de Origem Controlada e la mere kaŋa banaŋ maale biŋ ka o kaara a ba daa-kpeɛne zu, cheeses, butter aane a Portugal bonkoɔre mine.
'''Saudi Arabia'''
· Hininy
· Kabsa
=== Singapore ===
Hainanese mui ane noɔ nɛne - a Singapore a bondirii ama la ka ba de ka a e a ba saaŋkompare bondirii
Teochew kookoo bee buuluŋ
=== Slovakia ===
Bryndzové halušky - a bondirii ama la ka ba de ka a e a ba saaŋkompare bondirii ana la halušky ane bryndza a Solvakia poɔ.
Lecso
=== South Africa ===
[[Boŋŋo Tigiri|Boboti]]<nowiki/>e
* Chakalaka and Pap
* Malva pudding
* Potjiekos
* Samosa
=== Spain ===
Borona - e la kamaana boroodo a e la saaŋkompare bondirii, naŋ be a Galicia, Asturias Cantabria, a Basque teŋɛ ane a Northen Castilla - Leon ( zie kaŋa naŋ be a Leon Palenɔia ane Burgos)
''Denominación de Origen'' ''-''
=== '''Sweden''' ===
* Falukorv
* Janssons frestelse
* Pyttipanna
Switzaerland
''Appellation d'origine protégée'' ''- A''
Capuns - e la saaŋkompare bondirii naŋ be a canton of Graubünden a Switzerland paaloŋ
=== Tanzania ===
Pare noba ane saaŋkompare bondirii
=== '''Thailand''' ===
Mango mui
pad Thai
=== Turkey ===
imam bayildi
Uganda
Malewa - bamboo seɛre ba naŋ maŋ deɛle ka a ko ka biŋ. A bondirii ama yiibu zie la Eastern Uganda, paaloŋ, a Bugisu naŋ be irigiŋ bilee kaŋa poɔ
=== '''United Kingdom''' ===
=== England ===
* Bangers and mash
* Cottage pie
* Faggot
* Zuma ane chips
* Biguo bondirii
* Sunday roast
tgthvmhcq0zdxw46rsmosj45ycs6ukd
62531
62530
2026-07-13T14:20:45Z
Mary Loor
55
62531
wikitext
text/x-wiki
[[Duoro kɔre:Espaguetis carbonara.jpg|thumb]]
'''Saaŋkompare bondirii''' e la bondirii ane seemaa, a e la bondirii naŋ piili ne te saaŋkommine a wa tɔ zenɛ kyɛ naŋ bebe, a e la bondirii ba dire yuomo naŋ pare a naŋ wa tɔ zenɛ ka ba naŋ dire. Saaŋkompare [[bondirii]] ane semaa e la saaŋkompare naŋ be teŋɛ zu kyɛ, a maŋ taa la saadayel a ko a paaloŋ na zaa a kyaare ne a bondirii,. Saaŋkompare bondirii ane bonnyuuri banaŋ maŋ maale yiri, bee a bondirii koɔroo zie ane zibibilii banaŋ maŋ maala bondirii, ane bondimaale zi bɛrɛ.
Saaŋkompare bondirii taa la a maaloo zie ka naŋ nansala maŋ boɔle ka “ geographical indications and traditional specialties in the European Union” ba maale la aŋa lɛ European Union naŋ maale geographical indications and traditional specialties: Protected designation of origin (PDO), Protected geographical indication (PGI) and Traditional specialties guaranteed (TSG). A yelmaale binne ama maale biŋ la ka a gu ba koɔbo yɛroŋ soŋ ŋa yuori soŋ kyɛ soŋ ŋmɛ daworo bee a moɔle ka ba yuori gaa toɔre.
A atikile ama taa la duoro a kyaare ne a saaŋkompare bonnyuuri.
== '''Tɛɛtɛɛloŋ naŋ be a saaŋkompare bondirii ane a parɛɛ''' ==
[[Duoro kɔre:Antica trattoria Bagutto.jpg|thumb]]
Aneazaa ka a pore la ka ba derɛ anaŋ yitaa zuiŋ, a yelmeŋa naŋ be a saaŋkompare bonimaale ziiri e la parɛɛ ayi a noba naŋ sage de tona ne toma, a yi culinary anthropology; naŋ manne.; a danweɛ soba la culinary anthropology; aŋa e la bone ba naŋ woŋ yi noba noɔre poɔ, dawuri bilee ane tembɛrɛ poore, kyɛle taa la ssaaŋkompare yeltuuri kyɛ ka ba mine meŋ taa ba waaloŋ. A yelkaŋa meŋ la ka tenneŋ wa yele yɛlɛ a maŋ pore la, cuisine e la zie kaŋa naŋ pore ka noba gyamaa a noŋ a be. Azuiŋ saakopare bondirii bee saaŋkompare yelerre bee a saaŋkompare yelerre kaŋa zaa.
Saaŋkompare bondirii gyamaa zie, yi la yiri pɔgeba gɔɔloŋ bommaale ane lɛ banaŋ maŋ de ziyuo yɛŋ a eŋ pale ba bondirii maaloo poɔ. Ka noba wa boŋkaŋa, o daaroŋ maŋ e la tuo kyɛ ka kyɛ ka neɛzaa maŋ boɔrɔ ka o meŋ e nyɛ. A yelkaŋa meŋ la o maŋ yaare la ka neɛzaa a tɔgelɔ a erɛ, azuiŋ a ba maŋ kɔɔre kyɛ ka o e boŋkpokpo ka neɛzaa boɔrɔ. A yelŋa zuiŋ, saaŋkompare bondimaale ziiri e la bone a maaloo naŋ e tɛɛtɛɛ a yi zie na banaŋ maala a. azuiŋ gbɛɛ a maŋ yi la a noba bale piilu zie aseŋ saaŋkompare bommaale mine bebe ana baŋ le a pare la kyɛ bore togitogi, kyɛ ka anaŋ wa di zuo, a maŋ faaŋ la kyɛ poɔ a cuisine bondirii maaloo ŋa zie. A Maxican culinary anthropologist Maru Toledo bommaala poɔ, eŋ la bonsaana ata soba a poɔ a ba bondirii maalo poɔ, a yelŋa e la bone naŋ daŋ ba kyebe a ba saaŋkonnoŋ poɔ sɛre ka ba wa baŋ piili, ka fooŋ kaa soŋ pampana ŋa bondirii maaloo ane a maalo zie taa la lɛ a na maŋ maale tutaa pampana ŋa.
== Bondirii maalo libie de boɔbo ==
A yɛroŋ bondimaale ziiri ama taa la meɛroŋ naŋ e a saaŋkomapre ( aneazaa ka amine yi la taa bee a gyamaa yietaa) kyɛ a yelnyɔgeraa zaa naane e tɔnɔ boma. A ŋaa zuiŋ, ba ba maŋ boɔrɔ ka kpɛ gaa nimitoɔre a wuli a yi waabo zie bee a piilu zie, bee ka o gaa bee ka a lambogir naŋ ba maaleŋ peɛle a bondirii yeltarre loori, a maŋ taa la daabo. A baara soba la, a gyamaa, maŋ e la ka a yɛŋ naŋ be a bondirii na maalo zie a e bone noba naŋ ba taa a yɛŋ na soba, ba sage la ka bondirii anaŋ ba naŋ maŋ daara maŋ e la ba meŋa bondirii, la ka ba maŋ la te maale maalo kaŋa, ka a nyuu ane a waaloŋ meŋ e a toɔraa, ane a gɔɔloŋ na naŋ be a maalo sobie poɔ, ane a saaakompare yeltuuri mine.
== '''A Tendaazaa''' ==
=== Africa poɔ ===
[[Duoro kɔre:Bambara nut unearthed..JPG|thumb]]
· Suŋgbulo -a e la saaŋkompare boŋkoɔre naŋ be a Africa paaloŋ poɔ.
Europe ( Tuure paaloŋ)
Saaŋkompare bondikoɔre e la boma ba naŋ bigiri ka a taa la tɔnɔ yaga a Europe laŋkpeɛbo poɔ, ba yelerre ne ba waaloŋ poɔ, ane ba yeltuuri.
== '''South America''' ==
[[Duoro kɔre:Humas - Flickr - Pepelo..jpg|thumb]]
· Humaita – e la a saaŋkompare bondiraa kaŋa naŋ be a Bolivia, Chile, Ecuador, ane Peru paaloŋ poɔ
·
=== '''A tatenne mine poɔ''' ===
Kaa kyɛ nyɛ: Canada deme bondirii maalo zie
Teŋɛ kaŋa bondirii e la ba saaŋkompare bondirii a Aboriginal noba naŋ neɛzaa naŋ baŋ ka banaŋ neŋ la ka ba boɔlɔ (Canada paaloŋ danweɛ soba a di Metis, ane Inuit) a zuo a zaa kori naŋ be a northern irigiŋ a be la ka a Western bondirii a be, a bondirii ama de waabo maŋ e la kpeɛŋaa, kyɛ ka a saakompar bondirii naŋ maŋ are gu a anaŋ.
· Bareka puoru bondirii
==== '''Québec''' ====
Kaa kyɛ nyɛ: Bondirii maalo a
* [[Duoro kɔre:La Banquise Poutine.jpg|thumb]]Poutine[[//en.wikipedia.org/wiki/File:La_Banquise_Poutine.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:La_Banquise_Poutine.jpg|right|thumb|A classic poutine is made with french fries, cheese curds and gravy.]]
* Tourtière
* Sucre à la crème
* Pâté chinois
* Pouding chômeur
* St. Catherine's taffy
* Spruce beer
* Maple syrup
* Cretons
'''Acadia'''
Meŋ leɛ kaa kyɛ nyɛ : Acadian bondirii maaloo zie
=== China paaloŋ poɔ ===
* [[Duoro kɔre:Spring Pancake.jpg|thumb]]Ciba cake
* Dim sum
* Fuling Jiabing - e la saakompare bondirii snack bondirii naŋ e Beijing naŋ e bone na be a paaloŋ lambori kyɛlee poɔ. O maŋ waa ŋa a Pancake na, sikyiri zɔŋ ane fuling la ka ba maŋ de a maale a nyɔge pilli ne bombie, seo, ane boma mine ne a taaba.
* Spring Pancake - e la chinese deme saaŋkompare bondirii naŋ e bone naŋ pore a northern irigiŋ paaloŋ poɔ ka neɛzaa baŋ o. Noba maŋ di la Pancake a bebiri kaŋa banaŋ boɔlɔ Lichun, o e la tigiri ba naq maq piili o diibu a spring pare piila.
* Zhongzi - mui tage bee bonnoore mine na maŋ pɔge a vaɛ ka ba de doge.
Zhnogzi – e la mui nyɛnnoo bee bonnoore mine, ba naŋ maŋ de bamboo vaɛ a pɔge ne kyɛ a de doge. Ba maŋ maale la a boma ka ba de toori ne a ba paaloŋ paati neŋkpoŋ yuori naŋ di Qu Yuan a Dragon tigiri diibu saŋa bee wagere poɔ.
=== '''Costa Rica paaloŋ poɔ''' ===
Mui ane bɛŋɛ
=== Croatia ===
· Lecsó
=== Cyprus ===
Tsamarella – e la saaŋkompare bondirii kyɛ naŋ cyprus ŋmenaa saŋa nɛmɛ
=== Czech Republic ===
· Lecsó
· Svíčková
=== Estonia ===
· Mulgipuder<sup>[''citation needed'']</sup>
· Sepik
'''Faroe Islands'''
* Faroese puffin
* Garnatálg
* Skerpikjøt
* Whale meat
=== Eswatini ===
Atikile meŋa : Bondirii maaloo zie a Eswatini ane ba saaŋkompare bondirii
Faroe Islands
· Faroese puffin
· Garnatálg
· Skerpikjøt
· Whale Nɛmɛ
=== Finland ===
Karelian pasty
· Karelian stew
· Karelian pasty
· Kesäkeitto
· Sautéed reindeer
· Ruisreikäleipä
· Ryynimakkara
· Mustamakkara
· Kalakukko
· Lörtsy
· Rönttönen
· Sultsina
· Mämmi
· Joulutorttu
=== France ===
A ''Appellation d'origine contrôlée'' - e la Franch bondirii a paaloŋ zaa naŋ sage de ka a e ba paaloŋ bondirii kyɛ a Franch paaloŋ zaa kyɛ a ziiri ama bondirii la wines, cheeses, kaaŋ ane a kɔreba bonkoɔre mine.
Nansaala noɔ peele - a French noore boma ne a appellation d’origine controlee zi araa
Appellation d’origine controlee liqueurs ane seeloŋ
Appellation d’origine controlee controlee daa kpeɛne mine.
=== Germany ===
Black Forest ham – maŋ maale la eŋ a black forest irigiŋ naŋ be a Germany paaloŋ poɔ, o e la bone kpaaroŋ kaŋa kpaaroŋ naŋ kaara ba zu ka onaŋ la Proected Designation of Origin (PDO) naŋ kaara a bondirii zu a European Union.
=== Guatemala ===
Fiambre e la saaŋkompare Guatemalan bondirii, na maŋ maale dayeni yoŋ ka ba di yuoni zaa, o la tigiri bee yeltuuri ba naŋ maŋ di a kyaare a ne a bebiri na a Dia de Los Muetos ane All Saint Day (Dia de Todos Los Santos) naŋ kpi.
=== Iceland ===
Hakarl – o e la saaŋkompare bondiraa ane a paaloŋ zaa bondirii kaŋa naŋ be a Iceland paaloŋ poɔ.
Hangikjot
Þorramatur – e la Iceland saaŋkompare bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ kaa iri, o e la bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ de a maale ne zɔne, ba maŋ maale o la a saaŋkompare maaloo, ba nyɔge a ŋmaare bibilee a paaŋ de eŋ rúgbrauð bondirii ( a de dɔgele borodo sɔgele maaroŋ zu), butler ane brennivin ( naŋ e Icelandic akvavit)
=== India ===
Atikile meŋa : Indian paaloŋ poɔ bondirii
· Kheer
· Roti and Sabzi
=== South India paaloŋ poɔ bondirii ===
· Idli
· Dosa
· Sambar and Chutneys
· Rasam
· Puttu
· Idiyappam
· Paniyaram
=== Indonesia ===
Meŋ kaa kyɛ nyɛ: Indonesia bondi-parɛɛ
Brem – e la Snack ane va-diree bombiiru kaŋa banaŋ maq de yi ne Java ane Badi bee a e ba bommaale.
Docang – e la saaŋkompare bondirii naŋ maale yi Cirebon
Gado-gado – e la saaŋkompare salad bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ de seŋkaa kaaŋ a maale dɔgele.
Gudeg - unripe jackfruit baapaala la ka ba maŋ de maale ne zeɛre, a e la saaŋkompare bondirii naŋ yi Yogyakarta paaloŋ poɔ.
Ketupat – a e la saaŋkompare mui dogere banaŋ maŋ doge a peli ne vaɛ, a e la bondirii ba naŋ maŋ di a Lebaren , Indonesia idul fitri
Kuluban – Javanese saaŋkompare salad naŋ e yi zie kaŋa a wa
Lawar – Balinese zɛvaare bondirii naŋ e saaŋkompare bondirii
Opor ayam – noɔ ba naŋ maŋ de eŋ kube koɔ zeɛre poɔ, a e la ba saaŋkompare bondiraa kaŋa naŋ pore kyɛ gbɛɛ yaga a bondiraa ŋa diibu ba maŋ de di ne la ketupat a Lebaran diibu wagere.
Pallubasa – e la saaŋkompare bondirii naŋ yi a Makassar, South Sulawesi banaŋ maŋ maale o yi ne offal nao bee wɛduo eŋɛ.
Papeda – saago ɔongee, e la saaŋkompare bondirii naŋ be a Eastern Indonesia ( Maluku ane Papua) paaloŋ poɔ.
Rendang – Minangkabau e la saaŋkompare bondirii naŋ yi a West Sumatra paaloŋ poɔ.
Satay – e la nɛne ba naŋ maŋ ɛre dɔgele skewers zu, a saaŋkompare bondiraa ŋa taa la tɛɛtɛɛ a yi a paaloŋ na poɔ banaŋ maale a Indonesia poɔ
Soto – e la a Indonesia saaŋkompare zeɛre kaŋa, a zeɛre ama maalo taa la tɛɛtɛɛ a yi irigiŋ na poɔ a zeɛre naŋ maale
Tempeh – bɛŋɛ sɛnsɛ naŋ e saaŋkompare naŋ yi a Java paaloŋ poɔ
Tumpeng – a e la mui na maŋ doge wagere na banaŋ maŋ dire a Indonesia bondirii tigiri, a wagere ŋa poɔ ba maŋ doge la bondiparɛɛ parɛɛ a viiri a mui ama
=== Iran ===
· Chelow kabab
· Tahdig
· Ghormeh sabzi
· Fesenjān
· Sabzi polo
· Abgoosht
· Gheimeh
· Sholezard
· Āsh
· Mirza Ghassemi
* Nargesi
* Baghala ghatogh
=== Ireland ===
Biguo bondirii
Podaare bondi-seɛraa
=== Italy ===
Meŋ kaa kyɛ nyɛ; a Italian bondiparɛɛ ane ba bonnyuri ane a Italian bommaale ane a boŋguuri a ne a yiwaabo zie la a puliŋ kyɛ
· Abbacchio
· Affogato
· Arancini
· Asiago
· Biscotti
· Braciola
· Bruschetta
· Caciotta
· Cacciucco
· Caponata
· Cappuccino
· Cotechino
· Crostata
· Crostini
· Espresso
· Focaccia
· Frittata
· Frittella
· Fritto misto
· Gelato
· Lasagna
· Mascarpone
· Minestrone
· Mozzarella
· Panettone
· Panna cotta
· Panino
· Panzerotto
· Parmigiano Reggiano
· Pasta
· Pecorino
· Peperonata
· Pizza
· Polenta
· Porchetta
· Prosciutto
· Ravioli
· Risotto
· Salami
· Salumi
· Scamorza
· Semifreddo
· Spezzatino
· Strudel
· Tiramisu
· Tortellini
· Zabaione
· Zuppa inglese
A maaloo yiibu zie
''Denominazione di origine controllata a'' e la Italian bondimaalaa banaŋ maŋ maale a sɛge mare lɛ a na soma seŋ, azuo a zaa Italian daa kpeɛŋaa ane cheese
· Italian DOC daa kpeɛŋaa
· Italian DOCG daa kpeɛŋaa
* ''Indicazione geografica tipica''
· ''Prodotti agroalimentari tradizionali e la'' a Italian saaŋkompare daa irigiŋ kaŋa naŋ be poɔ,ka a Protected Geographical Status of European Union.
· ''Strada dell'Olio, e la gastronomical'' naŋ be a Italy paaloŋ poɔ a e ba saaŋkompare bommaale aseŋ, PDOs ane PGIs, DOCs ane DOCGs naŋ be a Italy poɔ
=== Japan ===
Mochi – maŋ di la yuoni zaa viiria a yuoni poɔ a Japan a yuoni gbuli zaa poɔ, mochi e la saaŋkompare bondirii naŋ be a Japan yuompaala diibu poɔ a e la bondirii naŋ pore ka maŋ koɔr ka noba daara dire a wagere na poɔ.
=== Jordan ===
Saaŋkompare bonnyuri naŋ be a Jordan paaloŋ poɔ a laŋ ne a sous ( anaŋ neŋ la ka ba boɔlɔ irqsus), a bonnyuri ama e la boma ba naŋ maŋ maale ne ''Glycyrrhiza glabra'' nyege-kuoni (liquorice) tamr hindi, a e la daa ba naŋ maŋ maale ne ''Tamarindus indica'' (tamarind), ane ''laban'' (''labneh''), bonkuoni. A e la bone ba naŋ maŋ de koɔ ane yogurt a maale ne. a yelnimizeɛ kaŋa naŋ be a maalo poɔ la ba maŋ de la labneh naŋ be a Jordan ane tenne anaŋ ŋmaa viiri bee a peɛle, a ama zaa maŋ maale la ane a saaŋkompare maaloo sobie na, a maŋ maale a eŋ a yogurt ɔrebare poore.
=== Korea ===
· Bibimbap
· Bulgogi
· Kimchi
· Nurungji
· Sungnyung
=== Latvia ===
· Bombie
* Layered rye bread
* Sklandrausis
· Speķrauši
=== Lithuania ===
· Saaŋkompare daŋgeli
=== Malaysia ===
· Hinava
· Kelupis
· Ketupat
· Lamban
· Lemang
· Linopot
· Manuk pansuh
· Nasi lemak
· Penyaram
· Umai
=== Maldives ===
Garudiya
Maldives zuma – saaŋkompare tuna zum ba naŋ maale Maldives paaloŋ poɔ. A e la Maldivian bondirii,
=== Malta ===
Lent naŋ be Malta poɔ & saaŋkompare bondirii ba naŋ maŋ di a wagere na zaa poɔ.
Kwarezimal – Lent sɛnsɛ
=== Maxico ===
Atole e la a ba saaqkompare tea nyu bone
Capirotada – e la bone gbɛɛ yaga ba naŋ maŋ di Lenten wagere poɔ (''comida de cuaresma'') o e la a bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ di Friday soŋ daare
Sɛlemaa wogiri
Enchilada Mexico noba bondirii
Iguana Nɛne
Bombie, bɛŋɛ ane bɛŋkyeene
Kamaana
Tortilla
Mole Sauce
Doba-nɛne
Choizo
Mui – saaŋkompare poɔ, ba maŋ kyeeŋ la ka a waa ŋa salima sɛre ka paaŋ de a doge
Mui ane bɛŋɛ
Sope a e la Mexico bondirii ba naŋ maŋ de gyɛle a maale ne
Tamale – a e la bondirii mine ba naŋ maŋ maale eŋ kamapɛge poɔ
=== '''Nepal''' ===
Dhindo
=== '''Portugal''' ===
Denominação de Origem Controlada e la mere kaŋa banaŋ maale biŋ ka o kaara a ba daa-kpeɛne zu, cheeses, butter aane a Portugal bonkoɔre mine.
'''Saudi Arabia'''
· Hininy
· Kabsa
=== Singapore ===
Hainanese mui ane noɔ nɛne - a Singapore a bondirii ama la ka ba de ka a e a ba saaŋkompare bondirii
Teochew kookoo bee buuluŋ
=== Slovakia ===
Bryndzové halušky - a bondirii ama la ka ba de ka a e a ba saaŋkompare bondirii ana la halušky ane bryndza a Solvakia poɔ.
Lecso
=== South Africa ===
[[Boŋŋo Tigiri|Boboti]]<nowiki/>e
* Chakalaka and Pap
* Malva pudding
* Potjiekos
* Samosa
=== Spain ===
Borona - e la kamaana boroodo a e la saaŋkompare bondirii, naŋ be a Galicia, Asturias Cantabria, a Basque teŋɛ ane a Northen Castilla - Leon ( zie kaŋa naŋ be a Leon Palenɔia ane Burgos)
''Denominación de Origen'' ''-''
=== '''Sweden''' ===
* Falukorv
* Janssons frestelse
* Pyttipanna
Switzaerland
''Appellation d'origine protégée'' ''- A''
Capuns - e la saaŋkompare bondirii naŋ be a canton of Graubünden a Switzerland paaloŋ
=== Tanzania ===
Pare noba ane saaŋkompare bondirii
=== '''Thailand''' ===
Mango mui
pad Thai
=== Turkey ===
imam bayildi
Uganda
Malewa - bamboo seɛre ba naŋ maŋ deɛle ka a ko ka biŋ. A bondirii ama yiibu zie la Eastern Uganda, paaloŋ, a Bugisu naŋ be irigiŋ bilee kaŋa poɔ
=== '''United Kingdom''' ===
=== England ===
* Bangers and mash
* Cottage pie
* Faggot
* Zuma ane chips
* Biguo bondirii
* Sunday roast
4ts0sgg516trurcrnrtq3sbtx5op2uo
62532
62531
2026-07-13T14:22:22Z
Mary Loor
55
62532
wikitext
text/x-wiki
[[Duoro kɔre:Espaguetis carbonara.jpg|thumb]]
'''Saaŋkompare bondirii''' e la bondirii ane seemaa, a e la bondirii naŋ piili ne te saaŋkommine a wa tɔ zenɛ kyɛ naŋ bebe, a e la bondirii ba dire yuomo naŋ pare a naŋ wa tɔ zenɛ ka ba naŋ dire. Saaŋkompare [[bondirii]] ane semaa e la saaŋkompare naŋ be teŋɛ zu kyɛ, a maŋ taa la saadayel a ko a paaloŋ na zaa a kyaare ne a bondirii,. Saaŋkompare bondirii ane bonnyuuri banaŋ maŋ maale yiri, bee a bondirii koɔroo zie ane zibibilii banaŋ maŋ maala bondirii, ane bondimaale zi bɛrɛ.
Saaŋkompare bondirii taa la a maaloo zie ka naŋ nansala maŋ boɔle ka “ geographical indications and traditional specialties in the European Union” ba maale la aŋa lɛ European Union naŋ maale geographical indications and traditional specialties: Protected designation of origin (PDO), Protected geographical indication (PGI) and Traditional specialties guaranteed (TSG). A yelmaale binne ama maale biŋ la ka a gu ba koɔbo yɛroŋ soŋ ŋa yuori soŋ kyɛ soŋ ŋmɛ daworo bee a moɔle ka ba yuori gaa toɔre.
A atikile ama taa la duoro a kyaare ne a saaŋkompare bonnyuuri.
== '''Tɛɛtɛɛloŋ naŋ be a saaŋkompare bondirii ane a parɛɛ''' ==
[[Duoro kɔre:Antica trattoria Bagutto.jpg|thumb]]
Aneazaa ka a pore la ka ba derɛ anaŋ yitaa zuiŋ, a yelmeŋa naŋ be a saaŋkompare bonimaale ziiri e la parɛɛ ayi a noba naŋ sage de tona ne toma, a yi culinary anthropology; naŋ manne.; a danweɛ soba la culinary anthropology; aŋa e la bone ba naŋ woŋ yi noba noɔre poɔ, dawuri bilee ane tembɛrɛ poore, kyɛle taa la ssaaŋkompare yeltuuri kyɛ ka ba mine meŋ taa ba waaloŋ. A yelkaŋa meŋ la ka tenneŋ wa yele yɛlɛ a maŋ pore la, cuisine e la zie kaŋa naŋ pore ka noba gyamaa a noŋ a be. Azuiŋ saakopare bondirii bee saaŋkompare yelerre bee a saaŋkompare yelerre kaŋa zaa.
Saaŋkompare bondirii gyamaa zie, yi la yiri pɔgeba gɔɔloŋ bommaale ane lɛ banaŋ maŋ de ziyuo yɛŋ a eŋ pale ba bondirii maaloo poɔ. Ka noba wa boŋkaŋa, o daaroŋ maŋ e la tuo kyɛ ka kyɛ ka neɛzaa maŋ boɔrɔ ka o meŋ e nyɛ. A yelkaŋa meŋ la o maŋ yaare la ka neɛzaa a tɔgelɔ a erɛ, azuiŋ a ba maŋ kɔɔre kyɛ ka o e boŋkpokpo ka neɛzaa boɔrɔ. A yelŋa zuiŋ, saaŋkompare bondimaale ziiri e la bone a maaloo naŋ e tɛɛtɛɛ a yi zie na banaŋ maala a. azuiŋ gbɛɛ a maŋ yi la a noba bale piilu zie aseŋ saaŋkompare bommaale mine bebe ana baŋ le a pare la kyɛ bore togitogi, kyɛ ka anaŋ wa di zuo, a maŋ faaŋ la kyɛ poɔ a cuisine bondirii maaloo ŋa zie. A Maxican culinary anthropologist Maru Toledo bommaala poɔ, eŋ la bonsaana ata soba a poɔ a ba bondirii maalo poɔ, a yelŋa e la bone naŋ daŋ ba kyebe a ba saaŋkonnoŋ poɔ sɛre ka ba wa baŋ piili, ka fooŋ kaa soŋ pampana ŋa bondirii maaloo ane a maalo zie taa la lɛ a na maŋ maale tutaa pampana ŋa.
== Bondirii maalo libie de boɔbo ==
A yɛroŋ bondimaale ziiri ama taa la meɛroŋ naŋ e a saaŋkomapre ( aneazaa ka amine yi la taa bee a gyamaa yietaa) kyɛ a yelnyɔgeraa zaa naane e tɔnɔ boma. A ŋaa zuiŋ, ba ba maŋ boɔrɔ ka kpɛ gaa nimitoɔre a wuli a yi waabo zie bee a piilu zie, bee ka o gaa bee ka a lambogir naŋ ba maaleŋ peɛle a bondirii yeltarre loori, a maŋ taa la daabo. A baara soba la, a gyamaa, maŋ e la ka a yɛŋ naŋ be a bondirii na maalo zie a e bone noba naŋ ba taa a yɛŋ na soba, ba sage la ka bondirii anaŋ ba naŋ maŋ daara maŋ e la ba meŋa bondirii, la ka ba maŋ la te maale maalo kaŋa, ka a nyuu ane a waaloŋ meŋ e a toɔraa, ane a gɔɔloŋ na naŋ be a maalo sobie poɔ, ane a saaakompare yeltuuri mine.
== '''A Tendaazaa''' ==
=== Africa poɔ ===
[[Duoro kɔre:Bambara nut unearthed..JPG|thumb]]
· Suŋgbulo -a e la saaŋkompare boŋkoɔre naŋ be a Africa paaloŋ poɔ.
Europe ( Tuure paaloŋ)
Saaŋkompare bondikoɔre e la boma ba naŋ bigiri ka a taa la tɔnɔ yaga a Europe laŋkpeɛbo poɔ, ba yelerre ne ba waaloŋ poɔ, ane ba yeltuuri.
== '''South America''' ==
[[Duoro kɔre:Humas - Flickr - Pepelo..jpg|thumb]]
· Humaita – e la a saaŋkompare bondiraa kaŋa naŋ be a Bolivia, Chile, Ecuador, ane Peru paaloŋ poɔ
·
=== '''A tatenne mine poɔ''' ===
Kaa kyɛ nyɛ: Canada deme bondirii maalo zie
Teŋɛ kaŋa bondirii e la ba saaŋkompare bondirii a Aboriginal noba naŋ neɛzaa naŋ baŋ ka banaŋ neŋ la ka ba boɔlɔ (Canada paaloŋ danweɛ soba a di Metis, ane Inuit) a zuo a zaa kori naŋ be a northern irigiŋ a be la ka a Western bondirii a be, a bondirii ama de waabo maŋ e la kpeɛŋaa, kyɛ ka a saakompar bondirii naŋ maŋ are gu a anaŋ.
· Bareka puoru bondirii
==== '''Québec''' ====
Kaa kyɛ nyɛ: Bondirii maalo a
* [[Duoro kɔre:La Banquise Poutine.jpg|thumb]]Poutine[[//en.wikipedia.org/wiki/File:La_Banquise_Poutine.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:La_Banquise_Poutine.jpg|right|thumb|A classic poutine is made with french fries, cheese curds and gravy.]]
* Tourtière
* Sucre à la crème
* Pâté chinois
* Pouding chômeur
* St. Catherine's taffy
* Spruce beer
* Maple syrup
* Cretons
'''Acadia'''
Meŋ leɛ kaa kyɛ nyɛ : Acadian bondirii maaloo zie
=== China paaloŋ poɔ ===
* [[Duoro kɔre:Spring Pancake.jpg|thumb]]Ciba cake
* Dim sum
* Fuling Jiabing - e la saakompare bondirii snack bondirii naŋ e Beijing naŋ e bone na be a paaloŋ lambori kyɛlee poɔ. O maŋ waa ŋa a Pancake na, sikyiri zɔŋ ane fuling la ka ba maŋ de a maale a nyɔge pilli ne bombie, seo, ane boma mine ne a taaba.
* Spring Pancake - e la chinese deme saaŋkompare bondirii naŋ e bone naŋ pore a northern irigiŋ paaloŋ poɔ ka neɛzaa baŋ o. Noba maŋ di la Pancake a bebiri kaŋa banaŋ boɔlɔ Lichun, o e la tigiri ba naq maq piili o diibu a spring pare piila.
* Zhongzi - mui tage bee bonnoore mine na maŋ pɔge a vaɛ ka ba de doge.
Zhnogzi – e la mui nyɛnnoo bee bonnoore mine, ba naŋ maŋ de bamboo vaɛ a pɔge ne kyɛ a de doge. Ba maŋ maale la a boma ka ba de toori ne a ba paaloŋ paati neŋkpoŋ yuori naŋ di Qu Yuan a Dragon tigiri diibu saŋa bee wagere poɔ.
=== '''Costa Rica paaloŋ poɔ''' ===
Mui ane bɛŋɛ
=== Croatia ===
· Lecsó
=== Cyprus ===
Tsamarella – e la saaŋkompare bondirii kyɛ naŋ cyprus ŋmenaa saŋa nɛmɛ
=== Czech Republic ===
· Lecsó
· Svíčková
=== Estonia ===
· Mulgipuder<sup>[''citation needed'']</sup>
· Sepik
'''Faroe Islands'''
* [[Duoro kɔre:Stora dimun puffins for kitchen.jpg|thumb]]Faroese puffin
* Garnatálg
* Skerpikjøt
* Whale meat
=== Eswatini ===
Atikile meŋa : Bondirii maaloo zie a Eswatini ane ba saaŋkompare bondirii
Faroe Islands
· Faroese puffin
· Garnatálg
· Skerpikjøt
· Whale Nɛmɛ
=== Finland ===
Karelian pasty
· Karelian stew
· Karelian pasty
· Kesäkeitto
· Sautéed reindeer
· Ruisreikäleipä
· Ryynimakkara
· Mustamakkara
· Kalakukko
· Lörtsy
· Rönttönen
· Sultsina
· Mämmi
· Joulutorttu
=== France ===
A ''Appellation d'origine contrôlée'' - e la Franch bondirii a paaloŋ zaa naŋ sage de ka a e ba paaloŋ bondirii kyɛ a Franch paaloŋ zaa kyɛ a ziiri ama bondirii la wines, cheeses, kaaŋ ane a kɔreba bonkoɔre mine.
Nansaala noɔ peele - a French noore boma ne a appellation d’origine controlee zi araa
Appellation d’origine controlee liqueurs ane seeloŋ
Appellation d’origine controlee controlee daa kpeɛne mine.
=== Germany ===
Black Forest ham – maŋ maale la eŋ a black forest irigiŋ naŋ be a Germany paaloŋ poɔ, o e la bone kpaaroŋ kaŋa kpaaroŋ naŋ kaara ba zu ka onaŋ la Proected Designation of Origin (PDO) naŋ kaara a bondirii zu a European Union.
=== Guatemala ===
Fiambre e la saaŋkompare Guatemalan bondirii, na maŋ maale dayeni yoŋ ka ba di yuoni zaa, o la tigiri bee yeltuuri ba naŋ maŋ di a kyaare a ne a bebiri na a Dia de Los Muetos ane All Saint Day (Dia de Todos Los Santos) naŋ kpi.
=== Iceland ===
Hakarl – o e la saaŋkompare bondiraa ane a paaloŋ zaa bondirii kaŋa naŋ be a Iceland paaloŋ poɔ.
Hangikjot
Þorramatur – e la Iceland saaŋkompare bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ kaa iri, o e la bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ de a maale ne zɔne, ba maŋ maale o la a saaŋkompare maaloo, ba nyɔge a ŋmaare bibilee a paaŋ de eŋ rúgbrauð bondirii ( a de dɔgele borodo sɔgele maaroŋ zu), butler ane brennivin ( naŋ e Icelandic akvavit)
=== India ===
Atikile meŋa : Indian paaloŋ poɔ bondirii
· Kheer
· Roti and Sabzi
=== South India paaloŋ poɔ bondirii ===
· Idli
· Dosa
· Sambar and Chutneys
· Rasam
· Puttu
· Idiyappam
· Paniyaram
=== Indonesia ===
Meŋ kaa kyɛ nyɛ: Indonesia bondi-parɛɛ
Brem – e la Snack ane va-diree bombiiru kaŋa banaŋ maq de yi ne Java ane Badi bee a e ba bommaale.
Docang – e la saaŋkompare bondirii naŋ maale yi Cirebon
Gado-gado – e la saaŋkompare salad bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ de seŋkaa kaaŋ a maale dɔgele.
Gudeg - unripe jackfruit baapaala la ka ba maŋ de maale ne zeɛre, a e la saaŋkompare bondirii naŋ yi Yogyakarta paaloŋ poɔ.
Ketupat – a e la saaŋkompare mui dogere banaŋ maŋ doge a peli ne vaɛ, a e la bondirii ba naŋ maŋ di a Lebaren , Indonesia idul fitri
Kuluban – Javanese saaŋkompare salad naŋ e yi zie kaŋa a wa
Lawar – Balinese zɛvaare bondirii naŋ e saaŋkompare bondirii
Opor ayam – noɔ ba naŋ maŋ de eŋ kube koɔ zeɛre poɔ, a e la ba saaŋkompare bondiraa kaŋa naŋ pore kyɛ gbɛɛ yaga a bondiraa ŋa diibu ba maŋ de di ne la ketupat a Lebaran diibu wagere.
Pallubasa – e la saaŋkompare bondirii naŋ yi a Makassar, South Sulawesi banaŋ maŋ maale o yi ne offal nao bee wɛduo eŋɛ.
Papeda – saago ɔongee, e la saaŋkompare bondirii naŋ be a Eastern Indonesia ( Maluku ane Papua) paaloŋ poɔ.
Rendang – Minangkabau e la saaŋkompare bondirii naŋ yi a West Sumatra paaloŋ poɔ.
Satay – e la nɛne ba naŋ maŋ ɛre dɔgele skewers zu, a saaŋkompare bondiraa ŋa taa la tɛɛtɛɛ a yi a paaloŋ na poɔ banaŋ maale a Indonesia poɔ
Soto – e la a Indonesia saaŋkompare zeɛre kaŋa, a zeɛre ama maalo taa la tɛɛtɛɛ a yi irigiŋ na poɔ a zeɛre naŋ maale
Tempeh – bɛŋɛ sɛnsɛ naŋ e saaŋkompare naŋ yi a Java paaloŋ poɔ
Tumpeng – a e la mui na maŋ doge wagere na banaŋ maŋ dire a Indonesia bondirii tigiri, a wagere ŋa poɔ ba maŋ doge la bondiparɛɛ parɛɛ a viiri a mui ama
=== Iran ===
· Chelow kabab
· Tahdig
· Ghormeh sabzi
· Fesenjān
· Sabzi polo
· Abgoosht
· Gheimeh
· Sholezard
· Āsh
· Mirza Ghassemi
* Nargesi
* Baghala ghatogh
=== Ireland ===
Biguo bondirii
Podaare bondi-seɛraa
=== Italy ===
Meŋ kaa kyɛ nyɛ; a Italian bondiparɛɛ ane ba bonnyuri ane a Italian bommaale ane a boŋguuri a ne a yiwaabo zie la a puliŋ kyɛ
· Abbacchio
· Affogato
· Arancini
· Asiago
· Biscotti
· Braciola
· Bruschetta
· Caciotta
· Cacciucco
· Caponata
· Cappuccino
· Cotechino
· Crostata
· Crostini
· Espresso
· Focaccia
· Frittata
· Frittella
· Fritto misto
· Gelato
· Lasagna
· Mascarpone
· Minestrone
· Mozzarella
· Panettone
· Panna cotta
· Panino
· Panzerotto
· Parmigiano Reggiano
· Pasta
· Pecorino
· Peperonata
· Pizza
· Polenta
· Porchetta
· Prosciutto
· Ravioli
· Risotto
· Salami
· Salumi
· Scamorza
· Semifreddo
· Spezzatino
· Strudel
· Tiramisu
· Tortellini
· Zabaione
· Zuppa inglese
A maaloo yiibu zie
''Denominazione di origine controllata a'' e la Italian bondimaalaa banaŋ maŋ maale a sɛge mare lɛ a na soma seŋ, azuo a zaa Italian daa kpeɛŋaa ane cheese
· Italian DOC daa kpeɛŋaa
· Italian DOCG daa kpeɛŋaa
* ''Indicazione geografica tipica''
· ''Prodotti agroalimentari tradizionali e la'' a Italian saaŋkompare daa irigiŋ kaŋa naŋ be poɔ,ka a Protected Geographical Status of European Union.
· ''Strada dell'Olio, e la gastronomical'' naŋ be a Italy paaloŋ poɔ a e ba saaŋkompare bommaale aseŋ, PDOs ane PGIs, DOCs ane DOCGs naŋ be a Italy poɔ
=== Japan ===
Mochi – maŋ di la yuoni zaa viiria a yuoni poɔ a Japan a yuoni gbuli zaa poɔ, mochi e la saaŋkompare bondirii naŋ be a Japan yuompaala diibu poɔ a e la bondirii naŋ pore ka maŋ koɔr ka noba daara dire a wagere na poɔ.
=== Jordan ===
Saaŋkompare bonnyuri naŋ be a Jordan paaloŋ poɔ a laŋ ne a sous ( anaŋ neŋ la ka ba boɔlɔ irqsus), a bonnyuri ama e la boma ba naŋ maŋ maale ne ''Glycyrrhiza glabra'' nyege-kuoni (liquorice) tamr hindi, a e la daa ba naŋ maŋ maale ne ''Tamarindus indica'' (tamarind), ane ''laban'' (''labneh''), bonkuoni. A e la bone ba naŋ maŋ de koɔ ane yogurt a maale ne. a yelnimizeɛ kaŋa naŋ be a maalo poɔ la ba maŋ de la labneh naŋ be a Jordan ane tenne anaŋ ŋmaa viiri bee a peɛle, a ama zaa maŋ maale la ane a saaŋkompare maaloo sobie na, a maŋ maale a eŋ a yogurt ɔrebare poore.
=== Korea ===
· Bibimbap
· Bulgogi
· Kimchi
· Nurungji
· Sungnyung
=== Latvia ===
· Bombie
* Layered rye bread
* Sklandrausis
· Speķrauši
=== Lithuania ===
· Saaŋkompare daŋgeli
=== Malaysia ===
· Hinava
· Kelupis
· Ketupat
· Lamban
· Lemang
· Linopot
· Manuk pansuh
· Nasi lemak
· Penyaram
· Umai
=== Maldives ===
Garudiya
Maldives zuma – saaŋkompare tuna zum ba naŋ maale Maldives paaloŋ poɔ. A e la Maldivian bondirii,
=== Malta ===
Lent naŋ be Malta poɔ & saaŋkompare bondirii ba naŋ maŋ di a wagere na zaa poɔ.
Kwarezimal – Lent sɛnsɛ
=== Maxico ===
Atole e la a ba saaqkompare tea nyu bone
Capirotada – e la bone gbɛɛ yaga ba naŋ maŋ di Lenten wagere poɔ (''comida de cuaresma'') o e la a bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ di Friday soŋ daare
Sɛlemaa wogiri
Enchilada Mexico noba bondirii
Iguana Nɛne
Bombie, bɛŋɛ ane bɛŋkyeene
Kamaana
Tortilla
Mole Sauce
Doba-nɛne
Choizo
Mui – saaŋkompare poɔ, ba maŋ kyeeŋ la ka a waa ŋa salima sɛre ka paaŋ de a doge
Mui ane bɛŋɛ
Sope a e la Mexico bondirii ba naŋ maŋ de gyɛle a maale ne
Tamale – a e la bondirii mine ba naŋ maŋ maale eŋ kamapɛge poɔ
=== '''Nepal''' ===
Dhindo
=== '''Portugal''' ===
Denominação de Origem Controlada e la mere kaŋa banaŋ maale biŋ ka o kaara a ba daa-kpeɛne zu, cheeses, butter aane a Portugal bonkoɔre mine.
'''Saudi Arabia'''
· Hininy
· Kabsa
=== Singapore ===
Hainanese mui ane noɔ nɛne - a Singapore a bondirii ama la ka ba de ka a e a ba saaŋkompare bondirii
Teochew kookoo bee buuluŋ
=== Slovakia ===
Bryndzové halušky - a bondirii ama la ka ba de ka a e a ba saaŋkompare bondirii ana la halušky ane bryndza a Solvakia poɔ.
Lecso
=== South Africa ===
[[Boŋŋo Tigiri|Boboti]]<nowiki/>e
* Chakalaka and Pap
* Malva pudding
* Potjiekos
* Samosa
=== Spain ===
Borona - e la kamaana boroodo a e la saaŋkompare bondirii, naŋ be a Galicia, Asturias Cantabria, a Basque teŋɛ ane a Northen Castilla - Leon ( zie kaŋa naŋ be a Leon Palenɔia ane Burgos)
''Denominación de Origen'' ''-''
=== '''Sweden''' ===
* Falukorv
* Janssons frestelse
* Pyttipanna
Switzaerland
''Appellation d'origine protégée'' ''- A''
Capuns - e la saaŋkompare bondirii naŋ be a canton of Graubünden a Switzerland paaloŋ
=== Tanzania ===
Pare noba ane saaŋkompare bondirii
=== '''Thailand''' ===
Mango mui
pad Thai
=== Turkey ===
imam bayildi
Uganda
Malewa - bamboo seɛre ba naŋ maŋ deɛle ka a ko ka biŋ. A bondirii ama yiibu zie la Eastern Uganda, paaloŋ, a Bugisu naŋ be irigiŋ bilee kaŋa poɔ
=== '''United Kingdom''' ===
=== England ===
* Bangers and mash
* Cottage pie
* Faggot
* Zuma ane chips
* Biguo bondirii
* Sunday roast
nknsuduk989ypdoy62capa1m657no7g
62533
62532
2026-07-13T14:23:57Z
Mary Loor
55
62533
wikitext
text/x-wiki
[[Duoro kɔre:Espaguetis carbonara.jpg|thumb]]
'''Saaŋkompare bondirii''' e la bondirii ane seemaa, a e la bondirii naŋ piili ne te saaŋkommine a wa tɔ zenɛ kyɛ naŋ bebe, a e la bondirii ba dire yuomo naŋ pare a naŋ wa tɔ zenɛ ka ba naŋ dire. Saaŋkompare [[bondirii]] ane semaa e la saaŋkompare naŋ be teŋɛ zu kyɛ, a maŋ taa la saadayel a ko a paaloŋ na zaa a kyaare ne a bondirii,. Saaŋkompare bondirii ane bonnyuuri banaŋ maŋ maale yiri, bee a bondirii koɔroo zie ane zibibilii banaŋ maŋ maala bondirii, ane bondimaale zi bɛrɛ.
Saaŋkompare bondirii taa la a maaloo zie ka naŋ nansala maŋ boɔle ka “ geographical indications and traditional specialties in the European Union” ba maale la aŋa lɛ European Union naŋ maale geographical indications and traditional specialties: Protected designation of origin (PDO), Protected geographical indication (PGI) and Traditional specialties guaranteed (TSG). A yelmaale binne ama maale biŋ la ka a gu ba koɔbo yɛroŋ soŋ ŋa yuori soŋ kyɛ soŋ ŋmɛ daworo bee a moɔle ka ba yuori gaa toɔre.
A atikile ama taa la duoro a kyaare ne a saaŋkompare bonnyuuri.
== '''Tɛɛtɛɛloŋ naŋ be a saaŋkompare bondirii ane a parɛɛ''' ==
[[Duoro kɔre:Antica trattoria Bagutto.jpg|thumb]]
Aneazaa ka a pore la ka ba derɛ anaŋ yitaa zuiŋ, a yelmeŋa naŋ be a saaŋkompare bonimaale ziiri e la parɛɛ ayi a noba naŋ sage de tona ne toma, a yi culinary anthropology; naŋ manne.; a danweɛ soba la culinary anthropology; aŋa e la bone ba naŋ woŋ yi noba noɔre poɔ, dawuri bilee ane tembɛrɛ poore, kyɛle taa la ssaaŋkompare yeltuuri kyɛ ka ba mine meŋ taa ba waaloŋ. A yelkaŋa meŋ la ka tenneŋ wa yele yɛlɛ a maŋ pore la, cuisine e la zie kaŋa naŋ pore ka noba gyamaa a noŋ a be. Azuiŋ saakopare bondirii bee saaŋkompare yelerre bee a saaŋkompare yelerre kaŋa zaa.
Saaŋkompare bondirii gyamaa zie, yi la yiri pɔgeba gɔɔloŋ bommaale ane lɛ banaŋ maŋ de ziyuo yɛŋ a eŋ pale ba bondirii maaloo poɔ. Ka noba wa boŋkaŋa, o daaroŋ maŋ e la tuo kyɛ ka kyɛ ka neɛzaa maŋ boɔrɔ ka o meŋ e nyɛ. A yelkaŋa meŋ la o maŋ yaare la ka neɛzaa a tɔgelɔ a erɛ, azuiŋ a ba maŋ kɔɔre kyɛ ka o e boŋkpokpo ka neɛzaa boɔrɔ. A yelŋa zuiŋ, saaŋkompare bondimaale ziiri e la bone a maaloo naŋ e tɛɛtɛɛ a yi zie na banaŋ maala a. azuiŋ gbɛɛ a maŋ yi la a noba bale piilu zie aseŋ saaŋkompare bommaale mine bebe ana baŋ le a pare la kyɛ bore togitogi, kyɛ ka anaŋ wa di zuo, a maŋ faaŋ la kyɛ poɔ a cuisine bondirii maaloo ŋa zie. A Maxican culinary anthropologist Maru Toledo bommaala poɔ, eŋ la bonsaana ata soba a poɔ a ba bondirii maalo poɔ, a yelŋa e la bone naŋ daŋ ba kyebe a ba saaŋkonnoŋ poɔ sɛre ka ba wa baŋ piili, ka fooŋ kaa soŋ pampana ŋa bondirii maaloo ane a maalo zie taa la lɛ a na maŋ maale tutaa pampana ŋa.
== Bondirii maalo libie de boɔbo ==
A yɛroŋ bondimaale ziiri ama taa la meɛroŋ naŋ e a saaŋkomapre ( aneazaa ka amine yi la taa bee a gyamaa yietaa) kyɛ a yelnyɔgeraa zaa naane e tɔnɔ boma. A ŋaa zuiŋ, ba ba maŋ boɔrɔ ka kpɛ gaa nimitoɔre a wuli a yi waabo zie bee a piilu zie, bee ka o gaa bee ka a lambogir naŋ ba maaleŋ peɛle a bondirii yeltarre loori, a maŋ taa la daabo. A baara soba la, a gyamaa, maŋ e la ka a yɛŋ naŋ be a bondirii na maalo zie a e bone noba naŋ ba taa a yɛŋ na soba, ba sage la ka bondirii anaŋ ba naŋ maŋ daara maŋ e la ba meŋa bondirii, la ka ba maŋ la te maale maalo kaŋa, ka a nyuu ane a waaloŋ meŋ e a toɔraa, ane a gɔɔloŋ na naŋ be a maalo sobie poɔ, ane a saaakompare yeltuuri mine.
== '''A Tendaazaa''' ==
=== Africa poɔ ===
[[Duoro kɔre:Bambara nut unearthed..JPG|thumb]]
· Suŋgbulo -a e la saaŋkompare boŋkoɔre naŋ be a Africa paaloŋ poɔ.
Europe ( Tuure paaloŋ)
Saaŋkompare bondikoɔre e la boma ba naŋ bigiri ka a taa la tɔnɔ yaga a Europe laŋkpeɛbo poɔ, ba yelerre ne ba waaloŋ poɔ, ane ba yeltuuri.
== '''South America''' ==
[[Duoro kɔre:Humas - Flickr - Pepelo..jpg|thumb]]
· Humaita – e la a saaŋkompare bondiraa kaŋa naŋ be a Bolivia, Chile, Ecuador, ane Peru paaloŋ poɔ
·
=== '''A tatenne mine poɔ''' ===
Kaa kyɛ nyɛ: Canada deme bondirii maalo zie
Teŋɛ kaŋa bondirii e la ba saaŋkompare bondirii a Aboriginal noba naŋ neɛzaa naŋ baŋ ka banaŋ neŋ la ka ba boɔlɔ (Canada paaloŋ danweɛ soba a di Metis, ane Inuit) a zuo a zaa kori naŋ be a northern irigiŋ a be la ka a Western bondirii a be, a bondirii ama de waabo maŋ e la kpeɛŋaa, kyɛ ka a saakompar bondirii naŋ maŋ are gu a anaŋ.
· Bareka puoru bondirii
==== '''Québec''' ====
Kaa kyɛ nyɛ: Bondirii maalo a
* [[Duoro kɔre:La Banquise Poutine.jpg|thumb]]Poutine[[//en.wikipedia.org/wiki/File:La_Banquise_Poutine.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:La_Banquise_Poutine.jpg|right|thumb|A classic poutine is made with french fries, cheese curds and gravy.]]
* Tourtière
* Sucre à la crème
* Pâté chinois
* Pouding chômeur
* St. Catherine's taffy
* Spruce beer
* Maple syrup
* Cretons
'''Acadia'''
Meŋ leɛ kaa kyɛ nyɛ : Acadian bondirii maaloo zie
=== China paaloŋ poɔ ===
* [[Duoro kɔre:Spring Pancake.jpg|thumb]]Ciba cake
* Dim sum
* Fuling Jiabing - e la saakompare bondirii snack bondirii naŋ e Beijing naŋ e bone na be a paaloŋ lambori kyɛlee poɔ. O maŋ waa ŋa a Pancake na, sikyiri zɔŋ ane fuling la ka ba maŋ de a maale a nyɔge pilli ne bombie, seo, ane boma mine ne a taaba.
* Spring Pancake - e la chinese deme saaŋkompare bondirii naŋ e bone naŋ pore a northern irigiŋ paaloŋ poɔ ka neɛzaa baŋ o. Noba maŋ di la Pancake a bebiri kaŋa banaŋ boɔlɔ Lichun, o e la tigiri ba naq maq piili o diibu a spring pare piila.
* Zhongzi - mui tage bee bonnoore mine na maŋ pɔge a vaɛ ka ba de doge.
Zhnogzi – e la mui nyɛnnoo bee bonnoore mine, ba naŋ maŋ de bamboo vaɛ a pɔge ne kyɛ a de doge. Ba maŋ maale la a boma ka ba de toori ne a ba paaloŋ paati neŋkpoŋ yuori naŋ di Qu Yuan a Dragon tigiri diibu saŋa bee wagere poɔ.
=== '''Costa Rica paaloŋ poɔ''' ===
Mui ane bɛŋɛ
=== Croatia ===
· Lecsó
=== Cyprus ===
Tsamarella – e la saaŋkompare bondirii kyɛ naŋ cyprus ŋmenaa saŋa nɛmɛ
=== Czech Republic ===
· Lecsó
· Svíčková
=== Estonia ===
· Mulgipuder<sup>[''citation needed'']</sup>
· Sepik
'''Faroe Islands'''
* [[Duoro kɔre:Stora dimun puffins for kitchen.jpg|thumb]]Faroese puffin
* Garnatálg
* Skerpikjøt
* Whale meat
=== Eswatini ===
Atikile meŋa : Bondirii maaloo zie a Eswatini ane ba saaŋkompare bondirii
Faroe Islands
· Faroese puffin
· Garnatálg
· Skerpikjøt
· Whale Nɛmɛ
=== Finland ===
Karelian pasty
· Karelian stew
· Karelian pasty
· Kesäkeitto
· Sautéed reindeer
· Ruisreikäleipä
· Ryynimakkara
[[Duoro kɔre:Karjalanpiirakka-20060227.jpg|thumb]]
· Mustamakkara
· Kalakukko
· Lörtsy
· Rönttönen
· Sultsina
· Mämmi
· Joulutorttu
=== France ===
A ''Appellation d'origine contrôlée'' - e la Franch bondirii a paaloŋ zaa naŋ sage de ka a e ba paaloŋ bondirii kyɛ a Franch paaloŋ zaa kyɛ a ziiri ama bondirii la wines, cheeses, kaaŋ ane a kɔreba bonkoɔre mine.
Nansaala noɔ peele - a French noore boma ne a appellation d’origine controlee zi araa
Appellation d’origine controlee liqueurs ane seeloŋ
Appellation d’origine controlee controlee daa kpeɛne mine.
=== Germany ===
Black Forest ham – maŋ maale la eŋ a black forest irigiŋ naŋ be a Germany paaloŋ poɔ, o e la bone kpaaroŋ kaŋa kpaaroŋ naŋ kaara ba zu ka onaŋ la Proected Designation of Origin (PDO) naŋ kaara a bondirii zu a European Union.
=== Guatemala ===
Fiambre e la saaŋkompare Guatemalan bondirii, na maŋ maale dayeni yoŋ ka ba di yuoni zaa, o la tigiri bee yeltuuri ba naŋ maŋ di a kyaare a ne a bebiri na a Dia de Los Muetos ane All Saint Day (Dia de Todos Los Santos) naŋ kpi.
=== Iceland ===
Hakarl – o e la saaŋkompare bondiraa ane a paaloŋ zaa bondirii kaŋa naŋ be a Iceland paaloŋ poɔ.
Hangikjot
Þorramatur – e la Iceland saaŋkompare bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ kaa iri, o e la bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ de a maale ne zɔne, ba maŋ maale o la a saaŋkompare maaloo, ba nyɔge a ŋmaare bibilee a paaŋ de eŋ rúgbrauð bondirii ( a de dɔgele borodo sɔgele maaroŋ zu), butler ane brennivin ( naŋ e Icelandic akvavit)
=== India ===
Atikile meŋa : Indian paaloŋ poɔ bondirii
· Kheer
· Roti and Sabzi
=== South India paaloŋ poɔ bondirii ===
· Idli
· Dosa
· Sambar and Chutneys
· Rasam
· Puttu
· Idiyappam
· Paniyaram
=== Indonesia ===
Meŋ kaa kyɛ nyɛ: Indonesia bondi-parɛɛ
Brem – e la Snack ane va-diree bombiiru kaŋa banaŋ maq de yi ne Java ane Badi bee a e ba bommaale.
Docang – e la saaŋkompare bondirii naŋ maale yi Cirebon
Gado-gado – e la saaŋkompare salad bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ de seŋkaa kaaŋ a maale dɔgele.
Gudeg - unripe jackfruit baapaala la ka ba maŋ de maale ne zeɛre, a e la saaŋkompare bondirii naŋ yi Yogyakarta paaloŋ poɔ.
Ketupat – a e la saaŋkompare mui dogere banaŋ maŋ doge a peli ne vaɛ, a e la bondirii ba naŋ maŋ di a Lebaren , Indonesia idul fitri
Kuluban – Javanese saaŋkompare salad naŋ e yi zie kaŋa a wa
Lawar – Balinese zɛvaare bondirii naŋ e saaŋkompare bondirii
Opor ayam – noɔ ba naŋ maŋ de eŋ kube koɔ zeɛre poɔ, a e la ba saaŋkompare bondiraa kaŋa naŋ pore kyɛ gbɛɛ yaga a bondiraa ŋa diibu ba maŋ de di ne la ketupat a Lebaran diibu wagere.
Pallubasa – e la saaŋkompare bondirii naŋ yi a Makassar, South Sulawesi banaŋ maŋ maale o yi ne offal nao bee wɛduo eŋɛ.
Papeda – saago ɔongee, e la saaŋkompare bondirii naŋ be a Eastern Indonesia ( Maluku ane Papua) paaloŋ poɔ.
Rendang – Minangkabau e la saaŋkompare bondirii naŋ yi a West Sumatra paaloŋ poɔ.
Satay – e la nɛne ba naŋ maŋ ɛre dɔgele skewers zu, a saaŋkompare bondiraa ŋa taa la tɛɛtɛɛ a yi a paaloŋ na poɔ banaŋ maale a Indonesia poɔ
Soto – e la a Indonesia saaŋkompare zeɛre kaŋa, a zeɛre ama maalo taa la tɛɛtɛɛ a yi irigiŋ na poɔ a zeɛre naŋ maale
Tempeh – bɛŋɛ sɛnsɛ naŋ e saaŋkompare naŋ yi a Java paaloŋ poɔ
Tumpeng – a e la mui na maŋ doge wagere na banaŋ maŋ dire a Indonesia bondirii tigiri, a wagere ŋa poɔ ba maŋ doge la bondiparɛɛ parɛɛ a viiri a mui ama
=== Iran ===
· Chelow kabab
· Tahdig
· Ghormeh sabzi
· Fesenjān
· Sabzi polo
· Abgoosht
· Gheimeh
· Sholezard
· Āsh
· Mirza Ghassemi
* Nargesi
* Baghala ghatogh
=== Ireland ===
Biguo bondirii
Podaare bondi-seɛraa
=== Italy ===
Meŋ kaa kyɛ nyɛ; a Italian bondiparɛɛ ane ba bonnyuri ane a Italian bommaale ane a boŋguuri a ne a yiwaabo zie la a puliŋ kyɛ
· Abbacchio
· Affogato
· Arancini
· Asiago
· Biscotti
· Braciola
· Bruschetta
· Caciotta
· Cacciucco
· Caponata
· Cappuccino
· Cotechino
· Crostata
· Crostini
· Espresso
· Focaccia
· Frittata
· Frittella
· Fritto misto
· Gelato
· Lasagna
· Mascarpone
· Minestrone
· Mozzarella
· Panettone
· Panna cotta
· Panino
· Panzerotto
· Parmigiano Reggiano
· Pasta
· Pecorino
· Peperonata
· Pizza
· Polenta
· Porchetta
· Prosciutto
· Ravioli
· Risotto
· Salami
· Salumi
· Scamorza
· Semifreddo
· Spezzatino
· Strudel
· Tiramisu
· Tortellini
· Zabaione
· Zuppa inglese
A maaloo yiibu zie
''Denominazione di origine controllata a'' e la Italian bondimaalaa banaŋ maŋ maale a sɛge mare lɛ a na soma seŋ, azuo a zaa Italian daa kpeɛŋaa ane cheese
· Italian DOC daa kpeɛŋaa
· Italian DOCG daa kpeɛŋaa
* ''Indicazione geografica tipica''
· ''Prodotti agroalimentari tradizionali e la'' a Italian saaŋkompare daa irigiŋ kaŋa naŋ be poɔ,ka a Protected Geographical Status of European Union.
· ''Strada dell'Olio, e la gastronomical'' naŋ be a Italy paaloŋ poɔ a e ba saaŋkompare bommaale aseŋ, PDOs ane PGIs, DOCs ane DOCGs naŋ be a Italy poɔ
=== Japan ===
Mochi – maŋ di la yuoni zaa viiria a yuoni poɔ a Japan a yuoni gbuli zaa poɔ, mochi e la saaŋkompare bondirii naŋ be a Japan yuompaala diibu poɔ a e la bondirii naŋ pore ka maŋ koɔr ka noba daara dire a wagere na poɔ.
=== Jordan ===
Saaŋkompare bonnyuri naŋ be a Jordan paaloŋ poɔ a laŋ ne a sous ( anaŋ neŋ la ka ba boɔlɔ irqsus), a bonnyuri ama e la boma ba naŋ maŋ maale ne ''Glycyrrhiza glabra'' nyege-kuoni (liquorice) tamr hindi, a e la daa ba naŋ maŋ maale ne ''Tamarindus indica'' (tamarind), ane ''laban'' (''labneh''), bonkuoni. A e la bone ba naŋ maŋ de koɔ ane yogurt a maale ne. a yelnimizeɛ kaŋa naŋ be a maalo poɔ la ba maŋ de la labneh naŋ be a Jordan ane tenne anaŋ ŋmaa viiri bee a peɛle, a ama zaa maŋ maale la ane a saaŋkompare maaloo sobie na, a maŋ maale a eŋ a yogurt ɔrebare poore.
=== Korea ===
· Bibimbap
· Bulgogi
· Kimchi
· Nurungji
· Sungnyung
=== Latvia ===
· Bombie
* Layered rye bread
* Sklandrausis
· Speķrauši
=== Lithuania ===
· Saaŋkompare daŋgeli
=== Malaysia ===
· Hinava
· Kelupis
· Ketupat
· Lamban
· Lemang
· Linopot
· Manuk pansuh
· Nasi lemak
· Penyaram
· Umai
=== Maldives ===
Garudiya
Maldives zuma – saaŋkompare tuna zum ba naŋ maale Maldives paaloŋ poɔ. A e la Maldivian bondirii,
=== Malta ===
Lent naŋ be Malta poɔ & saaŋkompare bondirii ba naŋ maŋ di a wagere na zaa poɔ.
Kwarezimal – Lent sɛnsɛ
=== Maxico ===
Atole e la a ba saaqkompare tea nyu bone
Capirotada – e la bone gbɛɛ yaga ba naŋ maŋ di Lenten wagere poɔ (''comida de cuaresma'') o e la a bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ di Friday soŋ daare
Sɛlemaa wogiri
Enchilada Mexico noba bondirii
Iguana Nɛne
Bombie, bɛŋɛ ane bɛŋkyeene
Kamaana
Tortilla
Mole Sauce
Doba-nɛne
Choizo
Mui – saaŋkompare poɔ, ba maŋ kyeeŋ la ka a waa ŋa salima sɛre ka paaŋ de a doge
Mui ane bɛŋɛ
Sope a e la Mexico bondirii ba naŋ maŋ de gyɛle a maale ne
Tamale – a e la bondirii mine ba naŋ maŋ maale eŋ kamapɛge poɔ
=== '''Nepal''' ===
Dhindo
=== '''Portugal''' ===
Denominação de Origem Controlada e la mere kaŋa banaŋ maale biŋ ka o kaara a ba daa-kpeɛne zu, cheeses, butter aane a Portugal bonkoɔre mine.
'''Saudi Arabia'''
· Hininy
· Kabsa
=== Singapore ===
Hainanese mui ane noɔ nɛne - a Singapore a bondirii ama la ka ba de ka a e a ba saaŋkompare bondirii
Teochew kookoo bee buuluŋ
=== Slovakia ===
Bryndzové halušky - a bondirii ama la ka ba de ka a e a ba saaŋkompare bondirii ana la halušky ane bryndza a Solvakia poɔ.
Lecso
=== South Africa ===
[[Boŋŋo Tigiri|Boboti]]<nowiki/>e
* Chakalaka and Pap
* Malva pudding
* Potjiekos
* Samosa
=== Spain ===
Borona - e la kamaana boroodo a e la saaŋkompare bondirii, naŋ be a Galicia, Asturias Cantabria, a Basque teŋɛ ane a Northen Castilla - Leon ( zie kaŋa naŋ be a Leon Palenɔia ane Burgos)
''Denominación de Origen'' ''-''
=== '''Sweden''' ===
* Falukorv
* Janssons frestelse
* Pyttipanna
Switzaerland
''Appellation d'origine protégée'' ''- A''
Capuns - e la saaŋkompare bondirii naŋ be a canton of Graubünden a Switzerland paaloŋ
=== Tanzania ===
Pare noba ane saaŋkompare bondirii
=== '''Thailand''' ===
Mango mui
pad Thai
=== Turkey ===
imam bayildi
Uganda
Malewa - bamboo seɛre ba naŋ maŋ deɛle ka a ko ka biŋ. A bondirii ama yiibu zie la Eastern Uganda, paaloŋ, a Bugisu naŋ be irigiŋ bilee kaŋa poɔ
=== '''United Kingdom''' ===
=== England ===
* Bangers and mash
* Cottage pie
* Faggot
* Zuma ane chips
* Biguo bondirii
* Sunday roast
o3tisrsy0fnkggl8vokiznf7lzlphja
62534
62533
2026-07-13T14:26:05Z
Mary Loor
55
62534
wikitext
text/x-wiki
[[Duoro kɔre:Espaguetis carbonara.jpg|thumb]]
'''Saaŋkompare bondirii''' e la bondirii ane seemaa, a e la bondirii naŋ piili ne te saaŋkommine a wa tɔ zenɛ kyɛ naŋ bebe, a e la bondirii ba dire yuomo naŋ pare a naŋ wa tɔ zenɛ ka ba naŋ dire. Saaŋkompare [[bondirii]] ane semaa e la saaŋkompare naŋ be teŋɛ zu kyɛ, a maŋ taa la saadayel a ko a paaloŋ na zaa a kyaare ne a bondirii,. Saaŋkompare bondirii ane bonnyuuri banaŋ maŋ maale yiri, bee a bondirii koɔroo zie ane zibibilii banaŋ maŋ maala bondirii, ane bondimaale zi bɛrɛ.
Saaŋkompare bondirii taa la a maaloo zie ka naŋ nansala maŋ boɔle ka “ geographical indications and traditional specialties in the European Union” ba maale la aŋa lɛ European Union naŋ maale geographical indications and traditional specialties: Protected designation of origin (PDO), Protected geographical indication (PGI) and Traditional specialties guaranteed (TSG). A yelmaale binne ama maale biŋ la ka a gu ba koɔbo yɛroŋ soŋ ŋa yuori soŋ kyɛ soŋ ŋmɛ daworo bee a moɔle ka ba yuori gaa toɔre.
A atikile ama taa la duoro a kyaare ne a saaŋkompare bonnyuuri.
== '''Tɛɛtɛɛloŋ naŋ be a saaŋkompare bondirii ane a parɛɛ''' ==
[[Duoro kɔre:Antica trattoria Bagutto.jpg|thumb]]
Aneazaa ka a pore la ka ba derɛ anaŋ yitaa zuiŋ, a yelmeŋa naŋ be a saaŋkompare bonimaale ziiri e la parɛɛ ayi a noba naŋ sage de tona ne toma, a yi culinary anthropology; naŋ manne.; a danweɛ soba la culinary anthropology; aŋa e la bone ba naŋ woŋ yi noba noɔre poɔ, dawuri bilee ane tembɛrɛ poore, kyɛle taa la ssaaŋkompare yeltuuri kyɛ ka ba mine meŋ taa ba waaloŋ. A yelkaŋa meŋ la ka tenneŋ wa yele yɛlɛ a maŋ pore la, cuisine e la zie kaŋa naŋ pore ka noba gyamaa a noŋ a be. Azuiŋ saakopare bondirii bee saaŋkompare yelerre bee a saaŋkompare yelerre kaŋa zaa.
Saaŋkompare bondirii gyamaa zie, yi la yiri pɔgeba gɔɔloŋ bommaale ane lɛ banaŋ maŋ de ziyuo yɛŋ a eŋ pale ba bondirii maaloo poɔ. Ka noba wa boŋkaŋa, o daaroŋ maŋ e la tuo kyɛ ka kyɛ ka neɛzaa maŋ boɔrɔ ka o meŋ e nyɛ. A yelkaŋa meŋ la o maŋ yaare la ka neɛzaa a tɔgelɔ a erɛ, azuiŋ a ba maŋ kɔɔre kyɛ ka o e boŋkpokpo ka neɛzaa boɔrɔ. A yelŋa zuiŋ, saaŋkompare bondimaale ziiri e la bone a maaloo naŋ e tɛɛtɛɛ a yi zie na banaŋ maala a. azuiŋ gbɛɛ a maŋ yi la a noba bale piilu zie aseŋ saaŋkompare bommaale mine bebe ana baŋ le a pare la kyɛ bore togitogi, kyɛ ka anaŋ wa di zuo, a maŋ faaŋ la kyɛ poɔ a cuisine bondirii maaloo ŋa zie. A Maxican culinary anthropologist Maru Toledo bommaala poɔ, eŋ la bonsaana ata soba a poɔ a ba bondirii maalo poɔ, a yelŋa e la bone naŋ daŋ ba kyebe a ba saaŋkonnoŋ poɔ sɛre ka ba wa baŋ piili, ka fooŋ kaa soŋ pampana ŋa bondirii maaloo ane a maalo zie taa la lɛ a na maŋ maale tutaa pampana ŋa.
== Bondirii maalo libie de boɔbo ==
A yɛroŋ bondimaale ziiri ama taa la meɛroŋ naŋ e a saaŋkomapre ( aneazaa ka amine yi la taa bee a gyamaa yietaa) kyɛ a yelnyɔgeraa zaa naane e tɔnɔ boma. A ŋaa zuiŋ, ba ba maŋ boɔrɔ ka kpɛ gaa nimitoɔre a wuli a yi waabo zie bee a piilu zie, bee ka o gaa bee ka a lambogir naŋ ba maaleŋ peɛle a bondirii yeltarre loori, a maŋ taa la daabo. A baara soba la, a gyamaa, maŋ e la ka a yɛŋ naŋ be a bondirii na maalo zie a e bone noba naŋ ba taa a yɛŋ na soba, ba sage la ka bondirii anaŋ ba naŋ maŋ daara maŋ e la ba meŋa bondirii, la ka ba maŋ la te maale maalo kaŋa, ka a nyuu ane a waaloŋ meŋ e a toɔraa, ane a gɔɔloŋ na naŋ be a maalo sobie poɔ, ane a saaakompare yeltuuri mine.
== '''A Tendaazaa''' ==
=== Africa poɔ ===
[[Duoro kɔre:Bambara nut unearthed..JPG|thumb]]
· Suŋgbulo -a e la saaŋkompare boŋkoɔre naŋ be a Africa paaloŋ poɔ.
Europe ( Tuure paaloŋ)
Saaŋkompare bondikoɔre e la boma ba naŋ bigiri ka a taa la tɔnɔ yaga a Europe laŋkpeɛbo poɔ, ba yelerre ne ba waaloŋ poɔ, ane ba yeltuuri.
== '''South America''' ==
[[Duoro kɔre:Humas - Flickr - Pepelo..jpg|thumb]]
· Humaita – e la a saaŋkompare bondiraa kaŋa naŋ be a Bolivia, Chile, Ecuador, ane Peru paaloŋ poɔ
·
=== '''A tatenne mine poɔ''' ===
Kaa kyɛ nyɛ: Canada deme bondirii maalo zie
Teŋɛ kaŋa bondirii e la ba saaŋkompare bondirii a Aboriginal noba naŋ neɛzaa naŋ baŋ ka banaŋ neŋ la ka ba boɔlɔ (Canada paaloŋ danweɛ soba a di Metis, ane Inuit) a zuo a zaa kori naŋ be a northern irigiŋ a be la ka a Western bondirii a be, a bondirii ama de waabo maŋ e la kpeɛŋaa, kyɛ ka a saakompar bondirii naŋ maŋ are gu a anaŋ.
· Bareka puoru bondirii
==== '''Québec''' ====
Kaa kyɛ nyɛ: Bondirii maalo a
* [[Duoro kɔre:La Banquise Poutine.jpg|thumb]]Poutine[[//en.wikipedia.org/wiki/File:La_Banquise_Poutine.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:La_Banquise_Poutine.jpg|right|thumb|A classic poutine is made with french fries, cheese curds and gravy.]]
* Tourtière
* Sucre à la crème
* Pâté chinois
* Pouding chômeur
* St. Catherine's taffy
* Spruce beer
* Maple syrup
* Cretons
'''Acadia'''
Meŋ leɛ kaa kyɛ nyɛ : Acadian bondirii maaloo zie
=== China paaloŋ poɔ ===
* [[Duoro kɔre:Spring Pancake.jpg|thumb]]Ciba cake
* Dim sum
* Fuling Jiabing - e la saakompare bondirii snack bondirii naŋ e Beijing naŋ e bone na be a paaloŋ lambori kyɛlee poɔ. O maŋ waa ŋa a Pancake na, sikyiri zɔŋ ane fuling la ka ba maŋ de a maale a nyɔge pilli ne bombie, seo, ane boma mine ne a taaba.
* Spring Pancake - e la chinese deme saaŋkompare bondirii naŋ e bone naŋ pore a northern irigiŋ paaloŋ poɔ ka neɛzaa baŋ o. Noba maŋ di la Pancake a bebiri kaŋa banaŋ boɔlɔ Lichun, o e la tigiri ba naq maq piili o diibu a spring pare piila.
* Zhongzi - mui tage bee bonnoore mine na maŋ pɔge a vaɛ ka ba de doge.
Zhnogzi – e la mui nyɛnnoo bee bonnoore mine, ba naŋ maŋ de bamboo vaɛ a pɔge ne kyɛ a de doge. Ba maŋ maale la a boma ka ba de toori ne a ba paaloŋ paati neŋkpoŋ yuori naŋ di Qu Yuan a Dragon tigiri diibu saŋa bee wagere poɔ.
=== '''Costa Rica paaloŋ poɔ''' ===
Mui ane bɛŋɛ
=== Croatia ===
· Lecsó
=== Cyprus ===
Tsamarella – e la saaŋkompare bondirii kyɛ naŋ cyprus ŋmenaa saŋa nɛmɛ
=== Czech Republic ===
· Lecsó
· Svíčková
=== Estonia ===
· Mulgipuder<sup>[''citation needed'']</sup>
· Sepik
'''Faroe Islands'''
* [[Duoro kɔre:Stora dimun puffins for kitchen.jpg|thumb]]Faroese puffin
* Garnatálg
* Skerpikjøt
* Whale meat
=== Eswatini ===
Atikile meŋa : Bondirii maaloo zie a Eswatini ane ba saaŋkompare bondirii
Faroe Islands
· Faroese puffin
· Garnatálg
· Skerpikjøt
· Whale Nɛmɛ
=== Finland ===
Karelian pasty
· Karelian stew
· Karelian pasty
· Kesäkeitto
· Sautéed reindeer
· Ruisreikäleipä
· Ryynimakkara
[[Duoro kɔre:Karjalanpiirakka-20060227.jpg|thumb]]
· Mustamakkara
· Kalakukko
· Lörtsy
· Rönttönen
· Sultsina
· Mämmi
· Joulutorttu
=== France ===
A ''Appellation d'origine contrôlée'' - e la Franch bondirii a paaloŋ zaa naŋ sage de ka a e ba paaloŋ bondirii kyɛ a Franch paaloŋ zaa kyɛ a ziiri ama bondirii la wines, cheeses, kaaŋ ane a kɔreba bonkoɔre mine.
Nansaala noɔ peele - a French noore boma ne a appellation d’origine controlee zi araa
Appellation d’origine controlee liqueurs ane seeloŋ
Appellation d’origine controlee controlee daa kpeɛne mine.
=== Germany ===
Black Forest ham – maŋ maale la eŋ a black forest irigiŋ naŋ be a Germany paaloŋ poɔ, o e la bone kpaaroŋ kaŋa kpaaroŋ naŋ kaara ba zu ka onaŋ la Proected Designation of Origin (PDO) naŋ kaara a bondirii zu a European Union.
=== Guatemala ===
[[Duoro kɔre:Fiambre.JPG|thumb]]
Fiambre e la saaŋkompare Guatemalan bondirii, na maŋ maale dayeni yoŋ ka ba di yuoni zaa, o la tigiri bee yeltuuri ba naŋ maŋ di a kyaare a ne a bebiri na a Dia de Los Muetos ane All Saint Day (Dia de Todos Los Santos) naŋ kpi.
