Wikipedia ffwiki https://ff.wikipedia.org/wiki/Hello_ja%C9%93%C9%93orgo MediaWiki 1.39.0-wmf.21 first-letter Média Spécial Discussion Utilisateur Discussion utilisateur Wikipedia Discussion Wikipedia Fichier Discussion fichier MediaWiki Discussion MediaWiki Modèle Discussion modèle Aide Discussion aide Catégorie Discussion catégorie TimedText TimedText talk Module Discussion module Gadget Discussion gadget Définition de gadget Discussion définition de gadget Naajeeriya 0 2103 24741 24197 2022-07-26T15:55:45Z 102.91.5.17 Fixed typo wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Naajeeriya''' ko leydi e duungal [[Afirik]] Naajeeriya (/naɪˈdʒɪəriə/ (nanu)), ɓurndi ɗuuɗal yimɓe nder duungal Afirik, ndi yimɓe ɓe hiisaango yottini miliyonji 211. Keerniiɗum Kawtal Mooɓgal Naajeeriya, ɗum lesdi on haa hirnaanngeere Afirka, keeri bee [[Niiser|Niijer]] haa wayla, [[Caadi|Chadi]] haa wayla walaadu hirna, [[Kamerun]] haa fuuna, nden [[Benen|Benin]] haa hirna. Ndi wortoongo haa fommbina lonyoodu [[Gine/adlam|Gine]] haa nder maayo Filitiingo Atlantic. Ɗum kawtal mooɓgal diiwe (jahaaji) 36 bee 1 Laamorde kawtal cappal, laamorde ndeen haa galluure [[Abuuja]] woni. Tuuginurde lesdi (constitution) tinndini Naajeeriya dow diiwal dimukuraaɗiyya on.[6] Gallol ɓurngol mawngu e Naajeeriya ko [[Lagos]].<ref>Nicole Rupp, Peter Breunig & Stefanie Kahlheber, "[http://www.antiquity.ac.uk/projgall/kahlheber/ Exploring the Nok Enigma]", ''Antiquity'' 82.316, June 2008.</ref><ref>B.E.B. Fagg, "The Nok Culture in Prehistory", ''Journal of the Historical Society of Nigeria'' 1.4, December 1959.</ref><ref name="archaeology">{{Cite book|last=Kleiner|first= Fred S.|first2=Christin J. |last2=Mamiya |title=Gardner's Art Through the Ages: Non-Western Perspectives|publisher=[[Cengage Learning]]|edition=13, revised|year=2009|page=194|url=https://books.google.com/books?id=TlVeuxIgjwQC&q=Nok+terracotta+earliest|isbn=978-0-495-57367-8}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.metmuseum.org/toah/hd/nok/hd_nok.htm |title=Nok Terracottas (500 B.C.–200 A.D.) &#124; Thematic Essay &#124; Heilbrunn Timeline of Art History &#124; The Metropolitan Museum of Art |publisher=Metmuseum.org |date=2 June 2014 |access-date=16 July 2014}}</ref><ref>Tylecote 1975 (see below)</ref><ref>{{Cite book|title=Nok: African Sculpture in Archaeological Context|last=Eggert|first=Manfred|publisher=Africa Magna Verlag Press|year=2014|editor-last=Breunig|editor-first=P|location=Frankfurt, Germany|pages=51–59|chapter=Early iron in West and Central Africa}}</ref><ref>{{Cite book|title=Nok: African Sculpture in Archaeological Context|last=Eggert|first=Manfred|publisher=Africa Magna Verlag Press|year=2014|isbn=9783937248462|editor-last=Breunig|editor-first=P|location=Frankfurt, Germany|pages=53–54|chapter=Early iron in West and Central Africa|chapter-url=https://books.google.com/books?id=BBn1BQAAQBAJ&q=Nok+Breunig&pg=PA38}}</ref> ==Natal== <gallery> File:Abuja, Laamurde lesdi 3.jpg|thumb|right|300px|Abuja - Naajeeriya </gallery> {{Commons|Nigeria}} {{Afirik}} ==Hiimobe== {{Category:Fulfulde}} [[Catégorie:Leydi]] [[Catégorie:Afirik]] [[Catégorie:Naajeeriya| ]] bmvm9xwyksd5tcdtbzofnpadogxpinf Moodibbo Adama 0 4071 24763 24540 2022-07-26T17:27:13Z Awwerl 7632 /* Faɗɗitaa */ wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Moodibbo Adama''' Kanko woni Adama ɓii Arɗo Hasan maa Moodibbo Adama o dañaama hitaande 1786 haa hoɗannde wi'eteende Wuro Cekke o wurtii ibgo leñol Ba'en nder leƴƴi Fulɓe o laatake aahiijo tilimɗo. ==Moye wi'ete Moodibbo Adama?== O jaŋngi haa wuro wi'iteengo Gajargamu laamorde Bornu, dawla Koole'en (leñol bi'eteengol kadi Kanuri) ɓaawo mum o yahri lesdi Hawsaaɓe o jokkiti jaŋnde maako diina lislaamu e banngal Ceerno Usmaan Ɓii Fooduye. Nden o jaŋngi haa o takkanaa waccoore teddungal "moodibbo". Tawi o  laatake konoowo dow laawol Jawmiraawo ngam laynugo diina lislaamu. Nde o warti saare boo ibgo Gajargamu Ceerno Usmaan Ɓii Foodiye hokki mo iililal (tuutawal, raaya, deesewal) ngam o hoota faa banngeere muum fommbinaare o ardoo jihaadi, nden o lammini mo laamaago "Laamiiɗo Fommbina". Moodibbo Adama warti haa banngeere fommbina o tiggi (sinci) dawla maako bee duŋgayeere Ɓii Fooduye, Adama honi heeferɓe Manndara'en haa laamorde maɓɓe Dulo dow kooseeje Manndara amma neeɓaay ɓe keɓti wuro maɓɓe ngam juulɓe ngeebii jaalagal (poolgu) mum'en, ɓaawo man boo o tokkitini tokkuki maayo ngoon wi'eteengo maayo Benuwe e jihaadi maako, heeferɓe ɗuuɗɓe ngartani diina lislaamu nder jihaadi maako bana Ɓata'en e Bere'en e ko nanndi e maɓɓe. Aran nii Moodibbo Adama fuɗɗi tigguki wuro Ribaaɗo no ngo laatoo laamorde maako, ɓaawo man boo o tiggi wuro Joɓoli, haa ragare (timmoode, sakkitorde) boo o tiggi galluure Ƴoola hitaande 1841 laatiinde laamorde diiwal Adamaawa hannde. ==yalji== Moodibbo Adama ɗonno mari rewɓe nayo, kamɓe ngoni: Sata Jam, Yasebo, Hammare, Jahra, nden o ɗon mari ɓiɓɓe sappo e nayo kamɓe ngoni: Lawal, Usman, Mansur, Umar Faɗimatu, [[Addo Gurin]], [[Hawwa'u]], Hamidu, Bakari, Halliru, Jubayru Aliyu, Hamma, Sani, Bobbo Aamadu. Moodibbo Adama hooti saare goonga hitaande 1847 haa nder wuro Ƴoola, ko ɗon kadi o qabrinaa. Ɓii maako afo Muhammadu Lawal roni mo, jooni dawla maako ɗon feccaa hakkunde lesɗe nayi: [[Naajeeriya]], [[Kamarun]], [[Caad]] e [[Afirk]] Cakaari. Yoo Allah hinno mo yaafo mo. ==Faɗɗitaa== *DeLancey, Mark W., and DeLancey, Mark Dike (2000): ''Historical Dictionary of the Republic of Cameroon'' (3rd ed.). Lanham, Maryland: The Scarecrow Press. * Fanso, V. G. (1989). ''Cameroon History for Secondary Schools and Colleges, Vol. 1: From Prehistoric Times to the Nineteenth Century.'' Hong Kong: Macmillan Education Ltd. *Johnston, H. A. S. (1967): ''The Fulani Empire of Sokoto''. [http://www.amanaonline.com/Sokoto/sokoto_8.htm Chapter 8: "The Jihad in Adamawa and Bauchi".] London: Oxford University Press. *Ngoh, Victor Julius (1996): ''History of Cameroon Since 1800''. Limbe: Presbook. *Njeuma, Martin Z. (1990): "The lamidates of northern Cameroon, 1800–1894", ''Introduction to the History of Cameroon in the Nineteenth and Twentieth Centuries''. Palgrave MacMillan. {{DEFAULTSORT} [[Catégorie: Yimɓe]] [[Catégorie: Pelaajo Naajeeriya]] [[Catégorie: Naajeeriya]] [[Catégorie: Pelaajo Adamawa]] [[Catégorie: Fulfulde]] [[Catégorie:Naajeeriya]] 7z555hcst0ate9fizseqm5ebiixt4ua Muhammadu Buhari 0 4186 24761 23254 2022-07-26T17:25:12Z Awwerl 7632 /* Lencitaaki */ wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Muhammadu Buhari''' hanko woni ardiiɗo leysɗi [[Naajeeriya|Niseriya]] jooniijo ɓaawo o suɓaama ardaaki leydi ndin nder cuɓol hitaande 2015 ngol o jaalii ardiiɗo Nijeeriya ɓooymaajo [[Goodluck Jonathan]].<ref>http://www.dawodu.com/buhari.htm</ref><ref>http://www.dawodu.com/siollun3.htm</ref><ref>http://www.gamji.com/sanusi/sanusi26.htm</ref> == Ndimu == Muhammadu Buhari dañaama nder gallol Daura, e Diiwal [[Katsina]], 17 Bowte, 1942. Innde baaba maako Maalam Arɗo Adamu, Pullo arɗoojo, inna maako boo innde mum Zulaihat, koleejo. Ngam non o hawtii ƴiiƴam ɗiɗam, Pullo to baaba, koleejo malla Siratiijo malla Kaanuuriijo to inna. Hanko woni noogas e tataɓo to baaba maako. Duuɓi maako nayi baaba maako sooyti,ngam non, inna maako eelti mo. == Janngirde == O janngii duɗal arandewal to Daura primary school e Mai'adua, hitaande 1953, duɗal ɗiɗaɓal to [[Katsina]] Middle School, e Katsina Provincial Secondary School gila 1956 faago 1961. == Ardungal == e cuɓol hitaande 2019 ngol o jaali ballo ardiiɗo Nijeeriya ɓooymaajo, Alhaji [[Atiku Abubakar]]. Bako ɗon no boo fuu o soojaajo ɓooymaajo, ardinooɗo Niijeeriya ki duuɓi ɓurɗi ɗiɗi hakkunde Hitaande 1983-1985. O siwtake duuɓi cappanɗe, nden ɓaawo ɗon o naati ɗaɓɓutuki ardaaki leydi ndin to laawol siyaasa. O dañaama nder gallol Daura, e Diiwal Katsina, 17re Bowte, 1942. == Diina == == Fillago == ==Lencitaaki== {{reflist}} [[Catégorie: Yimɓe]] [[Catégorie: Pelaajo Naajeeriya]] [[Catégorie: Naajeeriya]] [[Catégorie: Pelaajo Katsina]] [[Catégorie: Fulfulde]] f4p27rtsp7vuzxcpgczlsgj57kg9vhi Atiku Abubakar 0 4313 24760 24206 2022-07-26T17:23:53Z Awwerl 7632 /* Lencitaaki */ wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Atiku Abubakar''' hanko woni ballo ardiiɗo [[Naajeeriya]] ɓoymaajo nder ardungal laamu [[Olusegun Obasanjo]] <ref>https://www.peoplestrustafrica.com/atiku-abubakar-why-nigerians-need-him-now/#.YOWJ-EAo8u9</ref> gila hittande 1999 wadduki hitaande 2007. == Dañeeki Maako == Atiku Abubakar dañaama 25 Jolal 1946 to nguron Jada,nder Diiwal [[Adamawa]], leydi [[Naajeeriya]]. Innde baaba maako Garba Abubakar, Pullo yeeyoowo boo demoowo, non innde inna maako Aisha Kande. Hanko Atiku o tokee maama maako dañuɗo baaba, Abubakar Abdulqadir ƴiwɗo gila Wurno, nder diiwal [[Sakkwatoɓe|Sokoto]] ngartuɗo nguron Kojoli to diiwal Adamaawa. Maama maako dañuɗo inna maako boo innde mum Inuwa Dutse eggoyɗo gila diiwal [[Jigawa]] hoɗi to Jada, diiwal Adamaawa. Hanko o ɓiɗɗo bajjo to inna e baaba maako fow, caggal maayde dewerɗiiko debbo. Nder hitaande 1957, baabiiko maayna, nde yollii maayo hakkunde Toungo e gure Jada. == Kugal == O waɗi kugal e kostom. ==Lencitaaki== {{reflist}} [[Catégorie: Yimɓe]] [[Catégorie: Pelaajo Naajeeriya]] [[Catégorie: Naajeeriya]] [[Catégorie: Pelaajo Adamawa]] [[Catégorie: Binndoowo Naajeeriya]] 3b2be6lm56fmyalk3beluxadwdl8zxr 24762 24760 2022-07-26T17:25:38Z Awwerl 7632 /* Lencitaaki */ wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Atiku Abubakar''' hanko woni ballo ardiiɗo [[Naajeeriya]] ɓoymaajo nder ardungal laamu [[Olusegun Obasanjo]] <ref>https://www.peoplestrustafrica.com/atiku-abubakar-why-nigerians-need-him-now/#.YOWJ-EAo8u9</ref> gila hittande 1999 wadduki hitaande 2007. == Dañeeki Maako == Atiku Abubakar dañaama 25 Jolal 1946 to nguron Jada,nder Diiwal [[Adamawa]], leydi [[Naajeeriya]]. Innde baaba maako Garba Abubakar, Pullo yeeyoowo boo demoowo, non innde inna maako Aisha Kande. Hanko Atiku o tokee maama maako dañuɗo baaba, Abubakar Abdulqadir ƴiwɗo gila Wurno, nder diiwal [[Sakkwatoɓe|Sokoto]] ngartuɗo nguron Kojoli to diiwal Adamaawa. Maama maako dañuɗo inna maako boo innde mum Inuwa Dutse eggoyɗo gila diiwal [[Jigawa]] hoɗi to Jada, diiwal Adamaawa. Hanko o ɓiɗɗo bajjo to inna e baaba maako fow, caggal maayde dewerɗiiko debbo. Nder hitaande 1957, baabiiko maayna, nde yollii maayo hakkunde Toungo e gure Jada. == Kugal == O waɗi kugal e kostom. ==Lencitaaki== {{reflist}} [[Catégorie: Yimɓe]] [[Catégorie: Pelaajo Naajeeriya]] [[Catégorie: Naajeeriya]] [[Catégorie: Pelaajo Adamawa]] [[Catégorie: Fulfulde]] eqnk2wqud58we60nq6w9i6fsyenp11k Diiwal Jigawa 0 4593 24735 24413 2022-07-26T15:44:22Z 102.91.4.222 Fixed typo wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Jigawa''' in diiwal der leysdi [[Naajeeriya]]. Jigawa i der diiwe gondi woyla bo hirna leysdi Naajeeriya. Diiwal Jigawa iwodi jajirka e darde lesdi ko yahri 23,154km yoda e lenyol yimɓe koyahri 2,829,928 e limgal 1991. Sare mawɓe Diiwal Jigawa hairene [[Dutse]]. [[Badaru Abubakar]] hankone arɗujo lamotodo diiwal Jigawa, ila subki 2015 ko waddi hande. Ballitotodo Badaru hankone [[Ibrahim Hassan]]. Diiwal Jigawa hauti kerol e diiwe nayi hanjene, [[Diiwal Bauchi]], [[Diiwal Yobe]], [[Diiwal Kano]], e [[Diiwal Katsina]]. ==Lenyol== Jigawa iwodi wolde, wolde dudde wolde [[Jigawa]] burɗe hairene Hausare yoda e [[Fulɓe]] walama bo [[Hadejia]]. Demle koride hauti e [[Gudduranko'en]], [[Karai-Karai]], [[Habe]].<ref>https://www.ibusiness.com.ng/tribes-in-jigawa-state/</ref><ref>https://www.jstor.org/stable/3886443</ref><ref>https://issuu.com/pml01/docs/saturday_7th_september__2013/43</ref> ==Hukuma Pamarun== Lardu Jigawa iwodi hukuma pamare sappande ɗiɗi e jewe ɗiɗi 27. Hanjene: * [[Auyo]] * [[Babura]] * [[Biriniwa]] * [[Birnin Kudu]] * [[Buji]] * [[Dutse]] * [[Gagarawa]] * [[Garki]] * [[Gumel]] * [[Guri]] * [[Gwaram]] * [[Gwiwa]] * [[Hadejia]] * [[Jahun]] * [[Kafin Hausa]] * [[Kaugama]] * [[Kazaure]] * [[Kiri Kasama]] * [[Kiyawa]] * [[Maigatari]] * [[Malam Madori]] * [[Miga]] * [[Ringim]] * [[Roni]] * [[Sule Tankarkar]] * [[Taura]] * [[Yankwashi]] ==Hiimobe== {{Reflist}} [[Catégorie:Diiwal dow e Naajeeriya]] [[Catégorie:Naajeeriya]] [[Catégorie:Diiwal]] lh269och8qlkqbudegeq0u70ogmwwbv 24736 24735 2022-07-26T15:44:39Z 102.91.4.222 Fixed typo wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Jigawa''' un diiwal der leysdi [[Naajeeriya]]. Jigawa i der diiwe gondi woyla bo hirna leysdi Naajeeriya. Diiwal Jigawa iwodi jajirka e darde lesdi ko yahri 23,154km yoda e lenyol yimɓe koyahri 2,829,928 e limgal 1991. Sare mawɓe Diiwal Jigawa hairene [[Dutse]]. [[Badaru Abubakar]] hankone arɗujo lamotodo diiwal Jigawa, ila subki 2015 ko waddi hande. Ballitotodo Badaru hankone [[Ibrahim Hassan]]. Diiwal Jigawa hauti kerol e diiwe nayi hanjene, [[Diiwal Bauchi]], [[Diiwal Yobe]], [[Diiwal Kano]], e [[Diiwal Katsina]]. ==Lenyol== Jigawa iwodi wolde, wolde dudde wolde [[Jigawa]] burɗe hairene Hausare yoda e [[Fulɓe]] walama bo [[Hadejia]]. Demle koride hauti e [[Gudduranko'en]], [[Karai-Karai]], [[Habe]].<ref>https://www.ibusiness.com.ng/tribes-in-jigawa-state/</ref><ref>https://www.jstor.org/stable/3886443</ref><ref>https://issuu.com/pml01/docs/saturday_7th_september__2013/43</ref> ==Hukuma Pamarun== Lardu Jigawa iwodi hukuma pamare sappande ɗiɗi e jewe ɗiɗi 27. Hanjene: * [[Auyo]] * [[Babura]] * [[Biriniwa]] * [[Birnin Kudu]] * [[Buji]] * [[Dutse]] * [[Gagarawa]] * [[Garki]] * [[Gumel]] * [[Guri]] * [[Gwaram]] * [[Gwiwa]] * [[Hadejia]] * [[Jahun]] * [[Kafin Hausa]] * [[Kaugama]] * [[Kazaure]] * [[Kiri Kasama]] * [[Kiyawa]] * [[Maigatari]] * [[Malam Madori]] * [[Miga]] * [[Ringim]] * [[Roni]] * [[Sule Tankarkar]] * [[Taura]] * [[Yankwashi]] ==Hiimobe== {{Reflist}} [[Catégorie:Diiwal dow e Naajeeriya]] [[Catégorie:Naajeeriya]] [[Catégorie:Diiwal]] 9ubq6obs45lfy3rxxijq7uzp0q3nrdt 24737 24736 2022-07-26T15:44:58Z 102.91.4.222 Fixed typo wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Jigawa''' un diiwal der leysdi [[Naajeeriya]]. Jigawa e der diiwe gondi woyla bo hirna leysdi Naajeeriya. Diiwal Jigawa iwodi jajirka e darde lesdi ko yahri 23,154km yoda e lenyol yimɓe koyahri 2,829,928 e limgal 1991. Sare mawɓe Diiwal Jigawa hairene [[Dutse]]. [[Badaru Abubakar]] hankone arɗujo lamotodo diiwal Jigawa, ila subki 2015 ko waddi hande. Ballitotodo Badaru hankone [[Ibrahim Hassan]]. Diiwal Jigawa hauti kerol e diiwe nayi hanjene, [[Diiwal Bauchi]], [[Diiwal Yobe]], [[Diiwal Kano]], e [[Diiwal Katsina]]. ==Lenyol== Jigawa iwodi wolde, wolde dudde wolde [[Jigawa]] burɗe hairene Hausare yoda e [[Fulɓe]] walama bo [[Hadejia]]. Demle koride hauti e [[Gudduranko'en]], [[Karai-Karai]], [[Habe]].<ref>https://www.ibusiness.com.ng/tribes-in-jigawa-state/</ref><ref>https://www.jstor.org/stable/3886443</ref><ref>https://issuu.com/pml01/docs/saturday_7th_september__2013/43</ref> ==Hukuma Pamarun== Lardu Jigawa iwodi hukuma pamare sappande ɗiɗi e jewe ɗiɗi 27. Hanjene: * [[Auyo]] * [[Babura]] * [[Biriniwa]] * [[Birnin Kudu]] * [[Buji]] * [[Dutse]] * [[Gagarawa]] * [[Garki]] * [[Gumel]] * [[Guri]] * [[Gwaram]] * [[Gwiwa]] * [[Hadejia]] * [[Jahun]] * [[Kafin Hausa]] * [[Kaugama]] * [[Kazaure]] * [[Kiri Kasama]] * [[Kiyawa]] * [[Maigatari]] * [[Malam Madori]] * [[Miga]] * [[Ringim]] * [[Roni]] * [[Sule Tankarkar]] * [[Taura]] * [[Yankwashi]] ==Hiimobe== {{Reflist}} [[Catégorie:Diiwal dow e Naajeeriya]] [[Catégorie:Naajeeriya]] [[Catégorie:Diiwal]] 4dkysfj7sdp9sq5i5kmoyxm80c22v45 Ibrahim Geidam 0 4623 24738 24592 2022-07-26T15:48:40Z 102.91.4.222 /* Faɗɗitaa */ wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Ibrahim Geidam''' arɗiɗo [[Diiwal Yobe]] mo denno jonibo hankone wakiljo dotti, en garije Yobe fuhnaje e lamorde leddi [[Naajeeriya]].<ref>http://nggovernorsforum.org/index.php?