Wikipedia ffwiki https://ff.wikipedia.org/wiki/Hello_ja%C9%93%C9%93orgo MediaWiki 1.47.0-wmf.8 first-letter Media Special Talk User User talk Wikipedia Wikipedia talk File File talk MediaWiki MediaWiki talk Template Template talk Help Help talk Category Category talk TimedText TimedText talk Module Module talk Event Event talk Atiku Abubakar 0 4313 177469 141733 2026-06-30T08:26:44Z Adamu mc 10501 Edit 177469 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Atiku Abubakar GCON''' (heɗtoR; jibinaa ko yalnde 25 lewru noowammbar hiitande alif 1946) ko neɗɗo siyaasayanke e njulaagu [[Naajeeriya]], o woniino cukko hooreejo leydi Naajeeriya gila 1999 haa 2007 e sahaa laamu [[Olusegun Obasanjo]]. O dañii darnde guwerneer diiwaan Adamawa e hitaande 1990 e hitaande 1996 o dañaani heen nafoore, kono o dañii heen nafoore e hitaande 1998. Ko adii nde o hunnata laamu, o suɓaama e kanndidaa gonnooɗo hooreejo konu, hono Olusegun Obasanjo, e nder wooteeji hooreleydaagu 1999, o suɓaama kadi e hitaande 1903.<ref>{{Cite news|url=https://nigeriatoday.ng/news/north-east/adamawa/profile-of-atiku-abubakar-from-an-only-child-of-a-father-who-opposed-western-education-to-a-political-guru/|title=Profile of Atiku Abubakar: From an only child of a father who opposed western education to a political guru|date=2 October 2018|work=Nigeria Today|access-date=3 January 2019|archive-date=3 January 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190103210713/https://nigeriatoday.ng/news/north-east/adamawa/profile-of-atiku-abubakar-from-an-only-child-of-a-father-who-opposed-western-education-to-a-political-guru/|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|title=Atiku Abubakar - Biography and Life of the 11th Vice President of Nigeria|url=https://www.peoplestrustafrica.com/atiku-abubakar-why-nigerians-need-him-now/#.XtCuR-_amGQ|first=Olajumoke|last=Adeosun|date=17 July 2019|website=Entrepreneurs In Nigeria|access-date=29 May 2020|archive-date=9 July 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210709184553/https://www.peoplestrustafrica.com/atiku-abubakar-why-nigerians-need-him-now/#.XtCuR-_amGQ|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|date=6 February 2019|title=Atiku Abubakar - the Nigerian operator who knows how to make money|agency=[[BBC News]]|url=https://www.bbc.com/news/world-africa-47046599|access-date=11 September 2020}}</ref> Atiku Abubakar suɓi hooreejo lesdi Naajeeriya laabi jeego'o, o heɓi nasaraaku, nder hitaande 1993, 2007, 2011, 2015, 2019, e 2023. O fooɗi haa suɓol hooreejo lesdi Naajeeriya nder hitaande 1993, amma o fooli Moshood Gabiola e Baba. O woniino kanndidaajo hooreejo leydi e nder cuɓi hooreejo leydi 2007 garoowo e tataɓo caggal Umaru Yar'Adua mo PDP e Muhammadu Buhari mo ANPP. O tawtoraama woote gardagol leydi e nder wooteeji gardagol leydi e hitaande 2011, o fooli hooreejo leydi jooni oo, hono Goodluck Jonathan. E hitaande 2014, o naati e fedde wiyeteende All Progressives Congress ko adii suɓngo hooreejo leydi 2015, o tawtoraama wooteeji gardagol leydi ndi, tawi o foolii Muhammadu Buhari. E hitaande 2017, o arti e lannda Demokaraasi yimɓe, o woniino kanndidaa hooreejo lannda oo e nder wooteeji gardagol leydi 2019, o fooli kadi hooreejo leydi jooni oo, hono Muhammadu Buhari. E lewru mee 2022, o suɓaama kadi kanndidaa hooreejo leydi lannda Demokaraasi Leƴƴi, oo sahaa ko e woote gardagol leydi 2023 caggal nde o fooli Nyesom Wike, gonnooɗo guwerneer diiwaan Rivers, e nder wooteeji gardagol leydi. O ari ɗiɗaɓo e wooteeji mawɗi ɗii, o fooli Bola Tinubu, hay so tawii noon Abubakar hawri e kanndidaaji luulndo woɗɓe ngam ɗaɓɓude woote. E hitaande 2025, Abubakar yalti PDP ngam naatde e Kongres Demokaratik Afrik, e wondude e gonnooɗo luulndiiɗo makko Peter Obi. Ardiiɓe luutndiiɓe ɗiɗo ɓee ina njiɗi hollirde fedde wootere ngam haɓaade APC e wooteeji gardagol leydi 2027. == Nguurndam gadano == Atiku Abubakar jibinaa ko ñalnde 25 noowammbar 1946 to Jada, wuro ngo jeyaa ko e leydi Kameruun Biritaan – feccere e leydi ndi caggal mum hawri e Fedde Naajeeriya caggal referaandoom leydi Kameruun Biritaan e hitaande 1961. Baaba makko, Garba Abubakar ko njulaagu e demoowo fulɓe wonnoo, yumma makko ko Aisha Kande. O inniraa ko mawniiko gorko biyeteeɗo Atiku Abdulqadir mo ummorii ko Wurno, diiwaan Sokoto, o eggini wuro Kojoli to Jada, diiwaan Adamawa. Mawniiko gorko biyeteeɗo Inuwa Dutse eggini Jada, diiwal Adamawa, diga Dutse, diiwal Jigawa. O wonti ɓiɗɗo gooto e jibnaaɓe makko nde miñiiko debbo gooto sankii e cukaagu makko. E hitaande 1957, baaba makko maayi e ndiyam, nde o tacci maayo feewde Toungo, wuro hoɗdiiɓe Jada. == Cukaagu e jaŋde == Baaba makko ina luulndii miijo jaŋde hirnaange, o etinooma haɗde Atiku Abubakar yaltude e jaŋde ganndal. Nde laamu nguu anndi Abubakar janngataa e duɗe doosɗe, baaba makko waɗi balɗe seeɗa e kasoo haa Aisha Kande, yumma makko yoɓi njoɓdi ndii. Nde o heɓi duuɓi jeetati, Abuubakar winnditii e duɗal leslesal Jada, Adamawa. Caggal nde o timmini jaŋde makko leslesre e hitaande 1960, o naati duɗal hakkundeewal diiwaan Adamawa e hitaande ndee tan, kanko e 59 almuudo goɗɗo. O heɓi bak makko e duɗal hakkundeewal e hitaande 1965 caggal nde o waɗi tolno tataɓo e jaŋde seedantaagal duɗal mawngal Afrik worgo. Caggal duɗal hakkundeewal, Abubakar janngi ko juuti to duɗal jaaɓi haaɗtirde polis Naajeeriya to [[Kaduna]]. O yalti duɗal ngal nde o waawaano hollirde njeñtudi Hiisawal O-Level, o golliima seeɗa e golle Tax Officer e nder Ministeer Kaalis diiwaan oo, ɗo o heɓi naatde e Duɗal Higiene to Kano e hitaande 1966. O heɓi Dipoloma e hitaande 1967, caggal nde o woni hooreejo duɗal Interim Stu the Union. E hitaande 1967, o winnditii ngam heɓde dipolomaaji sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, e dow bursi laamu diiwaan oo. Caggal nde o heɓi bak makko e hitaande 1969, e nder wolde hakkunde leyɗeele Naajeeriya, o golliima to Customs Service. E hitaande 2021, Abubakar timminii e jaɓde jaŋde mum toownde e jokkondiral hakkunde leyɗeele to duɗal jaaɓi haaɗtirde Anglia Ruskin. Sarwiis doosɗeAbubakar golliima e nder sarwiis Customs Nigeria duuɓi capanɗe ɗiɗi, o ummii o wonti cukko hooreejo, no darnde ɗiɗaɓere ɓurnde toowde e nder sarwiis oo anndiranoo ndeen ; o woppi golle e lewru abriil 1989, o naati e golle njulaagu e politik timmuɗo. O fuɗɗorii ko e njulaagu (business) e nder balɗe makko gadane, o woni ko e golle Dowlaaji Dentuɗi. == Golle njulaagu == == Ko jeyi leydi == E hitaande 1974, o ɗaɓɓi, o heɓi ñamaande 31 000 naira ngam mahde galle makko gadano to Yola, mo o waɗti renndinde. E ngalu ngu o heɓi e renndo ngoo, o soodi nokku goɗɗo, o mahi galle ɗiɗaɓo. O jokki e noon, o mahi portfolio mawɗo e nder wuro Yola, leydi Nijeer. E hitaande 1981, o naati e ndema, o heɓi 2 500 ektaar leydi sara Yola ngam fuɗɗaade remde gawri e kosam. Hasre ndee yani ko e sahaaji caɗtuɗi, udditaa e hitaande 1986. O winndi e lowre makko e lewru abriil 2014 : « njillu am gadano e ndema, e kitaale 1980, joofi ko e ŋakkeende ». Ndeen o naatii e njulaagu, o soodi e yeeyde kammuuji keewɗi maaro, mburu e suukara. == Hortol == Ko ɓuri teeŋtude e golle Abubakar ko nde o woni Custom to Ports Apapa. Gabrielle Volpi, jom jawdi en lesdi Naajeeriya, noddi mo ngam sosde hukuumaaji rento lesdi Naajeeriya (NICOTES), hukuuma hakkilanki kuuɗe ɗen, hukuumaaji pamari ɗin ɗon huuwa nder Portji. NICOTES maa yahru caggal mum wonta Intels Nigeria Limited, rokka Abubakar jawdi keewndi. Abubakar ko gooto e sosɓe Intels Nigeria Limited, fedde nde ina jogii golle keewɗe e nder leydi Najeriya e caggal leydi. Nafooje njulaagu Atiku goɗɗe ina tawee e nder Yola, Adamawa ; e ina jeyaa heen Adama Beverages Limited, gollordu peewnugol njaram to Yola, gollordu ñamri daabaaji, e Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Ameriknaajo to Niiseer (AUN), duɗal jaaɓi-haaɗtirde keeringal gadanal e nder Afrik worgo Saharaa. O woppi golle e lewru abriil 1989, o woni e golle njulaagu e politik. == Luural nafooje == Tuumeede luural nafooje ina jokki e makko gila ndeen sabu naatgol makko e njulaagu nde o woni golloowo laamu, joginooɗo mbaawka toppitiika. To bannge makko, Abubakar ina daranii kuulal ngal, o wiyi wonde naatgol makko ina fawii e jeyi leydi (ko kuule laamu nguu njamiri), tee o naatnaaka e golle ñalnde kala e nder golle ɗee. Sosiyetee makko biyeteeɗo NICOTES, caggal ɗuum, wayli innde mum wonti INTELS, caggal ɗuum o yahri yeeso e tuumeede njulaagu kaalis mo laamu Amerik tuugninoo e Abubakar e sahaa nde o woni cukko hooreejo leydi ndii. == Fuɗɗoode golle politik == Atiku Abuubakar e kitaale 1990 Abubakar fuɗɗi nastugo siyaasaaku woni nder fuɗɗam kitaale 1980, nde o huuwi ɓaawo lesdi ngam kampaniiru guwerneer Bamanga Tukur, mo wakkati man o laati ardiiɗo hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya. O ƴetti woote e innde Tukur, o rokki kadi kampaañ oo. Hakkunde joofnirde golle makko e Dowlaaji Dentuɗi, o hawri e Seneraal Shehu Musa Yar'Adua, gonnooɗo hooreejo konu ɗiɗaɓo, gardiiɗo jaagorɗe toowɗe hakkunde 1976 e 1979. Abubakar ko Yar'Adua ƴetti ɗum e nder batuuji politik ɗi jooni mbaɗata ko juuti e nder Lago've the Yar Fedde Yimɓe Lesdi Naajeeriya. Fedde ɓesngu ndee ina waɗi dawriyankooɓe hono Umaru Muusaa Yar’Adua, Baaba Gana Kingibe, Bola Tinubu, Sabo Bakin Zuwo, Rabiu Kwankwaso, Abdullahi Aliyu Sumaayla e Abubakar Koko. E hitaande 1989, Abubakar suɓaama cukko hooreejo leydi Naajeeriya e nder mahngo leydi Naajeeriya tataɓiri. Abubakar heɓi jooɗorde ngam wakiltaaki lesdi maako nder kawtal lesdi lesdi Naajeeriya nder hitaande 1989, ngal sosaa ngam suɓugo doosɗe lesdi Naajeeriya kesum. Fedde ɓesngu nguu, haa jooni, laamu militeer en haɗii winnditaade (hay gooto e pelle ɗaɓɓuɗe ɗee winnditaaki), ɓe kawri e lannda sosiyaalist (SDP) mo laamu nguu sosi. Ñalnde 1 suwee 1990, Abuubakar habri wonde o yiɗiino wonde guwerneer diiwaan Gongola. Hitaande fawtii heen, hade wooteeji ɗii yuɓɓineede, Dowla Gongola feccii e ɗiɗi – Dowla Adamawa e Taraba – e juuɗe laamu fedde ndee. Abubakar yani e nder Dowla Adamawa keso oo. Caggal nde o dañi woote SDP e lewru noowammbar 1991, kono ɓooyaani ko laamu nguu haɗi mo tawtoreede woote ɗee. E hitaande 1993, Abubakar tawtoraama woote gardagol leydi SDP. Njillu nguu caggal woote gadane ɗe wooteeji ɗi mbaɗi to Jos ko : Moshood Abiola heɓi 3 617 woote, Baba Gana Kingibe heɓi 3 255 woote e Abubakar heɓi 2 066 woote. Abubakar e Kingibe miijii hawrude e doole mum en hawrude e 5 231 woote ngam haɓaade Abiola. Kono caggal nde Shehu Yar'Adua naamndii Atiku Abubakar yo yaltu e kampaañ o, tawi Abiola fodaniino mo waɗde kanndidaa makko. Abiola ɓaawo man ɗon ƴama guwerneeruuji SDP ngam suɓugo Kinigbe ngam o laato cukko hooreejo lesdi, nder cuɓi hooreejo lesdi 12 lewru Juko.Caggal 12 lewru juko e wakkati laamu Seneraal Sani Abacha, Abubakar holli yidde ngam heɓugo jappeere laamu lesdi Adamawa les lesdi Naajeeriya, taskaram laamu man timmini bee maayde Seneraal Abacha. E hitaande 1998, Abubakar naati e lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) caggal ɗuum o heɓi noddaango ngam wonde guwerneer diiwaan Adamawa, o heɓi njeenaari e wooteeji guwerneer e lewru Duujal 1998, kono hade makko hunnaade o jaɓi wonde gardiiɗo kanndidaa PDP to kanndidaa hooreejo diiwaan oo, gonnooɗo Ogunba diiwaan militalu on wooteeji hooreejo leydi 1999 puɗɗiiɗi e nder leydi Najeriya nayaɓiri. Cukko hooreejo leydi Naajeeriya == Manndaa gadano == Abuubakar e hitaande 2003 Ñalnde 29 Mbooy 1999, Abuubakar woora cukko hooreejo leydi Nijeer. Manndaa makko gadano oo ɓuri teeŋtude ko e darnde makko e wonde hooreejo Diiso Faggudu Ngenndiijo e hooreejo Diiso Ngenndiijo ngam Privatisation, toppitiiɗo yeeyde teemedde ujunnaaje sosiyeteeji laamu ɗi ngalaa ngalu, ɗi njuɓɓudi mum en moƴƴaani, e bannge Nasir Ahmad el-Rufai.[neutrality is disputed]. == Manndaa ɗiɗaɓo == Manndaa ɗiɗmo Abubakar e gardagol hooreejo leydi ndii, ko jokkondiral ɓuuɓngal e hooreejo leydi Obasanjo. E hitaande 2006, Abubakar naatii e hare mawnde hakkunde yimɓe e hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, tawi ina wayi no ummorii ko e ɗaɓɓaande makko waylude won e kuule doosgal leydi ndii ngam ƴettude balɗe goɗɗe e gardagol leydi ndii (Ajendaaji manndaa tataɓo). == Tuumaaɗo ko Skandal njulaagu == E hitaande 2005, Abubakar ina wiyee ina wondi e depitee Ameriknaajo biyeteeɗo William J. Jefferson e fenaande njulaagu. Jefferson hollitii jaɓii 100 000 dolaar ngam ñamlude Lori Mody, debbo jom jawdi en yiɗɓe heɓde kontraaji e nder leydi Najeriya, tawi kaalis oo ina wiyee ina foti wallitde Abubakar e golle njulaagu Mody. Wiɗto FBI hollitii hujjaaji kollitooji wonde Jefferson ina anniyii yettinde Abubakar njoɓdi ndii. Ñalnde 30 sulyee 2005, ajanndeeji ɗii ƴetti wideyoo ina keɓa Jefferson 100 000 dolaar e nder boowal laaɗe diwooje to otel Ritz-Carlton to Arlington, to Virginie. Caggal ɗuum, njiylawu galle Jefferson tawi ko 90 000 dolaar kaalis suuɗiiɗo e nder congelateur makko, tawi ina ɓuuɓnaa e aluminium. Abuubakar e Jefferson fof njedditii ko waɗi ko boni. Abubakar hollitii wonde Jefferson meeɗaa wiyde ina rokka neɗɗo nafooje faggudu, tee Jefferson ina seedtoo ndeeɗoo wiyde. Kono wiɗto ngoo hollitii wonde kaalis oo ina foti wallitde Abubakar ngam wallitde nafooje njulaagu Mody e nder leydi Najeriya. E hitaande 2009, Jefferson ñaawaama warngooji keewɗi, ina jeyaa heen ɗaɓɓude njoɓdi e njulaagu yiɗɓe golloraade e nder Afrik. O ñaawaa duuɓi 13 kasoo, tawi ina jeyaa e kuuge ɓurɗe juutde ɗe meeɗaa waɗde e gonnooɗo depitee Amerik sabu fenaande. Kono e hitaande 2017, ñaawoore makko ustaama haa laaɓi caggal wullitaango e mbayliigaaji sariya. == Ajenda manndaa tataɓo == Luural ngal waylo-waylo doosgal leydi ndii waɗi, addani lannda Demokaraasi ɓesngu nguu ƴaañde. Asamblee ngenndiijo oo, haa jooni, woppii waylo-waylo weeyo ngo ina addana, Obasanjo ƴamde manndaa goɗɗo. E hitaande 2006, Abubakar luurdi e hooreejo leydi Olusegun Obasanjo, o wayli lanndaaji, gila e lannda Demokaraasi (PDP) haa e lannda Kongres (ACN), ngam heblude wooteeji 2007. E nder yeewtere waɗnoonde e lewru noowammbar 2013, ko faati e etaade Obasanjo hollirde wonde ina jogori arde e manndaa mum tataɓo, Abubakar ina siftina wonde : « [O] humpitiima mi wonde ‘mi woppii laamu duuɓi capanɗe ɗiɗi jooni, mi woppii Mubaarak e laamu, mi woppii Mugabe e laamu, mi woppii Bingo e Uyadema e laamu, mi woppii Eyadema e laamu, mi woppii Eyadema e laamu eɓe ngoni e laamu haa jooni kadi mi waɗii duuɓi jeetati tan aɗa naamnoo mi yo mi yah; Kadi mi jaabiima mo wonde Naajeeriya wonaa Libi, wonaa Misra, wonaa Kamerun, kadi wonaa Togo; Ñalnde 30 marse 2014, jaayndeeji leydi Najeriya kollitii wonde delegaasiyoŋ ummoriiɗo e fedde ardiiɓe sukaaɓe worgo yilliima Obasanjo to galle mum to Abeokuta, ɓe ñaagii mo nde o "yaafotoo gonnooɗo cukko hooreejo leydi maa, Alhaji Atiku Abubakar, kala bakkaat politik walla bonannde nde o waɗi e maa." E nder jaabawol makko, Obasanjo hollitii wonde "ko mi gardiiɗo e baaba, mi alaa tikkere e hay gooto, so ina woodi, mi yaafiima ɓe fof." Suɓngo hooreejo leydi e hitaande 2007Ñalnde 25 noowammbar 2006 Abubakar habri wonde maa o ƴam lefol laamu. Ñalnde 20 desaambar 2006, o toɗɗaa e gardagol leydi e nder lannda (Congrès d’action) (AC). Ñalnde 14 marse 2007, Komiseer ngenndiijo jeytaare woote (INEC) yaltinii doggol cakkitiingol 24 ɗaɓɓoowo woote hooreleydaagu ñalnde 21 abriil. Innde Abubakar ŋakkunoo e kartal woote ngal. INEC yaltinii bayyinaango ina hollita wonde innde Abubakar ina ŋakki sabu o woni ko e doggol yimɓe ɓe laamu nguu sosi ngam waɗde fenaande. Abubakar yahi to ñaawirɗe ñalnde 16 marse ngam ittude kuulal makko. Ñaawirde toownde ndee, e dow nanondiral, ƴetti kuulal ñalnde 16 abriil wonde INEC alaa baawɗe ittude kanndidaaji ɗii.Kuulal ngal addani Abubakar tawtoreede woote ɗee, hay so tawii noon ina woodi kulhuli wonde ina gasa tawa ina waawi waasde rokkude karte woote ɗe innde Abubakar jogii haa ñalnde 21 abriil, ñalngu woote ɗee. Ñalnde 17 abriil, kaalirde INEC wiyi wonde Abubakar maa won e woote. E wiyde njeñtudi laamu, Abubakar heɓi tataɓo, caggal kanndidaa PDP Umaru Yar'Adua e kanndidaa ANPP Muhammadu Buhari, ko ina tolnoo e 7% e woote (2,6 miliyoŋ woote). Abubakar salii njeñtudi wooteeji ɗii, o wiyi yo ɗi ndartinee, o siftinii ɗi ko "suɓngooji ɓurɗi bonde e leydi Najeriya." O hollitii wonde o tawtortaako ñalngu udditgol Umaru Yar'Adua ñalnde 29 mee sabu miijo makko wonde woote ɗee ngonaa gootum, o wiyi o yiɗaa « teddinde ngalɗoo kewu hoɗɓe e tawtoreede am ». == Post–cukko hooreejo leydi == Wartu e PDP Caggal wooteeji 2007, Abubakar arti e lannda demokaraasi ɓesngu. E lewru oktoobar 2010 o habri anniya makko daranaade woote hooreejo leydi. Ñalnde 22 noowammbar, Goomu mawɓe Fuɗnaange suɓii mo ngam wonde kanndidaajo nanondiral Fuɗnaange, dow gonnooɗo hooreejo konu Ibrahim Babangida, gonnooɗo jaagorgal kisal leydi Aliyu Gusau e guwerneer Bukola Saraki mo diiwaan Kwara. E lewru Yarkomaa 2011, Abubakar haɓaama ngam suɓaade hooreejo leydi lannda mum e wondude e hooreejo leydi Jonathan e Sarah Jubril, o dañii 805 woote, o dañii 805 woote, o dañii 2736 woote ɗe hooreejo leydi Jonathan heɓi. E lewru ut 2013, Komiseer ngenndiijo jeytaare woote (INEC) winnditii lanndaaji ɗiɗi kesi. Heen gooto ko Dillere Demokaraasi Leƴƴi. Jaayndeeji nokkuuji ɗii kollitii wonde lannda ka ko Abubakar sosi ɗum ngam wallitde so tawii o waawaano timminde golle makko ɗe o haali e dow laylaytol PDP. E nder bayyinaango Abubakar jaɓii wonde PDM ko "sehilaaɓe makko politik" sosi ɗum, kono o heddii ko e tergal PDP. == Denndaangal Kongres Progressive == Abuubakar wondude e muhammadu buhaari. Ñalnde 2 feebariyee 2014, Abubakar yalti kadi e lannda Demokaraasi Leƴƴi, o wonti tergal sosngal All Progressives Congress, e yiɗde tawtoreede woote gardagol leydi ko adii woote gardagol leydi 2015.Njeñtudi wooteeji gardagol leydi APC Rafima, Bu3u, ko: Kwankwaso heɓi 974 woote, Atiku Abubakar heɓi 954 woote, Rochas Okorocha heɓi 400 e Sam Nda-Isiah heɓi 10 woote. Ñalnde alet 24 noowammbar 2017, Abubakar hollitii yaltugol mum e lannda All Progressives Congress (APC), o arti e lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) ñalnde 3 desaambar 2017. O wiyi o fellitii ‘hotde galle’ to PDP jooni nde geɗe baɗnooɗe mo yaltude e lannda kaa. == Kampaañ hooreleydaagu 2019 == E hitaande 2018, Abubakar fuɗɗii kampaañ mum ngam suɓaade hooreejo leydi, o heɓi noddaango lannda PDP e nder wooteeji gardagol leydi ndi mbaɗnoo to Port Harcourt ñalnde 7 oktoobar 2018. O foolii denndaangal ɗaɓɓooɓe wooteeji keddiiɗi ɗii, o dañii 1 532 woote, tawi ko 839 ɓuri wooteeji ɗiɗaɓi Sombuvernko Gointo. Atiku Abubakar jokki seppo kampaañ maako haa jihawol Kogi nde o fodi o timmina kuuɗe ɗe acci nder jiha kan. Ñalnde 30 lewru Yarkomaa, o tawtoraama batu wuro ngoo e dow tagaaɗo #NGTheCandidate. Kadi nder kawtal ngal, o wi'i o hokkan yaafuye lootooɓe nden o hokki 90% nder NNPC, ko laarani limngal limngal lesdi Naajeeriya. Atiku hoosi kampaniiji maako haa Katsina, o yilli Amir Daura nyande 7 lewru feebariyee 2019. Ñalnde 27 lewru feebariyee 2019, Atiku fooli hooreejo lesdi lesdi ndi'i, o heɓi ko ɓuri miliyonji tati woote. O ƴami haa suudu kiita mawndu, o wi'i suɓol ngol "ɓurngol bonde nder taariiha demokaraasi lesdi Naajeeriya." Kampaañ hooreejo leydi 2023Miijo e natal renndo == Fedde nde == Abubakar fuɗɗi kampaañ “Federaal Goonga” e hitaande 2017. O waɗii haalaaji e nder leydi ndi, ko fayti e no leydi ndi foti ƴellitoreede. Ko ɓooyaani koo o hollitii e kewu ɗo o rokkaa njeenaari Hero Of Democracy ndi jaaynde Hall of Grace rokki mo. "Decentralisation politique kadi maa wallu luggiɗinde e semmbinde demokaraasi men nde tawnoo ina hirjina ɓeydagol njuɓɓudi. Yimɓe ina ɓuri waawde ɗaɓɓude njuɓɓudi so laamuuji ɗii njaltinii kaalis mum en njoɓdi, wonaa njoɓdi renndo ngo ɓe moofti e nokku mo alaa ko woni e mum." O wi'i kadi: "Federaal goonga'en ɗon cemmbiɗina lesɗe ngam ɓe ndarna, ngam ɓe keɓa ceede e huwooɓe marɓe anndal naa tan ngam heɓugo ceede lewru fuu diga Abuja". Heewɓe e haalaaji makko keɓii yettoore nde tawnoo won e Naajeeriya’en ina mballita e miijo Federalism Goonga, ko ɗum addani laamuuji ɗii jogaade doole e dow jawdi mum en, ɓurndi teeŋtude e Fuɗnaange-Fuɗnaange e Fuɗnaange-rewo Naajeeriya. == Jaangirde == E nder haalaaji makko e teskuyaaji makko, Abubakar ko daraniiɗo nafoore jaŋde leydi Najeriya. Ko kanko kadi sosi duɗal jaaɓi haaɗtirde Amerik (AUN) to Yola, Adamawa. Nde sosaa ko e Yola, laamorgo diiwaan Adamawa hono Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Ameriknaajo (AUN) e juuɗe Abubakar e hitaande 2005. O wiyi wonde nde o naftorii e njuɓɓudi jaŋde Amerik nde o woni suka, o yiɗiino waɗde e nder leydi Naajeeriya janngirde style American – teeŋtinde miijo laaɓtungo, janngirɗe tokoose- solving, tawtoreede almudɓe. AUN heɓii njeenaari keeriindi to Google. E lewru ut 2014, Abubakar wiyi e bayyinaango mum : "Duɗe janngirde lesdi men ɗon laaɓi hokkataa janngirde booɗnde. Jannginooɓe men ɗon mari haaje janngingo. Ngol ngonka ɗum ɓamtaare kesum—duuɓi 10 caaliiɗi ko ɓuri non. Ustaare jaangirde lesdi Naajeeriya ko limngal limngal lesdi men ɗon mari janngirde haa ɓaawo janngirde lesdi ndi'i senators e safrooɓe. Goonga, jannginooɓe ina ndarni sifaaji senatoruuji e safrooɓe. E nder eɓɓoore ngam ustude ŋakkeende jaŋde to Fuɗnaange-rewo, Abubakar rokkii bursiiji 15 dognooɓe e njiimaandi sukaaɓe rewɓe janngooɓe Chibok. == Ko fenaande == Atiku ina wondi e njulaagu hakkunde leyɗeele wondude e William Jefferson e gooto e rewɓe Atiku, hono Jennifer Atiku Abubakar. Caggal haalaaji ɗi annduɓe mbiyata wonde Atiku waawaano yillaade Amerik, e lewru Yarkomaa 2017, laamu Amerik yaltinii bayyinaango ina hollita wonde ina foti jaɓde politik oo hade mum hollirde ngonka goonga e ngonka makko e nder leydi Amerik. Abubakar hollitii e yeeso yimɓe fof wonde sabaabu goonga oo ko wonde visa makko ina jokki haa jooni.Kono, e nder yontaaji ɓennuɗi ɗii, Atiku e wondude e Bukola Saraki, njilliima Amerik ñalnde 17 lewru Yarkomaa 2019 e ballal lobbo Brian D. Ballard.[mo?] Atiku, ɓiyiiko debbo Hadiza Abubakar Atiku e debbo makko jooni Rukaiyatu Abubakar Atiku, ina njogii jeyiiji jeeɗiɗi to Dubaï. == Nguurndam neɗɗo == Abubakar ina jogii rewɓe nayo e sukaaɓe noogas e njeetato. Atiku faamtini: "Mi yiɗiino yaajnude galle Abubakar. Miɗo felliti wonde miɗo wondi e ŋoŋɗi no feewi nde ngon-mi cukalel. Mi alaa miñi am gorko, mi alaa miñi am debbo. Mi yiɗaa ɓiɓɓe am ngona ŋoŋɗi no am nii. Ko ɗum waɗi mi resi ko ɓuri debbo gooto. Rewɓe am ko miñiraaɓe am rewɓe, sehilaaɓe am gooto, kadi ko ɓe wasiyaaji am gooto." E hitaande 1971, e nder sirlu, o resi Titilayo Albert, to Lagos ; ɓesngu makko ina luulndii dental ngal e fuɗɗoode. Ɓiɓɓe makko ummoriiɓe e makko ina njeyaa heen: Faatimata, Aadamu, Haliima e Aminu. E hitaande 1979, o resi Ladi Yakubu, debbo makko ɗiɗaɓo. Omo jogii ɓiɓɓe jeegom e Ladi: Abba, Atiku, Zaynab, Ummi-Hauwa, Maryam e Rukaiyatu. E hitaande 1983, o resi debbo makko tataɓo, laamɗo debbo biyeteeɗo Rukaiyatu, ɓiy Lamido Adamawa, biyeteeɗo Aliyu Mustafaa. Ɓiɓɓe maɓɓe ko : Ayisa, Hadiisa, Aliyu (innde baaba mum maayɗo), Asmaa, Mustafa, Layla e Abdulsalaam. Caggal ɗuum Abubakar seerti e Ladi, o acciri ɗum resde, hono debbo makko nayaɓo (ɓurɗo yaawde mo wonde juulɗo), hono Jennifer Iwenjiora Douglas. E hitaande 1986, o resi debbo makko joyaɓo (ko debbo makko nayaɓo tan e oon sahaa, sabu ceergal makko e Ladi ko adii ɗuum), hono Faatima Shettima. Ɓiɓɓe maɓɓe ina njeyaa heen : Amina (Meena), Mohammed e ɓiɗɓe ɗiɗo Ahmed e Shehu, ɓiɗɓe ɗiɗo Zainab e Aisha, e Hafsat. Ñalnde 1 feebariyee 2022, Jennifer Douglas hollitii ceergal mum e Abubakar e nder bayyinaango ngo o waɗi e jaayndeeji. E wiyde makko, senngo maɓɓe ngo yani ko sabu luural jowitiingal e jokkude hoɗde e leydi Angalteer, e nder geɗe goɗɗe ɗe o waɗi ko juuti. Njeenaaje e teddungalTiitooɗe aadaaji E hitaande 1982, Abubakar rokkaama tiitoonde laamɗo Turaki Adamawa, ko jom suudu makko garoowo, laamɗo aadaaji Adamawa, hono Alhaji Aliyu Mustafa. Tiitoonde ndee ko adii ɗuum ko laamɗo mo laamɗo oo ɓuri yiɗde e nder galle laamorɗo oo, sibu ko joom mum woni kalfinaaɗo geɗe nder leydi laamɗo oo. E lewru suwee 2017, Abubakar hokkaama tiitoonde laamu Waziri Adamawa, tiitoonde makko ɓennunde ndee, Turaki, rokkaama ɓiyiiko, Aliyu, ɓiyiiko gadano e debbo mum tataɓo. == Teddungal hakkunde leyɗeele == E hitaande 2011, nde ɓe mawninta duuɓi 50 ko Fedde Jam Amerik e hitaande 2011, Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Jam (NPCA) – fedde nde wonaa laamuyankoore, nde seerti e Fedde Jam, nde gollotoo ko e fedde janngooɓe ɓennuɓe ngam Returned Wotizen Harrisba Global Peace Corps the Returned Wotizen Harrisba Global Peace Corps A Caahu. E nder dokkal njeenaari ndii, Fedde Ngenndiije Dentuɗe (Association Nationale de la Paix Corps) siftinii wonde Abubakar ko neɗɗo gooto ballitooɗo ƴellitaare jaŋde toownde e nder duunde Afrik. "Alaa njulaagu keeriiɗo e nder Afrik ɓurɗo Atiku Abubakar golloraade demokaraasi walla wallitde yahrude yeeso jaŋde toownde", NPCA wiyi. Ɗum ko caggal hitaande 2012 nde Abubakar rokki Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Jam to Amerik 750 000 dolaar, "ngam wallitde eɓɓaande hesere nde ardiiɓe winndere ndee mbaɗata ngam yeewtidde e batte Fedde Jam." Ko ngol woni dokkal ɓurngal mawnude e nder daartol Fedde nde. == Himobe== s4whlo93bil0agelggrhyxvew3u0dkx 177470 177469 2026-06-30T08:27:17Z Adamu mc 10501 177470 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Atiku Abubakar GCON''' (heɗtoR; jibinaa ko yalnde 25 lewru noowammbar hiitande alif 1946) ko neɗɗo siyaasayanke e njulaagu [[Naajeeriya]], o woniino cukko hooreejo leydi Naajeeriya gila 1999 haa too 2007 e sahaa laamu [[Olusegun Obasanjo]]. O dañii darnde guwerneer diiwaan Adamawa e hitaande 1990 e hitaande 1996 o dañaani heen nafoore, kono o dañii heen nafoore e hitaande 1998. Ko adii nde o hunnata laamu, o suɓaama e kanndidaa gonnooɗo hooreejo konu, hono Olusegun Obasanjo, e nder wooteeji hooreleydaagu 1999, o suɓaama kadi e hitaande 1903.<ref>{{Cite news|url=https://nigeriatoday.ng/news/north-east/adamawa/profile-of-atiku-abubakar-from-an-only-child-of-a-father-who-opposed-western-education-to-a-political-guru/|title=Profile of Atiku Abubakar: From an only child of a father who opposed western education to a political guru|date=2 October 2018|work=Nigeria Today|access-date=3 January 2019|archive-date=3 January 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190103210713/https://nigeriatoday.ng/news/north-east/adamawa/profile-of-atiku-abubakar-from-an-only-child-of-a-father-who-opposed-western-education-to-a-political-guru/|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|title=Atiku Abubakar - Biography and Life of the 11th Vice President of Nigeria|url=https://www.peoplestrustafrica.com/atiku-abubakar-why-nigerians-need-him-now/#.XtCuR-_amGQ|first=Olajumoke|last=Adeosun|date=17 July 2019|website=Entrepreneurs In Nigeria|access-date=29 May 2020|archive-date=9 July 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210709184553/https://www.peoplestrustafrica.com/atiku-abubakar-why-nigerians-need-him-now/#.XtCuR-_amGQ|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|date=6 February 2019|title=Atiku Abubakar - the Nigerian operator who knows how to make money|agency=[[BBC News]]|url=https://www.bbc.com/news/world-africa-47046599|access-date=11 September 2020}}</ref> Atiku Abubakar suɓi hooreejo lesdi Naajeeriya laabi jeego'o, o heɓi nasaraaku, nder hitaande 1993, 2007, 2011, 2015, 2019, e 2023. O fooɗi haa suɓol hooreejo lesdi Naajeeriya nder hitaande 1993, amma o fooli Moshood Gabiola e Baba. O woniino kanndidaajo hooreejo leydi e nder cuɓi hooreejo leydi 2007 garoowo e tataɓo caggal Umaru Yar'Adua mo PDP e Muhammadu Buhari mo ANPP. O tawtoraama woote gardagol leydi e nder wooteeji gardagol leydi e hitaande 2011, o fooli hooreejo leydi jooni oo, hono Goodluck Jonathan. E hitaande 2014, o naati e fedde wiyeteende All Progressives Congress ko adii suɓngo hooreejo leydi 2015, o tawtoraama wooteeji gardagol leydi ndi, tawi o foolii Muhammadu Buhari. E hitaande 2017, o arti e lannda Demokaraasi yimɓe, o woniino kanndidaa hooreejo lannda oo e nder wooteeji gardagol leydi 2019, o fooli kadi hooreejo leydi jooni oo, hono Muhammadu Buhari. E lewru mee 2022, o suɓaama kadi kanndidaa hooreejo leydi lannda Demokaraasi Leƴƴi, oo sahaa ko e woote gardagol leydi 2023 caggal nde o fooli Nyesom Wike, gonnooɗo guwerneer diiwaan Rivers, e nder wooteeji gardagol leydi. O ari ɗiɗaɓo e wooteeji mawɗi ɗii, o fooli Bola Tinubu, hay so tawii noon Abubakar hawri e kanndidaaji luulndo woɗɓe ngam ɗaɓɓude woote. E hitaande 2025, Abubakar yalti PDP ngam naatde e Kongres Demokaratik Afrik, e wondude e gonnooɗo luulndiiɗo makko Peter Obi. Ardiiɓe luutndiiɓe ɗiɗo ɓee ina njiɗi hollirde fedde wootere ngam haɓaade APC e wooteeji gardagol leydi 2027. == Nguurndam gadano == Atiku Abubakar jibinaa ko ñalnde 25 noowammbar 1946 to Jada, wuro ngo jeyaa ko e leydi Kameruun Biritaan – feccere e leydi ndi caggal mum hawri e Fedde Naajeeriya caggal referaandoom leydi Kameruun Biritaan e hitaande 1961. Baaba makko, Garba Abubakar ko njulaagu e demoowo fulɓe wonnoo, yumma makko ko Aisha Kande. O inniraa ko mawniiko gorko biyeteeɗo Atiku Abdulqadir mo ummorii ko Wurno, diiwaan Sokoto, o eggini wuro Kojoli to Jada, diiwaan Adamawa. Mawniiko gorko biyeteeɗo Inuwa Dutse eggini Jada, diiwal Adamawa, diga Dutse, diiwal Jigawa. O wonti ɓiɗɗo gooto e jibnaaɓe makko nde miñiiko debbo gooto sankii e cukaagu makko. E hitaande 1957, baaba makko maayi e ndiyam, nde o tacci maayo feewde Toungo, wuro hoɗdiiɓe Jada. == Cukaagu e jaŋde == Baaba makko ina luulndii miijo jaŋde hirnaange, o etinooma haɗde Atiku Abubakar yaltude e jaŋde ganndal. Nde laamu nguu anndi Abubakar janngataa e duɗe doosɗe, baaba makko waɗi balɗe seeɗa e kasoo haa Aisha Kande, yumma makko yoɓi njoɓdi ndii. Nde o heɓi duuɓi jeetati, Abuubakar winnditii e duɗal leslesal Jada, Adamawa. Caggal nde o timmini jaŋde makko leslesre e hitaande 1960, o naati duɗal hakkundeewal diiwaan Adamawa e hitaande ndee tan, kanko e 59 almuudo goɗɗo. O heɓi bak makko e duɗal hakkundeewal e hitaande 1965 caggal nde o waɗi tolno tataɓo e jaŋde seedantaagal duɗal mawngal Afrik worgo. Caggal duɗal hakkundeewal, Abubakar janngi ko juuti to duɗal jaaɓi haaɗtirde polis Naajeeriya to [[Kaduna]]. O yalti duɗal ngal nde o waawaano hollirde njeñtudi Hiisawal O-Level, o golliima seeɗa e golle Tax Officer e nder Ministeer Kaalis diiwaan oo, ɗo o heɓi naatde e Duɗal Higiene to Kano e hitaande 1966. O heɓi Dipoloma e hitaande 1967, caggal nde o woni hooreejo duɗal Interim Stu the Union. E hitaande 1967, o winnditii ngam heɓde dipolomaaji sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, e dow bursi laamu diiwaan oo. Caggal nde o heɓi bak makko e hitaande 1969, e nder wolde hakkunde leyɗeele Naajeeriya, o golliima to Customs Service. E hitaande 2021, Abubakar timminii e jaɓde jaŋde mum toownde e jokkondiral hakkunde leyɗeele to duɗal jaaɓi haaɗtirde Anglia Ruskin. Sarwiis doosɗeAbubakar golliima e nder sarwiis Customs Nigeria duuɓi capanɗe ɗiɗi, o ummii o wonti cukko hooreejo, no darnde ɗiɗaɓere ɓurnde toowde e nder sarwiis oo anndiranoo ndeen ; o woppi golle e lewru abriil 1989, o naati e golle njulaagu e politik timmuɗo. O fuɗɗorii ko e njulaagu (business) e nder balɗe makko gadane, o woni ko e golle Dowlaaji Dentuɗi. == Golle njulaagu == == Ko jeyi leydi == E hitaande 1974, o ɗaɓɓi, o heɓi ñamaande 31 000 naira ngam mahde galle makko gadano to Yola, mo o waɗti renndinde. E ngalu ngu o heɓi e renndo ngoo, o soodi nokku goɗɗo, o mahi galle ɗiɗaɓo. O jokki e noon, o mahi portfolio mawɗo e nder wuro Yola, leydi Nijeer. E hitaande 1981, o naati e ndema, o heɓi 2 500 ektaar leydi sara Yola ngam fuɗɗaade remde gawri e kosam. Hasre ndee yani ko e sahaaji caɗtuɗi, udditaa e hitaande 1986. O winndi e lowre makko e lewru abriil 2014 : « njillu am gadano e ndema, e kitaale 1980, joofi ko e ŋakkeende ». Ndeen o naatii e njulaagu, o soodi e yeeyde kammuuji keewɗi maaro, mburu e suukara. == Hortol == Ko ɓuri teeŋtude e golle Abubakar ko nde o woni Custom to Ports Apapa. Gabrielle Volpi, jom jawdi en lesdi Naajeeriya, noddi mo ngam sosde hukuumaaji rento lesdi Naajeeriya (NICOTES), hukuuma hakkilanki kuuɗe ɗen, hukuumaaji pamari ɗin ɗon huuwa nder Portji. NICOTES maa yahru caggal mum wonta Intels Nigeria Limited, rokka Abubakar jawdi keewndi. Abubakar ko gooto e sosɓe Intels Nigeria Limited, fedde nde ina jogii golle keewɗe e nder leydi Najeriya e caggal leydi. Nafooje njulaagu Atiku goɗɗe ina tawee e nder Yola, Adamawa ; e ina jeyaa heen Adama Beverages Limited, gollordu peewnugol njaram to Yola, gollordu ñamri daabaaji, e Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Ameriknaajo to Niiseer (AUN), duɗal jaaɓi-haaɗtirde keeringal gadanal e nder Afrik worgo Saharaa. O woppi golle e lewru abriil 1989, o woni e golle njulaagu e politik. == Luural nafooje == Tuumeede luural nafooje ina jokki e makko gila ndeen sabu naatgol makko e njulaagu nde o woni golloowo laamu, joginooɗo mbaawka toppitiika. To bannge makko, Abubakar ina daranii kuulal ngal, o wiyi wonde naatgol makko ina fawii e jeyi leydi (ko kuule laamu nguu njamiri), tee o naatnaaka e golle ñalnde kala e nder golle ɗee. Sosiyetee makko biyeteeɗo NICOTES, caggal ɗuum, wayli innde mum wonti INTELS, caggal ɗuum o yahri yeeso e tuumeede njulaagu kaalis mo laamu Amerik tuugninoo e Abubakar e sahaa nde o woni cukko hooreejo leydi ndii. == Fuɗɗoode golle politik == Atiku Abuubakar e kitaale 1990 Abubakar fuɗɗi nastugo siyaasaaku woni nder fuɗɗam kitaale 1980, nde o huuwi ɓaawo lesdi ngam kampaniiru guwerneer Bamanga Tukur, mo wakkati man o laati ardiiɗo hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya. O ƴetti woote e innde Tukur, o rokki kadi kampaañ oo. Hakkunde joofnirde golle makko e Dowlaaji Dentuɗi, o hawri e Seneraal Shehu Musa Yar'Adua, gonnooɗo hooreejo konu ɗiɗaɓo, gardiiɗo jaagorɗe toowɗe hakkunde 1976 e 1979. Abubakar ko Yar'Adua ƴetti ɗum e nder batuuji politik ɗi jooni mbaɗata ko juuti e nder Lago've the Yar Fedde Yimɓe Lesdi Naajeeriya. Fedde ɓesngu ndee ina waɗi dawriyankooɓe hono Umaru Muusaa Yar’Adua, Baaba Gana Kingibe, Bola Tinubu, Sabo Bakin Zuwo, Rabiu Kwankwaso, Abdullahi Aliyu Sumaayla e Abubakar Koko. E hitaande 1989, Abubakar suɓaama cukko hooreejo leydi Naajeeriya e nder mahngo leydi Naajeeriya tataɓiri. Abubakar heɓi jooɗorde ngam wakiltaaki lesdi maako nder kawtal lesdi lesdi Naajeeriya nder hitaande 1989, ngal sosaa ngam suɓugo doosɗe lesdi Naajeeriya kesum. Fedde ɓesngu nguu, haa jooni, laamu militeer en haɗii winnditaade (hay gooto e pelle ɗaɓɓuɗe ɗee winnditaaki), ɓe kawri e lannda sosiyaalist (SDP) mo laamu nguu sosi. Ñalnde 1 suwee 1990, Abuubakar habri wonde o yiɗiino wonde guwerneer diiwaan Gongola. Hitaande fawtii heen, hade wooteeji ɗii yuɓɓineede, Dowla Gongola feccii e ɗiɗi – Dowla Adamawa e Taraba – e juuɗe laamu fedde ndee. Abubakar yani e nder Dowla Adamawa keso oo. Caggal nde o dañi woote SDP e lewru noowammbar 1991, kono ɓooyaani ko laamu nguu haɗi mo tawtoreede woote ɗee. E hitaande 1993, Abubakar tawtoraama woote gardagol leydi SDP. Njillu nguu caggal woote gadane ɗe wooteeji ɗi mbaɗi to Jos ko : Moshood Abiola heɓi 3 617 woote, Baba Gana Kingibe heɓi 3 255 woote e Abubakar heɓi 2 066 woote. Abubakar e Kingibe miijii hawrude e doole mum en hawrude e 5 231 woote ngam haɓaade Abiola. Kono caggal nde Shehu Yar'Adua naamndii Atiku Abubakar yo yaltu e kampaañ o, tawi Abiola fodaniino mo waɗde kanndidaa makko. Abiola ɓaawo man ɗon ƴama guwerneeruuji SDP ngam suɓugo Kinigbe ngam o laato cukko hooreejo lesdi, nder cuɓi hooreejo lesdi 12 lewru Juko.Caggal 12 lewru juko e wakkati laamu Seneraal Sani Abacha, Abubakar holli yidde ngam heɓugo jappeere laamu lesdi Adamawa les lesdi Naajeeriya, taskaram laamu man timmini bee maayde Seneraal Abacha. E hitaande 1998, Abubakar naati e lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) caggal ɗuum o heɓi noddaango ngam wonde guwerneer diiwaan Adamawa, o heɓi njeenaari e wooteeji guwerneer e lewru Duujal 1998, kono hade makko hunnaade o jaɓi wonde gardiiɗo kanndidaa PDP to kanndidaa hooreejo diiwaan oo, gonnooɗo Ogunba diiwaan militalu on wooteeji hooreejo leydi 1999 puɗɗiiɗi e nder leydi Najeriya nayaɓiri. Cukko hooreejo leydi Naajeeriya == Manndaa gadano == Abuubakar e hitaande 2003 Ñalnde 29 Mbooy 1999, Abuubakar woora cukko hooreejo leydi Nijeer. Manndaa makko gadano oo ɓuri teeŋtude ko e darnde makko e wonde hooreejo Diiso Faggudu Ngenndiijo e hooreejo Diiso Ngenndiijo ngam Privatisation, toppitiiɗo yeeyde teemedde ujunnaaje sosiyeteeji laamu ɗi ngalaa ngalu, ɗi njuɓɓudi mum en moƴƴaani, e bannge Nasir Ahmad el-Rufai.[neutrality is disputed]. == Manndaa ɗiɗaɓo == Manndaa ɗiɗmo Abubakar e gardagol hooreejo leydi ndii, ko jokkondiral ɓuuɓngal e hooreejo leydi Obasanjo. E hitaande 2006, Abubakar naatii e hare mawnde hakkunde yimɓe e hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, tawi ina wayi no ummorii ko e ɗaɓɓaande makko waylude won e kuule doosgal leydi ndii ngam ƴettude balɗe goɗɗe e gardagol leydi ndii (Ajendaaji manndaa tataɓo). == Tuumaaɗo ko Skandal njulaagu == E hitaande 2005, Abubakar ina wiyee ina wondi e depitee Ameriknaajo biyeteeɗo William J. Jefferson e fenaande njulaagu. Jefferson hollitii jaɓii 100 000 dolaar ngam ñamlude Lori Mody, debbo jom jawdi en yiɗɓe heɓde kontraaji e nder leydi Najeriya, tawi kaalis oo ina wiyee ina foti wallitde Abubakar e golle njulaagu Mody. Wiɗto FBI hollitii hujjaaji kollitooji wonde Jefferson ina anniyii yettinde Abubakar njoɓdi ndii. Ñalnde 30 sulyee 2005, ajanndeeji ɗii ƴetti wideyoo ina keɓa Jefferson 100 000 dolaar e nder boowal laaɗe diwooje to otel Ritz-Carlton to Arlington, to Virginie. Caggal ɗuum, njiylawu galle Jefferson tawi ko 90 000 dolaar kaalis suuɗiiɗo e nder congelateur makko, tawi ina ɓuuɓnaa e aluminium. Abuubakar e Jefferson fof njedditii ko waɗi ko boni. Abubakar hollitii wonde Jefferson meeɗaa wiyde ina rokka neɗɗo nafooje faggudu, tee Jefferson ina seedtoo ndeeɗoo wiyde. Kono wiɗto ngoo hollitii wonde kaalis oo ina foti wallitde Abubakar ngam wallitde nafooje njulaagu Mody e nder leydi Najeriya. E hitaande 2009, Jefferson ñaawaama warngooji keewɗi, ina jeyaa heen ɗaɓɓude njoɓdi e njulaagu yiɗɓe golloraade e nder Afrik. O ñaawaa duuɓi 13 kasoo, tawi ina jeyaa e kuuge ɓurɗe juutde ɗe meeɗaa waɗde e gonnooɗo depitee Amerik sabu fenaande. Kono e hitaande 2017, ñaawoore makko ustaama haa laaɓi caggal wullitaango e mbayliigaaji sariya. == Ajenda manndaa tataɓo == Luural ngal waylo-waylo doosgal leydi ndii waɗi, addani lannda Demokaraasi ɓesngu nguu ƴaañde. Asamblee ngenndiijo oo, haa jooni, woppii waylo-waylo weeyo ngo ina addana, Obasanjo ƴamde manndaa goɗɗo. E hitaande 2006, Abubakar luurdi e hooreejo leydi Olusegun Obasanjo, o wayli lanndaaji, gila e lannda Demokaraasi (PDP) haa e lannda Kongres (ACN), ngam heblude wooteeji 2007. E nder yeewtere waɗnoonde e lewru noowammbar 2013, ko faati e etaade Obasanjo hollirde wonde ina jogori arde e manndaa mum tataɓo, Abubakar ina siftina wonde : « [O] humpitiima mi wonde ‘mi woppii laamu duuɓi capanɗe ɗiɗi jooni, mi woppii Mubaarak e laamu, mi woppii Mugabe e laamu, mi woppii Bingo e Uyadema e laamu, mi woppii Eyadema e laamu, mi woppii Eyadema e laamu eɓe ngoni e laamu haa jooni kadi mi waɗii duuɓi jeetati tan aɗa naamnoo mi yo mi yah; Kadi mi jaabiima mo wonde Naajeeriya wonaa Libi, wonaa Misra, wonaa Kamerun, kadi wonaa Togo; Ñalnde 30 marse 2014, jaayndeeji leydi Najeriya kollitii wonde delegaasiyoŋ ummoriiɗo e fedde ardiiɓe sukaaɓe worgo yilliima Obasanjo to galle mum to Abeokuta, ɓe ñaagii mo nde o "yaafotoo gonnooɗo cukko hooreejo leydi maa, Alhaji Atiku Abubakar, kala bakkaat politik walla bonannde nde o waɗi e maa." E nder jaabawol makko, Obasanjo hollitii wonde "ko mi gardiiɗo e baaba, mi alaa tikkere e hay gooto, so ina woodi, mi yaafiima ɓe fof." Suɓngo hooreejo leydi e hitaande 2007Ñalnde 25 noowammbar 2006 Abubakar habri wonde maa o ƴam lefol laamu. Ñalnde 20 desaambar 2006, o toɗɗaa e gardagol leydi e nder lannda (Congrès d’action) (AC). Ñalnde 14 marse 2007, Komiseer ngenndiijo jeytaare woote (INEC) yaltinii doggol cakkitiingol 24 ɗaɓɓoowo woote hooreleydaagu ñalnde 21 abriil. Innde Abubakar ŋakkunoo e kartal woote ngal. INEC yaltinii bayyinaango ina hollita wonde innde Abubakar ina ŋakki sabu o woni ko e doggol yimɓe ɓe laamu nguu sosi ngam waɗde fenaande. Abubakar yahi to ñaawirɗe ñalnde 16 marse ngam ittude kuulal makko. Ñaawirde toownde ndee, e dow nanondiral, ƴetti kuulal ñalnde 16 abriil wonde INEC alaa baawɗe ittude kanndidaaji ɗii.Kuulal ngal addani Abubakar tawtoreede woote ɗee, hay so tawii noon ina woodi kulhuli wonde ina gasa tawa ina waawi waasde rokkude karte woote ɗe innde Abubakar jogii haa ñalnde 21 abriil, ñalngu woote ɗee. Ñalnde 17 abriil, kaalirde INEC wiyi wonde Abubakar maa won e woote. E wiyde njeñtudi laamu, Abubakar heɓi tataɓo, caggal kanndidaa PDP Umaru Yar'Adua e kanndidaa ANPP Muhammadu Buhari, ko ina tolnoo e 7% e woote (2,6 miliyoŋ woote). Abubakar salii njeñtudi wooteeji ɗii, o wiyi yo ɗi ndartinee, o siftinii ɗi ko "suɓngooji ɓurɗi bonde e leydi Najeriya." O hollitii wonde o tawtortaako ñalngu udditgol Umaru Yar'Adua ñalnde 29 mee sabu miijo makko wonde woote ɗee ngonaa gootum, o wiyi o yiɗaa « teddinde ngalɗoo kewu hoɗɓe e tawtoreede am ». == Post–cukko hooreejo leydi == Wartu e PDP Caggal wooteeji 2007, Abubakar arti e lannda demokaraasi ɓesngu. E lewru oktoobar 2010 o habri anniya makko daranaade woote hooreejo leydi. Ñalnde 22 noowammbar, Goomu mawɓe Fuɗnaange suɓii mo ngam wonde kanndidaajo nanondiral Fuɗnaange, dow gonnooɗo hooreejo konu Ibrahim Babangida, gonnooɗo jaagorgal kisal leydi Aliyu Gusau e guwerneer Bukola Saraki mo diiwaan Kwara. E lewru Yarkomaa 2011, Abubakar haɓaama ngam suɓaade hooreejo leydi lannda mum e wondude e hooreejo leydi Jonathan e Sarah Jubril, o dañii 805 woote, o dañii 805 woote, o dañii 2736 woote ɗe hooreejo leydi Jonathan heɓi. E lewru ut 2013, Komiseer ngenndiijo jeytaare woote (INEC) winnditii lanndaaji ɗiɗi kesi. Heen gooto ko Dillere Demokaraasi Leƴƴi. Jaayndeeji nokkuuji ɗii kollitii wonde lannda ka ko Abubakar sosi ɗum ngam wallitde so tawii o waawaano timminde golle makko ɗe o haali e dow laylaytol PDP. E nder bayyinaango Abubakar jaɓii wonde PDM ko "sehilaaɓe makko politik" sosi ɗum, kono o heddii ko e tergal PDP. == Denndaangal Kongres Progressive == Abuubakar wondude e muhammadu buhaari. Ñalnde 2 feebariyee 2014, Abubakar yalti kadi e lannda Demokaraasi Leƴƴi, o wonti tergal sosngal All Progressives Congress, e yiɗde tawtoreede woote gardagol leydi ko adii woote gardagol leydi 2015.Njeñtudi wooteeji gardagol leydi APC Rafima, Bu3u, ko: Kwankwaso heɓi 974 woote, Atiku Abubakar heɓi 954 woote, Rochas Okorocha heɓi 400 e Sam Nda-Isiah heɓi 10 woote. Ñalnde alet 24 noowammbar 2017, Abubakar hollitii yaltugol mum e lannda All Progressives Congress (APC), o arti e lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) ñalnde 3 desaambar 2017. O wiyi o fellitii ‘hotde galle’ to PDP jooni nde geɗe baɗnooɗe mo yaltude e lannda kaa. == Kampaañ hooreleydaagu 2019 == E hitaande 2018, Abubakar fuɗɗii kampaañ mum ngam suɓaade hooreejo leydi, o heɓi noddaango lannda PDP e nder wooteeji gardagol leydi ndi mbaɗnoo to Port Harcourt ñalnde 7 oktoobar 2018. O foolii denndaangal ɗaɓɓooɓe wooteeji keddiiɗi ɗii, o dañii 1 532 woote, tawi ko 839 ɓuri wooteeji ɗiɗaɓi Sombuvernko Gointo. Atiku Abubakar jokki seppo kampaañ maako haa jihawol Kogi nde o fodi o timmina kuuɗe ɗe acci nder jiha kan. Ñalnde 30 lewru Yarkomaa, o tawtoraama batu wuro ngoo e dow tagaaɗo #NGTheCandidate. Kadi nder kawtal ngal, o wi'i o hokkan yaafuye lootooɓe nden o hokki 90% nder NNPC, ko laarani limngal limngal lesdi Naajeeriya. Atiku hoosi kampaniiji maako haa Katsina, o yilli Amir Daura nyande 7 lewru feebariyee 2019. Ñalnde 27 lewru feebariyee 2019, Atiku fooli hooreejo lesdi lesdi ndi'i, o heɓi ko ɓuri miliyonji tati woote. O ƴami haa suudu kiita mawndu, o wi'i suɓol ngol "ɓurngol bonde nder taariiha demokaraasi lesdi Naajeeriya." Kampaañ hooreejo leydi 2023Miijo e natal renndo == Fedde nde == Abubakar fuɗɗi kampaañ “Federaal Goonga” e hitaande 2017. O waɗii haalaaji e nder leydi ndi, ko fayti e no leydi ndi foti ƴellitoreede. Ko ɓooyaani koo o hollitii e kewu ɗo o rokkaa njeenaari Hero Of Democracy ndi jaaynde Hall of Grace rokki mo. "Decentralisation politique kadi maa wallu luggiɗinde e semmbinde demokaraasi men nde tawnoo ina hirjina ɓeydagol njuɓɓudi. Yimɓe ina ɓuri waawde ɗaɓɓude njuɓɓudi so laamuuji ɗii njaltinii kaalis mum en njoɓdi, wonaa njoɓdi renndo ngo ɓe moofti e nokku mo alaa ko woni e mum." O wi'i kadi: "Federaal goonga'en ɗon cemmbiɗina lesɗe ngam ɓe ndarna, ngam ɓe keɓa ceede e huwooɓe marɓe anndal naa tan ngam heɓugo ceede lewru fuu diga Abuja". Heewɓe e haalaaji makko keɓii yettoore nde tawnoo won e Naajeeriya’en ina mballita e miijo Federalism Goonga, ko ɗum addani laamuuji ɗii jogaade doole e dow jawdi mum en, ɓurndi teeŋtude e Fuɗnaange-Fuɗnaange e Fuɗnaange-rewo Naajeeriya. == Jaangirde == E nder haalaaji makko e teskuyaaji makko, Abubakar ko daraniiɗo nafoore jaŋde leydi Najeriya. Ko kanko kadi sosi duɗal jaaɓi haaɗtirde Amerik (AUN) to Yola, Adamawa. Nde sosaa ko e Yola, laamorgo diiwaan Adamawa hono Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Ameriknaajo (AUN) e juuɗe Abubakar e hitaande 2005. O wiyi wonde nde o naftorii e njuɓɓudi jaŋde Amerik nde o woni suka, o yiɗiino waɗde e nder leydi Naajeeriya janngirde style American – teeŋtinde miijo laaɓtungo, janngirɗe tokoose- solving, tawtoreede almudɓe. AUN heɓii njeenaari keeriindi to Google. E lewru ut 2014, Abubakar wiyi e bayyinaango mum : "Duɗe janngirde lesdi men ɗon laaɓi hokkataa janngirde booɗnde. Jannginooɓe men ɗon mari haaje janngingo. Ngol ngonka ɗum ɓamtaare kesum—duuɓi 10 caaliiɗi ko ɓuri non. Ustaare jaangirde lesdi Naajeeriya ko limngal limngal lesdi men ɗon mari janngirde haa ɓaawo janngirde lesdi ndi'i senators e safrooɓe. Goonga, jannginooɓe ina ndarni sifaaji senatoruuji e safrooɓe. E nder eɓɓoore ngam ustude ŋakkeende jaŋde to Fuɗnaange-rewo, Abubakar rokkii bursiiji 15 dognooɓe e njiimaandi sukaaɓe rewɓe janngooɓe Chibok. == Ko fenaande == Atiku ina wondi e njulaagu hakkunde leyɗeele wondude e William Jefferson e gooto e rewɓe Atiku, hono Jennifer Atiku Abubakar. Caggal haalaaji ɗi annduɓe mbiyata wonde Atiku waawaano yillaade Amerik, e lewru Yarkomaa 2017, laamu Amerik yaltinii bayyinaango ina hollita wonde ina foti jaɓde politik oo hade mum hollirde ngonka goonga e ngonka makko e nder leydi Amerik. Abubakar hollitii e yeeso yimɓe fof wonde sabaabu goonga oo ko wonde visa makko ina jokki haa jooni.Kono, e nder yontaaji ɓennuɗi ɗii, Atiku e wondude e Bukola Saraki, njilliima Amerik ñalnde 17 lewru Yarkomaa 2019 e ballal lobbo Brian D. Ballard.[mo?] Atiku, ɓiyiiko debbo Hadiza Abubakar Atiku e debbo makko jooni Rukaiyatu Abubakar Atiku, ina njogii jeyiiji jeeɗiɗi to Dubaï. == Nguurndam neɗɗo == Abubakar ina jogii rewɓe nayo e sukaaɓe noogas e njeetato. Atiku faamtini: "Mi yiɗiino yaajnude galle Abubakar. Miɗo felliti wonde miɗo wondi e ŋoŋɗi no feewi nde ngon-mi cukalel. Mi alaa miñi am gorko, mi alaa miñi am debbo. Mi yiɗaa ɓiɓɓe am ngona ŋoŋɗi no am nii. Ko ɗum waɗi mi resi ko ɓuri debbo gooto. Rewɓe am ko miñiraaɓe am rewɓe, sehilaaɓe am gooto, kadi ko ɓe wasiyaaji am gooto." E hitaande 1971, e nder sirlu, o resi Titilayo Albert, to Lagos ; ɓesngu makko ina luulndii dental ngal e fuɗɗoode. Ɓiɓɓe makko ummoriiɓe e makko ina njeyaa heen: Faatimata, Aadamu, Haliima e Aminu. E hitaande 1979, o resi Ladi Yakubu, debbo makko ɗiɗaɓo. Omo jogii ɓiɓɓe jeegom e Ladi: Abba, Atiku, Zaynab, Ummi-Hauwa, Maryam e Rukaiyatu. E hitaande 1983, o resi debbo makko tataɓo, laamɗo debbo biyeteeɗo Rukaiyatu, ɓiy Lamido Adamawa, biyeteeɗo Aliyu Mustafaa. Ɓiɓɓe maɓɓe ko : Ayisa, Hadiisa, Aliyu (innde baaba mum maayɗo), Asmaa, Mustafa, Layla e Abdulsalaam. Caggal ɗuum Abubakar seerti e Ladi, o acciri ɗum resde, hono debbo makko nayaɓo (ɓurɗo yaawde mo wonde juulɗo), hono Jennifer Iwenjiora Douglas. E hitaande 1986, o resi debbo makko joyaɓo (ko debbo makko nayaɓo tan e oon sahaa, sabu ceergal makko e Ladi ko adii ɗuum), hono Faatima Shettima. Ɓiɓɓe maɓɓe ina njeyaa heen : Amina (Meena), Mohammed e ɓiɗɓe ɗiɗo Ahmed e Shehu, ɓiɗɓe ɗiɗo Zainab e Aisha, e Hafsat. Ñalnde 1 feebariyee 2022, Jennifer Douglas hollitii ceergal mum e Abubakar e nder bayyinaango ngo o waɗi e jaayndeeji. E wiyde makko, senngo maɓɓe ngo yani ko sabu luural jowitiingal e jokkude hoɗde e leydi Angalteer, e nder geɗe goɗɗe ɗe o waɗi ko juuti. Njeenaaje e teddungalTiitooɗe aadaaji E hitaande 1982, Abubakar rokkaama tiitoonde laamɗo Turaki Adamawa, ko jom suudu makko garoowo, laamɗo aadaaji Adamawa, hono Alhaji Aliyu Mustafa. Tiitoonde ndee ko adii ɗuum ko laamɗo mo laamɗo oo ɓuri yiɗde e nder galle laamorɗo oo, sibu ko joom mum woni kalfinaaɗo geɗe nder leydi laamɗo oo. E lewru suwee 2017, Abubakar hokkaama tiitoonde laamu Waziri Adamawa, tiitoonde makko ɓennunde ndee, Turaki, rokkaama ɓiyiiko, Aliyu, ɓiyiiko gadano e debbo mum tataɓo. == Teddungal hakkunde leyɗeele == E hitaande 2011, nde ɓe mawninta duuɓi 50 ko Fedde Jam Amerik e hitaande 2011, Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Jam (NPCA) – fedde nde wonaa laamuyankoore, nde seerti e Fedde Jam, nde gollotoo ko e fedde janngooɓe ɓennuɓe ngam Returned Wotizen Harrisba Global Peace Corps the Returned Wotizen Harrisba Global Peace Corps A Caahu. E nder dokkal njeenaari ndii, Fedde Ngenndiije Dentuɗe (Association Nationale de la Paix Corps) siftinii wonde Abubakar ko neɗɗo gooto ballitooɗo ƴellitaare jaŋde toownde e nder duunde Afrik. "Alaa njulaagu keeriiɗo e nder Afrik ɓurɗo Atiku Abubakar golloraade demokaraasi walla wallitde yahrude yeeso jaŋde toownde", NPCA wiyi. Ɗum ko caggal hitaande 2012 nde Abubakar rokki Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Jam to Amerik 750 000 dolaar, "ngam wallitde eɓɓaande hesere nde ardiiɓe winndere ndee mbaɗata ngam yeewtidde e batte Fedde Jam." Ko ngol woni dokkal ɓurngal mawnude e nder daartol Fedde nde. == Himobe== f20w2nex7iif85z6qbzvrt6d3nxrq5k 177471 177470 2026-06-30T08:30:03Z Adamu mc 10501 Edit 177471 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Atiku Abubakar GCON''' (heɗtoR; jibinaa ko yalnde sapponde ɗiɗi e jeewey 25 lewru noowammbar hiitande alif 1946) ko neɗɗo siyaasayanke e njulaagu [[Naajeeriya]], o woniino cukko hooreejo leydi Naajeeriya gila 1999 haa too 2007 e sahaa laamu [[Olusegun Obasanjo]]. O dañii darnde guwerneer diiwaan Adamawa e hitaande 1990 e hitaande 1996 o dañaani heen nafoore, kono o dañii heen nafoore e hitaande 1998. Ko adii nde o hunnata laamu, o suɓaama e kanndidaa gonnooɗo hooreejo konu, hono Olusegun Obasanjo, e nder wooteeji hooreleydaagu 1999, o suɓaama kadi e hitaande 1903.<ref>{{Cite news|url=https://nigeriatoday.ng/news/north-east/adamawa/profile-of-atiku-abubakar-from-an-only-child-of-a-father-who-opposed-western-education-to-a-political-guru/|title=Profile of Atiku Abubakar: From an only child of a father who opposed western education to a political guru|date=2 October 2018|work=Nigeria Today|access-date=3 January 2019|archive-date=3 January 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190103210713/https://nigeriatoday.ng/news/north-east/adamawa/profile-of-atiku-abubakar-from-an-only-child-of-a-father-who-opposed-western-education-to-a-political-guru/|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|title=Atiku Abubakar - Biography and Life of the 11th Vice President of Nigeria|url=https://www.peoplestrustafrica.com/atiku-abubakar-why-nigerians-need-him-now/#.XtCuR-_amGQ|first=Olajumoke|last=Adeosun|date=17 July 2019|website=Entrepreneurs In Nigeria|access-date=29 May 2020|archive-date=9 July 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210709184553/https://www.peoplestrustafrica.com/atiku-abubakar-why-nigerians-need-him-now/#.XtCuR-_amGQ|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|date=6 February 2019|title=Atiku Abubakar - the Nigerian operator who knows how to make money|agency=[[BBC News]]|url=https://www.bbc.com/news/world-africa-47046599|access-date=11 September 2020}}</ref> Atiku Abubakar suɓi hooreejo lesdi Naajeeriya laabi jeego'o, o heɓi nasaraaku, nder hitaande 1993, 2007, 2011, 2015, 2019, e 2023. O fooɗi haa suɓol hooreejo lesdi Naajeeriya nder hitaande 1993, amma o fooli Moshood Gabiola e Baba. O woniino kanndidaajo hooreejo leydi e nder cuɓi hooreejo leydi 2007 garoowo e tataɓo caggal Umaru Yar'Adua mo PDP e Muhammadu Buhari mo ANPP. O tawtoraama woote gardagol leydi e nder wooteeji gardagol leydi e hitaande 2011, o fooli hooreejo leydi jooni oo, hono Goodluck Jonathan. E hitaande 2014, o naati e fedde wiyeteende All Progressives Congress ko adii suɓngo hooreejo leydi 2015, o tawtoraama wooteeji gardagol leydi ndi, tawi o foolii Muhammadu Buhari. E hitaande 2017, o arti e lannda Demokaraasi yimɓe, o woniino kanndidaa hooreejo lannda oo e nder wooteeji gardagol leydi 2019, o fooli kadi hooreejo leydi jooni oo, hono Muhammadu Buhari. E lewru mee 2022, o suɓaama kadi kanndidaa hooreejo leydi lannda Demokaraasi Leƴƴi, oo sahaa ko e woote gardagol leydi 2023 caggal nde o fooli Nyesom Wike, gonnooɗo guwerneer diiwaan Rivers, e nder wooteeji gardagol leydi. O ari ɗiɗaɓo e wooteeji mawɗi ɗii, o fooli Bola Tinubu, hay so tawii noon Abubakar hawri e kanndidaaji luulndo woɗɓe ngam ɗaɓɓude woote. E hitaande 2025, Abubakar yalti PDP ngam naatde e Kongres Demokaratik Afrik, e wondude e gonnooɗo luulndiiɗo makko Peter Obi. Ardiiɓe luutndiiɓe ɗiɗo ɓee ina njiɗi hollirde fedde wootere ngam haɓaade APC e wooteeji gardagol leydi 2027. == Nguurndam gadano == Atiku Abubakar jibinaa ko ñalnde 25 noowammbar 1946 to Jada, wuro ngo jeyaa ko e leydi Kameruun Biritaan – feccere e leydi ndi caggal mum hawri e Fedde Naajeeriya caggal referaandoom leydi Kameruun Biritaan e hitaande 1961. Baaba makko, Garba Abubakar ko njulaagu e demoowo fulɓe wonnoo, yumma makko ko Aisha Kande. O inniraa ko mawniiko gorko biyeteeɗo Atiku Abdulqadir mo ummorii ko Wurno, diiwaan Sokoto, o eggini wuro Kojoli to Jada, diiwaan Adamawa. Mawniiko gorko biyeteeɗo Inuwa Dutse eggini Jada, diiwal Adamawa, diga Dutse, diiwal Jigawa. O wonti ɓiɗɗo gooto e jibnaaɓe makko nde miñiiko debbo gooto sankii e cukaagu makko. E hitaande 1957, baaba makko maayi e ndiyam, nde o tacci maayo feewde Toungo, wuro hoɗdiiɓe Jada. == Cukaagu e jaŋde == Baaba makko ina luulndii miijo jaŋde hirnaange, o etinooma haɗde Atiku Abubakar yaltude e jaŋde ganndal. Nde laamu nguu anndi Abubakar janngataa e duɗe doosɗe, baaba makko waɗi balɗe seeɗa e kasoo haa Aisha Kande, yumma makko yoɓi njoɓdi ndii. Nde o heɓi duuɓi jeetati, Abuubakar winnditii e duɗal leslesal Jada, Adamawa. Caggal nde o timmini jaŋde makko leslesre e hitaande 1960, o naati duɗal hakkundeewal diiwaan Adamawa e hitaande ndee tan, kanko e 59 almuudo goɗɗo. O heɓi bak makko e duɗal hakkundeewal e hitaande 1965 caggal nde o waɗi tolno tataɓo e jaŋde seedantaagal duɗal mawngal Afrik worgo. Caggal duɗal hakkundeewal, Abubakar janngi ko juuti to duɗal jaaɓi haaɗtirde polis Naajeeriya to [[Kaduna]]. O yalti duɗal ngal nde o waawaano hollirde njeñtudi Hiisawal O-Level, o golliima seeɗa e golle Tax Officer e nder Ministeer Kaalis diiwaan oo, ɗo o heɓi naatde e Duɗal Higiene to Kano e hitaande 1966. O heɓi Dipoloma e hitaande 1967, caggal nde o woni hooreejo duɗal Interim Stu the Union. E hitaande 1967, o winnditii ngam heɓde dipolomaaji sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, e dow bursi laamu diiwaan oo. Caggal nde o heɓi bak makko e hitaande 1969, e nder wolde hakkunde leyɗeele Naajeeriya, o golliima to Customs Service. E hitaande 2021, Abubakar timminii e jaɓde jaŋde mum toownde e jokkondiral hakkunde leyɗeele to duɗal jaaɓi haaɗtirde Anglia Ruskin. Sarwiis doosɗeAbubakar golliima e nder sarwiis Customs Nigeria duuɓi capanɗe ɗiɗi, o ummii o wonti cukko hooreejo, no darnde ɗiɗaɓere ɓurnde toowde e nder sarwiis oo anndiranoo ndeen ; o woppi golle e lewru abriil 1989, o naati e golle njulaagu e politik timmuɗo. O fuɗɗorii ko e njulaagu (business) e nder balɗe makko gadane, o woni ko e golle Dowlaaji Dentuɗi. == Golle njulaagu == == Ko jeyi leydi == E hitaande 1974, o ɗaɓɓi, o heɓi ñamaande 31 000 naira ngam mahde galle makko gadano to Yola, mo o waɗti renndinde. E ngalu ngu o heɓi e renndo ngoo, o soodi nokku goɗɗo, o mahi galle ɗiɗaɓo. O jokki e noon, o mahi portfolio mawɗo e nder wuro Yola, leydi Nijeer. E hitaande 1981, o naati e ndema, o heɓi 2 500 ektaar leydi sara Yola ngam fuɗɗaade remde gawri e kosam. Hasre ndee yani ko e sahaaji caɗtuɗi, udditaa e hitaande 1986. O winndi e lowre makko e lewru abriil 2014 : « njillu am gadano e ndema, e kitaale 1980, joofi ko e ŋakkeende ». Ndeen o naatii e njulaagu, o soodi e yeeyde kammuuji keewɗi maaro, mburu e suukara. == Hortol == Ko ɓuri teeŋtude e golle Abubakar ko nde o woni Custom to Ports Apapa. Gabrielle Volpi, jom jawdi en lesdi Naajeeriya, noddi mo ngam sosde hukuumaaji rento lesdi Naajeeriya (NICOTES), hukuuma hakkilanki kuuɗe ɗen, hukuumaaji pamari ɗin ɗon huuwa nder Portji. NICOTES maa yahru caggal mum wonta Intels Nigeria Limited, rokka Abubakar jawdi keewndi. Abubakar ko gooto e sosɓe Intels Nigeria Limited, fedde nde ina jogii golle keewɗe e nder leydi Najeriya e caggal leydi. Nafooje njulaagu Atiku goɗɗe ina tawee e nder Yola, Adamawa ; e ina jeyaa heen Adama Beverages Limited, gollordu peewnugol njaram to Yola, gollordu ñamri daabaaji, e Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Ameriknaajo to Niiseer (AUN), duɗal jaaɓi-haaɗtirde keeringal gadanal e nder Afrik worgo Saharaa. O woppi golle e lewru abriil 1989, o woni e golle njulaagu e politik. == Luural nafooje == Tuumeede luural nafooje ina jokki e makko gila ndeen sabu naatgol makko e njulaagu nde o woni golloowo laamu, joginooɗo mbaawka toppitiika. To bannge makko, Abubakar ina daranii kuulal ngal, o wiyi wonde naatgol makko ina fawii e jeyi leydi (ko kuule laamu nguu njamiri), tee o naatnaaka e golle ñalnde kala e nder golle ɗee. Sosiyetee makko biyeteeɗo NICOTES, caggal ɗuum, wayli innde mum wonti INTELS, caggal ɗuum o yahri yeeso e tuumeede njulaagu kaalis mo laamu Amerik tuugninoo e Abubakar e sahaa nde o woni cukko hooreejo leydi ndii. == Fuɗɗoode golle politik == Atiku Abuubakar e kitaale 1990 Abubakar fuɗɗi nastugo siyaasaaku woni nder fuɗɗam kitaale 1980, nde o huuwi ɓaawo lesdi ngam kampaniiru guwerneer Bamanga Tukur, mo wakkati man o laati ardiiɗo hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya. O ƴetti woote e innde Tukur, o rokki kadi kampaañ oo. Hakkunde joofnirde golle makko e Dowlaaji Dentuɗi, o hawri e Seneraal Shehu Musa Yar'Adua, gonnooɗo hooreejo konu ɗiɗaɓo, gardiiɗo jaagorɗe toowɗe hakkunde 1976 e 1979. Abubakar ko Yar'Adua ƴetti ɗum e nder batuuji politik ɗi jooni mbaɗata ko juuti e nder Lago've the Yar Fedde Yimɓe Lesdi Naajeeriya. Fedde ɓesngu ndee ina waɗi dawriyankooɓe hono Umaru Muusaa Yar’Adua, Baaba Gana Kingibe, Bola Tinubu, Sabo Bakin Zuwo, Rabiu Kwankwaso, Abdullahi Aliyu Sumaayla e Abubakar Koko. E hitaande 1989, Abubakar suɓaama cukko hooreejo leydi Naajeeriya e nder mahngo leydi Naajeeriya tataɓiri. Abubakar heɓi jooɗorde ngam wakiltaaki lesdi maako nder kawtal lesdi lesdi Naajeeriya nder hitaande 1989, ngal sosaa ngam suɓugo doosɗe lesdi Naajeeriya kesum. Fedde ɓesngu nguu, haa jooni, laamu militeer en haɗii winnditaade (hay gooto e pelle ɗaɓɓuɗe ɗee winnditaaki), ɓe kawri e lannda sosiyaalist (SDP) mo laamu nguu sosi. Ñalnde 1 suwee 1990, Abuubakar habri wonde o yiɗiino wonde guwerneer diiwaan Gongola. Hitaande fawtii heen, hade wooteeji ɗii yuɓɓineede, Dowla Gongola feccii e ɗiɗi – Dowla Adamawa e Taraba – e juuɗe laamu fedde ndee. Abubakar yani e nder Dowla Adamawa keso oo. Caggal nde o dañi woote SDP e lewru noowammbar 1991, kono ɓooyaani ko laamu nguu haɗi mo tawtoreede woote ɗee. E hitaande 1993, Abubakar tawtoraama woote gardagol leydi SDP. Njillu nguu caggal woote gadane ɗe wooteeji ɗi mbaɗi to Jos ko : Moshood Abiola heɓi 3 617 woote, Baba Gana Kingibe heɓi 3 255 woote e Abubakar heɓi 2 066 woote. Abubakar e Kingibe miijii hawrude e doole mum en hawrude e 5 231 woote ngam haɓaade Abiola. Kono caggal nde Shehu Yar'Adua naamndii Atiku Abubakar yo yaltu e kampaañ o, tawi Abiola fodaniino mo waɗde kanndidaa makko. Abiola ɓaawo man ɗon ƴama guwerneeruuji SDP ngam suɓugo Kinigbe ngam o laato cukko hooreejo lesdi, nder cuɓi hooreejo lesdi 12 lewru Juko.Caggal 12 lewru juko e wakkati laamu Seneraal Sani Abacha, Abubakar holli yidde ngam heɓugo jappeere laamu lesdi Adamawa les lesdi Naajeeriya, taskaram laamu man timmini bee maayde Seneraal Abacha. E hitaande 1998, Abubakar naati e lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) caggal ɗuum o heɓi noddaango ngam wonde guwerneer diiwaan Adamawa, o heɓi njeenaari e wooteeji guwerneer e lewru Duujal 1998, kono hade makko hunnaade o jaɓi wonde gardiiɗo kanndidaa PDP to kanndidaa hooreejo diiwaan oo, gonnooɗo Ogunba diiwaan militalu on wooteeji hooreejo leydi 1999 puɗɗiiɗi e nder leydi Najeriya nayaɓiri. Cukko hooreejo leydi Naajeeriya == Manndaa gadano == Abuubakar e hitaande 2003 Ñalnde 29 Mbooy 1999, Abuubakar woora cukko hooreejo leydi Nijeer. Manndaa makko gadano oo ɓuri teeŋtude ko e darnde makko e wonde hooreejo Diiso Faggudu Ngenndiijo e hooreejo Diiso Ngenndiijo ngam Privatisation, toppitiiɗo yeeyde teemedde ujunnaaje sosiyeteeji laamu ɗi ngalaa ngalu, ɗi njuɓɓudi mum en moƴƴaani, e bannge Nasir Ahmad el-Rufai.[neutrality is disputed]. == Manndaa ɗiɗaɓo == Manndaa ɗiɗmo Abubakar e gardagol hooreejo leydi ndii, ko jokkondiral ɓuuɓngal e hooreejo leydi Obasanjo. E hitaande 2006, Abubakar naatii e hare mawnde hakkunde yimɓe e hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, tawi ina wayi no ummorii ko e ɗaɓɓaande makko waylude won e kuule doosgal leydi ndii ngam ƴettude balɗe goɗɗe e gardagol leydi ndii (Ajendaaji manndaa tataɓo). == Tuumaaɗo ko Skandal njulaagu == E hitaande 2005, Abubakar ina wiyee ina wondi e depitee Ameriknaajo biyeteeɗo William J. Jefferson e fenaande njulaagu. Jefferson hollitii jaɓii 100 000 dolaar ngam ñamlude Lori Mody, debbo jom jawdi en yiɗɓe heɓde kontraaji e nder leydi Najeriya, tawi kaalis oo ina wiyee ina foti wallitde Abubakar e golle njulaagu Mody. Wiɗto FBI hollitii hujjaaji kollitooji wonde Jefferson ina anniyii yettinde Abubakar njoɓdi ndii. Ñalnde 30 sulyee 2005, ajanndeeji ɗii ƴetti wideyoo ina keɓa Jefferson 100 000 dolaar e nder boowal laaɗe diwooje to otel Ritz-Carlton to Arlington, to Virginie. Caggal ɗuum, njiylawu galle Jefferson tawi ko 90 000 dolaar kaalis suuɗiiɗo e nder congelateur makko, tawi ina ɓuuɓnaa e aluminium. Abuubakar e Jefferson fof njedditii ko waɗi ko boni. Abubakar hollitii wonde Jefferson meeɗaa wiyde ina rokka neɗɗo nafooje faggudu, tee Jefferson ina seedtoo ndeeɗoo wiyde. Kono wiɗto ngoo hollitii wonde kaalis oo ina foti wallitde Abubakar ngam wallitde nafooje njulaagu Mody e nder leydi Najeriya. E hitaande 2009, Jefferson ñaawaama warngooji keewɗi, ina jeyaa heen ɗaɓɓude njoɓdi e njulaagu yiɗɓe golloraade e nder Afrik. O ñaawaa duuɓi 13 kasoo, tawi ina jeyaa e kuuge ɓurɗe juutde ɗe meeɗaa waɗde e gonnooɗo depitee Amerik sabu fenaande. Kono e hitaande 2017, ñaawoore makko ustaama haa laaɓi caggal wullitaango e mbayliigaaji sariya. == Ajenda manndaa tataɓo == Luural ngal waylo-waylo doosgal leydi ndii waɗi, addani lannda Demokaraasi ɓesngu nguu ƴaañde. Asamblee ngenndiijo oo, haa jooni, woppii waylo-waylo weeyo ngo ina addana, Obasanjo ƴamde manndaa goɗɗo. E hitaande 2006, Abubakar luurdi e hooreejo leydi Olusegun Obasanjo, o wayli lanndaaji, gila e lannda Demokaraasi (PDP) haa e lannda Kongres (ACN), ngam heblude wooteeji 2007. E nder yeewtere waɗnoonde e lewru noowammbar 2013, ko faati e etaade Obasanjo hollirde wonde ina jogori arde e manndaa mum tataɓo, Abubakar ina siftina wonde : « [O] humpitiima mi wonde ‘mi woppii laamu duuɓi capanɗe ɗiɗi jooni, mi woppii Mubaarak e laamu, mi woppii Mugabe e laamu, mi woppii Bingo e Uyadema e laamu, mi woppii Eyadema e laamu, mi woppii Eyadema e laamu eɓe ngoni e laamu haa jooni kadi mi waɗii duuɓi jeetati tan aɗa naamnoo mi yo mi yah; Kadi mi jaabiima mo wonde Naajeeriya wonaa Libi, wonaa Misra, wonaa Kamerun, kadi wonaa Togo; Ñalnde 30 marse 2014, jaayndeeji leydi Najeriya kollitii wonde delegaasiyoŋ ummoriiɗo e fedde ardiiɓe sukaaɓe worgo yilliima Obasanjo to galle mum to Abeokuta, ɓe ñaagii mo nde o "yaafotoo gonnooɗo cukko hooreejo leydi maa, Alhaji Atiku Abubakar, kala bakkaat politik walla bonannde nde o waɗi e maa." E nder jaabawol makko, Obasanjo hollitii wonde "ko mi gardiiɗo e baaba, mi alaa tikkere e hay gooto, so ina woodi, mi yaafiima ɓe fof." Suɓngo hooreejo leydi e hitaande 2007Ñalnde 25 noowammbar 2006 Abubakar habri wonde maa o ƴam lefol laamu. Ñalnde 20 desaambar 2006, o toɗɗaa e gardagol leydi e nder lannda (Congrès d’action) (AC). Ñalnde 14 marse 2007, Komiseer ngenndiijo jeytaare woote (INEC) yaltinii doggol cakkitiingol 24 ɗaɓɓoowo woote hooreleydaagu ñalnde 21 abriil. Innde Abubakar ŋakkunoo e kartal woote ngal. INEC yaltinii bayyinaango ina hollita wonde innde Abubakar ina ŋakki sabu o woni ko e doggol yimɓe ɓe laamu nguu sosi ngam waɗde fenaande. Abubakar yahi to ñaawirɗe ñalnde 16 marse ngam ittude kuulal makko. Ñaawirde toownde ndee, e dow nanondiral, ƴetti kuulal ñalnde 16 abriil wonde INEC alaa baawɗe ittude kanndidaaji ɗii.Kuulal ngal addani Abubakar tawtoreede woote ɗee, hay so tawii noon ina woodi kulhuli wonde ina gasa tawa ina waawi waasde rokkude karte woote ɗe innde Abubakar jogii haa ñalnde 21 abriil, ñalngu woote ɗee. Ñalnde 17 abriil, kaalirde INEC wiyi wonde Abubakar maa won e woote. E wiyde njeñtudi laamu, Abubakar heɓi tataɓo, caggal kanndidaa PDP Umaru Yar'Adua e kanndidaa ANPP Muhammadu Buhari, ko ina tolnoo e 7% e woote (2,6 miliyoŋ woote). Abubakar salii njeñtudi wooteeji ɗii, o wiyi yo ɗi ndartinee, o siftinii ɗi ko "suɓngooji ɓurɗi bonde e leydi Najeriya." O hollitii wonde o tawtortaako ñalngu udditgol Umaru Yar'Adua ñalnde 29 mee sabu miijo makko wonde woote ɗee ngonaa gootum, o wiyi o yiɗaa « teddinde ngalɗoo kewu hoɗɓe e tawtoreede am ». == Post–cukko hooreejo leydi == Wartu e PDP Caggal wooteeji 2007, Abubakar arti e lannda demokaraasi ɓesngu. E lewru oktoobar 2010 o habri anniya makko daranaade woote hooreejo leydi. Ñalnde 22 noowammbar, Goomu mawɓe Fuɗnaange suɓii mo ngam wonde kanndidaajo nanondiral Fuɗnaange, dow gonnooɗo hooreejo konu Ibrahim Babangida, gonnooɗo jaagorgal kisal leydi Aliyu Gusau e guwerneer Bukola Saraki mo diiwaan Kwara. E lewru Yarkomaa 2011, Abubakar haɓaama ngam suɓaade hooreejo leydi lannda mum e wondude e hooreejo leydi Jonathan e Sarah Jubril, o dañii 805 woote, o dañii 805 woote, o dañii 2736 woote ɗe hooreejo leydi Jonathan heɓi. E lewru ut 2013, Komiseer ngenndiijo jeytaare woote (INEC) winnditii lanndaaji ɗiɗi kesi. Heen gooto ko Dillere Demokaraasi Leƴƴi. Jaayndeeji nokkuuji ɗii kollitii wonde lannda ka ko Abubakar sosi ɗum ngam wallitde so tawii o waawaano timminde golle makko ɗe o haali e dow laylaytol PDP. E nder bayyinaango Abubakar jaɓii wonde PDM ko "sehilaaɓe makko politik" sosi ɗum, kono o heddii ko e tergal PDP. == Denndaangal Kongres Progressive == Abuubakar wondude e muhammadu buhaari. Ñalnde 2 feebariyee 2014, Abubakar yalti kadi e lannda Demokaraasi Leƴƴi, o wonti tergal sosngal All Progressives Congress, e yiɗde tawtoreede woote gardagol leydi ko adii woote gardagol leydi 2015.Njeñtudi wooteeji gardagol leydi APC Rafima, Bu3u, ko: Kwankwaso heɓi 974 woote, Atiku Abubakar heɓi 954 woote, Rochas Okorocha heɓi 400 e Sam Nda-Isiah heɓi 10 woote. Ñalnde alet 24 noowammbar 2017, Abubakar hollitii yaltugol mum e lannda All Progressives Congress (APC), o arti e lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) ñalnde 3 desaambar 2017. O wiyi o fellitii ‘hotde galle’ to PDP jooni nde geɗe baɗnooɗe mo yaltude e lannda kaa. == Kampaañ hooreleydaagu 2019 == E hitaande 2018, Abubakar fuɗɗii kampaañ mum ngam suɓaade hooreejo leydi, o heɓi noddaango lannda PDP e nder wooteeji gardagol leydi ndi mbaɗnoo to Port Harcourt ñalnde 7 oktoobar 2018. O foolii denndaangal ɗaɓɓooɓe wooteeji keddiiɗi ɗii, o dañii 1 532 woote, tawi ko 839 ɓuri wooteeji ɗiɗaɓi Sombuvernko Gointo. Atiku Abubakar jokki seppo kampaañ maako haa jihawol Kogi nde o fodi o timmina kuuɗe ɗe acci nder jiha kan. Ñalnde 30 lewru Yarkomaa, o tawtoraama batu wuro ngoo e dow tagaaɗo #NGTheCandidate. Kadi nder kawtal ngal, o wi'i o hokkan yaafuye lootooɓe nden o hokki 90% nder NNPC, ko laarani limngal limngal lesdi Naajeeriya. Atiku hoosi kampaniiji maako haa Katsina, o yilli Amir Daura nyande 7 lewru feebariyee 2019. Ñalnde 27 lewru feebariyee 2019, Atiku fooli hooreejo lesdi lesdi ndi'i, o heɓi ko ɓuri miliyonji tati woote. O ƴami haa suudu kiita mawndu, o wi'i suɓol ngol "ɓurngol bonde nder taariiha demokaraasi lesdi Naajeeriya." Kampaañ hooreejo leydi 2023Miijo e natal renndo == Fedde nde == Abubakar fuɗɗi kampaañ “Federaal Goonga” e hitaande 2017. O waɗii haalaaji e nder leydi ndi, ko fayti e no leydi ndi foti ƴellitoreede. Ko ɓooyaani koo o hollitii e kewu ɗo o rokkaa njeenaari Hero Of Democracy ndi jaaynde Hall of Grace rokki mo. "Decentralisation politique kadi maa wallu luggiɗinde e semmbinde demokaraasi men nde tawnoo ina hirjina ɓeydagol njuɓɓudi. Yimɓe ina ɓuri waawde ɗaɓɓude njuɓɓudi so laamuuji ɗii njaltinii kaalis mum en njoɓdi, wonaa njoɓdi renndo ngo ɓe moofti e nokku mo alaa ko woni e mum." O wi'i kadi: "Federaal goonga'en ɗon cemmbiɗina lesɗe ngam ɓe ndarna, ngam ɓe keɓa ceede e huwooɓe marɓe anndal naa tan ngam heɓugo ceede lewru fuu diga Abuja". Heewɓe e haalaaji makko keɓii yettoore nde tawnoo won e Naajeeriya’en ina mballita e miijo Federalism Goonga, ko ɗum addani laamuuji ɗii jogaade doole e dow jawdi mum en, ɓurndi teeŋtude e Fuɗnaange-Fuɗnaange e Fuɗnaange-rewo Naajeeriya. == Jaangirde == E nder haalaaji makko e teskuyaaji makko, Abubakar ko daraniiɗo nafoore jaŋde leydi Najeriya. Ko kanko kadi sosi duɗal jaaɓi haaɗtirde Amerik (AUN) to Yola, Adamawa. Nde sosaa ko e Yola, laamorgo diiwaan Adamawa hono Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Ameriknaajo (AUN) e juuɗe Abubakar e hitaande 2005. O wiyi wonde nde o naftorii e njuɓɓudi jaŋde Amerik nde o woni suka, o yiɗiino waɗde e nder leydi Naajeeriya janngirde style American – teeŋtinde miijo laaɓtungo, janngirɗe tokoose- solving, tawtoreede almudɓe. AUN heɓii njeenaari keeriindi to Google. E lewru ut 2014, Abubakar wiyi e bayyinaango mum : "Duɗe janngirde lesdi men ɗon laaɓi hokkataa janngirde booɗnde. Jannginooɓe men ɗon mari haaje janngingo. Ngol ngonka ɗum ɓamtaare kesum—duuɓi 10 caaliiɗi ko ɓuri non. Ustaare jaangirde lesdi Naajeeriya ko limngal limngal lesdi men ɗon mari janngirde haa ɓaawo janngirde lesdi ndi'i senators e safrooɓe. Goonga, jannginooɓe ina ndarni sifaaji senatoruuji e safrooɓe. E nder eɓɓoore ngam ustude ŋakkeende jaŋde to Fuɗnaange-rewo, Abubakar rokkii bursiiji 15 dognooɓe e njiimaandi sukaaɓe rewɓe janngooɓe Chibok. == Ko fenaande == Atiku ina wondi e njulaagu hakkunde leyɗeele wondude e William Jefferson e gooto e rewɓe Atiku, hono Jennifer Atiku Abubakar. Caggal haalaaji ɗi annduɓe mbiyata wonde Atiku waawaano yillaade Amerik, e lewru Yarkomaa 2017, laamu Amerik yaltinii bayyinaango ina hollita wonde ina foti jaɓde politik oo hade mum hollirde ngonka goonga e ngonka makko e nder leydi Amerik. Abubakar hollitii e yeeso yimɓe fof wonde sabaabu goonga oo ko wonde visa makko ina jokki haa jooni.Kono, e nder yontaaji ɓennuɗi ɗii, Atiku e wondude e Bukola Saraki, njilliima Amerik ñalnde 17 lewru Yarkomaa 2019 e ballal lobbo Brian D. Ballard.[mo?] Atiku, ɓiyiiko debbo Hadiza Abubakar Atiku e debbo makko jooni Rukaiyatu Abubakar Atiku, ina njogii jeyiiji jeeɗiɗi to Dubaï. == Nguurndam neɗɗo == Abubakar ina jogii rewɓe nayo e sukaaɓe noogas e njeetato. Atiku faamtini: "Mi yiɗiino yaajnude galle Abubakar. Miɗo felliti wonde miɗo wondi e ŋoŋɗi no feewi nde ngon-mi cukalel. Mi alaa miñi am gorko, mi alaa miñi am debbo. Mi yiɗaa ɓiɓɓe am ngona ŋoŋɗi no am nii. Ko ɗum waɗi mi resi ko ɓuri debbo gooto. Rewɓe am ko miñiraaɓe am rewɓe, sehilaaɓe am gooto, kadi ko ɓe wasiyaaji am gooto." E hitaande 1971, e nder sirlu, o resi Titilayo Albert, to Lagos ; ɓesngu makko ina luulndii dental ngal e fuɗɗoode. Ɓiɓɓe makko ummoriiɓe e makko ina njeyaa heen: Faatimata, Aadamu, Haliima e Aminu. E hitaande 1979, o resi Ladi Yakubu, debbo makko ɗiɗaɓo. Omo jogii ɓiɓɓe jeegom e Ladi: Abba, Atiku, Zaynab, Ummi-Hauwa, Maryam e Rukaiyatu. E hitaande 1983, o resi debbo makko tataɓo, laamɗo debbo biyeteeɗo Rukaiyatu, ɓiy Lamido Adamawa, biyeteeɗo Aliyu Mustafaa. Ɓiɓɓe maɓɓe ko : Ayisa, Hadiisa, Aliyu (innde baaba mum maayɗo), Asmaa, Mustafa, Layla e Abdulsalaam. Caggal ɗuum Abubakar seerti e Ladi, o acciri ɗum resde, hono debbo makko nayaɓo (ɓurɗo yaawde mo wonde juulɗo), hono Jennifer Iwenjiora Douglas. E hitaande 1986, o resi debbo makko joyaɓo (ko debbo makko nayaɓo tan e oon sahaa, sabu ceergal makko e Ladi ko adii ɗuum), hono Faatima Shettima. Ɓiɓɓe maɓɓe ina njeyaa heen : Amina (Meena), Mohammed e ɓiɗɓe ɗiɗo Ahmed e Shehu, ɓiɗɓe ɗiɗo Zainab e Aisha, e Hafsat. Ñalnde 1 feebariyee 2022, Jennifer Douglas hollitii ceergal mum e Abubakar e nder bayyinaango ngo o waɗi e jaayndeeji. E wiyde makko, senngo maɓɓe ngo yani ko sabu luural jowitiingal e jokkude hoɗde e leydi Angalteer, e nder geɗe goɗɗe ɗe o waɗi ko juuti. Njeenaaje e teddungalTiitooɗe aadaaji E hitaande 1982, Abubakar rokkaama tiitoonde laamɗo Turaki Adamawa, ko jom suudu makko garoowo, laamɗo aadaaji Adamawa, hono Alhaji Aliyu Mustafa. Tiitoonde ndee ko adii ɗuum ko laamɗo mo laamɗo oo ɓuri yiɗde e nder galle laamorɗo oo, sibu ko joom mum woni kalfinaaɗo geɗe nder leydi laamɗo oo. E lewru suwee 2017, Abubakar hokkaama tiitoonde laamu Waziri Adamawa, tiitoonde makko ɓennunde ndee, Turaki, rokkaama ɓiyiiko, Aliyu, ɓiyiiko gadano e debbo mum tataɓo. == Teddungal hakkunde leyɗeele == E hitaande 2011, nde ɓe mawninta duuɓi 50 ko Fedde Jam Amerik e hitaande 2011, Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Jam (NPCA) – fedde nde wonaa laamuyankoore, nde seerti e Fedde Jam, nde gollotoo ko e fedde janngooɓe ɓennuɓe ngam Returned Wotizen Harrisba Global Peace Corps the Returned Wotizen Harrisba Global Peace Corps A Caahu. E nder dokkal njeenaari ndii, Fedde Ngenndiije Dentuɗe (Association Nationale de la Paix Corps) siftinii wonde Abubakar ko neɗɗo gooto ballitooɗo ƴellitaare jaŋde toownde e nder duunde Afrik. "Alaa njulaagu keeriiɗo e nder Afrik ɓurɗo Atiku Abubakar golloraade demokaraasi walla wallitde yahrude yeeso jaŋde toownde", NPCA wiyi. Ɗum ko caggal hitaande 2012 nde Abubakar rokki Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Jam to Amerik 750 000 dolaar, "ngam wallitde eɓɓaande hesere nde ardiiɓe winndere ndee mbaɗata ngam yeewtidde e batte Fedde Jam." Ko ngol woni dokkal ɓurngal mawnude e nder daartol Fedde nde. == Himobe== abrv2vobauzcvxb0yik69400tpf45lt 177501 177471 2026-06-30T11:09:10Z Fulani215 7983 /* Fuɗɗoode golle politik */ fixed typo 177501 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Atiku Abubakar GCON''' (heɗtoR; jibinaa ko yalnde sapponde ɗiɗi e jeewey 25 lewru noowammbar hiitande alif 1946) ko neɗɗo siyaasayanke e njulaagu [[Naajeeriya]], o woniino cukko hooreejo leydi Naajeeriya gila 1999 haa too 2007 e sahaa laamu [[Olusegun Obasanjo]]. O dañii darnde guwerneer diiwaan Adamawa e hitaande 1990 e hitaande 1996 o dañaani heen nafoore, kono o dañii heen nafoore e hitaande 1998. Ko adii nde o hunnata laamu, o suɓaama e kanndidaa gonnooɗo hooreejo konu, hono Olusegun Obasanjo, e nder wooteeji hooreleydaagu 1999, o suɓaama kadi e hitaande 1903.<ref>{{Cite news|url=https://nigeriatoday.ng/news/north-east/adamawa/profile-of-atiku-abubakar-from-an-only-child-of-a-father-who-opposed-western-education-to-a-political-guru/|title=Profile of Atiku Abubakar: From an only child of a father who opposed western education to a political guru|date=2 October 2018|work=Nigeria Today|access-date=3 January 2019|archive-date=3 January 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190103210713/https://nigeriatoday.ng/news/north-east/adamawa/profile-of-atiku-abubakar-from-an-only-child-of-a-father-who-opposed-western-education-to-a-political-guru/|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|title=Atiku Abubakar - Biography and Life of the 11th Vice President of Nigeria|url=https://www.peoplestrustafrica.com/atiku-abubakar-why-nigerians-need-him-now/#.XtCuR-_amGQ|first=Olajumoke|last=Adeosun|date=17 July 2019|website=Entrepreneurs In Nigeria|access-date=29 May 2020|archive-date=9 July 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210709184553/https://www.peoplestrustafrica.com/atiku-abubakar-why-nigerians-need-him-now/#.XtCuR-_amGQ|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|date=6 February 2019|title=Atiku Abubakar - the Nigerian operator who knows how to make money|agency=[[BBC News]]|url=https://www.bbc.com/news/world-africa-47046599|access-date=11 September 2020}}</ref> Atiku Abubakar suɓi hooreejo lesdi Naajeeriya laabi jeego'o, o heɓi nasaraaku, nder hitaande 1993, 2007, 2011, 2015, 2019, e 2023. O fooɗi haa suɓol hooreejo lesdi Naajeeriya nder hitaande 1993, amma o fooli Moshood Gabiola e Baba. O woniino kanndidaajo hooreejo leydi e nder cuɓi hooreejo leydi 2007 garoowo e tataɓo caggal Umaru Yar'Adua mo PDP e Muhammadu Buhari mo ANPP. O tawtoraama woote gardagol leydi e nder wooteeji gardagol leydi e hitaande 2011, o fooli hooreejo leydi jooni oo, hono Goodluck Jonathan. E hitaande 2014, o naati e fedde wiyeteende All Progressives Congress ko adii suɓngo hooreejo leydi 2015, o tawtoraama wooteeji gardagol leydi ndi, tawi o foolii Muhammadu Buhari. E hitaande 2017, o arti e lannda Demokaraasi yimɓe, o woniino kanndidaa hooreejo lannda oo e nder wooteeji gardagol leydi 2019, o fooli kadi hooreejo leydi jooni oo, hono Muhammadu Buhari. E lewru mee 2022, o suɓaama kadi kanndidaa hooreejo leydi lannda Demokaraasi Leƴƴi, oo sahaa ko e woote gardagol leydi 2023 caggal nde o fooli Nyesom Wike, gonnooɗo guwerneer diiwaan Rivers, e nder wooteeji gardagol leydi. O ari ɗiɗaɓo e wooteeji mawɗi ɗii, o fooli Bola Tinubu, hay so tawii noon Abubakar hawri e kanndidaaji luulndo woɗɓe ngam ɗaɓɓude woote. E hitaande 2025, Abubakar yalti PDP ngam naatde e Kongres Demokaratik Afrik, e wondude e gonnooɗo luulndiiɗo makko Peter Obi. Ardiiɓe luutndiiɓe ɗiɗo ɓee ina njiɗi hollirde fedde wootere ngam haɓaade APC e wooteeji gardagol leydi 2027. == Nguurndam gadano == Atiku Abubakar jibinaa ko ñalnde 25 noowammbar 1946 to Jada, wuro ngo jeyaa ko e leydi Kameruun Biritaan – feccere e leydi ndi caggal mum hawri e Fedde Naajeeriya caggal referaandoom leydi Kameruun Biritaan e hitaande 1961. Baaba makko, Garba Abubakar ko njulaagu e demoowo fulɓe wonnoo, yumma makko ko Aisha Kande. O inniraa ko mawniiko gorko biyeteeɗo Atiku Abdulqadir mo ummorii ko Wurno, diiwaan Sokoto, o eggini wuro Kojoli to Jada, diiwaan Adamawa. Mawniiko gorko biyeteeɗo Inuwa Dutse eggini Jada, diiwal Adamawa, diga Dutse, diiwal Jigawa. O wonti ɓiɗɗo gooto e jibnaaɓe makko nde miñiiko debbo gooto sankii e cukaagu makko. E hitaande 1957, baaba makko maayi e ndiyam, nde o tacci maayo feewde Toungo, wuro hoɗdiiɓe Jada. == Cukaagu e jaŋde == Baaba makko ina luulndii miijo jaŋde hirnaange, o etinooma haɗde Atiku Abubakar yaltude e jaŋde ganndal. Nde laamu nguu anndi Abubakar janngataa e duɗe doosɗe, baaba makko waɗi balɗe seeɗa e kasoo haa Aisha Kande, yumma makko yoɓi njoɓdi ndii. Nde o heɓi duuɓi jeetati, Abuubakar winnditii e duɗal leslesal Jada, Adamawa. Caggal nde o timmini jaŋde makko leslesre e hitaande 1960, o naati duɗal hakkundeewal diiwaan Adamawa e hitaande ndee tan, kanko e 59 almuudo goɗɗo. O heɓi bak makko e duɗal hakkundeewal e hitaande 1965 caggal nde o waɗi tolno tataɓo e jaŋde seedantaagal duɗal mawngal Afrik worgo. Caggal duɗal hakkundeewal, Abubakar janngi ko juuti to duɗal jaaɓi haaɗtirde polis Naajeeriya to [[Kaduna]]. O yalti duɗal ngal nde o waawaano hollirde njeñtudi Hiisawal O-Level, o golliima seeɗa e golle Tax Officer e nder Ministeer Kaalis diiwaan oo, ɗo o heɓi naatde e Duɗal Higiene to Kano e hitaande 1966. O heɓi Dipoloma e hitaande 1967, caggal nde o woni hooreejo duɗal Interim Stu the Union. E hitaande 1967, o winnditii ngam heɓde dipolomaaji sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, e dow bursi laamu diiwaan oo. Caggal nde o heɓi bak makko e hitaande 1969, e nder wolde hakkunde leyɗeele Naajeeriya, o golliima to Customs Service. E hitaande 2021, Abubakar timminii e jaɓde jaŋde mum toownde e jokkondiral hakkunde leyɗeele to duɗal jaaɓi haaɗtirde Anglia Ruskin. Sarwiis doosɗeAbubakar golliima e nder sarwiis Customs Nigeria duuɓi capanɗe ɗiɗi, o ummii o wonti cukko hooreejo, no darnde ɗiɗaɓere ɓurnde toowde e nder sarwiis oo anndiranoo ndeen ; o woppi golle e lewru abriil 1989, o naati e golle njulaagu e politik timmuɗo. O fuɗɗorii ko e njulaagu (business) e nder balɗe makko gadane, o woni ko e golle Dowlaaji Dentuɗi. == Golle njulaagu == == Ko jeyi leydi == E hitaande 1974, o ɗaɓɓi, o heɓi ñamaande 31 000 naira ngam mahde galle makko gadano to Yola, mo o waɗti renndinde. E ngalu ngu o heɓi e renndo ngoo, o soodi nokku goɗɗo, o mahi galle ɗiɗaɓo. O jokki e noon, o mahi portfolio mawɗo e nder wuro Yola, leydi Nijeer. E hitaande 1981, o naati e ndema, o heɓi 2 500 ektaar leydi sara Yola ngam fuɗɗaade remde gawri e kosam. Hasre ndee yani ko e sahaaji caɗtuɗi, udditaa e hitaande 1986. O winndi e lowre makko e lewru abriil 2014 : « njillu am gadano e ndema, e kitaale 1980, joofi ko e ŋakkeende ». Ndeen o naatii e njulaagu, o soodi e yeeyde kammuuji keewɗi maaro, mburu e suukara. == Hortol == Ko ɓuri teeŋtude e golle Abubakar ko nde o woni Custom to Ports Apapa. Gabrielle Volpi, jom jawdi en lesdi Naajeeriya, noddi mo ngam sosde hukuumaaji rento lesdi Naajeeriya (NICOTES), hukuuma hakkilanki kuuɗe ɗen, hukuumaaji pamari ɗin ɗon huuwa nder Portji. NICOTES maa yahru caggal mum wonta Intels Nigeria Limited, rokka Abubakar jawdi keewndi. Abubakar ko gooto e sosɓe Intels Nigeria Limited, fedde nde ina jogii golle keewɗe e nder leydi Najeriya e caggal leydi. Nafooje njulaagu Atiku goɗɗe ina tawee e nder Yola, Adamawa ; e ina jeyaa heen Adama Beverages Limited, gollordu peewnugol njaram to Yola, gollordu ñamri daabaaji, e Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Ameriknaajo to Niiseer (AUN), duɗal jaaɓi-haaɗtirde keeringal gadanal e nder Afrik worgo Saharaa. O woppi golle e lewru abriil 1989, o woni e golle njulaagu e politik. == Luural nafooje == Tuumeede luural nafooje ina jokki e makko gila ndeen sabu naatgol makko e njulaagu nde o woni golloowo laamu, joginooɗo mbaawka toppitiika. To bannge makko, Abubakar ina daranii kuulal ngal, o wiyi wonde naatgol makko ina fawii e jeyi leydi (ko kuule laamu nguu njamiri), tee o naatnaaka e golle ñalnde kala e nder golle ɗee. Sosiyetee makko biyeteeɗo NICOTES, caggal ɗuum, wayli innde mum wonti INTELS, caggal ɗuum o yahri yeeso e tuumeede njulaagu kaalis mo laamu Amerik tuugninoo e Abubakar e sahaa nde o woni cukko hooreejo leydi ndii. == Fuɗɗoode golle politik == Atiku Abuubakar e kitaale 1990 Abubakar fuɗɗi nastugo siyaasaaku woni nder fuɗɗam kitaale 1980, nde o huuwi ɓaawo lesdi ngam kampaniiru guwerneer Bamanga Tukur, mo wakkati man o laati ardiiɗo hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya. O ƴetti woote e innde Tukur, o rokki kadi kampaañ oo. Hakkunde joofnirde golle makko e Dowlaaji Dentuɗi, o hawri e Seneraal Shehu Musa Yar'Adua, gonnooɗo hooreejo konu ɗiɗaɓo, gardiiɗo jaagorɗe toowɗe hakkunde 1976 e 1979. Abubakar ko Yar'Adua ƴetti ɗum e nder batuuji politik ɗi jooni mbaɗata ko juuti e nder Lago've the Yar Fedde Yimɓe Lesdi Naajeeriya. Fedde ɓesngu ndee ina waɗi dawriyankooɓe hono Umaru Muusaa Yar’Adua, Baaba Gana Kingibe, Bola Tinubu, Sabo Bakin Zuwo, Rabiu Kwankwaso, Abdullahi Aliyu Sumaayla e Abubakar Koko. E hitaande 1989, Abubakar suɓaama cukko hooreejo leydi Naajeeriya e nder mahngo leydi Naajeeriya tataɓiri. Abubakar heɓi jooɗorde ngam wakiltaaki lesdi maako nder kawtal lesdi lesdi Naajeeriya nder hitaande 1989, ngal sosaa ngam suɓugo doosɗe lesdi Naajeeriya kesum. Fedde ɓesngu nguu, haa jooni, laamu militeer en haɗii winnditaade (hay gooto e pelle ɗaɓɓuɗe ɗee winnditaaki), ɓe kawri e lannda sosiyaalist (SDP) mo laamu nguu sosi. Ñalnde 1 suwee 1990, Abuubakar habri wonde o yiɗiino wonde guwerneer diiwaan Gongola. Hitaande fawtii heen, hade wooteeji ɗii yuɓɓineede, Dowla Gongola feccii e ɗiɗi – Dowla Adamawa e Taraba – e juuɗe laamu fedde ndee. Abubakar yani e nder Dowla Adamawa keso oo. Caggal nde o dañi woote SDP e lewru noowammbar 1991, kono ɓooyaani ko laamu nguu haɗi mo tawtoreede woote ɗee. E hitaande 1993, Abubakar tawtoraama woote gardagol leydi SDP. Njillu nguu caggal woote gadane ɗe wooteeji ɗi mbaɗi to Jos ko : Moshood Abiola heɓi 3 617 woote, Baba Gana Kingibe heɓi 3 255 woote e Abubakar heɓi 2 066 woote. Abubakar e Kingibe miijii hawrude e doole mum en hawrude e 5 231 woote ngam haɓaade Abiola. Kono caggal nde Shehu Yar'Adua naamndii Atiku Abubakar yo yaltu e kampaañ o, tawi Abiola fodaniino mo waɗde kanndidaa makko. Abiola ɓaawo man ɗon ƴama guwerneeruuji SDP ngam suɓugo Kinigbe ngam o laato cukko hooreejo lesdi, nder cuɓi hooreejo lesdi 12 lewru Juko.Caggal 12 lewru juko e wakkati laamu Seneraal Sani Abacha, Abubakar holli yidde ngam heɓugo jappeere laamu lesdi Adamawa les lesdi Naajeeriya, taskaram laamu man timmini bee maayde Seneraal Abacha. E hitaande 1998, Abubakar naati e lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) caggal ɗuum o heɓi noddaango ngam wonde guwerneer diiwaan Adamawa, o heɓi njeenaari e wooteeji guwerneer e lewru Duujal 1998, kono hade makko hunnaade o jaɓi wonde gardiiɗo kanndidaa PDP to kanndidaa hooreejo diiwaan oo, gonnooɗo Ogunba diiwaan militalu on wooteeji hooreejo leydi 1999 puɗɗiiɗi e nder leydi Najeriya nayaɓiri, Cukko hooreejo leydi [[Naajeeriya]] == Manndaa gadano == Abuubakar e hitaande 2003 Ñalnde 29 Mbooy 1999, Abuubakar woora cukko hooreejo leydi Nijeer. Manndaa makko gadano oo ɓuri teeŋtude ko e darnde makko e wonde hooreejo Diiso Faggudu Ngenndiijo e hooreejo Diiso Ngenndiijo ngam Privatisation, toppitiiɗo yeeyde teemedde ujunnaaje sosiyeteeji laamu ɗi ngalaa ngalu, ɗi njuɓɓudi mum en moƴƴaani, e bannge Nasir Ahmad el-Rufai.[neutrality is disputed]. == Manndaa ɗiɗaɓo == Manndaa ɗiɗmo Abubakar e gardagol hooreejo leydi ndii, ko jokkondiral ɓuuɓngal e hooreejo leydi Obasanjo. E hitaande 2006, Abubakar naatii e hare mawnde hakkunde yimɓe e hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, tawi ina wayi no ummorii ko e ɗaɓɓaande makko waylude won e kuule doosgal leydi ndii ngam ƴettude balɗe goɗɗe e gardagol leydi ndii (Ajendaaji manndaa tataɓo). == Tuumaaɗo ko Skandal njulaagu == E hitaande 2005, Abubakar ina wiyee ina wondi e depitee Ameriknaajo biyeteeɗo William J. Jefferson e fenaande njulaagu. Jefferson hollitii jaɓii 100 000 dolaar ngam ñamlude Lori Mody, debbo jom jawdi en yiɗɓe heɓde kontraaji e nder leydi Najeriya, tawi kaalis oo ina wiyee ina foti wallitde Abubakar e golle njulaagu Mody. Wiɗto FBI hollitii hujjaaji kollitooji wonde Jefferson ina anniyii yettinde Abubakar njoɓdi ndii. Ñalnde 30 sulyee 2005, ajanndeeji ɗii ƴetti wideyoo ina keɓa Jefferson 100 000 dolaar e nder boowal laaɗe diwooje to otel Ritz-Carlton to Arlington, to Virginie. Caggal ɗuum, njiylawu galle Jefferson tawi ko 90 000 dolaar kaalis suuɗiiɗo e nder congelateur makko, tawi ina ɓuuɓnaa e aluminium. Abuubakar e Jefferson fof njedditii ko waɗi ko boni. Abubakar hollitii wonde Jefferson meeɗaa wiyde ina rokka neɗɗo nafooje faggudu, tee Jefferson ina seedtoo ndeeɗoo wiyde. Kono wiɗto ngoo hollitii wonde kaalis oo ina foti wallitde Abubakar ngam wallitde nafooje njulaagu Mody e nder leydi Najeriya. E hitaande 2009, Jefferson ñaawaama warngooji keewɗi, ina jeyaa heen ɗaɓɓude njoɓdi e njulaagu yiɗɓe golloraade e nder Afrik. O ñaawaa duuɓi 13 kasoo, tawi ina jeyaa e kuuge ɓurɗe juutde ɗe meeɗaa waɗde e gonnooɗo depitee Amerik sabu fenaande. Kono e hitaande 2017, ñaawoore makko ustaama haa laaɓi caggal wullitaango e mbayliigaaji sariya. == Ajenda manndaa tataɓo == Luural ngal waylo-waylo doosgal leydi ndii waɗi, addani lannda Demokaraasi ɓesngu nguu ƴaañde. Asamblee ngenndiijo oo, haa jooni, woppii waylo-waylo weeyo ngo ina addana, Obasanjo ƴamde manndaa goɗɗo. E hitaande 2006, Abubakar luurdi e hooreejo leydi Olusegun Obasanjo, o wayli lanndaaji, gila e lannda Demokaraasi (PDP) haa e lannda Kongres (ACN), ngam heblude wooteeji 2007. E nder yeewtere waɗnoonde e lewru noowammbar 2013, ko faati e etaade Obasanjo hollirde wonde ina jogori arde e manndaa mum tataɓo, Abubakar ina siftina wonde : « [O] humpitiima mi wonde ‘mi woppii laamu duuɓi capanɗe ɗiɗi jooni, mi woppii Mubaarak e laamu, mi woppii Mugabe e laamu, mi woppii Bingo e Uyadema e laamu, mi woppii Eyadema e laamu, mi woppii Eyadema e laamu eɓe ngoni e laamu haa jooni kadi mi waɗii duuɓi jeetati tan aɗa naamnoo mi yo mi yah; Kadi mi jaabiima mo wonde Naajeeriya wonaa Libi, wonaa Misra, wonaa Kamerun, kadi wonaa Togo; Ñalnde 30 marse 2014, jaayndeeji leydi Najeriya kollitii wonde delegaasiyoŋ ummoriiɗo e fedde ardiiɓe sukaaɓe worgo yilliima Obasanjo to galle mum to Abeokuta, ɓe ñaagii mo nde o "yaafotoo gonnooɗo cukko hooreejo leydi maa, Alhaji Atiku Abubakar, kala bakkaat politik walla bonannde nde o waɗi e maa." E nder jaabawol makko, Obasanjo hollitii wonde "ko mi gardiiɗo e baaba, mi alaa tikkere e hay gooto, so ina woodi, mi yaafiima ɓe fof." Suɓngo hooreejo leydi e hitaande 2007Ñalnde 25 noowammbar 2006 Abubakar habri wonde maa o ƴam lefol laamu. Ñalnde 20 desaambar 2006, o toɗɗaa e gardagol leydi e nder lannda (Congrès d’action) (AC). Ñalnde 14 marse 2007, Komiseer ngenndiijo jeytaare woote (INEC) yaltinii doggol cakkitiingol 24 ɗaɓɓoowo woote hooreleydaagu ñalnde 21 abriil. Innde Abubakar ŋakkunoo e kartal woote ngal. INEC yaltinii bayyinaango ina hollita wonde innde Abubakar ina ŋakki sabu o woni ko e doggol yimɓe ɓe laamu nguu sosi ngam waɗde fenaande. Abubakar yahi to ñaawirɗe ñalnde 16 marse ngam ittude kuulal makko. Ñaawirde toownde ndee, e dow nanondiral, ƴetti kuulal ñalnde 16 abriil wonde INEC alaa baawɗe ittude kanndidaaji ɗii.Kuulal ngal addani Abubakar tawtoreede woote ɗee, hay so tawii noon ina woodi kulhuli wonde ina gasa tawa ina waawi waasde rokkude karte woote ɗe innde Abubakar jogii haa ñalnde 21 abriil, ñalngu woote ɗee. Ñalnde 17 abriil, kaalirde INEC wiyi wonde Abubakar maa won e woote. E wiyde njeñtudi laamu, Abubakar heɓi tataɓo, caggal kanndidaa PDP Umaru Yar'Adua e kanndidaa ANPP Muhammadu Buhari, ko ina tolnoo e 7% e woote (2,6 miliyoŋ woote). Abubakar salii njeñtudi wooteeji ɗii, o wiyi yo ɗi ndartinee, o siftinii ɗi ko "suɓngooji ɓurɗi bonde e leydi Najeriya." O hollitii wonde o tawtortaako ñalngu udditgol Umaru Yar'Adua ñalnde 29 mee sabu miijo makko wonde woote ɗee ngonaa gootum, o wiyi o yiɗaa « teddinde ngalɗoo kewu hoɗɓe e tawtoreede am ». == Post–cukko hooreejo leydi == Wartu e PDP Caggal wooteeji 2007, Abubakar arti e lannda demokaraasi ɓesngu. E lewru oktoobar 2010 o habri anniya makko daranaade woote hooreejo leydi. Ñalnde 22 noowammbar, Goomu mawɓe Fuɗnaange suɓii mo ngam wonde kanndidaajo nanondiral Fuɗnaange, dow gonnooɗo hooreejo konu Ibrahim Babangida, gonnooɗo jaagorgal kisal leydi Aliyu Gusau e guwerneer Bukola Saraki mo diiwaan Kwara. E lewru Yarkomaa 2011, Abubakar haɓaama ngam suɓaade hooreejo leydi lannda mum e wondude e hooreejo leydi Jonathan e Sarah Jubril, o dañii 805 woote, o dañii 805 woote, o dañii 2736 woote ɗe hooreejo leydi Jonathan heɓi. E lewru ut 2013, Komiseer ngenndiijo jeytaare woote (INEC) winnditii lanndaaji ɗiɗi kesi. Heen gooto ko Dillere Demokaraasi Leƴƴi. Jaayndeeji nokkuuji ɗii kollitii wonde lannda ka ko Abubakar sosi ɗum ngam wallitde so tawii o waawaano timminde golle makko ɗe o haali e dow laylaytol PDP. E nder bayyinaango Abubakar jaɓii wonde PDM ko "sehilaaɓe makko politik" sosi ɗum, kono o heddii ko e tergal PDP. == Denndaangal Kongres Progressive == Abuubakar wondude e muhammadu buhaari. Ñalnde 2 feebariyee 2014, Abubakar yalti kadi e lannda Demokaraasi Leƴƴi, o wonti tergal sosngal All Progressives Congress, e yiɗde tawtoreede woote gardagol leydi ko adii woote gardagol leydi 2015.Njeñtudi wooteeji gardagol leydi APC Rafima, Bu3u, ko: Kwankwaso heɓi 974 woote, Atiku Abubakar heɓi 954 woote, Rochas Okorocha heɓi 400 e Sam Nda-Isiah heɓi 10 woote. Ñalnde alet 24 noowammbar 2017, Abubakar hollitii yaltugol mum e lannda All Progressives Congress (APC), o arti e lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) ñalnde 3 desaambar 2017. O wiyi o fellitii ‘hotde galle’ to PDP jooni nde geɗe baɗnooɗe mo yaltude e lannda kaa. == Kampaañ hooreleydaagu 2019 == E hitaande 2018, Abubakar fuɗɗii kampaañ mum ngam suɓaade hooreejo leydi, o heɓi noddaango lannda PDP e nder wooteeji gardagol leydi ndi mbaɗnoo to Port Harcourt ñalnde 7 oktoobar 2018. O foolii denndaangal ɗaɓɓooɓe wooteeji keddiiɗi ɗii, o dañii 1 532 woote, tawi ko 839 ɓuri wooteeji ɗiɗaɓi Sombuvernko Gointo. Atiku Abubakar jokki seppo kampaañ maako haa jihawol Kogi nde o fodi o timmina kuuɗe ɗe acci nder jiha kan. Ñalnde 30 lewru Yarkomaa, o tawtoraama batu wuro ngoo e dow tagaaɗo #NGTheCandidate. Kadi nder kawtal ngal, o wi'i o hokkan yaafuye lootooɓe nden o hokki 90% nder NNPC, ko laarani limngal limngal lesdi Naajeeriya. Atiku hoosi kampaniiji maako haa Katsina, o yilli Amir Daura nyande 7 lewru feebariyee 2019. Ñalnde 27 lewru feebariyee 2019, Atiku fooli hooreejo lesdi lesdi ndi'i, o heɓi ko ɓuri miliyonji tati woote. O ƴami haa suudu kiita mawndu, o wi'i suɓol ngol "ɓurngol bonde nder taariiha demokaraasi lesdi Naajeeriya." Kampaañ hooreejo leydi 2023Miijo e natal renndo == Fedde nde == Abubakar fuɗɗi kampaañ “Federaal Goonga” e hitaande 2017. O waɗii haalaaji e nder leydi ndi, ko fayti e no leydi ndi foti ƴellitoreede. Ko ɓooyaani koo o hollitii e kewu ɗo o rokkaa njeenaari Hero Of Democracy ndi jaaynde Hall of Grace rokki mo. "Decentralisation politique kadi maa wallu luggiɗinde e semmbinde demokaraasi men nde tawnoo ina hirjina ɓeydagol njuɓɓudi. Yimɓe ina ɓuri waawde ɗaɓɓude njuɓɓudi so laamuuji ɗii njaltinii kaalis mum en njoɓdi, wonaa njoɓdi renndo ngo ɓe moofti e nokku mo alaa ko woni e mum." O wi'i kadi: "Federaal goonga'en ɗon cemmbiɗina lesɗe ngam ɓe ndarna, ngam ɓe keɓa ceede e huwooɓe marɓe anndal naa tan ngam heɓugo ceede lewru fuu diga Abuja". Heewɓe e haalaaji makko keɓii yettoore nde tawnoo won e Naajeeriya’en ina mballita e miijo Federalism Goonga, ko ɗum addani laamuuji ɗii jogaade doole e dow jawdi mum en, ɓurndi teeŋtude e Fuɗnaange-Fuɗnaange e Fuɗnaange-rewo Naajeeriya. == Jaangirde == E nder haalaaji makko e teskuyaaji makko, Abubakar ko daraniiɗo nafoore jaŋde leydi Najeriya. Ko kanko kadi sosi duɗal jaaɓi haaɗtirde Amerik (AUN) to Yola, Adamawa. Nde sosaa ko e Yola, laamorgo diiwaan Adamawa hono Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Ameriknaajo (AUN) e juuɗe Abubakar e hitaande 2005. O wiyi wonde nde o naftorii e njuɓɓudi jaŋde Amerik nde o woni suka, o yiɗiino waɗde e nder leydi Naajeeriya janngirde style American – teeŋtinde miijo laaɓtungo, janngirɗe tokoose- solving, tawtoreede almudɓe. AUN heɓii njeenaari keeriindi to Google. E lewru ut 2014, Abubakar wiyi e bayyinaango mum : "Duɗe janngirde lesdi men ɗon laaɓi hokkataa janngirde booɗnde. Jannginooɓe men ɗon mari haaje janngingo. Ngol ngonka ɗum ɓamtaare kesum—duuɓi 10 caaliiɗi ko ɓuri non. Ustaare jaangirde lesdi Naajeeriya ko limngal limngal lesdi men ɗon mari janngirde haa ɓaawo janngirde lesdi ndi'i senators e safrooɓe. Goonga, jannginooɓe ina ndarni sifaaji senatoruuji e safrooɓe. E nder eɓɓoore ngam ustude ŋakkeende jaŋde to Fuɗnaange-rewo, Abubakar rokkii bursiiji 15 dognooɓe e njiimaandi sukaaɓe rewɓe janngooɓe Chibok. == Ko fenaande == Atiku ina wondi e njulaagu hakkunde leyɗeele wondude e William Jefferson e gooto e rewɓe Atiku, hono Jennifer Atiku Abubakar. Caggal haalaaji ɗi annduɓe mbiyata wonde Atiku waawaano yillaade Amerik, e lewru Yarkomaa 2017, laamu Amerik yaltinii bayyinaango ina hollita wonde ina foti jaɓde politik oo hade mum hollirde ngonka goonga e ngonka makko e nder leydi Amerik. Abubakar hollitii e yeeso yimɓe fof wonde sabaabu goonga oo ko wonde visa makko ina jokki haa jooni.Kono, e nder yontaaji ɓennuɗi ɗii, Atiku e wondude e Bukola Saraki, njilliima Amerik ñalnde 17 lewru Yarkomaa 2019 e ballal lobbo Brian D. Ballard.[mo?] Atiku, ɓiyiiko debbo Hadiza Abubakar Atiku e debbo makko jooni Rukaiyatu Abubakar Atiku, ina njogii jeyiiji jeeɗiɗi to Dubaï. == Nguurndam neɗɗo == Abubakar ina jogii rewɓe nayo e sukaaɓe noogas e njeetato. Atiku faamtini: "Mi yiɗiino yaajnude galle Abubakar. Miɗo felliti wonde miɗo wondi e ŋoŋɗi no feewi nde ngon-mi cukalel. Mi alaa miñi am gorko, mi alaa miñi am debbo. Mi yiɗaa ɓiɓɓe am ngona ŋoŋɗi no am nii. Ko ɗum waɗi mi resi ko ɓuri debbo gooto. Rewɓe am ko miñiraaɓe am rewɓe, sehilaaɓe am gooto, kadi ko ɓe wasiyaaji am gooto." E hitaande 1971, e nder sirlu, o resi Titilayo Albert, to Lagos ; ɓesngu makko ina luulndii dental ngal e fuɗɗoode. Ɓiɓɓe makko ummoriiɓe e makko ina njeyaa heen: Faatimata, Aadamu, Haliima e Aminu. E hitaande 1979, o resi Ladi Yakubu, debbo makko ɗiɗaɓo. Omo jogii ɓiɓɓe jeegom e Ladi: Abba, Atiku, Zaynab, Ummi-Hauwa, Maryam e Rukaiyatu. E hitaande 1983, o resi debbo makko tataɓo, laamɗo debbo biyeteeɗo Rukaiyatu, ɓiy Lamido Adamawa, biyeteeɗo Aliyu Mustafaa. Ɓiɓɓe maɓɓe ko : Ayisa, Hadiisa, Aliyu (innde baaba mum maayɗo), Asmaa, Mustafa, Layla e Abdulsalaam. Caggal ɗuum Abubakar seerti e Ladi, o acciri ɗum resde, hono debbo makko nayaɓo (ɓurɗo yaawde mo wonde juulɗo), hono Jennifer Iwenjiora Douglas. E hitaande 1986, o resi debbo makko joyaɓo (ko debbo makko nayaɓo tan e oon sahaa, sabu ceergal makko e Ladi ko adii ɗuum), hono Faatima Shettima. Ɓiɓɓe maɓɓe ina njeyaa heen : Amina (Meena), Mohammed e ɓiɗɓe ɗiɗo Ahmed e Shehu, ɓiɗɓe ɗiɗo Zainab e Aisha, e Hafsat. Ñalnde 1 feebariyee 2022, Jennifer Douglas hollitii ceergal mum e Abubakar e nder bayyinaango ngo o waɗi e jaayndeeji. E wiyde makko, senngo maɓɓe ngo yani ko sabu luural jowitiingal e jokkude hoɗde e leydi Angalteer, e nder geɗe goɗɗe ɗe o waɗi ko juuti. Njeenaaje e teddungalTiitooɗe aadaaji E hitaande 1982, Abubakar rokkaama tiitoonde laamɗo Turaki Adamawa, ko jom suudu makko garoowo, laamɗo aadaaji Adamawa, hono Alhaji Aliyu Mustafa. Tiitoonde ndee ko adii ɗuum ko laamɗo mo laamɗo oo ɓuri yiɗde e nder galle laamorɗo oo, sibu ko joom mum woni kalfinaaɗo geɗe nder leydi laamɗo oo. E lewru suwee 2017, Abubakar hokkaama tiitoonde laamu Waziri Adamawa, tiitoonde makko ɓennunde ndee, Turaki, rokkaama ɓiyiiko, Aliyu, ɓiyiiko gadano e debbo mum tataɓo. == Teddungal hakkunde leyɗeele == E hitaande 2011, nde ɓe mawninta duuɓi 50 ko Fedde Jam Amerik e hitaande 2011, Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Jam (NPCA) – fedde nde wonaa laamuyankoore, nde seerti e Fedde Jam, nde gollotoo ko e fedde janngooɓe ɓennuɓe ngam Returned Wotizen Harrisba Global Peace Corps the Returned Wotizen Harrisba Global Peace Corps A Caahu. E nder dokkal njeenaari ndii, Fedde Ngenndiije Dentuɗe (Association Nationale de la Paix Corps) siftinii wonde Abubakar ko neɗɗo gooto ballitooɗo ƴellitaare jaŋde toownde e nder duunde Afrik. "Alaa njulaagu keeriiɗo e nder Afrik ɓurɗo Atiku Abubakar golloraade demokaraasi walla wallitde yahrude yeeso jaŋde toownde", NPCA wiyi. Ɗum ko caggal hitaande 2012 nde Abubakar rokki Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Jam to Amerik 750 000 dolaar, "ngam wallitde eɓɓaande hesere nde ardiiɓe winndere ndee mbaɗata ngam yeewtidde e batte Fedde Jam." Ko ngol woni dokkal ɓurngal mawnude e nder daartol Fedde nde. == Himobe== npkvmlj2l1o7rpgrr6ar1hqhmjm8yp6 177502 177501 2026-06-30T11:10:46Z Fulani215 7983 /* Ajenda manndaa tataɓo */ fixed typo 177502 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Atiku Abubakar GCON''' (heɗtoR; jibinaa ko yalnde sapponde ɗiɗi e jeewey 25 lewru noowammbar hiitande alif 1946) ko neɗɗo siyaasayanke e njulaagu [[Naajeeriya]], o woniino cukko hooreejo leydi Naajeeriya gila 1999 haa too 2007 e sahaa laamu [[Olusegun Obasanjo]]. O dañii darnde guwerneer diiwaan Adamawa e hitaande 1990 e hitaande 1996 o dañaani heen nafoore, kono o dañii heen nafoore e hitaande 1998. Ko adii nde o hunnata laamu, o suɓaama e kanndidaa gonnooɗo hooreejo konu, hono Olusegun Obasanjo, e nder wooteeji hooreleydaagu 1999, o suɓaama kadi e hitaande 1903.<ref>{{Cite news|url=https://nigeriatoday.ng/news/north-east/adamawa/profile-of-atiku-abubakar-from-an-only-child-of-a-father-who-opposed-western-education-to-a-political-guru/|title=Profile of Atiku Abubakar: From an only child of a father who opposed western education to a political guru|date=2 October 2018|work=Nigeria Today|access-date=3 January 2019|archive-date=3 January 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190103210713/https://nigeriatoday.ng/news/north-east/adamawa/profile-of-atiku-abubakar-from-an-only-child-of-a-father-who-opposed-western-education-to-a-political-guru/|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|title=Atiku Abubakar - Biography and Life of the 11th Vice President of Nigeria|url=https://www.peoplestrustafrica.com/atiku-abubakar-why-nigerians-need-him-now/#.XtCuR-_amGQ|first=Olajumoke|last=Adeosun|date=17 July 2019|website=Entrepreneurs In Nigeria|access-date=29 May 2020|archive-date=9 July 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210709184553/https://www.peoplestrustafrica.com/atiku-abubakar-why-nigerians-need-him-now/#.XtCuR-_amGQ|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|date=6 February 2019|title=Atiku Abubakar - the Nigerian operator who knows how to make money|agency=[[BBC News]]|url=https://www.bbc.com/news/world-africa-47046599|access-date=11 September 2020}}</ref> Atiku Abubakar suɓi hooreejo lesdi Naajeeriya laabi jeego'o, o heɓi nasaraaku, nder hitaande 1993, 2007, 2011, 2015, 2019, e 2023. O fooɗi haa suɓol hooreejo lesdi Naajeeriya nder hitaande 1993, amma o fooli Moshood Gabiola e Baba. O woniino kanndidaajo hooreejo leydi e nder cuɓi hooreejo leydi 2007 garoowo e tataɓo caggal Umaru Yar'Adua mo PDP e Muhammadu Buhari mo ANPP. O tawtoraama woote gardagol leydi e nder wooteeji gardagol leydi e hitaande 2011, o fooli hooreejo leydi jooni oo, hono Goodluck Jonathan. E hitaande 2014, o naati e fedde wiyeteende All Progressives Congress ko adii suɓngo hooreejo leydi 2015, o tawtoraama wooteeji gardagol leydi ndi, tawi o foolii Muhammadu Buhari. E hitaande 2017, o arti e lannda Demokaraasi yimɓe, o woniino kanndidaa hooreejo lannda oo e nder wooteeji gardagol leydi 2019, o fooli kadi hooreejo leydi jooni oo, hono Muhammadu Buhari. E lewru mee 2022, o suɓaama kadi kanndidaa hooreejo leydi lannda Demokaraasi Leƴƴi, oo sahaa ko e woote gardagol leydi 2023 caggal nde o fooli Nyesom Wike, gonnooɗo guwerneer diiwaan Rivers, e nder wooteeji gardagol leydi. O ari ɗiɗaɓo e wooteeji mawɗi ɗii, o fooli Bola Tinubu, hay so tawii noon Abubakar hawri e kanndidaaji luulndo woɗɓe ngam ɗaɓɓude woote. E hitaande 2025, Abubakar yalti PDP ngam naatde e Kongres Demokaratik Afrik, e wondude e gonnooɗo luulndiiɗo makko Peter Obi. Ardiiɓe luutndiiɓe ɗiɗo ɓee ina njiɗi hollirde fedde wootere ngam haɓaade APC e wooteeji gardagol leydi 2027. == Nguurndam gadano == Atiku Abubakar jibinaa ko ñalnde 25 noowammbar 1946 to Jada, wuro ngo jeyaa ko e leydi Kameruun Biritaan – feccere e leydi ndi caggal mum hawri e Fedde Naajeeriya caggal referaandoom leydi Kameruun Biritaan e hitaande 1961. Baaba makko, Garba Abubakar ko njulaagu e demoowo fulɓe wonnoo, yumma makko ko Aisha Kande. O inniraa ko mawniiko gorko biyeteeɗo Atiku Abdulqadir mo ummorii ko Wurno, diiwaan Sokoto, o eggini wuro Kojoli to Jada, diiwaan Adamawa. Mawniiko gorko biyeteeɗo Inuwa Dutse eggini Jada, diiwal Adamawa, diga Dutse, diiwal Jigawa. O wonti ɓiɗɗo gooto e jibnaaɓe makko nde miñiiko debbo gooto sankii e cukaagu makko. E hitaande 1957, baaba makko maayi e ndiyam, nde o tacci maayo feewde Toungo, wuro hoɗdiiɓe Jada. == Cukaagu e jaŋde == Baaba makko ina luulndii miijo jaŋde hirnaange, o etinooma haɗde Atiku Abubakar yaltude e jaŋde ganndal. Nde laamu nguu anndi Abubakar janngataa e duɗe doosɗe, baaba makko waɗi balɗe seeɗa e kasoo haa Aisha Kande, yumma makko yoɓi njoɓdi ndii. Nde o heɓi duuɓi jeetati, Abuubakar winnditii e duɗal leslesal Jada, Adamawa. Caggal nde o timmini jaŋde makko leslesre e hitaande 1960, o naati duɗal hakkundeewal diiwaan Adamawa e hitaande ndee tan, kanko e 59 almuudo goɗɗo. O heɓi bak makko e duɗal hakkundeewal e hitaande 1965 caggal nde o waɗi tolno tataɓo e jaŋde seedantaagal duɗal mawngal Afrik worgo. Caggal duɗal hakkundeewal, Abubakar janngi ko juuti to duɗal jaaɓi haaɗtirde polis Naajeeriya to [[Kaduna]]. O yalti duɗal ngal nde o waawaano hollirde njeñtudi Hiisawal O-Level, o golliima seeɗa e golle Tax Officer e nder Ministeer Kaalis diiwaan oo, ɗo o heɓi naatde e Duɗal Higiene to Kano e hitaande 1966. O heɓi Dipoloma e hitaande 1967, caggal nde o woni hooreejo duɗal Interim Stu the Union. E hitaande 1967, o winnditii ngam heɓde dipolomaaji sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, e dow bursi laamu diiwaan oo. Caggal nde o heɓi bak makko e hitaande 1969, e nder wolde hakkunde leyɗeele Naajeeriya, o golliima to Customs Service. E hitaande 2021, Abubakar timminii e jaɓde jaŋde mum toownde e jokkondiral hakkunde leyɗeele to duɗal jaaɓi haaɗtirde Anglia Ruskin. Sarwiis doosɗeAbubakar golliima e nder sarwiis Customs Nigeria duuɓi capanɗe ɗiɗi, o ummii o wonti cukko hooreejo, no darnde ɗiɗaɓere ɓurnde toowde e nder sarwiis oo anndiranoo ndeen ; o woppi golle e lewru abriil 1989, o naati e golle njulaagu e politik timmuɗo. O fuɗɗorii ko e njulaagu (business) e nder balɗe makko gadane, o woni ko e golle Dowlaaji Dentuɗi. == Golle njulaagu == == Ko jeyi leydi == E hitaande 1974, o ɗaɓɓi, o heɓi ñamaande 31 000 naira ngam mahde galle makko gadano to Yola, mo o waɗti renndinde. E ngalu ngu o heɓi e renndo ngoo, o soodi nokku goɗɗo, o mahi galle ɗiɗaɓo. O jokki e noon, o mahi portfolio mawɗo e nder wuro Yola, leydi Nijeer. E hitaande 1981, o naati e ndema, o heɓi 2 500 ektaar leydi sara Yola ngam fuɗɗaade remde gawri e kosam. Hasre ndee yani ko e sahaaji caɗtuɗi, udditaa e hitaande 1986. O winndi e lowre makko e lewru abriil 2014 : « njillu am gadano e ndema, e kitaale 1980, joofi ko e ŋakkeende ». Ndeen o naatii e njulaagu, o soodi e yeeyde kammuuji keewɗi maaro, mburu e suukara. == Hortol == Ko ɓuri teeŋtude e golle Abubakar ko nde o woni Custom to Ports Apapa. Gabrielle Volpi, jom jawdi en lesdi Naajeeriya, noddi mo ngam sosde hukuumaaji rento lesdi Naajeeriya (NICOTES), hukuuma hakkilanki kuuɗe ɗen, hukuumaaji pamari ɗin ɗon huuwa nder Portji. NICOTES maa yahru caggal mum wonta Intels Nigeria Limited, rokka Abubakar jawdi keewndi. Abubakar ko gooto e sosɓe Intels Nigeria Limited, fedde nde ina jogii golle keewɗe e nder leydi Najeriya e caggal leydi. Nafooje njulaagu Atiku goɗɗe ina tawee e nder Yola, Adamawa ; e ina jeyaa heen Adama Beverages Limited, gollordu peewnugol njaram to Yola, gollordu ñamri daabaaji, e Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Ameriknaajo to Niiseer (AUN), duɗal jaaɓi-haaɗtirde keeringal gadanal e nder Afrik worgo Saharaa. O woppi golle e lewru abriil 1989, o woni e golle njulaagu e politik. == Luural nafooje == Tuumeede luural nafooje ina jokki e makko gila ndeen sabu naatgol makko e njulaagu nde o woni golloowo laamu, joginooɗo mbaawka toppitiika. To bannge makko, Abubakar ina daranii kuulal ngal, o wiyi wonde naatgol makko ina fawii e jeyi leydi (ko kuule laamu nguu njamiri), tee o naatnaaka e golle ñalnde kala e nder golle ɗee. Sosiyetee makko biyeteeɗo NICOTES, caggal ɗuum, wayli innde mum wonti INTELS, caggal ɗuum o yahri yeeso e tuumeede njulaagu kaalis mo laamu Amerik tuugninoo e Abubakar e sahaa nde o woni cukko hooreejo leydi ndii. == Fuɗɗoode golle politik == Atiku Abuubakar e kitaale 1990 Abubakar fuɗɗi nastugo siyaasaaku woni nder fuɗɗam kitaale 1980, nde o huuwi ɓaawo lesdi ngam kampaniiru guwerneer Bamanga Tukur, mo wakkati man o laati ardiiɗo hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya. O ƴetti woote e innde Tukur, o rokki kadi kampaañ oo. Hakkunde joofnirde golle makko e Dowlaaji Dentuɗi, o hawri e Seneraal Shehu Musa Yar'Adua, gonnooɗo hooreejo konu ɗiɗaɓo, gardiiɗo jaagorɗe toowɗe hakkunde 1976 e 1979. Abubakar ko Yar'Adua ƴetti ɗum e nder batuuji politik ɗi jooni mbaɗata ko juuti e nder Lago've the Yar Fedde Yimɓe Lesdi Naajeeriya. Fedde ɓesngu ndee ina waɗi dawriyankooɓe hono Umaru Muusaa Yar’Adua, Baaba Gana Kingibe, Bola Tinubu, Sabo Bakin Zuwo, Rabiu Kwankwaso, Abdullahi Aliyu Sumaayla e Abubakar Koko. E hitaande 1989, Abubakar suɓaama cukko hooreejo leydi Naajeeriya e nder mahngo leydi Naajeeriya tataɓiri. Abubakar heɓi jooɗorde ngam wakiltaaki lesdi maako nder kawtal lesdi lesdi Naajeeriya nder hitaande 1989, ngal sosaa ngam suɓugo doosɗe lesdi Naajeeriya kesum. Fedde ɓesngu nguu, haa jooni, laamu militeer en haɗii winnditaade (hay gooto e pelle ɗaɓɓuɗe ɗee winnditaaki), ɓe kawri e lannda sosiyaalist (SDP) mo laamu nguu sosi. Ñalnde 1 suwee 1990, Abuubakar habri wonde o yiɗiino wonde guwerneer diiwaan Gongola. Hitaande fawtii heen, hade wooteeji ɗii yuɓɓineede, Dowla Gongola feccii e ɗiɗi – Dowla Adamawa e Taraba – e juuɗe laamu fedde ndee. Abubakar yani e nder Dowla Adamawa keso oo. Caggal nde o dañi woote SDP e lewru noowammbar 1991, kono ɓooyaani ko laamu nguu haɗi mo tawtoreede woote ɗee. E hitaande 1993, Abubakar tawtoraama woote gardagol leydi SDP. Njillu nguu caggal woote gadane ɗe wooteeji ɗi mbaɗi to Jos ko : Moshood Abiola heɓi 3 617 woote, Baba Gana Kingibe heɓi 3 255 woote e Abubakar heɓi 2 066 woote. Abubakar e Kingibe miijii hawrude e doole mum en hawrude e 5 231 woote ngam haɓaade Abiola. Kono caggal nde Shehu Yar'Adua naamndii Atiku Abubakar yo yaltu e kampaañ o, tawi Abiola fodaniino mo waɗde kanndidaa makko. Abiola ɓaawo man ɗon ƴama guwerneeruuji SDP ngam suɓugo Kinigbe ngam o laato cukko hooreejo lesdi, nder cuɓi hooreejo lesdi 12 lewru Juko.Caggal 12 lewru juko e wakkati laamu Seneraal Sani Abacha, Abubakar holli yidde ngam heɓugo jappeere laamu lesdi Adamawa les lesdi Naajeeriya, taskaram laamu man timmini bee maayde Seneraal Abacha. E hitaande 1998, Abubakar naati e lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) caggal ɗuum o heɓi noddaango ngam wonde guwerneer diiwaan Adamawa, o heɓi njeenaari e wooteeji guwerneer e lewru Duujal 1998, kono hade makko hunnaade o jaɓi wonde gardiiɗo kanndidaa PDP to kanndidaa hooreejo diiwaan oo, gonnooɗo Ogunba diiwaan militalu on wooteeji hooreejo leydi 1999 puɗɗiiɗi e nder leydi Najeriya nayaɓiri, Cukko hooreejo leydi [[Naajeeriya]] == Manndaa gadano == Abuubakar e hitaande 2003 Ñalnde 29 Mbooy 1999, Abuubakar woora cukko hooreejo leydi Nijeer. Manndaa makko gadano oo ɓuri teeŋtude ko e darnde makko e wonde hooreejo Diiso Faggudu Ngenndiijo e hooreejo Diiso Ngenndiijo ngam Privatisation, toppitiiɗo yeeyde teemedde ujunnaaje sosiyeteeji laamu ɗi ngalaa ngalu, ɗi njuɓɓudi mum en moƴƴaani, e bannge Nasir Ahmad el-Rufai.[neutrality is disputed]. == Manndaa ɗiɗaɓo == Manndaa ɗiɗmo Abubakar e gardagol hooreejo leydi ndii, ko jokkondiral ɓuuɓngal e hooreejo leydi Obasanjo. E hitaande 2006, Abubakar naatii e hare mawnde hakkunde yimɓe e hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, tawi ina wayi no ummorii ko e ɗaɓɓaande makko waylude won e kuule doosgal leydi ndii ngam ƴettude balɗe goɗɗe e gardagol leydi ndii (Ajendaaji manndaa tataɓo). == Tuumaaɗo ko Skandal njulaagu == E hitaande 2005, Abubakar ina wiyee ina wondi e depitee Ameriknaajo biyeteeɗo William J. Jefferson e fenaande njulaagu. Jefferson hollitii jaɓii 100 000 dolaar ngam ñamlude Lori Mody, debbo jom jawdi en yiɗɓe heɓde kontraaji e nder leydi Najeriya, tawi kaalis oo ina wiyee ina foti wallitde Abubakar e golle njulaagu Mody. Wiɗto FBI hollitii hujjaaji kollitooji wonde Jefferson ina anniyii yettinde Abubakar njoɓdi ndii. Ñalnde 30 sulyee 2005, ajanndeeji ɗii ƴetti wideyoo ina keɓa Jefferson 100 000 dolaar e nder boowal laaɗe diwooje to otel Ritz-Carlton to Arlington, to Virginie. Caggal ɗuum, njiylawu galle Jefferson tawi ko 90 000 dolaar kaalis suuɗiiɗo e nder congelateur makko, tawi ina ɓuuɓnaa e aluminium. Abuubakar e Jefferson fof njedditii ko waɗi ko boni. Abubakar hollitii wonde Jefferson meeɗaa wiyde ina rokka neɗɗo nafooje faggudu, tee Jefferson ina seedtoo ndeeɗoo wiyde. Kono wiɗto ngoo hollitii wonde kaalis oo ina foti wallitde Abubakar ngam wallitde nafooje njulaagu Mody e nder leydi Najeriya. E hitaande 2009, Jefferson ñaawaama warngooji keewɗi, ina jeyaa heen ɗaɓɓude njoɓdi e njulaagu yiɗɓe golloraade e nder Afrik. O ñaawaa duuɓi 13 kasoo, tawi ina jeyaa e kuuge ɓurɗe juutde ɗe meeɗaa waɗde e gonnooɗo depitee Amerik sabu fenaande. Kono e hitaande 2017, ñaawoore makko ustaama haa laaɓi caggal wullitaango e mbayliigaaji sariya. == Ajenda manndaa tataɓo == Luural ngal waylo-waylo doosgal leydi ndii waɗi, addani lannda Demokaraasi ɓesngu nguu ƴaañde. Asamblee ngenndiijo oo, haa jooni, woppii waylo-waylo weeyo ngo ina addana, Obasanjo ƴamde manndaa goɗɗo. E hitaande 2006, Abubakar luurdi e hooreejo leydi Olusegun Obasanjo, o wayli lanndaaji, gila e lannda Demokaraasi (PDP) haa e lannda Kongres (ACN), ngam heblude wooteeji 2007. E nder yeewtere waɗnoonde e lewru noowammbar 2013, ko faati e etaade Obasanjo hollirde wonde ina jogori arde e manndaa mum tataɓo, Abubakar ina siftina wonde [O] humpitiima mi wonde ‘mi woppii laamu duuɓi capanɗe ɗiɗi jooni, mi woppii Mubaarak e laamu, mi woppii Mugabe e laamu, mi woppii Bingo e Uyadema e laamu, mi woppii Eyadema e laamu, mi woppii Eyadema e laamu eɓe ngoni e laamu haa jooni kadi mi waɗii duuɓi jeetati tan aɗa naamnoo mi yo mi yah; Kadi mi jaabiima mo wonde Naajeeriya wonaa Libi, wonaa Misra, wonaa Kamerun, kadi wonaa Togo Ñalnde 30 marse 2014, jaayndeeji leydi Najeriya kollitii wonde delegaasiyoŋ ummoriiɗo e fedde ardiiɓe sukaaɓe worgo yilliima Obasanjo to galle mum to Abeokuta, ɓe ñaagii mo nde o "yaafotoo gonnooɗo cukko hooreejo leydi maa, Alhaji Atiku Abubakar, kala bakkaat politik walla bonannde nde o waɗi e maa." E nder jaabawol makko, Obasanjo hollitii wonde "ko mi gardiiɗo e baaba, mi alaa tikkere e hay gooto, so ina woodi, mi yaafiima ɓe fof. Suɓngo hooreejo leydi e hitaande 2007Ñalnde 25 noowammbar 2006 Abubakar habri wonde maa o ƴam lefol laamu. Ñalnde 20 desaambar 2006, o toɗɗaa e gardagol leydi e nder lannda (Congrès d’action) (AC). Ñalnde 14 marse 2007, Komiseer ngenndiijo jeytaare woote (INEC) yaltinii doggol cakkitiingol 24 ɗaɓɓoowo woote hooreleydaagu ñalnde 21 abriil. Innde Abubakar ŋakkunoo e kartal woote ngal. INEC yaltinii bayyinaango ina hollita wonde innde Abubakar ina ŋakki sabu o woni ko e doggol yimɓe ɓe laamu nguu sosi ngam waɗde fenaande. Abubakar yahi to ñaawirɗe ñalnde 16 marse ngam ittude kuulal makko. Ñaawirde toownde ndee, e dow nanondiral, ƴetti kuulal ñalnde 16 abriil wonde INEC alaa baawɗe ittude kanndidaaji ɗii.Kuulal ngal addani Abubakar tawtoreede woote ɗee, hay so tawii noon ina woodi kulhuli wonde ina gasa tawa ina waawi waasde rokkude karte woote ɗe innde Abubakar jogii haa ñalnde 21 abriil, ñalngu woote ɗee. Ñalnde 17 abriil, kaalirde INEC wiyi wonde Abubakar maa won e woote. E wiyde njeñtudi laamu, Abubakar heɓi tataɓo, caggal kanndidaa PDP Umaru Yar'Adua e kanndidaa ANPP Muhammadu Buhari, ko ina tolnoo e 7% e woote (2,6 miliyoŋ woote). Abubakar salii njeñtudi wooteeji ɗii, o wiyi yo ɗi ndartinee, o siftinii ɗi ko "suɓngooji ɓurɗi bonde e leydi Najeriya." O hollitii wonde o tawtortaako ñalngu udditgol Umaru Yar'Adua ñalnde 29 mee sabu miijo makko wonde woote ɗee ngonaa gootum, o wiyi o yiɗaa « teddinde ngalɗoo kewu hoɗɓe e tawtoreede am. == Post–cukko hooreejo leydi == Wartu e PDP Caggal wooteeji 2007, Abubakar arti e lannda demokaraasi ɓesngu. E lewru oktoobar 2010 o habri anniya makko daranaade woote hooreejo leydi. Ñalnde 22 noowammbar, Goomu mawɓe Fuɗnaange suɓii mo ngam wonde kanndidaajo nanondiral Fuɗnaange, dow gonnooɗo hooreejo konu Ibrahim Babangida, gonnooɗo jaagorgal kisal leydi Aliyu Gusau e guwerneer Bukola Saraki mo diiwaan Kwara. E lewru Yarkomaa 2011, Abubakar haɓaama ngam suɓaade hooreejo leydi lannda mum e wondude e hooreejo leydi Jonathan e Sarah Jubril, o dañii 805 woote, o dañii 805 woote, o dañii 2736 woote ɗe hooreejo leydi Jonathan heɓi. E lewru ut 2013, Komiseer ngenndiijo jeytaare woote (INEC) winnditii lanndaaji ɗiɗi kesi. Heen gooto ko Dillere Demokaraasi Leƴƴi. Jaayndeeji nokkuuji ɗii kollitii wonde lannda ka ko Abubakar sosi ɗum ngam wallitde so tawii o waawaano timminde golle makko ɗe o haali e dow laylaytol PDP. E nder bayyinaango Abubakar jaɓii wonde PDM ko "sehilaaɓe makko politik" sosi ɗum, kono o heddii ko e tergal PDP. == Denndaangal Kongres Progressive == Abuubakar wondude e muhammadu buhaari. Ñalnde 2 feebariyee 2014, Abubakar yalti kadi e lannda Demokaraasi Leƴƴi, o wonti tergal sosngal All Progressives Congress, e yiɗde tawtoreede woote gardagol leydi ko adii woote gardagol leydi 2015.Njeñtudi wooteeji gardagol leydi APC Rafima, Bu3u, ko: Kwankwaso heɓi 974 woote, Atiku Abubakar heɓi 954 woote, Rochas Okorocha heɓi 400 e Sam Nda-Isiah heɓi 10 woote. Ñalnde alet 24 noowammbar 2017, Abubakar hollitii yaltugol mum e lannda All Progressives Congress (APC), o arti e lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) ñalnde 3 desaambar 2017. O wiyi o fellitii ‘hotde galle’ to PDP jooni nde geɗe baɗnooɗe mo yaltude e lannda kaa. == Kampaañ hooreleydaagu 2019 == E hitaande 2018, Abubakar fuɗɗii kampaañ mum ngam suɓaade hooreejo leydi, o heɓi noddaango lannda PDP e nder wooteeji gardagol leydi ndi mbaɗnoo to Port Harcourt ñalnde 7 oktoobar 2018. O foolii denndaangal ɗaɓɓooɓe wooteeji keddiiɗi ɗii, o dañii 1 532 woote, tawi ko 839 ɓuri wooteeji ɗiɗaɓi Sombuvernko Gointo. Atiku Abubakar jokki seppo kampaañ maako haa jihawol Kogi nde o fodi o timmina kuuɗe ɗe acci nder jiha kan. Ñalnde 30 lewru Yarkomaa, o tawtoraama batu wuro ngoo e dow tagaaɗo #NGTheCandidate. Kadi nder kawtal ngal, o wi'i o hokkan yaafuye lootooɓe nden o hokki 90% nder NNPC, ko laarani limngal limngal lesdi Naajeeriya. Atiku hoosi kampaniiji maako haa Katsina, o yilli Amir Daura nyande 7 lewru feebariyee 2019. Ñalnde 27 lewru feebariyee 2019, Atiku fooli hooreejo lesdi lesdi ndi'i, o heɓi ko ɓuri miliyonji tati woote. O ƴami haa suudu kiita mawndu, o wi'i suɓol ngol "ɓurngol bonde nder taariiha demokaraasi lesdi Naajeeriya." Kampaañ hooreejo leydi 2023Miijo e natal renndo == Fedde nde == Abubakar fuɗɗi kampaañ “Federaal Goonga” e hitaande 2017. O waɗii haalaaji e nder leydi ndi, ko fayti e no leydi ndi foti ƴellitoreede. Ko ɓooyaani koo o hollitii e kewu ɗo o rokkaa njeenaari Hero Of Democracy ndi jaaynde Hall of Grace rokki mo. "Decentralisation politique kadi maa wallu luggiɗinde e semmbinde demokaraasi men nde tawnoo ina hirjina ɓeydagol njuɓɓudi. Yimɓe ina ɓuri waawde ɗaɓɓude njuɓɓudi so laamuuji ɗii njaltinii kaalis mum en njoɓdi, wonaa njoɓdi renndo ngo ɓe moofti e nokku mo alaa ko woni e mum." O wi'i kadi: "Federaal goonga'en ɗon cemmbiɗina lesɗe ngam ɓe ndarna, ngam ɓe keɓa ceede e huwooɓe marɓe anndal naa tan ngam heɓugo ceede lewru fuu diga Abuja". Heewɓe e haalaaji makko keɓii yettoore nde tawnoo won e Naajeeriya’en ina mballita e miijo Federalism Goonga, ko ɗum addani laamuuji ɗii jogaade doole e dow jawdi mum en, ɓurndi teeŋtude e Fuɗnaange-Fuɗnaange e Fuɗnaange-rewo Naajeeriya. == Jaangirde == E nder haalaaji makko e teskuyaaji makko, Abubakar ko daraniiɗo nafoore jaŋde leydi Najeriya. Ko kanko kadi sosi duɗal jaaɓi haaɗtirde Amerik (AUN) to Yola, Adamawa. Nde sosaa ko e Yola, laamorgo diiwaan Adamawa hono Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Ameriknaajo (AUN) e juuɗe Abubakar e hitaande 2005. O wiyi wonde nde o naftorii e njuɓɓudi jaŋde Amerik nde o woni suka, o yiɗiino waɗde e nder leydi Naajeeriya janngirde style American – teeŋtinde miijo laaɓtungo, janngirɗe tokoose- solving, tawtoreede almudɓe. AUN heɓii njeenaari keeriindi to Google. E lewru ut 2014, Abubakar wiyi e bayyinaango mum : "Duɗe janngirde lesdi men ɗon laaɓi hokkataa janngirde booɗnde. Jannginooɓe men ɗon mari haaje janngingo. Ngol ngonka ɗum ɓamtaare kesum—duuɓi 10 caaliiɗi ko ɓuri non. Ustaare jaangirde lesdi Naajeeriya ko limngal limngal lesdi men ɗon mari janngirde haa ɓaawo janngirde lesdi ndi'i senators e safrooɓe. Goonga, jannginooɓe ina ndarni sifaaji senatoruuji e safrooɓe. E nder eɓɓoore ngam ustude ŋakkeende jaŋde to Fuɗnaange-rewo, Abubakar rokkii bursiiji 15 dognooɓe e njiimaandi sukaaɓe rewɓe janngooɓe Chibok. == Ko fenaande == Atiku ina wondi e njulaagu hakkunde leyɗeele wondude e William Jefferson e gooto e rewɓe Atiku, hono Jennifer Atiku Abubakar. Caggal haalaaji ɗi annduɓe mbiyata wonde Atiku waawaano yillaade Amerik, e lewru Yarkomaa 2017, laamu Amerik yaltinii bayyinaango ina hollita wonde ina foti jaɓde politik oo hade mum hollirde ngonka goonga e ngonka makko e nder leydi Amerik. Abubakar hollitii e yeeso yimɓe fof wonde sabaabu goonga oo ko wonde visa makko ina jokki haa jooni.Kono, e nder yontaaji ɓennuɗi ɗii, Atiku e wondude e Bukola Saraki, njilliima Amerik ñalnde 17 lewru Yarkomaa 2019 e ballal lobbo Brian D. Ballard.[mo?] Atiku, ɓiyiiko debbo Hadiza Abubakar Atiku e debbo makko jooni Rukaiyatu Abubakar Atiku, ina njogii jeyiiji jeeɗiɗi to Dubaï. == Nguurndam neɗɗo == Abubakar ina jogii rewɓe nayo e sukaaɓe noogas e njeetato. Atiku faamtini: "Mi yiɗiino yaajnude galle Abubakar. Miɗo felliti wonde miɗo wondi e ŋoŋɗi no feewi nde ngon-mi cukalel. Mi alaa miñi am gorko, mi alaa miñi am debbo. Mi yiɗaa ɓiɓɓe am ngona ŋoŋɗi no am nii. Ko ɗum waɗi mi resi ko ɓuri debbo gooto. Rewɓe am ko miñiraaɓe am rewɓe, sehilaaɓe am gooto, kadi ko ɓe wasiyaaji am gooto." E hitaande 1971, e nder sirlu, o resi Titilayo Albert, to Lagos ; ɓesngu makko ina luulndii dental ngal e fuɗɗoode. Ɓiɓɓe makko ummoriiɓe e makko ina njeyaa heen: Faatimata, Aadamu, Haliima e Aminu. E hitaande 1979, o resi Ladi Yakubu, debbo makko ɗiɗaɓo. Omo jogii ɓiɓɓe jeegom e Ladi: Abba, Atiku, Zaynab, Ummi-Hauwa, Maryam e Rukaiyatu. E hitaande 1983, o resi debbo makko tataɓo, laamɗo debbo biyeteeɗo Rukaiyatu, ɓiy Lamido Adamawa, biyeteeɗo Aliyu Mustafaa. Ɓiɓɓe maɓɓe ko : Ayisa, Hadiisa, Aliyu (innde baaba mum maayɗo), Asmaa, Mustafa, Layla e Abdulsalaam. Caggal ɗuum Abubakar seerti e Ladi, o acciri ɗum resde, hono debbo makko nayaɓo (ɓurɗo yaawde mo wonde juulɗo), hono Jennifer Iwenjiora Douglas. E hitaande 1986, o resi debbo makko joyaɓo (ko debbo makko nayaɓo tan e oon sahaa, sabu ceergal makko e Ladi ko adii ɗuum), hono Faatima Shettima. Ɓiɓɓe maɓɓe ina njeyaa heen : Amina (Meena), Mohammed e ɓiɗɓe ɗiɗo Ahmed e Shehu, ɓiɗɓe ɗiɗo Zainab e Aisha, e Hafsat. Ñalnde 1 feebariyee 2022, Jennifer Douglas hollitii ceergal mum e Abubakar e nder bayyinaango ngo o waɗi e jaayndeeji. E wiyde makko, senngo maɓɓe ngo yani ko sabu luural jowitiingal e jokkude hoɗde e leydi Angalteer, e nder geɗe goɗɗe ɗe o waɗi ko juuti. Njeenaaje e teddungalTiitooɗe aadaaji E hitaande 1982, Abubakar rokkaama tiitoonde laamɗo Turaki Adamawa, ko jom suudu makko garoowo, laamɗo aadaaji Adamawa, hono Alhaji Aliyu Mustafa. Tiitoonde ndee ko adii ɗuum ko laamɗo mo laamɗo oo ɓuri yiɗde e nder galle laamorɗo oo, sibu ko joom mum woni kalfinaaɗo geɗe nder leydi laamɗo oo. E lewru suwee 2017, Abubakar hokkaama tiitoonde laamu Waziri Adamawa, tiitoonde makko ɓennunde ndee, Turaki, rokkaama ɓiyiiko, Aliyu, ɓiyiiko gadano e debbo mum tataɓo. == Teddungal hakkunde leyɗeele == E hitaande 2011, nde ɓe mawninta duuɓi 50 ko Fedde Jam Amerik e hitaande 2011, Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Jam (NPCA) – fedde nde wonaa laamuyankoore, nde seerti e Fedde Jam, nde gollotoo ko e fedde janngooɓe ɓennuɓe ngam Returned Wotizen Harrisba Global Peace Corps the Returned Wotizen Harrisba Global Peace Corps A Caahu. E nder dokkal njeenaari ndii, Fedde Ngenndiije Dentuɗe (Association Nationale de la Paix Corps) siftinii wonde Abubakar ko neɗɗo gooto ballitooɗo ƴellitaare jaŋde toownde e nder duunde Afrik. "Alaa njulaagu keeriiɗo e nder Afrik ɓurɗo Atiku Abubakar golloraade demokaraasi walla wallitde yahrude yeeso jaŋde toownde", NPCA wiyi. Ɗum ko caggal hitaande 2012 nde Abubakar rokki Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Jam to Amerik 750 000 dolaar, "ngam wallitde eɓɓaande hesere nde ardiiɓe winndere ndee mbaɗata ngam yeewtidde e batte Fedde Jam." Ko ngol woni dokkal ɓurngal mawnude e nder daartol Fedde nde. == Himobe== hj54dua2pf8jhel2qcpz15sy7rvn7ed 177503 177502 2026-06-30T11:11:22Z Fulani215 7983 /* Fuɗɗoode golle politik */ fixed typo 177503 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Atiku Abubakar GCON''' (heɗtoR; jibinaa ko yalnde sapponde ɗiɗi e jeewey 25 lewru noowammbar hiitande alif 1946) ko neɗɗo siyaasayanke e njulaagu [[Naajeeriya]], o woniino cukko hooreejo leydi Naajeeriya gila 1999 haa too 2007 e sahaa laamu [[Olusegun Obasanjo]]. O dañii darnde guwerneer diiwaan Adamawa e hitaande 1990 e hitaande 1996 o dañaani heen nafoore, kono o dañii heen nafoore e hitaande 1998. Ko adii nde o hunnata laamu, o suɓaama e kanndidaa gonnooɗo hooreejo konu, hono Olusegun Obasanjo, e nder wooteeji hooreleydaagu 1999, o suɓaama kadi e hitaande 1903.<ref>{{Cite news|url=https://nigeriatoday.ng/news/north-east/adamawa/profile-of-atiku-abubakar-from-an-only-child-of-a-father-who-opposed-western-education-to-a-political-guru/|title=Profile of Atiku Abubakar: From an only child of a father who opposed western education to a political guru|date=2 October 2018|work=Nigeria Today|access-date=3 January 2019|archive-date=3 January 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190103210713/https://nigeriatoday.ng/news/north-east/adamawa/profile-of-atiku-abubakar-from-an-only-child-of-a-father-who-opposed-western-education-to-a-political-guru/|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|title=Atiku Abubakar - Biography and Life of the 11th Vice President of Nigeria|url=https://www.peoplestrustafrica.com/atiku-abubakar-why-nigerians-need-him-now/#.XtCuR-_amGQ|first=Olajumoke|last=Adeosun|date=17 July 2019|website=Entrepreneurs In Nigeria|access-date=29 May 2020|archive-date=9 July 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210709184553/https://www.peoplestrustafrica.com/atiku-abubakar-why-nigerians-need-him-now/#.XtCuR-_amGQ|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|date=6 February 2019|title=Atiku Abubakar - the Nigerian operator who knows how to make money|agency=[[BBC News]]|url=https://www.bbc.com/news/world-africa-47046599|access-date=11 September 2020}}</ref> Atiku Abubakar suɓi hooreejo lesdi Naajeeriya laabi jeego'o, o heɓi nasaraaku, nder hitaande 1993, 2007, 2011, 2015, 2019, e 2023. O fooɗi haa suɓol hooreejo lesdi Naajeeriya nder hitaande 1993, amma o fooli Moshood Gabiola e Baba. O woniino kanndidaajo hooreejo leydi e nder cuɓi hooreejo leydi 2007 garoowo e tataɓo caggal Umaru Yar'Adua mo PDP e Muhammadu Buhari mo ANPP. O tawtoraama woote gardagol leydi e nder wooteeji gardagol leydi e hitaande 2011, o fooli hooreejo leydi jooni oo, hono Goodluck Jonathan. E hitaande 2014, o naati e fedde wiyeteende All Progressives Congress ko adii suɓngo hooreejo leydi 2015, o tawtoraama wooteeji gardagol leydi ndi, tawi o foolii Muhammadu Buhari. E hitaande 2017, o arti e lannda Demokaraasi yimɓe, o woniino kanndidaa hooreejo lannda oo e nder wooteeji gardagol leydi 2019, o fooli kadi hooreejo leydi jooni oo, hono Muhammadu Buhari. E lewru mee 2022, o suɓaama kadi kanndidaa hooreejo leydi lannda Demokaraasi Leƴƴi, oo sahaa ko e woote gardagol leydi 2023 caggal nde o fooli Nyesom Wike, gonnooɗo guwerneer diiwaan Rivers, e nder wooteeji gardagol leydi. O ari ɗiɗaɓo e wooteeji mawɗi ɗii, o fooli Bola Tinubu, hay so tawii noon Abubakar hawri e kanndidaaji luulndo woɗɓe ngam ɗaɓɓude woote. E hitaande 2025, Abubakar yalti PDP ngam naatde e Kongres Demokaratik Afrik, e wondude e gonnooɗo luulndiiɗo makko Peter Obi. Ardiiɓe luutndiiɓe ɗiɗo ɓee ina njiɗi hollirde fedde wootere ngam haɓaade APC e wooteeji gardagol leydi 2027. == Nguurndam gadano == Atiku Abubakar jibinaa ko ñalnde 25 noowammbar 1946 to Jada, wuro ngo jeyaa ko e leydi Kameruun Biritaan – feccere e leydi ndi caggal mum hawri e Fedde Naajeeriya caggal referaandoom leydi Kameruun Biritaan e hitaande 1961. Baaba makko, Garba Abubakar ko njulaagu e demoowo fulɓe wonnoo, yumma makko ko Aisha Kande. O inniraa ko mawniiko gorko biyeteeɗo Atiku Abdulqadir mo ummorii ko Wurno, diiwaan Sokoto, o eggini wuro Kojoli to Jada, diiwaan Adamawa. Mawniiko gorko biyeteeɗo Inuwa Dutse eggini Jada, diiwal Adamawa, diga Dutse, diiwal Jigawa. O wonti ɓiɗɗo gooto e jibnaaɓe makko nde miñiiko debbo gooto sankii e cukaagu makko. E hitaande 1957, baaba makko maayi e ndiyam, nde o tacci maayo feewde Toungo, wuro hoɗdiiɓe Jada. == Cukaagu e jaŋde == Baaba makko ina luulndii miijo jaŋde hirnaange, o etinooma haɗde Atiku Abubakar yaltude e jaŋde ganndal. Nde laamu nguu anndi Abubakar janngataa e duɗe doosɗe, baaba makko waɗi balɗe seeɗa e kasoo haa Aisha Kande, yumma makko yoɓi njoɓdi ndii. Nde o heɓi duuɓi jeetati, Abuubakar winnditii e duɗal leslesal Jada, Adamawa. Caggal nde o timmini jaŋde makko leslesre e hitaande 1960, o naati duɗal hakkundeewal diiwaan Adamawa e hitaande ndee tan, kanko e 59 almuudo goɗɗo. O heɓi bak makko e duɗal hakkundeewal e hitaande 1965 caggal nde o waɗi tolno tataɓo e jaŋde seedantaagal duɗal mawngal Afrik worgo. Caggal duɗal hakkundeewal, Abubakar janngi ko juuti to duɗal jaaɓi haaɗtirde polis Naajeeriya to [[Kaduna]]. O yalti duɗal ngal nde o waawaano hollirde njeñtudi Hiisawal O-Level, o golliima seeɗa e golle Tax Officer e nder Ministeer Kaalis diiwaan oo, ɗo o heɓi naatde e Duɗal Higiene to Kano e hitaande 1966. O heɓi Dipoloma e hitaande 1967, caggal nde o woni hooreejo duɗal Interim Stu the Union. E hitaande 1967, o winnditii ngam heɓde dipolomaaji sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, e dow bursi laamu diiwaan oo. Caggal nde o heɓi bak makko e hitaande 1969, e nder wolde hakkunde leyɗeele Naajeeriya, o golliima to Customs Service. E hitaande 2021, Abubakar timminii e jaɓde jaŋde mum toownde e jokkondiral hakkunde leyɗeele to duɗal jaaɓi haaɗtirde Anglia Ruskin. Sarwiis doosɗeAbubakar golliima e nder sarwiis Customs Nigeria duuɓi capanɗe ɗiɗi, o ummii o wonti cukko hooreejo, no darnde ɗiɗaɓere ɓurnde toowde e nder sarwiis oo anndiranoo ndeen ; o woppi golle e lewru abriil 1989, o naati e golle njulaagu e politik timmuɗo. O fuɗɗorii ko e njulaagu (business) e nder balɗe makko gadane, o woni ko e golle Dowlaaji Dentuɗi. == Golle njulaagu == == Ko jeyi leydi == E hitaande 1974, o ɗaɓɓi, o heɓi ñamaande 31 000 naira ngam mahde galle makko gadano to Yola, mo o waɗti renndinde. E ngalu ngu o heɓi e renndo ngoo, o soodi nokku goɗɗo, o mahi galle ɗiɗaɓo. O jokki e noon, o mahi portfolio mawɗo e nder wuro Yola, leydi Nijeer. E hitaande 1981, o naati e ndema, o heɓi 2 500 ektaar leydi sara Yola ngam fuɗɗaade remde gawri e kosam. Hasre ndee yani ko e sahaaji caɗtuɗi, udditaa e hitaande 1986. O winndi e lowre makko e lewru abriil 2014 : « njillu am gadano e ndema, e kitaale 1980, joofi ko e ŋakkeende ». Ndeen o naatii e njulaagu, o soodi e yeeyde kammuuji keewɗi maaro, mburu e suukara. == Hortol == Ko ɓuri teeŋtude e golle Abubakar ko nde o woni Custom to Ports Apapa. Gabrielle Volpi, jom jawdi en lesdi Naajeeriya, noddi mo ngam sosde hukuumaaji rento lesdi Naajeeriya (NICOTES), hukuuma hakkilanki kuuɗe ɗen, hukuumaaji pamari ɗin ɗon huuwa nder Portji. NICOTES maa yahru caggal mum wonta Intels Nigeria Limited, rokka Abubakar jawdi keewndi. Abubakar ko gooto e sosɓe Intels Nigeria Limited, fedde nde ina jogii golle keewɗe e nder leydi Najeriya e caggal leydi. Nafooje njulaagu Atiku goɗɗe ina tawee e nder Yola, Adamawa ; e ina jeyaa heen Adama Beverages Limited, gollordu peewnugol njaram to Yola, gollordu ñamri daabaaji, e Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Ameriknaajo to Niiseer (AUN), duɗal jaaɓi-haaɗtirde keeringal gadanal e nder Afrik worgo Saharaa. O woppi golle e lewru abriil 1989, o woni e golle njulaagu e politik. == Luural nafooje == Tuumeede luural nafooje ina jokki e makko gila ndeen sabu naatgol makko e njulaagu nde o woni golloowo laamu, joginooɗo mbaawka toppitiika. To bannge makko, Abubakar ina daranii kuulal ngal, o wiyi wonde naatgol makko ina fawii e jeyi leydi (ko kuule laamu nguu njamiri), tee o naatnaaka e golle ñalnde kala e nder golle ɗee. Sosiyetee makko biyeteeɗo NICOTES, caggal ɗuum, wayli innde mum wonti INTELS, caggal ɗuum o yahri yeeso e tuumeede njulaagu kaalis mo laamu Amerik tuugninoo e Abubakar e sahaa nde o woni cukko hooreejo leydi ndii. == Fuɗɗoode golle politik == Atiku Abuubakar e kitaale 1990 Abubakar fuɗɗi nastugo siyaasaaku woni nder fuɗɗam kitaale 1980, nde o huuwi ɓaawo lesdi ngam kampaniiru guwerneer Bamanga Tukur, mo wakkati man o laati ardiiɗo hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya. O ƴetti woote e innde Tukur, o rokki kadi kampaañ ooHakkunde joofnirde golle makko e Dowlaaji Dentuɗi, o hawri e Seneraal Shehu Musa Yar'Adua, gonnooɗo hooreejo konu ɗiɗaɓo, gardiiɗo jaagorɗe toowɗe , hakkunde 1976 e 1979. Abubakar ko Yar'Adua ƴetti ɗum e nder batuuji politik ɗi jooni mbaɗata ko juuti e nder Lago've the Yar Fedde Yimɓe Lesdi Naajeeriya. Fedde ɓesngu ndee ina waɗi dawriyankooɓe hono Umaru Muusaa Yar’Adua, Baaba Gana Kingibe, Bola Tinubu, Sabo Bakin Zuwo, Rabiu Kwankwaso, Abdullahi Aliyu Sumaayla e Abubakar Koko. E hitaande 1989, Abubakar suɓaama cukko hooreejo leydi Naajeeriya e nder mahngo leydi Naajeeriya tataɓiri. Abubakar heɓi jooɗorde ngam wakiltaaki lesdi maako nder kawtal lesdi lesdi Naajeeriya nder hitaande 1989, ngal sosaa ngam suɓugo doosɗe lesdi Naajeeriya kesum. Fedde ɓesngu nguu, haa jooni, laamu militeer en haɗii winnditaade (hay gooto e pelle ɗaɓɓuɗe ɗee winnditaaki), ɓe kawri e lannda sosiyaalist (SDP) mo laamu nguu sosi. Ñalnde 1 suwee 1990, Abuubakar habri wonde o yiɗiino wonde guwerneer diiwaan Gongola. Hitaande fawtii heen, hade wooteeji ɗii yuɓɓineede, Dowla Gongola feccii e ɗiɗi – Dowla Adamawa e Taraba – e juuɗe laamu fedde ndee. Abubakar yani e nder Dowla Adamawa keso oo. Caggal nde o dañi woote SDP e lewru noowammbar 1991, kono ɓooyaani ko laamu nguu haɗi mo tawtoreede woote ɗee. E hitaande 1993, Abubakar tawtoraama woote gardagol leydi SDP. Njillu nguu caggal woote gadane ɗe wooteeji ɗi mbaɗi to Jos ko : Moshood Abiola heɓi 3 617 woote, Baba Gana Kingibe heɓi 3 255 woote e Abubakar heɓi 2 066 woote. Abubakar e Kingibe miijii hawrude e doole mum en hawrude e 5 231 woote ngam haɓaade Abiola. Kono caggal nde Shehu Yar'Adua naamndii Atiku Abubakar yo yaltu e kampaañ o, tawi Abiola fodaniino mo waɗde kanndidaa makko. Abiola ɓaawo man ɗon ƴama guwerneeruuji SDP ngam suɓugo Kinigbe ngam o laato cukko hooreejo lesdi, nder cuɓi hooreejo lesdi 12 lewru Juko.Caggal 12 lewru juko e wakkati laamu Seneraal Sani Abacha, Abubakar holli yidde ngam heɓugo jappeere laamu lesdi Adamawa les lesdi Naajeeriya, taskaram laamu man timmini bee maayde Seneraal Abacha. E hitaande 1998, Abubakar naati e lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) caggal ɗuum o heɓi noddaango ngam wonde guwerneer diiwaan Adamawa, o heɓi njeenaari e wooteeji guwerneer e lewru Duujal 1998, kono hade makko hunnaade o jaɓi wonde gardiiɗo kanndidaa PDP to kanndidaa hooreejo diiwaan oo, gonnooɗo Ogunba diiwaan militalu on wooteeji hooreejo leydi 1999 puɗɗiiɗi e nder leydi Najeriya nayaɓiri, Cukko hooreejo leydi [[Naajeeriya]] == Manndaa gadano == Abuubakar e hitaande 2003 Ñalnde 29 Mbooy 1999, Abuubakar woora cukko hooreejo leydi Nijeer. Manndaa makko gadano oo ɓuri teeŋtude ko e darnde makko e wonde hooreejo Diiso Faggudu Ngenndiijo e hooreejo Diiso Ngenndiijo ngam Privatisation, toppitiiɗo yeeyde teemedde ujunnaaje sosiyeteeji laamu ɗi ngalaa ngalu, ɗi njuɓɓudi mum en moƴƴaani, e bannge Nasir Ahmad el-Rufai.[neutrality is disputed]. == Manndaa ɗiɗaɓo == Manndaa ɗiɗmo Abubakar e gardagol hooreejo leydi ndii, ko jokkondiral ɓuuɓngal e hooreejo leydi Obasanjo. E hitaande 2006, Abubakar naatii e hare mawnde hakkunde yimɓe e hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, tawi ina wayi no ummorii ko e ɗaɓɓaande makko waylude won e kuule doosgal leydi ndii ngam ƴettude balɗe goɗɗe e gardagol leydi ndii (Ajendaaji manndaa tataɓo). == Tuumaaɗo ko Skandal njulaagu == E hitaande 2005, Abubakar ina wiyee ina wondi e depitee Ameriknaajo biyeteeɗo William J. Jefferson e fenaande njulaagu. Jefferson hollitii jaɓii 100 000 dolaar ngam ñamlude Lori Mody, debbo jom jawdi en yiɗɓe heɓde kontraaji e nder leydi Najeriya, tawi kaalis oo ina wiyee ina foti wallitde Abubakar e golle njulaagu Mody. Wiɗto FBI hollitii hujjaaji kollitooji wonde Jefferson ina anniyii yettinde Abubakar njoɓdi ndii. Ñalnde 30 sulyee 2005, ajanndeeji ɗii ƴetti wideyoo ina keɓa Jefferson 100 000 dolaar e nder boowal laaɗe diwooje to otel Ritz-Carlton to Arlington, to Virginie. Caggal ɗuum, njiylawu galle Jefferson tawi ko 90 000 dolaar kaalis suuɗiiɗo e nder congelateur makko, tawi ina ɓuuɓnaa e aluminium. Abuubakar e Jefferson fof njedditii ko waɗi ko boni. Abubakar hollitii wonde Jefferson meeɗaa wiyde ina rokka neɗɗo nafooje faggudu, tee Jefferson ina seedtoo ndeeɗoo wiyde. Kono wiɗto ngoo hollitii wonde kaalis oo ina foti wallitde Abubakar ngam wallitde nafooje njulaagu Mody e nder leydi Najeriya. E hitaande 2009, Jefferson ñaawaama warngooji keewɗi, ina jeyaa heen ɗaɓɓude njoɓdi e njulaagu yiɗɓe golloraade e nder Afrik. O ñaawaa duuɓi 13 kasoo, tawi ina jeyaa e kuuge ɓurɗe juutde ɗe meeɗaa waɗde e gonnooɗo depitee Amerik sabu fenaande. Kono e hitaande 2017, ñaawoore makko ustaama haa laaɓi caggal wullitaango e mbayliigaaji sariya. == Ajenda manndaa tataɓo == Luural ngal waylo-waylo doosgal leydi ndii waɗi, addani lannda Demokaraasi ɓesngu nguu ƴaañde. Asamblee ngenndiijo oo, haa jooni, woppii waylo-waylo weeyo ngo ina addana, Obasanjo ƴamde manndaa goɗɗo. E hitaande 2006, Abubakar luurdi e hooreejo leydi Olusegun Obasanjo, o wayli lanndaaji, gila e lannda Demokaraasi (PDP) haa e lannda Kongres (ACN), ngam heblude wooteeji 2007. E nder yeewtere waɗnoonde e lewru noowammbar 2013, ko faati e etaade Obasanjo hollirde wonde ina jogori arde e manndaa mum tataɓo, Abubakar ina siftina wonde [O] humpitiima mi wonde ‘mi woppii laamu duuɓi capanɗe ɗiɗi jooni, mi woppii Mubaarak e laamu, mi woppii Mugabe e laamu, mi woppii Bingo e Uyadema e laamu, mi woppii Eyadema e laamu, mi woppii Eyadema e laamu eɓe ngoni e laamu haa jooni kadi mi waɗii duuɓi jeetati tan aɗa naamnoo mi yo mi yah; Kadi mi jaabiima mo wonde Naajeeriya wonaa Libi, wonaa Misra, wonaa Kamerun, kadi wonaa Togo Ñalnde 30 marse 2014, jaayndeeji leydi Najeriya kollitii wonde delegaasiyoŋ ummoriiɗo e fedde ardiiɓe sukaaɓe worgo yilliima Obasanjo to galle mum to Abeokuta, ɓe ñaagii mo nde o "yaafotoo gonnooɗo cukko hooreejo leydi maa, Alhaji Atiku Abubakar, kala bakkaat politik walla bonannde nde o waɗi e maa." E nder jaabawol makko, Obasanjo hollitii wonde "ko mi gardiiɗo e baaba, mi alaa tikkere e hay gooto, so ina woodi, mi yaafiima ɓe fof. Suɓngo hooreejo leydi e hitaande 2007Ñalnde 25 noowammbar 2006 Abubakar habri wonde maa o ƴam lefol laamu. Ñalnde 20 desaambar 2006, o toɗɗaa e gardagol leydi e nder lannda (Congrès d’action) (AC). Ñalnde 14 marse 2007, Komiseer ngenndiijo jeytaare woote (INEC) yaltinii doggol cakkitiingol 24 ɗaɓɓoowo woote hooreleydaagu ñalnde 21 abriil. Innde Abubakar ŋakkunoo e kartal woote ngal. INEC yaltinii bayyinaango ina hollita wonde innde Abubakar ina ŋakki sabu o woni ko e doggol yimɓe ɓe laamu nguu sosi ngam waɗde fenaande. Abubakar yahi to ñaawirɗe ñalnde 16 marse ngam ittude kuulal makko. Ñaawirde toownde ndee, e dow nanondiral, ƴetti kuulal ñalnde 16 abriil wonde INEC alaa baawɗe ittude kanndidaaji ɗii.Kuulal ngal addani Abubakar tawtoreede woote ɗee, hay so tawii noon ina woodi kulhuli wonde ina gasa tawa ina waawi waasde rokkude karte woote ɗe innde Abubakar jogii haa ñalnde 21 abriil, ñalngu woote ɗee. Ñalnde 17 abriil, kaalirde INEC wiyi wonde Abubakar maa won e woote. E wiyde njeñtudi laamu, Abubakar heɓi tataɓo, caggal kanndidaa PDP Umaru Yar'Adua e kanndidaa ANPP Muhammadu Buhari, ko ina tolnoo e 7% e woote (2,6 miliyoŋ woote). Abubakar salii njeñtudi wooteeji ɗii, o wiyi yo ɗi ndartinee, o siftinii ɗi ko "suɓngooji ɓurɗi bonde e leydi Najeriya." O hollitii wonde o tawtortaako ñalngu udditgol Umaru Yar'Adua ñalnde 29 mee sabu miijo makko wonde woote ɗee ngonaa gootum, o wiyi o yiɗaa « teddinde ngalɗoo kewu hoɗɓe e tawtoreede am. == Post–cukko hooreejo leydi == Wartu e PDP Caggal wooteeji 2007, Abubakar arti e lannda demokaraasi ɓesngu. E lewru oktoobar 2010 o habri anniya makko daranaade woote hooreejo leydi. Ñalnde 22 noowammbar, Goomu mawɓe Fuɗnaange suɓii mo ngam wonde kanndidaajo nanondiral Fuɗnaange, dow gonnooɗo hooreejo konu Ibrahim Babangida, gonnooɗo jaagorgal kisal leydi Aliyu Gusau e guwerneer Bukola Saraki mo diiwaan Kwara. E lewru Yarkomaa 2011, Abubakar haɓaama ngam suɓaade hooreejo leydi lannda mum e wondude e hooreejo leydi Jonathan e Sarah Jubril, o dañii 805 woote, o dañii 805 woote, o dañii 2736 woote ɗe hooreejo leydi Jonathan heɓi. E lewru ut 2013, Komiseer ngenndiijo jeytaare woote (INEC) winnditii lanndaaji ɗiɗi kesi. Heen gooto ko Dillere Demokaraasi Leƴƴi. Jaayndeeji nokkuuji ɗii kollitii wonde lannda ka ko Abubakar sosi ɗum ngam wallitde so tawii o waawaano timminde golle makko ɗe o haali e dow laylaytol PDP. E nder bayyinaango Abubakar jaɓii wonde PDM ko "sehilaaɓe makko politik" sosi ɗum, kono o heddii ko e tergal PDP. == Denndaangal Kongres Progressive == Abuubakar wondude e muhammadu buhaari. Ñalnde 2 feebariyee 2014, Abubakar yalti kadi e lannda Demokaraasi Leƴƴi, o wonti tergal sosngal All Progressives Congress, e yiɗde tawtoreede woote gardagol leydi ko adii woote gardagol leydi 2015.Njeñtudi wooteeji gardagol leydi APC Rafima, Bu3u, ko: Kwankwaso heɓi 974 woote, Atiku Abubakar heɓi 954 woote, Rochas Okorocha heɓi 400 e Sam Nda-Isiah heɓi 10 woote. Ñalnde alet 24 noowammbar 2017, Abubakar hollitii yaltugol mum e lannda All Progressives Congress (APC), o arti e lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) ñalnde 3 desaambar 2017. O wiyi o fellitii ‘hotde galle’ to PDP jooni nde geɗe baɗnooɗe mo yaltude e lannda kaa. == Kampaañ hooreleydaagu 2019 == E hitaande 2018, Abubakar fuɗɗii kampaañ mum ngam suɓaade hooreejo leydi, o heɓi noddaango lannda PDP e nder wooteeji gardagol leydi ndi mbaɗnoo to Port Harcourt ñalnde 7 oktoobar 2018. O foolii denndaangal ɗaɓɓooɓe wooteeji keddiiɗi ɗii, o dañii 1 532 woote, tawi ko 839 ɓuri wooteeji ɗiɗaɓi Sombuvernko Gointo. Atiku Abubakar jokki seppo kampaañ maako haa jihawol Kogi nde o fodi o timmina kuuɗe ɗe acci nder jiha kan. Ñalnde 30 lewru Yarkomaa, o tawtoraama batu wuro ngoo e dow tagaaɗo #NGTheCandidate. Kadi nder kawtal ngal, o wi'i o hokkan yaafuye lootooɓe nden o hokki 90% nder NNPC, ko laarani limngal limngal lesdi Naajeeriya. Atiku hoosi kampaniiji maako haa Katsina, o yilli Amir Daura nyande 7 lewru feebariyee 2019. Ñalnde 27 lewru feebariyee 2019, Atiku fooli hooreejo lesdi lesdi ndi'i, o heɓi ko ɓuri miliyonji tati woote. O ƴami haa suudu kiita mawndu, o wi'i suɓol ngol "ɓurngol bonde nder taariiha demokaraasi lesdi Naajeeriya." Kampaañ hooreejo leydi 2023Miijo e natal renndo == Fedde nde == Abubakar fuɗɗi kampaañ “Federaal Goonga” e hitaande 2017. O waɗii haalaaji e nder leydi ndi, ko fayti e no leydi ndi foti ƴellitoreede. Ko ɓooyaani koo o hollitii e kewu ɗo o rokkaa njeenaari Hero Of Democracy ndi jaaynde Hall of Grace rokki mo. "Decentralisation politique kadi maa wallu luggiɗinde e semmbinde demokaraasi men nde tawnoo ina hirjina ɓeydagol njuɓɓudi. Yimɓe ina ɓuri waawde ɗaɓɓude njuɓɓudi so laamuuji ɗii njaltinii kaalis mum en njoɓdi, wonaa njoɓdi renndo ngo ɓe moofti e nokku mo alaa ko woni e mum." O wi'i kadi: "Federaal goonga'en ɗon cemmbiɗina lesɗe ngam ɓe ndarna, ngam ɓe keɓa ceede e huwooɓe marɓe anndal naa tan ngam heɓugo ceede lewru fuu diga Abuja". Heewɓe e haalaaji makko keɓii yettoore nde tawnoo won e Naajeeriya’en ina mballita e miijo Federalism Goonga, ko ɗum addani laamuuji ɗii jogaade doole e dow jawdi mum en, ɓurndi teeŋtude e Fuɗnaange-Fuɗnaange e Fuɗnaange-rewo Naajeeriya. == Jaangirde == E nder haalaaji makko e teskuyaaji makko, Abubakar ko daraniiɗo nafoore jaŋde leydi Najeriya. Ko kanko kadi sosi duɗal jaaɓi haaɗtirde Amerik (AUN) to Yola, Adamawa. Nde sosaa ko e Yola, laamorgo diiwaan Adamawa hono Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Ameriknaajo (AUN) e juuɗe Abubakar e hitaande 2005. O wiyi wonde nde o naftorii e njuɓɓudi jaŋde Amerik nde o woni suka, o yiɗiino waɗde e nder leydi Naajeeriya janngirde style American – teeŋtinde miijo laaɓtungo, janngirɗe tokoose- solving, tawtoreede almudɓe. AUN heɓii njeenaari keeriindi to Google. E lewru ut 2014, Abubakar wiyi e bayyinaango mum : "Duɗe janngirde lesdi men ɗon laaɓi hokkataa janngirde booɗnde. Jannginooɓe men ɗon mari haaje janngingo. Ngol ngonka ɗum ɓamtaare kesum—duuɓi 10 caaliiɗi ko ɓuri non. Ustaare jaangirde lesdi Naajeeriya ko limngal limngal lesdi men ɗon mari janngirde haa ɓaawo janngirde lesdi ndi'i senators e safrooɓe. Goonga, jannginooɓe ina ndarni sifaaji senatoruuji e safrooɓe. E nder eɓɓoore ngam ustude ŋakkeende jaŋde to Fuɗnaange-rewo, Abubakar rokkii bursiiji 15 dognooɓe e njiimaandi sukaaɓe rewɓe janngooɓe Chibok. == Ko fenaande == Atiku ina wondi e njulaagu hakkunde leyɗeele wondude e William Jefferson e gooto e rewɓe Atiku, hono Jennifer Atiku Abubakar. Caggal haalaaji ɗi annduɓe mbiyata wonde Atiku waawaano yillaade Amerik, e lewru Yarkomaa 2017, laamu Amerik yaltinii bayyinaango ina hollita wonde ina foti jaɓde politik oo hade mum hollirde ngonka goonga e ngonka makko e nder leydi Amerik. Abubakar hollitii e yeeso yimɓe fof wonde sabaabu goonga oo ko wonde visa makko ina jokki haa jooni.Kono, e nder yontaaji ɓennuɗi ɗii, Atiku e wondude e Bukola Saraki, njilliima Amerik ñalnde 17 lewru Yarkomaa 2019 e ballal lobbo Brian D. Ballard.