=== Iceland ===
Hakarl – o e la saaŋkompare bondiraa ane a paaloŋ zaa bondirii kaŋa naŋ be a Iceland paaloŋ poɔ.
Hangikjot
Þorramatur – e la Iceland saaŋkompare bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ kaa iri, o e la bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ de a maale ne zɔne, ba maŋ maale o la a saaŋkompare maaloo, ba nyɔge a ŋmaare bibilee a paaŋ de eŋ rúgbrauð bondirii ( a de dɔgele borodo sɔgele maaroŋ zu), butler ane brennivin ( naŋ e Icelandic akvavit)
=== India ===
Atikile meŋa : Indian paaloŋ poɔ bondirii
· Kheer
· Roti and Sabzi
=== South India paaloŋ poɔ bondirii ===
· Idli
· Dosa
· Sambar and Chutneys
· Rasam
· Puttu
· Idiyappam
· Paniyaram
=== Indonesia ===
Meŋ kaa kyɛ nyɛ: Indonesia bondi-parɛɛ
Brem – e la Snack ane va-diree bombiiru kaŋa banaŋ maq de yi ne Java ane Badi bee a e ba bommaale.
Docang – e la saaŋkompare bondirii naŋ maale yi Cirebon
Gado-gado – e la saaŋkompare salad bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ de seŋkaa kaaŋ a maale dɔgele.
Gudeg - unripe jackfruit baapaala la ka ba maŋ de maale ne zeɛre, a e la saaŋkompare bondirii naŋ yi Yogyakarta paaloŋ poɔ.
Ketupat – a e la saaŋkompare mui dogere banaŋ maŋ doge a peli ne vaɛ, a e la bondirii ba naŋ maŋ di a Lebaren , Indonesia idul fitri
Kuluban – Javanese saaŋkompare salad naŋ e yi zie kaŋa a wa
Lawar – Balinese zɛvaare bondirii naŋ e saaŋkompare bondirii
Opor ayam – noɔ ba naŋ maŋ de eŋ kube koɔ zeɛre poɔ, a e la ba saaŋkompare bondiraa kaŋa naŋ pore kyɛ gbɛɛ yaga a bondiraa ŋa diibu ba maŋ de di ne la ketupat a Lebaran diibu wagere.
Pallubasa – e la saaŋkompare bondirii naŋ yi a Makassar, South Sulawesi banaŋ maŋ maale o yi ne offal nao bee wɛduo eŋɛ.
Papeda – saago ɔongee, e la saaŋkompare bondirii naŋ be a Eastern Indonesia ( Maluku ane Papua) paaloŋ poɔ.
Rendang – Minangkabau e la saaŋkompare bondirii naŋ yi a West Sumatra paaloŋ poɔ.
Satay – e la nɛne ba naŋ maŋ ɛre dɔgele skewers zu, a saaŋkompare bondiraa ŋa taa la tɛɛtɛɛ a yi a paaloŋ na poɔ banaŋ maale a Indonesia poɔ
Soto – e la a Indonesia saaŋkompare zeɛre kaŋa, a zeɛre ama maalo taa la tɛɛtɛɛ a yi irigiŋ na poɔ a zeɛre naŋ maale
Tempeh – bɛŋɛ sɛnsɛ naŋ e saaŋkompare naŋ yi a Java paaloŋ poɔ
Tumpeng – a e la mui na maŋ doge wagere na banaŋ maŋ dire a Indonesia bondirii tigiri, a wagere ŋa poɔ ba maŋ doge la bondiparɛɛ parɛɛ a viiri a mui ama
=== Iran ===
· Chelow kabab
· Tahdig
· Ghormeh sabzi
· Fesenjān
· Sabzi polo
· Abgoosht
· Gheimeh
· Sholezard
· Āsh
· Mirza Ghassemi
* Nargesi
* Baghala ghatogh
=== Ireland ===
Biguo bondirii
Podaare bondi-seɛraa
=== Italy ===
Meŋ kaa kyɛ nyɛ; a Italian bondiparɛɛ ane ba bonnyuri ane a Italian bommaale ane a boŋguuri a ne a yiwaabo zie la a puliŋ kyɛ
· Abbacchio
· Affogato
· Arancini
· Asiago
· Biscotti
· Braciola
· Bruschetta
· Caciotta
· Cacciucco
· Caponata
· Cappuccino
· Cotechino
· Crostata
· Crostini
· Espresso
· Focaccia
· Frittata
· Frittella
· Fritto misto
· Gelato
· Lasagna
· Mascarpone
· Minestrone
· Mozzarella
· Panettone
· Panna cotta
· Panino
· Panzerotto
· Parmigiano Reggiano
· Pasta
· Pecorino
· Peperonata
· Pizza
· Polenta
· Porchetta
· Prosciutto
· Ravioli
· Risotto
· Salami
· Salumi
· Scamorza
· Semifreddo
· Spezzatino
· Strudel
· Tiramisu
· Tortellini
· Zabaione
· Zuppa inglese
A maaloo yiibu zie
''Denominazione di origine controllata a'' e la Italian bondimaalaa banaŋ maŋ maale a sɛge mare lɛ a na soma seŋ, azuo a zaa Italian daa kpeɛŋaa ane cheese
· Italian DOC daa kpeɛŋaa
· Italian DOCG daa kpeɛŋaa
* ''Indicazione geografica tipica''
· ''Prodotti agroalimentari tradizionali e la'' a Italian saaŋkompare daa irigiŋ kaŋa naŋ be poɔ,ka a Protected Geographical Status of European Union.
· ''Strada dell'Olio, e la gastronomical'' naŋ be a Italy paaloŋ poɔ a e ba saaŋkompare bommaale aseŋ, PDOs ane PGIs, DOCs ane DOCGs naŋ be a Italy poɔ
=== Japan ===
Mochi – maŋ di la yuoni zaa viiria a yuoni poɔ a Japan a yuoni gbuli zaa poɔ, mochi e la saaŋkompare bondirii naŋ be a Japan yuompaala diibu poɔ a e la bondirii naŋ pore ka maŋ koɔr ka noba daara dire a wagere na poɔ.
=== Jordan ===
Saaŋkompare bonnyuri naŋ be a Jordan paaloŋ poɔ a laŋ ne a sous ( anaŋ neŋ la ka ba boɔlɔ irqsus), a bonnyuri ama e la boma ba naŋ maŋ maale ne ''Glycyrrhiza glabra'' nyege-kuoni (liquorice) tamr hindi, a e la daa ba naŋ maŋ maale ne ''Tamarindus indica'' (tamarind), ane ''laban'' (''labneh''), bonkuoni. A e la bone ba naŋ maŋ de koɔ ane yogurt a maale ne. a yelnimizeɛ kaŋa naŋ be a maalo poɔ la ba maŋ de la labneh naŋ be a Jordan ane tenne anaŋ ŋmaa viiri bee a peɛle, a ama zaa maŋ maale la ane a saaŋkompare maaloo sobie na, a maŋ maale a eŋ a yogurt ɔrebare poore.
=== Korea ===
· Bibimbap
· Bulgogi
· Kimchi
· Nurungji
· Sungnyung
=== Latvia ===
· Bombie
* Layered rye bread
* Sklandrausis
· Speķrauši
=== Lithuania ===
· Saaŋkompare daŋgeli
=== Malaysia ===
· Hinava
· Kelupis
· Ketupat
· Lamban
· Lemang
· Linopot
· Manuk pansuh
· Nasi lemak
· Penyaram
· Umai
=== Maldives ===
Garudiya
Maldives zuma – saaŋkompare tuna zum ba naŋ maale Maldives paaloŋ poɔ. A e la Maldivian bondirii,
=== Malta ===
Lent naŋ be Malta poɔ & saaŋkompare bondirii ba naŋ maŋ di a wagere na zaa poɔ.
Kwarezimal – Lent sɛnsɛ
=== Maxico ===
Atole e la a ba saaqkompare tea nyu bone
Capirotada – e la bone gbɛɛ yaga ba naŋ maŋ di Lenten wagere poɔ (''comida de cuaresma'') o e la a bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ di Friday soŋ daare
Sɛlemaa wogiri
Enchilada Mexico noba bondirii
Iguana Nɛne
Bombie, bɛŋɛ ane bɛŋkyeene
Kamaana
Tortilla
Mole Sauce
Doba-nɛne
Choizo
Mui – saaŋkompare poɔ, ba maŋ kyeeŋ la ka a waa ŋa salima sɛre ka paaŋ de a doge
Mui ane bɛŋɛ
Sope a e la Mexico bondirii ba naŋ maŋ de gyɛle a maale ne
Tamale – a e la bondirii mine ba naŋ maŋ maale eŋ kamapɛge poɔ
=== '''Nepal''' ===
Dhindo
=== '''Portugal''' ===
Denominação de Origem Controlada e la mere kaŋa banaŋ maale biŋ ka o kaara a ba daa-kpeɛne zu, cheeses, butter aane a Portugal bonkoɔre mine.
'''Saudi Arabia'''
· Hininy
· Kabsa
=== Singapore ===
Hainanese mui ane noɔ nɛne - a Singapore a bondirii ama la ka ba de ka a e a ba saaŋkompare bondirii
Teochew kookoo bee buuluŋ
=== Slovakia ===
Bryndzové halušky - a bondirii ama la ka ba de ka a e a ba saaŋkompare bondirii ana la halušky ane bryndza a Solvakia poɔ.
Lecso
=== South Africa ===
[[Boŋŋo Tigiri|Boboti]]<nowiki/>e
* Chakalaka and Pap
* Malva pudding
* Potjiekos
* Samosa
=== Spain ===
Borona - e la kamaana boroodo a e la saaŋkompare bondirii, naŋ be a Galicia, Asturias Cantabria, a Basque teŋɛ ane a Northen Castilla - Leon ( zie kaŋa naŋ be a Leon Palenɔia ane Burgos)
''Denominación de Origen'' ''-''
=== '''Sweden''' ===
* Falukorv
* Janssons frestelse
* Pyttipanna
Switzaerland
''Appellation d'origine protégée'' ''- A''
Capuns - e la saaŋkompare bondirii naŋ be a canton of Graubünden a Switzerland paaloŋ
=== Tanzania ===
Pare noba ane saaŋkompare bondirii
=== '''Thailand''' ===
Mango mui
pad Thai
=== Turkey ===
imam bayildi
Uganda
Malewa - bamboo seɛre ba naŋ maŋ deɛle ka a ko ka biŋ. A bondirii ama yiibu zie la Eastern Uganda, paaloŋ, a Bugisu naŋ be irigiŋ bilee kaŋa poɔ
=== '''United Kingdom''' ===
=== England ===
* Bangers and mash
* Cottage pie
* Faggot
* Zuma ane chips
* Biguo bondirii
* Sunday roast
nlwvu86rnz11j3ix5s0zbrs4hfzcxmy
62535
62534
2026-07-13T14:27:50Z
Mary Loor
55
62535
wikitext
text/x-wiki
[[Duoro kɔre:Espaguetis carbonara.jpg|thumb]]
'''Saaŋkompare bondirii''' e la bondirii ane seemaa, a e la bondirii naŋ piili ne te saaŋkommine a wa tɔ zenɛ kyɛ naŋ bebe, a e la bondirii ba dire yuomo naŋ pare a naŋ wa tɔ zenɛ ka ba naŋ dire. Saaŋkompare [[bondirii]] ane semaa e la saaŋkompare naŋ be teŋɛ zu kyɛ, a maŋ taa la saadayel a ko a paaloŋ na zaa a kyaare ne a bondirii,. Saaŋkompare bondirii ane bonnyuuri banaŋ maŋ maale yiri, bee a bondirii koɔroo zie ane zibibilii banaŋ maŋ maala bondirii, ane bondimaale zi bɛrɛ.
Saaŋkompare bondirii taa la a maaloo zie ka naŋ nansala maŋ boɔle ka “ geographical indications and traditional specialties in the European Union” ba maale la aŋa lɛ European Union naŋ maale geographical indications and traditional specialties: Protected designation of origin (PDO), Protected geographical indication (PGI) and Traditional specialties guaranteed (TSG). A yelmaale binne ama maale biŋ la ka a gu ba koɔbo yɛroŋ soŋ ŋa yuori soŋ kyɛ soŋ ŋmɛ daworo bee a moɔle ka ba yuori gaa toɔre.
A atikile ama taa la duoro a kyaare ne a saaŋkompare bonnyuuri.
== '''Tɛɛtɛɛloŋ naŋ be a saaŋkompare bondirii ane a parɛɛ''' ==
[[Duoro kɔre:Antica trattoria Bagutto.jpg|thumb]]
Aneazaa ka a pore la ka ba derɛ anaŋ yitaa zuiŋ, a yelmeŋa naŋ be a saaŋkompare bonimaale ziiri e la parɛɛ ayi a noba naŋ sage de tona ne toma, a yi culinary anthropology; naŋ manne.; a danweɛ soba la culinary anthropology; aŋa e la bone ba naŋ woŋ yi noba noɔre poɔ, dawuri bilee ane tembɛrɛ poore, kyɛle taa la ssaaŋkompare yeltuuri kyɛ ka ba mine meŋ taa ba waaloŋ. A yelkaŋa meŋ la ka tenneŋ wa yele yɛlɛ a maŋ pore la, cuisine e la zie kaŋa naŋ pore ka noba gyamaa a noŋ a be. Azuiŋ saakopare bondirii bee saaŋkompare yelerre bee a saaŋkompare yelerre kaŋa zaa.
Saaŋkompare bondirii gyamaa zie, yi la yiri pɔgeba gɔɔloŋ bommaale ane lɛ banaŋ maŋ de ziyuo yɛŋ a eŋ pale ba bondirii maaloo poɔ. Ka noba wa boŋkaŋa, o daaroŋ maŋ e la tuo kyɛ ka kyɛ ka neɛzaa maŋ boɔrɔ ka o meŋ e nyɛ. A yelkaŋa meŋ la o maŋ yaare la ka neɛzaa a tɔgelɔ a erɛ, azuiŋ a ba maŋ kɔɔre kyɛ ka o e boŋkpokpo ka neɛzaa boɔrɔ. A yelŋa zuiŋ, saaŋkompare bondimaale ziiri e la bone a maaloo naŋ e tɛɛtɛɛ a yi zie na banaŋ maala a. azuiŋ gbɛɛ a maŋ yi la a noba bale piilu zie aseŋ saaŋkompare bommaale mine bebe ana baŋ le a pare la kyɛ bore togitogi, kyɛ ka anaŋ wa di zuo, a maŋ faaŋ la kyɛ poɔ a cuisine bondirii maaloo ŋa zie. A Maxican culinary anthropologist Maru Toledo bommaala poɔ, eŋ la bonsaana ata soba a poɔ a ba bondirii maalo poɔ, a yelŋa e la bone naŋ daŋ ba kyebe a ba saaŋkonnoŋ poɔ sɛre ka ba wa baŋ piili, ka fooŋ kaa soŋ pampana ŋa bondirii maaloo ane a maalo zie taa la lɛ a na maŋ maale tutaa pampana ŋa.
== Bondirii maalo libie de boɔbo ==
A yɛroŋ bondimaale ziiri ama taa la meɛroŋ naŋ e a saaŋkomapre ( aneazaa ka amine yi la taa bee a gyamaa yietaa) kyɛ a yelnyɔgeraa zaa naane e tɔnɔ boma. A ŋaa zuiŋ, ba ba maŋ boɔrɔ ka kpɛ gaa nimitoɔre a wuli a yi waabo zie bee a piilu zie, bee ka o gaa bee ka a lambogir naŋ ba maaleŋ peɛle a bondirii yeltarre loori, a maŋ taa la daabo. A baara soba la, a gyamaa, maŋ e la ka a yɛŋ naŋ be a bondirii na maalo zie a e bone noba naŋ ba taa a yɛŋ na soba, ba sage la ka bondirii anaŋ ba naŋ maŋ daara maŋ e la ba meŋa bondirii, la ka ba maŋ la te maale maalo kaŋa, ka a nyuu ane a waaloŋ meŋ e a toɔraa, ane a gɔɔloŋ na naŋ be a maalo sobie poɔ, ane a saaakompare yeltuuri mine.
== '''A Tendaazaa''' ==
=== Africa poɔ ===
[[Duoro kɔre:Bambara nut unearthed..JPG|thumb]]
· Suŋgbulo -a e la saaŋkompare boŋkoɔre naŋ be a Africa paaloŋ poɔ.
Europe ( Tuure paaloŋ)
Saaŋkompare bondikoɔre e la boma ba naŋ bigiri ka a taa la tɔnɔ yaga a Europe laŋkpeɛbo poɔ, ba yelerre ne ba waaloŋ poɔ, ane ba yeltuuri.
== '''South America''' ==
[[Duoro kɔre:Humas - Flickr - Pepelo..jpg|thumb]]
· Humaita – e la a saaŋkompare bondiraa kaŋa naŋ be a Bolivia, Chile, Ecuador, ane Peru paaloŋ poɔ
·
=== '''A tatenne mine poɔ''' ===
Kaa kyɛ nyɛ: Canada deme bondirii maalo zie
Teŋɛ kaŋa bondirii e la ba saaŋkompare bondirii a Aboriginal noba naŋ neɛzaa naŋ baŋ ka banaŋ neŋ la ka ba boɔlɔ (Canada paaloŋ danweɛ soba a di Metis, ane Inuit) a zuo a zaa kori naŋ be a northern irigiŋ a be la ka a Western bondirii a be, a bondirii ama de waabo maŋ e la kpeɛŋaa, kyɛ ka a saakompar bondirii naŋ maŋ are gu a anaŋ.
· Bareka puoru bondirii
==== '''Québec''' ====
Kaa kyɛ nyɛ: Bondirii maalo a
* [[Duoro kɔre:La Banquise Poutine.jpg|thumb]]Poutine[[//en.wikipedia.org/wiki/File:La_Banquise_Poutine.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:La_Banquise_Poutine.jpg|right|thumb|A classic poutine is made with french fries, cheese curds and gravy.]]
* Tourtière
* Sucre à la crème
* Pâté chinois
* Pouding chômeur
* St. Catherine's taffy
* Spruce beer
* Maple syrup
* Cretons
'''Acadia'''
Meŋ leɛ kaa kyɛ nyɛ : Acadian bondirii maaloo zie
=== China paaloŋ poɔ ===
* [[Duoro kɔre:Spring Pancake.jpg|thumb]]Ciba cake
* Dim sum
* Fuling Jiabing - e la saakompare bondirii snack bondirii naŋ e Beijing naŋ e bone na be a paaloŋ lambori kyɛlee poɔ. O maŋ waa ŋa a Pancake na, sikyiri zɔŋ ane fuling la ka ba maŋ de a maale a nyɔge pilli ne bombie, seo, ane boma mine ne a taaba.
* Spring Pancake - e la chinese deme saaŋkompare bondirii naŋ e bone naŋ pore a northern irigiŋ paaloŋ poɔ ka neɛzaa baŋ o. Noba maŋ di la Pancake a bebiri kaŋa banaŋ boɔlɔ Lichun, o e la tigiri ba naq maq piili o diibu a spring pare piila.
* Zhongzi - mui tage bee bonnoore mine na maŋ pɔge a vaɛ ka ba de doge.
Zhnogzi – e la mui nyɛnnoo bee bonnoore mine, ba naŋ maŋ de bamboo vaɛ a pɔge ne kyɛ a de doge. Ba maŋ maale la a boma ka ba de toori ne a ba paaloŋ paati neŋkpoŋ yuori naŋ di Qu Yuan a Dragon tigiri diibu saŋa bee wagere poɔ.
=== '''Costa Rica paaloŋ poɔ''' ===
Mui ane bɛŋɛ
=== Croatia ===
· Lecsó
=== Cyprus ===
Tsamarella – e la saaŋkompare bondirii kyɛ naŋ cyprus ŋmenaa saŋa nɛmɛ
=== Czech Republic ===
· Lecsó
· Svíčková
=== Estonia ===
· Mulgipuder<sup>[''citation needed'']</sup>
· Sepik
'''Faroe Islands'''
* [[Duoro kɔre:Stora dimun puffins for kitchen.jpg|thumb]]Faroese puffin
* Garnatálg
* Skerpikjøt
* Whale meat
=== Eswatini ===
Atikile meŋa : Bondirii maaloo zie a Eswatini ane ba saaŋkompare bondirii
Faroe Islands
· Faroese puffin
· Garnatálg
· Skerpikjøt
· Whale Nɛmɛ
=== Finland ===
Karelian pasty
· Karelian stew
· Karelian pasty
· Kesäkeitto
· Sautéed reindeer
· Ruisreikäleipä
· Ryynimakkara
[[Duoro kɔre:Karjalanpiirakka-20060227.jpg|thumb]]
· Mustamakkara
· Kalakukko
· Lörtsy
· Rönttönen
· Sultsina
· Mämmi
· Joulutorttu
=== France ===
A ''Appellation d'origine contrôlée'' - e la Franch bondirii a paaloŋ zaa naŋ sage de ka a e ba paaloŋ bondirii kyɛ a Franch paaloŋ zaa kyɛ a ziiri ama bondirii la wines, cheeses, kaaŋ ane a kɔreba bonkoɔre mine.
Nansaala noɔ peele - a French noore boma ne a appellation d’origine controlee zi araa
Appellation d’origine controlee liqueurs ane seeloŋ
Appellation d’origine controlee controlee daa kpeɛne mine.
=== Germany ===
Black Forest ham – maŋ maale la eŋ a black forest irigiŋ naŋ be a Germany paaloŋ poɔ, o e la bone kpaaroŋ kaŋa kpaaroŋ naŋ kaara ba zu ka onaŋ la Proected Designation of Origin (PDO) naŋ kaara a bondirii zu a European Union.
=== Guatemala ===
[[Duoro kɔre:Fiambre.JPG|thumb]]
Fiambre e la saaŋkompare Guatemalan bondirii, na maŋ maale dayeni yoŋ ka ba di yuoni zaa, o la tigiri bee yeltuuri ba naŋ maŋ di a kyaare a ne a bebiri na a Dia de Los Muetos ane All Saint Day (Dia de Todos Los Santos) naŋ kpi.
=== Iceland ===
Hakarl – o e la saaŋkompare bondiraa ane a paaloŋ zaa bondirii kaŋa naŋ be a Iceland paaloŋ poɔ.
Hangikjot
Þorramatur – e la Iceland saaŋkompare bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ kaa iri, o e la bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ de a maale ne zɔne, ba maŋ maale o la a saaŋkompare maaloo, ba nyɔge a ŋmaare bibilee a paaŋ de eŋ rúgbrauð bondirii ( a de dɔgele borodo sɔgele maaroŋ zu), butler ane brennivin ( naŋ e Icelandic akvavit)
=== India ===
Atikile meŋa : Indian paaloŋ poɔ bondirii
· Kheer
· Roti and Sabzi
=== South India paaloŋ poɔ bondirii ===
· Idli
· Dosa
· Sambar and Chutneys
· Rasam
· Puttu
· Idiyappam
· Paniyaram
=== Indonesia ===
[[Duoro kɔre:Tumpeng-Jawa.jpg|thumb]]
Meŋ kaa kyɛ nyɛ: Indonesia bondi-parɛɛ
Brem – e la Snack ane va-diree bombiiru kaŋa banaŋ maq de yi ne Java ane Badi bee a e ba bommaale.
Docang – e la saaŋkompare bondirii naŋ maale yi Cirebon
Gado-gado – e la saaŋkompare salad bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ de seŋkaa kaaŋ a maale dɔgele.
Gudeg - unripe jackfruit baapaala la ka ba maŋ de maale ne zeɛre, a e la saaŋkompare bondirii naŋ yi Yogyakarta paaloŋ poɔ.
Ketupat – a e la saaŋkompare mui dogere banaŋ maŋ doge a peli ne vaɛ, a e la bondirii ba naŋ maŋ di a Lebaren , Indonesia idul fitri
Kuluban – Javanese saaŋkompare salad naŋ e yi zie kaŋa a wa
Lawar – Balinese zɛvaare bondirii naŋ e saaŋkompare bondirii
Opor ayam – noɔ ba naŋ maŋ de eŋ kube koɔ zeɛre poɔ, a e la ba saaŋkompare bondiraa kaŋa naŋ pore kyɛ gbɛɛ yaga a bondiraa ŋa diibu ba maŋ de di ne la ketupat a Lebaran diibu wagere.
Pallubasa – e la saaŋkompare bondirii naŋ yi a Makassar, South Sulawesi banaŋ maŋ maale o yi ne offal nao bee wɛduo eŋɛ.
Papeda – saago ɔongee, e la saaŋkompare bondirii naŋ be a Eastern Indonesia ( Maluku ane Papua) paaloŋ poɔ.
Rendang – Minangkabau e la saaŋkompare bondirii naŋ yi a West Sumatra paaloŋ poɔ.
Satay – e la nɛne ba naŋ maŋ ɛre dɔgele skewers zu, a saaŋkompare bondiraa ŋa taa la tɛɛtɛɛ a yi a paaloŋ na poɔ banaŋ maale a Indonesia poɔ
Soto – e la a Indonesia saaŋkompare zeɛre kaŋa, a zeɛre ama maalo taa la tɛɛtɛɛ a yi irigiŋ na poɔ a zeɛre naŋ maale
Tempeh – bɛŋɛ sɛnsɛ naŋ e saaŋkompare naŋ yi a Java paaloŋ poɔ
Tumpeng – a e la mui na maŋ doge wagere na banaŋ maŋ dire a Indonesia bondirii tigiri, a wagere ŋa poɔ ba maŋ doge la bondiparɛɛ parɛɛ a viiri a mui ama
=== Iran ===
· Chelow kabab
· Tahdig
· Ghormeh sabzi
· Fesenjān
· Sabzi polo
· Abgoosht
· Gheimeh
· Sholezard
· Āsh
· Mirza Ghassemi
* Nargesi
* Baghala ghatogh
=== Ireland ===
Biguo bondirii
Podaare bondi-seɛraa
=== Italy ===
Meŋ kaa kyɛ nyɛ; a Italian bondiparɛɛ ane ba bonnyuri ane a Italian bommaale ane a boŋguuri a ne a yiwaabo zie la a puliŋ kyɛ
· Abbacchio
· Affogato
· Arancini
· Asiago
· Biscotti
· Braciola
· Bruschetta
· Caciotta
· Cacciucco
· Caponata
· Cappuccino
· Cotechino
· Crostata
· Crostini
· Espresso
· Focaccia
· Frittata
· Frittella
· Fritto misto
· Gelato
· Lasagna
· Mascarpone
· Minestrone
· Mozzarella
· Panettone
· Panna cotta
· Panino
· Panzerotto
· Parmigiano Reggiano
· Pasta
· Pecorino
· Peperonata
· Pizza
· Polenta
· Porchetta
· Prosciutto
· Ravioli
· Risotto
· Salami
· Salumi
· Scamorza
· Semifreddo
· Spezzatino
· Strudel
· Tiramisu
· Tortellini
· Zabaione
· Zuppa inglese
A maaloo yiibu zie
''Denominazione di origine controllata a'' e la Italian bondimaalaa banaŋ maŋ maale a sɛge mare lɛ a na soma seŋ, azuo a zaa Italian daa kpeɛŋaa ane cheese
· Italian DOC daa kpeɛŋaa
· Italian DOCG daa kpeɛŋaa
* ''Indicazione geografica tipica''
· ''Prodotti agroalimentari tradizionali e la'' a Italian saaŋkompare daa irigiŋ kaŋa naŋ be poɔ,ka a Protected Geographical Status of European Union.
· ''Strada dell'Olio, e la gastronomical'' naŋ be a Italy paaloŋ poɔ a e ba saaŋkompare bommaale aseŋ, PDOs ane PGIs, DOCs ane DOCGs naŋ be a Italy poɔ
=== Japan ===
Mochi – maŋ di la yuoni zaa viiria a yuoni poɔ a Japan a yuoni gbuli zaa poɔ, mochi e la saaŋkompare bondirii naŋ be a Japan yuompaala diibu poɔ a e la bondirii naŋ pore ka maŋ koɔr ka noba daara dire a wagere na poɔ.
=== Jordan ===
Saaŋkompare bonnyuri naŋ be a Jordan paaloŋ poɔ a laŋ ne a sous ( anaŋ neŋ la ka ba boɔlɔ irqsus), a bonnyuri ama e la boma ba naŋ maŋ maale ne ''Glycyrrhiza glabra'' nyege-kuoni (liquorice) tamr hindi, a e la daa ba naŋ maŋ maale ne ''Tamarindus indica'' (tamarind), ane ''laban'' (''labneh''), bonkuoni. A e la bone ba naŋ maŋ de koɔ ane yogurt a maale ne. a yelnimizeɛ kaŋa naŋ be a maalo poɔ la ba maŋ de la labneh naŋ be a Jordan ane tenne anaŋ ŋmaa viiri bee a peɛle, a ama zaa maŋ maale la ane a saaŋkompare maaloo sobie na, a maŋ maale a eŋ a yogurt ɔrebare poore.
=== Korea ===
· Bibimbap
· Bulgogi
· Kimchi
· Nurungji
· Sungnyung
=== Latvia ===
· Bombie
* Layered rye bread
* Sklandrausis
· Speķrauši
=== Lithuania ===
· Saaŋkompare daŋgeli
=== Malaysia ===
· Hinava
· Kelupis
· Ketupat
· Lamban
· Lemang
· Linopot
· Manuk pansuh
· Nasi lemak
· Penyaram
· Umai
=== Maldives ===
Garudiya
Maldives zuma – saaŋkompare tuna zum ba naŋ maale Maldives paaloŋ poɔ. A e la Maldivian bondirii,
=== Malta ===
Lent naŋ be Malta poɔ & saaŋkompare bondirii ba naŋ maŋ di a wagere na zaa poɔ.
Kwarezimal – Lent sɛnsɛ
=== Maxico ===
Atole e la a ba saaqkompare tea nyu bone
Capirotada – e la bone gbɛɛ yaga ba naŋ maŋ di Lenten wagere poɔ (''comida de cuaresma'') o e la a bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ di Friday soŋ daare
Sɛlemaa wogiri
Enchilada Mexico noba bondirii
Iguana Nɛne
Bombie, bɛŋɛ ane bɛŋkyeene
Kamaana
Tortilla
Mole Sauce
Doba-nɛne
Choizo
Mui – saaŋkompare poɔ, ba maŋ kyeeŋ la ka a waa ŋa salima sɛre ka paaŋ de a doge
Mui ane bɛŋɛ
Sope a e la Mexico bondirii ba naŋ maŋ de gyɛle a maale ne
Tamale – a e la bondirii mine ba naŋ maŋ maale eŋ kamapɛge poɔ
=== '''Nepal''' ===
Dhindo
=== '''Portugal''' ===
Denominação de Origem Controlada e la mere kaŋa banaŋ maale biŋ ka o kaara a ba daa-kpeɛne zu, cheeses, butter aane a Portugal bonkoɔre mine.
'''Saudi Arabia'''
· Hininy
· Kabsa
=== Singapore ===
Hainanese mui ane noɔ nɛne - a Singapore a bondirii ama la ka ba de ka a e a ba saaŋkompare bondirii
Teochew kookoo bee buuluŋ
=== Slovakia ===
Bryndzové halušky - a bondirii ama la ka ba de ka a e a ba saaŋkompare bondirii ana la halušky ane bryndza a Solvakia poɔ.
Lecso
=== South Africa ===
[[Boŋŋo Tigiri|Boboti]]<nowiki/>e
* Chakalaka and Pap
* Malva pudding
* Potjiekos
* Samosa
=== Spain ===
Borona - e la kamaana boroodo a e la saaŋkompare bondirii, naŋ be a Galicia, Asturias Cantabria, a Basque teŋɛ ane a Northen Castilla - Leon ( zie kaŋa naŋ be a Leon Palenɔia ane Burgos)
''Denominación de Origen'' ''-''
=== '''Sweden''' ===
* Falukorv
* Janssons frestelse
* Pyttipanna
Switzaerland
''Appellation d'origine protégée'' ''- A''
Capuns - e la saaŋkompare bondirii naŋ be a canton of Graubünden a Switzerland paaloŋ
=== Tanzania ===
Pare noba ane saaŋkompare bondirii
=== '''Thailand''' ===
Mango mui
pad Thai
=== Turkey ===
imam bayildi
Uganda
Malewa - bamboo seɛre ba naŋ maŋ deɛle ka a ko ka biŋ. A bondirii ama yiibu zie la Eastern Uganda, paaloŋ, a Bugisu naŋ be irigiŋ bilee kaŋa poɔ
=== '''United Kingdom''' ===
=== England ===
* Bangers and mash
* Cottage pie
* Faggot
* Zuma ane chips
* Biguo bondirii
* Sunday roast
qhxj1q4o2yz8ayahlv8jnmhl92zbkjy
62536
62535
2026-07-13T14:30:11Z
Mary Loor
55
62536
wikitext
text/x-wiki
[[Duoro kɔre:Espaguetis carbonara.jpg|thumb]]
'''Saaŋkompare bondirii''' e la bondirii ane seemaa, a e la bondirii naŋ piili ne te saaŋkommine a wa tɔ zenɛ kyɛ naŋ bebe, a e la bondirii ba dire yuomo naŋ pare a naŋ wa tɔ zenɛ ka ba naŋ dire. Saaŋkompare [[bondirii]] ane semaa e la saaŋkompare naŋ be teŋɛ zu kyɛ, a maŋ taa la saadayel a ko a paaloŋ na zaa a kyaare ne a bondirii,. Saaŋkompare bondirii ane bonnyuuri banaŋ maŋ maale yiri, bee a bondirii koɔroo zie ane zibibilii banaŋ maŋ maala bondirii, ane bondimaale zi bɛrɛ.
Saaŋkompare bondirii taa la a maaloo zie ka naŋ nansala maŋ boɔle ka “ geographical indications and traditional specialties in the European Union” ba maale la aŋa lɛ European Union naŋ maale geographical indications and traditional specialties: Protected designation of origin (PDO), Protected geographical indication (PGI) and Traditional specialties guaranteed (TSG). A yelmaale binne ama maale biŋ la ka a gu ba koɔbo yɛroŋ soŋ ŋa yuori soŋ kyɛ soŋ ŋmɛ daworo bee a moɔle ka ba yuori gaa toɔre.
A atikile ama taa la duoro a kyaare ne a saaŋkompare bonnyuuri.
== '''Tɛɛtɛɛloŋ naŋ be a saaŋkompare bondirii ane a parɛɛ''' ==
[[Duoro kɔre:Antica trattoria Bagutto.jpg|thumb]]
Aneazaa ka a pore la ka ba derɛ anaŋ yitaa zuiŋ, a yelmeŋa naŋ be a saaŋkompare bonimaale ziiri e la parɛɛ ayi a noba naŋ sage de tona ne toma, a yi culinary anthropology; naŋ manne.; a danweɛ soba la culinary anthropology; aŋa e la bone ba naŋ woŋ yi noba noɔre poɔ, dawuri bilee ane tembɛrɛ poore, kyɛle taa la ssaaŋkompare yeltuuri kyɛ ka ba mine meŋ taa ba waaloŋ. A yelkaŋa meŋ la ka tenneŋ wa yele yɛlɛ a maŋ pore la, cuisine e la zie kaŋa naŋ pore ka noba gyamaa a noŋ a be. Azuiŋ saakopare bondirii bee saaŋkompare yelerre bee a saaŋkompare yelerre kaŋa zaa.
Saaŋkompare bondirii gyamaa zie, yi la yiri pɔgeba gɔɔloŋ bommaale ane lɛ banaŋ maŋ de ziyuo yɛŋ a eŋ pale ba bondirii maaloo poɔ. Ka noba wa boŋkaŋa, o daaroŋ maŋ e la tuo kyɛ ka kyɛ ka neɛzaa maŋ boɔrɔ ka o meŋ e nyɛ. A yelkaŋa meŋ la o maŋ yaare la ka neɛzaa a tɔgelɔ a erɛ, azuiŋ a ba maŋ kɔɔre kyɛ ka o e boŋkpokpo ka neɛzaa boɔrɔ. A yelŋa zuiŋ, saaŋkompare bondimaale ziiri e la bone a maaloo naŋ e tɛɛtɛɛ a yi zie na banaŋ maala a. azuiŋ gbɛɛ a maŋ yi la a noba bale piilu zie aseŋ saaŋkompare bommaale mine bebe ana baŋ le a pare la kyɛ bore togitogi, kyɛ ka anaŋ wa di zuo, a maŋ faaŋ la kyɛ poɔ a cuisine bondirii maaloo ŋa zie. A Maxican culinary anthropologist Maru Toledo bommaala poɔ, eŋ la bonsaana ata soba a poɔ a ba bondirii maalo poɔ, a yelŋa e la bone naŋ daŋ ba kyebe a ba saaŋkonnoŋ poɔ sɛre ka ba wa baŋ piili, ka fooŋ kaa soŋ pampana ŋa bondirii maaloo ane a maalo zie taa la lɛ a na maŋ maale tutaa pampana ŋa.
== Bondirii maalo libie de boɔbo ==
A yɛroŋ bondimaale ziiri ama taa la meɛroŋ naŋ e a saaŋkomapre ( aneazaa ka amine yi la taa bee a gyamaa yietaa) kyɛ a yelnyɔgeraa zaa naane e tɔnɔ boma. A ŋaa zuiŋ, ba ba maŋ boɔrɔ ka kpɛ gaa nimitoɔre a wuli a yi waabo zie bee a piilu zie, bee ka o gaa bee ka a lambogir naŋ ba maaleŋ peɛle a bondirii yeltarre loori, a maŋ taa la daabo. A baara soba la, a gyamaa, maŋ e la ka a yɛŋ naŋ be a bondirii na maalo zie a e bone noba naŋ ba taa a yɛŋ na soba, ba sage la ka bondirii anaŋ ba naŋ maŋ daara maŋ e la ba meŋa bondirii, la ka ba maŋ la te maale maalo kaŋa, ka a nyuu ane a waaloŋ meŋ e a toɔraa, ane a gɔɔloŋ na naŋ be a maalo sobie poɔ, ane a saaakompare yeltuuri mine.
== '''A Tendaazaa''' ==
=== Africa poɔ ===
[[Duoro kɔre:Bambara nut unearthed..JPG|thumb]]
· Suŋgbulo -a e la saaŋkompare boŋkoɔre naŋ be a Africa paaloŋ poɔ.
Europe ( Tuure paaloŋ)
Saaŋkompare bondikoɔre e la boma ba naŋ bigiri ka a taa la tɔnɔ yaga a Europe laŋkpeɛbo poɔ, ba yelerre ne ba waaloŋ poɔ, ane ba yeltuuri.
== '''South America''' ==
[[Duoro kɔre:Humas - Flickr - Pepelo..jpg|thumb]]
· Humaita – e la a saaŋkompare bondiraa kaŋa naŋ be a Bolivia, Chile, Ecuador, ane Peru paaloŋ poɔ
·
=== '''A tatenne mine poɔ''' ===
Kaa kyɛ nyɛ: Canada deme bondirii maalo zie
Teŋɛ kaŋa bondirii e la ba saaŋkompare bondirii a Aboriginal noba naŋ neɛzaa naŋ baŋ ka banaŋ neŋ la ka ba boɔlɔ (Canada paaloŋ danweɛ soba a di Metis, ane Inuit) a zuo a zaa kori naŋ be a northern irigiŋ a be la ka a Western bondirii a be, a bondirii ama de waabo maŋ e la kpeɛŋaa, kyɛ ka a saakompar bondirii naŋ maŋ are gu a anaŋ.
· Bareka puoru bondirii
==== '''Québec''' ====
Kaa kyɛ nyɛ: Bondirii maalo a
* [[Duoro kɔre:La Banquise Poutine.jpg|thumb]]Poutine[[//en.wikipedia.org/wiki/File:La_Banquise_Poutine.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:La_Banquise_Poutine.jpg|right|thumb|A classic poutine is made with french fries, cheese curds and gravy.]]
* Tourtière
* Sucre à la crème
* Pâté chinois
* Pouding chômeur
* St. Catherine's taffy
* Spruce beer
* Maple syrup
* Cretons
'''Acadia'''
Meŋ leɛ kaa kyɛ nyɛ : Acadian bondirii maaloo zie
=== China paaloŋ poɔ ===
* [[Duoro kɔre:Spring Pancake.jpg|thumb]]Ciba cake
* Dim sum
* Fuling Jiabing - e la saakompare bondirii snack bondirii naŋ e Beijing naŋ e bone na be a paaloŋ lambori kyɛlee poɔ. O maŋ waa ŋa a Pancake na, sikyiri zɔŋ ane fuling la ka ba maŋ de a maale a nyɔge pilli ne bombie, seo, ane boma mine ne a taaba.
* Spring Pancake - e la chinese deme saaŋkompare bondirii naŋ e bone naŋ pore a northern irigiŋ paaloŋ poɔ ka neɛzaa baŋ o. Noba maŋ di la Pancake a bebiri kaŋa banaŋ boɔlɔ Lichun, o e la tigiri ba naq maq piili o diibu a spring pare piila.
* Zhongzi - mui tage bee bonnoore mine na maŋ pɔge a vaɛ ka ba de doge.
Zhnogzi – e la mui nyɛnnoo bee bonnoore mine, ba naŋ maŋ de bamboo vaɛ a pɔge ne kyɛ a de doge. Ba maŋ maale la a boma ka ba de toori ne a ba paaloŋ paati neŋkpoŋ yuori naŋ di Qu Yuan a Dragon tigiri diibu saŋa bee wagere poɔ.
=== '''Costa Rica paaloŋ poɔ''' ===
Mui ane bɛŋɛ
=== Croatia ===
· Lecsó
=== Cyprus ===
Tsamarella – e la saaŋkompare bondirii kyɛ naŋ cyprus ŋmenaa saŋa nɛmɛ
=== Czech Republic ===
· Lecsó
· Svíčková
=== Estonia ===
· Mulgipuder<sup>[''citation needed'']</sup>
· Sepik
'''Faroe Islands'''
* [[Duoro kɔre:Stora dimun puffins for kitchen.jpg|thumb]]Faroese puffin
* Garnatálg
* Skerpikjøt
* Whale meat
=== Eswatini ===
Atikile meŋa : Bondirii maaloo zie a Eswatini ane ba saaŋkompare bondirii
Faroe Islands
· Faroese puffin
· Garnatálg
· Skerpikjøt
· Whale Nɛmɛ
=== Finland ===
Karelian pasty
· Karelian stew
· Karelian pasty
· Kesäkeitto
· Sautéed reindeer
· Ruisreikäleipä
· Ryynimakkara
[[Duoro kɔre:Karjalanpiirakka-20060227.jpg|thumb]]
· Mustamakkara
· Kalakukko
· Lörtsy
· Rönttönen
· Sultsina
· Mämmi
· Joulutorttu
=== France ===
A ''Appellation d'origine contrôlée'' - e la Franch bondirii a paaloŋ zaa naŋ sage de ka a e ba paaloŋ bondirii kyɛ a Franch paaloŋ zaa kyɛ a ziiri ama bondirii la wines, cheeses, kaaŋ ane a kɔreba bonkoɔre mine.
Nansaala noɔ peele - a French noore boma ne a appellation d’origine controlee zi araa
Appellation d’origine controlee liqueurs ane seeloŋ
Appellation d’origine controlee controlee daa kpeɛne mine.
=== Germany ===
Black Forest ham – maŋ maale la eŋ a black forest irigiŋ naŋ be a Germany paaloŋ poɔ, o e la bone kpaaroŋ kaŋa kpaaroŋ naŋ kaara ba zu ka onaŋ la Proected Designation of Origin (PDO) naŋ kaara a bondirii zu a European Union.
=== Guatemala ===
[[Duoro kɔre:Fiambre.JPG|thumb]]
Fiambre e la saaŋkompare Guatemalan bondirii, na maŋ maale dayeni yoŋ ka ba di yuoni zaa, o la tigiri bee yeltuuri ba naŋ maŋ di a kyaare a ne a bebiri na a Dia de Los Muetos ane All Saint Day (Dia de Todos Los Santos) naŋ kpi.
=== Iceland ===
Hakarl – o e la saaŋkompare bondiraa ane a paaloŋ zaa bondirii kaŋa naŋ be a Iceland paaloŋ poɔ.
Hangikjot
Þorramatur – e la Iceland saaŋkompare bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ kaa iri, o e la bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ de a maale ne zɔne, ba maŋ maale o la a saaŋkompare maaloo, ba nyɔge a ŋmaare bibilee a paaŋ de eŋ rúgbrauð bondirii ( a de dɔgele borodo sɔgele maaroŋ zu), butler ane brennivin ( naŋ e Icelandic akvavit)
=== India ===
Atikile meŋa : Indian paaloŋ poɔ bondirii
· Kheer
· Roti and Sabzi
=== South India paaloŋ poɔ bondirii ===
· Idli
· Dosa
· Sambar and Chutneys
· Rasam
· Puttu
· Idiyappam
· Paniyaram
=== Indonesia ===
[[Duoro kɔre:Tumpeng-Jawa.jpg|thumb]]
Meŋ kaa kyɛ nyɛ: Indonesia bondi-parɛɛ
Brem – e la Snack ane va-diree bombiiru kaŋa banaŋ maq de yi ne Java ane Badi bee a e ba bommaale.
Docang – e la saaŋkompare bondirii naŋ maale yi Cirebon
Gado-gado – e la saaŋkompare salad bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ de seŋkaa kaaŋ a maale dɔgele.
Gudeg - unripe jackfruit baapaala la ka ba maŋ de maale ne zeɛre, a e la saaŋkompare bondirii naŋ yi Yogyakarta paaloŋ poɔ.
Ketupat – a e la saaŋkompare mui dogere banaŋ maŋ doge a peli ne vaɛ, a e la bondirii ba naŋ maŋ di a Lebaren , Indonesia idul fitri
Kuluban – Javanese saaŋkompare salad naŋ e yi zie kaŋa a wa
Lawar – Balinese zɛvaare bondirii naŋ e saaŋkompare bondirii
Opor ayam – noɔ ba naŋ maŋ de eŋ kube koɔ zeɛre poɔ, a e la ba saaŋkompare bondiraa kaŋa naŋ pore kyɛ gbɛɛ yaga a bondiraa ŋa diibu ba maŋ de di ne la ketupat a Lebaran diibu wagere.
Pallubasa – e la saaŋkompare bondirii naŋ yi a Makassar, South Sulawesi banaŋ maŋ maale o yi ne offal nao bee wɛduo eŋɛ.
Papeda – saago ɔongee, e la saaŋkompare bondirii naŋ be a Eastern Indonesia ( Maluku ane Papua) paaloŋ poɔ.
Rendang – Minangkabau e la saaŋkompare bondirii naŋ yi a West Sumatra paaloŋ poɔ.
Satay – e la nɛne ba naŋ maŋ ɛre dɔgele skewers zu, a saaŋkompare bondiraa ŋa taa la tɛɛtɛɛ a yi a paaloŋ na poɔ banaŋ maale a Indonesia poɔ
Soto – e la a Indonesia saaŋkompare zeɛre kaŋa, a zeɛre ama maalo taa la tɛɛtɛɛ a yi irigiŋ na poɔ a zeɛre naŋ maale
Tempeh – bɛŋɛ sɛnsɛ naŋ e saaŋkompare naŋ yi a Java paaloŋ poɔ
Tumpeng – a e la mui na maŋ doge wagere na banaŋ maŋ dire a Indonesia bondirii tigiri, a wagere ŋa poɔ ba maŋ doge la bondiparɛɛ parɛɛ a viiri a mui ama
=== Iran ===
· Chelow kabab
· Tahdig
· Ghormeh sabzi
· Fesenjān
· Sabzi polo
· Abgoosht
· Gheimeh
· Sholezard
· Āsh
· Mirza Ghassemi
* Nargesi
* Baghala ghatogh
=== Ireland ===
Biguo bondirii
Podaare bondi-seɛraa
=== Italy ===
[[Duoro kɔre:Traditional pizza from Napoli.jpg|thumb]]
Meŋ kaa kyɛ nyɛ; a Italian bondiparɛɛ ane ba bonnyuri ane a Italian bommaale ane a boŋguuri a ne a yiwaabo zie la a puliŋ kyɛ
· Abbacchio
· Affogato
· Arancini
· Asiago
· Biscotti
· Braciola
· Bruschetta
· Caciotta
· Cacciucco
· Caponata
· Cappuccino
· Cotechino
· Crostata
· Crostini
· Espresso
· Focaccia
· Frittata
· Frittella
· Fritto misto
· Gelato
· Lasagna
· Mascarpone
· Minestrone
· Mozzarella
· Panettone
· Panna cotta
· Panino
· Panzerotto
· Parmigiano Reggiano
· Pasta
· Pecorino
· Peperonata
· Pizza
· Polenta
· Porchetta
· Prosciutto
· Ravioli
· Risotto
· Salami
· Salumi
· Scamorza
· Semifreddo
· Spezzatino
· Strudel
· Tiramisu
· Tortellini
· Zabaione
· Zuppa inglese
A maaloo yiibu zie
''Denominazione di origine controllata a'' e la Italian bondimaalaa banaŋ maŋ maale a sɛge mare lɛ a na soma seŋ, azuo a zaa Italian daa kpeɛŋaa ane cheese
· Italian DOC daa kpeɛŋaa
· Italian DOCG daa kpeɛŋaa
* ''Indicazione geografica tipica''
· ''Prodotti agroalimentari tradizionali e la'' a Italian saaŋkompare daa irigiŋ kaŋa naŋ be poɔ,ka a Protected Geographical Status of European Union.
· ''Strada dell'Olio, e la gastronomical'' naŋ be a Italy paaloŋ poɔ a e ba saaŋkompare bommaale aseŋ, PDOs ane PGIs, DOCs ane DOCGs naŋ be a Italy poɔ
=== Japan ===
Mochi – maŋ di la yuoni zaa viiria a yuoni poɔ a Japan a yuoni gbuli zaa poɔ, mochi e la saaŋkompare bondirii naŋ be a Japan yuompaala diibu poɔ a e la bondirii naŋ pore ka maŋ koɔr ka noba daara dire a wagere na poɔ.
=== Jordan ===
Saaŋkompare bonnyuri naŋ be a Jordan paaloŋ poɔ a laŋ ne a sous ( anaŋ neŋ la ka ba boɔlɔ irqsus), a bonnyuri ama e la boma ba naŋ maŋ maale ne ''Glycyrrhiza glabra'' nyege-kuoni (liquorice) tamr hindi, a e la daa ba naŋ maŋ maale ne ''Tamarindus indica'' (tamarind), ane ''laban'' (''labneh''), bonkuoni. A e la bone ba naŋ maŋ de koɔ ane yogurt a maale ne. a yelnimizeɛ kaŋa naŋ be a maalo poɔ la ba maŋ de la labneh naŋ be a Jordan ane tenne anaŋ ŋmaa viiri bee a peɛle, a ama zaa maŋ maale la ane a saaŋkompare maaloo sobie na, a maŋ maale a eŋ a yogurt ɔrebare poore.
=== Korea ===
· Bibimbap
· Bulgogi
· Kimchi
· Nurungji
· Sungnyung
=== Latvia ===
· Bombie
* Layered rye bread
* Sklandrausis
· Speķrauši
=== Lithuania ===
· Saaŋkompare daŋgeli
=== Malaysia ===
· Hinava
· Kelupis
· Ketupat
· Lamban
· Lemang
· Linopot
· Manuk pansuh
· Nasi lemak
· Penyaram
· Umai
=== Maldives ===
Garudiya
Maldives zuma – saaŋkompare tuna zum ba naŋ maale Maldives paaloŋ poɔ. A e la Maldivian bondirii,
=== Malta ===
Lent naŋ be Malta poɔ & saaŋkompare bondirii ba naŋ maŋ di a wagere na zaa poɔ.
Kwarezimal – Lent sɛnsɛ
=== Maxico ===
Atole e la a ba saaqkompare tea nyu bone
Capirotada – e la bone gbɛɛ yaga ba naŋ maŋ di Lenten wagere poɔ (''comida de cuaresma'') o e la a bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ di Friday soŋ daare
Sɛlemaa wogiri
Enchilada Mexico noba bondirii
Iguana Nɛne
Bombie, bɛŋɛ ane bɛŋkyeene
Kamaana
Tortilla
Mole Sauce
Doba-nɛne
Choizo
Mui – saaŋkompare poɔ, ba maŋ kyeeŋ la ka a waa ŋa salima sɛre ka paaŋ de a doge
Mui ane bɛŋɛ
Sope a e la Mexico bondirii ba naŋ maŋ de gyɛle a maale ne
Tamale – a e la bondirii mine ba naŋ maŋ maale eŋ kamapɛge poɔ
=== '''Nepal''' ===
Dhindo
=== '''Portugal''' ===
Denominação de Origem Controlada e la mere kaŋa banaŋ maale biŋ ka o kaara a ba daa-kpeɛne zu, cheeses, butter aane a Portugal bonkoɔre mine.
'''Saudi Arabia'''
· Hininy
· Kabsa
=== Singapore ===
Hainanese mui ane noɔ nɛne - a Singapore a bondirii ama la ka ba de ka a e a ba saaŋkompare bondirii
Teochew kookoo bee buuluŋ
=== Slovakia ===
Bryndzové halušky - a bondirii ama la ka ba de ka a e a ba saaŋkompare bondirii ana la halušky ane bryndza a Solvakia poɔ.
Lecso
=== South Africa ===
[[Boŋŋo Tigiri|Boboti]]<nowiki/>e
* Chakalaka and Pap
* Malva pudding
* Potjiekos
* Samosa
=== Spain ===
Borona - e la kamaana boroodo a e la saaŋkompare bondirii, naŋ be a Galicia, Asturias Cantabria, a Basque teŋɛ ane a Northen Castilla - Leon ( zie kaŋa naŋ be a Leon Palenɔia ane Burgos)
''Denominación de Origen'' ''-''
=== '''Sweden''' ===
* Falukorv
* Janssons frestelse
* Pyttipanna
Switzaerland
''Appellation d'origine protégée'' ''- A''
Capuns - e la saaŋkompare bondirii naŋ be a canton of Graubünden a Switzerland paaloŋ
=== Tanzania ===
Pare noba ane saaŋkompare bondirii
=== '''Thailand''' ===
Mango mui
pad Thai
=== Turkey ===
imam bayildi
Uganda
Malewa - bamboo seɛre ba naŋ maŋ deɛle ka a ko ka biŋ. A bondirii ama yiibu zie la Eastern Uganda, paaloŋ, a Bugisu naŋ be irigiŋ bilee kaŋa poɔ
=== '''United Kingdom''' ===
=== England ===
* Bangers and mash
* Cottage pie
* Faggot
* Zuma ane chips
* Biguo bondirii
* Sunday roast
rzjl3ql8eg2n2jouxtfi5nysnol3no9
62537
62536
2026-07-13T14:33:02Z
Mary Loor
55
62537
wikitext
text/x-wiki
[[Duoro kɔre:Espaguetis carbonara.jpg|thumb]]
'''Saaŋkompare bondirii''' e la bondirii ane seemaa, a e la bondirii naŋ piili ne te saaŋkommine a wa tɔ zenɛ kyɛ naŋ bebe, a e la bondirii ba dire yuomo naŋ pare a naŋ wa tɔ zenɛ ka ba naŋ dire. Saaŋkompare [[bondirii]] ane semaa e la saaŋkompare naŋ be teŋɛ zu kyɛ, a maŋ taa la saadayel a ko a paaloŋ na zaa a kyaare ne a bondirii,. Saaŋkompare bondirii ane bonnyuuri banaŋ maŋ maale yiri, bee a bondirii koɔroo zie ane zibibilii banaŋ maŋ maala bondirii, ane bondimaale zi bɛrɛ.
Saaŋkompare bondirii taa la a maaloo zie ka naŋ nansala maŋ boɔle ka “ geographical indications and traditional specialties in the European Union” ba maale la aŋa lɛ European Union naŋ maale geographical indications and traditional specialties: Protected designation of origin (PDO), Protected geographical indication (PGI) and Traditional specialties guaranteed (TSG). A yelmaale binne ama maale biŋ la ka a gu ba koɔbo yɛroŋ soŋ ŋa yuori soŋ kyɛ soŋ ŋmɛ daworo bee a moɔle ka ba yuori gaa toɔre.
A atikile ama taa la duoro a kyaare ne a saaŋkompare bonnyuuri.
== '''Tɛɛtɛɛloŋ naŋ be a saaŋkompare bondirii ane a parɛɛ''' ==
[[Duoro kɔre:Antica trattoria Bagutto.jpg|thumb]]
Aneazaa ka a pore la ka ba derɛ anaŋ yitaa zuiŋ, a yelmeŋa naŋ be a saaŋkompare bonimaale ziiri e la parɛɛ ayi a noba naŋ sage de tona ne toma, a yi culinary anthropology; naŋ manne.; a danweɛ soba la culinary anthropology; aŋa e la bone ba naŋ woŋ yi noba noɔre poɔ, dawuri bilee ane tembɛrɛ poore, kyɛle taa la ssaaŋkompare yeltuuri kyɛ ka ba mine meŋ taa ba waaloŋ. A yelkaŋa meŋ la ka tenneŋ wa yele yɛlɛ a maŋ pore la, cuisine e la zie kaŋa naŋ pore ka noba gyamaa a noŋ a be. Azuiŋ saakopare bondirii bee saaŋkompare yelerre bee a saaŋkompare yelerre kaŋa zaa.
Saaŋkompare bondirii gyamaa zie, yi la yiri pɔgeba gɔɔloŋ bommaale ane lɛ banaŋ maŋ de ziyuo yɛŋ a eŋ pale ba bondirii maaloo poɔ. Ka noba wa boŋkaŋa, o daaroŋ maŋ e la tuo kyɛ ka kyɛ ka neɛzaa maŋ boɔrɔ ka o meŋ e nyɛ. A yelkaŋa meŋ la o maŋ yaare la ka neɛzaa a tɔgelɔ a erɛ, azuiŋ a ba maŋ kɔɔre kyɛ ka o e boŋkpokpo ka neɛzaa boɔrɔ. A yelŋa zuiŋ, saaŋkompare bondimaale ziiri e la bone a maaloo naŋ e tɛɛtɛɛ a yi zie na banaŋ maala a. azuiŋ gbɛɛ a maŋ yi la a noba bale piilu zie aseŋ saaŋkompare bommaale mine bebe ana baŋ le a pare la kyɛ bore togitogi, kyɛ ka anaŋ wa di zuo, a maŋ faaŋ la kyɛ poɔ a cuisine bondirii maaloo ŋa zie. A Maxican culinary anthropologist Maru Toledo bommaala poɔ, eŋ la bonsaana ata soba a poɔ a ba bondirii maalo poɔ, a yelŋa e la bone naŋ daŋ ba kyebe a ba saaŋkonnoŋ poɔ sɛre ka ba wa baŋ piili, ka fooŋ kaa soŋ pampana ŋa bondirii maaloo ane a maalo zie taa la lɛ a na maŋ maale tutaa pampana ŋa.
== Bondirii maalo libie de boɔbo ==
A yɛroŋ bondimaale ziiri ama taa la meɛroŋ naŋ e a saaŋkomapre ( aneazaa ka amine yi la taa bee a gyamaa yietaa) kyɛ a yelnyɔgeraa zaa naane e tɔnɔ boma. A ŋaa zuiŋ, ba ba maŋ boɔrɔ ka kpɛ gaa nimitoɔre a wuli a yi waabo zie bee a piilu zie, bee ka o gaa bee ka a lambogir naŋ ba maaleŋ peɛle a bondirii yeltarre loori, a maŋ taa la daabo. A baara soba la, a gyamaa, maŋ e la ka a yɛŋ naŋ be a bondirii na maalo zie a e bone noba naŋ ba taa a yɛŋ na soba, ba sage la ka bondirii anaŋ ba naŋ maŋ daara maŋ e la ba meŋa bondirii, la ka ba maŋ la te maale maalo kaŋa, ka a nyuu ane a waaloŋ meŋ e a toɔraa, ane a gɔɔloŋ na naŋ be a maalo sobie poɔ, ane a saaakompare yeltuuri mine.
== '''A Tendaazaa''' ==
=== Africa poɔ ===
[[Duoro kɔre:Bambara nut unearthed..JPG|thumb]]
· Suŋgbulo -a e la saaŋkompare boŋkoɔre naŋ be a Africa paaloŋ poɔ.
Europe ( Tuure paaloŋ)
Saaŋkompare bondikoɔre e la boma ba naŋ bigiri ka a taa la tɔnɔ yaga a Europe laŋkpeɛbo poɔ, ba yelerre ne ba waaloŋ poɔ, ane ba yeltuuri.
== '''South America''' ==
[[Duoro kɔre:Humas - Flickr - Pepelo..jpg|thumb]]
· Humaita – e la a saaŋkompare bondiraa kaŋa naŋ be a Bolivia, Chile, Ecuador, ane Peru paaloŋ poɔ
·
=== '''A tatenne mine poɔ''' ===
Kaa kyɛ nyɛ: Canada deme bondirii maalo zie
Teŋɛ kaŋa bondirii e la ba saaŋkompare bondirii a Aboriginal noba naŋ neɛzaa naŋ baŋ ka banaŋ neŋ la ka ba boɔlɔ (Canada paaloŋ danweɛ soba a di Metis, ane Inuit) a zuo a zaa kori naŋ be a northern irigiŋ a be la ka a Western bondirii a be, a bondirii ama de waabo maŋ e la kpeɛŋaa, kyɛ ka a saakompar bondirii naŋ maŋ are gu a anaŋ.
· Bareka puoru bondirii
==== '''Québec''' ====
Kaa kyɛ nyɛ: Bondirii maalo a
* [[Duoro kɔre:La Banquise Poutine.jpg|thumb]]Poutine[[//en.wikipedia.org/wiki/File:La_Banquise_Poutine.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:La_Banquise_Poutine.jpg|right|thumb|A classic poutine is made with french fries, cheese curds and gravy.]]
* Tourtière
* Sucre à la crème
* Pâté chinois
* Pouding chômeur
* St. Catherine's taffy
* Spruce beer
* Maple syrup
* Cretons
'''Acadia'''
Meŋ leɛ kaa kyɛ nyɛ : Acadian bondirii maaloo zie
=== China paaloŋ poɔ ===
* [[Duoro kɔre:Spring Pancake.jpg|thumb]]Ciba cake
* Dim sum
* Fuling Jiabing - e la saakompare bondirii snack bondirii naŋ e Beijing naŋ e bone na be a paaloŋ lambori kyɛlee poɔ. O maŋ waa ŋa a Pancake na, sikyiri zɔŋ ane fuling la ka ba maŋ de a maale a nyɔge pilli ne bombie, seo, ane boma mine ne a taaba.
* Spring Pancake - e la chinese deme saaŋkompare bondirii naŋ e bone naŋ pore a northern irigiŋ paaloŋ poɔ ka neɛzaa baŋ o. Noba maŋ di la Pancake a bebiri kaŋa banaŋ boɔlɔ Lichun, o e la tigiri ba naq maq piili o diibu a spring pare piila.
* Zhongzi - mui tage bee bonnoore mine na maŋ pɔge a vaɛ ka ba de doge.
Zhnogzi – e la mui nyɛnnoo bee bonnoore mine, ba naŋ maŋ de bamboo vaɛ a pɔge ne kyɛ a de doge. Ba maŋ maale la a boma ka ba de toori ne a ba paaloŋ paati neŋkpoŋ yuori naŋ di Qu Yuan a Dragon tigiri diibu saŋa bee wagere poɔ.
=== '''Costa Rica paaloŋ poɔ''' ===
Mui ane bɛŋɛ
=== Croatia ===
· Lecsó
=== Cyprus ===
Tsamarella – e la saaŋkompare bondirii kyɛ naŋ cyprus ŋmenaa saŋa nɛmɛ
=== Czech Republic ===
· Lecsó
· Svíčková
=== Estonia ===
· Mulgipuder<sup>[''citation needed'']</sup>
· Sepik
'''Faroe Islands'''
* [[Duoro kɔre:Stora dimun puffins for kitchen.jpg|thumb]]Faroese puffin
* Garnatálg
* Skerpikjøt
* Whale meat
=== Eswatini ===
Atikile meŋa : Bondirii maaloo zie a Eswatini ane ba saaŋkompare bondirii
Faroe Islands
· Faroese puffin
· Garnatálg
· Skerpikjøt
· Whale Nɛmɛ
=== Finland ===
Karelian pasty
· Karelian stew
· Karelian pasty
· Kesäkeitto
· Sautéed reindeer
· Ruisreikäleipä
· Ryynimakkara
[[Duoro kɔre:Karjalanpiirakka-20060227.jpg|thumb]]
· Mustamakkara
· Kalakukko
· Lörtsy
· Rönttönen
· Sultsina
· Mämmi
· Joulutorttu
=== France ===
A ''Appellation d'origine contrôlée'' - e la Franch bondirii a paaloŋ zaa naŋ sage de ka a e ba paaloŋ bondirii kyɛ a Franch paaloŋ zaa kyɛ a ziiri ama bondirii la wines, cheeses, kaaŋ ane a kɔreba bonkoɔre mine.
Nansaala noɔ peele - a French noore boma ne a appellation d’origine controlee zi araa
Appellation d’origine controlee liqueurs ane seeloŋ
Appellation d’origine controlee controlee daa kpeɛne mine.
=== Germany ===
Black Forest ham – maŋ maale la eŋ a black forest irigiŋ naŋ be a Germany paaloŋ poɔ, o e la bone kpaaroŋ kaŋa kpaaroŋ naŋ kaara ba zu ka onaŋ la Proected Designation of Origin (PDO) naŋ kaara a bondirii zu a European Union.
=== Guatemala ===
[[Duoro kɔre:Fiambre.JPG|thumb]]
Fiambre e la saaŋkompare Guatemalan bondirii, na maŋ maale dayeni yoŋ ka ba di yuoni zaa, o la tigiri bee yeltuuri ba naŋ maŋ di a kyaare a ne a bebiri na a Dia de Los Muetos ane All Saint Day (Dia de Todos Los Santos) naŋ kpi.
=== Iceland ===
Hakarl – o e la saaŋkompare bondiraa ane a paaloŋ zaa bondirii kaŋa naŋ be a Iceland paaloŋ poɔ.
Hangikjot
Þorramatur – e la Iceland saaŋkompare bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ kaa iri, o e la bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ de a maale ne zɔne, ba maŋ maale o la a saaŋkompare maaloo, ba nyɔge a ŋmaare bibilee a paaŋ de eŋ rúgbrauð bondirii ( a de dɔgele borodo sɔgele maaroŋ zu), butler ane brennivin ( naŋ e Icelandic akvavit)
=== India ===
Atikile meŋa : Indian paaloŋ poɔ bondirii
· Kheer
· Roti and Sabzi
=== South India paaloŋ poɔ bondirii ===
· Idli
· Dosa
· Sambar and Chutneys
· Rasam
· Puttu
· Idiyappam
· Paniyaram
=== Indonesia ===
[[Duoro kɔre:Tumpeng-Jawa.jpg|thumb]]
Meŋ kaa kyɛ nyɛ: Indonesia bondi-parɛɛ
Brem – e la Snack ane va-diree bombiiru kaŋa banaŋ maq de yi ne Java ane Badi bee a e ba bommaale.
Docang – e la saaŋkompare bondirii naŋ maale yi Cirebon
Gado-gado – e la saaŋkompare salad bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ de seŋkaa kaaŋ a maale dɔgele.
Gudeg - unripe jackfruit baapaala la ka ba maŋ de maale ne zeɛre, a e la saaŋkompare bondirii naŋ yi Yogyakarta paaloŋ poɔ.
Ketupat – a e la saaŋkompare mui dogere banaŋ maŋ doge a peli ne vaɛ, a e la bondirii ba naŋ maŋ di a Lebaren , Indonesia idul fitri
Kuluban – Javanese saaŋkompare salad naŋ e yi zie kaŋa a wa
Lawar – Balinese zɛvaare bondirii naŋ e saaŋkompare bondirii
Opor ayam – noɔ ba naŋ maŋ de eŋ kube koɔ zeɛre poɔ, a e la ba saaŋkompare bondiraa kaŋa naŋ pore kyɛ gbɛɛ yaga a bondiraa ŋa diibu ba maŋ de di ne la ketupat a Lebaran diibu wagere.
Pallubasa – e la saaŋkompare bondirii naŋ yi a Makassar, South Sulawesi banaŋ maŋ maale o yi ne offal nao bee wɛduo eŋɛ.
Papeda – saago ɔongee, e la saaŋkompare bondirii naŋ be a Eastern Indonesia ( Maluku ane Papua) paaloŋ poɔ.
Rendang – Minangkabau e la saaŋkompare bondirii naŋ yi a West Sumatra paaloŋ poɔ.
Satay – e la nɛne ba naŋ maŋ ɛre dɔgele skewers zu, a saaŋkompare bondiraa ŋa taa la tɛɛtɛɛ a yi a paaloŋ na poɔ banaŋ maale a Indonesia poɔ
Soto – e la a Indonesia saaŋkompare zeɛre kaŋa, a zeɛre ama maalo taa la tɛɛtɛɛ a yi irigiŋ na poɔ a zeɛre naŋ maale
Tempeh – bɛŋɛ sɛnsɛ naŋ e saaŋkompare naŋ yi a Java paaloŋ poɔ
Tumpeng – a e la mui na maŋ doge wagere na banaŋ maŋ dire a Indonesia bondirii tigiri, a wagere ŋa poɔ ba maŋ doge la bondiparɛɛ parɛɛ a viiri a mui ama
=== Iran ===
· Chelow kabab
· Tahdig
· Ghormeh sabzi
· Fesenjān
· Sabzi polo
· Abgoosht
· Gheimeh
· Sholezard
· Āsh
· Mirza Ghassemi
* Nargesi
* Baghala ghatogh
=== Ireland ===
Biguo bondirii
Podaare bondi-seɛraa
=== Italy ===
[[Duoro kɔre:Traditional pizza from Napoli.jpg|thumb]]
Meŋ kaa kyɛ nyɛ; a Italian bondiparɛɛ ane ba bonnyuri ane a Italian bommaale ane a boŋguuri a ne a yiwaabo zie la a puliŋ kyɛ
· Abbacchio
· Affogato
· Arancini
· Asiago
· Biscotti
[[Duoro kɔre:Tiramisu - Raffaele Diomede.jpg|thumb]]
· Braciola
· Bruschetta
· Caciotta
· Cacciucco
· Caponata
· Cappuccino
· Cotechino
· Crostata
· Crostini
· Espresso
· Focaccia
· Frittata
· Frittella
· Fritto misto
· Gelato
· Lasagna
· Mascarpone
· Minestrone
· Mozzarella
· Panettone
· Panna cotta
· Panino
· Panzerotto
· Parmigiano Reggiano
· Pasta
· Pecorino
· Peperonata
· Pizza
· Polenta
· Porchetta
· Prosciutto
· Ravioli
· Risotto
· Salami
· Salumi
· Scamorza
· Semifreddo
· Spezzatino
· Strudel
· Tiramisu
· Tortellini
· Zabaione
· Zuppa inglese
A maaloo yiibu zie
''Denominazione di origine controllata a'' e la Italian bondimaalaa banaŋ maŋ maale a sɛge mare lɛ a na soma seŋ, azuo a zaa Italian daa kpeɛŋaa ane cheese
· Italian DOC daa kpeɛŋaa
· Italian DOCG daa kpeɛŋaa
* ''Indicazione geografica tipica''
· ''Prodotti agroalimentari tradizionali e la'' a Italian saaŋkompare daa irigiŋ kaŋa naŋ be poɔ,ka a Protected Geographical Status of European Union.
· ''Strada dell'Olio, e la gastronomical'' naŋ be a Italy paaloŋ poɔ a e ba saaŋkompare bommaale aseŋ, PDOs ane PGIs, DOCs ane DOCGs naŋ be a Italy poɔ
=== Japan ===
Mochi – maŋ di la yuoni zaa viiria a yuoni poɔ a Japan a yuoni gbuli zaa poɔ, mochi e la saaŋkompare bondirii naŋ be a Japan yuompaala diibu poɔ a e la bondirii naŋ pore ka maŋ koɔr ka noba daara dire a wagere na poɔ.
=== Jordan ===
Saaŋkompare bonnyuri naŋ be a Jordan paaloŋ poɔ a laŋ ne a sous ( anaŋ neŋ la ka ba boɔlɔ irqsus), a bonnyuri ama e la boma ba naŋ maŋ maale ne ''Glycyrrhiza glabra'' nyege-kuoni (liquorice) tamr hindi, a e la daa ba naŋ maŋ maale ne ''Tamarindus indica'' (tamarind), ane ''laban'' (''labneh''), bonkuoni. A e la bone ba naŋ maŋ de koɔ ane yogurt a maale ne. a yelnimizeɛ kaŋa naŋ be a maalo poɔ la ba maŋ de la labneh naŋ be a Jordan ane tenne anaŋ ŋmaa viiri bee a peɛle, a ama zaa maŋ maale la ane a saaŋkompare maaloo sobie na, a maŋ maale a eŋ a yogurt ɔrebare poore.
=== Korea ===
· Bibimbap
· Bulgogi
· Kimchi
· Nurungji
· Sungnyung
=== Latvia ===
· Bombie
* Layered rye bread
* Sklandrausis
· Speķrauši
=== Lithuania ===
· Saaŋkompare daŋgeli
=== Malaysia ===
· Hinava
· Kelupis
· Ketupat
· Lamban
· Lemang
· Linopot
· Manuk pansuh
· Nasi lemak
· Penyaram
· Umai
=== Maldives ===
Garudiya
Maldives zuma – saaŋkompare tuna zum ba naŋ maale Maldives paaloŋ poɔ. A e la Maldivian bondirii,
=== Malta ===
Lent naŋ be Malta poɔ & saaŋkompare bondirii ba naŋ maŋ di a wagere na zaa poɔ.
Kwarezimal – Lent sɛnsɛ
=== Maxico ===
Atole e la a ba saaqkompare tea nyu bone
Capirotada – e la bone gbɛɛ yaga ba naŋ maŋ di Lenten wagere poɔ (''comida de cuaresma'') o e la a bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ di Friday soŋ daare
Sɛlemaa wogiri
Enchilada Mexico noba bondirii
Iguana Nɛne
Bombie, bɛŋɛ ane bɛŋkyeene
Kamaana
Tortilla
Mole Sauce
Doba-nɛne
Choizo
Mui – saaŋkompare poɔ, ba maŋ kyeeŋ la ka a waa ŋa salima sɛre ka paaŋ de a doge
Mui ane bɛŋɛ
Sope a e la Mexico bondirii ba naŋ maŋ de gyɛle a maale ne
Tamale – a e la bondirii mine ba naŋ maŋ maale eŋ kamapɛge poɔ
=== '''Nepal''' ===
Dhindo
=== '''Portugal''' ===
Denominação de Origem Controlada e la mere kaŋa banaŋ maale biŋ ka o kaara a ba daa-kpeɛne zu, cheeses, butter aane a Portugal bonkoɔre mine.
'''Saudi Arabia'''
· Hininy
· Kabsa
=== Singapore ===
Hainanese mui ane noɔ nɛne - a Singapore a bondirii ama la ka ba de ka a e a ba saaŋkompare bondirii
Teochew kookoo bee buuluŋ
=== Slovakia ===
Bryndzové halušky - a bondirii ama la ka ba de ka a e a ba saaŋkompare bondirii ana la halušky ane bryndza a Solvakia poɔ.
Lecso
=== South Africa ===
[[Boŋŋo Tigiri|Boboti]]<nowiki/>e
* Chakalaka and Pap
* Malva pudding
* Potjiekos
* Samosa
=== Spain ===
Borona - e la kamaana boroodo a e la saaŋkompare bondirii, naŋ be a Galicia, Asturias Cantabria, a Basque teŋɛ ane a Northen Castilla - Leon ( zie kaŋa naŋ be a Leon Palenɔia ane Burgos)
''Denominación de Origen'' ''-''
=== '''Sweden''' ===
* Falukorv
* Janssons frestelse
* Pyttipanna
Switzaerland
''Appellation d'origine protégée'' ''- A''
Capuns - e la saaŋkompare bondirii naŋ be a canton of Graubünden a Switzerland paaloŋ
=== Tanzania ===
Pare noba ane saaŋkompare bondirii
=== '''Thailand''' ===
Mango mui
pad Thai
=== Turkey ===
imam bayildi
Uganda
Malewa - bamboo seɛre ba naŋ maŋ deɛle ka a ko ka biŋ. A bondirii ama yiibu zie la Eastern Uganda, paaloŋ, a Bugisu naŋ be irigiŋ bilee kaŋa poɔ
=== '''United Kingdom''' ===
=== England ===
* Bangers and mash
* Cottage pie
* Faggot
* Zuma ane chips
* Biguo bondirii
* Sunday roast
kdd7x3ltkvo9wo24mixywa5z26vah2y
62538
62537
2026-07-13T14:35:49Z
Mary Loor
55
62538
wikitext
text/x-wiki
[[Duoro kɔre:Espaguetis carbonara.jpg|thumb]]
'''Saaŋkompare bondirii''' e la bondirii ane seemaa, a e la bondirii naŋ piili ne te saaŋkommine a wa tɔ zenɛ kyɛ naŋ bebe, a e la bondirii ba dire yuomo naŋ pare a naŋ wa tɔ zenɛ ka ba naŋ dire. Saaŋkompare [[bondirii]] ane semaa e la saaŋkompare naŋ be teŋɛ zu kyɛ, a maŋ taa la saadayel a ko a paaloŋ na zaa a kyaare ne a bondirii,. Saaŋkompare bondirii ane bonnyuuri banaŋ maŋ maale yiri, bee a bondirii koɔroo zie ane zibibilii banaŋ maŋ maala bondirii, ane bondimaale zi bɛrɛ.
Saaŋkompare bondirii taa la a maaloo zie ka naŋ nansala maŋ boɔle ka “ geographical indications and traditional specialties in the European Union” ba maale la aŋa lɛ European Union naŋ maale geographical indications and traditional specialties: Protected designation of origin (PDO), Protected geographical indication (PGI) and Traditional specialties guaranteed (TSG). A yelmaale binne ama maale biŋ la ka a gu ba koɔbo yɛroŋ soŋ ŋa yuori soŋ kyɛ soŋ ŋmɛ daworo bee a moɔle ka ba yuori gaa toɔre.
A atikile ama taa la duoro a kyaare ne a saaŋkompare bonnyuuri.