</ref> ==Faɗɗitaa== {{reflist}} [[Catégorie :Yimɓe]] [[Catégorie : Pelaajo Naajeeriya]] [[Catégorie : Pelaajo Yobe]] 7pchwf9swvbezwt1crytlpoyzch2yov Bukar Abba Ibrahim 0 4625 24749 23634 2022-07-26T16:49:10Z Hajjare 7556 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Bukar Abba Ibrahim''' mo ardujo [Diiwal Yobe] modenno harhandema motefi ardugal lesdi [[Naajeeriya]] dungi 2017 les hautugal NNPP. ==Lencitaaki== {{reflist}} [[Catégorie: Pelaajo Yobe]] [[Catégorie: Pelaajo Naajeeriya]] [[Catégorie: Naajeeriya]] p65oq0x1ep6zue0swf5foiehwbbdmdb 24750 24749 2022-07-26T16:49:35Z Hajjare 7556 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Bukar Abba Ibrahim''' mo ardujo [[Diiwal Yobe]] modenno harhandema motefi ardugal lesdi [[Naajeeriya]] dungi 2017 les hautugal NNPP. ==Lencitaaki== {{reflist}} [[Catégorie: Pelaajo Yobe]] [[Catégorie: Pelaajo Naajeeriya]] [[Catégorie: Naajeeriya]] ntm2kqdbpbzoflyuu1qic12cwmnr1xs Mamudo 0 4661 24739 23171 2022-07-26T15:52:21Z 102.91.4.222 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Mamudo''' dun gelle der hukuma pamarun [[Pataskumo]]. E der [[Diiwal Yobe]] innde lamido gellel gel hanko woonii Mohammed Yelwa e mo doon e der gellel gel faro wayla Barwal e ta hirna gelle denn. Mamudo e don mari bikkol ledde kamano mangoroje e araraje den e goibaje den bo ewoodi juggol mangol e faro fuuna gellel gel. ==Faɗɗitaa== {{reflist}} [[Catégorie:Gelle Yobe]] [[Catégorie:Naajeeriya]] [[Catégorie:Diiwal Yobe]] 5d2fr9a7cazo57co8s3uycixxo305qa 24740 24739 2022-07-26T15:54:16Z 102.91.5.17 /* Faɗɗitaa */ Fixed typo wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Mamudo''' dun gelle der hukuma pamarun [[Pataskumo]]. E der [[Diiwal Yobe]] innde lamido gellel gel hanko woonii Mohammed Yelwa e mo doon e der gellel gel faro wayla Barwal e ta hirna gelle denn. Mamudo e don mari bikkol ledde kamano mangoroje e araraje den e goibaje den bo ewoodi juggol mangol e faro fuuna gellel gel. ==Lencitaaki== {{reflist}} [[Catégorie:Gelle Yobe]] [[Catégorie:Naajeeriya]] [[Catégorie:Diiwal Yobe]] quzpfrfjj7z6y94lztw3eeh7k6iunnb Aishatu Musa Dalil 0 4769 24754 24706 2022-07-26T16:56:15Z Hajjare 7556 /* Faɗɗitaa */ wikitext text/x-wiki '''Aishatu Musa Dalil''' mo pullo usil ɓiɗɗo [[Diiwal Adamawa]] gonɗun geɓɓol woyla faro fuuna e hautugo Naajeeriya amma ɗun danyimo ɗenbo o mauni e gelle Kaduna.<ref>https://theeagleonline.com.ng/tag/aishatu-musa-dalil/</ref> Mo lattake binɗowo habaruji ƙirƙira ɗi ɗenbo ɗun jangowo e Janngirɗe. Ɗen kanko nyami fijo Hikaya ngo 2021 e jonɗe artuɗo e habaru maako ɗun inɗe haƙiƙana.<ref>https://pmnewsnigeria.com/2021/11/27/aishatu-dalil-wins-2021-bbc-hausa-story-competition/</ref><ref>https://www.bbc.com/hausa/labarai-59422583</ref> ==Distinore Mangu maako e Janɗe maako== Aishatu Dalil binɗowo mo ɗubi 18 e duniyaru lati e joni e mo ɗungu maako artugu e fannun ekkitaki Inngilis e Faransankore e Janngirɗe Umaru Musa Yar’adua University ɗun [[Diiwal Katsina]].<ref>https://dailytrust.com/aishatu-musa-dalil-wins-bbc-hausas-womens-short-story-competition</ref> ==Andirago== Ɗun ɓuri anɗirki Aisha Dalil e inɗe Ayshkhair e hakkuɗe bandiraɓe maako winɗiroɓe Hausare.<ref>https://dailytrust.com/how-i-received-news-of-my-win-aisha-dalil</ref> Mo fuɗɗi anɗeki gaɗa hepki nasru nyamgo fiijo BBC Hausa e hikaya ɗun mo waɗi.<ref>https://guardian.ng/news/18-year-old-dalil-wins-bbc-hausas-women-short-story-writing-competition/</ref> ==Binɗi== Mo fuɗɗi binɗi e ɗungu 2018 ɗenbo e mo yiɗi janguki habaruji lamorde e wiigomaako.<ref>https://katsinacitynews.com/dalibar-jamiar-umaru-musa-aisha-musa-dalil-itace-gwarzuwar-labarin-hikayata-na-bbc-hausa/</ref> Tun e mi famaro e mi wodi anɗugo ƙirƙiraki habaruji mi winɗaɗi ko mi hokka yimɓe kanjum waɗi mi laati giɗɗo winɗuki habaruuji.<ref>https://www.pressreader.com/nigeria/daily-trust-sunday/20211128/281921661319277</ref> ==Lattaki Maako Bindowo== Aisha Dalil mo holli kowaɗi lattaki maako binɗowo e wiigo maako. Mastsalaji ɗi banɗirabe maako rouɓe ɗaranta e ɗuun ƙarnu ɗun e gonɗen ɗer e ɗun ɗer daliliji mamuɗi gaɗɗi mi semɓiɗini binɗi am no Aishatu yi 1st.<ref>https://fimmagazine.com/aishatu-musa-dalil-yar-shekara-18-ta-lashe-gasar-rubutu-ta-hikayata-ta-2021/</ref> ==Faɗɗitaa== {{reflist}} [[Catégorie: Binndoowo]] [[Catégorie: Yimɓe]] [[Catégorie: Pelaajo Yobe]] [[Catégorie: Pelaajo Naajeeriya]] [[Catégorie: Naajeeriya]] 22f94tsm0n8b1vdppfqefbsbvtdln0y 24756 24754 2022-07-26T16:58:49Z Hajjare 7556 /* Faɗɗitaa */ wikitext text/x-wiki '''Aishatu Musa Dalil''' mo pullo usil ɓiɗɗo [[Diiwal Adamawa]] gonɗun geɓɓol woyla faro fuuna e hautugo Naajeeriya amma ɗun danyimo ɗenbo o mauni e gelle Kaduna.<ref>https://theeagleonline.com.ng/tag/aishatu-musa-dalil/</ref> Mo lattake binɗowo habaruji ƙirƙira ɗi ɗenbo ɗun jangowo e Janngirɗe. Ɗen kanko nyami fijo Hikaya ngo 2021 e jonɗe artuɗo e habaru maako ɗun inɗe haƙiƙana.<ref>https://pmnewsnigeria.com/2021/11/27/aishatu-dalil-wins-2021-bbc-hausa-story-competition/</ref><ref>https://www.bbc.com/hausa/labarai-59422583</ref> ==Distinore Mangu maako e Janɗe maako== Aishatu Dalil binɗowo mo ɗubi 18 e duniyaru lati e joni e mo ɗungu maako artugu e fannun ekkitaki Inngilis e Faransankore e Janngirɗe Umaru Musa Yar’adua University ɗun [[Diiwal Katsina]].<ref>https://dailytrust.com/aishatu-musa-dalil-wins-bbc-hausas-womens-short-story-competition</ref> ==Andirago== Ɗun ɓuri anɗirki Aisha Dalil e inɗe Ayshkhair e hakkuɗe bandiraɓe maako winɗiroɓe Hausare.<ref>https://dailytrust.com/how-i-received-news-of-my-win-aisha-dalil</ref> Mo fuɗɗi anɗeki gaɗa hepki nasru nyamgo fiijo BBC Hausa e hikaya ɗun mo waɗi.<ref>https://guardian.ng/news/18-year-old-dalil-wins-bbc-hausas-women-short-story-writing-competition/</ref> ==Binɗi== Mo fuɗɗi binɗi e ɗungu 2018 ɗenbo e mo yiɗi janguki habaruji lamorde e wiigomaako.<ref>https://katsinacitynews.com/dalibar-jamiar-umaru-musa-aisha-musa-dalil-itace-gwarzuwar-labarin-hikayata-na-bbc-hausa/</ref> Tun e mi famaro e mi wodi anɗugo ƙirƙiraki habaruji mi winɗaɗi ko mi hokka yimɓe kanjum waɗi mi laati giɗɗo winɗuki habaruuji.<ref>https://www.pressreader.com/nigeria/daily-trust-sunday/20211128/281921661319277</ref> ==Lattaki Maako Bindowo== Aisha Dalil mo holli kowaɗi lattaki maako binɗowo e wiigo maako. Mastsalaji ɗi banɗirabe maako rouɓe ɗaranta e ɗuun ƙarnu ɗun e gonɗen ɗer e ɗun ɗer daliliji mamuɗi gaɗɗi mi semɓiɗini binɗi am no Aishatu yi 1st.<ref>https://fimmagazine.com/aishatu-musa-dalil-yar-shekara-18-ta-lashe-gasar-rubutu-ta-hikayata-ta-2021/</ref> ==Faɗɗitaa== {{reflist}} [[Catégorie: Binndoowo]] [[Catégorie: Yimɓe]] [[Catégorie: Pelaajo Adamawa]] [[Catégorie: Pelaajo Naajeeriya]] [[Catégorie: Binndoowo Naajeeriya]] [[Catégorie: Naajeeriya]] 3ock07q2mss3ur0swdqfzl68z8b4c08 Safiyyah Jibril 0 4776 24757 24707 2022-07-26T16:59:39Z Hajjare 7556 /* Lencitaaki */ wikitext text/x-wiki Safiyyah Jibril Abubakar mo ɗun ɓuri anɗirki Ummu Abdoul un janginowo e sakandare ɗenbo un binɗowo yamuɗo fiijo Hikayata nge BBC Hausare 2018. Ɗun ɗanyi Ummu Abdoul on e gelle Zariya, Diiwal Kaduna e hautugo Najeeriyaa. ==Distinorɗe margo maako e jande maako== Ɗun ɗanyi Ummu Abdoul on e gelle Zariya, diiwal Kaduna e hautugo Najeeriyaa. Mo jangi janɗe firamarere e gelle Zariya ɗen ɗenbo mojangi yeso e firamare e gelle [[Gwandu]] ɗe [[Diiwal Kebbi]] e jonii ɗo’o un jangowo e fanuu anɗugo leysdi deemal e Janngirɗe Ahmadu Bello University ɗun Zariya inare e mo jangataa digiri ɗiɗɗaɓun gieteɗun masters. ==Yamgo fiijop BBC== E ɗungu 2018 Ummu Abdoul o nasti fiijo BBC Hausa e habaru maako gieteɗun ‘Ya Mace ɗenmo mo waari artuɗo ɗun ɗun wanni inɗe Hikayata 2018. ==Lencitaaki== {{reflist}} [[Catégorie: Binndoowo]] [[Catégorie: Yimɓe]] [[Catégorie: Pelaajo Naajeeriya]] [[Catégorie: Naajeeriya]] [[Catégorie: Pelaajo Kaduna]] [[Catégorie: Binndoowo Naajeeriya]] nyd7x1v6ls01jstjhr5k7ori17meh2i Sakina Lawan 0 4779 24752 23951 2022-07-26T16:54:12Z Hajjare 7556 /* Nasru maako e BBC */ wikitext text/x-wiki Sakina Lawan un binɗowo mo Naajeeriya joɗiɗo e gelle [[Kaduna]] ɗer [[Diiwal Kaduna]] hautugo [[Naajeriya]]. ==Distonorɗe Dayargo== Ɗun ɗanyi Sakina lawan e gelle kaduna e woyla Naajeeriya inarre e mo jangi firamarere e Sakandarere e mo wadi ɗerewal digiri e fanuu ɗemgal Hausare ɗun mo heɓoyi e Janngirɗe Kaduna State University. ==Nasru maako e BBC== E nduungu 2018 Sakina o lattake binɗowo e yamuɗo binɗi Hikayata ɗun BBC Hausa e janɗe ɗiɗaɓo e habaru maako dun inɗe Sunanmu Ɗaya lattaɗun ɗiɗabun e fiijo ngo Hikayata. ==Lencitaaki== {{reflist}} [[Catégorie: Pelaajo Kano]] [[Catégorie: Bindowo Naajeeriya]] [[Catégorie: Naajeeriya]] sjypcjqbrsk70fjthxul1mpo4paesge 24753 24752 2022-07-26T16:54:29Z Hajjare 7556 /* Lencitaaki */ wikitext text/x-wiki Sakina Lawan un binɗowo mo Naajeeriya joɗiɗo e gelle [[Kaduna]] ɗer [[Diiwal Kaduna]] hautugo [[Naajeriya]]. ==Distonorɗe Dayargo== Ɗun ɗanyi Sakina lawan e gelle kaduna e woyla Naajeeriya inarre e mo jangi firamarere e Sakandarere e mo wadi ɗerewal digiri e fanuu ɗemgal Hausare ɗun mo heɓoyi e Janngirɗe Kaduna State University. ==Nasru maako e BBC== E nduungu 2018 Sakina o lattake binɗowo e yamuɗo binɗi Hikayata ɗun BBC Hausa e janɗe ɗiɗaɓo e habaru maako dun inɗe Sunanmu Ɗaya lattaɗun ɗiɗabun e fiijo ngo Hikayata. ==Lencitaaki== {{reflist}} [[Catégorie: Pelaajo Kaduna]] [[Catégorie: Bindowo Naajeeriya]] [[Catégorie: Naajeeriya]] e775qc491z4kit0osbvcfdeqwjrh23o 24755 24753 2022-07-26T16:57:49Z Hajjare 7556 /* Lencitaaki */ wikitext text/x-wiki Sakina Lawan un binɗowo mo Naajeeriya joɗiɗo e gelle [[Kaduna]] ɗer [[Diiwal Kaduna]] hautugo [[Naajeriya]]. ==Distonorɗe Dayargo== Ɗun ɗanyi Sakina lawan e gelle kaduna e woyla Naajeeriya inarre e mo jangi firamarere e Sakandarere e mo wadi ɗerewal digiri e fanuu ɗemgal Hausare ɗun mo heɓoyi e Janngirɗe Kaduna State University. ==Nasru maako e BBC== E nduungu 2018 Sakina o lattake binɗowo e yamuɗo binɗi Hikayata ɗun BBC Hausa e janɗe ɗiɗaɓo e habaru maako dun inɗe Sunanmu Ɗaya lattaɗun ɗiɗabun e fiijo ngo Hikayata. ==Lencitaaki== {{reflist}} {{reflist}} [[Catégorie: Binndoowo]] [[Catégorie: Yimɓe]] [[Catégorie: Pelaajo Naajeeriya]] [[Catégorie: Naajeeriya]] [[Catégorie: Pelaajo Kaduna]] [[Catégorie: Binndoowo Naajeeriya]] mr08u3wmj44ajmfwklekdazhc1svlfm Muhammad Inuwa Yahaya 0 4790 24815 24376 2022-07-27T11:34:54Z 102.91.4.220 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Muhammad Inuwa Yahaya''' (ɗun duniyaru e yalde 9 ɗun lewru October 1961) un gimɗo luumo e [[Naajeeriya]] ɗen un gimɗo siyasajo. <ref>https://editor.guardian.ng/news/governor-yahaya-of-gombe-signs-n154-9bn-2022-budget-into-law/</ref> Han ko woni arɗujo [[Diiwal Gombe]] e jonde ngomnajo mo ɗun subti e yalɗe 9 ɗun lewru Marchie 2019 e les subtugo APC. <ref>https://thenationonlineng.net/gombe-2023-inuwas-journey-of-no-return/amp</ref><ref>https://punchng.com/breaking-inec-declares-apcs-inuwa-yahaya-gombe-gov-elect/</ref> ==Distinorde maako== Ɗun danyimo e yalɗe a ɗu lewru Oktoba 1961 e Jekadafare, Diiwal Gombe gu hautago Naajeeriya. Danyowo maako Alhaji Umar un taggu luumo. ==Jande== Yahaya mo halartake janngirɗe Central Primary School ɗenbo e janngirɗe Government Secondary School gonɗun Gombe. Gada a mo jangi e janngirɗe Ahmadu Bello University gonɗun Zariya, inare e mo heeɓi digiriwal maako artugal e fannu limgal ceede (Accounting) e ɗungu 1983. <ref>https://www.dailytrust.com.ng/brief-biography-of-gombe-state-governor-elect.html|title=Brief biography of Gombe State Governor-Elect|date=2019-03-19|website=Daily Trust|language=en-GB|access-date=2019-03-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190320220737/https://www.dailytrust.com.ng/brief-biography-of-gombe-state-governor-elect.html |archive-date=20 March 2019}}</ref><ref>https://www.nggovernorsforum.org/index.php/the-ngf/governors/557-gombe-state-governor |access-date=2022-03-26 |website=www.nggovernorsforum.org}}</ref> ==Kuugal== Yahaya mo huwwi e ko nooni ngomnatiwal e kanfaniji mo fuɗɗi kuugal e kamfaniwol rufu jariwal e resirde ɗun [[Diiwal Bauchi]] inare e mo latti Accountierjo mawɗo gada ɗungu 1984 yaari 1985. Mo lattake jagorɗo mawɗo mo kamfaniwal A.Y.U Civil Engineering Company Ltd gada 1993 yaari 1999. E ɗungu 2003 arɗiɗo Diiwal Gombe, [[Mohammed Danjuma Goje |Danjuma Goje]] ɓilimo komishinajo ceede e hautuki jaudi. ==Hauteji Sanaa’aji== Yahaya mo membajo e ɗer ɗir hauteji ƙoridi Association of Nation Accountants of Nigeria (ANAN), Nigeria Innstitute of Management (NIM), Chartered Institute of Taxation of Nigeria (ACITN). ==shubtuje/Siyasaje== Yahaya mo nasti shubte e dungu 2003 e shuɓal ngomnajo e ɗungu 2015 mo lattake tefowo joɗorga ngomna e subtugo APC e Diiwal Gombe e yalɗe gp’o ɗun lewru Octoba 2018. Mo nyami subtal wurtinki ardotoɗo ɗun diiwal Gombe ɗun suɓal All Progressive Congress (APC) e kuri’aji ɓurdi ɗuɗuki e kuri’aji 859 inare e mo doy sobajo tefuki maako Muhammad Jibrin Barde keɓuɗo kuri;aji 463. E yalɗe 9 gu lewru Maries 2019 ɗun anɗini yimɓe Yahaya kanko ke shubtago e jodargal arɗiɗo diiwal Gombe ɗun 2019. Mo heeɓi kuri’aji 364,179 inare e mo doy subtago tetgo maako mo subtal PDP Sen Usman Bayero Nafaɗa kebɗo kuri’aji 223,868. ==Bangal e yalji== Yahaya mo ɓaagi rouɓe ɗiɗo ɗen bo e mo wodi bacci jewe ɗiɗi ɓe fu maɓɓe e ɓe jodi ɗer gelle [[Gombe]]. ==Faɗɗitaa== ==Hiimoɓe== 5oqodwfx98tx5klb5gki06raol7v0f1 Ibrahim Hassan Ɗanƙwambo 0 4792 24769 24730 2022-07-26T20:03:27Z Ibrahim442 7641 wikitext text/x-wiki {{databox}} Dun danyi '''Ibrahim Hassan Ɗanƙwambo''' (e yalɗe 4 Aprilie 1962) mo gimɗo siyasaje e Naajeeriya me medgo lattaki ngomnajo [[Diiwal Gombe]] e hautugo [[Naajeriya]]. <ref>https://www.africa-confidential.com/profile/id/3938/Ibrahim_Dankwambo|title=Ibrahim Profile}}</ref> ==Distinorde maako e kuugal== Dun danyi Dankwambo ɗer yalɗe 4 ɗun lewru Aprilie 1962 e Herwagana, Gombe. Mo timmini gonɗe maako e janngirɗe Ahmadu Bello University e ɗungu 1985 inare e mo waɗi digiriwal e fannu limgu (Accounting). Mo heɓi digiri ɗiɗaɓun e fannu hautugo jaudi e janngirɗe University of Lagos e 1992 ɗenbo mo waɗi digiri tataɓun e fannu limgal gada janngirɗe Igbinedion University. <ref>http://thenationonlineng.net/gov-dankwambo-bags-phd-igbinedion-varsity/|title=Gov Dankwambo bags PhD at Igbinedion Varsity - The Nation Nigeria|date=24 November 2013|work=The Nation Nigeria|access-date=20 December 2017|language=en-US}}</ref> Mo fuɗɗi kuugal e Cooper & Lybrand e dungu 1985, ɗun mo huwwi e Banki mawɗun ɗun Naajeriya gada 1993 yaari 1999. Gada ɗen ɗun ɓilimo akkantajo janar ɗun Diiwal Gombe, e mo joogi ɗu un mangu ha yaari 2005 ɗun ɓilimo akkantajo janar mo hautugo 20 Aprilie 2005 mo ɗenbo huwwi e Bankiwal mangal gal Naajeriya. Mo jogake ɗu un mangu ha sai ɗe mo waɗi jippaki (resign) mo fuɗɗi kuuɗe tetgal subtugo maako ɗun arɗujo Diiwal Gombe e lewru Januarie 2011. <ref>https://www.vanguardngr.com/2011/11/gombe-state-deputy-governor-passes-on/ |access-date=2022-03-25 |website=Vanguard News |language=en-US}}</ref> ==Subtuugo== E shubtal gaɗagal e yalɗe 26 ɗun lewru Aprilie 2011 Dankwambo mo heeɓi kuri’aji 596,481, e mo heeɓi nasru eɗau sobaen tetgo maako Alhaji Abubakar Aliyu mo subtugo CPC heɓi 841,959 ɗenbo e sanatajo Sa’idu Umar Kumo mo subtogo ANPP e kuri’aaji 84,959. ==Ngomnajo (arɗiɗo)== E jonde maako ɗun arɗiɗo, Dankwambo mo relli ballitowo maako David Mayims Albashi mo njomirawo jaɓi balɗe muɗun e yalɗe 4 ɗun lewru Novemba 2011 e goɗɗun Asibiti ɗun leydi Jamus sababu naunaki kimo nauni e do’eere motawa e yalɗe 28 lewru Augustie 2011. <ref>https://t.guardian.ng/slide/governor-ibrahim-dankwambo-of-gombe-state-lmiddle-with-the-deputy-mr-tha-anda-rubainu-right-and-director-general-of-his-campaign-organisation-at-a-campaign-in-kaltungo-on-january-4-2015/ |access-date=2022-03-25 |website=The Guardian Nigeria News - Nigeria and World News |language=en-US}}</ref> E yalɗe 17 ɗun lewru Disemba 2011, Dankwambo mo ɓiili Tha’anda Rubani e jonɗe ballita ngomnajo gaɗa (ɓawo) fuutuka subtaki maako e ɗungu 2015, Charles Ya’u Iliya mo lattake ballitowo mo a jonɗe maako ɗe ngomnajo Diiwal Gombe ha yaari keral wa’aaduwal maako ɗiɗaɓal e 2014. ==Ungiiyaaji== Mo membajo: *Institue of Chartered Accountans of Nigeria (ICAN) *Chartered Institute of Taxation of Nigeria (CITN) *Chartered Institute of Bankers (CIB) *Nigeria Institute of Marketers (NIM) ==Hiimoɓe== {{Reflist}} shognmrejq1gskrjku4p35hpdy6tkpr 24770 24769 2022-07-26T20:05:18Z Ibrahim442 7641 wikitext text/x-wiki {{databox}} Dun danyi '''Ibrahim Hassan Ɗanƙwambo''' (e yalɗe 4 Aprilie 1962) mo gimɗo siyasaje e Naajeeriya me medgo lattaki ngomnajo [[Diiwal Gombe]] e hautugo [[Naajeriya]]. <ref>https://www.africa-confidential.com/profile/id/3938/Ibrahim_Dankwambo|title=Ibrahim Profile}}</ref> ==Distinorde maako e kuugal== Dun danyi Dankwambo ɗer yalɗe 4 ɗun lewru Aprilie 1962 e Herwagana, Gombe. Mo timmini