[mo?] Atiku, ɓiyiiko debbo Hadiza Abubakar Atiku e debbo makko jooni Rukaiyatu Abubakar Atiku, ina njogii jeyiiji jeeɗiɗi to Dubaï. == Nguurndam neɗɗo == Abubakar ina jogii rewɓe nayo e sukaaɓe noogas e njeetato. Atiku faamtini: "Mi yiɗiino yaajnude galle Abubakar. Miɗo felliti wonde miɗo wondi e ŋoŋɗi no feewi nde ngon-mi cukalel. Mi alaa miñi am gorko, mi alaa miñi am debbo. Mi yiɗaa ɓiɓɓe am ngona ŋoŋɗi no am nii. Ko ɗum waɗi mi resi ko ɓuri debbo gooto. Rewɓe am ko miñiraaɓe am rewɓe, sehilaaɓe am gooto, kadi ko ɓe wasiyaaji am gooto." E hitaande 1971, e nder sirlu, o resi Titilayo Albert, to Lagos ; ɓesngu makko ina luulndii dental ngal e fuɗɗoode. Ɓiɓɓe makko ummoriiɓe e makko ina njeyaa heen: Faatimata, Aadamu, Haliima e Aminu. E hitaande 1979, o resi Ladi Yakubu, debbo makko ɗiɗaɓo. Omo jogii ɓiɓɓe jeegom e Ladi: Abba, Atiku, Zaynab, Ummi-Hauwa, Maryam e Rukaiyatu. E hitaande 1983, o resi debbo makko tataɓo, laamɗo debbo biyeteeɗo Rukaiyatu, ɓiy Lamido Adamawa, biyeteeɗo Aliyu Mustafaa. Ɓiɓɓe maɓɓe ko : Ayisa, Hadiisa, Aliyu (innde baaba mum maayɗo), Asmaa, Mustafa, Layla e Abdulsalaam. Caggal ɗuum Abubakar seerti e Ladi, o acciri ɗum resde, hono debbo makko nayaɓo (ɓurɗo yaawde mo wonde juulɗo), hono Jennifer Iwenjiora Douglas. E hitaande 1986, o resi debbo makko joyaɓo (ko debbo makko nayaɓo tan e oon sahaa, sabu ceergal makko e Ladi ko adii ɗuum), hono Faatima Shettima. Ɓiɓɓe maɓɓe ina njeyaa heen : Amina (Meena), Mohammed e ɓiɗɓe ɗiɗo Ahmed e Shehu, ɓiɗɓe ɗiɗo Zainab e Aisha, e Hafsat. Ñalnde 1 feebariyee 2022, Jennifer Douglas hollitii ceergal mum e Abubakar e nder bayyinaango ngo o waɗi e jaayndeeji. E wiyde makko, senngo maɓɓe ngo yani ko sabu luural jowitiingal e jokkude hoɗde e leydi Angalteer, e nder geɗe goɗɗe ɗe o waɗi ko juuti. Njeenaaje e teddungalTiitooɗe aadaaji E hitaande 1982, Abubakar rokkaama tiitoonde laamɗo Turaki Adamawa, ko jom suudu makko garoowo, laamɗo aadaaji Adamawa, hono Alhaji Aliyu Mustafa. Tiitoonde ndee ko adii ɗuum ko laamɗo mo laamɗo oo ɓuri yiɗde e nder galle laamorɗo oo, sibu ko joom mum woni kalfinaaɗo geɗe nder leydi laamɗo oo. E lewru suwee 2017, Abubakar hokkaama tiitoonde laamu Waziri Adamawa, tiitoonde makko ɓennunde ndee, Turaki, rokkaama ɓiyiiko, Aliyu, ɓiyiiko gadano e debbo mum tataɓo. == Teddungal hakkunde leyɗeele == E hitaande 2011, nde ɓe mawninta duuɓi 50 ko Fedde Jam Amerik e hitaande 2011, Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Jam (NPCA) – fedde nde wonaa laamuyankoore, nde seerti e Fedde Jam, nde gollotoo ko e fedde janngooɓe ɓennuɓe ngam Returned Wotizen Harrisba Global Peace Corps the Returned Wotizen Harrisba Global Peace Corps A Caahu. E nder dokkal njeenaari ndii, Fedde Ngenndiije Dentuɗe (Association Nationale de la Paix Corps) siftinii wonde Abubakar ko neɗɗo gooto ballitooɗo ƴellitaare jaŋde toownde e nder duunde Afrik. "Alaa njulaagu keeriiɗo e nder Afrik ɓurɗo Atiku Abubakar golloraade demokaraasi walla wallitde yahrude yeeso jaŋde toownde", NPCA wiyi. Ɗum ko caggal hitaande 2012 nde Abubakar rokki Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Jam to Amerik 750 000 dolaar, "ngam wallitde eɓɓaande hesere nde ardiiɓe winndere ndee mbaɗata ngam yeewtidde e batte Fedde Jam." Ko ngol woni dokkal ɓurngal mawnude e nder daartol Fedde nde. == Himobe== 42j1xrel69191c6fb1eknyikitrascl 177504 177503 2026-06-30T11:11:44Z Fulani215 7983 /* Post–cukko hooreejo leydi */ fixed typo 177504 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Atiku Abubakar GCON''' (heɗtoR; jibinaa ko yalnde sapponde ɗiɗi e jeewey 25 lewru noowammbar hiitande alif 1946) ko neɗɗo siyaasayanke e njulaagu [[Naajeeriya]], o woniino cukko hooreejo leydi Naajeeriya gila 1999 haa too 2007 e sahaa laamu [[Olusegun Obasanjo]]. O dañii darnde guwerneer diiwaan Adamawa e hitaande 1990 e hitaande 1996 o dañaani heen nafoore, kono o dañii heen nafoore e hitaande 1998. Ko adii nde o hunnata laamu, o suɓaama e kanndidaa gonnooɗo hooreejo konu, hono Olusegun Obasanjo, e nder wooteeji hooreleydaagu 1999, o suɓaama kadi e hitaande 1903.<ref>{{Cite news|url=https://nigeriatoday.ng/news/north-east/adamawa/profile-of-atiku-abubakar-from-an-only-child-of-a-father-who-opposed-western-education-to-a-political-guru/|title=Profile of Atiku Abubakar: From an only child of a father who opposed western education to a political guru|date=2 October 2018|work=Nigeria Today|access-date=3 January 2019|archive-date=3 January 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190103210713/https://nigeriatoday.ng/news/north-east/adamawa/profile-of-atiku-abubakar-from-an-only-child-of-a-father-who-opposed-western-education-to-a-political-guru/|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|title=Atiku Abubakar - Biography and Life of the 11th Vice President of Nigeria|url=https://www.peoplestrustafrica.com/atiku-abubakar-why-nigerians-need-him-now/#.XtCuR-_amGQ|first=Olajumoke|last=Adeosun|date=17 July 2019|website=Entrepreneurs In Nigeria|access-date=29 May 2020|archive-date=9 July 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210709184553/https://www.peoplestrustafrica.com/atiku-abubakar-why-nigerians-need-him-now/#.XtCuR-_amGQ|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|date=6 February 2019|title=Atiku Abubakar - the Nigerian operator who knows how to make money|agency=[[BBC News]]|url=https://www.bbc.com/news/world-africa-47046599|access-date=11 September 2020}}</ref> Atiku Abubakar suɓi hooreejo lesdi Naajeeriya laabi jeego'o, o heɓi nasaraaku, nder hitaande 1993, 2007, 2011, 2015, 2019, e 2023. O fooɗi haa suɓol hooreejo lesdi Naajeeriya nder hitaande 1993, amma o fooli Moshood Gabiola e Baba. O woniino kanndidaajo hooreejo leydi e nder cuɓi hooreejo leydi 2007 garoowo e tataɓo caggal Umaru Yar'Adua mo PDP e Muhammadu Buhari mo ANPP. O tawtoraama woote gardagol leydi e nder wooteeji gardagol leydi e hitaande 2011, o fooli hooreejo leydi jooni oo, hono Goodluck Jonathan. E hitaande 2014, o naati e fedde wiyeteende All Progressives Congress ko adii suɓngo hooreejo leydi 2015, o tawtoraama wooteeji gardagol leydi ndi, tawi o foolii Muhammadu Buhari. E hitaande 2017, o arti e lannda Demokaraasi yimɓe, o woniino kanndidaa hooreejo lannda oo e nder wooteeji gardagol leydi 2019, o fooli kadi hooreejo leydi jooni oo, hono Muhammadu Buhari. E lewru mee 2022, o suɓaama kadi kanndidaa hooreejo leydi lannda Demokaraasi Leƴƴi, oo sahaa ko e woote gardagol leydi 2023 caggal nde o fooli Nyesom Wike, gonnooɗo guwerneer diiwaan Rivers, e nder wooteeji gardagol leydi. O ari ɗiɗaɓo e wooteeji mawɗi ɗii, o fooli Bola Tinubu, hay so tawii noon Abubakar hawri e kanndidaaji luulndo woɗɓe ngam ɗaɓɓude woote. E hitaande 2025, Abubakar yalti PDP ngam naatde e Kongres Demokaratik Afrik, e wondude e gonnooɗo luulndiiɗo makko Peter Obi. Ardiiɓe luutndiiɓe ɗiɗo ɓee ina njiɗi hollirde fedde wootere ngam haɓaade APC e wooteeji gardagol leydi 2027. == Nguurndam gadano == Atiku Abubakar jibinaa ko ñalnde 25 noowammbar 1946 to Jada, wuro ngo jeyaa ko e leydi Kameruun Biritaan – feccere e leydi ndi caggal mum hawri e Fedde Naajeeriya caggal referaandoom leydi Kameruun Biritaan e hitaande 1961. Baaba makko, Garba Abubakar ko njulaagu e demoowo fulɓe wonnoo, yumma makko ko Aisha Kande. O inniraa ko mawniiko gorko biyeteeɗo Atiku Abdulqadir mo ummorii ko Wurno, diiwaan Sokoto, o eggini wuro Kojoli to Jada, diiwaan Adamawa. Mawniiko gorko biyeteeɗo Inuwa Dutse eggini Jada, diiwal Adamawa, diga Dutse, diiwal Jigawa. O wonti ɓiɗɗo gooto e jibnaaɓe makko nde miñiiko debbo gooto sankii e cukaagu makko. E hitaande 1957, baaba makko maayi e ndiyam, nde o tacci maayo feewde Toungo, wuro hoɗdiiɓe Jada. == Cukaagu e jaŋde == Baaba makko ina luulndii miijo jaŋde hirnaange, o etinooma haɗde Atiku Abubakar yaltude e jaŋde ganndal. Nde laamu nguu anndi Abubakar janngataa e duɗe doosɗe, baaba makko waɗi balɗe seeɗa e kasoo haa Aisha Kande, yumma makko yoɓi njoɓdi ndii. Nde o heɓi duuɓi jeetati, Abuubakar winnditii e duɗal leslesal Jada, Adamawa. Caggal nde o timmini jaŋde makko leslesre e hitaande 1960, o naati duɗal hakkundeewal diiwaan Adamawa e hitaande ndee tan, kanko e 59 almuudo goɗɗo. O heɓi bak makko e duɗal hakkundeewal e hitaande 1965 caggal nde o waɗi tolno tataɓo e jaŋde seedantaagal duɗal mawngal Afrik worgo. Caggal duɗal hakkundeewal, Abubakar janngi ko juuti to duɗal jaaɓi haaɗtirde polis Naajeeriya to [[Kaduna]]. O yalti duɗal ngal nde o waawaano hollirde njeñtudi Hiisawal O-Level, o golliima seeɗa e golle Tax Officer e nder Ministeer Kaalis diiwaan oo, ɗo o heɓi naatde e Duɗal Higiene to Kano e hitaande 1966. O heɓi Dipoloma e hitaande 1967, caggal nde o woni hooreejo duɗal Interim Stu the Union. E hitaande 1967, o winnditii ngam heɓde dipolomaaji sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, e dow bursi laamu diiwaan oo. Caggal nde o heɓi bak makko e hitaande 1969, e nder wolde hakkunde leyɗeele Naajeeriya, o golliima to Customs Service. E hitaande 2021, Abubakar timminii e jaɓde jaŋde mum toownde e jokkondiral hakkunde leyɗeele to duɗal jaaɓi haaɗtirde Anglia Ruskin. Sarwiis doosɗeAbubakar golliima e nder sarwiis Customs Nigeria duuɓi capanɗe ɗiɗi, o ummii o wonti cukko hooreejo, no darnde ɗiɗaɓere ɓurnde toowde e nder sarwiis oo anndiranoo ndeen ; o woppi golle e lewru abriil 1989, o naati e golle njulaagu e politik timmuɗo. O fuɗɗorii ko e njulaagu (business) e nder balɗe makko gadane, o woni ko e golle Dowlaaji Dentuɗi. == Golle njulaagu == == Ko jeyi leydi == E hitaande 1974, o ɗaɓɓi, o heɓi ñamaande 31 000 naira ngam mahde galle makko gadano to Yola, mo o waɗti renndinde. E ngalu ngu o heɓi e renndo ngoo, o soodi nokku goɗɗo, o mahi galle ɗiɗaɓo. O jokki e noon, o mahi portfolio mawɗo e nder wuro Yola, leydi Nijeer. E hitaande 1981, o naati e ndema, o heɓi 2 500 ektaar leydi sara Yola ngam fuɗɗaade remde gawri e kosam. Hasre ndee yani ko e sahaaji caɗtuɗi, udditaa e hitaande 1986. O winndi e lowre makko e lewru abriil 2014 : « njillu am gadano e ndema, e kitaale 1980, joofi ko e ŋakkeende ». Ndeen o naatii e njulaagu, o soodi e yeeyde kammuuji keewɗi maaro, mburu e suukara. == Hortol == Ko ɓuri teeŋtude e golle Abubakar ko nde o woni Custom to Ports Apapa. Gabrielle Volpi, jom jawdi en lesdi Naajeeriya, noddi mo ngam sosde hukuumaaji rento lesdi Naajeeriya (NICOTES), hukuuma hakkilanki kuuɗe ɗen, hukuumaaji pamari ɗin ɗon huuwa nder Portji. NICOTES maa yahru caggal mum wonta Intels Nigeria Limited, rokka Abubakar jawdi keewndi. Abubakar ko gooto e sosɓe Intels Nigeria Limited, fedde nde ina jogii golle keewɗe e nder leydi Najeriya e caggal leydi. Nafooje njulaagu Atiku goɗɗe ina tawee e nder Yola, Adamawa ; e ina jeyaa heen Adama Beverages Limited, gollordu peewnugol njaram to Yola, gollordu ñamri daabaaji, e Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Ameriknaajo to Niiseer (AUN), duɗal jaaɓi-haaɗtirde keeringal gadanal e nder Afrik worgo Saharaa. O woppi golle e lewru abriil 1989, o woni e golle njulaagu e politik. == Luural nafooje == Tuumeede luural nafooje ina jokki e makko gila ndeen sabu naatgol makko e njulaagu nde o woni golloowo laamu, joginooɗo mbaawka toppitiika. To bannge makko, Abubakar ina daranii kuulal ngal, o wiyi wonde naatgol makko ina fawii e jeyi leydi (ko kuule laamu nguu njamiri), tee o naatnaaka e golle ñalnde kala e nder golle ɗee. Sosiyetee makko biyeteeɗo NICOTES, caggal ɗuum, wayli innde mum wonti INTELS, caggal ɗuum o yahri yeeso e tuumeede njulaagu kaalis mo laamu Amerik tuugninoo e Abubakar e sahaa nde o woni cukko hooreejo leydi ndii. == Fuɗɗoode golle politik == Atiku Abuubakar e kitaale 1990 Abubakar fuɗɗi nastugo siyaasaaku woni nder fuɗɗam kitaale 1980, nde o huuwi ɓaawo lesdi ngam kampaniiru guwerneer Bamanga Tukur, mo wakkati man o laati ardiiɗo hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya. O ƴetti woote e innde Tukur, o rokki kadi kampaañ ooHakkunde joofnirde golle makko e Dowlaaji Dentuɗi, o hawri e Seneraal Shehu Musa Yar'Adua, gonnooɗo hooreejo konu ɗiɗaɓo, gardiiɗo jaagorɗe toowɗe , hakkunde 1976 e 1979. Abubakar ko Yar'Adua ƴetti ɗum e nder batuuji politik ɗi jooni mbaɗata ko juuti e nder Lago've the Yar Fedde Yimɓe Lesdi Naajeeriya. Fedde ɓesngu ndee ina waɗi dawriyankooɓe hono Umaru Muusaa Yar’Adua, Baaba Gana Kingibe, Bola Tinubu, Sabo Bakin Zuwo, Rabiu Kwankwaso, Abdullahi Aliyu Sumaayla e Abubakar Koko. E hitaande 1989, Abubakar suɓaama cukko hooreejo leydi Naajeeriya e nder mahngo leydi Naajeeriya tataɓiri. Abubakar heɓi jooɗorde ngam wakiltaaki lesdi maako nder kawtal lesdi lesdi Naajeeriya nder hitaande 1989, ngal sosaa ngam suɓugo doosɗe lesdi Naajeeriya kesum. Fedde ɓesngu nguu, haa jooni, laamu militeer en haɗii winnditaade (hay gooto e pelle ɗaɓɓuɗe ɗee winnditaaki), ɓe kawri e lannda sosiyaalist (SDP) mo laamu nguu sosi. Ñalnde 1 suwee 1990, Abuubakar habri wonde o yiɗiino wonde guwerneer diiwaan Gongola. Hitaande fawtii heen, hade wooteeji ɗii yuɓɓineede, Dowla Gongola feccii e ɗiɗi – Dowla Adamawa e Taraba – e juuɗe laamu fedde ndee. Abubakar yani e nder Dowla Adamawa keso oo. Caggal nde o dañi woote SDP e lewru noowammbar 1991, kono ɓooyaani ko laamu nguu haɗi mo tawtoreede woote ɗee. E hitaande 1993, Abubakar tawtoraama woote gardagol leydi SDP. Njillu nguu caggal woote gadane ɗe wooteeji ɗi mbaɗi to Jos ko : Moshood Abiola heɓi 3 617 woote, Baba Gana Kingibe heɓi 3 255 woote e Abubakar heɓi 2 066 woote. Abubakar e Kingibe miijii hawrude e doole mum en hawrude e 5 231 woote ngam haɓaade Abiola. Kono caggal nde Shehu Yar'Adua naamndii Atiku Abubakar yo yaltu e kampaañ o, tawi Abiola fodaniino mo waɗde kanndidaa makko. Abiola ɓaawo man ɗon ƴama guwerneeruuji SDP ngam suɓugo Kinigbe ngam o laato cukko hooreejo lesdi, nder cuɓi hooreejo lesdi 12 lewru Juko.Caggal 12 lewru juko e wakkati laamu Seneraal Sani Abacha, Abubakar holli yidde ngam heɓugo jappeere laamu lesdi Adamawa les lesdi Naajeeriya, taskaram laamu man timmini bee maayde Seneraal Abacha. E hitaande 1998, Abubakar naati e lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) caggal ɗuum o heɓi noddaango ngam wonde guwerneer diiwaan Adamawa, o heɓi njeenaari e wooteeji guwerneer e lewru Duujal 1998, kono hade makko hunnaade o jaɓi wonde gardiiɗo kanndidaa PDP to kanndidaa hooreejo diiwaan oo, gonnooɗo Ogunba diiwaan militalu on wooteeji hooreejo leydi 1999 puɗɗiiɗi e nder leydi Najeriya nayaɓiri, Cukko hooreejo leydi [[Naajeeriya]] == Manndaa gadano == Abuubakar e hitaande 2003 Ñalnde 29 Mbooy 1999, Abuubakar woora cukko hooreejo leydi Nijeer. Manndaa makko gadano oo ɓuri teeŋtude ko e darnde makko e wonde hooreejo Diiso Faggudu Ngenndiijo e hooreejo Diiso Ngenndiijo ngam Privatisation, toppitiiɗo yeeyde teemedde ujunnaaje sosiyeteeji laamu ɗi ngalaa ngalu, ɗi njuɓɓudi mum en moƴƴaani, e bannge Nasir Ahmad el-Rufai.[neutrality is disputed]. == Manndaa ɗiɗaɓo == Manndaa ɗiɗmo Abubakar e gardagol hooreejo leydi ndii, ko jokkondiral ɓuuɓngal e hooreejo leydi Obasanjo. E hitaande 2006, Abubakar naatii e hare mawnde hakkunde yimɓe e hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, tawi ina wayi no ummorii ko e ɗaɓɓaande makko waylude won e kuule doosgal leydi ndii ngam ƴettude balɗe goɗɗe e gardagol leydi ndii (Ajendaaji manndaa tataɓo). == Tuumaaɗo ko Skandal njulaagu == E hitaande 2005, Abubakar ina wiyee ina wondi e depitee Ameriknaajo biyeteeɗo William J. Jefferson e fenaande njulaagu. Jefferson hollitii jaɓii 100 000 dolaar ngam ñamlude Lori Mody, debbo jom jawdi en yiɗɓe heɓde kontraaji e nder leydi Najeriya, tawi kaalis oo ina wiyee ina foti wallitde Abubakar e golle njulaagu Mody. Wiɗto FBI hollitii hujjaaji kollitooji wonde Jefferson ina anniyii yettinde Abubakar njoɓdi ndii. Ñalnde 30 sulyee 2005, ajanndeeji ɗii ƴetti wideyoo ina keɓa Jefferson 100 000 dolaar e nder boowal laaɗe diwooje to otel Ritz-Carlton to Arlington, to Virginie. Caggal ɗuum, njiylawu galle Jefferson tawi ko 90 000 dolaar kaalis suuɗiiɗo e nder congelateur makko, tawi ina ɓuuɓnaa e aluminium. Abuubakar e Jefferson fof njedditii ko waɗi ko boni. Abubakar hollitii wonde Jefferson meeɗaa wiyde ina rokka neɗɗo nafooje faggudu, tee Jefferson ina seedtoo ndeeɗoo wiyde. Kono wiɗto ngoo hollitii wonde kaalis oo ina foti wallitde Abubakar ngam wallitde nafooje njulaagu Mody e nder leydi Najeriya. E hitaande 2009, Jefferson ñaawaama warngooji keewɗi, ina jeyaa heen ɗaɓɓude njoɓdi e njulaagu yiɗɓe golloraade e nder Afrik. O ñaawaa duuɓi 13 kasoo, tawi ina jeyaa e kuuge ɓurɗe juutde ɗe meeɗaa waɗde e gonnooɗo depitee Amerik sabu fenaande. Kono e hitaande 2017, ñaawoore makko ustaama haa laaɓi caggal wullitaango e mbayliigaaji sariya. == Ajenda manndaa tataɓo == Luural ngal waylo-waylo doosgal leydi ndii waɗi, addani lannda Demokaraasi ɓesngu nguu ƴaañde. Asamblee ngenndiijo oo, haa jooni, woppii waylo-waylo weeyo ngo ina addana, Obasanjo ƴamde manndaa goɗɗo. E hitaande 2006, Abubakar luurdi e hooreejo leydi Olusegun Obasanjo, o wayli lanndaaji, gila e lannda Demokaraasi (PDP) haa e lannda Kongres (ACN), ngam heblude wooteeji 2007. E nder yeewtere waɗnoonde e lewru noowammbar 2013, ko faati e etaade Obasanjo hollirde wonde ina jogori arde e manndaa mum tataɓo, Abubakar ina siftina wonde [O] humpitiima mi wonde ‘mi woppii laamu duuɓi capanɗe ɗiɗi jooni, mi woppii Mubaarak e laamu, mi woppii Mugabe e laamu, mi woppii Bingo e Uyadema e laamu, mi woppii Eyadema e laamu, mi woppii Eyadema e laamu eɓe ngoni e laamu haa jooni kadi mi waɗii duuɓi jeetati tan aɗa naamnoo mi yo mi yah; Kadi mi jaabiima mo wonde Naajeeriya wonaa Libi, wonaa Misra, wonaa Kamerun, kadi wonaa Togo Ñalnde 30 marse 2014, jaayndeeji leydi Najeriya kollitii wonde delegaasiyoŋ ummoriiɗo e fedde ardiiɓe sukaaɓe worgo yilliima Obasanjo to galle mum to Abeokuta, ɓe ñaagii mo nde o "yaafotoo gonnooɗo cukko hooreejo leydi maa, Alhaji Atiku Abubakar, kala bakkaat politik walla bonannde nde o waɗi e maa." E nder jaabawol makko, Obasanjo hollitii wonde "ko mi gardiiɗo e baaba, mi alaa tikkere e hay gooto, so ina woodi, mi yaafiima ɓe fof. Suɓngo hooreejo leydi e hitaande 2007Ñalnde 25 noowammbar 2006 Abubakar habri wonde maa o ƴam lefol laamu. Ñalnde 20 desaambar 2006, o toɗɗaa e gardagol leydi e nder lannda (Congrès d’action) (AC). Ñalnde 14 marse 2007, Komiseer ngenndiijo jeytaare woote (INEC) yaltinii doggol cakkitiingol 24 ɗaɓɓoowo woote hooreleydaagu ñalnde 21 abriil. Innde Abubakar ŋakkunoo e kartal woote ngal. INEC yaltinii bayyinaango ina hollita wonde innde Abubakar ina ŋakki sabu o woni ko e doggol yimɓe ɓe laamu nguu sosi ngam waɗde fenaande. Abubakar yahi to ñaawirɗe ñalnde 16 marse ngam ittude kuulal makko. Ñaawirde toownde ndee, e dow nanondiral, ƴetti kuulal ñalnde 16 abriil wonde INEC alaa baawɗe ittude kanndidaaji ɗii.Kuulal ngal addani Abubakar tawtoreede woote ɗee, hay so tawii noon ina woodi kulhuli wonde ina gasa tawa ina waawi waasde rokkude karte woote ɗe innde Abubakar jogii haa ñalnde 21 abriil, ñalngu woote ɗee. Ñalnde 17 abriil, kaalirde INEC wiyi wonde Abubakar maa won e woote. E wiyde njeñtudi laamu, Abubakar heɓi tataɓo, caggal kanndidaa PDP Umaru Yar'Adua e kanndidaa ANPP Muhammadu Buhari, ko ina tolnoo e 7% e woote (2,6 miliyoŋ woote). Abubakar salii njeñtudi wooteeji ɗii, o wiyi yo ɗi ndartinee, o siftinii ɗi ko "suɓngooji ɓurɗi bonde e leydi Najeriya." O hollitii wonde o tawtortaako ñalngu udditgol Umaru Yar'Adua ñalnde 29 mee sabu miijo makko wonde woote ɗee ngonaa gootum, o wiyi o yiɗaa « teddinde ngalɗoo kewu hoɗɓe e tawtoreede am. == Post–cukko hooreejo leydi == Wartu e PDP Caggal wooteeji 2007, Abubakar arti e lannda demokaraasi ɓesngu. E lewru oktoobar 2010 o habri anniya makko daranaade woote hooreejo leydi. Ñalnde 22 noowammbar, Goomu mawɓe Fuɗnaange suɓii mo ngam wonde kanndidaajo nanondiral Fuɗnaange, dow gonnooɗo hooreejo konu Ibrahim Babangida, gonnooɗo jaagorgal kisal leydi Aliyu Gusau e guwerneer Bukola Saraki mo diiwaan Kwara. E lewru Yarkomaa 2011, Abubakar haɓaama ngam suɓaade hooreejo leydi lannda mum e wondude e hooreejo leydi Jonathan e Sarah Jubril, o dañii 805 woote, o dañii 805 woote, o dañii 2736 woote ɗe hooreejo leydi Jonathan heɓi. E lewru ut 2013, Komiseer ngenndiijo jeytaare woote (INEC) winnditii lanndaaji ɗiɗi kesi. Heen gooto ko Dillere Demokaraasi Leƴƴi. Jaayndeeji nokkuuji ɗii kollitii wonde lannda ka ko Abubakar sosi ɗum ngam wallitde so tawii o waawaano timminde golle makko ɗe o haali e dow laylaytol PDP. E nder bayyinaango Abubakar jaɓii wonde PDM ko "sehilaaɓe makko politik" sosi ɗum, kono o heddii ko e tergal PDP. == Denndaangal Kongres Progressive == Abuubakar wondude e muhammadu buhaari. Ñalnde 2 feebariyee 2014, Abubakar yalti kadi e lannda Demokaraasi Leƴƴi, o wonti tergal sosngal All Progressives Congress, e yiɗde tawtoreede woote gardagol leydi ko adii woote gardagol leydi 2015.Njeñtudi wooteeji gardagol leydi APC Rafima, Bu3u, ko: Kwankwaso heɓi 974 woote, Atiku Abubakar heɓi 954 woote, Rochas Okorocha heɓi 400 e Sam Nda-Isiah heɓi 10 woote. Ñalnde alet 24 noowammbar 2017, Abubakar hollitii yaltugol mum e lannda All Progressives Congress (APC), o arti e lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) ñalnde 3 desaambar 2017. O wiyi o fellitii ‘hotde galle’ to PDP jooni nde geɗe baɗnooɗe mo yaltude e lannda kaa. == Kampaañ hooreleydaagu 2019 == E hitaande 2018, Abubakar fuɗɗii kampaañ mum ngam suɓaade hooreejo leydi, o heɓi noddaango lannda PDP e nder wooteeji gardagol leydi ndi mbaɗnoo to Port Harcourt ñalnde 7 oktoobar 2018. O foolii denndaangal ɗaɓɓooɓe wooteeji keddiiɗi ɗii, o dañii 1 532 woote, tawi ko 839 ɓuri wooteeji ɗiɗaɓi Sombuvernko Gointo. Atiku Abubakar jokki seppo kampaañ maako haa jihawol Kogi nde o fodi o timmina kuuɗe ɗe acci nder jiha kan. Ñalnde 30 lewru Yarkomaa, o tawtoraama batu wuro ngoo e dow tagaaɗo #NGTheCandidate. Kadi nder kawtal ngal, o wi'i o hokkan yaafuye lootooɓe nden o hokki 90% nder NNPC, ko laarani limngal limngal lesdi Naajeeriya. Atiku hoosi kampaniiji maako haa Katsina, o yilli Amir Daura nyande 7 lewru feebariyee 2019. Ñalnde 27 lewru feebariyee 2019, Atiku fooli hooreejo lesdi lesdi ndi'i, o heɓi ko ɓuri miliyonji tati woote. O ƴami haa suudu kiita mawndu, o wi'i suɓol ngol "ɓurngol bonde nder taariiha demokaraasi lesdi Naajeeriya." Kampaañ hooreejo leydi 2023Miijo e natal renndo == Fedde nde == Abubakar fuɗɗi kampaañ “Federaal Goonga” e hitaande 2017. O waɗii haalaaji e nder leydi ndi, ko fayti e no leydi ndi foti ƴellitoreede. Ko ɓooyaani koo o hollitii e kewu ɗo o rokkaa njeenaari Hero Of Democracy ndi jaaynde Hall of Grace rokki mo. "Decentralisation politique kadi maa wallu luggiɗinde e semmbinde demokaraasi men nde tawnoo ina hirjina ɓeydagol njuɓɓudi. Yimɓe ina ɓuri waawde ɗaɓɓude njuɓɓudi so laamuuji ɗii njaltinii kaalis mum en njoɓdi, wonaa njoɓdi renndo ngo ɓe moofti e nokku mo alaa ko woni e mum." O wi'i kadi: "Federaal goonga'en ɗon cemmbiɗina lesɗe ngam ɓe ndarna, ngam ɓe keɓa ceede e huwooɓe marɓe anndal naa tan ngam heɓugo ceede lewru fuu diga Abuja". Heewɓe e haalaaji makko keɓii yettoore nde tawnoo won e Naajeeriya’en ina mballita e miijo Federalism Goonga, ko ɗum addani laamuuji ɗii jogaade doole e dow jawdi mum en, ɓurndi teeŋtude e Fuɗnaange-Fuɗnaange e Fuɗnaange-rewo Naajeeriya. == Jaangirde == E nder haalaaji makko e teskuyaaji makko, Abubakar ko daraniiɗo nafoore jaŋde leydi Najeriya. Ko kanko kadi sosi duɗal jaaɓi haaɗtirde Amerik (AUN) to Yola, Adamawa. Nde sosaa ko e Yola, laamorgo diiwaan Adamawa hono Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Ameriknaajo (AUN) e juuɗe Abubakar e hitaande 2005. O wiyi wonde nde o naftorii e njuɓɓudi jaŋde Amerik nde o woni suka, o yiɗiino waɗde e nder leydi Naajeeriya janngirde style American – teeŋtinde miijo laaɓtungo, janngirɗe tokoose- solving, tawtoreede almudɓe. AUN heɓii njeenaari keeriindi to Google. E lewru ut 2014, Abubakar wiyi e bayyinaango mum : "Duɗe janngirde lesdi men ɗon laaɓi hokkataa janngirde booɗnde. Jannginooɓe men ɗon mari haaje janngingo. Ngol ngonka ɗum ɓamtaare kesum—duuɓi 10 caaliiɗi ko ɓuri non. Ustaare jaangirde lesdi Naajeeriya ko limngal limngal lesdi men ɗon mari janngirde haa ɓaawo janngirde lesdi ndi'i senators e safrooɓe. Goonga, jannginooɓe ina ndarni sifaaji senatoruuji e safrooɓe. E nder eɓɓoore ngam ustude ŋakkeende jaŋde to Fuɗnaange-rewo, Abubakar rokkii bursiiji 15 dognooɓe e njiimaandi sukaaɓe rewɓe janngooɓe Chibok. == Ko fenaande == Atiku ina wondi e njulaagu hakkunde leyɗeele wondude e William Jefferson e gooto e rewɓe Atiku, hono Jennifer Atiku Abubakar. Caggal haalaaji ɗi annduɓe mbiyata wonde Atiku waawaano yillaade Amerik, e lewru Yarkomaa 2017, laamu Amerik yaltinii bayyinaango ina hollita wonde ina foti jaɓde politik oo hade mum hollirde ngonka goonga e ngonka makko e nder leydi Amerik. Abubakar hollitii e yeeso yimɓe fof wonde sabaabu goonga oo ko wonde visa makko ina jokki haa jooni.Kono, e nder yontaaji ɓennuɗi ɗii, Atiku e wondude e Bukola Saraki, njilliima Amerik ñalnde 17 lewru Yarkomaa 2019 e ballal lobbo Brian D. Ballard.[mo?] Atiku, ɓiyiiko debbo Hadiza Abubakar Atiku e debbo makko jooni Rukaiyatu Abubakar Atiku, ina njogii jeyiiji jeeɗiɗi to Dubaï. == Nguurndam neɗɗo == Abubakar ina jogii rewɓe nayo e sukaaɓe noogas e njeetato. Atiku faamtini: "Mi yiɗiino yaajnude galle Abubakar. Miɗo felliti wonde miɗo wondi e ŋoŋɗi no feewi nde ngon-mi cukalel. Mi alaa miñi am gorko, mi alaa miñi am debbo. Mi yiɗaa ɓiɓɓe am ngona ŋoŋɗi no am nii. Ko ɗum waɗi mi resi ko ɓuri debbo gooto. Rewɓe am ko miñiraaɓe am rewɓe, sehilaaɓe am gooto, kadi ko ɓe wasiyaaji am gooto." E hitaande 1971, e nder sirlu, o resi Titilayo Albert, to Lagos ; ɓesngu makko ina luulndii dental ngal e fuɗɗoode. Ɓiɓɓe makko ummoriiɓe e makko ina njeyaa heen: Faatimata, Aadamu, Haliima e Aminu. E hitaande 1979, o resi Ladi Yakubu, debbo makko ɗiɗaɓo. Omo jogii ɓiɓɓe jeegom e Ladi: Abba, Atiku, Zaynab, Ummi-Hauwa, Maryam e Rukaiyatu. E hitaande 1983, o resi debbo makko tataɓo, laamɗo debbo biyeteeɗo Rukaiyatu, ɓiy Lamido Adamawa, biyeteeɗo Aliyu Mustafaa. Ɓiɓɓe maɓɓe ko : Ayisa, Hadiisa, Aliyu (innde baaba mum maayɗo), Asmaa, Mustafa, Layla e Abdulsalaam. Caggal ɗuum Abubakar seerti e Ladi, o acciri ɗum resde, hono debbo makko nayaɓo (ɓurɗo yaawde mo wonde juulɗo), hono Jennifer Iwenjiora Douglas. E hitaande 1986, o resi debbo makko joyaɓo (ko debbo makko nayaɓo tan e oon sahaa, sabu ceergal makko e Ladi ko adii ɗuum), hono Faatima Shettima. Ɓiɓɓe maɓɓe ina njeyaa heen : Amina (Meena), Mohammed e ɓiɗɓe ɗiɗo Ahmed e Shehu, ɓiɗɓe ɗiɗo Zainab e Aisha, e Hafsat. Ñalnde 1 feebariyee 2022, Jennifer Douglas hollitii ceergal mum e Abubakar e nder bayyinaango ngo o waɗi e jaayndeeji. E wiyde makko, senngo maɓɓe ngo yani ko sabu luural jowitiingal e jokkude hoɗde e leydi Angalteer, e nder geɗe goɗɗe ɗe o waɗi ko juuti. Njeenaaje e teddungalTiitooɗe aadaaji E hitaande 1982, Abubakar rokkaama tiitoonde laamɗo Turaki Adamawa, ko jom suudu makko garoowo, laamɗo aadaaji Adamawa, hono Alhaji Aliyu Mustafa. Tiitoonde ndee ko adii ɗuum ko laamɗo mo laamɗo oo ɓuri yiɗde e nder galle laamorɗo oo, sibu ko joom mum woni kalfinaaɗo geɗe nder leydi laamɗo oo. E lewru suwee 2017, Abubakar hokkaama tiitoonde laamu Waziri Adamawa, tiitoonde makko ɓennunde ndee, Turaki, rokkaama ɓiyiiko, Aliyu, ɓiyiiko gadano e debbo mum tataɓo. == Teddungal hakkunde leyɗeele == E hitaande 2011, nde ɓe mawninta duuɓi 50 ko Fedde Jam Amerik e hitaande 2011, Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Jam (NPCA) – fedde nde wonaa laamuyankoore, nde seerti e Fedde Jam, nde gollotoo ko e fedde janngooɓe ɓennuɓe ngam Returned Wotizen Harrisba Global Peace Corps the Returned Wotizen Harrisba Global Peace Corps A Caahu. E nder dokkal njeenaari ndii, Fedde Ngenndiije Dentuɗe (Association Nationale de la Paix Corps) siftinii wonde Abubakar ko neɗɗo gooto ballitooɗo ƴellitaare jaŋde toownde e nder duunde Afrik. "Alaa njulaagu keeriiɗo e nder Afrik ɓurɗo Atiku Abubakar golloraade demokaraasi walla wallitde yahrude yeeso jaŋde toownde", NPCA wiyi. Ɗum ko caggal hitaande 2012 nde Abubakar rokki Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Jam to Amerik 750 000 dolaar, "ngam wallitde eɓɓaande hesere nde ardiiɓe winndere ndee mbaɗata ngam yeewtidde e batte Fedde Jam." Ko ngol woni dokkal ɓurngal mawnude e nder daartol Fedde nde. == Himobe== l46tvaojge9kakcjqukkjglj6pod3ij 177505 177504 2026-06-30T11:12:33Z Fulani215 7983 /* Fedde nde */ fixed typo 177505 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Atiku Abubakar GCON''' (heɗtoR; jibinaa ko yalnde sapponde ɗiɗi e jeewey 25 lewru noowammbar hiitande alif 1946) ko neɗɗo siyaasayanke e njulaagu [[Naajeeriya]], o woniino cukko hooreejo leydi Naajeeriya gila 1999 haa too 2007 e sahaa laamu [[Olusegun Obasanjo]]. O dañii darnde guwerneer diiwaan Adamawa e hitaande 1990 e hitaande 1996 o dañaani heen nafoore, kono o dañii heen nafoore e hitaande 1998. Ko adii nde o hunnata laamu, o suɓaama e kanndidaa gonnooɗo hooreejo konu, hono Olusegun Obasanjo, e nder wooteeji hooreleydaagu 1999, o suɓaama kadi e hitaande 1903.<ref>{{Cite news|url=https://nigeriatoday.ng/news/north-east/adamawa/profile-of-atiku-abubakar-from-an-only-child-of-a-father-who-opposed-western-education-to-a-political-guru/|title=Profile of Atiku Abubakar: From an only child of a father who opposed western education to a political guru|date=2 October 2018|work=Nigeria Today|access-date=3 January 2019|archive-date=3 January 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190103210713/https://nigeriatoday.ng/news/north-east/adamawa/profile-of-atiku-abubakar-from-an-only-child-of-a-father-who-opposed-western-education-to-a-political-guru/|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|title=Atiku Abubakar - Biography and Life of the 11th Vice President of Nigeria|url=https://www.peoplestrustafrica.com/atiku-abubakar-why-nigerians-need-him-now/#.XtCuR-_amGQ|first=Olajumoke|last=Adeosun|date=17 July 2019|website=Entrepreneurs In Nigeria|access-date=29 May 2020|archive-date=9 July 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210709184553/https://www.peoplestrustafrica.com/atiku-abubakar-why-nigerians-need-him-now/#.XtCuR-_amGQ|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|date=6 February 2019|title=Atiku Abubakar - the Nigerian operator who knows how to make money|agency=[[BBC News]]|url=https://www.bbc.com/news/world-africa-47046599|access-date=11 September 2020}}</ref> Atiku Abubakar suɓi hooreejo lesdi Naajeeriya laabi jeego'o, o heɓi nasaraaku, nder hitaande 1993, 2007, 2011, 2015, 2019, e 2023. O fooɗi haa suɓol hooreejo lesdi Naajeeriya nder hitaande 1993, amma o fooli Moshood Gabiola e Baba. O woniino kanndidaajo hooreejo leydi e nder cuɓi hooreejo leydi 2007 garoowo e tataɓo caggal Umaru Yar'Adua mo PDP e Muhammadu Buhari mo ANPP. O tawtoraama woote gardagol leydi e nder wooteeji gardagol leydi e hitaande 2011, o fooli hooreejo leydi jooni oo, hono Goodluck Jonathan. E hitaande 2014, o naati e fedde wiyeteende All Progressives Congress ko adii suɓngo hooreejo leydi 2015, o tawtoraama wooteeji gardagol leydi ndi, tawi o foolii Muhammadu Buhari. E hitaande 2017, o arti e lannda Demokaraasi yimɓe, o woniino kanndidaa hooreejo lannda oo e nder wooteeji gardagol leydi 2019, o fooli kadi hooreejo leydi jooni oo, hono Muhammadu Buhari. E lewru mee 2022, o suɓaama kadi kanndidaa hooreejo leydi lannda Demokaraasi Leƴƴi, oo sahaa ko e woote gardagol leydi 2023 caggal nde o fooli Nyesom Wike, gonnooɗo guwerneer diiwaan Rivers, e nder wooteeji gardagol leydi. O ari ɗiɗaɓo e wooteeji mawɗi ɗii, o fooli Bola Tinubu, hay so tawii noon Abubakar hawri e kanndidaaji luulndo woɗɓe ngam ɗaɓɓude woote. E hitaande 2025, Abubakar yalti PDP ngam naatde e Kongres Demokaratik Afrik, e wondude e gonnooɗo luulndiiɗo makko Peter Obi. Ardiiɓe luutndiiɓe ɗiɗo ɓee ina njiɗi hollirde fedde wootere ngam haɓaade APC e wooteeji gardagol leydi 2027. == Nguurndam gadano == Atiku Abubakar jibinaa ko ñalnde 25 noowammbar 1946 to Jada, wuro ngo jeyaa ko e leydi Kameruun Biritaan – feccere e leydi ndi caggal mum hawri e Fedde Naajeeriya caggal referaandoom leydi Kameruun Biritaan e hitaande 1961. Baaba makko, Garba Abubakar ko njulaagu e demoowo fulɓe wonnoo, yumma makko ko Aisha Kande. O inniraa ko mawniiko gorko biyeteeɗo Atiku Abdulqadir mo ummorii ko Wurno, diiwaan Sokoto, o eggini wuro Kojoli to Jada, diiwaan Adamawa. Mawniiko gorko biyeteeɗo Inuwa Dutse eggini Jada, diiwal Adamawa, diga Dutse, diiwal Jigawa. O wonti ɓiɗɗo gooto e jibnaaɓe makko nde miñiiko debbo gooto sankii e cukaagu makko. E hitaande 1957, baaba makko maayi e ndiyam, nde o tacci maayo feewde Toungo, wuro hoɗdiiɓe Jada. == Cukaagu e jaŋde == Baaba makko ina luulndii miijo jaŋde hirnaange, o etinooma haɗde Atiku Abubakar yaltude e jaŋde ganndal. Nde laamu nguu anndi Abubakar janngataa e duɗe doosɗe, baaba makko waɗi balɗe seeɗa e kasoo haa Aisha Kande, yumma makko yoɓi njoɓdi ndii. Nde o heɓi duuɓi jeetati, Abuubakar winnditii e duɗal leslesal Jada, Adamawa. Caggal nde o timmini jaŋde makko leslesre e hitaande 1960, o naati duɗal hakkundeewal diiwaan Adamawa e hitaande ndee tan, kanko e 59 almuudo goɗɗo. O heɓi bak makko e duɗal hakkundeewal e hitaande 1965 caggal nde o waɗi tolno tataɓo e jaŋde seedantaagal duɗal mawngal Afrik worgo. Caggal duɗal hakkundeewal, Abubakar janngi ko juuti to duɗal jaaɓi haaɗtirde polis Naajeeriya to [[Kaduna]]. O yalti duɗal ngal nde o waawaano hollirde njeñtudi Hiisawal O-Level, o golliima seeɗa e golle Tax Officer e nder Ministeer Kaalis diiwaan oo, ɗo o heɓi naatde e Duɗal Higiene to Kano e hitaande 1966. O heɓi Dipoloma e hitaande 1967, caggal nde o woni hooreejo duɗal Interim Stu the Union. E hitaande 1967, o winnditii ngam heɓde dipolomaaji sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, e dow bursi laamu diiwaan oo. Caggal nde o heɓi bak makko e hitaande 1969, e nder wolde hakkunde leyɗeele Naajeeriya, o golliima to Customs Service. E hitaande 2021, Abubakar timminii e jaɓde jaŋde mum toownde e jokkondiral hakkunde leyɗeele to duɗal jaaɓi haaɗtirde Anglia Ruskin. Sarwiis doosɗeAbubakar golliima e nder sarwiis Customs Nigeria duuɓi capanɗe ɗiɗi, o ummii o wonti cukko hooreejo, no darnde ɗiɗaɓere ɓurnde toowde e nder sarwiis oo anndiranoo ndeen ; o woppi golle e lewru abriil 1989, o naati e golle njulaagu e politik timmuɗo. O fuɗɗorii ko e njulaagu (business) e nder balɗe makko gadane, o woni ko e golle Dowlaaji Dentuɗi. == Golle njulaagu == == Ko jeyi leydi == E hitaande 1974, o ɗaɓɓi, o heɓi ñamaande 31 000 naira ngam mahde galle makko gadano to Yola, mo o waɗti renndinde. E ngalu ngu o heɓi e renndo ngoo, o soodi nokku goɗɗo, o mahi galle ɗiɗaɓo. O jokki e noon, o mahi portfolio mawɗo e nder wuro Yola, leydi Nijeer. E hitaande 1981, o naati e ndema, o heɓi 2 500 ektaar leydi sara Yola ngam fuɗɗaade remde gawri e kosam. Hasre ndee yani ko e sahaaji caɗtuɗi, udditaa e hitaande 1986. O winndi e lowre makko e lewru abriil 2014 : « njillu am gadano e ndema, e kitaale 1980, joofi ko e ŋakkeende ». Ndeen o naatii e njulaagu, o soodi e yeeyde kammuuji keewɗi maaro, mburu e suukara. == Hortol == Ko ɓuri teeŋtude e golle Abubakar ko nde o woni Custom to Ports Apapa. Gabrielle Volpi, jom jawdi en lesdi Naajeeriya, noddi mo ngam sosde hukuumaaji rento lesdi Naajeeriya (NICOTES), hukuuma hakkilanki kuuɗe ɗen, hukuumaaji pamari ɗin ɗon huuwa nder Portji. NICOTES maa yahru caggal mum wonta Intels Nigeria Limited, rokka Abubakar jawdi keewndi. Abubakar ko gooto e sosɓe Intels Nigeria Limited, fedde nde ina jogii golle keewɗe e nder leydi Najeriya e caggal leydi. Nafooje njulaagu Atiku goɗɗe ina tawee e nder Yola, Adamawa ; e ina jeyaa heen Adama Beverages Limited, gollordu peewnugol njaram to Yola, gollordu ñamri daabaaji, e Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Ameriknaajo to Niiseer (AUN), duɗal jaaɓi-haaɗtirde keeringal gadanal e nder Afrik worgo Saharaa. O woppi golle e lewru abriil 1989, o woni e golle njulaagu e politik. == Luural nafooje == Tuumeede luural nafooje ina jokki e makko gila ndeen sabu naatgol makko e njulaagu nde o woni golloowo laamu, joginooɗo mbaawka toppitiika. To bannge makko, Abubakar ina daranii kuulal ngal, o wiyi wonde naatgol makko ina fawii e jeyi leydi (ko kuule laamu nguu njamiri), tee o naatnaaka e golle ñalnde kala e nder golle ɗee. Sosiyetee makko biyeteeɗo NICOTES, caggal ɗuum, wayli innde mum wonti INTELS, caggal ɗuum o yahri yeeso e tuumeede njulaagu kaalis mo laamu Amerik tuugninoo e Abubakar e sahaa nde o woni cukko hooreejo leydi ndii. == Fuɗɗoode golle politik == Atiku Abuubakar e kitaale 1990 Abubakar fuɗɗi nastugo siyaasaaku woni nder fuɗɗam kitaale 1980, nde o huuwi ɓaawo lesdi ngam kampaniiru guwerneer Bamanga Tukur, mo wakkati man o laati ardiiɗo hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya. O ƴetti woote e innde Tukur, o rokki kadi kampaañ ooHakkunde joofnirde golle makko e Dowlaaji Dentuɗi, o hawri e Seneraal Shehu Musa Yar'Adua, gonnooɗo hooreejo konu ɗiɗaɓo, gardiiɗo jaagorɗe toowɗe , hakkunde 1976 e 1979. Abubakar ko Yar'Adua ƴetti ɗum e nder batuuji politik ɗi jooni mbaɗata ko juuti e nder Lago've the Yar Fedde Yimɓe Lesdi Naajeeriya. Fedde ɓesngu ndee ina waɗi dawriyankooɓe hono Umaru Muusaa Yar’Adua, Baaba Gana Kingibe, Bola Tinubu, Sabo Bakin Zuwo, Rabiu Kwankwaso, Abdullahi Aliyu Sumaayla e Abubakar Koko. E hitaande 1989, Abubakar suɓaama cukko hooreejo leydi Naajeeriya e nder mahngo leydi Naajeeriya tataɓiri. Abubakar heɓi jooɗorde ngam wakiltaaki lesdi maako nder kawtal lesdi lesdi Naajeeriya nder hitaande 1989, ngal sosaa ngam suɓugo doosɗe lesdi Naajeeriya kesum. Fedde ɓesngu nguu, haa jooni, laamu militeer en haɗii winnditaade (hay gooto e pelle ɗaɓɓuɗe ɗee winnditaaki), ɓe kawri e lannda sosiyaalist (SDP) mo laamu nguu sosi. Ñalnde 1 suwee 1990, Abuubakar habri wonde o yiɗiino wonde guwerneer diiwaan Gongola. Hitaande fawtii heen, hade wooteeji ɗii yuɓɓineede, Dowla Gongola feccii e ɗiɗi – Dowla Adamawa e Taraba – e juuɗe laamu fedde ndee. Abubakar yani e nder Dowla Adamawa keso oo. Caggal nde o dañi woote SDP e lewru noowammbar 1991, kono ɓooyaani ko laamu nguu haɗi mo tawtoreede woote ɗee. E hitaande 1993, Abubakar tawtoraama woote gardagol leydi SDP. Njillu nguu caggal woote gadane ɗe wooteeji ɗi mbaɗi to Jos ko : Moshood Abiola heɓi 3 617 woote, Baba Gana Kingibe heɓi 3 255 woote e Abubakar heɓi 2 066 woote. Abubakar e Kingibe miijii hawrude e doole mum en hawrude e 5 231 woote ngam haɓaade Abiola. Kono caggal nde Shehu Yar'Adua naamndii Atiku Abubakar yo yaltu e kampaañ o, tawi Abiola fodaniino mo waɗde kanndidaa makko. Abiola ɓaawo man ɗon ƴama guwerneeruuji SDP ngam suɓugo Kinigbe ngam o laato cukko hooreejo lesdi, nder cuɓi hooreejo lesdi 12 lewru Juko.Caggal 12 lewru juko e wakkati laamu Seneraal Sani Abacha, Abubakar holli yidde ngam heɓugo jappeere laamu lesdi Adamawa les lesdi Naajeeriya, taskaram laamu man timmini bee maayde Seneraal Abacha. E hitaande 1998, Abubakar naati e lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) caggal ɗuum o heɓi noddaango ngam wonde guwerneer diiwaan Adamawa, o heɓi njeenaari e wooteeji guwerneer e lewru Duujal 1998, kono hade makko hunnaade o jaɓi wonde gardiiɗo kanndidaa PDP to kanndidaa hooreejo diiwaan oo, gonnooɗo Ogunba diiwaan militalu on wooteeji hooreejo leydi 1999 puɗɗiiɗi e nder leydi Najeriya nayaɓiri, Cukko hooreejo leydi [[Naajeeriya]] == Manndaa gadano == Abuubakar e hitaande 2003 Ñalnde 29 Mbooy 1999, Abuubakar woora cukko hooreejo leydi Nijeer. Manndaa makko gadano oo ɓuri teeŋtude ko e darnde makko e wonde hooreejo Diiso Faggudu Ngenndiijo e hooreejo Diiso Ngenndiijo ngam Privatisation, toppitiiɗo yeeyde teemedde ujunnaaje sosiyeteeji laamu ɗi ngalaa ngalu, ɗi njuɓɓudi mum en moƴƴaani, e bannge Nasir Ahmad el-Rufai.[neutrality is disputed]. == Manndaa ɗiɗaɓo == Manndaa ɗiɗmo Abubakar e gardagol hooreejo leydi ndii, ko jokkondiral ɓuuɓngal e hooreejo leydi Obasanjo. E hitaande 2006, Abubakar naatii e hare mawnde hakkunde yimɓe e hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, tawi ina wayi no ummorii ko e ɗaɓɓaande makko waylude won e kuule doosgal leydi ndii ngam ƴettude balɗe goɗɗe e gardagol leydi ndii (Ajendaaji manndaa tataɓo). == Tuumaaɗo ko Skandal njulaagu == E hitaande 2005, Abubakar ina wiyee ina wondi e depitee Ameriknaajo biyeteeɗo William J. Jefferson e fenaande njulaagu. Jefferson hollitii jaɓii 100 000 dolaar ngam ñamlude Lori Mody, debbo jom jawdi en yiɗɓe heɓde kontraaji e nder leydi Najeriya, tawi kaalis oo ina wiyee ina foti wallitde Abubakar e golle njulaagu Mody. Wiɗto FBI hollitii hujjaaji kollitooji wonde Jefferson ina anniyii yettinde Abubakar njoɓdi ndii. Ñalnde 30 sulyee 2005, ajanndeeji ɗii ƴetti wideyoo ina keɓa Jefferson 100 000 dolaar e nder boowal laaɗe diwooje to otel Ritz-Carlton to Arlington, to Virginie. Caggal ɗuum, njiylawu galle Jefferson tawi ko 90 000 dolaar kaalis suuɗiiɗo e nder congelateur makko, tawi ina ɓuuɓnaa e aluminium. Abuubakar e Jefferson fof njedditii ko waɗi ko boni. Abubakar hollitii wonde Jefferson meeɗaa wiyde ina rokka neɗɗo nafooje faggudu, tee Jefferson ina seedtoo ndeeɗoo wiyde. Kono wiɗto ngoo hollitii wonde kaalis oo ina foti wallitde Abubakar ngam wallitde nafooje njulaagu Mody e nder leydi Najeriya. E hitaande 2009, Jefferson ñaawaama warngooji keewɗi, ina jeyaa heen ɗaɓɓude njoɓdi e njulaagu yiɗɓe golloraade e nder Afrik. O ñaawaa duuɓi 13 kasoo, tawi ina jeyaa e kuuge ɓurɗe juutde ɗe meeɗaa waɗde e gonnooɗo depitee Amerik sabu fenaande. Kono e hitaande 2017, ñaawoore makko ustaama haa laaɓi caggal wullitaango e mbayliigaaji sariya. == Ajenda manndaa tataɓo == Luural ngal waylo-waylo doosgal leydi ndii waɗi, addani lannda Demokaraasi ɓesngu nguu ƴaañde. Asamblee ngenndiijo oo, haa jooni, woppii waylo-waylo weeyo ngo ina addana, Obasanjo ƴamde manndaa goɗɗo. E hitaande 2006, Abubakar luurdi e hooreejo leydi Olusegun Obasanjo, o wayli lanndaaji, gila e lannda Demokaraasi (PDP) haa e lannda Kongres (ACN), ngam heblude wooteeji 2007. E nder yeewtere waɗnoonde e lewru noowammbar 2013, ko faati e etaade Obasanjo hollirde wonde ina jogori arde e manndaa mum tataɓo, Abubakar ina siftina wonde [O] humpitiima mi wonde ‘mi woppii laamu duuɓi capanɗe ɗiɗi jooni, mi woppii Mubaarak e laamu, mi woppii Mugabe e laamu, mi woppii Bingo e Uyadema e laamu, mi woppii Eyadema e laamu, mi woppii Eyadema e laamu eɓe ngoni e laamu haa jooni kadi mi waɗii duuɓi jeetati tan aɗa naamnoo mi yo mi yah; Kadi mi jaabiima mo wonde Naajeeriya wonaa Libi, wonaa Misra, wonaa Kamerun, kadi wonaa Togo Ñalnde 30 marse 2014, jaayndeeji leydi Najeriya kollitii wonde delegaasiyoŋ ummoriiɗo e fedde ardiiɓe sukaaɓe worgo yilliima Obasanjo to galle mum to Abeokuta, ɓe ñaagii mo nde o "yaafotoo gonnooɗo cukko hooreejo leydi maa, Alhaji Atiku Abubakar, kala bakkaat politik walla bonannde nde o waɗi e maa." E nder jaabawol makko, Obasanjo hollitii wonde "ko mi gardiiɗo e baaba, mi alaa tikkere e hay gooto, so ina woodi, mi yaafiima ɓe fof. Suɓngo hooreejo leydi e hitaande 2007Ñalnde 25 noowammbar 2006 Abubakar habri wonde maa o ƴam lefol laamu. Ñalnde 20 desaambar 2006, o toɗɗaa e gardagol leydi e nder lannda (Congrès d’action) (AC). Ñalnde 14 marse 2007, Komiseer ngenndiijo jeytaare woote (INEC) yaltinii doggol cakkitiingol 24 ɗaɓɓoowo woote hooreleydaagu ñalnde 21 abriil. Innde Abubakar ŋakkunoo e kartal woote ngal. INEC yaltinii bayyinaango ina hollita wonde innde Abubakar ina ŋakki sabu o woni ko e doggol yimɓe ɓe laamu nguu sosi ngam waɗde fenaande. Abubakar yahi to ñaawirɗe ñalnde 16 marse ngam ittude kuulal makko. Ñaawirde toownde ndee, e dow nanondiral, ƴetti kuulal ñalnde 16 abriil wonde INEC alaa baawɗe ittude kanndidaaji ɗii.Kuulal ngal addani Abubakar tawtoreede woote ɗee, hay so tawii noon ina woodi kulhuli wonde ina gasa tawa ina waawi waasde rokkude karte woote ɗe innde Abubakar jogii haa ñalnde 21 abriil, ñalngu woote ɗee. Ñalnde 17 abriil, kaalirde INEC wiyi wonde Abubakar maa won e woote. E wiyde njeñtudi laamu, Abubakar heɓi tataɓo, caggal kanndidaa PDP Umaru Yar'Adua e kanndidaa ANPP Muhammadu Buhari, ko ina tolnoo e 7% e woote (2,6 miliyoŋ woote). Abubakar salii njeñtudi wooteeji ɗii, o wiyi yo ɗi ndartinee, o siftinii ɗi ko "suɓngooji ɓurɗi bonde e leydi Najeriya." O hollitii wonde o tawtortaako ñalngu udditgol Umaru Yar'Adua ñalnde 29 mee sabu miijo makko wonde woote ɗee ngonaa gootum, o wiyi o yiɗaa « teddinde ngalɗoo kewu hoɗɓe e tawtoreede am. == Post–cukko hooreejo leydi == Wartu e PDP Caggal wooteeji 2007, Abubakar arti e lannda demokaraasi ɓesngu. E lewru oktoobar 2010 o habri anniya makko daranaade woote hooreejo leydi. Ñalnde 22 noowammbar, Goomu mawɓe Fuɗnaange suɓii mo ngam wonde kanndidaajo nanondiral Fuɗnaange, dow gonnooɗo hooreejo konu Ibrahim Babangida, gonnooɗo jaagorgal kisal leydi Aliyu Gusau e guwerneer Bukola Saraki mo diiwaan Kwara. E lewru Yarkomaa 2011, Abubakar haɓaama ngam suɓaade hooreejo leydi lannda mum e wondude e hooreejo leydi Jonathan e Sarah Jubril, o dañii 805 woote, o dañii 805 woote, o dañii 2736 woote ɗe hooreejo leydi Jonathan heɓi. E lewru ut 2013, Komiseer ngenndiijo jeytaare woote (INEC) winnditii lanndaaji ɗiɗi kesi. Heen gooto ko Dillere Demokaraasi Leƴƴi. Jaayndeeji nokkuuji ɗii kollitii wonde lannda ka ko Abubakar sosi ɗum ngam wallitde so tawii o waawaano timminde golle makko ɗe o haali e dow laylaytol PDP. E nder bayyinaango Abubakar jaɓii wonde PDM ko "sehilaaɓe makko politik" sosi ɗum, kono o heddii ko e tergal PDP. == Denndaangal Kongres Progressive == Abuubakar wondude e muhammadu buhaari. Ñalnde 2 feebariyee 2014, Abubakar yalti kadi e lannda Demokaraasi Leƴƴi, o wonti tergal sosngal All Progressives Congress, e yiɗde tawtoreede woote gardagol leydi ko adii woote gardagol leydi 2015.Njeñtudi wooteeji gardagol leydi APC Rafima, Bu3u, ko: Kwankwaso heɓi 974 woote, Atiku Abubakar heɓi 954 woote, Rochas Okorocha heɓi 400 e Sam Nda-Isiah heɓi 10 woote. Ñalnde alet 24 noowammbar 2017, Abubakar hollitii yaltugol mum e lannda All Progressives Congress (APC), o arti e lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) ñalnde 3 desaambar 2017. O wiyi o fellitii ‘hotde galle’ to PDP jooni nde geɗe baɗnooɗe mo yaltude e lannda kaa. == Kampaañ hooreleydaagu 2019 == E hitaande 2018, Abubakar fuɗɗii kampaañ mum ngam suɓaade hooreejo leydi, o heɓi noddaango lannda PDP e nder wooteeji gardagol leydi ndi mbaɗnoo to Port Harcourt ñalnde 7 oktoobar 2018. O foolii denndaangal ɗaɓɓooɓe wooteeji keddiiɗi ɗii, o dañii 1 532 woote, tawi ko 839 ɓuri wooteeji ɗiɗaɓi Sombuvernko Gointo. Atiku Abubakar jokki seppo kampaañ maako haa jihawol Kogi nde o fodi o timmina kuuɗe ɗe acci nder jiha kan. Ñalnde 30 lewru Yarkomaa, o tawtoraama batu wuro ngoo e dow tagaaɗo #NGTheCandidate. Kadi nder kawtal ngal, o wi'i o hokkan yaafuye lootooɓe nden o hokki 90% nder NNPC, ko laarani limngal limngal lesdi Naajeeriya. Atiku hoosi kampaniiji maako haa Katsina, o yilli Amir Daura nyande 7 lewru feebariyee 2019. Ñalnde 27 lewru feebariyee 2019, Atiku fooli hooreejo lesdi lesdi ndi'i, o heɓi ko ɓuri miliyonji tati woote. O ƴami haa suudu kiita mawndu, o wi'i suɓol ngol "ɓurngol bonde nder taariiha demokaraasi lesdi Naajeeriya." Kampaañ hooreejo leydi 2023Miijo e natal renndo == Fedde nde == * Abubakar fuɗɗi kampaañ “Federaal Goonga” e hitaande 2017. O waɗii haalaaji e nder leydi ndi, ko fayti e no leydi ndi foti ƴellitoreede. * Ko ɓooyaani koo o hollitii e kewu ɗo o rokkaa njeenaari Hero Of Democracy ndi jaaynde Hall of Grace rokki mo. * Decentralisation politique kadi maa wallu luggiɗinde e semmbinde demokaraasi men nde tawnoo ina hirjina ɓeydagol njuɓɓudi. Yimɓe ina ɓuri waawde ɗaɓɓude njuɓɓudi so laamuuji ɗii njaltinii kaalis mum en njoɓdi, wonaa njoɓdi renndo ngo ɓe moofti e nokku mo alaa ko woni e mum." * O wi'i kadi: "Federaal goonga'en ɗon cemmbiɗina lesɗe ngam ɓe ndarna, ngam ɓe keɓa ceede e huwooɓe marɓe anndal naa tan ngam heɓugo ceede lewru fuu diga Abuja". * Heewɓe e haalaaji makko keɓii yettoore nde tawnoo won e Naajeeriya’en ina mballita e miijo Federalism Goonga, ko ɗum addani laamuuji ɗii jogaade doole e dow jawdi mum en, ɓurndi teeŋtude e Fuɗnaange-Fuɗnaange e Fuɗnaange-rewo Naajeeriya. == Jaangirde == E nder haalaaji makko e teskuyaaji makko, Abubakar ko daraniiɗo nafoore jaŋde leydi Najeriya. Ko kanko kadi sosi duɗal jaaɓi haaɗtirde Amerik (AUN) to Yola, Adamawa. Nde sosaa ko e Yola, laamorgo diiwaan Adamawa hono Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Ameriknaajo (AUN) e juuɗe Abubakar e hitaande 2005. O wiyi wonde nde o naftorii e njuɓɓudi jaŋde Amerik nde o woni suka, o yiɗiino waɗde e nder leydi Naajeeriya janngirde style American – teeŋtinde miijo laaɓtungo, janngirɗe tokoose- solving, tawtoreede almudɓe. AUN heɓii njeenaari keeriindi to Google. E lewru ut 2014, Abubakar wiyi e bayyinaango mum : "Duɗe janngirde lesdi men ɗon laaɓi hokkataa janngirde booɗnde. Jannginooɓe men ɗon mari haaje janngingo. Ngol ngonka ɗum ɓamtaare kesum—duuɓi 10 caaliiɗi ko ɓuri non. Ustaare jaangirde lesdi Naajeeriya ko limngal limngal lesdi men ɗon mari janngirde haa ɓaawo janngirde lesdi ndi'i senators e safrooɓe. Goonga, jannginooɓe ina ndarni sifaaji senatoruuji e safrooɓe. E nder eɓɓoore ngam ustude ŋakkeende jaŋde to Fuɗnaange-rewo, Abubakar rokkii bursiiji 15 dognooɓe e njiimaandi sukaaɓe rewɓe janngooɓe Chibok. == Ko fenaande == Atiku ina wondi e njulaagu hakkunde leyɗeele wondude e William Jefferson e gooto e rewɓe Atiku, hono Jennifer Atiku Abubakar. Caggal haalaaji ɗi annduɓe mbiyata wonde Atiku waawaano yillaade Amerik, e lewru Yarkomaa 2017, laamu Amerik yaltinii bayyinaango ina hollita wonde ina foti jaɓde politik oo hade mum hollirde ngonka goonga e ngonka makko e nder leydi Amerik. Abubakar hollitii e yeeso yimɓe fof wonde sabaabu goonga oo ko wonde visa makko ina jokki haa jooni.Kono, e nder yontaaji ɓennuɗi ɗii, Atiku e wondude e Bukola Saraki, njilliima Amerik ñalnde 17 lewru Yarkomaa 2019 e ballal lobbo Brian D. Ballard.[mo?] Atiku, ɓiyiiko debbo Hadiza Abubakar Atiku e debbo makko jooni Rukaiyatu Abubakar Atiku, ina njogii jeyiiji jeeɗiɗi to Dubaï. == Nguurndam neɗɗo == Abubakar ina jogii rewɓe nayo e sukaaɓe noogas e njeetato. Atiku faamtini: "Mi yiɗiino yaajnude galle Abubakar. Miɗo felliti wonde miɗo wondi e ŋoŋɗi no feewi nde ngon-mi cukalel. Mi alaa miñi am gorko, mi alaa miñi am debbo. Mi yiɗaa ɓiɓɓe am ngona ŋoŋɗi no am nii. Ko ɗum waɗi mi resi ko ɓuri debbo gooto. Rewɓe am ko miñiraaɓe am rewɓe, sehilaaɓe am gooto, kadi ko ɓe wasiyaaji am gooto." E hitaande 1971, e nder sirlu, o resi Titilayo Albert, to Lagos ; ɓesngu makko ina luulndii dental ngal e fuɗɗoode. Ɓiɓɓe makko ummoriiɓe e makko ina njeyaa heen: Faatimata, Aadamu, Haliima e Aminu. E hitaande 1979, o resi Ladi Yakubu, debbo makko ɗiɗaɓo. Omo jogii ɓiɓɓe jeegom e Ladi: Abba, Atiku, Zaynab, Ummi-Hauwa, Maryam e Rukaiyatu. E hitaande 1983, o resi debbo makko tataɓo, laamɗo debbo biyeteeɗo Rukaiyatu, ɓiy Lamido Adamawa, biyeteeɗo Aliyu Mustafaa. Ɓiɓɓe maɓɓe ko : Ayisa, Hadiisa, Aliyu (innde baaba mum maayɗo), Asmaa, Mustafa, Layla e Abdulsalaam. Caggal ɗuum Abubakar seerti e Ladi, o acciri ɗum resde, hono debbo makko nayaɓo (ɓurɗo yaawde mo wonde juulɗo), hono Jennifer Iwenjiora Douglas. E hitaande 1986, o resi debbo makko joyaɓo (ko debbo makko nayaɓo tan e oon sahaa, sabu ceergal makko e Ladi ko adii ɗuum), hono Faatima Shettima. Ɓiɓɓe maɓɓe ina njeyaa heen : Amina (Meena), Mohammed e ɓiɗɓe ɗiɗo Ahmed e Shehu, ɓiɗɓe ɗiɗo Zainab e Aisha, e Hafsat. Ñalnde 1 feebariyee 2022, Jennifer Douglas hollitii ceergal mum e Abubakar e nder bayyinaango ngo o waɗi e jaayndeeji. E wiyde makko, senngo maɓɓe ngo yani ko sabu luural jowitiingal e jokkude hoɗde e leydi Angalteer, e nder geɗe goɗɗe ɗe o waɗi ko juuti. Njeenaaje e teddungalTiitooɗe aadaaji E hitaande 1982, Abubakar rokkaama tiitoonde laamɗo Turaki Adamawa, ko jom suudu makko garoowo, laamɗo aadaaji Adamawa, hono Alhaji Aliyu Mustafa. Tiitoonde ndee ko adii ɗuum ko laamɗo mo laamɗo oo ɓuri yiɗde e nder galle laamorɗo oo, sibu ko joom mum woni kalfinaaɗo geɗe nder leydi laamɗo oo. E lewru suwee 2017, Abubakar hokkaama tiitoonde laamu Waziri Adamawa, tiitoonde makko ɓennunde ndee, Turaki, rokkaama ɓiyiiko, Aliyu, ɓiyiiko gadano e debbo mum tataɓo. == Teddungal hakkunde leyɗeele == E hitaande 2011, nde ɓe mawninta duuɓi 50 ko Fedde Jam Amerik e hitaande 2011, Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Jam (NPCA) – fedde nde wonaa laamuyankoore, nde seerti e Fedde Jam, nde gollotoo ko e fedde janngooɓe ɓennuɓe ngam Returned Wotizen Harrisba Global Peace Corps the Returned Wotizen Harrisba Global Peace Corps A Caahu. E nder dokkal njeenaari ndii, Fedde Ngenndiije Dentuɗe (Association Nationale de la Paix Corps) siftinii wonde Abubakar ko neɗɗo gooto ballitooɗo ƴellitaare jaŋde toownde e nder duunde Afrik. "Alaa njulaagu keeriiɗo e nder Afrik ɓurɗo Atiku Abubakar golloraade demokaraasi walla wallitde yahrude yeeso jaŋde toownde", NPCA wiyi. Ɗum ko caggal hitaande 2012 nde Abubakar rokki Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Jam to Amerik 750 000 dolaar, "ngam wallitde eɓɓaande hesere nde ardiiɓe winndere ndee mbaɗata ngam yeewtidde e batte Fedde Jam." Ko ngol woni dokkal ɓurngal mawnude e nder daartol Fedde nde. == Himobe== otubkol759fjkhwnngj0xxgvo7nhoyp Sambo Dasuki 0 6537 177413 99677 2026-06-30T07:13:26Z Hauwa ali umar 8656 177413 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Sambo Dasuki''' (jibinaa ko ñalnde 2 lewru Duujal hitaande 1954) ko ofisee konu Naajeeriya mo retiree, o wonnoo ko jaagorgal kisal leydi ndi to hooreejo leydi Goodluck Jonathan e ko juuti to hooreejo leydi ndi Muhammadu Buhari. == Nguurndam arano == Dasuki jibinaa ko ñalnde 2 lewru Duujal hitaande 1954, to Wusasa, e nder galle laamɗo Ibraahiima Dasuki, Sultan 18ɓo Sokoto[1], ko ɓiyiiko gadano.  Dasuki janngi haa janngirde mawnde Kaduna ngam jaangirde maako arandeere, ɓaawo man janngi haa janngirde lesdi Kaduna, ngam jaangirde maako haa lesdi. == Golle konu == O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde leydi Nijeer e hitaande 1972, o wondi e ofiseeji garooji ko wayi no Kolonel Kayode Are, Seneraal Owoye Andrew Azazi, e Amiral Ganiyu Adekeye.[4]  Dasuki heɓi yamiroore mum to Akademi Defaas Niiseer e hitaande 1974, o waɗtaa e peloton gardiiɗo konu.  Yanti heen, Dasuki ina jogii jokkondire tiiɗɗe e Ibraahiima Babangida : baaba mum Dasuki, hono Ibraahiima Dasuki, siforaama wonde sehil galle ɓadiiɗo, kadi ko baaba Babangida. == Kuuɓal laamu == Sambo Dasuki (oon sahaa ko mawɗo) e balloowo konu Seneraal Mohammed Inuwa Wushishi tawtoraama kuudetaa laamu Naajeeriya e hitaande 1983, nde seneraal mawɗo Muhammadu Buhari woni hooreejo leydi Naajeeriya. Caggal mum, Dasuki ina jeyaa e mawɓe nayo (Abubakar Dangiwa Umar, Lawan Gwadabe, e Abdulmumini Aminu)[5] nannguɓe hooreejo leydi Nijeer Muhammadu Buhari e nder kuudetaa laamorɗo 1985 mo seneraal mawɗo Ibraahiima Babangida ardii.  Sambo Dasuki ina jokki e salaade nanngude Buhari.[6]  Caggal kuudetaa oo, Dasuki waɗtaa gardiiɗo kampaañ (ADC) to Seneraal Ibraahiima Babangida.[7] '''Laamuuji konu 1985-1993''' Dasuki golliima e ballondiral e Babangida haa hitaande 1988, nde o woppi golle ɗee sabu luural tuumanoongal e hooreejo konu nguu e oon sahaa, hono Seneraal Sani Abacha.  Ndeen o yahii Amerik to o heɓi heen jaŋde konu.[8] E hitaande 1993, caggal nde seneraal Sani Abacha heɓi laamu, Dasuki woppi konu.  O tuumaama ko kanko woni hooreejo kuudetaa mo Lawan Gwadabe ardii.  Laamu Abacha kadi riiwti baaba Dasuki e laamu Sultan Sokoto, lomtii ɗum Muhammadu Maccido.[9] == Caggal golle == E hitaande 2001, Dasuki warti leydi Naajeeriya, o toɗɗaa hooreejo fedde wiyeteende NSPMC (NSPMC).  O woppi laamu ngam salaade privatisation NSPMC mo hooreejo leydi ɓooyɗo Olusegun Obasanjo waɗi, o arti e golle makko.[10] == Wasiya kisal ngenndi == E lewru suwee 2012, Dasuki toɗɗaama yo won jaagorgal kisal ngenndiwal e juuɗe hooreejo leydi Goodluck Jonathan.[11] E fuɗɗoode hitaande 2015, Dasuki humpitiima Komisariyaa ngenndiijo wooteeji " wonde golle baɗaaɗe e dow ownooɓe beeli Boko Haram ina firta wonde militeer en "mbaawaa waɗde kisal no haanirta nii" ngam wooteeji garooji ɗii e hitaande 2015. Wooteeji ɗii, potnooɗi waɗeede ko ñalnde 15 lewru nduu, ñalnde 15 lewru nduu, ñalnde 20 lewru nduu  28.[12] Kadi e lewru abriil 2015, o wiyi wonde konu leydi Najeriya ina foti waɗde feere mbele ladde Sambisa, ladde Boko Haram cakkitiinde, ina woppitee ko adii nde laamu kesu nguu hooreejo leydi Buhari fuɗɗotoo ñalnde 29 lewru nduu.[13] Ko haani, e hitaande wootere nde sukaaɓe rewɓe janngooɓe Chibok nanngaa, Dasuki hollitii wonde laamu nguu ina jokki e wellitaare kala ɓiɗɗo leydi Najeriya, wonaa tan sukaaɓe rewɓe Chibok, nde tawnoo ownooɓe ɓee nanngii sukaaɓe rewɓe Naajeeriya woɗɓe ɓe ngalaa ko mbaɗi, sukaaɓe worɓe, worɓe, e rewɓe, ko reentaade ɓe fof e agencies kisal.  Militeer'en hisni ko ɓuri 300 neɗɗo nanngaaɗo yontereeji seeɗa caggal ɗuum.[14] == Tuumeede fenaande == Nanngugol e yoɓde Ñalnde 1 lewru Duujal hitaande 2015, Dasuki nanngaama e juuɗe sarwiis kisal leydi Nijeer (SSS) sabu mum wujjude miliyaaruuji 2,1 dolaar[15], o tuumaama rokkude kontraaji phantom ngam soodde elikopteruuji 12, laanaaji diwooje nay, e balɗe militeer en ngam haɓde e kampaañuuji militaBokoram Nijeer's  konuuli.[16]  E lewru noowammbar 2018, Dasuki saliima yoɓde kaalis e laamu nguu hay so tawii noon ñaawooɓe toowɓe nayo ceertuɓe ndokki ɗum kaalis. Sarwiis kisal leydi ndii yaltinii Dasuki e kasoo ñalnde 24 lewru Duujal hitaande 2019.[17]  Ndimaagu Dasuki arii waktuuji seeɗa caggal nde SSS yaltini Omoyele Sowore, daraniiɗo haɓaade rafi o, mo o tuumaama, caggal ɗuum o nanngaa e lewru Ogost ngam tuumeede waɗde fenaande e ƴattaade hooreejo leydi Muhammad Buhari ngam seppo #RevolutionNow ngo o yuɓɓini.[18] '''Kaayitaaji Pandora''' Ƴeew kadi: Kaayitaaji Pandora Sabu ɓuuɓri binndanɗe Pandora, jaaynde wiyeteende Premium Times hollitii wonde e hitaande 2013, Dasuki sosiino sosiyatee koolaaɗo kuuɓal e ballal kontaraaji laamu, hono Leno Adesanya.  Ciimtol ngol hollitii wonde jom en jawdi en tan ko ɓiɓɓe Dasuki tawi Adesanya alaa heen jawdi, alaa kadi sifaa goɗɗo yoɓde Adesanya laaɓtuɗo.  Wakiiliijo Adesanya wiyi wonde alaa ko Adesanya heɓi e moƴƴere nde o anndaaka, o walli tan ko ɓiɓɓe Dasuki ngam sosde sosiyetee to bannge maayo.[19][20] == Ƴeew kadi == * Portal leydi Niiseer * Jaagorɗo kisal leydi (Niiseer) * Fedde ngenndiire toppitiinde ko faati e humpito (Niiseer) * Sarwiis kisal leydi (Niiseer) == Tuugnorgal == <references /> [[Category:Stub]] 11jxjtvghtwwnvbvm51d5l1eyw2iq58 Bianca Odumegwu-Ojukwu 0 8223 177372 93702 2026-06-29T20:25:58Z Ibrahim abusufyan 12706 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1360319111|Bianca Odumegwu-Ojukwu]]" 177372 wikitext text/x-wiki '''Bianca Odinakachukwu Olivia Odumegwu-Ojukwu''' Listen c ( née Onoh ; jibinaa ko ñalnde 5 lewru bowte hitaande 1968) ko politikaajo, dipolomaat, awokaa, debbo njulaagu, jogiiɗo tiitoonde pijirlooji belɗi. O wonii hannde jaagorgal geɗe caggal leydi. Debbo hooreejo leydi Biafra Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu, <ref name=":1" /> ko o jom tiitoondeeji keewɗi e nder kawgel winnderewal, nde tawnoo o dañii njeenaari ɓurndi ŋarɗude e nder leydi Nijeer, debbo Afrik, e njeenaari hakkunde leyɗeele. Ko adii fof ko o jaagorgal hooreejo leydi, o woniino ammbasadeer leydi ndii to Ganaa, o wonti kadi ammbasadeer leydi Nijeer to [[Hispaanya|Espaañ]] e hitaande 2012. Ko kanko kadi woni nulaaɗo duumotooɗo to Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Turism (UNWTO). O woniino ko adii ɗuum jaagorgal dowla, geɗe caggal leydi, caggal nde o hunii ñalnde 4 noowammbar 2024. == Nguurndam e jaŋde puɗɗagol == Ɓiɗɗo jeego'o gonnooɗo guwerneer [[Diiwal Aanambaara|diiwal Anambra]] , Christian Onoh e debbo mum Carol, hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde, Bianca Onoh waɗi ko ɓuri heewde e cukaagu mum ko e ladde Ngwo e banndiraaɓe mum Lilian, Josephine, Nuzo, Gabriel, Stella, Christian e Josef. O janngii duɗal Ackworth, Pontefract, duɗal jaaɓi haaɗtirde St Andrews , e duɗal jaaɓi haaɗtirde jaŋde ɗo o heɓi A-levels makko. Ɓooytaani o fuɗɗii jaŋde honors degree combined honors e nder politik, faggudu e sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Buckingham, kono o artiraa to duɗal jaaɓi haaɗtirde Nigeria, Nsukka caggal nde baaba makko, awokaa e golle mum, wiyi mo yo o waɗtu hakkille makko tan e sariya, o naata e golle galle. Caggal nde o timmini jaŋde makko, Odumegwu-Ojukwu naati duɗal sariya leydi Najeriya ngal addani mo noddaade to bar . === Fuɗɗoode golle === Caggal duɗal sariya, Bianca, waɗii golle ɗee ko juuti hade mum woppude ngam feccude waktuuji mum hakkunde galle mum, njulaagu mum kosmetik ''Bianca Blend'' e mbaydi mum dekoraasiyoŋ nder suudu ''Mirabella'' . Hay so tawii o wondi e caɗeele ko fayti e modeling, Bianca Onoh ina ardii yeeyirde binndaaɗe ngam marke makko. O sosi kadi fedde nde wonaa laamuyankoore wiyeteende Hope House Trust, nde woni ko e ƴellitde sukaaɓe waɗooɓe bonanndeeji e nder wuro Enugu. <ref name="Bianca Blend" /> Bianca ko Diplomaat, Awokaa, debbo njulaagu, tiitoonde kawgel ŋarɗugol e jogiiɗo tiitoonde kawgel hakkunde leyɗeele. Ko kanko kadi woni hooreejo fedde ciftorgol Mayrock. === Pijirlooji === E lewru Duujal 1988, Odumegwu-Ojukwu, mo meeɗiino yaltude e Miss Martini, e nder cukaagu mum to [[Gammbi|Angalteer]], tawtoraama, e o heɓi njeenaari ɓurndi ŋarɗude e leydi Nijeer , kono o laamii ko ɓuri heewde e hitaande [[Meksiko|1989]] . O wonii Afriknaajo gadano heɓde njeenaari Miss Intercontinental e oon hitaande, , o innitiraa ko Miss Congeniality to Miss Charm to [[Roosiya|Riisi]] ɗo o woni kadi semi-finaal. O heɓi njeenaari e kawgel winnderewal Miss hakkunde leyɗeele. === Dipolomasi === E hitaande 2011, Bianca Odumegwu-Ojukwu toɗɗaa hooreejo leydi ndii, hono [[Goodluck Jonathan]], yo won balloowo mawɗo keeriiɗo to bannge geɗe diiwaan ; e hitaande 2012 o wonti Ambasadeer leydi Najeriya to Ganaa caggal mum o wonti Ambasadeer to Laamu Espaañ. E hitaande 2016, Odumegwu-Ojukwu heɓi dipoloma mum ko faati e jokkondiral hakkunde leyɗeele e dipolomasi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Alfonso X el Sabio to Espaañ. O heɓi kadi Dipolomaaji e jojjanɗe aadee e jokkondiral hakkunde leyɗeele to duɗal jaaɓi haaɗtirde Berg kam e Dipolomaaji e dinamiik luural e gollondiral to duɗal jaaɓi haaɗtirde jam, Kosta Rika. Ko kanko woni wakiiliijo leydi Naajeeriya duumiido haa [[𞤎𞤫𞥅𞤱𞤵𞤪𞤵 (𞤼𞤵𞤪𞤭𞤧𞤥) 𞤳𞤢 𞤌𞤐𞤋𞥅|Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Turism]] . Ñalnde 23 lewru nduu hitaande 2024, hooreejo leydi ndi [[Bola Tinubu|hono Bola Ahmed Tinubu]] wayli laamu mum, toɗɗii Ojukwu yo won jaagorgal ko feewti e caggal leydi. O toɗɗaama jaagorgal leydi ndii ñalnde alarba 23 lewru nduu hitaande 2024, ko hooreejo leydi Tinubu toɗɗii mo. O wonnoo ko jaagorgal hooreejo leydi. Ko o tergal mawngal e nder Yiilirde Ngenndiire Fedde Ngenndiije Dentuɗe ( APGA ). Sosi Lannda Politik oo ko jom suudu makko maayɗo. Nde jogi Doole Politik nder diiwal Anambra ko ɓuri duuɓi 20. == Luural == [[Category:Yimɓe wuurɓe]] nhmyofbcjk933plps0cbvdpnypym50l 177373 177372 2026-06-29T20:26:13Z Ibrahim abusufyan 12706 177373 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Bianca Odinakachukwu Olivia Odumegwu-Ojukwu''' Listen c ( née Onoh ; jibinaa ko ñalnde 5 lewru bowte hitaande 1968) ko politikaajo, dipolomaat, awokaa, debbo njulaagu, jogiiɗo tiitoonde pijirlooji belɗi. O wonii hannde jaagorgal geɗe caggal leydi. Debbo hooreejo leydi Biafra Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu, <ref name=":1" /> ko o jom tiitoondeeji keewɗi e nder kawgel winnderewal, nde tawnoo o dañii njeenaari ɓurndi ŋarɗude e nder leydi Nijeer, debbo Afrik, e njeenaari hakkunde leyɗeele. Ko adii fof ko o jaagorgal hooreejo leydi, o woniino ammbasadeer leydi ndii to Ganaa, o wonti kadi ammbasadeer leydi Nijeer to [[Hispaanya|Espaañ]] e hitaande 2012. Ko kanko kadi woni nulaaɗo duumotooɗo to Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Turism (UNWTO). O woniino ko adii ɗuum jaagorgal dowla, geɗe caggal leydi, caggal nde o hunii ñalnde 4 noowammbar 2024. == Nguurndam e jaŋde puɗɗagol == Ɓiɗɗo jeego'o gonnooɗo guwerneer [[Diiwal Aanambaara|diiwal Anambra]] , Christian Onoh e debbo mum Carol, hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde, Bianca Onoh waɗi ko ɓuri heewde e cukaagu mum ko e ladde Ngwo e banndiraaɓe mum Lilian, Josephine, Nuzo, Gabriel, Stella, Christian e Josef. O janngii duɗal Ackworth, Pontefract, duɗal jaaɓi haaɗtirde St Andrews , e duɗal jaaɓi haaɗtirde jaŋde ɗo o heɓi A-levels makko. Ɓooytaani o fuɗɗii jaŋde honors degree combined honors e nder politik, faggudu e sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Buckingham, kono o artiraa to duɗal jaaɓi haaɗtirde Nigeria, Nsukka caggal nde baaba makko, awokaa e golle mum, wiyi mo yo o waɗtu hakkille makko tan e sariya, o naata e golle galle. Caggal nde o timmini jaŋde makko, Odumegwu-Ojukwu naati duɗal sariya leydi Najeriya ngal addani mo noddaade to bar . === Fuɗɗoode golle === Caggal duɗal sariya, Bianca, waɗii golle ɗee ko juuti hade mum woppude ngam feccude waktuuji mum hakkunde galle mum, njulaagu mum kosmetik ''Bianca Blend'' e mbaydi mum dekoraasiyoŋ nder suudu ''Mirabella'' . Hay so tawii o wondi e caɗeele ko fayti e modeling, Bianca Onoh ina ardii yeeyirde binndaaɗe ngam marke makko. O sosi kadi fedde nde wonaa laamuyankoore wiyeteende Hope House Trust, nde woni ko e ƴellitde sukaaɓe waɗooɓe bonanndeeji e nder wuro Enugu. <ref name="Bianca Blend" /> Bianca ko Diplomaat, Awokaa, debbo njulaagu, tiitoonde kawgel ŋarɗugol e jogiiɗo tiitoonde kawgel hakkunde leyɗeele. Ko kanko kadi woni hooreejo fedde ciftorgol Mayrock. === Pijirlooji === E lewru Duujal 1988, Odumegwu-Ojukwu, mo meeɗiino yaltude e Miss Martini, e nder cukaagu mum to [[Gammbi|Angalteer]], tawtoraama, e o heɓi njeenaari ɓurndi ŋarɗude e leydi Nijeer , kono o laamii ko ɓuri heewde e hitaande [[Meksiko|1989]] . O wonii Afriknaajo gadano heɓde njeenaari Miss Intercontinental e oon hitaande, , o innitiraa ko Miss Congeniality to Miss Charm to [[Roosiya|Riisi]] ɗo o woni kadi semi-finaal. O heɓi njeenaari e kawgel winnderewal Miss hakkunde leyɗeele. === Dipolomasi === E hitaande 2011, Bianca Odumegwu-Ojukwu toɗɗaa hooreejo leydi ndii, hono [[Goodluck Jonathan]], yo won balloowo mawɗo keeriiɗo to bannge geɗe diiwaan ; e hitaande 2012 o wonti Ambasadeer leydi Najeriya to Ganaa caggal mum o wonti Ambasadeer to Laamu Espaañ. E hitaande 2016, Odumegwu-Ojukwu heɓi dipoloma mum ko faati e jokkondiral hakkunde leyɗeele e dipolomasi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Alfonso X el Sabio to Espaañ. O heɓi kadi Dipolomaaji e jojjanɗe aadee e jokkondiral hakkunde leyɗeele to duɗal jaaɓi haaɗtirde Berg kam e Dipolomaaji e dinamiik luural e gollondiral to duɗal jaaɓi haaɗtirde jam, Kosta Rika. Ko kanko woni wakiiliijo leydi Naajeeriya duumiido haa [[𞤎𞤫𞥅𞤱𞤵𞤪𞤵 (𞤼𞤵𞤪𞤭𞤧𞤥) 𞤳𞤢 𞤌𞤐𞤋𞥅|Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Turism]] . Ñalnde 23 lewru nduu hitaande 2024, hooreejo leydi ndi [[Bola Tinubu|hono Bola Ahmed Tinubu]] wayli laamu mum, toɗɗii Ojukwu yo won jaagorgal ko feewti e caggal leydi. O toɗɗaama jaagorgal leydi ndii ñalnde alarba 23 lewru nduu hitaande 2024, ko hooreejo leydi Tinubu toɗɗii mo. O wonnoo ko jaagorgal hooreejo leydi. Ko o tergal mawngal e nder Yiilirde Ngenndiire Fedde Ngenndiije Dentuɗe ( APGA ). Sosi Lannda Politik oo ko jom suudu makko maayɗo. Nde jogi Doole Politik nder diiwal Anambra ko ɓuri duuɓi 20. == Luural == [[Category:Yimɓe wuurɓe]] fyakdizhujnafe20qwyb1wo6fee6scy Sally elesby 0 8718 177409 75821 2026-06-30T04:10:09Z ~2026-37543-88 14946 Fghjsdx 177409 wikitext text/x-wiki [[File:Sally Field (11205).jpg|thumb]] {{Databox}}'''Sally Elesby''' (jibinaa ko e hitaande [[1948]]) ko pentoowo Ameriknaajo.[<nowiki/>[[1]]] Ellesby ina anndaa e nate mum abstrakte minimaliste kuutortooɗe wire e geɗe goɗɗe ɗe ngonaa aadaaji.[<nowiki/>[[2]]][<nowiki/>[[3]]] Golle makko ina njooɗii e nder defte duumiiɗe e nder galle mooftirɗo naalankaagal Ameriknaajo ''Whitney''[<nowiki/>[[1]]] e mooftirgel naalankaagal hannde, to bannge worgo Miami.[<nowiki/>[[4]]] == Tuugnorgal == # ''"Salli Elesbi". www.witni.org. Moƴƴinaama gila e asli mum ñalnde 2019-04-08. Keɓtinaa ko 2019-04-08.'' # ''"Mix smart, animated e style toowɗo, lesɗo". Waktuuji Los Anjeles. 28 mars 1997. Mooftaa ko e asli mum ñalnde 8 abriil 2019. Ƴeewtaa ko ñalnde 8 abriil 2019.'' # ''Giɗo am, Mikael. "Salli Elesbi". Friis (35). Moƴƴinaama gila e asli mum ñalnde 15-07-2019. Heɓtinaama ñalnde 15-07-2019.'' # ''"Sally Elesby - Duɗal naalankaagal jamaanu to woyla Miami". 26 lewru juko hitaande 2013. Moƴƴinaama gila e fuɗɗoode ñalnde 2019-04-08. Keɓtinaa ko 2019-04-08.'' kvzcq2yi6745s5oo32xsu57pbusijef Oluseyi Bajulaiye 0 9244 177321 43804 2026-06-29T19:40:48Z Ibrahim abusufyan 12706 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1326414469|Oluseyi Bajulaiye]]" 177321 wikitext text/x-wiki '''Oluseyi Bajulaiye''' listen F ko dipolomaat Naajeeriya. Ko o mawɗo Fedde [[Ngenndiije Dentuɗe|Ngenndiije Dentuɗe,]] jogiiɗo humpito e golle UNHCR jowitiiɗe e mooliiɓe e porogaraamuuji neɗɗankaagal. == Kugal == Gila 2005, ko kanko woni cukko hooreejo hoɗɓe e koolaaɗo kuuɓal neɗɗankaagal to [[Sudan|Sudaan]] . E caggal nde tiitoonde Koolaaɗo kuuɓal Hoɗɓe e Koolaaɗo kuuɓal Neɗɗankaagal Manuel Aranda da Silva yalti e lewru suwee 2007, o wonii gila ndeen koolaaɗo kuuɓal hoɗɓe e Koolaaɗo kuuɓal Neɗɗankaagal - gollal ngal kadi ina jogii tiitoonde cukko hooreejo leydi e koolaaɗo kuuɓal leydi ndii, ko ɗum posto ɓurɗo toowde e nder leydi ndii Wakiiliijo keeriiɗo mo Sekereteer Jeneral Ashraf Qazi (toɗɗaa e lewru suwee 2007, tawi ko adii ɗuum o alaa neɗɗo). E nder manndaa makko to [[Sudan|Sudaan]], o woniino ardii e yuɓɓinde jaabawol Fedde Ngenndiije Dentuɗe e ilam Sudaan 2007 . Haa teeŋti noon, o eeriima renndo winndere ndee nde yoɓata jaabawol ngol e kaalis ko ina tolnoo e 20 miliyoŋ dolaar Amerik. E lewru suwee 2007, ko kanko kadi woni jaagorde jaɓɓiiɗo njillu Sekreteruuji Fedde Ngenndiije Dentuɗe, hono Ban Ki-moon, o wallitorii no feewi ngam tabitinde geɗe keɓgol neɗɗaagu e reende siwil en . E hitaande 2018, Bajulaiye toɗɗaama ngam wonde tergal e fedde toppitiinde ko fayti e cellal e nder leydi Lagos, [[Lagos]], leydi Najeriya. == Tuugnorgal == [[Category:Yimɓe wuurɓe]] tb9hsg3f7lxhwnxcpyl09x354r2gokt 177322 177321 2026-06-29T19:41:04Z Ibrahim abusufyan 12706 177322 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Oluseyi Bajulaiye''' listen F ko dipolomaat Naajeeriya. Ko o mawɗo Fedde [[Ngenndiije Dentuɗe|Ngenndiije Dentuɗe,]] jogiiɗo humpito e golle UNHCR jowitiiɗe e mooliiɓe e porogaraamuuji neɗɗankaagal. == Kugal == Gila 2005, ko kanko woni cukko hooreejo hoɗɓe e koolaaɗo kuuɓal neɗɗankaagal to [[Sudan|Sudaan]] . E caggal nde tiitoonde Koolaaɗo kuuɓal Hoɗɓe e Koolaaɗo kuuɓal Neɗɗankaagal Manuel Aranda da Silva yalti e lewru suwee 2007, o wonii gila ndeen koolaaɗo kuuɓal hoɗɓe e Koolaaɗo kuuɓal Neɗɗankaagal - gollal ngal kadi ina jogii tiitoonde cukko hooreejo leydi e koolaaɗo kuuɓal leydi ndii, ko ɗum posto ɓurɗo toowde e nder leydi ndii Wakiiliijo keeriiɗo mo Sekereteer Jeneral Ashraf Qazi (toɗɗaa e lewru suwee 2007, tawi ko adii ɗuum o alaa neɗɗo). E nder manndaa makko to [[Sudan|Sudaan]], o woniino ardii e yuɓɓinde jaabawol Fedde Ngenndiije Dentuɗe e ilam Sudaan 2007 . Haa teeŋti noon, o eeriima renndo winndere ndee nde yoɓata jaabawol ngol e kaalis ko ina tolnoo e 20 miliyoŋ dolaar Amerik. E lewru suwee 2007, ko kanko kadi woni jaagorde jaɓɓiiɗo njillu Sekreteruuji Fedde Ngenndiije Dentuɗe, hono Ban Ki-moon, o wallitorii no feewi ngam tabitinde geɗe keɓgol neɗɗaagu e reende siwil en . E hitaande 2018, Bajulaiye toɗɗaama ngam wonde tergal e fedde toppitiinde ko fayti e cellal e nder leydi Lagos, [[Lagos]], leydi Najeriya. == Tuugnorgal == [[Category:Yimɓe wuurɓe]] 9brtmq3aq8okyvdkapq9z6rvdn9p1cy Emeka Anyaoku 0 9342 177313 94834 2026-06-29T19:35:04Z Ibrahim abusufyan 12706 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1359369823|Emeka Anyaoku]]" 177313 wikitext text/x-wiki Mawɗo '''Emeka Anyaoku''' ( listen c ), GCON, GCVO, CFR ( jibinaa ko ñalnde 18 lewru bowte hitaande 1933 ) ko dipolomaat leydi Nijeer. Ko kanko woni tataɓo hooreejo fedde Commonwealth . Anyaoku jibinaa ko to Obosi, o janngi to duɗal Merchants of Light, Oba, <ref name="Africa Who's Who" />, o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde, Ibadan, ndeen ko duɗal jaaɓi haaɗtirde Londres, ɗo o heɓi dipolom makko teddungal e ganndal Classics, hono ganndo duɗal jaaɓi haaɗtirde. Gaa gaa golle makko hakkunde leyɗeele, mawɗo Anyaoku ina jokki e waɗde golle biro mum hono '''Ichie Adazie''' mo Obosi, laamu aada Ndichie . == Iwdi galle == Eleazar Chukwuemeka "Emeka" Anyaoku jibinaa ko ñalnde 18 lewru Yarkomaa 1933 to Obosi, sahaa ko wuro mawngo no feewi to fuɗnaange leydi Nijeer. Emmanuel Chukwuemeka Anyaoku janngiino haa yettii duɗal hakkundeewal caggal jaŋde makko leslesre to [[CMS School, Onitsha|duɗal CMS]] to [[Onitsha]] e gardagol gardiiɗo diine William Blackett, misiyoŋ kerecee en. Caggal jaŋde makko, o golliima ko adii fof e laana njoorndi, caggal ɗuum o golliima e opitaal to [[Kaduna]] to bannge worgo leydi Najeriya hade makko wonde katekisma. Caggal nde o golli duuɓi keewɗi, o arti wuro makko ngam remde. O wonti Ononukpo (Hooreejo) Okpuno Ire, feccere e nder Ire, wuro ɓurngo mawnude e nder Obosi. Cecilia, jibinaaɗo Adiba Ogbogu, resi ɗum ko debbo ɗiɗaɓo e juuɗe Emmanuel nde o arti e Kaduna caggal maayde debbo makko gadano. Cecilia ummorii ko e galle gooto to wuro wiyeteengo Ugamuma to Obosi. O mawni ko e galle Rev. Ekpunobi, gardiiɗo makko, ko kanko woni ɓiyleydi Obosi gadano toɗɗaaɗo ngam wonde Limaam Anglikan. Omo jeyaa e ɓurɓe laaɓtude e janngude e nder renndo ngo e oon sahaa. Cecilia jooɗii e galle Ekpunobi ko ward. Rev. Ekpunobi, nde o anndi maayde debbo Emmanuel, o noddi mo haa saare maako, ɓaawo man o wi'i Emmanuel e Adiba ɗon resa. Ɓiɗɗo maɓɓe gadano, suka debbo, wuuraani. Caggal ɗuum, Emeka jibinaa, omo jogii miñiraaɓe njoyo. == Jaangirde == Emeka Anyaoku nde o yahrata e duuɓi jeeɗiɗi, neldaa ko hoɗdude e miñiiko gooto, Egwuenu Anyaoku, to Umuahia ngam fuɗɗaade jaŋde e nder duɗal ladde no feewi. Kalaas ɓurɗo toowde e oon sahaa e duɗal ngal ko tolno nayaɓo. Dispensation koloñaal ndeen, e nder keewceeral, hirjinaani almudɓe yo njahru yeeso e tolno nayaɓo walla tolno jeegom. E duuɓi 10, e hitaande 1943, Emeka neldaa ngam hoɗde e ɓiy-yumma baaba mum, Nathaniel Enwezor mo wonnoo hooreejo duɗal hakkundeewal CMS to Agbor, duuɓi 75&nbsp;km to Obosi. Ngam jaŋde makko hakkundeere, suka biyeteeɗo Anyaoku naati duɗal njulaagu annoore (MOLS) to Oba. Ko duɗal internat ngal sehil baaba makko, Doktoor Enoch Oli, jannginoowo leydi Najeriya, jannguɗo to Londres e Oxford, sosi. Mr. Oli janngini Emeka e almuɓɓe woɗɓe nafoore golle tiiɗɗe, jikkuuji moƴƴi e jokkondiral moƴƴal hakkunde yimɓe. E nder ooɗoo sahaa e duuɓi makko gonɗi e ƴellitaare, Anyaoku fuɗɗiima seertude e suka gorko jom hakkille, jom hakkille. To wuro Obosi wakkati juulde, haa teeŋti bee wakkatiiji Paska e Natal, nde almudbe ngarti saare, gooto nder wakkati maako, Chief Godfrey Eneli, siftini dow ɓe meeɗi waɗugo jeewte e kuuɗe almudɓe feere-feere ɗe Fedde Almudɓe Obosi yuɓɓinta. Anyaoku, Eneli wiyi, hollitii maandeeji keertiiɗi e sifaaji ardaade. E konngol makko : « Miɗo joginoo miijo wonde maa o won gardiiɗo, mo o hollirta kala nde min fof min njahi galleeji amen e ñalɗi teskinɗi ». O wiyi kadi: "Min mbiyatnoo mo ko 'awokaa', sabu ko o 6icfcfo 6aleejo, kadi ko o 6icfcfo 6aleejo e kala ko o 6eydi. Min 6eydotonoo ko hakkille makko e 6eydagol makko, e 6amtaare makko e kala yeewtere nde min njoginoo." [[Category:Yimɓe wuurɓe]] trndz2vembj0l53d6mzgp729fejh4un 177314 177313 2026-06-29T19:35:51Z Ibrahim abusufyan 12706 177314 wikitext text/x-wiki {{Databox}} Mawɗo '''Emeka Anyaoku''' ( listen c ), GCON, GCVO, CFR ( jibinaa ko ñalnde 18 lewru bowte hitaande 1933 ) ko dipolomaat leydi Nijeer. Ko kanko woni tataɓo hooreejo fedde Commonwealth . Anyaoku jibinaa ko to Obosi, o janngi to duɗal Merchants of Light, Oba, <ref name="Africa Who's Who" />, o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde, Ibadan, ndeen ko duɗal jaaɓi haaɗtirde Londres, ɗo o heɓi dipolom makko teddungal e ganndal Classics, hono ganndo duɗal jaaɓi haaɗtirde. Gaa gaa golle makko hakkunde leyɗeele, mawɗo Anyaoku ina jokki e waɗde golle biro mum hono '''Ichie Adazie''' mo Obosi, laamu aada Ndichie . == Iwdi galle == Eleazar Chukwuemeka "Emeka" Anyaoku jibinaa ko ñalnde 18 lewru Yarkomaa 1933 to Obosi, sahaa ko wuro mawngo no feewi to fuɗnaange leydi Nijeer. Emmanuel Chukwuemeka Anyaoku janngiino haa yettii duɗal hakkundeewal caggal jaŋde makko leslesre to [[CMS School, Onitsha|duɗal CMS]] to [[Onitsha]] e gardagol gardiiɗo diine William Blackett, misiyoŋ kerecee en. Caggal jaŋde makko, o golliima ko adii fof e laana njoorndi, caggal ɗuum o golliima e opitaal to [[Kaduna]] to bannge worgo leydi Najeriya hade makko wonde katekisma. Caggal nde o golli duuɓi keewɗi, o arti wuro makko ngam remde. O wonti Ononukpo (Hooreejo) Okpuno Ire, feccere e nder Ire, wuro ɓurngo mawnude e nder Obosi. Cecilia, jibinaaɗo Adiba Ogbogu, resi ɗum ko debbo ɗiɗaɓo e juuɗe Emmanuel nde o arti e Kaduna caggal maayde debbo makko gadano. Cecilia ummorii ko e galle gooto to wuro wiyeteengo Ugamuma to Obosi. O mawni ko e galle Rev. Ekpunobi, gardiiɗo makko, ko kanko woni ɓiyleydi Obosi gadano toɗɗaaɗo ngam wonde Limaam Anglikan. Omo jeyaa e ɓurɓe laaɓtude e janngude e nder renndo ngo e oon sahaa. Cecilia jooɗii e galle Ekpunobi ko ward. Rev. Ekpunobi, nde o anndi maayde debbo Emmanuel, o noddi mo haa saare maako, ɓaawo man o wi'i Emmanuel e Adiba ɗon resa. Ɓiɗɗo maɓɓe gadano, suka debbo, wuuraani. Caggal ɗuum, Emeka jibinaa, omo jogii miñiraaɓe njoyo. == Jaangirde == Emeka Anyaoku nde o yahrata e duuɓi jeeɗiɗi, neldaa ko hoɗdude e miñiiko gooto, Egwuenu Anyaoku, to Umuahia ngam fuɗɗaade jaŋde e nder duɗal ladde no feewi. Kalaas ɓurɗo toowde e oon sahaa e duɗal ngal ko tolno nayaɓo. Dispensation koloñaal ndeen, e nder keewceeral, hirjinaani almudɓe yo njahru yeeso e tolno nayaɓo walla tolno jeegom. E duuɓi 10, e hitaande 1943, Emeka neldaa ngam hoɗde e ɓiy-yumma baaba mum, Nathaniel Enwezor mo wonnoo hooreejo duɗal hakkundeewal CMS to Agbor, duuɓi 75&nbsp;km to Obosi. Ngam jaŋde makko hakkundeere, suka biyeteeɗo Anyaoku naati duɗal njulaagu annoore (MOLS) to Oba. Ko duɗal internat ngal sehil baaba makko, Doktoor Enoch Oli, jannginoowo leydi Najeriya, jannguɗo to Londres e Oxford, sosi. Mr. Oli janngini Emeka e almuɓɓe woɗɓe nafoore golle tiiɗɗe, jikkuuji moƴƴi e jokkondiral moƴƴal hakkunde yimɓe. E nder ooɗoo sahaa e duuɓi makko gonɗi e ƴellitaare, Anyaoku fuɗɗiima seertude e suka gorko jom hakkille, jom hakkille. To wuro Obosi wakkati juulde, haa teeŋti bee wakkatiiji Paska e Natal, nde almudbe ngarti saare, gooto nder wakkati maako, Chief Godfrey Eneli, siftini dow ɓe meeɗi waɗugo jeewte e kuuɗe almudɓe feere-feere ɗe Fedde Almudɓe Obosi yuɓɓinta. Anyaoku, Eneli wiyi, hollitii maandeeji keertiiɗi e sifaaji ardaade. E konngol makko : « Miɗo joginoo miijo wonde maa o won gardiiɗo, mo o hollirta kala nde min fof min njahi galleeji amen e ñalɗi teskinɗi ». O wiyi kadi: "Min mbiyatnoo mo ko 'awokaa', sabu ko o 6icfcfo 6aleejo, kadi ko o 6icfcfo 6aleejo e kala ko o 6eydi. Min 6eydotonoo ko hakkille makko e 6eydagol makko, e 6amtaare makko e kala yeewtere nde min njoginoo." [[Category:Yimɓe wuurɓe]] ==firoojo== kz7u5hbipsy2nat7lgfctehvuaso0kc Olugbenga Ashiru 0 9343 177315 98884 2026-06-29T19:36:39Z Ibrahim abusufyan 12706 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1326123056|Olugbenga Ashiru]]" 177315 wikitext text/x-wiki '''Olugbenga Ashiru''' listen k (27 ut 1948 – 29 noowammbar 2014) ko dawruyanke e dipolomaasi Nijeer. O woniino jaagorgal caggal leydi leydi Najeriya gila 2011 haa 2013. O heɓiino jaŋde toownde to [[Jaangirɗe Laagos|duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos]], o woniino kadi dipolomaasi, o woniino ko adii ɗuum ko Ambasadeer to Koree worgo, e Komiseer mawɗo to [[Sawdafirika|Afrik worgo]] . O sankii ko to Afrik worgo e lewru noowammbar 2014 tawi omo yahra e duuɓi 66. == Tuugnorgal == b8aj20im4v354v7miw69zxavossoqgn 177316 177315 2026-06-29T19:36:52Z Ibrahim abusufyan 12706 177316 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Olugbenga Ashiru''' listen k (27 ut 1948 – 29 noowammbar 2014) ko dawruyanke e dipolomaasi Nijeer. O woniino jaagorgal caggal leydi leydi Najeriya gila 2011 haa 2013. O heɓiino jaŋde toownde to [[Jaangirɗe Laagos|duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos]], o woniino kadi dipolomaasi, o woniino ko adii ɗuum ko Ambasadeer to Koree worgo, e Komiseer mawɗo to [[Sawdafirika|Afrik worgo]] . O sankii ko to Afrik worgo e lewru noowammbar 2014 tawi omo yahra e duuɓi 66. == Tuugnorgal == ji144to45uiww22vw0g1hfapofyt1h3 Chukwuma Azikiwe 0 9345 177319 43992 2026-06-29T19:39:30Z Ibrahim abusufyan 12706 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1345949729|Chukwuma Azikiwe]]" 177319 wikitext text/x-wiki Mawɗo '''Chukwuma Bamidele Azikiwe''' Listen c (Febariyee 1940 – 10 Mbooy 2015) ko dipolomaat Naajeeriya e neɗɗo politik . Ko kanko woni '''Owelle-Osowa-Anya''' ɗiɗaɓo mo [[Onitsha]] e ɓiy mawɗo hooreejo leydi [[Nnamdi Azikiwe]], jogiiɗo laamu gadano . == Jaŋde e golle politik == Azikiwe janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard ɗo o tawtoraa e atletik (jump yaajɗo) o heɓi bak makko e hitaande 1963. Ndeen o heɓi bak makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard Business School e hitaande 1964. O dañii heen seedantaagal ngam suɓaade guwerneer [[Diiwal Aanambaara|e nder diiwaan Anambra]] e hitaande 1991. Caggal nde baaba makko sankii Owelle-Osowa-Anya de Onitsha. == Wade == Azikiwe sankii ko to opitaal Borommeo to Onitsha ñalnde 10 mee 2015, tawi omo yahra e duuɓi 75. Ina wiyee o wonnoo ko e rafi fooftere hade makko maayde. Nde laamu lesdi Naajeeriya holli yidde hokkugo mo wirwirnde lesdi nde kuuɗe wirwirnde nden huɓɓinaama bee woɓɓe guwerneeruuji lesdi Naajeeriya (Lagos, Anambra, Enugu, Oyo, e Kaduna dowlaaji) wakkati man, wirwirnde nden ɗon mari bawɗe laamu lesdi Anambra. == Tuugnorgal == 4g5gpmojilm7rxg6qmmy7bvqjgh68uy 177320 177319 2026-06-29T19:39:43Z Ibrahim abusufyan 12706 177320 wikitext text/x-wiki {{Databox}} Mawɗo '''Chukwuma Bamidele Azikiwe''' Listen c (Febariyee 1940 – 10 Mbooy 2015) ko dipolomaat Naajeeriya e neɗɗo politik . Ko kanko woni '''Owelle-Osowa-Anya''' ɗiɗaɓo mo [[Onitsha]] e ɓiy mawɗo hooreejo leydi [[Nnamdi Azikiwe]], jogiiɗo laamu gadano . == Jaŋde e golle politik == Azikiwe janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard ɗo o tawtoraa e atletik (jump yaajɗo) o heɓi bak makko e hitaande 1963. Ndeen o heɓi bak makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard Business School e hitaande 1964. O dañii heen seedantaagal ngam suɓaade guwerneer [[Diiwal Aanambaara|e nder diiwaan Anambra]] e hitaande 1991. Caggal nde baaba makko sankii Owelle-Osowa-Anya de Onitsha. == Wade == Azikiwe sankii ko to opitaal Borommeo to Onitsha ñalnde 10 mee 2015, tawi omo yahra e duuɓi 75. Ina wiyee o wonnoo ko e rafi fooftere hade makko maayde. Nde laamu lesdi Naajeeriya holli yidde hokkugo mo wirwirnde lesdi nde kuuɗe wirwirnde nden huɓɓinaama bee woɓɓe guwerneeruuji lesdi Naajeeriya (Lagos, Anambra, Enugu, Oyo, e Kaduna dowlaaji) wakkati man, wirwirnde nden ɗon mari bawɗe laamu lesdi Anambra. == Tuugnorgal == l5eh4n1tcjtjxss2lg42r5aa5hegy91 Uzoma Emenike 0 9351 177333 44001 2026-06-29T19:47:41Z Ibrahim abusufyan 12706 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1359255613|Uzoma Emenike]]" 177333 wikitext text/x-wiki '''Uzoma Ikechi Emenike''' // c (jibinaa ko to diiwaan Abia, [[Naajeeriya|leydi Najeriya]] ) ko neɗɗo dawriyanke, binndoowo, dipolomaat leydi Najeriya. O wonii hannde ammbasadeer leydi Najeriya to leyɗeele dentuɗe Amerik gila o toɗɗaa e toɗɗagol laawɗungol e hitaande 2021. Ko kanko woni debbo gadano ammbasadeer leydi Najeriya to leyɗeele dentuɗe Amerik gila jokkondiral dipolomaasi sosaa hakkunde leyɗeele ɗiɗi ɗee. == Jaangirde == Emenike naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Maiduguri ɗo o janngi sosiyoloji e anthropologie caggal ɗuum o heɓi BSc e sosiyoloji e anthropologie. Caggal ɗuum, o naati kadi duɗal jaaɓi haaɗtirde Reading ɗo o heɓi dipolom makko to bannge sariya to leydi Angalteer. Caggal nde o heɓi bakkaa makko o ɓeydi jaŋde makko o janngi sariyaaji hakkunde leyɗeele e dipolomasi to [[Jaangirɗe Laagos|duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos]] ɗo o heɓi dipoloma makko master e nder fannu gooto. O heɓi kadi dipolom makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Reading to bannge njuɓɓudi hakkunde leyɗeele. Emenike ina jogii kadi dipolomaaji doktoraa to duɗal jaaɓi haaɗtirde Reading. Jaŋde makko hakkundeere ko to duɗal hakkundeewal Holy Rosary Umuahia to diiwaan Abia (1981 haa 1985). O jokki jokkondiral tiiɗngal wonaa tan e Duɗal ngal kono kadi e Fedde Sukaaɓe Rewɓe Mawɓe (Fedde Sukaaɓe Rewɓe Mawɓe Duɗal Secondaire Holy Rosary - OGA Worldwide [http://www.horosco.org www.horosco.org] ) O ƴettii nafoore mawnde e tiiɗnde e Kampaañ Eɓɓoore Legacy Project OGA jooni ngam wallitde jaŋde moƴƴere wonande sukaaɓe rewɓe. == Kugal == Uzoma Emenike fuɗɗi kuugal maako nder kuuɗe yaasi lesdi Naajeeriya nder hitaande 1992 o ɗon huuwa bee ministaajo kuuɗe yaasi lesdi Naajeeriya. O golliima e departemaa Porotokol e Afrik to ministeer caggal leydi. E hitaande 1992, o artiraa to Ammbasadeer leydi Nijeer to [[Abidjan|Abijaan]], [[Kodduwaar]] ɗo o golli duuɓi jeegom. E hitaande 1998, caggal nde o arti e leydi Kodduwaar o toɗɗaa e departemaaji ceertuɗi e nder ministeer geɗe caggal leydi ɗo o lomtii leydi Najeriya e nder golle hakkunde leyɗeele ɗiɗi e nder leyɗeele keewɗe caggal leydi. E hitaande 2002, Emenike yalti e sarwiis caggal leydi, o naati e sektoraa keeriiɗo, o woni e golle konsulteer njuɓɓudi. E hitaande 2016, [[Muhammadu Buhari|hooreejo leydi Buhari]] hokki innde maako haa suudu joonde diidaaɗi lesdi ndi'i ngam tabitinki e limtuki maako ngam o laati ambassadeur mo walaa kuugal. Ñalnde 30 lewru bowte hitaande 2017 o ari leydi Irlande ngam fuɗɗaade golle makko e nder leydi Irlande caggal nde o tabitinaa e Senaa leydi Nigeria . Ko kanko woni ammbasadeer leydi Najeriya to leydi Irlande haa nde o artiraa e golle ammbasadeer leydi Najeriya to leyɗeele dentuɗe Amerik e hitaande 2021. == Defte == * ''Afrik: Catal-cakaare dow siyaasaaku lesdi Naajeeriya'' == Tuugnorgal == [[Category:Yimɓe wuurɓe]] o11uh6k9xut4us7ekisb3umhg4co3ku 177334 177333 2026-06-29T19:47:53Z Ibrahim abusufyan 12706 177334 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Uzoma Ikechi Emenike''' // c (jibinaa ko to diiwaan Abia, [[Naajeeriya|leydi Najeriya]] ) ko neɗɗo dawriyanke, binndoowo, dipolomaat leydi Najeriya. O wonii hannde ammbasadeer leydi Najeriya to leyɗeele dentuɗe Amerik gila o toɗɗaa e toɗɗagol laawɗungol e hitaande 2021. Ko kanko woni debbo gadano ammbasadeer leydi Najeriya to leyɗeele dentuɗe Amerik gila jokkondiral dipolomaasi sosaa hakkunde leyɗeele ɗiɗi ɗee. == Jaangirde == Emenike naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Maiduguri ɗo o janngi sosiyoloji e anthropologie caggal ɗuum o heɓi BSc e sosiyoloji e anthropologie. Caggal ɗuum, o naati kadi duɗal jaaɓi haaɗtirde Reading ɗo o heɓi dipolom makko to bannge sariya to leydi Angalteer. Caggal nde o heɓi bakkaa makko o ɓeydi jaŋde makko o janngi sariyaaji hakkunde leyɗeele e dipolomasi to [[Jaangirɗe Laagos|duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos]] ɗo o heɓi dipoloma makko master e nder fannu gooto. O heɓi kadi dipolom makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Reading to bannge njuɓɓudi hakkunde leyɗeele. Emenike ina jogii kadi dipolomaaji doktoraa to duɗal jaaɓi haaɗtirde Reading. Jaŋde makko hakkundeere ko to duɗal hakkundeewal Holy Rosary Umuahia to diiwaan Abia (1981 haa 1985). O jokki jokkondiral tiiɗngal wonaa tan e Duɗal ngal kono kadi e Fedde Sukaaɓe Rewɓe Mawɓe (Fedde Sukaaɓe Rewɓe Mawɓe Duɗal Secondaire Holy Rosary - OGA Worldwide [http://www.horosco.org www.horosco.org] ) O ƴettii nafoore mawnde e tiiɗnde e Kampaañ Eɓɓoore Legacy Project OGA jooni ngam wallitde jaŋde moƴƴere wonande sukaaɓe rewɓe. == Kugal == Uzoma Emenike fuɗɗi kuugal maako nder kuuɗe yaasi lesdi Naajeeriya nder hitaande 1992 o ɗon huuwa bee ministaajo kuuɗe yaasi lesdi Naajeeriya. O golliima e departemaa Porotokol e Afrik to ministeer caggal leydi. E hitaande 1992, o artiraa to Ammbasadeer leydi Nijeer to [[Abidjan|Abijaan]], [[Kodduwaar]] ɗo o golli duuɓi jeegom. E hitaande 1998, caggal nde o arti e leydi Kodduwaar o toɗɗaa e departemaaji ceertuɗi e nder ministeer geɗe caggal leydi ɗo o lomtii leydi Najeriya e nder golle hakkunde leyɗeele ɗiɗi e nder leyɗeele keewɗe caggal leydi. E hitaande 2002, Emenike yalti e sarwiis caggal leydi, o naati e sektoraa keeriiɗo, o woni e golle konsulteer njuɓɓudi. E hitaande 2016, [[Muhammadu Buhari|hooreejo leydi Buhari]] hokki innde maako haa suudu joonde diidaaɗi lesdi ndi'i ngam tabitinki e limtuki maako ngam o laati ambassadeur mo walaa kuugal. Ñalnde 30 lewru bowte hitaande 2017 o ari leydi Irlande ngam fuɗɗaade golle makko e nder leydi Irlande caggal nde o tabitinaa e Senaa leydi Nigeria . Ko kanko woni ammbasadeer leydi Najeriya to leydi Irlande haa nde o artiraa e golle ammbasadeer leydi Najeriya to leyɗeele dentuɗe Amerik e hitaande 2021. == Defte == * ''Afrik: Catal-cakaare dow siyaasaaku lesdi Naajeeriya'' == Tuugnorgal == [[Category:Yimɓe wuurɓe]] goflpwwisp8s361wmgt8jl2q8f0drl6 Patrick Dele-Cole 0 9468 177327 99121 2026-06-29T19:43:55Z Ibrahim abusufyan 12706 Created by translating the section "Journalism career" from the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1361507622|Patrick Dele-Cole]]" 177327 wikitext text/x-wiki '''Patrick Dele-Cole''' (jibinaa ko e hitaande 1940) ko politikyanke, jaayndiyanke, daartoowo, e dipolomaat mo leydi Naajeeriya, e hitaande 1976, o wonti gardiiɗo jaaynde wiyeteende Daily Times.[1][2] O woniino kadi kanndidaa hooreejo leydi lannda Sosiyaal Demokaraasi e fuɗɗoode kitaale 1990,[3] kadi ko o ammbasadeer leydi Najeriya to Arjantiin e Beresiil.[4] Ko kanko winndi deftere wiyeteende « Elites traditionnels modernes dans la politique de Lagos » .[5] Ngendam O naati to duɗal jaaɓi haaɗtirde Otago, to leydi Nuwel Selannde, ɗo o heɓi dipolom makko gadano. O janngi kadi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Cambridge.[6][7] Ko o gardiiɗo jaaynde Daily Times e hitaande 1976 o artiri doole jaaynde ndee ko adii[8] ngam wontude gooto e ɓurɗe mawnude e Afrik e oon sahaa,[9] o addi jaayndiyankooɓe mawɓe, ina jeyaa heen Dele Giwa e Dr. Stanley Macebuh.[10] [11] [[Category:Stub]] == Journalism career == Cole fuɗɗii golle mum ko e jaayndeyaagal, e hitaande 1976, o toɗɗaa gardiiɗo jaaynde wiyeteende Daily Times to leydi Nijeer. E laamu makko, jaaynde ndee artiri darnde mum e jeyeede e jaayɗe ɓurɗe mawnude e Afrik. O heɓɓitii jaaynooɓe heewɓe teskinaaɓe, haa arti noon e Dele Giwa e Stanley Macebuh. r4b2fo94sc30vhxp9lcl73wg7vzv771 177328 177327 2026-06-29T19:44:10Z Ibrahim abusufyan 12706 177328 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Patrick Dele-Cole''' (jibinaa ko e hitaande 1940) ko politikyanke, jaayndiyanke, daartoowo, e dipolomaat mo leydi Naajeeriya, e hitaande 1976, o wonti gardiiɗo jaaynde wiyeteende Daily Times.[1][2] O woniino kadi kanndidaa hooreejo leydi lannda Sosiyaal Demokaraasi e fuɗɗoode kitaale 1990,[3] kadi ko o ammbasadeer leydi Najeriya to Arjantiin e Beresiil.[4] Ko kanko winndi deftere wiyeteende « Elites traditionnels modernes dans la politique de Lagos » .[5] Ngendam O naati to duɗal jaaɓi haaɗtirde Otago, to leydi Nuwel Selannde, ɗo o heɓi dipolom makko gadano. O janngi kadi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Cambridge.[6][7] Ko o gardiiɗo jaaynde Daily Times e hitaande 1976 o artiri doole jaaynde ndee ko adii[8] ngam wontude gooto e ɓurɗe mawnude e Afrik e oon sahaa,[9] o addi jaayndiyankooɓe mawɓe, ina jeyaa heen Dele Giwa e Dr. Stanley Macebuh.[10] [11] [[Category:Stub]] == Journalism career == Cole fuɗɗii golle mum ko e jaayndeyaagal, e hitaande 1976, o toɗɗaa gardiiɗo jaaynde wiyeteende Daily Times to leydi Nijeer. E laamu makko, jaaynde ndee artiri darnde mum e jeyeede e jaayɗe ɓurɗe mawnude e Afrik. O heɓɓitii jaaynooɓe heewɓe teskinaaɓe, haa arti noon e Dele Giwa e Stanley Macebuh. elaz1wcf5at5xojqqri3bokj02cq8tg Okechukwu Nwadiuto Emuchay 0 9469 177335 98806 2026-06-29T19:48:56Z Ibrahim abusufyan 12706 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1338565935|Okechukwu Nwadiuto Emuchay]]" 177335 wikitext text/x-wiki   '''Okechukwu Nwadiuto Emuchay''' ( pronunciation c ) (jibinaa ko ñalnde 9 noowammbar 1960), ina wiyee kadi « Okey Emuchay », ko dipolomaat, gonnooɗo konsul mawɗo leydi Nijeer to Afrik worgo. == Nguurndam gadano == Ambasadeer Emuchay (MFR), anndiraaɗo Okey Emuchay, jibinaa ko e wuro Aba to leydi Najeriya ñalnde 9 noowammbar 1960, e galle maayɗo Sir (Dr) Dick Waobianyi Emuchay (MFR) e debbo (Mrs. Kanko woni tataɓo e ɓiɓɓe njeetato. Baaba Okey Emuchay, Sir DW Emuchay, ko doktoor e njuɓɓudi laamu, o jibinaa ko e hitaande 1919 to Abak, e nder [[Diiwal Akwa Ibom|diiwaan Akwa Ibom]] hannde oo, o waɗii golle tiiɗɗe no feewi e nder diiwaan makko, o yahri yeeso haa o wonti gooto e doktooruuji ɓurɗi anndeede e nder leydi Najeriya. [[Siyaasa leydi Naajeeriya|Gomnati lesdi Naajeeriya]] anndini darnde maako nder nyiɓugo lesdi nder hitaande 1986 bee hokkugo mo ɓurduɗum haaje ngam hokkugo tergal lesdi Naajeeriya (MFR). == Golle e golle ngenndiije == Haa o woppi golle makko e yiɗde makko, Emuchay golliima e nder golle caggal leydi Naajeeriya fotde duuɓi 31. Ko kanko woni konsul mawɗo leydi Nijeer to Johannesburg, Afrik worgo, keɓɗo njeenaari ndii. Ko o dipolomaat golloowo, o golliima ko adii ɗuum to Angalteer, to Angalteer e to Otiris. Jaɓɓungal makko to Johannesburg fuɗɗii ko e sahaa jiiɓru, nde leyɗeele ina njuɓɓina politikaaji mum en caggal leydi e Afrik worgo caggal apartaayd. Ammaa, o holli cemmbiɗinki maako bee addugo dimension kesum haa dipolomasi ɓiɓɓe lesdi nden o nastini nafuuda lesdi Naajeeriya e yiddeeji maako nder wakkatiiji caatuɗi, o ardi mo ngam hurgugo kuuɗe ɗuuɗɗe ɗe ɗonno bonna jokkirli Naajeeriya e Afrik woylaare mawnde. Emuchay (MFR) waɗii darnde mawnde wonaa tan e mahngo ponto kono e ardude politik e jaabawuuli ngenndiiji e geɗe e feeñninde njiyaagu e nder Afrik worgo caggal apartaayd, haa teeŋti noon ɗo ɗum ƴetti mbaadi njiyaagu e dow Naajeeriyankooɓe e nafooje Naajeeriya e nder Afrik worgo. O walli ngam safrugo ƴamol dipolomaasi-cum-political feere feere, bana ƴamol ngol ɗon mari haaje wartugo lesdi Naajeeriya'en bee laawol. O limtaama nder diplomaasi'en Naajeeriya ɓurduɓe, ngam maajum o heɓi njeenaari lesdi Naajeeriya dow tergal lesdi Naajeeriya (MFR) nder hitaande 2012 diga hooreejo lesdi [[Goodluck Jonathan|Naajeeriya Goodluck Jonathan]] . Ina wiyee wonde Emuchay ina jeyaa e dipolomaat en ɓurɓe teddineede e nder diiwaan Dental Ɓamtaare Afrik worgo (SADC). == Nguurndam neɗɗo == O resi ko debbo biyeteeɗo Jane Okey Emuchay. == Tuugnorgal == [[Category:Yimɓe wuurɓe]] rmbhvlidtwef1mr0cg6cepicvdgn69x 177336 177335 2026-06-29T19:49:09Z Ibrahim abusufyan 12706 177336 wikitext text/x-wiki {{Databox}}   '''Okechukwu Nwadiuto Emuchay''' ( pronunciation c ) (jibinaa ko ñalnde 9 noowammbar 1960), ina wiyee kadi « Okey Emuchay », ko dipolomaat, gonnooɗo konsul mawɗo leydi Nijeer to Afrik worgo. == Nguurndam gadano == Ambasadeer Emuchay (MFR), anndiraaɗo Okey Emuchay, jibinaa ko e wuro Aba to leydi Najeriya ñalnde 9 noowammbar 1960, e galle maayɗo Sir (Dr) Dick Waobianyi Emuchay (MFR) e debbo (Mrs. Kanko woni tataɓo e ɓiɓɓe njeetato. Baaba Okey Emuchay, Sir DW Emuchay, ko doktoor e njuɓɓudi laamu, o jibinaa ko e hitaande 1919 to Abak, e nder [[Diiwal Akwa Ibom|diiwaan Akwa Ibom]] hannde oo, o waɗii golle tiiɗɗe no feewi e nder diiwaan makko, o yahri yeeso haa o wonti gooto e doktooruuji ɓurɗi anndeede e nder leydi Najeriya. [[Siyaasa leydi Naajeeriya|Gomnati lesdi Naajeeriya]] anndini darnde maako nder nyiɓugo lesdi nder hitaande 1986 bee hokkugo mo ɓurduɗum haaje ngam hokkugo tergal lesdi Naajeeriya (MFR). == Golle e golle ngenndiije == Haa o woppi golle makko e yiɗde makko, Emuchay golliima e nder golle caggal leydi Naajeeriya fotde duuɓi 31. Ko kanko woni konsul mawɗo leydi Nijeer to Johannesburg, Afrik worgo, keɓɗo njeenaari ndii. Ko o dipolomaat golloowo, o golliima ko adii ɗuum to Angalteer, to Angalteer e to Otiris. Jaɓɓungal makko to Johannesburg fuɗɗii ko e sahaa jiiɓru, nde leyɗeele ina njuɓɓina politikaaji mum en caggal leydi e Afrik worgo caggal apartaayd. Ammaa, o holli cemmbiɗinki maako bee addugo dimension kesum haa dipolomasi ɓiɓɓe lesdi nden o nastini nafuuda lesdi Naajeeriya e yiddeeji maako nder wakkatiiji caatuɗi, o ardi mo ngam hurgugo kuuɗe ɗuuɗɗe ɗe ɗonno bonna jokkirli Naajeeriya e Afrik woylaare mawnde. Emuchay (MFR) waɗii darnde mawnde wonaa tan e mahngo ponto kono e ardude politik e jaabawuuli ngenndiiji e geɗe e feeñninde njiyaagu e nder Afrik worgo caggal apartaayd, haa teeŋti noon ɗo ɗum ƴetti mbaadi njiyaagu e dow Naajeeriyankooɓe e nafooje Naajeeriya e nder Afrik worgo. O walli ngam safrugo ƴamol dipolomaasi-cum-political feere feere, bana ƴamol ngol ɗon mari haaje wartugo lesdi Naajeeriya'en bee laawol. O limtaama nder diplomaasi'en Naajeeriya ɓurduɓe, ngam maajum o heɓi njeenaari lesdi Naajeeriya dow tergal lesdi Naajeeriya (MFR) nder hitaande 2012 diga hooreejo lesdi [[Goodluck Jonathan|Naajeeriya Goodluck Jonathan]] . Ina wiyee wonde Emuchay ina jeyaa e dipolomaat en ɓurɓe teddineede e nder diiwaan Dental Ɓamtaare Afrik worgo (SADC). == Nguurndam neɗɗo == O resi ko debbo biyeteeɗo Jane Okey Emuchay. == Tuugnorgal == [[Category:Yimɓe wuurɓe]] f0qrhxnfv08x5t55z5aki9glkjq7ayp Aniebiet Inyang Ntui 0 9491 177368 44249 2026-06-29T20:12:15Z Ibrahim abusufyan 12706 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1347004453|Aniebiet Inyang Ntui]]" 177368 wikitext text/x-wiki '''Aniebiet Inyang Ntui''' ko dipolomaat Naajeeriya, jaagorgal keeringal, karallo ko faati e taariindi e jannginoowo ganndal defte e humpito, o wonii Ambasadeer fedde Oropnaare ngam haɓaade weeyo gila 2022 e gardiiɗo defterdu duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar . O innitiraa ko “Wiɗtoowo ɓurɗo janngeede e nder leydi Nijeer” e lewru ut 2022. O ardiima no feewi batuuji e kaaldigal e batu Fedde Ngenndiije Dentuɗe 2023, Batu Fedde Ngenndiije Dentuɗe 2022, batu G20 New Delhi 2023, Batu G20 Bali 2022, Batu Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Waylude Weeyo, [ 32 ] Batu Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Waylude Weeyo, [ 2 ] Batu dow ndiyam les, e Batu Faggudu Adunaaru 2023 e kewuuji toowɗi goɗɗi ceertuɗi. == Jaangirde == Aniebiet ina jogii dipolomaaji Baccalauréat to duɗal jaaɓi haaɗtirde Uyo, dipolomaaji karallaagal e kuutorɗe ordinateer to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan, e dipolomaaji master to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar . O heɓi kadi dipolom Master e ganndal defte, arsiif e humpito to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan e Ph.D. e ganndal defterdu e humpito to duɗal jaaɓi haaɗtirde Uyo . == Kugal == Aniebiet Inyang Ntui ko jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar, ɗo o woni tergal mawngal e njuɓɓudi duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal. Omo jogii ko ina ɓura duuɓi capanɗe ɗiɗi e humpito e nder njuɓɓudi porogaraam, njuɓɓudi kaalis, njuɓɓudi kaalis, jokkondiral hakkunde leyɗeele e ƴellitaare. E nder golle makko, o waɗii darnde tiiɗnde e wiɗtooji, o anndiraama golle makko. E lewru feebariyee 2022, o toɗɗaa hooreejo defterdu duɗal jaaɓi-haaɗtirde Calabar, o wonti kadi 5ɓo defterdu duɗal jaaɓi-haaɗtirde Substantive e nder Diiso 13ɓo Goomu duɗal ngal e gardagol Seneraal Martin Luther Agwai . E lewru Ogost 2022, o innitiraa ko wiɗtoowo ɓurɗo janngeede e nder leydi Najeriya e nder lowre ganndal, e ko ɓuri 500,000 janngaaɗo e lowre ResearchGate . Yanti heen, o heɓi njeenaari winndereyankoori ''ndi'' 2022 to leydi Angalteer, hono “Annduɗo golle jaŋde e nder hitaande ndee e nder leydi Najeriya.” Porofesoor Ntui ina jeyaa e ko ɓuri heewde e golle cellal aduna, ganndal taariindi, e eɓɓooji wiɗtooji winndereeji. O wonii tergal e Goomu gollordu C7 winndereyankeewu, ina heen Goomu gollordu leslesu Gender & Health, kam e Goomu gollordu C7 ngam nuunɗal weeyo e nokkuuji e Goomu gollordu politik weeyo e nokkuuji P20. Ko o tergal eɓɓoore Polifonia. Yanti heen, o wonii tergal gollodiiɗo caggal leydi to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Hirnaange Ecosse to nokku wiɗtooji Afrik ko faati e ƴellitaare gollorɗe e faggudu e to Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Glasgow UK-COP 26 Universities Climate Network. O walli anndal maako haa taskaram jokkindirki haa nokkuure Naajeeriya ngam haɓugo nyawuuji wakkati nyawu COVID-19 nder hitaande 2020–2021 nden o tawtoraama nder jaami'aare Johns Hopkins ngam hakkilanki nyawuuji COVID-19 nder hitaande 2020. O waɗi kadi darnde mawnde haa taskaramji Naajeeriya to Ginaa Worm Era993 e nder eɓɓaande Fooyre Ɓamtaare ngam yimɓe waasɓe yiyde e hitaande 1997. Ko o tergal e Goomu Jokkondiral Siwil 7, Aniebiet Ntui rokkii ”wasiyaaji nafooji” e gardagol Japon e hitaande 2023 to G7 . Wasiyaaji makko teeŋtinii wonde ina haani golle duumotooɗe, peccitagol jawdi e nder potal, e ƴellitde eɓɓaaɗe cellal winndereeje. Waɗde, ko porfeseer Ntui woni tergal e fedde rewɓe ONU CBD, addani ɗum waɗde sahaa daartol e nder batu Fedde Ngenndiije Dentuɗe 2022 ngam ƴellitde keewal nguurndam . Ko ngol woni go’o e nder daartol mum duuɓi 30, nanondiral Rio ƴetti kuulal keeringal ko fayti e potal rewɓe e worɓe e nder njuɓɓudi keewal nguurndam winnderewal Kunming-Montreal . Prof. Ntui waɗii darnde mawnde ngam faamde pollution environnemental, haa teeŋti e wiɗtooji makko dow pollugol noddaango e nder duɗe jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya. Janngirɗe makko, ɗe o yaltini e jaaynde Fedde Taariindi Nijeer (2004) e Jaaynde Afriknaare Defte, Arsiif, e Ganndal Kabaaru (2009), ina limtee no feewi, ina laati kadi ko ɓuri teeŋtude e wiɗtooɓe Nijeer e nder ndee fannu. [[Category:Yimɓe wuurɓe]] [[Category:Pages with unreviewed translations]] kurfd248qdevxkd9mrtd0jfpl5qzprh 177369 177368 2026-06-29T20:12:40Z Ibrahim abusufyan 12706 177369 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Aniebiet Inyang Ntui''' ko dipolomaat Naajeeriya, jaagorgal keeringal, karallo ko faati e taariindi e jannginoowo ganndal defte e humpito, o wonii Ambasadeer fedde Oropnaare ngam haɓaade weeyo gila 2022 e gardiiɗo defterdu duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar . O innitiraa ko “Wiɗtoowo ɓurɗo janngeede e nder leydi Nijeer” e lewru ut 2022. O ardiima no feewi batuuji e kaaldigal e batu Fedde Ngenndiije Dentuɗe 2023, Batu Fedde Ngenndiije Dentuɗe 2022, batu G20 New Delhi 2023, Batu G20 Bali 2022, Batu Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Waylude Weeyo, [ 32 ] Batu Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Waylude Weeyo, [ 2 ] Batu dow ndiyam les, e Batu Faggudu Adunaaru 2023 e kewuuji toowɗi goɗɗi ceertuɗi. == Jaangirde == Aniebiet ina jogii dipolomaaji Baccalauréat to duɗal jaaɓi haaɗtirde Uyo, dipolomaaji karallaagal e kuutorɗe ordinateer to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan, e dipolomaaji master to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar . O heɓi kadi dipolom Master e ganndal defte, arsiif e humpito to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan e Ph.D. e ganndal defterdu e humpito to duɗal jaaɓi haaɗtirde Uyo . == Kugal == Aniebiet Inyang Ntui ko jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar, ɗo o woni tergal mawngal e njuɓɓudi duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal. Omo jogii ko ina ɓura duuɓi capanɗe ɗiɗi e humpito e nder njuɓɓudi porogaraam, njuɓɓudi kaalis, njuɓɓudi kaalis, jokkondiral hakkunde leyɗeele e ƴellitaare. E nder golle makko, o waɗii darnde tiiɗnde e wiɗtooji, o anndiraama golle makko. E lewru feebariyee 2022, o toɗɗaa hooreejo defterdu duɗal jaaɓi-haaɗtirde Calabar, o wonti kadi 5ɓo defterdu duɗal jaaɓi-haaɗtirde Substantive e nder Diiso 13ɓo Goomu duɗal ngal e gardagol Seneraal Martin Luther Agwai . E lewru Ogost 2022, o innitiraa ko wiɗtoowo ɓurɗo janngeede e nder leydi Najeriya e nder lowre ganndal, e ko ɓuri 500,000 janngaaɗo e lowre ResearchGate . Yanti heen, o heɓi njeenaari winndereyankoori ''ndi'' 2022 to leydi Angalteer, hono “Annduɗo golle jaŋde e nder hitaande ndee e nder leydi Najeriya.” Porofesoor Ntui ina jeyaa e ko ɓuri heewde e golle cellal aduna, ganndal taariindi, e eɓɓooji wiɗtooji winndereeji. O wonii tergal e Goomu gollordu C7 winndereyankeewu, ina heen Goomu gollordu leslesu Gender & Health, kam e Goomu gollordu C7 ngam nuunɗal weeyo e nokkuuji e Goomu gollordu politik weeyo e nokkuuji P20. Ko o tergal eɓɓoore Polifonia. Yanti heen, o wonii tergal gollodiiɗo caggal leydi to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Hirnaange Ecosse to nokku wiɗtooji Afrik ko faati e ƴellitaare gollorɗe e faggudu e to Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Glasgow UK-COP 26 Universities Climate Network. O walli anndal maako haa taskaram jokkindirki haa nokkuure Naajeeriya ngam haɓugo nyawuuji wakkati nyawu COVID-19 nder hitaande 2020–2021 nden o tawtoraama nder jaami'aare Johns Hopkins ngam hakkilanki nyawuuji COVID-19 nder hitaande 2020. O waɗi kadi darnde mawnde haa taskaramji Naajeeriya to Ginaa Worm Era993 e nder eɓɓaande Fooyre Ɓamtaare ngam yimɓe waasɓe yiyde e hitaande 1997. Ko o tergal e Goomu Jokkondiral Siwil 7, Aniebiet Ntui rokkii ”wasiyaaji nafooji” e gardagol Japon e hitaande 2023 to G7 . Wasiyaaji makko teeŋtinii wonde ina haani golle duumotooɗe, peccitagol jawdi e nder potal, e ƴellitde eɓɓaaɗe cellal winndereeje. Waɗde, ko porfeseer Ntui woni tergal e fedde rewɓe ONU CBD, addani ɗum waɗde sahaa daartol e nder batu Fedde Ngenndiije Dentuɗe 2022 ngam ƴellitde keewal nguurndam . Ko ngol woni go’o e nder daartol mum duuɓi 30, nanondiral Rio ƴetti kuulal keeringal ko fayti e potal rewɓe e worɓe e nder njuɓɓudi keewal nguurndam winnderewal Kunming-Montreal . Prof. Ntui waɗii darnde mawnde ngam faamde pollution environnemental, haa teeŋti e wiɗtooji makko dow pollugol noddaango e nder duɗe jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya. Janngirɗe makko, ɗe o yaltini e jaaynde Fedde Taariindi Nijeer (2004) e Jaaynde Afriknaare Defte, Arsiif, e Ganndal Kabaaru (2009), ina limtee no feewi, ina laati kadi ko ɓuri teeŋtude e wiɗtooɓe Nijeer e nder ndee fannu. [[Category:Yimɓe wuurɓe]] [[Category:Pages with unreviewed translations]] ==firooji== sksjmt5setu58i9ow33rfat1xk02969 Oseloka H. Obaze 0 9492 177370 44251 2026-06-29T20:23:20Z Ibrahim abusufyan 12706 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1350646644|Oseloka H. Obaze]]" 177370 wikitext text/x-wiki [[File:Obaze_Oseloka.jpg|thumb|Oseloka Henry Obaze ko Dipolomaat, ko politikyanke, ko binndoowo. Gonnooɗo golloowo laamu winndereyankeewo e nder Fedde Ngenndiije Dentuɗe, kadi ko o gonnooɗo tergal e Sarwiis Diplomasi Naajeeriya, ko o njuɓɓudi laamu, binndoowo e politikyanke tedduɗo. Ko kanko woni ardiiɗo lannda Demokaraasi Leƴƴi ngam wooteeji guwerneeruuji diiwaan Anambra 2017 mbaɗnooɗi e lewru Noowammbar 2017, ɗi o woni tataɓo.]] '''Oseloka Henry Obaze (OHO)''' Listen c (jibinaa ko ñalnde 9 abriil 1955 to Ogidi, [[Naajeeriya|leydi Nijeer]] ) ko jeyaaɗo e wuro wiyeteengo Ochuche Umuodu to diiwaan Anambra, to leydi Nijeer. Ko o dipolomaat Naajeeriya, siyaasaajo, binndoowo e ardiiɗo [[Ngenndiije Dentuɗe|Fedde Ngenndiije Dentuɗe]] nde o heɓi golle mum e nder fedde nde, o golliima e nder fedde nde, hono golloowo laamu hakkunde leyɗeele hakkunde 1991 e 2012. Ko adii nde o gollotoo e Fedde Ngenndiije Dentuɗe, o gollinooma e nder Fedde Ngenndiije Dentuɗe (FSO) e nder golle Dipolomaasi Naajeeriya gila 1998–19912. Caggal nde o woppi golle e nder Fedde Ngenndiije Dentuɗe, Oseloka H. Obaze woniino Sekereteer laamu [[Diiwal Aanambaara|diiwaan Anambra]], leydi Nijeer tuggi lewru suwee, 2012 haa lewru suwee, 2015 e gardagol gonnooɗo guwerneer [[Peter Obi]] [[Peter Obi|e gonnooɗo guwerneer]] [[Willie obiano|Willie Obiano]] . E lewru noowammbar 2016, Oseloka Obaze hollitii wonde ina yiɗi tawtoreede wooteeji gardagol leydi Anambra e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi, o hollitii wonde ko kanko woni gardiiɗo lannda oo ñalnde 28 ut 2017. == Nguurndam e jaŋde puɗɗagol == Oseloka H. Obaze woni ɗiɗaɓo e nder sukaaɓe njeegomo ɓe Anthony Chukwunweike Obaze e Rosemary Omuluzua Obaze njibini. Baaba maako Anthony laati ardiiɗo hukuuma lesdi Naajeeriya, daada maako Rosemary laati jannginoowo ɗiɗo fuu haa lesdi Naajeeriya. O waɗi cukaagu makko ko to [[Onitsha]], Ogidi, Aguata, Umuahia, e Uzuakoli, ɗo baaba makko gollinoo e Diisnondiral diiwaanuuji ceertuɗi. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Almasiihu laamɗo Onitsha, ngal o janngi e hitaande 1967 haa 1973 (jaŋde makko taƴaama seeɗa sabu wolde hakkunde leyɗeele Najeriya ) e duɗal jaaɓi haaɗtirde Dennis Memorial Grammar to Onitsha tuggi 1973 haa 1974. O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Nebraska Wesleyan, Lincoln both to Amerik he kamɓe fof ɓe keɓii dipolomaaji makko leslese e master makko e ganndal politik e jokkondiral hakkunde leyɗeele. == Golle karallaagal == === Gomnati kawtal lesdi Naajeeriya === Ko o dipolomaat e nder sarwiis dipolomaasi leydi Naajeeriya, Oseloka Obaze woni ko adii fof e wonde Ofiisaajo geɗe caggal leydi, tolno VIII tuggi 1982 haa 1983 caggal ɗuum ko Sekereteer tataɓo (Politik) tuggi 1983 haa 1986 kamɓe ɗiɗo fof e nder ministeer geɗe caggal leydi ɓooyɗo to Lagos. O wonii Sekereteer ɗiɗaɓo e balloowo keeriiɗo (Wasiyaaji politik) to Major-General Joseph N. Garba, e nder golle makko ceertuɗe hono Wakiiliijo Duumotooɗo leydi Najeriya to Fedde Ngenndiije Dentuɗe, 1987 haa 1989 ; Hooreejo Kawtal Fedde Ngenndiije Dentuɗe 44ɓiire e Ammbasadeer leydi Najeriya gila 1989–1990. Caggal ɗuum Obaze wonii Sekreteruuji gadani, gollondiral faggudu hakkunde leyɗeele ɗiɗi to ministeer geɗe caggal leydi (Niiseer) e hitaande 1991. O ardii delegaasiyoŋ Naajeeriya gollodiiɗo e gonnooɗo hooreejo leydi Afrik worgo Thabo Mbeki, e Gora Ebrahim, gardiiɗo Kongres Pan Afriknaajo (PAC) ngam haɓaade caggal leydi ngam yeewtidde e ''bayyinaango Fedde Ngenndiije Dentuɗe ko faati e Apartaayd, e batte mum bonɗe e nder Afrik worgo'' . === Fedde Ngenndiije Dentuɗe === Oseloka H. Obaze naati e Sekretariyaa Fedde Ngenndiije Dentuɗe e hitaande 1991, o woniino Ofisee Geɗe Politik to Departemaa Geɗe Politik e Kisal (PSCA) to Galle Fedde Ngenndiije Dentuɗe to New York, o tawtoraama dipolomasii haɓaade e mahngo jam caggal wolde. E nder golle makko to ONU, o wallitii e miijaade, winndude e joofnude binndanɗe politik peeñɗe e ciimtol ngol Sekereteer Jeneral ONU e oon sahaa , hono Javier Perez de Cuellar, feewde e Asaambele ngenndi ONU e Goomu Kisal ONU . O golliima e golle nulaaɓe teeŋtuɓe e birooji moƴƴi to Sekereteer Jeneral to Siprus (UNFICYP), to Zimbaabwee e Fuɗnaange Uganndaa e UNOCA, e hitaande 1992 e Goomu ONU toppitiingu wooteeji to Angola ad UNAVEM II e Natalhi/Kwazulum Professeur [[IBRAHIM Gambari|IPS]] to Afrik worgoles e UNOMSA e hitaande 1994. O jeyaa ko e politik makko [[IBRAHIM Gambari|Gambari]], e oon sahaa ko gardiiɗo ONU to bannge geɗe politik to bannge geɗe politik jowitiiɗe e Afrik, gollondiral hakkunde ONU e Dental Afrik (ɗo o woni tergal e Goomu gollordu hakkunde departemaaji e hakkunde gollorɗe, ƴettuɗo e kaaldigal e bayyinaango ONU-AU siifondirngo e lewru noowammbar 2006), Goomu kisal Docule e Goomu Kisal E Geɗe ballondiral jowitiiɗe e Afrik ina jeyaa heen lomtaade hooreejo leydi ndii e nder batuuji e diisnondiral nder galleeji, hakkunde departemaaji e hakkunde gollorɗe. O ƴetti kadi cuɓe politik e ardorde ko fayti e birooji politik ONU, to Somali, Gine Bisaawo, Republiik Afrik hakkundeejo e Afrik hirnaange UNOWA] to Sekereteer mawɗo. [[Category:Yimɓe wuurɓe]] 3fynpctaaj2gthigqqrfpc0t6h6gx53 177371 177370 2026-06-29T20:23:46Z Ibrahim abusufyan 12706 177371 wikitext text/x-wiki {{Databox}} [[File:Obaze_Oseloka.jpg|thumb|Oseloka Henry Obaze ko Dipolomaat, ko politikyanke, ko binndoowo. Gonnooɗo golloowo laamu winndereyankeewo e nder Fedde Ngenndiije Dentuɗe, kadi ko o gonnooɗo tergal e Sarwiis Diplomasi Naajeeriya, ko o njuɓɓudi laamu, binndoowo e politikyanke tedduɗo. Ko kanko woni ardiiɗo lannda Demokaraasi Leƴƴi ngam wooteeji guwerneeruuji diiwaan Anambra 2017 mbaɗnooɗi e lewru Noowammbar 2017, ɗi o woni tataɓo.]] '''Oseloka Henry Obaze (OHO)''' Listen c (jibinaa ko ñalnde 9 abriil 1955 to Ogidi, [[Naajeeriya|leydi Nijeer]] ) ko jeyaaɗo e wuro wiyeteengo Ochuche Umuodu to diiwaan Anambra, to leydi Nijeer. Ko o dipolomaat Naajeeriya, siyaasaajo, binndoowo e ardiiɗo [[Ngenndiije Dentuɗe|Fedde Ngenndiije Dentuɗe]] nde o heɓi golle mum e nder fedde nde, o golliima e nder fedde nde, hono golloowo laamu hakkunde leyɗeele hakkunde 1991 e 2012. Ko adii nde o gollotoo e Fedde Ngenndiije Dentuɗe, o gollinooma e nder Fedde Ngenndiije Dentuɗe (FSO) e nder golle Dipolomaasi Naajeeriya gila 1998–19912. Caggal nde o woppi golle e nder Fedde Ngenndiije Dentuɗe, Oseloka H. Obaze woniino Sekereteer laamu [[Diiwal Aanambaara|diiwaan Anambra]], leydi Nijeer tuggi lewru suwee, 2012 haa lewru suwee, 2015 e gardagol gonnooɗo guwerneer [[Peter Obi]] [[Peter Obi|e gonnooɗo guwerneer]] [[Willie obiano|Willie Obiano]] . E lewru noowammbar 2016, Oseloka Obaze hollitii wonde ina yiɗi tawtoreede wooteeji gardagol leydi Anambra e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi, o hollitii wonde ko kanko woni gardiiɗo lannda oo ñalnde 28 ut 2017. == Nguurndam e jaŋde puɗɗagol == Oseloka H. Obaze woni ɗiɗaɓo e nder sukaaɓe njeegomo ɓe Anthony Chukwunweike Obaze e Rosemary Omuluzua Obaze njibini. Baaba maako Anthony laati ardiiɗo hukuuma lesdi Naajeeriya, daada maako Rosemary laati jannginoowo ɗiɗo fuu haa lesdi Naajeeriya. O waɗi cukaagu makko ko to [[Onitsha]], Ogidi, Aguata, Umuahia, e Uzuakoli, ɗo baaba makko gollinoo e Diisnondiral diiwaanuuji ceertuɗi. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Almasiihu laamɗo Onitsha, ngal o janngi e hitaande 1967 haa 1973 (jaŋde makko taƴaama seeɗa sabu wolde hakkunde leyɗeele Najeriya ) e duɗal jaaɓi haaɗtirde Dennis Memorial Grammar to Onitsha tuggi 1973 haa 1974. O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Nebraska Wesleyan, Lincoln both to Amerik he kamɓe fof ɓe keɓii dipolomaaji makko leslese e master makko e ganndal politik e jokkondiral hakkunde leyɗeele. == Golle karallaagal == === Gomnati kawtal lesdi Naajeeriya === Ko o dipolomaat e nder sarwiis dipolomaasi leydi Naajeeriya, Oseloka Obaze woni ko adii fof e wonde Ofiisaajo geɗe caggal leydi, tolno VIII tuggi 1982 haa 1983 caggal ɗuum ko Sekereteer tataɓo (Politik) tuggi 1983 haa 1986 kamɓe ɗiɗo fof e nder ministeer geɗe caggal leydi ɓooyɗo to Lagos. O wonii Sekereteer ɗiɗaɓo e balloowo keeriiɗo (Wasiyaaji politik) to Major-General Joseph N. Garba, e nder golle makko ceertuɗe hono Wakiiliijo Duumotooɗo leydi Najeriya to Fedde Ngenndiije Dentuɗe, 1987 haa 1989 ; Hooreejo Kawtal Fedde Ngenndiije Dentuɗe 44ɓiire e Ammbasadeer leydi Najeriya gila 1989–1990. Caggal ɗuum Obaze wonii Sekreteruuji gadani, gollondiral faggudu hakkunde leyɗeele ɗiɗi to ministeer geɗe caggal leydi (Niiseer) e hitaande 1991. O ardii delegaasiyoŋ Naajeeriya gollodiiɗo e gonnooɗo hooreejo leydi Afrik worgo Thabo Mbeki, e Gora Ebrahim, gardiiɗo Kongres Pan Afriknaajo (PAC) ngam haɓaade caggal leydi ngam yeewtidde e ''bayyinaango Fedde Ngenndiije Dentuɗe ko faati e Apartaayd, e batte mum bonɗe e nder Afrik worgo'' . === Fedde Ngenndiije Dentuɗe === Oseloka H. Obaze naati e Sekretariyaa Fedde Ngenndiije Dentuɗe e hitaande 1991, o woniino Ofisee Geɗe Politik to Departemaa Geɗe Politik e Kisal (PSCA) to Galle Fedde Ngenndiije Dentuɗe to New York, o tawtoraama dipolomasii haɓaade e mahngo jam caggal wolde. E nder golle makko to ONU, o wallitii e miijaade, winndude e joofnude binndanɗe politik peeñɗe e ciimtol ngol Sekereteer Jeneral ONU e oon sahaa , hono Javier Perez de Cuellar, feewde e Asaambele ngenndi ONU e Goomu Kisal ONU . O golliima e golle nulaaɓe teeŋtuɓe e birooji moƴƴi to Sekereteer Jeneral to Siprus (UNFICYP), to Zimbaabwee e Fuɗnaange Uganndaa e UNOCA, e hitaande 1992 e Goomu ONU toppitiingu wooteeji to Angola ad UNAVEM II e Natalhi/Kwazulum Professeur [[IBRAHIM Gambari|IPS]] to Afrik worgoles e UNOMSA e hitaande 1994. O jeyaa ko e politik makko [[IBRAHIM Gambari|Gambari]], e oon sahaa ko gardiiɗo ONU to bannge geɗe politik to bannge geɗe politik jowitiiɗe e Afrik, gollondiral hakkunde ONU e Dental Afrik (ɗo o woni tergal e Goomu gollordu hakkunde departemaaji e hakkunde gollorɗe, ƴettuɗo e kaaldigal e bayyinaango ONU-AU siifondirngo e lewru noowammbar 2006), Goomu kisal Docule e Goomu Kisal E Geɗe ballondiral jowitiiɗe e Afrik ina jeyaa heen lomtaade hooreejo leydi ndii e nder batuuji e diisnondiral nder galleeji, hakkunde departemaaji e hakkunde gollorɗe. O ƴetti kadi cuɓe politik e ardorde ko fayti e birooji politik ONU, to Somali, Gine Bisaawo, Republiik Afrik hakkundeejo e Afrik hirnaange UNOWA] to Sekereteer mawɗo. [[Category:Yimɓe wuurɓe]] ==firooji== 4hh91l6f7s41z2oib8k0597sla1cvj5 Ayo Oke 0 9494 177382 44255 2026-06-29T20:34:19Z Ibrahim abusufyan 12706 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1354924552|Ayo Oke]]" 177382 wikitext text/x-wiki '''Ayo Oke''' ko gonnooɗo gardiiɗo fedde toppitiinde ko fayti e humpito leydi Nijeer (NIA), toɗɗaaɗo e oon sahaa, hono [[Goodluck Jonathan|Goodluck Jonathan,]] ñalnde 7 noowammbar 2013. == Nguurndam e golle puɗɗaaɗe == Ayo Oke jibinaama to diiwaan Oyo. Oke wonnoo ko adii ɗuum ko Direkteer (Diiwanuuji) to galle laamorɗo NIA, ko adii ɗuum ko ammbasadeer leydi Nijeer to Sekretariyaa Commonwealth to Londres. <ref name="naijcom" /> O lomtii [[Ezekiel Olaniyi Oladeji|Ezekiyel Olaniyi Oladeji]] e gardagol hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e humpito leydi Nijeer e lewru noowammbar 2013. <ref name="saharareporters1" /> == Luural == === Kaalis NIA === E lewru abriil 2017, Oke dartinaama e juuɗe hooreejo leydi ndii [[Muhammadu Buhari|, hono Muhammadu Buhari,]] caggal nde ofiseeji haɓantooɗi njulaagu to Komisiyoŋ toppitiiɗo bonanndeeji faggudu e kaalis tawi ko ina ɓura miliyoŋaaji 43 dolaar Amerik (34 miliyoŋ ugiyya) e nder suudu to Osborne Towers, Ikoyi, Lagos. Ñalnde 30 lewru nduu, Oke, hooreejo leydi Najeriya, Muhammadu Buhari, woppi ɗum caggal nde o ƴeewti ciimtol goomu wiɗto ngu cukko hooreejo leydi ardii. E lewru suwee 2023, jaaynde wiyeteende Premium Times ina siftora « lowre nder leydi » nde innde mum anndaaka, habri wonde DG NIA, hono Ahmed Abubakar e hooreejo EFCC, [[Abdulrasheed bawa|hono Abdul Rasheed Bawa]], kawri, pellitii dartinde ñaawoore Oke ngam « nafoore kisal ngenndi ». Ndeen kuulal ngal hollitaama hooreejo leydi Muhammadu Buhari o jaɓi ngal, o yamiri yo ñaawoore ndee joof ko adii nde laamu makko timmata. === 2019 Yamiroore nanngugol e ñaawoore === E hitaande 2019, wiɗto juutngo e kaalis "Ikoyi Gate" ɓeydii. Ñalnde 7 lewru feebariyee, Ñaawirde Toownde Fedde nde to Lagos yaltinii yamiroore ngam nanngude Ayodele Oke e debbo mum, Folashade Oke, gonnooɗo gardiiɗo kaalis to NIA, caggal ɗaɓɓaande Komiseer toppitiiɗo ko fayti e bonanndeeji faggudu e kaalis (EFCC). Ɓeeɗoo ɗiɗo njaɓaani jaabaade noddaango ñaawirdu, caggal ɗuum EFCC hollitii ɓe njiɗaa. Jaayɗe kollitii wonde ko adii nde ñaawoore ndee waɗata, Oke e debbo mum njaltii leydi Najeriya, ina wiyee ko ngam safrude ; nokku maɓɓe anndaaka e nder renndo e oon sahaa. Ñaawoore ndee ko jowitiinde e gujjugol e njulaagu kaalis laamu. EFCC ñaawii jom suudu oo e dow laawol ko yowitii e 43 miliyoŋ dolaar keɓaaɗo e hitaande 2017. Yanti heen, ñaawoore ɓeydaande ina jokki e ko yowitii e tuumeede ustude 160 miliyoŋ dolaar ummoraade e laamu fedde Najeriya ngam huutoraade ɗum e hoore mum. Ndeeɗoo ƴellitaare hollitii ɓeydagol mawngol gila e udditgol Oke e hitaande 2017, nawti tuume ɗee e nder njuɓɓudi ñaawoore laaɓtundi. Ñalnde 9 lewru nduu hitaande 2023, ñaawoore Chukwujekwu Aneke mo Ñaawirde Toownde Fedde nde to Ikoyi, Lagos, ƴetti ñaawoore ndee caggal nde ñaawoowo (EFCC) ɗaɓɓi yo ñaawoore ndee ittude. === Toɗɗagol ammbasadeer === E lewru oktoobar 2025, hooreejo leydi ndii, [[Bola Tinubu|hono Bola Tinubu,]] suɓiima Ayo Oke, e woɗɓe, ngam toɗɗaade ammbasadeer fedde nde. Noddaango makko, ngo ɗaɓɓi tabitinki Senaa Naajeeriya, addani jaayndeeji ɗii hesɗitinde hakkillaaji mum en e haala Ikoyi Gate e wiɗtooji baɗnooɗi ngam ittude mo e NIA. == Tuugnorgal == [[Category:Yimɓe wuurɓe]] nbxcvcxsget02r0gxxkyhzs7ythjtp5 177383 177382 2026-06-29T20:34:33Z Ibrahim abusufyan 12706 177383 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Ayo Oke''' ko gonnooɗo gardiiɗo fedde toppitiinde ko fayti e humpito leydi Nijeer (NIA), toɗɗaaɗo e oon sahaa, hono [[Goodluck Jonathan|Goodluck Jonathan,]] ñalnde 7 noowammbar 2013. == Nguurndam e golle puɗɗaaɗe == Ayo Oke jibinaama to diiwaan Oyo. Oke wonnoo ko adii ɗuum ko Direkteer (Diiwanuuji) to galle laamorɗo NIA, ko adii ɗuum ko ammbasadeer leydi Nijeer to Sekretariyaa Commonwealth to Londres. <ref name="naijcom" /> O lomtii [[Ezekiel Olaniyi Oladeji|Ezekiyel Olaniyi Oladeji]] e gardagol hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e humpito leydi Nijeer e lewru noowammbar 2013. <ref name="saharareporters1" /> == Luural == === Kaalis NIA === E lewru abriil 2017, Oke dartinaama e juuɗe hooreejo leydi ndii [[Muhammadu Buhari|, hono Muhammadu Buhari,]] caggal nde ofiseeji haɓantooɗi njulaagu to Komisiyoŋ toppitiiɗo bonanndeeji faggudu e kaalis tawi ko ina ɓura miliyoŋaaji 43 dolaar Amerik (34 miliyoŋ ugiyya) e nder suudu to Osborne Towers, Ikoyi, Lagos. Ñalnde 30 lewru nduu, Oke, hooreejo leydi Najeriya, Muhammadu Buhari, woppi ɗum caggal nde o ƴeewti ciimtol goomu wiɗto ngu cukko hooreejo leydi ardii. E lewru suwee 2023, jaaynde wiyeteende Premium Times ina siftora « lowre nder leydi » nde innde mum anndaaka, habri wonde DG NIA, hono Ahmed Abubakar e hooreejo EFCC, [[Abdulrasheed bawa|hono Abdul Rasheed Bawa]], kawri, pellitii dartinde ñaawoore Oke ngam « nafoore kisal ngenndi ». Ndeen kuulal ngal hollitaama hooreejo leydi Muhammadu Buhari o jaɓi ngal, o yamiri yo ñaawoore ndee joof ko adii nde laamu makko timmata. === 2019 Yamiroore nanngugol e ñaawoore === E hitaande 2019, wiɗto juutngo e kaalis "Ikoyi Gate" ɓeydii. Ñalnde 7 lewru feebariyee, Ñaawirde Toownde Fedde nde to Lagos yaltinii yamiroore ngam nanngude Ayodele Oke e debbo mum, Folashade Oke, gonnooɗo gardiiɗo kaalis to NIA, caggal ɗaɓɓaande Komiseer toppitiiɗo ko fayti e bonanndeeji faggudu e kaalis (EFCC). Ɓeeɗoo ɗiɗo njaɓaani jaabaade noddaango ñaawirdu, caggal ɗuum EFCC hollitii ɓe njiɗaa. Jaayɗe kollitii wonde ko adii nde ñaawoore ndee waɗata, Oke e debbo mum njaltii leydi Najeriya, ina wiyee ko ngam safrude ; nokku maɓɓe anndaaka e nder renndo e oon sahaa. Ñaawoore ndee ko jowitiinde e gujjugol e njulaagu kaalis laamu. EFCC ñaawii jom suudu oo e dow laawol ko yowitii e 43 miliyoŋ dolaar keɓaaɗo e hitaande 2017. Yanti heen, ñaawoore ɓeydaande ina jokki e ko yowitii e tuumeede ustude 160 miliyoŋ dolaar ummoraade e laamu fedde Najeriya ngam huutoraade ɗum e hoore mum. Ndeeɗoo ƴellitaare hollitii ɓeydagol mawngol gila e udditgol Oke e hitaande 2017, nawti tuume ɗee e nder njuɓɓudi ñaawoore laaɓtundi. Ñalnde 9 lewru nduu hitaande 2023, ñaawoore Chukwujekwu Aneke mo Ñaawirde Toownde Fedde nde to Ikoyi, Lagos, ƴetti ñaawoore ndee caggal nde ñaawoowo (EFCC) ɗaɓɓi yo ñaawoore ndee ittude. === Toɗɗagol ammbasadeer === E lewru oktoobar 2025, hooreejo leydi ndii, [[Bola Tinubu|hono Bola Tinubu,]] suɓiima Ayo Oke, e woɗɓe, ngam toɗɗaade ammbasadeer fedde nde. Noddaango makko, ngo ɗaɓɓi tabitinki Senaa Naajeeriya, addani jaayndeeji ɗii hesɗitinde hakkillaaji mum en e haala Ikoyi Gate e wiɗtooji baɗnooɗi ngam ittude mo e NIA. == Tuugnorgal == [[Category:Yimɓe wuurɓe]] mkelupbpxyexijfxj5qqe0rjpyvdsgi Abayomi Olonisakin 0 9497 177380 44260 2026-06-29T20:32:21Z Ibrahim abusufyan 12706 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1350540828|Abayomi Olonisakin]]" 177380 wikitext text/x-wiki '''Abayomi Gabriel Olonisakin''' listen CFR CFR psc(+) GSS CMH fwc (jibinaa ko ñalnde 2 lewru Duujal hitaande 1961) ko seneraal konu leydi Najeriya, gonnooɗo hooreejo konu leydi Najeriya, kadi ko jooni woni ammbasadeer leydi Najeriya to [[Kamerun|leydi Kameruun]] . O toɗɗaama e jappeere hooreejo leydi ndi ñalnde 13 lewru juko hitaande 2015 e juuɗe hooreejo leydi [[Muhammadu Buhari]] . O woppi laamu ñalnde 29 lewru bowte hitaande 2021. == Nguurndam e jaŋde puɗɗagol == Seneraal Olonisakin ummoriiɗo e [[Diiwal Ekiti|diiwaan Ekiti]] , janngi jaŋde mum leslesre e hakkundeere to [[Zariya|Zaria]] . Tataɓo nder ɓikkoy jowi, Olonisakin mawni nder nokkuure Odo Ijebu haa Ode Ekiti, nokkuure laamu lesdi Gbonyin, lesdi Ekiti, haa saro'en maako laati tergal cemmbiɗngal nder ekklessiya CMS nokkuure man. O winnditi haa janngirde konu lesdi Naajeeriya, [[Zariya|Zaria]] nder hitaande 1973 nden o naati nder janngirde konu lesdi Naajeeriya ngam o laato tergal nder janngirde konu lesdi Naajeeriya 25. O hokkaama lietnaa 2 nder konu leydi Naajeeriya e hitaande 1981. <ref name="TRADOC" /> Olonisakin heɓi dipolomaaji Baccalauréat e ganndal e teddungal to duɗal jaaɓi haaɗtirde Obafemi Awolowo to [[Ifẹ|Ife]] . <ref name="TRADOC" /> == Kugal == Ko adii nde o toɗɗaa hooreejo konu, Seneraal Olonisakin wonnoo ko gardiiɗo ɗeeɗoo diwanuuji Olonisakin heɓi darnde Seneraal nder lewru Ogost 2015, nde hooreejo lesdi [[Muhammadu Buhari]] heɓi hooreejo lesdi ndi'i, nde o heɓi hooreejo hukuumaaji rento. == Njeenaaje == E lewru Oktoba 2022, teddungal lesdi Naajeeriya, hooreejo lesdi Naajeeriya, [[Muhammadu Buhari]] hokki mo. == Tuugnorgal == [[Category:Yimɓe wuurɓe]] ewi2urx6wwjvy7ob37bzn5xxgdk12f6 177381 177380 2026-06-29T20:32:34Z Ibrahim abusufyan 12706 177381 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Abayomi Gabriel Olonisakin''' listen CFR CFR psc(+) GSS CMH fwc (jibinaa ko ñalnde 2 lewru Duujal hitaande 1961) ko seneraal konu leydi Najeriya, gonnooɗo hooreejo konu leydi Najeriya, kadi ko jooni woni ammbasadeer leydi Najeriya to [[Kamerun|leydi Kameruun]] . O toɗɗaama e jappeere hooreejo leydi ndi ñalnde 13 lewru juko hitaande 2015 e juuɗe hooreejo leydi [[Muhammadu Buhari]] . O woppi laamu ñalnde 29 lewru bowte hitaande 2021. == Nguurndam e jaŋde puɗɗagol == Seneraal Olonisakin ummoriiɗo e [[Diiwal Ekiti|diiwaan Ekiti]] , janngi jaŋde mum leslesre e hakkundeere to [[Zariya|Zaria]] . Tataɓo nder ɓikkoy jowi, Olonisakin mawni nder nokkuure Odo Ijebu haa Ode Ekiti, nokkuure laamu lesdi Gbonyin, lesdi Ekiti, haa saro'en maako laati tergal cemmbiɗngal nder ekklessiya CMS nokkuure man. O winnditi haa janngirde konu lesdi Naajeeriya, [[Zariya|Zaria]] nder hitaande 1973 nden o naati nder janngirde konu lesdi Naajeeriya ngam o laato tergal nder janngirde konu lesdi Naajeeriya 25. O hokkaama lietnaa 2 nder konu leydi Naajeeriya e hitaande 1981. <ref name="TRADOC" /> Olonisakin heɓi dipolomaaji Baccalauréat e ganndal e teddungal to duɗal jaaɓi haaɗtirde Obafemi Awolowo to [[Ifẹ|Ife]] . <ref name="TRADOC" /> == Kugal == Ko adii nde o toɗɗaa hooreejo konu, Seneraal Olonisakin wonnoo ko gardiiɗo ɗeeɗoo diwanuuji Olonisakin heɓi darnde Seneraal nder lewru Ogost 2015, nde hooreejo lesdi [[Muhammadu Buhari]] heɓi hooreejo lesdi ndi'i, nde o heɓi hooreejo hukuumaaji rento. == Njeenaaje == E lewru Oktoba 2022, teddungal lesdi Naajeeriya, hooreejo lesdi Naajeeriya, [[Muhammadu Buhari]] hokki mo. == Tuugnorgal == [[Category:Yimɓe wuurɓe]] fd2xc6ljsbpbdth9s5c477jp9urg1g8 Olusegun Olusola 0 9501 177397 44269 2026-06-29T23:35:38Z Ibrahim abusufyan 12706 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1355040017|Olusegun Olusola]]" 177397 wikitext text/x-wiki Mawɗo '''Olusegun "Segun" Olusola''' Listen c (Ṣẹgun Oluṣọla; 18 mars 1935 – 21 suwee 2012) ko peewnoowo teleeji Nijeer, jaaynoowo e dipolomaat. Ko kanko woni binndoowo e peewnoowo mawɗo wuro wiyeteengo ''The Village Headmaster'', teleeji ɓurɗi juutde e nder leydi Najeriya ɗi [[Justus Esiri]] e Femi Robinson njiylotoo . == Nguurndam gadano == Mawɗo Olusola jibinaa ko Iperu Remo, wuro wonngo e nder diiwaan Ogun, to bannge worgo [[Naajeeriya|leydi Najeriya]] . O naati duɗal hakkundeewal Remo, to Sagamu, ɗo o heɓi seedantaagal jaŋde mawnde Afrik hirnaange e hitaande 1947 hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Pittsburgh, Pittsburgh, ɗo o heɓi dipolom makko. == Kugal == O warti lesdi Naajeeriya nder hitaande 1955 ngam o nasta nder kuuɗe hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya (FRCN) ngam o laati ardiiɗo hukuumaaji pamari. O ummii FRCN e hitaande 1959 ngam naatde e sarwisaaji njuɓɓudi teleeji leydi Najeriya, ɗo o ummii e golle peewnitoowo mawɗo e hitaande 1964, e hitaande nde o winndi ''The Village Headmaster'' . E hitaande 1973, o wonti cukko hooreejo fedde jaayndeeji leydi Najeriya ngam yuɓɓinde pijirlooji ɗiɗaɓi ɗi Afrik fof. E hitaande 1965, o wonti Kontroleer porogaraamuuji to Komisariyaa Jaayndeeji leydi Najeriya . O golliima e ndeen darnde duuɓi jeenay hade makko toɗɗaade gardiiɗo porogaraamuuji to NTA Lagos e hitaande 1974, golle ɗe o joginoo duuɓi ɗiɗi hade makko wontude gardiiɗo mawɗo e hitaande 1976. E hitaande 1978, o toɗɗaa gardiiɗo duuɓi jeenay. E hitaande 1987, o toɗɗaa ammbasadeer to [[Ecoppi]] e Fedde Ngootaagu Afrik, ko Seneraal [[Ibrahim Badamasi Babangida|Ibrahim Babangida]], gonnooɗo hooreejo leydi konu . Olusola sankii ñalnde 21 lewru juko hitaande 2012 tawi ina yahra e duuɓi 77 caggal rafi seeɗa. == Defte == O winndiino defte keewɗe, ina jeyaa heen ''« Hooreejo wuro »'' (1977), ''Won e teskuyaaji e duuɓi 20 teleeji e nder leydi Nijeer'' (1979), ''« Naalankaagal, jaayndeeji, pinal e ƴellitaare ngenndi »'' (2004), e ''« Koyɗe e nder ceene jamaanu »'' (2005). Yanti heen, o siftinaama e sehilaaɓe makko e woɗɓe heewɓe kadi e hitaande 2002, Akin Iroko winndi deftere nde tuugnii e nguurndam makko. == Tuugnorgal == <templatestyles src="Reflist/styles.css" /> f868tpsv19ff1xzutp79a0fncv4sfhw 177398 177397 2026-06-29T23:35:53Z Ibrahim abusufyan 12706 177398 wikitext text/x-wiki {{Databox}} Mawɗo '''Olusegun "Segun" Olusola''' Listen c (Ṣẹgun Oluṣọla; 18 mars 1935 – 21 suwee 2012) ko peewnoowo teleeji Nijeer, jaaynoowo e dipolomaat. Ko kanko woni binndoowo e peewnoowo mawɗo wuro wiyeteengo ''The Village Headmaster'', teleeji ɓurɗi juutde e nder leydi Najeriya ɗi [[Justus Esiri]] e Femi Robinson njiylotoo . == Nguurndam gadano == Mawɗo Olusola jibinaa ko Iperu Remo, wuro wonngo e nder diiwaan Ogun, to bannge worgo [[Naajeeriya|leydi Najeriya]] . O naati duɗal hakkundeewal Remo, to Sagamu, ɗo o heɓi seedantaagal jaŋde mawnde Afrik hirnaange e hitaande 1947 hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Pittsburgh, Pittsburgh, ɗo o heɓi dipolom makko. == Kugal == O warti lesdi Naajeeriya nder hitaande 1955 ngam o nasta nder kuuɗe hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya (FRCN) ngam o laati ardiiɗo hukuumaaji pamari. O ummii FRCN e hitaande 1959 ngam naatde e sarwisaaji njuɓɓudi teleeji leydi Najeriya, ɗo o ummii e golle peewnitoowo mawɗo e hitaande 1964, e hitaande nde o winndi ''The Village Headmaster'' . E hitaande 1973, o wonti cukko hooreejo fedde jaayndeeji leydi Najeriya ngam yuɓɓinde pijirlooji ɗiɗaɓi ɗi Afrik fof. E hitaande 1965, o wonti Kontroleer porogaraamuuji to Komisariyaa Jaayndeeji leydi Najeriya . O golliima e ndeen darnde duuɓi jeenay hade makko toɗɗaade gardiiɗo porogaraamuuji to NTA Lagos e hitaande 1974, golle ɗe o joginoo duuɓi ɗiɗi hade makko wontude gardiiɗo mawɗo e hitaande 1976. E hitaande 1978, o toɗɗaa gardiiɗo duuɓi jeenay. E hitaande 1987, o toɗɗaa ammbasadeer to [[Ecoppi]] e Fedde Ngootaagu Afrik, ko Seneraal [[Ibrahim Badamasi Babangida|Ibrahim Babangida]], gonnooɗo hooreejo leydi konu . Olusola sankii ñalnde 21 lewru juko hitaande 2012 tawi ina yahra e duuɓi 77 caggal rafi seeɗa. == Defte == O winndiino defte keewɗe, ina jeyaa heen ''« Hooreejo wuro »'' (1977), ''Won e teskuyaaji e duuɓi 20 teleeji e nder leydi Nijeer'' (1979), ''« Naalankaagal, jaayndeeji, pinal e ƴellitaare ngenndi »'' (2004), e ''« Koyɗe e nder ceene jamaanu »'' (2005). Yanti heen, o siftinaama e sehilaaɓe makko e woɗɓe heewɓe kadi e hitaande 2002, Akin Iroko winndi deftere nde tuugnii e nguurndam makko. == Tuugnorgal == <templatestyles src="Reflist/styles.css" /> ed8zrnp3zcuo4k60t48o76skvk53be8 Olu Oyesanya 0 9508 177401 98878 2026-06-29T23:39:24Z Ibrahim abusufyan 12706 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1327667713|Olu Oyesanya]]" 177401 wikitext text/x-wiki Mawɗo '''Olu Oyesanya''' listen c (26 abriil 1923 – 24 oktoobar 1999) ko jaayndiyanke e dipolomaat leydi Nijeer. == Nguurndam e jaŋde puɗɗagol == Oyesanya jibinaa ko e duunde Lagos, [[Diiwal Ikko|diiwaan Lagos]], to Simeon Oyesanya Ogunledun mo Sagamu, diiwaan Ogun e Eunice Irebowale Ogunledun (jibinaa ko Adeeso mo Simawa, diiwaan Ogun). O janngi duɗal Tinubu Metodist, diiwaan Lagos tuggi 1932 haa 1934. O janngi kadi duɗal St. Paul's Shagamu e duɗal grammar Ijebu Ode, diiwaan Ogun tuggi 1942 haa 1946, ɗo o waɗtaa prefekt mawɗo e laamu Reverends Efunkoin e duɗal foot'al gadanal e Nifunkoya geeɓe. Caggal nde o timmini jaŋde makko hakkundeere, o golliima to Departemaa Fedde Ngenndiije Dentuɗe, o woniino gardiiɗo jaŋde tataɓere e les njiimaandi mawɗo makko, maayɗo Mr. Ojemuyiwa mo Isara-Remo . Gila ɗoon o heɓi nafoore e jaayndeyaagal . == Kugal == Oyesanya wonti Editor jaaynde ''Daily Service'' (jooni nde alaa ɗo haaɗi), o heɓi kadi bursi laamu fedde ndee e hitaande 1952 ngam ɓeydude jaŋde makko e Jaayndeyaagal to Duɗal Politeknik Laamɗo to [[London|Londres]] (anndiraa hannde Westminster ). Caggal nde o heɓi dipolom makko, o janngi to duɗal ''jaaɓi haaɗtirde Pictorial'' (hannde ''Sunday Mirror'' ) to Londres. Nde o arti Naajeeriya, o sosi Dental Jaayndeeji Naajeeriya (NUJ), no o wiyri “Ngam ɓamtaare golle Jaayndeyaagal e nder Naajeeriya”. Ñalnde 15 marse 1954 batu udditgol NUJ yuɓɓinaama to duɗal St. Paul, Breadfruit Lagos, leydi Nijeer, kuulal ƴettaa ngam sosde fedde nde. O wonii Sekereteer gadano e hitaande 1955 haa 1959. E lewru marse 1955, o toɗɗaa yo o won gardiiɗo jaayndeeji to Konsulaa Jeneral Amerik to Lagos, Niiseer, o neldaa to Departemaa Dowlaaji Dentuɗi to Washington ɗo o waɗi kursus orientasiyoŋ to bannge golle caggal leydi e geɗe renndo, e ballal Fedde toppitiinde kabaruuji Amerik . Caggal ɗuum o wonti binndoowo koɗo e nder ''jaaynde wiyeteende'' Minnesota . Oyesanya naati nder ministaajo hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya nder hitaande 1958, nden o ɗon nodda haa hukuuma hakkilanki kuuɗe lesdi Naajeeriya haa London ngam wallugo sosde hukuumaaji pamari ɗi lesdi Naajeeriya. Caggal nde o timmini ɗeen golle, e hitaande 1965 o arti e ministeer geɗe caggal leydi to leydi Nijeer. Wakkati konu lesdi Naajeeriya diga hitaande 1967 haa 1970, o toɗɗaama hooreejo e hooreejo hukuumaaji pamari Naajeeriya haa lesdi Orop. E joofnirde wolde hakkunde leyɗeele o artiraa to leydi Nijeer. E hitaande 1976, o toɗɗaa yo o won Direkteer Publicité FESTAC '77, woni Fedde Naalankaagal e Pinal yuɓɓinaande to leydi Nijeer. Ɗum woni ko adii toɗɗagol makko e gardagol Sekereteer-Registrar e hooreejo fedde jaayndeeji leydi Najeriya e hitaande 1979, ɗo o waɗi darnde mawnde ngam jaɓde ɗum e pelle terɗe. O heɓi njeenaari kaŋŋe NUJ ngam darnde makko e ɓamtaare Jaayndeyaagal e nder leydi Najeriya e hitaande 1986. O woppi debbo makko laamɗo debbo biyeteeɗo Tanimowo Oyesanya (jibinaa ko Okupe) e ɓiɓɓe makko njoyo. == Tuugnorgal == ip5ogvjpdlfyxwoyilk4vnw82a5po2k 177402 177401 2026-06-29T23:39:45Z Ibrahim abusufyan 12706 177402 wikitext text/x-wiki {{Databox}} Mawɗo '''Olu Oyesanya''' listen c (26 abriil 1923 – 24 oktoobar 1999) ko jaayndiyanke e dipolomaat leydi Nijeer. == Nguurndam e jaŋde puɗɗagol == Oyesanya jibinaa ko e duunde Lagos, [[Diiwal Ikko|diiwaan Lagos]], to Simeon Oyesanya Ogunledun mo Sagamu, diiwaan Ogun e Eunice Irebowale Ogunledun (jibinaa ko Adeeso mo Simawa, diiwaan Ogun). O janngi duɗal Tinubu Metodist, diiwaan Lagos tuggi 1932 haa 1934. O janngi kadi duɗal St. Paul's Shagamu e duɗal grammar Ijebu Ode, diiwaan Ogun tuggi 1942 haa 1946, ɗo o waɗtaa prefekt mawɗo e laamu Reverends Efunkoin e duɗal foot'al gadanal e Nifunkoya geeɓe. Caggal nde o timmini jaŋde makko hakkundeere, o golliima to Departemaa Fedde Ngenndiije Dentuɗe, o woniino gardiiɗo jaŋde tataɓere e les njiimaandi mawɗo makko, maayɗo Mr. Ojemuyiwa mo Isara-Remo . Gila ɗoon o heɓi nafoore e jaayndeyaagal . == Kugal == Oyesanya wonti Editor jaaynde ''Daily Service'' (jooni nde alaa ɗo haaɗi), o heɓi kadi bursi laamu fedde ndee e hitaande 1952 ngam ɓeydude jaŋde makko e Jaayndeyaagal to Duɗal Politeknik Laamɗo to [[London|Londres]] (anndiraa hannde Westminster ). Caggal nde o heɓi dipolom makko, o janngi to duɗal ''jaaɓi haaɗtirde Pictorial'' (hannde ''Sunday Mirror'' ) to Londres. Nde o arti Naajeeriya, o sosi Dental Jaayndeeji Naajeeriya (NUJ), no o wiyri “Ngam ɓamtaare golle Jaayndeyaagal e nder Naajeeriya”. Ñalnde 15 marse 1954 batu udditgol NUJ yuɓɓinaama to duɗal St. Paul, Breadfruit Lagos, leydi Nijeer, kuulal ƴettaa ngam sosde fedde nde. O wonii Sekereteer gadano e hitaande 1955 haa 1959. E lewru marse 1955, o toɗɗaa yo o won gardiiɗo jaayndeeji to Konsulaa Jeneral Amerik to Lagos, Niiseer, o neldaa to Departemaa Dowlaaji Dentuɗi to Washington ɗo o waɗi kursus orientasiyoŋ to bannge golle caggal leydi e geɗe renndo, e ballal Fedde toppitiinde kabaruuji Amerik . Caggal ɗuum o wonti binndoowo koɗo e nder ''jaaynde wiyeteende'' Minnesota . Oyesanya naati nder ministaajo hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya nder hitaande 1958, nden o ɗon nodda haa hukuuma hakkilanki kuuɗe lesdi Naajeeriya haa London ngam wallugo sosde hukuumaaji pamari ɗi lesdi Naajeeriya. Caggal nde o timmini ɗeen golle, e hitaande 1965 o arti e ministeer geɗe caggal leydi to leydi Nijeer. Wakkati konu lesdi Naajeeriya diga hitaande 1967 haa 1970, o toɗɗaama hooreejo e hooreejo hukuumaaji pamari Naajeeriya haa lesdi Orop. E joofnirde wolde hakkunde leyɗeele o artiraa to leydi Nijeer. E hitaande 1976, o toɗɗaa yo o won Direkteer Publicité FESTAC '77, woni Fedde Naalankaagal e Pinal yuɓɓinaande to leydi Nijeer. Ɗum woni ko adii toɗɗagol makko e gardagol Sekereteer-Registrar e hooreejo fedde jaayndeeji leydi Najeriya e hitaande 1979, ɗo o waɗi darnde mawnde ngam jaɓde ɗum e pelle terɗe. O heɓi njeenaari kaŋŋe NUJ ngam darnde makko e ɓamtaare Jaayndeyaagal e nder leydi Najeriya e hitaande 1986. O woppi debbo makko laamɗo debbo biyeteeɗo Tanimowo Oyesanya (jibinaa ko Okupe) e ɓiɓɓe makko njoyo. == Tuugnorgal == 2pi7vbaqxitmtjzu99daasnb7uc6nu5 Akintunde Sawyerr 0 9519 177407 44298 2026-06-29T23:44:04Z Ibrahim abusufyan 12706 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1346670111|Akintunde Sawyerr]]" 177407 wikitext text/x-wiki '''Akintunde Oluwole Sawyerr''' (jibinaa ko 6 oktoobar 1964) ko dipolomaat leydi Najeriya, jogiiɗo humpito to bannge njulaagu, cellal, e ƴellitaare ndema. E lewru Abriil 2024, o toɗɗaama hooreejo leydi Naajeeriya (NELFUND) e juuɗe hooreejo leydi ndii [[Bola Tinubu|, hono Bola Tinubu]] . == Nguurndam e jaŋde puɗɗagol == Akintunde Sawyerr jibinaa ko ñalnde 6 ut 1964 to Londres. Jaŋde makko fuɗɗii ko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Igbobi to [[Lagos]], leydi Najeriya rewi heen ko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Royal Russell to leydi Angalteer. Ndeen o janngii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Londres, o heɓi BSc e ganndal kemikal . == Kugal == Sawyerr golliima e golle jowitiiɗe e njuɓɓudi njulaagu e njulaagu. Tuggi 2013 haa 2018, ko kanko woni hooreejo Afrik worgo Saharaa to Medtronic . E hitaande 2010, o woniino jaagorgal hakkunde leyɗeele wonande fedde toppitiinde ko fayti e njulaagu e njulaagu (SCLG. E hitaande 2009, Sawyerr wonti gardiiɗo Afrik worgo Saharaa to EBRAM. E hitaande 2007, o woniino kalfinaaɗo njuɓɓudi golle e nder leyɗeele 21 to Fuɗnaange hakkundeejo, Afrik worgo, e Turki ngam DHL . E oon hitaande kadi, o woniino hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e njulaagu to Londres to DHL EXEL Supply Chain. == Tuugnorgal == [[Category:Yimɓe wuurɓe]] 379miaw2o27fan1udrbgt7p3pdfpqk8 177408 177407 2026-06-29T23:44:22Z Ibrahim abusufyan 12706 177408 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Akintunde Oluwole Sawyerr''' (jibinaa ko 6 oktoobar 1964) ko dipolomaat leydi Najeriya, jogiiɗo humpito to bannge njulaagu, cellal, e ƴellitaare ndema. E lewru Abriil 2024, o toɗɗaama hooreejo leydi Naajeeriya (NELFUND) e juuɗe hooreejo leydi ndii [[Bola Tinubu|, hono Bola Tinubu]] . == Nguurndam e jaŋde puɗɗagol == Akintunde Sawyerr jibinaa ko ñalnde 6 ut 1964 to Londres. Jaŋde makko fuɗɗii ko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Igbobi to [[Lagos]], leydi Najeriya rewi heen ko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Royal Russell to leydi Angalteer. Ndeen o janngii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Londres, o heɓi BSc e ganndal kemikal . == Kugal == Sawyerr golliima e golle jowitiiɗe e njuɓɓudi njulaagu e njulaagu. Tuggi 2013 haa 2018, ko kanko woni hooreejo Afrik worgo Saharaa to Medtronic . E hitaande 2010, o woniino jaagorgal hakkunde leyɗeele wonande fedde toppitiinde ko fayti e njulaagu e njulaagu (SCLG. E hitaande 2009, Sawyerr wonti gardiiɗo Afrik worgo Saharaa to EBRAM. E hitaande 2007, o woniino kalfinaaɗo njuɓɓudi golle e nder leyɗeele 21 to Fuɗnaange hakkundeejo, Afrik worgo, e Turki ngam DHL . E oon hitaande kadi, o woniino hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e njulaagu to Londres to DHL EXEL Supply Chain. == Tuugnorgal == [[Category:Yimɓe wuurɓe]] 5jso2ejw4mpx9rh3zr0hhxspdfhbbea Yetunde Teriba 0 9522 177424 101027 2026-06-30T07:42:31Z Ibrahim abusufyan 12706 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1342308165|Yetunde Teriba]]" 177424 wikitext text/x-wiki '''Yetunde Teriba''' ko daraniiɗo, dipolomaat, e njuɓɓudi leydi Najeriya . O woniino golloowo e Fedde Ngootaagu Afrik (jooni ko Dental Afrik) gila 1989, o woniino kadi tergal gadanal e nder Fedde Rewɓe e hitaande 1992. O ardii Diɗɗal Jokkondiral e Rewɓe e Ƴellitaare e nder Diisnondiral Rewɓe, Rewɓe e Ƴellitaare e nder Komisariyaa Rewɓe, Rewɓe e Ƴellitaare e nder Komisariyaa Rewɓe e Komiseer Rewɓe e Komiseer Rewɓe e Komiseer Rewɓe e Komiseer Rewɓe e Rewɓe 2013. Ndeen o sosi Fedde SOFAMAFI ngam mawɓe (SFE). == Nguurndam e jaŋde puɗɗagol == Teriba jibinaa ko to [[Lagos|wuro Lagos]] [[Naajeeriya|to leydi Nijeer]] . Caggal nde o heɓi bak makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan, o golliima toon e njuɓɓudi. == Kugal == O fuɗɗii golle makko ko e hitaande 1989 to Fedde Dental Afrik (jooni ko Dental Afrik ), o wonii hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e jokkondiral hakkunde rewɓe e worɓe e ƴellitaare e nder Diisnondiral rewɓe, rewɓe e ɓamtaare e nder Komiseer Dental Afrik , o woppi golle e hitaande 2013. Caggal nde o sosi fedde ElAMASOF. E nder mawningol hitaande kaŋŋe OAU/AU e hitaande 2013, Teriba wonnoo ko neɗɗo teskinɗo wonande Dental Afrik. Deftere makko, ''Nguurndam Alɗuɗam'', yalti ko ñalnde 1 lewru Yarkomaa 2020. == Nguurndam neɗɗo == Teriba resi ko Owodunni Teriba, ganndo faggudu, o sankii e lewru abriil 2020. Dental maɓɓe ina barkini e ɓiɓɓe nayo. == Tuugnorgal == <templatestyles src="Reflist/styles.css" /> [[Category:Yimɓe wuurɓe]] jhiwjpxy7hdn5t5hismivwzm2cm88ok 177425 177424 2026-06-30T07:42:47Z Ibrahim abusufyan 12706 177425 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Yetunde Teriba''' ko daraniiɗo, dipolomaat, e njuɓɓudi leydi Najeriya . O woniino golloowo e Fedde Ngootaagu Afrik (jooni ko Dental Afrik) gila 1989, o woniino kadi tergal gadanal e nder Fedde Rewɓe e hitaande 1992. O ardii Diɗɗal Jokkondiral e Rewɓe e Ƴellitaare e nder Diisnondiral Rewɓe, Rewɓe e Ƴellitaare e nder Komisariyaa Rewɓe, Rewɓe e Ƴellitaare e nder Komisariyaa Rewɓe e Komiseer Rewɓe e Komiseer Rewɓe e Komiseer Rewɓe e Komiseer Rewɓe e Rewɓe 2013. Ndeen o sosi Fedde SOFAMAFI ngam mawɓe (SFE). == Nguurndam e jaŋde puɗɗagol == Teriba jibinaa ko to [[Lagos|wuro Lagos]] [[Naajeeriya|to leydi Nijeer]] . Caggal nde o heɓi bak makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan, o golliima toon e njuɓɓudi. == Kugal == O fuɗɗii golle makko ko e hitaande 1989 to Fedde Dental Afrik (jooni ko Dental Afrik ), o wonii hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e jokkondiral hakkunde rewɓe e worɓe e ƴellitaare e nder Diisnondiral rewɓe, rewɓe e ɓamtaare e nder Komiseer Dental Afrik , o woppi golle e hitaande 2013. Caggal nde o sosi fedde ElAMASOF. E nder mawningol hitaande kaŋŋe OAU/AU e hitaande 2013, Teriba wonnoo ko neɗɗo teskinɗo wonande Dental Afrik. Deftere makko, ''Nguurndam Alɗuɗam'', yalti ko ñalnde 1 lewru Yarkomaa 2020. == Nguurndam neɗɗo == Teriba resi ko Owodunni Teriba, ganndo faggudu, o sankii e lewru abriil 2020. Dental maɓɓe ina barkini e ɓiɓɓe nayo. == Tuugnorgal == <templatestyles src="Reflist/styles.css" /> [[Category:Yimɓe wuurɓe]] 48g29tsj0l9j7a0xjcwip0k15135kcx Okon Uya 0 9526 177426 44312 2026-06-30T07:44:08Z Ibrahim abusufyan 12706 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1361382193|Okon Uya]]" 177426 wikitext text/x-wiki '''Okon Edet Uya''' listen c (12 lewru juko hitaande 1947 – 17 lewru abriil 2014) wonnoo ko e dumunna juutɗo hooreejo komisiyoŋ ngenndiijo wooteeji leydi Nijeer, toɗɗaaɗo e juuɗe hooreejo leydi [[Ibrahim Badamasi Babangida|Ibraahiima Babangida]] caggal nde wooteeji hooreejo leydi ñalnde 12 lewru juko hitaande 1993 ndartinaa e Humphreyman, hooreejo gadano N. Uya ko iwdi Oron wonnoo. O waɗi duuɓi jeegom e nder golle mawɗe e nder dipolomaasi leydi Najeriya, o woniino ammbasadeer leydi Najeriya to [[Arjentiina|Arjantiin]], [[Peru|to Peru]], [[Paraguwaay|to Paraguwaay]] e [[Ciile|to Siili]], omo jooɗii to Buenos Aires . Nde o woni porfeseer daartol to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar, Uya toɗɗaa ngam waɗde woote gardagol leydi keso caggal nde woote 12 suwee 1993 mbaɗaa. Konngol ngenndiwal republicain e lannda sosiyaal demokaraasi naamnaama yo ngaddu kanndidaaji kesi ngam woote ɗe ɓe cikkatnoo maa mbaɗe e lewru marse 1994. Kono jiiɓru ndu rewi e kiris annulment haɗi Uya yuɓɓinde woote ɗee hade Seneraal [[Sani Abacha]] heɓde laamu, o woppi mo e jappeere makko. <ref name="imam" /> Caggal ɗuum o wonti cukko hooreejo e cukko hooreejo golloowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar . <ref name="self" /> Kursuum cakkitiiɗo mo o janngini oo, ko feewti e njulaagu jiyaaɓe Atlantik. == Bibliyogaraafi == *   *   *   *   *   *   *   *   *   == Tuugnorgal == <templatestyles src="Reflist/styles.css" /> ay9r9jiuqab2uzvhmslorop9dov05nm 177427 177426 2026-06-30T07:44:33Z Ibrahim abusufyan 12706 177427 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Okon Edet Uya''' listen c (12 lewru juko hitaande 1947 – 17 lewru abriil 2014) wonnoo ko e dumunna juutɗo hooreejo komisiyoŋ ngenndiijo wooteeji leydi Nijeer, toɗɗaaɗo e juuɗe hooreejo leydi [[Ibrahim Badamasi Babangida|Ibraahiima Babangida]] caggal nde wooteeji hooreejo leydi ñalnde 12 lewru juko hitaande 1993 ndartinaa e Humphreyman, hooreejo gadano N. Uya ko iwdi Oron wonnoo. O waɗi duuɓi jeegom e nder golle mawɗe e nder dipolomaasi leydi Najeriya, o woniino ammbasadeer leydi Najeriya to [[Arjentiina|Arjantiin]], [[Peru|to Peru]], [[Paraguwaay|to Paraguwaay]] e [[Ciile|to Siili]], omo jooɗii to Buenos Aires . Nde o woni porfeseer daartol to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar, Uya toɗɗaa ngam waɗde woote gardagol leydi keso caggal nde woote 12 suwee 1993 mbaɗaa. Konngol ngenndiwal republicain e lannda sosiyaal demokaraasi naamnaama yo ngaddu kanndidaaji kesi ngam woote ɗe ɓe cikkatnoo maa mbaɗe e lewru marse 1994. Kono jiiɓru ndu rewi e kiris annulment haɗi Uya yuɓɓinde woote ɗee hade Seneraal [[Sani Abacha]] heɓde laamu, o woppi mo e jappeere makko. <ref name="imam" /> Caggal ɗuum o wonti cukko hooreejo e cukko hooreejo golloowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar . <ref name="self" /> Kursuum cakkitiiɗo mo o janngini oo, ko feewti e njulaagu jiyaaɓe Atlantik. == Bibliyogaraafi == *   *   *   *   *   *   *   *   *   == Tuugnorgal == <templatestyles src="Reflist/styles.css" /> 7yc7dwvuc2ux0le0dk9pgulfvtex3ei Margaret Vogt 0 9527 177428 44314 2026-06-30T07:45:46Z Ibrahim abusufyan 12706 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1351564126|Margaret Vogt]]" 177428 wikitext text/x-wiki '''Margaret Aderinsola Vogt''' (26 mee 1950 – 23 suwee 2014), ko dipolomaat Naajeeriya, ganndo politik, gonnooɗo Wakiiliijo keeriiɗo e hooreejo Biro Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam mahngo jam e nder [[Santarafirik|leydi Afrik hakkundeejo]] (BINUCA) haa cakkital hitaande 2013. Ko Ban Ki-moon, hooreejo Fedde Ngenndiije Dentuɗe toɗɗii mo ñalnde 19 mee 2011. == Nguurndam == Vogt jibinaa ko to leydi Najeriya, baaba mum ko Najeriyaajo, yumma mum ko Libannaajo . O heɓi Baccalauréat to duɗal jaaɓi haaɗtirde Barnard e hitaande 1974, e Master to duɗal jaaɓi haaɗtirde Columbia to duɗal jaaɓi haaɗtirde Columbia e hitaande 1977. == Kugal == Ko o dipolomaat mawɗo, ganndo ko faati e geɗe Afrik, Vogt ina joginoo darnde toownde e nder [[Ngenndiije Dentuɗe|Fedde Ngenndiije Dentuɗe]] . Ko adii nde o toɗɗaa e BINUCA, o wonnoo ko cukko hooreejo fedde Afrik I to Departemaa Geɗe Politik to Sekretariyaa Fedde Ngenndiije Dentuɗe . O golliima kadi e gardagol cukko hooreejo leydi to Biro politik Fedde Ngenndiije Dentuɗe to Somali. Gaagaa Fedde Ngenndiije Dentuɗe, o mooftii humpitooji keewɗi e nder golle toowɗe keewɗe. O golliima e gardagol Biro Hooreejo Goomu Dental Afrik e nder Dental Afrik . O jeyaa kadi ko e annduɓe teeŋtuɓe e miijo e wallitde jaɓgol Dental Faggudu Dowlaaji Afrik Hirnaange (CEDEAO) e Fedde Ngenndiije Dentuɗe (OUA) ngam ƴellitde jam e fitinaaji. Yanti heen, o wasiyiima balloowo hooreejo leydi to bannge politik to Fedde Ngenndiije Dentuɗe, ngam yaajtinde jokkondiral hakkunde Fedde Ngenndiije Dentuɗe e Dental Afrik. Yanti heen, o woniino Ardiiɗo Porogaraam Afrik to Akademi Jam hakkunde leyɗeele, o wonii Professeur wiɗto to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Naajeeriya to bannge geɗe hakkunde leyɗeele, o woniino Ardiiɗo Janngirɗe to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Command and Staff College, Jaji, Naajeeriya, e wonde jannginoowo to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Konu Naajeeriya e Duɗal Janngirɗe Strategic, Naajeeriya . O anndi Engele e Farayse, o winndi, o yaltini defte e binndanɗe keewɗe e nder jaayɗe janngirɗe. == Nguurndam neɗɗo == O woppi jom suudu makko e sukaaɓe njeegomo. == Binndanɗe == * Vogt, MA ed., 1992. Kiriis Liberiyaa e ECOMOG : etaade cuusal ngam hisnude jam e nder diiwaan hee. Pub Gabumo. Co. * Vogt, MA e Ekoko, AE, 1990. Politik defaare Naajeeriya: Haalaaji e caɗeele. Jaaynde Malthouse. * Vogt, MA e Aminu, LS, 1996. Jam ko feere kisal e nder Afrik : Caad e Liberiya ko wiɗtooji (Toɓɓere 1). Dimension nayaɓo Pub. Co. === Rajooji === * Vogt, MA e Muyangwa, M., 2000. [https://www.ipinst.org/wp-content/uploads/publications/oau_conflict_1993_2000.pdf Ƴeewndo golle OAU ngam haɓaade, njuɓɓudi e safrude luural, 1993-2000] . Duɗal Jam hakkunde leyɗeele. == Tuugnorgal == oeub851yh9lzi046pq0aqtks1vpzqyo 177429 177428 2026-06-30T07:46:08Z Ibrahim abusufyan 12706 177429 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Margaret Aderinsola Vogt''' (26 mee 1950 – 23 suwee 2014), ko dipolomaat Naajeeriya, ganndo politik, gonnooɗo Wakiiliijo keeriiɗo e hooreejo Biro Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam mahngo jam e nder [[Santarafirik|leydi Afrik hakkundeejo]] (BINUCA) haa cakkital hitaande 2013. Ko Ban Ki-moon, hooreejo Fedde Ngenndiije Dentuɗe toɗɗii mo ñalnde 19 mee 2011. == Nguurndam == Vogt jibinaa ko to leydi Najeriya, baaba mum ko Najeriyaajo, yumma mum ko Libannaajo . O heɓi Baccalauréat to duɗal jaaɓi haaɗtirde Barnard e hitaande 1974, e Master to duɗal jaaɓi haaɗtirde Columbia to duɗal jaaɓi haaɗtirde Columbia e hitaande 1977. == Kugal == Ko o dipolomaat mawɗo, ganndo ko faati e geɗe Afrik, Vogt ina joginoo darnde toownde e nder [[Ngenndiije Dentuɗe|Fedde Ngenndiije Dentuɗe]] . Ko adii nde o toɗɗaa e BINUCA, o wonnoo ko cukko hooreejo fedde Afrik I to Departemaa Geɗe Politik to Sekretariyaa Fedde Ngenndiije Dentuɗe . O golliima kadi e gardagol cukko hooreejo leydi to Biro politik Fedde Ngenndiije Dentuɗe to Somali. Gaagaa Fedde Ngenndiije Dentuɗe, o mooftii humpitooji keewɗi e nder golle toowɗe keewɗe. O golliima e gardagol Biro Hooreejo Goomu Dental Afrik e nder Dental Afrik . O jeyaa kadi ko e annduɓe teeŋtuɓe e miijo e wallitde jaɓgol Dental Faggudu Dowlaaji Afrik Hirnaange (CEDEAO) e Fedde Ngenndiije Dentuɗe (OUA) ngam ƴellitde jam e fitinaaji. Yanti heen, o wasiyiima balloowo hooreejo leydi to bannge politik to Fedde Ngenndiije Dentuɗe, ngam yaajtinde jokkondiral hakkunde Fedde Ngenndiije Dentuɗe e Dental Afrik. Yanti heen, o woniino Ardiiɗo Porogaraam Afrik to Akademi Jam hakkunde leyɗeele, o wonii Professeur wiɗto to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Naajeeriya to bannge geɗe hakkunde leyɗeele, o woniino Ardiiɗo Janngirɗe to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Command and Staff College, Jaji, Naajeeriya, e wonde jannginoowo to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Konu Naajeeriya e Duɗal Janngirɗe Strategic, Naajeeriya . O anndi Engele e Farayse, o winndi, o yaltini defte e binndanɗe keewɗe e nder jaayɗe janngirɗe. == Nguurndam neɗɗo == O woppi jom suudu makko e sukaaɓe njeegomo. == Binndanɗe == * Vogt, MA ed., 1992. Kiriis Liberiyaa e ECOMOG : etaade cuusal ngam hisnude jam e nder diiwaan hee. Pub Gabumo. Co. * Vogt, MA e Ekoko, AE, 1990. Politik defaare Naajeeriya: Haalaaji e caɗeele. Jaaynde Malthouse. * Vogt, MA e Aminu, LS, 1996. Jam ko feere kisal e nder Afrik : Caad e Liberiya ko wiɗtooji (Toɓɓere 1). Dimension nayaɓo Pub. Co. === Rajooji === * Vogt, MA e Muyangwa, M., 2000. [https://www.ipinst.org/wp-content/uploads/publications/oau_conflict_1993_2000.pdf Ƴeewndo golle OAU ngam haɓaade, njuɓɓudi e safrude luural, 1993-2000] . Duɗal Jam hakkunde leyɗeele. == Tuugnorgal == nnhcgc9rgsdqym2fppqf3p8t4o3i8ht Aisha Abubakar 0 9546 177452 44350 2026-06-30T08:05:11Z Hauwa ali umar 8656 177452 wikitext text/x-wiki '''Aisha Abubakar''' ko siyaasaajo Naajeeriya.