== '''Tɛɛtɛɛloŋ naŋ be a saaŋkompare bondirii ane a parɛɛ''' ==
[[Duoro kɔre:Antica trattoria Bagutto.jpg|thumb]]
Aneazaa ka a pore la ka ba derɛ anaŋ yitaa zuiŋ, a yelmeŋa naŋ be a saaŋkompare bonimaale ziiri e la parɛɛ ayi a noba naŋ sage de tona ne toma, a yi culinary anthropology; naŋ manne.; a danweɛ soba la culinary anthropology; aŋa e la bone ba naŋ woŋ yi noba noɔre poɔ, dawuri bilee ane tembɛrɛ poore, kyɛle taa la ssaaŋkompare yeltuuri kyɛ ka ba mine meŋ taa ba waaloŋ. A yelkaŋa meŋ la ka tenneŋ wa yele yɛlɛ a maŋ pore la, cuisine e la zie kaŋa naŋ pore ka noba gyamaa a noŋ a be. Azuiŋ saakopare bondirii bee saaŋkompare yelerre bee a saaŋkompare yelerre kaŋa zaa.
Saaŋkompare bondirii gyamaa zie, yi la yiri pɔgeba gɔɔloŋ bommaale ane lɛ banaŋ maŋ de ziyuo yɛŋ a eŋ pale ba bondirii maaloo poɔ. Ka noba wa boŋkaŋa, o daaroŋ maŋ e la tuo kyɛ ka kyɛ ka neɛzaa maŋ boɔrɔ ka o meŋ e nyɛ. A yelkaŋa meŋ la o maŋ yaare la ka neɛzaa a tɔgelɔ a erɛ, azuiŋ a ba maŋ kɔɔre kyɛ ka o e boŋkpokpo ka neɛzaa boɔrɔ. A yelŋa zuiŋ, saaŋkompare bondimaale ziiri e la bone a maaloo naŋ e tɛɛtɛɛ a yi zie na banaŋ maala a. azuiŋ gbɛɛ a maŋ yi la a noba bale piilu zie aseŋ saaŋkompare bommaale mine bebe ana baŋ le a pare la kyɛ bore togitogi, kyɛ ka anaŋ wa di zuo, a maŋ faaŋ la kyɛ poɔ a cuisine bondirii maaloo ŋa zie. A Maxican culinary anthropologist Maru Toledo bommaala poɔ, eŋ la bonsaana ata soba a poɔ a ba bondirii maalo poɔ, a yelŋa e la bone naŋ daŋ ba kyebe a ba saaŋkonnoŋ poɔ sɛre ka ba wa baŋ piili, ka fooŋ kaa soŋ pampana ŋa bondirii maaloo ane a maalo zie taa la lɛ a na maŋ maale tutaa pampana ŋa.
== Bondirii maalo libie de boɔbo ==
A yɛroŋ bondimaale ziiri ama taa la meɛroŋ naŋ e a saaŋkomapre ( aneazaa ka amine yi la taa bee a gyamaa yietaa) kyɛ a yelnyɔgeraa zaa naane e tɔnɔ boma. A ŋaa zuiŋ, ba ba maŋ boɔrɔ ka kpɛ gaa nimitoɔre a wuli a yi waabo zie bee a piilu zie, bee ka o gaa bee ka a lambogir naŋ ba maaleŋ peɛle a bondirii yeltarre loori, a maŋ taa la daabo. A baara soba la, a gyamaa, maŋ e la ka a yɛŋ naŋ be a bondirii na maalo zie a e bone noba naŋ ba taa a yɛŋ na soba, ba sage la ka bondirii anaŋ ba naŋ maŋ daara maŋ e la ba meŋa bondirii, la ka ba maŋ la te maale maalo kaŋa, ka a nyuu ane a waaloŋ meŋ e a toɔraa, ane a gɔɔloŋ na naŋ be a maalo sobie poɔ, ane a saaakompare yeltuuri mine.
== '''A Tendaazaa''' ==
=== Africa poɔ ===
[[Duoro kɔre:Bambara nut unearthed..JPG|thumb]]
· Suŋgbulo -a e la saaŋkompare boŋkoɔre naŋ be a Africa paaloŋ poɔ.
Europe ( Tuure paaloŋ)
Saaŋkompare bondikoɔre e la boma ba naŋ bigiri ka a taa la tɔnɔ yaga a Europe laŋkpeɛbo poɔ, ba yelerre ne ba waaloŋ poɔ, ane ba yeltuuri.
== '''South America''' ==
[[Duoro kɔre:Humas - Flickr - Pepelo..jpg|thumb]]
· Humaita – e la a saaŋkompare bondiraa kaŋa naŋ be a Bolivia, Chile, Ecuador, ane Peru paaloŋ poɔ
·
=== '''A tatenne mine poɔ''' ===
Kaa kyɛ nyɛ: Canada deme bondirii maalo zie
Teŋɛ kaŋa bondirii e la ba saaŋkompare bondirii a Aboriginal noba naŋ neɛzaa naŋ baŋ ka banaŋ neŋ la ka ba boɔlɔ (Canada paaloŋ danweɛ soba a di Metis, ane Inuit) a zuo a zaa kori naŋ be a northern irigiŋ a be la ka a Western bondirii a be, a bondirii ama de waabo maŋ e la kpeɛŋaa, kyɛ ka a saakompar bondirii naŋ maŋ are gu a anaŋ.
· Bareka puoru bondirii
==== '''Québec''' ====
Kaa kyɛ nyɛ: Bondirii maalo a
* [[Duoro kɔre:La Banquise Poutine.jpg|thumb]]Poutine[[//en.wikipedia.org/wiki/File:La_Banquise_Poutine.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:La_Banquise_Poutine.jpg|right|thumb|A classic poutine is made with french fries, cheese curds and gravy.]]
* Tourtière
* Sucre à la crème
* Pâté chinois
* Pouding chômeur
* St. Catherine's taffy
* Spruce beer
* Maple syrup
* Cretons
'''Acadia'''
Meŋ leɛ kaa kyɛ nyɛ : Acadian bondirii maaloo zie
=== China paaloŋ poɔ ===
* [[Duoro kɔre:Spring Pancake.jpg|thumb]]Ciba cake
* Dim sum
* Fuling Jiabing - e la saakompare bondirii snack bondirii naŋ e Beijing naŋ e bone na be a paaloŋ lambori kyɛlee poɔ. O maŋ waa ŋa a Pancake na, sikyiri zɔŋ ane fuling la ka ba maŋ de a maale a nyɔge pilli ne bombie, seo, ane boma mine ne a taaba.
* Spring Pancake - e la chinese deme saaŋkompare bondirii naŋ e bone naŋ pore a northern irigiŋ paaloŋ poɔ ka neɛzaa baŋ o. Noba maŋ di la Pancake a bebiri kaŋa banaŋ boɔlɔ Lichun, o e la tigiri ba naq maq piili o diibu a spring pare piila.
* Zhongzi - mui tage bee bonnoore mine na maŋ pɔge a vaɛ ka ba de doge.
Zhnogzi – e la mui nyɛnnoo bee bonnoore mine, ba naŋ maŋ de bamboo vaɛ a pɔge ne kyɛ a de doge. Ba maŋ maale la a boma ka ba de toori ne a ba paaloŋ paati neŋkpoŋ yuori naŋ di Qu Yuan a Dragon tigiri diibu saŋa bee wagere poɔ.
=== '''Costa Rica paaloŋ poɔ''' ===
Mui ane bɛŋɛ
=== Croatia ===
· Lecsó
=== Cyprus ===
Tsamarella – e la saaŋkompare bondirii kyɛ naŋ cyprus ŋmenaa saŋa nɛmɛ
=== Czech Republic ===
· Lecsó
· Svíčková
=== Estonia ===
· Mulgipuder<sup>[''citation needed'']</sup>
· Sepik
'''Faroe Islands'''
* [[Duoro kɔre:Stora dimun puffins for kitchen.jpg|thumb]]Faroese puffin
* Garnatálg
* Skerpikjøt
* Whale meat
=== Eswatini ===
Atikile meŋa : Bondirii maaloo zie a Eswatini ane ba saaŋkompare bondirii
Faroe Islands
· Faroese puffin
· Garnatálg
· Skerpikjøt
· Whale Nɛmɛ
=== Finland ===
Karelian pasty
· Karelian stew
· Karelian pasty
· Kesäkeitto
· Sautéed reindeer
· Ruisreikäleipä
· Ryynimakkara
[[Duoro kɔre:Karjalanpiirakka-20060227.jpg|thumb]]
· Mustamakkara
· Kalakukko
· Lörtsy
· Rönttönen
· Sultsina
· Mämmi
· Joulutorttu
=== France ===
A ''Appellation d'origine contrôlée'' - e la Franch bondirii a paaloŋ zaa naŋ sage de ka a e ba paaloŋ bondirii kyɛ a Franch paaloŋ zaa kyɛ a ziiri ama bondirii la wines, cheeses, kaaŋ ane a kɔreba bonkoɔre mine.
Nansaala noɔ peele - a French noore boma ne a appellation d’origine controlee zi araa
Appellation d’origine controlee liqueurs ane seeloŋ
Appellation d’origine controlee controlee daa kpeɛne mine.
=== Germany ===
Black Forest ham – maŋ maale la eŋ a black forest irigiŋ naŋ be a Germany paaloŋ poɔ, o e la bone kpaaroŋ kaŋa kpaaroŋ naŋ kaara ba zu ka onaŋ la Proected Designation of Origin (PDO) naŋ kaara a bondirii zu a European Union.
=== Guatemala ===
[[Duoro kɔre:Fiambre.JPG|thumb]]
Fiambre e la saaŋkompare Guatemalan bondirii, na maŋ maale dayeni yoŋ ka ba di yuoni zaa, o la tigiri bee yeltuuri ba naŋ maŋ di a kyaare a ne a bebiri na a Dia de Los Muetos ane All Saint Day (Dia de Todos Los Santos) naŋ kpi.
=== Iceland ===
Hakarl – o e la saaŋkompare bondiraa ane a paaloŋ zaa bondirii kaŋa naŋ be a Iceland paaloŋ poɔ.
Hangikjot
Þorramatur – e la Iceland saaŋkompare bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ kaa iri, o e la bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ de a maale ne zɔne, ba maŋ maale o la a saaŋkompare maaloo, ba nyɔge a ŋmaare bibilee a paaŋ de eŋ rúgbrauð bondirii ( a de dɔgele borodo sɔgele maaroŋ zu), butler ane brennivin ( naŋ e Icelandic akvavit)
=== India ===
Atikile meŋa : Indian paaloŋ poɔ bondirii
· Kheer
· Roti and Sabzi
=== South India paaloŋ poɔ bondirii ===
· Idli
· Dosa
· Sambar and Chutneys
· Rasam
· Puttu
· Idiyappam
· Paniyaram
=== Indonesia ===
[[Duoro kɔre:Tumpeng-Jawa.jpg|thumb]]
Meŋ kaa kyɛ nyɛ: Indonesia bondi-parɛɛ
Brem – e la Snack ane va-diree bombiiru kaŋa banaŋ maq de yi ne Java ane Badi bee a e ba bommaale.
Docang – e la saaŋkompare bondirii naŋ maale yi Cirebon
Gado-gado – e la saaŋkompare salad bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ de seŋkaa kaaŋ a maale dɔgele.
Gudeg - unripe jackfruit baapaala la ka ba maŋ de maale ne zeɛre, a e la saaŋkompare bondirii naŋ yi Yogyakarta paaloŋ poɔ.
Ketupat – a e la saaŋkompare mui dogere banaŋ maŋ doge a peli ne vaɛ, a e la bondirii ba naŋ maŋ di a Lebaren , Indonesia idul fitri
Kuluban – Javanese saaŋkompare salad naŋ e yi zie kaŋa a wa
Lawar – Balinese zɛvaare bondirii naŋ e saaŋkompare bondirii
Opor ayam – noɔ ba naŋ maŋ de eŋ kube koɔ zeɛre poɔ, a e la ba saaŋkompare bondiraa kaŋa naŋ pore kyɛ gbɛɛ yaga a bondiraa ŋa diibu ba maŋ de di ne la ketupat a Lebaran diibu wagere.
Pallubasa – e la saaŋkompare bondirii naŋ yi a Makassar, South Sulawesi banaŋ maŋ maale o yi ne offal nao bee wɛduo eŋɛ.
Papeda – saago ɔongee, e la saaŋkompare bondirii naŋ be a Eastern Indonesia ( Maluku ane Papua) paaloŋ poɔ.
Rendang – Minangkabau e la saaŋkompare bondirii naŋ yi a West Sumatra paaloŋ poɔ.
Satay – e la nɛne ba naŋ maŋ ɛre dɔgele skewers zu, a saaŋkompare bondiraa ŋa taa la tɛɛtɛɛ a yi a paaloŋ na poɔ banaŋ maale a Indonesia poɔ
Soto – e la a Indonesia saaŋkompare zeɛre kaŋa, a zeɛre ama maalo taa la tɛɛtɛɛ a yi irigiŋ na poɔ a zeɛre naŋ maale
Tempeh – bɛŋɛ sɛnsɛ naŋ e saaŋkompare naŋ yi a Java paaloŋ poɔ
Tumpeng – a e la mui na maŋ doge wagere na banaŋ maŋ dire a Indonesia bondirii tigiri, a wagere ŋa poɔ ba maŋ doge la bondiparɛɛ parɛɛ a viiri a mui ama
=== Iran ===
· Chelow kabab
· Tahdig
· Ghormeh sabzi
· Fesenjān
· Sabzi polo
· Abgoosht
· Gheimeh
· Sholezard
· Āsh
· Mirza Ghassemi
* Nargesi
* Baghala ghatogh
=== Ireland ===
Biguo bondirii
Podaare bondi-seɛraa
=== Italy ===
[[Duoro kɔre:Traditional pizza from Napoli.jpg|thumb]]
Meŋ kaa kyɛ nyɛ; a Italian bondiparɛɛ ane ba bonnyuri ane a Italian bommaale ane a boŋguuri a ne a yiwaabo zie la a puliŋ kyɛ
· Abbacchio
· Affogato
· Arancini
· Asiago
· Biscotti
[[Duoro kɔre:Tiramisu - Raffaele Diomede.jpg|thumb]]
· Braciola
· Bruschetta
· Caciotta
· Cacciucco
· Caponata
· Cappuccino
· Cotechino
[[Duoro kɔre:Bucatini allamatriciana.jpg|thumb]]
· Crostata
· Crostini
· Espresso
· Focaccia
· Frittata
· Frittella
· Fritto misto
· Gelato
· Lasagna
· Mascarpone
· Minestrone
· Mozzarella
· Panettone
· Panna cotta
· Panino
· Panzerotto
· Parmigiano Reggiano
· Pasta
· Pecorino
· Peperonata
· Pizza
· Polenta
· Porchetta
· Prosciutto
· Ravioli
· Risotto
· Salami
· Salumi
· Scamorza
· Semifreddo
· Spezzatino
· Strudel
· Tiramisu
· Tortellini
· Zabaione
· Zuppa inglese
A maaloo yiibu zie
''Denominazione di origine controllata a'' e la Italian bondimaalaa banaŋ maŋ maale a sɛge mare lɛ a na soma seŋ, azuo a zaa Italian daa kpeɛŋaa ane cheese
· Italian DOC daa kpeɛŋaa
· Italian DOCG daa kpeɛŋaa
* ''Indicazione geografica tipica''
· ''Prodotti agroalimentari tradizionali e la'' a Italian saaŋkompare daa irigiŋ kaŋa naŋ be poɔ,ka a Protected Geographical Status of European Union.
· ''Strada dell'Olio, e la gastronomical'' naŋ be a Italy paaloŋ poɔ a e ba saaŋkompare bommaale aseŋ, PDOs ane PGIs, DOCs ane DOCGs naŋ be a Italy poɔ
=== Japan ===
Mochi – maŋ di la yuoni zaa viiria a yuoni poɔ a Japan a yuoni gbuli zaa poɔ, mochi e la saaŋkompare bondirii naŋ be a Japan yuompaala diibu poɔ a e la bondirii naŋ pore ka maŋ koɔr ka noba daara dire a wagere na poɔ.
=== Jordan ===
Saaŋkompare bonnyuri naŋ be a Jordan paaloŋ poɔ a laŋ ne a sous ( anaŋ neŋ la ka ba boɔlɔ irqsus), a bonnyuri ama e la boma ba naŋ maŋ maale ne ''Glycyrrhiza glabra'' nyege-kuoni (liquorice) tamr hindi, a e la daa ba naŋ maŋ maale ne ''Tamarindus indica'' (tamarind), ane ''laban'' (''labneh''), bonkuoni. A e la bone ba naŋ maŋ de koɔ ane yogurt a maale ne. a yelnimizeɛ kaŋa naŋ be a maalo poɔ la ba maŋ de la labneh naŋ be a Jordan ane tenne anaŋ ŋmaa viiri bee a peɛle, a ama zaa maŋ maale la ane a saaŋkompare maaloo sobie na, a maŋ maale a eŋ a yogurt ɔrebare poore.
=== Korea ===
· Bibimbap
· Bulgogi
· Kimchi
· Nurungji
· Sungnyung
=== Latvia ===
· Bombie
* Layered rye bread
* Sklandrausis
· Speķrauši
=== Lithuania ===
· Saaŋkompare daŋgeli
=== Malaysia ===
· Hinava
· Kelupis
· Ketupat
· Lamban
· Lemang
· Linopot
· Manuk pansuh
· Nasi lemak
· Penyaram
· Umai
=== Maldives ===
Garudiya
Maldives zuma – saaŋkompare tuna zum ba naŋ maale Maldives paaloŋ poɔ. A e la Maldivian bondirii,
=== Malta ===
Lent naŋ be Malta poɔ & saaŋkompare bondirii ba naŋ maŋ di a wagere na zaa poɔ.
Kwarezimal – Lent sɛnsɛ
=== Maxico ===
Atole e la a ba saaqkompare tea nyu bone
Capirotada – e la bone gbɛɛ yaga ba naŋ maŋ di Lenten wagere poɔ (''comida de cuaresma'') o e la a bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ di Friday soŋ daare
Sɛlemaa wogiri
Enchilada Mexico noba bondirii
Iguana Nɛne
Bombie, bɛŋɛ ane bɛŋkyeene
Kamaana
Tortilla
Mole Sauce
Doba-nɛne
Choizo
Mui – saaŋkompare poɔ, ba maŋ kyeeŋ la ka a waa ŋa salima sɛre ka paaŋ de a doge
Mui ane bɛŋɛ
Sope a e la Mexico bondirii ba naŋ maŋ de gyɛle a maale ne
Tamale – a e la bondirii mine ba naŋ maŋ maale eŋ kamapɛge poɔ
=== '''Nepal''' ===
Dhindo
=== '''Portugal''' ===
Denominação de Origem Controlada e la mere kaŋa banaŋ maale biŋ ka o kaara a ba daa-kpeɛne zu, cheeses, butter aane a Portugal bonkoɔre mine.
'''Saudi Arabia'''
· Hininy
· Kabsa
=== Singapore ===
Hainanese mui ane noɔ nɛne - a Singapore a bondirii ama la ka ba de ka a e a ba saaŋkompare bondirii
Teochew kookoo bee buuluŋ
=== Slovakia ===
Bryndzové halušky - a bondirii ama la ka ba de ka a e a ba saaŋkompare bondirii ana la halušky ane bryndza a Solvakia poɔ.
Lecso
=== South Africa ===
[[Boŋŋo Tigiri|Boboti]]<nowiki/>e
* Chakalaka and Pap
* Malva pudding
* Potjiekos
* Samosa
=== Spain ===
Borona - e la kamaana boroodo a e la saaŋkompare bondirii, naŋ be a Galicia, Asturias Cantabria, a Basque teŋɛ ane a Northen Castilla - Leon ( zie kaŋa naŋ be a Leon Palenɔia ane Burgos)
''Denominación de Origen'' ''-''
=== '''Sweden''' ===
* Falukorv
* Janssons frestelse
* Pyttipanna
Switzaerland
''Appellation d'origine protégée'' ''- A''
Capuns - e la saaŋkompare bondirii naŋ be a canton of Graubünden a Switzerland paaloŋ
=== Tanzania ===
Pare noba ane saaŋkompare bondirii
=== '''Thailand''' ===
Mango mui
pad Thai
=== Turkey ===
imam bayildi
Uganda
Malewa - bamboo seɛre ba naŋ maŋ deɛle ka a ko ka biŋ. A bondirii ama yiibu zie la Eastern Uganda, paaloŋ, a Bugisu naŋ be irigiŋ bilee kaŋa poɔ
=== '''United Kingdom''' ===
=== England ===
* Bangers and mash
* Cottage pie
* Faggot
* Zuma ane chips
* Biguo bondirii
* Sunday roast
6ymwibhwbbu8onktweuhugp7cv6ppjh
62539
62538
2026-07-13T14:38:39Z
Mary Loor
55
62539
wikitext
text/x-wiki
[[Duoro kɔre:Espaguetis carbonara.jpg|thumb]]
'''Saaŋkompare bondirii''' e la bondirii ane seemaa, a e la bondirii naŋ piili ne te saaŋkommine a wa tɔ zenɛ kyɛ naŋ bebe, a e la bondirii ba dire yuomo naŋ pare a naŋ wa tɔ zenɛ ka ba naŋ dire. Saaŋkompare [[bondirii]] ane semaa e la saaŋkompare naŋ be teŋɛ zu kyɛ, a maŋ taa la saadayel a ko a paaloŋ na zaa a kyaare ne a bondirii,. Saaŋkompare bondirii ane bonnyuuri banaŋ maŋ maale yiri, bee a bondirii koɔroo zie ane zibibilii banaŋ maŋ maala bondirii, ane bondimaale zi bɛrɛ.
Saaŋkompare bondirii taa la a maaloo zie ka naŋ nansala maŋ boɔle ka “ geographical indications and traditional specialties in the European Union” ba maale la aŋa lɛ European Union naŋ maale geographical indications and traditional specialties: Protected designation of origin (PDO), Protected geographical indication (PGI) and Traditional specialties guaranteed (TSG). A yelmaale binne ama maale biŋ la ka a gu ba koɔbo yɛroŋ soŋ ŋa yuori soŋ kyɛ soŋ ŋmɛ daworo bee a moɔle ka ba yuori gaa toɔre.
A atikile ama taa la duoro a kyaare ne a saaŋkompare bonnyuuri.
== '''Tɛɛtɛɛloŋ naŋ be a saaŋkompare bondirii ane a parɛɛ''' ==
[[Duoro kɔre:Antica trattoria Bagutto.jpg|thumb]]
Aneazaa ka a pore la ka ba derɛ anaŋ yitaa zuiŋ, a yelmeŋa naŋ be a saaŋkompare bonimaale ziiri e la parɛɛ ayi a noba naŋ sage de tona ne toma, a yi culinary anthropology; naŋ manne.; a danweɛ soba la culinary anthropology; aŋa e la bone ba naŋ woŋ yi noba noɔre poɔ, dawuri bilee ane tembɛrɛ poore, kyɛle taa la ssaaŋkompare yeltuuri kyɛ ka ba mine meŋ taa ba waaloŋ. A yelkaŋa meŋ la ka tenneŋ wa yele yɛlɛ a maŋ pore la, cuisine e la zie kaŋa naŋ pore ka noba gyamaa a noŋ a be. Azuiŋ saakopare bondirii bee saaŋkompare yelerre bee a saaŋkompare yelerre kaŋa zaa.
Saaŋkompare bondirii gyamaa zie, yi la yiri pɔgeba gɔɔloŋ bommaale ane lɛ banaŋ maŋ de ziyuo yɛŋ a eŋ pale ba bondirii maaloo poɔ. Ka noba wa boŋkaŋa, o daaroŋ maŋ e la tuo kyɛ ka kyɛ ka neɛzaa maŋ boɔrɔ ka o meŋ e nyɛ. A yelkaŋa meŋ la o maŋ yaare la ka neɛzaa a tɔgelɔ a erɛ, azuiŋ a ba maŋ kɔɔre kyɛ ka o e boŋkpokpo ka neɛzaa boɔrɔ. A yelŋa zuiŋ, saaŋkompare bondimaale ziiri e la bone a maaloo naŋ e tɛɛtɛɛ a yi zie na banaŋ maala a. azuiŋ gbɛɛ a maŋ yi la a noba bale piilu zie aseŋ saaŋkompare bommaale mine bebe ana baŋ le a pare la kyɛ bore togitogi, kyɛ ka anaŋ wa di zuo, a maŋ faaŋ la kyɛ poɔ a cuisine bondirii maaloo ŋa zie. A Maxican culinary anthropologist Maru Toledo bommaala poɔ, eŋ la bonsaana ata soba a poɔ a ba bondirii maalo poɔ, a yelŋa e la bone naŋ daŋ ba kyebe a ba saaŋkonnoŋ poɔ sɛre ka ba wa baŋ piili, ka fooŋ kaa soŋ pampana ŋa bondirii maaloo ane a maalo zie taa la lɛ a na maŋ maale tutaa pampana ŋa.
== Bondirii maalo libie de boɔbo ==
A yɛroŋ bondimaale ziiri ama taa la meɛroŋ naŋ e a saaŋkomapre ( aneazaa ka amine yi la taa bee a gyamaa yietaa) kyɛ a yelnyɔgeraa zaa naane e tɔnɔ boma. A ŋaa zuiŋ, ba ba maŋ boɔrɔ ka kpɛ gaa nimitoɔre a wuli a yi waabo zie bee a piilu zie, bee ka o gaa bee ka a lambogir naŋ ba maaleŋ peɛle a bondirii yeltarre loori, a maŋ taa la daabo. A baara soba la, a gyamaa, maŋ e la ka a yɛŋ naŋ be a bondirii na maalo zie a e bone noba naŋ ba taa a yɛŋ na soba, ba sage la ka bondirii anaŋ ba naŋ maŋ daara maŋ e la ba meŋa bondirii, la ka ba maŋ la te maale maalo kaŋa, ka a nyuu ane a waaloŋ meŋ e a toɔraa, ane a gɔɔloŋ na naŋ be a maalo sobie poɔ, ane a saaakompare yeltuuri mine.
== '''A Tendaazaa''' ==
=== Africa poɔ ===
[[Duoro kɔre:Bambara nut unearthed..JPG|thumb]]
· Suŋgbulo -a e la saaŋkompare boŋkoɔre naŋ be a Africa paaloŋ poɔ.
Europe ( Tuure paaloŋ)
Saaŋkompare bondikoɔre e la boma ba naŋ bigiri ka a taa la tɔnɔ yaga a Europe laŋkpeɛbo poɔ, ba yelerre ne ba waaloŋ poɔ, ane ba yeltuuri.
== '''South America''' ==
[[Duoro kɔre:Humas - Flickr - Pepelo..jpg|thumb]]
· Humaita – e la a saaŋkompare bondiraa kaŋa naŋ be a Bolivia, Chile, Ecuador, ane Peru paaloŋ poɔ
·
=== '''A tatenne mine poɔ''' ===
Kaa kyɛ nyɛ: Canada deme bondirii maalo zie
Teŋɛ kaŋa bondirii e la ba saaŋkompare bondirii a Aboriginal noba naŋ neɛzaa naŋ baŋ ka banaŋ neŋ la ka ba boɔlɔ (Canada paaloŋ danweɛ soba a di Metis, ane Inuit) a zuo a zaa kori naŋ be a northern irigiŋ a be la ka a Western bondirii a be, a bondirii ama de waabo maŋ e la kpeɛŋaa, kyɛ ka a saakompar bondirii naŋ maŋ are gu a anaŋ.
· Bareka puoru bondirii
==== '''Québec''' ====
Kaa kyɛ nyɛ: Bondirii maalo a
* [[Duoro kɔre:La Banquise Poutine.jpg|thumb]]Poutine[[//en.wikipedia.org/wiki/File:La_Banquise_Poutine.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:La_Banquise_Poutine.jpg|right|thumb|A classic poutine is made with french fries, cheese curds and gravy.]]
* Tourtière
* Sucre à la crème
* Pâté chinois
* Pouding chômeur
* St. Catherine's taffy
* Spruce beer
* Maple syrup
* Cretons
'''Acadia'''
Meŋ leɛ kaa kyɛ nyɛ : Acadian bondirii maaloo zie
=== China paaloŋ poɔ ===
* [[Duoro kɔre:Spring Pancake.jpg|thumb]]Ciba cake
* Dim sum
* Fuling Jiabing - e la saakompare bondirii snack bondirii naŋ e Beijing naŋ e bone na be a paaloŋ lambori kyɛlee poɔ. O maŋ waa ŋa a Pancake na, sikyiri zɔŋ ane fuling la ka ba maŋ de a maale a nyɔge pilli ne bombie, seo, ane boma mine ne a taaba.
* Spring Pancake - e la chinese deme saaŋkompare bondirii naŋ e bone naŋ pore a northern irigiŋ paaloŋ poɔ ka neɛzaa baŋ o. Noba maŋ di la Pancake a bebiri kaŋa banaŋ boɔlɔ Lichun, o e la tigiri ba naq maq piili o diibu a spring pare piila.
* Zhongzi - mui tage bee bonnoore mine na maŋ pɔge a vaɛ ka ba de doge.
Zhnogzi – e la mui nyɛnnoo bee bonnoore mine, ba naŋ maŋ de bamboo vaɛ a pɔge ne kyɛ a de doge. Ba maŋ maale la a boma ka ba de toori ne a ba paaloŋ paati neŋkpoŋ yuori naŋ di Qu Yuan a Dragon tigiri diibu saŋa bee wagere poɔ.
=== '''Costa Rica paaloŋ poɔ''' ===
Mui ane bɛŋɛ
=== Croatia ===
· Lecsó
=== Cyprus ===
Tsamarella – e la saaŋkompare bondirii kyɛ naŋ cyprus ŋmenaa saŋa nɛmɛ
=== Czech Republic ===
· Lecsó
· Svíčková
=== Estonia ===
· Mulgipuder<sup>[''citation needed'']</sup>
· Sepik
'''Faroe Islands'''
* [[Duoro kɔre:Stora dimun puffins for kitchen.jpg|thumb]]Faroese puffin
* Garnatálg
* Skerpikjøt
* Whale meat
=== Eswatini ===
Atikile meŋa : Bondirii maaloo zie a Eswatini ane ba saaŋkompare bondirii
Faroe Islands
· Faroese puffin
· Garnatálg
· Skerpikjøt
· Whale Nɛmɛ
=== Finland ===
Karelian pasty
· Karelian stew
· Karelian pasty
· Kesäkeitto
· Sautéed reindeer
· Ruisreikäleipä
· Ryynimakkara
[[Duoro kɔre:Karjalanpiirakka-20060227.jpg|thumb]]
· Mustamakkara
· Kalakukko
· Lörtsy
· Rönttönen
· Sultsina
· Mämmi
· Joulutorttu
=== France ===
A ''Appellation d'origine contrôlée'' - e la Franch bondirii a paaloŋ zaa naŋ sage de ka a e ba paaloŋ bondirii kyɛ a Franch paaloŋ zaa kyɛ a ziiri ama bondirii la wines, cheeses, kaaŋ ane a kɔreba bonkoɔre mine.
Nansaala noɔ peele - a French noore boma ne a appellation d’origine controlee zi araa
Appellation d’origine controlee liqueurs ane seeloŋ
Appellation d’origine controlee controlee daa kpeɛne mine.
=== Germany ===
Black Forest ham – maŋ maale la eŋ a black forest irigiŋ naŋ be a Germany paaloŋ poɔ, o e la bone kpaaroŋ kaŋa kpaaroŋ naŋ kaara ba zu ka onaŋ la Proected Designation of Origin (PDO) naŋ kaara a bondirii zu a European Union.
=== Guatemala ===
[[Duoro kɔre:Fiambre.JPG|thumb]]
Fiambre e la saaŋkompare Guatemalan bondirii, na maŋ maale dayeni yoŋ ka ba di yuoni zaa, o la tigiri bee yeltuuri ba naŋ maŋ di a kyaare a ne a bebiri na a Dia de Los Muetos ane All Saint Day (Dia de Todos Los Santos) naŋ kpi.
=== Iceland ===
Hakarl – o e la saaŋkompare bondiraa ane a paaloŋ zaa bondirii kaŋa naŋ be a Iceland paaloŋ poɔ.
Hangikjot
Þorramatur – e la Iceland saaŋkompare bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ kaa iri, o e la bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ de a maale ne zɔne, ba maŋ maale o la a saaŋkompare maaloo, ba nyɔge a ŋmaare bibilee a paaŋ de eŋ rúgbrauð bondirii ( a de dɔgele borodo sɔgele maaroŋ zu), butler ane brennivin ( naŋ e Icelandic akvavit)
=== India ===
Atikile meŋa : Indian paaloŋ poɔ bondirii
· Kheer
· Roti and Sabzi
=== South India paaloŋ poɔ bondirii ===
· Idli
· Dosa
· Sambar and Chutneys
· Rasam
· Puttu
· Idiyappam
· Paniyaram
=== Indonesia ===
[[Duoro kɔre:Tumpeng-Jawa.jpg|thumb]]
Meŋ kaa kyɛ nyɛ: Indonesia bondi-parɛɛ
Brem – e la Snack ane va-diree bombiiru kaŋa banaŋ maq de yi ne Java ane Badi bee a e ba bommaale.
Docang – e la saaŋkompare bondirii naŋ maale yi Cirebon
Gado-gado – e la saaŋkompare salad bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ de seŋkaa kaaŋ a maale dɔgele.
Gudeg - unripe jackfruit baapaala la ka ba maŋ de maale ne zeɛre, a e la saaŋkompare bondirii naŋ yi Yogyakarta paaloŋ poɔ.
Ketupat – a e la saaŋkompare mui dogere banaŋ maŋ doge a peli ne vaɛ, a e la bondirii ba naŋ maŋ di a Lebaren , Indonesia idul fitri
Kuluban – Javanese saaŋkompare salad naŋ e yi zie kaŋa a wa
Lawar – Balinese zɛvaare bondirii naŋ e saaŋkompare bondirii
Opor ayam – noɔ ba naŋ maŋ de eŋ kube koɔ zeɛre poɔ, a e la ba saaŋkompare bondiraa kaŋa naŋ pore kyɛ gbɛɛ yaga a bondiraa ŋa diibu ba maŋ de di ne la ketupat a Lebaran diibu wagere.
Pallubasa – e la saaŋkompare bondirii naŋ yi a Makassar, South Sulawesi banaŋ maŋ maale o yi ne offal nao bee wɛduo eŋɛ.
Papeda – saago ɔongee, e la saaŋkompare bondirii naŋ be a Eastern Indonesia ( Maluku ane Papua) paaloŋ poɔ.
Rendang – Minangkabau e la saaŋkompare bondirii naŋ yi a West Sumatra paaloŋ poɔ.
Satay – e la nɛne ba naŋ maŋ ɛre dɔgele skewers zu, a saaŋkompare bondiraa ŋa taa la tɛɛtɛɛ a yi a paaloŋ na poɔ banaŋ maale a Indonesia poɔ
Soto – e la a Indonesia saaŋkompare zeɛre kaŋa, a zeɛre ama maalo taa la tɛɛtɛɛ a yi irigiŋ na poɔ a zeɛre naŋ maale
Tempeh – bɛŋɛ sɛnsɛ naŋ e saaŋkompare naŋ yi a Java paaloŋ poɔ
Tumpeng – a e la mui na maŋ doge wagere na banaŋ maŋ dire a Indonesia bondirii tigiri, a wagere ŋa poɔ ba maŋ doge la bondiparɛɛ parɛɛ a viiri a mui ama
=== Iran ===
· Chelow kabab
· Tahdig
· Ghormeh sabzi
· Fesenjān
· Sabzi polo
· Abgoosht
· Gheimeh
· Sholezard
· Āsh
· Mirza Ghassemi
* Nargesi
* Baghala ghatogh
=== Ireland ===
Biguo bondirii
Podaare bondi-seɛraa
=== Italy ===
[[Duoro kɔre:Traditional pizza from Napoli.jpg|thumb]]
Meŋ kaa kyɛ nyɛ; a Italian bondiparɛɛ ane ba bonnyuri ane a Italian bommaale ane a boŋguuri a ne a yiwaabo zie la a puliŋ kyɛ
· Abbacchio
· Affogato
· Arancini
· Asiago
· Biscotti
[[Duoro kɔre:Tiramisu - Raffaele Diomede.jpg|thumb]]
· Braciola
· Bruschetta
· Caciotta
· Cacciucco
· Caponata
· Cappuccino
· Cotechino
[[Duoro kɔre:Bucatini allamatriciana.jpg|thumb]]
· Crostata
· Crostini
· Espresso
· Focaccia
· Frittata
· Frittella
· Fritto misto
· Gelato
· Lasagna
· Mascarpone
· Minestrone
· Mozzarella
· Panettone
· Panna cotta
· Panino
· Panzerotto
· Parmigiano Reggiano
· Pasta
· Pecorino
[[Duoro kɔre:Cotechino-Servito-Polenta-Lenticchie.jpg|thumb]]
· Peperonata
· Pizza
· Polenta
· Porchetta
· Prosciutto
· Ravioli
· Risotto
· Salami
· Salumi
· Scamorza
· Semifreddo
· Spezzatino
· Strudel
· Tiramisu
· Tortellini
· Zabaione
· Zuppa inglese
A maaloo yiibu zie
''Denominazione di origine controllata a'' e la Italian bondimaalaa banaŋ maŋ maale a sɛge mare lɛ a na soma seŋ, azuo a zaa Italian daa kpeɛŋaa ane cheese
· Italian DOC daa kpeɛŋaa
· Italian DOCG daa kpeɛŋaa
* ''Indicazione geografica tipica''
· ''Prodotti agroalimentari tradizionali e la'' a Italian saaŋkompare daa irigiŋ kaŋa naŋ be poɔ,ka a Protected Geographical Status of European Union.
· ''Strada dell'Olio, e la gastronomical'' naŋ be a Italy paaloŋ poɔ a e ba saaŋkompare bommaale aseŋ, PDOs ane PGIs, DOCs ane DOCGs naŋ be a Italy poɔ
=== Japan ===
Mochi – maŋ di la yuoni zaa viiria a yuoni poɔ a Japan a yuoni gbuli zaa poɔ, mochi e la saaŋkompare bondirii naŋ be a Japan yuompaala diibu poɔ a e la bondirii naŋ pore ka maŋ koɔr ka noba daara dire a wagere na poɔ.
=== Jordan ===
Saaŋkompare bonnyuri naŋ be a Jordan paaloŋ poɔ a laŋ ne a sous ( anaŋ neŋ la ka ba boɔlɔ irqsus), a bonnyuri ama e la boma ba naŋ maŋ maale ne ''Glycyrrhiza glabra'' nyege-kuoni (liquorice) tamr hindi, a e la daa ba naŋ maŋ maale ne ''Tamarindus indica'' (tamarind), ane ''laban'' (''labneh''), bonkuoni. A e la bone ba naŋ maŋ de koɔ ane yogurt a maale ne. a yelnimizeɛ kaŋa naŋ be a maalo poɔ la ba maŋ de la labneh naŋ be a Jordan ane tenne anaŋ ŋmaa viiri bee a peɛle, a ama zaa maŋ maale la ane a saaŋkompare maaloo sobie na, a maŋ maale a eŋ a yogurt ɔrebare poore.
=== Korea ===
· Bibimbap
· Bulgogi
· Kimchi
· Nurungji
· Sungnyung
=== Latvia ===
· Bombie
* Layered rye bread
* Sklandrausis
· Speķrauši
=== Lithuania ===
· Saaŋkompare daŋgeli
=== Malaysia ===
· Hinava
· Kelupis
· Ketupat
· Lamban
· Lemang
· Linopot
· Manuk pansuh
· Nasi lemak
· Penyaram
· Umai
=== Maldives ===
Garudiya
Maldives zuma – saaŋkompare tuna zum ba naŋ maale Maldives paaloŋ poɔ. A e la Maldivian bondirii,
=== Malta ===
Lent naŋ be Malta poɔ & saaŋkompare bondirii ba naŋ maŋ di a wagere na zaa poɔ.
Kwarezimal – Lent sɛnsɛ
=== Maxico ===
Atole e la a ba saaqkompare tea nyu bone
Capirotada – e la bone gbɛɛ yaga ba naŋ maŋ di Lenten wagere poɔ (''comida de cuaresma'') o e la a bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ di Friday soŋ daare
Sɛlemaa wogiri
Enchilada Mexico noba bondirii
Iguana Nɛne
Bombie, bɛŋɛ ane bɛŋkyeene
Kamaana
Tortilla
Mole Sauce
Doba-nɛne
Choizo
Mui – saaŋkompare poɔ, ba maŋ kyeeŋ la ka a waa ŋa salima sɛre ka paaŋ de a doge
Mui ane bɛŋɛ
Sope a e la Mexico bondirii ba naŋ maŋ de gyɛle a maale ne
Tamale – a e la bondirii mine ba naŋ maŋ maale eŋ kamapɛge poɔ
=== '''Nepal''' ===
Dhindo
=== '''Portugal''' ===
Denominação de Origem Controlada e la mere kaŋa banaŋ maale biŋ ka o kaara a ba daa-kpeɛne zu, cheeses, butter aane a Portugal bonkoɔre mine.
'''Saudi Arabia'''
· Hininy
· Kabsa
=== Singapore ===
Hainanese mui ane noɔ nɛne - a Singapore a bondirii ama la ka ba de ka a e a ba saaŋkompare bondirii
Teochew kookoo bee buuluŋ
=== Slovakia ===
Bryndzové halušky - a bondirii ama la ka ba de ka a e a ba saaŋkompare bondirii ana la halušky ane bryndza a Solvakia poɔ.
Lecso
=== South Africa ===
[[Boŋŋo Tigiri|Boboti]]<nowiki/>e
* Chakalaka and Pap
* Malva pudding
* Potjiekos
* Samosa
=== Spain ===
Borona - e la kamaana boroodo a e la saaŋkompare bondirii, naŋ be a Galicia, Asturias Cantabria, a Basque teŋɛ ane a Northen Castilla - Leon ( zie kaŋa naŋ be a Leon Palenɔia ane Burgos)
''Denominación de Origen'' ''-''
=== '''Sweden''' ===
* Falukorv
* Janssons frestelse
* Pyttipanna
Switzaerland
''Appellation d'origine protégée'' ''- A''
Capuns - e la saaŋkompare bondirii naŋ be a canton of Graubünden a Switzerland paaloŋ
=== Tanzania ===
Pare noba ane saaŋkompare bondirii
=== '''Thailand''' ===
Mango mui
pad Thai
=== Turkey ===
imam bayildi
Uganda
Malewa - bamboo seɛre ba naŋ maŋ deɛle ka a ko ka biŋ. A bondirii ama yiibu zie la Eastern Uganda, paaloŋ, a Bugisu naŋ be irigiŋ bilee kaŋa poɔ
=== '''United Kingdom''' ===
=== England ===
* Bangers and mash
* Cottage pie
* Faggot
* Zuma ane chips
* Biguo bondirii
* Sunday roast
ooz36xe5ymn14gdwbd3duveg4z8k1zm
62540
62539
2026-07-13T14:42:37Z
Mary Loor
55
62540
wikitext
text/x-wiki
[[Duoro kɔre:Espaguetis carbonara.jpg|thumb]]
'''Saaŋkompare bondirii''' e la bondirii ane seemaa, a e la bondirii naŋ piili ne te saaŋkommine a wa tɔ zenɛ kyɛ naŋ bebe, a e la bondirii ba dire yuomo naŋ pare a naŋ wa tɔ zenɛ ka ba naŋ dire. Saaŋkompare [[bondirii]] ane semaa e la saaŋkompare naŋ be teŋɛ zu kyɛ, a maŋ taa la saadayel a ko a paaloŋ na zaa a kyaare ne a bondirii,. Saaŋkompare bondirii ane bonnyuuri banaŋ maŋ maale yiri, bee a bondirii koɔroo zie ane zibibilii banaŋ maŋ maala bondirii, ane bondimaale zi bɛrɛ.
Saaŋkompare bondirii taa la a maaloo zie ka naŋ nansala maŋ boɔle ka “ geographical indications and traditional specialties in the European Union” ba maale la aŋa lɛ European Union naŋ maale geographical indications and traditional specialties: Protected designation of origin (PDO), Protected geographical indication (PGI) and Traditional specialties guaranteed (TSG). A yelmaale binne ama maale biŋ la ka a gu ba koɔbo yɛroŋ soŋ ŋa yuori soŋ kyɛ soŋ ŋmɛ daworo bee a moɔle ka ba yuori gaa toɔre.
A atikile ama taa la duoro a kyaare ne a saaŋkompare bonnyuuri.
== '''Tɛɛtɛɛloŋ naŋ be a saaŋkompare bondirii ane a parɛɛ''' ==
[[Duoro kɔre:Antica trattoria Bagutto.jpg|thumb]]
Aneazaa ka a pore la ka ba derɛ anaŋ yitaa zuiŋ, a yelmeŋa naŋ be a saaŋkompare bonimaale ziiri e la parɛɛ ayi a noba naŋ sage de tona ne toma, a yi culinary anthropology; naŋ manne.; a danweɛ soba la culinary anthropology; aŋa e la bone ba naŋ woŋ yi noba noɔre poɔ, dawuri bilee ane tembɛrɛ poore, kyɛle taa la ssaaŋkompare yeltuuri kyɛ ka ba mine meŋ taa ba waaloŋ. A yelkaŋa meŋ la ka tenneŋ wa yele yɛlɛ a maŋ pore la, cuisine e la zie kaŋa naŋ pore ka noba gyamaa a noŋ a be. Azuiŋ saakopare bondirii bee saaŋkompare yelerre bee a saaŋkompare yelerre kaŋa zaa.
Saaŋkompare bondirii gyamaa zie, yi la yiri pɔgeba gɔɔloŋ bommaale ane lɛ banaŋ maŋ de ziyuo yɛŋ a eŋ pale ba bondirii maaloo poɔ. Ka noba wa boŋkaŋa, o daaroŋ maŋ e la tuo kyɛ ka kyɛ ka neɛzaa maŋ boɔrɔ ka o meŋ e nyɛ. A yelkaŋa meŋ la o maŋ yaare la ka neɛzaa a tɔgelɔ a erɛ, azuiŋ a ba maŋ kɔɔre kyɛ ka o e boŋkpokpo ka neɛzaa boɔrɔ. A yelŋa zuiŋ, saaŋkompare bondimaale ziiri e la bone a maaloo naŋ e tɛɛtɛɛ a yi zie na banaŋ maala a. azuiŋ gbɛɛ a maŋ yi la a noba bale piilu zie aseŋ saaŋkompare bommaale mine bebe ana baŋ le a pare la kyɛ bore togitogi, kyɛ ka anaŋ wa di zuo, a maŋ faaŋ la kyɛ poɔ a cuisine bondirii maaloo ŋa zie. A Maxican culinary anthropologist Maru Toledo bommaala poɔ, eŋ la bonsaana ata soba a poɔ a ba bondirii maalo poɔ, a yelŋa e la bone naŋ daŋ ba kyebe a ba saaŋkonnoŋ poɔ sɛre ka ba wa baŋ piili, ka fooŋ kaa soŋ pampana ŋa bondirii maaloo ane a maalo zie taa la lɛ a na maŋ maale tutaa pampana ŋa.
== Bondirii maalo libie de boɔbo ==
A yɛroŋ bondimaale ziiri ama taa la meɛroŋ naŋ e a saaŋkomapre ( aneazaa ka amine yi la taa bee a gyamaa yietaa) kyɛ a yelnyɔgeraa zaa naane e tɔnɔ boma. A ŋaa zuiŋ, ba ba maŋ boɔrɔ ka kpɛ gaa nimitoɔre a wuli a yi waabo zie bee a piilu zie, bee ka o gaa bee ka a lambogir naŋ ba maaleŋ peɛle a bondirii yeltarre loori, a maŋ taa la daabo. A baara soba la, a gyamaa, maŋ e la ka a yɛŋ naŋ be a bondirii na maalo zie a e bone noba naŋ ba taa a yɛŋ na soba, ba sage la ka bondirii anaŋ ba naŋ maŋ daara maŋ e la ba meŋa bondirii, la ka ba maŋ la te maale maalo kaŋa, ka a nyuu ane a waaloŋ meŋ e a toɔraa, ane a gɔɔloŋ na naŋ be a maalo sobie poɔ, ane a saaakompare yeltuuri mine.
== '''A Tendaazaa''' ==
=== Africa poɔ ===
[[Duoro kɔre:Bambara nut unearthed..JPG|thumb]]
· Suŋgbulo -a e la saaŋkompare boŋkoɔre naŋ be a Africa paaloŋ poɔ.
Europe ( Tuure paaloŋ)
Saaŋkompare bondikoɔre e la boma ba naŋ bigiri ka a taa la tɔnɔ yaga a Europe laŋkpeɛbo poɔ, ba yelerre ne ba waaloŋ poɔ, ane ba yeltuuri.
== '''South America''' ==
[[Duoro kɔre:Humas - Flickr - Pepelo..jpg|thumb]]
· Humaita – e la a saaŋkompare bondiraa kaŋa naŋ be a Bolivia, Chile, Ecuador, ane Peru paaloŋ poɔ
·
=== '''A tatenne mine poɔ''' ===
Kaa kyɛ nyɛ: Canada deme bondirii maalo zie
Teŋɛ kaŋa bondirii e la ba saaŋkompare bondirii a Aboriginal noba naŋ neɛzaa naŋ baŋ ka banaŋ neŋ la ka ba boɔlɔ (Canada paaloŋ danweɛ soba a di Metis, ane Inuit) a zuo a zaa kori naŋ be a northern irigiŋ a be la ka a Western bondirii a be, a bondirii ama de waabo maŋ e la kpeɛŋaa, kyɛ ka a saakompar bondirii naŋ maŋ are gu a anaŋ.
· Bareka puoru bondirii
==== '''Québec''' ====
Kaa kyɛ nyɛ: Bondirii maalo a
* [[Duoro kɔre:La Banquise Poutine.jpg|thumb]]Poutine[[//en.wikipedia.org/wiki/File:La_Banquise_Poutine.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:La_Banquise_Poutine.jpg|right|thumb|A classic poutine is made with french fries, cheese curds and gravy.]]
* Tourtière
* Sucre à la crème
* Pâté chinois
* Pouding chômeur
* St. Catherine's taffy
* Spruce beer
* Maple syrup
* Cretons
'''Acadia'''
Meŋ leɛ kaa kyɛ nyɛ : Acadian bondirii maaloo zie
=== China paaloŋ poɔ ===
* [[Duoro kɔre:Spring Pancake.jpg|thumb]]Ciba cake
* Dim sum
* Fuling Jiabing - e la saakompare bondirii snack bondirii naŋ e Beijing naŋ e bone na be a paaloŋ lambori kyɛlee poɔ. O maŋ waa ŋa a Pancake na, sikyiri zɔŋ ane fuling la ka ba maŋ de a maale a nyɔge pilli ne bombie, seo, ane boma mine ne a taaba.
* Spring Pancake - e la chinese deme saaŋkompare bondirii naŋ e bone naŋ pore a northern irigiŋ paaloŋ poɔ ka neɛzaa baŋ o. Noba maŋ di la Pancake a bebiri kaŋa banaŋ boɔlɔ Lichun, o e la tigiri ba naq maq piili o diibu a spring pare piila.
* Zhongzi - mui tage bee bonnoore mine na maŋ pɔge a vaɛ ka ba de doge.
Zhnogzi – e la mui nyɛnnoo bee bonnoore mine, ba naŋ maŋ de bamboo vaɛ a pɔge ne kyɛ a de doge. Ba maŋ maale la a boma ka ba de toori ne a ba paaloŋ paati neŋkpoŋ yuori naŋ di Qu Yuan a Dragon tigiri diibu saŋa bee wagere poɔ.
=== '''Costa Rica paaloŋ poɔ''' ===
Mui ane bɛŋɛ
=== Croatia ===
· Lecsó
=== Cyprus ===
Tsamarella – e la saaŋkompare bondirii kyɛ naŋ cyprus ŋmenaa saŋa nɛmɛ
=== Czech Republic ===
· Lecsó
· Svíčková
=== Estonia ===
· Mulgipuder<sup>[''citation needed'']</sup>
· Sepik
'''Faroe Islands'''
* [[Duoro kɔre:Stora dimun puffins for kitchen.jpg|thumb]]Faroese puffin
* Garnatálg
* Skerpikjøt
* Whale meat
=== Eswatini ===
Atikile meŋa : Bondirii maaloo zie a Eswatini ane ba saaŋkompare bondirii
Faroe Islands
· Faroese puffin
· Garnatálg
· Skerpikjøt
· Whale Nɛmɛ
=== Finland ===
Karelian pasty
· Karelian stew
· Karelian pasty
· Kesäkeitto
· Sautéed reindeer
· Ruisreikäleipä
· Ryynimakkara
[[Duoro kɔre:Karjalanpiirakka-20060227.jpg|thumb]]
· Mustamakkara
· Kalakukko
· Lörtsy
· Rönttönen
· Sultsina
· Mämmi
· Joulutorttu
=== France ===
A ''Appellation d'origine contrôlée'' - e la Franch bondirii a paaloŋ zaa naŋ sage de ka a e ba paaloŋ bondirii kyɛ a Franch paaloŋ zaa kyɛ a ziiri ama bondirii la wines, cheeses, kaaŋ ane a kɔreba bonkoɔre mine.
Nansaala noɔ peele - a French noore boma ne a appellation d’origine controlee zi araa
Appellation d’origine controlee liqueurs ane seeloŋ
Appellation d’origine controlee controlee daa kpeɛne mine.
=== Germany ===
Black Forest ham – maŋ maale la eŋ a black forest irigiŋ naŋ be a Germany paaloŋ poɔ, o e la bone kpaaroŋ kaŋa kpaaroŋ naŋ kaara ba zu ka onaŋ la Proected Designation of Origin (PDO) naŋ kaara a bondirii zu a European Union.
=== Guatemala ===
[[Duoro kɔre:Fiambre.JPG|thumb]]
Fiambre e la saaŋkompare Guatemalan bondirii, na maŋ maale dayeni yoŋ ka ba di yuoni zaa, o la tigiri bee yeltuuri ba naŋ maŋ di a kyaare a ne a bebiri na a Dia de Los Muetos ane All Saint Day (Dia de Todos Los Santos) naŋ kpi.
=== Iceland ===
Hakarl – o e la saaŋkompare bondiraa ane a paaloŋ zaa bondirii kaŋa naŋ be a Iceland paaloŋ poɔ.
Hangikjot
Þorramatur – e la Iceland saaŋkompare bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ kaa iri, o e la bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ de a maale ne zɔne, ba maŋ maale o la a saaŋkompare maaloo, ba nyɔge a ŋmaare bibilee a paaŋ de eŋ rúgbrauð bondirii ( a de dɔgele borodo sɔgele maaroŋ zu), butler ane brennivin ( naŋ e Icelandic akvavit)
=== India ===
Atikile meŋa : Indian paaloŋ poɔ bondirii
· Kheer
· Roti and Sabzi
=== South India paaloŋ poɔ bondirii ===
· Idli
· Dosa
· Sambar and Chutneys
· Rasam
· Puttu
· Idiyappam
· Paniyaram
=== Indonesia ===
[[Duoro kɔre:Tumpeng-Jawa.jpg|thumb]]
Meŋ kaa kyɛ nyɛ: Indonesia bondi-parɛɛ
Brem – e la Snack ane va-diree bombiiru kaŋa banaŋ maq de yi ne Java ane Badi bee a e ba bommaale.
Docang – e la saaŋkompare bondirii naŋ maale yi Cirebon
Gado-gado – e la saaŋkompare salad bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ de seŋkaa kaaŋ a maale dɔgele.
Gudeg - unripe jackfruit baapaala la ka ba maŋ de maale ne zeɛre, a e la saaŋkompare bondirii naŋ yi Yogyakarta paaloŋ poɔ.
Ketupat – a e la saaŋkompare mui dogere banaŋ maŋ doge a peli ne vaɛ, a e la bondirii ba naŋ maŋ di a Lebaren , Indonesia idul fitri
Kuluban – Javanese saaŋkompare salad naŋ e yi zie kaŋa a wa
Lawar – Balinese zɛvaare bondirii naŋ e saaŋkompare bondirii
Opor ayam – noɔ ba naŋ maŋ de eŋ kube koɔ zeɛre poɔ, a e la ba saaŋkompare bondiraa kaŋa naŋ pore kyɛ gbɛɛ yaga a bondiraa ŋa diibu ba maŋ de di ne la ketupat a Lebaran diibu wagere.
Pallubasa – e la saaŋkompare bondirii naŋ yi a Makassar, South Sulawesi banaŋ maŋ maale o yi ne offal nao bee wɛduo eŋɛ.
Papeda – saago ɔongee, e la saaŋkompare bondirii naŋ be a Eastern Indonesia ( Maluku ane Papua) paaloŋ poɔ.
Rendang – Minangkabau e la saaŋkompare bondirii naŋ yi a West Sumatra paaloŋ poɔ.
Satay – e la nɛne ba naŋ maŋ ɛre dɔgele skewers zu, a saaŋkompare bondiraa ŋa taa la tɛɛtɛɛ a yi a paaloŋ na poɔ banaŋ maale a Indonesia poɔ
Soto – e la a Indonesia saaŋkompare zeɛre kaŋa, a zeɛre ama maalo taa la tɛɛtɛɛ a yi irigiŋ na poɔ a zeɛre naŋ maale
Tempeh – bɛŋɛ sɛnsɛ naŋ e saaŋkompare naŋ yi a Java paaloŋ poɔ
Tumpeng – a e la mui na maŋ doge wagere na banaŋ maŋ dire a Indonesia bondirii tigiri, a wagere ŋa poɔ ba maŋ doge la bondiparɛɛ parɛɛ a viiri a mui ama
=== Iran ===
· Chelow kabab
· Tahdig
· Ghormeh sabzi
· Fesenjān
· Sabzi polo
· Abgoosht
· Gheimeh
· Sholezard
· Āsh
· Mirza Ghassemi
* Nargesi
* Baghala ghatogh
=== Ireland ===
Biguo bondirii
Podaare bondi-seɛraa
=== Italy ===
[[Duoro kɔre:Traditional pizza from Napoli.jpg|thumb]]
Meŋ kaa kyɛ nyɛ; a Italian bondiparɛɛ ane ba bonnyuri ane a Italian bommaale ane a boŋguuri a ne a yiwaabo zie la a puliŋ kyɛ
· Abbacchio
· Affogato
· Arancini
· Asiago
· Biscotti
[[Duoro kɔre:Tiramisu - Raffaele Diomede.jpg|thumb]]
· Braciola
· Bruschetta
· Caciotta
· Cacciucco
· Caponata
· Cappuccino
· Cotechino
[[Duoro kɔre:Bucatini allamatriciana.jpg|thumb]]
· Crostata
· Crostini
· Espresso
· Focaccia
· Frittata
· Frittella
· Fritto misto
· Gelato
· Lasagna
· Mascarpone
· Minestrone
· Mozzarella
· Panettone
· Panna cotta
· Panino
· Panzerotto
· Parmigiano Reggiano
· Pasta
· Pecorino
[[Duoro kɔre:Cotechino-Servito-Polenta-Lenticchie.jpg|thumb]]
· Peperonata
· Pizza
· Polenta
· Porchetta
· Prosciutto
· Ravioli
· Risotto
· Salami
· Salumi
· Scamorza
· Semifreddo
· Spezzatino
· Strudel
· Tiramisu
· Tortellini
· Zabaione
· Zuppa inglese
A maaloo yiibu zie
[[Duoro kɔre:Waiter pouring Zardetto sparkling Prosecco.jpg|thumb]]
''Denominazione di origine controllata a'' e la Italian bondimaalaa banaŋ maŋ maale a sɛge mare lɛ a na soma seŋ, azuo a zaa Italian daa kpeɛŋaa ane cheese
· Italian DOC daa kpeɛŋaa
· Italian DOCG daa kpeɛŋaa
* ''Indicazione geografica tipica''
· ''Prodotti agroalimentari tradizionali e la'' a Italian saaŋkompare daa irigiŋ kaŋa naŋ be poɔ,ka a Protected Geographical Status of European Union.
· ''Strada dell'Olio, e la gastronomical'' naŋ be a Italy paaloŋ poɔ a e ba saaŋkompare bommaale aseŋ, PDOs ane PGIs, DOCs ane DOCGs naŋ be a Italy poɔ
=== Japan ===
Mochi – maŋ di la yuoni zaa viiria a yuoni poɔ a Japan a yuoni gbuli zaa poɔ, mochi e la saaŋkompare bondirii naŋ be a Japan yuompaala diibu poɔ a e la bondirii naŋ pore ka maŋ koɔr ka noba daara dire a wagere na poɔ.
=== Jordan ===
Saaŋkompare bonnyuri naŋ be a Jordan paaloŋ poɔ a laŋ ne a sous ( anaŋ neŋ la ka ba boɔlɔ irqsus), a bonnyuri ama e la boma ba naŋ maŋ maale ne ''Glycyrrhiza glabra'' nyege-kuoni (liquorice) tamr hindi, a e la daa ba naŋ maŋ maale ne ''Tamarindus indica'' (tamarind), ane ''laban'' (''labneh''), bonkuoni. A e la bone ba naŋ maŋ de koɔ ane yogurt a maale ne. a yelnimizeɛ kaŋa naŋ be a maalo poɔ la ba maŋ de la labneh naŋ be a Jordan ane tenne anaŋ ŋmaa viiri bee a peɛle, a ama zaa maŋ maale la ane a saaŋkompare maaloo sobie na, a maŋ maale a eŋ a yogurt ɔrebare poore.
=== Korea ===
· Bibimbap
· Bulgogi
· Kimchi
· Nurungji
· Sungnyung
=== Latvia ===
· Bombie
* Layered rye bread
* Sklandrausis
· Speķrauši
=== Lithuania ===
· Saaŋkompare daŋgeli
=== Malaysia ===
· Hinava
· Kelupis
· Ketupat
· Lamban
· Lemang
· Linopot
· Manuk pansuh
· Nasi lemak
· Penyaram
· Umai
=== Maldives ===
Garudiya
Maldives zuma – saaŋkompare tuna zum ba naŋ maale Maldives paaloŋ poɔ. A e la Maldivian bondirii,
=== Malta ===
Lent naŋ be Malta poɔ & saaŋkompare bondirii ba naŋ maŋ di a wagere na zaa poɔ.
Kwarezimal – Lent sɛnsɛ
=== Maxico ===
Atole e la a ba saaqkompare tea nyu bone
Capirotada – e la bone gbɛɛ yaga ba naŋ maŋ di Lenten wagere poɔ (''comida de cuaresma'') o e la a bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ di Friday soŋ daare
Sɛlemaa wogiri
Enchilada Mexico noba bondirii
Iguana Nɛne
Bombie, bɛŋɛ ane bɛŋkyeene
Kamaana
Tortilla
Mole Sauce
Doba-nɛne
Choizo
Mui – saaŋkompare poɔ, ba maŋ kyeeŋ la ka a waa ŋa salima sɛre ka paaŋ de a doge
Mui ane bɛŋɛ
Sope a e la Mexico bondirii ba naŋ maŋ de gyɛle a maale ne
Tamale – a e la bondirii mine ba naŋ maŋ maale eŋ kamapɛge poɔ
=== '''Nepal''' ===
Dhindo
=== '''Portugal''' ===
Denominação de Origem Controlada e la mere kaŋa banaŋ maale biŋ ka o kaara a ba daa-kpeɛne zu, cheeses, butter aane a Portugal bonkoɔre mine.
'''Saudi Arabia'''
· Hininy
· Kabsa
=== Singapore ===
Hainanese mui ane noɔ nɛne - a Singapore a bondirii ama la ka ba de ka a e a ba saaŋkompare bondirii
Teochew kookoo bee buuluŋ
=== Slovakia ===
Bryndzové halušky - a bondirii ama la ka ba de ka a e a ba saaŋkompare bondirii ana la halušky ane bryndza a Solvakia poɔ.
Lecso
=== South Africa ===
[[Boŋŋo Tigiri|Boboti]]<nowiki/>e
* Chakalaka and Pap
* Malva pudding
* Potjiekos
* Samosa
=== Spain ===
Borona - e la kamaana boroodo a e la saaŋkompare bondirii, naŋ be a Galicia, Asturias Cantabria, a Basque teŋɛ ane a Northen Castilla - Leon ( zie kaŋa naŋ be a Leon Palenɔia ane Burgos)
''Denominación de Origen'' ''-''
=== '''Sweden''' ===
* Falukorv
* Janssons frestelse
* Pyttipanna
Switzaerland
''Appellation d'origine protégée'' ''- A''
Capuns - e la saaŋkompare bondirii naŋ be a canton of Graubünden a Switzerland paaloŋ
=== Tanzania ===
Pare noba ane saaŋkompare bondirii
=== '''Thailand''' ===
Mango mui
pad Thai
=== Turkey ===
imam bayildi
Uganda
Malewa - bamboo seɛre ba naŋ maŋ deɛle ka a ko ka biŋ. A bondirii ama yiibu zie la Eastern Uganda, paaloŋ, a Bugisu naŋ be irigiŋ bilee kaŋa poɔ
=== '''United Kingdom''' ===
=== England ===
* Bangers and mash
* Cottage pie
* Faggot
* Zuma ane chips
* Biguo bondirii
* Sunday roast
jhe2g9frtvgrx44wiycor63hy7faixj
62541
62540
2026-07-13T14:44:11Z
Mary Loor
55
62541
wikitext
text/x-wiki
[[Duoro kɔre:Espaguetis carbonara.jpg|thumb]]
'''Saaŋkompare bondirii''' e la bondirii ane seemaa, a e la bondirii naŋ piili ne te saaŋkommine a wa tɔ zenɛ kyɛ naŋ bebe, a e la bondirii ba dire yuomo naŋ pare a naŋ wa tɔ zenɛ ka ba naŋ dire. Saaŋkompare [[bondirii]] ane semaa e la saaŋkompare naŋ be teŋɛ zu kyɛ, a maŋ taa la saadayel a ko a paaloŋ na zaa a kyaare ne a bondirii,. Saaŋkompare bondirii ane bonnyuuri banaŋ maŋ maale yiri, bee a bondirii koɔroo zie ane zibibilii banaŋ maŋ maala bondirii, ane bondimaale zi bɛrɛ.
Saaŋkompare bondirii taa la a maaloo zie ka naŋ nansala maŋ boɔle ka “ geographical indications and traditional specialties in the European Union” ba maale la aŋa lɛ European Union naŋ maale geographical indications and traditional specialties: Protected designation of origin (PDO), Protected geographical indication (PGI) and Traditional specialties guaranteed (TSG). A yelmaale binne ama maale biŋ la ka a gu ba koɔbo yɛroŋ soŋ ŋa yuori soŋ kyɛ soŋ ŋmɛ daworo bee a moɔle ka ba yuori gaa toɔre.
A atikile ama taa la duoro a kyaare ne a saaŋkompare bonnyuuri.
== '''Tɛɛtɛɛloŋ naŋ be a saaŋkompare bondirii ane a parɛɛ''' ==
[[Duoro kɔre:Antica trattoria Bagutto.jpg|thumb]]
Aneazaa ka a pore la ka ba derɛ anaŋ yitaa zuiŋ, a yelmeŋa naŋ be a saaŋkompare bonimaale ziiri e la parɛɛ ayi a noba naŋ sage de tona ne toma, a yi culinary anthropology; naŋ manne.; a danweɛ soba la culinary anthropology; aŋa e la bone ba naŋ woŋ yi noba noɔre poɔ, dawuri bilee ane tembɛrɛ poore, kyɛle taa la ssaaŋkompare yeltuuri kyɛ ka ba mine meŋ taa ba waaloŋ. A yelkaŋa meŋ la ka tenneŋ wa yele yɛlɛ a maŋ pore la, cuisine e la zie kaŋa naŋ pore ka noba gyamaa a noŋ a be. Azuiŋ saakopare bondirii bee saaŋkompare yelerre bee a saaŋkompare yelerre kaŋa zaa.
Saaŋkompare bondirii gyamaa zie, yi la yiri pɔgeba gɔɔloŋ bommaale ane lɛ banaŋ maŋ de ziyuo yɛŋ a eŋ pale ba bondirii maaloo poɔ. Ka noba wa boŋkaŋa, o daaroŋ maŋ e la tuo kyɛ ka kyɛ ka neɛzaa maŋ boɔrɔ ka o meŋ e nyɛ. A yelkaŋa meŋ la o maŋ yaare la ka neɛzaa a tɔgelɔ a erɛ, azuiŋ a ba maŋ kɔɔre kyɛ ka o e boŋkpokpo ka neɛzaa boɔrɔ. A yelŋa zuiŋ, saaŋkompare bondimaale ziiri e la bone a maaloo naŋ e tɛɛtɛɛ a yi zie na banaŋ maala a. azuiŋ gbɛɛ a maŋ yi la a noba bale piilu zie aseŋ saaŋkompare bommaale mine bebe ana baŋ le a pare la kyɛ bore togitogi, kyɛ ka anaŋ wa di zuo, a maŋ faaŋ la kyɛ poɔ a cuisine bondirii maaloo ŋa zie. A Maxican culinary anthropologist Maru Toledo bommaala poɔ, eŋ la bonsaana ata soba a poɔ a ba bondirii maalo poɔ, a yelŋa e la bone naŋ daŋ ba kyebe a ba saaŋkonnoŋ poɔ sɛre ka ba wa baŋ piili, ka fooŋ kaa soŋ pampana ŋa bondirii maaloo ane a maalo zie taa la lɛ a na maŋ maale tutaa pampana ŋa.
== Bondirii maalo libie de boɔbo ==
A yɛroŋ bondimaale ziiri ama taa la meɛroŋ naŋ e a saaŋkomapre ( aneazaa ka amine yi la taa bee a gyamaa yietaa) kyɛ a yelnyɔgeraa zaa naane e tɔnɔ boma. A ŋaa zuiŋ, ba ba maŋ boɔrɔ ka kpɛ gaa nimitoɔre a wuli a yi waabo zie bee a piilu zie, bee ka o gaa bee ka a lambogir naŋ ba maaleŋ peɛle a bondirii yeltarre loori, a maŋ taa la daabo. A baara soba la, a gyamaa, maŋ e la ka a yɛŋ naŋ be a bondirii na maalo zie a e bone noba naŋ ba taa a yɛŋ na soba, ba sage la ka bondirii anaŋ ba naŋ maŋ daara maŋ e la ba meŋa bondirii, la ka ba maŋ la te maale maalo kaŋa, ka a nyuu ane a waaloŋ meŋ e a toɔraa, ane a gɔɔloŋ na naŋ be a maalo sobie poɔ, ane a saaakompare yeltuuri mine.
== '''A Tendaazaa''' ==
=== Africa poɔ ===
[[Duoro kɔre:Bambara nut unearthed..JPG|thumb]]
· Suŋgbulo -a e la saaŋkompare boŋkoɔre naŋ be a Africa paaloŋ poɔ.
Europe ( Tuure paaloŋ)
Saaŋkompare bondikoɔre e la boma ba naŋ bigiri ka a taa la tɔnɔ yaga a Europe laŋkpeɛbo poɔ, ba yelerre ne ba waaloŋ poɔ, ane ba yeltuuri.
== '''South America''' ==
[[Duoro kɔre:Humas - Flickr - Pepelo..jpg|thumb]]
· Humaita – e la a saaŋkompare bondiraa kaŋa naŋ be a Bolivia, Chile, Ecuador, ane Peru paaloŋ poɔ
·
=== '''A tatenne mine poɔ''' ===
Kaa kyɛ nyɛ: Canada deme bondirii maalo zie
Teŋɛ kaŋa bondirii e la ba saaŋkompare bondirii a Aboriginal noba naŋ neɛzaa naŋ baŋ ka banaŋ neŋ la ka ba boɔlɔ (Canada paaloŋ danweɛ soba a di Metis, ane Inuit) a zuo a zaa kori naŋ be a northern irigiŋ a be la ka a Western bondirii a be, a bondirii ama de waabo maŋ e la kpeɛŋaa, kyɛ ka a saakompar bondirii naŋ maŋ are gu a anaŋ.
· Bareka puoru bondirii
==== '''Québec''' ====
Kaa kyɛ nyɛ: Bondirii maalo a
* [[Duoro kɔre:La Banquise Poutine.jpg|thumb]]Poutine[[//en.wikipedia.org/wiki/File:La_Banquise_Poutine.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:La_Banquise_Poutine.jpg|right|thumb|A classic poutine is made with french fries, cheese curds and gravy.]]
* Tourtière
* Sucre à la crème
* Pâté chinois
* Pouding chômeur
* St. Catherine's taffy
* Spruce beer
* Maple syrup
* Cretons
'''Acadia'''
Meŋ leɛ kaa kyɛ nyɛ : Acadian bondirii maaloo zie
=== China paaloŋ poɔ ===
* [[Duoro kɔre:Spring Pancake.jpg|thumb]]Ciba cake
* Dim sum
* Fuling Jiabing - e la saakompare bondirii snack bondirii naŋ e Beijing naŋ e bone na be a paaloŋ lambori kyɛlee poɔ. O maŋ waa ŋa a Pancake na, sikyiri zɔŋ ane fuling la ka ba maŋ de a maale a nyɔge pilli ne bombie, seo, ane boma mine ne a taaba.
* Spring Pancake - e la chinese deme saaŋkompare bondirii naŋ e bone naŋ pore a northern irigiŋ paaloŋ poɔ ka neɛzaa baŋ o. Noba maŋ di la Pancake a bebiri kaŋa banaŋ boɔlɔ Lichun, o e la tigiri ba naq maq piili o diibu a spring pare piila.
* Zhongzi - mui tage bee bonnoore mine na maŋ pɔge a vaɛ ka ba de doge.
Zhnogzi – e la mui nyɛnnoo bee bonnoore mine, ba naŋ maŋ de bamboo vaɛ a pɔge ne kyɛ a de doge. Ba maŋ maale la a boma ka ba de toori ne a ba paaloŋ paati neŋkpoŋ yuori naŋ di Qu Yuan a Dragon tigiri diibu saŋa bee wagere poɔ.
=== '''Costa Rica paaloŋ poɔ''' ===
Mui ane bɛŋɛ
=== Croatia ===
· Lecsó
=== Cyprus ===
Tsamarella – e la saaŋkompare bondirii kyɛ naŋ cyprus ŋmenaa saŋa nɛmɛ
=== Czech Republic ===
· Lecsó
· Svíčková
=== Estonia ===
· Mulgipuder<sup>[''citation needed'']</sup>
· Sepik
'''Faroe Islands'''
* [[Duoro kɔre:Stora dimun puffins for kitchen.jpg|thumb]]Faroese puffin
* Garnatálg
* Skerpikjøt
* Whale meat
=== Eswatini ===
Atikile meŋa : Bondirii maaloo zie a Eswatini ane ba saaŋkompare bondirii
Faroe Islands
· Faroese puffin
· Garnatálg
· Skerpikjøt
· Whale Nɛmɛ
=== Finland ===
Karelian pasty
· Karelian stew
· Karelian pasty
· Kesäkeitto
· Sautéed reindeer
· Ruisreikäleipä
· Ryynimakkara
[[Duoro kɔre:Karjalanpiirakka-20060227.jpg|thumb]]
· Mustamakkara
· Kalakukko
· Lörtsy
· Rönttönen
· Sultsina
· Mämmi
· Joulutorttu
=== France ===
A ''Appellation d'origine contrôlée'' - e la Franch bondirii a paaloŋ zaa naŋ sage de ka a e ba paaloŋ bondirii kyɛ a Franch paaloŋ zaa kyɛ a ziiri ama bondirii la wines, cheeses, kaaŋ ane a kɔreba bonkoɔre mine.
Nansaala noɔ peele - a French noore boma ne a appellation d’origine controlee zi araa
Appellation d’origine controlee liqueurs ane seeloŋ
Appellation d’origine controlee controlee daa kpeɛne mine.
=== Germany ===
Black Forest ham – maŋ maale la eŋ a black forest irigiŋ naŋ be a Germany paaloŋ poɔ, o e la bone kpaaroŋ kaŋa kpaaroŋ naŋ kaara ba zu ka onaŋ la Proected Designation of Origin (PDO) naŋ kaara a bondirii zu a European Union.
=== Guatemala ===
[[Duoro kɔre:Fiambre.JPG|thumb]]
Fiambre e la saaŋkompare Guatemalan bondirii, na maŋ maale dayeni yoŋ ka ba di yuoni zaa, o la tigiri bee yeltuuri ba naŋ maŋ di a kyaare a ne a bebiri na a Dia de Los Muetos ane All Saint Day (Dia de Todos Los Santos) naŋ kpi.
=== Iceland ===
Hakarl – o e la saaŋkompare bondiraa ane a paaloŋ zaa bondirii kaŋa naŋ be a Iceland paaloŋ poɔ.
Hangikjot
Þorramatur – e la Iceland saaŋkompare bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ kaa iri, o e la bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ de a maale ne zɔne, ba maŋ maale o la a saaŋkompare maaloo, ba nyɔge a ŋmaare bibilee a paaŋ de eŋ rúgbrauð bondirii ( a de dɔgele borodo sɔgele maaroŋ zu), butler ane brennivin ( naŋ e Icelandic akvavit)
=== India ===
Atikile meŋa : Indian paaloŋ poɔ bondirii
· Kheer
· Roti and Sabzi
=== South India paaloŋ poɔ bondirii ===
· Idli
· Dosa
· Sambar and Chutneys
· Rasam
· Puttu
· Idiyappam
· Paniyaram
=== Indonesia ===
[[Duoro kɔre:Tumpeng-Jawa.jpg|thumb]]
Meŋ kaa kyɛ nyɛ: Indonesia bondi-parɛɛ
Brem – e la Snack ane va-diree bombiiru kaŋa banaŋ maq de yi ne Java ane Badi bee a e ba bommaale.
Docang – e la saaŋkompare bondirii naŋ maale yi Cirebon
Gado-gado – e la saaŋkompare salad bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ de seŋkaa kaaŋ a maale dɔgele.
Gudeg - unripe jackfruit baapaala la ka ba maŋ de maale ne zeɛre, a e la saaŋkompare bondirii naŋ yi Yogyakarta paaloŋ poɔ.