gonɗe maako e janngirɗe Ahmadu Bello University e ɗungu 1985 inare e mo waɗi digiriwal e fannu limgu (Accounting). Mo heɓi digiri ɗiɗaɓun e fannu hautugo jaudi e janngirɗe University of Lagos e 1992 ɗenbo mo waɗi digiri tataɓun e fannu limgal gada janngirɗe Igbinedion University. <ref>http://thenationonlineng.net/gov-dankwambo-bags-phd-igbinedion-varsity/|title=Gov Dankwambo bags PhD at Igbinedion Varsity - The Nation Nigeria|date=24 November 2013|work=The Nation Nigeria|access-date=20 December 2017|language=en-US}}</ref> Mo fuɗɗi kuugal e Cooper & Lybrand e dungu 1985, ɗun mo huwwi e Banki mawɗun ɗun Naajeriya gada 1993 yaari 1999. Gada ɗen ɗun ɓilimo akkantajo janar ɗun Diiwal Gombe, e mo joogi ɗu un mangu ha yaari 2005 ɗun ɓilimo akkantajo janar mo hautugo 20 Aprilie 2005 mo ɗenbo huwwi e Bankiwal mangal gal Naajeriya. Mo jogake ɗu un mangu ha sai ɗe mo waɗi jippaki (resign) mo fuɗɗi kuuɗe tetgal subtugo maako ɗun arɗujo Diiwal Gombe e lewru Januarie 2011. <ref>https://www.vanguardngr.com/2011/11/gombe-state-deputy-governor-passes-on/ |access-date=2022-03-25 |website=Vanguard News |language=en-US}}</ref> ==Subtuugo== E shubtal gaɗagal e yalɗe 26 ɗun lewru Aprilie 2011 Dankwambo mo heeɓi kuri’aji 596,481, e mo heeɓi nasru eɗau sobaen tetgo maako Alhaji Abubakar Aliyu mo subtugo CPC heɓi 841,959 ɗenbo e sanatajo Sa’idu Umar Kumo mo subtogo ANPP e kuri’aaji 84,959. ==Ngomnajo (arɗiɗo)== E jonde maako ɗun arɗiɗo, Dankwambo mo relli ballitowo maako David Mayims Albashi mo njomirawo jaɓi balɗe muɗun e yalɗe 4 ɗun lewru Novemba 2011 e goɗɗun Asibiti ɗun leydi Jamus sababu naunaki kimo nauni e do’eere motawa e yalɗe 28 lewru Augustie 2011. <ref>https://t.guardian.ng/slide/governor-ibrahim-dankwambo-of-gombe-state-lmiddle-with-the-deputy-mr-tha-anda-rubainu-right-and-director-general-of-his-campaign-organisation-at-a-campaign-in-kaltungo-on-january-4-2015/ |access-date=2022-03-25 |website=The Guardian Nigeria News - Nigeria and World News |language=en-US}}</ref> E yalɗe 17 ɗun lewru Disemba 2011, Dankwambo mo ɓiili Tha’anda Rubani e jonɗe ballita ngomnajo gaɗa (ɓawo) fuutuka subtaki maako e ɗungu 2015, Charles Ya’u Iliya mo lattake ballitowo mo a jonɗe maako ɗe ngomnajo Diiwal Gombe ha yaari keral wa’aaduwal maako ɗiɗaɓal e 2014. <ref>https://dailytrust.com/deputy-governors-series-6 |access-date=2022-03-26 |website=Daily Trust |language=en}}</ref> ==Ungiiyaaji== Mo membajo: *Institue of Chartered Accountans of Nigeria (ICAN) *Chartered Institute of Taxation of Nigeria (CITN) *Chartered Institute of Bankers (CIB) *Nigeria Institute of Marketers (NIM) ==Hiimoɓe== {{Reflist}} hcsb45l721zz6uozpk72i7ces7f6209 24771 24770 2022-07-26T20:07:47Z Ibrahim442 7641 wikitext text/x-wiki {{databox}} Dun danyi '''Ibrahim Hassan Ɗanƙwambo''' (e yalɗe 4 Aprilie 1962) mo gimɗo siyasaje e Naajeeriya me medgo lattaki ngomnajo [[Diiwal Gombe]] e hautugo [[Naajeriya]]. <ref>https://www.africa-confidential.com/profile/id/3938/Ibrahim_Dankwambo|title=Ibrahim Profile}}</ref> ==Distinorde maako e kuugal== Dun danyi Dankwambo ɗer yalɗe 4 ɗun lewru Aprilie 1962 e Herwagana, Gombe. Mo timmini gonɗe maako e janngirɗe Ahmadu Bello University e ɗungu 1985 inare e mo waɗi digiriwal e fannu limgu (Accounting). Mo heɓi digiri ɗiɗaɓun e fannu hautugo jaudi e janngirɗe University of Lagos e 1992 ɗenbo mo waɗi digiri tataɓun e fannu limgal gada janngirɗe Igbinedion University. <ref>http://thenationonlineng.net/gov-dankwambo-bags-phd-igbinedion-varsity/|title=Gov Dankwambo bags PhD at Igbinedion Varsity - The Nation Nigeria|date=24 November 2013|work=The Nation Nigeria|access-date=20 December 2017|language=en-US}}</ref> Mo fuɗɗi kuugal e Cooper & Lybrand e dungu 1985, ɗun mo huwwi e Banki mawɗun ɗun Naajeriya gada 1993 yaari 1999. Gada ɗen ɗun ɓilimo akkantajo janar ɗun Diiwal Gombe, e mo joogi ɗu un mangu ha yaari 2005 ɗun ɓilimo akkantajo janar mo hautugo 20 Aprilie 2005 mo ɗenbo huwwi e Bankiwal mangal gal Naajeriya. Mo jogake ɗu un mangu ha sai ɗe mo waɗi jippaki (resign) mo fuɗɗi kuuɗe tetgal subtugo maako ɗun arɗujo Diiwal Gombe e lewru Januarie 2011. <ref>https://www.vanguardngr.com/2011/11/gombe-state-deputy-governor-passes-on/ |access-date=2022-03-25 |website=Vanguard News |language=en-US}}</ref> ==Subtuugo== E shubtal gaɗagal e yalɗe 26 ɗun lewru Aprilie 2011 Dankwambo mo heeɓi kuri’aji 596,481, e mo heeɓi nasru eɗau sobaen tetgo maako Alhaji Abubakar Aliyu mo subtugo CPC heɓi 841,959 ɗenbo e sanatajo Sa’idu Umar Kumo mo subtogo ANPP e kuri’aaji 84,959. ==Ngomnajo (arɗiɗo)== E jonde maako ɗun arɗiɗo, Dankwambo mo relli ballitowo maako David Mayims Albashi mo njomirawo jaɓi balɗe muɗun e yalɗe 4 ɗun lewru Novemba 2011 e goɗɗun Asibiti ɗun leydi Jamus sababu naunaki kimo nauni e do’eere motawa e yalɗe 28 lewru Augustie 2011. <ref>https://t.guardian.ng/slide/governor-ibrahim-dankwambo-of-gombe-state-lmiddle-with-the-deputy-mr-tha-anda-rubainu-right-and-director-general-of-his-campaign-organisation-at-a-campaign-in-kaltungo-on-january-4-2015/ |access-date=2022-03-25 |website=The Guardian Nigeria News - Nigeria and World News |language=en-US}}</ref> E yalɗe 17 ɗun lewru Disemba 2011, Dankwambo mo ɓiili Tha’anda Rubani e jonɗe ballita ngomnajo gaɗa (ɓawo) fuutuka subtaki maako e ɗungu 2015, Charles Ya’u Iliya mo lattake ballitowo mo a jonɗe maako ɗe ngomnajo Diiwal Gombe ha yaari keral wa’aaduwal maako ɗiɗaɓal e 2014. <ref>https://dailytrust.com/deputy-governors-series-6 |access-date=2022-03-26 |website=Daily Trust |language=en}}</ref><ref>http://sunday.dailytrust.com/index.php?option=com_content&view=article&id=5720:day-ibrahim-hassan-dankwambos-home-coming-turned-carnival&catid=16:community-news-pyramid-trust&Itemid=28 |title=Day Ibrahim Hassan Dankwambo’s home-coming turned carnival |date=2 January 2011 |work=Sunday Trust |access-date=29 April 2011}}</ref> ==Ungiiyaaji== Mo membajo: *Institue of Chartered Accountans of Nigeria (ICAN) *Chartered Institute of Taxation of Nigeria (CITN) *Chartered Institute of Bankers (CIB) *Nigeria Institute of Marketers (NIM) ==Hiimoɓe== {{Reflist}} 2w82hn852xkpzbfsorn2yhv29p7m282 Mohammed Danjuma Goje 0 4794 24772 24355 2022-07-27T04:48:10Z Ibrahim442 7641 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Mohammed Danjuma Goje''' (ɗun danyimo e gal longu lewru Octoba 1952) un arɗujo [[Diiwal Gombe]] kiiɗo go hautugo [[Naajeriya]] e les ɗoudi subtugo PDP inare e mo jaɓi laamu e yalɗe e 29 nga lewru Mayie 2001 e wakkatire subtugo Diiwal Gombe ɗun 2003. E jonni bo ɗun gimɗo subtal All Progressive Congress (APC) ɗun. ==Distinore maako e Kuugal== Ɗun danyi Goje e gelle Pindiga gonɗun Akko e Diiwal Gombe mo jangi tayaka Siyasajo e janngirɗe Ahmadu Bello University (A.B.U) Zaria. Mo medgo lattaki majaliisaajo dokaji [[Diiwal Bauchi]] gada ɗungu 1979 yaari 1983. Goje mo lattake Sakatarejo wuudu linyitojun njamu gonɗun yabi [[Diiwal Lagos]] e ɗungu 1984, e mo jogidun ha yaari 1989. E yalɗe 25 dun Aprilie 1998 mo darake tetgo ɗen bo mo heeɓi yamgo joɗargal ngomnajo Diiwal Gombe. Sanatajo wakiltiɗo Gombe e les subtugo United Nigeria Congress Party e hukuma subtugo ɗun leydi (NECON) ɗun, ɗun wattini e subtuki gonijo gurtinaɗo e laamu Janar Sani Abatcha 1999 ɗun waɗani kamfani ɗun inde danyawo maako Hajja Zainab. Goje darake tefuki sanatajo e majaliisaa dokaji [[Naajeeriya]] e ɗungu 1998 ɗenbo mo lefti ministajo pamaro mo hiite e jamɗe gada 1999 yaari 2001 les arɗugal [[Olusegun Obasanjo]]. E subtal Aprilie 2011 dun subta sanatajo wakiltiɗo Gombe shakajun e ɗau tikitiwal PDP. ==Teefuuki maugu majalisu Dottien== Sanatajo Goje mo darake tefgo maungo majalisa dottien ɗun Naajeeriya amma gada ɓawo mo ɗacci gada tafki kin mo ɗalani sanatajo [[Ahmad Lawan]] gaɗa mo joddake e arɗiɗo leydi [[Muhammadu Buhari]] e yalde Almahisab ɗun lewru Julie 2019. ==Hiimoɓe== 6aciwrmo0pnevnpyf4wl913jpgp7808 24773 24772 2022-07-27T04:49:06Z Ibrahim442 7641 /* Hiimoɓe */ wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Mohammed Danjuma Goje''' (ɗun danyimo e gal longu lewru Octoba 1952) un arɗujo [[Diiwal Gombe]] kiiɗo go hautugo [[Naajeriya]] e les ɗoudi subtugo PDP inare e mo jaɓi laamu e yalɗe e 29 nga lewru Mayie 2001 e wakkatire subtugo Diiwal Gombe ɗun 2003. E jonni bo ɗun gimɗo subtal All Progressive Congress (APC) ɗun. ==Distinore maako e Kuugal== Ɗun danyi Goje e gelle Pindiga gonɗun Akko e Diiwal Gombe mo jangi tayaka Siyasajo e janngirɗe Ahmadu Bello University (A.B.U) Zaria. Mo medgo lattaki majaliisaajo dokaji [[Diiwal Bauchi]] gada ɗungu 1979 yaari 1983. Goje mo lattake Sakatarejo wuudu linyitojun njamu gonɗun yabi [[Diiwal Lagos]] e ɗungu 1984, e mo jogidun ha yaari 1989. E yalɗe 25 dun Aprilie 1998 mo darake tetgo ɗen bo mo heeɓi yamgo joɗargal ngomnajo Diiwal Gombe. Sanatajo wakiltiɗo Gombe e les subtugo United Nigeria Congress Party e hukuma subtugo ɗun leydi (NECON) ɗun, ɗun wattini e subtuki gonijo gurtinaɗo e laamu Janar Sani Abatcha 1999 ɗun waɗani kamfani ɗun inde danyawo maako Hajja Zainab. Goje darake tefuki sanatajo e majaliisaa dokaji [[Naajeeriya]] e ɗungu 1998 ɗenbo mo lefti ministajo pamaro mo hiite e jamɗe gada 1999 yaari 2001 les arɗugal [[Olusegun Obasanjo]]. E subtal Aprilie 2011 dun subta sanatajo wakiltiɗo Gombe shakajun e ɗau tikitiwal PDP. ==Teefuuki maugu majalisu Dottien== Sanatajo Goje mo darake tefgo maungo majalisa dottien ɗun Naajeeriya amma gada ɓawo mo ɗacci gada tafki kin mo ɗalani sanatajo [[Ahmad Lawan]] gaɗa mo joddake e arɗiɗo leydi [[Muhammadu Buhari]] e yalde Almahisab ɗun lewru Julie 2019. ==Hiimoɓe== {{Reflist}} qziqhvtf7udlegx4iiqrwdvjko0vyur 24774 24773 2022-07-27T04:51:30Z Ibrahim442 7641 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Mohammed Danjuma Goje''' (ɗun danyimo e gal longu lewru Octoba 1952) un arɗujo [[Diiwal Gombe]] kiiɗo go hautugo [[Naajeriya]] e les ɗoudi subtugo PDP inare e mo jaɓi laamu e yalɗe e 29 nga lewru Mayie 2001 e wakkatire subtugo Diiwal Gombe ɗun 2003. <ref>https://thenationonlineng.net/gombe-when-the-past-haunts-the-present/amp/ |access-date=2022-03-18 |website=thenationonlineng.net}}</ref> E jonni bo ɗun gimɗo subtal All Progressive Congress (APC) ɗun. ==Distinore maako e Kuugal== Ɗun danyi Goje e gelle Pindiga gonɗun Akko e Diiwal Gombe mo jangi tayaka Siyasajo e janngirɗe Ahmadu Bello University (A.B.U) Zaria. Mo medgo lattaki majaliisaajo dokaji [[Diiwal Bauchi]] gada ɗungu 1979 yaari 1983. Goje mo lattake Sakatarejo wuudu linyitojun njamu gonɗun yabi [[Diiwal Lagos]] e ɗungu 1984, e mo jogidun ha yaari 1989. E yalɗe 25 dun Aprilie 1998 mo darake tetgo ɗen bo mo heeɓi yamgo joɗargal ngomnajo Diiwal Gombe. Sanatajo wakiltiɗo Gombe e les subtugo United Nigeria Congress Party e hukuma subtugo ɗun leydi (NECON) ɗun, ɗun wattini e subtuki gonijo gurtinaɗo e laamu Janar Sani Abatcha 1999 ɗun waɗani kamfani ɗun inde danyawo maako Hajja Zainab. Goje darake tefuki sanatajo e majaliisaa dokaji [[Naajeeriya]] e ɗungu 1998 ɗenbo mo lefti ministajo pamaro mo hiite e jamɗe gada 1999 yaari 2001 les arɗugal [[Olusegun Obasanjo]]. E subtal Aprilie 2011 dun subta sanatajo wakiltiɗo Gombe shakajun e ɗau tikitiwal PDP. ==Teefuuki maugu majalisu Dottien== Sanatajo Goje mo darake tefgo maungo majalisa dottien ɗun Naajeeriya amma gada ɓawo mo ɗacci gada tafki kin mo ɗalani sanatajo [[Ahmad Lawan]] gaɗa mo joddake e arɗiɗo leydi [[Muhammadu Buhari]] e yalde Almahisab ɗun lewru Julie 2019. ==Hiimoɓe== {{Reflist}} qw29wplqfl1qj9i5uualn9oykiv0azw 24775 24774 2022-07-27T04:52:49Z Ibrahim442 7641 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Mohammed Danjuma Goje''' (ɗun danyimo e gal longu lewru Octoba 1952) un arɗujo [[Diiwal Gombe]] kiiɗo go hautugo [[Naajeriya]] e les ɗoudi subtugo PDP inare e mo jaɓi laamu e yalɗe e 29 nga lewru Mayie 2001 e wakkatire subtugo Diiwal Gombe ɗun 2003. <ref>https://thenationonlineng.net/gombe-when-the-past-haunts-the-present/amp/ |access-date=2022-03-18 |website=thenationonlineng.net}}</ref><ref>https://punchng.com/im-still-in-apc-didnt-partake-in-pdp-primary-goje/ |access-date=2022-06-14 |website=Punch Newspapers |language=en-US}}</ref> E jonni bo ɗun gimɗo subtal All Progressive Congress (APC) ɗun. ==Distinore maako e Kuugal== Ɗun danyi Goje e gelle Pindiga gonɗun Akko e Diiwal Gombe mo jangi tayaka Siyasajo e janngirɗe Ahmadu Bello University (A.B.U) Zaria. Mo medgo lattaki majaliisaajo dokaji [[Diiwal Bauchi]] gada ɗungu 1979 yaari 1983. Goje mo lattake Sakatarejo wuudu linyitojun njamu gonɗun yabi [[Diiwal Lagos]] e ɗungu 1984, e mo jogidun ha yaari 1989. E yalɗe 25 dun Aprilie 1998 mo darake tetgo ɗen bo mo heeɓi yamgo joɗargal ngomnajo Diiwal Gombe. Sanatajo wakiltiɗo Gombe e les subtugo United Nigeria Congress Party e hukuma subtugo ɗun leydi (NECON) ɗun, ɗun wattini e subtuki gonijo gurtinaɗo e laamu Janar Sani Abatcha 1999 ɗun waɗani kamfani ɗun inde danyawo maako Hajja Zainab. Goje darake tefuki sanatajo e majaliisaa dokaji [[Naajeeriya]] e ɗungu 1998 ɗenbo mo lefti ministajo pamaro mo hiite e jamɗe gada 1999 yaari 2001 les arɗugal [[Olusegun Obasanjo]]. E subtal Aprilie 2011 dun subta sanatajo wakiltiɗo Gombe shakajun e ɗau tikitiwal PDP. ==Teefuuki maugu majalisu Dottien== Sanatajo Goje mo darake tefgo maungo majalisa dottien ɗun Naajeeriya amma gada ɓawo mo ɗacci gada tafki kin mo ɗalani sanatajo [[Ahmad Lawan]] gaɗa mo joddake e arɗiɗo leydi [[Muhammadu Buhari]] e yalde Almahisab ɗun lewru Julie 2019. ==Hiimoɓe== {{Reflist}} t3u2ezpi6vp74t9rwnpn7gflvdb6t22 24776 24775 2022-07-27T04:54:24Z Ibrahim442 7641 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Mohammed Danjuma Goje''' (ɗun danyimo e gal longu lewru Octoba 1952) un arɗujo [[Diiwal Gombe]] kiiɗo go hautugo [[Naajeriya]] e les ɗoudi subtugo PDP inare e mo jaɓi laamu e yalɗe e 29 nga lewru Mayie 2001 e wakkatire subtugo Diiwal Gombe ɗun 2003. <ref>https://thenationonlineng.net/gombe-when-the-past-haunts-the-present/amp/ |access-date=2022-03-18 |website=thenationonlineng.net}}</ref><ref>https://punchng.com/im-still-in-apc-didnt-partake-in-pdp-primary-goje/ |access-date=2022-06-14 |website=Punch Newspapers |language=en-US}}</ref><ref>https://www.vanguardngr.com/2022/03/2023-apcs-disarray-in-gombe-ex-gov-goje/ |access-date=2022-06-14 |website=Vanguard News |language=en-GB}}</ref> E jonni bo ɗun gimɗo subtal All Progressive Congress (APC) ɗun. ==Distinore maako e Kuugal== Ɗun danyi Goje e gelle Pindiga gonɗun Akko e Diiwal Gombe mo jangi tayaka Siyasajo e janngirɗe Ahmadu Bello University (A.B.U) Zaria. Mo medgo lattaki majaliisaajo dokaji [[Diiwal Bauchi]] gada ɗungu 1979 yaari 1983. Goje mo lattake Sakatarejo wuudu linyitojun njamu gonɗun yabi [[Diiwal Lagos]] e ɗungu 1984, e mo jogidun ha yaari 1989. E yalɗe 25 dun Aprilie 1998 mo darake tetgo ɗen bo mo heeɓi yamgo joɗargal ngomnajo Diiwal Gombe. Sanatajo wakiltiɗo Gombe e les subtugo United Nigeria Congress Party e hukuma subtugo ɗun leydi (NECON) ɗun, ɗun wattini e subtuki gonijo gurtinaɗo e laamu Janar Sani Abatcha 1999 ɗun waɗani kamfani ɗun inde danyawo maako Hajja Zainab. Goje darake tefuki sanatajo e majaliisaa dokaji [[Naajeeriya]] e ɗungu 1998 ɗenbo mo lefti ministajo pamaro mo hiite e jamɗe gada 1999 yaari 2001 les arɗugal [[Olusegun Obasanjo]]. E subtal Aprilie 2011 dun subta sanatajo wakiltiɗo Gombe shakajun e ɗau tikitiwal PDP. ==Teefuuki maugu majalisu Dottien== Sanatajo Goje mo darake tefgo maungo majalisa dottien ɗun Naajeeriya amma gada ɓawo mo ɗacci gada tafki kin mo ɗalani sanatajo [[Ahmad Lawan]] gaɗa mo joddake e arɗiɗo leydi [[Muhammadu Buhari]] e yalde Almahisab ɗun lewru Julie 2019. ==Hiimoɓe== {{Reflist}} 4v0y06n84fntui7y5k6fsk4u4zybk3o 24777 24776 2022-07-27T04:55:56Z Ibrahim442 7641 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Mohammed Danjuma Goje''' (ɗun danyimo e gal longu lewru Octoba 1952) un arɗujo [[Diiwal Gombe]] kiiɗo go hautugo [[Naajeriya]] e les ɗoudi subtugo PDP inare e mo jaɓi laamu e yalɗe e 29 nga lewru Mayie 2001 e wakkatire subtugo Diiwal Gombe ɗun 2003. <ref>https://thenationonlineng.net/gombe-when-the-past-haunts-the-present/amp/ |access-date=2022-03-18 |website=thenationonlineng.net}}</ref><ref>https://punchng.com/im-still-in-apc-didnt-partake-in-pdp-primary-goje/ |access-date=2022-06-14 |website=Punch Newspapers |language=en-US}}</ref><ref>https://www.vanguardngr.com/2022/03/2023-apcs-disarray-in-gombe-ex-gov-goje/ |access-date=2022-06-14 |website=Vanguard News |language=en-GB}}</ref> E jonni bo ɗun gimɗo subtal All Progressive Congress (APC) ɗun. <ref>https://www.vanguardngr.com/2011/11/trappings-of-goje’s-detention-arraignment/ |access-date=2022-03-02 |website=Vanguard News |language=en-US}}</ref> ==Distinore maako e Kuugal== Ɗun danyi Goje e gelle Pindiga gonɗun Akko e Diiwal Gombe mo jangi tayaka Siyasajo e janngirɗe Ahmadu Bello University (A.B.U) Zaria. Mo medgo lattaki majaliisaajo dokaji [[Diiwal Bauchi]] gada ɗungu 1979 yaari 1983. Goje mo lattake Sakatarejo wuudu linyitojun njamu gonɗun yabi [[Diiwal Lagos]] e ɗungu 1984, e mo jogidun ha yaari 1989. E yalɗe 25 dun Aprilie 1998 mo darake tetgo ɗen bo mo heeɓi yamgo joɗargal ngomnajo Diiwal Gombe. Sanatajo wakiltiɗo Gombe e les subtugo United Nigeria Congress Party e hukuma subtugo ɗun leydi (NECON) ɗun, ɗun wattini e subtuki gonijo gurtinaɗo e laamu Janar Sani Abatcha 1999 ɗun waɗani kamfani ɗun inde danyawo maako Hajja Zainab. Goje darake tefuki sanatajo e majaliisaa dokaji [[Naajeeriya]] e ɗungu 1998 ɗenbo mo lefti ministajo pamaro mo hiite e jamɗe gada 1999 yaari 2001 les arɗugal [[Olusegun Obasanjo]]. E subtal Aprilie 2011 dun subta sanatajo wakiltiɗo Gombe shakajun e ɗau tikitiwal PDP. ==Teefuuki maugu majalisu Dottien== Sanatajo Goje mo darake tefgo maungo majalisa dottien ɗun Naajeeriya amma gada ɓawo mo ɗacci gada tafki kin mo ɗalani sanatajo [[Ahmad Lawan]] gaɗa mo joddake e arɗiɗo leydi [[Muhammadu Buhari]] e yalde Almahisab ɗun lewru Julie 2019. ==Hiimoɓe== {{Reflist}} e0b4e3mlh6jckf9nshl0purre7u3oaw 24778 24777 2022-07-27T04:59:54Z Ibrahim442 7641 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Mohammed Danjuma Goje''' (ɗun danyimo e gal longu lewru Octoba 1952) un arɗujo [[Diiwal Gombe]] kiiɗo go hautugo [[Naajeriya]] e les ɗoudi subtugo PDP inare e mo jaɓi laamu e yalɗe e 29 nga lewru Mayie 2001 e wakkatire subtugo Diiwal Gombe ɗun 2003. <ref>https://thenationonlineng.net/gombe-when-the-past-haunts-the-present/amp/ |access-date=2022-03-18 |website=thenationonlineng.net}}</ref><ref>https://punchng.com/im-still-in-apc-didnt-partake-in-pdp-primary-goje/ |access-date=2022-06-14 |website=Punch Newspapers |language=en-US}}</ref><ref>https://www.vanguardngr.com/2022/03/2023-apcs-disarray-in-gombe-ex-gov-goje/ |access-date=2022-06-14 |website=Vanguard News |language=en-GB}}</ref> E jonni bo ɗun gimɗo subtal All Progressive Congress (APC) ɗun. <ref>https://www.vanguardngr.com/2011/11/trappings-of-goje’s-detention-arraignment/ |access-date=2022-03-02 |website=Vanguard News |language=en-US}}</ref> ==Distinore maako e Kuugal== Ɗun danyi Goje e gelle Pindiga gonɗun Akko e Diiwal Gombe mo jangi tayaka Siyasajo e janngirɗe Ahmadu Bello University (A.B.U) Zaria. Mo medgo lattaki majaliisaajo dokaji [[Diiwal Bauchi]] gada ɗungu 1979 yaari 1983. Goje mo lattake Sakatarejo wuudu linyitojun njamu gonɗun yabi [[Diiwal Lagos]] e ɗungu 1984, e mo jogidun ha yaari 1989. E yalɗe 25 dun Aprilie 1998 mo darake tetgo ɗen bo mo heeɓi yamgo joɗargal ngomnajo Diiwal Gombe. Sanatajo wakiltiɗo Gombe e les subtugo United Nigeria Congress Party e hukuma subtugo ɗun leydi (NECON) ɗun, ɗun wattini e subtuki gonijo gurtinaɗo e laamu Janar Sani Abatcha 1999 ɗun waɗani kamfani ɗun inde danyawo maako Hajja Zainab. Goje darake tefuki sanatajo e majaliisaa dokaji [[Naajeeriya]] e ɗungu 1998 ɗenbo mo lefti ministajo pamaro mo hiite e jamɗe gada 1999 yaari 2001 les arɗugal [[Olusegun Obasanjo]]. <ref>http://www.vanguardngr.com/2011/04/presidential-contests-pdp-set-for-repeat-success-in-gombe/ |work=Vanguard |title=Presidential contests: PDP set for repeat success in Gombe |date=April 14, 2011 |author=John Bulus |access-date=2011-04-21}}</ref> E subtal Aprilie 2011 dun subta sanatajo wakiltiɗo Gombe shakajun e ɗau tikitiwal PDP. ==Teefuuki maugu majalisu Dottien== Sanatajo Goje mo darake tefgo maungo majalisa dottien ɗun Naajeeriya amma gada ɓawo mo ɗacci gada tafki kin mo ɗalani sanatajo [[Ahmad Lawan]] gaɗa mo joddake e arɗiɗo leydi [[Muhammadu Buhari]] e yalde Almahisab ɗun lewru Julie 2019. ==Hiimoɓe== {{Reflist}} 4092ap8loyh4jk8elm80zzg10clvj5u 24779 24778 2022-07-27T05:03:03Z Ibrahim442 7641 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Mohammed Danjuma Goje''' (ɗun danyimo e gal longu lewru Octoba 1952) un arɗujo [[Diiwal Gombe]] kiiɗo go hautugo [[Naajeriya]] e les ɗoudi subtugo PDP inare e mo jaɓi laamu e yalɗe e 29 nga lewru Mayie 2001 e wakkatire subtugo Diiwal Gombe ɗun 2003. <ref>https://thenationonlineng.net/gombe-when-the-past-haunts-the-present/amp/ |access-date=2022-03-18 |website=thenationonlineng.net}}</ref><ref>https://punchng.com/im-still-in-apc-didnt-partake-in-pdp-primary-goje/ |access-date=2022-06-14 |website=Punch Newspapers |language=en-US}}</ref><ref>https://www.vanguardngr.com/2022/03/2023-apcs-disarray-in-gombe-ex-gov-goje/ |access-date=2022-06-14 |website=Vanguard News |language=en-GB}}</ref> E jonni bo ɗun gimɗo subtal All Progressive Congress (APC) ɗun. <ref>https://www.vanguardngr.com/2011/11/trappings-of-goje’s-detention-arraignment/ |access-date=2022-03-02 |website=Vanguard News |language=en-US}}</ref> ==Distinore maako e Kuugal== Ɗun danyi Goje e gelle Pindiga gonɗun Akko e Diiwal Gombe mo jangi tayaka Siyasajo e janngirɗe Ahmadu Bello University (A.B.U) Zaria. Mo medgo lattaki majaliisaajo dokaji [[Diiwal Bauchi]] gada ɗungu 1979 yaari 1983. Goje mo lattake Sakatarejo wuudu linyitojun njamu gonɗun yabi [[Diiwal Lagos]] e ɗungu 1984, e mo jogidun ha yaari 1989. E yalɗe 25 dun Aprilie 1998 mo darake tetgo ɗen bo mo heeɓi yamgo joɗargal ngomnajo Diiwal Gombe. Sanatajo wakiltiɗo Gombe e les subtugo United Nigeria Congress Party e hukuma subtugo ɗun leydi (NECON) ɗun, ɗun wattini e subtuki gonijo gurtinaɗo e laamu Janar Sani Abatcha 1999 ɗun waɗani kamfani ɗun inde danyawo maako Hajja Zainab. Goje darake tefuki sanatajo e majaliisaa dokaji [[Naajeeriya]] e ɗungu 1998 ɗenbo mo lefti ministajo pamaro mo hiite e jamɗe gada 1999 yaari 2001 les arɗugal [[Olusegun Obasanjo]]. <ref>http://www.vanguardngr.com/2011/04/presidential-contests-pdp-set-for-repeat-success-in-gombe/ |work=Vanguard |title=Presidential contests: PDP set for repeat success in Gombe |date=April 14, 2011 |author=John Bulus |access-date=2011-04-21}}</ref> E subtal Aprilie 2011 dun subta sanatajo wakiltiɗo Gombe shakajun e ɗau tikitiwal PDP. ==Teefuuki maugu majalisu Dottien== Sanatajo Goje mo darake tefgo maungo majalisa dottien ɗun Naajeeriya amma gada ɓawo mo ɗacci gada tafki kin mo ɗalani sanatajo [[Ahmad Lawan]] gaɗa mo joddake e arɗiɗo leydi [[Muhammadu Buhari]] e yalde Almahisab ɗun lewru Julie 2019. <ref>https://oak.tv/gojes-final-speech-bows-senate-presidency-race/ |work=OAK TV |date=6 June 2019}}</ref> ==Hiimoɓe== {{Reflist}} 100zrfg8akdhultdk8e2ly3woxqmy4p Bilkisu Muhammad Abubakar 0 4797 24758 24356 2022-07-26T17:00:03Z Hajjare 7556 /* Nasru maako e BBC */ wikitext text/x-wiki '''Bilkisu Muhammad Abubakar''' un binɗowo e woyla Najeeriya mo laati inɗema anɗa gaɗa mo waari tata e baɗal Hikayata 2018 ɗun BBC wadata. ==Distinorde margo== Ɗun ɗanyi Bilkisu on e gelle Kano gonɗun shiyajun woyla faaro hirna hautugo Naajeriya joni ɗo’o non un jangowo e Janngirɗe Bayero Universy ɗun Kano inare e mo jangata Shari’ah bi a ɗun Law. ==Nasru maako e BBC== Habaru maako dun mo windi ɗun inɗe Zama hanjun yaari mo jonɗe lattaki maako tataɓo e fiijo Hikayata ngo BBC Hausa ngo ɗun waaɗi e ndungu 2018. ==Lencitaaki== {{reflist}} [[Catégorie: Binndoowo]] [[Catégorie: Yimɓe]] [[Catégorie: Pelaajo Naajeeriya]] [[Catégorie: Naajeeriya]] [[Catégorie: Pelaajo Kaduna]] [[Catégorie: Binndoowo Naajeeriya]] pgs8d9gpujfhedp8dpztqixwxlzvodr Abubakar Habu Hashidu 0 4798 24780 24063 2022-07-27T05:07:22Z Ibrahim442 7641 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Abubakar Habu Hashidu''' Un kiiɗo arɗiɗo mo Diiwal Gombe ɗun hautugo Naajeeriya Alhaji Abubakar Habu Hashidu (10 Aprilie 1944 – 27 Julie 2018) un gimɗo subtuugo e [[Naajeeriya]] ɗenbo un kiiɗo arɗiɗo [[Diiwal Gombe]] gonɗun shiyawal woyla faaro fuuna hautugo Naajeeriya gada Mayie 1999 yaari Mayie 2003.<ref>https://www-vanguardngr-com.cdn.ampproject.org/v/s/www.vanguardngr.com/2018/07/breaking-former-gombe-state-governor-abubakar-hashidu-is-dead/amp/?amp_js_v=a2&amp_gsa=1&usqp=mq331AQCCAE=#referrer=https://www.google.com&amp_tf=From%20%251$s&ampshare=https://www.vanguardngr.com/2018/07/breaking-former-gombe-state-governor-abubakar-hashidu-is-dead/</ref><ref>https://punchng-com.cdn.ampproject.org/v/punchng.com/former-gombe-governor-abubakar-hashidu-dies/amp/?amp_js_v=a2&amp_gsa=1&usqp=mq331AQCCAE=#referrer=https://www.google.com&amp_tf=From%20%251$s&ampshare=http://punchng.com/former-gombe-governor-abubakar-hashidu-dies/</ref> ==Kuugal== Hashidu mo meeɗi jogaki muƙaami ministajo albarkai ndiyam ɗenbo mo meɗu ministajo deemal e maruki saareji e wakkatire laamu sajien ɗun janarjo [[Ibrahim Badamasi Babangida]]. Mo lattake membajo e hautugo Vision ɗun janar [[Sani Abacha]] tiggi gamma tsarake taswirawo farugo leysɗi yeeso. <ref>https://punchng-com.cdn.ampproject.org/v/punchng.com/former-gombe-governor-abubakar-hashidu-dies/amp/?amp_js_v=a2&amp_gsa=1&usqp=mq331AQCCAE=#referrer=https://www.google.com&amp_tf=From%20%251$s&ampshare=http://punchng.com/former-gombe-governor-abubakar-hashidu-dies/|title=Former Gombe governor, Abubakar Hashidu, dies – Punch Newspapers|website=punchng-com.cdn.ampproject.org|access-date=27 July 2018}}</ref> ==Siyasaje e laamu== Hashidu hanko woni shubtugo ngomnajo Diiwal Gombe artuɗo e Naajeeriya, Nyeguɗo laamu e yalɗe 29 ɗun Mayie 1999 e les subtugal All Peoples Party (APP). Ballitowo ngomnajo hanko woni Joshua Lidani e lewru Januarie 2003. Shubtal ''All Nigerian People’s Party'' gal amintani e Hashidu e jonɗe tetowo ngomna e subtal gal Aprilie 2003. Mo saldari fuu’utuki subteki maako ɗembo mo amintake e manago ɗun hukuma subtugal ɗun leydi jodori dun horemu ɗun. Mo fuu’utuki daraki tefgo ngomnajo Diiwal Gombe e dungu 2007 e subtal DPP ɗun nangimo e lewru Mayie du 2007. Ɗen bo ɗun joynimo e yeeso kotuwal ɗau haure ɗe ɗun seekaata fuɗɗi gada fuɗɗa go tefki subteki maako. Tokkuɓe maako e jogi Areji Haure ɓe koowi kotu majistri e ɗun inare e ɓe njofoyi Hshidu ha ɓe nauni alkalijo on arɗiɗo shari’a ɗun. Hashidu mo soiti e wuro maako e peuɗun pinɗe yalɗe 27 ɗun lewru Julie 2018 gada mo yaari bone e shiya njamu. ==Faɗɗitaa== ==Hiimobe== [[Category:Fulfulde]] p3q6nlz0e45hh06adjq1r0yk9dh2id6 24781 24780 2022-07-27T05:09:30Z Ibrahim442 7641 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Abubakar Habu Hashidu''' Un kiiɗo arɗiɗo mo Diiwal Gombe ɗun hautugo Naajeeriya Alhaji Abubakar Habu Hashidu (10 Aprilie 1944 – 27 Julie 2018) un gimɗo subtuugo e [[Naajeeriya]] ɗenbo un kiiɗo arɗiɗo [[Diiwal Gombe]] gonɗun shiyawal woyla faaro fuuna hautugo Naajeeriya gada Mayie 1999 yaari Mayie 2003.<ref>https://www-vanguardngr-com.cdn.ampproject.org/v/s/www.vanguardngr.com/2018/07/breaking-former-gombe-state-governor-abubakar-hashidu-is-dead/amp/?amp_js_v=a2&amp_gsa=1&usqp=mq331AQCCAE=#referrer=https://www.google.com&amp_tf=From%20%251$s&ampshare=https://www.vanguardngr.com/2018/07/breaking-former-gombe-state-governor-abubakar-hashidu-is-dead/</ref><ref>https://punchng-com.cdn.ampproject.org/v/punchng.com/former-gombe-governor-abubakar-hashidu-dies/amp/?amp_js_v=a2&amp_gsa=1&usqp=mq331AQCCAE=#referrer=https://www.google.com&amp_tf=From%20%251$s&ampshare=http://punchng.com/former-gombe-governor-abubakar-hashidu-dies/</ref> ==Kuugal== Hashidu mo meeɗi jogaki muƙaami ministajo albarkai ndiyam ɗenbo mo meɗu ministajo deemal e maruki saareji e wakkatire laamu sajien ɗun janarjo [[Ibrahim Badamasi Babangida]]. Mo lattake membajo e hautugo Vision ɗun janar [[Sani Abacha]] tiggi gamma tsarake taswirawo farugo leysɗi yeeso. <ref>https://punchng-com.cdn.ampproject.org/v/punchng.com/former-gombe-governor-abubakar-hashidu-dies/amp/?amp_js_v=a2&amp_gsa=1&usqp=mq331AQCCAE=#referrer=https://www.google.com&amp_tf=From%20%251$s&ampshare=http://punchng.com/former-gombe-governor-abubakar-hashidu-dies/|title=Former Gombe governor, Abubakar Hashidu, dies – Punch Newspapers|website=punchng-com.cdn.ampproject.org|access-date=27 July 2018}}</ref> ==Siyasaje e laamu== Hashidu hanko woni shubtugo ngomnajo Diiwal Gombe artuɗo e Naajeeriya, Nyeguɗo laamu e yalɗe 29 ɗun Mayie 1999 e les subtugal All Peoples Party (APP). <ref>http://www.worldstatesmen.org/Nigeria_federal_states.htm |title=Nigerian States |publisher=WorldStatesmen |accessdate=7 May 2010| archiveurl= https://web.archive.org/web/20100528072649/http://www.worldstatesmen.org/Nigeria_federal_states.htm| archivedate= 28 May 2010 | url-status= live}}</ref> Ballitowo ngomnajo hanko woni Joshua Lidani e lewru Januarie 2003. Shubtal ''All Nigerian People’s Party'' gal amintani e Hashidu e jonɗe tetowo ngomna e subtal gal Aprilie 2003. Mo saldari fuu’utuki subteki maako ɗembo mo amintake e manago ɗun hukuma subtugal ɗun leydi jodori dun horemu ɗun. Mo fuu’utuki daraki tefgo ngomnajo Diiwal Gombe e dungu 2007 e subtal DPP ɗun nangimo e lewru Mayie du 2007. Ɗen bo ɗun joynimo e yeeso kotuwal ɗau haure ɗe ɗun seekaata fuɗɗi gada fuɗɗa go tefki subteki maako. Tokkuɓe maako e jogi Areji Haure ɓe koowi kotu majistri e ɗun inare e ɓe njofoyi Hshidu ha ɓe nauni alkalijo on arɗiɗo shari’a ɗun. Hashidu mo soiti e wuro maako e peuɗun pinɗe yalɗe 27 ɗun lewru Julie 2018 gada mo yaari bone e shiya njamu. ==Faɗɗitaa== ==Hiimobe== [[Category:Fulfulde]] 7lurehr0v6bt7un5f843wwnipf40udf 24782 24781 2022-07-27T05:11:32Z Ibrahim442 7641 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Abubakar Habu Hashidu''' Un kiiɗo arɗiɗo mo Diiwal Gombe ɗun hautugo Naajeeriya Alhaji Abubakar Habu Hashidu (10 Aprilie 1944 – 27 Julie 2018) un gimɗo subtuugo e [[Naajeeriya]] ɗenbo un kiiɗo arɗiɗo [[Diiwal Gombe]] gonɗun shiyawal woyla faaro fuuna hautugo Naajeeriya gada Mayie 1999 yaari Mayie 2003.<ref>https://www-vanguardngr-com.cdn.ampproject.org/v/s/www.vanguardngr.com/2018/07/breaking-former-gombe-state-governor-abubakar-hashidu-is-dead/amp/?amp_js_v=a2&amp_gsa=1&usqp=mq331AQCCAE=#referrer=https://www.google.com&amp_tf=From%20%251$s&ampshare=https://www.vanguardngr.com/2018/07/breaking-former-gombe-state-governor-abubakar-hashidu-is-dead/</ref><ref>https://punchng-com.cdn.ampproject.org/v/punchng.com/former-gombe-governor-abubakar-hashidu-dies/amp/?amp_js_v=a2&amp_gsa=1&usqp=mq331AQCCAE=#referrer=https://www.google.com&amp_tf=From%20%251$s&ampshare=http://punchng.com/former-gombe-governor-abubakar-hashidu-dies/</ref> ==Kuugal== Hashidu mo meeɗi jogaki muƙaami ministajo albarkai ndiyam ɗenbo mo meɗu ministajo deemal e maruki saareji e wakkatire laamu sajien ɗun janarjo [[Ibrahim Badamasi Babangida]]. Mo lattake membajo e hautugo Vision ɗun janar [[Sani Abacha]] tiggi gamma tsarake taswirawo farugo leysɗi yeeso. <ref>https://punchng-com.cdn.ampproject.org/v/punchng.com/former-gombe-governor-abubakar-hashidu-dies/amp/?amp_js_v=a2&amp_gsa=1&usqp=mq331AQCCAE=#referrer=https://www.google.com&amp_tf=From%20%251$s&ampshare=http://punchng.com/former-gombe-governor-abubakar-hashidu-dies/|title=Former Gombe governor, Abubakar Hashidu, dies – Punch Newspapers|website=punchng-com.cdn.ampproject.org|access-date=27 July 2018}}</ref> ==Siyasaje e laamu== Hashidu hanko woni shubtugo ngomnajo Diiwal Gombe artuɗo e Naajeeriya, Nyeguɗo laamu e yalɗe 29 ɗun Mayie 1999 e les subtugal All Peoples Party (APP). <ref>http://www.worldstatesmen.org/Nigeria_federal_states.htm |title=Nigerian States |publisher=WorldStatesmen |accessdate=7 May 2010| archiveurl= https://web.archive.org/web/20100528072649/http://www.worldstatesmen.org/Nigeria_federal_states.htm| archivedate= 28 May 2010 | url-status= live}}</ref> Ballitowo ngomnajo hanko woni Joshua Lidani e lewru Januarie 2003. <ref>http://www.news.dailytrust.com/index.php?option=com_content&view=article&id=18006:who-replaces-late-senator-tawar-wada&catid=49:opinion&Itemid=200 |title=Who replaces late Senator Tawar Wada? |author=IBRAHIM DEGRI |date=28 April 2010 |work=Daily trust |accessdate=7 May 2010 }}{{dead link|date=June 2017 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Shubtal ''All Nigerian People’s Party'' gal amintani e Hashidu e jonɗe tetowo ngomna e subtal gal Aprilie 2003. Mo saldari fuu’utuki subteki maako ɗembo mo amintake e manago ɗun hukuma subtugal ɗun leydi jodori dun horemu ɗun. Mo fuu’utuki daraki tefgo ngomnajo Diiwal Gombe e dungu 2007 e subtal DPP ɗun nangimo e lewru Mayie du 2007. Ɗen bo ɗun joynimo e yeeso kotuwal ɗau haure ɗe ɗun seekaata fuɗɗi gada fuɗɗa go tefki subteki maako. Tokkuɓe maako e jogi Areji Haure ɓe koowi kotu majistri e ɗun inare e ɓe njofoyi Hshidu ha ɓe nauni alkalijo on arɗiɗo shari’a ɗun. Hashidu mo soiti e wuro maako e peuɗun pinɗe yalɗe 27 ɗun lewru Julie 2018 gada mo yaari bone e shiya njamu. ==Faɗɗitaa== ==Hiimobe== [[Category:Fulfulde]] pthfj5cbzmz2zafizgho9cobhg4t2eu 24783 24782 2022-07-27T05:15:42Z Ibrahim442 7641 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Abubakar Habu Hashidu''' Un kiiɗo arɗiɗo mo Diiwal Gombe ɗun hautugo Naajeeriya Alhaji Abubakar Habu Hashidu (10 Aprilie 1944 – 27 Julie 2018) un gimɗo subtuugo e [[Naajeeriya]] ɗenbo un kiiɗo arɗiɗo [[Diiwal Gombe]] gonɗun shiyawal woyla faaro fuuna hautugo Naajeeriya gada Mayie 1999 yaari Mayie 2003.