[1]  Caggal suɓol lesdi Naajeeriya 2015, o toɗɗaama jaagorɗo lesdi Naajeeriya ngam hukuumaaji pamari, filu e kuuɗe ɗen nder hitaande 2015.[2] == Nguurndam e jaŋde puɗɗagol == Hajiya Aisha Abubakar jibinaa ko ñalnde 20 lewru juko hitaande 1966, to Dogondaji, diiwaan Sokoto.[3]  Ko o ɓiɗɗo gonnooɗo jaagorgal kaalis, hono Abubakar Alhaji.[4]  O heɓi jaŋde makko hakkundeere to duɗal jaaɓi haaɗtirde Queens College, Lagos hakkunde 1978 e 1984. O heɓi dipolom makko gadano to duɗal jaaɓi haaɗtirde Warwick, o heɓi Bachelor of Arts to duɗal jaaɓi haaɗtirde politik e jaŋde hakkunde leyɗeele hakkunde 1987 e 1990. O heɓi kadi dipolom makko Master to duɗal jaaɓi haaɗtirde Leebeen e Development9  1991.[5]  O toɗɗaama kadi ngam ƴeewtaade geɗe rewɓe nde tawnoo Mrs Aisha Alhassan ina woppi golle mum, haa jooni ina jokki e golle mum e nder golle jaagorgal leydi ndi ko feewti e njulaagu, njulaagu e njulaagu.[6][7][8] == Kugal == Aisha fuɗɗii golle mum ko e njuɓɓudi laamu e ƴellitaare mahngo humpito mum e njuɓɓudi pension, bankeeji investissement, njuɓɓudi mikroo-kredit, ƴellitaare gollorɗe teeru e njuɓɓudi doole neɗɗo.  Duuɓi tati o golliima e nder sekteeruuji laamu e sekteeruuji keertiiɗi, haa teeŋti noon e fannuuji jowitiiɗi e ƴellitaare faggudu e politik laamu.  O naatii kadi e porogaraamuuji Mentorship e wallitde rewɓe e sukaaɓe, o heɓi heen humpito makko e laamu e ƴellitaare winndere.  O tawtoraama kadi e njuɓɓudi jaŋde e juɓɓule e nder fedde toppitiinde ko fayti e njuɓɓudi duɗal jaaɓi haaɗtirde Igbinedion.[9][10] == Fotde politik e batte mum == E nder dumunna mo o woni e golle laamu Aisha ina jokki e politikaaji baɗɗi faayiida ngam semmbinde ƴellitaare gollorɗe njulaagu e ɓeydagol faggudu.  O wallitii e moƴƴitingol ngonka njulaagu leydi Naajeeriya e hirjinde naatgol sekteeruuji keertiiɗi e ƴellitaare faggudu.  Aisha kadi ina tiiɗnoo e pelle faggudu e politik fedde nde.o naatii e porogaraamuuji jowitiiɗi e semmbinde rewɓe, wellitaare sukaaɓe, e naatgol renndo.[11][9] == Golle politik == Abubakar golliima to Banke Ƴellitaare Afrik hakkunde 1993 e 1999.[3]  Caggal ɗuum o toɗɗaa jaagorgal dowla to bannge njulaagu, njulaagu e njeeygu e lewru noowammbar 2015.[12]  E lewru oktoobar 2017, o ardii ƴettugol gollordu ƴeewndo (appréciation) to Banke Industiri (BOI), Banke Eksport-Import Niiseer e won e parastataluuji laamu goɗɗi.  E nder siynude MoU oo, o hollitii wonde faandaare fedde nde ko ustude kaalis gollorɗe tokoose e hakkundeeje e nder leydi ndii.[13]  E nder hitaande ndeen, o miijii wonde sabu nafoore laamu nguu e nder fannu ndema, peewnugol kakawo leydi Najeriya maa ɓeydo fotde 50% e hitaande 2021.[14] Abubakar kadi ɗon ƴama ngam kawtal lesdi Naajeeriya bee feerootiral nder nokkuuje feere-feere nder lesdi ndi'i, o famtini dow janngirde sey mahi yimɓe ɓe mballata feerootiral ngal.[15]  Ngam siftorde ñalngu rewɓe winndereyankeewu 2017, Abubakar hokkii 200 debbo doole e nder leydi mum rewrude e doole e karallaagal e laabi kesi huutoraade geɗe ndema.[16][17] == Tuugnorgal == <references /> j09ppg60kokcgsyyo9s8aahs7n3h2k9 177457 177452 2026-06-30T08:08:11Z Hauwa ali umar 8656 177457 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Aisha Abubakar''' ko siyaasaajo Naajeeriya.[1]  Caggal suɓol lesdi Naajeeriya 2015, o toɗɗaama jaagorɗo lesdi Naajeeriya ngam hukuumaaji pamari, filu e kuuɗe ɗen nder hitaande 2015.[2] == Nguurndam e jaŋde puɗɗagol == Hajiya Aisha Abubakar jibinaa ko ñalnde 20 lewru juko hitaande 1966, to Dogondaji, diiwaan Sokoto.[3]  Ko o ɓiɗɗo gonnooɗo jaagorgal kaalis, hono Abubakar Alhaji.[4]  O heɓi jaŋde makko hakkundeere to duɗal jaaɓi haaɗtirde Queens College, Lagos hakkunde 1978 e 1984. O heɓi dipolom makko gadano to duɗal jaaɓi haaɗtirde Warwick, o heɓi Bachelor of Arts to duɗal jaaɓi haaɗtirde politik e jaŋde hakkunde leyɗeele hakkunde 1987 e 1990. O heɓi kadi dipolom makko Master to duɗal jaaɓi haaɗtirde Leebeen e Development9  1991.[5]  O toɗɗaama kadi ngam ƴeewtaade geɗe rewɓe nde tawnoo Mrs Aisha Alhassan ina woppi golle mum, haa jooni ina jokki e golle mum e nder golle jaagorgal leydi ndi ko feewti e njulaagu, njulaagu e njulaagu.[6][7][8] == Kugal == Aisha fuɗɗii golle mum ko e njuɓɓudi laamu e ƴellitaare mahngo humpito mum e njuɓɓudi pension, bankeeji investissement, njuɓɓudi mikroo-kredit, ƴellitaare gollorɗe teeru e njuɓɓudi doole neɗɗo.  Duuɓi tati o golliima e nder sekteeruuji laamu e sekteeruuji keertiiɗi, haa teeŋti noon e fannuuji jowitiiɗi e ƴellitaare faggudu e politik laamu.  O naatii kadi e porogaraamuuji Mentorship e wallitde rewɓe e sukaaɓe, o heɓi heen humpito makko e laamu e ƴellitaare winndere.  O tawtoraama kadi e njuɓɓudi jaŋde e juɓɓule e nder fedde toppitiinde ko fayti e njuɓɓudi duɗal jaaɓi haaɗtirde Igbinedion.[9][10] == Fotde politik e batte mum == E nder dumunna mo o woni e golle laamu Aisha ina jokki e politikaaji baɗɗi faayiida ngam semmbinde ƴellitaare gollorɗe njulaagu e ɓeydagol faggudu.  O wallitii e moƴƴitingol ngonka njulaagu leydi Naajeeriya e hirjinde naatgol sekteeruuji keertiiɗi e ƴellitaare faggudu.  Aisha kadi ina tiiɗnoo e pelle faggudu e politik fedde nde.o naatii e porogaraamuuji jowitiiɗi e semmbinde rewɓe, wellitaare sukaaɓe, e naatgol renndo.[11][9] == Golle politik == Abubakar golliima to Banke Ƴellitaare Afrik hakkunde 1993 e 1999.[3]  Caggal ɗuum o toɗɗaa jaagorgal dowla to bannge njulaagu, njulaagu e njeeygu e lewru noowammbar 2015.[12]  E lewru oktoobar 2017, o ardii ƴettugol gollordu ƴeewndo (appréciation) to Banke Industiri (BOI), Banke Eksport-Import Niiseer e won e parastataluuji laamu goɗɗi.  E nder siynude MoU oo, o hollitii wonde faandaare fedde nde ko ustude kaalis gollorɗe tokoose e hakkundeeje e nder leydi ndii.[13]  E nder hitaande ndeen, o miijii wonde sabu nafoore laamu nguu e nder fannu ndema, peewnugol kakawo leydi Najeriya maa ɓeydo fotde 50% e hitaande 2021.[14] Abubakar kadi ɗon ƴama ngam kawtal lesdi Naajeeriya bee feerootiral nder nokkuuje feere-feere nder lesdi ndi'i, o famtini dow janngirde sey mahi yimɓe ɓe mballata feerootiral ngal.[15]  Ngam siftorde ñalngu rewɓe winndereyankeewu 2017, Abubakar hokkii 200 debbo doole e nder leydi mum rewrude e doole e karallaagal e laabi kesi huutoraade geɗe ndema.[16][17] == Tuugnorgal == <references /> ln1p94z44qjmpr2eod1sk0f4wbeah68 177462 177457 2026-06-30T08:11:34Z Hauwa ali umar 8656 177462 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Aisha Abubakar''' ko siyaasaajo Naajeeriya.<ref>{{Cite news|url=https://blueprint.ng/minister-of-state-for-industry-trade-and-investment-hajiya-aisha-abubakar-paid-sallah-homage-to-acting-president-yemi-osinbajo/|location=Abuja, Nigeria|title=Minister of State for Industry, Trade and Investment, Hajiya Aisha Abubakar paid Sallah homage to Acting President Yemi Osinbajo|date=14 July 2017|access-date=2017-10-13|newspaper=[[Blueprint (newspaper)|Blueprint]]}}</ref> Caggal suɓol lesdi Naajeeriya 2015, o toɗɗaama jaagorɗo lesdi Naajeeriya ngam hukuumaaji pamari, filu e kuuɗe ɗen nder hitaande 2015.<ref>{{Cite web|title=Aisha Abubakar: Positions, Relations and Network - MarketScreener|url=https://www.marketscreener.com/insider/AISHA-ABUBAKAR-A2AAUC/|access-date=2024-01-22|website=www.marketscreener.com|language=en}}</ref> == Nguurndam e jaŋde puɗɗagol == Hajiya Aisha Abubakar jibinaa ko ñalnde 20 lewru juko hitaande 1966, to Dogondaji, diiwaan Sokoto.[3]  Ko o ɓiɗɗo gonnooɗo jaagorgal kaalis, hono Abubakar Alhaji.[4]  O heɓi jaŋde makko hakkundeere to duɗal jaaɓi haaɗtirde Queens College, Lagos hakkunde 1978 e 1984. O heɓi dipolom makko gadano to duɗal jaaɓi haaɗtirde Warwick, o heɓi Bachelor of Arts to duɗal jaaɓi haaɗtirde politik e jaŋde hakkunde leyɗeele hakkunde 1987 e 1990. O heɓi kadi dipolom makko Master to duɗal jaaɓi haaɗtirde Leebeen e Development9  1991.[5]  O toɗɗaama kadi ngam ƴeewtaade geɗe rewɓe nde tawnoo Mrs Aisha Alhassan ina woppi golle mum, haa jooni ina jokki e golle mum e nder golle jaagorgal leydi ndi ko feewti e njulaagu, njulaagu e njulaagu.[6][7][8] == Kugal == Aisha fuɗɗii golle mum ko e njuɓɓudi laamu e ƴellitaare mahngo humpito mum e njuɓɓudi pension, bankeeji investissement, njuɓɓudi mikroo-kredit, ƴellitaare gollorɗe teeru e njuɓɓudi doole neɗɗo.  Duuɓi tati o golliima e nder sekteeruuji laamu e sekteeruuji keertiiɗi, haa teeŋti noon e fannuuji jowitiiɗi e ƴellitaare faggudu e politik laamu.  O naatii kadi e porogaraamuuji Mentorship e wallitde rewɓe e sukaaɓe, o heɓi heen humpito makko e laamu e ƴellitaare winndere.  O tawtoraama kadi e njuɓɓudi jaŋde e juɓɓule e nder fedde toppitiinde ko fayti e njuɓɓudi duɗal jaaɓi haaɗtirde Igbinedion.[9][10] == Fotde politik e batte mum == E nder dumunna mo o woni e golle laamu Aisha ina jokki e politikaaji baɗɗi faayiida ngam semmbinde ƴellitaare gollorɗe njulaagu e ɓeydagol faggudu.  O wallitii e moƴƴitingol ngonka njulaagu leydi Naajeeriya e hirjinde naatgol sekteeruuji keertiiɗi e ƴellitaare faggudu.  Aisha kadi ina tiiɗnoo e pelle faggudu e politik fedde nde.o naatii e porogaraamuuji jowitiiɗi e semmbinde rewɓe, wellitaare sukaaɓe, e naatgol renndo.[11][9] == Golle politik == Abubakar golliima to Banke Ƴellitaare Afrik hakkunde 1993 e 1999.[3]  Caggal ɗuum o toɗɗaa jaagorgal dowla to bannge njulaagu, njulaagu e njeeygu e lewru noowammbar 2015.[12]  E lewru oktoobar 2017, o ardii ƴettugol gollordu ƴeewndo (appréciation) to Banke Industiri (BOI), Banke Eksport-Import Niiseer e won e parastataluuji laamu goɗɗi.  E nder siynude MoU oo, o hollitii wonde faandaare fedde nde ko ustude kaalis gollorɗe tokoose e hakkundeeje e nder leydi ndii.[13]  E nder hitaande ndeen, o miijii wonde sabu nafoore laamu nguu e nder fannu ndema, peewnugol kakawo leydi Najeriya maa ɓeydo fotde 50% e hitaande 2021.[14] Abubakar kadi ɗon ƴama ngam kawtal lesdi Naajeeriya bee feerootiral nder nokkuuje feere-feere nder lesdi ndi'i, o famtini dow janngirde sey mahi yimɓe ɓe mballata feerootiral ngal.[15]  Ngam siftorde ñalngu rewɓe winndereyankeewu 2017, Abubakar hokkii 200 debbo doole e nder leydi mum rewrude e doole e karallaagal e laabi kesi huutoraade geɗe ndema.[16][17] == Tuugnorgal == <references /> itlmz6h121l5mva4qiutl4496b40enp 177507 177462 2026-06-30T11:15:57Z Fulani215 7983 /* Golle politik */ fixed typo 177507 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Aisha Abubakar''' ko siyaasaajo Naajeeriya.<ref>{{Cite news|url=https://blueprint.ng/minister-of-state-for-industry-trade-and-investment-hajiya-aisha-abubakar-paid-sallah-homage-to-acting-president-yemi-osinbajo/|location=Abuja, Nigeria|title=Minister of State for Industry, Trade and Investment, Hajiya Aisha Abubakar paid Sallah homage to Acting President Yemi Osinbajo|date=14 July 2017|access-date=2017-10-13|newspaper=[[Blueprint (newspaper)|Blueprint]]}}</ref> Caggal suɓol lesdi Naajeeriya 2015, o toɗɗaama jaagorɗo lesdi Naajeeriya ngam hukuumaaji pamari, filu e kuuɗe ɗen nder hitaande 2015.<ref>{{Cite web|title=Aisha Abubakar: Positions, Relations and Network - MarketScreener|url=https://www.marketscreener.com/insider/AISHA-ABUBAKAR-A2AAUC/|access-date=2024-01-22|website=www.marketscreener.com|language=en}}</ref> == Nguurndam e jaŋde puɗɗagol == Hajiya Aisha Abubakar jibinaa ko ñalnde 20 lewru juko hitaande 1966, to Dogondaji, diiwaan Sokoto.[3]  Ko o ɓiɗɗo gonnooɗo jaagorgal kaalis, hono Abubakar Alhaji.[4]  O heɓi jaŋde makko hakkundeere to duɗal jaaɓi haaɗtirde Queens College, Lagos hakkunde 1978 e 1984. O heɓi dipolom makko gadano to duɗal jaaɓi haaɗtirde Warwick, o heɓi Bachelor of Arts to duɗal jaaɓi haaɗtirde politik e jaŋde hakkunde leyɗeele hakkunde 1987 e 1990. O heɓi kadi dipolom makko Master to duɗal jaaɓi haaɗtirde Leebeen e Development9  1991.[5]  O toɗɗaama kadi ngam ƴeewtaade geɗe rewɓe nde tawnoo Mrs Aisha Alhassan ina woppi golle mum, haa jooni ina jokki e golle mum e nder golle jaagorgal leydi ndi ko feewti e njulaagu, njulaagu e njulaagu.[6][7][8] == Kugal == Aisha fuɗɗii golle mum ko e njuɓɓudi laamu e ƴellitaare mahngo humpito mum e njuɓɓudi pension, bankeeji investissement, njuɓɓudi mikroo-kredit, ƴellitaare gollorɗe teeru e njuɓɓudi doole neɗɗo.  Duuɓi tati o golliima e nder sekteeruuji laamu e sekteeruuji keertiiɗi, haa teeŋti noon e fannuuji jowitiiɗi e ƴellitaare faggudu e politik laamu.  O naatii kadi e porogaraamuuji Mentorship e wallitde rewɓe e sukaaɓe, o heɓi heen humpito makko e laamu e ƴellitaare winndere.  O tawtoraama kadi e njuɓɓudi jaŋde e juɓɓule e nder fedde toppitiinde ko fayti e njuɓɓudi duɗal jaaɓi haaɗtirde Igbinedion.[9][10] == Fotde politik e batte mum == E nder dumunna mo o woni e golle laamu Aisha ina jokki e politikaaji baɗɗi faayiida ngam semmbinde ƴellitaare gollorɗe njulaagu e ɓeydagol faggudu.  O wallitii e moƴƴitingol ngonka njulaagu leydi Naajeeriya e hirjinde naatgol sekteeruuji keertiiɗi e ƴellitaare faggudu.  Aisha kadi ina tiiɗnoo e pelle faggudu e politik fedde nde.o naatii e porogaraamuuji jowitiiɗi e semmbinde rewɓe, wellitaare sukaaɓe, e naatgol renndo.[11][9] == Golle politik == Abubakar golliima to Banke Ƴellitaare [[Afrik]] hakkunde 1993 e 1999. Caggal ɗuum o toɗɗaa jaagorgal dowla to bannge njulaagu, njulaagu e njeeygu e lewru noowammbar 2015. E lewru oktoobar 2017, o ardii ƴettugol gollordu ƴeewndo (appréciation) to Banke Industiri (BOI), Banke Eksport-Import Niiseer e won e parastataluuji laamu goɗɗi.  E nder siynude MoU oo, o hollitii wonde faandaare fedde nde ko ustude kaalis gollorɗe tokoose e hakkundeeje e nder leydi ndii. E nder hitaande ndeen, o miijii wonde sabu nafoore laamu nguu e nder fannu ndema, peewnugol kakawo leydi Najeriya maa ɓeydo fotde 50% e hitaande 2021. Abubakar kadi ɗon ƴama ngam kawtal lesdi Naajeeriya bee feerootiral nder nokkuuje feere-feere nder lesdi ndi'i, o famtini dow janngirde sey mahi yimɓe ɓe mballata feerootiral ngal. Ngam siftorde ñalngu rewɓe winndereyankeewu 2017, Abubakar hokkii 200 debbo doole e nder leydi mum rewrude e doole e karallaagal e laabi kesi huutoraade geɗe ndema. == Tuugnorgal == <references /> 1kgwsf3fixcc582rali9enmsk9omnwi 177508 177507 2026-06-30T11:16:33Z Fulani215 7983 /* Himobe */ fixed typo 177508 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Aisha Abubakar''' ko siyaasaajo Naajeeriya.<ref>{{Cite news|url=https://blueprint.ng/minister-of-state-for-industry-trade-and-investment-hajiya-aisha-abubakar-paid-sallah-homage-to-acting-president-yemi-osinbajo/|location=Abuja, Nigeria|title=Minister of State for Industry, Trade and Investment, Hajiya Aisha Abubakar paid Sallah homage to Acting President Yemi Osinbajo|date=14 July 2017|access-date=2017-10-13|newspaper=[[Blueprint (newspaper)|Blueprint]]}}</ref> Caggal suɓol lesdi Naajeeriya 2015, o toɗɗaama jaagorɗo lesdi Naajeeriya ngam hukuumaaji pamari, filu e kuuɗe ɗen nder hitaande 2015.<ref>{{Cite web|title=Aisha Abubakar: Positions, Relations and Network - MarketScreener|url=https://www.marketscreener.com/insider/AISHA-ABUBAKAR-A2AAUC/|access-date=2024-01-22|website=www.marketscreener.com|language=en}}</ref> == Nguurndam e jaŋde puɗɗagol == Hajiya Aisha Abubakar jibinaa ko ñalnde 20 lewru juko hitaande 1966, to Dogondaji, diiwaan Sokoto.[3]  Ko o ɓiɗɗo gonnooɗo jaagorgal kaalis, hono Abubakar Alhaji.[4]  O heɓi jaŋde makko hakkundeere to duɗal jaaɓi haaɗtirde Queens College, Lagos hakkunde 1978 e 1984. O heɓi dipolom makko gadano to duɗal jaaɓi haaɗtirde Warwick, o heɓi Bachelor of Arts to duɗal jaaɓi haaɗtirde politik e jaŋde hakkunde leyɗeele hakkunde 1987 e 1990. O heɓi kadi dipolom makko Master to duɗal jaaɓi haaɗtirde Leebeen e Development9  1991.[5]  O toɗɗaama kadi ngam ƴeewtaade geɗe rewɓe nde tawnoo Mrs Aisha Alhassan ina woppi golle mum, haa jooni ina jokki e golle mum e nder golle jaagorgal leydi ndi ko feewti e njulaagu, njulaagu e njulaagu.[6][7][8] == Kugal == Aisha fuɗɗii golle mum ko e njuɓɓudi laamu e ƴellitaare mahngo humpito mum e njuɓɓudi pension, bankeeji investissement, njuɓɓudi mikroo-kredit, ƴellitaare gollorɗe teeru e njuɓɓudi doole neɗɗo.  Duuɓi tati o golliima e nder sekteeruuji laamu e sekteeruuji keertiiɗi, haa teeŋti noon e fannuuji jowitiiɗi e ƴellitaare faggudu e politik laamu.  O naatii kadi e porogaraamuuji Mentorship e wallitde rewɓe e sukaaɓe, o heɓi heen humpito makko e laamu e ƴellitaare winndere.  O tawtoraama kadi e njuɓɓudi jaŋde e juɓɓule e nder fedde toppitiinde ko fayti e njuɓɓudi duɗal jaaɓi haaɗtirde Igbinedion.[9][10] == Fotde politik e batte mum == E nder dumunna mo o woni e golle laamu Aisha ina jokki e politikaaji baɗɗi faayiida ngam semmbinde ƴellitaare gollorɗe njulaagu e ɓeydagol faggudu.  O wallitii e moƴƴitingol ngonka njulaagu leydi Naajeeriya e hirjinde naatgol sekteeruuji keertiiɗi e ƴellitaare faggudu.  Aisha kadi ina tiiɗnoo e pelle faggudu e politik fedde nde.o naatii e porogaraamuuji jowitiiɗi e semmbinde rewɓe, wellitaare sukaaɓe, e naatgol renndo.[11][9] == Golle politik == Abubakar golliima to Banke Ƴellitaare [[Afrik]] hakkunde 1993 e 1999. Caggal ɗuum o toɗɗaa jaagorgal dowla to bannge njulaagu, njulaagu e njeeygu e lewru noowammbar 2015. E lewru oktoobar 2017, o ardii ƴettugol gollordu ƴeewndo (appréciation) to Banke Industiri (BOI), Banke Eksport-Import Niiseer e won e parastataluuji laamu goɗɗi.  E nder siynude MoU oo, o hollitii wonde faandaare fedde nde ko ustude kaalis gollorɗe tokoose e hakkundeeje e nder leydi ndii. E nder hitaande ndeen, o miijii wonde sabu nafoore laamu nguu e nder fannu ndema, peewnugol kakawo leydi Najeriya maa ɓeydo fotde 50% e hitaande 2021. Abubakar kadi ɗon ƴama ngam kawtal lesdi Naajeeriya bee feerootiral nder nokkuuje feere-feere nder lesdi ndi'i, o famtini dow janngirde sey mahi yimɓe ɓe mballata feerootiral ngal. Ngam siftorde ñalngu rewɓe winndereyankeewu 2017, Abubakar hokkii 200 debbo doole e nder leydi mum rewrude e doole e karallaagal e laabi kesi huutoraade geɗe ndema. == Himobe== <references /> 6nottjjyxx3orwmznk7cycsu5lxompa 177509 177508 2026-06-30T11:17:16Z Fulani215 7983 /* Nguurndam e jaŋde puɗɗagol */ fixed typo 177509 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Aisha Abubakar''' ko siyaasaajo Naajeeriya.<ref>{{Cite news|url=https://blueprint.ng/minister-of-state-for-industry-trade-and-investment-hajiya-aisha-abubakar-paid-sallah-homage-to-acting-president-yemi-osinbajo/|location=Abuja, Nigeria|title=Minister of State for Industry, Trade and Investment, Hajiya Aisha Abubakar paid Sallah homage to Acting President Yemi Osinbajo|date=14 July 2017|access-date=2017-10-13|newspaper=[[Blueprint (newspaper)|Blueprint]]}}</ref> Caggal suɓol lesdi Naajeeriya 2015, o toɗɗaama jaagorɗo lesdi Naajeeriya ngam hukuumaaji pamari, filu e kuuɗe ɗen nder hitaande 2015.<ref>{{Cite web|title=Aisha Abubakar: Positions, Relations and Network - MarketScreener|url=https://www.marketscreener.com/insider/AISHA-ABUBAKAR-A2AAUC/|access-date=2024-01-22|website=www.marketscreener.com|language=en}}</ref> == Nguurndam e jaŋde puɗɗagol == Hajiya Aisha Abubakar jibinaa ko ñalnde 20 lewru juko hitaande 1966, to Dogondaji, diiwaan Sokoto. Ko o ɓiɗɗo gonnooɗo jaagorgal kaalis, hono Abubakar Alhaji.O heɓi jaŋde makko hakkundeere to duɗal jaaɓi haaɗtirde Queens College, Lagos hakkunde 1978 e 1984. O heɓi dipolom makko gadano to duɗal jaaɓi haaɗtirde Warwick, o heɓi Bachelor of Arts to duɗal jaaɓi haaɗtirde politik e jaŋde hakkunde leyɗeele hakkunde 1987 e 1990. O heɓi kadi dipolom makko Master to duɗal jaaɓi haaɗtirde Leebeen e Development9  1991. O toɗɗaama kadi ngam ƴeewtaade geɗe rewɓe nde tawnoo Mrs Aisha Alhassan ina woppi golle mum, haa jooni ina jokki e golle mum e nder golle jaagorgal leydi ndi ko feewti e njulaagu, njulaagu e njulaagu. == Kugal == Aisha fuɗɗii golle mum ko e njuɓɓudi laamu e ƴellitaare mahngo humpito mum e njuɓɓudi pension, bankeeji investissement, njuɓɓudi mikroo-kredit, ƴellitaare gollorɗe teeru e njuɓɓudi doole neɗɗo.  Duuɓi tati o golliima e nder sekteeruuji laamu e sekteeruuji keertiiɗi, haa teeŋti noon e fannuuji jowitiiɗi e ƴellitaare faggudu e politik laamu.  O naatii kadi e porogaraamuuji Mentorship e wallitde rewɓe e sukaaɓe, o heɓi heen humpito makko e laamu e ƴellitaare winndere.  O tawtoraama kadi e njuɓɓudi jaŋde e juɓɓule e nder fedde toppitiinde ko fayti e njuɓɓudi duɗal jaaɓi haaɗtirde Igbinedion.[9][10] == Fotde politik e batte mum == E nder dumunna mo o woni e golle laamu Aisha ina jokki e politikaaji baɗɗi faayiida ngam semmbinde ƴellitaare gollorɗe njulaagu e ɓeydagol faggudu.  O wallitii e moƴƴitingol ngonka njulaagu leydi Naajeeriya e hirjinde naatgol sekteeruuji keertiiɗi e ƴellitaare faggudu.  Aisha kadi ina tiiɗnoo e pelle faggudu e politik fedde nde.o naatii e porogaraamuuji jowitiiɗi e semmbinde rewɓe, wellitaare sukaaɓe, e naatgol renndo.[11][9] == Golle politik == Abubakar golliima to Banke Ƴellitaare [[Afrik]] hakkunde 1993 e 1999. Caggal ɗuum o toɗɗaa jaagorgal dowla to bannge njulaagu, njulaagu e njeeygu e lewru noowammbar 2015. E lewru oktoobar 2017, o ardii ƴettugol gollordu ƴeewndo (appréciation) to Banke Industiri (BOI), Banke Eksport-Import Niiseer e won e parastataluuji laamu goɗɗi.  E nder siynude MoU oo, o hollitii wonde faandaare fedde nde ko ustude kaalis gollorɗe tokoose e hakkundeeje e nder leydi ndii. E nder hitaande ndeen, o miijii wonde sabu nafoore laamu nguu e nder fannu ndema, peewnugol kakawo leydi Najeriya maa ɓeydo fotde 50% e hitaande 2021. Abubakar kadi ɗon ƴama ngam kawtal lesdi Naajeeriya bee feerootiral nder nokkuuje feere-feere nder lesdi ndi'i, o famtini dow janngirde sey mahi yimɓe ɓe mballata feerootiral ngal. Ngam siftorde ñalngu rewɓe winndereyankeewu 2017, Abubakar hokkii 200 debbo doole e nder leydi mum rewrude e doole e karallaagal e laabi kesi huutoraade geɗe ndema. == Himobe== <references /> i6j2k50c7u7ihpwk1odwlhj0ag62t7k 177510 177509 2026-06-30T11:17:58Z Fulani215 7983 /* Fotde politik e batte mum */ fixed typo 177510 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Aisha Abubakar''' ko siyaasaajo Naajeeriya.<ref>{{Cite news|url=https://blueprint.ng/minister-of-state-for-industry-trade-and-investment-hajiya-aisha-abubakar-paid-sallah-homage-to-acting-president-yemi-osinbajo/|location=Abuja, Nigeria|title=Minister of State for Industry, Trade and Investment, Hajiya Aisha Abubakar paid Sallah homage to Acting President Yemi Osinbajo|date=14 July 2017|access-date=2017-10-13|newspaper=[[Blueprint (newspaper)|Blueprint]]}}</ref> Caggal suɓol lesdi Naajeeriya 2015, o toɗɗaama jaagorɗo lesdi Naajeeriya ngam hukuumaaji pamari, filu e kuuɗe ɗen nder hitaande 2015.<ref>{{Cite web|title=Aisha Abubakar: Positions, Relations and Network - MarketScreener|url=https://www.marketscreener.com/insider/AISHA-ABUBAKAR-A2AAUC/|access-date=2024-01-22|website=www.marketscreener.com|language=en}}</ref> == Nguurndam e jaŋde puɗɗagol == Hajiya Aisha Abubakar jibinaa ko ñalnde 20 lewru juko hitaande 1966, to Dogondaji, diiwaan Sokoto. Ko o ɓiɗɗo gonnooɗo jaagorgal kaalis, hono Abubakar Alhaji.O heɓi jaŋde makko hakkundeere to duɗal jaaɓi haaɗtirde Queens College, Lagos hakkunde 1978 e 1984. O heɓi dipolom makko gadano to duɗal jaaɓi haaɗtirde Warwick, o heɓi Bachelor of Arts to duɗal jaaɓi haaɗtirde politik e jaŋde hakkunde leyɗeele hakkunde 1987 e 1990. O heɓi kadi dipolom makko Master to duɗal jaaɓi haaɗtirde Leebeen e Development9  1991. O toɗɗaama kadi ngam ƴeewtaade geɗe rewɓe nde tawnoo Mrs Aisha Alhassan ina woppi golle mum, haa jooni ina jokki e golle mum e nder golle jaagorgal leydi ndi ko feewti e njulaagu, njulaagu e njulaagu. == Kugal == Aisha fuɗɗii golle mum ko e njuɓɓudi laamu e ƴellitaare mahngo humpito mum e njuɓɓudi pension, bankeeji investissement, njuɓɓudi mikroo-kredit, ƴellitaare gollorɗe teeru e njuɓɓudi doole neɗɗo.  Duuɓi tati o golliima e nder sekteeruuji laamu e sekteeruuji keertiiɗi, haa teeŋti noon e fannuuji jowitiiɗi e ƴellitaare faggudu e politik laamu.  O naatii kadi e porogaraamuuji Mentorship e wallitde rewɓe e sukaaɓe, o heɓi heen humpito makko e laamu e ƴellitaare winndere.  O tawtoraama kadi e njuɓɓudi jaŋde e juɓɓule e nder fedde toppitiinde ko fayti e njuɓɓudi duɗal jaaɓi haaɗtirde Igbinedion.[9][10] == Fotde politik e batte mum == E nder dumunna mo o woni e golle laamu Aisha ina jokki e politikaaji baɗɗi faayiida ngam semmbinde ƴellitaare gollorɗe njulaagu e ɓeydagol faggudu.  O wallitii e moƴƴitingol ngonka njulaagu leydi [[Naajeeriya]] e hirjinde naatgol sekteeruuji keertiiɗi e ƴellitaare faggudu.  Aisha kadi ina tiiɗnoo e pelle faggudu e politik fedde nde.o naatii e porogaraamuuji jowitiiɗi e semmbinde rewɓe, wellitaare sukaaɓe, e naatgol renndo. == Golle politik == Abubakar golliima to Banke Ƴellitaare [[Afrik]] hakkunde 1993 e 1999. Caggal ɗuum o toɗɗaa jaagorgal dowla to bannge njulaagu, njulaagu e njeeygu e lewru noowammbar 2015. E lewru oktoobar 2017, o ardii ƴettugol gollordu ƴeewndo (appréciation) to Banke Industiri (BOI), Banke Eksport-Import Niiseer e won e parastataluuji laamu goɗɗi.  E nder siynude MoU oo, o hollitii wonde faandaare fedde nde ko ustude kaalis gollorɗe tokoose e hakkundeeje e nder leydi ndii. E nder hitaande ndeen, o miijii wonde sabu nafoore laamu nguu e nder fannu ndema, peewnugol kakawo leydi Najeriya maa ɓeydo fotde 50% e hitaande 2021. Abubakar kadi ɗon ƴama ngam kawtal lesdi Naajeeriya bee feerootiral nder nokkuuje feere-feere nder lesdi ndi'i, o famtini dow janngirde sey mahi yimɓe ɓe mballata feerootiral ngal. Ngam siftorde ñalngu rewɓe winndereyankeewu 2017, Abubakar hokkii 200 debbo doole e nder leydi mum rewrude e doole e karallaagal e laabi kesi huutoraade geɗe ndema. == Himobe== <references /> fcf4x367mz80d8hfairdruv3mwh724s 177511 177510 2026-06-30T11:18:25Z Fulani215 7983 /* */ fixed typo 177511 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Aisha Abubakar''' ko siyaasaajo [[Naajeeriya]].<ref>{{Cite news|url=https://blueprint.ng/minister-of-state-for-industry-trade-and-investment-hajiya-aisha-abubakar-paid-sallah-homage-to-acting-president-yemi-osinbajo/|location=Abuja, Nigeria|title=Minister of State for Industry, Trade and Investment, Hajiya Aisha Abubakar paid Sallah homage to Acting President Yemi Osinbajo|date=14 July 2017|access-date=2017-10-13|newspaper=[[Blueprint (newspaper)|Blueprint]]}}</ref> Caggal suɓol lesdi Naajeeriya 2015, o toɗɗaama jaagorɗo lesdi Naajeeriya ngam hukuumaaji pamari, filu e kuuɗe ɗen nder hitaande 2015.<ref>{{Cite web|title=Aisha Abubakar: Positions, Relations and Network - MarketScreener|url=https://www.marketscreener.com/insider/AISHA-ABUBAKAR-A2AAUC/|access-date=2024-01-22|website=www.marketscreener.com|language=en}}</ref> == Nguurndam e jaŋde puɗɗagol == Hajiya Aisha Abubakar jibinaa ko ñalnde 20 lewru juko hitaande 1966, to Dogondaji, diiwaan Sokoto. Ko o ɓiɗɗo gonnooɗo jaagorgal kaalis, hono Abubakar Alhaji.O heɓi jaŋde makko hakkundeere to duɗal jaaɓi haaɗtirde Queens College, Lagos hakkunde 1978 e 1984. O heɓi dipolom makko gadano to duɗal jaaɓi haaɗtirde Warwick, o heɓi Bachelor of Arts to duɗal jaaɓi haaɗtirde politik e jaŋde hakkunde leyɗeele hakkunde 1987 e 1990. O heɓi kadi dipolom makko Master to duɗal jaaɓi haaɗtirde Leebeen e Development9  1991. O toɗɗaama kadi ngam ƴeewtaade geɗe rewɓe nde tawnoo Mrs Aisha Alhassan ina woppi golle mum, haa jooni ina jokki e golle mum e nder golle jaagorgal leydi ndi ko feewti e njulaagu, njulaagu e njulaagu. == Kugal == Aisha fuɗɗii golle mum ko e njuɓɓudi laamu e ƴellitaare mahngo humpito mum e njuɓɓudi pension, bankeeji investissement, njuɓɓudi mikroo-kredit, ƴellitaare gollorɗe teeru e njuɓɓudi doole neɗɗo.  Duuɓi tati o golliima e nder sekteeruuji laamu e sekteeruuji keertiiɗi, haa teeŋti noon e fannuuji jowitiiɗi e ƴellitaare faggudu e politik laamu.  O naatii kadi e porogaraamuuji Mentorship e wallitde rewɓe e sukaaɓe, o heɓi heen humpito makko e laamu e ƴellitaare winndere.  O tawtoraama kadi e njuɓɓudi jaŋde e juɓɓule e nder fedde toppitiinde ko fayti e njuɓɓudi duɗal jaaɓi haaɗtirde Igbinedion.[9][10] == Fotde politik e batte mum == E nder dumunna mo o woni e golle laamu Aisha ina jokki e politikaaji baɗɗi faayiida ngam semmbinde ƴellitaare gollorɗe njulaagu e ɓeydagol faggudu.  O wallitii e moƴƴitingol ngonka njulaagu leydi [[Naajeeriya]] e hirjinde naatgol sekteeruuji keertiiɗi e ƴellitaare faggudu.  Aisha kadi ina tiiɗnoo e pelle faggudu e politik fedde nde.o naatii e porogaraamuuji jowitiiɗi e semmbinde rewɓe, wellitaare sukaaɓe, e naatgol renndo. == Golle politik == Abubakar golliima to Banke Ƴellitaare [[Afrik]] hakkunde 1993 e 1999. Caggal ɗuum o toɗɗaa jaagorgal dowla to bannge njulaagu, njulaagu e njeeygu e lewru noowammbar 2015. E lewru oktoobar 2017, o ardii ƴettugol gollordu ƴeewndo (appréciation) to Banke Industiri (BOI), Banke Eksport-Import Niiseer e won e parastataluuji laamu goɗɗi.  E nder siynude MoU oo, o hollitii wonde faandaare fedde nde ko ustude kaalis gollorɗe tokoose e hakkundeeje e nder leydi ndii. E nder hitaande ndeen, o miijii wonde sabu nafoore laamu nguu e nder fannu ndema, peewnugol kakawo leydi Najeriya maa ɓeydo fotde 50% e hitaande 2021. Abubakar kadi ɗon ƴama ngam kawtal lesdi Naajeeriya bee feerootiral nder nokkuuje feere-feere nder lesdi ndi'i, o famtini dow janngirde sey mahi yimɓe ɓe mballata feerootiral ngal. Ngam siftorde ñalngu rewɓe winndereyankeewu 2017, Abubakar hokkii 200 debbo doole e nder leydi mum rewrude e doole e karallaagal e laabi kesi huutoraade geɗe ndema. == Himobe== <references /> iekotfxyihf7rmxm12kyikulkb09wyo Peter Mbah 0 9600 177220 145333 2026-06-29T12:26:34Z Isa Oumar 9821 177220 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Peter Ndubuisi Mbah''' (// C; jibinaa ko 17 mars 1972) ko awokaajo leydi [[Naajeeriya|Najeriya]], koolaaɗo kuuɓal kaalis, ko o dawriyanke, ko kanko woni guwerneer diiwaan [[Enugu]] gila hitaande 2023. Ko kanko woni sosɗo e hooreejo gollordu (CEO) Pinnacle Oil and Gas. Mbah ko ɓiɗɗo leydi Owo e nder diiwaan Nkanu Fuɗnaange (LGA) to diiwaan Enugu, leydi Najeriya. O woni Fellow nder Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde lesdi Naajeeriya (CIPM), o woni tergal nder Jaaɓi-haaɗtirde hukuumaaji lesdi Naajeeriya e Fedde Awokaaji Naajeeriya. == Nguurndam e jaŋde puɗɗagol == Peter Mbah jibinaama haa Enugu haa saare hooreejo Gilbert Ekete Mbah mo Ashishi Owo, LGA Nkanu Fuunaange lesdi Enugu. O janngi haa Duɗal Sukaaɓe Konu, Kamp Bori, Portarcourt e Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Owode, Haa lesdi Owode Egba Ogun. Mbah janngi sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde East London, U.K., o heɓi Bachelor of Laws e hitaande 2000. Ndeen o yahi to duɗal sariya leydi Naajeeriya, o noddiraa to suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya. O jogii ko dipolomaaji master e sariyaaji geec e njulaagu ɗi duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos rokki mo e hitaande 2004. Mbah ina jogii dipolomaaji MBA to duɗal jaaɓi haaɗtirde njulaagu IESE, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Navarra, to Barselona Espaañ, e dipolomaaji makko caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde to duɗal jaaɓi haaɗtirde njulaagu Saïd, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Oxford. O wonii alumnus e Programme Chief Executif to Duɗal Njulaagu Lagos mawngal. O hokkaama seedantaagal Doktoraa teddungal e ganndal siyaas to duɗal jaaɓi haaɗtirde Godfrey Okoye, Enugu, e hitaande 2021. == Kugal == Caggal nde o heɓi bak makko, Doktoor Barr. Peter Mbah tawtoraama nder hukuuma hakkilanki kuuɗe sukaaɓe lesdi haa Udeh e hukuumaaji rento Associates haa Lagos. Ko o jom ngalu, o sosi fedde wiyeteende Peter Mbah Investments Limited e hitaande 1992, fedde toppitiinde ko fayti e petroŋ e gaas. Ko kanko sosi GILPEL Industries Ltd., naatoowo e geɗe guurɗe hakkunde 1993 e 1997, kadi ko kanko sosi duɗe hakkunde leyɗeele FOCUS to diiwaan Lagos. Mbah ko kañum tan woni golloowo e fedde petroŋ hakkunde leyɗeele, sosiyatee Ameriknaajo petroŋ e gaas, jooɗiiɗo to Fresno, Kaliforni. Ko kanko woni sosɗo/CEO Pinnacle Oil and Gas Ltd. Ndee fedde timminii ƴellitgol ƴeewndo toɓɓere wootere (SPM), ƴeewndorɗe (CBM) e nokkuuji desorɗe e nder nokku njulaagu Lekki e hitaande 2002. == Golle politik == Dr. Mbah toɗɗaama hooreejo kuuɗe nder hitaande 2003 nden ɓaawo man o laati Komisinaajo ngam ceede e ɓamtaare faggudu diga Governor, Chimaroke Nnamani.O laati tergal nder komitiiru limngal limngal lesdi, limngal limngal limngal lesdi Enugu nden boo tergal limngal lesdi ndi'i Goomu leslesu dow kuuɗe sariya, hooreejo kawtal hooreejo lesdi Enugu, hooreejo kawtal hooreejo lesdi Enugu ngam ceede e njulaagu lesdi Enugu, hooreejo kawtal hooreejo lesdi Enugu Tenders’ Board. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). Ñalnde 25 lewru Mbooy hitaande 2022, Peter Mbah yalti e kanndidaa guwerneer diiwaan Enugu mo lannda yimɓe Democratic Party ko adii wooteeji mawɗi leydi Najeriya 2023, caggal wooteeji arandeeji baɗaaɗi to dingiral Nnamdi Azikiwe, Enugu, tawi ko 790 woote e nder 807 ɗe depiteeji ɗii mbaɗi. Dr Peter Mbah woni Gomnaajo diiwal Enugu cuɓaaɗo ɓaawo suɓol guwerneer 2023 ngol waɗaama nyande 18 mars 2023.O huniima dow kuugal Gomnaajo diiwal Enugu nyande 29 lewru Mayru 2023 ruttaade e lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). O waɗi kuugal ngal bee nanta siyaasa'en ɗuuɗɓe diga jiha Enugu, hawtaade e terɗe asamblee lesdi e lesdi e ardiiɓe laamu lesdi, o wi'i ɗum kuugal ngam tabitinki gooŋgaaku, tedduŋgal, e daande fombina-fuunaange nder kuuɗe lesdi. apc jaɓii guwerneer enugu) == Filantropi == Doktoor Barr. Peter Mbah ko sosɗo Peter Mbah Foundation (PMF), fedde nde wonaa laamuyankoore, nde wonaa politik, nde faandaare mum ko moƴƴinde nguurndam e nder renndooji teeru e ƴellitaare jawdi aadee. == Njeenaaje e njeenaari == Magazine Newswatch bana gooto nder Komisina'en sappo ɓurduɓe mawnugo nder Naajeeriya nder hitaande 2005. Doktoraa tedduɗo e ganndal siyaas to duɗal jaaɓi haaɗtirde Godfrey Okoye, Enugu. == Nguurndam neɗɗo == Doktoor Barr. Peter Mbah ina resndi Nkechinyere Mbah, ɓe njibini ɓiɓɓe nayo. == Tuugnorgal == [[Category:Stub]] sjh9c1dyzzg5q2zyg56p5b262nya84k Ajani Anibijuwon Omisore 0 10355 177460 45767 2026-06-30T08:10:31Z Ibrahim abusufyan 12706 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1354928967|Ajani Anibijuwon Omisore]]" 177460 wikitext text/x-wiki Lowa '''Ajani Anibijuwon Omisore''' Listen c (hedde 1841 – 18 mars 1941) ko mawɗo leydi [[Yimɓe Yarbanko'en|Yoruba]] to [[Ifẹ|Ife]], leydi Nijeer Biritaan, sosɗo wuro Ayepe-Olode, sosɗo laamu Omisore . O heɓi tiitoonde Lowa ko Ooni (Laamɗo) [[Adelekan Olubuse I]] mo Ife, ɗum waɗi mo ɗiɗaɓo e Ooni. Caggal ɗuum o wonii laamɗo e laamɗo to Ife, [[Ademiluyi Ajagun|o]] waɗti heen [[Adesoji Aderemi|laamu]] Ooni. O ardii e o ardii mahngo laabi mawɗi Ife e dow yiɗde Ooni Ajagun, caggal ɗuum o sosi wuro Ayepe-Olode, ngo o wayli gila e ladde ɓuuɓnde, nde dogooɓe daabaaji kuutortonoo ko adii ɗuum. == Hesɗitinde Ife == [[Adelekan Olubuse I]], Ooni 46ɓo Ife, rokki Omisore tiitoonde laamɗo Lowa, ɗum noon rokki mo doole mawɗe e semmbe e nder [[Ifẹ|Ife]] . Ooni [[Ademiluyi Ajagun]] yiɗiino jokkondire laabi jokkondirɗe [[Ifẹ|Ife]] e gure mawɗe koɗdiiɗe. Omisore toɗɗaama ngam ardaade fedde sukaaɓe waawɓe golle ummoriiɓe e nokkuuji Ife ceertuɗi ngam mahde laabi keewɗi hakkunde gure e nder gure ko wayi no laawol Ife-Ede, laawol Ife-Ondo, e laabi wurooji keewɗi, ɗi ngoni haa hannde e nder Ife. Golle makko e mahngo e innde makko addani mo teddungal e anndireede no Lowa nii. == Sosngo Ayepe-Olode == E nder mahngo makko to Ife, o yiyti ladde mawnde e nder ladde, o naamndii Ooni Ajagun yamiroore remde e leydi ndii. Omisore hokkaama yamiroore heɓde jeyi leydi mawndi, ndi ummorii ko e maayo Aaye haa e maayo Ahanran. Omisore ina rema geɗe leydi, ina addana ɗum jom en jawɗeele en yoɓooɓe mo njoɓdi ngam fiyde e remde e leydi mum. O mahii hoɗorde hoɗorde waɗnde e ɓalewol leɗɗe ina wiyee ''Epo-Igi'' e [[Yoruba language|ɗemngal Yoruba]] . Ko huunde teskinnde no feewi haa yahooɓe rewooɓe, ina keewi wiyde nokku oo ko, Aba Elepo ; (wuro hut ina waɗi leɗɗe ɓaleeje). Wuro ngo mawni ko yaawi, wonti nokku njulaagu, ngu dañi remooɓe e dogooɓe ladde ummoriiɓe nokkuuji ko wayi no Oshun, Ondo, Igbomina, e Benin. <ref name="cpm" /> E naatgol kakawo e ndema kaalis e hitaande 1910–1920, Omisore fuɗɗii aawde leɗɗe kakawo keewɗe, ɗe ngaddi remooɓe ummoriiɓe gure Yoruba ceertuɗe. Ɗum kadi addani eliteeji Ife ɓurɗi heewde e leydi makko, ndi o rokki leydi. E hitaande 1927, o rokki geɗe leydi jom suudu makko, laamɗo biyeteeɗo [[Adesoji Aderemi]] (mo resndi ɓiyiiko debbo; Olapeju-yumma maayɗo Tejumade Alakija). Kadi pecce leydi ndokkaama ko laamɗo Adereti (baaba Ooni Okunade Sijuwade) ina heen mawɗo Adetipe maayɗo e caggal ɗuum, feccere leydi rokkaama e dow wellitaare mawniiko gorko, laamɗo Adewuyi Alausa (miñiiko mawɗo Ooni Aderemi). == Ñaawirde ngenndiire == Omisore wonnoo ko hooreejo Ñaawirde Toownde, ɗo o walli laamuuji koloñaal Angalteer ngam safrude luural hakkunde leyɗeele rewrude e politik laamu nguu . Laamu koloñaal Angalteer dartini Omisore e laamu e ñaawirdu fotde lebbi 3 e dow ɗaɓɓaande Ooni Ajagun. Ko o tuumaa koo ko « waasde tawtoreede batu nanondiral noddaango to Afin caggal luural hakkunde ɓiɓɓe worɓe ɗiɗo ɓee » e ɓoornaade wutte keeriiɗo « e yeeso Ooni mo Ooni ƴettata salaare ». Kapiteen WA Ross, jaagorgal koloñaal Angalteer to diiwaan Oyo, winndii ko fayti e Omisore laabi ɗiɗi e hitaande 1923 e hitaande 1925. E hitaande 1923, Ross siftinii Omisore ko nii : == Njawdi == E hitaande 1930, laamɗo [[Adesoji Aderemi]] ƴetti jappeere laamu, hono Ooni, Omisore waawi semmbinde doole mum ɓeydotooɗe. Omisore maayi ko e hitaande 1941. Hoɗorde makko keeriinde ina woni to Ogbon Oya, ina yahra e duuɓi 120 haa 135. Nde mahiraa ko e mbaadi mahdi Beresiil. Omisore ko baaba Oba Daawuda Olajide Omisore e mawniiko gorko politik Najeriya [[Iyiola Omisore|biyeteeɗo Iyiola Omisore]], gonnooɗo cukko guwerneer e senateer [[Diiwal Osun|diiwaan Osun]] . 879rjzym9zaofg3354n3seotw5v79ww 177461 177460 2026-06-30T08:11:10Z Ibrahim abusufyan 12706 177461 wikitext text/x-wiki {{Databox}} Lowa '''Ajani Anibijuwon Omisore''' Listen c (hedde 1841 – 18 mars 1941) ko mawɗo leydi [[Yimɓe Yarbanko'en|Yoruba]] to [[Ifẹ|Ife]], leydi Nijeer Biritaan, sosɗo wuro Ayepe-Olode, sosɗo laamu Omisore . O heɓi tiitoonde Lowa ko Ooni (Laamɗo) [[Adelekan Olubuse I]] mo Ife, ɗum waɗi mo ɗiɗaɓo e Ooni. Caggal ɗuum o wonii laamɗo e laamɗo to Ife, [[Ademiluyi Ajagun|o]] waɗti heen [[Adesoji Aderemi|laamu]] Ooni. O ardii e o ardii mahngo laabi mawɗi Ife e dow yiɗde Ooni Ajagun, caggal ɗuum o sosi wuro Ayepe-Olode, ngo o wayli gila e ladde ɓuuɓnde, nde dogooɓe daabaaji kuutortonoo ko adii ɗuum. == Hesɗitinde Ife == [[Adelekan Olubuse I]], Ooni 46ɓo Ife, rokki Omisore tiitoonde laamɗo Lowa, ɗum noon rokki mo doole mawɗe e semmbe e nder [[Ifẹ|Ife]] . Ooni [[Ademiluyi Ajagun]] yiɗiino jokkondire laabi jokkondirɗe [[Ifẹ|Ife]] e gure mawɗe koɗdiiɗe. Omisore toɗɗaama ngam ardaade fedde sukaaɓe waawɓe golle ummoriiɓe e nokkuuji Ife ceertuɗi ngam mahde laabi keewɗi hakkunde gure e nder gure ko wayi no laawol Ife-Ede, laawol Ife-Ondo, e laabi wurooji keewɗi, ɗi ngoni haa hannde e nder Ife. Golle makko e mahngo e innde makko addani mo teddungal e anndireede no Lowa nii. == Sosngo Ayepe-Olode == E nder mahngo makko to Ife, o yiyti ladde mawnde e nder ladde, o naamndii Ooni Ajagun yamiroore remde e leydi ndii. Omisore hokkaama yamiroore heɓde jeyi leydi mawndi, ndi ummorii ko e maayo Aaye haa e maayo Ahanran. Omisore ina rema geɗe leydi, ina addana ɗum jom en jawɗeele en yoɓooɓe mo njoɓdi ngam fiyde e remde e leydi mum. O mahii hoɗorde hoɗorde waɗnde e ɓalewol leɗɗe ina wiyee ''Epo-Igi'' e [[Yoruba language|ɗemngal Yoruba]] . Ko huunde teskinnde no feewi haa yahooɓe rewooɓe, ina keewi wiyde nokku oo ko, Aba Elepo ; (wuro hut ina waɗi leɗɗe ɓaleeje). Wuro ngo mawni ko yaawi, wonti nokku njulaagu, ngu dañi remooɓe e dogooɓe ladde ummoriiɓe nokkuuji ko wayi no Oshun, Ondo, Igbomina, e Benin. <ref name="cpm" /> E naatgol kakawo e ndema kaalis e hitaande 1910–1920, Omisore fuɗɗii aawde leɗɗe kakawo keewɗe, ɗe ngaddi remooɓe ummoriiɓe gure Yoruba ceertuɗe. Ɗum kadi addani eliteeji Ife ɓurɗi heewde e leydi makko, ndi o rokki leydi. E hitaande 1927, o rokki geɗe leydi jom suudu makko, laamɗo biyeteeɗo [[Adesoji Aderemi]] (mo resndi ɓiyiiko debbo; Olapeju-yumma maayɗo Tejumade Alakija). Kadi pecce leydi ndokkaama ko laamɗo Adereti (baaba Ooni Okunade Sijuwade) ina heen mawɗo Adetipe maayɗo e caggal ɗuum, feccere leydi rokkaama e dow wellitaare mawniiko gorko, laamɗo Adewuyi Alausa (miñiiko mawɗo Ooni Aderemi). == Ñaawirde ngenndiire == Omisore wonnoo ko hooreejo Ñaawirde Toownde, ɗo o walli laamuuji koloñaal Angalteer ngam safrude luural hakkunde leyɗeele rewrude e politik laamu nguu . Laamu koloñaal Angalteer dartini Omisore e laamu e ñaawirdu fotde lebbi 3 e dow ɗaɓɓaande Ooni Ajagun. Ko o tuumaa koo ko « waasde tawtoreede batu nanondiral noddaango to Afin caggal luural hakkunde ɓiɓɓe worɓe ɗiɗo ɓee » e ɓoornaade wutte keeriiɗo « e yeeso Ooni mo Ooni ƴettata salaare ». Kapiteen WA Ross, jaagorgal koloñaal Angalteer to diiwaan Oyo, winndii ko fayti e Omisore laabi ɗiɗi e hitaande 1923 e hitaande 1925. E hitaande 1923, Ross siftinii Omisore ko nii : == Njawdi == E hitaande 1930, laamɗo [[Adesoji Aderemi]] ƴetti jappeere laamu, hono Ooni, Omisore waawi semmbinde doole mum ɓeydotooɗe. Omisore maayi ko e hitaande 1941. Hoɗorde makko keeriinde ina woni to Ogbon Oya, ina yahra e duuɓi 120 haa 135. Nde mahiraa ko e mbaadi mahdi Beresiil. Omisore ko baaba Oba Daawuda Olajide Omisore e mawniiko gorko politik Najeriya [[Iyiola Omisore|biyeteeɗo Iyiola Omisore]], gonnooɗo cukko guwerneer e senateer [[Diiwal Osun|diiwaan Osun]] . ==Firooji== 273mrtmd3wgvvhrgqdgujzxty5l5g5j Aminu Tambuwal 0 34338 177294 144271 2026-06-29T14:26:22Z Hauwa ali umar 8656 177294 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Aminu Waziri TambuwalListenR''' (jibinaa ko 10 lewru Yarkomaa 1966) ko awokaajo e siyaasaajo Naajeeriya, o laati Senator haa Sokoto Sud gila 2023. O laati guwerneer lesdi Sokoto diga 2015 haa 2023 Wakiili'en Lesdi Naajeeriya diga 2011 haa 2015.<ref>{{cite news|date=31 January 2022|url=https://www.vanguardngr.com/2022/01/governor-tambuwal-joins-2023-race-formally-declares-for-presidency/|location=Lagos, Nigeria|title=Governor Tambuwal joins 2023 race, formally declares for presidency|last=Bankole|first=Idowu|access-date=20 September 2024|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref> Tambuwal wakilti diiwal lesdi Tambuwal/Kebbe lesdi Sokoto bana tergal teddungal nder suudu joonde diidaaɗi diga hitaande 2003 haa hitaande 2015. == Nguurndam e jaŋde puɗɗagol == Aminu Waziri Tambuwal jibinaa ko ñalnde 10 Yarkomaa 1966, e nder wuro Tambuwal e nder diiwaan Sokoto, e galle Faatimata e Waziri Tambuwal. O janngi duɗal leslesal Tambuwal, Tambuwal, diiwaan Sokoto, ɗo o heɓi seedantaagal makko gadanal e hitaande 1979 ; e duɗal jannginooɓe laamu, Dogon-Daji, ɗo o heɓi seedantaagal jannginooɓe tolno ɗiɗaɓo e hitaande 1984. Ndeen o yahii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Usman Dan Fodio, Sokoto, ɗo o janngi sariya, o heɓi dipolom makko LLB (Hons) e hitaande 1991. O timmini jaŋde makko sariya doole hitaande wootere to duɗal sariya leydi Najeriya, Lagos, o heɓi BL makko, o noddiraa Bar e hitaande 1992.<ref name="nass">{{cite web|url=https://www.nass.gov.ng/nass2/portfolio/profile.php?id=hon.aminu.waziri|publisher=nass.gov.ng|title=National Assembly &#124; Federal Republic of Nigeria|access-date=5 December 2016}}</ref> Gaagaa jaŋde makko ngam heɓde seedantaagal sariya, o naatii e duɗe keewɗe caggal leydi, ina jeyaa heen : Master Class Regulatory Telecoms–Bath UK, 2004 ; Sariyaaji ngam sekteeruuji jokkondiral –BMIT, Johannesburg, Afrik worgo, 2004 ; Reglementaasiyoŋ njulaagu-UK, Biriksel, 2005 ; Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Tulane – Binnditagol sariyaaji hakkunde leyɗeele, 2005 ; Duɗal jaaɓi haaɗtirde Stanford to bannge njulaagu – Semmbe e kaaldigal, 2008 e KSG Harvard – Njulaagu e nder faggudu luumo. == Golle politik == Tambuwal fuɗɗii janngude ɓoggi sariyaaji gila 1999 haa 2000, nde o woni balloowo keeriiɗo e geɗe sariyaaji to Senator Abdullahi Wali, hooreejo Senaa e oon sahaa. E hitaande 2003, o dañii ƴamɗe ngam suɓaade jooɗorde dipiteeji ngam wonde wakiliijo diiwaan Kebbe /Tambuwal, o suɓaama e nder suudu dipiteeji e dow laylaytol lannda leƴƴi Naajeeriya (ANPP). Lebbi seeɗa caggal wooteeji mawɗi 2007, o woppi lannda leƴƴi demokaraasi (DPP), o wondi e gonnooɗo guwerneer diiwaan Sokoto, Attahiru Bafarawa. Kono nde DPP salii tikketuuji ngartam e gonnooɗo depiteeji ANPP, Tambuwal ruttitii e ANPP, ɗo o dañi haa jooni ƴettude tikket ngam suɓaade. Kono kadi, nde kanndidaa guwerneer ANPP to diiwaan Sokoto e wooteeji 2007, Alhaji Aliyu Wamakko, duppi lannda ka ngam PDP, Tambuwal kadi tokki ɗum. Tambuwal ina joginoo birooji keewɗi e nder suudu nduu. E hitaande 2005, o wonti hooreejo suudu sarɗiiji (minorité) haa o woppi lannda PDP. Nde o artiraa e suudu sarɗiiji e hitaande 2007, o suɓaama kadi cukko hooreejo fedde nde. E wakkatiiji feere-feere, Tambuwal laati tergal nder goomuuji ɗuuɗɗi bana goomuuji suudu sarɗiiji dow kuuɗe & njulaagu, jokkirli, kiitaaji, hakkunde parlemaaji e jawdi ndiyam. O woniino kadi tergal e goomu ad hoc suudu sarɗiiji ngam ƴeewtaade doosɗe leydi, caggal nde ɓiɗɗo makko fav jibinaa Ibrahim Waziri mo woni kala ina joginoo safaara caggal nafoore makko. Ko kanko woni hooreejo goomu ad hoc ƴeewtotooɗo ciimtol goomu wiɗto laamu luulndiingo ngo Ndudi Elumelu ardii ; hooreejo, Goomu leslesu suudu sarɗiiji ngam kuulal ngam waylude sariya kuutoragol leydi, e hooreejo golloowo, Goomu suudu sarɗiiji dow doole. O woniino hooreejo delegaasiyoŋ Naajeeriya to Asamblee Parlemaa Afrik, Kariibi, Pasifik e Dental Orop (ACP-UE) e wonde cukko hooreejo, Goomu Faggudu ACP-UE, yuɓɓinaangu to Prague, Republique Cekoslowaki e lewru abriil 2009. Ñalnde 28 lewru Oktoobar hitaande 2014, Tambuwal ummiima e laamu PDP, fayi e luulndo APC, balɗe seeɗa caggal ɗuum, defte kisal makko ƴettaa e juuɗe Inspekteer Jeneraal Polis, ko ɗum huunde nde Naajeeriyankooɓe ñaawii wonde ko huunde barbareeje e nde wonaa demokaraasi Lummbinoowo sariya, Mr Olisa Agbakoba (SAN) ɗon mari miijo dow hukuumaaji polis'en ɗon mari haaje ittugo ballal Tambuwal ngam polis'en ɗon mari haaje firtugo e huuwugo sariya. Ñalnde 11 lewru abriil hitaande 2015, Tambuwal haɓaama e suɓngooji Guwerneer diiwaan Sokoto, o heɓi heen nafoore. O huccaa laamu ko ñalnde 29 mee 2015. Ñalnde 4 sulyee 2018, Tabuawal fusi Diiso Ngardiigu Dowla oo fof. Jaagorɗo leydi Amerik hono John Kerry ina ƴetta foto e Sultan Muhammadu Sa'ad Abubakar, e guwerneer Sokoto Aminu Waziri Tambuwai to galle Sultan to Sokoto, leydi Naajeeriya, ñalnde 23 lewru bowte hitaande 2016, hade jaagorgal leydi ndi waɗde batuuji e ardiiɓe diineeji ɓooyɗi. Ñalnde 1 ut 2018, Tambuwal ummii e lannda Demokaraasi Leƴƴi. Suɓol guwerneer lesdi Sokoto 9 mars 2019 e 22 mars 2019, suɓol ɓeydaari lesdi Sokoto, Tambuwal suɓaama dow laamu lesdi sokoto nde o heɓi 512,002 woote nden boo luutndiiɗo maako Mr. Aliyu mo All Progressive Congress heɓi woote 511,6.E lewru oktoobar 2018, Tambuwal hollitii wonde ina jogori daranaade hooreejo leydi, o wiyi kadi ina foti ɗaɓɓude jappeere ɓurnde toowde ngam « wuurtinde faggudu maayndu ». Bayyinaango maako wari saa'aaji seɗɗa ɓaawo hooreejo senateer, Bukola Saraki, nasti nder kawtal hooreejo lesdi PDP. Tambuwal jeyaa ko e doggol juutngol kanndidaaji 12 tawi heen 4 ko diiwaan makko to bannge worgo-fuɗnaange-rewo, ƴamatnooɗo PDP ngam suɓaade hooreejo leydi. Tambuwal ina yiɗaa e nder woote ɗee, o jeyaa ko e kanndidaaji nay ɓurɗi mawnude (Atiku Abubakar, Rabiu Kwankwaso e Bukola Saraki) ɗi yimɓe heewɓe cikkata maa keɓ yahdu e waylooji politik e nder kanndidaaji makko. Geɗe keewɗe ina heen duuɓi makko tokoosi e nder tawtoraaɓe, humpito politik, binnditagol makko ngol aldaa e paltoor ummoraade e ñaawoore fenaande, ɓeydi fartaŋŋe makko naatde e primaar. Annduɓe ɗonno wi'a to Tambuwal heɓi ticket PDP o laatoto ƴamɗe mawɗe ngam hooreejo lesdi Muhammad Buhari, juulɗo woylaare, mo ɗon mari haaje suɓol.<ref>{{cite news|title=icons: Aminu Waziri Tambuwal (Sokoto State Governor)|url=https://tribuneonlineng.com/icons-aminu-waziri-tambuwal-sokoto-state-governor/|date=8 February 2023|access-date=20 September 2024|newspaper=[[Nigerian Tribune]]}}</ref> Gomna Nyesom Wike mo lesdi Rivers woni ardiiɗo Tambuwal ngam suɓuki PDP. Woodi habaruuji dow ballal Governor Wike ngam Tambuwal ngam yidde maako o laata cukko hooreejo lesdi Tambuwal to o heɓi nominaasiyoŋ PDP. Kono won wullitaango aspirant en woɗɓe wonde Wike ina jogori huutoraade njeñtudi primaar ngam weltinde kanndidaa mum Tambuwal. Kulol maɓɓe ummorii ko e Wike jogaade doole keewɗe e Goomu Ngatamaare Ngenndiijo (NEC) lannda ka, nde tawnoo ko kanko tan toɗɗii hooreejo mum, hono Uche Secondus. Geɗe goɗɗe ɓeyduɗe kulol manipulaasiyoŋ primaar ko wonde Wike ko kañum ɓuri heewde kaalis e lannda kaa kadi primaar maa yuɓɓine e dowla makko ɗo o jogii doole keewɗe. Won e yiɗɓe wonde hooreejo leydi ɗaɓɓiri Goomu ngenndi gollordu lannda kaa yo ummo e Port Harcourt, waɗta ɗum e nokku mo alaa ko woni e mum, ɗo Wike jogoraani jogaade batte no feewi. Kono Wike wiyi ina hulɓina polarize lannda ka so tawii nokku kawgel ngel ina foti yaltude e Rivers State. Tambuwal woni ɗiɗaɓo e 693 woote depiteeji caggal Atiku Abubakar mo heɓi 1 532 woote e nder primaaruuji baɗaaɗi to wuro Port Harcourt ñalnde 6 oktoobar 2018. Bukola Saraki heɓi 317 e Rabiu Kwankwaso 158 woote. Tambuwal toɗɗaama hooreejo, goomu senaa ngam koɗki senaa 10ɓo ñalnde 8 ut 2023. == Tuumeede fenaande e bonanndeeji == Ñalnde 26 lewru Seeɗto hitaande 2015, Komiseer toppitiiɗo ko feewti e bonanndeeji faggudu e kaalis, luulndiima doole guwerneer diiwaan Sokoto, hono Aminu Tambuwal, ngam yaafnaade tuumaaɗo joy ina jeyaa heen komisariyaajo golloowo e nder kabine mum e gonnooɗo guwerneer diiwaan Sokoto Attahiru Bafarawa ngam fenaande 15 miliyaar naira. Ñalnde 2 lewru abriil 2022, Komisiyoŋ toppitiiɗo bonanndeeji faggudu e kaalis, EFCC hollitii wonde guwerneer Aminu Tambuwal loppitii 189 miliyaar ugiyya e nder duuɓi jeegom, o wayli konte laamu nguu e konte yimɓe jeyaaɓe e leydi ndii. EFCC hollitii wonde kaalis o diwtii e konte Abubakar Mohammed Barau, Abuubakar Bello Gandi, Buba S Sambo e woɗɓe. Ñalnde 18 lewru Seeɗto hitaande 2025 laamu diiwaan Sokoto hollitii wonde laamu Aminu Tambuwal hiisaaki 16,1 miliyaar ugiyya (16,1 miliyaar ugiyya) yeeyeteeɗo e sosiyetee Sokoto Investment. == Jaɓɓungal mawngal e nder golle Guwerneer == Ɗoon e ɗoon, Gomnaajo keso hunnaaɗo oo ƴetti golle ngam sankitaade laamu diiwaan Sokoto. O yiɗi ko yuɓɓinde golle e porotokolle laamu e heɓtude jawdi laamu majjundi e/walla wujjaandi tawa ina waɗi kaalis. O fuɗɗi kadi kuugal ngam ittugo kuugal laamu lesdi Sokoto dow kuuɗe jinneeji. Nde Aminu Waziri Tambuwal yotti jooɗorde guwerneer, o fotti e Dowla Sokoto mo njuɓɓudi mum ŋakki. Ko ɓuri miliyoŋaaji 1,1 sukaaɓe kollitaama ina njalti e duɗe, sukaaɓe ɓe ngalaa golle ina njillondiri e laabi, opitaaluuji ɗi ngonaa gollotooɗi e nokkuuji laamuuji ɗi njippiima no feewi, tawi noon gonnooɗo guwerneer oo e wondiiɓe mum ina ñammina njurum mum en e fenaande mum en. O ummii e nitty - gritty ngam sosde goomu gollordu ngam heɓtude jawdi laamu e kaalis majjuɗo e wujjaaɗo. Goomu ngu yimɓe ummoriiɓe e lanndaaji keewɗi ngoni. Goomu nguu waawii yiytude e heɓtude miliyaaruuji Naira to kaalis Dowla oo, mo Guwerneer oo waɗti golloraade ɗoon e ɗoon, e rewrude e mahngo njuɓɓudi casting ko wayi no Laabi, Standarduuji hakkunde leyɗeele, Duɗe, Ƴellitaare ndiyam, Ƴellitaare Opitaal e Sugriculter e Agriculter e Agriculter to, renndooji, e Sektoraaji goɗɗi gonɗi e Dowla.Rewtin'de Cellal Laamu Aminu Waziri Tambuwal nder jiha Sokoto fuɗɗi kampaniire mawnde ngam heɓugo ummaatoore ngam heɓuki njamu nder jiha kan. Njuɓɓudi makko fuɗɗorii ko e njuɓɓudi cellal. E nder duuɓi jowi gadani ɗii 250 nokkuuji cellal puɗɗiiɗi (Centre de la santé primaire) ko maa Mahi, Peewniraa, Ɓeydii e kaɓirɗe timmuɗe e nder renndooji Laddeeji ɗii e nder ɗeen duuɓi, njuɓɓudi Aminu Waziri Tambuwal mahii feewnitaama ɓeydiima e kaɓirɗe timmuɗe Opitaal Janngirde Jaaɓi-haaɗtirde Sokoto State, Kasarawa. E opitaal Premier to nokkuure laamu Tambuwal. O mahii kadi opitaal mawɗo e nder zoneeji tati senateeruuji E nokku ƴeewndo safaara e ƴeewndo safaara yahruɗo yeeso to Farufaru, nokku laamu Wamako. E nder eɓɓaande cellal Aminu Waziri Tambuwal, fotde teemedde jeegom (600) opereeji e ko ina tolnoo e 4000 ñawɓe woɗɓe mballitaama. == Rewolisiyoŋ e nder mahngo laabi == E nder duuɓi joweeɗiɗi ɗi o woni Gomnaajo lesdi Sokoto, Aminu Waziri Tambuwal mahii ko ɓuri kilooji 100, o timminii kadi golle mahngo laabi e fly overs ɓurɗi heewde e nder renndooji laddeeji e nokkuuji ndema . Laawol jokkingol peewnaangol Kasarawa 12 kiloomeeteer laawol otooji ɗiɗi e nder diiwaan laamu nokku Wamako. Pewnugol Two flyover mo maa miijo ngam ustude jolngo e nder wuro ngo. Gooto nder maɓɓe ɗon maha haa roundabout Dandima haa nokkuure laamu lesdi Sokoto woylaare, goɗɗo on ɗon maha haa Runjin Sambo haa nokkuure laamu lesdi Sokoto woylaare. Laamu Aminu Waziri Tambuwal waɗii laawol kilooji 50 jokkondirngol e renndooji tati Illela Huda, Gare e Gidan mata. == Laamu nguu e nder porogaraamuuji doole == Laamu Aminu Waziri Tambuwal e les njiimaandi Aminu Waziri Tambuwal Faggudu e Doole, udditii e dow laawol, Taskaramji Doole ɓurɗi yuumtude e Duumotooɗi e nder daartol diiwaan Sokoto. Wonnde e ɓiɓɓe porogaraamuuji ɗii ko porogaraamuuji jowitiiɗi e ƴellitaare duumotoonde (SDGs) e laamu diiwaan Sokoto naftorii ɗum ko ɓuri miliyaaruuji 5. Aminu Waziri Tambuwal seediima jaŋde sukaaɓe 1 700 worɓe e rewɓe ɓe laamu leydi ndi jannginii e heblude karallaagal. Feccere 100 Busuuji njulaagu e nder diiwaan hee 23 LGA, sosde dokkal mikroo 10 000 kala Debbo njulaagu tokooso e sosde peeje dokkal mikroo e 300 miliyoŋ, udditi 70 miliyoŋ keep Initiatives kala LGA ngam sukaaɓe e rewɓe, goɗɗum reservtisans loft ngam 50 miliyoŋ. == Ɓeydude Jaŋde == Ina faamni, Guwerneer ina teddini Jaŋde, Haa teeŋti e Jaŋde Sukaaɓe Rewɓe. O yi’i jaŋde sukaaɓe rewɓe ko hakke mo laamu leydi ndi foti yoɓde. Laamu Aminu Waziri Tambuwal ɓeydii ceede ɗe lesdi hokkata ngam jangirde. O sosi kadi fedde jaŋde sukaaɓe rewɓe nde daranii ko ɓeydude sukaaɓe rewɓe e nder duɗe tawa ina jokkondiri e jibnaaɓe mum en e renndooji mum en e nafoore jaŋde sukaaɓe rewɓe. Laamu Aminu Waziri Tambuwal hollitii wonde ina jokki e ƴellitde jaŋde leydi ndii e lewru Duujal 2015 . O Hesɗitinii kadi Duɗe e nder kala nokku laamu nokku. O mahii Duɗe ɗiɗi hakkundeeje e nder nokkuuji 23 laamu nokkuuji ɗii fof. O feewnitii 1500 duɗal leslesal e 180 duɗal hakkundeewal tokosal. Laamu Aminu Waziri Tambuwal ƴettii duɗal jaaɓi haaɗtirde Shehu Shagari to duɗal jaaɓi haaɗtirde jaŋde . Aminu Waziri Tambuwal sosi Duɗal Infirmiyee e Rewɓe e nokku laamu Kware. Haa jooni laamu maako waɗii ceede ɗuuɗɗe ngam jangirde, nden boo jaɓi yoɓugo ceede janngirde NECO e NABTEB ngam denndaangal 23000 janngooɓe SS3 nder duɗe mawɗe laamu nder jiha kan. == Demal == To bannge ndema, njuɓɓudi laamu Aminu Waziri Tambuwal kadi ina teeŋtini Demal e nder ajendaaji mum teeŋtuɗi. E nder duuvi joyi zi, nde soodi ko ina tolnoo e 10 000 ton njuvvudi ngam remooɓe diiwaan Sokoto. Laamu Aminu Waziri Tambuwal hokki remooɓe 120 tarakteer Massey Ferguson e nder 23 LGA. Dowla Sokoto e ballal Banke Adunaajo ina jogii doole 3500 neɗɗo, Sukaaɓe e Rewɓe e nder Agro - Processing ɓeydugol ƴellitaare e ballal ɓeydugol nguurndam (APPEALS). Laamu Aminu Waziri Tambuwal timminii eɓɓaande doole kisal (IPP) nde laamu nguu roni, tawa ina woni to Kalambaina. O mahi kadi Galle Gidan Salanke, Koldaa Demokaraasi, Wurno. Laamu Aminu Waziri Tambuwal heɓi ceede 4billion ɗe Banki lesdi Naajeeriya (CBN) heɓi ngam heɓuki 16,000 remooɓe maaro e tomate. Miliyoŋ maaro Dangote e nokkuure ɓuuɓnde ɓuuɓnde Marok to nokkuuji Kware e Kalambaina e nder diiwaan hee.Jam Gomnati lesdi Sokoto ɗon mari wakkati seɗɗa ngam tabitinki sektoru kisal nder hukuumaaji kisal ɗin ɗon hokka kisal bana ko laarani ummaatoore via. Ɗum addani Dowla Sokoto heɓde weeyo jam sabu kawral hakkunde denndaangal konuuli gonɗi e dowla oo. Sinerji maɓɓe ustii bonanndeeji baɗnooɗi ko adii ɗuum ko wayi no Kidnapping, Banditry, Wuyɓe Arm, e ko nanndi heen e bonanndeeji renndo. Laamu Aminu Waziri Tambuwal ɗon habda bee caɗeele kisal nder jiha kan bee sosde Komitiiru hukuumaaji pamari ɗin e hokkugo hukuumaaji kisal ko hewti ngam hokkugo ɓe kuuɗe kisal, mootaaji e ceede maɓɓe ngam ɓe laara welwelo maɓɓe. Aminu Waziri Tambuwal hokki ko ɓuri mootaaji 500 ngam hukuumaaji rento haa lesdi Sokoto. == Njeenaaje e njeenaari == Njeenaari Goomu Faggudu e Renndo Dental Afrik. Afrik ina rokka njeenaaje laamu. Njeenaari gorko ɓurɗo moƴƴude e hitaande 2019 mo Silverbird. Njeenaari ɓurndi moƴƴude e Banke Adunanke. Governor ɓurɗo moƴƴude e jaŋde e nder leydi Najeriya. Njeenaari guwerneer hitaande ndee. Doktoor tedduɗo e sariyaaji to duɗal jaaɓi haaɗtirde Usmaan Danfodio, Sokoto 2012. Doktoor tedduɗo e sariya ummoraade e duɗal jaaɓi haaɗtirde Achievers, Owo, diiwaan Ondo 2019. Doktoraa tedduɗo mo duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal leydi Enugu, Owo, leydi Ondo 2013. Doktoraa tedduɗo e njuɓɓudi laamu to duɗal jaaɓi haaɗtirde katolik Godfrey Okoye to Enugu. Njeenaari laamu diiwaan Sokoto 2012. Njeenaari la Fooyre 2013 nde Crans Montana forum ko faati e Afrik & Gollondiral Fuɗnaange-Fuɗnaange. == Teddungal E Tiitoonde == Mi kyar 1 Tiv. Osagie mo laamu Opoji to diiwaan Edo. Obong Ufam mo diiwaan Akwa-Ibom. Udonyi Oro mo Oron to diiwaan Akwa-Ibom. Bobagunwa mo diiwal ilawe ekiti. Aridunnu laamu Ijero diiwaan Ekiti. Ikeoha mo Obingwa, diiwaan Abia. Danmajen zuru kebbi dowla. Garkuwan lafiagi to diiwaan kwara. Maidawakin gashaka to diiwaan taraba. Matawallen sokoto. == Jokkondire karallaagal == E nder golle makko, Tambuwal ko tergal tiiɗngal no feewi e nder fedde awokaaji leydi Najeriya (NBA), e nder duuɓi. Tergal, Fedde Awokaaji Naajeeriya Jaagorɗo jokkondiral hakkunde yimɓe, fedde awokaaji leydi Najeriya (1996–1997) Tergal, Goomu ƴeewndo doosɗe leydi fedde awokaaji leydi Najeriya (1997–1998) Sekereteer Catal Sokoto, Fedde Awokaaji Naajeeriya (1997–1998) Balloowo hooreejo ceede lesdi haa kawtal awokaaji lesdi Naajeeriya (1998–2000) Balloowo arandeejo hooreejo leydi lesdi haa kawtal awokaaji lesdi Naajeeriya (2000–2002) Tergal, Fedde Benchers Naajeeriya Tergal, Fedde Adunaare Awokaaji Tergal, Fedde Awokaaji Amerik == Tuugnorgal == <references /> ed7h31utc9wwbfprb6fahw2vk55v7yd Osakwe Modestus 0 34463 177217 145211 2026-06-29T12:20:07Z Isa Oumar 9821 177217 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Osakwe Abiazie Modestus''' ko siyaasaajo Naajeeriya, jooni woni wakiiliijo diiwal Isu haa suudu joonde diidaaɗi lesdi Imo.<ref>{{Cite news|last=Akpolu|first=Angela Nkwo-|date=2023-04-16|title=Imo: PDP's Osakwe Wins Isu State Constituency Poll|url=https://leadership.ng/imo-pdps-osakwe-wins-isu-state-constituency-poll/|access-date=2025-01-06|language=en-US|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]}}</ref><ref>{{Cite news|last=Akpan|first=Samuel|date=2023-04-05|title=Imo PDP to INEC: Declare our candidate for Isu constituency winner of assembly poll|url=https://www.thecable.ng/imo-pdp-to-inec-declare-our-candidate-for-isu-constituency-winner-of-assembly-poll/|access-date=2025-01-06|newspaper=[[TheCable]]|language=en-US}}</ref> == Tuugnorgal == pc9csmlqpsp7qkkrmclmig6g5iol8ii Joseph Folahan Odunjo 0 42413 177441 175707 2026-06-30T07:55:46Z Ibrahim abusufyan 12706 Created by translating the section "Rayuwar farko da ilimi" from the page "[[:ha:Special:Redirect/revision/520530|Joseph Folaha Odunjo]]" 177441 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Mawɗo Joseph Folahan Odunjo ListenR''' (1904–1980) ko winndiyanke, jannginoowo e siyaasyanke Najeriya ɓurɗo anndeede e golle mum e nder binndol sukaaɓe Yoruba. == Nguurndam e jaŋde puɗɗagol == Odunjo jibinaa ko to Ibara, Abeokuta e hitaande 1904. O janngi to duɗal leslesal St Augustine, to Abeokuta, to duɗal jaaɓi haaɗtirde katolik toowngal e to duɗal jaaɓi haaɗtirde London.<ref>{{cite book|url=https://archive.org/details/yorubagurusindig0000falo|url-access=registration|pages=[https://archive.org/details/yorubagurusindig0000falo/page/17 17]–18|title=Yoruba Gurus: Indigenous Production of Knowledge in Africa|year=1999|author=Toyin Falola|publisher=Africa World Press, 1999|isbn=978-0-86543-699-2}}</ref> == Janngingol e Binndol golle == Odunjo fuɗɗi kuugal janngirde maako bana hooreejo janngirde katolik'en, Ibadan diga hitaande 1924 haa 1927, ɓaawo man o laati hooreejo janngirde maako, St Augustine's, Abeokuta. Ko o jannginoowo, o sosi Fedde Fedde Jannginooɓe Katolik ngam haaldude e misiyoŋaaji katolik en e innde jannginooɓe misiyoŋaaji. Odunjo ko jannginoowo e hooreejo duɗe katolik keewɗe gila e kitaale 1940 haa 1950. Golle makko binndaaɗe e hitaande 1958 ina njeyaa e binndanɗe gadane ɗemngal ngal. O winndi defte, pijirlooji, jimɗi e binndanɗe keewɗe e ɗemngal Yoruba. Golle makko bayyinaaɗe caggal ɗuum ngonti ƴoƴre winndooɓe janngo. O woniino tergal tiiɗngal e nder Goomuuji Ortogaraafi Yoruba e hitaande 1966 e 1969. O jokkondirii kadi e Dental Jannginooɓe Naajeeriya e nder duuɓi keewɗi.<ref>{{cite news|url=http://article.wn.com/view/2000/04/29/Remembering_J_F_Odunjo_the_literary_icon/|publisher=Nigerian Guardian|website=WN|title=Remembering J. F. Odunjo, the literary icon|accessdate=June 14, 2016}}</ref><ref>{{cite journal|url=https://books.google.com/books?id=gHgOAAAAYAAJ|title=Black Africa, Volumes 2-3|issn=0034-6640|author=Albert S. Gérard|journal=Review of National Literatures|author-link=Albert S. Gérard|publisher=St. John's University Press|year=1972|location=the University of Virginia|page=195|accessdate=June 14, 2016}}</ref><ref>{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=I-QNAAAAYAAJ|title=Yoruba: A Language in Transition|author=Ayọ Bamgbose|author2=Ọlátúndé O. Ọlátúnjí|publisher=J.F. Ọdunjọ Memorial Lectures|year=1986|location=University of Virginia|accessdate=June 14, 2016}}</ref><ref>{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=m5gUAQAAIAAJ|title=Who's who in Nigeria: a biographical dictionary|author=Daily Times of Nigeria Limited|publisher=Times Press (Magazine Division)|year=1971|accessdate=June 14, 2016}}</ref><ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200005300256.html|title=Odunjo remembered|website=Allafrica|accessdate=June 14, 2016}}</ref> == Politik == E hitaande 1951, o dañi jooɗorde to suudu sarɗiiji hirnaange, caggal ɗuum o wonti jaagorde leydi e golle gadano e nder diiwaan hee. O woniino hooreejo Dental Egbado, kadi omo jogii tiitoonde laamu Asiwaju Egbaland.<ref>{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=egUaAAAAIAAJ|page=212|title=Who's who in Nigeria|publisher=Nigerian Printing and Publishing Company|year=1956|location=the University of California|accessdate=June 14, 2016}}</ref><ref>{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=I-QNAAAAYAAJ&q=joseph+folahan+odunjo+asiwaju+of+egbaland|title=Yoruba: A Language in Transition|author2=Ọlátúndé O. Ọlátúnjí|publisher=J.F. Ọdunjọ Memorial Lectures (University of Virginia)|year=1986|accessdate=June 14, 2016|volume=1|author1=Ayọ Bamgbose|page=5}}</ref> == Wade == Mawɗo Odunjo maayi ko e hitaande 1980. == Golle cuɓaaɗe == == Bindi ɓantol == Ise ni Ogun Ise ("Golle ko ñawu baasal") Toju Iwa re Oremi ("Laaru jikku maa, sehil am") Akójopò ewì alâdùn (1961) == Defte == Omo oku orun (1964; "Ɓiɗɗo debbo maayɗo") Kuye ISBN 978-978-148-016-4 (1978) == Deftere janngirnde == Janngooɓe Yoruba Aláwìíyé (Janngooɓe Yoruba (1975) ISBN 978-0-582-63865-5 (1975) == Tuugnorgal == == Rayuwar farko da ilimi == Odunjo jibinaa ko to Ibara, [[Abeokuta]] e hitaande 1904. O janngi to duɗal leslesal St Augustine, [[Abeokuta|to Abeokuta]], to duɗal jaaɓi haaɗtirde katolik toowngal e [[London|to duɗal jaaɓi haaɗtirde Londres]] . 5mogv3v1r05u6cl8tyijz9s4bpqnl3k 177442 177441 2026-06-30T07:57:06Z Ibrahim abusufyan 12706 177442 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Mawɗo Joseph Folahan Odunjo ListenR''' (1904–1980) ko winndiyanke, jannginoowo e siyaasyanke Najeriya ɓurɗo anndeede e golle mum e nder binndol sukaaɓe Yoruba. == Nguurndam e jaŋde puɗɗagol == Odunjo jibinaa ko to Ibara, Abeokuta e hitaande 1904. O janngi to duɗal leslesal St Augustine, to Abeokuta, to duɗal jaaɓi haaɗtirde katolik toowngal e to duɗal jaaɓi haaɗtirde London.<ref>{{cite book|url=https://archive.org/details/yorubagurusindig0000falo|url-access=registration|pages=[https://archive.org/details/yorubagurusindig0000falo/page/17 17]–18|title=Yoruba Gurus: Indigenous Production of Knowledge in Africa|year=1999|author=Toyin Falola|publisher=Africa World Press, 1999|isbn=978-0-86543-699-2}}</ref> == Janngingol e Binndol golle == Odunjo fuɗɗi kuugal janngirde maako bana hooreejo janngirde katolik'en, Ibadan diga hitaande 1924 haa 1927, ɓaawo man o laati hooreejo janngirde maako, St Augustine's, Abeokuta. Ko o jannginoowo, o sosi Fedde Fedde Jannginooɓe Katolik ngam haaldude e misiyoŋaaji katolik en e innde jannginooɓe misiyoŋaaji. Odunjo ko jannginoowo e hooreejo duɗe katolik keewɗe gila e kitaale 1940 haa 1950. Golle makko binndaaɗe e hitaande 1958 ina njeyaa e binndanɗe gadane ɗemngal ngal. O winndi defte, pijirlooji, jimɗi e binndanɗe keewɗe e ɗemngal Yoruba. Golle makko bayyinaaɗe caggal ɗuum ngonti ƴoƴre winndooɓe janngo. O woniino tergal tiiɗngal e nder Goomuuji Ortogaraafi Yoruba e hitaande 1966 e 1969. O jokkondirii kadi e Dental Jannginooɓe Naajeeriya e nder duuɓi keewɗi.<ref>{{cite news|url=http://article.wn.com/view/2000/04/29/Remembering_J_F_Odunjo_the_literary_icon/|publisher=Nigerian Guardian|website=WN|title=Remembering J. F. Odunjo, the literary icon|accessdate=June 14, 2016}}</ref><ref>{{cite journal|url=https://books.google.com/books?id=gHgOAAAAYAAJ|title=Black Africa, Volumes 2-3|issn=0034-6640|author=Albert S. Gérard|journal=Review of National Literatures|author-link=Albert S. Gérard|publisher=St. John's University Press|year=1972|location=the University of Virginia|page=195|accessdate=June 14, 2016}}</ref><ref>{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=I-QNAAAAYAAJ|title=Yoruba: A Language in Transition|author=Ayọ Bamgbose|author2=Ọlátúndé O. Ọlátúnjí|publisher=J.F. Ọdunjọ Memorial Lectures|year=1986|location=University of Virginia|accessdate=June 14, 2016}}</ref><ref>{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=m5gUAQAAIAAJ|title=Who's who in Nigeria: a biographical dictionary|author=Daily Times of Nigeria Limited|publisher=Times Press (Magazine Division)|year=1971|accessdate=June 14, 2016}}</ref><ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200005300256.html|title=Odunjo remembered|website=Allafrica|accessdate=June 14, 2016}}</ref> == early live == Odunjo jibinaa ko to Ibara, [[Abeokuta]] e hitaande 1904. O janngi to duɗal leslesal St Augustine, [[Abeokuta|to Abeokuta]], to duɗal jaaɓi haaɗtirde katolik toowngal e [[London|to duɗal jaaɓi haaɗtirde Londres]] . == Politik == E hitaande 1951, o dañi jooɗorde to suudu sarɗiiji hirnaange, caggal ɗuum o wonti jaagorde leydi e golle gadano e nder diiwaan hee. O woniino hooreejo Dental Egbado, kadi omo jogii tiitoonde laamu Asiwaju Egbaland.<ref>{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=egUaAAAAIAAJ|page=212|title=Who's who in Nigeria|publisher=Nigerian Printing and Publishing Company|year=1956|location=the University of California|accessdate=June 14, 2016}}</ref><ref>{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=I-QNAAAAYAAJ&q=joseph+folahan+odunjo+asiwaju+of+egbaland|title=Yoruba: A Language in Transition|author2=Ọlátúndé O. Ọlátúnjí|publisher=J.F. Ọdunjọ Memorial Lectures (University of Virginia)|year=1986|accessdate=June 14, 2016|volume=1|author1=Ayọ Bamgbose|page=5}}</ref> == Wade == Mawɗo Odunjo maayi ko e hitaande 1980. == Golle cuɓaaɗe == == Bindi ɓantol == Ise ni Ogun Ise ("Golle ko ñawu baasal") Toju Iwa re Oremi ("Laaru jikku maa, sehil am") Akójopò ewì alâdùn (1961) == Defte == Omo oku orun (1964; "Ɓiɗɗo debbo maayɗo") Kuye ISBN 978-978-148-016-4 (1978) == Deftere janngirnde == Janngooɓe Yoruba Aláwìíyé (Janngooɓe Yoruba (1975) ISBN 978-0-582-63865-5 (1975) == Tuugnorgal == ==firooji== o87hx500zyvvg93xpnvxdram6c1yzbk K. O. Mbadiwe 0 42498 177221 176110 2026-06-29T12:27:41Z Isa Oumar 9821 177221 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Kingsley Ozumba Mbadiwe // C''' (1915–1990) ko ngenndiijo, siyaasyanke, dowla, e jaagorde laamu nder leydi Naajeeriya arandeere, nden boo o laati ammbasadeer Biafran Roving wakkati konu lesdi.<ref>{{Cite web|last=Aniche|first=Emeka|date=2019-12-13|title=Dr. Kingsley Ozumba Mbadiwe (1915–1990) was a nationalist, politician, statesman.|url=https://www.arochukwu.info/post/dr-kingsley-ozumba-mbadiwe-1915-1990-was-a-nigerian-nationalist-politician-statesman|access-date=2022-09-30|website=Notable Aros|language=en}}</ref> == Nguurndam gadano == Mbadiwe jibinaa ko e galle Mbadiwe Odum ummoriiɗo Arondizuogu ndeen les diɗɗal Orlu ngal, ngal diiwaan Imo hannde oo. Kaaw makko, hono Igwegbe Odum, ko mawɗo warngo e jamaanu koloñaal.<ref>{{Cite web |last=Aniche|first=Emeka|date=2019-12-13|title=Dr. Kingsley Ozumba Mbadiwe (1915–1990) was a nationalist, politician, statesman.|url=https://www.arochukwu.info/post/dr-kingsley-ozumba-mbadiwe-1915-1990-was-a-nigerian-nationalist-politician-statesman|access-date=2024-06-21|website=Notable Aros|language=en}}</ref><ref>{{Cite book|last=Fage|first=J. D.|url=https://books.google.com/books?id=n5e4tiaV0fkC&dq=K.+O.+Mbadiwe&pg=PA100|title=The Cambridge History of Africa|last2=Oliver|first2=Roland Anthony|last3=Crowder|first3=Michael|date=1975|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-22409-3|language=en}}</ref> == Jaangirde == O fuɗɗii jaŋde leslesre ko e duɗal katolik St Mary, Port Harcourt, o joofniri ɗum ko e duɗal laamu to Aba. Ndeen o naatii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Hope Waddell, to Calabar, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Aggrey, to Arochukwu, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Igbobi to Lagos e to duɗal jaaɓi haaɗtirde Baptist to Lagos. To duɗal jaaɓi haaɗtirde Baptist, Samuel Akintola e E.E. Esau ko gollotooɓe, won e wondiiɓe makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Igbobi ko Taslim Elias, Horatio Thomas e Ñaawirde F.O. Koker. Caggal jaŋde makko hakkundeere, o naati e njulaagu, o sosi fedde Mbadiwe Produce Association e hitaande 1937. O ummii leydi Naajeeriya ngam janngude to duɗal jaaɓi haaɗtirde Columbia e to duɗal jaaɓi haaɗtirde New York fotde duuɓi keewɗi. Nde o woni to Amerik, o walli e sosde fedde janngooɓe Afriknaaɓe, nde o heɓi heen hakkille debbo gadano Amerik biyeteeɗo Eleanor Roosevelt, jaɓɓiiɗo mo e fedde makko to galle laamorɗo Amerik.<ref>{{Cite news|last=Arogundade|first=Lanre|date=March 16, 1992|title=Abandoned property palaver in Kaduna|work=National Concord}}</ref> == Kugal == Caggal nde o arti U.S., o fuɗɗii golle goɗɗe, o sosi duɗal wiɗto ko faati e naalankaagal Afrik. Ɓooytaani o naati e nder siyaasaaku leydi Najeriya, o naati e Diiso ngenndiijo leydi Najeriya e leydi Kameruun. E hitaande 1951, o suɓaa e nder suudu sarɗiiji diiwaan Fuɗnaange. O toɗɗaa kadi e hitaande 1954, caggal ɗuum seeɗa o toɗɗaa jaagorgal leydi e jawdi ngenndi. E hitaande 1957, o toɗɗaa jaagorgal ko feewti e njulaagu. Kono tan, nafoore makko e politik ko jogaade caɗeele mawɗe nde e nder cakkital hitaande 1958, kanko e Kola Balogun ɓe ndarni Dr. Nnamdi Azikiwe e gardagol Diiso ngenndiijo leydi Najeriya e leydi Kameruun (NCNC). Mbadiwe sosi jaaynde mum wiyeteende The Daily Telegraph ngam waɗde heen njuɓɓudi seppo. Caggal ɗuum o arti e lannda kaa, o toɗɗaa jaagorgal ko feewti e njulaagu e jokkondiral. e wonde kadi jaagorgal keeringal to gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii, wasiyoowo geɗe Afrik. Caggal nde Diiwaan Fuɗnaange seerti o toɗɗaa ko Ammbasadeer Roving e juuɗe hooreejo leydi Biafran Odumegwu Ojukwu, o woni e ndee ɗoo darnde haa wolde hakkunde leyɗeele joofi. == Nguurndam neɗɗo == Mbadiwe jibini ɓiɓɓe njeegomo ko wiyetee Betty, Greg, Paul, Kris, George, e Francis. Miñiiko, James Green Mbadiwe ko jom njulaagu ardinooɗo e konte mum e nder diiwaan Fuɗnaange, o jeyi otel Green’s mo jooni joofni e laawol Ahmadu Bello, Kaduna mahaa e hitaande 1939, Azikiwe yamiri ɗum. Jeyi oo caggal mum wonti nokku coftal ɓalli, J. Green Mbadiwe maayi ko e hitaande 1980. O mahii, o hoɗi hoɗorde maantiniinde, Palas Leñol, to Ndianiche Uno. Ko gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii Sir Abubakar Tafawa Balewa yamiri ɗum e hitaande 1965. O resi heen rewɓe tato. == Tuugnorgal == 9ym00fopcepuou2qn1e4j1in5t9exhj Alex Ekwueme 0 42678 177238 177099 2026-06-29T13:25:16Z Ilya Discuss 10103 177238 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Alexander Ifeanyichukwu Ekwueme''' // c GCON (21 Oktoobar 1932 – 19 Noowammbar 2017) ko siyaasaajo Naajeeriya mo laati cukko hooreejo leydi Naajeeriya arandeejo cuɓaaɗo diga hitaande 1979 haa 1983 wakkati laamu lesdi Naajeeriya ɗiɗaɓuru les lesdi Naajeeriya Shehu Shagari bana me Par. == Nguurndam neɗɗo == Alex Ekwueme jibinaa ko e jibnaaɓe Igbo to wuro Oko, e nder diiwaan Anambra hannde oo ñalnde 21 oktoobar 1932. O maayi ko ñalnde 19 noowammbar 2017 waktu 22ɓo kikiiɗe to suudu safrirdu to Londres. O fotnoo ko fiyde toon caggal nde o arti e komaa mo o yani e mum sabu dogde e hoɗorde makko Enugu.<ref>{{Cite news|date=2020-08-23|title=Alex Ifeanyichukwu Ekwueme, an illustrious African statesman|url=https://guardian.ng/art/alex-ifeanyichukwu-ekwueme-an-illustrious-african-statesman-2/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-03-04|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref> He died at 10:00pm on 19 November 2017 at a clinic in London.<ref>{{Cite news|last=Olawoyin|first=Oladeinde|date=2017-11-20|title=Former Vice President, Alex Ekwueme, is dead|url=https://www.premiumtimesng.com/news/top-news/250014-former-vice-president-alex-ekwueme-dead.html|access-date=2020-06-27|language=en-GB|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref> He h.<ref>{{cite news|date=20 November 2017|title=Former Vice President, Alex Ekwueme, is dead|location=Nigeria|url=https://www.premiumtimesng.com/news/top-news/250014-former-vice-president-alex-ekwueme-dead.html|accessdate=20 November 2017|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref> == Jaangirde == Ekwueme fuɗɗii jaŋde leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde Anglikan St John, to Ekwulobia, caggal ɗuum o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College, to Lagos. Ko o keɓɗo bursi Fulbright to leyɗeele dentuɗe Amerik (ko o gooto e Naajeeriyankooɓe adanɓe heɓde njeenaari ndii), O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Washington ɗo o heɓi dipolomaaji makko e Architecture e peewnugol gure. O heɓi master makko ko e peewnugol wuro. Dr. Ekwueme heɓi kadi dipolomaaji to duɗal jaaɓi haaɗtirde Londres to bannge ganndal renndo, daartol, filosofi e sariya. O yahi caggal ɗuum haa o heɓi doktoraa makko. e nder Architecture to duɗal jaaɓi haaɗtirde Strathclyde, hade makko heɓde dipolomaaji BL (teddungal) to duɗal jaaɓi haaɗtirde sariya leydi Najeriya. == Fuɗɗoode golle == Ekwueme ko mahoowo tedduɗo. O fuɗɗii golle makko ko e ballondiral e mahngo e nder fedde wiyeteende Leo A. Daly e Associates, e nder fedde wiyeteende Nickson e Partners to Londres. Nde o arti Naajeeriya, o naati e ESSO Afrik hirnaange, Lagos, omo toppitii departemaa mahngo e toppitagol. Ndeen o yahi haa o sosi njulaagu keeriiɗo e nder fedde makko - Ekwueme Associates, Architects e Planners Town, fedde nde wonaa laamuyankoore nde wonaa laamuyankoore e nder leydi Najeriya. Kuugal maako ɗon mari semmbe bee ofisji 16 haa lesdi Naajeeriya fuu, nden o ɗon mari haaje heɓuki Ekwueme ngam heɓuki kuugal hooreejo lesdi Naajeeriya. Ekwueme ardinooma duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya e kawtal binnditagol architects leydi Naajeeriya. O woniino hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e njuɓɓudi (Institut d'architectes) leydi Nijeer. Ko adii nde Ekwueme heɓata limngal lesdi e nder duuniyaaru bana cukko hooreejo lesdi Naajeeriya nder hitaande 1979, o ɗonno huuda bee cemmbiɗinki rento-faggudu rento maako. Ko jiidaa e golle makko keewɗe ɗe o golli e nder renndo makko, Ekwueme fuɗɗiima fedde nde wonaa laamuyankoore (Educational Trust Fund) nde o gollotoo ngam wallitde jaŋde sukaaɓe teemedde keewɗe e nder duɗe jaaɓi haaɗtirde e nder leydi Najeriya e caggal leydi. Ekwueme wonnoo ko tergal e goomu toppitiingu koɗki e nder Komiseer ƴeewndo njoɓdi e njoɓdi Adebo. O golliima kadi duuɓi keewɗi e nder njuɓɓudi laamu ƴellitaare koɗki e nder leydi Anambra To bannge ngenndi. == Cukko hooreejo leydi Naajeeriya == Ekwueme woni cukko hooreejo leydi Naajeeriya arandeejo cuɓaaɗo diga hitaande 1979 haa 1983 wakkati laamu lesdi Naajeeriya ɗiɗaɓuru nde o laati hooreejo lesdi Shehu Shagari bana tergal lanyol yimɓe lesdi Naajeeriya (NPN). == Caggal golle == Ekwueme tawtoraama batu doosɗe leydi (NCC) hitaande 1995 to Abuja, ɗo o woni e Goomu njuɓɓudi e njuɓɓudi doosɗe leydi. Eɓɓooje maako mawɗe ɗe o waɗi haa NCC ngam heɓuki laamu lesdi Naajeeriya dow ko laarani jokkirgol lesdi Naajeeriya dow ko laarani lesdi Naajeeriya, jooni ɗon mari haaje jaɓuki ngam jogaago siyaasaaku Naajeeriya cemmbiɗɗum. Ekwueme mooɓi kawtal 34 mawɓe Naajeeriya'en ɓe ɗon mari bawɗe ngam ɓe ndarna laamu lesdi Naajeeriya Sani Abacha wakkati laamu sooja'en lesdi Naajeeriya. Ko kanko woni hooreejo sosɗo lannda laamu nguu e nder leydi Najeriya, kanko kadi ko kanko woni hooreejo gadano e fedde toppitiinde ko feewti e lannda. Ekwueme ko neɗɗo moƴƴo, golloowo laamu, neɗɗo jam. O jeyaa ko e yiilirde fedde wiyeteende « Forum des fédérations » to Kanadaa. O woniino kadi tergal e Diiso Mawɓe Dental Faggudu Dowlaaji Hirnaange Afrik (CEDEAO). Ekwueme wonnoo ko hooreejo fedde nde Institut National Démocratique (NDI) moofti ngam yuurnitaade ko adii wooteeji ngam wooteeji parlemaa to Zimbaabwee e hitaande 2000.[16] Ko kanko woni hooreejo fedde ƴeewooɓe Fedde Ngootaagu Afrik (OAU) e woote hooreleydaagu e parlemaa Tansani e hitaande 2000. Ekwueme ardii fedde ƴeewooɓe 28 tergal nde NDI/Carter Centre wallitnoo e wooteeji ɗiɗaɓi hooreejo leydi Liberiya e hitaande 2070[17]5. Ko ɓuri ɓadaade Dr Ekwueme noddiraama e lannda laamu nguu e nder leydi Najeriya ngam ardaade goomu nguu ngam ardaade goomu nguu e nder njuɓɓudi laamu nguu, caggal nde lannda ka heɓiino jokkere enɗam hakkunde lannda ka e caggal wooteeji gardagol leydi ndi. == Tiitooɗe e teddungal == Ekwueme woni Ide laamu Oko nder diiwal Anambra, ɗo miñiiko gorko, porfeseer Lazarus Ekwueme, laami bana laamiiɗo aada. O teddinaama kadi e kawtal laamɓe aadaaji nder Aguata ɓooymaare bana Ide nokkuure laamu nokkuure Aguata nder jiha Anambra hawti bee gure cappanɗe nayi (44).<ref name=":0">{{Cite web|title=Life & times of Alex Ekwueme, first elected Vice President, Federal Republic of Nigeria|url=https://nairametrics.com/2017/11/20/life-times-alex-ekwueme-first-elected-vice-president-federal-republic-nigeria/|last=Ohwovoriole|first=Onome|date=2017-11-20|website=Nairametrics|language=en-GB|access-date=2020-05-24}}</ref> Statue Dr Alex Ekwueme to diiwaan Owerri Imo O teddinaama e teddungal leydi Gine e Niiseer, teddungal ɗiɗaɓal ɓurngal toowde e nder leydi hee, hono teddungal mawngal e nder leydi Niiseer (GCON). Doktoor Ekwueme ko moƴƴo e balloowo "Fondaasiyoŋ Alex Ekwueme". Duɗal jaaɓi-haaɗtirde fedde Alex Ekwueme Ndufu-Alike Ikwo, diiwaan Ebonyi, inniraa ko innde makko e maayde makko Cukko hooreejo leydi Yemi Osinbajo siftinii gonnooɗo cukko hooreejo leydi Alex Ekwueme wonde mo hulaani, kadi ko o baawɗo wonde fof." diktatoor nder balɗe mum ɓurɗe niɓɓiɗde e hulɓinaade e nder daartol leydi Naajeeriya O waɗii heen geɗe keewɗe ngam wartugol demokaraasi e hitaande 1999,” Osinbajo wiyi. == Tuugnorgal == k7ac92tigdf7p0q6zptchhp22jq4l6c 177241 177238 2026-06-29T13:29:23Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1Ref 177241 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Alexander Ifeanyichukwu Ekwueme''' // c GCON (21 Oktoobar 1932 – 19 Noowammbar 2017) ko siyaasaajo Naajeeriya mo laati cukko hooreejo leydi Naajeeriya arandeejo cuɓaaɗo diga hitaande 1979 haa 1983 wakkati laamu lesdi Naajeeriya ɗiɗaɓuru les lesdi Naajeeriya Shehu Shagari bana me Par. == Nguurndam neɗɗo == Alex Ekwueme jibinaa ko e jibnaaɓe Igbo to wuro Oko, e nder diiwaan Anambra hannde oo ñalnde 21 oktoobar 1932. O maayi ko ñalnde 19 noowammbar 2017 waktu 22ɓo kikiiɗe to suudu safrirdu to Londres. O fotnoo ko fiyde toon caggal nde o arti e komaa mo o yani e mum sabu dogde e hoɗorde makko Enugu.<ref>{{Cite news|date=2020-08-23|title=Alex Ifeanyichukwu Ekwueme, an illustrious African statesman|url=https://guardian.ng/art/alex-ifeanyichukwu-ekwueme-an-illustrious-african-statesman-2/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-03-04|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref> <ref>{{Cite news|last=Olawoyin|first=Oladeinde|date=2017-11-20|title=Former Vice President, Alex Ekwueme, is dead|url=https://www.premiumtimesng.com/news/top-news/250014-former-vice-president-alex-ekwueme-dead.html|access-date=2020-06-27|language=en-GB|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref>.<ref>{{cite news|date=20 November 2017|title=Former Vice President, Alex Ekwueme, is dead|location=Nigeria|url=https://www.premiumtimesng.com/news/top-news/250014-former-vice-president-alex-ekwueme-dead.html|accessdate=20 November 2017|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref> == Jaangirde == Ekwueme fuɗɗii jaŋde leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde Anglikan St John, to Ekwulobia, caggal ɗuum o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College, to Lagos. Ko o keɓɗo bursi Fulbright to leyɗeele dentuɗe Amerik (ko o gooto e Naajeeriyankooɓe adanɓe heɓde njeenaari ndii), O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Washington ɗo o heɓi dipolomaaji makko e Architecture e peewnugol gure. O heɓi master makko ko e peewnugol wuro. Dr. Ekwueme heɓi kadi dipolomaaji to duɗal jaaɓi haaɗtirde Londres to bannge ganndal renndo, daartol, filosofi e sariya. O yahi caggal ɗuum haa o heɓi doktoraa makko. e nder Architecture to duɗal jaaɓi haaɗtirde Strathclyde, hade makko heɓde dipolomaaji BL (teddungal) to duɗal jaaɓi haaɗtirde sariya leydi Najeriya. == Fuɗɗoode golle == Ekwueme ko mahoowo tedduɗo. O fuɗɗii golle makko ko e ballondiral e mahngo e nder fedde wiyeteende Leo A. Daly e Associates, e nder fedde wiyeteende Nickson e Partners to Londres. Nde o arti Naajeeriya, o naati e ESSO Afrik hirnaange, Lagos, omo toppitii departemaa mahngo e toppitagol. Ndeen o yahi haa o sosi njulaagu keeriiɗo e nder fedde makko - Ekwueme Associates, Architects e Planners Town, fedde nde wonaa laamuyankoore nde wonaa laamuyankoore e nder leydi Najeriya. Kuugal maako ɗon mari semmbe bee ofisji 16 haa lesdi Naajeeriya fuu, nden o ɗon mari haaje heɓuki Ekwueme ngam heɓuki kuugal hooreejo lesdi Naajeeriya. Ekwueme ardinooma duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya e kawtal binnditagol architects leydi Naajeeriya. O woniino hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e njuɓɓudi (Institut d'architectes) leydi Nijeer. Ko adii nde Ekwueme heɓata limngal lesdi e nder duuniyaaru bana cukko hooreejo lesdi Naajeeriya nder hitaande 1979, o ɗonno huuda bee cemmbiɗinki rento-faggudu rento maako. Ko jiidaa e golle makko keewɗe ɗe o golli e nder renndo makko, Ekwueme fuɗɗiima fedde nde wonaa laamuyankoore (Educational Trust Fund) nde o gollotoo ngam wallitde jaŋde sukaaɓe teemedde keewɗe e nder duɗe jaaɓi haaɗtirde e nder leydi Najeriya e caggal leydi. Ekwueme wonnoo ko tergal e goomu toppitiingu koɗki e nder Komiseer ƴeewndo njoɓdi e njoɓdi Adebo. O golliima kadi duuɓi keewɗi e nder njuɓɓudi laamu ƴellitaare koɗki e nder leydi Anambra To bannge ngenndi. == Cukko hooreejo leydi Naajeeriya == Ekwueme woni cukko hooreejo leydi Naajeeriya arandeejo cuɓaaɗo diga hitaande 1979 haa 1983 wakkati laamu lesdi Naajeeriya ɗiɗaɓuru nde o laati hooreejo lesdi Shehu Shagari bana tergal lanyol yimɓe lesdi Naajeeriya (NPN). == Caggal golle == Ekwueme tawtoraama batu doosɗe leydi (NCC) hitaande 1995 to Abuja, ɗo o woni e Goomu njuɓɓudi e njuɓɓudi doosɗe leydi. Eɓɓooje maako mawɗe ɗe o waɗi haa NCC ngam heɓuki laamu lesdi Naajeeriya dow ko laarani jokkirgol lesdi Naajeeriya dow ko laarani lesdi Naajeeriya, jooni ɗon mari haaje jaɓuki ngam jogaago siyaasaaku Naajeeriya cemmbiɗɗum. Ekwueme mooɓi kawtal 34 mawɓe Naajeeriya'en ɓe ɗon mari bawɗe ngam ɓe ndarna laamu lesdi Naajeeriya Sani Abacha wakkati laamu sooja'en lesdi Naajeeriya. Ko kanko woni hooreejo sosɗo lannda laamu nguu e nder leydi Najeriya, kanko kadi ko kanko woni hooreejo gadano e fedde toppitiinde ko feewti e lannda. Ekwueme ko neɗɗo moƴƴo, golloowo laamu, neɗɗo jam. O jeyaa ko e yiilirde fedde wiyeteende « Forum des fédérations » to Kanadaa. O woniino kadi tergal e Diiso Mawɓe Dental Faggudu Dowlaaji Hirnaange Afrik (CEDEAO). Ekwueme wonnoo ko hooreejo fedde nde Institut National Démocratique (NDI) moofti ngam yuurnitaade ko adii wooteeji ngam wooteeji parlemaa to Zimbaabwee e hitaande 2000.[16] Ko kanko woni hooreejo fedde ƴeewooɓe Fedde Ngootaagu Afrik (OAU) e woote hooreleydaagu e parlemaa Tansani e hitaande 2000. Ekwueme ardii fedde ƴeewooɓe 28 tergal nde NDI/Carter Centre wallitnoo e wooteeji ɗiɗaɓi hooreejo leydi Liberiya e hitaande 2070[17]5. Ko ɓuri ɓadaade Dr Ekwueme noddiraama e lannda laamu nguu e nder leydi Najeriya ngam ardaade goomu nguu ngam ardaade goomu nguu e nder njuɓɓudi laamu nguu, caggal nde lannda ka heɓiino jokkere enɗam hakkunde lannda ka e caggal wooteeji gardagol leydi ndi. == Tiitooɗe e teddungal == Ekwueme woni Ide laamu Oko nder diiwal Anambra, ɗo miñiiko gorko, porfeseer Lazarus Ekwueme, laami bana laamiiɗo aada. O teddinaama kadi e kawtal laamɓe aadaaji nder Aguata ɓooymaare bana Ide nokkuure laamu nokkuure Aguata nder jiha Anambra hawti bee gure cappanɗe nayi (44).<ref name=":0">{{Cite web|title=Life & times of Alex Ekwueme, first elected Vice President, Federal Republic of Nigeria|url=https://nairametrics.com/2017/11/20/life-times-alex-ekwueme-first-elected-vice-president-federal-republic-nigeria/|last=Ohwovoriole|first=Onome|date=2017-11-20|website=Nairametrics|language=en-GB|access-date=2020-05-24}}</ref> Statue Dr Alex Ekwueme to diiwaan Owerri Imo O teddinaama e teddungal leydi Gine e Niiseer, teddungal ɗiɗaɓal ɓurngal toowde e nder leydi hee, hono teddungal mawngal e nder leydi Niiseer (GCON). Doktoor Ekwueme ko moƴƴo e balloowo "Fondaasiyoŋ Alex Ekwueme". Duɗal jaaɓi-haaɗtirde fedde Alex Ekwueme Ndufu-Alike Ikwo, diiwaan Ebonyi, inniraa ko innde makko e maayde makko Cukko hooreejo leydi Yemi Osinbajo siftinii gonnooɗo cukko hooreejo leydi Alex Ekwueme wonde mo hulaani, kadi ko o baawɗo wonde fof." diktatoor nder balɗe mum ɓurɗe niɓɓiɗde e hulɓinaade e nder daartol leydi Naajeeriya O waɗii heen geɗe keewɗe ngam wartugol demokaraasi e hitaande 1999,” Osinbajo wiyi. == Tuugnorgal == rwjg3csizf9fqx8u5wmt7g8s5hp0wzt 177245 177241 2026-06-29T13:33:32Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1Ref 177245 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Alexander Ifeanyichukwu Ekwueme''' // c GCON (21 Oktoobar 1932 – 19 Noowammbar 2017) ko siyaasaajo Naajeeriya mo laati cukko hooreejo leydi Naajeeriya arandeejo cuɓaaɗo diga hitaande 1979 haa 1983 wakkati laamu lesdi Naajeeriya ɗiɗaɓuru les lesdi Naajeeriya Shehu Shagari bana me Par. == Nguurndam neɗɗo == Alex Ekwueme jibinaa ko e jibnaaɓe Igbo to wuro Oko, e nder diiwaan Anambra hannde oo ñalnde 21 oktoobar 1932. O maayi ko ñalnde 19 noowammbar 2017 waktu 22ɓo kikiiɗe to suudu safrirdu to Londres. O fotnoo ko fiyde toon caggal nde o arti e komaa mo o yani e mum sabu dogde e hoɗorde makko Enugu.<ref>{{Cite news|date=2020-08-23|title=Alex Ifeanyichukwu Ekwueme, an illustrious African statesman|url=https://guardian.ng/art/alex-ifeanyichukwu-ekwueme-an-illustrious-african-statesman-2/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-03-04|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref> <ref>{{Cite news|last=Olawoyin|first=Oladeinde|date=2017-11-20|title=Former Vice President, Alex Ekwueme, is dead|url=https://www.premiumtimesng.com/news/top-news/250014-former-vice-president-alex-ekwueme-dead.html|access-date=2020-06-27|language=en-GB|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref>.<ref>{{cite news|date=20 November 2017|title=Former Vice President, Alex Ekwueme, is dead|location=Nigeria|url=https://www.premiumtimesng.com/news/top-news/250014-former-vice-president-alex-ekwueme-dead.html|accessdate=20 November 2017|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref> == Jaangirde == Ekwueme fuɗɗii jaŋde leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde Anglikan St John, to Ekwulobia, caggal ɗuum o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College, to Lagos. Ko o keɓɗo bursi Fulbright to leyɗeele dentuɗe Amerik (ko o gooto e Naajeeriyankooɓe adanɓe heɓde njeenaari ndii), O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Washington ɗo o heɓi dipolomaaji makko e Architecture e peewnugol gure.<ref>{{Cite news|date=2017-11-26|title=Architects condole with Ekwueme's family|url=https://m.guardian.ng/news/architects-condole-with-ekwuemes-family/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2021-01-23|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref> O heɓi master makko ko e peewnugol wuro. Dr. Ekwueme heɓi kadi dipolomaaji to duɗal jaaɓi haaɗtirde Londres to bannge ganndal renndo, daartol, filosofi e sariya. O yahi caggal ɗuum haa o heɓi doktoraa makko. e nder Architecture to duɗal jaaɓi haaɗtirde Strathclyde, hade makko heɓde dipolomaaji BL (teddungal) to duɗal jaaɓi haaɗtirde sariya leydi Najeriya. == Fuɗɗoode golle == Ekwueme ko mahoowo tedduɗo. O fuɗɗii golle makko ko e ballondiral e mahngo e nder fedde wiyeteende Leo A. Daly e Associates, e nder fedde wiyeteende Nickson e Partners to Londres. Nde o arti Naajeeriya, o naati e ESSO Afrik hirnaange, Lagos, omo toppitii departemaa mahngo e toppitagol. Ndeen o yahi haa o sosi njulaagu keeriiɗo e nder fedde makko - Ekwueme Associates, Architects e Planners Town, fedde nde wonaa laamuyankoore nde wonaa laamuyankoore e nder leydi Najeriya. Kuugal maako ɗon mari semmbe bee ofisji 16 haa lesdi Naajeeriya fuu, nden o ɗon mari haaje heɓuki Ekwueme ngam heɓuki kuugal hooreejo lesdi Naajeeriya. Ekwueme ardinooma duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya e kawtal binnditagol architects leydi Naajeeriya. O woniino hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e njuɓɓudi (Institut d'architectes) leydi Nijeer. Ko adii nde Ekwueme heɓata limngal lesdi e nder duuniyaaru bana cukko hooreejo lesdi Naajeeriya nder hitaande 1979, o ɗonno huuda bee cemmbiɗinki rento-faggudu rento maako. Ko jiidaa e golle makko keewɗe ɗe o golli e nder renndo makko, Ekwueme fuɗɗiima fedde nde wonaa laamuyankoore (Educational Trust Fund) nde o gollotoo ngam wallitde jaŋde sukaaɓe teemedde keewɗe e nder duɗe jaaɓi haaɗtirde e nder leydi Najeriya e caggal leydi. Ekwueme wonnoo ko tergal e goomu toppitiingu koɗki e nder Komiseer ƴeewndo njoɓdi e njoɓdi Adebo. O golliima kadi duuɓi keewɗi e nder njuɓɓudi laamu ƴellitaare koɗki e nder leydi Anambra To bannge ngenndi. == Cukko hooreejo leydi Naajeeriya == Ekwueme woni cukko hooreejo leydi Naajeeriya arandeejo cuɓaaɗo diga hitaande 1979 haa 1983 wakkati laamu lesdi Naajeeriya ɗiɗaɓuru nde o laati hooreejo lesdi Shehu Shagari bana tergal lanyol yimɓe lesdi Naajeeriya (NPN). == Caggal golle == Ekwueme tawtoraama batu doosɗe leydi (NCC) hitaande 1995 to Abuja, ɗo o woni e Goomu njuɓɓudi e njuɓɓudi doosɗe leydi. Eɓɓooje maako mawɗe ɗe o waɗi haa NCC ngam heɓuki laamu lesdi Naajeeriya dow ko laarani jokkirgol lesdi Naajeeriya dow ko laarani lesdi Naajeeriya, jooni ɗon mari haaje jaɓuki ngam jogaago siyaasaaku Naajeeriya cemmbiɗɗum. Ekwueme mooɓi kawtal 34 mawɓe Naajeeriya'en ɓe ɗon mari bawɗe ngam ɓe ndarna laamu lesdi Naajeeriya Sani Abacha wakkati laamu sooja'en lesdi Naajeeriya. Ko kanko woni hooreejo sosɗo lannda laamu nguu e nder leydi Najeriya, kanko kadi ko kanko woni hooreejo gadano e fedde toppitiinde ko feewti e lannda. Ekwueme ko neɗɗo moƴƴo, golloowo laamu, neɗɗo jam. O jeyaa ko e yiilirde fedde wiyeteende « Forum des fédérations » to Kanadaa. O woniino kadi tergal e Diiso Mawɓe Dental Faggudu Dowlaaji Hirnaange Afrik (CEDEAO). Ekwueme wonnoo ko hooreejo fedde nde Institut National Démocratique (NDI) moofti ngam yuurnitaade ko adii wooteeji ngam wooteeji parlemaa to Zimbaabwee e hitaande 2000.[16] Ko kanko woni hooreejo fedde ƴeewooɓe Fedde Ngootaagu Afrik (OAU) e woote hooreleydaagu e parlemaa Tansani e hitaande 2000. Ekwueme ardii fedde ƴeewooɓe 28 tergal nde NDI/Carter Centre wallitnoo e wooteeji ɗiɗaɓi hooreejo leydi Liberiya e hitaande 2070[17]5. Ko ɓuri ɓadaade Dr Ekwueme noddiraama e lannda laamu nguu e nder leydi Najeriya ngam ardaade goomu nguu ngam ardaade goomu nguu e nder njuɓɓudi laamu nguu, caggal nde lannda ka heɓiino jokkere enɗam hakkunde lannda ka e caggal wooteeji gardagol leydi ndi. == Tiitooɗe e teddungal == Ekwueme woni Ide laamu Oko nder diiwal Anambra, ɗo miñiiko gorko, porfeseer Lazarus Ekwueme, laami bana laamiiɗo aada. O teddinaama kadi e kawtal laamɓe aadaaji nder Aguata ɓooymaare bana Ide nokkuure laamu nokkuure Aguata nder jiha Anambra hawti bee gure cappanɗe nayi (44).<ref name=":0">{{Cite web|title=Life & times of Alex Ekwueme, first elected Vice President, Federal Republic of Nigeria|url=https://nairametrics.com/2017/11/20/life-times-alex-ekwueme-first-elected-vice-president-federal-republic-nigeria/|last=Ohwovoriole|first=Onome|date=2017-11-20|website=Nairametrics|language=en-GB|access-date=2020-05-24}}</ref> Statue Dr Alex Ekwueme to diiwaan Owerri Imo O teddinaama e teddungal leydi Gine e Niiseer, teddungal ɗiɗaɓal ɓurngal toowde e nder leydi hee, hono teddungal mawngal e nder leydi Niiseer (GCON). Doktoor Ekwueme ko moƴƴo e balloowo "Fondaasiyoŋ Alex Ekwueme". Duɗal jaaɓi-haaɗtirde fedde Alex Ekwueme Ndufu-Alike Ikwo, diiwaan Ebonyi, inniraa ko innde makko e maayde makko Cukko hooreejo leydi Yemi Osinbajo siftinii gonnooɗo cukko hooreejo leydi Alex Ekwueme wonde mo hulaani, kadi ko o baawɗo wonde fof." diktatoor nder balɗe mum ɓurɗe niɓɓiɗde e hulɓinaade e nder daartol leydi Naajeeriya O waɗii heen geɗe keewɗe ngam wartugol demokaraasi e hitaande 1999,” Osinbajo wiyi. == Tuugnorgal == gie22heehdr8wdenayw5pwwvqznjsr4 Agho Obaseki 0 42757 177436 177187 2026-06-30T07:51:31Z Ibrahim abusufyan 12706 Created by translating the page "[[:ha:Special:Redirect/revision/534268|Agho Obaseki]]" 177436 wikitext text/x-wiki [[File:Agho_Obaseki_in_exile.jpg|thumb|Agho Obaseki]] Mawɗo '''Agho Obaseki,''' (maayi ko ñalnde 9 suwee 1920) ko laamɗo mawɗo laamu Benin tuggi 1898 haa 1914, e Iyase Benin tuggi 1914 haa o maayi e hitaande 1920. == Ko caggal Ɗemɗe == [[File:Agho_Obaseki_in_exile.jpg|thumb|Agho Obaseki]] Mawɗo Agho Ogbedeoyo mo Obaseki [[Benen|Benin]], laati Oba Benin wakkati konu, diga hitaande 1897 haa 1914 bana hooreejo hukuuma nde Oba Ovonramwen woppi laamu. Agho woni 6i66e baaba makko cakkitiiɗe, Ogbeide. Ogbeide joginoo tiitoonde bini ine e les njiimaandi Oba Adolo. O ummorii ko Agbor. Ine ko hooreejo galle laamɗo Ibiwe, ko kanko woni gardiiɗo teddungal, teddungal e mawɓe. Nde o heɓi duuɓi 25, o naati e caɗeele to wuro Iguovinyoba, nde o naati e dewgal. Ndeen o yahii wuro Benin ngam fuɗɗaade nguurndam kesam, toon o fotti e laamɗo Idugbowa, caggal ɗuum Oba Ovonramwen Nogbaisi ƴettuɗo Agho e les njiimaandi mum, sehilaagal hakkunde worɓe ɗiɗo ɓee fuɗɗii. Agho suka gooto wonti njulaagu to laamɗo Idugbowa. == Ummagol Ovonramwen, mawnugol njulaagu Agho, e dokke Obaseki == Nde laamɗo Idgubowa wonti Oba Ovonramwen, Agho ina weltii e njulaagu keewngu e geɗe paltoor e geɗe [[Yuroopu|Oropnaaɓe]] naatnaaɗe ko wayi no rum, match, lamɗam, comci, silki, e geɗe goɗɗe naatnaaɗe. Ndeen noon, Agho addi ngalu keewngu e Oba Ovonramwen e hoore mum, o yoɓaama no mawɗo jaagorɗe galle laamɗo Benin, kalfinaaɗo ñaawde luure tokoose nder galle. Oba Ovonramwen kadi rokkii Agho e debbo mum gadano, Etuohun, tiitoonde Obaseki, nde caggal ɗuum naatnaa e tiitoonde Iweguae, golloowo laamu. Obaseki firti ko "Nafoore Oba ɓuri nafoore njulaagu", e hitaande 1889. Oba Ovonramwen ɓeydi toownude darnde Obaseki nde rokki ɗum teemedere jiyaaɓe wonnooɓe e wolde. == Doggol leydi Benin e waylude jokkondiral mum e Ovonramwen == Obaseki waɗii darnde mawnde e kewuuji baɗnooɗi hade [[Balaguron Benin na shekarar 1897|Benin dogde gila e njillu 1897]] . <ref>{{Cite web}}</ref> O yuɓɓini difagol leydi Benin, o yahdi e Oba Ovonramwen nde o dogata e yiite roketaaji Angalteer. Ovonramwen yamiri Obaseki e lewru abriil 1897 yo wiɗto Benin caggal bommbooji Angalteer. Obaseki ko Angalteer yiyti ɗum, haɗi ɗum hootde Ovonramwen sabu Angalteer ina joginoo nafoore e njuɓɓudi politik kesiri ndi ɓe poti sosde. Alfred Turner, hoɗnooɗo to Angalteer, toɗɗii Obaseki e Diiso Hooreejo e lewru suwee 1897. == Laamɗo mawɗo leydi Benin == Oba Ovonramwen dariima e ñaawoore e lewru ut ngam kewuuji baɗnooɗi hare Bulawayo, [[Balaguron Benin na 1897|Biritaannaaɓe]] njiyti mo, o woppitaa, o riiwaa to [[Kalaba|Calabar,]] o sosi ŋakkeende ardorde nde [[Biritaani-Mawndi|Biritaannaaɓe]] hebbini nde o waɗti Obaseki hooreejo de facto ngenndi Benin keso sosaa ndii. Asamblee oo sosaa ko e humpito Obaseki e karallaagal politik. <ref>{{Cite web}}</ref> [[Category:Yimɓe]] f4odcrzzfdpkw5f1pch2cteogjjcmic 177437 177436 2026-06-30T07:51:59Z Ibrahim abusufyan 12706 177437 wikitext text/x-wiki {{Databox}} [[File:Agho_Obaseki_in_exile.jpg|thumb|Agho Obaseki]] Mawɗo '''Agho Obaseki,''' (maayi ko ñalnde 9 suwee 1920) ko laamɗo mawɗo laamu Benin tuggi 1898 haa 1914, e Iyase Benin tuggi 1914 haa o maayi e hitaande 1920. == Ko caggal Ɗemɗe == [[File:Agho_Obaseki_in_exile.jpg|thumb|Agho Obaseki]] Mawɗo Agho Ogbedeoyo mo Obaseki [[Benen|Benin]], laati Oba Benin wakkati konu, diga hitaande 1897 haa 1914 bana hooreejo hukuuma nde Oba Ovonramwen woppi laamu. Agho woni 6i66e baaba makko cakkitiiɗe, Ogbeide. Ogbeide joginoo tiitoonde bini ine e les njiimaandi Oba Adolo. O ummorii ko Agbor. Ine ko hooreejo galle laamɗo Ibiwe, ko kanko woni gardiiɗo teddungal, teddungal e mawɓe. Nde o heɓi duuɓi 25, o naati e caɗeele to wuro Iguovinyoba, nde o naati e dewgal. Ndeen o yahii wuro Benin ngam fuɗɗaade nguurndam kesam, toon o fotti e laamɗo Idugbowa, caggal ɗuum Oba Ovonramwen Nogbaisi ƴettuɗo Agho e les njiimaandi mum, sehilaagal hakkunde worɓe ɗiɗo ɓee fuɗɗii. Agho suka gooto wonti njulaagu to laamɗo Idugbowa. == Ummagol Ovonramwen, mawnugol njulaagu Agho, e dokke Obaseki == Nde laamɗo Idgubowa wonti Oba Ovonramwen, Agho ina weltii e njulaagu keewngu e geɗe paltoor e geɗe [[Yuroopu|Oropnaaɓe]] naatnaaɗe ko wayi no rum, match, lamɗam, comci, silki, e geɗe goɗɗe naatnaaɗe. Ndeen noon, Agho addi ngalu keewngu e Oba Ovonramwen e hoore mum, o yoɓaama no mawɗo jaagorɗe galle laamɗo Benin, kalfinaaɗo ñaawde luure tokoose nder galle. Oba Ovonramwen kadi rokkii Agho e debbo mum gadano, Etuohun, tiitoonde Obaseki, nde caggal ɗuum naatnaa e tiitoonde Iweguae, golloowo laamu. Obaseki firti ko "Nafoore Oba ɓuri nafoore njulaagu", e hitaande 1889. Oba Ovonramwen ɓeydi toownude darnde Obaseki nde rokki ɗum teemedere jiyaaɓe wonnooɓe e wolde. == Doggol leydi Benin e waylude jokkondiral mum e Ovonramwen == Obaseki waɗii darnde mawnde e kewuuji baɗnooɗi hade [[Balaguron Benin na shekarar 1897|Benin dogde gila e njillu 1897]] . <ref>{{Cite web}}</ref> O yuɓɓini difagol leydi Benin, o yahdi e Oba Ovonramwen nde o dogata e yiite roketaaji Angalteer. Ovonramwen yamiri Obaseki e lewru abriil 1897 yo wiɗto Benin caggal bommbooji Angalteer. Obaseki ko Angalteer yiyti ɗum, haɗi ɗum hootde Ovonramwen sabu Angalteer ina joginoo nafoore e njuɓɓudi politik kesiri ndi ɓe poti sosde. Alfred Turner, hoɗnooɗo to Angalteer, toɗɗii Obaseki e Diiso Hooreejo e lewru suwee 1897. == Laamɗo mawɗo leydi Benin == Oba Ovonramwen dariima e ñaawoore e lewru ut ngam kewuuji baɗnooɗi hare Bulawayo, [[Balaguron Benin na 1897|Biritaannaaɓe]] njiyti mo, o woppitaa, o riiwaa to [[Kalaba|Calabar,]] o sosi ŋakkeende ardorde nde [[Biritaani-Mawndi|Biritaannaaɓe]] hebbini nde o waɗti Obaseki hooreejo de facto ngenndi Benin keso sosaa ndii. Asamblee oo sosaa ko e humpito Obaseki e karallaagal politik. <ref>{{Cite web}}</ref> [[Category:Yimɓe]] ==firooji== ap3swi2zzrklx5ah2i4sql6tpxkka9h Adeola Odutola 0 42758 177443 177189 2026-06-30T07:58:27Z Ibrahim abusufyan 12706 Created by translating the page "[[:ha:Special:Redirect/revision/521064|Adeola Odutola]]" 177443 wikitext text/x-wiki Mawɗo '''Timote Adeola Odutola''' (16 suwee 1902 – 13 abriil 1995), OBE, CFR, CON . Ko jom njulaagu mawɗo ummoriiɗo Ijebu-Ode, to diiwaan Ogun . O jeyaa ko e sosɓe njulaagu ɓiɓɓe leydi [[Naajeeriya]] hannde, kadi ko kanko woni hooreejo gadano fedde njulaagu Naajeeriya. O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ijebu Ode, e les njiimaandi Rev. == Nguurndam == === Ɓingel === Adeola Odutola jibinaa ko to Ijebu-Ode, renndo ngo ɓooyi heɓde laawol feewde e porto Lagos. Kono gargol koloñaal en ngol ustii laamu Ijebu e hakkeeji mum en e laawol Lagos. Ko e oon sahaa o jibinaa e galle njulaagu ndema Ijebu. O janngi duɗal St Saviour’s, Italupe kono o yalti ko omo yahra e duuɓi sappo e joy caggal maayde baaba makko. Ɓesngu makko neldi mo [[Ifẹ|Ile-Ife]] ngam ustude baasal e yumma makko kono caggal ɗuum o arti Ijebu Ode ngam ɓadtaade ɓesngu makko e timminde jaŋde makko hakkundeere. Ndeen o winnditii e duɗal jaaɓi haaɗtirde Ijebu Ode, duuɓi nay. Caggal nde o timmini jaŋde makko hakkundeere, o yahi [[Lagos]] ngam ɓeydaade jaŋde makko. O wonti binndoowo e nder departemaaji ceertuɗi e nder Koloni Lagos, caggal ɗuum, e nder laamu Ijebu. O huutorii sahaa makko ko e waɗde njulaagu keeriiɗo tuggi 1921-1932. === Golle njulaagu === E hitaande 1932, o woppi golle makko e nder suudu sarɗiiji, o naati e sektoraa keso. Ɓooytaani o udditi cuuɗi liɗɗi e luumooji liɗɗi e nder gure ceertuɗe e nder hirnaange leydi Najeriya, ko wayi no Ife, [[Ibadan]], [[Ilesa West|Ilesha]] e Lagos. Ndeen o fuɗɗiima njulaagu liɗɗi e damask, o naati e njulaagu kakawo e nebam palme, o woni e soodde kamiyoŋaaji ngam nawde geɗe to Lagos ngam yeeyde ɗum en. O mahi cuuɗi ɗiɗi mawɗi nder wakkati man, gootel haa Ijebu Ode, nden o nasti nder filu e siyaasaaku bana tergal kawtal remooɓe e filuɓe lesdi Naajeeriya e kawtal sukaaɓe lesdi Naajeeriya. Kono noon, sosde goomuuji yeeyooɓe, e doole goomuuji ɗii caggal ɗuum ngam yuɓɓinde njulaagu kakawo e nebam, wontii caɗeele e nder gollorɗe keertiiɗe e nder sekteer peewnugol. Odutola, seeɗa-seeɗa, ƴetti ngalu mum e doole mum ngam ƴeewde lowre kaŋŋe e kaalis to Ilesha. O wonti kadi mawɗo jaagorɗe John Holt Nijeer. E fuɗɗoode golle njulaagu e nder leydi Nijeer, Odutola ɓeydii peewnugol geɗe kaɓirɗe, o fuɗɗii peewnugol piye e tuubaaji e hitaande 1967. E nder nguurndam makko fof, o sosi gollorɗe keewɗe e nder leydi ndii, gila e yah-ngartaa haa e nguura, o mahi duɗal hakkundeewal to Ijebu-Ode. O woniino tergal, caggal ɗuum o woni hooreejo fedde njulaagu leydi Najeriya e suudu njulaagu leydi Najeriya e fuɗɗoode kitaale 1970. == Hiisoowo == l3lzqjvfx497klb3h0j5ygp85lapkgr 177444 177443 2026-06-30T07:58:50Z Ibrahim abusufyan 12706 177444 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Mawɗo '''Timote Adeola Odutola''' (16 suwee 1902 – 13 abriil 1995), OBE, CFR, CON . Ko jom njulaagu mawɗo ummoriiɗo Ijebu-Ode, to diiwaan Ogun . O jeyaa ko e sosɓe njulaagu ɓiɓɓe leydi [[Naajeeriya]] hannde, kadi ko kanko woni hooreejo gadano fedde njulaagu Naajeeriya. O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ijebu Ode, e les njiimaandi Rev. == Nguurndam == === Ɓingel === Adeola Odutola jibinaa ko to Ijebu-Ode, renndo ngo ɓooyi heɓde laawol feewde e porto Lagos. Kono gargol koloñaal en ngol ustii laamu Ijebu e hakkeeji mum en e laawol Lagos. Ko e oon sahaa o jibinaa e galle njulaagu ndema Ijebu. O janngi duɗal St Saviour’s, Italupe kono o yalti ko omo yahra e duuɓi sappo e joy caggal maayde baaba makko. Ɓesngu makko neldi mo [[Ifẹ|Ile-Ife]] ngam ustude baasal e yumma makko kono caggal ɗuum o arti Ijebu Ode ngam ɓadtaade ɓesngu makko e timminde jaŋde makko hakkundeere. Ndeen o winnditii e duɗal jaaɓi haaɗtirde Ijebu Ode, duuɓi nay. Caggal nde o timmini jaŋde makko hakkundeere, o yahi [[Lagos]] ngam ɓeydaade jaŋde makko. O wonti binndoowo e nder departemaaji ceertuɗi e nder Koloni Lagos, caggal ɗuum, e nder laamu Ijebu. O huutorii sahaa makko ko e waɗde njulaagu keeriiɗo tuggi 1921-1932. === Golle njulaagu === E hitaande 1932, o woppi golle makko e nder suudu sarɗiiji, o naati e sektoraa keso. Ɓooytaani o udditi cuuɗi liɗɗi e luumooji liɗɗi e nder gure ceertuɗe e nder hirnaange leydi Najeriya, ko wayi no Ife, [[Ibadan]], [[Ilesa West|Ilesha]] e Lagos. Ndeen o fuɗɗiima njulaagu liɗɗi e damask, o naati e njulaagu kakawo e nebam palme, o woni e soodde kamiyoŋaaji ngam nawde geɗe to Lagos ngam yeeyde ɗum en. O mahi cuuɗi ɗiɗi mawɗi nder wakkati man, gootel haa Ijebu Ode, nden o nasti nder filu e siyaasaaku bana tergal kawtal remooɓe e filuɓe lesdi Naajeeriya e kawtal sukaaɓe lesdi Naajeeriya. Kono noon, sosde goomuuji yeeyooɓe, e doole goomuuji ɗii caggal ɗuum ngam yuɓɓinde njulaagu kakawo e nebam, wontii caɗeele e nder gollorɗe keertiiɗe e nder sekteer peewnugol. Odutola, seeɗa-seeɗa, ƴetti ngalu mum e doole mum ngam ƴeewde lowre kaŋŋe e kaalis to Ilesha. O wonti kadi mawɗo jaagorɗe John Holt Nijeer. E fuɗɗoode golle njulaagu e nder leydi Nijeer, Odutola ɓeydii peewnugol geɗe kaɓirɗe, o fuɗɗii peewnugol piye e tuubaaji e hitaande 1967. E nder nguurndam makko fof, o sosi gollorɗe keewɗe e nder leydi ndii, gila e yah-ngartaa haa e nguura, o mahi duɗal hakkundeewal to Ijebu-Ode. O woniino tergal, caggal ɗuum o woni hooreejo fedde njulaagu leydi Najeriya e suudu njulaagu leydi Najeriya e fuɗɗoode kitaale 1970. == Hiisoowo == b3046pu1l1b9u8bdei25mrwagg2la63 Andy Uba 0 42765 177207 2026-06-29T12:03:38Z Isa Oumar 9821 Created page with "'''Emmanuel Nnamdi Uba''' // C (jibinaama hitaande 1958) ko siyaasyanke Naajeeriya, o laati Senator haa lesdi Anambra, lesdi Anambra, diga hitaande 2011 haa 2019 lewru caggal ɗuum.[1] O ummiima e lannda laamu nguu e lewru feebariyee 2017 ; kiriis ardorde ɓuuɓɗo gonnooɗo lannda laamu PDP ina waawi wonde sabaabu kuulal ngal. == Fuɗɗoode golle == Uba jibinaa ko hitaande 1958 to Enugu, o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde sukaaɓe to Awkunanaw.[2] Jibnaaɓe makko umm..." 177207 wikitext text/x-wiki '''Emmanuel Nnamdi Uba''' // C (jibinaama hitaande 1958) ko siyaasyanke Naajeeriya, o laati Senator haa lesdi Anambra, lesdi Anambra, diga hitaande 2011 haa 2019 lewru caggal ɗuum.[1] O ummiima e lannda laamu nguu e lewru feebariyee 2017 ; kiriis ardorde ɓuuɓɗo gonnooɗo lannda laamu PDP ina waawi wonde sabaabu kuulal ngal. == Fuɗɗoode golle == Uba jibinaa ko hitaande 1958 to Enugu, o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde sukaaɓe to Awkunanaw.[2] Jibnaaɓe makko ummorii ko Uga e nder LGA Aguata to diiwaan Anambra. Caggal wooteeji 1999, o arti leydi Naajeeriya, o toɗɗaama balloowo keeriiɗo e golle keertiiɗe e geɗe nder leydi to hooreejo leydi Olusegun Obasanjo.[1] E nder njillu Obasanjo to Amerik e lewru suwee 2003, Uba siforaama wonde ko o neɗɗo ñaamo hooreejo leydi ndii, kadi ko o damal yimɓe yiɗɓe haaldude e hooreejo leydi ndii.[citation needed] == Politiyanke cuɓaaɗo == E hitaande 2007, Uba tawtoraama wooteeji PDP ngam suɓaade guwerneer diiwaan Anambra, o suɓaama e wooteeji 14 abriil 2007.[1] Kono, gonnooɗo guwerneer biyeteeɗo Peter Obi luulndii woote ɗee, o wiyi wonde, nde tawnoo ñaawirɗe ɗee njaɓii tan ko Obi heɓiino wooteeji abriil 2003 ñalnde 15 marse 2006, omo jogii duuɓi tati goɗɗi e manndaa makko duuɓi nay ngam laamu. Ñaawirɗe ɗee njaɓii ndee hujja, ñalnde 14 lewru juko hitaande 2007, ɗe mbonni woote Andy Uba.[3] E lewru noowammbar 2009, hollitaama wonde Uba ina jogori tawtoreede wooteeji guwerneeruuji diiwaan Anambra ɗi leeltinaaka e lewru feebariyee 2010 e dow laylaytol lannda Labour,[4] caggal nde lannda Labour noddi mo ngam waɗde ɗum.[5] Ardorde lannda ka wiyi ɓe "ina ngoongɗini wonde maa o yettin miijooji e paandaale lannda kaa".[6] E haala makko e pellital makko waylude lanndaaji, ñalnde 31 desaambar 2009 Uba wiyi "Labour ko galle am politik naftowal".[7] E wooteeji guwerneeruuji diiwaan Anambra e lewru feebariyee 2010, Uba woni tataɓo.[8] == Fiilngo Senaa 2011 == Uba warti haa PDP, o suɓaama ngam o laatoo kanndidaajo PDP ngam lesdi Anambra South Senator nder cuɓi lewru Abriil 2011. O heɓi 63 316 woote, o ardii Chukwmaeze Nzeribe mo lannda ka APGA (APGA) e 43 798 woote e senaateer jooɗiiɗo jooni oo, Ikechukwu Obiorah mo lannda Accord e 24 724 woote. Fiilngo Uba ngo, ko senaateer Obiora, kanndidaa Accord, luulndii ɗum, o wiyi Uba feewnii seedantaagal makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Afrik hirnaange (WASC), o heɓaani hay dipolomaaji duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal o wiyi.[9] Daartol degereeji ɗi mbiyaa ko fenaande, ummorii ko e daartol ngol jaayndiyankooɓe ɗiɗo wiɗtooɓe mbinndi, ngol The News yaltini e lewru Duujal 2006.[10] Jaayndiyankooɓe mbiyi wonde duɗal jaaɓi haaɗtirde Concordia e duɗal jaaɓi haaɗtirde California State fof mbiyi hay so Uba winnditiima, o heɓaani hay duɗal gootal e duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal.[11][12] == Nguurndam neɗɗo == Emmanuel Nnamdi Uba jeyaa ko e galle politik, tawi ina jeyaa heen yimɓe woɗɓe teskinaaɓe e nguurndam renndo leydi Najeriya. O anndaa ko e jogaade nguurndam makko keeriɗam tawa omo heddii e golle politik e renndo.[13] == Tuugnorgal == hye2noqu66y7d7kkqsz1lsvcixnfc84 177208 177207 2026-06-29T12:04:53Z Isa Oumar 9821 177208 wikitext text/x-wiki '''Emmanuel Nnamdi Uba''' // C (jibinaama hitaande 1958) ko siyaasyanke Naajeeriya, o laati Senator haa lesdi Anambra, lesdi Anambra, diga hitaande 2011 haa 2019 lewru caggal ɗuum.[1] O ummiima e lannda laamu nguu e lewru feebariyee 2017 ; kiriis ardorde ɓuuɓɗo gonnooɗo lannda laamu PDP ina waawi wonde sabaabu kuulal ngal.<ref name="RingforC">{{cite web|url=http://www.ringforchange.org/more_details?id=36|work=RingForChange|title=Chief Dr Andy Emmanuel Nnamdi Uba|access-date=2011-06-15}}</ref> == Fuɗɗoode golle == Uba jibinaa ko hitaande 1958 to Enugu, o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde sukaaɓe to Awkunanaw.[2] Jibnaaɓe makko ummorii ko Uga e nder LGA Aguata to diiwaan Anambra. Caggal wooteeji 1999, <ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200912100519.html|title=Anambra - Why We Fielded Andy Uba - Labour Party|work=[[Daily Trust]]|first=Abbas|last=Jimoh|date=9 December 2009|access-date=2011-06-15}}</ref>o arti leydi Naajeeriya, o toɗɗaama balloowo keeriiɗo e golle keertiiɗe e geɗe nder leydi to hooreejo leydi Olusegun Obasanjo.[1] E nder njillu Obasanjo to Amerik e lewru suwee 2003, Uba siforaama wonde ko o neɗɗo ñaamo hooreejo leydi ndii, kadi ko o damal yimɓe yiɗɓe haaldude e hooreejo leydi ndii.[citation needed]<ref name="RingforC2">{{cite web|url=http://www.ringforchange.org/more_details?id=36|work=RingForChange|title=Chief Dr Andy Emmanuel Nnamdi Uba|access-date=2011-06-15}}</ref><ref name="RingforC3">{{cite web|url=http://www.ringforchange.org/more_details?id=36|work=RingForChange|title=Chief Dr Andy Emmanuel Nnamdi Uba|access-date=2011-06-15}}</ref> == Politiyanke cuɓaaɗo == E hitaande 2007, Uba tawtoraama wooteeji PDP ngam suɓaade guwerneer diiwaan Anambra, o suɓaama e wooteeji 14 abriil 2007.[1] Kono, gonnooɗo guwerneer biyeteeɗo Peter Obi luulndii woote ɗee, o wiyi wonde, nde tawnoo ñaawirɗe ɗee njaɓii tan ko Obi heɓiino wooteeji abriil 2003 ñalnde 15 marse 2006, omo jogii duuɓi tati goɗɗi e manndaa makko duuɓi nay ngam laamu. Ñaawirɗe ɗee njaɓii ndee hujja, ñalnde 14 lewru juko hitaande 2007, ɗe mbonni woote Andy Uba.[3] E lewru noowammbar 2009, hollitaama wonde Uba ina jogori tawtoreede wooteeji guwerneeruuji diiwaan Anambra ɗi leeltinaaka e lewru feebariyee 2010 e dow laylaytol lannda Labour,[4] caggal nde lannda Labour noddi mo ngam waɗde ɗum.[5] Ardorde lannda ka wiyi ɓe "ina ngoongɗini wonde maa o yettin miijooji e paandaale lannda kaa".[6] E haala makko e pellital makko waylude lanndaaji, ñalnde 31 desaambar 2009 Uba wiyi "Labour ko galle am politik naftowal".[7] E wooteeji guwerneeruuji diiwaan Anambra e lewru feebariyee 2010, Uba woni tataɓo.<ref>{{cite web|url=http://www.pointblanknews.com/News/os4235.html|date=2010-11-28|work=PointBlank News|title=Andy Uba eyes senate seat|access-date=2011-06-15}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.pointblanknews.com/News/os4235.html|date=2010-11-28|work=PointBlank News|title=Andy Uba eyes senate seat|access-date=2011-06-15}}</ref> == Fiilngo Senaa 2011 == Uba warti haa PDP, o suɓaama ngam o laatoo kanndidaajo PDP ngam lesdi Anambra South Senator nder cuɓi lewru Abriil 2011. O heɓi 63 316 woote, o ardii Chukwmaeze Nzeribe mo lannda ka APGA (APGA) e 43 798 woote e senaateer jooɗiiɗo jooni oo, Ikechukwu Obiorah mo lannda Accord e 24 724 woote. Fiilngo Uba ngo, ko senaateer Obiora, kanndidaa Accord, luulndii ɗum, o wiyi Uba feewnii seedantaagal makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Afrik hirnaange (WASC), o heɓaani hay dipolomaaji duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal o wiyi.[9] Daartol degereeji ɗi mbiyaa ko fenaande, ummorii ko e daartol ngol jaayndiyankooɓe ɗiɗo wiɗtooɓe mbinndi, ngol The News yaltini e lewru Duujal 2006.[10] Jaayndiyankooɓe mbiyi wonde duɗal jaaɓi haaɗtirde Concordia e duɗal jaaɓi haaɗtirde California State fof mbiyi hay so Uba winnditiima, o heɓaani hay duɗal gootal e duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal.<ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200912100519.html|title=Anambra - Why We Fielded Andy Uba - Labour Party|work=[[Daily Trust]]|first=Abbas|last=Jimoh|date=9 December 2009|access-date=2011-06-15}}</ref><ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200912100519.html|title=Anambra - Why We Fielded Andy Uba - Labour Party|work=[[Daily Trust]]|first=Abbas|last=Jimoh|date=9 December 2009|access-date=2011-06-15}}</ref> == Nguurndam neɗɗo == Emmanuel Nnamdi Uba jeyaa ko e galle politik, tawi ina jeyaa heen yimɓe woɗɓe teskinaaɓe e nguurndam renndo leydi Najeriya. O anndaa ko e jogaade nguurndam makko keeriɗam tawa omo heddii e golle politik e renndo.<ref name="RingforC4">{{cite web|url=http://www.ringforchange.org/more_details?id=36|work=RingForChange|title=Chief Dr Andy Emmanuel Nnamdi Uba|access-date=2011-06-15}}</ref> == Tuugnorgal == d3j7k673rmql3lutwctdws2lsl52bey 177209 177208 2026-06-29T12:05:12Z Isa Oumar 9821 177209 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Emmanuel Nnamdi Uba''' // C (jibinaama hitaande 1958) ko siyaasyanke Naajeeriya, o laati Senator haa lesdi Anambra, lesdi Anambra, diga hitaande 2011 haa 2019 lewru caggal ɗuum.[1] O ummiima e lannda laamu nguu e lewru feebariyee 2017 ; kiriis ardorde ɓuuɓɗo gonnooɗo lannda laamu PDP ina waawi wonde sabaabu kuulal ngal.<ref name="RingforC">{{cite web|url=http://www.ringforchange.org/more_details?id=36|work=RingForChange|title=Chief Dr Andy Emmanuel Nnamdi Uba|access-date=2011-06-15}}</ref> == Fuɗɗoode golle == Uba jibinaa ko hitaande 1958 to Enugu, o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde sukaaɓe to Awkunanaw.[2] Jibnaaɓe makko ummorii ko Uga e nder LGA Aguata to diiwaan Anambra. Caggal wooteeji 1999, <ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200912100519.html|title=Anambra - Why We Fielded Andy Uba - Labour Party|work=[[Daily Trust]]|first=Abbas|last=Jimoh|date=9 December 2009|access-date=2011-06-15}}</ref>o arti leydi Naajeeriya, o toɗɗaama balloowo keeriiɗo e golle keertiiɗe e geɗe nder leydi to hooreejo leydi Olusegun Obasanjo.[1] E nder njillu Obasanjo to Amerik e lewru suwee 2003, Uba siforaama wonde ko o neɗɗo ñaamo hooreejo leydi ndii, kadi ko o damal yimɓe yiɗɓe haaldude e hooreejo leydi ndii.[citation needed]<ref name="RingforC2">{{cite web|url=http://www.ringforchange.org/more_details?id=36|work=RingForChange|title=Chief Dr Andy Emmanuel Nnamdi Uba|access-date=2011-06-15}}</ref><ref name="RingforC3">{{cite web|url=http://www.ringforchange.org/more_details?id=36|work=RingForChange|title=Chief Dr Andy Emmanuel Nnamdi Uba|access-date=2011-06-15}}</ref> == Politiyanke cuɓaaɗo == E hitaande 2007, Uba tawtoraama wooteeji PDP ngam suɓaade guwerneer diiwaan Anambra, o suɓaama e wooteeji 14 abriil 2007.[1] Kono, gonnooɗo guwerneer biyeteeɗo Peter Obi luulndii woote ɗee, o wiyi wonde, nde tawnoo ñaawirɗe ɗee njaɓii tan ko Obi heɓiino wooteeji abriil 2003 ñalnde 15 marse 2006, omo jogii duuɓi tati goɗɗi e manndaa makko duuɓi nay ngam laamu. Ñaawirɗe ɗee njaɓii ndee hujja, ñalnde 14 lewru juko hitaande 2007, ɗe mbonni woote Andy Uba.[3] E lewru noowammbar 2009, hollitaama wonde Uba ina jogori tawtoreede wooteeji guwerneeruuji diiwaan Anambra ɗi leeltinaaka e lewru feebariyee 2010 e dow laylaytol lannda Labour,[4] caggal nde lannda Labour noddi mo ngam waɗde ɗum.[5] Ardorde lannda ka wiyi ɓe "ina ngoongɗini wonde maa o yettin miijooji e paandaale lannda kaa".[6] E haala makko e pellital makko waylude lanndaaji, ñalnde 31 desaambar 2009 Uba wiyi "Labour ko galle am politik naftowal".[7] E wooteeji guwerneeruuji diiwaan Anambra e lewru feebariyee 2010, Uba woni tataɓo.<ref>{{cite web|url=http://www.pointblanknews.com/News/os4235.html|date=2010-11-28|work=PointBlank News|title=Andy Uba eyes senate seat|access-date=2011-06-15}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.pointblanknews.com/News/os4235.html|date=2010-11-28|work=PointBlank News|title=Andy Uba eyes senate seat|access-date=2011-06-15}}</ref> == Fiilngo Senaa 2011 == Uba warti haa PDP, o suɓaama ngam o laatoo kanndidaajo PDP ngam lesdi Anambra South Senator nder cuɓi lewru Abriil 2011. O heɓi 63 316 woote, o ardii Chukwmaeze Nzeribe mo lannda ka APGA (APGA) e 43 798 woote e senaateer jooɗiiɗo jooni oo, Ikechukwu Obiorah mo lannda Accord e 24 724 woote. Fiilngo Uba ngo, ko senaateer Obiora, kanndidaa Accord, luulndii ɗum, o wiyi Uba feewnii seedantaagal makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Afrik hirnaange (WASC), o heɓaani hay dipolomaaji duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal o wiyi.[9] Daartol degereeji ɗi mbiyaa ko fenaande, ummorii ko e daartol ngol jaayndiyankooɓe ɗiɗo wiɗtooɓe mbinndi, ngol The News yaltini e lewru Duujal 2006.[10] Jaayndiyankooɓe mbiyi wonde duɗal jaaɓi haaɗtirde Concordia e duɗal jaaɓi haaɗtirde California State fof mbiyi hay so Uba winnditiima, o heɓaani hay duɗal gootal e duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal.<ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200912100519.html|title=Anambra - Why We Fielded Andy Uba - Labour Party|work=[[Daily Trust]]|first=Abbas|last=Jimoh|date=9 December 2009|access-date=2011-06-15}}</ref><ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200912100519.html|title=Anambra - Why We Fielded Andy Uba - Labour Party|work=[[Daily Trust]]|first=Abbas|last=Jimoh|date=9 December 2009|access-date=2011-06-15}}</ref> == Nguurndam neɗɗo == Emmanuel Nnamdi Uba jeyaa ko e galle politik, tawi ina jeyaa heen yimɓe woɗɓe teskinaaɓe e nguurndam renndo leydi Najeriya. O anndaa ko e jogaade nguurndam makko keeriɗam tawa omo heddii e golle politik e renndo.<ref name="RingforC4">{{cite web|url=http://www.ringforchange.org/more_details?id=36|work=RingForChange|title=Chief Dr Andy Emmanuel Nnamdi Uba|access-date=2011-06-15}}</ref> == Tuugnorgal == qkv2t34apgpvmvgnrc73y4t49m5pjgg Ugochukwu Uba 0 42766 177210 2026-06-29T12:06:57Z Isa Oumar 9821 Created page with "'''Ugochukwu Uba''' ListenN(jibinaa ko ñalnde 22 lewru Mbooy hitaande 1949) ko neɗɗo dawruɗo leydi Najeriya, gonnooɗo senaateer to diiwaan Anambra to bannge worgo. E hitaande 2021, o suɓaama kanndidaa guwerneer fedde lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP) e nder wooteeji guwerneer diiwaan Anambra.[3][4] O woniino wakiiliijo e nder diiwaan Anambra to bannge worgo gila 2003 haa 2007.[5] == Nguurndam e jaŋde puɗɗagol == O ummii ko wuro Umuoru to Uga, nokku laamu Aguata t..." 177210 wikitext text/x-wiki '''Ugochukwu Uba''' ListenN(jibinaa ko ñalnde 22 lewru Mbooy hitaande 1949) ko neɗɗo dawruɗo leydi Najeriya, gonnooɗo senaateer to diiwaan Anambra to bannge worgo. E hitaande 2021, o suɓaama kanndidaa guwerneer fedde lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP) e nder wooteeji guwerneer diiwaan Anambra.[3][4] O woniino wakiiliijo e nder diiwaan Anambra to bannge worgo gila 2003 haa 2007.[5] == Nguurndam e jaŋde puɗɗagol == O ummii ko wuro Umuoru to Uga, nokku laamu Aguata to diiwaan Anambra, leydi Naajeeriya.[6] Ugochukwu timmini jaŋde mum leslesre to duɗal leslesal St Cyprian, to Port Harcourt. Ndeen o waɗii duɗal makko hakkundeewal to duɗal jaaɓi haaɗtirde Stella Maris, to Port Harcourt ; Koolaaɗo kuuɓal leydi e laamu Rivers, Umuahia, leydi Abia. O fuɗɗi janngirde maako haa janngirde siyaasaaku haa jangirde mawnde nde Naajeeriya Nsukka (UNN) diga hitaande 1971 haa hitaande 1973 ko adii o yaha haa jaaɓi haaɗtirde Carleton, Ottawa haa o timmini janngirde maako haa janngirde siyaasaaku (B.A. Hons) haa janngirde siyaasaaku.[7] Caggal mum o heɓi dipolomaaji makko ɗiɗaɓi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Carleton, caggal ɗuum o heɓi dipolomaaji makko doktoraa to duɗal jaaɓi haaɗtirde Queen’s, to leydi Kanadaa. == Kugal == O fuɗɗorii golle makko ko jannginoowo to UNN ɗo o janngini tuggi 1981 haa 1998 to duɗal ganndal politik e duɗal njuɓɓudi laamu. O woni caggal mum binndoowo fedde gollotooɓe e duɗe jaaɓi-haaɗtirde (ASUU) Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Najeriya, to bannge Nsukka.[9] O golliima e laamu diiwaan Anambra hakkunde 1990 e 1996 e wonde gardiiɗo kuuɓal renndo e gardiiɗo kaalis e komisinaajo, 1999–2003. E hitaande 2003, o wonti senaateer leydi Naajeeriya, o ardiima nokku senaateer Anambra Sud haa hitaande 2007.[10][11] E hitaande 2021, o suɓaama kanndidaa guwerneer fedde PDP e nder wooteeji guwerneer diiwaan Anambra.[12][13][14] Ugochukwu Uba kadi ko kaɓirgal fedde Angalteer. == Woɗɓe == Ugochukwu Uba wonti hooreejo Senaa, Goomu ngam yah-ngartaa e caggal mum Goomu ngam yah-ngartaa e nder geec gila 2003 haa 2004.[15] E nder ooɗoo sahaa, O wallitii : Ƴellitaare ICDs Depooji Konte nder leydi kam e ƴettugol Document de Transport Multi-Modal MMT no UNCITRAL (Goomu Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Njulaagu e Sariyaaji hakkunde leyɗeele) siforii nii. Waɗde feere ngam saaktude sariya sosde jamaanu ngam hukuumaaji lesdi NMA (hannde woni hukuuma lesdi Naajeeriya e hukuumaaji kisal NIMASA) nder hitaande 2007. Koolkisagol domestication keewɗe hakkunde leyɗeele maritime e nder Naajeeriya teeŋti noon, hakkunde leyɗeele laanaaji e port Facility Security code IPS e ƴeewndo holistic e sariya laanaaji njulaagu majjuɗo. E nafoore juuɗe-e-anndal e weltaare golle ɓurɗe moƴƴude e nder winndere nde, o woniino ardiiɗo daraniiɗo peewnugol golle e nder Sektoraaji Port e wallitde jaɓgol laabi ngam sariyaaji Cabotage 2003, ko ɗum huunde haannde ngam rokkude kapitaal ngam gollotooɓe e leydi Najeriya ngam tawtoreede Cabotage e nder leydi ndii. == Tuugnorgal == 3r7n78isftmt9k91ccfeeyyv4wldapi 177211 177210 2026-06-29T12:08:39Z Isa Oumar 9821 177211 wikitext text/x-wiki '''Ugochukwu Uba''' ListenN(jibinaa ko ñalnde 22 lewru Mbooy hitaande 1949) ko neɗɗo dawruɗo leydi Najeriya, gonnooɗo senaateer to diiwaan Anambra to bannge worgo. E hitaande 2021, o suɓaama kanndidaa guwerneer fedde lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP) e nder wooteeji guwerneer diiwaan Anambra.[3][4] O woniino wakiiliijo e nder diiwaan Anambra to bannge worgo gila 2003 haa 2007.<ref>{{Cite news|date=2021-06-26|title=Uba, former senator, elected guber candidate of Anambra PDP faction|url=https://www.thecable.ng/uba-former-senator-elected-guber-candidate-of-anambra-pdp-faction|access-date=2023-07-04|newspaper=[[TheCable]]}}</ref><ref>{{Cite news|title=Senator Ugochukwu Uba Archives|url=https://sunnewsonline.com/tag/senator-ugochukwu-uba/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2023-07-04|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]}}</ref> I == Nguurndam e jaŋde puɗɗagol == O ummii ko wuro Umuoru to Uga, nokku laamu Aguata to diiwaan Anambra, leydi Naajeeriya.