Ketupat – a e la saaŋkompare mui dogere banaŋ maŋ doge a peli ne vaɛ, a e la bondirii ba naŋ maŋ di a Lebaren , Indonesia idul fitri
Kuluban – Javanese saaŋkompare salad naŋ e yi zie kaŋa a wa
Lawar – Balinese zɛvaare bondirii naŋ e saaŋkompare bondirii
Opor ayam – noɔ ba naŋ maŋ de eŋ kube koɔ zeɛre poɔ, a e la ba saaŋkompare bondiraa kaŋa naŋ pore kyɛ gbɛɛ yaga a bondiraa ŋa diibu ba maŋ de di ne la ketupat a Lebaran diibu wagere.
Pallubasa – e la saaŋkompare bondirii naŋ yi a Makassar, South Sulawesi banaŋ maŋ maale o yi ne offal nao bee wɛduo eŋɛ.
Papeda – saago ɔongee, e la saaŋkompare bondirii naŋ be a Eastern Indonesia ( Maluku ane Papua) paaloŋ poɔ.
Rendang – Minangkabau e la saaŋkompare bondirii naŋ yi a West Sumatra paaloŋ poɔ.
Satay – e la nɛne ba naŋ maŋ ɛre dɔgele skewers zu, a saaŋkompare bondiraa ŋa taa la tɛɛtɛɛ a yi a paaloŋ na poɔ banaŋ maale a Indonesia poɔ
Soto – e la a Indonesia saaŋkompare zeɛre kaŋa, a zeɛre ama maalo taa la tɛɛtɛɛ a yi irigiŋ na poɔ a zeɛre naŋ maale
Tempeh – bɛŋɛ sɛnsɛ naŋ e saaŋkompare naŋ yi a Java paaloŋ poɔ
Tumpeng – a e la mui na maŋ doge wagere na banaŋ maŋ dire a Indonesia bondirii tigiri, a wagere ŋa poɔ ba maŋ doge la bondiparɛɛ parɛɛ a viiri a mui ama
=== Iran ===
· Chelow kabab
· Tahdig
· Ghormeh sabzi
· Fesenjān
· Sabzi polo
· Abgoosht
· Gheimeh
· Sholezard
· Āsh
· Mirza Ghassemi
* Nargesi
* Baghala ghatogh
=== Ireland ===
Biguo bondirii
Podaare bondi-seɛraa
=== Italy ===
[[Duoro kɔre:Traditional pizza from Napoli.jpg|thumb]]
Meŋ kaa kyɛ nyɛ; a Italian bondiparɛɛ ane ba bonnyuri ane a Italian bommaale ane a boŋguuri a ne a yiwaabo zie la a puliŋ kyɛ
· Abbacchio
· Affogato
· Arancini
· Asiago
· Biscotti
[[Duoro kɔre:Tiramisu - Raffaele Diomede.jpg|thumb]]
· Braciola
· Bruschetta
· Caciotta
· Cacciucco
· Caponata
· Cappuccino
· Cotechino
[[Duoro kɔre:Bucatini allamatriciana.jpg|thumb]]
· Crostata
· Crostini
· Espresso
· Focaccia
· Frittata
· Frittella
· Fritto misto
· Gelato
· Lasagna
· Mascarpone
· Minestrone
· Mozzarella
· Panettone
· Panna cotta
· Panino
· Panzerotto
· Parmigiano Reggiano
· Pasta
· Pecorino
[[Duoro kɔre:Cotechino-Servito-Polenta-Lenticchie.jpg|thumb]]
· Peperonata
· Pizza
· Polenta
· Porchetta
· Prosciutto
· Ravioli
· Risotto
· Salami
· Salumi
· Scamorza
· Semifreddo
· Spezzatino
· Strudel
· Tiramisu
· Tortellini
· Zabaione
· Zuppa inglese
'''A maaloo yiibu zie'''
[[Duoro kɔre:Waiter pouring Zardetto sparkling Prosecco.jpg|thumb]]
''Denominazione di origine controllata a'' e la Italian bondimaalaa banaŋ maŋ maale a sɛge mare lɛ a na soma seŋ, azuo a zaa Italian daa kpeɛŋaa ane cheese
· Italian DOC daa kpeɛŋaa
· Italian DOCG daa kpeɛŋaa
* ''Indicazione geografica tipica''
· ''Prodotti agroalimentari tradizionali e la'' a Italian saaŋkompare daa irigiŋ kaŋa naŋ be poɔ,ka a Protected Geographical Status of European Union.
· ''Strada dell'Olio, e la gastronomical'' naŋ be a Italy paaloŋ poɔ a e ba saaŋkompare bommaale aseŋ, PDOs ane PGIs, DOCs ane DOCGs naŋ be a Italy poɔ
=== Japan ===
Mochi – maŋ di la yuoni zaa viiria a yuoni poɔ a Japan a yuoni gbuli zaa poɔ, mochi e la saaŋkompare bondirii naŋ be a Japan yuompaala diibu poɔ a e la bondirii naŋ pore ka maŋ koɔr ka noba daara dire a wagere na poɔ.
=== Jordan ===
Saaŋkompare bonnyuri naŋ be a Jordan paaloŋ poɔ a laŋ ne a sous ( anaŋ neŋ la ka ba boɔlɔ irqsus), a bonnyuri ama e la boma ba naŋ maŋ maale ne ''Glycyrrhiza glabra'' nyege-kuoni (liquorice) tamr hindi, a e la daa ba naŋ maŋ maale ne ''Tamarindus indica'' (tamarind), ane ''laban'' (''labneh''), bonkuoni. A e la bone ba naŋ maŋ de koɔ ane yogurt a maale ne. a yelnimizeɛ kaŋa naŋ be a maalo poɔ la ba maŋ de la labneh naŋ be a Jordan ane tenne anaŋ ŋmaa viiri bee a peɛle, a ama zaa maŋ maale la ane a saaŋkompare maaloo sobie na, a maŋ maale a eŋ a yogurt ɔrebare poore.
=== Korea ===
· Bibimbap
· Bulgogi
· Kimchi
· Nurungji
· Sungnyung
=== Latvia ===
· Bombie
* Layered rye bread
* Sklandrausis
· Speķrauši
=== Lithuania ===
· Saaŋkompare daŋgeli
=== Malaysia ===
· Hinava
· Kelupis
· Ketupat
· Lamban
· Lemang
· Linopot
· Manuk pansuh
· Nasi lemak
· Penyaram
· Umai
=== Maldives ===
Garudiya
Maldives zuma – saaŋkompare tuna zum ba naŋ maale Maldives paaloŋ poɔ. A e la Maldivian bondirii,
=== Malta ===
Lent naŋ be Malta poɔ & saaŋkompare bondirii ba naŋ maŋ di a wagere na zaa poɔ.
Kwarezimal – Lent sɛnsɛ
=== Maxico ===
Atole e la a ba saaqkompare tea nyu bone
Capirotada – e la bone gbɛɛ yaga ba naŋ maŋ di Lenten wagere poɔ (''comida de cuaresma'') o e la a bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ di Friday soŋ daare
Sɛlemaa wogiri
Enchilada Mexico noba bondirii
Iguana Nɛne
Bombie, bɛŋɛ ane bɛŋkyeene
Kamaana
Tortilla
Mole Sauce
Doba-nɛne
Choizo
Mui – saaŋkompare poɔ, ba maŋ kyeeŋ la ka a waa ŋa salima sɛre ka paaŋ de a doge
Mui ane bɛŋɛ
Sope a e la Mexico bondirii ba naŋ maŋ de gyɛle a maale ne
Tamale – a e la bondirii mine ba naŋ maŋ maale eŋ kamapɛge poɔ
=== '''Nepal''' ===
Dhindo
=== '''Portugal''' ===
Denominação de Origem Controlada e la mere kaŋa banaŋ maale biŋ ka o kaara a ba daa-kpeɛne zu, cheeses, butter aane a Portugal bonkoɔre mine.
'''Saudi Arabia'''
· Hininy
· Kabsa
=== Singapore ===
Hainanese mui ane noɔ nɛne - a Singapore a bondirii ama la ka ba de ka a e a ba saaŋkompare bondirii
Teochew kookoo bee buuluŋ
=== Slovakia ===
Bryndzové halušky - a bondirii ama la ka ba de ka a e a ba saaŋkompare bondirii ana la halušky ane bryndza a Solvakia poɔ.
Lecso
=== South Africa ===
[[Boŋŋo Tigiri|Boboti]]<nowiki/>e
* Chakalaka and Pap
* Malva pudding
* Potjiekos
* Samosa
=== Spain ===
Borona - e la kamaana boroodo a e la saaŋkompare bondirii, naŋ be a Galicia, Asturias Cantabria, a Basque teŋɛ ane a Northen Castilla - Leon ( zie kaŋa naŋ be a Leon Palenɔia ane Burgos)
''Denominación de Origen'' ''-''
=== '''Sweden''' ===
* Falukorv
* Janssons frestelse
* Pyttipanna
Switzaerland
''Appellation d'origine protégée'' ''- A''
Capuns - e la saaŋkompare bondirii naŋ be a canton of Graubünden a Switzerland paaloŋ
=== Tanzania ===
Pare noba ane saaŋkompare bondirii
=== '''Thailand''' ===
Mango mui
pad Thai
=== Turkey ===
imam bayildi
Uganda
Malewa - bamboo seɛre ba naŋ maŋ deɛle ka a ko ka biŋ. A bondirii ama yiibu zie la Eastern Uganda, paaloŋ, a Bugisu naŋ be irigiŋ bilee kaŋa poɔ
=== '''United Kingdom''' ===
=== England ===
* Bangers and mash
* Cottage pie
* Faggot
* Zuma ane chips
* Biguo bondirii
* Sunday roast
j0dock4c8hjoodot4z7syj3ho06f5yn
62542
62541
2026-07-13T14:46:44Z
Mary Loor
55
62542
wikitext
text/x-wiki
[[Duoro kɔre:Espaguetis carbonara.jpg|thumb]]
'''Saaŋkompare bondirii''' e la bondirii ane seemaa, a e la bondirii naŋ piili ne te saaŋkommine a wa tɔ zenɛ kyɛ naŋ bebe, a e la bondirii ba dire yuomo naŋ pare a naŋ wa tɔ zenɛ ka ba naŋ dire. Saaŋkompare [[bondirii]] ane semaa e la saaŋkompare naŋ be teŋɛ zu kyɛ, a maŋ taa la saadayel a ko a paaloŋ na zaa a kyaare ne a bondirii,. Saaŋkompare bondirii ane bonnyuuri banaŋ maŋ maale yiri, bee a bondirii koɔroo zie ane zibibilii banaŋ maŋ maala bondirii, ane bondimaale zi bɛrɛ.
Saaŋkompare bondirii taa la a maaloo zie ka naŋ nansala maŋ boɔle ka “ geographical indications and traditional specialties in the European Union” ba maale la aŋa lɛ European Union naŋ maale geographical indications and traditional specialties: Protected designation of origin (PDO), Protected geographical indication (PGI) and Traditional specialties guaranteed (TSG). A yelmaale binne ama maale biŋ la ka a gu ba koɔbo yɛroŋ soŋ ŋa yuori soŋ kyɛ soŋ ŋmɛ daworo bee a moɔle ka ba yuori gaa toɔre.
A atikile ama taa la duoro a kyaare ne a saaŋkompare bonnyuuri.
== '''Tɛɛtɛɛloŋ naŋ be a saaŋkompare bondirii ane a parɛɛ''' ==
[[Duoro kɔre:Antica trattoria Bagutto.jpg|thumb]]
Aneazaa ka a pore la ka ba derɛ anaŋ yitaa zuiŋ, a yelmeŋa naŋ be a saaŋkompare bonimaale ziiri e la parɛɛ ayi a noba naŋ sage de tona ne toma, a yi culinary anthropology; naŋ manne.; a danweɛ soba la culinary anthropology; aŋa e la bone ba naŋ woŋ yi noba noɔre poɔ, dawuri bilee ane tembɛrɛ poore, kyɛle taa la ssaaŋkompare yeltuuri kyɛ ka ba mine meŋ taa ba waaloŋ. A yelkaŋa meŋ la ka tenneŋ wa yele yɛlɛ a maŋ pore la, cuisine e la zie kaŋa naŋ pore ka noba gyamaa a noŋ a be. Azuiŋ saakopare bondirii bee saaŋkompare yelerre bee a saaŋkompare yelerre kaŋa zaa.
Saaŋkompare bondirii gyamaa zie, yi la yiri pɔgeba gɔɔloŋ bommaale ane lɛ banaŋ maŋ de ziyuo yɛŋ a eŋ pale ba bondirii maaloo poɔ. Ka noba wa boŋkaŋa, o daaroŋ maŋ e la tuo kyɛ ka kyɛ ka neɛzaa maŋ boɔrɔ ka o meŋ e nyɛ. A yelkaŋa meŋ la o maŋ yaare la ka neɛzaa a tɔgelɔ a erɛ, azuiŋ a ba maŋ kɔɔre kyɛ ka o e boŋkpokpo ka neɛzaa boɔrɔ. A yelŋa zuiŋ, saaŋkompare bondimaale ziiri e la bone a maaloo naŋ e tɛɛtɛɛ a yi zie na banaŋ maala a. azuiŋ gbɛɛ a maŋ yi la a noba bale piilu zie aseŋ saaŋkompare bommaale mine bebe ana baŋ le a pare la kyɛ bore togitogi, kyɛ ka anaŋ wa di zuo, a maŋ faaŋ la kyɛ poɔ a cuisine bondirii maaloo ŋa zie. A Maxican culinary anthropologist Maru Toledo bommaala poɔ, eŋ la bonsaana ata soba a poɔ a ba bondirii maalo poɔ, a yelŋa e la bone naŋ daŋ ba kyebe a ba saaŋkonnoŋ poɔ sɛre ka ba wa baŋ piili, ka fooŋ kaa soŋ pampana ŋa bondirii maaloo ane a maalo zie taa la lɛ a na maŋ maale tutaa pampana ŋa.
== Bondirii maalo libie de boɔbo ==
A yɛroŋ bondimaale ziiri ama taa la meɛroŋ naŋ e a saaŋkomapre ( aneazaa ka amine yi la taa bee a gyamaa yietaa) kyɛ a yelnyɔgeraa zaa naane e tɔnɔ boma. A ŋaa zuiŋ, ba ba maŋ boɔrɔ ka kpɛ gaa nimitoɔre a wuli a yi waabo zie bee a piilu zie, bee ka o gaa bee ka a lambogir naŋ ba maaleŋ peɛle a bondirii yeltarre loori, a maŋ taa la daabo. A baara soba la, a gyamaa, maŋ e la ka a yɛŋ naŋ be a bondirii na maalo zie a e bone noba naŋ ba taa a yɛŋ na soba, ba sage la ka bondirii anaŋ ba naŋ maŋ daara maŋ e la ba meŋa bondirii, la ka ba maŋ la te maale maalo kaŋa, ka a nyuu ane a waaloŋ meŋ e a toɔraa, ane a gɔɔloŋ na naŋ be a maalo sobie poɔ, ane a saaakompare yeltuuri mine.
== '''A Tendaazaa''' ==
=== Africa poɔ ===
[[Duoro kɔre:Bambara nut unearthed..JPG|thumb]]
· Suŋgbulo -a e la saaŋkompare boŋkoɔre naŋ be a Africa paaloŋ poɔ.
Europe ( Tuure paaloŋ)
Saaŋkompare bondikoɔre e la boma ba naŋ bigiri ka a taa la tɔnɔ yaga a Europe laŋkpeɛbo poɔ, ba yelerre ne ba waaloŋ poɔ, ane ba yeltuuri.
== '''South America''' ==
[[Duoro kɔre:Humas - Flickr - Pepelo..jpg|thumb]]
· Humaita – e la a saaŋkompare bondiraa kaŋa naŋ be a Bolivia, Chile, Ecuador, ane Peru paaloŋ poɔ
·
=== '''A tatenne mine poɔ''' ===
Kaa kyɛ nyɛ: Canada deme bondirii maalo zie
Teŋɛ kaŋa bondirii e la ba saaŋkompare bondirii a Aboriginal noba naŋ neɛzaa naŋ baŋ ka banaŋ neŋ la ka ba boɔlɔ (Canada paaloŋ danweɛ soba a di Metis, ane Inuit) a zuo a zaa kori naŋ be a northern irigiŋ a be la ka a Western bondirii a be, a bondirii ama de waabo maŋ e la kpeɛŋaa, kyɛ ka a saakompar bondirii naŋ maŋ are gu a anaŋ.
· Bareka puoru bondirii
==== '''Québec''' ====
Kaa kyɛ nyɛ: Bondirii maalo a
* [[Duoro kɔre:La Banquise Poutine.jpg|thumb]]Poutine[[//en.wikipedia.org/wiki/File:La_Banquise_Poutine.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:La_Banquise_Poutine.jpg|right|thumb|A classic poutine is made with french fries, cheese curds and gravy.]]
* Tourtière
* Sucre à la crème
* Pâté chinois
* Pouding chômeur
* St. Catherine's taffy
* Spruce beer
* Maple syrup
* Cretons
'''Acadia'''
Meŋ leɛ kaa kyɛ nyɛ : Acadian bondirii maaloo zie
=== China paaloŋ poɔ ===
* [[Duoro kɔre:Spring Pancake.jpg|thumb]]Ciba cake
* Dim sum
* Fuling Jiabing - e la saakompare bondirii snack bondirii naŋ e Beijing naŋ e bone na be a paaloŋ lambori kyɛlee poɔ. O maŋ waa ŋa a Pancake na, sikyiri zɔŋ ane fuling la ka ba maŋ de a maale a nyɔge pilli ne bombie, seo, ane boma mine ne a taaba.
* Spring Pancake - e la chinese deme saaŋkompare bondirii naŋ e bone naŋ pore a northern irigiŋ paaloŋ poɔ ka neɛzaa baŋ o. Noba maŋ di la Pancake a bebiri kaŋa banaŋ boɔlɔ Lichun, o e la tigiri ba naq maq piili o diibu a spring pare piila.
* Zhongzi - mui tage bee bonnoore mine na maŋ pɔge a vaɛ ka ba de doge.
Zhnogzi – e la mui nyɛnnoo bee bonnoore mine, ba naŋ maŋ de bamboo vaɛ a pɔge ne kyɛ a de doge. Ba maŋ maale la a boma ka ba de toori ne a ba paaloŋ paati neŋkpoŋ yuori naŋ di Qu Yuan a Dragon tigiri diibu saŋa bee wagere poɔ.
=== '''Costa Rica paaloŋ poɔ''' ===
Mui ane bɛŋɛ
=== Croatia ===
· Lecsó
=== Cyprus ===
Tsamarella – e la saaŋkompare bondirii kyɛ naŋ cyprus ŋmenaa saŋa nɛmɛ
=== Czech Republic ===
· Lecsó
· Svíčková
=== Estonia ===
· Mulgipuder<sup>[''citation needed'']</sup>
· Sepik
'''Faroe Islands'''
* [[Duoro kɔre:Stora dimun puffins for kitchen.jpg|thumb]]Faroese puffin
* Garnatálg
* Skerpikjøt
* Whale meat
=== Eswatini ===
Atikile meŋa : Bondirii maaloo zie a Eswatini ane ba saaŋkompare bondirii
Faroe Islands
· Faroese puffin
· Garnatálg
· Skerpikjøt
· Whale Nɛmɛ
=== Finland ===
Karelian pasty
· Karelian stew
· Karelian pasty
· Kesäkeitto
· Sautéed reindeer
· Ruisreikäleipä
· Ryynimakkara
[[Duoro kɔre:Karjalanpiirakka-20060227.jpg|thumb]]
· Mustamakkara
· Kalakukko
· Lörtsy
· Rönttönen
· Sultsina
· Mämmi
· Joulutorttu
=== France ===
A ''Appellation d'origine contrôlée'' - e la Franch bondirii a paaloŋ zaa naŋ sage de ka a e ba paaloŋ bondirii kyɛ a Franch paaloŋ zaa kyɛ a ziiri ama bondirii la wines, cheeses, kaaŋ ane a kɔreba bonkoɔre mine.
Nansaala noɔ peele - a French noore boma ne a appellation d’origine controlee zi araa
Appellation d’origine controlee liqueurs ane seeloŋ
Appellation d’origine controlee controlee daa kpeɛne mine.
=== Germany ===
Black Forest ham – maŋ maale la eŋ a black forest irigiŋ naŋ be a Germany paaloŋ poɔ, o e la bone kpaaroŋ kaŋa kpaaroŋ naŋ kaara ba zu ka onaŋ la Proected Designation of Origin (PDO) naŋ kaara a bondirii zu a European Union.
=== Guatemala ===
[[Duoro kɔre:Fiambre.JPG|thumb]]
Fiambre e la saaŋkompare Guatemalan bondirii, na maŋ maale dayeni yoŋ ka ba di yuoni zaa, o la tigiri bee yeltuuri ba naŋ maŋ di a kyaare a ne a bebiri na a Dia de Los Muetos ane All Saint Day (Dia de Todos Los Santos) naŋ kpi.
=== Iceland ===
Hakarl – o e la saaŋkompare bondiraa ane a paaloŋ zaa bondirii kaŋa naŋ be a Iceland paaloŋ poɔ.
Hangikjot
Þorramatur – e la Iceland saaŋkompare bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ kaa iri, o e la bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ de a maale ne zɔne, ba maŋ maale o la a saaŋkompare maaloo, ba nyɔge a ŋmaare bibilee a paaŋ de eŋ rúgbrauð bondirii ( a de dɔgele borodo sɔgele maaroŋ zu), butler ane brennivin ( naŋ e Icelandic akvavit)
=== India ===
Atikile meŋa : Indian paaloŋ poɔ bondirii
· Kheer
· Roti and Sabzi
=== South India paaloŋ poɔ bondirii ===
· Idli
· Dosa
· Sambar and Chutneys
· Rasam
· Puttu
· Idiyappam
· Paniyaram
=== Indonesia ===
[[Duoro kɔre:Tumpeng-Jawa.jpg|thumb]]
Meŋ kaa kyɛ nyɛ: Indonesia bondi-parɛɛ
Brem – e la Snack ane va-diree bombiiru kaŋa banaŋ maq de yi ne Java ane Badi bee a e ba bommaale.
Docang – e la saaŋkompare bondirii naŋ maale yi Cirebon
Gado-gado – e la saaŋkompare salad bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ de seŋkaa kaaŋ a maale dɔgele.
Gudeg - unripe jackfruit baapaala la ka ba maŋ de maale ne zeɛre, a e la saaŋkompare bondirii naŋ yi Yogyakarta paaloŋ poɔ.
Ketupat – a e la saaŋkompare mui dogere banaŋ maŋ doge a peli ne vaɛ, a e la bondirii ba naŋ maŋ di a Lebaren , Indonesia idul fitri
Kuluban – Javanese saaŋkompare salad naŋ e yi zie kaŋa a wa
Lawar – Balinese zɛvaare bondirii naŋ e saaŋkompare bondirii
Opor ayam – noɔ ba naŋ maŋ de eŋ kube koɔ zeɛre poɔ, a e la ba saaŋkompare bondiraa kaŋa naŋ pore kyɛ gbɛɛ yaga a bondiraa ŋa diibu ba maŋ de di ne la ketupat a Lebaran diibu wagere.
Pallubasa – e la saaŋkompare bondirii naŋ yi a Makassar, South Sulawesi banaŋ maŋ maale o yi ne offal nao bee wɛduo eŋɛ.
Papeda – saago ɔongee, e la saaŋkompare bondirii naŋ be a Eastern Indonesia ( Maluku ane Papua) paaloŋ poɔ.
Rendang – Minangkabau e la saaŋkompare bondirii naŋ yi a West Sumatra paaloŋ poɔ.
Satay – e la nɛne ba naŋ maŋ ɛre dɔgele skewers zu, a saaŋkompare bondiraa ŋa taa la tɛɛtɛɛ a yi a paaloŋ na poɔ banaŋ maale a Indonesia poɔ
Soto – e la a Indonesia saaŋkompare zeɛre kaŋa, a zeɛre ama maalo taa la tɛɛtɛɛ a yi irigiŋ na poɔ a zeɛre naŋ maale
Tempeh – bɛŋɛ sɛnsɛ naŋ e saaŋkompare naŋ yi a Java paaloŋ poɔ
Tumpeng – a e la mui na maŋ doge wagere na banaŋ maŋ dire a Indonesia bondirii tigiri, a wagere ŋa poɔ ba maŋ doge la bondiparɛɛ parɛɛ a viiri a mui ama
=== Iran ===
· Chelow kabab
· Tahdig
· Ghormeh sabzi
· Fesenjān
· Sabzi polo
· Abgoosht
· Gheimeh
· Sholezard
· Āsh
· Mirza Ghassemi
* Nargesi
* Baghala ghatogh
=== Ireland ===
Biguo bondirii
Podaare bondi-seɛraa
=== Italy ===
[[Duoro kɔre:Traditional pizza from Napoli.jpg|thumb]]
Meŋ kaa kyɛ nyɛ; a Italian bondiparɛɛ ane ba bonnyuri ane a Italian bommaale ane a boŋguuri a ne a yiwaabo zie la a puliŋ kyɛ
· Abbacchio
· Affogato
· Arancini
· Asiago
· Biscotti
[[Duoro kɔre:Tiramisu - Raffaele Diomede.jpg|thumb]]
· Braciola
· Bruschetta
· Caciotta
· Cacciucco
· Caponata
· Cappuccino
· Cotechino
[[Duoro kɔre:Bucatini allamatriciana.jpg|thumb]]
· Crostata
· Crostini
· Espresso
· Focaccia
· Frittata
· Frittella
· Fritto misto
· Gelato
· Lasagna
· Mascarpone
· Minestrone
· Mozzarella
· Panettone
· Panna cotta
· Panino
· Panzerotto
· Parmigiano Reggiano
· Pasta
· Pecorino
[[Duoro kɔre:Cotechino-Servito-Polenta-Lenticchie.jpg|thumb]]
· Peperonata
· Pizza
· Polenta
· Porchetta
· Prosciutto
· Ravioli
· Risotto
· Salami
· Salumi
· Scamorza
· Semifreddo
· Spezzatino
· Strudel
· Tiramisu
· Tortellini
· Zabaione
· Zuppa inglese
'''A maaloo yiibu zie'''
[[Duoro kɔre:Waiter pouring Zardetto sparkling Prosecco.jpg|thumb]]
''Denominazione di origine controllata a'' e la Italian bondimaalaa banaŋ maŋ maale a sɛge mare lɛ a na soma seŋ, azuo a zaa Italian daa kpeɛŋaa ane cheese
· Italian DOC daa kpeɛŋaa
· Italian DOCG daa kpeɛŋaa
* ''Indicazione geografica tipica''
· ''Prodotti agroalimentari tradizionali e la'' a Italian saaŋkompare daa irigiŋ kaŋa naŋ be poɔ,ka a Protected Geographical Status of European Union.
· ''Strada dell'Olio, e la gastronomical'' naŋ be a Italy paaloŋ poɔ a e ba saaŋkompare bommaale aseŋ, PDOs ane PGIs, DOCs ane DOCGs naŋ be a Italy poɔ
=== Japan ===
[[Duoro kɔre:Outlet mall of KIKYOUYA 01.jpg|thumb]]
Mochi – maŋ di la yuoni zaa viiria a yuoni poɔ a Japan a yuoni gbuli zaa poɔ, mochi e la saaŋkompare bondirii naŋ be a Japan yuompaala diibu poɔ a e la bondirii naŋ pore ka maŋ koɔr ka noba daara dire a wagere na poɔ.
=== Jordan ===
Saaŋkompare bonnyuri naŋ be a Jordan paaloŋ poɔ a laŋ ne a sous ( anaŋ neŋ la ka ba boɔlɔ irqsus), a bonnyuri ama e la boma ba naŋ maŋ maale ne ''Glycyrrhiza glabra'' nyege-kuoni (liquorice) tamr hindi, a e la daa ba naŋ maŋ maale ne ''Tamarindus indica'' (tamarind), ane ''laban'' (''labneh''), bonkuoni. A e la bone ba naŋ maŋ de koɔ ane yogurt a maale ne. a yelnimizeɛ kaŋa naŋ be a maalo poɔ la ba maŋ de la labneh naŋ be a Jordan ane tenne anaŋ ŋmaa viiri bee a peɛle, a ama zaa maŋ maale la ane a saaŋkompare maaloo sobie na, a maŋ maale a eŋ a yogurt ɔrebare poore.
=== Korea ===
· Bibimbap
· Bulgogi
· Kimchi
· Nurungji
· Sungnyung
=== Latvia ===
· Bombie
* Layered rye bread
* Sklandrausis
· Speķrauši
=== Lithuania ===
· Saaŋkompare daŋgeli
=== Malaysia ===
· Hinava
· Kelupis
· Ketupat
· Lamban
· Lemang
· Linopot
· Manuk pansuh
· Nasi lemak
· Penyaram
· Umai
=== Maldives ===
Garudiya
Maldives zuma – saaŋkompare tuna zum ba naŋ maale Maldives paaloŋ poɔ. A e la Maldivian bondirii,
=== Malta ===
Lent naŋ be Malta poɔ & saaŋkompare bondirii ba naŋ maŋ di a wagere na zaa poɔ.
Kwarezimal – Lent sɛnsɛ
=== Maxico ===
Atole e la a ba saaqkompare tea nyu bone
Capirotada – e la bone gbɛɛ yaga ba naŋ maŋ di Lenten wagere poɔ (''comida de cuaresma'') o e la a bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ di Friday soŋ daare
Sɛlemaa wogiri
Enchilada Mexico noba bondirii
Iguana Nɛne
Bombie, bɛŋɛ ane bɛŋkyeene
Kamaana
Tortilla
Mole Sauce
Doba-nɛne
Choizo
Mui – saaŋkompare poɔ, ba maŋ kyeeŋ la ka a waa ŋa salima sɛre ka paaŋ de a doge
Mui ane bɛŋɛ
Sope a e la Mexico bondirii ba naŋ maŋ de gyɛle a maale ne
Tamale – a e la bondirii mine ba naŋ maŋ maale eŋ kamapɛge poɔ
=== '''Nepal''' ===
Dhindo
=== '''Portugal''' ===
Denominação de Origem Controlada e la mere kaŋa banaŋ maale biŋ ka o kaara a ba daa-kpeɛne zu, cheeses, butter aane a Portugal bonkoɔre mine.
'''Saudi Arabia'''
· Hininy
· Kabsa
=== Singapore ===
Hainanese mui ane noɔ nɛne - a Singapore a bondirii ama la ka ba de ka a e a ba saaŋkompare bondirii
Teochew kookoo bee buuluŋ
=== Slovakia ===
Bryndzové halušky - a bondirii ama la ka ba de ka a e a ba saaŋkompare bondirii ana la halušky ane bryndza a Solvakia poɔ.
Lecso
=== South Africa ===
[[Boŋŋo Tigiri|Boboti]]<nowiki/>e
* Chakalaka and Pap
* Malva pudding
* Potjiekos
* Samosa
=== Spain ===
Borona - e la kamaana boroodo a e la saaŋkompare bondirii, naŋ be a Galicia, Asturias Cantabria, a Basque teŋɛ ane a Northen Castilla - Leon ( zie kaŋa naŋ be a Leon Palenɔia ane Burgos)
''Denominación de Origen'' ''-''
=== '''Sweden''' ===
* Falukorv
* Janssons frestelse
* Pyttipanna
Switzaerland
''Appellation d'origine protégée'' ''- A''
Capuns - e la saaŋkompare bondirii naŋ be a canton of Graubünden a Switzerland paaloŋ
=== Tanzania ===
Pare noba ane saaŋkompare bondirii
=== '''Thailand''' ===
Mango mui
pad Thai
=== Turkey ===
imam bayildi
Uganda
Malewa - bamboo seɛre ba naŋ maŋ deɛle ka a ko ka biŋ. A bondirii ama yiibu zie la Eastern Uganda, paaloŋ, a Bugisu naŋ be irigiŋ bilee kaŋa poɔ
=== '''United Kingdom''' ===
=== England ===
* Bangers and mash
* Cottage pie
* Faggot
* Zuma ane chips
* Biguo bondirii
* Sunday roast
t00nxlu3g7vqysdao2xzkw7eqadrxep
62543
62542
2026-07-13T14:50:10Z
Mary Loor
55
62543
wikitext
text/x-wiki
[[Duoro kɔre:Espaguetis carbonara.jpg|thumb]]
'''Saaŋkompare bondirii''' e la bondirii ane seemaa, a e la bondirii naŋ piili ne te saaŋkommine a wa tɔ zenɛ kyɛ naŋ bebe, a e la bondirii ba dire yuomo naŋ pare a naŋ wa tɔ zenɛ ka ba naŋ dire. Saaŋkompare [[bondirii]] ane semaa e la saaŋkompare naŋ be teŋɛ zu kyɛ, a maŋ taa la saadayel a ko a paaloŋ na zaa a kyaare ne a bondirii,. Saaŋkompare bondirii ane bonnyuuri banaŋ maŋ maale yiri, bee a bondirii koɔroo zie ane zibibilii banaŋ maŋ maala bondirii, ane bondimaale zi bɛrɛ.
Saaŋkompare bondirii taa la a maaloo zie ka naŋ nansala maŋ boɔle ka “ geographical indications and traditional specialties in the European Union” ba maale la aŋa lɛ European Union naŋ maale geographical indications and traditional specialties: Protected designation of origin (PDO), Protected geographical indication (PGI) and Traditional specialties guaranteed (TSG). A yelmaale binne ama maale biŋ la ka a gu ba koɔbo yɛroŋ soŋ ŋa yuori soŋ kyɛ soŋ ŋmɛ daworo bee a moɔle ka ba yuori gaa toɔre.
A atikile ama taa la duoro a kyaare ne a saaŋkompare bonnyuuri.
== '''Tɛɛtɛɛloŋ naŋ be a saaŋkompare bondirii ane a parɛɛ''' ==
[[Duoro kɔre:Antica trattoria Bagutto.jpg|thumb]]
Aneazaa ka a pore la ka ba derɛ anaŋ yitaa zuiŋ, a yelmeŋa naŋ be a saaŋkompare bonimaale ziiri e la parɛɛ ayi a noba naŋ sage de tona ne toma, a yi culinary anthropology; naŋ manne.; a danweɛ soba la culinary anthropology; aŋa e la bone ba naŋ woŋ yi noba noɔre poɔ, dawuri bilee ane tembɛrɛ poore, kyɛle taa la ssaaŋkompare yeltuuri kyɛ ka ba mine meŋ taa ba waaloŋ. A yelkaŋa meŋ la ka tenneŋ wa yele yɛlɛ a maŋ pore la, cuisine e la zie kaŋa naŋ pore ka noba gyamaa a noŋ a be. Azuiŋ saakopare bondirii bee saaŋkompare yelerre bee a saaŋkompare yelerre kaŋa zaa.
Saaŋkompare bondirii gyamaa zie, yi la yiri pɔgeba gɔɔloŋ bommaale ane lɛ banaŋ maŋ de ziyuo yɛŋ a eŋ pale ba bondirii maaloo poɔ. Ka noba wa boŋkaŋa, o daaroŋ maŋ e la tuo kyɛ ka kyɛ ka neɛzaa maŋ boɔrɔ ka o meŋ e nyɛ. A yelkaŋa meŋ la o maŋ yaare la ka neɛzaa a tɔgelɔ a erɛ, azuiŋ a ba maŋ kɔɔre kyɛ ka o e boŋkpokpo ka neɛzaa boɔrɔ. A yelŋa zuiŋ, saaŋkompare bondimaale ziiri e la bone a maaloo naŋ e tɛɛtɛɛ a yi zie na banaŋ maala a. azuiŋ gbɛɛ a maŋ yi la a noba bale piilu zie aseŋ saaŋkompare bommaale mine bebe ana baŋ le a pare la kyɛ bore togitogi, kyɛ ka anaŋ wa di zuo, a maŋ faaŋ la kyɛ poɔ a cuisine bondirii maaloo ŋa zie. A Maxican culinary anthropologist Maru Toledo bommaala poɔ, eŋ la bonsaana ata soba a poɔ a ba bondirii maalo poɔ, a yelŋa e la bone naŋ daŋ ba kyebe a ba saaŋkonnoŋ poɔ sɛre ka ba wa baŋ piili, ka fooŋ kaa soŋ pampana ŋa bondirii maaloo ane a maalo zie taa la lɛ a na maŋ maale tutaa pampana ŋa.
== Bondirii maalo libie de boɔbo ==
A yɛroŋ bondimaale ziiri ama taa la meɛroŋ naŋ e a saaŋkomapre ( aneazaa ka amine yi la taa bee a gyamaa yietaa) kyɛ a yelnyɔgeraa zaa naane e tɔnɔ boma. A ŋaa zuiŋ, ba ba maŋ boɔrɔ ka kpɛ gaa nimitoɔre a wuli a yi waabo zie bee a piilu zie, bee ka o gaa bee ka a lambogir naŋ ba maaleŋ peɛle a bondirii yeltarre loori, a maŋ taa la daabo. A baara soba la, a gyamaa, maŋ e la ka a yɛŋ naŋ be a bondirii na maalo zie a e bone noba naŋ ba taa a yɛŋ na soba, ba sage la ka bondirii anaŋ ba naŋ maŋ daara maŋ e la ba meŋa bondirii, la ka ba maŋ la te maale maalo kaŋa, ka a nyuu ane a waaloŋ meŋ e a toɔraa, ane a gɔɔloŋ na naŋ be a maalo sobie poɔ, ane a saaakompare yeltuuri mine.
== '''A Tendaazaa''' ==
=== Africa poɔ ===
[[Duoro kɔre:Bambara nut unearthed..JPG|thumb]]
· Suŋgbulo -a e la saaŋkompare boŋkoɔre naŋ be a Africa paaloŋ poɔ.
Europe ( Tuure paaloŋ)
Saaŋkompare bondikoɔre e la boma ba naŋ bigiri ka a taa la tɔnɔ yaga a Europe laŋkpeɛbo poɔ, ba yelerre ne ba waaloŋ poɔ, ane ba yeltuuri.
== '''South America''' ==
[[Duoro kɔre:Humas - Flickr - Pepelo..jpg|thumb]]
· Humaita – e la a saaŋkompare bondiraa kaŋa naŋ be a Bolivia, Chile, Ecuador, ane Peru paaloŋ poɔ
·
=== '''A tatenne mine poɔ''' ===
Kaa kyɛ nyɛ: Canada deme bondirii maalo zie
Teŋɛ kaŋa bondirii e la ba saaŋkompare bondirii a Aboriginal noba naŋ neɛzaa naŋ baŋ ka banaŋ neŋ la ka ba boɔlɔ (Canada paaloŋ danweɛ soba a di Metis, ane Inuit) a zuo a zaa kori naŋ be a northern irigiŋ a be la ka a Western bondirii a be, a bondirii ama de waabo maŋ e la kpeɛŋaa, kyɛ ka a saakompar bondirii naŋ maŋ are gu a anaŋ.
· Bareka puoru bondirii
==== '''Québec''' ====
Kaa kyɛ nyɛ: Bondirii maalo a
* [[Duoro kɔre:La Banquise Poutine.jpg|thumb]]Poutine[[//en.wikipedia.org/wiki/File:La_Banquise_Poutine.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:La_Banquise_Poutine.jpg|right|thumb|A classic poutine is made with french fries, cheese curds and gravy.]]
* Tourtière
* Sucre à la crème
* Pâté chinois
* Pouding chômeur
* St. Catherine's taffy
* Spruce beer
* Maple syrup
* Cretons
'''Acadia'''
Meŋ leɛ kaa kyɛ nyɛ : Acadian bondirii maaloo zie
=== China paaloŋ poɔ ===
* [[Duoro kɔre:Spring Pancake.jpg|thumb]]Ciba cake
* Dim sum
* Fuling Jiabing - e la saakompare bondirii snack bondirii naŋ e Beijing naŋ e bone na be a paaloŋ lambori kyɛlee poɔ. O maŋ waa ŋa a Pancake na, sikyiri zɔŋ ane fuling la ka ba maŋ de a maale a nyɔge pilli ne bombie, seo, ane boma mine ne a taaba.
* Spring Pancake - e la chinese deme saaŋkompare bondirii naŋ e bone naŋ pore a northern irigiŋ paaloŋ poɔ ka neɛzaa baŋ o. Noba maŋ di la Pancake a bebiri kaŋa banaŋ boɔlɔ Lichun, o e la tigiri ba naq maq piili o diibu a spring pare piila.
* Zhongzi - mui tage bee bonnoore mine na maŋ pɔge a vaɛ ka ba de doge.
Zhnogzi – e la mui nyɛnnoo bee bonnoore mine, ba naŋ maŋ de bamboo vaɛ a pɔge ne kyɛ a de doge. Ba maŋ maale la a boma ka ba de toori ne a ba paaloŋ paati neŋkpoŋ yuori naŋ di Qu Yuan a Dragon tigiri diibu saŋa bee wagere poɔ.
=== '''Costa Rica paaloŋ poɔ''' ===
Mui ane bɛŋɛ
=== Croatia ===
· Lecsó
=== Cyprus ===
Tsamarella – e la saaŋkompare bondirii kyɛ naŋ cyprus ŋmenaa saŋa nɛmɛ
=== Czech Republic ===
· Lecsó
· Svíčková
=== Estonia ===
· Mulgipuder<sup>[''citation needed'']</sup>
· Sepik
'''Faroe Islands'''
* [[Duoro kɔre:Stora dimun puffins for kitchen.jpg|thumb]]Faroese puffin
* Garnatálg
* Skerpikjøt
* Whale meat
=== Eswatini ===
Atikile meŋa : Bondirii maaloo zie a Eswatini ane ba saaŋkompare bondirii
Faroe Islands
· Faroese puffin
· Garnatálg
· Skerpikjøt
· Whale Nɛmɛ
=== Finland ===
Karelian pasty
· Karelian stew
· Karelian pasty
· Kesäkeitto
· Sautéed reindeer
· Ruisreikäleipä
· Ryynimakkara
[[Duoro kɔre:Karjalanpiirakka-20060227.jpg|thumb]]
· Mustamakkara
· Kalakukko
· Lörtsy
· Rönttönen
· Sultsina
· Mämmi
· Joulutorttu
=== France ===
A ''Appellation d'origine contrôlée'' - e la Franch bondirii a paaloŋ zaa naŋ sage de ka a e ba paaloŋ bondirii kyɛ a Franch paaloŋ zaa kyɛ a ziiri ama bondirii la wines, cheeses, kaaŋ ane a kɔreba bonkoɔre mine.
Nansaala noɔ peele - a French noore boma ne a appellation d’origine controlee zi araa
Appellation d’origine controlee liqueurs ane seeloŋ
Appellation d’origine controlee controlee daa kpeɛne mine.
=== Germany ===
Black Forest ham – maŋ maale la eŋ a black forest irigiŋ naŋ be a Germany paaloŋ poɔ, o e la bone kpaaroŋ kaŋa kpaaroŋ naŋ kaara ba zu ka onaŋ la Proected Designation of Origin (PDO) naŋ kaara a bondirii zu a European Union.
=== Guatemala ===
[[Duoro kɔre:Fiambre.JPG|thumb]]
Fiambre e la saaŋkompare Guatemalan bondirii, na maŋ maale dayeni yoŋ ka ba di yuoni zaa, o la tigiri bee yeltuuri ba naŋ maŋ di a kyaare a ne a bebiri na a Dia de Los Muetos ane All Saint Day (Dia de Todos Los Santos) naŋ kpi.
=== Iceland ===
Hakarl – o e la saaŋkompare bondiraa ane a paaloŋ zaa bondirii kaŋa naŋ be a Iceland paaloŋ poɔ.
Hangikjot
Þorramatur – e la Iceland saaŋkompare bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ kaa iri, o e la bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ de a maale ne zɔne, ba maŋ maale o la a saaŋkompare maaloo, ba nyɔge a ŋmaare bibilee a paaŋ de eŋ rúgbrauð bondirii ( a de dɔgele borodo sɔgele maaroŋ zu), butler ane brennivin ( naŋ e Icelandic akvavit)
=== India ===
Atikile meŋa : Indian paaloŋ poɔ bondirii
· Kheer
· Roti and Sabzi
=== South India paaloŋ poɔ bondirii ===
· Idli
· Dosa
· Sambar and Chutneys
· Rasam
· Puttu
· Idiyappam
· Paniyaram
=== Indonesia ===
[[Duoro kɔre:Tumpeng-Jawa.jpg|thumb]]
Meŋ kaa kyɛ nyɛ: Indonesia bondi-parɛɛ
Brem – e la Snack ane va-diree bombiiru kaŋa banaŋ maq de yi ne Java ane Badi bee a e ba bommaale.
Docang – e la saaŋkompare bondirii naŋ maale yi Cirebon
Gado-gado – e la saaŋkompare salad bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ de seŋkaa kaaŋ a maale dɔgele.
Gudeg - unripe jackfruit baapaala la ka ba maŋ de maale ne zeɛre, a e la saaŋkompare bondirii naŋ yi Yogyakarta paaloŋ poɔ.
Ketupat – a e la saaŋkompare mui dogere banaŋ maŋ doge a peli ne vaɛ, a e la bondirii ba naŋ maŋ di a Lebaren , Indonesia idul fitri
Kuluban – Javanese saaŋkompare salad naŋ e yi zie kaŋa a wa
Lawar – Balinese zɛvaare bondirii naŋ e saaŋkompare bondirii
Opor ayam – noɔ ba naŋ maŋ de eŋ kube koɔ zeɛre poɔ, a e la ba saaŋkompare bondiraa kaŋa naŋ pore kyɛ gbɛɛ yaga a bondiraa ŋa diibu ba maŋ de di ne la ketupat a Lebaran diibu wagere.
Pallubasa – e la saaŋkompare bondirii naŋ yi a Makassar, South Sulawesi banaŋ maŋ maale o yi ne offal nao bee wɛduo eŋɛ.
Papeda – saago ɔongee, e la saaŋkompare bondirii naŋ be a Eastern Indonesia ( Maluku ane Papua) paaloŋ poɔ.
Rendang – Minangkabau e la saaŋkompare bondirii naŋ yi a West Sumatra paaloŋ poɔ.
Satay – e la nɛne ba naŋ maŋ ɛre dɔgele skewers zu, a saaŋkompare bondiraa ŋa taa la tɛɛtɛɛ a yi a paaloŋ na poɔ banaŋ maale a Indonesia poɔ
Soto – e la a Indonesia saaŋkompare zeɛre kaŋa, a zeɛre ama maalo taa la tɛɛtɛɛ a yi irigiŋ na poɔ a zeɛre naŋ maale
Tempeh – bɛŋɛ sɛnsɛ naŋ e saaŋkompare naŋ yi a Java paaloŋ poɔ
Tumpeng – a e la mui na maŋ doge wagere na banaŋ maŋ dire a Indonesia bondirii tigiri, a wagere ŋa poɔ ba maŋ doge la bondiparɛɛ parɛɛ a viiri a mui ama
=== Iran ===
· Chelow kabab
· Tahdig
· Ghormeh sabzi
· Fesenjān
· Sabzi polo
· Abgoosht
· Gheimeh
· Sholezard
· Āsh
· Mirza Ghassemi
* Nargesi
* Baghala ghatogh
=== Ireland ===
Biguo bondirii
Podaare bondi-seɛraa
=== Italy ===
[[Duoro kɔre:Traditional pizza from Napoli.jpg|thumb]]
Meŋ kaa kyɛ nyɛ; a Italian bondiparɛɛ ane ba bonnyuri ane a Italian bommaale ane a boŋguuri a ne a yiwaabo zie la a puliŋ kyɛ
· Abbacchio
· Affogato
· Arancini
· Asiago
· Biscotti
[[Duoro kɔre:Tiramisu - Raffaele Diomede.jpg|thumb]]
· Braciola
· Bruschetta
· Caciotta
· Cacciucco
· Caponata
· Cappuccino
· Cotechino
[[Duoro kɔre:Bucatini allamatriciana.jpg|thumb]]
· Crostata
· Crostini
· Espresso
· Focaccia
· Frittata
· Frittella
· Fritto misto
· Gelato
· Lasagna
· Mascarpone
· Minestrone
· Mozzarella
· Panettone
· Panna cotta
· Panino
· Panzerotto
· Parmigiano Reggiano
· Pasta
· Pecorino
[[Duoro kɔre:Cotechino-Servito-Polenta-Lenticchie.jpg|thumb]]
· Peperonata
· Pizza
· Polenta
· Porchetta
· Prosciutto
· Ravioli
· Risotto
· Salami
· Salumi
· Scamorza
· Semifreddo
· Spezzatino
· Strudel
· Tiramisu
· Tortellini
· Zabaione
· Zuppa inglese
'''A maaloo yiibu zie'''
[[Duoro kɔre:Waiter pouring Zardetto sparkling Prosecco.jpg|thumb]]
''Denominazione di origine controllata a'' e la Italian bondimaalaa banaŋ maŋ maale a sɛge mare lɛ a na soma seŋ, azuo a zaa Italian daa kpeɛŋaa ane cheese
· Italian DOC daa kpeɛŋaa
· Italian DOCG daa kpeɛŋaa
* ''Indicazione geografica tipica''
· ''Prodotti agroalimentari tradizionali e la'' a Italian saaŋkompare daa irigiŋ kaŋa naŋ be poɔ,ka a Protected Geographical Status of European Union.
· ''Strada dell'Olio, e la gastronomical'' naŋ be a Italy paaloŋ poɔ a e ba saaŋkompare bommaale aseŋ, PDOs ane PGIs, DOCs ane DOCGs naŋ be a Italy poɔ
=== Japan ===
[[Duoro kɔre:Outlet mall of KIKYOUYA 01.jpg|thumb]]
Mochi – maŋ di la yuoni zaa viiria a yuoni poɔ a Japan a yuoni gbuli zaa poɔ, mochi e la saaŋkompare bondirii naŋ be a Japan yuompaala diibu poɔ a e la bondirii naŋ pore ka maŋ koɔr ka noba daara dire a wagere na poɔ.
=== Jordan ===
Saaŋkompare bonnyuri naŋ be a Jordan paaloŋ poɔ a laŋ ne a sous ( anaŋ neŋ la ka ba boɔlɔ irqsus), a bonnyuri ama e la boma ba naŋ maŋ maale ne ''Glycyrrhiza glabra'' nyege-kuoni (liquorice) tamr hindi, a e la daa ba naŋ maŋ maale ne ''Tamarindus indica'' (tamarind), ane ''laban'' (''labneh''), bonkuoni. A e la bone ba naŋ maŋ de koɔ ane yogurt a maale ne. a yelnimizeɛ kaŋa naŋ be a maalo poɔ la ba maŋ de la labneh naŋ be a Jordan ane tenne anaŋ ŋmaa viiri bee a peɛle, a ama zaa maŋ maale la ane a saaŋkompare maaloo sobie na, a maŋ maale a eŋ a yogurt ɔrebare poore.
=== Korea ===
[[Duoro kɔre:Bibimbap at restaurant Korean Kitchen.jpg|thumb]]
· Bibimbap
· Bulgogi
· Kimchi
· Nurungji
· Sungnyung
=== Latvia ===
· Bombie
* Layered rye bread
* Sklandrausis
· Speķrauši
=== Lithuania ===
· Saaŋkompare daŋgeli
=== Malaysia ===
· Hinava
· Kelupis
· Ketupat
· Lamban
· Lemang
· Linopot
· Manuk pansuh
· Nasi lemak
· Penyaram
· Umai
=== Maldives ===
Garudiya
Maldives zuma – saaŋkompare tuna zum ba naŋ maale Maldives paaloŋ poɔ. A e la Maldivian bondirii,
=== Malta ===
Lent naŋ be Malta poɔ & saaŋkompare bondirii ba naŋ maŋ di a wagere na zaa poɔ.
Kwarezimal – Lent sɛnsɛ
=== Maxico ===
Atole e la a ba saaqkompare tea nyu bone
Capirotada – e la bone gbɛɛ yaga ba naŋ maŋ di Lenten wagere poɔ (''comida de cuaresma'') o e la a bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ di Friday soŋ daare
Sɛlemaa wogiri
Enchilada Mexico noba bondirii
Iguana Nɛne
Bombie, bɛŋɛ ane bɛŋkyeene
Kamaana
Tortilla
Mole Sauce
Doba-nɛne
Choizo
Mui – saaŋkompare poɔ, ba maŋ kyeeŋ la ka a waa ŋa salima sɛre ka paaŋ de a doge
Mui ane bɛŋɛ
Sope a e la Mexico bondirii ba naŋ maŋ de gyɛle a maale ne
Tamale – a e la bondirii mine ba naŋ maŋ maale eŋ kamapɛge poɔ
=== '''Nepal''' ===
Dhindo
=== '''Portugal''' ===
Denominação de Origem Controlada e la mere kaŋa banaŋ maale biŋ ka o kaara a ba daa-kpeɛne zu, cheeses, butter aane a Portugal bonkoɔre mine.
'''Saudi Arabia'''
· Hininy
· Kabsa
=== Singapore ===
Hainanese mui ane noɔ nɛne - a Singapore a bondirii ama la ka ba de ka a e a ba saaŋkompare bondirii
Teochew kookoo bee buuluŋ
=== Slovakia ===
Bryndzové halušky - a bondirii ama la ka ba de ka a e a ba saaŋkompare bondirii ana la halušky ane bryndza a Solvakia poɔ.
Lecso
=== South Africa ===
[[Boŋŋo Tigiri|Boboti]]<nowiki/>e
* Chakalaka and Pap
* Malva pudding
* Potjiekos
* Samosa
=== Spain ===
Borona - e la kamaana boroodo a e la saaŋkompare bondirii, naŋ be a Galicia, Asturias Cantabria, a Basque teŋɛ ane a Northen Castilla - Leon ( zie kaŋa naŋ be a Leon Palenɔia ane Burgos)
''Denominación de Origen'' ''-''
=== '''Sweden''' ===
* Falukorv
* Janssons frestelse
* Pyttipanna
Switzaerland
''Appellation d'origine protégée'' ''- A''
Capuns - e la saaŋkompare bondirii naŋ be a canton of Graubünden a Switzerland paaloŋ
=== Tanzania ===
Pare noba ane saaŋkompare bondirii
=== '''Thailand''' ===
Mango mui
pad Thai
=== Turkey ===
imam bayildi
Uganda
Malewa - bamboo seɛre ba naŋ maŋ deɛle ka a ko ka biŋ. A bondirii ama yiibu zie la Eastern Uganda, paaloŋ, a Bugisu naŋ be irigiŋ bilee kaŋa poɔ
=== '''United Kingdom''' ===
=== England ===
* Bangers and mash
* Cottage pie
* Faggot
* Zuma ane chips
* Biguo bondirii
* Sunday roast
gypz3jb0t91t0i16hnu9l6ms527net9
62544
62543
2026-07-13T15:00:53Z
Mary Loor
55
62544
wikitext
text/x-wiki
[[Duoro kɔre:Espaguetis carbonara.jpg|thumb]]
'''Saaŋkompare bondirii''' e la bondirii ane seemaa, a e la bondirii naŋ piili ne te saaŋkommine a wa tɔ zenɛ kyɛ naŋ bebe, a e la bondirii ba dire yuomo naŋ pare a naŋ wa tɔ zenɛ ka ba naŋ dire. Saaŋkompare [[bondirii]] ane semaa e la saaŋkompare naŋ be teŋɛ zu kyɛ, a maŋ taa la saadayel a ko a paaloŋ na zaa a kyaare ne a bondirii,. Saaŋkompare bondirii ane bonnyuuri banaŋ maŋ maale yiri, bee a bondirii koɔroo zie ane zibibilii banaŋ maŋ maala bondirii, ane bondimaale zi bɛrɛ.
Saaŋkompare bondirii taa la a maaloo zie ka naŋ nansala maŋ boɔle ka “ geographical indications and traditional specialties in the European Union” ba maale la aŋa lɛ European Union naŋ maale geographical indications and traditional specialties: Protected designation of origin (PDO), Protected geographical indication (PGI) and Traditional specialties guaranteed (TSG). A yelmaale binne ama maale biŋ la ka a gu ba koɔbo yɛroŋ soŋ ŋa yuori soŋ kyɛ soŋ ŋmɛ daworo bee a moɔle ka ba yuori gaa toɔre.
A atikile ama taa la duoro a kyaare ne a saaŋkompare bonnyuuri.
== '''Tɛɛtɛɛloŋ naŋ be a saaŋkompare bondirii ane a parɛɛ''' ==
[[Duoro kɔre:Antica trattoria Bagutto.jpg|thumb]]
Aneazaa ka a pore la ka ba derɛ anaŋ yitaa zuiŋ, a yelmeŋa naŋ be a saaŋkompare bonimaale ziiri e la parɛɛ ayi a noba naŋ sage de tona ne toma, a yi culinary anthropology; naŋ manne.; a danweɛ soba la culinary anthropology; aŋa e la bone ba naŋ woŋ yi noba noɔre poɔ, dawuri bilee ane tembɛrɛ poore, kyɛle taa la ssaaŋkompare yeltuuri kyɛ ka ba mine meŋ taa ba waaloŋ. A yelkaŋa meŋ la ka tenneŋ wa yele yɛlɛ a maŋ pore la, cuisine e la zie kaŋa naŋ pore ka noba gyamaa a noŋ a be. Azuiŋ saakopare bondirii bee saaŋkompare yelerre bee a saaŋkompare yelerre kaŋa zaa.
Saaŋkompare bondirii gyamaa zie, yi la yiri pɔgeba gɔɔloŋ bommaale ane lɛ banaŋ maŋ de ziyuo yɛŋ a eŋ pale ba bondirii maaloo poɔ. Ka noba wa boŋkaŋa, o daaroŋ maŋ e la tuo kyɛ ka kyɛ ka neɛzaa maŋ boɔrɔ ka o meŋ e nyɛ. A yelkaŋa meŋ la o maŋ yaare la ka neɛzaa a tɔgelɔ a erɛ, azuiŋ a ba maŋ kɔɔre kyɛ ka o e boŋkpokpo ka neɛzaa boɔrɔ. A yelŋa zuiŋ, saaŋkompare bondimaale ziiri e la bone a maaloo naŋ e tɛɛtɛɛ a yi zie na banaŋ maala a. azuiŋ gbɛɛ a maŋ yi la a noba bale piilu zie aseŋ saaŋkompare bommaale mine bebe ana baŋ le a pare la kyɛ bore togitogi, kyɛ ka anaŋ wa di zuo, a maŋ faaŋ la kyɛ poɔ a cuisine bondirii maaloo ŋa zie. A Maxican culinary anthropologist Maru Toledo bommaala poɔ, eŋ la bonsaana ata soba a poɔ a ba bondirii maalo poɔ, a yelŋa e la bone naŋ daŋ ba kyebe a ba saaŋkonnoŋ poɔ sɛre ka ba wa baŋ piili, ka fooŋ kaa soŋ pampana ŋa bondirii maaloo ane a maalo zie taa la lɛ a na maŋ maale tutaa pampana ŋa.
== Bondirii maalo libie de boɔbo ==
A yɛroŋ bondimaale ziiri ama taa la meɛroŋ naŋ e a saaŋkomapre ( aneazaa ka amine yi la taa bee a gyamaa yietaa) kyɛ a yelnyɔgeraa zaa naane e tɔnɔ boma. A ŋaa zuiŋ, ba ba maŋ boɔrɔ ka kpɛ gaa nimitoɔre a wuli a yi waabo zie bee a piilu zie, bee ka o gaa bee ka a lambogir naŋ ba maaleŋ peɛle a bondirii yeltarre loori, a maŋ taa la daabo. A baara soba la, a gyamaa, maŋ e la ka a yɛŋ naŋ be a bondirii na maalo zie a e bone noba naŋ ba taa a yɛŋ na soba, ba sage la ka bondirii anaŋ ba naŋ maŋ daara maŋ e la ba meŋa bondirii, la ka ba maŋ la te maale maalo kaŋa, ka a nyuu ane a waaloŋ meŋ e a toɔraa, ane a gɔɔloŋ na naŋ be a maalo sobie poɔ, ane a saaakompare yeltuuri mine.
== '''A Tendaazaa''' ==
=== Africa poɔ ===
[[Duoro kɔre:Bambara nut unearthed..JPG|thumb]]
· Suŋgbulo -a e la saaŋkompare boŋkoɔre naŋ be a Africa paaloŋ poɔ.
Europe ( Tuure paaloŋ)
Saaŋkompare bondikoɔre e la boma ba naŋ bigiri ka a taa la tɔnɔ yaga a Europe laŋkpeɛbo poɔ, ba yelerre ne ba waaloŋ poɔ, ane ba yeltuuri.
== '''South America''' ==
[[Duoro kɔre:Humas - Flickr - Pepelo..jpg|thumb]]
· Humaita – e la a saaŋkompare bondiraa kaŋa naŋ be a Bolivia, Chile, Ecuador, ane Peru paaloŋ poɔ
·
=== '''A tatenne mine poɔ''' ===
Kaa kyɛ nyɛ: Canada deme bondirii maalo zie
Teŋɛ kaŋa bondirii e la ba saaŋkompare bondirii a Aboriginal noba naŋ neɛzaa naŋ baŋ ka banaŋ neŋ la ka ba boɔlɔ (Canada paaloŋ danweɛ soba a di Metis, ane Inuit) a zuo a zaa kori naŋ be a northern irigiŋ a be la ka a Western bondirii a be, a bondirii ama de waabo maŋ e la kpeɛŋaa, kyɛ ka a saakompar bondirii naŋ maŋ are gu a anaŋ.
· Bareka puoru bondirii
==== '''Québec''' ====
Kaa kyɛ nyɛ: Bondirii maalo a
* [[Duoro kɔre:La Banquise Poutine.jpg|thumb]]Poutine[[//en.wikipedia.org/wiki/File:La_Banquise_Poutine.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:La_Banquise_Poutine.jpg|right|thumb|A classic poutine is made with french fries, cheese curds and gravy.]]
* Tourtière
* Sucre à la crème
* Pâté chinois
* Pouding chômeur
* St. Catherine's taffy
* Spruce beer
* Maple syrup
* Cretons
'''Acadia'''
Meŋ leɛ kaa kyɛ nyɛ : Acadian bondirii maaloo zie
=== China paaloŋ poɔ ===
* [[Duoro kɔre:Spring Pancake.jpg|thumb]]Ciba cake
* Dim sum
* Fuling Jiabing - e la saakompare bondirii snack bondirii naŋ e Beijing naŋ e bone na be a paaloŋ lambori kyɛlee poɔ. O maŋ waa ŋa a Pancake na, sikyiri zɔŋ ane fuling la ka ba maŋ de a maale a nyɔge pilli ne bombie, seo, ane boma mine ne a taaba.
* Spring Pancake - e la chinese deme saaŋkompare bondirii naŋ e bone naŋ pore a northern irigiŋ paaloŋ poɔ ka neɛzaa baŋ o. Noba maŋ di la Pancake a bebiri kaŋa banaŋ boɔlɔ Lichun, o e la tigiri ba naq maq piili o diibu a spring pare piila.
* Zhongzi - mui tage bee bonnoore mine na maŋ pɔge a vaɛ ka ba de doge.
Zhnogzi – e la mui nyɛnnoo bee bonnoore mine, ba naŋ maŋ de bamboo vaɛ a pɔge ne kyɛ a de doge. Ba maŋ maale la a boma ka ba de toori ne a ba paaloŋ paati neŋkpoŋ yuori naŋ di Qu Yuan a Dragon tigiri diibu saŋa bee wagere poɔ.
=== '''Costa Rica paaloŋ poɔ''' ===
Mui ane bɛŋɛ
=== Croatia ===
· Lecsó
=== Cyprus ===
Tsamarella – e la saaŋkompare bondirii kyɛ naŋ cyprus ŋmenaa saŋa nɛmɛ
=== Czech Republic ===
· Lecsó
· Svíčková
=== Estonia ===
· Mulgipuder<sup>[''citation needed'']</sup>
· Sepik
'''Faroe Islands'''
* [[Duoro kɔre:Stora dimun puffins for kitchen.jpg|thumb]]Faroese puffin
* Garnatálg
* Skerpikjøt
* Whale meat
=== Eswatini ===
Atikile meŋa : Bondirii maaloo zie a Eswatini ane ba saaŋkompare bondirii
Faroe Islands
· Faroese puffin
· Garnatálg
· Skerpikjøt
· Whale Nɛmɛ
=== Finland ===
Karelian pasty
· Karelian stew
· Karelian pasty
· Kesäkeitto
· Sautéed reindeer
· Ruisreikäleipä
· Ryynimakkara
[[Duoro kɔre:Karjalanpiirakka-20060227.jpg|thumb]]
· Mustamakkara
· Kalakukko
· Lörtsy
· Rönttönen
· Sultsina
· Mämmi
· Joulutorttu
=== France ===
A ''Appellation d'origine contrôlée'' - e la Franch bondirii a paaloŋ zaa naŋ sage de ka a e ba paaloŋ bondirii kyɛ a Franch paaloŋ zaa kyɛ a ziiri ama bondirii la wines, cheeses, kaaŋ ane a kɔreba bonkoɔre mine.
Nansaala noɔ peele - a French noore boma ne a appellation d’origine controlee zi araa
Appellation d’origine controlee liqueurs ane seeloŋ
Appellation d’origine controlee controlee daa kpeɛne mine.
=== Germany ===
Black Forest ham – maŋ maale la eŋ a black forest irigiŋ naŋ be a Germany paaloŋ poɔ, o e la bone kpaaroŋ kaŋa kpaaroŋ naŋ kaara ba zu ka onaŋ la Proected Designation of Origin (PDO) naŋ kaara a bondirii zu a European Union.
=== Guatemala ===
[[Duoro kɔre:Fiambre.JPG|thumb]]
Fiambre e la saaŋkompare Guatemalan bondirii, na maŋ maale dayeni yoŋ ka ba di yuoni zaa, o la tigiri bee yeltuuri ba naŋ maŋ di a kyaare a ne a bebiri na a Dia de Los Muetos ane All Saint Day (Dia de Todos Los Santos) naŋ kpi.
=== Iceland ===
Hakarl – o e la saaŋkompare bondiraa ane a paaloŋ zaa bondirii kaŋa naŋ be a Iceland paaloŋ poɔ.
Hangikjot
Þorramatur – e la Iceland saaŋkompare bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ kaa iri, o e la bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ de a maale ne zɔne, ba maŋ maale o la a saaŋkompare maaloo, ba nyɔge a ŋmaare bibilee a paaŋ de eŋ rúgbrauð bondirii ( a de dɔgele borodo sɔgele maaroŋ zu), butler ane brennivin ( naŋ e Icelandic akvavit)
=== India ===
Atikile meŋa : Indian paaloŋ poɔ bondirii
· Kheer
· Roti and Sabzi
=== South India paaloŋ poɔ bondirii ===
· Idli
· Dosa
· Sambar and Chutneys
· Rasam
· Puttu
· Idiyappam
· Paniyaram
=== Indonesia ===
[[Duoro kɔre:Tumpeng-Jawa.jpg|thumb]]
Meŋ kaa kyɛ nyɛ: Indonesia bondi-parɛɛ
Brem – e la Snack ane va-diree bombiiru kaŋa banaŋ maq de yi ne Java ane Badi bee a e ba bommaale.
Docang – e la saaŋkompare bondirii naŋ maale yi Cirebon
Gado-gado – e la saaŋkompare salad bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ de seŋkaa kaaŋ a maale dɔgele.
Gudeg - unripe jackfruit baapaala la ka ba maŋ de maale ne zeɛre, a e la saaŋkompare bondirii naŋ yi Yogyakarta paaloŋ poɔ.
Ketupat – a e la saaŋkompare mui dogere banaŋ maŋ doge a peli ne vaɛ, a e la bondirii ba naŋ maŋ di a Lebaren , Indonesia idul fitri
Kuluban – Javanese saaŋkompare salad naŋ e yi zie kaŋa a wa
Lawar – Balinese zɛvaare bondirii naŋ e saaŋkompare bondirii
Opor ayam – noɔ ba naŋ maŋ de eŋ kube koɔ zeɛre poɔ, a e la ba saaŋkompare bondiraa kaŋa naŋ pore kyɛ gbɛɛ yaga a bondiraa ŋa diibu ba maŋ de di ne la ketupat a Lebaran diibu wagere.
Pallubasa – e la saaŋkompare bondirii naŋ yi a Makassar, South Sulawesi banaŋ maŋ maale o yi ne offal nao bee wɛduo eŋɛ.
Papeda – saago ɔongee, e la saaŋkompare bondirii naŋ be a Eastern Indonesia ( Maluku ane Papua) paaloŋ poɔ.
Rendang – Minangkabau e la saaŋkompare bondirii naŋ yi a West Sumatra paaloŋ poɔ.
Satay – e la nɛne ba naŋ maŋ ɛre dɔgele skewers zu, a saaŋkompare bondiraa ŋa taa la tɛɛtɛɛ a yi a paaloŋ na poɔ banaŋ maale a Indonesia poɔ
Soto – e la a Indonesia saaŋkompare zeɛre kaŋa, a zeɛre ama maalo taa la tɛɛtɛɛ a yi irigiŋ na poɔ a zeɛre naŋ maale
Tempeh – bɛŋɛ sɛnsɛ naŋ e saaŋkompare naŋ yi a Java paaloŋ poɔ
Tumpeng – a e la mui na maŋ doge wagere na banaŋ maŋ dire a Indonesia bondirii tigiri, a wagere ŋa poɔ ba maŋ doge la bondiparɛɛ parɛɛ a viiri a mui ama
=== Iran ===
· Chelow kabab
· Tahdig
· Ghormeh sabzi
· Fesenjān
· Sabzi polo
· Abgoosht
· Gheimeh
· Sholezard
· Āsh
· Mirza Ghassemi
* Nargesi
* Baghala ghatogh
=== Ireland ===
Biguo bondirii
Podaare bondi-seɛraa
=== Italy ===
[[Duoro kɔre:Traditional pizza from Napoli.jpg|thumb]]
Meŋ kaa kyɛ nyɛ; a Italian bondiparɛɛ ane ba bonnyuri ane a Italian bommaale ane a boŋguuri a ne a yiwaabo zie la a puliŋ kyɛ
· Abbacchio
· Affogato
· Arancini
· Asiago
· Biscotti
[[Duoro kɔre:Tiramisu - Raffaele Diomede.jpg|thumb]]
· Braciola
· Bruschetta
· Caciotta
· Cacciucco
· Caponata
· Cappuccino
· Cotechino
[[Duoro kɔre:Bucatini allamatriciana.jpg|thumb]]
· Crostata
· Crostini
· Espresso
· Focaccia
· Frittata
· Frittella
· Fritto misto
· Gelato
· Lasagna
· Mascarpone
· Minestrone
· Mozzarella
· Panettone
· Panna cotta
· Panino
· Panzerotto
· Parmigiano Reggiano
· Pasta
· Pecorino
[[Duoro kɔre:Cotechino-Servito-Polenta-Lenticchie.jpg|thumb]]
· Peperonata
· Pizza
· Polenta
· Porchetta
· Prosciutto
· Ravioli
· Risotto
· Salami
· Salumi
· Scamorza
· Semifreddo
· Spezzatino
· Strudel
· Tiramisu
· Tortellini
· Zabaione
· Zuppa inglese
'''A maaloo yiibu zie'''
[[Duoro kɔre:Waiter pouring Zardetto sparkling Prosecco.jpg|thumb]]
''Denominazione di origine controllata a'' e la Italian bondimaalaa banaŋ maŋ maale a sɛge mare lɛ a na soma seŋ, azuo a zaa Italian daa kpeɛŋaa ane cheese
· Italian DOC daa kpeɛŋaa
· Italian DOCG daa kpeɛŋaa
* ''Indicazione geografica tipica''
· ''Prodotti agroalimentari tradizionali e la'' a Italian saaŋkompare daa irigiŋ kaŋa naŋ be poɔ,ka a Protected Geographical Status of European Union.
· ''Strada dell'Olio, e la gastronomical'' naŋ be a Italy paaloŋ poɔ a e ba saaŋkompare bommaale aseŋ, PDOs ane PGIs, DOCs ane DOCGs naŋ be a Italy poɔ
=== Japan ===
[[Duoro kɔre:Outlet mall of KIKYOUYA 01.jpg|thumb]]
Mochi – maŋ di la yuoni zaa viiria a yuoni poɔ a Japan a yuoni gbuli zaa poɔ, mochi e la saaŋkompare bondirii naŋ be a Japan yuompaala diibu poɔ a e la bondirii naŋ pore ka maŋ koɔr ka noba daara dire a wagere na poɔ.
=== Jordan ===
Saaŋkompare bonnyuri naŋ be a Jordan paaloŋ poɔ a laŋ ne a sous ( anaŋ neŋ la ka ba boɔlɔ irqsus), a bonnyuri ama e la boma ba naŋ maŋ maale ne ''Glycyrrhiza glabra'' nyege-kuoni (liquorice) tamr hindi, a e la daa ba naŋ maŋ maale ne ''Tamarindus indica'' (tamarind), ane ''laban'' (''labneh''), bonkuoni. A e la bone ba naŋ maŋ de koɔ ane yogurt a maale ne. a yelnimizeɛ kaŋa naŋ be a maalo poɔ la ba maŋ de la labneh naŋ be a Jordan ane tenne anaŋ ŋmaa viiri bee a peɛle, a ama zaa maŋ maale la ane a saaŋkompare maaloo sobie na, a maŋ maale a eŋ a yogurt ɔrebare poore.
=== Korea ===
[[Duoro kɔre:Bibimbap at restaurant Korean Kitchen.jpg|thumb]]
· Bibimbap
· Bulgogi
· Kimchi
· Nurungji
· Sungnyung
=== Latvia ===
· Bombie
* [[Duoro kɔre:Grey peas at restaurant Milda in Riga.jpg|thumb]]Layered rye bread
* Sklandrausis
· Speķrauši
=== Lithuania ===
· Saaŋkompare daŋgeli
=== Malaysia ===
· Hinava
· Kelupis
· Ketupat
· Lamban
· Lemang
· Linopot
· Manuk pansuh
· Nasi lemak
· Penyaram
· Umai
=== Maldives ===
Garudiya
Maldives zuma – saaŋkompare tuna zum ba naŋ maale Maldives paaloŋ poɔ. A e la Maldivian bondirii,
=== Malta ===
Lent naŋ be Malta poɔ & saaŋkompare bondirii ba naŋ maŋ di a wagere na zaa poɔ.
Kwarezimal – Lent sɛnsɛ
=== Maxico ===
Atole e la a ba saaqkompare tea nyu bone
Capirotada – e la bone gbɛɛ yaga ba naŋ maŋ di Lenten wagere poɔ (''comida de cuaresma'') o e la a bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ di Friday soŋ daare
Sɛlemaa wogiri
Enchilada Mexico noba bondirii
Iguana Nɛne
Bombie, bɛŋɛ ane bɛŋkyeene
Kamaana
Tortilla
Mole Sauce
Doba-nɛne
Choizo
Mui – saaŋkompare poɔ, ba maŋ kyeeŋ la ka a waa ŋa salima sɛre ka paaŋ de a doge
Mui ane bɛŋɛ
Sope a e la Mexico bondirii ba naŋ maŋ de gyɛle a maale ne
Tamale – a e la bondirii mine ba naŋ maŋ maale eŋ kamapɛge poɔ
=== '''Nepal''' ===
Dhindo
=== '''Portugal''' ===
Denominação de Origem Controlada e la mere kaŋa banaŋ maale biŋ ka o kaara a ba daa-kpeɛne zu, cheeses, butter aane a Portugal bonkoɔre mine.
'''Saudi Arabia'''
· Hininy
· Kabsa
=== Singapore ===
Hainanese mui ane noɔ nɛne - a Singapore a bondirii ama la ka ba de ka a e a ba saaŋkompare bondirii
Teochew kookoo bee buuluŋ
=== Slovakia ===
Bryndzové halušky - a bondirii ama la ka ba de ka a e a ba saaŋkompare bondirii ana la halušky ane bryndza a Solvakia poɔ.
Lecso
=== South Africa ===
[[Boŋŋo Tigiri|Boboti]]<nowiki/>e
* Chakalaka and Pap
* Malva pudding
* Potjiekos
* Samosa
=== Spain ===
Borona - e la kamaana boroodo a e la saaŋkompare bondirii, naŋ be a Galicia, Asturias Cantabria, a Basque teŋɛ ane a Northen Castilla - Leon ( zie kaŋa naŋ be a Leon Palenɔia ane Burgos)
''Denominación de Origen'' ''-''
=== '''Sweden''' ===
* Falukorv
* Janssons frestelse
* Pyttipanna
Switzaerland
''Appellation d'origine protégée'' ''- A''
Capuns - e la saaŋkompare bondirii naŋ be a canton of Graubünden a Switzerland paaloŋ
=== Tanzania ===
Pare noba ane saaŋkompare bondirii
=== '''Thailand''' ===
Mango mui
pad Thai
=== Turkey ===
imam bayildi
Uganda
Malewa - bamboo seɛre ba naŋ maŋ deɛle ka a ko ka biŋ. A bondirii ama yiibu zie la Eastern Uganda, paaloŋ, a Bugisu naŋ be irigiŋ bilee kaŋa poɔ
=== '''United Kingdom''' ===
=== England ===
* Bangers and mash
* Cottage pie
* Faggot
* Zuma ane chips
* Biguo bondirii
* Sunday roast
28f3l5cajgmbnm7026bh771g1r0cuj4
62545
62544
2026-07-13T15:02:09Z
Mary Loor
55
62545
wikitext
text/x-wiki
[[Duoro kɔre:Espaguetis carbonara.jpg|thumb]]
'''Saaŋkompare bondirii''' e la bondirii ane seemaa, a e la bondirii naŋ piili ne te saaŋkommine a wa tɔ zenɛ kyɛ naŋ bebe, a e la bondirii ba dire yuomo naŋ pare a naŋ wa tɔ zenɛ ka ba naŋ dire. Saaŋkompare [[bondirii]] ane semaa e la saaŋkompare naŋ be teŋɛ zu kyɛ, a maŋ taa la saadayel a ko a paaloŋ na zaa a kyaare ne a bondirii,. Saaŋkompare bondirii ane bonnyuuri banaŋ maŋ maale yiri, bee a bondirii koɔroo zie ane zibibilii banaŋ maŋ maala bondirii, ane bondimaale zi bɛrɛ.
Saaŋkompare bondirii taa la a maaloo zie ka naŋ nansala maŋ boɔle ka “ geographical indications and traditional specialties in the European Union” ba maale la aŋa lɛ European Union naŋ maale geographical indications and traditional specialties: Protected designation of origin (PDO), Protected geographical indication (PGI) and Traditional specialties guaranteed (TSG). A yelmaale binne ama maale biŋ la ka a gu ba koɔbo yɛroŋ soŋ ŋa yuori soŋ kyɛ soŋ ŋmɛ daworo bee a moɔle ka ba yuori gaa toɔre.