<ref>https://www-vanguardngr-com.cdn.ampproject.org/v/s/www.vanguardngr.com/2018/07/breaking-former-gombe-state-governor-abubakar-hashidu-is-dead/amp/?amp_js_v=a2&amp_gsa=1&usqp=mq331AQCCAE=#referrer=https://www.google.com&amp_tf=From%20%251$s&ampshare=https://www.vanguardngr.com/2018/07/breaking-former-gombe-state-governor-abubakar-hashidu-is-dead/</ref><ref>https://punchng-com.cdn.ampproject.org/v/punchng.com/former-gombe-governor-abubakar-hashidu-dies/amp/?amp_js_v=a2&amp_gsa=1&usqp=mq331AQCCAE=#referrer=https://www.google.com&amp_tf=From%20%251$s&ampshare=http://punchng.com/former-gombe-governor-abubakar-hashidu-dies/</ref> ==Kuugal== Hashidu mo meeɗi jogaki muƙaami ministajo albarkai ndiyam ɗenbo mo meɗu ministajo deemal e maruki saareji e wakkatire laamu sajien ɗun janarjo [[Ibrahim Badamasi Babangida]]. Mo lattake membajo e hautugo Vision ɗun janar [[Sani Abacha]] tiggi gamma tsarake taswirawo farugo leysɗi yeeso. <ref>https://punchng-com.cdn.ampproject.org/v/punchng.com/former-gombe-governor-abubakar-hashidu-dies/amp/?amp_js_v=a2&amp_gsa=1&usqp=mq331AQCCAE=#referrer=https://www.google.com&amp_tf=From%20%251$s&ampshare=http://punchng.com/former-gombe-governor-abubakar-hashidu-dies/|title=Former Gombe governor, Abubakar Hashidu, dies – Punch Newspapers|website=punchng-com.cdn.ampproject.org|access-date=27 July 2018}}</ref> ==Siyasaje e laamu== Hashidu hanko woni shubtugo ngomnajo Diiwal Gombe artuɗo e Naajeeriya, Nyeguɗo laamu e yalɗe 29 ɗun Mayie 1999 e les subtugal All Peoples Party (APP). <ref>http://www.worldstatesmen.org/Nigeria_federal_states.htm |title=Nigerian States |publisher=WorldStatesmen |accessdate=7 May 2010| archiveurl= https://web.archive.org/web/20100528072649/http://www.worldstatesmen.org/Nigeria_federal_states.htm| archivedate= 28 May 2010 | url-status= live}}</ref> Ballitowo ngomnajo hanko woni Joshua Lidani e lewru Januarie 2003. <ref>http://www.news.dailytrust.com/index.php?option=com_content&view=article&id=18006:who-replaces-late-senator-tawar-wada&catid=49:opinion&Itemid=200 |title=Who replaces late Senator Tawar Wada? |author=IBRAHIM DEGRI |date=28 April 2010 |work=Daily trust |accessdate=7 May 2010 }}{{dead link|date=June 2017 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Shubtal ''All Nigerian People’s Party'' gal amintani e Hashidu e jonɗe tetowo ngomna e subtal gal Aprilie 2003. Mo saldari fuu’utuki subteki maako ɗembo mo amintake e manago ɗun hukuma subtugal ɗun leydi jodori dun horemu ɗun. Mo fuu’utuki daraki tefgo ngomnajo Diiwal Gombe e dungu 2007 e subtal DPP ɗun nangimo e lewru Mayie du 2007. Ɗen bo ɗun joynimo e yeeso kotuwal ɗau haure ɗe ɗun seekaata fuɗɗi gada fuɗɗa go tefki subteki maako. Tokkuɓe maako e jogi Areji Haure ɓe koowi kotu majistri e ɗun inare e ɓe njofoyi Hshidu ha ɓe nauni alkalijo on arɗiɗo shari’a ɗun. <ref>http://www.accessmylibrary.com/article-1G1-160790530/ten-feared-dead-30.html |title=Ten feared dead, 30 houses burnt in Nigerian violence. |work=BBC Monitoring International Reports |date=20 March 2007 |accessdate=7 May 2010}}</ref> Hashidu mo soiti e wuro maako e peuɗun pinɗe yalɗe 27 ɗun lewru Julie 2018 gada mo yaari bone e shiya njamu. ==Faɗɗitaa== ==Hiimobe== [[Category:Fulfulde]] 3c2ejo5n7eem5pqur5ivudl8vhpl6hb 24784 24783 2022-07-27T05:16:39Z Ibrahim442 7641 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Abubakar Habu Hashidu''' Un kiiɗo arɗiɗo mo Diiwal Gombe ɗun hautugo Naajeeriya Alhaji Abubakar Habu Hashidu (10 Aprilie 1944 – 27 Julie 2018) un gimɗo subtuugo e [[Naajeeriya]] ɗenbo un kiiɗo arɗiɗo [[Diiwal Gombe]] gonɗun shiyawal woyla faaro fuuna hautugo Naajeeriya gada Mayie 1999 yaari Mayie 2003.<ref>https://www-vanguardngr-com.cdn.ampproject.org/v/s/www.vanguardngr.com/2018/07/breaking-former-gombe-state-governor-abubakar-hashidu-is-dead/amp/?amp_js_v=a2&amp_gsa=1&usqp=mq331AQCCAE=#referrer=https://www.google.com&amp_tf=From%20%251$s&ampshare=https://www.vanguardngr.com/2018/07/breaking-former-gombe-state-governor-abubakar-hashidu-is-dead/</ref><ref>https://punchng-com.cdn.ampproject.org/v/punchng.com/former-gombe-governor-abubakar-hashidu-dies/amp/?amp_js_v=a2&amp_gsa=1&usqp=mq331AQCCAE=#referrer=https://www.google.com&amp_tf=From%20%251$s&ampshare=http://punchng.com/former-gombe-governor-abubakar-hashidu-dies/</ref> ==Kuugal== Hashidu mo meeɗi jogaki muƙaami ministajo albarkai ndiyam ɗenbo mo meɗu ministajo deemal e maruki saareji e wakkatire laamu sajien ɗun janarjo [[Ibrahim Badamasi Babangida]]. Mo lattake membajo e hautugo Vision ɗun janar [[Sani Abacha]] tiggi gamma tsarake taswirawo farugo leysɗi yeeso. <ref>https://punchng-com.cdn.ampproject.org/v/punchng.com/former-gombe-governor-abubakar-hashidu-dies/amp/?amp_js_v=a2&amp_gsa=1&usqp=mq331AQCCAE=#referrer=https://www.google.com&amp_tf=From%20%251$s&ampshare=http://punchng.com/former-gombe-governor-abubakar-hashidu-dies/|title=Former Gombe governor, Abubakar Hashidu, dies – Punch Newspapers|website=punchng-com.cdn.ampproject.org|access-date=27 July 2018}}</ref> ==Siyasaje e laamu== Hashidu hanko woni shubtugo ngomnajo Diiwal Gombe artuɗo e Naajeeriya, Nyeguɗo laamu e yalɗe 29 ɗun Mayie 1999 e les subtugal All Peoples Party (APP). <ref>http://www.worldstatesmen.org/Nigeria_federal_states.htm |title=Nigerian States |publisher=WorldStatesmen |accessdate=7 May 2010| archiveurl= https://web.archive.org/web/20100528072649/http://www.worldstatesmen.org/Nigeria_federal_states.htm| archivedate= 28 May 2010 | url-status= live}}</ref> Ballitowo ngomnajo hanko woni Joshua Lidani e lewru Januarie 2003. <ref>http://www.news.dailytrust.com/index.php?option=com_content&view=article&id=18006:who-replaces-late-senator-tawar-wada&catid=49:opinion&Itemid=200 |title=Who replaces late Senator Tawar Wada? |author=IBRAHIM DEGRI |date=28 April 2010 |work=Daily trust |accessdate=7 May 2010 }}{{dead link|date=June 2017 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Shubtal ''All Nigerian People’s Party'' gal amintani e Hashidu e jonɗe tetowo ngomna e subtal gal Aprilie 2003. Mo saldari fuu’utuki subteki maako ɗembo mo amintake e manago ɗun hukuma subtugal ɗun leydi jodori dun horemu ɗun. Mo fuu’utuki daraki tefgo ngomnajo Diiwal Gombe e dungu 2007 e subtal DPP ɗun nangimo e lewru Mayie du 2007. Ɗen bo ɗun joynimo e yeeso kotuwal ɗau haure ɗe ɗun seekaata fuɗɗi gada fuɗɗa go tefki subteki maako. Tokkuɓe maako e jogi Areji Haure ɓe koowi kotu majistri e ɗun inare e ɓe njofoyi Hashidu ha ɓe nauni alkalijo on arɗiɗo shari’a ɗun. <ref>http://www.accessmylibrary.com/article-1G1-160790530/ten-feared-dead-30.html |title=Ten feared dead, 30 houses burnt in Nigerian violence. |work=BBC Monitoring International Reports |date=20 March 2007 |accessdate=7 May 2010}}</ref> Hashidu mo soiti e wuro maako e peuɗun pinɗe yalɗe 27 ɗun lewru Julie 2018 gada mo yaari bone e shiya njamu. ==Faɗɗitaa== ==Hiimobe== [[Category:Fulfulde]] nnf7223oa7tq0p4zjm3v32nxlrb186x Djaili Amadou Amal 0 4812 24764 24695 2022-07-26T17:27:33Z Awwerl 7632 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Dajaili Amadou Amal''' binndoowo’on leydi [[Kamerun]] o wurti der Fulɓe woweɗtefa faddigo hakke roɓe. ==Taariki maako== Djaili Amadou Amal fullo’on asli maakon diamane wayla leydi ɓe Kamerun. O mawni haa wuro ɓiri maunugo maroua bo bindi do al’aadaji Fulɓe ɓe numugo jonde Fulɓe je nani be jee jonta. Kuɗeji maako ɗon lara jonde roɓe Fulbe be sungullaji maako no o joɗi haa Sahel, noɓe joɗi be falai robe. Der ɗereji maako hautibe walande, woɗon bol wa dou daute e go debbo koɓori gotel hakkunde Fulbe ɓe boyi te e go roɓe ko ɓori gotel. <ref>http://www.leseptentrion.net/2012/03/djaili-amadou-amal-la-voix-des-femmes-sans-voix/|publisher=Le Septentrion|accessdate=27 January 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140201190431/http://www.leseptentrion.net/2012/03/djaili-amadou-amal-la-voix-des-femmes-sans-voix/|archive-date=1 February 2014|url-status=dead}}</ref><ref>http://www.africultures.com/php/?nav=article&no=10867|publisher=Africultures|accessdate=27 January 2014}}</ref> Walande o hokki habar roɓe fere ɓe nayi ɓe ɓangal gurko gotel. Dereji ɗiɗi der ɗereji maako kanjim o a mistiriijo be la mangeuse d’ames (be inngilis wodon numa, “The Eater of Souls”) luttano binder ɗe maako o bindiɗe be Faransi. ==Manurɗe/Omanaɗo== Yande ɗiɗi lewru Decemba, hitadee 2020, Djaili Amadou be ɗerewal maako les impatientes o heɓi ɗerewal manugo adabi Faransankore caffan e tati – e tati, Prix Goncourts des lyceens darɗe maako arandejo kanko’on bindiwoje Afirik kanko’on yotti yagare gasar adabi. <ref>https://www.africanews.com/2020/12/02/cameroon-s-djaili-amadou-amal-wins-prestigious-french-literary-award/|title=Cameroon’s Djaïli Amadou Amal Wins Prestigious French Literary Award|date=February 12, 2020|website=Africanews}}</ref> Bannibo ɓe wati ɗereji maako dardee Choix Goncourt de l’orient yolade je tati lewru Disamba hitadee 2020, Choix Goncourt UK yaladee saffoi je tati lewri Marie je choix goncourt [[Tuniisi]] yaladee tati lewru Aprilie 2021. Non non ɓelanmini mo bindiwo man jakadia ha UNICEF o hoyi kuugal hairu yande jo lewru Marie hitadee 2021 o balliti ummatore UNICEF wodeɗtefa o ballita bukkuwai fetel fetel. <ref>https://london.frenchmorning.com/2021/03/19/lauteure-camerounaise-djaili-amadou-amal-remporte-le-choix-goncourt-uk/|title=L'auteure camerounaise Djaïli Amadou Amal remporte le Choix Goncourt UK|first=Leila|last=Lamnaouer|date=March 19, 2021}}</ref><ref> https://www.lemonde.fr/culture/article/2020/12/02/le-prix-goncourt-des-lyceens-recompense-djaili-amadou-amal-pour-les-impatientes_6061932_3246.html}}</ref> ==Hiimoɓe== {{Reflist}} 2hp9x4p7ovfvgmob0xklzf8btbjr1mp 24765 24764 2022-07-26T17:29:20Z Awwerl 7632 /* Hiimoɓe */ wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Dajaili Amadou Amal''' binndoowo’on leydi [[Kamerun]] o wurti der Fulɓe woweɗtefa faddigo hakke roɓe. ==Taariki maako== Djaili Amadou Amal fullo’on asli maakon diamane wayla leydi ɓe Kamerun. O mawni haa wuro ɓiri maunugo maroua bo bindi do al’aadaji Fulɓe ɓe numugo jonde Fulɓe je nani be jee jonta. Kuɗeji maako ɗon lara jonde roɓe Fulbe be sungullaji maako no o joɗi haa Sahel, noɓe joɗi be falai robe. Der ɗereji maako hautibe walande, woɗon bol wa dou daute e go debbo koɓori gotel hakkunde Fulbe ɓe boyi te e go roɓe ko ɓori gotel. <ref>http://www.leseptentrion.net/2012/03/djaili-amadou-amal-la-voix-des-femmes-sans-voix/|publisher=Le Septentrion|accessdate=27 January 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140201190431/http://www.leseptentrion.net/2012/03/djaili-amadou-amal-la-voix-des-femmes-sans-voix/|archive-date=1 February 2014|url-status=dead}}</ref><ref>http://www.africultures.com/php/?nav=article&no=10867|publisher=Africultures|accessdate=27 January 2014}}</ref> Walande o hokki habar roɓe fere ɓe nayi ɓe ɓangal gurko gotel. Dereji ɗiɗi der ɗereji maako kanjim o a mistiriijo be la mangeuse d’ames (be inngilis wodon numa, “The Eater of Souls”) luttano binder ɗe maako o bindiɗe be Faransi. ==Manurɗe/Omanaɗo== Yande ɗiɗi lewru Decemba, hitadee 2020, Djaili Amadou be ɗerewal maako les impatientes o heɓi ɗerewal manugo adabi Faransankore caffan e tati – e tati, Prix Goncourts des lyceens darɗe maako arandejo kanko’on bindiwoje Afirik kanko’on yotti yagare gasar adabi. <ref>https://www.africanews.com/2020/12/02/cameroon-s-djaili-amadou-amal-wins-prestigious-french-literary-award/|title=Cameroon’s Djaïli Amadou Amal Wins Prestigious French Literary Award|date=February 12, 2020|website=Africanews}}</ref> Bannibo ɓe wati ɗereji maako dardee Choix Goncourt de l’orient yolade je tati lewru Disamba hitadee 2020, Choix Goncourt UK yaladee saffoi je tati lewri Marie je choix goncourt [[Tuniisi]] yaladee tati lewru Aprilie 2021. Non non ɓelanmini mo bindiwo man jakadia ha UNICEF o hoyi kuugal hairu yande jo lewru Marie hitadee 2021 o balliti ummatore UNICEF wodeɗtefa o ballita bukkuwai fetel fetel. <ref>https://london.frenchmorning.com/2021/03/19/lauteure-camerounaise-djaili-amadou-amal-remporte-le-choix-goncourt-uk/|title=L'auteure camerounaise Djaïli Amadou Amal remporte le Choix Goncourt UK|first=Leila|last=Lamnaouer|date=March 19, 2021}}</ref><ref> https://www.lemonde.fr/culture/article/2020/12/02/le-prix-goncourt-des-lyceens-recompense-djaili-amadou-amal-pour-les-impatientes_6061932_3246.html}}</ref> ==Hiimoɓe== {{Reflist}} [[Catégorie: Yimɓe]] [[Catégorie: Pelaajo Kamerun]] [[Catégorie: Binndoowo]] [[Catégorie: Binndoowo Kamerun]] [[Catégorie: Fulfulde]] 3tj62gz11g3s5xxx1umog010d3olwb3 Jaangirɗe Laagos 0 4815 24796 24658 2022-07-27T05:53:29Z Ibrahim442 7641 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Jaangirɗe Laagos''' ɗe ɗun ɓun anɗireka e UNILAG un janngirɗe e gelle [[Laagos]], laamorde [[Diiwal Laagos]], [[Naajeeriya]]. E ɗe golo eɗer janngirɗe ƙarnuwal artugal e Naajeeriya ɗen bo ɗun tiggigal e ɗungu 1962. ==Jannguɓe hiiɓe== Janngirɗe ɗe hebani anɗaɓe yimɓe ɗuɗɓe bano hautuɓe e: *Wande Abimbola *Niyi Adebayo *Oladipupo Olatunde Adebutu *Olamilekan Adegbite *Wale Adenuga *Ayo Aderinwale *Kunle Adeyemi *Adebayo Clement Adeyeye *Gbenga Adeyinka *Ernest Afiesimama *Goddy Jedy Agba *Abisoye Ajayi-Akinfolarin *Fabian Ajogwu *Lola Akande *Omoyemi Akerele *Bola Akindele *Funke Akindele *Rilwan Akiolu *Mary Akpobome ==Hiimoɓe== {{Reflist}} [[Catégorie : Janngirɗe Mawɗo Naajeeriya]] [[Catégorie:Naajeeriya]] [[Catégorie:Diiwal Laagos]] kx7qpga3evylrwcuqzsjb1lykucyrih 24800 24796 2022-07-27T05:55:47Z Ibrahim442 7641 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Jaangirɗe Laagos''' ɗe ɗun ɓun anɗireka e UNILAG un janngirɗe e gelle [[Laagos]], laamorde [[Diiwal Laagos]], [[Naajeeriya]]. E ɗe golo eɗer janngirɗe ƙarnuwal artugal e Naajeeriya ɗen bo ɗun tiggigal e ɗungu 1962. <ref>https://unilag.edu.ng/?page_id=7 |website=University of Lagos |access-date=15 July 2020|date=9 July 2020}}</ref> ==Jannguɓe hiiɓe== Janngirɗe ɗe hebani anɗaɓe yimɓe ɗuɗɓe bano hautuɓe e: *Wande Abimbola *Niyi Adebayo *Oladipupo Olatunde Adebutu *Olamilekan Adegbite *Wale Adenuga *Ayo Aderinwale *Kunle Adeyemi *Adebayo Clement Adeyeye *Gbenga Adeyinka *Ernest Afiesimama *Goddy Jedy Agba *Abisoye Ajayi-Akinfolarin *Fabian Ajogwu *Lola Akande *Omoyemi Akerele *Bola Akindele *Funke Akindele *Rilwan Akiolu *Mary Akpobome ==Hiimoɓe== {{Reflist}} [[Catégorie : Janngirɗe Mawɗo Naajeeriya]] [[Catégorie:Naajeeriya]] [[Catégorie:Diiwal Laagos]] fo05lmip02ch8qo5fod4479rp8ju3r9 24802 24800 2022-07-27T05:56:53Z Ibrahim442 7641 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Jaangirɗe Laagos''' ɗe ɗun ɓun anɗireka e UNILAG un janngirɗe e gelle [[Laagos]], laamorde [[Diiwal Laagos]], [[Naajeeriya]]. E ɗe golo eɗer janngirɗe ƙarnuwal artugal e Naajeeriya ɗen bo ɗun tiggigal e ɗungu 1962. <ref>https://unilag.edu.ng/?page_id=7 |website=University of Lagos |access-date=15 July 2020|date=9 July 2020}}</ref><ref>https://schoolbeginner.com/unilag-admission-requirements-for-2022/ |access-date=28 February 2022 |website=School Beginner |language=en-US}}</ref> ==Jannguɓe hiiɓe== Janngirɗe ɗe hebani anɗaɓe yimɓe ɗuɗɓe bano hautuɓe e: *Wande Abimbola *Niyi Adebayo *Oladipupo Olatunde Adebutu *Olamilekan Adegbite *Wale Adenuga *Ayo Aderinwale *Kunle Adeyemi *Adebayo Clement Adeyeye *Gbenga Adeyinka *Ernest Afiesimama *Goddy Jedy Agba *Abisoye Ajayi-Akinfolarin *Fabian Ajogwu *Lola Akande *Omoyemi Akerele *Bola Akindele *Funke Akindele *Rilwan Akiolu *Mary Akpobome ==Hiimoɓe== {{Reflist}} [[Catégorie : Janngirɗe Mawɗo Naajeeriya]] [[Catégorie:Naajeeriya]] [[Catégorie:Diiwal Laagos]] nlx0vdlzknteib05io56o6cgxno6giz 24803 24802 2022-07-27T05:59:58Z Ibrahim442 7641 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Jaangirɗe Laagos''' ɗe ɗun ɓun anɗireka e UNILAG un janngirɗe e gelle [[Laagos]], laamorde [[Diiwal Laagos]], [[Naajeeriya]]. E ɗe golo eɗer janngirɗe ƙarnuwal artugal e Naajeeriya ɗen bo ɗun tiggigal e ɗungu 1962. <ref>https://unilag.edu.ng/?page_id=7 |website=University of Lagos |access-date=15 July 2020|date=9 July 2020}}</ref><ref>https://schoolbeginner.com/unilag-admission-requirements-for-2022/ |access-date=28 February 2022 |website=School Beginner |language=en-US}}</ref> ==Jannguɓe hiiɓe== Janngirɗe ɗe hebani anɗaɓe yimɓe ɗuɗɓe bano hautuɓe e: <ref>https://www.timeshighereducation.com/world-university-rankings/university-lagos |access-date=28 February 2022 |website=Times Higher Education (THE) |language=en}}</ref> *Wande Abimbola *Niyi Adebayo *Oladipupo Olatunde Adebutu *Olamilekan Adegbite *Wale Adenuga *Ayo Aderinwale *Kunle Adeyemi *Adebayo Clement Adeyeye *Gbenga Adeyinka *Ernest Afiesimama *Goddy Jedy Agba *Abisoye Ajayi-Akinfolarin *Fabian Ajogwu *Lola Akande *Omoyemi Akerele *Bola Akindele *Funke Akindele *Rilwan Akiolu *Mary Akpobome ==Hiimoɓe== {{Reflist}} [[Catégorie : Janngirɗe Mawɗo Naajeeriya]] [[Catégorie:Naajeeriya]] [[Catégorie:Diiwal Laagos]] b518viial8u6m0gomjpvdyeipuumpof 24804 24803 2022-07-27T06:03:10Z Ibrahim442 7641 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Jaangirɗe Laagos''' ɗe ɗun ɓun anɗireka e UNILAG un janngirɗe e gelle [[Laagos]], laamorde [[Diiwal Laagos]], [[Naajeeriya]]. E ɗe golo eɗer janngirɗe ƙarnuwal artugal e Naajeeriya ɗen bo ɗun tiggigal e ɗungu 1962. <ref>https://unilag.edu.ng/?page_id=7 |website=University of Lagos |access-date=15 July 2020|date=9 July 2020}}</ref><ref>https://schoolbeginner.com/unilag-admission-requirements-for-2022/ |access-date=28 February 2022 |website=School Beginner |language=en-US}}</ref> ==Jannguɓe hiiɓe== Janngirɗe ɗe hebani anɗaɓe yimɓe ɗuɗɓe bano hautuɓe e: <ref>https://www.timeshighereducation.com/world-university-rankings/university-lagos |access-date=28 February 2022 |website=Times Higher Education (THE) |language=en}}</ref><ref>http://premiumtimesng.com/arts-entertainment/146108-essential-soyinka-timeline-uzor-maxim-uzoatu.html|title=The Essential Soyinka Timeline, By Uzor Maxim Uzoatu|publisher=[[Premium Times]]|date=5 October 2013|access-date=9 December 2013}}</ref> *Wande Abimbola *Niyi Adebayo *Oladipupo Olatunde Adebutu *Olamilekan Adegbite *Wale Adenuga *Ayo Aderinwale *Kunle Adeyemi *Adebayo Clement Adeyeye *Gbenga Adeyinka *Ernest Afiesimama *Goddy Jedy Agba *Abisoye Ajayi-Akinfolarin *Fabian Ajogwu *Lola Akande *Omoyemi Akerele *Bola Akindele *Funke Akindele *Rilwan Akiolu *Mary Akpobome ==Hiimoɓe== {{Reflist}} [[Catégorie : Janngirɗe Mawɗo Naajeeriya]] [[Catégorie:Naajeeriya]] [[Catégorie:Diiwal Laagos]] 5hgoec4bg447ukbofomx9j7pszs748b 24805 24804 2022-07-27T06:05:14Z Ibrahim442 7641 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Jaangirɗe Laagos''' ɗe ɗun ɓun anɗireka e UNILAG un janngirɗe e gelle [[Laagos]], laamorde [[Diiwal Laagos]], [[Naajeeriya]]. E ɗe golo eɗer janngirɗe ƙarnuwal artugal e Naajeeriya ɗen bo ɗun tiggigal e ɗungu 1962. <ref>https://unilag.edu.ng/?page_id=7 |website=University of Lagos |access-date=15 July 2020|date=9 July 2020}}</ref><ref>https://schoolbeginner.com/unilag-admission-requirements-for-2022/ |access-date=28 February 2022 |website=School Beginner |language=en-US}}</ref> ==Jannguɓe hiiɓe== Janngirɗe ɗe hebani anɗaɓe yimɓe ɗuɗɓe bano hautuɓe e: <ref>https://www.timeshighereducation.com/world-university-rankings/university-lagos |access-date=28 February 2022 |website=Times Higher Education (THE) |language=en}}</ref><ref>http://premiumtimesng.com/arts-entertainment/146108-essential-soyinka-timeline-uzor-maxim-uzoatu.html|title=The Essential Soyinka Timeline, By Uzor Maxim Uzoatu|publisher=[[Premium Times]]|date=5 October 2013|access-date=9 December 2013}}</ref><ref>http://prelectur.stanford.edu/lecturers/soyinka/|title=Stanford Presidential Lectures in the humanities and the arts|year=1998|publisher=Stanford University|access-date = 9 December 2013}}</ref> *Wande Abimbola *Niyi Adebayo *Oladipupo Olatunde Adebutu *Olamilekan Adegbite *Wale Adenuga *Ayo Aderinwale *Kunle Adeyemi *Adebayo Clement Adeyeye *Gbenga Adeyinka *Ernest Afiesimama *Goddy Jedy Agba *Abisoye Ajayi-Akinfolarin *Fabian Ajogwu *Lola Akande *Omoyemi Akerele *Bola Akindele *Funke Akindele *Rilwan Akiolu *Mary Akpobome ==Hiimoɓe== {{Reflist}} [[Catégorie : Janngirɗe Mawɗo Naajeeriya]] [[Catégorie:Naajeeriya]] [[Catégorie:Diiwal Laagos]] 9mq4bnmz0r72oqp2bojc69de676imr5 Janngirɗe Bayero Kano 0 4816 24787 24653 2022-07-27T05:36:20Z Ibrahim442 7641 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Janngirɗe Bayero Kano''' ɗe ɗun ɓun anɗireka e BUK un jaangirɗe nɗer gelle [[Kano]], ɗer [[Diiwal Kano]], [[Naajeeriya]]. Dun tiggigal e nduungu 1962 e gal wodi jangoɓe 37,747. Mawɗo janngirɗe ɗen hanko woni Farfesajo Muhammad Yahuza Bello. ==Guttuli jannginki== Janngirɗe Bayero e ɗe wodi guttuli jannginki e ɗuɗɗi kautud e bano: *Wultudu tagaaka jamu ɓanɗu *Deemal *Adabuji e famgo ɗemgal *Renuuki jaamu *Ilmu dabareji janginki *Injiniyaaku *Ilmu shariaa *Ilmu tayaaka *Nyibgal e woynki joɗarde *Ilmu anɗuuki lekkiiji *Tayaaka joɗadaki e yimɓe *Tayaaka na’urawal (ordinateer) ngal ngaaɗi *Ilmu ekkitaaku kuugal hokkuki habaruji ==Jannguɓe maagal hiiɓe== Janngirɗe ɗe hebani anɗaɓe yimɓe ɗuɗɓe bano hautuɓe e: *Abba Gumel *Ahmad Sani Yerima *Farooq Kperogi *Farouk Lawan, dan siyasa *Ibrahim Sheme *Jamilah Tangaza *Jumai Bello *Moses Ochonu *Mukhtar Shehu Idris *Saleh Mamman *Zaynab Alkali *Zuwaira Gambo ==Hiimoɓe== {{Reflist}} [[Catégorie : Janngirɗe Mawɗo Naajeeriya]] [[Catégorie:Naajeeriya]] [[Catégorie:Diiwal Kano]] j3ponmlspe1teleuj87k0x93xw8v3pf 24788 24787 2022-07-27T05:38:33Z Ibrahim442 7641 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Janngirɗe Bayero Kano''' ɗe ɗun ɓun anɗireka e BUK un jaangirɗe nɗer gelle [[Kano]], ɗer [[Diiwal Kano]], [[Naajeeriya]]. Dun tiggigal e nduungu 1962 e gal wodi jangoɓe 37,747. Mawɗo janngirɗe ɗen hanko woni Farfesajo Muhammad Yahuza Bello. <ref>http://www.ais.buk.edu.ng/?q=node/7 |title=History of Department of FAIS |access-date=3 March 2016 |work=BUK.edu.ng |publisher=Bayero University Kano}}</ref> ==Guttuli jannginki== Janngirɗe Bayero e ɗe wodi guttuli jannginki e ɗuɗɗi kautud e bano: *Wultudu tagaaka jamu ɓanɗu *Deemal *Adabuji e famgo ɗemgal *Renuuki jaamu *Ilmu dabareji janginki *Injiniyaaku *Ilmu shariaa *Ilmu tayaaka *Nyibgal e woynki joɗarde *Ilmu anɗuuki lekkiiji *Tayaaka joɗadaki e yimɓe *Tayaaka na’urawal (ordinateer) ngal ngaaɗi *Ilmu ekkitaaku kuugal hokkuki habaruji ==Jannguɓe maagal hiiɓe== Janngirɗe ɗe hebani anɗaɓe yimɓe ɗuɗɓe bano hautuɓe e: *Abba Gumel *Ahmad Sani Yerima *Farooq Kperogi *Farouk Lawan, dan siyasa *Ibrahim Sheme *Jamilah Tangaza *Jumai Bello *Moses Ochonu *Mukhtar Shehu Idris *Saleh Mamman *Zaynab Alkali *Zuwaira Gambo ==Hiimoɓe== {{Reflist}} [[Catégorie : Janngirɗe Mawɗo Naajeeriya]] [[Catégorie:Naajeeriya]] [[Catégorie:Diiwal Kano]] dkfnyxhnsx9sdh4dnatq98jrzwolwlj 24789 24788 2022-07-27T05:41:14Z Ibrahim442 7641 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Janngirɗe Bayero Kano''' ɗe ɗun ɓun anɗireka e BUK un jaangirɗe nɗer gelle [[Kano]], ɗer [[Diiwal Kano]], [[Naajeeriya]]. Dun tiggigal e nduungu 1962 e gal wodi jangoɓe 37,747. Mawɗo janngirɗe ɗen hanko woni Farfesajo Muhammad Yahuza Bello. <ref>http://www.ais.buk.edu.ng/?q=node/7 |title=History of Department of FAIS |access-date=3 March 2016 |work=BUK.edu.ng |publisher=Bayero University Kano}}</ref><ref>http://www.buk.edu.ng/Admin/BUK%20history.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20071214194000/http://www.buk.edu.ng/Admin/BUK%20history.htm |archive-date=14 December 2007 |title=History of BUK |access-date=2007-12-29 |work=BUK.edu.ng |publisher=Bayero University Kano |url-status=dead |df=dmy }}</ref> ==Guttuli jannginki== Janngirɗe Bayero e ɗe wodi guttuli jannginki e ɗuɗɗi kautud e bano: *Wultudu tagaaka jamu ɓanɗu *Deemal *Adabuji e famgo ɗemgal *Renuuki jaamu *Ilmu dabareji janginki *Injiniyaaku *Ilmu shariaa *Ilmu tayaaka *Nyibgal e woynki joɗarde *Ilmu anɗuuki lekkiiji *Tayaaka joɗadaki e yimɓe *Tayaaka na’urawal (ordinateer) ngal ngaaɗi *Ilmu ekkitaaku kuugal hokkuki habaruji ==Jannguɓe maagal hiiɓe== Janngirɗe ɗe hebani anɗaɓe yimɓe ɗuɗɓe bano hautuɓe e: *Abba Gumel *Ahmad Sani Yerima *Farooq Kperogi *Farouk Lawan, dan siyasa *Ibrahim Sheme *Jamilah Tangaza *Jumai Bello *Moses Ochonu *Mukhtar Shehu Idris *Saleh Mamman *Zaynab Alkali *Zuwaira Gambo ==Hiimoɓe== {{Reflist}} [[Catégorie : Janngirɗe Mawɗo Naajeeriya]] [[Catégorie:Naajeeriya]] [[Catégorie:Diiwal Kano]] pib1sigzwq06dbf5zvjak748ycnfqpv 24790 24789 2022-07-27T05:43:32Z Ibrahim442 7641 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Janngirɗe Bayero Kano''' ɗe ɗun ɓun anɗireka e BUK un jaangirɗe nɗer gelle [[Kano]], ɗer [[Diiwal Kano]], [[Naajeeriya]]. Dun tiggigal e nduungu 1962 e gal wodi jangoɓe 37,747. Mawɗo janngirɗe ɗen hanko woni Farfesajo Muhammad Yahuza Bello. <ref>http://www.ais.buk.edu.ng/?q=node/7 |title=History of Department of FAIS |access-date=3 March 2016 |work=BUK.edu.ng |publisher=Bayero University Kano}}</ref><ref>http://www.buk.edu.ng/Admin/BUK%20history.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20071214194000/http://www.buk.edu.ng/Admin/BUK%20history.htm |archive-date=14 December 2007 |title=History of BUK |access-date=2007-12-29 |work=BUK.edu.ng |publisher=Bayero University Kano |url-status=dead |df=dmy }}</ref> ==Guttuli jannginki== Janngirɗe Bayero e ɗe wodi guttuli jannginki e ɗuɗɗi kautud e bano: <ref>http://www.buk.edu.ng/node/65 |access-date=2022-06-01 |website=www.buk.edu.ng}}</ref> *Wultudu tagaaka jamu ɓanɗu *Deemal *Adabuji e famgo ɗemgal *Renuuki jaamu *Ilmu dabareji janginki *Injiniyaaku *Ilmu shariaa *Ilmu tayaaka *Nyibgal e woynki joɗarde *Ilmu anɗuuki lekkiiji *Tayaaka joɗadaki e yimɓe *Tayaaka na’urawal (ordinateer) ngal ngaaɗi *Ilmu ekkitaaku kuugal hokkuki habaruji ==Jannguɓe maagal hiiɓe== Janngirɗe ɗe hebani anɗaɓe yimɓe ɗuɗɓe bano hautuɓe e: *Abba Gumel *Ahmad Sani Yerima *Farooq Kperogi *Farouk Lawan, dan siyasa *Ibrahim Sheme *Jamilah Tangaza *Jumai Bello *Moses Ochonu *Mukhtar Shehu Idris *Saleh Mamman *Zaynab Alkali *Zuwaira Gambo ==Hiimoɓe== {{Reflist}} [[Catégorie : Janngirɗe Mawɗo Naajeeriya]] [[Catégorie:Naajeeriya]] [[Catégorie:Diiwal Kano]] fdgq9ctj9iv584h4n62hghwjslffj94 24791 24790 2022-07-27T05:44:53Z Ibrahim442 7641 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Janngirɗe Bayero Kano''' ɗe ɗun ɓun anɗireka e BUK un jaangirɗe nɗer gelle [[Kano]], ɗer [[Diiwal Kano]], [[Naajeeriya]]. Dun tiggigal e nduungu 1962 e gal wodi jangoɓe 37,747. Mawɗo janngirɗe ɗen hanko woni Farfesajo Muhammad Yahuza Bello. <ref>http://www.ais.buk.edu.ng/?q=node/7 |title=History of Department of FAIS |access-date=3 March 2016 |work=BUK.edu.ng |publisher=Bayero University Kano}}</ref><ref>http://www.buk.edu.ng/Admin/BUK%20history.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20071214194000/http://www.buk.edu.ng/Admin/BUK%20history.htm |archive-date=14 December 2007 |title=History of BUK |access-date=2007-12-29 |work=BUK.edu.ng |publisher=Bayero University Kano |url-status=dead |df=dmy }}</ref> ==Guttuli jannginki== Janngirɗe Bayero e ɗe wodi guttuli jannginki e ɗuɗɗi kautud e bano: <ref>http://www.buk.edu.ng/node/65 |access-date=2022-06-01 |website=www.buk.edu.ng}}</ref><ref>http://www.buk.edu.ng/node/70 |access-date=2022-05-31 |website=www.buk.edu.ng}}</ref> *Wultudu tagaaka jamu ɓanɗu *Deemal *Adabuji e famgo ɗemgal *Renuuki jaamu *Ilmu dabareji janginki *Injiniyaaku *Ilmu shariaa *Ilmu tayaaka *Nyibgal e woynki joɗarde *Ilmu anɗuuki lekkiiji *Tayaaka joɗadaki e yimɓe *Tayaaka na’urawal (ordinateer) ngal ngaaɗi *Ilmu ekkitaaku kuugal hokkuki habaruji ==Jannguɓe maagal hiiɓe== Janngirɗe ɗe hebani anɗaɓe yimɓe ɗuɗɓe bano hautuɓe e: *Abba Gumel *Ahmad Sani Yerima *Farooq Kperogi *Farouk Lawan, dan siyasa *Ibrahim Sheme *Jamilah Tangaza *Jumai Bello *Moses Ochonu *Mukhtar Shehu Idris *Saleh Mamman *Zaynab Alkali *Zuwaira Gambo ==Hiimoɓe== {{Reflist}} [[Catégorie : Janngirɗe Mawɗo Naajeeriya]] [[Catégorie:Naajeeriya]] [[Catégorie:Diiwal Kano]] lhtxm8quttayasipg09dq7a5kskrtd9 24792 24791 2022-07-27T05:46:07Z Ibrahim442 7641 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Janngirɗe Bayero Kano''' ɗe ɗun ɓun anɗireka e BUK un jaangirɗe nɗer gelle [[Kano]], ɗer [[Diiwal Kano]], [[Naajeeriya]]. Dun tiggigal e nduungu 1962 e gal wodi jangoɓe 37,747. Mawɗo janngirɗe ɗen hanko woni Farfesajo Muhammad Yahuza Bello. <ref>http://www.ais.buk.edu.ng/?q=node/7 |title=History of Department of FAIS |access-date=3 March 2016 |work=BUK.edu.ng |publisher=Bayero University Kano}}</ref><ref>http://www.buk.edu.ng/Admin/BUK%20history.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20071214194000/http://www.buk.edu.ng/Admin/BUK%20history.htm |archive-date=14 December 2007 |title=History of BUK |access-date=2007-12-29 |work=BUK.edu.ng |publisher=Bayero University Kano |url-status=dead |df=dmy }}</ref> ==Guttuli jannginki== Janngirɗe Bayero e ɗe wodi guttuli jannginki e ɗuɗɗi kautud e bano: <ref>http://www.buk.edu.ng/node/65 |access-date=2022-06-01 |website=www.buk.edu.ng}}</ref><ref>http://www.buk.edu.ng/node/70 |access-date=2022-05-31 |website=www.buk.edu.ng}}</ref><ref>http://www.buk.edu.ng/node/63 |access-date=2022-05-31 |website=www.buk.edu.ng}}</ref> *Wultudu tagaaka jamu ɓanɗu *Deemal *Adabuji e famgo ɗemgal *Renuuki jaamu *Ilmu dabareji janginki *Injiniyaaku *Ilmu shariaa *Ilmu tayaaka *Nyibgal e woynki joɗarde *Ilmu anɗuuki lekkiiji *Tayaaka joɗadaki e yimɓe *Tayaaka na’urawal (ordinateer) ngal ngaaɗi *Ilmu ekkitaaku kuugal hokkuki habaruji ==Jannguɓe maagal hiiɓe== Janngirɗe ɗe hebani anɗaɓe yimɓe ɗuɗɓe bano hautuɓe e: *Abba Gumel *Ahmad Sani Yerima *Farooq Kperogi *Farouk Lawan, dan siyasa *Ibrahim Sheme *Jamilah Tangaza *Jumai Bello *Moses Ochonu *Mukhtar Shehu Idris *Saleh Mamman *Zaynab Alkali *Zuwaira Gambo ==Hiimoɓe== {{Reflist}} [[Catégorie : Janngirɗe Mawɗo Naajeeriya]] [[Catégorie:Naajeeriya]] [[Catégorie:Diiwal Kano]] mzhmqepgimjrwakr6gb7d7j0ed1yxh8 24793 24792 2022-07-27T05:47:14Z Ibrahim442 7641 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Janngirɗe Bayero Kano''' ɗe ɗun ɓun anɗireka e BUK un jaangirɗe nɗer gelle [[Kano]], ɗer [[Diiwal Kano]], [[Naajeeriya]]. Dun tiggigal e nduungu 1962 e gal wodi jangoɓe 37,747. Mawɗo janngirɗe ɗen hanko woni Farfesajo Muhammad Yahuza Bello. <ref>http://www.ais.buk.edu.ng/?q=node/7 |title=History of Department of FAIS |access-date=3 March 2016 |work=BUK.edu.ng |publisher=Bayero University Kano}}</ref><ref>http://www.buk.edu.ng/Admin/BUK%20history.