[6] Ugochukwu timmini jaŋde mum leslesre to duɗal leslesal St Cyprian, to Port Harcourt. Ndeen o waɗii duɗal makko hakkundeewal to duɗal jaaɓi haaɗtirde Stella Maris, to Port Harcourt ; <ref>{{Cite news|title=with-my-experience-training-ill-transform-anambra-state-senator-ugochukwu-uba|url=https://independent.ng/with-my-experience-training-ill-transform-anambra-state-senator-ugochukwu-uba/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2023-07-04|newspaper=[[Independent (Nigeria)|Independent]]}}</ref><ref>{{Cite news|title=ugochukwu uba|url=https://dailytrust.com/tag/ugochukwu-uba/|access-date=2023-07-04|newspaper=[[Daily Trust]]}}</ref>Koolaaɗo kuuɓal leydi e laamu Rivers, Umuahia, leydi Abia. O fuɗɗi janngirde maako haa janngirde siyaasaaku haa jangirde mawnde nde Naajeeriya Nsukka (UNN) diga hitaande 1971 haa hitaande 1973 ko adii o yaha haa jaaɓi haaɗtirde Carleton, Ottawa haa o timmini janngirde maako haa janngirde siyaasaaku (B.A. Hons) haa janngirde siyaasaaku.[7] Caggal mum o heɓi dipolomaaji makko ɗiɗaɓi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Carleton, caggal ɗuum o heɓi dipolomaaji makko doktoraa to duɗal jaaɓi haaɗtirde Queen’s, to leydi Kanadaa. == Kugal == O fuɗɗorii golle makko ko jannginoowo to UNN ɗo o janngini tuggi 1981 haa 1998 to duɗal ganndal politik e duɗal njuɓɓudi laamu. O woni caggal mum binndoowo fedde gollotooɓe e duɗe jaaɓi-haaɗtirde ([[Asu language (Nigeria)|ASUU]]) Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Najeriya, to bannge Nsukka.[9] O golliima e laamu diiwaan Anambra hakkunde 1990 e 1996 e wonde gardiiɗo kuuɓal renndo e gardiiɗo kaalis e komisinaajo, 1999–2003. E hitaande 2003, o wonti senaateer leydi Naajeeriya, o ardiima nokku senaateer Anambra Sud haa hitaande 2007.[10][11] E hitaande 2021, o suɓaama kanndidaa guwerneer fedde PDP e nder wooteeji guwerneer diiwaan Anambra.<ref>{{Cite news|last=Chukindi|first=Joe|date=2021-07-19|title=Court orders INEC to list Ugochukwu Uba as Anambra PDP guber candidate|url=https://dailypost.ng/2021/07/19/court-orders-inec-to-list-ugochukwu-uba-as-anambra-pdp-guber-candidate/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2023-07-04|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]}}</ref><ref>https://www.premiumtimesng.com/news/top-news/470152-anambra-2021-pdp-faction-elects-uba-governorship-candidate.html?tztc=1</ref><ref>{{Cite news|title=How PDP elect two candidates to represent for Anambra November gubernatorial poll|work=BBC News Pidgin|url=https://www.bbc.com/pidgin/tori-57625891|access-date=2023-11-13}}</ref>Ugochukwu Uba kadi ko kaɓirgal fedde Angalteer.<ref>{{Cite news|date=2021-06-26|title=Uba, former senator, elected guber candidate of Anambra PDP faction|url=https://www.thecable.ng/uba-former-senator-elected-guber-candidate-of-anambra-pdp-faction|access-date=2023-07-04|newspaper=[[TheCable]]}}</ref><ref>{{Cite news|title=Senator Ugochukwu Uba Archives|url=https://sunnewsonline.com/tag/senator-ugochukwu-uba/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2023-07-04|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]}}</ref> I == Woɗɓe == Ugochukwu Uba wonti hooreejo Senaa, Goomu ngam yah-ngartaa e caggal mum Goomu ngam yah-ngartaa e nder geec gila 2003 haa 2004.[15] E nder ooɗoo sahaa, O wallitii : Ƴellitaare ICDs Depooji Konte nder leydi kam e ƴettugol Document de Transport Multi-Modal MMT no UNCITRAL (Goomu Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Njulaagu e Sariyaaji hakkunde leyɗeele) siforii nii..<ref>{{Cite news|last=Chukindi|first=Joe|date=2021-07-19|title=Court orders INEC to list Ugochukwu Uba as Anambra PDP guber candidate|url=https://dailypost.ng/2021/07/19/court-orders-inec-to-list-ugochukwu-uba-as-anambra-pdp-guber-candidate/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2023-07-04|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]}}</ref><ref>https://www.premiumtimesng.com/news/top-news/470152-anambra-2021-pdp-faction-elects-uba-governorship-candidate.html?tztc=1</ref><ref>{{Cite news|title=How PDP elect two candidates to represent for Anambra November gubernatorial poll|work=BBC News Pidgin|url=https://www.bbc.com/pidgin/tori-57625891|access-date=2023-11-13}}</ref> Waɗde feere ngam saaktude sariya sosde jamaanu ngam hukuumaaji lesdi NMA (hannde woni hukuuma lesdi Naajeeriya e hukuumaaji kisal NIMASA) nder hitaande 2007.<ref>{{Cite news|title=with-my-experience-training-ill-transform-anambra-state-senator-ugochukwu-uba|url=https://independent.ng/with-my-experience-training-ill-transform-anambra-state-senator-ugochukwu-uba/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2023-07-04|newspaper=[[Independent (Nigeria)|Independent]]}}</ref><ref>{{Cite news|title=ugochukwu uba|url=https://dailytrust.com/tag/ugochukwu-uba/|access-date=2023-07-04|newspaper=[[Daily Trust]]}}</ref> Koolkisagol domestication keewɗe hakkunde leyɗeele maritime e nder Naajeeriya teeŋti noon, hakkunde leyɗeele laanaaji e port Facility Security code IPS e ƴeewndo holistic e sariya laanaaji njulaagu majjuɗo. E nafoore juuɗe-e-anndal e weltaare golle ɓurɗe moƴƴude e nder winndere nde, o woniino ardiiɗo daraniiɗo peewnugol golle e nder Sektoraaji Port e wallitde jaɓgol laabi ngam sariyaaji Cabotage 2003, ko ɗum huunde haannde ngam rokkude kapitaal ngam gollotooɓe e leydi Najeriya ngam tawtoreede Cabotage e nder leydi ndii. == Tuugnorgal == d8qm7cs1z8orhh1xw0utmfucg2frfap 177212 177211 2026-06-29T12:09:06Z Isa Oumar 9821 177212 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Ugochukwu Uba''' ListenN(jibinaa ko ñalnde 22 lewru Mbooy hitaande 1949) ko neɗɗo dawruɗo leydi Najeriya, gonnooɗo senaateer to diiwaan Anambra to bannge worgo. E hitaande 2021, o suɓaama kanndidaa guwerneer fedde lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP) e nder wooteeji guwerneer diiwaan Anambra.[3][4] O woniino wakiiliijo e nder diiwaan Anambra to bannge worgo gila 2003 haa 2007.<ref>{{Cite news|date=2021-06-26|title=Uba, former senator, elected guber candidate of Anambra PDP faction|url=https://www.thecable.ng/uba-former-senator-elected-guber-candidate-of-anambra-pdp-faction|access-date=2023-07-04|newspaper=[[TheCable]]}}</ref><ref>{{Cite news|title=Senator Ugochukwu Uba Archives|url=https://sunnewsonline.com/tag/senator-ugochukwu-uba/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2023-07-04|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]}}</ref> I == Nguurndam e jaŋde puɗɗagol == O ummii ko wuro Umuoru to Uga, nokku laamu Aguata to diiwaan Anambra, leydi Naajeeriya.[6] Ugochukwu timmini jaŋde mum leslesre to duɗal leslesal St Cyprian, to Port Harcourt. Ndeen o waɗii duɗal makko hakkundeewal to duɗal jaaɓi haaɗtirde Stella Maris, to Port Harcourt ; <ref>{{Cite news|title=with-my-experience-training-ill-transform-anambra-state-senator-ugochukwu-uba|url=https://independent.ng/with-my-experience-training-ill-transform-anambra-state-senator-ugochukwu-uba/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2023-07-04|newspaper=[[Independent (Nigeria)|Independent]]}}</ref><ref>{{Cite news|title=ugochukwu uba|url=https://dailytrust.com/tag/ugochukwu-uba/|access-date=2023-07-04|newspaper=[[Daily Trust]]}}</ref>Koolaaɗo kuuɓal leydi e laamu Rivers, Umuahia, leydi Abia. O fuɗɗi janngirde maako haa janngirde siyaasaaku haa jangirde mawnde nde Naajeeriya Nsukka (UNN) diga hitaande 1971 haa hitaande 1973 ko adii o yaha haa jaaɓi haaɗtirde Carleton, Ottawa haa o timmini janngirde maako haa janngirde siyaasaaku (B.A. Hons) haa janngirde siyaasaaku.[7] Caggal mum o heɓi dipolomaaji makko ɗiɗaɓi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Carleton, caggal ɗuum o heɓi dipolomaaji makko doktoraa to duɗal jaaɓi haaɗtirde Queen’s, to leydi Kanadaa. == Kugal == O fuɗɗorii golle makko ko jannginoowo to UNN ɗo o janngini tuggi 1981 haa 1998 to duɗal ganndal politik e duɗal njuɓɓudi laamu. O woni caggal mum binndoowo fedde gollotooɓe e duɗe jaaɓi-haaɗtirde ([[Asu language (Nigeria)|ASUU]]) Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Najeriya, to bannge Nsukka.[9] O golliima e laamu diiwaan Anambra hakkunde 1990 e 1996 e wonde gardiiɗo kuuɓal renndo e gardiiɗo kaalis e komisinaajo, 1999–2003. E hitaande 2003, o wonti senaateer leydi Naajeeriya, o ardiima nokku senaateer Anambra Sud haa hitaande 2007.[10][11] E hitaande 2021, o suɓaama kanndidaa guwerneer fedde PDP e nder wooteeji guwerneer diiwaan Anambra.<ref>{{Cite news|last=Chukindi|first=Joe|date=2021-07-19|title=Court orders INEC to list Ugochukwu Uba as Anambra PDP guber candidate|url=https://dailypost.ng/2021/07/19/court-orders-inec-to-list-ugochukwu-uba-as-anambra-pdp-guber-candidate/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2023-07-04|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]}}</ref><ref>https://www.premiumtimesng.com/news/top-news/470152-anambra-2021-pdp-faction-elects-uba-governorship-candidate.html?tztc=1</ref><ref>{{Cite news|title=How PDP elect two candidates to represent for Anambra November gubernatorial poll|work=BBC News Pidgin|url=https://www.bbc.com/pidgin/tori-57625891|access-date=2023-11-13}}</ref>Ugochukwu Uba kadi ko kaɓirgal fedde Angalteer.<ref>{{Cite news|date=2021-06-26|title=Uba, former senator, elected guber candidate of Anambra PDP faction|url=https://www.thecable.ng/uba-former-senator-elected-guber-candidate-of-anambra-pdp-faction|access-date=2023-07-04|newspaper=[[TheCable]]}}</ref><ref>{{Cite news|title=Senator Ugochukwu Uba Archives|url=https://sunnewsonline.com/tag/senator-ugochukwu-uba/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2023-07-04|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]}}</ref> I == Woɗɓe == Ugochukwu Uba wonti hooreejo Senaa, Goomu ngam yah-ngartaa e caggal mum Goomu ngam yah-ngartaa e nder geec gila 2003 haa 2004.[15] E nder ooɗoo sahaa, O wallitii : Ƴellitaare ICDs Depooji Konte nder leydi kam e ƴettugol Document de Transport Multi-Modal MMT no UNCITRAL (Goomu Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Njulaagu e Sariyaaji hakkunde leyɗeele) siforii nii..<ref>{{Cite news|last=Chukindi|first=Joe|date=2021-07-19|title=Court orders INEC to list Ugochukwu Uba as Anambra PDP guber candidate|url=https://dailypost.ng/2021/07/19/court-orders-inec-to-list-ugochukwu-uba-as-anambra-pdp-guber-candidate/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2023-07-04|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]}}</ref><ref>https://www.premiumtimesng.com/news/top-news/470152-anambra-2021-pdp-faction-elects-uba-governorship-candidate.html?tztc=1</ref><ref>{{Cite news|title=How PDP elect two candidates to represent for Anambra November gubernatorial poll|work=BBC News Pidgin|url=https://www.bbc.com/pidgin/tori-57625891|access-date=2023-11-13}}</ref> Waɗde feere ngam saaktude sariya sosde jamaanu ngam hukuumaaji lesdi NMA (hannde woni hukuuma lesdi Naajeeriya e hukuumaaji kisal NIMASA) nder hitaande 2007.<ref>{{Cite news|title=with-my-experience-training-ill-transform-anambra-state-senator-ugochukwu-uba|url=https://independent.ng/with-my-experience-training-ill-transform-anambra-state-senator-ugochukwu-uba/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2023-07-04|newspaper=[[Independent (Nigeria)|Independent]]}}</ref><ref>{{Cite news|title=ugochukwu uba|url=https://dailytrust.com/tag/ugochukwu-uba/|access-date=2023-07-04|newspaper=[[Daily Trust]]}}</ref> Koolkisagol domestication keewɗe hakkunde leyɗeele maritime e nder Naajeeriya teeŋti noon, hakkunde leyɗeele laanaaji e port Facility Security code IPS e ƴeewndo holistic e sariya laanaaji njulaagu majjuɗo. E nafoore juuɗe-e-anndal e weltaare golle ɓurɗe moƴƴude e nder winndere nde, o woniino ardiiɗo daraniiɗo peewnugol golle e nder Sektoraaji Port e wallitde jaɓgol laabi ngam sariyaaji Cabotage 2003, ko ɗum huunde haannde ngam rokkude kapitaal ngam gollotooɓe e leydi Najeriya ngam tawtoreede Cabotage e nder leydi ndii. == Tuugnorgal == 78auy1qcskidtb77zow3f3cjz4wzaby Julius Ucha 0 42767 177213 2026-06-29T12:11:55Z Isa Oumar 9821 Created page with "'''Julius Ucha''' (jibinaa ko ñalnde 19 oktoobar 1958) suɓaama senaateer to diiwaan Ebonyi hakkundeejo to diiwaan Ebonyi, leydi Najeriya, o fuɗɗii laamu ñalnde 29 lewru mbooy hitaande 2003, o suɓaama kadi e hitaande 2007. Ko o tergal e fedde toppitiinde ko fayti e ƴellitaare (APC).<ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200905250350.html?viewall=1|title=An Improved Senate, But Some Uninspiring Senators...|work=ThisDay|date=24 May 2009|access-date=2010-06-..." 177213 wikitext text/x-wiki '''Julius Ucha''' (jibinaa ko ñalnde 19 oktoobar 1958) suɓaama senaateer to diiwaan Ebonyi hakkundeejo to diiwaan Ebonyi, leydi Najeriya, o fuɗɗii laamu ñalnde 29 lewru mbooy hitaande 2003, o suɓaama kadi e hitaande 2007. Ko o tergal e fedde toppitiinde ko fayti e ƴellitaare (APC).<ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200905250350.html?viewall=1|title=An Improved Senate, But Some Uninspiring Senators...|work=ThisDay|date=24 May 2009|access-date=2010-06-09}}</ref> Ucha heɓi dipolomaaji LL.B to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Anambra. O woniino tergal e fedde yurmeende leydi Enugu <ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=47&page=1&state=13|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303171400/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=47&page=1&state=13|url-status=dead|archive-date=2016-03-03|publisher=National Assembly of Nigeria|title=Sen. Julius Ucha|access-date=2010-06-09}}</ref>ɓooynde. O suɓaama tergal suudu sarɗiiji diiwaan Ebonyi, ɗo o toɗɗaa hooreejo leydi. Caggal nde o arti e Senaa e hitaande 2007 Ucha toɗɗaa e goomuuji golle, sarwisaaji senaa, geɗe hakkunde parlemaa, Komiseer ngenndiijo wooteeji jeytaare e njulaagu.[1] E nder ƴeewndo hakkundeejo Senaateeruuji e lewru mee 2009, ThisDay wiyi o wallittaaki hay kuulal gootal kono o wallittaama walla o wallittaaki eɓɓaaɗe keewɗe.<ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200905250350.html?viewall=1|title=An Improved Senate, But Some Uninspiring Senators...|work=ThisDay|date=24 May 2009|access-date=2010-06-09}}</ref> == Ƴeew kadi == * Doggol yimɓe ummoriiɓe diiwaan Ebonyi == Tuugnorgal == j92qg7jn12ds8sssqyz65jw2r1v5vna 177214 177213 2026-06-29T12:12:10Z Isa Oumar 9821 177214 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Julius Ucha''' (jibinaa ko ñalnde 19 oktoobar 1958) suɓaama senaateer to diiwaan Ebonyi hakkundeejo to diiwaan Ebonyi, leydi Najeriya, o fuɗɗii laamu ñalnde 29 lewru mbooy hitaande 2003, o suɓaama kadi e hitaande 2007. Ko o tergal e fedde toppitiinde ko fayti e ƴellitaare (APC).<ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200905250350.html?viewall=1|title=An Improved Senate, But Some Uninspiring Senators...|work=ThisDay|date=24 May 2009|access-date=2010-06-09}}</ref> Ucha heɓi dipolomaaji LL.B to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Anambra. O woniino tergal e fedde yurmeende leydi Enugu <ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=47&page=1&state=13|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303171400/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=47&page=1&state=13|url-status=dead|archive-date=2016-03-03|publisher=National Assembly of Nigeria|title=Sen. Julius Ucha|access-date=2010-06-09}}</ref>ɓooynde. O suɓaama tergal suudu sarɗiiji diiwaan Ebonyi, ɗo o toɗɗaa hooreejo leydi. Caggal nde o arti e Senaa e hitaande 2007 Ucha toɗɗaa e goomuuji golle, sarwisaaji senaa, geɗe hakkunde parlemaa, Komiseer ngenndiijo wooteeji jeytaare e njulaagu.[1] E nder ƴeewndo hakkundeejo Senaateeruuji e lewru mee 2009, ThisDay wiyi o wallittaaki hay kuulal gootal kono o wallittaama walla o wallittaaki eɓɓaaɗe keewɗe.<ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200905250350.html?viewall=1|title=An Improved Senate, But Some Uninspiring Senators...|work=ThisDay|date=24 May 2009|access-date=2010-06-09}}</ref> == Ƴeew kadi == * Doggol yimɓe ummoriiɓe diiwaan Ebonyi == Tuugnorgal == 7bqwujx36hq2j6exnb59uj0j2igsd2n Ifeanyi Chudy Momah 0 42768 177215 2026-06-29T12:16:52Z Isa Oumar 9821 Created page with "'''Ifeanyi Chudy Momah''' // C ko awokaajo Naajeeriya, jom filu, o huuwi nder suudu joonde diidaaɗi lesdi[1], o wakiiliijo lesdi Ihiala, lesdi Anambra. Ko kanko woni hooreejo Goomu suudu sarɗiiji ngam ñaawoore leydi laamorgo leydi ndi<ref>{{Cite web|url=https://placng.org/wp/2019/07/chairmen-and-deputies-of-standing-and-special-committees-in-the-9th-house-of-representatives/|title=Chairmen and Deputies of Standing and Special Committees in the 9th House of Representat..." 177215 wikitext text/x-wiki '''Ifeanyi Chudy Momah''' // C ko awokaajo Naajeeriya, jom filu, o huuwi nder suudu joonde diidaaɗi lesdi[1], o wakiiliijo lesdi Ihiala, lesdi Anambra. Ko kanko woni hooreejo Goomu suudu sarɗiiji ngam ñaawoore leydi laamorgo leydi ndi<ref>{{Cite web|url=https://placng.org/wp/2019/07/chairmen-and-deputies-of-standing-and-special-committees-in-the-9th-house-of-representatives/|title=Chairmen and Deputies of Standing and Special Committees in the 9th House of Representatives|last=admin|date=2019-07-26|website=PLAC|language=en-US|access-date=2019-11-18}}{{Dead link|date=September 2024|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.nassnig.org/committees|title=National Assembly {{!}} Federal Republic of Nigeria|website=www.nassnig.org|access-date=2019-11-18}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://punchng.com/full-list-chairmen-vice-chairmen-of-reps-standing-committees-special-panels/|title=FULL LIST: Chairmen, vice-chairmen of Reps standing committees, special panels|newspaper=[[The Punch]]|date=25 July 2019|language=en-US|access-date=2019-11-18}}</ref> e tergal lannda Demokaraasi Leƴƴi.[5] == Nguurndam gadano == Momah jibinaa ko to Ihiala, to leydi Nijeer, to Mike Momah, mawɗo. E wiyde Momah, baaba makko ina wonnoo e yah-ngartaa caggal leydi, nde yumma makko felliti yahde Ihiala. O naati e nder reedu, o jibini Momah toon, o sikkaano..<ref>{{Cite web|url=http://www.thelegislatureng.com/why-we-want-396-33-million-dollars-spent-on-3-refineries-in-4-years-investigated-hon-ifeanyi-momah/|title=Why We Want 396.33 Million Dollars Spent on 3 Refineries in 4 Years Investigated – Hon. Ifeanyi Momah|date=2019-11-23|website=THE LEGISLATURE|language=en-US|access-date=2019-12-09}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://leadership.ng/2019/11/22/refineries-reps-to-investigate-alleged-396-33m-maintenance-cost/|title=StackPath|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]|access-date=2019-12-09}}{{Dead link|date=August 2025|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://punchng.com/reps-probe-396m-refinery-maintenance-expenses/|title=Reps probe $396m refinery maintenance expenses|newspaper=[[The Punch]]|date=21 November 2019|language=en-US|access-date=2019-12-09}}</ref> Momah mawni ko to wuro Festac, to leydi Nijeer. O naati duɗal leslesal e duɗal leslesal Radius,[7] caggal ɗuum o yahi to duɗal hakkunde leyɗeele Loral (to Festac kadi). Ndeen Momah naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Chrisland, gooto e duɗe hakkundeeje ɓurɗe yaajde e nder leydi Najeriya.[8] == Ekkitol == Ndee feccere nguurndam neɗɗo guurɗo alaa ko woni heen so wonaa tuugnorgal walla lowre. Eɗen ñaagii nde mballata e ɓeydude lowre koolkisaande. Geɗe luulndiiɗe ko fayti e yimɓe wuurɓe ɗe ngalaa ɗo tuugii walla ɗe ngalaa ɗo tuugnii, ina poti ittude ɗoon e ɗoon, haa teeŋti noon so tawii ina mbaawi bonnude walla bonnude. (Mars 2021) (Anndu no e hol nde ittata ndee mesaas) Momah janngi sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos. Nde o heɓi bak makko, o neldaa ngam golloraade e nder Korse Ngenndiijo Sukaaɓe doole. Ko ɗoon o neldaa to Katsina, diiwaan gooto to bannge worgo leydi Najeriya, o waɗi hitaande golle makko to wuro tokooso wiyeteengo Malumfashi.[9] Caggal hitaande golle o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Aberdeen, to Ecoppi, ɗo o waɗi kursus ganndal sariya e sariya juɓɓule winndereeje. Caggal mum o arti leydi Naajeeriya, o janngi to duɗal sariya leydi Naajeeriya to Bwari, Abuja[10], ɗo o noddiraa bar.<ref>{{Cite web|url=https://buzznigeria.com/top-23-most-expensive-secondary-schools-in-nigeria-the-fees-are-really-mind-blowing/|title=Top 23 Most Expensive Secondary Schools in Nigeria With Mind Blowing Fees!|last=Ezebuiro|first=Peace|date=2015-05-08|website=BuzzNigeria - Famous People, Celebrity Bios, Updates and Trendy News|language=en-US|access-date=2019-11-25}}</ref> == Ko humpito golle == O waɗii golle sariya e nder suudu sarɗiiji duuɓi tati hade makko yahde to suudu sarɗiiji to Asaba, leydi Najeriya. E hitaande 2013, Momah noddaama ngam gollodaade e porogaraam reentaade ballal (Sure-P) hono balloowo gardiiɗo geɗe sariya e balloowo sariya keeriiɗo to Sekereteer kuuɓtodinɗo SURE-P Nze Akachukwu Nwankpo. E nder ndee ɗoo darnde, o waawii wallude yimɓe, haa teeŋti e sukaaɓe Ihiala LGA, heɓde geɗe ñamlagol e golle ɗe ndee ɗoo fedde rokkata.<ref>{{Cite web|url=https://placng.org/wp/2019/07/chairmen-and-deputies-of-standing-and-special-committees-in-the-9th-house-of-representatives/|title=Chairmen and Deputies of Standing and Special Committees in the 9th House of Representatives|last=admin|date=2019-07-26|website=PLAC|language=en-US|access-date=2019-11-18}}{{Dead link|date=September 2024|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.nassnig.org/committees|title=National Assembly {{!}} Federal Republic of Nigeria|website=www.nassnig.org|access-date=2019-11-18}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://punchng.com/full-list-chairmen-vice-chairmen-of-reps-standing-committees-special-panels/|title=FULL LIST: Chairmen, vice-chairmen of Reps standing committees, special panels|newspaper=[[The Punch]]|date=25 July 2019|language=en-US|access-date=2019-11-18}}</ref> == Politik == Momah dañiino woote ngam suɓaade suudu sarɗiiji leydi ndii e hitaande 2011, o fooli. O fooli kadi e hitaande 2015, oo sahaa ko e suudu sarɗiiji, o fooli kadi. O tuumi ndeeɗoo baasal ko fenaande woote e fitinaaji. O yahi o golliima e guwerneer Willie Obiano, o woni jaagorgal mawngal keeringal to bannge geɗe politik. Momah dogi kadi ngam suɓaade suudu sarɗiiji e hitaande 2019, o heɓi..<ref>{{Cite web|url=http://www.thelegislatureng.com/why-we-want-396-33-million-dollars-spent-on-3-refineries-in-4-years-investigated-hon-ifeanyi-momah/|title=Why We Want 396.33 Million Dollars Spent on 3 Refineries in 4 Years Investigated – Hon. Ifeanyi Momah|date=2019-11-23|website=THE LEGISLATURE|language=en-US|access-date=2019-12-09}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://leadership.ng/2019/11/22/refineries-reps-to-investigate-alleged-396-33m-maintenance-cost/|title=StackPath|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]|access-date=2019-12-09}}{{Dead link|date=August 2025|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://punchng.com/reps-probe-396m-refinery-maintenance-expenses/|title=Reps probe $396m refinery maintenance expenses|newspaper=[[The Punch]]|date=21 November 2019|language=en-US|access-date=2019-12-09}}</ref> Lannda politik Momah (All Progressive Grand Alliance) ina jogii fotde terɗe 10 e nder 360 tergal e nder suudu sarɗiiji. O hollitii ballal timmungal e hooreejo leydi jooni oo, hono Femi Gbajabiamila, e nder wooteeji ngam jooɗaade hooreejo leydi ndi. Momah haali dow haaje darnugo bandiiji ɗin haa Zamfara, lesdi Naajeeriya haa woyla.<ref>{{Cite web|url=https://buzznigeria.com/top-23-most-expensive-secondary-schools-in-nigeria-the-fees-are-really-mind-blowing/|title=Top 23 Most Expensive Secondary Schools in Nigeria With Mind Blowing Fees!|last=Ezebuiro|first=Peace|date=2015-05-08|website=BuzzNigeria - Famous People, Celebrity Bios, Updates and Trendy News|language=en-US|access-date=2019-11-25}}</ref> O wallittaaki kuulal ngal luulndii ngal ko feewti e lowre enternet[14], o hollitii wonde sukaaɓe ɓee ina poti huutoraade lowre enternet no haanirta nii[15] o ɓeydi heen wonde ina woodi sariyaaji gonɗi tawo, ɗum noon maa ɗum addan tan ko ruttaade e kuule. O noddii kadi yo wizto 396,33 miliyoq dolaar njovdi e refineeriiji tati e nder duuvi nay<ref>{{Cite web|url=https://buzznigeria.com/top-23-most-expensive-secondary-schools-in-nigeria-the-fees-are-really-mind-blowing/|title=Top 23 Most Expensive Secondary Schools in Nigeria With Mind Blowing Fees!|last=Ezebuiro|first=Peace|date=2015-05-08|website=BuzzNigeria - Famous People, Celebrity Bios, Updates and Trendy News|language=en-US|access-date=2019-11-25}}</ref>nde tawnoo refineeriiji zi ina njokki e golloraade ko ina tolnoo e 6% e mbaawka mum en.[17][18][19] == Tuugnorgal == dzkxwa3aeuchegvnxkgcztlf99rweuj 177216 177215 2026-06-29T12:17:28Z Isa Oumar 9821 177216 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Ifeanyi Chudy Momah''' // C ko awokaajo Naajeeriya, jom filu, o huuwi nder suudu joonde diidaaɗi lesdi[1], o wakiiliijo lesdi Ihiala, lesdi Anambra. Ko kanko woni hooreejo Goomu suudu sarɗiiji ngam ñaawoore leydi laamorgo leydi ndi<ref>{{Cite web|url=https://placng.org/wp/2019/07/chairmen-and-deputies-of-standing-and-special-committees-in-the-9th-house-of-representatives/|title=Chairmen and Deputies of Standing and Special Committees in the 9th House of Representatives|last=admin|date=2019-07-26|website=PLAC|language=en-US|access-date=2019-11-18}}{{Dead link|date=September 2024|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.nassnig.org/committees|title=National Assembly {{!}} Federal Republic of Nigeria|website=www.nassnig.org|access-date=2019-11-18}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://punchng.com/full-list-chairmen-vice-chairmen-of-reps-standing-committees-special-panels/|title=FULL LIST: Chairmen, vice-chairmen of Reps standing committees, special panels|newspaper=[[The Punch]]|date=25 July 2019|language=en-US|access-date=2019-11-18}}</ref> e tergal lannda Demokaraasi Leƴƴi.[5] == Nguurndam gadano == Momah jibinaa ko to Ihiala, to leydi Nijeer, to Mike Momah, mawɗo. E wiyde Momah, baaba makko ina wonnoo e yah-ngartaa caggal leydi, nde yumma makko felliti yahde Ihiala. O naati e nder reedu, o jibini Momah toon, o sikkaano..<ref>{{Cite web|url=http://www.thelegislatureng.com/why-we-want-396-33-million-dollars-spent-on-3-refineries-in-4-years-investigated-hon-ifeanyi-momah/|title=Why We Want 396.33 Million Dollars Spent on 3 Refineries in 4 Years Investigated – Hon. Ifeanyi Momah|date=2019-11-23|website=THE LEGISLATURE|language=en-US|access-date=2019-12-09}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://leadership.ng/2019/11/22/refineries-reps-to-investigate-alleged-396-33m-maintenance-cost/|title=StackPath|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]|access-date=2019-12-09}}{{Dead link|date=August 2025|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://punchng.com/reps-probe-396m-refinery-maintenance-expenses/|title=Reps probe $396m refinery maintenance expenses|newspaper=[[The Punch]]|date=21 November 2019|language=en-US|access-date=2019-12-09}}</ref> Momah mawni ko to wuro Festac, to leydi Nijeer. O naati duɗal leslesal e duɗal leslesal Radius,[7] caggal ɗuum o yahi to duɗal hakkunde leyɗeele Loral (to Festac kadi). Ndeen Momah naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Chrisland, gooto e duɗe hakkundeeje ɓurɗe yaajde e nder leydi Najeriya.[8] == Ekkitol == Ndee feccere nguurndam neɗɗo guurɗo alaa ko woni heen so wonaa tuugnorgal walla lowre. Eɗen ñaagii nde mballata e ɓeydude lowre koolkisaande. Geɗe luulndiiɗe ko fayti e yimɓe wuurɓe ɗe ngalaa ɗo tuugii walla ɗe ngalaa ɗo tuugnii, ina poti ittude ɗoon e ɗoon, haa teeŋti noon so tawii ina mbaawi bonnude walla bonnude. (Mars 2021) (Anndu no e hol nde ittata ndee mesaas) Momah janngi sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos. Nde o heɓi bak makko, o neldaa ngam golloraade e nder Korse Ngenndiijo Sukaaɓe doole. Ko ɗoon o neldaa to Katsina, diiwaan gooto to bannge worgo leydi Najeriya, o waɗi hitaande golle makko to wuro tokooso wiyeteengo Malumfashi.[9] Caggal hitaande golle o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Aberdeen, to Ecoppi, ɗo o waɗi kursus ganndal sariya e sariya juɓɓule winndereeje. Caggal mum o arti leydi Naajeeriya, o janngi to duɗal sariya leydi Naajeeriya to Bwari, Abuja[10], ɗo o noddiraa bar.<ref>{{Cite web|url=https://buzznigeria.com/top-23-most-expensive-secondary-schools-in-nigeria-the-fees-are-really-mind-blowing/|title=Top 23 Most Expensive Secondary Schools in Nigeria With Mind Blowing Fees!|last=Ezebuiro|first=Peace|date=2015-05-08|website=BuzzNigeria - Famous People, Celebrity Bios, Updates and Trendy News|language=en-US|access-date=2019-11-25}}</ref> == Ko humpito golle == O waɗii golle sariya e nder suudu sarɗiiji duuɓi tati hade makko yahde to suudu sarɗiiji to Asaba, leydi Najeriya. E hitaande 2013, Momah noddaama ngam gollodaade e porogaraam reentaade ballal (Sure-P) hono balloowo gardiiɗo geɗe sariya e balloowo sariya keeriiɗo to Sekereteer kuuɓtodinɗo SURE-P Nze Akachukwu Nwankpo. E nder ndee ɗoo darnde, o waawii wallude yimɓe, haa teeŋti e sukaaɓe Ihiala LGA, heɓde geɗe ñamlagol e golle ɗe ndee ɗoo fedde rokkata.<ref>{{Cite web|url=https://placng.org/wp/2019/07/chairmen-and-deputies-of-standing-and-special-committees-in-the-9th-house-of-representatives/|title=Chairmen and Deputies of Standing and Special Committees in the 9th House of Representatives|last=admin|date=2019-07-26|website=PLAC|language=en-US|access-date=2019-11-18}}{{Dead link|date=September 2024|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.nassnig.org/committees|title=National Assembly {{!}} Federal Republic of Nigeria|website=www.nassnig.org|access-date=2019-11-18}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://punchng.com/full-list-chairmen-vice-chairmen-of-reps-standing-committees-special-panels/|title=FULL LIST: Chairmen, vice-chairmen of Reps standing committees, special panels|newspaper=[[The Punch]]|date=25 July 2019|language=en-US|access-date=2019-11-18}}</ref> == Politik == Momah dañiino woote ngam suɓaade suudu sarɗiiji leydi ndii e hitaande 2011, o fooli. O fooli kadi e hitaande 2015, oo sahaa ko e suudu sarɗiiji, o fooli kadi. O tuumi ndeeɗoo baasal ko fenaande woote e fitinaaji. O yahi o golliima e guwerneer Willie Obiano, o woni jaagorgal mawngal keeringal to bannge geɗe politik. Momah dogi kadi ngam suɓaade suudu sarɗiiji e hitaande 2019, o heɓi..<ref>{{Cite web|url=http://www.thelegislatureng.com/why-we-want-396-33-million-dollars-spent-on-3-refineries-in-4-years-investigated-hon-ifeanyi-momah/|title=Why We Want 396.33 Million Dollars Spent on 3 Refineries in 4 Years Investigated – Hon. Ifeanyi Momah|date=2019-11-23|website=THE LEGISLATURE|language=en-US|access-date=2019-12-09}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://leadership.ng/2019/11/22/refineries-reps-to-investigate-alleged-396-33m-maintenance-cost/|title=StackPath|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]|access-date=2019-12-09}}{{Dead link|date=August 2025|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://punchng.com/reps-probe-396m-refinery-maintenance-expenses/|title=Reps probe $396m refinery maintenance expenses|newspaper=[[The Punch]]|date=21 November 2019|language=en-US|access-date=2019-12-09}}</ref> Lannda politik Momah (All Progressive Grand Alliance) ina jogii fotde terɗe 10 e nder 360 tergal e nder suudu sarɗiiji. O hollitii ballal timmungal e hooreejo leydi jooni oo, hono Femi Gbajabiamila, e nder wooteeji ngam jooɗaade hooreejo leydi ndi. Momah haali dow haaje darnugo bandiiji ɗin haa Zamfara, lesdi Naajeeriya haa woyla.<ref>{{Cite web|url=https://buzznigeria.com/top-23-most-expensive-secondary-schools-in-nigeria-the-fees-are-really-mind-blowing/|title=Top 23 Most Expensive Secondary Schools in Nigeria With Mind Blowing Fees!|last=Ezebuiro|first=Peace|date=2015-05-08|website=BuzzNigeria - Famous People, Celebrity Bios, Updates and Trendy News|language=en-US|access-date=2019-11-25}}</ref> O wallittaaki kuulal ngal luulndii ngal ko feewti e lowre enternet[14], o hollitii wonde sukaaɓe ɓee ina poti huutoraade lowre enternet no haanirta nii[15] o ɓeydi heen wonde ina woodi sariyaaji gonɗi tawo, ɗum noon maa ɗum addan tan ko ruttaade e kuule. O noddii kadi yo wizto 396,33 miliyoq dolaar njovdi e refineeriiji tati e nder duuvi nay<ref>{{Cite web|url=https://buzznigeria.com/top-23-most-expensive-secondary-schools-in-nigeria-the-fees-are-really-mind-blowing/|title=Top 23 Most Expensive Secondary Schools in Nigeria With Mind Blowing Fees!|last=Ezebuiro|first=Peace|date=2015-05-08|website=BuzzNigeria - Famous People, Celebrity Bios, Updates and Trendy News|language=en-US|access-date=2019-11-25}}</ref>nde tawnoo refineeriiji zi ina njokki e golloraade ko ina tolnoo e 6% e mbaawka mum en.[17][18][19] == Tuugnorgal == 3zjdlwxhwtbjvrkmb5xlqki0d0onb5t Sam Mbakwe 0 42769 177218 2026-06-29T12:24:27Z Isa Oumar 9821 Created page with "'''Samuel "Sam" Onunaka Mbakwe''' (1929<ref name="newswatchngr2">{{Cite news|url=http://www.newswatchngr.com/editorial/allaccess/2003/12052003/cover10511143539.htm|location=Lagos, Nigeria|title=Forgotten Hero|accessdate=2007-03-31|date=2003-05-11|last=Ajaero|first=Chris|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070927002517/http://www.newswatchngr.com/editorial/allaccess/2003/12052003/cover10511143539.htm|archivedate=2007-09-27|newspaper=Newswatch (Niger..." 177218 wikitext text/x-wiki '''Samuel "Sam" Onunaka Mbakwe''' (1929<ref name="newswatchngr2">{{Cite news|url=http://www.newswatchngr.com/editorial/allaccess/2003/12052003/cover10511143539.htm|location=Lagos, Nigeria|title=Forgotten Hero|accessdate=2007-03-31|date=2003-05-11|last=Ajaero|first=Chris|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070927002517/http://www.newswatchngr.com/editorial/allaccess/2003/12052003/cover10511143539.htm|archivedate=2007-09-27|newspaper=[[Newswatch (Nigeria)|Newswatch]]}}</ref> – 5 lewru Yarkomaa 2004)<ref>{{Cite web|last=Adeolu|date=2017-03-15|title=MBAKWE, Chief Samuel Onunaka (Late)|url=https://blerf.org/index.php/biography/mbakwe-chief-samuel-onunaka/|access-date=2022-10-04|website=Biographical Legacy and Research Foundation|language=en-US}}</ref> anndiraaɗo kadi Dee Sam, ko politik Igbo e guwerneer demokaraasi gadano e nder diiwaan Imo, fuɗnaange-rewo leydi Nijeer, tuggi 1 oktoobar 1979 haa 31 desaambar.<ref name="newswatchngr">{{Cite news|url=http://www.newswatchngr.com/editorial/allaccess/2003/12052003/cover10511143539.htm|location=Lagos, Nigeria|title=Forgotten Hero|accessdate=2007-03-31|date=2003-05-11|last=Ajaero|first=Chris|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070927002517/http://www.newswatchngr.com/editorial/allaccess/2003/12052003/cover10511143539.htm|archivedate=2007-09-27|newspaper=[[Newswatch (Nigeria)|Newswatch]]}}</ref> == Nguurndam e jaŋde puɗɗagol == Kartal leydi Biafra, ina heen Owerri e Port Harcourt.<ref>{{Cite web|last=Adeolu|date=2017-03-15|title=MBAKWE, Chief Samuel Onunaka (Late)|url=https://blerf.org/index.php/biography/mbakwe-chief-samuel-onunaka/|access-date=2022-10-04|website=Biographical Legacy and Research Foundation|language=en-US}}</ref> Mbakwe fuɗɗii jaŋde mum ko e hitaande 1937 to duɗal leslesal St Peter, to Umulogho. Wonnde e jamaanu makko ina jeyaa e Reverend Canon Jeremiah Anyanwu, almuudo Angalteer gadano e nder diiwaan laamu Etiti ɓooyɗo to diiwaan Imo, jibinaaɗo e sahaa gooto e makko to Avutu. O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde jannginooɓe, Oleh, Isoko, tuggi 1946 haa 1947, o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Fourah Bay to Siyeraa Leyoon e hitaande 1952.[2] O yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Manchester (1953-56), to duɗal jaaɓi haaɗtirde Hull (1956-58), haa o dañi duɗal ngal Inns of Court (1958-59) ardinoo, fof ko to Angalteer, hade makko hootde to leydi Najeriya ngam waɗde golle sariya to Port Harcourt, to diiwaan Fuɗnaange.[2] Mbakwe wonnoo ko gardiiɗo diiwaan Okigwe e nder leydi Biafra,[4] leydi seertundi Igbo en to fuɗnaange-rewo leydi Najeriya, e nder wolde hakkunde leyɗeele 1967–70.<ref>{{Cite news|last=Sesan|date=2017-12-17|title=Dad wouldn't have supported Biafra agitation — Sam Mbakwe's daughter|url=https://punchng.com/dad-wouldnt-have-supported-biafra-agitation-sam-mbakwes-daughter/|access-date=2024-07-04|newspaper=[[The Punch]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|last=Sesan|date=2017-12-17|title=Dad wouldn't have supported Biafra agitation — Sam Mbakwe's daughter|url=https://punchng.com/dad-wouldnt-have-supported-biafra-agitation-sam-mbakwes-daughter/|access-date=2024-07-04|newspaper=[[The Punch]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|last=Sesan|date=2017-12-17|title=Dad wouldn't have supported Biafra agitation — Sam Mbakwe's daughter|url=https://punchng.com/dad-wouldnt-have-supported-biafra-agitation-sam-mbakwes-daughter/|access-date=2024-07-04|newspaper=[[The Punch]]|language=en-US}}</ref> == Golle politik == Mbakwe naati Asaambele doosgal leydi e hitaande 1978, o wonti guwerneer ñalnde 1 oktoobar hitaande rewtunde ndee. Ina jeyaa e ko ɓuri teeŋtude e golle laamu makko, moƴƴitinde laabi diiwaan Imo.[2] O fiilaama kadi, kono manndaa makko ɗiɗmo oo taƴaa ko e kuudetaa konu Seneraal Muhammadu Buhari ñalnde 31 Duujal 1983, ɗum addani laamu Ndenndaandi ɗiɗaɓuru dartaade. Sifaa mum ko "luulndiiɗo",[2] o wiyi ko ɗoo e dow politik e lewru suwee 1995: "So tawii a meeɗaani wonde e kasoo, ɗuum wonata ko lootgol maa e seedantaagal maa. Aɗa jannga e nder galle kasoo wonde wonaa ɓeen wonɓe e kasoo ɓee fof ngoni bonɓe."<ref>{{Cite web|title=How Igbo People Built The First Community-Driven Airport|url=https://theheadbridge.com/how-igbo-people-built-the-first-community-driven-airport/}}</ref><ref name="independent">{{cite web|last=Anthony|first=Jane|date=2007-02-27|title=Port Harcourt Airport: Much Ado About A Closure|url=http://www.independentngonline.com/?c=76&a=21706|accessdate=2007-03-31|work=Independent Online|publisher=Independent Newspapers Limited}}</ref> Mbakwe heɓi innde "guwerneer woyoowo"[5] sabu woyde nde o yiɗi waawnude laamu fedde ndee nde ɓeydata hakkille e dowla makko; ko adii fof gonɗi makko lolluɗi ko ilam Ndiegoro to Aba, ko ndeen jeyaa e dowla Imo.[4] O noddiino hooreejo leydi ndii hono Shehu Shagari ngam seedaade halkaare nde ilam ɗam waɗi, ina wiyee kadi o woppii bojji nde o ardii hooreejo leydi ndii e saraaji nokku musiiba oo. E hitaande 1981, Aeroport International Cargo Sam Mbakwe, mo innde mum woni hannde, ko njuɓɓudi makko yamiri ɗum caggal nde mahiraa ko e dokke ɓiɓɓe leydi.[6][7] E hitaande 1981, Sam Mbakwe sosi duɗal jaaɓi haaɗtirde dowla Imo. Kampus oo woni ko e leydi ndi ɓe ndokki leydi Abia e hitaande 1991, ndi inniraa kadi duɗal jaaɓi haaɗtirde leydi Abia. Kono duɗal jaaɓi haaɗtirde Imo State heɓi nokku keso to Owerri, ina woodi haa jooni.<ref>{{Cite news|last=Sesan|date=2017-12-17|title=Dad wouldn't have supported Biafra agitation — Sam Mbakwe's daughter|url=https://punchng.com/dad-wouldnt-have-supported-biafra-agitation-sam-mbakwes-daughter/|access-date=2024-07-04|newspaper=[[The Punch]]|language=en-US}}</ref> == Njawdi == Mbakwe ina siftoree e yiɗde leydi mum e darnde mum teeŋtunde e ƴellitaare renndo e faggudu leydi ndii. Won e eɓɓooje ɗe o winndi e les njiimaandi makko ko duɗal jaaɓi haaɗtirde dowla Imo (IMSU), Owerri, e Aeroport Sam Mbakwe, Owerri. Daɗndo mawngo kadi waɗaama e nder njulaagu, ƴellitaare laabi, ndema (o mahii nokku mawɗo to Obowo), sosde lowre kaayitaaji ɗo defte e kaayitaaji tuubakooɓe mbaɗetee,e rokkude ndiyam njareteeɗam. Yontaaji ɓooyɗi ɗi ɓiɓɓe leydi ndii ina keewi hollirde mettere mum en e golle guwerneeruuji diiwaan oo caggal ɗuum so renndinaama e golle Mbakwe. E nder ngonka laamu mbonngu e ɓeydagol ŋakkeende kisal e caɗeele goɗɗe keewɗe ɓe ƴeewtotoo yonta mo guwerneer maɓɓe gollorii no feewi ngam daɗndude ƴellitaare e dowla.<ref>{{Cite web|title=How Igbo People Built The First Community-Driven Airport|url=https://theheadbridge.com/how-igbo-people-built-the-first-community-driven-airport/}}</ref><ref name="independent2">{{cite web|last=Anthony|first=Jane|date=2007-02-27|title=Port Harcourt Airport: Much Ado About A Closure|url=http://www.independentngonline.com/?c=76&a=21706|accessdate=2007-03-31|work=Independent Online|publisher=Independent Newspapers Limited}}</ref> == Wade == Ñalnde 6 lewru bowte hitaande 2004, Mbakwe sankii to galle mum to Avutu.[2] == Tuugnorgal == fdzwwxr8g35nx45xe416iu6tnwmxscj 177219 177218 2026-06-29T12:24:46Z Isa Oumar 9821 177219 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Samuel "Sam" Onunaka Mbakwe''' (1929<ref name="newswatchngr2">{{Cite news|url=http://www.newswatchngr.com/editorial/allaccess/2003/12052003/cover10511143539.htm|location=Lagos, Nigeria|title=Forgotten Hero|accessdate=2007-03-31|date=2003-05-11|last=Ajaero|first=Chris|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070927002517/http://www.newswatchngr.com/editorial/allaccess/2003/12052003/cover10511143539.htm|archivedate=2007-09-27|newspaper=[[Newswatch (Nigeria)|Newswatch]]}}</ref> – 5 lewru Yarkomaa 2004)<ref>{{Cite web|last=Adeolu|date=2017-03-15|title=MBAKWE, Chief Samuel Onunaka (Late)|url=https://blerf.org/index.php/biography/mbakwe-chief-samuel-onunaka/|access-date=2022-10-04|website=Biographical Legacy and Research Foundation|language=en-US}}</ref> anndiraaɗo kadi Dee Sam, ko politik Igbo e guwerneer demokaraasi gadano e nder diiwaan Imo, fuɗnaange-rewo leydi Nijeer, tuggi 1 oktoobar 1979 haa 31 desaambar.<ref name="newswatchngr">{{Cite news|url=http://www.newswatchngr.com/editorial/allaccess/2003/12052003/cover10511143539.htm|location=Lagos, Nigeria|title=Forgotten Hero|accessdate=2007-03-31|date=2003-05-11|last=Ajaero|first=Chris|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070927002517/http://www.newswatchngr.com/editorial/allaccess/2003/12052003/cover10511143539.htm|archivedate=2007-09-27|newspaper=[[Newswatch (Nigeria)|Newswatch]]}}</ref> == Nguurndam e jaŋde puɗɗagol == Kartal leydi Biafra, ina heen Owerri e Port Harcourt.<ref>{{Cite web|last=Adeolu|date=2017-03-15|title=MBAKWE, Chief Samuel Onunaka (Late)|url=https://blerf.org/index.php/biography/mbakwe-chief-samuel-onunaka/|access-date=2022-10-04|website=Biographical Legacy and Research Foundation|language=en-US}}</ref> Mbakwe fuɗɗii jaŋde mum ko e hitaande 1937 to duɗal leslesal St Peter, to Umulogho. Wonnde e jamaanu makko ina jeyaa e Reverend Canon Jeremiah Anyanwu, almuudo Angalteer gadano e nder diiwaan laamu Etiti ɓooyɗo to diiwaan Imo, jibinaaɗo e sahaa gooto e makko to Avutu. O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde jannginooɓe, Oleh, Isoko, tuggi 1946 haa 1947, o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Fourah Bay to Siyeraa Leyoon e hitaande 1952.[2] O yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Manchester (1953-56), to duɗal jaaɓi haaɗtirde Hull (1956-58), haa o dañi duɗal ngal Inns of Court (1958-59) ardinoo, fof ko to Angalteer, hade makko hootde to leydi Najeriya ngam waɗde golle sariya to Port Harcourt, to diiwaan Fuɗnaange.[2] Mbakwe wonnoo ko gardiiɗo diiwaan Okigwe e nder leydi Biafra,[4] leydi seertundi Igbo en to fuɗnaange-rewo leydi Najeriya, e nder wolde hakkunde leyɗeele 1967–70.<ref>{{Cite news|last=Sesan|date=2017-12-17|title=Dad wouldn't have supported Biafra agitation — Sam Mbakwe's daughter|url=https://punchng.com/dad-wouldnt-have-supported-biafra-agitation-sam-mbakwes-daughter/|access-date=2024-07-04|newspaper=[[The Punch]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|last=Sesan|date=2017-12-17|title=Dad wouldn't have supported Biafra agitation — Sam Mbakwe's daughter|url=https://punchng.com/dad-wouldnt-have-supported-biafra-agitation-sam-mbakwes-daughter/|access-date=2024-07-04|newspaper=[[The Punch]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|last=Sesan|date=2017-12-17|title=Dad wouldn't have supported Biafra agitation — Sam Mbakwe's daughter|url=https://punchng.com/dad-wouldnt-have-supported-biafra-agitation-sam-mbakwes-daughter/|access-date=2024-07-04|newspaper=[[The Punch]]|language=en-US}}</ref> == Golle politik == Mbakwe naati Asaambele doosgal leydi e hitaande 1978, o wonti guwerneer ñalnde 1 oktoobar hitaande rewtunde ndee. Ina jeyaa e ko ɓuri teeŋtude e golle laamu makko, moƴƴitinde laabi diiwaan Imo.[2] O fiilaama kadi, kono manndaa makko ɗiɗmo oo taƴaa ko e kuudetaa konu Seneraal Muhammadu Buhari ñalnde 31 Duujal 1983, ɗum addani laamu Ndenndaandi ɗiɗaɓuru dartaade. Sifaa mum ko "luulndiiɗo",[2] o wiyi ko ɗoo e dow politik e lewru suwee 1995: "So tawii a meeɗaani wonde e kasoo, ɗuum wonata ko lootgol maa e seedantaagal maa. Aɗa jannga e nder galle kasoo wonde wonaa ɓeen wonɓe e kasoo ɓee fof ngoni bonɓe."<ref>{{Cite web|title=How Igbo People Built The First Community-Driven Airport|url=https://theheadbridge.com/how-igbo-people-built-the-first-community-driven-airport/}}</ref><ref name="independent">{{cite web|last=Anthony|first=Jane|date=2007-02-27|title=Port Harcourt Airport: Much Ado About A Closure|url=http://www.independentngonline.com/?c=76&a=21706|accessdate=2007-03-31|work=Independent Online|publisher=Independent Newspapers Limited}}</ref> Mbakwe heɓi innde "guwerneer woyoowo"[5] sabu woyde nde o yiɗi waawnude laamu fedde ndee nde ɓeydata hakkille e dowla makko; ko adii fof gonɗi makko lolluɗi ko ilam Ndiegoro to Aba, ko ndeen jeyaa e dowla Imo.[4] O noddiino hooreejo leydi ndii hono Shehu Shagari ngam seedaade halkaare nde ilam ɗam waɗi, ina wiyee kadi o woppii bojji nde o ardii hooreejo leydi ndii e saraaji nokku musiiba oo. E hitaande 1981, Aeroport International Cargo Sam Mbakwe, mo innde mum woni hannde, ko njuɓɓudi makko yamiri ɗum caggal nde mahiraa ko e dokke ɓiɓɓe leydi.[6][7] E hitaande 1981, Sam Mbakwe sosi duɗal jaaɓi haaɗtirde dowla Imo. Kampus oo woni ko e leydi ndi ɓe ndokki leydi Abia e hitaande 1991, ndi inniraa kadi duɗal jaaɓi haaɗtirde leydi Abia. Kono duɗal jaaɓi haaɗtirde Imo State heɓi nokku keso to Owerri, ina woodi haa jooni.<ref>{{Cite news|last=Sesan|date=2017-12-17|title=Dad wouldn't have supported Biafra agitation — Sam Mbakwe's daughter|url=https://punchng.com/dad-wouldnt-have-supported-biafra-agitation-sam-mbakwes-daughter/|access-date=2024-07-04|newspaper=[[The Punch]]|language=en-US}}</ref> == Njawdi == Mbakwe ina siftoree e yiɗde leydi mum e darnde mum teeŋtunde e ƴellitaare renndo e faggudu leydi ndii. Won e eɓɓooje ɗe o winndi e les njiimaandi makko ko duɗal jaaɓi haaɗtirde dowla Imo (IMSU), Owerri, e Aeroport Sam Mbakwe, Owerri. Daɗndo mawngo kadi waɗaama e nder njulaagu, ƴellitaare laabi, ndema (o mahii nokku mawɗo to Obowo), sosde lowre kaayitaaji ɗo defte e kaayitaaji tuubakooɓe mbaɗetee,e rokkude ndiyam njareteeɗam. Yontaaji ɓooyɗi ɗi ɓiɓɓe leydi ndii ina keewi hollirde mettere mum en e golle guwerneeruuji diiwaan oo caggal ɗuum so renndinaama e golle Mbakwe. E nder ngonka laamu mbonngu e ɓeydagol ŋakkeende kisal e caɗeele goɗɗe keewɗe ɓe ƴeewtotoo yonta mo guwerneer maɓɓe gollorii no feewi ngam daɗndude ƴellitaare e dowla.<ref>{{Cite web|title=How Igbo People Built The First Community-Driven Airport|url=https://theheadbridge.com/how-igbo-people-built-the-first-community-driven-airport/}}</ref><ref name="independent2">{{cite web|last=Anthony|first=Jane|date=2007-02-27|title=Port Harcourt Airport: Much Ado About A Closure|url=http://www.independentngonline.com/?c=76&a=21706|accessdate=2007-03-31|work=Independent Online|publisher=Independent Newspapers Limited}}</ref> == Wade == Ñalnde 6 lewru bowte hitaande 2004, Mbakwe sankii to galle mum to Avutu.[2] == Tuugnorgal == 1qt54oeb406law3bcvqr5df351j05uo Chinwoke Mbadinuju 0 42770 177222 2026-06-29T12:29:41Z Isa Oumar 9821 Created page with "'''Chinwoke Mbadinuju''' (14 lewru juko hitaande 1945 – 11 lewru abriil 2023) ko siyaasaajo Naajeeriya, o laati guwerneer lesdi Anambra haa lesdi Naajeeriya diga 29 lewru Mayru 1999 haa 29 lewru Mbooy hitaande 2003. O suɓaama dow laylaytol lanyol Demokaraasi Leyɗeele (PDP) nden o laati gomnaajo lesdi Naajeeriya. == Nguurndam, jaŋde e golle puɗɗaaɗe == Mbadinuju jibinaa ko ñalnde 14 lewru juko hitaande 1945. O heɓi “BA” e ganndal siyaas, o heɓi doktoraa ma..." 177222 wikitext text/x-wiki '''Chinwoke Mbadinuju''' (14 lewru juko hitaande 1945 – 11 lewru abriil 2023) ko siyaasaajo Naajeeriya, o laati guwerneer lesdi Anambra haa lesdi Naajeeriya diga 29 lewru Mayru 1999 haa 29 lewru Mbooy hitaande 2003. O suɓaama dow laylaytol lanyol Demokaraasi Leyɗeele (PDP) nden o laati gomnaajo lesdi Naajeeriya. == Nguurndam, jaŋde e golle puɗɗaaɗe == Mbadinuju jibinaa ko ñalnde 14 lewru juko hitaande 1945. O heɓi “BA” e ganndal siyaas, o heɓi doktoraa makko e laamu. O heɓi kadi dipolom makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Engele. Ko o gardiiɗo jaaynde wiyeteende Times International e oon sahaa,[1][2] o jeyaa ko e fedde wiyeteende Daily Times. Ko adii nde o naatata e politik, Mbadinuju ko porfeseer gardiiɗo politik e jaŋde Afrik to duɗal jaaɓi haaɗtirde dowla New York. O woniino balloowo hooreejo leydi Enugu ɓooyɗo, Dr. Jim Nwobodo, hakkunde hitaande 1979 e 1980. O woniino kadi balloowo hooreejo leydi Shehu Shagari hakkunde hitaande 1980 e 1983.[2] == Gomnaajo lesdi Anambra == Diiwaan Anambra to leydi Najeriya Caggal nde o arti e demokaraasi e hitaande 1999, Mbadinuju wonti kanndidaa lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) ngam suɓaade guwerneer diiwaan Anambra, o fotndi e porfeseer A.B.C. Nwosu, mo laati guwerneeruuji sooja'en nayi bana komisinaajo cellal, ɓaawo luural ngal hukuumaaji pamari PDP ɗonno ƴama.[3] Mbadinuju ko Emeka Offor, laamɗo Anambra walli ɗum. Caggal nde luural waɗi hakkunde Mbadinuju e Offor, hare laamu hakkunde worɓe ɗiɗo ɓee, ustii masiŋaaji laamu e nder diiwaan hee.[4] E lewru suwee 2002, jannginooɓe ɓe njoɓaaka ina ngondi e seppooji fotde hitaande, gollotooɓe laamu e gollotooɓe ñaawirɗe ina ngondi e seppooji fotde lebbi. Gooto nder ƴamooɓe Mbadinuju, hooreejo fedde awokaaji Naajeeriya (NBA) Onitsha, Barnabas Igwe, tuumi ardiiɓe lesdi ndi'i ɓe ɗon ƴama ceede ngam yoɓugo liggotooɓe seppooɓe, nden o noddi Mbadinuju yo o woppu laamu.[5][6] Ñalnde 1 lewru Seeɗto hitaande 2002, Igwe e debbo mum reedu, Amaka, mbaraa ko e dow fenaande e yeeso yimɓe fof, tawi ko worɓe militeer en Nijeer.[7] Nde o woni e laamu, Mbaninuju[8] waɗii sariya sosnooɗo Sarwisaaji Reenngo Anambra, baɗɗiiɗi e dow sariya sukaaɓe Bakassi, fedde reennooɓe nde ɓe mbiyata ko ustude bonanndeeji e nder diiwaan hee.[9] Mbadinuju wiyi wonde bonanndeeji e nder diiwaan hee njottiima ɗo haaɗi, haa won ko foti waɗeede.[10] E nder yeewtere lewru noowammbar 2009, Mbadinuju daranii kuulal mum e dow njeñtudi ndi ngal heɓi e ustude bonanndeeji.[11] Mbadinuju ɓaawo man ɗon mari haaje bee Chris Uba, goɗɗo mo laamu siyaasa nder jiha kan.[12] Mbadinuju wi'i o wurtinaama nder kawtal hoore lesdi ndi'i nder hitaande 2003 koo ngam o heɓi nasaraaku nder kawtal hoore lesdi PDP ngam Uba bee hooreejo lesdi Olusegun Obasanjo ɗon ƴama limngal maako.[1] E nokku makko, Doktoor Chris Ngige ina haɓa e les njiimaandi PDP kono kanndidaa fedde wiyeteende APGA (APGA) fooli ɗum. Haa jooni, caggal nde woote ɗee mbaylaa, ɗe njuɓɓinaa, Chris Ngige anndinaama guwerneer.[13] == Nguurndam e maayde neɗɗo == Mbadinuju resndi Nnebuogo Mbadinuju, ɓe ndañi ɓiɓɓe njoyo: Adamma, Chetachi, Nnabuike, Uchechukwu, e Chimaobi.[14] Mbadinuju sankii to opitaal ngenndiwal, Abuja, ñalnde 11 abriil 2023, tawi omo yahra e duuɓi 77.[15] == Tuugnorgal == 18tx470zba29utepcbmela9xg0y7y6j 177223 177222 2026-06-29T12:30:00Z Isa Oumar 9821 177223 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Chinwoke Mbadinuju''' (14 lewru juko hitaande 1945 – 11 lewru abriil 2023) ko siyaasaajo Naajeeriya, o laati guwerneer lesdi Anambra haa lesdi Naajeeriya diga 29 lewru Mayru 1999 haa 29 lewru Mbooy hitaande 2003. O suɓaama dow laylaytol lanyol Demokaraasi Leyɗeele (PDP) nden o laati gomnaajo lesdi Naajeeriya. == Nguurndam, jaŋde e golle puɗɗaaɗe == Mbadinuju jibinaa ko ñalnde 14 lewru juko hitaande 1945. O heɓi “BA” e ganndal siyaas, o heɓi doktoraa makko e laamu. O heɓi kadi dipolom makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Engele. Ko o gardiiɗo jaaynde wiyeteende Times International e oon sahaa,[1][2] o jeyaa ko e fedde wiyeteende Daily Times. Ko adii nde o naatata e politik, Mbadinuju ko porfeseer gardiiɗo politik e jaŋde Afrik to duɗal jaaɓi haaɗtirde dowla New York. O woniino balloowo hooreejo leydi Enugu ɓooyɗo, Dr. Jim Nwobodo, hakkunde hitaande 1979 e 1980. O woniino kadi balloowo hooreejo leydi Shehu Shagari hakkunde hitaande 1980 e 1983.[2] == Gomnaajo lesdi Anambra == Diiwaan Anambra to leydi Najeriya Caggal nde o arti e demokaraasi e hitaande 1999, Mbadinuju wonti kanndidaa lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) ngam suɓaade guwerneer diiwaan Anambra, o fotndi e porfeseer A.B.C. Nwosu, mo laati guwerneeruuji sooja'en nayi bana komisinaajo cellal, ɓaawo luural ngal hukuumaaji pamari PDP ɗonno ƴama.[3] Mbadinuju ko Emeka Offor, laamɗo Anambra walli ɗum. Caggal nde luural waɗi hakkunde Mbadinuju e Offor, hare laamu hakkunde worɓe ɗiɗo ɓee, ustii masiŋaaji laamu e nder diiwaan hee.[4] E lewru suwee 2002, jannginooɓe ɓe njoɓaaka ina ngondi e seppooji fotde hitaande, gollotooɓe laamu e gollotooɓe ñaawirɗe ina ngondi e seppooji fotde lebbi. Gooto nder ƴamooɓe Mbadinuju, hooreejo fedde awokaaji Naajeeriya (NBA) Onitsha, Barnabas Igwe, tuumi ardiiɓe lesdi ndi'i ɓe ɗon ƴama ceede ngam yoɓugo liggotooɓe seppooɓe, nden o noddi Mbadinuju yo o woppu laamu.[5][6] Ñalnde 1 lewru Seeɗto hitaande 2002, Igwe e debbo mum reedu, Amaka, mbaraa ko e dow fenaande e yeeso yimɓe fof, tawi ko worɓe militeer en Nijeer.[7] Nde o woni e laamu, Mbaninuju[8] waɗii sariya sosnooɗo Sarwisaaji Reenngo Anambra, baɗɗiiɗi e dow sariya sukaaɓe Bakassi, fedde reennooɓe nde ɓe mbiyata ko ustude bonanndeeji e nder diiwaan hee.[9] Mbadinuju wiyi wonde bonanndeeji e nder diiwaan hee njottiima ɗo haaɗi, haa won ko foti waɗeede.[10] E nder yeewtere lewru noowammbar 2009, Mbadinuju daranii kuulal mum e dow njeñtudi ndi ngal heɓi e ustude bonanndeeji.[11] Mbadinuju ɓaawo man ɗon mari haaje bee Chris Uba, goɗɗo mo laamu siyaasa nder jiha kan.[12] Mbadinuju wi'i o wurtinaama nder kawtal hoore lesdi ndi'i nder hitaande 2003 koo ngam o heɓi nasaraaku nder kawtal hoore lesdi PDP ngam Uba bee hooreejo lesdi Olusegun Obasanjo ɗon ƴama limngal maako.[1] E nokku makko, Doktoor Chris Ngige ina haɓa e les njiimaandi PDP kono kanndidaa fedde wiyeteende APGA (APGA) fooli ɗum. Haa jooni, caggal nde woote ɗee mbaylaa, ɗe njuɓɓinaa, Chris Ngige anndinaama guwerneer.[13] == Nguurndam e maayde neɗɗo == Mbadinuju resndi Nnebuogo Mbadinuju, ɓe ndañi ɓiɓɓe njoyo: Adamma, Chetachi, Nnabuike, Uchechukwu, e Chimaobi.[14] Mbadinuju sankii to opitaal ngenndiwal, Abuja, ñalnde 11 abriil 2023, tawi omo yahra e duuɓi 77.[15] == Tuugnorgal == 6rrg3t3zwgkzv8hj66y39pzttj3rwr8 177224 177223 2026-06-29T12:30:40Z Isa Oumar 9821 177224 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Chinwoke Mbadinuju''' (14 lewru juko hitaande 1945 – 11 lewru abriil 2023) ko siyaasaajo Naajeeriya, o laati guwerneer lesdi Anambra haa lesdi Naajeeriya diga 29 lewru Mayru 1999 haa 29 lewru Mbooy hitaande 2003. O suɓaama dow laylaytol lanyol Demokaraasi Leyɗeele (PDP) nden o laati gomnaajo lesdi Naajeeriya. == Nguurndam, jaŋde e golle puɗɗaaɗe == Mbadinuju jibinaa ko ñalnde 14 lewru juko hitaande 1945. O heɓi “BA” e ganndal siyaas, o heɓi doktoraa makko e laamu. O heɓi kadi dipolom makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Engele. Ko o gardiiɗo jaaynde wiyeteende Times International e oon sahaa, o jeyaa ko e fedde wiyeteende Daily Times. Ko adii nde o naatata e politik, Mbadinuju ko porfeseer gardiiɗo politik e jaŋde Afrik to duɗal jaaɓi haaɗtirde dowla New York. O woniino balloowo hooreejo leydi Enugu ɓooyɗo, Dr. Jim Nwobodo, hakkunde hitaande 1979 e 1980. O woniino kadi balloowo hooreejo leydi Shehu Shagari hakkunde hitaande 1980 e 1983.[2] == Gomnaajo lesdi Anambra == Diiwaan Anambra to leydi Najeriya Caggal nde o arti e demokaraasi e hitaande 1999, Mbadinuju wonti kanndidaa lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) ngam suɓaade guwerneer diiwaan Anambra, o fotndi e porfeseer A.B.C. Nwosu, mo laati guwerneeruuji sooja'en nayi bana komisinaajo cellal, ɓaawo luural ngal hukuumaaji pamari PDP ɗonno ƴama.[3] Mbadinuju ko Emeka Offor, laamɗo Anambra walli ɗum. Caggal nde luural waɗi hakkunde Mbadinuju e Offor, hare laamu hakkunde worɓe ɗiɗo ɓee, ustii masiŋaaji laamu e nder diiwaan hee.[4] E lewru suwee 2002, jannginooɓe ɓe njoɓaaka ina ngondi e seppooji fotde hitaande, gollotooɓe laamu e gollotooɓe ñaawirɗe ina ngondi e seppooji fotde lebbi. Gooto nder ƴamooɓe Mbadinuju, hooreejo fedde awokaaji Naajeeriya (NBA) Onitsha, Barnabas Igwe, tuumi ardiiɓe lesdi ndi'i ɓe ɗon ƴama ceede ngam yoɓugo liggotooɓe seppooɓe, nden o noddi Mbadinuju yo o woppu laamu.[5][6] Ñalnde 1 lewru Seeɗto hitaande 2002, Igwe e debbo mum reedu, Amaka, mbaraa ko e dow fenaande e yeeso yimɓe fof, tawi ko worɓe militeer en Nijeer.[7] Nde o woni e laamu, Mbaninuju[8] waɗii sariya sosnooɗo Sarwisaaji Reenngo Anambra, baɗɗiiɗi e dow sariya sukaaɓe Bakassi, fedde reennooɓe nde ɓe mbiyata ko ustude bonanndeeji e nder diiwaan hee.[9] Mbadinuju wiyi wonde bonanndeeji e nder diiwaan hee njottiima ɗo haaɗi, haa won ko foti waɗeede.[10] E nder yeewtere lewru noowammbar 2009, Mbadinuju daranii kuulal mum e dow njeñtudi ndi ngal heɓi e ustude bonanndeeji.[11] Mbadinuju ɓaawo man ɗon mari haaje bee Chris Uba, goɗɗo mo laamu siyaasa nder jiha kan.[12] Mbadinuju wi'i o wurtinaama nder kawtal hoore lesdi ndi'i nder hitaande 2003 koo ngam o heɓi nasaraaku nder kawtal hoore lesdi PDP ngam Uba bee hooreejo lesdi Olusegun Obasanjo ɗon ƴama limngal maako.[1] E nokku makko, Doktoor Chris Ngige ina haɓa e les njiimaandi PDP kono kanndidaa fedde wiyeteende APGA (APGA) fooli ɗum. Haa jooni, caggal nde woote ɗee mbaylaa, ɗe njuɓɓinaa, Chris Ngige anndinaama guwerneer.[13] == Nguurndam e maayde neɗɗo == Mbadinuju resndi Nnebuogo Mbadinuju, ɓe ndañi ɓiɓɓe njoyo: Adamma, Chetachi, Nnabuike, Uchechukwu, e Chimaobi.[14] Mbadinuju sankii to opitaal ngenndiwal, Abuja, ñalnde 11 abriil 2023, tawi omo yahra e duuɓi 77.[15] == Tuugnorgal == gt60ojw26ce74v6tp5a223f04cksswq Maayo Nunez 0 42771 177225 2026-06-29T13:16:22Z Nnamadee 11577 Created page with "'''Maayo Nunees''' walla Riyo Nuñees (Kakandé) ko maayo e nder leydi Gine tawa iwdi mum ko e dow tooweeki Futa Jallon. Ina anndaa kadi maayo Tinguilinta, caggal wuro wonngo e dow ŋoral maggal toowngal.[1] == Geography == E nder maayo Kogon [fr] to bannge worgo e maayo Pongo to bannge fuɗnaange, Nunez ina ɓuuɓtoo e nder geec Atlantik to wuro laamorgo Kamsar, saraaji Gine-Konakri. Maayo ngoo ina ɓuuɓta hitaande kala e sahaa toɓo, ina waɗa ɓulli e ɓulli nder le..." 177225 wikitext text/x-wiki '''Maayo Nunees''' walla Riyo Nuñees (Kakandé) ko maayo e nder leydi Gine tawa iwdi mum ko e dow tooweeki Futa Jallon. Ina anndaa kadi maayo Tinguilinta, caggal wuro wonngo e dow ŋoral maggal toowngal.[1] == Geography == E nder maayo Kogon [fr] to bannge worgo e maayo Pongo to bannge fuɗnaange, Nunez ina ɓuuɓtoo e nder geec Atlantik to wuro laamorgo Kamsar, saraaji Gine-Konakri. Maayo ngoo ina ɓuuɓta hitaande kala e sahaa toɓo, ina waɗa ɓulli e ɓulli nder leydi. Ɗeeɗoo nokkuuje ilam ko Nalu e Baga hoɗi heen.[2] Fotde 64 km nder leydi ko wuro wiyeteengo Boké ; ɓurɗo mawnude e maayo ngoo e nokku njulaagu mawɗo Gine. Ɗoo maayo ngoo ina waɗi 100m njaajeendi, 1m luggiɗde.[3][4] To dow Boké, maayo ngo ɓuuɓngo ina rewi e tule ceene, ina waɗi diƴƴe keewɗe e ɓulli tokoosi haa e ɓuuɓri mum, ko ɗoon ɓulli tokoosi keewɗi kawrata. === Koolondiral === == Tariya == Ko adii hitaande 1840, ngool maayo wonnoo ko luumo ngam karallaagal jiyaaɓe Fulbe ina nawta jiyaaɓe ummoraade e Imamat juulɓe Futa Jallon.[5] E hitaande 1793 Kapiteen Samuel Gamble mo Sandown dooli ɗaɓɓude ndeenka e laanaaji konu gaño e wuyɓe e nder ŋoral mangrove Rio Nunez e nder woldeeji Farayse, ɗo laanaaji ndiwoowa Farayse njiylotonoo e daande maayo Afrik hirnaange. Ngam dalillaaji ɗi anndaaka, o yahata ko e gure ndema saraaji nokkuuji njulaagu Boke e Kacundy. E nder yahdu makko Gamble winnditii sifaaji gadani anndaaɗi e ndema maaro ndiyam e nder diiwaan Rio Nunez (hay so tawii noon nate gadiiɗe ɗee ina ngoodi ko wayi no binndanɗe Diego Gomes e teeminannde 15ɓiire ko fayti e ndema maaro mangrove e sara maayo Gambia, ina ciftina ciimtol makko e gite makko e ndema maaro toshed gila e remooɓe Rio Nunez.[6] E hitaande 1849, maayo ngoo woni nokku kewu Rio Nuñez, nde laanaaji konu Farayse-Belsik njani e Boké, ɗum addani njulaagu Angalteer ɗiɗo waasde jogaade kaɓirɗe. Haala kaa noon, ko ko ŋakki. E kitaale 1870, ooɗoo maayo wonnoo ko nokku mawɗo njulaagu nguura, tawi ko 5 000 ton hitaande kala. E kitaale 1880, njulaagu nguu wayliima wonti kaɓirɗe.[7] == Demokaraasi == Haalooɓe ɗemɗe Rio Nunez, Mbulungish e Baga Mboteni, ina nguuri e daande maayo Nunez.[8] == Tuugnorgal == ml93x54dolg0v6nqench29gdszwuulu 177226 177225 2026-06-29T13:16:41Z Nnamadee 11577 177226 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Maayo Nunees''' walla Riyo Nuñees (Kakandé) ko maayo e nder leydi Gine tawa iwdi mum ko e dow tooweeki Futa Jallon. Ina anndaa kadi maayo Tinguilinta, caggal wuro wonngo e dow ŋoral maggal toowngal.[1] == Geography == E nder maayo Kogon [fr] to bannge worgo e maayo Pongo to bannge fuɗnaange, Nunez ina ɓuuɓtoo e nder geec Atlantik to wuro laamorgo Kamsar, saraaji Gine-Konakri. Maayo ngoo ina ɓuuɓta hitaande kala e sahaa toɓo, ina waɗa ɓulli e ɓulli nder leydi. Ɗeeɗoo nokkuuje ilam ko Nalu e Baga hoɗi heen.[2] Fotde 64 km nder leydi ko wuro wiyeteengo Boké ; ɓurɗo mawnude e maayo ngoo e nokku njulaagu mawɗo Gine. Ɗoo maayo ngoo ina waɗi 100m njaajeendi, 1m luggiɗde.[3][4] To dow Boké, maayo ngo ɓuuɓngo ina rewi e tule ceene, ina waɗi diƴƴe keewɗe e ɓulli tokoosi haa e ɓuuɓri mum, ko ɗoon ɓulli tokoosi keewɗi kawrata. === Koolondiral === == Tariya == Ko adii hitaande 1840, ngool maayo wonnoo ko luumo ngam karallaagal jiyaaɓe Fulbe ina nawta jiyaaɓe ummoraade e Imamat juulɓe Futa Jallon.[5] E hitaande 1793 Kapiteen Samuel Gamble mo Sandown dooli ɗaɓɓude ndeenka e laanaaji konu gaño e wuyɓe e nder ŋoral mangrove Rio Nunez e nder woldeeji Farayse, ɗo laanaaji ndiwoowa Farayse njiylotonoo e daande maayo Afrik hirnaange. Ngam dalillaaji ɗi anndaaka, o yahata ko e gure ndema saraaji nokkuuji njulaagu Boke e Kacundy. E nder yahdu makko Gamble winnditii sifaaji gadani anndaaɗi e ndema maaro ndiyam e nder diiwaan Rio Nunez (hay so tawii noon nate gadiiɗe ɗee ina ngoodi ko wayi no binndanɗe Diego Gomes e teeminannde 15ɓiire ko fayti e ndema maaro mangrove e sara maayo Gambia, ina ciftina ciimtol makko e gite makko e ndema maaro toshed gila e remooɓe Rio Nunez.[6] E hitaande 1849, maayo ngoo woni nokku kewu Rio Nuñez, nde laanaaji konu Farayse-Belsik njani e Boké, ɗum addani njulaagu Angalteer ɗiɗo waasde jogaade kaɓirɗe. Haala kaa noon, ko ko ŋakki. E kitaale 1870, ooɗoo maayo wonnoo ko nokku mawɗo njulaagu nguura, tawi ko 5 000 ton hitaande kala. E kitaale 1880, njulaagu nguu wayliima wonti kaɓirɗe.[7] == Demokaraasi == Haalooɓe ɗemɗe Rio Nunez, Mbulungish e Baga Mboteni, ina nguuri e daande maayo Nunez.[8] == Tuugnorgal == c91tl7yffn034rcw310hdip6akimhvw 177227 177226 2026-06-29T13:18:14Z Nnamadee 11577 177227 wikitext text/x-wiki {{Databox}} [[File:Battle of Rio Nunez 1849.jpg|thumb|The [[Rio Nuñez Incident]] of 1849|240x240px]] [[File:Rio-Nunez estuary.jpg|thumb|382x382px|View of the estuary of the Rio Nunez, 1861]] [[File:Boké - Rio Nunez.jpg|thumb|243x243px|Factory of the ''Compagnie coloniale'' in [[Boké]], [[French Guinea]]]] '''Maayo Nunees''' walla Riyo Nuñees (Kakandé) ko maayo e nder leydi Gine tawa iwdi mum ko e dow tooweeki Futa Jallon. Ina anndaa kadi maayo Tinguilinta, caggal wuro wonngo e dow ŋoral maggal toowngal.[1] == Geography == E nder maayo Kogon [fr] to bannge worgo e maayo Pongo to bannge fuɗnaange, Nunez ina ɓuuɓtoo e nder geec Atlantik to wuro laamorgo Kamsar, saraaji Gine-Konakri. Maayo ngoo ina ɓuuɓta hitaande kala e sahaa toɓo, ina waɗa ɓulli e ɓulli nder leydi. Ɗeeɗoo nokkuuje ilam ko Nalu e Baga hoɗi heen.[2] Fotde 64 km nder leydi ko wuro wiyeteengo Boké ; ɓurɗo mawnude e maayo ngoo e nokku njulaagu mawɗo Gine. Ɗoo maayo ngoo ina waɗi 100m njaajeendi, 1m luggiɗde.[3][4] To dow Boké, maayo ngo ɓuuɓngo ina rewi e tule ceene, ina waɗi diƴƴe keewɗe e ɓulli tokoosi haa e ɓuuɓri mum, ko ɗoon ɓulli tokoosi keewɗi kawrata. === Koolondiral === == Tariya == Ko adii hitaande 1840, ngool maayo wonnoo ko luumo ngam karallaagal jiyaaɓe Fulbe ina nawta jiyaaɓe ummoraade e Imamat juulɓe Futa Jallon.[5] E hitaande 1793 Kapiteen Samuel Gamble mo Sandown dooli ɗaɓɓude ndeenka e laanaaji konu gaño e wuyɓe e nder ŋoral mangrove Rio Nunez e nder woldeeji Farayse, ɗo laanaaji ndiwoowa Farayse njiylotonoo e daande maayo Afrik hirnaange. Ngam dalillaaji ɗi anndaaka, o yahata ko e gure ndema saraaji nokkuuji njulaagu Boke e Kacundy. E nder yahdu makko Gamble winnditii sifaaji gadani anndaaɗi e ndema maaro ndiyam e nder diiwaan Rio Nunez (hay so tawii noon nate gadiiɗe ɗee ina ngoodi ko wayi no binndanɗe Diego Gomes e teeminannde 15ɓiire ko fayti e ndema maaro mangrove e sara maayo Gambia, ina ciftina ciimtol makko e gite makko e ndema maaro toshed gila e remooɓe Rio Nunez.[6] E hitaande 1849, maayo ngoo woni nokku kewu Rio Nuñez, nde laanaaji konu Farayse-Belsik njani e Boké, ɗum addani njulaagu Angalteer ɗiɗo waasde jogaade kaɓirɗe. Haala kaa noon, ko ko ŋakki. E kitaale 1870, ooɗoo maayo wonnoo ko nokku mawɗo njulaagu nguura, tawi ko 5 000 ton hitaande kala. E kitaale 1880, njulaagu nguu wayliima wonti kaɓirɗe.[7] == Demokaraasi == Haalooɓe ɗemɗe Rio Nunez, Mbulungish e Baga Mboteni, ina nguuri e daande maayo Nunez.[8] == Tuugnorgal == ti7hoe2zhvh84if8xeucei14h2j875h 177228 177227 2026-06-29T13:18:46Z Nnamadee 11577 177228 wikitext text/x-wiki {{Databox}} [[File:Battle of Rio Nunez 1849.jpg|thumb|The [[Rio Nuñez Incident]] of 1849|240x240px]] [[File:Rio-Nunez estuary.jpg|thumb|382x382px|View of the estuary of the Rio Nunez, 1861]] [[File:Boké - Rio Nunez.jpg|thumb|243x243px|Factory of the ''Compagnie coloniale'' in [[Boké]], [[French Guinea]]]] '''Maayo Nunees''' walla Riyo Nuñees (Kakandé) ko maayo e nder leydi Gine tawa iwdi mum ko e dow tooweeki Futa Jallon. Ina anndaa kadi maayo Tinguilinta, caggal wuro wonngo e dow ŋoral maggal toowngal.[1] == Geography == E nder maayo Kogon [fr] to bannge worgo e maayo Pongo to bannge fuɗnaange, Nunez ina ɓuuɓtoo e nder geec Atlantik to wuro laamorgo Kamsar, saraaji Gine-Konakri. Maayo ngoo ina ɓuuɓta hitaande kala e sahaa toɓo, ina waɗa ɓulli e ɓulli nder leydi. Ɗeeɗoo nokkuuje ilam ko Nalu e Baga hoɗi heen.[2] Fotde 64 km nder leydi ko wuro wiyeteengo Boké ; ɓurɗo mawnude e maayo ngoo e nokku njulaagu mawɗo Gine. Ɗoo maayo ngoo ina waɗi 100m njaajeendi, 1m luggiɗde.[3][4] To dow Boké, maayo ngo ɓuuɓngo ina rewi e tule ceene, ina waɗi diƴƴe keewɗe e ɓulli tokoosi haa e ɓuuɓri mum, ko ɗoon ɓulli tokoosi keewɗi kawrata. === Koolondiral === {{PoI start}} {{PoI|Source|10.891|-14.018|GIN|}} {{PoI|Belidima|11.017|-14.015|GIN|}} {{PoI|Boké|10.97|-14.2887|GIN|}} {{PoI|Mouth/Port Kamsar|10.6708|-14.625|GIN|}} {{PoI end}} == Tariya == Ko adii hitaande 1840, ngool maayo wonnoo ko luumo ngam karallaagal jiyaaɓe Fulbe ina nawta jiyaaɓe ummoraade e Imamat juulɓe Futa Jallon.[5] E hitaande 1793 Kapiteen Samuel Gamble mo Sandown dooli ɗaɓɓude ndeenka e laanaaji konu gaño e wuyɓe e nder ŋoral mangrove Rio Nunez e nder woldeeji Farayse, ɗo laanaaji ndiwoowa Farayse njiylotonoo e daande maayo Afrik hirnaange. Ngam dalillaaji ɗi anndaaka, o yahata ko e gure ndema saraaji nokkuuji njulaagu Boke e Kacundy. E nder yahdu makko Gamble winnditii sifaaji gadani anndaaɗi e ndema maaro ndiyam e nder diiwaan Rio Nunez (hay so tawii noon nate gadiiɗe ɗee ina ngoodi ko wayi no binndanɗe Diego Gomes e teeminannde 15ɓiire ko fayti e ndema maaro mangrove e sara maayo Gambia, ina ciftina ciimtol makko e gite makko e ndema maaro toshed gila e remooɓe Rio Nunez.[6] E hitaande 1849, maayo ngoo woni nokku kewu Rio Nuñez, nde laanaaji konu Farayse-Belsik njani e Boké, ɗum addani njulaagu Angalteer ɗiɗo waasde jogaade kaɓirɗe. Haala kaa noon, ko ko ŋakki. E kitaale 1870, ooɗoo maayo wonnoo ko nokku mawɗo njulaagu nguura, tawi ko 5 000 ton hitaande kala. E kitaale 1880, njulaagu nguu wayliima wonti kaɓirɗe.[7] == Demokaraasi == Haalooɓe ɗemɗe Rio Nunez, Mbulungish e Baga Mboteni, ina nguuri e daande maayo Nunez.[8] == Tuugnorgal == 5nrh1kj4uf8gw4ef8nmrmf3lc7d6xla 177229 177228 2026-06-29T13:20:13Z Nnamadee 11577 177229 wikitext text/x-wiki {{Databox}} [[File:Battle of Rio Nunez 1849.jpg|thumb|The [[Rio Nuñez Incident]] of 1849|240x240px]] [[File:Rio-Nunez estuary.jpg|thumb|382x382px|View of the estuary of the Rio Nunez, 1861]] [[File:Boké - Rio Nunez.jpg|thumb|243x243px|Factory of the ''Compagnie coloniale'' in [[Boké]], [[French Guinea]]]] '''Maayo Nunees''' walla Riyo Nuñees (Kakandé) ko maayo e nder leydi Gine tawa iwdi mum ko e dow tooweeki Futa Jallon. Ina anndaa kadi maayo Tinguilinta, caggal wuro wonngo e dow ŋoral maggal toowngal.[1] == Geography == E nder maayo Kogon [fr] to bannge worgo e maayo Pongo to bannge fuɗnaange, Nunez ina ɓuuɓtoo e nder geec Atlantik to wuro laamorgo Kamsar, saraaji Gine-Konakri. Maayo ngoo ina ɓuuɓta hitaande kala e sahaa toɓo, ina waɗa ɓulli e ɓulli nder leydi. Ɗeeɗoo nokkuuje ilam ko Nalu e Baga hoɗi heen.[2] Fotde 64 km nder leydi ko wuro wiyeteengo Boké ; ɓurɗo mawnude e maayo ngoo e nokku njulaagu mawɗo Gine. Ɗoo maayo ngoo ina waɗi 100m njaajeendi, 1m luggiɗde.[3][4] To dow Boké, maayo ngo ɓuuɓngo ina rewi e tule ceene, ina waɗi diƴƴe keewɗe e ɓulli tokoosi haa e ɓuuɓri mum, ko ɗoon ɓulli tokoosi keewɗi kawrata. === Koolondiral === == Tariya == Ko adii hitaande 1840, ngool maayo wonnoo ko luumo ngam karallaagal jiyaaɓe Fulbe ina nawta jiyaaɓe ummoraade e Imamat juulɓe Futa Jallon.[5] E hitaande 1793 Kapiteen Samuel Gamble mo Sandown dooli ɗaɓɓude ndeenka e laanaaji konu gaño e wuyɓe e nder ŋoral mangrove Rio Nunez e nder woldeeji Farayse, ɗo laanaaji ndiwoowa Farayse njiylotonoo e daande maayo Afrik hirnaange. Ngam dalillaaji ɗi anndaaka, o yahata ko e gure ndema saraaji nokkuuji njulaagu Boke e Kacundy. E nder yahdu makko Gamble winnditii sifaaji gadani anndaaɗi e ndema maaro ndiyam e nder diiwaan Rio Nunez (hay so tawii noon nate gadiiɗe ɗee ina ngoodi ko wayi no binndanɗe Diego Gomes e teeminannde 15ɓiire ko fayti e ndema maaro mangrove e sara maayo Gambia, ina ciftina ciimtol makko e gite makko e ndema maaro toshed gila e remooɓe Rio Nunez.[6] E hitaande 1849, maayo ngoo woni nokku kewu Rio Nuñez, nde laanaaji konu Farayse-Belsik njani e Boké, ɗum addani njulaagu Angalteer ɗiɗo waasde jogaade kaɓirɗe. Haala kaa noon, ko ko ŋakki. E kitaale 1870, ooɗoo maayo wonnoo ko nokku mawɗo njulaagu nguura, tawi ko 5 000 ton hitaande kala. E kitaale 1880, njulaagu nguu wayliima wonti kaɓirɗe.[7] == Demokaraasi == Haalooɓe ɗemɗe Rio Nunez, Mbulungish e Baga Mboteni, ina nguuri e daande maayo Nunez.[8] == Tuugnorgal == ti7hoe2zhvh84if8xeucei14h2j875h 177230 177229 2026-06-29T13:20:39Z Nnamadee 11577 177230 wikitext text/x-wiki {{Databox}} [[File:Battle of Rio Nunez 1849.jpg|thumb|The [[Rio Nuñez Incident]] of 1849|240x240px]] [[File:Rio-Nunez estuary.jpg|thumb|382x382px|View of the estuary of the Rio Nunez, 1861]] [[File:Boké - Rio Nunez.jpg|thumb|243x243px|Factory of the ''Compagnie coloniale'' in [[Boké]], [[French Guinea]]]] '''Maayo Nunees''' walla Riyo Nuñees (Kakandé) ko maayo e nder leydi Gine tawa iwdi mum ko e dow tooweeki Futa Jallon. Ina anndaa kadi maayo Tinguilinta, caggal wuro wonngo e dow ŋoral maggal toowngal.<ref>Rouck, J. (1925). Sur les Côtes du Sénégal et de la Guinée. Voyage du Chévigne. Paris. pp. 155–175.</ref> == Geography == E nder maayo Kogon [fr] to bannge worgo e maayo Pongo to bannge fuɗnaange, Nunez ina ɓuuɓtoo e nder geec Atlantik to wuro laamorgo Kamsar, saraaji Gine-Konakri. Maayo ngoo ina ɓuuɓta hitaande kala e sahaa toɓo, ina waɗa ɓulli e ɓulli nder leydi. Ɗeeɗoo nokkuuje ilam ko Nalu e Baga hoɗi heen.[2] Fotde 64 km nder leydi ko wuro wiyeteengo Boké ; ɓurɗo mawnude e maayo ngoo e nokku njulaagu mawɗo Gine. Ɗoo maayo ngoo ina waɗi 100m njaajeendi, 1m luggiɗde.[3][4] To dow Boké, maayo ngo ɓuuɓngo ina rewi e tule ceene, ina waɗi diƴƴe keewɗe e ɓulli tokoosi haa e ɓuuɓri mum, ko ɗoon ɓulli tokoosi keewɗi kawrata. === Koolondiral === == Tariya == Ko adii hitaande 1840, ngool maayo wonnoo ko luumo ngam karallaagal jiyaaɓe Fulbe ina nawta jiyaaɓe ummoraade e Imamat juulɓe Futa Jallon.[5] E hitaande 1793 Kapiteen Samuel Gamble mo Sandown dooli ɗaɓɓude ndeenka e laanaaji konu gaño e wuyɓe e nder ŋoral mangrove Rio Nunez e nder woldeeji Farayse, ɗo laanaaji ndiwoowa Farayse njiylotonoo e daande maayo Afrik hirnaange. Ngam dalillaaji ɗi anndaaka, o yahata ko e gure ndema saraaji nokkuuji njulaagu Boke e Kacundy. E nder yahdu makko Gamble winnditii sifaaji gadani anndaaɗi e ndema maaro ndiyam e nder diiwaan Rio Nunez (hay so tawii noon nate gadiiɗe ɗee ina ngoodi ko wayi no binndanɗe Diego Gomes e teeminannde 15ɓiire ko fayti e ndema maaro mangrove e sara maayo Gambia, ina ciftina ciimtol makko e gite makko e ndema maaro toshed gila e remooɓe Rio Nunez.[6] E hitaande 1849, maayo ngoo woni nokku kewu Rio Nuñez, nde laanaaji konu Farayse-Belsik njani e Boké, ɗum addani njulaagu Angalteer ɗiɗo waasde jogaade kaɓirɗe. Haala kaa noon, ko ko ŋakki. E kitaale 1870, ooɗoo maayo wonnoo ko nokku mawɗo njulaagu nguura, tawi ko 5 000 ton hitaande kala. E kitaale 1880, njulaagu nguu wayliima wonti kaɓirɗe.[7] == Demokaraasi == Haalooɓe ɗemɗe Rio Nunez, Mbulungish e Baga Mboteni, ina nguuri e daande maayo Nunez.[8] == Tuugnorgal == fcowd2hqq4mz6b29qugoa8x5z3e5i1s 177231 177230 2026-06-29T13:21:12Z Nnamadee 11577 177231 wikitext text/x-wiki {{Databox}} [[File:Battle of Rio Nunez 1849.jpg|thumb|The [[Rio Nuñez Incident]] of 1849|240x240px]] [[File:Rio-Nunez estuary.jpg|thumb|382x382px|View of the estuary of the Rio Nunez, 1861]] [[File:Boké - Rio Nunez.jpg|thumb|243x243px|Factory of the ''Compagnie coloniale'' in [[Boké]], [[French Guinea]]]] '''Maayo Nunees''' walla Riyo Nuñees (Kakandé) ko maayo e nder leydi Gine tawa iwdi mum ko e dow tooweeki Futa Jallon. Ina anndaa kadi maayo Tinguilinta, caggal wuro wonngo e dow ŋoral maggal toowngal.<ref>Rouck, J. (1925). Sur les Côtes du Sénégal et de la Guinée. Voyage du Chévigne. Paris. pp. 155–175.</ref> == Geography == E nder maayo Kogon [fr] to bannge worgo e maayo Pongo to bannge fuɗnaange, Nunez ina ɓuuɓtoo e nder geec Atlantik to wuro laamorgo Kamsar, saraaji Gine-Konakri. Maayo ngoo ina ɓuuɓta hitaande kala e sahaa toɓo, ina waɗa ɓulli e ɓulli nder leydi. Ɗeeɗoo nokkuuje ilam ko Nalu e Baga hoɗi heen.<ref>Coffinières de Nordeck (1886). "Voyage aux pays des Baga et du Rio Nunez par M. le Lieutenant de Vaisseau Coffinières de Nordeck, commandant 'Le Goëland'". Le Tour du Monde: 273–304.</ref> Fotde 64 km nder leydi ko wuro wiyeteengo Boké ; ɓurɗo mawnude e maayo ngoo e nokku njulaagu mawɗo Gine. Ɗoo maayo ngoo ina waɗi 100m njaajeendi, 1m luggiɗde.[3][4] To dow Boké, maayo ngo ɓuuɓngo ina rewi e tule ceene, ina waɗi diƴƴe keewɗe e ɓulli tokoosi haa e ɓuuɓri mum, ko ɗoon ɓulli tokoosi keewɗi kawrata. === Koolondiral === == Tariya == Ko adii hitaande 1840, ngool maayo wonnoo ko luumo ngam karallaagal jiyaaɓe Fulbe ina nawta jiyaaɓe ummoraade e Imamat juulɓe Futa Jallon.[5] E hitaande 1793 Kapiteen Samuel Gamble mo Sandown dooli ɗaɓɓude ndeenka e laanaaji konu gaño e wuyɓe e nder ŋoral mangrove Rio Nunez e nder woldeeji Farayse, ɗo laanaaji ndiwoowa Farayse njiylotonoo e daande maayo Afrik hirnaange. Ngam dalillaaji ɗi anndaaka, o yahata ko e gure ndema saraaji nokkuuji njulaagu Boke e Kacundy. E nder yahdu makko Gamble winnditii sifaaji gadani anndaaɗi e ndema maaro ndiyam e nder diiwaan Rio Nunez (hay so tawii noon nate gadiiɗe ɗee ina ngoodi ko wayi no binndanɗe Diego Gomes e teeminannde 15ɓiire ko fayti e ndema maaro mangrove e sara maayo Gambia, ina ciftina ciimtol makko e gite makko e ndema maaro toshed gila e remooɓe Rio Nunez.[6] E hitaande 1849, maayo ngoo woni nokku kewu Rio Nuñez, nde laanaaji konu Farayse-Belsik njani e Boké, ɗum addani njulaagu Angalteer ɗiɗo waasde jogaade kaɓirɗe. Haala kaa noon, ko ko ŋakki. E kitaale 1870, ooɗoo maayo wonnoo ko nokku mawɗo njulaagu nguura, tawi ko 5 000 ton hitaande kala. E kitaale 1880, njulaagu nguu wayliima wonti kaɓirɗe.[7] == Demokaraasi == Haalooɓe ɗemɗe Rio Nunez, Mbulungish e Baga Mboteni, ina nguuri e daande maayo Nunez.[8] == Tuugnorgal == objamh8cdd3hnnmy6yr6mopgxbzpr9e 177232 177231 2026-06-29T13:21:41Z Nnamadee 11577 177232 wikitext text/x-wiki {{Databox}} [[File:Battle of Rio Nunez 1849.jpg|thumb|The [[Rio Nuñez Incident]] of 1849|240x240px]] [[File:Rio-Nunez estuary.jpg|thumb|382x382px|View of the estuary of the Rio Nunez, 1861]] [[File:Boké - Rio Nunez.jpg|thumb|243x243px|Factory of the ''Compagnie coloniale'' in [[Boké]], [[French Guinea]]]] '''Maayo Nunees''' walla Riyo Nuñees (Kakandé) ko maayo e nder leydi Gine tawa iwdi mum ko e dow tooweeki Futa Jallon. Ina anndaa kadi maayo Tinguilinta, caggal wuro wonngo e dow ŋoral maggal toowngal.<ref>Rouck, J. (1925). Sur les Côtes du Sénégal et de la Guinée. Voyage du Chévigne. Paris. pp. 155–175.</ref> == Geography == E nder maayo Kogon [fr] to bannge worgo e maayo Pongo to bannge fuɗnaange, Nunez ina ɓuuɓtoo e nder geec Atlantik to wuro laamorgo Kamsar, saraaji Gine-Konakri. Maayo ngoo ina ɓuuɓta hitaande kala e sahaa toɓo, ina waɗa ɓulli e ɓulli nder leydi. Ɗeeɗoo nokkuuje ilam ko Nalu e Baga hoɗi heen.<ref>Coffinières de Nordeck (1886). "Voyage aux pays des Baga et du Rio Nunez par M. le Lieutenant de Vaisseau Coffinières de Nordeck, commandant 'Le Goëland'". Le Tour du Monde: 273–304.</ref> Fotde 64 km nder leydi ko wuro wiyeteengo Boké ; ɓurɗo mawnude e maayo ngoo e nokku njulaagu mawɗo Gine. Ɗoo maayo ngoo ina waɗi 100m njaajeendi, 1m luggiɗde.<ref>Fields-Black, Edda L. (2008). Deep roots: rice farmers in West Africa and the African diaspora. Blacks in the diaspora. Indiana University Press. p. 32–34. <nowiki>ISBN 978-0-253-35219-4</nowiki>.</ref> To dow Boké, maayo ngo ɓuuɓngo ina rewi e tule ceene, ina waɗi diƴƴe keewɗe e ɓulli tokoosi haa e ɓuuɓri mum, ko ɗoon ɓulli tokoosi keewɗi kawrata. === Koolondiral === == Tariya == Ko adii hitaande 1840, ngool maayo wonnoo ko luumo ngam karallaagal jiyaaɓe Fulbe ina nawta jiyaaɓe ummoraade e Imamat juulɓe Futa Jallon.[5] E hitaande 1793 Kapiteen Samuel Gamble mo Sandown dooli ɗaɓɓude ndeenka e laanaaji konu gaño e wuyɓe e nder ŋoral mangrove Rio Nunez e nder woldeeji Farayse, ɗo laanaaji ndiwoowa Farayse njiylotonoo e daande maayo Afrik hirnaange. Ngam dalillaaji ɗi anndaaka, o yahata ko e gure ndema saraaji nokkuuji njulaagu Boke e Kacundy. E nder yahdu makko Gamble winnditii sifaaji gadani anndaaɗi e ndema maaro ndiyam e nder diiwaan Rio Nunez (hay so tawii noon nate gadiiɗe ɗee ina ngoodi ko wayi no binndanɗe Diego Gomes e teeminannde 15ɓiire ko fayti e ndema maaro mangrove e sara maayo Gambia, ina ciftina ciimtol makko e gite makko e ndema maaro toshed gila e remooɓe Rio Nunez.[6] E hitaande 1849, maayo ngoo woni nokku kewu Rio Nuñez, nde laanaaji konu Farayse-Belsik njani e Boké, ɗum addani njulaagu Angalteer ɗiɗo waasde jogaade kaɓirɗe. Haala kaa noon, ko ko ŋakki. E kitaale 1870, ooɗoo maayo wonnoo ko nokku mawɗo njulaagu nguura, tawi ko 5 000 ton hitaande kala. E kitaale 1880, njulaagu nguu wayliima wonti kaɓirɗe.[7] == Demokaraasi == Haalooɓe ɗemɗe Rio Nunez, Mbulungish e Baga Mboteni, ina nguuri e daande maayo Nunez.[8] == Tuugnorgal == e4600b66ut0c18a93m1nvzz8ylqp4un 177233 177232 2026-06-29T13:22:15Z Nnamadee 11577 177233 wikitext text/x-wiki {{Databox}} [[File:Battle of Rio Nunez 1849.jpg|thumb|The [[Rio Nuñez Incident]] of 1849|240x240px]] [[File:Rio-Nunez estuary.jpg|thumb|382x382px|View of the estuary of the Rio Nunez, 1861]] [[File:Boké - Rio Nunez.jpg|thumb|243x243px|Factory of the ''Compagnie coloniale'' in [[Boké]], [[French Guinea]]]] '''Maayo Nunees''' walla Riyo Nuñees (Kakandé) ko maayo e nder leydi Gine tawa iwdi mum ko e dow tooweeki Futa Jallon. Ina anndaa kadi maayo Tinguilinta, caggal wuro wonngo e dow ŋoral maggal toowngal.<ref>Rouck, J. (1925). Sur les Côtes du Sénégal et de la Guinée. Voyage du Chévigne. Paris. pp. 155–175.</ref> == Geography == E nder maayo Kogon [fr] to bannge worgo e maayo Pongo to bannge fuɗnaange, Nunez ina ɓuuɓtoo e nder geec Atlantik to wuro laamorgo Kamsar, saraaji Gine-Konakri. Maayo ngoo ina ɓuuɓta hitaande kala e sahaa toɓo, ina waɗa ɓulli e ɓulli nder leydi. Ɗeeɗoo nokkuuje ilam ko Nalu e Baga hoɗi heen.<ref>Coffinières de Nordeck (1886). "Voyage aux pays des Baga et du Rio Nunez par M. le Lieutenant de Vaisseau Coffinières de Nordeck, commandant 'Le Goëland'". Le Tour du Monde: 273–304.</ref> Fotde 64 km nder leydi ko wuro wiyeteengo Boké ; ɓurɗo mawnude e maayo ngoo e nokku njulaagu mawɗo Gine. Ɗoo maayo ngoo ina waɗi 100m njaajeendi, 1m luggiɗde.<ref>Fields-Black, Edda L. (2008). Deep roots: rice farmers in West Africa and the African diaspora. Blacks in the diaspora. Indiana University Press. p. 32–34. <nowiki>ISBN 978-0-253-35219-4</nowiki>.</ref><ref>National Geospatial-intelligence Agency (2005). Prostar Sailing Directions 2005 West Coast of Europe & Northwest Africa Enroute (9th ed.). ProStar Publications. p. 239. <nowiki>ISBN 1-57785-660-0</nowiki>.</ref> To dow Boké, maayo ngo ɓuuɓngo ina rewi e tule ceene, ina waɗi diƴƴe keewɗe e ɓulli tokoosi haa e ɓuuɓri mum, ko ɗoon ɓulli tokoosi keewɗi kawrata. === Koolondiral === == Tariya == Ko adii hitaande 1840, ngool maayo wonnoo ko luumo ngam karallaagal jiyaaɓe Fulbe ina nawta jiyaaɓe ummoraade e Imamat juulɓe Futa Jallon.[5] E hitaande 1793 Kapiteen Samuel Gamble mo Sandown dooli ɗaɓɓude ndeenka e laanaaji konu gaño e wuyɓe e nder ŋoral mangrove Rio Nunez e nder woldeeji Farayse, ɗo laanaaji ndiwoowa Farayse njiylotonoo e daande maayo Afrik hirnaange. Ngam dalillaaji ɗi anndaaka, o yahata ko e gure ndema saraaji nokkuuji njulaagu Boke e Kacundy. E nder yahdu makko Gamble winnditii sifaaji gadani anndaaɗi e ndema maaro ndiyam e nder diiwaan Rio Nunez (hay so tawii noon nate gadiiɗe ɗee ina ngoodi ko wayi no binndanɗe Diego Gomes e teeminannde 15ɓiire ko fayti e ndema maaro mangrove e sara maayo Gambia, ina ciftina ciimtol makko e gite makko e ndema maaro toshed gila e remooɓe Rio Nunez.[6] E hitaande 1849, maayo ngoo woni nokku kewu Rio Nuñez, nde laanaaji konu Farayse-Belsik njani e Boké, ɗum addani njulaagu Angalteer ɗiɗo waasde jogaade kaɓirɗe. Haala kaa noon, ko ko ŋakki. E kitaale 1870, ooɗoo maayo wonnoo ko nokku mawɗo njulaagu nguura, tawi ko 5 000 ton hitaande kala. E kitaale 1880, njulaagu nguu wayliima wonti kaɓirɗe.[7] == Demokaraasi == Haalooɓe ɗemɗe Rio Nunez, Mbulungish e Baga Mboteni, ina nguuri e daande maayo Nunez.[8] == Tuugnorgal == ql94i4soq6ea0rluyjhw6vjgo5rlc5u 177234 177233 2026-06-29T13:23:01Z Nnamadee 11577 177234 wikitext text/x-wiki {{Databox}} [[File:Battle of Rio Nunez 1849.jpg|thumb|The [[Rio Nuñez Incident]] of 1849|240x240px]] [[File:Rio-Nunez estuary.jpg|thumb|382x382px|View of the estuary of the Rio Nunez, 1861]] [[File:Boké - Rio Nunez.jpg|thumb|243x243px|Factory of the ''Compagnie coloniale'' in [[Boké]], [[French Guinea]]]] '''Maayo Nunees''' walla Riyo Nuñees (Kakandé) ko maayo e nder leydi Gine tawa iwdi mum ko e dow tooweeki Futa Jallon. Ina anndaa kadi maayo Tinguilinta, caggal wuro wonngo e dow ŋoral maggal toowngal.<ref>Rouck, J. (1925). Sur les Côtes du Sénégal et de la Guinée. Voyage du Chévigne. Paris. pp. 155–175.</ref> == Geography == E nder maayo Kogon [fr] to bannge worgo e maayo Pongo to bannge fuɗnaange, Nunez ina ɓuuɓtoo e nder geec Atlantik to wuro laamorgo Kamsar, saraaji Gine-Konakri. Maayo ngoo ina ɓuuɓta hitaande kala e sahaa toɓo, ina waɗa ɓulli e ɓulli nder leydi. Ɗeeɗoo nokkuuje ilam ko Nalu e Baga hoɗi heen.<ref>Coffinières de Nordeck (1886). "Voyage aux pays des Baga et du Rio Nunez par M. le Lieutenant de Vaisseau Coffinières de Nordeck, commandant 'Le Goëland'". Le Tour du Monde: 273–304.</ref> Fotde 64 km nder leydi ko wuro wiyeteengo Boké ; ɓurɗo mawnude e maayo ngoo e nokku njulaagu mawɗo Gine. Ɗoo maayo ngoo ina waɗi 100m njaajeendi, 1m luggiɗde.<ref>Fields-Black, Edda L. (2008). Deep roots: rice farmers in West Africa and the African diaspora. Blacks in the diaspora. Indiana University Press. p. 32–34. <nowiki>ISBN 978-0-253-35219-4</nowiki>.</ref><ref>National Geospatial-intelligence Agency (2005). Prostar Sailing Directions 2005 West Coast of Europe & Northwest Africa Enroute (9th ed.). ProStar Publications. p. 239. <nowiki>ISBN 1-57785-660-0</nowiki>.</ref> To dow Boké, maayo ngo ɓuuɓngo ina rewi e tule ceene, ina waɗi diƴƴe keewɗe e ɓulli tokoosi haa e ɓuuɓri mum, ko ɗoon ɓulli tokoosi keewɗi kawrata. === Koolondiral === == Tariya == Ko adii hitaande 1840, ngool maayo wonnoo ko luumo ngam karallaagal jiyaaɓe Fulbe ina nawta jiyaaɓe ummoraade e Imamat juulɓe Futa Jallon.[5] E hitaande 1793 Kapiteen Samuel Gamble mo Sandown dooli ɗaɓɓude ndeenka e laanaaji konu gaño e wuyɓe e nder ŋoral mangrove Rio Nunez e nder woldeeji Farayse, ɗo laanaaji ndiwoowa Farayse njiylotonoo e daande maayo Afrik hirnaange. Ngam dalillaaji ɗi anndaaka, o yahata ko e gure ndema saraaji nokkuuji njulaagu Boke e Kacundy. E nder yahdu makko Gamble winnditii sifaaji gadani anndaaɗi e ndema maaro ndiyam e nder diiwaan Rio Nunez (hay so tawii noon nate gadiiɗe ɗee ina ngoodi ko wayi no binndanɗe Diego Gomes e teeminannde 15ɓiire ko fayti e ndema maaro mangrove e sara maayo Gambia, ina ciftina ciimtol makko e gite makko e ndema maaro toshed gila e remooɓe Rio Nunez.[6] E hitaande 1849, maayo ngoo woni nokku kewu Rio Nuñez, nde laanaaji konu Farayse-Belsik njani e Boké, ɗum addani njulaagu Angalteer ɗiɗo waasde jogaade kaɓirɗe. Haala kaa noon, ko ko ŋakki. E kitaale 1870, ooɗoo maayo wonnoo ko nokku mawɗo njulaagu nguura, tawi ko 5 000 ton hitaande kala. E kitaale 1880, njulaagu nguu wayliima wonti kaɓirɗe.[7] == Demokaraasi == Haalooɓe ɗemɗe Rio Nunez, Mbulungish e Baga Mboteni, ina nguuri e daande maayo Nunez.<ref>Güldemann, Tom (2018). "Historical linguistics and genealogical language classification in Africa". In Güldemann, Tom (ed.). The Languages and Linguistics of Africa. The World of Linguistics series. Vol. 11. Berlin: De Gruyter Mouton. pp. 58–444. doi:10.1515/9783110421668-002. <nowiki>ISBN 978-3-11-042606-9</nowiki>. S2CID 133888593.</ref> == Tuugnorgal == se1qqib9teyizvycreops5ugywhmf5g 177235 177234 2026-06-29T13:23:54Z Nnamadee 11577 177235 wikitext text/x-wiki {{Databox}} [[File:Battle of Rio Nunez 1849.jpg|thumb|The [[Rio Nuñez Incident]] of 1849|240x240px]] [[File:Rio-Nunez estuary.jpg|thumb|382x382px|View of the estuary of the Rio Nunez, 1861]] [[File:Boké - Rio Nunez.jpg|thumb|243x243px|Factory of the ''Compagnie coloniale'' in [[Boké]], [[French Guinea]]]] '''Maayo Nunees''' walla Riyo Nuñees (Kakandé) ko maayo e nder leydi Gine tawa iwdi mum ko e dow tooweeki Futa Jallon. Ina anndaa kadi maayo Tinguilinta, caggal wuro wonngo e dow ŋoral maggal toowngal.<ref>Rouck, J. (1925). Sur les Côtes du Sénégal et de la Guinée. Voyage du Chévigne. Paris. pp. 155–175.</ref> == Geography == E nder maayo Kogon [fr] to bannge worgo e maayo Pongo to bannge fuɗnaange, Nunez ina ɓuuɓtoo e nder geec Atlantik to wuro laamorgo Kamsar, saraaji Gine-Konakri. Maayo ngoo ina ɓuuɓta hitaande kala e sahaa toɓo, ina waɗa ɓulli e ɓulli nder leydi. Ɗeeɗoo nokkuuje ilam ko Nalu e Baga hoɗi heen.<ref>Coffinières de Nordeck (1886). "Voyage aux pays des Baga et du Rio Nunez par M. le Lieutenant de Vaisseau Coffinières de Nordeck, commandant 'Le Goëland'". Le Tour du Monde: 273–304.</ref> Fotde 64 km nder leydi ko wuro wiyeteengo Boké ; ɓurɗo mawnude e maayo ngoo e nokku njulaagu mawɗo Gine. Ɗoo maayo ngoo ina waɗi 100m njaajeendi, 1m luggiɗde.<ref>Fields-Black, Edda L. (2008). Deep roots: rice farmers in West Africa and the African diaspora. Blacks in the diaspora. Indiana University Press. p. 32–34. <nowiki>ISBN 978-0-253-35219-4</nowiki>.</ref><ref>National Geospatial-intelligence Agency (2005). Prostar Sailing Directions 2005 West Coast of Europe & Northwest Africa Enroute (9th ed.). ProStar Publications. p. 239. <nowiki>ISBN 1-57785-660-0</nowiki>.</ref> To dow Boké, maayo ngo ɓuuɓngo ina rewi e tule ceene, ina waɗi diƴƴe keewɗe e ɓulli tokoosi haa e ɓuuɓri mum, ko ɗoon ɓulli tokoosi keewɗi kawrata. === Koolondiral === == Tariya == Ko adii hitaande 1840, ngool maayo wonnoo ko luumo ngam karallaagal jiyaaɓe Fulbe ina nawta jiyaaɓe ummoraade e Imamat juulɓe Futa Jallon.[5] E hitaande 1793 Kapiteen Samuel Gamble mo Sandown dooli ɗaɓɓude ndeenka e laanaaji konu gaño e wuyɓe e nder ŋoral mangrove Rio Nunez e nder woldeeji Farayse, ɗo laanaaji ndiwoowa Farayse njiylotonoo e daande maayo Afrik hirnaange. Ngam dalillaaji ɗi anndaaka, o yahata ko e gure ndema saraaji nokkuuji njulaagu Boke e Kacundy. E nder yahdu makko Gamble winnditii sifaaji gadani anndaaɗi e ndema maaro ndiyam e nder diiwaan Rio Nunez (hay so tawii noon nate gadiiɗe ɗee ina ngoodi ko wayi no binndanɗe Diego Gomes e teeminannde 15ɓiire ko fayti e ndema maaro mangrove e sara maayo Gambia, ina ciftina ciimtol makko e gite makko e ndema maaro toshed gila e remooɓe Rio Nunez.[6] E hitaande 1849, maayo ngoo woni nokku kewu Rio Nuñez, nde laanaaji konu Farayse-Belsik njani e Boké, ɗum addani njulaagu Angalteer ɗiɗo waasde jogaade kaɓirɗe. Haala kaa noon, ko ko ŋakki. E kitaale 1870, ooɗoo maayo wonnoo ko nokku mawɗo njulaagu nguura, tawi ko 5 000 ton hitaande kala. E kitaale 1880, njulaagu nguu wayliima wonti kaɓirɗe.<ref>Martin A. Klein (1998). Slavery and colonial rule in French West Africa. African studies series. Vol. 94. Cambridge University Press. p. 145. ISBN 0-521-59678-5</ref> == Demokaraasi == Haalooɓe ɗemɗe Rio Nunez, Mbulungish e Baga Mboteni, ina nguuri e daande maayo Nunez.<ref>Güldemann, Tom (2018). "Historical linguistics and genealogical language classification in Africa". In Güldemann, Tom (ed.). The Languages and Linguistics of Africa. The World of Linguistics series. Vol. 11. Berlin: De Gruyter Mouton. pp. 58–444. doi:10.1515/9783110421668-002. <nowiki>ISBN 978-3-11-042606-9</nowiki>. S2CID 133888593.</ref> == Tuugnorgal == m3ikl23rvc61xzwpk0kf5uajxt7jfwf 177236 177235 2026-06-29T13:24:27Z Nnamadee 11577 177236 wikitext text/x-wiki {{Databox}} [[File:Battle of Rio Nunez 1849.jpg|thumb|The [[Rio Nuñez Incident]] of 1849|240x240px]] [[File:Rio-Nunez estuary.jpg|thumb|382x382px|View of the estuary of the Rio Nunez, 1861]] [[File:Boké - Rio Nunez.jpg|thumb|243x243px|Factory of the ''Compagnie coloniale'' in [[Boké]], [[French Guinea]]]] '''Maayo Nunees''' walla Riyo Nuñees (Kakandé) ko maayo e nder leydi Gine tawa iwdi mum ko e dow tooweeki Futa Jallon. Ina anndaa kadi maayo Tinguilinta, caggal wuro wonngo e dow ŋoral maggal toowngal.<ref>Rouck, J. (1925). Sur les Côtes du Sénégal et de la Guinée. Voyage du Chévigne. Paris. pp. 155–175.</ref> == Geography == E nder maayo Kogon [fr] to bannge worgo e maayo Pongo to bannge fuɗnaange, Nunez ina ɓuuɓtoo e nder geec Atlantik to wuro laamorgo Kamsar, saraaji Gine-Konakri. Maayo ngoo ina ɓuuɓta hitaande kala e sahaa toɓo, ina waɗa ɓulli e ɓulli nder leydi. Ɗeeɗoo nokkuuje ilam ko Nalu e Baga hoɗi heen.<ref>Coffinières de Nordeck (1886). "Voyage aux pays des Baga et du Rio Nunez par M. le Lieutenant de Vaisseau Coffinières de Nordeck, commandant 'Le Goëland'". Le Tour du Monde: 273–304.</ref> Fotde 64 km nder leydi ko wuro wiyeteengo Boké ; ɓurɗo mawnude e maayo ngoo e nokku njulaagu mawɗo Gine. Ɗoo maayo ngoo ina waɗi 100m njaajeendi, 1m luggiɗde.<ref>Fields-Black, Edda L. (2008). Deep roots: rice farmers in West Africa and the African diaspora. Blacks in the diaspora. Indiana University Press. p. 32–34. <nowiki>ISBN 978-0-253-35219-4</nowiki>.</ref><ref>National Geospatial-intelligence Agency (2005). Prostar Sailing Directions 2005 West Coast of Europe & Northwest Africa Enroute (9th ed.). ProStar Publications. p. 239. <nowiki>ISBN 1-57785-660-0</nowiki>.</ref> To dow Boké, maayo ngo ɓuuɓngo ina rewi e tule ceene, ina waɗi diƴƴe keewɗe e ɓulli tokoosi haa e ɓuuɓri mum, ko ɗoon ɓulli tokoosi keewɗi kawrata. === Koolondiral === == Tariya == Ko adii hitaande 1840, ngool maayo wonnoo ko luumo ngam karallaagal jiyaaɓe Fulbe ina nawta jiyaaɓe ummoraade e Imamat juulɓe Futa Jallon.[5] E hitaande 1793 Kapiteen Samuel Gamble mo Sandown dooli ɗaɓɓude ndeenka e laanaaji konu gaño e wuyɓe e nder ŋoral mangrove Rio Nunez e nder woldeeji Farayse, ɗo laanaaji ndiwoowa Farayse njiylotonoo e daande maayo Afrik hirnaange. Ngam dalillaaji ɗi anndaaka, o yahata ko e gure ndema saraaji nokkuuji njulaagu Boke e Kacundy. E nder yahdu makko Gamble winnditii sifaaji gadani anndaaɗi e ndema maaro ndiyam e nder diiwaan Rio Nunez (hay so tawii noon nate gadiiɗe ɗee ina ngoodi ko wayi no binndanɗe Diego Gomes e teeminannde 15ɓiire ko fayti e ndema maaro mangrove e sara maayo Gambia, ina ciftina ciimtol makko e gite makko e ndema maaro toshed gila e remooɓe Rio Nunez.<ref>Fields, Edda L. (2008). Deep Roots: Rice Farmers in West Africa and the African Diaspora. Indiana University Press. pp. 3-4.</ref> E hitaande 1849, maayo ngoo woni nokku kewu Rio Nuñez, nde laanaaji konu Farayse-Belsik njani e Boké, ɗum addani njulaagu Angalteer ɗiɗo waasde jogaade kaɓirɗe. Haala kaa noon, ko ko ŋakki. E kitaale 1870, ooɗoo maayo wonnoo ko nokku mawɗo njulaagu nguura, tawi ko 5 000 ton hitaande kala. E kitaale 1880, njulaagu nguu wayliima wonti kaɓirɗe.<ref>Martin A. Klein (1998). Slavery and colonial rule in French West Africa. African studies series. Vol. 94. Cambridge University Press. p. 145. ISBN 0-521-59678-5</ref> == Demokaraasi == Haalooɓe ɗemɗe Rio Nunez, Mbulungish e Baga Mboteni, ina nguuri e daande maayo Nunez.<ref>Güldemann, Tom (2018). "Historical linguistics and genealogical language classification in Africa". In Güldemann, Tom (ed.). The Languages and Linguistics of Africa. The World of Linguistics series. Vol. 11. Berlin: De Gruyter Mouton. pp. 58–444. doi:10.1515/9783110421668-002. <nowiki>ISBN 978-3-11-042606-9</nowiki>. S2CID 133888593.</ref> == Tuugnorgal == picjy82z7qyh1gb5nn7z40rtbobi753 177237 177236 2026-06-29T13:25:07Z Nnamadee 11577 177237 wikitext text/x-wiki {{Databox}} [[File:Battle of Rio Nunez 1849.jpg|thumb|The [[Rio Nuñez Incident]] of 1849|240x240px]] [[File:Rio-Nunez estuary.jpg|thumb|382x382px|View of the estuary of the Rio Nunez, 1861]] [[File:Boké - Rio Nunez.jpg|thumb|243x243px|Factory of the ''Compagnie coloniale'' in [[Boké]], [[French Guinea]]]] '''Maayo Nunees''' walla Riyo Nuñees (Kakandé) ko maayo e nder leydi Gine tawa iwdi mum ko e dow tooweeki Futa Jallon. Ina anndaa kadi maayo Tinguilinta, caggal wuro wonngo e dow ŋoral maggal toowngal.<ref>Rouck, J. (1925). Sur les Côtes du Sénégal et de la Guinée. Voyage du Chévigne. Paris. pp. 155–175.</ref> == Geography == E nder maayo Kogon [fr] to bannge worgo e maayo Pongo to bannge fuɗnaange, Nunez ina ɓuuɓtoo e nder geec Atlantik to wuro laamorgo Kamsar, saraaji Gine-Konakri. Maayo ngoo ina ɓuuɓta hitaande kala e sahaa toɓo, ina waɗa ɓulli e ɓulli nder leydi. Ɗeeɗoo nokkuuje ilam ko Nalu e Baga hoɗi heen.<ref>Coffinières de Nordeck (1886). "Voyage aux pays des Baga et du Rio Nunez par M. le Lieutenant de Vaisseau Coffinières de Nordeck, commandant 'Le Goëland'". Le Tour du Monde: 273–304.</ref> Fotde 64 km nder leydi ko wuro wiyeteengo Boké ; ɓurɗo mawnude e maayo ngoo e nokku njulaagu mawɗo Gine. Ɗoo maayo ngoo ina waɗi 100m njaajeendi, 1m luggiɗde.<ref>Fields-Black, Edda L. (2008). Deep roots: rice farmers in West Africa and the African diaspora. Blacks in the diaspora. Indiana University Press. p. 32–34. <nowiki>ISBN 978-0-253-35219-4</nowiki>.</ref><ref>National Geospatial-intelligence Agency (2005). Prostar Sailing Directions 2005 West Coast of Europe & Northwest Africa Enroute (9th ed.). ProStar Publications. p. 239. <nowiki>ISBN 1-57785-660-0</nowiki>.</ref> To dow Boké, maayo ngo ɓuuɓngo ina rewi e tule ceene, ina waɗi diƴƴe keewɗe e ɓulli tokoosi haa e ɓuuɓri mum, ko ɗoon ɓulli tokoosi keewɗi kawrata. === Koolondiral === == Tariya == Ko adii hitaande 1840, ngool maayo wonnoo ko luumo ngam karallaagal jiyaaɓe Fulbe ina nawta jiyaaɓe ummoraade e Imamat juulɓe Futa Jallon.<ref>Thomas, Hugh (1997). The slave trade: the story of the Atlantic slave trade, 1440-1870. A Touchstone Book. Simon and Schuster. p. 683. <nowiki>ISBN 0-684-83565-7</nowiki>.</ref> E hitaande 1793 Kapiteen Samuel Gamble mo Sandown dooli ɗaɓɓude ndeenka e laanaaji konu gaño e wuyɓe e nder ŋoral mangrove Rio Nunez e nder woldeeji Farayse, ɗo laanaaji ndiwoowa Farayse njiylotonoo e daande maayo Afrik hirnaange. Ngam dalillaaji ɗi anndaaka, o yahata ko e gure ndema saraaji nokkuuji njulaagu Boke e Kacundy. E nder yahdu makko Gamble winnditii sifaaji gadani anndaaɗi e ndema maaro ndiyam e nder diiwaan Rio Nunez (hay so tawii noon nate gadiiɗe ɗee ina ngoodi ko wayi no binndanɗe Diego Gomes e teeminannde 15ɓiire ko fayti e ndema maaro mangrove e sara maayo Gambia, ina ciftina ciimtol makko e gite makko e ndema maaro toshed gila e remooɓe Rio Nunez.<ref>Fields, Edda L. (2008). Deep Roots: Rice Farmers in West Africa and the African Diaspora. Indiana University Press. pp. 3-4.</ref> E hitaande 1849, maayo ngoo woni nokku kewu Rio Nuñez, nde laanaaji konu Farayse-Belsik njani e Boké, ɗum addani njulaagu Angalteer ɗiɗo waasde jogaade kaɓirɗe. Haala kaa noon, ko ko ŋakki. E kitaale 1870, ooɗoo maayo wonnoo ko nokku mawɗo njulaagu nguura, tawi ko 5 000 ton hitaande kala. E kitaale 1880, njulaagu nguu wayliima wonti kaɓirɗe.<ref>Martin A. Klein (1998). Slavery and colonial rule in French West Africa. African studies series. Vol. 94. Cambridge University Press. p. 145. ISBN 0-521-59678-5</ref> == Demokaraasi == Haalooɓe ɗemɗe Rio Nunez, Mbulungish e Baga Mboteni, ina nguuri e daande maayo Nunez.<ref>Güldemann, Tom (2018). "Historical linguistics and genealogical language classification in Africa". In Güldemann, Tom (ed.). The Languages and Linguistics of Africa. The World of Linguistics series. Vol. 11. Berlin: De Gruyter Mouton. pp. 58–444. doi:10.1515/9783110421668-002. <nowiki>ISBN 978-3-11-042606-9</nowiki>. S2CID 133888593.</ref> == Tuugnorgal == ege2bwt605anjvskq12i8j1kxcongdn Maayo Bafing 0 42772 177239 2026-06-29T13:26:53Z Nnamadee 11577 Created page with "'''Maayo Bafing''' (Manding woni "maayo ɓaleejo", e Farayse: Rivière Bafing)[1] ko maayo Senegaal toowngo e ɓurngo mawnude ngo rewata ko Gine e Mali, njuuteendi mum ko hedde 560 km. == Yahde == Fouta Djallon to Gine ko ɓuuɓri maayo Bafing,[2] 48 km to fuɗnaange Mamou.[1] Nde rewi ko hedde 560 km[3] nde hawri e maayo Bakoy haa nde hawri e maayo Senegaal to hirnaange Afrik.[4][5] Maayo Bafing ko maayo ɓurngo mawnude e maayo Senegaal, ina addana ɗum fotde feccere e..." 177239 wikitext text/x-wiki '''Maayo Bafing''' (Manding woni "maayo ɓaleejo", e Farayse: Rivière Bafing)[1] ko maayo Senegaal toowngo e ɓurngo mawnude ngo rewata ko Gine e Mali, njuuteendi mum ko hedde 560 km. == Yahde == Fouta Djallon to Gine ko ɓuuɓri maayo Bafing,[2] 48 km to fuɗnaange Mamou.[1] Nde rewi ko hedde 560 km[3] nde hawri e maayo Bakoy haa nde hawri e maayo Senegaal to hirnaange Afrik.[4][5] Maayo Bafing ko maayo ɓurngo mawnude e maayo Senegaal, ina addana ɗum fotde feccere e ndiyam mum fof.[6] Bafing ina jeyaa e keeri hakkunde leyɗeele Gine e Mali.[7] == Ndiyam == Ilam ummoriiɗam e maayo Bafing sara maayo Senegaal ina tuugninoo e aadaaji ngam wallitde ndema nokku oo. Kono yooro e kitaale 1970 addani mahngo baraasuuji e maayo Bafing e maayo Senegaal fof. Baras ndiyam Manantali, timmuɗo e hitaande 1987,[8] woni ko e maayo Bafing, kiloomeeteeruuji 90 (56 mi) dow Bafoulabé. Ko kañum woni maayo artificiel ɓurngo mawnude e nder Mali, hono maayo Manantali. Baraas oo ina jogii 11,3 kiloomeeteer kubik (2,7 cu mi) ndiyam kuutorteeɗam ngam semmbinde turbineeji ɗii e sahaa yooro. Ndeen noon, tiiɗnaare ilam ɓurɗam mawnude les ɓuuɓri ndii ina usta kono e nder yontaaji ɓuuɓɗi, ilam hakkunde 150 m3/s (200 yard kuuɓtodinɗo e leƴƴannde) e 200 m3/s (260 yard kuuɓtodinɗo e leƴƴannde) ina jokki.[9] == Ekoloji == Ina gasa tawa ina woodi ƴiye keewɗe e nokku fuɗnaange maayo Bafing.[10] Ñaamoowo beeli (merops muelleri) ina yiyee kadi e ladde to maayo to fuɗnaange koɗli Manding.[11] == Tuugnorgal == bxhj6gzgmdimjyue7r74h2s7sipgu4c 177240 177239 2026-06-29T13:27:15Z Nnamadee 11577 177240 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Maayo Bafing''' (Manding woni "maayo ɓaleejo", e Farayse: Rivière Bafing)[1] ko maayo Senegaal toowngo e ɓurngo mawnude ngo rewata ko Gine e Mali, njuuteendi mum ko hedde 560 km. == Yahde == Fouta Djallon to Gine ko ɓuuɓri maayo Bafing,[2] 48 km to fuɗnaange Mamou.[1] Nde rewi ko hedde 560 km[3] nde hawri e maayo Bakoy haa nde hawri e maayo Senegaal to hirnaange Afrik.[4][5] Maayo Bafing ko maayo ɓurngo mawnude e maayo Senegaal, ina addana ɗum fotde feccere e ndiyam mum fof.[6] Bafing ina jeyaa e keeri hakkunde leyɗeele Gine e Mali.[7] == Ndiyam == Ilam ummoriiɗam e maayo Bafing sara maayo Senegaal ina tuugninoo e aadaaji ngam wallitde ndema nokku oo. Kono yooro e kitaale 1970 addani mahngo baraasuuji e maayo Bafing e maayo Senegaal fof. Baras ndiyam Manantali, timmuɗo e hitaande 1987,[8] woni ko e maayo Bafing, kiloomeeteeruuji 90 (56 mi) dow Bafoulabé. Ko kañum woni maayo artificiel ɓurngo mawnude e nder Mali, hono maayo Manantali. Baraas oo ina jogii 11,3 kiloomeeteer kubik (2,7 cu mi) ndiyam kuutorteeɗam ngam semmbinde turbineeji ɗii e sahaa yooro. Ndeen noon, tiiɗnaare ilam ɓurɗam mawnude les ɓuuɓri ndii ina usta kono e nder yontaaji ɓuuɓɗi, ilam hakkunde 150 m3/s (200 yard kuuɓtodinɗo e leƴƴannde) e 200 m3/s (260 yard kuuɓtodinɗo e leƴƴannde) ina jokki.[9] == Ekoloji == Ina gasa tawa ina woodi ƴiye keewɗe e nokku fuɗnaange maayo Bafing.[10] Ñaamoowo beeli (merops muelleri) ina yiyee kadi e ladde to maayo to fuɗnaange koɗli Manding.[11] == Tuugnorgal == sdksh2bhvmy0e3d8e883f7lj3gf38vu 177242 177240 2026-06-29T13:32:18Z Nnamadee 11577 177242 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Maayo Bafing''' (Manding woni "maayo ɓaleejo", e Farayse: Rivière Bafing)<ref>Mohamed Saliou Camara; Thomas O'Toole; Janice E. Baker (7 November 2013). Historical Dictionary of Guinea. Scarecrow Press. p. 38. <nowiki>ISBN 978-0-8108-7969-0</nowiki>.</ref> ko maayo Senegaal toowngo e ɓurngo mawnude ngo rewata ko Gine e Mali, njuuteendi mum ko hedde 560 km. == Yahde == Fouta Djallon to Gine ko ɓuuɓri maayo Bafing,[2] 48 km to fuɗnaange Mamou.[1] Nde rewi ko hedde 560 km[3] nde hawri e maayo Bakoy haa nde hawri e maayo Senegaal to hirnaange Afrik.[4][5] Maayo Bafing ko maayo ɓurngo mawnude e maayo Senegaal, ina addana ɗum fotde feccere e ndiyam mum fof.[6] Bafing ina jeyaa e keeri hakkunde leyɗeele Gine e Mali.[7] == Ndiyam == Ilam ummoriiɗam e maayo Bafing sara maayo Senegaal ina tuugninoo e aadaaji ngam wallitde ndema nokku oo. Kono yooro e kitaale 1970 addani mahngo baraasuuji e maayo Bafing e maayo Senegaal fof. Baras ndiyam Manantali, timmuɗo e hitaande 1987,[8] woni ko e maayo Bafing, kiloomeeteeruuji 90 (56 mi) dow Bafoulabé. Ko kañum woni maayo artificiel ɓurngo mawnude e nder Mali, hono maayo Manantali. Baraas oo ina jogii 11,3 kiloomeeteer kubik (2,7 cu mi) ndiyam kuutorteeɗam ngam semmbinde turbineeji ɗii e sahaa yooro. Ndeen noon, tiiɗnaare ilam ɓurɗam mawnude les ɓuuɓri ndii ina usta kono e nder yontaaji ɓuuɓɗi, ilam hakkunde 150 m3/s (200 yard kuuɓtodinɗo e leƴƴannde) e 200 m3/s (260 yard kuuɓtodinɗo e leƴƴannde) ina jokki.[9] == Ekoloji == Ina gasa tawa ina woodi ƴiye keewɗe e nokku fuɗnaange maayo Bafing.[10] Ñaamoowo beeli (merops muelleri) ina yiyee kadi e ladde to maayo to fuɗnaange koɗli Manding.[11] == Tuugnorgal == 36lm7mwfvakjlvl9tg2bxgj14tp5mr9 177243 177242 2026-06-29T13:32:43Z Nnamadee 11577 177243 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Maayo Bafing''' (Manding woni "maayo ɓaleejo", e Farayse: Rivière Bafing)<ref>Mohamed Saliou Camara; Thomas O'Toole; Janice E. Baker (7 November 2013). Historical Dictionary of Guinea. Scarecrow Press. p. 38. <nowiki>ISBN 978-0-8108-7969-0</nowiki>.</ref> ko maayo Senegaal toowngo e ɓurngo mawnude ngo rewata ko Gine e Mali, njuuteendi mum ko hedde 560 km. == Yahde == Fouta Djallon to Gine ko ɓuuɓri maayo Bafing,[2] 48 km to fuɗnaange Mamou.[1] Nde rewi ko hedde 560 km[3] nde hawri e maayo Bakoy haa nde hawri e maayo Senegaal to hirnaange Afrik.[4][5] Maayo Bafing ko maayo ɓurngo mawnude e maayo Senegaal, ina addana ɗum fotde feccere e ndiyam mum fof.[6] Bafing ina jeyaa e keeri hakkunde leyɗeele Gine e Mali.[7] == Ndiyam == Ilam ummoriiɗam e maayo Bafing sara maayo Senegaal ina tuugninoo e aadaaji ngam wallitde ndema nokku oo. Kono yooro e kitaale 1970 addani mahngo baraasuuji e maayo Bafing e maayo Senegaal fof. Baras ndiyam Manantali, timmuɗo e hitaande 1987,[8] woni ko e maayo Bafing, kiloomeeteeruuji 90 (56 mi) dow Bafoulabé. Ko kañum woni maayo artificiel ɓurngo mawnude e nder Mali, hono maayo Manantali. Baraas oo ina jogii 11,3 kiloomeeteer kubik (2,7 cu mi) ndiyam kuutorteeɗam ngam semmbinde turbineeji ɗii e sahaa yooro. Ndeen noon, tiiɗnaare ilam ɓurɗam mawnude les ɓuuɓri ndii ina usta kono e nder yontaaji ɓuuɓɗi, ilam hakkunde 150 m3/s (200 yard kuuɓtodinɗo e leƴƴannde) e 200 m3/s (260 yard kuuɓtodinɗo e leƴƴannde) ina jokki.[9] == Ekoloji == Ina gasa tawa ina woodi ƴiye keewɗe e nokku fuɗnaange maayo Bafing.[10] Ñaamoowo beeli (merops muelleri) ina yiyee kadi e ladde to maayo to fuɗnaange koɗli Manding.<ref>C. Hilary Fry (30 September 2010). The Bee-Eaters. Bloomsbury Publishing. p. 47. <nowiki>ISBN 978-1-4081-3687-4</nowiki>.</ref> == Tuugnorgal == dyv3rua8b4n17mhl1ejzcfonqx26blx 177244 177243 2026-06-29T13:33:10Z Nnamadee 11577 177244 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Maayo Bafing''' (Manding woni "maayo ɓaleejo", e Farayse: Rivière Bafing)<ref>Mohamed Saliou Camara; Thomas O'Toole; Janice E. Baker (7 November 2013). Historical Dictionary of Guinea. Scarecrow Press. p. 38. <nowiki>ISBN 978-0-8108-7969-0</nowiki>.</ref> ko maayo Senegaal toowngo e ɓurngo mawnude ngo rewata ko Gine e Mali, njuuteendi mum ko hedde 560 km. == Yahde == Fouta Djallon to Gine ko ɓuuɓri maayo Bafing,[2] 48 km to fuɗnaange Mamou.[1] Nde rewi ko hedde 560 km[3] nde hawri e maayo Bakoy haa nde hawri e maayo Senegaal to hirnaange Afrik.[4][5] Maayo Bafing ko maayo ɓurngo mawnude e maayo Senegaal, ina addana ɗum fotde feccere e ndiyam mum fof.[6] Bafing ina jeyaa e keeri hakkunde leyɗeele Gine e Mali.<ref>Brownlie, Ian (1979). African Boundaries: A Legal and Diplomatic Encyclopedia. Institute for International Affairs, Hurst and Co. pp. 310–13.</ref> == Ndiyam == Ilam ummoriiɗam e maayo Bafing sara maayo Senegaal ina tuugninoo e aadaaji ngam wallitde ndema nokku oo. Kono yooro e kitaale 1970 addani mahngo baraasuuji e maayo Bafing e maayo Senegaal fof. Baras ndiyam Manantali, timmuɗo e hitaande 1987,[8] woni ko e maayo Bafing, kiloomeeteeruuji 90 (56 mi) dow Bafoulabé. Ko kañum woni maayo artificiel ɓurngo mawnude e nder Mali, hono maayo Manantali. Baraas oo ina jogii 11,3 kiloomeeteer kubik (2,7 cu mi) ndiyam kuutorteeɗam ngam semmbinde turbineeji ɗii e sahaa yooro. Ndeen noon, tiiɗnaare ilam ɓurɗam mawnude les ɓuuɓri ndii ina usta kono e nder yontaaji ɓuuɓɗi, ilam hakkunde 150 m3/s (200 yard kuuɓtodinɗo e leƴƴannde) e 200 m3/s (260 yard kuuɓtodinɗo e leƴƴannde) ina jokki.[9] == Ekoloji == Ina gasa tawa ina woodi ƴiye keewɗe e nokku fuɗnaange maayo Bafing.[10] Ñaamoowo beeli (merops muelleri) ina yiyee kadi e ladde to maayo to fuɗnaange koɗli Manding.<ref>C. Hilary Fry (30 September 2010). The Bee-Eaters. Bloomsbury Publishing. p. 47. <nowiki>ISBN 978-1-4081-3687-4</nowiki>.</ref> == Tuugnorgal == 0td6z3q04tt5p0lzmd6t3qo81uzt1e6 177246 177244 2026-06-29T13:33:49Z Nnamadee 11577 177246 wikitext text/x-wiki {{Databox}} [[File:10.34748W 13.10430N.png|thumb|[[Lake Manantali]] with the [[Manantali Dam]] and the Bafing River]] [[File:PARK(1800) p317 Die hängende Brücke über den Bafing.jpg|thumbnail|A hanging bridge over the Bafing (published 1800)]] '''Maayo Bafing''' (Manding woni "maayo ɓaleejo", e Farayse: Rivière Bafing)<ref>Mohamed Saliou Camara; Thomas O'Toole; Janice E. Baker (7 November 2013). Historical Dictionary of Guinea. Scarecrow Press. p. 38. <nowiki>ISBN 978-0-8108-7969-0</nowiki>.</ref> ko maayo Senegaal toowngo e ɓurngo mawnude ngo rewata ko Gine e Mali, njuuteendi mum ko hedde 560 km. == Yahde == Fouta Djallon to Gine ko ɓuuɓri maayo Bafing,[2] 48 km to fuɗnaange Mamou.[1] Nde rewi ko hedde 560 km[3] nde hawri e maayo Bakoy haa nde hawri e maayo Senegaal to hirnaange Afrik.[4][5] Maayo Bafing ko maayo ɓurngo mawnude e maayo Senegaal, ina addana ɗum fotde feccere e ndiyam mum fof.[6] Bafing ina jeyaa e keeri hakkunde leyɗeele Gine e Mali.<ref>Brownlie, Ian (1979). African Boundaries: A Legal and Diplomatic Encyclopedia. Institute for International Affairs, Hurst and Co. pp. 310–13.</ref> == Ndiyam == Ilam ummoriiɗam e maayo Bafing sara maayo Senegaal ina tuugninoo e aadaaji ngam wallitde ndema nokku oo. Kono yooro e kitaale 1970 addani mahngo baraasuuji e maayo Bafing e maayo Senegaal fof. Baras ndiyam Manantali, timmuɗo e hitaande 1987,[8] woni ko e maayo Bafing, kiloomeeteeruuji 90 (56 mi) dow Bafoulabé. Ko kañum woni maayo artificiel ɓurngo mawnude e nder Mali, hono maayo Manantali. Baraas oo ina jogii 11,3 kiloomeeteer kubik (2,7 cu mi) ndiyam kuutorteeɗam ngam semmbinde turbineeji ɗii e sahaa yooro. Ndeen noon, tiiɗnaare ilam ɓurɗam mawnude les ɓuuɓri ndii ina usta kono e nder yontaaji ɓuuɓɗi, ilam hakkunde 150 m3/s (200 yard kuuɓtodinɗo e leƴƴannde) e 200 m3/s (260 yard kuuɓtodinɗo e leƴƴannde) ina jokki.[9] == Ekoloji == Ina gasa tawa ina woodi ƴiye keewɗe e nokku fuɗnaange maayo Bafing.[10] Ñaamoowo beeli (merops muelleri) ina yiyee kadi e ladde to maayo to fuɗnaange koɗli Manding.<ref>C. Hilary Fry (30 September 2010). The Bee-Eaters. Bloomsbury Publishing. p. 47. <nowiki>ISBN 978-1-4081-3687-4</nowiki>.</ref> == Tuugnorgal == 4xla760pffq7cf8a62prp02ohukax4q Maayo Bakay 0 42773 177247 2026-06-29T13:36:40Z Nnamadee 11577 Created page with "'''Maayo Bakoy''' walla Maayo Bakoye (e farayse: Rivière Bakoy) ko maayo wonngo hirnaange Afrik. Nde rewata ko Gine e Mali, nde hawra e maayo Bafing, nde waɗata maayo Senegaal to Bafoulabé to Diiwaan Kayes to hirnaange Mali. E ɗemɗe Manding, Bakoye firti ko ‘maayo daneejo’, Bafing firti ko ‘maayo ɓaleejo’ e Baloué ‘maayo boɗeejo’.[2][3] Iwdi Bakoy woni ko e tooweeki 760 m (2 490 ft) e nder ŋoral ŋoral biyeteengal Monts Ménien to worgo-fuɗnaange S..." 177247 wikitext text/x-wiki '''Maayo Bakoy''' walla Maayo Bakoye (e farayse: Rivière Bakoy) ko maayo wonngo hirnaange Afrik. Nde rewata ko Gine e Mali, nde hawra e maayo Bafing, nde waɗata maayo Senegaal to Bafoulabé to Diiwaan Kayes to hirnaange Mali. E ɗemɗe Manding, Bakoye firti ko ‘maayo daneejo’, Bafing firti ko ‘maayo ɓaleejo’ e Baloué ‘maayo boɗeejo’.[2][3] Iwdi Bakoy woni ko e tooweeki 760 m (2 490 ft) e nder ŋoral ŋoral biyeteengal Monts Ménien to worgo-fuɗnaange Siguiri to Gine. Maayo ngo meetata ko worgo, jeyaa ko e keeri hakkunde leyɗeele Gine e Mali. Ndeen nde ƴaañii e dow ŋoral Manding, nde hawri e alɗuɓe mayre ɓurnde mawnude, hono Baloué, ummotoonde bannge worgo Bamako.[4] Bakoy ina waɗi 560 km (350 miil) njuuteendi mum[5], ina ɓuuɓna ɓuuɓri fotde 85 600 km2 (33 100 miil kaaree). Maayo ngo ko sahaa e sahaa fof ina heewi ɓuuɓde e lewru suwee caggal nde ɓuuɓol Afrik hirnaange fuɗɗii, fotde ɓuuɓol ngol alaa ko ɓuuɓnata hakkunde lewru Yarkomaa e lewru Juko.[1] Ceertugol mawngol hitaande e hitaande e tiiɗnaare lewru ina addana mbayliigaaji mawɗi e ɓuuɓri maayo Bakoy. Wonande hitaande 1972 nde yoornde mum heewi, vursugol ngol to nokku vursugol Oualia, 54 km (34 mi) dow Bafoulabé, ko 30 m3/s tan (1 100 ft/s) tawi e hitaande 1958, vursugol ngol ko 260 m3/s (9 20 ft). Hakindo ndiyam e nder yontere 1951-1978 ko 156 m3/s (5 500 cu ft/s), ɗum noon ko 4,9 km3 (1,2 cu mi) yaltata hitaande kala.[1] To Bafoulabé, limre Bakoy ina wona hakkunde tataɓal e feccere Bafing.[6] == Tuugnorgal == feidxb1gqu04x48mlpydjrpwkirjkq7 177248 177247 2026-06-29T13:37:11Z Nnamadee 11577 177248 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Maayo Bakoy''' walla Maayo Bakoye (e farayse: Rivière Bakoy) ko maayo wonngo hirnaange Afrik. Nde rewata ko Gine e Mali, nde hawra e maayo Bafing, nde waɗata maayo Senegaal to Bafoulabé to Diiwaan Kayes to hirnaange Mali. E ɗemɗe Manding, Bakoye firti ko ‘maayo daneejo’, Bafing firti ko ‘maayo ɓaleejo’ e Baloué ‘maayo boɗeejo’.[2][3] Iwdi Bakoy woni ko e tooweeki 760 m (2 490 ft) e nder ŋoral ŋoral biyeteengal Monts Ménien to worgo-fuɗnaange Siguiri to Gine. Maayo ngo meetata ko worgo, jeyaa ko e keeri hakkunde leyɗeele Gine e Mali. Ndeen nde ƴaañii e dow ŋoral Manding, nde hawri e alɗuɓe mayre ɓurnde mawnude, hono Baloué, ummotoonde bannge worgo Bamako.[4] Bakoy ina waɗi 560 km (350 miil) njuuteendi mum[5], ina ɓuuɓna ɓuuɓri fotde 85 600 km2 (33 100 miil kaaree). Maayo ngo ko sahaa e sahaa fof ina heewi ɓuuɓde e lewru suwee caggal nde ɓuuɓol Afrik hirnaange fuɗɗii, fotde ɓuuɓol ngol alaa ko ɓuuɓnata hakkunde lewru Yarkomaa e lewru Juko.[1] Ceertugol mawngol hitaande e hitaande e tiiɗnaare lewru ina addana mbayliigaaji mawɗi e ɓuuɓri maayo Bakoy. Wonande hitaande 1972 nde yoornde mum heewi, vursugol ngol to nokku vursugol Oualia, 54 km (34 mi) dow Bafoulabé, ko 30 m3/s tan (1 100 ft/s) tawi e hitaande 1958, vursugol ngol ko 260 m3/s (9 20 ft). Hakindo ndiyam e nder yontere 1951-1978 ko 156 m3/s (5 500 cu ft/s), ɗum noon ko 4,9 km3 (1,2 cu mi) yaltata hitaande kala.[1] To Bafoulabé, limre Bakoy ina wona hakkunde tataɓal e feccere Bafing.[6] == Tuugnorgal == dair2jyn64w4mq9ltca0pc7t0gnadee 177249 177248 2026-06-29T13:38:22Z Nnamadee 11577 177249 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Maayo Bakoy''' walla Maayo Bakoye (e farayse: Rivière Bakoy) ko maayo wonngo hirnaange Afrik. Nde rewata ko Gine e Mali, nde hawra e maayo Bafing, nde waɗata maayo Senegaal to Bafoulabé to Diiwaan Kayes to hirnaange Mali. E ɗemɗe Manding, Bakoye firti ko ‘maayo daneejo’, Bafing firti ko ‘maayo ɓaleejo’ e Baloué ‘maayo boɗeejo’.[2][3] Iwdi Bakoy woni ko e tooweeki 760 m (2 490 ft) e nder ŋoral ŋoral biyeteengal Monts Ménien to worgo-fuɗnaange Siguiri to Gine. Maayo ngo meetata ko worgo, jeyaa ko e keeri hakkunde leyɗeele Gine e Mali. Ndeen nde ƴaañii e dow ŋoral Manding, nde hawri e alɗuɓe mayre ɓurnde mawnude, hono Baloué, ummotoonde bannge worgo Bamako.[4] Bakoy ina waɗi 560 km (350 miil) njuuteendi mum[5], ina ɓuuɓna ɓuuɓri fotde 85 600 km2 (33 100 miil kaaree). Maayo ngo ko sahaa e sahaa fof ina heewi ɓuuɓde e lewru suwee caggal nde ɓuuɓol Afrik hirnaange fuɗɗii, fotde ɓuuɓol ngol alaa ko ɓuuɓnata hakkunde lewru Yarkomaa e lewru Juko.[1] Ceertugol mawngol hitaande e hitaande e tiiɗnaare lewru ina addana mbayliigaaji mawɗi e ɓuuɓri maayo Bakoy. Wonande hitaande 1972 nde yoornde mum heewi, vursugol ngol to nokku vursugol Oualia, 54 km (34 mi) dow Bafoulabé, ko 30 m3/s tan (1 100 ft/s) tawi e hitaande 1958, vursugol ngol ko 260 m3/s (9 20 ft). Hakindo ndiyam e nder yontere 1951-1978 ko 156 m3/s (5 500 cu ft/s), ɗum noon ko 4,9 km3 (1,2 cu mi) yaltata hitaande kala.[1] To Bafoulabé, limre Bakoy ina wona hakkunde tataɓal e feccere Bafing.<ref>Étude des impacts environnementaux du projet d’aménagement de Félou (PDF) (in French), Organisation pour la mise en valeur du fleuve Sénégal, 2006, pp. 59–61.</ref> == Tuugnorgal == p1nl09g949suxffpmr0ihoc46qxvn87 177250 177249 2026-06-29T13:38:56Z Nnamadee 11577 177250 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Maayo Bakoy''' walla Maayo Bakoye (e farayse: Rivière Bakoy) ko maayo wonngo hirnaange Afrik. Nde rewata ko Gine e Mali, nde hawra e maayo Bafing, nde waɗata maayo Senegaal to Bafoulabé to Diiwaan Kayes to hirnaange Mali. E ɗemɗe Manding, Bakoye firti ko ‘maayo daneejo’, Bafing firti ko ‘maayo ɓaleejo’ e Baloué ‘maayo boɗeejo’.<ref>Caractéristiques physiques du fleuve Sénégal (in French), Organisation pour la mise en valeur du fleuve Sénégal, archived from the original on 2013-07-16, retrieved 2 June 2012.</ref> Iwdi Bakoy woni ko e tooweeki 760 m (2 490 ft) e nder ŋoral ŋoral biyeteengal Monts Ménien to worgo-fuɗnaange Siguiri to Gine. Maayo ngo meetata ko worgo, jeyaa ko e keeri hakkunde leyɗeele Gine e Mali. Ndeen nde ƴaañii e dow ŋoral Manding, nde hawri e alɗuɓe mayre ɓurnde mawnude, hono Baloué, ummotoonde bannge worgo Bamako.[4] Bakoy ina waɗi 560 km (350 miil) njuuteendi mum[5], ina ɓuuɓna ɓuuɓri fotde 85 600 km2 (33 100 miil kaaree). Maayo ngo ko sahaa e sahaa fof ina heewi ɓuuɓde e lewru suwee caggal nde ɓuuɓol Afrik hirnaange fuɗɗii, fotde ɓuuɓol ngol alaa ko ɓuuɓnata hakkunde lewru Yarkomaa e lewru Juko.[1] Ceertugol mawngol hitaande e hitaande e tiiɗnaare lewru ina addana mbayliigaaji mawɗi e ɓuuɓri maayo Bakoy. Wonande hitaande 1972 nde yoornde mum heewi, vursugol ngol to nokku vursugol Oualia, 54 km (34 mi) dow Bafoulabé, ko 30 m3/s tan (1 100 ft/s) tawi e hitaande 1958, vursugol ngol ko 260 m3/s (9 20 ft). Hakindo ndiyam e nder yontere 1951-1978 ko 156 m3/s (5 500 cu ft/s), ɗum noon ko 4,9 km3 (1,2 cu mi) yaltata hitaande kala.[1] To Bafoulabé, limre Bakoy ina wona hakkunde tataɓal e feccere Bafing.<ref>Étude des impacts environnementaux du projet d’aménagement de Félou (PDF) (in French), Organisation pour la mise en valeur du fleuve Sénégal, 2006, pp. 59–61.</ref> == Tuugnorgal == dizfcwdqr6dro39m71hton6wtsayx0z 177251 177250 2026-06-29T13:39:24Z Nnamadee 11577 177251 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Maayo Bakoy''' walla Maayo Bakoye (e farayse: Rivière Bakoy) ko maayo wonngo hirnaange Afrik. Nde rewata ko Gine e Mali, nde hawra e maayo Bafing, nde waɗata maayo Senegaal to Bafoulabé to Diiwaan Kayes to hirnaange Mali. E ɗemɗe Manding, Bakoye firti ko ‘maayo daneejo’, Bafing firti ko ‘maayo ɓaleejo’ e Baloué ‘maayo boɗeejo’.<ref>Caractéristiques physiques du fleuve Sénégal (in French), Organisation pour la mise en valeur du fleuve Sénégal, archived from the original on 2013-07-16, retrieved 2 June 2012.</ref><ref>Maïga, Mahamadou (1995), Le bassin du fleuve Sénégal: de la Traite négrière au développement sous-régional autocentré (in French), L'Harmattan, p. 14 footnotes 4, 5.</ref> Iwdi Bakoy woni ko e tooweeki 760 m (2 490 ft) e nder ŋoral ŋoral biyeteengal Monts Ménien to worgo-fuɗnaange Siguiri to Gine. Maayo ngo meetata ko worgo, jeyaa ko e keeri hakkunde leyɗeele Gine e Mali. Ndeen nde ƴaañii e dow ŋoral Manding, nde hawri e alɗuɓe mayre ɓurnde mawnude, hono Baloué, ummotoonde bannge worgo Bamako.[4] Bakoy ina waɗi 560 km (350 miil) njuuteendi mum[5], ina ɓuuɓna ɓuuɓri fotde 85 600 km2 (33 100 miil kaaree). Maayo ngo ko sahaa e sahaa fof ina heewi ɓuuɓde e lewru suwee caggal nde ɓuuɓol Afrik hirnaange fuɗɗii, fotde ɓuuɓol ngol alaa ko ɓuuɓnata hakkunde lewru Yarkomaa e lewru Juko.[1] Ceertugol mawngol hitaande e hitaande e tiiɗnaare lewru ina addana mbayliigaaji mawɗi e ɓuuɓri maayo Bakoy. Wonande hitaande 1972 nde yoornde mum heewi, vursugol ngol to nokku vursugol Oualia, 54 km (34 mi) dow Bafoulabé, ko 30 m3/s tan (1 100 ft/s) tawi e hitaande 1958, vursugol ngol ko 260 m3/s (9 20 ft). Hakindo ndiyam e nder yontere 1951-1978 ko 156 m3/s (5 500 cu ft/s), ɗum noon ko 4,9 km3 (1,2 cu mi) yaltata hitaande kala.[1] To Bafoulabé, limre Bakoy ina wona hakkunde tataɓal e feccere Bafing.<ref>Étude des impacts environnementaux du projet d’aménagement de Félou (PDF) (in French), Organisation pour la mise en valeur du fleuve Sénégal, 2006, pp. 59–61.</ref> == Tuugnorgal == 93o1tdyex6brz8aj7tpwes862xg3jk6 Maayo Korubal 0 42774 177252 2026-06-29T13:42:49Z Nnamadee 11577 Created page with "Maayo Corubal, anndiraango kadi Rio Corubal walla Tomine, ko maayo hirnaange Afrik, ko ngo ɓuuɓri mawndi e maayo Geba. Ko juuti, ko kañum woni keeri hakkunde leyɗeele Gine e Gine Bisaawo. Njuuteeki mayri ko hedde 560 kiloomeeteer (350 miil). == Tariya == Korubal en mbaɗi keeri hakkunde Kaabu e Imamat Futa Jallon e darorɗe teeminannde 18ɓiire e puɗal teeminannde 19ɓiire.<ref>Mane, Mamadou. Le Kaabu (XIIIe-XIXe siècle), Une des grandes entités historiques de l..." 177252 wikitext text/x-wiki Maayo Corubal, anndiraango kadi Rio Corubal walla Tomine, ko maayo hirnaange Afrik, ko ngo ɓuuɓri mawndi e maayo Geba. Ko juuti, ko kañum woni keeri hakkunde leyɗeele Gine e Gine Bisaawo. Njuuteeki mayri ko hedde 560 kiloomeeteer (350 miil). == Tariya == Korubal en mbaɗi keeri hakkunde Kaabu e Imamat Futa Jallon e darorɗe teeminannde 18ɓiire e puɗal teeminannde 19ɓiire.<ref>Mane, Mamadou. Le Kaabu (XIIIe-XIXe siècle), Une des grandes entités historiques de l’espace mandingue de Sénégambie. Retrieved 3 March 2026.</ref> E nder wolde koloñaal Portigaal e lewru feebariyee 1969, konu Portigaal, nde wonnoo ina ruttoo e leyɗeele e nder sekteer Madina do Boe, yani e 47 soldaat, tawi ko 47 soldaat njippii e ndiyam, nde laana maɓɓe njoorndi, ka jolni e bannge, nde ɓe tacci maayo Corubal. Haala kaa anndiraa musiiba Cheche.[5] === Nanondiral === Nanondiral porotokol biyeteengal "nanondiral maayo Korubal" siifondirii ñalnde 21 oktoobar 1978 to Konaakiri hakkunde Ndenndaandi Gine e Ndenndaandi Gine Bisaawo ngam ƴellitde e ƴellitde maayo Kaliba-Koribal ; maayo Korubal wiyetee kadi ko Kaliba. "Organisation pour la Mise en Valeur du Fleuve Gambie" (OMVG) anndiraande kadi "Fedde Ƴellitaare Maayo Gambie" kadi jaɓaama sosde ngam janngude e ƴellitde peeje njuɓɓudi eɓɓaaɗe dow maayo Gambie, maayo Geba e maayo Corubal water, ƴellitgol ndiyam, ƴellitgol semmbeeji njuɓɓudi.[6][7] Nanondiral ngal kadi anndinii keewal keewal maayo Corubal ko 24000 km2 e 17500 km2 (72,71%) e nder leydi Gine e 27,02% e nder leydi Gine Bissau.[8] OMVG janngii nokkuuji nay ngam ƴellitde ko wayi no eɓɓaaɗe doole ndiyam. Eɓɓooje ɗee ngoni, Eɓɓooje Sambangalou dow maayo Gammbi, Eɓɓooje Fello Sounga e Saltinho dow maayo Koliba/Corubal, e Eɓɓooje Gaoual dow maayo Géba. Kono nanondiral kuuɓtodinngal ngal alaa kuule kuuɓtodinɗe e doosɗe jowitiiɗe e gollondiral hakkunde Gine e Gine Bisaawo. Ko ɗum waɗi ina miijanoo wonde ina foti rewrude e "Kuulal Fedde Ngenndiije Dentuɗe jowitiingal e sariyaaji kuutoragol ndiyam hakkunde leyɗeele ɗe ngonaa laaɗe diwooje“, ko ɗum kuutorgal winnderewal, ƴettaangal e hitaande 1997, ngam ƴellitde ƴellitaare e njuɓɓudi potal e duumingal e nder geecuuji ɗi dowlaaji ɗiɗi walla ko ɓuri ɗum renndini. Huutoraade kuule ndeeɗoo nanondiral nanondiral gonngal hakkunde leyɗeele ɗiɗi ɗee e ƴellitaare maayo Corubal ina foti yaajneede ngam waɗde kuule keertiiɗe ngam "humpitaade e ardude gollondiral, kam e rokkude goomu karallaagal ngal ardorde sariya ngam moƴƴinde golle mum."[9] == Geography == k0wqbewfwquf18gmrt2oe3vauipevh8 177253 177252 2026-06-29T13:43:33Z Nnamadee 11577 177253 wikitext text/x-wiki Maayo Corubal, anndiraango kadi Rio Corubal walla Tomine, ko maayo hirnaange Afrik, ko ngo ɓuuɓri mawndi e maayo Geba. Ko juuti, ko kañum woni keeri hakkunde leyɗeele Gine e Gine Bisaawo. Njuuteeki mayri ko hedde 560 kiloomeeteer (350 miil). == Tariya == Korubal en mbaɗi keeri hakkunde Kaabu e Imamat Futa Jallon e darorɗe teeminannde 18ɓiire e puɗal teeminannde 19ɓiire.<ref>Mane, Mamadou. Le Kaabu (XIIIe-XIXe siècle), Une des grandes entités historiques de l’espace mandingue de Sénégambie. Retrieved 3 March 2026.</ref> E nder wolde koloñaal Portigaal e lewru feebariyee 1969, konu Portigaal, nde wonnoo ina ruttoo e leyɗeele e nder sekteer Madina do Boe, yani e 47 soldaat, tawi ko 47 soldaat njippii e ndiyam, nde laana maɓɓe njoorndi, ka jolni e bannge, nde ɓe tacci maayo Corubal. Haala kaa anndiraa musiiba Cheche.[5] === Nanondiral === Nanondiral porotokol biyeteengal "nanondiral maayo Korubal" siifondirii ñalnde 21 oktoobar 1978 to Konaakiri hakkunde Ndenndaandi Gine e Ndenndaandi Gine Bisaawo ngam ƴellitde e ƴellitde maayo Kaliba-Koribal ; maayo Korubal wiyetee kadi ko Kaliba. "Organisation pour la Mise en Valeur du Fleuve Gambie" (OMVG) anndiraande kadi "Fedde Ƴellitaare Maayo Gambie" kadi jaɓaama sosde ngam janngude e ƴellitde peeje njuɓɓudi eɓɓaaɗe dow maayo Gambie, maayo Geba e maayo Corubal water, ƴellitgol ndiyam, ƴellitgol semmbeeji njuɓɓudi.[6][7] Nanondiral ngal kadi anndinii keewal keewal maayo Corubal ko 24000 km2 e 17500 km2 (72,71%) e nder leydi Gine e 27,02% e nder leydi Gine Bissau.[8] OMVG janngii nokkuuji nay ngam ƴellitde ko wayi no eɓɓaaɗe doole ndiyam. Eɓɓooje ɗee ngoni, Eɓɓooje Sambangalou dow maayo Gammbi, Eɓɓooje Fello Sounga e Saltinho dow maayo Koliba/Corubal, e Eɓɓooje Gaoual dow maayo Géba. Kono nanondiral kuuɓtodinngal ngal alaa kuule kuuɓtodinɗe e doosɗe jowitiiɗe e gollondiral hakkunde Gine e Gine Bisaawo. Ko ɗum waɗi ina miijanoo wonde ina foti rewrude e "Kuulal Fedde Ngenndiije Dentuɗe jowitiingal e sariyaaji kuutoragol ndiyam hakkunde leyɗeele ɗe ngonaa laaɗe diwooje“, ko ɗum kuutorgal winnderewal, ƴettaangal e hitaande 1997, ngam ƴellitde ƴellitaare e njuɓɓudi potal e duumingal e nder geecuuji ɗi dowlaaji ɗiɗi walla ko ɓuri ɗum renndini. Huutoraade kuule ndeeɗoo nanondiral nanondiral gonngal hakkunde leyɗeele ɗiɗi ɗee e ƴellitaare maayo Corubal ina foti yaajneede ngam waɗde kuule keertiiɗe ngam "humpitaade e ardude gollondiral, kam e rokkude goomu karallaagal ngal ardorde sariya ngam moƴƴinde golle mum."[9] == Geography == Nde ummotoo ko sara Labe e nder tooweeki Fouta Djallon to Gine, nde ummotoo ko e fuɗnaange-rewo. Maayo Bentala ko maayo toowngo.[10][11] Nde naatata ko Gine-Bisawo e keeri mum fuɗnaange, ndeen nde ɓuuɓtoo ko ɓuri heewde ko fuɗnaange-rewo, nde ɓadiima keeri Gine-Bisawo, ndeen nde wirnii fuɗnaange-rewo, nde rewi e Xitole, ndeen nde ɓuuɓtii e damal toowngal maayo Geba, fotde 50 kiloomeeteer (31 city) dow maayo Bissau. Ko juuti, ko kañum woni keeri hakkunde leyɗeele Gine e Gine Bisaawo. Nde rewi ko hakkunde keeri Bafatá e diiwanuuji Quinará e Tombali.[12] Ina waawi yahde e laana ndiwoowa haa yettoo wuro Bafatá.[11] Navigation maayo Corubal e Geba kadi waɗii laabi karallaagal Biofada’s Mandavan ngam nawde lamɗam e kola ngam yeeyde kaŋŋe, haa e fuɗnaange Koya e nder nokku Cape Mount.[13] Biafada ko leydi dow ŋoral to bannge worgo maayo Corubal e ŋorol ngol ina waɗi fotde 10 km njaajeendi to ŋorol maayooji ɗiɗi ɗii.[13] == Hidrometri == Ƴeewirde maayo ngoo ina teskaa fotde duuɓi 18 (1977-1994) to Saltinho, ko ina wona 200 kiloomeeteer e geec. To station Saltinho amont, tovo ngo e yontere ndee, ko 304 m3/s wonande nokkuuji vurzi moxxude zi, zum wonnoo ko 23 840 km2, zum woni ko ina tolnoo e 90 % e tovo ngo fof. Lugge ndiyam ɗam yettiima 404 mm/yr, ɗum ina waawi siforeede toownde.[14] Rio Corubal ina jogii ɓuuɓri toowndi kono ndi rewaani laawol no feewi. Hakindo vursugol lewru teskaangol e lewru mee (minimum) ko 8 m3/s tan, zum woni ko ina tolnoo e 140 laabi vursugol ngol e lewru settaambar, nde vursugol ngol woni e mum. Feere yontaaji noon ina toowi no feewi, ina hollita ŋakkeende nuunɗal mawnde. E nder duuvi 18 vursugol, vursugol lewru kala ko 5,4 m3/s, vursugol mawngol ngol ko 1 600 m3/s.[14] == Leɗɗe == E nder les maayooji ɗiɗi ɗii, daande maayo ngoo ina waɗi laddeeji Mangrove e leyɗeele ɓutte, ɗe kadi ina njogii ɓowɗi anopheles. To dow maayo ngo, basin oo ina waɗi leɗɗe savanna.[13] == Daabaaji == Ko ɓuri heewde e ƴiye Gine Bisaawo ina tawee e nokkuuji maayo Corubal-Dulombi.[15] Hippopotamus ina waɗi yimɓe ceertuɓe.[16] == Tuugnorgal == jqkb4ndw8qla32rmr2em1ooj4jb57eh 177254 177253 2026-06-29T13:43:57Z Nnamadee 11577 177254 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Maayo Corubal''', anndiraango kadi Rio Corubal walla Tomine, ko maayo hirnaange Afrik, ko ngo ɓuuɓri mawndi e maayo Geba. Ko juuti, ko kañum woni keeri hakkunde leyɗeele Gine e Gine Bisaawo. Njuuteeki mayri ko hedde 560 kiloomeeteer (350 miil). == Tariya == Korubal en mbaɗi keeri hakkunde Kaabu e Imamat Futa Jallon e darorɗe teeminannde 18ɓiire e puɗal teeminannde 19ɓiire.<ref>Mane, Mamadou. Le Kaabu (XIIIe-XIXe siècle), Une des grandes entités historiques de l’espace mandingue de Sénégambie. Retrieved 3 March 2026.</ref> E nder wolde koloñaal Portigaal e lewru feebariyee 1969, konu Portigaal, nde wonnoo ina ruttoo e leyɗeele e nder sekteer Madina do Boe, yani e 47 soldaat, tawi ko 47 soldaat njippii e ndiyam, nde laana maɓɓe njoorndi, ka jolni e bannge, nde ɓe tacci maayo Corubal. Haala kaa anndiraa musiiba Cheche.[5] === Nanondiral === Nanondiral porotokol biyeteengal "nanondiral maayo Korubal" siifondirii ñalnde 21 oktoobar 1978 to Konaakiri hakkunde Ndenndaandi Gine e Ndenndaandi Gine Bisaawo ngam ƴellitde e ƴellitde maayo Kaliba-Koribal ; maayo Korubal wiyetee kadi ko Kaliba. "Organisation pour la Mise en Valeur du Fleuve Gambie" (OMVG) anndiraande kadi "Fedde Ƴellitaare Maayo Gambie" kadi jaɓaama sosde ngam janngude e ƴellitde peeje njuɓɓudi eɓɓaaɗe dow maayo Gambie, maayo Geba e maayo Corubal water, ƴellitgol ndiyam, ƴellitgol semmbeeji njuɓɓudi.[6][7] Nanondiral ngal kadi anndinii keewal keewal maayo Corubal ko 24000 km2 e 17500 km2 (72,71%) e nder leydi Gine e 27,02% e nder leydi Gine Bissau.[8] OMVG janngii nokkuuji nay ngam ƴellitde ko wayi no eɓɓaaɗe doole ndiyam. Eɓɓooje ɗee ngoni, Eɓɓooje Sambangalou dow maayo Gammbi, Eɓɓooje Fello Sounga e Saltinho dow maayo Koliba/Corubal, e Eɓɓooje Gaoual dow maayo Géba. Kono nanondiral kuuɓtodinngal ngal alaa kuule kuuɓtodinɗe e doosɗe jowitiiɗe e gollondiral hakkunde Gine e Gine Bisaawo. Ko ɗum waɗi ina miijanoo wonde ina foti rewrude e "Kuulal Fedde Ngenndiije Dentuɗe jowitiingal e sariyaaji kuutoragol ndiyam hakkunde leyɗeele ɗe ngonaa laaɗe diwooje“, ko ɗum kuutorgal winnderewal, ƴettaangal e hitaande 1997, ngam ƴellitde ƴellitaare e njuɓɓudi potal e duumingal e nder geecuuji ɗi dowlaaji ɗiɗi walla ko ɓuri ɗum renndini. Huutoraade kuule ndeeɗoo nanondiral nanondiral gonngal hakkunde leyɗeele ɗiɗi ɗee e ƴellitaare maayo Corubal ina foti yaajneede ngam waɗde kuule keertiiɗe ngam "humpitaade e ardude gollondiral, kam e rokkude goomu karallaagal ngal ardorde sariya ngam moƴƴinde golle mum."[9] == Geography == Nde ummotoo ko sara Labe e nder tooweeki Fouta Djallon to Gine, nde ummotoo ko e fuɗnaange-rewo. Maayo Bentala ko maayo toowngo.[10][11] Nde naatata ko Gine-Bisawo e keeri mum fuɗnaange, ndeen nde ɓuuɓtoo ko ɓuri heewde ko fuɗnaange-rewo, nde ɓadiima keeri Gine-Bisawo, ndeen nde wirnii fuɗnaange-rewo, nde rewi e Xitole, ndeen nde ɓuuɓtii e damal toowngal maayo Geba, fotde 50 kiloomeeteer (31 city) dow maayo Bissau. Ko juuti, ko kañum woni keeri hakkunde leyɗeele Gine e Gine Bisaawo. Nde rewi ko hakkunde keeri Bafatá e diiwanuuji Quinará e Tombali.[12] Ina waawi yahde e laana ndiwoowa haa yettoo wuro Bafatá.[11] Navigation maayo Corubal e Geba kadi waɗii laabi karallaagal Biofada’s Mandavan ngam nawde lamɗam e kola ngam yeeyde kaŋŋe, haa e fuɗnaange Koya e nder nokku Cape Mount.[13] Biafada ko leydi dow ŋoral to bannge worgo maayo Corubal e ŋorol ngol ina waɗi fotde 10 km njaajeendi to ŋorol maayooji ɗiɗi ɗii.[13] == Hidrometri == Ƴeewirde maayo ngoo ina teskaa fotde duuɓi 18 (1977-1994) to Saltinho, ko ina wona 200 kiloomeeteer e geec. To station Saltinho amont, tovo ngo e yontere ndee, ko 304 m3/s wonande nokkuuji vurzi moxxude zi, zum wonnoo ko 23 840 km2, zum woni ko ina tolnoo e 90 % e tovo ngo fof. Lugge ndiyam ɗam yettiima 404 mm/yr, ɗum ina waawi siforeede toownde.[14] Rio Corubal ina jogii ɓuuɓri toowndi kono ndi rewaani laawol no feewi. Hakindo vursugol lewru teskaangol e lewru mee (minimum) ko 8 m3/s tan, zum woni ko ina tolnoo e 140 laabi vursugol ngol e lewru settaambar, nde vursugol ngol woni e mum. Feere yontaaji noon ina toowi no feewi, ina hollita ŋakkeende nuunɗal mawnde. E nder duuvi 18 vursugol, vursugol lewru kala ko 5,4 m3/s, vursugol mawngol ngol ko 1 600 m3/s.[14] == Leɗɗe == E nder les maayooji ɗiɗi ɗii, daande maayo ngoo ina waɗi laddeeji Mangrove e leyɗeele ɓutte, ɗe kadi ina njogii ɓowɗi anopheles. To dow maayo ngo, basin oo ina waɗi leɗɗe savanna.[13] == Daabaaji == Ko ɓuri heewde e ƴiye Gine Bisaawo ina tawee e nokkuuji maayo Corubal-Dulombi.[15] Hippopotamus ina waɗi yimɓe ceertuɓe.[16] == Tuugnorgal == q4d34b9okh89o5yaq30sgewee625wmt 177256 177254 2026-06-29T13:45:27Z Nnamadee 11577 177256 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Maayo Corubal''', anndiraango kadi Rio Corubal walla Tomine, ko maayo hirnaange Afrik, ko ngo ɓuuɓri mawndi e maayo Geba. Ko juuti, ko kañum woni keeri hakkunde leyɗeele Gine e Gine Bisaawo. Njuuteeki mayri ko hedde 560 kiloomeeteer (350 miil). == Tariya == Korubal en mbaɗi keeri hakkunde Kaabu e Imamat Futa Jallon e darorɗe teeminannde 18ɓiire e puɗal teeminannde 19ɓiire.<ref>Mane, Mamadou. Le Kaabu (XIIIe-XIXe siècle), Une des grandes entités historiques de l’espace mandingue de Sénégambie. Retrieved 3 March 2026.</ref> E nder wolde koloñaal Portigaal e lewru feebariyee 1969, konu Portigaal, nde wonnoo ina ruttoo e leyɗeele e nder sekteer Madina do Boe, yani e 47 soldaat, tawi ko 47 soldaat njippii e ndiyam, nde laana maɓɓe njoorndi, ka jolni e bannge, nde ɓe tacci maayo Corubal. Haala kaa anndiraa musiiba Cheche.[5] === Nanondiral === Nanondiral porotokol biyeteengal "nanondiral maayo Korubal" siifondirii ñalnde 21 oktoobar 1978 to Konaakiri hakkunde Ndenndaandi Gine e Ndenndaandi Gine Bisaawo ngam ƴellitde e ƴellitde maayo Kaliba-Koribal ; maayo Korubal wiyetee kadi ko Kaliba. "Organisation pour la Mise en Valeur du Fleuve Gambie" (OMVG) anndiraande kadi "Fedde Ƴellitaare Maayo Gambie" kadi jaɓaama sosde ngam janngude e ƴellitde peeje njuɓɓudi eɓɓaaɗe dow maayo Gambie, maayo Geba e maayo Corubal water, ƴellitgol ndiyam, ƴellitgol semmbeeji njuɓɓudi.[6][7] Nanondiral ngal kadi anndinii keewal keewal maayo Corubal ko 24000 km2 e 17500 km2 (72,71%) e nder leydi Gine e 27,02% e nder leydi Gine Bissau.[8] OMVG janngii nokkuuji nay ngam ƴellitde ko wayi no eɓɓaaɗe doole ndiyam. Eɓɓooje ɗee ngoni, Eɓɓooje Sambangalou dow maayo Gammbi, Eɓɓooje Fello Sounga e Saltinho dow maayo Koliba/Corubal, e Eɓɓooje Gaoual dow maayo Géba. Kono nanondiral kuuɓtodinngal ngal alaa kuule kuuɓtodinɗe e doosɗe jowitiiɗe e gollondiral hakkunde Gine e Gine Bisaawo. Ko ɗum waɗi ina miijanoo wonde ina foti rewrude e "Kuulal Fedde Ngenndiije Dentuɗe jowitiingal e sariyaaji kuutoragol ndiyam hakkunde leyɗeele ɗe ngonaa laaɗe diwooje“, ko ɗum kuutorgal winnderewal, ƴettaangal e hitaande 1997, ngam ƴellitde ƴellitaare e njuɓɓudi potal e duumingal e nder geecuuji ɗi dowlaaji ɗiɗi walla ko ɓuri ɗum renndini. Huutoraade kuule ndeeɗoo nanondiral nanondiral gonngal hakkunde leyɗeele ɗiɗi ɗee e ƴellitaare maayo Corubal ina foti yaajneede ngam waɗde kuule keertiiɗe ngam "humpitaade e ardude gollondiral, kam e rokkude goomu karallaagal ngal ardorde sariya ngam moƴƴinde golle mum."[9] == Geography == Nde ummotoo ko sara Labe e nder tooweeki Fouta Djallon to Gine, nde ummotoo ko e fuɗnaange-rewo. Maayo Bentala ko maayo toowngo.[10][11] Nde naatata ko Gine-Bisawo e keeri mum fuɗnaange, ndeen nde ɓuuɓtoo ko ɓuri heewde ko fuɗnaange-rewo, nde ɓadiima keeri Gine-Bisawo, ndeen nde wirnii fuɗnaange-rewo, nde rewi e Xitole, ndeen nde ɓuuɓtii e damal toowngal maayo Geba, fotde 50 kiloomeeteer (31 city) dow maayo Bissau. Ko juuti, ko kañum woni keeri hakkunde leyɗeele Gine e Gine Bisaawo. Nde rewi ko hakkunde keeri Bafatá e diiwanuuji Quinará e Tombali.[12] Ina waawi yahde e laana ndiwoowa haa yettoo wuro Bafatá.[11] Navigation maayo Corubal e Geba kadi waɗii laabi karallaagal Biofada’s Mandavan ngam nawde lamɗam e kola ngam yeeyde kaŋŋe, haa e fuɗnaange Koya e nder nokku Cape Mount.[13] Biafada ko leydi dow ŋoral to bannge worgo maayo Corubal e ŋorol ngol ina waɗi fotde 10 km njaajeendi to ŋorol maayooji ɗiɗi ɗii.[13] == Hidrometri == Ƴeewirde maayo ngoo ina teskaa fotde duuɓi 18 (1977-1994) to Saltinho, ko ina wona 200 kiloomeeteer e geec. To station Saltinho amont, tovo ngo e yontere ndee, ko 304 m3/s wonande nokkuuji vurzi moxxude zi, zum wonnoo ko 23 840 km2, zum woni ko ina tolnoo e 90 % e tovo ngo fof. Lugge ndiyam ɗam yettiima 404 mm/yr, ɗum ina waawi siforeede toownde.[14] Rio Corubal ina jogii ɓuuɓri toowndi kono ndi rewaani laawol no feewi. Hakindo vursugol lewru teskaangol e lewru mee (minimum) ko 8 m3/s tan, zum woni ko ina tolnoo e 140 laabi vursugol ngol e lewru settaambar, nde vursugol ngol woni e mum. Feere yontaaji noon ina toowi no feewi, ina hollita ŋakkeende nuunɗal mawnde. E nder duuvi 18 vursugol, vursugol lewru kala ko 5,4 m3/s, vursugol mawngol ngol ko 1 600 m3/s.[14] == Leɗɗe == E nder les maayooji ɗiɗi ɗii, daande maayo ngoo ina waɗi laddeeji Mangrove e leyɗeele ɓutte, ɗe kadi ina njogii ɓowɗi anopheles. To dow maayo ngo, basin oo ina waɗi leɗɗe savanna.[13] == Daabaaji == Ko ɓuri heewde e ƴiye Gine Bisaawo ina tawee e nokkuuji maayo Corubal-Dulombi.[15] Hippopotamus ina waɗi yimɓe ceertuɓe.<ref>Eltringham, S.K. (31 January 2010). The Hippos. A&C Black. pp. 139–. <nowiki>ISBN 978-1-4081-2868-8</nowiki>. Retrieved 29 January 2013.</ref> == Tuugnorgal == 9n5jva1y6cki3us2grosp3doa82kryo 177257 177256 2026-06-29T13:45:58Z Nnamadee 11577 177257 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Maayo Corubal''', anndiraango kadi Rio Corubal walla Tomine, ko maayo hirnaange Afrik, ko ngo ɓuuɓri mawndi e maayo Geba. Ko juuti, ko kañum woni keeri hakkunde leyɗeele Gine e Gine Bisaawo. Njuuteeki mayri ko hedde 560 kiloomeeteer (350 miil). == Tariya == Korubal en mbaɗi keeri hakkunde Kaabu e Imamat Futa Jallon e darorɗe teeminannde 18ɓiire e puɗal teeminannde 19ɓiire.<ref>Mane, Mamadou. Le Kaabu (XIIIe-XIXe siècle), Une des grandes entités historiques de l’espace mandingue de Sénégambie. Retrieved 3 March 2026.</ref> E nder wolde koloñaal Portigaal e lewru feebariyee 1969, konu Portigaal, nde wonnoo ina ruttoo e leyɗeele e nder sekteer Madina do Boe, yani e 47 soldaat, tawi ko 47 soldaat njippii e ndiyam, nde laana maɓɓe njoorndi, ka jolni e bannge, nde ɓe tacci maayo Corubal. Haala kaa anndiraa musiiba Cheche.[5] === Nanondiral === Nanondiral porotokol biyeteengal "nanondiral maayo Korubal" siifondirii ñalnde 21 oktoobar 1978 to Konaakiri hakkunde Ndenndaandi Gine e Ndenndaandi Gine Bisaawo ngam ƴellitde e ƴellitde maayo Kaliba-Koribal ; maayo Korubal wiyetee kadi ko Kaliba. "Organisation pour la Mise en Valeur du Fleuve Gambie" (OMVG) anndiraande kadi "Fedde Ƴellitaare Maayo Gambie" kadi jaɓaama sosde ngam janngude e ƴellitde peeje njuɓɓudi eɓɓaaɗe dow maayo Gambie, maayo Geba e maayo Corubal water, ƴellitgol ndiyam, ƴellitgol semmbeeji njuɓɓudi.[6][7] Nanondiral ngal kadi anndinii keewal keewal maayo Corubal ko 24000 km2 e 17500 km2 (72,71%) e nder leydi Gine e 27,02% e nder leydi Gine Bissau.[8] OMVG janngii nokkuuji nay ngam ƴellitde ko wayi no eɓɓaaɗe doole ndiyam. Eɓɓooje ɗee ngoni, Eɓɓooje Sambangalou dow maayo Gammbi, Eɓɓooje Fello Sounga e Saltinho dow maayo Koliba/Corubal, e Eɓɓooje Gaoual dow maayo Géba. Kono nanondiral kuuɓtodinngal ngal alaa kuule kuuɓtodinɗe e doosɗe jowitiiɗe e gollondiral hakkunde Gine e Gine Bisaawo. Ko ɗum waɗi ina miijanoo wonde ina foti rewrude e "Kuulal Fedde Ngenndiije Dentuɗe jowitiingal e sariyaaji kuutoragol ndiyam hakkunde leyɗeele ɗe ngonaa laaɗe diwooje“, ko ɗum kuutorgal winnderewal, ƴettaangal e hitaande 1997, ngam ƴellitde ƴellitaare e njuɓɓudi potal e duumingal e nder geecuuji ɗi dowlaaji ɗiɗi walla ko ɓuri ɗum renndini. Huutoraade kuule ndeeɗoo nanondiral nanondiral gonngal hakkunde leyɗeele ɗiɗi ɗee e ƴellitaare maayo Corubal ina foti yaajneede ngam waɗde kuule keertiiɗe ngam "humpitaade e ardude gollondiral, kam e rokkude goomu karallaagal ngal ardorde sariya ngam moƴƴinde golle mum."[9] == Geography == Nde ummotoo ko sara Labe e nder tooweeki Fouta Djallon to Gine, nde ummotoo ko e fuɗnaange-rewo. Maayo Bentala ko maayo toowngo.[10][11] Nde naatata ko Gine-Bisawo e keeri mum fuɗnaange, ndeen nde ɓuuɓtoo ko ɓuri heewde ko fuɗnaange-rewo, nde ɓadiima keeri Gine-Bisawo, ndeen nde wirnii fuɗnaange-rewo, nde rewi e Xitole, ndeen nde ɓuuɓtii e damal toowngal maayo Geba, fotde 50 kiloomeeteer (31 city) dow maayo Bissau. Ko juuti, ko kañum woni keeri hakkunde leyɗeele Gine e Gine Bisaawo. Nde rewi ko hakkunde keeri Bafatá e diiwanuuji Quinará e Tombali.[12] Ina waawi yahde e laana ndiwoowa haa yettoo wuro Bafatá.[11] Navigation maayo Corubal e Geba kadi waɗii laabi karallaagal Biofada’s Mandavan ngam nawde lamɗam e kola ngam yeeyde kaŋŋe, haa e fuɗnaange Koya e nder nokku Cape Mount.[13] Biafada ko leydi dow ŋoral to bannge worgo maayo Corubal e ŋorol ngol ina waɗi fotde 10 km njaajeendi to ŋorol maayooji ɗiɗi ɗii.[13] == Hidrometri == Ƴeewirde maayo ngoo ina teskaa fotde duuɓi 18 (1977-1994) to Saltinho, ko ina wona 200 kiloomeeteer e geec. To station Saltinho amont, tovo ngo e yontere ndee, ko 304 m3/s wonande nokkuuji vurzi moxxude zi, zum wonnoo ko 23 840 km2, zum woni ko ina tolnoo e 90 % e tovo ngo fof. Lugge ndiyam ɗam yettiima 404 mm/yr, ɗum ina waawi siforeede toownde.[14] Rio Corubal ina jogii ɓuuɓri toowndi kono ndi rewaani laawol no feewi. Hakindo vursugol lewru teskaangol e lewru mee (minimum) ko 8 m3/s tan, zum woni ko ina tolnoo e 140 laabi vursugol ngol e lewru settaambar, nde vursugol ngol woni e mum. Feere yontaaji noon ina toowi no feewi, ina hollita ŋakkeende nuunɗal mawnde. E nder duuvi 18 vursugol, vursugol lewru kala ko 5,4 m3/s, vursugol mawngol ngol ko 1 600 m3/s.[14] == Leɗɗe == E nder les maayooji ɗiɗi ɗii, daande maayo ngoo ina waɗi laddeeji Mangrove e leyɗeele ɓutte, ɗe kadi ina njogii ɓowɗi anopheles. To dow maayo ngo, basin oo ina waɗi leɗɗe savanna.<ref>George E. Brooks (2003). Eurafricans in Western Africa: Commerce, Social Status, Gender, and Religious Observance from the Sixteenth to the Eighteenth Century. Ohio University Press. pp. 40–. <nowiki>ISBN 978-0-85255-489-0</nowiki>. Retrieved 3 January 2013.</ref> == Daabaaji == Ko ɓuri heewde e ƴiye Gine Bisaawo ina tawee e nokkuuji maayo Corubal-Dulombi.[15] Hippopotamus ina waɗi yimɓe ceertuɓe.<ref>Eltringham, S.K. (31 January 2010). The Hippos. A&C Black. pp. 139–. <nowiki>ISBN 978-1-4081-2868-8</nowiki>. Retrieved 29 January 2013.