A atikile ama taa la duoro a kyaare ne a saaŋkompare bonnyuuri.
== '''Tɛɛtɛɛloŋ naŋ be a saaŋkompare bondirii ane a parɛɛ''' ==
[[Duoro kɔre:Antica trattoria Bagutto.jpg|thumb]]
Aneazaa ka a pore la ka ba derɛ anaŋ yitaa zuiŋ, a yelmeŋa naŋ be a saaŋkompare bonimaale ziiri e la parɛɛ ayi a noba naŋ sage de tona ne toma, a yi culinary anthropology; naŋ manne.; a danweɛ soba la culinary anthropology; aŋa e la bone ba naŋ woŋ yi noba noɔre poɔ, dawuri bilee ane tembɛrɛ poore, kyɛle taa la ssaaŋkompare yeltuuri kyɛ ka ba mine meŋ taa ba waaloŋ. A yelkaŋa meŋ la ka tenneŋ wa yele yɛlɛ a maŋ pore la, cuisine e la zie kaŋa naŋ pore ka noba gyamaa a noŋ a be. Azuiŋ saakopare bondirii bee saaŋkompare yelerre bee a saaŋkompare yelerre kaŋa zaa.
Saaŋkompare bondirii gyamaa zie, yi la yiri pɔgeba gɔɔloŋ bommaale ane lɛ banaŋ maŋ de ziyuo yɛŋ a eŋ pale ba bondirii maaloo poɔ. Ka noba wa boŋkaŋa, o daaroŋ maŋ e la tuo kyɛ ka kyɛ ka neɛzaa maŋ boɔrɔ ka o meŋ e nyɛ. A yelkaŋa meŋ la o maŋ yaare la ka neɛzaa a tɔgelɔ a erɛ, azuiŋ a ba maŋ kɔɔre kyɛ ka o e boŋkpokpo ka neɛzaa boɔrɔ. A yelŋa zuiŋ, saaŋkompare bondimaale ziiri e la bone a maaloo naŋ e tɛɛtɛɛ a yi zie na banaŋ maala a. azuiŋ gbɛɛ a maŋ yi la a noba bale piilu zie aseŋ saaŋkompare bommaale mine bebe ana baŋ le a pare la kyɛ bore togitogi, kyɛ ka anaŋ wa di zuo, a maŋ faaŋ la kyɛ poɔ a cuisine bondirii maaloo ŋa zie. A Maxican culinary anthropologist Maru Toledo bommaala poɔ, eŋ la bonsaana ata soba a poɔ a ba bondirii maalo poɔ, a yelŋa e la bone naŋ daŋ ba kyebe a ba saaŋkonnoŋ poɔ sɛre ka ba wa baŋ piili, ka fooŋ kaa soŋ pampana ŋa bondirii maaloo ane a maalo zie taa la lɛ a na maŋ maale tutaa pampana ŋa.
== Bondirii maalo libie de boɔbo ==
A yɛroŋ bondimaale ziiri ama taa la meɛroŋ naŋ e a saaŋkomapre ( aneazaa ka amine yi la taa bee a gyamaa yietaa) kyɛ a yelnyɔgeraa zaa naane e tɔnɔ boma. A ŋaa zuiŋ, ba ba maŋ boɔrɔ ka kpɛ gaa nimitoɔre a wuli a yi waabo zie bee a piilu zie, bee ka o gaa bee ka a lambogir naŋ ba maaleŋ peɛle a bondirii yeltarre loori, a maŋ taa la daabo. A baara soba la, a gyamaa, maŋ e la ka a yɛŋ naŋ be a bondirii na maalo zie a e bone noba naŋ ba taa a yɛŋ na soba, ba sage la ka bondirii anaŋ ba naŋ maŋ daara maŋ e la ba meŋa bondirii, la ka ba maŋ la te maale maalo kaŋa, ka a nyuu ane a waaloŋ meŋ e a toɔraa, ane a gɔɔloŋ na naŋ be a maalo sobie poɔ, ane a saaakompare yeltuuri mine.
== '''A Tendaazaa''' ==
=== Africa poɔ ===
[[Duoro kɔre:Bambara nut unearthed..JPG|thumb]]
· Suŋgbulo -a e la saaŋkompare boŋkoɔre naŋ be a Africa paaloŋ poɔ.
Europe ( Tuure paaloŋ)
Saaŋkompare bondikoɔre e la boma ba naŋ bigiri ka a taa la tɔnɔ yaga a Europe laŋkpeɛbo poɔ, ba yelerre ne ba waaloŋ poɔ, ane ba yeltuuri.
== '''South America''' ==
[[Duoro kɔre:Humas - Flickr - Pepelo..jpg|thumb]]
· Humaita – e la a saaŋkompare bondiraa kaŋa naŋ be a Bolivia, Chile, Ecuador, ane Peru paaloŋ poɔ
·
=== '''A tatenne mine poɔ''' ===
Kaa kyɛ nyɛ: Canada deme bondirii maalo zie
Teŋɛ kaŋa bondirii e la ba saaŋkompare bondirii a Aboriginal noba naŋ neɛzaa naŋ baŋ ka banaŋ neŋ la ka ba boɔlɔ (Canada paaloŋ danweɛ soba a di Metis, ane Inuit) a zuo a zaa kori naŋ be a northern irigiŋ a be la ka a Western bondirii a be, a bondirii ama de waabo maŋ e la kpeɛŋaa, kyɛ ka a saakompar bondirii naŋ maŋ are gu a anaŋ.
· Bareka puoru bondirii
==== '''Québec''' ====
Kaa kyɛ nyɛ: Bondirii maalo a
* [[Duoro kɔre:La Banquise Poutine.jpg|thumb]]Poutine[[//en.wikipedia.org/wiki/File:La_Banquise_Poutine.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:La_Banquise_Poutine.jpg|right|thumb|A classic poutine is made with french fries, cheese curds and gravy.]]
* Tourtière
* Sucre à la crème
* Pâté chinois
* Pouding chômeur
* St. Catherine's taffy
* Spruce beer
* Maple syrup
* Cretons
'''Acadia'''
Meŋ leɛ kaa kyɛ nyɛ : Acadian bondirii maaloo zie
=== China paaloŋ poɔ ===
* [[Duoro kɔre:Spring Pancake.jpg|thumb]]Ciba cake
* Dim sum
* Fuling Jiabing - e la saakompare bondirii snack bondirii naŋ e Beijing naŋ e bone na be a paaloŋ lambori kyɛlee poɔ. O maŋ waa ŋa a Pancake na, sikyiri zɔŋ ane fuling la ka ba maŋ de a maale a nyɔge pilli ne bombie, seo, ane boma mine ne a taaba.
* Spring Pancake - e la chinese deme saaŋkompare bondirii naŋ e bone naŋ pore a northern irigiŋ paaloŋ poɔ ka neɛzaa baŋ o. Noba maŋ di la Pancake a bebiri kaŋa banaŋ boɔlɔ Lichun, o e la tigiri ba naq maq piili o diibu a spring pare piila.
* Zhongzi - mui tage bee bonnoore mine na maŋ pɔge a vaɛ ka ba de doge.
Zhnogzi – e la mui nyɛnnoo bee bonnoore mine, ba naŋ maŋ de bamboo vaɛ a pɔge ne kyɛ a de doge. Ba maŋ maale la a boma ka ba de toori ne a ba paaloŋ paati neŋkpoŋ yuori naŋ di Qu Yuan a Dragon tigiri diibu saŋa bee wagere poɔ.
=== '''Costa Rica paaloŋ poɔ''' ===
Mui ane bɛŋɛ
=== Croatia ===
· Lecsó
=== Cyprus ===
Tsamarella – e la saaŋkompare bondirii kyɛ naŋ cyprus ŋmenaa saŋa nɛmɛ
=== Czech Republic ===
· Lecsó
· Svíčková
=== Estonia ===
· Mulgipuder<sup>[''citation needed'']</sup>
· Sepik
'''Faroe Islands'''
* [[Duoro kɔre:Stora dimun puffins for kitchen.jpg|thumb]]Faroese puffin
* Garnatálg
* Skerpikjøt
* Whale meat
=== Eswatini ===
Atikile meŋa : Bondirii maaloo zie a Eswatini ane ba saaŋkompare bondirii
Faroe Islands
· Faroese puffin
· Garnatálg
· Skerpikjøt
· Whale Nɛmɛ
=== Finland ===
Karelian pasty
· Karelian stew
· Karelian pasty
· Kesäkeitto
· Sautéed reindeer
· Ruisreikäleipä
· Ryynimakkara
[[Duoro kɔre:Karjalanpiirakka-20060227.jpg|thumb]]
· Mustamakkara
· Kalakukko
· Lörtsy
· Rönttönen
· Sultsina
· Mämmi
· Joulutorttu
=== France ===
A ''Appellation d'origine contrôlée'' - e la Franch bondirii a paaloŋ zaa naŋ sage de ka a e ba paaloŋ bondirii kyɛ a Franch paaloŋ zaa kyɛ a ziiri ama bondirii la wines, cheeses, kaaŋ ane a kɔreba bonkoɔre mine.
Nansaala noɔ peele - a French noore boma ne a appellation d’origine controlee zi araa
Appellation d’origine controlee liqueurs ane seeloŋ
Appellation d’origine controlee controlee daa kpeɛne mine.
=== Germany ===
Black Forest ham – maŋ maale la eŋ a black forest irigiŋ naŋ be a Germany paaloŋ poɔ, o e la bone kpaaroŋ kaŋa kpaaroŋ naŋ kaara ba zu ka onaŋ la Proected Designation of Origin (PDO) naŋ kaara a bondirii zu a European Union.
=== Guatemala ===
[[Duoro kɔre:Fiambre.JPG|thumb]]
Fiambre e la saaŋkompare Guatemalan bondirii, na maŋ maale dayeni yoŋ ka ba di yuoni zaa, o la tigiri bee yeltuuri ba naŋ maŋ di a kyaare a ne a bebiri na a Dia de Los Muetos ane All Saint Day (Dia de Todos Los Santos) naŋ kpi.
=== Iceland ===
Hakarl – o e la saaŋkompare bondiraa ane a paaloŋ zaa bondirii kaŋa naŋ be a Iceland paaloŋ poɔ.
Hangikjot
Þorramatur – e la Iceland saaŋkompare bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ kaa iri, o e la bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ de a maale ne zɔne, ba maŋ maale o la a saaŋkompare maaloo, ba nyɔge a ŋmaare bibilee a paaŋ de eŋ rúgbrauð bondirii ( a de dɔgele borodo sɔgele maaroŋ zu), butler ane brennivin ( naŋ e Icelandic akvavit)
=== India ===
Atikile meŋa : Indian paaloŋ poɔ bondirii
· Kheer
· Roti and Sabzi
=== South India paaloŋ poɔ bondirii ===
· Idli
· Dosa
· Sambar and Chutneys
· Rasam
· Puttu
· Idiyappam
· Paniyaram
=== Indonesia ===
[[Duoro kɔre:Tumpeng-Jawa.jpg|thumb]]
Meŋ kaa kyɛ nyɛ: Indonesia bondi-parɛɛ
Brem – e la Snack ane va-diree bombiiru kaŋa banaŋ maq de yi ne Java ane Badi bee a e ba bommaale.
Docang – e la saaŋkompare bondirii naŋ maale yi Cirebon
Gado-gado – e la saaŋkompare salad bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ de seŋkaa kaaŋ a maale dɔgele.
Gudeg - unripe jackfruit baapaala la ka ba maŋ de maale ne zeɛre, a e la saaŋkompare bondirii naŋ yi Yogyakarta paaloŋ poɔ.
Ketupat – a e la saaŋkompare mui dogere banaŋ maŋ doge a peli ne vaɛ, a e la bondirii ba naŋ maŋ di a Lebaren , Indonesia idul fitri
Kuluban – Javanese saaŋkompare salad naŋ e yi zie kaŋa a wa
Lawar – Balinese zɛvaare bondirii naŋ e saaŋkompare bondirii
Opor ayam – noɔ ba naŋ maŋ de eŋ kube koɔ zeɛre poɔ, a e la ba saaŋkompare bondiraa kaŋa naŋ pore kyɛ gbɛɛ yaga a bondiraa ŋa diibu ba maŋ de di ne la ketupat a Lebaran diibu wagere.
Pallubasa – e la saaŋkompare bondirii naŋ yi a Makassar, South Sulawesi banaŋ maŋ maale o yi ne offal nao bee wɛduo eŋɛ.
Papeda – saago ɔongee, e la saaŋkompare bondirii naŋ be a Eastern Indonesia ( Maluku ane Papua) paaloŋ poɔ.
Rendang – Minangkabau e la saaŋkompare bondirii naŋ yi a West Sumatra paaloŋ poɔ.
Satay – e la nɛne ba naŋ maŋ ɛre dɔgele skewers zu, a saaŋkompare bondiraa ŋa taa la tɛɛtɛɛ a yi a paaloŋ na poɔ banaŋ maale a Indonesia poɔ
Soto – e la a Indonesia saaŋkompare zeɛre kaŋa, a zeɛre ama maalo taa la tɛɛtɛɛ a yi irigiŋ na poɔ a zeɛre naŋ maale
Tempeh – bɛŋɛ sɛnsɛ naŋ e saaŋkompare naŋ yi a Java paaloŋ poɔ
Tumpeng – a e la mui na maŋ doge wagere na banaŋ maŋ dire a Indonesia bondirii tigiri, a wagere ŋa poɔ ba maŋ doge la bondiparɛɛ parɛɛ a viiri a mui ama
=== Iran ===
· Chelow kabab
· Tahdig
· Ghormeh sabzi
· Fesenjān
· Sabzi polo
· Abgoosht
· Gheimeh
· Sholezard
· Āsh
· Mirza Ghassemi
* Nargesi
* Baghala ghatogh
=== Ireland ===
Biguo bondirii
Podaare bondi-seɛraa
=== Italy ===
[[Duoro kɔre:Traditional pizza from Napoli.jpg|thumb]]
Meŋ kaa kyɛ nyɛ; a Italian bondiparɛɛ ane ba bonnyuri ane a Italian bommaale ane a boŋguuri a ne a yiwaabo zie la a puliŋ kyɛ
· Abbacchio
· Affogato
· Arancini
· Asiago
· Biscotti
[[Duoro kɔre:Tiramisu - Raffaele Diomede.jpg|thumb]]
· Braciola
· Bruschetta
· Caciotta
· Cacciucco
· Caponata
· Cappuccino
· Cotechino
[[Duoro kɔre:Bucatini allamatriciana.jpg|thumb]]
· Crostata
· Crostini
· Espresso
· Focaccia
· Frittata
· Frittella
· Fritto misto
· Gelato
· Lasagna
· Mascarpone
· Minestrone
· Mozzarella
· Panettone
· Panna cotta
· Panino
· Panzerotto
· Parmigiano Reggiano
· Pasta
· Pecorino
[[Duoro kɔre:Cotechino-Servito-Polenta-Lenticchie.jpg|thumb]]
· Peperonata
· Pizza
· Polenta
· Porchetta
· Prosciutto
· Ravioli
· Risotto
· Salami
· Salumi
· Scamorza
· Semifreddo
· Spezzatino
· Strudel
· Tiramisu
· Tortellini
· Zabaione
· Zuppa inglese
'''A maaloo yiibu zie'''
[[Duoro kɔre:Waiter pouring Zardetto sparkling Prosecco.jpg|thumb]]
''Denominazione di origine controllata a'' e la Italian bondimaalaa banaŋ maŋ maale a sɛge mare lɛ a na soma seŋ, azuo a zaa Italian daa kpeɛŋaa ane cheese
· Italian DOC daa kpeɛŋaa
· Italian DOCG daa kpeɛŋaa
* ''Indicazione geografica tipica''
· ''Prodotti agroalimentari tradizionali e la'' a Italian saaŋkompare daa irigiŋ kaŋa naŋ be poɔ,ka a Protected Geographical Status of European Union.
· ''Strada dell'Olio, e la gastronomical'' naŋ be a Italy paaloŋ poɔ a e ba saaŋkompare bommaale aseŋ, PDOs ane PGIs, DOCs ane DOCGs naŋ be a Italy poɔ
=== Japan ===
[[Duoro kɔre:Outlet mall of KIKYOUYA 01.jpg|thumb]]
Mochi – maŋ di la yuoni zaa viiria a yuoni poɔ a Japan a yuoni gbuli zaa poɔ, mochi e la saaŋkompare bondirii naŋ be a Japan yuompaala diibu poɔ a e la bondirii naŋ pore ka maŋ koɔr ka noba daara dire a wagere na poɔ.
=== Jordan ===
Saaŋkompare bonnyuri naŋ be a Jordan paaloŋ poɔ a laŋ ne a sous ( anaŋ neŋ la ka ba boɔlɔ irqsus), a bonnyuri ama e la boma ba naŋ maŋ maale ne ''Glycyrrhiza glabra'' nyege-kuoni (liquorice) tamr hindi, a e la daa ba naŋ maŋ maale ne ''Tamarindus indica'' (tamarind), ane ''laban'' (''labneh''), bonkuoni. A e la bone ba naŋ maŋ de koɔ ane yogurt a maale ne. a yelnimizeɛ kaŋa naŋ be a maalo poɔ la ba maŋ de la labneh naŋ be a Jordan ane tenne anaŋ ŋmaa viiri bee a peɛle, a ama zaa maŋ maale la ane a saaŋkompare maaloo sobie na, a maŋ maale a eŋ a yogurt ɔrebare poore.
=== Korea ===
[[Duoro kɔre:Bibimbap at restaurant Korean Kitchen.jpg|thumb]]
· Bibimbap
· Bulgogi
· Kimchi
· Nurungji
· Sungnyung
=== Latvia ===
· Bombie
* [[Duoro kɔre:Grey peas at restaurant Milda in Riga.jpg|thumb]]Layered rye bread
* Sklandrausis
· Speķrauši
=== Lithuania ===
· Saaŋkompare daŋgeli
=== Malaysia ===
· Hinava
· Kelupis
· Ketupat
[[Duoro kɔre:Swordfish hinava.jpg|thumb]]
· Lamban
· Lemang
· Linopot
· Manuk pansuh
· Nasi lemak
· Penyaram
· Umai
=== Maldives ===
Garudiya
Maldives zuma – saaŋkompare tuna zum ba naŋ maale Maldives paaloŋ poɔ. A e la Maldivian bondirii,
=== Malta ===
Lent naŋ be Malta poɔ & saaŋkompare bondirii ba naŋ maŋ di a wagere na zaa poɔ.
Kwarezimal – Lent sɛnsɛ
=== Maxico ===
Atole e la a ba saaqkompare tea nyu bone
Capirotada – e la bone gbɛɛ yaga ba naŋ maŋ di Lenten wagere poɔ (''comida de cuaresma'') o e la a bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ di Friday soŋ daare
Sɛlemaa wogiri
Enchilada Mexico noba bondirii
Iguana Nɛne
Bombie, bɛŋɛ ane bɛŋkyeene
Kamaana
Tortilla
Mole Sauce
Doba-nɛne
Choizo
Mui – saaŋkompare poɔ, ba maŋ kyeeŋ la ka a waa ŋa salima sɛre ka paaŋ de a doge
Mui ane bɛŋɛ
Sope a e la Mexico bondirii ba naŋ maŋ de gyɛle a maale ne
Tamale – a e la bondirii mine ba naŋ maŋ maale eŋ kamapɛge poɔ
=== '''Nepal''' ===
Dhindo
=== '''Portugal''' ===
Denominação de Origem Controlada e la mere kaŋa banaŋ maale biŋ ka o kaara a ba daa-kpeɛne zu, cheeses, butter aane a Portugal bonkoɔre mine.
'''Saudi Arabia'''
· Hininy
· Kabsa
=== Singapore ===
Hainanese mui ane noɔ nɛne - a Singapore a bondirii ama la ka ba de ka a e a ba saaŋkompare bondirii
Teochew kookoo bee buuluŋ
=== Slovakia ===
Bryndzové halušky - a bondirii ama la ka ba de ka a e a ba saaŋkompare bondirii ana la halušky ane bryndza a Solvakia poɔ.
Lecso
=== South Africa ===
[[Boŋŋo Tigiri|Boboti]]<nowiki/>e
* Chakalaka and Pap
* Malva pudding
* Potjiekos
* Samosa
=== Spain ===
Borona - e la kamaana boroodo a e la saaŋkompare bondirii, naŋ be a Galicia, Asturias Cantabria, a Basque teŋɛ ane a Northen Castilla - Leon ( zie kaŋa naŋ be a Leon Palenɔia ane Burgos)
''Denominación de Origen'' ''-''
=== '''Sweden''' ===
* Falukorv
* Janssons frestelse
* Pyttipanna
Switzaerland
''Appellation d'origine protégée'' ''- A''
Capuns - e la saaŋkompare bondirii naŋ be a canton of Graubünden a Switzerland paaloŋ
=== Tanzania ===
Pare noba ane saaŋkompare bondirii
=== '''Thailand''' ===
Mango mui
pad Thai
=== Turkey ===
imam bayildi
Uganda
Malewa - bamboo seɛre ba naŋ maŋ deɛle ka a ko ka biŋ. A bondirii ama yiibu zie la Eastern Uganda, paaloŋ, a Bugisu naŋ be irigiŋ bilee kaŋa poɔ
=== '''United Kingdom''' ===
=== England ===
* Bangers and mash
* Cottage pie
* Faggot
* Zuma ane chips
* Biguo bondirii
* Sunday roast
4jaz44qtg3zhriz1gxltxc39mk0gxgq
62546
62545
2026-07-13T15:03:58Z
Mary Loor
55
62546
wikitext
text/x-wiki
[[Duoro kɔre:Espaguetis carbonara.jpg|thumb]]
'''Saaŋkompare bondirii''' e la bondirii ane seemaa, a e la bondirii naŋ piili ne te saaŋkommine a wa tɔ zenɛ kyɛ naŋ bebe, a e la bondirii ba dire yuomo naŋ pare a naŋ wa tɔ zenɛ ka ba naŋ dire. Saaŋkompare [[bondirii]] ane semaa e la saaŋkompare naŋ be teŋɛ zu kyɛ, a maŋ taa la saadayel a ko a paaloŋ na zaa a kyaare ne a bondirii,. Saaŋkompare bondirii ane bonnyuuri banaŋ maŋ maale yiri, bee a bondirii koɔroo zie ane zibibilii banaŋ maŋ maala bondirii, ane bondimaale zi bɛrɛ.
Saaŋkompare bondirii taa la a maaloo zie ka naŋ nansala maŋ boɔle ka “ geographical indications and traditional specialties in the European Union” ba maale la aŋa lɛ European Union naŋ maale geographical indications and traditional specialties: Protected designation of origin (PDO), Protected geographical indication (PGI) and Traditional specialties guaranteed (TSG). A yelmaale binne ama maale biŋ la ka a gu ba koɔbo yɛroŋ soŋ ŋa yuori soŋ kyɛ soŋ ŋmɛ daworo bee a moɔle ka ba yuori gaa toɔre.
A atikile ama taa la duoro a kyaare ne a saaŋkompare bonnyuuri.
== '''Tɛɛtɛɛloŋ naŋ be a saaŋkompare bondirii ane a parɛɛ''' ==
[[Duoro kɔre:Antica trattoria Bagutto.jpg|thumb]]
Aneazaa ka a pore la ka ba derɛ anaŋ yitaa zuiŋ, a yelmeŋa naŋ be a saaŋkompare bonimaale ziiri e la parɛɛ ayi a noba naŋ sage de tona ne toma, a yi culinary anthropology; naŋ manne.; a danweɛ soba la culinary anthropology; aŋa e la bone ba naŋ woŋ yi noba noɔre poɔ, dawuri bilee ane tembɛrɛ poore, kyɛle taa la ssaaŋkompare yeltuuri kyɛ ka ba mine meŋ taa ba waaloŋ. A yelkaŋa meŋ la ka tenneŋ wa yele yɛlɛ a maŋ pore la, cuisine e la zie kaŋa naŋ pore ka noba gyamaa a noŋ a be. Azuiŋ saakopare bondirii bee saaŋkompare yelerre bee a saaŋkompare yelerre kaŋa zaa.
Saaŋkompare bondirii gyamaa zie, yi la yiri pɔgeba gɔɔloŋ bommaale ane lɛ banaŋ maŋ de ziyuo yɛŋ a eŋ pale ba bondirii maaloo poɔ. Ka noba wa boŋkaŋa, o daaroŋ maŋ e la tuo kyɛ ka kyɛ ka neɛzaa maŋ boɔrɔ ka o meŋ e nyɛ. A yelkaŋa meŋ la o maŋ yaare la ka neɛzaa a tɔgelɔ a erɛ, azuiŋ a ba maŋ kɔɔre kyɛ ka o e boŋkpokpo ka neɛzaa boɔrɔ. A yelŋa zuiŋ, saaŋkompare bondimaale ziiri e la bone a maaloo naŋ e tɛɛtɛɛ a yi zie na banaŋ maala a. azuiŋ gbɛɛ a maŋ yi la a noba bale piilu zie aseŋ saaŋkompare bommaale mine bebe ana baŋ le a pare la kyɛ bore togitogi, kyɛ ka anaŋ wa di zuo, a maŋ faaŋ la kyɛ poɔ a cuisine bondirii maaloo ŋa zie. A Maxican culinary anthropologist Maru Toledo bommaala poɔ, eŋ la bonsaana ata soba a poɔ a ba bondirii maalo poɔ, a yelŋa e la bone naŋ daŋ ba kyebe a ba saaŋkonnoŋ poɔ sɛre ka ba wa baŋ piili, ka fooŋ kaa soŋ pampana ŋa bondirii maaloo ane a maalo zie taa la lɛ a na maŋ maale tutaa pampana ŋa.
== Bondirii maalo libie de boɔbo ==
A yɛroŋ bondimaale ziiri ama taa la meɛroŋ naŋ e a saaŋkomapre ( aneazaa ka amine yi la taa bee a gyamaa yietaa) kyɛ a yelnyɔgeraa zaa naane e tɔnɔ boma. A ŋaa zuiŋ, ba ba maŋ boɔrɔ ka kpɛ gaa nimitoɔre a wuli a yi waabo zie bee a piilu zie, bee ka o gaa bee ka a lambogir naŋ ba maaleŋ peɛle a bondirii yeltarre loori, a maŋ taa la daabo. A baara soba la, a gyamaa, maŋ e la ka a yɛŋ naŋ be a bondirii na maalo zie a e bone noba naŋ ba taa a yɛŋ na soba, ba sage la ka bondirii anaŋ ba naŋ maŋ daara maŋ e la ba meŋa bondirii, la ka ba maŋ la te maale maalo kaŋa, ka a nyuu ane a waaloŋ meŋ e a toɔraa, ane a gɔɔloŋ na naŋ be a maalo sobie poɔ, ane a saaakompare yeltuuri mine.
== '''A Tendaazaa''' ==
=== Africa poɔ ===
[[Duoro kɔre:Bambara nut unearthed..JPG|thumb]]
· Suŋgbulo -a e la saaŋkompare boŋkoɔre naŋ be a Africa paaloŋ poɔ.
Europe ( Tuure paaloŋ)
Saaŋkompare bondikoɔre e la boma ba naŋ bigiri ka a taa la tɔnɔ yaga a Europe laŋkpeɛbo poɔ, ba yelerre ne ba waaloŋ poɔ, ane ba yeltuuri.
== '''South America''' ==
[[Duoro kɔre:Humas - Flickr - Pepelo..jpg|thumb]]
· Humaita – e la a saaŋkompare bondiraa kaŋa naŋ be a Bolivia, Chile, Ecuador, ane Peru paaloŋ poɔ
·
=== '''A tatenne mine poɔ''' ===
Kaa kyɛ nyɛ: Canada deme bondirii maalo zie
Teŋɛ kaŋa bondirii e la ba saaŋkompare bondirii a Aboriginal noba naŋ neɛzaa naŋ baŋ ka banaŋ neŋ la ka ba boɔlɔ (Canada paaloŋ danweɛ soba a di Metis, ane Inuit) a zuo a zaa kori naŋ be a northern irigiŋ a be la ka a Western bondirii a be, a bondirii ama de waabo maŋ e la kpeɛŋaa, kyɛ ka a saakompar bondirii naŋ maŋ are gu a anaŋ.
· Bareka puoru bondirii
==== '''Québec''' ====
Kaa kyɛ nyɛ: Bondirii maalo a
* [[Duoro kɔre:La Banquise Poutine.jpg|thumb]]Poutine[[//en.wikipedia.org/wiki/File:La_Banquise_Poutine.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:La_Banquise_Poutine.jpg|right|thumb|A classic poutine is made with french fries, cheese curds and gravy.]]
* Tourtière
* Sucre à la crème
* Pâté chinois
* Pouding chômeur
* St. Catherine's taffy
* Spruce beer
* Maple syrup
* Cretons
'''Acadia'''
Meŋ leɛ kaa kyɛ nyɛ : Acadian bondirii maaloo zie
=== China paaloŋ poɔ ===
* [[Duoro kɔre:Spring Pancake.jpg|thumb]]Ciba cake
* Dim sum
* Fuling Jiabing - e la saakompare bondirii snack bondirii naŋ e Beijing naŋ e bone na be a paaloŋ lambori kyɛlee poɔ. O maŋ waa ŋa a Pancake na, sikyiri zɔŋ ane fuling la ka ba maŋ de a maale a nyɔge pilli ne bombie, seo, ane boma mine ne a taaba.
* Spring Pancake - e la chinese deme saaŋkompare bondirii naŋ e bone naŋ pore a northern irigiŋ paaloŋ poɔ ka neɛzaa baŋ o. Noba maŋ di la Pancake a bebiri kaŋa banaŋ boɔlɔ Lichun, o e la tigiri ba naq maq piili o diibu a spring pare piila.
* Zhongzi - mui tage bee bonnoore mine na maŋ pɔge a vaɛ ka ba de doge.
Zhnogzi – e la mui nyɛnnoo bee bonnoore mine, ba naŋ maŋ de bamboo vaɛ a pɔge ne kyɛ a de doge. Ba maŋ maale la a boma ka ba de toori ne a ba paaloŋ paati neŋkpoŋ yuori naŋ di Qu Yuan a Dragon tigiri diibu saŋa bee wagere poɔ.
=== '''Costa Rica paaloŋ poɔ''' ===
Mui ane bɛŋɛ
=== Croatia ===
· Lecsó
=== Cyprus ===
Tsamarella – e la saaŋkompare bondirii kyɛ naŋ cyprus ŋmenaa saŋa nɛmɛ
=== Czech Republic ===
· Lecsó
· Svíčková
=== Estonia ===
· Mulgipuder<sup>[''citation needed'']</sup>
· Sepik
'''Faroe Islands'''
* [[Duoro kɔre:Stora dimun puffins for kitchen.jpg|thumb]]Faroese puffin
* Garnatálg
* Skerpikjøt
* Whale meat
=== Eswatini ===
Atikile meŋa : Bondirii maaloo zie a Eswatini ane ba saaŋkompare bondirii
Faroe Islands
· Faroese puffin
· Garnatálg
· Skerpikjøt
· Whale Nɛmɛ
=== Finland ===
Karelian pasty
· Karelian stew
· Karelian pasty
· Kesäkeitto
· Sautéed reindeer
· Ruisreikäleipä
· Ryynimakkara
[[Duoro kɔre:Karjalanpiirakka-20060227.jpg|thumb]]
· Mustamakkara
· Kalakukko
· Lörtsy
· Rönttönen
· Sultsina
· Mämmi
· Joulutorttu
=== France ===
A ''Appellation d'origine contrôlée'' - e la Franch bondirii a paaloŋ zaa naŋ sage de ka a e ba paaloŋ bondirii kyɛ a Franch paaloŋ zaa kyɛ a ziiri ama bondirii la wines, cheeses, kaaŋ ane a kɔreba bonkoɔre mine.
Nansaala noɔ peele - a French noore boma ne a appellation d’origine controlee zi araa
Appellation d’origine controlee liqueurs ane seeloŋ
Appellation d’origine controlee controlee daa kpeɛne mine.
=== Germany ===
Black Forest ham – maŋ maale la eŋ a black forest irigiŋ naŋ be a Germany paaloŋ poɔ, o e la bone kpaaroŋ kaŋa kpaaroŋ naŋ kaara ba zu ka onaŋ la Proected Designation of Origin (PDO) naŋ kaara a bondirii zu a European Union.
=== Guatemala ===
[[Duoro kɔre:Fiambre.JPG|thumb]]
Fiambre e la saaŋkompare Guatemalan bondirii, na maŋ maale dayeni yoŋ ka ba di yuoni zaa, o la tigiri bee yeltuuri ba naŋ maŋ di a kyaare a ne a bebiri na a Dia de Los Muetos ane All Saint Day (Dia de Todos Los Santos) naŋ kpi.
=== Iceland ===
Hakarl – o e la saaŋkompare bondiraa ane a paaloŋ zaa bondirii kaŋa naŋ be a Iceland paaloŋ poɔ.
Hangikjot
Þorramatur – e la Iceland saaŋkompare bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ kaa iri, o e la bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ de a maale ne zɔne, ba maŋ maale o la a saaŋkompare maaloo, ba nyɔge a ŋmaare bibilee a paaŋ de eŋ rúgbrauð bondirii ( a de dɔgele borodo sɔgele maaroŋ zu), butler ane brennivin ( naŋ e Icelandic akvavit)
=== India ===
Atikile meŋa : Indian paaloŋ poɔ bondirii
· Kheer
· Roti and Sabzi
=== South India paaloŋ poɔ bondirii ===
· Idli
· Dosa
· Sambar and Chutneys
· Rasam
· Puttu
· Idiyappam
· Paniyaram
=== Indonesia ===
[[Duoro kɔre:Tumpeng-Jawa.jpg|thumb]]
Meŋ kaa kyɛ nyɛ: Indonesia bondi-parɛɛ
Brem – e la Snack ane va-diree bombiiru kaŋa banaŋ maq de yi ne Java ane Badi bee a e ba bommaale.
Docang – e la saaŋkompare bondirii naŋ maale yi Cirebon
Gado-gado – e la saaŋkompare salad bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ de seŋkaa kaaŋ a maale dɔgele.
Gudeg - unripe jackfruit baapaala la ka ba maŋ de maale ne zeɛre, a e la saaŋkompare bondirii naŋ yi Yogyakarta paaloŋ poɔ.
Ketupat – a e la saaŋkompare mui dogere banaŋ maŋ doge a peli ne vaɛ, a e la bondirii ba naŋ maŋ di a Lebaren , Indonesia idul fitri
Kuluban – Javanese saaŋkompare salad naŋ e yi zie kaŋa a wa
Lawar – Balinese zɛvaare bondirii naŋ e saaŋkompare bondirii
Opor ayam – noɔ ba naŋ maŋ de eŋ kube koɔ zeɛre poɔ, a e la ba saaŋkompare bondiraa kaŋa naŋ pore kyɛ gbɛɛ yaga a bondiraa ŋa diibu ba maŋ de di ne la ketupat a Lebaran diibu wagere.
Pallubasa – e la saaŋkompare bondirii naŋ yi a Makassar, South Sulawesi banaŋ maŋ maale o yi ne offal nao bee wɛduo eŋɛ.
Papeda – saago ɔongee, e la saaŋkompare bondirii naŋ be a Eastern Indonesia ( Maluku ane Papua) paaloŋ poɔ.
Rendang – Minangkabau e la saaŋkompare bondirii naŋ yi a West Sumatra paaloŋ poɔ.
Satay – e la nɛne ba naŋ maŋ ɛre dɔgele skewers zu, a saaŋkompare bondiraa ŋa taa la tɛɛtɛɛ a yi a paaloŋ na poɔ banaŋ maale a Indonesia poɔ
Soto – e la a Indonesia saaŋkompare zeɛre kaŋa, a zeɛre ama maalo taa la tɛɛtɛɛ a yi irigiŋ na poɔ a zeɛre naŋ maale
Tempeh – bɛŋɛ sɛnsɛ naŋ e saaŋkompare naŋ yi a Java paaloŋ poɔ
Tumpeng – a e la mui na maŋ doge wagere na banaŋ maŋ dire a Indonesia bondirii tigiri, a wagere ŋa poɔ ba maŋ doge la bondiparɛɛ parɛɛ a viiri a mui ama
=== Iran ===
· Chelow kabab
· Tahdig
· Ghormeh sabzi
· Fesenjān
· Sabzi polo
· Abgoosht
· Gheimeh
· Sholezard
· Āsh
· Mirza Ghassemi
* Nargesi
* Baghala ghatogh
=== Ireland ===
Biguo bondirii
Podaare bondi-seɛraa
=== Italy ===
[[Duoro kɔre:Traditional pizza from Napoli.jpg|thumb]]
Meŋ kaa kyɛ nyɛ; a Italian bondiparɛɛ ane ba bonnyuri ane a Italian bommaale ane a boŋguuri a ne a yiwaabo zie la a puliŋ kyɛ
· Abbacchio
· Affogato
· Arancini
· Asiago
· Biscotti
[[Duoro kɔre:Tiramisu - Raffaele Diomede.jpg|thumb]]
· Braciola
· Bruschetta
· Caciotta
· Cacciucco
· Caponata
· Cappuccino
· Cotechino
[[Duoro kɔre:Bucatini allamatriciana.jpg|thumb]]
· Crostata
· Crostini
· Espresso
· Focaccia
· Frittata
· Frittella
· Fritto misto
· Gelato
· Lasagna
· Mascarpone
· Minestrone
· Mozzarella
· Panettone
· Panna cotta
· Panino
· Panzerotto
· Parmigiano Reggiano
· Pasta
· Pecorino
[[Duoro kɔre:Cotechino-Servito-Polenta-Lenticchie.jpg|thumb]]
· Peperonata
· Pizza
· Polenta
· Porchetta
· Prosciutto
· Ravioli
· Risotto
· Salami
· Salumi
· Scamorza
· Semifreddo
· Spezzatino
· Strudel
· Tiramisu
· Tortellini
· Zabaione
· Zuppa inglese
'''A maaloo yiibu zie'''
[[Duoro kɔre:Waiter pouring Zardetto sparkling Prosecco.jpg|thumb]]
''Denominazione di origine controllata a'' e la Italian bondimaalaa banaŋ maŋ maale a sɛge mare lɛ a na soma seŋ, azuo a zaa Italian daa kpeɛŋaa ane cheese
· Italian DOC daa kpeɛŋaa
· Italian DOCG daa kpeɛŋaa
* ''Indicazione geografica tipica''
· ''Prodotti agroalimentari tradizionali e la'' a Italian saaŋkompare daa irigiŋ kaŋa naŋ be poɔ,ka a Protected Geographical Status of European Union.
· ''Strada dell'Olio, e la gastronomical'' naŋ be a Italy paaloŋ poɔ a e ba saaŋkompare bommaale aseŋ, PDOs ane PGIs, DOCs ane DOCGs naŋ be a Italy poɔ
=== Japan ===
[[Duoro kɔre:Outlet mall of KIKYOUYA 01.jpg|thumb]]
Mochi – maŋ di la yuoni zaa viiria a yuoni poɔ a Japan a yuoni gbuli zaa poɔ, mochi e la saaŋkompare bondirii naŋ be a Japan yuompaala diibu poɔ a e la bondirii naŋ pore ka maŋ koɔr ka noba daara dire a wagere na poɔ.
=== Jordan ===
Saaŋkompare bonnyuri naŋ be a Jordan paaloŋ poɔ a laŋ ne a sous ( anaŋ neŋ la ka ba boɔlɔ irqsus), a bonnyuri ama e la boma ba naŋ maŋ maale ne ''Glycyrrhiza glabra'' nyege-kuoni (liquorice) tamr hindi, a e la daa ba naŋ maŋ maale ne ''Tamarindus indica'' (tamarind), ane ''laban'' (''labneh''), bonkuoni. A e la bone ba naŋ maŋ de koɔ ane yogurt a maale ne. a yelnimizeɛ kaŋa naŋ be a maalo poɔ la ba maŋ de la labneh naŋ be a Jordan ane tenne anaŋ ŋmaa viiri bee a peɛle, a ama zaa maŋ maale la ane a saaŋkompare maaloo sobie na, a maŋ maale a eŋ a yogurt ɔrebare poore.
=== Korea ===
[[Duoro kɔre:Bibimbap at restaurant Korean Kitchen.jpg|thumb]]
· Bibimbap
· Bulgogi
· Kimchi
· Nurungji
· Sungnyung
=== Latvia ===
· Bombie
* [[Duoro kɔre:Grey peas at restaurant Milda in Riga.jpg|thumb]]Layered rye bread
* Sklandrausis
· Speķrauši
=== Lithuania ===
· Saaŋkompare daŋgeli
=== Malaysia ===
· Hinava
· Kelupis
· Ketupat
[[Duoro kɔre:Swordfish hinava.jpg|thumb]]
· Lamban
· Lemang
· Linopot
· Manuk pansuh
· Nasi lemak
· Penyaram
· Umai
=== Maldives ===
[[Duoro kɔre:Maldive fish91.JPG|thumb]]
Garudiya
Maldives zuma – saaŋkompare tuna zum ba naŋ maale Maldives paaloŋ poɔ. A e la Maldivian bondirii,
=== Malta ===
Lent naŋ be Malta poɔ & saaŋkompare bondirii ba naŋ maŋ di a wagere na zaa poɔ.
Kwarezimal – Lent sɛnsɛ
=== Maxico ===
Atole e la a ba saaqkompare tea nyu bone
Capirotada – e la bone gbɛɛ yaga ba naŋ maŋ di Lenten wagere poɔ (''comida de cuaresma'') o e la a bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ di Friday soŋ daare
Sɛlemaa wogiri
Enchilada Mexico noba bondirii
Iguana Nɛne
Bombie, bɛŋɛ ane bɛŋkyeene
Kamaana
Tortilla
Mole Sauce
Doba-nɛne
Choizo
Mui – saaŋkompare poɔ, ba maŋ kyeeŋ la ka a waa ŋa salima sɛre ka paaŋ de a doge
Mui ane bɛŋɛ
Sope a e la Mexico bondirii ba naŋ maŋ de gyɛle a maale ne
Tamale – a e la bondirii mine ba naŋ maŋ maale eŋ kamapɛge poɔ
=== '''Nepal''' ===
Dhindo
=== '''Portugal''' ===
Denominação de Origem Controlada e la mere kaŋa banaŋ maale biŋ ka o kaara a ba daa-kpeɛne zu, cheeses, butter aane a Portugal bonkoɔre mine.
'''Saudi Arabia'''
· Hininy
· Kabsa
=== Singapore ===
Hainanese mui ane noɔ nɛne - a Singapore a bondirii ama la ka ba de ka a e a ba saaŋkompare bondirii
Teochew kookoo bee buuluŋ
=== Slovakia ===
Bryndzové halušky - a bondirii ama la ka ba de ka a e a ba saaŋkompare bondirii ana la halušky ane bryndza a Solvakia poɔ.
Lecso
=== South Africa ===
[[Boŋŋo Tigiri|Boboti]]<nowiki/>e
* Chakalaka and Pap
* Malva pudding
* Potjiekos
* Samosa
=== Spain ===
Borona - e la kamaana boroodo a e la saaŋkompare bondirii, naŋ be a Galicia, Asturias Cantabria, a Basque teŋɛ ane a Northen Castilla - Leon ( zie kaŋa naŋ be a Leon Palenɔia ane Burgos)
''Denominación de Origen'' ''-''
=== '''Sweden''' ===
* Falukorv
* Janssons frestelse
* Pyttipanna
Switzaerland
''Appellation d'origine protégée'' ''- A''
Capuns - e la saaŋkompare bondirii naŋ be a canton of Graubünden a Switzerland paaloŋ
=== Tanzania ===
Pare noba ane saaŋkompare bondirii
=== '''Thailand''' ===
Mango mui
pad Thai
=== Turkey ===
imam bayildi
Uganda
Malewa - bamboo seɛre ba naŋ maŋ deɛle ka a ko ka biŋ. A bondirii ama yiibu zie la Eastern Uganda, paaloŋ, a Bugisu naŋ be irigiŋ bilee kaŋa poɔ
=== '''United Kingdom''' ===
=== England ===
* Bangers and mash
* Cottage pie
* Faggot
* Zuma ane chips
* Biguo bondirii
* Sunday roast
tt25vgovhkgv05cuzjqkpbj0cmwv3hg
62547
62546
2026-07-13T15:05:56Z
Mary Loor
55
62547
wikitext
text/x-wiki
[[Duoro kɔre:Espaguetis carbonara.jpg|thumb]]
'''Saaŋkompare bondirii''' e la bondirii ane seemaa, a e la bondirii naŋ piili ne te saaŋkommine a wa tɔ zenɛ kyɛ naŋ bebe, a e la bondirii ba dire yuomo naŋ pare a naŋ wa tɔ zenɛ ka ba naŋ dire. Saaŋkompare [[bondirii]] ane semaa e la saaŋkompare naŋ be teŋɛ zu kyɛ, a maŋ taa la saadayel a ko a paaloŋ na zaa a kyaare ne a bondirii,. Saaŋkompare bondirii ane bonnyuuri banaŋ maŋ maale yiri, bee a bondirii koɔroo zie ane zibibilii banaŋ maŋ maala bondirii, ane bondimaale zi bɛrɛ.
Saaŋkompare bondirii taa la a maaloo zie ka naŋ nansala maŋ boɔle ka “ geographical indications and traditional specialties in the European Union” ba maale la aŋa lɛ European Union naŋ maale geographical indications and traditional specialties: Protected designation of origin (PDO), Protected geographical indication (PGI) and Traditional specialties guaranteed (TSG). A yelmaale binne ama maale biŋ la ka a gu ba koɔbo yɛroŋ soŋ ŋa yuori soŋ kyɛ soŋ ŋmɛ daworo bee a moɔle ka ba yuori gaa toɔre.
A atikile ama taa la duoro a kyaare ne a saaŋkompare bonnyuuri.
== '''Tɛɛtɛɛloŋ naŋ be a saaŋkompare bondirii ane a parɛɛ''' ==
[[Duoro kɔre:Antica trattoria Bagutto.jpg|thumb]]
Aneazaa ka a pore la ka ba derɛ anaŋ yitaa zuiŋ, a yelmeŋa naŋ be a saaŋkompare bonimaale ziiri e la parɛɛ ayi a noba naŋ sage de tona ne toma, a yi culinary anthropology; naŋ manne.; a danweɛ soba la culinary anthropology; aŋa e la bone ba naŋ woŋ yi noba noɔre poɔ, dawuri bilee ane tembɛrɛ poore, kyɛle taa la ssaaŋkompare yeltuuri kyɛ ka ba mine meŋ taa ba waaloŋ. A yelkaŋa meŋ la ka tenneŋ wa yele yɛlɛ a maŋ pore la, cuisine e la zie kaŋa naŋ pore ka noba gyamaa a noŋ a be. Azuiŋ saakopare bondirii bee saaŋkompare yelerre bee a saaŋkompare yelerre kaŋa zaa.
Saaŋkompare bondirii gyamaa zie, yi la yiri pɔgeba gɔɔloŋ bommaale ane lɛ banaŋ maŋ de ziyuo yɛŋ a eŋ pale ba bondirii maaloo poɔ. Ka noba wa boŋkaŋa, o daaroŋ maŋ e la tuo kyɛ ka kyɛ ka neɛzaa maŋ boɔrɔ ka o meŋ e nyɛ. A yelkaŋa meŋ la o maŋ yaare la ka neɛzaa a tɔgelɔ a erɛ, azuiŋ a ba maŋ kɔɔre kyɛ ka o e boŋkpokpo ka neɛzaa boɔrɔ. A yelŋa zuiŋ, saaŋkompare bondimaale ziiri e la bone a maaloo naŋ e tɛɛtɛɛ a yi zie na banaŋ maala a. azuiŋ gbɛɛ a maŋ yi la a noba bale piilu zie aseŋ saaŋkompare bommaale mine bebe ana baŋ le a pare la kyɛ bore togitogi, kyɛ ka anaŋ wa di zuo, a maŋ faaŋ la kyɛ poɔ a cuisine bondirii maaloo ŋa zie. A Maxican culinary anthropologist Maru Toledo bommaala poɔ, eŋ la bonsaana ata soba a poɔ a ba bondirii maalo poɔ, a yelŋa e la bone naŋ daŋ ba kyebe a ba saaŋkonnoŋ poɔ sɛre ka ba wa baŋ piili, ka fooŋ kaa soŋ pampana ŋa bondirii maaloo ane a maalo zie taa la lɛ a na maŋ maale tutaa pampana ŋa.
== Bondirii maalo libie de boɔbo ==
A yɛroŋ bondimaale ziiri ama taa la meɛroŋ naŋ e a saaŋkomapre ( aneazaa ka amine yi la taa bee a gyamaa yietaa) kyɛ a yelnyɔgeraa zaa naane e tɔnɔ boma. A ŋaa zuiŋ, ba ba maŋ boɔrɔ ka kpɛ gaa nimitoɔre a wuli a yi waabo zie bee a piilu zie, bee ka o gaa bee ka a lambogir naŋ ba maaleŋ peɛle a bondirii yeltarre loori, a maŋ taa la daabo. A baara soba la, a gyamaa, maŋ e la ka a yɛŋ naŋ be a bondirii na maalo zie a e bone noba naŋ ba taa a yɛŋ na soba, ba sage la ka bondirii anaŋ ba naŋ maŋ daara maŋ e la ba meŋa bondirii, la ka ba maŋ la te maale maalo kaŋa, ka a nyuu ane a waaloŋ meŋ e a toɔraa, ane a gɔɔloŋ na naŋ be a maalo sobie poɔ, ane a saaakompare yeltuuri mine.
== '''A Tendaazaa''' ==
=== Africa poɔ ===
[[Duoro kɔre:Bambara nut unearthed..JPG|thumb]]
· Suŋgbulo -a e la saaŋkompare boŋkoɔre naŋ be a Africa paaloŋ poɔ.
Europe ( Tuure paaloŋ)
Saaŋkompare bondikoɔre e la boma ba naŋ bigiri ka a taa la tɔnɔ yaga a Europe laŋkpeɛbo poɔ, ba yelerre ne ba waaloŋ poɔ, ane ba yeltuuri.
== '''South America''' ==
[[Duoro kɔre:Humas - Flickr - Pepelo..jpg|thumb]]
· Humaita – e la a saaŋkompare bondiraa kaŋa naŋ be a Bolivia, Chile, Ecuador, ane Peru paaloŋ poɔ
·
=== '''A tatenne mine poɔ''' ===
Kaa kyɛ nyɛ: Canada deme bondirii maalo zie
Teŋɛ kaŋa bondirii e la ba saaŋkompare bondirii a Aboriginal noba naŋ neɛzaa naŋ baŋ ka banaŋ neŋ la ka ba boɔlɔ (Canada paaloŋ danweɛ soba a di Metis, ane Inuit) a zuo a zaa kori naŋ be a northern irigiŋ a be la ka a Western bondirii a be, a bondirii ama de waabo maŋ e la kpeɛŋaa, kyɛ ka a saakompar bondirii naŋ maŋ are gu a anaŋ.
· Bareka puoru bondirii
==== '''Québec''' ====
Kaa kyɛ nyɛ: Bondirii maalo a
* [[Duoro kɔre:La Banquise Poutine.jpg|thumb]]Poutine[[//en.wikipedia.org/wiki/File:La_Banquise_Poutine.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:La_Banquise_Poutine.jpg|right|thumb|A classic poutine is made with french fries, cheese curds and gravy.]]
* Tourtière
* Sucre à la crème
* Pâté chinois
* Pouding chômeur
* St. Catherine's taffy
* Spruce beer
* Maple syrup
* Cretons
'''Acadia'''
Meŋ leɛ kaa kyɛ nyɛ : Acadian bondirii maaloo zie
=== China paaloŋ poɔ ===
* [[Duoro kɔre:Spring Pancake.jpg|thumb]]Ciba cake
* Dim sum
* Fuling Jiabing - e la saakompare bondirii snack bondirii naŋ e Beijing naŋ e bone na be a paaloŋ lambori kyɛlee poɔ. O maŋ waa ŋa a Pancake na, sikyiri zɔŋ ane fuling la ka ba maŋ de a maale a nyɔge pilli ne bombie, seo, ane boma mine ne a taaba.
* Spring Pancake - e la chinese deme saaŋkompare bondirii naŋ e bone naŋ pore a northern irigiŋ paaloŋ poɔ ka neɛzaa baŋ o. Noba maŋ di la Pancake a bebiri kaŋa banaŋ boɔlɔ Lichun, o e la tigiri ba naq maq piili o diibu a spring pare piila.
* Zhongzi - mui tage bee bonnoore mine na maŋ pɔge a vaɛ ka ba de doge.
Zhnogzi – e la mui nyɛnnoo bee bonnoore mine, ba naŋ maŋ de bamboo vaɛ a pɔge ne kyɛ a de doge. Ba maŋ maale la a boma ka ba de toori ne a ba paaloŋ paati neŋkpoŋ yuori naŋ di Qu Yuan a Dragon tigiri diibu saŋa bee wagere poɔ.
=== '''Costa Rica paaloŋ poɔ''' ===
Mui ane bɛŋɛ
=== Croatia ===
· Lecsó
=== Cyprus ===
Tsamarella – e la saaŋkompare bondirii kyɛ naŋ cyprus ŋmenaa saŋa nɛmɛ
=== Czech Republic ===
· Lecsó
· Svíčková
=== Estonia ===
· Mulgipuder<sup>[''citation needed'']</sup>
· Sepik
'''Faroe Islands'''
* [[Duoro kɔre:Stora dimun puffins for kitchen.jpg|thumb]]Faroese puffin
* Garnatálg
* Skerpikjøt
* Whale meat
=== Eswatini ===
Atikile meŋa : Bondirii maaloo zie a Eswatini ane ba saaŋkompare bondirii
Faroe Islands
· Faroese puffin
· Garnatálg
· Skerpikjøt
· Whale Nɛmɛ
=== Finland ===
Karelian pasty
· Karelian stew
· Karelian pasty
· Kesäkeitto
· Sautéed reindeer
· Ruisreikäleipä
· Ryynimakkara
[[Duoro kɔre:Karjalanpiirakka-20060227.jpg|thumb]]
· Mustamakkara
· Kalakukko
· Lörtsy
· Rönttönen
· Sultsina
· Mämmi
· Joulutorttu
=== France ===
A ''Appellation d'origine contrôlée'' - e la Franch bondirii a paaloŋ zaa naŋ sage de ka a e ba paaloŋ bondirii kyɛ a Franch paaloŋ zaa kyɛ a ziiri ama bondirii la wines, cheeses, kaaŋ ane a kɔreba bonkoɔre mine.
Nansaala noɔ peele - a French noore boma ne a appellation d’origine controlee zi araa
Appellation d’origine controlee liqueurs ane seeloŋ
Appellation d’origine controlee controlee daa kpeɛne mine.
=== Germany ===
Black Forest ham – maŋ maale la eŋ a black forest irigiŋ naŋ be a Germany paaloŋ poɔ, o e la bone kpaaroŋ kaŋa kpaaroŋ naŋ kaara ba zu ka onaŋ la Proected Designation of Origin (PDO) naŋ kaara a bondirii zu a European Union.
=== Guatemala ===
[[Duoro kɔre:Fiambre.JPG|thumb]]
Fiambre e la saaŋkompare Guatemalan bondirii, na maŋ maale dayeni yoŋ ka ba di yuoni zaa, o la tigiri bee yeltuuri ba naŋ maŋ di a kyaare a ne a bebiri na a Dia de Los Muetos ane All Saint Day (Dia de Todos Los Santos) naŋ kpi.
=== Iceland ===
Hakarl – o e la saaŋkompare bondiraa ane a paaloŋ zaa bondirii kaŋa naŋ be a Iceland paaloŋ poɔ.
Hangikjot
Þorramatur – e la Iceland saaŋkompare bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ kaa iri, o e la bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ de a maale ne zɔne, ba maŋ maale o la a saaŋkompare maaloo, ba nyɔge a ŋmaare bibilee a paaŋ de eŋ rúgbrauð bondirii ( a de dɔgele borodo sɔgele maaroŋ zu), butler ane brennivin ( naŋ e Icelandic akvavit)
=== India ===
Atikile meŋa : Indian paaloŋ poɔ bondirii
· Kheer
· Roti and Sabzi
=== South India paaloŋ poɔ bondirii ===
· Idli
· Dosa
· Sambar and Chutneys
· Rasam
· Puttu
· Idiyappam
· Paniyaram
=== Indonesia ===
[[Duoro kɔre:Tumpeng-Jawa.jpg|thumb]]
Meŋ kaa kyɛ nyɛ: Indonesia bondi-parɛɛ
Brem – e la Snack ane va-diree bombiiru kaŋa banaŋ maq de yi ne Java ane Badi bee a e ba bommaale.
Docang – e la saaŋkompare bondirii naŋ maale yi Cirebon
Gado-gado – e la saaŋkompare salad bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ de seŋkaa kaaŋ a maale dɔgele.
Gudeg - unripe jackfruit baapaala la ka ba maŋ de maale ne zeɛre, a e la saaŋkompare bondirii naŋ yi Yogyakarta paaloŋ poɔ.
Ketupat – a e la saaŋkompare mui dogere banaŋ maŋ doge a peli ne vaɛ, a e la bondirii ba naŋ maŋ di a Lebaren , Indonesia idul fitri
Kuluban – Javanese saaŋkompare salad naŋ e yi zie kaŋa a wa
Lawar – Balinese zɛvaare bondirii naŋ e saaŋkompare bondirii
Opor ayam – noɔ ba naŋ maŋ de eŋ kube koɔ zeɛre poɔ, a e la ba saaŋkompare bondiraa kaŋa naŋ pore kyɛ gbɛɛ yaga a bondiraa ŋa diibu ba maŋ de di ne la ketupat a Lebaran diibu wagere.
Pallubasa – e la saaŋkompare bondirii naŋ yi a Makassar, South Sulawesi banaŋ maŋ maale o yi ne offal nao bee wɛduo eŋɛ.
Papeda – saago ɔongee, e la saaŋkompare bondirii naŋ be a Eastern Indonesia ( Maluku ane Papua) paaloŋ poɔ.
Rendang – Minangkabau e la saaŋkompare bondirii naŋ yi a West Sumatra paaloŋ poɔ.
Satay – e la nɛne ba naŋ maŋ ɛre dɔgele skewers zu, a saaŋkompare bondiraa ŋa taa la tɛɛtɛɛ a yi a paaloŋ na poɔ banaŋ maale a Indonesia poɔ
Soto – e la a Indonesia saaŋkompare zeɛre kaŋa, a zeɛre ama maalo taa la tɛɛtɛɛ a yi irigiŋ na poɔ a zeɛre naŋ maale
Tempeh – bɛŋɛ sɛnsɛ naŋ e saaŋkompare naŋ yi a Java paaloŋ poɔ
Tumpeng – a e la mui na maŋ doge wagere na banaŋ maŋ dire a Indonesia bondirii tigiri, a wagere ŋa poɔ ba maŋ doge la bondiparɛɛ parɛɛ a viiri a mui ama
=== Iran ===
· Chelow kabab
· Tahdig
· Ghormeh sabzi
· Fesenjān
· Sabzi polo
· Abgoosht
· Gheimeh
· Sholezard
· Āsh
· Mirza Ghassemi
* Nargesi
* Baghala ghatogh
=== Ireland ===
Biguo bondirii
Podaare bondi-seɛraa
=== Italy ===
[[Duoro kɔre:Traditional pizza from Napoli.jpg|thumb]]
Meŋ kaa kyɛ nyɛ; a Italian bondiparɛɛ ane ba bonnyuri ane a Italian bommaale ane a boŋguuri a ne a yiwaabo zie la a puliŋ kyɛ
· Abbacchio
· Affogato
· Arancini
· Asiago
· Biscotti
[[Duoro kɔre:Tiramisu - Raffaele Diomede.jpg|thumb]]
· Braciola
· Bruschetta
· Caciotta
· Cacciucco
· Caponata
· Cappuccino
· Cotechino
[[Duoro kɔre:Bucatini allamatriciana.jpg|thumb]]
· Crostata
· Crostini
· Espresso
· Focaccia
· Frittata
· Frittella
· Fritto misto
· Gelato
· Lasagna
· Mascarpone
· Minestrone
· Mozzarella
· Panettone
· Panna cotta
· Panino
· Panzerotto
· Parmigiano Reggiano
· Pasta
· Pecorino
[[Duoro kɔre:Cotechino-Servito-Polenta-Lenticchie.jpg|thumb]]
· Peperonata
· Pizza
· Polenta
· Porchetta
· Prosciutto
· Ravioli
· Risotto
· Salami
· Salumi
· Scamorza
· Semifreddo
· Spezzatino
· Strudel
· Tiramisu
· Tortellini
· Zabaione
· Zuppa inglese
'''A maaloo yiibu zie'''
[[Duoro kɔre:Waiter pouring Zardetto sparkling Prosecco.jpg|thumb]]
''Denominazione di origine controllata a'' e la Italian bondimaalaa banaŋ maŋ maale a sɛge mare lɛ a na soma seŋ, azuo a zaa Italian daa kpeɛŋaa ane cheese
· Italian DOC daa kpeɛŋaa
· Italian DOCG daa kpeɛŋaa
* ''Indicazione geografica tipica''
· ''Prodotti agroalimentari tradizionali e la'' a Italian saaŋkompare daa irigiŋ kaŋa naŋ be poɔ,ka a Protected Geographical Status of European Union.
· ''Strada dell'Olio, e la gastronomical'' naŋ be a Italy paaloŋ poɔ a e ba saaŋkompare bommaale aseŋ, PDOs ane PGIs, DOCs ane DOCGs naŋ be a Italy poɔ
=== Japan ===
[[Duoro kɔre:Outlet mall of KIKYOUYA 01.jpg|thumb]]
Mochi – maŋ di la yuoni zaa viiria a yuoni poɔ a Japan a yuoni gbuli zaa poɔ, mochi e la saaŋkompare bondirii naŋ be a Japan yuompaala diibu poɔ a e la bondirii naŋ pore ka maŋ koɔr ka noba daara dire a wagere na poɔ.
=== Jordan ===
Saaŋkompare bonnyuri naŋ be a Jordan paaloŋ poɔ a laŋ ne a sous ( anaŋ neŋ la ka ba boɔlɔ irqsus), a bonnyuri ama e la boma ba naŋ maŋ maale ne ''Glycyrrhiza glabra'' nyege-kuoni (liquorice) tamr hindi, a e la daa ba naŋ maŋ maale ne ''Tamarindus indica'' (tamarind), ane ''laban'' (''labneh''), bonkuoni. A e la bone ba naŋ maŋ de koɔ ane yogurt a maale ne. a yelnimizeɛ kaŋa naŋ be a maalo poɔ la ba maŋ de la labneh naŋ be a Jordan ane tenne anaŋ ŋmaa viiri bee a peɛle, a ama zaa maŋ maale la ane a saaŋkompare maaloo sobie na, a maŋ maale a eŋ a yogurt ɔrebare poore.
=== Korea ===
[[Duoro kɔre:Bibimbap at restaurant Korean Kitchen.jpg|thumb]]
· Bibimbap
· Bulgogi
· Kimchi
· Nurungji
· Sungnyung
=== Latvia ===
· Bombie
* [[Duoro kɔre:Grey peas at restaurant Milda in Riga.jpg|thumb]]Layered rye bread
* Sklandrausis
· Speķrauši
=== Lithuania ===
· Saaŋkompare daŋgeli
=== Malaysia ===
· Hinava
· Kelupis
· Ketupat
[[Duoro kɔre:Swordfish hinava.jpg|thumb]]
· Lamban
· Lemang
· Linopot
· Manuk pansuh
· Nasi lemak
· Penyaram
· Umai
=== Maldives ===
[[Duoro kɔre:Maldive fish91.JPG|thumb]]
Garudiya
Maldives zuma – saaŋkompare tuna zum ba naŋ maale Maldives paaloŋ poɔ. A e la Maldivian bondirii,
=== Malta ===
Lent naŋ be Malta poɔ & saaŋkompare bondirii ba naŋ maŋ di a wagere na zaa poɔ.
Kwarezimal – Lent sɛnsɛ
=== Maxico ===
Atole e la a ba saaqkompare tea nyu bone
[[Duoro kɔre:BolaTamale.JPG|thumb]]
Capirotada – e la bone gbɛɛ yaga ba naŋ maŋ di Lenten wagere poɔ (''comida de cuaresma'') o e la a bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ di Friday soŋ daare
Sɛlemaa wogiri
Enchilada Mexico noba bondirii
Iguana Nɛne
Bombie, bɛŋɛ ane bɛŋkyeene
Kamaana
Tortilla
Mole Sauce
Doba-nɛne
Choizo
Mui – saaŋkompare poɔ, ba maŋ kyeeŋ la ka a waa ŋa salima sɛre ka paaŋ de a doge
Mui ane bɛŋɛ
Sope a e la Mexico bondirii ba naŋ maŋ de gyɛle a maale ne
Tamale – a e la bondirii mine ba naŋ maŋ maale eŋ kamapɛge poɔ
=== '''Nepal''' ===
Dhindo
=== '''Portugal''' ===
Denominação de Origem Controlada e la mere kaŋa banaŋ maale biŋ ka o kaara a ba daa-kpeɛne zu, cheeses, butter aane a Portugal bonkoɔre mine.
'''Saudi Arabia'''
· Hininy
· Kabsa
=== Singapore ===
Hainanese mui ane noɔ nɛne - a Singapore a bondirii ama la ka ba de ka a e a ba saaŋkompare bondirii
Teochew kookoo bee buuluŋ
=== Slovakia ===
Bryndzové halušky - a bondirii ama la ka ba de ka a e a ba saaŋkompare bondirii ana la halušky ane bryndza a Solvakia poɔ.
Lecso
=== South Africa ===
[[Boŋŋo Tigiri|Boboti]]<nowiki/>e
* Chakalaka and Pap
* Malva pudding
* Potjiekos
* Samosa
=== Spain ===
Borona - e la kamaana boroodo a e la saaŋkompare bondirii, naŋ be a Galicia, Asturias Cantabria, a Basque teŋɛ ane a Northen Castilla - Leon ( zie kaŋa naŋ be a Leon Palenɔia ane Burgos)
''Denominación de Origen'' ''-''
=== '''Sweden''' ===
* Falukorv
* Janssons frestelse
* Pyttipanna
Switzaerland
''Appellation d'origine protégée'' ''- A''
Capuns - e la saaŋkompare bondirii naŋ be a canton of Graubünden a Switzerland paaloŋ
=== Tanzania ===
Pare noba ane saaŋkompare bondirii
=== '''Thailand''' ===
Mango mui
pad Thai
=== Turkey ===
imam bayildi
Uganda
Malewa - bamboo seɛre ba naŋ maŋ deɛle ka a ko ka biŋ. A bondirii ama yiibu zie la Eastern Uganda, paaloŋ, a Bugisu naŋ be irigiŋ bilee kaŋa poɔ
=== '''United Kingdom''' ===
=== England ===
* Bangers and mash
* Cottage pie
* Faggot
* Zuma ane chips
* Biguo bondirii
* Sunday roast
in9l67l4zf29v41re6g9q0crsf5icps
62548
62547
2026-07-13T15:08:06Z
Mary Loor
55
62548
wikitext
text/x-wiki
[[Duoro kɔre:Espaguetis carbonara.jpg|thumb]]
'''Saaŋkompare bondirii''' e la bondirii ane seemaa, a e la bondirii naŋ piili ne te saaŋkommine a wa tɔ zenɛ kyɛ naŋ bebe, a e la bondirii ba dire yuomo naŋ pare a naŋ wa tɔ zenɛ ka ba naŋ dire. Saaŋkompare [[bondirii]] ane semaa e la saaŋkompare naŋ be teŋɛ zu kyɛ, a maŋ taa la saadayel a ko a paaloŋ na zaa a kyaare ne a bondirii,. Saaŋkompare bondirii ane bonnyuuri banaŋ maŋ maale yiri, bee a bondirii koɔroo zie ane zibibilii banaŋ maŋ maala bondirii, ane bondimaale zi bɛrɛ.
Saaŋkompare bondirii taa la a maaloo zie ka naŋ nansala maŋ boɔle ka “ geographical indications and traditional specialties in the European Union” ba maale la aŋa lɛ European Union naŋ maale geographical indications and traditional specialties: Protected designation of origin (PDO), Protected geographical indication (PGI) and Traditional specialties guaranteed (TSG). A yelmaale binne ama maale biŋ la ka a gu ba koɔbo yɛroŋ soŋ ŋa yuori soŋ kyɛ soŋ ŋmɛ daworo bee a moɔle ka ba yuori gaa toɔre.
A atikile ama taa la duoro a kyaare ne a saaŋkompare bonnyuuri.
== '''Tɛɛtɛɛloŋ naŋ be a saaŋkompare bondirii ane a parɛɛ''' ==
[[Duoro kɔre:Antica trattoria Bagutto.jpg|thumb]]
Aneazaa ka a pore la ka ba derɛ anaŋ yitaa zuiŋ, a yelmeŋa naŋ be a saaŋkompare bonimaale ziiri e la parɛɛ ayi a noba naŋ sage de tona ne toma, a yi culinary anthropology; naŋ manne.; a danweɛ soba la culinary anthropology; aŋa e la bone ba naŋ woŋ yi noba noɔre poɔ, dawuri bilee ane tembɛrɛ poore, kyɛle taa la ssaaŋkompare yeltuuri kyɛ ka ba mine meŋ taa ba waaloŋ. A yelkaŋa meŋ la ka tenneŋ wa yele yɛlɛ a maŋ pore la, cuisine e la zie kaŋa naŋ pore ka noba gyamaa a noŋ a be. Azuiŋ saakopare bondirii bee saaŋkompare yelerre bee a saaŋkompare yelerre kaŋa zaa.
Saaŋkompare bondirii gyamaa zie, yi la yiri pɔgeba gɔɔloŋ bommaale ane lɛ banaŋ maŋ de ziyuo yɛŋ a eŋ pale ba bondirii maaloo poɔ. Ka noba wa boŋkaŋa, o daaroŋ maŋ e la tuo kyɛ ka kyɛ ka neɛzaa maŋ boɔrɔ ka o meŋ e nyɛ. A yelkaŋa meŋ la o maŋ yaare la ka neɛzaa a tɔgelɔ a erɛ, azuiŋ a ba maŋ kɔɔre kyɛ ka o e boŋkpokpo ka neɛzaa boɔrɔ. A yelŋa zuiŋ, saaŋkompare bondimaale ziiri e la bone a maaloo naŋ e tɛɛtɛɛ a yi zie na banaŋ maala a. azuiŋ gbɛɛ a maŋ yi la a noba bale piilu zie aseŋ saaŋkompare bommaale mine bebe ana baŋ le a pare la kyɛ bore togitogi, kyɛ ka anaŋ wa di zuo, a maŋ faaŋ la kyɛ poɔ a cuisine bondirii maaloo ŋa zie. A Maxican culinary anthropologist Maru Toledo bommaala poɔ, eŋ la bonsaana ata soba a poɔ a ba bondirii maalo poɔ, a yelŋa e la bone naŋ daŋ ba kyebe a ba saaŋkonnoŋ poɔ sɛre ka ba wa baŋ piili, ka fooŋ kaa soŋ pampana ŋa bondirii maaloo ane a maalo zie taa la lɛ a na maŋ maale tutaa pampana ŋa.
== Bondirii maalo libie de boɔbo ==
A yɛroŋ bondimaale ziiri ama taa la meɛroŋ naŋ e a saaŋkomapre ( aneazaa ka amine yi la taa bee a gyamaa yietaa) kyɛ a yelnyɔgeraa zaa naane e tɔnɔ boma. A ŋaa zuiŋ, ba ba maŋ boɔrɔ ka kpɛ gaa nimitoɔre a wuli a yi waabo zie bee a piilu zie, bee ka o gaa bee ka a lambogir naŋ ba maaleŋ peɛle a bondirii yeltarre loori, a maŋ taa la daabo. A baara soba la, a gyamaa, maŋ e la ka a yɛŋ naŋ be a bondirii na maalo zie a e bone noba naŋ ba taa a yɛŋ na soba, ba sage la ka bondirii anaŋ ba naŋ maŋ daara maŋ e la ba meŋa bondirii, la ka ba maŋ la te maale maalo kaŋa, ka a nyuu ane a waaloŋ meŋ e a toɔraa, ane a gɔɔloŋ na naŋ be a maalo sobie poɔ, ane a saaakompare yeltuuri mine.
== '''A Tendaazaa''' ==
=== Africa poɔ ===
[[Duoro kɔre:Bambara nut unearthed..JPG|thumb]]
· Suŋgbulo -a e la saaŋkompare boŋkoɔre naŋ be a Africa paaloŋ poɔ.
Europe ( Tuure paaloŋ)
Saaŋkompare bondikoɔre e la boma ba naŋ bigiri ka a taa la tɔnɔ yaga a Europe laŋkpeɛbo poɔ, ba yelerre ne ba waaloŋ poɔ, ane ba yeltuuri.
== '''South America''' ==
[[Duoro kɔre:Humas - Flickr - Pepelo..jpg|thumb]]
· Humaita – e la a saaŋkompare bondiraa kaŋa naŋ be a Bolivia, Chile, Ecuador, ane Peru paaloŋ poɔ
·
=== '''A tatenne mine poɔ''' ===
Kaa kyɛ nyɛ: Canada deme bondirii maalo zie
Teŋɛ kaŋa bondirii e la ba saaŋkompare bondirii a Aboriginal noba naŋ neɛzaa naŋ baŋ ka banaŋ neŋ la ka ba boɔlɔ (Canada paaloŋ danweɛ soba a di Metis, ane Inuit) a zuo a zaa kori naŋ be a northern irigiŋ a be la ka a Western bondirii a be, a bondirii ama de waabo maŋ e la kpeɛŋaa, kyɛ ka a saakompar bondirii naŋ maŋ are gu a anaŋ.
· Bareka puoru bondirii
==== '''Québec''' ====
Kaa kyɛ nyɛ: Bondirii maalo a
* [[Duoro kɔre:La Banquise Poutine.jpg|thumb]]Poutine[[//en.wikipedia.org/wiki/File:La_Banquise_Poutine.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:La_Banquise_Poutine.jpg|right|thumb|A classic poutine is made with french fries, cheese curds and gravy.]]
* Tourtière
* Sucre à la crème
* Pâté chinois
* Pouding chômeur
* St. Catherine's taffy
* Spruce beer
* Maple syrup
* Cretons
'''Acadia'''
Meŋ leɛ kaa kyɛ nyɛ : Acadian bondirii maaloo zie
=== China paaloŋ poɔ ===
* [[Duoro kɔre:Spring Pancake.jpg|thumb]]Ciba cake
* Dim sum
* Fuling Jiabing - e la saakompare bondirii snack bondirii naŋ e Beijing naŋ e bone na be a paaloŋ lambori kyɛlee poɔ. O maŋ waa ŋa a Pancake na, sikyiri zɔŋ ane fuling la ka ba maŋ de a maale a nyɔge pilli ne bombie, seo, ane boma mine ne a taaba.
* Spring Pancake - e la chinese deme saaŋkompare bondirii naŋ e bone naŋ pore a northern irigiŋ paaloŋ poɔ ka neɛzaa baŋ o. Noba maŋ di la Pancake a bebiri kaŋa banaŋ boɔlɔ Lichun, o e la tigiri ba naq maq piili o diibu a spring pare piila.
* Zhongzi - mui tage bee bonnoore mine na maŋ pɔge a vaɛ ka ba de doge.
Zhnogzi – e la mui nyɛnnoo bee bonnoore mine, ba naŋ maŋ de bamboo vaɛ a pɔge ne kyɛ a de doge. Ba maŋ maale la a boma ka ba de toori ne a ba paaloŋ paati neŋkpoŋ yuori naŋ di Qu Yuan a Dragon tigiri diibu saŋa bee wagere poɔ.
=== '''Costa Rica paaloŋ poɔ''' ===
Mui ane bɛŋɛ
=== Croatia ===
· Lecsó
=== Cyprus ===
Tsamarella – e la saaŋkompare bondirii kyɛ naŋ cyprus ŋmenaa saŋa nɛmɛ
=== Czech Republic ===
· Lecsó
· Svíčková
=== Estonia ===
· Mulgipuder<sup>[''citation needed'']</sup>
· Sepik
'''Faroe Islands'''
* [[Duoro kɔre:Stora dimun puffins for kitchen.jpg|thumb]]Faroese puffin
* Garnatálg
* Skerpikjøt
* Whale meat
=== Eswatini ===
Atikile meŋa : Bondirii maaloo zie a Eswatini ane ba saaŋkompare bondirii
Faroe Islands
· Faroese puffin
· Garnatálg
· Skerpikjøt
· Whale Nɛmɛ
=== Finland ===
Karelian pasty
· Karelian stew
· Karelian pasty
· Kesäkeitto
· Sautéed reindeer
· Ruisreikäleipä
· Ryynimakkara
[[Duoro kɔre:Karjalanpiirakka-20060227.jpg|thumb]]
· Mustamakkara
· Kalakukko
· Lörtsy
· Rönttönen
· Sultsina
· Mämmi
· Joulutorttu
=== France ===
A ''Appellation d'origine contrôlée'' - e la Franch bondirii a paaloŋ zaa naŋ sage de ka a e ba paaloŋ bondirii kyɛ a Franch paaloŋ zaa kyɛ a ziiri ama bondirii la wines, cheeses, kaaŋ ane a kɔreba bonkoɔre mine.
Nansaala noɔ peele - a French noore boma ne a appellation d’origine controlee zi araa
Appellation d’origine controlee liqueurs ane seeloŋ
Appellation d’origine controlee controlee daa kpeɛne mine.
=== Germany ===
Black Forest ham – maŋ maale la eŋ a black forest irigiŋ naŋ be a Germany paaloŋ poɔ, o e la bone kpaaroŋ kaŋa kpaaroŋ naŋ kaara ba zu ka onaŋ la Proected Designation of Origin (PDO) naŋ kaara a bondirii zu a European Union.