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20071214194000/http://www.buk.edu.ng/Admin/BUK%20history.htm |archive-date=14 December 2007 |title=History of BUK |access-date=2007-12-29 |work=BUK.edu.ng |publisher=Bayero University Kano |url-status=dead |df=dmy }}</ref> ==Guttuli jannginki== Janngirɗe Bayero e ɗe wodi guttuli jannginki e ɗuɗɗi kautud e bano: <ref>http://www.buk.edu.ng/node/65 |access-date=2022-06-01 |website=www.buk.edu.ng}}</ref><ref>http://www.buk.edu.ng/node/70 |access-date=2022-05-31 |website=www.buk.edu.ng}}</ref><ref>http://www.buk.edu.ng/node/63 |access-date=2022-05-31 |website=www.buk.edu.ng}}</ref><ref>http://www.buk.edu.ng/node/75 |access-date=2022-05-31 |website=www.buk.edu.ng}}</ref> *Wultudu tagaaka jamu ɓanɗu *Deemal *Adabuji e famgo ɗemgal *Renuuki jaamu *Ilmu dabareji janginki *Injiniyaaku *Ilmu shariaa *Ilmu tayaaka *Nyibgal e woynki joɗarde *Ilmu anɗuuki lekkiiji *Tayaaka joɗadaki e yimɓe *Tayaaka na’urawal (ordinateer) ngal ngaaɗi *Ilmu ekkitaaku kuugal hokkuki habaruji ==Jannguɓe maagal hiiɓe== Janngirɗe ɗe hebani anɗaɓe yimɓe ɗuɗɓe bano hautuɓe e: *Abba Gumel *Ahmad Sani Yerima *Farooq Kperogi *Farouk Lawan, dan siyasa *Ibrahim Sheme *Jamilah Tangaza *Jumai Bello *Moses Ochonu *Mukhtar Shehu Idris *Saleh Mamman *Zaynab Alkali *Zuwaira Gambo ==Hiimoɓe== {{Reflist}} [[Catégorie : Janngirɗe Mawɗo Naajeeriya]] [[Catégorie:Naajeeriya]] [[Catégorie:Diiwal Kano]] f824d8orobzh87cpp5zfccfry2huegi Janngirɗe Ahmadu Bello 0 4818 24759 24648 2022-07-26T17:22:54Z Awwerl 7632 /* Jannguɓe hiiɓee */ wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Janngirɗe Ahmadu Bello''' ɗe ɗun ɓun anɗireka e ABU un janngirɗe ngomnatiwal e ɗer hautugo Naajeeriya gonɗun Zariyaa e ɗer Diiwal Kaduna ɗun tiggigal e yalɗe 4 ɗun lewru October 1962 duuɓi ɗiɗii gaɗa hebtuuki hoore Naajeeriya. Artuɗun ɗun wiiɗe janngirɗe woyla Naajeeriya. Janngirɗe ɗen e ɗe wodi guuli ha ɗiɗi Samaru (nyiiɓol artugol janngirɗe ɗen) e Kongo ɗer Zariyaa. E wodi lisal maare ɗun wuwuki danɗal e gelle Funtuwa lattiɗe goɗuɗe fooɗigo kilomiteer seɗɗa gada gada nyiiɓol yolɗe janngirɗe ɗen nyolde mawɗe ɗen e ɗe Samaru haire wodi cuuɗi jangikii famgo (ilimu) hakkilango njaamu. Tayaaka nyumtugo margu, tayaaka noɗun joɗerto, diidugoo – diidugoo famgo ɗemle, tayaaka naɗɗugo njoɗerte, injiniyaaku, tayaaka ɗaroɓe jaamu, tayaaka demal ɗenbo e inaje li’utuki, nyolɗe Kongo ɗembo ɗen ke sashiwa yahirki woni ɗun bo wodi baano janginki baano limgal cede, ilmu wadgo luumo, ilmu ekkitakii yaadu e laamu e ko lutti. Janngirɗe ɗen dai ɗe nyaami innde Sardaunajo Sokoto on, Alhajijo Sa Ahmadu Bello un hanko ke firimiyajo wwoyla artuɗo Naajeeriya. ==Jannguɓe hiiɓee== Janngirɗe Ahmadu Bello nɗe waaɗi anɗaago faaro anɗinki e yimɓe anɗaɓe e ardiiɓe Naajeeriya e ɗer haa e ngomna’en hiiɓe e minista’en ɗubbe gada ɗer jannguɓe hiiɓe e wodi: *[[Adamu Aliero]] *[[Ahmed Abdullah]], OON *[[Aisha Alhassan]] *[[Alash'le Abimiku]] *[[Anthony Ayine]] *[[Atiku Abubakar]], GCON *[[Ayodele Awojobi]] *[[Magaji Abdullahi]] *[[Mohammed Bello Adoke]] *[[Muhammed K. Abubakar]] *[[Saude Abdullahi]] *[[Solomon Arase]] *[[Sunday Awoniyi]] *[[Yayale Ahmed]] ==Faɗɗitaa== {{reflist}} [[Catégorie : Janngirɗe Mawɗo Naajeeriya]] [[Catégorie:Naajeeriya]] [[Catégorie:Diiwal Kaduna]] nn1o6wyunqucf3on6tvruwzizqgx7mp 24806 24759 2022-07-27T06:07:31Z Ibrahim442 7641 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Janngirɗe Ahmadu Bello''' ɗe ɗun ɓun anɗireka e ABU un janngirɗe ngomnatiwal e ɗer hautugo Naajeeriya gonɗun Zariyaa e ɗer Diiwal Kaduna ɗun tiggigal e yalɗe 4 ɗun lewru October 1962 duuɓi ɗiɗii gaɗa hebtuuki hoore Naajeeriya. Artuɗun ɗun wiiɗe janngirɗe woyla Naajeeriya. Janngirɗe ɗen e ɗe wodi guuli ha ɗiɗi Samaru (nyiiɓol artugol janngirɗe ɗen) e Kongo ɗer Zariyaa. E wodi lisal maare ɗun wuwuki danɗal e gelle Funtuwa lattiɗe goɗuɗe fooɗigo kilomiteer seɗɗa gada gada nyiiɓol yolɗe janngirɗe ɗen nyolde mawɗe ɗen e ɗe Samaru haire wodi cuuɗi jangikii famgo (ilimu) hakkilango njaamu. Tayaaka nyumtugo margu, tayaaka noɗun joɗerto, diidugoo – diidugoo famgo ɗemle, tayaaka naɗɗugo njoɗerte, injiniyaaku, tayaaka ɗaroɓe jaamu, tayaaka demal ɗenbo e inaje li’utuki, nyolɗe Kongo ɗembo ɗen ke sashiwa yahirki woni ɗun bo wodi baano janginki baano limgal cede, ilmu wadgo luumo, ilmu ekkitakii yaadu e laamu e ko lutti. Janngirɗe ɗen dai ɗe nyaami innde Sardaunajo Sokoto on, Alhajijo Sa Ahmadu Bello un hanko ke firimiyajo wwoyla artuɗo Naajeeriya. ==Jannguɓe hiiɓee== Janngirɗe Ahmadu Bello nɗe waaɗi anɗaago faaro anɗinki e yimɓe anɗaɓe e ardiiɓe Naajeeriya e ɗer haa e ngomna’en hiiɓe e minista’en ɗubbe gada ɗer jannguɓe hiiɓe e wodi: *[[Adamu Aliero]] *[[Ahmed Abdullah]], OON *[[Aisha Alhassan]] *[[Alash'le Abimiku]] *[[Anthony Ayine]] *[[Atiku Abubakar]], GCON *[[Ayodele Awojobi]] *[[Magaji Abdullahi]] *[[Mohammed Bello Adoke]] *[[Muhammed K. Abubakar]] *[[Saude Abdullahi]] *[[Solomon Arase]] *[[Sunday Awoniyi]] *[[Yayale Ahmed]] ==Hiimoɓe== {{Reflist}} [[Catégorie : Janngirɗe Mawɗo Naajeeriya]] [[Catégorie:Naajeeriya]] [[Catégorie:Diiwal Kaduna]] f4hg057497ugmj6vz3ukxgbz781dxy2 24807 24806 2022-07-27T06:09:43Z Ibrahim442 7641 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Janngirɗe Ahmadu Bello''' ɗe ɗun ɓun anɗireka e ABU un janngirɗe ngomnatiwal e ɗer hautugo Naajeeriya gonɗun Zariyaa e ɗer Diiwal Kaduna ɗun tiggigal e yalɗe 4 ɗun lewru October 1962 duuɓi ɗiɗii gaɗa hebtuuki hoore Naajeeriya. Artuɗun ɗun wiiɗe janngirɗe woyla Naajeeriya. <ref>http://abu.edu.ng/abu-2/|website=Ahmadu Bello University|access-date=8 July 2015|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150709222349/http://abu.edu.ng/abu-2/|archive-date=9 July 2015}}</ref> ABU was founded on 4 October 1962, as the University of [[Northern Nigeria]]. Janngirɗe ɗen e ɗe wodi guuli ha ɗiɗi Samaru (nyiiɓol artugol janngirɗe ɗen) e Kongo ɗer Zariyaa. E wodi lisal maare ɗun wuwuki danɗal e gelle Funtuwa lattiɗe goɗuɗe fooɗigo kilomiteer seɗɗa gada gada nyiiɓol yolɗe janngirɗe ɗen nyolde mawɗe ɗen e ɗe Samaru haire wodi cuuɗi jangikii famgo (ilimu) hakkilango njaamu. Tayaaka nyumtugo margu, tayaaka noɗun joɗerto, diidugoo – diidugoo famgo ɗemle, tayaaka naɗɗugo njoɗerte, injiniyaaku, tayaaka ɗaroɓe jaamu, tayaaka demal ɗenbo e inaje li’utuki, nyolɗe Kongo ɗembo ɗen ke sashiwa yahirki woni ɗun bo wodi baano janginki baano limgal cede, ilmu wadgo luumo, ilmu ekkitakii yaadu e laamu e ko lutti. Janngirɗe ɗen dai ɗe nyaami innde Sardaunajo Sokoto on, Alhajijo Sa Ahmadu Bello un hanko ke firimiyajo wwoyla artuɗo Naajeeriya. ==Jannguɓe hiiɓee== Janngirɗe Ahmadu Bello nɗe waaɗi anɗaago faaro anɗinki e yimɓe anɗaɓe e ardiiɓe Naajeeriya e ɗer haa e ngomna’en hiiɓe e minista’en ɗubbe gada ɗer jannguɓe hiiɓe e wodi: *[[Adamu Aliero]] *[[Ahmed Abdullah]], OON *[[Aisha Alhassan]] *[[Alash'le Abimiku]] *[[Anthony Ayine]] *[[Atiku Abubakar]], GCON *[[Ayodele Awojobi]] *[[Magaji Abdullahi]] *[[Mohammed Bello Adoke]] *[[Muhammed K. Abubakar]] *[[Saude Abdullahi]] *[[Solomon Arase]] *[[Sunday Awoniyi]] *[[Yayale Ahmed]] ==Hiimoɓe== {{Reflist}} [[Catégorie : Janngirɗe Mawɗo Naajeeriya]] [[Catégorie:Naajeeriya]] [[Catégorie:Diiwal Kaduna]] 738gdsvtnmgdhi1u5wxbzrhhtrslk3n 24808 24807 2022-07-27T06:11:49Z Ibrahim442 7641 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Janngirɗe Ahmadu Bello''' ɗe ɗun ɓun anɗireka e ABU un janngirɗe ngomnatiwal e ɗer hautugo Naajeeriya gonɗun Zariyaa e ɗer Diiwal Kaduna ɗun tiggigal e yalɗe 4 ɗun lewru October 1962 duuɓi ɗiɗii gaɗa hebtuuki hoore Naajeeriya. Artuɗun ɗun wiiɗe janngirɗe woyla Naajeeriya. <ref>http://abu.edu.ng/abu-2/|website=Ahmadu Bello University|access-date=8 July 2015|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150709222349/http://abu.edu.ng/abu-2/|archive-date=9 July 2015}}</ref> ABU was founded on 4 October 1962, as the University of [[Northern Nigeria]]. <ref>https://www.theabusites.com/history-of-ahmadu-bello-university-abu-zaria/ |access-date=2022-05-04 |language=en-US}}</ref> Janngirɗe ɗen e ɗe wodi guuli ha ɗiɗi Samaru (nyiiɓol artugol janngirɗe ɗen) e Kongo ɗer Zariyaa. E wodi lisal maare ɗun wuwuki danɗal e gelle Funtuwa lattiɗe goɗuɗe fooɗigo kilomiteer seɗɗa gada gada nyiiɓol yolɗe janngirɗe ɗen nyolde mawɗe ɗen e ɗe Samaru haire wodi cuuɗi jangikii famgo (ilimu) hakkilango njaamu. Tayaaka nyumtugo margu, tayaaka noɗun joɗerto, diidugoo – diidugoo famgo ɗemle, tayaaka naɗɗugo njoɗerte, injiniyaaku, tayaaka ɗaroɓe jaamu, tayaaka demal ɗenbo e inaje li’utuki, nyolɗe Kongo ɗembo ɗen ke sashiwa yahirki woni ɗun bo wodi baano janginki baano limgal cede, ilmu wadgo luumo, ilmu ekkitakii yaadu e laamu e ko lutti. Janngirɗe ɗen dai ɗe nyaami innde Sardaunajo Sokoto on, Alhajijo Sa Ahmadu Bello un hanko ke firimiyajo wwoyla artuɗo Naajeeriya. ==Jannguɓe hiiɓee== Janngirɗe Ahmadu Bello nɗe waaɗi anɗaago faaro anɗinki e yimɓe anɗaɓe e ardiiɓe Naajeeriya e ɗer haa e ngomna’en hiiɓe e minista’en ɗubbe gada ɗer jannguɓe hiiɓe e wodi: *[[Adamu Aliero]] *[[Ahmed Abdullah]], OON *[[Aisha Alhassan]] *[[Alash'le Abimiku]] *[[Anthony Ayine]] *[[Atiku Abubakar]], GCON *[[Ayodele Awojobi]] *[[Magaji Abdullahi]] *[[Mohammed Bello Adoke]] *[[Muhammed K. Abubakar]] *[[Saude Abdullahi]] *[[Solomon Arase]] *[[Sunday Awoniyi]] *[[Yayale Ahmed]] ==Hiimoɓe== {{Reflist}} [[Catégorie : Janngirɗe Mawɗo Naajeeriya]] [[Catégorie:Naajeeriya]] [[Catégorie:Diiwal Kaduna]] 5gxe6eumnnxqknq7h0hvdi9sbc5ia3j 24809 24808 2022-07-27T06:13:40Z Ibrahim442 7641 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Janngirɗe Ahmadu Bello''' ɗe ɗun ɓun anɗireka e ABU un janngirɗe ngomnatiwal e ɗer hautugo Naajeeriya gonɗun Zariyaa e ɗer Diiwal Kaduna ɗun tiggigal e yalɗe 4 ɗun lewru October 1962 duuɓi ɗiɗii gaɗa hebtuuki hoore Naajeeriya. Artuɗun ɗun wiiɗe janngirɗe woyla Naajeeriya. <ref>http://abu.edu.ng/abu-2/|website=Ahmadu Bello University|access-date=8 July 2015|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150709222349/http://abu.edu.ng/abu-2/|archive-date=9 July 2015}}</ref> ABU was founded on 4 October 1962, as the University of [[Northern Nigeria]]. <ref>https://www.theabusites.com/history-of-ahmadu-bello-university-abu-zaria/ |access-date=2022-05-04 |language=en-US}}</ref> Janngirɗe ɗen e ɗe wodi guuli ha ɗiɗi Samaru (nyiiɓol artugol janngirɗe ɗen) e Kongo ɗer Zariyaa. E wodi lisal maare ɗun wuwuki danɗal e gelle Funtuwa lattiɗe goɗuɗe fooɗigo kilomiteer seɗɗa gada gada nyiiɓol yolɗe janngirɗe ɗen nyolde mawɗe ɗen e ɗe Samaru haire wodi cuuɗi jangikii famgo (ilimu) hakkilango njaamu. <ref>http://www.medicine.abu.edu.ng/ |title=Archived copy |access-date=2022-06-10 |archive-date=2022-04-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220419160943/https://medicine.abu.edu.ng/ |url-status=dead }}</ref> Tayaaka nyumtugo margu, tayaaka noɗun joɗerto, diidugoo – diidugoo famgo ɗemle, tayaaka naɗɗugo njoɗerte, injiniyaaku, tayaaka ɗaroɓe jaamu, tayaaka demal ɗenbo e inaje li’utuki, nyolɗe Kongo ɗembo ɗen ke sashiwa yahirki woni ɗun bo wodi baano janginki baano limgal cede, ilmu wadgo luumo, ilmu ekkitakii yaadu e laamu e ko lutti. Janngirɗe ɗen dai ɗe nyaami innde Sardaunajo Sokoto on, Alhajijo Sa Ahmadu Bello un hanko ke firimiyajo wwoyla artuɗo Naajeeriya. ==Jannguɓe hiiɓee== Janngirɗe Ahmadu Bello nɗe waaɗi anɗaago faaro anɗinki e yimɓe anɗaɓe e ardiiɓe Naajeeriya e ɗer haa e ngomna’en hiiɓe e minista’en ɗubbe gada ɗer jannguɓe hiiɓe e wodi: *[[Adamu Aliero]] *[[Ahmed Abdullah]], OON *[[Aisha Alhassan]] *[[Alash'le Abimiku]] *[[Anthony Ayine]] *[[Atiku Abubakar]], GCON *[[Ayodele Awojobi]] *[[Magaji Abdullahi]] *[[Mohammed Bello Adoke]] *[[Muhammed K. Abubakar]] *[[Saude Abdullahi]] *[[Solomon Arase]] *[[Sunday Awoniyi]] *[[Yayale Ahmed]] ==Hiimoɓe== {{Reflist}} [[Catégorie : Janngirɗe Mawɗo Naajeeriya]] [[Catégorie:Naajeeriya]] [[Catégorie:Diiwal Kaduna]] s1yxdjgv9lwilytq3nj8xl7rqxycb7p 24810 24809 2022-07-27T06:17:05Z Ibrahim442 7641 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Janngirɗe Ahmadu Bello''' ɗe ɗun ɓun anɗireka e ABU un janngirɗe ngomnatiwal e ɗer hautugo Naajeeriya gonɗun Zariyaa e ɗer Diiwal Kaduna ɗun tiggigal e yalɗe 4 ɗun lewru October 1962 duuɓi ɗiɗii gaɗa hebtuuki hoore Naajeeriya. Artuɗun ɗun wiiɗe janngirɗe woyla Naajeeriya. <ref>http://abu.edu.ng/abu-2/|website=Ahmadu Bello University|access-date=8 July 2015|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150709222349/http://abu.edu.ng/abu-2/|archive-date=9 July 2015}}</ref> ABU was founded on 4 October 1962, as the University of [[Northern Nigeria]]. <ref>https://www.theabusites.com/history-of-ahmadu-bello-university-abu-zaria/ |access-date=2022-05-04 |language=en-US}}</ref> Janngirɗe ɗen e ɗe wodi guuli ha ɗiɗi Samaru (nyiiɓol artugol janngirɗe ɗen) e Kongo ɗer Zariyaa. E wodi lisal maare ɗun wuwuki danɗal e gelle Funtuwa lattiɗe goɗuɗe fooɗigo kilomiteer seɗɗa gada gada nyiiɓol yolɗe janngirɗe ɗen nyolde mawɗe ɗen e ɗe Samaru haire wodi cuuɗi jangikii famgo (ilimu) hakkilango njaamu. <ref>http://www.medicine.abu.edu.ng/ |title=Archived copy |access-date=2022-06-10 |archive-date=2022-04-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220419160943/https://medicine.abu.edu.ng/ |url-status=dead }}</ref> Tayaaka nyumtugo margu, tayaaka noɗun joɗerto, diidugoo – diidugoo famgo ɗemle, tayaaka naɗɗugo njoɗerte, injiniyaaku, tayaaka ɗaroɓe jaamu, tayaaka demal ɗenbo e inaje li’utuki, nyolɗe Kongo ɗembo ɗen ke sashiwa yahirki woni ɗun bo wodi baano janginki baano limgal cede, ilmu wadgo luumo, ilmu ekkitakii yaadu e laamu e ko lutti. Janngirɗe ɗen dai ɗe nyaami innde Sardaunajo Sokoto on, Alhajijo Sa Ahmadu Bello un hanko ke firimiyajo wwoyla artuɗo Naajeeriya. ==Jannguɓe hiiɓee== Janngirɗe Ahmadu Bello nɗe waaɗi anɗaago faaro anɗinki e yimɓe anɗaɓe e ardiiɓe Naajeeriya e ɗer haa e ngomna’en hiiɓe e minista’en ɗubbe gada ɗer jannguɓe hiiɓe e wodi: <ref>http://government.leadership.ng/news/471955/emir-of-zazzau-pledges-support-for-abu-alumni-association |title=Emir Of Zazzau Pledges Support For ABU Alumni Association |work=Leadership Newspaper |access-date=10 November 2015 }}{{dead link|date=June 2017 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> *[[Adamu Aliero]] *[[Ahmed Abdullah]], OON *[[Aisha Alhassan]] *[[Alash'le Abimiku]] *[[Anthony Ayine]] *[[Atiku Abubakar]], GCON *[[Ayodele Awojobi]] *[[Magaji Abdullahi]] *[[Mohammed Bello Adoke]] *[[Muhammed K. Abubakar]] *[[Saude Abdullahi]] *[[Solomon Arase]] *[[Sunday Awoniyi]] *[[Yayale Ahmed]] ==Hiimoɓe== {{Reflist}} [[Catégorie : Janngirɗe Mawɗo Naajeeriya]] [[Catégorie:Naajeeriya]] [[Catégorie:Diiwal Kaduna]] 7rmvedbc8jhs27kvbm3fumo7pvgepkt 24811 24810 2022-07-27T06:18:24Z Ibrahim442 7641 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Janngirɗe Ahmadu Bello''' ɗe ɗun ɓun anɗireka e ABU un janngirɗe ngomnatiwal e ɗer hautugo Naajeeriya gonɗun Zariyaa e ɗer Diiwal Kaduna ɗun tiggigal e yalɗe 4 ɗun lewru October 1962 duuɓi ɗiɗii gaɗa hebtuuki hoore Naajeeriya. Artuɗun ɗun wiiɗe janngirɗe woyla Naajeeriya. <ref>http://abu.edu.ng/abu-2/|website=Ahmadu Bello University|access-date=8 July 2015|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150709222349/http://abu.edu.ng/abu-2/|archive-date=9 July 2015}}</ref> ABU was founded on 4 October 1962, as the University of [[Northern Nigeria]]. <ref>https://www.theabusites.com/history-of-ahmadu-bello-university-abu-zaria/ |access-date=2022-05-04 |language=en-US}}</ref> Janngirɗe ɗen e ɗe wodi guuli ha ɗiɗi Samaru (nyiiɓol artugol janngirɗe ɗen) e Kongo ɗer Zariyaa. E wodi lisal maare ɗun wuwuki danɗal e gelle Funtuwa lattiɗe goɗuɗe fooɗigo kilomiteer seɗɗa gada gada nyiiɓol yolɗe janngirɗe ɗen nyolde mawɗe ɗen e ɗe Samaru haire wodi cuuɗi jangikii famgo (ilimu) hakkilango njaamu. <ref>http://www.medicine.abu.edu.ng/ |title=Archived copy |access-date=2022-06-10 |archive-date=2022-04-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220419160943/https://medicine.abu.edu.ng/ |url-status=dead }}</ref> Tayaaka nyumtugo margu, tayaaka noɗun joɗerto, diidugoo – diidugoo famgo ɗemle, tayaaka naɗɗugo njoɗerte, injiniyaaku, tayaaka ɗaroɓe jaamu, tayaaka demal ɗenbo e inaje li’utuki, nyolɗe Kongo ɗembo ɗen ke sashiwa yahirki woni ɗun bo wodi baano janginki baano limgal cede, ilmu wadgo luumo, ilmu ekkitakii yaadu e laamu e ko lutti. Janngirɗe ɗen dai ɗe nyaami innde Sardaunajo Sokoto on, Alhajijo Sa Ahmadu Bello un hanko ke firimiyajo wwoyla artuɗo Naajeeriya. ==Jannguɓe hiiɓee== Janngirɗe Ahmadu Bello nɗe waaɗi anɗaago faaro anɗinki e yimɓe anɗaɓe e ardiiɓe Naajeeriya e ɗer haa e ngomna’en hiiɓe e minista’en ɗubbe gada ɗer jannguɓe hiiɓe e wodi: <ref>http://government.leadership.ng/news/471955/emir-of-zazzau-pledges-support-for-abu-alumni-association |title=Emir Of Zazzau Pledges Support For ABU Alumni Association |work=Leadership Newspaper |access-date=10 November 2015 }}{{dead link|date=June 2017 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>http://www.leadership.ng/features/469418/alumni-should-give-back-to-alma-mater-mora|title=Alumni Should Give Back To Alma-Mater – Mora|work=Leadership Newspaper|access-date=10 November 2015}}</ref> *[[Adamu Aliero]] *[[Ahmed Abdullah]], OON *[[Aisha Alhassan]] *[[Alash'le Abimiku]] *[[Anthony Ayine]] *[[Atiku Abubakar]], GCON *[[Ayodele Awojobi]] *[[Magaji Abdullahi]] *[[Mohammed Bello Adoke]] *[[Muhammed