</ref> == Tuugnorgal == bwtpehgmx3sb06p9z0jvhu28w94tvim 177258 177257 2026-06-29T13:46:56Z Nnamadee 11577 177258 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Maayo Corubal''', anndiraango kadi Rio Corubal walla Tomine, ko maayo hirnaange Afrik, ko ngo ɓuuɓri mawndi e maayo Geba. Ko juuti, ko kañum woni keeri hakkunde leyɗeele Gine e Gine Bisaawo. Njuuteeki mayri ko hedde 560 kiloomeeteer (350 miil). == Tariya == Korubal en mbaɗi keeri hakkunde Kaabu e Imamat Futa Jallon e darorɗe teeminannde 18ɓiire e puɗal teeminannde 19ɓiire.<ref>Mane, Mamadou. Le Kaabu (XIIIe-XIXe siècle), Une des grandes entités historiques de l’espace mandingue de Sénégambie. Retrieved 3 March 2026.</ref> E nder wolde koloñaal Portigaal e lewru feebariyee 1969, konu Portigaal, nde wonnoo ina ruttoo e leyɗeele e nder sekteer Madina do Boe, yani e 47 soldaat, tawi ko 47 soldaat njippii e ndiyam, nde laana maɓɓe njoorndi, ka jolni e bannge, nde ɓe tacci maayo Corubal. Haala kaa anndiraa musiiba Cheche.[5] === Nanondiral === Nanondiral porotokol biyeteengal "nanondiral maayo Korubal" siifondirii ñalnde 21 oktoobar 1978 to Konaakiri hakkunde Ndenndaandi Gine e Ndenndaandi Gine Bisaawo ngam ƴellitde e ƴellitde maayo Kaliba-Koribal ; maayo Korubal wiyetee kadi ko Kaliba. "Organisation pour la Mise en Valeur du Fleuve Gambie" (OMVG) anndiraande kadi "Fedde Ƴellitaare Maayo Gambie" kadi jaɓaama sosde ngam janngude e ƴellitde peeje njuɓɓudi eɓɓaaɗe dow maayo Gambie, maayo Geba e maayo Corubal water, ƴellitgol ndiyam, ƴellitgol semmbeeji njuɓɓudi.[6][7] Nanondiral ngal kadi anndinii keewal keewal maayo Corubal ko 24000 km2 e 17500 km2 (72,71%) e nder leydi Gine e 27,02% e nder leydi Gine Bissau.[8] OMVG janngii nokkuuji nay ngam ƴellitde ko wayi no eɓɓaaɗe doole ndiyam. Eɓɓooje ɗee ngoni, Eɓɓooje Sambangalou dow maayo Gammbi, Eɓɓooje Fello Sounga e Saltinho dow maayo Koliba/Corubal, e Eɓɓooje Gaoual dow maayo Géba. Kono nanondiral kuuɓtodinngal ngal alaa kuule kuuɓtodinɗe e doosɗe jowitiiɗe e gollondiral hakkunde Gine e Gine Bisaawo. Ko ɗum waɗi ina miijanoo wonde ina foti rewrude e "Kuulal Fedde Ngenndiije Dentuɗe jowitiingal e sariyaaji kuutoragol ndiyam hakkunde leyɗeele ɗe ngonaa laaɗe diwooje“, ko ɗum kuutorgal winnderewal, ƴettaangal e hitaande 1997, ngam ƴellitde ƴellitaare e njuɓɓudi potal e duumingal e nder geecuuji ɗi dowlaaji ɗiɗi walla ko ɓuri ɗum renndini. Huutoraade kuule ndeeɗoo nanondiral nanondiral gonngal hakkunde leyɗeele ɗiɗi ɗee e ƴellitaare maayo Corubal ina foti yaajneede ngam waɗde kuule keertiiɗe ngam "humpitaade e ardude gollondiral, kam e rokkude goomu karallaagal ngal ardorde sariya ngam moƴƴinde golle mum."[9] == Geography == [[File:Kolanut.jpg|right|thumb|[[Kola nut]] extracted for barter for gold]] Nde ummotoo ko sara Labe e nder tooweeki Fouta Djallon to Gine, nde ummotoo ko e fuɗnaange-rewo. Maayo Bentala ko maayo toowngo.[10][11] Nde naatata ko Gine-Bisawo e keeri mum fuɗnaange, ndeen nde ɓuuɓtoo ko ɓuri heewde ko fuɗnaange-rewo, nde ɓadiima keeri Gine-Bisawo, ndeen nde wirnii fuɗnaange-rewo, nde rewi e Xitole, ndeen nde ɓuuɓtii e damal toowngal maayo Geba, fotde 50 kiloomeeteer (31 city) dow maayo Bissau. Ko juuti, ko kañum woni keeri hakkunde leyɗeele Gine e Gine Bisaawo. Nde rewi ko hakkunde keeri Bafatá e diiwanuuji Quinará e Tombali.[12] Ina waawi yahde e laana ndiwoowa haa yettoo wuro Bafatá.[11] Navigation maayo Corubal e Geba kadi waɗii laabi karallaagal Biofada’s Mandavan ngam nawde lamɗam e kola ngam yeeyde kaŋŋe, haa e fuɗnaange Koya e nder nokku Cape Mount.[13] Biafada ko leydi dow ŋoral to bannge worgo maayo Corubal e ŋorol ngol ina waɗi fotde 10 km njaajeendi to ŋorol maayooji ɗiɗi ɗii.[13] == Hidrometri == Ƴeewirde maayo ngoo ina teskaa fotde duuɓi 18 (1977-1994) to Saltinho, ko ina wona 200 kiloomeeteer e geec. To station Saltinho amont, tovo ngo e yontere ndee, ko 304 m3/s wonande nokkuuji vurzi moxxude zi, zum wonnoo ko 23 840 km2, zum woni ko ina tolnoo e 90 % e tovo ngo fof. Lugge ndiyam ɗam yettiima 404 mm/yr, ɗum ina waawi siforeede toownde.[14] Rio Corubal ina jogii ɓuuɓri toowndi kono ndi rewaani laawol no feewi. Hakindo vursugol lewru teskaangol e lewru mee (minimum) ko 8 m3/s tan, zum woni ko ina tolnoo e 140 laabi vursugol ngol e lewru settaambar, nde vursugol ngol woni e mum. Feere yontaaji noon ina toowi no feewi, ina hollita ŋakkeende nuunɗal mawnde. E nder duuvi 18 vursugol, vursugol lewru kala ko 5,4 m3/s, vursugol mawngol ngol ko 1 600 m3/s.[14] == Leɗɗe == E nder les maayooji ɗiɗi ɗii, daande maayo ngoo ina waɗi laddeeji Mangrove e leyɗeele ɓutte, ɗe kadi ina njogii ɓowɗi anopheles. To dow maayo ngo, basin oo ina waɗi leɗɗe savanna.<ref>George E. Brooks (2003). Eurafricans in Western Africa: Commerce, Social Status, Gender, and Religious Observance from the Sixteenth to the Eighteenth Century. Ohio University Press. pp. 40–. <nowiki>ISBN 978-0-85255-489-0</nowiki>. Retrieved 3 January 2013.</ref> == Daabaaji == Ko ɓuri heewde e ƴiye Gine Bisaawo ina tawee e nokkuuji maayo Corubal-Dulombi.[15] Hippopotamus ina waɗi yimɓe ceertuɓe.<ref>Eltringham, S.K. (31 January 2010). The Hippos. A&C Black. pp. 139–. <nowiki>ISBN 978-1-4081-2868-8</nowiki>. Retrieved 29 January 2013.</ref> == Tuugnorgal == bls0yplnus2olbny43icyvscomnd97x M. G. Ejaife 0 42775 177255 2026-06-29T13:43:59Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1Ref 177255 wikitext text/x-wiki M. G. Ejaife (jibinaa ko 1 suwee 1912 – 6 marse 1972) ko ngenndiyanke Urhobo ummoriiɗo Okpara Inland, kadi ko gardiiɗo gadano duɗal jaaɓi haaɗtirde Urhobo mawngal Effurun, Uvwie. O jeyaa ko e ɗiɗo heɓnooɓe njeenaaje bursiiji ummoraade e Urhobo Progress Union e nder duuɓi wolde adunaare ɗimmere. (Keɓoowo goɗɗo oo ko G. N. Igho.) O artii leydi Naajeeriya caggal nde o heɓi B.A. degree to duɗal jaaɓi haaɗtirde Durham e hitaande 1948, ko noon o woniri gadano heɓde dipolom Urhobo. Ndeen o wonti hooreejo sosɗo duɗal jaaɓi haaɗtirde Urhobo, Effurun. O addi Koldaa e tooweeki mum mawki e fannuuji keewɗi. Mr. Ejaife caggal mum golliima e golle keewɗe goɗɗe e nder geɗe Urhobo. Ko kanko woni Senator arano Urhobo, o huuwi bee teddungal nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya wakkati Republique arandeere lesdi Naajeeriya. Nguurndam gadano McNeil Gabriel Ejaife jibinaa ko ñalnde 1 lewru juko hitaande 1912, to ɓiɗɗo Utujoh Ejaife mo Okpara e Temienor Akpowhowho mo Eku to Okurekpo to Agon, leñol Urhobo to diiwaan Delta to leydi Najeriya. Okpara Inland ko renndo tawaango e nder diiwaan laamu leydi Ecoppi Fuɗnaange leydi Delta Naajeeriya. Ndee renndo ko iwdi Laamaandi Agbon. O jeyaa ko e banndiraaɓe tato. Mawɗo oo ko debbo. Miñiraaɓe makko ɗiɗo ko Frederick Obodeti Ejaife, awokaa, e Jonson Jakovo Ejaife, cafroowo safaara. Omo jogii kadi miñiraaɓe tato woɗɓe, yumma mum goɗɗo. Gooto e maɓɓe ko James Madedon Ejaife, ko jom mbaydi, hoɗnooɗo to galle Ejaife to Okpara Waterside. O inniraa ko McNeil, ko kapiteen laana Angalteer mo yumma makko waɗdunoo e mum won e njulaagu. Okpara ɓuri wonde ko renndo ndema nde Ejaife woni suka, gese ndema toon ko wayi no yamre, okra e maniyyu ko galleeji e leƴƴi ɓuri remde. Baaba makko ko remoowo golloowo, taaniraaɓe mum fof ko yimɓe tedduɓe no feewi e nder renndo ngo. Jaŋde e golle O janngi duɗal Anglican to Okpara, caggal ɗuum o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde jannginooɓe St Andrews Oyo, to diiwaan Oyo. Won e yontaaji makko to St Andrews ko : Dr S Taiwo, gonnooɗo gardiiɗo jaŋde duumiinde e fedde nde ; mawɗo Ajasin, gonnooɗo jaagorgal nder laamu fedde Naajeeriya; Rev Alayande gonnooɗo hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan, Ibadan (sosaa ko ñalnde 31 marse 1913). Caggal nde o heɓi bak makko toon e fuɗɗoode kitaale 1930, o yahi Warri ɗo o janngini to duɗal leslesal CMS haa e darorɗe kitaale 1930. Caggal ɗuum o ummii o fayi Ibuzor to Delta State ɗo o fotnoo jannginde to duɗal jaaɓi haaɗtirde jannginooɓe St Thomas haa o arti Warri e hitaande 1943. E nder oon sahaa o waɗti hakkille makko e jaŋde toownde, o jooɗii o heɓi Matriculation makko to London, hono no inniraa ndeen. E oon sahaa, jaŋde makko tiiɗnde ina anndaa e yimɓe Urhobo, haa teeŋti e mawɗo Mukoro Mowoe. E gardagol cakkitiiɗo oo, peeje ina mbaɗee ngam sosde duɗal hakkundeewal. Sabu mbaawka yiytaa e McNeil Ejaife, o rokkaa bursi ngam janngude caggal leydi. E hitaande 1944 o acci debbo makko e ɓiɓɓe makko worɓe tato yahrooɓe e duuɓi joy, nay e ɗiɗo, o toppitii ɗum jom suudu makko to Warri, o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Fourabay to Siyeraa Leyoon ngam waɗde jaŋde makko leslesre. O heɓi Bachelors makko hakkundeejo e Art Degree caggal lebbi sappo e jeetati caggal ɗuum o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Durham to Angalteer ɗo o heɓi BA e art e hitaande 1948. Nde tawnoo ko kanko woni Urhobo Graduate gadano, o arti e weltaare mawnde e nder renndo Urhobo. Ko mawɗo Onokar Aghoghovia rokki yah-ngartaa ngam yah-ngartaa. Jaɓɓungal ngal waɗi haa saare mawɗo Mukoro Mowoe haa laawol Okere, Warri. Tawaaɓe e oon sahaa ko mawɗo Mowarin, mawɗo James Obahor, mawɗo Akpoteheri Edewor mo laawol Robert Warri. Ejaife e duɗal jaaɓi haaɗtirde Urhobo Nde waktu sosde duɗal hakkundeewal Urhobo yonti o toɗɗaa hooreejo sosɗo. Duɗal ngal fuɗɗii wiyeede ko Duɗal Koolaaɗo kuuɓal Urhobo kono caggal ɗuum ngal wayli innde maggal jooni ngal, ko Koolaaɗo kuuɓal Urhobo. Duɗal ngal fuɗɗii ko e laawol Warri-Sapele Ko famɗi fof feccere kiloomeeteer e laawol Cemetery, woɗɗaani Igbudu, ina fotnoo sara cemetery Warri ɓooyɗo oo. Ko ina tolnoo e sappo e ɗiɗo almuɓɓe ina ngonnoo e oon sahaa. O suɓii ko motto duɗal ngal; « AUT OPTIMUM AUT NIHIL » woni « Ko ɓuri moƴƴude walla ko alaa ko woni ». Ɗiɗi e Almuɓɓe sosɓe ɓee ko Wilfred Obahor e Emanuwel Susu. Hoɗorde hooreejo duɗal ngal ko suudu renndini hooreejo Egboge to Igbudu, sara nokku GKS to laawol Warri – Sapele. Mrs Cecilia Ejaife soodi almuɓɓe nyaamdu fuɗɗam amma mawɗo Akpovegbeta Onokuakpor ɓooyaani toɗɗaama ngam laataago kuugal nyaamdu. Won e jannginooɓe sosɓe ɓee ko mawɗo Daniel Okumagba, jom suudu Omniabus, jom suudu Gordon Ako, e jom suudu George Diejomaoh. Mr A.I. Igho wonti cukko hooreejo duɗal ngal nde o arti e Angalteer e hitaande 1951, o woni ɗiɗaɓo jaŋngoowo Urhobo. O sankii ko duuɓi seeɗa caggal ɗuum. 8wogyradp29oultc85yq59059gp8h3m 177260 177255 2026-06-29T13:48:18Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1Ref 177260 wikitext text/x-wiki M. G. Ejaife (jibinaa ko 1 suwee 1912 – 6 marse 1972) ko ngenndiyanke Urhobo ummoriiɗo Okpara Inland, kadi ko gardiiɗo gadano duɗal jaaɓi haaɗtirde Urhobo mawngal Effurun, Uvwie. O jeyaa ko e ɗiɗo heɓnooɓe njeenaaje bursiiji ummoraade e Urhobo Progress Union e nder duuɓi wolde adunaare ɗimmere. (Keɓoowo goɗɗo oo ko G. N. Igho.) O artii leydi Naajeeriya caggal nde o heɓi B.A. degree to duɗal jaaɓi haaɗtirde Durham e hitaande 1948, ko noon o woniri gadano heɓde dipolom Urhobo. Ndeen o wonti hooreejo sosɗo duɗal jaaɓi haaɗtirde Urhobo, Effurun. O addi Koldaa e tooweeki mum mawki e fannuuji keewɗi. Mr. Ejaife caggal mum golliima e golle keewɗe goɗɗe e nder geɗe Urhobo. Ko kanko woni Senator arano Urhobo, o huuwi bee teddungal nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya wakkati Republique arandeere lesdi Naajeeriya. Nguurndam gadano McNeil Gabriel Ejaife jibinaa ko ñalnde 1 lewru juko hitaande 1912, to ɓiɗɗo Utujoh Ejaife mo Okpara e Temienor Akpowhowho mo Eku to Okurekpo to Agon, leñol Urhobo to diiwaan Delta to leydi Najeriya. Okpara Inland ko renndo tawaango e nder diiwaan laamu leydi Ecoppi Fuɗnaange leydi Delta Naajeeriya. Ndee renndo ko iwdi Laamaandi Agbon. O jeyaa ko e banndiraaɓe tato. Mawɗo oo ko debbo. Miñiraaɓe makko ɗiɗo ko Frederick Obodeti Ejaife, awokaa, e Jonson Jakovo Ejaife, cafroowo safaara. Omo jogii kadi miñiraaɓe tato woɗɓe, yumma mum goɗɗo. Gooto e maɓɓe ko James Madedon Ejaife, ko jom mbaydi, hoɗnooɗo to galle Ejaife to Okpara Waterside. O inniraa ko McNeil, ko kapiteen laana Angalteer mo yumma makko waɗdunoo e mum won e njulaagu. Okpara ɓuri wonde ko renndo ndema nde Ejaife woni suka, gese ndema toon ko wayi no yamre, okra e maniyyu ko galleeji e leƴƴi ɓuri remde. Baaba makko ko remoowo golloowo, taaniraaɓe mum fof ko yimɓe tedduɓe no feewi e nder renndo ngo. Jaŋde e golle O janngi duɗal Anglican to Okpara, caggal ɗuum o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde jannginooɓe St Andrews Oyo, to diiwaan Oyo. Won e yontaaji makko to St Andrews ko : Dr S Taiwo, gonnooɗo gardiiɗo jaŋde duumiinde e fedde nde ; mawɗo Ajasin, gonnooɗo jaagorgal nder laamu fedde Naajeeriya; Rev Alayande gonnooɗo hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan, Ibadan (sosaa ko ñalnde 31 marse 1913). Caggal nde o heɓi bak makko toon e fuɗɗoode kitaale 1930, o yahi Warri ɗo o janngini to duɗal leslesal CMS haa e darorɗe kitaale 1930. Caggal ɗuum o ummii o fayi Ibuzor to Delta State ɗo o fotnoo jannginde to duɗal jaaɓi haaɗtirde jannginooɓe St Thomas haa o arti Warri e hitaande 1943. E nder oon sahaa o waɗti hakkille makko e jaŋde toownde, o jooɗii o heɓi Matriculation makko to London, hono no inniraa ndeen. E oon sahaa, jaŋde makko tiiɗnde ina anndaa e yimɓe Urhobo, haa teeŋti e mawɗo Mukoro Mowoe. E gardagol cakkitiiɗo oo, peeje ina mbaɗee ngam sosde duɗal hakkundeewal. Sabu mbaawka yiytaa e McNeil Ejaife, o rokkaa bursi ngam janngude caggal leydi. E hitaande 1944 o acci debbo makko e ɓiɓɓe makko worɓe tato yahrooɓe e duuɓi joy, nay e ɗiɗo, o toppitii ɗum jom suudu makko to Warri, o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Fourabay to Siyeraa Leyoon ngam waɗde jaŋde makko leslesre. O heɓi Bachelors makko hakkundeejo e Art Degree caggal lebbi sappo e jeetati caggal ɗuum o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Durham to Angalteer ɗo o heɓi BA e art e hitaande 1948. Nde tawnoo ko kanko woni Urhobo Graduate gadano, o arti e weltaare mawnde e nder renndo Urhobo. Ko mawɗo Onokar Aghoghovia rokki yah-ngartaa ngam yah-ngartaa. Jaɓɓungal ngal waɗi haa saare mawɗo Mukoro Mowoe haa laawol Okere, Warri. Tawaaɓe e oon sahaa ko mawɗo Mowarin, mawɗo James Obahor, mawɗo Akpoteheri Edewor mo laawol Robert Warri. Ejaife e duɗal jaaɓi haaɗtirde Urhobo Nde waktu sosde duɗal hakkundeewal Urhobo yonti o toɗɗaa hooreejo sosɗo. Duɗal ngal fuɗɗii wiyeede ko Duɗal Koolaaɗo kuuɓal Urhobo kono caggal ɗuum ngal wayli innde maggal jooni ngal, ko Koolaaɗo kuuɓal Urhobo. Duɗal ngal fuɗɗii ko e laawol Warri-Sapele Ko famɗi fof feccere kiloomeeteer e laawol Cemetery, woɗɗaani Igbudu, ina fotnoo sara cemetery Warri ɓooyɗo oo. Ko ina tolnoo e sappo e ɗiɗo almuɓɓe ina ngonnoo e oon sahaa. O suɓii ko motto duɗal ngal; « AUT OPTIMUM AUT NIHIL » woni « Ko ɓuri moƴƴude walla ko alaa ko woni ». Ɗiɗi e Almuɓɓe sosɓe ɓee ko Wilfred Obahor e Emanuwel Susu. Hoɗorde hooreejo duɗal ngal ko suudu renndini hooreejo Egboge to Igbudu, sara nokku GKS to laawol Warri – Sapele. Mrs Cecilia Ejaife soodi almuɓɓe nyaamdu fuɗɗam amma mawɗo Akpovegbeta Onokuakpor ɓooyaani toɗɗaama ngam laataago kuugal nyaamdu. Won e jannginooɓe sosɓe ɓee ko mawɗo Daniel Okumagba, jom suudu Omniabus, jom suudu Gordon Ako, e jom suudu George Diejomaoh. Mr A.I. Igho wonti cukko hooreejo duɗal ngal nde o arti e Angalteer e hitaande 1951, o woni ɗiɗaɓo jaŋngoowo Urhobo. O sankii ko duuɓi seeɗa caggal ɗuum. E hitaande 1944 o acci debbo makko e ɓiɓɓe makko worɓe tato yahrooɓe e duuɓi joy, nay e ɗiɗo, o toppitii ɗum jom suudu makko to Warri, o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Fourabay to Siyeraa Leyoon ngam waɗde jaŋde makko leslesre. O heɓi Bachelors makko hakkundeejo e Art Degree caggal lebbi sappo e jeetati caggal ɗuum o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Durham to Angalteer ɗo o heɓi BA e art e hitaande 1948. Nde tawnoo ko kanko woni Urhobo Graduate gadano, o arti e weltaare mawnde e nder renndo Urhobo. Ko mawɗo Onokar Aghoghovia rokki yah-ngartaa ngam yah-ngartaa. Jaɓɓungal ngal waɗi haa saare mawɗo Mukoro Mowoe haa laawol Okere, Warri. Tawaaɓe e oon sahaa ko mawɗo Mowarin, mawɗo James Obahor, mawɗo Akpoteheri Edewor mo laawol Robert Warri. Ejaife e duɗal jaaɓi haaɗtirde Urhobo Nde waktu sosde duɗal hakkundeewal Urhobo yonti o toɗɗaa hooreejo sosɗo. Duɗal ngal fuɗɗii wiyeede ko Duɗal Koolaaɗo kuuɓal Urhobo kono caggal ɗuum ngal wayli innde maggal jooni ngal, ko Koolaaɗo kuuɓal Urhobo. Duɗal ngal fuɗɗii ko e laawol Warri-Sapele Ko famɗi fof feccere kiloomeeteer e laawol Cemetery, woɗɗaani Igbudu, ina fotnoo sara cemetery Warri ɓooyɗo oo. Ko ina tolnoo e sappo e ɗiɗo almuɓɓe ina ngonnoo e oon sahaa. O suɓii ko motto duɗal ngal; « AUT OPTIMUM AUT NIHIL » woni « Ko ɓuri moƴƴude walla ko alaa ko woni ». Ɗiɗi e Almuɓɓe sosɓe ɓee ko Wilfred Obahor e Emanuwel Susu. Hoɗorde hooreejo duɗal ngal ko suudu renndini hooreejo Egboge to Igbudu, sara nokku GKS to laawol Warri – Sapele. Mrs Cecilia Ejaife soodi almuɓɓe nyaamdu fuɗɗam amma mawɗo Akpovegbeta Onokuakpor ɓooyaani toɗɗaama ngam laataago kuugal nyaamdu. Won e jannginooɓe sosɓe ɓee ko mawɗo Daniel Okumagba, jom suudu Omniabus, jom suudu Gordon Ako, e jom suudu George Diejomaoh. Mr A.I. Igho wonti cukko hooreejo duɗal ngal nde o arti e Angalteer e hitaande 1951, o woni ɗiɗaɓo jaŋngoowo Urhobo. O sankii ko duuɓi seeɗa caggal ɗuum. Kampus jooni oo to Effurun udditaa ko e hitaande 1950. Yimɓe almudɓe ɓeydiima gila ndeen. Galle hooreejo duɗal ngal ko galle Ejaife adii hoɗde e hitaande 1957. Galleeji gollotooɓe goɗɗi kadi udditaama e oon sahaa. Cuuɗi ɗii ko yimɓe hono Mr. Samuel Okudu mo caggal mum yalti, caggal ɗuum wonti binnditiiɗo duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan. Porofesoor Tamnuo e Mr Demas Akpoe, Mr Vincent Uvieghara, ngam siftinde tan seeɗa, ina ngondi e gollotooɓe ɓee kadi. MG Ejaife woni hooreejo haa hitaande 1966, hitaande nde konu Naajeeriya waɗi kuudetaa arandeere. E oon sahaa kadi o woniino tergal e Senaa leydi Najeriya nde tawnoo o toɗɗaama e sahaa nde leydi Najeriya heɓi ndimu mum e hitaande 1960. Neɗɗaagal Ejaife Ko o jannginoowo o hollirii keewceeral mawngal. O jannginii ɗemngal Engele, binndol Engele, Latin, Hiisawal e sahaaji geɗe leydi. O jannginii e duɗe leslese e hakkundeeje kam e duɗal jaaɓi haaɗtirde jannginooɓe. Galle makko wayi ko no duɗal goɗngal e sukaaɓe makko. O jannginii kadi sukaaɓe sehilaaɓe e banndiraaɓe heewɓe. O woni ko e hirjinde jikkuuji jaŋde moƴƴi. Ndeke, won e sehilaaɓe makko e nder duɗal wuro makko cikkatnoo ko o majjuɗo nde o ƴettata won e leɗɗe ngam ƴeewndaade e nder jaŋde makko nature. Konngol “Korebe” crazy e ɗemngal Urhobo firti ko : “ɓurtu leɗɗe”. O golliima e nder fedde bursiiji diiwaan hirnaange ɓooyɗo leydi Najeriya. O woniino kadi tergal e yiilirde ƴellitaare koperatiif ndeen diiwaan. O woniino jannginoowo yimɓe mawɓe hono mawɗo ñaawirdu Ovie Whiskey, porfeseer Bajah, Demas Akpore Ovie Agbon jooni oo. Ko o dawriyanke jom doole kono jom doole. O woniino e golle no feewi e nder fedde Urhobo (UPU). O waɗii geɗe mawɗe e nder njuɓɓudi laamu e restoraade tiitoonde Ovie of Agbon, e hitaande 1952. Ɗum ko huunde himmunde ngam tawtoreede suudu mawɓe e nder diiwaan hirnaange leydi Najeriya ɓooyɗo. Ko o yahoowo winndere, o yahrii Orop, Amerik e Ostarali ko fayti e jaŋde e nder golle makko senaateer. Ko o neɗɗo goonɗinɗo, tergal nguurndam e nder parroisse katolik Sacred Heart to Warri. O woni ko e kaɓirgal Murumba barkinaaɗo. Rev. Bishop Lucas Nwaezeapu woni janngoowo maako haa St Thomas’ Ibuzor. Rev Msgr Stephen Umurie, almuudo katolik gadano Urhobo, ko sehil makko no feewi. ls3b80xzmm05g9g01g6xhqlstut3q03 177265 177260 2026-06-29T13:50:21Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1Ref 177265 wikitext text/x-wiki M. G. Ejaife (jibinaa ko 1 suwee 1912 – 6 marse 1972) ko ngenndiyanke Urhobo ummoriiɗo Okpara Inland, kadi ko gardiiɗo gadano duɗal jaaɓi haaɗtirde Urhobo mawngal Effurun, Uvwie. O jeyaa ko e ɗiɗo heɓnooɓe njeenaaje bursiiji ummoraade e Urhobo Progress Union e nder duuɓi wolde adunaare ɗimmere. (Keɓoowo goɗɗo oo ko G. N. Igho.) O artii leydi Naajeeriya caggal nde o heɓi B.A. degree to duɗal jaaɓi haaɗtirde Durham e hitaande 1948, ko noon o woniri gadano heɓde dipolom Urhobo. Ndeen o wonti hooreejo sosɗo duɗal jaaɓi haaɗtirde Urhobo, Effurun. O addi Koldaa e tooweeki mum mawki e fannuuji keewɗi. Mr. Ejaife caggal mum golliima e golle keewɗe goɗɗe e nder geɗe Urhobo. Ko kanko woni Senator arano Urhobo, o huuwi bee teddungal nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya wakkati Republique arandeere lesdi Naajeeriya. Nguurndam gadano McNeil Gabriel Ejaife jibinaa ko ñalnde 1 lewru juko hitaande 1912, to ɓiɗɗo Utujoh Ejaife mo Okpara e Temienor Akpowhowho mo Eku to Okurekpo to Agon, leñol Urhobo to diiwaan Delta to leydi Najeriya. Okpara Inland ko renndo tawaango e nder diiwaan laamu leydi Ecoppi Fuɗnaange leydi Delta Naajeeriya. Ndee renndo ko iwdi Laamaandi Agbon. O jeyaa ko e banndiraaɓe tato. Mawɗo oo ko debbo. Miñiraaɓe makko ɗiɗo ko Frederick Obodeti Ejaife, awokaa, e Jonson Jakovo Ejaife, cafroowo safaara. Omo jogii kadi miñiraaɓe tato woɗɓe, yumma mum goɗɗo. Gooto e maɓɓe ko James Madedon Ejaife, ko jom mbaydi, hoɗnooɗo to galle Ejaife to Okpara Waterside. O inniraa ko McNeil, ko kapiteen laana Angalteer mo yumma makko waɗdunoo e mum won e njulaagu. Okpara ɓuri wonde ko renndo ndema nde Ejaife woni suka, gese ndema toon ko wayi no yamre, okra e maniyyu ko galleeji e leƴƴi ɓuri remde. Baaba makko ko remoowo golloowo, taaniraaɓe mum fof ko yimɓe tedduɓe no feewi e nder renndo ngo. Jaŋde e golle O janngi duɗal Anglican to Okpara, caggal ɗuum o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde jannginooɓe St Andrews Oyo, to diiwaan Oyo. Won e yontaaji makko to St Andrews ko : Dr S Taiwo, gonnooɗo gardiiɗo jaŋde duumiinde e fedde nde ; mawɗo Ajasin, gonnooɗo jaagorgal nder laamu fedde Naajeeriya; Rev Alayande gonnooɗo hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan, Ibadan (sosaa ko ñalnde 31 marse 1913). Caggal nde o heɓi bak makko toon e fuɗɗoode kitaale 1930, o yahi Warri ɗo o janngini to duɗal leslesal CMS haa e darorɗe kitaale 1930. Caggal ɗuum o ummii o fayi Ibuzor to Delta State ɗo o fotnoo jannginde to duɗal jaaɓi haaɗtirde jannginooɓe St Thomas haa o arti Warri e hitaande 1943. E nder oon sahaa o waɗti hakkille makko e jaŋde toownde, o jooɗii o heɓi Matriculation makko to London, hono no inniraa ndeen. E oon sahaa, jaŋde makko tiiɗnde ina anndaa e yimɓe Urhobo, haa teeŋti e mawɗo Mukoro Mowoe. E gardagol cakkitiiɗo oo, peeje ina mbaɗee ngam sosde duɗal hakkundeewal. Sabu mbaawka yiytaa e McNeil Ejaife, o rokkaa bursi ngam janngude caggal leydi. E hitaande 1944 o acci debbo makko e ɓiɓɓe makko worɓe tato yahrooɓe e duuɓi joy, nay e ɗiɗo, o toppitii ɗum jom suudu makko to Warri, o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Fourabay to Siyeraa Leyoon ngam waɗde jaŋde makko leslesre. O heɓi Bachelors makko hakkundeejo e Art Degree caggal lebbi sappo e jeetati caggal ɗuum o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Durham to Angalteer ɗo o heɓi BA e art e hitaande 1948. Nde tawnoo ko kanko woni Urhobo Graduate gadano, o arti e weltaare mawnde e nder renndo Urhobo. Ko mawɗo Onokar Aghoghovia rokki yah-ngartaa ngam yah-ngartaa. Jaɓɓungal ngal waɗi haa saare mawɗo Mukoro Mowoe haa laawol Okere, Warri. Tawaaɓe e oon sahaa ko mawɗo Mowarin, mawɗo James Obahor, mawɗo Akpoteheri Edewor mo laawol Robert Warri. Ejaife e duɗal jaaɓi haaɗtirde Urhobo Nde waktu sosde duɗal hakkundeewal Urhobo yonti o toɗɗaa hooreejo sosɗo. Duɗal ngal fuɗɗii wiyeede ko Duɗal Koolaaɗo kuuɓal Urhobo kono caggal ɗuum ngal wayli innde maggal jooni ngal, ko Koolaaɗo kuuɓal Urhobo. Duɗal ngal fuɗɗii ko e laawol Warri-Sapele Ko famɗi fof feccere kiloomeeteer e laawol Cemetery, woɗɗaani Igbudu, ina fotnoo sara cemetery Warri ɓooyɗo oo. Ko ina tolnoo e sappo e ɗiɗo almuɓɓe ina ngonnoo e oon sahaa. O suɓii ko motto duɗal ngal; « AUT OPTIMUM AUT NIHIL » woni « Ko ɓuri moƴƴude walla ko alaa ko woni ». Ɗiɗi e Almuɓɓe sosɓe ɓee ko Wilfred Obahor e Emanuwel Susu. Hoɗorde hooreejo duɗal ngal ko suudu renndini hooreejo Egboge to Igbudu, sara nokku GKS to laawol Warri – Sapele. Mrs Cecilia Ejaife soodi almuɓɓe nyaamdu fuɗɗam amma mawɗo Akpovegbeta Onokuakpor ɓooyaani toɗɗaama ngam laataago kuugal nyaamdu. Won e jannginooɓe sosɓe ɓee ko mawɗo Daniel Okumagba, jom suudu Omniabus, jom suudu Gordon Ako, e jom suudu George Diejomaoh. Mr A.I. Igho wonti cukko hooreejo duɗal ngal nde o arti e Angalteer e hitaande 1951, o woni ɗiɗaɓo jaŋngoowo Urhobo. O sankii ko duuɓi seeɗa caggal ɗuum. E hitaande 1944 o acci debbo makko e ɓiɓɓe makko worɓe tato yahrooɓe e duuɓi joy, nay e ɗiɗo, o toppitii ɗum jom suudu makko to Warri, o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Fourabay to Siyeraa Leyoon ngam waɗde jaŋde makko leslesre. O heɓi Bachelors makko hakkundeejo e Art Degree caggal lebbi sappo e jeetati caggal ɗuum o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Durham to Angalteer ɗo o heɓi BA e art e hitaande 1948. Nde tawnoo ko kanko woni Urhobo Graduate gadano, o arti e weltaare mawnde e nder renndo Urhobo. Ko mawɗo Onokar Aghoghovia rokki yah-ngartaa ngam yah-ngartaa. Jaɓɓungal ngal waɗi haa saare mawɗo Mukoro Mowoe haa laawol Okere, Warri. Tawaaɓe e oon sahaa ko mawɗo Mowarin, mawɗo James Obahor, mawɗo Akpoteheri Edewor mo laawol Robert Warri. Ejaife e duɗal jaaɓi haaɗtirde Urhobo Nde waktu sosde duɗal hakkundeewal Urhobo yonti o toɗɗaa hooreejo sosɗo. Duɗal ngal fuɗɗii wiyeede ko Duɗal Koolaaɗo kuuɓal Urhobo kono caggal ɗuum ngal wayli innde maggal jooni ngal, ko Koolaaɗo kuuɓal Urhobo. Duɗal ngal fuɗɗii ko e laawol Warri-Sapele Ko famɗi fof feccere kiloomeeteer e laawol Cemetery, woɗɗaani Igbudu, ina fotnoo sara cemetery Warri ɓooyɗo oo. Ko ina tolnoo e sappo e ɗiɗo almuɓɓe ina ngonnoo e oon sahaa. O suɓii ko motto duɗal ngal; « AUT OPTIMUM AUT NIHIL » woni « Ko ɓuri moƴƴude walla ko alaa ko woni ». Ɗiɗi e Almuɓɓe sosɓe ɓee ko Wilfred Obahor e Emanuwel Susu. Hoɗorde hooreejo duɗal ngal ko suudu renndini hooreejo Egboge to Igbudu, sara nokku GKS to laawol Warri – Sapele. Mrs Cecilia Ejaife soodi almuɓɓe nyaamdu fuɗɗam amma mawɗo Akpovegbeta Onokuakpor ɓooyaani toɗɗaama ngam laataago kuugal nyaamdu. Won e jannginooɓe sosɓe ɓee ko mawɗo Daniel Okumagba, jom suudu Omniabus, jom suudu Gordon Ako, e jom suudu George Diejomaoh. Mr A.I. Igho wonti cukko hooreejo duɗal ngal nde o arti e Angalteer e hitaande 1951, o woni ɗiɗaɓo jaŋngoowo Urhobo. O sankii ko duuɓi seeɗa caggal ɗuum. Kampus jooni oo to Effurun udditaa ko e hitaande 1950. Yimɓe almudɓe ɓeydiima gila ndeen. Galle hooreejo duɗal ngal ko galle Ejaife adii hoɗde e hitaande 1957. Galleeji gollotooɓe goɗɗi kadi udditaama e oon sahaa. Cuuɗi ɗii ko yimɓe hono Mr. Samuel Okudu mo caggal mum yalti, caggal ɗuum wonti binnditiiɗo duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan. Porofesoor Tamnuo e Mr Demas Akpoe, Mr Vincent Uvieghara, ngam siftinde tan seeɗa, ina ngondi e gollotooɓe ɓee kadi. MG Ejaife woni hooreejo haa hitaande 1966, hitaande nde konu Naajeeriya waɗi kuudetaa arandeere. E oon sahaa kadi o woniino tergal e Senaa leydi Najeriya nde tawnoo o toɗɗaama e sahaa nde leydi Najeriya heɓi ndimu mum e hitaande 1960. Neɗɗaagal Ejaife Ko o jannginoowo o hollirii keewceeral mawngal. O jannginii ɗemngal Engele, binndol Engele, Latin, Hiisawal e sahaaji geɗe leydi. O jannginii e duɗe leslese e hakkundeeje kam e duɗal jaaɓi haaɗtirde jannginooɓe. Galle makko wayi ko no duɗal goɗngal e sukaaɓe makko. O jannginii kadi sukaaɓe sehilaaɓe e banndiraaɓe heewɓe. O woni ko e hirjinde jikkuuji jaŋde moƴƴi. Ndeke, won e sehilaaɓe makko e nder duɗal wuro makko cikkatnoo ko o majjuɗo nde o ƴettata won e leɗɗe ngam ƴeewndaade e nder jaŋde makko nature. Konngol “Korebe” crazy e ɗemngal Urhobo firti ko : “ɓurtu leɗɗe”. O golliima e nder fedde bursiiji diiwaan hirnaange ɓooyɗo leydi Najeriya. O woniino kadi tergal e yiilirde ƴellitaare koperatiif ndeen diiwaan. O woniino jannginoowo yimɓe mawɓe hono mawɗo ñaawirdu Ovie Whiskey, porfeseer Bajah, Demas Akpore Ovie Agbon jooni oo. Ko o dawriyanke jom doole kono jom doole. O woniino e golle no feewi e nder fedde Urhobo (UPU). O waɗii geɗe mawɗe e nder njuɓɓudi laamu e restoraade tiitoonde Ovie of Agbon, e hitaande 1952. Ɗum ko huunde himmunde ngam tawtoreede suudu mawɓe e nder diiwaan hirnaange leydi Najeriya ɓooyɗo. Ko o yahoowo winndere, o yahrii Orop, Amerik e Ostarali ko fayti e jaŋde e nder golle makko senaateer. Ko o neɗɗo goonɗinɗo, tergal nguurndam e nder parroisse katolik Sacred Heart to Warri. O woni ko e kaɓirgal Murumba barkinaaɗo. Rev. Bishop Lucas Nwaezeapu woni janngoowo maako haa St Thomas’ Ibuzor. Rev Msgr Stephen Umurie, almuudo katolik gadano Urhobo, ko sehil makko no feewi. Sehilaaɓe e ɓesngu M. G. Ejaife' ko sehil e yonta cafroowo Urhobo gadano, Dr F. O. Esiri. Ko kanko woni cafroowo MG keeriiɗo, o toppitii mo e darnde tiiɗnde to suudu safrirdu makko to Cemetery Road Warri nde o heɓi mboros o haa o selli haa o yahi convalesce e ɓiyiiko to Ibadan. Ko debbo makko maayɗo biyeteeɗo Agnes Esiri anndini MG ko debbo biyeteeɗo Cecilia Ejaife. Woɗɓe teskiniiɓe ina njeyaa heen mawɗo Thomas Adogbeji Salubi mo o jokkondiri e mum to UPU e to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Urhobo, kadi ko kanko jeyaa e artuɓe anndude mbaawka makko e jaŋde. Biskop Angalteer biyeteeɗo Arawori e Peter Inweh fof ko kamɓe ngoni jaŋnginooɓe makko. Nguurndam neɗɗo Ko nde o jannginta to Warri, o hawri e debbo makko biyeteeɗo Cecilia Gladys Fischer, ɓiy Emanuwel Edema mo laawol sappo e jeegom Robert Road, Warri. Ɓe ceertii e hitaande 1938. Wade E sahaa kuudetaa konu 1966, hono no heewɓe nii, o fotnoo ko yahde suuɗde e nder wuro. Caggal nde soldateeɓe njiimaandi ndii ndiiwaa e Warri o fotnoo ko woppude golle makko e gardagol e senaa nattii woodde e les njiimaandi konu. O toɗɗaa ko gardiiɗo diiwaan jaŋde e nder nokku Ughelli. Ko nde o woni e ndeeɗoo golle o dañi mboros bonɗo e hitaande 1969, batte hipertension mo o anndaano. O heddii ko e ŋakkeende mawnde e ɓanndu e hakkille, nde joofni golle makko. Caggal nde o waɗi dumunna juutɗo e reentaade e ɓiyiiko to Ibadan o artiraa e hoɗorde makko e hitaande 1971. Caggal ɗuum o maayi e galle makko e lewru marse 1972 tawi omo yahra e duuɓi 60 tan surgeon to Amerik e Clement, jooni maayɗo, kono ko adii ɗuum ko tergal e gollotooɓe laamorgo Lagos, e taaniraaɓe nayo e sahaa maayde makko. O wirnaa ko e wuro makko Okparara to bannge ndiyam. Tuugnorgal hj18ep7avbb87kpjbyg6ygo2464awwk 177268 177265 2026-06-29T13:52:05Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1Ref 177268 wikitext text/x-wiki {{Databox}} M. G. Ejaife (jibinaa ko 1 suwee 1912 – 6 marse 1972) ko ngenndiyanke Urhobo ummoriiɗo Okpara Inland, kadi ko gardiiɗo gadano duɗal jaaɓi haaɗtirde Urhobo mawngal Effurun, Uvwie. O jeyaa ko e ɗiɗo heɓnooɓe njeenaaje bursiiji ummoraade e Urhobo Progress Union e nder duuɓi wolde adunaare ɗimmere. (Keɓoowo goɗɗo oo ko G. N. Igho.) O artii leydi Naajeeriya caggal nde o heɓi B.A. degree to duɗal jaaɓi haaɗtirde Durham e hitaande 1948, ko noon o woniri gadano heɓde dipolom Urhobo. Ndeen o wonti hooreejo sosɗo duɗal jaaɓi haaɗtirde Urhobo, Effurun. O addi Koldaa e tooweeki mum mawki e fannuuji keewɗi. Mr. Ejaife caggal mum golliima e golle keewɗe goɗɗe e nder geɗe Urhobo. Ko kanko woni Senator arano Urhobo, o huuwi bee teddungal nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya wakkati Republique arandeere lesdi Naajeeriya. Nguurndam gadano McNeil Gabriel Ejaife jibinaa ko ñalnde 1 lewru juko hitaande 1912, to ɓiɗɗo Utujoh Ejaife mo Okpara e Temienor Akpowhowho mo Eku to Okurekpo to Agon, leñol Urhobo to diiwaan Delta to leydi Najeriya. Okpara Inland ko renndo tawaango e nder diiwaan laamu leydi Ecoppi Fuɗnaange leydi Delta Naajeeriya. Ndee renndo ko iwdi Laamaandi Agbon. O jeyaa ko e banndiraaɓe tato. Mawɗo oo ko debbo. Miñiraaɓe makko ɗiɗo ko Frederick Obodeti Ejaife, awokaa, e Jonson Jakovo Ejaife, cafroowo safaara. Omo jogii kadi miñiraaɓe tato woɗɓe, yumma mum goɗɗo. Gooto e maɓɓe ko James Madedon Ejaife, ko jom mbaydi, hoɗnooɗo to galle Ejaife to Okpara Waterside. O inniraa ko McNeil, ko kapiteen laana Angalteer mo yumma makko waɗdunoo e mum won e njulaagu. Okpara ɓuri wonde ko renndo ndema nde Ejaife woni suka, gese ndema toon ko wayi no yamre, okra e maniyyu ko galleeji e leƴƴi ɓuri remde. Baaba makko ko remoowo golloowo, taaniraaɓe mum fof ko yimɓe tedduɓe no feewi e nder renndo ngo. Jaŋde e golle O janngi duɗal Anglican to Okpara, caggal ɗuum o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde jannginooɓe St Andrews Oyo, to diiwaan Oyo. Won e yontaaji makko to St Andrews ko : Dr S Taiwo, gonnooɗo gardiiɗo jaŋde duumiinde e fedde nde ; mawɗo Ajasin, gonnooɗo jaagorgal nder laamu fedde Naajeeriya; Rev Alayande gonnooɗo hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan, Ibadan (sosaa ko ñalnde 31 marse 1913). Caggal nde o heɓi bak makko toon e fuɗɗoode kitaale 1930, o yahi Warri ɗo o janngini to duɗal leslesal CMS haa e darorɗe kitaale 1930. Caggal ɗuum o ummii o fayi Ibuzor to Delta State ɗo o fotnoo jannginde to duɗal jaaɓi haaɗtirde jannginooɓe St Thomas haa o arti Warri e hitaande 1943. E nder oon sahaa o waɗti hakkille makko e jaŋde toownde, o jooɗii o heɓi Matriculation makko to London, hono no inniraa ndeen. E oon sahaa, jaŋde makko tiiɗnde ina anndaa e yimɓe Urhobo, haa teeŋti e mawɗo Mukoro Mowoe. E gardagol cakkitiiɗo oo, peeje ina mbaɗee ngam sosde duɗal hakkundeewal. Sabu mbaawka yiytaa e McNeil Ejaife, o rokkaa bursi ngam janngude caggal leydi. E hitaande 1944 o acci debbo makko e ɓiɓɓe makko worɓe tato yahrooɓe e duuɓi joy, nay e ɗiɗo, o toppitii ɗum jom suudu makko to Warri, o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Fourabay to Siyeraa Leyoon ngam waɗde jaŋde makko leslesre. O heɓi Bachelors makko hakkundeejo e Art Degree caggal lebbi sappo e jeetati caggal ɗuum o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Durham to Angalteer ɗo o heɓi BA e art e hitaande 1948. Nde tawnoo ko kanko woni Urhobo Graduate gadano, o arti e weltaare mawnde e nder renndo Urhobo. Ko mawɗo Onokar Aghoghovia rokki yah-ngartaa ngam yah-ngartaa. Jaɓɓungal ngal waɗi haa saare mawɗo Mukoro Mowoe haa laawol Okere, Warri. Tawaaɓe e oon sahaa ko mawɗo Mowarin, mawɗo James Obahor, mawɗo Akpoteheri Edewor mo laawol Robert Warri. Ejaife e duɗal jaaɓi haaɗtirde Urhobo Nde waktu sosde duɗal hakkundeewal Urhobo yonti o toɗɗaa hooreejo sosɗo. Duɗal ngal fuɗɗii wiyeede ko Duɗal Koolaaɗo kuuɓal Urhobo kono caggal ɗuum ngal wayli innde maggal jooni ngal, ko Koolaaɗo kuuɓal Urhobo. Duɗal ngal fuɗɗii ko e laawol Warri-Sapele Ko famɗi fof feccere kiloomeeteer e laawol Cemetery, woɗɗaani Igbudu, ina fotnoo sara cemetery Warri ɓooyɗo oo. Ko ina tolnoo e sappo e ɗiɗo almuɓɓe ina ngonnoo e oon sahaa. O suɓii ko motto duɗal ngal; « AUT OPTIMUM AUT NIHIL » woni « Ko ɓuri moƴƴude walla ko alaa ko woni ». Ɗiɗi e Almuɓɓe sosɓe ɓee ko Wilfred Obahor e Emanuwel Susu. Hoɗorde hooreejo duɗal ngal ko suudu renndini hooreejo Egboge to Igbudu, sara nokku GKS to laawol Warri – Sapele. Mrs Cecilia Ejaife soodi almuɓɓe nyaamdu fuɗɗam amma mawɗo Akpovegbeta Onokuakpor ɓooyaani toɗɗaama ngam laataago kuugal nyaamdu. Won e jannginooɓe sosɓe ɓee ko mawɗo Daniel Okumagba, jom suudu Omniabus, jom suudu Gordon Ako, e jom suudu George Diejomaoh. Mr A.I. Igho wonti cukko hooreejo duɗal ngal nde o arti e Angalteer e hitaande 1951, o woni ɗiɗaɓo jaŋngoowo Urhobo. O sankii ko duuɓi seeɗa caggal ɗuum. E hitaande 1944 o acci debbo makko e ɓiɓɓe makko worɓe tato yahrooɓe e duuɓi joy, nay e ɗiɗo, o toppitii ɗum jom suudu makko to Warri, o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Fourabay to Siyeraa Leyoon ngam waɗde jaŋde makko leslesre. O heɓi Bachelors makko hakkundeejo e Art Degree caggal lebbi sappo e jeetati caggal ɗuum o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Durham to Angalteer ɗo o heɓi BA e art e hitaande 1948. Nde tawnoo ko kanko woni Urhobo Graduate gadano, o arti e weltaare mawnde e nder renndo Urhobo. Ko mawɗo Onokar Aghoghovia rokki yah-ngartaa ngam yah-ngartaa. Jaɓɓungal ngal waɗi haa saare mawɗo Mukoro Mowoe haa laawol Okere, Warri. Tawaaɓe e oon sahaa ko mawɗo Mowarin, mawɗo James Obahor, mawɗo Akpoteheri Edewor mo laawol Robert Warri. Ejaife e duɗal jaaɓi haaɗtirde Urhobo Nde waktu sosde duɗal hakkundeewal Urhobo yonti o toɗɗaa hooreejo sosɗo. Duɗal ngal fuɗɗii wiyeede ko Duɗal Koolaaɗo kuuɓal Urhobo kono caggal ɗuum ngal wayli innde maggal jooni ngal, ko Koolaaɗo kuuɓal Urhobo. Duɗal ngal fuɗɗii ko e laawol Warri-Sapele Ko famɗi fof feccere kiloomeeteer e laawol Cemetery, woɗɗaani Igbudu, ina fotnoo sara cemetery Warri ɓooyɗo oo. Ko ina tolnoo e sappo e ɗiɗo almuɓɓe ina ngonnoo e oon sahaa. O suɓii ko motto duɗal ngal; « AUT OPTIMUM AUT NIHIL » woni « Ko ɓuri moƴƴude walla ko alaa ko woni ». Ɗiɗi e Almuɓɓe sosɓe ɓee ko Wilfred Obahor e Emanuwel Susu. Hoɗorde hooreejo duɗal ngal ko suudu renndini hooreejo Egboge to Igbudu, sara nokku GKS to laawol Warri – Sapele. Mrs Cecilia Ejaife soodi almuɓɓe nyaamdu fuɗɗam amma mawɗo Akpovegbeta Onokuakpor ɓooyaani toɗɗaama ngam laataago kuugal nyaamdu. Won e jannginooɓe sosɓe ɓee ko mawɗo Daniel Okumagba, jom suudu Omniabus, jom suudu Gordon Ako, e jom suudu George Diejomaoh. Mr A.I. Igho wonti cukko hooreejo duɗal ngal nde o arti e Angalteer e hitaande 1951, o woni ɗiɗaɓo jaŋngoowo Urhobo. O sankii ko duuɓi seeɗa caggal ɗuum. Kampus jooni oo to Effurun udditaa ko e hitaande 1950. Yimɓe almudɓe ɓeydiima gila ndeen. Galle hooreejo duɗal ngal ko galle Ejaife adii hoɗde e hitaande 1957. Galleeji gollotooɓe goɗɗi kadi udditaama e oon sahaa. Cuuɗi ɗii ko yimɓe hono Mr. Samuel Okudu mo caggal mum yalti, caggal ɗuum wonti binnditiiɗo duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan. Porofesoor Tamnuo e Mr Demas Akpoe, Mr Vincent Uvieghara, ngam siftinde tan seeɗa, ina ngondi e gollotooɓe ɓee kadi. MG Ejaife woni hooreejo haa hitaande 1966, hitaande nde konu Naajeeriya waɗi kuudetaa arandeere. E oon sahaa kadi o woniino tergal e Senaa leydi Najeriya nde tawnoo o toɗɗaama e sahaa nde leydi Najeriya heɓi ndimu mum e hitaande 1960. Neɗɗaagal Ejaife Ko o jannginoowo o hollirii keewceeral mawngal. O jannginii ɗemngal Engele, binndol Engele, Latin, Hiisawal e sahaaji geɗe leydi. O jannginii e duɗe leslese e hakkundeeje kam e duɗal jaaɓi haaɗtirde jannginooɓe. Galle makko wayi ko no duɗal goɗngal e sukaaɓe makko. O jannginii kadi sukaaɓe sehilaaɓe e banndiraaɓe heewɓe. O woni ko e hirjinde jikkuuji jaŋde moƴƴi. Ndeke, won e sehilaaɓe makko e nder duɗal wuro makko cikkatnoo ko o majjuɗo nde o ƴettata won e leɗɗe ngam ƴeewndaade e nder jaŋde makko nature. Konngol “Korebe” crazy e ɗemngal Urhobo firti ko : “ɓurtu leɗɗe”. O golliima e nder fedde bursiiji diiwaan hirnaange ɓooyɗo leydi Najeriya. O woniino kadi tergal e yiilirde ƴellitaare koperatiif ndeen diiwaan. O woniino jannginoowo yimɓe mawɓe hono mawɗo ñaawirdu Ovie Whiskey, porfeseer Bajah, Demas Akpore Ovie Agbon jooni oo. Ko o dawriyanke jom doole kono jom doole. O woniino e golle no feewi e nder fedde Urhobo (UPU). O waɗii geɗe mawɗe e nder njuɓɓudi laamu e restoraade tiitoonde Ovie of Agbon, e hitaande 1952. Ɗum ko huunde himmunde ngam tawtoreede suudu mawɓe e nder diiwaan hirnaange leydi Najeriya ɓooyɗo. Ko o yahoowo winndere, o yahrii Orop, Amerik e Ostarali ko fayti e jaŋde e nder golle makko senaateer. Ko o neɗɗo goonɗinɗo, tergal nguurndam e nder parroisse katolik Sacred Heart to Warri. O woni ko e kaɓirgal Murumba barkinaaɗo. Rev. Bishop Lucas Nwaezeapu woni janngoowo maako haa St Thomas’ Ibuzor. Rev Msgr Stephen Umurie, almuudo katolik gadano Urhobo, ko sehil makko no feewi. Sehilaaɓe e ɓesngu M. G. Ejaife' ko sehil e yonta cafroowo Urhobo gadano, Dr F. O. Esiri. Ko kanko woni cafroowo MG keeriiɗo, o toppitii mo e darnde tiiɗnde to suudu safrirdu makko to Cemetery Road Warri nde o heɓi mboros o haa o selli haa o yahi convalesce e ɓiyiiko to Ibadan. Ko debbo makko maayɗo biyeteeɗo Agnes Esiri anndini MG ko debbo biyeteeɗo Cecilia Ejaife. Woɗɓe teskiniiɓe ina njeyaa heen mawɗo Thomas Adogbeji Salubi mo o jokkondiri e mum to UPU e to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Urhobo, kadi ko kanko jeyaa e artuɓe anndude mbaawka makko e jaŋde. Biskop Angalteer biyeteeɗo Arawori e Peter Inweh fof ko kamɓe ngoni jaŋnginooɓe makko. Nguurndam neɗɗo Ko nde o jannginta to Warri, o hawri e debbo makko biyeteeɗo Cecilia Gladys Fischer, ɓiy Emanuwel Edema mo laawol sappo e jeegom Robert Road, Warri. Ɓe ceertii e hitaande 1938. Wade E sahaa kuudetaa konu 1966, hono no heewɓe nii, o fotnoo ko yahde suuɗde e nder wuro. Caggal nde soldateeɓe njiimaandi ndii ndiiwaa e Warri o fotnoo ko woppude golle makko e gardagol e senaa nattii woodde e les njiimaandi konu. O toɗɗaa ko gardiiɗo diiwaan jaŋde e nder nokku Ughelli. Ko nde o woni e ndeeɗoo golle o dañi mboros bonɗo e hitaande 1969, batte hipertension mo o anndaano. O heddii ko e ŋakkeende mawnde e ɓanndu e hakkille, nde joofni golle makko. Caggal nde o waɗi dumunna juutɗo e reentaade e ɓiyiiko to Ibadan o artiraa e hoɗorde makko e hitaande 1971. Caggal ɗuum o maayi e galle makko e lewru marse 1972 tawi omo yahra e duuɓi 60 tan surgeon to Amerik e Clement, jooni maayɗo, kono ko adii ɗuum ko tergal e gollotooɓe laamorgo Lagos, e taaniraaɓe nayo e sahaa maayde makko. O wirnaa ko e wuro makko Okparara to bannge ndiyam. Tuugnorgal n2hmmllfz9zcow8096t3fqzzo0d0vsi 177270 177268 2026-06-29T13:53:31Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1Ref 177270 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''M. G. Ejaife''' (jibinaa ko 1 suwee 1912 – 6 marse 1972) ko ngenndiyanke Urhobo ummoriiɗo Okpara Inland, kadi ko gardiiɗo gadano duɗal jaaɓi haaɗtirde Urhobo mawngal Effurun, Uvwie. O jeyaa ko e ɗiɗo heɓnooɓe njeenaaje bursiiji ummoraade e Urhobo Progress Union e nder duuɓi wolde adunaare ɗimmere. (Keɓoowo goɗɗo oo ko G. N. Igho.) O artii leydi Naajeeriya caggal nde o heɓi B.A. degree to duɗal jaaɓi haaɗtirde Durham e hitaande 1948, ko noon o woniri gadano heɓde dipolom Urhobo. Ndeen o wonti hooreejo sosɗo duɗal jaaɓi haaɗtirde Urhobo, Effurun. O addi Koldaa e tooweeki mum mawki e fannuuji keewɗi. Mr. Ejaife caggal mum golliima e golle keewɗe goɗɗe e nder geɗe Urhobo. Ko kanko woni Senator arano Urhobo, o huuwi bee teddungal nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya wakkati Republique arandeere lesdi Naajeeriya. == Nguurndam gadano == McNeil Gabriel Ejaife jibinaa ko ñalnde 1 lewru juko hitaande 1912, to ɓiɗɗo Utujoh Ejaife mo Okpara e Temienor Akpowhowho mo Eku to Okurekpo to Agon, leñol Urhobo to diiwaan Delta to leydi Najeriya. Okpara Inland ko renndo tawaango e nder diiwaan laamu leydi Ecoppi Fuɗnaange leydi Delta Naajeeriya. Ndee renndo ko iwdi Laamaandi Agbon. O jeyaa ko e banndiraaɓe tato. Mawɗo oo ko debbo. Miñiraaɓe makko ɗiɗo ko Frederick Obodeti Ejaife, awokaa, e Jonson Jakovo Ejaife, cafroowo safaara. Omo jogii kadi miñiraaɓe tato woɗɓe, yumma mum goɗɗo. Gooto e maɓɓe ko James Madedon Ejaife, ko jom mbaydi, hoɗnooɗo to galle Ejaife to Okpara Waterside. O inniraa ko McNeil, ko kapiteen laana Angalteer mo yumma makko waɗdunoo e mum won e njulaagu. Okpara ɓuri wonde ko renndo ndema nde Ejaife woni suka, gese ndema toon ko wayi no yamre, okra e maniyyu ko galleeji e leƴƴi ɓuri remde. Baaba makko ko remoowo golloowo, taaniraaɓe mum fof ko yimɓe tedduɓe no feewi e nder renndo ngo. == Jaŋde e golle == O janngi duɗal Anglican to Okpara, caggal ɗuum o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde jannginooɓe St Andrews Oyo, to diiwaan Oyo. Won e yontaaji makko to St Andrews ko : Dr S Taiwo, gonnooɗo gardiiɗo jaŋde duumiinde e fedde nde ; mawɗo Ajasin, gonnooɗo jaagorgal nder laamu fedde Naajeeriya; Rev Alayande gonnooɗo hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan, Ibadan (sosaa ko ñalnde 31 marse 1913). Caggal nde o heɓi bak makko toon e fuɗɗoode kitaale 1930, o yahi Warri ɗo o janngini to duɗal leslesal CMS haa e darorɗe kitaale 1930. Caggal ɗuum o ummii o fayi Ibuzor to Delta State ɗo o fotnoo jannginde to duɗal jaaɓi haaɗtirde jannginooɓe St Thomas haa o arti Warri e hitaande 1943. E nder oon sahaa o waɗti hakkille makko e jaŋde toownde, o jooɗii o heɓi Matriculation makko to London, hono no inniraa ndeen. E oon sahaa, jaŋde makko tiiɗnde ina anndaa e yimɓe Urhobo, haa teeŋti e mawɗo Mukoro Mowoe. E gardagol cakkitiiɗo oo, peeje ina mbaɗee ngam sosde duɗal hakkundeewal. Sabu mbaawka yiytaa e McNeil Ejaife, o rokkaa bursi ngam janngude caggal leydi. E hitaande 1944 o acci debbo makko e ɓiɓɓe makko worɓe tato yahrooɓe e duuɓi joy, nay e ɗiɗo, o toppitii ɗum jom suudu makko to Warri, o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Fourabay to Siyeraa Leyoon ngam waɗde jaŋde makko leslesre. O heɓi Bachelors makko hakkundeejo e Art Degree caggal lebbi sappo e jeetati caggal ɗuum o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Durham to Angalteer ɗo o heɓi BA e art e hitaande 1948. Nde tawnoo ko kanko woni Urhobo Graduate gadano, o arti e weltaare mawnde e nder renndo Urhobo. Ko mawɗo Onokar Aghoghovia rokki yah-ngartaa ngam yah-ngartaa. Jaɓɓungal ngal waɗi haa saare mawɗo Mukoro Mowoe haa laawol Okere, Warri. Tawaaɓe e oon sahaa ko mawɗo Mowarin, mawɗo James Obahor, mawɗo Akpoteheri Edewor mo laawol Robert Warri. Ejaife e duɗal jaaɓi haaɗtirde Urhobo Nde waktu sosde duɗal hakkundeewal Urhobo yonti o toɗɗaa hooreejo sosɗo. Duɗal ngal fuɗɗii wiyeede ko Duɗal Koolaaɗo kuuɓal Urhobo kono caggal ɗuum ngal wayli innde maggal jooni ngal, ko Koolaaɗo kuuɓal Urhobo. Duɗal ngal fuɗɗii ko e laawol Warri-Sapele Ko famɗi fof feccere kiloomeeteer e laawol Cemetery, woɗɗaani Igbudu, ina fotnoo sara cemetery Warri ɓooyɗo oo. Ko ina tolnoo e sappo e ɗiɗo almuɓɓe ina ngonnoo e oon sahaa. O suɓii ko motto duɗal ngal; « AUT OPTIMUM AUT NIHIL » woni « Ko ɓuri moƴƴude walla ko alaa ko woni ». Ɗiɗi e Almuɓɓe sosɓe ɓee ko Wilfred Obahor e Emanuwel Susu. Hoɗorde hooreejo duɗal ngal ko suudu renndini hooreejo Egboge to Igbudu, sara nokku GKS to laawol Warri – Sapele. Mrs Cecilia Ejaife soodi almuɓɓe nyaamdu fuɗɗam amma mawɗo Akpovegbeta Onokuakpor ɓooyaani toɗɗaama ngam laataago kuugal nyaamdu. Won e jannginooɓe sosɓe ɓee ko mawɗo Daniel Okumagba, jom suudu Omniabus, jom suudu Gordon Ako, e jom suudu George Diejomaoh. Mr A.I. Igho wonti cukko hooreejo duɗal ngal nde o arti e Angalteer e hitaande 1951, o woni ɗiɗaɓo jaŋngoowo Urhobo. O sankii ko duuɓi seeɗa caggal ɗuum. E hitaande 1944 o acci debbo makko e ɓiɓɓe makko worɓe tato yahrooɓe e duuɓi joy, nay e ɗiɗo, o toppitii ɗum jom suudu makko to Warri, o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Fourabay to Siyeraa Leyoon ngam waɗde jaŋde makko leslesre. O heɓi Bachelors makko hakkundeejo e Art Degree caggal lebbi sappo e jeetati caggal ɗuum o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Durham to Angalteer ɗo o heɓi BA e art e hitaande 1948. Nde tawnoo ko kanko woni Urhobo Graduate gadano, o arti e weltaare mawnde e nder renndo Urhobo. Ko mawɗo Onokar Aghoghovia rokki yah-ngartaa ngam yah-ngartaa. Jaɓɓungal ngal waɗi haa saare mawɗo Mukoro Mowoe haa laawol Okere, Warri. Tawaaɓe e oon sahaa ko mawɗo Mowarin, mawɗo James Obahor, mawɗo Akpoteheri Edewor mo laawol Robert Warri. Ejaife e duɗal jaaɓi haaɗtirde Urhobo Nde waktu sosde duɗal hakkundeewal Urhobo yonti o toɗɗaa hooreejo sosɗo. Duɗal ngal fuɗɗii wiyeede ko Duɗal Koolaaɗo kuuɓal Urhobo kono caggal ɗuum ngal wayli innde maggal jooni ngal, ko Koolaaɗo kuuɓal Urhobo. Duɗal ngal fuɗɗii ko e laawol Warri-Sapele Ko famɗi fof feccere kiloomeeteer e laawol Cemetery, woɗɗaani Igbudu, ina fotnoo sara cemetery Warri ɓooyɗo oo. Ko ina tolnoo e sappo e ɗiɗo almuɓɓe ina ngonnoo e oon sahaa. O suɓii ko motto duɗal ngal; « AUT OPTIMUM AUT NIHIL » woni « Ko ɓuri moƴƴude walla ko alaa ko woni ». Ɗiɗi e Almuɓɓe sosɓe ɓee ko Wilfred Obahor e Emanuwel Susu. Hoɗorde hooreejo duɗal ngal ko suudu renndini hooreejo Egboge to Igbudu, sara nokku GKS to laawol Warri – Sapele. Mrs Cecilia Ejaife soodi almuɓɓe nyaamdu fuɗɗam amma mawɗo Akpovegbeta Onokuakpor ɓooyaani toɗɗaama ngam laataago kuugal nyaamdu. Won e jannginooɓe sosɓe ɓee ko mawɗo Daniel Okumagba, jom suudu Omniabus, jom suudu Gordon Ako, e jom suudu George Diejomaoh. Mr A.I. Igho wonti cukko hooreejo duɗal ngal nde o arti e Angalteer e hitaande 1951, o woni ɗiɗaɓo jaŋngoowo Urhobo. O sankii ko duuɓi seeɗa caggal ɗuum. Kampus jooni oo to Effurun udditaa ko e hitaande 1950. Yimɓe almudɓe ɓeydiima gila ndeen. Galle hooreejo duɗal ngal ko galle Ejaife adii hoɗde e hitaande 1957. Galleeji gollotooɓe goɗɗi kadi udditaama e oon sahaa. Cuuɗi ɗii ko yimɓe hono Mr. Samuel Okudu mo caggal mum yalti, caggal ɗuum wonti binnditiiɗo duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan. Porofesoor Tamnuo e Mr Demas Akpoe, Mr Vincent Uvieghara, ngam siftinde tan seeɗa, ina ngondi e gollotooɓe ɓee kadi. MG Ejaife woni hooreejo haa hitaande 1966, hitaande nde konu Naajeeriya waɗi kuudetaa arandeere. E oon sahaa kadi o woniino tergal e Senaa leydi Najeriya nde tawnoo o toɗɗaama e sahaa nde leydi Najeriya heɓi ndimu mum e hitaande 1960. == Neɗɗaagal Ejaife == Ko o jannginoowo o hollirii keewceeral mawngal. O jannginii ɗemngal Engele, binndol Engele, Latin, Hiisawal e sahaaji geɗe leydi. O jannginii e duɗe leslese e hakkundeeje kam e duɗal jaaɓi haaɗtirde jannginooɓe. Galle makko wayi ko no duɗal goɗngal e sukaaɓe makko. O jannginii kadi sukaaɓe sehilaaɓe e banndiraaɓe heewɓe. O woni ko e hirjinde jikkuuji jaŋde moƴƴi. Ndeke, won e sehilaaɓe makko e nder duɗal wuro makko cikkatnoo ko o majjuɗo nde o ƴettata won e leɗɗe ngam ƴeewndaade e nder jaŋde makko nature. Konngol “Korebe” crazy e ɗemngal Urhobo firti ko : “ɓurtu leɗɗe”. O golliima e nder fedde bursiiji diiwaan hirnaange ɓooyɗo leydi Najeriya. O woniino kadi tergal e yiilirde ƴellitaare koperatiif ndeen diiwaan. O woniino jannginoowo yimɓe mawɓe hono mawɗo ñaawirdu Ovie Whiskey, porfeseer Bajah, Demas Akpore Ovie Agbon jooni oo. Ko o dawriyanke jom doole kono jom doole. O woniino e golle no feewi e nder fedde Urhobo (UPU). O waɗii geɗe mawɗe e nder njuɓɓudi laamu e restoraade tiitoonde Ovie of Agbon, e hitaande 1952. Ɗum ko huunde himmunde ngam tawtoreede suudu mawɓe e nder diiwaan hirnaange leydi Najeriya ɓooyɗo. Ko o yahoowo winndere, o yahrii Orop, Amerik e Ostarali ko fayti e jaŋde e nder golle makko senaateer. Ko o neɗɗo goonɗinɗo, tergal nguurndam e nder parroisse katolik Sacred Heart to Warri. O woni ko e kaɓirgal Murumba barkinaaɗo. Rev. Bishop Lucas Nwaezeapu woni janngoowo maako haa St Thomas’ Ibuzor. Rev Msgr Stephen Umurie, almuudo katolik gadano Urhobo, ko sehil makko no feewi. == Sehilaaɓe e ɓesngu == M. G. Ejaife' ko sehil e yonta cafroowo Urhobo gadano, Dr F. O. Esiri. Ko kanko woni cafroowo MG keeriiɗo, o toppitii mo e darnde tiiɗnde to suudu safrirdu makko to Cemetery Road Warri nde o heɓi mboros o haa o selli haa o yahi convalesce e ɓiyiiko to Ibadan. Ko debbo makko maayɗo biyeteeɗo Agnes Esiri anndini MG ko debbo biyeteeɗo Cecilia Ejaife. Woɗɓe teskiniiɓe ina njeyaa heen mawɗo Thomas Adogbeji Salubi mo o jokkondiri e mum to UPU e to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Urhobo, kadi ko kanko jeyaa e artuɓe anndude mbaawka makko e jaŋde. Biskop Angalteer biyeteeɗo Arawori e Peter Inweh fof ko kamɓe ngoni jaŋnginooɓe makko. == Nguurndam neɗɗo == Ko nde o jannginta to Warri, o hawri e debbo makko biyeteeɗo Cecilia Gladys Fischer, ɓiy Emanuwel Edema mo laawol sappo e jeegom Robert Road, Warri. Ɓe ceertii e hitaande 1938. == Wade == E sahaa kuudetaa konu 1966, hono no heewɓe nii, o fotnoo ko yahde suuɗde e nder wuro. Caggal nde soldateeɓe njiimaandi ndii ndiiwaa e Warri o fotnoo ko woppude golle makko e gardagol e senaa nattii woodde e les njiimaandi konu. O toɗɗaa ko gardiiɗo diiwaan jaŋde e nder nokku Ughelli. Ko nde o woni e ndeeɗoo golle o dañi mboros bonɗo e hitaande 1969, batte hipertension mo o anndaano. O heddii ko e ŋakkeende mawnde e ɓanndu e hakkille, nde joofni golle makko. Caggal nde o waɗi dumunna juutɗo e reentaade e ɓiyiiko to Ibadan o artiraa e hoɗorde makko e hitaande 1971. Caggal ɗuum o maayi e galle makko e lewru marse 1972 tawi omo yahra e duuɓi 60 tan surgeon to Amerik e Clement, jooni maayɗo, kono ko adii ɗuum ko tergal e gollotooɓe laamorgo Lagos, e taaniraaɓe nayo e sahaa maayde makko. O wirnaa ko e wuro makko Okparara to bannge ndiyam. == Tuugnorgal == r70d58zbllz7hawr36dlsbd1ecjskws 177310 177270 2026-06-29T19:27:14Z Adamu mc 10501 177310 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''M. G. Ejaife''' (jibinaa ko nyalde go'o 1 lewru suwee hiitande alif 1912 – 6 marse 1972) ko ngenndiyanke Urhobo ummoriiɗo Okpara Inland, kadi ko gardiiɗo gadano duɗal jaaɓi haaɗtirde Urhobo mawngal Effurun, Uvwie. O jeyaa ko e ɗiɗo heɓnooɓe njeenaaje bursiiji ummoraade e Urhobo Progress Union e nder duuɓi wolde adunaare ɗimmere. (Keɓoowo goɗɗo oo ko G. N. Igho.) O artii leydi Naajeeriya caggal nde o heɓi B.A. degree to duɗal jaaɓi haaɗtirde Durham e hitaande 1948, ko noon o woniri gadano heɓde dipolom Urhobo. Ndeen o wonti hooreejo sosɗo duɗal jaaɓi haaɗtirde Urhobo, Effurun. O addi Koldaa e tooweeki mum mawki e fannuuji keewɗi. Mr. Ejaife caggal mum golliima e golle keewɗe goɗɗe e nder geɗe Urhobo. Ko kanko woni Senator arano Urhobo, o huuwi bee teddungal nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya wakkati Republique arandeere lesdi Naajeeriya. == Nguurndam gadano == McNeil Gabriel Ejaife jibinaa ko ñalnde 1 lewru juko hitaande 1912, to ɓiɗɗo Utujoh Ejaife mo Okpara e Temienor Akpowhowho mo Eku to Okurekpo to Agon, leñol Urhobo to diiwaan Delta to leydi Najeriya. Okpara Inland ko renndo tawaango e nder diiwaan laamu leydi Ecoppi Fuɗnaange leydi Delta Naajeeriya. Ndee renndo ko iwdi Laamaandi Agbon. O jeyaa ko e banndiraaɓe tato. Mawɗo oo ko debbo. Miñiraaɓe makko ɗiɗo ko Frederick Obodeti Ejaife, awokaa, e Jonson Jakovo Ejaife, cafroowo safaara. Omo jogii kadi miñiraaɓe tato woɗɓe, yumma mum goɗɗo. Gooto e maɓɓe ko James Madedon Ejaife, ko jom mbaydi, hoɗnooɗo to galle Ejaife to Okpara Waterside. O inniraa ko McNeil, ko kapiteen laana Angalteer mo yumma makko waɗdunoo e mum won e njulaagu. Okpara ɓuri wonde ko renndo ndema nde Ejaife woni suka, gese ndema toon ko wayi no yamre, okra e maniyyu ko galleeji e leƴƴi ɓuri remde. Baaba makko ko remoowo golloowo, taaniraaɓe mum fof ko yimɓe tedduɓe no feewi e nder renndo ngo. == Jaŋde e golle == O janngi duɗal Anglican to Okpara, caggal ɗuum o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde jannginooɓe St Andrews Oyo, to diiwaan Oyo. Won e yontaaji makko to St Andrews ko : Dr S Taiwo, gonnooɗo gardiiɗo jaŋde duumiinde e fedde nde ; mawɗo Ajasin, gonnooɗo jaagorgal nder laamu fedde Naajeeriya; Rev Alayande gonnooɗo hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan, Ibadan (sosaa ko ñalnde 31 marse 1913). Caggal nde o heɓi bak makko toon e fuɗɗoode kitaale 1930, o yahi Warri ɗo o janngini to duɗal leslesal CMS haa e darorɗe kitaale 1930. Caggal ɗuum o ummii o fayi Ibuzor to Delta State ɗo o fotnoo jannginde to duɗal jaaɓi haaɗtirde jannginooɓe St Thomas haa o arti Warri e hitaande 1943. E nder oon sahaa o waɗti hakkille makko e jaŋde toownde, o jooɗii o heɓi Matriculation makko to London, hono no inniraa ndeen. E oon sahaa, jaŋde makko tiiɗnde ina anndaa e yimɓe Urhobo, haa teeŋti e mawɗo Mukoro Mowoe. E gardagol cakkitiiɗo oo, peeje ina mbaɗee ngam sosde duɗal hakkundeewal. Sabu mbaawka yiytaa e McNeil Ejaife, o rokkaa bursi ngam janngude caggal leydi. E hitaande 1944 o acci debbo makko e ɓiɓɓe makko worɓe tato yahrooɓe e duuɓi joy, nay e ɗiɗo, o toppitii ɗum jom suudu makko to Warri, o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Fourabay to Siyeraa Leyoon ngam waɗde jaŋde makko leslesre. O heɓi Bachelors makko hakkundeejo e Art Degree caggal lebbi sappo e jeetati caggal ɗuum o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Durham to Angalteer ɗo o heɓi BA e art e hitaande 1948. Nde tawnoo ko kanko woni Urhobo Graduate gadano, o arti e weltaare mawnde e nder renndo Urhobo. Ko mawɗo Onokar Aghoghovia rokki yah-ngartaa ngam yah-ngartaa. Jaɓɓungal ngal waɗi haa saare mawɗo Mukoro Mowoe haa laawol Okere, Warri. Tawaaɓe e oon sahaa ko mawɗo Mowarin, mawɗo James Obahor, mawɗo Akpoteheri Edewor mo laawol Robert Warri. Ejaife e duɗal jaaɓi haaɗtirde Urhobo Nde waktu sosde duɗal hakkundeewal Urhobo yonti o toɗɗaa hooreejo sosɗo. Duɗal ngal fuɗɗii wiyeede ko Duɗal Koolaaɗo kuuɓal Urhobo kono caggal ɗuum ngal wayli innde maggal jooni ngal, ko Koolaaɗo kuuɓal Urhobo. Duɗal ngal fuɗɗii ko e laawol Warri-Sapele Ko famɗi fof feccere kiloomeeteer e laawol Cemetery, woɗɗaani Igbudu, ina fotnoo sara cemetery Warri ɓooyɗo oo. Ko ina tolnoo e sappo e ɗiɗo almuɓɓe ina ngonnoo e oon sahaa. O suɓii ko motto duɗal ngal; « AUT OPTIMUM AUT NIHIL » woni « Ko ɓuri moƴƴude walla ko alaa ko woni ». Ɗiɗi e Almuɓɓe sosɓe ɓee ko Wilfred Obahor e Emanuwel Susu. Hoɗorde hooreejo duɗal ngal ko suudu renndini hooreejo Egboge to Igbudu, sara nokku GKS to laawol Warri – Sapele. Mrs Cecilia Ejaife soodi almuɓɓe nyaamdu fuɗɗam amma mawɗo Akpovegbeta Onokuakpor ɓooyaani toɗɗaama ngam laataago kuugal nyaamdu. Won e jannginooɓe sosɓe ɓee ko mawɗo Daniel Okumagba, jom suudu Omniabus, jom suudu Gordon Ako, e jom suudu George Diejomaoh. Mr A.I. Igho wonti cukko hooreejo duɗal ngal nde o arti e Angalteer e hitaande 1951, o woni ɗiɗaɓo jaŋngoowo Urhobo. O sankii ko duuɓi seeɗa caggal ɗuum. E hitaande 1944 o acci debbo makko e ɓiɓɓe makko worɓe tato yahrooɓe e duuɓi joy, nay e ɗiɗo, o toppitii ɗum jom suudu makko to Warri, o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Fourabay to Siyeraa Leyoon ngam waɗde jaŋde makko leslesre. O heɓi Bachelors makko hakkundeejo e Art Degree caggal lebbi sappo e jeetati caggal ɗuum o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Durham to Angalteer ɗo o heɓi BA e art e hitaande 1948. Nde tawnoo ko kanko woni Urhobo Graduate gadano, o arti e weltaare mawnde e nder renndo Urhobo. Ko mawɗo Onokar Aghoghovia rokki yah-ngartaa ngam yah-ngartaa. Jaɓɓungal ngal waɗi haa saare mawɗo Mukoro Mowoe haa laawol Okere, Warri. Tawaaɓe e oon sahaa ko mawɗo Mowarin, mawɗo James Obahor, mawɗo Akpoteheri Edewor mo laawol Robert Warri. Ejaife e duɗal jaaɓi haaɗtirde Urhobo Nde waktu sosde duɗal hakkundeewal Urhobo yonti o toɗɗaa hooreejo sosɗo. Duɗal ngal fuɗɗii wiyeede ko Duɗal Koolaaɗo kuuɓal Urhobo kono caggal ɗuum ngal wayli innde maggal jooni ngal, ko Koolaaɗo kuuɓal Urhobo. Duɗal ngal fuɗɗii ko e laawol Warri-Sapele Ko famɗi fof feccere kiloomeeteer e laawol Cemetery, woɗɗaani Igbudu, ina fotnoo sara cemetery Warri ɓooyɗo oo. Ko ina tolnoo e sappo e ɗiɗo almuɓɓe ina ngonnoo e oon sahaa. O suɓii ko motto duɗal ngal; « AUT OPTIMUM AUT NIHIL » woni « Ko ɓuri moƴƴude walla ko alaa ko woni ». Ɗiɗi e Almuɓɓe sosɓe ɓee ko Wilfred Obahor e Emanuwel Susu. Hoɗorde hooreejo duɗal ngal ko suudu renndini hooreejo Egboge to Igbudu, sara nokku GKS to laawol Warri – Sapele. Mrs Cecilia Ejaife soodi almuɓɓe nyaamdu fuɗɗam amma mawɗo Akpovegbeta Onokuakpor ɓooyaani toɗɗaama ngam laataago kuugal nyaamdu. Won e jannginooɓe sosɓe ɓee ko mawɗo Daniel Okumagba, jom suudu Omniabus, jom suudu Gordon Ako, e jom suudu George Diejomaoh. Mr A.I. Igho wonti cukko hooreejo duɗal ngal nde o arti e Angalteer e hitaande 1951, o woni ɗiɗaɓo jaŋngoowo Urhobo. O sankii ko duuɓi seeɗa caggal ɗuum. Kampus jooni oo to Effurun udditaa ko e hitaande 1950. Yimɓe almudɓe ɓeydiima gila ndeen. Galle hooreejo duɗal ngal ko galle Ejaife adii hoɗde e hitaande 1957. Galleeji gollotooɓe goɗɗi kadi udditaama e oon sahaa. Cuuɗi ɗii ko yimɓe hono Mr. Samuel Okudu mo caggal mum yalti, caggal ɗuum wonti binnditiiɗo duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan. Porofesoor Tamnuo e Mr Demas Akpoe, Mr Vincent Uvieghara, ngam siftinde tan seeɗa, ina ngondi e gollotooɓe ɓee kadi. MG Ejaife woni hooreejo haa hitaande 1966, hitaande nde konu Naajeeriya waɗi kuudetaa arandeere. E oon sahaa kadi o woniino tergal e Senaa leydi Najeriya nde tawnoo o toɗɗaama e sahaa nde leydi Najeriya heɓi ndimu mum e hitaande 1960. == Neɗɗaagal Ejaife == Ko o jannginoowo o hollirii keewceeral mawngal. O jannginii ɗemngal Engele, binndol Engele, Latin, Hiisawal e sahaaji geɗe leydi. O jannginii e duɗe leslese e hakkundeeje kam e duɗal jaaɓi haaɗtirde jannginooɓe. Galle makko wayi ko no duɗal goɗngal e sukaaɓe makko. O jannginii kadi sukaaɓe sehilaaɓe e banndiraaɓe heewɓe. O woni ko e hirjinde jikkuuji jaŋde moƴƴi. Ndeke, won e sehilaaɓe makko e nder duɗal wuro makko cikkatnoo ko o majjuɗo nde o ƴettata won e leɗɗe ngam ƴeewndaade e nder jaŋde makko nature. Konngol “Korebe” crazy e ɗemngal Urhobo firti ko : “ɓurtu leɗɗe”. O golliima e nder fedde bursiiji diiwaan hirnaange ɓooyɗo leydi Najeriya. O woniino kadi tergal e yiilirde ƴellitaare koperatiif ndeen diiwaan. O woniino jannginoowo yimɓe mawɓe hono mawɗo ñaawirdu Ovie Whiskey, porfeseer Bajah, Demas Akpore Ovie Agbon jooni oo. Ko o dawriyanke jom doole kono jom doole. O woniino e golle no feewi e nder fedde Urhobo (UPU). O waɗii geɗe mawɗe e nder njuɓɓudi laamu e restoraade tiitoonde Ovie of Agbon, e hitaande 1952. Ɗum ko huunde himmunde ngam tawtoreede suudu mawɓe e nder diiwaan hirnaange leydi Najeriya ɓooyɗo. Ko o yahoowo winndere, o yahrii Orop, Amerik e Ostarali ko fayti e jaŋde e nder golle makko senaateer. Ko o neɗɗo goonɗinɗo, tergal nguurndam e nder parroisse katolik Sacred Heart to Warri. O woni ko e kaɓirgal Murumba barkinaaɗo. Rev. Bishop Lucas Nwaezeapu woni janngoowo maako haa St Thomas’ Ibuzor. Rev Msgr Stephen Umurie, almuudo katolik gadano Urhobo, ko sehil makko no feewi. == Sehilaaɓe e ɓesngu == M. G. Ejaife' ko sehil e yonta cafroowo Urhobo gadano, Dr F. O. Esiri. Ko kanko woni cafroowo MG keeriiɗo, o toppitii mo e darnde tiiɗnde to suudu safrirdu makko to Cemetery Road Warri nde o heɓi mboros o haa o selli haa o yahi convalesce e ɓiyiiko to Ibadan. Ko debbo makko maayɗo biyeteeɗo Agnes Esiri anndini MG ko debbo biyeteeɗo Cecilia Ejaife. Woɗɓe teskiniiɓe ina njeyaa heen mawɗo Thomas Adogbeji Salubi mo o jokkondiri e mum to UPU e to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Urhobo, kadi ko kanko jeyaa e artuɓe anndude mbaawka makko e jaŋde. Biskop Angalteer biyeteeɗo Arawori e Peter Inweh fof ko kamɓe ngoni jaŋnginooɓe makko. == Nguurndam neɗɗo == Ko nde o jannginta to Warri, o hawri e debbo makko biyeteeɗo Cecilia Gladys Fischer, ɓiy Emanuwel Edema mo laawol sappo e jeegom Robert Road, Warri. Ɓe ceertii e hitaande 1938. == Wade == E sahaa kuudetaa konu 1966, hono no heewɓe nii, o fotnoo ko yahde suuɗde e nder wuro. Caggal nde soldateeɓe njiimaandi ndii ndiiwaa e Warri o fotnoo ko woppude golle makko e gardagol e senaa nattii woodde e les njiimaandi konu. O toɗɗaa ko gardiiɗo diiwaan jaŋde e nder nokku Ughelli. Ko nde o woni e ndeeɗoo golle o dañi mboros bonɗo e hitaande 1969, batte hipertension mo o anndaano. O heddii ko e ŋakkeende mawnde e ɓanndu e hakkille, nde joofni golle makko. Caggal nde o waɗi dumunna juutɗo e reentaade e ɓiyiiko to Ibadan o artiraa e hoɗorde makko e hitaande 1971. Caggal ɗuum o maayi e galle makko e lewru marse 1972 tawi omo yahra e duuɓi 60 tan surgeon to Amerik e Clement, jooni maayɗo, kono ko adii ɗuum ko tergal e gollotooɓe laamorgo Lagos, e taaniraaɓe nayo e sahaa maayde makko. O wirnaa ko e wuro makko Okparara to bannge ndiyam. == Tuugnorgal == n2co0ardh4bmtjahvayoggqxhkxms5m 177410 177310 2026-06-30T05:49:13Z Adamu mc 10501 Edit 177410 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''M. G. Ejaife''' (jibinaa ko nyalde go'o 1 lewru suwee hiitande alif 1912 – 6 marse 1972) ko ngenndiyanke Urhobo ummoriiɗo Okpara Inland, kadi ko gardiiɗo gadano duɗal jaaɓi haaɗtirde Urhobo mawngal Effurun, Uvwie. O jeyaa ko e ɗiɗo heɓnooɓe njeenaaje bursiiji ummoraade e Urhobo Progress Union e nder duuɓi wolde adunaare ɗimmere. (Keɓoowo goɗɗo oo ko G. N. Igho.) O artii leydi [[Naajeeriya]] caggal nde o heɓi B.A. degree to duɗal jaaɓi haaɗtirde Durham e hitaande alif 1948, ko noon o woniri gadano heɓde dipolom Urhobo. Ndeen o wonti hooreejo sosɗo duɗal jaaɓi haaɗtirde Urhobo, Effurun. O addi Koldaa e tooweeki mum mawki e fannuuji keewɗi. Mr. Ejaife caggal mum golliima e golle keewɗe goɗɗe e nder geɗe Urhobo. Ko kanko woni Senator arano Urhobo, o huuwi bee teddungal nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya wakkati Republique arandeere lesdi Naajeeriya. == Nguurndam gadano == McNeil Gabriel Ejaife jibinaa ko ñalnde 1 lewru juko hitaande 1912, to ɓiɗɗo Utujoh Ejaife mo Okpara e Temienor Akpowhowho mo Eku to Okurekpo to Agon, leñol Urhobo to diiwaan Delta to leydi Najeriya. Okpara Inland ko renndo tawaango e nder diiwaan laamu leydi Ecoppi Fuɗnaange leydi Delta Naajeeriya. Ndee renndo ko iwdi Laamaandi Agbon. O jeyaa ko e banndiraaɓe tato. Mawɗo oo ko debbo. Miñiraaɓe makko ɗiɗo ko Frederick Obodeti Ejaife, awokaa, e Jonson Jakovo Ejaife, cafroowo safaara. Omo jogii kadi miñiraaɓe tato woɗɓe, yumma mum goɗɗo. Gooto e maɓɓe ko James Madedon Ejaife, ko jom mbaydi, hoɗnooɗo to galle Ejaife to Okpara Waterside. O inniraa ko McNeil, ko kapiteen laana Angalteer mo yumma makko waɗdunoo e mum won e njulaagu. Okpara ɓuri wonde ko renndo ndema nde Ejaife woni suka, gese ndema toon ko wayi no yamre, okra e maniyyu ko galleeji e leƴƴi ɓuri remde. Baaba makko ko remoowo golloowo, taaniraaɓe mum fof ko yimɓe tedduɓe no feewi e nder renndo ngo. == Jaŋde e golle == O janngi duɗal Anglican to Okpara, caggal ɗuum o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde jannginooɓe St Andrews Oyo, to diiwaan Oyo. Won e yontaaji makko to St Andrews ko : Dr S Taiwo, gonnooɗo gardiiɗo jaŋde duumiinde e fedde nde ; mawɗo Ajasin, gonnooɗo jaagorgal nder laamu fedde Naajeeriya; Rev Alayande gonnooɗo hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan, Ibadan (sosaa ko ñalnde 31 marse 1913). Caggal nde o heɓi bak makko toon e fuɗɗoode kitaale 1930, o yahi Warri ɗo o janngini to duɗal leslesal CMS haa e darorɗe kitaale 1930. Caggal ɗuum o ummii o fayi Ibuzor to Delta State ɗo o fotnoo jannginde to duɗal jaaɓi haaɗtirde jannginooɓe St Thomas haa o arti Warri e hitaande 1943. E nder oon sahaa o waɗti hakkille makko e jaŋde toownde, o jooɗii o heɓi Matriculation makko to London, hono no inniraa ndeen. E oon sahaa, jaŋde makko tiiɗnde ina anndaa e yimɓe Urhobo, haa teeŋti e mawɗo Mukoro Mowoe. E gardagol cakkitiiɗo oo, peeje ina mbaɗee ngam sosde duɗal hakkundeewal. Sabu mbaawka yiytaa e McNeil Ejaife, o rokkaa bursi ngam janngude caggal leydi. E hitaande 1944 o acci debbo makko e ɓiɓɓe makko worɓe tato yahrooɓe e duuɓi joy, nay e ɗiɗo, o toppitii ɗum jom suudu makko to Warri, o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Fourabay to Siyeraa Leyoon ngam waɗde jaŋde makko leslesre. O heɓi Bachelors makko hakkundeejo e Art Degree caggal lebbi sappo e jeetati caggal ɗuum o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Durham to Angalteer ɗo o heɓi BA e art e hitaande 1948. Nde tawnoo ko kanko woni Urhobo Graduate gadano, o arti e weltaare mawnde e nder renndo Urhobo. Ko mawɗo Onokar Aghoghovia rokki yah-ngartaa ngam yah-ngartaa. Jaɓɓungal ngal waɗi haa saare mawɗo Mukoro Mowoe haa laawol Okere, Warri. Tawaaɓe e oon sahaa ko mawɗo Mowarin, mawɗo James Obahor, mawɗo Akpoteheri Edewor mo laawol Robert Warri. Ejaife e duɗal jaaɓi haaɗtirde Urhobo Nde waktu sosde duɗal hakkundeewal Urhobo yonti o toɗɗaa hooreejo sosɗo. Duɗal ngal fuɗɗii wiyeede ko Duɗal Koolaaɗo kuuɓal Urhobo kono caggal ɗuum ngal wayli innde maggal jooni ngal, ko Koolaaɗo kuuɓal Urhobo. Duɗal ngal fuɗɗii ko e laawol Warri-Sapele Ko famɗi fof feccere kiloomeeteer e laawol Cemetery, woɗɗaani Igbudu, ina fotnoo sara cemetery Warri ɓooyɗo oo. Ko ina tolnoo e sappo e ɗiɗo almuɓɓe ina ngonnoo e oon sahaa. O suɓii ko motto duɗal ngal; « AUT OPTIMUM AUT NIHIL » woni « Ko ɓuri moƴƴude walla ko alaa ko woni ». Ɗiɗi e Almuɓɓe sosɓe ɓee ko Wilfred Obahor e Emanuwel Susu. Hoɗorde hooreejo duɗal ngal ko suudu renndini hooreejo Egboge to Igbudu, sara nokku GKS to laawol Warri – Sapele. Mrs Cecilia Ejaife soodi almuɓɓe nyaamdu fuɗɗam amma mawɗo Akpovegbeta Onokuakpor ɓooyaani toɗɗaama ngam laataago kuugal nyaamdu. Won e jannginooɓe sosɓe ɓee ko mawɗo Daniel Okumagba, jom suudu Omniabus, jom suudu Gordon Ako, e jom suudu George Diejomaoh. Mr A.I. Igho wonti cukko hooreejo duɗal ngal nde o arti e Angalteer e hitaande 1951, o woni ɗiɗaɓo jaŋngoowo Urhobo. O sankii ko duuɓi seeɗa caggal ɗuum. E hitaande 1944 o acci debbo makko e ɓiɓɓe makko worɓe tato yahrooɓe e duuɓi joy, nay e ɗiɗo, o toppitii ɗum jom suudu makko to Warri, o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Fourabay to Siyeraa Leyoon ngam waɗde jaŋde makko leslesre. O heɓi Bachelors makko hakkundeejo e Art Degree caggal lebbi sappo e jeetati caggal ɗuum o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Durham to Angalteer ɗo o heɓi BA e art e hitaande 1948. Nde tawnoo ko kanko woni Urhobo Graduate gadano, o arti e weltaare mawnde e nder renndo Urhobo. Ko mawɗo Onokar Aghoghovia rokki yah-ngartaa ngam yah-ngartaa. Jaɓɓungal ngal waɗi haa saare mawɗo Mukoro Mowoe haa laawol Okere, Warri. Tawaaɓe e oon sahaa ko mawɗo Mowarin, mawɗo James Obahor, mawɗo Akpoteheri Edewor mo laawol Robert Warri. Ejaife e duɗal jaaɓi haaɗtirde Urhobo Nde waktu sosde duɗal hakkundeewal Urhobo yonti o toɗɗaa hooreejo sosɗo. Duɗal ngal fuɗɗii wiyeede ko Duɗal Koolaaɗo kuuɓal Urhobo kono caggal ɗuum ngal wayli innde maggal jooni ngal, ko Koolaaɗo kuuɓal Urhobo. Duɗal ngal fuɗɗii ko e laawol Warri-Sapele Ko famɗi fof feccere kiloomeeteer e laawol Cemetery, woɗɗaani Igbudu, ina fotnoo sara cemetery Warri ɓooyɗo oo. Ko ina tolnoo e sappo e ɗiɗo almuɓɓe ina ngonnoo e oon sahaa. O suɓii ko motto duɗal ngal; « AUT OPTIMUM AUT NIHIL » woni « Ko ɓuri moƴƴude walla ko alaa ko woni ». Ɗiɗi e Almuɓɓe sosɓe ɓee ko Wilfred Obahor e Emanuwel Susu. Hoɗorde hooreejo duɗal ngal ko suudu renndini hooreejo Egboge to Igbudu, sara nokku GKS to laawol Warri – Sapele. Mrs Cecilia Ejaife soodi almuɓɓe nyaamdu fuɗɗam amma mawɗo Akpovegbeta Onokuakpor ɓooyaani toɗɗaama ngam laataago kuugal nyaamdu. Won e jannginooɓe sosɓe ɓee ko mawɗo Daniel Okumagba, jom suudu Omniabus, jom suudu Gordon Ako, e jom suudu George Diejomaoh. Mr A.I. Igho wonti cukko hooreejo duɗal ngal nde o arti e Angalteer e hitaande 1951, o woni ɗiɗaɓo jaŋngoowo Urhobo. O sankii ko duuɓi seeɗa caggal ɗuum. Kampus jooni oo to Effurun udditaa ko e hitaande 1950. Yimɓe almudɓe ɓeydiima gila ndeen. Galle hooreejo duɗal ngal ko galle Ejaife adii hoɗde e hitaande 1957. Galleeji gollotooɓe goɗɗi kadi udditaama e oon sahaa. Cuuɗi ɗii ko yimɓe hono Mr. Samuel Okudu mo caggal mum yalti, caggal ɗuum wonti binnditiiɗo duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan. Porofesoor Tamnuo e Mr Demas Akpoe, Mr Vincent Uvieghara, ngam siftinde tan seeɗa, ina ngondi e gollotooɓe ɓee kadi. MG Ejaife woni hooreejo haa hitaande 1966, hitaande nde konu Naajeeriya waɗi kuudetaa arandeere. E oon sahaa kadi o woniino tergal e Senaa leydi Najeriya nde tawnoo o toɗɗaama e sahaa nde leydi Najeriya heɓi ndimu mum e hitaande 1960. == Neɗɗaagal Ejaife == Ko o jannginoowo o hollirii keewceeral mawngal. O jannginii ɗemngal Engele, binndol Engele, Latin, Hiisawal e sahaaji geɗe leydi. O jannginii e duɗe leslese e hakkundeeje kam e duɗal jaaɓi haaɗtirde jannginooɓe. Galle makko wayi ko no duɗal goɗngal e sukaaɓe makko. O jannginii kadi sukaaɓe sehilaaɓe e banndiraaɓe heewɓe. O woni ko e hirjinde jikkuuji jaŋde moƴƴi. Ndeke, won e sehilaaɓe makko e nder duɗal wuro makko cikkatnoo ko o majjuɗo nde o ƴettata won e leɗɗe ngam ƴeewndaade e nder jaŋde makko nature. Konngol “Korebe” crazy e ɗemngal Urhobo firti ko : “ɓurtu leɗɗe”. O golliima e nder fedde bursiiji diiwaan hirnaange ɓooyɗo leydi Najeriya. O woniino kadi tergal e yiilirde ƴellitaare koperatiif ndeen diiwaan. O woniino jannginoowo yimɓe mawɓe hono mawɗo ñaawirdu Ovie Whiskey, porfeseer Bajah, Demas Akpore Ovie Agbon jooni oo. Ko o dawriyanke jom doole kono jom doole. O woniino e golle no feewi e nder fedde Urhobo (UPU). O waɗii geɗe mawɗe e nder njuɓɓudi laamu e restoraade tiitoonde Ovie of Agbon, e hitaande 1952. Ɗum ko huunde himmunde ngam tawtoreede suudu mawɓe e nder diiwaan hirnaange leydi Najeriya ɓooyɗo. Ko o yahoowo winndere, o yahrii Orop, Amerik e Ostarali ko fayti e jaŋde e nder golle makko senaateer. Ko o neɗɗo goonɗinɗo, tergal nguurndam e nder parroisse katolik Sacred Heart to Warri. O woni ko e kaɓirgal Murumba barkinaaɗo. Rev. Bishop Lucas Nwaezeapu woni janngoowo maako haa St Thomas’ Ibuzor. Rev Msgr Stephen Umurie, almuudo katolik gadano Urhobo, ko sehil makko no feewi. == Sehilaaɓe e ɓesngu == M. G. Ejaife' ko sehil e yonta cafroowo Urhobo gadano, Dr F. O. Esiri. Ko kanko woni cafroowo MG keeriiɗo, o toppitii mo e darnde tiiɗnde to suudu safrirdu makko to Cemetery Road Warri nde o heɓi mboros o haa o selli haa o yahi convalesce e ɓiyiiko to Ibadan. Ko debbo makko maayɗo biyeteeɗo Agnes Esiri anndini MG ko debbo biyeteeɗo Cecilia Ejaife. Woɗɓe teskiniiɓe ina njeyaa heen mawɗo Thomas Adogbeji Salubi mo o jokkondiri e mum to UPU e to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Urhobo, kadi ko kanko jeyaa e artuɓe anndude mbaawka makko e jaŋde. Biskop Angalteer biyeteeɗo Arawori e Peter Inweh fof ko kamɓe ngoni jaŋnginooɓe makko. == Nguurndam neɗɗo == Ko nde o jannginta to Warri, o hawri e debbo makko biyeteeɗo Cecilia Gladys Fischer, ɓiy Emanuwel Edema mo laawol sappo e jeegom Robert Road, Warri. Ɓe ceertii e hitaande 1938. == Wade == E sahaa kuudetaa konu 1966, hono no heewɓe nii, o fotnoo ko yahde suuɗde e nder wuro. Caggal nde soldateeɓe njiimaandi ndii ndiiwaa e Warri o fotnoo ko woppude golle makko e gardagol e senaa nattii woodde e les njiimaandi konu. O toɗɗaa ko gardiiɗo diiwaan jaŋde e nder nokku Ughelli. Ko nde o woni e ndeeɗoo golle o dañi mboros bonɗo e hitaande 1969, batte hipertension mo o anndaano. O heddii ko e ŋakkeende mawnde e ɓanndu e hakkille, nde joofni golle makko. Caggal nde o waɗi dumunna juutɗo e reentaade e ɓiyiiko to Ibadan o artiraa e hoɗorde makko e hitaande 1971. Caggal ɗuum o maayi e galle makko e lewru marse 1972 tawi omo yahra e duuɓi 60 tan surgeon to Amerik e Clement, jooni maayɗo, kono ko adii ɗuum ko tergal e gollotooɓe laamorgo Lagos, e taaniraaɓe nayo e sahaa maayde makko. O wirnaa ko e wuro makko Okparara to bannge ndiyam. == Tuugnorgal == 0gsheao1ndbk5dr7cw0qw6c8iunrzok Shehu Ahmed 0 42776 177259 2026-06-29T13:47:40Z Hauwa ali umar 8656 Created page with "'''Shehu Ahmed''' ko siyaasaajo Naajeeriya, o laati tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya, o wakiiliijo lesdi Bungudu/Maru nder jiha Zamfara.  O suɓaama e hitaande 2019 e les njiimaandi lannda Demokaraasi yimɓe (PDP). == Tuugnorgal == <references />" 177259 wikitext text/x-wiki '''Shehu Ahmed''' ko siyaasaajo Naajeeriya, o laati tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya, o wakiiliijo lesdi Bungudu/Maru nder jiha Zamfara.  O suɓaama e hitaande 2019 e les njiimaandi lannda Demokaraasi yimɓe (PDP). == Tuugnorgal == <references /> 91ullxjxmh1g7mep21cokn2kwemahgz 177267 177259 2026-06-29T13:51:26Z Hauwa ali umar 8656 177267 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Shehu Ahmed''' ko siyaasaajo Naajeeriya, o laati tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya, o wakiiliijo lesdi Bungudu/Maru nder jiha Zamfara.  O suɓaama e hitaande 2019 e les njiimaandi lannda Demokaraasi yimɓe (PDP).<ref>{{Cite news|last=Sobowale|first=Rasheed|date=2021-07-09|title=List of House of Reps members and their political parties|url=https://www.vanguardngr.com/2021/07/list-of-house-of-reps-members-and-their-political-parties/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-01-07|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite web|title=Candidates - Voter - Validating the Office of the Electorate on Representation|url=https://orderpaper.ng/voter/candidate?id=AHMED-SHEHU-3962|access-date=2025-01-07|website=orderpaper.ng}}</ref><ref>{{Cite web|title=LIST-OF-MEMBERS-ELECT-OF-THE-HOUSE-OF REPRESENTATIVES.FEB_.2023.pdf|url=https://inecnigeria.org/wp-content/uploads/2023/03/LIST-OF-MEMBERS-ELECT-OF-THE-HOUSE-OF-REPRESENTATIVES.FEB_.2023.pdf|website=INEC Nigeria}}</ref><ref>{{Cite web|title=Citizen Science Nigeria|url=https://citizensciencenigeria.org/public-offices/persons/shehu-ahmed|access-date=2025-01-07|website=citizensciencenigeria.org|language=en}}</ref> == Tuugnorgal == <references /> o96mhxtuu49koh4zru0qryqe1h7vnuc Maayo Falémé 0 42777 177261 2026-06-29T13:48:36Z Nnamadee 11577 Created page with "'''Maayo Faléme''' (e farayse: Rivière Falémé) ko maayo wonngo hirnaange Afrik. Falémé ummotoo ko e worgo Gine, ina ilna bannge worgo-fuɗnaange Mali, ina waɗa feccere juutnde e keeri hakkunde Gine e Senegaal. Nde huccita worgo, nde waɗa feccere e keerol hakkunde Mali e Senegaal, hade mayre jokkondirde e Maayo Senegaal 50 km dow wuro wiyeteengo Bakel to Senegaal. == Limtol == Maayo Falémé ina tolnoo e 650 km njuuteendi, ina ɓuuɓna 28 900 km2. Fuɗɗoode mayr..." 177261 wikitext text/x-wiki '''Maayo Faléme''' (e farayse: Rivière Falémé) ko maayo wonngo hirnaange Afrik. Falémé ummotoo ko e worgo Gine, ina ilna bannge worgo-fuɗnaange Mali, ina waɗa feccere juutnde e keeri hakkunde Gine e Senegaal. Nde huccita worgo, nde waɗa feccere e keerol hakkunde Mali e Senegaal, hade mayre jokkondirde e Maayo Senegaal 50 km dow wuro wiyeteengo Bakel to Senegaal. == Limtol == Maayo Falémé ina tolnoo e 650 km njuuteendi, ina ɓuuɓna 28 900 km2. Fuɗɗoode mayre woni ko e bannge worgo tooweeki Fouta Djallon to tooweeki 800 m.[2] Ko ɓuri heewde e toɓooli e dow tule ceene ina mbaɗa hakkunde lewru mee e oktoobar sabu ɓuuɓol Afrik hirnaange. Lewru Aout ko lewru ɓurndu yooɗde. Doggol maayo ngoo ina heewi yontaaji, ko vuri heewde e mum ko e lewru suwee, tawa ina famzi no feewi hakkunde lewru desaambar e lewru suwee. Hakindo vursugol maayo ngoo hitaande kala e nder yontere 1904-1984 ko 6,59 km3.[1] == Mineraal == Ina woodi nokkuuji njamndi e nder leydi Senegaal saraaji hoore ndee maayo. Ko ɓuri jooni ko ɓuuɓri kaŋŋe waɗi e nder wuro Diabougou to Senegaal e sara keeri Mali no feewi.[3] == Tuugnorgal == ljvtemoqe79lbmljb1z1r1fmb43j4a7 177262 177261 2026-06-29T13:48:56Z Nnamadee 11577 177262 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Maayo Faléme''' (e farayse: Rivière Falémé) ko maayo wonngo hirnaange Afrik. Falémé ummotoo ko e worgo Gine, ina ilna bannge worgo-fuɗnaange Mali, ina waɗa feccere juutnde e keeri hakkunde Gine e Senegaal. Nde huccita worgo, nde waɗa feccere e keerol hakkunde Mali e Senegaal, hade mayre jokkondirde e Maayo Senegaal 50 km dow wuro wiyeteengo Bakel to Senegaal. == Limtol == Maayo Falémé ina tolnoo e 650 km njuuteendi, ina ɓuuɓna 28 900 km2. Fuɗɗoode mayre woni ko e bannge worgo tooweeki Fouta Djallon to tooweeki 800 m.[2] Ko ɓuri heewde e toɓooli e dow tule ceene ina mbaɗa hakkunde lewru mee e oktoobar sabu ɓuuɓol Afrik hirnaange. Lewru Aout ko lewru ɓurndu yooɗde. Doggol maayo ngoo ina heewi yontaaji, ko vuri heewde e mum ko e lewru suwee, tawa ina famzi no feewi hakkunde lewru desaambar e lewru suwee. Hakindo vursugol maayo ngoo hitaande kala e nder yontere 1904-1984 ko 6,59 km3.[1] == Mineraal == Ina woodi nokkuuji njamndi e nder leydi Senegaal saraaji hoore ndee maayo. Ko ɓuri jooni ko ɓuuɓri kaŋŋe waɗi e nder wuro Diabougou to Senegaal e sara keeri Mali no feewi.[3] == Tuugnorgal == ozsfgpons349j1lxzpgoq2ou6d0n76t 177263 177262 2026-06-29T13:49:26Z Nnamadee 11577 177263 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Maayo Faléme''' (e farayse: Rivière Falémé) ko maayo wonngo hirnaange Afrik. Falémé ummotoo ko e worgo Gine, ina ilna bannge worgo-fuɗnaange Mali, ina waɗa feccere juutnde e keeri hakkunde Gine e Senegaal. Nde huccita worgo, nde waɗa feccere e keerol hakkunde Mali e Senegaal, hade mayre jokkondirde e Maayo Senegaal 50 km dow wuro wiyeteengo Bakel to Senegaal. == Limtol == Maayo Falémé ina tolnoo e 650 km njuuteendi, ina ɓuuɓna 28 900 km2. Fuɗɗoode mayre woni ko e bannge worgo tooweeki Fouta Djallon to tooweeki 800 m.[2] Ko ɓuri heewde e toɓooli e dow tule ceene ina mbaɗa hakkunde lewru mee e oktoobar sabu ɓuuɓol Afrik hirnaange. Lewru Aout ko lewru ɓurndu yooɗde. Doggol maayo ngoo ina heewi yontaaji, ko vuri heewde e mum ko e lewru suwee, tawa ina famzi no feewi hakkunde lewru desaambar e lewru suwee. Hakindo vursugol maayo ngoo hitaande kala e nder yontere 1904-1984 ko 6,59 km3.<ref>Hydrographic data for Kidira, Sénégal 1930-1983, Unesco International Hydrological Programme, archived from the original on 29 January 2009, retrieved 24 May 2012.</ref> == Mineraal == Ina woodi nokkuuji njamndi e nder leydi Senegaal saraaji hoore ndee maayo. Ko ɓuri jooni ko ɓuuɓri kaŋŋe waɗi e nder wuro Diabougou to Senegaal e sara keeri Mali no feewi.[3] == Tuugnorgal == adi179qk7fw0ng8fxwyblq2c10snguf 177264 177263 2026-06-29T13:50:08Z Nnamadee 11577 177264 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Maayo Faléme''' (e farayse: Rivière Falémé) ko maayo wonngo hirnaange Afrik. Falémé ummotoo ko e worgo Gine, ina ilna bannge worgo-fuɗnaange Mali, ina waɗa feccere juutnde e keeri hakkunde Gine e Senegaal. Nde huccita worgo, nde waɗa feccere e keerol hakkunde Mali e Senegaal, hade mayre jokkondirde e Maayo Senegaal 50 km dow wuro wiyeteengo Bakel to Senegaal. == Limtol == Maayo Falémé ina tolnoo e 650 km njuuteendi, ina ɓuuɓna 28 900 km2. Fuɗɗoode mayre woni ko e bannge worgo tooweeki Fouta Djallon to tooweeki 800 m.[2] Ko ɓuri heewde e toɓooli e dow tule ceene ina mbaɗa hakkunde lewru mee e oktoobar sabu ɓuuɓol Afrik hirnaange. Lewru Aout ko lewru ɓurndu yooɗde. Doggol maayo ngoo ina heewi yontaaji, ko vuri heewde e mum ko e lewru suwee, tawa ina famzi no feewi hakkunde lewru desaambar e lewru suwee. Hakindo vursugol maayo ngoo hitaande kala e nder yontere 1904-1984 ko 6,59 km3.<ref>Hydrographic data for Kidira, Sénégal 1930-1983, Unesco International Hydrological Programme, archived from the original on 29 January 2009, retrieved 24 May 2012.</ref> == Mineraal == Ina woodi nokkuuji njamndi e nder leydi Senegaal saraaji hoore ndee maayo. Ko ɓuri jooni ko ɓuuɓri kaŋŋe waɗi e nder wuro Diabougou to Senegaal e sara keeri Mali no feewi.<ref>"Senegal's rush for gold amid mining dangers (video)". BBC. 27 September 2011.</ref> == Tuugnorgal == muyrszjue307mx5aenbic3k7tgr6ysu 177266 177264 2026-06-29T13:50:40Z Nnamadee 11577 177266 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Maayo Faléme''' (e farayse: Rivière Falémé) ko maayo wonngo hirnaange Afrik. Falémé ummotoo ko e worgo Gine, ina ilna bannge worgo-fuɗnaange Mali, ina waɗa feccere juutnde e keeri hakkunde Gine e Senegaal. Nde huccita worgo, nde waɗa feccere e keerol hakkunde Mali e Senegaal, hade mayre jokkondirde e Maayo Senegaal 50 km dow wuro wiyeteengo Bakel to Senegaal. == Limtol == Maayo Falémé ina tolnoo e 650 km njuuteendi, ina ɓuuɓna 28 900 km2. Fuɗɗoode mayre woni ko e bannge worgo tooweeki Fouta Djallon to tooweeki 800 m.<ref>SENEGAL-HYCOS: Renforcement des capacités nationales et régionales d’observation, transmission et traitement de données pour contribuer au développement durable du bassin du Fleuve Sénégal (Document de projet préliminaire) (PDF) (in French), Système Mondial d’Observation du Cycle Hydrologique (WHYCOS), 2007, p. 4, archived from the original (PDF) on 2013-12-28.</ref> Ko ɓuri heewde e toɓooli e dow tule ceene ina mbaɗa hakkunde lewru mee e oktoobar sabu ɓuuɓol Afrik hirnaange. Lewru Aout ko lewru ɓurndu yooɗde. Doggol maayo ngoo ina heewi yontaaji, ko vuri heewde e mum ko e lewru suwee, tawa ina famzi no feewi hakkunde lewru desaambar e lewru suwee. Hakindo vursugol maayo ngoo hitaande kala e nder yontere 1904-1984 ko 6,59 km3.<ref>Hydrographic data for Kidira, Sénégal 1930-1983, Unesco International Hydrological Programme, archived from the original on 29 January 2009, retrieved 24 May 2012.</ref> == Mineraal == Ina woodi nokkuuji njamndi e nder leydi Senegaal saraaji hoore ndee maayo. Ko ɓuri jooni ko ɓuuɓri kaŋŋe waɗi e nder wuro Diabougou to Senegaal e sara keeri Mali no feewi.<ref>"Senegal's rush for gold amid mining dangers (video)". BBC. 27 September 2011.</ref> == Tuugnorgal == 4ie75u8u43jfvowv9z6x20agykzgh81 177269 177266 2026-06-29T13:52:26Z Nnamadee 11577 177269 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Maayo Faléme''' (e farayse: Rivière Falémé) ko maayo wonngo hirnaange Afrik. Falémé ummotoo ko e worgo Gine, ina ilna bannge worgo-fuɗnaange Mali, ina waɗa feccere juutnde e keeri hakkunde Gine e Senegaal. Nde huccita worgo, nde waɗa feccere e keerol hakkunde Mali e Senegaal, hade mayre jokkondirde e Maayo Senegaal 50 km dow wuro wiyeteengo Bakel to Senegaal. == Limtol == Maayo Falémé ina tolnoo e 650 km njuuteendi, ina ɓuuɓna 28 900 km2. Fuɗɗoode mayre woni ko e bannge worgo tooweeki Fouta Djallon to tooweeki 800 m.<ref>SENEGAL-HYCOS: Renforcement des capacités nationales et régionales d’observation, transmission et traitement de données pour contribuer au développement durable du bassin du Fleuve Sénégal (Document de projet préliminaire) (PDF) (in French), Système Mondial d’Observation du Cycle Hydrologique (WHYCOS), 2007, p. 4, archived from the original (PDF) on 2013-12-28.</ref> Ko ɓuri heewde e toɓooli e dow tule ceene ina mbaɗa hakkunde lewru mee e oktoobar sabu ɓuuɓol Afrik hirnaange. Lewru Aout ko lewru ɓurndu yooɗde. Doggol maayo ngoo ina heewi yontaaji, ko vuri heewde e mum ko e lewru suwee, tawa ina famzi no feewi hakkunde lewru desaambar e lewru suwee. Hakindo vursugol maayo ngoo hitaande kala e nder yontere 1904-1984 ko 6,59 km3.<ref>Hydrographic data for Kidira, Sénégal 1930-1983, Unesco International Hydrological Programme, archived from the original on 29 January 2009, retrieved 24 May 2012.</ref> == Mineraal == Ina woodi nokkuuji njamndi e nder leydi Senegaal saraaji hoore ndee maayo. Ko ɓuri jooni ko ɓuuɓri kaŋŋe waɗi e nder wuro Diabougou to Senegaal e sara keeri Mali no feewi.<ref>"Senegal's rush for gold amid mining dangers (video)". BBC. 27 September 2011.</ref> <gallery> Erzlagerstätten_Faleme.jpg|Iron ore deposits in the Falémé River region of Senegal, 1981. ASC Leiden - F. van der Kraaij Collection - 20 - 048 - Deux hommes font sécher des vêtements lavés sur la rive de la Falémé - Frontière sénégalo-malienne, 1984.tiff|Two men are drying their washed clothes on a bank of the Falémé River at the Mali-Senegal border, 1984. ASC Leiden - F. van der Kraaij Collection - 20 - 049 - Rivière Falémé avec des buissons et des arbres bas - Frontière sénégalo-malienne, 1984.tiff|The Falémé River with bushes on its banks at the Mali-Senegal border, 1984. STS112-E-6197 - View of Senegal.jpg|The Falémé River in Senegal near the Mali border photographed from space by Space Shuttle Mission [[STS-112]], October 2002. Straßenbrücke bei Kidira.jpg|Two young pedestrians cross the road bridge from Mali to Kidira, Senegal. Left the ford in the river Falémé, 2017. </gallery> == Tuugnorgal == 5g720tqupf5r4cesk1p3pbd9yn1smwk Maayo Gammbi 0 42778 177271 2026-06-29T13:54:53Z Nnamadee 11577 Created page with "'''Maayo Gammbi''' (anndiraango Maayo Gambra, Farayse: Fleuve Gambie, Purtugeec: Rio Gâmbia) ko maayo mawngo e nder Afrik hirnaange, ngo dogata ko 1 120 kiloomeeteer (700 mi) gila e ŋoral Fouta Djallon to worgo Gine Bannge bannge hirnaange rewrude e Senegaal e Gammbiya to Atlantik. Ina waawi laana ndiwoowa fotde feccere e ndeen njuuteendi. Maayo ngoo ina jokkondiri no feewi e Gammbi, leydi ɓurndi famɗude e Afrik, ndi jogii feccere les maayo ngoo e daande mum ɗiɗi...." 177271 wikitext text/x-wiki '''Maayo Gammbi''' (anndiraango Maayo Gambra, Farayse: Fleuve Gambie, Purtugeec: Rio Gâmbia) ko maayo mawngo e nder Afrik hirnaange, ngo dogata ko 1 120 kiloomeeteer (700 mi) gila e ŋoral Fouta Djallon to worgo Gine Bannge bannge hirnaange rewrude e Senegaal e Gammbiya to Atlantik. Ina waawi laana ndiwoowa fotde feccere e ndeen njuuteendi. Maayo ngoo ina jokkondiri no feewi e Gammbi, leydi ɓurndi famɗude e Afrik, ndi jogii feccere les maayo ngoo e daande mum ɗiɗi. == Geography == Maayo Gambiya ina tolnoo e 1 120 kiloomeeteer (700 miil) njuuteendi mum. Gila Fouta Djallon, nde rewi ko fuɗnaange-rewo haa nde naati e Diiwaan Tambakuunda Senegaal, nde rewi ko e Parc National du Niokolo Koba, nde hawri e Nieri Ko e Koulountou [fr] nde rewi e ɓulli Barrakunda hade mayre naatde Gammbi to Koina. E oon sahaa, maayo ngoo ina heewi dogde ko bannge worgo, kono e nder ŋorol gonngol e ŋoral ina waɗi ŋoral (oxbows) keewngal, fotde 100 kiloomeeteer (62 mi) ummoraade e hunduko maggal, ina yaaji seeɗa-seeɗa haa ɓura 10 kiloomeeteer (6,2 mi) njaajeendi ɗo ngal hawrata e maayo. === Taƴondiral === Ina waɗi jolɗe keewɗe taƴɗe maayo ngoo. Ko ɓuri mawnude e woɗɗude dow maayo ko Pont Senegambi hakkunde gure Farafenni e Soma to Gammbi. Udditaa e lewru Yarkomaa 2019, ina rokka jokkondiral hakkunde jolɗe laawol mawngol Trans-Gambia to bannge worgo e bannge worgo maayo ngoo. Ina rokka kadi jokkondiral yaawngal wonande kammu Senegaal yahoowo e artude e diiwaan Casamance mo woɗɗaani. Pont oo ina waɗi 1,9 kiloomeeteer (1,2 mi) njuuteendi, ina lomtoo laana ndiwoowa ka meeɗaa hoolkisaade. Tolno ina yoɓee e taƴgol otooji. Ina woodi kadi ponte e nder diiwaan maayo toowngo Gammbi to Basse Santa Su e Fatoto udditaa e lewru oktoobar 2021,[2] kam e ponte to Senegaal to Gouloumbou. Taƴre woɗnde ndee fof ko e laana ndiwoowa, ina heen taƴre adannde hakkunde Banjul e Barra to daande maayo, walla e laana tokoosa. === Bolonguuji === Laabi tokoosi gonɗi e les maayo ngoo ina keewi wiyeede bolongs walla bolons. Ina jeyaa e ɗeen Sami Bolong, peccitiiɗo feccere worgo diiwaan maayo hakkundeejo e diiwaan maayo toowngo, Bintang Bolong peccitiiɗo diiwaan les e diiwaan Coast Hirnaange, kam e nokkuuji ndiyam tokoosi ko wayi no bolongs Sofancama, Jurunku, Kutang, Nianji, e Sandugu.[3] == Tariya == Hoɗɓe e nokkuuji ɓurɗi anndeede e maayo Gammbi ko Jola en, Balante en, Bainuk en, e Manjak en.[4] Ina gasa tawa jiylotooɗo Kartaagin biyeteeɗo Hanno the Navigator yettiima Gammbi e nder njillu mum e teeminannde joyaɓere ko adii jibineede Iisaa.[5] E wiyde daartol haalpulaar en, eggooɓe Mandinkaaɓe heewɓe ummoriiɓe Mali e gardagol Tiramakhan Traore, gooto e senerooji mawɗi Sundiata, ngari e diiwaan hee e teeminannde 14ɓiire. Won e daartiyankooɓe hannde, kono, ina mbiya wonde ko seeɗa e eggiyankooɓe, ko ɓuri heewde e yeeyooɓe jula, e oon sahaa, ardii waylo-waylo renndo-pinal seeɗa-seeɗa feewde e nanondiral e leñol Mandinka ɓurngol toowde e laamu Mali laamiiɗo.[6][7] Ɗee jula mbaɗti Gammbi nokku keeriiɗo e nder njulaagu Afrik hirnaange ɓurngu yaajde, ɗo lamɗam, ƴiye, njamndi, mbaydi, ƴiye, ƴiye, kaŋŋe, jiyaaɓe, leɗɗe e ko nanndi heen ina mbaylanoo haa yettii maayo Niiseer e ko ɓuri ɗum.[8][9] tocmmhiz1ablsmuqx0ohdmjmjcc6gb7 177272 177271 2026-06-29T13:56:23Z Nnamadee 11577 177272 wikitext text/x-wiki '''Maayo Gammbi''' (anndiraango Maayo Gambra, Farayse: Fleuve Gambie, Purtugeec: Rio Gâmbia) ko maayo mawngo e nder Afrik hirnaange, ngo dogata ko 1 120 kiloomeeteer (700 mi) gila e ŋoral Fouta Djallon to worgo Gine Bannge bannge hirnaange rewrude e Senegaal e Gammbiya to Atlantik. Ina waawi laana ndiwoowa fotde feccere e ndeen njuuteendi. Maayo ngoo ina jokkondiri no feewi e Gammbi, leydi ɓurndi famɗude e Afrik, ndi jogii feccere les maayo ngoo e daande mum ɗiɗi. == Geography == Maayo Gambiya ina tolnoo e 1 120 kiloomeeteer (700 miil) njuuteendi mum. Gila Fouta Djallon, nde rewi ko fuɗnaange-rewo haa nde naati e Diiwaan Tambakuunda Senegaal, nde rewi ko e Parc National du Niokolo Koba, nde hawri e Nieri Ko e Koulountou [fr] nde rewi e ɓulli Barrakunda hade mayre naatde Gammbi to Koina. E oon sahaa, maayo ngoo ina heewi dogde ko bannge worgo, kono e nder ŋorol gonngol e ŋoral ina waɗi ŋoral (oxbows) keewngal, fotde 100 kiloomeeteer (62 mi) ummoraade e hunduko maggal, ina yaaji seeɗa-seeɗa haa ɓura 10 kiloomeeteer (6,2 mi) njaajeendi ɗo ngal hawrata e maayo. === Taƴondiral === Ina waɗi jolɗe keewɗe taƴɗe maayo ngoo. Ko ɓuri mawnude e woɗɗude dow maayo ko Pont Senegambi hakkunde gure Farafenni e Soma to Gammbi. Udditaa e lewru Yarkomaa 2019, ina rokka jokkondiral hakkunde jolɗe laawol mawngol Trans-Gambia to bannge worgo e bannge worgo maayo ngoo. Ina rokka kadi jokkondiral yaawngal wonande kammu Senegaal yahoowo e artude e diiwaan Casamance mo woɗɗaani. Pont oo ina waɗi 1,9 kiloomeeteer (1,2 mi) njuuteendi, ina lomtoo laana ndiwoowa ka meeɗaa hoolkisaade. Tolno ina yoɓee e taƴgol otooji. Ina woodi kadi ponte e nder diiwaan maayo toowngo Gammbi to Basse Santa Su e Fatoto udditaa e lewru oktoobar 2021,[2] kam e ponte to Senegaal to Gouloumbou. Taƴre woɗnde ndee fof ko e laana ndiwoowa, ina heen taƴre adannde hakkunde Banjul e Barra to daande maayo, walla e laana tokoosa. === Bolonguuji === Laabi tokoosi gonɗi e les maayo ngoo ina keewi wiyeede bolongs walla bolons. Ina jeyaa e ɗeen Sami Bolong, peccitiiɗo feccere worgo diiwaan maayo hakkundeejo e diiwaan maayo toowngo, Bintang Bolong peccitiiɗo diiwaan les e diiwaan Coast Hirnaange, kam e nokkuuji ndiyam tokoosi ko wayi no bolongs Sofancama, Jurunku, Kutang, Nianji, e Sandugu.[3] == Tariya == Hoɗɓe e nokkuuji ɓurɗi anndeede e maayo Gammbi ko Jola en, Balante en, Bainuk en, e Manjak en.[4] Ina gasa tawa jiylotooɗo Kartaagin biyeteeɗo Hanno the Navigator yettiima Gammbi e nder njillu mum e teeminannde joyaɓere ko adii jibineede Iisaa.[5] E wiyde daartol haalpulaar en, eggooɓe Mandinkaaɓe heewɓe ummoriiɓe Mali e gardagol Tiramakhan Traore, gooto e senerooji mawɗi Sundiata, ngari e diiwaan hee e teeminannde 14ɓiire. Won e daartiyankooɓe hannde, kono, ina mbiya wonde ko seeɗa e eggiyankooɓe, ko ɓuri heewde e yeeyooɓe jula, e oon sahaa, ardii waylo-waylo renndo-pinal seeɗa-seeɗa feewde e nanondiral e leñol Mandinka ɓurngol toowde e laamu Mali laamiiɗo.[6][7] Ɗee jula mbaɗti Gammbi nokku keeriiɗo e nder njulaagu Afrik hirnaange ɓurngu yaajde, ɗo lamɗam, ƴiye, njamndi, mbaydi, ƴiye, ƴiye, kaŋŋe, jiyaaɓe, leɗɗe e ko nanndi heen ina mbaylanoo haa yettii maayo Niiseer e ko ɓuri ɗum.[8][9] Alvise Cadamosto, jiylotooɗo Venezuela golloowo e Purtugeec en, woni Oropnaajo gadano yahde Gammbi e hitaande 1455, o inniri maayo ngoo Gambra walla Cambra. Fuɗɗoode woɗnde ummoraade e oon sahaa ina winnda inɗe ko wayi no Guambea, Guabu, e Gambu (ina gasa tawa ko jillondiral, e oon sahaa walla e daartol caggal ɗuum, innde maayo ngoo e laamu Kaabu).[10] So tawii njulaagu leyɗeele Orop ceertuɗe ina njula e maayo Gammbi fotde teeminanɗe ɗiɗi caggal Cadamosto, ko Duki Kurland e Semigallia adii sosde nokku duumotooɗo, e dow ko ɓe mbiyata duunde St Andrew e hitaande 1651. Caggal nde ɓe keɓi duunde ndee e ɓe mbayli innde mum e ɗemngal Engele vi1r the James1 njiimaandi maayo ngoo e nder teeminannde e feccere aroore ndee.[11] E nder oon yonta, laamlaamuuji gonɗi e maayo Gammbi ina mbaɗnoo Niumi (anndiraaɗo kadi Barra), Niani, Kantora, Jimara, Kiang, Badibu, Fuladu, Tumana, e Wuli, ɗiin fof ina ndokki inɗe mum en e diiwanuuji Gammbi hannde ɗii. Nokkuuji njulaagu mawɗi e dow maayo ngoo walla saraaji mum ina njeyaa heen: Barra, Albreda, Juffure, duunde James (hannde ko nokku ndonu winndere UNESCO), Tendaba, Joar, duunde MacCarthy, Fattatenda, e Sutukoba. Hedde fuɗɗoode teeminannde 18ɓiire, njiylawu Ecoppinaajo biyeteeɗo Mungo Park, yahri ko laabi ɗiɗi dow Gammbi, e laawol mum feewde maayo Niiseer.[12] Koolol Angalteer-Farayse ngol hitaande 1889, limti keeri hakkunde Protectorat Gambie e koloni Senegaal, ko kilooji sappo to fuɗnaange e fuɗnaange maayo haa e nder leydi Yarbutenda (sara Koina hannde oo), e radiis 10km ngam maantinde keeri fuɗnaange wuro ngoo ummoraade e wuro ngo. Ko ɗum waɗi Angalteer ina joginoo maayo ngoo haa ɗo laanaaji diwooje mbaawi yahde. Hay so tawii noon ina yaaji e oon sahaa, keeri ɗi ndarnaa e hitaande 1889 ɗii, gila ndeen, mbaylaaka.[14] == Leɗɗe e kullon ladde == Fauna ndiyam e nder maayo Gammbi ina jokkondiri no feewi e maayo Senegaal, ɗiin ɗiɗi fof ina keewi hawrude e les njiimaandi eko-region gooto ganndiraaɗo Catchments Senegaal-Gammbi. Hay so tawii ngalu leƴƴi ina heewi no feewi, ko leƴƴi tati tan e liɗɗi gooto ngoni e ndeeɗoo ekoregion.[15] Oysters ko rewɓe keɓata ɗum e maayo Gammbi, ɓe kuutoroo ɗum ngam waɗde stew oyster, ko ñaamdu aadaaji e nder ñaamdu Gammbi. == Galle == qmq0x2mom8bwraoile2t89yqi8pmalx 177273 177272 2026-06-29T13:56:55Z Nnamadee 11577 177273 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Maayo Gammbi''' (anndiraango Maayo Gambra, Farayse: Fleuve Gambie, Purtugeec: Rio Gâmbia) ko maayo mawngo e nder Afrik hirnaange, ngo dogata ko 1 120 kiloomeeteer (700 mi) gila e ŋoral Fouta Djallon to worgo Gine Bannge bannge hirnaange rewrude e Senegaal e Gammbiya to Atlantik. Ina waawi laana ndiwoowa fotde feccere e ndeen njuuteendi. Maayo ngoo ina jokkondiri no feewi e Gammbi, leydi ɓurndi famɗude e Afrik, ndi jogii feccere les maayo ngoo e daande mum ɗiɗi. == Geography == Maayo Gambiya ina tolnoo e 1 120 kiloomeeteer (700 miil) njuuteendi mum. Gila Fouta Djallon, nde rewi ko fuɗnaange-rewo haa nde naati e Diiwaan Tambakuunda Senegaal, nde rewi ko e Parc National du Niokolo Koba, nde hawri e Nieri Ko e Koulountou [fr] nde rewi e ɓulli Barrakunda hade mayre naatde Gammbi to Koina. E oon sahaa, maayo ngoo ina heewi dogde ko bannge worgo, kono e nder ŋorol gonngol e ŋoral ina waɗi ŋoral (oxbows) keewngal, fotde 100 kiloomeeteer (62 mi) ummoraade e hunduko maggal, ina yaaji seeɗa-seeɗa haa ɓura 10 kiloomeeteer (6,2 mi) njaajeendi ɗo ngal hawrata e maayo. === Taƴondiral === Ina waɗi jolɗe keewɗe taƴɗe maayo ngoo. Ko ɓuri mawnude e woɗɗude dow maayo ko Pont Senegambi hakkunde gure Farafenni e Soma to Gammbi. Udditaa e lewru Yarkomaa 2019, ina rokka jokkondiral hakkunde jolɗe laawol mawngol Trans-Gambia to bannge worgo e bannge worgo maayo ngoo. Ina rokka kadi jokkondiral yaawngal wonande kammu Senegaal yahoowo e artude e diiwaan Casamance mo woɗɗaani. Pont oo ina waɗi 1,9 kiloomeeteer (1,2 mi) njuuteendi, ina lomtoo laana ndiwoowa ka meeɗaa hoolkisaade. Tolno ina yoɓee e taƴgol otooji. Ina woodi kadi ponte e nder diiwaan maayo toowngo Gammbi to Basse Santa Su e Fatoto udditaa e lewru oktoobar 2021,[2] kam e ponte to Senegaal to Gouloumbou. Taƴre woɗnde ndee fof ko e laana ndiwoowa, ina heen taƴre adannde hakkunde Banjul e Barra to daande maayo, walla e laana tokoosa. === Bolonguuji === Laabi tokoosi gonɗi e les maayo ngoo ina keewi wiyeede bolongs walla bolons. Ina jeyaa e ɗeen Sami Bolong, peccitiiɗo feccere worgo diiwaan maayo hakkundeejo e diiwaan maayo toowngo, Bintang Bolong peccitiiɗo diiwaan les e diiwaan Coast Hirnaange, kam e nokkuuji ndiyam tokoosi ko wayi no bolongs Sofancama, Jurunku, Kutang, Nianji, e Sandugu.[3] == Tariya == Hoɗɓe e nokkuuji ɓurɗi anndeede e maayo Gammbi ko Jola en, Balante en, Bainuk en, e Manjak en.[4] Ina gasa tawa jiylotooɗo Kartaagin biyeteeɗo Hanno the Navigator yettiima Gammbi e nder njillu mum e teeminannde joyaɓere ko adii jibineede Iisaa.[5] E wiyde daartol haalpulaar en, eggooɓe Mandinkaaɓe heewɓe ummoriiɓe Mali e gardagol Tiramakhan Traore, gooto e senerooji mawɗi Sundiata, ngari e diiwaan hee e teeminannde 14ɓiire. Won e daartiyankooɓe hannde, kono, ina mbiya wonde ko seeɗa e eggiyankooɓe, ko ɓuri heewde e yeeyooɓe jula, e oon sahaa, ardii waylo-waylo renndo-pinal seeɗa-seeɗa feewde e nanondiral e leñol Mandinka ɓurngol toowde e laamu Mali laamiiɗo.[6][7] Ɗee jula mbaɗti Gammbi nokku keeriiɗo e nder njulaagu Afrik hirnaange ɓurngu yaajde, ɗo lamɗam, ƴiye, njamndi, mbaydi, ƴiye, ƴiye, kaŋŋe, jiyaaɓe, leɗɗe e ko nanndi heen ina mbaylanoo haa yettii maayo Niiseer e ko ɓuri ɗum.[8][9] Alvise Cadamosto, jiylotooɗo Venezuela golloowo e Purtugeec en, woni Oropnaajo gadano yahde Gammbi e hitaande 1455, o inniri maayo ngoo Gambra walla Cambra. Fuɗɗoode woɗnde ummoraade e oon sahaa ina winnda inɗe ko wayi no Guambea, Guabu, e Gambu (ina gasa tawa ko jillondiral, e oon sahaa walla e daartol caggal ɗuum, innde maayo ngoo e laamu Kaabu).[10] So tawii njulaagu leyɗeele Orop ceertuɗe ina njula e maayo Gammbi fotde teeminanɗe ɗiɗi caggal Cadamosto, ko Duki Kurland e Semigallia adii sosde nokku duumotooɗo, e dow ko ɓe mbiyata duunde St Andrew e hitaande 1651. Caggal nde ɓe keɓi duunde ndee e ɓe mbayli innde mum e ɗemngal Engele vi1r the James1 njiimaandi maayo ngoo e nder teeminannde e feccere aroore ndee.[11] E nder oon yonta, laamlaamuuji gonɗi e maayo Gammbi ina mbaɗnoo Niumi (anndiraaɗo kadi Barra), Niani, Kantora, Jimara, Kiang, Badibu, Fuladu, Tumana, e Wuli, ɗiin fof ina ndokki inɗe mum en e diiwanuuji Gammbi hannde ɗii. Nokkuuji njulaagu mawɗi e dow maayo ngoo walla saraaji mum ina njeyaa heen: Barra, Albreda, Juffure, duunde James (hannde ko nokku ndonu winndere UNESCO), Tendaba, Joar, duunde MacCarthy, Fattatenda, e Sutukoba. Hedde fuɗɗoode teeminannde 18ɓiire, njiylawu Ecoppinaajo biyeteeɗo Mungo Park, yahri ko laabi ɗiɗi dow Gammbi, e laawol mum feewde maayo Niiseer.[12] Koolol Angalteer-Farayse ngol hitaande 1889, limti keeri hakkunde Protectorat Gambie e koloni Senegaal, ko kilooji sappo to fuɗnaange e fuɗnaange maayo haa e nder leydi Yarbutenda (sara Koina hannde oo), e radiis 10km ngam maantinde keeri fuɗnaange wuro ngoo ummoraade e wuro ngo. Ko ɗum waɗi Angalteer ina joginoo maayo ngoo haa ɗo laanaaji diwooje mbaawi yahde. Hay so tawii noon ina yaaji e oon sahaa, keeri ɗi ndarnaa e hitaande 1889 ɗii, gila ndeen, mbaylaaka.[14] == Leɗɗe e kullon ladde == Fauna ndiyam e nder maayo Gammbi ina jokkondiri no feewi e maayo Senegaal, ɗiin ɗiɗi fof ina keewi hawrude e les njiimaandi eko-region gooto ganndiraaɗo Catchments Senegaal-Gammbi. Hay so tawii ngalu leƴƴi ina heewi no feewi, ko leƴƴi tati tan e liɗɗi gooto ngoni e ndeeɗoo ekoregion.[15] Oysters ko rewɓe keɓata ɗum e maayo Gammbi, ɓe kuutoroo ɗum ngam waɗde stew oyster, ko ñaamdu aadaaji e nder ñaamdu Gammbi. == Galle == 79qxwdkl8gioltj9y300y4um8dmxu05 177274 177273 2026-06-29T13:58:03Z Nnamadee 11577 177274 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Maayo Gammbi''' (anndiraango Maayo Gambra, Farayse: Fleuve Gambie, Purtugeec: Rio Gâmbia) ko maayo mawngo e nder Afrik hirnaange, ngo dogata ko 1 120 kiloomeeteer (700 mi) gila e ŋoral Fouta Djallon to worgo Gine Bannge bannge hirnaange rewrude e Senegaal e Gammbiya to Atlantik. Ina waawi laana ndiwoowa fotde feccere e ndeen njuuteendi. Maayo ngoo ina jokkondiri no feewi e Gammbi, leydi ɓurndi famɗude e Afrik, ndi jogii feccere les maayo ngoo e daande mum ɗiɗi. == Geography == Maayo Gambiya ina tolnoo e 1 120 kiloomeeteer (700 miil) njuuteendi mum. Gila Fouta Djallon, nde rewi ko fuɗnaange-rewo haa nde naati e Diiwaan Tambakuunda Senegaal, nde rewi ko e Parc National du Niokolo Koba, nde hawri e Nieri Ko e Koulountou [fr] nde rewi e ɓulli Barrakunda hade mayre naatde Gammbi to Koina. E oon sahaa, maayo ngoo ina heewi dogde ko bannge worgo, kono e nder ŋorol gonngol e ŋoral ina waɗi ŋoral (oxbows) keewngal, fotde 100 kiloomeeteer (62 mi) ummoraade e hunduko maggal, ina yaaji seeɗa-seeɗa haa ɓura 10 kiloomeeteer (6,2 mi) njaajeendi ɗo ngal hawrata e maayo. === Taƴondiral === Ina waɗi jolɗe keewɗe taƴɗe maayo ngoo. Ko ɓuri mawnude e woɗɗude dow maayo ko Pont Senegambi hakkunde gure Farafenni e Soma to Gammbi. Udditaa e lewru Yarkomaa 2019, ina rokka jokkondiral hakkunde jolɗe laawol mawngol Trans-Gambia to bannge worgo e bannge worgo maayo ngoo. Ina rokka kadi jokkondiral yaawngal wonande kammu Senegaal yahoowo e artude e diiwaan Casamance mo woɗɗaani. Pont oo ina waɗi 1,9 kiloomeeteer (1,2 mi) njuuteendi, ina lomtoo laana ndiwoowa ka meeɗaa hoolkisaade. Tolno ina yoɓee e taƴgol otooji. Ina woodi kadi ponte e nder diiwaan maayo toowngo Gammbi to Basse Santa Su e Fatoto udditaa e lewru oktoobar 2021,[2] kam e ponte to Senegaal to Gouloumbou. Taƴre woɗnde ndee fof ko e laana ndiwoowa, ina heen taƴre adannde hakkunde Banjul e Barra to daande maayo, walla e laana tokoosa. === Bolonguuji === Laabi tokoosi gonɗi e les maayo ngoo ina keewi wiyeede bolongs walla bolons. Ina jeyaa e ɗeen Sami Bolong, peccitiiɗo feccere worgo diiwaan maayo hakkundeejo e diiwaan maayo toowngo, Bintang Bolong peccitiiɗo diiwaan les e diiwaan Coast Hirnaange, kam e nokkuuji ndiyam tokoosi ko wayi no bolongs Sofancama, Jurunku, Kutang, Nianji, e Sandugu.[3] == Tariya == Hoɗɓe e nokkuuji ɓurɗi anndeede e maayo Gammbi ko Jola en, Balante en, Bainuk en, e Manjak en.[4] Ina gasa tawa jiylotooɗo Kartaagin biyeteeɗo Hanno the Navigator yettiima Gammbi e nder njillu mum e teeminannde joyaɓere ko adii jibineede Iisaa.[5] E wiyde daartol haalpulaar en, eggooɓe Mandinkaaɓe heewɓe ummoriiɓe Mali e gardagol Tiramakhan Traore, gooto e senerooji mawɗi Sundiata, ngari e diiwaan hee e teeminannde 14ɓiire. Won e daartiyankooɓe hannde, kono, ina mbiya wonde ko seeɗa e eggiyankooɓe, ko ɓuri heewde e yeeyooɓe jula, e oon sahaa, ardii waylo-waylo renndo-pinal seeɗa-seeɗa feewde e nanondiral e leñol Mandinka ɓurngol toowde e laamu Mali laamiiɗo.[6][7] Ɗee jula mbaɗti Gammbi nokku keeriiɗo e nder njulaagu Afrik hirnaange ɓurngu yaajde, ɗo lamɗam, ƴiye, njamndi, mbaydi, ƴiye, ƴiye, kaŋŋe, jiyaaɓe, leɗɗe e ko nanndi heen ina mbaylanoo haa yettii maayo Niiseer e ko ɓuri ɗum.[8][9] Alvise Cadamosto, jiylotooɗo Venezuela golloowo e Purtugeec en, woni Oropnaajo gadano yahde Gammbi e hitaande 1455, o inniri maayo ngoo Gambra walla Cambra. Fuɗɗoode woɗnde ummoraade e oon sahaa ina winnda inɗe ko wayi no Guambea, Guabu, e Gambu (ina gasa tawa ko jillondiral, e oon sahaa walla e daartol caggal ɗuum, innde maayo ngoo e laamu Kaabu).[10] So tawii njulaagu leyɗeele Orop ceertuɗe ina njula e maayo Gammbi fotde teeminanɗe ɗiɗi caggal Cadamosto, ko Duki Kurland e Semigallia adii sosde nokku duumotooɗo, e dow ko ɓe mbiyata duunde St Andrew e hitaande 1651. Caggal nde ɓe keɓi duunde ndee e ɓe mbayli innde mum e ɗemngal Engele vi1r the James1 njiimaandi maayo ngoo e nder teeminannde e feccere aroore ndee.[11] E nder oon yonta, laamlaamuuji gonɗi e maayo Gammbi ina mbaɗnoo Niumi (anndiraaɗo kadi Barra), Niani, Kantora, Jimara, Kiang, Badibu, Fuladu, Tumana, e Wuli, ɗiin fof ina ndokki inɗe mum en e diiwanuuji Gammbi hannde ɗii. Nokkuuji njulaagu mawɗi e dow maayo ngoo walla saraaji mum ina njeyaa heen: Barra, Albreda, Juffure, duunde James (hannde ko nokku ndonu winndere UNESCO), Tendaba, Joar, duunde MacCarthy, Fattatenda, e Sutukoba. Hedde fuɗɗoode teeminannde 18ɓiire, njiylawu Ecoppinaajo biyeteeɗo Mungo Park, yahri ko laabi ɗiɗi dow Gammbi, e laawol mum feewde maayo Niiseer.[12] Koolol Angalteer-Farayse ngol hitaande 1889, limti keeri hakkunde Protectorat Gambie e koloni Senegaal, ko kilooji sappo to fuɗnaange e fuɗnaange maayo haa e nder leydi Yarbutenda (sara Koina hannde oo), e radiis 10km ngam maantinde keeri fuɗnaange wuro ngoo ummoraade e wuro ngo. Ko ɗum waɗi Angalteer ina joginoo maayo ngoo haa ɗo laanaaji diwooje mbaawi yahde. Hay so tawii noon ina yaaji e oon sahaa, keeri ɗi ndarnaa e hitaande 1889 ɗii, gila ndeen, mbaylaaka.[14] == Leɗɗe e kullon ladde == Fauna ndiyam e nder maayo Gammbi ina jokkondiri no feewi e maayo Senegaal, ɗiin ɗiɗi fof ina keewi hawrude e les njiimaandi eko-region gooto ganndiraaɗo Catchments Senegaal-Gammbi. Hay so tawii ngalu leƴƴi ina heewi no feewi, ko leƴƴi tati tan e liɗɗi gooto ngoni e ndeeɗoo ekoregion.[15] Oysters ko rewɓe keɓata ɗum e maayo Gammbi, ɓe kuutoroo ɗum ngam waɗde stew oyster, ko ñaamdu aadaaji e nder ñaamdu Gammbi. == Galle == == Tuugnorgal == nuru496tjipn25465wh8sz2ceysobzf 177277 177274 2026-06-29T13:58:49Z Nnamadee 11577 177277 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Maayo Gammbi''' (anndiraango Maayo Gambra, Farayse: Fleuve Gambie, Purtugeec: Rio Gâmbia) ko maayo mawngo e nder Afrik hirnaange, ngo dogata ko 1 120 kiloomeeteer (700 mi) gila e ŋoral Fouta Djallon to worgo Gine Bannge bannge hirnaange rewrude e Senegaal e Gammbiya to Atlantik. Ina waawi laana ndiwoowa fotde feccere e ndeen njuuteendi. Maayo ngoo ina jokkondiri no feewi e Gammbi, leydi ɓurndi famɗude e Afrik, ndi jogii feccere les maayo ngoo e daande mum ɗiɗi. == Geography == Maayo Gambiya ina tolnoo e 1 120 kiloomeeteer (700 miil) njuuteendi mum. Gila Fouta Djallon, nde rewi ko fuɗnaange-rewo haa nde naati e Diiwaan Tambakuunda Senegaal, nde rewi ko e Parc National du Niokolo Koba, nde hawri e Nieri Ko e Koulountou [fr] nde rewi e ɓulli Barrakunda hade mayre naatde Gammbi to Koina. E oon sahaa, maayo ngoo ina heewi dogde ko bannge worgo, kono e nder ŋorol gonngol e ŋoral ina waɗi ŋoral (oxbows) keewngal, fotde 100 kiloomeeteer (62 mi) ummoraade e hunduko maggal, ina yaaji seeɗa-seeɗa haa ɓura 10 kiloomeeteer (6,2 mi) njaajeendi ɗo ngal hawrata e maayo. === Taƴondiral === Ina waɗi jolɗe keewɗe taƴɗe maayo ngoo. Ko ɓuri mawnude e woɗɗude dow maayo ko Pont Senegambi hakkunde gure Farafenni e Soma to Gammbi. Udditaa e lewru Yarkomaa 2019, ina rokka jokkondiral hakkunde jolɗe laawol mawngol Trans-Gambia to bannge worgo e bannge worgo maayo ngoo. Ina rokka kadi jokkondiral yaawngal wonande kammu Senegaal yahoowo e artude e diiwaan Casamance mo woɗɗaani. Pont oo ina waɗi 1,9 kiloomeeteer (1,2 mi) njuuteendi, ina lomtoo laana ndiwoowa ka meeɗaa hoolkisaade. Tolno ina yoɓee e taƴgol otooji. Ina woodi kadi ponte e nder diiwaan maayo toowngo Gammbi to Basse Santa Su e Fatoto udditaa e lewru oktoobar 2021,[2] kam e ponte to Senegaal to Gouloumbou. Taƴre woɗnde ndee fof ko e laana ndiwoowa, ina heen taƴre adannde hakkunde Banjul e Barra to daande maayo, walla e laana tokoosa. === Bolonguuji === Laabi tokoosi gonɗi e les maayo ngoo ina keewi wiyeede bolongs walla bolons. Ina jeyaa e ɗeen Sami Bolong, peccitiiɗo feccere worgo diiwaan maayo hakkundeejo e diiwaan maayo toowngo, Bintang Bolong peccitiiɗo diiwaan les e diiwaan Coast Hirnaange, kam e nokkuuji ndiyam tokoosi ko wayi no bolongs Sofancama, Jurunku, Kutang, Nianji, e Sandugu.[3] == Tariya == Hoɗɓe e nokkuuji ɓurɗi anndeede e maayo Gammbi ko Jola en, Balante en, Bainuk en, e Manjak en.[4] Ina gasa tawa jiylotooɗo Kartaagin biyeteeɗo Hanno the Navigator yettiima Gammbi e nder njillu mum e teeminannde joyaɓere ko adii jibineede Iisaa.[5] E wiyde daartol haalpulaar en, eggooɓe Mandinkaaɓe heewɓe ummoriiɓe Mali e gardagol Tiramakhan Traore, gooto e senerooji mawɗi Sundiata, ngari e diiwaan hee e teeminannde 14ɓiire. Won e daartiyankooɓe hannde, kono, ina mbiya wonde ko seeɗa e eggiyankooɓe, ko ɓuri heewde e yeeyooɓe jula, e oon sahaa, ardii waylo-waylo renndo-pinal seeɗa-seeɗa feewde e nanondiral e leñol Mandinka ɓurngol toowde e laamu Mali laamiiɗo.[6][7] Ɗee jula mbaɗti Gammbi nokku keeriiɗo e nder njulaagu Afrik hirnaange ɓurngu yaajde, ɗo lamɗam, ƴiye, njamndi, mbaydi, ƴiye, ƴiye, kaŋŋe, jiyaaɓe, leɗɗe e ko nanndi heen ina mbaylanoo haa yettii maayo Niiseer e ko ɓuri ɗum.[8][9] Alvise Cadamosto, jiylotooɗo Venezuela golloowo e Purtugeec en, woni Oropnaajo gadano yahde Gammbi e hitaande 1455, o inniri maayo ngoo Gambra walla Cambra. Fuɗɗoode woɗnde ummoraade e oon sahaa ina winnda inɗe ko wayi no Guambea, Guabu, e Gambu (ina gasa tawa ko jillondiral, e oon sahaa walla e daartol caggal ɗuum, innde maayo ngoo e laamu Kaabu).[10] So tawii njulaagu leyɗeele Orop ceertuɗe ina njula e maayo Gammbi fotde teeminanɗe ɗiɗi caggal Cadamosto, ko Duki Kurland e Semigallia adii sosde nokku duumotooɗo, e dow ko ɓe mbiyata duunde St Andrew e hitaande 1651. Caggal nde ɓe keɓi duunde ndee e ɓe mbayli innde mum e ɗemngal Engele vi1r the James1 njiimaandi maayo ngoo e nder teeminannde e feccere aroore ndee.[11] E nder oon yonta, laamlaamuuji gonɗi e maayo Gammbi ina mbaɗnoo Niumi (anndiraaɗo kadi Barra), Niani, Kantora, Jimara, Kiang, Badibu, Fuladu, Tumana, e Wuli, ɗiin fof ina ndokki inɗe mum en e diiwanuuji Gammbi hannde ɗii. Nokkuuji njulaagu mawɗi e dow maayo ngoo walla saraaji mum ina njeyaa heen: Barra, Albreda, Juffure, duunde James (hannde ko nokku ndonu winndere UNESCO), Tendaba, Joar, duunde MacCarthy, Fattatenda, e Sutukoba. Hedde fuɗɗoode teeminannde 18ɓiire, njiylawu Ecoppinaajo biyeteeɗo Mungo Park, yahri ko laabi ɗiɗi dow Gammbi, e laawol mum feewde maayo Niiseer.[12] Koolol Angalteer-Farayse ngol hitaande 1889, limti keeri hakkunde Protectorat Gambie e koloni Senegaal, ko kilooji sappo to fuɗnaange e fuɗnaange maayo haa e nder leydi Yarbutenda (sara Koina hannde oo), e radiis 10km ngam maantinde keeri fuɗnaange wuro ngoo ummoraade e wuro ngo. Ko ɗum waɗi Angalteer ina joginoo maayo ngoo haa ɗo laanaaji diwooje mbaawi yahde. Hay so tawii noon ina yaaji e oon sahaa, keeri ɗi ndarnaa e hitaande 1889 ɗii, gila ndeen, mbaylaaka.[14] == Leɗɗe e kullon ladde == Fauna ndiyam e nder maayo Gammbi ina jokkondiri no feewi e maayo Senegaal, ɗiin ɗiɗi fof ina keewi hawrude e les njiimaandi eko-region gooto ganndiraaɗo Catchments Senegaal-Gammbi. Hay so tawii ngalu leƴƴi ina heewi no feewi, ko leƴƴi tati tan e liɗɗi gooto ngoni e ndeeɗoo ekoregion.[15] Oysters ko rewɓe keɓata ɗum e maayo Gammbi, ɓe kuutoroo ɗum ngam waɗde stew oyster, ko ñaamdu aadaaji e nder ñaamdu Gammbi. == Galle == <gallery mode=packed heights= style="text-align:left"> File:Map of the River Gambra (now the Gambia) 1732.JPG|Map of the River Gambra (now the Gambia) 1732 File:Gambia satellite fires.jpeg|The western portion of the Gambia River, seen from space. The line shows the border of The Gambia. File:RiverGambia_Janjanbureh_20190122_Upstream.jpg|Upstream view of the river, near [[Janjanbureh Island]] File:RiverGambia_Janjanbureh_20190122_Riverbank.jpg|Bank of the river, near Janjanbureh File:RiverGambia_Janjanbureh_20190122_Ferry.jpg|Ferry crossing of the river, at Janjanbureh </gallery> == Tuugnorgal == hbqjrs0xybjt1nwl89we6fl76mzwetj 177279 177277 2026-06-29T14:00:03Z Nnamadee 11577 177279 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Maayo Gammbi''' (anndiraango Maayo Gambra, Farayse: Fleuve Gambie, Purtugeec: Rio Gâmbia) ko maayo mawngo e nder Afrik hirnaange, ngo dogata ko 1 120 kiloomeeteer (700 mi) gila e ŋoral Fouta Djallon to worgo Gine Bannge bannge hirnaange rewrude e Senegaal e Gammbiya to Atlantik. Ina waawi laana ndiwoowa fotde feccere e ndeen njuuteendi. Maayo ngoo ina jokkondiri no feewi e Gammbi, leydi ɓurndi famɗude e Afrik, ndi jogii feccere les maayo ngoo e daande mum ɗiɗi. == Geography == Maayo Gambiya ina tolnoo e 1 120 kiloomeeteer (700 miil) njuuteendi mum. Gila Fouta Djallon, nde rewi ko fuɗnaange-rewo haa nde naati e Diiwaan Tambakuunda Senegaal, nde rewi ko e Parc National du Niokolo Koba, nde hawri e Nieri Ko e Koulountou [fr] nde rewi e ɓulli Barrakunda hade mayre naatde Gammbi to Koina. E oon sahaa, maayo ngoo ina heewi dogde ko bannge worgo, kono e nder ŋorol gonngol e ŋoral ina waɗi ŋoral (oxbows) keewngal, fotde 100 kiloomeeteer (62 mi) ummoraade e hunduko maggal, ina yaaji seeɗa-seeɗa haa ɓura 10 kiloomeeteer (6,2 mi) njaajeendi ɗo ngal hawrata e maayo. === Taƴondiral === Ina waɗi jolɗe keewɗe taƴɗe maayo ngoo. Ko ɓuri mawnude e woɗɗude dow maayo ko Pont Senegambi hakkunde gure Farafenni e Soma to Gammbi. Udditaa e lewru Yarkomaa 2019, ina rokka jokkondiral hakkunde jolɗe laawol mawngol Trans-Gambia to bannge worgo e bannge worgo maayo ngoo. Ina rokka kadi jokkondiral yaawngal wonande kammu Senegaal yahoowo e artude e diiwaan Casamance mo woɗɗaani. Pont oo ina waɗi 1,9 kiloomeeteer (1,2 mi) njuuteendi, ina lomtoo laana ndiwoowa ka meeɗaa hoolkisaade. Tolno ina yoɓee e taƴgol otooji. Ina woodi kadi ponte e nder diiwaan maayo toowngo Gammbi to Basse Santa Su e Fatoto udditaa e lewru oktoobar 2021,[2] kam e ponte to Senegaal to Gouloumbou. Taƴre woɗnde ndee fof ko e laana ndiwoowa, ina heen taƴre adannde hakkunde Banjul e Barra to daande maayo, walla e laana tokoosa. === Bolonguuji === Laabi tokoosi gonɗi e les maayo ngoo ina keewi wiyeede bolongs walla bolons. Ina jeyaa e ɗeen Sami Bolong, peccitiiɗo feccere worgo diiwaan maayo hakkundeejo e diiwaan maayo toowngo, Bintang Bolong peccitiiɗo diiwaan les e diiwaan Coast Hirnaange, kam e nokkuuji ndiyam tokoosi ko wayi no bolongs Sofancama, Jurunku, Kutang, Nianji, e Sandugu.[3] == Tariya == Hoɗɓe e nokkuuji ɓurɗi anndeede e maayo Gammbi ko Jola en, Balante en, Bainuk en, e Manjak en.[4] Ina gasa tawa jiylotooɗo Kartaagin biyeteeɗo Hanno the Navigator yettiima Gammbi e nder njillu mum e teeminannde joyaɓere ko adii jibineede Iisaa.[5] E wiyde daartol haalpulaar en, eggooɓe Mandinkaaɓe heewɓe ummoriiɓe Mali e gardagol Tiramakhan Traore, gooto e senerooji mawɗi Sundiata, ngari e diiwaan hee e teeminannde 14ɓiire. Won e daartiyankooɓe hannde, kono, ina mbiya wonde ko seeɗa e eggiyankooɓe, ko ɓuri heewde e yeeyooɓe jula, e oon sahaa, ardii waylo-waylo renndo-pinal seeɗa-seeɗa feewde e nanondiral e leñol Mandinka ɓurngol toowde e laamu Mali laamiiɗo.[6][7] Ɗee jula mbaɗti Gammbi nokku keeriiɗo e nder njulaagu Afrik hirnaange ɓurngu yaajde, ɗo lamɗam, ƴiye, njamndi, mbaydi, ƴiye, ƴiye, kaŋŋe, jiyaaɓe, leɗɗe e ko nanndi heen ina mbaylanoo haa yettii maayo Niiseer e ko ɓuri ɗum.[8][9] Alvise Cadamosto, jiylotooɗo Venezuela golloowo e Purtugeec en, woni Oropnaajo gadano yahde Gammbi e hitaande 1455, o inniri maayo ngoo Gambra walla Cambra. Fuɗɗoode woɗnde ummoraade e oon sahaa ina winnda inɗe ko wayi no Guambea, Guabu, e Gambu (ina gasa tawa ko jillondiral, e oon sahaa walla e daartol caggal ɗuum, innde maayo ngoo e laamu Kaabu).[10] So tawii njulaagu leyɗeele Orop ceertuɗe ina njula e maayo Gammbi fotde teeminanɗe ɗiɗi caggal Cadamosto, ko Duki Kurland e Semigallia adii sosde nokku duumotooɗo, e dow ko ɓe mbiyata duunde St Andrew e hitaande 1651. Caggal nde ɓe keɓi duunde ndee e ɓe mbayli innde mum e ɗemngal Engele vi1r the James1 njiimaandi maayo ngoo e nder teeminannde e feccere aroore ndee.[11] E nder oon yonta, laamlaamuuji gonɗi e maayo Gammbi ina mbaɗnoo Niumi (anndiraaɗo kadi Barra), Niani, Kantora, Jimara, Kiang, Badibu, Fuladu, Tumana, e Wuli, ɗiin fof ina ndokki inɗe mum en e diiwanuuji Gammbi hannde ɗii. Nokkuuji njulaagu mawɗi e dow maayo ngoo walla saraaji mum ina njeyaa heen: Barra, Albreda, Juffure, duunde James (hannde ko nokku ndonu winndere UNESCO), Tendaba, Joar, duunde MacCarthy, Fattatenda, e Sutukoba. Hedde fuɗɗoode teeminannde 18ɓiire, njiylawu Ecoppinaajo biyeteeɗo Mungo Park, yahri ko laabi ɗiɗi dow Gammbi, e laawol mum feewde maayo Niiseer.[12] Koolol Angalteer-Farayse ngol hitaande 1889, limti keeri hakkunde Protectorat Gambie e koloni Senegaal, ko kilooji sappo to fuɗnaange e fuɗnaange maayo haa e nder leydi Yarbutenda (sara Koina hannde oo), e radiis 10km ngam maantinde keeri fuɗnaange wuro ngoo ummoraade e wuro ngo. Ko ɗum waɗi Angalteer ina joginoo maayo ngoo haa ɗo laanaaji diwooje mbaawi yahde. Hay so tawii noon ina yaaji e oon sahaa, keeri ɗi ndarnaa e hitaande 1889 ɗii, gila ndeen, mbaylaaka.[14] == Leɗɗe e kullon ladde == Fauna ndiyam e nder maayo Gammbi ina jokkondiri no feewi e maayo Senegaal, ɗiin ɗiɗi fof ina keewi hawrude e les njiimaandi eko-region gooto ganndiraaɗo Catchments Senegaal-Gammbi. Hay so tawii ngalu leƴƴi ina heewi no feewi, ko leƴƴi tati tan e liɗɗi gooto ngoni e ndeeɗoo ekoregion.<ref>"509: Senegal – Gambia". Freshwater Ecoregions of the World. Archived from the original on 30 October 2016. Retrieved 30 October 2016.</ref> Oysters ko rewɓe keɓata ɗum e maayo Gammbi, ɓe kuutoroo ɗum ngam waɗde stew oyster, ko ñaamdu aadaaji e nder ñaamdu Gammbi. == Galle == <gallery mode=packed heights= style="text-align:left"> File:Map of the River Gambra (now the Gambia) 1732.JPG|Map of the River Gambra (now the Gambia) 1732 File:Gambia satellite fires.jpeg|The western portion of the Gambia River, seen from space. The line shows the border of The Gambia. File:RiverGambia_Janjanbureh_20190122_Upstream.jpg|Upstream view of the river, near [[Janjanbureh Island]] File:RiverGambia_Janjanbureh_20190122_Riverbank.jpg|Bank of the river, near Janjanbureh File:RiverGambia_Janjanbureh_20190122_Ferry.jpg|Ferry crossing of the river, at Janjanbureh </gallery> == Tuugnorgal == knqmons4o4b2d2ugpr4xjti6baqz6hq Adegboyega Edun 0 42779 177275 2026-06-29T13:58:23Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1Ref 177275 wikitext text/x-wiki Adegboyega Edun // c (jibinaa ko Yaakuub Henrison Samuwel; 22 sulyee 1860 – c.1925) ko jaagorgal Egba. O woniino binndoowo laamu Egba United, fedde politik Yoruba en e jamaanu koloñaal. Ngendam A Saro, Edun jibinaa ko to Siyeraa Leyoon ñalnde alet 22 lewru juko hitaande 1860, e jibnaaɓe Egba. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde diine Richmond, to Angalteer, o heɓi bak makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Londres e hitaande 1887, ɗo o waɗtaa e diɗɗal gadanal. Ko o ganndo jom hakkille no feewi, caggal nde o heɓi bak makko o fuɗɗii golloraade ko o pastoor e jannginoowo. O toɗɗaa ko jaagorde e nder Egliis Methodist. Tuggi 1893 haa 1902, ko kanko woni hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde Wesleyan Boy’s, to Lagos. Golle makko e nder laamu e oo sahaa addani mo yetteede e guwerneer koloñaal Lagos, hono Sir William Macgregor. Ñalnde 24 abriil 1902, Edun woppi golle ekkol sabu o rokkaama golle binndoowo laamu Egba (walla E.U.G.). Edun lomtii William Alfred Allen, binndoowo gadano laamu Egba dentuɗo mo guwerneer Henry Mccallum toɗɗii e lewru Yarkomaa 1898. Edun woppi innde mum Engele (Jacob Henryson Samuel) e hitaande 1904, o ƴetti innde taaniraaɓe Adegboyega Edun. Ko E.U.G. sosaa ko e batte kuulal ngal Sir Henry Mccallum ƴetti e hitaande 1897 mo wonnoo guwerneer koloñaal Lagos gila 1897 haa 1899. Guwerneer Mccallum lomtii ɗum ko guwerneer Macgregor gila 1899 haa 1902 (Ref: "Lagos Administrators" wonnoo ko guwerneer keso leydi Angalteer ndeen wiyetee ko “Diiso Ngenndiijo”. Ɗumɗoon noon ko maande ƴellitaare elite jannguɗo e nder Egbaland, mo Edun jeyaa. Won e yonta Edun ko C. B. Moore (Kaalis), J. Martin, e Rev. E ummital E.U.G., Ogboni en nattii nafoore mum en politik. Ko E.U.G. woni jooni ko e wasiyaade Alake Egbaland e yuɓɓinde golle mum. E lewru mee hitaande 1904, Edun yahdi e Alake, hono Oba Gbadebo, fayde Angalteer ngam njillu to laamɗo Eduar VII. Ko ngol woni go’o ko kala laamɗo Yoruba ina waɗa njillu dowla to Angalteer. E hitaande 1913, Edun ardii delegaasiyoŋ Naajeeriya Hoɗɓe to Angalteer ngam haalaaji jowitiiɗi e jeyi leydi. Ko adii fof, hollitaama e hitaande 1921 wonde ina woodi dalillaaji moƴƴi ngam seppude yimɓe luulndiiɓe jeyi Dowlaaji leydi ndii.Edun ina wallitnoo jokkondiral moƴƴal hakkunde njulaagu ɓaleeɓe e leñol Egba, kadi ko kanko woni sabaabu keso njuɓɓudi laamu e siwil en e nder leydi ndii. Duuɓi makko e laamu ɗii, ngalaa luural, sibu maayde mawɗo Ponlade mo Ijemo nde o woni e juuɗe laamu makko, addani noddaali - ko ɓuri heewde e Ijemo en - ngam Edun woppu laamu. Feere siwil nde waɗi ɗum addani Abeokuta naatde e Koloni e Protektorat Nijeer ko juuti caggal ɗuum. Edun dañii ɗeen hennduuji tawa alaa ko bonnata ɗum. O yalti laamu caggal nde o naati laamu, o waɗi duuɓi makko cakkitiiɗi ɗii ko e retireede deeƴɗo. O sankii ko hedde 1925. Baɗte Ko ɗeeɗoo geɗe keɓi e sahaa nde o woni Sekreter E.U.G. : 1902 : Sosde gollorɗe Oropnaaɓe to nokku Ibara to Abeokuta. 1903 : Udditgol pont Sokori, woni pont gadano e mbaydi mum. 1904 : Yalti tonngoode adannde E.U.G. Gazette e lewru feebariyee. 1904 : Sosde polis laamu Egba. 1908 : Sosde Duɗal Jaŋde Abeokuta. 1908 : Sosde E.U.G. suudu lekki. 1914 : Udditgol golle ndiyam Abeokuta, baɗnooɗe mumtugol mborosaaji e ñawuuji goɗɗi gonɗi e ndiyam e nder leydi ndii, ngam nafoore yimɓe fof. Ñalnde 6 oktoobar 1913, o teddinaa e leñol makko sabu golle makko juutɗe e nder E.U.G. nde o rokkaa Double Albert Gold Chain mo diisnondiral e ŋarɗugol asliwal seeɗa, e golle native, pendant mum ko nate junngo neɗɗo jogiiɗo pentol e nder golle binndol ; huunde ndee fof ina fawii e dow ŋoral, ina winndaa heen ko wayi no: "Souvenir. A. Edun, Gov. Sec., E.U.G., 1912." Iwdiiji Winndannde mawnde: Galle Edun Iwdi teddundi e yontaaji jooni ko Chief Wale Edun, gonnooɗo jaagorgal kaalis e jaagorgal jokkondiral faggudu e nder laamu Tinubu. Iwdi goɗɗo teskiindi ko weltinoowo e yeewtanoowo tele Denrele Edun. Tuugnorgal m1akhic1vz0b11jk474mepci1zjo074 177278 177275 2026-06-29T13:59:48Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1Ref 177278 wikitext text/x-wiki {{Databox}} Adegboyega Edun // c (jibinaa ko Yaakuub Henrison Samuwel; 22 sulyee 1860 – c.1925) ko jaagorgal Egba. O woniino binndoowo laamu Egba United, fedde politik Yoruba en e jamaanu koloñaal. Ngendam A Saro, Edun jibinaa ko to Siyeraa Leyoon ñalnde alet 22 lewru juko hitaande 1860, e jibnaaɓe Egba. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde diine Richmond, to Angalteer, o heɓi bak makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Londres e hitaande 1887, ɗo o waɗtaa e diɗɗal gadanal. Ko o ganndo jom hakkille no feewi, caggal nde o heɓi bak makko o fuɗɗii golloraade ko o pastoor e jannginoowo. O toɗɗaa ko jaagorde e nder Egliis Methodist. Tuggi 1893 haa 1902, ko kanko woni hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde Wesleyan Boy’s, to Lagos. Golle makko e nder laamu e oo sahaa addani mo yetteede e guwerneer koloñaal Lagos, hono Sir William Macgregor. Ñalnde 24 abriil 1902, Edun woppi golle ekkol sabu o rokkaama golle binndoowo laamu Egba (walla E.U.G.). Edun lomtii William Alfred Allen, binndoowo gadano laamu Egba dentuɗo mo guwerneer Henry Mccallum toɗɗii e lewru Yarkomaa 1898. Edun woppi innde mum Engele (Jacob Henryson Samuel) e hitaande 1904, o ƴetti innde taaniraaɓe Adegboyega Edun. Ko E.U.G. sosaa ko e batte kuulal ngal Sir Henry Mccallum ƴetti e hitaande 1897 mo wonnoo guwerneer koloñaal Lagos gila 1897 haa 1899. Guwerneer Mccallum lomtii ɗum ko guwerneer Macgregor gila 1899 haa 1902 (Ref: "Lagos Administrators" wonnoo ko guwerneer keso leydi Angalteer ndeen wiyetee ko “Diiso Ngenndiijo”. Ɗumɗoon noon ko maande ƴellitaare elite jannguɗo e nder Egbaland, mo Edun jeyaa. Won e yonta Edun ko C. B. Moore (Kaalis), J. Martin, e Rev. E ummital E.U.G., Ogboni en nattii nafoore mum en politik. Ko E.U.G. woni jooni ko e wasiyaade Alake Egbaland e yuɓɓinde golle mum. E lewru mee hitaande 1904, Edun yahdi e Alake, hono Oba Gbadebo, fayde Angalteer ngam njillu to laamɗo Eduar VII. Ko ngol woni go’o ko kala laamɗo Yoruba ina waɗa njillu dowla to Angalteer. E hitaande 1913, Edun ardii delegaasiyoŋ Naajeeriya Hoɗɓe to Angalteer ngam haalaaji jowitiiɗi e jeyi leydi. Ko adii fof, hollitaama e hitaande 1921 wonde ina woodi dalillaaji moƴƴi ngam seppude yimɓe luulndiiɓe jeyi Dowlaaji leydi ndii.Edun ina wallitnoo jokkondiral moƴƴal hakkunde njulaagu ɓaleeɓe e leñol Egba, kadi ko kanko woni sabaabu keso njuɓɓudi laamu e siwil en e nder leydi ndii. Duuɓi makko e laamu ɗii, ngalaa luural, sibu maayde mawɗo Ponlade mo Ijemo nde o woni e juuɗe laamu makko, addani noddaali - ko ɓuri heewde e Ijemo en - ngam Edun woppu laamu. Feere siwil nde waɗi ɗum addani Abeokuta naatde e Koloni e Protektorat Nijeer ko juuti caggal ɗuum. Edun dañii ɗeen hennduuji tawa alaa ko bonnata ɗum. O yalti laamu caggal nde o naati laamu, o waɗi duuɓi makko cakkitiiɗi ɗii ko e retireede deeƴɗo. O sankii ko hedde 1925. Baɗte Ko ɗeeɗoo geɗe keɓi e sahaa nde o woni Sekreter E.U.G. : 1902 : Sosde gollorɗe Oropnaaɓe to nokku Ibara to Abeokuta. 1903 : Udditgol pont Sokori, woni pont gadano e mbaydi mum. 1904 : Yalti tonngoode adannde E.U.G. Gazette e lewru feebariyee. 1904 : Sosde polis laamu Egba. 1908 : Sosde Duɗal Jaŋde Abeokuta. 1908 : Sosde E.U.G. suudu lekki. 1914 : Udditgol golle ndiyam Abeokuta, baɗnooɗe mumtugol mborosaaji e ñawuuji goɗɗi gonɗi e ndiyam e nder leydi ndii, ngam nafoore yimɓe fof. Ñalnde 6 oktoobar 1913, o teddinaa e leñol makko sabu golle makko juutɗe e nder E.U.G. nde o rokkaa Double Albert Gold Chain mo diisnondiral e ŋarɗugol asliwal seeɗa, e golle native, pendant mum ko nate junngo neɗɗo jogiiɗo pentol e nder golle binndol ; huunde ndee fof ina fawii e dow ŋoral, ina winndaa heen ko wayi no: "Souvenir. A. Edun, Gov. Sec., E.U.G., 1912." Iwdiiji Winndannde mawnde: Galle Edun Iwdi teddundi e yontaaji jooni ko Chief Wale Edun, gonnooɗo jaagorgal kaalis e jaagorgal jokkondiral faggudu e nder laamu Tinubu. Iwdi goɗɗo teskiindi ko weltinoowo e yeewtanoowo tele Denrele Edun. Tuugnorgal k7zwykbcvzob89jy3hq4nv6izks7ml9 177292 177278 2026-06-29T14:12:46Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1Ref 177292 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Adegboyega Edun // c''' (jibinaa ko Yaakuub Henrison Samuwel; 22 sulyee 1860 – c.1925) ko jaagorgal Egba. O woniino binndoowo laamu Egba United, fedde politik Yoruba en e jamaanu koloñaal. == Ngendam == A Saro, Edun jibinaa ko to Siyeraa Leyoon ñalnde alet 22 lewru juko hitaande 1860, e jibnaaɓe Egba. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde diine Richmond, to Angalteer, o heɓi bak makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Londres e hitaande 1887, ɗo o waɗtaa e diɗɗal gadanal. Ko o ganndo jom hakkille no feewi, caggal nde o heɓi bak makko o fuɗɗii golloraade ko o pastoor e jannginoowo. O toɗɗaa ko jaagorde e nder Egliis Methodist. Tuggi 1893 haa 1902, ko kanko woni hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde Wesleyan Boy’s, to Lagos. Golle makko e nder laamu e oo sahaa addani mo yetteede e guwerneer koloñaal Lagos, hono Sir William Macgregor. Ñalnde 24 abriil 1902, Edun woppi golle ekkol sabu o rokkaama golle binndoowo laamu Egba (walla E.U.G.). Edun lomtii William Alfred Allen, binndoowo gadano laamu Egba dentuɗo mo guwerneer Henry Mccallum toɗɗii e lewru Yarkomaa 1898. Edun woppi innde mum Engele (Jacob Henryson Samuel) e hitaande 1904, o ƴetti innde taaniraaɓe Adegboyega Edun. Ko E.U.G. sosaa ko e batte kuulal ngal Sir Henry Mccallum ƴetti e hitaande 1897 mo wonnoo guwerneer koloñaal Lagos gila 1897 haa 1899. Guwerneer Mccallum lomtii ɗum ko guwerneer Macgregor gila 1899 haa 1902 (Ref: "Lagos Administrators" wonnoo ko guwerneer keso leydi Angalteer ndeen wiyetee ko “Diiso Ngenndiijo”. Ɗumɗoon noon ko maande ƴellitaare elite jannguɗo e nder Egbaland, mo Edun jeyaa. Won e yonta Edun ko C. B. Moore (Kaalis), J. Martin, e Rev. E ummital E.U.G., Ogboni en nattii nafoore mum en politik. Ko E.U.G. woni jooni ko e wasiyaade Alake Egbaland e yuɓɓinde golle mum. E lewru mee hitaande 1904, Edun yahdi e Alake, hono Oba Gbadebo, fayde Angalteer ngam njillu to laamɗo Eduar VII. Ko ngol woni go’o ko kala laamɗo Yoruba ina waɗa njillu dowla to Angalteer. E hitaande 1913, Edun ardii delegaasiyoŋ Naajeeriya Hoɗɓe to Angalteer ngam haalaaji jowitiiɗi e jeyi leydi. Ko adii fof, hollitaama e hitaande 1921 wonde ina woodi dalillaaji moƴƴi ngam seppude yimɓe luulndiiɓe jeyi Dowlaaji leydi ndii.Edun ina wallitnoo jokkondiral moƴƴal hakkunde njulaagu ɓaleeɓe e leñol Egba, kadi ko kanko woni sabaabu keso njuɓɓudi laamu e siwil en e nder leydi ndii. Duuɓi makko e laamu ɗii, ngalaa luural, sibu maayde mawɗo Ponlade mo Ijemo nde o woni e juuɗe laamu makko, addani noddaali - ko ɓuri heewde e Ijemo en - ngam Edun woppu laamu. Feere siwil nde waɗi ɗum addani Abeokuta naatde e Koloni e Protektorat Nijeer ko juuti caggal ɗuum. Edun dañii ɗeen hennduuji tawa alaa ko bonnata ɗum. O yalti laamu caggal nde o naati laamu, o waɗi duuɓi makko cakkitiiɗi ɗii ko e retireede deeƴɗo. O sankii ko hedde 1925. == Baɗte == Ko ɗeeɗoo geɗe keɓi e sahaa nde o woni Sekreter E.U.G. : 1902 : Sosde gollorɗe Oropnaaɓe to nokku Ibara to Abeokuta. 1903 : Udditgol pont Sokori, woni pont gadano e mbaydi mum. 1904 : Yalti tonngoode adannde E.U.G. Gazette e lewru feebariyee. 1904 : Sosde polis laamu Egba. 1908 : Sosde Duɗal Jaŋde Abeokuta. 1908 : Sosde E.U.G. suudu lekki. 1914 : Udditgol golle ndiyam Abeokuta, baɗnooɗe mumtugol mborosaaji e ñawuuji goɗɗi gonɗi e ndiyam e nder leydi ndii, ngam nafoore yimɓe fof. Ñalnde 6 oktoobar 1913, o teddinaa e leñol makko sabu golle makko juutɗe e nder E.U.G. nde o rokkaa Double Albert Gold Chain mo diisnondiral e ŋarɗugol asliwal seeɗa, e golle native, pendant mum ko nate junngo neɗɗo jogiiɗo pentol e nder golle binndol ; huunde ndee fof ina fawii e dow ŋoral, ina winndaa heen ko wayi no: "Souvenir. A. Edun, Gov. Sec., E.U.G., 1912." == Iwdiiji == Winndannde mawnde: Galle Edun Iwdi teddundi e yontaaji jooni ko Chief Wale Edun, gonnooɗo jaagorgal kaalis e jaagorgal jokkondiral faggudu e nder laamu Tinubu. Iwdi goɗɗo teskiindi ko weltinoowo e yeewtanoowo tele Denrele Edun. == Tuugnorgal == siud21gtioxis10d1ady60pkja31mwd 177295 177292 2026-06-29T14:28:05Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1Ref 177295 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Adegboyega Edun // c''' (jibinaa ko Yaakuub Henrison Samuwel; 22 sulyee 1860 – c.1925) ko jaagorgal Egba. O woniino binndoowo laamu Egba United, fedde politik Yoruba en e jamaanu koloñaal. == Ngendam == A Saro, Edun jibinaa ko to Siyeraa Leyoon ñalnde alet 22 lewru juko hitaande 1860, e jibnaaɓe Egba. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde diine Richmond, to Angalteer, o heɓi bak makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Londres e hitaande 1887, ɗo o waɗtaa e diɗɗal gadanal. Ko o ganndo jom hakkille no feewi, caggal nde o heɓi bak makko o fuɗɗii golloraade ko o pastoor e jannginoowo. O toɗɗaa ko jaagorde e nder Egliis Methodist. Tuggi 1893 haa 1902, ko kanko woni hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde Wesleyan Boy’s, to Lagos. Golle makko e nder laamu e oo sahaa addani mo yetteede e guwerneer koloñaal Lagos, hono Sir William Macgregor.<ref>{{cite web|url=https://opinion.premiumtimesng.com/2019/07/01/history-through-the-headlines-4-by-muni-king-keazor-ed-emeka-keazor/|website=Premiumtimesng.com|title=History through the Headlines 4|accessdate=November 2, 2020}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.pulse.ng/entertainment/movies/the-herbert-macaulay-affair-5-historical-figures-who-featured/1621b32|newspaper=[[Pulse Nigeria]]|title=The Herbert Macaulay Affair: 5 historical figures who featured|date=29 October 2019|accessdate=November 2, 2020}}</ref> Ñalnde 24 abriil 1902, Edun woppi golle ekkol sabu o rokkaama golle binndoowo laamu Egba (walla E.U.G.). Edun lomtii William Alfred Allen, binndoowo gadano laamu Egba dentuɗo mo guwerneer Henry Mccallum toɗɗii e lewru Yarkomaa 1898. Edun woppi innde mum Engele (Jacob Henryson Samuel) e hitaande 1904, o ƴetti innde taaniraaɓe Adegboyega Edun. Ko E.U.G. sosaa ko e batte kuulal ngal Sir Henry Mccallum ƴetti e hitaande 1897 mo wonnoo guwerneer koloñaal Lagos gila 1897 haa 1899. Guwerneer Mccallum lomtii ɗum ko guwerneer Macgregor gila 1899 haa 1902 (Ref: "Lagos Administrators" wonnoo ko guwerneer keso leydi Angalteer ndeen wiyetee ko “Diiso Ngenndiijo”. Ɗumɗoon noon ko maande ƴellitaare elite jannguɗo e nder Egbaland, mo Edun jeyaa. Won e yonta Edun ko C. B. Moore (Kaalis), J. Martin, e Rev. E ummital E.U.G., Ogboni en nattii nafoore mum en politik. Ko E.U.G. woni jooni ko e wasiyaade Alake Egbaland e yuɓɓinde golle mum. E lewru mee hitaande 1904, Edun yahdi e Alake, hono Oba Gbadebo, fayde Angalteer ngam njillu to laamɗo Eduar VII. Ko ngol woni go’o ko kala laamɗo Yoruba ina waɗa njillu dowla to Angalteer. E hitaande 1913, Edun ardii delegaasiyoŋ Naajeeriya Hoɗɓe to Angalteer ngam haalaaji jowitiiɗi e jeyi leydi. Ko adii fof, hollitaama e hitaande 1921 wonde ina woodi dalillaaji moƴƴi ngam seppude yimɓe luulndiiɓe jeyi Dowlaaji leydi ndii.Edun ina wallitnoo jokkondiral moƴƴal hakkunde njulaagu ɓaleeɓe e leñol Egba, kadi ko kanko woni sabaabu keso njuɓɓudi laamu e siwil en e nder leydi ndii. Duuɓi makko e laamu ɗii, ngalaa luural, sibu maayde mawɗo Ponlade mo Ijemo nde o woni e juuɗe laamu makko, addani noddaali - ko ɓuri heewde e Ijemo en - ngam Edun woppu laamu. Feere siwil nde waɗi ɗum addani Abeokuta naatde e Koloni e Protektorat Nijeer ko juuti caggal ɗuum. Edun dañii ɗeen hennduuji tawa alaa ko bonnata ɗum. O yalti laamu caggal nde o naati laamu, o waɗi duuɓi makko cakkitiiɗi ɗii ko e retireede deeƴɗo. O sankii ko hedde 1925. == Baɗte == Ko ɗeeɗoo geɗe keɓi e sahaa nde o woni Sekreter E.U.G. : 1902 : Sosde gollorɗe Oropnaaɓe to nokku Ibara to Abeokuta. 1903 : Udditgol pont Sokori, woni pont gadano e mbaydi mum. 1904 : Yalti tonngoode adannde E.U.G. Gazette e lewru feebariyee. 1904 : Sosde polis laamu Egba. 1908 : Sosde Duɗal Jaŋde Abeokuta. 1908 : Sosde E.U.G. suudu lekki. 1914 : Udditgol golle ndiyam Abeokuta, baɗnooɗe mumtugol mborosaaji e ñawuuji goɗɗi gonɗi e ndiyam e nder leydi ndii, ngam nafoore yimɓe fof. Ñalnde 6 oktoobar 1913, o teddinaa e leñol makko sabu golle makko juutɗe e nder E.U.G. nde o rokkaa Double Albert Gold Chain mo diisnondiral e ŋarɗugol asliwal seeɗa, e golle native, pendant mum ko nate junngo neɗɗo jogiiɗo pentol e nder golle binndol ; huunde ndee fof ina fawii e dow ŋoral, ina winndaa heen ko wayi no: "Souvenir. A. Edun, Gov. Sec., E.U.G., 1912." == Iwdiiji == Winndannde mawnde: Galle Edun Iwdi teddundi e yontaaji jooni ko Chief Wale Edun, gonnooɗo jaagorgal kaalis e jaagorgal jokkondiral faggudu e nder laamu Tinubu. Iwdi goɗɗo teskiindi ko weltinoowo e yeewtanoowo tele Denrele Edun. == Tuugnorgal == 1f0a7k6e1jr8tj8pn4ztjf6ukzqy91m 177296 177295 2026-06-29T14:29:37Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1Ref 177296 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Adegboyega Edun // c''' (jibinaa ko Yaakuub Henrison Samuwel; 22 sulyee 1860 – c.1925) ko jaagorgal Egba. O woniino binndoowo laamu Egba United, fedde politik Yoruba en e jamaanu koloñaal. == Ngendam == A Saro, Edun jibinaa ko to Siyeraa Leyoon ñalnde alet 22 lewru juko hitaande 1860, e jibnaaɓe Egba. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde diine Richmond, to Angalteer, o heɓi bak makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Londres e hitaande 1887, ɗo o waɗtaa e diɗɗal gadanal. Ko o ganndo jom hakkille no feewi, caggal nde o heɓi bak makko o fuɗɗii golloraade ko o pastoor e jannginoowo. O toɗɗaa ko jaagorde e nder Egliis Methodist. Tuggi 1893 haa 1902, ko kanko woni hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde Wesleyan Boy’s, to Lagos. Golle makko e nder laamu e oo sahaa addani mo yetteede e guwerneer koloñaal Lagos, hono Sir William Macgregor.<ref>{{cite web|url=https://opinion.premiumtimesng.com/2019/07/01/history-through-the-headlines-4-by-muni-king-keazor-ed-emeka-keazor/|website=Premiumtimesng.com|title=History through the Headlines 4|accessdate=November 2, 2020}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.pulse.ng/entertainment/movies/the-herbert-macaulay-affair-5-historical-figures-who-featured/1621b32|newspaper=[[Pulse Nigeria]]|title=The Herbert Macaulay Affair: 5 historical figures who featured|date=29 October 2019|accessdate=November 2, 2020}}</ref> Ñalnde 24 abriil 1902, Edun woppi golle ekkol sabu o rokkaama golle binndoowo laamu Egba (walla E.U.G.). Edun lomtii William Alfred Allen, binndoowo gadano laamu Egba dentuɗo mo guwerneer Henry Mccallum toɗɗii e lewru Yarkomaa 1898. Edun woppi innde mum Engele (Jacob Henryson Samuel) e hitaande 1904, o ƴetti innde taaniraaɓe Adegboyega Edun. Ko E.U.G. sosaa ko e batte kuulal ngal Sir Henry Mccallum ƴetti e hitaande 1897 mo wonnoo guwerneer koloñaal Lagos gila 1897 haa 1899. Guwerneer Mccallum lomtii ɗum ko guwerneer Macgregor gila 1899 haa 1902 (Ref: "Lagos Administrators" wonnoo ko guwerneer keso leydi Angalteer ndeen wiyetee ko “Diiso Ngenndiijo”. Ɗumɗoon noon ko maande ƴellitaare elite jannguɗo e nder Egbaland, mo Edun jeyaa. Won e yonta Edun ko C. B. Moore (Kaalis), J. Martin, e Rev. E ummital E.U.G., Ogboni en nattii nafoore mum en politik. Ko E.U.G. woni jooni ko e wasiyaade Alake Egbaland e yuɓɓinde golle <ref>{{cite web|url=https://litcaf.com/edun-adegboyega/|website=Litcaf.com|title=Edun Adegboyega|date=23 January 2016|accessdate=November 2, 2020}}</ref> E lewru mee hitaande 1904, Edun yahdi e Alake, hono Oba Gbadebo, fayde Angalteer ngam njillu to laamɗo Eduar VII. Ko ngol woni go’o ko kala laamɗo Yoruba ina waɗa njillu dowla to Angalteer. E hitaande 1913, Edun ardii delegaasiyoŋ Naajeeriya Hoɗɓe to Angalteer ngam haalaaji jowitiiɗi e jeyi leydi. Ko adii fof, hollitaama e hitaande 1921 wonde ina woodi dalillaaji moƴƴi ngam seppude yimɓe luulndiiɓe jeyi Dowlaaji leydi ndii.Edun ina wallitnoo jokkondiral moƴƴal hakkunde njulaagu ɓaleeɓe e leñol Egba, kadi ko kanko woni sabaabu keso njuɓɓudi laamu e siwil en e nder leydi ndii. Duuɓi makko e laamu ɗii, ngalaa luural, sibu maayde mawɗo Ponlade mo Ijemo nde o woni e juuɗe laamu makko, addani noddaali - ko ɓuri heewde e Ijemo en - ngam Edun woppu laamu. Feere siwil nde waɗi ɗum addani Abeokuta naatde e Koloni e Protektorat Nijeer ko juuti caggal ɗuum. Edun dañii ɗeen hennduuji tawa alaa ko bonnata ɗum. O yalti laamu caggal nde o naati laamu, o waɗi duuɓi makko cakkitiiɗi ɗii ko e retireede deeƴɗo. O sankii ko hedde 1925. == Baɗte == Ko ɗeeɗoo geɗe keɓi e sahaa nde o woni Sekreter E.U.G. : 1902 : Sosde gollorɗe Oropnaaɓe to nokku Ibara to Abeokuta. 1903 : Udditgol pont Sokori, woni pont gadano e mbaydi mum. 1904 : Yalti tonngoode adannde E.U.G. Gazette e lewru feebariyee. 1904 : Sosde polis laamu Egba. 1908 : Sosde Duɗal Jaŋde Abeokuta. 1908 : Sosde E.U.G. suudu lekki. 1914 : Udditgol golle ndiyam Abeokuta, baɗnooɗe mumtugol mborosaaji e ñawuuji goɗɗi gonɗi e ndiyam e nder leydi ndii, ngam nafoore yimɓe fof. Ñalnde 6 oktoobar 1913, o teddinaa e leñol makko sabu golle makko juutɗe e nder E.U.G. nde o rokkaa Double Albert Gold Chain mo diisnondiral e ŋarɗugol asliwal seeɗa, e golle native, pendant mum ko nate junngo neɗɗo jogiiɗo pentol e nder golle binndol ; huunde ndee fof ina fawii e dow ŋoral, ina winndaa heen ko wayi no: "Souvenir. A. Edun, Gov. Sec., E.U.G., 1912." == Iwdiiji == Winndannde mawnde: Galle Edun Iwdi teddundi e yontaaji jooni ko Chief Wale Edun, gonnooɗo jaagorgal kaalis e jaagorgal jokkondiral faggudu e nder laamu Tinubu. Iwdi goɗɗo teskiindi ko weltinoowo e yeewtanoowo tele Denrele Edun. == Tuugnorgal == pyll0uq5sn3jfyrhpnpyfr3g6cvshsn Sani Alhaji Yakubu 0 42780 177276 2026-06-29T13:58:47Z Hauwa ali umar 8656 Created page with "'''Sani Alhaji Yakubu ListenN''' (jibinaa ko 1 lewru Yarkomaa 1977) ko siyaasaajo Naajeeriya, o woni tergal nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya, o woni tergal suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya, o wakiiliijo lesdi Gudu/Tangaza haa lesdi Sokoto dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya [APC]1. == Nguurndam e jaŋde puɗɗagol == Yakubu jibinaa ko ñalnde 1 lewru bowte hitaande 1977 to diiwaan Gudu, to diiwaan Sokoto.  