=== Guatemala ===
[[Duoro kɔre:Fiambre.JPG|thumb]]
Fiambre e la saaŋkompare Guatemalan bondirii, na maŋ maale dayeni yoŋ ka ba di yuoni zaa, o la tigiri bee yeltuuri ba naŋ maŋ di a kyaare a ne a bebiri na a Dia de Los Muetos ane All Saint Day (Dia de Todos Los Santos) naŋ kpi.
=== Iceland ===
Hakarl – o e la saaŋkompare bondiraa ane a paaloŋ zaa bondirii kaŋa naŋ be a Iceland paaloŋ poɔ.
Hangikjot
Þorramatur – e la Iceland saaŋkompare bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ kaa iri, o e la bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ de a maale ne zɔne, ba maŋ maale o la a saaŋkompare maaloo, ba nyɔge a ŋmaare bibilee a paaŋ de eŋ rúgbrauð bondirii ( a de dɔgele borodo sɔgele maaroŋ zu), butler ane brennivin ( naŋ e Icelandic akvavit)
=== India ===
Atikile meŋa : Indian paaloŋ poɔ bondirii
· Kheer
· Roti and Sabzi
=== South India paaloŋ poɔ bondirii ===
· Idli
· Dosa
· Sambar and Chutneys
· Rasam
· Puttu
· Idiyappam
· Paniyaram
=== Indonesia ===
[[Duoro kɔre:Tumpeng-Jawa.jpg|thumb]]
Meŋ kaa kyɛ nyɛ: Indonesia bondi-parɛɛ
Brem – e la Snack ane va-diree bombiiru kaŋa banaŋ maq de yi ne Java ane Badi bee a e ba bommaale.
Docang – e la saaŋkompare bondirii naŋ maale yi Cirebon
Gado-gado – e la saaŋkompare salad bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ de seŋkaa kaaŋ a maale dɔgele.
Gudeg - unripe jackfruit baapaala la ka ba maŋ de maale ne zeɛre, a e la saaŋkompare bondirii naŋ yi Yogyakarta paaloŋ poɔ.
Ketupat – a e la saaŋkompare mui dogere banaŋ maŋ doge a peli ne vaɛ, a e la bondirii ba naŋ maŋ di a Lebaren , Indonesia idul fitri
Kuluban – Javanese saaŋkompare salad naŋ e yi zie kaŋa a wa
Lawar – Balinese zɛvaare bondirii naŋ e saaŋkompare bondirii
Opor ayam – noɔ ba naŋ maŋ de eŋ kube koɔ zeɛre poɔ, a e la ba saaŋkompare bondiraa kaŋa naŋ pore kyɛ gbɛɛ yaga a bondiraa ŋa diibu ba maŋ de di ne la ketupat a Lebaran diibu wagere.
Pallubasa – e la saaŋkompare bondirii naŋ yi a Makassar, South Sulawesi banaŋ maŋ maale o yi ne offal nao bee wɛduo eŋɛ.
Papeda – saago ɔongee, e la saaŋkompare bondirii naŋ be a Eastern Indonesia ( Maluku ane Papua) paaloŋ poɔ.
Rendang – Minangkabau e la saaŋkompare bondirii naŋ yi a West Sumatra paaloŋ poɔ.
Satay – e la nɛne ba naŋ maŋ ɛre dɔgele skewers zu, a saaŋkompare bondiraa ŋa taa la tɛɛtɛɛ a yi a paaloŋ na poɔ banaŋ maale a Indonesia poɔ
Soto – e la a Indonesia saaŋkompare zeɛre kaŋa, a zeɛre ama maalo taa la tɛɛtɛɛ a yi irigiŋ na poɔ a zeɛre naŋ maale
Tempeh – bɛŋɛ sɛnsɛ naŋ e saaŋkompare naŋ yi a Java paaloŋ poɔ
Tumpeng – a e la mui na maŋ doge wagere na banaŋ maŋ dire a Indonesia bondirii tigiri, a wagere ŋa poɔ ba maŋ doge la bondiparɛɛ parɛɛ a viiri a mui ama
=== Iran ===
· Chelow kabab
· Tahdig
· Ghormeh sabzi
· Fesenjān
· Sabzi polo
· Abgoosht
· Gheimeh
· Sholezard
· Āsh
· Mirza Ghassemi
* Nargesi
* Baghala ghatogh
=== Ireland ===
Biguo bondirii
Podaare bondi-seɛraa
=== Italy ===
[[Duoro kɔre:Traditional pizza from Napoli.jpg|thumb]]
Meŋ kaa kyɛ nyɛ; a Italian bondiparɛɛ ane ba bonnyuri ane a Italian bommaale ane a boŋguuri a ne a yiwaabo zie la a puliŋ kyɛ
· Abbacchio
· Affogato
· Arancini
· Asiago
· Biscotti
[[Duoro kɔre:Tiramisu - Raffaele Diomede.jpg|thumb]]
· Braciola
· Bruschetta
· Caciotta
· Cacciucco
· Caponata
· Cappuccino
· Cotechino
[[Duoro kɔre:Bucatini allamatriciana.jpg|thumb]]
· Crostata
· Crostini
· Espresso
· Focaccia
· Frittata
· Frittella
· Fritto misto
· Gelato
· Lasagna
· Mascarpone
· Minestrone
· Mozzarella
· Panettone
· Panna cotta
· Panino
· Panzerotto
· Parmigiano Reggiano
· Pasta
· Pecorino
[[Duoro kɔre:Cotechino-Servito-Polenta-Lenticchie.jpg|thumb]]
· Peperonata
· Pizza
· Polenta
· Porchetta
· Prosciutto
· Ravioli
· Risotto
· Salami
· Salumi
· Scamorza
· Semifreddo
· Spezzatino
· Strudel
· Tiramisu
· Tortellini
· Zabaione
· Zuppa inglese
'''A maaloo yiibu zie'''
[[Duoro kɔre:Waiter pouring Zardetto sparkling Prosecco.jpg|thumb]]
''Denominazione di origine controllata a'' e la Italian bondimaalaa banaŋ maŋ maale a sɛge mare lɛ a na soma seŋ, azuo a zaa Italian daa kpeɛŋaa ane cheese
· Italian DOC daa kpeɛŋaa
· Italian DOCG daa kpeɛŋaa
* ''Indicazione geografica tipica''
· ''Prodotti agroalimentari tradizionali e la'' a Italian saaŋkompare daa irigiŋ kaŋa naŋ be poɔ,ka a Protected Geographical Status of European Union.
· ''Strada dell'Olio, e la gastronomical'' naŋ be a Italy paaloŋ poɔ a e ba saaŋkompare bommaale aseŋ, PDOs ane PGIs, DOCs ane DOCGs naŋ be a Italy poɔ
=== Japan ===
[[Duoro kɔre:Outlet mall of KIKYOUYA 01.jpg|thumb]]
Mochi – maŋ di la yuoni zaa viiria a yuoni poɔ a Japan a yuoni gbuli zaa poɔ, mochi e la saaŋkompare bondirii naŋ be a Japan yuompaala diibu poɔ a e la bondirii naŋ pore ka maŋ koɔr ka noba daara dire a wagere na poɔ.
=== Jordan ===
Saaŋkompare bonnyuri naŋ be a Jordan paaloŋ poɔ a laŋ ne a sous ( anaŋ neŋ la ka ba boɔlɔ irqsus), a bonnyuri ama e la boma ba naŋ maŋ maale ne ''Glycyrrhiza glabra'' nyege-kuoni (liquorice) tamr hindi, a e la daa ba naŋ maŋ maale ne ''Tamarindus indica'' (tamarind), ane ''laban'' (''labneh''), bonkuoni. A e la bone ba naŋ maŋ de koɔ ane yogurt a maale ne. a yelnimizeɛ kaŋa naŋ be a maalo poɔ la ba maŋ de la labneh naŋ be a Jordan ane tenne anaŋ ŋmaa viiri bee a peɛle, a ama zaa maŋ maale la ane a saaŋkompare maaloo sobie na, a maŋ maale a eŋ a yogurt ɔrebare poore.
=== Korea ===
[[Duoro kɔre:Bibimbap at restaurant Korean Kitchen.jpg|thumb]]
· Bibimbap
· Bulgogi
· Kimchi
· Nurungji
· Sungnyung
=== Latvia ===
· Bombie
* [[Duoro kɔre:Grey peas at restaurant Milda in Riga.jpg|thumb]]Layered rye bread
* Sklandrausis
· Speķrauši
=== Lithuania ===
· Saaŋkompare daŋgeli
=== Malaysia ===
· Hinava
· Kelupis
· Ketupat
[[Duoro kɔre:Swordfish hinava.jpg|thumb]]
· Lamban
· Lemang
· Linopot
· Manuk pansuh
· Nasi lemak
· Penyaram
· Umai
=== Maldives ===
[[Duoro kɔre:Maldive fish91.JPG|thumb]]
Garudiya
Maldives zuma – saaŋkompare tuna zum ba naŋ maale Maldives paaloŋ poɔ. A e la Maldivian bondirii,
=== Malta ===
Lent naŋ be Malta poɔ & saaŋkompare bondirii ba naŋ maŋ di a wagere na zaa poɔ.
Kwarezimal – Lent sɛnsɛ
=== Maxico ===
Atole e la a ba saaqkompare tea nyu bone
[[Duoro kɔre:BolaTamale.JPG|thumb]]
Capirotada – e la bone gbɛɛ yaga ba naŋ maŋ di Lenten wagere poɔ (''comida de cuaresma'') o e la a bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ di Friday soŋ daare
Sɛlemaa wogiri
Enchilada Mexico noba bondirii
Iguana Nɛne
Bombie, bɛŋɛ ane bɛŋkyeene
Kamaana
Tortilla
Mole Sauce
Doba-nɛne
Choizo
Mui – saaŋkompare poɔ, ba maŋ kyeeŋ la ka a waa ŋa salima sɛre ka paaŋ de a doge
Mui ane bɛŋɛ
Sope a e la Mexico bondirii ba naŋ maŋ de gyɛle a maale ne
Tamale – a e la bondirii mine ba naŋ maŋ maale eŋ kamapɛge poɔ
=== '''Nepal''' ===
Dhindo
=== '''Portugal''' ===
Denominação de Origem Controlada e la mere kaŋa banaŋ maale biŋ ka o kaara a ba daa-kpeɛne zu, cheeses, butter aane a Portugal bonkoɔre mine.
'''Saudi Arabia'''
· Hininy
· Kabsa
=== Singapore ===
[[Duoro kɔre:Hainanese Chicken Rice.jpg|thumb]]
Hainanese mui ane noɔ nɛne - a Singapore a bondirii ama la ka ba de ka a e a ba saaŋkompare bondirii
Teochew kookoo bee buuluŋ
=== Slovakia ===
Bryndzové halušky - a bondirii ama la ka ba de ka a e a ba saaŋkompare bondirii ana la halušky ane bryndza a Solvakia poɔ.
Lecso
=== South Africa ===
[[Boŋŋo Tigiri|Boboti]]<nowiki/>e
* Chakalaka and Pap
* Malva pudding
* Potjiekos
* Samosa
=== Spain ===
Borona - e la kamaana boroodo a e la saaŋkompare bondirii, naŋ be a Galicia, Asturias Cantabria, a Basque teŋɛ ane a Northen Castilla - Leon ( zie kaŋa naŋ be a Leon Palenɔia ane Burgos)
''Denominación de Origen'' ''-''
=== '''Sweden''' ===
* Falukorv
* Janssons frestelse
* Pyttipanna
Switzaerland
''Appellation d'origine protégée'' ''- A''
Capuns - e la saaŋkompare bondirii naŋ be a canton of Graubünden a Switzerland paaloŋ
=== Tanzania ===
Pare noba ane saaŋkompare bondirii
=== '''Thailand''' ===
Mango mui
pad Thai
=== Turkey ===
imam bayildi
Uganda
Malewa - bamboo seɛre ba naŋ maŋ deɛle ka a ko ka biŋ. A bondirii ama yiibu zie la Eastern Uganda, paaloŋ, a Bugisu naŋ be irigiŋ bilee kaŋa poɔ
=== '''United Kingdom''' ===
=== England ===
* Bangers and mash
* Cottage pie
* Faggot
* Zuma ane chips
* Biguo bondirii
* Sunday roast
9q4wqrgy88jfxzkvhsh91y89nwnnmls
62549
62548
2026-07-13T15:09:54Z
Mary Loor
55
62549
wikitext
text/x-wiki
[[Duoro kɔre:Espaguetis carbonara.jpg|thumb]]
'''Saaŋkompare bondirii''' e la bondirii ane seemaa, a e la bondirii naŋ piili ne te saaŋkommine a wa tɔ zenɛ kyɛ naŋ bebe, a e la bondirii ba dire yuomo naŋ pare a naŋ wa tɔ zenɛ ka ba naŋ dire. Saaŋkompare [[bondirii]] ane semaa e la saaŋkompare naŋ be teŋɛ zu kyɛ, a maŋ taa la saadayel a ko a paaloŋ na zaa a kyaare ne a bondirii,. Saaŋkompare bondirii ane bonnyuuri banaŋ maŋ maale yiri, bee a bondirii koɔroo zie ane zibibilii banaŋ maŋ maala bondirii, ane bondimaale zi bɛrɛ.
Saaŋkompare bondirii taa la a maaloo zie ka naŋ nansala maŋ boɔle ka “ geographical indications and traditional specialties in the European Union” ba maale la aŋa lɛ European Union naŋ maale geographical indications and traditional specialties: Protected designation of origin (PDO), Protected geographical indication (PGI) and Traditional specialties guaranteed (TSG). A yelmaale binne ama maale biŋ la ka a gu ba koɔbo yɛroŋ soŋ ŋa yuori soŋ kyɛ soŋ ŋmɛ daworo bee a moɔle ka ba yuori gaa toɔre.
A atikile ama taa la duoro a kyaare ne a saaŋkompare bonnyuuri.
== '''Tɛɛtɛɛloŋ naŋ be a saaŋkompare bondirii ane a parɛɛ''' ==
[[Duoro kɔre:Antica trattoria Bagutto.jpg|thumb]]
Aneazaa ka a pore la ka ba derɛ anaŋ yitaa zuiŋ, a yelmeŋa naŋ be a saaŋkompare bonimaale ziiri e la parɛɛ ayi a noba naŋ sage de tona ne toma, a yi culinary anthropology; naŋ manne.; a danweɛ soba la culinary anthropology; aŋa e la bone ba naŋ woŋ yi noba noɔre poɔ, dawuri bilee ane tembɛrɛ poore, kyɛle taa la ssaaŋkompare yeltuuri kyɛ ka ba mine meŋ taa ba waaloŋ. A yelkaŋa meŋ la ka tenneŋ wa yele yɛlɛ a maŋ pore la, cuisine e la zie kaŋa naŋ pore ka noba gyamaa a noŋ a be. Azuiŋ saakopare bondirii bee saaŋkompare yelerre bee a saaŋkompare yelerre kaŋa zaa.
Saaŋkompare bondirii gyamaa zie, yi la yiri pɔgeba gɔɔloŋ bommaale ane lɛ banaŋ maŋ de ziyuo yɛŋ a eŋ pale ba bondirii maaloo poɔ. Ka noba wa boŋkaŋa, o daaroŋ maŋ e la tuo kyɛ ka kyɛ ka neɛzaa maŋ boɔrɔ ka o meŋ e nyɛ. A yelkaŋa meŋ la o maŋ yaare la ka neɛzaa a tɔgelɔ a erɛ, azuiŋ a ba maŋ kɔɔre kyɛ ka o e boŋkpokpo ka neɛzaa boɔrɔ. A yelŋa zuiŋ, saaŋkompare bondimaale ziiri e la bone a maaloo naŋ e tɛɛtɛɛ a yi zie na banaŋ maala a. azuiŋ gbɛɛ a maŋ yi la a noba bale piilu zie aseŋ saaŋkompare bommaale mine bebe ana baŋ le a pare la kyɛ bore togitogi, kyɛ ka anaŋ wa di zuo, a maŋ faaŋ la kyɛ poɔ a cuisine bondirii maaloo ŋa zie. A Maxican culinary anthropologist Maru Toledo bommaala poɔ, eŋ la bonsaana ata soba a poɔ a ba bondirii maalo poɔ, a yelŋa e la bone naŋ daŋ ba kyebe a ba saaŋkonnoŋ poɔ sɛre ka ba wa baŋ piili, ka fooŋ kaa soŋ pampana ŋa bondirii maaloo ane a maalo zie taa la lɛ a na maŋ maale tutaa pampana ŋa.
== Bondirii maalo libie de boɔbo ==
A yɛroŋ bondimaale ziiri ama taa la meɛroŋ naŋ e a saaŋkomapre ( aneazaa ka amine yi la taa bee a gyamaa yietaa) kyɛ a yelnyɔgeraa zaa naane e tɔnɔ boma. A ŋaa zuiŋ, ba ba maŋ boɔrɔ ka kpɛ gaa nimitoɔre a wuli a yi waabo zie bee a piilu zie, bee ka o gaa bee ka a lambogir naŋ ba maaleŋ peɛle a bondirii yeltarre loori, a maŋ taa la daabo. A baara soba la, a gyamaa, maŋ e la ka a yɛŋ naŋ be a bondirii na maalo zie a e bone noba naŋ ba taa a yɛŋ na soba, ba sage la ka bondirii anaŋ ba naŋ maŋ daara maŋ e la ba meŋa bondirii, la ka ba maŋ la te maale maalo kaŋa, ka a nyuu ane a waaloŋ meŋ e a toɔraa, ane a gɔɔloŋ na naŋ be a maalo sobie poɔ, ane a saaakompare yeltuuri mine.
== '''A Tendaazaa''' ==
=== Africa poɔ ===
[[Duoro kɔre:Bambara nut unearthed..JPG|thumb]]
· Suŋgbulo -a e la saaŋkompare boŋkoɔre naŋ be a Africa paaloŋ poɔ.
Europe ( Tuure paaloŋ)
Saaŋkompare bondikoɔre e la boma ba naŋ bigiri ka a taa la tɔnɔ yaga a Europe laŋkpeɛbo poɔ, ba yelerre ne ba waaloŋ poɔ, ane ba yeltuuri.
== '''South America''' ==
[[Duoro kɔre:Humas - Flickr - Pepelo..jpg|thumb]]
· Humaita – e la a saaŋkompare bondiraa kaŋa naŋ be a Bolivia, Chile, Ecuador, ane Peru paaloŋ poɔ
·
=== '''A tatenne mine poɔ''' ===
Kaa kyɛ nyɛ: Canada deme bondirii maalo zie
Teŋɛ kaŋa bondirii e la ba saaŋkompare bondirii a Aboriginal noba naŋ neɛzaa naŋ baŋ ka banaŋ neŋ la ka ba boɔlɔ (Canada paaloŋ danweɛ soba a di Metis, ane Inuit) a zuo a zaa kori naŋ be a northern irigiŋ a be la ka a Western bondirii a be, a bondirii ama de waabo maŋ e la kpeɛŋaa, kyɛ ka a saakompar bondirii naŋ maŋ are gu a anaŋ.
· Bareka puoru bondirii
==== '''Québec''' ====
Kaa kyɛ nyɛ: Bondirii maalo a
* [[Duoro kɔre:La Banquise Poutine.jpg|thumb]]Poutine[[//en.wikipedia.org/wiki/File:La_Banquise_Poutine.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:La_Banquise_Poutine.jpg|right|thumb|A classic poutine is made with french fries, cheese curds and gravy.]]
* Tourtière
* Sucre à la crème
* Pâté chinois
* Pouding chômeur
* St. Catherine's taffy
* Spruce beer
* Maple syrup
* Cretons
'''Acadia'''
Meŋ leɛ kaa kyɛ nyɛ : Acadian bondirii maaloo zie
=== China paaloŋ poɔ ===
* [[Duoro kɔre:Spring Pancake.jpg|thumb]]Ciba cake
* Dim sum
* Fuling Jiabing - e la saakompare bondirii snack bondirii naŋ e Beijing naŋ e bone na be a paaloŋ lambori kyɛlee poɔ. O maŋ waa ŋa a Pancake na, sikyiri zɔŋ ane fuling la ka ba maŋ de a maale a nyɔge pilli ne bombie, seo, ane boma mine ne a taaba.
* Spring Pancake - e la chinese deme saaŋkompare bondirii naŋ e bone naŋ pore a northern irigiŋ paaloŋ poɔ ka neɛzaa baŋ o. Noba maŋ di la Pancake a bebiri kaŋa banaŋ boɔlɔ Lichun, o e la tigiri ba naq maq piili o diibu a spring pare piila.
* Zhongzi - mui tage bee bonnoore mine na maŋ pɔge a vaɛ ka ba de doge.
Zhnogzi – e la mui nyɛnnoo bee bonnoore mine, ba naŋ maŋ de bamboo vaɛ a pɔge ne kyɛ a de doge. Ba maŋ maale la a boma ka ba de toori ne a ba paaloŋ paati neŋkpoŋ yuori naŋ di Qu Yuan a Dragon tigiri diibu saŋa bee wagere poɔ.
=== '''Costa Rica paaloŋ poɔ''' ===
Mui ane bɛŋɛ
=== Croatia ===
· Lecsó
=== Cyprus ===
Tsamarella – e la saaŋkompare bondirii kyɛ naŋ cyprus ŋmenaa saŋa nɛmɛ
=== Czech Republic ===
· Lecsó
· Svíčková
=== Estonia ===
· Mulgipuder<sup>[''citation needed'']</sup>
· Sepik
'''Faroe Islands'''
* [[Duoro kɔre:Stora dimun puffins for kitchen.jpg|thumb]]Faroese puffin
* Garnatálg
* Skerpikjøt
* Whale meat
=== Eswatini ===
Atikile meŋa : Bondirii maaloo zie a Eswatini ane ba saaŋkompare bondirii
Faroe Islands
· Faroese puffin
· Garnatálg
· Skerpikjøt
· Whale Nɛmɛ
=== Finland ===
Karelian pasty
· Karelian stew
· Karelian pasty
· Kesäkeitto
· Sautéed reindeer
· Ruisreikäleipä
· Ryynimakkara
[[Duoro kɔre:Karjalanpiirakka-20060227.jpg|thumb]]
· Mustamakkara
· Kalakukko
· Lörtsy
· Rönttönen
· Sultsina
· Mämmi
· Joulutorttu
=== France ===
A ''Appellation d'origine contrôlée'' - e la Franch bondirii a paaloŋ zaa naŋ sage de ka a e ba paaloŋ bondirii kyɛ a Franch paaloŋ zaa kyɛ a ziiri ama bondirii la wines, cheeses, kaaŋ ane a kɔreba bonkoɔre mine.
Nansaala noɔ peele - a French noore boma ne a appellation d’origine controlee zi araa
Appellation d’origine controlee liqueurs ane seeloŋ
Appellation d’origine controlee controlee daa kpeɛne mine.
=== Germany ===
Black Forest ham – maŋ maale la eŋ a black forest irigiŋ naŋ be a Germany paaloŋ poɔ, o e la bone kpaaroŋ kaŋa kpaaroŋ naŋ kaara ba zu ka onaŋ la Proected Designation of Origin (PDO) naŋ kaara a bondirii zu a European Union.
=== Guatemala ===
[[Duoro kɔre:Fiambre.JPG|thumb]]
Fiambre e la saaŋkompare Guatemalan bondirii, na maŋ maale dayeni yoŋ ka ba di yuoni zaa, o la tigiri bee yeltuuri ba naŋ maŋ di a kyaare a ne a bebiri na a Dia de Los Muetos ane All Saint Day (Dia de Todos Los Santos) naŋ kpi.
=== Iceland ===
Hakarl – o e la saaŋkompare bondiraa ane a paaloŋ zaa bondirii kaŋa naŋ be a Iceland paaloŋ poɔ.
Hangikjot
Þorramatur – e la Iceland saaŋkompare bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ kaa iri, o e la bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ de a maale ne zɔne, ba maŋ maale o la a saaŋkompare maaloo, ba nyɔge a ŋmaare bibilee a paaŋ de eŋ rúgbrauð bondirii ( a de dɔgele borodo sɔgele maaroŋ zu), butler ane brennivin ( naŋ e Icelandic akvavit)
=== India ===
Atikile meŋa : Indian paaloŋ poɔ bondirii
· Kheer
· Roti and Sabzi
=== South India paaloŋ poɔ bondirii ===
· Idli
· Dosa
· Sambar and Chutneys
· Rasam
· Puttu
· Idiyappam
· Paniyaram
=== Indonesia ===
[[Duoro kɔre:Tumpeng-Jawa.jpg|thumb]]
Meŋ kaa kyɛ nyɛ: Indonesia bondi-parɛɛ
Brem – e la Snack ane va-diree bombiiru kaŋa banaŋ maq de yi ne Java ane Badi bee a e ba bommaale.
Docang – e la saaŋkompare bondirii naŋ maale yi Cirebon
Gado-gado – e la saaŋkompare salad bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ de seŋkaa kaaŋ a maale dɔgele.
Gudeg - unripe jackfruit baapaala la ka ba maŋ de maale ne zeɛre, a e la saaŋkompare bondirii naŋ yi Yogyakarta paaloŋ poɔ.
Ketupat – a e la saaŋkompare mui dogere banaŋ maŋ doge a peli ne vaɛ, a e la bondirii ba naŋ maŋ di a Lebaren , Indonesia idul fitri
Kuluban – Javanese saaŋkompare salad naŋ e yi zie kaŋa a wa
Lawar – Balinese zɛvaare bondirii naŋ e saaŋkompare bondirii
Opor ayam – noɔ ba naŋ maŋ de eŋ kube koɔ zeɛre poɔ, a e la ba saaŋkompare bondiraa kaŋa naŋ pore kyɛ gbɛɛ yaga a bondiraa ŋa diibu ba maŋ de di ne la ketupat a Lebaran diibu wagere.
Pallubasa – e la saaŋkompare bondirii naŋ yi a Makassar, South Sulawesi banaŋ maŋ maale o yi ne offal nao bee wɛduo eŋɛ.
Papeda – saago ɔongee, e la saaŋkompare bondirii naŋ be a Eastern Indonesia ( Maluku ane Papua) paaloŋ poɔ.
Rendang – Minangkabau e la saaŋkompare bondirii naŋ yi a West Sumatra paaloŋ poɔ.
Satay – e la nɛne ba naŋ maŋ ɛre dɔgele skewers zu, a saaŋkompare bondiraa ŋa taa la tɛɛtɛɛ a yi a paaloŋ na poɔ banaŋ maale a Indonesia poɔ
Soto – e la a Indonesia saaŋkompare zeɛre kaŋa, a zeɛre ama maalo taa la tɛɛtɛɛ a yi irigiŋ na poɔ a zeɛre naŋ maale
Tempeh – bɛŋɛ sɛnsɛ naŋ e saaŋkompare naŋ yi a Java paaloŋ poɔ
Tumpeng – a e la mui na maŋ doge wagere na banaŋ maŋ dire a Indonesia bondirii tigiri, a wagere ŋa poɔ ba maŋ doge la bondiparɛɛ parɛɛ a viiri a mui ama
=== Iran ===
· Chelow kabab
· Tahdig
· Ghormeh sabzi
· Fesenjān
· Sabzi polo
· Abgoosht
· Gheimeh
· Sholezard
· Āsh
· Mirza Ghassemi
* Nargesi
* Baghala ghatogh
=== Ireland ===
Biguo bondirii
Podaare bondi-seɛraa
=== Italy ===
[[Duoro kɔre:Traditional pizza from Napoli.jpg|thumb]]
Meŋ kaa kyɛ nyɛ; a Italian bondiparɛɛ ane ba bonnyuri ane a Italian bommaale ane a boŋguuri a ne a yiwaabo zie la a puliŋ kyɛ
· Abbacchio
· Affogato
· Arancini
· Asiago
· Biscotti
[[Duoro kɔre:Tiramisu - Raffaele Diomede.jpg|thumb]]
· Braciola
· Bruschetta
· Caciotta
· Cacciucco
· Caponata
· Cappuccino
· Cotechino
[[Duoro kɔre:Bucatini allamatriciana.jpg|thumb]]
· Crostata
· Crostini
· Espresso
· Focaccia
· Frittata
· Frittella
· Fritto misto
· Gelato
· Lasagna
· Mascarpone
· Minestrone
· Mozzarella
· Panettone
· Panna cotta
· Panino
· Panzerotto
· Parmigiano Reggiano
· Pasta
· Pecorino
[[Duoro kɔre:Cotechino-Servito-Polenta-Lenticchie.jpg|thumb]]
· Peperonata
· Pizza
· Polenta
· Porchetta
· Prosciutto
· Ravioli
· Risotto
· Salami
· Salumi
· Scamorza
· Semifreddo
· Spezzatino
· Strudel
· Tiramisu
· Tortellini
· Zabaione
· Zuppa inglese
'''A maaloo yiibu zie'''
[[Duoro kɔre:Waiter pouring Zardetto sparkling Prosecco.jpg|thumb]]
''Denominazione di origine controllata a'' e la Italian bondimaalaa banaŋ maŋ maale a sɛge mare lɛ a na soma seŋ, azuo a zaa Italian daa kpeɛŋaa ane cheese
· Italian DOC daa kpeɛŋaa
· Italian DOCG daa kpeɛŋaa
* ''Indicazione geografica tipica''
· ''Prodotti agroalimentari tradizionali e la'' a Italian saaŋkompare daa irigiŋ kaŋa naŋ be poɔ,ka a Protected Geographical Status of European Union.
· ''Strada dell'Olio, e la gastronomical'' naŋ be a Italy paaloŋ poɔ a e ba saaŋkompare bommaale aseŋ, PDOs ane PGIs, DOCs ane DOCGs naŋ be a Italy poɔ
=== Japan ===
[[Duoro kɔre:Outlet mall of KIKYOUYA 01.jpg|thumb]]
Mochi – maŋ di la yuoni zaa viiria a yuoni poɔ a Japan a yuoni gbuli zaa poɔ, mochi e la saaŋkompare bondirii naŋ be a Japan yuompaala diibu poɔ a e la bondirii naŋ pore ka maŋ koɔr ka noba daara dire a wagere na poɔ.
=== Jordan ===
Saaŋkompare bonnyuri naŋ be a Jordan paaloŋ poɔ a laŋ ne a sous ( anaŋ neŋ la ka ba boɔlɔ irqsus), a bonnyuri ama e la boma ba naŋ maŋ maale ne ''Glycyrrhiza glabra'' nyege-kuoni (liquorice) tamr hindi, a e la daa ba naŋ maŋ maale ne ''Tamarindus indica'' (tamarind), ane ''laban'' (''labneh''), bonkuoni. A e la bone ba naŋ maŋ de koɔ ane yogurt a maale ne. a yelnimizeɛ kaŋa naŋ be a maalo poɔ la ba maŋ de la labneh naŋ be a Jordan ane tenne anaŋ ŋmaa viiri bee a peɛle, a ama zaa maŋ maale la ane a saaŋkompare maaloo sobie na, a maŋ maale a eŋ a yogurt ɔrebare poore.
=== Korea ===
[[Duoro kɔre:Bibimbap at restaurant Korean Kitchen.jpg|thumb]]
· Bibimbap
· Bulgogi
· Kimchi
· Nurungji
· Sungnyung
=== Latvia ===
· Bombie
* [[Duoro kɔre:Grey peas at restaurant Milda in Riga.jpg|thumb]]Layered rye bread
* Sklandrausis
· Speķrauši
=== Lithuania ===
· Saaŋkompare daŋgeli
=== Malaysia ===
· Hinava
· Kelupis
· Ketupat
[[Duoro kɔre:Swordfish hinava.jpg|thumb]]
· Lamban
· Lemang
· Linopot
· Manuk pansuh
· Nasi lemak
· Penyaram
· Umai
=== Maldives ===
[[Duoro kɔre:Maldive fish91.JPG|thumb]]
Garudiya
Maldives zuma – saaŋkompare tuna zum ba naŋ maale Maldives paaloŋ poɔ. A e la Maldivian bondirii,
=== Malta ===
Lent naŋ be Malta poɔ & saaŋkompare bondirii ba naŋ maŋ di a wagere na zaa poɔ.
Kwarezimal – Lent sɛnsɛ
=== Maxico ===
Atole e la a ba saaqkompare tea nyu bone
[[Duoro kɔre:BolaTamale.JPG|thumb]]
Capirotada – e la bone gbɛɛ yaga ba naŋ maŋ di Lenten wagere poɔ (''comida de cuaresma'') o e la a bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ di Friday soŋ daare
Sɛlemaa wogiri
Enchilada Mexico noba bondirii
Iguana Nɛne
Bombie, bɛŋɛ ane bɛŋkyeene
Kamaana
Tortilla
Mole Sauce
Doba-nɛne
Choizo
Mui – saaŋkompare poɔ, ba maŋ kyeeŋ la ka a waa ŋa salima sɛre ka paaŋ de a doge
Mui ane bɛŋɛ
Sope a e la Mexico bondirii ba naŋ maŋ de gyɛle a maale ne
Tamale – a e la bondirii mine ba naŋ maŋ maale eŋ kamapɛge poɔ
=== '''Nepal''' ===
Dhindo
=== '''Portugal''' ===
Denominação de Origem Controlada e la mere kaŋa banaŋ maale biŋ ka o kaara a ba daa-kpeɛne zu, cheeses, butter aane a Portugal bonkoɔre mine.
'''Saudi Arabia'''
· Hininy
· Kabsa
=== Singapore ===
[[Duoro kɔre:Hainanese Chicken Rice.jpg|thumb]]
Hainanese mui ane noɔ nɛne - a Singapore a bondirii ama la ka ba de ka a e a ba saaŋkompare bondirii
Teochew kookoo bee buuluŋ
=== Slovakia ===
Bryndzové halušky - a bondirii ama la ka ba de ka a e a ba saaŋkompare bondirii ana la halušky ane bryndza a Solvakia poɔ.
Lecso
=== South Africa ===
[[Boŋŋo Tigiri|Boboti]]<nowiki/>e
* Chakalaka and Pap
* Malva pudding
* Potjiekos
* Samosa
=== Spain ===
Borona - e la kamaana boroodo a e la saaŋkompare bondirii, naŋ be a Galicia, Asturias Cantabria, a Basque teŋɛ ane a Northen Castilla - Leon ( zie kaŋa naŋ be a Leon Palenɔia ane Burgos)
''Denominación de Origen'' ''-''
=== '''Sweden''' ===
* Falukorv
* [[Duoro kɔre:Falukorv.jpg|thumb]]Janssons frestelse
* Pyttipanna
Switzaerland
''Appellation d'origine protégée'' ''- A''
Capuns - e la saaŋkompare bondirii naŋ be a canton of Graubünden a Switzerland paaloŋ
=== Tanzania ===
Pare noba ane saaŋkompare bondirii
=== '''Thailand''' ===
Mango mui
pad Thai
=== Turkey ===
imam bayildi
Uganda
Malewa - bamboo seɛre ba naŋ maŋ deɛle ka a ko ka biŋ. A bondirii ama yiibu zie la Eastern Uganda, paaloŋ, a Bugisu naŋ be irigiŋ bilee kaŋa poɔ
=== '''United Kingdom''' ===
=== England ===
* Bangers and mash
* Cottage pie
* Faggot
* Zuma ane chips
* Biguo bondirii
* Sunday roast
1aw7l2vdkbt3nwtlslv7dtamkjjr7aq
62550
62549
2026-07-13T15:11:53Z
Mary Loor
55
62550
wikitext
text/x-wiki
[[Duoro kɔre:Espaguetis carbonara.jpg|thumb]]
'''Saaŋkompare bondirii''' e la bondirii ane seemaa, a e la bondirii naŋ piili ne te saaŋkommine a wa tɔ zenɛ kyɛ naŋ bebe, a e la bondirii ba dire yuomo naŋ pare a naŋ wa tɔ zenɛ ka ba naŋ dire. Saaŋkompare [[bondirii]] ane semaa e la saaŋkompare naŋ be teŋɛ zu kyɛ, a maŋ taa la saadayel a ko a paaloŋ na zaa a kyaare ne a bondirii,. Saaŋkompare bondirii ane bonnyuuri banaŋ maŋ maale yiri, bee a bondirii koɔroo zie ane zibibilii banaŋ maŋ maala bondirii, ane bondimaale zi bɛrɛ.
Saaŋkompare bondirii taa la a maaloo zie ka naŋ nansala maŋ boɔle ka “ geographical indications and traditional specialties in the European Union” ba maale la aŋa lɛ European Union naŋ maale geographical indications and traditional specialties: Protected designation of origin (PDO), Protected geographical indication (PGI) and Traditional specialties guaranteed (TSG). A yelmaale binne ama maale biŋ la ka a gu ba koɔbo yɛroŋ soŋ ŋa yuori soŋ kyɛ soŋ ŋmɛ daworo bee a moɔle ka ba yuori gaa toɔre.
A atikile ama taa la duoro a kyaare ne a saaŋkompare bonnyuuri.
== '''Tɛɛtɛɛloŋ naŋ be a saaŋkompare bondirii ane a parɛɛ''' ==
[[Duoro kɔre:Antica trattoria Bagutto.jpg|thumb]]
Aneazaa ka a pore la ka ba derɛ anaŋ yitaa zuiŋ, a yelmeŋa naŋ be a saaŋkompare bonimaale ziiri e la parɛɛ ayi a noba naŋ sage de tona ne toma, a yi culinary anthropology; naŋ manne.; a danweɛ soba la culinary anthropology; aŋa e la bone ba naŋ woŋ yi noba noɔre poɔ, dawuri bilee ane tembɛrɛ poore, kyɛle taa la ssaaŋkompare yeltuuri kyɛ ka ba mine meŋ taa ba waaloŋ. A yelkaŋa meŋ la ka tenneŋ wa yele yɛlɛ a maŋ pore la, cuisine e la zie kaŋa naŋ pore ka noba gyamaa a noŋ a be. Azuiŋ saakopare bondirii bee saaŋkompare yelerre bee a saaŋkompare yelerre kaŋa zaa.
Saaŋkompare bondirii gyamaa zie, yi la yiri pɔgeba gɔɔloŋ bommaale ane lɛ banaŋ maŋ de ziyuo yɛŋ a eŋ pale ba bondirii maaloo poɔ. Ka noba wa boŋkaŋa, o daaroŋ maŋ e la tuo kyɛ ka kyɛ ka neɛzaa maŋ boɔrɔ ka o meŋ e nyɛ. A yelkaŋa meŋ la o maŋ yaare la ka neɛzaa a tɔgelɔ a erɛ, azuiŋ a ba maŋ kɔɔre kyɛ ka o e boŋkpokpo ka neɛzaa boɔrɔ. A yelŋa zuiŋ, saaŋkompare bondimaale ziiri e la bone a maaloo naŋ e tɛɛtɛɛ a yi zie na banaŋ maala a. azuiŋ gbɛɛ a maŋ yi la a noba bale piilu zie aseŋ saaŋkompare bommaale mine bebe ana baŋ le a pare la kyɛ bore togitogi, kyɛ ka anaŋ wa di zuo, a maŋ faaŋ la kyɛ poɔ a cuisine bondirii maaloo ŋa zie. A Maxican culinary anthropologist Maru Toledo bommaala poɔ, eŋ la bonsaana ata soba a poɔ a ba bondirii maalo poɔ, a yelŋa e la bone naŋ daŋ ba kyebe a ba saaŋkonnoŋ poɔ sɛre ka ba wa baŋ piili, ka fooŋ kaa soŋ pampana ŋa bondirii maaloo ane a maalo zie taa la lɛ a na maŋ maale tutaa pampana ŋa.
== Bondirii maalo libie de boɔbo ==
A yɛroŋ bondimaale ziiri ama taa la meɛroŋ naŋ e a saaŋkomapre ( aneazaa ka amine yi la taa bee a gyamaa yietaa) kyɛ a yelnyɔgeraa zaa naane e tɔnɔ boma. A ŋaa zuiŋ, ba ba maŋ boɔrɔ ka kpɛ gaa nimitoɔre a wuli a yi waabo zie bee a piilu zie, bee ka o gaa bee ka a lambogir naŋ ba maaleŋ peɛle a bondirii yeltarre loori, a maŋ taa la daabo. A baara soba la, a gyamaa, maŋ e la ka a yɛŋ naŋ be a bondirii na maalo zie a e bone noba naŋ ba taa a yɛŋ na soba, ba sage la ka bondirii anaŋ ba naŋ maŋ daara maŋ e la ba meŋa bondirii, la ka ba maŋ la te maale maalo kaŋa, ka a nyuu ane a waaloŋ meŋ e a toɔraa, ane a gɔɔloŋ na naŋ be a maalo sobie poɔ, ane a saaakompare yeltuuri mine.
== '''A Tendaazaa''' ==
=== Africa poɔ ===
[[Duoro kɔre:Bambara nut unearthed..JPG|thumb]]
· Suŋgbulo -a e la saaŋkompare boŋkoɔre naŋ be a Africa paaloŋ poɔ.
Europe ( Tuure paaloŋ)
Saaŋkompare bondikoɔre e la boma ba naŋ bigiri ka a taa la tɔnɔ yaga a Europe laŋkpeɛbo poɔ, ba yelerre ne ba waaloŋ poɔ, ane ba yeltuuri.
== '''South America''' ==
[[Duoro kɔre:Humas - Flickr - Pepelo..jpg|thumb]]
· Humaita – e la a saaŋkompare bondiraa kaŋa naŋ be a Bolivia, Chile, Ecuador, ane Peru paaloŋ poɔ
·
=== '''A tatenne mine poɔ''' ===
Kaa kyɛ nyɛ: Canada deme bondirii maalo zie
Teŋɛ kaŋa bondirii e la ba saaŋkompare bondirii a Aboriginal noba naŋ neɛzaa naŋ baŋ ka banaŋ neŋ la ka ba boɔlɔ (Canada paaloŋ danweɛ soba a di Metis, ane Inuit) a zuo a zaa kori naŋ be a northern irigiŋ a be la ka a Western bondirii a be, a bondirii ama de waabo maŋ e la kpeɛŋaa, kyɛ ka a saakompar bondirii naŋ maŋ are gu a anaŋ.
· Bareka puoru bondirii
==== '''Québec''' ====
Kaa kyɛ nyɛ: Bondirii maalo a
* [[Duoro kɔre:La Banquise Poutine.jpg|thumb]]Poutine[[//en.wikipedia.org/wiki/File:La_Banquise_Poutine.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:La_Banquise_Poutine.jpg|right|thumb|A classic poutine is made with french fries, cheese curds and gravy.]]
* Tourtière
* Sucre à la crème
* Pâté chinois
* Pouding chômeur
* St. Catherine's taffy
* Spruce beer
* Maple syrup
* Cretons
'''Acadia'''
Meŋ leɛ kaa kyɛ nyɛ : Acadian bondirii maaloo zie
=== China paaloŋ poɔ ===
* [[Duoro kɔre:Spring Pancake.jpg|thumb]]Ciba cake
* Dim sum
* Fuling Jiabing - e la saakompare bondirii snack bondirii naŋ e Beijing naŋ e bone na be a paaloŋ lambori kyɛlee poɔ. O maŋ waa ŋa a Pancake na, sikyiri zɔŋ ane fuling la ka ba maŋ de a maale a nyɔge pilli ne bombie, seo, ane boma mine ne a taaba.
* Spring Pancake - e la chinese deme saaŋkompare bondirii naŋ e bone naŋ pore a northern irigiŋ paaloŋ poɔ ka neɛzaa baŋ o. Noba maŋ di la Pancake a bebiri kaŋa banaŋ boɔlɔ Lichun, o e la tigiri ba naq maq piili o diibu a spring pare piila.
* Zhongzi - mui tage bee bonnoore mine na maŋ pɔge a vaɛ ka ba de doge.
Zhnogzi – e la mui nyɛnnoo bee bonnoore mine, ba naŋ maŋ de bamboo vaɛ a pɔge ne kyɛ a de doge. Ba maŋ maale la a boma ka ba de toori ne a ba paaloŋ paati neŋkpoŋ yuori naŋ di Qu Yuan a Dragon tigiri diibu saŋa bee wagere poɔ.
=== '''Costa Rica paaloŋ poɔ''' ===
Mui ane bɛŋɛ
=== Croatia ===
· Lecsó
=== Cyprus ===
Tsamarella – e la saaŋkompare bondirii kyɛ naŋ cyprus ŋmenaa saŋa nɛmɛ
=== Czech Republic ===
· Lecsó
· Svíčková
=== Estonia ===
· Mulgipuder<sup>[''citation needed'']</sup>
· Sepik
'''Faroe Islands'''
* [[Duoro kɔre:Stora dimun puffins for kitchen.jpg|thumb]]Faroese puffin
* Garnatálg
* Skerpikjøt
* Whale meat
=== Eswatini ===
Atikile meŋa : Bondirii maaloo zie a Eswatini ane ba saaŋkompare bondirii
Faroe Islands
· Faroese puffin
· Garnatálg
· Skerpikjøt
· Whale Nɛmɛ
=== Finland ===
Karelian pasty
· Karelian stew
· Karelian pasty
· Kesäkeitto
· Sautéed reindeer
· Ruisreikäleipä
· Ryynimakkara
[[Duoro kɔre:Karjalanpiirakka-20060227.jpg|thumb]]
· Mustamakkara
· Kalakukko
· Lörtsy
· Rönttönen
· Sultsina
· Mämmi
· Joulutorttu
=== France ===
A ''Appellation d'origine contrôlée'' - e la Franch bondirii a paaloŋ zaa naŋ sage de ka a e ba paaloŋ bondirii kyɛ a Franch paaloŋ zaa kyɛ a ziiri ama bondirii la wines, cheeses, kaaŋ ane a kɔreba bonkoɔre mine.
Nansaala noɔ peele - a French noore boma ne a appellation d’origine controlee zi araa
Appellation d’origine controlee liqueurs ane seeloŋ
Appellation d’origine controlee controlee daa kpeɛne mine.
=== Germany ===
Black Forest ham – maŋ maale la eŋ a black forest irigiŋ naŋ be a Germany paaloŋ poɔ, o e la bone kpaaroŋ kaŋa kpaaroŋ naŋ kaara ba zu ka onaŋ la Proected Designation of Origin (PDO) naŋ kaara a bondirii zu a European Union.
=== Guatemala ===
[[Duoro kɔre:Fiambre.JPG|thumb]]
Fiambre e la saaŋkompare Guatemalan bondirii, na maŋ maale dayeni yoŋ ka ba di yuoni zaa, o la tigiri bee yeltuuri ba naŋ maŋ di a kyaare a ne a bebiri na a Dia de Los Muetos ane All Saint Day (Dia de Todos Los Santos) naŋ kpi.
=== Iceland ===
Hakarl – o e la saaŋkompare bondiraa ane a paaloŋ zaa bondirii kaŋa naŋ be a Iceland paaloŋ poɔ.
Hangikjot
Þorramatur – e la Iceland saaŋkompare bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ kaa iri, o e la bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ de a maale ne zɔne, ba maŋ maale o la a saaŋkompare maaloo, ba nyɔge a ŋmaare bibilee a paaŋ de eŋ rúgbrauð bondirii ( a de dɔgele borodo sɔgele maaroŋ zu), butler ane brennivin ( naŋ e Icelandic akvavit)
=== India ===
Atikile meŋa : Indian paaloŋ poɔ bondirii
· Kheer
· Roti and Sabzi
=== South India paaloŋ poɔ bondirii ===
· Idli
· Dosa
· Sambar and Chutneys
· Rasam
· Puttu
· Idiyappam
· Paniyaram
=== Indonesia ===
[[Duoro kɔre:Tumpeng-Jawa.jpg|thumb]]
Meŋ kaa kyɛ nyɛ: Indonesia bondi-parɛɛ
Brem – e la Snack ane va-diree bombiiru kaŋa banaŋ maq de yi ne Java ane Badi bee a e ba bommaale.
Docang – e la saaŋkompare bondirii naŋ maale yi Cirebon
Gado-gado – e la saaŋkompare salad bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ de seŋkaa kaaŋ a maale dɔgele.
Gudeg - unripe jackfruit baapaala la ka ba maŋ de maale ne zeɛre, a e la saaŋkompare bondirii naŋ yi Yogyakarta paaloŋ poɔ.
Ketupat – a e la saaŋkompare mui dogere banaŋ maŋ doge a peli ne vaɛ, a e la bondirii ba naŋ maŋ di a Lebaren , Indonesia idul fitri
Kuluban – Javanese saaŋkompare salad naŋ e yi zie kaŋa a wa
Lawar – Balinese zɛvaare bondirii naŋ e saaŋkompare bondirii
Opor ayam – noɔ ba naŋ maŋ de eŋ kube koɔ zeɛre poɔ, a e la ba saaŋkompare bondiraa kaŋa naŋ pore kyɛ gbɛɛ yaga a bondiraa ŋa diibu ba maŋ de di ne la ketupat a Lebaran diibu wagere.
Pallubasa – e la saaŋkompare bondirii naŋ yi a Makassar, South Sulawesi banaŋ maŋ maale o yi ne offal nao bee wɛduo eŋɛ.
Papeda – saago ɔongee, e la saaŋkompare bondirii naŋ be a Eastern Indonesia ( Maluku ane Papua) paaloŋ poɔ.
Rendang – Minangkabau e la saaŋkompare bondirii naŋ yi a West Sumatra paaloŋ poɔ.
Satay – e la nɛne ba naŋ maŋ ɛre dɔgele skewers zu, a saaŋkompare bondiraa ŋa taa la tɛɛtɛɛ a yi a paaloŋ na poɔ banaŋ maale a Indonesia poɔ
Soto – e la a Indonesia saaŋkompare zeɛre kaŋa, a zeɛre ama maalo taa la tɛɛtɛɛ a yi irigiŋ na poɔ a zeɛre naŋ maale
Tempeh – bɛŋɛ sɛnsɛ naŋ e saaŋkompare naŋ yi a Java paaloŋ poɔ
Tumpeng – a e la mui na maŋ doge wagere na banaŋ maŋ dire a Indonesia bondirii tigiri, a wagere ŋa poɔ ba maŋ doge la bondiparɛɛ parɛɛ a viiri a mui ama
=== Iran ===
· Chelow kabab
· Tahdig
· Ghormeh sabzi
· Fesenjān
· Sabzi polo
· Abgoosht
· Gheimeh
· Sholezard
· Āsh
· Mirza Ghassemi
* Nargesi
* Baghala ghatogh
=== Ireland ===
Biguo bondirii
Podaare bondi-seɛraa
=== Italy ===
[[Duoro kɔre:Traditional pizza from Napoli.jpg|thumb]]
Meŋ kaa kyɛ nyɛ; a Italian bondiparɛɛ ane ba bonnyuri ane a Italian bommaale ane a boŋguuri a ne a yiwaabo zie la a puliŋ kyɛ
· Abbacchio
· Affogato
· Arancini
· Asiago
· Biscotti
[[Duoro kɔre:Tiramisu - Raffaele Diomede.jpg|thumb]]
· Braciola
· Bruschetta
· Caciotta
· Cacciucco
· Caponata
· Cappuccino
· Cotechino
[[Duoro kɔre:Bucatini allamatriciana.jpg|thumb]]
· Crostata
· Crostini
· Espresso
· Focaccia
· Frittata
· Frittella
· Fritto misto
· Gelato
· Lasagna
· Mascarpone
· Minestrone
· Mozzarella
· Panettone
· Panna cotta
· Panino
· Panzerotto
· Parmigiano Reggiano
· Pasta
· Pecorino
[[Duoro kɔre:Cotechino-Servito-Polenta-Lenticchie.jpg|thumb]]
· Peperonata
· Pizza
· Polenta
· Porchetta
· Prosciutto
· Ravioli
· Risotto
· Salami
· Salumi
· Scamorza
· Semifreddo
· Spezzatino
· Strudel
· Tiramisu
· Tortellini
· Zabaione
· Zuppa inglese
'''A maaloo yiibu zie'''
[[Duoro kɔre:Waiter pouring Zardetto sparkling Prosecco.jpg|thumb]]
''Denominazione di origine controllata a'' e la Italian bondimaalaa banaŋ maŋ maale a sɛge mare lɛ a na soma seŋ, azuo a zaa Italian daa kpeɛŋaa ane cheese
· Italian DOC daa kpeɛŋaa
· Italian DOCG daa kpeɛŋaa
* ''Indicazione geografica tipica''
· ''Prodotti agroalimentari tradizionali e la'' a Italian saaŋkompare daa irigiŋ kaŋa naŋ be poɔ,ka a Protected Geographical Status of European Union.
· ''Strada dell'Olio, e la gastronomical'' naŋ be a Italy paaloŋ poɔ a e ba saaŋkompare bommaale aseŋ, PDOs ane PGIs, DOCs ane DOCGs naŋ be a Italy poɔ
=== Japan ===
[[Duoro kɔre:Outlet mall of KIKYOUYA 01.jpg|thumb]]
Mochi – maŋ di la yuoni zaa viiria a yuoni poɔ a Japan a yuoni gbuli zaa poɔ, mochi e la saaŋkompare bondirii naŋ be a Japan yuompaala diibu poɔ a e la bondirii naŋ pore ka maŋ koɔr ka noba daara dire a wagere na poɔ.
=== Jordan ===
Saaŋkompare bonnyuri naŋ be a Jordan paaloŋ poɔ a laŋ ne a sous ( anaŋ neŋ la ka ba boɔlɔ irqsus), a bonnyuri ama e la boma ba naŋ maŋ maale ne ''Glycyrrhiza glabra'' nyege-kuoni (liquorice) tamr hindi, a e la daa ba naŋ maŋ maale ne ''Tamarindus indica'' (tamarind), ane ''laban'' (''labneh''), bonkuoni. A e la bone ba naŋ maŋ de koɔ ane yogurt a maale ne. a yelnimizeɛ kaŋa naŋ be a maalo poɔ la ba maŋ de la labneh naŋ be a Jordan ane tenne anaŋ ŋmaa viiri bee a peɛle, a ama zaa maŋ maale la ane a saaŋkompare maaloo sobie na, a maŋ maale a eŋ a yogurt ɔrebare poore.
=== Korea ===
[[Duoro kɔre:Bibimbap at restaurant Korean Kitchen.jpg|thumb]]
· Bibimbap
· Bulgogi
· Kimchi
· Nurungji
· Sungnyung
=== Latvia ===
· Bombie
* [[Duoro kɔre:Grey peas at restaurant Milda in Riga.jpg|thumb]]Layered rye bread
* Sklandrausis
· Speķrauši
=== Lithuania ===
· Saaŋkompare daŋgeli
=== Malaysia ===
· Hinava
· Kelupis
· Ketupat
[[Duoro kɔre:Swordfish hinava.jpg|thumb]]
· Lamban
· Lemang
· Linopot
· Manuk pansuh
· Nasi lemak
· Penyaram
· Umai
=== Maldives ===
[[Duoro kɔre:Maldive fish91.JPG|thumb]]
Garudiya
Maldives zuma – saaŋkompare tuna zum ba naŋ maale Maldives paaloŋ poɔ. A e la Maldivian bondirii,
=== Malta ===
Lent naŋ be Malta poɔ & saaŋkompare bondirii ba naŋ maŋ di a wagere na zaa poɔ.
Kwarezimal – Lent sɛnsɛ
=== Maxico ===
Atole e la a ba saaqkompare tea nyu bone
[[Duoro kɔre:BolaTamale.JPG|thumb]]
Capirotada – e la bone gbɛɛ yaga ba naŋ maŋ di Lenten wagere poɔ (''comida de cuaresma'') o e la a bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ di Friday soŋ daare
Sɛlemaa wogiri
Enchilada Mexico noba bondirii
Iguana Nɛne
Bombie, bɛŋɛ ane bɛŋkyeene
Kamaana
Tortilla
Mole Sauce
Doba-nɛne
Choizo
Mui – saaŋkompare poɔ, ba maŋ kyeeŋ la ka a waa ŋa salima sɛre ka paaŋ de a doge
Mui ane bɛŋɛ
Sope a e la Mexico bondirii ba naŋ maŋ de gyɛle a maale ne
Tamale – a e la bondirii mine ba naŋ maŋ maale eŋ kamapɛge poɔ
=== '''Nepal''' ===
Dhindo
=== '''Portugal''' ===
Denominação de Origem Controlada e la mere kaŋa banaŋ maale biŋ ka o kaara a ba daa-kpeɛne zu, cheeses, butter aane a Portugal bonkoɔre mine.
'''Saudi Arabia'''
· Hininy
· Kabsa
=== Singapore ===
[[Duoro kɔre:Hainanese Chicken Rice.jpg|thumb]]
Hainanese mui ane noɔ nɛne - a Singapore a bondirii ama la ka ba de ka a e a ba saaŋkompare bondirii
Teochew kookoo bee buuluŋ
=== Slovakia ===
Bryndzové halušky - a bondirii ama la ka ba de ka a e a ba saaŋkompare bondirii ana la halušky ane bryndza a Solvakia poɔ.
Lecso
=== South Africa ===
[[Boŋŋo Tigiri|Boboti]]<nowiki/>e
* Chakalaka and Pap
* Malva pudding
* Potjiekos
* Samosa
=== Spain ===
Borona - e la kamaana boroodo a e la saaŋkompare bondirii, naŋ be a Galicia, Asturias Cantabria, a Basque teŋɛ ane a Northen Castilla - Leon ( zie kaŋa naŋ be a Leon Palenɔia ane Burgos)
''Denominación de Origen'' ''-''
=== '''Sweden''' ===
* Falukorv
* [[Duoro kɔre:Falukorv.jpg|thumb]]Janssons frestelse
* Pyttipanna
Switzaerland
''Appellation d'origine protégée'' ''- A''
Capuns - e la saaŋkompare bondirii naŋ be a canton of Graubünden a Switzerland paaloŋ
=== Tanzania ===
Pare noba ane saaŋkompare bondirii
=== '''Thailand''' ===
Mango mui
pad Thai
=== Turkey ===
imam bayildi
Uganda
Malewa - bamboo seɛre ba naŋ maŋ deɛle ka a ko ka biŋ. A bondirii ama yiibu zie la Eastern Uganda, paaloŋ, a Bugisu naŋ be irigiŋ bilee kaŋa poɔ
=== '''United Kingdom''' ===
=== England ===
* [[Duoro kɔre:Shepherd's pie at restaurant Hell Hunt, Tallinn.jpg|thumb]]Bangers and mash
* Cottage pie
* Faggot
* Zuma ane chips
* Biguo bondirii
* Sunday roast
f2du6ca6hw5r1swz2nz078uttwmohim
62551
62550
2026-07-13T15:37:08Z
Mary Loor
55
62551
wikitext
text/x-wiki
[[Duoro kɔre:Espaguetis carbonara.jpg|thumb]]
'''Saaŋkompare bondirii''' e la bondirii ane seemaa, a e la bondirii naŋ piili ne te saaŋkommine a wa tɔ zenɛ kyɛ naŋ bebe, a e la bondirii ba dire yuomo naŋ pare a naŋ wa tɔ zenɛ ka ba naŋ dire. Saaŋkompare [[bondirii]] ane semaa e la saaŋkompare naŋ be teŋɛ zu kyɛ, a maŋ taa la saadayel a ko a paaloŋ na zaa a kyaare ne a bondirii,. Saaŋkompare bondirii ane bonnyuuri banaŋ maŋ maale yiri, bee a bondirii koɔroo zie ane zibibilii banaŋ maŋ maala bondirii, ane bondimaale zi bɛrɛ.
Saaŋkompare bondirii taa la a maaloo zie ka naŋ nansala maŋ boɔle ka “ geographical indications and traditional specialties in the European Union” ba maale la aŋa lɛ European Union naŋ maale geographical indications and traditional specialties: Protected designation of origin (PDO), Protected geographical indication (PGI) and Traditional specialties guaranteed (TSG). A yelmaale binne ama maale biŋ la ka a gu ba koɔbo yɛroŋ soŋ ŋa yuori soŋ kyɛ soŋ ŋmɛ daworo bee a moɔle ka ba yuori gaa toɔre.
A atikile ama taa la duoro a kyaare ne a saaŋkompare bonnyuuri.
== '''Tɛɛtɛɛloŋ naŋ be a saaŋkompare bondirii ane a parɛɛ''' ==
[[Duoro kɔre:Antica trattoria Bagutto.jpg|thumb]]
Aneazaa ka a pore la ka ba derɛ anaŋ yitaa zuiŋ, a yelmeŋa naŋ be a saaŋkompare bonimaale ziiri e la parɛɛ ayi a noba naŋ sage de tona ne toma, a yi culinary anthropology; naŋ manne.; a danweɛ soba la culinary anthropology; aŋa e la bone ba naŋ woŋ yi noba noɔre poɔ, dawuri bilee ane tembɛrɛ poore, kyɛle taa la ssaaŋkompare yeltuuri kyɛ ka ba mine meŋ taa ba waaloŋ. A yelkaŋa meŋ la ka tenneŋ wa yele yɛlɛ a maŋ pore la, cuisine e la zie kaŋa naŋ pore ka noba gyamaa a noŋ a be. Azuiŋ saakopare bondirii bee saaŋkompare yelerre bee a saaŋkompare yelerre kaŋa zaa.
Saaŋkompare bondirii gyamaa zie, yi la yiri pɔgeba gɔɔloŋ bommaale ane lɛ banaŋ maŋ de ziyuo yɛŋ a eŋ pale ba bondirii maaloo poɔ. Ka noba wa boŋkaŋa, o daaroŋ maŋ e la tuo kyɛ ka kyɛ ka neɛzaa maŋ boɔrɔ ka o meŋ e nyɛ. A yelkaŋa meŋ la o maŋ yaare la ka neɛzaa a tɔgelɔ a erɛ, azuiŋ a ba maŋ kɔɔre kyɛ ka o e boŋkpokpo ka neɛzaa boɔrɔ. A yelŋa zuiŋ, saaŋkompare bondimaale ziiri e la bone a maaloo naŋ e tɛɛtɛɛ a yi zie na banaŋ maala a. azuiŋ gbɛɛ a maŋ yi la a noba bale piilu zie aseŋ saaŋkompare bommaale mine bebe ana baŋ le a pare la kyɛ bore togitogi, kyɛ ka anaŋ wa di zuo, a maŋ faaŋ la kyɛ poɔ a cuisine bondirii maaloo ŋa zie. A Maxican culinary anthropologist Maru Toledo bommaala poɔ, eŋ la bonsaana ata soba a poɔ a ba bondirii maalo poɔ, a yelŋa e la bone naŋ daŋ ba kyebe a ba saaŋkonnoŋ poɔ sɛre ka ba wa baŋ piili, ka fooŋ kaa soŋ pampana ŋa bondirii maaloo ane a maalo zie taa la lɛ a na maŋ maale tutaa pampana ŋa.
== Bondirii maalo libie de boɔbo ==
A yɛroŋ bondimaale ziiri ama taa la meɛroŋ naŋ e a saaŋkomapre ( aneazaa ka amine yi la taa bee a gyamaa yietaa) kyɛ a yelnyɔgeraa zaa naane e tɔnɔ boma. A ŋaa zuiŋ, ba ba maŋ boɔrɔ ka kpɛ gaa nimitoɔre a wuli a yi waabo zie bee a piilu zie, bee ka o gaa bee ka a lambogir naŋ ba maaleŋ peɛle a bondirii yeltarre loori, a maŋ taa la daabo. A baara soba la, a gyamaa, maŋ e la ka a yɛŋ naŋ be a bondirii na maalo zie a e bone noba naŋ ba taa a yɛŋ na soba, ba sage la ka bondirii anaŋ ba naŋ maŋ daara maŋ e la ba meŋa bondirii, la ka ba maŋ la te maale maalo kaŋa, ka a nyuu ane a waaloŋ meŋ e a toɔraa, ane a gɔɔloŋ na naŋ be a maalo sobie poɔ, ane a saaakompare yeltuuri mine.
== '''A Tendaazaa''' ==
=== Africa poɔ ===
[[Duoro kɔre:Bambara nut unearthed..JPG|thumb]]
· Suŋgbulo -a e la saaŋkompare boŋkoɔre naŋ be a Africa paaloŋ poɔ.
Europe ( Tuure paaloŋ)
Saaŋkompare bondikoɔre e la boma ba naŋ bigiri ka a taa la tɔnɔ yaga a Europe laŋkpeɛbo poɔ, ba yelerre ne ba waaloŋ poɔ, ane ba yeltuuri.
== '''South America''' ==
[[Duoro kɔre:Humas - Flickr - Pepelo..jpg|thumb]]
· Humaita – e la a saaŋkompare bondiraa kaŋa naŋ be a Bolivia, Chile, Ecuador, ane Peru paaloŋ poɔ
·
=== '''A tatenne mine poɔ''' ===
Kaa kyɛ nyɛ: Canada deme bondirii maalo zie
Teŋɛ kaŋa bondirii e la ba saaŋkompare bondirii a Aboriginal noba naŋ neɛzaa naŋ baŋ ka banaŋ neŋ la ka ba boɔlɔ (Canada paaloŋ danweɛ soba a di Metis, ane Inuit) a zuo a zaa kori naŋ be a northern irigiŋ a be la ka a Western bondirii a be, a bondirii ama de waabo maŋ e la kpeɛŋaa, kyɛ ka a saakompar bondirii naŋ maŋ are gu a anaŋ.
· Bareka puoru bondirii
==== '''Québec''' ====
Kaa kyɛ nyɛ: Bondirii maalo a
* [[Duoro kɔre:La Banquise Poutine.jpg|thumb]]Poutine[[//en.wikipedia.org/wiki/File:La_Banquise_Poutine.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:La_Banquise_Poutine.jpg|right|thumb|A classic poutine is made with french fries, cheese curds and gravy.]]
* Tourtière
* Sucre à la crème
* Pâté chinois
* Pouding chômeur
* St. Catherine's taffy
* Spruce beer
* Maple syrup
* Cretons
'''Acadia'''
Meŋ leɛ kaa kyɛ nyɛ : Acadian bondirii maaloo zie
=== China paaloŋ poɔ ===
* [[Duoro kɔre:Spring Pancake.jpg|thumb]]Ciba cake
* Dim sum
* Fuling Jiabing - e la saakompare bondirii snack bondirii naŋ e Beijing naŋ e bone na be a paaloŋ lambori kyɛlee poɔ. O maŋ waa ŋa a Pancake na, sikyiri zɔŋ ane fuling la ka ba maŋ de a maale a nyɔge pilli ne bombie, seo, ane boma mine ne a taaba.
* Spring Pancake - e la chinese deme saaŋkompare bondirii naŋ e bone naŋ pore a northern irigiŋ paaloŋ poɔ ka neɛzaa baŋ o. Noba maŋ di la Pancake a bebiri kaŋa banaŋ boɔlɔ Lichun, o e la tigiri ba naq maq piili o diibu a spring pare piila.
* Zhongzi - mui tage bee bonnoore mine na maŋ pɔge a vaɛ ka ba de doge.
Zhnogzi – e la mui nyɛnnoo bee bonnoore mine, ba naŋ maŋ de bamboo vaɛ a pɔge ne kyɛ a de doge. Ba maŋ maale la a boma ka ba de toori ne a ba paaloŋ paati neŋkpoŋ yuori naŋ di Qu Yuan a Dragon tigiri diibu saŋa bee wagere poɔ.
=== '''Costa Rica paaloŋ poɔ''' ===
Mui ane bɛŋɛ
=== Croatia ===
· Lecsó
=== Cyprus ===
Tsamarella – e la saaŋkompare bondirii kyɛ naŋ cyprus ŋmenaa saŋa nɛmɛ
=== Czech Republic ===
· Lecsó
· Svíčková
=== Estonia ===
· Mulgipuder<sup>[''citation needed'']</sup>
· Sepik
'''Faroe Islands'''
* [[Duoro kɔre:Stora dimun puffins for kitchen.jpg|thumb]]Faroese puffin
* Garnatálg
* Skerpikjøt
* Whale meat
=== Eswatini ===
Atikile meŋa : Bondirii maaloo zie a Eswatini ane ba saaŋkompare bondirii
Faroe Islands
· Faroese puffin
· Garnatálg
· Skerpikjøt
· Whale Nɛmɛ
=== Finland ===
Karelian pasty
· Karelian stew
· Karelian pasty
· Kesäkeitto
· Sautéed reindeer
· Ruisreikäleipä
· Ryynimakkara
[[Duoro kɔre:Karjalanpiirakka-20060227.jpg|thumb]]
· Mustamakkara
· Kalakukko
· Lörtsy
· Rönttönen
· Sultsina
· Mämmi
· Joulutorttu
=== France ===
A ''Appellation d'origine contrôlée'' - e la Franch bondirii a paaloŋ zaa naŋ sage de ka a e ba paaloŋ bondirii kyɛ a Franch paaloŋ zaa kyɛ a ziiri ama bondirii la wines, cheeses, kaaŋ ane a kɔreba bonkoɔre mine.
Nansaala noɔ peele - a French noore boma ne a appellation d’origine controlee zi araa
Appellation d’origine controlee liqueurs ane seeloŋ
Appellation d’origine controlee controlee daa kpeɛne mine.
=== Germany ===
Black Forest ham – maŋ maale la eŋ a black forest irigiŋ naŋ be a Germany paaloŋ poɔ, o e la bone kpaaroŋ kaŋa kpaaroŋ naŋ kaara ba zu ka onaŋ la Proected Designation of Origin (PDO) naŋ kaara a bondirii zu a European Union.
=== Guatemala ===
[[Duoro kɔre:Fiambre.JPG|thumb]]
Fiambre e la saaŋkompare Guatemalan bondirii, na maŋ maale dayeni yoŋ ka ba di yuoni zaa, o la tigiri bee yeltuuri ba naŋ maŋ di a kyaare a ne a bebiri na a Dia de Los Muetos ane All Saint Day (Dia de Todos Los Santos) naŋ kpi.
=== Iceland ===
Hakarl – o e la saaŋkompare bondiraa ane a paaloŋ zaa bondirii kaŋa naŋ be a Iceland paaloŋ poɔ.
Hangikjot
Þorramatur – e la Iceland saaŋkompare bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ kaa iri, o e la bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ de a maale ne zɔne, ba maŋ maale o la a saaŋkompare maaloo, ba nyɔge a ŋmaare bibilee a paaŋ de eŋ rúgbrauð bondirii ( a de dɔgele borodo sɔgele maaroŋ zu), butler ane brennivin ( naŋ e Icelandic akvavit)
=== India ===
Atikile meŋa : Indian paaloŋ poɔ bondirii
· Kheer
· Roti and Sabzi
=== South India paaloŋ poɔ bondirii ===
· Idli
· Dosa
· Sambar and Chutneys
· Rasam
· Puttu
· Idiyappam
· Paniyaram
=== Indonesia ===
[[Duoro kɔre:Tumpeng-Jawa.jpg|thumb]]
Meŋ kaa kyɛ nyɛ: Indonesia bondi-parɛɛ
Brem – e la Snack ane va-diree bombiiru kaŋa banaŋ maq de yi ne Java ane Badi bee a e ba bommaale.
Docang – e la saaŋkompare bondirii naŋ maale yi Cirebon
Gado-gado – e la saaŋkompare salad bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ de seŋkaa kaaŋ a maale dɔgele.
Gudeg - unripe jackfruit baapaala la ka ba maŋ de maale ne zeɛre, a e la saaŋkompare bondirii naŋ yi Yogyakarta paaloŋ poɔ.
Ketupat – a e la saaŋkompare mui dogere banaŋ maŋ doge a peli ne vaɛ, a e la bondirii ba naŋ maŋ di a Lebaren , Indonesia idul fitri
Kuluban – Javanese saaŋkompare salad naŋ e yi zie kaŋa a wa
Lawar – Balinese zɛvaare bondirii naŋ e saaŋkompare bondirii
Opor ayam – noɔ ba naŋ maŋ de eŋ kube koɔ zeɛre poɔ, a e la ba saaŋkompare bondiraa kaŋa naŋ pore kyɛ gbɛɛ yaga a bondiraa ŋa diibu ba maŋ de di ne la ketupat a Lebaran diibu wagere.
Pallubasa – e la saaŋkompare bondirii naŋ yi a Makassar, South Sulawesi banaŋ maŋ maale o yi ne offal nao bee wɛduo eŋɛ.
Papeda – saago ɔongee, e la saaŋkompare bondirii naŋ be a Eastern Indonesia ( Maluku ane Papua) paaloŋ poɔ.
Rendang – Minangkabau e la saaŋkompare bondirii naŋ yi a West Sumatra paaloŋ poɔ.
Satay – e la nɛne ba naŋ maŋ ɛre dɔgele skewers zu, a saaŋkompare bondiraa ŋa taa la tɛɛtɛɛ a yi a paaloŋ na poɔ banaŋ maale a Indonesia poɔ
Soto – e la a Indonesia saaŋkompare zeɛre kaŋa, a zeɛre ama maalo taa la tɛɛtɛɛ a yi irigiŋ na poɔ a zeɛre naŋ maale
Tempeh – bɛŋɛ sɛnsɛ naŋ e saaŋkompare naŋ yi a Java paaloŋ poɔ
Tumpeng – a e la mui na maŋ doge wagere na banaŋ maŋ dire a Indonesia bondirii tigiri, a wagere ŋa poɔ ba maŋ doge la bondiparɛɛ parɛɛ a viiri a mui ama
=== Iran ===
· Chelow kabab
· Tahdig
· Ghormeh sabzi
· Fesenjān
· Sabzi polo
· Abgoosht
· Gheimeh
· Sholezard
· Āsh
· Mirza Ghassemi
* Nargesi
* Baghala ghatogh
=== Ireland ===
Biguo bondirii
Podaare bondi-seɛraa
=== Italy ===
[[Duoro kɔre:Traditional pizza from Napoli.jpg|thumb]]
Meŋ kaa kyɛ nyɛ; a Italian bondiparɛɛ ane ba bonnyuri ane a Italian bommaale ane a boŋguuri a ne a yiwaabo zie la a puliŋ kyɛ
· Abbacchio
· Affogato
· Arancini
· Asiago
· Biscotti
[[Duoro kɔre:Tiramisu - Raffaele Diomede.jpg|thumb]]
· Braciola
· Bruschetta
· Caciotta
· Cacciucco
· Caponata
· Cappuccino
· Cotechino
[[Duoro kɔre:Bucatini allamatriciana.jpg|thumb]]
· Crostata
· Crostini
· Espresso
· Focaccia
· Frittata
· Frittella
· Fritto misto
· Gelato
· Lasagna
· Mascarpone
· Minestrone
· Mozzarella
· Panettone
· Panna cotta
· Panino
· Panzerotto
· Parmigiano Reggiano
· Pasta
· Pecorino
[[Duoro kɔre:Cotechino-Servito-Polenta-Lenticchie.jpg|thumb]]
· Peperonata
· Pizza
· Polenta
· Porchetta
· Prosciutto
· Ravioli
· Risotto
· Salami
· Salumi
· Scamorza
· Semifreddo
· Spezzatino
· Strudel
· Tiramisu
· Tortellini
· Zabaione
· Zuppa inglese
'''A maaloo yiibu zie'''
[[Duoro kɔre:Waiter pouring Zardetto sparkling Prosecco.jpg|thumb]]
''Denominazione di origine controllata a'' e la Italian bondimaalaa banaŋ maŋ maale a sɛge mare lɛ a na soma seŋ, azuo a zaa Italian daa kpeɛŋaa ane cheese
· Italian DOC daa kpeɛŋaa
· Italian DOCG daa kpeɛŋaa
* ''Indicazione geografica tipica''
· ''Prodotti agroalimentari tradizionali e la'' a Italian saaŋkompare daa irigiŋ kaŋa naŋ be poɔ,ka a Protected Geographical Status of European Union.
· ''Strada dell'Olio, e la gastronomical'' naŋ be a Italy paaloŋ poɔ a e ba saaŋkompare bommaale aseŋ, PDOs ane PGIs, DOCs ane DOCGs naŋ be a Italy poɔ
=== Japan ===
[[Duoro kɔre:Outlet mall of KIKYOUYA 01.jpg|thumb]]
Mochi – maŋ di la yuoni zaa viiria a yuoni poɔ a Japan a yuoni gbuli zaa poɔ, mochi e la saaŋkompare bondirii naŋ be a Japan yuompaala diibu poɔ a e la bondirii naŋ pore ka maŋ koɔr ka noba daara dire a wagere na poɔ.
=== Jordan ===
Saaŋkompare bonnyuri naŋ be a Jordan paaloŋ poɔ a laŋ ne a sous ( anaŋ neŋ la ka ba boɔlɔ irqsus), a bonnyuri ama e la boma ba naŋ maŋ maale ne ''Glycyrrhiza glabra'' nyege-kuoni (liquorice) tamr hindi, a e la daa ba naŋ maŋ maale ne ''Tamarindus indica'' (tamarind), ane ''laban'' (''labneh''), bonkuoni. A e la bone ba naŋ maŋ de koɔ ane yogurt a maale ne. a yelnimizeɛ kaŋa naŋ be a maalo poɔ la ba maŋ de la labneh naŋ be a Jordan ane tenne anaŋ ŋmaa viiri bee a peɛle, a ama zaa maŋ maale la ane a saaŋkompare maaloo sobie na, a maŋ maale a eŋ a yogurt ɔrebare poore.
=== Korea ===
[[Duoro kɔre:Bibimbap at restaurant Korean Kitchen.jpg|thumb]]
· Bibimbap
· Bulgogi
· Kimchi
· Nurungji
· Sungnyung
=== Latvia ===
· Bombie
* [[Duoro kɔre:Grey peas at restaurant Milda in Riga.jpg|thumb]]Layered rye bread
* Sklandrausis
· Speķrauši
=== Lithuania ===
· Saaŋkompare daŋgeli
=== Malaysia ===
· Hinava
· Kelupis
· Ketupat
[[Duoro kɔre:Swordfish hinava.jpg|thumb]]
· Lamban
· Lemang
· Linopot
· Manuk pansuh
· Nasi lemak
· Penyaram
· Umai
=== Maldives ===
[[Duoro kɔre:Maldive fish91.JPG|thumb]]
Garudiya
Maldives zuma – saaŋkompare tuna zum ba naŋ maale Maldives paaloŋ poɔ. A e la Maldivian bondirii,
=== Malta ===
Lent naŋ be Malta poɔ & saaŋkompare bondirii ba naŋ maŋ di a wagere na zaa poɔ.