K. Abubakar]] *[[Saude Abdullahi]] *[[Solomon Arase]] *[[Sunday Awoniyi]] *[[Yayale Ahmed]] ==Hiimoɓe== {{Reflist}} [[Catégorie : Janngirɗe Mawɗo Naajeeriya]] [[Catégorie:Naajeeriya]] [[Catégorie:Diiwal Kaduna]] bbnryi42fkgjm2etq5ety4tznfni1sk 24812 24811 2022-07-27T06:19:42Z Ibrahim442 7641 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Janngirɗe Ahmadu Bello''' ɗe ɗun ɓun anɗireka e ABU un janngirɗe ngomnatiwal e ɗer hautugo Naajeeriya gonɗun Zariyaa e ɗer Diiwal Kaduna ɗun tiggigal e yalɗe 4 ɗun lewru October 1962 duuɓi ɗiɗii gaɗa hebtuuki hoore Naajeeriya. Artuɗun ɗun wiiɗe janngirɗe woyla Naajeeriya. <ref>http://abu.edu.ng/abu-2/|website=Ahmadu Bello University|access-date=8 July 2015|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150709222349/http://abu.edu.ng/abu-2/|archive-date=9 July 2015}}</ref> ABU was founded on 4 October 1962, as the University of [[Northern Nigeria]]. <ref>https://www.theabusites.com/history-of-ahmadu-bello-university-abu-zaria/ |access-date=2022-05-04 |language=en-US}}</ref> Janngirɗe ɗen e ɗe wodi guuli ha ɗiɗi Samaru (nyiiɓol artugol janngirɗe ɗen) e Kongo ɗer Zariyaa. E wodi lisal maare ɗun wuwuki danɗal e gelle Funtuwa lattiɗe goɗuɗe fooɗigo kilomiteer seɗɗa gada gada nyiiɓol yolɗe janngirɗe ɗen nyolde mawɗe ɗen e ɗe Samaru haire wodi cuuɗi jangikii famgo (ilimu) hakkilango njaamu. <ref>http://www.medicine.abu.edu.ng/ |title=Archived copy |access-date=2022-06-10 |archive-date=2022-04-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220419160943/https://medicine.abu.edu.ng/ |url-status=dead }}</ref> Tayaaka nyumtugo margu, tayaaka noɗun joɗerto, diidugoo – diidugoo famgo ɗemle, tayaaka naɗɗugo njoɗerte, injiniyaaku, tayaaka ɗaroɓe jaamu, tayaaka demal ɗenbo e inaje li’utuki, nyolɗe Kongo ɗembo ɗen ke sashiwa yahirki woni ɗun bo wodi baano janginki baano limgal cede, ilmu wadgo luumo, ilmu ekkitakii yaadu e laamu e ko lutti. Janngirɗe ɗen dai ɗe nyaami innde Sardaunajo Sokoto on, Alhajijo Sa Ahmadu Bello un hanko ke firimiyajo wwoyla artuɗo Naajeeriya. ==Jannguɓe hiiɓee== Janngirɗe Ahmadu Bello nɗe waaɗi anɗaago faaro anɗinki e yimɓe anɗaɓe e ardiiɓe Naajeeriya e ɗer haa e ngomna’en hiiɓe e minista’en ɗubbe gada ɗer jannguɓe hiiɓe e wodi: <ref>http://government.leadership.ng/news/471955/emir-of-zazzau-pledges-support-for-abu-alumni-association |title=Emir Of Zazzau Pledges Support For ABU Alumni Association |work=Leadership Newspaper |access-date=10 November 2015 }}{{dead link|date=June 2017 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>http://www.leadership.ng/features/469418/alumni-should-give-back-to-alma-mater-mora|title=Alumni Should Give Back To Alma-Mater – Mora|work=Leadership Newspaper|access-date=10 November 2015}}</ref><ref>http://www.dailytrust.com.ng/news/agriculture/abu-has-done-well-for-northern-agricultural-development-alumni/117911.html|title=ABU has done well for Northern agricultural development – Alumni|work=Daily Trust|access-date=10 November 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304095420/http://www.dailytrust.com.ng/news/agriculture/abu-has-done-well-for-northern-agricultural-development-alumni/117911.html|archive-date=4 March 2016|url-status=dead}}</ref> *[[Adamu Aliero]] *[[Ahmed Abdullah]], OON *[[Aisha Alhassan]] *[[Alash'le Abimiku]] *[[Anthony Ayine]] *[[Atiku Abubakar]], GCON *[[Ayodele Awojobi]] *[[Magaji Abdullahi]] *[[Mohammed Bello Adoke]] *[[Muhammed K. Abubakar]] *[[Saude Abdullahi]] *[[Solomon Arase]] *[[Sunday Awoniyi]] *[[Yayale Ahmed]] ==Hiimoɓe== {{Reflist}} [[Catégorie : Janngirɗe Mawɗo Naajeeriya]] [[Catégorie:Naajeeriya]] [[Catégorie:Diiwal Kaduna]] 3in4m3ssdnz3igecyhl8ycaspsirj54 Janngirɗe Maiduguri 0 4819 24785 24656 2022-07-27T05:28:20Z Ibrahim442 7641 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Janngirɗe Maiduguri''' e andira e inde UNIMAID, Jami'are [[Maiduguri]] janngirde den e lamurde Maiduguri [[Diiwal Borno]] nder lesdi [[Naajeeriya|Naajeeriya]]. Dum tiggi Jami'are den nder ndungu ngu 1975 hauti e muraduuji janngirle den be latto go’o nder maude mawɗe janngirle leydi Naajeeriya. Jami'are Maiduguri e hokka famtugo ilimu wodude to jangobe bo no kanuurien e Fulbe burbe duuduki nder Jami'are nder. Jami'are Maiduguri e wodi yimbe burbe dubuje sappande didi e jowi (25,000). Mawɗo janngirɗe den hanko woni farfesajo Ibrahim Njodi.<ref>https://qz.com/africa/857443/nigerias-maiduguri-university-managed-to-repel-boko-haram-at-its-worst/</ref> ==Guttuli jannginki== Janngirɗe Maiduguri e ɗe wodi guttuli jannginki e ɗuɗɗi kautud e bano: <ref>https://ngedunews.com/courses-offered-in-unimaid/|title=Courses Offered In UNIMAID [University Of Maiduguri] {{!}} Full List|date=2020-02-10|website=ngedunews.com|language=en-US|access-date=2020-02-13}}</ref> ==Jannguɓe hiiɓe== *Abubakar Sani Bello *Aliyu Shugaba *Danladi Umar *Farfesajo Andrew Haruna *Farfesajo Babagana Umara Zulum *Hadiza Sabuwa Balarabe *Ibrahim Kpotun Idris *Imrana Alhaji Buba *Jude Rabo *Laftanar-Janar Tukur Yusuf Buratai *Mele Kyari *Okezie Ikpeazu *Orji Uzor Kalu *Sanajo Bala Mohammed *Sanajo Lawal Yahaya Gumau *Sanatajo Ahmad Ibrahim Lawan *Umar Buba Bindir ==Hiimobe== {{reflist}} [[Catégorie : Janngirɗe Mawɗo Naajeeriya]] [[Catégorie:Naajeeriya]] [[Catégorie:Diiwal Borno]] 3ibi87dvpyxenqski9d2dbbsxqpys36 24786 24785 2022-07-27T05:33:23Z Ibrahim442 7641 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Janngirɗe Maiduguri''' e andira e inde UNIMAID, Jami'are [[Maiduguri]] janngirde den e lamurde Maiduguri [[Diiwal Borno]] nder lesdi [[Naajeeriya|Naajeeriya]]. Dum tiggi Jami'are den nder ndungu ngu 1975 hauti e muraduuji janngirle den be latto go’o nder maude mawɗe janngirle leydi Naajeeriya. Jami'are Maiduguri e hokka famtugo ilimu wodude to jangobe bo no kanuurien e Fulbe burbe duuduki nder Jami'are nder. Jami'are Maiduguri e wodi yimbe burbe dubuje sappande didi e jowi (25,000). Mawɗo janngirɗe den hanko woni farfesajo Ibrahim Njodi.<ref>https://qz.com/africa/857443/nigerias-maiduguri-university-managed-to-repel-boko-haram-at-its-worst/</ref> ==Guttuli jannginki== Janngirɗe Maiduguri e ɗe wodi guttuli jannginki e ɗuɗɗi kautud e bano: <ref>https://ngedunews.com/courses-offered-in-unimaid/|title=Courses Offered In UNIMAID [University Of Maiduguri] {{!}} Full List|date=2020-02-10|website=ngedunews.com|language=en-US|access-date=2020-02-13}}</ref><ref>http://nuc.edu.ng/approved-affiliations/|title=Approved Affiliations &#124; National Universities Commission|website=nuc.edu.ng|access-date=November 11, 2018}}</ref> ==Jannguɓe hiiɓe== *Abubakar Sani Bello *Aliyu Shugaba *Danladi Umar *Farfesajo Andrew Haruna *Farfesajo Babagana Umara Zulum *Hadiza Sabuwa Balarabe *Ibrahim Kpotun Idris *Imrana Alhaji Buba *Jude Rabo *Laftanar-Janar Tukur Yusuf Buratai *Mele Kyari *Okezie Ikpeazu *Orji Uzor Kalu *Sanajo Bala Mohammed *Sanajo Lawal Yahaya Gumau *Sanatajo Ahmad Ibrahim Lawan *Umar Buba Bindir ==Hiimobe== {{reflist}} [[Catégorie : Janngirɗe Mawɗo Naajeeriya]] [[Catégorie:Naajeeriya]] [[Catégorie:Diiwal Borno]] b7zaxlx64wlo60qckqvewwrdagmes3a Janngirɗe Joseph Ayo Babalola 0 4826 24813 24406 2022-07-27T06:35:54Z Ibrahim442 7641 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Jangirde Joseph Ayo Babalola ''' un jangirde joɗoriɗe hoore muɗun gonɗe [[Naajeeriya]] ngonɗe ikeji-Arekeji [[Diiwal Osun]], Naajeeriya ɗe ɓe mallakiwal churwal [Apostolic Christ] (CAC) Tiggi e ɗunmgu 2004 e jonɗe magal e Duuniiyaru. Inɗe jangirde ɗen un inɗe mauɗo churwal ''Apostolic Christ'' Joseph Ayo Babalola (1904-1959); Eɗe ɗon e inare njomirawo e noddi lilaɗo mo faɗɗa ogobungo ogre e 1928. Jangirde Joseph Ayo Babalola un huwiirde heuɗe. Jangirde ɗen ede jangina coursji ɗuɗɗi e jangirde ɗen bani: Taayaka deemal, Taayaka jiɗorde yinɓe, laamu,Taayaka yahirgo,Taayaka ɗimgu e Taayaka no ɗun joodorto Taayaka njaamu. Saboe furtu maagal un ngal kiristaen ɗun waii umuniwal Rouɓe e worɓe ɓe taaro ɓalli e jonɗe maɓɓe e inare wakkatire ɗe ɓe ngoini e dammugal jangirde ɗen. kaire ke jangirde luumo artuuɗe e Naajeeriya mauɗo jangirde ɗen Artuɗo kanko Woonii martibinaɗo lamiɗo Kano kiiɗo Oba (Dr) Oladele Olashare (CON) Jangirde Joseph Ayo Babalola nɗe ɗun noddirta (JABU) Noddirde gan ilmu e ibadaji huuɗeji ɗi cuuɗiɗi. Ɗun tiggi jangirde ɗen e 2004 Chancellor Jo on oluwaeemimo Odunaiya Ballitowo mauɗo jangirde KIT Enoila mo kuugal Jangoɓe 4000+ Inare-Ikeji-Arekeji Diiwal Osun Naajeeriya 7°24'58"N 4°58'08"E launuuji Ɓaleji,koreeji e nƴibbuɗi,koɓe teefertee www.jabu.edu.ng. ==Hiimobe== {{Reflist}} brv8ab1q0k1e0f9ek7o1527j0oz0y6b 24814 24813 2022-07-27T06:40:33Z Ibrahim442 7641 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Jangirde Joseph Ayo Babalola ''' un jangirde joɗoriɗe hoore muɗun gonɗe [[Naajeeriya]] ngonɗe ikeji-Arekeji [[Diiwal Osun]], Naajeeriya ɗe ɓe mallakiwal churwal [Apostolic Christ] (CAC) Tiggi e ɗunmgu 2004 e jonɗe magal e Duuniiyaru. Inɗe jangirde ɗen un inɗe mauɗo churwal ''Apostolic Christ'' Joseph Ayo Babalola (1904-1959); Eɗe ɗon e inare njomirawo e noddi lilaɗo mo faɗɗa ogobungo ogre e 1928. Jangirde Joseph Ayo Babalola un huwiirde heuɗe. Jangirde ɗen ede jangina coursji ɗuɗɗi e jangirde ɗen bani: Taayaka deemal, Taayaka jiɗorde yinɓe, laamu,Taayaka yahirgo,Taayaka ɗimgu e Taayaka no ɗun joodorto Taayaka njaamu. <ref>https://jabu.edu.ng/about-us/our-history/<nowiki/>{{Official website|http://www.jabu.edu.ng</ref> Saboe furtu maagal un ngal kiristaen ɗun waii umuniwal Rouɓe e worɓe ɓe taaro ɓalli e jonɗe maɓɓe e inare wakkatire ɗe ɓe ngoini e dammugal jangirde ɗen. kaire ke jangirde luumo artuuɗe e Naajeeriya mauɗo jangirde ɗen Artuɗo kanko Woonii martibinaɗo lamiɗo Kano kiiɗo Oba (Dr) Oladele Olashare (CON) Jangirde Joseph Ayo Babalola nɗe ɗun noddirta (JABU) Noddirde gan ilmu e ibadaji huuɗeji ɗi cuuɗiɗi. Ɗun tiggi jangirde ɗen e 2004 Chancellor Jo on oluwaeemimo Odunaiya Ballitowo mauɗo jangirde KIT Enoila mo kuugal Jangoɓe 4000+ Inare-Ikeji-Arekeji Diiwal Osun Naajeeriya 7°24'58"N 4°58'08"E launuuji Ɓaleji,koreeji e nƴibbuɗi,koɓe teefertee www.jabu.edu.ng. ==Hiimobe== {{Reflist}} 2gv5ooyda6hliwu6721pcx74dyreifr Magaji Abdullahi 0 4830 24766 24532 2022-07-26T17:30:49Z Awwerl 7632 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Magaji Abdullahi''' arɗiɗo kiiɗo mo subtal National Centre Party of Nigeria (NCPN), sanatajo kiiɗo ɗen ballitowo ngomnajo kiiɗo. ==Lencitaaki== {{reflist}} [[Catégorie: Yimɓe]] [[Catégorie: Pelaajo Naajeeriya]] [[Catégorie: Naajeeriya]] 83ls0peug1ia88cic40hj5oqlxueraw Adamu Aliero 0 4831 24767 24533 2022-07-26T17:31:55Z Awwerl 7632 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Adamu Aliero''' un ngomnajo [[Diiwal Kebbi]] kiiɗo. ==Lencitaaki== {{reflist}} [[Catégorie: Yimɓe]] [[Catégorie: Pelaajo Naajeeriya]] [[Catégorie: Naajeeriya]] [[Catégorie: Pelaajo Kebbi]] mvkohgyz7caid3hxqfbvf6xy3rv7a8g Ahmed Abdullah 0 4832 24768 24534 2022-07-26T17:32:52Z Awwerl 7632 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Ahmed Abdullah, OON''' ministajo kiiɗo mo demal e marowol sareji. ==Lencitaaki== {{reflist}} [[Catégorie: Yimɓe]] [[Catégorie: Pelaajo Naajeeriya]] [[Catégorie: Naajeeriya]] pkxuy9hfzwh4rbm09j1ybv5tvoo5vhw Zaynab Alkali 0 4833 24747 24535 2022-07-26T16:41:29Z Asmyn 7859 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Zaynab Alkali''' farfesajo modibbo janngirɗe den bo dindowo debbo artuɗe e ta woyla [[Naajeeriya]]. ==Lencitaaki== {{reflist}} [[Catégorie: Pelaajo Borno]] [[Catégorie: Pelaajo Naajeeriya]] 2sn79dzlds0uu94vli8vbhwuaoxjxp5 Yemi Alade 0 4848 24742 2022-07-26T16:29:46Z Asmyn 7859 Page créée avec « '''Yemi Alade''' gimowo [[Naajeeriya]] anɗaɗo ɗen bo dokkaɗo lambaji jamminaki ɗuɗɗi. == Lencitaaki == {{reflist}} [[Catégorie:Gimowo Naajeeriya]] [[Catégorie:Pelaajo Naajeeriya]] » wikitext text/x-wiki '''Yemi Alade''' gimowo [[Naajeeriya]] anɗaɗo ɗen bo dokkaɗo lambaji jamminaki ɗuɗɗi. == Lencitaaki == {{reflist}} [[Catégorie:Gimowo Naajeeriya]] [[Catégorie:Pelaajo Naajeeriya]] pcbgxdaao4ktlqmpvysc0sera0gw25w 24743 24742 2022-07-26T16:30:45Z Asmyn 7859 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Yemi Alade''' gimowo [[Naajeeriya]] anɗaɗo ɗen bo dokkaɗo lambaji jamminaki ɗuɗɗi. == Lencitaaki == {{reflist}} [[Catégorie:Gimowo Naajeeriya]] [[Catégorie:Pelaajo Naajeeriya]] 7dk9a5xehloby7cwkuw3cp1rm1wb4kr Akinwunmi Ambode 0 4849 24744 2022-07-26T16:34:02Z Asmyn 7859 Page créée avec « {{databox}} '''Akinwunmi Ambode''' ngomnajo [[Diiwal Laagos]] kiiɗo. ==Lencitaaki== {{reflist}} [[Catégorie: Pelaajo Laagos]] [[Catégorie:Naajeeriya]] » wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Akinwunmi Ambode''' ngomnajo [[Diiwal Laagos]] kiiɗo. ==Lencitaaki== {{reflist}} [[Catégorie: Pelaajo Laagos]] [[Catégorie:Naajeeriya]] b350xdy0a7iu500ee9o3xd6u1zehehx Funke Akindele 0 4850 24745 2022-07-26T16:36:28Z Asmyn 7859 Page créée avec « {{databox}} '''Funke Akindele''' jami’ajo filmiji ɗen bo keɓuɗo jamminago ɗen furodusajo. ==Lencitaaki== {{reflist}} [[Catégorie: Pelaajo Laagos]] [[Catégorie:Naajeeriya]] » wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Funke Akindele''' jami’ajo filmiji ɗen bo keɓuɗo jamminago ɗen furodusajo. ==Lencitaaki== {{reflist}} [[Catégorie: Pelaajo Laagos]] [[Catégorie:Naajeeriya]] 49r3770p78abf3m22o0r0ukx39bbybl Faruk Kperogi 0 4851 24746 2022-07-26T16:39:26Z Asmyn 7859 Page créée avec « {{databox}} '''Farook Kperogi''' bindowo ɗenbo farfesajo e kuugal hokkaku habaru jannginowo [[Janngirɗe Diiwal Kennasaawo]]. ==Lencitaaki== {{reflist}} [[Catégorie: Pelaajo Naajeeriya]] [[Catégorie:Naajeeriya]] » wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Farook Kperogi''' bindowo ɗenbo farfesajo e kuugal hokkaku habaru jannginowo [[Janngirɗe Diiwal Kennasaawo]]. ==Lencitaaki== {{reflist}} [[Catégorie: Pelaajo Naajeeriya]] [[Catégorie:Naajeeriya]] c2w1lvbvr3gfi1jnkz4tfr2zcbxf4ec Khadija Bukar Abba Ibrahim 0 4852 24748 2022-07-26T16:46:51Z Hajjare 7556 Page créée avec « {{databox}} '''Khadija Bukar Abba Ibrahim''' kore [[Bukar Abba Ibrahim]] hankone ardujo wakiljo jama,aje fuhnaje harjonima wokiljo batowo gite douko watta e der lesdi yasiles ardugal [[Muhammadu Buhari]], jonibo wakiljo jama'aje fuhnaje [[Diiwal Yobe|Yobe]], liddi [[Naajeeriya]]. ==Lencitaaki== {{reflist}} [[Catégorie: Pelaajo Yobe]] [[Catégorie: Pelaajo Naajeeriya]] [[Catégorie: Naajeeriya]] » wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Khadija Bukar Abba Ibrahim''' kore [[Bukar Abba Ibrahim]] hankone ardujo wakiljo jama,aje fuhnaje harjonima wokiljo batowo gite douko watta e der lesdi yasiles ardugal [[Muhammadu Buhari]], jonibo wakiljo jama'aje fuhnaje [[Diiwal Yobe|Yobe]], liddi [[Naajeeriya]]. ==Lencitaaki== {{reflist}} [[Catégorie: Pelaajo Yobe]] [[Catégorie: Pelaajo Naajeeriya]] [[Catégorie: Naajeeriya]] ng3vmxfss21n5shfrdhxbew5caxo4tw Gbenga Adeyinka 0 4853 24751 2022-07-26T16:53:13Z Hajjare 7556 Page créée avec « {{databox}} '''Gbenga Adeyinka''' un fijowo jalnuki e [[Naajeeriya]] denbo dokkowo habaru e rediyoji e Telebijinji. ==Lencitaaki== {{reflist}} [[Catégorie: Pelaajo Laagos]] [[Catégorie: Pelaajo Naajeeriya]] [[Catégorie: Naajeeriya]] » wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Gbenga Adeyinka''' un fijowo jalnuki e [[Naajeeriya]] denbo dokkowo habaru e rediyoji e Telebijinji. ==Lencitaaki== {{reflist}} [[Catégorie: Pelaajo Laagos]] [[Catégorie: Pelaajo Naajeeriya]] [[Catégorie: Naajeeriya]] h60vchfnrdb4c7m786t8ue62mh1ldyg Catégorie:Pelaajo Laagos 14 4854 24794 2022-07-27T05:52:33Z Musaddam Idriss 7477 Page vide créée wikitext text/x-wiki phoiac9h4m842xq45sp7s6u21eteeq1 Catégorie:Pelaajo Naajeeriya 14 4855 24795 2022-07-27T05:53:04Z Musaddam Idriss 7477 Page vide créée wikitext text/x-wiki phoiac9h4m842xq45sp7s6u21eteeq1 Catégorie:Binndoowo 14 4856 24797 2022-07-27T05:54:36Z Musaddam Idriss 7477 Page vide créée wikitext text/x-wiki phoiac9h4m842xq45sp7s6u21eteeq1 Catégorie:Pelaajo Adamawa 14 4857 24798 2022-07-27T05:55:00Z Musaddam Idriss 7477 Page vide créée wikitext text/x-wiki phoiac9h4m842xq45sp7s6u21eteeq1 Catégorie:Binndoowo Naajeeriya 14 4858 24799 2022-07-27T05:55:20Z Musaddam Idriss 7477 Page vide créée wikitext text/x-wiki phoiac9h4m842xq45sp7s6u21eteeq1 Catégorie:Pelaajo Kaduna 14 4859 24801 2022-07-27T05:56:30Z Musaddam Idriss 7477 Page vide créée wikitext text/x-wiki phoiac9h4m842xq45sp7s6u21eteeq1