O heɓi dipoloma makko ko faati e ganndal politik to duɗ..." 177276 wikitext text/x-wiki '''Sani Alhaji Yakubu ListenN''' (jibinaa ko 1 lewru Yarkomaa 1977) ko siyaasaajo Naajeeriya, o woni tergal nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya, o woni tergal suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya, o wakiiliijo lesdi Gudu/Tangaza haa lesdi Sokoto dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya [APC]1. == Nguurndam e jaŋde puɗɗagol == Yakubu jibinaa ko ñalnde 1 lewru bowte hitaande 1977 to diiwaan Gudu, to diiwaan Sokoto.  O heɓi dipoloma makko ko faati e ganndal politik to duɗal jaaɓi haaɗtirde Usmanu Danfodiyo, Sokoto.[2] == Golle politik == Yakubu suɓaama nder suudu sarɗiiji ngam wakili'en lesdi Gudu/Tangaza nder lewru Juko hitaande 2025.[3][4][5] == Naatgol == E lewru feebariyee 2019, Yakubu nanngaa ko e juuɗe yimɓe ɓe nganndaaka, e laawol mawngol Kware–Illela.  Komanda polis'en lesdi Sokoto tabitini haala ka'a, nden wi'i hukuumaaji rento fuɗɗi wiɗitol dow ko laarani nanngugo.[4] == Luural == E lewru marse 2025, laamu diiwaan Sokoto e Diiso laamu nokkuuji Tangaza njaɓaani eɓɓaande sifotoonde Yakubu ngam waylude Stade Gidan Madi to Tangaza ngam waɗtude ɗum luumo.  Jaagorgal leydi ndi laɓɓinii wonde jaɓde heɓde ɓataake ummoraade e depitee oo, fotaani jaɓde eɓɓaande ndee, e wiyde hoɗɓe ɓee yo ngoppu ciimtol ngol ina hollita jaɓgol laamu nguu.[6] == Ƴeew kadi == Suudu dipiteeji lesdi Naajeeriya Suudu Jooɗal Dowla Sokoto == Tuugnorgal == <references /> fpmyrdr6seytnynsed8mar67a4gh4ez 177280 177276 2026-06-29T14:02:06Z Hauwa ali umar 8656 177280 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Sani Alhaji Yakubu ListenN''' (jibinaa ko 1 lewru Yarkomaa 1977) ko siyaasaajo Naajeeriya, o woni tergal nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya, o woni tergal suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya, o wakiiliijo lesdi Gudu/Tangaza haa lesdi Sokoto dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya [APC]1. == Nguurndam e jaŋde puɗɗagol == Yakubu jibinaa ko ñalnde 1 lewru bowte hitaande 1977 to diiwaan Gudu, to diiwaan Sokoto.  O heɓi dipoloma makko ko faati e ganndal politik to duɗal jaaɓi haaɗtirde Usmanu Danfodiyo, Sokoto.[2] == Golle politik == Yakubu suɓaama nder suudu sarɗiiji ngam wakili'en lesdi Gudu/Tangaza nder lewru Juko hitaande 2025.[3][4][5] == Naatgol == E lewru feebariyee 2019, Yakubu nanngaa ko e juuɗe yimɓe ɓe nganndaaka, e laawol mawngol Kware–Illela.  Komanda polis'en lesdi Sokoto tabitini haala ka'a, nden wi'i hukuumaaji rento fuɗɗi wiɗitol dow ko laarani nanngugo.[4] == Luural == E lewru marse 2025, laamu diiwaan Sokoto e Diiso laamu nokkuuji Tangaza njaɓaani eɓɓaande sifotoonde Yakubu ngam waylude Stade Gidan Madi to Tangaza ngam waɗtude ɗum luumo.  Jaagorgal leydi ndi laɓɓinii wonde jaɓde heɓde ɓataake ummoraade e depitee oo, fotaani jaɓde eɓɓaande ndee, e wiyde hoɗɓe ɓee yo ngoppu ciimtol ngol ina hollita jaɓgol laamu nguu.[6] == Ƴeew kadi == Suudu dipiteeji lesdi Naajeeriya Suudu Jooɗal Dowla Sokoto == Tuugnorgal == <references /> rpqn3md6j8ktei9c576oe8huswhfa1s 177285 177280 2026-06-29T14:07:35Z Hauwa ali umar 8656 177285 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Sani Alhaji Yakubu ListenN''' (jibinaa ko 1 lewru Yarkomaa 1977) ko siyaasaajo Naajeeriya, o woni tergal nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya, o woni tergal suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya, o wakiiliijo lesdi Gudu/Tangaza haa lesdi Sokoto dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya [APC]<ref>{{Cite news|title=Sokoto Rep Sani apologises to Senator Wamakko, Gov Aliyu|url=https://tribuneonlineng.com/sokoto-rep-sani-apologises-to-senator-wamakko-gov-aliyu/|access-date=26 December 2025|newspaper=[[Nigerian Tribune]]}}</ref><ref name=":1">{{Cite web|last=Kasali|first=Kazeem|date=2019-02-08|title=Sokoto State House of Assembly member abducted by unknown gunmen|url=https://www.tvcnews.tv/sokoto-state-house-of-assembly-member-abducted-by-unknown-gunmen/|access-date=2025-12-26|website=Trending News}}</ref><ref>{{Cite news|last=Bankole|first=Idowu|date=2024-11-10|title=Revealed: How herdsmen invited new terrorist group, Lakurawa, to Sokoto|url=https://www.vanguardngr.com/2024/11/revealed-how-herdsmen-invited-new-terrorist-group-lakurawa-to-sokoto/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-12-26|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref> == Nguurndam e jaŋde puɗɗagol == Yakubu jibinaa ko ñalnde 1 lewru bowte hitaande 1977 to diiwaan Gudu, to diiwaan Sokoto.  O heɓi dipoloma makko ko faati e ganndal politik to duɗal jaaɓi haaɗtirde Usmanu Danfodiyo, Sokoto. == Golle politik == Yakubu suɓaama nder suudu sarɗiiji ngam wakili'en lesdi Gudu/Tangaza nder lewru Juko hitaande 2025. == Naatgol == E lewru feebariyee 2019, Yakubu nanngaa ko e juuɗe yimɓe ɓe nganndaaka, e laawol mawngol Kware–Illela.  Komanda polis'en lesdi Sokoto tabitini haala ka'a, nden wi'i hukuumaaji rento fuɗɗi wiɗitol dow ko laarani nanngugo. == Luural == E lewru marse 2025, laamu diiwaan Sokoto e Diiso laamu nokkuuji Tangaza njaɓaani eɓɓaande sifotoonde Yakubu ngam waylude Stade Gidan Madi to Tangaza ngam waɗtude ɗum luumo.  Jaagorgal leydi ndi laɓɓinii wonde jaɓde heɓde ɓataake ummoraade e depitee oo, fotaani jaɓde eɓɓaande ndee, e wiyde hoɗɓe ɓee yo ngoppu ciimtol ngol ina hollita jaɓgol laamu nguu. == Ƴeew kadi == Suudu dipiteeji lesdi Naajeeriya Suudu Jooɗal Dowla Sokoto == Tuugnorgal == <references /> 546byqg9yyh83utt2wt4myiejncl0ct Maayo Geba 0 42781 177281 2026-06-29T14:03:50Z Nnamadee 11577 Created page with "'''Maayo Geeba''' (e farayse: Rivière Geba e purtugee: Rio Geba) ko maayo wonngo e Afrik hirnaange. Nde rewata ko hedde 550 kiloomeeteer (340 miil) rewrude e Gine, Senegaal, e Gine Bisaawo. Ina wiyee kadi kayanga e nder leydi Senegaal. == Geography == === Lawol === Geba oo ummoto ko e nokku ɓurɗo worgo Gine e nder duunde Fouta Djallon, rewi Senegaal worgo, haa yettii geec Atalantik to Gine Bisaawo. Njuuteeki maggal ko hedde 550 kiloomeeteer (340 mi) e njuuteendi mag..." 177281 wikitext text/x-wiki '''Maayo Geeba''' (e farayse: Rivière Geba e purtugee: Rio Geba) ko maayo wonngo e Afrik hirnaange. Nde rewata ko hedde 550 kiloomeeteer (340 miil) rewrude e Gine, Senegaal, e Gine Bisaawo. Ina wiyee kadi kayanga e nder leydi Senegaal. == Geography == === Lawol === Geba oo ummoto ko e nokku ɓurɗo worgo Gine e nder duunde Fouta Djallon, rewi Senegaal worgo, haa yettii geec Atalantik to Gine Bisaawo. Njuuteeki maggal ko hedde 550 kiloomeeteer (340 mi) e njuuteendi maggal.[2] Ko ɓuri heewde ko maayo ɓuuɓngo, ngo ɓuri heewde ɓuuɓde ko e sahaa toɓo (tuggi suwee haa oktoobar). Nokkuuji gonɗi e les maayo ngoo ko nokkuuji ɓuuɓɗi taariiɓe savannaaji e laddeeji, tawi noon ko ɓuri heewde e yimɓe ina tuugii e ndema nguura.[3]: 162  Hunduko Geba ko ɓuuɓol jaajngol ngol renndini ko maayo Corubal.[4] Ko ɗoon ndiyam ɗam waawi yettaade meeteruuji 7 (23 ft) e nder maayo (ina wiyee kadi Kanaal Geba).[5] Baajo mayri ko maayooji Anambe, Gambiyel, kam e Kamposa (walla Kolufe). Maayo Colufe hawriti e Geba to Bafatá. Geba ina renndini ɓuuɓol jaajngol e maayo Corubal (ngo ngo hawrata sara Xime). Bissau, laamorgo Gine-Bissau woni ko e daande maayo worgo ngoo. Estuary oo ina ɓeydoo yaajde nde maayo ngoo ruttii e maayo Atlantik saraaji duuɗe Bijagós.[6][7][8] === Koɗorɗe ndiyam === Waɗde ndiyam Geba ina waɗi ko ina tolnoo e 12 000 kiloomeeteer kaaree (4 600 miil kaaree). 65% e ndiyam ɗam woni ko e Gine Bisaawo, 34% ko e Senegaal, heddii seeɗa ko e ŋorol worgo Gine. === Sigga === Geba ɓooyii wonde laawol njulaagu teeŋtungol jokkondirngol e nder leydi ; ina heɓee e laanaaji 2 000 ton fotde 140 kiloomeeteer (87 mi) e nder, e laanaaji ɓuuɓɗi haa ɓurti. Wuro Geba, ngo woni e sara maayo ngo laana ndiwoowa waawi yahde, wonnoo ko nokku njulaagu mawɗo. Ngol hawridini laabi njulaagu Soninke, e Mandé, e Kaabu, e Biafada. Geba ina wonnoo e njeeygu jiyaaɓe e Atlantik. Ko toon kadi njuumri kola, njamndi, e ƴiye njiylotonoo.[10] == Tuugnorgal == jntgjcwatzjyo122378xtyv8rao3hmm 177282 177281 2026-06-29T14:04:19Z Nnamadee 11577 177282 wikitext text/x-wiki '''Maayo Geeba''' (e farayse: Rivière Geba e purtugee: Rio Geba) ko maayo wonngo e Afrik hirnaange. Nde rewata ko hedde 550 kiloomeeteer (340 miil) rewrude e Gine, Senegaal, e Gine Bisaawo. Ina wiyee kadi kayanga e nder leydi Senegaal. == Geography == === Lawol === Geba oo ummoto ko e nokku ɓurɗo worgo Gine e nder duunde Fouta Djallon, rewi Senegaal worgo, haa yettii geec Atalantik to Gine Bisaawo. Njuuteeki maggal ko hedde 550 kiloomeeteer (340 mi) e njuuteendi maggal.<ref>"Golden Sediments from Geba River, Guinea Bissau". Earth Snapshot. Chelys. Archived from the original on 27 September 2020. Retrieved 8 October 2015.</ref> Ko ɓuri heewde ko maayo ɓuuɓngo, ngo ɓuri heewde ɓuuɓde ko e sahaa toɓo (tuggi suwee haa oktoobar). Nokkuuji gonɗi e les maayo ngoo ko nokkuuji ɓuuɓɗi taariiɓe savannaaji e laddeeji, tawi noon ko ɓuri heewde e yimɓe ina tuugii e ndema nguura.[3]: 162  Hunduko Geba ko ɓuuɓol jaajngol ngol renndini ko maayo Corubal.[4] Ko ɗoon ndiyam ɗam waawi yettaade meeteruuji 7 (23 ft) e nder maayo (ina wiyee kadi Kanaal Geba).[5] Baajo mayri ko maayooji Anambe, Gambiyel, kam e Kamposa (walla Kolufe). Maayo Colufe hawriti e Geba to Bafatá. Geba ina renndini ɓuuɓol jaajngol e maayo Corubal (ngo ngo hawrata sara Xime). Bissau, laamorgo Gine-Bissau woni ko e daande maayo worgo ngoo. Estuary oo ina ɓeydoo yaajde nde maayo ngoo ruttii e maayo Atlantik saraaji duuɗe Bijagós.[6][7][8] === Koɗorɗe ndiyam === Waɗde ndiyam Geba ina waɗi ko ina tolnoo e 12 000 kiloomeeteer kaaree (4 600 miil kaaree). 65% e ndiyam ɗam woni ko e Gine Bisaawo, 34% ko e Senegaal, heddii seeɗa ko e ŋorol worgo Gine. === Sigga === Geba ɓooyii wonde laawol njulaagu teeŋtungol jokkondirngol e nder leydi ; ina heɓee e laanaaji 2 000 ton fotde 140 kiloomeeteer (87 mi) e nder, e laanaaji ɓuuɓɗi haa ɓurti. Wuro Geba, ngo woni e sara maayo ngo laana ndiwoowa waawi yahde, wonnoo ko nokku njulaagu mawɗo. Ngol hawridini laabi njulaagu Soninke, e Mandé, e Kaabu, e Biafada. Geba ina wonnoo e njeeygu jiyaaɓe e Atlantik. Ko toon kadi njuumri kola, njamndi, e ƴiye njiylotonoo.[10] == Tuugnorgal == fx0ch2f87mxazgj55ocei5m6jayya3l 177283 177282 2026-06-29T14:04:47Z Nnamadee 11577 177283 wikitext text/x-wiki '''Maayo Geeba''' (e farayse: Rivière Geba e purtugee: Rio Geba) ko maayo wonngo e Afrik hirnaange. Nde rewata ko hedde 550 kiloomeeteer (340 miil) rewrude e Gine, Senegaal, e Gine Bisaawo. Ina wiyee kadi kayanga e nder leydi Senegaal. == Geography == === Lawol === Geba oo ummoto ko e nokku ɓurɗo worgo Gine e nder duunde Fouta Djallon, rewi Senegaal worgo, haa yettii geec Atalantik to Gine Bisaawo. Njuuteeki maggal ko hedde 550 kiloomeeteer (340 mi) e njuuteendi maggal.<ref>"Golden Sediments from Geba River, Guinea Bissau". Earth Snapshot. Chelys. Archived from the original on 27 September 2020. Retrieved 8 October 2015.</ref> Ko ɓuri heewde ko maayo ɓuuɓngo, ngo ɓuri heewde ɓuuɓde ko e sahaa toɓo (tuggi suwee haa oktoobar). Nokkuuji gonɗi e les maayo ngoo ko nokkuuji ɓuuɓɗi taariiɓe savannaaji e laddeeji, tawi noon ko ɓuri heewde e yimɓe ina tuugii e ndema nguura.[3]: 162  Hunduko Geba ko ɓuuɓol jaajngol ngol renndini ko maayo Corubal.[4] Ko ɗoon ndiyam ɗam waawi yettaade meeteruuji 7 (23 ft) e nder maayo (ina wiyee kadi Kanaal Geba).[5] Baajo mayri ko maayooji Anambe, Gambiyel, kam e Kamposa (walla Kolufe). Maayo Colufe hawriti e Geba to Bafatá. Geba ina renndini ɓuuɓol jaajngol e maayo Corubal (ngo ngo hawrata sara Xime). Bissau, laamorgo Gine-Bissau woni ko e daande maayo worgo ngoo. Estuary oo ina ɓeydoo yaajde nde maayo ngoo ruttii e maayo Atlantik saraaji duuɗe Bijagós.[6][7][8] === Koɗorɗe ndiyam === Waɗde ndiyam Geba ina waɗi ko ina tolnoo e 12 000 kiloomeeteer kaaree (4 600 miil kaaree). 65% e ndiyam ɗam woni ko e Gine Bisaawo, 34% ko e Senegaal, heddii seeɗa ko e ŋorol worgo Gine. === Sigga === Geba ɓooyii wonde laawol njulaagu teeŋtungol jokkondirngol e nder leydi ; ina heɓee e laanaaji 2 000 ton fotde 140 kiloomeeteer (87 mi) e nder, e laanaaji ɓuuɓɗi haa ɓurti. Wuro Geba, ngo woni e sara maayo ngo laana ndiwoowa waawi yahde, wonnoo ko nokku njulaagu mawɗo. Ngol hawridini laabi njulaagu Soninke, e Mandé, e Kaabu, e Biafada. Geba ina wonnoo e njeeygu jiyaaɓe e Atlantik. Ko toon kadi njuumri kola, njamndi, e ƴiye njiylotonoo.<ref>Havik, Philip J. (2007). "The Port of Geba: at the crossroads of Afro-Atlantic trade and culture". Mande Studies. 9 (1): 21–50. doi:10.2979/mnd.2007.a873447. Retrieved 3 April 2026.</ref> == Tuugnorgal == apdzpn6nlwr815c79j5lwk8xi3p5lk4 177284 177283 2026-06-29T14:05:13Z Nnamadee 11577 177284 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Maayo Geeba''' (e farayse: Rivière Geba e purtugee: Rio Geba) ko maayo wonngo e Afrik hirnaange. Nde rewata ko hedde 550 kiloomeeteer (340 miil) rewrude e Gine, Senegaal, e Gine Bisaawo. Ina wiyee kadi kayanga e nder leydi Senegaal. == Geography == === Lawol === Geba oo ummoto ko e nokku ɓurɗo worgo Gine e nder duunde Fouta Djallon, rewi Senegaal worgo, haa yettii geec Atalantik to Gine Bisaawo. Njuuteeki maggal ko hedde 550 kiloomeeteer (340 mi) e njuuteendi maggal.<ref>"Golden Sediments from Geba River, Guinea Bissau". Earth Snapshot. Chelys. Archived from the original on 27 September 2020. Retrieved 8 October 2015.</ref> Ko ɓuri heewde ko maayo ɓuuɓngo, ngo ɓuri heewde ɓuuɓde ko e sahaa toɓo (tuggi suwee haa oktoobar). Nokkuuji gonɗi e les maayo ngoo ko nokkuuji ɓuuɓɗi taariiɓe savannaaji e laddeeji, tawi noon ko ɓuri heewde e yimɓe ina tuugii e ndema nguura.[3]: 162  Hunduko Geba ko ɓuuɓol jaajngol ngol renndini ko maayo Corubal.[4] Ko ɗoon ndiyam ɗam waawi yettaade meeteruuji 7 (23 ft) e nder maayo (ina wiyee kadi Kanaal Geba).[5] Baajo mayri ko maayooji Anambe, Gambiyel, kam e Kamposa (walla Kolufe). Maayo Colufe hawriti e Geba to Bafatá. Geba ina renndini ɓuuɓol jaajngol e maayo Corubal (ngo ngo hawrata sara Xime). Bissau, laamorgo Gine-Bissau woni ko e daande maayo worgo ngoo. Estuary oo ina ɓeydoo yaajde nde maayo ngoo ruttii e maayo Atlantik saraaji duuɗe Bijagós.[6][7][8] === Koɗorɗe ndiyam === Waɗde ndiyam Geba ina waɗi ko ina tolnoo e 12 000 kiloomeeteer kaaree (4 600 miil kaaree). 65% e ndiyam ɗam woni ko e Gine Bisaawo, 34% ko e Senegaal, heddii seeɗa ko e ŋorol worgo Gine. === Sigga === Geba ɓooyii wonde laawol njulaagu teeŋtungol jokkondirngol e nder leydi ; ina heɓee e laanaaji 2 000 ton fotde 140 kiloomeeteer (87 mi) e nder, e laanaaji ɓuuɓɗi haa ɓurti. Wuro Geba, ngo woni e sara maayo ngo laana ndiwoowa waawi yahde, wonnoo ko nokku njulaagu mawɗo. Ngol hawridini laabi njulaagu Soninke, e Mandé, e Kaabu, e Biafada. Geba ina wonnoo e njeeygu jiyaaɓe e Atlantik. Ko toon kadi njuumri kola, njamndi, e ƴiye njiylotonoo.<ref>Havik, Philip J. (2007). "The Port of Geba: at the crossroads of Afro-Atlantic trade and culture". Mande Studies. 9 (1): 21–50. doi:10.2979/mnd.2007.a873447. Retrieved 3 April 2026.</ref> == Tuugnorgal == nskzljleso542mxk90oxsa2aetk8l1j Maayo konkouré 0 42782 177286 2026-06-29T14:08:15Z Nnamadee 11577 Created page with "'''Maayo Konkouré''' ummotoo ko to bannge worgo-caka Gine, ina naata e maayo Atlantik.[1] Baraasuuji keewɗi e maayo ngoo ina ndokka leydi ndii ko heewi e kuuraa mum. == Geography == Maayo ngo ummorii ko e diiwaan toowɗo Futa Jallon, ngo rewi ko bannge hirnaange 303 km (188 mi) haa e maayo Atlantik to fuɗnaange Baie de Sangareya (Bay Sangareya) [1] to 9°46'N, 14°19'W.[2] Maayo Kakrima woni maayo maggo mawngo.[2] Delta maayo ngoo ina waɗi 320 km2 (120 miil kaaree)...." 177286 wikitext text/x-wiki '''Maayo Konkouré''' ummotoo ko to bannge worgo-caka Gine, ina naata e maayo Atlantik.[1] Baraasuuji keewɗi e maayo ngoo ina ndokka leydi ndii ko heewi e kuuraa mum. == Geography == Maayo ngo ummorii ko e diiwaan toowɗo Futa Jallon, ngo rewi ko bannge hirnaange 303 km (188 mi) haa e maayo Atlantik to fuɗnaange Baie de Sangareya (Bay Sangareya) [1] to 9°46'N, 14°19'W.[2] Maayo Kakrima woni maayo maggo mawngo.[2] Delta maayo ngoo ina waɗi 320 km2 (120 miil kaaree).[3] Laanaaji diwooje haa 3 m (9,8 ft) ina mbaawi yahde dow maayo haa Konkouré ; ko ɓuri oon nokku, ina woodi ɓuuɓri.[4] == Tarde == Maayo toowngo ngoo ina ilna e dow ŋoral kaaƴe, ina waɗi ɓulli keewɗi e ɓulli, ɗum noon ina waɗi ko ina wona 100 000 mbuuɗu, tawi noon ina waɗi ko ina wona 100 000 mbuuɗu ngam waɗde kuuraa. Maayo les ngo ko ɓuuɓngo, ɓuuɓngo, ɓuuɓngo, mesotidal, ɓuuɓngo mangrove, ngo ɓuuɓngo ɓuri heewde.[5] Gese maaro sosaa ko e nokkuuji mangrove delta "e won e nafoore".[6] === Kulle ladde === Maayo ngo ina waɗi 96 liɗɗi ndiyam laaɓɗam binndaaɗi.[7] Koolol ngol, kam e feccere e maayo Sangareya e hunduko maayo Konkouré e Bouramaya, ko BirdLife International toɗɗii ɗum nokku colli teeŋtuɗo (IBA) sabu ina wallita e keewal ƴiye ƴiye hirnaange, ƴiye ƴiye e ƴiye boɗeeje keewɗe. Ina hawri e 28 000 ha ko mangrove, ko ɓulli, ko ɓulli ceene e gese maaro. Manateeji Afrik ina tawee e mangrove e dolfinuuji keewɗi e nder maayo.[8] == Baraasuuji == E hitaande 1999, baraas Garafiri udditaa e njoɓdi 221 miliyoŋ dolaar ; ina waawi yaltinde 75 megawatt (101 000 hp) kuuraa.[1] Pewnugol baraas kuuraa ndiyam mo 240 megawatt (320 000 hp) e dow maayo sara Kaleta, woni nokku kuuraa ndiyam Kaleta, joofi ko e lewru suwee 2015, o fuɗɗii golle ñalnde 28 suwee e njoɓdi 526 miliyoŋ dolaar;[9] 1 545 dam,0m2 li kilooji 75 [10] walla 137 km [9] to fuɗnaange laamorgo Konakri.[10] E hitaande 2015, laamu hakkundeejo nguu waɗii nanondiral e feddeeji Siin ngam fuɗɗaade mahde baraas 550 megawatt (740 000 hp) (Station Hydropower Souapiti), sara Souapiti, fotde kilooji 2 (1,2 mi) to dow maayo,[10] ko ina wona fotde 2 dolaar (100 000 km) ko ina tolnoo e 200 dolaar miliyaaruuji.[11][12] Kono ɗuum ina ɗaɓɓi nde 15 000 neɗɗo njalta e ko wontata nokku ilam.[10] == Tuugnorgal == c5yd0wuvkwbrhse9e6q7els4mi0m4to 177287 177286 2026-06-29T14:08:47Z Nnamadee 11577 177287 wikitext text/x-wiki '''Maayo Konkouré''' ummotoo ko to bannge worgo-caka Gine, ina naata e maayo Atlantik.<ref>Camara, Mohamed Saliou; O'Toole, Thomas; Baker, Janice E. (7 November 2013). Historical Dictionary of Guinea. Scarecrow Press. pp. 195–196. <nowiki>ISBN 9780810879690</nowiki>. Retrieved 22 November 2016.</ref> Baraasuuji keewɗi e maayo ngoo ina ndokka leydi ndii ko heewi e kuuraa mum. == Geography == Maayo ngo ummorii ko e diiwaan toowɗo Futa Jallon, ngo rewi ko bannge hirnaange 303 km (188 mi) haa e maayo Atlantik to fuɗnaange Baie de Sangareya (Bay Sangareya) [1] to 9°46'N, 14°19'W.[2] Maayo Kakrima woni maayo maggo mawngo.[2] Delta maayo ngoo ina waɗi 320 km2 (120 miil kaaree).[3] Laanaaji diwooje haa 3 m (9,8 ft) ina mbaawi yahde dow maayo haa Konkouré ; ko ɓuri oon nokku, ina woodi ɓuuɓri.[4] == Tarde == Maayo toowngo ngoo ina ilna e dow ŋoral kaaƴe, ina waɗi ɓulli keewɗi e ɓulli, ɗum noon ina waɗi ko ina wona 100 000 mbuuɗu, tawi noon ina waɗi ko ina wona 100 000 mbuuɗu ngam waɗde kuuraa. Maayo les ngo ko ɓuuɓngo, ɓuuɓngo, ɓuuɓngo, mesotidal, ɓuuɓngo mangrove, ngo ɓuuɓngo ɓuri heewde.[5] Gese maaro sosaa ko e nokkuuji mangrove delta "e won e nafoore".[6] === Kulle ladde === Maayo ngo ina waɗi 96 liɗɗi ndiyam laaɓɗam binndaaɗi.[7] Koolol ngol, kam e feccere e maayo Sangareya e hunduko maayo Konkouré e Bouramaya, ko BirdLife International toɗɗii ɗum nokku colli teeŋtuɗo (IBA) sabu ina wallita e keewal ƴiye ƴiye hirnaange, ƴiye ƴiye e ƴiye boɗeeje keewɗe. Ina hawri e 28 000 ha ko mangrove, ko ɓulli, ko ɓulli ceene e gese maaro. Manateeji Afrik ina tawee e mangrove e dolfinuuji keewɗi e nder maayo.[8] == Baraasuuji == E hitaande 1999, baraas Garafiri udditaa e njoɓdi 221 miliyoŋ dolaar ; ina waawi yaltinde 75 megawatt (101 000 hp) kuuraa.[1] Pewnugol baraas kuuraa ndiyam mo 240 megawatt (320 000 hp) e dow maayo sara Kaleta, woni nokku kuuraa ndiyam Kaleta, joofi ko e lewru suwee 2015, o fuɗɗii golle ñalnde 28 suwee e njoɓdi 526 miliyoŋ dolaar;[9] 1 545 dam,0m2 li kilooji 75 [10] walla 137 km [9] to fuɗnaange laamorgo Konakri.[10] E hitaande 2015, laamu hakkundeejo nguu waɗii nanondiral e feddeeji Siin ngam fuɗɗaade mahde baraas 550 megawatt (740 000 hp) (Station Hydropower Souapiti), sara Souapiti, fotde kilooji 2 (1,2 mi) to dow maayo,[10] ko ina wona fotde 2 dolaar (100 000 km) ko ina tolnoo e 200 dolaar miliyaaruuji.[11][12] Kono ɗuum ina ɗaɓɓi nde 15 000 neɗɗo njalta e ko wontata nokku ilam.[10] == Tuugnorgal == qxjdtt7i94tqpxj93xu4vf1lbauvfk2 177288 177287 2026-06-29T14:09:16Z Nnamadee 11577 177288 wikitext text/x-wiki '''Maayo Konkouré''' ummotoo ko to bannge worgo-caka Gine, ina naata e maayo Atlantik.<ref>Camara, Mohamed Saliou; O'Toole, Thomas; Baker, Janice E. (7 November 2013). Historical Dictionary of Guinea. Scarecrow Press. pp. 195–196. <nowiki>ISBN 9780810879690</nowiki>. Retrieved 22 November 2016.</ref> Baraasuuji keewɗi e maayo ngoo ina ndokka leydi ndii ko heewi e kuuraa mum. == Geography == Maayo ngo ummorii ko e diiwaan toowɗo Futa Jallon, ngo rewi ko bannge hirnaange 303 km (188 mi) haa e maayo Atlantik to fuɗnaange Baie de Sangareya (Bay Sangareya) [1] to 9°46'N, 14°19'W.[2] Maayo Kakrima woni maayo maggo mawngo.[2] Delta maayo ngoo ina waɗi 320 km2 (120 miil kaaree).[3] Laanaaji diwooje haa 3 m (9,8 ft) ina mbaawi yahde dow maayo haa Konkouré ; ko ɓuri oon nokku, ina woodi ɓuuɓri.<ref>National Geospatial-Intelligence Agency (1 October 2009). NGA Sailing Directions-Enroute: 2008 West Coast of Europe and Northwest Africa (11th ed.). ProStar Publications. p. 240. <nowiki>ISBN 9781577858850</nowiki>.</ref> == Tarde == Maayo toowngo ngoo ina ilna e dow ŋoral kaaƴe, ina waɗi ɓulli keewɗi e ɓulli, ɗum noon ina waɗi ko ina wona 100 000 mbuuɗu, tawi noon ina waɗi ko ina wona 100 000 mbuuɗu ngam waɗde kuuraa. Maayo les ngo ko ɓuuɓngo, ɓuuɓngo, ɓuuɓngo, mesotidal, ɓuuɓngo mangrove, ngo ɓuuɓngo ɓuri heewde.[5] Gese maaro sosaa ko e nokkuuji mangrove delta "e won e nafoore".[6] === Kulle ladde === Maayo ngo ina waɗi 96 liɗɗi ndiyam laaɓɗam binndaaɗi.[7] Koolol ngol, kam e feccere e maayo Sangareya e hunduko maayo Konkouré e Bouramaya, ko BirdLife International toɗɗii ɗum nokku colli teeŋtuɗo (IBA) sabu ina wallita e keewal ƴiye ƴiye hirnaange, ƴiye ƴiye e ƴiye boɗeeje keewɗe. Ina hawri e 28 000 ha ko mangrove, ko ɓulli, ko ɓulli ceene e gese maaro. Manateeji Afrik ina tawee e mangrove e dolfinuuji keewɗi e nder maayo.[8] == Baraasuuji == E hitaande 1999, baraas Garafiri udditaa e njoɓdi 221 miliyoŋ dolaar ; ina waawi yaltinde 75 megawatt (101 000 hp) kuuraa.[1] Pewnugol baraas kuuraa ndiyam mo 240 megawatt (320 000 hp) e dow maayo sara Kaleta, woni nokku kuuraa ndiyam Kaleta, joofi ko e lewru suwee 2015, o fuɗɗii golle ñalnde 28 suwee e njoɓdi 526 miliyoŋ dolaar;[9] 1 545 dam,0m2 li kilooji 75 [10] walla 137 km [9] to fuɗnaange laamorgo Konakri.[10] E hitaande 2015, laamu hakkundeejo nguu waɗii nanondiral e feddeeji Siin ngam fuɗɗaade mahde baraas 550 megawatt (740 000 hp) (Station Hydropower Souapiti), sara Souapiti, fotde kilooji 2 (1,2 mi) to dow maayo,[10] ko ina wona fotde 2 dolaar (100 000 km) ko ina tolnoo e 200 dolaar miliyaaruuji.[11][12] Kono ɗuum ina ɗaɓɓi nde 15 000 neɗɗo njalta e ko wontata nokku ilam.[10] == Tuugnorgal == 6eadvkvjiwvodcxcgc4nttczc6e485f 177289 177288 2026-06-29T14:09:36Z Nnamadee 11577 177289 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Maayo Konkouré''' ummotoo ko to bannge worgo-caka Gine, ina naata e maayo Atlantik.<ref>Camara, Mohamed Saliou; O'Toole, Thomas; Baker, Janice E. (7 November 2013). Historical Dictionary of Guinea. Scarecrow Press. pp. 195–196. <nowiki>ISBN 9780810879690</nowiki>. Retrieved 22 November 2016.</ref> Baraasuuji keewɗi e maayo ngoo ina ndokka leydi ndii ko heewi e kuuraa mum. == Geography == Maayo ngo ummorii ko e diiwaan toowɗo Futa Jallon, ngo rewi ko bannge hirnaange 303 km (188 mi) haa e maayo Atlantik to fuɗnaange Baie de Sangareya (Bay Sangareya) [1] to 9°46'N, 14°19'W.[2] Maayo Kakrima woni maayo maggo mawngo.[2] Delta maayo ngoo ina waɗi 320 km2 (120 miil kaaree).[3] Laanaaji diwooje haa 3 m (9,8 ft) ina mbaawi yahde dow maayo haa Konkouré ; ko ɓuri oon nokku, ina woodi ɓuuɓri.<ref>National Geospatial-Intelligence Agency (1 October 2009). NGA Sailing Directions-Enroute: 2008 West Coast of Europe and Northwest Africa (11th ed.). ProStar Publications. p. 240. <nowiki>ISBN 9781577858850</nowiki>.</ref> == Tarde == Maayo toowngo ngoo ina ilna e dow ŋoral kaaƴe, ina waɗi ɓulli keewɗi e ɓulli, ɗum noon ina waɗi ko ina wona 100 000 mbuuɗu, tawi noon ina waɗi ko ina wona 100 000 mbuuɗu ngam waɗde kuuraa. Maayo les ngo ko ɓuuɓngo, ɓuuɓngo, ɓuuɓngo, mesotidal, ɓuuɓngo mangrove, ngo ɓuuɓngo ɓuri heewde.[5] Gese maaro sosaa ko e nokkuuji mangrove delta "e won e nafoore".[6] === Kulle ladde === Maayo ngo ina waɗi 96 liɗɗi ndiyam laaɓɗam binndaaɗi.[7] Koolol ngol, kam e feccere e maayo Sangareya e hunduko maayo Konkouré e Bouramaya, ko BirdLife International toɗɗii ɗum nokku colli teeŋtuɗo (IBA) sabu ina wallita e keewal ƴiye ƴiye hirnaange, ƴiye ƴiye e ƴiye boɗeeje keewɗe. Ina hawri e 28 000 ha ko mangrove, ko ɓulli, ko ɓulli ceene e gese maaro. Manateeji Afrik ina tawee e mangrove e dolfinuuji keewɗi e nder maayo.[8] == Baraasuuji == E hitaande 1999, baraas Garafiri udditaa e njoɓdi 221 miliyoŋ dolaar ; ina waawi yaltinde 75 megawatt (101 000 hp) kuuraa.[1] Pewnugol baraas kuuraa ndiyam mo 240 megawatt (320 000 hp) e dow maayo sara Kaleta, woni nokku kuuraa ndiyam Kaleta, joofi ko e lewru suwee 2015, o fuɗɗii golle ñalnde 28 suwee e njoɓdi 526 miliyoŋ dolaar;[9] 1 545 dam,0m2 li kilooji 75 [10] walla 137 km [9] to fuɗnaange laamorgo Konakri.[10] E hitaande 2015, laamu hakkundeejo nguu waɗii nanondiral e feddeeji Siin ngam fuɗɗaade mahde baraas 550 megawatt (740 000 hp) (Station Hydropower Souapiti), sara Souapiti, fotde kilooji 2 (1,2 mi) to dow maayo,[10] ko ina wona fotde 2 dolaar (100 000 km) ko ina tolnoo e 200 dolaar miliyaaruuji.[11][12] Kono ɗuum ina ɗaɓɓi nde 15 000 neɗɗo njalta e ko wontata nokku ilam.[10] == Tuugnorgal == bukkb7t2sh2f3aej5f8x1yugqdnpp6m 177290 177289 2026-06-29T14:10:36Z Nnamadee 11577 177290 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Maayo Konkouré''' ummotoo ko to bannge worgo-caka Gine, ina naata e maayo Atlantik.<ref>Camara, Mohamed Saliou; O'Toole, Thomas; Baker, Janice E. (7 November 2013). Historical Dictionary of Guinea. Scarecrow Press. pp. 195–196. <nowiki>ISBN 9780810879690</nowiki>. Retrieved 22 November 2016.</ref> Baraasuuji keewɗi e maayo ngoo ina ndokka leydi ndii ko heewi e kuuraa mum. == Geography == Maayo ngo ummorii ko e diiwaan toowɗo Futa Jallon, ngo rewi ko bannge hirnaange 303 km (188 mi) haa e maayo Atlantik to fuɗnaange Baie de Sangareya (Bay Sangareya) [1] to 9°46'N, 14°19'W.[2] Maayo Kakrima woni maayo maggo mawngo.[2] Delta maayo ngoo ina waɗi 320 km2 (120 miil kaaree).[3] Laanaaji diwooje haa 3 m (9,8 ft) ina mbaawi yahde dow maayo haa Konkouré ; ko ɓuri oon nokku, ina woodi ɓuuɓri.<ref>National Geospatial-Intelligence Agency (1 October 2009). NGA Sailing Directions-Enroute: 2008 West Coast of Europe and Northwest Africa (11th ed.). ProStar Publications. p. 240. <nowiki>ISBN 9781577858850</nowiki>.</ref> == Tarde == Maayo toowngo ngoo ina ilna e dow ŋoral kaaƴe, ina waɗi ɓulli keewɗi e ɓulli, ɗum noon ina waɗi ko ina wona 100 000 mbuuɗu, tawi noon ina waɗi ko ina wona 100 000 mbuuɗu ngam waɗde kuuraa. Maayo les ngo ko ɓuuɓngo, ɓuuɓngo, ɓuuɓngo, mesotidal, ɓuuɓngo mangrove, ngo ɓuuɓngo ɓuri heewde.[5] Gese maaro sosaa ko e nokkuuji mangrove delta "e won e nafoore".[6] === Kulle ladde === Maayo ngo ina waɗi 96 liɗɗi ndiyam laaɓɗam binndaaɗi.[7] Koolol ngol, kam e feccere e maayo Sangareya e hunduko maayo Konkouré e Bouramaya, ko BirdLife International toɗɗii ɗum nokku colli teeŋtuɗo (IBA) sabu ina wallita e keewal ƴiye ƴiye hirnaange, ƴiye ƴiye e ƴiye boɗeeje keewɗe. Ina hawri e 28 000 ha ko mangrove, ko ɓulli, ko ɓulli ceene e gese maaro. Manateeji Afrik ina tawee e mangrove e dolfinuuji keewɗi e nder maayo.[8] == Baraasuuji == E hitaande 1999, baraas Garafiri udditaa e njoɓdi 221 miliyoŋ dolaar ; ina waawi yaltinde 75 megawatt (101 000 hp) kuuraa.[1] Pewnugol baraas kuuraa ndiyam mo 240 megawatt (320 000 hp) e dow maayo sara Kaleta, woni nokku kuuraa ndiyam Kaleta, joofi ko e lewru suwee 2015, o fuɗɗii golle ñalnde 28 suwee e njoɓdi 526 miliyoŋ dolaar;[9] 1 545 dam,0m2 li kilooji 75 [10] walla 137 km [9] to fuɗnaange laamorgo Konakri.<ref>Wild, Franz; Camara, Ougna (14 September 2015). "China's CWE in Talks to Build $2 Billion Dam in Guinea". Bloomberg News.</ref> E hitaande 2015, laamu hakkundeejo nguu waɗii nanondiral e feddeeji Siin ngam fuɗɗaade mahde baraas 550 megawatt (740 000 hp) (Station Hydropower Souapiti), sara Souapiti, fotde kilooji 2 (1,2 mi) to dow maayo,[10] ko ina wona fotde 2 dolaar (100 000 km) ko ina tolnoo e 200 dolaar miliyaaruuji.[11][12] Kono ɗuum ina ɗaɓɓi nde 15 000 neɗɗo njalta e ko wontata nokku ilam.[10] == Tuugnorgal == m4ofhmuhqkngzoxzezok9yngsy08fzf Abubakar Yabo Umaru 0 42783 177291 2026-06-29T14:12:21Z Hauwa ali umar 8656 Created page with "'''Abubakar Yabo Umaru''' ListenN ko o neɗɗo siyaasyanke, depiteejo leydi Naajeeriya, jibinaaɗo e hitaande 1971 to diiwaan Sokoto, leydi Naajeeriya.  E hitaande 2019, o suɓaama tergal suudu sarɗiiji leydi Sokoto, o lomtotoo diiwaan fedde Shagari/Yabo.[1][2]  Nasaraaku maako nder wooteeji 2023 ɗon ƴama haa suudu kiita, o fooli Umar Yusuf Yabo mo lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP) ɓaawo kiita kiita.[3] == Tuugnorgal == <references />" 177291 wikitext text/x-wiki '''Abubakar Yabo Umaru''' ListenN ko o neɗɗo siyaasyanke, depiteejo leydi Naajeeriya, jibinaaɗo e hitaande 1971 to diiwaan Sokoto, leydi Naajeeriya.  E hitaande 2019, o suɓaama tergal suudu sarɗiiji leydi Sokoto, o lomtotoo diiwaan fedde Shagari/Yabo.[1][2]  Nasaraaku maako nder wooteeji 2023 ɗon ƴama haa suudu kiita, o fooli Umar Yusuf Yabo mo lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP) ɓaawo kiita kiita.[3] == Tuugnorgal == <references /> hxdfqf37kzi17e3327z9r2ff8l6vzw3 177293 177291 2026-06-29T14:16:44Z Hauwa ali umar 8656 177293 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Abubakar Yabo Umaru''' ListenN ko o neɗɗo siyaasyanke, depiteejo leydi Naajeeriya, jibinaaɗo e hitaande 1971 to diiwaan Sokoto, leydi Naajeeriya.  E hitaande 2019, o suɓaama tergal suudu sarɗiiji leydi Sokoto, o lomtotoo diiwaan fedde Shagari/Yabo.<ref>{{Cite web|title=Citizen Science Nigeria|url=https://citizensciencenigeria.org/public-offices/persons/abubakar-yabo-umaru|access-date=2024-12-13|website=citizensciencenigeria.org|language=en}}</ref><ref>{{Cite news|last=Content-man|date=2019-09-05|title=Sokoto Tribunal dismisses petitions against Abubakar Yabo, Tukur Bodinga|url=https://newsdiaryonline.com/sokoto-tribunal-dismisses-petitions-against-abubakar-yabo-tukur-bodinga/|location=Abuja, Nigeria|access-date=2024-12-13|newspaper=[[News Diary]]|language=en-US}}</ref> Nasaraaku maako nder wooteeji 2023 ɗon ƴama haa suudu kiita, o fooli Umar Yusuf Yabo mo lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP) ɓaawo kiita kiita. == Tuugnorgal == <references /> t0qhbpq8911mtcb5qoczhv6kzoe2wmg Musa Sarkin-Adar 0 42784 177297 2026-06-29T14:38:59Z Hauwa ali umar 8656 Created page with "{{Databox}}'''Muusaa Sarkin Adar''' (jibinaa ko ñalnde 15 mee 1965) mo yimɓe fof mbiyata Hon.  Musa S/Adar ko depiteejo leydi Naajeeriya cuɓaaɗo ngam wonde tergal suudu sarɗiiji leydi ndi, tawa ina lomtoo diiwaan Goronyo/Gada.[1][2] == Jaŋde, golle laamu e politik == O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde jannginooɓe laamu, Binji, gila 1977, o heɓi seedantaagal jannginooɓe tolno 2 e hitaande 1982. Ndeen o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde toowngal Uthmanu dan Fodiyo,..." 177297 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Muusaa Sarkin Adar''' (jibinaa ko ñalnde 15 mee 1965) mo yimɓe fof mbiyata Hon.  Musa S/Adar ko depiteejo leydi Naajeeriya cuɓaaɗo ngam wonde tergal suudu sarɗiiji leydi ndi, tawa ina lomtoo diiwaan Goronyo/Gada.[1][2] == Jaŋde, golle laamu e politik == O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde jannginooɓe laamu, Binji, gila 1977, o heɓi seedantaagal jannginooɓe tolno 2 e hitaande 1982. Ndeen o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde toowngal Uthmanu dan Fodiyo, ɗo o heɓi dipolomaaji makko e ganndal politik e hitaande 1988. Ko adii nde o wontata tergal suudu sarɗiiji e hitaande 2007, o waɗiino golle ko adii ɗuum e nder politik tuggi 1990 haa 1992 ɗo o wonnoo tergal mawngal e nder lannda Sosiyaal Demokaraasi (SDP) mo alaa ɗo haaɗi, kadi o woniino gardiiɗo Shehu Musa Yaradua.  O haɓaama ngam suɓaade hooreejo laamu nokkuure Gada nde o fooli nde tawnoo lannda ka ina famɗi no feewi e nder Sokoto e oon sahaa.  Ndeen o jokki nguurndam makko e nder sarwisaaji laamu, o ummii e darnde haa o wonti gardiiɗo Personnel, caggal ɗuum gardiiɗo Carrières e Counseling.  Caggal nde o golli e nder sarwiis laamu leydi Sokoto fotde duuɓi sappo, o ɗaɓɓiri golle to bannge fedde nde gila 2001 haa 2006, o woni kadi gardiiɗo gollotooɓe e nder laamu leydi Nijeer Apapa, Lagos.[3] == Wooteeji 2023 == O woniino tergal e goomu ƴeewndo (screening committee) e nder kawral ngenndiwal APC ngal Rt.  Hon.  Aminu Bello Masari ko ɗum waɗi Sen. O woni kadi tergal Goomu Taskaramji e Dabareeji ɗin ɗon mari haaje suɓugo cukko hooreejo lesdi e ardiiɗo kampaniire Tinubu nder yimɓe bana Nuhu Ribadu, Hon.  Abiodun Faleke, Sen. Magnus Abe, Sen. Elisa Abbo, Sen. Bent, Sen. Abuu Ibraahiima, Sen. Kashim-Imaam.[4][5] == Asaambele ngenndi == E wooteeji 2007 o tawtoraama suudu sarɗiiji o dañii, o artiraa e manndaa ɗiɗaɓo e wooteeji 2011.  O tawtoraama kadi e hitaande 2015 e hitaande 2019 e les njiimaandi APC, o heɓi heen marge mawɗo.  E nder kawgel hooreejo leydi 2019, o yiɗiino wonde cukko hooreejo suudu sarɗiiji 9ɓo kono o weltaaki e peeje zoning nde tawnoo jooɗorde ndee ko zoning to diiwaan North-Central ko ɗum addani Hon.  Idriis Ahmed Wase ngam feeñde.  Nden o ɗon mari haaje ardungal Majority suudu ndun, o fooli hooreejo Majority jooni Hon.  Alhasan Ado-Doguwa.  Jooni o jeyaa ko e ardiiɓe lesdi Naajeeriya ɓurduɓe juutde balɗe ngam wakiiliijo yimɓe lesdi Gada/Goronyo federal duuɓi 16 jokkindirɗi.  Ko kanko kadi woni hooreejo hannde Kawtal Fuɗnaange to suudu sarɗiiji. Musa S/Adar tawtoraama batu Fedde Ngenndiije Dentuɗe ko faati e koɗki e ƴellitaare wuro duumotoonde (Habitat III) New York, leyɗeele dentuɗe Amerik e hitaande 2014. O tawtoraama kadi kursuuji ardorde keewɗi e batuuji tawi ina jeyaa heen kursuuji ardorde yuɓɓinaaɗi to Cleveland, Ohio e hitaande 2016 ɗi Goomu Amerik walli ko fayti e golle parlii. Ko kanko woni hooreejo goomu suudu sarɗiiji ko faati e jawdi petroŋ dowri e nder asaambele 9ɓo, ko adii ɗuum ko kanko woni hooreejo goomu suudu sarɗiiji ko faati e geɗe woote(INEC) e nder asaambele 6ɓo e hooreejo goomu suudu sarɗiiji ko faati e yah-ngartaa leydi e nder asaambele 7ɓo.  O jeyaa kadi ko e Goomu toppitiingu yah-ngartaa e nder geec.  O waɗii mojobere keewnde e nder suudu nduu, omo haala kadi sahaa kala ko fayti e ngootaagu leydi ndii, omo wallita e geɗe baawɗe saabaade doole sukaaɓe e rewɓe e fannuuji jaŋde e ƴellitaare jawdi ndariindi. Ko adii wooteeji mawɗi 2019, ko kanko wonnoo hooreejo fedde ballal parlemaa APC,[6] Bana hooreejo fedde ballal parlemaa o ardii ɓe njillu hooreejo leydi Muhammadu Buhari, Haaldude e jaayndiyankooɓe suudu sarɗiiji leydi ndii e joofnirde batu nguu, hooreejo fedde nde, Musa Sarkin Adar wiyi “Min ndaari kuuje nder lesdi ndi’i e lanndaaji siyaasaaku feere-feere ngam suɓol ɗon ɓadi nden min terɗe APC nder Asamblee lesdi ndi’i min ɗon mari haaje min ngara min kawta bee Mr. president e hooreejo lesdi ndin ngam min ɗon ƴama haalaaji e kuuje ɗe terɗe fedde nde’e fuu ɗon ƴama. "Gila e humpitooji ɓennuɗi ɗi Asammbele ɓennuɗo mo min keɓi fartaŋŋe wonde terɗe mum e oon sahaa, min nganndi ko waɗi e min nganndi ko ɗum addani leydi ndii. So ɗum waɗii hannde ko noddaango laaɓtungo ngam min ndartoo caggal hooreejo leydi ndii e haajuuji amen kadi min keɗee mbele geɗe ƴellitaare leydi ndii ina mbaawa ƴeewteede." Ko feewti e jaabawol hooreejo leydi ndi e batu nguu, o wiyi "No feewi kadi ko fanniyanke no feewi. Min paamtinii mo miijo zonal intervention walla ko wiyetee eɓɓooji diiwaanuuji ɗii; wonde wonaa kaalis rokkaa min, kono ko eɓɓooji baɗɗi miliyoŋaaji naira ɗi min poti tan ko siynude ɗo foti siyneede e nder diiwanuuji amen ceertuɗi ɗii, kadi ko ɗum jeyi e geɗe ɓurɗe hawrude e ndii leydi. == Sariyaaji == Yoga e kuule makko, ciimtol makko e motion makko:[7] Sariya Komisariyaa Karallaagal Fedde (Waylude) Sariya reende gollotooɓe laamu (mbayliigu), 2015 Kuulal 2015 ngal Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Heblo e Reglementaasiyoŋ Njulaagu (Sosde) Sariya Komisiyoŋ Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Ngenndiwal (waylude) Bill, 2015 Bill ngam mooftude geɗe ndema (haɗde), 2015 Sariya ƴellitaare maayo (mbayliigu) Bill, 2015 Rajo Goomu Ad-hoc ngam wiɗtude kiris taariindi udditgol suudu sarɗiiji 9ɓuru Bauchi e ngonkaaji gaddanɗi feeñde hooreejo leydi ɗiɗo. Haani wiɗitaade ƴettugol N1.17 Billion ngol ministeer kaalis leydi ndii yaltini e konte njuɓɓudi ƴellitaare maayo Sokoto Rima. Haaje hokkugo kisal e ballal ngam ɓiɓɓe lesdi Kololi, Gadonmata e wuro Kamitau nder diiwal Goronyo/Gada, lesdi Sokoto. Haajuuji jaawɗi ngam haɓaade ngonka kisal ɓeydotooka e nder diiwaan Sokoto. Haaje hokkugo ballal haa yimɓe marɓe ilam haa lesdi Gada e Goronyo haa lesdi Sokoto. Nafooje makko ɓurɗe teeŋtude e sariyaaji ina njeyaa heen : Ƴellitaare teeru Doole sukaaɓe/rewɓe/golle Demal Devt == Tuugnorgal == <references /> hv5vmkn2i3qt37ccoydl83xx5jvdtsj 177298 177297 2026-06-29T14:45:34Z Hauwa ali umar 8656 177298 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Muusaa Sarkin Adar''' (jibinaa ko ñalnde 15 mee 1965) mo yimɓe fof mbiyata Hon.  Musa S/Adar ko depiteejo leydi Naajeeriya cuɓaaɗo ngam wonde tergal suudu sarɗiiji leydi ndi, tawa ina lomtoo diiwaan Goronyo/Gada.<ref name="nass.gov.ng">{{cite web|url=http://www.nass.gov.ng/mp/profile/574|title=National Assembly - Federal Republic of Nigeria|website=www.nass.gov.ng}}</ref><ref>{{Cite news|last=Krishi|first=Musa Abdullahi|date=2019-06-01|title=How 9th House can differ from 8th – Rep Sarkin Adar|url=https://dailytrust.com/how-9th-house-can-differ-from-8th-rep-sarkin-adar|access-date=2020-10-04|newspaper=[[Daily Trust]]|language=en}}</ref> == Jaŋde, golle laamu e politik == O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde jannginooɓe laamu, Binji, gila 1977, o heɓi seedantaagal jannginooɓe tolno 2 e hitaande 1982. Ndeen o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde toowngal Uthmanu dan Fodiyo, ɗo o heɓi dipolomaaji makko e ganndal politik e hitaande 1988. Ko adii nde o wontata tergal suudu sarɗiiji e hitaande 2007, o waɗiino golle ko adii ɗuum e nder politik tuggi 1990 haa 1992 ɗo o wonnoo tergal mawngal e nder lannda Sosiyaal Demokaraasi (SDP) mo alaa ɗo haaɗi, kadi o woniino gardiiɗo Shehu Musa Yaradua.  O haɓaama ngam suɓaade hooreejo laamu nokkuure Gada nde o fooli nde tawnoo lannda ka ina famɗi no feewi e nder Sokoto e oon sahaa.  Ndeen o jokki nguurndam makko e nder sarwisaaji laamu, o ummii e darnde haa o wonti gardiiɗo Personnel, caggal ɗuum gardiiɗo Carrières e Counseling.  Caggal nde o golli e nder sarwiis laamu leydi Sokoto fotde duuɓi sappo, o ɗaɓɓiri golle to bannge fedde nde gila 2001 haa 2006, o woni kadi gardiiɗo gollotooɓe e nder laamu leydi Nijeer Apapa, Lagos.[3] == Wooteeji 2023 == O woniino tergal e goomu ƴeewndo (screening committee) e nder kawral ngenndiwal APC ngal Rt.  Hon.  Aminu Bello Masari ko ɗum waɗi Sen. O woni kadi tergal Goomu Taskaramji e Dabareeji ɗin ɗon mari haaje suɓugo cukko hooreejo lesdi e ardiiɗo kampaniire Tinubu nder yimɓe bana Nuhu Ribadu, Hon.  Abiodun Faleke, Sen. Magnus Abe, Sen. Elisa Abbo, Sen. Bent, Sen. Abuu Ibraahiima, Sen. Kashim-Imaam.[4][5] == Asaambele ngenndi == E wooteeji 2007 o tawtoraama suudu sarɗiiji o dañii, o artiraa e manndaa ɗiɗaɓo e wooteeji 2011.  O tawtoraama kadi e hitaande 2015 e hitaande 2019 e les njiimaandi APC, o heɓi heen marge mawɗo.  E nder kawgel hooreejo leydi 2019, o yiɗiino wonde cukko hooreejo suudu sarɗiiji 9ɓo kono o weltaaki e peeje zoning nde tawnoo jooɗorde ndee ko zoning to diiwaan North-Central ko ɗum addani Hon.  Idriis Ahmed Wase ngam feeñde.  Nden o ɗon mari haaje ardungal Majority suudu ndun, o fooli hooreejo Majority jooni Hon.  Alhasan Ado-Doguwa.  Jooni o jeyaa ko e ardiiɓe lesdi Naajeeriya ɓurduɓe juutde balɗe ngam wakiiliijo yimɓe lesdi Gada/Goronyo federal duuɓi 16 jokkindirɗi.  Ko kanko kadi woni hooreejo hannde Kawtal Fuɗnaange to suudu sarɗiiji. Musa S/Adar tawtoraama batu Fedde Ngenndiije Dentuɗe ko faati e koɗki e ƴellitaare wuro duumotoonde (Habitat III) New York, leyɗeele dentuɗe Amerik e hitaande 2014. O tawtoraama kadi kursuuji ardorde keewɗi e batuuji tawi ina jeyaa heen kursuuji ardorde yuɓɓinaaɗi to Cleveland, Ohio e hitaande 2016 ɗi Goomu Amerik walli ko fayti e golle parlii. Ko kanko woni hooreejo goomu suudu sarɗiiji ko faati e jawdi petroŋ dowri e nder asaambele 9ɓo, ko adii ɗuum ko kanko woni hooreejo goomu suudu sarɗiiji ko faati e geɗe woote(INEC) e nder asaambele 6ɓo e hooreejo goomu suudu sarɗiiji ko faati e yah-ngartaa leydi e nder asaambele 7ɓo.  O jeyaa kadi ko e Goomu toppitiingu yah-ngartaa e nder geec.  O waɗii mojobere keewnde e nder suudu nduu, omo haala kadi sahaa kala ko fayti e ngootaagu leydi ndii, omo wallita e geɗe baawɗe saabaade doole sukaaɓe e rewɓe e fannuuji jaŋde e ƴellitaare jawdi ndariindi. Ko adii wooteeji mawɗi 2019, ko kanko wonnoo hooreejo fedde ballal parlemaa APC,[6] Bana hooreejo fedde ballal parlemaa o ardii ɓe njillu hooreejo leydi Muhammadu Buhari, Haaldude e jaayndiyankooɓe suudu sarɗiiji leydi ndii e joofnirde batu nguu, hooreejo fedde nde, Musa Sarkin Adar wiyi “Min ndaari kuuje nder lesdi ndi’i e lanndaaji siyaasaaku feere-feere ngam suɓol ɗon ɓadi nden min terɗe APC nder Asamblee lesdi ndi’i min ɗon mari haaje min ngara min kawta bee Mr. president e hooreejo lesdi ndin ngam min ɗon ƴama haalaaji e kuuje ɗe terɗe fedde nde’e fuu ɗon ƴama. "Gila e humpitooji ɓennuɗi ɗi Asammbele ɓennuɗo mo min keɓi fartaŋŋe wonde terɗe mum e oon sahaa, min nganndi ko waɗi e min nganndi ko ɗum addani leydi ndii. So ɗum waɗii hannde ko noddaango laaɓtungo ngam min ndartoo caggal hooreejo leydi ndii e haajuuji amen kadi min keɗee mbele geɗe ƴellitaare leydi ndii ina mbaawa ƴeewteede." Ko feewti e jaabawol hooreejo leydi ndi e batu nguu, o wiyi "No feewi kadi ko fanniyanke no feewi. Min paamtinii mo miijo zonal intervention walla ko wiyetee eɓɓooji diiwaanuuji ɗii; wonde wonaa kaalis rokkaa min, kono ko eɓɓooji baɗɗi miliyoŋaaji naira ɗi min poti tan ko siynude ɗo foti siyneede e nder diiwanuuji amen ceertuɗi ɗii, kadi ko ɗum jeyi e geɗe ɓurɗe hawrude e ndii leydi. == Sariyaaji == Yoga e kuule makko, ciimtol makko e motion makko:[7] Sariya Komisariyaa Karallaagal Fedde (Waylude) Sariya reende gollotooɓe laamu (mbayliigu), 2015 Kuulal 2015 ngal Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Heblo e Reglementaasiyoŋ Njulaagu (Sosde) Sariya Komisiyoŋ Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Ngenndiwal (waylude) Bill, 2015 Bill ngam mooftude geɗe ndema (haɗde), 2015 Sariya ƴellitaare maayo (mbayliigu) Bill, 2015 Rajo Goomu Ad-hoc ngam wiɗtude kiris taariindi udditgol suudu sarɗiiji 9ɓuru Bauchi e ngonkaaji gaddanɗi feeñde hooreejo leydi ɗiɗo. Haani wiɗitaade ƴettugol N1.17 Billion ngol ministeer kaalis leydi ndii yaltini e konte njuɓɓudi ƴellitaare maayo Sokoto Rima. Haaje hokkugo kisal e ballal ngam ɓiɓɓe lesdi Kololi, Gadonmata e wuro Kamitau nder diiwal Goronyo/Gada, lesdi Sokoto. Haajuuji jaawɗi ngam haɓaade ngonka kisal ɓeydotooka e nder diiwaan Sokoto. Haaje hokkugo ballal haa yimɓe marɓe ilam haa lesdi Gada e Goronyo haa lesdi Sokoto. Nafooje makko ɓurɗe teeŋtude e sariyaaji ina njeyaa heen : Ƴellitaare teeru Doole sukaaɓe/rewɓe/golle Demal Devt == Tuugnorgal == <references /> tbak2xlchttv8agq90krajt0yneplq7 Badamasi Maccido 0 42785 177299 2026-06-29T14:54:55Z Hauwa ali umar 8656 Created page with "{{Databox}}'''Badamasi Maccido''' (1961 – 29 Oktoobar 2006) suɓaama senaajo fedde nde ngam diiwal Sokoto woylaare lesdi Naajeeriya nder lewru Abriil 2003 dow laylaytol lanyol yimɓe Naajeeriya fuu (ANPP).  O maayi ko e aksidaa laana ndiwoowa e lewru oktoobar 2006. Maccido jibinaa ko e hitaande 1961, ɓiy Sultan Sokoto, Alhaji Muhammadu Maccido, o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu fedde, Sokoto.  O heɓi bak makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zar..." 177299 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Badamasi Maccido''' (1961 – 29 Oktoobar 2006) suɓaama senaajo fedde nde ngam diiwal Sokoto woylaare lesdi Naajeeriya nder lewru Abriil 2003 dow laylaytol lanyol yimɓe Naajeeriya fuu (ANPP).  O maayi ko e aksidaa laana ndiwoowa e lewru oktoobar 2006. Maccido jibinaa ko e hitaande 1961, ɓiy Sultan Sokoto, Alhaji Muhammadu Maccido, o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu fedde, Sokoto.  O heɓi bak makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria, o heɓi Bsc e ganndal mahdi.  O meeɗii wonde komisinaajo diiwaan Sokoto e nder laamu guwerneer Atahiru Bafarawa.[1] Maccido suɓaama senaateer to Sokoto worgo, o ƴetti jooɗorde makko ko e lewru mee 2003.[2]  E lewru abriil 2005, Komisariyaa toppitiiɗo ko fayti e njulaagu e bonanndeeji goɗɗi jowitiiɗi heen (ICPC) ñaawii Maccido e woɗɓe sabu mum en jeyeede e fenaande bidsee 55 miliyoŋ N55.  Kadi ko gonnooɗo hooreejo Senaa biyeteeɗo Adolphus Wabara e gonnooɗo jaagorgal jaŋde biyeteeɗo Fabian Osuji.[3]  Ɓe mbiyi ɓe ɗaɓɓirii, ɓe keɓii ɓe ndenndini N55 miliyoŋ ngam wallitde jaɓgol budget ministeer jaŋde.[4]  Caggal hareeji juutɗi e nder sariya, ñalnde 1 suwee 2010, juɓɓule timmuɗe to Ñaawirde Toownde to Abuja, ndartinii denndaangal tuume ɗee, njaltinii, njaltinii tuumaaɗo oo.  E nder haala Maccido, ñaawoore ndee ko caggal maayde.[5] Maccido waraa ko e diwgol laana ndiwoowa ADC Airlines 53 kanko e baaba mum e ɓiyiiko Umaru, ñalnde 29 oktoobar 2006.[6]  Laana ndiwoowa ka, ka wiyetee ko e ngonka moƴƴa, ka yani e henndu ko juuti caggal nde ka ummii.[7] == Tuugnorgal == <references /> psjf4btxlx370zcn72ewenmot4xccr9 177300 177299 2026-06-29T14:58:25Z Hauwa ali umar 8656 177300 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Badamasi Maccido''' (1961 – 29 Oktoobar 2006) suɓaama senaajo fedde nde ngam diiwal Sokoto woylaare lesdi Naajeeriya nder lewru Abriil 2003 dow laylaytol lanyol yimɓe Naajeeriya fuu (ANPP).  O maayi ko e aksidaa laana ndiwoowa e lewru oktoobar 2006. Maccido jibinaa ko e hitaande 1961, ɓiy Sultan Sokoto, Alhaji Muhammadu Maccido, o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu fedde, Sokoto.  O heɓi bak makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria, o heɓi Bsc e ganndal mahdi.  O meeɗii wonde komisinaajo diiwaan Sokoto e nder laamu guwerneer Atahiru Bafarawa.<ref>{{cite web|url=http://www.nigerianmuse.com/stararticles/?u=Heads_roll_education_ministry_bribery.htm|work=ThisDay|title=The Indicted Men|author=Joseph Ushigiale|date=2005-03-23|accessdate=2010-06-26}}</ref> Maccido suɓaama senaateer to Sokoto worgo, o ƴetti jooɗorde makko ko e lewru mee 2003.]  E lewru abriil 2005, Komisariyaa toppitiiɗo ko fayti e njulaagu e bonanndeeji goɗɗi jowitiiɗi heen (ICPC) ñaawii Maccido e woɗɓe sabu mum en jeyeede e fenaande bidsee 55 miliyoŋ N55.  Kadi ko gonnooɗo hooreejo Senaa biyeteeɗo Adolphus Wabara e gonnooɗo jaagorgal jaŋde biyeteeɗo Fabian Osuji.[3]  Ɓe mbiyi ɓe ɗaɓɓirii, ɓe keɓii ɓe ndenndini N55 miliyoŋ ngam wallitde jaɓgol budget ministeer jaŋde.  Caggal hareeji juutɗi e nder sariya, ñalnde 1 suwee 2010, juɓɓule timmuɗe to Ñaawirde Toownde to Abuja, ndartinii denndaangal tuume ɗee, njaltinii, njaltinii tuumaaɗo oo.  E nder haala Maccido, ñaawoore ndee ko caggal maayde. Maccido waraa ko e diwgol laana ndiwoowa ADC Airlines 53 kanko e baaba mum e ɓiyiiko Umaru, ñalnde 29 oktoobar 2006.[6]  Laana ndiwoowa ka, ka wiyetee ko e ngonka moƴƴa, ka yani e henndu ko juuti caggal nde ka ummii. == Tuugnorgal == <references /> j3hbhm7497mgal1rtinevery3ldfogj Theophilus Adebayo Doherty 0 42786 177301 2026-06-29T14:59:45Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1Ref 177301 wikitext text/x-wiki Teofilus Adebayo Doherty ListenR (24 feebariyee 1895 – 18 noowammbar 1974) ko jom ngalu e dawrugol leydi Nijeer. O woniino awokaajo tedduɗo mo leydi Najeriya, o waɗii darnde mawnde e nder dingiral ngenndiyaŋkaagal gadanal e ƴellitaare faggudu leydi ndii. O woniino ardiiɗo sosde fedde mbaylaandi Naajeeriya, kadi o jeyaa ko e bankiiji ɓiɓɓe leydi Naajeeriya, Banki Ngenndiijo Naajeeriya. O woniino kadi neɗɗo mawɗo e nder hare ngam sosde Dowla Lagos. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Adebayo Doherty jibinaa ko e galle mawɗo moƴƴo e ‘Laamɗo njulaagu Alakoro’, J. H. Doherty e hitaande 1895. O mawni e galle makko to Lagos ɗo o janngi duɗe leslese e hakkundeeje. O naati duɗal C.M.S. Duɗal Grammar, Lagos, tuggi 1910 haa 1912 e caggal ɗuum, King’s College, Lagos tuggi 1913 haa 1916. Caggal jaŋde makko hakkundeere, o yahi to Duɗal Faggudu Londres e to Middle Temple o noddiraa Bar ñalnde 20 abriil 1921. Politik Tergal lannda Demokaraasi Naajeeriya (NNDP), Doherty suɓaama nder kawtal hooreejo lesdi ngam wakiili Lagos nder hitaande 1928, nden o suɓaama kadi nder hitaande 1933. O tawtoraaki wooteeji 1938. Banki lesdi Naajeeriya E hitaande 1933, o sosi Banki Ngenndiijo leydi Najeriya e wondude e Doktoor Akinola Maja. Julaaɓe hono Adetunji Lardner Johnson e Adio Adesigbin kadi ina njeyaa heen kadi Hamzat Adeniyi Subair, caggal ɗuum wonti gardiiɗo mawɗo banke oo, oon nokku o joginoo haa hitaande 1951. E nder duuɓi mum gadani, golle banke oo ina pamɗi no feewi, kono seeɗa-seeɗa ɓe ɓeydii yaajde no feewi e nder depasuuji kesi, sutra e, njulaagu import alɗuɗo M. Bank-Anthony e N. Azikiwe e hitaande 1938. Eɓɓooje kadi mbaɗaama ngam waɗde njulaagu toowngu e Orop e Amerik, ɗum noon ina cirƴa fedde njulaagu Orop. Hay so tawii banke oo hollitii wonde ina juuti, golle mum ina keddii e duuɓi keewɗi. Darnde maggal adannde wonnoo ko rokkude ñamaale juutɗe e Afriknaaɓe naatooɓe, yeeyooɓe, soodooɓe geɗe, e yeeyooɓe. O wonti kadi tergal mawngal e nder fedde Naajeeriya toppitiinde njulaagu e njulaagu Afrik, fedde nde waɗata ngam jokkondirde njulaagu Afriknaaɓe fawaade e feddeeji janani ngam heɓde marsandiis e cuuɗi njulaagu caggal leydi, kadi ko kamɓe ngoni suudu njulaagu Afrik. Njulaagu e kaalis O wonti tergal mawngal nder Fedde Naajeeriya ngam Naajeeriya ngam Naajeeriya, fedde nde waɗaama ngam hawtuki filu Afriknaajo fawooɓe dow firooɓe lesdi feere ngam soodugo marsandiis bee cuuɗi filu haa lesdi feere, nden boo ɗon huuwa bana suudu filu Afriknaajo. E kitaale 1940, fedde nde wonnoo ko fedde njulaagu mawnde e nder leydi ndii, nde kaaldinoo e laamu koloñaal ngam heɓde kaɓirɗe njulaagu. Ko kanko kadi woni sosɗo fedde wiyeteende West African Pictures Limited, sosiyetee asiraagal mawngal leydi Najeriya e fedde nde wonaa laamuyankoore. Anndiraama kadi T.A Doherty, o woniino kadi hooreejo e balloowo gooto e fedde toppitiinde ndeenka ɓiɓɓe leydi Lagos nde wonnoo ko nde gollorde ngam haɓaade sosde leydi Lagos. O hoɗi ko galle Debayo, laawol Odunlanmi, e duunde Lagos. Bursi leydi Najeriya Fedde mbaylaandi Naajeeriya (NGX Group), nde anndiraa ko Bursi Naajeeriya, fuɗɗii ko ñalnde 15 lewru Seeɗto hitaande 1960 nde sosaa Bursi Lagos. Memorandum Fedde NGX ndee ko terɗe sosɗe jeeɗiɗi mbinnditii ɗum en, tawi ko Teofilus Adebayo Doherty ardii ɗum en. Darnde sariya e nasaraaku ngam bankiiji lesdi Naajeeriya Gomnati lesdi Naajeeriya hoosi ummaatoore hukuumaaji rento lesdi Naajeeriya 1961, ngam wiɗitaago kuuɗe banki lesdi Naajeeriya. E lewru feebariyee 1962, ngonka kaa fuɗɗiima waɗde hakkillaaji seeɗa, heewɓe ina naamnoo nafoore maggal. Kono won ardiiɓe njiyri ɗum ko no kulhuli ndimaagu neɗɗo nii. Haala kaa nawtaa to ñaawirdu, ɗo ñaawooɓe ɓee ndartini wiyde wonde sariya oo ina selli. Ñaawoore ndee, Doherty e Balewa, yahi to Ñaawirde Toownde Fedde nde to Lagos. Ndee ɗoo yi’annde waɗii nafoore wonande hooreejo senaateer biyeteeɗo Theophilus Adebayo Doherty, sosɗo e gardiiɗo Banke Ngenndiijo, mo luulndii eɓɓaande laamu nguu ngam yuurnitaade njuɓɓudi ndii. Ñaawirde ndee ƴetti kuulal ngam weltinde mo, addani mo weltaare e weltaare e nder wallidiiɓe makko. Ñaawoore maantiniinde ndee ina heewi noddireede "Caɗeele ɗe njippini Naajeeriya." Maayde e ndonu Adebayo Doherty maayi ko e hitaande 1974. E nder iwdi makko, yimɓe mawɓe ina njiyloo haa jooni darnde makko e jaŋde, e njulaagu e kaalis. Taaniraaɓe makko ina njeyaa heen Ola Debayo-Doherty, toɗɗaaɗo hooreejo Afriknaajo gadano e nder fedde Mandila ummoraade e fedde petroŋ e gaas Ibile. Ƴeew kadi Doggol yimɓe Naajeeriya Fedde mbaylaandi leydi Najeriya Wakkati Lagos Tuugnorgal 5nz3dmo8glkx0t44dtwe00zjp848sdl 177302 177301 2026-06-29T15:01:15Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1Ref 177302 wikitext text/x-wiki '''Teofilus Adebayo Doherty ListenR''' (24 feebariyee 1895 – 18 noowammbar 1974) ko jom ngalu e dawrugol leydi Nijeer. O woniino awokaajo tedduɗo mo leydi Najeriya, o waɗii darnde mawnde e nder dingiral ngenndiyaŋkaagal gadanal e ƴellitaare faggudu leydi ndii. O woniino ardiiɗo sosde fedde mbaylaandi Naajeeriya, kadi o jeyaa ko e bankiiji ɓiɓɓe leydi Naajeeriya, Banki Ngenndiijo Naajeeriya. O woniino kadi neɗɗo mawɗo e nder hare ngam sosde Dowla Lagos. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Adebayo Doherty jibinaa ko e galle mawɗo moƴƴo e ‘Laamɗo njulaagu Alakoro’, J. H. Doherty e hitaande 1895. O mawni e galle makko to Lagos ɗo o janngi duɗe leslese e hakkundeeje. O naati duɗal C.M.S. Duɗal Grammar, Lagos, tuggi 1910 haa 1912 e caggal ɗuum, King’s College, Lagos tuggi 1913 haa 1916. Caggal jaŋde makko hakkundeere, o yahi to Duɗal Faggudu Londres e to Middle Temple o noddiraa Bar ñalnde 20 abriil 1921. Politik Tergal lannda Demokaraasi Naajeeriya (NNDP), Doherty suɓaama nder kawtal hooreejo lesdi ngam wakiili Lagos nder hitaande 1928, nden o suɓaama kadi nder hitaande 1933. O tawtoraaki wooteeji 1938. Banki lesdi Naajeeriya E hitaande 1933, o sosi Banki Ngenndiijo leydi Najeriya e wondude e Doktoor Akinola Maja. Julaaɓe hono Adetunji Lardner Johnson e Adio Adesigbin kadi ina njeyaa heen kadi Hamzat Adeniyi Subair, caggal ɗuum wonti gardiiɗo mawɗo banke oo, oon nokku o joginoo haa hitaande 1951. E nder duuɓi mum gadani, golle banke oo ina pamɗi no feewi, kono seeɗa-seeɗa ɓe ɓeydii yaajde no feewi e nder depasuuji kesi, sutra e, njulaagu import alɗuɗo M. Bank-Anthony e N. Azikiwe e hitaande 1938. Eɓɓooje kadi mbaɗaama ngam waɗde njulaagu toowngu e Orop e Amerik, ɗum noon ina cirƴa fedde njulaagu Orop. Hay so tawii banke oo hollitii wonde ina juuti, golle mum ina keddii e duuɓi keewɗi. Darnde maggal adannde wonnoo ko rokkude ñamaale juutɗe e Afriknaaɓe naatooɓe, yeeyooɓe, soodooɓe geɗe, e yeeyooɓe. O wonti kadi tergal mawngal e nder fedde Naajeeriya toppitiinde njulaagu e njulaagu Afrik, fedde nde waɗata ngam jokkondirde njulaagu Afriknaaɓe fawaade e feddeeji janani ngam heɓde marsandiis e cuuɗi njulaagu caggal leydi, kadi ko kamɓe ngoni suudu njulaagu Afrik. Njulaagu e kaalis O wonti tergal mawngal nder Fedde Naajeeriya ngam Naajeeriya ngam Naajeeriya, fedde nde waɗaama ngam hawtuki filu Afriknaajo fawooɓe dow firooɓe lesdi feere ngam soodugo marsandiis bee cuuɗi filu haa lesdi feere, nden boo ɗon huuwa bana suudu filu Afriknaajo. E kitaale 1940, fedde nde wonnoo ko fedde njulaagu mawnde e nder leydi ndii, nde kaaldinoo e laamu koloñaal ngam heɓde kaɓirɗe njulaagu. Ko kanko kadi woni sosɗo fedde wiyeteende West African Pictures Limited, sosiyetee asiraagal mawngal leydi Najeriya e fedde nde wonaa laamuyankoore. Anndiraama kadi T.A Doherty, o woniino kadi hooreejo e balloowo gooto e fedde toppitiinde ndeenka ɓiɓɓe leydi Lagos nde wonnoo ko nde gollorde ngam haɓaade sosde leydi Lagos. O hoɗi ko galle Debayo, laawol Odunlanmi, e duunde Lagos. Bursi leydi Najeriya Fedde mbaylaandi Naajeeriya (NGX Group), nde anndiraa ko Bursi Naajeeriya, fuɗɗii ko ñalnde 15 lewru Seeɗto hitaande 1960 nde sosaa Bursi Lagos. Memorandum Fedde NGX ndee ko terɗe sosɗe jeeɗiɗi mbinnditii ɗum en, tawi ko Teofilus Adebayo Doherty ardii ɗum en. Darnde sariya e nasaraaku ngam bankiiji lesdi Naajeeriya Gomnati lesdi Naajeeriya hoosi ummaatoore hukuumaaji rento lesdi Naajeeriya 1961, ngam wiɗitaago kuuɗe banki lesdi Naajeeriya. E lewru feebariyee 1962, ngonka kaa fuɗɗiima waɗde hakkillaaji seeɗa, heewɓe ina naamnoo nafoore maggal. Kono won ardiiɓe njiyri ɗum ko no kulhuli ndimaagu neɗɗo nii. Haala kaa nawtaa to ñaawirdu, ɗo ñaawooɓe ɓee ndartini wiyde wonde sariya oo ina selli. Ñaawoore ndee, Doherty e Balewa, yahi to Ñaawirde Toownde Fedde nde to Lagos. Ndee ɗoo yi’annde waɗii nafoore wonande hooreejo senaateer biyeteeɗo Theophilus Adebayo Doherty, sosɗo e gardiiɗo Banke Ngenndiijo, mo luulndii eɓɓaande laamu nguu ngam yuurnitaade njuɓɓudi ndii. Ñaawirde ndee ƴetti kuulal ngam weltinde mo, addani mo weltaare e weltaare e nder wallidiiɓe makko. Ñaawoore maantiniinde ndee ina heewi noddireede "Caɗeele ɗe njippini Naajeeriya." Maayde e ndonu Adebayo Doherty maayi ko e hitaande 1974. E nder iwdi makko, yimɓe mawɓe ina njiyloo haa jooni darnde makko e jaŋde, e njulaagu e kaalis. Taaniraaɓe makko ina njeyaa heen Ola Debayo-Doherty, toɗɗaaɗo hooreejo Afriknaajo gadano e nder fedde Mandila ummoraade e fedde petroŋ e gaas Ibile. Ƴeew kadi Doggol yimɓe Naajeeriya Fedde mbaylaandi leydi Najeriya Wakkati Lagos Tuugnorgal lty547g94pdieib5s7lm89y9thjzf0x 177304 177302 2026-06-29T15:03:57Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1Ref 177304 wikitext text/x-wiki '''Teofilus Adebayo Doherty ListenR''' (24 feebariyee 1895 – 18 noowammbar 1974) ko jom ngalu e dawrugol leydi Nijeer. O woniino awokaajo tedduɗo mo leydi Najeriya, o waɗii darnde mawnde e nder dingiral ngenndiyaŋkaagal gadanal e ƴellitaare faggudu leydi ndii. O woniino ardiiɗo sosde fedde mbaylaandi Naajeeriya, kadi o jeyaa ko e bankiiji ɓiɓɓe leydi Naajeeriya, Banki Ngenndiijo Naajeeriya. O woniino kadi neɗɗo mawɗo e nder hare ngam sosde Dowla Lagos. == Nguurndam e jaŋde puɗɗagol == Adebayo Doherty jibinaa ko e galle mawɗo moƴƴo e ‘Laamɗo njulaagu Alakoro’, J. H. Doherty e hitaande 1895. O mawni e galle makko to Lagos ɗo o janngi duɗe leslese e hakkundeeje. O naati duɗal C.M.S. Duɗal Grammar, Lagos, tuggi 1910 haa 1912 e caggal ɗuum, King’s College, Lagos tuggi 1913 haa 1916. Caggal jaŋde makko hakkundeere, o yahi to Duɗal Faggudu Londres e to Middle Temple o noddiraa Bar ñalnde 20 abriil 1921. == Politik == Tergal lannda Demokaraasi Naajeeriya (NNDP), Doherty suɓaama nder kawtal hooreejo lesdi ngam wakiili Lagos nder hitaande 1928, nden o suɓaama kadi nder hitaande 1933. O tawtoraaki wooteeji 1938. == Banki lesdi Naajeeriya == E hitaande 1933, o sosi Banki Ngenndiijo leydi Najeriya e wondude e Doktoor Akinola Maja. Julaaɓe hono Adetunji Lardner Johnson e Adio Adesigbin kadi ina njeyaa heen kadi Hamzat Adeniyi Subair, caggal ɗuum wonti gardiiɗo mawɗo banke oo, oon nokku o joginoo haa hitaande 1951. E nder duuɓi mum gadani, golle banke oo ina pamɗi no feewi, kono seeɗa-seeɗa ɓe ɓeydii yaajde no feewi e nder depasuuji kesi, sutra e, njulaagu import alɗuɗo M. Bank-Anthony e N. Azikiwe e hitaande 1938. Eɓɓooje kadi mbaɗaama ngam waɗde njulaagu toowngu e Orop e Amerik, ɗum noon ina cirƴa fedde njulaagu Orop. Hay so tawii banke oo hollitii wonde ina juuti, golle mum ina keddii e duuɓi keewɗi. Darnde maggal adannde wonnoo ko rokkude ñamaale juutɗe e Afriknaaɓe naatooɓe, yeeyooɓe, soodooɓe geɗe, e yeeyooɓe. O wonti kadi tergal mawngal e nder fedde Naajeeriya toppitiinde njulaagu e njulaagu Afrik, fedde nde waɗata ngam jokkondirde njulaagu Afriknaaɓe fawaade e feddeeji janani ngam heɓde marsandiis e cuuɗi njulaagu caggal leydi, kadi ko kamɓe ngoni suudu njulaagu Afrik. Njulaagu e kaalis O wonti tergal mawngal nder Fedde Naajeeriya ngam Naajeeriya ngam Naajeeriya, fedde nde waɗaama ngam hawtuki filu Afriknaajo fawooɓe dow firooɓe lesdi feere ngam soodugo marsandiis bee cuuɗi filu haa lesdi feere, nden boo ɗon huuwa bana suudu filu Afriknaajo. E kitaale 1940, fedde nde wonnoo ko fedde njulaagu mawnde e nder leydi ndii, nde kaaldinoo e laamu koloñaal ngam heɓde kaɓirɗe njulaagu. Ko kanko kadi woni sosɗo fedde wiyeteende West African Pictures Limited, sosiyetee asiraagal mawngal leydi Najeriya e fedde nde wonaa laamuyankoore. Anndiraama kadi T.A Doherty, o woniino kadi hooreejo e balloowo gooto e fedde toppitiinde ndeenka ɓiɓɓe leydi Lagos nde wonnoo ko nde gollorde ngam haɓaade sosde leydi Lagos. O hoɗi ko galle Debayo, laawol Odunlanmi, e duunde Lagos. == Bursi leydi Najeriya == Fedde mbaylaandi Naajeeriya (NGX Group), nde anndiraa ko Bursi Naajeeriya, fuɗɗii ko ñalnde 15 lewru Seeɗto hitaande 1960 nde sosaa Bursi Lagos. Memorandum Fedde NGX ndee ko terɗe sosɗe jeeɗiɗi mbinnditii ɗum en, tawi ko Teofilus Adebayo Doherty ardii ɗum en. Darnde sariya e nasaraaku ngam bankiiji lesdi Naajeeriya Gomnati lesdi Naajeeriya hoosi ummaatoore hukuumaaji rento lesdi Naajeeriya 1961, ngam wiɗitaago kuuɗe banki lesdi Naajeeriya. E lewru feebariyee 1962, ngonka kaa fuɗɗiima waɗde hakkillaaji seeɗa, heewɓe ina naamnoo nafoore maggal. Kono won ardiiɓe njiyri ɗum ko no kulhuli ndimaagu neɗɗo nii. Haala kaa nawtaa to ñaawirdu, ɗo ñaawooɓe ɓee ndartini wiyde wonde sariya oo ina selli. Ñaawoore ndee, Doherty e Balewa, yahi to Ñaawirde Toownde Fedde nde to Lagos. Ndee ɗoo yi’annde waɗii nafoore wonande hooreejo senaateer biyeteeɗo Theophilus Adebayo Doherty, sosɗo e gardiiɗo Banke Ngenndiijo, mo luulndii eɓɓaande laamu nguu ngam yuurnitaade njuɓɓudi ndii. Ñaawirde ndee ƴetti kuulal ngam weltinde mo, addani mo weltaare e weltaare e nder wallidiiɓe makko. Ñaawoore maantiniinde ndee ina heewi noddireede "Caɗeele ɗe njippini Naajeeriya." == Maayde e ndonu == Adebayo Doherty maayi ko e hitaande 1974. E nder iwdi makko, yimɓe mawɓe ina njiyloo haa jooni darnde makko e jaŋde, e njulaagu e kaalis. Taaniraaɓe makko ina njeyaa heen Ola Debayo-Doherty, toɗɗaaɗo hooreejo Afriknaajo gadano e nder fedde Mandila ummoraade e fedde petroŋ e gaas Ibile. == Ƴeew kadi == Doggol yimɓe Naajeeriya Fedde mbaylaandi leydi Najeriya == Wakkati Lagos == == Tuugnorgal == nywyzc95b0ldwd78s1szwo6i74auf6y Ahmed Muhammad Maccido 0 42787 177303 2026-06-29T15:01:20Z Hauwa ali umar 8656 Created page with "'''Ahmed Muhammad Maccido''' (jibinaa ko ñalnde 1 abriil 1964) suɓaama senaateer to diiwaan Sokoto worgo e nder diiwaan Sokoto, leydi Nijeer, o heɓi laamu ñalnde 29 lewru mbooy hitaande 2007. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi yimɓe (PDP).[1] Maccido ko ɓii sultan maayɗo Muhammadu Maccido.[2]  Ko adii nde o suɓata e nder suudu sarɗiiji, Maccido wonnoo ko komisinaajo ndema to diiwaan Sokoto.  Caggal nde o jooɗii e Senaa, o toɗɗaa e goomuuji ko faati e laana nd..." 177303 wikitext text/x-wiki '''Ahmed Muhammad Maccido''' (jibinaa ko ñalnde 1 abriil 1964) suɓaama senaateer to diiwaan Sokoto worgo e nder diiwaan Sokoto, leydi Nijeer, o heɓi laamu ñalnde 29 lewru mbooy hitaande 2007. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi yimɓe (PDP).[1] Maccido ko ɓii sultan maayɗo Muhammadu Maccido.[2]  Ko adii nde o suɓata e nder suudu sarɗiiji, Maccido wonnoo ko komisinaajo ndema to diiwaan Sokoto.  Caggal nde o jooɗii e Senaa, o toɗɗaa e goomuuji ko faati e laana ndiwoowa, jolngo ndiyam, geɗe hakkunde parlemaa, koɗki, jikkuuji fedde nde & geɗe hakkunde laamuuji e bankeeji, assurance & juɓɓule kaalis goɗɗe.[1]  Caggal ɗuum o toɗɗaa cukko hooreejo Goomu Senaa ngam ƴellitde ngalu.[3]  E nder ƴeewndo hakkundeejo senaateeruuji e lewru mee 2009, ThisDay wiyi o wallittaaki hay kuulal gootal e hitaande yawtunde ndee, o wallittaaki seeɗa e jeewte kuuɓtodinɗe.[4] Maccido dañiino woote gardagol senaateer to Sokoto worgo e wooteeji 26 abriil 2011.  O heɓi 154 932 woote, o ɓuri 18 kanndidaa goɗɗo.[2] == Tuugnorgal == 6h8bkwl4gqp9lrh70dxack7ifgd1ftd 177386 177303 2026-06-29T21:13:20Z Hauwa ali umar 8656 177386 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Ahmed Muhammad Maccido''' (jibinaa ko ñalnde 1 abriil 1964) suɓaama senaateer to diiwaan Sokoto worgo e nder diiwaan Sokoto, leydi Nijeer, o heɓi laamu ñalnde 29 lewru mbooy hitaande 2007. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi yimɓe (PDP)..<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=110&page=1&state=34|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303194115/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=110&page=1&state=34|url-status=dead|archive-date=2016-03-03|publisher=National Assembly of Nigeria|title=Sen. Ahmed Muhammad Maccido|access-date=2010-06-13}}</ref> Maccido ko ɓii sultan maayɗo Muhammadu Maccido.  Ko adii nde o suɓata e nder suudu sarɗiiji, Maccido wonnoo ko komisinaajo ndema to diiwaan Sokoto.  Caggal nde o jooɗii e Senaa, o toɗɗaa e goomuuji ko faati e laana ndiwoowa, jolngo ndiyam, geɗe hakkunde parlemaa, koɗki, jikkuuji fedde nde & geɗe hakkunde laamuuji e bankeeji, assurance & juɓɓule kaalis goɗɗe.[1]  Caggal ɗuum o toɗɗaa cukko hooreejo Goomu Senaa ngam ƴellitde ngalu.E nder ƴeewndo hakkundeejo senaateeruuji e lewru mee 2009, ThisDay wiyi o wallittaaki hay kuulal gootal e hitaande yawtunde ndee, o wallittaaki seeɗa e jeewte kuuɓtodinɗe. Maccido dañiino woote gardagol senaateer to Sokoto worgo e wooteeji 26 abriil 2011.  O heɓi 154 932 woote, o ɓuri 18 kanndidaa goɗɗo. == Tuugnorgal == <references /> o84iebjdifw3s2c70og4a078lp6v5x8 177411 177386 2026-06-30T05:53:44Z Adamu mc 10501 Edit 177411 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Ahmed Muhammad Maccido''' (jibinaa ko ñalnde go'o 1 lewru abriil hiitande alif 1964) suɓaama senaateer to diiwaan Sokoto worgo e nder diiwaan Sokoto, leydi Nijeer, o heɓi laamu ñalnde 29 lewru mbooy hitaande 2007. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi yimɓe (PDP)..<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=110&page=1&state=34|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303194115/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=110&page=1&state=34|url-status=dead|archive-date=2016-03-03|publisher=National Assembly of Nigeria|title=Sen. Ahmed Muhammad Maccido|access-date=2010-06-13}}</ref> Maccido ko ɓii sultan maayɗo Muhammadu Maccido.  Ko adii nde o suɓata e nder suudu sarɗiiji, Maccido wonnoo ko komisinaajo ndema to diiwaan Sokoto.  Caggal nde o jooɗii e Senaa, o toɗɗaa e goomuuji ko faati e laana ndiwoowa, jolngo ndiyam, geɗe hakkunde parlemaa, koɗki, jikkuuji fedde nde & geɗe hakkunde laamuuji e bankeeji, assurance & juɓɓule kaalis goɗɗe.[1]  Caggal ɗuum o toɗɗaa cukko hooreejo Goomu Senaa ngam ƴellitde ngalu.E nder ƴeewndo hakkundeejo senaateeruuji e lewru mee 2009, ThisDay wiyi o wallittaaki hay kuulal gootal e hitaande yawtunde ndee, o wallittaaki seeɗa e jeewte kuuɓtodinɗe. Maccido dañiino woote gardagol senaateer to Sokoto worgo e wooteeji 26 abriil 2011.  O heɓi 154 932 woote, o ɓuri 18 kanndidaa goɗɗo. == Tuugnorgal == <references /> 9q8p50bvd9w7ax7palmqrceh28y8hss 177412 177411 2026-06-30T06:13:19Z Isa Oumar 9821 177412 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Ahmed Muhammad Maccido''' (jibinaa ko ñalnde go'o 1 lewru abriil hiitande alif 1964) suɓaama senaateer to diiwaan Sokoto worgo e nder diiwaan Sokoto, leydi Nijeer, o heɓi laamu ñalnde 29 lewru mbooy hitaande 2007. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi yimɓe ([[Pope Linus|PDP]])..<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=110&page=1&state=34|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303194115/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=110&page=1&state=34|url-status=dead|archive-date=2016-03-03|publisher=National Assembly of Nigeria|title=Sen. Ahmed Muhammad Maccido|access-date=2010-06-13}}</ref> Maccido ko ɓii sultan maayɗo Muhammadu Maccido.  Ko adii nde o suɓata e nder suudu sarɗiiji, Maccido wonnoo ko komisinaajo ndema to diiwaan [[Sokoto South|Sokoto]].  Caggal nde o jooɗii e Senaa, o toɗɗaa e goomuuji ko faati e laana ndiwoowa, jolngo ndiyam, geɗe hakkunde parlemaa, koɗki, jikkuuji fedde nde & geɗe hakkunde laamuuji e bankeeji, assurance & juɓɓule kaalis goɗɗe. Caggal ɗuum o toɗɗaa cukko hooreejo Goomu Senaa ngam ƴellitde ngalu.E nder ƴeewndo hakkundeejo senaateeruuji e lewru mee 2009, ThisDay wiyi o wallittaaki hay kuulal gootal e hitaande yawtunde ndee, o wallittaaki seeɗa e jeewte kuuɓtodinɗe. Maccido dañiino woote gardagol senaateer to Sokoto worgo e wooteeji 26 abriil 2011.  O heɓi 154 932 woote, o ɓuri 18 kanndidaa goɗɗo. == Tuugnorgal == <references /> 6wplo16qmcsnr37es6gvis8eo9ndv6w H. O. Davies 0 42788 177305 2026-06-29T15:09:52Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1Ref 177305 wikitext text/x-wiki Mawɗo Hiskiya Oladipo Daawiis, Q.C. (5 abriil 1905 – 22 noowammbar 1989) ko ngenndiyanke mawɗo, baaba mum sosɗo, awokaa, jaayndiyanke, senndikaa, hooreejo miijo e politikyanke e nder dille ngenndi ndii ngam heɓde ndimaagu mum e hitaande 1960 e ɗoon e ɗoon caggal mum. Daartol galle e balɗe gadane Mawɗo Davies jibinaa ko to wuro Lagos to bannge worgo leydi Najeriya. Yumma makko ko tergal e galle Agbaje to Ibadan, mawniiko gorko ko Oba Effon-Alaiye e mawniiko gorko ko Owa (Laamɗo debbo laamɗo) Ilesha. Neene makko ko laamɗo debbo Haastrup, ɓiy laamɗo Ijesha, mawniiko gorko, laamɗo Ogunmade-Davies mo suudu laamu Ogunmade to Lagos, ko ɓiy laamɗo Docemo. Baaba maako, anndiraaɗo "Muusaa Ruuhu", o jeyaa ko e sosɓe Eklesiya Kerubim e Serafim leydi Naajeeriya. Hakkunde 1911 e 1917, Daavis naati duɗal Wesley, to wuro Olowogbowo, to Lagos. Ndeen o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde sukaaɓe Methodist, to Lagos, ɗo o janngi tuggi 1917 haa 1920. E hitaande 1921, o fuɗɗii jaŋde to duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College, to Lagos, o waɗi noon haa hitaande 1923. E hitaande rewtunde ndee, o wonti Assistant Master to duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College, to Lagos Teskaama nder soobiraaɓe maako wakkati ɓingel maako woni hooreejo lesdi Naajeeriya arandeere, Dr Nnamdi Azikiwe, mo janngi haa janngirde mawnde Methodist Boys, Lagos bee maako, e hooreejo lesdi Naajeeriya arandeejo, Sir Adetokunbo Ademola, e doktoor arandeejo lesdi Naajeeriya, Dr Oni Akerele, both. Jaŋde toownde H.O. Davies, walla H.O.D., no o innirtee nii, ina jeyaa e Naajeeriyankooɓe artuɓe huutoraade porogaraam jaŋde to duɗal jaaɓi haaɗtirde London, o waɗi sehilaaɓe e laawol ngol e yimɓe hono Lord Denning. O heɓi jaŋde toownde to Londres e hitaande 1925 e nder sosiyetee Eyo Ita. O naati kadi duɗal faggudu to Londres e hitaande 1935, ɗo o woni almuudo Harold Laski, o heɓi heen seedantaagal makko BComm (Hons). E nder hitaande ndee tan, o toɗɗaa hooreejo fedde Cosmopolitan Club duɗal ngal. Nde o woni to leydi Angalteer, o woniino hooreejo fedde janngooɓe Afrik hirnaange, o woniino kadi nulaaɗo duɗal jaaɓi haaɗtirde Londres e nder Goomu toppitiingu jaŋdeeji Angalteer. Caggal ɗuum o arti Londres e hitaande 1944, o janngi toon sariya, o noddiraa to duɗal jaaɓi haaɗtirde Engele to Middle Temple Inns of Court, to Londres e hitaande 1946. E hitaande 1959, Davies waɗi hitaande e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard, o woni Fellow to Centre des Affaires Internationales. Golle politik Davies wonnoo ko tergal sosngal fedde sukaaɓe Lagos e hitaande 1934 wondude e James Churchill Vaughan, Kofo Abayomi, Ernest Sissei Ikoli, e Samuel Akisanya. O waɗaa Koolaaɗo kuuɓal. Diɗɗal sukaaɓe ngal jeyaa ko e feddeeji siyaasaagal arandeeji ngam semmbiɗinde naatgol yimɓe Naajeeriya e nder ƴellitaare siyaasaagal e renndo-faggudu leydi ndii. Caggal nde o arti e jaŋde caggal leydi wondude e Nnamdi Azikiwe, Davies ardii golle ɗe addani mo waylude innde fedde sukaaɓe Lagos, fedde sukaaɓe Naajeeriya nde yimɓe ɗiɗo ɓee fof ngonti terɗe mawɗe, wallitooɓe e ardiiɓe ngenndiiji jogiiɗi jokkondire mawɗe. Davies woni hooreejo sosɗo NYM. Davies yalti e diɗɗal ngal e hitaande 1951, o sosi lannda makko, Kongres yimɓe leydi Najeriya. Caggal mum o naati e Diisnondiral ngenndiwal leydi Najeriya e leydi Kameruun caggal nde kaaldigal ngam waɗde kawtal tiiɗngal e Nnamdi Azikiwe, ngal heɓaani. Davies wonnoo ko jaagorgal leydi ndi e nder ministeer njulaagu gila 1963 haa 1966 e sahaa laamu leydi Najeriya. 6jcniml951bd1faplybl1mrx6o4k8dt 177306 177305 2026-06-29T15:11:50Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1Ref 177306 wikitext text/x-wiki Mawɗo Hiskiya Oladipo Daawiis, Q.C. (5 abriil 1905 – 22 noowammbar 1989) ko ngenndiyanke mawɗo, baaba mum sosɗo, awokaa, jaayndiyanke, senndikaa, hooreejo miijo e politikyanke e nder dille ngenndi ndii ngam heɓde ndimaagu mum e hitaande 1960 e ɗoon e ɗoon caggal mum. Daartol galle e balɗe gadane Mawɗo Davies jibinaa ko to wuro Lagos to bannge worgo leydi Najeriya. Yumma makko ko tergal e galle Agbaje to Ibadan, mawniiko gorko ko Oba Effon-Alaiye e mawniiko gorko ko Owa (Laamɗo debbo laamɗo) Ilesha. Neene makko ko laamɗo debbo Haastrup, ɓiy laamɗo Ijesha, mawniiko gorko, laamɗo Ogunmade-Davies mo suudu laamu Ogunmade to Lagos, ko ɓiy laamɗo Docemo. Baaba maako, anndiraaɗo "Muusaa Ruuhu", o jeyaa ko e sosɓe Eklesiya Kerubim e Serafim leydi Naajeeriya. Hakkunde 1911 e 1917, Daavis naati duɗal Wesley, to wuro Olowogbowo, to Lagos. Ndeen o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde sukaaɓe Methodist, to Lagos, ɗo o janngi tuggi 1917 haa 1920. E hitaande 1921, o fuɗɗii jaŋde to duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College, to Lagos, o waɗi noon haa hitaande 1923. E hitaande rewtunde ndee, o wonti Assistant Master to duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College, to Lagos Teskaama nder soobiraaɓe maako wakkati ɓingel maako woni hooreejo lesdi Naajeeriya arandeere, Dr Nnamdi Azikiwe, mo janngi haa janngirde mawnde Methodist Boys, Lagos bee maako, e hooreejo lesdi Naajeeriya arandeejo, Sir Adetokunbo Ademola, e doktoor arandeejo lesdi Naajeeriya, Dr Oni Akerele, both. Jaŋde toownde H.O. Davies, walla H.O.D., no o innirtee nii, ina jeyaa e Naajeeriyankooɓe artuɓe huutoraade porogaraam jaŋde to duɗal jaaɓi haaɗtirde London, o waɗi sehilaaɓe e laawol ngol e yimɓe hono Lord Denning. O heɓi jaŋde toownde to Londres e hitaande 1925 e nder sosiyetee Eyo Ita. O naati kadi duɗal faggudu to Londres e hitaande 1935, ɗo o woni almuudo Harold Laski, o heɓi heen seedantaagal makko BComm (Hons). E nder hitaande ndee tan, o toɗɗaa hooreejo fedde Cosmopolitan Club duɗal ngal. Nde o woni to leydi Angalteer, o woniino hooreejo fedde janngooɓe Afrik hirnaange, o woniino kadi nulaaɗo duɗal jaaɓi haaɗtirde Londres e nder Goomu toppitiingu jaŋdeeji Angalteer. Caggal ɗuum o arti Londres e hitaande 1944, o janngi toon sariya, o noddiraa to duɗal jaaɓi haaɗtirde Engele to Middle Temple Inns of Court, to Londres e hitaande 1946. E hitaande 1959, Davies waɗi hitaande e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard, o woni Fellow to Centre des Affaires Internationales. Golle politik Davies wonnoo ko tergal sosngal fedde sukaaɓe Lagos e hitaande 1934 wondude e James Churchill Vaughan, Kofo Abayomi, Ernest Sissei Ikoli, e Samuel Akisanya. O waɗaa Koolaaɗo kuuɓal. Diɗɗal sukaaɓe ngal jeyaa ko e feddeeji siyaasaagal arandeeji ngam semmbiɗinde naatgol yimɓe Naajeeriya e nder ƴellitaare siyaasaagal e renndo-faggudu leydi ndii. Caggal nde o arti e jaŋde caggal leydi wondude e Nnamdi Azikiwe, Davies ardii golle ɗe addani mo waylude innde fedde sukaaɓe Lagos, fedde sukaaɓe Naajeeriya nde yimɓe ɗiɗo ɓee fof ngonti terɗe mawɗe, wallitooɓe e ardiiɓe ngenndiiji jogiiɗi jokkondire mawɗe. Davies woni hooreejo sosɗo NYM. Davies yalti e diɗɗal ngal e hitaande 1951, o sosi lannda makko, Kongres yimɓe leydi Najeriya. Caggal mum o naati e Diisnondiral ngenndiwal leydi Najeriya e leydi Kameruun caggal nde kaaldigal ngam waɗde kawtal tiiɗngal e Nnamdi Azikiwe, ngal heɓaani. Davies wonnoo ko jaagorgal leydi ndi e nder ministeer njulaagu gila 1963 haa 1966 e sahaa laamu leydi Najeriya. Nguurndam sariya e golle goɗɗe'. Davies wonnoo ko awokaa keɓtinaaɗo no feewi, o jeyaa ko e Nijeernaaɓe ɗiɗo adanɓe (e wondude e mawɗo Frederick Rotimi Williams) ɓe teddinaama e seedantaagal awokaa laamɗo debbo e hitaande 1959. E nder golle makko keewɗe to bannge sariya, ko kanko tan woni awokaa Afriknaajo e nder ekipaaji sariyaaji ballitooji faddaade Jomo future Mapriu hooreejo leydi Kenya, gardinooɗo hooreejo leydi Kenya ñaawoore wondude e DN Pritt, QC ummoriiɗo Angalteer, Diwan Chawaanlal ummoriiɗo Inndo ; e De Sousa e Kapilla, kamɓe fof ko ɓe Inndonaaɓe hoɗɓe e leydi Keñiya. E oon hitaande kadi o ummii Amerik, o naati to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard, o winndi deftere wiyeteende « Prospects pour la démocratie ». E sahaa nde o woni to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard, o hawri e gardotooɗo jaagorgal caggal leydi Amerik, hono Henry Kissinger, e gardotooɗo jaagorgal kisal leydi Amerik, hono Zbigniew Brzezinski, o wonti sehil. O ardii delegaasiyoŋ Naajeeriya to Kawtal Faggudu to Fedde Ngenndiije Dentuɗe e hitaande 1964, e lewru Seeɗto 1974, mawɗo H.O. Laamu Farayse rokki Davies njeenaari « Chevelier de l’ Ordre national du Mérite » ngam ƴellitde jokkondiral Farayse e Niiseer, e darnde makko teeŋtunde e semmbinde Total Fina Oil e Elf Petroleum, sosiyateeji ɗi o wonnoo gardiiɗo. E hitaande 1937, Davies wonti gardiiɗo jaaynde mawnde, Daily Service, e hitaande 1960 o waɗtaa hooreejo sosɗo e gardiiɗo jaaynde ngenndiire ndeen, binnditooɓe jaaynde subaka Naajeeriya e jaaynde aljumaa, gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii, Sir Abubakar Tafawa Bawa. E nder golle makko keewɗe, Chief HO Davies wonnoo ko hooreejo ngenndiijo fedde jam winndereyankoore rewrude e sariya, hooreejo Fedde Ngenndiije Dentuɗe to leydi Naajeeriya, hooreejo fedde Rotary Club to Naajeeriya, e sosɗo e hooreejo udditgol fedde sehilaagal hakkunde Naajeeriya e Farayse.[citation needed] Ko adii maayde makko e hitaande 1989, Oloye Davies yaltinii deftere nguurndam makko, wiyeteende Memoirs. Kerecee’en tiiɗɓe Davies wonnoo ko Wesleyyanke, kadi ko goongɗinɗo no feewi wonde ekkol ina foti wonde "militant" e nder golle mum e nder renndo, wonaa tan haalde ngam wallitde miskineeɓe, kono kadi ko e nder golle tiiɗɗe ngam wallitde miskineeɓe e yiɗde gollondiral hakkunde denndaangal diineeji Kerecee’en ngam waɗde mbayliigu moƴƴu. O woniino hakkundeejo mawɗo e nder yontaaji cakkitiiɗi e nder daartol Eklesiya Methodist Naajeeriya, o walli hawrude e feddeeji ceertuɗi e nder Eklesiya.[citation needed] Tuugnorgal bh897jf5663xrzlaho9slitd9dvv8um 177307 177306 2026-06-29T15:18:54Z Ilya Discuss 10103 177307 wikitext text/x-wiki '''Mawɗo Hiskiya Oladipo Daawiis, Q.C'''. (5 abriil 1905 – 22 noowammbar 1989) ko ngenndiyanke mawɗo, baaba mum sosɗo, awokaa, jaayndiyanke, senndikaa, hooreejo miijo e politikyanke e nder dille ngenndi ndii ngam heɓde ndimaagu mum e hitaande 1960 e ɗoon e ɗoon caggal mum. Daartol galle e balɗe gadane Mawɗo Davies jibinaa ko to wuro Lagos to bannge worgo leydi Najeriya. Yumma makko ko tergal e galle Agbaje to Ibadan, mawniiko gorko ko Oba Effon-Alaiye e mawniiko gorko ko Owa (Laamɗo debbo laamɗo) Ilesha. Neene makko ko laamɗo debbo Haastrup, ɓiy laamɗo Ijesha, mawniiko gorko, laamɗo Ogunmade-Davies mo suudu laamu Ogunmade to Lagos, ko ɓiy laamɗo Docemo. Baaba maako, anndiraaɗo "Muusaa Ruuhu", o jeyaa ko e sosɓe Eklesiya Kerubim e Serafim leydi Naajeeriya. Hakkunde 1911 e 1917, Daavis naati duɗal Wesley, to wuro Olowogbowo, to Lagos. Ndeen o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde sukaaɓe Methodist, to Lagos, ɗo o janngi tuggi 1917 haa 1920. E hitaande 1921, o fuɗɗii jaŋde to duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College, to Lagos, o waɗi noon haa hitaande 1923. E hitaande rewtunde ndee, o wonti Assistant Master to duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College, to Lagos Teskaama nder soobiraaɓe maako wakkati ɓingel maako woni hooreejo lesdi Naajeeriya arandeere, Dr Nnamdi Azikiwe, mo janngi haa janngirde mawnde Methodist Boys, Lagos bee maako, e hooreejo lesdi Naajeeriya arandeejo, Sir Adetokunbo Ademola, e doktoor arandeejo lesdi Naajeeriya, Dr Oni Akerele, both. Jaŋde toownde H.O. Davies, walla H.O.D., no o innirtee nii, ina jeyaa e Naajeeriyankooɓe artuɓe huutoraade porogaraam jaŋde to duɗal jaaɓi haaɗtirde London, o waɗi sehilaaɓe e laawol ngol e yimɓe hono Lord Denning. O heɓi jaŋde toownde to Londres e hitaande 1925 e nder sosiyetee Eyo Ita. O naati kadi duɗal faggudu to Londres e hitaande 1935, ɗo o woni almuudo Harold Laski, o heɓi heen seedantaagal makko BComm (Hons). E nder hitaande ndee tan, o toɗɗaa hooreejo fedde Cosmopolitan Club duɗal ngal. Nde o woni to leydi Angalteer, o woniino hooreejo fedde janngooɓe Afrik hirnaange, o woniino kadi nulaaɗo duɗal jaaɓi haaɗtirde Londres e nder Goomu toppitiingu jaŋdeeji Angalteer. Caggal ɗuum o arti Londres e hitaande 1944, o janngi toon sariya, o noddiraa to duɗal jaaɓi haaɗtirde Engele to Middle Temple Inns of Court, to Londres e hitaande 1946. E hitaande 1959, Davies waɗi hitaande e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard, o woni Fellow to Centre des Affaires Internationales. Golle politik Davies wonnoo ko tergal sosngal fedde sukaaɓe Lagos e hitaande 1934 wondude e James Churchill Vaughan, Kofo Abayomi, Ernest Sissei Ikoli, e Samuel Akisanya. O waɗaa Koolaaɗo kuuɓal. Diɗɗal sukaaɓe ngal jeyaa ko e feddeeji siyaasaagal arandeeji ngam semmbiɗinde naatgol yimɓe Naajeeriya e nder ƴellitaare siyaasaagal e renndo-faggudu leydi ndii. Caggal nde o arti e jaŋde caggal leydi wondude e Nnamdi Azikiwe, Davies ardii golle ɗe addani mo waylude innde fedde sukaaɓe Lagos, fedde sukaaɓe Naajeeriya nde yimɓe ɗiɗo ɓee fof ngonti terɗe mawɗe, wallitooɓe e ardiiɓe ngenndiiji jogiiɗi jokkondire mawɗe. Davies woni hooreejo sosɗo NYM. Davies yalti e diɗɗal ngal e hitaande 1951, o sosi lannda makko, Kongres yimɓe leydi Najeriya. Caggal mum o naati e Diisnondiral ngenndiwal leydi Najeriya e leydi Kameruun caggal nde kaaldigal ngam waɗde kawtal tiiɗngal e Nnamdi Azikiwe, ngal heɓaani. Davies wonnoo ko jaagorgal leydi ndi e nder ministeer njulaagu gila 1963 haa 1966 e sahaa laamu leydi Najeriya. Nguurndam sariya e golle goɗɗe'. Davies wonnoo ko awokaa keɓtinaaɗo no feewi, o jeyaa ko e Nijeernaaɓe ɗiɗo adanɓe (e wondude e mawɗo Frederick Rotimi Williams) ɓe teddinaama e seedantaagal awokaa laamɗo debbo e hitaande 1959. E nder golle makko keewɗe to bannge sariya, ko kanko tan woni awokaa Afriknaajo e nder ekipaaji sariyaaji ballitooji faddaade Jomo future Mapriu hooreejo leydi Kenya, gardinooɗo hooreejo leydi Kenya ñaawoore wondude e DN Pritt, QC ummoriiɗo Angalteer, Diwan Chawaanlal ummoriiɗo Inndo ; e De Sousa e Kapilla, kamɓe fof ko ɓe Inndonaaɓe hoɗɓe e leydi Keñiya. E oon hitaande kadi o ummii Amerik, o naati to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard, o winndi deftere wiyeteende « Prospects pour la démocratie ». E sahaa nde o woni to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard, o hawri e gardotooɗo jaagorgal caggal leydi Amerik, hono Henry Kissinger, e gardotooɗo jaagorgal kisal leydi Amerik, hono Zbigniew Brzezinski, o wonti sehil. O ardii delegaasiyoŋ Naajeeriya to Kawtal Faggudu to Fedde Ngenndiije Dentuɗe e hitaande 1964, e lewru Seeɗto 1974, mawɗo H.O. Laamu Farayse rokki Davies njeenaari « Chevelier de l’ Ordre national du Mérite » ngam ƴellitde jokkondiral Farayse e Niiseer, e darnde makko teeŋtunde e semmbinde Total Fina Oil e Elf Petroleum, sosiyateeji ɗi o wonnoo gardiiɗo. E hitaande 1937, Davies wonti gardiiɗo jaaynde mawnde, Daily Service, e hitaande 1960 o waɗtaa hooreejo sosɗo e gardiiɗo jaaynde ngenndiire ndeen, binnditooɓe jaaynde subaka Naajeeriya e jaaynde aljumaa, gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii, Sir Abubakar Tafawa Bawa. E nder golle makko keewɗe, Chief HO Davies wonnoo ko hooreejo ngenndiijo fedde jam winndereyankoore rewrude e sariya, hooreejo Fedde Ngenndiije Dentuɗe to leydi Naajeeriya, hooreejo fedde Rotary Club to Naajeeriya, e sosɗo e hooreejo udditgol fedde sehilaagal hakkunde Naajeeriya e Farayse.[citation needed] Ko adii maayde makko e hitaande 1989, Oloye Davies yaltinii deftere nguurndam makko, wiyeteende Memoirs. Kerecee’en tiiɗɓe Davies wonnoo ko Wesleyyanke, kadi ko goongɗinɗo no feewi wonde ekkol ina foti wonde "militant" e nder golle mum e nder renndo, wonaa tan haalde ngam wallitde miskineeɓe, kono kadi ko e nder golle tiiɗɗe ngam wallitde miskineeɓe e yiɗde gollondiral hakkunde denndaangal diineeji Kerecee’en ngam waɗde mbayliigu moƴƴu. O woniino hakkundeejo mawɗo e nder yontaaji cakkitiiɗi e nder daartol Eklesiya Methodist Naajeeriya, o walli hawrude e feddeeji ceertuɗi e nder Eklesiya.[citation needed] Tuugnorgal gmgtgqsbbty3tzzwgxg4d3802xlo9zq 177308 177307 2026-06-29T15:25:10Z Ilya Discuss 10103 177308 wikitext text/x-wiki '''Mawɗo Hiskiya Oladipo Daawiis, Q.C'''. (5 abriil 1905 – 22 noowammbar 1989) ko ngenndiyanke mawɗo, baaba mum sosɗo, awokaa, jaayndiyanke, senndikaa, hooreejo miijo e politikyanke e nder dille ngenndi ndii ngam heɓde ndimaagu mum e hitaande 1960 e ɗoon e ɗoon caggal mum. Daartol galle e balɗe gadane Mawɗo Davies jibinaa ko to wuro Lagos to bannge worgo leydi Najeriya. Yumma makko ko tergal e galle Agbaje to Ibadan, mawniiko gorko ko Oba Effon-Alaiye e mawniiko gorko ko Owa (Laamɗo debbo laamɗo) Ilesha. Neene makko ko laamɗo debbo Haastrup, ɓiy laamɗo Ijesha, mawniiko gorko, laamɗo Ogunmade-Davies mo suudu laamu Ogunmade to Lagos, ko ɓiy laamɗo Docemo. Baaba maako, anndiraaɗo "Muusaa Ruuhu", o jeyaa ko e sosɓe Eklesiya Kerubim e Serafim leydi Naajeeriya. Hakkunde 1911 e 1917, Daavis naati duɗal Wesley, to wuro Olowogbowo, to Lagos. Ndeen o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde sukaaɓe Methodist, to Lagos, ɗo o janngi tuggi 1917 haa 1920. E hitaande 1921, o fuɗɗii jaŋde to duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College, to Lagos, o waɗi noon haa hitaande 1923. E hitaande rewtunde ndee, o wonti Assistant Master to duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College, to Lagos Teskaama nder soobiraaɓe maako wakkati ɓingel maako woni hooreejo lesdi Naajeeriya arandeere, Dr Nnamdi Azikiwe, mo janngi haa janngirde mawnde Methodist Boys, Lagos bee maako, e hooreejo lesdi Naajeeriya arandeejo, Sir Adetokunbo Ademola, e doktoor arandeejo lesdi Naajeeriya, Dr Oni Akerele, both. Jaŋde toownde H.O. Davies, walla H.O.D., no o innirtee nii, ina jeyaa e Naajeeriyankooɓe artuɓe huutoraade porogaraam jaŋde to duɗal jaaɓi haaɗtirde London, o waɗi sehilaaɓe e laawol ngol e yimɓe hono Lord Denning. O heɓi jaŋde toownde to Londres e hitaande 1925 e nder sosiyetee Eyo Ita. O naati kadi duɗal faggudu to Londres e hitaande 1935, ɗo o woni almuudo Harold Laski, o heɓi heen seedantaagal makko BComm (Hons). E nder hitaande ndee tan, o toɗɗaa hooreejo fedde Cosmopolitan Club duɗal ngal. Nde o woni to leydi Angalteer, o woniino hooreejo fedde janngooɓe Afrik hirnaange, o woniino kadi nulaaɗo duɗal jaaɓi haaɗtirde Londres e nder Goomu toppitiingu jaŋdeeji Angalteer. Caggal ɗuum o arti Londres e hitaande 1944, o janngi toon sariya, o noddiraa to duɗal jaaɓi haaɗtirde Engele to Middle Temple Inns of Court, to Londres e hitaande 1946. E hitaande 1959, Davies waɗi hitaande e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard, o woni Fellow to Centre des Affaires Internationales. Golle politik Davies wonnoo ko tergal sosngal fedde sukaaɓe Lagos e hitaande 1934 wondude e James Churchill Vaughan, Kofo Abayomi, Ernest Sissei Ikoli, e Samuel Akisanya. O waɗaa Koolaaɗo kuuɓal. Diɗɗal sukaaɓe ngal jeyaa ko e feddeeji siyaasaagal arandeeji ngam semmbiɗinde naatgol yimɓe Naajeeriya e nder ƴellitaare siyaasaagal e renndo-faggudu leydi ndii. Caggal nde o arti e jaŋde caggal leydi wondude e Nnamdi Azikiwe, Davies ardii golle ɗe addani mo waylude innde fedde sukaaɓe Lagos, fedde sukaaɓe Naajeeriya nde yimɓe ɗiɗo ɓee fof ngonti terɗe mawɗe, wallitooɓe e ardiiɓe ngenndiiji jogiiɗi jokkondire mawɗe. Davies woni hooreejo sosɗo NYM. Davies yalti e diɗɗal ngal e hitaande 1951, o sosi lannda makko, Kongres yimɓe leydi Najeriya. Caggal mum o naati e Diisnondiral ngenndiwal leydi Najeriya e leydi Kameruun caggal nde kaaldigal ngam waɗde kawtal tiiɗngal e Nnamdi Azikiwe, ngal heɓaani. Davies wonnoo ko jaagorgal leydi ndi e nder ministeer njulaagu gila 1963 haa 1966 e sahaa laamu leydi Najeriya. Nguurndam sariya e golle goɗɗe'. Davies wonnoo ko awokaa keɓtinaaɗo no feewi, o jeyaa ko e Nijeernaaɓe ɗiɗo adanɓe (e wondude e mawɗo Frederick Rotimi Williams) ɓe teddinaama e seedantaagal awokaa laamɗo debbo e hitaande 1959. E nder golle makko keewɗe to bannge sariya, ko kanko tan woni awokaa Afriknaajo e nder ekipaaji sariyaaji ballitooji faddaade Jomo future Mapriu hooreejo leydi Kenya, gardinooɗo hooreejo leydi Kenya ñaawoore wondude e DN Pritt, QC ummoriiɗo Angalteer, Diwan Chawaanlal ummoriiɗo Inndo ; e De Sousa e Kapilla, kamɓe fof ko ɓe Inndonaaɓe hoɗɓe e leydi Keñiya. E oon hitaande kadi o ummii Amerik, o naati to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard, o winndi deftere wiyeteende « Prospects pour la démocratie ». E sahaa nde o woni to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard, o hawri e gardotooɗo jaagorgal caggal leydi Amerik, hono Henry Kissinger, e gardotooɗo jaagorgal kisal leydi Amerik, hono Zbigniew Brzezinski, o wonti sehil. O ardii delegaasiyoŋ Naajeeriya to Kawtal Faggudu to Fedde Ngenndiije Dentuɗe e hitaande 1964, e lewru Seeɗto 1974, mawɗo H.O. Laamu Farayse rokki Davies njeenaari « Chevelier de l’ Ordre national du Mérite » ngam ƴellitde jokkondiral Farayse e Niiseer, e darnde makko teeŋtunde e semmbinde Total Fina Oil e Elf Petroleum, sosiyateeji ɗi o wonnoo gardiiɗo. E hitaande 1937, Davies wonti gardiiɗo jaaynde mawnde, Daily Service, e hitaande 1960 o waɗtaa hooreejo sosɗo e gardiiɗo jaaynde ngenndiire ndeen, binnditooɓe jaaynde subaka Naajeeriya e jaaynde aljumaa, gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii, Sir Abubakar Tafawa Bawa. E nder golle makko keewɗe, Chief HO Davies wonnoo ko hooreejo ngenndiijo fedde jam winndereyankoore rewrude e sariya, hooreejo Fedde Ngenndiije Dentuɗe to leydi Naajeeriya, hooreejo fedde Rotary Club to Naajeeriya, e sosɗo e hooreejo udditgol fedde sehilaagal hakkunde Naajeeriya e Farayse.[citation needed] Ko adii maayde makko e hitaande 1989, Oloye Davies yaltinii deftere nguurndam makko, wiyeteende Memoirs. Kerecee’en tiiɗɓe Davies wonnoo ko Wesleyyanke, kadi ko goongɗinɗo no feewi wonde ekkol ina foti wonde "militant" e nder golle mum e nder renndo, wonaa tan haalde ngam wallitde miskineeɓe, kono kadi ko e nder golle tiiɗɗe ngam wallitde miskineeɓe e yiɗde gollondiral hakkunde denndaangal diineeji Kerecee’en ngam waɗde mbayliigu moƴƴu. O woniino hakkundeejo mawɗo e nder yontaaji cakkitiiɗi e nder daartol Eklesiya Methodist Naajeeriya, o walli hawrude e feddeeji ceertuɗi e nder Eklesiya.[citation needed] Tuugnorgal 4cbz606uyagxgmnj25h1207jjn144cf 177309 177308 2026-06-29T15:27:23Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1Ref 177309 wikitext text/x-wiki '''Mawɗo Hiskiya Oladipo Daawiis, Q.C'''. (5 abriil 1905 – 22 noowammbar 1989) ko ngenndiyanke mawɗo, baaba mum sosɗo, awokaa, jaayndiyanke, senndikaa, hooreejo miijo e politikyanke e nder dille ngenndi ndii ngam heɓde ndimaagu mum e hitaande 1960 e ɗoon e ɗoon caggal mum. == Daartol galle e balɗe gadane == Mawɗo Davies jibinaa ko to wuro Lagos to bannge worgo leydi Najeriya. Yumma makko ko tergal e galle Agbaje to Ibadan, mawniiko gorko ko Oba Effon-Alaiye e mawniiko gorko ko Owa (Laamɗo debbo laamɗo) Ilesha. Neene makko ko laamɗo debbo Haastrup, ɓiy laamɗo Ijesha, mawniiko gorko, laamɗo Ogunmade-Davies mo suudu laamu Ogunmade to Lagos, ko ɓiy laamɗo Docemo. Baaba maako, anndiraaɗo "Muusaa Ruuhu", o jeyaa ko e sosɓe Eklesiya Kerubim e Serafim leydi Naajeeriya. Hakkunde 1911 e 1917, Daavis naati duɗal Wesley, to wuro Olowogbowo, to Lagos. Ndeen o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde sukaaɓe Methodist, to Lagos, ɗo o janngi tuggi 1917 haa 1920. E hitaande 1921, o fuɗɗii jaŋde to duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College, to Lagos, o waɗi noon haa hitaande 1923. E hitaande rewtunde ndee, o wonti Assistant Master to duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College, to Lagos Teskaama nder soobiraaɓe maako wakkati ɓingel maako woni hooreejo lesdi Naajeeriya arandeere, Dr Nnamdi Azikiwe, mo janngi haa janngirde mawnde Methodist Boys, Lagos bee maako, e hooreejo lesdi Naajeeriya arandeejo, Sir Adetokunbo Ademola, e doktoor arandeejo lesdi Naajeeriya, Dr Oni Akerele, both. == Jaŋde toownde == H.O. Davies, walla H.O.D., no o innirtee nii, ina jeyaa e Naajeeriyankooɓe artuɓe huutoraade porogaraam jaŋde to duɗal jaaɓi haaɗtirde London, o waɗi sehilaaɓe e laawol ngol e yimɓe hono Lord Denning. O heɓi jaŋde toownde to Londres e hitaande 1925 e nder sosiyetee Eyo Ita. O naati kadi duɗal faggudu to Londres e hitaande 1935, ɗo o woni almuudo Harold Laski, o heɓi heen seedantaagal makko BComm (Hons). E nder hitaande ndee tan, o toɗɗaa hooreejo fedde Cosmopolitan Club duɗal ngal. Nde o woni to leydi Angalteer, o woniino hooreejo fedde janngooɓe Afrik hirnaange, o woniino kadi nulaaɗo duɗal jaaɓi haaɗtirde Londres e nder Goomu toppitiingu jaŋdeeji Angalteer. Caggal ɗuum o arti Londres e hitaande 1944, o janngi toon sariya, o noddiraa to duɗal jaaɓi haaɗtirde Engele to Middle Temple Inns of Court, to Londres e hitaande 1946. E hitaande 1959, Davies waɗi hitaande e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard, o woni Fellow to Centre des Affaires Internationales. == Golle politik == Davies wonnoo ko tergal sosngal fedde sukaaɓe Lagos e hitaande 1934 wondude e James Churchill Vaughan, Kofo Abayomi, Ernest Sissei Ikoli, e Samuel Akisanya. O waɗaa Koolaaɗo kuuɓal. Diɗɗal sukaaɓe ngal jeyaa ko e feddeeji siyaasaagal arandeeji ngam semmbiɗinde naatgol yimɓe Naajeeriya e nder ƴellitaare siyaasaagal e renndo-faggudu leydi ndii. Caggal nde o arti e jaŋde caggal leydi wondude e Nnamdi Azikiwe, Davies ardii golle ɗe addani mo waylude innde fedde sukaaɓe Lagos, fedde sukaaɓe Naajeeriya nde yimɓe ɗiɗo ɓee fof ngonti terɗe mawɗe, wallitooɓe e ardiiɓe ngenndiiji jogiiɗi jokkondire mawɗe. Davies woni hooreejo sosɗo NYM. Davies yalti e diɗɗal ngal e hitaande 1951, o sosi lannda makko, Kongres yimɓe leydi Najeriya. Caggal mum o naati e Diisnondiral ngenndiwal leydi Najeriya e leydi Kameruun caggal nde kaaldigal ngam waɗde kawtal tiiɗngal e Nnamdi Azikiwe, ngal heɓaani. Davies wonnoo ko jaagorgal leydi ndi e nder ministeer njulaagu gila 1963 haa 1966 e sahaa laamu leydi Najeriya. == Nguurndam sariya e golle goɗɗe'. == Davies wonnoo ko awokaa keɓtinaaɗo no feewi, o jeyaa ko e Nijeernaaɓe ɗiɗo adanɓe (e wondude e mawɗo Frederick Rotimi Williams) ɓe teddinaama e seedantaagal awokaa laamɗo debbo e hitaande 1959. E nder golle makko keewɗe to bannge sariya, ko kanko tan woni awokaa Afriknaajo e nder ekipaaji sariyaaji ballitooji faddaade Jomo future Mapriu hooreejo leydi Kenya, gardinooɗo hooreejo leydi Kenya ñaawoore wondude e DN Pritt, QC ummoriiɗo Angalteer, Diwan Chawaanlal ummoriiɗo Inndo ; e De Sousa e Kapilla, kamɓe fof ko ɓe Inndonaaɓe hoɗɓe e leydi Keñiya. E oon hitaande kadi o ummii Amerik, o naati to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard, o winndi deftere wiyeteende « Prospects pour la démocratie ». E sahaa nde o woni to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard, o hawri e gardotooɗo jaagorgal caggal leydi Amerik, hono Henry Kissinger, e gardotooɗo jaagorgal kisal leydi Amerik, hono Zbigniew Brzezinski, o wonti sehil. O ardii delegaasiyoŋ Naajeeriya to Kawtal Faggudu to Fedde Ngenndiije Dentuɗe e hitaande 1964, e lewru Seeɗto 1974, mawɗo H.O. Laamu Farayse rokki Davies njeenaari « Chevelier de l’ Ordre national du Mérite » ngam ƴellitde jokkondiral Farayse e Niiseer, e darnde makko teeŋtunde e semmbinde Total Fina Oil e Elf Petroleum, sosiyateeji ɗi o wonnoo gardiiɗo. E hitaande 1937, Davies wonti gardiiɗo jaaynde mawnde, Daily Service, e hitaande 1960 o waɗtaa hooreejo sosɗo e gardiiɗo jaaynde ngenndiire ndeen, binnditooɓe jaaynde subaka Naajeeriya e jaaynde aljumaa, gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii, Sir Abubakar Tafawa Bawa. E nder golle makko keewɗe, Chief HO Davies wonnoo ko hooreejo ngenndiijo fedde jam winndereyankoore rewrude e sariya, hooreejo Fedde Ngenndiije Dentuɗe to leydi Naajeeriya, hooreejo fedde Rotary Club to Naajeeriya, e sosɗo e hooreejo udditgol fedde sehilaagal hakkunde Naajeeriya e Farayse.[citation needed] Ko adii maayde makko e hitaande 1989, Oloye Davies yaltinii deftere nguurndam makko, wiyeteende Memoirs. == Kerecee’en tiiɗɓe == Davies wonnoo ko Wesleyyanke, kadi ko goongɗinɗo no feewi wonde ekkol ina foti wonde "militant" e nder golle mum e nder renndo, wonaa tan haalde ngam wallitde miskineeɓe, kono kadi ko e nder golle tiiɗɗe ngam wallitde miskineeɓe e yiɗde gollondiral hakkunde denndaangal diineeji Kerecee’en ngam waɗde mbayliigu moƴƴu. O woniino hakkundeejo mawɗo e nder yontaaji cakkitiiɗi e nder daartol Eklesiya Methodist Naajeeriya, o walli hawrude e feddeeji ceertuɗi e nder Eklesiya.[citation needed] == Tuugnorgal == oulr58atz8crezxqkwe2t07atenx40t Laawɗo Anyonwu 0 42789 177311 2026-06-29T19:33:17Z Ibrahim abusufyan 12706 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1345276322|Lawrence Anionwu]]" 177311 wikitext text/x-wiki '''Lawrence Odiatu Victor Anionwu''' Listen c (5 mee 1921 – 12 suwee 1980) ko gardiiɗo leydi Nijeer e dipolomaat. Kanko woni ardiiɗo lesdi Naajeeriya arandeere nde ministaajo lesdi Naajeeriya, nden boo kanko woni ardiiɗo lesdi Naajeeriya arandeere haa lesdi Italiya. == Nguurndam gadano == Anionwu jibinaa ko ñalnde 5 lewru mbooy hitaande 1921 to [[Onitsha]] e nder [[Diiwal Aanambaara|diiwaan Anambra]] . Baaba makko ko Juliyus Osakwe Anyonwu. == Jaangirde == Caggal jaŋde makko leslesre, Anionwu naati duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College, Lagos . Caggal ɗuum o janngi to Trinity Hall, to Cambridge, to Angalteer ɗo o heɓi dipolom makko MA e hitaande 1946, e LLB e hitaande 1948, o noddiraa Bar to Lincoln’s Inn, to Londres e hitaande wootere. == Kugal == Anionwu warti lesdi [[Naajeeriya]] nder hitaande 1949 o fuɗɗi kuugal maako haa [[Jos]], [[Diiwal Filato|lesdi Plateau]] . E oon sahaa gooto, o golliima e Yiilirde Wagginoore wuro Jos, e Goomu Jaŋde diiwaan oo, e Yiilirde Liɗɗi e nder diiwaan hee, e Goomu Jaŋde nokkuure Jos. E oon sahaa kadi, ko kanko wonnoo gardiiɗo duɗal wuro [[Jos]], e hooreejo fedde Jos Club. E darorɗe kitaale 1950, o arti [[Onitsha]], o toɗɗaa yo o won gardiiɗo jaagorɗe laamu Angalteer to bannge laamu diiwaan fuɗnaange. Ñalnde aset jeytaare leydi ndii e hitaande 1960, o toɗɗaa e golle laamu fedde ndee. Nii woni, o laati ardiiɗo leydi Naajeeriya arandeejo toɗɗaaɗo ngam faandaare arandeere ngam rewtinki kuuɗe departemaa laamu ngam heɓuki sarɗiiji lesdi kesum jeytaare. O neldaa to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamɗo to Londres ngam ɓeydaade heblo. Nde o warti Lagos, o ɗon nodda haa ministaajo lesdi Naajeeriya, o laati hooreejo lesdi Naajeeriya arandeere diga hitaande 1960 haa hitaande 1963. E hitaande 1964, o hokkaama ummaatoore udditugo ammbasade Naajeeriya haa lesdi Italiya haa o laati ardiiɗo lesdi Naajeeriya. E hitaande 1967, o fotnoo ko yahde Londres ngam wonde Komiseer mawɗo, kono golle makko dipolomaasi njoofi ko e wolde hakkunde leyɗeele to Nijeer . == Nguurndam caggal == Anionwu woppi golle laamu nde wolde hakkunde leyɗeele joofi e hitaande 1970, kono o jokki e waɗde darnde ngam ɓamtaare renndo e nder wuro makko, Onitsha. Ina jeyaa e eɓɓaaɗe ɗe o tawtoraa, mahngo Egliis Emmanuel. O woniino kadi e Yiilirde toppitiinde ko fayti e yah-ngartaa ndiyam to Onitsha. == Nguurndam neɗɗo == Anionwu ko debbo regina aniyonwu. O hawri e ɓiyiiko debbo biyeteeɗo Elizabeth Anionwu, mo yumma mum Mary Furlong woni Irlanndanaaɓe, duuɓi 8 ko adii maayde makko. == Wade == Anionwu maayi ko e mboros korona to [[London|Londres]] ñalnde 12 lewru nduu hitaande 1980. Ɓanndu makko nawtaa to [[Onitsha]] ngam wirneede. == Tuugnorgal == jjgltmq1fv3nwsbe5znst0ymtxlkxd8 177312 177311 2026-06-29T19:33:30Z Ibrahim abusufyan 12706 177312 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Lawrence Odiatu Victor Anionwu''' Listen c (5 mee 1921 – 12 suwee 1980) ko gardiiɗo leydi Nijeer e dipolomaat. Kanko woni ardiiɗo lesdi Naajeeriya arandeere nde ministaajo lesdi Naajeeriya, nden boo kanko woni ardiiɗo lesdi Naajeeriya arandeere haa lesdi Italiya. == Nguurndam gadano == Anionwu jibinaa ko ñalnde 5 lewru mbooy hitaande 1921 to [[Onitsha]] e nder [[Diiwal Aanambaara|diiwaan Anambra]] . Baaba makko ko Juliyus Osakwe Anyonwu. == Jaangirde == Caggal jaŋde makko leslesre, Anionwu naati duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College, Lagos . Caggal ɗuum o janngi to Trinity Hall, to Cambridge, to Angalteer ɗo o heɓi dipolom makko MA e hitaande 1946, e LLB e hitaande 1948, o noddiraa Bar to Lincoln’s Inn, to Londres e hitaande wootere. == Kugal == Anionwu warti lesdi [[Naajeeriya]] nder hitaande 1949 o fuɗɗi kuugal maako haa [[Jos]], [[Diiwal Filato|lesdi Plateau]] . E oon sahaa gooto, o golliima e Yiilirde Wagginoore wuro Jos, e Goomu Jaŋde diiwaan oo, e Yiilirde Liɗɗi e nder diiwaan hee, e Goomu Jaŋde nokkuure Jos. E oon sahaa kadi, ko kanko wonnoo gardiiɗo duɗal wuro [[Jos]], e hooreejo fedde Jos Club. E darorɗe kitaale 1950, o arti [[Onitsha]], o toɗɗaa yo o won gardiiɗo jaagorɗe laamu Angalteer to bannge laamu diiwaan fuɗnaange. Ñalnde aset jeytaare leydi ndii e hitaande 1960, o toɗɗaa e golle laamu fedde ndee. Nii woni, o laati ardiiɗo leydi Naajeeriya arandeejo toɗɗaaɗo ngam faandaare arandeere ngam rewtinki kuuɗe departemaa laamu ngam heɓuki sarɗiiji lesdi kesum jeytaare. O neldaa to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamɗo to Londres ngam ɓeydaade heblo. Nde o warti Lagos, o ɗon nodda haa ministaajo lesdi Naajeeriya, o laati hooreejo lesdi Naajeeriya arandeere diga hitaande 1960 haa hitaande 1963. E hitaande 1964, o hokkaama ummaatoore udditugo ammbasade Naajeeriya haa lesdi Italiya haa o laati ardiiɗo lesdi Naajeeriya. E hitaande 1967, o fotnoo ko yahde Londres ngam wonde Komiseer mawɗo, kono golle makko dipolomaasi njoofi ko e wolde hakkunde leyɗeele to Nijeer . == Nguurndam caggal == Anionwu woppi golle laamu nde wolde hakkunde leyɗeele joofi e hitaande 1970, kono o jokki e waɗde darnde ngam ɓamtaare renndo e nder wuro makko, Onitsha. Ina jeyaa e eɓɓaaɗe ɗe o tawtoraa, mahngo Egliis Emmanuel. O woniino kadi e Yiilirde toppitiinde ko fayti e yah-ngartaa ndiyam to Onitsha. == Nguurndam neɗɗo == Anionwu ko debbo regina aniyonwu. O hawri e ɓiyiiko debbo biyeteeɗo Elizabeth Anionwu, mo yumma mum Mary Furlong woni Irlanndanaaɓe, duuɓi 8 ko adii maayde makko. == Wade == Anionwu maayi ko e mboros korona to [[London|Londres]] ñalnde 12 lewru nduu hitaande 1980. Ɓanndu makko nawtaa to [[Onitsha]] ngam wirneede. == Tuugnorgal == 67kmt0i8vl9kbkdmkuj2sc23vnmsiv8 Filip Asiodu 0 42790 177317 2026-06-29T19:37:44Z Ibrahim abusufyan 12706 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1344560379|Phillip Asiodu]]" 177317 wikitext text/x-wiki '''Phillip Asiodu''', (CON) (jibinaa ko 19 feebariyee 1934) ko dipolomaat, birooji, gonnooɗo jaagorgal petroŋ. == Nguurndam e golle == Phillip jibinaa ko ñalnde 26 feebariyee 1934, to [[Diiwal Ikko|diiwaan Lagos]], to fuɗnaange-rewo leydi Nijeer. O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College, Lagos hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Queen’s College, Oxford ɗo o heɓi dipolomaaji makko ɗiɗaɓi e nder filosofi . O naati nder kuugal laamu lesdi Naajeeriya nder hitaande 1964 o laati hooreejo lesdi Naajeeriya, nden o fuɗɗi kuugal lesdi Seneraal Gowon ko adii e wakkati wolde Naajeeriya e Biafra. O waɗii nafoore mawnde e U-turn e nanondiral Aburi ngal Gowon waɗi. Caggal mum o wonti jaagorgal keeringal to hooreejo [[Naajeeriya|leydi Najeriya]], Alhaji [[Shehu Shagari]] to bannge faggudu. E hitaande 1999, o toɗɗaa hooreejo jaagorɗe faggudu to hooreejo [[Naajeeriya|leydi Naajeeriya]] gonnooɗo, mawɗo [[Olusegun Obasanjo]] . Ina jeyaa e golle ardorde goɗɗe, peewnugol e huutoraade politikaaji petroŋ e gaas leydi Najeriya. O tawtoraama kadi kaaldigal ngam naatde leydi Nijeer e nder OPEP, hitaande 1971. Miñiiko gorko, biyeteeɗo Sidney Asiodu, maayi ko e warngo Asaba . == Nguurndam politik == E hitaande 1998, o wonti tergal lannda Demokaraasi Yimɓe, kadi o woni Hooreejo lannda kaa. E hitaande 1999, o haɓanaaki noddaango ngam wonde kanndidaa hooreejo leydi lannda kaa kono o dañaani heen. [[Category:Yimɓe wuurɓe]] 6d15epz9z4jw2iijtc542997wk2rzxy 177318 177317 2026-06-29T19:37:58Z Ibrahim abusufyan 12706 177318 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Phillip Asiodu''', (CON) (jibinaa ko 19 feebariyee 1934) ko dipolomaat, birooji, gonnooɗo jaagorgal petroŋ. == Nguurndam e golle == Phillip jibinaa ko ñalnde 26 feebariyee 1934, to [[Diiwal Ikko|diiwaan Lagos]], to fuɗnaange-rewo leydi Nijeer. O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College, Lagos hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Queen’s College, Oxford ɗo o heɓi dipolomaaji makko ɗiɗaɓi e nder filosofi . O naati nder kuugal laamu lesdi Naajeeriya nder hitaande 1964 o laati hooreejo lesdi Naajeeriya, nden o fuɗɗi kuugal lesdi Seneraal Gowon ko adii e wakkati wolde Naajeeriya e Biafra. O waɗii nafoore mawnde e U-turn e nanondiral Aburi ngal Gowon waɗi. Caggal mum o wonti jaagorgal keeringal to hooreejo [[Naajeeriya|leydi Najeriya]], Alhaji [[Shehu Shagari]] to bannge faggudu. E hitaande 1999, o toɗɗaa hooreejo jaagorɗe faggudu to hooreejo [[Naajeeriya|leydi Naajeeriya]] gonnooɗo, mawɗo [[Olusegun Obasanjo]] . Ina jeyaa e golle ardorde goɗɗe, peewnugol e huutoraade politikaaji petroŋ e gaas leydi Najeriya. O tawtoraama kadi kaaldigal ngam naatde leydi Nijeer e nder OPEP, hitaande 1971. Miñiiko gorko, biyeteeɗo Sidney Asiodu, maayi ko e warngo Asaba . == Nguurndam politik == E hitaande 1998, o wonti tergal lannda Demokaraasi Yimɓe, kadi o woni Hooreejo lannda kaa. E hitaande 1999, o haɓanaaki noddaango ngam wonde kanndidaa hooreejo leydi lannda kaa kono o dañaani heen. [[Category:Yimɓe wuurɓe]] ix9i5ozyhaokd0mno3i2v4002k4xprc Barke Akporode kalaark 0 42791 177323 2026-06-29T19:41:56Z Ibrahim abusufyan 12706 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1344594265|Blessing Akporode Clark]]" 177323 wikitext text/x-wiki '''Barke Akporode Clark''', CON (16 abriil 1930 – 26 sulyee 2022) ko dipolomaat leydi Nijeer. O woniino ammbasadeer to [[Ecoppi]], [[Suwis|Siwis]], e nulaaɗo duumotooɗo to Fedde Ngenndiije Dentuɗe e [[Ngenndiije Dentuɗe|Fedde Ngenndiije Dentuɗe]] to Jeneef e [[𞤚𞤵𞤬𞤵𞤲𞤣𞤫 𞤐𞤭𞤴𞤮𞤪𞤳|New York]] O woniino tergal e Goomu Wagginoore Hooreejo leydi to bannge geɗe caggal leydi tuggi 1999 haa 2015. Clark wonnoo ko tergal nguurndam e nder Institut Affair International e Institut of International Affair I club. O sankii ko ñalnde 26 sulyee 2022, tawi omo yahra e duuɓi 92. == Jaŋde e golle == Blessing fuɗɗii jaŋde mum to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu Ughelli to diiwaan Delta. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan hedde hitaande 1952. O woni ko e yonta maayɗo Gamaliel Onosode. Caggal balɗe makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde, o naati e sarwiis laamu diiwaan hirnaange ɓooyɗo, o woni balloowo sekereteer e hitaande 1957 ɗo o golliima e golle keewɗe hade makko naatde e sarwiis caggal leydi e hitaande 1961. Ko o dipolomaat golloowo, o waɗii darnde mawnde e mahngo e jokkude jokkondiral moƴƴal hakkunde leydi Najeriya e juɓɓule keewɗe. O ummii e jappeere laamu, ministeer geɗe caggal leydi, wakiliijo duumotooɗo leydi Najeriya to Fedde Ngenndiije Dentuɗe to New York, Geneve, e Fedde Dental Afrik . To ONU, o ardii goomu toppitiingu ''Goomu keeriiɗo haɓantoongu Apartaayd'' ''.'' ''Ndeen wonnoo kadi e Hooreejo, Goomu ngam Jam'' E hitaande 1981, o artiraa e leydi Najeriya ngam wonde Direkteer-General, Ministeer caggal leydi toppitiiɗo geɗe kuuɓtodinɗe. O woppi golle e hitaande 1984. Caggal nde o woppi golle, o toɗɗaa e Diisnondiral Hooreejo leydi to bannge geɗe caggal leydi tuggi 1999 haa 2015. O wonii ko e golle hoolaare tiiɗnde e tergal e diiso Sekreteruuji Duuɓi Fedde Ngenndiije Dentuɗe (CORF) Retired of Secretaries Permanents Federal AmbaEPS Niiseer (ARCAN). E hitaande 1999 o rokkaa njeenaari teddungal ngenndiwal Kuuɓal Kuuɓal Kuuɓal Niiseer (CON). == Tuugnorgal == t7g0e3mpezbhvb318xpnd4cotc5u3o1 177324 177323 2026-06-29T19:42:08Z Ibrahim abusufyan 12706 177324 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Barke Akporode Clark''', CON (16 abriil 1930 – 26 sulyee 2022) ko dipolomaat leydi Nijeer. O woniino ammbasadeer to [[Ecoppi]], [[Suwis|Siwis]], e nulaaɗo duumotooɗo to Fedde Ngenndiije Dentuɗe e [[Ngenndiije Dentuɗe|Fedde Ngenndiije Dentuɗe]] to Jeneef e [[𞤚𞤵𞤬𞤵𞤲𞤣𞤫 𞤐𞤭𞤴𞤮𞤪𞤳|New York]] O woniino tergal e Goomu Wagginoore Hooreejo leydi to bannge geɗe caggal leydi tuggi 1999 haa 2015. Clark wonnoo ko tergal nguurndam e nder Institut Affair International e Institut of International Affair I club. O sankii ko ñalnde 26 sulyee 2022, tawi omo yahra e duuɓi 92. == Jaŋde e golle == Blessing fuɗɗii jaŋde mum to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu Ughelli to diiwaan Delta. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan hedde hitaande 1952. O woni ko e yonta maayɗo Gamaliel Onosode. Caggal balɗe makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde, o naati e sarwiis laamu diiwaan hirnaange ɓooyɗo, o woni balloowo sekereteer e hitaande 1957 ɗo o golliima e golle keewɗe hade makko naatde e sarwiis caggal leydi e hitaande 1961. Ko o dipolomaat golloowo, o waɗii darnde mawnde e mahngo e jokkude jokkondiral moƴƴal hakkunde leydi Najeriya e juɓɓule keewɗe. O ummii e jappeere laamu, ministeer geɗe caggal leydi, wakiliijo duumotooɗo leydi Najeriya to Fedde Ngenndiije Dentuɗe to New York, Geneve, e Fedde Dental Afrik . To ONU, o ardii goomu toppitiingu ''Goomu keeriiɗo haɓantoongu Apartaayd'' ''.'' ''Ndeen wonnoo kadi e Hooreejo, Goomu ngam Jam'' E hitaande 1981, o artiraa e leydi Najeriya ngam wonde Direkteer-General, Ministeer caggal leydi toppitiiɗo geɗe kuuɓtodinɗe. O woppi golle e hitaande 1984. Caggal nde o woppi golle, o toɗɗaa e Diisnondiral Hooreejo leydi to bannge geɗe caggal leydi tuggi 1999 haa 2015. O wonii ko e golle hoolaare tiiɗnde e tergal e diiso Sekreteruuji Duuɓi Fedde Ngenndiije Dentuɗe (CORF) Retired of Secretaries Permanents Federal AmbaEPS Niiseer (ARCAN). E hitaande 1999 o rokkaa njeenaari teddungal ngenndiwal Kuuɓal Kuuɓal Kuuɓal Niiseer (CON). == Tuugnorgal == cw92snf6wryky9ehgjunk61fdf17szv Yaakubu Daadu 0 42792 177325 2026-06-29T19:43:02Z Ibrahim abusufyan 12706 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1357327605|Yakubu Dadu]]" 177325 wikitext text/x-wiki '''Ambasadeer Yakubu Audu Dadu''' (jibinaa ko 3 noowammbar 1969) ko dipolomaat Najeriya mo ɓooyi golloraade, ganndiraaɗo daranaade gollondiral hakkunde diiwaan ngam haɓaade ɓeydagol kaɓirɗe tokoose e kaɓirɗe ɓutte e nder diiwaan CEDEAO. Ko kanko woni konsul mawɗo leydi Naajeeriya 7ɓo e jooni to konsula mawɗo leydi Naajeeriya to Frankfurt, [[Almaanya|leydi Almaañ]] . O toɗɗaama ammbasador Naajeeriya diga [[Bola Tinubu|hooreejo lesdi Bola Ahmed Tinubu]] . E hitaande 2021, o dañii nafoore artirde hoore njamndi ɓooynde Ile-Ife wujjaande, nde o nanngaa e Aeroport hakkunde leyɗeele Meksik to wuro Meksik e hitaande 2017. == Nguurndam e jaŋde puɗɗagol == Yakubu Dadu jibinaa ko to [[Diiwal Filato|diiwaan Plateau]] to [[Naajeeriya|leydi Najeriya]] . O fuɗɗi jaŋde makko ko e seedantaagal jaŋde leslesre to duɗal leslesal LGED Bachi, to diiwaan Plateau e hitaande 1982. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde jannginooɓe laamu, Gindiri ɗo o heɓi seedantaagal jannginooɓe tolno ɗiɗaɓo e hitaande 1987. E hitaande 1991, o heɓi seedantaagal makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ekwaert National of Edunga (NCE), caggal ɗuum o heɓi Bachelor of Science (BSc) e ganndal politik to duɗal jaaɓi haaɗtirde Abuja e hitaande 1997, ɗo o heɓi bakkaa makko ko o janngoowo ɓurɗo waawde jokkondiral hakkunde leyɗeele. O ɓeydi jaŋde makko e Master ganndal (MSc) e jokkondiral hakkunde leyɗeele e jaŋde peeje to duɗal jaaɓi haaɗtirde Jos e hitaande 2004 e doktoraa makko e jokkondiral hakkunde leyɗeele e dipolomasi to Centre d’Études Diplomatiques et Stratégiques, Pari, Farayse, e hitaande 2014. == Golle dipolomaasi == Ambassadeur Dadu fuɗɗi kuugal maako nder kuugal laamu lesdi Naajeeriya wakkati o ɗonno huuda kuugal lesdi Naajeeriya (NYSC) nde o woni hukuuma hukuumaaji rento haa hukuumaaji pamari ɗin nder hitaande 1998. O nasti kuugal hukuumaaji lesdi Naajeeriya nder hitaande 2001, o huwi kuuɗe feere-feere, nder lesdi Naajeeriya e yaasi lesdi. === Tour de devoir === Jaɓɓungal dipolomaasi Dadu ina yahra e duuɓi capanɗe ɗiɗi, e nder ɗuum o joginoo golle keewɗe e nder jokkondiral hakkunde leyɗeele, e njuɓɓudi politik, e gollondiral hakkunde leyɗeele. Jaɓɓungal makko fuɗɗii ko e lewru feebariyee 2001 to Ministeer geɗe caggal leydi, Abuja, ɗo o woni Desk Officer to Division Orop Fuɗnaange. E nder ndee darnde, o ardii jokkondiral dipolomaasi hakkunde leydi Nijeer e leyɗeele Orop fuɗnaange, o jokkondiri e geɗe politik e yuɓɓinde batuuji hakkunde leyɗeele ɗiɗi ɗee. E lewru Yarkomaa 2003, o toɗɗaa Desk Officer ngam Orop hirnaange e geɗe Commonwealth to Ministeer, omo toppitii jokkondiral dipolomasi e geɗe politik jowitiiɗe e ɗeen diiwanuuji. Tuggude hitaande 2006 haa 2009, Ambasadeer Dadu ina joginoo golle to Ammbasadeer leydi Nijeer to Pari, ɗo o toppitii geɗe konsulaaji e immigration, kam e geɗe politik. Duuɓi maako haa Pari ɗon mari haaje hokkugo wiisaaji, hokkugo kuuɗe konsulaaji, e wakiltaaki lesdi Naajeeriya nder kawtalji dipolomaasi bee laamu Farayse. Nde o warti Naajeeriya nder hitaande 2009, Dadu hoosi kuugal Desk Officer ngam soodugo e budget kapitaal haa ministaajo kuuɗe yaasi. O woniino kalfinaaɗo njuɓɓudi golle soodgol e tabitinde ɗooftagol kuule kaalis e nder eɓɓaaɗe kapitaal haa e lewru marse 2012. E nder ɗuum, hakkunde lewru Yarkomaa 2004 e lewru Desammbar 2006, o woniino kadi Ofiisaajo Desk ngam Politik e Peewnugol Fisik e nder Departemaa Peewnugol, Wiɗtooji, e Staciement Development to Ministeer peewnugol e ƴellitaare ngenndi. [[Category:Yimɓe wuurɓe]] sm2i0bjcmkgckdsivrc7tm2d63cmae1 177326 177325 2026-06-29T19:43:21Z Ibrahim abusufyan 12706 177326 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Ambasadeer Yakubu Audu Dadu''' (jibinaa ko 3 noowammbar 1969) ko dipolomaat Najeriya mo ɓooyi golloraade, ganndiraaɗo daranaade gollondiral hakkunde diiwaan ngam haɓaade ɓeydagol kaɓirɗe tokoose e kaɓirɗe ɓutte e nder diiwaan CEDEAO. Ko kanko woni konsul mawɗo leydi Naajeeriya 7ɓo e jooni to konsula mawɗo leydi Naajeeriya to Frankfurt, [[Almaanya|leydi Almaañ]] . O toɗɗaama ammbasador Naajeeriya diga [[Bola Tinubu|hooreejo lesdi Bola Ahmed Tinubu]] . E hitaande 2021, o dañii nafoore artirde hoore njamndi ɓooynde Ile-Ife wujjaande, nde o nanngaa e Aeroport hakkunde leyɗeele Meksik to wuro Meksik e hitaande 2017. == Nguurndam e jaŋde puɗɗagol == Yakubu Dadu jibinaa ko to [[Diiwal Filato|diiwaan Plateau]] to [[Naajeeriya|leydi Najeriya]] . O fuɗɗi jaŋde makko ko e seedantaagal jaŋde leslesre to duɗal leslesal LGED Bachi, to diiwaan Plateau e hitaande 1982. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde jannginooɓe laamu, Gindiri ɗo o heɓi seedantaagal jannginooɓe tolno ɗiɗaɓo e hitaande 1987. E hitaande 1991, o heɓi seedantaagal makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ekwaert National of Edunga (NCE), caggal ɗuum o heɓi Bachelor of Science (BSc) e ganndal politik to duɗal jaaɓi haaɗtirde Abuja e hitaande 1997, ɗo o heɓi bakkaa makko ko o janngoowo ɓurɗo waawde jokkondiral hakkunde leyɗeele. O ɓeydi jaŋde makko e Master ganndal (MSc) e jokkondiral hakkunde leyɗeele e jaŋde peeje to duɗal jaaɓi haaɗtirde Jos e hitaande 2004 e doktoraa makko e jokkondiral hakkunde leyɗeele e dipolomasi to Centre d’Études Diplomatiques et Stratégiques, Pari, Farayse, e hitaande 2014. == Golle dipolomaasi == Ambassadeur Dadu fuɗɗi kuugal maako nder kuugal laamu lesdi Naajeeriya wakkati o ɗonno huuda kuugal lesdi Naajeeriya (NYSC) nde o woni hukuuma hukuumaaji rento haa hukuumaaji pamari ɗin nder hitaande 1998. O nasti kuugal hukuumaaji lesdi Naajeeriya nder hitaande 2001, o huwi kuuɗe feere-feere, nder lesdi Naajeeriya e yaasi lesdi. === Tour de devoir === Jaɓɓungal dipolomaasi Dadu ina yahra e duuɓi capanɗe ɗiɗi, e nder ɗuum o joginoo golle keewɗe e nder jokkondiral hakkunde leyɗeele, e njuɓɓudi politik, e gollondiral hakkunde leyɗeele. Jaɓɓungal makko fuɗɗii ko e lewru feebariyee 2001 to Ministeer geɗe caggal leydi, Abuja, ɗo o woni Desk Officer to Division Orop Fuɗnaange. E nder ndee darnde, o ardii jokkondiral dipolomaasi hakkunde leydi Nijeer e leyɗeele Orop fuɗnaange, o jokkondiri e geɗe politik e yuɓɓinde batuuji hakkunde leyɗeele ɗiɗi ɗee. E lewru Yarkomaa 2003, o toɗɗaa Desk Officer ngam Orop hirnaange e geɗe Commonwealth to Ministeer, omo toppitii jokkondiral dipolomasi e geɗe politik jowitiiɗe e ɗeen diiwanuuji. Tuggude hitaande 2006 haa 2009, Ambasadeer Dadu ina joginoo golle to Ammbasadeer leydi Nijeer to Pari, ɗo o toppitii geɗe konsulaaji e immigration, kam e geɗe politik. Duuɓi maako haa Pari ɗon mari haaje hokkugo wiisaaji, hokkugo kuuɗe konsulaaji, e wakiltaaki lesdi Naajeeriya nder kawtalji dipolomaasi bee laamu Farayse. Nde o warti Naajeeriya nder hitaande 2009, Dadu hoosi kuugal Desk Officer ngam soodugo e budget kapitaal haa ministaajo kuuɗe yaasi. O woniino kalfinaaɗo njuɓɓudi golle soodgol e tabitinde ɗooftagol kuule kaalis e nder eɓɓaaɗe kapitaal haa e lewru marse 2012. E nder ɗuum, hakkunde lewru Yarkomaa 2004 e lewru Desammbar 2006, o woniino kadi Ofiisaajo Desk ngam Politik e Peewnugol Fisik e nder Departemaa Peewnugol, Wiɗtooji, e Staciement Development to Ministeer peewnugol e ƴellitaare ngenndi. [[Category:Yimɓe wuurɓe]] ==firooji== kn63d6tf5fyc381ltu5hakw908ihigp Sonny Ekono 0 42793 177329 2026-06-29T19:45:24Z Ibrahim abusufyan 12706 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1348398702|Sonny Echono]]" 177329 wikitext text/x-wiki '''Arc.Sunday Sylva Togo Echono''' OON (jibinaa ko 16 lewru Duujal hitaande 1962) ko dipolomaasi Naajeeriya, e architecte mo woni kala ina jogii 9ɓo hooreejo fedde jaŋde toownde gila 2022 haa hannde. Ko adii ɗuum, Echono wonnoo ko Sekreteruuji Goomu Jaɓɓugol Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Najeriya e hooreejo 28ɓo Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Najeriya gila 2019 haa 2021. Sonny Echono suɓaama e Yiilirde TETfund e fuɗɗoode hitaande 2022, caggal ɗuum o toɗɗaama yo won hooreejo 9ɓo (ES) TETfund ñalnde 18 marse 2022, ko hooreejo leydi gonnooɗo [[Muhammadu Buhari|Muhammad Buhari]] . == Nguurndam gadano == Sunday Sylva Togo Echono jibinaa ko ñalnde 16 lewru Duujal hitaande 1962 to Otukpo e nder [[Diiwal Benuwe|diiwaan Benue]] . O naati duɗal leslesal St. Mary to Otukpo ngam jaŋde makko leslesre e duɗal St. Theresa e St. Murumba to Jos ngam jaŋde makko hakkundeere. O naati duɗal jaaɓi-haaɗtirde Murtala to duɗal jaaɓi-haaɗtirde ganndal, ganndal, e karallaagal (hannde. Politeknik leydi Benue ) to Makurdi ngam heɓde jaŋde makko ‘A’ ( JAMB / WAEC ), caggal ɗuum o heɓi dipolom makko to duɗal jaaɓi -haaɗtirde [[Janngirde Ahmadu Bello|Ahmadu Bello]], ɗo o heɓi dipoloma makko BSc. e nder Arsitektuur e hitaande 1983 e MSc. e hitaande 1985. == Kugal == Echono fuɗɗii golle mum ko Architect e nder Ministeer Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Golle e Koɗki e hitaande 1987, , o toɗɗaa e hitaande 2005, o woni cukko hooreejo ministeer oo. <ref name="Tribune Online" /> Ko o golloowo laamu, o golliima e ministeeruuji ceertuzi ina jeyaa heen Politik ngenndiijo koɗki hono binndoowo Goomu toppitiingu golle tuggi 1991 haa 1994, <ref name="Tribune Online" /> Tergal e binndoowo Goomu gollordu eɓɓaande keeriinde tuggi 1992 haa 1993. E hitaande 1993, o wonii acchite Architeca the Excuteca Sekereteer Goomu Leyɗeele e Koɗki, e balloowo Sekereteer duumotooɗo tuggi 1994 haa 1995. O wonti Sekereteer Goomu Tender Ministeer gila 2004 haa 2005. <ref name="Tribune Online" /> Tuggi 2007 haa 2008, o wonii cukko hooreejo fedde toppitiinde ƴeewndo bidsee e humpito coggu. Echono wonti Direkteer coodguuli e nder Ministeer Defansiyoŋ Fedde nde gila 2008 haa 2010. E hitaande 2010, o woniino Direkteer Coodguuli e nder Ministeer Fedde Ngenndiije Dentuɗe haa 2011, o woniino Direkteer Coodguuli e nder Ministeer Fedde Ngenndiije Dentuɗe haa hitaande 2011 e ministeer ndema fedde ndee, o toɗɗaa e gardagol gardiiɗo coodguuli ministeer doole leydi ndii e hitaande ndee. O wonii hooreejo duumotooɗo e ministeer ndema leydi ndii tuggi 2014 haa 2016. <ref name="Tribune Online" /> === Toɗɗagol TETFund === Ñalnde 2 lewru marse hitaande 2022, o toɗɗaama hooreejo leydi Naajeeriya 15ɓo, [[Muhammadu Buhari|Muhammad Buhari]] . Ñalnde 4 marse 2022, Echono heɓi yamiroore ummoraade e Fonds de confiance de l’enseignement tertiaire ngam wonde gardiiɗo jaagorɗe keso. ñalnde 18 marse 2022, o arti e laamu caggal nde laamu Suleymaan Elias Bogoro joofi. <ref name="Vanguard Nigeria" /> E nder laamu makko, TETFund naati e jokkondiral peeñngal e juɓɓule teeŋtuɗe, ina jeyaa heen Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Beresiil, ngam heblude ɓurɓe heewde e annduɓe Nijeer e nder ndema, dañii gollondiral hakkunde leyɗeele e laamu Angalteer, Forum ngam wiɗtooji ndema e nder Afrik, Nijeer Economic Summith wiɗtooji e nder Afrik e nokkuuji wiɗtooji e ƴellitaare jaŋde toownde e nder leydi Najeriya. Ñalnde 18 lewru juko hitaande 2023, o feeñii e yeeso goomu ad hoc suudu sarɗiiji ngam ƴeewtaade ko TETFund tuumi ko bonnude njoɓdi jaŋde toownde N2.3 trillion. O wiyi goomu nguu « ko ina tolnoo e 137 annduɗo ballitooɗo caggal leydi e kaalis oo ndogi ». == Golle goɗɗe == * 2015-2017 Hooreejo, Kawtal Posto lesdi Naajeeriya * 2014-2015 Tergal/Hooreejo Duɗal Adunawal Demal Toowngal * 2010-2011 Tergal Yiilirde Duɗal Adunawal Demal Toowngal * 2010-2012 Tergal e Diiso Fedde Ngenndiije Dentuɗe toppitiinde ko fayti e kuule e kuule == Teddungal == === Teddungal ngenndiwal === * Nigeria: ** [[File:Ribbon_bar_of_the_Order_of_the_Niger.gif|70x70px]] General administration of the education sector of Nigeria by the Order of the Niger '''(OON)''' == Tuugnorgal == <templatestyles src="Reflist/styles.css" /> [[Category:Yimɓe wuurɓe]] n6j7vo4m535d4086tjthllw9d1nj9xb 177330 177329 2026-06-29T19:45:45Z Ibrahim abusufyan 12706 177330 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Arc.Sunday Sylva Togo Echono''' OON (jibinaa ko 16 lewru Duujal hitaande 1962) ko dipolomaasi Naajeeriya, e architecte mo woni kala ina jogii 9ɓo hooreejo fedde jaŋde toownde gila 2022 haa hannde. Ko adii ɗuum, Echono wonnoo ko Sekreteruuji Goomu Jaɓɓugol Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Najeriya e hooreejo 28ɓo Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Najeriya gila 2019 haa 2021. Sonny Echono suɓaama e Yiilirde TETfund e fuɗɗoode hitaande 2022, caggal ɗuum o toɗɗaama yo won hooreejo 9ɓo (ES) TETfund ñalnde 18 marse 2022, ko hooreejo leydi gonnooɗo [[Muhammadu Buhari|Muhammad Buhari]] . == Nguurndam gadano == Sunday Sylva Togo Echono jibinaa ko ñalnde 16 lewru Duujal hitaande 1962 to Otukpo e nder [[Diiwal Benuwe|diiwaan Benue]] . O naati duɗal leslesal St. Mary to Otukpo ngam jaŋde makko leslesre e duɗal St. Theresa e St. Murumba to Jos ngam jaŋde makko hakkundeere. O naati duɗal jaaɓi-haaɗtirde Murtala to duɗal jaaɓi-haaɗtirde ganndal, ganndal, e karallaagal (hannde. Politeknik leydi Benue ) to Makurdi ngam heɓde jaŋde makko ‘A’ ( JAMB / WAEC ), caggal ɗuum o heɓi dipolom makko to duɗal jaaɓi -haaɗtirde [[Janngirde Ahmadu Bello|Ahmadu Bello]], ɗo o heɓi dipoloma makko BSc. e nder Arsitektuur e hitaande 1983 e MSc. e hitaande 1985. == Kugal == Echono fuɗɗii golle mum ko Architect e nder Ministeer Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Golle e Koɗki e hitaande 1987, , o toɗɗaa e hitaande 2005, o woni cukko hooreejo ministeer oo. <ref name="Tribune Online" /> Ko o golloowo laamu, o golliima e ministeeruuji ceertuzi ina jeyaa heen Politik ngenndiijo koɗki hono binndoowo Goomu toppitiingu golle tuggi 1991 haa 1994, <ref name="Tribune Online" /> Tergal e binndoowo Goomu gollordu eɓɓaande keeriinde tuggi 1992 haa 1993. E hitaande 1993, o wonii acchite Architeca the Excuteca Sekereteer Goomu Leyɗeele e Koɗki, e balloowo Sekereteer duumotooɗo tuggi 1994 haa 1995. O wonti Sekereteer Goomu Tender Ministeer gila 2004 haa 2005. <ref name="Tribune Online" /> Tuggi 2007 haa 2008, o wonii cukko hooreejo fedde toppitiinde ƴeewndo bidsee e humpito coggu. Echono wonti Direkteer coodguuli e nder Ministeer Defansiyoŋ Fedde nde gila 2008 haa 2010. E hitaande 2010, o woniino Direkteer Coodguuli e nder Ministeer Fedde Ngenndiije Dentuɗe haa 2011, o woniino Direkteer Coodguuli e nder Ministeer Fedde Ngenndiije Dentuɗe haa hitaande 2011 e ministeer ndema fedde ndee, o toɗɗaa e gardagol gardiiɗo coodguuli ministeer doole leydi ndii e hitaande ndee. O wonii hooreejo duumotooɗo e ministeer ndema leydi ndii tuggi 2014 haa 2016. <ref name="Tribune Online" /> === Toɗɗagol TETFund === Ñalnde 2 lewru marse hitaande 2022, o toɗɗaama hooreejo leydi Naajeeriya 15ɓo, [[Muhammadu Buhari|Muhammad Buhari]] . Ñalnde 4 marse 2022, Echono heɓi yamiroore ummoraade e Fonds de confiance de l’enseignement tertiaire ngam wonde gardiiɗo jaagorɗe keso. ñalnde 18 marse 2022, o arti e laamu caggal nde laamu Suleymaan Elias Bogoro joofi. <ref name="Vanguard Nigeria" /> E nder laamu makko, TETFund naati e jokkondiral peeñngal e juɓɓule teeŋtuɗe, ina jeyaa heen Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Beresiil, ngam heblude ɓurɓe heewde e annduɓe Nijeer e nder ndema, dañii gollondiral hakkunde leyɗeele e laamu Angalteer, Forum ngam wiɗtooji ndema e nder Afrik, Nijeer Economic Summith wiɗtooji e nder Afrik e nokkuuji wiɗtooji e ƴellitaare jaŋde toownde e nder leydi Najeriya. Ñalnde 18 lewru juko hitaande 2023, o feeñii e yeeso goomu ad hoc suudu sarɗiiji ngam ƴeewtaade ko TETFund tuumi ko bonnude njoɓdi jaŋde toownde N2.3 trillion. O wiyi goomu nguu « ko ina tolnoo e 137 annduɗo ballitooɗo caggal leydi e kaalis oo ndogi ». == Golle goɗɗe == * 2015-2017 Hooreejo, Kawtal Posto lesdi Naajeeriya * 2014-2015 Tergal/Hooreejo Duɗal Adunawal Demal Toowngal * 2010-2011 Tergal Yiilirde Duɗal Adunawal Demal Toowngal * 2010-2012 Tergal e Diiso Fedde Ngenndiije Dentuɗe toppitiinde ko fayti e kuule e kuule == Teddungal == === Teddungal ngenndiwal === * Nigeria: ** [[File:Ribbon_bar_of_the_Order_of_the_Niger.gif|70x70px]] General administration of the education sector of Nigeria by the Order of the Niger '''(OON)''' == Tuugnorgal == <templatestyles src="Reflist/styles.css" /> [[Category:Yimɓe wuurɓe]] ==manazarta== r498au9bb7legq9q5il4yowlzsmnwnr Filip O. Emafo 0 42794 177331 2026-06-29T19:46:30Z Ibrahim abusufyan 12706 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1286356043|Philip O. Emafo]]" 177331 wikitext text/x-wiki '''Philip O. Emafo''', [[Naajeeriya|Naajeeriyaajo]], ko hooreejo fedde winndereyankoore toppitiinde ko fayti e narkotik, kadi ko o baawɗo ƴattaade laawɗingol narkotik. Ko adii nde o naatata e INCB, ko o farmasiyanke . == Tuugnorgal == [[Category:Yimɓe wuurɓe]] 66pyy0v1172d2z9xip90ywv4i9roc3e 177332 177331 2026-06-29T19:46:42Z Ibrahim abusufyan 12706 177332 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Philip O. Emafo''', [[Naajeeriya|Naajeeriyaajo]], ko hooreejo fedde winndereyankoore toppitiinde ko fayti e narkotik, kadi ko o baawɗo ƴattaade laawɗingol narkotik. Ko adii nde o naatata e INCB, ko o farmasiyanke . == Tuugnorgal == [[Category:Yimɓe wuurɓe]] a09ad2s3k0s5c77xk6reh8kv88jee99 Ewuwaare ɗiɗaɓere 0 42795 177337 2026-06-29T19:50:07Z Ibrahim abusufyan 12706 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1358584050|Ewuare II]]" 177337 wikitext text/x-wiki '''Ewuare II''' (jibinaa ko ñalnde 20 oktoobar 1953) toɗɗaa Oba Benin ñalnde 20 oktoobar 2016. Ko kanko woni Oba 41ɓo, {{Efn|The ''Tribune Online'' erroneously described him as the 39th Oba.<ref name="Olu"/>}} tiitoonde sosaande ngam hooreejo leydi (Laamɗo) Laamaandi Benin e won e sahaaji hakkunde 1100 e 1130 . == Jaangirde == '''Eheneden Erediauwa''', <ref name="Newsplus" /> no o anndirtee ko adii nde o wontata Oba leydi Benin, o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Edo to wuro Benin ( [[Naajeeriya|Nijeer]] ) tuggi 1965 haa 1967 e duɗal jaaɓi haaɗtirde Immaculate Conception tuggi 1968 haa 1970. O heɓi seedantaagal makko A-Level to duɗal jaaɓi haaɗtirde South Thames, to Londres. O heɓi dipoloma makko ko faati e faggudu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Wales, to leydi Angalteer, o heɓi kadi dipoloma makko ko faati e njuɓɓudi laamu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Rutgers, to New Jersey, to Amerik. == Kugal == O golliima e [[Ngenndiije Dentuɗe|Fedde Ngenndiije Dentuɗe]] hakkunde 1981 e 1982. O woniino kadi ammbasadeer leydi Nijeer to Angalteer e Suwed, o heɓi kadi seedantaagal to Norwees, Denmark e Republique Finlande. Kanko wonno kadi Ambasadeer leydi Najeriya to leydi Itali. == Laamu == [[File:Kings_wives.jpg|thumb|Rewɓe Oba, e laamɗo makko e hitaande 2016]] [[File:Traditional_high_priests_procession_for_the_coronation_of_a_new_king_photo6.jpg|thumb|Jaɓɓungal mawɓe almuɓɓe haa laamiiɗo nder hitaande 2016]] Ewuare II suɓii innde mum ngam teddinde Ewuare I mo teeminannde 15ɓiire . Gila o heɓi jappeere laamu, Ewuare II ina gollodii e [[Godwin Obaseki]], gonnooɗo guwerneer diiwaan Edo . Hono no heewɓe e ardiiɓe makko nii, o fuɗɗorii laamu makko ko e ɗaɓɓude yo njamndi mboɗeeri Benin, ndi laamu Angalteer ƴetti e nder njillu Benin e hitaande 1897, yo o artire. E lewru Oktoobar 2017, o mawninii hitaande makko adannde e jappeere laamu, e tawtoreede mawnde e yimɓe nokku oo kam e ardiiɓe heewɓe, politikaaji, e hoɓɓe ummoriiɓe nokkuuji goɗɗi e nder leydi Najeriya ko wayi no [[Lagos]], [[Kalaba|Calabar]], e [[Jos]] . Diɗɗal Sultanate Sokoto e ɓesngu laamɗo [[Ifẹ|Ile-Ife]] kadi neldi nulaaɓe ngam tawtoreede mawningol ngol. E hitaande 2018, Ewuare II yaltinii kuddi kala almuudo juju baɗɗo njulaagu aadee e nder domen mum, o woppi e yeeso yimɓe fof kuddi ndi almudɓe kuutortoo ngam huutoraade njulaagu nguu. Annduɓe gooto hollitii wonde « ko oba waɗi koo ina gasa tawa ɓuri ko renndo winndereyankoore haɓantoonde njulaagu nguu dañi waɗde caggal miliyoŋaaji dolaar e duuɓi keewɗi ». <ref name=":0" /> [[Category:Yimɓe wuurɓe]] gh7h0bqxn5sik3g3gfq3dfu696ytw3v 177338 177337 2026-06-29T19:50:24Z Ibrahim abusufyan 12706 177338 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Ewuare II''' (jibinaa ko ñalnde 20 oktoobar 1953) toɗɗaa Oba Benin ñalnde 20 oktoobar 2016. Ko kanko woni Oba 41ɓo, {{Efn|The ''Tribune Online'' erroneously described him as the 39th Oba.<ref name="Olu"/>}} tiitoonde sosaande ngam hooreejo leydi (Laamɗo) Laamaandi Benin e won e sahaaji hakkunde 1100 e 1130 . == Jaangirde == '''Eheneden Erediauwa''', <ref name="Newsplus" /> no o anndirtee ko adii nde o wontata Oba leydi Benin, o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Edo to wuro Benin ( [[Naajeeriya|Nijeer]] ) tuggi 1965 haa 1967 e duɗal jaaɓi haaɗtirde Immaculate Conception tuggi 1968 haa 1970. O heɓi seedantaagal makko A-Level to duɗal jaaɓi haaɗtirde South Thames, to Londres. O heɓi dipoloma makko ko faati e faggudu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Wales, to leydi Angalteer, o heɓi kadi dipoloma makko ko faati e njuɓɓudi laamu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Rutgers, to New Jersey, to Amerik. == Kugal == O golliima e [[Ngenndiije Dentuɗe|Fedde Ngenndiije Dentuɗe]] hakkunde 1981 e 1982. O woniino kadi ammbasadeer leydi Nijeer to Angalteer e Suwed, o heɓi kadi seedantaagal to Norwees, Denmark e Republique Finlande. Kanko wonno kadi Ambasadeer leydi Najeriya to leydi Itali. == Laamu == [[File:Kings_wives.jpg|thumb|Rewɓe Oba, e laamɗo makko e hitaande 2016]] [[File:Traditional_high_priests_procession_for_the_coronation_of_a_new_king_photo6.jpg|thumb|Jaɓɓungal mawɓe almuɓɓe haa laamiiɗo nder hitaande 2016]] Ewuare II suɓii innde mum ngam teddinde Ewuare I mo teeminannde 15ɓiire . Gila o heɓi jappeere laamu, Ewuare II ina gollodii e [[Godwin Obaseki]], gonnooɗo guwerneer diiwaan Edo . Hono no heewɓe e ardiiɓe makko nii, o fuɗɗorii laamu makko ko e ɗaɓɓude yo njamndi mboɗeeri Benin, ndi laamu Angalteer ƴetti e nder njillu Benin e hitaande 1897, yo o artire. E lewru Oktoobar 2017, o mawninii hitaande makko adannde e jappeere laamu, e tawtoreede mawnde e yimɓe nokku oo kam e ardiiɓe heewɓe, politikaaji, e hoɓɓe ummoriiɓe nokkuuji goɗɗi e nder leydi Najeriya ko wayi no [[Lagos]], [[Kalaba|Calabar]], e [[Jos]] . Diɗɗal Sultanate Sokoto e ɓesngu laamɗo [[Ifẹ|Ile-Ife]] kadi neldi nulaaɓe ngam tawtoreede mawningol ngol. E hitaande 2018, Ewuare II yaltinii kuddi kala almuudo juju baɗɗo njulaagu aadee e nder domen mum, o woppi e yeeso yimɓe fof kuddi ndi almudɓe kuutortoo ngam huutoraade njulaagu nguu. Annduɓe gooto hollitii wonde « ko oba waɗi koo ina gasa tawa ɓuri ko renndo winndereyankoore haɓantoonde njulaagu nguu dañi waɗde caggal miliyoŋaaji dolaar e duuɓi keewɗi ». <ref name=":0" /> [[Category:Yimɓe wuurɓe]] ==manazart== so1purekukb4su1aawug4ugcf8idrb7 LA Fabunmi 0 42796 177339 2026-06-29T19:51:13Z Ibrahim abusufyan 12706 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1286395912|L. A. Fabunmi]]" 177339 wikitext text/x-wiki '''Lawrence Apalara Fabunmi''' Listen I ko ganndo e dipolomasi Naajeeriya. Ko o gonnooɗo ammbasadeer to [[Turkiya|leydi Turki]], [[Sammbiya|to Sammbi]] e to [[Poloonya|Poloñ]] . Fabunmi wonnoo kadi ko gardiiɗo pioneer to duɗal jaaɓi haaɗtirde leydi Najeriya, duɗal ngal e nder geɗe goɗɗe ina anndaa ko e wonde lowre gollotooɓe e ministeer caggal leydi, ina jeyaa heen jaagorgal geɗe caggal leydi gonngal ɗoon e ɗoon, [[Joy Ogwu]] . == Golle == *   (PhD thesis, republished as book in 1960 by [[Longman]]) == Tuugnorgal == [[Category:Yimɓe wuurɓe]] 7em8ge000lvq5bbg6xqsu5b4goi9u3z 177340 177339 2026-06-29T19:51:40Z Ibrahim abusufyan 12706 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1286395912|L. A. Fabunmi]]" 177340 wikitext text/x-wiki '''Lawrence Apalara Fabunmi''' Listen I ko ganndo e dipolomasi Naajeeriya. Ko o gonnooɗo ammbasadeer to [[Turkiya|leydi Turki]], [[Sammbiya|to Sammbi]] e to [[Poloonya|Poloñ]] . Fabunmi wonnoo kadi ko gardiiɗo pioneer to duɗal jaaɓi haaɗtirde leydi Najeriya, duɗal ngal e nder geɗe goɗɗe ina anndaa ko e wonde lowre gollotooɓe e ministeer caggal leydi, ina jeyaa heen ministeer geɗe caggal leydi ɓennuɗo ɗoon e ɗoon, [[Joy Ogwu]] . == Golle == *   (PhD thesis, republished as book in 1960 by [[Longman]]) == Tuugnorgal == [[Category:Yimɓe wuurɓe]] odzum0d321wkpvurlppdr134lllsp7y 177341 177340 2026-06-29T19:51:52Z Ibrahim abusufyan 12706 177341 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Lawrence Apalara Fabunmi''' Listen I ko ganndo e dipolomasi Naajeeriya. Ko o gonnooɗo ammbasadeer to [[Turkiya|leydi Turki]], [[Sammbiya|to Sammbi]] e to [[Poloonya|Poloñ]] . Fabunmi wonnoo kadi ko gardiiɗo pioneer to duɗal jaaɓi haaɗtirde leydi Najeriya, duɗal ngal e nder geɗe goɗɗe ina anndaa ko e wonde lowre gollotooɓe e ministeer caggal leydi, ina jeyaa heen ministeer geɗe caggal leydi ɓennuɗo ɗoon e ɗoon, [[Joy Ogwu]] . == Golle == *   (PhD thesis, republished as book in 1960 by [[Longman]]) == Tuugnorgal == [[Category:Yimɓe wuurɓe]] k27slz55wxah0eki4vtp3k35m0uvdeh IBRAHIM Gambari 0 42797 177342 2026-06-29T19:53:10Z Ibrahim abusufyan 12706 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1346832250|Ibrahim Gambari]]" 177342 wikitext text/x-wiki '''Ibraahiima Agboola Gambari''', CFR ( (Heɗto c ) ; jibinaa ko ñalnde 24 noowammbar 1944), ko jannginoowo e dipolomaat leydi Nijeer, o woniino hooreejo gollordu hooreejo leydi Nijeer tuggi 2020 haa 2023. Ko adii ɗuum o woniino wakiliijo duumotooɗo leydi Najeriya to Fedde Ngenndiije Dentuɗe gila 1990 haa 1999, kadi o woniino jaagorgal geɗe caggal leydi gila 1984 haa 1985. == Nguurndam e jaŋde puɗɗagol == Ibrahiima Agboola Gambari jibinaa ko ñalnde 24 noowammbar 1944 to [[Ilorin|wuro Ilorin]], to [[Diiwal Kwara|diiwaan Kwara]] e nder galle laamɗo [[Pullo|Fulɓe]] . Ɓiyiiko gorko Ibraahiima Sulu Gambari woni Amiir Ilorin . Gambari janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamɗo, Lagos . Caggal ɗuum o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde faggudu to Londres ɗo o heɓi B. Sc. (Faggudu) dipolomaaji (1968) e keɓtinirgal jokkondiral hakkunde leyɗeele. Caggal ɗuum o heɓi dipolomaaji makko MA (1970) e Ph. D. (1974) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Columbia, [[𞤚𞤵𞤬𞤵𞤲𞤣𞤫 𞤐𞤭𞤴𞤮𞤪𞤳|New York]], Amerik to bannge ganndal politik /Jokkondiral hakkunde leyɗeele. == Golle jaŋde == Gambari fuɗɗii golle mum jannginde ko e hitaande 1969 to duɗal jaaɓi haaɗtirde City New York hade mum golloraade to duɗal jaaɓi haaɗtirde Albany . Caggal mum, o jannginii to [[Janngirde Ahmadu Bello|duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello]], to [[Zariya|Zaria]], to diiwaan Kaduna . Tuggi 1986 haa 1989, o woniino porfeseer njillu to duɗe jaaɓi-haaɗtirde tati to Washington, DC : Duɗal Johns Hopkins to bannge jaŋde toownde hakkunde leyɗeele, Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Georgetown e Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Howard . O woniino kadi wiɗtoowo to duɗal Brookings kadi to Washington, DC e ganndo jooɗiiɗo to nokku janngirde e batuuji Bellagio, nokku ɗo Rockefeller Foundation -run to [[Italiya|Itali]] . O winndi defte ɗuuɗɗe, o yaltini nder jaayndeeji mawɗi nder siyaasaaku lesdi e jokkindiral hakkunde lesɗe, bana ‘Teori e goonga nder siyaasaaku lesdi: Naajeeriya ɓaawo Republique ɗiɗaɓa’. == Politik caggal leydi == === Naajeeriya === Gambari laati ministaajo kuuɗe yaasi hakkunde hitaande 1984 e 1985 les laamu sooje'en Seneraal [[Muhammadu Buhari]], ɓaawo o laati hooreejo hukuuma lesdi Naajeeriya (NIIA). Tuggi 1990 haa 1999, o mari limngal ɓurdungal juutgo nder ammbasadeer lesdi Naajeeriya haa lesdi Naajeeriya, o huwi les ardiiɓe lesɗe jowi e hooreeɓe lesdi . === Fedde Ngenndiije Dentuɗe === Gambari ina joginoo golle keewɗe e nder [[Ngenndiije Dentuɗe|Fedde Ngenndiije Dentuɗe]] . E hitaande 1999, o wonii hooreejo UNICEF, caggal mum o wonti hooreejo fedde ONU e jaagorgal keeringal gadanal to bannge [[Afrik]] to hooreejo fedde ONU [[Kofi Annan]] tuggi 1999 haa 2005. Ko kanko woni hooreejo fedde ONU ngam geɗe politik tuggi7ta-200 [[Kofi Annan]] e Ban Ki-muun . Toɗɗagol makko gadanol e nder Fedde Ngenndiije Dentuɗe ko tuggi lewru Yarkomaa 2010 haa lewru Siilo 2012, nde o toɗɗaa e juuɗe Ban Ki-moon e hooreejo Komiseer Dental Afrik ngam wonde Wakiiliijo keeriiɗo Dental Afrik e Fedde Ngenndiije Dentuɗe to Darfur . == Teddungal e terɗe == * Sosɗo e hooreejo nokku Savannah * Gambari ko hooreejo fedde Albright-Gambari * O jeyaa ko e fedde annduɓe duɗal jaaɓi haaɗtirde Johns Hopkins * O fawraama e tiitoonde Komandaajo Fedde Ngenndiije Dentuɗe (CFR) e dow [[Siyaasa leydi Naajeeriya|laamu leydi Najeriya]] * O rokkaa, ''honoris causa'', tiitoonde Doktoor to bannge ɓataakeeji (D.Hum.Litt.) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bridgeport * Ñalnde 4 marse 2013, Gambari toɗɗaa ko e juuɗe guwerneer Kwara [[Abdulfatah Ahmed|Abdulfatah Ahmad]], yo won hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde dowla Kwara == Tuugnorgal == [[Category:Yimɓe wuurɓe]] d30entl2jlw1xs6mtjn7nqb3afqk1xn 177343 177342 2026-06-29T19:53:43Z Ibrahim abusufyan 12706 177343 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Ibraahiima Agboola Gambari''', CFR ( (Heɗto c ) ; jibinaa ko ñalnde 24 noowammbar 1944), ko jannginoowo e dipolomaat leydi Nijeer, o woniino hooreejo gollordu hooreejo leydi Nijeer tuggi 2020 haa 2023. Ko adii ɗuum o woniino wakiliijo duumotooɗo leydi Najeriya to Fedde Ngenndiije Dentuɗe gila 1990 haa 1999, kadi o woniino jaagorgal geɗe caggal leydi gila 1984 haa 1985. == Nguurndam e jaŋde puɗɗagol == Ibrahiima Agboola Gambari jibinaa ko ñalnde 24 noowammbar 1944 to [[Ilorin|wuro Ilorin]], to [[Diiwal Kwara|diiwaan Kwara]] e nder galle laamɗo [[Pullo|Fulɓe]] . Ɓiyiiko gorko Ibraahiima Sulu Gambari woni Amiir Ilorin . Gambari janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamɗo, Lagos . Caggal ɗuum o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde faggudu to Londres ɗo o heɓi B. Sc. (Faggudu) dipolomaaji (1968) e keɓtinirgal jokkondiral hakkunde leyɗeele. Caggal ɗuum o heɓi dipolomaaji makko MA (1970) e Ph. D. (1974) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Columbia, [[𞤚𞤵𞤬𞤵𞤲𞤣𞤫 𞤐𞤭𞤴𞤮𞤪𞤳|New York]], Amerik to bannge ganndal politik /Jokkondiral hakkunde leyɗeele. == Golle jaŋde == Gambari fuɗɗii golle mum jannginde ko e hitaande 1969 to duɗal jaaɓi haaɗtirde City New York hade mum golloraade to duɗal jaaɓi haaɗtirde Albany . Caggal mum, o jannginii to [[Janngirde Ahmadu Bello|duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello]], to [[Zariya|Zaria]], to diiwaan Kaduna . Tuggi 1986 haa 1989, o woniino porfeseer njillu to duɗe jaaɓi-haaɗtirde tati to Washington, DC : Duɗal Johns Hopkins to bannge jaŋde toownde hakkunde leyɗeele, Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Georgetown e Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Howard . O woniino kadi wiɗtoowo to duɗal Brookings kadi to Washington, DC e ganndo jooɗiiɗo to nokku janngirde e batuuji Bellagio, nokku ɗo Rockefeller Foundation -run to [[Italiya|Itali]] . O winndi defte ɗuuɗɗe, o yaltini nder jaayndeeji mawɗi nder siyaasaaku lesdi e jokkindiral hakkunde lesɗe, bana ‘Teori e goonga nder siyaasaaku lesdi: Naajeeriya ɓaawo Republique ɗiɗaɓa’. == Politik caggal leydi == === Naajeeriya === Gambari laati ministaajo kuuɗe yaasi hakkunde hitaande 1984 e 1985 les laamu sooje'en Seneraal [[Muhammadu Buhari]], ɓaawo o laati hooreejo hukuuma lesdi Naajeeriya (NIIA). Tuggi 1990 haa 1999, o mari limngal ɓurdungal juutgo nder ammbasadeer lesdi Naajeeriya haa lesdi Naajeeriya, o huwi les ardiiɓe lesɗe jowi e hooreeɓe lesdi . === Fedde Ngenndiije Dentuɗe === Gambari ina joginoo golle keewɗe e nder [[Ngenndiije Dentuɗe|Fedde Ngenndiije Dentuɗe]] . E hitaande 1999, o wonii hooreejo UNICEF, caggal mum o wonti hooreejo fedde ONU e jaagorgal keeringal gadanal to bannge [[Afrik]] to hooreejo fedde ONU [[Kofi Annan]] tuggi 1999 haa 2005. Ko kanko woni hooreejo fedde ONU ngam geɗe politik tuggi7ta-200 [[Kofi Annan]] e Ban Ki-muun . Toɗɗagol makko gadanol e nder Fedde Ngenndiije Dentuɗe ko tuggi lewru Yarkomaa 2010 haa lewru Siilo 2012, nde o toɗɗaa e juuɗe Ban Ki-moon e hooreejo Komiseer Dental Afrik ngam wonde Wakiiliijo keeriiɗo Dental Afrik e Fedde Ngenndiije Dentuɗe to Darfur . == Teddungal e terɗe == * Sosɗo e hooreejo nokku Savannah * Gambari ko hooreejo fedde Albright-Gambari * O jeyaa ko e fedde annduɓe duɗal jaaɓi haaɗtirde Johns Hopkins * O fawraama e tiitoonde Komandaajo Fedde Ngenndiije Dentuɗe (CFR) e dow [[Siyaasa leydi Naajeeriya|laamu leydi Najeriya]] * O rokkaa, ''honoris causa'', tiitoonde Doktoor to bannge ɓataakeeji (D.Hum.Litt.) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bridgeport * Ñalnde 4 marse 2013, Gambari toɗɗaa ko e juuɗe guwerneer Kwara [[Abdulfatah Ahmed|Abdulfatah Ahmad]], yo won hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde dowla Kwara == Tuugnorgal == [[Category:Yimɓe wuurɓe]] dp3cgf05ji5i348hai5fo9jc1kjjur0 Mukadam asiwaju asiru idris 0 42798 177344 2026-06-29T19:55:13Z Ibrahim abusufyan 12706 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1350663595|Mukadam Asiwaju Asiru Idris]]" 177344 wikitext text/x-wiki '''Mukadam Asiwaju Asiru Idris''' FCA ko jaagorgal laamu Naajeeriya e dipolomaasi, golloowo e golle komisinaajo kaalis diiwaan Kogi gila 2016. O woniino ko adii ɗuum ko jaagorgal keeringal e faggudu kaalis, njulaagu e njulaagu to guwerneer diiwaan Kogi [[Yahaya Adoza Bello|Bell921]] gila lewru Yarkomaa 2021. O toɗɗaama kadi Komiseer kaalis, Bidsee e peewnugol faggudu e lewru Yarkomaa 2020 golle ɗe o joginoo haa hannde. == Nguurndam e jaŋde puɗɗagol == Mukadam Asiwaju Asiru Idris jibinaa ko ñalnde 22 lewru Duujal hitaande 1975, to Isanlu, LGA Yagba Fuɗnaange, to Asiru Ijagbemi, demoowo e Hajia Hawawu Ijagbemi, njulaagu, e iyaoloja Bagido to Isanlu. O heɓi seedantaagal jaŋde leydi Naajeeriya (NCE) e nder faggudu/hiisawal to duɗal jaaɓi haaɗtirde jaŋde, Oro to [[Diiwal Kwara|diiwaan Kwara]] . O janngi kadi to [[Janngirde Ahmadu Bello|duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria]], O wonii master jogiiɗo dipolomaaji hiisa to duɗal jaaɓi haaɗtirde dowla Kogi, Ayingba. == Kugal == === Fuɗɗoode golle === Mukadam Asiwaju Asiru Idris fuɗɗii ko e balloowo gollordu, hooreejo kaalis e nder banke Zenith . E hitaande 2006, o wonti balloowo mawɗo gollordu, njuɓɓudi Vault/Ofisee kaalis e banke gooto. Asiwaju ƴettaa e golle balloowo gardiiɗo, hooreejo fedde bankeeji (Corporate Banking Group) ɗo o ardii jokkondiral banke oo e sosiyeteeji toɗɗaaɗi ɗi njeeygu mum en ɓuri miliyoŋaaji 30 dolaar. === Golle siwil === Golle teskinɗe ɗe Mukadam Asiwaju Asiru Idris waɗi e nder banke Zenith, ngaddi mo ko wayi no [[Yahaya Adoza Bello|guwerneer Yahaya Bello]] toɗɗaaɗo mo e hitaande 2016. Ɗum rokki mo fartaŋŋe no feewi ngam wonde Komiseer kaalis e golle ministeer dowla Goomu toppitiingu faggudu e njulaagu sosaa, saaktaa e golle ngam jokkondirde e hakkillaaji e njulaagu e nder goɗɗi ngam dañde njulaagu e nder Dowla. == Njeenaaje e teddungal == Ko ɓuri heewde e janngooɓe 100 ɓurɓe moƴƴude e hiisawal, [[Janngirde Ahmadu Bello|to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello]], Zaria 1996 Almuudo ɓurɗo waawde 200 [[Janngirde Ahmadu Bello|to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello]], Zaria 1997 Njeenaari MD/CEO ngam golloowo ɓurɗo moƴƴude e golle kaalis e nder Fuɗnaange, Zenith Bank Plc, 2006. == Tuugnorgal == [[Category:Yimɓe wuurɓe]] tmn8g49wuk0cbjk9x0k0w2ileinbhp9 177345 177344 2026-06-29T19:55:26Z Ibrahim abusufyan 12706 177345 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Mukadam Asiwaju Asiru Idris''' FCA ko jaagorgal laamu Naajeeriya e dipolomaasi, golloowo e golle komisinaajo kaalis diiwaan Kogi gila 2016. O woniino ko adii ɗuum ko jaagorgal keeringal e faggudu kaalis, njulaagu e njulaagu to guwerneer diiwaan Kogi [[Yahaya Adoza Bello|Bell921]] gila lewru Yarkomaa 2021. O toɗɗaama kadi Komiseer kaalis, Bidsee e peewnugol faggudu e lewru Yarkomaa 2020 golle ɗe o joginoo haa hannde. == Nguurndam e jaŋde puɗɗagol == Mukadam Asiwaju Asiru Idris jibinaa ko ñalnde 22 lewru Duujal hitaande 1975, to Isanlu, LGA Yagba Fuɗnaange, to Asiru Ijagbemi, demoowo e Hajia Hawawu Ijagbemi, njulaagu, e iyaoloja Bagido to Isanlu. O heɓi seedantaagal jaŋde leydi Naajeeriya (NCE) e nder faggudu/hiisawal to duɗal jaaɓi haaɗtirde jaŋde, Oro to [[Diiwal Kwara|diiwaan Kwara]] . O janngi kadi to [[Janngirde Ahmadu Bello|duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria]], O wonii master jogiiɗo dipolomaaji hiisa to duɗal jaaɓi haaɗtirde dowla Kogi, Ayingba. == Kugal == === Fuɗɗoode golle === Mukadam Asiwaju Asiru Idris fuɗɗii ko e balloowo gollordu, hooreejo kaalis e nder banke Zenith . E hitaande 2006, o wonti balloowo mawɗo gollordu, njuɓɓudi Vault/Ofisee kaalis e banke gooto. Asiwaju ƴettaa e golle balloowo gardiiɗo, hooreejo fedde bankeeji (Corporate Banking Group) ɗo o ardii jokkondiral banke oo e sosiyeteeji toɗɗaaɗi ɗi njeeygu mum en ɓuri miliyoŋaaji 30 dolaar. === Golle siwil === Golle teskinɗe ɗe Mukadam Asiwaju Asiru Idris waɗi e nder banke Zenith, ngaddi mo ko wayi no [[Yahaya Adoza Bello|guwerneer Yahaya Bello]] toɗɗaaɗo mo e hitaande 2016. Ɗum rokki mo fartaŋŋe no feewi ngam wonde Komiseer kaalis e golle ministeer dowla Goomu toppitiingu faggudu e njulaagu sosaa, saaktaa e golle ngam jokkondirde e hakkillaaji e njulaagu e nder goɗɗi ngam dañde njulaagu e nder Dowla. == Njeenaaje e teddungal == Ko ɓuri heewde e janngooɓe 100 ɓurɓe moƴƴude e hiisawal, [[Janngirde Ahmadu Bello|to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello]], Zaria 1996 Almuudo ɓurɗo waawde 200 [[Janngirde Ahmadu Bello|to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello]], Zaria 1997 Njeenaari MD/CEO ngam golloowo ɓurɗo moƴƴude e golle kaalis e nder Fuɗnaange, Zenith Bank Plc, 2006. == Tuugnorgal == [[Category:Yimɓe wuurɓe]] m7yqk27k5esor70xtpy5l0mk7bhpmnj Moodupe Irele 0 42799 177346 2026-06-29T19:56:19Z Ibrahim abusufyan 12706 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1349699791|Modupe Irele]]" 177346 wikitext text/x-wiki '''Modupe Enitan Irele''' ko dipolomaat leydi Najeriya, kadi ko jooni woni ammbasadeer leydi Najeriya to Farayse [[Muhammadu Buhari|,]] gadano jogaade darnde nde gila nde dipolomaasi toɗɗii wakiliijo mum hitaande 1966 Hooreejo leydi Macron ñalnde 18 desaambar 2017. <ref name="Punch Ng" /> O toɗɗaa ko ammbasadeer to Hong Kong e hitaande 2021. == Golle e jaŋde == Modupe Irele jibinaa ko to [[Naajeeriya|leydi Najeriya]], o heɓi dipolom makko Bachelor e ɗemngal Engele e minor e [[Faransinkoore|ɗemngal Farayse]] to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan . O yahi haa o heɓi Master makko e nder duɗal gootal. Irele heɓi dipoloma mum ɗiɗaɓo e jaŋde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Dublin . E hitaande 1996, o heɓi doktoraa makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Penn State, o woni ko e janngude e jannginde jannginooɓe e internet. Irele fuɗɗii golle mum ko e banke, o waɗi duuɓi 15 ko e banke njulaagu, hade makko naatde e konsulteer jaŋde. O ɗon doggina kuugal maako ngal janngirde nden haa lesdi Naajeeriya, Key Learning Solutions nden o huuwi haa janngirde nden e janngirde e kuugal haa janngirde janngirde Penn State . == Tuugnorgal == [[Category:Yimɓe wuurɓe]] fv1aho8ji3fyj7t7mscti2hmtlryhmy 177347 177346 2026-06-29T19:56:31Z Ibrahim abusufyan 12706 177347 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Modupe Enitan Irele''' ko dipolomaat leydi Najeriya, kadi ko jooni woni ammbasadeer leydi Najeriya to Farayse [[Muhammadu Buhari|,]] gadano jogaade darnde nde gila nde dipolomaasi toɗɗii wakiliijo mum hitaande 1966 Hooreejo leydi Macron ñalnde 18 desaambar 2017. <ref name="Punch Ng" /> O toɗɗaa ko ammbasadeer to Hong Kong e hitaande 2021. == Golle e jaŋde == Modupe Irele jibinaa ko to [[Naajeeriya|leydi Najeriya]], o heɓi dipolom makko Bachelor e ɗemngal Engele e minor e [[Faransinkoore|ɗemngal Farayse]] to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan . O yahi haa o heɓi Master makko e nder duɗal gootal. Irele heɓi dipoloma mum ɗiɗaɓo e jaŋde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Dublin . E hitaande 1996, o heɓi doktoraa makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Penn State, o woni ko e janngude e jannginde jannginooɓe e internet. Irele fuɗɗii golle mum ko e banke, o waɗi duuɓi 15 ko e banke njulaagu, hade makko naatde e konsulteer jaŋde. O ɗon doggina kuugal maako ngal janngirde nden haa lesdi Naajeeriya, Key Learning Solutions nden o huuwi haa janngirde nden e janngirde e kuugal haa janngirde janngirde Penn State . == Tuugnorgal == [[Category:Yimɓe wuurɓe]] 7i4vvxdst72t0gznww7hvf1f6umlcku Aaisha Ismaa’il 0 42800 177348 2026-06-29T19:57:35Z Ibrahim abusufyan 12706 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1345907826|Aisha Ismail]]" 177348 wikitext text/x-wiki '''Aisha Ismail''' MON ko gonnooɗo golloowo laamu leydi Najeriya, o woniino jaagorgal ko feewti e rewɓe e ƴellitaare sukaaɓe gila lewru Juko hitaande 1999 haa lewru Mee 2003. == Nguurndam == Aishatu Ismail janngi ko to [[Janngirde Ahmadu Bello|duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello]] e to duɗal jaaɓi haaɗtirde Swansea to leydi Wales, to leydi Angalteer. O golliima e laamu diiwaan Kano e nder kitaale 1980, o wonti komisinaajo debbo gadano e nder diiso doosɗe diiwaan Kano . O wonii gardiiɗo mawɗo gadano e Komisariyaa Ngenndiijo Rewɓe e hitaande 1992. E sahaaji ceertuɗi hakkunde 1992 e 1994, o woniino nulaaɗo keeriiɗo to Fedde Ngenndiije Dentuɗe (jooni Dental Afrik ), hooreejo Delegaasiyoŋ to Goomu Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Ngonka Rewɓe to [[Vienna|Wiyen]] e hooreejo Goomu Jokkondiral Diiwaan Afrik ngam Naatgol Rewɓe e Goomu Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Ƴellitaare Afrik . Aisha golli nder kabine Olusegun Obasanjo bana ministaajo lesdi lesdi ndi'i dow ko laarani rewɓe e ɓamtaare sukaaɓe diga hitaande 1999 haa hitaande 2003. O huwi dow ko laarani [[Child Rights Act in Nigeria|ƴamɗe 2003 dow hakkeeji sukaaɓe]], nden wakkati o laati ardiiɗo luutndo All Nigeria People's Par . O waɗtaa tergal e Ordre Niiseer rokkaama "ngam golle makko e ngenndi" ; o tawtoraama batu ngenndi 2014 ko nulaaɗo ummoriiɗo to diiwaan Kano . Caggal nde o yalti e golle laamu, o waɗti hoore makko e nguurndam makko keeriɗam. == Tuugnorgal == [[Category:Yimɓe wuurɓe]] 6oh44c525tsq8gmtfcos7i37zqhnkjp 177349 177348 2026-06-29T19:57:47Z Ibrahim abusufyan 12706 177349 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Aisha Ismail''' MON ko gonnooɗo golloowo laamu leydi Najeriya, o woniino jaagorgal ko feewti e rewɓe e ƴellitaare sukaaɓe gila lewru Juko hitaande 1999 haa lewru Mee 2003. == Nguurndam == Aishatu Ismail janngi ko to [[Janngirde Ahmadu Bello|duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello]] e to duɗal jaaɓi haaɗtirde Swansea to leydi Wales, to leydi Angalteer. O golliima e laamu diiwaan Kano e nder kitaale 1980, o wonti komisinaajo debbo gadano e nder diiso doosɗe diiwaan Kano . O wonii gardiiɗo mawɗo gadano e Komisariyaa Ngenndiijo Rewɓe e hitaande 1992. E sahaaji ceertuɗi hakkunde 1992 e 1994, o woniino nulaaɗo keeriiɗo to Fedde Ngenndiije Dentuɗe (jooni Dental Afrik ), hooreejo Delegaasiyoŋ to Goomu Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Ngonka Rewɓe to [[Vienna|Wiyen]] e hooreejo Goomu Jokkondiral Diiwaan Afrik ngam Naatgol Rewɓe e Goomu Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Ƴellitaare Afrik . Aisha golli nder kabine Olusegun Obasanjo bana ministaajo lesdi lesdi ndi'i dow ko laarani rewɓe e ɓamtaare sukaaɓe diga hitaande 1999 haa hitaande 2003. O huwi dow ko laarani [[Child Rights Act in Nigeria|ƴamɗe 2003 dow hakkeeji sukaaɓe]], nden wakkati o laati ardiiɗo luutndo All Nigeria People's Par . O waɗtaa tergal e Ordre Niiseer rokkaama "ngam golle makko e ngenndi" ; o tawtoraama batu ngenndi 2014 ko nulaaɗo ummoriiɗo to diiwaan Kano . Caggal nde o yalti e golle laamu, o waɗti hoore makko e nguurndam makko keeriɗam. == Tuugnorgal == [[Category:Yimɓe wuurɓe]] imsc1djf03iaj72xcg9kx1jgpt2h99b Mariyam yalwaji katagum 0 42801 177350 2026-06-29T19:58:49Z Ibrahim abusufyan 12706 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1346750441|Mariam Yalwaji Katagum]]" 177350 wikitext text/x-wiki '''Mariam Yalwaji Katagum''' (jibinaa ko ñalnde 18 noowammbar 1954, Azare, [[Diiwal Bauchi|diiwaan Bauchi]] ), ko jaagorgal leydi Nijeer to bannge njulaagu, njulaagu e njulaagu. Ko adii ɗuum, Katagum wonnoo ko Ambasadeer, nulaaɗo duumotooɗo [[Naajeeriya|leydi Nijeer]] to [[UNESCO]] . == Jaangirde == E hitaande 1976, Mariam Y. Katagum heɓi Baccalauréat e ɗemngal Engele e seedantaagal jaŋde to [[Janngirde Ahmadu Bello|duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello]], [[Zariya|Zaria]] . E hitaande 1985, o heɓi Master e njuɓɓudi e peewnugol to [[Jaangirɗe Laagos|duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos]] . E hitaande 1999, Katagum heɓi seedantaagal ko fayti e politik ƴellitaare renndo, peewnugol e golle to duɗal jaaɓi haaɗtirde [[London|to Londres]] . Ko e oon hitaande kadi o rokkaa njeenaari UNESCO. == Kugal == Katagum fuɗɗii golle mum ko e Sarwiis Sukaaɓe Ngenndiijo, to Water Board, [[Jos]] . E hitaande 1977-1981, Katagum wonnoo ko mawɗo jaŋde to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu fedde nde, Azare. Caggal ɗuum o golliima e Duɗal Fedde Ngenndiije Dentuɗe, Lagos (1981-1984). Duuɓi sappo e joy garooji ɗii o artiraa e Komiseer ngenndiijo leydi Nijeer ngam UNESCO (1985-2000). E hitaande 2000-2001, Katagum wonnoo ko gardiiɗo eɓɓooji keertiiɗi to Komiseer ngenndiijo jaŋde leslesre to [[Abuja]] . <ref name=":0" /> Puɗɗagol hitaande 2001, Katagum woniino hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e UNESCO to leydi Najeriya. E hitaande 2004, Katagum waɗii konngol mum cakkitiingol e batu UNU -UNESCO ko faati e hareeji e nder teeminannde 21ɓiire to [[Pari]] . Puɗɗagol hitaande 2006 Katagum ina toppitinoo fedde toppitiinde ko fayti e jokkondiral ngenndiwal e hakkunde leyɗeele to Ministeer Jaŋde Fedde nde . <ref name=":0" /> E lewru suwee 2009, Katagum toɗɗaama Ambasadeer, nulaaɗo duumotooɗo leydi Nijeer to UNESCO. <ref name=":2" /> O golliima e Goomuuji e Goomuuji keewɗi e nder leydi e nder winndere ndee, ina jeyaa heen Goomu toppitiingu Fedde Ngenndiije Dentuɗe Afrik (2009-2011), Goomu Afrik Hirnaange e nder UNESCO (2009-2012), Goomu E-9 e nder UNESCO (2010-2012), Goomu toppitiingu UNESCO (Goomu P2X1-010). Yiilirde Ngenndiire (2013) e woɗɓe. E hitaande 2017, Katagum tawtoraama jamma Gala yontere Afrik, 2017 nde fedde Afrik yuɓɓini to Galle UNESCO to Pari. E lewru Siilo hitaande 2019, Katagum suɓaama ngam laamu jaagorɗo dow ko laarani hukuumaaji pamari, filu e kuuɗe ɗen diga lesdi Bauchi haa lesdi Naajeeriya, diga hooreejo lesdi Naajeeriya [[Muhammadu Buhari]] . Ko o jaagorgal dowla ngam njulaagu, njulaagu e njulaagu, Katagum ina daranii huutoraade nokkuuji njulaagu (AfCFTA) ngam heɓde nafooje ɗe Naajeeriya darii ngam naftoraade. == Tuugnorgal == [[Category:Yimɓe wuurɓe]] kmya7ivaweuitmnh241pdb5vyu2lebv 177351 177350 2026-06-29T19:59:01Z Ibrahim abusufyan 12706 177351 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Mariam Yalwaji Katagum''' (jibinaa ko ñalnde 18 noowammbar 1954, Azare, [[Diiwal Bauchi|diiwaan Bauchi]] ), ko jaagorgal leydi Nijeer to bannge njulaagu, njulaagu e njulaagu. Ko adii ɗuum, Katagum wonnoo ko Ambasadeer, nulaaɗo duumotooɗo [[Naajeeriya|leydi Nijeer]] to [[UNESCO]] . == Jaangirde == E hitaande 1976, Mariam Y. Katagum heɓi Baccalauréat e ɗemngal Engele e seedantaagal jaŋde to [[Janngirde Ahmadu Bello|duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello]], [[Zariya|Zaria]] . E hitaande 1985, o heɓi Master e njuɓɓudi e peewnugol to [[Jaangirɗe Laagos|duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos]] . E hitaande 1999, Katagum heɓi seedantaagal ko fayti e politik ƴellitaare renndo, peewnugol e golle to duɗal jaaɓi haaɗtirde [[London|to Londres]] . Ko e oon hitaande kadi o rokkaa njeenaari UNESCO. == Kugal == Katagum fuɗɗii golle mum ko e Sarwiis Sukaaɓe Ngenndiijo, to Water Board, [[Jos]] . E hitaande 1977-1981, Katagum wonnoo ko mawɗo jaŋde to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu fedde nde, Azare. Caggal ɗuum o golliima e Duɗal Fedde Ngenndiije Dentuɗe, Lagos (1981-1984). Duuɓi sappo e joy garooji ɗii o artiraa e Komiseer ngenndiijo leydi Nijeer ngam UNESCO (1985-2000). E hitaande 2000-2001, Katagum wonnoo ko gardiiɗo eɓɓooji keertiiɗi to Komiseer ngenndiijo jaŋde leslesre to [[Abuja]] . <ref name=":0" /> Puɗɗagol hitaande 2001, Katagum woniino hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e UNESCO to leydi Najeriya. E hitaande 2004, Katagum waɗii konngol mum cakkitiingol e batu UNU -UNESCO ko faati e hareeji e nder teeminannde 21ɓiire to [[Pari]] . Puɗɗagol hitaande 2006 Katagum ina toppitinoo fedde toppitiinde ko fayti e jokkondiral ngenndiwal e hakkunde leyɗeele to Ministeer Jaŋde Fedde nde . <ref name=":0" /> E lewru suwee 2009, Katagum toɗɗaama Ambasadeer, nulaaɗo duumotooɗo leydi Nijeer to UNESCO. <ref name=":2" /> O golliima e Goomuuji e Goomuuji keewɗi e nder leydi e nder winndere ndee, ina jeyaa heen Goomu toppitiingu Fedde Ngenndiije Dentuɗe Afrik (2009-2011), Goomu Afrik Hirnaange e nder UNESCO (2009-2012), Goomu E-9 e nder UNESCO (2010-2012), Goomu toppitiingu UNESCO (Goomu P2X1-010). Yiilirde Ngenndiire (2013) e woɗɓe. E hitaande 2017, Katagum tawtoraama jamma Gala yontere Afrik, 2017 nde fedde Afrik yuɓɓini to Galle UNESCO to Pari. E lewru Siilo hitaande 2019, Katagum suɓaama ngam laamu jaagorɗo dow ko laarani hukuumaaji pamari, filu e kuuɗe ɗen diga lesdi Bauchi haa lesdi Naajeeriya, diga hooreejo lesdi Naajeeriya [[Muhammadu Buhari]] . Ko o jaagorgal dowla ngam njulaagu, njulaagu e njulaagu, Katagum ina daranii huutoraade nokkuuji njulaagu (AfCFTA) ngam heɓde nafooje ɗe Naajeeriya darii ngam naftoraade. == Tuugnorgal == [[Category:Yimɓe wuurɓe]] 8eumlzv4ua0e2sm3pyols75owuieuxu Kiristaajo Kolade 0 42802 177352 2026-06-29T19:59:59Z Ibrahim abusufyan 12706 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1357168969|Christopher Kolade]]" 177352 wikitext text/x-wiki '''Christopher Kolade''', CON (28 desaambar 1932 – 8 oktoobar 2025) ko dipolomaat e ganndo Nijeer. Kolade jibinaa ko to Erin – Oke, Koloni e Protektoraat Nijeer ñalnde 28 lewru Duujal hitaande 1932. Ko o ɓiy misioneer Angalteer. O timmini jaŋde makko hakkundeere to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu, Ibadan caggal ɗuum o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Fourah Bay, to wuro Freetown, Siyeraa Leyoon. == Kugal == Kolade golliima e jaayndeeji, o woniino kadi gardiiɗo mawɗo fedde jaayndeeji leydi Najeriya. O woniino hooreejo e hooreejo fedde Cadbury Nigeria Plc, o woniino kadi Komisinaajo mawɗo leydi Najeriya to leydi Angalteer. O woniino Ofiisaajo Jaŋde e nder leydi Najeriya e jamaanu koloñaal. O janngini laamu kuuɗe e njuɓɓudi yimɓe to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos (LBS), e njuɓɓudi ardorde & njuɓɓudi fitinaaji to duɗal jaaɓi haaɗtirde e jokkondiral (SMC). LBS e SMC fof ko duɗe jaaɓi haaɗtirde Pan-Atlantik, [[Lagos]] . Ko adii fof ko tergal e Diiso Njuɓɓudi Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde, Kolade as of 2012 wonnoo ko Pro-Chancellor e hooreejo Diiso Goomu Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Pan-Atlantik. Ko kanko woni hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde McPherson, Ogun, leydi Nijeer. Kolade ɗon ɓamta nuɗɗinki filu nder lesdi Naajeeriya bee ardungal maako nder hukuumaaji bana hukuuma filu Ltd GTE e hukuumaaji pamari ɗin. == Nguurndam e maayde neɗɗo == O sankii ko ñalnde 8 ut 2025, tawi omo yahra e duuɓi 92. == Tuugnorgal == <templatestyles src="Reflist/styles.css" /> 8b3jsk6almbpx73ad1p28204ymmhq5a 177353 177352 2026-06-29T20:00:37Z Ibrahim abusufyan 12706 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1357168969|Christopher Kolade]]" 177353 wikitext text/x-wiki '''Christopher Kolade''', CON (28 desaambar 1932 – 8 oktoobar 2025) ko dipolomaat e ganndo Nijeer. == Nguurndam e jaŋde puɗɗagol == Kolade jibinaa ko to Erin – Oke, Koloni e Protektoraat Nijeer ñalnde 28 lewru Duujal hitaande 1932. Ko o ɓiy misioneer Angalteer. O timmini jaŋde makko hakkundeere to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu, Ibadan caggal ɗuum o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Fourah Bay, to wuro Freetown, Siyeraa Leyoon. == Kugal == Kolade golliima e jaayndeeji, o woniino kadi gardiiɗo mawɗo fedde jaayndeeji leydi Najeriya. O woniino hooreejo e hooreejo fedde Cadbury Nigeria Plc, o woniino kadi Komisinaajo mawɗo leydi Najeriya to leydi Angalteer. O woniino Ofiisaajo Jaŋde e nder leydi Najeriya e jamaanu koloñaal. O janngini laamu kuuɗe e njuɓɓudi yimɓe to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos (LBS), e njuɓɓudi ardorde & njuɓɓudi fitinaaji to duɗal jaaɓi haaɗtirde e jokkondiral (SMC). LBS e SMC fof ko duɗe jaaɓi haaɗtirde Pan-Atlantik, [[Lagos]] . Ko adii fof ko tergal e Diiso Njuɓɓudi Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde, Kolade as of 2012 wonnoo ko Pro-Chancellor e hooreejo Diiso Goomu Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Pan-Atlantik. Ko kanko woni hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde McPherson, Ogun, leydi Nijeer. Kolade ɗon ɓamta nuɗɗinki filu nder lesdi Naajeeriya bee ardungal maako nder hukuumaaji bana hukuuma filu Ltd GTE e hukuumaaji pamari ɗin. == Nguurndam e maayde neɗɗo == O sankii ko ñalnde 8 ut 2025, tawi omo yahra e duuɓi 92. == Tuugnorgal == lu8sln7sxiodr2m1x8y77txzdo5gh7r 177354 177353 2026-06-29T20:00:59Z Ibrahim abusufyan 12706 177354 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Christopher Kolade''', CON (28 desaambar 1932 – 8 oktoobar 2025) ko dipolomaat e ganndo Nijeer. == Nguurndam e jaŋde puɗɗagol == Kolade jibinaa ko to Erin – Oke, Koloni e Protektoraat Nijeer ñalnde 28 lewru Duujal hitaande 1932. Ko o ɓiy misioneer Angalteer. O timmini jaŋde makko hakkundeere to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu, Ibadan caggal ɗuum o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Fourah Bay, to wuro Freetown, Siyeraa Leyoon. == Kugal == Kolade golliima e jaayndeeji, o woniino kadi gardiiɗo mawɗo fedde jaayndeeji leydi Najeriya. O woniino hooreejo e hooreejo fedde Cadbury Nigeria Plc, o woniino kadi Komisinaajo mawɗo leydi Najeriya to leydi Angalteer. O woniino Ofiisaajo Jaŋde e nder leydi Najeriya e jamaanu koloñaal. O janngini laamu kuuɗe e njuɓɓudi yimɓe to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos (LBS), e njuɓɓudi ardorde & njuɓɓudi fitinaaji to duɗal jaaɓi haaɗtirde e jokkondiral (SMC). LBS e SMC fof ko duɗe jaaɓi haaɗtirde Pan-Atlantik, [[Lagos]] . Ko adii fof ko tergal e Diiso Njuɓɓudi Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde, Kolade as of 2012 wonnoo ko Pro-Chancellor e hooreejo Diiso Goomu Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Pan-Atlantik. Ko kanko woni hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde McPherson, Ogun, leydi Nijeer. Kolade ɗon ɓamta nuɗɗinki filu nder lesdi Naajeeriya bee ardungal maako nder hukuumaaji bana hukuuma filu Ltd GTE e hukuumaaji pamari ɗin. == Nguurndam e maayde neɗɗo == O sankii ko ñalnde 8 ut 2025, tawi omo yahra e duuɓi 92. == Tuugnorgal == cayt4x6lqhp3vl0xbc2a9ct3am4uioi Ignaas Datong Longjan 0 42803 177355 2026-06-29T20:02:41Z Ibrahim abusufyan 12706 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1347980576|Ignatius Datong Longjan]]" 177355 wikitext text/x-wiki '''Ignatius Datong Longjan''' (19 mee 1944 – 10 feebariyee 2020) ko dipolomaat e politik Najeriya, o woniino senaateer lomtotooɗo diiwaan senateeruuji Plateau Sud gila 2019 haa o maayi e hitaande 2020. O woniino cukko guwerneer diiwaan Plateau == Nguurndam e jaŋde puɗɗagol == Longjan jibinaa ko to Kwa, nokku laamu nokkuure Quanpaan e nder leydi Plateau hannde ndii. O janngii duɗal leslesal Kwa Junior/Senior e duɗal jaaɓi haaɗtirde St. Joseph, Vom. Ndeen o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello Zaria ngam jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde, o heɓi toon Dipolomaaji e sariya, o naati kadi to duɗal jaaɓi haaɗtirde City to New York, ɗo o heɓi dipolomaaji makko e njuɓɓudi laamu. == Golle dipolomaasi == Ko ɓuri heewde e nguurndam makko gollal ko e nder golle caggal leydi Najeriya e nder misiyoŋaaji Najeriya caggal leydi ina jeyaa heen Hamburg to Almaañ, La Haye to Hollande, [[Konaakiri|Conakry]] to Gine, New York to Amerik e Moscow to Riisi. == Golle politik == Longjan laati hooreejo hukuumaaji pamari lesdi Plateau hakkunde 2007 e 2011. O laati ɓaawo man cukko guwerneer lesdi ndin hakkunde 2011 e 2015. E hitaande 2019, o ɗon mari haaje suɓol ngam o wakiili hooreejo lesdi Plateau Southern nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya. E suɓngo adanngo lannda makko, o dañii 972 woote ngam foolde heddiiɓe ɓee ngam heɓde tikket lannda kaa. E woote gardagol leydi ñalnde 25 feebariyee 2019, o dañii 140 918 woote ngam heɓde woote ɗee. == Wade == Ñalnde 10 feebariyee 2020, Longjan maayi to opitaal to Abuja, leydi Nijeer. == Tuugnorgal == 9wxt16of0v90bg3hgcwpeohzynu5kpu 177356 177355 2026-06-29T20:03:01Z Ibrahim abusufyan 12706 177356 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Ignatius Datong Longjan''' (19 mee 1944 – 10 feebariyee 2020) ko dipolomaat e politik Najeriya, o woniino senaateer lomtotooɗo diiwaan senateeruuji Plateau Sud gila 2019 haa o maayi e hitaande 2020. O woniino cukko guwerneer diiwaan Plateau == Nguurndam e jaŋde puɗɗagol == Longjan jibinaa ko to Kwa, nokku laamu nokkuure Quanpaan e nder leydi Plateau hannde ndii. O janngii duɗal leslesal Kwa Junior/Senior e duɗal jaaɓi haaɗtirde St. Joseph, Vom. Ndeen o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello Zaria ngam jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde, o heɓi toon Dipolomaaji e sariya, o naati kadi to duɗal jaaɓi haaɗtirde City to New York, ɗo o heɓi dipolomaaji makko e njuɓɓudi laamu. == Golle dipolomaasi == Ko ɓuri heewde e nguurndam makko gollal ko e nder golle caggal leydi Najeriya e nder misiyoŋaaji Najeriya caggal leydi ina jeyaa heen Hamburg to Almaañ, La Haye to Hollande, [[Konaakiri|Conakry]] to Gine, New York to Amerik e Moscow to Riisi. == Golle politik == Longjan laati hooreejo hukuumaaji pamari lesdi Plateau hakkunde 2007 e 2011. O laati ɓaawo man cukko guwerneer lesdi ndin hakkunde 2011 e 2015. E hitaande 2019, o ɗon mari haaje suɓol ngam o wakiili hooreejo lesdi Plateau Southern nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya. E suɓngo adanngo lannda makko, o dañii 972 woote ngam foolde heddiiɓe ɓee ngam heɓde tikket lannda kaa. E woote gardagol leydi ñalnde 25 feebariyee 2019, o dañii 140 918 woote ngam heɓde woote ɗee. == Wade == Ñalnde 10 feebariyee 2020, Longjan maayi to opitaal to Abuja, leydi Nijeer. == Tuugnorgal == ndkwjd47bi4hcufjecmyfvasc4wtw9k Ko Muhammadu Mabdul 0 42804 177357 2026-06-29T20:04:10Z Ibrahim abusufyan 12706 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1345329905|Mohammed Mabdul]]" 177357 wikitext text/x-wiki '''Mohammed Abdullahi Mabdul''' ( jibinaa [[Janngirɗe Bayero Kano|ko]] 10 lewru Oktoobar 1961) ko dipolomaat Naajeeriya , o golliima e leydi Naajeeriya to leydi Alseri gila 2019 haa 2022. == Nguurndam == Mabdul jibinaa ko to [[Diiwal Benuwe|Markudi]], diiwaan Benue to leydi Najeriya ñalnde 10 lewru nduu hitaande 1961, o heɓi BA e ɗemngal Arab e ganndal siyaas to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bayero, Kano. O naati nder kuugal lesdi Naajeeriya nder hitaande 1987, o laati diplomasi nder lesdi Naajeeriya e yaasi lesdi Naajeeriya. Mabdul woniino Wasiyaaji kalfinaaɗo Konsulaa/Visa to Ammbasadeer to Alseri gila 1995 fotde duuɓi tati (3), e mawɗo Protokol, biro cukko hooreejo leydi Nijeer fotde duuɓi jeegom fuɗɗoraade gila 1999. O wonii kadi cukko hooreejo e gardotooɗo biro Hooreejo leydi Naajeeriya gila20. Direkteer wiɗtooji e nder ministeer oo gila 2011 haa 2014 e Konsul to Konsulaa Nijeer, Jeddah, Arabi Sawdit gila 2015- 2018. E hitaande 2019, o toɗɗaa Ammbasadeer Nijeer to Alseri, o yalti e golle ɗee e hitaande 2022. == Tuugnorgal == [[Category:Yimɓe wuurɓe]] 87bcd6u5e5fyakcizutivcs37pualie 177358 177357 2026-06-29T20:04:29Z Ibrahim abusufyan 12706 177358 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Mohammed Abdullahi Mabdul''' ( jibinaa [[Janngirɗe Bayero Kano|ko]] 10 lewru Oktoobar 1961) ko dipolomaat Naajeeriya , o golliima e leydi Naajeeriya to leydi Alseri gila 2019 haa 2022. == Nguurndam == Mabdul jibinaa ko to [[Diiwal Benuwe|Markudi]], diiwaan Benue to leydi Najeriya ñalnde 10 lewru nduu hitaande 1961, o heɓi BA e ɗemngal Arab e ganndal siyaas to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bayero, Kano. O naati nder kuugal lesdi Naajeeriya nder hitaande 1987, o laati diplomasi nder lesdi Naajeeriya e yaasi lesdi Naajeeriya. Mabdul woniino Wasiyaaji kalfinaaɗo Konsulaa/Visa to Ammbasadeer to Alseri gila 1995 fotde duuɓi tati (3), e mawɗo Protokol, biro cukko hooreejo leydi Nijeer fotde duuɓi jeegom fuɗɗoraade gila 1999. O wonii kadi cukko hooreejo e gardotooɗo biro Hooreejo leydi Naajeeriya gila20. Direkteer wiɗtooji e nder ministeer oo gila 2011 haa 2014 e Konsul to Konsulaa Nijeer, Jeddah, Arabi Sawdit gila 2015- 2018. E hitaande 2019, o toɗɗaa Ammbasadeer Nijeer to Alseri, o yalti e golle ɗee e hitaande 2022. == Tuugnorgal == [[Category:Yimɓe wuurɓe]] dywt6hknidacuzjqyhuyy316ykpaw4b Sebastiyan Okechukwu Mezu 0 42805 177359 2026-06-29T20:05:59Z Ibrahim abusufyan 12706 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1346550022|Sebastian Okechukwu Mezu]]" 177359 wikitext text/x-wiki Dr '''Sebastiyan Okechukwu Mezu''' // c (jibinaa ko ñalnde 30 abriil 1941) ko binndoowo, ganndo, moƴƴo, bayyinoowo defte Nijeernaajo. O naati nder siyaasaagu lesdi [[Naajeeriya]] haa ragare kitaale 1970. == Ɓawo == Sebastian Okechukwu Mezu jibinaa ko ñalnde 30 abriil 1941, to Ezeogba, to Emekuku, to Owerri, to diiwaan Imo . O heɓi BA e ɗemngal Farayse (1964) e sukaaɓe tokosɓe e ɗemngal Almaañ e Filosofi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Georgetown . O heɓi LL.B. e hitaande 1966 to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde La Salle Extension, [[Chicago|to Chicago]], e MA (1966), Doktoraa (1967) e ɗemɗe Room to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Johns Hopkins, to Baltimore, to Maryland. == Sarwiis dipolomaasi == Nde wolde Biafra fuɗɗii e hitaande 1967, sabu anndinde darnde makko teeŋtunde e golle makko e nder golle makko e nder leyɗeele dentuɗe Amerik, ɗo o firti e yiɗde makko defte binndaaɗe ngam leydi makko e ɗemɗe Farayse e ɗemɗe goɗɗe, Mezu toɗɗaa ko Wakiiliijo keeriiɗo laamu Biafran e [[Abidjan|Ammbasadeer]] Co7 Kolonel C. Odumegwu Ojukwu e o ñaawaa geɗe e nder Afrik hirnaange Farayse e Angalteer. Mezu woniino coftuɗo e cukko hooreejo nokku wiɗto daartol Biafra, [[Pari]], lewru sulyee 1967 – sulyee 1968, ndeen woni njillu dipolomaasi Biafra semi-officiel to Farayse e Orop. O woniino nulaaɗo Biafra e karallo Farayse e delegaasiyoŋaaji jam ceertuɗi ina jeyaa heen to Kodduwaar (hooreejo leydi Félix Houphouët-Boigny ), Senegaal, (hooreejo leydi Leopold Sedar Senghor ), Gabon (hooreejo leydi Albert Bernard Bongo ), e o woniino nulaaɗo Biafran e karallo Farayse e batuuji jam ceertuɗi, e hitaande 1990 . 1968) e nder wuro Adis Abeba, Ecoppi (laamɗo Haile Selaasi, 1968). == Jaaynde Akademi ɓaleejo == E hitaande 1969 Mezu sosi [https://www.blackacademypress.com/ Black Academy Press], Inc, to Buffalo, New York, gooto e sosiyeteeji gadani bayyinooji jaŋde jeyaaɗi e ɓaleeɓe, jowitiiɗi e jaŋde Afriknaaje e kitaale 1960 to Amerik. Black Academy Press ina heddii e sosiyeteeji bayyinooji ɓaleeɓe ɓurɗi juutde balɗe hannde. == Golle politik == E kitaale 1970, Mezu sosi fedde nde e nder diiwaan Imo, nde tawnoo ko kanko woni hooreejo fedde nde, o darni e o walli suɓaade guwerneer Samuel Onunaka [[Sam mbakwe|Sam Mbakwe]] e inɗe goɗɗe teskinɗe. Caggal nde NPP heɓi nafoore e wooteeji ɗii, Mezu wonti hooreejo fedde wiyeteende Golden Breweries Limited (1979–80), o moƴƴini e wuurtini fedde nde e nder ɓeydagol 50 miliyoŋ dolaar ; e wonde hooreejo ''jaayndeeji'' Imo State Newspapers Ltd ɗo o ƴetti cirkulaasiyoŋ ñalnde kala e 50 000 haa 150 000. O woniino hooreejo kampaañ, Sekereteer lannda e arsitek mawɗo NPP, mo heɓi nasaraaku mawngu (ko ɓuri 80%) e wooteeji diiwaan Imo, guwerneeruuji e hooreejo [[Naajeeriya|leydi Najeriya]] e hitaande 1979. [[Category:Yimɓe wuurɓe]] sabxgziuqrwn5xgruqw20kd7w8flw2w 177360 177359 2026-06-29T20:06:22Z Ibrahim abusufyan 12706 177360 wikitext text/x-wiki {{Databox}} Dr '''Sebastiyan Okechukwu Mezu''' // c (jibinaa ko ñalnde 30 abriil 1941) ko binndoowo, ganndo, moƴƴo, bayyinoowo defte Nijeernaajo. O naati nder siyaasaagu lesdi [[Naajeeriya]] haa ragare kitaale 1970. == Ɓawo == Sebastian Okechukwu Mezu jibinaa ko ñalnde 30 abriil 1941, to Ezeogba, to Emekuku, to Owerri, to diiwaan Imo . O heɓi BA e ɗemngal Farayse (1964) e sukaaɓe tokosɓe e ɗemngal Almaañ e Filosofi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Georgetown . O heɓi LL.B. e hitaande 1966 to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde La Salle Extension, [[Chicago|to Chicago]], e MA (1966), Doktoraa (1967) e ɗemɗe Room to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Johns Hopkins, to Baltimore, to Maryland. == Sarwiis dipolomaasi == Nde wolde Biafra fuɗɗii e hitaande 1967, sabu anndinde darnde makko teeŋtunde e golle makko e nder golle makko e nder leyɗeele dentuɗe Amerik, ɗo o firti e yiɗde makko defte binndaaɗe ngam leydi makko e ɗemɗe Farayse e ɗemɗe goɗɗe, Mezu toɗɗaa ko Wakiiliijo keeriiɗo laamu Biafran e [[Abidjan|Ammbasadeer]] Co7 Kolonel C. Odumegwu Ojukwu e o ñaawaa geɗe e nder Afrik hirnaange Farayse e Angalteer. Mezu woniino coftuɗo e cukko hooreejo nokku wiɗto daartol Biafra, [[Pari]], lewru sulyee 1967 – sulyee 1968, ndeen woni njillu dipolomaasi Biafra semi-officiel to Farayse e Orop. O woniino nulaaɗo Biafra e karallo Farayse e delegaasiyoŋaaji jam ceertuɗi ina jeyaa heen to Kodduwaar (hooreejo leydi Félix Houphouët-Boigny ), Senegaal, (hooreejo leydi Leopold Sedar Senghor ), Gabon (hooreejo leydi Albert Bernard Bongo ), e o woniino nulaaɗo Biafran e karallo Farayse e batuuji jam ceertuɗi, e hitaande 1990 . 1968) e nder wuro Adis Abeba, Ecoppi (laamɗo Haile Selaasi, 1968). == Jaaynde Akademi ɓaleejo == E hitaande 1969 Mezu sosi [https://www.blackacademypress.com/ Black Academy Press], Inc, to Buffalo, New York, gooto e sosiyeteeji gadani bayyinooji jaŋde jeyaaɗi e ɓaleeɓe, jowitiiɗi e jaŋde Afriknaaje e kitaale 1960 to Amerik. Black Academy Press ina heddii e sosiyeteeji bayyinooji ɓaleeɓe ɓurɗi juutde balɗe hannde. == Golle politik == E kitaale 1970, Mezu sosi fedde nde e nder diiwaan Imo, nde tawnoo ko kanko woni hooreejo fedde nde, o darni e o walli suɓaade guwerneer Samuel Onunaka [[Sam mbakwe|Sam Mbakwe]] e inɗe goɗɗe teskinɗe. Caggal nde NPP heɓi nafoore e wooteeji ɗii, Mezu wonti hooreejo fedde wiyeteende Golden Breweries Limited (1979–80), o moƴƴini e wuurtini fedde nde e nder ɓeydagol 50 miliyoŋ dolaar ; e wonde hooreejo ''jaayndeeji'' Imo State Newspapers Ltd ɗo o ƴetti cirkulaasiyoŋ ñalnde kala e 50 000 haa 150 000. O woniino hooreejo kampaañ, Sekereteer lannda e arsitek mawɗo NPP, mo heɓi nasaraaku mawngu (ko ɓuri 80%) e wooteeji diiwaan Imo, guwerneeruuji e hooreejo [[Naajeeriya|leydi Najeriya]] e hitaande 1979. [[Category:Yimɓe wuurɓe]] ==manazarta== 9sid638fy0bz2y7bgzsbtetnag0mbhl 177361 177360 2026-06-29T20:06:39Z Ibrahim abusufyan 12706 /* manazarta */ 177361 wikitext text/x-wiki {{Databox}} Dr '''Sebastiyan Okechukwu Mezu''' // c (jibinaa ko ñalnde 30 abriil 1941) ko binndoowo, ganndo, moƴƴo, bayyinoowo defte Nijeernaajo. O naati nder siyaasaagu lesdi [[Naajeeriya]] haa ragare kitaale 1970. == Ɓawo == Sebastian Okechukwu Mezu jibinaa ko ñalnde 30 abriil 1941, to Ezeogba, to Emekuku, to Owerri, to diiwaan Imo . O heɓi BA e ɗemngal Farayse (1964) e sukaaɓe tokosɓe e ɗemngal Almaañ e Filosofi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Georgetown . O heɓi LL.B. e hitaande 1966 to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde La Salle Extension, [[Chicago|to Chicago]], e MA (1966), Doktoraa (1967) e ɗemɗe Room to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Johns Hopkins, to Baltimore, to Maryland. == Sarwiis dipolomaasi == Nde wolde Biafra fuɗɗii e hitaande 1967, sabu anndinde darnde makko teeŋtunde e golle makko e nder golle makko e nder leyɗeele dentuɗe Amerik, ɗo o firti e yiɗde makko defte binndaaɗe ngam leydi makko e ɗemɗe Farayse e ɗemɗe goɗɗe, Mezu toɗɗaa ko Wakiiliijo keeriiɗo laamu Biafran e [[Abidjan|Ammbasadeer]] Co7 Kolonel C. Odumegwu Ojukwu e o ñaawaa geɗe e nder Afrik hirnaange Farayse e Angalteer. Mezu woniino coftuɗo e cukko hooreejo nokku wiɗto daartol Biafra, [[Pari]], lewru sulyee 1967 – sulyee 1968, ndeen woni njillu dipolomaasi Biafra semi-officiel to Farayse e Orop. O woniino nulaaɗo Biafra e karallo Farayse e delegaasiyoŋaaji jam ceertuɗi ina jeyaa heen to Kodduwaar (hooreejo leydi Félix Houphouët-Boigny ), Senegaal, (hooreejo leydi Leopold Sedar Senghor ), Gabon (hooreejo leydi Albert Bernard Bongo ), e o woniino nulaaɗo Biafran e karallo Farayse e batuuji jam ceertuɗi, e hitaande 1990 . 1968) e nder wuro Adis Abeba, Ecoppi (laamɗo Haile Selaasi, 1968). == Jaaynde Akademi ɓaleejo == E hitaande 1969 Mezu sosi [https://www.blackacademypress.com/ Black Academy Press], Inc, to Buffalo, New York, gooto e sosiyeteeji gadani bayyinooji jaŋde jeyaaɗi e ɓaleeɓe, jowitiiɗi e jaŋde Afriknaaje e kitaale 1960 to Amerik. Black Academy Press ina heddii e sosiyeteeji bayyinooji ɓaleeɓe ɓurɗi juutde balɗe hannde. == Golle politik == E kitaale 1970, Mezu sosi fedde nde e nder diiwaan Imo, nde tawnoo ko kanko woni hooreejo fedde nde, o darni e o walli suɓaade guwerneer Samuel Onunaka [[Sam mbakwe|Sam Mbakwe]] e inɗe goɗɗe teskinɗe. Caggal nde NPP heɓi nafoore e wooteeji ɗii, Mezu wonti hooreejo fedde wiyeteende Golden Breweries Limited (1979–80), o moƴƴini e wuurtini fedde nde e nder ɓeydagol 50 miliyoŋ dolaar ; e wonde hooreejo ''jaayndeeji'' Imo State Newspapers Ltd ɗo o ƴetti cirkulaasiyoŋ ñalnde kala e 50 000 haa 150 000. O woniino hooreejo kampaañ, Sekereteer lannda e arsitek mawɗo NPP, mo heɓi nasaraaku mawngu (ko ɓuri 80%) e wooteeji diiwaan Imo, guwerneeruuji e hooreejo [[Naajeeriya|leydi Najeriya]] e hitaande 1979. [[Category:Yimɓe wuurɓe]] ==%firooji== 5y1lz5wb1ehn0bnqtrzlddnmbbg97qm Laamiiɗo Moghalu 0 42806 177362 2026-06-29T20:07:45Z Ibrahim abusufyan 12706 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1361508001|Kingsley Moghalu]]" 177362 wikitext text/x-wiki '''Kingsley Chiedu Moghalu''' OON (jibinaa ko 7 lewru Mbooy 1963) ko ganndo faggudu politik Najeriya, hooreejo Duɗal Laamu Afrik (ASG), duɗal jaaɓi haaɗtirde Afrik kala, jowitiingal e politik renndo e laamu, jooɗiiɗo to Kigali, Ruwannda. O woniino cukko guwerneer Banke mawɗo leydi Nijeer, toɗɗaaɗo e hooreejo leydi ndii [[Umaru Musa Yar'Adua]], tuggi 2009 haa 2014. Caggal ɗuum o jannginii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Tufts ko o jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde njulaagu hakkunde leyɗeele e politik renndo to duɗal sariya e dipolomasi Fletcher kanndidaa hooreejo leydi lannda sukaaɓe yahruɓe yeeso (YPP) e wooteeji leydi ndii e lewru feebariyee 2019. Moghalu ko sosɗo Sogato Strategies LLC, fedde toppitiinde wasiyaaji winndere ndee to bannge njulaagu, kadi ko hooreejo Duɗal toppitiingal laamu e waylude faggudu (IGET), fedde miijo politik renndo. Ko o mawɗo mo wonaa hoɗɓe e Diiso ngam ƴellitde njulaagu e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde Fletcher to duɗal jaaɓi haaɗtirde Tufts , o woniino kadi nulaaɗo keeriiɗo to Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam ƴellitaare caggal Covid ngam Afrik. Ko kanko woni njillu Oxford Martin to duɗal jaaɓi haaɗtirde Oxford ngam dumunna Michaelmas e hitaande 2021 Moghalu ko hooreejo yiilirde fedde toppitiinde ko fayti e kaalis (APSS) , kadi ko tergal e fedde toppitiinde ko fayti e kaalis e kaalis (OMFIF), woni fedde toppitiinde ko fayti e kaalis e kaalis (OMFIF), fedde toppitiinde ko fayti e kaalis e kaalis winndereejo, jawdi laamu e kaalis pension. == Nguurndam e jaŋde puɗɗagol == Moghalu jibinaa ko to wuro Lagos e hitaande 1963, ko Isaac Moghalu, ofisee gollorde caggal leydi to leydi Najeriya, e Vidah Moghalu, jannginoowo duɗal. Moghalu waɗi cukaagu mum ko to leydi Siwis e Washington DC, ɗo baaba mum woni ɗoon. Isaac Moghalu warti kuugal maako haa lesdi Naajeeriya haa lesdi Naajeeriya, nde lesdi ndi'i ɗonno ɗonno ɗonno ɗonno ɗonno ɗonno ɗonno ɗonno ɗonno ɗonno ɗonno ɗonno ɗonno ɗonno ɗonno ɗonno ɗonno haa lesdi Naajeeriya nder lewru Abriil 1967. Diiwal Fuunaange lesdi Naajeeriya anndini seertugo lesdi Naajeeriya nder lewru Mayru ndu'u, nden Moghaliwe bee saare maako ɗonno jooɗi nder saare maako Republique Biafra, e nder wolde hakkunde leyɗeele nde duuɓi ɗiɗi e feccere. E kitaale 1970 Kingsley heɓi jaŋde mum hakkundeere to duɗal jaaɓi haaɗtirde Eziama, Aba, to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu Umuahia, e to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu fedde Enugu . O heɓi dipoloma makko e sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya e hitaande 1986, o heɓi kadi dipoloma makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya, Lagos. Moghalu heɓi dipoloma mum Master e hitaande 1992, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Fletcher to duɗal jaaɓi haaɗtirde Tufts, ɗo o woni Joan Gillespie Fellow e balloowo wiɗto e nder porogaraam faggudu politik hakkunde leyɗeele. O heɓi seedantaagal winnderewal to bannge njuɓɓudi riis to duɗal jaaɓi haaɗtirde njuɓɓudi riis (IRM) to Londres. Moghalu heɓi caggal mum dipoloma mum Doktoraa mum to bannge jokkondiral hakkunde leyɗeele to duɗal jaaɓi haaɗtirde faggudu e ganndal politik to Londres e hitaande 2005, o winndi heen binndanɗe tiitooɗe « Njuɓɓudi ko politik e peeje : Janngugol jokkondire hakkunde jaabawuuli politik e sariyaaji ngam bonnude sariyaaji winndereeji jowitiiɗi e neɗɗankaagal ». O heɓi jaŋde toownde to bannge faggudu makro e njuɓɓudi sekteer kaalis, njuɓɓudi gollorɗe, e ardorde peeje winndereyankooje to Duɗal Kaalis Aduna, Duɗal Njulaagu Columbia, Duɗal laamu Kennedy to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Harvard, Duɗal Njulaagu Harvard, e Duɗal Wharton to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Pennsylvania . == Kugal == Moghalu naati Fedde [[Ngenndiije Dentuɗe]] ko e hitaande 1992. O golliima e...&nbsp;golle politik, sariya, e geɗe caggal leydi e nder nokkuuji gollorɗi to [[Kamboodiyya|Kammboje]], to galle laamorɗo Fedde Ngenndiije Dentuɗe to New York, [[Korowaasiya|Korowasi]], e Tansani/ Ruwannda. Golle makko gadane ɗee ko wonde gardiiɗo jojjanɗe aadee e woote e nder Fedde Ngenndiije Dentuɗe. Hitaande fawtii heen, o toɗɗaa gardiiɗo geɗe politik to departemaa golle jam to Galle Fedde Ngenndiije Dentuɗe to New York. Tuggi 1996 haa 1997, o golliima to Yugoslawi ɓooyɗo, o woniino jaagorgal politik to nulaaɗo keeriiɗo to Korowasi. Ndeen Kingsley toɗɗaama yo won wasiyaaji sariya to Ñaawirde Toownde Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Ruwanndaa (UNICTR) to Arusha, Tansani, e hitaande 1997, caggal ɗuum o artiraa e darnde kaalirde ñaawirde winndereere ndee. Ko o awokaa keeriiɗo e kaaldigal, ko kanko halfinaa ƴellitgol politik, peewnugol peeje e jokkondiral caggal leydi. UNICTR yaltinii ñaawoore adannde nde ñaawirde winndereere waɗi ko faati e warngooji. E hitaande 2002, Moghalu toɗɗaama e Fedde Adunaare Cellal to Geneve, Siwis, ngam wonde hooreejo gollondiral winnderewal e mooftugol ngalu to Fonds Global pour Fight AIDS, Tuberculose et Malaria (GFATM), fedde laamu-keeriinde ngam ƴellitaare winndereere e kaalis renndoyankeewo tawa ina waɗi miliyaaruuji 20 dolaar e nder jawdi e nder leydi ndi. O jeyaa ko e fedde toppitiinde njuɓɓudi mawndi Global Fund, ƴettunde peeje gollorɗe, o jeyaa ko e goomu njuɓɓudi riis, o artiraa e darnde gardiiɗo e hitaande 2006. E hitaande 2006, [[Kofi Annan|Kofi Annan,]] hooreejo Fedde Ngenndiije Dentuɗe, toɗɗii Moghalu yo won tergal e fedde toppitiinde ko fayti e njuɓɓudi ñaawoore nder leydi Fedde Ngenndiije Dentuɗe, nde Asaambele ngenndi Fedde Ngenndiije Dentuɗe yamiri. Gollaade to Galle Fedde Ngenndiije Dentuɗe to New York fotde lebbi jeegom e feccere adannde e hitaande 2006, Goomu nguu ƴeewtiima, waɗii wasiyaaji no moƴƴinirta njuɓɓudi ñaawoore to Fedde Ngenndiije Dentuɗe. [[Category:Yimɓe wuurɓe]] mjiem4kb4kyl7xjxio7o4evziwavz8n 177363 177362 2026-06-29T20:08:04Z Ibrahim abusufyan 12706 177363 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Kingsley Chiedu Moghalu''' OON (jibinaa ko 7 lewru Mbooy 1963) ko ganndo faggudu politik Najeriya, hooreejo Duɗal Laamu Afrik (ASG), duɗal jaaɓi haaɗtirde Afrik kala, jowitiingal e politik renndo e laamu, jooɗiiɗo to Kigali, Ruwannda. O woniino cukko guwerneer Banke mawɗo leydi Nijeer, toɗɗaaɗo e hooreejo leydi ndii [[Umaru Musa Yar'Adua]], tuggi 2009 haa 2014. Caggal ɗuum o jannginii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Tufts ko o jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde njulaagu hakkunde leyɗeele e politik renndo to duɗal sariya e dipolomasi Fletcher kanndidaa hooreejo leydi lannda sukaaɓe yahruɓe yeeso (YPP) e wooteeji leydi ndii e lewru feebariyee 2019. Moghalu ko sosɗo Sogato Strategies LLC, fedde toppitiinde wasiyaaji winndere ndee to bannge njulaagu, kadi ko hooreejo Duɗal toppitiingal laamu e waylude faggudu (IGET), fedde miijo politik renndo. Ko o mawɗo mo wonaa hoɗɓe e Diiso ngam ƴellitde njulaagu e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde Fletcher to duɗal jaaɓi haaɗtirde Tufts , o woniino kadi nulaaɗo keeriiɗo to Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam ƴellitaare caggal Covid ngam Afrik. Ko kanko woni njillu Oxford Martin to duɗal jaaɓi haaɗtirde Oxford ngam dumunna Michaelmas e hitaande 2021 Moghalu ko hooreejo yiilirde fedde toppitiinde ko fayti e kaalis (APSS) , kadi ko tergal e fedde toppitiinde ko fayti e kaalis e kaalis (OMFIF), woni fedde toppitiinde ko fayti e kaalis e kaalis (OMFIF), fedde toppitiinde ko fayti e kaalis e kaalis winndereejo, jawdi laamu e kaalis pension. == Nguurndam e jaŋde puɗɗagol == Moghalu jibinaa ko to wuro Lagos e hitaande 1963, ko Isaac Moghalu, ofisee gollorde caggal leydi to leydi Najeriya, e Vidah Moghalu, jannginoowo duɗal. Moghalu waɗi cukaagu mum ko to leydi Siwis e Washington DC, ɗo baaba mum woni ɗoon. Isaac Moghalu warti kuugal maako haa lesdi Naajeeriya haa lesdi Naajeeriya, nde lesdi ndi'i ɗonno ɗonno ɗonno ɗonno ɗonno ɗonno ɗonno ɗonno ɗonno ɗonno ɗonno ɗonno ɗonno ɗonno ɗonno ɗonno ɗonno haa lesdi Naajeeriya nder lewru Abriil 1967. Diiwal Fuunaange lesdi Naajeeriya anndini seertugo lesdi Naajeeriya nder lewru Mayru ndu'u, nden Moghaliwe bee saare maako ɗonno jooɗi nder saare maako Republique Biafra, e nder wolde hakkunde leyɗeele nde duuɓi ɗiɗi e feccere. E kitaale 1970 Kingsley heɓi jaŋde mum hakkundeere to duɗal jaaɓi haaɗtirde Eziama, Aba, to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu Umuahia, e to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu fedde Enugu . O heɓi dipoloma makko e sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya e hitaande 1986, o heɓi kadi dipoloma makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya, Lagos. Moghalu heɓi dipoloma mum Master e hitaande 1992, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Fletcher to duɗal jaaɓi haaɗtirde Tufts, ɗo o woni Joan Gillespie Fellow e balloowo wiɗto e nder porogaraam faggudu politik hakkunde leyɗeele. O heɓi seedantaagal winnderewal to bannge njuɓɓudi riis to duɗal jaaɓi haaɗtirde njuɓɓudi riis (IRM) to Londres. Moghalu heɓi caggal mum dipoloma mum Doktoraa mum to bannge jokkondiral hakkunde leyɗeele to duɗal jaaɓi haaɗtirde faggudu e ganndal politik to Londres e hitaande 2005, o winndi heen binndanɗe tiitooɗe « Njuɓɓudi ko politik e peeje : Janngugol jokkondire hakkunde jaabawuuli politik e sariyaaji ngam bonnude sariyaaji winndereeji jowitiiɗi e neɗɗankaagal ». O heɓi jaŋde toownde to bannge faggudu makro e njuɓɓudi sekteer kaalis, njuɓɓudi gollorɗe, e ardorde peeje winndereyankooje to Duɗal Kaalis Aduna, Duɗal Njulaagu Columbia, Duɗal laamu Kennedy to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Harvard, Duɗal Njulaagu Harvard, e Duɗal Wharton to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Pennsylvania . == Kugal == Moghalu naati Fedde [[Ngenndiije Dentuɗe]] ko e hitaande 1992. O golliima e...&nbsp;golle politik, sariya, e geɗe caggal leydi e nder nokkuuji gollorɗi to [[Kamboodiyya|Kammboje]], to galle laamorɗo Fedde Ngenndiije Dentuɗe to New York, [[Korowaasiya|Korowasi]], e Tansani/ Ruwannda. Golle makko gadane ɗee ko wonde gardiiɗo jojjanɗe aadee e woote e nder Fedde Ngenndiije Dentuɗe. Hitaande fawtii heen, o toɗɗaa gardiiɗo geɗe politik to departemaa golle jam to Galle Fedde Ngenndiije Dentuɗe to New York. Tuggi 1996 haa 1997, o golliima to Yugoslawi ɓooyɗo, o woniino jaagorgal politik to nulaaɗo keeriiɗo to Korowasi. Ndeen Kingsley toɗɗaama yo won wasiyaaji sariya to Ñaawirde Toownde Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Ruwanndaa (UNICTR) to Arusha, Tansani, e hitaande 1997, caggal ɗuum o artiraa e darnde kaalirde ñaawirde winndereere ndee. Ko o awokaa keeriiɗo e kaaldigal, ko kanko halfinaa ƴellitgol politik, peewnugol peeje e jokkondiral caggal leydi. UNICTR yaltinii ñaawoore adannde nde ñaawirde winndereere waɗi ko faati e warngooji. E hitaande 2002, Moghalu toɗɗaama e Fedde Adunaare Cellal to Geneve, Siwis, ngam wonde hooreejo gollondiral winnderewal e mooftugol ngalu to Fonds Global pour Fight AIDS, Tuberculose et Malaria (GFATM), fedde laamu-keeriinde ngam ƴellitaare winndereere e kaalis renndoyankeewo tawa ina waɗi miliyaaruuji 20 dolaar e nder jawdi e nder leydi ndi. O jeyaa ko e fedde toppitiinde njuɓɓudi mawndi Global Fund, ƴettunde peeje gollorɗe, o jeyaa ko e goomu njuɓɓudi riis, o artiraa e darnde gardiiɗo e hitaande 2006. E hitaande 2006, [[Kofi Annan|Kofi Annan,]] hooreejo Fedde Ngenndiije Dentuɗe, toɗɗii Moghalu yo won tergal e fedde toppitiinde ko fayti e njuɓɓudi ñaawoore nder leydi Fedde Ngenndiije Dentuɗe, nde Asaambele ngenndi Fedde Ngenndiije Dentuɗe yamiri. Gollaade to Galle Fedde Ngenndiije Dentuɗe to New York fotde lebbi jeegom e feccere adannde e hitaande 2006, Goomu nguu ƴeewtiima, waɗii wasiyaaji no moƴƴinirta njuɓɓudi ñaawoore to Fedde Ngenndiije Dentuɗe. [[Category:Yimɓe wuurɓe]] ==firooji== boorg8ixefig3zewsnf870qezkocisq Faatima kiyari muhammadu 0 42807 177364 2026-06-29T20:09:35Z Ibrahim abusufyan 12706 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1346008563|Fatima Kyari Mohammed]]" 177364 wikitext text/x-wiki '''Fatima Kyari Mohammed''' ko dipolomaasi Naajeeriya, o woniino ƴeewoowo duumotooɗo e Dental Afrik to [[Ngenndiije Dentuɗe|Fedde Ngenndiije Dentuɗe]] . == Jaangirde == Fatima ina jogii dipolomaaji baccalauréat e nder diisnondiral nokkuuji to [[Janngirde Ahmadu Bello|duɗal jaaɓi-haaɗtirde Ahmadu Bello]] [[Naajeeriya|Nigeria]], dipolomaaji Master e njuɓɓudi njulaagu to duɗal jaaɓi -haaɗtirde [[Otiris|Orop]], dipolomaaji master e ƴellitaare faggudu duumotoonde to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Jam, e dipolomaaji Master e fannuuji jam, kisal, ƴellitaare e conf. == Kugal == Ko adii nde o toɗɗaa ngam wonde ƴeewoowo duumotooɗo Dental Afrik to [[Ngenndiije Dentuɗe|Fedde Ngenndiije Dentuɗe]], Mohammed wonnoo ko jaagorgal keeringal mawngal to Komiseer Dental Faggudu Dowlaaji Afrik Hirnaange ( CEDEAO ), tawi ko e dow jam e kisal, e jokkondiral diiwaanuuji e ƴellitaare njuɓɓudi. Ko adii nde o naatata CEDEAO, ko kanko wonnoo gardiiɗo gollordu toppitiingu ko fayti e hareeji e kisal Afrik worgo. Ko adii ɗuum, o golliima e gardiiɗo porogaraam to Delegaasiyoŋ Dental Orop to [[Naajeeriya|Nijeer]] e CEDEAO, e gardiiɗo eɓɓaaɗe diiwaan ngam eɓɓaaɗe politik kisal to Afrik hirnaange. <references group="https://www.un.org/press/en/2018/bio5074.doc.htm" /> == Njeenaaje == * Mohammed suɓaama ngam heɓde njeenaari debbo ɓurɗo waawde mahde jam, e juuɗe NCMG hakkunde leyɗeele == Tuugnorgal == [[Category:Yimɓe wuurɓe]] 719mqe0nhe9pslk5spd4rbs4b628wgd 177365 177364 2026-06-29T20:09:47Z Ibrahim abusufyan 12706 177365 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Fatima Kyari Mohammed''' ko dipolomaasi Naajeeriya, o woniino ƴeewoowo duumotooɗo e Dental Afrik to [[Ngenndiije Dentuɗe|Fedde Ngenndiije Dentuɗe]] . == Jaangirde == Fatima ina jogii dipolomaaji baccalauréat e nder diisnondiral nokkuuji to [[Janngirde Ahmadu Bello|duɗal jaaɓi-haaɗtirde Ahmadu Bello]] [[Naajeeriya|Nigeria]], dipolomaaji Master e njuɓɓudi njulaagu to duɗal jaaɓi -haaɗtirde [[Otiris|Orop]], dipolomaaji master e ƴellitaare faggudu duumotoonde to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Jam, e dipolomaaji Master e fannuuji jam, kisal, ƴellitaare e conf. == Kugal == Ko adii nde o toɗɗaa ngam wonde ƴeewoowo duumotooɗo Dental Afrik to [[Ngenndiije Dentuɗe|Fedde Ngenndiije Dentuɗe]], Mohammed wonnoo ko jaagorgal keeringal mawngal to Komiseer Dental Faggudu Dowlaaji Afrik Hirnaange ( CEDEAO ), tawi ko e dow jam e kisal, e jokkondiral diiwaanuuji e ƴellitaare njuɓɓudi. Ko adii nde o naatata CEDEAO, ko kanko wonnoo gardiiɗo gollordu toppitiingu ko fayti e hareeji e kisal Afrik worgo. Ko adii ɗuum, o golliima e gardiiɗo porogaraam to Delegaasiyoŋ Dental Orop to [[Naajeeriya|Nijeer]] e CEDEAO, e gardiiɗo eɓɓaaɗe diiwaan ngam eɓɓaaɗe politik kisal to Afrik hirnaange. <references group="https://www.un.org/press/en/2018/bio5074.doc.htm" /> == Njeenaaje == * Mohammed suɓaama ngam heɓde njeenaari debbo ɓurɗo waawde mahde jam, e juuɗe NCMG hakkunde leyɗeele == Tuugnorgal == [[Category:Yimɓe wuurɓe]] 2qx2qzhmjitmvahm9o67mko4vzw55u0 Mohammadu Mohammadu 0 42808 177366 2026-06-29T20:10:47Z Ibrahim abusufyan 12706 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1347914394|Mohammed Mohammed]]" 177366 wikitext text/x-wiki '''Mohammed Mohammed''' ko dipolomaat e golloowo laamu leydi Najeriya, mo hooreejo leydi Najeriya Tinubu Ahmed toɗɗii hooreejo leydi Najeriya ñalnde 26 lewru bowte hitaande 2024. == Tuugnorgal == [[Category:Yimɓe wuurɓe]] q7ka7uy718m7dtczfplfj3ewle9cni0 177367 177366 2026-06-29T20:10:59Z Ibrahim abusufyan 12706 177367 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Mohammed Mohammed''' ko dipolomaat e golloowo laamu leydi Najeriya, mo hooreejo leydi Najeriya Tinubu Ahmed toɗɗii hooreejo leydi Najeriya ñalnde 26 lewru bowte hitaande 2024. == Tuugnorgal == [[Category:Yimɓe wuurɓe]] avtephrpqtk95oclrdm7myrhrihjh56 Joorji Oguntaade 0 42809 177374 2026-06-29T20:28:01Z Ibrahim abusufyan 12706 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1346753162|George Oguntade]]" 177374 wikitext text/x-wiki '''George Adesola Oguntade''' ( CFR, CON ) (jibinaa ko ñalnde 10 mars 1940), <ref name="Vanguard" /> ko ñaawoowo leydi Najeriya mo o dañii golle, o woniino ñaawoowo to Ñaawirde Toownde leydi Najeriya gila 19 lewru Mbooy 2004 haa ñalnde 10 lewru Mbooy hitaande 2010, o woniino Komiseer mawɗo leydi Najeriya to leydi Angalteer. == Nguurndam e jaŋde puɗɗagol == George Oguntade jibinaa ko to Epe, [[Diiwal Ikko|to diiwaan Lagos]] ɗo o timmini jaŋde makko leslesre. O heɓi bak makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Holborn College of Law e hitaande 1964 caggal nde o janngi sariya hade makko yahde to duɗal sariya leydi Najeriya e hitaande 1965, o noddiraa kadi to duɗal sariya leydi Najeriya ñalnde 15 lewru Yarkoma hitaande 1966. == Kugal == Oguntade fuɗɗi kuugal maako dow ko laarani kiita haa suudu kiita mawndu, Ibadan nden nder lewru Seeɗto 1980 o toɗɗaama kiita suudu kiita Lagos ɓaawo o nasti nder kuuɗe kiitaaji feere-feere haa suudu kiita Lagos duuɓi 14. Hakkunde lewru Seeɗto 1987 e lewru Mee 2004, George woniino hooreejo ñaawirɗe keewɗe e nder leydi Nijeer haa nde o toɗɗaa ñaawirde toownde leydi Nijeer ñalnde 19 lewru mee 2004. <ref name="nglaw" /> Nde o heɓi duuɓi 70 ɗi sariya yamiri ɗii, George Oguntade woppi golle mum e nder Ñaawirde Toownde ñalnde 10 mee 2010. Ñalnde 16 suwee 2015, George toɗɗaa hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e njuɓɓudi laamu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos, ko [[Akinwunmi Ambode]] . George Oguntade heɓi kuugal Komisinaajo mawɗo lesdi Naajeeriya haa lesdi Biritaniya nyande 9 lewru Oktoba 2017. == Njeenaaje e njeenaaje == * Koolaaɗo kuuɓal leydi Niiseer – 2010 * Komandaajo leydi Fedde – 2010 == Tuugnorgal == [[Category:Yimɓe wuurɓe]] 02mf3470hfjp294v60lyo4rchz8ai2l 177375 177374 2026-06-29T20:28:17Z Ibrahim abusufyan 12706 177375 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''George Adesola Oguntade''' ( CFR, CON ) (jibinaa ko ñalnde 10 mars 1940), <ref name="Vanguard" /> ko ñaawoowo leydi Najeriya mo o dañii golle, o woniino ñaawoowo to Ñaawirde Toownde leydi Najeriya gila 19 lewru Mbooy 2004 haa ñalnde 10 lewru Mbooy hitaande 2010, o woniino Komiseer mawɗo leydi Najeriya to leydi Angalteer. == Nguurndam e jaŋde puɗɗagol == George Oguntade jibinaa ko to Epe, [[Diiwal Ikko|to diiwaan Lagos]] ɗo o timmini jaŋde makko leslesre. O heɓi bak makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Holborn College of Law e hitaande 1964 caggal nde o janngi sariya hade makko yahde to duɗal sariya leydi Najeriya e hitaande 1965, o noddiraa kadi to duɗal sariya leydi Najeriya ñalnde 15 lewru Yarkoma hitaande 1966. == Kugal == Oguntade fuɗɗi kuugal maako dow ko laarani kiita haa suudu kiita mawndu, Ibadan nden nder lewru Seeɗto 1980 o toɗɗaama kiita suudu kiita Lagos ɓaawo o nasti nder kuuɗe kiitaaji feere-feere haa suudu kiita Lagos duuɓi 14. Hakkunde lewru Seeɗto 1987 e lewru Mee 2004, George woniino hooreejo ñaawirɗe keewɗe e nder leydi Nijeer haa nde o toɗɗaa ñaawirde toownde leydi Nijeer ñalnde 19 lewru mee 2004. <ref name="nglaw" /> Nde o heɓi duuɓi 70 ɗi sariya yamiri ɗii, George Oguntade woppi golle mum e nder Ñaawirde Toownde ñalnde 10 mee 2010. Ñalnde 16 suwee 2015, George toɗɗaa hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e njuɓɓudi laamu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos, ko [[Akinwunmi Ambode]] . George Oguntade heɓi kuugal Komisinaajo mawɗo lesdi Naajeeriya haa lesdi Biritaniya nyande 9 lewru Oktoba 2017. == Njeenaaje e njeenaaje == * Koolaaɗo kuuɓal leydi Niiseer – 2010 * Komandaajo leydi Fedde – 2010 == Tuugnorgal == [[Category:Yimɓe wuurɓe]] 962fzco33od09nd2ggoi0lm11mys584 Etim jaak okpoyo 0 42810 177376 2026-06-29T20:29:22Z Ibrahim abusufyan 12706 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1347840869|Etim Jack Okpoyo]]" 177376 wikitext text/x-wiki '''Etim Jack Okpoyo''' listen c (jibinaa ko 23 suwee 1943), ko dawruyanke Nijeer . O jeyaa ko e iwdi Oron . Ko kanko woni cukko guwerneer gadano e nder [[Diiwal Akwa Ibom|diiwaan Akwa Ibom gila]] 1992–1993. Ko o jom njulaagu, ko o Ammbasadeer leydi Nijeer to [[Italiya|Itali]] e [[Albaniya|Albani]], kadi ko o injenieer siwil. == Nguurndam gadano == Okpoyo jibinaa ko ñalnde 23 suwee 1943, ko ɓiɗɗo jeeɗiɗaɓo mawɗo Jack e Akon Okpoyo. O fuɗɗii jaŋde makko ko e [[Eyubia Central School|duɗal hakkundeewal Eyubia]] . E hitaande 1950 o artiraa e Duɗal Diisnondiral Diisnondiral Oruko, ɗo o heɓi seedantaagal makko gadanal (FSLC). E hitaande 1959 o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lutheran, Obot Idim, jooni ko e nokku laamu Ibesikpo Asutan. Ko ɗoon o heɓi seedantaagal makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Afrik hirnaange (WASC) to Division ɗiɗaɓo e hitaande 1963. E hitaande 1964 o heɓi dipolom makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Yaba, e hitaande 1973 o heɓi dipolom makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Fourah Bay, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Siyeraa Leyoon . Duuɓi ɗiɗi, o wonii hooreejo fedde ƴellitaare Oron, fedde wiyeteende Port Harcourt. Duuɓi joy jokkondirɗi, o wonii hooreejo fedde ƴellitaare Oruko, o wonii kadi tergal e yiilirde toppitiinde ko fayti e ƴellitaare (Fonds industriel et de développement) laamu nokkuuji Oron . Okpoyo golliima e hooreejo lannda wiɗto e nder sosiyatee innjiniyaaruuji Louis Berger. Hakkunde 1974 e 1991 o golliima kadi e sosiyetee petroŋ biyeteeɗo Agip, Port Harcourt, hade makko woppude golle ngam yahde e njulaagu keeriiɗo. == Politik e golle laamu == O suɓaama cukko guwerneer siwil gadano e hitaande 1992, kanko e Obong Akpan Isemin, e dow laylaytol batu ngenndiwal republique, NRC. Tuggi 1992 haa 1993, o wonii Cukko Guwerneer. Kanko woni joɗaniiɗo leydi Najeriya to leydi Itali e leydi Albaani tuggi hitaande 2000 haa hitaande 2003. Okpoyo teddiniraama eklesiya oo, hono Kaɓirgal John Wesley (KJW) e les njiimaandi, ndeen, Arsidiyosees [[Kalaba|Calabar]] . == Tuugnorgal == [[Category:Yimɓe wuurɓe]] p9izxc9l8kebitiydgqvm7rm9rumluf 177377 177376 2026-06-29T20:29:35Z Ibrahim abusufyan 12706 177377 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Etim Jack Okpoyo''' listen c (jibinaa ko 23 suwee 1943), ko dawruyanke Nijeer . O jeyaa ko e iwdi Oron . Ko kanko woni cukko guwerneer gadano e nder [[Diiwal Akwa Ibom|diiwaan Akwa Ibom gila]] 1992–1993. Ko o jom njulaagu, ko o Ammbasadeer leydi Nijeer to [[Italiya|Itali]] e [[Albaniya|Albani]], kadi ko o injenieer siwil. == Nguurndam gadano == Okpoyo jibinaa ko ñalnde 23 suwee 1943, ko ɓiɗɗo jeeɗiɗaɓo mawɗo Jack e Akon Okpoyo. O fuɗɗii jaŋde makko ko e [[Eyubia Central School|duɗal hakkundeewal Eyubia]] . E hitaande 1950 o artiraa e Duɗal Diisnondiral Diisnondiral Oruko, ɗo o heɓi seedantaagal makko gadanal (FSLC). E hitaande 1959 o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lutheran, Obot Idim, jooni ko e nokku laamu Ibesikpo Asutan. Ko ɗoon o heɓi seedantaagal makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Afrik hirnaange (WASC) to Division ɗiɗaɓo e hitaande 1963. E hitaande 1964 o heɓi dipolom makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Yaba, e hitaande 1973 o heɓi dipolom makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Fourah Bay, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Siyeraa Leyoon . Duuɓi ɗiɗi, o wonii hooreejo fedde ƴellitaare Oron, fedde wiyeteende Port Harcourt. Duuɓi joy jokkondirɗi, o wonii hooreejo fedde ƴellitaare Oruko, o wonii kadi tergal e yiilirde toppitiinde ko fayti e ƴellitaare (Fonds industriel et de développement) laamu nokkuuji Oron . Okpoyo golliima e hooreejo lannda wiɗto e nder sosiyatee innjiniyaaruuji Louis Berger. Hakkunde 1974 e 1991 o golliima kadi e sosiyetee petroŋ biyeteeɗo Agip, Port Harcourt, hade makko woppude golle ngam yahde e njulaagu keeriiɗo. == Politik e golle laamu == O suɓaama cukko guwerneer siwil gadano e hitaande 1992, kanko e Obong Akpan Isemin, e dow laylaytol batu ngenndiwal republique, NRC. Tuggi 1992 haa 1993, o wonii Cukko Guwerneer. Kanko woni joɗaniiɗo leydi Najeriya to leydi Itali e leydi Albaani tuggi hitaande 2000 haa hitaande 2003. Okpoyo teddiniraama eklesiya oo, hono Kaɓirgal John Wesley (KJW) e les njiimaandi, ndeen, Arsidiyosees [[Kalaba|Calabar]] . == Tuugnorgal == [[Category:Yimɓe wuurɓe]] 2i1epmmp5r2j7foiikh6werrbcnhf8i Olufemi Mika'iil Abikoye 0 42811 177378 2026-06-29T20:30:53Z Ibrahim abusufyan 12706 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1345980530|Olufemi Michael Abikoye]]" 177378 wikitext text/x-wiki '''Olufemi Michael Abikoye''' (jibinaa ko 3 lewru juko hitaande 1959) ko dipolomaat leydi Najeriya, o woniino hooreejo [[Naajeeriya|leydi Najeriya]] to [[Gana|leydi Gana]] tuggi 2017 haa 2020. == Nguurndam e jaŋde puɗɗagol == Abikoye jibinaa ko to [[Ilorin|wuro Ilorin]], [[Diiwal Kwara|to diiwaan Kwara]], o heɓi B.Sc e ganndal kemikal to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ilorin (1984) caggal ɗuum o timmini jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde golle caggal leydi to Abuja. == Golle dipolomaasi == === Komiseer mawɗo to Ganaa (2017-2020) === * safrude caɗeele ardorde e nder pelle diiwaanuuji leydi Najeriya rewrude e "Formula Jam Abikoye" (2019) * Hakkunde luural njulaagu 2019 hakkunde njulaagu Naajeeriya e Fedde Dental njulaagu Ganaa * Heɓde yoɓde 126 kasoo Nijeernaajo e nder kasooji Ganaa (2018–2020) === Caggal golle === * Tergal Yiilirde Banke arandeere Naajeeriya (gila 2021) * Hooreejo fedde njulaagu leydi Nijeer e Ganaa (2022-hannde) == Njeenaaje == * Ofisee yamiroore leydi Niiseer (OON) - 2021 * Njeenaari sehilaagal Ganaa e Niiseer (2019) == Tuugnorgal == [[Category:Yimɓe wuurɓe]] oppwan9qxr0b0briujm3m5264b3pxpo 177379 177378 2026-06-29T20:31:07Z Ibrahim abusufyan 12706 177379 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Olufemi Michael Abikoye''' (jibinaa ko 3 lewru juko hitaande 1959) ko dipolomaat leydi Najeriya, o woniino hooreejo [[Naajeeriya|leydi Najeriya]] to [[Gana|leydi Gana]] tuggi 2017 haa 2020. == Nguurndam e jaŋde puɗɗagol == Abikoye jibinaa ko to [[Ilorin|wuro Ilorin]], [[Diiwal Kwara|to diiwaan Kwara]], o heɓi B.Sc e ganndal kemikal to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ilorin (1984) caggal ɗuum o timmini jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde golle caggal leydi to Abuja. == Golle dipolomaasi == === Komiseer mawɗo to Ganaa (2017-2020) === * safrude caɗeele ardorde e nder pelle diiwaanuuji leydi Najeriya rewrude e "Formula Jam Abikoye" (2019) * Hakkunde luural njulaagu 2019 hakkunde njulaagu Naajeeriya e Fedde Dental njulaagu Ganaa * Heɓde yoɓde 126 kasoo Nijeernaajo e nder kasooji Ganaa (2018–2020) === Caggal golle === * Tergal Yiilirde Banke arandeere Naajeeriya (gila 2021) * Hooreejo fedde njulaagu leydi Nijeer e Ganaa (2022-hannde) == Njeenaaje == * Ofisee yamiroore leydi Niiseer (OON) - 2021 * Njeenaari sehilaagal Ganaa e Niiseer (2019) == Tuugnorgal == [[Category:Yimɓe wuurɓe]] 3ai11ohsev3gsfi44cef6zut0t5h5gu Olufolake Abdulrazaq 0 42812 177384 2026-06-29T20:35:53Z Ibrahim abusufyan 12706 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1348221537|Olufolake Abdulrazaq]]" 177384 wikitext text/x-wiki '''Olufolake Molawa Davies Abdulrazaq''' (jibinaa ko ñalnde 2 lewru bowte hitaande 1967), ko dipolomaat, golloowo laamu, e neɗɗaŋke. O jibinaa ko [[Lagos]], o heɓi bakkaa makko to [[Jaangirɗe Laagos|duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos]] e hitaande 1991. Olufolake ko debbo gadano e nder [[Diiwal Kwara|diiwaan Kwara]] gila 2019, o wonii kadi hooreejo fedde faggudu e sariya to ministeer geɗe caggal leydi leydi Naajeeriya haa hitaande 2021. Golle makko e ro9ld e senior fuɗɗorii ko e hitaande 2021 Misiyoŋaaji leydi Najeriya to [[Biritaani-Mawndi|leydi Angalteer]], [[Sawdafirika|Afrik worgo]], e [[Farayse]], ina jeyaa heen wonde Wasiyaaji to Komisariyaa Toowɗo Najeriya to [[London|Londres]] hakkunde 1998 e 2004. E hitaande 2019, Olufolake sosi nokku ballal yimɓe Ajike, fedde nde wonaa laamuyankoore, nde daranii ko semmbinde rewɓe, cellal, jaŋde, e ƴellitaare sukaaɓe. Anndinde mo o dañi e golle makko ina jeyaa heen wonde debbo gadano hitaande ndee e jaaynde wiyeteende ''The Sun'' Nigeria e hitaande 2023. == Nguurndam e jaŋde puɗɗagol == Olufolake jibinaa ko ñalnde 2 ut 1967 to [[Lagos]], leydi Nijeer. E nder wolde hakkunde leyɗeele Najeriya, baaba makko Hezekiah Olufela Davies neldaama to [[Dowlaaji Dentuɗi|Amerik]] ngam wonde attaché (attaché) humpito to ammbasadeer Najeriya, ɗo o waɗi feccere e cukaagu makko. Caggal ɗuum o arti Lagos ngam timminde jaŋde makko leslesre e hakkundeere. Olufolake heɓi dipolomaaji makko e daartol to [[Jaangirɗe Laagos|duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos]] e hitaande 1988 o timmini porogaraam makko e nder fedde nde wonaa laamuyankoore e nder diiwaan 1st Mechanized Infantry Division mo konu Naajeeriya to [[Kaduna]] . E hitaande 1990, o heɓi seedantaagal jaŋde leslesre to bannge jokkondiral hakkunde yimɓe, caggal ɗuum o heɓi seedantaagal jaŋde leslesre to bannge sariyaaji hakkunde leyɗeele e dipolomasi mo o timmini e hitaande 1991, ɗiɗo fof to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos.E hitaande 2019, o rokkaama Doktoraa ganndal (Honoris Causa) to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Orop Ameriknaajo to Pari. E hitaande 2020, Duɗal Geofidel ngam Ardorde e Njuɓɓudi (UK) rokki mo Doktoraa tedduɗo e ƴellitaare rewɓe e worɓe. E lewru suwee 2022, o heɓi doktoraa makko tedduɗo e politik renndo e njuɓɓudi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Prowess, to Amerik. E lewru ut 2023, o rokkaa kadi seedantaagal teddungal e jokkondiral hakkunde leyɗeele to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Hakkunde Leyɗeele, ngal woni kadi to Delaware, to Amerik. == Golle dipolomaasi == Olufolake fuɗɗi kuugal diplomaasi maako nder hitaande 1993 haa ministaajo lesdi Naajeeriya. Hakkunde 1994 e 1998, o woniino Sekereteer tataɓo e Ofisee Sarwiis caggal leydi to biro jokkondiral ministeer oo to Lagos. Tuggi hitaande 1998 haa hitaande 2004, o toɗɗaama hooreejo leydi Naajeeriya, o laati ardiiɗo lesdi Naajeeriya haa London. Hakkunde 2004 e 2007, o woniino hooreejo Chancery e hooreejo njulaagu e njulaagu to Komisariyaa Toowɗo Nijeer to Pretoria, Afrik worgo. Tuggi hitaande 2007 haa 2010, o laati ministaajo walliinde haa hukuuma ministaajo man haa Abuja. O toɗɗaama e ammbasadeer leydi Nijeer to Pari tuggi 2010 haa 2013. Tuggi 2013 haa 2014, Olufolake woniino balloowo gardiiɗo to Biro Jaagorgal teddungal. Ndeen o artii e Komisariyaa Toowɗo Londres, o woni jaagorgal hooreejo biro Commonwealth e hitaande 2015 e jaagorgal hooreejo konsulaaji, jaŋde e wellitaare e hitaande 2016. Hakkunde lewru Noowammbar 2017 e lewru Seeɗto 2018, Olufolake woniino gardiiɗo jaagorɗe to gardiiɗo jaagorɗe caggal leydi to [[Abuja]] . Caggal mum o toɗɗaa ko gardiiɗo gollordu, o ardii Diɗɗal gollondiral njulaagu e faggudu haa 2019. Gila lewru marse 2019, o wonii gardiiɗo departemaa faggudu, e sariya haa oktoobar 2021. O wonii kadi gardiiɗo ministeer oo e nder yiilirde NIPC . == Darnde ko debbo gadano == Olufolake sosi Ajike People Support Centre, ko fedde nde wonaa laamuyankoore, nde daranii ko semmbinde rewɓe, sukaaɓe, e pelle ɗe ngonaa laamuyankooje, sosaande e hitaande 2019. E nder nokku oo, o ardii eɓɓooji ballitooji neɗɗankaagal ina jeyaa heen naatde e sukaaɓe rewrude e naalankaagal, pijirlooji, e kampaañuuji ngam humpitaade ko fayti e mborosaaji e . E hitaande 2020, Olufolake hokkii ballal [[Nawnaare korona hitande 2019|COVID-19]] e renndooji ɗi ngalaa semmbe e nder [[Diiwal Kwara|diiwaan Kwara]] . No wiyraa nii, ko ina tolnoo e 200 galle keɓii paltoor e nder fedde rewɓe guwerneeruuji worgo. O hokki kadi ₦100,000 haa fedde fuku koyɗe rewɓe Kwara nden o hokki maskuuji yeeso ɗi ɓe ngaɗi haa nokkuure nden diga kawtal rewɓe ƴamooɓe lefol lesdi ndi'i. [[Category:Yimɓe wuurɓe]] [[Category:Pages with unreviewed translations]] 6w382qonsvhm445wc4hni0oe7hkrk4g 177385 177384 2026-06-29T20:36:16Z Ibrahim abusufyan 12706 177385 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Olufolake Molawa Davies Abdulrazaq''' (jibinaa ko ñalnde 2 lewru bowte hitaande 1967), ko dipolomaat, golloowo laamu, e neɗɗaŋke. O jibinaa ko [[Lagos]], o heɓi bakkaa makko to [[Jaangirɗe Laagos|duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos]] e hitaande 1991. Olufolake ko debbo gadano e nder [[Diiwal Kwara|diiwaan Kwara]] gila 2019, o wonii kadi hooreejo fedde faggudu e sariya to ministeer geɗe caggal leydi leydi Naajeeriya haa hitaande 2021. Golle makko e ro9ld e senior fuɗɗorii ko e hitaande 2021 Misiyoŋaaji leydi Najeriya to [[Biritaani-Mawndi|leydi Angalteer]], [[Sawdafirika|Afrik worgo]], e [[Farayse]], ina jeyaa heen wonde Wasiyaaji to Komisariyaa Toowɗo Najeriya to [[London|Londres]] hakkunde 1998 e 2004. E hitaande 2019, Olufolake sosi nokku ballal yimɓe Ajike, fedde nde wonaa laamuyankoore, nde daranii ko semmbinde rewɓe, cellal, jaŋde, e ƴellitaare sukaaɓe. Anndinde mo o dañi e golle makko ina jeyaa heen wonde debbo gadano hitaande ndee e jaaynde wiyeteende ''The Sun'' Nigeria e hitaande 2023. == Nguurndam e jaŋde puɗɗagol == Olufolake jibinaa ko ñalnde 2 ut 1967 to [[Lagos]], leydi Nijeer. E nder wolde hakkunde leyɗeele Najeriya, baaba makko Hezekiah Olufela Davies neldaama to [[Dowlaaji Dentuɗi|Amerik]] ngam wonde attaché (attaché) humpito to ammbasadeer Najeriya, ɗo o waɗi feccere e cukaagu makko. Caggal ɗuum o arti Lagos ngam timminde jaŋde makko leslesre e hakkundeere. Olufolake heɓi dipolomaaji makko e daartol to [[Jaangirɗe Laagos|duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos]] e hitaande 1988 o timmini porogaraam makko e nder fedde nde wonaa laamuyankoore e nder diiwaan 1st Mechanized Infantry Division mo konu Naajeeriya to [[Kaduna]] . E hitaande 1990, o heɓi seedantaagal jaŋde leslesre to bannge jokkondiral hakkunde yimɓe, caggal ɗuum o heɓi seedantaagal jaŋde leslesre to bannge sariyaaji hakkunde leyɗeele e dipolomasi mo o timmini e hitaande 1991, ɗiɗo fof to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos.E hitaande 2019, o rokkaama Doktoraa ganndal (Honoris Causa) to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Orop Ameriknaajo to Pari. E hitaande 2020, Duɗal Geofidel ngam Ardorde e Njuɓɓudi (UK) rokki mo Doktoraa tedduɗo e ƴellitaare rewɓe e worɓe. E lewru suwee 2022, o heɓi doktoraa makko tedduɗo e politik renndo e njuɓɓudi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Prowess, to Amerik. E lewru ut 2023, o rokkaa kadi seedantaagal teddungal e jokkondiral hakkunde leyɗeele to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Hakkunde Leyɗeele, ngal woni kadi to Delaware, to Amerik. == Golle dipolomaasi == Olufolake fuɗɗi kuugal diplomaasi maako nder hitaande 1993 haa ministaajo lesdi Naajeeriya. Hakkunde 1994 e 1998, o woniino Sekereteer tataɓo e Ofisee Sarwiis caggal leydi to biro jokkondiral ministeer oo to Lagos. Tuggi hitaande 1998 haa hitaande 2004, o toɗɗaama hooreejo leydi Naajeeriya, o laati ardiiɗo lesdi Naajeeriya haa London. Hakkunde 2004 e 2007, o woniino hooreejo Chancery e hooreejo njulaagu e njulaagu to Komisariyaa Toowɗo Nijeer to Pretoria, Afrik worgo. Tuggi hitaande 2007 haa 2010, o laati ministaajo walliinde haa hukuuma ministaajo man haa Abuja. O toɗɗaama e ammbasadeer leydi Nijeer to Pari tuggi 2010 haa 2013. Tuggi 2013 haa 2014, Olufolake woniino balloowo gardiiɗo to Biro Jaagorgal teddungal. Ndeen o artii e Komisariyaa Toowɗo Londres, o woni jaagorgal hooreejo biro Commonwealth e hitaande 2015 e jaagorgal hooreejo konsulaaji, jaŋde e wellitaare e hitaande 2016. Hakkunde lewru Noowammbar 2017 e lewru Seeɗto 2018, Olufolake woniino gardiiɗo jaagorɗe to gardiiɗo jaagorɗe caggal leydi to [[Abuja]] . Caggal mum o toɗɗaa ko gardiiɗo gollordu, o ardii Diɗɗal gollondiral njulaagu e faggudu haa 2019. Gila lewru marse 2019, o wonii gardiiɗo departemaa faggudu, e sariya haa oktoobar 2021. O wonii kadi gardiiɗo ministeer oo e nder yiilirde NIPC . == Darnde ko debbo gadano == Olufolake sosi Ajike People Support Centre, ko fedde nde wonaa laamuyankoore, nde daranii ko semmbinde rewɓe, sukaaɓe, e pelle ɗe ngonaa laamuyankooje, sosaande e hitaande 2019. E nder nokku oo, o ardii eɓɓooji ballitooji neɗɗankaagal ina jeyaa heen naatde e sukaaɓe rewrude e naalankaagal, pijirlooji, e kampaañuuji ngam humpitaade ko fayti e mborosaaji e . E hitaande 2020, Olufolake hokkii ballal [[Nawnaare korona hitande 2019|COVID-19]] e renndooji ɗi ngalaa semmbe e nder [[Diiwal Kwara|diiwaan Kwara]] . No wiyraa nii, ko ina tolnoo e 200 galle keɓii paltoor e nder fedde rewɓe guwerneeruuji worgo. O hokki kadi ₦100,000 haa fedde fuku koyɗe rewɓe Kwara nden o hokki maskuuji yeeso ɗi ɓe ngaɗi haa nokkuure nden diga kawtal rewɓe ƴamooɓe lefol lesdi ndi'i. [[Category:Yimɓe wuurɓe]] [[Category:Pages with unreviewed translations]] ==manazarta== q1ddj62kyrgqryegbzehwjvzjhbcjz3 Bala Kokani 0 42813 177387 2026-06-29T21:18:29Z Hauwa ali umar 8656 Created page with "'''Bala Kokani''' ko golloowo laamu leydi Naajeeriya, o woniino kadi komisinaajo ngam budget e peewnugol faggudu e nder diiwaan Sokoto.  O suɓaama ngam ardaade diiwaan Kebbe/Tambuwal e nder suudu sarɗiiji, e hitaande 2019.<ref>{{Cite web|title=Sokoto Gov Swears in New Commissioners {{!}} THISDAYLIVE|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2023/08/24/sokoto-gov-swears-in-new-commissioners-2/?amp|access-date=2025-01-06|website=www.thisdaylive.com}}</ref><ref>{{Cite ne..." 177387 wikitext text/x-wiki '''Bala Kokani''' ko golloowo laamu leydi Naajeeriya, o woniino kadi komisinaajo ngam budget e peewnugol faggudu e nder diiwaan Sokoto.  O suɓaama ngam ardaade diiwaan Kebbe/Tambuwal e nder suudu sarɗiiji, e hitaande 2019.<ref>{{Cite web|title=Sokoto Gov Swears in New Commissioners {{!}} THISDAYLIVE|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2023/08/24/sokoto-gov-swears-in-new-commissioners-2/?amp|access-date=2025-01-06|website=www.thisdaylive.com}}</ref><ref>{{Cite news|date=October 27, 2016|title=Sokoto gives parents N31 million to send children to school|url=https://www.premiumtimesng.com/regional/nwest/213833-sokoto-gives-parents-n31-million-send-children-school.html?tztc=1|access-date=2025-01-06|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref><ref>{{Cite web|last=Editorial|date=2016-08-17|title=Sokoto Sets Up Task Force To Mobilise Graduates For FG Job Openings|url=https://www.icirnigeria.org/sokoto-sets-task-force-mobilise-graduates-fg-job-openings/|access-date=2025-01-06|website=The ICIR- Latest News, Politics, Governance, Elections, Investigation, Factcheck, Covid-19|language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite web|title=undefined candidate data for 2023 - Stears Elections|url=https://www.stears.co/elections/candidates/kokani-bala-kebbe/|access-date=2025-01-06|website=www.stears.co}}</ref> == Tuugnorgal == <references /> 2jtljnm5tdfbocz7ptstb4g8x1xa9mg 177388 177387 2026-06-29T21:42:42Z Hauwa ali umar 8656 177388 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Bala Kokani''' ko golloowo laamu leydi Naajeeriya, o woniino kadi komisinaajo ngam budget e peewnugol faggudu e nder diiwaan Sokoto.  O suɓaama ngam ardaade diiwaan Kebbe/Tambuwal e nder suudu sarɗiiji, e hitaande 2019.<ref>{{Cite web|title=Sokoto Gov Swears in New Commissioners {{!}} THISDAYLIVE|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2023/08/24/sokoto-gov-swears-in-new-commissioners-2/?amp|access-date=2025-01-06|website=www.thisdaylive.com}}</ref><ref>{{Cite news|date=October 27, 2016|title=Sokoto gives parents N31 million to send children to school|url=https://www.premiumtimesng.com/regional/nwest/213833-sokoto-gives-parents-n31-million-send-children-school.html?tztc=1|access-date=2025-01-06|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref><ref>{{Cite web|last=Editorial|date=2016-08-17|title=Sokoto Sets Up Task Force To Mobilise Graduates For FG Job Openings|url=https://www.icirnigeria.org/sokoto-sets-task-force-mobilise-graduates-fg-job-openings/|access-date=2025-01-06|website=The ICIR- Latest News, Politics, Governance, Elections, Investigation, Factcheck, Covid-19|language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite web|title=undefined candidate data for 2023 - Stears Elections|url=https://www.stears.co/elections/candidates/kokani-bala-kebbe/|access-date=2025-01-06|website=www.stears.co}}</ref> == Tuugnorgal == <references /> 6xjz6zlljfzdy7umohttx4ruzs5k2e3 Mani Maishinko Katami 0 42814 177389 2026-06-29T21:45:32Z Hauwa ali umar 8656 Created page with "'''Mani Maishinko''' Katami ko neɗɗo dawruɗo leydi Nijeer.  O woniino tergal lomtotooɗo diiwaan Binii/Silame e nder suudu sarɗiiji.  O jibinaa ko ñalnde 22 sulyee 1962, o jeyaa ko e diiwaan Sokoto.  O suɓaama e suudu sarɗiiji e wooteeji 2019 e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP).[1][2] == Tuugnorgal == <references />" 177389 wikitext text/x-wiki '''Mani Maishinko''' Katami ko neɗɗo dawruɗo leydi Nijeer.  O woniino tergal lomtotooɗo diiwaan Binii/Silame e nder suudu sarɗiiji.  O jibinaa ko ñalnde 22 sulyee 1962, o jeyaa ko e diiwaan Sokoto.  O suɓaama e suudu sarɗiiji e wooteeji 2019 e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP).[1][2] == Tuugnorgal == <references /> e63qsd22meb7ec8nv7gs39bmutzctda 177390 177389 2026-06-29T21:48:46Z Hauwa ali umar 8656 177390 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Mani Maishinko''' Katami ko neɗɗo dawruɗo leydi Nijeer.  O woniino tergal lomtotooɗo diiwaan Binii/Silame e nder suudu sarɗiiji.  O jibinaa ko ñalnde 22 sulyee 1962, o jeyaa ko e diiwaan Sokoto.  O suɓaama e suudu sarɗiiji e wooteeji 2019 e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP).<ref>{{Cite web|title=Citizen Science Nigeria|url=https://citizensciencenigeria.org/public-offices/persons/mani-katami-maishinko|access-date=2025-01-08|website=citizensciencenigeria.org|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|title=Legislator Details - ConsTrack Track and Report on Governement Funded Projects in Nigeria|url=https://www.constrack.ng/legislator_details?id=329|access-date=2025-01-08|website=www.constrack.ng}}</ref> == Tuugnorgal == <references /> k2erq5m6du3rvsthh5o3qau34alfwxj Abdullahi Kalambaina 0 42815 177391 2026-06-29T21:57:26Z Hauwa ali umar 8656 Created page with "'''Abdullahi Kalambaina''', HeɗitoR ko siyaasaajo Naajeeriya lesdi hukuumaaji pamari (APC).  O woni wakiliijo diiwal fedde Kware/Wamakko nder diiwal Sokoto nder suudu joonde diidaaɗi lesdi, nder hitaande 2019.[1][2]  O suɓaama e les njiimaandi fedde toppitiinde ko fayti e ƴellitaare (APC). == Tuugnorgal == <references />" 177391 wikitext text/x-wiki '''Abdullahi Kalambaina''', HeɗitoR ko siyaasaajo Naajeeriya lesdi hukuumaaji pamari (APC).  O woni wakiliijo diiwal fedde Kware/Wamakko nder diiwal Sokoto nder suudu joonde diidaaɗi lesdi, nder hitaande 2019.[1][2]  O suɓaama e les njiimaandi fedde toppitiinde ko fayti e ƴellitaare (APC). == Tuugnorgal == <references /> rw8ft5nbvx51lsaq4agrmk184p1b6s4 177392 177391 2026-06-29T22:01:03Z Hauwa ali umar 8656 177392 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Abdullahi Kalambaina''', HeɗitoR ko siyaasaajo Naajeeriya lesdi hukuumaaji pamari (APC).  O woni wakiliijo diiwal fedde Kware/Wamakko nder diiwal Sokoto nder suudu joonde diidaaɗi lesdi, nder hitaande 2019<ref>{{Cite news|title=APC wins House of Rep bye-election in Sokoto State|url=https://pmnewsnigeria.com/2017/10/29/apc-wins-house-rep-bye-election-sokoto-state/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-01-07|language=en-US|newspaper=[[P.M. News]]}}</ref><ref>{{Cite news|last=Nation|first=The|date=2017-10-29|title=APC wins Sokoto by-election|url=https://thenationonlineng.net/apc-wins-sokoto-election/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-01-29|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]|language=en-US}}</ref>.O suɓaama e les njiimaandi fedde toppitiinde ko fayti e ƴellitaare (APC). == Tuugnorgal == <references /> 7aeeh27ievf3dx6l0s418p2ux8otnpb Balarabe Shehu Kakale 0 42816 177393 2026-06-29T22:03:54Z Hauwa ali umar 8656 Created page with "'''Balarabe Shehu Kakale''' ko doktoor cafroowo e siyaasyanke mo leydi Najeriya.  O woniino Komisinaajo Cellal e caggal mum e peewnugol Budget e Faggudu e nder diiwaan Sokoto, hade makko wonde tergal e suudu sarɗiiji wakiliijo Bodinga, Dange Shuni e diiwaan fedde Tureta e nder Sokoto.[1]  O woni jooni[nde?] hooreejo goomu suudu sarɗiiji dow jokkindiral hakkunde lesdi Naajeeriya/Beresiil. == Tuugnorgal == <references />" 177393 wikitext text/x-wiki '''Balarabe Shehu Kakale''' ko doktoor cafroowo e siyaasyanke mo leydi Najeriya.  O woniino Komisinaajo Cellal e caggal mum e peewnugol Budget e Faggudu e nder diiwaan Sokoto, hade makko wonde tergal e suudu sarɗiiji wakiliijo Bodinga, Dange Shuni e diiwaan fedde Tureta e nder Sokoto.[1]  O woni jooni[nde?] hooreejo goomu suudu sarɗiiji dow jokkindiral hakkunde lesdi Naajeeriya/Beresiil. == Tuugnorgal == <references /> g0j1tfd0vexp54wfhnsnbmf29522na0 177394 177393 2026-06-29T22:07:52Z Hauwa ali umar 8656 177394 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Balarabe Shehu Kakale''' ko doktoor cafroowo e siyaasyanke mo leydi Najeriya.  O woniino Komisinaajo Cellal e caggal mum e peewnugol Budget e Faggudu e nder diiwaan Sokoto, hade makko wonde tergal e suudu sarɗiiji wakiliijo Bodinga, Dange Shuni e diiwaan fedde Tureta e nder Sokoto<ref>{{Cite news|url=https://independent.ng/lawmaker-solicits-reforms-in-almajiri-education-system/|location=Lagos, Nigeria|title=Lawmaker Solicits Reforms in 'Almajiri' Education System|newspaper=[[Independent (Nigeria)|Independent]]}}</ref>.O woni jooni[nde?] hooreejo goomu suudu sarɗiiji dow jokkindiral hakkunde lesdi Naajeeriya/Beresiil. == Tuugnorgal == <references /> h30qfbd38p5pg9criwur7h4up7yop67 Yah Olusanya 0 42817 177395 2026-06-29T23:33:07Z Ibrahim abusufyan 12706 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1301063187|G. O. Olusanya]]" 177395 wikitext text/x-wiki '''Gabriel Olakunle Olusanya''' (1936–2012) ko ganndo Naajeeriya, gardiiɗo e dipolomaasi, ko o ammbasadeer Naajeeriya to Farayse gila 1991 haa 1996. E nder janngirde, golle makko ganndal keewɗe ko faati e daartol Naajeeriya hannde e jokkondiral mum e leyɗeele goɗɗe. == Ngendam == Olusanya janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde sukaaɓe Methodist, Lagos, o janngi daartol to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan (hannde ko duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan ). O jokki jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde British Columbia, caggal ɗuum o heɓi doktoraa makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Toronto . Caggal nde o timmini jaŋde makko, o ƴetti golle jannginde e nder diiwaan Fuɗnaange Naajeeriya to [[Janngirde Ahmadu Bello|duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello]], ɗo jannginoowo makko ɓooyɗo, Abdullahi Smith, woni e ƴellitde departemaa daartol [[Janngirde Ahmadu Bello|ABU]] . Kono noon, luural politik e leñol gadanal hare nder leydi Nijeer, addani mo yahde [[Jaangirɗe Laagos|duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos]] e hitaande 1966. Olusanya rewrude e bayyinaango golle mum e toɗɗagol mum e nder juɓɓule miijo laamu dañii yiyeede e renndo no jannginoowo e hakkille nii. O winndi dow politikaaji faggudu e siyaasaaku e geɗe hakkunde 1939 e 1945 ɗe o waɗi ngam ɓamtaare ngenndiyaŋkaagal nder deftere maako nde o wi’i '', konu duuniyaaru ɗiɗaɓo e siyaasaaku nder Naajeeriya 1939–1953'' . E hitaande 1982, o yaltini ''deftere makko wiyeteende « Dental janngooɓe Afrik hirnaange e politik dekoloniisaasiyoŋ », 1925–1958'', deftere nde o winndi e darnde Dental janngooɓe Afrik hirnaange e nder wellitaare janngooɓe Afrik e batte mum e umminde hakkillaaji politik e nder janngooɓe. Olusanya ko ganndo sosiyetee e gardo jaŋde to Duɗal ngenndiwal jaŋde politik e peeje . E hitaande 1984, o toɗɗaama hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e jokkondiral hakkunde leyɗeele leydi Najeriya, hono Institut Nigerian des Affaires Internationales . == Golle cuɓaaɗe == == Tuugnorgal == q99tzbkzf2nt1luqv17gvvbjyz8aqzw 177396 177395 2026-06-29T23:33:27Z Ibrahim abusufyan 12706 177396 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Gabriel Olakunle Olusanya''' (1936–2012) ko ganndo Naajeeriya, gardiiɗo e dipolomaasi, ko o ammbasadeer Naajeeriya to Farayse gila 1991 haa 1996. E nder janngirde, golle makko ganndal keewɗe ko faati e daartol Naajeeriya hannde e jokkondiral mum e leyɗeele goɗɗe. == Ngendam == Olusanya janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde sukaaɓe Methodist, Lagos, o janngi daartol to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan (hannde ko duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan ). O jokki jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde British Columbia, caggal ɗuum o heɓi doktoraa makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Toronto . Caggal nde o timmini jaŋde makko, o ƴetti golle jannginde e nder diiwaan Fuɗnaange Naajeeriya to [[Janngirde Ahmadu Bello|duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello]], ɗo jannginoowo makko ɓooyɗo, Abdullahi Smith, woni e ƴellitde departemaa daartol [[Janngirde Ahmadu Bello|ABU]] . Kono noon, luural politik e leñol gadanal hare nder leydi Nijeer, addani mo yahde [[Jaangirɗe Laagos|duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos]] e hitaande 1966. Olusanya rewrude e bayyinaango golle mum e toɗɗagol mum e nder juɓɓule miijo laamu dañii yiyeede e renndo no jannginoowo e hakkille nii. O winndi dow politikaaji faggudu e siyaasaaku e geɗe hakkunde 1939 e 1945 ɗe o waɗi ngam ɓamtaare ngenndiyaŋkaagal nder deftere maako nde o wi’i '', konu duuniyaaru ɗiɗaɓo e siyaasaaku nder Naajeeriya 1939–1953'' . E hitaande 1982, o yaltini ''deftere makko wiyeteende « Dental janngooɓe Afrik hirnaange e politik dekoloniisaasiyoŋ », 1925–1958'', deftere nde o winndi e darnde Dental janngooɓe Afrik hirnaange e nder wellitaare janngooɓe Afrik e batte mum e umminde hakkillaaji politik e nder janngooɓe. Olusanya ko ganndo sosiyetee e gardo jaŋde to Duɗal ngenndiwal jaŋde politik e peeje . E hitaande 1984, o toɗɗaama hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e jokkondiral hakkunde leyɗeele leydi Najeriya, hono Institut Nigerian des Affaires Internationales . == Golle cuɓaaɗe == == Tuugnorgal == a69u3a86p1ruzap7yksiajny4mwtz5d Mikayel Omolewa 0 42818 177399 2026-06-29T23:37:42Z Ibrahim abusufyan 12706 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1356540666|Michael Omolewa]]" 177399 wikitext text/x-wiki '''Michael Abiola Omolewa''' Listen c (jibinaa ko 1 abriil 1941) ko dipolomaat, ganndo, daartoowo jaŋde, e golloowo laamu leydi Najeriya . Tuggi lewru suwee 2003 haa lewru oktoobar 2005, o wonii hooreejo 32ɓo batu kuuɓtodinngu [[UNESCO|Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Jaŋde, Ganndal e Pinal]] (UNESCO). Nde o woni hooreejo leydi ndii, Omolewa ardii UNESCO ngam ƴettude bayyinaango hakkunde leyɗeele jowitiingo e doosɗe taariindi aadee e nanondiral ngam reende ndonaandi pinal ndi alaa ko woni e mum . Tuggi lewru Yarkomaa 2000 haa lewru Ut 2009, Omolewa woniino nulaaɗo duumotooɗo e nulaaɗo leydi Nijeer to UNESCO. To [[Jaangirɗe Laagos|duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos]], ñalnde alarba 6 feebariyee 2019, Omolewa waɗii yeewtere jamaanu 5ɓiire hitaande kala ngam ñalngu nguu Enoch Adeboye jibinaa ; tiitoonde mum ko: ''Jam: Ɗaɓɓaande Aduna.'' Omolewa ko jannginoowo mawɗo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan . Ko o gonnooɗo cukko hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e jaŋde to Vancouver, to leydi Kanadaa. Omolewa kadi ko tergal e fedde toppitiinde ko fayti e yah-ngartaa jannginooɓe, ƴettugol e yah-ngartaa to Londres. <ref name="Emeritus" /> E lewru suwee 2008, Omolewa rokkaama njeenaari hooreejo leydi ngam darnde mum teeŋtunde e jam e kisal winndere ndee, tawi ko hooreejo leydi Bulgari, hono Georgi Sedefchov Parvanov . Kadi e nder hitaande 2008, Omolewa naatnaa e duɗal jaaɓi haaɗtirde Oklahoma to duɗal jaaɓi haaɗtirde mawɓe e jaŋde jokkondirnde . Ko o tergal yiilirde ILI : Duɗal Jaŋde Winnderewal – nder Duɗal Jaŋde Toowngal, ngal UNESCO e Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Pennsylvania : Dental Dowlaaji Amerik cosi e hitaande 1994 ; plus Tergal, Yiilirde Ngenndiire: Koolaaɗo kuuɓal Almasiihu, Sagamu ; ko noon kadi cukko hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e guwerneeruuji : Koldaa Christ the Redeemer, leydi Angalteer ; ina heen wonde tergal e Yiilirde Ngenndiire to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Babcock . Omolewa ina jeyaa kadi e Yiilirde Ngenndiire Jaaynde Winndereere Jaŋde Toownde to New York e ASALH: Fedde ngam Janngude Nguurndam e Daartol Afriknaajo Ameriknaajo 's Journal Taariindi Afriknaajo Ameriknaajo ; ina heen Jaaynde wiɗtooji e jaŋde hakkunde leyɗeele e Jaaynde winndereere jaŋde nguurndam. == Nguurndam e jaŋde puɗɗagol == === Cukaagu e jaŋde === E nder duuɓi sappo, baaba Omolewa goongɗinɗo : Daniel Omilusi, hooreejo mawɗo diiwaan Ipoti-Ekiti to leydi Nijeer, rokki won e misiyoŋaaji ; ina heen David Babcock – misioneer Adventist gadano to Afrik worgo, yamiroore ngam jannginde suka biyeteeɗo Michael, jibinaaɗo e cukalel 11ɓol e nder galle mawɗo Omilusi ; e nehraa e darnde nde Afrik rokkata ɓiɗɗo mawɗo wuro walla gardiiɗo wuro. Ndee ɗoo yahdu ngam waɗde mo mentoring e misiyoŋaaji rokkii Omolewa fartaŋŋe yiyde ko fayti e makko e Alla rokki ɗum faandaare, yaakaare, muñal, yiɗde e neɗɗaagal. Omolewa jibinaa ko ñalnde talaata 1 abriil 1941 to Ipoti-Ekiti, to [[Diiwal Ekiti|diiwaan Ekiti]] : Niiseer, Omolewa janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan, [[Ibadan]] tuggi 1955 haa 1958. Caggal ɗuum, o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ekiti Parapo, to Ido-Ekiti tuggi 1959 haa 1960 ; caggal ɗuum o yahi to Duɗal Almasiihu Ado Ekiti tuggi 1962 haa 1963. === Jaŋde toownde === Duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan woni nokku ɗo Omolewa noddirta, tuggi 1964 haa 1973. Nde o woni toon ndee, o: Hitaande wootere, tuggi lewru suwee 1975 haa lewru suwee 1976, Omolewa woni ko e duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College to Londres . Caggal ɗuum, tuggi lewru suwee 1983 haa lewru suwee 1984, o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde jaŋde mawɓe to Vancouver, to Kolommbi, to Kanadaa – e lewru oktoobar 1983 haa noowammbar 1983, o jokkondiri e duɗal jaaɓi haaɗtirde Athabasca . Kadi, ngam ɓeydaade janngude, Duɗal Jaŋde UNESCO, Hamburg : Almaañ worgo jaɓɓii Omolewa tuggi oktoobar haa noowammbar 1988. Tuggi mee haa suwee 1991, o ƴettii kursus Ardorde Kerecee’en toownde to Duɗal Haggai, Singapuur. === Kaɓirɗe jaŋde === * BA (Teddungal) Duɗal ɗiɗaɓal: Diɗɗal toowngal e keɓtinirgal daartol Afrik : Duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan: lewru suwee 1967. * Doktoraa e keɓtinirgal ''daartol njuɓɓudi Orop'' : Duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan : 1973 ; ina heen jaŋdeeji jowitiiɗi e ɗuum to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Dakar, Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Londres, Duɗal Jaaɓihaaɗtirde British Columbia e Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Athabasca, Kanadaa. == Duuɓi duɗal jaaɓi haaɗtirde == Porofesoor Omolewa wonnoo ko gardiiɗo duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan ; Jaami'aare mawnde [[Naajeeriya]], diga 1985 haa 1987. O laati hooreejo Goomu Dekan'en Jaami'aare Jaami'aare Naajeeriya diga 1986 haa 1987. Caggal mum, diga 1987 haa 1990, o laati hooreejo Departemaa Jaami'aare mawbe Naajeeriya; e toɗɗaa kadi e manndaa ɗiɗaɓo tuggi 1994 haa 1997. E nder laamu makko, Departemaa Jaŋde Mawɓe heɓi njeenaari Fedde Winndereere Janngugol UNESCO e hitaande 1989. O ardii kadi goomu wiɗto makko to Faculté Jaŋde ngam wonde ɗiɗaɓo e Duɗal UNESCO International Licy ( Institute Literacy AUIE) ngam 1992. Tuggi lewru abriil 1991 haa lewru abriil 1993 Omolewa woni hooreejo, Duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan ; e hitaande 1979 haa 1999, o woniino tergal Senaa to duɗal jaaɓi haaɗtirde gootal . [[Category:Yimɓe wuurɓe]] 9s7bu63ya13r4yktab3vthmcj8sp9hs 177400 177399 2026-06-29T23:38:02Z Ibrahim abusufyan 12706 177400 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Michael Abiola Omolewa''' Listen c (jibinaa ko 1 abriil 1941) ko dipolomaat, ganndo, daartoowo jaŋde, e golloowo laamu leydi Najeriya . Tuggi lewru suwee 2003 haa lewru oktoobar 2005, o wonii hooreejo 32ɓo batu kuuɓtodinngu [[UNESCO|Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Jaŋde, Ganndal e Pinal]] (UNESCO). Nde o woni hooreejo leydi ndii, Omolewa ardii UNESCO ngam ƴettude bayyinaango hakkunde leyɗeele jowitiingo e doosɗe taariindi aadee e nanondiral ngam reende ndonaandi pinal ndi alaa ko woni e mum . Tuggi lewru Yarkomaa 2000 haa lewru Ut 2009, Omolewa woniino nulaaɗo duumotooɗo e nulaaɗo leydi Nijeer to UNESCO. To [[Jaangirɗe Laagos|duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos]], ñalnde alarba 6 feebariyee 2019, Omolewa waɗii yeewtere jamaanu 5ɓiire hitaande kala ngam ñalngu nguu Enoch Adeboye jibinaa ; tiitoonde mum ko: ''Jam: Ɗaɓɓaande Aduna.'' Omolewa ko jannginoowo mawɗo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan . Ko o gonnooɗo cukko hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e jaŋde to Vancouver, to leydi Kanadaa. Omolewa kadi ko tergal e fedde toppitiinde ko fayti e yah-ngartaa jannginooɓe, ƴettugol e yah-ngartaa to Londres. <ref name="Emeritus" /> E lewru suwee 2008, Omolewa rokkaama njeenaari hooreejo leydi ngam darnde mum teeŋtunde e jam e kisal winndere ndee, tawi ko hooreejo leydi Bulgari, hono Georgi Sedefchov Parvanov . Kadi e nder hitaande 2008, Omolewa naatnaa e duɗal jaaɓi haaɗtirde Oklahoma to duɗal jaaɓi haaɗtirde mawɓe e jaŋde jokkondirnde . Ko o tergal yiilirde ILI : Duɗal Jaŋde Winnderewal – nder Duɗal Jaŋde Toowngal, ngal UNESCO e Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Pennsylvania : Dental Dowlaaji Amerik cosi e hitaande 1994 ; plus Tergal, Yiilirde Ngenndiire: Koolaaɗo kuuɓal Almasiihu, Sagamu ; ko noon kadi cukko hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e guwerneeruuji : Koldaa Christ the Redeemer, leydi Angalteer ; ina heen wonde tergal e Yiilirde Ngenndiire to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Babcock . Omolewa ina jeyaa kadi e Yiilirde Ngenndiire Jaaynde Winndereere Jaŋde Toownde to New York e ASALH: Fedde ngam Janngude Nguurndam e Daartol Afriknaajo Ameriknaajo 's Journal Taariindi Afriknaajo Ameriknaajo ; ina heen Jaaynde wiɗtooji e jaŋde hakkunde leyɗeele e Jaaynde winndereere jaŋde nguurndam. == Nguurndam e jaŋde puɗɗagol == === Cukaagu e jaŋde === E nder duuɓi sappo, baaba Omolewa goongɗinɗo : Daniel Omilusi, hooreejo mawɗo diiwaan Ipoti-Ekiti to leydi Nijeer, rokki won e misiyoŋaaji ; ina heen David Babcock – misioneer Adventist gadano to Afrik worgo, yamiroore ngam jannginde suka biyeteeɗo Michael, jibinaaɗo e cukalel 11ɓol e nder galle mawɗo Omilusi ; e nehraa e darnde nde Afrik rokkata ɓiɗɗo mawɗo wuro walla gardiiɗo wuro. Ndee ɗoo yahdu ngam waɗde mo mentoring e misiyoŋaaji rokkii Omolewa fartaŋŋe yiyde ko fayti e makko e Alla rokki ɗum faandaare, yaakaare, muñal, yiɗde e neɗɗaagal. Omolewa jibinaa ko ñalnde talaata 1 abriil 1941 to Ipoti-Ekiti, to [[Diiwal Ekiti|diiwaan Ekiti]] : Niiseer, Omolewa janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan, [[Ibadan]] tuggi 1955 haa 1958. Caggal ɗuum, o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ekiti Parapo, to Ido-Ekiti tuggi 1959 haa 1960 ; caggal ɗuum o yahi to Duɗal Almasiihu Ado Ekiti tuggi 1962 haa 1963. === Jaŋde toownde === Duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan woni nokku ɗo Omolewa noddirta, tuggi 1964 haa 1973. Nde o woni toon ndee, o: Hitaande wootere, tuggi lewru suwee 1975 haa lewru suwee 1976, Omolewa woni ko e duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College to Londres . Caggal ɗuum, tuggi lewru suwee 1983 haa lewru suwee 1984, o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde jaŋde mawɓe to Vancouver, to Kolommbi, to Kanadaa – e lewru oktoobar 1983 haa noowammbar 1983, o jokkondiri e duɗal jaaɓi haaɗtirde Athabasca . Kadi, ngam ɓeydaade janngude, Duɗal Jaŋde UNESCO, Hamburg : Almaañ worgo jaɓɓii Omolewa tuggi oktoobar haa noowammbar 1988. Tuggi mee haa suwee 1991, o ƴettii kursus Ardorde Kerecee’en toownde to Duɗal Haggai, Singapuur. === Kaɓirɗe jaŋde === * BA (Teddungal) Duɗal ɗiɗaɓal: Diɗɗal toowngal e keɓtinirgal daartol Afrik : Duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan: lewru suwee 1967. * Doktoraa e keɓtinirgal ''daartol njuɓɓudi Orop'' : Duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan : 1973 ; ina heen jaŋdeeji jowitiiɗi e ɗuum to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Dakar, Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Londres, Duɗal Jaaɓihaaɗtirde British Columbia e Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Athabasca, Kanadaa. == Duuɓi duɗal jaaɓi haaɗtirde == Porofesoor Omolewa wonnoo ko gardiiɗo duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan ; Jaami'aare mawnde [[Naajeeriya]], diga 1985 haa 1987. O laati hooreejo Goomu Dekan'en Jaami'aare Jaami'aare Naajeeriya diga 1986 haa 1987. Caggal mum, diga 1987 haa 1990, o laati hooreejo Departemaa Jaami'aare mawbe Naajeeriya; e toɗɗaa kadi e manndaa ɗiɗaɓo tuggi 1994 haa 1997. E nder laamu makko, Departemaa Jaŋde Mawɓe heɓi njeenaari Fedde Winndereere Janngugol UNESCO e hitaande 1989. O ardii kadi goomu wiɗto makko to Faculté Jaŋde ngam wonde ɗiɗaɓo e Duɗal UNESCO International Licy ( Institute Literacy AUIE) ngam 1992. Tuggi lewru abriil 1991 haa lewru abriil 1993 Omolewa woni hooreejo, Duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan ; e hitaande 1979 haa 1999, o woniino tergal Senaa to duɗal jaaɓi haaɗtirde gootal . [[Category:Yimɓe wuurɓe]] ==firooji== lfdcsu4ldjysdsgzv03bcv5x7wskp9b Muhammadu Lawal Rafindadi 0 42819 177403 2026-06-29T23:40:41Z Ibrahim abusufyan 12706 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1347124659|Mohammed Lawal Rafindadi]]" 177403 wikitext text/x-wiki '''Mohammed Lawal Rafindadi''' (1934-2007) ko dipolomaat Najeriya, hooreejo kisal, ummoriiɗo e diiwaan [[Katsina]] . Ambassadeur Rafindadi laati diplomaat kuugal nder kuugal lesdi Naajeeriya nden boo o laati ardiiɗo hukuumaaji pamari nder hukuuma wiɗitol (RD) nder ministaajo lesdi Naajeeriya . O woniino Ambasadeer leydi Najeriya to Almaañ hirnaange hakkunde hitaande 1981 e 1983, caggal ɗuum o woniino gardiiɗo tataɓo e cakkitiiɗo to Fedde Kisal Leydi (NSO). == Ngendam == Rafindadi jibinaa ko ñalnde 12 feebariyee 1936, to wuro mum [[Katsina]] . O winnditii e duɗal leslesal Gafai e hitaande 1944 o timmini jaŋde makko leslesre e hitaande 1948. Ndeen o yahi to duɗal hakkundeewal diiwaan, Katsina (1948-1953) e hitaande 1954, o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde jaŋde binnditagol, [[Zariya|Zaria]] . E hitaande 1954, o naati e golle laamu gollotooɗe e laamu diiwaan Fuɗnaange Naajeeriya. E hitaande 1961, o artiri golle makko to Ministeer Fedde Ngenndiije Dentuɗe to o timmini golle makko e nder dipolomaat mawɗo leydi Najeriya to Almaañ hirnaange e hitaande 1983. Rafindadi laati hooreejo NSO wakkati laamu [[Muhammadu Buhari]] . Hakkunde 1984 e 1985, fedde ndee ina joginoo darnde tiiɗnde ngam nanngude Nijeernaaɓe heewɓe e jananɓe seeɗa e nder kasoo tawa ñaawaaka. Fedde nde ina jeyaa kadi e wiɗtooji baɗanooɗi e [[Umaru Dikko]] . <ref name="newswatch" /> E hitaande 1985, NSO ƴeewtindiima ciimtol ko faati e fenaande naatgol leydi ndii, tawi ina jeyaa heen Seneraal Aliyu Gusau . Ciimtol ngol ina tuuma Gusau mo naamnanoo yo woppu golle. Kono kuudetaa konu e lewru ut 1985, fooli laamu Buhari, kuudetaa en ɓe [[Ibrahim Badamasi Babangida|Ibraahiima Babangida]] ardii ndeen mbaɗti Rafindadi e nder kasoo gooto fotde lebbi 40. == Tuugnorgal == lbhd6xrorfrlvxmpyn4xm39t82jhcmn 177404 177403 2026-06-29T23:41:02Z Ibrahim abusufyan 12706 177404 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Mohammed Lawal Rafindadi''' (1934-2007) ko dipolomaat Najeriya, hooreejo kisal, ummoriiɗo e diiwaan [[Katsina]] . Ambassadeur Rafindadi laati diplomaat kuugal nder kuugal lesdi Naajeeriya nden boo o laati ardiiɗo hukuumaaji pamari nder hukuuma wiɗitol (RD) nder ministaajo lesdi Naajeeriya . O woniino Ambasadeer leydi Najeriya to Almaañ hirnaange hakkunde hitaande 1981 e 1983, caggal ɗuum o woniino gardiiɗo tataɓo e cakkitiiɗo to Fedde Kisal Leydi (NSO). == Ngendam == Rafindadi jibinaa ko ñalnde 12 feebariyee 1936, to wuro mum [[Katsina]] . O winnditii e duɗal leslesal Gafai e hitaande 1944 o timmini jaŋde makko leslesre e hitaande 1948. Ndeen o yahi to duɗal hakkundeewal diiwaan, Katsina (1948-1953) e hitaande 1954, o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde jaŋde binnditagol, [[Zariya|Zaria]] . E hitaande 1954, o naati e golle laamu gollotooɗe e laamu diiwaan Fuɗnaange Naajeeriya. E hitaande 1961, o artiri golle makko to Ministeer Fedde Ngenndiije Dentuɗe to o timmini golle makko e nder dipolomaat mawɗo leydi Najeriya to Almaañ hirnaange e hitaande 1983. Rafindadi laati hooreejo NSO wakkati laamu [[Muhammadu Buhari]] . Hakkunde 1984 e 1985, fedde ndee ina joginoo darnde tiiɗnde ngam nanngude Nijeernaaɓe heewɓe e jananɓe seeɗa e nder kasoo tawa ñaawaaka. Fedde nde ina jeyaa kadi e wiɗtooji baɗanooɗi e [[Umaru Dikko]] . <ref name="newswatch" /> E hitaande 1985, NSO ƴeewtindiima ciimtol ko faati e fenaande naatgol leydi ndii, tawi ina jeyaa heen Seneraal Aliyu Gusau . Ciimtol ngol ina tuuma Gusau mo naamnanoo yo woppu golle. Kono kuudetaa konu e lewru ut 1985, fooli laamu Buhari, kuudetaa en ɓe [[Ibrahim Badamasi Babangida|Ibraahiima Babangida]] ardii ndeen mbaɗti Rafindadi e nder kasoo gooto fotde lebbi 40. == Tuugnorgal == k98jv946ixj3cci14afu3y5vs3c2075 Aminu Sanusi 0 42820 177405 2026-06-29T23:42:48Z Ibrahim abusufyan 12706 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1350911428|Aminu Sanusi]]" 177405 wikitext text/x-wiki '''Muhammed Aminu Sanusi''' CON wonnoo ko dipolomasiyanke mo leydi Nijeer. Ko kanko woni ɓii [[Muhammadu Sanusi I]], amiir Kano 11ɓo, baaba mum [[Sanusi Lamido|Sanusi Lamido Sanusi]], amiir Kano 14ɓo. Pioneer diplomacy lesdi Naajeeriya, o huwi nder kuuɗe feere-feere nder ministaajo kuuɗe yaasi, hawtaade e kuuɗe ammbasadeer e Sekereteer Duuɓi. O joginoo tiitoonde aadaaji Ciroma mo Kano. Sanusi ko ɓiɗɗo Muhammadu sanusi e debbo mum uwar soro wayo gadano. O naati nder kuugal laamu kolonial, o ɗon nder ofiseeji sappo e ɗiɗo arandeeji ardiiɓe lesdi Naajeeriya, ɓe sosi sosde hukuuma lesdi Naajeeriya. O wonii ammbasadeer to [[Beljik|Belsik]], o woniino komisariyaajo mawɗo to [[Kanada|Kanadaa]] gila 1967 haa puɗal kitaale 1970. E hitaande 1972, o toɗɗaama ammbasadeer leydi Najeriya gadano to leydi Siin . Caggal ɗuum o wonii Sekereteer duumotooɗo e Ministeer Fedde Ngenndiije Dentuɗe tuggi 1975 haa 1979. Caggal nde baaba makko woppitaa laamu e hitaande 1963, Sanusi ina hiisee wonde ina waawi lomtaade laamu nguu. Kono o yiɗaaka e oon darnde, ina wiyee o ɓuri yiɗde ko jokkude golle makko e nder ministeer geɗe caggal leydi. Nde baaba makko ummii e laamu Emir e hitaande 1953, tiitoonde Ciroma Kano ndee woppitaa, caggal ɗuum Sanusi rokkaa tiitoonde ndee, <ref name=":1" /> ɗum addani mo waawde golloraade e nder Diiso Emiraaji Kano haa o maayi. == Tuugnorgal == rdess7pspt5b4c063tq9xdwnhucxx9o 177406 177405 2026-06-29T23:43:03Z Ibrahim abusufyan 12706 177406 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Muhammed Aminu Sanusi''' CON wonnoo ko dipolomasiyanke mo leydi Nijeer. Ko kanko woni ɓii [[Muhammadu Sanusi I]], amiir Kano 11ɓo, baaba mum [[Sanusi Lamido|Sanusi Lamido Sanusi]], amiir Kano 14ɓo. Pioneer diplomacy lesdi Naajeeriya, o huwi nder kuuɗe feere-feere nder ministaajo kuuɗe yaasi, hawtaade e kuuɗe ammbasadeer e Sekereteer Duuɓi. O joginoo tiitoonde aadaaji Ciroma mo Kano. Sanusi ko ɓiɗɗo Muhammadu sanusi e debbo mum uwar soro wayo gadano. O naati nder kuugal laamu kolonial, o ɗon nder ofiseeji sappo e ɗiɗo arandeeji ardiiɓe lesdi Naajeeriya, ɓe sosi sosde hukuuma lesdi Naajeeriya. O wonii ammbasadeer to [[Beljik|Belsik]], o woniino komisariyaajo mawɗo to [[Kanada|Kanadaa]] gila 1967 haa puɗal kitaale 1970. E hitaande 1972, o toɗɗaama ammbasadeer leydi Najeriya gadano to leydi Siin . Caggal ɗuum o wonii Sekereteer duumotooɗo e Ministeer Fedde Ngenndiije Dentuɗe tuggi 1975 haa 1979. Caggal nde baaba makko woppitaa laamu e hitaande 1963, Sanusi ina hiisee wonde ina waawi lomtaade laamu nguu. Kono o yiɗaaka e oon darnde, ina wiyee o ɓuri yiɗde ko jokkude golle makko e nder ministeer geɗe caggal leydi. Nde baaba makko ummii e laamu Emir e hitaande 1953, tiitoonde Ciroma Kano ndee woppitaa, caggal ɗuum Sanusi rokkaa tiitoonde ndee, <ref name=":1" /> ɗum addani mo waawde golloraade e nder Diiso Emiraaji Kano haa o maayi. == Tuugnorgal == dx9fnkpnt6ki0n4q7z44jtga7lv6lfg Manir Dan Iya 0 42821 177414 2026-06-30T07:19:46Z Hauwa ali umar 8656 Created page with "'''Manir Muhammad''' Dan Iya Sardaunan Kware woni siyaasaajo lesdi Naajeeriya, o laati cukko hooreejo lesdi Sokoto nder lanyol yimɓe (PDP) diga hitaande 2018 haa hitaande 2023. O ɗon nder lesdi Kware, lesdi Sokoto[1]2.  kadi ko Juulɗo e Diine. == Nguurndam e jaŋde puɗɗagol == Dan Iya, janngi to duɗal leslesal Magajin Gari Model, Sokoto, tuggi 1977 haa 1983, caggal ɗuum o yahi to duɗal hakkundeewal ganndal, to Farfaru, hakkunde 1983 e 1989.[1] Dan Iya, mo heɓ..." 177414 wikitext text/x-wiki '''Manir Muhammad''' Dan Iya Sardaunan Kware woni siyaasaajo lesdi Naajeeriya, o laati cukko hooreejo lesdi Sokoto nder lanyol yimɓe (PDP) diga hitaande 2018 haa hitaande 2023. O ɗon nder lesdi Kware, lesdi Sokoto[1]2.  kadi ko Juulɗo e Diine. == Nguurndam e jaŋde puɗɗagol == Dan Iya, janngi to duɗal leslesal Magajin Gari Model, Sokoto, tuggi 1977 haa 1983, caggal ɗuum o yahi to duɗal hakkundeewal ganndal, to Farfaru, hakkunde 1983 e 1989.[1] Dan Iya, mo heɓi BSc e jaŋde faggudu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Usmanu Danfodiyo, Sokoto, o heɓi kadi seedanteeje keewɗe ummoraade e duɗe toowɗe ceertuɗe e nder leydi ndii e caggal leydi ndii, tawi ina jeyaa heen Dipolomaaji toowɗi e hiisawal e kaalis to duɗal jaaɓi haaɗtirde njuɓɓudi laamu, Sokoto, Dipolomaaji karallaagal Abcounty Gusach to  Sokoto, Dipoloma e jaŋde ordinateer to duɗal jaaɓi haaɗtirde Usmanu Danfodiyo, Sokoto, Dipoloma e ɗemngal Arab to UDUS, seedantaagal njuɓɓudi laamu nokkuuji to duɗal jaaɓi haaɗtirde njuɓɓudi, Sokoto, e seedanteeje tokoose e mawɗe fof e ɗemngal Arab to UDUS.[1] == Kugal == E nder duuɓi sappo golle e nder sarwiis laamu leydi Nijeer, Dan Iya golliima e Komisiyoŋ sarwiis laamu nokkuyankeewo diiwaan Sokoto, o heɓi posto to laamu nokkuyankeewu Kware tuggi 1992 haa 2002. O joginoo kadi golle keewɗe e nder taƴre Konte laamu nokkuyankeewo hade makko woppude golle makko e hitaande2020. O naati politik ko e hitaande 2003, o woniino gardiiɗo gooto e Diiso laamu nokkuyankeewo Kware.  E hitaande 2004, o suɓaama hooreejo gollordu, diiso laamu nokkuure Kware, darnde nde o joginoo haa hitaande 2007. Caggal ɗuum o woni hooreejo e gardotooɗo Manmodiya Nigeria Limited, kadi o woniino jaagorgal keeringal to gonnooɗo hooreejo suudu sarɗiiji, hono Barrister Tafrori1Ami2  2015. O toɗɗaama yo o won jaagorgal sariya e nder fedde toppitiinde ko fayti e sariya (APC), diiwaan Sokoto. E hitaande 2015, guwerneer Aminu Waziri Tambuwal suɓii Dan Iya ngam laataago tergal nder kawtal hoore lesdi Sokoto e Komisinaajo kalfinaaɗo ministaajo laamu lesdi e ɓamtaare rento,[3] nden o ɗon laara ministaajo kuuɗe laamu lesdi, diga hitaande 2019. == Tuugnorgal == <references /> c5fanw4vt32dcqw79jd02ram79y8nhe 177415 177414 2026-06-30T07:23:52Z Hauwa ali umar 8656 177415 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Manir Muhammad''' Dan Iya Sardaunan Kware woni siyaasaajo lesdi Naajeeriya, o laati cukko hooreejo lesdi Sokoto nder lanyol yimɓe (PDP) diga hitaande 2018 haa hitaande 2023. O ɗon nder lesdi Kware, lesdi Sokoto<ref name=":0">{{Cite web|title=The Deputy Governor {{!}} The Official Website of Sokoto State Government|url=https://sokotostate.gov.ng/the-government/deputy-gov-office/|access-date=2020-08-24|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|title=Gov Tambuwal swears in Manir Dan'iya as Sokoto deputy {{!}} Sokoto, Governor, Public relations|url=https://www.pinterest.com/pin/362750944982661237/|access-date=2020-08-24|website=Pinterest|language=en}}</ref> kadi ko Juulɗo e Diine. == Nguurndam e jaŋde puɗɗagol == Dan Iya, janngi to duɗal leslesal Magajin Gari Model, Sokoto, tuggi 1977 haa 1983, caggal ɗuum o yahi to duɗal hakkundeewal ganndal, to Farfaru, hakkunde 1983 e 1989. Dan Iya, mo heɓi BSc e jaŋde faggudu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Usmanu Danfodiyo, Sokoto, o heɓi kadi seedanteeje keewɗe ummoraade e duɗe toowɗe ceertuɗe e nder leydi ndii e caggal leydi ndii, tawi ina jeyaa heen Dipolomaaji toowɗi e hiisawal e kaalis to duɗal jaaɓi haaɗtirde njuɓɓudi laamu, Sokoto, Dipolomaaji karallaagal Abcounty Gusach to  Sokoto, Dipoloma e jaŋde ordinateer to duɗal jaaɓi haaɗtirde Usmanu Danfodiyo, Sokoto, Dipoloma e ɗemngal Arab to UDUS, seedantaagal njuɓɓudi laamu nokkuuji to duɗal jaaɓi haaɗtirde njuɓɓudi, Sokoto, e seedanteeje tokoose e mawɗe fof e ɗemngal Arab to UDUS. == Kugal == E nder duuɓi sappo golle e nder sarwiis laamu leydi Nijeer, Dan Iya golliima e Komisiyoŋ sarwiis laamu nokkuyankeewo diiwaan Sokoto, o heɓi posto to laamu nokkuyankeewu Kware tuggi 1992 haa 2002. O joginoo kadi golle keewɗe e nder taƴre Konte laamu nokkuyankeewo hade makko woppude golle makko e hitaande2020. O naati politik ko e hitaande 2003, o woniino gardiiɗo gooto e Diiso laamu nokkuyankeewo Kware.  E hitaande 2004, o suɓaama hooreejo gollordu, diiso laamu nokkuure Kware, darnde nde o joginoo haa hitaande 2007. Caggal ɗuum o woni hooreejo e gardotooɗo Manmodiya Nigeria Limited, kadi o woniino jaagorgal keeringal to gonnooɗo hooreejo suudu sarɗiiji, hono Barrister Tafrori1Ami2  2015. O toɗɗaama yo o won jaagorgal sariya e nder fedde toppitiinde ko fayti e sariya (APC), diiwaan Sokoto. E hitaande 2015, guwerneer Aminu Waziri Tambuwal suɓii Dan Iya ngam laataago tergal nder kawtal hoore lesdi Sokoto e Komisinaajo kalfinaaɗo ministaajo laamu lesdi e ɓamtaare rento,[3] nden o ɗon laara ministaajo kuuɗe laamu lesdi, diga hitaande 2019. == Tuugnorgal == <references /> fty1fmgnuh8yhr0ggkjvm2q2ceh45uh Umaru Dahiru 0 42822 177416 2026-06-30T07:28:37Z Hauwa ali umar 8656 Created page with "'''Umaru Dahiru''' Tambuwal (jibinaa ko ñalnde 12 lewru juko hitaande 1952) suɓaama Senator e nder diiwaan Sokoto Sud, e nder diiwaan Sokoto, leydi Najeriya, e nder laylaytol lannda yimɓe leydi Nijeer (ANPP), o fuɗɗii laamu ñalnde 29 lewru nduu hitaande 2003. O suɓaama kadi e hitaande 2007, o woni tergal lannda Demokaraasi  Lannda (PDP). Dahiru heɓi B.Sc.  e sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello to Zaria, o wonti awokaa.  O wonti gardiiɗo sosiyetee..." 177416 wikitext text/x-wiki '''Umaru Dahiru''' Tambuwal (jibinaa ko ñalnde 12 lewru juko hitaande 1952) suɓaama Senator e nder diiwaan Sokoto Sud, e nder diiwaan Sokoto, leydi Najeriya, e nder laylaytol lannda yimɓe leydi Nijeer (ANPP), o fuɗɗii laamu ñalnde 29 lewru nduu hitaande 2003. O suɓaama kadi e hitaande 2007, o woni tergal lannda Demokaraasi  Lannda (PDP). Dahiru heɓi B.Sc.  e sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello to Zaria, o wonti awokaa.  O wonti gardiiɗo sosiyetee, e hitaande 1983 o toɗɗaa Komiseer to diiwaan Sokoto.  O suɓaama tergal e batu doosɗe leydi e hitaande 1993, o toɗɗaa e Goomu ƴettugol doosɗe leydi e hitaande 1999.[1] Caggal nde o arti e jooɗorde makko e nder Senaa e hitaande 2007, Dahiru toɗɗaa e goomuuji kuule & njulaagu, ñaawoore, jojjanɗe aadee e geɗe sariya, Komiseer ngenndiijo jeytaare woote, cellal e aeroport.[1]  E lewru feebariyee 2008, o wonti hooreejo fedde senateeruuji worgo.[3]  O lomtii seneraal John Shagaya mo o woppi golle.[4]  E nder ƴeewndo hakkundeejo senaateeruuji e lewru mee 2009, ThisDay teskiima wonde o walliino kuulal ngam waylude sariya Komisariyaa ngenndiijo jojjanɗe aadee, o wallitorii walla o wallitorii eɓɓaaɗe joy, o wallitii no feewi e nder jeewte e nder batu sarɗiiji.[5] E woote ngenndiije ñalnde 9 abriil 2011, Dahiru jokki jooɗorde mum e senaateer to Sokoto Sud.  O dañii 112 585 woote, o rewi heen ko Muhammad Sani Dogondaji mo Kongres ngam Waylo-waylo (CPC) heɓi 36 682 woote.[6] == Tuugnorgal == <references /> eahcofutfn1ui29pmqz1t77xszr4449 177417 177416 2026-06-30T07:32:18Z Hauwa ali umar 8656 177417 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Umaru Dahiru''' Tambuwal (jibinaa ko ñalnde 12 lewru juko hitaande 1952) suɓaama Senator e nder diiwaan Sokoto Sud, e nder diiwaan Sokoto, leydi Najeriya, e nder laylaytol lannda yimɓe leydi Nijeer (ANPP), o fuɗɗii laamu ñalnde 29 lewru nduu hitaande 2003. O suɓaama kadi e hitaande 2007, o woni tergal lannda Demokaraasi  Lannda (PDP).<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=111&page=1&state=34|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303170908/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=111&page=1&state=34|url-status=dead|archive-date=2016-03-03|publisher=National Assembly of Nigeria|title=Sen. Umaru Dahiru|access-date=2010-06-13}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.inecnigeria.org/uploaddocs/Copy%20of%20SENATE.pdf|publisher=Independent National Electoral Commission|title=Nominated Candidates for Election to the Senate 2007|access-date=13 June 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20071003022147/http://www.inecnigeria.org/uploaddocs/Copy%20of%20SENATE.pdf|archive-date=3 October 2007|url-status=dead|df=dmy-all}}</ref> Dahiru heɓi B.Sc.  e sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello to Zaria, o wonti awokaa.  O wonti gardiiɗo sosiyetee, e hitaande 1983 o toɗɗaa Komiseer to diiwaan Sokoto.  O suɓaama tergal e batu doosɗe leydi e hitaande 1993, o toɗɗaa e Goomu ƴettugol doosɗe leydi e hitaande 1999.[1] Caggal nde o arti e jooɗorde makko e nder Senaa e hitaande 2007, Dahiru toɗɗaa e goomuuji kuule & njulaagu, ñaawoore, jojjanɗe aadee e geɗe sariya, Komiseer ngenndiijo jeytaare woote, cellal e aeroport.[1]  E lewru feebariyee 2008, o wonti hooreejo fedde senateeruuji worgo.[3]  O lomtii seneraal John Shagaya mo o woppi golle.[4]  E nder ƴeewndo hakkundeejo senaateeruuji e lewru mee 2009, ThisDay teskiima wonde o walliino kuulal ngam waylude sariya Komisariyaa ngenndiijo jojjanɗe aadee, o wallitorii walla o wallitorii eɓɓaaɗe joy, o wallitii no feewi e nder jeewte e nder batu sarɗiiji.[5] E woote ngenndiije ñalnde 9 abriil 2011, Dahiru jokki jooɗorde mum e senaateer to Sokoto Sud.  O dañii 112 585 woote, o rewi heen ko Muhammad Sani Dogondaji mo Kongres ngam Waylo-waylo (CPC) heɓi 36 682 woote.[6] == Tuugnorgal == <references /> jmn0evzcl2vj17cd1h8fa67c5uym11d Timote Shelpidi 0 42823 177418 2026-06-30T07:36:46Z Ibrahim abusufyan 12706 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1350318792|Timothy Shelpidi]]" 177418 wikitext text/x-wiki '''Timothy Mai Shelpidi''' (4 suwee 1948 – 2 mars 2018) ko seneraal e dipolomaat leydi Nijeer, o woniino ammbasadeer leydi Nijeer to [[Roosiya|Fedde Riisi]] tuggi 2008 haa 2011. Seneraal mawɗo pentiiɗo, o woniino komandaajo ECOMOG e nder [[Labiriyaa|leydi911]] gardinooɗo konu jam ECOMOG to Gine Bisaawo e hitaande 1997. O jibinaa ko ñalnde 4 lewru Seeɗto hitaande 1948, O naati e konu leydi Najeriya e hitaande 1967, o fuɗɗii jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde (Académie Defense) leydi Najeriya, [[Kaduna]], o heɓi golle konu ñalnde 4 lewru marse hitaande 1970. Hakkunde hitaande 1990 e hitaande 1992, o woniino hooreejo konu leydi Najeriya. Caggal nde o woppi golle, o naati e politik ko juuti, o haɓanaama guwerneer diiwaan makko Gombe e hitaande 2003. O maayi ko ñalnde 2 marse 2018, to nokku safrirde fedde nde, Abuja, caggal rafi juutɗo, o wirnaa ñalnde 13 marse 2018, to wuro Shoverngo Local, to galle makko Jiiwal Gombe. == Sifaaaji e dekoraasiyoŋaaji == Shelpidi janngi janngirde sooja'en feere-feere haa lesdi Naajeeriya e lesdi feere. * 1971 : Kursuum taktikuuji kaɓirɗe fof * 1977 - 1978 : Kursuum konu e konu. * 1988 : Duɗal jaaɓi haaɗtirde ngenndiwal, to leydi Inndo * O haali ɗemngal Engele, [[Hausare|ɗemngal Hausa]] e ɗemngal Tangale . * Omo jogii debbo, omo jogii ɓiɓɓe. * Koolaaɗo kuuɓal Pass (psc) * Janndeeji defansiyoŋ MSC * Hoodere Sarwiis Doole (fss) * Hoodere gollal moƴƴal (mss), 1973 o woni Kumaniiɗo bataliyoŋ 124 konu koyɗe. E hitaande 1996 o wonii GENERAL MAJOR (mss, psc, ndc), hooreejo wiɗtooji e ƴellitaare E hitaande 1997, o wonii Kumanndaa fedde toppitiinde faggudu leyɗeele hirnaange Afrik to [[Gine-Bissaawo|Gine Bisaawo]] . Tuggi 18 suwee 2008 haa 14 oktoobar 2011 o ardii Ammbasadeer leydi Nijeer to Moscow . == Tuugnorgal == [[Category:Yimɓe Gombe]] 7bqq35ts4rp37req43azgpdonj9za9z 177419 177418 2026-06-30T07:37:02Z Ibrahim abusufyan 12706 177419 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Timothy Mai Shelpidi''' (4 suwee 1948 – 2 mars 2018) ko seneraal e dipolomaat leydi Nijeer, o woniino ammbasadeer leydi Nijeer to [[Roosiya|Fedde Riisi]] tuggi 2008 haa 2011. Seneraal mawɗo pentiiɗo, o woniino komandaajo ECOMOG e nder [[Labiriyaa|leydi911]] gardinooɗo konu jam ECOMOG to Gine Bisaawo e hitaande 1997. O jibinaa ko ñalnde 4 lewru Seeɗto hitaande 1948, O naati e konu leydi Najeriya e hitaande 1967, o fuɗɗii jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde (Académie Defense) leydi Najeriya, [[Kaduna]], o heɓi golle konu ñalnde 4 lewru marse hitaande 1970. Hakkunde hitaande 1990 e hitaande 1992, o woniino hooreejo konu leydi Najeriya. Caggal nde o woppi golle, o naati e politik ko juuti, o haɓanaama guwerneer diiwaan makko Gombe e hitaande 2003. O maayi ko ñalnde 2 marse 2018, to nokku safrirde fedde nde, Abuja, caggal rafi juutɗo, o wirnaa ñalnde 13 marse 2018, to wuro Shoverngo Local, to galle makko Jiiwal Gombe. == Sifaaaji e dekoraasiyoŋaaji == Shelpidi janngi janngirde sooja'en feere-feere haa lesdi Naajeeriya e lesdi feere. * 1971 : Kursuum taktikuuji kaɓirɗe fof * 1977 - 1978 : Kursuum konu e konu. * 1988 : Duɗal jaaɓi haaɗtirde ngenndiwal, to leydi Inndo * O haali ɗemngal Engele, [[Hausare|ɗemngal Hausa]] e ɗemngal Tangale . * Omo jogii debbo, omo jogii ɓiɓɓe. * Koolaaɗo kuuɓal Pass (psc) * Janndeeji defansiyoŋ MSC * Hoodere Sarwiis Doole (fss) * Hoodere gollal moƴƴal (mss), 1973 o woni Kumaniiɗo bataliyoŋ 124 konu koyɗe. E hitaande 1996 o wonii GENERAL MAJOR (mss, psc, ndc), hooreejo wiɗtooji e ƴellitaare E hitaande 1997, o wonii Kumanndaa fedde toppitiinde faggudu leyɗeele hirnaange Afrik to [[Gine-Bissaawo|Gine Bisaawo]] . Tuggi 18 suwee 2008 haa 14 oktoobar 2011 o ardii Ammbasadeer leydi Nijeer to Moscow . == Tuugnorgal == [[Category:Yimɓe Gombe]] eg8fw916z8eo5vjp97qtm4vgzk34bci Mohammed Saidu Bargaja 0 42824 177420 2026-06-30T07:37:22Z Hauwa ali umar 8656 Created page with "'''Mohammed Saidu Bargaja ko''' neɗɗo dawruɗo leydi Nijeer.  O woniino tergal lomtotooɗo diiwaan fedde Isa/Sabon Birni e nder suudu sarɗiiji.  O jibinaa ko e hitaande 1962, o jeyaa ko e diiwaan Sokoto.  O suɓaama e suudu sarɗiiji e wooteeji 2019 e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP).[1][2] == Tuugnorgal == <references />" 177420 wikitext text/x-wiki '''Mohammed Saidu Bargaja ko''' neɗɗo dawruɗo leydi Nijeer.  O woniino tergal lomtotooɗo diiwaan fedde Isa/Sabon Birni e nder suudu sarɗiiji.  O jibinaa ko e hitaande 1962, o jeyaa ko e diiwaan Sokoto.  O suɓaama e suudu sarɗiiji e wooteeji 2019 e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP).[1][2] == Tuugnorgal == <references /> rq3dxcggftbd0gnkk92gjx1co0q9n1r 177423 177420 2026-06-30T07:41:08Z Hauwa ali umar 8656 177423 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Mohammed Saidu Bargaja ko''' neɗɗo dawruɗo leydi Nijeer.  O woniino tergal lomtotooɗo diiwaan fedde Isa/Sabon Birni e nder suudu sarɗiiji.  O jibinaa ko e hitaande 1962, o jeyaa ko e diiwaan Sokoto.  O suɓaama e suudu sarɗiiji e wooteeji 2019 e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP).<ref>{{Cite web|title=Citizen Science Nigeria|url=https://citizensciencenigeria.org/public-offices/persons/mohammed-saidu-bargaja|access-date=2025-01-08|website=citizensciencenigeria.org|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|title=10th National Assembly Members - Voter - Validating the Office of the Electorate on Representation|url=https://orderpaper.ng/voter/10th-national-assembly-member?id=MOHAMMED-SAIDU-3796|access-date=2025-01-08|website=orderpaper.ng}}</ref> == Tuugnorgal == <references /> rx670nc7cacbsk6nnkiq1hxfp4cnldy Abdulaahi Shehu 0 42825 177421 2026-06-30T07:38:21Z Ibrahim abusufyan 12706 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1345463275|Abdullahi Shehu]]" 177421 wikitext text/x-wiki '''Abdullahi Yibaikwal Shehu''' (jibinaa ko 15 lewru Oktoobar 1963) ko ganndo mawɗo, dipolomaat leydi Najeriya, jooni ko o ammbasadeer leydi Najeriya to leydi Riisi e leydi Bielorussi. == Nguurndam e jaŋde puɗɗagol == Shehu jibinaa ko to leydi Najeriya ñalnde 15 lewru nduu hitaande 1963. O timmini jaŋde makko hakkundeere to duɗal hakkundeewal laamu Dengi to Dengi. Nde o timmini jaŋde makko leslesre, o jokki jaŋde makko toownde to [[Janngirde Ahmadu Bello|duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello]], o janngi ko faati e jaŋde hakkunde leyɗeele, o heɓi heen kadi seedantaagal makko toowngal to duɗal jaaɓi haaɗtirde Abuja e hitaande 1997, o heɓi kadi dipoloma makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Hong Kong e hitaande 2005 gila e Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde ngenndiwal udditiingal to leydi Nijeer e hitaande 2015. <ref name="RUS" /> Gaa gaa jaŋde toownde, Shehu winnditii kadi e heblooji keewɗi ko wayi no heblo fedde gollorde kaalis (FATF) to Hong Kong (2007), heblo njuɓɓudi porogaraamuuji e eɓɓaaɗe to Londres (2008), heblo seedantaagal karallaagal hakkunde leyɗeele ngam haɓaade fenaande to Londres (2011), e heblo seedantaagal karallaagal hakkunde leyɗeele ngam haɓaade fenaande to Londres (2011). (2011 haa 2012). == Kugal == Shehu fuɗɗi golle mum ko e naatde e fedde toppitiinde ko fayti e ndeenka e hitaande 1989, o woniino ofisee toppitiiɗo ko fayti e ndeenka haa hitaande 2003. Nde o woni e golle e nder fedde toppitiinde ko fayti e ndeenka, o joginoo golle keewɗe ko wayi no Sekereteer fedde toppitiinde ko fayti e bonanndeeji kaalis (1940/1940). Wasiyeejo keeriiɗo hooreejo leydi ndii ko faati e dorog e bonanndeeji kaalis (1995–2003), tergal Goomu Ad Hoc ONU ngam ƴellitde nanondiral ngam haɓaade bonanndeeji yuɓɓooji hakkunde leyɗeele (1998–2000), e tergal Goomu Ad Hoc Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam ƴellitde nanondiral ngam haɓaade fenaande (20–2030). Nde o woppi golle e nder Agency Intelligence Defense e hitaande 2003, Shehu naati e UNODC ngam wonde karallo ko faati e porogaraam ngam haɓaade fenaande/kaalis, golle ɗe o joginoo haa hitaande 2005. Caggal ɗuum, o golliima e golle konsulteer laamu e nder pelle winndereeje keewɗe gila e hitaande 2002 to Me205 golliima e golle ceertuɗe ko wayi no gardiiɗo EFCC (2006–2015), gardiiɗo mawɗo fedde gollorde hakkunde laamuuji ngam haɓaade njulaagu kaalis e nder Afrik hirnaange (2006–2014), gardiiɗo duɗal jaaɓi haaɗtirde Olusegun Obasanjo Spesor laamu moƴƴu e ƴellitaare to Duɗal jaaɓi haaɗtirde Adpen to leydi Nijeer (2015) Olusegun Obasanjo Jokkondiral hakkunde laamuuji e guwerneer [[Diiwal Filato|diiwaan Plateau]] (2016), e jaagorgal mawngal to bannge politik e wallitde UNODC (2019). === Taskaram === Shehu ko tergal e pelle keewɗe, ko wayi no Fedde Adunaare toppitiinde ko fayti e bonanndeeji kaalis (IAFCI), Fedde Hong Kong toppitiinde ko faati e bonanndeeji, Fedde Naajeeriya toppitiinde geɗe hakkunde leyɗeele, e Fedde Jam e Jam e Naatgol Leydi. == Nguurndam neɗɗo == Shehu ina jogii debbo, ina jogii ɓiɓɓe. Ko o banndi [[Simong Bako Lalong|Simon Lalong]], omo haalda ɗemɗe tati : [[Boghom language|Boghom]], Engele, e [[Faransinkoore|Farayse]] . <ref name="SHEHU" /> == Golle == * ''Bonanndeeji faggudu e kaalis e nder leydi Najeriya: Haalaaji politik e cuɓe'' (2006). * ''Peeje e karallaagal ñaawde bonanndeeji faggudu e kaalis'' (2012). <ref name="SHEHU" /> * ''Naajeeriya: Laawol njulaagu ngam wellitaare leñol'' (2015). <ref name="SHEHU" /> * ''Suɓol nder leydi Naajeeriya: Laawol juutngol haa demokaraasi'' (2019). <ref name="SHEHU" /> * ''BOKO HARAM E CAƊEELE KISAL GOƊƊE E NIGERIA: GEƊE E CUƁOL POLITIK'' (2024). == Tuugnorgal == [[Category:Yimɓe wuurɓe]] j183w6of0vc8ooy902rltq50hgte4ms 177422 177421 2026-06-30T07:39:18Z Ibrahim abusufyan 12706 177422 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Abdullahi Yibaikwal Shehu''' (jibinaa ko 15 lewru Oktoobar 1963) ko ganndo mawɗo, dipolomaat leydi Najeriya, jooni ko o ammbasadeer leydi Najeriya to leydi Riisi e leydi Bielorussi. == Nguurndam e jaŋde puɗɗagol == Shehu jibinaa ko to leydi Najeriya ñalnde 15 lewru nduu hitaande 1963. O timmini jaŋde makko hakkundeere to duɗal hakkundeewal laamu Dengi to Dengi. Nde o timmini jaŋde makko leslesre, o jokki jaŋde makko toownde to [[Janngirde Ahmadu Bello|duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello]], o janngi ko faati e jaŋde hakkunde leyɗeele, o heɓi heen kadi seedantaagal makko toowngal to duɗal jaaɓi haaɗtirde Abuja e hitaande 1997, o heɓi kadi dipoloma makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Hong Kong e hitaande 2005 gila e Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde ngenndiwal udditiingal to leydi Nijeer e hitaande 2015. <ref name="RUS" /> Gaa gaa jaŋde toownde, Shehu winnditii kadi e heblooji keewɗi ko wayi no heblo fedde gollorde kaalis (FATF) to Hong Kong (2007), heblo njuɓɓudi porogaraamuuji e eɓɓaaɗe to Londres (2008), heblo seedantaagal karallaagal hakkunde leyɗeele ngam haɓaade fenaande to Londres (2011), e heblo seedantaagal karallaagal hakkunde leyɗeele ngam haɓaade fenaande to Londres (2011). (2011 haa 2012). == Kugal == Shehu fuɗɗi golle mum ko e naatde e fedde toppitiinde ko fayti e ndeenka e hitaande 1989, o woniino ofisee toppitiiɗo ko fayti e ndeenka haa hitaande 2003. Nde o woni e golle e nder fedde toppitiinde ko fayti e ndeenka, o joginoo golle keewɗe ko wayi no Sekereteer fedde toppitiinde ko fayti e bonanndeeji kaalis (1940/1940). Wasiyeejo keeriiɗo hooreejo leydi ndii ko faati e dorog e bonanndeeji kaalis (1995–2003), tergal Goomu Ad Hoc ONU ngam ƴellitde nanondiral ngam haɓaade bonanndeeji yuɓɓooji hakkunde leyɗeele (1998–2000), e tergal Goomu Ad Hoc Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam ƴellitde nanondiral ngam haɓaade fenaande (20–2030). Nde o woppi golle e nder Agency Intelligence Defense e hitaande 2003, Shehu naati e UNODC ngam wonde karallo ko faati e porogaraam ngam haɓaade fenaande/kaalis, golle ɗe o joginoo haa hitaande 2005. Caggal ɗuum, o golliima e golle konsulteer laamu e nder pelle winndereeje keewɗe gila e hitaande 2002 to Me205 golliima e golle ceertuɗe ko wayi no gardiiɗo EFCC (2006–2015), gardiiɗo mawɗo fedde gollorde hakkunde laamuuji ngam haɓaade njulaagu kaalis e nder Afrik hirnaange (2006–2014), gardiiɗo duɗal jaaɓi haaɗtirde Olusegun Obasanjo Spesor laamu moƴƴu e ƴellitaare to Duɗal jaaɓi haaɗtirde Adpen to leydi Nijeer (2015) Olusegun Obasanjo Jokkondiral hakkunde laamuuji e guwerneer [[Diiwal Filato|diiwaan Plateau]] (2016), e jaagorgal mawngal to bannge politik e wallitde UNODC (2019). === Taskaram === Shehu ko tergal e pelle keewɗe, ko wayi no Fedde Adunaare toppitiinde ko fayti e bonanndeeji kaalis (IAFCI), Fedde Hong Kong toppitiinde ko faati e bonanndeeji, Fedde Naajeeriya toppitiinde geɗe hakkunde leyɗeele, e Fedde Jam e Jam e Naatgol Leydi. == Nguurndam neɗɗo == Shehu ina jogii debbo, ina jogii ɓiɓɓe. Ko o banndi [[Simong Bako Lalong|Simon Lalong]], omo haalda ɗemɗe tati : [[Boghom language|Boghom]], Engele, e [[Faransinkoore|Farayse]] . <ref name="SHEHU" /> == Golle == * ''Bonanndeeji faggudu e kaalis e nder leydi Najeriya: Haalaaji politik e cuɓe'' (2006). * ''Peeje e karallaagal ñaawde bonanndeeji faggudu e kaalis'' (2012). <ref name="SHEHU" /> * ''Naajeeriya: Laawol njulaagu ngam wellitaare leñol'' (2015). <ref name="SHEHU" /> * ''Suɓol nder leydi Naajeeriya: Laawol juutngol haa demokaraasi'' (2019). <ref name="SHEHU" /> * ''BOKO HARAM E CAƊEELE KISAL GOƊƊE E NIGERIA: GEƊE E CUƁOL POLITIK'' (2024). == Tuugnorgal == [[Category:Yimɓe wuurɓe]] s1q6vjq6bexjpv9ypwy3xf8su6ntjfz Abdallaah waafi 0 42826 177430 2026-06-30T07:47:50Z Ibrahim abusufyan 12706 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1348467397|Abdallah Wafy]]" 177430 wikitext text/x-wiki '''Abdallah Wafy''' (1955 – 16 Duujal 2020) ko golloowo laamu, dipolomaat [[Niiser|Niiseer]] . O woniino cukko hooreejo keeriiɗo [[Ngenndiije Dentuɗe|Fedde Ngenndiije Dentuɗe]] to Republiik Demokaratik Konngo e nder Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam darnude deeƴre e nder leydi Konngo (MONUSCO) tuggi 2013 haa 2015. O woniino gardiiɗo departemaa Dowlaaji Dentuɗi. O toɗɗaa e ndeeɗoo darnde ko Ban Ki-moon , hooreejo Fedde Ngenndiije Dentuɗe ñalnde 26 suwee 2013. O lomtii Leila Zerrougui ummoriiɗo Alseri, lomtii mo e hitaande 2015 ko David Gressly . E sahaa nde o sankii ndee, o wonnoo ko Ambasadeer to Amerik . == Nguurndam == Wafy heɓi dipolom mum master to duɗal jaaɓi haaɗtirde Benin, to leydi Togo, o heɓi kadi seedantaagal makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde polis toowngal to Farayse. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (June 2023)">citation needed</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> O joginoo golle toowɗe keewɗe e nder laamu Niiseer, ina jeyaa heen wonde jaagorgal mawngal kisal to jaagorde nder leydi, kisal renndo e decentralisation ; Inspekteer mawɗo polis ; Jaagorgal keeringal to bannge kisal to hooreejo leydi ; e Ambasadeer mawɗo e baawɗo wonde fof to Libi e nulaaɗo duumotooɗo e nder renndo leyɗeele Sahel-Saharaa to Tiripoli. Ko adii nde o toɗɗaa, Wafy wonnoo ko cukko hooreejo keeriiɗo to bannge doosɗe leydi e nder Fedde Ngenndiije Dentuɗe toppitiinde ko fayti e deeƴre e nder leydi Konngo (MONUSCO) ad interim gila e lewru suwee 2012. O woniino kadi komisariyaajo polis e nder fedde nde. O wonnoo ko e Operation Fedde Ngenndiije Dentuɗe to Kodduwaar (ONUCI) tuggi 2006 haa 2007, o woniino cukko hooreejo fedde polis e nder fedde Fedde Ngenndiije Dentuɗe to leydi Konngo (MONUC) e hitaande 2009. O resii, omo jogii ɓiɓɓe njoyo. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (June 2023)">ciimtol ina haani</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> == Tuugnorgal == qk6s7ol4u28k7wibugf9io375dwb9o6 177431 177430 2026-06-30T07:48:44Z Ibrahim abusufyan 12706 177431 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Abdallah Wafy''' (1955 – 16 Duujal 2020) ko golloowo laamu, dipolomaat [[Niiser|Niiseer]] . O woniino cukko hooreejo keeriiɗo [[Ngenndiije Dentuɗe|Fedde Ngenndiije Dentuɗe]] to Republiik Demokaratik Konngo e nder Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam darnude deeƴre e nder leydi Konngo (MONUSCO) tuggi 2013 haa 2015. O woniino gardiiɗo departemaa Dowlaaji Dentuɗi. O toɗɗaa e ndeeɗoo darnde ko Ban Ki-moon , hooreejo Fedde Ngenndiije Dentuɗe ñalnde 26 suwee 2013. O lomtii Leila Zerrougui ummoriiɗo Alseri, lomtii mo e hitaande 2015 ko David Gressly . E sahaa nde o sankii ndee, o wonnoo ko Ambasadeer to Amerik . == Nguurndam == Wafy heɓi dipolom mum master to duɗal jaaɓi haaɗtirde Benin, to leydi Togo, o heɓi kadi seedantaagal makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde polis toowngal to Farayse. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (June 2023)">citation needed</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> O joginoo golle toowɗe keewɗe e nder laamu Niiseer, ina jeyaa heen wonde jaagorgal mawngal kisal to jaagorde nder leydi, kisal renndo e decentralisation ; Inspekteer mawɗo polis ; Jaagorgal keeringal to bannge kisal to hooreejo leydi ; e Ambasadeer mawɗo e baawɗo wonde fof to Libi e nulaaɗo duumotooɗo e nder renndo leyɗeele Sahel-Saharaa to Tiripoli. Ko adii nde o toɗɗaa, Wafy wonnoo ko cukko hooreejo keeriiɗo to bannge doosɗe leydi e nder Fedde Ngenndiije Dentuɗe toppitiinde ko fayti e deeƴre e nder leydi Konngo (MONUSCO) ad interim gila e lewru suwee 2012. O woniino kadi komisariyaajo polis e nder fedde nde. O wonnoo ko e Operation Fedde Ngenndiije Dentuɗe to Kodduwaar (ONUCI) tuggi 2006 haa 2007, o woniino cukko hooreejo fedde polis e nder fedde Fedde Ngenndiije Dentuɗe to leydi Konngo (MONUC) e hitaande 2009. O resii, omo jogii ɓiɓɓe njoyo. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (June 2023)">ciimtol ina haani</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> == Tuugnorgal == f0dfi60m9bgnecl2oron0c3btjh4im5 Ajuji waziri 0 42827 177432 2026-06-30T07:49:40Z Ibrahim abusufyan 12706 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1344920186|Ajuji Waziri]]" 177432 wikitext text/x-wiki '''Ajuji Waziri''' (maayi ko ñalnde 17 abriil 2017) ko dawruyanke, dipolomaat Nijeer . O woniino senateer e nder Asamblee ngenndiijo jeegom, caggal ɗuum o woniino ammbasadeer leydi Najeriya to [[Turkiya|leydi Turkiya]] . == Kugal == Waziri suɓaama senaateer lomtotooɗo diiwaan senaateer [[Diiwal Bauchi|Bauchi]] Fuɗnaange-rewo e hitaande 1983. O woniino kadi ammbasadeer leydi Najeriya to [[Turkiya|leydi Turki]] gila 2004 haa 2007. == Nguurndam neɗɗo == Waziri resndi ɗum ko Farida Waziri . == Tuugnorgal == ps6u7ukwhnc52ciudsdfflhzgppim27 177433 177432 2026-06-30T07:49:59Z Ibrahim abusufyan 12706 177433 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Ajuji Waziri''' (maayi ko ñalnde 17 abriil 2017) ko dawruyanke, dipolomaat Nijeer . O woniino senateer e nder Asamblee ngenndiijo jeegom, caggal ɗuum o woniino ammbasadeer leydi Najeriya to [[Turkiya|leydi Turkiya]] . == Kugal == Waziri suɓaama senaateer lomtotooɗo diiwaan senaateer [[Diiwal Bauchi|Bauchi]] Fuɗnaange-rewo e hitaande 1983. O woniino kadi ammbasadeer leydi Najeriya to [[Turkiya|leydi Turki]] gila 2004 haa 2007. == Nguurndam neɗɗo == Waziri resndi ɗum ko Farida Waziri . == Tuugnorgal == 7mqkv9vn10urc2wn5om9hssh4o6qcqe Akinpelu obisesan 0 42828 177434 2026-06-30T07:50:20Z Sardeeq 14292 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1349417510|Akinpelu Obisesan]]" 177434 wikitext text/x-wiki '''Akinpelu Obisesan''' listen i (1889–1963) ko winndiyanke, jom njulaagu e politik. O jeyaa ko e dental jaŋnguɓe e fuɗɗoode teeminannde noogasɓere, joginooɓe binndanɗe keertiiɗe e golle mum en, kadi ko kamɓe ngoni haalooɓe e kewuuji laaɓtuɗi. Heewɓe e maɓɓe caggal ɗuum njaltinii jeewte mum en e nder jaayndeeji, nde tawnoo ɗum ina yi’ee sahaa e sahaa fof no feewi e nder ngonka hakkilantaagal e nder nokkuuji hirnaange leydi Najeriya. Binndanɗe Akinpelu gila 1920 haa 1960 laatake ƴoogirde mawnde ngam kuuɗe elite nder wakkati koloñaal, ɗe annduɓe seɗɗa huutiniri ɗum dow toɓɓe cifaaɗe ko adii, feere-feere diga taariiha pinal, siyaasaaku e renndo [[Ibadan]] e hirnaange Naajeeriya. Ina jeyaa e defte makko daartol [[Salami Agbaje]], gooto e ɓiɓɓe leydi Ibadan ɓurɓe alɗude e jamaanu makko, e geɗe renndo-politik e oon sahaa. Agbaje woni neɗɗo gadano jogaade galle 2-ɓaawoore mahaaɗo e semmbe, kadi ko kanko woni gadano jogaade oto to Ibadan. E darorɗe hitaande 1949, Agbaje ñaawaama sabu mum wonde jom jawdi en, tawi ko ardiiɓe renndo ngo, ɓe luulndii ɗum ko mooftude jawdi. Akinpelu e eliteeji goɗɗi kadi mbaɗii jeewte e winndude ko fayti e kewuuji mawɗi e yonta oo, toɓɓe jowitiiɗe e eliteeji Lagos e reentaade nafooje leydi galle makko ko geɗe mawɗe binndaaɗe e yeewteede. == Nguurndam gadano == Obisesan jibinaa ko to Ibadan e nder galle jom suudu : Aperin Obisesan e debbo [[Korɗo|maccuɗo]] . Baaba makko ina jeyaa e artuɓe daranaade Ibadan e njiimaandi Ijebu e darorɗe teeminannde sappo e jeenay. O yoɓaama tiitoonde laamu ngam darnde makko e reende Ibadan. O dañi kadi ladde mawnde e nder yonta oo. Obisesan janngii e duɗe keewɗe ɗe fedde misiyoŋaaji Eklesiya toppitii . Jannginooɓe duɗe misiyoŋaaji ɗii njannginaama, ina keewi winndude golle mum en e nder jaayndeeji. Gooto nder misiyoŋaaji ɗin woni Daniel Olubi, ɓiɗɗo Kerecee'en arandeejo, o laati jannginoowo Obisesan nder hitaande 1896, hitaande arandeere nde o janngi. Olubi ko jannginoowo Obisesan, ardii mo e jaŋde makko. Impulse Obisesan ngam jogaade jaaynde ina waawiino tabitinde nde o naati e duɗe misiyoŋaaji. Caggal nde o timmini jaŋde makko, o fuɗɗii golle e biro hoɗɓe e leydi Angalteer to Ibadan, kono caggal ɗuum o ummii o fayi [[Lagos]] ngam gollodaade e njuɓɓudi laana njoorndi. E hitaande 1913, o arti Ibadan, hitaande caggal ɗuum, o toɗɗaa gardiiɗo e binndoowo jeyi leydi galle makko. Baaba makko huutoriima ladde mum mawnde ngam remde, o wayli nde e ngesa baawka remde Kakaa . Kono jeyi leydi ndii ina luulndii, sibu ɓiɗɓe leydi woɗɓe ina ɗaɓɓi leydi ndii. E hitaande 1914, o soodi e deftere adannde, e miijo makko, ina gasa tawa o huutoriima deftere makko ngam winndude geɗe e nder golle ndema galle oo walla ngam winndude. <ref name="autogenerated1" /> == Kugal == Ko adii e caggal nde o wonti binndoowo nafooje ndema galle makko, Obisesan Akinpelu wonnoo ko binndoowo njulaagu e soodoowo geɗe . Nde o woni to Ibadan, o ɓeydi heen ngalu makko ko e golloraade fedde [[Paterson Zochonis]] . O wonti caggal ɗuum soodoowo geɗe Cocoa. Duuɓi 30, o wonii hooreejo fedde yeeyooɓe geɗe nguura e nder leydi Ibadan. Ko o gardiiɗo renndo peewnugol koperatiif, ko o daande teeŋtunde e peeje bonɗe ɗe njulaagu hakkundeejo e yeeyooɓe Kakao kuutortoo. O woni kadi hooreejo piilaaɗo Banke Koperatiif Ibadan. Banke sosaa ngam huutoraade haajuuji renndooji koperatiif e nder diiwaan hee. == Reende binndi == Obisesan janngi ko e nokku ɗo karallaagal binndol yi’etee ko maande laaɓtunde hakkille e ko ɓuri heewde e misiyoŋaaji tawaaɗi e Lagos e Abeokuta, [1] hoɗɓe e gure ɗiɗi ɗee e duuɓi jaŋde ina njoginoo fuɗɗoode yaawnde e binndol e ƴellitde karallaagal binndol. O sikki kadi janngude ina waawi wonde tikket ngam heɓde jawdi kadi so jaŋde alaa, Ibadan ina waawi heddaade caggal. O yiɗiino binndol ko laawol jannginde hoore makko e jogaade binndi ko laawol peewal ngam humpitaade ko fayti e ƴellitaare e nder golle makko. E nder defte makko, ina yiyee heen nate kollitooje ko o nanndi e worɓe darnde e wonde makko e ɓuuɓde e jawdi gila e cukaagu makko. E nder cukaagu makko, o hoyɗiino jogaade ko fayti e jaŋde, kono, goonga e ngonka makko kaalis, ko huunde nde o ƴattotoo, o winndata gila e cukaagu makko. E nder duuɓi makko gadani nde o wonnoo e caɗeele ngalu, Akinpelu winndi e deftere makko, == Tuugnorgal == s2d923q0tqm8ebne1whe8uxpaxke5lm 177435 177434 2026-06-30T07:50:38Z Sardeeq 14292 177435 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Akinpelu Obisesan''' listen i (1889–1963) ko winndiyanke, jom njulaagu e politik. O jeyaa ko e dental jaŋnguɓe e fuɗɗoode teeminannde noogasɓere, joginooɓe binndanɗe keertiiɗe e golle mum en, kadi ko kamɓe ngoni haalooɓe e kewuuji laaɓtuɗi. Heewɓe e maɓɓe caggal ɗuum njaltinii jeewte mum en e nder jaayndeeji, nde tawnoo ɗum ina yi’ee sahaa e sahaa fof no feewi e nder ngonka hakkilantaagal e nder nokkuuji hirnaange leydi Najeriya. Binndanɗe Akinpelu gila 1920 haa 1960 laatake ƴoogirde mawnde ngam kuuɗe elite nder wakkati koloñaal, ɗe annduɓe seɗɗa huutiniri ɗum dow toɓɓe cifaaɗe ko adii, feere-feere diga taariiha pinal, siyaasaaku e renndo [[Ibadan]] e hirnaange Naajeeriya. Ina jeyaa e defte makko daartol [[Salami Agbaje]], gooto e ɓiɓɓe leydi Ibadan ɓurɓe alɗude e jamaanu makko, e geɗe renndo-politik e oon sahaa. Agbaje woni neɗɗo gadano jogaade galle 2-ɓaawoore mahaaɗo e semmbe, kadi ko kanko woni gadano jogaade oto to Ibadan. E darorɗe hitaande 1949, Agbaje ñaawaama sabu mum wonde jom jawdi en, tawi ko ardiiɓe renndo ngo, ɓe luulndii ɗum ko mooftude jawdi. Akinpelu e eliteeji goɗɗi kadi mbaɗii jeewte e winndude ko fayti e kewuuji mawɗi e yonta oo, toɓɓe jowitiiɗe e eliteeji Lagos e reentaade nafooje leydi galle makko ko geɗe mawɗe binndaaɗe e yeewteede. == Nguurndam gadano == Obisesan jibinaa ko to Ibadan e nder galle jom suudu : Aperin Obisesan e debbo [[Korɗo|maccuɗo]] . Baaba makko ina jeyaa e artuɓe daranaade Ibadan e njiimaandi Ijebu e darorɗe teeminannde sappo e jeenay. O yoɓaama tiitoonde laamu ngam darnde makko e reende Ibadan. O dañi kadi ladde mawnde e nder yonta oo. Obisesan janngii e duɗe keewɗe ɗe fedde misiyoŋaaji Eklesiya toppitii . Jannginooɓe duɗe misiyoŋaaji ɗii njannginaama, ina keewi winndude golle mum en e nder jaayndeeji. Gooto nder misiyoŋaaji ɗin woni Daniel Olubi, ɓiɗɗo Kerecee'en arandeejo, o laati jannginoowo Obisesan nder hitaande 1896, hitaande arandeere nde o janngi. Olubi ko jannginoowo Obisesan, ardii mo e jaŋde makko. Impulse Obisesan ngam jogaade jaaynde ina waawiino tabitinde nde o naati e duɗe misiyoŋaaji. Caggal nde o timmini jaŋde makko, o fuɗɗii golle e biro hoɗɓe e leydi Angalteer to Ibadan, kono caggal ɗuum o ummii o fayi [[Lagos]] ngam gollodaade e njuɓɓudi laana njoorndi. E hitaande 1913, o arti Ibadan, hitaande caggal ɗuum, o toɗɗaa gardiiɗo e binndoowo jeyi leydi galle makko. Baaba makko huutoriima ladde mum mawnde ngam remde, o wayli nde e ngesa baawka remde Kakaa . Kono jeyi leydi ndii ina luulndii, sibu ɓiɗɓe leydi woɗɓe ina ɗaɓɓi leydi ndii. E hitaande 1914, o soodi e deftere adannde, e miijo makko, ina gasa tawa o huutoriima deftere makko ngam winndude geɗe e nder golle ndema galle oo walla ngam winndude. <ref name="autogenerated1" /> == Kugal == Ko adii e caggal nde o wonti binndoowo nafooje ndema galle makko, Obisesan Akinpelu wonnoo ko binndoowo njulaagu e soodoowo geɗe . Nde o woni to Ibadan, o ɓeydi heen ngalu makko ko e golloraade fedde [[Paterson Zochonis]] . O wonti caggal ɗuum soodoowo geɗe Cocoa. Duuɓi 30, o wonii hooreejo fedde yeeyooɓe geɗe nguura e nder leydi Ibadan. Ko o gardiiɗo renndo peewnugol koperatiif, ko o daande teeŋtunde e peeje bonɗe ɗe njulaagu hakkundeejo e yeeyooɓe Kakao kuutortoo. O woni kadi hooreejo piilaaɗo Banke Koperatiif Ibadan. Banke sosaa ngam huutoraade haajuuji renndooji koperatiif e nder diiwaan hee. == Reende binndi == Obisesan janngi ko e nokku ɗo karallaagal binndol yi’etee ko maande laaɓtunde hakkille e ko ɓuri heewde e misiyoŋaaji tawaaɗi e Lagos e Abeokuta, [1] hoɗɓe e gure ɗiɗi ɗee e duuɓi jaŋde ina njoginoo fuɗɗoode yaawnde e binndol e ƴellitde karallaagal binndol. O sikki kadi janngude ina waawi wonde tikket ngam heɓde jawdi kadi so jaŋde alaa, Ibadan ina waawi heddaade caggal. O yiɗiino binndol ko laawol jannginde hoore makko e jogaade binndi ko laawol peewal ngam humpitaade ko fayti e ƴellitaare e nder golle makko. E nder defte makko, ina yiyee heen nate kollitooje ko o nanndi e worɓe darnde e wonde makko e ɓuuɓde e jawdi gila e cukaagu makko. E nder cukaagu makko, o hoyɗiino jogaade ko fayti e jaŋde, kono, goonga e ngonka makko kaalis, ko huunde nde o ƴattotoo, o winndata gila e cukaagu makko. E nder duuɓi makko gadani nde o wonnoo e caɗeele ngalu, Akinpelu winndi e deftere makko, == Tuugnorgal == jhl0cidv26r1qgfl91gsg07evge5oh5 177439 177435 2026-06-30T07:53:21Z Ibrahim abusufyan 12706 Created by translating the page "[[:ha:Special:Redirect/revision/561722|Akinpelu Obisesan]]" 177439 wikitext text/x-wiki '''Akinpelu Obisesan''' (1889-1963) ko jaayndiyanke, jom njulaagu e dawrugol leydi Nijeer . O jeyaa ko e annduɓe mawɓe e fuɗɗoode teeminannde noogasɓere, joginooɗo binndanɗe e golle mum en keertiiɗe, kaaloowo e geɗe jooni. Heewɓe e maɓɓe caggal ɗuum njaltinii konnguɗi mum en e nder jaayndeeji, ko ɗum huunde nde sahaa e sahaa fof ina yi’ee e ƴellitaare jaŋde e nder hirnaange leydi Najeriya. Binndanɗe Akinpelu gila 1920 haa 1960 laatii lowre mawnde ngam humpitaade golle yimɓe mawɓe e nder yontaaji koloñaal, kadi ko annduɓe heewɓe kuutortoo ɗum en e toɓɓe cifaaɗe ko adii, ceertuɗe e daartol pinal, politik e renndo [[Ibadan]] e hirnaange leydi Nijeer. Defte maako ɗon mari habaruuji dow [[Salami Agbaje]], gooto nder alɗuɓe Ibadan wakkati maako, e haalaaji rento e siyaasaaku wakkati man. Agbaje woni neɗɗo gadano jogaade galle beton mo cuuɗi ɗiɗi, kadi ko neɗɗo gadano jogaade oto to Ibadan. E darorɗe hitaande 1949, Agbaje tuumaama ko jom doole en, tawi ko ardiiɓe renndo ngo naamndii jawdi makko mooftundi ndii. Akinpelu e yimɓe woɗɓe mawɓe kadi ina njeewta, ina mbinnda e kewuuji mawɗi e oon sahaa, geɗe baɗɗe faayiida to bannge elite Lagos e reende nafooje galle makko ko toɓɓe mawɗe yeewtere e jeewte. == Nguurndam gadano == Obisesan jibinaa ko to Ibadan e nder galle dogooɓe kulle : Aperin Obisesan e [[Korɗo|golloowo debbo]] . Baaba makko ina jeyaa e daraniiɓe Ibadan e fuɗɗoode hareeji Ijebu e darorɗe teeminannde sappo e jeenay. O rokkaama njeenaari laamɗo ngam darnde makko e reende Ibadan. O dañi kadi ladde mawnde e oon sahaa. Obisesan janngi nder duɗe feere-feere ɗe Fedde Misiyoŋ Eklesiya ardii. Misiyoŋaaji ɗii njanngii, ina keewi winndude golle mum en e nder jaayɗe. Gooto nder misiyoŋaaji ɗin woni Daniel Olubi, ɓiɗɗo Kerecee'en arandeejo, o laati jannginoowo Obisesan nder hitaande 1896, hitaande arandeere nde o janngi. Olubi ko jannginoowo Obisesan e jannginoowo e nder jaŋde mum. Ina gasa tawa mbaawka Obisesan jogaade jaayndeeji ƴellitii nde o naati duɗe misiyoŋaaji. Caggal nde o timmini jaŋde makko, o fuɗɗii golle to biro Bature to Ibadan, kono caggal ɗuum o arti [[Lagos]] ngam golloraade to Railways. E hitaande 1913, o arti Ibadan, hitaande caggal ɗuum o toɗɗaa gardiiɗo leydi ngam galle makko. Baaba makko huutoriima ladde mum ngam remde, o wayli ɗum e ndema [[Koko|kakawo]] . Kono luural waɗii e jeyi leydi ndii, sibu won e jeyaaɓe e leydi ndii mbiyata ko jeyi leydi ndii. E hitaande 1914, o soodi deftere makko adannde, ina sikkaa o huutoriima nde ngam winndude geɗe e nder ngesa galle walla ngam winndude. <ref name="autogenerated1" /> == Kugal == Ko adii e caggal nde o wonti binndoowo e ngesa galle makko, Obisesan Akinpelu ko binndoowo, njulaagu e soodoowo. Nde o woni to Ibadan, o ɓeydi heen ngalu makko ko e gollodaade e fedde Paterson Zochonis. O wonti caggal ɗuum soodoowo kakawo. Duuɓi 30, ko o hooreejo fedde yeeyooɓe geɗe nguura Ibadan. Ko o hooreejo fedde peewnugol renndo ngoo, ko o daande mawnde e golle bonɗe ɗe yeeyooɓe kakawo mbaɗata. O wonti kadi hooreejo banke koperatiif Ibadan. Banke oo sosaa ko ngam wallitde haajuuji renndooji koperatiif e nder nokku hee. == Hisnu winndannde ndee. == Obisesan jannginaama e tagoodi e naalankaagal binndol yiytaa ko maande faamde moƴƴere e ko ɓuri heewde e misiyoŋaaji e nder Lagos e [[Abeokuta]], hoɗɓe e gure ɗiɗi ɗee fof ina njaawnoo janngude e ƴellitde karallaagal mum en binndol. O sikki kadi binndol ina waawi wonde tikket jawdi tawa so jaŋde alaa, Ibadan ina waawi heddaade caggal. O yiɗiino winndude ko feere ngam jannginde hoore makko e winndude ko feere nafoore ngam reende yahrude yeeso golle makko. Binndi makko ina kollita yiɗde makko gila e cukaagu makko e yiɗde makko heɓde jawdi. Gila e cukaagu makko, omo hoyɗi e nguurndam moƴƴam, kono, goonga ngonka makko e kaalis ko huunde nde o woyata, o winndata gila e cukaagu makko. E nder duuɓi makko gadani nde o haɓata e caɗeele ngalu, Akinpelu winndi e deftere makko wonde, == Tuugnorgal == kbacu4loek26rk3hhmxfchhnupb2z6z 177440 177439 2026-06-30T07:53:51Z Ibrahim abusufyan 12706 177440 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Akinpelu Obisesan''' (1889-1963) ko jaayndiyanke, jom njulaagu e dawrugol leydi Nijeer . O jeyaa ko e annduɓe mawɓe e fuɗɗoode teeminannde noogasɓere, joginooɗo binndanɗe e golle mum en keertiiɗe, kaaloowo e geɗe jooni. Heewɓe e maɓɓe caggal ɗuum njaltinii konnguɗi mum en e nder jaayndeeji, ko ɗum huunde nde sahaa e sahaa fof ina yi’ee e ƴellitaare jaŋde e nder hirnaange leydi Najeriya. Binndanɗe Akinpelu gila 1920 haa 1960 laatii lowre mawnde ngam humpitaade golle yimɓe mawɓe e nder yontaaji koloñaal, kadi ko annduɓe heewɓe kuutortoo ɗum en e toɓɓe cifaaɗe ko adii, ceertuɗe e daartol pinal, politik e renndo [[Ibadan]] e hirnaange leydi Nijeer. Defte maako ɗon mari habaruuji dow [[Salami Agbaje]], gooto nder alɗuɓe Ibadan wakkati maako, e haalaaji rento e siyaasaaku wakkati man. Agbaje woni neɗɗo gadano jogaade galle beton mo cuuɗi ɗiɗi, kadi ko neɗɗo gadano jogaade oto to Ibadan. E darorɗe hitaande 1949, Agbaje tuumaama ko jom doole en, tawi ko ardiiɓe renndo ngo naamndii jawdi makko mooftundi ndii. Akinpelu e yimɓe woɗɓe mawɓe kadi ina njeewta, ina mbinnda e kewuuji mawɗi e oon sahaa, geɗe baɗɗe faayiida to bannge elite Lagos e reende nafooje galle makko ko toɓɓe mawɗe yeewtere e jeewte. == Nguurndam gadano == Obisesan jibinaa ko to Ibadan e nder galle dogooɓe kulle : Aperin Obisesan e [[Korɗo|golloowo debbo]] . Baaba makko ina jeyaa e daraniiɓe Ibadan e fuɗɗoode hareeji Ijebu e darorɗe teeminannde sappo e jeenay. O rokkaama njeenaari laamɗo ngam darnde makko e reende Ibadan. O dañi kadi ladde mawnde e oon sahaa. Obisesan janngi nder duɗe feere-feere ɗe Fedde Misiyoŋ Eklesiya ardii. Misiyoŋaaji ɗii njanngii, ina keewi winndude golle mum en e nder jaayɗe. Gooto nder misiyoŋaaji ɗin woni Daniel Olubi, ɓiɗɗo Kerecee'en arandeejo, o laati jannginoowo Obisesan nder hitaande 1896, hitaande arandeere nde o janngi. Olubi ko jannginoowo Obisesan e jannginoowo e nder jaŋde mum. Ina gasa tawa mbaawka Obisesan jogaade jaayndeeji ƴellitii nde o naati duɗe misiyoŋaaji. Caggal nde o timmini jaŋde makko, o fuɗɗii golle to biro Bature to Ibadan, kono caggal ɗuum o arti [[Lagos]] ngam golloraade to Railways. E hitaande 1913, o arti Ibadan, hitaande caggal ɗuum o toɗɗaa gardiiɗo leydi ngam galle makko. Baaba makko huutoriima ladde mum ngam remde, o wayli ɗum e ndema [[Koko|kakawo]] . Kono luural waɗii e jeyi leydi ndii, sibu won e jeyaaɓe e leydi ndii mbiyata ko jeyi leydi ndii. E hitaande 1914, o soodi deftere makko adannde, ina sikkaa o huutoriima nde ngam winndude geɗe e nder ngesa galle walla ngam winndude. <ref name="autogenerated1" /> == Kugal == Ko adii e caggal nde o wonti binndoowo e ngesa galle makko, Obisesan Akinpelu ko binndoowo, njulaagu e soodoowo. Nde o woni to Ibadan, o ɓeydi heen ngalu makko ko e gollodaade e fedde Paterson Zochonis. O wonti caggal ɗuum soodoowo kakawo. Duuɓi 30, ko o hooreejo fedde yeeyooɓe geɗe nguura Ibadan. Ko o hooreejo fedde peewnugol renndo ngoo, ko o daande mawnde e golle bonɗe ɗe yeeyooɓe kakawo mbaɗata. O wonti kadi hooreejo banke koperatiif Ibadan. Banke oo sosaa ko ngam wallitde haajuuji renndooji koperatiif e nder nokku hee. == Hisnu winndannde ndee. == Obisesan jannginaama e tagoodi e naalankaagal binndol yiytaa ko maande faamde moƴƴere e ko ɓuri heewde e misiyoŋaaji e nder Lagos e [[Abeokuta]], hoɗɓe e gure ɗiɗi ɗee fof ina njaawnoo janngude e ƴellitde karallaagal mum en binndol. O sikki kadi binndol ina waawi wonde tikket jawdi tawa so jaŋde alaa, Ibadan ina waawi heddaade caggal. O yiɗiino winndude ko feere ngam jannginde hoore makko e winndude ko feere nafoore ngam reende yahrude yeeso golle makko. Binndi makko ina kollita yiɗde makko gila e cukaagu makko e yiɗde makko heɓde jawdi. Gila e cukaagu makko, omo hoyɗi e nguurndam moƴƴam, kono, goonga ngonka makko e kaalis ko huunde nde o woyata, o winndata gila e cukaagu makko. E nder duuɓi makko gadani nde o haɓata e caɗeele ngalu, Akinpelu winndi e deftere makko wonde, == Tuugnorgal == ad2367n3ux3na8836z5vjd79z4o1fy5 177485 177440 2026-06-30T09:57:38Z Fulani215 7983 /* Nguurndam gadano */ fixed typo 177485 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Akinpelu Obisesan''' (1889-1963) ko jaayndiyanke, jom njulaagu e dawrugol leydi Nijeer . O jeyaa ko e annduɓe mawɓe e fuɗɗoode teeminannde noogasɓere, joginooɗo binndanɗe e golle mum en keertiiɗe, kaaloowo e geɗe jooni. Heewɓe e maɓɓe caggal ɗuum njaltinii konnguɗi mum en e nder jaayndeeji, ko ɗum huunde nde sahaa e sahaa fof ina yi’ee e ƴellitaare jaŋde e nder hirnaange leydi Najeriya. Binndanɗe Akinpelu gila 1920 haa 1960 laatii lowre mawnde ngam humpitaade golle yimɓe mawɓe e nder yontaaji koloñaal, kadi ko annduɓe heewɓe kuutortoo ɗum en e toɓɓe cifaaɗe ko adii, ceertuɗe e daartol pinal, politik e renndo [[Ibadan]] e hirnaange leydi Nijeer. Defte maako ɗon mari habaruuji dow [[Salami Agbaje]], gooto nder alɗuɓe Ibadan wakkati maako, e haalaaji rento e siyaasaaku wakkati man. Agbaje woni neɗɗo gadano jogaade galle beton mo cuuɗi ɗiɗi, kadi ko neɗɗo gadano jogaade oto to Ibadan. E darorɗe hitaande 1949, Agbaje tuumaama ko jom doole en, tawi ko ardiiɓe renndo ngo naamndii jawdi makko mooftundi ndii. Akinpelu e yimɓe woɗɓe mawɓe kadi ina njeewta, ina mbinnda e kewuuji mawɗi e oon sahaa, geɗe baɗɗe faayiida to bannge elite Lagos e reende nafooje galle makko ko toɓɓe mawɗe yeewtere e jeewte. == Nguurndam gadano == Obisesan jibinaa ko to Ibadan e nder galle dogooɓe kulle : Aperin Obisesan e [[Korɗo|golloowo debbo]] . Baaba makko ina jeyaa e daraniiɓe Ibadan e fuɗɗoode hareeji Ijebu e darorɗe teeminannde sappo e jeenay. O rokkaama njeenaari laamɗo ngam darnde makko e reende Ibadan. O dañi kadi ladde mawnde e oon sahaa. Obisesan janngi nder duɗe feere-feere ɗe Fedde Misiyoŋ Eklesiya ardii. Misiyoŋaaji ɗii njanngii, ina keewi winndude golle mum en e nder jaayɗe. Gooto nder misiyoŋaaji ɗin woni Daniel Olubi, ɓiɗɗo Kerecee'en arandeejo, o laati jannginoowo Obisesan nder hitaande 1896, hitaande arandeere nde o janngi. Olubi ko jannginoowo Obisesan e jannginoowo e nder jaŋde mum. Ina gasa tawa mbaawka Obisesan jogaade jaayndeeji ƴellitii nde o naati duɗe misiyoŋaaji. Caggal nde o timmini jaŋde makko, o fuɗɗii golle to biro Bature to Ibadan, kono caggal ɗuum o arti [[Lagos]] ngam golloraade to Railways. E hitaande 1913, o arti Ibadan, hitaande caggal ɗuum o toɗɗaa gardiiɗo leydi ngam galle makko. Baaba makko huutoriima ladde mum ngam remde, o wayli ɗum e ndema [[Koko|kakawo]] . Kono luural waɗii e jeyi leydi ndii, sibu won e jeyaaɓe e leydi ndii mbiyata ko jeyi leydi ndii. E hitaande 1914, o soodi deftere makko adannde, ina sikkaa o huutoriima nde ngam winndude geɗe e nder ngesa galle walla ngam winndude. == Kugal == Ko adii e caggal nde o wonti binndoowo e ngesa galle makko, Obisesan Akinpelu ko binndoowo, njulaagu e soodoowo. Nde o woni to Ibadan, o ɓeydi heen ngalu makko ko e gollodaade e fedde Paterson Zochonis. O wonti caggal ɗuum soodoowo kakawo. Duuɓi 30, ko o hooreejo fedde yeeyooɓe geɗe nguura Ibadan. Ko o hooreejo fedde peewnugol renndo ngoo, ko o daande mawnde e golle bonɗe ɗe yeeyooɓe kakawo mbaɗata. O wonti kadi hooreejo banke koperatiif Ibadan. Banke oo sosaa ko ngam wallitde haajuuji renndooji koperatiif e nder nokku hee. == Hisnu winndannde ndee. == Obisesan jannginaama e tagoodi e naalankaagal binndol yiytaa ko maande faamde moƴƴere e ko ɓuri heewde e misiyoŋaaji e nder Lagos e [[Abeokuta]], hoɗɓe e gure ɗiɗi ɗee fof ina njaawnoo janngude e ƴellitde karallaagal mum en binndol. O sikki kadi binndol ina waawi wonde tikket jawdi tawa so jaŋde alaa, Ibadan ina waawi heddaade caggal. O yiɗiino winndude ko feere ngam jannginde hoore makko e winndude ko feere nafoore ngam reende yahrude yeeso golle makko. Binndi makko ina kollita yiɗde makko gila e cukaagu makko e yiɗde makko heɓde jawdi. Gila e cukaagu makko, omo hoyɗi e nguurndam moƴƴam, kono, goonga ngonka makko e kaalis ko huunde nde o woyata, o winndata gila e cukaagu makko. E nder duuɓi makko gadani nde o haɓata e caɗeele ngalu, Akinpelu winndi e deftere makko wonde, == Tuugnorgal == 0o42kjbtva6hhqact4ij2auyzso4xet 177486 177485 2026-06-30T09:58:05Z Fulani215 7983 /* Himobe */ fixed typo 177486 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Akinpelu Obisesan''' (1889-1963) ko jaayndiyanke, jom njulaagu e dawrugol leydi Nijeer . O jeyaa ko e annduɓe mawɓe e fuɗɗoode teeminannde noogasɓere, joginooɗo binndanɗe e golle mum en keertiiɗe, kaaloowo e geɗe jooni. Heewɓe e maɓɓe caggal ɗuum njaltinii konnguɗi mum en e nder jaayndeeji, ko ɗum huunde nde sahaa e sahaa fof ina yi’ee e ƴellitaare jaŋde e nder hirnaange leydi Najeriya. Binndanɗe Akinpelu gila 1920 haa 1960 laatii lowre mawnde ngam humpitaade golle yimɓe mawɓe e nder yontaaji koloñaal, kadi ko annduɓe heewɓe kuutortoo ɗum en e toɓɓe cifaaɗe ko adii, ceertuɗe e daartol pinal, politik e renndo [[Ibadan]] e hirnaange leydi Nijeer. Defte maako ɗon mari habaruuji dow [[Salami Agbaje]], gooto nder alɗuɓe Ibadan wakkati maako, e haalaaji rento e siyaasaaku wakkati man. Agbaje woni neɗɗo gadano jogaade galle beton mo cuuɗi ɗiɗi, kadi ko neɗɗo gadano jogaade oto to Ibadan. E darorɗe hitaande 1949, Agbaje tuumaama ko jom doole en, tawi ko ardiiɓe renndo ngo naamndii jawdi makko mooftundi ndii. Akinpelu e yimɓe woɗɓe mawɓe kadi ina njeewta, ina mbinnda e kewuuji mawɗi e oon sahaa, geɗe baɗɗe faayiida to bannge elite Lagos e reende nafooje galle makko ko toɓɓe mawɗe yeewtere e jeewte. == Nguurndam gadano == Obisesan jibinaa ko to Ibadan e nder galle dogooɓe kulle : Aperin Obisesan e [[Korɗo|golloowo debbo]] . Baaba makko ina jeyaa e daraniiɓe Ibadan e fuɗɗoode hareeji Ijebu e darorɗe teeminannde sappo e jeenay. O rokkaama njeenaari laamɗo ngam darnde makko e reende Ibadan. O dañi kadi ladde mawnde e oon sahaa. Obisesan janngi nder duɗe feere-feere ɗe Fedde Misiyoŋ Eklesiya ardii. Misiyoŋaaji ɗii njanngii, ina keewi winndude golle mum en e nder jaayɗe. Gooto nder misiyoŋaaji ɗin woni Daniel Olubi, ɓiɗɗo Kerecee'en arandeejo, o laati jannginoowo Obisesan nder hitaande 1896, hitaande arandeere nde o janngi. Olubi ko jannginoowo Obisesan e jannginoowo e nder jaŋde mum. Ina gasa tawa mbaawka Obisesan jogaade jaayndeeji ƴellitii nde o naati duɗe misiyoŋaaji. Caggal nde o timmini jaŋde makko, o fuɗɗii golle to biro Bature to Ibadan, kono caggal ɗuum o arti [[Lagos]] ngam golloraade to Railways. E hitaande 1913, o arti Ibadan, hitaande caggal ɗuum o toɗɗaa gardiiɗo leydi ngam galle makko. Baaba makko huutoriima ladde mum ngam remde, o wayli ɗum e ndema [[Koko|kakawo]] . Kono luural waɗii e jeyi leydi ndii, sibu won e jeyaaɓe e leydi ndii mbiyata ko jeyi leydi ndii. E hitaande 1914, o soodi deftere makko adannde, ina sikkaa o huutoriima nde ngam winndude geɗe e nder ngesa galle walla ngam winndude. == Kugal == Ko adii e caggal nde o wonti binndoowo e ngesa galle makko, Obisesan Akinpelu ko binndoowo, njulaagu e soodoowo. Nde o woni to Ibadan, o ɓeydi heen ngalu makko ko e gollodaade e fedde Paterson Zochonis. O wonti caggal ɗuum soodoowo kakawo. Duuɓi 30, ko o hooreejo fedde yeeyooɓe geɗe nguura Ibadan. Ko o hooreejo fedde peewnugol renndo ngoo, ko o daande mawnde e golle bonɗe ɗe yeeyooɓe kakawo mbaɗata. O wonti kadi hooreejo banke koperatiif Ibadan. Banke oo sosaa ko ngam wallitde haajuuji renndooji koperatiif e nder nokku hee. == Hisnu winndannde ndee. == Obisesan jannginaama e tagoodi e naalankaagal binndol yiytaa ko maande faamde moƴƴere e ko ɓuri heewde e misiyoŋaaji e nder Lagos e [[Abeokuta]], hoɗɓe e gure ɗiɗi ɗee fof ina njaawnoo janngude e ƴellitde karallaagal mum en binndol. O sikki kadi binndol ina waawi wonde tikket jawdi tawa so jaŋde alaa, Ibadan ina waawi heddaade caggal. O yiɗiino winndude ko feere ngam jannginde hoore makko e winndude ko feere nafoore ngam reende yahrude yeeso golle makko. Binndi makko ina kollita yiɗde makko gila e cukaagu makko e yiɗde makko heɓde jawdi. Gila e cukaagu makko, omo hoyɗi e nguurndam moƴƴam, kono, goonga ngonka makko e kaalis ko huunde nde o woyata, o winndata gila e cukaagu makko. E nder duuɓi makko gadani nde o haɓata e caɗeele ngalu, Akinpelu winndi e deftere makko wonde, == Himobe== tkikvjprfn59syemz1kpwc6dooihxfb Inuwa Abdulkadir 0 42829 177438 2026-06-30T07:52:28Z Hauwa ali umar 8656 Created page with "'''Inuwa Abdulkadir''' (12 lewru Yarkomaa 1966 – 6 lewru Siilo hitaande 2020) ko awokaajo e siyaasaajo Naajeeriya[1], o laatino cukko hooreejo lesdi (Fuunaange-rewo) kawtal hooreejo lesdi (APC).  O woniino jaagorgal leydi ndi ko feewti e ƴellitaare sukaaɓe gila 2012 haa 2013, hade makko ƴattaade hooreejo leydi Goodluck Jonathan e wallitde hooreejo leydi Muhammadu Buhari e suɓngooji hooreejo leydi 2015.[2] O woniino kadi Sekreteruuji Diiso Sultanate Sokoto hade ma..." 177438 wikitext text/x-wiki '''Inuwa Abdulkadir''' (12 lewru Yarkomaa 1966 – 6 lewru Siilo hitaande 2020) ko awokaajo e siyaasaajo Naajeeriya[1], o laatino cukko hooreejo lesdi (Fuunaange-rewo) kawtal hooreejo lesdi (APC).  O woniino jaagorgal leydi ndi ko feewti e ƴellitaare sukaaɓe gila 2012 haa 2013, hade makko ƴattaade hooreejo leydi Goodluck Jonathan e wallitde hooreejo leydi Muhammadu Buhari e suɓngooji hooreejo leydi 2015.[2] O woniino kadi Sekreteruuji Diiso Sultanate Sokoto hade makko wontude Sekreteruuji Fedde Arewa Consultative Forum – fedde siyaasaagal e pinal ardiiɓe leydi Naajeeriya.  E hitaande 1996, Sultan Muhammadu Maccido rokki mo innde aadaaji, hono Magatakarda (Mawɗo binndoowo) e nder kalifaandi Sokoto.[3] == Nguurndam == Inuwa Abdulkadir jibinaa ko to Sokoto ñalnde 12 lewru bowte hitaande 1966. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello to Farufaru tuggi 1977 haa 1982, hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Usman Danfodio to Sokoto tuggi 1982 haa 1990, o janngi toon dipolom makko e sariya.  E hitaande 1990, o naati duɗal sariyaaji leydi Nijeer, caggal ɗuum o noddiraa to duɗal sariyaaji leydi Nijeer e hitaande 1991. Caggal ɗuum o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde sariyaaji leydi Nijeer to Lagos e hitaande 1995. Inuwa ɓaawo man nasti kuugal laamu bana awokaajo lesdi haa ministaajo kiitaaji lesdi Sokoto.  E hitaande 1992, Inuwa wonnoo ko Sekreter (Operasiyoŋaaji Fuɗnaange) kampaañ gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii, hono Umaru Shinkafi, ngam suɓaade hooreejo leydi ndi, hono tikket mo o dañi e Bashir Tofa, mo caggal ɗuum o dañi woote gardagol leydi ndii, ɗe o fotnoo waɗde ñalnde 12 suwee 1999.  Inuwa caggal mum wonti binndoowo e Diiso Sultanaat Sokoto.  O woniino kadi Jaagorgal Ñaawirde Toownde/ Jaagorɗo Ñaawirde Toownde Sokoto, kadi o woniino tergal e Kaɓirgal Ƴeewndo sariyaaji Penal to Diiwaan Sokoto, e Kawtal Arab e Islaam to Diiwaan Sokoto, e Korse Ngenndiijo Sukaaɓe (Diiwaan Sokoto), e Sekreteruuji Ñaawirde Robbery and Firearms Tribunal les laamuuji konu jokkondirɗi e nder diiwaan hee. E hitaande 1999, Inuwa wonnoo ko awokaa e nder fedde Oputa ɗo o daraninoo Fedde diisnondiral Arewa e Afenifere.[4]  Caggal mum o wonti balloowo hooreejo yuɓɓinoowo fedde lannda leƴƴi leydi Najeriya (ANPP).  E hitaande 2003, o woniino cukko hooreejo leydi Orji Uzor Kalu mo fedde wiyeteende « Alliance des peuples progressistes » e wooteeji 2003.  Caggal ɗuum o wonti jaagorgal sariya e gardiiɗo sosiyatee Sokoto Newspaper Company Limited, hade makko naatde e lannda Demokaraasi Leƴƴi laamɗo e oon sahaa. == Politik == E hitaande 2012, Inuwa toɗɗaama jaagorgal ko feewti e ƴellitaare sukaaɓe e juuɗe hooreejo leydi Goodluck Jonathan.[5]  E hitaande 2013, o ittaama e laamu tawa o waɗaani heen kewu[6] sabu jokkondiral makko e guwerneer Aliyu Wammako jeyaaɗo e guwerneeruuji jeeɗiɗi gollotooɗi, sosnooɓe fedde G-7 e nder PDP (nPDP).  E lewru noowammbar 2013, Wammako e wondude e guwerneeruuji joy nPDP, njalti e lannda luulndo keso biyeteeɗo APC.  Inuwa naati e maɓɓe, wonti tergal sosngal fedde wiyeteende APC. Caggal mum o toɗɗaama cukko hooreejo leydi ndii (North West) e nder fedde wiyeteende APC, o walli hooreejo leydi ndii hono Muhammadu Buhari.  Caggal ɗuum o wonti hooreejo fedde ngenndiire toppitiinde ko fayti e nguura e leɗɗe (NAFDAC).[7]  E hitaande 2019, o dartinaama ngam "golle luulndiiɗe lannda" e nder fedde diiwaan APC caggal nde guwerneer Aminu Tambuwal, mo o wondi e mum, yalti e lannda Demokaraasi Leƴƴi.[8]  Caggal nde o noddi Adams Oshiomhole yo woppu laamu e lewru sulyee 2019, o ittaa e golle cukko hooreejo leydi ndii.[9] == Nguurndam neɗɗo == Ñalnde 6 lewru juko hitaande 2020, Inuwa maayi caggal nde o maayi e caɗeele jowitiiɗe e COVID-19 e nder ñawu COVID-19 to leydi Najeriya.[10]  O resii rewɓe ɗiɗo[Faatima Ahmed Tafida & Maryam Bello Inuwa] o dañi ɓiɓɓe sappo (.[1] == Tuugnorgal == qx56v2is4svsyty34lvuad6lc7l7p7s 177445 177438 2026-06-30T07:59:58Z Hauwa ali umar 8656 177445 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Inuwa Abdulkadir''' (12 lewru Yarkomaa 1966 – 6 lewru Siilo hitaande 2020) ko awokaajo e siyaasaajo Naajeeriya<ref>{{Cite web|last=Okeke|first=Francis|date=27 August 2012|title=Why Jonathan Fired Youth Minister|url=https://allafrica.com/stories/201308270714.html|archive-url=|archive-date=|access-date=|website=Daily Trust}}</ref>o laatino cukko hooreejo lesdi (Fuunaange-rewo) kawtal hooreejo lesdi (APC).  O woniino jaagorgal leydi ndi ko feewti e ƴellitaare sukaaɓe gila 2012 haa 2013, hade makko ƴattaade hooreejo leydi Goodluck Jonathan e wallitde hooreejo leydi Muhammadu Buhari e suɓngooji hooreejo leydi 2015.<ref>{{Cite news|date=1 June 2017|title=2019 election: NO AUTOMATIC TICKET FOR BUHARI – Inuwa ABDULKADIR, APC North West Chairman|url=https://www.sunnewsonline.com/2019-election-no-automatic-ticket-for-buhari-inuwa-abdulkadir-apc-north-west-chairman/|location=Lagos, Nigeria|access-date=6 July 2020|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]|language=en-US}}</ref> O woniino kadi Sekreteruuji Diiso Sultanate Sokoto hade makko wontude Sekreteruuji Fedde Arewa Consultative Forum – fedde siyaasaagal e pinal ardiiɓe leydi Naajeeriya.  E hitaande 1996, Sultan Muhammadu Maccido rokki mo innde aadaaji, hono Magatakarda (Mawɗo binndoowo) e nder kalifaandi Sokoto.<ref>{{Cite web|last=|first=|date=|title=Oputa Panel: Afenifere Vs Arewa ׃ The Reading Of Afenifere Petitions #Oputapanel|url=https://www.youtube.com/watch?v=hQ-VxgHHCgI|archive-url=|archive-date=|access-date=|website=[[YouTube]]}}</ref> == Nguurndam == Inuwa Abdulkadir jibinaa ko to Sokoto ñalnde 12 lewru bowte hitaande 1966. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello to Farufaru tuggi 1977 haa 1982, hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Usman Danfodio to Sokoto tuggi 1982 haa 1990, o janngi toon dipolom makko e sariya.  E hitaande 1990, o naati duɗal sariyaaji leydi Nijeer, caggal ɗuum o noddiraa to duɗal sariyaaji leydi Nijeer e hitaande 1991. Caggal ɗuum o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde sariyaaji leydi Nijeer to Lagos e hitaande 1995. Inuwa ɓaawo man nasti kuugal laamu bana awokaajo lesdi haa ministaajo kiitaaji lesdi Sokoto.  E hitaande 1992, Inuwa wonnoo ko Sekreter (Operasiyoŋaaji Fuɗnaange) kampaañ gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii, hono Umaru Shinkafi, ngam suɓaade hooreejo leydi ndi, hono tikket mo o dañi e Bashir Tofa, mo caggal ɗuum o dañi woote gardagol leydi ndii, ɗe o fotnoo waɗde ñalnde 12 suwee 1999.  Inuwa caggal mum wonti binndoowo e Diiso Sultanaat Sokoto.  O woniino kadi Jaagorgal Ñaawirde Toownde/ Jaagorɗo Ñaawirde Toownde Sokoto, kadi o woniino tergal e Kaɓirgal Ƴeewndo sariyaaji Penal to Diiwaan Sokoto, e Kawtal Arab e Islaam to Diiwaan Sokoto, e Korse Ngenndiijo Sukaaɓe (Diiwaan Sokoto), e Sekreteruuji Ñaawirde Robbery and Firearms Tribunal les laamuuji konu jokkondirɗi e nder diiwaan hee. E hitaande 1999, Inuwa wonnoo ko awokaa e nder fedde Oputa ɗo o daraninoo Fedde diisnondiral Arewa e Afenifere.[4]  Caggal mum o wonti balloowo hooreejo yuɓɓinoowo fedde lannda leƴƴi leydi Najeriya (ANPP).  E hitaande 2003, o woniino cukko hooreejo leydi Orji Uzor Kalu mo fedde wiyeteende « Alliance des peuples progressistes » e wooteeji 2003.  Caggal ɗuum o wonti jaagorgal sariya e gardiiɗo sosiyatee Sokoto Newspaper Company Limited, hade makko naatde e lannda Demokaraasi Leƴƴi laamɗo e oon sahaa. == Politik == E hitaande 2012, Inuwa toɗɗaama jaagorgal ko feewti e ƴellitaare sukaaɓe e juuɗe hooreejo leydi Goodluck Jonathan.[5]  E hitaande 2013, o ittaama e laamu tawa o waɗaani heen kewu[6] sabu jokkondiral makko e guwerneer Aliyu Wammako jeyaaɗo e guwerneeruuji jeeɗiɗi gollotooɗi, sosnooɓe fedde G-7 e nder PDP (nPDP).  E lewru noowammbar 2013, Wammako e wondude e guwerneeruuji joy nPDP, njalti e lannda luulndo keso biyeteeɗo APC.  Inuwa naati e maɓɓe, wonti tergal sosngal fedde wiyeteende APC. Caggal mum o toɗɗaama cukko hooreejo leydi ndii (North West) e nder fedde wiyeteende APC, o walli hooreejo leydi ndii hono Muhammadu Buhari.  Caggal ɗuum o wonti hooreejo fedde ngenndiire toppitiinde ko fayti e nguura e leɗɗe (NAFDAC).[7]  E hitaande 2019, o dartinaama ngam "golle luulndiiɗe lannda" e nder fedde diiwaan APC caggal nde guwerneer Aminu Tambuwal, mo o wondi e mum, yalti e lannda Demokaraasi Leƴƴi.[8]  Caggal nde o noddi Adams Oshiomhole yo woppu laamu e lewru sulyee 2019, o ittaa e golle cukko hooreejo leydi ndii.[9] == Nguurndam neɗɗo == Ñalnde 6 lewru juko hitaande 2020, Inuwa maayi caggal nde o maayi e caɗeele jowitiiɗe e COVID-19 e nder ñawu COVID-19 to leydi Najeriya.[10]  O resii rewɓe ɗiɗo[Faatima Ahmed Tafida & Maryam Bello Inuwa] o dañi ɓiɓɓe sappo (.[1] == Tuugnorgal == <references /> 3ke9p517vu8zmphqc5cpg84tbsgxwyh Huuber Ogunde 0 42830 177446 2026-06-30T08:00:24Z Ibrahim abusufyan 12706 Created by translating the page "[[:ha:Special:Redirect/revision/431562|Hubert Ogunde]]" 177446 wikitext text/x-wiki '''Hubert Adedeji Ogunde''' D.Lit. // c(// i; 10 sulyee 1916 – 4 abriil 1990) ko fijoowo, binndoowo, gardiiɗo pijirlooji, e jimoowo, sosɗo sosiyetee pijirlooji jamaanu gadano e nder leydi Nijeer, Fedde wiɗtooji pijirlooji Afriknaajo, e hitaande 1945. Hubert Ogunde wayliti innde nden o warti Ogunde Theatre Party nder hitaande 1947 e Ogunde Concert Party nder hitaande 1950. Haa ragare, nder hitaande 1960, o wayliti nde o warti Ogunde Theatre, innde nde heddii haa o maayi nder hitaande 1990. O siforaama bana "baaba Yoruba'en jamaanu." tiyaataar". E nder golle makko e dingiral, o winndii ko ina tolnoo e 50 pijirlooji, ko ɓuri heen heewde ko golle dingiral, jimɗi, e jimɗi, tawi daartol ina hollita goongaaji politik e renndo e oon sahaa. Pewnugol makko gadanol ko pijirlooji ɗi ekkol walli, ina wiyee The Garden of Eden. Nde fuɗɗii ko e Glover Memorial Hall, Lagos, e hitaande 1944. Nafoore ndee addani Ogunde waɗde pijirlooji goɗɗi, o ɓooyaani o woppi golle makko e polis ngam golloraade e nder pijirlooji. E kitaale 1940, o yaltinii pije keewɗe e miijooji politik : Laamu Tigre, Seppo e heege e Buro e Bullet. E kitaale 1950, o waɗii njilluuji e nder gure Najeriya ceertuɗe e fedde makko yahooɓe. E hitaande 1964, o yaltini ''Yoruba Ronu'', pijirlooji baɗnooɗi luural e tikkere mawnde Akintola, gardiiɗo jaagorɗe diiwaan hirnaange. Teyaatre Ogunde to Hirnaange Naajeeriya haɗaama duuɓi ɗiɗi ngam ɗum. Ko laamu konu kesu ngu Lietnaa-Kolonel FA Fajuyi tan itti kuulal ngal ñalnde 4 feebariyee 1966. E darorɗe kitaale 1970, nafoore ''Ija Ominira'' e ''Ajani Ogun'', filmuuji ɗiɗi Yoruba, addani mo waɗde filmo makko gadano, ''Aiye'', e hitaande 1979. Caggal ɗuum o yaltini Jaiyesimi, Aropin N'tenia, e Ayanmo, filmuuji juutɗi ɗi mistikaaji Yoruba njiylotoo. Ogunde feeñii e filmo ''Mr. Johnson'', filmo dilloowo mo Pierce Brosnan hollitnoo. Film o waɗi ko e nokku to Toro, sara [[Bauchi (Gelle)|Bauchi]], to leydi Nijeer. == Nguurndam gadano == Ogunde jibinaa ko to wuro Ososa, sara Ijebu-Ode, to diiwaan Ogun, to leydi Nijeer, to wuro Jeremiah Deinbo e Eunice Owotusan Ogunde. Baaba makko ko pastoor Baptist, mawniiko to bannge yumma ko almuudo Ifa, diine aadaaji Afrik. Ogunde jooɗii ko juuti e nokku ɗo taaniraaɓe mum ngoni ɗoo, o wonnoo ko e Ifá, Ogun e kewuuji diineeji gaadanteeji goɗɗi. Diineeji Kerecee’en e diineeji Yoruba’en fuu ɗon mari bawɗe nder nehdi maako. O heɓi jaŋde makko ko hakkunde 1925 e 1932, o naati duɗal St John, Ososa, (1925-28), Duɗal St Peter, Faaji, Lagos, (1928-30) e Duɗal Afrik Wasimi, (1931-32). Ko adii fof ko o naati e naalankaagal ko nde o woni tergal Egun Alarinjo e duuɓi makko jaŋde leslesre. Caggal nde o heɓi bak makko, o woni jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde St. Ndeen o naati e polis leydi Najeriya e lewru marse 1941 to wuro Ibadan. {{Sfn|Clark|1979}} E hitaande 1943, polis nawti mo to nokku polis Denton, Ebute Metta, ɗo o naati e Egliis Alla (Aladura) mo Afrik. To Lagos, o sosi fedde jimɗi amateur, wiyeteende Fedde wiɗtooji jimɗi Afrik, e hitaande 1945. {{Sfn|Clark|1979}} Hono no fiyooɓe heewɓe e jamaanu makko, ko wayi no A. B. David, P. A. Dawodu, Layeni e G. T. Onimole, golle makko fiyooɓe puɗɗii ko e les njiimaandi Eklesiya. E hitaande 1944, o gollodii e G. B. Kuyinu e opera makko gadano, ''Jardiin Eden e Jappeere Alla'', mo Egliis Alla (Aladura) to [[Lagos]], mo Josiah Ositelu sosi. Pijirlooji ɗii njamiraama ngam wallitde kaalis mahngo Eklesiya. == Kugal == === Fuɗɗoode golle dingiral : drama classique === No mbiyru-ɗen dow nii, lannda wiɗtooji Afriknaaɓe ngam Ogunde, sosaande e hitaande 1945, {{Sfn|Clark|1979}} woni sosiyetee gadano e nder leydi Yoruba. Pelle tiyaataar ɓennuɗe ɗee ko fiyooɓe [[wiktionary:masquerade|masiŋaaji]] biyeteeɗi Alarinjo tuugiiɓe e ñaawirdu walla ekkol ngam ballal, kadi ɓe umminii darnde e nder golle maɓɓe. {{Sfn|Clark|1979}} Ogunde seerndi fedde mum ko e huutoraade laabi ƴellitaare ko wayi no jeeyngal e postooji, e waylude dingiral cirƴam ngal fiyooɓe Alarinjo kuutortoo ngal, waɗta ɗum dingiral gonngal e proscenium. Yanti heen, o naatini e nder pijirlooji makko kollirɗe e goongaaji, o tuugnii ko e ballal njulaagu. E nder ɗeen golle, Ogunde fuɗɗii ƴellitde pijirlooji jamaanu e nder leydi Najeriya, dille ɓurɗe waawde huutoreede e fannu oo. {{Sfn|Clark|1979}} Caggal nde o yalti e golle makko polis, Ogunde wayli hakkille makko e tiitoonde diine, o waɗti winndude pijirlooji ngenndiiji e koloñaal, ɗi mbaɗnoo to Lagos e nder kitaale capanɗe jeegom. {{Sfn|Asobele|2003}} E nder oo sahaa, ko heewi e operaaji makko gadani ɗii ko G. B. Kuyinu ardii ɗi. [[Category:Pages with unreviewed translations]] ji33vbnj5q4vhx9jcuamebcqkkgq6ce 177447 177446 2026-06-30T08:00:58Z Ibrahim abusufyan 12706 177447 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Hubert Adedeji Ogunde''' D.Lit. // c(// i; 10 sulyee 1916 – 4 abriil 1990) ko fijoowo, binndoowo, gardiiɗo pijirlooji, e jimoowo, sosɗo sosiyetee pijirlooji jamaanu gadano e nder leydi Nijeer, Fedde wiɗtooji pijirlooji Afriknaajo, e hitaande 1945. Hubert Ogunde wayliti innde nden o warti Ogunde Theatre Party nder hitaande 1947 e Ogunde Concert Party nder hitaande 1950. Haa ragare, nder hitaande 1960, o wayliti nde o warti Ogunde Theatre, innde nde heddii haa o maayi nder hitaande 1990. O siforaama bana "baaba Yoruba'en jamaanu." tiyaataar". E nder golle makko e dingiral, o winndii ko ina tolnoo e 50 pijirlooji, ko ɓuri heen heewde ko golle dingiral, jimɗi, e jimɗi, tawi daartol ina hollita goongaaji politik e renndo e oon sahaa. Pewnugol makko gadanol ko pijirlooji ɗi ekkol walli, ina wiyee The Garden of Eden. Nde fuɗɗii ko e Glover Memorial Hall, Lagos, e hitaande 1944. Nafoore ndee addani Ogunde waɗde pijirlooji goɗɗi, o ɓooyaani o woppi golle makko e polis ngam golloraade e nder pijirlooji. E kitaale 1940, o yaltinii pije keewɗe e miijooji politik : Laamu Tigre, Seppo e heege e Buro e Bullet. E kitaale 1950, o waɗii njilluuji e nder gure Najeriya ceertuɗe e fedde makko yahooɓe. E hitaande 1964, o yaltini ''Yoruba Ronu'', pijirlooji baɗnooɗi luural e tikkere mawnde Akintola, gardiiɗo jaagorɗe diiwaan hirnaange. Teyaatre Ogunde to Hirnaange Naajeeriya haɗaama duuɓi ɗiɗi ngam ɗum. Ko laamu konu kesu ngu Lietnaa-Kolonel FA Fajuyi tan itti kuulal ngal ñalnde 4 feebariyee 1966. E darorɗe kitaale 1970, nafoore ''Ija Ominira'' e ''Ajani Ogun'', filmuuji ɗiɗi Yoruba, addani mo waɗde filmo makko gadano, ''Aiye'', e hitaande 1979. Caggal ɗuum o yaltini Jaiyesimi, Aropin N'tenia, e Ayanmo, filmuuji juutɗi ɗi mistikaaji Yoruba njiylotoo. Ogunde feeñii e filmo ''Mr. Johnson'', filmo dilloowo mo Pierce Brosnan hollitnoo. Film o waɗi ko e nokku to Toro, sara [[Bauchi (Gelle)|Bauchi]], to leydi Nijeer. == Nguurndam gadano == Ogunde jibinaa ko to wuro Ososa, sara Ijebu-Ode, to diiwaan Ogun, to leydi Nijeer, to wuro Jeremiah Deinbo e Eunice Owotusan Ogunde. Baaba makko ko pastoor Baptist, mawniiko to bannge yumma ko almuudo Ifa, diine aadaaji Afrik. Ogunde jooɗii ko juuti e nokku ɗo taaniraaɓe mum ngoni ɗoo, o wonnoo ko e Ifá, Ogun e kewuuji diineeji gaadanteeji goɗɗi. Diineeji Kerecee’en e diineeji Yoruba’en fuu ɗon mari bawɗe nder nehdi maako. O heɓi jaŋde makko ko hakkunde 1925 e 1932, o naati duɗal St John, Ososa, (1925-28), Duɗal St Peter, Faaji, Lagos, (1928-30) e Duɗal Afrik Wasimi, (1931-32). Ko adii fof ko o naati e naalankaagal ko nde o woni tergal Egun Alarinjo e duuɓi makko jaŋde leslesre. Caggal nde o heɓi bak makko, o woni jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde St. Ndeen o naati e polis leydi Najeriya e lewru marse 1941 to wuro Ibadan. {{Sfn|Clark|1979}} E hitaande 1943, polis nawti mo to nokku polis Denton, Ebute Metta, ɗo o naati e Egliis Alla (Aladura) mo Afrik. To Lagos, o sosi fedde jimɗi amateur, wiyeteende Fedde wiɗtooji jimɗi Afrik, e hitaande 1945. {{Sfn|Clark|1979}} Hono no fiyooɓe heewɓe e jamaanu makko, ko wayi no A. B. David, P. A. Dawodu, Layeni e G. T. Onimole, golle makko fiyooɓe puɗɗii ko e les njiimaandi Eklesiya. E hitaande 1944, o gollodii e G. B. Kuyinu e opera makko gadano, ''Jardiin Eden e Jappeere Alla'', mo Egliis Alla (Aladura) to [[Lagos]], mo Josiah Ositelu sosi. Pijirlooji ɗii njamiraama ngam wallitde kaalis mahngo Eklesiya. == Kugal == === Fuɗɗoode golle dingiral : drama classique === No mbiyru-ɗen dow nii, lannda wiɗtooji Afriknaaɓe ngam Ogunde, sosaande e hitaande 1945, {{Sfn|Clark|1979}} woni sosiyetee gadano e nder leydi Yoruba. Pelle tiyaataar ɓennuɗe ɗee ko fiyooɓe [[wiktionary:masquerade|masiŋaaji]] biyeteeɗi Alarinjo tuugiiɓe e ñaawirdu walla ekkol ngam ballal, kadi ɓe umminii darnde e nder golle maɓɓe. {{Sfn|Clark|1979}} Ogunde seerndi fedde mum ko e huutoraade laabi ƴellitaare ko wayi no jeeyngal e postooji, e waylude dingiral cirƴam ngal fiyooɓe Alarinjo kuutortoo ngal, waɗta ɗum dingiral gonngal e proscenium. Yanti heen, o naatini e nder pijirlooji makko kollirɗe e goongaaji, o tuugnii ko e ballal njulaagu. E nder ɗeen golle, Ogunde fuɗɗii ƴellitde pijirlooji jamaanu e nder leydi Najeriya, dille ɓurɗe waawde huutoreede e fannu oo. {{Sfn|Clark|1979}} Caggal nde o yalti e golle makko polis, Ogunde wayli hakkille makko e tiitoonde diine, o waɗti winndude pijirlooji ngenndiiji e koloñaal, ɗi mbaɗnoo to Lagos e nder kitaale capanɗe jeegom. {{Sfn|Asobele|2003}} E nder oo sahaa, ko heewi e operaaji makko gadani ɗii ko G. B. Kuyinu ardii ɗi. [[Category:Pages with unreviewed translations]] ==firooji== 52i61gy1wx47gx4zea3z26tyqx4trf3 Omu Okwei 0 42831 177448 2026-06-30T08:02:15Z Ibrahim abusufyan 12706 Created by translating the page "[[:ha:Special:Redirect/revision/186789|Omu Okwei]]" 177448 wikitext text/x-wiki '''Omu Okwei''' walla '''Okwei Osomari''' (jibinaa ko 1872 - maayi ko 1943) ko debbo njulaagu Nijeernaajo jeyaaɗo to Osomari. == Nguurndam e golle == Omu Okwei jibinaa ko e hitaande 1872 e galle laamɗo Ibo biyeteeɗo Osuna Afubeho e gooto e rewɓe mum, taaniiko debbo laamɗo Abo biyeteeɗo Obi Ossai. Nde o heɓi duuɓi jeenay, yumma makko neldi mo hoɗde to Igala to gooto e taaniraaɓe makko. O janngi njulaagu koɗki, o njulaagu ɓiɓɓe leɗɗe, ƴiye e aawdi. Nde o heɓi duuɓi 15, caggal maayde baaba makko, o hoɗi e yumma makko to Atani, wuro wonngo e [[Nijar (kogi)|maayo Niiseer]] . E hitaande 1889, o resi Joseph Allagoa, njulaagu ummoriiɗo [[Brass]] . Banndiraaɓe makko njaɓaani suɓaade mo, ndokkaani mo dokkal. Ɓee ɗiɗo ndañi ɓiɗɗo gorko, biyeteeɗo Yuusuf, ɓe ceerti hitaande rewtunde ndee. O yahata ko e maayo Niiseer, omo yeeyda comci, omo sooda kaɓirɗe, omo sooda lampaaji. O wayli e nguura, o yeeyti ɗum Oropnaaɓe. E hitaande 1895 o resi Opene mo Abo, yumma mum ko Okwenu Ezewene (1896-1904), debbo alɗuɗo, jom doole. Okwei ina joginoo ɓiɗɗo gorko ɗiɗaɓo, ina wiyee Peter. Laamu koloñaal Angalteer sosi juɓɓule worɓe e nokkuuji ñaawirɗi rewɓe. Ofiseeji ndokki worɓe yamiroore hokkude ɓe hakke jooɗaade e ñaawirɗe leydi ndii. Okwei ina jeyaa e rewɓe seeɗa ɓe ndokkaa yamiroore, o golliima e Ñaawirde Toownde Onitsha tuggi 1912 haa 1930 O rokkaama tiitoonde ''Omo'' mo Osomari e lewru ut 1935. E nder laamuuji gaadanteeji, ko omu woni hooreejo toowɗo e nder diiso rewɓe, toppitiiɗo geɗe rewɓe e ƴeewtaade luure. == Laamiiɗo luumo == O suɓaama laamɗo luumo, hooreejo fedde jibnaaɓe caggal nde o moofti jawdi. Ko kanko woni laamɗo njulaagu debbo gadano hade Angalteer lomtaade diiso njulaagu aada. == Wade == Fer Okwei sankii ko hitaande 1943 to [[Onitsha]], to leydi Nijeer. == Hiisoowo == mq4wpu2gp5u23vie3t95pyo8yi04yyk 177449 177448 2026-06-30T08:03:02Z Ibrahim abusufyan 12706 177449 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Omu Okwei''' walla '''Okwei Osomari''' (jibinaa ko 1872 - maayi ko 1943) ko debbo njulaagu Nijeernaajo jeyaaɗo to Osomari. == Nguurndam e golle == Omu Okwei jibinaa ko e hitaande 1872 e galle laamɗo Ibo biyeteeɗo Osuna Afubeho e gooto e rewɓe mum, taaniiko debbo laamɗo Abo biyeteeɗo Obi Ossai. Nde o heɓi duuɓi jeenay, yumma makko neldi mo hoɗde to Igala to gooto e taaniraaɓe makko. O janngi njulaagu koɗki, o njulaagu ɓiɓɓe leɗɗe, ƴiye e aawdi. Nde o heɓi duuɓi 15, caggal maayde baaba makko, o hoɗi e yumma makko to Atani, wuro wonngo e [[Nijar (kogi)|maayo Niiseer]] . E hitaande 1889, o resi Joseph Allagoa, njulaagu ummoriiɗo [[Brass]] . Banndiraaɓe makko njaɓaani suɓaade mo, ndokkaani mo dokkal. Ɓee ɗiɗo ndañi ɓiɗɗo gorko, biyeteeɗo Yuusuf, ɓe ceerti hitaande rewtunde ndee. O yahata ko e maayo Niiseer, omo yeeyda comci, omo sooda kaɓirɗe, omo sooda lampaaji. O wayli e nguura, o yeeyti ɗum Oropnaaɓe. E hitaande 1895 o resi Opene mo Abo, yumma mum ko Okwenu Ezewene (1896-1904), debbo alɗuɗo, jom doole. Okwei ina joginoo ɓiɗɗo gorko ɗiɗaɓo, ina wiyee Peter. Laamu koloñaal Angalteer sosi juɓɓule worɓe e nokkuuji ñaawirɗi rewɓe. Ofiseeji ndokki worɓe yamiroore hokkude ɓe hakke jooɗaade e ñaawirɗe leydi ndii. Okwei ina jeyaa e rewɓe seeɗa ɓe ndokkaa yamiroore, o golliima e Ñaawirde Toownde Onitsha tuggi 1912 haa 1930 O rokkaama tiitoonde ''Omo'' mo Osomari e lewru ut 1935. E nder laamuuji gaadanteeji, ko omu woni hooreejo toowɗo e nder diiso rewɓe, toppitiiɗo geɗe rewɓe e ƴeewtaade luure. == Laamiiɗo luumo == O suɓaama laamɗo luumo, hooreejo fedde jibnaaɓe caggal nde o moofti jawdi. Ko kanko woni laamɗo njulaagu debbo gadano hade Angalteer lomtaade diiso njulaagu aada. == Wade == Fer Okwei sankii ko hitaande 1943 to [[Onitsha]], to leydi Nijeer. == Hiisoowo == cju4tf6v95c5igoppkf2h3idj0qt1t2 Sanusi Musa 0 42832 177450 2026-06-30T08:04:15Z Ibrahim abusufyan 12706 Created by translating the page "[[:ha:Special:Redirect/revision/540105|Sanusi Musa]]" 177450 wikitext text/x-wiki '''Sanusi Muusaa''', SAN (jibinaa ko hitaande 1978). ko daraniiɗo hakkeeji aadee, awokaajo, e politikyanke leydi Najeriya. O anndiraama e golle sariya e naatgol makko e politik e nder leydi Najeriya. == Tariya == Musa jibinaa ko to diiwaan Kano, leydi Najeriya. O naati duɗal hakkundeewal laamu, Gwale tuggi 1992 haa 1994. Ndeen o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Kano, o heɓi ɗoon seedantaagal makko e hitaande 1997. Musa heɓi Dipolomaaji sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kano e hitaande 2000 (O heɓi Bachelor of Layeroons,HB e hitaande 2000 2005, o heɓi seedantaagal maako haa kawtal awokaaji lesdi Naajeeriya bee nanta Barrister at Law (BL) nder hitaande 2006. Musa ɓesdi jaangirde maako haa o heɓi Master nder jangirde haa Jaami'aare Maiduguri nder hitaande 2009 nden o heɓi Master haa Jaami'aare lesdi Benin nder hitaande 2016. == Hiisoowo == a7k3dhgx3cuxod33chkqi61r1f8s681 177451 177450 2026-06-30T08:04:34Z Ibrahim abusufyan 12706 177451 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Sanusi Muusaa''', SAN (jibinaa ko hitaande 1978). ko daraniiɗo hakkeeji aadee, awokaajo, e politikyanke leydi Najeriya. O anndiraama e golle sariya e naatgol makko e politik e nder leydi Najeriya. == Tariya == Musa jibinaa ko to diiwaan Kano, leydi Najeriya. O naati duɗal hakkundeewal laamu, Gwale tuggi 1992 haa 1994. Ndeen o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Kano, o heɓi ɗoon seedantaagal makko e hitaande 1997. Musa heɓi Dipolomaaji sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kano e hitaande 2000 (O heɓi Bachelor of Layeroons,HB e hitaande 2000 2005, o heɓi seedantaagal maako haa kawtal awokaaji lesdi Naajeeriya bee nanta Barrister at Law (BL) nder hitaande 2006. Musa ɓesdi jaangirde maako haa o heɓi Master nder jangirde haa Jaami'aare Maiduguri nder hitaande 2009 nden o heɓi Master haa Jaami'aare lesdi Benin nder hitaande 2016. == Hiisoowo == 606zayedpgj00lhimnpyokuyymy60r3 Adunni Oluwole 0 42833 177453 2026-06-30T08:05:44Z Ibrahim abusufyan 12706 Created by translating the page "[[:ha:Special:Redirect/revision/587325|Adunni Oluwole]]" 177453 wikitext text/x-wiki [[File:Nigeria_In_Search_of_Leadership.pdf|thumb|deftere yowitiinde e golle makko]] '''Adunni Oluwole''' (1905–1957) ko siyaasyanke [[Naajeeriya|Najeriya]] ko adii jeytaare mum, ko o daraniiɗo jojjanɗe aadee, o salii jeytaare mum no feewi. O jibinaa ko to [[Ibadan|Ibadan,]] to diiwaan Oyo, o mawni ko to Aroloyo, to diiwaan Lagos. Ko o waajotooɗo yah-ngartaa mo karallaagal makko e haalde e nder jamaanu walliti mo heɓde lollude. O naati siyaasa nder hitaande 1954, o sosi lannda Liberal lesdi Naajeeriya. O sankii ko e hitaande 1957 caggal rafi juutɗo. == Nguurndam e Jaŋde Fuɗɗoode == Adunni Oluwole jibinaa ko Ibadan e hitaande 1905 e galle mawɗo Ibadan. Caggal won e luural galle, yumma makko ummii e makko e banndiraaɓe makko to Aroloya, Lagos ɗo ɓe ngoni sara Egliis St. John. Adolphus Howells, Vicar, wallitii e ƴellitaare galle oo nde ɓe ngoni e nokku hee. O hoɗi ko e Howells, ɓe mbinnditi mo e duɗal St. John, Aroloya. Kono o arti e yumma makko caggal duɗal leslesal. Tuggi 1925 haa 1932, Oluwole ina jeyaa e ardaade e darnde teeŋtunde e nder Egliis St. Nde o woni suka, o winndi pijirlooji ngam fedde sukaaɓe rewɓe nde ngenndiyaŋke biyeteeɗo Herbert Macaulay ardii. O yahi haa o sosi suudu fijirde rewɓe arandeere nder Hirnaange lesdi Naajeeriya. Oluwole ɓooyaani wonti waajotooɗo yah-ngartaa. O salii no feewi addude ɓalli nder ekklessiya ngam wirnude, o wi'i o mari gite diga Allah o wi'i kanko woni Allah wuurɓe, naa maayɓe. Karallaagal makko e haaldude addani mo heɗtiiɓe heewɓe, ɓeydi heen kadi lollude. == Dille politik == Oluwole naati politik ko hedde hitaande 1945. O fuɗɗorii ko waɗde golle neɗɗankaagal e wallude miskineeɓe e dokke, hay so tawii o wonaa debbo alɗuɗo. E hitaande 1954, o sosi lannda politik, tawi ko ɓuri heewde heen ko worɓe. Fotde lebbi joy caggal nde o sosaa, o dañii jooɗorde to Ikirun, Osun North, o fooli NCNC e AG. Oluwole ko daraniiɗo ndimaagu, o salii referaandoom jeytaare nde o fuɗɗii waɗeede e hitaande 1956. Hujja makko ko wonde ko politikaaji wonnooɓe e laamu, ko koloñaal en Afrik tan, kuutortoo mo. Nulal maako ɗon mari haaje yimɓe labbaare, nden ɗum ɗon mari haaje nder pelle ɗemngal [[Yoruba language|Yoruba]] bi'eteeɗe "Egbe Koyinbo Mailo" ko firti "Bature Don't Go". Lannda ka juutaani nde tawnoo ka fotnoo ko uddeede sabu ŋakkeende ngalu. Oluwole kadi ko daraniiɗo hakkeeji rewɓe, o jokki e daranaade naatgol rewɓe e politik e nder batu doosɗe leydi. == Hiisoowo == 8jghksiri4fumw2xguzpq4colbvd4hf 177454 177453 2026-06-30T08:06:07Z Ibrahim abusufyan 12706 177454 wikitext text/x-wiki {{Databox}} [[File:Nigeria_In_Search_of_Leadership.pdf|thumb|deftere yowitiinde e golle makko]] '''Adunni Oluwole''' (1905–1957) ko siyaasyanke [[Naajeeriya|Najeriya]] ko adii jeytaare mum, ko o daraniiɗo jojjanɗe aadee, o salii jeytaare mum no feewi. O jibinaa ko to [[Ibadan|Ibadan,]] to diiwaan Oyo, o mawni ko to Aroloyo, to diiwaan Lagos. Ko o waajotooɗo yah-ngartaa mo karallaagal makko e haalde e nder jamaanu walliti mo heɓde lollude. O naati siyaasa nder hitaande 1954, o sosi lannda Liberal lesdi Naajeeriya. O sankii ko e hitaande 1957 caggal rafi juutɗo. == Nguurndam e Jaŋde Fuɗɗoode == Adunni Oluwole jibinaa ko Ibadan e hitaande 1905 e galle mawɗo Ibadan. Caggal won e luural galle, yumma makko ummii e makko e banndiraaɓe makko to Aroloya, Lagos ɗo ɓe ngoni sara Egliis St. John. Adolphus Howells, Vicar, wallitii e ƴellitaare galle oo nde ɓe ngoni e nokku hee. O hoɗi ko e Howells, ɓe mbinnditi mo e duɗal St. John, Aroloya. Kono o arti e yumma makko caggal duɗal leslesal. Tuggi 1925 haa 1932, Oluwole ina jeyaa e ardaade e darnde teeŋtunde e nder Egliis St. Nde o woni suka, o winndi pijirlooji ngam fedde sukaaɓe rewɓe nde ngenndiyaŋke biyeteeɗo Herbert Macaulay ardii. O yahi haa o sosi suudu fijirde rewɓe arandeere nder Hirnaange lesdi Naajeeriya. Oluwole ɓooyaani wonti waajotooɗo yah-ngartaa. O salii no feewi addude ɓalli nder ekklessiya ngam wirnude, o wi'i o mari gite diga Allah o wi'i kanko woni Allah wuurɓe, naa maayɓe. Karallaagal makko e haaldude addani mo heɗtiiɓe heewɓe, ɓeydi heen kadi lollude. == Dille politik == Oluwole naati politik ko hedde hitaande 1945. O fuɗɗorii ko waɗde golle neɗɗankaagal e wallude miskineeɓe e dokke, hay so tawii o wonaa debbo alɗuɗo. E hitaande 1954, o sosi lannda politik, tawi ko ɓuri heewde heen ko worɓe. Fotde lebbi joy caggal nde o sosaa, o dañii jooɗorde to Ikirun, Osun North, o fooli NCNC e AG. Oluwole ko daraniiɗo ndimaagu, o salii referaandoom jeytaare nde o fuɗɗii waɗeede e hitaande 1956. Hujja makko ko wonde ko politikaaji wonnooɓe e laamu, ko koloñaal en Afrik tan, kuutortoo mo. Nulal maako ɗon mari haaje yimɓe labbaare, nden ɗum ɗon mari haaje nder pelle ɗemngal [[Yoruba language|Yoruba]] bi'eteeɗe "Egbe Koyinbo Mailo" ko firti "Bature Don't Go". Lannda ka juutaani nde tawnoo ka fotnoo ko uddeede sabu ŋakkeende ngalu. Oluwole kadi ko daraniiɗo hakkeeji rewɓe, o jokki e daranaade naatgol rewɓe e politik e nder batu doosɗe leydi. == Hiisoowo == l7nik6forgmeiyiir7febhsmfuqc2gz Ishaq Oluwole 0 42834 177455 2026-06-30T08:07:21Z Ibrahim abusufyan 12706 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1328578580|Isaac Oluwole]]" 177455 wikitext text/x-wiki '''Ishaq Oluwole''' listen c (1852-1932) ko bismaango leydi Najeriya, jeyaaɗo e ndonu Siyeraa Leyoon e Egba . O jeyaa ko e eggooɓe ɓurɓe maantinde ummoriiɓe Siyeraa Leyoon hoɗɓe e Lagos e nder feccere ɗimmere teeminannde sappo e jeenay. Tuggi 1879 haa 1893, o wonii hooreejo duɗal CMS Grammar, Lagos, caggal ɗuum o waɗtaa almuudo. O sikkatnoo ko o gooto e ɓurɓe yiɗeede e nder sehilaaɓe makko diineeji, ina gasa tawa ko ɗum addani mo wasiyaade wonde bismaango caggal nde kanndidaa radikal mawɗo, [[James Johnson (assistant bishop of Western Equatorial Africa)|hono James Johnson]], wullitii e ŋakkeende njiimaandi koɗdigal e nder fedde misiyoŋaaji Eklesiya. == Ngendam == [[File:The_Mission_at_Lagos_1885.png|left|thumb|Foto Misiyoŋ Lagos e hitaande 1885. Rogere caggal: W. Morgan, Chas. Phillips, J. White, Arsidikon Hamilton, Nataniyel Johnson, Ishaq Oluwole [[James Johnson (assistant bishop of Western Equatorial Africa)|,]] R. E. Willoughby Rogere hakkundeere: Rev]] Oluwole jibinaa ko Abeokuta, baaba mum ko Ijebu, yumma mum ko [[Ilesa West|Ilesha]] . Jibnaaɓe makko ko terɗe Egliis Angalteer to [[Abeokuta]] e gardagol Henry Townsend . O maayi baaba makko nde o yahrata e duuɓi 13 e dow ɗaɓɓaande Townsend, o waɗtaa e les njiimaandi Dr Harrison, misioneer CMS, jannginoowo sukaaɓe woɗɓe e nder diiwaan hee. Oluwole janngi to duɗal leslesal Angalteer to Ake, Abeokuta, o jokki jaŋde makko to duɗal janngirde Angalteer kadi to Abeokuta. Nde duɗal ngal artiraa [[Lagos]] caggal seppooji ngam salaade misiyoŋaaji to Abeokuta, Oluwole jokki jaŋde mum to Lagos. Caggal nde o timmini jaŋde makko, o janngini duuɓi nay e nder misiyoŋ Anglikan. E hitaande 1876, e dow ɗaɓɓaande Rev. JB Wood, o heɓi ballal ngam yahde duɗal jaaɓi haaɗtirde Fourah Bay to [[Sarliyon|Siyeraa Leyoon]] ɗo o joofniri heɓde dipolom makko. Wondude e NS Davies e Obadiah Johnson, Oluwole ina jeyaa e almudɓe adanɓe heɓde dipolomaaji mum en e duɗal ngal e hitaande 1879 rewrude e jokkondiral duɗal ngal e duɗal jaaɓi haaɗtirde Durham . Caggal maayde Rev TB Macaulay, ɓiɗɗo gorko Bishop [[Samuel Ajayi Crowther|Ajayi Crowther]] e hitaande 1879, fedde misiyoŋaaji Eklesiya suɓii Oluwole ngam wonde hooreejo keso duɗal jaaɓi haaɗtirde CMS, Lagos. Ko adii nde o ƴettata golle ɗee, o neldaa to Angalteer ngam ɓeydaade janngude, o waɗii dumunna gooto to duɗal Monkton Combe, sara Bath, Somerset ngal Revd Francis Pocock, gonnooɗo kuraajo Bishop Siyeraa Leyoon sosi e hitaande 1868. O toɗɗaa diine e hitaande 1881, o woni almuudo e hitaande 1884. Caggal maayde Bishop Crowther, CMS suɓiima Engeleejo gooto ngam wonde Bishop keso ngam jogaade tiitoonde Bishop Afrik hirnaange Ekuwator, kadi suɓii kadi balloowo bishop Afriknaaɓe ɗiɗo. Rev. J. Sidney Hill waɗaama episkop toɗɗaaɗo e ɓaawo kuugal arandewal ngal Hill waɗi, Oluwole e Rev. Charles Philips suɓaama ngam laataago balloowo Biskop. E hitaande 1893, Oluwole toɗɗaa ngam wonde balloowo episkop Afrik hirnaange Ekuwatoor to jumaa St Paul, Londres, Ludgate Hill ñalnde 29 lewru nduu hitaande 1893, caggal ɗuum o rokkaa dipolomaaji doktoor diine to duɗal jaaɓi haaɗtirde Durham. Ñalnde 13 lewru Duujal hitaande 1893, Oluwole e Hill e Philips e almuɓɓe Engele en 12 woɗɓe ngari Lagos. Hill e debbo mum maayi ko juuti : Hill ñalnde 6 lewru bowte hitaande 1894, caggal nde o waɗi balɗe 24 tan to Lagos. Ko Herbert Tugwell suɓaa ngam lomtaade Hill. E hitaande 1920, Diisnondiral Afrik Ekuwatoor feccii e ɗiɗi, Lagos e Diisnondiral dow Niiseer . Tiitoonde Oluwole waylaama, wonti balloowo Bishop e nder diiwaan Lagos. Oluwole resii e hitaande 1888, o dañi ɓiɓɓe njeegomo, tato heen maayi ko adii hitaande 1932. Ɓiyiiko Isaac Ladipo Oluwole janngi safaara to duɗal jaaɓi haaɗtirde Glasgow o heɓi MB ChB e hitaande 1918. == Tuugnorgal == 05buothkv4wom2vuc6wut5ug3f03dzh 177456 177455 2026-06-30T08:07:38Z Ibrahim abusufyan 12706 177456 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Ishaq Oluwole''' listen c (1852-1932) ko bismaango leydi Najeriya, jeyaaɗo e ndonu Siyeraa Leyoon e Egba . O jeyaa ko e eggooɓe ɓurɓe maantinde ummoriiɓe Siyeraa Leyoon hoɗɓe e Lagos e nder feccere ɗimmere teeminannde sappo e jeenay. Tuggi 1879 haa 1893, o wonii hooreejo duɗal CMS Grammar, Lagos, caggal ɗuum o waɗtaa almuudo. O sikkatnoo ko o gooto e ɓurɓe yiɗeede e nder sehilaaɓe makko diineeji, ina gasa tawa ko ɗum addani mo wasiyaade wonde bismaango caggal nde kanndidaa radikal mawɗo, [[James Johnson (assistant bishop of Western Equatorial Africa)|hono James Johnson]], wullitii e ŋakkeende njiimaandi koɗdigal e nder fedde misiyoŋaaji Eklesiya. == Ngendam == [[File:The_Mission_at_Lagos_1885.png|left|thumb|Foto Misiyoŋ Lagos e hitaande 1885. Rogere caggal: W. Morgan, Chas. Phillips, J. White, Arsidikon Hamilton, Nataniyel Johnson, Ishaq Oluwole [[James Johnson (assistant bishop of Western Equatorial Africa)|,]] R. E. Willoughby Rogere hakkundeere: Rev]] Oluwole jibinaa ko Abeokuta, baaba mum ko Ijebu, yumma mum ko [[Ilesa West|Ilesha]] . Jibnaaɓe makko ko terɗe Egliis Angalteer to [[Abeokuta]] e gardagol Henry Townsend . O maayi baaba makko nde o yahrata e duuɓi 13 e dow ɗaɓɓaande Townsend, o waɗtaa e les njiimaandi Dr Harrison, misioneer CMS, jannginoowo sukaaɓe woɗɓe e nder diiwaan hee. Oluwole janngi to duɗal leslesal Angalteer to Ake, Abeokuta, o jokki jaŋde makko to duɗal janngirde Angalteer kadi to Abeokuta. Nde duɗal ngal artiraa [[Lagos]] caggal seppooji ngam salaade misiyoŋaaji to Abeokuta, Oluwole jokki jaŋde mum to Lagos. Caggal nde o timmini jaŋde makko, o janngini duuɓi nay e nder misiyoŋ Anglikan. E hitaande 1876, e dow ɗaɓɓaande Rev. JB Wood, o heɓi ballal ngam yahde duɗal jaaɓi haaɗtirde Fourah Bay to [[Sarliyon|Siyeraa Leyoon]] ɗo o joofniri heɓde dipolom makko. Wondude e NS Davies e Obadiah Johnson, Oluwole ina jeyaa e almudɓe adanɓe heɓde dipolomaaji mum en e duɗal ngal e hitaande 1879 rewrude e jokkondiral duɗal ngal e duɗal jaaɓi haaɗtirde Durham . Caggal maayde Rev TB Macaulay, ɓiɗɗo gorko Bishop [[Samuel Ajayi Crowther|Ajayi Crowther]] e hitaande 1879, fedde misiyoŋaaji Eklesiya suɓii Oluwole ngam wonde hooreejo keso duɗal jaaɓi haaɗtirde CMS, Lagos. Ko adii nde o ƴettata golle ɗee, o neldaa to Angalteer ngam ɓeydaade janngude, o waɗii dumunna gooto to duɗal Monkton Combe, sara Bath, Somerset ngal Revd Francis Pocock, gonnooɗo kuraajo Bishop Siyeraa Leyoon sosi e hitaande 1868. O toɗɗaa diine e hitaande 1881, o woni almuudo e hitaande 1884. Caggal maayde Bishop Crowther, CMS suɓiima Engeleejo gooto ngam wonde Bishop keso ngam jogaade tiitoonde Bishop Afrik hirnaange Ekuwator, kadi suɓii kadi balloowo bishop Afriknaaɓe ɗiɗo. Rev. J. Sidney Hill waɗaama episkop toɗɗaaɗo e ɓaawo kuugal arandewal ngal Hill waɗi, Oluwole e Rev. Charles Philips suɓaama ngam laataago balloowo Biskop. E hitaande 1893, Oluwole toɗɗaa ngam wonde balloowo episkop Afrik hirnaange Ekuwatoor to jumaa St Paul, Londres, Ludgate Hill ñalnde 29 lewru nduu hitaande 1893, caggal ɗuum o rokkaa dipolomaaji doktoor diine to duɗal jaaɓi haaɗtirde Durham. Ñalnde 13 lewru Duujal hitaande 1893, Oluwole e Hill e Philips e almuɓɓe Engele en 12 woɗɓe ngari Lagos. Hill e debbo mum maayi ko juuti : Hill ñalnde 6 lewru bowte hitaande 1894, caggal nde o waɗi balɗe 24 tan to Lagos. Ko Herbert Tugwell suɓaa ngam lomtaade Hill. E hitaande 1920, Diisnondiral Afrik Ekuwatoor feccii e ɗiɗi, Lagos e Diisnondiral dow Niiseer . Tiitoonde Oluwole waylaama, wonti balloowo Bishop e nder diiwaan Lagos. Oluwole resii e hitaande 1888, o dañi ɓiɓɓe njeegomo, tato heen maayi ko adii hitaande 1932. Ɓiyiiko Isaac Ladipo Oluwole janngi safaara to duɗal jaaɓi haaɗtirde Glasgow o heɓi MB ChB e hitaande 1918. == Tuugnorgal == l3a4zi1sdcajbdlfd075edx7vzi2sof Isaaq ladipo oluwole 0 42835 177458 2026-06-30T08:08:48Z Ibrahim abusufyan 12706 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1342160248|Isaac Ladipo Oluwole]]" 177458 wikitext text/x-wiki '''Isaac Ladipo Oluwole''' Listen B (1892–1953) ko doktoor mo leydi Najeriya mo waɗii ɓamtaare mawnde e nder golle cellal renndo e nder [[Naajeeriya|leydi Najeriya]] . == Duuɓi gadani == Ishaq Ladipo Oluwole jibinaa ko hedde hitaande 1892, ɓiy bismaango Angalteer Ishaq Oluwole e Abigal Jonson, jannginoowo jimɗi . Baaba makko ko hooreejo duɗal CMS Grammar, Lagos e sahaa nde o jibinaa ndee. O mawni ko e galle Kerecee’en mo kadi ko nguurndam Victoria’en Lagos e nder teeminannde sappo e jeetatiire. <ref name="Ladipo" /> O janngi ko juuti e duɗal CMS Grammar hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College. Kanko e [[James Churchill Vaughan]] kamɓe ɗiɗo fof ɓe ngoni ko e almuɓɓe ardiiɓe duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College, Lagos nde ngal udditaa e lewru suwee 1909. Oluwole woni hooreejo duɗal ngal gadano. Caggal mum Oluwole e Vaughan kamɓe ɗiɗo fof ɓe njahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Glasgow e hitaande 1913 ngam janngude safaara. <ref name="UGlasgow" /> Almuɓɓe ɗiɗo ɓee ina teskaa e mbaydi mum en, ina ngondi e njiyaagu. Oluwole inniraa ko "Niɓɓere yiyteende" caggal konngol ummoraade e Milton 's ''Aljanna majjuɗo'' . Caggal nde o heɓi bak makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde MB, ChB e hitaande 1918, Oluwole arti [[Naajeeriya|leydi Nijeer]] . O naati e duɗal jaaɓi haaɗtirde to [[Abeokuta]] duuɓi seeɗa, caggal ɗuum o arti Glasgow ngam ƴettude DPH makko. Nde o woni to Abeokuta, o sosi nokku safaara kuuɓtodinɗo ɗo o jaɓɓotoo ñawɓe e biro makko walla o yilloyoo ɓe e hoɗorde maɓɓe. E nder dumunna mo o woni e Abeokuta, o tawtoraama golle renndo seeɗa. O sosi konu Boy Scout e hitaande 1923 ; konu nguu jaɓɓiima laamɗo leydi Wales nde o yilliima Abeokuta. == Ofisee safaara == E hitaande 1922, Diiso wuro Lagos ngo Oropnaaɓe njiimi ko adii ɗuum, udditi dame terɗe Afriknaaɓe keso cuɓaaɗe. Terɗe kese ɗe puɗɗii waɗde pusgol ngam golloraade ofisee safrooɓe Afriknaajo ngam cellal renndo e nder board cellal municipal Lagos. E hitaande 1924, diiso ngoo felliti ƴettude Afriknaajo gooto baawɗo haalde ɗemngal nokku oo ; Oluwole e ɗiɗo woɗɓe ɗaɓɓii oon posto. Oluwole heɓiino nafoore kono hade mum waɗde golle, o fotnoo ko jokkude jaŋde makko e njuɓɓudi cellal renndo. E hitaande 1925, o fuɗɗii golle ko o balloowo Afriknaajo gadano to bannge cellal to [[Lagos]] . E hitaande 1917, Lagos ƴetti kuulal cellal renndo, ko ɗum woni kuule cellal ngam moƴƴinde laaɓal e nder wuro ngo. Kono tan, huutoraade kuule ɗee ina haɗaa sabu ŋakkeende gollotooɓe heblaaɓe. Ndeen Oluwole sosi Duɗal Higiene gadanal e nder leydi Najeriya, to Yaba, Lagos, ina rokka janngirɗe e ƴeewooɓe cellal ummoriiɓe nokkuuji Najeriya kala. Nde ɓe njoofni jaŋde maɓɓe ɓe keɓi Dipolomaaji to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamɗo cellal renndo, to Londres. O yuɓɓini kadi laabi ƴeewndo cellal e nder porto Lagos ngam haɓaade ñawu nguu (bubonic plague). O sosi kadi fedde Afrik hirnaange nde fedde Royal Society of Health nde wonti njuɓɓudi tolnooji cellal yimɓe e nder leydi Najeriya. <ref name="Ladipo" /> Ñawu nguu, nguu fuɗɗii ko e gure ɓutte ɗe laaɓaani e nder Lagos, waɗii maayɓe heewɓe hakkunde 1924 e 1930. Heewɓe e gure ɓutte ɗee ndartinaama, ɗum addani hoɗɓe mum en hoɗde e gure ɗe laaɓaani. == Jaŋde cellal renndo == Ina jeyaa e golle goɗɗe, Oluwole udditi Dispensaire Massey Street, artiri duuɗe ɓuuɓɗe ngam wallitde haɓaade ñawu nguu, mahii kadi nokku keso ngam moƴƴinde cellal nguura. Oluwole fuɗɗii golle cellal duɗe gadane to [[Lagos]] e hitaande 1925. O naatini ƴeewndorɗe cellal e baɗte sukaaɓe. Oluwole toɗɗaa ko gardiiɗo safrooɓe e hitaande 1936. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (June 2022)">ciimtol ina haani</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> === Antenatal e toppitagol sukaaɓe === E nder darnde Oluwole, Diiso wuro Lagos sosi diisnondiral Massey e hitaande 1926. Departemaa toppitiiɗo ko fayti e jibinannde e wellitaare sukaaɓe sosaa ngam jeyeede e diisnondiral kesal ngal. Ko ɗum woni peeje gadane e nder wuro ngo ngam sosde porogaraam ceertuɗo ngam wallitde jibinannde e sukaaɓe e nder departemaa cellal renndo Lagos. Faandaare mawnde nde kilinik antenatal keso oo waɗi ko ustude maayde sukaaɓe e yummiraaɓe e nder wuro Lagos. Tuggi 1926 haa 1930, diisnondiral Massey sosi porogaraamuuji ko wayi no kilinikuuji wellitaare sukaaɓe ɗi mbaɗata laabi tati e nder yontere kala e yuɓɓinde suudu sukaaɓe. Sabu nafoore kilinik Massey kilinik goɗɗo sosaa ngam hoɗɓe e leydi Lagos mawndi to Ebute Metta . Kilinik oo yuɓɓinii kadi porogaraamuuji ngam safrude njilluuji cellal e rewɓe hakkundeeji wasiyaaji ñawɓe e nder waktuuji kilinik. Yillotooɓe cellal ɓee kadi njilliima ñawɓe yaltuɓe ngam ƴeewde wellitaare mum en e ƴellitde golle cellal moƴƴe. tfurazo4hpcklb5d8fjjb5hgxc2za92 177459 177458 2026-06-30T08:09:20Z Ibrahim abusufyan 12706 177459 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Isaac Ladipo Oluwole''' Listen B (1892–1953) ko doktoor mo leydi Najeriya mo waɗii ɓamtaare mawnde e nder golle cellal renndo e nder [[Naajeeriya|leydi Najeriya]] . == Duuɓi gadani == Ishaq Ladipo Oluwole jibinaa ko hedde hitaande 1892, ɓiy bismaango Angalteer Ishaq Oluwole e Abigal Jonson, jannginoowo jimɗi . Baaba makko ko hooreejo duɗal CMS Grammar, Lagos e sahaa nde o jibinaa ndee. O mawni ko e galle Kerecee’en mo kadi ko nguurndam Victoria’en Lagos e nder teeminannde sappo e jeetatiire. <ref name="Ladipo" /> O janngi ko juuti e duɗal CMS Grammar hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College. Kanko e [[James Churchill Vaughan]] kamɓe ɗiɗo fof ɓe ngoni ko e almuɓɓe ardiiɓe duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College, Lagos nde ngal udditaa e lewru suwee 1909. Oluwole woni hooreejo duɗal ngal gadano. Caggal mum Oluwole e Vaughan kamɓe ɗiɗo fof ɓe njahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Glasgow e hitaande 1913 ngam janngude safaara. <ref name="UGlasgow" /> Almuɓɓe ɗiɗo ɓee ina teskaa e mbaydi mum en, ina ngondi e njiyaagu. Oluwole inniraa ko "Niɓɓere yiyteende" caggal konngol ummoraade e Milton 's ''Aljanna majjuɗo'' . Caggal nde o heɓi bak makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde MB, ChB e hitaande 1918, Oluwole arti [[Naajeeriya|leydi Nijeer]] . O naati e duɗal jaaɓi haaɗtirde to [[Abeokuta]] duuɓi seeɗa, caggal ɗuum o arti Glasgow ngam ƴettude DPH makko. Nde o woni to Abeokuta, o sosi nokku safaara kuuɓtodinɗo ɗo o jaɓɓotoo ñawɓe e biro makko walla o yilloyoo ɓe e hoɗorde maɓɓe. E nder dumunna mo o woni e Abeokuta, o tawtoraama golle renndo seeɗa. O sosi konu Boy Scout e hitaande 1923 ; konu nguu jaɓɓiima laamɗo leydi Wales nde o yilliima Abeokuta. == Ofisee safaara == E hitaande 1922, Diiso wuro Lagos ngo Oropnaaɓe njiimi ko adii ɗuum, udditi dame terɗe Afriknaaɓe keso cuɓaaɗe. Terɗe kese ɗe puɗɗii waɗde pusgol ngam golloraade ofisee safrooɓe Afriknaajo ngam cellal renndo e nder board cellal municipal Lagos. E hitaande 1924, diiso ngoo felliti ƴettude Afriknaajo gooto baawɗo haalde ɗemngal nokku oo ; Oluwole e ɗiɗo woɗɓe ɗaɓɓii oon posto. Oluwole heɓiino nafoore kono hade mum waɗde golle, o fotnoo ko jokkude jaŋde makko e njuɓɓudi cellal renndo. E hitaande 1925, o fuɗɗii golle ko o balloowo Afriknaajo gadano to bannge cellal to [[Lagos]] . E hitaande 1917, Lagos ƴetti kuulal cellal renndo, ko ɗum woni kuule cellal ngam moƴƴinde laaɓal e nder wuro ngo. Kono tan, huutoraade kuule ɗee ina haɗaa sabu ŋakkeende gollotooɓe heblaaɓe. Ndeen Oluwole sosi Duɗal Higiene gadanal e nder leydi Najeriya, to Yaba, Lagos, ina rokka janngirɗe e ƴeewooɓe cellal ummoriiɓe nokkuuji Najeriya kala. Nde ɓe njoofni jaŋde maɓɓe ɓe keɓi Dipolomaaji to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamɗo cellal renndo, to Londres. O yuɓɓini kadi laabi ƴeewndo cellal e nder porto Lagos ngam haɓaade ñawu nguu (bubonic plague). O sosi kadi fedde Afrik hirnaange nde fedde Royal Society of Health nde wonti njuɓɓudi tolnooji cellal yimɓe e nder leydi Najeriya. <ref name="Ladipo" /> Ñawu nguu, nguu fuɗɗii ko e gure ɓutte ɗe laaɓaani e nder Lagos, waɗii maayɓe heewɓe hakkunde 1924 e 1930. Heewɓe e gure ɓutte ɗee ndartinaama, ɗum addani hoɗɓe mum en hoɗde e gure ɗe laaɓaani. == Jaŋde cellal renndo == Ina jeyaa e golle goɗɗe, Oluwole udditi Dispensaire Massey Street, artiri duuɗe ɓuuɓɗe ngam wallitde haɓaade ñawu nguu, mahii kadi nokku keso ngam moƴƴinde cellal nguura. Oluwole fuɗɗii golle cellal duɗe gadane to [[Lagos]] e hitaande 1925. O naatini ƴeewndorɗe cellal e baɗte sukaaɓe. Oluwole toɗɗaa ko gardiiɗo safrooɓe e hitaande 1936. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (June 2022)">ciimtol ina haani</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> === Antenatal e toppitagol sukaaɓe === E nder darnde Oluwole, Diiso wuro Lagos sosi diisnondiral Massey e hitaande 1926. Departemaa toppitiiɗo ko fayti e jibinannde e wellitaare sukaaɓe sosaa ngam jeyeede e diisnondiral kesal ngal. Ko ɗum woni peeje gadane e nder wuro ngo ngam sosde porogaraam ceertuɗo ngam wallitde jibinannde e sukaaɓe e nder departemaa cellal renndo Lagos. Faandaare mawnde nde kilinik antenatal keso oo waɗi ko ustude maayde sukaaɓe e yummiraaɓe e nder wuro Lagos. Tuggi 1926 haa 1930, diisnondiral Massey sosi porogaraamuuji ko wayi no kilinikuuji wellitaare sukaaɓe ɗi mbaɗata laabi tati e nder yontere kala e yuɓɓinde suudu sukaaɓe. Sabu nafoore kilinik Massey kilinik goɗɗo sosaa ngam hoɗɓe e leydi Lagos mawndi to Ebute Metta . Kilinik oo yuɓɓinii kadi porogaraamuuji ngam safrude njilluuji cellal e rewɓe hakkundeeji wasiyaaji ñawɓe e nder waktuuji kilinik. Yillotooɓe cellal ɓee kadi njilliima ñawɓe yaltuɓe ngam ƴeewde wellitaare mum en e ƴellitde golle cellal moƴƴe. ==firooji== 1qqkgbso42ssr4xy6r8kciw1r031njz Orizu miin 0 42836 177463 2026-06-30T08:12:24Z Ibrahim abusufyan 12706 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1358820050|Orizu I]]" 177463 wikitext text/x-wiki '''Igwe Orizu I''' Listen c (Eze Ugbonyamba; jibinaa ko 1881-1924) ko Obi 18ɓo mo Otolo e Igwe mo laamu Nnewi . Ko kanko woni laamɗo ɓurɗo toowde e aadaaji e gardiiɗo ruuhu e nder [[Nnewi]], laamu Igbo en to Fuɗnaange [[Naajeeriya|leydi Najeriya]] . Eze Ugbonyamba woni laamɗo [[Nnewi]] e o ƴetti ofo Nnewi caggal maayde baaba makko e hitaande 1904. O jeyaa ko e leñol laamɗo Nnofo e lomto baaba makko Igwe Iwuchukwu Ezeifekaibeya . Igwe Orizu I maayi ko e hitaande 1924, lomtii ɗum ko ɓiyiiko gadano biyeteeɗo Igwe Yosiya Orizu II . Ina jeyaa e ko ɓuri teeŋtude e laamu makko, gargol Angalteer e hitaande 1905. == Nguurndam gadano == Eze Ugbonyamba ko suka wonnoo nde baaba mum sankii, konu Angalteer e gardagol Major [[Haari Moorhaas|Harry Moorhouse]] e Hugh Trenchard naati Nnewi e ndeen hitaande. Biritaan en njaɓii wallude laamɗo cukalel ngel, Nnewi lelni junngo mum ko juuti caggal ɗuum. Ko e hitaande 1904 kadi Trenchard tawtoraama waɗtude leydi Igbo les njiimaandi Angalteer. Ko Eze Odumegwu, ballitooɗo yoga e leñol mum e cuusal, ari e Nkwo Nnewi ñalnde 24 desaambar 1904 ngam jaɓɓaade joom mum keso oo, addi dokke nguura e ko nanndi heen no yamiraa nii. Koɗo makko tokooso biyeteeɗo Eze Ugbonyamba, kam e won e Obis woɗɓe, tawtoraaka. Major oo weltiima no feewi e jaɓɓagol ngol, o rokki ɗum noon Eze Odumegwu hooreejo wuro Nnewi ngoo fof. O salii jaɓde ɗaɓɓaande ndee, o wiyi ina woodi Obi ɓurɗo mo toowde. O fodaniino arde e batu garoowo oo e suka Obi mo teddungal jeyaa. E fuɗɗoode heewɓe e hoɗɓe ɓee njaɓaani rokkude kaɓirɗe e juuɗe Angalteer, jaagorgal politik Trenchard, hono R. M. Heron, yuɓɓini ngam halkude galleeji jogiiɓe kaɓirɗe. E nder lewru nduu, balɗe keewɗe e kaɓirɗe goɗɗe ndokkaama soldateeɓe Trenchard to Nkwo [[Nnewi]] ɗo ɓe ndartinaa. E nder oon sahaa Igbo en ina mbiya Trenchard ''Nwangwele'', firti ko ɓiɗɗo ƴiye e [[Igbo|ɗemngal Igbo]], sabu mbaydi makko. == Laamu == Nnewi ƴellitii e laamu mum rewrude e dañal leydi e gure koɗdiiɗe hono Ichi rewrude e hareeji, O hoɗni kadi soldateeɓe to Abubo, Nnewiichi & Akabukwu. Laamu maako woni fuɗɗoode [[Kiristanci|diina Masiihiŋko'en]] haa [[Nnewi]] e saare maako e yimɓe maako ɓaawo man laatoto Masiihiŋko'en seeɗa-seeɗa. O ƴetti tiitoonde mawnde Nri Ozo, e innde Ozo, ‘Eze Ugbonyamba’. == Nguurndam ɓesngu == Eze Ugbonyamba resi ko ina tolnoo e teemedere debbo e nder maɓɓe ko (i)Uzoagbala yumma Yosiya (ii)Ejeagwu (iii) Mgbugo teskini e ŋarɗugol mum ɓuuɓngol e yamiroore teddungal (iv) Uzumma (v) Nwabudu (vi) Afuekwe (vii) Esomejuiix (ix) Olieukwu (xii) Onyeanu (xiii) Odife (xiv) Oliemma (xv) Akuzulumba (xvi) Ogbeanu (xvii) Ojinukanu e (xviii) Alozo. Ko kanko woni baaba hooreejo ɗiɗaɓo senaa Naajeeriya e hooreejo leydi ndi, laamɗo [[Nwafor Orizu]] e mawniiko Igwe Kenneth Onyeneke Orizu III, Igwe Nnewi jooni. == Lefol e siftorde == Ko adii nde o maayata e hitaande 1924, ko Eze Ugbonyamba woni Igbo gadano jogaade oto wellitaare hoore mum. Nde oto oo addanaa mo gila Lagos, ofisee Province Orop to Onitsha noddaama ngam yiyde oto oo e renndude e mawɗo oo e weltaare mum. O ari e galle laamorɗo oo e moto, o ƴeewtindii oto oo, caggal ɗuum, ina waɗi ON1 (ɗum woni Onitsha 1) ko limoore binnditagol mum. Nii woni, ko kañum woni oto gadano e nder diiwaan [[Onitsha]], ina gasa tawa e nder diiwaan Fuɗnaange leydi Nijeer fof. Lomtii mo e hitaande ndee tan ko ɓiyiiko – Yosiya Nnaji Orizu inniraaɗo Igwe Orizu II, mawɗo sappo e jeenay Nnewi . == Tuugnorgal == 5fo79pu7r1nsx6dckta74mkoappzv2u 177464 177463 2026-06-30T08:12:53Z Ibrahim abusufyan 12706 177464 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Igwe Orizu I''' Listen c (Eze Ugbonyamba; jibinaa ko 1881-1924) ko Obi 18ɓo mo Otolo e Igwe mo laamu Nnewi . Ko kanko woni laamɗo ɓurɗo toowde e aadaaji e gardiiɗo ruuhu e nder [[Nnewi]], laamu Igbo en to Fuɗnaange [[Naajeeriya|leydi Najeriya]] . Eze Ugbonyamba woni laamɗo [[Nnewi]] e o ƴetti ofo Nnewi caggal maayde baaba makko e hitaande 1904. O jeyaa ko e leñol laamɗo Nnofo e lomto baaba makko Igwe Iwuchukwu Ezeifekaibeya . Igwe Orizu I maayi ko e hitaande 1924, lomtii ɗum ko ɓiyiiko gadano biyeteeɗo Igwe Yosiya Orizu II . Ina jeyaa e ko ɓuri teeŋtude e laamu makko, gargol Angalteer e hitaande 1905. == Nguurndam gadano == Eze Ugbonyamba ko suka wonnoo nde baaba mum sankii, konu Angalteer e gardagol Major [[Haari Moorhaas|Harry Moorhouse]] e Hugh Trenchard naati Nnewi e ndeen hitaande. Biritaan en njaɓii wallude laamɗo cukalel ngel, Nnewi lelni junngo mum ko juuti caggal ɗuum. Ko e hitaande 1904 kadi Trenchard tawtoraama waɗtude leydi Igbo les njiimaandi Angalteer. Ko Eze Odumegwu, ballitooɗo yoga e leñol mum e cuusal, ari e Nkwo Nnewi ñalnde 24 desaambar 1904 ngam jaɓɓaade joom mum keso oo, addi dokke nguura e ko nanndi heen no yamiraa nii. Koɗo makko tokooso biyeteeɗo Eze Ugbonyamba, kam e won e Obis woɗɓe, tawtoraaka. Major oo weltiima no feewi e jaɓɓagol ngol, o rokki ɗum noon Eze Odumegwu hooreejo wuro Nnewi ngoo fof. O salii jaɓde ɗaɓɓaande ndee, o wiyi ina woodi Obi ɓurɗo mo toowde. O fodaniino arde e batu garoowo oo e suka Obi mo teddungal jeyaa. E fuɗɗoode heewɓe e hoɗɓe ɓee njaɓaani rokkude kaɓirɗe e juuɗe Angalteer, jaagorgal politik Trenchard, hono R. M. Heron, yuɓɓini ngam halkude galleeji jogiiɓe kaɓirɗe. E nder lewru nduu, balɗe keewɗe e kaɓirɗe goɗɗe ndokkaama soldateeɓe Trenchard to Nkwo [[Nnewi]] ɗo ɓe ndartinaa. E nder oon sahaa Igbo en ina mbiya Trenchard ''Nwangwele'', firti ko ɓiɗɗo ƴiye e [[Igbo|ɗemngal Igbo]], sabu mbaydi makko. == Laamu == Nnewi ƴellitii e laamu mum rewrude e dañal leydi e gure koɗdiiɗe hono Ichi rewrude e hareeji, O hoɗni kadi soldateeɓe to Abubo, Nnewiichi & Akabukwu. Laamu maako woni fuɗɗoode [[Kiristanci|diina Masiihiŋko'en]] haa [[Nnewi]] e saare maako e yimɓe maako ɓaawo man laatoto Masiihiŋko'en seeɗa-seeɗa. O ƴetti tiitoonde mawnde Nri Ozo, e innde Ozo, ‘Eze Ugbonyamba’. == Nguurndam ɓesngu == Eze Ugbonyamba resi ko ina tolnoo e teemedere debbo e nder maɓɓe ko (i)Uzoagbala yumma Yosiya (ii)Ejeagwu (iii) Mgbugo teskini e ŋarɗugol mum ɓuuɓngol e yamiroore teddungal (iv) Uzumma (v) Nwabudu (vi) Afuekwe (vii) Esomejuiix (ix) Olieukwu (xii) Onyeanu (xiii) Odife (xiv) Oliemma (xv) Akuzulumba (xvi) Ogbeanu (xvii) Ojinukanu e (xviii) Alozo. Ko kanko woni baaba hooreejo ɗiɗaɓo senaa Naajeeriya e hooreejo leydi ndi, laamɗo [[Nwafor Orizu]] e mawniiko Igwe Kenneth Onyeneke Orizu III, Igwe Nnewi jooni. == Lefol e siftorde == Ko adii nde o maayata e hitaande 1924, ko Eze Ugbonyamba woni Igbo gadano jogaade oto wellitaare hoore mum. Nde oto oo addanaa mo gila Lagos, ofisee Province Orop to Onitsha noddaama ngam yiyde oto oo e renndude e mawɗo oo e weltaare mum. O ari e galle laamorɗo oo e moto, o ƴeewtindii oto oo, caggal ɗuum, ina waɗi ON1 (ɗum woni Onitsha 1) ko limoore binnditagol mum. Nii woni, ko kañum woni oto gadano e nder diiwaan [[Onitsha]], ina gasa tawa e nder diiwaan Fuɗnaange leydi Nijeer fof. Lomtii mo e hitaande ndee tan ko ɓiyiiko – Yosiya Nnaji Orizu inniraaɗo Igwe Orizu II, mawɗo sappo e jeenay Nnewi . == Tuugnorgal == qx9xsobja219ndpi5fkc44khvckw51j 177513 177464 2026-06-30T11:27:44Z Fulani215 7983 /* Himobe */ fixed typo 177513 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Igwe Orizu I''' Listen c (Eze Ugbonyamba; jibinaa ko 1881-1924) ko Obi 18ɓo mo Otolo e Igwe mo laamu Nnewi . Ko kanko woni laamɗo ɓurɗo toowde e aadaaji e gardiiɗo ruuhu e nder [[Nnewi]], laamu Igbo en to Fuɗnaange [[Naajeeriya|leydi Najeriya]] . Eze Ugbonyamba woni laamɗo [[Nnewi]] e o ƴetti ofo Nnewi caggal maayde baaba makko e hitaande 1904. O jeyaa ko e leñol laamɗo Nnofo e lomto baaba makko Igwe Iwuchukwu Ezeifekaibeya . Igwe Orizu I maayi ko e hitaande 1924, lomtii ɗum ko ɓiyiiko gadano biyeteeɗo Igwe Yosiya Orizu II . Ina jeyaa e ko ɓuri teeŋtude e laamu makko, gargol Angalteer e hitaande 1905. == Nguurndam gadano == Eze Ugbonyamba ko suka wonnoo nde baaba mum sankii, konu Angalteer e gardagol Major [[Haari Moorhaas|Harry Moorhouse]] e Hugh Trenchard naati Nnewi e ndeen hitaande. Biritaan en njaɓii wallude laamɗo cukalel ngel, Nnewi lelni junngo mum ko juuti caggal ɗuum. Ko e hitaande 1904 kadi Trenchard tawtoraama waɗtude leydi Igbo les njiimaandi Angalteer. Ko Eze Odumegwu, ballitooɗo yoga e leñol mum e cuusal, ari e Nkwo Nnewi ñalnde 24 desaambar 1904 ngam jaɓɓaade joom mum keso oo, addi dokke nguura e ko nanndi heen no yamiraa nii. Koɗo makko tokooso biyeteeɗo Eze Ugbonyamba, kam e won e Obis woɗɓe, tawtoraaka. Major oo weltiima no feewi e jaɓɓagol ngol, o rokki ɗum noon Eze Odumegwu hooreejo wuro Nnewi ngoo fof. O salii jaɓde ɗaɓɓaande ndee, o wiyi ina woodi Obi ɓurɗo mo toowde. O fodaniino arde e batu garoowo oo e suka Obi mo teddungal jeyaa. E fuɗɗoode heewɓe e hoɗɓe ɓee njaɓaani rokkude kaɓirɗe e juuɗe Angalteer, jaagorgal politik Trenchard, hono R. M. Heron, yuɓɓini ngam halkude galleeji jogiiɓe kaɓirɗe. E nder lewru nduu, balɗe keewɗe e kaɓirɗe goɗɗe ndokkaama soldateeɓe Trenchard to Nkwo [[Nnewi]] ɗo ɓe ndartinaa. E nder oon sahaa Igbo en ina mbiya Trenchard ''Nwangwele'', firti ko ɓiɗɗo ƴiye e [[Igbo|ɗemngal Igbo]], sabu mbaydi makko. == Laamu == Nnewi ƴellitii e laamu mum rewrude e dañal leydi e gure koɗdiiɗe hono Ichi rewrude e hareeji, O hoɗni kadi soldateeɓe to Abubo, Nnewiichi & Akabukwu. Laamu maako woni fuɗɗoode [[Kiristanci|diina Masiihiŋko'en]] haa [[Nnewi]] e saare maako e yimɓe maako ɓaawo man laatoto Masiihiŋko'en seeɗa-seeɗa. O ƴetti tiitoonde mawnde Nri Ozo, e innde Ozo, ‘Eze Ugbonyamba’. == Nguurndam ɓesngu == Eze Ugbonyamba resi ko ina tolnoo e teemedere debbo e nder maɓɓe ko (i)Uzoagbala yumma Yosiya (ii)Ejeagwu (iii) Mgbugo teskini e ŋarɗugol mum ɓuuɓngol e yamiroore teddungal (iv) Uzumma (v) Nwabudu (vi) Afuekwe (vii) Esomejuiix (ix) Olieukwu (xii) Onyeanu (xiii) Odife (xiv) Oliemma (xv) Akuzulumba (xvi) Ogbeanu (xvii) Ojinukanu e (xviii) Alozo. Ko kanko woni baaba hooreejo ɗiɗaɓo senaa Naajeeriya e hooreejo leydi ndi, laamɗo [[Nwafor Orizu]] e mawniiko Igwe Kenneth Onyeneke Orizu III, Igwe Nnewi jooni. == Lefol e siftorde == Ko adii nde o maayata e hitaande 1924, ko Eze Ugbonyamba woni Igbo gadano jogaade oto wellitaare hoore mum. Nde oto oo addanaa mo gila Lagos, ofisee Province Orop to Onitsha noddaama ngam yiyde oto oo e renndude e mawɗo oo e weltaare mum. O ari e galle laamorɗo oo e moto, o ƴeewtindii oto oo, caggal ɗuum, ina waɗi ON1 (ɗum woni Onitsha 1) ko limoore binnditagol mum. Nii woni, ko kañum woni oto gadano e nder diiwaan [[Onitsha]], ina gasa tawa e nder diiwaan Fuɗnaange leydi Nijeer fof. Lomtii mo e hitaande ndee tan ko ɓiyiiko – Yosiya Nnaji Orizu inniraaɗo Igwe Orizu II, mawɗo sappo e jeenay Nnewi . == Himobe== lkeuqdc2cty8zsa5af0ughxeitrduod 177514 177513 2026-06-30T11:28:47Z Fulani215 7983 /* Nguurndam ɓesngu */ fixed typo 177514 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Igwe Orizu I''' Listen c (Eze Ugbonyamba; jibinaa ko 1881-1924) ko Obi 18ɓo mo Otolo e Igwe mo laamu Nnewi . Ko kanko woni laamɗo ɓurɗo toowde e aadaaji e gardiiɗo ruuhu e nder [[Nnewi]], laamu Igbo en to Fuɗnaange [[Naajeeriya|leydi Najeriya]] . Eze Ugbonyamba woni laamɗo [[Nnewi]] e o ƴetti ofo Nnewi caggal maayde baaba makko e hitaande 1904. O jeyaa ko e leñol laamɗo Nnofo e lomto baaba makko Igwe Iwuchukwu Ezeifekaibeya . Igwe Orizu I maayi ko e hitaande 1924, lomtii ɗum ko ɓiyiiko gadano biyeteeɗo Igwe Yosiya Orizu II . Ina jeyaa e ko ɓuri teeŋtude e laamu makko, gargol Angalteer e hitaande 1905. == Nguurndam gadano == Eze Ugbonyamba ko suka wonnoo nde baaba mum sankii, konu Angalteer e gardagol Major [[Haari Moorhaas|Harry Moorhouse]] e Hugh Trenchard naati Nnewi e ndeen hitaande. Biritaan en njaɓii wallude laamɗo cukalel ngel, Nnewi lelni junngo mum ko juuti caggal ɗuum. Ko e hitaande 1904 kadi Trenchard tawtoraama waɗtude leydi Igbo les njiimaandi Angalteer. Ko Eze Odumegwu, ballitooɗo yoga e leñol mum e cuusal, ari e Nkwo Nnewi ñalnde 24 desaambar 1904 ngam jaɓɓaade joom mum keso oo, addi dokke nguura e ko nanndi heen no yamiraa nii. Koɗo makko tokooso biyeteeɗo Eze Ugbonyamba, kam e won e Obis woɗɓe, tawtoraaka. Major oo weltiima no feewi e jaɓɓagol ngol, o rokki ɗum noon Eze Odumegwu hooreejo wuro Nnewi ngoo fof. O salii jaɓde ɗaɓɓaande ndee, o wiyi ina woodi Obi ɓurɗo mo toowde. O fodaniino arde e batu garoowo oo e suka Obi mo teddungal jeyaa. E fuɗɗoode heewɓe e hoɗɓe ɓee njaɓaani rokkude kaɓirɗe e juuɗe Angalteer, jaagorgal politik Trenchard, hono R. M. Heron, yuɓɓini ngam halkude galleeji jogiiɓe kaɓirɗe. E nder lewru nduu, balɗe keewɗe e kaɓirɗe goɗɗe ndokkaama soldateeɓe Trenchard to Nkwo [[Nnewi]] ɗo ɓe ndartinaa. E nder oon sahaa Igbo en ina mbiya Trenchard ''Nwangwele'', firti ko ɓiɗɗo ƴiye e [[Igbo|ɗemngal Igbo]], sabu mbaydi makko. == Laamu == Nnewi ƴellitii e laamu mum rewrude e dañal leydi e gure koɗdiiɗe hono Ichi rewrude e hareeji, O hoɗni kadi soldateeɓe to Abubo, Nnewiichi & Akabukwu. Laamu maako woni fuɗɗoode [[Kiristanci|diina Masiihiŋko'en]] haa [[Nnewi]] e saare maako e yimɓe maako ɓaawo man laatoto Masiihiŋko'en seeɗa-seeɗa. O ƴetti tiitoonde mawnde Nri Ozo, e innde Ozo, ‘Eze Ugbonyamba’. == Nguurndam ɓesngu == Eze Ugbonyamba resi ko ina tolnoo e teemedere debbo e nder maɓɓe ko (i)Uzoagbala yumma Yosiya (ii)Ejeagwu (iii) Mgbugo teskini e ŋarɗugol mum ɓuuɓngol e yamiroore teddungal (iv) Uzumma (v) Nwabudu (vi) Afuekwe (vii) Esomejuiix (ix) Olieukwu (xii) Onyeanu (xiii) Odife (xiv) Oliemma (xv) Akuzulumba (xvi) Ogbeanu (xvii) Ojinukanu e (xviii) Alozo.Ko kanko woni baaba hooreejo ɗiɗaɓo senaa Naajeeriya e hooreejo leydi ndi, laamɗo [[Nwafor Orizu]] e mawniiko Igwe Kenneth Onyeneke Orizu III, Igwe Nnewi jooni. == Lefol e siftorde == Ko adii nde o maayata e hitaande 1924, ko Eze Ugbonyamba woni Igbo gadano jogaade oto wellitaare hoore mum. Nde oto oo addanaa mo gila Lagos, ofisee Province Orop to Onitsha noddaama ngam yiyde oto oo e renndude e mawɗo oo e weltaare mum. O ari e galle laamorɗo oo e moto, o ƴeewtindii oto oo, caggal ɗuum, ina waɗi ON1 (ɗum woni Onitsha 1) ko limoore binnditagol mum. Nii woni, ko kañum woni oto gadano e nder diiwaan [[Onitsha]], ina gasa tawa e nder diiwaan Fuɗnaange leydi Nijeer fof. Lomtii mo e hitaande ndee tan ko ɓiyiiko – Yosiya Nnaji Orizu inniraaɗo Igwe Orizu II, mawɗo sappo e jeenay Nnewi . == Himobe== 9pkcxg4syewhq2ns7jhf5lhzqja4a2m Algernon Willoby Osborne 0 42837 177465 2026-06-30T08:13:50Z Ibrahim abusufyan 12706 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1354282816|Algernon Willoughby Osborne]]" 177465 wikitext text/x-wiki '''Algernon Willoughby Osborne''' (maayi ko hitaande 1915) ko ofisee ñaawoore Angalteer, wonnooɗo awokaa mawɗo to Coast Gold e hooreejo ñaawoore to koloniiji [[Protektorat Fombina Naajeeriya|Hoɗɓe Najeriya]] gila 1908-1913 Osborne woni mawɗo diiwaan gadano e nder mason en leydi Nijeer. Ko adii nde o wontata Awokaa mawɗo, o wonnoo ko awokaa to miniraaji Wassaw e Gold Coast. Osborne janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Oxford, o timmini jaŋde makko leslesre e hitaande 1886 o heɓi master e hitaande 1892, o noddiraa e bar e hitaande 1902. O naati e sarwiis koloñaal c.1896 o wonti awokaa to Gold Coast. E hitaande 1901, o toɗɗaa tergal ngal wonaa laawɗungal e nder Diiso sarɗiiji guwerneer. E hitaande 1908, o ummii [[Lagos]] ngam wontude hooreejo ñaawirdu keso to Fombina Naajeeriya. Ñaawoore makko ɓurnde anndeede ko haala Messrs John Holt vs laamu koloñaal. O yalti e golle koloñaal e hitaande 1914. Hay so tawii noon, e dow laabi, ina sikkaa wonde kala jaagorde ina foti wonde gaynaako sabu kawral koloñaal en to bannge worgo e worgo leydi Nijeer, Osborne weltaaki no feewi sabu ko maa o lomtinee Edwin Speed, ɓurɗo waawde golle, hono hooreejo ñaawirdu koloñaal. == Tuugnorgal == 1fixgh7dyd3c6oojadv7s2lp1rex1td 177466 177465 2026-06-30T08:14:09Z Ibrahim abusufyan 12706 177466 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Algernon Willoughby Osborne''' (maayi ko hitaande 1915) ko ofisee ñaawoore Angalteer, wonnooɗo awokaa mawɗo to Coast Gold e hooreejo ñaawoore to koloniiji [[Protektorat Fombina Naajeeriya|Hoɗɓe Najeriya]] gila 1908-1913 Osborne woni mawɗo diiwaan gadano e nder mason en leydi Nijeer. Ko adii nde o wontata Awokaa mawɗo, o wonnoo ko awokaa to miniraaji Wassaw e Gold Coast. Osborne janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Oxford, o timmini jaŋde makko leslesre e hitaande 1886 o heɓi master e hitaande 1892, o noddiraa e bar e hitaande 1902. O naati e sarwiis koloñaal c.1896 o wonti awokaa to Gold Coast. E hitaande 1901, o toɗɗaa tergal ngal wonaa laawɗungal e nder Diiso sarɗiiji guwerneer. E hitaande 1908, o ummii [[Lagos]] ngam wontude hooreejo ñaawirdu keso to Fombina Naajeeriya. Ñaawoore makko ɓurnde anndeede ko haala Messrs John Holt vs laamu koloñaal. O yalti e golle koloñaal e hitaande 1914. Hay so tawii noon, e dow laabi, ina sikkaa wonde kala jaagorde ina foti wonde gaynaako sabu kawral koloñaal en to bannge worgo e worgo leydi Nijeer, Osborne weltaaki no feewi sabu ko maa o lomtinee Edwin Speed, ɓurɗo waawde golle, hono hooreejo ñaawirdu koloñaal. == Tuugnorgal == nga0fst0wmpstdqr0bw2b6t79m434gd 177512 177466 2026-06-30T11:19:11Z Fulani215 7983 /* Himobe */ fixed typo 177512 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Algernon Willoughby Osborne''' (maayi ko hitaande 1915) ko ofisee ñaawoore Angalteer, wonnooɗo awokaa mawɗo to Coast Gold e hooreejo ñaawoore to koloniiji [[Protektorat Fombina Naajeeriya|Hoɗɓe Najeriya]] gila 1908-1913 Osborne woni mawɗo diiwaan gadano e nder mason en leydi Nijeer. Ko adii nde o wontata Awokaa mawɗo, o wonnoo ko awokaa to miniraaji Wassaw e Gold Coast. Osborne janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Oxford, o timmini jaŋde makko leslesre e hitaande 1886 o heɓi master e hitaande 1892, o noddiraa e bar e hitaande 1902. O naati e sarwiis koloñaal c.1896 o wonti awokaa to Gold Coast. E hitaande 1901, o toɗɗaa tergal ngal wonaa laawɗungal e nder Diiso sarɗiiji guwerneer. E hitaande 1908, o ummii [[Lagos]] ngam wontude hooreejo ñaawirdu keso to Fombina Naajeeriya. Ñaawoore makko ɓurnde anndeede ko haala Messrs John Holt vs laamu koloñaal. O yalti e golle koloñaal e hitaande 1914. Hay so tawii noon, e dow laabi, ina sikkaa wonde kala jaagorde ina foti wonde gaynaako sabu kawral koloñaal en to bannge worgo e worgo leydi Nijeer, Osborne weltaaki no feewi sabu ko maa o lomtinee Edwin Speed, ɓurɗo waawde golle, hono hooreejo ñaawirdu koloñaal. == Himobe== 9fb3vra7hztg47qvrrf9bf36lqcqz0o Abubakar Abdullahi Ahmed 0 42838 177467 2026-06-30T08:19:08Z Hauwa ali umar 8656 Created page with "{{Databox}}'''Abuubakar Abdullaahi Ahmed''' ko neɗɗo dawruɗo leydi Najeriya.  O wonii tergal wakiiliijo Sokoto Fuɗnaange/Sokoto Fuɗnaange Fedde nde e nder suudu sarɗiiji.  O jibinaa ko e hitaande 1968, o jeyaa ko e diiwaan Sokoto.  O suɓaama e nder suudu sarɗiiji e wooteeji 2019 e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP).[1][2] == Tuugnorgal == <references />" 177467 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Abuubakar Abdullaahi Ahmed''' ko neɗɗo dawruɗo leydi Najeriya.  O wonii tergal wakiiliijo Sokoto Fuɗnaange/Sokoto Fuɗnaange Fedde nde e nder suudu sarɗiiji.  O jibinaa ko e hitaande 1968, o jeyaa ko e diiwaan Sokoto.  O suɓaama e nder suudu sarɗiiji e wooteeji 2019 e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP).[1][2] == Tuugnorgal == <references /> sprwulzb3izfb0umk5ezu95tg7me5yd 177468 177467 2026-06-30T08:22:42Z Hauwa ali umar 8656 177468 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Abuubakar Abdullaahi Ahmed''' ko neɗɗo dawruɗo leydi Najeriya.  O wonii tergal wakiiliijo Sokoto Fuɗnaange/Sokoto Fuɗnaange Fedde nde e nder suudu sarɗiiji.  O jibinaa ko e hitaande 1968, o jeyaa ko e diiwaan Sokoto.  O suɓaama e nder suudu sarɗiiji e wooteeji 2019 e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP).<ref>{{Cite web|title=Candidates - Voter - Validating the Office of the Electorate on Representation|url=https://orderpaper.ng/voter/candidate?id=ABDULLAHI-AHMAD-ABUBAKAR-3818|access-date=2025-01-08|website=orderpaper.ng}}</ref><ref>{{Cite web|title=Citizen Science Nigeria|url=https://citizensciencenigeria.org/public-offices/persons/abubakar-abdullai-ahmad|access-date=2025-01-08|website=citizensciencenigeria.org|language=en}}</ref> == Tuugnorgal == <references /> o8dfphwq3m61ujtls5aaugwzohsj97m 177506 177468 2026-06-30T11:14:07Z Fulani215 7983 /* Himobe */ fixed typo 177506 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Abuubakar Abdullaahi Ahmed''' ko neɗɗo dawruɗo leydi Najeriya.  O wonii tergal wakiiliijo Sokoto Fuɗnaange/Sokoto Fuɗnaange Fedde nde e nder suudu sarɗiiji.  O jibinaa ko e hitaande 1968, o jeyaa ko e diiwaan Sokoto.  O suɓaama e nder suudu sarɗiiji e wooteeji 2019 e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP).<ref>{{Cite web|title=Candidates - Voter - Validating the Office of the Electorate on Representation|url=https://orderpaper.ng/voter/candidate?id=ABDULLAHI-AHMAD-ABUBAKAR-3818|access-date=2025-01-08|website=orderpaper.ng}}</ref><ref>{{Cite web|title=Citizen Science Nigeria|url=https://citizensciencenigeria.org/public-offices/persons/abubakar-abdullai-ahmad|access-date=2025-01-08|website=citizensciencenigeria.org|language=en}}</ref> == Himobe == <references /> f8a8fq3kcq0nh3233vr9p0qbqo3x67a Ibrahim Almustapha Aliyu 0 42839 177472 2026-06-30T08:31:21Z Hauwa ali umar 8656 Created page with "{{Databox}}'''Ibrahiima Almustafa Aliyu''' listenR ko siyaasaajo leydi Naajeeriya lesdi ndi'i, lesdi Naajeeriya.  O wonii wakiliijo diiwaan fedde Wurno/Rabah, diiwaan Sokoto e nder suudu sarɗiiji, e hitaande 2019.<ref>{{Cite web|title=National Assembly {{!}} Federal Republic of Nigeria|url=https://nass.gov.ng/mps/single/140?utm_source=chatgpt.com|access-date=2025-01-06|website=nass.gov.ng}}</ref><ref>{{Cite web|title=Citizen Science Nigeria|url=https://citizenscienceni..." 177472 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Ibrahiima Almustafa Aliyu''' listenR ko siyaasaajo leydi Naajeeriya lesdi ndi'i, lesdi Naajeeriya.  O wonii wakiliijo diiwaan fedde Wurno/Rabah, diiwaan Sokoto e nder suudu sarɗiiji, e hitaande 2019.<ref>{{Cite web|title=National Assembly {{!}} Federal Republic of Nigeria|url=https://nass.gov.ng/mps/single/140?utm_source=chatgpt.com|access-date=2025-01-06|website=nass.gov.ng}}</ref><ref>{{Cite web|title=Citizen Science Nigeria|url=https://citizensciencenigeria.org/public-offices/persons/ibrahim-almustapha-aliyu?utm_source=chatgpt.com|access-date=2025-01-06|website=citizensciencenigeria.org|language=en}}</ref><ref>{{Cite news|last=Akintola|first=Kehinde|date=2023-05-31|title=Reps receive report on fuel subsidy regime 11 months after referral|url=https://tribuneonlineng.com/reps-receive-report-on-fuel-subsidy-regime-11-months-after-referral/|access-date=2025-01-06|newspaper=[[Nigerian Tribune]]|language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite web|title=Legislator Details - ConsTrack Track and Report on Governement Funded Projects in Nigeria|url=https://www.constrack.ng/legislator_details?id=1395|access-date=2025-01-06|website=www.constrack.ng}}</ref> == Tuugnorgal == <references /> i2obda8l8d9s6ik8v30jjiavuoken6b 177500 177472 2026-06-30T11:02:10Z Fulani215 7983 /* Himobe */ fixed typo 177500 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Ibrahiima Almustafa Aliyu''' listenR ko siyaasaajo leydi Naajeeriya lesdi ndi'i, lesdi Naajeeriya.  O wonii wakiliijo diiwaan fedde Wurno/Rabah, diiwaan Sokoto e nder suudu sarɗiiji, e hitaande 2019.<ref>{{Cite web|title=National Assembly {{!}} Federal Republic of Nigeria|url=https://nass.gov.ng/mps/single/140?utm_source=chatgpt.com|access-date=2025-01-06|website=nass.gov.ng}}</ref><ref>{{Cite web|title=Citizen Science Nigeria|url=https://citizensciencenigeria.org/public-offices/persons/ibrahim-almustapha-aliyu?utm_source=chatgpt.com|access-date=2025-01-06|website=citizensciencenigeria.org|language=en}}</ref><ref>{{Cite news|last=Akintola|first=Kehinde|date=2023-05-31|title=Reps receive report on fuel subsidy regime 11 months after referral|url=https://tribuneonlineng.com/reps-receive-report-on-fuel-subsidy-regime-11-months-after-referral/|access-date=2025-01-06|newspaper=[[Nigerian Tribune]]|language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite web|title=Legislator Details - ConsTrack Track and Report on Governement Funded Projects in Nigeria|url=https://www.constrack.ng/legislator_details?id=1395|access-date=2025-01-06|website=www.constrack.ng}}</ref> == Himobe== <references /> laxz8lrnxz5iezj3qi1nsxdtxxx004e Ezekiel Warigbani 0 42840 177473 2026-06-30T08:41:28Z Hauwa ali umar 8656 Created page with "Pastoor '''Ezekiyel Warigbani Zebulon,''' anndiraaɗo kadi Ezekiyel Warigbani ko siyaasaajo Naajeeriya, o ɗon mari haaje sukaaɓe.[1]  O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt e duɗal jaaɓi haaɗtirde Fuɗnaange.  Ko kanko woni kanndidaa Guwerneer mo fedde yimɓe yahruɓe yeeso (APDA) e wooteeji guwerneer diiwaan Rivers 2019.  Caggal woote ɗe, o ardii Kawtal denndaangal kanndidaaji guwerneer e hooreeɓe lanndaaji e nder diiwaan Rivers[2] to biro Komiseer..." 177473 wikitext text/x-wiki Pastoor '''Ezekiyel Warigbani Zebulon,''' anndiraaɗo kadi Ezekiyel Warigbani ko siyaasaajo Naajeeriya, o ɗon mari haaje sukaaɓe.[1]  O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt e duɗal jaaɓi haaɗtirde Fuɗnaange.  Ko kanko woni kanndidaa Guwerneer mo fedde yimɓe yahruɓe yeeso (APDA) e wooteeji guwerneer diiwaan Rivers 2019.  Caggal woote ɗe, o ardii Kawtal denndaangal kanndidaaji guwerneer e hooreeɓe lanndaaji e nder diiwaan Rivers[2] to biro Komiseer wooteeji ngenndiiji jeytaare to Port Harcourt ngam salaade jaɓoowo wooteeji ɗii Ezenwo Nyesom Wike.  Hannde, o ɗon nder kawtal cemmbiɗngal bee jaagorɗo lesdi Naajeeriya, Rt.Hon.  Rotimi Amaechi ngam guwerneer maayo diiwal Rivers nder suɓol guwerneer diiwal Rivers 2023.[3] == Tuugnorgal == <references /> ewt4w48cpn95wk6ixymxkbijy7kp2dn 177474 177473 2026-06-30T08:44:42Z Hauwa ali umar 8656 177474 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Pastoor '''Ezekiyel Warigbani Zebulon,''' anndiraaɗo kadi Ezekiyel Warigbani ko siyaasaajo Naajeeriya, o ɗon mari haaje sukaaɓe.  O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt e duɗal jaaɓi haaɗtirde Fuɗnaange.  Ko kanko woni kanndidaa Guwerneer mo fedde yimɓe yahruɓe yeeso (APDA) e wooteeji guwerneer diiwaan Rivers 2019.  Caggal woote ɗe, o ardii Kawtal denndaangal kanndidaaji guwerneer e hooreeɓe lanndaaji e nder diiwaan Rivers[2] to biro Komiseer wooteeji ngenndiiji jeytaare to Port Harcourt ngam salaade jaɓoowo wooteeji ɗii Ezenwo Nyesom Wike.  Hannde, o ɗon nder kawtal cemmbiɗngal bee jaagorɗo lesdi Naajeeriya, Rt.Hon.  Rotimi Amaechi ngam guwerneer maayo diiwal Rivers nder suɓol guwerneer diiwal Rivers 2023.[3] == Tuugnorgal == <references /> iu7wqcyi82zhrw28o7nqmzl5v3o1e2i 177475 177474 2026-06-30T08:47:22Z Hauwa ali umar 8656 177475 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Pastoor '''Ezekiyel Warigbani Zebulon,''' anndiraaɗo kadi Ezekiyel Warigbani ko siyaasaajo Naajeeriya, o ɗon mari haaje sukaaɓe. <ref>{{Cite news|last=Reporters|first=Sahara|date=4 March 2019|title=Fifty-Eight Political Parties Did Not Endorse Wike As Their Sole Governorship Candidate|page=1|url=http://saharareporters.com|location=New York City, United States|access-date=1 April 2022|newspaper=[[Sahara Reporters]]}}</ref> O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt e duɗal jaaɓi haaɗtirde Fuɗnaange.  Ko kanko woni kanndidaa Guwerneer mo fedde yimɓe yahruɓe yeeso (APDA) e wooteeji guwerneer diiwaan Rivers 2019.  Caggal woote ɗe, o ardii Kawtal denndaangal kanndidaaji guwerneer e hooreeɓe lanndaaji e nder diiwaan Rivers<ref>{{Cite news|last=Iheamnachor|first=Davies|date=March 10, 2019|title=Coalition of Governorship Candidates, Political Parties Calls For Redeployment of Rivers REC|pages=3|url=https://www.vanguardngr.com/2019/03/coalition-of-governorship-candidates-political-parties-calls-for-redeployment-of-rivers-rec|location=Lagos, Nigeria|access-date=1 April 2022|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref>to biro Komiseer wooteeji ngenndiiji jeytaare to Port Harcourt ngam salaade jaɓoowo wooteeji ɗii Ezenwo Nyesom Wike.  Hannde, o ɗon nder kawtal cemmbiɗngal bee jaagorɗo lesdi Naajeeriya, Rt.Hon.  Rotimi Amaechi ngam guwerneer maayo diiwal Rivers nder suɓol guwerneer diiwal Rivers 2023.<ref>{{cite web|url=https://newscrystal.com.ng/friends-and-associates-of-rt-hon/|title=Friends and Associates of Rt Hon. Chibuike Rotimi Amaechi Shares Palliatives|website=NewsCrystal.com.ng|accessdate=1 April 2022}}</ref> == Tuugnorgal == <references /> 31yu7lxif70k1q6nl0s8yw6piu43sfd 177496 177475 2026-06-30T10:34:19Z Fulani215 7983 /* Himobe */ fixed typo 177496 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Pastoor '''Ezekiyel Warigbani Zebulon,''' anndiraaɗo kadi Ezekiyel Warigbani ko siyaasaajo Naajeeriya, o ɗon mari haaje sukaaɓe. <ref>{{Cite news|last=Reporters|first=Sahara|date=4 March 2019|title=Fifty-Eight Political Parties Did Not Endorse Wike As Their Sole Governorship Candidate|page=1|url=http://saharareporters.com|location=New York City, United States|access-date=1 April 2022|newspaper=[[Sahara Reporters]]}}</ref> O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt e duɗal jaaɓi haaɗtirde Fuɗnaange.  Ko kanko woni kanndidaa Guwerneer mo fedde yimɓe yahruɓe yeeso (APDA) e wooteeji guwerneer diiwaan Rivers 2019.  Caggal woote ɗe, o ardii Kawtal denndaangal kanndidaaji guwerneer e hooreeɓe lanndaaji e nder diiwaan Rivers<ref>{{Cite news|last=Iheamnachor|first=Davies|date=March 10, 2019|title=Coalition of Governorship Candidates, Political Parties Calls For Redeployment of Rivers REC|pages=3|url=https://www.vanguardngr.com/2019/03/coalition-of-governorship-candidates-political-parties-calls-for-redeployment-of-rivers-rec|location=Lagos, Nigeria|access-date=1 April 2022|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref>to biro Komiseer wooteeji ngenndiiji jeytaare to Port Harcourt ngam salaade jaɓoowo wooteeji ɗii Ezenwo Nyesom Wike.  Hannde, o ɗon nder kawtal cemmbiɗngal bee jaagorɗo lesdi Naajeeriya, Rt.Hon.  Rotimi Amaechi ngam guwerneer maayo diiwal Rivers nder suɓol guwerneer diiwal Rivers 2023.<ref>{{cite web|url=https://newscrystal.com.ng/friends-and-associates-of-rt-hon/|title=Friends and Associates of Rt Hon. Chibuike Rotimi Amaechi Shares Palliatives|website=NewsCrystal.com.ng|accessdate=1 April 2022}}</ref> == Himobe == <references /> 85r0h1bp14c89xrq3ymqcdlz6ciie2h 177497 177496 2026-06-30T10:34:56Z Fulani215 7983 /* */ fixed typo 177497 wikitext text/x-wiki {{Databox} }'''Ezekiyel Warigbani Zebulon''' anndiraaɗo kadi Ezekiyel Warigbani ko siyaasaajo Naajeeriya, o ɗon mari haaje sukaaɓe. <ref>{{Cite news|last=Reporters|first=Sahara|date=4 March 2019|title=Fifty-Eight Political Parties Did Not Endorse Wike As Their Sole Governorship Candidate|page=1|url=http://saharareporters.com|location=New York City, United States|access-date=1 April 2022|newspaper=[[Sahara Reporters]]}}</ref> O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt e duɗal jaaɓi haaɗtirde Fuɗnaange.  Ko kanko woni kanndidaa Guwerneer mo fedde yimɓe yahruɓe yeeso (APDA) e wooteeji guwerneer diiwaan Rivers 2019.  Caggal woote ɗe, o ardii Kawtal denndaangal kanndidaaji guwerneer e hooreeɓe lanndaaji e nder diiwaan Rivers<ref>{{Cite news|last=Iheamnachor|first=Davies|date=March 10, 2019|title=Coalition of Governorship Candidates, Political Parties Calls For Redeployment of Rivers REC|pages=3|url=https://www.vanguardngr.com/2019/03/coalition-of-governorship-candidates-political-parties-calls-for-redeployment-of-rivers-rec|location=Lagos, Nigeria|access-date=1 April 2022|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref>to biro Komiseer wooteeji ngenndiiji jeytaare to Port Harcourt ngam salaade jaɓoowo wooteeji ɗii Ezenwo Nyesom Wike.  Hannde, o ɗon nder kawtal cemmbiɗngal bee jaagorɗo lesdi Naajeeriya, Rt.Hon.  Rotimi Amaechi ngam guwerneer maayo diiwal Rivers nder suɓol guwerneer diiwal Rivers 2023.<ref>{{cite web|url=https://newscrystal.com.ng/friends-and-associates-of-rt-hon/|title=Friends and Associates of Rt Hon. Chibuike Rotimi Amaechi Shares Palliatives|website=NewsCrystal.com.ng|accessdate=1 April 2022}}</ref> == Himobe == <references /> 27cm7f7zwoeqzflpscwj66a6j4451ew 177498 177497 2026-06-30T10:35:33Z Fulani215 7983 /* */ fixed typo 177498 wikitext text/x-wiki {{Databox}} }'''Ezekiyel Warigbani Zebulon''' anndiraaɗo kadi Ezekiyel Warigbani ko siyaasaajo Naajeeriya, o ɗon mari haaje sukaaɓe. <ref>{{Cite news|last=Reporters|first=Sahara|date=4 March 2019|title=Fifty-Eight Political Parties Did Not Endorse Wike As Their Sole Governorship Candidate|page=1|url=http://saharareporters.com|location=New York City, United States|access-date=1 April 2022|newspaper=[[Sahara Reporters]]}}</ref> O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt e duɗal jaaɓi haaɗtirde Fuɗnaange.  Ko kanko woni kanndidaa Guwerneer mo fedde yimɓe yahruɓe yeeso (APDA) e wooteeji guwerneer diiwaan Rivers 2019.  Caggal woote ɗe, o ardii Kawtal denndaangal kanndidaaji guwerneer e hooreeɓe lanndaaji e nder diiwaan Rivers<ref>{{Cite news|last=Iheamnachor|first=Davies|date=March 10, 2019|title=Coalition of Governorship Candidates, Political Parties Calls For Redeployment of Rivers REC|pages=3|url=https://www.vanguardngr.com/2019/03/coalition-of-governorship-candidates-political-parties-calls-for-redeployment-of-rivers-rec|location=Lagos, Nigeria|access-date=1 April 2022|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref>to biro Komiseer wooteeji ngenndiiji jeytaare to Port Harcourt ngam salaade jaɓoowo wooteeji ɗii Ezenwo Nyesom Wike.  Hannde, o ɗon nder kawtal cemmbiɗngal bee jaagorɗo lesdi Naajeeriya, Rt.Hon.  Rotimi Amaechi ngam guwerneer maayo diiwal Rivers nder suɓol guwerneer diiwal Rivers 2023.<ref>{{cite web|url=https://newscrystal.com.ng/friends-and-associates-of-rt-hon/|title=Friends and Associates of Rt Hon. Chibuike Rotimi Amaechi Shares Palliatives|website=NewsCrystal.com.ng|accessdate=1 April 2022}}</ref> == Himobe == <references /> m2bul537dmxbatkftqgelv49zwo5409 177499 177498 2026-06-30T10:48:43Z Fulani215 7983 /* */ fixed typo 177499 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Ezekiyel Warigbani Zebulon''' anndiraaɗo kadi Ezekiyel Warigbani ko siyaasaajo Naajeeriya, o ɗon mari haaje sukaaɓe. <ref>{{Cite news|last=Reporters|first=Sahara|date=4 March 2019|title=Fifty-Eight Political Parties Did Not Endorse Wike As Their Sole Governorship Candidate|page=1|url=http://saharareporters.com|location=New York City, United States|access-date=1 April 2022|newspaper=[[Sahara Reporters]]}}</ref> O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt e duɗal jaaɓi haaɗtirde Fuɗnaange.  Ko kanko woni kanndidaa Guwerneer mo fedde yimɓe yahruɓe yeeso (APDA) e wooteeji guwerneer diiwaan Rivers 2019.  Caggal woote ɗe, o ardii Kawtal denndaangal kanndidaaji guwerneer e hooreeɓe lanndaaji e nder diiwaan Rivers<ref>{{Cite news|last=Iheamnachor|first=Davies|date=March 10, 2019|title=Coalition of Governorship Candidates, Political Parties Calls For Redeployment of Rivers REC|pages=3|url=https://www.vanguardngr.com/2019/03/coalition-of-governorship-candidates-political-parties-calls-for-redeployment-of-rivers-rec|location=Lagos, Nigeria|access-date=1 April 2022|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref>to biro Komiseer wooteeji ngenndiiji jeytaare to Port Harcourt ngam salaade jaɓoowo wooteeji ɗii Ezenwo Nyesom Wike.  Hannde, o ɗon nder kawtal cemmbiɗngal bee jaagorɗo lesdi Naajeeriya, Rt.Hon.  Rotimi Amaechi ngam guwerneer maayo diiwal Rivers nder suɓol guwerneer diiwal Rivers 2023.<ref>{{cite web|url=https://newscrystal.com.ng/friends-and-associates-of-rt-hon/|title=Friends and Associates of Rt Hon. Chibuike Rotimi Amaechi Shares Palliatives|website=NewsCrystal.com.ng|accessdate=1 April 2022}}</ref> == Himobe == <references /> c2zy1rkop2rs94yijjage54cqtidv3n Manuchim Umezuruike 0 42841 177476 2026-06-30T08:55:42Z Hauwa ali umar 8656 Created page with "'''Umezuruike Manuchim''' ko siyaasyanke Naajeeriya.  O wonii hannde Wakiiliijo Fedde nde lomtotooɗo diiwaan Port-Harcourt I to diiwaan Rivers e nder Asaambele ngenndi 10ɓo.<ref>{{Cite news|last=Rapheal|date=2023-03-02|title=LP’s Umezuruike wins Reps seat in Rivers|url=https://thesun.ng/lps-umezuruike-wins-reps-seat-in-rivers/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-01-08|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]|language=en}}</ref><ref>{{Cite news|last=Nigeria|first..." 177476 wikitext text/x-wiki '''Umezuruike Manuchim''' ko siyaasyanke Naajeeriya.  O wonii hannde Wakiiliijo Fedde nde lomtotooɗo diiwaan Port-Harcourt I to diiwaan Rivers e nder Asaambele ngenndi 10ɓo.<ref>{{Cite news|last=Rapheal|date=2023-03-02|title=LP’s Umezuruike wins Reps seat in Rivers|url=https://thesun.ng/lps-umezuruike-wins-reps-seat-in-rivers/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-01-08|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]|language=en}}</ref><ref>{{Cite news|last=Nigeria|first=Guardian|date=2023-03-02|title=LP’s Umezuruike wins Rivers House of Rep seat|url=https://guardian.ng/news/lps-umezuruike-wins-rivers-house-of-rep-seat/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-01-08|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|author=<!--Unlisted-->|date=2023-12-01|title=Appeal Court Affirms LP Umezuruike’s Election In Rivers|url=https://leadership.ng/appeal-court-affirms-lp-umezuruikes-election-in-rivers/|access-date=2025-01-08|language=en-US|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]}}</ref><ref>{{Cite web|title=10th National Assembly Members - Voter - Validating the Office of the Electorate on Representation|url=https://orderpaper.ng/voter/10th-national-assembly-member?id=Umezuruike-Manuchim-3742|access-date=2025-07-21|website=orderpaper.ng}}</ref><ref>{{Cite news|last=danivert|date=2023-11-04|title=Rivers: Appeal Court upholds LP's Manuchim Umezuruikes reps election|url=https://thesun.ng/rivers-appeal-court-upholds-lps-manuchim-umezuruikes-reps-election/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-07-21|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|last=Sub-editor|date=2023-03-03|title=List of Labour Party members who won House of Representative elections|url=https://newswirengr.com/2023/03/03/list-of-labour-party-members-who-won-house-of-representative-elections/|access-date=2025-07-21|website=NewsWireNGR|language=en-US}}</ref> == Tuugnorgal == <references /> 94pt2vvptk1w8zm6nbachu3w2e1gzxw 177477 177476 2026-06-30T08:58:34Z Hauwa ali umar 8656 177477 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Umezuruike Manuchim''' ko siyaasyanke Naajeeriya.  O wonii hannde Wakiiliijo Fedde nde lomtotooɗo diiwaan Port-Harcourt I to diiwaan Rivers e nder Asaambele ngenndi 10ɓo.<ref>{{Cite news|last=Rapheal|date=2023-03-02|title=LP’s Umezuruike wins Reps seat in Rivers|url=https://thesun.ng/lps-umezuruike-wins-reps-seat-in-rivers/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-01-08|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]|language=en}}</ref><ref>{{Cite news|last=Nigeria|first=Guardian|date=2023-03-02|title=LP’s Umezuruike wins Rivers House of Rep seat|url=https://guardian.ng/news/lps-umezuruike-wins-rivers-house-of-rep-seat/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-01-08|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|author=<!--Unlisted-->|date=2023-12-01|title=Appeal Court Affirms LP Umezuruike’s Election In Rivers|url=https://leadership.ng/appeal-court-affirms-lp-umezuruikes-election-in-rivers/|access-date=2025-01-08|language=en-US|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]}}</ref><ref>{{Cite web|title=10th National Assembly Members - Voter - Validating the Office of the Electorate on Representation|url=https://orderpaper.ng/voter/10th-national-assembly-member?id=Umezuruike-Manuchim-3742|access-date=2025-07-21|website=orderpaper.ng}}</ref><ref>{{Cite news|last=danivert|date=2023-11-04|title=Rivers: Appeal Court upholds LP's Manuchim Umezuruikes reps election|url=https://thesun.ng/rivers-appeal-court-upholds-lps-manuchim-umezuruikes-reps-election/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-07-21|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|last=Sub-editor|date=2023-03-03|title=List of Labour Party members who won House of Representative elections|url=https://newswirengr.com/2023/03/03/list-of-labour-party-members-who-won-house-of-representative-elections/|access-date=2025-07-21|website=NewsWireNGR|language=en-US}}</ref> == Tuugnorgal == <references /> 0n1hy6dh6wt70x8yu4ea7n14kxg071i 177489 177477 2026-06-30T10:23:40Z Fulani215 7983 /* Himobe */ fixed typo 177489 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Umezuruike Manuchim''' ko siyaasyanke Naajeeriya.  O wonii hannde Wakiiliijo Fedde nde lomtotooɗo diiwaan Port-Harcourt I to diiwaan Rivers e nder Asaambele ngenndi 10ɓo.<ref>{{Cite news|last=Rapheal|date=2023-03-02|title=LP’s Umezuruike wins Reps seat in Rivers|url=https://thesun.ng/lps-umezuruike-wins-reps-seat-in-rivers/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-01-08|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]|language=en}}</ref><ref>{{Cite news|last=Nigeria|first=Guardian|date=2023-03-02|title=LP’s Umezuruike wins Rivers House of Rep seat|url=https://guardian.ng/news/lps-umezuruike-wins-rivers-house-of-rep-seat/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-01-08|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|author=<!--Unlisted-->|date=2023-12-01|title=Appeal Court Affirms LP Umezuruike’s Election In Rivers|url=https://leadership.ng/appeal-court-affirms-lp-umezuruikes-election-in-rivers/|access-date=2025-01-08|language=en-US|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]}}</ref><ref>{{Cite web|title=10th National Assembly Members - Voter - Validating the Office of the Electorate on Representation|url=https://orderpaper.ng/voter/10th-national-assembly-member?id=Umezuruike-Manuchim-3742|access-date=2025-07-21|website=orderpaper.ng}}</ref><ref>{{Cite news|last=danivert|date=2023-11-04|title=Rivers: Appeal Court upholds LP's Manuchim Umezuruikes reps election|url=https://thesun.ng/rivers-appeal-court-upholds-lps-manuchim-umezuruikes-reps-election/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-07-21|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|last=Sub-editor|date=2023-03-03|title=List of Labour Party members who won House of Representative elections|url=https://newswirengr.com/2023/03/03/list-of-labour-party-members-who-won-house-of-representative-elections/|access-date=2025-07-21|website=NewsWireNGR|language=en-US}}</ref> == Himobe == <references /> kn24k3a2bijo4payumrc4erjy4cp6r7 Precious Sekibo 0 42842 177478 2026-06-30T09:12:43Z Hauwa ali umar 8656 Created page with "'''Dr. Abiye Samuel Precious Sekibo''' ko doktoor Naajeeriya, o woniino jaagorgal ko feewti e yah-ngartaa e nder kabine hooreejo leydi Olusegun Obasanjo, toɗɗaaɗo e lewru abriil 2003.[1] == Ɓawo == Abiye Sekibo jibinaa ko e hitaande 1958 to Okrika, to diiwaan Rivers.  O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Okrika, Okrika, o janngi Medicine to opitaal janngirde duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos.  O woniino Ofiisaajo suudu to duɗal jaaɓi haaɗtirde janngirde Port Harcourt,..." 177478 wikitext text/x-wiki '''Dr. Abiye Samuel Precious Sekibo''' ko doktoor Naajeeriya, o woniino jaagorgal ko feewti e yah-ngartaa e nder kabine hooreejo leydi Olusegun Obasanjo, toɗɗaaɗo e lewru abriil 2003.[1] == Ɓawo == Abiye Sekibo jibinaa ko e hitaande 1958 to Okrika, to diiwaan Rivers.  O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Okrika, Okrika, o janngi Medicine to opitaal janngirde duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos.  O woniino Ofiisaajo suudu to duɗal jaaɓi haaɗtirde janngirde Port Harcourt, o waɗii kadi doole gooto e nder leydi Ede.  Ko kanko woni Doktoor mawɗo to duɗal jaaɓi haaɗtirde St.  O woniino gardiiɗo lomtotooɗo laamu diiwaan Rivers e nder yiilirde fedde wiyeteende Plc.  O sosi nokku cafrirɗo biyeteeɗo PreciousLife to Port Harcourt e Abuja.  O toɗɗaama balloowo keeriiɗo to guwerneer diiwaan Rivers, o woni kadi binndoowo laamu diiwaan Rivers (1999–2003).[2][3] O suɓaama e o ƴeewtaama e Senaa leydi Najeriya, o toɗɗaama jaagorgal ko feewti e yah-ngartaa e lewru Siilo hitaande 2003. == Jaagorgal ko feewti e yah-ngartaa == E lewru ut 2003, Sekibo wiyi laamu fedde ndee ina miijo eɓɓoore ngam wallitde laanaaji diwooje nokkuuji e nder dingiral petroŋ e gaas.[1]  E lewru Seeɗto e ndeen hitaande o haali ko feewti e njulaagu e nder portooji, o wiyi laamu Fedde nde ina daranii ustude caɗeele ɗee.[4]  Sekibo wi'i reforme porto ɗon mari haaje ɓesdugo nastuki sektoraaji feere-feere nder kuugal porto, nden boo laamu walaa kuugal ko woni nder kuugal.[5]  O wiyi laamu ngu jogori ko privatiseede portooji ɗi.  Kono laamu nguu waɗata ko gollotooɓe e nder leydi hee, toppitiiɓe golle terminal, e mahngooji e kaɓirɗe terminal.[6] E lewru suwee 2005, otooji 390 000 liiteer bensiin feewde fuɗnaange, yani e nokkuuji Bodija Ojurin to Ibadan.  Tato e nder tankeruuji ɗi njippiima e ko woni e mum en, hoɗɓe toon ɓee ndonkii yaltude.  Sekibo walli hooreejo hukuuma lesdi Naajeeriya, Abdulrahman Abubakar, o wi'i yimɓe ɓen walaa hakke heɓugo ceede ngam ɓe ɗonno ƴama lesdi laabi lesdi.[7] E lewru suwee 2005, Sekibo wiyi wonde laamu nguu jaɓii e kuule mum sosde njuɓɓudi keeriindi ngam ƴellitde peeje ƴellitaare laawol laana njoorndi duuɓi 25.  Nde jogori ko jogaade kaalis fotde miliyaaruuji 396 ngam moƴƴinde laawol laana njoorndi ngol, tataɓe ɗiɗi heen ko laamu Siin rokkata ɗum ko "njaruuji dokkal".  Laamu kesu nguu ina hirjina tawtoreede sekteeruuji keertiiɗi e nder njuɓɓudi ministeer oo (PPP).[8] == Caggal golle == E lewru Juko hitaande 2008, Abiye Precious Sekibo feeñii e Ñaawirde Toownde Fedde ngam wiyde wonde guwerneer diiwaan Rivers, Rotimi Amaechi, suɓaaka e dow sariya, hay so tawii noon Ñaawirde Toownde ñaawii mo ñalnde 25 oktoobar 2007.[9][10] == Tuugnorgal == <references /> 9u4mkse6jl5zplxff8dlihwjbdk2le5 177479 177478 2026-06-30T09:14:24Z Hauwa ali umar 8656 177479 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Dr. Abiye Samuel Precious Sekibo''' ko doktoor Naajeeriya, o woniino jaagorgal ko feewti e yah-ngartaa e nder kabine hooreejo leydi Olusegun Obasanjo, toɗɗaaɗo e lewru abriil 2003.[1] == Ɓawo == Abiye Sekibo jibinaa ko e hitaande 1958 to Okrika, to diiwaan Rivers.  O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Okrika, Okrika, o janngi Medicine to opitaal janngirde duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos.  O woniino Ofiisaajo suudu to duɗal jaaɓi haaɗtirde janngirde Port Harcourt, o waɗii kadi doole gooto e nder leydi Ede.  Ko kanko woni Doktoor mawɗo to duɗal jaaɓi haaɗtirde St.  O woniino gardiiɗo lomtotooɗo laamu diiwaan Rivers e nder yiilirde fedde wiyeteende Plc.  O sosi nokku cafrirɗo biyeteeɗo PreciousLife to Port Harcourt e Abuja.  O toɗɗaama balloowo keeriiɗo to guwerneer diiwaan Rivers, o woni kadi binndoowo laamu diiwaan Rivers (1999–2003).[2][3] O suɓaama e o ƴeewtaama e Senaa leydi Najeriya, o toɗɗaama jaagorgal ko feewti e yah-ngartaa e lewru Siilo hitaande 2003. == Jaagorgal ko feewti e yah-ngartaa == E lewru ut 2003, Sekibo wiyi laamu fedde ndee ina miijo eɓɓoore ngam wallitde laanaaji diwooje nokkuuji e nder dingiral petroŋ e gaas.[1]  E lewru Seeɗto e ndeen hitaande o haali ko feewti e njulaagu e nder portooji, o wiyi laamu Fedde nde ina daranii ustude caɗeele ɗee.[4]  Sekibo wi'i reforme porto ɗon mari haaje ɓesdugo nastuki sektoraaji feere-feere nder kuugal porto, nden boo laamu walaa kuugal ko woni nder kuugal.[5]  O wiyi laamu ngu jogori ko privatiseede portooji ɗi.  Kono laamu nguu waɗata ko gollotooɓe e nder leydi hee, toppitiiɓe golle terminal, e mahngooji e kaɓirɗe terminal.[6] E lewru suwee 2005, otooji 390 000 liiteer bensiin feewde fuɗnaange, yani e nokkuuji Bodija Ojurin to Ibadan.  Tato e nder tankeruuji ɗi njippiima e ko woni e mum en, hoɗɓe toon ɓee ndonkii yaltude.  Sekibo walli hooreejo hukuuma lesdi Naajeeriya, Abdulrahman Abubakar, o wi'i yimɓe ɓen walaa hakke heɓugo ceede ngam ɓe ɗonno ƴama lesdi laabi lesdi.[7] E lewru suwee 2005, Sekibo wiyi wonde laamu nguu jaɓii e kuule mum sosde njuɓɓudi keeriindi ngam ƴellitde peeje ƴellitaare laawol laana njoorndi duuɓi 25.  Nde jogori ko jogaade kaalis fotde miliyaaruuji 396 ngam moƴƴinde laawol laana njoorndi ngol, tataɓe ɗiɗi heen ko laamu Siin rokkata ɗum ko "njaruuji dokkal".  Laamu kesu nguu ina hirjina tawtoreede sekteeruuji keertiiɗi e nder njuɓɓudi ministeer oo (PPP).[8] == Caggal golle == E lewru Juko hitaande 2008, Abiye Precious Sekibo feeñii e Ñaawirde Toownde Fedde ngam wiyde wonde guwerneer diiwaan Rivers, Rotimi Amaechi, suɓaaka e dow sariya, hay so tawii noon Ñaawirde Toownde ñaawii mo ñalnde 25 oktoobar 2007.[9][10] == Tuugnorgal == <references /> g2gp83zuwe4dcec4l6k0v1nguqh6n18 177490 177479 2026-06-30T10:27:21Z Fulani215 7983 /* Himobe */ fixed tpo 177490 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Dr. Abiye Samuel Precious Sekibo''' ko doktoor Naajeeriya, o woniino jaagorgal ko feewti e yah-ngartaa e nder kabine hooreejo leydi Olusegun Obasanjo, toɗɗaaɗo e lewru abriil 2003.[1] == Ɓawo == Abiye Sekibo jibinaa ko e hitaande 1958 to Okrika, to diiwaan Rivers.  O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Okrika, Okrika, o janngi Medicine to opitaal janngirde duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos.  O woniino Ofiisaajo suudu to duɗal jaaɓi haaɗtirde janngirde Port Harcourt, o waɗii kadi doole gooto e nder leydi Ede.  Ko kanko woni Doktoor mawɗo to duɗal jaaɓi haaɗtirde St.  O woniino gardiiɗo lomtotooɗo laamu diiwaan Rivers e nder yiilirde fedde wiyeteende Plc.  O sosi nokku cafrirɗo biyeteeɗo PreciousLife to Port Harcourt e Abuja.  O toɗɗaama balloowo keeriiɗo to guwerneer diiwaan Rivers, o woni kadi binndoowo laamu diiwaan Rivers (1999–2003).[2][3] O suɓaama e o ƴeewtaama e Senaa leydi Najeriya, o toɗɗaama jaagorgal ko feewti e yah-ngartaa e lewru Siilo hitaande 2003. == Jaagorgal ko feewti e yah-ngartaa == E lewru ut 2003, Sekibo wiyi laamu fedde ndee ina miijo eɓɓoore ngam wallitde laanaaji diwooje nokkuuji e nder dingiral petroŋ e gaas.[1]  E lewru Seeɗto e ndeen hitaande o haali ko feewti e njulaagu e nder portooji, o wiyi laamu Fedde nde ina daranii ustude caɗeele ɗee.[4]  Sekibo wi'i reforme porto ɗon mari haaje ɓesdugo nastuki sektoraaji feere-feere nder kuugal porto, nden boo laamu walaa kuugal ko woni nder kuugal.[5]  O wiyi laamu ngu jogori ko privatiseede portooji ɗi.  Kono laamu nguu waɗata ko gollotooɓe e nder leydi hee, toppitiiɓe golle terminal, e mahngooji e kaɓirɗe terminal.[6] E lewru suwee 2005, otooji 390 000 liiteer bensiin feewde fuɗnaange, yani e nokkuuji Bodija Ojurin to Ibadan.  Tato e nder tankeruuji ɗi njippiima e ko woni e mum en, hoɗɓe toon ɓee ndonkii yaltude.  Sekibo walli hooreejo hukuuma lesdi Naajeeriya, Abdulrahman Abubakar, o wi'i yimɓe ɓen walaa hakke heɓugo ceede ngam ɓe ɗonno ƴama lesdi laabi lesdi.[7] E lewru suwee 2005, Sekibo wiyi wonde laamu nguu jaɓii e kuule mum sosde njuɓɓudi keeriindi ngam ƴellitde peeje ƴellitaare laawol laana njoorndi duuɓi 25.  Nde jogori ko jogaade kaalis fotde miliyaaruuji 396 ngam moƴƴinde laawol laana njoorndi ngol, tataɓe ɗiɗi heen ko laamu Siin rokkata ɗum ko "njaruuji dokkal".  Laamu kesu nguu ina hirjina tawtoreede sekteeruuji keertiiɗi e nder njuɓɓudi ministeer oo (PPP).[8] == Caggal golle == E lewru Juko hitaande 2008, Abiye Precious Sekibo feeñii e Ñaawirde Toownde Fedde ngam wiyde wonde guwerneer diiwaan Rivers, Rotimi Amaechi, suɓaaka e dow sariya, hay so tawii noon Ñaawirde Toownde ñaawii mo ñalnde 25 oktoobar 2007.[9][10] == Himobe== <references /> 5c2niu63vtljyie2x1frp2lb61xeqi0 177491 177490 2026-06-30T10:28:19Z Fulani215 7983 /* Ɓawo */ fixed typo 177491 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Dr. Abiye Samuel Precious Sekibo''' ko doktoor Naajeeriya, o woniino jaagorgal ko feewti e yah-ngartaa e nder kabine hooreejo leydi Olusegun Obasanjo, toɗɗaaɗo e lewru abriil 2003.[1] == Ɓawo == Abiye Sekibo jibinaa ko e hitaande 1958 to Okrika, to diiwaan Rivers.  O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Okrika, Okrika, o janngi Medicine to opitaal janngirde duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos.  O woniino Ofiisaajo suudu to duɗal jaaɓi haaɗtirde janngirde Port Harcourt, o waɗii kadi doole gooto e nder leydi Ede.  Ko kanko woni Doktoor mawɗo to duɗal jaaɓi haaɗtirde St.  O woniino gardiiɗo lomtotooɗo laamu diiwaan Rivers e nder yiilirde fedde wiyeteende Plc.  O sosi nokku cafrirɗo biyeteeɗo PreciousLife to Port Harcourt e Abuja.  O toɗɗaama balloowo keeriiɗo to guwerneer diiwaan Rivers, o woni kadi binndoowo laamu diiwaan Rivers (1999–2003). O suɓaama e o ƴeewtaama e Senaa leydi Najeriya, o toɗɗaama jaagorgal ko feewti e yah-ngartaa e lewru Siilo hitaande 2003. == Jaagorgal ko feewti e yah-ngartaa == E lewru ut 2003, Sekibo wiyi laamu fedde ndee ina miijo eɓɓoore ngam wallitde laanaaji diwooje nokkuuji e nder dingiral petroŋ e gaas.[1]  E lewru Seeɗto e ndeen hitaande o haali ko feewti e njulaagu e nder portooji, o wiyi laamu Fedde nde ina daranii ustude caɗeele ɗee.[4]  Sekibo wi'i reforme porto ɗon mari haaje ɓesdugo nastuki sektoraaji feere-feere nder kuugal porto, nden boo laamu walaa kuugal ko woni nder kuugal.[5]  O wiyi laamu ngu jogori ko privatiseede portooji ɗi.  Kono laamu nguu waɗata ko gollotooɓe e nder leydi hee, toppitiiɓe golle terminal, e mahngooji e kaɓirɗe terminal.[6] E lewru suwee 2005, otooji 390 000 liiteer bensiin feewde fuɗnaange, yani e nokkuuji Bodija Ojurin to Ibadan.  Tato e nder tankeruuji ɗi njippiima e ko woni e mum en, hoɗɓe toon ɓee ndonkii yaltude.  Sekibo walli hooreejo hukuuma lesdi Naajeeriya, Abdulrahman Abubakar, o wi'i yimɓe ɓen walaa hakke heɓugo ceede ngam ɓe ɗonno ƴama lesdi laabi lesdi.[7] E lewru suwee 2005, Sekibo wiyi wonde laamu nguu jaɓii e kuule mum sosde njuɓɓudi keeriindi ngam ƴellitde peeje ƴellitaare laawol laana njoorndi duuɓi 25.  Nde jogori ko jogaade kaalis fotde miliyaaruuji 396 ngam moƴƴinde laawol laana njoorndi ngol, tataɓe ɗiɗi heen ko laamu Siin rokkata ɗum ko "njaruuji dokkal".  Laamu kesu nguu ina hirjina tawtoreede sekteeruuji keertiiɗi e nder njuɓɓudi ministeer oo (PPP).[8] == Caggal golle == E lewru Juko hitaande 2008, Abiye Precious Sekibo feeñii e Ñaawirde Toownde Fedde ngam wiyde wonde guwerneer diiwaan Rivers, Rotimi Amaechi, suɓaaka e dow sariya, hay so tawii noon Ñaawirde Toownde ñaawii mo ñalnde 25 oktoobar 2007.[9][10] == Himobe== <references /> 8tsxgeylfxxn37tlna4145jysj1zv84 177492 177491 2026-06-30T10:28:55Z Fulani215 7983 /* */ fixed typo 177492 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Dr. Abiye Samuel Precious Sekibo''' ko doktoor Naajeeriya, o woniino jaagorgal ko feewti e yah-ngartaa e nder kabine hooreejo leydi Olusegun Obasanjo, toɗɗaaɗo e lewru abriil 2003. == Ɓawo == Abiye Sekibo jibinaa ko e hitaande 1958 to Okrika, to diiwaan Rivers.  O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Okrika, Okrika, o janngi Medicine to opitaal janngirde duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos.  O woniino Ofiisaajo suudu to duɗal jaaɓi haaɗtirde janngirde Port Harcourt, o waɗii kadi doole gooto e nder leydi Ede.  Ko kanko woni Doktoor mawɗo to duɗal jaaɓi haaɗtirde St.  O woniino gardiiɗo lomtotooɗo laamu diiwaan Rivers e nder yiilirde fedde wiyeteende Plc.  O sosi nokku cafrirɗo biyeteeɗo PreciousLife to Port Harcourt e Abuja.  O toɗɗaama balloowo keeriiɗo to guwerneer diiwaan Rivers, o woni kadi binndoowo laamu diiwaan Rivers (1999–2003). O suɓaama e o ƴeewtaama e Senaa leydi Najeriya, o toɗɗaama jaagorgal ko feewti e yah-ngartaa e lewru Siilo hitaande 2003. == Jaagorgal ko feewti e yah-ngartaa == E lewru ut 2003, Sekibo wiyi laamu fedde ndee ina miijo eɓɓoore ngam wallitde laanaaji diwooje nokkuuji e nder dingiral petroŋ e gaas.[1]  E lewru Seeɗto e ndeen hitaande o haali ko feewti e njulaagu e nder portooji, o wiyi laamu Fedde nde ina daranii ustude caɗeele ɗee.[4]  Sekibo wi'i reforme porto ɗon mari haaje ɓesdugo nastuki sektoraaji feere-feere nder kuugal porto, nden boo laamu walaa kuugal ko woni nder kuugal.[5]  O wiyi laamu ngu jogori ko privatiseede portooji ɗi.  Kono laamu nguu waɗata ko gollotooɓe e nder leydi hee, toppitiiɓe golle terminal, e mahngooji e kaɓirɗe terminal.[6] E lewru suwee 2005, otooji 390 000 liiteer bensiin feewde fuɗnaange, yani e nokkuuji Bodija Ojurin to Ibadan.  Tato e nder tankeruuji ɗi njippiima e ko woni e mum en, hoɗɓe toon ɓee ndonkii yaltude.  Sekibo walli hooreejo hukuuma lesdi Naajeeriya, Abdulrahman Abubakar, o wi'i yimɓe ɓen walaa hakke heɓugo ceede ngam ɓe ɗonno ƴama lesdi laabi lesdi.[7] E lewru suwee 2005, Sekibo wiyi wonde laamu nguu jaɓii e kuule mum sosde njuɓɓudi keeriindi ngam ƴellitde peeje ƴellitaare laawol laana njoorndi duuɓi 25.  Nde jogori ko jogaade kaalis fotde miliyaaruuji 396 ngam moƴƴinde laawol laana njoorndi ngol, tataɓe ɗiɗi heen ko laamu Siin rokkata ɗum ko "njaruuji dokkal".  Laamu kesu nguu ina hirjina tawtoreede sekteeruuji keertiiɗi e nder njuɓɓudi ministeer oo (PPP).[8] == Caggal golle == E lewru Juko hitaande 2008, Abiye Precious Sekibo feeñii e Ñaawirde Toownde Fedde ngam wiyde wonde guwerneer diiwaan Rivers, Rotimi Amaechi, suɓaaka e dow sariya, hay so tawii noon Ñaawirde Toownde ñaawii mo ñalnde 25 oktoobar 2007.[9][10] == Himobe== <references /> m7clu8jxro71w93qctd8gaoartpxn1s 177493 177492 2026-06-30T10:32:03Z Fulani215 7983 /* */ fixed typo 177493 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Dr. Abiye Samuel Precious Sekibo''' ko doktoor [[Naajeeriya]], o woniino jaagorgal ko feewti e yah-ngartaa e nder kabine hooreejo leydi Olusegun Obasanjo, toɗɗaaɗo e lewru abriil 2003. == Ɓawo == Abiye Sekibo jibinaa ko e hitaande 1958 to Okrika, to diiwaan Rivers.  O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Okrika, Okrika, o janngi Medicine to opitaal janngirde duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos.  O woniino Ofiisaajo suudu to duɗal jaaɓi haaɗtirde janngirde Port Harcourt, o waɗii kadi doole gooto e nder leydi Ede.  Ko kanko woni Doktoor mawɗo to duɗal jaaɓi haaɗtirde St.  O woniino gardiiɗo lomtotooɗo laamu diiwaan Rivers e nder yiilirde fedde wiyeteende Plc.  O sosi nokku cafrirɗo biyeteeɗo PreciousLife to Port Harcourt e Abuja.  O toɗɗaama balloowo keeriiɗo to guwerneer diiwaan Rivers, o woni kadi binndoowo laamu diiwaan Rivers (1999–2003). O suɓaama e o ƴeewtaama e Senaa leydi Najeriya, o toɗɗaama jaagorgal ko feewti e yah-ngartaa e lewru Siilo hitaande 2003. == Jaagorgal ko feewti e yah-ngartaa == E lewru ut 2003, Sekibo wiyi laamu fedde ndee ina miijo eɓɓoore ngam wallitde laanaaji diwooje nokkuuji e nder dingiral petroŋ e gaas.[1]  E lewru Seeɗto e ndeen hitaande o haali ko feewti e njulaagu e nder portooji, o wiyi laamu Fedde nde ina daranii ustude caɗeele ɗee.[4]  Sekibo wi'i reforme porto ɗon mari haaje ɓesdugo nastuki sektoraaji feere-feere nder kuugal porto, nden boo laamu walaa kuugal ko woni nder kuugal.[5]  O wiyi laamu ngu jogori ko privatiseede portooji ɗi.  Kono laamu nguu waɗata ko gollotooɓe e nder leydi hee, toppitiiɓe golle terminal, e mahngooji e kaɓirɗe terminal.[6] E lewru suwee 2005, otooji 390 000 liiteer bensiin feewde fuɗnaange, yani e nokkuuji Bodija Ojurin to Ibadan.  Tato e nder tankeruuji ɗi njippiima e ko woni e mum en, hoɗɓe toon ɓee ndonkii yaltude.  Sekibo walli hooreejo hukuuma lesdi Naajeeriya, Abdulrahman Abubakar, o wi'i yimɓe ɓen walaa hakke heɓugo ceede ngam ɓe ɗonno ƴama lesdi laabi lesdi.[7] E lewru suwee 2005, Sekibo wiyi wonde laamu nguu jaɓii e kuule mum sosde njuɓɓudi keeriindi ngam ƴellitde peeje ƴellitaare laawol laana njoorndi duuɓi 25.  Nde jogori ko jogaade kaalis fotde miliyaaruuji 396 ngam moƴƴinde laawol laana njoorndi ngol, tataɓe ɗiɗi heen ko laamu Siin rokkata ɗum ko "njaruuji dokkal".  Laamu kesu nguu ina hirjina tawtoreede sekteeruuji keertiiɗi e nder njuɓɓudi ministeer oo (PPP).[8] == Caggal golle == E lewru Juko hitaande 2008, Abiye Precious Sekibo feeñii e Ñaawirde Toownde Fedde ngam wiyde wonde guwerneer diiwaan Rivers, Rotimi Amaechi, suɓaaka e dow sariya, hay so tawii noon Ñaawirde Toownde ñaawii mo ñalnde 25 oktoobar 2007.[9][10] == Himobe== <references /> 0m9d270lt12c3g7st33div0xo6hmph9 177494 177493 2026-06-30T10:33:01Z Fulani215 7983 /* Jaagorgal ko feewti e yah-ngartaa */ fixed typo 177494 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Dr. Abiye Samuel Precious Sekibo''' ko doktoor [[Naajeeriya]], o woniino jaagorgal ko feewti e yah-ngartaa e nder kabine hooreejo leydi Olusegun Obasanjo, toɗɗaaɗo e lewru abriil 2003. == Ɓawo == Abiye Sekibo jibinaa ko e hitaande 1958 to Okrika, to diiwaan Rivers.  O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Okrika, Okrika, o janngi Medicine to opitaal janngirde duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos.  O woniino Ofiisaajo suudu to duɗal jaaɓi haaɗtirde janngirde Port Harcourt, o waɗii kadi doole gooto e nder leydi Ede.  Ko kanko woni Doktoor mawɗo to duɗal jaaɓi haaɗtirde St.  O woniino gardiiɗo lomtotooɗo laamu diiwaan Rivers e nder yiilirde fedde wiyeteende Plc.  O sosi nokku cafrirɗo biyeteeɗo PreciousLife to Port Harcourt e Abuja.  O toɗɗaama balloowo keeriiɗo to guwerneer diiwaan Rivers, o woni kadi binndoowo laamu diiwaan Rivers (1999–2003). O suɓaama e o ƴeewtaama e Senaa leydi Najeriya, o toɗɗaama jaagorgal ko feewti e yah-ngartaa e lewru Siilo hitaande 2003. == Jaagorgal ko feewti e yah-ngartaa == E lewru ut 2003, Sekibo wiyi laamu fedde ndee ina miijo eɓɓoore ngam wallitde laanaaji diwooje nokkuuji e nder dingiral petroŋ e gaas. E lewru Seeɗto e ndeen hitaande o haali ko feewti e njulaagu e nder portooji, o wiyi laamu Fedde nde ina daranii ustude caɗeele ɗee.Sekibo wi'i reforme porto ɗon mari haaje ɓesdugo nastuki sektoraaji feere-feere nder kuugal porto, nden boo laamu walaa kuugal ko woni nder kuugal. O wiyi laamu ngu jogori ko privatiseede portooji ɗi.  Kono laamu nguu waɗata ko gollotooɓe e nder leydi hee, toppitiiɓe golle terminal, e mahngooji e kaɓirɗe terminal. E lewru suwee 2005, otooji 390 000 liiteer bensiin feewde fuɗnaange, yani e nokkuuji Bodija Ojurin to Ibadan.  Tato e nder tankeruuji ɗi njippiima e ko woni e mum en, hoɗɓe toon ɓee ndonkii yaltude.  Sekibo walli hooreejo hukuuma lesdi Naajeeriya, Abdulrahman Abubakar, o wi'i yimɓe ɓen walaa hakke heɓugo ceede ngam ɓe ɗonno ƴama lesdi laabi lesdi. E lewru suwee 2005, Sekibo wiyi wonde laamu nguu jaɓii e kuule mum sosde njuɓɓudi keeriindi ngam ƴellitde peeje ƴellitaare laawol laana njoorndi duuɓi 25.  Nde jogori ko jogaade kaalis fotde miliyaaruuji 396 ngam moƴƴinde laawol laana njoorndi ngol, tataɓe ɗiɗi heen ko laamu Siin rokkata ɗum ko "njaruuji dokkal".  Laamu kesu nguu ina hirjina tawtoreede sekteeruuji keertiiɗi e nder njuɓɓudi ministeer oo (PPP). == Caggal golle == E lewru Juko hitaande 2008, Abiye Precious Sekibo feeñii e Ñaawirde Toownde Fedde ngam wiyde wonde guwerneer diiwaan Rivers, Rotimi Amaechi, suɓaaka e dow sariya, hay so tawii noon Ñaawirde Toownde ñaawii mo ñalnde 25 oktoobar 2007.[9][10] == Himobe== <references /> inko1bufl4ifff8vh9qhlq9e9liigq1 177495 177494 2026-06-30T10:33:22Z Fulani215 7983 /* Caggal golle */ fixed typo 177495 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Dr. Abiye Samuel Precious Sekibo''' ko doktoor [[Naajeeriya]], o woniino jaagorgal ko feewti e yah-ngartaa e nder kabine hooreejo leydi Olusegun Obasanjo, toɗɗaaɗo e lewru abriil 2003. == Ɓawo == Abiye Sekibo jibinaa ko e hitaande 1958 to Okrika, to diiwaan Rivers.  O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Okrika, Okrika, o janngi Medicine to opitaal janngirde duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos.  O woniino Ofiisaajo suudu to duɗal jaaɓi haaɗtirde janngirde Port Harcourt, o waɗii kadi doole gooto e nder leydi Ede.  Ko kanko woni Doktoor mawɗo to duɗal jaaɓi haaɗtirde St.  O woniino gardiiɗo lomtotooɗo laamu diiwaan Rivers e nder yiilirde fedde wiyeteende Plc.  O sosi nokku cafrirɗo biyeteeɗo PreciousLife to Port Harcourt e Abuja.  O toɗɗaama balloowo keeriiɗo to guwerneer diiwaan Rivers, o woni kadi binndoowo laamu diiwaan Rivers (1999–2003). O suɓaama e o ƴeewtaama e Senaa leydi Najeriya, o toɗɗaama jaagorgal ko feewti e yah-ngartaa e lewru Siilo hitaande 2003. == Jaagorgal ko feewti e yah-ngartaa == E lewru ut 2003, Sekibo wiyi laamu fedde ndee ina miijo eɓɓoore ngam wallitde laanaaji diwooje nokkuuji e nder dingiral petroŋ e gaas. E lewru Seeɗto e ndeen hitaande o haali ko feewti e njulaagu e nder portooji, o wiyi laamu Fedde nde ina daranii ustude caɗeele ɗee.Sekibo wi'i reforme porto ɗon mari haaje ɓesdugo nastuki sektoraaji feere-feere nder kuugal porto, nden boo laamu walaa kuugal ko woni nder kuugal. O wiyi laamu ngu jogori ko privatiseede portooji ɗi.  Kono laamu nguu waɗata ko gollotooɓe e nder leydi hee, toppitiiɓe golle terminal, e mahngooji e kaɓirɗe terminal. E lewru suwee 2005, otooji 390 000 liiteer bensiin feewde fuɗnaange, yani e nokkuuji Bodija Ojurin to Ibadan.  Tato e nder tankeruuji ɗi njippiima e ko woni e mum en, hoɗɓe toon ɓee ndonkii yaltude.  Sekibo walli hooreejo hukuuma lesdi Naajeeriya, Abdulrahman Abubakar, o wi'i yimɓe ɓen walaa hakke heɓugo ceede ngam ɓe ɗonno ƴama lesdi laabi lesdi. E lewru suwee 2005, Sekibo wiyi wonde laamu nguu jaɓii e kuule mum sosde njuɓɓudi keeriindi ngam ƴellitde peeje ƴellitaare laawol laana njoorndi duuɓi 25.  Nde jogori ko jogaade kaalis fotde miliyaaruuji 396 ngam moƴƴinde laawol laana njoorndi ngol, tataɓe ɗiɗi heen ko laamu Siin rokkata ɗum ko "njaruuji dokkal".  Laamu kesu nguu ina hirjina tawtoreede sekteeruuji keertiiɗi e nder njuɓɓudi ministeer oo (PPP). == Caggal golle == E lewru Juko hitaande 2008, Abiye Precious Sekibo feeñii e Ñaawirde Toownde Fedde ngam wiyde wonde guwerneer diiwaan Rivers, Rotimi Amaechi, suɓaaka e dow sariya, hay so tawii noon Ñaawirde Toownde ñaawii mo ñalnde 25 oktoobar 2007. == Himobe== <references /> tl7l076m06i0wje4gz4f5awst6k2vho Maurice Propnen 0 42843 177480 2026-06-30T09:26:14Z Hauwa ali umar 8656 Created page with "{{Databox}}'''Moris Propnen''' ko neɗɗo politik to leydi Nijeer.  O woniino tergal wakiiliijo diiwaan Gokana/Khana e nder suudu sarɗiiji.  O ummii ko e diiwaan Rivers.  O fuɗɗii suɓaade e nder suudu sarɗiiji e wooteeji 2011, o suɓaama kadi e hitaande 2015 e les njiimaandi Kongres All Progressives (APC).[1] == Tuugnorgal == <references />" 177480 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Moris Propnen''' ko neɗɗo politik to leydi Nijeer.  O woniino tergal wakiiliijo diiwaan Gokana/Khana e nder suudu sarɗiiji.  O ummii ko e diiwaan Rivers.  O fuɗɗii suɓaade e nder suudu sarɗiiji e wooteeji 2011, o suɓaama kadi e hitaande 2015 e les njiimaandi Kongres All Progressives (APC).[1] == Tuugnorgal == <references /> ht21b5xf6lamofy3drdau0w2ip03piq 177481 177480 2026-06-30T09:28:30Z Hauwa ali umar 8656 177481 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Moris Propnen''' ko neɗɗo politik to leydi Nijeer.  O woniino tergal wakiiliijo diiwaan Gokana/Khana e nder suudu sarɗiiji.  O ummii ko e diiwaan Rivers.  O fuɗɗii suɓaade e nder suudu sarɗiiji e wooteeji 2011, o suɓaama kadi e hitaande 2015 e les njiimaandi Kongres All Progressives (APC).<ref>{{Cite web|title=Citizen Science Nigeria|url=https://citizensciencenigeria.org/public-offices/persons/maurice-propnen|access-date=2025-01-08|website=citizensciencenigeria.org|language=en}}</ref> == Tuugnorgal == <references /> l2cteu3sozry1fxsrhtm44sdv7qrjfn 177488 177481 2026-06-30T09:59:47Z Fulani215 7983 /* Himobe */ fixed typo 177488 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Moris Propnen''' ko neɗɗo politik to leydi Nijeer.  O woniino tergal wakiiliijo diiwaan Gokana/Khana e nder suudu sarɗiiji.  O ummii ko e diiwaan Rivers.  O fuɗɗii suɓaade e nder suudu sarɗiiji e wooteeji 2011, o suɓaama kadi e hitaande 2015 e les njiimaandi Kongres All Progressives (APC).<ref>{{Cite web|title=Citizen Science Nigeria|url=https://citizensciencenigeria.org/public-offices/persons/maurice-propnen|access-date=2025-01-08|website=citizensciencenigeria.org|language=en}}</ref> == Himobe== <references /> exs31hhxsnk7vns6y5pfgxowh7linol D. K. Onwenu 0 42844 177482 2026-06-30T09:32:40Z Hauwa ali umar 8656 Created page with "'''Dickson Kanu Onwen'''u ko jannginoowo e siyaasaajo leydi Naajeeriya, o lomtii Port Harcourt to suudu sarɗiiji leydi ndii gila hitaande 1954 haa o maayi e hitaande 1956. Ko kanko woni baaba jimoowo biyeteeɗo Onyeka Onwenu. Onwenu wonnoo ko gardiiɗo duɗal jaaɓi haaɗtirde Enitonia, to Port Harcourt.  O jeyaa ko e Dental Dowlaaji Igbo, o woniino kadi binndoowo fedde nde to Port Harcourt.  Ko o tergal lannda NCNC, caggal ɗuum o woni diisneteeɗo wuro, o toɗɗaa..." 177482 wikitext text/x-wiki '''Dickson Kanu Onwen'''u ko jannginoowo e siyaasaajo leydi Naajeeriya, o lomtii Port Harcourt to suudu sarɗiiji leydi ndii gila hitaande 1954 haa o maayi e hitaande 1956. Ko kanko woni baaba jimoowo biyeteeɗo Onyeka Onwenu. Onwenu wonnoo ko gardiiɗo duɗal jaaɓi haaɗtirde Enitonia, to Port Harcourt.  O jeyaa ko e Dental Dowlaaji Igbo, o woniino kadi binndoowo fedde nde to Port Harcourt.  Ko o tergal lannda NCNC, caggal ɗuum o woni diisneteeɗo wuro, o toɗɗaa e Goomu toppitiingu Port Harcourt e hitaande 1954, caggal nde Diiso wuro Port Harcourt fusi.[1] == Tuugnorgal == aru1gvdbtbz1o9r89qy873cbweib1bn 177483 177482 2026-06-30T09:51:42Z Hauwa ali umar 8656 177483 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Dickson Kanu Onwen'''u ko jannginoowo e siyaasaajo leydi Naajeeriya, o lomtii Port Harcourt to suudu sarɗiiji leydi ndii gila hitaande 1954 haa o maayi e hitaande 1956. Ko kanko woni baaba jimoowo biyeteeɗo Onyeka Onwenu. Onwenu wonnoo ko gardiiɗo duɗal jaaɓi haaɗtirde Enitonia, to Port Harcourt.  O jeyaa ko e Dental Dowlaaji Igbo, o woniino kadi binndoowo fedde nde to Port Harcourt.  Ko o tergal lannda NCNC, caggal ɗuum o woni diisneteeɗo wuro, o toɗɗaa e Goomu toppitiingu Port Harcourt e hitaande 1954, caggal nde Diiso wuro Port Harcourt fusi.[1] == Tuugnorgal == <references /> 9l7qbsxd8ybxbm2en2sgdf0xs7jng80 177484 177483 2026-06-30T09:54:40Z Hauwa ali umar 8656 177484 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Dickson Kanu Onwen'''u ko jannginoowo e siyaasaajo leydi Naajeeriya, o lomtii Port Harcourt to suudu sarɗiiji leydi ndii gila hitaande 1954 haa o maayi e hitaande 1956. Ko kanko woni baaba jimoowo biyeteeɗo Onyeka Onwenu. Onwenu wonnoo ko gardiiɗo duɗal jaaɓi haaɗtirde Enitonia, to Port Harcourt.  O jeyaa ko e Dental Dowlaaji Igbo, o woniino kadi binndoowo fedde nde to Port Harcourt.  Ko o tergal lannda NCNC, caggal ɗuum o woni diisneteeɗo wuro, o toɗɗaa e Goomu toppitiingu Port Harcourt e hitaande 1954, caggal nde Diiso wuro Port Harcourt fusi<ref>{{Cite book|url=https://archive.org/details/urbanpoliticsinn0000wolp/page/137|title=Urban politics in Nigeria : a study of Port Harcourt|last=Howard.|first=Wolpe|date=1974|publisher=University of California Press|isbn=0520024516|location=Berkeley|pages=[https://archive.org/details/urbanpoliticsinn0000wolp/page/137 137]|oclc=1205805}}</ref>. == Tuugnorgal == <references /> 4w5f08uzcmt2vgozhri96wbbm127rms 177487 177484 2026-06-30T09:59:09Z Fulani215 7983 /* Himobe */ fixed typo 177487 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Dickson Kanu Onwen'''u ko jannginoowo e siyaasaajo leydi Naajeeriya, o lomtii Port Harcourt to suudu sarɗiiji leydi ndii gila hitaande 1954 haa o maayi e hitaande 1956. Ko kanko woni baaba jimoowo biyeteeɗo Onyeka Onwenu. Onwenu wonnoo ko gardiiɗo duɗal jaaɓi haaɗtirde Enitonia, to Port Harcourt.  O jeyaa ko e Dental Dowlaaji Igbo, o woniino kadi binndoowo fedde nde to Port Harcourt.  Ko o tergal lannda NCNC, caggal ɗuum o woni diisneteeɗo wuro, o toɗɗaa e Goomu toppitiingu Port Harcourt e hitaande 1954, caggal nde Diiso wuro Port Harcourt fusi<ref>{{Cite book|url=https://archive.org/details/urbanpoliticsinn0000wolp/page/137|title=Urban politics in Nigeria : a study of Port Harcourt|last=Howard.|first=Wolpe|date=1974|publisher=University of California Press|isbn=0520024516|location=Berkeley|pages=[https://archive.org/details/urbanpoliticsinn0000wolp/page/137 137]|oclc=1205805}}</ref>. == Himobe== <references /> ekw94jd5hlm5lf8la0d0uuy2bxtpp3i