Kwarezimal – Lent sɛnsɛ
=== Maxico ===
Atole e la a ba saaqkompare tea nyu bone
[[Duoro kɔre:BolaTamale.JPG|thumb]]
Capirotada – e la bone gbɛɛ yaga ba naŋ maŋ di Lenten wagere poɔ (''comida de cuaresma'') o e la a bondiraa kaŋa ba naŋ maŋ di Friday soŋ daare
Sɛlemaa wogiri
Enchilada Mexico noba bondirii
Iguana Nɛne
Bombie, bɛŋɛ ane bɛŋkyeene
Kamaana
Tortilla
Mole Sauce
Doba-nɛne
Choizo
Mui – saaŋkompare poɔ, ba maŋ kyeeŋ la ka a waa ŋa salima sɛre ka paaŋ de a doge
Mui ane bɛŋɛ
Sope a e la Mexico bondirii ba naŋ maŋ de gyɛle a maale ne
Tamale – a e la bondirii mine ba naŋ maŋ maale eŋ kamapɛge poɔ
=== '''Nepal''' ===
Dhindo
=== '''Portugal''' ===
Denominação de Origem Controlada e la mere kaŋa banaŋ maale biŋ ka o kaara a ba daa-kpeɛne zu, cheeses, butter aane a Portugal bonkoɔre mine.
'''Saudi Arabia'''
· Hininy
· Kabsa
=== Singapore ===
[[Duoro kɔre:Hainanese Chicken Rice.jpg|thumb]]
Hainanese mui ane noɔ nɛne - a Singapore a bondirii ama la ka ba de ka a e a ba saaŋkompare bondirii
Teochew kookoo bee buuluŋ
=== Slovakia ===
Bryndzové halušky - a bondirii ama la ka ba de ka a e a ba saaŋkompare bondirii ana la halušky ane bryndza a Solvakia poɔ.
Lecso
=== South Africa ===
[[Boŋŋo Tigiri|Boboti]]<nowiki/>e
* Chakalaka and Pap
* Malva pudding
* Potjiekos
* Samosa
=== Spain ===
Borona - e la kamaana boroodo a e la saaŋkompare bondirii, naŋ be a Galicia, Asturias Cantabria, a Basque teŋɛ ane a Northen Castilla - Leon ( zie kaŋa naŋ be a Leon Palenɔia ane Burgos)
''Denominación de Origen'' ''-''
=== '''Sweden''' ===
* Falukorv
* [[Duoro kɔre:Falukorv.jpg|thumb]]Janssons frestelse
* Pyttipanna
Switzaerland
''Appellation d'origine protégée'' ''- A''
Capuns - e la saaŋkompare bondirii naŋ be a canton of Graubünden a Switzerland paaloŋ
=== Tanzania ===
Pare noba ane saaŋkompare bondirii
=== '''Thailand''' ===
Mango mui
pad Thai
=== Turkey ===
imam bayildi
Uganda
Malewa - bamboo seɛre ba naŋ maŋ deɛle ka a ko ka biŋ. A bondirii ama yiibu zie la Eastern Uganda, paaloŋ, a Bugisu naŋ be irigiŋ bilee kaŋa poɔ
=== '''United Kingdom''' ===
=== England ===
* [[Duoro kɔre:Shepherd's pie at restaurant Hell Hunt, Tallinn.jpg|thumb]]Bangers and mash
* Cottage pie
* Faggot
* Zuma ane chips
* Biguo bondirii
* Sunday roast
==== Wales ====
* Cawl
* Welsh koosee
* Glamorgan sausages
* Laver boroboro
* Welsh rarebit
* Bara dɔgebo
==== Scotland ====
[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Haggis_on_a_platter.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Haggis_on_a_platter.jpg|right|thumb|Haggis on a platter at a Burns supper.]]
* Haggis
* Lorne sausage
* Neeps and tatties
* Cullen skink
* Arbroath smokies
* Reestit mutton
=== United States ===
Article zu zaa: paaloŋ bondirii mine
* Cardamom boroboro– de la ka o e a saaŋkoŋ bondiraa a Swedish Americans paaloŋ poɔ.
* Bareka puoruu bondirii
==== Southern United States ====
Meŋ la nyɛ: Southern United States bondirii
* Biscuit
* Cheese straw
* kamaana boroboro
* Collard greens
* Hoppin' John
* Sweet potato
=== Vanuatu ===
Meŋ la nyɛ: Vanuatu bondirii §  saaŋkoŋ bondirii
* Laplap – a paaloŋ bondirii
=== Yemen ===
* Kabsa
== A paaloŋ poɔ ==
=== Arab states a Persian Gulf poɔ ===
* Khabees – saaŋkoŋ bondi-noɔ kaŋa a Arab states a Persian Gulf poɔ.
=== Commonwealth Caribbean ===
* Mui ane peas – saaŋkoŋ bondirii Anglo-Caribbean poɔ.
=== Levant (Eastern Mediterranean) ===
A saaŋkoŋ bondirii a Levant poɔ paale la, falafel, fuul, halawa, hummus, kanafeh, labaneh, medammis ane tahini ane a taa gyamaa. A bondirii na naŋ pore a paaloŋ poɔ la ana na ba naŋ maale yineŋ a legumes, gaŋaazaa, falafel, fuul, hummus ane medammis.<gallery class="center" widths="210px" heights="145px">
</gallery>
72552syug56dum5or85z9q0i8h39v9k
Taktouka
0
7271
62564
62334
2026-07-13T20:48:14Z
Mary Loor
55
62564
wikitext
text/x-wiki
'''Taktouka''' (Arabic: تكتوكة) e la Moroccan saakompare bondirii ba naŋ maŋ di komie, sɛremaane,galiki, paprika ane olive kãã<ref>https://cooking.nytimes.com/recipes/1022638-taktouka-with-burrata-and-lime-parsley-oil</ref><ref>https://books.google.com/books?id=0ModzgEACAAJ&q=Taktouka</ref>a maale ne. Taktouka e la bondirii mine noba gyamaa naŋ baŋ ne ka fo na baŋ nyɛ a bondimaale kɔɔre zie gyamaa a Morocco tentɛɛtɛɛ poɔ.
== O zaa gbuli ==
A yelbiri ŋa taktouka yi la a Arabic eroŋ taktak ka o muni la ɛre. Taktouka maŋ maale yi la komie, sɛremaane, paprika, galiki, ande ane zeɛre boma parɛɛ tɛɛtɛɛ. Fo na baŋ maale a la a ɛre a zeɛre boma ŋa zaa lantaa bee ka fo ŋmaare a biliibilii lɛ, a de la mitiri 45 kyɛ baŋ maale a bondirii ŋa.<ref>https://books.google.com/books?id=dlIhiFC4L_sC&dq=Taktouka&pg=PT102</ref>
Taktouka maŋ di la wagere zaa a yuoni zaa poɔ. A maŋ maale la a ŋa mezze, a poɔ ne bondirii mine. Bondikpɛgelaa kaŋa, fo na baŋ di la toloŋ saga bee a maaroŋ saga, ka ba maŋ di a gbɛɛyaga ane bororo. <ref>https://www.moroccoworldnews.com/2021/02/334950/moroccan-recipes-101-taktouka</ref>
== Meŋ nyɛ ==
* Chermoula
* Zaalouk
* Shakshouka
== '''Sommo yizie''' ==
nj6champp0xn8bvoc13ux8jxwaalfc6
Pea soup
0
7281
62573
62476
2026-07-14T10:30:35Z
Eric Gangman
92
maale embo
62573
wikitext
text/x-wiki
[[Duoro kɔre:Hernekeitto.jpg|thumb]]
Pea zeɛre bee split pea zeɛre, e la zeɛre ba naŋ maŋ de pea banaŋ deɛle ka a ko doge ne a seŋ, split pea zeɛre. a zeɛre ama taa la parɛɛ a ŋa lɛ a maaloo naŋ taa parɛɛ a ŋa lɛ saaŋkompare pare gyamaa naŋ taa a maaloo a toɔraa. Gbɛɛ yaga a zeɛre maŋ waa ŋa teevaare bee ka a e doɔre a yi be ba naŋ maala a ane pea anaŋ ba naŋ de maala ne a. kyɛ a zaa koɔbo maŋ be la ''Pisum sativum.''
== Saadayel bee Dakoreŋ ==
Pea zeɛre e la zeɛre banaŋ dire yuomo tuturi naŋ pare, a yi a antiŋuity wagere na poɔ zaa, A Aristophanes poɔ, ba boɔlɔ a la ka The Bird”, kyɛ neɛ kaŋa naŋ yi a Greek ane a Romans paaloŋ poɔ la da koɔrɔ a bombie ama, o da maŋ kɔ a la a ta ŋa 500 BC te ta ŋa 400 BC. A wagere na poɔ, ziire naŋ be a Athens poɔ ka ba da maŋ koɔrɔ pea zɛtoloŋ.<ref>https://web.archive.org/web/20120427183359/http://www.vegparadise.com/highestperch52.html</ref>
Ba da maŋ dire la peas bommaara ka a naŋ ba nyoore sɛre, a naŋ maŋ e la bilibili lɛ kyɛ ka piili dire.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Pea_soup#cite_ref-2</ref> Peɛroo wuli ka saŋkompare poɔ ba maŋ baŋ de la buuluŋ bee kookoo, ka anaŋ wa peas maara<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Pea_soup#cite_ref-3</ref> ana la ka ba maŋ de maale ne a ''Potage Saint-Germain kookoo.'' Kyɛ a bommaaara ama e la boma ba naŋ da maŋ de a maale ne bondirii a ko a Louis XIV, ka onaŋ wa te yi a sɛrɛɛ di zie Château de Saint-Germain-en-Laye, a yuori ŋa da pore la a (1660 – 1680) yuomo poɔ.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Pea_soup#cite_ref-4</ref>
=== A Viiri a Tendaazaa ===
[[Duoro kɔre:Pie floater in Adelaide SA (cropped).jpg|thumb]]
=== Australia ===
Atikile meŋa: ''Pie floater''
Pie floater e la a Australian paaloŋ bondirii kaŋa naŋ pore a Adelaide paaloŋ poɔ. A bondirii ama pie zeɛre ane meat pie la ka ba maŋ de lantaa a maale ne, a ana yoŋ naane gbɛɛ yaga ba maŋ de la toosi a pale. A yelŋa piili taa la sagediibu ka o piili a 1890s yuom poɔ., pie floater de yuori kaŋ neɛzaa a baŋ a bondirii ka e boma ba naŋ da maŋ koɔrɔ a South Australian pie carts paaloŋ poɔ.
A pie floater e la a Australian saaŋkompare bondiraa ka ba maŋ maale o maalo kaŋa a boɔle ka meat pie., kyɛ a mine kaŋa ba maŋ maale o la a saaŋkompare maaloo a nyɔge leɛ ka a pare leɛ do sazu kyɛ ka a pare leɛ sigi puliŋ.ka laa poɔ wa la, pea zeɛre maŋ e la tage kyɛ ka maale waa ŋa tevaare waaloŋ.<ref>http://blogs.abc.net.au/sa/2010/05/the-glorious-meat-pie-and-humble-pie-floater.html?site=adelaide&program=adelaide_afternoons</ref>
=== Britain ane Ireland ===
A e la bebiiri sakuuri yieluŋ kaŋ. Noba gyamaa naŋ baŋ ka ba sɛge ka o taa sommo yiebu zie a 1765<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Pea_soup#cite_ref-6</ref> yuoni naŋ pare poɔ. Ba da maŋ yeli ka,
Pease bontoloŋ
Pease bommaaroŋ
Pease koɔ la be daleseŋ poɔ
Bebie awai
Ba mine boɔrɔ a la maaroŋ,
Ba mine boɔrɔ a la toloŋ.
Ka ba mine boɔrɔ a ka a be a daleseɛŋ poɔ
Bebie awai koɔ.
Pease e bɔrefɔ yuori naŋ yi a soga poɔ ka yeni yuori la pease kyɛ ka o yageroŋ yuori la pea, azuiŋ pea e la kyɛŋmaaroo a yelbie maaloo poɔ. Pease pudding meŋ da e la bondirii naŋ terɛ faŋa, kyɛ ka a daaroŋ meŋ naŋ be puliŋ, a ba e tuo, a maŋ yi peas ba naŋ deɛle ka a ko, a bondirii ama da e la bonkɔɔreba bondirii, a zuo a zaa anaŋ ba naŋ maŋ doge ne doba – nɛne<ref>Felicity Goodall, ''Lost Plymouth, Hidden Heritage of the Three Towns'', 2009</ref>, ana meŋa la a pea meŋa tɔre zaa ( ham) zeɛre. aneazaa pease la wa leɛre bondirii ana ba naŋ maŋ dire wagere zaa a yuomo tuturi naŋ pare poɔ, kyɛ a bondirii ama la naŋ e bone naŋ pore ka neɛzaa naŋ baŋ a, a waana zenɛ., kyɛ naŋ e ba saaŋkompare bondirii, ba maŋ maale a la ka a waa ŋa “mushy peas” ba da nɔŋ ka ba koɔrɔ a ne zoma ane chips a paaŋ pale ne nɛne.
Pea soup e la bɔrefɔ yuori gyamaa naŋ baŋ ka ba maŋ maale a ka a waa ŋa puree koɔ tage, bee mushy peas koɔ bondirii. Ba na baŋ de la pea maara a maale ne a bee ka ba baŋ de pea anaŋ ba naŋ deɛle ka a ko a maale a.<ref>White, Eileen (2003). ''Soup''. Totnes, Britain.: Prospect Books. p. 105. ISBN <bdi>1-903018-08-0</bdi>.</ref>
A 19<sup>th</sup> yuomo naŋ poɔ naŋ pare, pea soup la ka ba da boɔlɔ bee ka noba da de ka a e bondrii naŋ e bondi-weɛŋ kyɛ naŋ bondirii naŋ wuli ka foo wa nyɛ neɛ ka o soba dire a lɛ wuli ka o soba naŋ daana la o soba.A Thaɔkeray senselluŋ ŋmaa kaŋa naŋ kyaare ka o yelzu e ka, “A Little Dinner at Timmins’s” ka deɛdeɛnɛ wa soore ka o pɔge ka boŋ la so ka o ba maŋ soore o zɔmmeŋ kɔrɔ yɛlɛ,? ka dɔɔnyaŋaa la, Mrs. Portman a soore te soore gbɛrebo lezare, n baŋ ka you ayi naŋ pare poɔ, ka o leɛ kaa o ne o niŋe kyɛ nyɔge o saaŋ, ka dabuo la e a pare baaraa te na gaa be kyɛ ba leɛ gaa be, ka pea soup da be la a be ka ba te di, ka Thomas hardy’s ''Tess of the D'Urbervilles'', ka Tess a leɛ maaleŋ kaa o kyɛ yeli te laa danseɛ yaga ka te e la d'Urbervilles… te taa la kuri sulee, a taa laa naŋ ŋmaa viiri a waa ŋa suli kpoŋ, kyɛ ka ba naŋ maale ne o a kuri. Kyɛ ona la ka n ma da maŋ de donɔ ne a pea soup (zeɛre).
A zeeɛre ama taaba maŋ e la boma banaŋ puli neŋ ne peas doɔre ana ka ba boɔlɔ ka “London Partiɔular” ka banaŋ wa eŋ a smog doɔre tage na baare la ka boɔlɔ a London a yuori ŋa da pore la kyɛ wa te tɔ Clean Air Act a 1956 yuoni poɔ<ref>"London particular", ''BBC Good Food Magazine'', BBC</ref>.
[[Duoro kɔre:Yellow Split Pea Soup.jpg|thumb]]
'''Canada'''
''Soupe aux pois [jaunes]'' (yellow pea soup ( zeɛre)) e la a Québec cuisine saaŋkompare bondirii. Saaŋkompare Québec cuisine e la bone naŋ daŋ bebe a Maine cuisine ane a cuisine of Vermont<ref>"Bill Brownstein: New York Times pays tribute to Canadian cuisine – starting with Joe Beef's David McMillan". ''montrealgazette.com''. 16 January 2018.</ref> poɔ.
A Quebec's soupe aux pois<ref>Ferguson, Carol and Fraser, Margaret, ''A Century of Canadian Home Cooking: 1900 through the 90's'', Prentice Hall Canada Inc., Scarborough, 1992</ref> na pore ka neɛza naŋ baŋ la peas doɔre maŋ de la nyenoo a puli ne doba nɛne, ane zɔŋ. Ka fooŋ wa doge a doba nɛne baare o maŋ nyɔge la ŋmaare ŋmaare a leɛ de te eŋ a zeɛre poɔ, a mine meŋ bamine meŋ nyɔge a la a ŋmaare bilibili lɛ a eŋ a toɔraa a ne a zeɛre,
'''Czech Republic'''
A Czech Republic bondirii maaloo zie, pea zejre ((''hrachová polévka, hrachovka'') ba maq di a aŋa cremy zeɛre banaŋ ɛre puli taa ne pea. Gbɛɛ yaga bamaŋ de a la a meele ne garlic ane marjoram, a bondirii ama diibu poc, baɔon la ka ba maq tasoga a de dire ne. ba maŋ maale a la ka e Borenyɛ saŋa bondirii.<ref>Prima, F. T. V. "Hrachová polévka – delikátní jemný krém s křupavou slaninou". ''Prima Fresh'' (in Czech). Retrieved 2025-04-26.</ref><ref>Kojzarova, Martina. "Vánoční hrachová polévka". ''Apetit Online'' (in Czech). Retrieved 2025-04-26.</ref><ref>"Hrachovka » Češka z Česka". ''www.ceskazceska.cz'' (in Czech). 2019-11-24. Retrieved 2025-04-26.</ref>
[[Duoro kɔre:Erbswurst (cropped).jpg|thumb]]
'''Germany'''
Pea soup e la bondirii naŋ pore a Germany paaloŋ poɔ. Gbɛɛ yaga a maŋ puli ne la bee a meele ne nɛne, , sausage bee ''{{lang|de|[[Kassler]]}}'' (a pale ne doba nɛne seɛraa) kyɛ a paaŋ yi la a paaloŋ na poɔ a bonddirii naŋ maale. A paaŋ gyamaa poɔ ka banaŋ na maale a bondirii ama sausages maŋ poɔ la a diibu saŋa ka ba laŋ di ne a pea zeɛre, kyɛ noba mine gba maŋ de di ne la borodo. Anaŋ ba naŋ maŋ daŋ maale eŋ koŋkolee poore mine maŋ de a la a maale ne bondirii gba.
A boŋkaŋa banaŋ daŋ maale la a pea zeɛre bone, a boŋ ŋa banaŋ maale e la pea meal ane beef fat Erbswurst : pea sausage) a bone ŋa piili la a 1867 yuoni poɔ, John Heinrich Gruneberg la wane a bone ŋa. Onaŋ koɔrɔ ko a Prussian paaloŋ deme. A saŋa a Franco-Prussian zɔɔre naŋ piili, a zɔɔre ministry, ona meŋ gba da e la neɛ ba naŋ enyɛ ka o na toɔ la a kaara sogyɛre bondirii koɔrɔ zu
A bondimaala kaŋa meŋ la pea zeɛre, a zeɛre ama, pea ane nanɛne kaaŋ ((''{{lang|de|[[Erbswurst]]}}'': pea sausage) la ka ba maŋ de lantaa a maale ne. A bondirii ama maaloo piilu e la a 1867 yuoni poɔ, Johann Heinrich Grüneberg, la neɛ naŋ daŋ piili a bondirii ama maaloo azuiŋ ona la wane a bondirii ama, o na la koɔre a boma ama a ko Prussian State. A saŋa a Franco-Prussian War naŋ ŋmɛ a daworo ka a yi. Ona la da sogyɛre pea zeɛre ane boroodo. Ba da mɛ la a maaloo zie ka o e kpoŋ, a zie ŋa la ka aba maŋ maala a bondirii kyɛ naŋ koɔre a bombulo, ba maŋ baŋ maale la bondrii a ta ŋa 4,000 ane 5,000 tone, ''Erbswurst,'' anaŋ la ka ba maŋ maale ko sogyɛre a zɔɔre poɔ. 1889 yuoni poɔ, A Knorr bondirii kompani maŋ da karatare naŋ wuli ka pampana ba so la bamine. Knorr ona la zenɛ ka ba boɔlɔ Unilevere brand, a maaloo ŋa e la Erbswurst a Borenyɛ kyuu poɔ a bebie lezare ne pie ata daare a 2018 yuoni poɔ.<ref>3thedward (19 December 2018). "Eilmeldung Ende der Erbswurst Ende 2018" – via YouTube.</ref>
=== '''Indonesia''' ===
Dutch colony, Indonesia de la a bondirii ama yi ziekaŋa, ba naŋ boɔrɔ bee ka ba boɔlɔ sup '' ercis'' or ''erwtensoep'', ona la e a Dutch–Indonesian saaŋkompare bondirii.
=== '''Netherlands''' ===
[[Duoro kɔre:Erwtensoep roggebrood katenspek.jpg|thumb]]
''Erwtensoep'' (Dutch: [ˈɛrtə(n)sup] <sup><phonos file="Nl-erwtensoep.ogg"></phonos></sup>), la ka ba boɔlɔ ''snert'' (Dutch: [snɛrt] <sup><phonos file="Nl-snert.ogg"></phonos></sup>), la e a Dutch paaloŋ poɔ pea zeɛre. a zeɛre ama maŋ e la tage kyɛ waa ŋa teɛ vaare, ba maŋ ŋmaare la doba nɛne feeŋ feeŋ a eŋ, zama a pale , carrots, leeks, celeriac bee stalk celery ane daŋgeli. Slices of ''{{lang|nl|[[rookworst]]}}'' (smoked sausage) zaa e la boma ba naŋ maŋ ŋma eŋ a zeɛre ŋa poɔ ka banaŋ wa waana ka ba di bee a ko neɛ ka o soba a di. A zeɛre ama e la saaŋkompare zeɛre banaŋ maŋ di a winter tigiri diibu poɔ la e a Dutch bondirii maaloo zie.
Ba maŋ di la a saaŋkompare bondirii ama ne a Frisian rye bread (''{{lang|nl|roggebrood}}'') ane bacon, cheese bee butter. A bacon ama la ka ba maŋ de maale ne ''{{lang|nl|katenspek}}'', a bacon, bondirii ama maaloo taa la tɛɛtɛɛ, a mine ba maŋ doge la kyɛ naŋ sɛ bee a kyeen. Pancakes e la boŋkaŋa ba naŋ maŋ tasoga de di ne pea zeɛre. a zeɛre ama la ka ba boɔlɔ ka ''snert met struif'', ''{{lang|nl|struif}}, ka a mannoo la'' pancakes.
A Royal Dutch Navy pea zeɛre maŋ e la feeŋ a ne cubes peɛle mine naŋ maŋ do deɛle a zeɛre saa zu. Ana la ka ba paaŋ boɔlɔ ''Snert met Drijfijs'' (pea soup with floating ice).
koek-en-zopie ama naŋ wa e la bondifeeŋ mine ane bonnyuuri mine banaŋ maŋ di kyɛ nyu a winter tigiri diibu poɔ, a saŋa a sakubu naŋ maŋ wa leri, babɛrɛ poore, buli ane mama poore naŋ be a Netherlands poɔ, gbɛɛ yaga serve ''{{lang|nl|snert}} ama la ka ba maŋ de di ne a tigiri, ka a e ba'' savoury snack.
A Suriname, naŋ da e a Dutch colony, Dutch pea zeɛre dogebo diibu a teŋɛ poɔ meŋ e la a toɔraa lɛ.
=== '''Nordic countries''' ===
Swedish ''{{lang|sv|ärtsoppa}}''; Finnish ''{{lang|fi|hernekeitto}}'' {{IPA|fi|ˈhernekˌkei̯tːo|}}; Danish ''{{lang|da|gul ærtesuppe}}''; Norwegian ''{{lang|no|ertesuppe}}''.
Nordic pea zeɛre maŋ e la boma ba naŋ maŋ doge ne daba nɛne, aneazaa ka wagere mine a nɛne maŋ dɔgele la a lambogiriŋ, ka ŋmaare a bibili lɛ kyɛ ka zama ane boma aseŋ thyme ane marjoram.
A Finland zeɛre e la boma banaŋ maŋ maale ne pea maara, A Sweden, a Norway ane Denmark, pea doɔre la ka maŋ de maale ne.
=== '''Sweden and Finland''' ===
[[Duoro kɔre:Pea soup in Lohja.jpg|thumb]]
'''A Sweden ane Findland''' zeɛre gbɛɛ yaga a maŋ e la boma ba naŋ maŋ de mustard ane zama a ŋmaare lantaa ( a ba e a Sweden yoŋ) kyɛ a mine, meŋ anaŋ ba naŋ maŋ deɛle ka a ko la ka ba maŋ de a doge ne zeɛre, a seŋ (thyme, bee marjoram, ama maŋ biŋ la a dɔɔle a tabɔl zu ka neɛzaa wa boɔrɔ ka o e eŋ a di. A zeɛre la paaŋ baŋ tu, aseŋ a pancakes ane jam a paaŋ de nansaala boma mine banaŋ boɔlɔ ka ( (strawberry, raspberry, bilberry, cloudberry ). A Sweden poɔ a zeɛre ama mine wagere anaŋ ne a punsch toloŋ la maŋ kyɛnɛ.
A pea zeɛre diibu a Sweden ane a Findland poɔ, a zeɛre ama diibu piili la 13<sup>th</sup> yuomo naŋ pare kyɛ e saaŋkompare bondirii banaŋ ma di Nadaare bebiri. Ba yeli ka a yeli ŋa daŋ piili la a krito biiri nɔleŋ poɔ bee wagere, na maŋ e a Nudaare bebiri. Kuɛ a saaŋkompare Nadaare pea zeɛre ama e la boma banaŋ maŋ koɔrɔ a bondirii koɔrɔ zie, aseŋ sakue poore, sogyɛre kpɛzie a ne bondirii maale dire, ane dire poore.<ref>"Pea soup and pancakes – Sweden's Thursday favourite". ''Routes North''. 10 February 2018. Retrieved 9 December 2023.</ref>
A Finland, Laskiainen, a winter tigiri kpaaroŋ ne a Shrove Tuesday, pea zeɛre la ka ba maŋ de di ne a tigiri ŋa poɔ bee a mine a pancakes laskiaispulla seɛre. A tigiri ŋa diibu maŋ laŋ ne la downhill sledding.
A Swedish king Eric XIV (1533–1577) da seŋ ka o kpi a yi saŋa na onaŋ di a zeɛre arsenic- banaŋ eŋ teeŋ faare wa baare.<ref>Lars Ericson in ''Johan III'', ISBN, p. 109</ref> Kyɛ a da saaŋ ka a arsenic teeŋ fare ama da e la boma banaŋ eŋ a pea zeɛre poɔ.<ref>Harrison, Dick. "Ärtsoppa och arsenik". ''Svenska Dagbladet'' (in Swedish). Retrieved 9 December 2023.</ref> Pea zeɛre anaŋ neŋ la ka baŋ baŋ boɔlɔ ka a e a Swedish gaŋ sɛgere August Strindberg. Ama la ka ba de ka a e gudamat (ŋmemɛ bondirii).<ref>"Pea soup" (PDF). American Swedish Historical Museum. Retrieved 9 December 2023.</ref>
=== '''Denmark''' ===
A Denmark poɔ, pea zeɛre e la boma banaŋ maŋ de di ne doba puori ane medisterpølse,banaŋ doge, a paaŋ pale ne a mustard, pickled beets and rugbrød lamogiriŋ. A yi be meŋ, a bndirii ama maŋ tasoga e la tigiri bondirii, anaŋ ne beer ane snaps la maŋ kyɛne a tigiri diibu poɔ.<ref>Martin Schultz (9 September 2014). "No "Hjorddrengenes"-market without gule ærter". ''Lokalavisen, Norddjurs'' (in Danish). Politikens Lokalaviser A/S. Retrieved 11 December 2023.</ref>
A Denmark poɔ, a bondirii ama piilu naŋ tuuli la a gaa 1766 yuomo naŋ pare poɔ, sɛgebo naŋ wuli, a bondirii ama yiibu bee piilu zie e la Bronze teŋɛ bee a paaloŋ naŋ piili, ka a peas ane cabbage wa ko baare, a zɛvaare ama e la bone naŋ pore a winter poɔ.<ref>"Familien Løcke". ''guleærter.dk'' (in Danish). Møllerens. Retrieved 17 October 2014.</ref><ref>. Beware: This is not always a solid source.</ref><ref>Boyhus, Else-Marie (1996): ''Grøntsager – en køkkenhistorie'', ISBN {{in lang|da}}</ref>
=== '''Norway''' ===
'''Norway''' poɔ, a pea zeɛre e la saaŋkompare bondirii banaŋ maŋ de d ne a Easter, tigiri, anaŋ ne daŋgeli , carrots aane zɛvaɛ.
=== '''Poland''' ===
[[Duoro kɔre:Goroh 014.jpg|thumb]]
'''A Poland poɔ, pea zeɛre''' (''{{lang|pl|grochówka}}'' {{IPA|pl|ɡrɔˈxuf.ka||Pl-grochówka.ogg}} <sup><phonos file="Pl-grochówka.ogg"></phonos></sup>) a bondirrii ama gbɛɛ yaga maŋ e kyaare la sogyɛre, a be la ka a bondirii ama e bone naŋ pore ka neɛzaa baŋ. Ananso ka pea zeɛre e boma naŋ e mɔlɔ kyɛ e boma naŋ e bondiri naŋ taa tɔnɔ yaga a k nensaala endaa eŋɛ, aneŋ meŋ a zeɛre ama maaloo naŋ ba taa tuo.<ref>Piepenbring, Dan (11 November 2013). "Happy Veterans Day! Military Food Staples That Supported the Troops' Stomachs". ''Bon Appétit''. Retrieved 5 October 2024.</ref> A taa la yeluŋ kaŋa ka Sogyɛre (pea soup) ( (''{{lang|pl|grochówka wojskowa}}'') a maŋ e la tage a mane lɛ tere naŋ na baŋ tuŋ a poɔ daadaa lɛ. Aneazaa ka pea zeɛre ama gbɛɛ yaga, a bondirii ama maŋ e la boma banaŋ maŋ maale ka a e gyamaa, gbɛɛ meŋ a bondirii ama ne field kitchens la maŋ laŋ kyɛnɛ. Anaŋ waana ŋa field kitchens la ka ba maŋ de maale ne bondirii a ko gyamaa.<ref>"Volunteers distributing pea soup during XIX. Great Orchestra of Christmas Charity Finale". ''Wiadomosci-gazeta.pl''. Retrieved 22 May 2026.</ref>
=== '''Ukraine''' ===
A Ukraine poɔ, a be la ka ba baŋ ka o e ''horokhovyi sup'' bee ''{{Transliteration|uk|horokhivka}},''<ref>Franko, Olha. Практична кухня. — Lviv: Kamenyar, 1991. — p. 28</ref> pea zeɛre e la naŋ pore a e bebiri zaa zeɛre. Gbɛɛ yaga a meŋ gba maŋ paale ne la nɛne bee bacon, gbɛɛ yaga croutons maŋ e la boma banaŋ de eŋ bondirii poɔ a ko neɛ.
=== '''United States''' ===
A United State paaloŋ poɔ, “ pea zeɛre” ka bonzaa ba la paale a poɔ anaŋ la ka ba boɔlɔ ka puree koɔ baaloŋ. A pea zeɛre ama pile la a 1905 yuoni ne poɔ ane split peas doba-nɛne nyɛnnoo ane nanɛne seɛraa. A zeɛre ama maŋ kyoɔre a la ka ba tɔ nyɛ lɛ a zeɛre meŋa naŋ waa.<ref>Mumford, Angelina Jenkins (1905). ''The Genesee Valley cookbook''. p. 8.</ref>
Split pea zeɛre, gbɛɛ yaga a maŋ e la bone naŋ e koɔ feeŋ, fo maŋ nyɛ la pea ane ham la maŋ lantaa, a zeɛre ama e la boma naŋ pore a Northeast poɔ, ane a Midwest ane a Pacific Northwest poɔ. A taa la saaŋkompare yelturaa kaŋa a kyaare greeen-colored foods on St. Patrick's bebiri. Aseŋ a 1919 yuoni poɔ, Boston Globe article, yele ka sɛre ka a bondirii ama na noma, "A St. Patrick's Day Dinner" ne Cream of Green Pea Soup (American Style)", a paaŋ paale ne "Cream of Green Pea Soup (American Style)" kyɛ naŋ paale codfish croquettes with green pea sauce, lettuce salad, pistachio ice cream, ane "green decorated cake" .<ref>"Household Department", ''Boston Daily Globe,'' March 16, 1919, p. 76</ref>
== '''Kaa kyɛ nyɛ''' ==
· Dal
· Lentil soup
· List of legume dishes
· List of soups
· List of vegetable soups
· Marrowfat peas
· Pie floater
· Sambar (dish)
== Sommo yizie ==
pjcuoezof8kwvukcxfu3s8vqi0lhkqs
Hmiss
0
7288
62552
2026-07-13T16:45:10Z
Edith Tangkur
310
Creat article
62552
wikitext
text/x-wiki
'''Hmiss''' ({{langx|ar|حميص}}) bee '''ifelfel''', ka o muni la "chilli pepper" a Kabylia,<ref>https://journals.openedition.org/encyclopedieberbere/2160</ref> <ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Hmiss#cite_ref-2</ref><ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Hmiss#cite_ref-3</ref>bee '''felfla'''<ref>https://www.torrossa.com/it/resources/an/5097816</ref> ane '''chlita''' poɔ a Oran irigyin poɔ, e la saakompare bondirii ko a Algerian naŋ maŋ maale yi sɛremaane naŋ ɛre ane komie, naŋ maŋ ŋma a lane zeɛre boma mine ane olive kãã.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Hmiss#cite_ref-5</ref><ref>https://www.berghahnjournals.com/view/journals/ame/17/2/ame170204.xml</ref> A yelbiri "hmiss" muni sauté a Algerian Arabic poɔ, bonso a zɛvaare seŋ ka a sautéd ka ba naŋ wa ɛre a.<ref>https://books.google.com/books?id=AfkxEAAAQBAJ&dq=sauce+algerienne&pg=PT144</ref><ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Hmiss#cite_ref-8</ref>
A yuoni 1975 poɔ, French bondimaala ane sɛgerɛ Marcell Boulestin pore la hmiss a o 'Boulestin's Round-yuomo ata bondimaale gane poɔ ka o e a ''Algerian salaade.''<ref>https://books.google.com/books?id=omaXqXxPhpAC&dq=sauce+algerienne&pg=PA238</ref>
== Mannoo ==
Hmiss maŋ baŋ maale la ziezaa a Algeria poɔ, ka tɛɛtɛɛloŋ fee bebe a a irigyin tɛɛtɛɛ poɔ. A ŋa a eastern Algeria poɔ, ba maŋ maale ne la galiki, komie ane sɛremaane naŋ ɛre. Ba maŋ doŋ a la a de a galiki, a komie naŋ ŋma, ane a kãã a eŋ laakyeenaa poɔ ka a kyee a ta mitiri awola mine, a de a sɛremaane eŋ a a tuori poɔ (a mehras). Ba paa maŋ de a eŋ pɛreti poɔ.<ref>https://dumplingsandmore.fr/post/hmis-salade-de-poivrons-et-tomates-grilles-recette-algerienne/</ref>
A ŋaa maaloo maŋ poɔ la aghroum bee kesra boroboro. A Kabylia poɔ, ba maŋ maale a la ne a zɛvaare na ne o zu, a paa de olive kãã a eŋ, tasogo kaŋa gyɛle ba naŋ puŋ meŋ na baŋ eŋ la a baaraa saga, ka ba de a lantaa a vɛŋ ka doŋ fee lɛ. A Tlemcen poɔ, ba maŋ maale a la ne olive kãã , sɛremaane, komie, galiki, gyɛlɛ ka ba maŋ de puoro naŋ e caraway a poɔ.<ref>https://www.internationalcuisine.com/hmiss/</ref><ref>https://lesucresale-doumsouhaib.com/hmiss-setifien-ou-salade-de-poivron/</ref><ref>https://www.196flavors.com/algeria-felfla-hmiss/</ref>
== Sommo yizie ==
cfti1bsn8dwwmukhsva8yl0oz6dnnj5
List of African dishes
0
7289
62553
2026-07-13T17:22:07Z
Edith Tangkur
310
Creat article
62553
wikitext
text/x-wiki
Africa e l a tenkpoŋ ayi kaŋa a tendaazaa poɔ, ka ba taa lisiri tɛɛtɛɛ naŋ ta kɔɔ ane noba naŋ yɛle kɔkɔtɛɛtɛɛ. A tɛɛtɛɛloŋ ŋa bebe la a ba laŋkpeɛbo culinary yipoge, ane ba zeɛre boma tɛɛtɛɛ, lɛ ba naŋ maŋ maale binditɛɛtɛɛ, ane lɛ na ba naŋ maŋ maale a.
== African bondirii ==
A ama naŋ tu e la bonditɛɛtɛɛ maŋ ko baŋ e a zaa a African poɔ. Fo meŋ na baŋ soŋ la a poɔ a mine naŋ ba kyɛbe ane sommo yizie maŋ somma.
jlh0evsnxqzdyctiz5u3abpyiboddl3
62554
62553
2026-07-13T17:35:34Z
Edith Tangkur
310
Creat article
62554
wikitext
text/x-wiki
Africa e l a tenkpoŋ ayi kaŋa a tendaazaa poɔ, ka ba taa lisiri tɛɛtɛɛ naŋ ta kɔɔ ane noba naŋ yɛle kɔkɔtɛɛtɛɛ. A tɛɛtɛɛloŋ ŋa bebe la a ba laŋkpeɛbo culinary yipoge, ane ba zeɛre boma tɛɛtɛɛ, lɛ ba naŋ maŋ maale binditɛɛtɛɛ, ane lɛ na ba naŋ maŋ maale a.
== African bondirii ==
A ama naŋ tu e la bonditɛɛtɛɛ maŋ ko baŋ e a zaa a African poɔ. Fo meŋ na baŋ soŋ la a poɔ a mine naŋ ba kyɛbe ane sommo yizie maŋ somma.
{| class="wikitable sortable"
!Name of dish
!Image
!Country/region
!Description
|-
|Achu/Achou
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Taro_sauce_jaune_avec_peau_de_boeuf.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Taro_sauce_jaune_avec_peau_de_boeuf.jpg|125x125px]]
|Cameroon
|A dish consisting of pounded cocoyams and a red palm oil soup, served with cow skin, oxtail, tripe, and steamed eggplant
|-
|Ming'oko
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Mtipu_leaf.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Mtipu_leaf.jpg|125x125px]]
|Tanzania
|A dish of wild edible yams
|-
|Afang
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Afang_Soup.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Afang_Soup.jpg|167x167px]]
|Nigeria
|A vegetable soup which has its origin from the Efik people in the southeast of Nigeria
|-
|Ahriche
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Tahricht_(cropped).jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Tahricht_(cropped).jpg|125x125px]]
|Morocco
|Tripe wrapped around sticks and cooked over hot coals
|-
|Akara, or koose
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Bahia_acaraje.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Bahia_acaraje.jpg|125x125px]]
|Nigeria, Benin, Ghana and Sierra Leone
|A Yoruba food made from peeled beans made into balls and deep-fried, known as Koose in Hausa and Ghana, can be eaten as a snack, but is often coupled with hausa koko as part of a breakfast meal.
|-
|Alloco (Nigeria: dodo)
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Aloko.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Aloko.jpg|125x125px]]
|Côte d'Ivoire (Nigeria and Ghana)
|A fried plantain snack, often served with chili pepper and onions (Nigeria and Ghana: eaten as a snack or as side with rice and/or bean)
|-
|Amala
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Amala.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Amala.jpg|125x125px]]
|Nigeria, Benin, Togo
|A Yoruba Yam flour mold/"Okele", served with a variety of soups
|-
|Asida
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Eating_Asida.JPG|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Eating_Asida.JPG|125x125px]]
|North Africa
|A lump of cooked wheat flour dough, sometimes with butter or honey added<ref name="CAW" />
|-
|Attiéké
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Attieke.JPG|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Attieke.JPG|125x125px]]
|Côte d'Ivoire
|A side or main dish made from cassava <sup>[''citation needed'']</sup>
|-
|Babute
|
|Democratic Republic of Congo
|Ground beef, curry powder, and apricots
|-
|Banga soup
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Eba_served_with_Fresh_fish_banga_soup_in_a_clay_pot.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Eba_served_with_Fresh_fish_banga_soup_in_a_clay_pot.jpg|125x125px]]
|Nigeria, Ghana, and Cameroon
|It is made from palm nuts and is eaten primarily in the southern and midwestern parts of Nigeria. In Ghana, the Akan ethnic group call it Abenkwan and it is eaten with fufu.
|-
|Bariis Iskukaris
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:SOMALI_FAVORITE_MAIN_FOOD.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:SOMALI_FAVORITE_MAIN_FOOD.jpg|125x125px]]
|Somalia - Somaliland
|Cooked Rice with chicken or Lamb meat , sold in cafes , restaurants and hotels in Eastern Africa.
|-
|Bazeen
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Bazin.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Bazin.jpg|125x125px]]
|Libya
|Barley dough served with tomato sauce, eggs, potatoes, and mutton.
|-
|Bichak
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Samarkandian_Bichak_with_pumpkin_(Tajik_cuisine).jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Samarkandian_Bichak_with_pumpkin_(Tajik_cuisine).jpg|125x125px]]
|Morocco
|A stuffed tricornered appetizer.
|-
|Biltong, Kilichi or Segwapa
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:BiltongStokkies.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:BiltongStokkies.jpg|125x125px]]
|Southern Africa, Zimbabwe, Botswana, South Africa, Cameroon, Niger, Nigeria, Zambia, Namibia
|Similar to jerky. Raw meat, such as beef or game meats like ostrich, cut into strips, cured and dried. Also called segwapa in Botswana
|-
|Bobotie
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Bobotie-01.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Bobotie-01.jpg|131x131px]]
|South Africa
|Spiced ground meat with an egg topping.
|-
|Boerewors
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Boerewors_raw.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Boerewors_raw.jpg|125x125px]]
|South Africa, Zimbabwe Zambia, Namibia
|This is a South African spiced mixed-meat sausage that was developed by the Afrikaans-speaking white farmers, the ''Boere'', and is now used nationwide as a symbol of heritage by all races. It contains coarsely minced beef, pork and occasionally lamb. It is traditionally flavored with coriander and black pepper but can have a multitude of spices, like chilli pepper. Though each butcher has his own unique recipe, a council has been formed to evaluate exactly what can be labelled as "boerewors". The council has stated that the requirements for labelling it as boerewors is that the sausage must contain 80% or more ground beef, 20% or less pork (including cubes of pork fat) and the spices coriander and black pepper.
|-
|Boerewors
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Boerewors_rolls_with_homemade_tomato_relish._Yum..jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Boerewors_rolls_with_homemade_tomato_relish._Yum..jpg|125x125px]]
|South Africa
|This a popular South African variant of the global hot dog phenomenon. It consists of a braaied boerewors served in a hot dog bun with onion relish and usually ketchup /tomato sauce and mustard. It can also be served with various chilli sauces.
|-
|Braaibroodjie
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Braai_broodjies.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Braai_broodjies.jpg|167x167px]]
|South Africa, Namibia
|This is a popular South African variant of a toasted sandwich, where the sandwich is grilled (braaied) over an open charcoal or wood flame instead of in an electric sandwich toaster. The name translates directly as "grilled-sandwich".
|-
|Brik
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Brikdish.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Brikdish.jpg|125x125px]]
|Tunisia
|Stuffed pastry.
|-
|Briouat
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Moroccan_food-02.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Moroccan_food-02.jpg|125x125px]]
|Morocco
|Sweet puff pastry.
|-
|Bunny chow
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Quarter_Mutton_Bunny_Chow.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Quarter_Mutton_Bunny_Chow.jpg|125x125px]]
|South Africa, Zimbabwe
|Often simply called "Bunny", a fast food dish that is a hollowed out loaf of bread filled with curry.
|-
|Cachupa
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Cachupa_frita.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Cachupa_frita.jpg|125x125px]]
|Cape Verde, São Tomé and Príncipe
|A stew of hominy, beans, and meat.
|-
|Calulu
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Calulu.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Calulu.jpg|125x125px]]
|Angola, São Tomé and Príncipe
|Dried fish with vegetables, often onions, tomatoes, okra, sweet potatoes, garlic, palm oil, and ''gimboa'' leaves (similar to spinach); often served with rice, ''funge'', palm oil beans, and ''farofa''.
|-
|Chakalaka
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Chakalaka.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Chakalaka.jpg|167x167px]]
|South Africa, Zimbabwe
|Vegetable relish.
|-
|Chakhchoukha
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Chakhchoukha9.JPG|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Chakhchoukha9.JPG|125x125px]]
|Algeria
|A stew of lamb, spices, tomatoes, and flatbread.
|-
|Chermoula
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Chermoula_tagine.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Chermoula_tagine.jpg|125x125px]]
|North Africa
|A marinade of oil, lemon juice, pickled lemons, herbs, garlic, cumin, and salt, most often used to flavor seafood.
|-
|Cocada amarela
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Cocada_amarela.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Cocada_amarela.jpg|125x125px]]
|Angola
|A dessert of eggs and coconut.
|-
|Couscous
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Couscous-1.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Couscous-1.jpg|125x125px]]
|North Africa
|A semolina pasta.
|-
|Dabo kolo
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:ASC_Leiden_-_Dabo_kolo_-_"Elsa_kolo_Yegbes_Kolo_Belewez"_-_A_bowl_of_bread_chunks_with_packaging,_Leiden_2022_(cropped).jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:ASC_Leiden_-_Dabo_kolo_-_%22Elsa_kolo_Yegbes_Kolo_Belewez%22_-_A_bowl_of_bread_chunks_with_packaging,_Leiden_2022_(cropped).jpg|125x125px]]
|Eritrea, Ethiopia, Democratic Republic of the Congo
|Small pieces of bread fried in oil.
|-
|Dambou
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Dambu.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Dambu.jpg|125x125px]]
|Niger
|A semolina (or other grain) dish prepared with moringa leaves. Eaten at any time, but especially at outdoorings and weddings.
|-
|Delele
|
|Zimbabwe, Botswana
|Okra prepared with baking soda.
|-
|Draw soup
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Okro_Soup_(cropped).jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Okro_Soup_(cropped).jpg|152x152px]]
|Nigeria
|A soup of okra or pumpkin seeds.
|-
|Droëwors
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Droewors.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Droewors.jpg|125x125px]]
|South Africa, Zimbabwe, Namibia
|This is a boerewors that has been dried and cured in a similar way to biltong. The name translates literally as "dried sausage".<sup>[''citation needed'']</sup>
|-
|Duqqa
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Dukkah.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Dukkah.jpg|125x125px]]
|Egypt
|A dip of herbs and spices.
|-
|Eba
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Individual_plate_of_garri_to_eat_by_hand_with_fish_and_greens,_Baba1_(5570984125).jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Individual_plate_of_garri_to_eat_by_hand_with_fish_and_greens,_Baba1_(5570984125).jpg|125x125px]]
|West Africa, Nigeria, Ghana
|A cooked Yoruba named starchy vegetable food made from dried grated cassava (manioc) flour, commonly known as garri.
|-
|Echicha
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Plastic_bowl_full_of_echicha.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Plastic_bowl_full_of_echicha.jpg|125x125px]]
|Nigeria
|Cassava, pigeon pea, and palm oil.
|-
|Edikang ikong
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Edikaikong.JPG|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Edikaikong.JPG|125x125px]]
|Nigeria
|A vegetable soup that has its origin from the Efik people in the southeast of Nigeria.
|-
|Efo riro
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Efo-Riro_(7370530836)_(cropped).jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Efo-Riro_(7370530836)_(cropped).jpg|125x125px]]
|Nigeria
|A Yoruba stew mainly consisting of spinach and locust beans.
|-
|Egusi soup
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Pounded_Yam_and_Egusi_Soup.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Pounded_Yam_and_Egusi_Soup.jpg|125x125px]]
|Nigeria
|A stew mainly consisting of egusi originating from Yoruba people of Nigeria.
|-
|Ekwang
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Ekwang.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Ekwang.jpg|167x167px]]
|Cameroon/Nigeria
|A dish of grated cocoyams wrapped in cocoyam leaves and cooked in a spicy stew.
|-
|Eru soup
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Water_fufu_and_eru_02.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Water_fufu_and_eru_02.jpg|125x125px]]
|Cameroon
|A stew made with finely sliced Gnetum africanum (eru) leaves cooked with waterleaf and red palm oil. Usually eaten with waterfufu, a type of fufu made from fermented cassava.
|-
|Ewa Agoyin
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Aganyin_Beans_with_Plantain_and_Meat.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Aganyin_Beans_with_Plantain_and_Meat.jpg|125x125px]]
|Nigeria
|A Yoruba dish of mashed beans and dark roughly ground Ata gun-gun agoyin sauce .
|-
|Feijoada
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Feijoada_01.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Feijoada_01.jpg|125x125px]]
|Southern Africa
|A stew of beans, beef, and pork.
|-
|Felfla
|
|North Africa
|A salad of roasted peppers and tomatoes topped with olive oil.
|-
|Fesikh
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Fesikh_of_Desouk.JPG|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Fesikh_of_Desouk.JPG|125x125px]]
|Egypt
|Fermented, salted mullet.
|-
|Fio Fio
|
|Nigeria
|An Igbo soup made from piguean pea and Achi
|-
|Fit-fit
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Taita_fit-fit.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Taita_fit-fit.jpg|125x125px]]
|Ethiopia and Eritrea
|An Eritrean and Ethiopian food typically served for breakfast (though it can be served with other meals).
|-
|Frejon
|
|Nigeria
|Frejon (from ''Feijão'', the Portuguese word for "beans") is a coconut bean soup which is eaten especially during Holy Week by a selection of Christians, mostly Catholics, across the world.
|-
|Frikkadel
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Buletten.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Buletten.jpg|125x125px]]
|South Africa
|A traditional Afrikaner dish comprising usually baked, but sometimes deep-fried, meatballs prepared with onion, bread, eggs, vinegar and spices.
|-
|Fufu
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Fufu_in_groundnut_soup_with_fish.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Fufu_in_groundnut_soup_with_fish.jpg|125x125px]]
|West Africa and Central Africa
|Boiled starchy vegetables like cassava, cocoyam, yams or plantains which are pounded into a dough-like consistency and eaten in small balls, served with a dipping soup or sauce.
|-
|Ful medames
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Ful_medames_(arabic_meal).jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Ful_medames_(arabic_meal).jpg|166x166px]]
|Egypt
|Mashed fava beans with olive oil, chopped parsley, onion, garlic, and lemon juice.
|-
|Funkaso
|
|Nigeria
|A Nigerian dish of millet pancakes containing millet, butter and sugar.
|-
|Ga'at
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Ga'at_food.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Ga'at_food.jpg|125x125px]]
|Ethiopia and Eritrea
|A stiff porridge, made traditionally with barley flour, though in many communities wheat flour is often used.
|-
|Garri
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Individual_plate_of_garri_to_eat_by_hand_with_fish_and_greens,_Baba1_(5570984125).jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Individual_plate_of_garri_to_eat_by_hand_with_fish_and_greens,_Baba1_(5570984125).jpg|125x125px]]
|Cameroon, Nigeria, Sierra Leone, Benin, Togo, Ghana (in Ghana it is known as ''gari'')
|A popular West African food made from cassava tubers. Also known as eba.
|-
|Gatsby
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Root44_3_cropped.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Root44_3_cropped.jpg|125x125px]]
|South Africa
|A South African style of deli sandwich very similar in content and method of preparation as a hoagie in the United States. It is mostly popular in the Western Cape province.
|-
|Gored gored
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Gored_gored_plate,_July_2019.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Gored_gored_plate,_July_2019.jpg|125x125px]]
|Ethiopia and Eritrea
|A raw beef dish that is typically cubed and left unmarinated.
|-
|Harira
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Harira_oranaise.png|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Harira_oranaise.png|125x125px]]
|Algeria and Morocco
|A traditional Algerian and Moroccan soup of Maghreb.
|-
|Xalwo
|
|Somalia - Somaliland
|Xalwo from Halva a sweet jelly like food eaten as a dessert soft chewy with spices eaten in Somalia and Somaliland regions
|-
|Harqma
|
|Maghreb (Northwest Africa)
|A soup or stew prepared using lamb.
|-
|Hawawshi
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Egyptian_meatloaf.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Egyptian_meatloaf.jpg|125x125px]]
|Egypt
|A traditional Egyptian food very similar to the Middle eastern pizza-like Lahmacun. It is meat minced and spiced with onions and pepper, parsley and sometimes hot peppers and chilies, placed between two circular layers of dough, then baked in the oven.
|-
|Hertzoggie
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Hertzoggies_for_sale_in_a_Cape_Town_bakery_(22_July_2016).jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Hertzoggies_for_sale_in_a_Cape_Town_bakery_(22_July_2016).jpg|174x174px]]
|South Africa
|Mini jam and coconut tarts, usually filled with apricot-jam, that were named in honor of the South African Prime Minister (1929–1934), Gen. J.B.M. Hertzog, who noted that these tarts are his favourite tea-time treat. They play a significant part in the History of South Africa and are still very popular among Afrikaners.
|-
|Himbasha
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Himbasha.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Himbasha.jpg|125x125px]]
|Ethiopia and Eritrea
|An Ethiopian and Eritrean celebration bread, which is slightly sweet.
|-
|Injera
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Alicha_1.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Alicha_1.jpg|125x125px]]
|Ethiopia and Eritrea
|A yeast-risen flatbread with a unique, slightly spongy texture. Traditionally made out of teff flour, it's a national dish in Ethiopia and Eritrea. A similar variant is eaten in Somalia (where it is called ''canjeelo'' or ''lahooh'') and Yemen (where it is known as ''lahoh'').
|-
|Iru
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:IRU.JPG|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:IRU.JPG|125x125px]]
|Nigeria
|A type of fermented locust beans used as a condiment in cooking, similar to ogiri and douchi, and is very popular among the Yoruba people of Nigeria. It is used in cooking traditional soups like egusi soup, okro soup and ogbono soup.
|-
|Isi ewu
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Isi_Ewu_(15733423541).jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Isi_Ewu_(15733423541).jpg|125x125px]]
|Nigeria
|A traditional Eastern Nigeria dish that is made with a goat's head.<ref name="recipe1" />
|-
|Isidudu
|
|Southern Africa
|A pap dish made to simmer with pumpkin, curried cabbage and liver.
|-
|Jaffle
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Jaffles.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Jaffles.jpg|125x125px]]
|South Africa
|This is a popular variant of a toasted sandwich. This variant specifically refers to any sandwich with a meat-based filling (usually minced beef), that is toasted in a "jaffle iron" over an open flame or in an electrical toaster.
|-
|Jollof rice
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Jollof_rice.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Jollof_rice.jpg|125x125px]]
|West Africa
|Also called "benachin", meaning "one pot" in the Wolof language of Senegal, this is a popular dish in many parts of West Africa.<ref name="USA Today 2010" /> It is thought to have originated in Gambia but has since spread to the whole of West Africa, especially Côte d'Ivoire, Ghana, Mali, and Nigeria, among members of the Wolof ethnic group.
|-
|Kachumbari
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Kachumbari.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Kachumbari.jpg|125x125px]]
|East Africa
|A fresh tomato and onion salad.
|-
|Kamounia
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Tunis_Glaïa_Djerba.JPG|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Tunis_Gla%C3%AFa_Djerba.JPG|125x125px]]
|Sudan, Tunisia
|A beef and liver stew prepared with cumin.
|-
|Kapana
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Kapana_beef.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Kapana_beef.jpg|125x125px]]
|Namibia
|Spicy Namibian grilled beef strips over open fire, often served with chakalaka and rice.
|-
|Kebab
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Döner_kebab.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:D%C3%B6ner_kebab.jpg|125x125px]]
|Middle East
|A wide variety of grilled or barbecued meat dishes often skewered (Shish Kebabs) originating in the Middle East and later on adopted in Turkey, Azerbaijan, Southern Europe, South Asia and Asia Minor, now found worldwide.
|-
|Kedjenou
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Kedjenou_-_01.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Kedjenou_-_01.jpg|125x125px]]
|Côte d'Ivoire
|A spicy stew that is slow-cooked in a sealed canari (terra-cotta pot) over fire or coals and prepared with chicken or guinea hen and vegetables.
|-
|Kelewele
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Kelewele.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Kelewele.jpg|125x125px]]
|Ghana and Liberia
|Fried plantains seasoned with spices.
|-
|Kenkey
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Fante_kenkey.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Fante_kenkey.jpg|125x125px]]
|Ghana
|A staple dish similar to a sourdough dumpling from the Akan, Ga and Ewe inhabited regions of West Africa, usually served with a soup, stew, or sauce. The most widely known type of Kenkey is Ga Kenkey, but there is also Fante Kenkey.
|-
|Kitcha
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Kita_herb_bread.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Kita_herb_bread.jpg|125x125px]]
|Ethiopia and Eritrea
|A basic, thin, unleavened bread, cooked until slightly burned.
|-
|Kitfo
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Kitfo.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Kitfo.jpg|125x125px]]
|Ethiopia and Eritrea
|Raw beef marinated in ''mitmita'' (a chili powder based spice blend) and ''niter kibbeh''.
|-
|Koeksister
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Koeksisters.JPG|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Koeksisters.JPG|125x125px]]
|South Africa, Namibia and Botswana
|A South African syrup-coated doughnut in a twisted or braided shape (like a plait).
|-
|Koki
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Le_KOKI.gif|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Le_KOKI.gif|alt=|125x125px]]
|Cameroon
|A dish of steamed black eyed peas with red palm oil and hot peppers.
|-
|Konkonte
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Kokonte.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Kokonte.jpg|125x125px]]
|Ghana
|A famine food of Ghana made from dried and pounded manioc root.
|-
|Kuli-kuli
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Kulikuli.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Kulikuli.jpg|125x125px]]
|Nigeria, Cameroon
|A Hausa food that is primarily made from peanuts. It is a popular snack in Nigeria.
|-
|Kushari
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Cairo_koshary.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Cairo_koshary.jpg|125x125px]]
|Egypt
|Made from rice, lentils, chickpeas and macaroni covered with tomato sauce and fried onions.
|-
|Lablabi
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Lablabi.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Lablabi.jpg|125x125px]]
|Tunisia
|A Tunisian dish based on chick peas in a thin garlic and cumin-flavoured soup, served over small pieces of stale crusty bread.
|-
|Lahoh
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:LahohS.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:LahohS.jpg|125x125px]]
|Somalia - Somaliland
|A spongy, pancake-like bread originating in Djibouti,Somaliland, Somalia and Yemen eaten in cafes with meat or sweet condiments a stable in eastern Africa foods.<ref name="Abdullahi" /> It is also popular in Israel, where it was introduced by Yemenite Jews who immigrated there.
|-
|Lamington
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:NZ_Lamington.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:NZ_Lamington.jpg|125x125px]]
|Australia and South Africa
|A sponge cake that has been dipped in chocolate-syrup and desiccated coconut. Originally from Australia, the dessert became very popular among Afrikaners and is commonly referred to in South Africa by their Afrikaans name "ystervarkies", which is an Afrikaans word for a porcupine, which the dessert resembles.<sup>[''citation needed'']</sup>
|-
|Maafe
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Mafe_SN.JPG|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Mafe_SN.JPG|133x133px]]
|Mali
|A stew or sauce (depending on water content) common to much of West Africa.<ref name="USA Today 2010" /> It originates from the Mandinka and Bambara people of Mali. Variants of the dish appear in the cuisine of nations throughout West Africa and Central Africa.
|-
|Makroudh
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Makrouds.JPG|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Makrouds.JPG|125x125px]]
|Tunisia and Morocco and Algeria
|A pastry often filled with dates or almonds.
|-
|Mala Mogodu
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Mala_Mogodu01.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Mala_Mogodu01.jpg|167x167px]]
|Southern Africa, Botswana, Zimbabwe
|A Southern African food, Mogodu is a derivative of tripe served as a stew with hot pap usually in winter.
|-
|Malawah
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Malawaax.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Malawaax.jpg|125x125px]]
|Somalia-Somaliland
|a sweet pancake Eaten in eastern Africa , Somalia , and Somaliland in Cafes , Hotels
|-
|Malva pudding
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Malva_Pudding.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Malva_Pudding.jpg|125x125px]]
|Southern Africa
|A sweet pudding of Afrikaner origin, usually served hot with custard or ice-cream. It is made with apricot jam and has a spongy caramelized texture. It is often found on the dessert menu of South African restaurants.
|-
|Mandazi
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Bowl_of_mandazi.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Bowl_of_mandazi.jpg|125x125px]]
|Sub-Saharan Africa
|A fluffy fried bread snack, Mandazi is a form of fried bread that originated in Eastern Africa in the Swahili coastal areas of Kenya and Tanzania.<ref name="congo" /> It is still popular in the region, as it is convenient to make, can be eaten with almost any food or dips or just as a snack by itself, and can be saved and reheated for later consumption.<ref name="swahilirecipes" /><ref name="cookbook" /> It is also eaten in Nigeria, where it is known as puff puff, and Ghana, where it is known as bofrot.
|-
|Marghi special
|
|Nigeria
|Fish with vegetables cooked together, seasoned with garlic and chili pepper.
|-
|Matbucha
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:2008_04_23_-_Laurel_-_Sauce.JPG|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:2008_04_23_-_Laurel_-_Sauce.JPG|125x125px]]
|Morocco
|Tomatoes and roasted bell peppers cooked together, seasoned with garlic and chili pepper. The name of the dish originates from Arabic and means "cooked [salad]". It is served as an appetizer, often as part of a meze. In Israel it is sometimes referred to as "Turkish salad" ({{langx|he|סלט טורקי}} ''salat turki'').
|-
|Matoke
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Luwombo_served_with_matooke,_posho_and_chapatti.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Luwombo_served_with_matooke,_posho_and_chapatti.jpg|125x125px]]
|Uganda
|A meal consisting of steamed green banana (or plantain) and is one of the national dishes of Uganda.
|-
|Mbongo Tchobi
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Mbongo_tchobi_et_banae_plantin_malxé.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Mbongo_tchobi_et_banae_plantin_malx%C3%A9.jpg|125x125px]]
|Cameroon
|A black soup made from the burnt mbongo spice, usually cooked with meat or fish and served with steamed ripe plantains.
|-
|Méchoui
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Mechoui.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Mechoui.jpg|125x125px]]
|North Africa, Cameroon
|A whole sheep or a lamb spit roasted on a barbecue. It is popular in North Africa and among the Bamileke people of Cameroon.
|-
|Melktert
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Melktert.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Melktert.jpg|125x125px]]
|South Africa, Namibia and Botswana
|A South African dessert. It is a sweet pastry crust containing a creamy filling made from milk, flour, sugar and eggs.
|-
|Merguez
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Merguez_sausages.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Merguez_sausages.jpg|125x125px]]
|North Africa
|A very spicy, red sausage of mutton or beef.
|-
|Mesfouf
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:مسفوف_تونسي_بالرمان_والزبيب.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:%D9%85%D8%B3%D9%81%D9%88%D9%81_%D8%AA%D9%88%D9%86%D8%B3%D9%8A_%D8%A8%D8%A7%D9%84%D8%B1%D9%85%D8%A7%D9%86_%D9%88%D8%A7%D9%84%D8%B2%D8%A8%D9%8A%D8%A8.jpg|125x125px]]
|Tunisia
|Similar to couscous, with butter added.
|-
|Mealie bread
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Mealie_bread01.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Mealie_bread01.jpg|167x167px]]
|South Africa
|A traditional sweetened bread baked with Sweet corn. Contrary to the name, it is normally baked with Wheat flour instead of Mielie-meal (as they do with Cornbread), the imbedded sweet corn provide much of the flavour.
|-
|Moambe chicken
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Poulet_à_la_moambe.JPG|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Poulet_%C3%A0_la_moambe.JPG|125x125px]]
|Central Africa
|Chicken in a palm butter and spice stew.
|-
|Moin moin
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:MoinMoin_London.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:MoinMoin_London.jpg|125x125px]]
|Nigeria
|A Yoruba steamed bean pudding made from a mixture of washed and peeled black-eyed beans, onions and fresh ground peppers (usually a combination of bell peppers and chilli or scotch bonnet).
|-
|Mrouzia
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:IB_tajine_02.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:IB_tajine_02.jpg|125x125px]]
|Morocco
|Sweet and salty tajine with honey, cinnamon and almonds.
|-
|Msemen
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Rghaif_(detalle).jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Rghaif_(detalle).jpg|125x125px]]
|Maghreb
|Traditional pancakes in Maghreb. These pancakes are usually used as an accompaniment to a cup of aromatic morning mint tea or of creamy coffee. Msemen can also be stuffed with vegetables or meat fillings.
|-
|Mugoyo
|
|Uganda
|Mugoyo is a traditional main course dish in Uganda. The main ingredients of the dish are sweet potatoes and beans. The purple sweet potatoes are steamed in banana leaves while the red kidney beans are boiled with some seasoning. They are then mingled together to form one dish.
|-
|Mukhbaza
|
|Eritrea
|Wheat flour bread with ghee, banana, honey, and other ingredients.
|-
|Mulukhiyah
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Lebanesemulukhiyih.JPG|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Lebanesemulukhiyih.JPG|125x125px]]
|Egypt
|The leaves of the ''Corchorus'' species are used as a vegetable in Middle Eastern, East African, North African, and South Asian cuisine. Mulukhiyyah is rather bitter, and when boiled, the resulting liquid is a thick, highly mucilaginous broth; it is often described as "slimy", rather like cooked okra.
|-
|Ndolé
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Ndolé_camerounais.JPG|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Ndol%C3%A9_camerounais.JPG|125x125px]]
|Cameroon
|A national dish of Cameroon.<ref name="nyt" /> The dish consists of a stew of nuts, ndoleh (bitter leaves indigenous to West Africa), and fish or ground beef.<ref name="nyt" />
|-
|Nkwobi
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Nkwobi_made_with_Chevon.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Nkwobi_made_with_Chevon.jpg|167x167px]]
|Nigeria
|An Igbo dish made with cow foot, Ehu (Calabash Nutmeg), Potash, Utazi and palm oil.
|-
|Nshima
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Nsima_Relishes.JPG|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Nsima_Relishes.JPG|125x125px]]
|East Africa
|A cornmeal product and a staple food in Zambia, Malawi and the Kasai Oriental and Kasai Occidental provinces of the Democratic Republic of Congo. It is made from ground maize (corn) flour known locally as "mealie-meal". Nshima is very similar to ugali or posho of East Africa, sadza of Zimbabwe, pap of South Africa and fufu of West and Central Africa.
|-
|Obusuma
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Ugali_&_Sukuma_Wiki.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Ugali_&_Sukuma_Wiki.jpg|125x125px]]
|Kenya
|A Kenyan dish made from maize flour (cornmeal) cooked with boiling water to a thick porridge dough-like consistency. In Luhya cuisine it is the most common staple starch.
|-
|Ogbono soup
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Ogbono_soup.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Ogbono_soup.jpg|125x125px]]
|Nigeria
|A Nigerian dish, made with ground ogbono seeds,<ref name="BestSoup" /> with considerable local variation. The ground ogbono seeds are used as a thickener, and give the soup a black coloration. Besides seeds, water and palm oil, it typically contains meat, seasonings such as chili pepper,<ref name="BestSoup" /> leaf vegetables and other vegetables.
|-
|Ogi
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Ogi;Pap.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Ogi;Pap.jpg|125x125px]]
|Nigeria
|Fermented cereal pudding from Yoruba people of Nigeria, typically made from maize, sorghum, or millet.<ref name="FAO" />
|-
|Okpa
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Okpa_for_sale.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Okpa_for_sale.jpg|165x165px]]
|Nigeria
|An Igbo Nigerian street food made with bambara nut which is wrapped up and boiled, similar to a tamale.
|-
|Owofibo
|
|Nigeria
|An oil soup made of blended tomato mixed with akun and palm oil.
|-
|Pampoenkoekies
|
|South Africa
|Also known by its English name "pumpkin fritters", they are pumpkin-based (usually butternut squash) balls of dough that is mixed with baking flour and eggs which are then fried in a pan and sprinkled with cinnamon and sugar. They are a popular snack for Afrikaners and can usually be served at a braai (social gathering among Afrikaners).
|-
|Pap
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Ugali_and_cabbage.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Ugali_and_cabbage.jpg|125x125px]]
|Southern Africa, Zimbabwe, South Africa, Malawi
|A traditional porridge of mielie-meal (ground maize) or other grain.
|-
|Pap
|
|South Africa
|This is a popular South African dish, of Afrikaner origin, which usually consists of a crumbly phutu pap and a tomato-based meat sauce, usually served with boerewors. The boerewors can be braaied separately, or it can be cooked in the sauce. If time permits it, the pap can be replaced with samp. The name translates as "porridge and meat".<sup>[''citation needed'']</sup>
|-
|Pastilla
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Bisteeya.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Bisteeya.jpg|125x125px]]
|Algeria and Morocco
|A traditional Moroccan dish, an elaborate meat pie traditionally made of squab (fledgling pigeons). As squabs are often hard to get, shredded chicken is more often used today; pastilla can also use fish or offal as a filling.
|-
|Peanut curry/Caril de amendoim
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Caril_de_amendoim.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Caril_de_amendoim.jpg|125x125px]]
|Mozambique, especially Southern provinces
|A curry made from ground peanuts, coconut milk, and chicken or horse mackerel.
|-
|Peanut stew
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Mafe.malien.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Mafe.malien.jpg|125x125px]]
|Mali and Senegal
|A staple stew made of peanuts, meat, tomatoes, onions, garlic, and leaf or root vegetables.
|-
|Pepper soup
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Plantain_peppersoup_with_periwinkle_from_the_South-South_region_of_Nigeria.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Plantain_peppersoup_with_periwinkle_from_the_South-South_region_of_Nigeria.jpg|125x125px]]
|West Africa, notably Nigeria
|A very heavily spiced soup.
|-
|Phaletšhe
|
|Botswana
|A maize meal dish common in Botswana. It is a type of pap which differs in consistency to sadza and is not as flaky as phutu. It is prepared over an open fire in a three legged pot or in a cauldron. It is usually served with seswaa, Beef stew, stewed mopane worms, serobe or boiled free range chicken.
|-
|Phutu
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Phutu.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Phutu.jpg|125x125px]]
|South Africa, Zimbabwe
|A traditional maize meal dish from South Africa. It is a crumbly or grainy type of pap (polenta) or porridge, eaten mainly by the Basotho, Bantu and Afrikaner people. It is cooked in cauldrons or potjies over an open fire, and stirred until a coarse consistency is reached.
|-
|Placali
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Cuisine_de_Côte_d'Ivoire_-_Du_placali.JPG|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Cuisine_de_C%C3%B4te_d'Ivoire_-_Du_placali.JPG|125x125px]]
|Ivory Coast
|Placali is a fermented cassava paste usually eaten with palm kernel sauce, okra or Kpala. The origin of this dish is unknown and this dish is appreciated as in all regions of Ivory Coast.
|-
|Potbrood
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Potbrood-001.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Potbrood-001.jpg|125x125px]]
|South Africa, Namibia and Botswana
|A bread first made by the Boer settlers of what is now South Africa. Potbrood was traditionally baked in a cast-iron pot (also known as a Dutch oven) in a pit made in the ground and lined with hot coals. Today potbrood is often made at a braai by packing charcoal or wood coals around a cooking pot.
|-
|Potjiekos
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Ijzeren_kookpot.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Ijzeren_kookpot.jpg|167x167px]]
|Namibia and South Africa
|Literally translated "small pot food", is a stew prepared outdoors. It is traditionally cooked in a round, cast iron, three-legged pot, the ''potjie'', brought from the Netherlands to South Africa in the 17th century and found in the homes and villages of people throughout southern Africa.<ref name="Portrait" />
|-
|Pumpkin soup
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Kürbissuppe_mit_Kernöl.JPG|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:K%C3%BCrbissuppe_mit_Kern%C3%B6l.JPG|125x125px]]
|Northern Africa, Mozambique, Namibia, Nigeria
|Thick soup made from a purée of pumpkin.
|-
|Qatayef
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:قطايف_عصافيري2.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:%D9%82%D8%B7%D8%A7%D9%8A%D9%81_%D8%B9%D8%B5%D8%A7%D9%81%D9%8A%D8%B1%D9%8A2.jpg|125x125px]]
|Egypt
|An Arab dessert commonly served during the month of Ramadan, a sort of sweet dumpling filled with cream or nuts. It is usually prepared using Akkawi cheese as a filling.
|-
|Sadza
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Goat_Offal.JPG|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Goat_Offal.JPG|125x125px]]
|Zimbabwe Southern Africa and Eastern Africa
|Sadza in Shona (isitshwala in isiNdebele, pap in South Africa, or nsima in the Chichewa language of Malawi), Ugali in East Africa, is a cooked cornmeal that is the staple food in Zimbabwe and other parts of southern and eastern Africa. This food is cooked widely in other countries of the region.
|-
|Sadza beef and vegetables
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Dinner_is_finally.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Dinner_is_finally.jpg|125x125px]]
|Zimbabwe
|Sadza, is that warm, comforting maize meal that brings everyone to the table. Paired with tender, flavorful beef stew, simmered with tomatoes, onions, you've got that rich, hearty taste.
|-
|Samosa
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Samosachutney.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Samosachutney.jpg|125x125px]]
|Widespread
|Fried or baked pastry with a savory filling such as spiced potatoes, onions, peas, lentils, ground lamb or chicken.
|-
|Serobe
|
|Botswana
South Africa
|A type of tripe made from the intestines of goats or sheep. Its preparation is similar to that of Mala Mogodu. It is served with bogobe, phaletšhe and sometimes magwinya (vetkoek) especially in winter.
|-
|Seswaa
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Seswaa_avec_bogobe.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Seswaa_avec_bogobe.jpg|frameless|130x130px]]
|Botswana
|A traditional meat dish of Botswana, made of beef, goat or lamb meat. The fatty meat is generally boiled until tender in any pot, with "just enough salt", and shredded or pounded. It is often served with pap (maize meal) or sorghum meal porridge.
|-
|Sfenj
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Moroccan_donuts-01.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Moroccan_donuts-01.jpg|125x125px]]
|North Africa
|Donuts cooked in oil then soaked in honey or sprinkled with sugar.
|-
|Shahan ful
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:ShahanFul.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:ShahanFul.jpg|125x125px]]
|North Africa
|A common dish in Eritrea, Ethiopia, Sudan and the region, and is generally served for breakfast. Believed to be an import from Sudan, it is made by slowly cooking fava beans in water that are then crushed into a paste, which is then served alongside a diverse variety of foods. It is typically eaten without the aid of utensils accompanied with a bread roll. It is popular during the Ramadan season and Lent.
|-
|Shakshouka
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Shakshuka_011.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Shakshuka_011.jpg|125x125px]]
|Northwest Africa
|A dish of eggs poached in a sauce of tomatoes, chili peppers, and onions, often spiced with cumin. It is cooked throughout North Africa, from Egypt to Morocco.
|-
|Shark chutney
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:SeychellesSharkChutney.JPG|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:SeychellesSharkChutney.JPG|125x125px]]
|Seychelles
|Boiled skinned shark, finely mashed, and cooked with squeezed bilimbi juice and lime. It is mixed with onion and spices, and the onion is fried and it is cooked in oil.
|-
|Shiro
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Taita_and_shiro.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Taita_and_shiro.jpg|125x125px]]
|Ethiopia and Eritrea
|A homogenous stew whose primary ingredient is powdered chickpeas or broad bean meal. It is often prepared with the addition of minced onions, garlic and depending upon regional variation; ground ginger or chopped tomatoes and chili-peppers. Shiro is usually served atop injera, however, it can be cooked in shredded taita and eaten with a spoon, this version would be called ''shiro fit-fit''.
|-
|Shish taouk
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Shish_taouk.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Shish_taouk.jpg|125x125px]]
|North Africa
|Marinated cubes of chicken are skewered and grilled.
|-
|Skilpadjies
|
|South Africa
|A traditional South African food, also known by other names such as "muise", "vlermuise" and "pofadder". The dish is lamb's liver wrapped in ''netvet'' (caul fat), which is the fatty membrane that surrounds the kidneys. Most cooks mince the liver, add coriander, chopped onion, salt and Worcestershire sauce then wrap balls of this mixture with the ''netvet'' and secure it with a toothpick. The balls, approximately 80mm in diameter, are normally grilled over an open charcoal fire and ready when the fat is crisp.<sup>[''citation needed'']</sup>
|-
|Sosatie
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Chicken_sosatie.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Chicken_sosatie.jpg|188x188px]]
|Botswana, Namibia and South Africa
|A traditional South African dish of meat (usually lamb or mutton) cooked on skewers. The term derives from "sate" ("skewered meat") and "saus" ("spicy sauce"). It is of Cape Malay origin, used in Afrikaans, the primary language of the Cape Malays, and the word has gained greater circulation in South Africa.
|-
|Souttert
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Quiche.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Quiche.jpg|125x125px]]
|South Africa
|A traditional South African tart, usually made of eggs, milk, flour, grated cheese and some form of cured meat (commonly bacon). A souttert resembles a French quiche, but differs in that it is not commonly baked within a pastry. The literal translation of the Afrikaans word "souttert" is ‘savoury or salty tart’.
|-
|Suya
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Beefsuya.JPG|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Beefsuya.JPG|125x125px]]
|Nigeria, Niger, Cameroon
|A shish kebab like food popular in West Africa, originally from the Hausa people of northern Nigeria, northern Cameroon and Niger. Suya is generally made with skewered beef, goat meat, fish, or chicken. The meat is rubbed-in with ''tankora'', a dry spice mix containing powdered groundnuts, cayenne pepper, ginger, paprika and onion powder, then barbecued.
|-
|Ta'ameya
|
|Egypt
|A street food similar to falafel, but using fava beans instead of chickpeas.
|-
|Tabil
|
|Tunisia
|A Tunisian spice mixture consisting of ground coriander seed, caraway seed, garlic powder, and chili powder. The term can also refer to coriander by itself.
|-
|Tahini
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Tahini_with_oil.JPG|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Tahini_with_oil.JPG|125x125px]]
|North Africa
|A paste made from ground, hulled sesame seeds used in North African, Greek, Turkish and Middle Eastern cuisine. Tahini is made from sesame seeds that are soaked in water and then crushed to separate the bran from the kernels. The crushed seeds are soaked in salt water, causing the bran to sink. The floating kernels are skimmed off the surface, toasted, and ground to produce an oily paste.
|-
|Tajine
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:ZnuTjn2a.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:ZnuTjn2a.jpg|125x125px]]
|North Africa
|A Maghrebi dish from North Africa, that is named after the special earthenware pot in which it is cooked. A similar dish, known as tavvas, is found in the cuisine of Cyprus. The traditional tajine pot is formed entirely of a heavy clay, which is sometimes painted or glazed. Tajines in Moroccan cuisine are slow-cooked stews braised at low temperatures, resulting in tender meat with aromatic vegetables and sauce.<sup>[''citation needed'']</sup>
|-
|Tapalapa bread
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Baguettes_stall,_Dschang,_Cameroon_(cropped)_-_Talapapa_bread.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Baguettes_stall,_Dschang,_Cameroon_(cropped)_-_Talapapa_bread.jpg|125x125px]]
|West Africa
|A traditional bread of western Africa, mainly in Senegal, The Gambia and Guinea.
|-
|Tapioca pudding
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Tapioca_pudding-3.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Tapioca_pudding-3.jpg|125x125px]]
|Widespread
|A sweet pudding made with tapioca and either milk or cream. Coconut milk is also used in cases in which the flavor is preferred or in areas in which it is a commonplace ingredient for cooking. It is made in many cultures with equally varying styles, and may be produced in a variety of ways.<ref name="christinesrecipes" /> Its consistency ranges from thin (runny), to thick, to firm enough to eat with a fork.
|-
|Thieboudienne
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Thieboudienne.JPG|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Thieboudienne.JPG|125x125px]]
|Senegal
|Made with fish, rice and tomato sauce, and may also include onions, carrots, cabbage, cassava and peanut oil.
|-
|Tomato bredie
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Chicken_with_tomato_bredie_(12567481243).jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Chicken_with_tomato_bredie_(12567481243).jpg|125x125px]]
|Namibia and South Africa
|A South African stew, referred to in Afrikaans as "tamatiebredie", normally made with mutton, is cooked for a very long time, and its seasonings include cinnamon, cardamom, ginger and cloves as well as chilli. It is of Dutch origin.
|-
|Toum
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Toum.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Toum.jpg|125x125px]]
|Levant
|A garlic sauce as prepared in Lebanon, the Levant, and Egypt similar to the European aioli. It contains garlic, salt, olive oil or vegetable oil, and lemon juice crushed using a wooden mortar and pestle. There is a variation popular in many villages, such as Zgharta, where mint is added, called "Zeit and Toum".
|-
|Ugali
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Ugali_and_cabbage.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Ugali_and_cabbage.jpg|125x125px]]
|African Great Lakes
|A dish of maize flour (cornmeal) cooked with water to a mush,<ref name="USA Today 2010" /> porridge- or dough-like consistency. It is the most common staple starch featured in the local cuisines of the eastern African Great Lakes region and Southern Africa. When ugali is made from another starch, it is usually given a specific regional name. See also pap.<sup>[''citation needed'']</sup>
|-
|Umngqusho
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Umngqusho.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Umngqusho.jpg|125x125px]]
|Widespread
|A Bantu dish with several variants.
|-
|Usban
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:عصبان_تونسي_1.JPG|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:%D8%B9%D8%B5%D8%A8%D8%A7%D9%86_%D8%AA%D9%88%D9%86%D8%B3%D9%8A_1.JPG|125x125px]]
|Libya and Tunisia
|A traditional kind of Tunisian sausage, stuffed with a mixture of rice, herbs, lamb, chopped liver and heart.<ref name="Wright" /> This dish is usually served alongside the main meal of rice or couscous, often on special occasions.
|-
|Vetkoek
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Vetkoek_with_mince-001.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Vetkoek_with_mince-001.jpg|125x125px]]
|South Africa
|Dough deep-fried in cooking oil and either filled with cooked mince (ground beef) or spread with syrup, honey, or jam.<sup>[''citation needed'']</sup>
|-
|Wat
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Ethiopian_wat.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Ethiopian_wat.jpg|125x125px]]
|Ethiopia and Eritrea
|An Ethiopian and Eritrean stew or curry that may be prepared with chicken, beef, lamb, a variety of vegetables, spice mixtures such as ''berbere'', and ''niter kibbeh'', a seasoned clarified butter. Wats are traditionally eaten with ''injera'', a spongy flat bread made from the millet-like grain known as teff.<sup>[''citation needed'']</sup>
|-
|Waterblommetjiebredie
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Aponogeton_distachyos_-_Waterblommetjies_from_tin.JPG|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Aponogeton_distachyos_-_Waterblommetjies_from_tin.JPG|125x125px]]
|South Africa
|A stew made of meat, typically lamb, stewed together with the waterblommetjies (''Aponogeton distachyos'' flowers, commonly known as Cape pondweed, Cape hawthorn or Cape asparagus) which are found in the dams and marshes of the Western Cape of South Africa.
|-
|Yassa
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Poulet_yassa.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Poulet_yassa.jpg|165x165px]]
|Senegal, Gambia
|A spicy, marinated fish or poultry dish prepared with onions and lemon. Its ingredients may also include peanut or olive oil, parsley, bay leaves, green seedless olives, black pepper, green or red bell peppers, or mustard.
|}
== See also ==
* [[//en.wikipedia.org/wiki/File:Text-x-generic.svg|link=|alt=|class=noviewer|28x28px]]Lists portal
* [[//en.wikipedia.org/wiki/File:Foodlogo2.svg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Foodlogo2.svg|alt=icon|class=noviewer|32x32px]]Food portal
* [[//en.wikipedia.org/wiki/File:Africa_(orthographic_projection).svg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Africa_(orthographic_projection).svg|alt=map|class=noviewer|28x28px]]Africa portal
* Botswana cuisine
* Caribbean cuisine
* List of cuisines
* List of African cuisines
* List of Ethiopian dishes and foods
* List of Middle Eastern dishes
== References ==
akx49smhvo413ah31l0d8f7zsi42izo
62555
62554
2026-07-13T17:41:38Z
Edith Tangkur
310
Edit article
62555
wikitext
text/x-wiki
Africa e l a tenkpoŋ ayi kaŋa a tendaazaa poɔ, ka ba taa lisiri tɛɛtɛɛ naŋ ta kɔɔ ane noba naŋ yɛle kɔkɔtɛɛtɛɛ. A tɛɛtɛɛloŋ ŋa bebe la a ba laŋkpeɛbo culinary yipoge, ane ba zeɛre boma tɛɛtɛɛ, lɛ ba naŋ maŋ maale binditɛɛtɛɛ, ane lɛ na ba naŋ maŋ maale a.
== African bondirii ==
A ama naŋ tu e la bonditɛɛtɛɛ maŋ ko baŋ e a zaa a African poɔ. Fo meŋ na baŋ soŋ la a poɔ a mine naŋ ba kyɛbe ane sommo yizie maŋ somma.
{| class="wikitable sortable"
!Name of dish
!Image
!Country/region
!Description
|-
|Achu/Achou
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Taro_sauce_jaune_avec_peau_de_boeuf.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Taro_sauce_jaune_avec_peau_de_boeuf.jpg|125x125px]]
|Cameroon
|A dish consisting of pounded cocoyams and a red palm oil soup, served with cow skin, oxtail, tripe, and steamed eggplant
|-
|Ming'oko
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Mtipu_leaf.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Mtipu_leaf.jpg|125x125px]]
|Tanzania
|A dish of wild edible yams
|-
|Afang
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Afang_Soup.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Afang_Soup.jpg|167x167px]]
|Nigeria
|A vegetable soup which has its origin from the Efik people in the southeast of Nigeria
|-
|Ahriche
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Tahricht_(cropped).jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Tahricht_(cropped).jpg|125x125px]]
|Morocco
|Tripe wrapped around sticks and cooked over hot coals
|-
|Akara, or koose
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Bahia_acaraje.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Bahia_acaraje.jpg|125x125px]]
|Nigeria, Benin, Ghana and Sierra Leone
|A Yoruba food made from peeled beans made into balls and deep-fried, known as Koose in Hausa and Ghana, can be eaten as a snack, but is often coupled with hausa koko as part of a breakfast meal.
|-
|Alloco (Nigeria: dodo)
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Aloko.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Aloko.jpg|125x125px]]
|Côte d'Ivoire (Nigeria and Ghana)
|A fried plantain snack, often served with chili pepper and onions (Nigeria and Ghana: eaten as a snack or as side with rice and/or bean)
|-
|Amala
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Amala.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Amala.jpg|125x125px]]
|Nigeria, Benin, Togo
|A Yoruba Yam flour mold/"Okele", served with a variety of soups
|-
|Asida
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Eating_Asida.JPG|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Eating_Asida.JPG|125x125px]]
|North Africa
|A lump of cooked wheat flour dough, sometimes with butter or honey added<ref name="CAW" />
|-
|Attiéké
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Attieke.JPG|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Attieke.JPG|125x125px]]
|Côte d'Ivoire
|A side or main dish made from cassava <sup>[''citation needed'']</sup>
|-
|Babute
|
|Democratic Republic of Congo
|Ground beef, curry powder, and apricots
|-
|Banga soup
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Eba_served_with_Fresh_fish_banga_soup_in_a_clay_pot.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Eba_served_with_Fresh_fish_banga_soup_in_a_clay_pot.jpg|125x125px]]
|Nigeria, Ghana, and Cameroon
|It is made from palm nuts and is eaten primarily in the southern and midwestern parts of Nigeria. In Ghana, the Akan ethnic group call it Abenkwan and it is eaten with fufu.
|-
|Bariis Iskukaris
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:SOMALI_FAVORITE_MAIN_FOOD.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:SOMALI_FAVORITE_MAIN_FOOD.jpg|125x125px]]
|Somalia - Somaliland
|Cooked Rice with chicken or Lamb meat , sold in cafes , restaurants and hotels in Eastern Africa.
|-
|Bazeen
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Bazin.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Bazin.jpg|125x125px]]
|Libya
|Barley dough served with tomato sauce, eggs, potatoes, and mutton.
|-
|Bichak
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Samarkandian_Bichak_with_pumpkin_(Tajik_cuisine).jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Samarkandian_Bichak_with_pumpkin_(Tajik_cuisine).jpg|125x125px]]
|Morocco
|A stuffed tricornered appetizer.
|-
|Biltong, Kilichi or Segwapa
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:BiltongStokkies.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:BiltongStokkies.jpg|125x125px]]
|Southern Africa, Zimbabwe, Botswana, South Africa, Cameroon, Niger, Nigeria, Zambia, Namibia
|Similar to jerky. Raw meat, such as beef or game meats like ostrich, cut into strips, cured and dried. Also called segwapa in Botswana
|-
|Bobotie
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Bobotie-01.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Bobotie-01.jpg|131x131px]]
|South Africa
|Spiced ground meat with an egg topping.
|-
|Boerewors
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Boerewors_raw.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Boerewors_raw.jpg|125x125px]]
|South Africa, Zimbabwe Zambia, Namibia
|This is a South African spiced mixed-meat sausage that was developed by the Afrikaans-speaking white farmers, the ''Boere'', and is now used nationwide as a symbol of heritage by all races. It contains coarsely minced beef, pork and occasionally lamb. It is traditionally flavored with coriander and black pepper but can have a multitude of spices, like chilli pepper. Though each butcher has his own unique recipe, a council has been formed to evaluate exactly what can be labelled as "boerewors". The council has stated that the requirements for labelling it as boerewors is that the sausage must contain 80% or more ground beef, 20% or less pork (including cubes of pork fat) and the spices coriander and black pepper.
|-
|Boerewors
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Boerewors_rolls_with_homemade_tomato_relish._Yum..jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Boerewors_rolls_with_homemade_tomato_relish._Yum..jpg|125x125px]]
|South Africa
|This a popular South African variant of the global hot dog phenomenon. It consists of a braaied boerewors served in a hot dog bun with onion relish and usually ketchup /tomato sauce and mustard. It can also be served with various chilli sauces.
|-
|Braaibroodjie
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Braai_broodjies.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Braai_broodjies.jpg|167x167px]]
|South Africa, Namibia
|This is a popular South African variant of a toasted sandwich, where the sandwich is grilled (braaied) over an open charcoal or wood flame instead of in an electric sandwich toaster. The name translates directly as "grilled-sandwich".
|-
|Brik
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Brikdish.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Brikdish.jpg|125x125px]]
|Tunisia
|Stuffed pastry.
|-
|Briouat
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Moroccan_food-02.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Moroccan_food-02.jpg|125x125px]]
|Morocco
|Sweet puff pastry.
|-
|Bunny chow
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Quarter_Mutton_Bunny_Chow.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Quarter_Mutton_Bunny_Chow.jpg|125x125px]]
|South Africa, Zimbabwe
|Often simply called "Bunny", a fast food dish that is a hollowed out loaf of bread filled with curry.
|-
|Cachupa
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Cachupa_frita.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Cachupa_frita.jpg|125x125px]]
|Cape Verde, São Tomé and Príncipe
|A stew of hominy, beans, and meat.
|-
|Calulu
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Calulu.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Calulu.jpg|125x125px]]
|Angola, São Tomé and Príncipe
|Dried fish with vegetables, often onions, tomatoes, okra, sweet potatoes, garlic, palm oil, and ''gimboa'' leaves (similar to spinach); often served with rice, ''funge'', palm oil beans, and ''farofa''.
|-
|Chakalaka
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Chakalaka.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Chakalaka.jpg|167x167px]]
|South Africa, Zimbabwe
|Vegetable relish.
|-
|Chakhchoukha
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Chakhchoukha9.JPG|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Chakhchoukha9.JPG|125x125px]]
|Algeria
|A stew of lamb, spices, tomatoes, and flatbread.
|-
|Chermoula
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Chermoula_tagine.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Chermoula_tagine.jpg|125x125px]]
|North Africa
|A marinade of oil, lemon juice, pickled lemons, herbs, garlic, cumin, and salt, most often used to flavor seafood.
|-
|Cocada amarela
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Cocada_amarela.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Cocada_amarela.jpg|125x125px]]
|Angola
|A dessert of eggs and coconut.
|-
|Couscous
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Couscous-1.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Couscous-1.jpg|125x125px]]
|North Africa
|A semolina pasta.
|-
|Dabo kolo
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:ASC_Leiden_-_Dabo_kolo_-_"Elsa_kolo_Yegbes_Kolo_Belewez"_-_A_bowl_of_bread_chunks_with_packaging,_Leiden_2022_(cropped).jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:ASC_Leiden_-_Dabo_kolo_-_%22Elsa_kolo_Yegbes_Kolo_Belewez%22_-_A_bowl_of_bread_chunks_with_packaging,_Leiden_2022_(cropped).jpg|125x125px]]
|Eritrea, Ethiopia, Democratic Republic of the Congo
|Small pieces of bread fried in oil.
|-
|Dambou
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Dambu.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Dambu.jpg|125x125px]]
|Niger
|A semolina (or other grain) dish prepared with moringa leaves. Eaten at any time, but especially at outdoorings and weddings.
|-
|Delele
|
|Zimbabwe, Botswana
|Okra prepared with baking soda.
|-
|Draw soup
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Okro_Soup_(cropped).jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Okro_Soup_(cropped).jpg|152x152px]]
|Nigeria
|A soup of okra or pumpkin seeds.
|-
|Droëwors
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Droewors.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Droewors.jpg|125x125px]]
|South Africa, Zimbabwe, Namibia
|This is a boerewors that has been dried and cured in a similar way to biltong. The name translates literally as "dried sausage".<sup>[''citation needed'']</sup>
|-
|Duqqa
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Dukkah.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Dukkah.jpg|125x125px]]
|Egypt
|A dip of herbs and spices.
|-
|Eba
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Individual_plate_of_garri_to_eat_by_hand_with_fish_and_greens,_Baba1_(5570984125).jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Individual_plate_of_garri_to_eat_by_hand_with_fish_and_greens,_Baba1_(5570984125).jpg|125x125px]]
|West Africa, Nigeria, Ghana
|A cooked Yoruba named starchy vegetable food made from dried grated cassava (manioc) flour, commonly known as garri.
|-
|Echicha
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Plastic_bowl_full_of_echicha.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Plastic_bowl_full_of_echicha.jpg|125x125px]]
|Nigeria
|Cassava, pigeon pea, and palm oil.
|-
|Edikang ikong
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Edikaikong.JPG|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Edikaikong.JPG|125x125px]]
|Nigeria
|A vegetable soup that has its origin from the Efik people in the southeast of Nigeria.
|-
|Efo riro
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Efo-Riro_(7370530836)_(cropped).jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Efo-Riro_(7370530836)_(cropped).jpg|125x125px]]
|Nigeria
|A Yoruba stew mainly consisting of spinach and locust beans.
|-
|Egusi soup
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Pounded_Yam_and_Egusi_Soup.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Pounded_Yam_and_Egusi_Soup.jpg|125x125px]]
|Nigeria
|A stew mainly consisting of egusi originating from Yoruba people of Nigeria.
|-
|Ekwang
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Ekwang.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Ekwang.jpg|167x167px]]
|Cameroon/Nigeria
|A dish of grated cocoyams wrapped in cocoyam leaves and cooked in a spicy stew.
|-
|Eru soup
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Water_fufu_and_eru_02.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Water_fufu_and_eru_02.jpg|125x125px]]
|Cameroon
|A stew made with finely sliced Gnetum africanum (eru) leaves cooked with waterleaf and red palm oil. Usually eaten with waterfufu, a type of fufu made from fermented cassava.
|-
|Ewa Agoyin
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Aganyin_Beans_with_Plantain_and_Meat.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Aganyin_Beans_with_Plantain_and_Meat.jpg|125x125px]]
|Nigeria
|A Yoruba dish of mashed beans and dark roughly ground Ata gun-gun agoyin sauce .
|-
|Feijoada
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Feijoada_01.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Feijoada_01.jpg|125x125px]]
|Southern Africa
|A stew of beans, beef, and pork.
|-
|Felfla
|
|North Africa
|A salad of roasted peppers and tomatoes topped with olive oil.
|-
|Fesikh
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Fesikh_of_Desouk.JPG|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Fesikh_of_Desouk.JPG|125x125px]]
|Egypt
|Fermented, salted mullet.
|-
|Fio Fio
|
|Nigeria
|An Igbo soup made from piguean pea and Achi
|-
|Fit-fit
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Taita_fit-fit.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Taita_fit-fit.jpg|125x125px]]
|Ethiopia and Eritrea
|An Eritrean and Ethiopian food typically served for breakfast (though it can be served with other meals).
|-
|Frejon
|
|Nigeria
|Frejon (from ''Feijão'', the Portuguese word for "beans") is a coconut bean soup which is eaten especially during Holy Week by a selection of Christians, mostly Catholics, across the world.
|-
|Frikkadel
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Buletten.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Buletten.jpg|125x125px]]
|South Africa
|A traditional Afrikaner dish comprising usually baked, but sometimes deep-fried, meatballs prepared with onion, bread, eggs, vinegar and spices.
|-
|Fufu
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Fufu_in_groundnut_soup_with_fish.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Fufu_in_groundnut_soup_with_fish.jpg|125x125px]]
|West Africa and Central Africa
|Boiled starchy vegetables like cassava, cocoyam, yams or plantains which are pounded into a dough-like consistency and eaten in small balls, served with a dipping soup or sauce.
|-
|Ful medames
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Ful_medames_(arabic_meal).jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Ful_medames_(arabic_meal).jpg|166x166px]]
|Egypt
|Mashed fava beans with olive oil, chopped parsley, onion, garlic, and lemon juice.
|-
|Funkaso
|
|Nigeria
|A Nigerian dish of millet pancakes containing millet, butter and sugar.
|-
|Ga'at
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Ga'at_food.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Ga'at_food.jpg|125x125px]]
|Ethiopia and Eritrea
|A stiff porridge, made traditionally with barley flour, though in many communities wheat flour is often used.
|-
|Garri
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Individual_plate_of_garri_to_eat_by_hand_with_fish_and_greens,_Baba1_(5570984125).jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Individual_plate_of_garri_to_eat_by_hand_with_fish_and_greens,_Baba1_(5570984125).jpg|125x125px]]
|Cameroon, Nigeria, Sierra Leone, Benin, Togo, Ghana (in Ghana it is known as ''gari'')
|A popular West African food made from cassava tubers. Also known as eba.
|-
|Gatsby
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Root44_3_cropped.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Root44_3_cropped.jpg|125x125px]]
|South Africa
|A South African style of deli sandwich very similar in content and method of preparation as a hoagie in the United States. It is mostly popular in the Western Cape province.
|-
|Gored gored
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Gored_gored_plate,_July_2019.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Gored_gored_plate,_July_2019.jpg|125x125px]]
|Ethiopia and Eritrea
|A raw beef dish that is typically cubed and left unmarinated.
|-
|Harira
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Harira_oranaise.png|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Harira_oranaise.png|125x125px]]
|Algeria and Morocco
|A traditional Algerian and Moroccan soup of Maghreb.
|-
|Xalwo
|
|Somalia - Somaliland
|Xalwo from Halva a sweet jelly like food eaten as a dessert soft chewy with spices eaten in Somalia and Somaliland regions
|-
|Harqma
|
|Maghreb (Northwest Africa)
|A soup or stew prepared using lamb.
|-
|Hawawshi
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Egyptian_meatloaf.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Egyptian_meatloaf.jpg|125x125px]]
|Egypt
|A traditional Egyptian food very similar to the Middle eastern pizza-like Lahmacun. It is meat minced and spiced with onions and pepper, parsley and sometimes hot peppers and chilies, placed between two circular layers of dough, then baked in the oven.
|-
|Hertzoggie
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Hertzoggies_for_sale_in_a_Cape_Town_bakery_(22_July_2016).jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Hertzoggies_for_sale_in_a_Cape_Town_bakery_(22_July_2016).jpg|174x174px]]
|South Africa
|Mini jam and coconut tarts, usually filled with apricot-jam, that were named in honor of the South African Prime Minister (1929–1934), Gen. J.B.M. Hertzog, who noted that these tarts are his favourite tea-time treat. They play a significant part in the History of South Africa and are still very popular among Afrikaners.
|-
|Himbasha
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Himbasha.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Himbasha.jpg|125x125px]]
|Ethiopia and Eritrea
|An Ethiopian and Eritrean celebration bread, which is slightly sweet.
|-
|Injera
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Alicha_1.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Alicha_1.jpg|125x125px]]
|Ethiopia and Eritrea
|A yeast-risen flatbread with a unique, slightly spongy texture. Traditionally made out of teff flour, it's a national dish in Ethiopia and Eritrea. A similar variant is eaten in Somalia (where it is called ''canjeelo'' or ''lahooh'') and Yemen (where it is known as ''lahoh'').
|-
|Iru
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:IRU.JPG|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:IRU.JPG|125x125px]]
|Nigeria
|A type of fermented locust beans used as a condiment in cooking, similar to ogiri and douchi, and is very popular among the Yoruba people of Nigeria. It is used in cooking traditional soups like egusi soup, okro soup and ogbono soup.
|-
|Isi ewu
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Isi_Ewu_(15733423541).jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Isi_Ewu_(15733423541).jpg|125x125px]]
|Nigeria
|A traditional Eastern Nigeria dish that is made with a goat's head.<ref name="recipe1" />
|-
|Isidudu
|
|Southern Africa
|A pap dish made to simmer with pumpkin, curried cabbage and liver.
|-
|Jaffle
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Jaffles.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Jaffles.jpg|125x125px]]
|South Africa
|This is a popular variant of a toasted sandwich. This variant specifically refers to any sandwich with a meat-based filling (usually minced beef), that is toasted in a "jaffle iron" over an open flame or in an electrical toaster.
|-
|Jollof rice
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Jollof_rice.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Jollof_rice.jpg|125x125px]]
|West Africa
|Also called "benachin", meaning "one pot" in the Wolof language of Senegal, this is a popular dish in many parts of West Africa.<ref name="USA Today 2010" /> It is thought to have originated in Gambia but has since spread to the whole of West Africa, especially Côte d'Ivoire, Ghana, Mali, and Nigeria, among members of the Wolof ethnic group.
|-
|Kachumbari
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Kachumbari.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Kachumbari.jpg|125x125px]]
|East Africa
|A fresh tomato and onion salad.
|-
|Kamounia
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Tunis_Glaïa_Djerba.JPG|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Tunis_Gla%C3%AFa_Djerba.JPG|125x125px]]
|Sudan, Tunisia
|A beef and liver stew prepared with cumin.
|-
|Kapana
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Kapana_beef.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Kapana_beef.jpg|125x125px]]
|Namibia
|Spicy Namibian grilled beef strips over open fire, often served with chakalaka and rice.
|-
|Kebab
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Döner_kebab.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:D%C3%B6ner_kebab.jpg|125x125px]]
|Middle East
|A wide variety of grilled or barbecued meat dishes often skewered (Shish Kebabs) originating in the Middle East and later on adopted in Turkey, Azerbaijan, Southern Europe, South Asia and Asia Minor, now found worldwide.
|-
|Kedjenou
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Kedjenou_-_01.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Kedjenou_-_01.jpg|125x125px]]
|Côte d'Ivoire
|A spicy stew that is slow-cooked in a sealed canari (terra-cotta pot) over fire or coals and prepared with chicken or guinea hen and vegetables.
|-
|Kelewele
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Kelewele.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Kelewele.jpg|125x125px]]
|Ghana and Liberia
|Fried plantains seasoned with spices.
|-
|Kenkey
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Fante_kenkey.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Fante_kenkey.jpg|125x125px]]
|Ghana
|A staple dish similar to a sourdough dumpling from the Akan, Ga and Ewe inhabited regions of West Africa, usually served with a soup, stew, or sauce. The most widely known type of Kenkey is Ga Kenkey, but there is also Fante Kenkey.
|-
|Kitcha
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Kita_herb_bread.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Kita_herb_bread.jpg|125x125px]]
|Ethiopia and Eritrea
|A basic, thin, unleavened bread, cooked until slightly burned.
|-
|Kitfo
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Kitfo.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Kitfo.jpg|125x125px]]
|Ethiopia and Eritrea
|Raw beef marinated in ''mitmita'' (a chili powder based spice blend) and ''niter kibbeh''.
|-
|Koeksister
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Koeksisters.JPG|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Koeksisters.JPG|125x125px]]
|South Africa, Namibia and Botswana
|A South African syrup-coated doughnut in a twisted or braided shape (like a plait).
|-
|Koki
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Le_KOKI.gif|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Le_KOKI.gif|alt=|125x125px]]
|Cameroon
|A dish of steamed black eyed peas with red palm oil and hot peppers.
|-
|Konkonte
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Kokonte.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Kokonte.jpg|125x125px]]
|Ghana
|A famine food of Ghana made from dried and pounded manioc root.
|-
|Kuli-kuli
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Kulikuli.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Kulikuli.jpg|125x125px]]
|Nigeria, Cameroon
|A Hausa food that is primarily made from peanuts. It is a popular snack in Nigeria.
|-
|Kushari
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Cairo_koshary.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Cairo_koshary.jpg|125x125px]]
|Egypt
|Made from rice, lentils, chickpeas and macaroni covered with tomato sauce and fried onions.
|-
|Lablabi
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Lablabi.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Lablabi.jpg|125x125px]]
|Tunisia
|A Tunisian dish based on chick peas in a thin garlic and cumin-flavoured soup, served over small pieces of stale crusty bread.
|-
|Lahoh
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:LahohS.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:LahohS.jpg|125x125px]]
|Somalia - Somaliland
|A spongy, pancake-like bread originating in Djibouti,Somaliland, Somalia and Yemen eaten in cafes with meat or sweet condiments a stable in eastern Africa foods.<ref name="Abdullahi" /> It is also popular in Israel, where it was introduced by Yemenite Jews who immigrated there.
|-
|Lamington
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:NZ_Lamington.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:NZ_Lamington.jpg|125x125px]]
|Australia and South Africa
|A sponge cake that has been dipped in chocolate-syrup and desiccated coconut. Originally from Australia, the dessert became very popular among Afrikaners and is commonly referred to in South Africa by their Afrikaans name "ystervarkies", which is an Afrikaans word for a porcupine, which the dessert resembles.<sup>[''citation needed'']</sup>
|-
|Maafe
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Mafe_SN.JPG|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Mafe_SN.JPG|133x133px]]
|Mali
|A stew or sauce (depending on water content) common to much of West Africa.<ref name="USA Today 2010" /> It originates from the Mandinka and Bambara people of Mali. Variants of the dish appear in the cuisine of nations throughout West Africa and Central Africa.
|-
|Makroudh
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Makrouds.JPG|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Makrouds.JPG|125x125px]]
|Tunisia and Morocco and Algeria
|A pastry often filled with dates or almonds.
|-
|Mala Mogodu
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Mala_Mogodu01.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Mala_Mogodu01.jpg|167x167px]]
|Southern Africa, Botswana, Zimbabwe
|A Southern African food, Mogodu is a derivative of tripe served as a stew with hot pap usually in winter.
|-
|Malawah
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Malawaax.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Malawaax.jpg|125x125px]]
|Somalia-Somaliland
|a sweet pancake Eaten in eastern Africa , Somalia , and Somaliland in Cafes , Hotels
|-
|Malva pudding
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Malva_Pudding.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Malva_Pudding.jpg|125x125px]]
|Southern Africa
|A sweet pudding of Afrikaner origin, usually served hot with custard or ice-cream. It is made with apricot jam and has a spongy caramelized texture. It is often found on the dessert menu of South African restaurants.
|-
|Mandazi
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Bowl_of_mandazi.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Bowl_of_mandazi.jpg|125x125px]]
|Sub-Saharan Africa
|A fluffy fried bread snack, Mandazi is a form of fried bread that originated in Eastern Africa in the Swahili coastal areas of Kenya and Tanzania.<ref name="congo" /> It is still popular in the region, as it is convenient to make, can be eaten with almost any food or dips or just as a snack by itself, and can be saved and reheated for later consumption.<ref name="swahilirecipes" /><ref name="cookbook" /> It is also eaten in Nigeria, where it is known as puff puff, and Ghana, where it is known as bofrot.
|-
|Marghi special
|
|Nigeria
|Fish with vegetables cooked together, seasoned with garlic and chili pepper.
|-
|Matbucha
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:2008_04_23_-_Laurel_-_Sauce.JPG|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:2008_04_23_-_Laurel_-_Sauce.JPG|125x125px]]
|Morocco
|Tomatoes and roasted bell peppers cooked together, seasoned with garlic and chili pepper. The name of the dish originates from Arabic and means "cooked [salad]". It is served as an appetizer, often as part of a meze. In Israel it is sometimes referred to as "Turkish salad" ({{langx|he|סלט טורקי}} ''salat turki'').
|-
|Matoke
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Luwombo_served_with_matooke,_posho_and_chapatti.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Luwombo_served_with_matooke,_posho_and_chapatti.jpg|125x125px]]
|Uganda
|A meal consisting of steamed green banana (or plantain) and is one of the national dishes of Uganda.
|-
|Mbongo Tchobi
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Mbongo_tchobi_et_banae_plantin_malxé.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Mbongo_tchobi_et_banae_plantin_malx%C3%A9.jpg|125x125px]]
|Cameroon
|A black soup made from the burnt mbongo spice, usually cooked with meat or fish and served with steamed ripe plantains.
|-
|Méchoui
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Mechoui.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Mechoui.jpg|125x125px]]
|North Africa, Cameroon
|A whole sheep or a lamb spit roasted on a barbecue. It is popular in North Africa and among the Bamileke people of Cameroon.
|-
|Melktert
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Melktert.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Melktert.jpg|125x125px]]
|South Africa, Namibia and Botswana
|A South African dessert. It is a sweet pastry crust containing a creamy filling made from milk, flour, sugar and eggs.
|-
|Merguez
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Merguez_sausages.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Merguez_sausages.jpg|125x125px]]
|North Africa
|A very spicy, red sausage of mutton or beef.
|-
|Mesfouf
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:مسفوف_تونسي_بالرمان_والزبيب.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:%D9%85%D8%B3%D9%81%D9%88%D9%81_%D8%AA%D9%88%D9%86%D8%B3%D9%8A_%D8%A8%D8%A7%D9%84%D8%B1%D9%85%D8%A7%D9%86_%D9%88%D8%A7%D9%84%D8%B2%D8%A8%D9%8A%D8%A8.jpg|125x125px]]
|Tunisia
|Similar to couscous, with butter added.
|-
|Mealie bread
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Mealie_bread01.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Mealie_bread01.jpg|167x167px]]
|South Africa
|A traditional sweetened bread baked with Sweet corn. Contrary to the name, it is normally baked with Wheat flour instead of Mielie-meal (as they do with Cornbread), the imbedded sweet corn provide much of the flavour.
|-
|Moambe chicken
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Poulet_à_la_moambe.JPG|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Poulet_%C3%A0_la_moambe.JPG|125x125px]]
|Central Africa
|Chicken in a palm butter and spice stew.
|-
|Moin moin
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:MoinMoin_London.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:MoinMoin_London.jpg|125x125px]]
|Nigeria
|A Yoruba steamed bean pudding made from a mixture of washed and peeled black-eyed beans, onions and fresh ground peppers (usually a combination of bell peppers and chilli or scotch bonnet).
|-
|Mrouzia
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:IB_tajine_02.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:IB_tajine_02.jpg|125x125px]]
|Morocco
|Sweet and salty tajine with honey, cinnamon and almonds.
|-
|Msemen
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Rghaif_(detalle).jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Rghaif_(detalle).jpg|125x125px]]
|Maghreb
|Traditional pancakes in Maghreb. These pancakes are usually used as an accompaniment to a cup of aromatic morning mint tea or of creamy coffee. Msemen can also be stuffed with vegetables or meat fillings.
|-
|Mugoyo
|
|Uganda
|Mugoyo is a traditional main course dish in Uganda. The main ingredients of the dish are sweet potatoes and beans. The purple sweet potatoes are steamed in banana leaves while the red kidney beans are boiled with some seasoning. They are then mingled together to form one dish.
|-
|Mukhbaza
|
|Eritrea
|Wheat flour bread with ghee, banana, honey, and other ingredients.
|-
|Mulukhiyah
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Lebanesemulukhiyih.JPG|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Lebanesemulukhiyih.JPG|125x125px]]
|Egypt
|The leaves of the ''Corchorus'' species are used as a vegetable in Middle Eastern, East African, North African, and South Asian cuisine. Mulukhiyyah is rather bitter, and when boiled, the resulting liquid is a thick, highly mucilaginous broth; it is often described as "slimy", rather like cooked okra.
|-
|Ndolé
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Ndolé_camerounais.JPG|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Ndol%C3%A9_camerounais.JPG|125x125px]]
|Cameroon
|A national dish of Cameroon.<ref name="nyt" /> The dish consists of a stew of nuts, ndoleh (bitter leaves indigenous to West Africa), and fish or ground beef.<ref name="nyt" />
|-
|Nkwobi
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Nkwobi_made_with_Chevon.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Nkwobi_made_with_Chevon.jpg|167x167px]]
|Nigeria
|An Igbo dish made with cow foot, Ehu (Calabash Nutmeg), Potash, Utazi and palm oil.
|-
|Nshima
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Nsima_Relishes.JPG|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Nsima_Relishes.JPG|125x125px]]
|East Africa
|A cornmeal product and a staple food in Zambia, Malawi and the Kasai Oriental and Kasai Occidental provinces of the Democratic Republic of Congo. It is made from ground maize (corn) flour known locally as "mealie-meal". Nshima is very similar to ugali or posho of East Africa, sadza of Zimbabwe, pap of South Africa and fufu of West and Central Africa.
|-
|Obusuma
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Ugali_&_Sukuma_Wiki.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Ugali_&_Sukuma_Wiki.jpg|125x125px]]
|Kenya
|A Kenyan dish made from maize flour (cornmeal) cooked with boiling water to a thick porridge dough-like consistency. In Luhya cuisine it is the most common staple starch.
|-
|Ogbono soup
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Ogbono_soup.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Ogbono_soup.jpg|125x125px]]
|Nigeria
|A Nigerian dish, made with ground ogbono seeds,<ref name="BestSoup" /> with considerable local variation. The ground ogbono seeds are used as a thickener, and give the soup a black coloration. Besides seeds, water and palm oil, it typically contains meat, seasonings such as chili pepper,<ref name="BestSoup" /> leaf vegetables and other vegetables.
|-
|Ogi
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Ogi;Pap.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Ogi;Pap.jpg|125x125px]]
|Nigeria
|Fermented cereal pudding from Yoruba people of Nigeria, typically made from maize, sorghum, or millet.<ref name="FAO" />
|-
|Okpa
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Okpa_for_sale.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Okpa_for_sale.jpg|165x165px]]
|Nigeria
|An Igbo Nigerian street food made with bambara nut which is wrapped up and boiled, similar to a tamale.
|-
|Owofibo
|
|Nigeria
|An oil soup made of blended tomato mixed with akun and palm oil.
|-
|Pampoenkoekies
|
|South Africa
|Also known by its English name "pumpkin fritters", they are pumpkin-based (usually butternut squash) balls of dough that is mixed with baking flour and eggs which are then fried in a pan and sprinkled with cinnamon and sugar. They are a popular snack for Afrikaners and can usually be served at a braai (social gathering among Afrikaners).
|-
|Pap
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Ugali_and_cabbage.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Ugali_and_cabbage.jpg|125x125px]]
|Southern Africa, Zimbabwe, South Africa, Malawi
|A traditional porridge of mielie-meal (ground maize) or other grain.
|-
|Pap
|
|South Africa
|This is a popular South African dish, of Afrikaner origin, which usually consists of a crumbly phutu pap and a tomato-based meat sauce, usually served with boerewors. The boerewors can be braaied separately, or it can be cooked in the sauce. If time permits it, the pap can be replaced with samp. The name translates as "porridge and meat".<sup>[''citation needed'']</sup>
|-
|Pastilla
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Bisteeya.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Bisteeya.jpg|125x125px]]
|Algeria and Morocco
|A traditional Moroccan dish, an elaborate meat pie traditionally made of squab (fledgling pigeons). As squabs are often hard to get, shredded chicken is more often used today; pastilla can also use fish or offal as a filling.
|-
|Peanut curry/Caril de amendoim
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Caril_de_amendoim.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Caril_de_amendoim.jpg|125x125px]]
|Mozambique, especially Southern provinces
|A curry made from ground peanuts, coconut milk, and chicken or horse mackerel.
|-
|Peanut stew
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Mafe.malien.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Mafe.malien.jpg|125x125px]]
|Mali and Senegal
|A staple stew made of peanuts, meat, tomatoes, onions, garlic, and leaf or root vegetables.
|-
|Pepper soup
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Plantain_peppersoup_with_periwinkle_from_the_South-South_region_of_Nigeria.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Plantain_peppersoup_with_periwinkle_from_the_South-South_region_of_Nigeria.jpg|125x125px]]
|West Africa, notably Nigeria
|A very heavily spiced soup.
|-
|Phaletšhe
|
|Botswana
|A maize meal dish common in Botswana. It is a type of pap which differs in consistency to sadza and is not as flaky as phutu. It is prepared over an open fire in a three legged pot or in a cauldron. It is usually served with seswaa, Beef stew, stewed mopane worms, serobe or boiled free range chicken.
|-
|Phutu
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Phutu.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Phutu.jpg|125x125px]]
|South Africa, Zimbabwe
|A traditional maize meal dish from South Africa. It is a crumbly or grainy type of pap (polenta) or porridge, eaten mainly by the Basotho, Bantu and Afrikaner people. It is cooked in cauldrons or potjies over an open fire, and stirred until a coarse consistency is reached.
|-
|Placali
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Cuisine_de_Côte_d'Ivoire_-_Du_placali.JPG|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Cuisine_de_C%C3%B4te_d'Ivoire_-_Du_placali.JPG|125x125px]]
|Ivory Coast
|Placali is a fermented cassava paste usually eaten with palm kernel sauce, okra or Kpala. The origin of this dish is unknown and this dish is appreciated as in all regions of Ivory Coast.
|-
|Potbrood
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Potbrood-001.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Potbrood-001.jpg|125x125px]]
|South Africa, Namibia and Botswana
|A bread first made by the Boer settlers of what is now South Africa. Potbrood was traditionally baked in a cast-iron pot (also known as a Dutch oven) in a pit made in the ground and lined with hot coals. Today potbrood is often made at a braai by packing charcoal or wood coals around a cooking pot.
|-
|Potjiekos
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Ijzeren_kookpot.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Ijzeren_kookpot.jpg|167x167px]]
|Namibia and South Africa
|Literally translated "small pot food", is a stew prepared outdoors. It is traditionally cooked in a round, cast iron, three-legged pot, the ''potjie'', brought from the Netherlands to South Africa in the 17th century and found in the homes and villages of people throughout southern Africa.<ref name="Portrait" />
|-
|Pumpkin soup
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Kürbissuppe_mit_Kernöl.JPG|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:K%C3%BCrbissuppe_mit_Kern%C3%B6l.JPG|125x125px]]
|Northern Africa, Mozambique, Namibia, Nigeria
|Thick soup made from a purée of pumpkin.
|-
|Qatayef
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:قطايف_عصافيري2.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:%D9%82%D8%B7%D8%A7%D9%8A%D9%81_%D8%B9%D8%B5%D8%A7%D9%81%D9%8A%D8%B1%D9%8A2.jpg|125x125px]]
|Egypt
|An Arab dessert commonly served during the month of Ramadan, a sort of sweet dumpling filled with cream or nuts. It is usually prepared using Akkawi cheese as a filling.
|-
|Sadza
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Goat_Offal.JPG|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Goat_Offal.JPG|125x125px]]
|Zimbabwe Southern Africa and Eastern Africa
|Sadza in Shona (isitshwala in isiNdebele, pap in South Africa, or nsima in the Chichewa language of Malawi), Ugali in East Africa, is a cooked cornmeal that is the staple food in Zimbabwe and other parts of southern and eastern Africa. This food is cooked widely in other countries of the region.
|-
|Sadza beef and vegetables
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Dinner_is_finally.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Dinner_is_finally.jpg|125x125px]]
|Zimbabwe
|Sadza, is that warm, comforting maize meal that brings everyone to the table. Paired with tender, flavorful beef stew, simmered with tomatoes, onions, you've got that rich, hearty taste.
|-
|Samosa
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Samosachutney.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Samosachutney.jpg|125x125px]]
|Widespread
|Fried or baked pastry with a savory filling such as spiced potatoes, onions, peas, lentils, ground lamb or chicken.
|-
|Serobe
|
|Botswana
South Africa
|A type of tripe made from the intestines of goats or sheep. Its preparation is similar to that of Mala Mogodu. It is served with bogobe, phaletšhe and sometimes magwinya (vetkoek) especially in winter.
|-
|Seswaa
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Seswaa_avec_bogobe.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Seswaa_avec_bogobe.jpg|frameless|130x130px]]
|Botswana
|A traditional meat dish of Botswana, made of beef, goat or lamb meat. The fatty meat is generally boiled until tender in any pot, with "just enough salt", and shredded or pounded. It is often served with pap (maize meal) or sorghum meal porridge.
|-
|Sfenj
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Moroccan_donuts-01.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Moroccan_donuts-01.jpg|125x125px]]
|North Africa
|Donuts cooked in oil then soaked in honey or sprinkled with sugar.
|-
|Shahan ful
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:ShahanFul.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:ShahanFul.jpg|125x125px]]
|North Africa
|A common dish in Eritrea, Ethiopia, Sudan and the region, and is generally served for breakfast. Believed to be an import from Sudan, it is made by slowly cooking fava beans in water that are then crushed into a paste, which is then served alongside a diverse variety of foods. It is typically eaten without the aid of utensils accompanied with a bread roll. It is popular during the Ramadan season and Lent.
|-
|Shakshouka
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Shakshuka_011.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Shakshuka_011.jpg|125x125px]]
|Northwest Africa
|A dish of eggs poached in a sauce of tomatoes, chili peppers, and onions, often spiced with cumin. It is cooked throughout North Africa, from Egypt to Morocco.
|-
|Shark chutney
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:SeychellesSharkChutney.JPG|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:SeychellesSharkChutney.JPG|125x125px]]
|Seychelles
|Boiled skinned shark, finely mashed, and cooked with squeezed bilimbi juice and lime. It is mixed with onion and spices, and the onion is fried and it is cooked in oil.
|-
|Shiro
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Taita_and_shiro.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Taita_and_shiro.jpg|125x125px]]
|Ethiopia and Eritrea
|A homogenous stew whose primary ingredient is powdered chickpeas or broad bean meal. It is often prepared with the addition of minced onions, garlic and depending upon regional variation; ground ginger or chopped tomatoes and chili-peppers. Shiro is usually served atop injera, however, it can be cooked in shredded taita and eaten with a spoon, this version would be called ''shiro fit-fit''.
|-
|Shish taouk
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Shish_taouk.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Shish_taouk.jpg|125x125px]]
|North Africa
|Marinated cubes of chicken are skewered and grilled.
|-
|Skilpadjies
|
|South Africa
|A traditional South African food, also known by other names such as "muise", "vlermuise" and "pofadder". The dish is lamb's liver wrapped in ''netvet'' (caul fat), which is the fatty membrane that surrounds the kidneys. Most cooks mince the liver, add coriander, chopped onion, salt and Worcestershire sauce then wrap balls of this mixture with the ''netvet'' and secure it with a toothpick. The balls, approximately 80mm in diameter, are normally grilled over an open charcoal fire and ready when the fat is crisp.<sup>[''citation needed'']</sup>
|-
|Sosatie
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Chicken_sosatie.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Chicken_sosatie.jpg|188x188px]]
|Botswana, Namibia and South Africa
|A traditional South African dish of meat (usually lamb or mutton) cooked on skewers. The term derives from "sate" ("skewered meat") and "saus" ("spicy sauce"). It is of Cape Malay origin, used in Afrikaans, the primary language of the Cape Malays, and the word has gained greater circulation in South Africa.
|-
|Souttert
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Quiche.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Quiche.jpg|125x125px]]
|South Africa
|A traditional South African tart, usually made of eggs, milk, flour, grated cheese and some form of cured meat (commonly bacon). A souttert resembles a French quiche, but differs in that it is not commonly baked within a pastry. The literal translation of the Afrikaans word "souttert" is ‘savoury or salty tart’.
|-
|Suya
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Beefsuya.JPG|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Beefsuya.JPG|125x125px]]
|Nigeria, Niger, Cameroon
|A shish kebab like food popular in West Africa, originally from the Hausa people of northern Nigeria, northern Cameroon and Niger. Suya is generally made with skewered beef, goat meat, fish, or chicken. The meat is rubbed-in with ''tankora'', a dry spice mix containing powdered groundnuts, cayenne pepper, ginger, paprika and onion powder, then barbecued.
|-
|Ta'ameya
|
|Egypt
|A street food similar to falafel, but using fava beans instead of chickpeas.
|-
|Tabil
|
|Tunisia
|A Tunisian spice mixture consisting of ground coriander seed, caraway seed, garlic powder, and chili powder. The term can also refer to coriander by itself.
|-
|Tahini
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Tahini_with_oil.JPG|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Tahini_with_oil.JPG|125x125px]]
|North Africa
|A paste made from ground, hulled sesame seeds used in North African, Greek, Turkish and Middle Eastern cuisine. Tahini is made from sesame seeds that are soaked in water and then crushed to separate the bran from the kernels. The crushed seeds are soaked in salt water, causing the bran to sink. The floating kernels are skimmed off the surface, toasted, and ground to produce an oily paste.
|-
|Tajine
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:ZnuTjn2a.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:ZnuTjn2a.jpg|125x125px]]
|North Africa
|A Maghrebi dish from North Africa, that is named after the special earthenware pot in which it is cooked. A similar dish, known as tavvas, is found in the cuisine of Cyprus. The traditional tajine pot is formed entirely of a heavy clay, which is sometimes painted or glazed. Tajines in Moroccan cuisine are slow-cooked stews braised at low temperatures, resulting in tender meat with aromatic vegetables and sauce.<sup>[''citation needed'']</sup>
|-
|Tapalapa bread
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Baguettes_stall,_Dschang,_Cameroon_(cropped)_-_Talapapa_bread.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Baguettes_stall,_Dschang,_Cameroon_(cropped)_-_Talapapa_bread.jpg|125x125px]]
|West Africa
|A traditional bread of western Africa, mainly in Senegal, The Gambia and Guinea.
|-
|Tapioca pudding
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Tapioca_pudding-3.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Tapioca_pudding-3.jpg|125x125px]]
|Widespread
|A sweet pudding made with tapioca and either milk or cream. Coconut milk is also used in cases in which the flavor is preferred or in areas in which it is a commonplace ingredient for cooking. It is made in many cultures with equally varying styles, and may be produced in a variety of ways.<ref name="christinesrecipes" /> Its consistency ranges from thin (runny), to thick, to firm enough to eat with a fork.
|-
|Thieboudienne
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Thieboudienne.JPG|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Thieboudienne.JPG|125x125px]]
|Senegal
|Made with fish, rice and tomato sauce, and may also include onions, carrots, cabbage, cassava and peanut oil.
|-
|Tomato bredie
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Chicken_with_tomato_bredie_(12567481243).jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Chicken_with_tomato_bredie_(12567481243).jpg|125x125px]]
|Namibia and South Africa
|A South African stew, referred to in Afrikaans as "tamatiebredie", normally made with mutton, is cooked for a very long time, and its seasonings include cinnamon, cardamom, ginger and cloves as well as chilli. It is of Dutch origin.
|-
|Toum
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Toum.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Toum.jpg|125x125px]]
|Levant
|A garlic sauce as prepared in Lebanon, the Levant, and Egypt similar to the European aioli. It contains garlic, salt, olive oil or vegetable oil, and lemon juice crushed using a wooden mortar and pestle. There is a variation popular in many villages, such as Zgharta, where mint is added, called "Zeit and Toum".
|-
|Ugali
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Ugali_and_cabbage.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Ugali_and_cabbage.jpg|125x125px]]
|African Great Lakes
|A dish of maize flour (cornmeal) cooked with water to a mush,<ref name="USA Today 2010" /> porridge- or dough-like consistency. It is the most common staple starch featured in the local cuisines of the eastern African Great Lakes region and Southern Africa. When ugali is made from another starch, it is usually given a specific regional name. See also pap.<sup>[''citation needed'']</sup>
|-
|Umngqusho
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Umngqusho.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Umngqusho.jpg|125x125px]]
|Widespread
|A Bantu dish with several variants.
|-
|Usban
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:عصبان_تونسي_1.JPG|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:%D8%B9%D8%B5%D8%A8%D8%A7%D9%86_%D8%AA%D9%88%D9%86%D8%B3%D9%8A_1.JPG|125x125px]]
|Libya and Tunisia
|A traditional kind of Tunisian sausage, stuffed with a mixture of rice, herbs, lamb, chopped liver and heart.<ref name="Wright" /> This dish is usually served alongside the main meal of rice or couscous, often on special occasions.
|-
|Vetkoek
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Vetkoek_with_mince-001.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Vetkoek_with_mince-001.jpg|125x125px]]
|South Africa
|Dough deep-fried in cooking oil and either filled with cooked mince (ground beef) or spread with syrup, honey, or jam.<sup>[''citation needed'']</sup>
|-
|Wat
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Ethiopian_wat.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Ethiopian_wat.jpg|125x125px]]
|Ethiopia and Eritrea
|An Ethiopian and Eritrean stew or curry that may be prepared with chicken, beef, lamb, a variety of vegetables, spice mixtures such as ''berbere'', and ''niter kibbeh'', a seasoned clarified butter. Wats are traditionally eaten with ''injera'', a spongy flat bread made from the millet-like grain known as teff.<sup>[''citation needed'']</sup>
|-
|Waterblommetjiebredie
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Aponogeton_distachyos_-_Waterblommetjies_from_tin.JPG|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Aponogeton_distachyos_-_Waterblommetjies_from_tin.JPG|125x125px]]
|South Africa
|A stew made of meat, typically lamb, stewed together with the waterblommetjies (''Aponogeton distachyos'' flowers, commonly known as Cape pondweed, Cape hawthorn or Cape asparagus) which are found in the dams and marshes of the Western Cape of South Africa.
|-
|Yassa
|[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Poulet_yassa.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Poulet_yassa.jpg|165x165px]]
|Senegal, Gambia
|A spicy, marinated fish or poultry dish prepared with onions and lemon. Its ingredients may also include peanut or olive oil, parsley, bay leaves, green seedless olives, black pepper, green or red bell peppers, or mustard.
|}
== Meŋ la nyɛ ==
* [[//en.wikipedia.org/wiki/File:Text-x-generic.svg|link=|alt=|class=noviewer|28x28px]]Lists portal
* [[//en.wikipedia.org/wiki/File:Foodlogo2.svg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Foodlogo2.svg|alt=icon|class=noviewer|32x32px]]Food portal
* [[//en.wikipedia.org/wiki/File:Africa_(orthographic_projection).svg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Africa_(orthographic_projection).svg|alt=map|class=noviewer|28x28px]]Africa portal
* Botswana cuisine
* Caribbean cuisine
* List of cuisines
* List of African cuisines
* List of Ethiopian dishes and foods
* List of Middle Eastern dishes
== Sommo yizie ==
s7guu0dakzyqv2iykcj3tv27g5g3oo5
List of African restaurants
0
7290
62556
2026-07-13T17:47:42Z
Edith Tangkur
310
Creat article
62556
wikitext
text/x-wiki
A ama naŋ tu e la African bondikɔɔre ziiri naŋ maŋ kɔɔrɔ African cuisine:
* Abyssinian Kitchen – Portland, Oregon, U.S.
* Akoko, London, United Kingdom
* Akadi – Portland, Oregon
* Bintü Atelier, Charleston, South Carolina
* Chishuru, London
* Dōgon, Washington, D.C.
* Ikoyi, London
* Mourad – San Francisco, California
* Queen of Sheba – Portland, Oregon
== Sommo yizie ==
m9fio21x9ju5ywrcygmf3troku5ynxp
62559
62556
2026-07-13T18:00:14Z
Edith Tangkur
310
Add reference
62559
wikitext
text/x-wiki
A ama naŋ tu e la African bondikɔɔre ziiri naŋ maŋ kɔɔrɔ African cuisine:
* Abyssinian Kitchen – Portland, Oregon, U.S.<ref>https://www.oregonlive.com/dining/2017/09/southeast_portlands_40_best_re.html</ref>
* Akoko, London, United Kingdom
* Akadi – Portland, Oregon<ref>https://www.wweek.com/restaurants/2018/07/03/akadi-broadens-portlands-palate-for-west-african-cuisine/</ref>
* Bintü Atelier, Charleston, South Carolina
* Chishuru, London
* Dōgon, Washington, D.C.
* Ikoyi, London
* Mourad – San Francisco, California
* Queen of Sheba – Portland, Oregon<ref>https://pdx.eater.com/maps/portland-ethiopian-restaurants-habesha-abyssinian-eritrean</ref>
== Sommo yizie ==
po98v2zfedtxeljfq7uxta7a20v0szj
List of breweries, wineries, and distilleries in Manitoba
0
7291
62557
2026-07-13T17:49:49Z
Edith Tangkur
310
Creat article
62557
wikitext
text/x-wiki
A breweries yoe la ama naŋ tu, wineries, ane distilleries a Manitoba, Canada poɔ.
== Breweries, wineries, ane distilleries a Manitoba poɔ ==
[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Humulousludicrous.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Humulousludicrous.jpg|thumb|Half Pints Brewing Company's Humulus Ludicrous, a double IPA with a published bitterness rating of 100 IBU]]
gftbi98p46oegkq19fl6skstnld17k7
62558
62557
2026-07-13T17:56:24Z
Edith Tangkur
310
Creat article
62558
wikitext
text/x-wiki
A breweries yoe la ama naŋ tu, wineries, ane distilleries a Manitoba, Canada poɔ.
== Breweries, wineries, ane distilleries a Manitoba poɔ ==
{| class="wikitable sortable"
!Company
!Type
!City
!Reference
|-
|Agassiz Brewing (defunct)
|Brewery
|Winnipeg
|
|-
|Barn Hammer Brewing
|Brewery
|Winnipeg
|
|-
|Bee Boyzz Honey & Meadery
|Meadery
|Oak Bluff
|
|-
|Black Wheat Brewing
|Brewery
|Brandon
|
|-
|Bookstore Brewing
|Brewery
|Winnipeg
|
|-
|Brat Cat Mead
|Meadery
|Winnipeg
|
|-
|Brazen Hall Kitchen & Brewery
|Brewery
|Winnipeg
|
|-
|Capital K Distillery
|Distillery
|Winnipeg
|
|-
|Dastardly Villain Brewing
|Brewery
|Winnipeg
|
|-
|Dead Horse Cider Co.
|Cidery
|Winkler
|
|-
|Devil May Care
|Brewery
|Winnipeg
|
|-
|Diageo Distilleries (Crown Royal)
|Distillery
|Gimli
|
|-
|Farmery Estate Brewery
|Brewery
|Neepawa
|
|-
|Fort Garry Brewing
|Brewery
|Winnipeg
|
|-
|Good Neighbour Brewing
|Brewery
|Winnipeg
|
|-
|Half Pints Brewing (defunct)
|Brewery
|Winnipeg
|<ref name="Brandon Sun 2016" />
|-
|Heritage Farms Brewing
|Brewery
|Winkler
|
|-
|Kilter Brewing
|Brewery
|Winnipeg
|
|-
|Little Brown Jug
|Brewery
|Winnipeg
|<ref name="Brandon Sun 2016" />
|-
|La Brasserie Nonsuch Brewing Co.
|Brewery
|Winnipeg
|
|-
|Low Life Barrel House
|Brewery & Winery
|Winnipeg
|
|-
|Obsolete Brewing Co.
|Brewery
|Dauphin
|
|-
|One Great City Brewing
|Brewery
|Winnipeg
|
|-
|Oxus Brewing
|Brewery
|Winnipeg
|
|-
|Namesake Brewing
|Brewery
|Winnipeg
|
|-
|Next Friend Cider
|Cidery
|Winnipeg
|
|-
|Patent 5 Distillery
|Distillery
|Winnipeg
|
|-
|PEG Beer Company (Defunct)
|Brewery
|Winnipeg
|
|-
|Rendezvous Brewery & Taproom
|Brewery
|Morden
|
|-
|Rigby Orchards Estate Meadery
|Meadery
|Killarney
|
|-
|Section 6 Brewing Co.
|Brewery
|Brandon
|
|-
|Shrugging Doctor Beverage Company
|Winery
|Winnipeg
|
|-
|Sookram's Brewing
|Brewery
|Winnipeg
|
|-
|Stone Angel Brewing (Defunct)
|Brewery
|Winnipeg
|<ref name="Brandon Sun 2017" />
|-
|Torque Brewing
|Brewery
|Winnipeg
|
|-
|Trans Canada Brewery
|Brewery
|Winnipeg
|<ref name="Brandon Sun 2017" />
|-
|Winnipeg Brew Werks (Defunct)
|Brewery
|Winnipeg
|
|-
|Wooden Gate CIder
|Cidery
|Pilot Mound
|
|}
== See also ==
* Beer in Canada
* Canadian wine
* List of breweries in Canada
[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Humulousludicrous.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Humulousludicrous.jpg|thumb|Half Pints Brewing Company's Humulus Ludicrous, a double IPA with a published bitterness rating of 100 IBU]]
nvcnexorweiha50qc85q6b29f9zdco0
List of cuisines
0
7292
62560
2026-07-13T18:10:37Z
Edith Tangkur
310
Creat article
62560
wikitext
text/x-wiki
== International cuisine ==
[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Gumbo3bg_122499.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Gumbo3bg_122499.jpg|thumb|Seafood gumbo, an example of Cajun cuisine]]
Main articles: Global cuisine and List of cuisines
A sample of some cuisines around the world:
* African cuisine ''(see list)''
** Mediterranean cuisine
** Ethiopian cuisine
* Asian cuisine ''(see list)''
** Korean cuisine
** Chinese cuisine
** Japanese cuisine
** Indian cuisine
** Thai cuisine
** Vietnamese cuisine
* European cuisine ''(see list)''
** Mediterranean cuisine
** Eastern European cuisine
*** Russian cuisine
** German cuisine
** English cuisine
** French cuisine
** Italian cuisine
* Oceanian cuisine ''(see list)''
** Australian cuisine
** New Zealand cuisine
* Cuisine of the Americas ''(see list)''
** Canadian cuisine
** American cuisine
*** Cajun cuisine
** Latin American cuisine
*** Mexican cuisine
*** South American cuisine
**** Argentine cuisine
**** Peruvian cuisine
== General ingredients ==
[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Festival_of_bread3.JPG|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Festival_of_bread3.JPG|thumb|267x267px|Decorated bread loaves]]
[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Olive_oil_from_Oneglia.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Olive_oil_from_Oneglia.jpg|thumb|203x203px|Olive oil]]
[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Cheese_platter.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Cheese_platter.jpg|thumb|300x300px|A platter with cheese and garnishes]]
* Cereals –
** Maize –
** Oats –
** Rice –
** Wheat –
*** Bread –
*** Noodles –
* Cooking fats and oils
** Butter –
** Rapeseed (Canola) oil –
** Coconut oil –
** Corn oil –
** Rice bran oil –
** Flaxseed oil –
** Lard –
** Margarine –
** Olive oil –
** Palm oil –
** Peanut oil –
** Sesame oil –
** Soybean oil –
** Sunflower oil –
** Tallow –
* Dairy –
** Buttermilk –
** Cheese –
** Cream –
** Milk –
** Yogurt –
* Eggs –
* Fruits –
** Apples –
** Cherries –
** Pears –
[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Japanese_SilkyTofu_(Kinugoshi_Tofu).JPG|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Japanese_SilkyTofu_(Kinugoshi_Tofu).JPG|thumb|Japanese silken tofu (Kinugoshi Tofu)]]
* Legumes –
** Beans –
** Lentils –
** Soy –
*** Miso –
*** Soy cheese –
*** Soy milk –
*** Soy sauce –
*** Soy yogurt –
*** Textured soy protein –
*** Tofu –
[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Lambp.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Lambp.jpg|thumb|Lamb cutlets]]
* Meat –
** Beef –
** Fish –
** Mutton –
** Poultry –
** Pork –
* Mushrooms –
** Champignon –
[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Aubergines.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Aubergines.jpg|thumb|Eggplants, also called aubergines.]]
[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Red_roast_duck_curry.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Red_roast_duck_curry.jpg|thumb|Thai ''Kaeng phet pet yang'': roast duck in red curry]]
* Seasonings
** Herbs –
** Parsley –
** Spices –
*** Pepper –
*** Salt –
* Sweeteners –
** Agave nectar –
** Fructose –
** Glucose –
** Honey –
** Stevia –
** Sugar –
* Vegetables –
** Cucumber –
** Eggplants –
** Garlic –
** Onions –
** Potatoes –
** Squash –
** Tomatoes –
== See also ==
* [[//en.wikipedia.org/wiki/File:One_chef's_hat.png|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:One_chef's_hat.png|alt=icon|class=skin-invert-image noviewer|28x28px]]Cooking portal
* [[//en.wikipedia.org/wiki/File:Foodlogo2.svg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Foodlogo2.svg|alt=icon|class=noviewer|32x32px]]Food portal
* Cookbooks
* Culinary profession
* Food writing
* Junk food
* List of cocktails
* List of food preparation utensils
* List of soups
* List of twice-baked foods
* Natural food
* Nutrition
* Organic food
* Whole food
2xppj61scp1upnkh6hnx5jhuer171ao
62561
62560
2026-07-13T18:29:07Z
Edith Tangkur
310
Edit article
62561
wikitext
text/x-wiki
A cuisine e la saakompare bondimaaloo kaŋa ane zannoo ka o maŋ e irigyin kaŋa bee lisiri deme mine maaloo. A cuisine taa la bondirii maaloo gɔɔloŋ kaŋa bondirii bee bonyuuri a maŋ e la bondirii naŋ e a duori. A cuisine yuori maŋ pori la a yi a irigyin na o naŋ yi. A cuisine maaloo maŋ yi la a zeɛre boma na naŋ bebe bee ka ba maŋ da.
== International cuisine ==
[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Gumbo3bg_122499.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Gumbo3bg_122499.jpg|thumb|Seafood gumbo, an example of Cajun cuisine]]
Atikile meŋɛ: tendaazaa cuisine ane a cuisines yoe
A cuisines mine naŋ be a tendaazaa
* African cuisine ''(see list)''
** Mediterranean cuisine
** Ethiopian cuisine
* Asian cuisine ''(see list)''
** Korean cuisine
** Chinese cuisine
** Japanese cuisine
** Indian cuisine
** Thai cuisine
** Vietnamese cuisine
* European cuisine ''(see list)''
** Mediterranean cuisine
** Eastern European cuisine
*** Russian cuisine
** German cuisine
** English cuisine
** French cuisine
** Italian cuisine
* Oceanian cuisine ''(see list)''
** Australian cuisine
** New Zealand cuisine
* Cuisine of the Americas ''(see list)''
** Canadian cuisine
** American cuisine
*** Cajun cuisine
** Latin American cuisine
*** Mexican cuisine
*** South American cuisine
**** Argentine cuisine
**** Peruvian cuisine
== Zeɛre boma ==
[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Festival_of_bread3.JPG|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Festival_of_bread3.JPG|thumb|267x267px|Decorated bread loaves]]
[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Olive_oil_from_Oneglia.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Olive_oil_from_Oneglia.jpg|thumb|203x203px|Olive oil]]
[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Cheese_platter.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Cheese_platter.jpg|thumb|300x300px|A platter with cheese and garnishes]]
* Cereals –
** Maize –
** Oats –
** Rice –
** Wheat –
*** Bread –
*** Noodles –
* Cooking fats and oils
** Butter –
** Rapeseed (Canola) oil –
** Coconut oil –
** Corn oil –
** Rice bran oil –
** Flaxseed oil –
** Lard –
** Margarine –
** Olive oil –
** Palm oil –
** Peanut oil –
** Sesame oil –
** Soybean oil –
** Sunflower oil –
** Tallow –
* Dairy –
** Buttermilk –
** Cheese –
** Cream –
** Milk –
** Yogurt –
* Eggs –
* Fruits –
** Apples –
** Cherries –
** Pears –
[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Japanese_SilkyTofu_(Kinugoshi_Tofu).JPG|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Japanese_SilkyTofu_(Kinugoshi_Tofu).JPG|thumb|Japanese silken tofu (Kinugoshi Tofu)]]
* Legumes –
** Beans –
** Lentils –
** Soy –
*** Miso –
*** Soy cheese –
*** Soy milk –
*** Soy sauce –
*** Soy yogurt –
*** Textured soy protein –
*** Tofu –
[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Lambp.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Lambp.jpg|thumb|Lamb cutlets]]
* Meat –
** Beef –
** Fish –
** Mutton –
** Poultry –
** Pork –
* Mushrooms –
** Champignon –
[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Aubergines.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Aubergines.jpg|thumb|Eggplants, also called aubergines.]]
[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Red_roast_duck_curry.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Red_roast_duck_curry.jpg|thumb|Thai ''Kaeng phet pet yang'': roast duck in red curry]]
* Seasonings
** Herbs –
** Parsley –
** Spices –
*** Sɛremaane –
*** Nyɛnuu –
* Sweeteners –
** Agave nectar –
** Fructose –
** Glucose –
** Honey –
** Stevia –
** Sugar –
* Vegetables –
** Cucumber –
** Eggplants –
** Garlic –
** Onions –
** Potatoes –
** Squash –
** Komie –
== Meŋ la nyɛ ==
* [[//en.wikipedia.org/wiki/File:One_chef's_hat.png|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:One_chef's_hat.png|alt=icon|class=skin-invert-image noviewer|28x28px]]Cooking portal
* [[//en.wikipedia.org/wiki/File:Foodlogo2.svg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Foodlogo2.svg|alt=icon|class=noviewer|32x32px]]Food portal
* Cookbooks
* Culinary profession
* Food writing
* Junk food
* List of cocktails
* List of food preparation utensils
* List of soups
* List of twice-baked foods
* Natural food
* Nutrition
* Organic food
* Whole food
rgrqmnbugb5miwmcspfvlygv1d81xgc
Babute
0
7293
62565
2026-07-13T21:06:45Z
Mary Loor
55
Created page with "'''Babute''' e la African bondirii, a maŋ maale neŋ meatloaf, o piili la a ''Babute'' paaloŋ a Congo poɔ a maŋ taa ground beef, curry powder ane"
62565
wikitext
text/x-wiki
'''Babute''' e la African bondirii, a maŋ maale neŋ meatloaf, o piili la a ''Babute'' paaloŋ a Congo poɔ a maŋ taa ground beef, curry powder ane
gygll1dmpl98fqxma3lydqzcxe9bpjz
62566
62565
2026-07-13T21:07:42Z
Mary Loor
55
62566
wikitext
text/x-wiki
'''Babute''' e la African bondirii, a maŋ maale neŋ meatloaf, o piili la a ''Babute'' paaloŋ a Congo poɔ a maŋ taa ground beef, curry powder ane apricots.
pikiwbaovsdoxhu8eb8t7r97zcuewop
62567
62566
2026-07-13T21:09:43Z
Mary Loor
55
62567
wikitext
text/x-wiki
'''Babute''' e la African bondirii, a maŋ maale neŋ meatloaf, o piili la a ''Babute'' paaloŋ a Congo poɔ a maŋ taa ground beef, curry powder ane apricots.
== Meŋ nyɛ ==
* African bondirii mine
== External link ==
gj1shg2y39libpz3v022ns7t6ny40ql
62568
62567
2026-07-13T21:13:17Z
Mary Loor
55
62568
wikitext
text/x-wiki
'''Babute''' e la African bondirii, a maŋ maale neŋ meatloaf, o piili la a ''Babute'' paaloŋ a Congo poɔ a maŋ taa ground beef, curry powder ane apricots.
== Meŋ nyɛ ==
* African bondirii mine
== Yeŋe leŋkere ==
'''•''' Astray Recipes: Babute
6pia9qzv79hr01rl06w2wa6gb4wofrd
62569
62568
2026-07-13T21:15:09Z
Mary Loor
55
62569
wikitext
text/x-wiki
'''Babute''' e la African bondirii, a maŋ maale neŋ meatloaf, o piili la a ''Babute'' paaloŋ a Congo poɔ a maŋ taa ground beef, curry powder ane apricots.
== Meŋ nyɛ ==
* African bondirii mine
== Yeŋe leŋkere ==
'''•''' Astray Recipes: Babute
{| class="wikitable mw-collapsible"
! colspan="2" |
* <abbr>v</abbr>
* <abbr>t</abbr>
* <abbr>e</abbr>
African cuisine
|-
!National cuisines
|
* Algeria
* Angola
* Benin
* Botswana
* Burkina Faso
* Burundi
* Cameroon
* Cape Verde
* Central African Republic
* Chad
* Comoros
* Democratic Republic of the Congo
* Djibouti
* Egypt
* Equatorial Guinea
* Eritrea
* Eswatini (Swaziland)
* Ethiopia
* Gabon
* Gambia
* Ghana
* Guinea
* Guinea-Bissau
* Ivory Coast
* Kenya
* Lesotho
* Liberia
* Libya
* Madagascar
* Malawi
* Mali
* Mauritania
* Mauritius
* Morocco
* Mozambique
* Namibia
* Niger
* Nigeria
* Republic of the Congo
* Rwanda
* São Tomé and Príncipe
* Senegal
* Seychelles
* Sierra Leone
* Somalia
* South Africa
* South Sudan
* Sudan
* Tanzania
* Togo
* Tunisia
* Uganda
* Western Sahara
* Zambia
* Zimbabwe
|-
!Ethnic and regional cuisines
|
* Arab
* Berber
* Canary Islands
* Jewish
** Ethiopian
** Mizrahi
** Sephardi
* Maghrebi
* Mediterranean
* Réunion
* Saint Helena
* West African
* Zanzibar
|-
!Lists
|
* List of African cuisines
* List of African dishes
|-
| colspan="2" |
* [[//en.wikipedia.org/wiki/File:Symbol_category_class.svg|link=|alt=|class=noviewer|16x16px|Category]] Category
|}
ezpvby84ojt3wa953cbv7bqorz9hezj
62570
62569
2026-07-13T21:18:12Z
Mary Loor
55
62570
wikitext
text/x-wiki
'''Babute''' e la African bondirii, a maŋ maale neŋ nɛne ba naŋ laŋ neŋ zeɛre bontaree, o piili la a ''Babute'' paaloŋ a Congo poɔ a maŋ taa ground beef, curry powder ane apricots.
== Meŋ nyɛ ==
* African bondirii mine
== Yeŋe leŋkere ==
'''•''' Astray Recipes: Babute
{| class="wikitable mw-collapsible"
! colspan="2" |
* <abbr>v</abbr>
* <abbr>t</abbr>
* <abbr>e</abbr>
African cuisine
|-
!National cuisines
|
* Algeria
* Angola
* Benin
* Botswana
* Burkina Faso
* Burundi
* Cameroon
* Cape Verde
* Central African Republic
* Chad
* Comoros
* Democratic Republic of the Congo
* Djibouti
* Egypt
* Equatorial Guinea
* Eritrea
* Eswatini (Swaziland)
* Ethiopia
* Gabon
* Gambia
* Ghana
* Guinea
* Guinea-Bissau
* Ivory Coast
* Kenya
* Lesotho
* Liberia
* Libya
* Madagascar
* Malawi
* Mali
* Mauritania
* Mauritius
* Morocco
* Mozambique
* Namibia
* Niger
* Nigeria
* Republic of the Congo
* Rwanda
* São Tomé and Príncipe
* Senegal
* Seychelles
* Sierra Leone
* Somalia
* South Africa
* South Sudan
* Sudan
* Tanzania
* Togo
* Tunisia
* Uganda
* Western Sahara
* Zambia
* Zimbabwe
|-
!Ethnic and regional cuisines
|
* Arab
* Berber
* Canary Islands
* Jewish
** Ethiopian
** Mizrahi
** Sephardi
* Maghrebi
* Mediterranean
* Réunion
* Saint Helena
* West African
* Zanzibar
|-
!Lists
|
* List of African cuisines
* List of African dishes
|-
| colspan="2" |
* [[//en.wikipedia.org/wiki/File:Symbol_category_class.svg|link=|alt=|class=noviewer|16x16px|Category]] Category
|}
av0w1hvbmdepjs0jkwkmd9x9l1pk8cb
62571
62570
2026-07-13T21:20:32Z
Mary Loor
55
62571
wikitext
text/x-wiki
'''Babute''' e la African bondirii, a maŋ maale neŋ nɛne ba naŋ laŋ neŋ zeɛre bontaree, o piili la a ''Babute'' paaloŋ a Congo poɔ a maŋ taa na-nɛne ba naŋ ŋma, curry powder ane apricots.
== Meŋ nyɛ ==
* African bondirii mine
== Yeŋe leŋkere ==
'''•''' Astray Recipes: Babute
{| class="wikitable mw-collapsible"
! colspan="2" |
* <abbr>v</abbr>
* <abbr>t</abbr>
* <abbr>e</abbr>
African cuisine
|-
!National cuisines
|
* Algeria
* Angola
* Benin
* Botswana
* Burkina Faso
* Burundi
* Cameroon
* Cape Verde
* Central African Republic
* Chad
* Comoros
* Democratic Republic of the Congo
* Djibouti
* Egypt
* Equatorial Guinea
* Eritrea
* Eswatini (Swaziland)
* Ethiopia
* Gabon
* Gambia
* Ghana
* Guinea
* Guinea-Bissau
* Ivory Coast
* Kenya
* Lesotho
* Liberia
* Libya
* Madagascar
* Malawi
* Mali
* Mauritania
* Mauritius
* Morocco
* Mozambique
* Namibia
* Niger
* Nigeria
* Republic of the Congo
* Rwanda
* São Tomé and Príncipe
* Senegal
* Seychelles
* Sierra Leone
* Somalia
* South Africa
* South Sudan
* Sudan
* Tanzania
* Togo
* Tunisia
* Uganda
* Western Sahara
* Zambia
* Zimbabwe
|-
!Ethnic and regional cuisines
|
* Arab
* Berber
* Canary Islands
* Jewish
** Ethiopian
** Mizrahi
** Sephardi
* Maghrebi
* Mediterranean
* Réunion
* Saint Helena
* West African
* Zanzibar
|-
!Lists
|
* List of African cuisines
* List of African dishes
|-
| colspan="2" |
* [[//en.wikipedia.org/wiki/File:Symbol_category_class.svg|link=|alt=|class=noviewer|16x16px|Category]] Category
|}
7kedw8knvba3qin1jd0ypa3z8h0f506
Cow lung
0
7294
62575
2026-07-14T11:53:50Z
Mary Loor
55
Created page with " '''Cow lung''' e la offal booree na ba naŋ maŋ de maale bondirii gyamaa aneŋ meŋ a la e zie ko pulmonary surfactants. A Peru poɔ ba boɔlɔ o la ''bofe'', ka Nigeria poɔ ka o e''Fùkù''. A Indonesia poɔ, Paru goreng la ka ba boɔlɔ o (naa-fulo kyeene) e la bondiraa na noba yaga naŋ baŋ a Padang poɔ, kyɛ Nasi kuning na baŋ maale neŋ naabo fulo. A Bangladesh poɔ ba boɔlɔ o la ''Fapsha.'' Naabo fulob be la Jewish noba mine bondiriiŋ, aseŋ Viennese ''Ka..."
62575
wikitext
text/x-wiki
'''Cow lung''' e la offal booree na ba naŋ maŋ de maale bondirii gyamaa aneŋ meŋ a la e zie ko pulmonary surfactants. A Peru poɔ ba boɔlɔ o la ''bofe'', ka Nigeria poɔ ka o e''Fùkù''. A Indonesia poɔ, Paru goreng la ka ba boɔlɔ o (naa-fulo kyeene) e la bondiraa na noba yaga naŋ baŋ a Padang poɔ, kyɛ Nasi kuning na baŋ maale neŋ naabo fulo. A Bangladesh poɔ ba boɔlɔ o la ''Fapsha.'' Naabo fulob be la Jewish noba mine bondiriiŋ, aseŋ Viennese ''Kalbsbeuschel'', na naŋ maŋ de veal lung maale neŋ.
[[//en.wikipedia.org/wiki/File:Paru_goreng_masakan_Padang.JPG|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Paru_goreng_masakan_Padang.JPG|thumb|Padang style fried cow lung from Padang, Indonesia]]
A lããfeeloŋ poɔ, donne maŋ nyɛ la surfactants a paale Beractants Alveofact maŋ ny'a la yiniŋ naabo fulo lavage kõɔ poɔ kyɛ ka Survanta meŋ maŋ yi minced cow lung a paale DPPC, palmitic acid ane tripalmitin.
Defibrotide e la deoxyribonucleic acid derivative (single-stranded) maŋ yi la cow lung.
== Sommo yizie ==
c8p7an4fy98fmjdrphi660qk51tq3f6